Dnevni list POBJEDA 24.01.2025 by Pobjeda

Lider Poslaničkog kluba PES-a i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu u razgovoru za Pobjedu

Opozicija samo želi da blokira sistem

Laković objašnjava da se, kada se donese odluka o prekidu mandata, taj mandat više ne može nastaviti, ukazujući na primjer penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović koja je sama pokrenula proceduru za dobijanje nadoknade nakon prestanka mandata

Neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“ zvanično predala zahtjeve premijeru Milojku Spajiću Bezbjednosni sektor nije partijski plijen -

INTERVJU: Biljana Gligorić, savjetnica guvernerke za primjenu ESG standarda i inovacija

Mladić koji je ranio Darisa Mujića van države, Apelacioni sud tvrdio da nema opasnosti od bjekstva i da neće ometati proces

Zakazan početak suđenja kontroverznom biznismenu, njegovom sinu i tjelohraniteljima zbog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice - Bećirovići, Dukić i Mijatović pred sudom 31. januara

Optužnim prijedlogom terete ih za vrijeđanje,

zlostavljanje i nasilje

U vrijeme napada, dok je Zoran Bećirović vukao za kosu Raičković, a Mladen Mijatović je davio, Ljubiša Dukić mu je rekao: ,,Ubićeš je, ostavi je, ubićeš ženu“. Za to vrijeme, Luka Bećirović nogom je udarao u zadnji lijevi bočni dio vozila i polomio zadnje vjetrobransko staklo

Predstavnici STEGE, NVO„Komunica - Ne damo groblja“ i Udruženja pravnika Crne Gore pozvali premijera da povuče sporne izmjene Zakona o državnoj imovini kojim se otvara prostor za „privatizovanje“ grobalja

Zemlje poput Švedske, Finske, Češke, baltičkih država, Rumunije, Portugala i Španije već su podržale prelazak na glasanje kvalifikovanom većinom

Reditelj Stevan Filipović za Pobjedu o novom lmu ,,Pored nas“ i cenzurama koje su uslijedile nakon premijere

Instituta „Europeum“ ukazuju na skoru promjenu u

Laković: Opozicija samo želi da blokira sistem

PODGORICA – Nesporno je da imamo većinu za usvajanje budžeta za 2025. godinu, ali je ovdje problem što opozicija fizički ne dozvoljava održavanje sjednice Skupštine, što je potpuno neprihvatljivo, kazao je u razgovoru za Pobjedu predsjednik parlamentarnog Odbora za bezbjednost i šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad Miodrag Laković.

- Neprihvatljivo je u smislu Poslovnika o radu Skupštine i racionalnog pristupa državnim prioritetima. Sprečavanje rada Skupštine je iracionalno jer opozicija traži da se stvari vrate u pređašnje stanje što je neustavno, nezakonito i u suprotnosti sa svim pravnim normama - ocijenio je Laković. Dodaje i da se, kada se donese odluka o prekidu mandata, taj mandat više ne može nastaviti, ukazujući na primjer penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović koja je sama pokrenula proceduru za dobijanje nadoknade nakon prestanka mandata. - Tom pravnom radnjom Đuranović je sama konstatovala i prihvatila da joj je mandat prekinut - kazao je Laković ističući da je time obesmišljeno svako uslovljavanje opozicionih predstavnika na ovu temu. Prema njegovim riječima, na

Laković objašnjava da se, kada se donese odluka o prekidu mandata, taj mandat više ne može nastaviti, ukazujući na primjer penzionisanja sutkinje

Ustavnog suda Dragane Đuranović koja je sama pokrenula proceduru za dobijanje nadoknade nakon prestanka mandata

ovaj način samo je ogoljena priča opozicije, da njima fokus nije na Ustavnom sudu kao instituciji koja treba da radi, već im je najvažnije da blokiraju parlament i rad institucija. Takođe, kako ocjenjuje, predstavnicima opozicije priča o evrointegracijama i prosperitetu Crne Gore očigledno samo ima smisla ako su oni na vladajućim mjestima. - U narednom periodu očekujem i sugerišem svim članovima Odbora za bezbijednost da se više okrenu rješavanju konkretnih pitanja, odnosno suštinom rada službi bezbjednosti, zakonitošću i kvalitetom njihovog rada, a da se Odbor manje koristi za političke konfrontacije na neke teme koje se ne tiču tada ovog zakonodavnog tijela - poručio je Laković, uoči sjednice koja je zakazana za 27. januar.

Iako su predstavnici opozicije najavili bojkot rada svih parlamentarnih tijela, Laković je izrazio optimizam u tom smislu navodeći da očekuje prisustvo svih članova Odbora. - Iako se nalazimo u kompleksnom političkom trenutku svi imamo obavezu pred građanima ove zemlje da učinimo rad

O studentskim protestima iznio sam lični stav

Miodrag Laković objašnjava da je stav koji je nedavno iznio o studentskim protestima isključivo lične prirode.

- Bez konsultacija u Pokretu i ne razmišljajući o dalekosežnim efektima, na društvenoj mreži sam iznio svoje iskustvo koje

Odbora za bezbjednost efikasnim - dodao je Laković. Na pitanje da prokomentariše najavljena zapošljavanja u sistemu bezbjednosti, odnosno u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Laković je ka-

proističe iz mojih studentskih dana. Ne mislim da je potrebno bilo kakvo poređenje sa aktuelnim protestima osim u dijelu razumijevanja bunta koji je svojstven studentskoj populaciji - rekao je Laković.

zao da će to biti jedna od tema predstojeće sjednice Odbora. - U dijelu sjednice u kojem će se razmatrati aktuelni bezbjednosni trenutak, tragedija na Cetinju i način na koji je postupala policija, kandidovao sam i temu novih zapošljavanja, odnosno postupak zapošljavanja. Takođe, članovi Odbora biće u prilici da razgovaraju na temu pokretanja disciplinskih postupaka u MUP-u i Upravi policije na bazi bezbjednosnih smetnji. S obzirom da je riječ o kompleksnim temama mislim da je jako važno da zauzmemo zajednički stav po pitanju formata u kojem će-

mo ubuduće tretirati te temeobjasnio Leković.

Kada je riječ o kontrolnim saslušanjima pred Odborom, on kaže da je u pitanju snažan mehanizam kojim se kontroliše rad jednog bezbjednosnog organa, a onda i način da se javnost upozna sa prednostima i nedostacima nekog sistema.

- Svjestan sam da se i takve prilike iskorišćavaju za političke poruke, jer tamo ne sjede samo ljudi iz svijeta bezbjednosti, ali u svakom slučaju mislim da su veoma korisne i svrsishodneocijenio je Laković.

Na pitanje da prokomentariše odluku Vlade da na mjesto glav-

nog inspektora ANB-a vrati Artana Kurtija, nakon čega je on podio ostavku, Laković je podsjetio da je riječ o sprovođenju zakonske obaveze.

Komentarišući najnoviji slučaj vršnjačkog nasilja koji se dogodio u podgoričkom naselju Blok pet, kada je grupa maloljetnika pretukla troljicu trinaestogodišnjaka, Laković je istakao da

bezbjednosna zajednica ne ulaže dovoljno u suzbijanje maloljetničke delinkvencije. - Kada je riječ o maloljetničkoj delinkvenciji ona se veoma teško može prikazati kroz statistiku, jer su to

obično preventivne aktivnosti, prikupljanje informacija i rano otkrivanje devijacija i kad se sve te informacije dobiju one ne mogu statistički da se prikažu iako je riječ o veoma ozbilj-

nom poslu. Iz tog razloga decenijama se kadar u policiji usmjerava prema kriminalistici, privrednom kriminalu, drogama, imovinskim deliktima, a malo njih ide na maloljetnike. To

umanjuje efikasnost rada te službe, odnosno, zato izostaju rezultati. Kad neko od 15 ili 16 godina pokaže sklonost ka vršenju krivičnih djela, njega, po nepisanom pravilu, sa 18 ili 19 apsorbuje organizovani kriminal i on postaje izvršilac najtežih krivičnih djela - objasnio je Laković.

- U proceduri je zakonsko rješenje izmjena zakona o ANB-u gdje će se jasnije precizirati odgovornost generalnog inspektora. Rješenjima koja su u proceduri, odnosno izmjenama zakona biće jasno precizirane norme kojima se propisuje odgovornost generalnog inspektora odnosno specijalnog kontrolora - dodao je Laković. Na pitanje može li ovakav sistem „brzo“ reagovati kako bi se bar u određenoj mjeri povratilo povjerenje građana u državni aparat, Laković je kazao da „nema brzih mjera, ni ad hoc rješenja“. - Sistem bezbjednosti je suočen sa izozovima decenijama unazad. Trenutno najveći izazov koji se nameće je nedostatak kadra koji je postao hronični problem sa enormnim razmjerama. Po posljednjim podacima, policiji nedostaje 2.000 ljudi. Da bi obezbijedili osjećaj sigurnosti građanima potrebni su nam ljudi u sektoru saobraćaja, javnom redu i miru, kriminalističkoj policiji i na granici, inspektori koji se bave maloljetničkom delinkvencijom, vršnjačkim i porodičnim nasiljem. Školovan kadar nedostaje svuda, a ljudi koji su u sistemu bezbjednosti moraju na najbrži mogući način odgovoriti na pomenute izazove - kazao je Laković navodeći da nije siguran da se u postojećim uslovima može podići nivo efikasnosti uz opasku da postojeći menadžment sektora bezbjednosti daje svoj maksimum. On je podsjetio da su u prošloj godini imali 20 sjednica Odbora čime je, kako je naveo, realizovan zadati plan. - Razmatrani su izvještaji o radu policije, vojske, Ministarstva odbrane, budžetske sjednice, sprovedena su tri kontrolna saslušanja, a zabilježena je i parlamentarna posjeta Agencije za nacionalnu bezbjednost kako bi se poslanici uvjerili u zakonitost rada kada je u pitanju operativni rad službenika ANB-a i specifične mjere koje oni preduzimaju, a riječ je o mjerama tajnog nadzora. Naravno, sjednice odbora nerijetko su korišćene i za slanje određenih političkih poruka i da se politički konfrontiraju zbog čega su iste ponekad bile zamorne što nije sporno i nedozvoljeno - kazao je Laković navodeći i da je svjestan činjenice da često dnevna politika kreira i sadržaj rasprava na sjednicama Odbora. Irena MILOVIĆ

Potpredsjednik Vlade za nauku i obrazovanje posjetio srpsku književnu, naučnu i kulturnu organizaciju u Crnoj Gori

Aleksić bi da se Matica srpska finansira iz budžeta

PODGORICA – Potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić razgovarao je sa predstavnicima Matice srpske u Crnoj Gori o neophodnosti otpočinjanja zakonske procedure prema kojoj bi ta organizacija bila finansirana iz budžeta.

To je saopštila Vlada, a nakon što je Aleksić juče po -

sjetio Maticu srpsku u kojoj su mu se požalili kako je ta organizacija do sada finansirana sredstvima koje je obezbjeđivala Srbija, dok je pomoć Crne Gore bila veoma rijetka uprkos, kako

su rekli, „prepoznatljivom i nagrađivanom radu na polju izučavanja i promocije kulture“.

- Potpredsjednik Aleksić poručio je da Matica srpska reprezentuje stvaralaštvo na srpskom jeziku, koji je uvijek bio većinski u Crnoj Gori, te da, shodno tome, zaslužuje adekvatnu podršku u radu i funkcionisanju – navedeno je u saopštenju Vlade. Dodaje se da su Aleksić i predstavnici Matice srpske razgovarali i o budućim aktivnostima i planovima na polju izdavačkog rada te razmatrali dosadašnji status i tretman Matice srpske u Crnoj Gori.

Miodrag Laković

Analize Instituta „Europeum“ ukazuju na skoru promjenu u procesu proširenja

Kvalifikovana većina otvara vrata

Crnoj Gori za brži pristup EU

Zemlje poput Švedske, Finske, Češke, baltičkih država, Rumunije, Portugala i Španije već su podržale prelazak na glasanje kvalifikovanom većinom i slovenačko-njemački non-pejper tvrdeći da će to povećati kredibilitet i efikasnost pristupanja. Tim prije što je i dalje potrebna jednoglasna odluka o konačnom pristupanju zemlje kandidata EU

BRISEL - Evropska komisija mijenja način odlučivanja u međufazama pregovora o pristupanju zemalja kandidata sa Evropskom unijom, tako što će se za otvaranje i zatvaranje poglavlja ubuduće koristiti princip kvalifikovane većine.

To se navodi u analizama Instituta za evropsku politiku „Europeum“, inače jedne od think-tank organizacija čija istraživanja koristi Savjet Evrope, a u koje je Pobjeda imala uvid.

Riječ je o promjenama koje se neće ticati samo odnosa EU prema procesu proširenja, već i unutrašnjeg uređenja ove zajednice država, pošto će biti primijenjen i na neke članove Ugovora o EU. Ideja je da se upravo glasanjem kvalifikovanom većinom (QMV) donose sve odluke koje se tiču vanjske politike EU. Zbog toga više zemalja članica vrši pritisak da Evropski parlament što prije potvrdi ovakvu promjenu u načinu odlučivanja. To bi ujedno značilo veliko ubrzanje puta Crne Gore ka EU, upravo u skladu sa principima koji su bili pomenuti u slovenačko-njemačkom non-pejperu koji je ozvaničen početkom decembra.

ANALIZE

U analizama „Europeuma“ koje potpisuju Šarka Sokupova i Marek Jankovski, kao ključni događaj koji je uticao na promjenu u procesu pridruživanja EU navodi se ruska agresija na

PODGORICA – U Budvi se po svaku cijenu, koristeći pravno i fizičko nasilje, pokušava spriječiti formiranje vlasti, jer ta većina ne odgovara interesima parlamentarnih partija na državnom nivou, čime se proizvodi potpuni pravni i politički haos, politički procesi izmještaju iz institucija na ulicu i stvara pravna anarhija sa nesagledivim posljedicama po političku i društvenu stabilnost Crne Gore. Na ovo su, u pismu koje su juče uputili ambasadorima Kvinte i Delegaciji Evropske unije u Podgorici, upozorili lideri Evrop-

Ukrajinu, što je promijenilo i stavove o neophodnosti priključivanja novih zemalja. - Proces proširenja EU se često percipira kao neefikasan i nepouzdan, što dovodi do frustracije među zemljama kandidatima. Prema Balkanskom barometru, 54 odsto građana Zapadnog Balkana podržava članstvo u EU, ali je ta podrška opala u odnosu na prethodne godine. Godine 2022, 37 odsto ljudi u regionu mislilo je da će njihova zemlja pristupiti EU do 2030. godine, ali je do 2024. taj broj pao na 20 procenata. Ovo nepovjerenje uglavnom potiče od toga što države članice EU blokiraju napredak bilateralnim sporovima koji nijesu povezani sa formalnim kriterijumima iz Kopenhagena – stoji u jednom od dokumenata, te se kao primjeri navode odnosi Grčke i Bugarske prema Sjevernoj Makedoniji, te odbi-

janje Mađarske da odobri pregovarački okvir za Ukrajinu. Ključna promjena za koju se smatra da će poboljšati efikasnost i kredibilitet proširenja je uvođenje QMV u međufazama pristupnog procesa EU. I to kao posljedica francusko-njemačkog dokumenta o reformama EU iz 2023, gdje se naglašava da bi QMV mogao biti primijenjen za postojeći Sporazum o EU, te slovenačko-njemačkog non-pejpera koji je predstavljen Savjetu Evrope još u februaru prošle godine. - Brojne think-tank organizacije i organizacije civilnog društva podržale su ovu ideju, su-

QMV podrazumijeva

minimum 55 odsto glasova

Kako se precizira u analizama, slovenačko-njemački non-pejper zagovara QMV na način na koji je on definisan u članu 16 Ugovora o EU. U njemu se navodi da su to glasovi najmanje 55 odsto, odnosno 15 država članica, te onih koji predstavljaju najmanje 65 procenata stanovništva EU.

S obzirom na to da oba zahtjeva moraju biti ispunjena, ovaj sistem se takođe naziva i „dvostrukom većinom“ i već je u redovnoj upotrebi, najčešće u Savjetu Evrope. Stručnjaci ističu da ovakva promjena nije nikakvo „vanredno stanje“, jer pravni okvir EU već definiše primjenu ovakvih modela

geririšući da bi se QMV mogao primijeniti u različitim fazama procesa, poput otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja, uspostavljanja mjerila, otvaranja klastera ili u bilo kojoj kombinaciji ovih opcija – navodi se u dokumentu, te precizira da se ovakvo glasanje ne može primijeniti na klaster osnovnih prava niti na odluke o otvaranju i zatvaranju pregovora.

Ovo je tokom saslušanja potvrdila i nova komesarka za proširnje Marta Kos, potcrtavajući da „bilateralni sporovi ne treba da ometaju napredak u pristupanju“. Kos je naglasila da bi uvođenje QMV u me-

glasanja. Riječ je o generalnoj Pasarela klauzuli kada se odlučivanje mijenja sa jednoglasnog na glasanje kvalifikovanom većinom. Primjenjuje se u slučajvima prijedloga zakona u kojima Ugovor o funkcionisanju EU ili konkretno Glava V Ugovora o EU, koja se odnosi na vanjsku politiku i zajedničke vanjske i bezbjednosne politike, a za koje je predefinisano da se odluke donose jednoglasno.

đufaze procesa, uz očuvanje jednoglasnosti na početku i na kraju, moglo osigurati efikasniji i predvidljiviji proces. Uz to, obećala je da će lično raditi na rješavanju bilateralnih sporova van samog procesa proširenja. - Budući da međufaze procesa nijesu određene primarnim ili sekundarnim zakonom, izmjene ugovora su nepotrebne za usvajanje QMV u proširenju EU. Međutim, pregovarački okviri za zemlje koje su već u procesu, trebalo bi da budu izmijenjene, što bi zahtijevalo jednoglasno odobrenje država članica – precizira se u dokumentu.

ZA I PROTIV

Dok ova promjena ne bude zvanično potvrđena glasanjem u EP, odluka ostaje na državama članicama Savjeta Evrope. Zemlje poput Švedske, Finske, baltičkih država, Češke, Rumunije, Portugala i Španije, već su podržale prelazak na QMV i pomenuti slovenačko-njemački non-pejper, tvrdeći da će to povećati kredibilitet i efikasnost pristupanja, tim prije što je i dalje potrebna jednoglasna odluka o konačnom pristupanju zemlje kandidata EU.

- Minimiziranjem uticaja bilateralnih pitanja, koja nijesu povezana sa kriterijumima za pristupanje, QMV bi mogao pomoći u depolitizaciji donošenja odluka i održavanju zamaha u proširenju. Iako bi zemlja kandidat i dalje mogla da se suoči sa vetom u završnoj fazi, napredak u procesu zahvaljujući QMV-u bio bi dovoljan podsticaj da se usvoje suštinske reforme, a politike usklade sa onima EU – navode analitičari. I Francuska podržava QMV, ali insistira na širem paketu reformi i u drugim oblastima. S druge strane, zemlje čija politika naginje desnom populizmu, poput Austrije ili Italije, protive se uvođenju QMV-a, pravdajući to „gubljenjem kontrole nad procesom, posebno za osjetljiva bilateralna pitanja“. Kako je konačna odluka o ovom pitanju na Evropskom parlamentu, velika je mogućnost da će primjena ovakvog principa glasanja početi i prije nego što se usaglase svi stavovi. To, prema pravnoj praksi EU, omogućavaju postojeće klauzule koje se već koriste pri donošenju odluka u Savjetu Evrope. Zato je izvjesno da će Bosna i Hercegovina i Gruzija, koje čekaju na konačni početak pregovora, tokom cijelog procesa pristupanja imati upravo QMV model glasanja za otvaranje i zatvaranje poglavlja (osim 23 i 24) i klastera, umjesto što bi morali da osiguraju oko 70 jednoglasnih odluka.

To znači da ni Crna Gora više ne mora brinuti da će joj se dogoditi slučaj iz decembra prošle godine, kada je kompletirano poglavlje 31 koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i obrambenu politiku ostalo otvoreno, jer Hrvatska za to nije dala „zeleno svjetlo“. Usvajanje ovakvog načina glasanja u međufazama, takođe znači da će naša zemlja biti usporena ili zaustavljena na putu ka EU jedino ako napravi diplomatski skandal širokih međunarodnih razmjera.

Kristina JERKOV

skog saveza Damir Šehović, Ivan Vujović i Vatroslav Belan naglasivši da se sve to odvija uz saglasnost i aktivno djelovanje Vlade i partija aktuelne vlasti. U pismu su upozorili na ozbiljne posljedice koje takvo ponašanje vlasti može proizvesti, te dodali kako, osim udara na Ustav, svjedočimo i udaru na temelje demokratije, uključujući slobo-

dan izborni proces i demokratsko formiranje vlasti. Ambasadore Kvinte i EU su, takođe, podsjetili da isti akteri već dvije godine silom sprečavaju završetak izbornog procesa u opštini Šavnik, te kako su i u Andrijevici mjesecima fizički sprečavali smjenu tadašnjeg predsjednika lokalnog parlamenta, dok se u Kotoru već pola godi-

ne opstruira odluka Državne izborne komisije o ponavljanju izbora na dva biračka mjesta. - Ukoliko se takvo postupanje dozvoli i u Budvi, može doći do ukidanju demokratije i slobodnih izbora u Crnoj Gori – upozorili su oni.

Istakli su i da sve te akcije opoziciju dovode pred svršen čin i primoravaju je da, u cilju vraća-

nja političkog procesa u ustavne okvire, preduzme radnje poput onih koje se već preduzimaju u Skupštini Crne Gore. - Nasilno sprečavanje formiranja vlasti u Budvi može kao reakciju izazvati blokadu lokalnih parlamenata širom zemlje, budući da ne postoji drugi način da se odgovori na sistemsko nasilje i obesmišljavanje demokra-

tije – upozorili su Šehović, Vujović i Belan. Njih trojica su ambasadore Kvinte i EU, takođe, upozorili i da se Crna Gora nalazi u jednoj od najvećih političkih i institucionalnih kriza koja prijeti da parališe politički život, te da je riječ o najtežem narušavanju ustavnog poretka. Đ. Ć.

Lideri Evropskog saveza pisali ambasadorima Kvinte i Delegaciji Evropske

Kvalifikovanom većinom do svih odluka koje se tiču vanjske politike EU

Ministarstvo finansija izmirilo osmu ratu kredita Exim banci za prioritetnu dionicu auto-puta

Kinezima isplaćeno 33,38 miliona eura

PODGORICA - Ministarstvo finansija je u utorak izmirilo osmu ratu kredita prema kineskoj Exim banci za prioritetnu dionicu auto-puta, pri čemu je ostvarena ušteda od 5,22 miliona eura, saopšteno je juče iz tog resora.

- Naime, umjesto iznosa od 38,6 miliona eura, koji bi bio plaćen prema srednjem kur-

su Centralne banke (CBCG) na dan plaćanja, zahvaljujući hedžing aranžmanu plaćeno je 33,38 miliona eura - precizirali su iz Ministarstva.

Ova ušteda, kako su objasnili, dolazi kao nastavak pozitivnih efekata hedžing aranžmana zaključenog 17. januara prošle godine sa renomiranim evropskim i američkim bankama, kojim je već u prošloj godi-

Prošlogodišnje aktivnosti Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD)

U Crnu Goru lani

uložili 104 miliona

PODGORICA - Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prošle godine je u Crnu Goru uložila 104 miliona eura kroz devet značajnih projekata koji doprinose ekonomskom i održivom razvoju zemlje, saopšteno je iz te međunarodne finansijske organizacije.

Iz EBRD su kazali da je 92 miliona eura, ili rekordnih 89 odsto ukupnih investicija, bilo posvećeno zelenim projektima, koji podržavaju energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i napore u dekarbonizaciji.

- Takođe, sedam od devet projekata je uključivalo rodnu inkluziju. Te investicije odražavaju posvećenost banke tranziciji Crne Gore ka zelenijoj, otpornijoj i inkluzivnijoj ekonomiji - navodi se u saopštenju EBRD.

Direktor EBRD-a za Crnu Goru Remon Zakaria, kazao je da im je zadovoljstvo što su unaprijedili zelenu tranziciju zemlje, modernizovali in-

frastrukturu i proširili pristup finansiranju za preduzeća i pojedince, pokazujući posvećenost održivom ekonomskom razvoju. - Ova dostignuća naglašavaju snažna partnerstva koja smo uspostavili sa lokalnim akterima, donatorima i privatnim sektorom. S optimizmom gledam na ovu godinu, uvjeren u našu sposobnost da održimo ovaj napredak, postignemo još veće rezultate i pomognemo Crnoj Gori da ostvari svoj puni potencijal - rekao je Zakaria. EBRD je prošle godine podržala ekonomski i održivi razvoj Crne Gore kroz nekoliko značajnih projekata.

- Istaknuti projekti uključuju dva projekta energetske efikasnosti u javnim zgradama u ukupnom iznosu od 32 miliona eura. Tu je i kredit od 28 miliona za unapređenje trafostanice Brezna - kazali su iz EBRD. Oni su podsjetili i na kredit od 30 miliona eura za nabavku tri nova voza za Željeznički prevoz. R. E.

ni ostvarena ušteda od 6,8 miliona eura.

-Kumulativno, Crna Gora je do sada, zahvaljujući ovom aranžmanu, ostvarila uštedu od gotovo 12 miliona eura, čime je dodatno osnažen državni budžet i otvoren prostor za kvalitetnije planiranje i realizaciju drugih razvojnih projekata - poručili su iz Ministarstva.

- Ovaj aranžman, realizovan u januaru prošle godine, još jednom potvrđuje sposobnost države da primjenjuje savremene finansijske alate za optimizaciju javnog duga i smanjenje fiskalnih rizika - navodi se u saopštenju. Realizacija hedžing aranžmana, prema riječima predstavnika Ministarstva, pokazuje ne samo odgovoran pristup upravljanju javnim dugom, već i spremnost države da koristi finansijske instrumente za smanjenje rizika i optimizaciju dugoročnih finansijskih obaveza.

- Do danas je Crna Gora kineskoj Exim banci otplatila 256 miliona dolara na ime glavnice, stoga je trenutno stanje duga prema kineskoj Exim banci 655,7 miliona dolara, odnosno 603,4 miliona eura (prema prosječnom kursu ugovorenom sa bankama) - saopštili su iz Ministarstva.

Ovaj uspjeh, kako su zaključili, dodatno potvrđuje kredibilitet Crne Gore na međunarodnom finansijskom tržištu i predstavlja primjer kako inovativne politike u oblasti javnih finansija mogu donijeti konkretne koristi za građane i ekonomski razvoj države. S. P.

Stečajni upravnik Vektre Jakić oglasio prodaju dijela imovine

PODGORICA - Stečajni upravnik Dejan Keković u postupku stečaja Vektre Jakić oglasio je prodaju dijela imovine ove nekadašnje kompanije Dragana Brkovića vrijedne 424.600 eura.

Riječ je o zemljištu površine 314 kvadrata ispod objekata i poslovnoj dvospratnoj zgradi ukupne površine 591 kvadrat u Pljevljima.

U prvom oglasu koji je Keković raspisao stoji da je na poslovnim prostorima upisana hipoteka u korist OTP i CKB banke radi duga Vektre Montenegro, takođe u stečaju, od 53 miliona eura, te zabrana otuđenja i fiducija u korist Vektre Jakić radi kredita Vektre Montenegro od 73 miliona eura. Ova imovina se prodaje isključivo u cjelosti.

Na oglas se mogu javiti fizička i pravna lica koja uplate depozit od pet odsto vrijednosti dijela imovine za koju su zainteresovani. Ponude se mogu dostavljati do 13. februara, koje će biti otvorene dan kasnije u Privrednom sudu. Stečajni upravnik bi trebalo da donese odluku o najpovoljnijoj ponudi u roku od osam dana od otvaranja ponuda, a kupcu će, nakon što uplati kompletnu kupoprodajnu cijenu, pravo svojine biti prenijeto bez tereta i ograničenja, navodi se u oglasu.

Sudija Privrednog suda Nemanja Popović je krajem prošle godine usvojio konačnu listu priznatih i osporenih potraživanja kojoj je Keković priznao razlučno potraživanje u ukupnom iznosu od 117,6 miliona eura, od čega Poreskoj upravi koja je tražila stečaj 525.400 eura, OTP banci 112,8 miliona i državi po osnovu ugovora o kreditu 4,24 miliona. Stečajnim povjeriocima, ukupno 275, koji uključuju potraživanja institucija, brojnih kompanija i bivših radnika ove kompanije, priznato je ukupno 92,5 miliona eura sa kamatama. U prvi isplatni red svrstano je 2,87 miliona, a u treći 89,1 milion, među kojima najviše potražuje bivša Brkovićeva Vektra Montenegro, takođe u stečaju 71,5 miliona. Nije bilo potraživanja koja su svrstana u drugi isplatni red. Među najvećim povjeriocima, osim OTP banke, je Poreska uprava sa ukupno prijavljenih 13,1 miliona, Lovćen osiguranje sa 333.200, Vektor sistem sekjuriti sa 218.600, Elektroprivreda sa 188.800, Opština Pljevlja sa 119.400, pljevaljska Čistoća i Vodovod sa 91.700 odnosno 73.100, kompanija Glečer Herceg Novi sa 40.000, Magma iz Podgorica sa 31.600 eura, Centralna banka Crne Gore sa 15.300, Ljetopis Automotive sa 12.600 i Zetratrans sa 5.900 eura. M. Lk.

Ministar poljoprivrede upozorio na posljedice neusvajanja državnog budžeta

Dovedeni u pitanje agrobudžet, podsticaji i staračke naknade

PODGORICA - Neusvajanje državnog budžeta znači neusvajanje i agrobudžeta i ogromne posljedice, i to na poljoprivredne proizvođače, podsticaje države, a dovela bi se u pitanje i isplata staračkih naknada, kazao je juče ministar poljoprivrede Vladimir Joković, na konferenciji za medije koju je Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori je, u saradnji sa Ministarstvom, organizovala prije održavanja redovne sjednice IPARD Odbora za nadgledanje, tokom koje su predstavljeni rezultati implementacije IPARD II programa koji je završen prošle godine. Saopšteno je da je Evropska komisija (EK) prepoznala napore Crne Gore u potrošnji IPARD II sredstava i pohvalila postignute rezultate.

Šef pretpristupne jedinice za susjedstvo, proširenje i pretpristupnu pomoć iz EK Frank

Bolen, rekao je da je zadovoljan ostvarenim napretkom tokom godina implementacije IPARD II programa i zahvalio IPARD strukturama koje su uložile značajne napore kako bi se postigli takvi rezultati.

- Naravno, sprovođenje IPARD programa nije samo potrošnja dostupnih sredstava. EK očekuje od Crne Gore da je obezbijeđena potrošnja IPARD sredstava dobra i pra-

vilna, jer je ipak riječ o novcu poreskih obveznika EU. Konačno, pravilna implementacija IPARD podrške je ključna, jer pomaže Crnoj Gori da se pripremi za pridruživanje EU i da vaši poljoprivrednici i ruralna područja u budućnosti imaju koristi od podrške u okviru Zajedničke poljoprivredne politike - rekao je Bolen. Ministar poljoprivrede Vladimir Joković, kazao je da

su dosadašnje aktivnosti rezultirale uspješnom realizacijom 748 projekata. - Zahvaljujući IPARD programu, crnogorski poljoprivrednici su modernizovali svoju proizvodnju sa 84 projekta izgrađenih ili rekonstruisanih objekata kroz Mjeru 1 i Mjeru 3, gdje je isplaćeni iznos investicije 25,6 miliona eura - precizirao je Joković. Prema njegovim riječima, to će za rezultat imati unapređenje kvaliteta proizvoda, povećan obim proizvodnje, veću konkurentnost i dostizanje EU standarda bezbjednosti hrane u primarnom i prerađivačkom sektoru. Š to se tiče investicija koje se odnose na mehanizaciju, isplaćeno je 627 projekata sa iznosom investicije 47,6 miliona eura i podržana nabavka 467 traktora sa iznosom podrške 8,2 miliona eura. Sjednici je prethodio odvojen bilateralni susret Jokovića sa saradnicima i Bolena sa predstavnicima Delegacije. S.P.

Prioritetna dionica auto-puta Smokovac – Mateševo

Sa jučerašnje konferencije za novinare

Petak, 24. januar 2025.

Intervju: Biljana Gligorić, savjetnica guvernerke za primjenu ESG standarda i inovacija

PODGORICA - Iako su banke već prepoznale da moraju da kreiraju što više finansijskih proizvoda koje nude klijentima, smatramo da tu još postoji prostora za unapređenje. Prije svega se nadamo da će ponuda zelenih kreditnih linija u narednoj godini biti disperzivnija u smislu raznovrsnosti sektora u kojima se oni nude, kao i da će biti još povoljniji za klijente, posebno u poređenju sa konvencionalnom ponudom kredita - kazala je u intervjuu za Pobjedu savjetnica guvernerke za primjenu ESG standarda i inovacija Biljana Gligorić

Ona smatra da bi to bio sjajan doprinos zamahu zelene tranzicije.

- Centralna banka (CBCG) će u skladu sa svojim ovlašćenjima dati doprinos tim procesima. U tom procesu prepoznajemo i veliki izazov koji i same banke imaju, a to je da jasno i lako mogu da dokazuju održivost projekata u kontekstu klimatskih izazova. Započeta izrada taxonomije će olakšati ovaj proces koji za zemlje Zapadnog Balkana koordinira RCC (Regional Cooperation Council), u kojem takođe participira CBCG - kazala je Gligorić.

POBJEDA: Što ESG standardi znače za crnogorsku ekonomiju i na koji način njihova primjena može unaprijediti poslovnu klimu u zemlji?

GLIGORIĆ: ESG standarde (Environmental, Social, and Governance) treba razumjeti prije svega kao ogromnu razvojnu šansu za našu ekonomiju, a tek nakon toga kao izazov koji je potrebno prevazići. U suprotnom, ovi standardi će se posmatrati samo kao još jedna nametnuta obaveza za, koronom i infacijom, iscrpljenu privredu. ESG standardi su primjena principa održivog razvoja u privatnom i javnom sektoru na način da se očekuje da posjedujemo svijest i da kroz praćenje indikatora mjerimo uticaj same organizacije i njene djelatnosti na životnu sredinu, na društvo i na ekonomiju, ne nužno tim redom. Trenutno smo u fazi kada je izvještavanje na temu ESG još uvijek doborovoljno, ali sljedećih godina polako će se ući u fazu kada će za pojedine organizacije to biti obavezujući iskaz i na neki način, dio njenog identiteta. Preduzeća koja to budu shvatila prije i ušla u svoju transformaciju ka ESG standardima, prije će steći kompetitivnu prednost na tržištu, biti prepoznata kao

Zelene investicije su budućnost Crne Gore

Uvođenje ESG standarda pruža Crnoj Gori priliku za transformaciju ka održivoj ekonomiji, dok banke, regulatorne institucije i privreda moraju zajednički raditi na stvaranju povoljnog okruženja za zelene investicije i projekte - poručila je Gligorić

odgovorna i na taj način privući više kupaca ili klijenata koji su sve senzibilniji na temu održivog razvoja i vrijednosti koje neka kompanija njeguje.

P OBJEDA: Da li vidite potencijal Crne Gore da privuče „zeleni kapital“ i investicije u obnovljive izvore energije?

GLIGORIĆ : Kao Ustavom proklamovana ekološka država, Crna Gora bi morala da tu vrstu investicija svrsta u prioritetne, da ne kažem kao jedine, što je Vlada već prepoznala svojim strateškim dokumentima. Smatram da će ubrzo to biti i jedini izvor investicija, da će zahtjevi investitora gotovo isključivo biti usmjereni ka tzv. zelenim projektima. To od nas zahtijeva prilagođavanje, kako od strane privrede, tako i od strane regulatora i drugih javnih institucija, koje sve zajedno kreiraju okvir za zelene investicije. Ono što važi za preduzeća, važi i za države: one koje sebe što ranije pozicioniraju kao destinacije zelenih investicija, u ogromnoj su prednosti u odnosu na države koje ostanu na tradicionalnim pristupima privlačenju investicija. Mi smo mediteranska zemlja sa puno sunca, imamo izlaz na more, izloženost vjetru je povoljna, tako da nemamo nekih izgovora da punom snagom ne razvijamo svoje potencijale za obnovljive izvore energije. Pri tome moram reći da se često zaboravlja ogroman po -

tencijal za uštedu energije. Imajući u vidu da je daleko jeftinije uštedjeti jedan megavat električne energije nego ga proizvesti, uvijek koristim priliku da istaknem da prvo treba da popunimo rupe u energetskom bilansu, poput energetski neefikasnog građevinskog sektora, i da naravno razvijamo proizvodne kapacitete obnovljih izvora energije. I Evropska unija, kroz moto „energetska efikasnost prvo“, promoviše taj pristup, želeći da ga istakne kao pravilan u planiranju energetskog bilansa.

POBJEDA: Kako Centralna banka vidi svoju ulogu u podsticanju održivih finansija u Crnoj Gori?

GLIGORIĆ: CBCG sebe smatra ključnim akterom u tom procesu, što smo pokazali kroz preuzimanje koordinatorske uloge u procesu izrade Mape puta finansijskog sektora ka održivim finansijama. Takođe, moram istaći podjednako važnu ulogu i Ministarstva finansija kao i druga dva regulatora, Agencije za nadzor osiguranja i Komisije za tržište kapitala, koje su svojim članstvom u Savjetu za finasijsku stabilnost prepoznale značaj ove teme na najvišoj instanci zaduženoj za finansijsku stabilnost. Takođe, naša uloga će biti da omogućimo okvir za upravljanje rizicima izazvanim klimatskim promjenama, ali i da napravi-

Preporučila bih da, iako ovi standardi nijesu obavezujući i neće to biti sigurno u narednih nekoliko godina, treba što prije da krenu sa transformacijom svog preduzeća u pravcu ESG standarda. To nije neki sporedni proces koji se može usput sprovesti, već je istinski zahtjevan. Međutim, kada se kroz njega prođe, svi podaci pokazuju da će takve organizacije biti daleko otpornije na sve krize i oscilacije tržišta, da će biti prilagodljivije i da će daleko lakše privlačiti investicije za svoje poslovanje

Crna Gora je samu sebe vizionarski proglasila ekološkom državom i moram iskrena da budem, to je možda najveća propuštena razvojna prilika naše države. Da smo zaista sproveli tu ideju, danas bismo, kao turistička država zaista bili predvodnik i studija slučaja države koja sebe brendira kao zelenu, i sigurno bismo ubirali plodove te vizije, ne samo od prihoda od turizma. Što je još važnije, živjeli bismo u daleko kvalitetnijem okruženju nego što je današnje

mo ambijent u kojem će kreditne institucije, prije svih, ponuditi bolju paletu zelenih finansijskih proizvoda za javni sektor, privredu i građane. Stalna edukacija i promocija tema vezanih za održive finansije, ali i sopstvena transformacija su sljedeći veliki izazov. Važno je razumjeti da ESG i održivi razvoj ne podrazumijevaju samo zelenu komponentu, već se podjednako moraju uzeti u obzir i socijalni, društveni i upravljački faktori.

POBJEDA: Kako vidite ulogu Crne Gore u globalnom tranzicionom procesu ka održivijoj ekonomiji?

GLIGORIĆ: Kao što sam ranije naglasila, Crna Gora je samu sebe vizionarski proglasila ekološkom državom i moram iskrena da budem, to je možda najveća propuštena razvojna prilika naše države. Da smo zaista sproveli tu ideju, danas bismo, kao turistička država, zaista bili predvodnik i studija slučaja države koja sebe brendira kao zelenu, i sigurno bismo ubirali plodove te vizije, ne samo od prihoda od turizma. Što je još važnije, živjeli bismo u daleko kvalitetnijem okruženju nego što je današnje. Nažalost, tu smo gdje smo, ne samo da nismo

zemlja predvodnica zelene tranzicije, već moramo mnogo napora, znanja i finansijskih sredstava da uložimo kako bismo uhvatili priključak sa razvijenim evropskim zemljama koje su nama željeni standard. Naša uloga je ista kao i svih ozbiljnih država svijeta, a to je da naš razvoj mora biti isključivo održiv. Tu ulogu, ma koliko mali bili, moramo da usadimo u sve buduće generacije, moramo da ispravimo štetu koja je nanijeta ovom neprocjenjivo lijepom dijelu planete i da više ne pravimo tako dramatične razvojne greške koje štete i nama i prirodi.

POBJEDA: Koje korake biste preporučili preduzetnicima i kompanijama koji žele da se prilagode ESG standardima?

GLIGORIĆ : Preporučila bih da iako ovi standardi nisu obavezujući i neće to biti sigurno u narednih nekoliko godina, treba što prije d a krenu sa transformacijom svog preduzeća u pravcu ESG standarda. To nije neki sporedni proces koji se može usput sprovesti, već je istinski zahtjevan. Međutim, kada se kroz njega prođe, svi podaci pokazuju da će takve organizacije biti daleko otpornije na sve krize i oscila-

cije tržišta, da će biti prilagodljivije i da će daleko lakše privlačiti investicije za svoje poslovanje. Veoma važno, takve organizacije će biti ugodnije mjesto za rad, a vidimo koliko je izazova danas sa radnom snagom. U izazovnim vremenima, ovo nisu ni malo zanemarljivi benefiti. Moja preporuka je da se izučavaju određeni ESG okviri ili standardi kao što je recimo jedan od najzastupljenijih GRI (The Global Reporting Initiative) na način da se vidi šta je to što je potrebno izvještavati na ovu temu, kroz svoje tzv. nefinansijske izvještaje o održivosti. Kada se sagledaju ti indikatori i metodologija, potrebno je napraviti plan unapređenja koji će te indikatore unaprijediti gde je to neophodno. ESG izvještavanje ima veliki reputacioni značaj, tako da već danas kompanije mogu početi sa pripremom za izradu i objavljivanje tih izvještaja.

POBJEDA: Koja je Vaša vizija razvoja ESG praksi u Crnoj Gori za narednih deset godina?

GLIGORIĆ: Ne sumnjam da će za deset godina sve organizacije, bilo koje veličine ili vrste, objavljivati ESG izveštaje, biti po njima rangirani i da će upravo taj njihov postignuti rezultat biti ključni faktor za odlučivanje, za investitore da li da ulože u njih novac, a za klijente da li da kupe uslugu ili proizvod od njih. ESG rezultat, ,,score“ će biti praktično dio lične karte kompanije, što je u nekim industrijama već danas slučaj. Za deset godina, mislim da neće biti oblika organizacije koji se neće tako prepoznavati. Moram reći da se radujem tome, jer napokon profit neće biti jedino mjerilo uspjeha, posebno ne profit po svaku cijenu. Pomoć zajednici, fer odnos prema zaposlenima, dobro upravljanje, posvećenost očuvanju planete, sve više postaju ključne vrijednosti svih organizacija i to je upravo model kako treba da zaista bude održivi razvoj. Samim tim, naše društvo bi trebalo da krene u pravcu ozdravljenja i da se temelji na istinskim vrijednostima koje su osnova održivog razvoja transponovane kroz ESG standarde. Ne postoji drugi razvojni put osim održivosti, i što prije to shvatimo manje ćemo štete napraviti sebi, napravićemo ugodnije mjesto za život i rad, ali ne samo sebi već i svim generacijama koje dolaze nakon nas.

N. KOVAČEVIĆ

Biljana Gligorić

Neformalna grupa studenata „Kamo śutra?“ zvanično predala zahtjeve premijeru Milojku Spajiću

Bezbjednosni sektor nije partijski plijen - treba da ga vode eksperti

Smatramo da će od ispunjavanja svih gore postavljenih zahtjeva korist imati cjelokupno crnogorsko društvo, posebno mladi i djeca, jer u vrijeme kada u svijetu najveću „brigu“ za bezbjednost predstavlja „cyber bezbjednost“, mi u Crnoj Gori, nažalost, moramo da brinemo o osnovnoj životnoj bezbjednosti jer, čak, i boravak „napolju“ i šetnja ulicama crnogorskim nosi veliki „bezbjednosni rizik“ za nas – poručili su studenti

PODGORICA - Predstavnici neformalne studentske grupe „Kamo śutra?“ koju čine studenti i studentkinje sa crnogorskih fakulteta, predali su juče premijeru Crne Gore Milojku Spajiću zahtjeve koje su isticali na prethodna dva protesta koja su organizovali nakon stravičnog zločina na Cetinju. Poručili su da neće odustati dok se ne obezbijedi sigurnost za sve građane Crne Gore, a traže i ostavke odgovornih kao moralni čin, jer se zločin dogodio dvije i po godine u istom gradu.

Iz te grupe su istakli da očekuju da se do 1. februara Spajić na konferenciji za novinare, javno izjasni. Poziv premijera na razgovor organizacija „Kamo śutra?“ je odbila, uz obrazloženje „da oni ne pregovaraju, te da on mora javnosti da saopšti odluke“.

- U našem dosadašnjem društvenom djelovanju jasno smo

PODGORICA – Prosvjetna zajednica Crne Gore reagovala je na prijetnje koje je dobio od kolege profesor Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ nakon gostovanja na E Televiziji, poručujući da se to ne smije tolerisati, jer je sloboda izražavanja temelj svakog demokratskog društva.

Kankaraš je prekjuče kazao Pobjedi da će podnijeti tužbu protiv jednog profesora Gimnazije zato što mu je nakon gostovanja na Televiziji E putem mejla uputio prijetnje i uvrede.

Iz Prosvjetne zajednice kažu da je razmjena argumenata jedno, a nasilje nešto sasvim drugo.

- Naučimo da civilizovano komuniciramo. Čuvajmo sebe od drugih, ali i druge od sebe. Prosvjetni radnici moraju dati pozitivan primjer cjelokupnom društvu, a naročito mladima. Prijetnje, grubosti, nedostojan rječnik nikako ne smiju biti model ponašanja i komunikacije u našoj profesiji – istakli su oni. Dodaju da svaka prijetnja upućena bilo kom kolegi predstavlja prijetnju cijeloj zajednici i da ne smije biti tolerisana. - Svaki pojedinac ima pravo da iznosi svoje mišljenje bez stra-

definisali i javno prezentovali svoje ciljeve i načine ostvarivanja istih koji su isključivo na polju društvenog aktivizma i mijenjanja crnogorskog društvenog okruženja na bolje. Radi ostvarivanja tih ciljeva potrebno je uključivanje svih društvenih subjekata u Crnoj Gori, a posebno Vlade Crne Gore koja u skladu sa Ustavom Crne Gore vodi unutrašnju i spoljnu politiku. Iz tog razloga, ovim putem, dostavljamo Vam sljedeće zahtjeve, koje smo već javno saopštili i tražimo njihovo ostvarivanje, da bi Vi, kao predsjednik Vlade Crne Gore, u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima inicirali i preduzeli potrebene radnje i aktivnosti radi ostvarivanja istih – poručili su premijeru. Vladi je juče zvanično predato pet zahtjeva. Prvi je ostavka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića

- Nesposobnost da se obezbijedi sigurnost građana i građanki i propusti za preuzimanje odgovarajućih mjera jesu razlog objektivne obaveze zbog kojih se traži odgovornost za gubitke života. Iz ovog razloga potrebno je da u budućnosti bezbjednosni sektor ne bude partijski plijen, već da bude vođen od strane stručnjakapiše u dopisu. Drugi zahtjev je ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta – posjedovanja oružja.

Traže oduzimanje i uništavanje ilegalnog i skrivenog oružja, te revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz ozbiljne, a ne samo formalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psihološke preglede na godišnjem nivou. Oni ističu da, osim toga, zahtijevaju poboljšanje uslova rada policijskih slubženika i njihovog profesionalnog položaja, prije svega kroz nabavku adekvatne opreme i sredstava ra-

da u skladu sa standardima EU.

- Povećanje efikasnosti Uprave policije, posebno u dijelu obuke i opreme radi adekvatnijeg i efikasnijeg odgovora na bezbjednosne izazove i kritike kojima su izloženi građani Crne Gore – poručili su oni. Četvrti zahtjev je povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovne i srednje škole.

- Posebno naglašavamo važnost tema – antiratnog djelovanja, prigovora savjesti i izučavanja primjera građanske neposlušnosti u doba militarizacije u Crnoj Gori. Obaveza obrazovnog sistema jeste podsticanje na izučavanje i etabliranje mirovnog i antiratnog nasljeđa koje je trenutno u potpunosti u drugom planu u odnosu na izučavanje ratne prošlosti – istakli su studenti.

Smatraju da povratak građanskog obrazovanja nije samo još jedan čas koji je potreban našim učenicima već glavna stvar u njihovom razvoju.

Prosvjetna zajednica reagovala na prijetnje koje je dobio profesor podgoričke gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Mato Kankaraš

Necivilizovan govor nedopustiv među nastavnicima

ha od nasilja ili odmazde. Stojimo uz kolegu Kankaraša i pružamo mu našu punu podršku. Dajmo svoj maksimum da sačuvamo dostojanstvo kako na-

še tako i svih kolega – naveli su iz Prosvjetne zajednice. Kankaraš je najavio da će da podnese tužbu protiv jednog kolege od kojeg je pretrpio

Posljednjim zahtjevom se traži poboljšanje odnosa i brige o mentalnom zdravlju. - Zahtijevamo formiranje specijalne komisije koja će se sastojati od uglednih psihologa i psihijatara koji će sastaviti psihološki priručnik koji će sadržati savjete kako se treba ponašati u kriznim situacijama – smatraju iz organizacije „Kamo śutra?“.

Pored navedenih zahtjeva, potrebno je razmotriti i zahtjeve koje je predložila Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava, pogotovo u vezi sa proglašavanjem moratorijuma na izdavanje dozvola za posjedovanje i držanje oružja do izmjene Zakona o oružju.

- Smatramo da će od ispunjavanja svih gore postavljenih zahtjeva korist imati cjelokupno crnogorsko društvo, posebno mladi i djeca, jer u vrijeme kada u svijetu najveću „brigu“ za bezbjednost predstavlja „cyber bezbjednost“, mi u Crnoj Gori, nažalost, mora-

mo da brinemo o osnovnoj životnoj bezbjednosti jer, čak, i boravak „napolju“ i šetnja ulicama crnogorskim nosi veliki „bezbjednosni rizik“ za nas –poručili su studenti. Treći protest koji organizuje grupa „Kamo śutra?“ zakazan je za 25. januar, u subotu, sa početkom 19.30 časova. Demonstranti će se okupiti kod zgrade MUP-a i šetati do Skupštine Crne Gore. Studenti ističu da na protestima ne smije biti govora mržnje, u povicima niti na transparentima. Takođe, naglašavaju da su protesti organizovani zbog masakra na Cetinju i da i političari, mediji i građani moraju biti fokusirani na to, a ne na rasprave da li iza njih stoje organizovane kriminalne grupe i bivši režim. Poručili su i da bi energija koja je iskorišćena za njihovo targetiranje, morala biti iskorišćena za rješavanje užasne bezjednosne situacije i traženje odgovora o zločinu. R. D.

uvrede, klevete i gotovo govor mržnje.

Kankaraš nije želio da iznosi previše detalja o ovom slučaju prije nego što pokrene tužbu. On je rekao Pobjedi da je suštinski bez ikakvog osnova optužen za subverzivnu djelatnost, da je lažno optužen da je držao u ime Gimnazije govore sa Draginjom Vuksanović ispred Ministarstva, te da je javno taj pojedinac pozivao da bude odstranjen kao član kolektiva škole. Kazao je i da mu je nakon prepucavanja zaprijećeno.

Kankaraš je gostujući na Televiziji E govorio o dvije teme – protestu ,,Kamo sjutra“ i slučaju profesora Radomana Čečovića u Gimnaziji, koji je prije tri godine slao neprimjerene poruke bivšoj učenici.

- Ključne stvari su da sam rekao da podržavam protest i da bih volio da crnogorski prosvjetari u što većem broju javno podrže protest kako ima moralnu poentu, kada sam rekao da je normalan čin da podnesu ostavke oni koji su bili zaduženi za bezbjednosni sektor. Isto tako, rekao sam da je prilikom prvog masovnog ubistva na Cetinju Filip Adžić morao da podnese ostavku –naveo je tada Kankaraš. Dodaje da je profesor Čečović učinio neopravdivi prekršaj koji bi trebalo da ga isključi iz prosvjete. - Ipak, naglasio sam da se uništenjem njega kao pojedinca pravda ne može postići. Prokomentarisao sam da je otk az Biljani Vučurović očekivano i već dugo n ajavljivano razrješenje čitave ove afere, te da ona nije pokazala sposobnost da upravlja situacijom. Reakcija joj je bila infantilna jer je sve na sebe fiksirala i time sama sebi iskopala jamu. Na pitanje o profesorima koji su aplaudirali tokom pres-konferencije sam rekao da je riječ o poltronskom činu te da je poltronerija endemska pojava svakog sistema – kazao je profesor Kankaraš.

Nedavno je i profesor Radoman Čečović, koji je prije tri godine slao sporne poruke bivšoj učenici Sari Vujisić, neprimjereno komunicirao poslovnim mejlom sa kolegama. Tada mu je direktorica Biljana Vučurović blokirala poslovni mejl, a potom je i dobio otkaz, jer nije dolazio na posao nakon što je Centar za istraživačko novinarstvo objavio da se nedolično ponašao prema bivšoj učenici 2021. godine. Prije otkaza Čečović se javio kolegama putem mejla i komentarisao je da je loš svijet u kome živimo. Profesor Kankaraš, kako je naveo, mu je odgovorio da je svijet takav zbog mnogih bitnijih stvari, a, između ostalog, i zbog toga što on nije vidio da treba da podnese otkaz zbog svog nedopustivog postupka prema bivšoj učenici. - Poentirao sam, rekavši da je ono kako se on obraćao učenici način na koji se čovjek ne bi ni prostitutki obraćao. On je počeo otvoreno da me psuje, a ja sam mu odgovorio da se nemoćni bijes tako ispoljava, te da nema potrebe da nastavimo raspravu. On ponovo ispsovao i rekao između ostalog: ,,Hoćete li krv?“. Meni je to zazvučalo kao prijetnja – kazao je tada Kankaraš. N. Đ.

Spajić ima šansu da spriječi opasne diobe u već podijeljenom društvu

PODGORICA - Još ima vremena da premijer Milojko Spajić i Vlada preduprijede dalekosežne posljedice amandmana uvrštenih u tekst izmjena i dopuna Zakona o državnoj svojini, kojima se mijenja postojeći pravni status grobalja i na mala vrata omogućava da ona postanu privatna, a time i svojina vjerskih organizacija, poručeno je na zajedničkoj konferenciji za medije Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), nevladine organizacije „Komunica - Ne damo groblja“ kao i Udruženja pravnika Crne Gore.

Predstavnici ovih organizacija poručili su da bi, osim što bi takve izmjene zakona legalizovale sve dosadašnje protivpravne upise SPC na grobljima širom Crne Gore, sprovedene uz glasno ćutanje državnih i lokalnih institucija, neminovno proizvelo tenzije i generisalo novu liniju podjela u već ionako politički nestabilnom društvu. Ocijenjeno je da je upravo premijer Spajić najviše odgovoran da se sporne izmjene zakona, koje je amandmanski oblikovala Nova srpska demokratija, zaustave, odnosno povuku iz procedure.

Prema riječima člana STEGE Vlada Nikaljevića, ta organizacija je 17. januara obavijestila premijera Spajića o problemu, kada su ga otvorenim pismom, predatim i službenim putem, upoznali sa detaljnom i ospežnom analizom i argumentacijom zašto država ne bi smjela da se upušta u izmjene pravnog statusa grobalja. Do juče, od njega nijesu dobili nikakav odgovor.

Tada su upozorili da se amandmanskim izmjenama zakona groblja kao dobra u opštoj upotrebi, koja su prema članu 58 Ustava vlasništvo države koje ne može biti predmet privatne svojine, pretvaraju u „dobra od opšteg interesa“. Naizgled tehničkom promjenom se mijenja režim svojine i omogućava da groblja u svojini države mogu postati i privatna svojina.

Neće olako preći -Zato STEGA upozorava javnost da i pored činjenice da se radi o naoko „maloj“ izmjeni zakona, zapravo je u pitanju suštinska promjena koja donosi nesagledive posljedice. Zato smo svi dužni da se olako ne pređe preko toga i da ga ne prekriju drugi, tekući događaji – kazao je Nikaljević. Pojasnio je da je STEGA pokrenuta kao evropski i građanski projekat čiji je cilj ulazak države u Evropu, ali to, naglasio

Namjerava li premijer Spajić da dozvoli da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, vlasništvo privatnih lica i vjerskih organizacija koje bi odlučivale o tome ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova i grobalja... Zar je moguće da ne uočava pogubnost izmjena zakona, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa precima, pamćenjem čovjekovog porijekla, istorijom i - sa Crnom Gorom, kazao je član STEGE Vlado Vuković

je, „ne znači da se Crnogorci odriču, ili misle da prepuste ikome svoju istoriju, istorijske ličnosti, materijalne, nematerijalne, kulturne i civilizacijske vrijednosti, a ponajmanje groblja i grobove svojih najmilijih“.

-Ponovo upozoravamo Spajića da Vlada ne bi smjela da bez adekvatne i javno objavljene pravne analize brzopoteznom izmjenom zakona stvori uslove za promjenu dosadašnjeg režima vlasništva nad grobljima. Zato zahtijevamo da se povuku izmjene zakona, a da se pitanje na adekvatan način stručno razmotri sa svim implikacijama koje nosi – kazao je on. Nikaljević smatra da je takav zahtjev opravdan jer živimo u vremenu kada se ugrožava Ustav, ne poštuju ustavne procedure, crkva se miješa u poslove države, odvijaju se etnofederalističke aktivnosti, ugrožena

je bezbjednost građana masovnim ubistvima i različito motivisanim nasiljem... -Novo žarište za dodatnu konfrontaciju i duboku diobu crnogorskog društva niko ne bi trebalo da stvara, ponajmanje Vlada svojim ishitrenim izmjenama zakona o državnoj imovini. Poturanjem zakonskih izmjena u cilju promjene vlasništva nad grobljima koja su po Ustavu i zakonu državno vlasništvo, otvaraju se dodatna pitanja. Ukljućujući i to da li se promjenom vlasničkog režima grobalja otvara put za

legalizaciju ranijih nezakonitih upisa, odnosno kako se do sada nezakonito uknjižilo toliko grobalja na SPC ako su u državnom vlasništvu i ko je odgovoran za sve nezakonite upise. Na sva ova pitanja prvopozvan je da odgovori upravo Spajić –smatra Nikaljević.

providNe Namjere Član STEGE advokat Vlado Vuković ocijenio je da je neozbiljno i „providno“ obrazloženje predlagača da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se izmjenama zakonskog

Nikaljević je pojasnio da je STEGA pokrenuta kao evropski i građanski projekat čiji je cilj ulazak države u Evropu, ali to, naglasio je, „ne znači da se Crnogorci odriču, ili misle da prepuste ikome svoju istoriju, istorijske ličnosti, materijalne, nematerijalne, kulturne i civilizacijske vrijednosti, a ponajmanje groblja i grobove svojih najmilijih“ m. babović

Država slijepa dok joj se krčmi imovina

Na primjeru tolerisanja nezakonitog upisa sakralnih objekata i grobalja u svojinu organizacionih cjelina SPC, vidi se da se svi organi koji bi trebalo da čuvaju državu Crnu Goru, njenu imovinu, odnosno da rade u njenu korist, zapravo svojski trude da ne rade posao zbog kojeg su formirani – kazao je predstavnik NVO „Komunica – Ne damo groblja“

Igor Gojnić

Prema njegovim riječima, u protekle četiri decenije zabilježena su dva glavna talasa protivpravnog upisa svojine

nad crkvama, manastirima i grobljima kod Uprave za nekretnine.

-Prvi talas seže u daleku 1988. godinu kada je kroz „popisni kastar“ izvršen upis većine crkava i grobalja bez ijednog validnog rješenja o upisu, kojeg ni danas nema. Svi državni organi bili su upoznati sa načinom upisa, počev od Uprave za nekretnine, Ministarstva finansija, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, do lokalnih samouprava. Niko, izuzev Prijestonice Cetinje nije reagovao – naveo je Gojnić.

Dodao je da se drugi talas masovnih upisa odnosi na period od 2020. godine kojim je Uprava za nekretnine dozvoljavala Crkvi Srbije da kroz promjenu načina imovine upiše pravo korišćenja kao pravo svojine, odnosno da postane vlasnik. -Samo u barskoj opštini 2022. godine na taj način upisano je 18 crkava, manastira i grobalja na SPC –kazao je on. Ističe da je tim povodom pokrenuta krivična prijava 2023. godine protiv ovlašćenog lica u barskom katastru,

statusa grobalja dovelo „do sahranjivanja, zakupa grobnih mjesta i korišćenja kapela bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa“. -Suštinski, predlaganjem amandmana mijenja se pravni status grobalja tako da ona kao lokalna dobra u opštoj upotrebi koja su u vlasništvu države, a njima raspolaže opština, postaju druga lokalna dobra od opšteg interesa. Pri tom predloženi termin: „groblja u imovini opštine“ otvoreno poručuje da postoje groblja koja nijesu u imovini opštine. To je pravno nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača a to je da se predloženim rješenjem stvaraju zak onske pretpostavke da groblja mogu biti u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj, sa očitom namjerom da se ozakone upisi prava svojine grobalja na ime vjerskih organizacija i zajednica – naveo je Vuković.

Podsjeća da su premijeru Spajiću ukazali da prema članu 16 Zakona o državnoj imovini pod nazivom lokalna dobra u opštoj upotrebi, u stavu 1 alineja 6 stoji: „groblja su lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine“.

Upozorio je da je intencija da se brisanjem alineje 6 i prebacivanjem grobalja u član 17, gdje se nabrajaju „druga lokalna dobra od opšteg inetersa, kojima raspolaže opština“, faktički ostavi mogućnost za drugačiji pravni tretman.

Budući da premijer nije odgovorio na pismo STEGE, Vuković je upitao da li je Spajićeva prava namjera da mijenja pravni status grobalja po Cr-

o čemu je obaviješten Zaštitnik imovinsko pravnih interesa, „ali kao po dogovoru do danas ništa nije preduzeto“. -„Komunica – Ne damo groblja“ predala je ustavnu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i zakonom, u vezi sa odlukom Opštine Zeta o sahranjivanju, uređenju i održavanju opštine kojom se u postojeću organizaciju upravljanja grobljima uvodi kategorija „vjerska groblja“. Ustavni sud do danas nema odgovor na tu inicijativu – kazao je Gojnić.

noj Gori i da dozvoli njihovo preimenovanje.

-Konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog novog statusa grobalja: da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, vlasništvo privatnih lica i vjerskih organizacija koje bi odlučivale o tome ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova i grobalja... Zar je moguće da ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom – kazao je Vuković. podrška UdrUžeNja pravNika

Prema riječima advokata Miloša Vukčevića, Udruženje pravnika Crne Gore u potpunosti dijeli stav STEGE i NVO „Komunica – Ne damo groblja“ da se naizgled tehničkom promjenom mijenja režim svojine i omogućava da groblja koja su sada u isključivoj svojini države mogu postati i privatna. -Da pojasnim: iako laicima, pa čak i pravnicima, termin „dobra u opštoj upotrebi“ izgleda veoma slično „dobrima od opšteg interesa“, zapravo je „đavo u detaljima“. Ako groblja iz člana 16 prelaze u „druga lokalna dobra“ u članu 17, onda mogu iz režima državne svojine postati privatna svojina, crkvena i drugih vejrskih zajednica, a to je nešto što se ne može dozvoliti – kazao je Vukčević. Prema njegovim riječima, kada se zakonske izmjene i prekompozicija normi uporede sa članom 58, stavom trećim Ustava, koji precizira da su prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi državna svojina, onda se vidi što je intencija zakonodavca. -I to je nešto što premijeru ne može da ne bude jasno ili da kaže da nije upoznat. Pozivamo ga da se ovakav prijedlog zakona povuče, da ne ide u proceduru i glasanje, i da se izjasni kakav je njegov stav povodom ovog pravnog pitanja. Ne smije se dozvoliti da ovo bude još pitanje koje će izazvati društveno – politčku krizu i biti izvor novih podjela u Crnoj Gori. Dajte da se time ne igramo, neka Vlada povuče prijedlog zakona jer je amandan postao sastvni dio prijedloga zakona – zaključio je Vukčević. i. perić

Izmjene zakona bi generisale nove podjele u već politički nestabilnom društvu

Država dužna da obezbijedi sigurnost i bolje uslove za rad

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović upriličio je prijem za predstavnike medija, povodom Dana novinara Crne Gore.

On je u obraćanju prisutnima kazao da novinarstvo nije samo profesija, već misija, odgovornost i svakodnevna borba za istinu, slobodu i pravo javnosti da zna.

- Ovaj dan je i prilika da odamo počast svim novinarima koji su, kako u Crnoj Gori, tako i širom svijeta, platili visoku cijenu za istinu. Njihova hrabrost i posvećenost su vječna inspiracija svakome ko ulazi u

Napadač na Darisa Mujića van države, Apelacioni sud tvrdio da nema opasnosti od bjekstva i da neće ometati proces

A. K. u Makedoniji umjesto u sudnici

PODGORICA – A. K. koji je optužen za pokušaj ubistva Darisa Mujića ispred Gimanzije „Niko Rolović“ u Baru juče se nije pojavio na suđenju.

Prema riječima Cena Mujića, Darisovog oca, razlog je to što osumnjičeni nije u Crnoj Gori. - Kao razlog nepojavljivanja na ročištu, sudu je navedeno njegovo navodno odsustvo iz zemlje. Navodno, optuženi se nalazi u Makedoniji i nije na raspolaganju sudskim organima. Pitam sud koji je dozvolio da se okrivljeni brani sa slobode čime sada objašnjavaju odluku da se brani sa slobode - kazao je Ceno Mujić za Primorski portal. Ranjeni gimnazijalac je zadobio teške povrede nožem i liječio se u Kliničkom centru Crne Gore 20 dana. Njega je 7. oktobra napao A. K. tokom malog odmora, u školskom dvorištu. Povrede su bile opasne po život, a Daris je bio i dva puta reanimiran. Profesorica biologije Milena Bajagić bila je tog dana dežurna u školi, dotrčala je sa kolegom, profesorom fizičkog vaspitanja da razdvoji djecu, ali u tom momentu nijesu znali da napadač ima u ruci nož. Kada je vidjela ranu ona je intervenisala i zahvaljujući tome Daris nije iskrvario.

U Baru su se organizovali protesti „Grad za Darisa“ u kojima su mu sugrađani pružili podršku, ali i tražili veću bezbjednost svoje djece.

- Prije je on izažao iz pritvora nego Daris iz bolnice – poručeno je na protestu.

Protestovali su i zbog odluke

Apleacionog suda da se A. K. pusti nakon devet dana iz pritvora, iako je Više tužilaštvo odredilo protvor do 30 dana. Sud ga je pustio da se brani sa slobode, uprkos prigovorima VDT-a.

Apelacioni sud Crne Gore odbio je prijedlog da se osumnjičenom A. K. odredi pritvor jer, kako tvrde, ne postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva. Navode i da je riječ o osumnjičenom koji se, kako tvrde, ni nakon izvršenja krivičnog djela nije dao u bjekstvo.

- Suprotno navodima žalbe tužilaštva, posjedovanje putne isprave od strane maloljetnika ni po stanovištu ovog su-

da, samo za sebe, u nedostatku drugih okolnosti ne ukazuje na opasnost od bjekstva maloljetnika za slučaj da se nađe na slobodi. Apelacioni sud je i mišljenja da je prvostepeni sud pravilno utvrdio da nijesu ispunjeni uslovi za određivanje pritvora ovom licu ni zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svjedoke, saučesnike – saopšteno je tada iz Apelacionog suda.

Očigledno je da je odluka Apleacionog suda omogućila osumnjičenom da ode iz države i ne odgovara za postupke.

Darisov otac Ceno Mujić je juče pitao taj sud kako danas objašnjavaju situaciju da se mladić koji je trebalo da bude na optuženičkoj klupi, nalazi u Makedoniji.

Mujić podsjeća da je puštanje iz pritvora A. K. kod se Daris borio za život jedan od razloga protesta u Baru koje je odbrana optuženog u jednom od reagovanja nazvala hajkom.

- Naša je „hajka“ tek počela i iskreno se nadamo da će u ovom slučaju pravda da pobijedi - kazao je Mujić za Primorski portal. A. K. je inače i povratnik u nasilništvu, a u toku je postupak zbog nanošenja teških povreda sportistima iz Bosne i Hercegovine. Na protestima u Baru, koji su održani u oktobru, porodica je pozvala sve građane da podrže našu borbu i zahtijeva izmjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku kako bismo osigurali pravednije sankcije i prevenciju nasilničkog ponašanja među mladima, stvaranje bezbjednijeg okruženja za učenike u školama i na ulicama, kako bi se svakom djetetu garantovala sigurnost i mir.

Tražili su i hitno vraćanje u pritvor osobe koja je nanijela povrede Darisu, da bi se time poslala jasna poruka da se nasilje neće tolerisati. J. MARTINOVIĆ

ovu plemenitu profesiju. Podsjećam da i nakon više od dvije decenije ne znamo ko je ubio urednika Dana Duška Jovanovića, dok se crnogorski novinari suočavaju sa učestalim verbalnim i fizičkim napadima. To kao društvo ne smijemo dozvoliti – kazao je predsjednik Milatović. Istakao je da se svaki počinilac mora pronaći, uz jasan pravni epilog, kako bi se poslala nedvosmislena poruka da je Crna Gora zemlja slobodne riječi. - U današnjem svijetu, gdje dezinformacije utiču na povjerenje građana - nepristrasno, profesionalno i etičko izvještavanje ima presudan značaj. Stoga je na vama velika odgovornost, da kroz vaše tekstove, emisije i izvještaje, ne samo informišete javnost, već i ukažete na probleme, edukujete, ali i pozovete na odgovornost one koji odlučuju o budućnosti naše zemlje - kazao je predsjednik Milatović.

Poručio je da je Crna Gora, kao država koja teži da bude sljedeća članica Evropske unije, dužna da obezbijedi ambi -

Ovaj dan je i prilika da odamo počast svim novinarima koji su, kako u Crnoj Gori, tako i širom svijeta, platili visoku cijenu za istinu. Njihova hrabrost i posvećenost su vječna inspiracija svakome ko ulazi u ovu plemenitu profesiju - poručio je Milatović

jent u kojem će novinari moći da rade slobodno, bez pritisaka i straha, ali i ambijent gdje će zarade novinara biti veće. Poručio je novinarima da su za njih vrata institucije predsjednika Crne Gore uvijek otvorena.

- I onda kada nas kritikujete i onda kada vam je potrebna podrška, tu smo da podržimo svaku inicijativu koja će doprinijeti vašem boljem položaju, zaštiti i jačanju slobode medija – istakao je on. R.D.

Zanimljiv naučni rad profesora UCG i njegovog kolege iz Holandije

Pešić i Smit obogatili faunu Australije

PODGORICA - Deset novoopisanih vrsta za faunu Australije prezentovano je početkom ove godine u časopisu Zootaksa (Zootaxa), u radu čiji su autori predavač na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Pešić i njegov kolega Hari Smit, iz Naturalis muzeja u Holandiji, jedne od tri najveće svjetske ustanove toga tipa. Članak obrađuje nove vrste vodenih grinja (Hygrobatidae) koje ranije nijesu bili opisane u jugoistočnoj Australiji, a nauka je upoznata sa njihovim prisustvom zahvaljujući naučnoj saradnji Smita i Pešića.

Kako je Pobjedi kazao Pešić, ove vrste vodenih grinja naseljavaju uglavnom male izvore koji su posebno ugrožena staništa u Australiji kako zbog klimatskih promjena tako i antropogenih aktivnosti.

-Materijal sa lokacija je prikupio njegov kolega Smit, a Pešić je napravio opis (crteže, mjere i napravio preparate) novih vrsta, nakon čega su zajed-

no napisali rad koji je objavljen u prestižnom časopisu. Pešić je prošle godine jedan od najviše citiranih naučnika na svijetu prema prestižnoj Stanford listi. Do sada je opisao skoro 500 vrsta novih za nauku iz svih djelova svijeta, najviše sa Himalaja, Novog Zelanda, iz Irana, sa Madagasara i Bornea, odnosno iz ukupno 80 država svijeta.

Prema njegovim riječima, generalno, u svjetskim okvirima, najveći broj novoopisanih vrsta je iz tropskih oblasti, ali i iz Australije gdje je, kako kaže, zbog specifične razuđenosti teritorije još moguće naći nove vrste. -U Evropi je to jako teško, jer je veoma dobro istražena. Međutim, zadnjih godina zahvaljujući tehnikama kao što je analiza DNK sekvenci moguće je i u Evropi naći nove vrste. Prošle godine upravo korišćenjem DNK otkrili smo nove vrste u Portugalu i napravili javnu biblioteku DNK sekvenci vrsta koje naseljavaju slatkovidne ekosisteme ove zemlje – naveo je Pešić. I. P

Milatović poručio da novinarstvo nije samo profesija već i misija

Ceno Mujić govori na protestu u Baru, koji je održan u oktobru

Pešić na jednom od svojih istraživanja

MVP građanima: Ne idite u Srbiju ako nije nužno

ZAGREB - Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske je, zbog odnosa i postupanja prema hrvatskim građanima u Srbiji, ažuriralo preporuke za putovanje u tu zemlju.

Kako piše index.hr, iz ovog ministarstva su pozvali Hrvate na oprez te da se detaljno informišu prije putovanja. Ovo je dio ažurirane preporuke:

- Preporučuje se odlaganje svih putovanja koja nijesu nužna, oprez, praćenje aktuelne situacije i detaljnije informisanje prije puta zbog zabilježenih neprimjerenih i neosnovanih postupanja tijela Republike Srbije prema hrvatskim državljanima. Hrvatskim državljanima savjetujemo izbjegavanje mjesta okupljanja većeg broja osoba. U slučaju potrebe, u svakom trenutku hrvatski državljani

Picula:

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju i europarlamentarac iz Hrvatske

Tonino Picula rekao je da je Srbija na „dobru volju“ Hrvatske da garantuje dotok nafte poslije sankcija NIS-u reagovala progonom hrvatskih državljana.

Picula je za agenciju Hina rekao da smatra da je hrvatska vlada „pokazala dobru volju kad je riječ o transformaciji vlasništva NIS-a, dajući garancije da Srbiji neće

imaju pravo zatražiti kontakt sa Ambasadom Republike Hrvatske u Republici Srbiji.

Hrvatska je juče Srbiji uputila protestnu notu zbog odnosa i postupanja prema hrvatskim

građanima u toj zemlji. U noti se, kako navodi Večernji list, iskazuje oštar protest i Hrvat-

medijima, ističući da je to neprihvatljivo i da to treba da ispitaju nadležna državna tijela.

ska od Srbije traži obrazloženje za njihovo ponašanje prema hrvatskim državljanima. Pet hrvatskih državljanki, predstavnica nevladinih udruženja koje su u Beogradu učestvovale na radionicama u organizaciji Erste Stiftunga, provelo je dobar dio noći u beogradskoj policiji, koja ih je na kraju protjerala iz Srbije te im zabranila ulazak u zemlju na godinu, objavio je ranije Jutarnji list. - Sve su se srećno vratile kući uz punu podršku Ambasade Republike Hrvatske u Beogradu, koja im je bilo stalno na raspolaganju i pružila svu potrebnu konzularnu pomoć - rekao je Grlić Radman. Ministar je istakao da su hrvatske državljanke išle na radionicu Erste banke i da su ,,privedene bez ik akvog objašnjenja“, dodavši da ima informaciju da se isto dogodilo i rumun -

skim i irskim državljanima. On je ranije najavio upućivanje protestne note, uz preduzimanje nekoliko mjera. - Upoznaćemo delegaciju Evropske unije u Beogradu o postupanju srbijanskih vlasti i njihovom ponašanju kojim su doveli u ponižavajući p oložaj hrvatske državljane. Sistematski ćemo prikupiti sve slučajeve maltretiranja hrvatskih državljana i o tome ćemo upoznati Evropsku komisiju i poljsko predsjedavanje (EU-om) i naravno, revidiraćemo preporuku o putovanju hrvatskih državljana u Srbiju - rekao je Grlić Radman.

Grlić Radman je pojasnio da će se preporuka MVEP-a o putovanju u susjednu zemlju mijenjati radi zaštite i sigurnosti Hrvata. - Koliko vidim, sigurnost je upitna - rekao je šef hrvatske diplomatije.

biti zaustavljen tok nafte“ putem hrvatskog naftovoda. - Kako srpska vlast reaguje? Tako da nastavlja progon hrvatskih državljana - rekao je.

Smatra da je hrvatska vlast trebalo da igra proaktivniju ulogu poslije ranijih slučajeva, praćenja studenata zagrebačkog FER-a od strane srpske obavještajne službe i emisije Informera u kojoj je Vojislav Šešelj objavio dokumenta i loka-

ciju hrvatskog novinara i hrvatskih državljanki u Srbiji. Picula smatra da je vlada trebalo da pozove ambasadorku Srbije na razgovor i s njom razgovara o tome što „srpske vlasti misle da rade u budućnosti“ i da li postoji rizik „od svakog prelaska granice hrvatskih državljana“.

Evropska komisija je u srijedu osudila objavljivanje dokumenata hrvatskih državljana u srpskim

- Bilo kakav nezakonit pristup ličnim podacima građana, uključujući i novinare, kao i objavljivanje takvih podataka nijesu prihvatljivi i to treba da prate nadležna državna tijela. EU će s pažnjom pratiti taj slučajrekli su iz kabineta Komisije za odnose s javnošću. Picula u saradnji s kolegama iz EP priprema izvještaj o stanju u Srbiji s krajnjim rokom u maju, kad će se o njemu glasati na plenarnoj

sjednici EP-a. - Moj posao je da bilježim, razgovaram, prikupljam informacije i sugerišem poli-

PARIZ - Sada Mistre i još šest porodica tuže TikTok Francuska, optužujući platformu da nije uspjela da moderira štetni sadržaj i da je izložila djecu materijalu koji ugrožava život. Od sedam porodica, dvije su izgubile dijete, prenosi AP. U trenutku kada joj se svijet srušio prije tri godine, Mistre je pronašla svoju petnaestogodišnju kćerku Mari mrtvu u spavaćoj sobi, gdje je izvršila samoubistvo.

- Prešla sam iz svjetlosti u tamu u djeliću sekunde - rekla je Mistre, opisujući dan u septembru 2021. godine, koji je označio početak njene borbe protiv TikToka, kineske video-aplikacije za koju krivi što je njenu kćerku odvela u očaj, piše AP. Pregledajući telefon svoje kćerke nakon njene smrti, Mistre je otkrila video-snimke koji promovišu metode samoubistva, tutorijale i komentare koji podstiču korisnike da idu dalje od ,,običnih pokušaja samoubistva“. Rekla je da je TikTokov algoritam više puta plasirao takav sadržaj njenoj kćerki. - To je bilo ispiranje mozga.

Normalizovali su depresiju i samopovređivanje, pretvarajući ih u iskrivljen osjećaj pripadnosti -- rekla je Mistre, koja živi u Kasiju, blizu Marseja, na jugu Francuske. Sada Mistre i još šest porodica tuže TikTok Francuska, optužujući platformu da nije uspjela da moderira štetni sadržaj i da je izložila djecu materijalu koji ugrožava život. Od sedam porodica, dvije su izgubile dijete. Upitana o tužbi, TikTok je izjavio da njegove smjernice zabranjuju svaku promociju samoubistva i da zapošljava 40.000

stručnjaka za povjerenje i sigurnost širom svijeta — od kojih su stotine moderatori koji govore francuski jezik — kako bi uklonili opasne objave. Kompanija je takođe navela da usmjerava korisnike koji pretražuju video-snimke vezane za samoubistvo na usluge za mentalno zdravlje.

Prije nego što je izvršila samoubistvo, Mari Le Tijek je snimila nekoliko video-snimaka kako bi objasnila svoju odluku, navodeći razne poteškoće u svom životu i citirajući pjesmu emo-rap grupe ,,Suicide-

boys“ iz Luizijane, koja je popularna na TikToku.

- Naučnici nijesu uspostavili jasnu vezu između društvenih mreža i problema mentalnog zdravlja ili psiholoških povreda - rekao je Gregoar Borst, profesor psihologije i kognitivne neuronauke na Univerzitetu Paris-Cité.

- Veoma je teško pokazati jasnu uzročno-posljedičnu vezu u ovoj oblasti - rekao je Borst, pozivajući se na vodeću recenziranu studiju koja je utvrdila da samo 0,4 odsto razlika u blagostanju tinejdžera može biti po-

vezano s upotrebom društvenih mreža. Dodatno, Borst je istakao da nijedna trenutna studija ne sugeriše da je TikTok štetniji od konkurentskih aplikacija poput Snapčata, Iksa (bivši Tviter), Fejsbuka ili Instagrama. Iako većina tinejdžera koristi društvene mreže bez značajne štete, stvarni rizici, rekao je Borst, leže kod onih koji se već suočavaju s izazovima poput zlostavljanja ili nestabilnosti u porodici.

tiku prema Srbiji. Da bi slika o Srbiji bila bolja, to je prije svega posao srpskih vlasti –zaključio je Picula.

Zgrada Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske

Priredila: R. U.-I.

d. M al idžan

F RANcuSk A: Više porodica tužilo TikTok, kažu da ta kompanija nije uspjela da moderira štetni sadržaj

Viši sud prihvatio dokaze Specijalnog tužilaštva protiv bivšeg šefa kriminalističke policije u Baru

Potvrđena optužnica

protiv Ilije Vasovića

PODGORICA - Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg šefa kriminalističke policije u Baru, policajca Ilije Vasovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj kao pripadnik kriminalne organizacije odbjeglog Aleksandra Aca Mrkića, optuženog za šverc cigareta. On se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

- Vijeće je potvrdilo optužnicu, na koju ni optuženi ni njegov branilac nijesu imali primjedbi, utvrdivši da ne postoje greške i nedostaci u optužnici i da sadrži sve elemente propisane zakonom – kazali su iz Specijalnog tužilaštva.

Optužnica protiv Vasovića je podignuta 4. decembra prošle godine, na osnovu dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi, a iz kojih je utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je, u drugoj polovini 2020, u Ulcinju i Baru, postao pripadnik kriminalne organizacije optuženog Aleksandra Mrkića.

- Ova organizacija je imala za cilj vršenje krivičnih djela krijumčarenje i pranje novca prenošenjem cigareta koje su nabavljene i uskladištene u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar, preko carinske linije, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora i njihove pro -

daje, ali i konverzije i prenosa tako dobijenog novca i druge imovine koja potiče iz kriminalne djelatnosti – precizirali su tada iz SDT-a.

Vasović se tereti da je od avgusta 2020. do marta 2021. godine, kao član Mrkićeve organizacije zloupotrebljavao službeni položaj načelnika Stanice kriminalističke policije Centra bezbjednosti Bar i policijska ovlašćenja.

- Pa nije naređivao preduzimanje i nije preduzimao policijske mjere i radnje protiv organizatora i pripadnika kriminalne organizacije, dok je organizatora obavještavao o određenim mjerama i radnjama barske policije, radi nesmetanog izvršenja kriminalnog plana – kazali su iz SDT-a.

Vasović je osumnjičen da je na Mrkićev zahtjev ili samoinicijativno dostavljao podatke o određenim licima, putničkim vozilima i njihovim kretanjima, mjestu boravka... - O vrsti i sadržini policijskih mjera i radnji koje se preduzimaju ili su preduzete prema određenim licima, pa i pripadnicima kriminalne organizacije i njihovim rezultatima, a kojima je, kao policijski službenik imao pristup, preko elektronskih baza podataka kojima Uprava policije raspolaže i koje je saznao u vršenju službe, a koje podatke, dobijene obavljanjem policijskih poslova, organizator

nije smio dobiti - naveli su iz tužilaštva.

Protiv organizatora kriminalne organizacije Aleksandra Mrkića među kojima se našao i nekadašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović Specijalno tužilaštvo je podiglo optužnicu još u januaru. Iz SDT-a su predložili da se Vasoviću produži pritvor i da ukoliko optužnica protiv njega bude potvrđena spoji se sa predmetom protiv Mrkića, Veljovića i ostalih optuženih.

Iz tužilaštva su naveli da su obje optužnice podignute nakon analize sada dekriptovane komunikacije sa Skaj aplikacije, koje su dostavile francuske vlast, po zamolnici SDT-a, u januaru ove godine, za 55 korisnika aplikacije.

Dodaju da će u okviru novog krivičnog predmeta, nastaviti analiziranje elektronskih komunikacija za preostale korisnike, s ciljem krivičnog gonjenja svih lica za koja se utvrdi da postoji odgovarajući stepen sumnje da su učinili krivična djela za koja se gone po službenoj dužnosti.

Vasović je uhapšen 6. juna prošle godine, dva dana nakon što je Libertas objavio prvi tekst na osnovu Europolovog izvještaja.

Vasović je, kako je Libertas objavio, navodno, prema detaljnim instrukcijama odbjeglog Mrkića, u januaru 2021. godine, sa lažnim diplomatom Stevanom Stivom Simijanovićem, u stanu kontroverznog biznismena Miodraga Dake Davidovića u Podgorici, navodno, ugovarao preuzimanje svih poslova u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori.

U obavještajnom paketu Europola jasno se može vidjeti da je taj policajac bio desna ruka Aleksandru Acu Mrkiću. Vasović je, prije imenovanja na mjesto šefa kriminalistike u Baru, bio inspektor za krvne delikte u Odjeljenju bezbjednosti Ulcinj. B. ROBOVIĆ

U protekla 24 sata dogodila se dva udesa sa smrtnim ishodima na putevima Podgorica – Cetinje i Rožaje - Špiljani

Poginule

Zakazan početak suđenja kontroverznom biznismenu, njegovom Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice - Bećirovići,

PODGORICA – Početak suđenja kontroverznom biznismenu Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki Bećiroviću i tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću zbog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković i članove njene porodice zakazano je za 31. januar, potvrđeno je Pobjedi iz Osnovnog suda u Podgorici.

Optužni prijedlog dopunjen je iskazom svjedoka – konobara „Gurmana“ M. P. koji je saslušan 10. januara pred tužiteljkom Rominom Vlahović po nalogu sudije Ilije Radulovića koji je tražio je da se ovaj tužilački akt dopuni, isprave nepravilnosti i sprovedu vještačenja, a sve radi boljeg razjašnjenja događaja. Svjedok se izjasnio na okolnosti brutalnog napada na Raičković i članove njene porodice koji se dogodio 10. novembra prošle godine.

On je u noći incidenta bio u smjeni i javio se Raičković neposredno prije nego su Bećirović i Mijatović počeli da je vrijeđaju i prijete.

DetaljI napaDa U optužnom prijedlogu se navodi da su 10. novembra prošle godine oko 21 sat, u Ulici Blaža Jovanovića, Zoran i Luka Bećirović, Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić u grupi, grubim vrijeđanjem, zlostavljanjem i vršenjem nasilja prema drugima, izazivanjem tuče i drskim i bezobzirnim ponašanjem, ugrozili spokojstvo građana i remetili javni red i mir. Nakon salvi uvreda i prijetnji Raičković je Bećiroviću saopštila da joj se ne obraća i da će ispoštovati njegove godine, nakon čega je on nastavio, a još žustrije mu se pridružio i Mijatović koji je ustao i agresivno krenuo ka njoj.

Raičković je rekla da će pozvati policiju, uzela telefon u ruke i rekla da će da snimi sve što je rekao, nakon čega je Mijatović krenuo opet agresivno prema njoj i htio da joj uzme telefon, zbog čega je bila prinuđena da prekine snimanje. Bećirović je zatim Mijatoviću dobacio: ,,Snimaj, snimaj tablice, naći ćemo je“.

Optužnim terete ih za zlostavljanje

- Dukić Ljubiša prišao je njenom vozilu i rekao joj da upali auto i da ide odmah odatle, te je uporno ubjeđivao da ne pravi probleme, da su okrivljeni Bećirović Zoran i Mijatović Mladen popili i da je najbolje da se to završi tako, nakon čega je isti otišao da navodno razgovara sa okrivljenim Bećirović Zoranom i Mijatović Mladenom, piše u optužnom prijedlogu.

Kada su došli sin i vjerenik Raičković, sukob je kulminirao.

,,UBIĆeš je, OstaVI je , UBI ženU“

PODGORICA - N. A. (39) poginuo je juče u 5.14 sati u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na putu Podgorica – Cetinje, na Barutani.

U srijedu veče oko 19.55 časova na putu Rožaje - Špiljani poginuo je A. Lj. (19), dok je njegov saputnik zadobio teške tjelesne povrede. Iz policije su saopšti-

li da i pored prisustva saobraćajne policije na putnim pravcima u mjeri mogućeg, brojnih apela, preventivnih aktivnosti, operativnih akcija, kao i pojačanih kontrola učesnika u saobraćaju, kojih će biti i u narednom periodu, na putevima u Crnoj Gori se u proteklih nekoliko dana dogodio veći broj saobraćajnih nezgoda, u kojima su, nažalost, samo u protekla 24 časa život izgubile dvije mlade osobe. - Policijski službenici će i u narednom periodu u okviru realnih mogućnosti, nastojati da svojim preventivnim aktivnostima, ali i pojačanim kontro-

lama vozača, doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama, ali još jednom apelujemo na sve vozače, da svojim odgovornim ponašanjem doprinesu svojoj i ukupnoj bezbjednosti u saobraćaju i smanjenju broja nezgoda sa najtežim posljedicama, saopštili su iz policije. Oni posebno apeluju na roditelje, da kontrolišu i povedu računa o djeci kao kategoriji mladih vozača (vozači do 24 godine) i dodatno im skrenu pažnju na poštovanje saobraćajnih propisa i bezbjedno i sigurno upravljanje vozilom.

C. H.

Raičković se odmakla i u 21.09 pozvala policiju, a nakon toga kontaktirala i sa sinom i vjerenikom koji su čuli uvrede i prijetnje Mijatovića i Bećirovića, koji su došli prije policije kako bi je zaštitili.

Raičković se zatim uputila ka svom automobilu kako bi sačekala policiju, ali su za njom krenuli napadači. Mijatović je otvorio vrata od auta i na silu je izvukao iz njega, a Bećirović je počeo da je vuče za kosu upućujući joj psovke.

- A okrivljeni Mijatović Mladen je uhvatio za vrat i stezao je, govoreći joj: ,,Ime, ime, reci ime momka“ – stoji u optužnom prijedlogu. Tada se uključio i optuženi Dukić koji je rekao Mijatoviću da je to sin Raičković. To je razjarilo nasilnika Mijatovića koji je nastavio da je steže za vrat, prijeteći joj da će je ubiti ako mu ne kaže ime svog sina, ,,jer će ga svakako naći“. - Tom prilikom mu je okrivljeni Dukić Ljubiša rekao: ,,Ubićeš je, ostavi je, ubićeš ženu“, dok je okrivljeni Bećirović Luka desnom nogom udarao u zadnji lijevi bočni dio vozila, nakon čega su se okrivljeni Bećirović Zoran, Mijatović Mladen i Bećirović Luka uputili ka mjestu gdje je prethod-

Za nasilničko ponašanje zaprijećena kazna do pet godina zatvora

Za krivično djelo nasilničko ponašanje, prema članu 399 Krivičnog zakonika Crne Gore, zaprijećena je kazna do pet godina zatvora. ,,Ko grubim vrijeđanjem ili zlostavljanjem drugog, vršenjem nasilja prema drugom, izazivanjem tuče ili drskim ili bezobzirnim ponašanjem značajnije ugrožava spokojstvo građana ili teže remeti javni red i mir, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine“. Međutim, ako je krivično djelo izvršeno u grupi ili je pri izvršenju djela nekom licu nanesena laka tjelesna povreda ili je došlo do teškog ponižavanja građana, učinilac će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Viši sud

m. babović

Zoran Bećirović

njegovom sinu i tjelohraniteljima zbog napada na novinarku

Bećirovići, Dukić i Mijatović pred sudom 31. januara

Optužnim prijedlogom za vrijeđanje, zlostavljanje i nasilje

no pošao oštećeni A. T. svojim vozilom, dok je okrivljeni Dukić Ljubiša ostao kod vozila oštećene, precizira se u dokumentu.

S obzirom na to da policija još nije došla na mjesto događaja, napadači su se ponovo vratili kod automobila Raičković. - Okrivljeni Bećirović Zoran ju je spriječio da u potpunosti zatvori vrata od svog vozila, pa je ponovo pokušao da je izvuče iz vozila i fizički napadne, dok je okrivljeni Bećirović Luka prednjim lijevim vratima vozila oštećene više puta snažno udarao o metalnu ogradu pored koje je vozilo oštećene bilo parkirano, pri čemu se prednjim dijelom tijela nagnuo ka oštećenoj Raičković Ani kako bi je fizički napao, da bi potom pošao do zadnjeg dijela vozila, gdje je rukom polomio zadnje vjetrobransko staklo vozila oštećene, kojom prilikom je na vozilu, vlasništvo oštećene Raičković Ane pričinio štetu u iznosu od 602,38 eura, navodi se u optužnom prijedlogu.

Tek nakon toga, Bećirovići i Mijatović su se udaljili od nje, a Dukić je pokušao da utiče na Raičković u namjeri da je spriječi da podnese krivičnu prijavu i da je ubijedi da ne uključuje policiju u ovaj slučaj.

- Da ne napravi sebi još veći problem jer nema ništa od toga, da će njeno ime i ime njenog sina da se provlači kroz novine, i uz riječi prijetnje je upozoravao da će ljudi koji imaju novca svakako završiti to što hoće i da mogu da naude i njoj i njenom djetetu, te da se radi o Ijudima koji imaju ogromne pare i da im nije nikakav problem da plate nekog da joj naudi - stoji u dokumentu. Policija je stigla u 21.24 sati. Uvidom u ljekarsku dokumentaciju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), konstatovane su povrede Raičković, njenog sina i supruga.

Bećiroviću i Mijatoviću ranije je produžen pritvor zbog sumnje da će ponoviti krivično djelo.

Tužilaštvo za Luku Bećirovića nije tražilo pritvor dok je Dukiću, na prijedlog tužiteljke, sudija za istragu odredio pritvor do 30 dana. Međutim, vijeće Osnovnog suda usvojilo je žalbu okrivljenog Dukića i ukinulo mu pritvor.

TužilašT vo TRaži da se pRogla se kRivima

Tužilaštvo u optužnom prijedlogu traži da se Bećirovići, Mijatović i Dukić proglase krivima i osude kaznom u skladu sa zakonom.

Odbrana Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića u završnim riječima tvrdila da je sve rađeno po procedurama, SDT smatra da su sa 2,3 miliona eura platili fiktivni posao

Presuda u slučaju

Telekom 13. februara

Zoran Bećirović, koji nije ranije osuđivan, osnovano se sumnjiči da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje za koje je zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Tereti se da je na najgrublji način vrijeđao novinarku Pobjede, prijetio joj, a zatim i fizički napao. Takođe, kako stoji u optužnom prijedlogu, on je bio nasilan i prema članovima njene porodice. - Ovo tim prije što je, kako se to osnovano sumnja, okrivljeni Ljubiša Dukić pokušao oštećenu Anu Raičković da spriječi da o predmetnom događaju obavijesti policiju, ubjeđujući je i navodeći da će time sebi napraviti problem, a da će Ijudi koji imaju para završiti to što hoće i da će nauditi njoj i njenom djetetu, pri čemu je opšte poznata činjenica da je okrivljeni Zoran Bećirović zaista imućan čovjek, iz kojih razloga ovakvo kazivanje okrivljenog Dukića uz njegovo očito beskrupulozno ponašanje prema njoj kao ženi, a sve u vezi sa obavljanjem njenog novinarskog posla, koji se, između ostalog, tiče i izvještavanja o njemu i Mladenu Mijatoviću, u rubrici crne hronike kao novinar Pobjede, opravdava izazivanje straha i ugroženosti kod oštećene Ane Raičković, kako za nju, tako i njenog sina – navodi se u obrazloženju optužnog prijedloga. Prema stavu tužilaštva, sve navedeno ukazuje da će okrivljeni izvršiti krivično djelo kojim prijeti.

- Dakle, kako je okrivljeni kritičnom prilikom iskazao posebnu upornost i bezobzirnost, koja prevazilazi obilježja bića krivičnog djela koje mu se stavlja na teret i time ujedno demonstrirao namjeru da ostvari upućene prijetnje oštećenima, a što čini opravdanim njen osjećaj straha i ugroženosti, to je u konkretnom slučaju produženje pritvora okrivljenom Zoranu Bećiroviću po pritvorskom osnovu iz čl. 448 st. 1 tač. Zakonika o krivičnom postupku neophodno i opravdano – piše u dokumentu. Kada je riječ o Mijatoviću, inače pripadniku Ministarstva unutrašnjih poslova, koji je ranije osuđivan zbog nasilničkog ponašanja, tužilaštvo smatra da bi izlaskom na slobodu ponovio krivično djelo. Jovana RaiČević

PODGORICA – Odbrana bivših čelnika Telekoma Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića juče je u Višem sudu u završnim riječima zatražila da se okrivljeni oslobode optužbe da su, zloupotrebom položaja, kompaniju kojom su rukovodili oštetili za 2,3 miliona eura jer u istrazi i sudskom postupku nije ponuđen nijedan dokaz u tom pravcu.

S druge strane, specijalna tužiteljka Sanja Jovićević je u završnim riječima ostala u cjelosti pri navodima optužnice koju je 2018. godine podigao sada suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović uz prijedlog da se Obradović i Ivanović proglase krivim i kazne po zakonu.

Sudija Nenad Vujanović zakazao je izricanje presude za 13. februar.

Odbrana okrivljenih ukazala je da Specijalno tužilaštvo za duže od decenije, koliko traje istraga u ovom slučaju, nije pribavilo nijedan valjan dokaz da je Telekom oštećen za 2,3 miliona eura u korist kompanije ,,RawleighTrading“ (Roli) iz Londona na ime fiktivnog ugovora o konsultantskim uslugama.

On je naveo da iz Telekoma niko nikad nije prijavio da je u njihovim finansijskim knjigama evidentiran manjak od 2,3 miliona eura, a koji se prenosio godinama.

- Ako nema štete, nema i protivpravne imovinske koristi –više je nego jasno. Ipak, crnogorsko tužilaštvo se ,,ubi“ da dokaže da Mađarima nedostaju pare i da oni za to ne znaju –dodao je Piperović. Advokat Dragoljub Đukanović ukazao je da bi Mađar Telekom podnio tužbu da firma koja je angažovana za ispitivanje tržišta nije odradila ugovoreni posao.

- Da posao nije odrađen, Mađar Telekom sigurno ne bi čekao 10

Miodrag Ivanović i Oleg Obradović

godina da podnese tužbu. Osim toga, zar je moguće da je finansijskoj direktorici iz Mađarske mogao da promakne minus od 2,3 miliona eura. Ovdje nema ništa sporno i ne znam zašto je ukinuta ranija presuda - kazao je advokat Đukanović.

Za odbranu okrivljenih nedopustivo je da je ključni dokaz

Specijalnog tužilaštva u predmetu visoke korupcije, da li je nešto unešeno ili nije u djelovodnik firme. Nekadašnji čelnici Telekoma su prvom presudom Višeg suda oslobođeni od optužbe, ali je Apelacioni sud ukinuo ovu odluku i predmet vratio na ponovno suđenje.

Optuženi Ivanović je prilikom ponovnog iznošenja odbrane kazao da je Apelacioni sud ukinuo oslobađajuću presudu na temelju onoga što su o ovom slučaju pisali nezavisni dnevnik Vijesti i portal IN4S. On smatra da se na optuženičkoj klupi našao jer je za Specijalno tužilaštvo bilo dovoljno da izvještaj o analizi tržišta nije zaveden u djelovodne knjige Moneta, ne ispitujući da li se možda radilo o tehničkoj grešci ili propusta arhivara. Ivanović je kao i u prvom postupku naveo da je bio treći od sedam potpisnika tog izvještaja i da se nalazio u nekoj vrsti sendviča, odnosno da nije mogao odobriti posao konsultacija

Svjedoci iz Mađarske se nijesu odazvali pozivu

Nekadašnji direktor Moneta Miodrag Ivanović pred sudom je kazao da mu je žao što se bivša finansijska direktorica Ester Kocsadij nije odazvala pozivu za suđenje, jer je ostao uskraćen za pojašnjenja njenih ranijih tvrdnji. - Činjenica je da se njen potpis nalazi na fakturi koja je plaćena za posao koji je urađen. Siguran sam da ne bi potpisala fakturu po komandi da nije bila sigurna u ispravnost posla – kazao je Ivanović. Oleg Obradović je naveo da je suština da finansijskim direktorima iz

Mađarske niko nije mogao da naredi da nešto plate, iz razloga što su u firmi postojale stroge procedure koje se i danas poštuju. - Ovo je jedan od detalja koji smo htjeli da raspravimo sa svjedocima koji se nijesu odazvali – kazao je Obradović. Sudija Nenad Vujanović je, nakon konstatacije da se niko od sedam svjedoka iz Mađarske nije odazvao na poziv suda da svjedoče putem video-linka, a koji je upućen preko međunarodne pravne pomoći, odlučio da se pročitaju njihovi ranije dati iskazi.

i plaćanja bez odobrenja ostalih šest potpisnika sve i da je to htio. Nekadašnji predsjednik borda direktora Telekoma Oleg Obradović je kazao da mu mije jasno zašto se našao na optuženičkoj klupi kad Mađar Telekom kroz bilanse nikada nije iskazao štetu. On je ponovio da je bio jedan od sedam potpisnika pristiglog izvještaja konsultantske kuće Roli, kao i odobrenja da im se usluga analize tržišta isplati u potpunosti. Podatke iz tog izvještaja, kako je kazao, koristio je i u Bonu, tokom posjete sjedištu Dojče Telekoma gdje je održan sastanak u vezi sa širenjem ove kompanije u zemlje iz regiona. Prema navodima prve presude, koju je u junu 2022. godine izrekla tadašnja sutkinja Višeg suda Evica Durutović, ,,nije dokazano da su optuženi Obradović i Ivanović, po prethodnom dogovoru i sa umišljajem, zloupotrijebili svoj položaj u smislu raspolaganja tuđom imovinom i na taj način oštetili Telekom za višemilionski iznos“.

Ona je podsjetila da je sud na osnovu dokaza nedvosmisleno utvrdio da se 27. aprila 2005. godine održala sjednica borda direktora Crnogorskog Telekoma na kome je donijet jednoglasan zaključak da se potpiše ugovor o pružanju konsultantskih usluga sa kompanijom Roli iz Londona. Sud je nedvosmisleno zaključio i da je taj ugovor potpisan 27. oktobra iste godine. - Takođe, nedvosmisleno je utvrđeno i da je Monet, ćerka firma Telekoma, u dva navrata uplatila 460.000 eura i 1.840.000 eura kompaniji Roli preko bankovnog računa u Švajcarskoj – kazala je tada sutkinja Durutović.

Ona je navela da su naloge o isplati ovog novca, pored Obradovića i Ivanovića, potpisali i nekadašnji finansijski direktori Telekoma i Moneta Andraš Dunai i Ester Kocsadij Sud je kontrolišući optužbe SDT-a da se radi o fiktivnim izvještajima utvrdio da oni ipak postoje.

Ona je dodala i da činjenica da u djelovodnim knjigama Telekoma i Moneta nijesu upisani ovi izvještaji ne znači da oni ne postoje. Bojana RoBović

pobjeda

Kolašin: Vodovod privremeno riješio problem snabdijevanja u Ulici generala Bulatovića

Peković: I građani i stare instalacije krivi za suve česme

Kada sam došao na čelo preduzeća, zatekao sam problem – dio domova je priključen na mrežu 60-ih godina, ne možemo da preciziramo mjesto gdje su pojedina domaćinstva priključena. Takođe, kada smo planirali trajnije rješavanje, dio stanara bio je protiv prekopavanja ulice – kaže izvršni direktor JP Vodovod i kanalizacija Miloš Peković

KOLAŠIN – Nema kvara, nema restrikcija, ali ni vode. Ili je barem nema dovoljno u domovima u Ulici generala Bulatovića.

Neki stanari u toj ulici kažu da veoma često vode nema za rad kućnih aparata - ne mogu da uključe mašinu za veš ili suđe, prazni su vodokotlići i bojleri, čak ni tuširanje nije moguće... Po njihovom mišljenju, problem je nastao zato što ih JP Vodovod i kanalizacija nije priključilo na „novi vodovod“ pa su i dalje na starim vodoinstalacijama.

– Nelogično je da je ista ulica priključena na dva vodovoda i da je to razlog nesigurnog ,a nekada i nemogućeg snabdijevanja u centru grada. Treba naći i tehnički realizovati trajno rješenje – poručuju oni.

PROJEKAT

Iz JP Vodovod i kanalizacija reagovali su hitno, našli su privremeno rješenje. Obavljeno je površinsko prespajanje tako da je trenutno riješen problem vodosnabdijevanja

u Ulici generala Bulatovića. Kako ističe izvršni direktor JP Vodovod i kanalizacija Miloš Peković problemi na tom dijelu vodovodne mreže na-

stali su davno, a rješavanje podrazumijeva kompletan i tehnički zahtjevan projekat. – Dio mreže u ovoj ulici je osposobljen, ali se radi o povr-

šinskom i privremenom rješenju. Postojeća situacija je takva da je dio domaćinstava priključen na vodovodne instalacije iz 60-ih godina proš-

C ET inj E: Vlada prihvatila inicijativu Fakulteta dramskih umjetnosti

log vijeka. Imamo problem i da preciziramo gdje su pojedina domaćinstva priključena na vodovodnu mrežu. Sve su to problemi koji su nastali puno prije nego što sam došao na čelo preduzeća. Takođe, kada smo planirali trajnije rješavanje, dio vlasnika objekata je bio protiv prekopavanja ulice tako da problemi sa s nabdijevanjem imaju više razloga – istakao je Peković. Inače, Plan rada tog preduzeća koji je nedavno usvojen na sjednici Skupštine opštine Kolašin, treba da se suoči sa brojnim limitima koje donosi stanje vodovodne mreže koja je stara decenijama i koja nije pratila višestruki rast korisnika, investitora, a samim tim i potrošnje. Planira se i nastavak izrade projekta razvoja vodovodnog i kanalizacionog sistema, izrada katastra hidrotehničkih instalacija i GIS vodovoda i kanalizacija.

STATISTIKA

Dužina vodovodne mreže u Kolašinu iznosi 83.297 metara. Gradski vodovod snabdijeva vodom 5.000 stanovnika, od kojih su 2.000 u prigradskim naseljima. Ukupan broj potrošača je 2.373, od kojih su 2.175 domaćinstva. Ukupan broj priključaka iznosi 1.904, a vodomjera ima svega 618. Sistemom gradskog vodovoda je pokriven grad i prigradska naselja Babljak, Breza, Bakovići, Biočinovići, Vladoš, Drijenak, Dulovine, Plana, Radigojno, Selišta i Polje. Grad je pokriven 100 odsto mrežom gradskog vodovoda, a prigradska naselja od 30 do 100 odsto.

Sada je sistemom gradske fekalne kanalizacije pokriveno 25 odsto gradskog područja. U ostalim djelovima grada kao i u prigradskim naseljima sistem fekalne kanalizacije nije izgrađen, pa se otpadne vode iz objekata disponiraju u septičke jame koje u većini slučajeva nijesu vodonepropusne.

D. DRAŠKOVIĆ

Glumci će koristiti Rusko poslanstvo

CETINJE – Fakultet dramskih umjetnosti privremeno će koristiti prostorije Ruskog poslanstva. Vlada je dala saglasnost na osnovu inicijative koju je Fakultet dramskih umjetnosti dostavio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, a koju je taj resor podržao.

Kako je u inicijativi navedeno, Fakultet dramskih umjetnosti kao organizaciona jedinica Univerziteta Crne Gore smješten je u zgradi bivšeg Turskog poslanstva na Cetinju od 1997. godine. – Tu obavlja svoje redovne, nastavne i administrativne aktivnosti. Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) uz pomoć ambasade Turske spro-

FDU je smješten u zgradi bivšeg Turskog poslanstva na Cetinju od 1997. godine. TIKA je uz pomoć Ambasade Turske sprovela javni tender za adaptaciju tog objekta, radovi će trajati osam mjeseci

vela je javni tender za adaptaciju Turskog poslanstva nakon pribavljenih svih saglasnosti od Uprave za zaštitu kulturnih dobara i prijestonice Cetinje. S obzirom na to da je TIKA od izvođača radova dobila uvjerenje i garanciju da bi planirane radove adaptacije biv-

KoRiSTiĆE Ga GlUMCi i njiHoVi PRoFESoRi: Bivše Rusko poslanstvo

šeg Turskog poslanstva realizovala za osam mjeseci, te da prvorangirani izvođač radova po javnoj nabavci sa Agencijom TIKA treba da potpiše ugovor, Univerzitet Crne Gore u saradnji sa Ministar-

stvom vanjskih poslova usaglasio je stavove povodom ove inicijative, dok je Ministarstvo vanjskih poslova iskazalo interesovanje da izađe u susret, imajući u vidu da su oni do sada bili korisnici obnovlje-

nog objekta Ruskog poslanstva na Cetinju– navedeno je u obrazloženju.

Ističu da je inicijativa proizvod dobrih bilateralnih odnosa Crne Gore i Turske. I.R.

C ET inj E

Danas dodjela nagrade ,,Iskra“

CETINJE – U Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju, sa početkom u 19 časova, biće večeras organizovana dodjela godišnjih nagrada za filantropiju „Iskra“. Žiri je odlučio da za 2024. dodijeli četiri nagrade i osam specijalnih priznanja. Nagradu za doprinos na nacionalnom nivou bila je kompanija One Crna Gora, za doprinos lokalnoj zajednici NLB banka a.d. Podgorica, a za doprinos dijaspore porodica Hajdari Specijalno priznanje za doprinos opštem dobru dobio je Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom u Nikšiću, a za medijski doprinos Tijana Perović i Željka Mirković. Specijalno priznanje za građanski doprinos opštem dobru dobili su Centar za prava djeteta Crne Gore, Dobrovoljni davaoci krvi „Fap mašina“, Pavle-Pajo Pepđonović i Vuk Vujisić Klubu mladih volontera Crvenog krsta Cetinje dodijeljeno je specijalno priznanje za mlade filantrope. Posthumno je nagradu za doprinos opštem dobru dobio Petar Sinanović.

C.G.

sidrišta

TIVAT – Uspostavljanje sidrišta u tivatskom akvatorijumu, mogućnosti uvođenja reda i pojačanih mehanizama kontrole u ovu oblast, uspostavljanje marine za komunalne vezove na Seljanovu, ali i neometano funkcionisanje linijskog pomorskog prevoza brodovima na električni pogon – samo su neke od tema o kojima je ministar pomorstva Filip Radulović razgovarao sa predsjednikom opštine Željkom Komnenovićem i njegovim saradnicima Komnenović je informisao Radulovića da je u toku izrada izmjena i dopuna Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra, kojim će se preciznije definisati tretman sidrišta u neposrednoj blizini ostrva Sveti Marko. – Hiljade i hiljade plovila u određenom dijelu godine boravi u zalivu. Formiranje sidrišta bi moralo pratiti formiranje adekvatne usluge – naglasio je Komnenović. C.G.

i KUĆni aPaRaTi TEšKo RaDE: Detalj iz Ulice generala Bulatovića

D. DRAŠKOVIĆ

Bijelo Polje: NVO Multimedijal Montenegro uz podršku resornog ministarstva pokrenula projekat za unapređenje bezbjednosti u saobraćaju

Svaku treću nesreću izazove pijani vozač

BIJELO POLJE – Nevladina organizacija Multimedijal Montenegro pokrenula je projekat „Saobraćaj.org.me“, koji će narednih mjeseci realizovati u Bijelom Polju uz podršku Ministarstva saobraćaja.

Cilj projekta i način realizacije predstavljen je na konferenciji za novinare kojoj je prisustvovao načelnik saobraćajne policije PJ Bijelo Polje Veselin Bošković. On je rekao da se tokom 2024. godine u Bijelom Polju dogodilo 196 saobraćajnih nezgoda.

Ipak, kaže da je situacija bolja nego 2023. godine jer lani nije bilo smrtno stradalih lica, a broj nesreća je manji. – U ovih 196 saobraćajnih nezgoda, ukupno je 140 lica zadobilo tjelesne povrede od čega 29 teške, dok je 111 lica lakše povrijeđeno. Kada govorimo o smrtno stradalim licima u saobraćajnim nezgodama, tokom 2023. je nažalost to bilo šest lica, dok u 2024. godini na teritoriji opštine Bijelo Polje nije bilo smrtno stradalih – naveo je Bošković.

Prema statistici, od 196 saobraćajnih nezgoda alkohol je bio uzrok u 33, a među njima bilo je pet maloljetnih lica. Prema riječima Boškovića, najčešći uzrok nezgoda jeste neprilagođena brzina. Tokom 2024. godine pripadnici policije izdali su 8.390 prekršajnih naloga, a bilo je 1.295 prijava, kontrolisano je 490 osoba pod dejstvom alkohola,

HERCEG NOVI – Opština je na tenderu za opremanje glavne autobuske stanice u Igalu kao najpovoljniju (jedina pristigla), izabrala ponudu kompanije Entekst inženjering. Ponuđena cijena iznosi nešto više od 2,87 miliona eura bez PDV-a.

Tenderom je obuhvaćena nabavka kompletne opreme za uređenje enterijera za funkcionisanje savremene autobuske stanice.

Nikola Samardžić, iz Agencije za izgradnju i razvoj grada, kazao je za RTHN kako se nada da neće biti prepreka da se postupak nastavi jer je firma Entekst inženjering bila jedini ponuđač.

– Nadam da nećemo imati kočnica jer se javio samo jedan ponuđač, nije kao u ranijim slučajevima bilo više firmi. Što se tiče procedure, sve će biti završeno brzo i nadam

U Bijelom Polju lani se dogodilo 196 saobraćajnih nesreća. Kritične saobraćajne tačke su Potkrajci, Sutivan, Zaobilaznica, Rakonje – Kruševo, kao put prema granici sa Srbijom. Osim vožnje u alkoholisanom stanju najčešći uzrok nesreća jeste neprilagođena brzina - saopštio je Veselin Bošković

dok je 239 osoba lišeno slobode, 14 vozača lišeno je slobode zbog psihoaktivnih supstanci, a 653 vozila isključeno je iz saobraćaja.

Bošković je kazao i da su evidentirane kritične saobraćajne tačke u Bijelom Polju: Potkrajci, Sutivan, Zaobilaznica, Rakonje – Kruševo, kao put prema granici sa Srbijom. Ena Pušija, saradnica na projektu ,,Saobraćaj.org. me“ sa-

opštila da NVO Multimedijal Montenegro želi da razvija svijest javnosti o važnosti poštovanja svih pravila u saobraćaju, kako bi nezgoda bilo manje, a bezbjednost svih učesnika u saobraćaju sigurnija. Pušija je iznijela podatke analize o saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori koji, kako kaže, pokazuju promjenjive trendove. – Tokom 2022. godine u Cr-

noj Gori registrovano je 5.675 saobraćajnih nezgoda, dok je u 2023. zabilježeno povećanje od 15,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu, sa ukupno 6.573 nezgode, dok je prema podacima za prvih 11 mjeseci u 2024. godini bilo 6.110 saobraćajnih nezgoda – navodi Pušija.

Kada su u pitanju smrtni slučajevi, ona navodi da su u 2022. godini u Crnoj Gori 73

osobe smrtno stradale, dok je u 2023. godini taj broj porastao na 78, što predstavlja povećanje od 6,8 odsto u odnosu na 2022. godinu, a do novembra 2024. godine zabilježeno je 69 smrtnih slučajeva u saobraćaju. Dok je, prema riječima Pušije, u 2022. godini ukupno 2.955 osoba zadobilo povrede, i tu se bilježi rast u 2023. godini za 4,4 odsto (3.086), a do novembra 2024.

Herceg Novi: Kompanija Entekst inženjering izabrana na javnom tenderu

Opremanje

se da će se sve odraditi planiranom dinamikom, te da će autobuska stanica biti završena do početka ljetnje turističke sezone – navodi on. Kompanija Entekst sa podugovaračima, kako podsjeća Samardžić, izabrana je i na tenderu za izgradnju autobuske stanice i pristupne saobraćajnice.

– Čim se potpiše ugovor, rok je 150 dana, odnosno pet mjeseci da se okončaju završni radovi na autobuskoj stanici. Grubi građevinski radovi su pri kraju, znači izgradnja je u finišu, postavlja se kamen na fasadi.

Preporuke

U okviru projekta date su preporuke da se unaprijedi stanje u oblasti bezbjednosti saobraćaja.

– Prvo, treba pojačati kontrolu saobraćaja na način što će se intenzivirati nadzor nad poštovanjem saobraćajnih propisa, posebno tokom praznika i perioda povećane frekvencije saobraćaja. Bitna je edukacija učesnika u saobraćaju kroz sprovođenje kampanja usmjerenih na podizanje svijesti o bezbjednosti u saobraćaju, sa posebnim fokusom na rizične grupe poput mladih vozača. Zatim, unapređenje infrastrukture – poboljšanje puteva, signalizacije i osvjetljenja na kritičnim dionicama kako bi se smanjio rizik od nezgoda. Treba raditi i na promociji bezbjedne vožnje što se može postići podsticanjem korišćenja sigurnosnih pojaseva, poštovanja ograničenja brzine i izbjegavanja vožnje pod uticajem alkohola ili psihoaktivnih supstanci – navedeno je u preporukama.

godine povrijeđeno je 2.889 osoba od kojih je 558 zadobilo teže, a 2.331 lakše povrede. Podaci ukazuju na znatan porast broja saobraćajnih nezgoda i stradalih lica u 2023. u odnosu na 2022. godinu. – Međutim, preliminarni podaci za 2024. godinu sugerišu blagi pad broja nezgoda i stradalih u poređenju sa 2023. godinom. Ipak, ukupan broj nezgoda i dalje ostaje visok, što ukazuje na potrebu za kontinuiranim naporima u unapređenju bezbjednosti saobraćaja – rečeno je na skupu. I. RADONJIĆ

Izvođač nas je upoznao da je poručena bravarija, tako da sve teče planiranom dinamikom. Nadamo se da će u narednim danima početi izgradnja i pristupne saobraćajnice – navodi on.

Kompanija Entekst izabrana je samostalno na tenderu za izgradnju glavne autobuske stanice, a sa podugovaračima Geoinženjering i Telemont za izgradnju pristupne saobraćajnice. Nabavka se izvodi prema glavnom projektu koji je izradila Agencija za izgradnju i razvoj Herceg No-

C.G.

vog.

DA BUDe ZAvrŠeNA Do ljeTA: Buduća autobuska stanica u Igalu

lANi Nije Bilo SMrTNo STrADAliH NA PUTeviMA: Bijelo Polje

Promocija nove knjige Momira Matovića

„Dani od snova“

večeras u KIC-u

PODGORICA - Promocija nove knjige „Dani od snova“ poznatog crnogorskog dokumentariste Momira Matovića biće organizovana večeras, u 20 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Uz autora, o knjizi će govoriti dr Jelena Mišeljić, predavač na FDU - Cetinje i Jovan Nikitović, urednik kulture u dnevnom listu „Pobjeda“. Izdavači knjige su MFILM Montenegro i Filmski centar Crne Gore. - Knjiga „Dani od snova“ je strukturisana u tri osnovne cjeline, prema autorima kojima se Matović bavi. Sadržaj čine dokumenti, intervjui i osvrti sagovornika i sagovornica: od filmskih poslenika, preko članova porodice, prijatelja i prijateljica iz djetinjstva, film-

skih kritičara i istoričara, sve do studenata i studentkinja i mlađih generacija na koje su snažno uticale poetike autora Živka Nikolića, Predraga Golubovića i Vlatka Gilića, ali i „samo“ i susreti i razgovori sa njima – zapisala je Jelena Mišeljić u recenziji knjige. R. K.

Reditelj Stevan Filipović za Pobjedu o novom lmu ,,Pored nas“ i cenzurama

Srbija više liči na privatnu mafijašku firmu nego

U Jagodini smo imali tu nušićevsku situaciju da je lm direktno cenzurisan i da mi se ta direktorka Kulturnog centra obratila preko Instagrama jednom vulgarnom, nepismenom porukom – istakao je Filipović

Prostor za dijalog i igru

PODGORICA - Akcijom rušenja zida u izložbenom prostoru Galerije Muzeja savremene umjetnosti (MSUCG) juče su održani pripremni radovi za zvanično otvaranje izložbe Radnički klub ,,Između nas“ koje je zakazano za 28. januar u 19 sati. Izložba počinje činom postavljanja, a samo rušenje zida je dio rada na izložbi, pa se na taj način sugeriše da vrijeme, prostor i uslovi izlaganja formiraju i samo umjetničko djelo. Publika se juče pridružila pripremnim radovima za izložbu što je svakako drugačije od stereotipnih ceremonija otvaranja likovnih postavki. Radnički klub je autorski projekat Adrijane Gvozdenović i Nele Gligorović. Nakon što je saopštila da se događaj snima i da će taj snimak biti korišćen za video rad u okviru izložbe, Gvozdenović je publiku upoznala sa nekoliko faza rušenja zida. Posebnu pažnju publike izazvale su kratke vježbe rušenja zida pritiskom tijela, a naročito ono što je uslijedilo

nakon toga - fizičko rušenje. Nakon što je zid srušen, na staklu se pojavila prva intervencija u okviru Radničkog kluba - svijetleći natpis na staklu galerije - ,,Za rad budućnosti“.

To su posljednje riječi iz manifesta Mirka Kujačića. Uklanjanjem zida otkriven je i pogled na zaboravljenu baštu. Kustoskinja izložbe Teodora Nikčević pojasnila je da ovaj projekat potencira transparentnost, otvorenost određenih relacija koje nijesu ograničene interpretacijom.

- Izložba je jedan prostor za dijalog i igru. Ona propituje društvene uloge koje nekada možemo miješati i ne činiti te granice zategnuitim, nego propustljivim - istakla je Nikčević.

Gligorović je, objašnjavajući sam čin rušenja zida, kazala da se ne radi ni o kakavom radiklanom protestu, ni obijesti, nego želji autorki da komentarišu kako autonomija u umjetnosti, kao dominantna ideologija, funkcioniše.

- Svi smo svjedoci toga da društvo umjetnost i dalje drži kao izolovanu disciplinu, a ne kao društveni podsistem. Pod tim terminom autonomije umjetnost je izolovana i van je totaliteta životnih aktivnosti. Ona se isključivo razumije kao polje talenta i dara - istakla je ona. A. Đ.

PODGORICA – Završni dio trilogije reditelja i univerzitetskog profesora Stevana Filipovića ,,Pored nas“ premijerno je prikazan u Beogradu, u decembru prošle godine, nakon čega je doživio cenzuru u brojnim gradovima širom države. Srpski reditelj, koji se proslavio filmovima ,,Šišanje“ i ,,Šejtanov ratnik“, upriličio je i besplatno prikazivanje za studente na FDU u Beogradu, nakon čega je i podržao studentske proteste u svojoj zemlji. Upravo tada kreću i problemi sa prikazivanjem –samo par dana poslije njegove video-poruke u kojoj je podržao studente, koja je imala sedam i po miliona pregleda, film ,,Pored nas“ zabranjen je u Kulturnom centru u Jagodini. Uslijedile su i brojne druge zabrane prikazivanja širom Srbije, kao i hajka režimskih glasila na njega, u kojima je targetiran i optuživan za različite stvari, između ostalog i da radi za hrvatsku obavještajnu službu, zbog čega je Filipović najavio tužbe.

On je za Pobjedu govorio o filmu ,,Pored nas“ i mjestu koje zauzima u trilogiji, rijalitiju kao ambijentu u kojem se

film odvija i metastazi srpskog drušva, cenzurama koje su uslijedile nakon premijere...

METASTAZA

Prema riječima Filipovića, trilogija koju čine filmovi ,,Pored mene“ (2015), ,,Pored tebe“ (2023) i ,,Pored nas“ (2024), može da se posmatra kao drama u tri čina. Ova tri filma su, kako je kazao, neka vrsta hronike društva u kojem živimo, a film ,,Pored nas“ smješten je u rijalitiju, u divljoj prirodi. - Još 2016. osmislio sam nastavak koji bi se dešavao 10 godina kasnije. Trasirali smo likove u tim biografijama koje smo zajedno sa glumcima pisali i znali smo otprilike gdje hoćemo da neko završi i smislili smo taj okvir da to bude neki rijaliti za koji ne znamo da li je rijaliti, da liči na ,,Survajvor“... Opet neko zaključavanje, ali ovaj put u divljoj prirodi i sukob čovjeka i prirode, te nečega što zovemo civilizacijom i divljine – rekao je Filipović, pojašnjavajući da film nije snimljen kada je planirano zbog kovida, pa je u međuvremenu snimljen drugi dio, čija je radnja vremenski smještena pet godina nakon prvog.

Govoreći o tome zbog čega je izabrao baš rijaliti za mjesto radnje svog najnovijeg filma, Filipović je rekao da misli da je ,,rijaliti poništavanje svega što bi trebalo da bude umjetnost i moja profesija“. Rijaliti programi su, prema njegovim riječima, postali opijum ili gladijatorske igre za mase. - S tim što je to u Srbiji to metastaziralo do te mjere da je postalo na neki način usko povezano sa onim što je mejnstrim narativ vladajuće partije. Ne znam da li to postoji u političkoj istoriji svijeta, da se taj rječnik, primitivizam, prostakluk i ta količina agresije svakodnevno, 24 časa, prenosi na nacionalim frekvencijama i da je to normalizovano, da se to posmatra ili kao odvratno ili smiješno ili kako god – rekao je Filipović.

Ipak, kako je kazao, u rijalitiju su neki živi ljudi koji učestvuju u tom socijalnom eksperimentu i gledaoci su živi ljudi koji trpe posljedice tog eksperimenta.

- I onda, naravno, ako vas takav sadržaj formatira ne možete da glasate isto kao kad vas formatira serija ,,Six Feet Under“ ili ,,Porodica Soprano“, ili film ,,Lorens od Arabije“, na primjer. Tako da to nije pitanje samo kulturne politike, već politike formatiranja budućih glasača – rekao je Filipović. On je istakao da se od prvog dijela trilogije iz 2015. do posljednjeg koji je izašao u decembru prošle godine, u Srbiji ,,svašta promijenilo“.

Filipović smatra da je rijaliti poništavanje svega što bi trebalo da bude umjetnost i njegova profesija

- Apsolutna vlast promijeni potpuno bilo koga. Ne postoji osoba koja može da ostane okej u tom periodu. Više od 10 godina, duže nego što je Slobodan Milošević bio na vlasti, su trenutna garnitura SNS-a i Aleksandar Vučić. Iz tih prvih godina njihovog preuzimanja poluga vlasti i razumijevanja kako taj aparat države funkcioniše došlo se u tu terminalnu fazu dekonstrukcije cijele države koja više liči na neku privatnu mafijašku fir-

Crnogorske narodne basne objavljene u izdanju Matice crnogorske

PODGORICA - Crnogorske narodne basne „Kad je sve zborilo“, druga od četiri antologije usmene proze koje je priredio istaknuti montenegrista i antologičar Radoje Radojević u saradnji sa svojim bratom, poznatim naučnikom i istraživačem Danilom Radojevićem, objavljena je u izdanju Matice crnogorske, u okviru nove biblio-

teke „Crnogorska narodna književnost“. Antologija „Kad je sve zborilo“ prvobitno je objavljena 1979. godine u izdanju Grafičkog zavoda Titograd u čuvenoj biblioteci „Luča“. Urednici tog izdanja bili su Branko Banjević, Sreten Perović i Milorad Stojović, a kao urednici novog izdanja potpisuju se Milovan Radojević i Ivan Ivanović. Knjiga sadrži 95 basni, a autor uvodne studi-

je i pogovora je Danilo Radojević. Prema zapažanjima Radoja Radojevića, naše narodne basne odlikuju se razvijenošću fabule i pripovijedanja, dijaloga, situacija, dramskih sukoba i obrta, karakternih nijansiranja u govoru i jeziku kod personifikovanja ljudskih osobina i društvenih odnosa. - U njima je takođe odražen način mišljenja i sistem moralnih vrijednosti Crnogoraca. Knjiš-

NE MOGU DA PRIĐEM ZGRADI RTS-a OSIM NA DEMONSTRACIJAMA: Stevan Filipović

Naslovnica knjige

Akcija rušenja zida u Galeriji MSUCG

Rušenje zida kao uvod u izložbu

cenzurama koje su uslijedile nakon premijere

privatnu

na državu

Promjena gangsterskog režima je jedini način da se dođe do slobode

Filmski radnici u Srbiji, prema riječima Filipovića, nemaju nikakvu slobodu, jer su ljudi sa vlasti doveli ,,najgore od najgorih da rukovode institucijama kulture i da budu ministri“.

- To je sramota za bilo koje društvo, ko su ti ljudi i kakve su im biografije, što su govorili tokom života i karijera koje su zanemarljive. Na konkursima sredstva dobijaju ljudi koji su bliski vlasti i dijeli se kolač kao u mafiji, što ova vlast po meni i jeste – rekao je Filipović, dodajući da je ,,promjena ovog gangsterskog režima jedini način da se dođe do bilo kakve slobode“.

mu nego na državu. Promijenilo se praktično sve, samim tim i životi naših protagonista u filmu – kazao je Filipović. Podsjeća da je 2015. godine, poslije nagrade ,,Zlatna arena“ koju je film osvojio na Pulskom festivalu, njegov film prikazan na RTS-u.

- Naravno, nije to tako lako išlo, ali je prikazan. Ja danas ne mogu da priđem zgradi RTS-a, osim na demonstracijama.

Kad je ser Ričard Tejlor, dobitnik pet Oskara, pogledao film ,,Pored nas“ na Novom Zelandu, RTS to nije prenio kao vijest – rekao je Filipović. Takođe je istakao da ekipa RTS-a nije došla na konferenciju za medije kada je drugi dio trilogije 2023. imao premijeru kao jedini srpski film na Pulskom filmskom festivalu.

- To već dovoljno govori koliko se promijenilo samo iz jednog ugla. Ovo što govorim je daleko od najstrašnijeg što se desilo – kazao je Filipović.

CENZURA

Govoreći o zabranama, srpski reditelj je istakao da je njegov film u brojnim srpskim gradovima poput Jagodine, Smedereva, Bora i Sremske Mitrovice direktno ili bez komunikacije cenzurisan.

- U Jagodini smo imali tu nušićevsku situaciju da je film direktno cenzurisan i da se

ta direktorka Kulturnog centra obratila meni preko Instagrama jednom vulgarnom, nepismenom porukom u kojoj je otprilike rekla ona odlučuje da li ćemo mi da dobijemo mejl obavještenja, te da ,,film cenzuriše i neće da pusti zbog nekih gej sadržaja“ –kazao je Filipović, dodajući da je kao razlog navela i to što je film ,,loš“, iako zasigurno nije imala priliku da ga pogleda jer do tog trenutka film nije prikazan u Srbiji, već jedino na Novom Zelandu. Prema njegovim riječima, u pitanju je ,,fotorobot osobe koja ne smije da bude na čelu jedne institucije kulture i profil načina na koji institucije kulture ne smiju da funkcionišu“. Dodao je da je strašno da se takav oblik cenzure danas događa, ,,ali opet je to jako čudan osjećaj jer ima toliko strašnijih stvari trenutno“. - Predsjednik države huška svoje pristalice da se automobilom zakucaju u studente, onda stvarno neki manijak udari studentkinju koja završi sa teškim povredama u urgentnom centru. Tako da je jako teško da se odredim da li da se uopšte bavimo cenzurom jednog umjetničkog djela u zemlji koja očigledno ima mnogo veće požare - istakao je Filipović.

A. RADOVIĆ

morala Crnogoraca

ki uticaji Ezopovih i ostalih basana daleko su manji nego što su neki autori formalistički tvrdili. Po pravilu, i kad je motiv ili siže zajednički, naša se basna i formom i sadržinom dosta razlikuje, a nije rijetka ni potpuno suprotna poenta izražena kroz drukčije razrješenje - navodi se u predgovoru. U izdanju Matice crnogorske će se uskoro pojaviti i crnogorske narodne bajke pod

nazivom „Vatra samotvora“ (prvobitno objavljene 1976. u izdanju NIP Pobjeda), i na kraju crnogorske narodne priče u knjizi „Potopno vrijeme“ (objavljeno 1982. godine). Projekat će biti nastavljen izabranim ilustrovanim crnogorskim bajkama namijenjenim najmlađim čitaocima, a planirano je da se priredi i audio izdanje, kao i izbor na engleskom jeziku. R. K.

PODGORICA - „Emilia Perez“, mjuzikl o narko bosu koji prolazi kroz operaciju promjene pola, predvodi nominacije za Oskara 2025. godine sa ukupno 13 nominacija. Odmah iza njega su „The Brutalist“, istorijska epopeja koja istražuje iskustvo imigranata, i „Wicked“, filmska adaptacija popularnog brodvejskog mjuzikla, koji su dobili po 10 nominacija. „Conclave“, triler o izboru novog pape, i „A Complete Unknown“, film o ranim godinama Boba Dilana, dobili su po osam nominacija, piše Variety. Svi ovi filmovi kandidati su za najbolji film, glavnu nagradu večeri, zajedno sa nezavisnim ostvarenjima poput „Anora“, „Nickel Boys“ i „I’m Still Here“, kao i horor filmom „The Substance“ i spektaklom „Dune: Part Two“, jednim od rijetkih blokbastera koji je privukao pažnju Akademije. Nominacije za Oskara objavljene su juče, nakon što je glasanje dva puta produženo zbog požara koji su razorili Los Anđeles, odnijeli najmanje 28 života i prouzrokovali katastrofalnu štetu. Timoti Šalame, koji je pokazao svoj komercijalni potencijal u filmovima „Dune“ i „Wonka“, nominovan je za najboljeg glumca za transformativnu ulogu Boba Dilana u filmu „A Complete Unknown“. Takmičiće se sa Adrijenom Brodijem, zvijezdom filma „The Brutalist“. Ostali nominovani su Kolman Domingo za „Sing Sing“, Rejf Fajns za „Conclave“ i Sebastijan Sten za „The Apprentice“. Stenova nominacija stigla

Glavni favoriti u minuloj godini uglavnom dobro prošli pred članovima Američke akademije

Filmu „Emilia Perez“ 13 nominacija za Oskara

je nakon što je „The Apprentice“, biografski film o Donaldu Trampu, imao poteškoća sa distribucijom, jer su kompanije bile zabrinute zbog reakcije 47. predsjednika SAD. Njegov kolega iz filma Džeremi Strong, koji tumači Trampovog mentora Roja Kona, takođe je nominovan za najboljeg sporednog glumca. Demi Mur, nekadašnja holivudska zvijezda iz devedesetih, nastavila je karijeru osvojivši nominaciju za najbolju glumicu za film „The Substance“, subverzivni horor koji se bavi seksizmom i starenjem u

filmskoj industriji. Njena konkurentkinja u istoj kategoriji Karla Sofija Gaskon, zvijezda filma „Emilia Perez“, ispisala je istoriju kao prva otvoreno transrodna osoba nominovana za Oskara. Među nominovanim su i Majki Medison za „Anora“, Fernanda Tores za „I’m Still Here“ i Sintija Erivo za „Wicked“. Kolega Džeremija Stronga iz serije „Succession“ Kiran Kalkin, takođe je nominovan za najboljeg sporednog glumca i smatra se favoritom nakon što je osvojio više kritičarskih nagrada i Zlatni globus. U istoj

Nominacija i hrvatskom filmu „Čovjek koji nije mogao šutjeti“

Film „Čovjek koji nije mogao šutjeti“ reditelja Nebojše Slijepčevića, o herojskom djelu Tome Buzova 1993. godine, prvi je hrvatski film u istoriji koji je došao do nominacije za nagradu Oskar za najbolji kratki igrani film. Film je

PODGORICA - Studio

„20th Century“ preuzeo je dugometražnu filmsku adaptaciju knjige Erika Larsona „Đavo u bijelom gradu“. Leonardo Dikaprio je u pregovorima za glavnu ulogu, a Martin Skorseze trebalo bi da režira.

Zasnovan je na istoimenoj publicističkoj knjizi o istinitom zločinu autora Erika Larsona iz 2003. godine, ova iteracija projekta je u ranoj fazi i trenutno nema scenario. Producenti su Dikaprio, Skorseze, Stejsi Šer, Rik Jorn i Dženifer Dejvison. Radnja Lar-

prethodno već ostvario niz zapaženih uspjeha na međunarodnoj sceni, uključujući Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Kanu i Evropsku filmsku nagradu, a prikazan je na više od 80 festivala širom svijeta.

Podsjetimo, riječ je o filmu koji Crna Gora nije prije par godina podržala na konkursu za sufinansiranje koprodukcijskih ostvarenja, iako tretira temu - otmicu putnika iz voza u Štrpcima - koja se i te kako tiče i naše države.

kategoriji su Edvard Norton za „A Complete Unknown“, Jura Borisov za „Anora“ i Gaj Pirs za „The Brutalist“. Zoi Saldanja, poznata po glavnim ulogama u blokbasterima poput „Avatar“, pokazala je svoj pjevačko-plesni talenat igrajući idealističnu advokaticu u filmu „Emilia Perez“. Nagrađena je nominacijom za najbolju sporednu glumicu. Njene suparnice su Ariana Grande za „Wicked“, Felisiti Džouns za „The Brutalist“, Monika Barbaro za „A Complete Unknown“ i Izabela Roselini za „Conclave“. Među iznenađenjima i ignorisanjima našli su se i Denzel Vošington, koji je smatran sigurnim kandidatom za ulogu negativca u filmu „Gladijator II“, kao i Margaret Kvali, hvaljena za svoju ulogu mlađe verzije Demi Mur u filmu „The Substance“. Reditelj Edvard Berger, koji je filmu „Conclave“ dao snažan ritam, nije ušao u izbor za najboljeg režisera. Ceremonija dodjele 97. Oskara biće održana 2. marta u Dolbi teatru. R. K.

sonove najprodavanije knjige „Đavo u bijelom gradu: Ubistvo, magija i ludilo na sajmu

koje je promijenilo Ameriku“ smještena je u Čikagu na kraju 19. vijeka i fokusira se na arhi-

tektu Svjetske izložbe Danijela Bernama i serijskog ubicu H. H. Holmsa Još 2010. godine „The Hollywood Reporter“ je izvijestio da je Leonardo Dikaprio razvijao film zasnovan na knjizi. U to vrijeme Dikaprio je tražio ulogu Holmsa. Prije toga, Ketrin Bigelou je bila pridružena režiji prethodne verzije, dok su u drugoj iteraciji učestvoali Tom Kruz i Paula Vagner. U 2019, Hulu je počeo da razvija knjigu kao seriju koja će imati Kijana Rivsa u glavnoj ulozi, a Tod Fild je spreman da režira prve dvije epizode. Dikaprio i Skorseze su bili producenti. Strimer servis je 2023. potvrdio da serije ipak neće biti. R. K.

Kadar iz filma „Emilia Perez“

Skorseze i Dikaprio ponovo sarađuju na filmu „Đavo u bijelom gradu“

Martin Skorseze i Leonardo Dikaprio

Gradonačelnik sa saradnicima posjetio JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju

Prostorni kapaciteti nedovoljni za potrebe glavnog grada

Gradonačelnik Saša Mujović iskazao je veliku zahvalnost i divljenje osoblju JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju koje posvećeno obavlja svoj posao i predstavlja prvu liniju pomoći kako korisnicima, tako i njihovim roditeljima. Mujović je juče posjetio ovu ustanovu sa svojim zamjenicima Nađom Ljiljanić i Borisom Spalevićem i sekretarom za finansijske poslove i analizu budžeta Balšom Špadijerom, a direktorica centra Olga Rovčanin upoznala je goste sa izazovima sa kojima se suočavaju u radu i planovima za naredni period. Tokom posjete je konstatovano da objekat u kojem je smješten Dnevni centar koristi nije namjenski rađen za pružanje toga tipa usluga, tj. riječ je o renoviranoj i adaptiranoj dvospratnoj kući u kojoj nema adekvatno prostora za boravak korisnika i sprovođenje svakodnevnih aktivnosti.

- Dnevni centar danas broji nešto oko 20 djece i to ni-

Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović čestitala je juče novinarima 23. januar, Dan novinara, poželjevši im da dostojanstveno obavljaju svoj posao, u ambijentu koji cijeni slobodnu riječ, podstiče njihovu bezbjednost i garantuje sigurne uslove za sve novinare.

je dovoljno sa aspekta kapaciteta, u odnosu na ono što su potrebe Podgorice. Gradska uprava će uložiti dodatne napore i ovim pitanjem se baviti sa posebnim senzibilitetom. Ovdje prije svega mislim na otvaranje centra za omladinu sa preko 27 godi-

na, jer takva ustanova u Podgorici trenutno ne postoji. Postojala je inicijativa koja je još poodavno upućena Vladi Crne Gore o određivanju lokacije za jedan takav centar, a mi ćemo ponoviti tu inicijativu i obratiti se Vladi da razmotrimo mogućnost pronalaska

adekvatne lokacije. Spremni smo i sa nivoa Glavnog grada nađemo parcelu i obezbijedimo sredstva, kako bi ovoj omladini, njihovim roditeljima i svim zaposlenima stvorili prikladne uslove za rad i boravak u centru - poručio je Mujović. H. P.

Predsjednica Skupštine glavnog grada čestitala Dan novinara i komentarisala moguću blokadu rada gradskog parlamenta

Interes građana važniji

od političkih funkcija

Tokom radnog doručka u Skupštini glavnog grada, ona je poručila i da će Skupština Podgorice i dalje biti mjesto đe se može čuti glas građana i građanki i ostati prostor živog demokratskog djelovanja. Između ostalog, navela je da će prva sljedeća sjednica, na kojoj je predviđeno izglasavanje budžeta Glavnog grada, biti zakazana kada se završe određene procedure, iskazujući uvjerenje da će budžet biti usvojen do marta.

Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednica Skupštine glavnog grada, navela je da je komunikacija sa gradonačelnikom Sašom Mujovićem kontinuirana, te da saradnja koju ima sa njim počiva na timskom radu.

Novi sindikat gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija obratio se gradonačelniku

Mujoviću

Novi sindikat gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija, koji je član Sindikata komunalnih preduzeća Crne Gore, obratio se gradonačelniku Saši Mujoviću javnim pismom u kojem ukazuju na alarmantnu situaciju u tom gradskom preuzeću.

U pismu koje potpisuje predsjednik sindikalne organizacije ViK-a Marko Prelević upozorava se na izjave izvršnog direktora ViK-a Aleksandra Nišavića da se preduzeće nalazi pred stečajem iako je u monopolskoj poziciju na tržištu. Istovremeno, ukazuje se da menadžment ViK-a ignoriše pozive na socijalni dijalog sa novoformiranim sindikatom, ne odgovarajući na nekoliko pismenih zahtjeva za razgovor.

- Zbog izostanka socijalnog dijaloga sa menadžmentom i ovako krajnje zabrinjavajuće situacije, obraćamo Vam se da preispitate način poslovanja DOO Vodovod i kanalizacija i utvrdite razloge zbog kojih se Društvo našlo u ovakvoj situaciji i što je to konkretno prouzrokovalo situaciju da jedno privredno društvo, kao što je Vodovod, završi pred stečaj - ističe su u pismu gradonačelniku i napominje da ViK obezbjeđuje egzistenciju za 550 porodica.

Sindikalci ukazuju da su putem medija informisani o tri različita iznosa dugovanja ViK-a.

Komentarišući mogući bojkot rada lokalnih parlamenata, koji je najavljen prethodnih dana u Skupštini Crne Gore, Borovinić-Bojović je kazala da je izglasavanje budžeta neophodno kako bi svi servisi namijenjeni građanima i građankama nesmetano funkcionisali. - Kao predstavnici građana i građanki Podgorice imamo moralnu odgovornost i obavezu da radimo u njihovu korist. Mi personifikujemo njih, koji su nam dali šansu da ih predstavljamo. Ako neko misli da interes građana i građanki Podgorice nije važniji od nas samih, od naših političkih funkcija, onda je to krajnje neodgovorno i destruktivno. To je stvar savjesti i moralne odgovornosti, a posljedice neizglasavanja budžeta Glavnog grada su nesagledive za ovaj grad – poručila je predsjednica gradskog parlamenta.

H. P.

- Tadašnji zamjenik gradonačelnika, Danilo Šaranović , je 12. septembra 2023. g odine u dnevnim novinama Vijesti izjavio da je dug DOO Vodovod i kanalizacija 5,5 miliona eura. Zvanično data izjava direktora Nišavića od 30. novembra 2024. godine u dnevnim novinama Vijesti, je da obaveze Društva po osnovu dugoročnog kredita iznose 911.105 eura, a kamata 34.481 euro, da je dugovanje prema dobavljačima 2.262.199 eura, a obaveze za PDV i ostalo iznose 932.214 eura. Dug prema zaposlenima je 3.588.692 eura, koji dug predstavlja neisplaćivanje poreza i doprinosa prema zaposlenima, nepoštovanje Granskog kolektivnog ugovora i neisplaćivanje razlike zarade za novembar i decembar mjesec 2023. godine. Dakle, u ukupnom zbiru dugovanje firme je 7.728.691 euro, na osnovu čega zaključujemo da je dug Društva od septembra 2023. godine do sada porastao 2.228.691 euro. Takođe u saznanju smo da od dolaska novog direktora Nišavića zadnjih 18 mjeseci nisu uplaćivani porezi i doprinosi za zaposlene. I treća izjava je Vaša, gdje pominjete dug Vodovoda od šest miliona eura. Ova odstupanja u

informacijama otvaraju pitanje tačnosti podataka koje ste, vjerovatno, dobili od menadžmenta DOO Vodovod i kanalizacija, te iznijeli u medijima. Sve ovo je signal za loše upravljanje, što izaziva strijepnju i nezadovoljstvo među zaposlenima – navodi se u obraćanju sindikalaca ViK-a, uz zabrinutost ovolikim neskladom u javno iznesenim podacima o poslovanju. U pismu se ukazuje i kako je u ViK-u u posljednje vrijeme bez obrazloženja došlo do smjena jednog broja zapošljenih. Usljed toga dolazi i do pokretanja brojnih tužbenih postupaka zaposlenih koji na taj način traže svoja prava, što bi moglo dovesti do ogromnih finansijskih troškova za preduzeće. - Posebno ističemo da okosnicu Vodovoda čine Tehničke službe. Od dolaska novog menadžmenta tri hidroinženjera, dva IT inženjera, jedan inženjer za kvalitet voda kao i dvoje ekonomista, od kojih je jedan interni revizor - šef službe, napustili su naše preduzeće zbog neprimjerenog odnosa menadžmenta prema njima, a četvrti inženjer je smijenjen i preraspoređen na drugo radno mjesto. Tako je Služba vodovodne mreže, koja je temelj urednog vodosnabdijevanja vodom građana Podgorice, povjerena pripravniku koji još uvijek nema iskustva u upravljanju ovako složenim i velikim sistemom. Za godinu je pošlo osam kvalitetnih visokoškolaca, a i drugi stručni ljudi namjeravaju da napuste Društvo. Kvalitetan kadar odlazi, što u velikoj mjeri utiče na produktivnost rada i samog poslovanja preduzeća – ukazuju sindikalci ViK-a. Oni skreću pažnju gradonačelniku da su iz sredstava budžeta Glavnog grada opredjeljenih za izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže u 2024. godini (1,75 miliona eura) realizovano svega 15–20 odsto, iako u okolini Podgorice postoje naselja koja nemaju izgrađenu vodovodnu i kanalizacionu mrežu. - Kroz medije se mogu naći informacije da u Vodovodu ima viška zaposlenih, a pogotovo u administraciji. Pitamo Vas kao gradonačelnika, jer ste rekli da ćete svaki ugovor u Vodovodu preispitati, kako je jedan od članova Upravnog odbora zaposlio unuku i snahu - jednu po ugovoru o djelu, a drugu po ugovoru o radu, u istoj toj prekobrojnoj administraciji – pitali su gradonačelnika sindikalci ViK-a, obraćajući mu se i sa molbom za razgovor u kojem bi ga bliže upoznali sa stanjem u tom gradskom preduzeću.

Čelnici gradske uprave u posjeti Dnevnom centru

GLAVNI GRAD

Radni doručak sa novinarima

GRAD

Petak, 24. januar 2025.

Sajam ,,Domaće iz Mojkovca“ prethodna dva dana održan u TC ,,Big fešn“

U okviru Sajma ,,Domaće iz Mojkovca“, koji je prethodna dva dana održan u atrijumu tržnog centra ,,Big fešn“, posjetioci su imali priliku da probaju i kupe domaći med, rakiju, sokove, džemove, poslastice od heljdinog i ražanog brašna iz mojkovačkog kraja, ali i vide ili kupe gusle od javorovog drveta kod majstora sa iskustvom dužim od pola vijeka.

Izlagači iz Mojkovca, zadovoljni učešćem na sajmu u najprometnijem tržnom centru u zemlji, imali su samo riječi hvale za Turističku organizaciju Mojkovca koja ih je podržala u nastojanju da predstave svoje proizvode Podgoričanima, ali i brojnim drugim posjetiocima TC ,,Big fešn“.

TRADICIJA

Đoko Medojević na štandu je imao gusle koje sam izrađuje, kao i duboreze, tabakere i druge suvenire od drveta, kao i vunene čarape koje plete njegova žena.

- Radim gusle od svoje dvadesete godine. Ranije su mnogo bolje prolazile, a i imale su veću cijenu i značenje. Međutim, ljudi se tome vraćaju. Vazda je u Crnoj Gori bio ponos da kuća ima gusle. Kaže se: Umom zbori, s guslama govori, tj. dobro si trebao razmisliti što smiješ uz njih reći – priča majstor svoga zanata, koji ovaj tradicionalni crnogorski instrument izrađuje uglavnom od javora, ali i od bijele jove i bijelog brijesta, koji takođe daju dobar zvuk. Pokazujući one najjednostavnije sa kozorogom na vrhu, kao i one malo zahtjevnije sa orlom kao crnogorskim simbolom slobode, zatim grbom Crne Gore i Petrom Petrovićm Njegošem, kaže da se cijena gusala, u zavisnosti od motiva, kreće od 400 do 1.500 eura.

- Radim ih dosta po porudžbini, uglavnom kupuju ljudi koji žive u inostranstvu, ali lijepo je biti na ovakvom mjestu, predstaviti posjetiocima ovog tržnog centra što je kvalitet. Ljudi priđu, interesuju se – zaključuje šezdesetsedmo-

Predstavili bogatstvo mojkovačkog kraja

Izlagači iz Mojkovca zadovoljni učešćem na sajmu u najprometnijem tržnom centru u zemlji, imali su samo riječi hvale za Turističku organizaciju Mojkovca koja ih je podržala u nastojanju da predstave svoje proizvode Podgoričanima, ali i brojnim drugim posjetiocima TC ,,Big fešn“

godišnji Medojević, uz napomenu da njegove proizvode zainteresovani mogu naći na sajtu www.gusle.me.

Ivan Žurić na štandu je imao rakije koje peče od svoga voća u svojoj destileriji u Mojkovcu, a koje nudi pod brendom ,,Mojkovački zlatnik“. - Izlagao sam gotovo u svim gradovima u Crnoj Gori. U ovom tržnom centru sam izlagao sigurno 15–20 puta u okviru raznih manifestacija, i mogu reći da je ovo najbolje mjesto za promociju proizvoda jer prođe najviše ljudi. Uvijek se rado vraćam, jer ovo nam je praktično besplatna reklama proizvoda – kazao je Žurić. Navodeći da se njegova porodica bavi proizvodnjom raki-

Blago iz Stevanovca

Majka i sin Danka i

Marko Ašanin u ponudi su imali razne domaće džemove, sokove, vino, napravljene od voća koje uzgajaju na imaju u selu Stevanovac kod Mojkovca. Navodeći da su učestvovali na brojnim sajmovima, ističu da je prezentacija proizvoda u TC „Big fešn“ izvanredna prilika da se povežu sa kupcima iz glavnog grada, kao i strancima koji žive u našoj zemlji. - Primjetno je da sve veći broj ljudi zainteresovan da kupi domaće proizvode. Ovo je zaista odlično

mjesto za prezentovanje proizvoda... Imamo džem od aronije i borovnice, tegla od 400 grama košta tri eura. Tu je sok od jabuke i aronije po cijeni od tri eura za litar, od čiste aronije šest, od maline pet, dok je vino od aronije i borovnice sedam eura. Za ovo vino osvojili smo srebrnu medalju u Novom Sadu, a zlatnu za osmotski sušenu aroniju koju radimo po recepturi Novosadskog univerziteta – kazao je Marko, uz napomenu da se njihovi proizvodi mogu naći i u prodavnicama zdrave hrane.

je duže od 60 godina, kaže da su brat i on to usavršili i napravili destileriju.

- To je spoj tradicije i savremene tehnologije. Proizvodimo rakije od sopstvenog voća – šljivu, jabuku, zlatnu dunju iz barikiranog bagremovog drveta koja je osvojila prvu medalju među 1.500 izlagača na Međunarodnom festivalu rakije u Pančevu, kao i rakiju od divlje kruške. Nekad je lozova rakija bila broj jedan, ali šljiva je pretekla, ona se oduvijek pila

na sjeveru, ali sad je preplavila i Podgoricu i Primorje – poručuje Žurić, uz napomenu da je litar rakije od 18 do 25 eura.

KVALITET

Med iz mojkovačkog sela selo Žari, od proizvođača Zorana Boškovića, mogao se kupiti po cijeni od 18 eura (cvjetni ili livadski) i 20 eura onaj sa saćem. Tijana Jokić (rodom Bošković) koja je izlagala med, kaže da je veoma zadovoljna posjetom.

- Prvi put izlažemo ovdje u „Big fešnu“. Ovo je odlična prilika da predstavimo svoj proizvod. Posjetioci su zadovoljni - probaju med, neki

Posjetioci su imali priliku da probaju i kupe domaći med, rakiju, sokove, džemove, poslastice od heljdinog i ražanog brašna iz mojkovačkog kraja, ali i vide ili kupe gusle od javorovog drveta kod majstora sa iskustvom dužim od pola vijeka

odmah kupe, neki od njih će opet naručiti... uglavnom, odlična prilika da steknemo nove mušterije – kazala je Tijana, uz napomenu da je njihov med osvojio zlatnu medalju na sajmu u Tuzli. Posjetom na ovoj smotri domaćih proizvoda u TC „Big fešn“ bio je zadovoljan i proizvođač domaćeg heljdinog i ražanog brašna Slavenko Blažević. Na štandu je izložio hljeb od heljdinog i ražanog brašna, pite, priganice i druge poslastice, a naglašava da se u posljednjih sedam – osam godina ova brašna sve više koriste. Heljdino brašno je prodavao četiri eura, a ražano dva i po. - Ovo je izuzetna prilika da predstavimo svoje proizvode Podgoričanima. Htio bih da zahvalim Turističkoj organizaciji Mojkovca koja je uspjela da organizuje ovaj sajam. Bilo je dosta Podgoričana, ali i stranaca koji su naišli, probali i kupili naše proizvode. Sa nekima od njih smo ostvarili kontakt, tako da će opet kupiti. Zadovoljni smo, doći ćemo opet ako nas pozovu – kazao je Blažević.

I. MITROVIĆ

Danka i Marko Ašanin

Ivan Žurić

Đoko Medojević

Tijana Jokić

Talentovana rukometašica Budućnosti pokidala prednje ukrštene ligamente, ,,plave“ sjutra gostuju šampionu Evrope

Kraj sezone za Ninu

Ramusović, hrabro i odlučno na Đer

PODGORICA - Za Ninu Ramusović, talentovanu rukometašicu Budućnosti, sezona je završena, potvrđeno je iz crnogorskog kluba pred put za Mađarsku, gdje ,,plave“ u 11. kolu Lige šampiona u subotu čeka okršaj sa Đerom. Ramusović, srednji bek podgoričke ekipe, povrijedila se prošle sedmice na gostujućem meču u Njemačkoj protiv Ludvigzburga, prve prognoze bile su optimistične, ali, nažalost, 17-godišnja juniorska reprezentativka je pokidala prednje ukrštene ligamente. Nina je već prošla kroz operaciju i oporavak od iste povrede, sada je čeka nova, a trener Bojana Popović je ubijeđena da će se na teren vratiti i jača i bolja. - Strašno mi je žao. Nina je dobro dijete i bila je na dobrom putu. Sigurna sam da će imati snage da i ovo prebrodi na najbolji način, zajedno sa nama. U jednom momentu će njena karijera da se zaustavi šest, sedam mjeseci, ali će i u tom periodu mnogo toga da nauči. Prije svega mentalno da ojača, jer će joj snaga za kasnije biti potrebna. Prošla je kroz sve ovo i oporavak će lakši da bude - kazala je Popović. Jedna od najtalentovanijih rukometašica u Evropi za ovo godište je sestra nekadašnje crnogorske reprezentativke i članice Budućnosti - Eme Alivodić. Podrška od sestre i ostalih članova porodice, prijatelja i koleginica, u mjesecima oporavka, mnogo će joj značiti. - Tužno je da takav talenat i

djevojčica od 17 godina drugi put mora da prolazi kroz sve ovo, ali vjerujem u Ninu, znam da će sve da izdrži i napraviće dobru karijeru - poručila je Popović.

Duel u Mađarskoj, nakon ovakve vijesti, kao da je pao u drugi plan, ali i Nina zna da će njene saigračice do kraja igrati za nju i ako se ukaže šansa izboriti prolaz u osminu finala elitnog takmičenja.

- Znamo protiv koga igramo i koga imaju. Đer je tokom sezone podizao formu za fajnal-for. Očekuje nas teži meč u odnosu na prvi kod kuće. Poslije boda koji smo osvojili spremaće se mnogo ozbiljnije za ono što ih sjutra očekuje. Skraćene pripreme za duel protiv šampiona Evrope imale su naše rukometašice.

- Izgubili smo dan u povratku iz Njemačke, danas putujemo za Mađarsku, tako da smo se tri dana spremali za Đer. Pokušaćemo da podignemo napad, koji je u Njemačkoj bio malo bolji i konkretniji, kako bismo mogli još bolje da im pariramo.

Cilj Budućnosti je da zaustave napadačku igru Đera na manji broj golova.

- Realno, sa ekipama u grupi ne možemo fizički da trčimo i da im pariramo. Zato ćemo probati da spustimo ritam. Rotacija je bez mlade Ramusović sada još slabija, a peh je doživjela Jelena Radivojević koja je izvrnula zglob.

- Pod znakom je pitanja i vidjećemo koliko može. Jeca nije radila posljednje treninge, a

Pobjedom u Njemačkoj protiv Ulma, košarkaši Budućnost i potvrdili odličnu formu, Andrija Slavković poručuje

Veliki karakter pokazujemo iz utakmice u utakmicu

PODGORICA – Da su na kraju prokockali vođstvo od 17 poena (53:36), koliko su, nakon odlične igre u oba pravca, imali u finišu prvog poluvremena, ili „plus 10“, koliko je bilo nepuna dva minuta prije kraja treće dionice (70:60), košarkaši Budućnost Volija ne samo da bi pokvarili utisak sa nekoliko prethodnih mečeva, već bi sebe doveli u problem kada je pitanju plasman u plej-of Evrokupa.

ako bude spremna, biće samo za utakmicu. ,,Plave“ će do kraja grupne faze Lige šampiona odigrati (nakon Đera) još tri meča. Biće domaćini Odenzeu i Rapidu u posljednjem kolu, a u međuvremenu će gostovati Brestu. I dalje je najmlađi klub u eliti u igri za osminu finala. Najvjerovatnije će za prolaz dalje odlučivati posljednje kolo u Podgorici sa rumunskom ekipom koja ima dva boda više.

- Čeka nas bitna utakmica sa danskom ekipom. Ako je dobro odigramo i osvojimo bod ili dva, onda u tom posljednjem meču ne bismo morali da jurimo razliku od pet golova sa kojom smo izgubili u Bukureštu. Očekujem da se kroz ovih nekoliko sedmica podignemo i ako ta utakmica bude odlučujuća da sve u nju uložimo.

Šansa postoji, motiv je ogroman, ali još mnogo kockica je potrebno da se složi pred odlučujući duel.

- Zdravstveni bilten je presudan. Sve nam od toga zavisi, jer samo zajedno možemo da podižemo nivo, posebno napadački, a odbranu smo uspjeli malo da sklopimo izmjenama sa dva ili tri pivotmena. To je jedini način da pariramo jakim ekipama. Znači, otvorile su nam se mogućnosti, a djevojke samo treba da uživaju i probaju da dođu do situacije da u posljednjem kolu odlučuju o prolazu. I to je plus za njih jer postoji šansa da se prođe dalje - jasna je Popović. A. MARKOVIĆ

Srećom po crnogorskog šampiona i navijače „plavih“, izabranici Andreja Žakelja su se „trgli“ u samom finišu, nakon što je Ulm bio na pragu pobjede, jer je u posljednji minut ušao sa tri poena prednosti (82:79). Podgoričani su poenima Mekinlija Rajta sa linije bacanja, te sa četiri poena Rašida Sulejmona, na kraju došli do zlata vrijedne pobjede, kojom su „plavi“ ostali u trci za plej-of Evrokupa... - Jako težak meč, kao što smo i očekivali. Ulm je odlična ekipa, koja puno šutira za tri poena, i morali smo da se adaptiramo na tu njihovu igru. Meč smo odlično otvorili, sa velikom energijom. Imali smo pad u trećoj četvrtini, mislim da na tome treba da radimo. Pričamo o tome, jer dosta puta nam je ta treća četvrtina bila problem. Međutim, raduje nas što smo i poslije tog pada odgovorili, ostali fokusirani i pokazali da jako želimo tu pobjedu – kaže za Pobjedu

Sulejmon:

Igramo u

dobrom ritmu

Četvrtom pobjedom u posljednjih pet mečeva u Evrokupu, košarkaši Budućnosti su zadržali realne šanse da se u preostala dva kola izbore za mjesto u plejofu ovog evropskog klupskog takmičenja. - Veoma važna pobjeda, naročito kada pogledamo ostale rezultate ovog kola - timovi sa kojima se borimo za mjesto u plej-ofu upisali su pobjede. Ali to je ljepota Evrokupa, nalazimo se u teškoj grupi i svaka utakmica je

Andrija Slavković, krilo Podgoričana.

IMPERATIV DO KRAJA

Pobjedom u Njemačkoj, Budućnost je održala korak za Vulsima, koji su kod kuće porazili Gran Kanariju, pa su crnogorski i litvanski tim i dalje na diobi šestog mjesta koje vodi u plej-of, sa po osam pobjeda i poraza. - Nije me iznenadila pobjeda Vulvsa. Oni su odlična ekipa, kao i svaka u našoj grupi. Svako svakoga može da dobije, što se vidi iz utakmice u utakmicu –dodaje Slavković, starter „plavih“ od početka sezone.

U preostala dva kola, Buduć-

veoma važna - kazao je Rašid Sulejmon, sa 27 poena najefikasniji igrač susreta u Njemačkoj. Američki bek je ubacio ključne poene i u završnici meča. - Što da kažem o utakmici u Ulmu? Srećan sam kako je tim ostao na okupu, igramo u dobrom ritmu u posljednje vrijeme, iako imamo i poteškoća. Držimo se zajedno, držimo se plana igre i ostvarili smo još jednu pobjedu, srećni smo zbog toga – dodao je Sulejmon.

nost dočekuje Huventud i onda 5. februara, u vjerovatno, odlučujućoj utakmici, gostuje Vulsima, koji prije meča sa Podgoričanima gostuju Trentu. - Mi ćemo u svakoj utakmicu ući sa imperativom pobjede do kraja sezone. To je jedini i ispravan način. Siguran sam u najbolji scenario po nas, jer u ekipi vlada odlična atmosfera, ginemo jedni za druge na terenu. Za Budućnost je dobra stvar što sada sama odlučuje o svojoj sudbini. - To nam znači dosta. Kad zavisi od nas, bićemo još motivisaniji i čvršći u svakom segmentu. Nadam se da će protiv Huventuda „Morača“ da bude puna i da će-

Boston nakon produžetka savladao Kliperse, Oklahoma se izjednačila

Rekord karijere Gildžes-Aleksandera

PODGORICA - Uz rekord karijere Šeja Gildžes-Aleksandera, košarkaši Oklahome pobijedili su Jutu 123:114 i nanijeli joj četvrti uzastopni poraz u NBA ligi.

Gildžes-Aleksander je upisao 54 poena, osam skokova, pet asistencija, tri ukradene lopte i dvije blokade, i time po-

pravio prethodni rekord koij je iznosio 45 poena. Posljednji put kada je neki košarkaš ,,grmljavine“ imao 50 i više poena bila je 2017. godina, a do te brojke je stigao Rasel Vestbruk Ovakvom partijom Šej je samo dodatno osigurao prvo mjesto u MVP presjecima, koje drži posljednje dvije neđelje ispred Nikole Jokića

Džejlen Vilijams dodao je 25 poena, a Kejson Volas 13 za Tander, koji je sa 36 pobjeda i sedam poraza izjednačen sa Klivlendom na prvom mjestu u ligi. U ekipi Jute najefikasniji su bili Džon Kolins sa 22 poena, uz 12 skokova, Kolin Sekston sa 18 poena, uz devet asistencija, Voker Kesler sa 17 poena, uz 15 skokova i Lauri Markanen sa 17 poena.

Veliki peh za mladu Ninu Ramusović

Budućnost

ostali u trci za plej-of Evrokupa

Treneri ne spavaju noću da bi nam olakšali posao na terenu

Dan odmora zbog povratka iz Njemačke, a već danas će tim Andreja Žakelja ponovo u trenažni proces, jer u neđelju u „MTEL dvoranu Morača“ stiže Igokea, u 18. kolu ABA lige. Tim iz Laktaša je u seriji od tri pobjede i na visokom je petom mjestu na tabeli regio-

mo uz pomoć naših navijača da dođemo do još jedno pobjede.

VRAĆA IM SE PROPUŠTENO

Za razliku od nekoliko prethodnih mečeva u sezoni, u kojima su nesrećno poraženi na jednu loptu, kao što je bio slučaj protiv Gran Kanarije, Crvene zvezde i Bešiktaša kod kuće, te Bahčešehira u gostima, „plavi“ su u posljednja dva evropska meča dobili dramatične završnice, protiv Hapoela i Ulma.

- Mislim da nam se to na neki način vraća propušteno. Sjećam se da smo prošle godine dosta takvih utakmica izgubili nesrećno. Ova ekipa ima veliki karakter, a to pokazujemo iz utakmice u utakmicu. Sa 10 pobjeda u posljednjih 11 utakmica, Budućnost je uhvatila pravi ritam, pa sa optimizmom može da gleda na nastavak sezone, posebno na dva posljednja meča u ligaškom di-

nalne lige, sa 11 pobjeda i šest poraza, i željom da pokuša da se revanšira Podgoričanima za tijesan poraz kod kuće (76:71), u prvom dijelu lige. - Jeste težak ovaj ritam, ali smo svi profesionalci i nalazimo način da se motivišemo i za te, da se niko ne uvrijedi,

,,manje ekipe“. Sigurno ćemo spremiti taj meč na najbolji mogući način. Treneri ne spavaju noću da bi nam olakšali posao na terenu i moramo ispoštovati dogovor iz svlačionice. U tom slučaju ne brinem o krajnjem rezultatu –kaže Andrija Slavković

Žakelj: Moramo da održimo fokus,

energiju i atmosferu koju imamo

Andrej Žakelj još jednom ističe da su u podgoričkom timu znali da će utakmica sa Ulmom da bude teška. - Mislim da smo prvo poluvrijeme odigrali po dogovoru, kako želimo, lopta je išla i igrali smo timski, dok smo u nastavku stali, pogotovo u trećoj četvrtini kada smo bili bez ideje u napadu. Bila je prisutna i nervoza zbog značaja

utakmice, ali na kraju se broji pobjeda. Mislim da moramo da dignemo glave, u dobrom smo nizu pobjeda i treba na tome da gradimo. Ostvarili smo vrlo bitnu pobjedu za naredne utakmice ne samo Evrokupa, već i ABA lige. Još smo u trci za plej-of i moramo da održimo ovaj fokus, energiju i atmosferu koju imamo – rekao je Žakelj.

jelu Evrokupa, kao i na duel sa Crvenom zvezdom u ABA ligi pred pauzu zbog Kupa i „prozora“ u kvalifikacijama za Eurobasket.

- Mi smo znali od starta sezone da ćemo formu da dižemo. Do-

šao je trenutak gdje stvarno ekipa izgleda dobro u oba pravca. Nadamo se i vjerujemo da ćemo i dalje nastaviti sa dizanjem forme i u finišu sezone, kad je najbitnije, biti najbolji – zaključio je Andrija Slavković.S. JONČIĆ

Gildžes-Aleksandera

Oklahoma je vezala drugi trijumf i ostala prva sa skorom 36-7 na tabeli Zapadne konferencije. Juta je posljednja na Istoku.

Klivlend je sedmi poraz u sezoni (36 pobjeda) doživio u gostima od Hjustona 109:108, i to poenima Alperena Šenguna sa linije za slobodna bacanja na 4,5 sekundi prije kraja. Turski ko-

šarkaš utakmicu je završio sa 18 poena i 11 skokova, a Fred Vanvlit postigao je 26 poena. U ekipi Klivlenda Darijus Garland postigao je 26 poena, Taj Džerom 18 poena, a Džeret Alen 17 poena uz 13 skokova. Šampion Boston je poslije u gostima savladao Los Anđeles Kliperse 117:113 i zabilježio drugi uzastopni trijumf.

Mladi crnogorski košarkaški trener Ivan Ivanović ima uspješnu debitantsku sezonu na klupi nskog Korihaita, za Pobjedu poručuje

Svi smo zadovoljni ostvarenim do sada

PODGORICA – Iako sezona još nije gotova, Ivan Ivanović već sada može da kaže da je imao uspješan samostalan trenerski debi. Mladi crnogorski trener je sa finskim Korihaitom ostvario sezonski cilj pošto je izborio plasman među šest najboljih timova („Winners stage“), koji će nastaviti borbu za plej-of i titulu (preostalih šest timova će se boriti za opstanak). Korihait je u ligaškom dijelu ostvario 12 pobjeda i 10 poraza, samim tim i osigurao mjesto u plej-ofu. A sa koje pozicije će u doigravanje za titulu znaće se nakon još 10 kola u drugoj fazi takmičenja…

– S obzirom na to da klub ima jedan od skromnijih budžeta u ligi, potajno smo se nadali da možemo doći do plej-ofa. Plasmanom u „Winners stage“ već smo obezbijedili plej-of, tako da smo, počev od ekipe, preko uprave kluba i navijača, svi zadovoljni ostvarenim do sada. Predstoji nam borba za poziciju u plej-ofu, u kojem će nam se priključiti dvije prvoplasirane ekipe iz donjeg dijela tabele – kaže Ivan Ivanović za Pobjedu. Ivanović je u aprilu prošle godine dobio i prihvatio ponudu da bude prvi trener ekipe u kojoj je prošle sezone radio kao pomoćni trener srpskom stručnjaku Darku Mihajloviću, koga je i naslijedio na klupi. – Na ličnom planu sam zadovoljan ostvarenim, mada mislim da ekipa ima još rezervi i da može da igra bolje, pa do plej-ofa planiram da razigramo što više igrača i dodamo nove stvari, prvenstveno u odbrani da bismo što spremniji dočekali plej-of – dodaje 44-godišnji Podgoričanin. Klub iz primorskog grada Usikaupunki, na jugozapadu Finske, sa oko 20 hiljada stanovnika, na dobrom putu je da nadmaši rezultate od prošle sezone kada je ligaški dio završio na trećem mjestu, a eliminisan je u četvrtfinalu plej-ofa. – Prolazak u polufinale plej-

Tome su najviše doprinijeli Džejlen Braun sa 25 poena i šest asistencija, Džejson

Tejtum sa 24 poena, osam asistencija i sedam skokova i Derik Vajt sa 20 poena, sa

Na ličnom planu sam zadovoljan ostvarenim, mada mislim da ekipa ima još rezervi i da može da igra bolje, pa do plej-ofa planiram da razigramo što više igrača i dodamo nove stvari, prvenstveno u odbrani da bismo što spremniji dočekali plej-of –istakao je Ivan Ivanović

ofa bi bio najbolji rezultat kluba u posljednjih 15 godina i mi se, sigurno, nećemo zadovoljiti samim plasmanom, već želimo da i u plej-ofu imamo zapaženu ulogu – istakao je Ivanović, koji je pod ugovorom i za narednu sezonu. – Imam dobru saradnju sa upravom kluba, ali smo trenutno svi fokusirani na ostatak ove sezone – zaključio je Ivanović, odgovarajući na pitanje da li bilo razgovora o produženju saradnje. Ivanović je igrački ponikao u Budućnosti, a tokom 19-godišne profesionalne karijere je igrao Goricu, Mogren iz Budve, Lovćen (u vrijeme kada je

šest skokova i četiri asistencija. Na drugoj strani istakli su se Derik Džons sa 29 poena i sedam skokova, Kevin Porter junior sa 26 poena i po sedam skokova i asistencija, te Amir Kofi sa 24 poena. Košarkaši Finiksa pobijedili su Bruklin 108:84 i nanijeli mu peti uzastopni poraz. Sanse je predvodio Devin Buker sa 32 poena uz šest asistencija i to je njegova 200. utakmica u kojoj je postigao najmanje 30 poena. Kevin Durent dodao je 24 poena i osam skokova, Nik Ričards osam poena i 15 skokova,

pod dirigentskom palicom trenera Miodraga Mija Kadije i Gorana Polija Bojanića bio jedna od najboljih ekipa u Srbiji i Crnoj Gori), Vojvodinu, sarajevsku Bosnu, te rumunske timove Gaz Metan i Targu Mureš. Karijeru je završio 2016. godine, kao jedan od najboljih stranaca u rumunskoj ligi. Sa reprezentacijom Srbije i Crne Gore je 2005. godine u Izmiru osvojio bronzanu medalju na Univerzijadi. Prije odlaska u Finsku, Ivanović je u nekoliko podgoričkih klubova radio sa mlađim kategorijama, a bio je i individualni trener profesionalcima… S. J.

a Tajs Džons i Grejson Alen takođe su imali po osam poena. U ekipi iz Bruklina, Kion Džonson bio je najefikasniji sa 20 poena uz sedam skokova, Džejlen Vilson postigao je 15 poena, a Nik Klakston 10 poena uz 12 skokova. Rezultati : Atlanta - Detroit 104:114, Bruklin – Finiks 84:108, Dalas -Minesota 114:115, Hjuston – Klivlend 109:108, Memfis - Šarlot 132:120, Oklahoma – Juta 123:114, Sakramento - Golden stejt 123:117, LA Klipers – Boston 113:117, poslije produžetka. S. J.

Andrija Slavković na meču sa Ulmom u Njemačkoj

Budućnost odigrala prvu prijateljsku utakmicu na pripremama u Antaliji

Remi ,,plavih“ sa Kaisarom

PODGORICA - Fudbaleri

Budućnosti remizirali su sa Kaisarom u prvoj prijateljskoj utakmici na pripremama u Antaliji – 1:1. Gol za ,,plave“ postigao je Ivan Bulatović u 20. minutu nakon dobre reakcije glavom na centaršut Vukovića

Kazahstanci su do izjednačenja stigli u 29. iz penala.

Podgoričani su nastupili sa dvije postave koje su na terenu provele po 45 minuta. Meč su počeli – Mijatović, Grivić, Popović, Serikov, Vuković, Vukanić, Mirković, Šarkić, Bojović, Ivanović i I. Bulatović.

Na startu drugog dijela ušao je kompletno novi tim. Branio je Domazetović, a na terenu

su bili Dakić, Orahovac, Tomašević, Gašević, A. Bulatović, Đukanović, Miličković, Mijović, Jovanović i Kostić

Budućnost je igrala bolje, stvorila više šansi, ali nadmoć na terenu nije pretvorila u trijumf.

- Prvenstveno, izgledali smo fizički i energetski dobro, igrači su u dobroj mjeri ispunili zadate zahtjeve, prije svega što se tiče izlaska visoko, pritiska na protivničku defanzivnu liniju. Iz takve odbrane smo kontrolisali meč, jer smo uzimali često loptu i bili dobri u posjedu. Nijesmo dali golove iz nekih šansi koje su bile opipljive, možda i bolje što se sada dešava, a svakako me raduje da su svi zdravi završili meč i da su svi dobili šansu izuzev Petra Grbića i Vladana Adžića koji imaju lakše povrede – rekao je trener Ivan Brnović Podgoričani su prije odlaska u Tursku izgubili od Adrije, a naredni meč na Sredozemnoj rivijeru Male Azije imaće protiv ukrajinske Zorje (26. januar). D. K.

Fudbaleri Jedinstva na terenima Budućnosti sprovode drugu sedmicu zimskih priprema, treneru Seadu Babači mnogo znači što od starta ima sva pojačanja

Tim selektiran od prvog treninga

PODGORICA - Treneri

vole kada tokom priprema što prije formiraju ekipu, a SeadBabača je doslovno od prozivke na raspolaganju imao sva pojačanja. Uprava bjelopoljskog prvoligaša reagovala je ekspresno tokom pauze i šefu stručnog štaba omogućila da u fazi trenažnog procesa ne skreće misli na jurnjavu za novajlijama. Štoper Miloš Nikolić, desni bek Filip Šćekić, zadnji vezni Danilo Dašić i ofanzivno orijentisani japanski internacionalac Takeru Komija stavili su se na raspolaganje od početka radnog procesa.

- Pojačanja su sa nama od prvog dana. To je zaista velika i jako bitna stvar. Mnogo znači i za nas iz stručnog štaba što smo u najbržem mogućem roku selektirali tim za nastavak takmičenja u Meridianbet 1. CFL. Znamo da nas čeka teška i neizvjesna borba za opstanak. Pomoći će nam što su svi momci od starta sa nama. Rukovodstvo je odradilo jako dobar posao. Doveli smo fudbalere koje smo željeli. Vjerujem da će opravdati očekivanja i pomoći nam da ostvarimo primarni cilj. Prije četiri dana priključio nam se golman iz Hrvatske Deni Redžić. To je novost

Jedinstvo je angažovalo – Miloša Nikolića, Filipa Šćekića, Danila Dašića, Takeru Komiju i golmana Denija Redžića. Ekipu su napustili - Miladin Vujošević, Bojan Vlaović i čuvar mreže Šaban Kolić.

u odnosu na ono što se znalo –za Pobjedu kaže Babača. Bjelopoljci su prve sedmice vježbali u domaćem ambijentu, ali od ponedjeljka treniraju u Podgorici.

Jedinstvo koristi terene Budućnosti na Starom aerodromu.

- Veliku zahvalnost dugujemo Budućnosti, koja je nam je omogućila da treniramo u njihovom klupskom kampu dok su oni u Antaliji. Uslovi na Starom aerodromu su odlični i trudimo se da to maksimalno iskoristimo. Momci daju sve od sebe. Prolazimo bazični dio, ali se polako i uigravamo. Odigrali smo prijateljsku utakmicu sa Jezerom (1:1), a sjutra ćemo odmjeriti snage sa Adrijom. Nakon toga se vraćamo u Bijelo Polje. Pakujemo kofere i u ponedjeljak ujutro iz Tirane letimo u Tursku. U Antaliji ćemo odigrati tri jake provjere. Rivali su mađarski Honved, ukrajinski Veres i Termez iz Uzbekistana –rekao je Babača.

Crnogorski internacionalac napustio redove tima iz Banjaluke

rima moglo naslutiti da će pojačati redove kazahstanskog Aktobea.

Prvoligaš sa sjevera zimuje na osmoj poziciji, a nakon 19. kola osvojio je 21 bod. Zona spasa je na ,,plus tri“, a prijetnja zvana Otrant, koji trenutno drži ,,fenjer“, na ,,minus sedam“. Jedinstvo je jesenas imalo problema sa odbranom... - Primili smo najviše golova u ligi – čak 33. Radili smo analizu, tražili uzroke i vjerujem shvatili u čemu je problem. Generalno je ekipa imala problema kada smo se branili. To je segment igre kojem ćemo posvetiti posebnu pažnju tokom priprema. Zato smo i doveli štopera Nikolića, desnog beka Šćekića, dok je Dašić zadnji vezni koji može da bude od velike pomoći u defanzivi. Što se tiče ofanzive –tim dijelom sam zadovoljan. Opcije prema naprijed nijesmo mnogo mijenjali. U suštini, prelazni rok je za nas završen. Postoji, doduše, mogućnost da nas napusti jedan fudbaler. Ali, ako do toga dođe – već imamo spremnu zamjenu u svojim redovima –zaključio je Babača. D. K.

Sitijeva

PODGORICA - Od 36 učesnika novog formata Lige šampiona, Mančester siti je 25. na tabeli – van zone koja vodi u nokaut fazu. Dalje prolaze 24 tima, a ,,građani“ će u završnom kolu uvodne faze protiv Briža imati jedinu preostalu šansu da se ,,ušunjaju“ u šesnaestinu finala najjačeg klupskog takmičenja na Starom kontinentu.

Za sastav Pepa Gvardiole kola su krenula nizbrdo poslije povrede najboljeg igrača, veziste – Rodrija. Siti je u Premijer ligi tek peti, predaleko od odbrane titule, ali taman što je krenuo da se podiže igrački i rezultatski, uslijedio je kolaps na Parku prinčeva.

U 7. kolu Lige šampiona usred Pariza viđen je meč za pamćenje. Nakon poluvremena bez golova, uslijedio je vatromet u nastavku, čak šest pogodaka, a ,,pucalo“ je po engleskoj ekipi. Poveo je Siti sa 2:0, ali bilo je premalo za PSŽ. ,,Sveci“ su pojačali od 56. minuta i priredili preokret – za konačnih 4:2. Gorjelo je i momcima Luisa Enrikea koji su poslije trijumfa u apsolutnom derbiju uhvatili voz za nastavak takmičenja. Francuzima je ostao još duel sa Štutgartom pred svojim navijačima u kojem moraju da potvrde prolaz. - Trenutno smo ispod crte koja razdvaja timove koji idu dalje i one koji su eliminisani. Imamo još jednu priliku kod kuće protiv Briža. Iskreno se nadam da ćemo se kvalifikovati – rekao je Gvardiola, znajući da je ,,građanima“ dovoljna bilo kakva pobjeda da se kroz iglene uši provuku u ,,plej-of“. - Svašta može da se desi. To je fudbal. Ako ne pobijedimo, ne zaslužujemo ništa bolje od ispadanja. Svaka utakmica je teška. Ovo je realnost. Nemamo dovoljno bodova i moramo to da prihvatimo. Na nama je da uradimo ono što nam je činiti – dodao je španski stručnjak.

FURIOZAN ODGOVOR PSŽ-A

Zvezda otpada, Dinamo ima šansu

Crvena zvezda je izgubila sve šanse da se nađe u nokaut fazi Lige šampiona nakon poraza od PSV-a u Beogradu (3:2). ,,Crveno bijeli“ su 32. na tabeli, sa svega tri boda iz sedam kola. Jedini trijumf ostvarili su protiv Štutgarta pred svojim navijačima (5:1). Beograđanima je ostalo još gostovanje Jang Bojsu, ali sve i da dobiju meč u

misiju u Borcu

PODGORICA – Marko Vukčević više nije član Borca. Crnogorski internacionalac ljetos je stigao iz Varaždina u Borac, a jesenas ispisao istoriju kada je sa Borcem izborio nokaut fazu Lige konferencija. Sjajni univerzalac upisao je 20 na-

stupa u dresu Banjalučana, a imao je izuzetno zapažene role. Sada, neočekivano, slijedi potraga za novom sredinom.

Pominjale su se razne opcije kada je nastavak karijere njegove u pitanju, ali bez prave potvrde, iako se po komenta-

- Mare, hvala ti za svaki sekund u našem dresu i srećno u nastavku karijere - piše u objavi Borca. Osim za Borac, Marko Vukčević tokom karijere igrao je i za Budućnost, Grbalj, Podgoricu, Olimpiju, Vojvodina, Interu, Varaždinu, Pajkanu, te za UTA Arad.

Na taj način nastavlja se odlazak naših internacionalaca

iz Bosne i Hercegovine, jer je Miomir Đuričković napustio Sarajevo, a Jovan Nikolić Igman Konjic. R. P.

Mreže su mirovale do odmora. Onda – rapsodija, golovi na obje strane, duplo više u mreži Edersona

Siti je u tri minuta duplirao prednost preko Griliša i Halanda, ali onda se suočio sa furioznim odgovorom protivnika.

Dembele, Barkola, Neveš i Ramos, jedan za drugim, poražavali su odbranu prvaka sa Ostrva.

- Dali smo dva gola, ali uzalud. Nijesmo mogli da se nosimo sa PSŽ-om. Kada je neko bolji od nas, nemam problema da to prihvatim. Iz sedam meče-

Vodeći strijelac novog formata Lige šampiona trenutno je napadač Barselone Robert Levandovski sa devet golova na sedam utakmica

va sakupili smo svega osam bodova. To je za nas premalo. Moramo da nastavimo dalje. Sada se pripremamo za Čelzi u Premijer ligi, pa za odlučujući duel sa Brižom u ovoj fazi Lige šampiona – ističe Gvardiola. Na pitanje da li je gledanje njegovog tima na 25. mjestu na tabeli Lige šampiona stvaran odraz Sitijevog nastupa u Evropi, Pep je odgovorio: - Da li je tabela fer? Naravno da jeste. Nemamo nijedan argument da kažemo da plasman

Petak, 24. januar 2025.

ŠAMPIONA DONIJELO PREGRŠT UZBUĐENJA: PSŽ priredio zadivljujući preokret protiv ,,građana“, prolaza

igra bez argumenata

Švajcarskoj – završiće ovogodišnje izdanje u najjačem klupskom takmičenju na kontinentu.

Stvari drugačije stoje sa zagrebačkim Dinamom koji ima osam bodova. Uprkos ubjedljivom porazu od Arsenala na Emirejtsu (3:0), pa i nezapamćenom debaklu protiv Bajern Minhena (9:2), četa Fabija Kanavara može da prođe.

Doduše, neophodno je da se poklopi dosta togasamo pobjeda nad Milanom u posljednjem kolu u Zagrebu i povoljni ishodi drugih mečeva mogu donijeti ,,modrima“ nastavak puta u evropskoj eliti.

Ključa u vrhu

U borbi za prvih osam pozicija, koje vode direktno u osminu finala, sigurni za plasman samo su Liverpul (svih sedam pobjeda) i drugoplasirana Barselona koja ima 18 bodova.

Samo ova dva tima, čak i u slučaju poraza u posljednjoj rundi, zadržaće mjesto u Top 8. Arsenal, Inter, Atletiko Madrid i Milan su vrlo blizu pomenutoj grupi lidera i blizu nokaut faze, dok će Atalanti i Leverkuzenu najvjerovatnije samo trijumfi garantovati

Maksimalni Liverpul

Liverpul je uspio nešto što nije nijedan tim u novom formatu Lige šampiona - ,,redsi“ su pobijedili svih sedam evropskih utakmica.

Ekipa holandskog stručnjaka Arne Slota nanizala je trijumfe protiv Milana (3:1), Bolonje (2:0), Lajpciga (1:0), Bajer Leverkuzena (4:0), Real Madrida (2:0), Đirone (1:0) i Lila ove sedmice (2:1).

Liverpul je ostvario gol razliku 15:2, a u završnoj rundi gostovaće PSV-u u Ajndhovenu.

nije pošten. Borili smo se protiv vrhunskih timova. Sve moramo da prihvatimo i oporavimo se. Nijesmo u dobroj poziciji, ali i dalje možemo da se izvučemo – naglasio je Gvardiola.

UPITNO

SAMOPOUZDANJE

Nakon poraza od ,,svetaca“, za ,,TNT“ je pričao Džek Griliš. - Kada povedemo ili kada igra-

mo ovakve utakmice, obično smo bili dobri. Ove sezone se previše puta desilo da imamo jedan, dva, čak i tri gola prednosti, a da ne pobijedimo. Ne znam da li je to pitanje samopouzdanja. Na nama je da se promijenimo nabolje. Jasno nam je što bi trebalo da napravimo protiv Briža. Imali smo mnogo ovakvih mečeva posljednjih sezona. Trebaće

prolaz u nokaut fazu. Monako, Aston Vila, Fejnord, Lil i Brest, svi bodovno poravnati, imaju gotovo jednake šanse za prolaz kao i gore pomenuti njemački šampion i ,,jorgandžije“ od kojih su trenutno slabiji samo zbog gol razlike. Velika je gužva u dijelu tabele koji donosi plasman u šesnaestinu finala. Grupa timova konkuriše za prolaz i pravi džumbus se očekuje kada se lopta zakotrlja 29. januara u mečevima koji će razriješiti sve dileme.

Raspored – 8. kolo

Aston Vila - Seltik

Barselona - Atalanta

Bajer Leverkuzen - Sparta

Borusija Dortmund - Šahtjor

Brest - Real Madrid

Dinamo Zagreb - Milan Bajern Minhen - Slovan

Salcburg – Atletiko Madrid

Đirona - Arsenal

Inter - Monako

Juventus - Benfika

Lil - Fejnord

Mančester siti - Briž

PSV - Liverpul

Šturm - Lajpcig

Sporting - Bolonja

Štutgart - PSŽ

Jang Bojs - Crvena zvezda

Sve utakmice posljednjeg, 8. kola

Lige šampiona igraju se 29. januara sa početkom u 21 sat.

nam i to da smo na vrhuncu pritiska. Sve i dalje zavisi od nas. Igramo kod kuće, a pred našim navijačima smo zaista moćni – kazao je Griliš, engleski reprezentativac.

Davor KAŽIĆ

PSŽ dominira u francuskoj Ligi 1, ali nije se proslavio u dosadašnjih sedam kola Lige šampiona.

Uprkos zadivljujućoj povratničkoj pobjedi protiv Sitija - od 0:2 do 4:2, ,,sveci“ su se popeli tek na 22. mjesto i nije im garantovan prolaz u nokaut fazu najjačeg klupskog takmičenja u Evropi. Ekipi Luisa Enrikea preostao je završeni duel u gostima kod Štutgarta, 29. januara.

- Fudbal je nekada nepravedan, tako nevjerovatan. Gubili smo dva razlike, ali kada smo dali gol – bila je to neka nova energija za sve nas. Izvukli smo ovaj za nas jako važan meč. Ipak, ovo nije garancija. Moramo da pobijedimo Štutgart u posljednjem kolu - rekao je Enrike nakon utakmice sa ,,građanima“.

- Mi smo jedan od najboljih mladih timova u Ligi šampiona. Ovakve utakmice, ovakvi preokreti i

Enrike: Spremni smo da radimo i patimo kao tim

pobjede mnogo znače za samopouzdanje. Ovo je pokazatelj da smo spremni da radimo i patimo kao tim. Čak i protiv tako

moćnog sastava kao što je Mančester siti – istakao je španski stručnjak čiji tim je sakupio 10 bodova iz sedam nastupa.

Poraz u Parizu bio je treći za Siti u Ligi šampiona. Ekipa Pepa

Gvardiole raspala se nakon vođstva, a nije joj prvi put da demonstrira ozbiljne propuste u odbrani.

Još ubjedljivije ,,građani“ su izgubili od Sportinga u gostima (1:4), a tri gola, doduše u remiju, Siti je primio od Fejnorda (3:3).

Skoro dva pogotka po meču u LŠ prima engleski tim i to možda više od bilo čega oslikava stanje u ekipi od koje su mnogi do prije nekoliko mjeseci debelo zazirali.

Marmuš potpisao za ,,građane“

Mančester siti zvanično je objavio dolazak napadača Omara Marmuša, dosadašnjeg člana Ajntrahta iz Frankfurta. ,,Skaj sports“ javlja da će ,,građani“ za Egipćanina platiti 70 miliona eura (59 miliona funti), uz dodatnih pet miliona u bonusima. Dvadesetpetogodišnji ofanzivac iz Kaira je treće pojačanje za tim Pepa Gvardiole u januarskom prelaznom roku. Na Etihadu su prethodno najavili dolaske odbrambenih igrača Abdukodira Husanova i Vitora Reisa

Marmuš je potpisao ugovor do ljeta 2029, a zadužio je dres sa brojem 7. - Ovo je dan koji nikada neću zaboraviti. Potpisati za Mančester Siti, jedan od najboljih timova na svijetu, nevjerovatno je osjećanje. Srećan sam, moja porodica je toliko ponosna i svi

smo veoma zadovoljni što smo ovdje u Mančesteru. Sa Pepom, njegovim štabom i objektima svjetske klase, igrači ovdje imaju sve što im je potrebno za razvoj. Ne mogu da poreknem da i ja želim da osvajam trofeje. Siti je najuspješniji klub u Engleskoj već mnogo godina, tako da znam da se pridružujem pobjedničkom okruženju i pobjedničkoj kulturi. Želim da postanem

cijenjen član ovog timaizjavio je Marmuš za sajt Mančester sitija. Od početka sezone postigao je 20 golova i upisao 14 asistencija na 26 utakmica za Ajntraht u svim takmičenjima. Tokom karijere bio je član Volfsburga, a išao je na pozajmice u Sent Pauli i Štutgard.

U Egiptu je branio boje kluba po imenu Vadi Degla.

Gvardiola i Enrike u zagrljaju

Poznati nalisti ženskog turnira na Australijan openu

Sabaljenka za treći trofej u nizu, Kiz za prvijenac

PODGORICA - Bjeloruskinja Arina Sabaljenka i američka teniserka Medison Kiz boriće se za titulu na Australijan openu. Sabaljenka je treći put uzastopno u finalu u Melburnu, gdje je dvostruka aktuelna šampionka, dok se Kiz prvi put bori za ovaj trofej, a ukupno drugi put je u grend slem finalu, nakon što je 2017. godine igrala i izgubila finale US opena.

Sabaljenka je u polufinalu pobijedila 12. teniserku svijeta Španjolku Paulu Badosu sa 6:4, 6:2, poslije sat i 26 minuta igre.

U neđelju seniorsko prvenstvo Crne Gore u džudou

Najbolji

na okupu u

Podgorici

PODGORICA - Pojedinačno seniorsko prvenstvo Crne Gore biće održano u neđelju, u Osnovnoj školi ,,Novka Ubović“ u Podgorici. Pravo nastupa imaju džudisti rođeni 2010. godine i stariji.

Seniorke će se nadmetati u kategorijama do 48, 52, 57, 63, 70, 78 i preko 78 kilograma. Seniori će se za medalje boriti u kategorijama do 60, 66, 73, 81, 90, 100 i preko 100 kilograma. Neđeljnom šampionatu prethodiće sudijsko-trenerski seminar, koji će sjutra biti održan u sportskom kompleksu ,,Voco“. Na seminaru će biti prezentovana nova pravila Svjetske džudo federacije (IJF), koja će biti primjenjivana u olimpijskom ciklusu 2024-2028. godine. Prisustvo seminaru najavilo je više od 100 sudija i trenera. Seminar će, ispred sudijske i trenerske komisije saveza, voditi ekspert IJF Slaviša Bradić. R. P.

Badosa je dobro počela, dobro je igrala i koristila greške Sabaljenke i povela 2:0 i 40:0 u trećem gemu, ali nije uspjela da iskoristi nijednu brejk loptu. Sabaljenka je poslije toga zaigrala bolje, vezala je četiri gema i preokrenula na 4:2. Teniserke su poslije toga osvajale gemove na svoje servise, pa je Sabaljenka povela u meču. Bjeloruskinja je dominirala u nastavku, dva puta je oduzela servis Badosi i poslije prve meč lopte ostvarila je 20. uzastopnu pobjedu u Melburnu. Sabaljenka je prva teniserka od Amerikanke Serene Vilijams koja se tri puta uzastopno plasirala u finale Australijan opena i najmlađa od

Švajcarkinje Martine Hingis. Bjeloruskinja će pokušati da postane prva teniserka koja je osvojila tri uzastopne titule u Melburnu još od Hingis, kojoj je to uspjelo od 1997. do 1999. godine. Kiz je u drugom polufinalu bila bolja od Poljakinje Ige Švjontek , druge teniserke svijeta, sa 5:7, 6:1, 7:6, poslije dva sata i 35 minuta igre. U prva četiri gema teniserke su napravile četiri brejka, Švjontek je oduzela servis protivnici i u šestom gemu i povela je 4:2. Kiz je uspjela da vrati brejk u devetom gemu, a poslije gema na svoj servis izjednačila je na 5:5. Švjontek je u 12. gemu napravila

novi brejk i povela u meču. Američka teniserka je bila bolja u drugom setu, prepustila je drugoj teniserki svijeta samo jedan gem i izjednačila je na 1:1. Teniserke su u trećem setu osvajale gemove na svoje servise sve do 11. kada je Švjontek napravila brejk i povela 6:5 i servirala za pobjedu. Međutim, nije iskoristila meč loptu, nakon čega joj je Kiz oduzela servis i izborila super taj-brejk. Švjontek je od početka povela, 3:1, 5:3, 7:5, Kiz je uspjela da izjednači na 7:7, a zatim i na 8:8. Amerikanka je zatim osvojila dva vezana poena i plasirala se u finale. S. JONČIĆ

Vozač Meklarena Lando Noris najavio trku za šampionsku titulu u Formuli 1

PODGORICA – Vozač Meklarena Lando Noris rekao je da je ove godine sa svima spreman da se bori za šampionsku titulu u Formuli 1, nakon što je mnogo naučio tokom prošle sezone. Noris je minule sezone zabilježio prve pobjede u karijeri i borio se za titulu sa Maksom Ferstapenom iz Red Bula –sezonu je završio na drugom mjestu.

Britanac je rekao da ga je zabolio poraz u toj borbi, ali da će se ove godine vratiti jači. – Kada shvatiš da je gotovo, teško je. To sam radio odmalena, to je sve što sam želio da radim. I tako, čim je ta prilika propuštena i kada je završeno – to boli – rekao je Noris. Drugo mjesto u šampionatu je njegov najbolji plasman u karijeri, a u borbu za titulu uključio se u drugom dijelu sezone, kada je smanjio zaostatak. Lando je četiri trke prije kraja smanjio zaostatak na 47 bodova, ali je njegov nalet Ferstapen odbio pobjedom u Brazilu, a titulu je obezbijedio u narednoj trci u Las Vegasu. Prvu pobjedu u Formuli 1 Noris je ostvario u trci za Veliku nagradu Majamija u maju, a sezonu je završio sa ukupno četiri pobjede i osam pol-pozicija.

Spreman sam za borbu sa svima

– To je bila godina u kojoj sam, zapravo, bio prilično ponosan na svoje nastupe. Ponosan na nastup pod pritiskom, pružajući rezultat kada je trebalo. Istovremeno sam i griješio i mnogo sam naučio iz tih grešaka. Dakle, idemo u sljedeću sezonu time da imamo šta je potrebno, imamo automobil... Vjerujem da sam dovoljno dobar vozač i da imam sve što je potrebno – poručio je Noris.

Lando je istakao da je uzbuđen zbog ove sezone znajući da je mnogo naučio, da je mnogo

Naše najbolje pionirke ostavile odličan utisak na zonskim kvali kacijama za EP

napredovao i da je spreman da se bori protiv svakog vozača. Samopouzdanje je nešto sa čime se borio u prošlosti i siguran je da ga izgradio dovoljno tokom minule sezone da može da kaže: – Uvjeren sam da sam dovoljno dobar vozač da sljedeće sezone osvojim titulu i da mogu da mogu da se borim sa svima koji žele da se bore – zaključio je Noris.

Nova sezona počinje Formule 1 počinje 16. marta trkom za Veliku nagradu Australije. R. A.

PODGORICA – Odavno jedna ženska crnogorska odbojkaška selekcija nije ostavila bolji utisak na evropskoj sceni kao što je to uradila ženska pionirska reprezentacija u Sofiji, na turniru zonskih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Nijesu izabranice Petra Kokovića izborile direktan plasman na šampionat Evrope, za što je bilo potrebno biti prvi u konkurenciji još pet selekcija, ali su naše mlade odbojkašice više nego dobro reprezentovale državu i najavile da bi u drugoj rundi kvalifikacija mogle da se bore za prolaz za EP.

Crna Gora je u glavnom gradu Bugarske prvo pobijedila Srbiju, i to sa 3:0, što je bio premijerni trijumf bilo koje crnogorske selekcije protiv te odbojkaške velesile. ,,Crvene“ su pobijedile i Rumuniju (3:1) i Grčku (3:0), a izgubile su u pet setova od Bugarske i maksimalnim rezultatom jedino od favorizovane Turske, koja je bez poraza osvojila prvo mjesto na turniru i izborila prolaz na EP.

Crna Gora je bila treća, sa istim skorom (3-2), brojem bodova (po 10) i set-količnikom (11-7) kao drugoplasirana Srbija, ali sa slabijim poen-količnikom. Iza su ostale Bugarska, Rumunija i Grčka, ali su sve te selekcije izborile prolaz u drugu rundu kvalifikacija… - Velika energija i zajedništvo, to je ono što je napravilo razliku, donijelo nam velike pobjede, prve protiv takvih ekipa do sada – kaže Petar Koković, selektor ženske pionirske reprezentacije Crne Gore. - Nema sumnje da je ovo jedna od najperspektivnijih generacija, sastavljena od djevojaka koje su tek na početku puta i koje će tek da pokažu za što su spremne - dodaje Koković. Koković, očekivano, nije želio da govori pojedinačno o igračicama. A sve su dale doprinos u Sofiji - Nađa Peković, Staša Jovović, Elena Jovanović, Mia Pođanin, Sara Striković, Jana Mrdak, Jelena Ćorović, Klara Đukić, Minja Mišević, Sofija Duletić, Bojana Krasnići, Jelena Glušac, Anđela Rajović i Andrijana Moračanin - Imamo bisere i ne želimo da se zaustavimo – to je sve što mogu da kažem o ,,individualcima“.

Selektor seniorki bio pravi domaćin

Uz pionirke je tokom priprema za kvalifikacioni turnir bio i selektor seniorske reprezentacije Crne Gore Jovo Caković, inače trener Jedinstva iz Stare Pazove. - Bio nam je pravi domaćin, bio tu na svakom treningu, velika pomoć i na terenu i van njega. Želim da istaknem i moje saradnike, Nikolu Radomirovića i psihološkinju Andreu Laković. Svi zajedno bili smo prava cjelina, predvođeni igračicama, koje su najzaslužnije – kazao je Koković

Vjerujem da smo napravili tek prvi korak. Crna Gora će od 24. do 27. aprila, u drugoj rundi kvalifikacija, biti u jednoj grupa sa po četiri tima i pokušati da se domogne šampionata Evrope. Vizu za EP donose prva dva mjesta, kao i najbolje treće mjesto. - Ne želimo i ne možemo ništa da obećavamo, Crna Gora je mala zemlja, protiv nas će biti jake reprezentacije koje imaju veliku, mnogo veću bazu, ali vjerujem u moje djevojke - ističe Koković. Selektor pionirki ističe da je njegova selekcija imala odlične pripreme, koje su i bile preduslov za uspješan nastup u Sofiji. - Imali smo fenomenalne pripreme i iskoristio bih priliku da se zahvalim Odbojkaškom savezu Crne Gore koji nam je obezbijedio fantastične uslove. Od 2. do 14. januara boravili smo u Staroj Pazovi, gradu odbojke, trenirali u Kući fudbala. Kakve smo uslove imali za pripreme govori i to da se tamo Nikola Jokić spremao za Olimpijske igre, da se tu za velika takmičenja pripremaju sve odbojkaške selekcije Srbije – zaključio je Koković. Prije turnira druge runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, žensku pionirsku reprezentaciju očekuje jak turnir u Italiji od 20. februara, a ti mečevi će biti pravi test pred aprilski izazov. S. J.

Petak, 24. januar 2025.

Pjevačica Anita Popović-Vučković najavila povratak na muzičku scenu

PODGORICA - Crnogorska pjevačica Anita Popović-Vučković, vratila se u muzički studio, nakon duže pauze koju je napravila, a za to je imala najljepši povod – postala je majka.

Kako je kazala za Pobjedu, publika će do ljeta imati priliku da čuje dvije nove pjesme, koje će vjerovatno pratiti i muzički spotovi. Ističe da slobodno vrijeme provodi u druženju sa sinom, te da je uloga majke promijenila poglede na svijet i odredila prioritete, kao i da sada na život gleda jednostavnije. Naredni period za našu sagovornicu, kako nam je kazala, biće u znaku novih pjesama, projekata, posla na fakultetu i rada sa studentima.

POBJEDA: Najavili ste uskoro povratak na muzičku scenu sa dvije nove pjesme. U kom će maniru biti pjesme, da li će za njih biti urađen i spot?

POPOVIĆ-VUČKOVIĆ:

Dvije nove pjesme premijerno do ljeta

Sa velikim zadovoljstvom se vraćam snimanju pjesama, studiju i svemu što taj kreativni proces sa sobom nosikazala je Anita Popović- Vučković

Da, jednu sam već snimila, a drugu planiram do ljeta da snimim. Sa velikim zadovoljstvom se vraćam snimanju pjesama, studiju i svemu što taj kreativni proces sa sobom nosi. Prva pjesma koja treba da izađe je više baladičnog tona i tempa, u pop/r’n’b stilu. Prije 15 dana sam se vratila s puta, tačnije iz Ljubljane, gdje sam i snimila vokale, sada se čeka kompletiranje aranžmana i produkcija pjesme. Na moje veliko zadovoljstvo, ponovo radim sa vrhunskim muzičarem i umjetnikom Mahirom Sarihodžićem s kojim sam sarađivala na mojoj posljednjoj pjesmi ,,Karavan putuje“. Druga pjesma koju planiram da snimim je definitivno drugačijeg ritma, brza, poletna, prava ljetnja i zato bih je i ostavila za taj dio godine. Spotovi su svakako u planu.

Uloga majke je najljepša uloga na svijetu, i osjećaj da ste kreirali život i da dio vas postoji je neprocjenjiv. Promijenila se perspektiva gledanja na stvari, razdvajam bitno od nebitnog, na život gledam mnogo jednostavnije

POBJEDA: Da li će možda od ljeta krenuti i nastupi?

POPOVIĆ-VUČKOVIĆ: Nastupi su krenuli još od prošlog ljeta, kada sam nastupa-

Portparol slavnog engleskog muzičara na društvenim mrežama potvrdio informaciju

LONDON - Legendarni britanski muzičar Sting, zbog lošeg zdravstvenog stanja, odložio je dva koncerta i nastup na dodjeli nagrada časopisa Bass.

Kako pišu strani mediji, nastupi su otkazani nakon što je

muzičar poslušao preporuke svog ljekara. S tim u vezi, sedamdesettrogodišnji pjevač odustao je od nastupa na dodjeli nagrada časopisa Bass. Na ovom događaju planirano je da mu bude uručeno priznanje za životno djelo. Do kraja januara muzičar, koji

se proslavio kao frontmen i basista benda The Police, trebalo je da održi koncerte u Arizoni i Kaliforniji, ali je riješio i njih da odgodi.

Njegov portparol na društvenim mrežama je potvrdio ovu informaciju i fanovima poručio da zadrže originalne ulaznice jer će vrijediti za nove termine

- Sting se iskreno izvinjava za eventualne neugodnosti i zahvalan je na razumijevanju fanova - navodi se u dijelu objave na Instagramu.

Odmah su i objavili nove termine za ove gradove, tako će se koncert u Kaliforniji održati 28. maja, a koncert u Arizoni 1. juna.

Inače, Stingov naredni nastup trebalo bi da se održi 8. februara u Indianapolisu.

Njegovi fanovi u komentarima na Instagramu poželjeli su mu brz oporavak i nadaju se da će se muzičar uskoro vratiti nastupima.

la u poznatim podgoričkim hotelima i lokalima, a nastavljam i ove godine u tom duhu, punom parom. Ranije od očekivanog sam se vratila svemu

tome na moje zadovoljstvo, mada moram priznati da se vrlo brzo uželim momenata sa sinom da jedva čekam da mu se vratim.

POBJEDA: Koliko Vas je uloga majke promijenila i postavila drugačije prioritete u životu?

POPOVIĆ-VUČKOVIĆ: Uloga majke je najljepša uloga na svijetu, i osjećaj da ste kreirali život i da dio vas postoji je neprocjenjiv. Promijenila se perspektiva gledanja na stvari, razdvajam bitno od nebitnog, na život gledam mnogo jednostavnije. Prioriteti su se posložili tako da je bitno jedino zdravlje, sreća i zadovoljstvo kako mog sina tako i moje i moje porodice, a ostalo će sve doći.

POBJEDA: Kako volite da provodite slobodno vrijeme i kakvi su Vam planovi za naredni period kada je muzika u pitanju?

POPOVIĆ-VUČKOVIĆ: Slobodno vrijeme koje imam provodim sa sinom, druženju s njim, šetnjama i u igri. Omiljena nam je aktivnost putovanje, tako da kad god imamo vremena pođemo porodično van grada ili zemlje. Naredni period je definitivno u znaku novih pjesama, projekata, posla na fakultetu i rada sa studentima koji je potpuno druga vrsta kreativnosti i ispunjenosti koje posebno volim. B.PRELEVIĆ

BAZEL - Loša vijest za sve ljubitelje Eurosonga stigla je iz Moldavije. Moldavski javni servis TRM saopštio je da se ta zemlja povlači sa Eurosonga u Bazelu. Smanjeno interesovanje javnosti za takmičenje i ukupan kvalitet prijavljenih kompozicija

motivisali su čelnike tamošnjeg javnog servisa da donesu nepopularnu odluku. - Odluka je donijeta nakon detaljne analize trenutne situacije, kao i ekonomskih, administrativnih i umjetničkih izazova - rekao je direktor Korneliju Durnesku

Tako će na Eurosongu od 13. do 17. maja publika vidjeti 37 nastupa. Moldavija je debitovala na Eurosongu 2005. godine. Sun Stroke Project grupa je 2017. zauzela treće mjesto što je najbolji plasman Moldavije ikada.

Anita Popović-Vučković

Eurosong ostao bez jednog učesnika, objavljena i zvanična odluka

TROJICI IZDAJNIKA I RATNIH ZLOČINACA

Dokumenti i svjedoci teško terete okupatorske sluge

Za sve vrijeme okupacije svi su ti izdajnici, svaki na svoj način, pomagali okupatora u gušenju oslobodilačke borbe srpskog naroda. I dok su jedni uništavali ne samo komuniste nego desetine i desetine hiljada srpskih rodoljuba, koji su se borili protiv okupatora ili ma čime pomagali oslobodilačku borbu, drugi su im davali moralnu i političku podršku, ohrabrenje i potstrijek za takav izdajnički i zločinački rad.

Tako su tobožnji spasioci srpskog naroda nanosili najveće žrtve i patnje baš srpskom narodu u najtežim danima njegove istorije, kada je lio krv u teškoj borbi za svoj opstanak i slobodu, nanoseći istovremeno neocjenjivu štetu oslobodilačkoj borbi svih naroda Jugoslavije, a neki od njih, kao Mihailović i njegovi četnici uništavali su, pored Srba i Hrvata, i muslimane, raspirujući šovinističku mržnju i bratoubilačku borbu između srpskog i ostalih naroda Jugoslavije u cilju da za vječita vremena zavade i razjedine bratske narode Jugoslavije. Između svih okrivljenih naročito se ističu osuđeni Mihailović, članovi emigrantske vlade, članovi takozvanog centralnog nacionalnog komiteta i četnički komandanti, time što su svoj izdajnički rad prikrivali isticanjem u svojoj propagandi da su oni za saveznike i da hoće da se bore protiv okupatora, samo da čekaju povoljan momenat. Time su oni htjeli da pred savezničkim javnim mnenjem prikriju saradnju sa okupatorom, da u zemlji prevare jedan dio stanovništva, da sačuvaju legalnost i kontinuitet izbjegličke vlade pred zvaničnim, save-

Mihailović i njegovi četnici uništavali su, pored Srba i Hrvata, i muslimane, raspirujući šovinističku mržnju i bratoubilačku borbu između srpskog i ostalih naroda Jugoslavije u cilju da ih za vječita vremena zavade i razjedine

zničkim faktorima, i najzad da bi izgovarajući se da tobož vode borbu protiv komunista, stvorili u inostranstvu lažan utisak da se u Jugoslaviji ne radi o oslobodilačkoj borbi naroda protiv okupatora, nego o građanskom ratu, i na toj osnovi dobili opravdanje za svoju saradnju sa neprijateljem.

Mihailović je pri svome štabu imao od oktobra 1941. godine pa sve do januara 1945. godine engleske i američke vojne predstavnike. Preko tih vojnih predstavnika i preko jugoslovenske emigrantske vlade on je dugo dobijao pored moralno-političke i materijalnu pomoć, uprkos toga što je istovremeno dobijao od njemačkih i italijanskih okupatora pomoć u oružju i drugoj ratnoj spremi.

Engleski i američki oficiri pri štabu optuženog Mihailovića, gurkajući ga u borbu pro-

i domobranskim oficirima 1944. godine

Knjiga „Izdajnik i ratni zločinac

Draža Mihailović pred sudom“, objavljena je 1946. u Beogradu. Fototipsko izdanje objavio je Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore u Podgorici 2022. Tekst presude dvadeset četvorici izdajnika i ratnih zločinaca je za ovu priliku ijekaviziran

tiv komunista, u stvari su ga potpirivali na saradnju s okupatorom u borbi protiv oslobodilačkog ustanka naroda Jugoslavije. Postupanje tih oficira bilo je izraz politike izvjesnih reakcionarnih krugova u inostranstvu, koji su htjeli dati političkom razvoju u Jugoslaviji i na Balkanu pravac, koji bi odgovarao njihovim interesima, a ne interesima naroda Jugoslavije i ostalih balkanskih naroda.

Pomoć koju je optuženi Mihailović dobijao iz inostranstva olakšavala mu je prikrivanje saradnje sa okupatorom pred

narodnim masama i omogućavala mu da se tako dugo održi. Da nije bilo te pomoći inostranstva Mihailovića i čitavu njegovu organizaciju narodi Jugoslavije bi sa mnogo manje žrtava i mnogo ranije uništili kao obične saradnike fašističkih okupatora. Mihailović se takođe ističe i svojom saradnjom sa kvislinškim vojnim i političkim krugovima i raznim reakcionarnim grupama susjednih zemalja Grčke, Albanije, Bugarske, Rumunije i Mađarske, na osnovi zajedničke borbe protiv oslobodilačkog pokre-

ta naroda Jugoslavije i oslobodilačkih pokreta susjednih zemalja. Na toj osnovi Mihailović je uspostavio veze i sarađivao sa Zervasom u Grčkoj. Muharemom Barjaktarom i drugim izdajnicima albanskog naroda, generalima bugarske okupacione vojske Stančevim, Marinovim i drugim višim oficirima i bugarskim političarima Gemetom , Velčevom , Ginovskim i drugim, sa mađarskim generalom Ujsasijem i kvislinškim ministrom Kalajiem, kao i sa predstavnicima Antoneskovog generalštaba, Gvozdene garde i Maniuom. Uprkos svih mogućnih nastojanja okupatora i njihovih slugu i pomagača da uguše oslobodilački ustanak u Jugoslaviji, narodi Jugoslavije su iz te velike i teške borbe izašli kao pobjednici i stvorili svoju novu zajedničku državu, bratsku zajednicu Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju.

U svjetlosti ovih istorijskih činjenica, koje su se i na ovom procesu potvrdile, Sud je cijenio težinu krivičnih djela i krivičnu odgovornost svih optuženih.

Na osnovu mnogobrojnih pismenih isprava i iskaza svjedoka i potpunih ili djelimičnih priznanja optuženih, a uzimajući u obzir opšte poznate notorne činjenice, Sud se uvjerio da su svi optuženi zaista učinili sva krivična djela, opisana u dispozitivu ove presude i da su krivično odgovorni.

Sud je cijenio i odbranu optuženih pa je našao: Optuženi Mihailović se brani da nije sarađivao sa oku-

patorom u borbi protiv oslobodilačkog ustanka naroda Jutoslavije i da nije podržavao okupaciju, da nije naređivao svojim komandantima i organizacijama da vrše ratne zločine, da nije organizovao terorističke bande i da nije naređivao vršenje terorističkih djela i, najzad, da u svojoj organizaciji nije imao uticaja na svoje komandante, pa su radili šta su htjeli. Međutim, utvrđeno je da je optuženi Mihailović sarađivao sa okupatorom i podržavao okupacioni sistem. Još avgusta 1941. godine optuženi Mihailović sklopio je sporazum sa kvislingom Nedićem, otvorenim slugom njemačkog okupatora u gušenju narodnooslobodilačkog ustanka u Srbiji i zavođenju reda i mira koji je bio tako potreban okupatoru. Ovo je djelimično priznao optuženi Mihailović. Ovo se utvrđuje i iz iskaza Milana Nedića, datog na zapisniku kod istražnih vlasti, a koji je na pretresu pročitan, u kome je potvrdio ovu činjenicu. 1. novembra 1941. godine optuženi Mihailović je naredio svojim četnicima da napadnu partizane u Užicu, a odmah zatim i opšti napad svih četničkih snaga na partizane, u namjeri da uništi glavninu partizanskih snaga koje su se borile protiv okupatora, da bi na taj način ugušio ustanak srpskog naroda i to u vrijeme kad su okupatori izvodili svoju Prvu ofanzivu protiv ustanka u Srbiji. O ovome se Sud uvjerio i iz iskaza svjedoka Radosava Đurića, a takođe i iz iskaza optuženog Glišića Za vrijeme opšteg napada na partizane, 13. novembra 1941. godine u noći, utvrđeno je da se optuženi Mihailović u selu Divci, nedaleko od Valjeva, sastao sa predstavnicima njemačkog vojnog zapovjednika za Srbiju, a te iste noći njegovi četnici predali su Njemcima u selu Slovcu, blizu sela Divaca, 360 partizana, koje su četnici optuženog Mihailovića zarobili i sa Ravne Gore sproveli u Slovac. O ovome se Sud uvjerio iz djelimičnog priznanja samog optuženog Mihailovića i iz iskaza svjedoka Darinke Marić-Popović, a u pogledu predaje partizana Njemcima iz iskaza Lalovića Živka i Pavlovića Branislava, koji su bili u grupi sprovedeiih partizana, a takođe i iz iskaza na Sudu ispitanog svjedoka Jovana Škave. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Ratni zločinac Voja Lukačević sa njemačkim

Draža Mihailović u suočavanju sa svjedocima tokom suđenja

Suočavanje ratnih zločinaca Draže Mihailovića i Miloša Glišića tokom suđenja 1946. godine

Petak, 24. januar 2025.

Crna Gora

Ministarstvo unutrašnjih poslova Podgorica, 23. januar 2025. godine

Povodom Odluke Predsjednika Crne Gore, g. Jakova Milatovića, broj: 014/25-101-05 od 22. januara 2025. godine, o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini opštine Herceg Novi, kao i Odluke o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini opštine Nikšić broj: 014/25-102-05 od 22. januara 2025. godine, za 13. april 2025. godine, shodno ovlašćenjima iz člana 16 Zakona o biračkom spisku, Ministarstvo unutrašnjih poslova obavještava sljedeće:

 Broj birača u biračkom spisku u opštini Herceg Novi po kome su održani prethodni izbori 11. juna 2023. godine je: 25.508;

 Broj birača u biračkom spisku za lokalne izbore u opštini Herceg Novi na dan 22. januar 2025. godine je: 25.691.

 Broj birača u biračkom spisku u opštini Nikšić po kome su održani prethodni izbori 11. juna 2023. godine je: 57.466;

 Broj birača u biračkom spisku za lokalne izbore u opštini Nikšić na dan 22. januar 2025. godine je: 57.717.

• Uvid u birački spisak, birač može ostvariti lično, na šalterima područnih jedinica za građanska stanja i lične isprave Nikšić i Herceg Novi, svakim radnim danom (od ponedjeljka do petka) u terminu od 08 do 14 h, uz važeću ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš).

• Prilikom neposrednog uvida, birač može zatražiti promjenu podataka upisanih u birački spisak.

• Birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www.biraci.me. Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa. Obzirom na to da je tačnost adrese na kojoj građanin živi važna za tačnost biračkog spiska, na portalu je ostavljena mogućnost podnošenja elektronskog zahtjeva za promjenu adrese u okviru opštine u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Takođe, građanin zahtjev za promjenu adrese može podnijeti i lično, na šalterima Područne jedinice/ Filijale za građanska stanja i lične isprave Ministarstva unutrašnjih poslova, u opštini u kojoj ima prijavljeno prebivalište.

• Birači koji posjeduju elektronsku ličnu kartu izdatu nakon 30. marta 2020. godine, uvid u birački spisak mogu izvršiti direktno i preko internet portala https://e.servis. mup.gov.me, upotrebom certifikata za elektronsku identifikaciju koji je ugrađen u elektronsku ličnu kartu.

• Napominjemo da je, a kako bi građanin bio u mogućnosti izvršiti uvid u birački spisak na opisan način, odnosno upotrebom elektronske lične karte, neophodno prethodno izvršiti aktivaciju certifikata u elektronskoj ličnoj karti. Uputstvo o načinu aktiviranju certifikata nalazi se na internet stranici https://ca.elk.gov.me

• U birački spisak upisuju se državljani Crne Gore koji imaju biračko pravo, a nakon donošenja odluke o raspisivanju izbora i lica koja biračko pravo stiču najkasnije na dan izbora, prema mjestu prebivališta.

CRNA GORA VLADA CRNE GORE

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA

Ministarstvo unutrašnjih poslova, saglasno članu 17 Zakona o biračkom spisku ("Sl. list Crne Gore", br. 10/14, 20/15, 92/17, 17/19 i 03/20), OBJAVLJUJE

CRNA GORA VLADA CRNE GORE MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA

Numerički tabelarni prikaz podataka o promjenama nastalim u biračkom spisku u opštini HERCEG NOVI u odnosu na birački spisak po kome su održani prethodni izbori u opštini 22. januar 2025. godine Podgorica, HERCEG NOVI Broj birača

Broj birača u biračkom spisku u opštini HERCEG NOVI po kome su održani prethodni izbori

11.06.2023. 1)

22.01.2025.

Broj birača u biračkom spisku za lokalne izbore u opštini HERCEG NOVI

Broj novoupisanih birača i to: 2)

Birači koji su biračko pravo stekli punoljetstvom a)

Birači koji su prijavili prebivalište u Crnoj Gori b)

Birači koji su biračko pravo stekli prijemom u crnogorsko državljanstvo c)

Broj birača za koje je izvršena promjena upisa na osnovu prijave, odnosno odjave prebivališta u Crnoj Gori 3)

Broj birača brisanih po osnovu: 4)

Činjenice smrti a)

Gubitka crnogorskog državljanstva b)

Odjave prebivališta van Crne Gore c)

Broj birača koji su promijenili lično ime 5)

birača kojima je promijenjen jedinstveni matični broj 6)

Ministarstvo unutrašnjih poslova, saglasno članu 17 Zakona o biračkom spisku ("Sl. list Crne Gore", br. 10/14, 20/15, 92/17, 17/19 i 03/20), OBJAVLJUJE

Numerički tabelarni prikaz podataka o promjenama nastalim u biračkom spisku u opštini NIKŠIĆ u odnosu na birački spisak po kome su održani prethodni izbori u opštini 22. januar 2025. godine Podgorica, NIKŠIĆ

Broj birača u biračkom spisku u opštini NIKŠIĆ po kome su održani prethodni izbori

Broj birača u biračkom spisku za lokalne izbore u opštini NIKŠIĆ

Broj novoupisanih birača i to: 2)

Birači koji su biračko pravo stekli punoljetstvom a)

koji su prijavili prebivalište u Crnoj Gori b)

Broj birača za koje je izvršena promjena upisa na osnovu prijave, odnosno odjave prebivališta u Crnoj Gori 3)

birača kojima je promijenjen jedinstveni matični broj

Petak, 24. januar 2025.

Na osnovu Zakona o upravljanju otpadom("Službeni list Crne Gore", br. 034/24 od 12.04.2024) Odluke o sprovođenju postupka zbrinjavanja otpada br. 3776 od 24.05.2024 godine, Saglasnosti Ministarstva zdravlja broj 4427/24-2105/5 od 04.07.2024 godine i Saglasnosti Vlade Crne Gore broj 08-427/24-3313/2 od 27.06.2024 godine kao i Rješenja o imenovanju komisije br. 6248 od 20.08.2024 godine, objavljujemo POZIV za prikupljanje pisanih ponuda, radi trajnog zbrinjavanja otpada

1. Predmet postupka: Predmet postupka je prodaja demontirane aluminijumske bravarije koja se uklanja usled zamjene bravarije na objektima JZU Opšta bolnica Nikšić kroz sprovođenje programa Energetske efikasnosati u Crnoj Gori, druga faza. Prodaja će se izvršiti prikupljanjem ponuda Početna cijena demontirane aluminijumske bravarije formirana je na osnovu procjene ovlašćenog procjenitelja dipl.maš.inž i iznosi 15.330,00 eura Aluminijska bravarija koja se uklanja i koja se prodaje javnim pozivom (prikupljanjem ponuda) je sledeće specifikacije:

R.br NAZIV Količina u kom Masa u kg

1 Pos V2 Dvokrilna vrata sa svjetlarnikom dim. 140x250 1 25.09

2 Pos V3 Dvokrilna vrata sa svjetlarnikom dim. 180x280 2 56.58

3 Pos V4 Dvokrilna vrata sa prozorom na kant dim. 132x325 1 32.03

4 Pos V5 Dvokrilna vrata sa svjetlarnicima i fiksnim staklom dim. 240x325 1 38.75

5 Pos V6 Dvokrilna vrata sa svjetlarnikom dim. 140x300 1 26.32

6 Pos V7 Jednokrilna vrata dim. 101x235 2 30.09

7 Pos V8 Dvokrilna vrata dim. 120x235 2 42.56

8 Pos V10 Dvokrilna vrata sa svjetlarnikom, prozorom na kant i dva fiksna stakla dim. 325x310 1 42.13

9 Pos V11 Dvokrilna vrata sa svjetlarnicima i dva fiksna stakla dim. 350x310 1 41.45

10 Pos V12 Jednokrilna vrata sa svjetlarnicima i dva fiksna stakla dim. 317x300 1

11 Pos V13 Dvokrilna vrata sa svjetlarnicima i dva fiksna stakla dim. 360x300 1 44.40

12 Pos V13* Dvokrilna

28 Pos P10

30 Pos

31 Pos P12* Jednokrilni prozori i prozori na kant

33 Pos P14

36 Pos P17 Jednokrilni prozor

37 Pos P18 Jednokrilni prozor i prozor na kant dim.120x210

38 Pos P19 Jednokrilni prozor

39 Pos P20 Prozor na kant

40 Pos P21 Jednokrilni prozori i prozori na kant dim.170x215

42 Pos P23 Prozor

43 Pos P24

Napomena: - Period važenja ponude 60 dana. - Ponuđači ne mogu ponuditi cijenu ispod procijenjene vrijednosti otpada. - Ponuda se dostavlja sa jediničnom cijenom po kilogramu aluminijuma i ukupna vrijednost ponude 2. Uslovi i način plaćanja Ponuđač sa kojim se zaključi Ugovor će uplatiti Naručiocu ugovorenu vrijednost za procijenjenu količinu otpada u roku od 10 dana od dana potpisivanja Ugovora, a prije preuzimanja otpada. Tačna količina i vrijednost otpada, utvrdiće se mjerenjem-vaganjem kod ovlašćene organizacije u trenutku primopredaje otpada, a na osnovu vagarskih listova potpisanih od strane prisutnih ovlašćenih lica Naručioca i Ponuđača sa kojim se zaključi Ugovor. Jedinične cijene po kilogramu date u ponudi, se ne mogu mijenjati. Razlika u vrijednosti između procijenjene i vaganjem utvrđene količine o tpada će biti uplaćena na račun JZU Opšta bolnica Nikšić u slučaju da je procijenjena vrijednost manja, odnosno u korist Operatera otpada u slučaju da je procijenjena vrijednost veća od vaganjem utvrđene količine otpada. Jedinične cijene po kilogramu date u ponudi, se ne mogu mijenjati. Plaćanje PDV-a je obaveza Ponuđača. U ukupnu cijenu su uračunati svi zavisni troškovi rezanja, utovara, transporta, mjerenja – vaganja otpada.

3. Uslovi i podobnost ponuđača

U postupku može da učestvuje samo ponuđač koji:

1) je registrovan za obavljanje djelatnosti. Dokaz o registraciji kod organa nadležnog za registraciju (Izvod CRPS-a);

2) ima dozvolu (licencu ili drugi akt) za obavljanje djelatnosti koja je predmet poziva, u skladu sa zakonom, - Dozvola za preradu, odstranjivanje, sakupljanje i transport otpada (prema šiframa otpada datim u tački 1 Poziva); U okviru ponude dostaviti i sljedeće:

1) Naziv i sjedište pravnog lica;

2) Matični broj pravnog lica;

3) Ime i prezime lica za komunikaciju sa Naručiocem, broj telefona, e -mail;

4) Broj računa i naziv banke; 5) Dokaz o uplati depozita;

6) Finansijski dio ponude;

7) Period važenja ponude.

Svi dokumenti, podnijeti uz ponudu, treba da budu povezani neprekidnom trakom (jemstvenikom) u jednu cjelinu i zapečaćeni tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, odnosno prilozi, a da se vidno ne oštete listovi ili pečat. Svaka stranica ponude mora biti numerisana.

Nije dozvoljeno dostavljenje alternativnih ponuda.

Otpad se preuzima u viđenom stanju sukcesivno u skladu sa dinamikom demontaže od strane izvođača radova bez prava na naknadnu reklamaciju, u roku od 3 dana od dana obavještenja od strane Naručioca o spremnosti određene količine otpada koju treba ukloniti odnosno preuzeti. . Obaveza izabaranog operatera otpada je da trajno zbrine preuzeti otpad i da o tome dostavi JZU Opšta bolnica Nikšić pisani dokaz, što će biti definisano Ugovorom.

Ponuđač je obavezan da preuzme kompletnu odgovornost za bezbjedan rad i zaštitu okoline, tokom preuzimanja, odnosno utovara i transporta, kao i demontaže stakla koje je sastavni dio predmetnog otpada. 4. Garancija ozbiljnosti ponude

Ponuđači se obavezuju da uplate depozit u iznosu od 10% vrijednosti ponude na žiro račun kod Zapad Banke br. 570-1181000283-61

Dokaz o uplati depozita se dostavlja u ponudi.

Ukoliko ponuđač odustane od svoje ponude u periodu važenja ponude JZU Opšta bolnica Nikšić će zadržati iznos depozita.

Ponuđačima čija se ponuda ne prihvati zbog određenih nedostataka, iznos depozita će biti vraćen u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja Odluke o izboru najpovoljnije ponude. Ostalim ponuđačima čije su ponude odbijene ili rangirane iza izabranog ponuđača, uplaćeni iznos depozita će biti vraćen u roku od 10 (deset) dana od dana zaključenja Ugovora o prodaji. Depozit izabranog ponuđača sa najpovoljnijom ponudom se zadržava i za taj iznos se umanjuje kupoprodajna cijena.

5. Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude je »najviša ponuđena cijena otpada«.

6. Vrijeme i mjesto uvida Zainteresovani ponuđači otpad mogu pogledati u toku trajanja Poziva, radnim danima od 9 -14h zakazivanjem termina obilaska kod kontakt osobe: - Mijušković Zoran, tel: 069-351-365

7. Vrijeme i mjesto podnošenja ponude Ponude dostaviti u zapečaćenoj koverti sa naznakama »ZA POZIV ZA DOSTAVLJANJE PONUDA ZA TRAJNO ZBRINJAVANJE OTPADA« i »NE OTVARAJ prije zvanične sjednice Komisije za otvaranje ponuda«. Na koverti moraju biti naznačeni i osnovni podaci o ponuđaču (naziv i adresa). Ponude se dostavljaju na adresu: JZU Opšta bolnica Nikšić, Ul. Nikca od Rovina bb ili neposredno na arhivi JZU Opšta bolnica Nikšić do dana 07.02.2025. godine do 09:00h u zapečaćenom omotu.

8.Vrijeme i mjesto javnog otvaranja ponuda Javno otvaranju ponuda, kojem su obavezni prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača, uz pisano ovlašćenje, biće održano nakon isteka krajnjeg roka za prijem ponuda 07.02.2025. godine u 10:00h u prostorijama JZU Opšta bolnica Nikšić, Ul.Nikca od Rovina bb Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje su nepotpune ili nijesu zapečaćene neće se razmatrati. Ukoliko dva ili više ponuđača ponude istu cijenu, prednost će imati Ponuđač koji je prvi predao ponudu odnosno Ponuđač čija je ponuda prva zavedena na Arhivi Naručioca .

9. Rok za donošenje odluke: 20 dana od dana otvaranja ponuda.

10. Druge informacije Izabrani ponuđač, sa kojim će se zaključiti Ugovor o kupoprodaji otpada, obavezan je da se pridržava, odnosno postupa u svemu u skladu sa odredbama člana 81 Zakona o upravljanju otpadom ("Službeni list Crne Gore", br. 034/24 od 12.04.2024) kao i odredbama Pravilnika o bližem sadržaju dokumentacije koja se podnosi uz zahtjev za izdavanje dozvole za uvoz, izvoz i tranzit otpada, kao i listi klasifikacije otpada (»Sl.list CG« br.71/10).

Izabrani ponuđač je dužan da zaključi Ugovor o kupoprodaji otpada u roku od 15 dana od dana donošenja odluke, kojim će bliže definisati prava i obaveze.

Za vrijeme trajanja Poziva za dostavljanje ponuda za trajno zbrinjavanje otpada zainteresovani ponuđači mogu dobiti sva potrebna obavještenja od kontakt osobe Mijušković Zoran tel. 069 -351-365.

VD Direktora mr.sci.med.dr Mrkić Zoran

INSTITUT ZA FIZIKALNU MEDICINU, REHABILITACIJU

I REUMATOLOGIJU “Dr Simo Milošević” a.d. tel. +382 31 659 018 fax.+382 31 332 780 IGALO 85347 e-mail: igalospa@t-com.me WWW.IGALOSPA.COM

Na osnovu čl. 135, 136 i 151 Zakona o privrednim društvima (»Sl.list CG« br.65/20), čl. 22. Statuta Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju »Dr Simo Milošević« A.D. Igalo i odluke Odbora direktora o sazivanju vanredne Skupštine akcionara br. OD-1/25 od 23.01.2025. godine, Odbor direktora Društva saziva

XIII VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA

INSTITUTA IGALO A.D.

ZA 24.02.2025. GODINE

XIII Vanredna Skupština akcionara će se održati u objektu II Faze Instituta Igalo, ul. Sava Ilića br.5, sa početkom u 12 časova, sa slijedećim Dnevnim redom

1. Razrješenje članova Odbora direktora; 2. Izbor članova Odbora direktora;

Odluka o razrješenju članova Odbora direktora donosi se većinom glasova prisutnih ili zastupljenih akcionara, od kvoruma koji čine akcionari sa više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Izbor članova Odbora direktora biće sproveden putem glasačkih listića. Za članove Odbora direktora biće izabrani kandidati koji po tzv. kumulativnom principu dobiju najveći broj glasova prisutnih ili zastupljenih akcionara.

Identifikacija i evidencija akcionara izvršiće se dva sata prije održavanja sjednice Skupštine i to akcionara putem lične isprave, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i lične isprave. Punomoćje mora biti ovjereno u skladu sa Zakonom.

Materijal za XIII vanrednu Skupštinu akcionara Društva staviće se na uvid akcionarima u objektu II Faze Instituta Igalo, ul. Sava Ilića br. 5, svakog radnog dana (u toku radnog vremena), shodno Zakonu i Statutu Instituta Igalo A.D.

Materijal za Skupštinu biće dostupan i na web site Instituta Igalo A.D. www.igalospa.com.

Odbor direktora Predsjednik, Dr Predrag Dragojlović

Ivm. broj 1612/20-74

Danilovgrad, 23.01.2025. godine

Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Radoičić Milidraga, Novo Selo, Danilovgrad, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 532,89 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice BB 1937104 od 04.10.2016. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I

ODREĐUJE SE petnaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, suvlasničkog dijela nepokretnosti izvršnog dužnika, u obimu prava 1/2, upisanih u LN 43, KO Stabna, Plužine, KP 225, pašnjak 5. klase, površine 3028 m²; KP 226, livada 7. klase, površine 10990 m²; i KP 227, pašnjak 5. klase, površine 1439 m². Vrijednost suvlasničkog dijela nepokretnosti iznosi 10.952,00 €. Na petnaestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 1.095,20 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Petnaesto ročište za prodaju predmetnog suvlasničkog dijela nepokretnosti održaće se dana 20.02.2025. godine, u 11.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ

Mato Jovićević

Petak, 24. januar 2025.

Poslovni broj: Iv.br.798/2024 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NVO ,,PAM CG,, - Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore, Podgorica, ul. Dr.Vukašina Markovića br.110-112, koga zastupa advokat Čejović Vladimir, ul. 13 Jula br. 21/I, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika DOO ,,V&B SISTEM,“ NIKŠIĆ, ul. Ivana Milutinovića br.9 (,,FOREST,, LOUNGE BAR), radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.373,88 eura, na osnovu vjerodostojne isprave - računa br. 4694 od 01.07.2018.godine, računa br. 5626 od 01.08.2018.godine, računa br. 6819 od 01.09.2018.godine, računa br. 7776 od 01.10.2018.godine, računa br. 8723 od 01.11.2018.godine, računa br. 9658 od 01.12.2018.godine, računa br. 919 od 01.01.2019.godine, računa br. 1863 od 01.02.2019.godine, računa br. 1936 od 01.03.2019.godine, računa br. 3785 od 01.04.2019.godine, računa br. 4735 od 01.05.2019.godine, računa br. 5681 od 01.06.2019.godine, računa br. 6669 od 01.07.2019.godine, računa br. 7916 od 01.08.2019.godine, računa br. 8904 od 01.09.2019.godine, računa br. 9886 od 01.10.2019.godine, računa br. 10881 od 01.11.2019.godine, računa br. 11879 od 01.12.2019.godine, računa br. 436 od 01.01.2020.godine, računa br. 1412 od 01.02.2020.godine, računa br. 2900 od 01.03.2020.godine, računa br. 3856 od 01.08.2020.godine, računa br. 4787 od 01.08.2020.godine, računa br. 6100 od 01.09.2020.godine, računa br. 7074 od 01.10.2020.godine, računa br. 7886 od 01.11.2020.godine, računa br. 8935 od 01.12.2020.godine, računa br. 867 od 01.01.2021.godine, računa br. 1728 od 01.02.2021.godine, računa br. 002-2995 od 05.07.2021.godine, računa br. 002-3938 od 04.08.2021.godine, računa br. 002-4520 od 02.09.2021.godine, računa br. 002-7129 od 06.10.2021.godine, računa br. 002-8090 od 04.11.2021.godine, računa br. 002-9075 od 08.12.2021.godine, računa br. 002886 od 13.01.2022.godine, računa br. 002-1793 od 03.02.2022.godine, računa br. 002-2767 od 03.03.2022.godine, računa br. 002-3760 od 04.04.2022.godine računa br. 002-4828 od 05.05.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO ,,V&B SISTEM“ NIKŠIĆ, ul. Ivana Milutinovića br.9 vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 798/2024 od 22.07.2024. god., sa predlogom prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 1.373,88 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 798/2024 od 21.01.2025. god. Izvršni dužnik DOO ,,V&B SISTEM“ NIKŠIĆ, ul. Ivana Milutinovića br.9, se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 798/2024 od 22.07.2024. godine sa predlogom prilozima Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 798/2024 od 21.01.2025. god. Upozorava se izvršni dužnik DOO ,,V&B SISTEM“ NIKŠIĆ da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 21.01.2025.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Na osnovu čl. 35 stav 5 i 38 st. 1 i 4 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava (“Službeni list CG”, br. 18/11, 52/16), sticalac Đorđe Mićunović, sa prebivalištem u Budvi, adresa Kamenovo bb (sa povezanim licima Predrag Mićunović sa prebivalištem u Budvi, Kamenovo bb i Andreom Kustudić sa prebivalištem u Podgorici, Dragana Radulovića 17a, na osnovu Ugovora o zajedničkom djelovanju od 09.12.2024.), objavljuje IZVJEŠTAJ O REZULTATIMA JAVNE PONUDE ZA PREUZIMANJE

Komisija za tržište kapitala (u daljem tekstu: Komisija) odobrila je Đorđu Mićunoviću, sa sjedištem u Budvi adresa Kamenovo bb (u daljem tekstu: sticalac) javnu ponudu za preuzimanje akcionarskog društva Filmsko preduzeće „Zeta Film“ AD Budva, sa sjedištem u Budvi, adresa Mediteranska broj 4, upisanog u Registar Komisije pod rednim brojem 114 (u daljem tekstu: emitent).

Prospekt za preuzimanje objavljen je u dnevnim listovima Pobjeda i Vijesti dana 30.12.2024. godine, u skladu sa Rješenjem Komisije o odobrenju javne ponude za preuzimanje broj 07/2-5/5-24 od 27.12.2024. Na javnu ponudu za preuzimanje, u roku propisanom u Zakonom o prezimanju akcionarskih društava i utvrđenom u Prospektu, zaključno sa 14.01.2025 godine, prijavljeno je 2.703 akcija sa pravom glasa emitenta, po cijeni od 1,26e po akciji, što čini 0,2308% akcija sa pravom glasa emitenta.

Nakon zaključenja javne ponude za preuzimanje sticalac posjeduje 1.114.904 akcija sa pravom glasa emitenta što čini 95,2295% ukupnog broja akcija sa pravom glasa emitenta.

Obavještavaju se vlasnici preostalih akcija sa pravom glasa emitenta da imaju pravo da, u roku od 15 dana ponude svoje akcije na otkup po istim uslovima pod kojima je izvršeno preuzimanje.

STICALAC: Đorđe Mićunović

Na osnovu odredaba Zakona o privrednim Društvima (Sl. list CG 65/20), odredaba Statuta AD “Veleprodaja” Nikšić, saziva se

VANREDNA SKUPŠTINA AKCIONARA AD “VELEPRODAJA” NIKŠIĆ

Skupština akcionara AD “Veleprodaja” Nikšić održaće se 24.02.2025. godine u poslovnim prostorijama Društva, ul. Školska bb. Kličevo, sa početkom u 11 časova, sa sljedećim:

DNEVNIM REDOM

1. Otvaranje Vanredne skupštine i izbor zapisničara i ovjerivača zapisnika.

2. Predlog odluke o razrješenju Odbora direktora

3. Predlog odluke o imenovanju Odbora direktora

4. Predlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Društva i usvajanje prečišćenog teksta Statuta Društva.

Pravo da učestvuju i odlučuju na Vanerednoj sjednici Skupštine akcionara Društva imaju svi upisani akcionari, sa pravom glasa, koji valjano prijave svoje učešće na istoj. Prijavljivanje za učešće u radu na Vanrednoj Sjednici akcionara Društva može se učiniti u vremenu od 09:30h do 09:55 časova, na dan održavanja Sjednice, u prostorijama Društva, na adresi Školska bb Nikšić, uz davanje na uvid lične karte, odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje. Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića.

Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupljenih akcionara ili putem glasačkih listića. U radu na Vanrednoj sjednici Skupštine, akcionar može učestvovati i elektronskim putem prije ili u toku održavanja Sjednica i to na način da, najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice, dostavi Izjavu ovjernu kod notara da će glasanje izvšiti na određene e-mail adrese.

Materijal za Vanrednu sjednicu Skupštine akcionara Društva, kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje na istoj, mogu se preuzeti neposredno u sjedištu društva u Nikšiću i u zakonskom roku će biti dostupna svim akcionarima.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti radnim danima na tel. 040-251-915 ili na mail adresu pmveleprodaja@t-com.me, u vremenu od 08-15 časova.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA

Дана 23. јануара 2025. преминуо је у 79. години наш драги

ЈОВАН Милована БЕЧАНОВИЋ

примамо у капели

СЛОБОДАНКА и СТАНИЦА – НАЂА, снахе РАТКА са породицом и БИЉАНА, унуке АНЂЕЛА, МАЈА и ДУЊА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина БЕЧАНОВИЋ и ујчевина НИКИЋ

Дана 23. јануара

Dana 22. januara 2025. godine poslije kraće bolesti preminula je naša voljena

JELENA – JELA pok. Rajka MALOVIĆ rođena MAŠIĆ

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu najuže porodice 23. januara na gradskom groblju u Nikšiću.

OŽALOŠĆENA

Dana 22. januara 2025. u 75 godini preselila se na Ahiret naša draga

VAHIDA – VANJA Nijazima – Naska HODŽIĆ rođena ORUČEVIĆ

Hajtar se prima na mezarju u Tuzima 24. januara od 9 do 15 časova, kada će se klanjati dženaza.

OŽALOŠĆENI:

sin EMIL, kćerka EMINA, sestre FARIDA i NAFIJA, snaha MAJDA, zet MIRKO, unuke MIA, ENA i HANA kao i porodice HODŽIĆ, ORUČEVIĆ, ŠABANADŽOVIĆ, KNEŽEVIĆ, JAKUPOVIĆ, ČENGIĆ, TUZOVIĆ, LJUMANOVIĆ, ORAHOVAC, ABDOVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina

PORODICA

Tužnim srcem javljamo da je tragično nastradao u 38. godini naš voljeni

NIKOLA Mijajla ADŽIĆ

1987–2025

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 24. januara 2025. od 11 do 16 časova i 25. januara od 11 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na Novom groblju pod Trebjesom.

OŽALOŠĆENI:

supruga MAJA, ćerke JANA, UNA i MILA, otac MIJAJLO, majka, ANKA, sestra JELENA, stric MILUTIN – MILJAN, strina MILEVA, ujak BRANKO – MIKICA, ujna TAMARA, braća od strica STANIŠA, VESELIN i SREĆKO, đed MIMO, baba LJUBICA, tetke RADOJKA, MILEVA, BRANKA i DRAGICA, braća i sestre od ujaka i tetaka, snahe, sinovci, sinovice, sestrići i sestrične i ostala brojna rodbina ADŽIĆ i ĐUKANOVIĆ

JOVICA

Radislava – Ćira RADIFKOVIĆ

Sahranjen je 23. januara na novom groblju u Podgorici u krugu uže porodice. Adresa za telegrame: Veliše Mugoše br. 37, Podgorica

Dana 23. januara 2025 u 79 godini poslije kraće bolesti umrla je

Lukina BRNOVIĆ 29. 3. 1946 – 23. 1. 2025. rođena BASOROVIĆ

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice

OŽALOŠĆENI: sin SLAVKO, ćerke SLAĐANA i MARINA sa unučadima i praunučadima i porodica BASOROVIĆ

Dana 22. januara 2025. godine umro je

TRIFONA

Posljednji pozdrav bratu JOVANU

Počivaj u miru.

Sestra ROSA

Posljednji pozdrav dragom bratu JOVANU

Sestra SLOBODANKA

Posljednji pozdrav voljenom JOVANU

Sestra STANICA, zet SLOBODAN, sestrići IVAN i GORAN sa porodicama

Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki

TRIFUNI BRNOVIĆ

Od DRAGA i JASNE

Duboko u srcu. Hvala.

VESNA, ANA i JELENA sa porodicama

JOVICI

Posljednji pozdrav voljenom ocu i đedu

JOVICI

Čuvaćemo te od zaborava

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

RADE, MILAN i JOVAN

Posljednji pozdrav

MILAN RAKOČEVIĆ sa porodicom

Dana 22. januara umro je moj brat

JOVICA Radislava – Ćira RADIFKOVIĆ

Sa tobom je otišao veliki dio mene Boli, brate, puno boli

MIKO RADIFKOVIĆ sa ćerkom JOVANOM

JOVICI

Posljednji pozdrav Od kumova RUDANOVIĆA

Posljednji pozdrav našem dragom

JOVICI

DANIJELA i DUŠAN JABLAN

Dragom

Draga komšinice

TRIFONA

Petak, 24. januar 2025.

1614

1615

Posljednji pozdrav našem dragom i iskrenom prijatelju

JOVICI RADIFKOVIĆU

Dragi naš Jole, bićemo zauvijek zahvalni za sve lijepe trenutke i druženje sa tobom.

Porodici iskreno saučešće.

PEĐA i SANJA VUJANOVIĆ sa porodicom 1618

JOVICA RADIFKOVIĆ

Čika Jovice

Počivajte u miru

MILOŠ VUJAČIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom drugu i velikom prijatelju naše porodice

JOVICI RADIFKOVIĆU

Počivaj u miru i neka ti je laka crnogorska zemlja koju si neizmjerno volio. S ljubavlju i poštovanjem čuvat ćemo sjećanje na tebe

DEDA

Pamtićemo te po toploj ljubavi i iskrenom osmijehu. Nedostaješ.

Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki

JELI

Još od djetinjstva pamtimo te kao pažljivu, blagu i uvijek prisutnu tetku, koja je svojom ljubavlju i dobrotom oplemenila naše živote.

Uvijek ćemo nositi u srcu uspomenu na tvoj osmijeh, tvoje riječi i bezgraničnu ljubav za sve nas. Zahvalni smo na svakom trenutku koji smo proveli sa tobom.

Tvoji sestrići ZORAN, DRAGAN i MLADEN sa porodicama

Posljednji, tužni oproštaj od našeg dragog druga i prijatelja

JOVICE RADIFKOVIĆA

Iza nas je ostalo gotovo šezdeset godina najiskrenijeg prijateljstva. Tužni smo što više nisi među nama. Uljepšavao si i oplemenjivao naše živote. Ponosni smo na to i neizmjerno smo ti zahvalni Ostaćeš u našim najljepšim uspomenama i sjećanjima

BEGOVIĆI: VESELIN, VELJKO, VESNA i VJERA RADOVIĆ 1646

Posljednji pozdrav dragom kumu

JOVICI RADIFKOVIĆU

Počivaj u miru.

Poslednji pozdrav kumu,

Drugovi

VLADO, VOJO, MIROSLAV – PACO, NIKOLA, MILENKO, DANKO, SLAVEN i RANKO

Posljednji pozdrav mojoj voljenoj sestri

Sa neizmjernom tugom u srcu opraštam se od tebe, draga moja Ješo. Bila si najmlađa od nas, svjetlo i radost naše porodice. Tvoj osmijeh, toplina i dobrota zauvijek će ostati urezani u mom sjećanju. Sada si se pridružila našim roditeljima, našem bratu i sestri, tvome Rajku a ja ostajem da čuvam uspomenu na sve vas. Nedostajaćeš mi svakog dana, ali utjehu nalazim u mislima da si našla mir i spokoj.

Zauvijek te voli tvoja BOJANA

1600

ZORAN ÐUROVIĆ sa porodicom 1647

JOVICI RADIFKOVIĆU

Počivaj u miru.

Tvoji: ŽELJKO, MILKA ĐUROVIĆ i MAJA SIMIĆ sa porodicom

Draga naša

JEŠO

Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam nesebično davala. Bila si snaga, podrška i najveći slonac Neka te u tišini vječnog mira, prati naša ljubav jača od zaborava

Tvoji Sin ŽARKO i unuka JELENA

Tvoja MILA najmilija, JOVAN i VERICA

JELENI MALOVIĆ

24. januar 2025.

1602

Posljednji pozdrav dragom djedu

VOJU VUKOVIĆU

Nedostajaće nam tvoja dobrota i pozitivna energija. Uljepšao si nam djetinjstvo.

Tvoja unučad: NEMANJA, STEFAN, VUK, HANA, NIKOLA, LUKA i KOSTA

1601

Posljednji pozdrav dragom suprugu i ocu

VOJU VUKOVIĆU

Otišao je naš veliki životni oslonac. Mnogo ćeš nam nedostajati.

Tvoji JOVANKA, VESNA, SNEŽA, JADRANKA i VESKO

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

NIKOLI ADŽIĆU

1610

Voljena naša

VANJA HODŽIĆ

Hvala ti na ljubavi, hvala ti na svemu. EMINA, MIRKO i MIA

Voljena naša

Tvoja duša će uvijek biti sa nama!

Tvoja sestra NAFA, NEDIM, AIDA i ISA

Dragi prijatelju

Najvoljenija naša

1652

VANJA HODŽIĆ

Hvala ti na svim lijepim uspomenama. Zuvijek ćeš biti u našim srcima.

Sestra FARIDA, zet DŽIKA, DINA i CULE JAKUPOVIĆ

Voljena naša

VANJA HODŽIĆ

Hvala ti na ljubavi, hvala ti na svemu.

1653

EMINA, MIRKO i MIA 1661

NIKOLA ADŽIĆ

Teško je poslati tebi posljednji pozdrav… čuvaću te od zaborava, plemeniti čovječe.

BRANISLAV LAKIĆ

Preminuo je

MARJAN – MACO MARAŠ

Sa velikom tugom opraštamo se od iskreno voljenog i cijenjenog prijatelja SANJA i MOMO STOJANOVIĆ

Posljednji pozdrav

MILOŠ AŠANIN sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom ujaku

DUŠANU Ćetka ĆETKOVIĆU

Otišao si tiho kako si i živio

Krstov ROGANOVIĆ

Sa velikim ponosom čuvat ćemo uspomenu na tebe.

Tvoji: sestrići PEĐA i MAĐO, sestrična DRAGANA i zet MILOJE

1581

Posljednji pozdrav babi i prababi DRAGICI

Počivaj u miru i pozdravi mi tatu.

Tvoja unuka IVANA sa porodicom

1580

Posljednji pozdrav dragoj svekrvi DRAGICI

Od snahe VOJKE

Posljednji pozdrav dragoj babi

DRAGICI JOVANOVIĆ

Putuj u zagrljaj svome sinu Blagoju U srcu i duši ste zauvijek

24.

1578

Posljednji pozdrav voljenoj majci i svekrvi

DRAGICI

Od SLAVKA i LJILJE sa porodicom

Unuk IGOR JOVANOVIĆ sa porodicom 1579

Posljednji pozdrav našoj majci, babi i prababi

DRAGICI JOVANOVIĆ rođenoj ZVICER

Kroz trnje života probijala si se snagom, osmijehom i blagošću

Crnogorke. Hvala ti na tom neprocjenjivom nasljeđu.

Tvoje SLAVICA i JASNA s porodicom

Posljednji pozdrav dragoj

DRAGICI JOVANOVIĆ

Počivaj u miru, blagorodna dušo. NINO JOVOVIĆ sa porodicom

Neka te u tišini vječnog

Posljednji pozdrav dragoj babi

DRAGICI

BABE

Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava

Tvoji DRAGUTIN, MARIJA, MINJA, BOBANA, DORA i BOGDAN

Četrdeset dana

Čuvaćemo te od zaborava.

prati

Tvoji ANDRIJA, MAJA, FILIP, LUKA i ANA

Četrdeset dana je od smrti

RADOJKE VUŠUROVIĆ

Voljena sestro, dani prolaze, a tuga za tobom je sve veća i veća. Najviše me boli tvoja teška i dugogodišnja bolest i tvoj napaćeni život.

Navršava se godina dana od smrti našeg voljenog

NEDELJKO – NEĐO BABIĆ

Teško je živjeti sa istinom da te više nema. Godina je tužnih dana, ali ni jedan bez sjećanja na tebe. Počivaj u miru Sin SLOBO BABIĆ sa porodicom 1599

Godinu dana nije sa nama naš Direktor

NEDELJKO – NEĐO G. BABIĆ

Vaš častan život, kao čovjeka, stvaraoca i velikog pregaoca, neumornog radnika, mislioca i vizionara obavezuje nas da vas vječno pamtimo.

Slijedeći i sprovodeći vaša uputstva u djelo, preporuke i dobronamjerne savjete za rad, za bolje sjutra, kompanija na čijem ste čelu bili vi ide uzlaznom linijom.

U znak zahvalnosti i poštovanja prema vama ostaćete trajno zapamćeni.

Kolektiv „CRNAGORACOOP NB“ DANILOVGRAD

Od MARKA, IVANE i DANILA 1659

Brat RADIVOJE sa porodicom

Posljednji pozdrav plemenitoj kumi

DRAGICI

VASKO sa porodicom

Otišla si tiho i nečujno a nije bilo vrijeme za to. Ljubav i pažnja koju si nam davala, ostaće u našim srcima, a naša prema tebi neka te vječno grije. Zauvijek ćeš imati posebno mjesto u našim srcima. Nađi put među anđelima jer si ga zaslužila.

MIRA sa porodicom

40 je dana od smrti moje sestre

RADOJKE VUŠUROVIĆ

Život te nije štedio, i pored bolesti imala si uvijek osmijeh na licu i razumijevanje za sve. Hvala za ljubav, pažnju i brigu za nas. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Sestra STANKA sa porodicom

Dana 25. januara 2025. godine navršava se četrdeset dana od smrti naše voljene

MIRELE Zoranove ILINČIĆ

Bila si i uvijek ćeš biti naš ponos.

Tvoje prisustvo se osjeća svakim danom. Hvala ti za sve i hvala što si bila baš naša.

Nedostaješ beskrajno.

Na dan četrdesetnice, u 10 časova porodica će posjetiti vječnu kuću pokojne. Umjesto četrdesetodnevnog pomena, porodica će priložiti sredstva u humanitarne svrhe.

Tvoji ZORAN, MIJAT, MILIĆ i ANDREA

RADO

Draga baba

DRAGICE

mira

naša ljubav.

Dragom đedu

NEDELJKU – NEĐU BABIĆU

Vrijeme koje prolazi, ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe. Ostaćeš vječno voljen i nikad zaboravljen

Unuke TEA i IVA i unuk NEDELJKO – NEĐO BABIĆ

Godina dana je od smrti naše voljene LJILJANE Borove ĆETKOVIĆ

Vrijeme nije ublažilo tugu i bol zbog tvog preranog odlaska. Neizmjerno nam nedostaješ... Neka tvoja plemenita duša počiva u miru sa tvojom Anđelom.

Pola godine od smrti našeg

DRAGUTINA – DRAGA Špirovog VUKČEVIĆA Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da ćemo 26. januara 2025. godine u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću.

Ožalošćena porodica VUKČEVIĆ

LJILJANA ĆETKOVIĆ

Ćiki moj, ne može se tetka pomiriti sa istinom da te nema. Nedostaje mi tvoj topli osmijeh, pažnja koju si mi cio život poklanjala.

Tvoja neutješna tetka BRANKA sa porodicom

2025 navršava se godina dana od kada nas je napustila

LJILJA Borova ĆETKOVIĆ rođena MUGOŠA

Dan po dan, mjesec po mjesec, prođe godina. Tuga za tobom nema vremensku odrednicu. Ona je vječna i nikad nije lakše!

Nespokoj i bol postaju jedno pri svakoj dolazećoj godišnjici, prazniku. Uspomene su podsjetnik koliko mi nedostaješ!

Ovim putem obavještavam rodbinu i prijatelje da će porodica u nedelju, 26. januara u 10 časova, posjetiti Ljiljinu vječnu kuću.

BORO ĆETKOVIĆ

1571 24. 1. 2010 – 24. 1. 2025.

ANA RADULOVIĆ

Godine prolaze, a ti, Ake, uvijek sa nama u našim srcima i mislima.

RODITELJI, SESTRE, DAGO i STRIC

Najmiliji naš SLOBO

Brat DEJAN, snaha LJILJANA, bratanić ANDRIJA, bratanične MILENA, MILICA i ALEKSANDRA, unučad NEBOJŠA, SOFIJA, BOGDAN i TEODORA 1612

Već pet godina živimo sa pola srca, bez mogućnosti da sa tobom podijelimo sve sreće i tuge. Ipak, uvijek si s nama!

ANÐELA, MILICA, MARIJA, MAKSIM I NIKŠA

LJILJANA ĆETKOVIĆ

Godinu dana od kad se tvojim odlaskom tuga uselila u naša srca. U svakom razgovoru živiš, u svakom ćutanju se čuješ. Teško nam je da prihvatimo tužnu istinu da više nisi sa nama. Riječi je malo a bola previše da bismo rekli koliko nam nedostaješ. Nedostaješ nam da nas zagrliš, da budeš tu. Na ovom svijetu si ostavila neizbrisiv trag hrabrosti kojim mi sada koračamo i nosimo ovu bol i tugu za tobom. Još smo u nevjerici čekamo da se odnekud pojaviš vesela i nasmijana. Kažu da ljudi odlaze tek kada ih zaborave, a mi ćemo tebe zauvijek pamtiti i nastaviti da živimo od srećnih trenutaka koje si nam ostavila. U našim si mislima i srcima, a znam da i ti nas čuvaš i paziš kao i uvijek.

Navršava se četrdeset dana otkako nas je napustio naš voljeni

OBRAD MANDIĆ kapetan duge plovidbe

Liturgija će se održati dana 25. januara 2025. godine (subota) u 10 časova u pravoslavnoj crkvi Pokrova Presvete Bogorodice na gradskom groblju u Škaljarima, nakon čega ćemo posjetiti njegovu vječnu kuću na katoličkom gradskom groblju u Škaljarima.

OŽALOŠĆENA PORODICA MANDIĆ

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog oca

1590

SLOBODANA – BAJE Veljkovog KOLINOVIĆA

Mnogo je lijepih uspomena da te vječno pamtimo i o tebi sa ponosom pričamo. Nedostaješ…

U subotu 25. januara u 10 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću

TVOJA PORODICA

Godina dana je od smrti moje voljene bratanične

Tvoji MIRA, GOJKO, ANA, IVAN i MILOŠ

Dana 27. januara

Draga moja majko

RUMICE

Otišla si tiho bez pozdrava! Često naviru sjećanja, kao i suze, a onda bol i tuga neizmjerna. Hvala ti za svu pažnju, koju si nam svima nesebično pružala cijelog života, a mi ti se nismo uspjeli dovoljno odužiti.

Bila si jednostavna i skromna, a tako puna ljubavi za svakoga. Mislili smo bićeš tu još dugo, dugo vremena, jer bila si anđeo. Ali, nismo računali na to, da anđeli uvijek prvi odlaze u carstvo nebesko.

Godinu dana prođe, od kada si zauvijek zatvorila svoje oči, a mi i dalje čujemo tvoj glas, koji i dalje usmjerava na pravi put.

Ostaje neizmjerna tuga i bol za tobom. Voljeće te zauvijek i čuvati od zaborava

Tvoji KECO, BLAŽO, NIKOLA, TAMARA I MILICA

DARINKU – DARKU ĆETKOVIĆ

Dana 24. januara 2000 godine… Hladna januarska noć odnijela je zauvijek našu majku. Počivaj u miru, draga majko, a mi gajimo najljepše uspomene na tebe. Tvoje KĆERKE i UNUCI

Godina dana je od smrti naše voljene

KSENIJE Radovana LEKIĆ

Draga majko, s ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomene na tvoju iskrenu i veliku ljubav i tople riječi koje si imala za sve nas. Puno nam nedostaješ... Počivaj u miru s anđelima

Godina dana je od smrti

RUMICE Radovana MRVALJEVIĆ rođena KLIKOVAC

Nema riječi koje mogu opisati koliko svima nama nedostaješ. Uskraćeni smo za ljubav i pažnju koju si nam pružala. Tvoja iskrenost, poštenje, snaga, požrtvovanost i dobrota su osobine koje su te krasile i činile posebnom

Hvala za sve

24.

Ove godine navršava se 10 godina od kad nijesu sa nama naši

Dana 27. januara 2015 prerano nas je napustio naš

1622

MILISAV – MIGO Savov MILAČIĆ 1952–2015.

Dana 16. maja 2015 prepuklo je srce majci

MILKI Savovoj MILAČIĆ 1926–2015

PORODICA

Vrijeme prolazi ali sjećanja na Vas ni najmanje ne blijede. Ponosni smo na Vaše djelo i neizmjerno zahvalni za sve što ste učinili za nas. Počivajte u miru i neka Vam je vječna slava i hvala

PORODICA

1564

Godina dana je od smrti naše drage i voljene majke, svekrve i babe

KSENIJE LEKIĆ

U nedjelju 26. januara 2025 godine u 10 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću u selu Komarno.

1606

Godina je dana otkako si me napustio, SINE Nemam riječi da izrazim moju majčinsku bol. Samo ja znam kako se osjećam. Tješim se da si na boljem mjestu. Čuvam te od zaborava.

Tvoja majka MILEVA

Tvoji sinovi ZORAN i KOSTA sa porodicama

1608 Moj sestriću, IVICA Brankov KRIVOKAPIĆ 1981–2024

Tvoja ćerka ZORICA sa porodicom 1607

Dana 27. januara navršava se najbolnija godina otkako nije sa nama naš voljeni

IVICA Brankov KRIVOKAPIĆ

Voljeni naš, godina tuge i praznine u našim srcima. I dalje nijesmo svjesni da te nema. Ostaje nam vječna bol i žal za tvojim prerano ugašenim životom. Nećemo te zaboraviti. Porodica će 26. januara u 10 časova posjetiti tvoju vječnu kuću.

Tvoji: otac BRANKO, majka MILEVA, brat JOVO i sestra DIANA KRIVOKAPIĆ

Tuga i bol za tobom ne prestaju. Nikada nećemo zaboraviti tvoju dobrotu i tvoj plemeniti lik. Počivaj u miru. Tvoj ujak MILAN sa porodicom

Prolazi za mene najbolnija godina, BRATE

Žao mi je što nijesmo imali priliku da se ispričamo posljednji put. Nijesam znala da se te noći nećeš vratiti. Ostaje mi samo ovaj način da ti uputim poneku riječ da znaš da mi nedostaješ.

Sestra DIANA

Sjećanje na našu majku

Petak, 24. januar 2025.

Prošlo je četrdeset dana od kad nas je napustila naša voljena

VIDOSAVA KRIVOKAPIĆ

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Počivaj u miru.

Tvoji najdraži: sin DUŠKO, ćerka NADA, snaha STEFANIJA, unučad: ANA, MIRKO i MARKO

Mila

ŠAKI

Nijedan oblak za ovih 365 dana nije zaklonio zrake kojima nas griješ… U srcima čuvamo tvoju dobrotu i snažne uspomene koje čine da živiš u svakoj našoj priči i svemu što se zove ljubav i poštovanje. Neka nam te anđeli čuvaju.

BILJA, ZOKI, FILIP, LANA i KSENIJA

Draga MAJKO

Nikada neću zaboraviti tvoju dobrotu i plemenitost. Zauvijek ćeš biti u mom srcu.

RADI

1623

Tužno sjećanje na naše najmilije

28. 1. 2007 – 28. 1. 2025 4. 2. 2022 – 4. 2. 2025

DALIBOR – DAKA BOŽIDAR BOROZAN

Život bez vas je bolan. Uspomene i sjećanja na vas su vječna... Vaši VESNA, PEĐA i ANA

1649

Tužno sjećanje 24. 1. 1982. – 24. 1. 2025. PERICA Đonov POPOVIĆ

Sjećanje na tebe jače je od vremena.

Tvoji: sin IVAN i brat BRACO POPOVIĆ sa porodicama

ŠAKICE

Nosimo te kao fini raspored nježnosti u zlatnom okviru slika koje imaju počasno mjesto.

Naša si asocijacija na blagost, nježnost, ljubav. Na dom.

Na tvoje Banjane, Ulcinj, Istanbul

Na miris nedjeljnog ručka koji se miješa s razbacanim osmijesima i vinom iz Građana. Nosimo te poput malog zvjezdanog broša u koji toliko ljubavi staje.

Nedostaješ

1551

Ružo moja,

BILJA, LJILJA, DUŠKA i DUŠKO

BAKICE

Uvijek si me gledala srcem i razumjela bolje nego iko. Tvoje srce znalo je da pronađe mene čak i u tišini. Već godinu dana anđeli te čuvaju, a ja sam ponosna što si baš ti bila i ostala moja baka. Zauvijek u mom srcu, Tvoja IRINA

1553

DUŠKA, IRINA I RANKO 1554

Teško se naviknuti da te nema, nedostaješ nam puno, ali ti živiš kroz najljepša sjećanja na tebe. DUŠKO, ZORICA, DANILO i MONIKA 1552

Moja, ŠAKI

Prošla je godina dana otkako te nema, a svaki dan osjetimo koliko nam nedostaješ. Nedostaju nam naša putovanja, tvoje oduševljenje novim mjestima, ljetovanja na moru. Sjećam se naših večeri na terasi, kada smo uz kaficu pričali o svemu, i kako su ti trenuci donosili posebnu radost. Nedostaješ nam, ali znam da negdje putuješ i dalje, pod nekom novom zvijezdom gledajući nas sa neba i šaljući nam ljubav. Volimo te.

I prolaze tako dani. Jesenja svitanja i pospane zimske večeri. Znaš li, bako, živimo od mnoštva uspomena. Sjećamo se one pedaline na moru. I smijeha do suza. I one čaše u Tirani. Radosti. Tvojih zagrljaja. Prolaze dani Prolazi i život Volimo te.

LJILJA, AJA, BORIS i SLOBO

Našoj

1550

Naša

Petak, 24. januar 2025.

Navršava se pola godine otkad nam je srca pokidao naš voljeni i neprežaljeni

IVAN Milanov ŠUŠKAVČEVIĆ 1977–2024.

Dragi Ivane,

Teški su i bolni dani bez tebe. Ostavio si nam tugu za vječitog saputnika. Počivaj u miru, rano naša i ponosu naš.

U nedjelju 26. januara u 10 časova, održaćemo polugodišnji pomen, na groblju kod crkve Svete Petke u Golubovcima.

OŽALOŠĆENI:

otac MILAN, majka SLAVKA – BULA, ćerka SIMONA, supruga SLAĐANA, sestra NATAŠA MARKUŠ sa porodicom, brat NEDELJKO sa porodicom i ostala brojna rodbina 1657

1658

Pola godine je bola i nevjerice

Teško je živjeti sa istinom da nijesi više sa nama

DRAGAN NIKČEVIĆ sa porodicom

NATAŠA BURZANOVIĆ

Nedostaješ, mnogo mi nedostaješ, sestro moja mila.

ANĐELA

Dana 31. januara 2025 navršava se godinu dana od kad nije sa nama naša voljena majka i baba

JELENA Veselina LAKIĆEVIĆ

U neprebolu za tobom, majko, živimo od uspomena na srećne dane. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava. Grlimo te u mislima i snovima, svom dušom, zauvijek. Obavještavamo rodbinu, rođake, kumove i prijatelje da ćemo u nedjelju 26 januara u 10 sati posjetiti njenu vječnu kuću.

TVOJA PORODICA

Prošlo je tužnih 6 mjeseci otkako nijesi sa nama

MARKO ŽIVKOVIĆ

Vrijeme koje je prošlo niti vrijeme koje će doći ne može zacijeliti ranu koju si napravio svojim odlaskom. S ljubavlju Te se sjećamo, s ponosom o tebi pričamo, u u srcima te čuvamo. Voli te beskrajno tvoja sestra

NEVENA sa porodicom

1644 24. 1. 2020 – 24. 1. 2025

BORO TURČINOVIĆ

Pet godina otkako si nas napustio. Bole kao i prvog dana, uvijek si u našim mislima i pričama. Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao. Voli te

TVOJA PORODICA

MIGO

Petak, 24. januar 2025.

Danas se navršava šest mjeseci bez našeg voljenog

PETRA Draganovog PEKIĆA

U treptaju oka prošlo nam je 6 mjeseci bez tvog nježnog pogleda, dječačkog osmijeha i toplog zagrljaja.

Prođoše prvi praznici bez tebe, razorili su dušu, samo je sjećanje na tebe utjehu pružilo.

Peki, držimo se zajedno, dušu nam liječe anđeli koje si ostavio za sobom.

Osjetimo te i vidimo svakog dana kroz Andrijin zagrljaj, Lenin pogled i Mihajlov osmijeh.

Tu si oduvijek i zauvijek, u svakoj pori naših života.

Dok je nas, biće i tebe.

Zauvijek neutješni, SAMO TVOJI

TVOJA PORODICA

Šest mjeseci bez našeg

Vrijeme prolazi, ali bol i tuga zbog tvog iznenadnog odlaska, ne jenjavaju. Nema odgovora zašto je tvoje veliko srce tog kobnog jutra moralo da stane. S tobom je otišao i dio nas. Nedostaješ nam …

brate

PETAR PEKIĆ

Pola godine se pitam da li znaš koliko si bio voljen. Pola godine se pitam kome si trebao više nego nama?

Vrijeme nekako prolazi, a ova bol za tobom nikada neće. Tu si i dalje, u svakom udahu i izdahu, u svakom otkucaju mog srca.

Vjerujem da imamo više vremena u nekom drugom životu. Voli te tvoja sestra zauvijek. Tvoj Beko.

BILJA i JELENA 1577

1633

Dana 30. januara navršava se godinu dana od smrti oca i đeda

MILIVOJA ĐURETIĆA

Porodica će 25. januara posjetiti njegovu vječnu kuću.

Tvojim odlaskom ostala je velika praznina u našim srcima i sve više nam nedostaješ. Sjećanje na tebe je odnio dio našeg života u kojem ćeš kroz mnogo lijepih uspomena živjeti sa nama i biti čuvan od zaborava.

Sestra IVANA sa porodicom

Sjećanje na drage roditelje PEJOVIĆ