Dnevni list Pobjeda 22.02.2022.

Utorak, 22. februar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20210 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Tužilaštvo pokrenulo izviđaj radi provjere navodne zloupotrebe službenog položaja zaposlenih CKB koji su sa računa klijenata skinuli 14 miliona eura

Predsjednik SNP-a privodi kraju konsultacije sa opštinskim odborima svoje stranke, ostalo još dva odbora

Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo je juče izviđaj i izuzelo dokumentaciju CKB radi provjere navodne zloupotrebe službenog položaja zaposlenih koji su skinuli više miliona eura sa računa 200 klijenata.

Prema informacijama Pobjede, specijalni državni tužilac Saša Čađenović počeće narednih dana saslušanje zaposlenih CKB banke.

Uprava banke podnijela je tokom vikenda krivične prijave Upravi policije i SDT-u nakon što je internim kontrolama utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je dvoje zaposlenih u dužem vremenskom periodu, zloupotrebom službenog položaja u privrednom poslovanju, prisvojilo više miliona eura sa računa oko 200 klijenata.

Prema informacijama Pobjede, u filijali u Baru je tokom deset godina sa računa klijenata banke skinuto pet miliona eura, dok su devet miliona prisvojili zaposleni u jednoj podgoričkoj filijali.

STR. 5.

Nezvanične informacije Pobjede govore da bi SNP-u trebalo da pripadne minimum pet ministarskih mjesta uključujući i funkciju predsjednika parlamenta. Dio opozicije, pak, ne želi da da podršku Jokoviću zbog njegovog javnog protivljenja da se smijeni Aleksa Bečić, pa je kandidat za tu funkciju potpredsjednica SNP-a Danijela Đurović STR. 3.

Predsjednik Milo Đukanović u Briselu razgovarao sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom i generalnim sekretarom Evropske službe za vanjske poslove Stefanom Saninom

USIJANJE: Predsjednik Rusije potpisao dekret o priznanju nezavisnosti Donjecka i Luganska

Tuča u OŠ „Blažo Jokov Orlandić“ u Baru

Putin naredio slanje vojske na istok Ukrajine!

Prioritet vlasti deblokada zastoja u pregovorima sa EU

RIA NOVOSTI

STR. 18.

Učenik devetog razreda lakše povrijeđen

STR. 10.

GREŠKA KURIRA ILI POLITIČKA IGRA: Doskorašnji glavni specijalni tužilac još nije primio pismenu odluku o razrješenju i ne može da pokrene upravni spor D. MALIDŽAN

Pet miliona prisvojili u Baru, devet u Podgorici

D. MALIDŽAN

Joković tražio od Ure konkretnu ponudu za manjinsku vladu

STR. 2.

Katnić: Tužilački savjet postupio nezakonito

STR. 7.

2

Politika

Utorak, 22. februar 2022.

Predsjednik Milo Đukanović u Briselu razgovarao sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom i generalnim sekretarom Evropske službe za vanjske poslove Stefanom Saninom

Prioritet vlasti deblokada zastoja u pregovorima sa EU PODGORICA – Deblokada zastoja u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom, koji se uglavnom vezuje za poglavlje 23, biće prvi prioritet ukupne vlasti u Crnoj Gori, poručio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

Nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, on je kazao da očekuje da bi Crna Gora u vrlo dogledno vrijeme mogla da dobije novu vladu i da će ona biti promoter politike evropskih integracija.

– Očekujem da će to biti politika kontinuiteta sa strateškim kursom kojim se Crna Gora kreće prethodnih 25 godina – naveo je Đukanović. Čak ni eksperiment sa Vladom, ističe predsjednik naše države, koja je nedavno izgubila povjerenje u parlamentu, nije mogao da dovede u pitanje takvu stratešku orijentaciju Crne Gore.

Najavio je da će narednih dana posjetiti prijestonice još nekih evropskih država.

Ta aktivnost, kako je dodao Đukanović, ima dva cilja, da približimo političke i društvene procese koji se odvijaju u Crnoj Gori našim evropskim sagovornici-

ma i da nastavimo vrlo značajne razgovore na temu evropske perspektive Zapadnog Balkana.

Mišelu je, kako je rekao, predstavio kako se odvija proces konsolidacije vlasti u Crnoj Gori nakon smjene dosadašnje vlade.

– Ovdje sam detaljnije razgovarao o presjeku pregovaračkog procesa između naše zemlje i EU i najavio da će prvi prioritet ukupne vlasti u Crnoj Gori u narednom periodu biti deblokada tog zastoja, koji se uglavnom vezuje za poglavlje 23 – naveo je Đukanović.

On je kazao da je cilj da se nakon toga intenzivira pregovarački proces - proces zatvaranja poglavlja i na taj način stvore pretpostavke za dogledno ostvarivanje cilja, a to je članstvo Crne Gore u EU. – Mišelu sam ukazao da je današnje stanje u regionu lošije nego prije nekoliko godina. Da smo prije samo nekolike godine o Zapadnom Balkanu govorili jedino u kontekstu brzine procesa pridruživanja EU, da smo se, nažalost, tokom posljednje godine vratili temi stabilnosti kao, da kažem, tradicionalno najaktuelnijoj temi u našem regionu

Milo Đukanović i Šarl Mišel

– rekao je Đukanović.

Ukazao je na uzroke tih retrogradnih procesa, na izostanak dovoljno aktivne politike proširenja od EU i s druge strane na posljedice tog poremećaja na ge-

opolitičkoj sceni koji je doveo do malignog uticaja trećih strana sa platformi koje su definitivno antievropske. Đukanović je rekao da je, nažalost, Zapadni Balkan još podo-

ban ambijent za djelovanje takvih malignih politika.

– Nažalost, uspijeva se na neki način osujetiti dobar tempo kretanja naših država ka EU i to dovodi do izvjesnog zastoja i do

Đukanović: Najrealnije da će se postići konsenzus oko manjinske vlade Predsjednik naše države Milo Đukanović poručio je da je u Crnoj Gori važno pronaći rješenje oko kojeg je moguć konsenzus, da bi se stvorili uslovi da se država usredsredi na političke prioritete, od kojih je prvi deblokada pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom.

Najrealnije je u ovom trenutku, smatra on, da će biti postignut konsenzus oko

manjinske vlade. Đukanović je novinarima u Briselu kazao da očekuje finalne informacije o ishodu pregovora u vezi sa formiranjem manjinske vlade.

– Očekujem finalne informacije o sadržini sadašnjih razgovora među potencijalnim akterima manjinske vlade, da bih onda mogao stupiti na scenu i organizovati pregovore sa svim par-

lamentarnim strankama da testiramo to, ali i druga rješenja koja bi vodila do izlaska iz institucionalne krize – rekao je Đukanović.

Kako je kazao, ukoliko ne bude saglasnosti oko manjinske vlade, postoje druge opcije.

– Za mene je uvijek prvo pitanje organizovanja prijevremenih parlamentarnih izbora, a ako ni to ne bude rješenje,

ulazi se u scenario neke prelazne, tehničke vlade, koja bi značila da sve parlamentarne partije imaju predstavnike u njoj – naveo je Đukanović.

Ta vlada, kako je kazao, ima samo jedan zadatak - da ažurira izborno zakonodavstvo, usaglasi ga sa preporukama OEBS-a, ODIHR-a i Savjeta Evrope i da se u najkraćem vremenu dođe do parlamentarnih izbora.

daljeg gubitka vremena i do daljeg zaostajanja naših država za evropskim nivoom ekonomskog i demokratskog razvoja – ocijenio je Đukanović.

Prema njegovim riječima, to je nešto što mora biti inspiracija za EU i NATO, kao ključnog partnera na evroatlantskom prostoru i sa tih adresa mora se jasnije čuti poruka da je to zona evropskih i evroatlantskih vrijednosti i da se mora poštedjeti od malignih uticaja kojim se u osnovi podriva stabilnost i jedinstvo Evrope.

- Za Evropsku uniju važna je činjenica da Crna Gora ostaje na evropskom kursu – kazao je generalni sekretar Evropske službe za vanjske poslove Stefan Sanino na sastanku sa predsjednikom Đukanovićem.

Sanino je istakao da nemaju nikakav problem i da će bez oklijevanja raditi sa novom vladom koja je na evropskom kursu.

– Naglasio je da je za EU važna činjenica da Crna Gora ostaje na evropskom kursu i da će biti više nego zadovoljni da sarađuju sa vladom koja će biti evropska i posvećena reformama – kaže se u saopštenju.

Sanino je dodao da je u kontekstu komplikovanih prilika u regionu još važnije da Crna Gora nastavi da predstavlja element mira i stabilnosti. Đukanović je istakao da očekuje da će zemlja dobiti novu vladu koja će biti mnogo više usredsređena na pregovarački proces, što je apsolutni prioritet za novu izvršnu vlast. Đukanović je, kako je saopšteno, podijelio zabrinutost zbog pogoršanja situacije u regionu.R. P.

Odgođen treći sastanak odbornika Fronta, Demokrata i Prave Budva o prevazilaženju političke krize u Budvi

DF ne da Carevića, danas novi pokušaj dogovora

BUDVA – Sastanak predstavnika opštinskih odbora Demokratskog fronta, Demokrata i Prave Crne Gore, na kome su juče trebali da budu nastavljeni pregovori o prevazilaženju aktuelne političke krize u Budvi, odgođen je za danas zbog spriječenosti pojedinih odbornika da na njemu učestvuju, potvrđeno je Pobjedi.

Odbornici Fronta, Demokrata i Prave Budve do sada su održali dvije runde pregovora, ali bez konkretnog dogovora o načinu izlaska iz političke krize koja već pola godine potresa metropolu crnogorskog turizma.

Posljednji sastanak održan je u petak, a Pobjedi je iz više izvora uključenih u pregovore saopštilo da su Demokratska Crna Gora i Prava Budva ostali pri ranijem zahtjevu da se, u cilju uspostavljanja normalnog funkcionisanja lokalne uprave, sa čelnih

pozicija Opštine i Skupštine opštine povuku funkcioneri Demokratskog fronta Marko Carević i Demokrata Krsto Radović.

Demokratski front, sa druge strane, to ne prihvata kao rješenje i insistira na tome da se lokalni parlament odblokira. Stav Fronta je da je u Budvi na sceni parlamentarna kriza jer parlament ne funkcioniše, dok izvršna vlast radi.

Za taj politički savez prihvatljiv je samo dio tog zahtijeva, koji se odnosi na to da predsjednik SO Krsto Radović podnese ostavku na tu funkciju, ali ne i to da sa funkcije ode i Carević.

Politička kriza u Budvi uslijedila je odmah nakon lokalnih izbora 30. avgusta 2020. godine, jer predstavnici vladajuće većine nijesu uspjeli da dogovore formiranje koalicije.

Zbog nezasijedanja Skupštine opštine Budva duže od pola go-

Zgrada Opštine Budva

dine, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija nedavno je izdalo preporuku da se do 25. februara održi sjednica lokalnog parlamenta i ti-

me izbjegne primjena instituta kojim Vlada raspušta lokalni parlament čiju funkciju, do konstituisanja novog, obavlja odbor povjerenika koji imenuje Vlada.

Izvor Pobjede, blizak prvom čovjeku Opštine Marku Careviću, vjeruje da do toga ipak neće doći i da će Radović do petka sazvati sjednicu SO i to sa tačkom dnev-

nog reda perifernog karaktera, samo kako bi Demokrate u Budvi izbjegle odgovornost i eventualne optužbe za izdaju izborne volje građana, protiv čega se bore na državnom nivou.

– Ja mislim da je ovo samo njihova predstava za javnost, jer oni ne žele da se dogovore. Njima Budva trenutno, zbog svega što se dešava na državnom nivou i pozivanja ljudi na ulice, predstavlja problem, jer bi bilo neprincipijelno da u Budvi prekrajaju izbornu volju, a na republičkom nivou se bore protiv toga. Mislim da njima samo treba pauza od šest mjeseci. Vjerujem da će se održati neka sjednica Skupštine, oko nekog pitanja koje nije krucijalno poput usvajanja budžeta. Demokrate bi time mogle da se opravdaju pred crnogorskom javnošću. A da je tu volja za nekim dogovorom, ja je ne prepoznajem – zaključio je naš izvor. Đ. Ć.

Politika

Utorak, 22. februar 2022.

Predsjednik SNP-a privodi kraju konsultacije sa opštinskim odborima svoje stranke, ostalo još dva odbora

Joković tražio od Ure konkretnu ponudu za manjinsku vladu Nezvanične informacije Pobjede govore da bi SNP-u trebalo da pripadne minimum pet ministarskih mjesta uključujući i funkciju predsjednika parlamenta. Dio opozicije pak ne želi da da podršku Jokoviću zbog njegovog javnog protivljenja da se smijeni Aleksa Bečić, pa je kandidat za tu funkciju potpredsjednica SNP-a Danijela Đurović DAN.CO.ME

PODGORICA - Predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković tražio je od predsjednika Ure Dritana Abazovića konkretnu ponudu za SNP o ulasku te partije u manjinsku vladu koju bi predstavio na Glavnom odboru svoje stranke, saznaje Pobjeda.

Da bi odluka bila donešena po Statutu te partije, neophodna je dvotrećinska većina svih članova, što je veliki izazov za Jokovića imajući u vidu protivljenje određenog broja odbora koji traže dogovor u okviru parlamentarne većine od 30. avgusta.

– Joković je na konsultacijama sa predstavnicima Ure kazao da SNP hoće tačno da zna o čemu će odlučivati GO uključujući i konkretnu ponudu – rekao je izvor Pobjede. Predsjednik SNPa juče nije odgovarao na telefonske pozive Pobjede.

U pitanju je, kako tvrdi izvor, manevar Jokovića kako bi suzbio protivljenja unutar svoje stranke, jer mu dio baze pod pritiskom djelova Crkve Srbije i ANB-a ne želi bilo kakav aranžman sa DPS-om, ali ni sa manjinama jer traže dogovor u okviru većine od 30. avgusta. Joković je prethodne dvije sedmice obišao gotovo sve odbore i ostala su mu još dva.

Nezvanične informacije Pobjede govore da bi SNP-u trebalo da pripadne minimum pet ministarskih mjesta uključujući i funkciju predsjednika parlamenta. Dio opozicije pak ne že-

li da da podršku Jokoviću zbog njegovog javnog protivljenja da se smijeni Aleksa Bečić, pa je kandidat za tu funkciju potpredsjednica SNP-a Danijela Đurović.

Joković je, prema saznanjima Pobjede, u pokušaju da ubijedi svoje opštinske odbore aktivistima i članovima saopštio da je ,,iscrpljena mogućnost da se napravi dogovor u okviru parlamentarrne većine od 30. avgusta

i da se mora nalaziti drugo rješenje“.

– Ideja o organizovanju izbora najbrže vraća DPS na vlast. Traženje rješenja u okviru postojeće parlamentarne većine nije u saglasnosti sa potpisanim sporazumom Bečića, Krivokapića i Abazovića jer je predviđeno obavezno učešće manjina – citirao je izvor Pobjede Jokovićeve riječi.

Joković je ranije, u izjavi za Po-

bjedu, istakao da o konceptu manjinske vlade mogu odlučivati onda kada njeno formiranje bude izvjesno.

– I kada se stvori mogućnost i budemo znali ko bi tu vladu, na koji način i kako podržao, što bi bili njeni prioriteti i kakvo bi eventualno učešće SNP-a bilo u toj vladi. Prije toga mi ne možemo ni o čemu odlučivati – rekao je tada Joković.

N. ZEČEVIĆ

Danas sastanak Predsjedništva SNP-a i potpisnika Memoranduma Sastanak Predsjedništva SNP-a na kojem će biti određen termin održavanja sjednice Glavnog odbora održaće se danas, potvrdio je Pobjedi poslanik te stranke Dragan Ivanović.

Na sjednici Glavnog odbora trebalo bi da se donese konačna odluka o učešću SNP-a u manjinskoj vladi, a Ivanović je kazao da njihovo članstvo o tome ima različita mišljenja.

- Mislim da postoji raspoloženje,

ali evo, nijesmo ni mi iz vrha partije u potpunosti opredijeljeni. I mi sagledavamo sve detalje oko sastavljanja jedne takve vlade, šta to nosi, kakav je teret za partiju, koliko će, ako uđe u tu priču, imati mandata – istakao je Ivanović.

Sastanci koji su održani sa predstavnicima Ure, rekao je, bili su tehničke prirode, jer čekaju na odluku Glavnog odbora.

– Mi ne čekamo da bismo izbjegavali nekakvu priču, ali nemamo

potvrdu i bilo bi ružno da ozbiljni ljudi dogovaraju prije toga. Sve ostalo će se brzo dogovoriti – istakao je Ivanović.

Za danas je najavljen i sastanak potpisnika Memoranduma, ali još nije poznata forma sastanka da li će da bude zvaničan ili u formi konsultacija koje već traju nedjeŽ.Z. ljama.

Lider Demokrata ne vjeruje u koncept manjinske vlade

Bečić: Ne može biti vlasti bez DPS-a ako odluke zavise od njihove volje PODGORICA - Lider Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić rekao je da predlagači ideje o manjinskoj vladi moraju odgovoriti na pitanje kako mogu da vrše vlast bez DPS-a

REAGOVANJA: Kako teku pregovori o manjinskoj vladi

Abazović: Ako bude mudrosti, brzo ćemo sastaviti vladu

PODGORICA – Predsjednik Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović ocijenio je da će „ukoliko bude bilo mudrosti“, brzo sastaviti vladu, ali i da im, ako u tome ne uspiju, kao jedina opcija ostaje da vrate mandat građanima kako bi oni na izborima odlučili ko će upravljati Crnom Gorom u narednom periodu.

On je, u intervjuu za Hrvatsku radio-televiziju, kazao da je normalno što postoje nesporazumi sa onima sa kojima pregovara o manjinskoj vladi, jer, kako je rekao, razmišljaju na različite načine.

DEMOKRATSKO SAZRIJEVANJE

- Mislim da naše društvo demokratski sazrijeva, da se ta dinamika nije ubrzala koliko bismo mi ili ja lično željeli. Osjećam da se pravi napredak i vjerujem da, bez obzira na naše razlike, konačno možemo da postignemo dogovor – istakao je Abazović.

Upitan zbog čega je došlo do zastoja, iako je bilo najavljeno da će ga predsjednik Crne Gore Milo Đukanović imenovati za mandatara, kazao je da ,,nije neko ko ima ekskluzivno pravo da dobije manda“t.

- Mi nudimo neki koncept, svi neka rade u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima, to važi i za predsjednika države. Ako ima nekom drugom da da mandat, neka ga da. Ako misli da nikom ne treba dati mandat, i to je možda neko rješenje, ići će se na izbore – istakao je Abazović uz ocjenu da kod drugih ne prepoznaje inicijativu.

Komentarisao je i uticaj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na Crnu Goru i kazao da on ima svoje političke favorite, Demokratski front, ali i rekao da to nije razlog što ovaj politički savez neće ući u vladu.

PRIJEDLOG

Dritan Abazović i Vladimir Joković

ako im svako kadrovsko rješenje koje prolazi kroz parlament, svako ministarsko postavljenje, svaka odluka, zavisi od volje Demokratske partije socijalista.

On je za Parlamentarni kanal Javnog servisa upozorio da bi to bila vlada na daljinsko upravljanje DPS-a.

– Ako dođe do formiranja tog koncepta koji su proklamo-

vali, to znači da bi DPS činio dvije trećine nove parlamentarne većine. Recite mi kako da vrše vlast bez DPS-a ako im svako kadrovsko rješenje koje prolazi kroz parlament, svako ministarsko postavljenje, svaka odluka, zavisi od volje DPS-a. To je klasična vlada na daljinsko upravljanje DPS-a – rekao je Bečić.

R. P.

3

Na konstataciju Abazovića da nema ekskluzivno pravo na mandatarsko mjesto, reagovao je jedan od funkcionera DF-a Slaven Radunović koji je upitao da li bi Ura podržala mandatara tehničke vlade koji bi mogao da obezbijedi podršku ostalih stranaka parlamentarne većine, kao i partija manjina.

– Stalno se ponavlja kako niko drugi ne nudi rješenje. Evo, ima i druga ponuda. I to ponuda koja podrazumijeva poštovanje izborne volje građana da DPS ne učestvuje u vlasti, a da se priključe manjine – napisao je Radunović na Tviteru.

Odgovorio mu je potpredsjednik Ure Miloš Konatar poručivši da bi oni podržali kandidata DF-a i Demokrata koji bi imao podršku 49 poslanika, uključujući i predstavnike manjinskih naroda, i koji bi pomirio građane i odblokirao evropski put Crne Gore.

- Naravno, jasno je da Ura ne može podržati bilo koga ko desničari i prednjači u radikalizmu ovih dana. Nama trebaju pomirenje i napredak, a ne dodatne podjele – napisao je Konatar na Tviteru.

Reagovao je i lider Albanske alternative Nik Đeljošaj koji je istakao da se danima licitira sa podrškom manjina, a sada i sa pozivom podrške nekom potencijalnom mandataru za sastav nove vlade.

- Jasno i javno smo iznijeli našu podršku da mandat za sastav evropske vlade od nas je za Dritana Abazovića. I sada samo čekamo poštovanje ustavne procedure - istakao je Đeljošaj.

Juče se oglasio i portparol Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić koji je reagovao na izjavu potpredsjednice Ure Jovane Marović koja je ponovila da im je neprihvatljivo učešće DPS-a u izvršnoj vlasti i da to dovoljno govori o tome što misle o reformama u toj partiji.

Nikolić joj je poručio da formiranje manjinske vlade zavisi isključivo od 30 poslanika DPS-LP, bez čijih glasova, kako je rekao, nema i neće biti stabilne i evropske parlamentarne većine.

- I bez čijih glasova u Skupštini neće biti usvojen niti jedan jedini prijedlog koji dolazi iz Vlade. Dakle, gospođo Marović, buduća vlada i sve njene odluke zavise u potpunosti od nas - baš ovakvih kakvi jesmo – naglasio je Nikolić. Ž. ZVICER

Adžić: Trenutno samo Abazović ima podršku 41 poslanika Potpredsjednik Građanskog pokreta Ura Filip Adžić kazao je za RTCG da u ovom trenutku jedino Dritan Abazović ima podršku 41 poslanika za sastav nove manjinske vlade.

-Mislim da trenutno samo Dritan Abazović ima potreban 41 mandat, ali i više, da sastavi novu većinu, zbog toga i insistiramo na našem modelu - kazao je Adžić.

On kaže da sa sigurnošću može saopštiti da imaju potrebnu većinu da formiraju vladu.

-To nije ključni cilj ove vlade, ključni cilj je da mi dobijemo 49 i više mandata kako bi odblokirali EU put Crne Gore, stabilizovali zemlju, smirili situaciju i doveli do potrebnog političkog konsenzusa - zaključio je Adžić.

4

Politika

Utorak, 22. februar 2022.

Bjelopoljac protiv kojeg je pokrenuto više krivičnih postupaka i koji je preko vladinog Programa stručnog osposobljavanja dobio posao u Centru bezbjednosti Bijelo Polje, ipak, neće biti angažovan

Rakočević: Ustaški mediji na prvu su „uspjeli“ Ovaj visokoškolac, koji je službu želio da počne u policiji, u septembru prošle godine je na svojoj stranici INFO – 050, u kojoj objavljuje informacije iz Bijelog Polja, targetirao sugrađane koji su bili na građanskom protestu na Cetinju 3, 4. i 5. septembra. Objavljivao je njihove fotografije i imena, porodične prilike, podatke gdje rade, ko im je familija, ali i sve druge informacije do kojih je mogao doći PODGORICA – Aktivista Demokratskog fronta Radovan Rakočević iz Bijelog Polja, čovjek protiv kojeg je inicirano više krivičnih postupaka zbog raznih izgreda neće biti angažovan u Centru bezbjednosti Bijelo Polje iako je u decembru bio na spisku visokoškolaca koji će pripravnički staž, u okviru vladinog Programa stručnog osposobljavanja, odraditi u ovoj ustanovi.

Rakočević je na svom Fejsbuk profilu objavio da je zvanično obaviješten da nije prošao bezbjednosne provjere.

- Ustaški mediji iz Crne Gore koji su pisali danima o meni zbog mog ustavnog prava, a to je pravo na rad, su na prvu ,,uspjeli“. Ovim putem obavještavam, da nisam započeo pripravnički u CB - Bijelo Polje (što mi Ustav Crne Gore garantuje). Iz Uprave policije Crne Gore nakon mjesec dana zavlačenja i čekanja i neprofesionalnog odnosa pojedinih

Stav

» Piše: Prof. dr Mihailo BURIĆ, redovni član DANU „Nova Crna Gora“ stvorena je jednog 30. avgusta. Kako i gdje, to je opštepoznato. „Nova Crna Gora“ se veoma različito doživljava, između onih koji su je stvorili i onih koji trpe rezultat njenog stvaranja. Tragični rezultat našeg djelovanja ipak je potpuno vidljiv - to su aktuelni sukobi (koje zovemo podjele), laži, podmetanja i mržnja, kao osnovni sadržaji našeg života..

Ali, ONI rekoše - moraćete se VI naviknuti na ovu novu Crnu Goru. Ima li političara nove Crne Gore, koji dnevno stalno ne povalja da sve što rade - rade za narod i za dobro građana. Ili, pojednostavljeno rečeno - mi političari sve ove muke trpimo zbog vas građana. Od kada se ovako počelo pričati i živjeti u ,,novoj Crnoj Gori“ stvarno je osvježilo, zar ne? Ipak, građani sve više postavljaju pitanje iz poznate TV emisije: Što radite ovo ljudi, bre?

U ,,novoj Crnoj Gori“ imamo ,,mnogo para u budžetu“, a to do sada nikada nijesmo imali. Do-

službenika koji su ostali nijemi na dopise, mejlove i tel. pozive, dobio sam najzad telefonski poziv od gosp. Elmire Kraje da moj Ugovor neće biti potpisan, jer je vršena temeljna provjera moje biografije i ministar (Sekulović) neće potpisati Ugovor – napisao je on.

Konstatovao je dalje: „Toliko o pravdi i poštovanju osnovnih ljudskih prava koje promovišu ljudi Dritana Abazovića“.

- Ja odustati neću, biću što sam bio, niko me ne može promijeniti. Živjelo moje milo Srpstvo, živjeli svi dobri i pošteni ljudi – napisao je Rakočević.

Uslijedili su komentari podrške, sa nizom uvreda, pogotovo na račun Abazovića i porukama kako je „srpstvo ugroženo“.

Ovaj visokoškolac, koji je službu želio da počne u policiji u septembru prošle godine, na svojoj stranici INFO – 050, u kojoj objavljuje informacije iz Bijelog Polja, targetirao je sugrađane koji su bili na građanskom protestu na Cetinju 3, 4. i 5. sep-

tembra. Objavljivao je njihove fotografije i imena, porodične prilike, podatke gdje rade, ko im je familija, ali i sve druge informacije do kojih je mogao doći.

Crtanje meta ovim ljudima,

koje je, čak i starije sugrađane, karakterisao kao huligane, Rakočević je pravdao navodima kako samo služi narodu. Osobe koje je targetirao danima su bile meta užasnih napada,

uvreda, govora mržnje, prijetnji na društvenim mrežama.

- Uprkos prijetnjama, otkrivamo imena sugrađana koji su spremni da napadaju Cetinjski manastir – istrajavao je tada Rakočević na svojoj stranici, a nakon što je dio javnosti oštro reagovao na to što targetira sugrađane.

Pobjedi su u decembru u Upravi policije rekli da i oni imaju informaciju da je Rakočević dobio posao kod njih, ali su bili kategorični da ga nijesu zaposlili oni, već da ih je zapao kroz Program stručnog osposobljavanja koji vodi Uprava za kadrove.

Kazali su i da će neke korake preduzeti nakon 15. januara.

- Odluka MUP-a Crne Gore da dozvoli da jedan od pripravnika u ovoj veoma važnoj instituciji bude neko ko je više puta pozivan u policiju da da izjavu

nakon brojnih istupa, neko ko je prepoznat kao osoba koja svojim ponašanjem ugrožava multietnički sklad u Bijelom Polju, je za nevjerovati. Nažalost, to može da dozvoli samo aktuelna vlast – saopštili su tada Pobjedi iz Bošnjačke stranke.

Istakli su i da „oni koji su svojim postupcima pokazali da ne baštine ideje multietičnosti, dijaloga, suživota, ne zaslužuju da budu dio važnih institucija“.

Bjelopoljsko tužilaštvo, nakon Rakočevićevih objava o njegovim sugrađanima koji su bili na Cetinju i Belvederu u septembru, nije našlo za shodno da reaguje, uz objašnjenje da nema „osnova sumnje da je izvršeno određeno krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“.

U policiji, prema zakonskim normama, ne mogu da budu zapošljene osobe sa krivičnim dosijeima, a osim toga ova služba mora da bude depolitizovana, tako da Rakočević, kao vrlo agilan i aktivan član Demokratskog fronta, nije ispunjavao kriterijume za angažovanje u CB Podgorica.

Osim što je prepoznat po širenju govora mržnje prema jednoj etničkoj zajednici, Rakočević je fanatični podržavalac Crkve Srbije, bio je učesnik protestnih litija koje je ova vjerska zajednica organizovala ranije, vjeruje da je Kosovo Srbija, a navijač je srpske reprezentacije...

Pobjeda je u decembru objavila da je više građana Bijelog Polja tražilo prijem kod načelnika Centra bezbjednosti Radovana Tončića kako bi iskazali protest zbog prijema Rakočevića u ovu službu.

K. KRSMANOVIĆ

Što je nama „nova Crna Gora“ dala bri narod se pita kako su zarađene te velike pare, odnosno iz kojih su prihoda. Ako je po onome što se zna, to je iz pozajmljenih para. Ili, ljepše rečeno iz ,,Evrope sad“, jer plate ne smiju doživjeti pad. Malo je nezgodno što je rast cijena poništio porast plata, ali se to sve amortizuje projektom ,,nove Crne Gore“.

Ostaje, međutim, pitanje, što kad se potroše pozajmljene pare? Pa, dobri narod će razumjeti da možemo pozajmiti ponovo i napuniti budžet.

ŠTO RADITE, BRE?

Jednom reče poslanik Skupštine Crne Gore, da je jedan ministar (kojeg on naziva apostol) uzeo proviziju od osam meleona eura iz Trebinja, koristeći tajno i dobro organizovano zaduženje države Crne Gore, a pozajmljeno je svega oko blizu milijarde eura. Ministar se nije trudio mnogo da ubijedi narod da nije uzeo proviziju, ali zato dobri narod osta zbunjen. Govori li istinu poslanik ili apostol-ministar? Mislite da ovo nije moguće? Pa i nije moguće, oni kažu i ne lažu, samo što se eto to stvarno desilo. Pa kad se pomjeraju brda mislima, neka bude još jedan zaštitni znak ,,nove Crne Gore“.

Otvaraju se auto-putevi, skijališta - Bože, kako su uspješni ljudi

,,nove Crne Gore“. Ko je planirao, počeo i ostvario projekte, to baš i nije bitno da se zna, važno je ko ih otvara. Pa, ljudi, bre, ovo je ,,nova Crna Gora“.

Posebno je interesantna stalno rabljena ,,izdaja u novoj Crnoj Gori“. Dvije partije na Cetinju se svade ko će dobiti koje radno mjesto u vlasti. Ali, sve im je oprošteno jer oni to rade samo zbog dobra građana. Teško je proniknuti u novu ideologiju SDP-a, ,,bijelog na crno“ i ,,nacije koja je naš mir“. Nezgodno je što ispada da su djelovanja u suprotnosti sa žestokim izjavama o dobru građana. Najteže prolazi ,,bijelo na crno“, dok se ,,nacija je naš mir“ još dobro snalazi - po principu pa nije to do nas no do njih. Tako je ,,bijelo na crno“ izdajnik za svoje aktuelne partnere, ako pođe sa DPS-om, jer tako krši dogovoreno. Sa druge strane, opet su izdajnici ako pođu sa partijama koje, ajde blago rečeno, Crnu Goru ne vole, iako drugačije zbore.

Pravo na samostalno glasanje poslanika u Skupštini Crne Gore prema svojem uvjerenju nešto ne paše našoj vrsti demokratije. U ,,novoj Crnoj Gori“ se izgleda mora glasati onako kako jedna partija naredi drugoj, to je neki novi oblik uređenja u našoj novoj državi.

OĆEMO LI SE JOŠ ĆERATI?

A što bi sa onim ,,Ne damo svetinje“ i čije su svetinje stvarno u ,,novoj Crnoj Gori“? Litije su označile ,,novu Crnu Goru“ sa glavnom porukom da crnogorski manastiri i crkve (time valjda i groblja) ne pripadaju Crnoj Gori, već Crkvi Srbije. Da li je to neka nebuloza, ne treba uopšte objašnjavati?

Prosto zato što postoje valjda dokumenta o tome što je čije.

Tako da se ovdje evidentno radi o nasilnom otimanju između Crkve Srbije i Države Crne Gore. Ali je sigurno da će ovaj crkveni, nacionalni, politički, ekonomski, osvajački fenomen (ko li kome otima svetinje) biti dio istorijske, naučne i pravne literature, kao rijedak primjer u svijetu.

Evo će neko, vjerovali ili ne, da blokira čak i novu državu Crnu Goru, a kako još ne znamo.

Treba li očekivati Rakovića sa svih 7,5 meleona napadača?

Blokirati državu je stvarno posebna patologija, slična onoj ,,Ćeraćemo se još“. Oćemo li? Za dobro građana sve, pa i ,,Ćeraćemo se još“. Pa neka neko kaže da nije lijepo u novoj osvježenoj Crnoj Gori, na koju se moramo navići. Bojati se da ćemo se prije toga morati navići jedni na druge, što po jednoj varijanti može biti dobro, a po

drugoj, ne daj bože, opasno. Što mislite da li ima neko ko baš mora da mrzi zemlju u kojoj je rođen? Tu pomaže izjava Mahatme Gandija: ,,Najopasniji neprijatelj nije kolonizator i okupator, već vaš sunarodnik koga hrani okupator“. U Njegoševom prevodu to znači: ,,Ne bojim se ja vražjega kota, neka ga je ka na gori lista, no se bojim od zla domaćega“. Mržnja postade osnovni sadržaj života u ,,novoj Crnoj Gori“, toliko da je ne poželite ovako osvježenu, koliko god ko zamjerio na tome.

Ima li Crnogoraca u ,,novoj Crnoj Gori“? To im neko drugi mora objasniti, jer se oni sami nešto teško snalaze oko toga. Vuk Drašković veli: ,,Ta zemlja se zvala Crna Gora, nije Srbija, Crnogorci su sebe nazivali Crnogorci, nijesu Srbi, crnogorska vojska se zvala crnogorska nije srpska, Crnogorska crkva se zvala Crnogorska nije Srpska“. Očigledno da i Vuku nešto nije jasno! Pa i Njegoš je unio zabunu zboreći da se Crna Gora ne boji Nemanja (okupirao 1219. godine prvu crnogorsku državu Duklju), ni Murata ni Napoleona. Još je povećao zabunu time što u njegovom passeportu piše - nacionalnost Crnogorac (ko ne vjeruje

neka pročita). U tom smislu dosta netaktičan je ispao i mitropolit Vasilije Petrović, koji u ,,Istoriji o Crnoj Gori“ piše: ,,Crnogorci od svojih saveznika Srba, turskih podanika, bjehu ostavljeni, a pored toga Turcima zajedno na Crnogorce pođoše u rat Hercegovci, kojima Turci nikad ne dozvoljavaju da nose oružje, osim kad idu u rat protiv Crne Gore“. I knjaz Nikola je unio dodatnu zbrku izjavom: ,,Ko Crnogorstvu ne bio vjeran Bogom i ljudima svuđ bio ćeran“. A već Crkva Srbije, Crnogorska pravoslavna crkva, Raković, Bećković, Šešelj. Pa se čudite što se Crnogorcima teško snaći?!

Komplikuju i neki aktuelni ,,naši“. Poznati političar, tako, nedavno izjavi: ,,Do sada sam se pisao kao Crnogorac, a od sada ću da se pišem Srbin“. Bože, koja muka na ljude oko toga, a lako bismo mogli maknuti, izvinite na izrazu, tu glupavu aktivnost u ,,novoj Crnoj Gori“. Vrlo jednostavno: ko hoće da pređe iz Srba u Crnogorce, ili iz Crnogoraca u Srbe, to tretirati kao njihovo elementarno pravo, a tako i aktuelni popis gubi na težini.

Kako sad da nam ovo sve bude razumljivo u ,,novoj Crnoj Gori“. Bi li pomogla poruka – što radite ljudi, bre?

Ekonomija

Utorak, 22. februar 2022.

5

Tužilaštvo pokrenulo izviđaj radi provjere navodne zloupotrebe službenog položaja zaposlenih CKB koji su sa računa klijenata skinuli 14 miliona eura PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo je juče izviđaj i izuzelo dokumentaciju CKB radi provjere navodne zloupotrebe službenog položaja zaposlenih koji su skinuli više miliona eura sa računa 200 klijenata.

ISTRAGA

Prema informacijama Pobjede, specijalni državni tužilac Saša Čađenović počeće narednih dana saslušanje zaposlenih CKB banke. Provjerava se da li je navodna zloupotreba pričinjena u jednoj ili više filijala najveće banke u zemlji, a još nije poznat tačan iznos novca koji je nestao sa računa klijenata CKB-a.

Uprava banke podnijela je tokom vikenda krivične prijave Upravi policije i SDT-u nakon što je internim kontrolama utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je dvoje zaposlenih u dužem vremenskom periodu, zloupotrebom službenog položaja u privrednom poslovanju, prisvojilo više miliona eura sa računa oko 200 klijenata.

Prema informacijama Pobjede, u filijali u Baru je tokom deset godina sa računa klijenata banke skinuto pet miliona eura, dok su devet miliona prisvojili zaposleni u jednoj podgoričkoj filijali.

CKB je 3. februara obavijestila javnost da je podnijela krivičnu prijavu protiv bivše direktorice barske filijale u Ulici Maršala Tita Marije MilikićVujović zbog moguće zloupotrebe službenog položaja.

Pet miliona prisvojili u Baru, devet u Podgorici Iz Centralne banke juče je saopšteno da utvrđuju kako je došlo do navodnog ugrožavanja interesa 200 klijenata najveće banke u zemlji, dok je SDT izuzelo dokumentaciju Tada je rečeno da je istom krivičnom prijavom obuhvaćen i dio zaposlenih u ovoj filijali.

Iz Centralne banke (CBCG) juče je saopšteno da preduzimaju sve radnje kako bi se utvrdili propusti u organizaciji i funkcionisanju sistema internih kontrola CKB koji su rezultirali navodnom zloupotrebom službenog položaja zaposlenih, te istakli da poslovanje banke nije ugroženo.

- Potencijalna zloupotreba službenog položaja dijela zaposlenih, odnosno potencijalna šteta prouzrokovana po banku, po navedenom osnovu, neće na materijalno značajan način uticati na stabilnost poslovanja banke. CBCG je u kontinuiranoj komunikaciji sa bankom informisana o radnjama koje banka preduzima u vezi sa uzrocima i obimom navedene zloupotrebe - kazali

M-tel pripremio novu ponudu paketa za korisnike satelitske televizije

M-tel CG

Prvih šest mjeseci pretplata euro PODGORICA – M-tel je pripremio novu ponudu za korisnike satelitske televizije, koji im omogućavaju i dodatne telekomunikacione usluge. Od sada korisnik dobija na jednom računu više usluga, a prvih šest mjeseci plaća samo euro pretplatu koji god m:SAT paket da odabere, saopšteno je iz M-tela.

- U ponudi je novi mSAT duo paket, koji predstavlja kombinaciju televizije i internet usluga i to 152 TV kanala, od kojih je 19 HD i neograničen internet sa 50 GB po maksimalnoj brzini. Prvih šest mjeseci pretplata je euro, a potom 14,9 eura mjesečno – navodi se u saopštenju.

Novost u ponudi je i mSAT trio paket, koji predstavlja kombinaciju televizije, interneta i mobilne telefonije.

- Prvih šest mjeseci pretplata je jedan, a nakon toga 22,9 eura mjesečno. U okviru pretplate korisnik dobija 152 TV kanala, neograničen internet od 100 GB po maksimalnoj brzini, neograničene minute u M-tel mreži, 200 minuta ka drugim mrežama u Crnoj Gori, neograničene SMS poruke ka svim mrežama u Crnoj Gori i deset GB mobilnog interneta – kaže se u saopštenju.

Jedino korisnici ovog kanala dobijaju 11 RTS i 14 Arena TV kanala, od kojih je osam HD. Ponuda važi uz ugovor na 24 mjeseca.

S. P.

su iz vrhovne monetarne institucije.

CBCG

CBCG juče nije odgovorila na pitanja Pobjede kada su posljednji put kontrolisali CKB banku, jesu li tom prilikom ustanovljene nepravilnosti, te kada im je saopšteno da su radnici banke otuđili novac sa računa klijenata. Oni nijesu odgovorili ni da li ovaj slučaj pokazuje da ne treba štedjeti u bankama na crnogorskom tržištu, ali su u saopštenju koje su poslali svim medijima istakli da u kontinuitetu vrše posrednu i neposrednu kontrolu poslovanja banaka u Crnoj Gori, uključujući i CKB, kao sistemski važnu banku.

- CKB je po svim pokazateljima poslovanja najveća banka u Crnoj Gori i u skladu sa rezultatima posredne i neposredne

Poslovnica CKB u Baru

kontrole, njeno poslovanje je stabilno, uz parametre kapitalizovanosti i likvidnosti koji su znatno iznad zakonom propisanog minimuma. Banke kao privredna društva i zaposleni u njoj su prilikom poslovanja svjesni obaveze postupanja u skladu sa zakonom i eventualne krivičnopravne odgovornosti u konkretnom slučaju – naveli su u CBCG. Navedena zloupotreba službenog položaja, kako tvrde u

CBCG, predstavlja izolovan slučaj, koji ni na koji način ne može i ne treba da utiče na povjerenje klijenata u stabilnost i sigurnost poslovanja banaka, posebno imajući u vidu da sva potencijalna šteta pada na teret banke.

- Uloga CBCG je da svojim aktivnostima obezbijedi da sve poslovne banke u Crnoj Gori imaju dovoljno kapitala da mogu podnijeti ovakve incidente.

Dakle, u konkretnom slučaju, uprava CKB je već najavila da je donijela odluku o namirenju svih deponenata, što znači da ni jedan klijent neće trpjeti štetu - zaključili su u CBCG. Iz CKB su prethodno saopštili da lično kontaktiraju sa svim klijentima kojima su ugroženi interesi, informišući ih o utvrđenim činjenicama, te naglasili da će im šteta biti u potpunosti nadoknađena.

B. D.

Iz bjelopoljske kompanije poručuju da im imponuje pažnja investitora

Još nema ugovora o prodaji Francinih marketa PODGORICA - Nakon objavljivanja informacije u medijima da su prodati supermarketi Franca Merkatoru CG, želimo da obavijestimo javnost da je taj navod netačan, rečeno je Pobjedi iz France.

Iz te bjelopoljske kompanije, koja je u vlasništvu Hilmija France, navode da za tu firmu, kao za sve uspješne kompanije, postoji interesovanje investitora.

- Imponuje nam da naši proizvodi i usluge zavređuju pažnju investitora, no do danas nikakvih konkretnih predugovora ili ugovora o preuzimanju ili prodaji nije bilo. Uobičajeno je da se razgovara sa onima koji se interesuju za partnerstvo, prodaju dijela ili cjelokupnog

biznisa, pa u ovome ne vidimo ništa spektakularno – kazali su iz France Pobjedi i dodali da će obavijestiti javnost blagovremeno, ukoliko dođe do bilo kakve promjene u vlasničkoj ili imovinskoj strukturi kompanije.

- Mi smo ozbiljno preduzeće, prisutni 32 godine na crnogorskom tržištu i sve što radimo je u interesu kompanije i zaposlenih – poručili su iz France.

Istakli su da su posebno ponosni na činjenicu da predstavljaju jedan od najznačajnijih proizvodnih centara u Crnoj Gori, čiji su proizvodi zastupljeni na tržištu regiona i zemalja Evropske unije.

- Sve poslovne aktivnosti će i ubuduće biti usmjerene na očuvanju i razvoju poslova-

nja kompanije, zaštiti interesa 1.500 zaposlenih, unapređenju odnosa sa kooperantima i ostalim poslovnim partnerima – rekli su iz France.

I iz Merkatora CG, u sklopu koje posluju Idea prodavnice, saopšteno je da će o svim značajnim poslovnim aktivnostima blagovremeno informisati svoje potrošače i širu javnost.

Tvrde da neće komentarisati aktuelne navode o potencijalnim akvizicijama i širenju mreže.

- Strategija širenja maloprodajne mreže ostaje jedan od ključnih pravaca budućeg razvoja kompanije. Jasna vizija uz nova ulaganja, jačanje ponude, podsticanje domaće proizvodnje, društveno-odgovorne i ostale aktivnosti pred-

Hilmija Franca

stavljaju mjeru uspješnosti Merkatora CG – zaključuju i podsjećaju da su dio Fortenova grupe, koja zapošljava 50.000 ljudi i ostvaruje približno pet milijardi eura prihoda na 2.600 prodajnih mjesta na pet tržišta regije. Merkator CG posluje od 2007. godine, prisutan je u 19 opština, ima 125 prodavnica i 1.500 zaposlenih.

S. P.

Iz Pošte Crne Gore upozorili korisnike

Ne nasjedajte na poruke od nepoznatih pošiljalaca PODGORICA - Pošta Crne Gore obavještava svoje korisnike da ne nasjedaju na poruke koje im ovih dana stižu od nepoznatih pošiljalaca, a u kojima se od njih zahtijeva da popune

anketu kako bi dobili nagradu, a zatim i da ostave podatke sa kreditne kartice.

- Pošta CG nije pošiljalac ovih poruka. Zbog mogućnosti da se prouzrokuje izvjesna šte-

ta korisnicima, molimo ih da SMS poruke ne uzimaju kao relevantan izvor informisanja i da validnost sličnih poruka provjere kod operatera u našoj najbližoj poslovnici – kaže se u saopštenju.

Navode da su slične zloupotrebe loga i imena Pošte CG u posljednje vrijeme sve učestalije i ističe da će, kao odgovorna kompanija, preduzeti sve neophodne korake kako bi spriječila prevare.

S. P.

6

Ekonomija

Utorak, 22. februar 2022.

Bivši radnici KAP-a se ponovo okupili ispred Vlade, sada traže uplatu beneficiranog staža

Najavili da će štrajkovati sa porodicama

Izraelci kupili šoping mol za 95 miliona eura

Ova vlada se predstavila kao vlada socijalne pravde, a građani su na ulici. Ovo je peti put da premijeru šaljemo dopis, a on se ne oglašava. Iako je EPCG obećala da će pomoći, mi smo na ulici – naveo je Branko Odović

PODGORICA – Nakon jučerašnjeg dvoipočasovnog protesta bivših radnika KAP-a ispred Vlade, kada su predali zahtjev za sastanak odlazećem premijeru Zdravku Krivokapiću, obratio im se ministar finansija Milojko Spajić navodeći da nije nadležan za njihov slučaj, ali da će sa kolegama vidjeti u čemu je problem.

Obećao je da će tražiti da iz Vlade javno objasne što se može uraditi u slučaju radnika KAP-a koji traže da im se uplate doprinosi za beneficirani radni staž.

Predstavnicima radnika je prije dvije sedmice potpredsjednik Vlade Dritan Abazović obećao da će preduzeti sve zakonske korake. Kako se od tog sastanka ništa nije desilo, oni su se juče okupili i najavili svakodnevne proteste.

– Mi drugu opciju nemamo.

Institucije sistema su zakazale i ništa ne funkcioniše. Ova vlada se predstavila kao vlada socijalne pravde, a građani su na ulici. Ovo je peti put da premijeru šaljemo dopis, a on se ne oglašava. Iako je EPCG obećala da će pomoći, mi smo na ulici – naveo je Branko Odović i naveo da se radi o 145 ljudi koji su stekli uslov za penziju, dok beneficije nijesu uplaćivane za ukupno 360 ljudi.

– Okupljaćemo se sa porodicama i nećemo slati djecu u školu. Mi smo ili radnici i ne, kako se u javnosti provlači Uniproma, već države, jer je naš poslodavac bila Vlada – naveo je

Protest radnika KAP-a

Odović i naglasio da su i prije i poslije stečaja radili na istim radnim mjestima za koje je predviđen beneficirani radni staž.

– Očekujemo da institucije riješe naš problem, jer su one i zakazale – istakao je Odović, dok je njegov kolega Dejan Ušćumlić kao krivce za ovu situaciju označio bivšeg sindikalca Rada Krivokapića, stečajnog upravnika Veselina Perišića i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

– To su grobari radnika Crne Gore, to treba da se kaže. Kada je uveden stečaj 2013, bivša vlast je tražila da sindikat bude treći glas kako bi sklonili Ruse

i država preuzela KAP. Tada su nam obećali pare iz stambenog fonda koje su uzete sa računa.

Njih trojica su izigrali radnike, jer su nam obećali i stambene kredite i otpremnine, a 1,5 miliona su skinuli sa našeg računa i stavili u stečajnu masu. To je nenamjensko trošenje sredstava što je krivično djelo. Kada su Rusi bili vlasnici, preko KAP-a su se prale pare, pa sada neka se Abazović time zabavi, jer je on glavni za korupciju – poručio je Ušćumlić dodajući da se neće micati, pa makar morali da upadaju u zgradu Vlade.

Predsjednik Sindikalne organizacije Radoman Minić je kazao da ne bi trebalo da budu

socijalni slučajevi, već da im se omogući da zasluženo odu u penziju.

– Poslodavac, ko god da je, država ili privatnik, bio je dužan da uplati na svaku godinu pola godine za beneficirani radni staž, ali nažalost od 2006. do gašenja KAP-a krajem prošle godine to nije urađeno – poručio je Minić.

U dopisu koji potpisuje Minić, a koji su predali na prijavnici Vlade za premijera, navodi da im je Perišić potraživanja svrstao u treći isplatni red, što nikada ne mogu naplatiti te da im zajedno sa Privrednim sudom negira pravo na beneficije od uvođenja stečaja.

M. Lk.

Sastanak UPCG sa grupacijom malih prehrambenih objekata

Nove povoljnosti za korisnike Crnogorskog Telekoma

PODGORICA – Neradna nedjelja uvedena je nasuprot volji velikog dijela trgovaca, pa ova odluka mora biti što prije revidirana i izmijenjena kako bi se odgovorilo realnim potrebama poslodavaca i zaposlenih, imajući u vidu skori početak ljetne sezone – zaključeno je na sastanku predstavnika Unije poslodavaca i grupacije malih prehrambenih objekata.

Iz Unije su kazali da se ovim pitanjem bave otkada je neradna nedjelja uvedena 2019. godine, da su podnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti te zakonske odredbe i veći broj inicijativa da se ona promijeni, navodeći da je to istovremeno u interesu i poslodavaca i zaposlenih i države. Očekuju da će se ovo pitanje razmatrati kroz tripartitni socijalni dijalog između poslodavaca, zaposlenih i Vlade.

Predstavnici malih trgovina su ukazali na uporednu praksu EU, posebno u Sloveniji, gdje je trgovačkim objektima manjim od 100 kvadrata dozvoljeno da rade nedjeljom, uz angažovanje radnika koji nijesu stalno zaposleni kod njih.

R. E.

PODGORICA - Kućni internet do 500 Mbps na optici, otključani TV kanali šest mjeseci, Ekstra TV na drugom televizoru u kući, neke su od povoljnosti koje očekuju korisnike Telekom Ekstra trio paketa, a novim korisnicima će dati i 50 odsto popusta na pretplatu ili poklon telefon – poručili su iz Crnogorskog Telekoma.

Novi i korisnici koji do kraja aprila produže ugovor na poklon dobijaju WiFi pojačivač signala ili besplatni mobilni internet sa 10 GB mjesečno i bežični 4G WiFi mobilni ruter. Telekom će obezbijediti besplatnu opremu i Ekstra TV pretplatu za drugi uređaj tokom trajanja ugovora. Nove korisnike očekuje šestomjesečna duplo niža pretplata za Ekstra trio M paket, dok će tromjesečni popust imati novi korisnici jednog od ova dva servisa.

- Za korisnike Ekstra trio paketa na optici predviđeno je povećanje brzine interneta do 500/50 Mbps, 200/20 Mbps ili 100/10 Mbps, u zavisnosti od paketa - Ekstra trio XL, L ili M, kao i od dostupne infrastrukture i tehničkih mogućnosti priključka – navode iz Telekoma i napominju da promotivna ponuda traje do kraja aprila, a da će ruteri i poklon telefoni biti dostupni dok traju zalihe. R. E.

Problem neradne Obezbijeđeni popusti i pokloni nedjelje riješiti prije ljeta

Delta siti treći put promijenio vlasnika PODGORICA – Izraelska kompanija BIG šoping centers preuzela je Delta siti mol u Podgorici, koji je tako treći put dobio novog vlasnika.

Izvršni direktor BIG šoping centers Hej Galis izjavio je da nastavljaju s kupovinom strateških nekretnina u regionu, u skladu sa strategijom širenja kompanije na Balkan i Istočnu Evropu. Delta siti Podgorica je, kako dodaje, jedan od najmoćnijih komercijalnih objekata na Balkanu.

- U potpunosti je iznajmljen i mnogi vodeći međunarodni trgovački lanci su zainteresovani da se pridruže - navodi Galis.

Filijala CEE-BIG BV, koja je u 95 odsto vlasništvu BIG-a, potpisala je ugovor o kupovini Delta sitija za 95 miliona eura, od čega će 57 miliona biti finansirano kreditom.

Dosadašnji vlasnik Delta sitija bio je Histed iz Velike Britanije, u većinskom vlasništvu juž-

noafričkog fonda za ulaganja u nekretnine Hiprop investments.

Histed je 1. decembra prošle godine objavio da je prodao Delta siti mol u Beogradu Balkans Real estejt BV, podružnici u potpunom vlasništvu holandskog Centurion venture kapitala i da je primio 115 miliona eura gotovinskog prihoda od dezinvestiranja imovine.

Južnoafrički fond je kupio beogradski i podgorički šoping mol 2016. godine za 202,8 miliona eura od beogradskog biznismena Miroslava Miškovića, vlasnika Delta holdinga. Za beogradski šoping mol je plaćeno 127,8 miliona, a za podgorički 75 miliona eura.

Mišković je na ovoj transakciji zaradio 38 miliona. Podgorički Delta siti otvoren je 2008. godine i na površini od 48.000 kvadrata ima oko 75 lokala u kojima je zaposleno 1.200 ljudi.

S. P.

Novi servis Hipotekarne banke

Telefon kao POS terminal

PODGORICA – Hipotekarna banka je ponudila firmama aplikaciju koja omogućava da njihov mobilni telefon postane POS terminal za plaćanje karticama i mobilnim novčanikom.

Ovo rješenje, nastalo u saradnji sa Masterkardom i Vizom, namijenjeno je unapređenju poslovanja malih i srednjih preduzeća i registrovanih preduzetnika, bez obzira na djelatnost, a aplikacija je jednostavna za korišćenje, jer nema potrebe za dodatnim aparatima, osim telefona ili tableta.

- MojPOS omogućava primanje uplata karticom ili mobilnim novčanicima, bilo kad i bilo gdje. Ova aplikacija dovešće do unapređenja poslovanja i povećanja prodaje, jer naplata nikada nije bila jednostavnija, brža

i sigurnija. Ovo je još jedan korak ka digitalnoj transformaciji, a u narednom periodu od Hipotekarne banke korisnici mogu očekivati još inovativnih servisa, na obostranu korist i zadovoljstvo - kazala je članica Upravnog odbora Hipotekarne banke Ana Golubović.

Aplikaciju mogu koristiti vodoinstalateri, električari, frizeri i drugi preduzetnici čije su usluge do sada uglavnom plaćane u gotovini. Zainteresovani privrednici zahtjev mogu podnijeti putem sajta Hipotekarne banke, a oni koji se prijave za servis MojPOS biće oslobođeni naknade za prvih šest mjeseci korišćenja aplikacije.

Za preuzimanje aplikacije potreban je WI-FI internet, mobilni Android uređaj v 5.0 ili više, NFC funkcionalnost i pristup Google play store prodavnici.

R. E.

Kursna lista USD

1.13380

CHF

1.03870

JPY

130.20000

AUD

1.57510

GBP

0.83298

CAD

1.44540

Društvo

Utorak, 22. februar 2022.

7

GREŠKA KURIRA ILI POLITIČKA IGRA: Doskorašnji glavni specijalni tužilac još nije primio pismenu odluku o razrješenju i ne može da pokrene upravni spor

Katnić: Tužilački savjet postupio nezakonito

- Razlog za ovakvo postupanje TS je vrlo jednostavan. „Ekspresnim“ izborom novog GST-a obesmislila bi se moja eventualna tužba Upravnom sudu Crne Gore za poništenje odluke Tužilačkog u Službenom listu Crne Gore savjeta o prestanku Tokom sjednice TS-a prošlog četvrtka, a na insistiranje predstavnika Vlade iako je oglas za izbor novog GST-a munjevitom brzinom moje funkcije s u tom tijelu, državnog sekretara u Ministarstvu pravde Andrije Milovića i u Službenom listu obzirom na to da bi podršku članova iz reda uglednih pravnika, i pored upozorenja predsjednice objavljen Crne Gore br.8/22-Oglasni u slučaju da se novi Savjeta v.d. VDT-a Maje Jovanović da procedura nalaže usvajanje plana prije dio od 18. 2. 2022. godine. Da bi GST izabere prije javnost Crne Gore provjerila oglašavanja, većinom od šest glasova je odlučeno da „zbog hitnosti postupka ove moje tvrdnje, a i ja sa tom okončanja upravnog istom javnošću, predsjednici spora pred Upravnim za izbor novog GST“ javni konkurs bude raspisan odmah Tužilačkog savjeta, v.d. VDT- sudom Crne Gore, ova To je, kako navodi Katnić, i a Maje Jovanović, dana 18. 2.

PODGORICA – Četiri dana predviđeno članom 137 Za- 2022. godine dostavio sam za- upravna stvar postala od kako je Tužilački savjet kona o državnom tužilaštvu, htjev, koji joj je uredno uručen bespredmetna, pa čak donio odluku o njegovom rakojim je propisano da ruko- istog dana, da mi hitno dostavi i u slučaju da Upravni zrješenju, doskorašnji specivodioca državnog tužilaštva u odluku Tužilačkog savjeta kojalni tužilac Milivoje Katnić sud usvoji moju tužbu slučaju odsutnosti, spriječeno- jom mi je konstatovan prestajoš nije dobio pismenu odlusti za rad ili isteka mandata za- nak funkcije – navodi Katnić u i poništi prvobitnu ku TS, nakon koje bi, kako je mjenjuje državni tužilac, koga saopštenju. najavio, mogao da pokrene odluku Tužilačkog određuje sjednica državnog Prema njegovim riječima, savjeta – navodi Katnić spor pred Upravnim sudom Crne Gore.

Iz Tužilačkog savjeta nijesu obrazložili zbog čega kasni dostava rješenja, ali su već u petak raspisali javni oglas za izbor novog specijalnog državnog tužioca.

To je bio razlog da se juče ponovo oglasi Milivoje Katnić.

-Javni oglas za izbor novog glavnog specijalnog tužioca Tužilački savjet raspisao je suprotno Zakonu o državnom tužilaštvu - ocijenio je bivši glavni specijalni tužilac, dodajući u saopštenju za javnost da mu se ,,iznova, i po ko zna koji put, krše osnovna ljudska prava radi ostvarivanja zavjereničkog nauma“.

On je objasnio da je TS postupio suprotno odredbama člana 56 Zakona o državnom tužilaštvu koji je nalagao tom tijelu da prije raspisivanja bilo kog oglasa donese novi plan slobodnih tužilačkih mjesta, s obzirom na to da je osim njemu prestala funkcija za još devet državnih tužilaca.

- Zašto je TS „požurio“ sa ras-

Milivoje Katnić

pisivanjem oglasa za izbor GST-a, iako je bio svjestan obaveze da donese plan slobodnih tužilačkih mjesta, a što je i na samoj sjednici konstatovala predsjednica tog tijela Maja Jovanović - zapitao je Katnić.

Tokom sjednice TS-a prošlog četvrtka, a na insistiranje predstavnika Vlade u tom tijelu, državnog sekretara u Ministarstvu pravde Andrije Milovića i podršku članova iz reda uglednih pravnika, i pored upozorenja predsjednice Savjeta v.d. VDT-a Maje Jovanović da procedura nalaže usvajanje plana prije oglašavanja, većinom od šest glasova je odlučeno da „zbog hitnosti

postupka za izbor novog GST“ javni konkurs bude raspisan odmah.

Jovanović je predlagala da se sjednica prekine i nastavi kao elektronska u ponedjeljak, kako bi se dao prostor Sekretarijatu TS-a da pripremi plan i kako bi se ispoštovao zakon.

Katnić je u saopštenju naveo da za hitnost u postupanju nije bilo nikakvog opravdanja, jer je sjednica Specijalnog državnog tužilaštva za 2022. godinu za njegovog zamjenika već imenovala specijalnog tužioca Sašu Čađenovića koji je, kako kaže, poslove v.d. GST-a mogao obavljati do izbora novog u redovnoj proceduri.

tužilaštva za svaku kalendarsku godinu, na prijedlog rukovodioca državnog tužilaštva.

- Razlog je vrlo jednostavan. „Ekspresnim“ izborom novog GST-a obesmislila bi se moja eventualna tužba Upravnom sudu Crne Gore za poništenje odluke Tužilačkog savjeta o prestanku moje funkcije s obzirom na to da bi u slučaju da se novi GST izabere prije okončanja upravnog spora pred Upravnim sudom Crne Gore, ova upravna stvar postala bespredmetna, pa čak i u slučaju da Upravni sud usvoji moju tužbu i poništi prvobitnu odluku Tužilačkog savjeta – navodi Katnić.

On dodaje da mu, i pored zakonske obaveze iz člana 105 Zakona o državnom tužilaštvu, još uvijek nije dostavljena odluka o prestanku tužilačke funkcije i to sve sa ciljem kako bi postupak pronalaska njegove zamjene „još više ubrzao“.

- Takva odluka nije dostavljena ni Specijalnom državnom tužilaštvu, niti je objavljena

umjesto dostavljanja pismeno izrađene odluke na koju bi mogao izjaviti žalbu i ostvariti osnovna ljudska prava zagarantovana i Evropskom konvencijom, Sekretarijat TS-a putem imejla obavještava SDT da je na sjednici TS-a utvrđen prestanak funkcije državnom tužiocu Katniću, imajući u vidu da je ispunjen uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju.

- Istovremeno, Specijalno državno tužilaštvo se obavještava da će pisano izrađena odluka biti naknadno dostavljena. Dakle, potpuno je jasno, po onoj narodnoj, „Putuj igumane, ne brini za manastir“. Iznova i po ko zna koji put krše mi se osnovna ljudska prava, a sve radi ostvarivanja gore navedenog zavjereničkog nauma – zaključuje Katnić u saopštenju.

Tužilački savjet je na sjednici 17. februara razriješio dužnosti specijalnog tužioca Milivoja Katnića iako dva upravna spora, koje je pokrenuo Katnić, nijesu okončana. Takvu odluku

kritikovala je Akcija za ljudska prava (HRA) konstatujući da je TS donio rješenje o bovšem glavnom specijalnom tužiocu koje, u upravnom postupku, nije bilo konačno.

-Smatramo da je Tužilački savjet trebalo da prekine postupak dok se na potpun način ne utvrdi činjenično stanje – istakli su iz HRA. Advokat Veselin Radulović je u izjavi za Pobjedu ocijenio da se stiče utisak da je odluka Tužilačkog savjeta imala jasan politički cilj i namjeru da se ukloni Milivoje Katnić sa pozicije glavnog specijalnog tužioca.

-Ako bilo ko smatra da je Katnić nezakonito radio, to mu dne daje opravdanje da nezakonito postupa kada je u pitanju njegov prestanak funkcije.

Možda on i nije trebalo da bude više na funkciji, ali je ključna stvar da se to odradi na zakonit način – poručio je Radulović u razgovoru za Pobjedu.

D. MIHAILOVIĆ

V.d. direktora Fonda PIO odgovorio bivšem razriješenom glavnom specijalnom tužiocu PODGORICA - Vršilac dužnosti direktora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Ranko Aligrudić odgovorio je doskorašnjem specijalnom državnom tužiocu Milivoju Katniću, koji je prethodno saopštio da je Aligrudić prevario dio članova Tužilačkog savjeta. Katnić je dao rok od tri dana da mu Fond PIO dostavi podatke- Aligrudić je pitao Katnića kakva mu je ,,ovo pravna igra sa ultimativnim rokovima od tri dana“.

- Navodite da ste dana 18. 2.

2022. dostavili Fondu i meni lično „da u roku od 3 dana utvrdi i dostavi podatke da li mi je uplaćeno penzijsko i invalidsko osiguranje za efektivni staž i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem za period mog zaposlenja od 1985. pa do 2022. godine...“, i nastavljate da „ovo Fond PIO ne može da uradi iz dva razloga: prvo što im to nije u nadležnosti, jer o tome ne vode službenu evidenciju...; i drugo, što je

Aligrudić: Kakva vam je ovo pravna igra sa ultimativnim rokovima od tri dana?

Fond PIO u uvjerenju naveo da ne može iskazati pojedinačni obračun iznosa doprinosa za staž osiguranja i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem za period 1. 9. 1985. do 11. 3. 2005“ – navodi Aligrudić u pismu.

On tvrdi da nije tačno da se Katnić svojim prvim pismom obratio Fondu PIO za bilo kakvo utvrđivanje, već samo da mu bude dostavljen taksativan prikaz po godinama za vremenski period 1985–2022.

- Koliko imate efektivnog staža osiguranja; koliko imate staža osiguranja sa uvećanim trajanjem; iznose uplaćenih poreza (?) i doprinosa za efektivni staž; iznose uplaćenih poreza (?) i doprinosa za uvećani staž. Drugo, priznajete da ste podnijeli zahtjev za ne-

Ranko Aligrudić

što što ste znali da Fond PIO ne može da uradi, navodeći za to čak dva razloga: nenadležnost i naše navode da ne možemo iskazati pojedinačan obračun iznosa doprinosa za staž osiguranja i staž sa

uvećanim trajanjem? Pitam Vas javno: Zašto ste nam onda džaba pisali pismo i tražili sve ovo od nenadležnog organa, koji Vam je jednom već odgovorio? I kakva Vam je ovo pravna igra sa ultimativnim rokovima od tri dana, sa direktivama za postupanje kako odgovoriti, i davanjem novog roka od tri dana direktoru Fonda?

Ne čini li Vam se da je ovo zamajavanje javnosti, gdje Vi i Vaš pravni tim, koristeći proceduralne mogućnosti vođenja upravnog postupka kod Fonda u upravnoj stvari utvrđivanja staža, pokušavate stvoriti privid kao da ste time već uspjeli osporiti staž pred Ministarstvom odbrane, koje je za taj staž stvarno nadležno - pita se Aligrudić u obraćanju.

On je naveo da ako je Ministar-

stvo odbrane, shodno članu 215b Zakona o PIO koji propisuje da „podatke o stažu osiguranja, zaradi i naknadi zarade za vojne osiguranike, ostvarene po propisima koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona (15. 8. 2007) Fondu obezbjeđuje organ državne uprave nadležan za poslove odbrane“ dostavilo sve podatke o Katnićevom vojnom stažu i potvrdilo da su izmireni doprinosi i za efektivan i za uvećani staž, pitanje je kakve to veze može imati Katnićev zahtjev Fondu PIO za utvrđivanje efektivnog staža i staža osiguranja sa uvećanim trajanjem za vrijeme profesionalne vojne službe sa njihovim odgovorom Tužilačkom savjetu.

On je istakao da Katnič ima staž potvrđen zvaničnim aktima od strane Ministarstva “tako da kad saberemo taj staž sa stažem utvrđenim u bazi podataka Fonda PIO, Vi na današnji dan imate 41 godinu, četiri mjeseca i 24 dana staža osiguranja.

Provjerite. Podnesite zahtjev za penziju, i testirajte nas. Javno Vam obećavam da ćete, već sjutradan po podnošenju zahtjeva, biti naš penzioner – navodi Aligrudić.

On tvrdi da niko iz Fonda PIO nije zvanično, a ni nezvanično, dao javnosti na uvid Katnićeve lične podatke, niti je Tužilačkom savjetu dostavljen akt Ministarstva odbrane, na koji su se pozvali u njihovom odgovoru.

R. D.

8

Društvo

Utorak, 22. februar 2022.

Reagovanje direktora Zoo parka i NVO Prihvatilište i oporavak životinja

Miličković: To što nemam dozvolu za neke životinje ne znači da ću ih izbaciti na ulicu

Miličković tvrdi da je direktor EPA Milan Gazdić, pred 10 punoljetnih volontera svjedoka, 18. januara ponudio da se državni problem prihvatanja zaštićenih i krijumčarenih vrsta životinja, kroz mala uložena sredstva, kod nas trajno riješi, a da to sad poriče

Politička situacija stopirala izmjene svih zakona o obraz koje, kako je planirano, treba da budu gotove do septem

Tražiće da se o moć direktora

CZIP odbacio navode o prihodima

Miljan Miličković

PODGORICA – Nije istina da ne posjedujemo dozvole za držanje divljih životinja koje se drže kod nas na imanju, a pored trajnih dozvola za držanje životinja, posjedujemo i privremenu dozvolu za zoološki vrt, koju je izdala Uprava za fitosanitarne i veterinarske poslove Crne Gore. U toj državnoj ustanovi nikad nijesmo imali nikakve vrste opstrukcija, već punu podršku za humani rad koji obavljamo, napisao je direktor Zoo parka i NVO Prihvatilište i oporavak životinja Miljan Miličković u reagovanju na navode Agencije za zaštitu životne sredine (EPA).

Miličković je kazao da je istina da nemaju dozvole za neke žvotinje, ali za to „krivi“ EPA i navodi da to ne znači da ih treba izbaciti na ulicu.

-Atraktivne životinje, kao što su kengur koji je rođen u Crnoj Gori, a čiji roditelji se u Crnoj Gori razmnožavaju već punih 20 godina, kao i vuk, kojeg je uhvatila lovačka inspekcija (u saradnji sa šinterima), u samom centru glavnog grada, pa i sova ušara, povrijeđena u krivolovu, koja je, takođe, od strane državnih inspekcija smještena kod nas, uredno su prijavljene životinje kod Agencije za zaštitu životne sredine, u zakonom predviđenom roku, ali ta institucija ne prihvata porijekla tih životinja. - poručuje Miličković.

APSURD

Kaže da je apsurdno jer je upravo inspekcija smjestila životinje u njegovo prihvatilište, jer nemaju gdje sa njima, a EPA ne priznaje njihovo porijeklo.

- U našoj ogromnoj dokumentaciji priznanja od strane države, zahvalnica i dopisa zahvalnosti za saradnju, u posjedu smo i saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine za držanje naših životinja u sklopu Zoo parka ili prihvatilišta radi prikaziva-

nja javnosti - navodi Miličković.

Ističe da je dozvole i saglasnosti koje se izdaju u Agenciji za zaštitu životne sredine morao (da bi ih dobio) tražiti uz pomoć advokata.

LIČNI INTERESI

- Jer u toj instituciji, zarad lične koristi pojedinaca, za mene su sva vrata zatvorena. Iznešena je neistina iz ove uprave i to - da naše imanje nije adekvatno za dalje angažovanje Agenciji, koja nema nikakvo rješenje punih 20 godina, iako je direktor Milan Gazdić pred 10 punoljetnih volontera svjedoka, 18. januara (u njihovom dopisu piše 13. januara, što je opet dezinformacija), ponudio da se državni problem prihvatanja zaštićenih i krijumčarenih vrsta životinja, kroz mala uložena sredstva, kod nas trajno riješi. Površina našeg imanja iznosi 150.000 kvadrata zemljišta na kojem su izgrađeni objekti, po evropskom pravilniku, za držanje i uzgoj divljači, a to je potvrdilo i više državnih komisija koje se time bave - pojasnio je Miličković.

Agencija im je, kako kaže, izdala uvjerenje, koje nijesu ni tražili, a u kome piše da „postoji potencijal za izgradnju prihvatilišta za zaštićene vrste životinja, koji bi riješio državni problem“.

- U istom nam EPA predlaže izradu elaborata za zbrinjavanje i rehabilitaciju divljih životinja u našem parku. U reagovanju EPA, koji je javnost mogla da vidi, jasno poriču sav dokazni materijal koji vam danas predajemo, zajedno uz ovo reagovanje - navodi Miličković.

Ističe da sa svim državnim inspekcijama, Ministarstvom poljoprivrede, Azilom na Koniku i „savršenim timom dobronamjernih ljudi iz Uprave za fitosanitarne i veterinarske poslove Crne Gore“ imaju odličnu saradnju u cilju unapređenja uslova dobrobiti životinja u Crnoj Gori.

- U EPA reagovanju nejasno navode podršku u vidu projekata,

Iz Centra za zaštitu ptica (CZIP) reagovali su juče, između ostalog i na navode Miljana Miličkovića, o tome koliko prihoduju zaposleni u toj NVO, te da nije tačno da je prosječna plata veća od 1.500 eura.

- Da li iz neznanja ili klasične želje za manipulacijom javnosti, Miljan Miličković zaokružuje stavku na izvodu koja se tiče troškova zarada, naknada zarada i ostalih ličnih rashoda u koju, pored neto plate, spadaju i porezi i doprinosi, honorari za eksterne saradnike, gorivo, smještaj i hranu zaposlenih. Kako i sam ima NVO koja je dobila nekoliko projekata od Ministarstva poljoprivrede, tako vjerujemo da mora znati da ovu sumu ne može prosto podijeliti sa brojem zaposlenih - pojašnjavaju u reagovanju.

Dodaju da je odbijanjem svih poreza i ostalih pripadajućih troškova koji se grupišu u ovu kategoriju prosječna neto zarada zaposlenog u 2017. godini iznosila 531,45 eura, što je tri puta manja od one za koju su javno prozvani.

Navode da je sud utvrdio i da se tek nakon 12 godina „nelegalnog držanja divljih životinja Miličković obratio zahtjevom za izdavanje dozvole“, a da je nije ni dobio i da trenutno posjeduje dozvolu za držanje određenih životinja.

- Sud je utvrdio da su tuženi (CZIP i Darko Saveljić) u medijima navodili istinu o nelegalnom držanju divljih životinja, a što je i sam tuženi potvrdio kada je kazao da je njegova greška što u početku nije čitao zakon navode iz CZIP-a.

kao da se ti projekti tiču njih, a u realnosti apsolutno nemaju nikakve veze sa njima, već sa Upravom za veterinu, koja sjajno, pošteno i po zakonu obavlja svoj dio posla. Jedina institucija, za koju ja tvrdim da je zloupotrijebljena, radi lične koristi pojedinaca, zapošljenih u istoj, u kojoj se posao ne obavlja kako treba i u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, kao i Zakonom o dobrobiti životinja jeste Agencija za zaštitu životne sredine - tvrdi Miličković.

K. J.

Vesna Bratić

PODGORICA – Kroz izmjene zakona o obrazovanju, koje su planirane da budu gotove do septembra, Sindikat prosvjete Crne Gore, između ostalog, ponudiće rješenja kojim bi se prilikom zapošljavanja u školama, ali i prilikom odabira čelnika ustanova, smanjila koncentracija moći koju trenutno imaju direktori/ice i ministarka.

Nedavno je zabilježen slučaj u podgoričkoj školi ,,21. maj“ da je komisija predložila jednog kandidata, profesora, da se zaposli, ali direktorica nije uvaži-

Stanka Vukčević

la taj prijedlog i na osnovu svog diskrecionog prava odabrala je drugog kandidata. Jer mišljenje komisije nije obavezujuće.

Slično se dešava i prilikom izbora direktora/ica škola. Komisija i nastavnička vijeća mogu da predlože kandidata, ali po zakonu je na kraju ministarka ta koja daje posljednju riječ.

Potpredsjednica Sindikata prosvjete i predsjednica Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta prof. Stanka Vukčević navodi primjer Elektrotehničke škole u Podgorici, kojom je, kako kaže, rukovodila, vrlo

sposobna osoba i čekala je da se imenuje za direktoricu. Bila je na razgovoru u Ministarstvu i sve je proteklo odlično, a kada je nastavničko vijeće trebalo da se izjasni o kandidatu za čelnika te ustanove, nešto prije početka sjednice, stigao im je dopis iz resora ministarke Vesne Bratić da su donijeli odluku da neko drugi bude direktor.

Vukčević podsjeća da je ranije školski odbor imenovao direktore, a nastavničko vijeće prije toga glasalo. Smatra da nastavnici najbolje znaju ko je najbolji kandidat za rukovodi-

Profesor ETF-a ukazuje da je jedan od mogućih razloga lošijeg poz UCG na Vebometriks listi sporna odluka rukovodstva, UCG još ne o

Iznose za nagrade sko

PODGORICA – Redovni profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore dr Veselin N. Ivanović smatra da je jedan od mogućih razloga nedavno lošijeg pozicioniranja UCG na Vebometriks listi to što je prošle godine umanjena nagrada za citate i objavljene naučne radove u međunarodnim časopisima.

On je istakao da je nedavno, 15. februara donešen novi pravilnik i da je nagrađivanje na osnovu citata izbačeno, a da su nagrade u najmanju ruku prepolovljene.

Tokom 2021. godine iznosi za ove nagrade su, ističe profesor, skoro prepolovljeni. Do tada su se nagrade obračunavale kroz 14 obračunskih koeficijenata, odnosno iznosile su oko 800 eura. Tačnije, toliko se dobijalo za više od 40 citata, a za 20 se dobijalo upola manje. A za svaki naučni rad je ponovo dodjeljivana nagrada, u zavisnosti od kategorije časopisa u kome je objavljen rad.

Vebometriks lista, koja pozicionira svjetske univerzitete

Veselin N. Ivanović

Vladimir Božović

se, s druge strane, sređivala na kraju 2021.godine.

– Umanjiti iznos za nagrađivanje, a očekivati napredak – to je kontradiktorno. Kada nagradite ljude, jasno je da će i ostali biti motivisani da rade kako bi dobili sličnu nagradu – kazao je profesor Ivanović, koji je bivši senator.

Sa UCG juče nam nijesu odgovorili na pitanja zašto je rukovodstvo Univerziteta na čelu sa rektorom prof. dr Vladimirom Božovićem prošle godine smanjilo iznose za ove nagrade i kakvog su oni stava – je li lošiji status ove visokoš-

kolske ustanove na Vebometriks rangiranju posljedica takve odluke.

NAgRADE SU I UKIDALI

Ivanović podsjeća da je za vrijeme rektora prof. Ljubiše Stankovića uvedeno nagrađivanje na UCG po osnovu publikovanih radova. Visina nagrade je zavisila od kategorije časopisa u kome je rad publikovan. To je trajalo izvjesno vrijeme i ukinuto je zbog ekonomske krize. Profesor ističe da je nakon par godina ponovo nastavljeno – nagrađivali su se po osnovu publikovanja naučnih radova u međunarodnim časopisi-

Društvo

Utorak, 22. februar 2022.

zovanju mbra

oslabi i ministra

Potpredsjednica Sindikata prosvjete Stanka Vukčević podsjeća da je ranije školski odbor imenovao direktore, a nastavničko vijeće prije toga glasalo.

Smatra da nastavnici najbolje znaju ko je najbolji kandidat za rukovodioca.

Ističe da velikim dijelom pri izboru treba da doprinesu nastavnička vijeća oca. Ističe da velikim dijelom pri izboru treba da doprinesu nastavnička vijeća.

- To ćemo da tražimo, vidjećemo hoće li biti razumijevanja – rekla je ona, dodajući da politička situacija otežava planirane izmjene zakona, odnosno da još nijesu krenuli u tu proceduru, da nijesu formirane radne grupe.

Vukčević smatra i da prilikom zapošljavanja u školama treba da postoje jasni kriterijumi.

Podsjeća, takođe, da je ranije bilo dobro rješenje da ključna odrednica prilikom odabira kandidata za profesora bude prosjek i radno iskustvo.

Predlagali su da se ponovo uvede, ali to nije uvažila ni sadašnja, ni prošla vlast. Vukčević je izričita da ako se kroz propise ne vrate ovi kriteirjumi, na konkursima će se uvijek birati kandidati na osnovu nekih procjena koje ima direktor i onda se pojavljuju problemi što se ne poštuje prijedlog komisija.

- Kada budu postojali ti krite-

rijumi, onda možemo pričati da nema političkog i drugog zapošljavanja – rekla je ona.

Predsjednik Sindikata prosvjete prof. mr Radomir Božović, sumirajući rad za tri mjeseca, saopštio je, između ostalog, da su se izborili da zaposleni koji imaju ugovor na određeno, u trajanju od mjesec, zaključe ugovor i za januar, kako bi mogli da primaju platu.

Pobjeda je nedavno pisala kako je došlo do nesporazuma u komunikaciji između Ministarstva, sindikata i pojedinih direktora, pa neki profesori nijesu dobili janurasku platu, jer su direktori tumačili da nemaju pravo na nju. Najavljeno je potom da će je dobiti u toku ili krajem mjeseca.

Božović podsjeća i da su uputili dopis svim vaspitno-obrazovnim ustanovama. Traže da ispune zakonske obaveze – da obezbijede svima obavezne ljekarske preglede, koji su predviđeni najmanje jedanput godišnje.

N. Đ.

zicioniranja odgovara

oro prepolovili ma. Nagrađivanje po osnovu citiranosti, po osnovu recenziranja i po još nekim osnovama (članstva u uredništvima međunarodnih časopisa) uvedeno je 2019. god za vrijeme rektora prof. Danila Nikolića. Tada su uvećane i nagrade koje se dobijaju po osnovu radova publikovanih u međunarodnim časopisima.

– Sada su nagrade skoro obesmišljene. Stvarao ili ne stvarao, dođe na isto. To nije dobro – istakao je profesor Ivanović.

Globalna rang lista univerziteta Vebometriks u januaru je svrstala Univerzitet Crne Gore na 1939. mjesto. Iz Centra za građansko obrazovanje nedavno je saopšteno da je ovo najgora pozicija UCG-a u odnosu na polugodišnje rezultate za prethodne dvije godine.

Sa UCG nam još nijesu odgovorili na pitanja o tome.

CGO je istakao da osim pada na generalnoj listi, bilježi se i na poljima uticajnosti, ali i otvorenosti, gdje se UCG nalazi na 4349, odnosno 1643. mjestu.

- Jedini rast postignut je na polju izvrsnosti, gdje je UCG napredovao i sada zauzima 1927.

mjesto – naveli su oni.

Dodaju da upozoravaju na negativan trend kretanja Univerziteta na mjerodavnim međunarodnim rang listama.

Na ovoj listi Univerzitet Donja Gorica zauzeo je 6742. mjesto, a Mediteran 9.442.

UpoReDba sa RegioNoM

Kada je riječ o regionu, crnogorski univerzitet je bolje pozicioniran od kosovskog i albanskog. Univerzitet u Prištini je svrstan na 4077. mjesto, a Univerzitet Tirana na 3786.

Najbolje se kotira Univerzitet Ljubljane koji se nalazi na 333. mjestu. Tu je i beogradski – na 447, potom zagrebački – na 571. Univerzitet u Sarajevu rangiran je na 1679. poziciji.

Ovo rangiranje obavlja Sajbermetriks lab, istraživačko tijelo koje radi pri Španskom nacionalnom istraživačkom savjetu iz Madrida. Prvi put obavljeno je 2004. godine i od tada se rezultati objavljuu dva puta godišnje, u januaru i julu. Lista se smatra jednom od najboljih koja obuhvata najveći broj univerziteta na svijetu.

N. Đ.

9

SKANDALOZNO: Poslanik DPS-a saopštio da je Dječji dom ostao bez dozvole za rad, a nova direktorica ukazala da je stari menadžment trebalo da podnese zahtjev

Mitrović: ,,Mladost“ nema licencu Savić: Prethodnici pogriješili

PODGORICA – Dječji dom ,,Mladost“ u Bijeloj je prvi put od osnivanja ostao bez licence za rad. To je juče saopštio poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Ivan Mitrović. On je naglasio da je ta ustanova ostala i bez mogućnosti da pruža uslugu smještaja.

Na navode Mitrovića reagovala je direktorica te ustanove Marela Savić, koja je kazala da je licenca za smještaj djece u ovu ustanovu istekla još u decembru 2021. godine, kada je na čelu te ustanove bila Vesna Zlatković. Savić je imenovana za direktoricu 13. januara ove godine i istakla je da JU Dječji dom „Mladost“ Bijela nesmetano funkcioniše.

Mitrović je u jučerašnjem saopštenju kazao „da nema kraja propustima u radu najgore Vlade u istoriji Crne Gore, a posebno resora finansija i socijalnog staranja“.

On je istakao da je, shodno Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, pružalac usluge, kako je naveo, bio obavezan da podnese zahtjev za obnavljanje licence za rad, najkasnije šest mjeseci prije isteka roka na koji je licenca izdata.

- Kako zahtjev od pružaoca usluge nije podnijet u zakonom propisanom roku, ta ustanova trenutno pruža uslugu smještaja bez licence što je u suprotnosti sa pozitivnim propisima – rekao je Mitrović.

On je upitao da li je moguće da se napravi ovakav propust i da jedina ustanova socijalnog tipa u državi, koja zbrinjava djecu lišenu roditeljskog staranja i djecu čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama obavlja, više od dva i po mjeseca, osnovnu djelatnost bez licence.

Direktorica Savić je u reagovanju kazala da je Zlatković izabrana za direktoricu u

Ivan Mitrović

Marela Savić

aprilu 2020. godine, „kao provjereni DPS kadar koga je prepoznao teren, a ova činjenica je g-dinu Ivanu Mitroviću, veoma dobro poznata“.

- Gospođa Zlatković je podnijela zahtjev za obnovu licence tek u decembru prošle godine, iako je bila u obavezi da ovu proceduru pokrene najkasnije u junu iste godine. S obzirom da imenovana nije izvršila svoju zakonsku obavezu, novi menadžment ustanove preduzima sve mjere u cilju dobijanja neophodne licence – saopštila je Savić.

Ona je kazala da je dokumentacija koju je njena prethodnica Zlatković podnijela bila nepotpuna i pogrešna, te da se na osnovu nje nije mogla izdati licenca.

- Zbog svega navedenog, nakon što sam 13. 1. 2022. godine izabrana za direktoricu

ove ustanove, kontinuirano preduzimam sve mjere i aktivnosti na prikupljanju, ispravljanju i sređivanju neophodne dokumentacije, za ove potrebe. Neophodna dokumentacija je kompletirana i narednih dana će biti upućena nadležnoj komisiji na razmatranje, nakon čega očekujem dobijanje licence – kazala je Savić.

Ona je naglasila da Ministarstvo i Dječiji dom nijesu odgovorni zbog činjenice da je licenca za smještaj u ovu ustanovu istekla.

- U tom kontekstu, izjava g-dina Mitrovića, samo je neuspio pokušaj zamjene teza i prebacivanja odgovornosti, za nerad, neznanje i manjak kompetencija, bivšeg menadžmetna ustanove, koji predstavlja „provjereni“ kadar njegove partije – zaključila je direktorica Savić.

J. M.

Na Međunarodni dan maternjeg jezika izašao prvi crnogorski Animirani bukvar, veliki poduhvat za obrazovni proces

Bukvar za očuvanje nacionalnog identiteta PODGORICA - Prvi crnogorski Animirani bukvar objavljen je juče na Međunarodni dan maternjeg jezika.

Popularni bend Magarad, koji je osmislio Studio za dizajn i animaciju Košnica, ovoga puta vodi male i velike đake kroz raspjevana slova.

Za realizaciju projekta značajnog za obrazovni proces i očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta, okupila se ekipa od 10 profesionalaca iz različitih kreativnih branši pisanja teksta i scenarija, komponovanje muzike, studijsko snimanje vokala, dizajn i vektorsko crtanje scenografije i karaktera, animaciju, sinhronizaciju, režiju, montažu, postprodukciju.

Prvi crnogorski Animirani bukvar je ugledao svjetlost dana zahvaljujući kompanijama Glosarij, Hipotekarna banka, Nova Pobjeda, Prva banka, Turistička organizacija Cetinje i Veletex Kalija, kao i velikom broju pojedinačnih donatora iz Crne Gore i dijaspore.

U saopštenju je istaknuto da je svim donatorima, kojih je bilo preko stotinu, posvećena zahvalnica u spotu kao trajna uspomena na zajednički podu-

hvat u očuvanju jezika i kulture.

- Tim se zahvaljuje i onima koji su željeli da ostanu anonimni,

kao i onima koji su podršku izrazili riječima ljubavi i podrške – piše u saopštenju. J.M.

IJZ: Evidentirano novih 185 slučajeva infekcije među 1.128 testiranih na koronu

Preminulo osam osoba PODGORICA – Od kovida-19 osam osoba je preminulo u nedjelju, dok je dijagnostikovano novih 185 slučajeva infekcije korona virusom među 1.128 testiranih, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Prema podacima IJZ-a, u Nikšiću su preminula četiri pacijenta, Bijelom Polju dva, u Podgorici i Ulcinju po jedan.

Najmlađi je imao 65, a najstariji 82 godine. Broj preminulih od kovida-19 dostigao je 2.666 od početka pandemije. IJZ je saopštio da je udio novopozitivnih među testiranima 20. februara iznosio 16,4 odsto.

Kako se navodi, u Podgorici je registrovano 70 novih slučajeva korone, Nikšiću 28, Baru 27, Ulcinju 10, Herceg Novom devet, Pljevljima osam, Budvi šest, Bijelom Polju, Kotoru, Tivtu i Tuzima po pet, Danilovgradu četiri, Rožajama dva, te Cetinju jedan. Iz Instituta su saopštili da je juče do 15 sati prijavljen oporavak kod 242 pacijenta. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, trenutno je aktivno 2.375 slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori. Prema podacima IJZ, 228.956 slučajeva infekcije novim korona virusom zabilježeno je u Crnoj Gori od marta 2020. godine. R. D.

10

Hronika

Tuča u OŠ „Blažo Jokov Orlandić“ u Baru

Utorak, 22. februar 2022.

Nastavljeno suđenje optuženima za ubistvo Stefana Šarovića 2019. godim

Šilj i Ivović negirali da su planirali likvidaciju Osnovna škola „Blažo Jokov Orlandić“

Povrijeđen učenik devetog razreda

BAR - Učenik devetog razreda lakše je povrijeđen u masovnoj tuči đaka koja se dogodila u dvorištu Osnovne škole „Blažo Jokov Orlandić“.

Kako nam je nezvanično saopšteno, u školi je došlo do svađe grupe dječaka, a jedan od njih je lakše povrijeđen.

Jedan od učenika ušao je u učionicu za vrijeme trajanja časa i verbalno provocirao učenika, a nakon toga svađu su nastavili u dvorištu škole.

Učenik devetog razreda je odvezen u Hitnu pomoć, a nakon toga je upućen na medicinski tretman u Opštu bolnicu.

Portal Bar info je objavio da su dječaci koji su učestvovali u svađi privedeni na informativni razgovor u stanicu policije Centra bezbjednosti Bar. Osnovno državno tužilaštvo u Baru prikuplja obavještenja od svih učenika koji su učestvovali u svađi, u prisustvu roditelja, nakon čega će sve dokaze proslijediti tužiocu za maloljetnike, koji će se izjasniti da li ima elemenata krivičnog djela. A. R.

Odgođeno suđenje Dejanu Šarcu za 16. maj

Naloženo novo vještačenje nesreće u kojoj je poginula Valentina Gazdić

Sa mjesta udesa

PODGORICA – Sutkinja Vesna Kovačević juče je u podgoričkom Višem sudu naložila izradu novog vještačenja saobraćajne struke u predmetu koji se vodi protiv Dejana Šarca (25) zbog izazivanja saobraćajne nesreće u kojoj je poginula Valentina Gazdić (29), kazala je za Pobjedu advokatica Tijana Živković.

Iz tog razloga, suđenje Šarcu juče je odgođeno za 16. maj do kada bi Institut Mašinskog fakulteta trebalo da sudu dostavi nalaz.

Prema nalazu, koji je izradio vještak saobraćajne struke Goran Čarapić, utvrđeno je da se poklapaju svjetlosni signali na raskrsnicama sa kojih su, svojim vozilima prije sudara, krenuli pokojna Gazdić i optuženi Šarac. Šarac se tereti da je izazvao saobraćajnu nesreću na raskrsnici Bulevara Save Kovačevića i 4. jula 2019. godine prema tvrdnjama tužilaštva, udario u vozilo ,,polo“ kojim je upravljala Gazdić, koja se kretala brzinom od 27 kilometara na čas.

Gazdićeva je zadobila teške povrede od kojih je, nakon tri dana, preminula u Kliničkom centru Crne Gore. Zorana Radulović, koja je je bila na mjestu suvozača u automobilu koji je vozila pokojna Gazdić, je prošla sa lakšim tjelesnim povredama.

Prema navodima optužnice, Šarac je oko dva časa iza ponoći, ne pridržavajući se saobraćajnih propisa, vozio ,,mercedes“ pod dejstvom kokaina, brzinom od najmanje 109,98 kilometara na čas a koja je dvostruko veća od dozvoljene brzine za naseljeno mjesto.

Viši sud je u maju 2021. godine prihvatio nagodbu Višeg državnog tužilaštva i Šarca, kojom je ovaj optuženi priznao krivicu zu zamjenu godinu i četiri mjeseca zatvorske kazne iako je zakonom predviđena kazna od dvije do 12 godina zatvora Međutim, dva mjeseca kasnije, vanraspravno vijeće Višeg suda uvažilo je žalbu porodice pokojne Valentine Gazdić i ukinulo rješenje sudije tog suda Vladimira Novovića koji je prihvatio sporazum o priznanju krivice.

Brat pokojne Valentine je na sudu, kada se razmatrao sklopljeni sporazum, kazao da je ovako dogovorena kazna uvreda za sjeni njegove sestre i cijelu njegovu porodicu.

B. R.

PODGORICA – Dušan Šilj i Nikola Ivović juče su u podgoričkom Višem sudu negirali optužbe Tužilaštva da su isplanirali likvidaciju Stefana Šarovića koji je, kako tvrde okrivljeni, iz nepoznatih razloga inicirao sukob u kome je stradao.

Prema navodima optužnice, Šilj se tereti da je zajedno sa Nikolom Ivovićem na podmukao način ubio Šarovića 6. juna 2019, kod vile ,,Akacija“ u Đenovićima.

- Okrivljeni su dolaskom u dvorište kompleksa „Akacija“, iz prethodno pripremljenog oružja, u Šarovića ispalili više hitaca, zatim su se motociklom uputili lokalnim putem i pobjegli –navodi se u optužnici.

Sa druge strane, optuženi Ivović juče je pred vijećem sutkinje Vesne Moštrokol pojasnio da je sa Šarovićem bio prijatelj i da su se tog dana susreli kako bi mu predao nekoliko komada nekorištenog oružja – duge devetke, a koje je pokojni Šarović tražio od njega da mu nabavi.

Na riječi ovog optuženog da pogleda oružje i isplati novac pokojni Šarović je ostavio ruksak sa strane i ničim izazvan

Mjesto gdje je ubijen Stefan Šarović

opsovao Ivovića.

- ,,Ajde, sad ću da isplatim tebe i tvog smrdljivog Bosanca.

Palite odavde da vam ne bi j… m…“ – kazao mi je Šarović, potegao pištolj i repetirao ga. Bio

sam zbunjen i šokiran – kazao je Ivović.

Kako je kazao ovaj optuženi, nije imao drugog izbora osim da skoči na Šarovića i otme mu oružje.

- Putem poluge uzeo sam mu pištolj. Otišao sam dva-tri koraka unazad, a on je krenuo ka meni. U bijesu što je Stefan potegao pištolj na mene opalio sam dva-tri metka prema nje-

Odgođeno suđenje petočlanoj kriminalnoj organizaciji

Grupa za planiranje likvidacije Kana 21. marta na optuženičkoj klupi PODGORICA - Početak suđenja protiv petočlane kriminalne organizacije, koja je krajem januara planirala da ubije Budvanina Marka Ljubišu Kana, koji se u policijskim evidencijama vodi kao bezbjednosno interesantna osoba, danas je u podgoričkom Višem sudu odložen za 21. mart zbog izostanka člana sudećeg vijeća.

Prema navodima optužnice, krajem januara prošle godine, smrtonosni hitac prema Kanu po nalogu izvjesnog Džonija sa Vračara trebalo je da ispali Lazar Ilić koji je u jednom od tri iznajmljena štek-stana u Budvi čekao znak za akciju od optuženog Strahinje Savića koji je bio zadužen za praćenje mete.

Međutim, planove ove grupe pokvario je Kanov kum i prijatelj Goran Slovinić.

On je 22. janura zaustavio Savića i tražio od njega da mu kaže ko ga je poslao jer je prethodno primjetio da se ovaj optuženi ponaša sumnjivo i već dva dana nadgleda lokal ,,Kadmo“ u kojem je boravio.

Viši sud

Verbalni konflikt Slovinića i Savića registrovali su policajci koji su se nalazili u blizini.

Uslijedilo je privođenje Savića koji je u policiji ispričao za planove likvidacije Kana nakon čega su pohapšeni ostali dostupni pripadnici ove grupe.

Pored Ilića i Savića na optužnici su Grga Milićević, Miloš Klečko i Nikola Mileković koji se nalazi u bjekstvu.

Prema navodima optužnice,

Ilić, Savić, Milićević, Klečko i Mileković su tokom 2020. godine postali članovi kriminalne organizacije koju je formirala, za sada, nepoznata osoba sa nadimkom Džoni.

Ova kriminalna organizacija imala je za cilj vršenje krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna veća od četiri godine.

Pored osoba koje se nalaze na optužnici članstvo u ovoj kri-

minalnoj organizaciji prihvatila su za sada i druga neidentifikovana lica sa nadimcima Krojač, Mateo Odin, Sajarac, Matkal, Sepforiti i drugi.

U optužnici se navodi da je djelovanje organizacije bilo planirano na neodređeno vrijeme, u međunarodnim razmjerama, uz primjenu tačno određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline.

Džoni je bio zadužen za planiranje i finansiranje izvršenja najtežih krivičnih djela.

Zadatak Ilića u konkretnom slučaju bio je da ispali smrtonosni hitac u Marka Ljubišu Kana dok je zaduženje Savića bilo da prati i opservira kretanje mete ali i pruža logističku podršku izvršiocima ubistava.

Grga i Klečak su prihvatili da izvršioce krivičnih djela prevoze preko graničnih prelaza i povezuju sa drugim članovima kriminalne organizacije.

Optuženi Mileković se prihvatio da prati i opservira osobe koje se planiraju ubiti, da daje savjete i uputstva prilikom realizacije krivičnih djela. Proces vodi sutkinja Vesna Pean.

B. R.

Hronika

Utorak, 22. februar 2022.

me kod vile ,,Akacija“ u Đenovićima

Optuženi: Više bih volio da je Stefan živ, a ja mrtav Nikola Ivović juče je kazao da mu je mnogo žao zbog svega što se desilo jer mu je pokojni Stefan Šarović bio dobar drug.

- Više bih volio da je Stefan živ, a ja mrtav. Uveče kad zaspim, stalno mi je Stefan pred očima i molim ga za oproštaj. Nikada nisam imao razloga da razmišljam o njegovom ubistvu – izjavio je optuženi Ivović.

govim nogama. Potom sam čuo još pet-šest hitaca iz daljine.

Znao sam da je pucao Dušan koji se nalazio iza mene – ispričao je optuženi.

On je istakao da nije imao namjeru da ubije Šarovića i da tog dana kod sebe nije imao oružje osim onog koje je predao pokojnom drugu. Pojasnio je i da je planirao tako nešto da bi to izveo na drugačiji način.

- Da sam htio da ga ubijem, mogao sam to u mraku i da se ne posumnja, jer smo bili dobri drugovi – izjavio je Ivović.

Dušan Šilj je prilikom davanja odbrane pred sudom kazao da će pričati samo istinu i da nema od čega da se brani.

On je predočio da nije poznavao pokojnog Šarovića i da nije imao motiv da ga ubije.

- Nikada ja i Nikola nismo imali dogovor da likvidiramo Stefana, nismo ni planirali da mu napravimo sačekušu – kazao je ovaj optuženi. Šilj je pojasnio da je on nabavio oružje koje je Ivović tog dana u njegovom društvu ponio Šaroviću.

- Tog dana sam planirao da sa Ivovićem pođem na rođendan polubratu, a prije toga da predamo oružje Šaroviću. To je bila samo jedna od aktivnosti koje sam planirao tog dana – ispričao je Šilj.

On je naveo da su do Šarovića došli motorom kojim je upravljao Ivović. Šarović ih je čekao na jednom platou.

- Ostao sam pored motora da čuvam stražu jer je bila sezona, prometno mjesto i puno ljudi. Nikola i Stefan su se izdvojili. Stefan je uzeo ruksak i bacio ga iza sebe a potom izvadio pištolj. Ništa mi više nije bilo jasno. Krenuo sam da im prilazim i Nikola se otimao i oteo mu pištolj i unazad se pomjerio dva-tri koraka.

Zatim je opalio jedan ili dva hica, i ja sam u tom trenutku izvadio svoj pištolj… Bio sam uplašen i bijesan. Opalio sam nekoliko hitaca ka Stefanu.

Htio sam da ga onesposobim.

Kajem se. Žao mi je, mnogo se kajem – kazao je na kraju Šilj.

B. R.

Uhapšen sedamdesetogodišnjak iz Danilovgrada

Oduzeto oružje, municija i kapisle DANILOVGRAD – Pripadnici Sektora za borbu protiv kriminala su zajedno sa službenicima Centra bezbjednosti Podgorica, pretresli više lokacija na području Podgorice i Danilovgrada i pronašli više komada oružja, detonirajuće kapisle i veću količinu municije.

Pretresom kuće u naselju Rsojevica u Danilovgradu koju koristi M. R. (70) iz ovog grada pronađena je automatska puška M70, pištolj, gasni pištolj, oko 650 komada municije različite vrste i kalibra i 16 komada elektronskih detonirajućih kapisli.

M. R. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

C. H.

U ulcinjskom naselju Vladimir uhapšena bezbjednosno interesantna osoba

Prevozio pet kilograma marihuane

ULCINJ - Ulcinjanin N. B. (60) koji se vodi kao bezbjednosno interesantna osoba uhapšen je 18. februara nakon što je policija u njegovom automobilu pronašla preko pet kilograma marihuane, saopšteno je iz Uprave policije.

- Pripadnici ulcinjske policije zajedno sa graničnom policijom, 18. februara u naselju Vladimir, zaustavili su i kontrolisali vozilo „opel“ u kojem su se nalazila bezbjednosno interesantna lica N. B. i B. B. (46) iz Bara. Kontrolom vozila policijski službenici su pronašli pet pakovanja marihuane ukupne težine 5,2 kilograma - precizirali su iz policije.

Kako je saopšteno, kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je je N. B. drogu isto veče preuzeo od nepoznate osobe sa namjerom daljeg stavljanja u promet.

C. H.

11

Uhapšen vozač kamiona zbog krijumčarenja cigareta iz Luke Bar

Baranina sumnjiče da je iznio cigarete iz Slobodne zone BAR - M. Ž. (35) iz Bara uhapšen je zbog sumnje da je iznio određeni broj cigareta iz Slobodne zone Luke Bar. - Sumnja se da je M. Ž. (35), 2. februara, upravljajući teretnim motornim vozilom barskih registarskih oznaka, koje je u vlasništvu pravnog lica Stiv transport Bar, iz Slobodne zone Luke Bar, izbjegavajući mjere carinskog nadzora, preko carinske linije prenio određeni broj paketa cigareta koje su vlasništvo dva preduzeća - navode iz policije.

On je, kako navode, na taj način izvršio krivično djelo krijumčarenje koje mu se stavlja na teret, te je uz krivičnu prijavu priveden nadležnom državnom tužiocu.

Osim njega, ranije su uhapšeni vozač kamiona Jovan Drašković, osnivač i izvršni direktor firme „Peročević“ Memo Peročević (44) iz Bara i Dejan Dabanović (42) zaposlen u Upravi prihoda i carina zbog sumnje da su učestvovali u krađi 11.349 paketa cigareta iz skladišta firme „Montenegro duvan komerc“ u Slobodnoj zoni Luke Bar. - Preduzimajući mjere i radnje

Luka Bar

u otkrivanju ostalih počinioca krivičnih djela u predmetu otuđenja cigareta iz magacina u slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar lišen je slobode D. J. (vozač kamiona) iz Podgorice, zbog krivičnog djela krijumčarenje – saopšteno je ranije iz Uprave

policije.

Iz Uprave policije poručuju da preduzimju sve potrebne aktivnosti na rasvjetljavanju slučaja.

Istražitelji su operativnim radom došli do saznanja da je Dabanović omogućio siguran prolaz Peročeviću koji je bio za

volanom kamiona u kojem su bili paketi sa cigaretama.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, Peročeviću se na teret stavlja krivično djelo krijumčarenje, a njegovom sugrađaninu krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

A. R.

Sutkinja naložila rekonstrukciju napada na Duška i Filipa Kovačevića

Traže da se utvrdi da li je Laković pričao istinu PODGORICA – Sutkinja Vesna Kovačević juče je naložila da sudeće vijeće, tužilac, odbrana, optuženi kao i svjedoci 21. marta izađu na mjesto gdje je optuženi Boban Laković automobilom udario Duška Šćepanovića i njegovog najstarijeg sina Filipa kojeg je vozilom prikliještio uz zid i teško ga povrijedio.

Kako je Kovačević navela, neophodan je izlazak na mjesto gdje se dogodio napad i djelimična rekonstrukcija kako bi vještak saobraćajne struke Goran Čarapić precizno utvrdio mjesto kontakta vozila sa povrijeđenim Šćepanovićima kao i smjer kretanja vozila jer se te činjenice nijesu mogle utvrditi pregledom foto-dokumentacije koju je ponudilo tužilaštvo.

Duško Šćepanović juče je predočio sudu da su fotografije nejasne kao i da ne prikazuju smjer kretanja vozila.

Na stav svjedoka oštećenog reagovao je branilac Lakovića, advokat Zdravko Begović, koji je ukazao sudu da se upravo na iskazu Duška Šćepanovića u istrazi i komentaru fotografija sa mjesta događaja za koje pred sudom navodi da su nejasne, temelji optužnica protiv Lakovića.

- Ovo što je svjedok oštećeni kazao nema na zapisniku iz istrage. Oštećeni se nije izjašnjavao o smjeru kretanja vozila kako bi kanalisao ovaj postupak – kazao je advokat Begović.

Njega je interesovalo i kako je vještak došao do podatka da su oštećeni ispred započetog kretanja ,,golfa“ kojim je upravljao Laković bili ispred automobila.

Vještak Čarapić je pojasnio da je te podatke crpio iz iskaza svjedoka koji se nalaze u spisima predmeta.

Sutkinja Kovačević je kazala da će rekonstrukcija događaja pokazati da li su oštećeni ili optu-

ženi govorili istinu.

Laković se tereti da je 22. jula prošle godine sa umišljajem iz bezobzirne osvete pokušao da ubije Duška i Filipa Šćepanovića.

Duško Šćepanovć je ispričao da je popodnevni odmor njegove porodice tog 22. juna 2020. godine prekinulo zvono na kapiji gdje su nekad držali auto-servis.

- Izašao je sin Andrija. Kada sam pogledao kroz prozor, vidio sam momka koji ga je uz potcjenjivački pogled udario u stomak i glavu. Odmah sam izašao i dobio sam udarac od Lakovića. Izašao je i moj drugi sin Srđan. Rukom sam Srđanu i Andriji pokazao da ne prilaze i da se ne miješaju. Čerupali smo se i pali na beton. Nešto je lupilo i pretpostavljam da je Laković tada pao i jače udario glavu – ispričao je Šćepanović.

Pošto se digao sa tla, prema riječima ovog svjedoka oštećenog, Laković je krenuo prema svom

Uhapšene tri osobe zbog krijumčarenja

Zaplijenjeno 656 pakovanja rezanog duvana PODGORICA - M. G. (60), A. G. (31) i P. G. (29) uhapšeni su zbog sumnje da su prokrijumčarili 328 kilograma rezanog duvana iz Albanije u Crnu Goru, saopšteno je iz Uprave policije.

Osumnjičenima su lisice na ruke stavljene nakon što je policija pretresom objekta M. G. pronašla 656 pakovanja rezanog duvana ukupne težine 328 kilograma.

Objekat M. G. je pretresen nakon što su inspektori došli do operativnih podataka da se tri osobe u reonu sela Barlaj bave krijumčarenjem iz Albanije u Crnu Goru.

C. H.

Zaplijenjeni duvan

automobilu uz teške psovke i prijetnje da će istrijebiti porodicu Šćepanović.

- Izašli su supruga i sin Filip. Žena je u jednom trenutku zavrištala govoreći: ,,Idi momak odavde, vidiš da nam je izašlo bolesno dijete“. Činilo se da će da ode, kada je automobilom krenuo u rikverc.

Ali poslije sedam-osam sekundi on je autom naletio na mene. Bacio sam se u stranu – ispričao je Duško Šćepanović.

Nakon pada, Šćepanović navodi da je pao a kada je došao svjesti, vidio je sina Filipa kako, sav deformisan, leži u kanalu.

Prema navodima optužnice, Laković je ispred porodične kuće Šćepanović napao Andriju zbog nevraćanja duga, kada je izašao otac Duško sa sinom Srđom.

Duško Šćepanović je, u odbrani sina, Lakoviću zadao nekoliko udaraca nakon čega se optuženi udaljio i stao iza svog vozila, odakle je oštećenom Dušku uputio prijetnje: ,,Imaš i ti đecu, pobiću i njih i tebe, nestaćete iz ovog grada, vidjećete ko je Boban Laković“. Laković je potom, iz osvete, vozilom udario Duška Šćepanovića a potom i njegovog sina Filipa.

B. R.

12

Crnom Gorom

Utorak, 22. februar 2022.

Kompanija Inter trejd prva u Crnoj Gori baviće se obradom iskorišćenih pneumatika

Vlasnik kompanije Vidoslav Delić kaže da će u pogonu koji se nalazi u industrijskoj zoni u Bandićima, u Danilovgradu, primjenjivati potpuno ekološki metod.

- Za razliku od procesa sječenja auto-guma, kojim se samo smanjuje površina, odnosno zapremina prekrivena tim otpadom i pirolize gdje se tokom spaljivanja zagađuje vazduh, mehaničkom obradom smanjuje se deponovana količina guma i dobijaju komercijalni proizvodi. Dakle, ne stvara se novi otpad, sve što proizvedemo je upotrebljivo, a što je najvažnije nema nikakvih propratnih emisija u okolinu.

Takođe, upotrebom viljuškara na struju buka je svedena na svega 22 decibela a dozvoljena je 30.

Osim toga realizacija ne zahtijeva izgradnju novog objekta ili dodatnih i pomoćnih infrastrukturnih elemenata - objašnjava Delić.

POSTUPAK

Korišćene automobilske, kamionske ili gume od poljoprivrednih mašina mogu se u potpunosti reciklirati tri puta, a njihove hemijske i fizičke osobine (nijesu toksične niti bio-razgradive), zatim oblik, težina i elastičnost čine ih upotrebljivim za veliki broj proizvoda.

- Obrada gume počinje na trgalici, kako se zove mašina koja izvlači žicu (platne). Nakon toga ide na giljotinu gdje se sjecka na komade, a potom melje u mlinovima. Tu se dobijaju granule različitih veličina – od nekoliko centimetara do svega nekoliko milimetara (gumena prašina).

Novi proizvodi se pakuju u džambo vreće 500-700 kg i spremni su za prodaju – objašnjava Delić postupak obrade.

Masa gume teškog kamiona iznosi prosječno 42,5 kg, kamioneta 18,5 kg, putničkog vozila 6,8 kg, a motocikla 1,5. Automobilska guma sastavljena je od

Obrada gume počinje na trgalici, kako se zove mašina koja izvlači žicu. Nakon toga ide na giljotinu gdje se sjecka, potom melje u mlinovima pa dobijamo granulat raznih dimenzija i gumenu prašinu.

Dakle, ne stvara se novi otpad, sve što proizvedemo je upotrebljivo, a što je najvažnije nema nikakvih propratnih emisija u okolinu – kaže vlasnik kompanije Vidoslav Delić

OBRADOM SE DOBIJAJU NOVI PROIZVODI: Vulkanizerska radnja u Podgorici

M.BABOVIĆ

PODGORICA – Za Inter trejd otpad nije smeće već sirovina od koje dobijaju nove proizvode. Ta podgorička firma godinama sakuplja i reciklira papir, tvrdu plastiku, karton… a od proljeća će, prvi u Crnoj Gori, i stare automobilske gume.

Recikliraće na ekološki način 30 tona starih guma dnevno granulata (60 odsto), čelične žice (35), a ostatak je platno. Reciklažom se od tone tog otpada dobije 600 kilograma granulata, 350 kilograma žice i oko 50 kilograma platna.

Ti proizvodi imaju višestruku upotrebu… Žica se prodaje željezarama za, na primjer, proizvodnju boksita. Od granulata se

Zakoni Zahvaljujući stručnjacima koji sve glasnije upozoravaju da se odlaganjem iskorišćenih guma na deponije ugrožava bezbjednost i zdravlje stanovništva tokom protekle tri decenije u Evropi je znatno promijenjen odnos prema tom otpadu.

U 12 država Evropske unije 1992. godine je 65 odsto upotrebljenih guma odlagano na deponije, a samo 35 zbrinjavalo na drugi način. Deset godina kasnije u tadašnjih 15 država EU 65 odsto se zbrinjavalo

proizvode podloge za sportske terene, dječja igrališta, bazene, popločavanje šetališta. U domaćinstvu koriste se za izradu raznih gumenih djelova, zaštitne podne obloge, pune gume za kolica, kanti za smeće... U građevinarstvu upotrebljevaju se za obloge za izolaciju krovova, podni izolacioni materijal,

protektiranjem (vraćanjem polovnih u nove), reciklažom, upotrebom za energetske svrhe ili izvozom za ponovnu upotrebu, a manje od 35 odsto je završavalo na deponijama. Prema direktivi Evropske unije odlaganje cijelih automobilskih guma nije dozvoljeno, a od 2006. godine ni izrezanih.

U Crnoj Gori nije obavezna reciklaža otpadnih guma, a nijedna firma nema dozvolu za njihovu obradu. Prema Zakonu o upravljanju otpadom one spadaju u posebne vrste otpada, te je pro-

zvučne barijere, gumene cijevi, a u saobraćaju služe kao dodatak asfaltu, za stubiće za parkiranje, nosače znakove, te automobilske djelove (kočnice, volani, pregrade), dok se u poljoprivredi koriste za izradu podnih prostirki za štale.

Crna Gora te proizvode sada uvozi pa u Inter trejdu plani-

izvođač i uvoznik (novih) guma dužan da se uključi u organizovani sistem preuzimanja, sakupljanja i obrade. Takođe proizvođač i uvoznik guma obveznik je plaćanja ekološke naknade. Zabranjen je uvoz starih guma (izuzetno radi protektiranja uz odobrenje Agencije za zaštitu životne sredine) kao i miješanje sa drugim otpadom. Prema propisima, imalac otpadne gume je dužan da je preda privrednom društvu ili preduzetniku koji ima dozvolu za preradu i zbrinjavanje.

Ćutanje administracije Vidoslav Delić kaže kako se, kada je osmislio projekat, s obzirom na to da se o otpadnim gumama godinama govori kao velikom problemu, nadao podršci i razumijevanju države, ali da se to nije desilo.

- Umjesto podrške naišli smo na opstrukciju u vidu ćutanja državne administracije, tj. resornog ministra Ratka Mitrovića. Očekivao sam da pokretanje linije za reciklažu dobije status projekta od opšteg značaja što bi ubrzalo proceduru dobijanja brojnih dozvola, saglasnosti… Dakle, nikakve ustupke nijesmo tražili već samo mogućnost da posao započnemo što prije. To je izostalo pa četiri mjeseca tapkamo u mjestu – navodi Delić.

raju da sirovinu koju dobiju reciklažom prvo ponude domaćem tržištu.

- Na taj način bismo zaokružili kompletan proces, očistili Crnu Goru od iskorišćenih guma, obezbijedili sirovinu (žicu, granulat, prašinu) kompanijama kojima je neophodna za proizvodnju tako da bi se smanjio uvoz… No, ako do toga ne dođe spremni smo da ono što proizvedemo izvezemo. Već smo uputili pisma namjere nekim fabrikama – kaže Delić.

KOLIČINE

U zemljama članicama Evropske unije tokom godine nastane oko 25 miliona otpadnih guma.

Pretpostavlja se da u Crnoj Gori ima oko 190.000 automobila što znači da ako se godišnje na svakom zamijeni samo jedan pneumatik dobijamo 190.000 iskorišćenih guma (najmanje 1,3 miliona tona) koje završe na formalnim i neformalnim deponijama, pored puteva, parkovima, nerijetko i u zaštićenim područjima…

Zato u Inter trejdu računaju da će imati pune ruke posla.

Godišnje se u Crnoj Gori odbaci oko 190.000 automobilskih guma koje završe na formalnim i neformalnim deponijama, u parkovima…

- U Crnoj Gori već sada ima lagerovanih guma dovoljno da naša linija za reiciklažu radi 15 godina. Zaposlićemo deset radnika, koji će proći obuku i steći licencu. Proizvodnja će se odvijati prvog mjeseca u jednoj smjeni a potom u dvije. Obrađivaćemo oko 30 tona guma dnevno, odnosno po 15 tona u smjeni. Radi lakšeg prikupljanja planiramo da otvorimo otkupne punktove u Herceg Novom, Beranama i Pljevljima . A razmišljamo da makar na početku ne naplaćujemo transport na daljinu od 30 do 40 kilometara – najavljuje Delić.

D. ŠAKOVIĆ

Počelo uređenje Trga Vladimira i Kosare, radovi vrijedni 600.000 eura

Za moderno lice centra Bara MJESTO OKUPLJANJA BARANA: Trg će dobiti novi sjaj

BAR - Opština je otpočela uređenju prostora u centru grada kod spomenika knezu Vladimiru.

Iz lokalne uprave je saopšteno da se radi se o prvom kompletnom uređenju te popular-

ne i prometne lokacije, mjesta okupljanja mnogih generacija Barana i prostora na kojem se organizuju brojni događaji i manifestacije, mjesta prvog susreta grada sa turistima koji dolaze sa obale.

-Radovi obuhvataju potpuno parterno uređenje na inovativan i moderan način i izvodiće se na javnoj površini pješačkog saobraćaja i javnog zelenila u prostoru od oko 6.500 kvadratnih metara –

navedeno je u saopštenju.

Radovi, čiji se završetak očekuje za 100 dana, finansiraju se iz budžeta Opštine u vrijednosti od blizu 600.000 eura, a izvodi ih firma Bomakos DOO. C.G.

Crnom Gorom

Utorak, 22. februar 2022.

BIJELO POLJE: Penzioneri sa sjevera protestovali zbog odnosa države prema njima BIJELO POLJE - Penzioneri sa najnižim primanjima juče su ispred zgrade Opštine održali protest kako bi iskazali nezadovoljstvo socijalno ekonomskim statusom.

Protest je organizovan povodom Međunarodnog dana socijalne pravde.

Tokom okupljanja su organizovali prikupljanje novčane pomoći za poslanike. Penzioneri su objasnili kako je pomoć namijenjena predstavnicima naroda sa malim platama koje iznose između 2.000 i 2.500 eura.

- Poslanicima ćemo vratiti našu povišicu koju su nam izglasali i koja iznosi dva odsto na 147 eura – poručili su penzioneri.

Vratiće poslanicima po tri eura povišice koju su im izglasali

Kad treba da sebi povećaju zarade po 200 eura poslanici su jedinstveni, a uzdržani kad treba razmišljati o nama koji živimo od 147 eura. Zahtijevamo da najniža penzija bude 70 odsto od minimalne cijene rada – poručili su penzioneri

PRAVDA

Član nedavno formiranog Odbora penzionera sa najnižim primanjima sa sjevera, Svetozar Čabarkapa poručio je da protestom počinje borba za pravdu.

- Vremena su teška, materijalno ugroženi građani teško se mogu prehraniti. Poslanicima u Skupštini, koji su nas doveli u ovakvu situaciju, ponudićemo pomoć, tačno onoliko koliko su oni povećali penziju najugroženijoj kategoriji građana - poručio je Čabarkapa.

Tužno je, kazao je, što Međunarodni dan socijalne pravde obilježavaju borbom za goli opstanak za dostojanstvo.

- I mi smo građani ove države kao i oni što su na vlasti – poručio je Čabarkapa.

Ibrahim Dacić simbolično je nacrtao kovanicu od tri eura ubacivši u kutiju za prikupljanje pomoći, poručivši da je za toliki iznos uvećana njegova penzija.

Sadik Klimenta, penzioner

CEDIS

Isključenja u 14 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 22. februara radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

BAR: od 8:30 do 14 h Utjeha.

BERAnE: od 8:30 do 14:30 h dio sela Šekular, pilana ,,Brakočević“ (Šekular) i Veliđe.

BIJELO POLJE: od 8 do 16 h Pa-

vino Polje, Korita - Ličine, Voljavac, Jagoče, Njegnjevo, Kruševo, Pripčići, Ravni, Čokrlije, Mahala, Krstače, Bijeli Potok, Grubješići, Kičava, Biokovac, Grab, Kovren, Vergaševići, Gorice, Slatka, Bliškovo, Stožer, Medanovići (dio naselja prema potoku), Cerovo 1 i 2, Jabučina, Dobro Brdo, Ravna Rijeka, Stožer i Bijeli Potok. od 9 do 13 h Mažići, Duletići, Lapčići, Stanišići, Pobori, Stanjevići i Brajići.

BuDvA:

CEtInJE: od 8 do 16 h Šinđon, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda (kratkotrajna isključenja); od 8 do 16 h Đalci, Češljari, Jankovića Krš, Kokošica, Meterizi i Dobrska Župa.

TRAŽE SOCIJALNU PRAVDU: Juče u Bijelom Polju

iz Rožaja, podsjetio je da plate poslanicima nijesu zamrznute već, naprotiv, uvećane su za onoliko koliko im je potrebno.

- Jedinstveni su prilikom odlu-

DPS: Program ,,Evropa sad“ zaobišao 130.000 penzionera Komisija za brigu i unapređenje kvaliteta života starije populacije DPS-a konstatuje da je vlast zanemarila 130.000 penzionera.

- Pompezno predstavljen program ,,Evropa sad“, očigledno platforma za formiranje partije dvojca spajić-Milatović, mimoišao je korisnike socijalnih davanja koji ne osjećaju benefite

13

programa koji, kako rekoše, donosi bolji životni standard građanima Crne Gore. Osim što na svojim primanjima nijesu osjetili nikakav boljitak, primorani su da se suoče i sa nikad većim cijenama namirnica koje su neophodne za svakodnevno funkcionisanje poput ulja, brašna, mliječnih proizvoda – naveli su u saopštenju.

čivanja kada je njihov interes u pitanju, a kad treba da se rješava pitanje socijalno ugroženih građana i socijalne pravde, onda su uzdržani – kazao je Klimenta.

ZAHTJEV

Predsjednik Udruženja penzionera sa najnižim primanjima Bijelog Polja Marko Hajduko-

Predsjednik Opštinskog odbora SDP-a Bijelo Polje i odbornik te partije u lokalnom parlamentu, dr Adnan striković pozvao je buduću vladu, ma ko je činio, da pod hitno nađu način da poprave nezavidan položaj u kojem se nalaze penzio-

O stotinu starih brine 11 gerontodomaćica

PODGORICA - Karitas Crne Gore je kroz saradnju sa Zavodom za zapošljavanje, u okviru projekta „Pomoć u kući za starije osobe“ , zaposlio 11 osoba na četiri mjeseca. One brinu o 100 korisnika u Beranama, Petnjici, Gusinju i Plavu koje su ograničenih fizičkih i mentalnih

krče crijeva i ono što tražimo je minorno. To je da najniže penzije budu 70 odsto od minimalne cijene rada, kao što je to uvijek i bivalo i sto je realno - poručio je Hajduković.

Sa skupa su pozvali penzionere sa sjevera da im se pridruže na skupu koji će 1. marta održati u centru Bijelog Polja.

B. Č.

SDP: Vlada da popravi položaj penzionera

Projekat Karitasa Crne Gore i Zavoda za zapošljavanje

Gerontodomaćica sa korisnicom

vić podsjetio je da su nedavno uputili otvoreno pismo kacelariji Evropske komisije u Podgorici i svim ambasadama u diplomatskim predstavništvima.

- Od njih očekujemo da svojim autoritetom animiraju ove naše koji drže sve poluge vlasti u državi, da obezbijede pristojan život svojim građanima. Nama

sposobnosti i nijesu u mogućnosti da samostalno žive u svojim domovima bez redovne njege i nadzora, a nedostaje im podrška porodice.

Njih svakodnevno obilaze gerontodomaćice i pružaju im pomoć u vidu medicinske njege, lične higijene, oblačenja, čišćenja kuće, kupovine, plaćanja računa i slično.

Koordinatorka aktivnosti Karitasa Crne Gore na sjeveru Lidija Vulević kaže da je program veoma koristan za opštine na sjeveru Crne Gore gdje živi veliki broj starih lica, posebno u ruralnom području i svaki vid pomoći i podrške je neophodan.

- Takođe, zbog velike nezaposlenosti u ovom dijelu Crne Gore, dodatno angažovanje geronto domaćica kroz ovaj program, čak i na nekoliko mjeseci, predstavlja značajan pomak u njihovom uključivanju na tržište rada a samim tim postaju finansijski nezavisne – kaže Vulević.

C. G.

neri i da predlože zakonska rješenja koja će ići u pravcu ispunjavanja zahtjeva penzionera iz gradova sjevera Crne Gore.

- Očigledno da projekat „Evropa sad“ i pored pozitivnih stvari koje treba više nego pohvaliti ima i nega-

tivnih konsekvenci koje se nažalost najviše odražavaju na socijalno najranjivije kategorije poput penzionera.

Poskupljenje cijena goriva, i ne samo to, dovelo je do talasa poskupljenja u kojem se već „dave“ penzioneri - kazao je Striković.

KOLAŠIN: Opština izašla u susret izlagačima

Bazar produžen do Osmog marta KOLAšIn - Lokalna uprava je izašla u susret izlagačima i odobrila da bazar na Trgu boraca bude otvoren do 8. marta.

Zahtjev su podnijeli Mirjana Gošnjić, Emilija Rašović, Snežana Vojinović, Petar Rakočević, Slavica Kovačević, Maja Rakočević a iz lokalne uprave su procijenili da im treba omogućiti produžetak rada kao dopunu turističke ponude.

Bazar je otvoren uoči Nove godine i raznovrsnom ponudom je privukao interesovanje gostiju. Pleteni vuneni proizvodi, suveniri, domaći čajevi i napici – za svakog po nešto. Izlagači su pokazali i kreativnost u po-

nudi ali i upornost da na Trgu boraca izdrže brojne dane sa mećavom i hladnoćama.

Direktor LTO Aleksandar Vlahović smatra da je bazar privukao pažnju turista.

- Sve može bolje, raznovrsnije, masovnije ali bazar ispunjava onu osnovnu funkciju – gosti se okupljaju oko postavljenih štandova i pronalaze nešto što je za njih u tom trenutku zanimljivo. Naš koncepcijski i dugoročni cilj je da što kvalitetnijim sadržajima u gradu obezbijedimo da turisti dio vremena provedu i u „srcu“ Kolašina i tokom zimske i tokom ljetnje sezone - kazao je Vlahović.

Dr. D.

DAnILOvGRAD: od 8 do 15 h Baloče, Stanjevića Rupa, Osredina, Do Pješivački i Livade Bandićke; od 10 do 15 sati – Gorica; od 10 do 15 h centar Danilovgrada: dio ul. Vlajka Đuranović, Bijelog Pavla, Baja Sekulića, Sava Burića, Njegoševa, 9. decembra, Dečanske i Četvrte Proleterske brigade.

GusInJE: od 9:30 do 14:30 h dio sela Gornja Rženica.

HERCEG nOvI: od 8:30 do 11:30 h Bijelska Vala; od 8:30 do 12:30 h Sasovići (područje oko vojnog magacina); od 10:30 do 11 h Baošići i Đenovići; od 11:30 do 12 h Kamenari i Bijela.

KOLAšIn: od

9 do 15 h Ravni, Bare i Petrova Ravan; od 8 do 15 sati – Raško; od 9 do 16 h Jasenova, Ocka Gora, Međuriječje, Smolice, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Vlahovići, Gornja Rovca, Bogutov i Jasenov Do, Trmanje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Višnje, Repetitor RDC-a i Velje Duboko; od 8 do 16 h Durutovac.

KOtOR: od 9 do 13 h Stoliv (cen-

tar) i Grablj (Dub); od 9 do 14 h Risan (OŠ ,,Veljko Drobjaković“ i naselje oko škole).

MOJKOvAC: od 10 do 13 h Žari

(Razboj).

nIKšIć: od

8 do 15 h Javljen, Bršno i Dragovoljići.

ROžAJE: od 9 do 14:30 h Pripeč. uLCInJ: od 8 do 14:30 h Đonza, Draginje, Sukobin, Kravari i Podstegvaš; od 8 do 14 h dio naselja Đerane u blizini Kliko kompani; od 9 do 14:30 h dio naselja Meterizi u blizini Latkovića i Stojanovića.

C. G.

Kultura

Utorak, 22. februar 2022.

Novi nastup Crnogorskog simfonijskog orkestra

Glumci predstave „Šćeri moja“ za Pobjedu povodom 50. izvođenja u PODGORICA – Priče inspirisane istorijskim događajima nijesu rijetkost na scenama naših teatarskih kuća.

Ipak, postoje neke, poput predstave „Šćeri moja“, čije će jubilarno 50. izvođenje biti upriličeno večeras u 20 sati na sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, u kojima se prošlosti pristupa iz emotivnijih i savremeno širih konteksta, pa ne čudi što je publika i dalje voli.

Roman Simović

Simović solista u koncertu Čajkovskog

PODGORICA – Koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra biće održan večeras u 20 sati u Muzičkom centru Crne Gore. Kao solista će nastupiti poznati violinista Roman Simović.

Koncertmajstor Londonskog simfonijskog orkestra i gostujući profesor na Kraljevskoj muzičkoj akademiji u Londonu, Roman Simović, pod upravom maestra Mladena Tar-

buka interpretiraće solističku dionicu u „Koncertu za violinu i orkestar u D-duru“, Petra Iljiča Čajkovskog.

U drugom dijelu koncertne večeri biće izvedeni „Simfonijski plesovi“ Sergeja Rahmanjinova. „Razgovori pred koncert“ sa maestrom Mladenom Tarbukom planirani su prije koncerta, u 19.30 časova u Kamernoj sali.

R. K.

Promocija knjiga Gojka Kneževića PODGORICA – Knjiga intervjua „Susreti i riječi“ i knjige reportaža „Ljudi pomena vrijedni“ i „Neobični među nama“ Gojka Kneževića, penzionisanog novinara Pobjede, biće predstavljene večeras u 19 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. O Kneževićevim naslovima će govoriti književnici Todor Živaljević-Velički, Veselin Matović, mr Damjan Ćulafić, novinar, publicist dr Miomir Maroš i autor.

Izbor intervjua „Susreti i riječi“ sadrži 145 razgovora sa 127 poslenika u književnosti, slikarstvu, pozorištu i muzici iz Crne Gore, regiona, Rusije i evropskih zemalja. Knjiga „Ljudi pomena vrijedni“ (reportaže) pripremljena je povo-

dom velikog jubileja crnogorskog novinarstva – 75 godina Pobjede i sadrži 101 reportažu o istorijskim i znamenitim ličnostima, stvaraocima i pregaocima u raznim oblastima života i rada, iz svih krajeva Crne Gore. U knjizi „Neobični među nama“ sabrano je 113 dokumentarističkih priča o tzv. običnim ljudima iz komšiluka, iz našeg sela ili grada, koji su, takoreći, neprimjetni u svojim sredinama, a opet se nekako izdvajaju po osobenom životu, ponašanju i radu, po spretnosti i vrednoći, umjetničkim afinitetima ili neobičnim sudbinama i zanimanjima. Među tim reportažama su i neobične životne priče i druge zanimljivosti, navodi se u saopštenju organizatora.

D. E.

O Kišu u Biblioteci povodom 87 godina od rođenja jednog od najvažnijih jugoslovenskih književnika, večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

Danilo Kiš

PODGORICA – Kulturološkinja mr Nela Savković-Vukčević održaće predavanje o dramskom stvaralaštvu Danila Kiša,

Savković-Vukčević je učestvovala na naučnim skupovima i okruglim stolovima posvećenim Njegošu, Mihailu Laliću, Radovanu Zogoviću, Radoju Radojeviću, Radoslavu Rotkoviću. Pisala je i govorila o stvaralaštvu Radovana Radonjića, Danila Radojevića, Branka Banjevića, Sretena Asanovića, Mladena Lompara, Vojislava Nikčevića, Sretena Perovića, Dimitrija Popovića, Danila Kiša, Milivoja Solara i mnogih drugih. Članica je Crnogorskog PEN centra i Matice crnogorske. R. K.

Ogoljeni žal oc pruži ono što jo D. Miljanić

14

Na obrascima istorijskih i političkih događaja, „Šćeri moja“ Maje Todorović nagrađena je kao najbolja na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za savremeni domaći dramski tekst, na scenu nacionalnog teatra postavila je Ana Vukotić, a publika je premijerno imala priliku da je pogleda 17. maja 2016. godine. Iako ne bježi od fakata sa kraja 19. vijeka, u fokus radnje stavlja jedan od najposebnijih odnosa u našim familijama – vezu oca i ćerke, donijetu kroz prizmu kralja Nikole i njegove najstarije kćeri Zorke.

DUBOKE EMOCIJE

Glumački ansambl predstave čine: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Stevan Radusinović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.

I pored brojnih nagrada koje je predstava osvojila, za Jovićević i Vlahovića posebna je satisfakcija da joj se publika još uvijek vraća sa velikim elanom.

- Pune sale i više godina izvođenja su pokazatelj da je ono što radimo uistinu dobro. Često čujem da ljudi predstavu „Šćeri moja“ gledaju po nekoliko puta. Razlog tome je sigurno dobra priča, kvalitetna gluma i hemija koja se stvara svakim igranjem između publike i nas na sceni. Biće da zato kod ostalih kolega i mene ne jenjava želja za svakom izvedbom – kazao je Vlahović.

Sličnog mišljenja je i Jovićević.

- Ovo je predstava koja budi

Mirko Vlahović i Vanja Jovićević u predstavi „Šćeri moja“

VLAHOVIĆ: Pune sale i više godina izvođenja su pokazatelj da je ono što radimo uistinu dobro JOVIĆEVIĆ: Ovo je predstava koja budi duboke emocije kod publike, a to je negdje i suština pozorišta duboke emocije kod publike, a to je negdje i suština pozorišta, zbog njene dinamičnosti i istinite priče koja nosi u sebi i duhovite i tragične elemente.

Snaga ove predstave je u glumačkoj izvedbi, fenomenalnom tekstu i sjajnoj režiji. Mislim da je to nešto što publika prepoznaje i zbog čega joj se stalno vraća – rekla je Jovićević.

Iako je neosporan poseban odnos između očeva i ćerki, prožet i kroz ovu predstavu, činjenica je da se u periodu koji se obrađuje muškoj djeci

na tradicionalan način davao poseban primat. Kada su danas ti odnosi u pitanju, kako je Vlahović kazao, svako vrijeme nosi svoje breme.

- Naslov predstave sadrži suštinu problema koji obrađuje, problema koji je ispred mog lika kao gospodara i kao čovjeka. „Šćeri moja, sine moj“, rečenica kojom završavam predstavu, ogoljeni je žal i nemogućnost oca da ćerki pruži ono što joj pripada. Odnos roditelja i djeteta zavisi od porodice do porodice. Svako vrijeme nosi svoje breme – breme

nasljedstva pred muškim djetetom je u Crnoj Gori bilo zakon, prećutno pravilo. Nekada je pred potomcima bilo da naslijede tradiciju i vrijednosti, a danas vidimo da se od djece očekuje da naslijede fotelje i „biznis“ – rekao je on.

RAZLIČITE ŽENE

U odnosu na Zorku nekada, prema riječima Jovićević, kada su u pitanju stvari koje nedostaju „ćerkama“ u današnjem društvu, različita vremena donose različite izbore.

- Teško je govoriti u globalu, a

Selektovani učesnici projekta „Kulturna preplitanja: Jačanje crnogor

Intenzivna saradnja i razmjena znanja

PODGORICA – Šest umjetnika iz Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država odabrani su za učešće u projektu KotorArta pod nazivom „Kulturna preplitanja: Jačanje crnogorsko-američkih veza“, koji se realizuje u saradnji sa Fondacijom „Don Branko Sbutega“, Odborom za gradove pobratime Santa Barbare u Kaliforniji i Kotora,

i Univerzitetom Kalifornije u Santa Barbari, a uz podršku Ambasade SAD u Crnoj Gori.

Kompozitorki Slobodanki

Dabović-Đurović, violinistkinji Mileni Petković i violinisti Milutinu Raduloviću iz Crne Gore pridružiće se kompozitor

Dariuš Derahšani (Dariush Derakhshani), violistkinja Karis Li (Karis Lee) i violončelista Ivan Lou (Ivan Law) iz SAD.

Slobodanka Dabović

Milena Petković

Milutin Radulović

Dariuš Derahšani

Kultura

Utorak, 22. februar 2022.

Crnogorskom narodnom pozorištu

ca da ćerki oj pripada i teško je i porediti ženu tadašnjeg vijeka i ženu sada. Mislim da i mnogim sinovima nedostaje ono što je Zorka i kao čovjek i kao žena imala tada. I u svakom slučaju, mislim da danas postoje ćerke koje hrabro, strpljivo, odlučno i pošteno grade svoj put, kao i one koje idu nekim lakšim prečicama, pitanje je samo izbora – kazala je ona.

Budući da je „Šćeri moja“ prvi projekat koji je Jovićević predstavila pozorišnoj publici, uvijek se, kako je kazala, raduje svakom igranju.

- Ovo je prva moja uloga zahvaljujući kojoj sam mogla da ispoljim raskoš i slojevitost mog talenta, a to je nešto što se rijetko dešava nekome ko je na početku studija. Igrajući godinama ovu predstavu, zbog ogromnog glumačkog zadatka koji mi je povjeren, zaista sam uspjela da napredujem kao glumica i kao umjetnik, što je naravno, veoma značajno za mene – rekla je Jovićević.

Nagrade kao još jedna potvrda kvaliteta Pored činjenice da se i nakon šest godina publika rado vraća predstavi „Šćeri moja“, kako je saopšteno iz CNP-a, o njenom kvalitetu svjedoče i brojna priznanja: nagrada festivala Purgatorije (2016) za najbolju mušku ulogu Mirku Vlahoviću; Nagrada CNP-a za 2016. godinu – Velika nagrada Mirku Vlahoviću, Godišnja nagrada Ani Vukotić; Nagrada Festivala glumca, Nikšić 2016 – Gran pri za najbolju mušku ulogu Mirku Vlahoviću, Gran pri za najbolju žensku ulogu Vanji Jovićević i Gran pri za najbolju epizodnu ulogu Slavku Kaleziću; Nagrade JPF, Užice 2016 – „Ardalion“ za najbolju mladu glumicu i Nagrada Politike „Avdo Mujčinović“ Vanji Jovićević.

DRAMA NE SUDI

Kako u katalogu predstave navodi autorka teksta Maja Todorović, iako su junaci drame „Šćeri moja“ istorijske ličnosti, ovo nije istorijska drama.

- Istorijska građa je samo polazišna tačka za bavljenje aktuelnim temama, a to je prije svega pitanje položaja žene i odnosa prema ženskom djetetu. Drama ne sudi, ne traži krivce i ne daje odgovore, već postavlja pitanja.

Ona nije nikakav feministički pamflet, a moja želja, kao pisca je bila da njom podstaknem i žene i muškarce na razmišljanje i na preispitivanje odnosa prema ženskom polu, prije svega ženskoj djeci. To je problem koji je i dalje veoma prisutan u našem društvu (ne samo u Crnoj Go-

ri već i globalno), iako se često izbjegava da se o tome govori.

Tri tačke iza naslova sugerišu obraćanje „šćerima“: šta im to govorimo, šta im možemo reći, šta bi trebalo da im kažemo… dok ne bude kasno – zapisala je Todorović.

Povodom jubilarnog izvođenja ove predstave, Pobjeda je poslala pitanja i rediteljki Ani Vukotić, ali odgovore nijesmo dobili do zaključenja ovog broja našeg lista.

S. VIŠNJIĆ

rsko-američkih veza“ - Tokom ove godine, četvoro mladih muzičara iz Crne Gore i SAD imaće priliku da intenzivno sarađuju, razmjenjuju znanja i iskustva. Uz mentorstvo profesora kamerne muzike, zajedno će spremati zanimljiv program, uključujući i nova djela poručena u okviru projekta. Projekat predviđa komponovanje četiri djela za gudački kvartet – dvije porudžbine novih kompozicija inspiri-

Karis Li

sanih crnogorskom baštinom i baštinom Sjedinjenih Američkih Država, te dvije umjetničke obrade klapskih pjesama i džez standarda. Finale projekta, čija je realizacija planirana tokom ljeta 2022. godine, podrazumijeva predstavljanje novih djela, kompozitora i izvođača na koncertima u Crnoj Gori i SAD – navodi se u saopštenju PR službe festivala KotorArt. D. E.

Ivan Lou

BIJELO POLJE – Nekoliko građana i aktivista za ljudska prava protestovalo je juče ispred Osnovne škole „Marko Miljanov“ u Bijelom Polju, zbog uručenja nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ književniku Milutinu Mićoviću.

Iako je ovo državno priznanje trebalo da bude uručeno u Kući Rista Ratkovića, uprava JU „Ratkovićeve večeri poezije“ otkazala je gostoprimstvo Mićoviću, pa je književnik bio primoran da priznanje primi u prostorijama škole, čiji su učenici nastavu danas pohađali onlajn.

Izostalo je najavljeno prisustvo premijera Zdravka Krivokapića i resorne ministarke Vesne Bratić. Pred kraj izlaganja Mićovića, na ceremoniju je stigao i njegov brat, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

Uoči ceremonije dodjele nagrade grupa građana, među kojima je bio i aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković, performansom je ispred škole iskazala nezadovoljstvo.

Oni su nosili transparente sa natpisima „Ono što je pisano jezikom mržnje, nije književnost“, „Nagradili smo Radovana... Stidimo se, dosta je...“, „Ministarka, škole ostavite djeci“. Na jednom transparentu bio je ispisan i uvredljiv citat o Crnogorcima iz knjige „Luče u tami Crne Gore“, za koju je Mićović dobio nagradu.

U ime okupljenih građana obratio se Aleksandar Srdanović, koji je rekao da „književnost ne poznaje jezik mržnje“.

- Suprotstavljamo se tome da ovo pisanije Mićovića što nazivaju književnošću bude promovisano u Bijelom Polju.

Jasni su motivi što je ova knjiga uručena Mićoviću, dva su razloga, jedan je nepotizam, a druga stvar je što je taj jezik mržnje iskazan u djelu Mićovića suštinska misao koju zbog svojih pozicija neki ljudi na vlasti ne smiju tako jasno iskazati – rekao je Srdanović i dodao da se sve što je Mićović iskazao u knjizi „Luče u tami Crne Gore“ kosi sa temljnim načelima sekularne i građanske države, sekularnog i građanskog Bijelog Polja.

Nagrada „Miroslavljevo jevanđelje“ u Bijelom Polju uručena Milutinu Mićoviću uz proteste

Ono što je pisano jezikom mržnje nije književnost

Grupa građana protestuje ispred Osnovne škole „Marko Miljanov“

Dodjeli nagrade Mićoviću prisustvovao je i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević koji je pri dolasku učesnike performansa pozdravio sa tri prsta. Pojedine zvanice povremeno su izlazile i dobacivale učesnicima performansa. Jedna od zvanica nazvala je aktivistu za ljudska prava Aleksandra Zekovića „braniteljem ustaških prava“, a drugi da nije branio progon srpskog jezika, na šta je Zeković reagovao.

Laureatu je nagradu „Miroslavljevo jevanđelje“ uručio direktor Direktorata za podsticanje i razvoj kulturno-umjetničkog stvaralaštva u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Andrija Radulović.

Obrazlažući odluku o nagradi, predsjednik žirija Siniša Jelušić kazao je da je Mićović

Milutin Mićović nakon uručenja nagrade

Dodjeli nagrade Mićoviću prisustvovao je i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević koji je pri dolasku učesnike performansa pozdravio sa tri prsta afirmisani i ugledni književnik, esejista i publicista, autor romana, knjiga poezije, ogleda i rasprava, fragmenata i eseja.

Mićović je zahvalio žiriju državne nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ na procjeni da je knjiga „Luče u tami Crne Gore“

Pjesnikinja Nada Matović objavila četvrtu zbirku

O malim stvarima s velikim nadahnućem

PODGORICA – Nova zbirka pjesnikinje Nade Matović pod nazivom „Na krilima poezije“ objavljena je nedavno u izdanju studija Mouse iz Podgorice. To je četvrta zbirka mlade autorke iz Berana.

Njena poezija je, prema mišljenju recenzentkinje Jelene Škrbić, takva da može da nahrani dušu i odvede na pravi put, put ljubavi. Snežana S. Bošković se u svom prikazu zbirke „Na krilima poezije“ bavila motivima koje baštini Matović, kao i poetskim tehnikama koje koristi.

- Ona je primjer pjesnika koji o naizgled običnim i malim stvarima piše sa posebnim nadahnućem. Poeziju Nade Matović

15

karakteriše nevezan stih, odsustvo rime, razuđenost jezika, bogatstvo motiva – zapisala je Bošković u svojoj recenziji.

Ona dodaje da je teško izdvojiti jednu pjesmu iz ponuđene cjeline, jer nema boljih ili lošijih.

- Pjesnikinja u prvoj cjelini zbirke „Na krilima poezije“ duboko promišlja i daje svoje sugestivne upute čitaocu, što je isto obogatila drugom cjelinom, tj. porukama u kojima iznosi svoja viđenja života, egzistencije, ljubavi, poezije – navodi se u recenziji.

Nada Matović rođena je 1996. godine u Beranama. Od 2016. godine se intenzivno bavi književnošću. Objavila je zbirke poezije ,,Oda mojoj radosti“, ,,Sunčani život“ i „Između dva glasa“. Dobitnica je brojnih

domaćih i regionalnih priznanja, a poezija joj je zastupljena u nekoliko zbornika. Studentkinja je Pravnog fakulteta u Podgorici.

R. K.

zaslužila ovo veliko priznanje.

- Time ste mi ukazali čast koju je teško opravdati. Nagrađena knjiga najviše govori o Njegoševom nasljeđu, koje je prisutno u našoj savremenosti, jer su te luče duha uvijek žive – kazao je Mićović.

B. Č.

„Nijemi oproštaj“ u Nikšiću NIKŠIĆ – Predstavljanje prve knjige poezije mladog pjesnika Marka Sandića, pod nazivom „Nijemi oproštaj“, biće održano večeras u 19 sati, u JU „Zahumlje“.

O knjizi će govoriti književnik Ljubisav Bjelić, dr Radoje Femić i mr Aleksandar Ćuković, dok će Marijana Sandić i autor čitati stihove.

Voditelj programa biće pjesnikinja Milica Bakrač. Izdavač Sandićeve knjige je Udruženje književnika Crne Gore.

Marko Sandić rođen je 1992. godine u Pljevljima. Diplomirani je inženjer primijenjenog računarstva. Pored poezije, svoje stvaralaštvo iskazuje kroz crtež, sliku, skulpturu i duborez. Njegovi radovi našli su se u knjigama poezije i proze, a neki su našli svoje mjesto i na koricama knjiga. Živi u Podgorici. R. K.

Hronika Podgorice

Opština Golubovci potpisala ugovor sa firmom ,,Hemosan“

Tri privremene lokacije za odlaganje opasnog otpada U cilju adekvatnog upravljanja opasnim otpadom i očuvanja životne sredine, Opština u okviru Glavnog grada - Golubovci zaključila je sa preduzećem ,,Hemosan“ ugovor o prihvatu opasnog otpada. Riječ je o otpadu koji će biti preuziman od poljoprivrednih proizvođača sa područja Zete.

- Poljoprivredni proizvođači, koji koriste sredstva za zaštitu bilja, dužni su da uredno vode evidenciju o upotrebi sredstava i da adekvatno skladište praznu ambalažu. Ova ambalaža je opasan otpad i potrebno je njome upravljati na poseban način – poručili su iz Opštine Golubovci.

Navode da su poljoprivredni proizvođači dužni da adekvatno skladište otpad u odgovarajućim posudama i sakupljeni otpad donesu u privremena odlagališta – poljoprivredne apoteke „Agrocentar“ u Ma-

hali i „Agromag“ u Matagužima ili u reciklažno dvorište u Goričanima.

- Poljoprivrednici otpad mogu predavati najkasnije do 1. decembra ove godine. Dodatne informacije se mogu dobiti i putem telefona 020/873-294 ili u kancelariji Odjeljenja za ruralni razvoj Opštine – poručili su iz lokalne uprave.

Nj. Ž.

Opština Golubovci dodjeljuje podršku poljoprivrednim proizvođačima

Refundiraće dio troškova zakupa tezgi

Opština u okviru Glavnog grada - Golubovci dodijeliće registrovanim poljoprivrednim proizvođačima sa prebivalištem na području Zete podršku za refundaciju troškova zakupa tezgi. Podrška se odnosi na one proizvođače koji su sklopili ugovor o zakupu tezge na registrovanim tržnicama i pijacama.

- Iznos podrške po zakupcu ili proizvođaču obračunava se na osnovu perioda zakupa, odnosno refundira se do 50 eura na mjesečnom nivou, a najviše 350 eura po zakupcu – saop-

Utorak, 22. februar 2022.

Glavni grad napravio novu procjenu objekta robne kuće ,,Podgoričanka“

Čeka se saglasnost Vlade

I. MANDIĆ

16

S obzirom na to da ni na trećem javnom pozivu za prodaju zgrade bivše robne kuće ,,Podgoričanka“ na Trgu nezavisnosti nije bilo zainteresovanih kupaca, gradska uprava je odlučila da snizi početnu cijenu za oko 40 odsto.

- Napravljena je reprocjena i nova cijena je 6,4 miliona eura.

Poslata je Vladi na saglasnost, jer je takva procedura koju moramo da sprovedemo, kako bismo u daljem periodu objavili novi javni poziv – potvrdio je za Pobjedu menadžer Glavnog grada Marjan Junčaj.

Procijenjena vrijednost robne kuće i zemljišta, koje je već dvije godine u vlasništvu Glavnog grada, podsjetio je Junčaj, bila je 10,9 miliona eura.

- Procijenjena vrijednost određuje se prema ustaljenim metodama i to metodom uporedne prakse. Uzete su u obzir ostale cijene po određenim notarskim ugovorima i ponudama koje se nalaze na raznim informativnim sistemima za nekretnine. Uspjeli smo da sprovedemo tri javna poziva, ali nijedan nije uspio - kazao je Junčaj.

Zgrada bivše robne kuće ,,Podgoričanka“ ima pet etaža sa po

Zgrada bivše robne kuće ,,Podgoričanka“

760 kvadratnih metara (podrum, prizemlje i tri sprata), a ukupna površina objekta je 3.800 kvadrata. Prema riječima gradskog menadžera, budući investitor je oslobođen od plaćanja komunalija.

- To je izuzetno važno reći i komunalije su uračunate u cijenu. Smatram da svako ko ozbiljno želi da pristupi ovoj

lokaciji može dugoročno da pronađe računicu – poručio je Junčaj.

Nakon reprocjene objekta i dobijanja saglasnosti Vlade, trebalo bi da uslijedi raspisivanje novog javnog poziva za dostavljanje ponuda za kupovinu zgrade.

Prvobitna ideja o valorizaciji pomenutog objekta bila je nje-

Gradska preduzeća i u ovoj godini imaju pune ruke posla širom Podgorice

šteno je iz PR službe Opštine Golubovci.

Uz zahtjev za refundaciju, potrebno je priložiti i propratnu dokumentaciju - kopije lične karte podnosioca i ugovora o zakupu, kao i podatke o žiro računu. Zahtjevi se podnose do 7. decembra poštom ili lično na arhivu Opštine u okviru Glavnog grada - Golubovci, sa naznakom: „Podrška proizvodnji hrane“. Dodatne informacije mogu se dobiti pozivom na broj telefona 020/873-294 ili u kancelariji Odjeljenja za ruralni razvoj Opštine.

Nj. Ž.

Sa posjete Komovima

Novo igralište na Starom aerodromu

Za mjesec realizovano 35 projekata Gradonačelnik Ivan Vuković objavio je da je, zahvaljujući angažovanju privrednih društava Glavnog grada, samo tokom prvog mjeseca rada u ovoj godini realizovano 35 projekata u glavnom gradu.

Predstavnici Turističke organizacije Podgorice ugostili su međunarodne partnere iz Francuske, Španije, Hrvatske, Italije i Grčke, sa kojima sarađuju na projektu prekogranične saradnje Emblematic Plus.

- Ovaj projekat odnosi se na valorizaciju Komova i obuhvata izradu eko-itinerera za Regionalni park Komovi, kao i izra-

du promotivnog štampanog i video-materijala, a finansiran je iz sredstava Regionalne saradnje Interreg MED – saopšteno je iz TOP-a.

Nakon obilaska Podgorice, tokom kojeg su posjetili JU Muzeji i galerije Podgorice, arheološki lokalitet Duklja i Staru varoš, za goste je bio organizovan i dvodnevni obilazak Komova.

I. M.

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 9 do 12 sati: Vranjina; - od 8 do 15: Liješta, Medun, Dučići, Koći, Radan, Rašovići, Ljuari, Ledine, Lopari, Roždec, Rudine, Nik Maraš, Stijepovo, Benkaj, Poprat, karaule ,,Cijevna“ i ,,Poprat“ i repetitor „Zatrijebač“; dio Gornjih Vranića (Đura Čagorovića); - od 9 do 15: Donja Gorica i Farmaci (moguća kratkotrajna isključenja u navedenom terminu).

H. P.

Predstavnici Turističke organizacije ugostili su međunarodne partnere

Zajednički do bolje valorizacije Komova

gova adaptacija i pretvaranje u savremeni muzejsko-galerijski prostor. Detaljna studija pokazala je, međutim, da bi u eventualnu rekonstrukciju i opremanje objekta bilo neophodno uložiti najmanje deset miliona eura, pa je gradska uprava odustala od te ideje i odlučila da pokuša da ovaj prostor ponudi na prodaju. I. M.

Ekipe gradskog preduzeća Putevi tako su završile temeljnu sanaciju ulica Manastirske i Mojkovačke, asfaltirali više od pet kilometara saobraćajnica u park-šumi Zagorič, kao i Ulicu Miladina Popovića nakon ugradnje kanalizacione mreže, izgradili su novih 200 parking mjesta na Bulevaru Ivana Crnojevića i u Ulici Novaka Miloševa, te trotoare kod Muzičkog centra i ugradili novu svjetlosnu

signalizacije u blizini škola.

Njihove kolege iz Vodovoda i kanalizacije ugradile su kanalizacionu mrežu u ulicama Braće Ribar, Bjelopoljskoj, Šavničkoj, Husinjskih rudara, Ljube Nenadovića i Miladina Popovića.

Radnici gradskog Zelenila izgradili su park između zgrada pravosuđa na Starom aerodromu, dva nova igrališta u Central parku na Pobrežju, igralište u Matagužima, zelenu površinu kod Bemax arene, a pejzažno uredile prostore uz parking kod Ekonomskog fakulteta i u Ulici Goce Delčeva.

Pune ruke posla imali su radnici Agencije za stanovanje, koji su u prethodnom periodu završili uređenja fasada

na zgradama ,,Šargarepa“, ,,Napolitanka“, na jednoj od zgrada u Ulici Četvrte proleterske, na dvije zgrade u Ulici obala Ribnice, na tri objekta u Ulica bratstva i jedinstva, zatim dvije fasade zgrada u ulicama Mojkovačkoj i Spasoja Raspopovića i temeljno obnovili sportski poligon na vrhu Gorice.

Ekipe Komunalnih usluga ugradile su novu LED rasvjetu na bulevarima Svetog Petra Cetinjskog i Jola Piletića, u ulicama Petra Prlje, Manastirskoj i Mojkovačkoj, na Zlatica (na ulazu u Podgoricu), na novom igralištu u Matagužima, na parkingu između profesorskih zgrada u Siti kvartu i kvartu kod Muzičkog centra.

I. M.

Promjenljivo, do 12 stepeni Za danas je prijepodne najavljeno kišovito vrijeme, dok se u poslijepodnvnim satima očekuje djelimično razvedravanje. Vjetar sjevernih smjerova, pojačan i jak, na udare veoma jak, moguće i olujne jačine.

Jutarnja temperatura vazduha oko devet stepeni, najviša dnevna do 12.

H. P.

Hronika Podgorice

Utorak, 22. februar 2022.

17

Još je u toku tehnička i administrativna priprema za otvaranje doma za stare

Dokumentacija, pa otvaranje

- Svi zapošljeni su u prethodnom periodu radili na kreiranju dokumentacije neophodne za dobijanje licence, uvođenje integrisanog sistema upravljanja kvalitetom i sistema bezbjednosti hrane (ISO i HACCP), kao i definisanje svih procesa i odgovornosti u domu. Zaposleni su prošli višemjesečnu obuku za rad u postojećim domovima za stare u Grabovcu, Bijelom Polju i Pljevljima - kaže Šofranac.

U proteklom periodu, medicinsko osoblje podgoričkog doma boravilo je u ovim ustanovama kako bi pružali pomoć kolegama zbog pojave virusa



Dom za stare ,,Podgorica“

kovida-19 među zaposlenima i korisnicima.

TROŠKOVI

Direktorica doma za stare podsjetila je da će budući korisnici i njihovi srodnici koji učestvuju u izdržavanju plaća-

Cijena smještaja na odjeljenju gerijatrije i psihogerijatrije iznosi 300 eura, dok za odjeljenje palijativne njege i demencije ona je 450 eura ističe direktorica Šofranac

CDPR obilježio 55 godina od osnivanja Crnogorskog društva za borbu protiv raka

Bilbord u Ulici slobode

I posterima protiv opake bolesti Povodom obilježavanja nastanka Društva Crne Gore za borbu protiv raka, koje je osnovano u Titogradu 18. februara 1967. godine, CDPR je u saradnji sa firmama „Studio Mouse“, „Primodesign“ i „Montenegro Metropolis Media“ postavio promotivne postere na nekoliko lokacija u gradu.

- Osim podsjećanja na 55 godina starog društva i aktivnosti u borbi protiv raka posteri, postavljeni na panoima širom grada, imaju zadatak i da opomenu i pozovu građane da pored naše stalne borbe protiv raka, treba zajedno da učestvujemo u tome i pobijedimo opaku bolest koliko je to moguće – poručili su iz CDPR-a.

I. M.

ti troškove usluge smještaja u domu u skladu sa Porodičnim zakonom.

- Za korisnike čija primanja nijesu dovoljna za pokrivanje troškova smještaja, kao i one koji nemaju imovinu sa kojom bi učestvovali u plaćanju, država obezbjeđuje nedostajući dio iznosa. Ovi korisnici pravo na uslugu ostvaruju putem nadležnih centara za socijalni rad. U tim slučajevima cijena smještaja na odjeljenju gerijatrije i psihogerijatrije iznosi 300 eura, dok za odjeljenje pa-

lijativne njege i demencije ona je 450 eura - ističe Šofranac.

Korisnici čija su primanja veća tj. dovoljna za pokrivanje cjelokupnih troškova smještaja, potpisivaće direktno ugovor sa domom, a cijena će zavisiti od njihovog zdravstvenog stanja i posebnih zahtjeva ( jednokrevetna, dvokrevetna soba ili apartman).

USLUGE

Direktorica doma za stare naglašava da će korisnicima biti ponuđen širok dijapazon usluga.

Dom će moći da primi 274 korisnika Šofranac ističe da je zaključno sa januarom bilo 188 zainteresovanih za smještaj u domu.

- Napominjem da je riječ samo o evidencija službe za socijalni rad doma za stare, koja svakodnevno komunicira sa zainteresovanima i bilježi njihove podatke. Tek nakon otvaranja doma, zainteresovani će dostavljati neophodnu dokumentaciju na osnovu koje će naš tim za prijem i otpust korisnika obavljati procjenu da li je riječ o osobi čijim potrebama dom može da odgovori na kvalitetan način - kaže Šofranac, uz napomenu da će dom moći da primi 274 korisnika.

Kapacitet odjeljenja demencije je 20 korisnika, odjeljenja privremenog boravka isto toliko, palijativne njege 77, psihogerijatrije 78 i gerijatrije 79.

- Dom raspolaže sa 36 jednokrevetnih soba, 97 dvokrevetnih, pet četvorokrevetnih i 12 apartmana koji su predviđeni za boravak dvije osobe. Svaka soba ima svoje kupatilo i terasu.

Apartmani imaju malu kuhinju, dnevni boravak, sobu, kupatilo i terasu. Pored smještajnih jedinica, dom sadrži dnevne boravke, trpezarije, kuhinju sa pratećim sadržajima, vešeraj, prostorije za upravu, multimedijalnu salu, salu koja je određena za vjerske aktivnosti korisnika, medicinski blok i prateće tehničke prostorije – navela je Šofranac.

- Između ostalog, pružaćemo uslugu smještaja odraslih osoba s invaliditetom i starih lica, podršku za život u zajednici, zatim savjetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge, stručnu podršku i odgovarajuću obuku pružaocima usluge porodičnog smještaja, kao i radno-okupaciono angažovanje, koje se odnosi na obezbjeđivanje radne i okupacione terapije, kulturno-zabavne aktivnosti – kazala je Šofranac.

U skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, korisnici mogu očekivati smještaj u adekvatno opremljenim sobama i kvalitetnu ishranu (tri obroka i dvije užine), usklađenu sa njihovim zdravstvenim potrebama.

Pored toga tu su usluge cjelodnevne brige i njege - nadzor ljekara, medicinskih sestara i tehničara, pomoć njegovateljica prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti u skladu sa potrebama korisnika, upućivanje i prevoz do zdravstvenih ustanova na specijalističke preglede ili intervencije, dolazak ljekara specijalista i redovna kontrola zdravstvenog stanja korisnika, individualne i grupne fizikalne terapije i drugo.

Detaljnije informacije o smještaju svi zainteresovani mogu dobiti na sajtu www.domstarihpodgorica.me ili putem mejla: socijalnasluzba.domstarihpg@usdz.me.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Konji bez nadzora već danima redovna pojava

Divlji zapad na Starom aerodromu Pravo krdo odraslih konja bez nadzora vlasnika već danima slobodno šeta ulicama i zelenim površinama, ali i preko parkinga i drugih javnih površina na Starom aerodromu.

Prema riječima građana, koji su se obratili Pobjedi, konji dolaze iz pravca Konika, prelaze prugu i stižu čak i do zgrada na Bulevaru Stanka Radonjića i na Tuškom putu. Prije nekoliko dana uspjeli su da fotografišu mlađeg čovjeka koji je u punom galopu projahao tek pripremljenom podlogom za asfaltiranje na budućem Bulevaru Veljka Vlahovića i odjahao u pravcu Konika!? Scena je, kažu, više ličila na kadar iz nekog vesterna nego iz jedne od najvećih gradskih četvrti...

Stanar jedne od zgrada na Bulevaru Stanka Radonjića, Bogić Jevrić navodi kako su konji redovni gosti u dvorištu i na travnjacima ispred tih zgrada. On i njegove komšije negoduju, jer je riječ o površinama koje sami uređuju i za to izdvajaju novac.

- Prostor ispred zgrade mi održavamo. Izdvajali smo novac da bismo oplemenili taj prostor. Zasadili smo travu, cvijeće i druge

I. MITROVIĆ

U domu za stare na Starom aerodromu još su u toku tehnički i administrativni poslovi, a do njihovog okončanja ova ustanova neće moći da počne rad. Direktorica doma za stare Jelena Šofranac kazala je za Pobjedu da datum otvaranja ne mogu precizno odrediti do završetka ovih poslova, koji nijesu u njihovoj nadležnosti. Šofranac naglašava da su zaposleni u domu za stare ,,Podgorica“ završili najveći dio aktivnosti koji se odnosi na pripremu za početak rada.

I. MANDIĆ

Direktorica doma za stare Jelena Šofranac kazala je za Pobjedu da datum otvaranja ne mogu precizno odrediti do završetka ovih poslova, koji nijesu u njihovoj nadležnosti. Šofranac naglašava da su zaposleni u domu za stare ,,Podgorica“ završili najveći dio aktivnosti koji se odnosi na pripremu za početak rada

Konji kod zgrada na Bulevaru Stanka Radonjića

sadnice. Trudimo se, održavamo te površine da nam budu lijepe, a neko pušti konje da nam sve to unište. Još kad je kišovito, kao ovih dana, konji unište travnjak tako da mu treba mnogo vremena i rada da se oporavi – kazao je Jevrić, uz napomenu da je izlišno govoriti o tome kakvu sliku stvara krdo konja usred novog stambenog kvarta, S obzirom na to da konji šetaju bez ikakvog nadzora, Jevrić ističe da na taj način ugrožavaju i

Bulevar umjesto prerije

bezbjednost odvijanja željezničkog saobraćaja jer svakodnevno prelaze prugu dolazeći sa Konika. Uputio je apel nadležnima

da nađu način da preduprijede neku veću neprijatnost, a ako treba i da sankcionišu vlasnike ovih životinja.

I. M.

18

Svijet

Utorak, 22. februar 2022.

USIJANJE: Predsjednik Rusije potpisao dekret o priznanju nezavisnosti Donjecka i Luganska

RIA NOVOSTI

Putin naredio slanje vojske na istok Ukrajine!

Putin potpisuje dekret

Putin je u obraćanju javnosti u Moskvi kazao da bi Ukrajina mogla da služi kao uporište NATO-a za napad na Rusiju.

– Ako se Rusija suoči sa prijetnjom prijema Ukrajine u NATO, opasnost po našu zemlju će se višestruko uvećati – rekao je on

RUSI DOLAZE: Slavlje ruskih separatista u istočnoj Ukrajini

MOSKVA – Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je kasno sinoć dekret kojim je Moskva priznala nezavisnost samoproglašenih ukrajinskih teritorija Lugansk i Donjeck i naredio ruskom ministarstvu odbrane da pošalje vojsku u ta područja.

Putin je dogovor potpisao u Kremlju sa Denisom Pušilinom (rukovodi DNR) i Leonidom Pasečnikom (rukovodi LNR).

Nije jasno kolika je veličina snaga koje je Putin poslao i kada će preći granicu s Ukrajinom. Kaže se da će ruska vojska ući kako bi ,,održala mir“.

Separatisti tvrde da polažu pravo na kompletan Donjeck i Lugansk, međutim kontrolišu samo oko polovinu te dvije

Kijev i zapadni čelnici sedmicama su upozoravali da bi ruski vojni napad na Ukrajinu mogao biti neizbježan, budući da je više od 150.000 ruskih vojnika okupljeno u blizini rusko-ukrajinske granice istočne ukrajinske regije.

Ruskom ministarstvu vanjskih poslova takođe je dat zadatak da pripremi ,,sporazum o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći“ sa separatistima koji sebe nazivaju Donjeckom narodnom republikom i preda ga Kremlju na potpisivanje.

Prema tim sporazumima, kako je naveo Rojters, „Rusija ima pravo graditi i uspostavljati vojne baze“ u tom istočnoukrajinskom području.

Kijev i zapadni čelnici sedmicama su upozoravali da bi ruski vojni napad na Ukrajinu

Stoltenberg osudio priznanje i pozvao Moskvu da izabere diplomatiju Generalni sekretar NATOa Jens Stoltenberg osudio je rusko priznanje Luganska i Donjecka u Ukrajini.

– To narušava napore za rješavanje sukoba i krši sporazume iz Minska. NATO podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

Pozivamo Moskvu da prestane da podstiče sukobe i izabere diplomatiju – naveo je Stoltenberg na Tviteru.

GeneJens Stoltenberg

ralni sekretar navodi da NATO podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica.

– Saveznici podstiču Rusiju, najsnažnijim mogućim riječima, da izabere put diplomatije i da odmah preokrene svoje masovno gomilanje vojske u Ukrajini i oko nje i povuče svoje snage iz Ukrajine u skladu sa svojim međunarodnim obavezama – rekao je Stoltenberg.

mogao biti neizbježan, budući da je više od 150.000 ruskih vojnika okupljeno u blizini rusko-ukrajinske granice.

Putin je u obraćanju javnosti u Moskvi kazao da bi Ukrajina mogla da služi kao uporište NATO-a za napad na Rusiju.

– Ako se Rusija suoči sa prijetnjom prijema Ukrajine u NATO, opasnost po našu zemlju će se višestruko uvećati – rekao je on.

Putin je poručio Državnoj dumi da ratifikuje priznavanje i dogovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći sa DNR i LNR. Ranije juče Kremlj je potvrdio da je ruski predsjednik o namjeri da prizna te regione informisao njemačkog kancelara Olafa Šolca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koji su izrazili razočaranje zbog ovakvog razvoja situacije, ali ,,ukazali i na spremnost da nastave kontakte“.

AFP navodi da je Makron sazvao sastanak Savjeta za odbranu zbog Ukrajine, prenosePortparolka Bijele kuće Džen Psaki kazala je da će američki predsjednik Džozef Bajden izdati izvršnu naredbu koja će „zabraniti nove investicije, trgovinu i finansiranje od strane američkih lica u, iz ili u takozvanim Donjeckoj narodnoj republici i Luganskoj narodnoj republici regiona Ukrajine“.

– Očekivali smo ovakav potez Rusije i spremni smo odmah odgovoriti. Predsjednik Bajden uskoro će

ći i tvit ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je objavio da je nakon izjava datih na sastanku Savjeta za bezbjednost Ruske Federacije održao hitne konsultacije sa Makronom i Šolcom.

Premijer Velike Britanije Boris Džonson izjavio je da je priznanje nezavisnosti Luganska i Donjecka kršenje međunarodnog prava.

Podsjetimo, lideri dvije teritorije u istočnoj Ukrajini pozvali su juče Putina da prizna njihovu nezavisnost i uspostavi ,,odbrambenu saradnju“.

Taj poziv, emitovan na ruskoj televiziji, uputili su lideri DNR i Luganska, Denis Pušilin i Leonid Pasečnik.

Ruski poslanici su 15. februara uputili apel Putinu da Rusija prizna nezavisnost tih separatističkih teritorija na istoku Ukrajine, gdje se od 2014. godine sukobljavaju ukrajinske snage bezbjednosti i proruski pobunjenici.

Đukanović: Crna Gora osuđuje akte o priznanju Donjecka i Luganska kao nezavisnih entiteta Osuđujemo sve akte o priznanju oblasti Donjecka i Luganska kao nezavisnih entiteta, kojima se krši međunarodno pravo i međunarodni poredak zasnovan na pravu, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

-Crna Gora ponavlja svoju nedvosmislenu podršku nezavisnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica - naveo je predsjednik države na Tviteru.

Evropska unija uvodi sankcije svima koji su umiješani Evropska unija uvešće sankcije Rusiji zbog priznanja nezavisnosti Donjecka i Luganska.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel osudili su ,,najoštrije“ Putinovu odluku da prizna nezavisnost Donjecka i Luganska.

– Predsjednica Fon der Lajen

i predsjednik Mišel najoštrije osuđuju odluku ruskog predsjednika da prizna oblasti Donjeck i Lugansk, koje nijesu pod kontrolom ukrajinske vlade, kao nezavisne entitete - navode Lajen i Mišel u zajedničkom saopštenju i dodaju: ,,Unija će reagovati sankcijama protiv onih koji su umiješani u ovaj nezakonit čin“.

Bijela kuća: Bajden će zabraniti trgovinu i investicije u Donjecku i Lugansku

izdati izvršnu naredbu koja će zabraniti nove investicije, trgovinu i finansiranje od strane američkih osoba u, iz ili u takozvane DPR (Donjecku narodnu republiku) i LPR ( Lugansku narodnu republiku) regiona Ukrajine – saopšteno je iz Bijele kuće.

Ističu da će ova izvršna naredba, takođe, omogućiti

uvođenje sankcija bilo kojoj osobi koja odluči da djeluje u tim područjima Ukrajine.

Dodaju da će uskoro objaviti ,,dodatne mjere u vezi sa očiglednim kršenjem međunarodnih obaveza Rusije“.

– Da budemo jasni: ove mjere su odvojene i biće dodatak brzim i oštrim ekonomskim mjerama koje smo

pripremali u koordinaciji sa saveznicima i partnerima u slučaju da Rusija dodatno napadne Ukrajinu. Nastavljamo bliske konsultacije sa saveznicima i partnerima, uključujući Ukrajinu, o sljedećim koracima i o tekućoj eskalaciji od strane Rusije duž granice sa Ukrajinom – zaključuju iz Bijele kuće.

Priredila: R. USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Arena

Utorak, 22. februar 2022.

PODGORICA - Dva dana pred meč u Debrecinu košarkaška reprezentacija Crne Gore biće kompletna.

Pripremama u Podgorici priključio se Jovan Kljajić, sinoć su doputovali Bojan Dubljević i Nemanja Radović, tako da će ,,crveni“ konačno danas odraditi trening u kompletnom sastavu.

Već u četvrtak košarkaška reprezentacija Crne Gore protiv Mađarske u Debrecinu igra prvi od dva kvalifikaciona meča za odlazak na Mundobasket, dok će isti rivali u neđelju odmjeriti snage u ,,Bemax areni“ u Podgorici. Zanimljivo je da su obje selekcije u prvom ,,prozoru“ savladale Portugal, a izgubile od Francuske, a s obzirom na to da tri selekcije iz grupe prolaze u drugu fazu, jasno da će nakon predstojeća dva meča situacija u grupi biti mnogo jasnija.

- Mađari su neugodna ekipa.

Imaju kontinuitet u sastavu, nema mnogo promjena, dobro se poznaju, tako da im malo vremena treba da se uigraju.

Nadam se da ćemo mi nastaviti gdje smo stali. Prvi ,,prozor“ je bio uspješan - imamo jednu pobjedu, druga nam je izmakla. Nadam se da možemo nastaviti sa tim izdanjima i da u ova dva meča ostvarimo dvije vrlo bitne pobjede - poručio je plej Mornara Vladimir Mihailović.

Vladimir Mihailović je odlično

Košarka

Košarkaška reprezentacija Crne Gore od danas kompletna pred dvomeč sa Mađarskom u okviru kvalifikacija za Mundobasket

Nema pritiska, već dodatnog motiva

19

odigrao utakmice protiv Francuske i Portugala i biće jedan od aduta u predstojeća dva meča, a uvjeren je da i pored velikog značaja pritiska nema...

- Neće ovo biti opterećenje, već jedan motiv više. Svaka utakmica je korak bliže. Bilo bi sjajno ako bismo slavili tamo i napravili brejk. Idemo utakmicu po utakmicu - naglasio je Mihailović.

Zoran Nikolić, centar Budućnosti, objašnjava da je prednost naše selekcije činjenica da se igrači dobro poznaju, a velika stvar je povratak Bojana Dubljevića.

- Dugo se poznajemo, dugo vremena smo proveli u reprezentaciji, dosta nas je igralo zajedno u klubovima.

Radović i Dubljević će nam dodatno pomoći da igramo bolje, guraće nas ostale da imamo još veći doprinos tokom utakmice - kaže Nikolić. ,,Crveni“ treniraju u ,,Bemax areni“, pomno prate zbivanje u mađarskoj selekciji, a iako su svjesni da ih čeka težak posao, vjeruju da mogu napraviti ključni korak ka plasmanu.

- Odlična je atmosfera, spremamo se da budemo što bolje ukomponovani za predstojeće dvije utakmice. Znamo da neće biti lako. Mađari imaju dobru ekipu, Majkl Hopkins je dobio njihov pasoš. Fizički je jak, igra sa dosta energije.

Neće biti lako, ni nama, ali ni njima - dodao je Nikolić. R. P.

NBA: Lebron Džejms donio pobjedu košem u posljednjem napadu

Ol-star: Karijevih 50 poena i 16 trojki Stefon Kari odigrao je jednu od najvećih partija u istoriji NBA Olstar utakmica, u pobjedi Tima Lebrona Džejmsa nad Timom Kevina Djurenta 163:160.

Na spektakularnom meču svih NBA zvijezda u Klivlendu, bek Golden Stejta je za pobjedničku ekipu meč završio sa 50 poena, a postigao je čak 16 trojki. Od toga, čak 14 trojki ubacio je za tri četvrtine. Samo je, u istoriji Ol-stara, Entoni Dejvis uspio da ubaci više poena na jednom meču. Pored toga, slavni šuter imao je i pet skokova.

ŠUTERSKI SALDO

Već u prvoj četvrtini viđen je veliki broj poena (čak 47:45 za Lebronov tim). Kari je do poluvremena oborio rekord Ol-stara, sa osam trojki za dvije četvrtine... Šutem za dva poena u posljednjem napadu, veteran Lejkersa, superstar Džejms, riješio je meč. Na ovom meču ,,Kralj“ Džejms postigao je 24 poena uz osam asistencija, a u njegovom timu Grk Adetokumbo postigao je 30 poena uz 12 skokova.

Prošlogodišnji MVP (najbolji igrač) NBA sezone, centar Denvera Nikola Jokić, Ol-star nastup završio je sa deset poena, devet skokova i osam asistencija u pobjedničkoj ekipi.

Za poražene, Djurent nije nastupio zbog dugoročnog oporavka od povrede koljena – njegov povratak na teren očekuje se u naredne dvije sedmice. Odgovornost je preuzeo centar Filadelfije Džoel Embid i ubacio 36 poena uz deset skokova.

Zvijezda najboljeg tima lige ove sezone Finiksa Devin Buker je postigao 20, Bol 18 a Marej 17 poena u

poraženoj ekipi, koja je po imenima djelovala značajno lošije, ali je ipak uspjela da parira do same završnice.

Kari je zasluženo izabran za MVP Ol-star utakmice – a 50 poena ubacio je a odličnim šutem iz igre 30-17 (trojke 27-16). Oborio je rekord Olstara i po broju trojki u jednoj četvrtini (šest).

DOMINACIJA LEBRONA

Interesantno, Tim Lebrona Džejmsa je peti put zaredom došao do trijumfa na utakmicama najvećih zvijezda najjače lige svijeta.

Za Džejmsa ovo je bila čak 18. selekcija na Ol-staru, 12. put izabran je plejmejker Finiksa Pol. Treneri ekipa bili su Monti Vilijams (Finiks) i Erik Spelstra (Majami) – koji vode trenutno najbolje plasirane ekipe u NBA konferencijama.

Američku himnu uoči duela izvela je velika zvijezda Mejsi Grej, dok je kanadsku otpjevao Rajland Džejms.

Klivlend, grad u kome nastupa ekipa koja je hit i najprijatnije iznenađenje ove NBA sezone, pokazao se apsolutno kao savršen domaćin tradicionalnog košarkaškog spektakla.

Kris Pol mjesec i po van terena Kris Pol, slavni veteran i plejmejker ekipe sa najboljim učinkom u NBA sezoni Finiks Sansa, doživio je povredu palca desne ruke zbog koje ga čeka duža pauza.

Po procjenama ljekara, jedan od najboljih igrača ove sezone u najjačoj ligi svijeta neće igrati u narednih šest do osam sedmica. Mala je vjerovatnoća da će nastupiti do početka plej-ofa, a po procjenama, neće igrati ni u prvoj rundi razigravanja... Doživio je avulzionu frakturu palca.

Finiks igra fantastično ove sezone, pobijedio je u 19 od posljednjih 20 utakmica. Ima skor 48-10 i ubjedljivo je prvi u ligi.

- Ovo jeste drugačija situacija u odnosu na udare na koje smo navikli, jer je u pitanju Kris. Ipak, to je i prilika da ojačamo tim, da pružimo samopouzdanje i drugim momcima u određenim aspektima igre. Kada se on vrati, onda ćemo biti mnogo bolji – rekao je Monti Vilijams, trener Finiksa.

Regularni dio NBA sezone završava se 10. aprila, a plej-of startuje šest dana kasnije.

Od starta sezone Kris Pol je bilježio 14,9 poena i 10,7 asistencija u prosjeku, a prvi je asistent lige.

Jedan je od pet glavnih kandidata za titulu MVP za najboljeg igrača regularnog dijela NBA sezone.

U najjačoj ligi svijeta sada tradicionalno slijedi pauza, naredni mečevi igraće se u noći između četvrtka i petka.

S. S.

Košarkašice Budućnost Bemaxa kasno sinoć otputovale za Montanu, gdje ih sjutra očekuje posljednje gostovanje u WABA ligi

Prva meč lopta za ,,plave“ PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaxa uspjele su protiv Celja da dođu do pobjede, ali i da nadoknade minus iz Slovenije, čime su došle do pozicije da dva kola prije kraja imaju situaciju da im pobjeda garantuje pol-poziciju pred fajnal-for.

U oba meča do kraja Top8 faze ,,plave“ igraju sa Montanom, a jedna pobjeda značila bi da će na završni turnir (19. i 20. mart) kao prvoplasirane za rivala imati četvrtoplasirani tim lige.

Baš zbog toga sjutrašnji duel u Montani može se smatrati prvom meč loptom za ,,plave“, jer baš na mjestu gdje su 2018. osvojile titulu imaju šansu da ovjere ,,pol-poziciju“, tako da bi duel istih timova u Podgorici 5. marta bio samo formalnost. Zbog toga je ekspedicija podgoričkog kluba kasno sinoć otputovala za Bugarsku, kako bi ,,plave“ što spremnije dočekale duel sa vicešampionom Bugarske.

- Sigurno da nakon najvažnije pobjede u dosadašnjem dijelu sezone sa mnogo više motiva i optimizma odlazimo za Bugarsku. Svjesne smo da nas čeka težak meč, ali sada kad smo uspjele da ,,obrnemo“ Celje i nadoknadimo minus, svakako da mnogo jače psihički odlazimo na ovo gostovanje - kaže Anastasija

Drobnjak, bek šuter Podgoričanki.

Znaju dobro u taboru crnogorskog šampiona da im jedna pobjeda do kraja garantuje prvo mjesto, dva poraza vjerovatno bi ih ,,gurnula“ na treće, ali ,,plave“ se ne bave kombinatorikom.

- Ne razmišljamo o eventualnom scenariju do kraja. Neke ekipe imaju još tri meča, tako da je mnogo toga u opticaju.

Gledamo samo sebe i razmišljamo sada samo o meču u Montani. Znamo da je tamo uvijek teško igrati, Montana je jako nezgodna na svom terenu. Ali vjerujem da možemo pokazati da smo u dobroj formi - naglasila je Drobnjak, ,,trojkaški“ majstor.

Montana je ove sezone mijenjala roster, trenera, očigledno odlučna da vrati trofeje i napravi iskorak. Međutim, prije samo dva dana izgubila je finale Kupa Bugarske, pa je do kraja sezone imperativ još veći da se ostvari cilj.

- To je iskusna ekipa koja ima nekoliko reprezentativki Bugarske, pojačanja u liku Litvanke i Amerikanke, ušle su u dobar ritam, ali svakako da ćemo tražiti svoju šansu. Važno je da dobro otvorimo utakmicu, a nadam se da ćemo željom, energijom i borbenošću uspjeti da napravimo još jedan veliki rezultat - podvukla je Drobnjak.

R. P.

Arena

20 Sportski miks

Bojana Popović objavila spisak za mečeve sa Norveškom u EHF Euro kupu

Povratak Batinović i Raičević PODGORICA - Golmanka Marta Batinović i srednji bek Milena Raičević (propustile obje Svjetsko prvenstvo i Olimpijske igre) na spisku su selektorke Bojane Popović za obaveze (2. i 5. marta) u duelima sa Norveškom u EHF Euru kupu.

Ema Ramusović nije na spisku jer se oporavlja od lakše intervencije na Rajčić, Marta Batinović i Jovana Kadović, pivoti Tatjana Brnović, Nikolina Vukčević i Andrijana Popović, krila Jovanka Radičević, Dijana Ujkić, Nina Bulatović, Ivona Pavićević i Dijana Mugoša, Milena Raičević, Itana Grbić, Đurđina Malović, Nataša Ćorović, Matea Pletikosić, Tanja Ašanin, Sanja Premović i Ilda Kepić.

Zbog oporavka od lakše intervencije selektorka nije mogla da računa na pivotkinju Emu Ramusović članicu Bukurešta.

U EHF Euro kupu nastupaju tri domaćina Evropskog prvenstva koje se igra u novembru - pored Crne Gore, to su Slovenija i Sjeverna Makedonija, te Norveška kao aktuelni šamA. M. pion Evrope.

RSCG

„Lavice“ će protiv aktuelnog šampiona Evrope igrati 2. marta u Podgorici, a tri dana kasnije u Larviku.

Selektorka Popović objavila je spisak 19 igračica koje konkurišu za mjesto u timu za predstojeće mečeve. Biće to prva akcija našeg nacionalnog tima nakon Svjetskog prvenstva u Španiji koje je održano u decembru prošle godine.

Očekuje se debi igračice Budućnost Bemaxa Ilde Kepić, nakon što je kompletirana procedura za dobijanje crnogorskog državljanstva.

Na spisku su golmanke Mari-

Mediteransko prvenstvo za rukometaše

Maksimalni protiv Kuvajta, ni bod protiv Egipta PODGORICA - Kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore upisala je pobjedu i poraz prvog dana Mediteranskog prvenstva koje se održava u Ankari.

Tim koji vode Nedim Selmanović i Draško Mrvaljević u prijepodnevnom terminu savladao je Kuvajt 33:19 (13:7, 11:8, 9:4) i uzeo maksimalnih pet bodova, dok je u drugom kolu izgubio od Egipta 32:20 (9:8, 13:8, 10:4) i nije osvojio ni bod.

Za ukupnu pobjedu uzima se

dva, za dobijenu trećinu jedan bod.

U duelu s Kuvajtom, Mirko Latković sa devet i Edin Beharević sa osam golova predvodili su naš državni tim do pobjede, Andrej Dobrković i Radoš Premović po četiri puta su zatresli protivničku mrežu, a tri puta u strijelce se upisao Milorad Bakić.

Darko Đurković je postigao dva, a po jedan gol Igor Mrvaljević, Milan Nišavić i Viktor Suknović. Lazar Sredanović

Prva liga za vaterpoliste (5. kolo)

Jadran za seriju PODGORICA - Jadran je favorit u večerašnjem (19.30) duelu sa Katarom u 5. kolu domaćeg šampionata. Novljani su u dobrom ritmu, nanizali su četiri pobjede, a najvažniju protiv Primorca u Kotoru.

Tim Petra Radanovića početkom marta nastupaće na posljednjem kvalifikacionom turniru Regionalne lige i tražiće šansu za prolaz na fajnal-for. Ključni meč očekuje ih za imenjakom iz Splita u 2. kolu - 4. marta.

Na premijeri će odmjeriti snage sa Crvenom zvezdom.

A. M.

je upisao osam odbrana, dok je jednu uspješnu intervenciju imao Dejan Čolović.

Protiv Egipta, Premović je bio najefikasniji sa šest golova, dok je Dobrković postigao pet. Po tri pogotka upisali su Beharović i Latković, Đurković je dao dva gola, a upisao se i BožoVujović.

Crna Gora će i danas odigrati dva meča na Mediteranskom prvenstvu - od 9.30 sati protivnik će biti Rumunija, dok je za 17.45 zakazan duel sa Grčkom.

Ne. K.

Utorak, 22. februar 2022.

Ivona Pavićević prošla je porodičnu i sportsku tugu

Sezonu posve znam da bi bio PODGORICA - Rukomet me spasio - tiho, možda i više za sebe, izgovorila je Ivona Pavićević.

Povoda za razgovor sa rukometašicom Budućnost Bemaxa bilo je puno. Nagomilale su se lijepe stvari sa terena i (djelimično) otjerale sumorne oblake. Vidi ih i dalje, ali ih razgrće - svakodnevno.

Snagom, prije svega unutrašnjeg mira, inata, optimizma, crnogorska reprezentativka pronašla je put i hrabro korača.

Kaže da je pobjednica i da je tuga koju nosi naučila da vidi smisao u malim stvarima i da su porodica i zdravlje bogatstvo koje nema cijenu.

Ova đevojka, koja je obilježila maestralnom igrom kompletnu sezonu u Ligi šampiona, bila je praktično otpisana iz rukometa. Sportska javnost se sjeća da je pred put na Svjetsko prvenstvo u Japanu 2019. morala da raspakuje kofere jer su igračice tadašnjeg kluba Korone kažnjene zbog doping skandala. Afera zbog koje su ispaštale članice rumunskog kluba završila se tako što su nakon istrage suspendovane.

Ivona 16 mjeseci, a najmanje one zbog kojih je i pokrenut slučaj. I to je pregrmjela.

Kako?

KO JE OTPISAN? - Zbog nečije greške igračice su ispaštale. Izgubila sam godinu rukometa. Bilo je teško, bila sam sama iako sam tada najbolje vidjela ko je uz mene i shvatila ko su pravi ljudi kada je najteže. Mislim da je to čekanje oko istrage i konačne odluke bilo najteže. Tek poslije sedam, osam mjeseci saznali smo dužinu kazne i prosto nijesam mogla da zamislim da ništa ne radim. Jer, bukvalno sam cio život u treningu. Morala sam i brzo da se organizujem, svakodnevno sam trčala u Tološkoj šumi, radila teretanu i to je bilo to. Ništa što je imalo veze sa loptom ili sa radom u grupi nijesam smjela da radim.

Možete da zamislite koliko je snage bilo potrebno za period bez rukometa. Pitam se i dandanas kako sam sve to uspjela da prevaziđem. Na sreću, uspjela sam jer sam imala cilj, a onda je sve moguće. Nijesam se obazirala na komentare da

Kaže da je pobjednica i da je tuga da vidi smisao u malim stvarima zdravlje bogatstvo koje ne sam otpisana, jer sam psihički bila jaka. Naravno, dolazili su trenuci dosade. Samo trčiš i trčiš da ponekad nije imalo smisla - kazala je Pavićević.

Prvi trening poslije pauze sa podgoričkom ekipom dugo će pamtiti.

- Mislila sam da sam sve zaboravila i da loptu neću znati da uhvatim. Ali trčala sam kao ,,luda“, šutirala kao da nijesam pravila pauzu, a onda je golmanka Armel pitala ko sam ja. Djevojke su joj objasnile situaciju. Nije mogla da vjeruje. Želim da napomenem da mi je Budućnost izašla u susret kada mi je bilo najteže. Klub mi je pomogao puno i zahvalna sam.

NAJLAKŠE JE ODUSTATI Tražila je motivaciju kroz mnoge stvari. U rukometu je pronašla ponovo sve ono što

Katarina Bulatović prijateljica za čitav život Jedna žena, rukometna legenda i velika prijateljica, je pomogla Ivoni na teškom putu.

- Nikoga imenično, pored porodice, nijesam izdvojila, ali za Katarinu Bulatović želim da kažem da je bila prava prijateljica. U teškim godinama bila je uz mene, kao i sada. Mnogo sam joj zahvalna za svaki trenutak i riječi koje znače.

je kao klinka sanjala. A prošla je kroz sve moguće patnje sporta i ličnu, porodičnu tragediju.

Neposredno kada je trebalo da debituje za Budućnost Ivoni se srušio svijet.

- Sezonu sam najviše posvetila bratu. Cilj je bio da ga učinim ponosnim, jer znam da bi bio ponosan. Zbog brata i porodice ostala sam jaka i nijesam odustala. Vjerovatno najjači razlog što sam uspjela – iskreno će Ivona, čiji je brat nastradao u saobraćajnoj nesreći.

Mislila je da prolazi najteže trenutke života bez rukometa, ali tada je shvatila šta je, ustvari, život.

- Rekla sam - šta može više da mi se desi kada izgubite osobu koju najviše volite. Pomišljala sam da odustanem. Nekoliko dana kasnije djevojka iz kluba donijela je dresove. Bacila sam ih na sto. Roditelji su prošli pored mene, izvadili dresove i...

Ovaj trenutak je bio presudan, morala sam da se vratim i zbog njih i brata. Sedmicu kasnije došla sam na trening. Djevojke su bile uz mene, pokušavale na sve načine misli da mi skrenu, a ja sam tražila razloge da se borim. Znala sam da je najlakše odustati, a ja nijesam gubitnica.

Uvijek sam sebe zamišljala kao pobjednicu. Rukomet me spasio.

Arena

u, borila se kao lavica i eksplodirala u LŠ ove sezone

Sportski miks

21 UEFA

Utorak, 22. februar 2022.

Trener Čelzija Tomas Tuhel

ećujem bratu, io ponosan LIGA ŠAMPIONA: Čelzi dočekuje Lil, Viljareal izaziva ,,staru damu“

,,Mastifi“ u domu šampiona, Juve potapa ,,žutu podmornicu“ Lana i Monika Mlađa sestra Lana i bratanična Monika su u rukometnim vodama.

- Lana ima karakter i ,,bezobrazluk“. Često se šalimo, pa mi kaže - danas si igrala dobro, bolja si. Uporna je i ne brinem za nju. Monika je počela da trenira mini-rukomet kod mog prvog trenera u Budućnosti Filipa Adžića. U početku se žalila da je lopta u glavu udara jer ne umije da je uhvati. Bila sam na nekoliko treninga, bila je srećna i obožava da nosi moje dresove.

a koju nosi naučila i da su porodica i ema cijenu JEDNA JEDINA BUDUĆNOST Malo po malo, Ivona je stigla do OI u Tokiju. Kaže da nije bilo realno da ode, ali...

- Majda i Dijana realno su bile ispred mene jer sam samo šest mjeseci trenirala pred put na OI. Vrata su se ponovo otvorila i ostvarila sam san da budem dio ekipe. U tom momentu nijesam dobila minutažu, a bila sam u nekoliko utakmica u sastavu.

Ali u Tokiju sam probudila inat i rekla sam sebi - imaš cilj, pokaži da vrijediš, znaš da šutiraš, znaš da uhvatiš loptu...

Poslije Olimpijskih igara, a pred ovogodišnji nastup u Ligi šampiona, došla je do ravnoteže.

Našla je sklad. Eksplodirala je.

- Radila sam na sebi i poslije svega potrudila sam se da nađem mir. Imala sam volju i nadu i cilj, ako nemate to, ne možete dalje.

Pohvale na račun Lige šampiona ove sezone u plavom dresu stigle su sa svih strana.

Bojana Popović je kazala da je odigrala sezonu života.

Stigle su ponude, opet sa svih strana. Ozbiljni klubovi željeli su Ivonu, ali...

- U Budućnosti sam najviše napredovala i za klub me vežu najjače emocije. Kada si pri vrhu svi te žele, ali kada

Privilegija je raditi sa Bojanom i Majom Kako je raditi sa Bojanom Popović i Majom Savić?

- Veliko je zadovoljstvo kada vas treniraju, za mene, neprikosnovene i nekada najbolje igračice na svijetu. Imala sam tokom sezone veću komunikaciju sa Majom, puno mi je pomogla i zahvalna sam. Od najbolje sam učila. Obje su veliki borci i svaka im čast za sve što su uradile za nas. Mislim da smo mi, igračice, privilegovane jer učimo od šampionki i možemo postati šampionke. sam imala najteže trenutke Budućnost je bila tu i moj klub je najbolji za mene. Imala sam jake razloge da ostanem i sa zadovoljstvom ću naredne sezone nositi plavi dres.

Osim napadačkih perfomansi snažan utisak ostavila je u odbrambenim zadacima.

- Od odbrane zavisi kompletan osjećaj neke ekipe na terenu.

Kada smo u ekipi sve agresivne mogu da uradim dosta stvari i budem korisna. Srećna sam kada nešto dobro uradimo u defanzivi. Što se tiče napada, mislim da je sasvim OK da razmišljamo slično. Jer niko ne ide na utakmicu da izgubi ili da se ne iskaže do kraja.

Da li je na sličan način razmišljala kada je stigla u Budućnost ili je rukomet bio samo igra?

- Od malena sam voljela loptu.

Imala sam bezobrazluk i karakter koji se u tim godinama do kraja nije ispoljio. Kasnije je došlo na svoje.

Neizostavni dio priče je reprezentacija Crne Gore. Ne skriva san o medalji.

- U sportu nema savršenog recepta za uspjeh. Ništa nije pouzdano, ali treba imati cilj

Kako se postaje šampion Da li imaš ritual pred utakmicu?

- Obično sam sama, gledam motivacioni video da ostanem fokusirana. Veže me za prošlost, a počinje rečenicom zašto padamo i objašnjava kako se postaje šampion. Gledam klipove Uvea, odem u teretanu, vozim bicikl... i ,,glad“. Mi sve to imamo.

Ekipa je podmlađena sa velikim brojem igračica koje do sada nijesu imale priliku da razmišljaju o medalji. Mislim da na svijetu ne postoji sportista koji ne živi za uspjeh sa reprezentacijom. Našoj ekipi ne manjka volje, energije i želje. Vjerujem da možemo doći do medalje i prije nego što je možda realno - kazala je Pavićević. A. MARKOVIĆ

PODGORICA - Čelzi je imao sreće na žrijebu osmine finala Lige šampiona. Aktuelni šampion Evrope je kao drugoplasirani u grupi izvukao najslabijeg rivala među nosiocima - Lil. ,,Plavci“ se za četvrtfinale elitnog takmičenja bore s ekipom koja je daleko od vrha u francuskoj Ligi 1 i zauzima tek 11. mjesto. S druge strane, Čelzi je u seriji od pet pobjeda u svim takmičenjima, prije 10 dana osvojio je FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo...

Sve ukazuje na lagan prolaz vladara Evrope i planete, ali Liga šampiona je nepredvidivo takmičenje, autsajderi često budu ,,nagazna mina“.

- Malo su se mučili ove sezone u domaćem prvenstvu, ali uvijek je teško braniti titulu. U Ligi šampiona išlo im je vrlo dobro i uradiće sve da nam otežaju posao. Dobar su tim, tako da žrijeb nije bio lak za nas - rekao je golman Eduar Mendi.

- U ovoj fazi takmičenja svi rivali su teški. Lil je bio prvi u grupi i pokazao je koliko vrijedi u duelima s ekipama kakve su Sevilja i Salcburg.

Trener Čelzija Tomas Tuhel ima iskustvo s francuskim klubovima jer je u Čelzi stigao poslije epizode u Pari Sen Žermenu.

- Svi znamo koliko se francuski fudbal bazira na fizičkoj snazi, koliko su im snažni napadači, koliko su hrabri u situacijima ,,jedan na jedan“... Vrlo su disciplinovani u igri bez lopte, a Lil ima šansu da ovaj meč odigra

Raspored Večeras 21.00 - Viljareal - Juventus 21.00 - Čelzi - Lil Srijeda 21.00 - Atletiko - Man. junajted 21.00 - Benfika - Ajaks

kao autsajder, što može biti njihova prednost. Naš pristup se neće mijenjati - poštujemo igru, poštujemo protivnika i pripremamo se kao uvijek - kazao je Tuhel.

Lil je redovan učesnik evropskih takmičenja, ali je posljednji put u nokaut rundi LŠ bio 2007. godine kada je u osmini finala eliminisan od Mančester junajteda.

- Igrači su navikli da igraju mečeve na ovom nivou, veoma su iskusni. Dobro smo se spremili, ali sada treba da izađemo da igramo. Moramo da zapamtimo što nas je dovelo ovdje i igramo u skladu s potencijalom koji imamo - naveo je trener Žozelan Gurvenek.

- Imali smo težak početak u Ligi šampiona ove sezone, niko nas nije vidio na čelu grupe. ali smo prkosili očekivanjima. Duel sa aktuelnim prvakom Evrope je dodatni korak. Ogroman izazov je pred nama. Čelzi je apsolutni favorit protiv ,,mastifa“, ali se to ne može reći za ekipu iza koje je završila u grupnoj rundi.

Juventus gostuje Viljarealu poslije dva vezana u Seriji A, te generalno neuvjerljivih izdanja u dosadašnjem dijelu sezone.

- Uvijek igramo da pobijedimo, tako će biti i u Kupu Italije i u Ligi šampiona. Vidjećemo kako

2

puta sastali su Čelzi i Lil. U oba navrata slavili su ,,plavci“

će se stvari odvijati. Da li će se naš pristup promijeniti ukidanjem pravila gola u gostima? Još ne znam, ali do tada treba da se fokusiramo samo na rezultat prvog meča - najavio je trener Masimilijano Alegri.

- Ne opterećuju nas priče o tome ko je favorit, ovaj dvomeč nije riješen. Viljareal je u dobroj formi, i mi takođe. Imaju veoma dobro tehnički potkovan tim, s izuzetnim trenerom. Čeka nas velika taktička borba, moraćemo da obratimo pažnju na detalje i budemo strpljivi. Neophodno je da budemo kompaktni i pokažemo ravnotežu.

Viljareal je u evropskom usponu - prošle sezone je osvojio Ligu Evrope, sada je prvi put u nokaut rundi Lige šampiona od 2008/09.

Tim Unaja Emerija priželjkuje iznenađenje protiv velikana iz Torina.

- Juventus ima mnogo reprezentativaca u svojim redovima, plejadu iskusnih igrača.

Međutim, imamo i mi nekoliko - Pau Toresa, Huana Fojta, Raula Albiola... Uložili smo mnogo truda da bismo bili ovdje. Ne želimo samo priznanje za dobru igru, već za to što pobjeđujemo. Moramo da zahtijevamo više od sebe. Ovdje smo jer smo to zaslužili - istakao je Emeri.

Ne. K.

NOVO ODLAGANJE U TELEKOM 1. CFL: Kolo se igra u četvrtak

Vremenske prilike kvare raspored PODGORICA - Novo odlaganje utakmica u Telekom 1. CFL - proljećna premijera bila je pomjerena za 24 sata, a sada će drugo kolo nastavka sezone biti odigrano 48 sati kasnije.

Mečevi koji su bili planirani za sjutra - po novom programu zakazani su za četvrtak u istim terminama. Fudbalski savez Crne Gore donio je ovakvu odluku zbog vremenskih prilika. Konkretno - zbog kiše koja je posljednjih dana padala na teritoriji cijele zemlje.

Meteo bilten najavljuje sunce sredinom sedmice, a tako će i igrači imati bolje terene za ig-

ru. U predstojećem 21. kolu sastaće se: Iskra - Budućnost, Sutjeska - Jezero, Mornar - Podgorica, Petrovac - Zeta, Dečić - Rudar.

22

Arena

Sportski miks

Utorak, 22. februar 2022.

Fudbaleri Rudara podbacili na proljećnoj premijeri protiv Iskre

Gašević: Dan kada ništa ne ide

PODGORICA - Proljećna premijera Rudara bila je za zaborav.

Pljevljaci su na startu druge polusezone izgubili od Iskre pod Golubinjom - 3:0.

Nije bilo sigurnosti i čvrstine pozadi, vezni red nije se nametnuo na sredini, a napad ostao bezopasan.

Znali su to da kazne raspoloženi i u zimskom prelaznom roku dobro pojačani Danilovgrađani.

- Izgubili bismo i da je prekoputa bila slabija ekipa od Iskre. Nije nam ništa išlo. Podbacili smo u svakom segmentu. To je bio loš dan i kvalitetan protivnik, koji ima moj puni respekt, zasluženo je osvojio bodove. Organizovali smo sastanak, vidjeli greške i vjerujem izvukli pouke.

U fudbalu nema previše vremena za tugu ili slavlje. U narednom kolu očekuje nas gostovanje Dečiću i uradićemo sve da popravimo sliku iz prošlog meča - rekao je Ognjen Gašević, prvotimac tima iz Pljevalja.

Izabranici Rada Petrovića nijesu pokazali ono što ih je krasilo tokom priprema u Turskoj, gdje su ostavili pozitivan utisak protiv ozbiljnih rivala. Što je razlog?

- Iskreno, i ja sam očekivao puno više nakon svega što smo pokazali u Antaliji. Trenirali smo odlično, igrali jako dobro i vjerovao sam da ćemo napraviti rezultat protiv Iskre, pogotovo što smo bili domaćini.

Ipak, desilo se suprotno. Izo-

Prvenstvo Crne Gore u šahu za seniore (3. kolo)

Đukić i Šuković na čelu

stala je kompaktnost, zajedništvo i agresivnost. Nijesmo imali pravi pristup. Presjekao nas je brzo primljeni gol, a nakon toga nijesmo uspjeli da se vratimo. Nije nam odgovaralo ni stanje terena. Iskra se bolje snašla i ugrožavala nas dugim loptama. Teško nam je pao poraz, ali siguran sam da to nije odraz forme, već trenutnih slabosti. Dešava se svima da imaju takve momente. Mlada smo ekipa i normalno je da bude oscilacija. Naravno, ne smije da ih bude u ovolikoj mjeri.

Idemo dalje. Na nama je da odreagujemo na pravi način i pokažemo da vrijedimo - ističe

mladi reprezentativac.

Slično je prošao i Dečić koji je kao favorit doživio šok od Jezera na stadionu ,,Braće Velašević“ - 4:2.

U Tuzima će se u četvrtak sastati poraženi sa premijere. Novi negativan epilog mogao bi da izazove probleme na jednoj strani.

- Svjesni smo situacije. Plan je bio da se pobjedom na startu približimo vodećim ekipama, a mi sada imamo zonu baraža na dva boda. Sada smo pod malo većim pritiskom, ali moramo da zadržimo mirnoću. Spremamo se da napravimo iznenađenje u Tuzima. Biće teško, Dečić je jak protivnik, pojačan

dolaskom Bećiraja, Marušića i još par igrača, kao i ostankom Božovića. Bićemo na iskušenju, ali možemo da zaustavimo najbolje igrače rivala. Probaćemo da pobijedimo, ali i bod je za nas prihvatljiv - ističe krilni napadač Rudara.

Drugo proljećno kolo trebalo je da se odigra danas, ali je zbog vremenskih prilika odloženo za četvrtak.

- Nama to odgovora, jer imamo više vremena za razgovor, treninge i samu pripremu. Iskreno se nadam da ćemo izgledati puno bolje i zadovoljni se, nakon utakmice, vratiti u Pljevlja - zaključio je Gašević.

D. K.

PODGORICA - Za razliku od prethodna dva, treće kolo na 74. pojedinačnom seniorskom šampionatu Crne Gore u šahu bilo je mnogo miroljubivije s obzirom na to da je desetak partija završeno remijem, naročito na prvim stolovima na kojima su snage odmjeravali pretendenti na titulu.

Ipak, sinoć su na visini zadatka bili prvotimci podgoričke Budućnosti velemajstor Nikola Đukić i FIDE majstor Andrej Šuković koji su pri-

morali na kapitulaciju Armina Mušovića odnosno Bogdana Podlesnika. Tako su se klupski drugovi izdvojili na čelu tabele sa po tri poena i oni će upravo odmjeriti snage u četvrtom kolu.

Rezultati trećeg kola: Mušović - Đukić 0:1, Blagojević - Pečurica remi , Kalezić - Tomić remi, Nikač - Nikčević remi , Podlesnik - Šuković 0:1, Alivodić - M. Pobor 1:0, Kisić - Drašković remi, Abramović - Draganić 1:0, Koljević - Đurović 0:1, Vujačić Jeknić remi, Feratović - Šćekić 0:1, Miletić - Anđelić 1:0, Krstonijević - Čađenović 1:0, Lješković - Đoković remi, Nenezić - Pušara 1:0, Kovačević - N. Popović 1:0, Šoć - D. Pobor 0:1...

Tabela poslije trećeg kola: Đukić i Šuković po 3, Blagojević, Pečurica, Kalezić, Tomić, Nikač, Nikčević i Alivodić po B. KADIĆ 2,5...

Najbolja crnogorska teniserka popravila plasman za četiri pozicije

Održan turnir ,,Omladinska zlatna rukavica“

Crnoj Gori pehar za najbolju selekciju PODGORICA - Međunarodni turnir ,,Omladinska zlatna rukavica“ održan je u Srbiji u trodnevnom aranžmanu. Bokseri iz pet zemalja imali su priliku da odmjere snage u dvorani Sportskog centra Rakovica, a našoj selekciji pripao je pehar za najbolju stranu reprezentaciju.

U pratnji selektora Nikole Ružića, trenera Mugoše Kovačevića, Milana Jovićevića i Momčila Zlatičanina, naši takmičari ostvarili su zapažene rezultate.

Filip Božović, u kategoriji do 54 kg, prvog dana turnira izgubio je meč protiv Makedonca Šehabija Hadla. Tomislav Đinović, u kategoriji do 60 kg, prvog dana turnira, dobio je meč protiv domaćina Vladimira Beriše.

Drugi dan turnira takođe je bio uspješan za njega jer je dobio meč protiv Makedonca Enisa

Eliu. Osvojio je zlatnu medalju dobivši finalni meč protiv domaćina Strahinje Mošorinskija.

Vito Marinović, u kategoriji do 71 kg, izgubio je meč protiv Eldara Hodžića, predstavnika BIH. Uspješan je bio Nikola Radenović, u kategoriji do 71 kg, koji je slavio protiv domaćina Nemanje Dragišića. Ali drugog dana izgubio je meč od domaćina Darija Tomića i tako osvojio bronzanu medalju.

Andrija Brajković, u kategoriji do 92 kg, dobio je meč protiv domaćina Borisa Mitrovića, zatim je slavio i protiv domaćina Ivana Doškovića. Finalni meč izgubio je protiv Strahinje Novičića i tako osvojio srebrnu medalju. Menan Softić, u kategoriji do 92 kg, svoj prvi meč imao je drugog dana turnira, ali izgubio je protiv domaćina Strahinje R. P. Novičića.

Danka 68. igračica svijeta

Završen tradicionalni fudbalski ,,Turnir mimoza“

Trofej za Igalo PODGORICA - Fudbaleri Igala osvojili su, sedmi put, pehar namijenjen pobjedniku ,,Turnira mimoza“, koji se održava još od 1973. godine.

Igalo je u finalnom meču savla-

dalo Arsenal i to nakon boljeg izvođenja penala, jer je u regularnom dijelu meča bilo 2:2.

Sam meč donio je zanimljiv fudbal. Poveo je Arsenal u 17. minutu golom Ivana Bulato-

PODGORICA - Crnogorska teniserka Danka Kovinić na novoj WTA listi zauzima 68. poziciju, što je za četiri pozicije bolji plasman u odnosu na prethodnu listu.

Tivćanka je posljednji put na-

stupala na Australijan openu, a u Melburnu je stigla do 3. kola i ostvarila najbolji rezultat u karijeri. Ove godine Danka želi da uđe u najboljih 50 i najavi pohod na još veće stvari.

U samom vrhu su Ešli Barti, druga je Arina Sabalenka, a treća Barbora Krejčikova.

Na četvrtoj poziciji nalazi se Paula Badosa, a na petom Karolina Pliškova. Među 10 najboljih su još Marija Sakari, Anet Kontavejt, Iga Sfjontek, Garbinje Mugurusa i Ons Žabur.

R. P.

vića, izjednačio je Bojan Kopitović u 31. minutu. Arsenal ponovo do prednosti došao golom Andreja Goluba u 38. minutu. Igalo je izjednačilo rezultat u 50. minutu iz penala, stijelac je bio Miloš Perović.

Poslije neriješenog rezultata u regularnom dijelu u penal seriji istakao se golman Igala David Bjelica koji je zaustavio šuteve Argentinca Huli-

ana Montenegra i Jovana Mirkovića. Domaći šuteri na drugoj strani Miloš Perović, Milo Đurković, Andrija Vujičić i Lazar Mučalica bili su sigurni.

Pehare kapitenu Milu Đurkoviću i golmanu Davidu Bjelici, koji je proglašen za najboljeg igrača turnira, uručio je predsjednik kluba domaćina Zoran Krivokapić.

R. P.

Feljton

Utorak, 22. februar 2022.

KAKO SU PISALE PRVE CRNOGORSKE NOVINE (DRUGI DIO)

U Crnoj Gori i žena i dijete stoje na braniku otačastva » Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ „Crnogorac”, br. 27. izdanje od 24. jula 1871. godine Jugoslavenstvo. (nastavak članka, prim. prir.) …Ovakvo je sada stanje Jugoslovenstva. Očevidno je da to stanje nije povoljno, i da se bez krvavog okršaja na Jugoslaviju ne da ni pomisliti, i ako je stvar takova, opet nadu i veru ne smemo gubiti, kad tu izgubimo, propalo je sve, propali smo i mi sami. — Ima nas 13-14 milijuna, a podeljeni u dve države, i u tima još bez zajedničke politike,— bez moralne pomoći od Srbije, nije li ovo žalostno? — Čovek bi se oslanjao na Rusiju, ali ruski diplomate pale više tamjan Bajstu i Ali-paši, nego da prouče stanje naše i naše težnje, i ako što čine za tursko hrišćanstvo, svuda viri egoizam iz te pomoći. Šta da radimo? Da očajavamo? ili da skrstimo ruke, pa da dođe prvi bolji i da nas satre sve? Ni to ne možemo i ne smemo. Od otaca naših nismo primili ništa, no želju za oslobođenjem i mržnju prema našim ugnjetačnma s ove i one strane Save i Dunava. — Dva su nam primera svetlila kao jedine zvezde na jugoslovenskom nebu: nepobednost Crne Gors i oslobođenje Srbije.

I kad vidimo ogromna dela naših predaka, moramo se zapitati, zar mi, njihovi sinovi i

„Crna Gora odoljela je svim turskim navalama, ni sultani, koji su oteli Mađarsku i pred Bečom utaborili svoje vojske, nisu mogli pokoriti malu zemlju, i maleni narod. Kazaćete: Crnogorca brane njegovi krševi, nepristupnost njegove zemlje. A mi vam odgovaramo: Ne brani ga ono, nego junačko njegovo srce”

„I stenu može čovek pokoriti, ali oduševljenje i ljubav domovine niko.

Ovo dvoje spaslo je Crnu Goru a ne kamenje. — U Crnoj Gori i žena i dete brani otačastvo, — i svi će pre poginuti, nego što će ona prestati biti slobodna, nezavisna zemlja.

Crnogorac tako vole evoju slobodu da mu je milija od života,— i zbog toga je ostao slobodan — sam svoj gospodar. — A mi…”

Crnogorke s đecom

unuci baš ništa ne vredimo, da spavamo i snosimo gonjenja, koja sa sviju strana kao kiša iz neba na nas padaju? — Crna Gora odoljela je svim turskim navalama, ni sultani, koji su oteli Mađarsku i pred Bečom utaborili svoje vojske, nisu mogli pokoriti malu zemlju, i maleni narod. Kazaćete: Cr-

Crnogorka s kolijevkom - rad Ludvika Kube

nogorca brane njegovi krševi, nepristupnost njegove zemlje. A mi vam odgovaramo: Ne brani ga ono, nego junačko njegovo srce, — i stenu može čovek pokoriti, ali oduševljenje i ljubav domovine niko.

Ovo dvoje spaslo je Crnu Goru a ne kamenje. — U Crnoj Gori i žena i dete brani otačastvo, — i svi će pre poginuti, nego špo će ona prestati biti slobodna, nezavisna zemlja. Crnogorac tako vole evoju slobodu da mu je milija od života,— i zbog toga je ostao slobodan — sam svoj gospodar. — A mi…

U Austro-Ugarskoj prvi ljudi, prvi rodoljubi gledaju kako da se pomire sa Mađarima, Nemcima i Talijanima, — i na žalost za kakvu malu olakšicu odriču se nezavisnosti. Nije li prisajedinjenje Vojvodine Mađarskoj, nije li unija trojednice sa Ugarskom, gubitak najvažnijeg — hrvatskog pristaništa — Reke — nije li odcepljenje Međumurja od Hrvatske dovoljan dokaz, kakvi smo mi junaci na rečima, kad treba da se uzdižemo, a kakve smo hulje, kad treba da muški ustanemo da od svoga prava ne ustupimo ni dlake. Kakvo je naravnanje Bugara sa Portom? Kakva je autonomija što

Veliki vojvoda Mirko Petrović

ju traže, i kako će se izvesti? kakav je njihov ekzarh, i kakva je njihova nezavisna crkva?

— Šta biva u Bosni, u Hercegovini, u Staroj Srbiji. Kakva bezdelija čini porta sredstvom svojih čipovnika u ostalih Turaka, koji po svom ćefu ubijaju hrišćane, bezčeste žene, devojke i decu? Šta biva sa ostalim narodima u Turskoj?

Stid nam je da iskažemo sve, što znamo, a još večma se stidimo, što mi sve to trpimo kao stoka, što propustismo skoro 500 godina ne radeći ništa za naše oslobođenje. Stid nas je što u mesto da u zajednici oborimo opšteg neprijatelja, sva-

Donosimo članke iz prvog crnogorskog lista „Crnogorac”, koji je pokrenut početkom 1871. i izlazio sedmično do kraja 1872. godine.

Za feljton su korišćena digitalizovana izdanja „Crnogorca” sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević”. U ovom krugu donosimo izbor članaka od 23. do 48. broja

đamo se međusobno; Bugari s bratom, Grkom, Srbinom; Srbin s Bugarnom i t. d. Zar u ovakvoj neslogi može biti dobra ploda ? — Zato i samo zato čamili smo 500 godina u ropstvu, i ako se ne opametimo čami ćemo još novih 500 i više, dok konačno ne propadnemo, dok se izbrišemo mi i naše ime iz historije. Nećemo navađati daljih primera: Srbija — ona mala Srbija oslobodila se je od jarma turskog, — a 9 milijuna Jugoslovena u Turskoj nije u stanju da razbije šaku osmanlija, koja i tako već iz dana u dan propada. Da to se ne može! A mogu se podržavati kojekakve raspre, koje satiru samo naše sile!..

Jednom reči: kazao ko mu drago, da vreme još nije došlo za naše oslobođenje, smatrajte ga za izdajicu. Vreme nikad nikom ne dolazi, nego vremena, historična i kulturna prave narodi, — a ne šarlatani, koji hoću da provedu svoj vek bez vremena i u zadovoljstvu.

Zato Jugosloveni: Ne kažemo vam, da je ovo presudan čas, taj ćete za vas i za vaše potomstvo učiniti sami, ali to vam nalaže vaša savjest, da čim dalje oklevate, tim dalje ste i robovi, i mi s vama. Ne mojte se uzdati u nikoga, nego jedino u svoju snagu i pre svega u pravednost vaših zahtevanja, pak morate pobediti, ako ne vi, vaše potomstvo, koje će primiti i dovršiti borbu svojih otaca.

To vam kažemo: Pravda mora pre ili posle pobediti, to je već u večitom zakonu osnovano.— A želje su naše pravedne. Ne bojte se, Bog je s nama, kad ustanemo za slobodu protiv tiranstva, za pravdu protiv ne-

23

3. pravde. On nam je ova čuvstva zasadio u srca, — i na njima osniva se celo društvo! Nije li bilo već dosta naše patnje, našeg robovanja, našeg plača? Pet vjekova je skoro prošlo, od kako su propale srpska i bugarska država, i za tih pet vekova morali smo naučiti, da samo sloga, bratska ljubov, pouzdanje u same i u pravsdnost naše stvari može nas spasti. Naši gonitelji iz dana u dan slabe, a ono što su stvorili nasiljem, nepravdom, podjarmljivanjem drugih naroda, ruši se, očiti znak, da se završavaju dnevi našeg ugnjetenja, da se pravda opet vraća nama.

I Turska i Austrija su iznemogle, i dnevi njihovog opstanka zavise samo od nas, i naše sloge, od požrtvovanja, koje ćemo prineti domovini, našem potomstvu. Budite na oprezu od onih ljudi, koji se plaše od svakog preduzeća, oni nisu za ništa sposobni, i da je sudbina našeg naroda poverena njima, mi bi večito robovali. „Crnogorac”, br. 27. izdanje od 24. jula 1871. godine Skadar, 18. Jula – (…) Na kraju, da vam javim još i ovo.

Iz Podgorice javlja mi jedan prijatelj, da su i tamo 15. o. m. varoški Turci činjeli dogovore, ako ih ushtjednu uzeti u nizam (redovnu tursku vojsku, prim. prir), jer je i tamo došao glas da će Ismajil paša kupiti Turke u nizame, pa su se Turci jako poplašili. Ovi se spremaju da se i biju, ako dođe do nevolje, pa se zbog toga staraju, đe da roblje premjeste.

Cetinje, 22. Jula. — U prošli utorak, na sv. Iliju, obdržan je svečano poslije službe Božije, parastos besmrtnome junaku, velikome vojvodi Mirku, koji je bio žrtva zlosretne kolere, što prije četiri godine snađe Crnu Goru. Činodjejstvovao je preosvešteni g. mitropolit sa ovđašnjijem sveštenstvom, a prisustvovala je Nj. Sv. knez Nikola sa svojom pratnjom i mnoštvo naroda.

- 23. Jula. — Neobična suša traje već od toliko vremena u Crnoj Gori. Usjevi, koji su u početku bili dobra izgleda, sada su u vrlo rđavom stanju.

Narod se boji zle godine i ako što skorije nepadne ugodna kiša, ostaće sav znoj i trud naroda bez ploda. „Crnogorac”, br. 27. izdanje od 24. jula 1871. godine 24. Jula. — Iz Carigrada javlja nam jedan prijatelj, da su i tamo naša braća, koja su većinom iz Dalmacije i Crne Gore, svečano proslavili rođenje prvoga kneževića crnogorskoga.

Na svijema brodovima svojijema — jer im je to njihova glavna radnja — razvili su mnoštvo narodnijeh zastava. koje su tako za puna tri dana stajale, a za to vrijeme svako veče bilo je osvijetljenje. Radost je bila velika i oduševljenje neobično među njima. Tursko i austrijansko zastupništvo ovo je jako iznenadilo, a osobito je Turcima, vele, bio ovo velik jad i na sramotu morali su gledati u svome Stambolu ovo neobično veselje srpsko.

(Nastavlja se)

24

Oglasi i obavještenja

Poslovni broj: I.br. 1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba, iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, dana 21.02.2022. godine, polazeći od rješenja poslovne oznake I.br.1859/15 od 10.04.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.1682/10 od 05.12.2011.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvadeset sedma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 2740 KO Nikšić PJ Nikšić, i to katastarska parcela broj 882, broj zgrade 9, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 43, površine 62m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvadeset sedmu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 22.03.2022.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću.

Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja.

Nepokretnost se može razgledati po dogovoru sa javnim izvršitelejm.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 36.580,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1859/15 od 15.05.2018.godine.

IV Na dvadeset sedmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.658,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.9199/08 od 03.07.2008.god, te podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca i zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja -obavještenje br. 49 od 26.12.2008.god, a na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 21.02.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Utorak, 22. februar 2022.

Poslovni broj: I.br. 325/2018 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika DOO ,,EURO-PIPE,, iz Nikšića, ul. VI Crnogorske bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 113.335,53 eura, dana 21.02.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 325/2018 od 07.03.2018.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene pred notarom Marković Ljubišom iz Nikšića poslovne oznake UZZ.br.647/2014 od 25.11.2014.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se trideset prva prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 3265 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 1, površine 147 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 2, površine 44 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 3, površine 138 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 4, površine 22 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 6, površine 20 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 7, površine 155 m2, katastarska parcela broj 4648, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 9, površine 162 m2, sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za trideset prvu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 22.03.2022.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 328.660,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 328/18 od 12.11.2018.godine, i to iznos od: 44.100,00 eura za PD1, 8.800,00 eura za PD2, 82.800,00 eura za PD3, 4.600,00 eura za PD4, 12.960,00 eura za PD6, 62.000,00 eura za PD7 i 113.400,00 eura za PD9.

IV Na trideset prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od: 4.410,00 eura za PD 1, 880,00 eura za PD 2, 8.280,00 eura za PD 3, 460,00 eura za PD 4, 1.296,00 eura za PD 6, 6.200,00 eura za PD 7, 11.340,00 eura za PD 9.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ. br.350/14 od 15.10.2014.god za iznos duga 177.048,86 eura, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja i zabrana raspolaganja nepokretnostima –obavještenje br.24-01/2415 od 05.06.2017.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca i pristajanje na neposredno izvršenje bez odlaganja na osnovu isprave UZZ. br.350/14, te podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.647/14 od 25.11.2014.god za iznos duga 144.400,65 eura i podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca i pristajanje na neposredno izvršenje bez odlaganja na osnovu isprave UZZ.br.647/14, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka. Za objekat PD 9 postoji napomena da nema upotrebnu dozvolu.

Dana 21.02.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Utorak, 22. februar 2022.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Utorak, 22. februar 2022.

Poslednji pozdrav voljenom suprugu i ocu Dana 21. februara 2022. u 65. godini života umro je naš dragi

RADOJICA – BRACO Savov LAZAREVIĆ RADOJICA – BRACO Savov LAZAREVIĆ

kapetan duge plovidbe

kapetan duge plovidbe

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru dana 22. februara od 11 do 14.30 časova.

Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Nas nisu razdvojile daljine i uzburkana mora života jer su kormilo u tvojim rukama i naša ljubav održavali pravac. Ovoga puta, bolest je bila jača od tvoje želje za životom i tvoj brod je usmjerio pravac ka vječnoj luci Nebeskog carstva. Počivaj u miru, kapetane moj, neka te anđeli čuvaju. Mi ćemo ponosno čuvati uspomenu na tvoj častan život, vjerujući da smo u ljubavi i molitvi uvijek zajedno.

Tvoji najmiliji

Ožalošćeni: Majka HILDA, supruga TATJANA, sin SAVO, ćerke NEVENA i DRAGANA, sestre RADMILA i MILICA, sestrići ĐURO i VASILISA, zet MIODRAG i ostala rodbina

1577

TANJA, SAVO i NEVENA

1573

Poslednji pozdrav voljenom sinu

Posljednji pozdrav voljenom bratu i šuri

Posljednji pozdrav dragom zetu

BRACO LAZAREVIĆ

RADOJICI – BRACU LAZAREVIĆU

RADOJICA – BRACO Savov LAZAREVIĆ kapetan duge plovidbe

Sve što je časno i pošteno bilo je u tvojoj duši.

Počivaj u miru, voljeni brate.

Sestra MILICA i zet MIODRAG

Neizmjerna bol zaustavila je sve riječi. Tvoj prerani odlazak je majčina rana neprebolna .

Počivaj u miru, moja uzdanice, neka te anđeli čuvaju.

SENKA i SREĆKO sa porodicom

1575 Umrla je

1578 Posljednji pozdrav

Neutješna majka HILDA

KATARINA Vangela HRISTO Sahrana obavljena 21. februara 2022. godine u 10 časova.

Kato, počivaj u miru.

1576

BRACO LAZAREVIĆ Počivaj u miru u Carstvu nebeskom.

NAĐA sa porodicom 1574

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

1579

DANKA IVANOVIĆ – ĐERIĆ

Oglasi i obavještenja

Utorak, 22. februar 2022.

Našem dragom

27

Posljednji pozdrav dragom

Dana 21. februara 2022. u 70. godini, preminuo je naš dragi

LUKI

MIRKU IVANOVIĆU

Počivaj u miru.

RADOŠ Milivojev BLEČIĆ DIMO RADINOVIĆ sa porodicom

S ljubavlju, čuvaćemo naša zajednička sjećanja.

Pokojnik će biti izložen u gradskoj kapeli u Nikšiću, 22. februara od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju pod Trebjesom.

1542 PREDRAG, NADA, MAJA, IVA i NIKOLA

Posljednji pozdrav dragom bratu

Ožalošćeni: supruga KATA, sinovi RADOVAN i MILORAD, brat DRAGIŠA, sestra GROZDANA, snahe JELENA i SNEŽANA, sestrići DEJAN i IVAN, unučad i ostala rodbina

1545

1570 Našem dragom

SEADU SMAKOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom bratu, stricu, djedu i prađedu

od ALENA SMAKOVIĆA sa porodicom 1559 Dragoj majci

RADU BLEČIĆU Hvala ti za ljubav, poštovanje i ljubav koju si pružao uvijek meni i mojoj porodici. Čuvaćemo uspomenu na tvoje veliko srce i plemenitu dušu.

MIRKU IVANOVIĆU KOSI Tvoj iznenadni i prerani odlazak, stvara veliku prazninu, koju danas ipunjavaju bol i tuga. Praznina ostaje i mogu je ispunjavati samo sjećanja na Tvoju plemenitost i međusobnu ljubav.

Ostavila si mi puno lijepih uspomena da te vječno pamtim.

S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi opraštam se od tebe. Žao mi je što nijesam stigla još jednom da te zagrlim.

1568

Tvoj brat VIDOJE BLEČIĆ s porodicom

Umrla je naša dobra, čestita i plemenita tetka

Kćerka MIKICA sa porodicom Strina SLOBODANKA i BRANO

1561

KOSA Radovanova MILETIĆ

Posljednji pozdrav dragoj majci i babi

Uvijek nas je dočekivala širokim zagrljajima, punim srcem i toplim riječima.

Hvala joj za sve.

1571 Napustio nas je naš poštovani prijatelj

Brataničine OLJA, MARA i RAJKA

KOSI Hvala za nesebičnu ljubav koju si nam pružala, za svaki topli poljubac i zagrljaj i za oslonac kada nam je to bilo najpotrebnije.

Tvoji ZORICA, ANĐELA, JOVANA, SNEŽANA i VUK LAKIĆEVIĆ

ILIJA NIKIĆ Mir i spokoj tvojoj plemenitoj duši.

Porodica IZGAREVIĆ 1547

1551 Dragoj babi i prababi

1562 Posljednji pozdrav našoj dragoj majci, babi, prababi i tašti

S poštovanjem se opraštamo od našeg dragog prijatelja

KOSI Ne možemo se oprostiti od tebe jer ćeš uvijek živjeti u svakom od nas.

Sa tvojim ponosom i ljubavlju nastavićemo dalje, čuvajući svako sjećanje na tebe i na ono što si nam bila.

KOSI R. MILETIĆ ILIJE NIKIĆA

Biće nam teško nastaviti život bez tebe, tvoje ljubavi i pažnje koju si nam nesebično pružala.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Kćerka MIRA, zet ZORAN, unučad ROMANA, ANITA i MILOVAN VAVIĆ sa porodicama

Porodica LUČIĆ 1548

1563

Tvoji: ROMANA, JOVO, ANITA, IGOR, MIĆKO, NEVENA, RENATA, ANĐELA, FILIP, JOVANA, SNEŽANA, VUK i praunučad LUCIJA, SIMONA, MARTINA, BLANKA, ANITA, ALEKSANDAR, DIMITRIJE, OGNJEN, SOFIJA, KALINA, STEFANA, MAŠA, ANDREA, ALEKSEJ, BOGDAN i JAKOV

1564

28

Oglasi i obavještenja

Utorak, 22. februar 2022.

TUŽNO SJEĆANJE

Dvadeset šest godina od smrti

petnaest godina od smrti

DUŠANA

STEVANA

22. 2. 2015 – 22. 2. 2022.

Dana 21. februara 2022. u 71. godini, preminuo je naš dragi

RADOJKA - RADA Đonova POPOVIĆ

BRNOVIĆA

SIMEUN – SIĆO Blagutinov RADOJEVIĆ

Pokojnik će biti izložen u kapeli pod Trebjesom, 21. februara od 12 do 14.30 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju pod Trebjesom.

Prođe još jedna godina kako nisi sa nama. Ova možda i posebnija od drugih jer ti se ispunila najveća želja.

Nas je sve više, živimo i volimo se onako kako si nas učila. Često te pominjemo kada evociramo uspomene, diveći se tvojim mudrim odlukama koje život znače. Ostaješ da živiš u nama i sa nama.

Hvala ti za sve.

Dragi naši, počivajte u miru, a mi ćemo vječno patiti za Vama.

Vaša PORODICA

RADOICA – BRACO POPOVIĆ sa porodicom Ožalošćeni: supruga MILKA, sin IVAN, ćerke MAJA i MILICA, sestra OLJA, snahe ŽANA, CVIJETA i MAJA, sinovac MILOŠ, sinovica IVANA, sestrić ŽELJKO, sestričina GORDANA, brat od strica MIRKO, sestra od strica VESNA, braća od ujaka MIŠKO i PEĐA, sestre od ujaka MILA, MARTA i LIDIJA, unučad, praunučad i ostala rodbina RADOJEVIĆ i BOŽOVIĆ

1540

1569 22. 2. 2019 – 22. 2. 2022.

Dana 22. februara navršava se 40 dana od kada nas je napustio moj otac i djed moje djece

1541

POMENI Navršava se 5 godina od smrti moga brata

VUKOMAN Brankov BULATOVIĆ Čuvamo uspomenu na tebe, divnog supruga i oca.

BOŽIDAR – BOŽO VUČINIĆ

Sa ljubavlju i poštovanjem, supruga SENKA, kćerka VOJKA, sinovi VOJIN i BOŽO, unučad ANASTAZIJA i LUKA 1544

MLADEN KALUĐEROVIĆ

Voljenom ujaku

Godine su prošle ali ne prođe dan da ne pomislimo na tebe.

MARKO KALUĐEROVIĆ sa porodicom

Prazno je bez tebe. Bio si veliki čovjek, pun ljudskosti i poštenja.

Svi su te cijenili, ništa ti nije bilo teško, radio si čitav život i mučio se.

Nije bilo lako stvorit ono što si ti stvorio i ostavio za svoju djecu.

Izgubio si najstariju sreću i to te pokosilo, ostala mu je porodica, troje djece i žena koji su za primjer.

Tako, Sunce moje, hvala ti što si me uvijek u životu podržavao, nijesi dao na mene niko glas da povisi, heroju moj.

Tvoja dobrota i ljepota krasila je sve moje radosne svečanosti.

Ona suza jedna što si obrisao mnogo me boli, ali dobro, Sunce moje, rano je bilo za rastanak.

Boli ali dobro nek ti je LAKA CRNA ZEMLJA, TAJO MOJ.

MIKU

1572

Posljednji pozdrav dragom ocu, djedu i tastu

Nadam se da si našao mir i spokoj pored tvojih i naših najmilijih.

Nedostaješ mi, anđele moj.

Volimo te.

Tvoja ćerka NATAŠA DAMJANOVIĆ sa djecom

1565

Tvoji ĐURAN, MAJA i LENA 1554

Dvije godine od smrti naše

BOŽIDAR – BOŽO VUČINIĆ

VELJKU Dušanovom RACKOVIĆU

Prolaze tužni sati, koliko se puta pomene tvoje ime i koliko je puta suza krenula niz lice!

Toliko se puta sjetim tebe, tvoje dobrote, iskrenosti, velikodušnosti i velikog srca.

Hvala ti što si me uvjek za sve podržavao.

Dragi tajo, teško je saznanje da više nisi sa nama.

Tvoja nježnost, dobrota i plemenitost ostaće zauvijek u našim srcima.

DRAGICE Stijepove KULJAČE rođ. Anđus

Tvoj unuk ĆIRO 1566 Драгом брату и ујаку

Ćerka SVETLANA, unučad ZOJA i NIKOLA i zet BOŽIDAR Plemeniti, voljeni i poštovani su uvijek tu, nikada ne odlaze.

РАДИСЛАВ – РАТО МРВОШЕВИЋ

1567

Tvoji NAJMILIJI Драги брате, данас је десет година откад си нас напустио. Вријеме неумитно пролази али ми те носимо у својим срцима до краја нашег живота. Почивај поред својих и наших родитеља, Жељка и Слоба.

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

1546

Твоје сестре: РОСА, ДАРА и БОСА са породицама 1549

Oglasi i obavještenja

Utorak, 22. februar 2022.

Godina dana je od smrti mog kuma

Prošla je godina od smrti našeg druga i prijatelja

29

Četrdeset je dana od kada si otišla od nas

IVANA Najljepši naš anđele...

MOMA PAPOVIĆA

MOMA PAPOVIĆA

Tako nam nedostaješ da nas zagrliš, da nas poljubiš, da nam se nasmiješ.

Da samo budeš pored nas...

Ljubavi naša, hvala ti za najveću sreću koju smo sa tobom imali.

Volimo te najviše na cijelom svijetu!

Tvoji: TATA, MAJKA, MAJA, DEJANA i DUŠAN

1550

Počivaj u miru, kume.

Čuvamo sjećanje na tebe.

Četrdeset dana prođe

IVANA

S poštovanjem, SAVA VUJOVIĆ

BOŽO i BRANO MIĆUNOVIĆ sa porodicama

Draga moja sestro, ako me odozgo gledaš, a mislim da jesi, jer tako osjećam.

Vidiš kolika je tuga i da se jedva sa njom nosim.

Bićeš zauvijek u mojoj duši i mom srcu...

Volim te,

TANJA

1552 Prošlo je 40 tužnih dana

1555

1556

Prošlo je godinu dana od smrti mog kuma

Godina dana je od smrti mog druga i prijatelja

IVANA Previše je prazno bez tebe.

Fališ brate.

ANA

1560 Danas je 40 dana od smrti naše voljene

MOMA PAPOVIĆA

MOMA PAPOVIĆA

DESANKE Veljkove MARTINOVIĆ

Čuvam najljepše uspomene na tebe.

Neka tvoja duša počiva u miru.

Bila si naš najveći oslonac i podrška u životu, životu koji moramo nastaviti bez tebe, ali zahvalni, ponosni i sigurni da te nikad nećemo zaboraviti.

Tvoji: sin DRAGAN, unuci GORAN i IVAN, snaha SVETLANA 1553 Pet godina je od smrti našeg voljenog

DRAGAN GRUJIČIĆ

SAVA GRBOVIĆ

MLADENA KALUĐEROVIĆA Nižu se godine, teški su dani iza nas, a mi te s ljubavlju i tugom čuvamo od zaborava.

1557

1558

Tvoja PORODICA 1543

30

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Utorak, 22. februar 2022.

Poslovni broj: I.br.2081/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica osnovana 1901.godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Jevtić Đorđija iz Bara, ul. Jovana Tomaševića br.36/23, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 98.860,17 eura, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 9135/2008 dana 03.07.2008.godine, dana 21.02.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Jevtić Đorđiju iz Bara, ul. Jovana Tomaševića br.36/23, vrši se dostavljanje Rješenja o odlaganju I.br.2081/15 od 06.12.2017.god sa podneskom od 06.12.2017.god, Zapisnika od 12.12.2017.god, Rješenja o odlaganju I.br.2081/15 od 14.05.2018.god sa podneskom od 14.05.2018.god, Podneska izvršnog povjerioca od 09.02.2022.god i Zaključka I.br.2081/15 od 21.02.2022.god.Izvršni dužnik Jevtić Đorđije iz Bara se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o odlaganju I.br.2081/15 od 06.12.2017. god sa podneskom od 06.12.2017.god, Zapisnika od 12.12.2017.god, Rješenja o odlaganju I.br.2081/15 od 14.05.2018.god sa podneskom od 14.05.2018.god, Podneska izvršnog povjerioca od 09.02.2022.god i Zaključka I.br.2081/15 od 21.02.2022.god.

Upozorava se izvršni dužnik Jevtić Đorđije iz Bara, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 21.02.2022.godine JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I.br.2715/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, protiv izvršnih dužnika: 1. Mrvaljević Ćetka iz Nikšića, Grebice bb, i 2.Mrvaljević Draška iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 24.877,92 eura, na osnovu izvršne isprave –ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3925/2007 dana 27.03.2007. godine, dana 21.02.2022. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Gvozdenović Dejan iz Bara, Kraljice Jelene Anžujske 48, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 002095 od 21.01.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 21.01.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Bar, 21.02.2022. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 175/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Komunalne djelatnosti“ doo Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Prentić Huso iz Bara, Tršanjska ulica br. 74, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 014275 od 21.12.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.02.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Prentić Huso iz Bara, Tršanjska ulica br. 74, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 014275 od 21.12.2021. godine.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 10.02.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Poslovni broj: I.br.1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, na osnovu izvršne isprave –presude Osnovnog suda u Nikšiću pod P.br.1682/10 od 05.12.2011.godine, dana 21.02.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

Poslovni broj: I. br. 969/16.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „ADDIKO BANK“ AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 143, protiv izvršnih dužnika Nikočević Muja iz Bara, Zaljevo bb, na osnovu izvršne isprave – ugovora o hipoteci br.626-00/07 od 04.06.2007. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.02.2022. godine donio je

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Bar, 21.02.2022. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

J A V N O O B J A V LJ U J E

Izvršnom dužniku Pešalj Dragoljubu iz Nikšića, Studenca bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXVI prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 21.02.2022.god, i Zaključka o XXVII prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 21.02.2022.god.

Izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXVI prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 21.02.2022.god, i Zaključka o XXVII prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 21.02.2022. god.Upozorava se izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 21.02.2022.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Nikočević Muja iz Bara, Zaljevo bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ugovora o hipoteci br.626-00/07 od 04.06.2007. godine.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu zaključka o I prodaji od dana 08.02.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

POZIV ZA LICITACIJU

Poslovni broj: Iv. br. 172/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Komunalne djelatnosti“ doo Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Lazoski Kosara iz Bara, Ahmetov brijeg bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 012891 od 21.12.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.02.2022. godine, donio je

Na osnovu Odluke direktora I saglasnosti Ministarstva zdravlja CG na snazi je licitacija rashodovanog rendgen aparata SELDIX 550S. Rendgen aparat nabavljen 28.11.2004.godine, vrijednost aparata 1.508,00 eura, sadašnja vrijednosti 0,00 eura, nije za upotrebu i njegov servis ekonomski nije isplativ.

Licitacija će se izvršti usmenim nadmetanjem ,dana 28.02.20222. godine.

Pravo na licitaciju imaju sva pravna I fizička lica .Kupac je duzanda izvrši uplatu kupoprodajne cijene pre preuzimanja aparata.troškove transpotra snosi kupac.

Sve blize informacije o aparatu I licitaciji na telefon 068/296-587 na Islamović Dzemal.

OPŠTINA ULCINJ Sekretarijat za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”, br.

75/18), Sekretarijat za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta,

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta FIMAR INTERNATIONAL d.o.o. Podgorica podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje objekta Mješovite namjene- MN , na Urbanističkoj parceli br. 77, Blok 5, kat. parc. br. 1367/1, 1366, 1367/2, 1367/3, 1367/4, 1367/5, 1367/6 i 3538/1, KO Donji Štoj, 409/1 i 409/2 KO Ulcinjsko polje, u zahvatu ID DSL-a „Rt Đeran – Port Milena“, Opština Ulcinj.

U vezi sa navedenim, pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta Opštine Ulcinj, kancelarija broj 76, I sprat, radnim danima od 11 do 14 časova, kao i na web sajtu opštine.

Rok za javni uvid i dostavljanje mišljenja o podnijetom zahtjevu, u pisanoj formi je do 28. 02. 2022.god,(ponedeljak), na adresu: Opština Ulcinj, Sekretarijat za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Bar, 21.02.2022. godine

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Lazoski Kosara iz Bara, Ahmetov brijeg bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 012891 od 21.12.2021. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 09.02.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 21.02.2022. godine.

TANJA PAVIĆEVIĆ

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150

povjerioca „Komunalne djelatnosti“ doo Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Gvozdenović Dejan iz Bara, Kraljice Jelene Anžujske 48, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 002095 od 21.01.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.02.2022. godine, donio je

Izvršnom dužniku II reda Mrvaljević Drašku iz Podgorice, ul. Fruškogorska br.41, vrši se dostavljanje Zapisnika o odlaganju XIII prodaje nepokretnosti poslovne oznake I.br.2715/15 od 21.02.2022.godine.Izvršni dužnik II reda Mrvaljević Draško iz Podgorice, se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o odlaganju XIII prodaje nepokretnosti poslovne oznake I.br.2715/15 od 21.02.2022.godine.Upozorava se izvršni dužnik II reda Mrvaljević Draško iz Podgorice, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 21.02.2022.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Urednica TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Poslovni broj: Iv. br. 91/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

MALI OGLASI RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 1 POTREBNI radnici na duži vremenski period. Restorani u Siti Kvartu, Centru i Budvi.

Pozicije: 1) kasa, 2) kuhinja 3) giros majstori Tel: BUDVA 067/658-098 CENTAR 067/060-051 CITY KVART 068/378-391 2

ZANATSKE USLUGE STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo.

Tel.069/926-382, 020/629-558 3

Zapošljavamo erotske maserice i eskort djevojke u Beču. Odlična zarada!

+38671399347,

bdiamon.ep@gmail.com, https://breitenleer-eroticstudio.com/arbeit/

Utorak, 22. februar 2022.

Oglasi i obavještenja

31

32

Magazin

Utorak, 22. februar 2022.

Crnogorska predstavnica na Eurosongu objavila vijesti na Instagramu

Vladana predstavlja „Breathe“ 4. marta PODGORICA – Premijera numere i spota „Breathe“, kojom će Vladana Vučinić predstavljati Crnu Goru na Eurosongu u Torinu, zakazana je 4. marta, objavila je pjevačica na Instagramu.

Do sada je javnosti poznato da su prvi kadrovi snimljeni na Cetinju početkom mjeseca, a uz Vladanu je bio mladi kreativni domaći tim, čiji je predvodnik reditelj Javnog servisa Gojko Berkuljan.

Kada je riječ o muzičkom dijelu, Vladana je još krajem januara boravila u Skoplju, gdje je sa koautorom i aranžerom pomenute numere Darkom Dimitrovom i ostalim saradnicima marljivo radila na pripremi konačne verzije.

Vladana će na Eurosongu nastupiti u drugoj polovini drugog polufinala – 12. maja, a već je poznato da će 26. marta zabilježiti i pripremni internacionalni nastup. Naime, pjevačica će nastupiti na događaju „Barcelona Eurovision Party“, koji se održava prvi put ove godine u Barseloni, objavio je portal RTCG. Riječ je o jednoj od popularnih žurki čiji je cilj da promovišu evrovizijske učesnike i Eurosong, a po pravilu budu veoma posjećene i služe izvođačima da osvoje simpatije publike pred Eurosong.

Organizatori očekuju da u tamošnjoj „Sali Apolo“ nastupi čak 20 ovogodišnjih učesnika Eurosonga, a zanimljivo je da će Vladana i kolege biti rame uz rame sa pobjednicom Eurosonga 2014. Končitom Vurst, koja je takođe potvrdila nastup u Barseloni.

B. P.

Vladana Vučinić

Vrijednost pocijepanih stranica procijenjena na petocifren iznos

Hendriksovi rukom pisani stihovi ,,spojeni“ poslije 55 godina LOS ANĐELES – Legendarni gitarista Džimi Hendriks je prije svirke u Engleskoj 1967. godine pocijepao na dva dijela stranicu papira sa rukom ispisanim tekstom pjesme „51st Anniversary“, kako bi dao autograme obožavateljkama. Dvije polovine papira sa Hendriksovim rukopisom i potpisom spojene su poslije 55 godina.

Hendriks i njegov bend Jimi Hendrix Experience svirali su u Batu, u Engleskoj, 20. februara 1967, kada su slučajno zamijenili Čaka Berija, koji je otkazao nastup. Pred sam početak koncerta, dvije obožavateljke Hendriksa došle su do vrata bekstejdža sa molbom da dobiju autogram.

Pošto nije imao prazan papir, Hendriks je pocijepao stranicu iz bloka svojih pjesama, podijelio je na dva dijela i potpisao

Džimi Hendriks

zajedno sa članovima benda – bubnjarom Mičom Mičelom i basistom Noelom Redingom.

Na pocijepanoj stranici bio je rukom pisan tekst pjesme „51st

Anniversary“, koja je samo tri nedjelje kasnije objavljena kao B strana hit singla „Purple Haze“, Hendriksovog drugog u karijeri.

Tokom godina, dvije djevojke su otišle svaka svojim putem, a sa njima i dvije stranice stihova. Prošle godine jedna od njih se oglasila i posjetila prodavnicu rokenrol suvenira „Tracks Limited“ u Lankaširu, kako bi dobila procjenu vrijednosti autograma.

Na molbu „Tracksa“, pronašla je svoju prijateljicu u Batu, poslije 50 godina. I ona je sačuvala svoju stranicu sa autogramom. Žene su ostale anonimne, ali su pristale da prodaju svoje polovine pocijepane stranice sa rukopisom, čija vrijednost je procijenjena na petocifreni iznos.

- Postoji jako malo rukopisa Džimija Hendriksa, a još manje onih koje su potpisali Džimi i druga dva člana benda – istakao je Pol Vejn iz „Tracksa“.

Katarina Bogićević predstavila novu pjesmu i spot

Katarina Bogićević

„Eva“ inspirisana ženom 21. vijeka

PODGORICA – Crnogorska pjevačica Katarina Bogićević Kejt predstavila je novi singl i spot pod nazivom „Eva“.

Autori teksta su Andrija Marić, Sajsi MC i Tijara, muziku je uradio Marić, a aranžman je djelo Marka J. Kona i Milana Novakovića. Ovo je prva numera Kejt nakon pjesme „Cura sa Balkana“, koju je javnosti predstavila krajem 2020.

Predstavljajući novitet, Katarina je poručila kako je namjera ove pjesme da zamisli Evu kao ženu 21. vijeka – nezavisnu od Adama.

- Šta bi žena koju je stvorio Bog rekla na to da vidi da djevojčice u nekim dijelovima svijeta ne smiju da idu u školu, ili da su primorane da stupaju u brakove. Da žene do prije 100 godina nijesu smjele da glasaju. Pitala sam se koliko dugo je Eva plakala nad svojom sudbinom kada su ona i Adam prognani iz Rajskog vrta?

Zamišljala sam trenutak kada je rekla: „Okej, dosta. Pa šta sad, i dalje osjećam da mogu da volim. Nastaviću. Ako volim ja, onda i on sigurno može da voli… Na kraju krajeva, oboje smo jedno“ –navela je Kejt.

Istakla je da je tokom odrastanja naučila prije svega da sluša svoje voljene osobe.

- Imam osjećaj da i dalje učimo iako smo dosta toga već naučili. Ja sam, na primjer, naučila da više slušam svoje voljene i da svakoga dana kažem makar jednom koliko sam zahvalna što živim. A vi? Šta ste vi naučili za ovo kratko vrijeme na planeti Zemlji? Jedva čekam da čujem – poručila je Kejt.

B.P.

Bivši Viktorijin anđeo čeka treće dijete sa filmskim producentom

Adriana Lima u prvoj objavi na Tik Toku otkrila da je trudna

LOS ANĐELES – Supermodel Adriana Lima čeka treće dijete sa filmskim producentom Andreom Lemersom III. Bivša supruga Marka Jarića, koja ima 40 godina, objavila je na TikToku lijepe vijesti i tako obradovala fanove. Lijepa Brazilka ima ćerke Valentinu (12) i Dijenu (9) sa Markom Jarićem.

Inače, Adriana je u novom TikTok videu u bijelom ogrtaču bez šminke. Zatim ona u ovoj neobičnoj objavi pokazuje pozitivan test na trudnoću i tako saopštava lijepe vesti.Potom se u kadru pojavljuje njen partner koji djeluje iznenađeno. Adriana je najpoznatija kao Viktorijin anđeo, a sarađivala je sa brendovima Giorgio Armani, Vera Wang, Louis Vuitton, Prada, Christian Dior.

Engleski muzičar zbog ograničenja usljed korona virusa neće nastupati od 7. do 21 marta

Sting odgodio evropsku turneju za jesen LOS ANĐELES – Zbog ograničenja usljed pandemije, odgođeni su svi evropski koncerti Stinga, najavljeni od 7. od 21. marta. Tako je za jesen odgođen i Stingov koncert u zagrebačkoj Areni koji je trebalo da bude 21. marta, prenijela je agencija HINA. Novi datum koncerta biće objavljen uskoro, a sve ulaznice kupljene do sada važiće i za novi koncert, najavili su zagrebački organizatori. Moguć je i povraćaj novca svima koji one neće

biti u mogućnosti da dođu na koncertu u jesen.

Sting je trebalo da nastupi u Zagrebu u sklopu turneje „My Songs“, na kojoj izvodi svoje omiljene pjesme iz dugogodišnje karijere sa 17 nagrada Grammy – sa grupom The Police i kao solo izvođač.

Odgođeni koncert najavljen je kao majstorsko izvođenje od početka do kraja, i to najvećih hitova: „Fields of Gold“, „Shape of my Heart“,

„Roxanne“ i „Demolition Man“. Na programu su i „Englishman In New York“, „Every Breath You Take“, „Message In A Bottle“ i druge pjesme.

Stinga na turneji prati električni rok ansambl, a specijalni gost i predgrupa Stingu biće njegov sin Džoe Samner.

Krajem prošle godine Sting je objavio album „The Bridge“ koji predstavlja faze i stilove iz njegove karijere uz inspiraciju iz žanrova kao što su rokenrol, džez, klasična muzika i folk.