Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Izjave Vučićevog ministra vojnog treba, prije svega, gledati kao dopunu onoga što predsjednik Srbije misli da treba reći. Niko ne sumnja da ministar Vučević ima luksuz slobode da sam prijeti našoj zemlji i cijelom Zapadnom Balkanu. U ime Vučića, on barata izrazima i porukama koje obnavljaju narativ o ,,malim Ukrajinama“ i o promjeni granica
Nalaz inspekcije rada da je Milan Lekić nezakonito postavljen na čelo Rudnika uglja - pokrenuo lavinu
Njihove odluke, ukoliko su nanijele štetu, moraju biti preispitane i direktori za to moraju odgovarati pred zakonom, ističe advokat Nikola Martinović, dok njegov kolega Veselin Radulović kaže da praksu dugogodišnjeg partijskog zapošljavanja treba prekinuti
REVIZIONIZAM CRKVE SRBIJE: Episkop Metodije služio novi parastos poginulim četnicima na Krnovu, fabrikovanju istorijskih podataka pridružio se i kontroverzni srpski akademik
Za seksualne prestupe nad djecom kroz krivične postupke u posljednjih deset godina donijeta najmanje 51 osuđujuća presuda
Od rada u javnom interesu do petnaestogodišnje robije
Udruženje ,,Prosvjetni putnici“, nezadovoljno reakcijom nadležnih, najavilo da će se 2. septembra okupiti ispred Ministarstva prosvjete
Prema istorijskim podacima, pripadnici tzv. Gvozdenog puka Pavla Đurišića, kojima je služen parastos, vojnički poraženi od strane legendarne partizanske Sedme crnogorske omladinske brigade narodnog heroja Nika Strugara, ali i da je ta formacija Pavla Đurišića bila sastavni dio njemačkih oružanih snaga Vermaht tokom operacije ,,Rivercal“. Tzv. Gvozdeni puk je bio dio tzv. Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa koji je bio u sastavu Srpskog dobrovoljačkog korpusa zloglasnog kvislinga Dimitrija Ljotića, prvog saradnika nacista u okupiranoj Srbiji STR. 4.
Profesor Mitar Magovčević ispred Udruženja ,,Prosvjetni putnici“ rekao je Pobjedi da će zahtijevati da im se vrati član 16 nekadašnjeg Granskog kolektivnog ugovora u kojem je bilo precizirano da prosvjetni radnici imaju pravo da im se plati prevoz STR. 8.
Incident u budvanskom ugostiteljskom objektu ,,Top hil“, podnijete prekršajne prijave
Ratno-huškačka i nacionalistička retorika iz Beograda dobija novo ubrzanje.
Za Crnogorce svih vjera i nacija, kako one na vlasti, tako i one u opoziciji, nove ,,kanonade“ iz Srbije ne predstavljaju veliko iznenađenje. Niti je neubičajeno što ti napadi i prijetnje dolaze sa najviših adresa. U situaciji kada su, već godinama, sve službe, crkvene ispostave i medijske platforme na tom istom, unisonom tragu, sa oscilacijama od fabrikovanja ,,crnogorskog nacionalizma“ i ,,ekstremizma“, do racionalizacije i apologetike najrazličitijih formi velikosrpskog populizma i nacional-šovinizma, drastično i sirovo miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore je uobičajena, gotovo podrazumijevajuća rabota. Novi detalji su, svakako, uslovljeni razvučenim procesom formiranja 44. crnogorske vlade, o kojem se vrlo brinu i u kojem aktivno učestvuju i instance srpskih vlasti. Fenomen na koji se, volens-nolens, navikavamo od avgusta 2020.
Izjave Vučićevog ministra vojnog treba, prije svega, gledati kao dopunu onoga što predsjednik Srbije misli da treba reći. Niko ne sumnja da ministar Vučević ima luksuz slobode da sam prijeti našoj zemlji i cijelom Zapadnom Balkanu. U ime Vučića, on barata izrazima i porukama koje obnavljaju narativ o ,,malim Ukrajinama“ i o promjeni granica
Aleksandru Vučiću to nije smetalo da obnovi svoj rječnik uvreda i prijetnji prema Crnoj Gori. Razlog je, nažalost, vrlo jednostavan. Vučić u Crnoj Gori ima najviše saveznika za svoju velikodržavnu politiku. Zato izjave njegovog ministra vojnog treba, prije svega, gledati kao dopunu onoga što Vučić misli da treba reći. Niko ne sumnja da ministar Vučević ima luksuz slobode da sam prijeti našoj zemlji i cijelom Zapadnom Balkanu. U ime Vučića, on barata izrazima i porukama koje obnavljaju narativ o ,,malim Ukrajinama“ i o promjeni granica.
U emitovanje prijateljskih dobrosusjedskih poruka i promociju konstruktivne politike prema ,,bratskoj“ Crnoj Gori, uključio se i srpski ministar spoljni.
Ivica Dačić je utvrdio da Crnoj Gori prijeti opasnost ,,ujedinjenja Albanaca“, osnažujući propagandu koju Vučić, s vremena na vrijeme, rado koristi - posljednji put na pres-konferenciji u Budimpešti.
VUČIĆ,
Predsjednik Srbije ima posebne razloge za tu vrstu nastupa prema Crnoj Gori.
Problemi kod kuće nijesu zanemarljivi. Kompleksne višegodišnje aktivnosti - čitaj: kompromitacija i sabotiranje svake mogućnosti za djelotvorni dijalog sa Kosovom - nijesu dale očekivane rezultate. I ta je knjiga pročitana. Sa zapadnih adresa podrškavidljiva i ona manje javna - sa zakašnjenjem i usporeno, ali ipak prepoznatljivo, jenjava.
Čak je i sveprisutni i dobroželateljni, uvijek uslužni ambasador Kristofer Hil ,,uložio napor“ da manje javno hvali Vučića. Tako smo, nadamo se - ne samo na kratko - oslobođeni javnih hvalospjeva i podrške američke diplomatije (ili bar njenog doskorašnjeg trija odgovornog za Zapadni Balkan - Šole, Eskobar, Hil)- šefu srpske države, de facto predsjedniku srpske vlade i zvijezdi svih informativnih emisija, talk-showa i drugih formi masovne komunikacije u Srbiji.
I značajni mediji, s obje strane Atlantika, doprinijeli su, u posljednjih mjesec ili dva, da se predstava o mirnodopskoj ulozi lidera regiona i dugogodišnjeg favorita Zapada objektivnije sagleda.
,,Otcepljenje“ djelova Crne Gore u kojima većinski žive Albanci srpskim zvaničnicima se čini bogomdana paralela sa Kosovom. Teško je, izgleda, objasniti i Vučiću i njegovim ministrima istorijski potpuno različite obrasce tradicije zajedničkog života sa Albancima u Crnoj Gori i tragičnog (u mnogim aspektima, ne samo tokom devedesetih) podvojenog života na Kosovu, koji su za finale imali stravične zločine koji su, uostalom, izazvali i NATO intervenciju 1999.
A ta se razlika ne može zaboraviti i prenebreći, što takve ,,uporedne primjere“, iz usta srpskih zvaničnika, smješta u rubriku uvreda i zlobnih i destruktivnih neprihvatljivih provokacija.
Na kraju - ali ipak kao najvažnije - zalaganje Vučića i njegovih glasnogovornika o tobožnjem manjku Srba u crnogorskoj politici je upravo tragikomično. Ali, izgleda da je ,,ugroženost i marginaliza-
cija Srba“ formula koja se zvaničnom Beogradu čini i dalje najefikasnijim pritiskom na zemlje u okruženju. Uzalud iskustvo tragičnih i zločinačkih ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na samom Kosovu: Srbi su ugroženi ,,per defenitionem“.
Stvarnost je upravo suprotna.
U crnogorskim vladama - posljednje dvije i ova o kojoj se upravo pregovara - nema Crnogoraca. Srba, zato, ima napretek, makar i ne bili iz partija nekadašnjeg Demokratskog fronta. Tako da buka i vika o ugroženosti ,,srpstva“ služi da bi se ugušilo jednostavno pitanje: ,,A đe su Crnogorci u crnogorskim vladama?“
MILATOVIĆEV
,,ODGOVOR“
Nema, zapravo, odgovora od strane predsjednika Jakova
Milatovića
S jedne strane - nesvjestan, kako to izgleda - činjenice što znači najviša funkcija na kojoj se, sticajem okolnosti i slučaja, našao, i, s druge, očigledno nespreman da se uhvati u koštac sa situacijama koje po-
Naši zapadni saveznici se suočavaju sa plodovima sopstvene politike na Zapadnom Balkanu u posljednjih desetak godina. Crnogorska epizoda se nama, s pravom, čini najdramatičnijom, ali uzroke brojnih kriza u cijelom regionu treba tražiti u politici prema Aleksandru Vučiću i zvaničnom Beogradu. Tolerisanje srpskog nacionalizma i revanšizma i povlađivanje politici Srbije imalo je neizbježne reperkusije, i u Beogradu i Sarajevu, i u Prištini i Podgorici. To je ključ odnosa i prema Crnoj Gori
drazumijevaju određeni minimum znanja i umijeća, ali i dozu iskrenog ličnog uvjerenja i čvrstog karaktera, Milatović je dao izjavu koja ništa ne pominje.
Na godišnjicu vojne intervencije SSSR-a, odnosno zemalja Varšavskog ugovora, na Čehoslovačku, sjetićemo se tužne izreke iz tog doba: ,,Čehoslovačka se više ne miješa u svoju unutrašnju politiku!“
Tako i Njegova Ekselencija
Jakov Milatović. Objava koju je izdao govori o pritiscima ,,iz regiona i iz ostatka svijeta“ i služi, uglavnom, za zbijanje šala.
Šale na stranu - predsjednik Milatović pravi ozbiljnu grešku. Osim što je uvredljiv za Crnu Goru i njenu državnu i diplomatsku tradiciju, njegov ,,odgovor“ - koji to nije - stavlja ga na političku marginu, čak i prije nego što medijski i prostor izvršne politike (mu) sasvim ne preuzme Milojko Spajić
Uz vijesti da je Milatović sada skloniji da se uzdrži od avanture kreiranja ili pristupanja novoj partiji (eks-SNP funk-
cioneri i dio Pokreta ,,Evropa sad“), njegovo bezlično i bezsadržajno saopštenje ostaje kao primjer nedopustive ispaznosti ,,avgustovske“ politike i diplomatije - i kada je riječ o suštinskim nacionalnim i državnim interesima. Nije slučajno što je Milatović vrlo zainteresovan da partije iz ZBCG budu u novoj vladi. Postoje, naravno, interpretacije da je Milatović, u stvari, uputio poruku Zapadu. Da se ne miješa, jer je Crna Gora suverena zemlja. Prva asocijacija je populista Mečijar i iskustvo Slovačke devedestih godina prošlog stoljeća. Njegove pozicije, u nešto više sofisticiranoj formi, ponavlja i visoki kadar PES Filip Ivanović, predviđen, po svemu sudeći, za funkciju novog ministra vanjskih poslova. ZBCG je, tako, dobrodošao u vladu, Zapad se tome neće protiviti. Za one kojima se takve teze i rezoni ne čine uvjerljivim - nijesu daleko od istine. Iskreni protivnici crnogorskog članstva u NATO i samu evropsku orijentaciju shvataju malo
drukčije. Deklarativno pristajanje na ,,evropsku agendu“ je dovoljno. Potpiše se izjava i - sve u redu. Na Srebrenicu, aplogetiku zločina i zločina, rehabilitaciju kvislinga i ,,detalje“ o agresiji Rusije na Ukrajinu se ne treba vraćati. Potpis je tu - i eto EU agende! Papir trpi sve, a i nekoliko prigodnih fraza se mogu naučiti naizust. Za to vrijeme - istinske proevropske političke strukture su neprihvatljive kao partneri na putu ka EU. I partije manje brojnih naroda će se teško odlučiti da li se pridružiti vladi u kojoj Evropejce izigravaju apologete srebreničkog genocida i ruskih zločina u Ukrajini. Pokušaje državnih udara ne treba pominjati - još su ,,navodni“.
Kako bi izgledala crnogorska vanjska politika i pretpostavljena diplomatska mreža takve vlade - možda ćemo i vidjeti uskoro. Pridjev ,,crnogorska“ će vjerovatno tu biti sasvim nepodoban i, posljedično, nepotreban.
Ne može se reći da, ovoga puta, zapadni saveznici nijesu jasno stavili do znanja kako gledaju na moguće uključenje prosrpskih/proruskih partija u 44. vladu. U tome su, što je dobro, prednjačili ambasadorica SAD i njen njemački kolega u Podgorici. Rezoni su jasni, upravo suprotni od onih koje javnosti šalju funkcioneri PES. Da li bi, tj. do koje bi mjere EU i SAD mogli i željeli da reaguju na uključenje ZBCG u vladu - odnosno, da to kažemo pre-
Na godišnjicu vojne intervencije SSSR-a, odnosno zemalja Varšavskog ugovora, na Čehoslovačku, sjetićemo se tužne izreke iz tog doba: ,,Čehoslovačka se više ne miješa u svoju unutrašnju politiku!“ Tako i Njegova Ekselencija Jakov Milatović. Objava koju je izdao povodom prijetnji srpskog ministra vojnog Vučevića, ona koja govori o pritiscima ,,iz regiona i iz ostatka svijeta“, služi - uglavnom za zbijanje šala
ciznije, za dodatni uticaj, odnosno potpunu kontrolu Srbije nad izvršnom vlašću Crnoj Gori - teško je predvidjeti. Naši zapadni saveznici se suočavaju sa plodovima sopstvene politike na Zapadnom Balkanu u posljednjih desetak godina. Crnogorska epizoda se nama, s pravom, čini najdramatičnijom, ali uzroke brojnih kriza u cijelom regionu treba tražiti u politici prema Aleksandru Vučiću i zvaničnom Beogradu.
Tolerisanje srpskog nacionalizma i revanšizma i povlađivanje politici Srbije imalo je neizbježne reperkusije, i u Beogradu i Sarajevu, i u Prištini i Podgorici. To je ključ odnosa i prema Crnoj Gori. Nemoguće je, naime, bilo - i ostalopovlađivati Vučiću i njegovim saveznicima u Banjaluci i u Podgorici, a voditi principijelnu i efikasnu politiku prema situacijama u svim zapadno-balkanskim zemljama.
Otud i teški nesporazumi i greške u razumijevanju crnogorske situacije neposredno prije i u toku avgustovskih promjena 2020, dijelom prouzrokovanih pogrešnim odnosom prema regionu u cjelini.
Ista ,,lozinka“ se može prepoznati i danas. Dok je Vučić ,,neprikosnoven“ i ,,nezamjenjiv“, političari i stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta imaće šansu da budu ,,rehabilitovani“ i lansirani u evropske vode. Dok je njihov vođa u sjedlu, zašto i oni ne bi bili dio vlasti?
To bi, naravno, bilo (vrlo) loše za Crnu Goru i značilo bi dalje gubljenje istorijskog vremena i ,,momentuma“ za EU.
Problem je što to za našu zemlju možda i ne bi bila najgora posljedica. Crnogorska verzija ,,Male Ukraijne“ krije mnoge opasnosti. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)
Mandatar za sastav nove vlade pravi ozbiljniji potez u naredna dva dana, poziva za pojedinačne sastanke liderima partija još nema
Naredni dani će pokazati da li će ponuda biti prihvatljiva, kako njima, tako i ostalim učesnicima u pregovaračkom procesu, koji još čekaju poziv mandatara za razgovor sa liderima stranaka
PODGORICA - Mandatar za sastav 44. vlade Milojko
Spajić u naredna dva dana poslaće zvaničnu ponudu koaliciji ,,Za budućnost Crne Gore“ i Bošnjačkoj stranci za učešće u novoj izvršnoj vlasti, saznaje Pobjeda.
To je, prema informacijama našeg lista, vjerovatno i razlog zbog kojeg se iz nekadašnjeg Demokratskog fronta nijesu oglašavali juče zbog višednovnog ,,tihovanja” Spajića bez ijednog pomaka u procesu formiranja nove vlasti.
Pobjedi je prije dva dana izvor iz ZBCG kazao da još nijesu dobili ponudu od mandatara koji je nedostupan cijelu sedmicu, te da će se oglasiti i saopštiti konačan stav. Neformalna ponuda je prije tri sedmice obuhvatala tri resora, potpredsjedničko mjesto u Vladi, dva potpredsjednička mjesta u Skupštini i 40 od-
sto upravnih odbora u javnim preduzećima i ambasadama koja se dijele politički, ali je ona odbijena.
U međuvremenu, stiglo je obećanje od Spajića da će na sto iznijeti plan za uspostavljanje kabineta u kojem bi bili i Bošnjaci i predstavnici te koalicije.
Naredni dani će pokazati da li će ponuda biti prihvatljiva, kako njima, tako i ostalim učesnicima u pregovaračkom procesu koji još čekaju poziv mandatara za razgovor sa liderima stranaka.
BEZ DATUMA
Pobjeda je objavila da će ove sedmice Spajić početi pojedinačne razgovore o formiranju izvršne vlasti sa čelnicima partija sa kojima je već održao niz sastanaka koji nijesu rezultirali bilo kakvim dogovorom.
Međutim, više potencijalnih Spajićevih partnera su nam juče rekli da ih mandatar još
nije obavijestio o terminu početka pregovora.
Iz Pokreta ,,Evropa sad“ su našem listu nezvanično rekli da
Iz jednog političkog subjekta, koji je za pregovaračkim stolom za sastav nove vlade, nezvanično je Pobjedi rečeno da je dosta jak pritisak međunarodnih partnera na Spajića da koalicija ,,Za budućnost Crne Gore“ ne bude dio buduće izvršne vlasti.
Podsjećamo, iz Ambasa-
PODGORICA – Dok crnogorski zvaničnici uporno ćute i nekoliko dana nakon izjave srpskog ministra
odbrane Miloša Vučevića, koji je direktno i nedvosmisleno zaprijetio Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji ukrajinskim scenariom, juče se oglasio albanski premijer Edi Rama porukom da su prijetnje stabilnosti i integritetu ove dvije zemlje opasne i neprihvatljive.
Vučević je prije tri dana rekao „da će se Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji obiti o glavu priznanje Kosova, kao što je Ukrajini“.
U odbranu Vučevića odmah je stao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je ustvrdio da oni „ne prijete Crnoj Gori“, ali i da „valjda u Crnoj Gori ne očekuju zahvalnicu jer su priznali“ nezavisnost Kosova. Rama je poručio da ne bi tre-
de Sjedinjenih Američkih Država su prošle sedmice za Pobjedu kazali da su i dalje stava da predstavnici bivšeg DF-a nijesu njihov partner. – Podržavamo brzo formiranje vlade koja je privržena euroatlantskim vrijednostima i reprezentuje multikulturnu Crnu Goru. Vladu
čiji bi članovi osudili rusku agresiju, zalagali se za teritorijalni integritet Ukrajine i podržavali sankcije EU Rusiji, jačali aktivno učešće Crne Gore u NATO-u, štitili prava manjina i podržavali suverenitet susjednih zemalja, uključujući Kosova – kazali su Pobjedi iz Ambasade SAD.
još nema konkretnog datuma za održavanje sastanaka, niti je poznato sa kim od lidera će prvo razgovarati. Spajić je prošlog ponedjeljka sa predstavnicima tih partija, ali i koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, kroz tri odvojena sastanka, održao prve formalne pregovore u ulozi mandatara, ali tom prilikom nije bilo riječi o raspodjeli resora u budućoj vladi.
Partije koje su Spajiću iskazale jasnu podršku za sticanje statusa mandatara i sa kojima će, kako se očekuje, prvo pregovarati zajedno imaju 44 poslanička mandata. Koalicija ZBCG, kao treća po jačini snaga
u parlamentu, raspolaže sa 13 mandata i od njene eventualne podrške će umnogome zavisiti stabilnost buduće vlade. Spajiću je mandat za formiranje vlade 10. avgusta dao njegov partijski kolega, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović Od toga datuma teče rok od 90 dana za dostavljanje Skupštini personalnog sastava i programa buduće vlade, što znači da Spajiću polako curi vrijeme za postizanje finalnog dogovora. Ukoliko on izostane, Ustav predviđa raspuštanje Skupštine i raspisivanje novih parlamentarnih izbora.
Tamara KLIKOVAC/ Nenad ZEČEVIĆ
balo da se zaboravi da su Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora saveznice NATO-a i da su potpuno posvećene međusobnoj bezbjednosti i teritorijalnom integritetu.
– U posljednjoj deceniji smo na ovim prostorima postigli ono što niko nije mogao ni da zamisli ranije. Ne možemo i ne ć emo dozvoliti nikome da nas povuče u prošlost koju ostavljamo zauvijek! Zajedno! Velika Evropa je naša jedina budućnost – zaključio je Rama.
Da je ćutanje crnogorskih zvaničnika nedopustivo juče je
ocijenila izvršna direktorka NVO Centar za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, uz poruku da izjave srpskih zvaničnika zahtijevaju reakciju u odbrani nacionalnih i državnih interesa Crne Gore.
– Nedopustivo je ćutanje Dritana Abazovića i Milojka Spajića – smatra ona.
Na izjave Vučevića i Vučića nemušto je reagovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, dok je reakcija opozicionih partija bila žestoka. Uljarević je kategorična da je trebalo da reaguju i odlaze
ći premijer i mandatar i ukažu „na maligni uticaj na političku scenu Crne Gore i njen evroatlantski put“.
– Vučić se ne bori za prava ugroženih Srba u Crnoj Gori, nego se bori za to da ugrozi evropske politike Crne Gore, jer taj kontrolni paket koji bi mogao da ima u vladi, njemu bi omogućio i onu zonu uticaja koja mu je potrebna da u svakom trenutku utiče na ono što je javni interes države Crne Gore. Do sada je već jasno da taj uticaj ne može da bude ni na koji način dobar, odnosno da se pokazao već
mnogo puta kao štetan - kazala je Uljarević za Aldžazira Balkans, ističući da Vučić preko njemu lojalnih partija u Crnoj Gori pokušava da sprovede svoj cilj. Vučević je i predsjednik Srpske napredne stranke (SNS), a prijetnje koje je uputio Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, ustvrdio je – nijesu miješanje u unutrašnje stvari neke zemlje. Kazao je tada i da postoji velika međunarodna podrška za stvaranje „velike Albanije“, ističući da to nije pitanje samo za Srbiju, već i za njene komšije. R. P.
REVIZIONIZAM CRKVE SRBIJE: Episkop Metodije služio novi parastos poginulim četnicima na Krnovu, fabrikovanju istorijskih podataka pridružio se i kontroverzni srpski akademik
I Metodije, ali i Bećković su ,,zaboravili“ da kažu da su, prema relevantnim istorijskim podacima, pripadnici tzv.
Gvozdenog puka Pavla Đurišića, kojima je služen parastos, vojnički poraženi od strane legendarne partizanske Sedme crnogorske omladinske brigade narodnog heroja Nika Strugara, ali i da je ta formacija Pavla Đurišića bila sastavni dio njemačkih oružanih snaga Vermaht tokom operacije ,,Rivercal“. Tzv. Gvozdeni puk je, po istoričaru Radoju Pajoviću, bio dio tzv. Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa koji je bio u sastavu Srpskog dobrovoljačkog korpusa zloglasnog kvislinga Dimitrija Ljotića, prvog saradnika nacista u okupiranoj Srbiji
PODGORICA - Episkop budimljansko-nikšićki Metodije služio je u nedjelju na Krnovu kod Nikšića parastos stradalim pripadnicima tzv. Gvozdenog puka, formacije koju je osnovao zloglasni četnički komandant Pavle Đurišić.
Tokom parastosa, sveštenik Ostojić je nastavio sa istorijskim revizionizmom jer je ponovio optužbe iz Gornjeg Zaostra: da su stradale četnike koji su poginuli na bojnom polju ,,partizani većinom ubili bez oružja i bacili u vrtače i provalije 25. i 26. avgusta 1944. godine“.
Relevantni istorijski izvori i pisanje uglednog crnogorskog istoričara dr Radoja Pajovića precizno demantuju te neutemneljene tvrdnje koje su, očito ideološki motivisane: Na Krnovu je kvislinška četnička divizija doživjela težak vojnički porazu.
Metodja i druge svešteni -
ke Crkve Srbije podaci očito mnogo ,,ne opterećuju”.
POMEN
Nakon opijela i pomena, tokom kojeg su pročitana imena 68 poginulih, čija se imena znaju od oko 350 ubijenih, episkop Metodije je istakao da je ,,Krnovo mjesto stradanja čistih duša“, prenosi portal Srpska 24. – Pomen smo služili nevino postradaloj mladosti, njihovim čistim dušama, koje nas danas gledaju sa neba – naveo je Metodije. On je dodao da je na ,,Krnovu ubijen cvijet mladosti Bjelopavlića, Zete, Lješnjana i Podgorice“.
– Ovo ne radimo radi mrtvih, nego zbog živih, jer samo tako možemo se pomiriti, jer svako ima pravo na grob, a izvršioci ubistava nevine mladosti na Krnovu avgusta 1944. godine oduzeli su im to pravo. Nikada se nećemo pomiriti, ako im to pravo ne vratimo – rekao je tom prilikom Metodije.
Okupljenim na pomenu na Krnovu pismom se obratio kontroverzni srpski akademik Matija Bećković – decenijama jedan od glorifikatora četničke ideologije i negator crnogorske nacije - koji je istakao da je ,,Krnovo krvava planina nevino stradale srpske mladosti iz Crne Gore“.
– Ta nevjerovatna borba na Krnovu trajala je svega jedan dan. Međutim, četnički poraz bio je težak i nepovratan kakav odavno nijesmo doživjeli. Na bojnom polju je ostalo više od 350 mrtvih i 180 ranjenih. Partizani su imali samo jednog poginulog – podsjetio je Bećković na poraz. On je naveo da Gvozdeni puk ,,nije znao da se vodi borba i da borbe nije ni bilo”.
GVOZDENI PUK - KOD LJOTIĆA
I Metodije, ali i Bećković su ,,zaboravili“ da kažu da su, prema relevantnim istorijskim podacima, pripadnici
tzv. Gvozdenog puka Pavla Đurišića kojima je služen parastos, vojnički poraženi od strane legendarne partizanske Sedme crnogorske omladinske brigade narodnog heroja Nika Strugara, ali i da je ta formacija Pavla Đurišića bila sastavni dio njemačkih oružanih snaga Vermaht tokom operacije ,,Rivercal“. Takozvani Gvozdeni puk je, prema podacima istoričara Radoja Pajovića, bio dio tzv. Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa koji je bio u sastavu Srpskog dobrovoljačkog korpusa zloglasnog kvislinga Dimitrija Ljotića, prvog saradnika nacista u okupiranoj Srbiji. Crnogorski dobrovoljački korpus je, po pisanju istoričara Radoja Pajovića, bio formacija sastavljena od crnogorskih i sandžačkih četnika. Nastao je juna i jula 1944. u saradnji crnogorske četničke komande Pavla Đurišića i Nedićeve vlade, koja je naoružavala, snabdijevala i finansirala ovu formaciju. – Sastojao se od tri puka, koji su numerisani kao Šesti, Sedmi i Osmi, nadovezujući se tako na pet postojećih pukova SDK nacističke formacije Dimitrija Ljotića. Posredstvom Nedićeve vlade, stvaranje i opremanje CDK odobrili su i opremili njemačka komanda Jugoistoka i Ministarstvo spoljnih poslova Rajha preko
Mugoša: Očekujem da parlament uskoro formira odbor za izbornu reformu
PODGORICA – Predsjednik
Državne izborne komisije
(DIK) Nikola Mugoša kazao je da očekuje da će novi parlament uskoro formirati Odbor za izbornu reformu, dodajući da će DIK to aktivno podržati. Misija OEBS-a u Crnoj Gori je, kao dio podrške DIK-u, organi-
zovala studijsku posjetu predstavnika Komisije Londonu, između 16. i 18. avgusta.
Kako je saopšteno iz Misije OEBS-a, posjeta je organizovana sa ciljem jačanja administrativnih kapaciteta kako bi se osiguralo da osobe sa invaliditetom mogu glasati nezavisno i tajno.
Mugoša i član Komisije koji
predstavlja nevladine organizacije i akademsku zajednicu Damir Suljević, zajedno sa vršiocem dužnosti menadžera u Misijinom programu za demokratizaciju Darkom Brajovićem, sastali su se sa zvaničnicima Kabineta i Izborne komisije, Udruženja izbornih administratora.
izaslanika Nojbahera. Korpus je brojao oko 5.600 boraca – pisao je istoričar Pajović.
VOJNIČKI PORAZ OD
PARTIZANA
Partizanska Sedma crnogorska omladinska brigada ,,Budo Tomović“ je tokom operacije ,,Ribecal“ učestvovala u upornoj odbrani od njemačko-četničkih napada na uzletište Brezna kod Nikšića sa kojeg su saveznici u bolnice u Italiji 22. avgusta 1944. u spektakularnoj akciji evakuisali
1.059 ranjenika NOVJ.
Nakon okončanja evakuacije, Sedma crnogorska brigada u protivnapadu je uništila četnički Gvozdeni puk, nanijevši mu, prema izvještaju brigade, gubitke od oko 350 mrtvih i oko 180 zarobljenih. Istorij-
Oni su se sastali i sa predstavnicima Društva za izbornu reformu i nekih od vodećih humanitarnih organizacija za osobe sa invaliditetom. – Crnogorska delegacija se bliže upoznala sa britanskim zakonodavnim okvirom i administrativnom praksom zaštite slijepih i slabovidih osoba, kako bi mogle samostalno i tajno da ostvare svoja glasačka prava – saopšteno je iz Misije OEBS-a. Mugoša je predstavio crnogorski izborni okvir i, u skladu sa preporukama ODIHR-a, zahtjev da Skupština sprovede sveobuhvatnu izbornu reformu. On je kazao da očekuje da će novi parlament uskoro formirati
ski podaci govore i da je tada oko 130 četnika prešlo na stranu partizana.
– Nakon operacije ,,Ribecal“, formacija crnogorskih četnika se više puta mijenjala, ali je ostala taktički integrisana u njemačke snage, kako tokom borbi za njemački prodor prema Mostaru, bitke za Cetinje, tako i tokom proboja prema Kolašinu. Komandant Jugoistoka Vermahta je u svom pregledu snaga od 16. novembra 1944. ubrojao snage crnogorskih četnika u sopstvene snage – pisao je Pajović. Pomenu na Krnovu su prisustvovali rodbina stradalih, kao i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, takođe jedan od onih koji danas baštine kvislinšku ideologiju četnika Pavla Đurišića. Nenad ZEČEVIĆ
Odbor za izbornu reformu, što će DIK aktivno podržati. Suljević je predstavio nedavne izmjene koje je DIK unio u svoje podzakonske akte, a kojima je biračima sa invaliditetom olakšano glasanje.
Brajovi ć je istakao važnost obezbjeđivanja da osobe sa invaliditetom budu u mogućnosti da efikasno učestvuju u političkom i javnom životu u okviru implementacije osnovnih demokratskih prava u Crnoj Gori. Šef izborne administracije u kabinetu Pol Doker kazao je da je Zakon o pristupačnosti u Velikoj Britaniji uklonio prepreke za glasače sa invaliditetom. R. P.
PODGORICA - Dok se u normalnom i društveno odgovornom svijetu bore da smanje broj kruzera u svojim lukama, mi se hvalimo većim brojem uplovljavanja - objavio je Miodrag Živković na svom Fejsbuk profilu povodom objave Luke Kotor koja se hvali povećanim brojem kruzera koji su uplovili u Kotor ove godine.
- Venecija i Dubrovnik su odavno drastično ograničili broj kruzera i nastavljaju sa redukcijama. To rade i druge odgovorne luke na Mediteranu.
Kotor i Crna Gora im se, nažalost, raduju - kaže Živković.
Kako je objasnio, treba znati da jedan kruzer zagađuje životnu sredinu kao 7.000 automobila, što bi značilo (a ćuti se o tome) da je Kotor ljeti zagađeniji od Pljevalja zimi.
- Godinama se ozbiljno ugrožava biodiverzitet mora u Bokokotorskom zalivu gdje su morske struje značajno sla-
Kruzeri u Kotoru
bije nego na otvorenom moru. Za saobraćajni kolaps Kotora u toku ljetne sezone u značajnoj mjeri zaslužni su gosti sa kruzera. Kotorski Stari grad nerijetko više liči na košnicu u kojoj je nepodnošljivo i Kotoranima i turistima. Turisti sa kruzera troše veoma malo i najveća je laž procjena da troše oko 60-70 eura, kada je to mnogo, mnogo manje (s obzirom da na kruzerima ima-
ju sve plaćeno kroz aranžman) - objavljuje Živković. Takođe ističe da se ništa ne preduzima u istoj toj luci da obezbijede savremene pontonske vezove koji bi omogućili gašenje pomoćnih motora kruzera i time spriječili zagađenje (obezbjeđenjem njihovog napajanja strujom) ili da obezbijede mnogo veću zaradu sopstvenim iskrcajem turista sa sidrišta i ne dozvoljavaju
brodarima da to rade u sopstvenom aranžmanu.
- I mnogo toga još o čemu se ćuti zarad smiješno niskog profita kojeg ostvaruje Luka Kotor, zanemarujući da bi pametnim promišljanjem on mogao biti mnogo veći i sa manjim brojem kruzera - poručio je na kraju Živković.
Luka Kotor je objavila da je juče primila tri kruzera sa 5.420 gostiju, od kojih su 4.120 putnici i 1,3 hiljade članovi posade. N. K.
Turistički poslenici u Čanju nezadovoljni
U selu Luke, opština Danilovgrad, počela izgradnja fabrike kamenih ploča
PODGORICA - U selu Luke, opština Danilovgrad, juče su započeti radovi na izgradnji fabrike za proizvodnju kamenih ploča. Početak rada fabrike, odnosno proizvodnje jedinstvenog ekološkog gotovog građevinskog proizvoda po najsavremenijoj tehnologiji, planiran je za kraj godine.
3,2
miliona eura investicija
sredstvima akcionara Eco stone Jelenak i kreditom Hipotekarne banke
Kamene ploče će imati široku primjenu u građevinarstvu, a imaće sve potrebne sertifikate za izvoz u zemlje EU, saopšteno je iz kompanije Eco stone Jelenak. U fabrici će biti otvoreno najmanje 20 novih radnih mjesta različitih profila.
-Projekat “Eco stone Jelenak“ uz planiranu investiciju od preko 3,2 miliona eura, realizuje se sredstvima akcionara istoimenog preduzeća, uz podršku Hipotekarne banke i opštine Danilovgrad – navode i dodaju da se očekuje da fabrika kamenih ploča bude značajan zamajac prosperiteta lokalne zajednice, a i šire. Vlasnici kompanije Eco stone Jelenak su Predrag Filipović (78 odsto kapitala) i Natalija Mićunović (22 odsto učešća). Izvršni direktor je Dušan Stojović, a ovlašćeni zastupnici Krsto Špadijer i Ranko Šćepanović. Kompanija je osnovana u januaru ove godine. R.E.
Trend gradnje zgrada i apartmana na Crnogorskom primorju ne jenjava
PODGORICA - Već više od dvije decenije trend gradnje zgrada i apartmana na Crnogorskom primorju ne jenjava, a stručnjaci kažu da to predstavlja veliki problem. Rezultat je mnoštvo objekata koji nemaju arhitektonsku vrijednost i koji ne privlače turiste.
i turističkim apartmanima koji su za razvoj turizma poželjni, već o takozvanim sekundarnim stanovima.
1,66 eura, je deveto poskupljenje goriva od početka godine. Generalni sekretar udruženja naftnih kompanija (UNK) Boris Spalević kazao je za RTCG da ne možemo da kažemo da je smanjenje akciza gubitak za državu.
PODGORICA - Iz Udruženja naftnih kompanija ponovo apeluju na Vladu i resorno ministarstvo da izmijene uredbu o cijenama goriva i smanje akcize na nafne derivate. Traže dogovor sa državom, kao i ukidanje monopola na tržištu.
Povećanje cijena eurodizela za 10 centi na 1,54 eura i obje vrste benzina za po tri centa na 1,62 i
- Jeste u jednom dijelu, ali je gubitak i za narod, i za privredu, a povećana potrošnja goriva daje i povećanu dobit na PDV. Ovo Ministarstvo finansija i Ministarstvo kapitalnih investicija znaju, ali ćutanjem čine veliku štetu malom privatnom sektoru i građanstvu - kazao je Spalević. Međutim kod nas, kako kaže, pošto je država stavila, da kažem, ,,šapu na privredu, i stavila šapu na kreiranje tih cijena ovom uredbom tu šapu treba da skine i da upravo sa privrednicima obavi jako temeljnu analizu ove uredbe“, dodao je Spalević. R. E.
PODGORICA - U Čanju je sezona kasno počela i ne može se uporediti sa prošlogodišnjom, dok se špic sa sredine jula pomjerio ka početku avgusta, ocijenili su turistički poslenici.
Menadžerka kompleksa hotela ,,Babović“ u Čanju Dubravka Babović kazala je da je ova sezona mnogo lošija od očekivane.
- Situacija se popravila tek od 20. jula. Ipak, sezona je slabija i od svih godina prije korone. Nije bilo gužvi i do pred kraj jula u Čanju se moglo naći praznih soba, što se nije dešavalo u ovom periodu ranijih godina. Mi imamo oko 100 smještajnih jedinica, uglavnom dvokrevetne sobe
i trenutna popunjenost je 85 odsto - rekla je Babović.
Ona smatra da povećanje cijena nije uticalo na nepopunjenost kapaciteta, prenosi Primorski portal.
- Prije bih rekla da su uticale vremenske neprilike koje su zadesile ne samo naše područje, već i region. Mislim da povećanje cijena od deset do 20 odsto nije moglo da utiče, jer su toliko povećane cijene i u gradovima iz kojih su dolazili turisti – Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije - precizirala je Babović.
Ona je navela da je Čanju i ove godine generalno nedostajala adekvatna saobraćajna infrastruktura, prije svega prilaz, isključenje i uključenje u Čanj. R. E
Kako objavljuje portal Standard, ,,apartmanizacija Crnogorskog primorja“ devastira već ugrožene prirodne resurse, dovodeći pod znak pitanja i valorizaciju turističke destinacije, poručuju iz Inženjerske komore Crne Gore.
– Apartmanizacija je posljedica neadekvatnog planiranja koja nije unaprijeđena kroz rješenja, a tu se izlazi u susret investitorima koji žele da iskoriste prostorne kapacitete a kao rezultat imamo objekte koji nemaju arhitektonsku vrijednost a narušavaju krajolik pričinjavajući štetu prirodi, a samim tim i društvu – kazala je arhitektica Maja Delić Turizmolog Rade Ratković kaže da se ne radi o rizortima
- I oni nemaju značajniji ekonomski impakt, opterećuju resurse i destinaciji daju masovni karakter. Barata se sa cifrom od 35.000 kreveta u sekundarnom stanovanju i ono određuje sudbinu i doživljaj destinacije - kazao je Ratković i upozorio da domaći hotelijeri razmišljaju da svoje hotele pretvore u apartmane, odnosno da ukinu uslugu hrane i pića, jer teško mogu da nađu radnike.
Mnoge zemlje Mediterana donose zakone da se zabrani dnevno izdavanje stanova. Toj inicijativi pridružila se i Hrvatska. Crna Gora, međutim, poručuje Ratković, nije dala ozbiljnu reakciju.
- Zato što to odgovara centrima moći i kapitala, jer tu se zarađuje velika para, i onda sa tim parama često i ne znamo koliko se naplaćuju stanovi na dan i sat, a to pomaže političke kampanje, ali za naciju to nije dobro i destinaciju - dodao je Ratković. R. E.
Izmijeniti uredbu o cijenama goriva
Internacionalizacija Sistema za stručno obrazovanje
PODGORICA - Projekat
Evropske unije Internacionalizacija sistema za stručno osposobljavanje u zemljama Zapadnog Balkana - Intervet WB prvi je omogućio mobilnost crnogorskim srednjoškolcima, što ga i čini posebnim, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).
- Učesnici završnih razreda srednjih stručnih škola su kroz praksu kod poslodavaca van svoje zemlje imali priliku da savladaju nove vještine, upoznaju se sa programima osposobljavanja na radu svojih vršnjaka iz zemlje domaćina, ali i upoznaju život odvojeni od kuće, bolje razumiju kulturološke razlike i unaprijede znanje stranih jezika - rekli su iz PKCG agenciji Mina-biznis. PKCG je partner na projektu Intervet WB, koji pripada Erasmus + programu, okupio je partnere iz svih zemalja Za-
Njihove odluke, ukoliko su nanijele štetu, moraju biti preispitane i direktori za to moraju odgovarati pred zakonom, ističe advokat Nikola Martinović, dok njegov kolega Veselin Radulović kaže da praksu dugogodišnjeg partijskog zapošljavanja treba prekinuti
padnog Balkana i jednog broja članica EU, a sprovodi ga agencija UNISER iz Bolonje. Cilj je unapređenje stručnog obrazovanja u zemljama Zapadnog Balkana kroz učenja kroz rad i sticanje praktičnog obrazovanja u realnom okruženju, kao i obuku nastavnika. Do sada je 45 učenika iz crnogorskih srednjih stručnih škola bilo na mjesec prakse kod poslodavaca u Italiji, Španiji, Poljskoj i Sloveniji. Istovremeno su 22 profesora iz Crne Gore imala priliku da unaprijede znanja kroz različite višednevne aktivnosti u Francuskoj, Holandiji, Španiji, Italiji i na Malti.
Iz PKCG, koja je na projektu jedini partner iz Crne Gore, saopštili su da su učesnici programa mobilnosti veoma zadovoljni stečenim znanjima i iskustvom i da preporučuju mlađim generacijama da se prijavljuju za ovakve programe. R. E.
PODGORICA – Izvršni direktori preduzeća u energetskom sektoru nezakonito su birani bez javnog oglašavanja, tj. bez konkursa i njih je imenovao samo bord direktora koji nije računao na njihovu sposobnost, nego su samo partijski odgovarali. Njihove odluke ukoliko su nanijele štetu, moraju biti preispitane i direktori za to moraju odgovarati pred zakonom. To je Pobjedi potvrdio advokat Nikola Martinović naglašavajući da je za sva nezakonita imenovanja odgovorna uprava tih javnih preduzeća i da za to trebaju da odgovaraju.
ZLOUPOTREBA
ZAKONA
Profesorica radnog prava dr Vesna Simović - Zvicer kazala je Pobjedi da se očigledno radi o zloupotrebi instituta preuzimanja zaposlenih i da po Zakonu o radu tj. u članu 24 decidno stoji da je poslodavac dužan da slobodno radno mjesto prijavi Zavodu za zapošljavanje, na način i po postupku utvrđenim posebnim zakonom. – Zavod za zapošljavanje je dužan, na zahtjev poslodavca, da slobodno radno mjesto javno oglasi, u skladu sa posebnim zakonom. Izuzetno od stava 2 ovog člana, Zavod za zapošljavanje je dužan da javno oglasi slobodno radno mjesto u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je osnivač ili većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave, u skladu sa posebnim zakonom – stoji u Zakonu.
Advokat Martinović je kazao da ovo nije ništa neobičajno.
- Oni to shvataju kao potpuno normalnu i prirodu pojavu, da izaberu ne ljude koje znaju nego one koji im se sviđaju. Sva imenovanja su nezakonita jer su to mjesta koja su predviđena za biranje po javnim konkursima a oni konkurse nijesu raspisali. Odgovoran je menadžment. Njihove odluke treba ispitati da li su nanijele štete i u tom slučaju direktori moraju odgovarati - objasnio je Martinović.
Simović - Zvicer je pojasnila da insitut koji se odnosi na preuzimanje zaposlenih postoji u Zakonu o radu, i da se odnosi na sve poslodavce i njeno je mišljenje da se taj institut ne može bez ikakve kontrole primjenjivati u javnom sektoru.
- Ne može se primjenjivati jedna odredba, a zanemarivati odredba koja se odnosi na javno oglašavanje. A u Zakonu o radu postoji obaveza o javnom oglašavanju za sve poslodavce koji se finansiraju iz državnog ili lokalnog budžeta, tj. gdje je vlasnik opština ili država. U ovim situacijama imali smo očitu zloupotrebu javnog oglašavanja posebno kada je u pitanju izvršni direktor. Ne mo-
žete se pozivati na odredbe u Zakonu o privrednim društvima iz razloga što ovaj zakon kao predmet svog regulisanja nema postupak zasnivanja radnog odnosa. On definiše neka statusna pitanja koja se tiče direktora, a to je da on mora imati ugovor o radu da ne može da bude van radnog odnosa, ali način kako dolazi do ugovora rada nije predmet zakona o privrednim društvima, tako da je to, nažalost, loša praksa. Kada hoćete nešto da zloupotrijebite i uhljebite neke partijske kadrove, vi se pozivate na propise koji uopšte nemaju za predmet regulisanja ono što jeste predmet pažnje – objasnila je Simović - Zvicer.
ODLUKE NEZAKONITE
Prema njenim riječima, oni su birani od strane Odbora direktora, donosili su neke odluke i sve dok su u tom statusu njihov postupak zasnivanja je nezakonit.
- Nije jedina situacija kada je postupak nezakonit. Imali smo i neke druge situacije kada nije ispoštovana neka procedura u zasnivanju radnog odnosa. Oni su odlučivali o pravima u svojstvu direktora i moje je mišljenje da ta odluka o njihovom imenova-
Iako su svi direktori državnih firmi, sa izuzetkom Aerodroma i To Montenegra, izabrani bez konkursa i partijskom raspodjelom funkcija, kola će se slomiti na Lekiću. Njegovi dojučerašnji saveznici u upravi Rudnika uglja zamjeraju mu
preveliko zapošljavanje, što je inače praksa u svim članicama EPCG grupe, čija je uprava za tri godine zaposlila 1100 novih radnika. Lekića, što je za sada atipično za ostale funkcionere EPCG grupe, istražuje SDT zbog posla sa Elektroprivredom Srbije, te
nelegalne gradnje upravne zgrade. Dio borda, tačnije kadrovi iz Demokrata i BS, planirali su smjenu Lekića, ali kako je to zavisilo od članova SNP-a i Ure u tom tijelu, jednostavnije je bilo iskoristiti zakonsku mogućnost, koja je rijetko bila poštovana.
CGO reaguje povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve nasilja zasnovanog na vjeroispovijesti i uvjerenju
PODGORICA - Uoči Međunarodnog dana sjećanja na žrtve nasilja zasnovanog na vjeroispovijesti i uvjerenju, koji se obilježava 22. avgusta, Centar za građansko obrazovanje saopštio je da izražava solidarnost sa svim žrtvama netolerancije i nasilja i ukazuje na značaj njegovanja razumijevanja, saosjećanja i poštovanja među različitim zajednicama u izgradnji mira.
nju mora biti poništena i da tu mora da reaguje prije svega inspekcija rada koja treba da ukaže na nepravilnosti na način da se raspiše javni oglas pa da svi građani imaju pravo da se prijave - kazala je Simović - Zvicer, ali, kako dodaje, i to je obesmišljeno.
- Imate javni oglas i unaprijed znate koja funkcija kojoj partiji pripada. Iz razloga što većina poslodavaca u javnom sektoru nema interne procedure koje definiše objektivne kriterijume za izbor kadrova. Nije dovoljno da raspišete javni oglas, moraju da postoje procedure koje kažu koje su potrebne radne sposobnosti i kako bodovati kandidate. Očito da je to članstvo u političkoj partiji i to je strašno - poručila je Simović - Zvicer.
Naši sagovornici su se složili u tome da inspekcija rada treba da reaguje ne samo u slučaju direktora Rudnika uglja Milana Lekića (Nova srpska demokratija) nego u slučaju svih državnih i lokalnih preduzeća.
Podsjećamo da je inspektor rada Veljko Vlaović naložio predsjedniku Odbora direktora Rudnika uglja Dušanu Janjuševiću (Demokrate) da u roku od 20 dana od prijema rješenja otkloni nepravilnosti.
Izvršni direktor Rudnika uglja Milan Lekić nije izabran na tu funkciju u skladu sa zakonom jer za to radno mjesto nije sproveden postupak javnog oglašavanja.
To se konstatuje u rješenju inspektora rada Veljka Vlaovića donijetog 18. avgusta, 16 dana nakon što je obavio inspekcijski nadzor na osnovu inicijative Instituta Alternativa (IA). Inicijativu inspekciji IA je podnijela 11. jula.
Vlaović je naložio predsjedniku Odbora direktora Rudnika
Advokat Veselin Radulović takođe nam je kazao da su imenovanja direktora u energetskom sektoru nezakonita i da će imati dugoročne posljedice na društvo u cjelini. – Ovo je nastavak prakse koja traje godinama u Crnoj Gori i čini mi se da prolazi vrijeme i izdiže se na sve veći nivo. Partijska zapošljavanja i imenovanja su ono što je najveći problem crnogorskog društva i političke partije, čini se, neće odustati od te prakse dok god budu mogli to da rade. Ovo je jako loše ne samo zbog toga što su to partijski kadrovi koji se postavljaju u takvim firmama nego zato što se radi o licima koji nemaju nikakvog iskustva ni znanja konkretno za mjesta koja se postavljaju i to povlači dodatne negativne posljedice u budućnosti. Zato loše i posluju preduzeća jer ih vode nesposobni kadrovi i Crna Gora mora konačno da se oslobodi od partitokratskog sistema, gdje političke partije vladaju i kadriraju sve od vrha pa ,,po dubini“ - kazao je Radulović dodajući da odluke koje donose ovi kadrovi nijesu zakonite. – Cehovi tih odluka lošeg upravljanja od tih kadrova plaćamo svi mi građani – poručio Radulović.
uglja Dušanu Janjuševiću da u roku od 20 dana od prijema rješenja otkloni nepravilnosti. Rudnik ima pravo žalbe Ministarstvu rada i socijalnog staranja, ali žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
Odbor direktora Rudnika uglja izabrao je Lekića za izvršnog direktora 12. aprila 2021. godine na period od četiri godine. Inspektor je kao neosporno utvrdio da prilikom izbora Lekića za izvršnog direktora nije sproveden postupak javnog oglašavanja, što je kompanija u većinskom vlasništvu države bila obavezna da uradi.
- Rudnik uglja je bio dužan da raspiše oglas za radno mjesto izvršnog direktora, a javni oglas predstavlja konstitutivni element zasnivanja radnog odnosa što znači nepoštovanje ove obaveze za posljedicu ima nezakonitost radnog odnosa - konstatuje se u rješenju inspektora.
ZAKONSKA OBAVEZA
U izjašnjenju Rudnika uglja navodi se da oni smatraju da nijesu imali zakonsku obavezu da radno mjesto izvršnog direktora javno oglase, nego da ga imenuju shodno Zakonu o privrednim društvima i Statutom društva. Istakli su i da je Rudnik u većinskom vlasništvu Elektroprivrede a ne države Crne Gore i da nije postojala zakonska obaveza javnog oglašavanja.
- Po rezultatima CG Pulsa iz aprila 2023, koji CGO sprovodi sa agencijom Damar, građani/ke Crne Gore najviše vjeruju vjerskim zajednicama. To stavlja i veliku odgovornost na vjerske zajednice u kreiranju ambijenta poštovanja univerzalnih ljudskih prava i zakonskog okvira u Crnoj Gori – rekli su iz CGO.
Nasuprot tome, dodaju, svjedočimo brojnim zloupotrebama vjerske moći i autoriteta, a što ima negativne posljedice i po stabilnost društva.
– To potvrđuju i nalazi istraživanja iz maja 2023, u okviru projekta „Kakva nam država Crna Gora treba?“, uz podršku FES, a koji pozicioniraju vjerske zajednice na drugo mjesto
(poslije političara) na listi najodgovornijih za podjele u crnogorskom društvu - ističu oni.
Poručuju da bi vjerske zajednice trebalo da igraju pozitivnu ulogu u društvu, i to pruža-
jući podršku ne samo svojim vjernicima, nego i promovišući razumijevanje i poštovanje prema drugima, ali i osuđujući ekstremizam i netoleranciju prema drugačijima. R. D.
Učesnici završnih razreda srednjih stručnih škola kroz praksu kod poslodavaca u inostranstvu savladavali nove vještine
- Vlasnik Rudnika uglja je EPCG, ali je ona u većinskom vlasništvu države, pa je zato bilo potrebno javno oglašavanje za javno mjesto izvršnog direktora, kako bi sve ovo bilo transparentno i kako bi se svima omogućila dostupnost da ravnopravno konkurišu za ovo radno mjesto - konstatuje inspektor Vlaović u rješenju.
Iz Rudnika je medijima nezvanično rečeno da će uskoro raspisati konkurs za izbor izvršnog direktora, ali nije odgovoreno da li će Lekić na poziciji izvršnog direktora ostati do izbora novog ili mu prestaje mandat danom donošenja rješenja kojim je utvrđeno da je nezakonito izabran na tu dužnost.
U grupi su, pored Elektroprivrede, koju vode Milutin Đukanović (DF) i Nikola Rovčanin (Demokrate), Rudnik uglja sa Milanom Lekićem (Nova srpska demokratija) i Dušanom Janjuševićem (Demokrate), CEDIS sa Vladimirom Čađenovićem (Demokrate) i Rajkom Radoševićem (Nova srpska demokratija), Zeta enerdži na čelu sa Draganom Vlahovićem, beogradsko preduzeće EPCG i EPCG solar gradnja, direktor Ranko Vuksanović Svi oni su zapošljeni bez javnog oglašavanja, odnosno izabrao ih je odbor direktora bez provjere radne sposobnosti.
Rezultati Intervet WB projekta biće dobra preporuka za mogući novi ciklus nansiranja ovakvih aktivnosti kroz Erasmus +, ali i druge programe koji se nansiraju iz fondova EU, tvrde u Privrednoj komori Crne Gore
PODGORICA – Priliku da pohađaju praksu u trajanju od jednog do tri mjeseca kod poslodavaca u Italiji, Španiji, Poljskoj i Sloveniji imalo je 45 učenika crnogorskih srednjih škola, dok su istovremeno 22 profesora iz Crne Gore unaprjedđivali svoja znanja kroz različite aktivnosti u Francuskoj, Holandiji, Španiji, Italiji i na Malti.
To je rezultat projekta Evropske unije (EU) pod nazivom Internacionalizacija sistema za stručno osposobljavanje u zemljama Zapadnog Balkana (Intervet WB), saopšteno je iz Privredne komore (PKCG) koja je bila partner u projektu. - Učesnici završnih razreda srednjih stručnih škola su kroz praksu kod poslodavaca van svoje zemlje imali priliku da savladaju nove vještine, upoznaju se sa programima osposobljavanja na radu svojih vršnjaka iz zemlje domaćina, ali i upoznaju život odvojeni od kuće, bolje razumiju kulturološke razlike i unaprijede znanje stranih jezika – kazalisu su iz PKCG. Oni objašnjavaju da projekat Intervet WB okuplja partnere
iz svih zemalja Zapadnog Balkana, kao i jednog broja članica EU, te da je predvođen od agencije UNISER iz Bolonje. Cilj projekta je unapređenje stručnog obrazovanja u zemljama Zapadnog Balkana kroz razvoj učenja kroz rad i sticanje praktičnog obrazovanja učenika u realnom okruženju, kao i obuku nastavnika koji realizuju nastavu u srednjim stručnim školama. niji, Italiji i na Malti. Što se programa za nastavnike tiče, predstavnici crnogorskih škola imali su, kroz više boravaka u inostranstvu, priliku da razmijene iskustva realizacije stručnog obrazovanja sa kolegama iz regiona i iz zemalja EU učesnica u projektu. Takođe, upoznali su aktuelne mogućnosti unaprjeđenja internacionalizacije stručnog obrazovanja, te trendove razvoja obrazovanja u budućnosti.
- Jedna od važnih tema o kojoj su crnogorski nastavnici bili u prilici da razgovaraju sa svojim evropskim kolegama bilo je kako dizajnirati strategije za uključivanje programa međunarodnih kompetencija u nastavne planove, te o mikrokreditima u transnacionalnoj mobilnosti učenja
- rekli su iz PKCG.
Iz PCKG su naveli da mikrokrediti dobijaju sve veći značaj u Evropi zbog svog fokusa na definisanje ishoda učenja i sertifikacije ključnih kompetencija koje su učenici stekli tokom iskustva mobilnosti.
Po povratku u zemlju, nastavnici su imali obavezu da sa stečenim znanjima upoznaju i svoje kolege iz škola u kojima rade.
Iz PKCG, koja je na projektu jedini partner iz Crne Gore, saopštili su da su učesnici programa mobilnosti veoma zadovoljni stečenim znanjima i iskustvom i da bi vrlo rado preporučili mlađim generacijama da se prijavljuju za ovakve programe.
U Komori su zadovolji činjenicom da su polaznici mobilnosti bili iz škola iz svih krajeva zemlje, te različitih usmjerenja. Selekciju je vršio vodeći partner na bazi prijave, koja je obuhvatala i video sa motivacionom porukom kandidata.
Iz PKCG su kazali da su uvjereni da će rezultati Intervet WB projekta biti dobra preporuka za mogući novi ciklus finansiranja ovakvih aktivnosti kroz Erasmus +, ali i druge programe koji se finansiraju iz fondova EU. R. D.
Udruženje ,,Prosvjetni putnici“, nezadovoljno reakcijom nadležnih, najavilo da će se 2. septembra okupiti ispred Ministarstva prosvjete
PODGORICA – Udruženje ,,Prosvjetni putnici“ najavilo je da će 2. septembra organizovati protest ispred Ministarstva prosvjete, jer nadležni još nijesu donijeli odluku da će profesorima koji putuju do škola plaćati prevoz, iako su im, kako kažu, to obećali.
Iz Ministarstva prosvjete čekamo odgovore na ovu temu. Profesor Mitar Magovčević ispred Udruženja ,,Prosvjetni putnici“ rekao je Pobjedi da će zahtijevati da im se vrati član 16 nekadašnjeg Granskog kolektivnog ugovora u kojem je bilo precizirano da prosvjetni radnici imaju pravo da im se plati prevoz. – Naša prava su ukinuta dolaskom ministra Slobodana Backovića 2005. godine.
Tražimo da nam se to vrati i jedino na to pristajemo.
To su naša prava. Obavljamo društveno koristan rad koji država treba da plaća – kaže profesor.
Magovčević je na društvenim mrežama obavijestio nastavnike da se organizuje protest i pozvao ih je da dođu. Ovo je njihovo drugo okupljanje. – Vožnja se nastavlja. Dođite, pomognite da vratimo naša prava i dostojanstvo – napisao je profesor Magovčević. Pobjedi je ispričao da su do sada u više navrata razgovarali sa predstavnicima Ministarstva, ali da se sve završilo na obećanjima. Kaže da je ministar Miomir Vojinović izbjegavao susret sa njima. U kontaktu su, navodi on, i sa Sindikatom prosvjete, koji pregovara sa ministarstvima prosvjete i finansija, ali da još nema konkretnih rezultata. – Nikakvih naznaka nema, a vrijeme prolazi. Ponovo ćemo od četvrtog septembra da plaćamo prevoz – kaže profesor.
u regionu Se plaća prevoZ
Raspolaže podacima da bi oko 500-600 nastavnika ostvarilo pravo na prevoz,
ju štrajk. Saopštavali su da je problem što je Zakon o štrajku donešen 2015. godine i da je novi akt o minimumu procesa rada trebalo da se donese u roku od šest mjeseci nakon toga, što nije učinjeno. Objašnjavali su da su sa Ministarstvom ranije počeli da razgovaraju o tom procesu, ali da je on stopiran. Iz Ministarstva, pak, odgovaraju da nema potrebe da se donose nova pravna akta zbog čega je Sindikat poručio da će se ponašati kao da ne postoji uredba o minimumu procesa rada, jer je zastarjela. Negodovali su što po tom propisu u suštini nemaju pravo da štrajkuju, jer moraju da drže časove 45 minuta, te da mogu da ne drže samo dopunsku nastavu.
Zahtjevi na štrajku upoZorenja
PODGORICA – U posljednjih deset godina u Crnoj Gori, prema statističkim podacima evidentiranim kroz pravosudni informacioni sistem PRIS, pouzdano se zna da je za krivična djela koja se mogu povezati sa seksualnim uznemiravanjem djece donijeta 51 osuđujuća presuda.
Iako je početkom 2022. godine izmijenjen Krivični zakonik koji podrazumijeva oštrije kazne za pedofile, tužilaštva ga rijetko primjenjuju, tako da se ovakva djela često kvalifikuju i kao prekršaji
na oslobađajuća ili odbijajuća presuda.
ali da nema tačne brojke, jer još nijesu precizirani kriterijumi ko bi imao pravo na ovu povoljnost. Magovčević ističe da u EU i regionu njihove kolege imaju pravo na plaćeni prevoz. Navodi da u Srbiji imaju platnu karticu i da mogu da putuju svim prevozima javnog saobraćaja, a u Hrvatskoj im se plaća prevoz prema pređenom kilometru. Ovo pravo, dodaje profesor, imaju i nastavnici na Kosovu… Kritikuje donosioce odluka što iz budžeta za razne potrebe preusmjeravaju novac, ali ne i za prevoz nastavnika. Sindikat prosvjete Crne Gore, s druge strane, saopštio je da će početkom godine u trajanju od jednog časa organizovati štrajk upozorenja zbog konstantnog urušavanja sistema obrazovanja, degradacije statusa prosvjetnih radnika, zbog sve lošijih i složenijih uslova rada u ustanovama. Ministarstvo prosvjete im je, međutim, poručilo da po Ustavu imaju pravo da štrajkuju, ali da se mora ispoštovati minimum procesa rada. Sindikat i resor kojim rukovodi ministar Vojinović se mimoilaze u dijelu tumačenja propisa. Dok Ministarstvo upozorava da se mora poštovati minimum procesa rada, odnosno da se mora izvoditi nastava i da časovi treba da traju 45 minuta, iz Sindikata su poručili da se neće pridržavati toga ako nastavnici odluče da organizu-
Štrajkom upozorenja koji su najavili da će organizovati početkom ove školske godine, kako su rekli, žele premijeru, ministru prosvjete i ministru finansija da skrenu pažnju da Vlada mora uraditi sve što je u njenoj moći da povrati ugled obrazovnog sistema, a samim tim i dostojanstvo prosvjetnih radnika. Traže od budućeg ministra prosvjete da hitno pristupi reformi obrazovanja, jer je postojeću reformu pregazilo vrijeme, a nije ni dala očekivane rezultate.
- Sve moderne, tehnološki i finansijski razvijene države ulažu u obrazovanje, u kadrove, infrastrukturu, nastavne planove i programe, rade na modernizaciji obrazovnog sistema. Samo jako obrazovanje, koje će školovati sposobne i kvalitetne kadrove, može našoj državi donijeti prosperitet – naveli su oni.
Traže i da Vlada kroz zakonska i druga akta oslobodi zapošljavanje u prosvjeti od politike, tako što će vratiti kriterijume prilikom zapošljavanja, kako prosvjetnih i ostalih radnika, tako i direktora.
– Vlada mora pomoći Sindikatu prosvjete da kroz izmjene i dopune Krivičnog zakona prosvjetni radnici dobiju status službenog lica. Vlada mora osmisliti način da poziv prosvjetnog radnika kod mladih ljudi ponovo bude atraktivan i poželjan – sve manje mladih ljudi studira nastavničke fakultete, a među njima je sve manje najboljih srednjoškolaca. Nedostatak kadra u prosvjeti je sve izraženiji u čitavoj Crnoj Gori – naveli su oni.
Ističu da budžet za prosvjetu mora prestati da bude socijalni – samo za plate i krpljenje rupa u infrastrukturi. n. Đ.
Za 12 osuđujućih presuda zbog krivičnih djela silovanje i nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom silovanje, kako se za ta djela kroz postojeći informacioni sistem ne vodi precizna evidencija o žrtvama, nije moguće utvrditi da li su u pitanju maloljetna lica, saopšteno je Pobjedi iz Sudskog savjeta. pre SuDe No, sudeći prema dostavljenoj statistici, odnosno činjenici da su dvije od deset osuđujućih kazni za krivično djelo silovanje bile „upućivanje u vaspitnu ustanovu“, može se zaključiti da su makar dva počinioca bili maloljetnici.
Za ovo djelo je izrečeno osam zatvorskih kazni u rasponu od jedne godine i tri mjeseca, do 15 godina. Prema podacima koji su evidentirani kroz pravosudni informacioni sistem, u posljednjih deset godina, za ovo djelo nije donijeta nijedna pravosnaž-
Za krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa silovanjem, od 2013. do 31. jula 2023. godine donijete su dvije osuđujuće kazne, obje zatvorske i to jedna na šest mjeseci i druga na godinu i dva mjeseca. Za krivično djelo obljuba sa djetetom u ovom periodu donijeto je pet oslobađajućih pravosnažnih presuda i 12 osuđujućih od čega su pet „pojačan nadzor od strane organa starateljstva“, jedna „upućivanje u vaspitnu ustanovu“, kao i šest zatvorskih kazni. Najblaža zatvorska kazna iznosila je jednu, a najstroža pet godina zatvora. Najviše osuđujućih presuda, njih 36, izrečeno je za krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba sa djetetom. Od toga je izrečeno 26 zatvorskih sa minimalnom kaznom od svega tri mjeseca, dok je najstroža bila dvije godine i šest mjeseci zatvora.
Podaci iz izvještaja o radu Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva samo za prethodnu godinu govore o tome da je stručna služba zahtjev za učešće dobila za osam slučajeva tog krivičnog djela (sedam djevojčica i jedan dječak)
Obavezno psihijatrijsko liječenje u psihijatrijskoj ustanovi izrečeno je jednom, dva puta pojačan nadzor organa starateljstva, te rad u javnom interesu jednom. Osim navedenog, izrečene su i tri uslovne osude, kao i tri sporedne kazne i to zabrana približavanja dva puta, te jednom obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi. Za krivično djelo dječja pornografija u posljednjih deset godina donijete su četiri osuđujuće presude, od čega jedna uslovna i tri zatvorske kazne. Počinioci ovih djela kažnjavani su kaznama zatvora u rasponu od tri mjeseca do godine.
U vezi sa krivičnim djelom obljuba zloupotrebom položaja, koje je učinjeno prema djetetu, pravosnažno su presuđena dva počinioca i to na zatvorske kazne od sedam i od devet godina.
Zakon i prakSa Iako je početkom 2022. godine izmijenjen Krivični zakonik koji podrazumijeva oštrije kazne za pedofile, tužilaštva ga rijetko primjenjuju, tako da se ovakva djela često kvalifikuju i kao prekršaji.Tako je bilo i u slučaju seksualnog uznemiravanja djece u Podgorici i u Kotoru kada su okrivljeni kažnjeni prekršajno sa po 1.000 eura.
Tražiće na protestu da se nastavnicima plaća prevozMitar Magovčević Za deset godina za krivična djela povezana sa seksualnim uznemiravanjem djece 51 osuđujuća presuda Ministarstvo prosvjete m. babović
U Podgorici se muškarac srednjih godina skidao pred djevojčicama, pratio ih, dobacivao im vulgarnosti. Roditelji su ga prijavili policiji, a tužilac procijenio da nema elemenata krivičnog djela već da je u pitanju prekršaj.
Radi se o muškarcu koji je i ranije uznemiravao djevojčice, o čemu je uprava škole takođe obavještavala policiju.
Seksualni predator iz Kotora je stranac, koji je na plaži u Dobroti uznemiravao pet djevojčica, zbog čega ga je policija i privela.
Kako je objavila Pobjeda, on je osumnjičen da se skidao go, da je djevojčice fotografisao u moru i na ponti, i da je pokazivao polni organ. I on je kažnjen samo prekršajno sa 1.000 eura.
Pobjeda je nedavno pisala i o slučaju kada je desetogodišnjoj djevojčici, dok je sjedjela na klupi, prišao 80-godišnjak koji joj je postavljao pitanja sa seksualnim konotacijama, a onda je dok se udaljavala počeo i vulgarno da joj dobacuje, dok ga nijesu otjerali prisutni građani.
Nakon što su roditelji sve prijavili policiji, slučaj je završio pred Sudom za prekršaje, ali je sudija tražio od tužiteljke ponovnu procjenu da li ima elemenata za krivično gonjenje jer je, u međuvremenu, tokom izviđaja, došlo do novih saznanja.
Tužiteljka je sudiji odgovorila da je tog dana kontaktirala dežurnog tužioca u Višem tužilaštvu u Podgorici, upoznala ga sa slučajem zbog sumnje da bi se moglo raditi o nedozvoljenim polnim radnjama, ali da je on naveo da u opisanim radnjama okrivljenog nema elemenata krivičnog djela. Uputila je sudiju da i on uputi spise predmeta na uvid i ocjenu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
Međutim, procjena je ostala ista – prekršaj javnog reda i mira, zbog čega su se roditelji odlučili da uz angažman advokata protiv napasnika podnesu privatnu krivičnu prijavu.
KAZNE
Prema izmjenama Krivičnog zakonika, za krivična djela silovanje, obljuba sa djetetom, nad nemoćnim licem, obljuba zloupotrebom položaja, počinilac će biti kažnjen zatvorom u trajanju do četrdeset godina. Ko učini obljubu nad djetetom kazniće se od pet do petnaest godina zatvora.
A ukoliko se obljuba izvrši zloupotrebom položaja ili
Smijenjeni direktor Uprave policije ne miri se sa odlukama Abazovićevog kabineta
Više pravnika sa kojima je Pobjeda razgovarala su stava da je od 6. jula, kada je Upravni sud donio presudu u kojoj se konstatuje da je razrješenje nezakonito, do donošenja nove odluke Vlade 3. avgusta, Terzić potencijalno počinio krivično djelo zloupotreba službenih ovlašćenja, jer se lažno predstavljao kao direktor Uprave policije, te da su i sve odluke donešene u tom periodu nezakonite
Za 12 osuđujućih presuda zbog krivičnih djela silovanje i nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom silovanje, kako se za ta djela kroz postojeći informacioni sistem ne vodi precizna evidencija o žrtvama, nije moguće utvrditi da li su u pitanju maloljetna lica, saopšteno je Pobjedi iz Sudskog savjeta
ovlašćenja, najmanja kazna je deset godina zatvora. Po zakonu koji važi od januara: Ko djetetu proda, pokloni, prikaže ili javnim izlaganjem, posredstvom informaciono-komunikacionih tehnologija ili na drugi način učini dostupnim slike, tekstove, audiovizuelne ili druge predmete pornografske sadržine ili mu prikaže pornografsku predstavu, kazniće se zatvorom od dvije do deset godina. Ko navodi ili iskoristi dijete za proizvodnju slika, audiovizuelnih ili drugih predmeta pornografske sadržine (dječja pornografija) ili za pornografsku predstavu, kazniće se zatvorom od tri do deset godina.
Za slučajeve koji su se dogodili posljednjih mjeseci, tužioci su se ipak odlučili da primijene član 7 Zakona o javnom redu i miru. U tom članu piše da će oni koji budu na javnom mjestu grubo vrijeđali drugog ili se na drugi način ponašali naročito drsko, bestidno ili uvredljivo, biti kažnjeni za prekršaj novčanom kaznom od 250 eura do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.
Da nešto opasno ne štima u sistemu, ukazuje i poređenje podatka koje je Pobjedi dostavio Sudski savjet. Oni kažu da je u posljednjih deset godina donijeto svega 10 osuđujućih presuda za krivično djelo silovanje, dok podaci iz izvještaja o radu
Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva samo za prethodnu godinu govore o tome da je stručna služba zahtjev za učešće dobila za osam slučajeva tog krivičnog djela (sedam djevojčica i jedan dječak).
D. MIHAILOVIĆ
PODGORICA - Smijenjeni direktor Uprave policije Zoran Brđanin predao je Upravnom sudu novu tužbu, nakon što je odlazeća Vlada Dritana Abazovića početkom avgusta donijela novo rješenje o njegovoj smjeni, potvrdio je Pobjedi njegov advokat Siniša Gazivoda
Vlada je 3. avgusta donijela novo rješenje o prestanku mandata Brđaninu, nakon što je Upravni sud početkom jula poništio prethodno rješenje o njegovoj smjeni. Tada je Gazivoda kazao da je Brđaninovo i pravo i obaveza da nastavi vršenje dužnosti. Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, na čiji prijedlog je Brđanin prvobitno razriješen 30. marta, kategoričan je bio da na mjestu direktora Uprave policije ostane Nikola Terzić, koji je na tu poziciju, kao vršilac dužnosti, imenovan istog dana kada je Brđanin smijenjen.
Adžić je tada u jednoj televizijskoj emisiji povodom ovog slučaja kazao kako ne smatra da oni „moraju da robuju zakonima, koji su nespretno napisani“.
Više pravnika sa kojima je Pobjeda razgovarala su stava da je od 6. jula, kada je Upravni sud donio presudu u kojoj se konstatuje da je razrješenje nezakonito, do donošenja nove odluke Vlade 3. avgusta, Terzić potencijalno počinio krivično djelo zloupotreba
PODGORICA - Četvorogodišnjoj Alidi Murić iz Rožaja, koja boluje od cerebralne paralize, potrebna je novčana pomoć od 20.000 eura za nastavak liječenja, kako bi napravila prve samostalne korake, saopšteno je iz NVO Izvor života.
Objasnili su da je za cijelu operaciju potrebno ukupno 55.000 eura, te da je porodica zahvaljujući privrednicima, prijateljima, sugrađanima uspjela da prikupi više od polovine tog iznosa.
Djevojčica boluje od cerebralne paralize, a doktori nakon rješavanja prvih problema daju stopostotne šanse da će ona nakon operacije kostiju u listovima nogu i zahvata na nervima kičme i vrata napraviti svoje prve korake, poručuju iz ove NVO.
- Kao što je porodica ranije rekla, vođeni dobrim iskustvom još jednog dječaka iz Bijelog Polja koji je nakon liječenja u Turskoj prohodao imaju na-
službenih ovlašćenja, jer se lažno predstavljao kao direktor Uprave policije, te da su i sve odluke donešene u tom periodu nezakonite.
Komentarišući novo vladino rješenje i njegovo obrazloženje, advokat Gazivoda kazao je ranije Pobjedi da je shodno imperativnim odredbama Zakona o upravnom sporu Vlada u ponovnom odlučivanju bila vezana pravnim shvatanjima iznijetim u presudi Upravnog suda.
- Međutim, ne samo da Vlada nije postupila po ovoj zakonskoj obavezi koja predstavlja razradu ustavnog principa međusobne ravnoteže i kontrole između grana vlasti, već cjelokupno obrazloženje novog rješenja o prestanku mandata direktoru policije Brđaninu predstavlja polemiku Vlade sa Upravnim sudom - naveo je on. Kako je pojasnio, u gotovo polovini obrazloženja novog rješenja Vlada objašnjava kako nije u pravu Upravni sud kada zaključuje da Uprava policije nije organ uprave, pa Vlada kritikuje sud za takav stav. – Osim što činjenica da Uprava policije nije organ uprave jasno proizilazi iz Zakona o unutrašnjim poslovima, u članu 21 Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, koju je mijenjala i aktuelna Vlada, taksativno su pobrojani svi organi uprave, ima ih ukupno 24 i Uprava policije nije među njima - naveo je on. Gazivoda je kazao i da očekuje da ova pravna stvar više ne-
će biti vraćana na odlučivanje Vladi, već da će sud meritorno riješiti ovo pitanje. Upravni sud je, podsjetimo, 6. jula utvrdio da je Vlada pogrešno primijenila odredbu člana 60a Zakona o državnim službenicima i namještenicima koja se odnosi na posebne slučajeve razrješenja starješine organa uprave, s obzirom na to da Uprava policije nije samostalan organ uprave već je organizaciona jedinica Ministarstva.
Sud je takođe utvrdio da prema Zakonu mandat može prestati prije isteka vremena samo ako nadležni odbor Skupštine ne prihvati poseban izvještaj o rezultatima policije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ili ukoliko je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, ako je osuđen za krivično djelo ko-
je ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u državnom organu, ako mu je izvršnim rješenjem izrečena disciplinska mjera prestanak radnog odnosa i u drugim slučajevima propisanim posebnim zakonom.
Vlada je, međutim, novim rješenjem od 3. avgusta ne samo ušla u novo tumačenje odluke Upravnog suda, već je prejudicirala i odluke nadležnih skupštinskih tijela.
To se vidi iz vladine argumentacije prema kojoj posebni izvještaj direktora o rezultatima policije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije nije „u razumnom roku“ razmatran u parlamentu, što je Vlada protumačila kao odbijanje, odnosno negativan odnos prema izvještaju, što je jedan od uslova za prestanak mandata direktora policije. D.M.
du za Alidino bolje sjutra - kazali su iz NVO Izvor života. Ističu i da Alida ima još četvo-
ro braće i sestara, svi su mlađi od pet godina, žive kao podstanari u jako teškim uslovi-
ma i jedina primanja su ona koja ostvaruju na Alidu. – Alidin put je planiran za drugu polovinu septembra u nadi da će do tada sve biti spremno za odlazak u Tursku. Porodica se zahvaljuje svima koji su pomogli, posebno anonimnom donatoru koji je uplatio posljednju uplatu –rekli su iz NVO Izvor života. Svi koji žele pomoći uplatu mogu izvršiti na: tekući račun u Prvoj banci (na ime Demir Murić ): 5350600200113028-16; račun za međunarodna plaćanja u Prvoj banci (na ime Demir Murić): ME25535063050001674881. R.D.
KOTOR – Kotorski sud odlučiće kome će pripasti više od 28 kilograma poludragog kamena - opala koji je u Crnoj Gori duže od deceniju, piše Radio Slobodna Evropa.
Opal je zaplijenjen od južnoafričkih državljana Roberta
Fenjeka i Antonija Vernona Strelenskog, koji su kolekciju opala donijeli preko aerodroma u Cirihu na podgorički aerodrom jula 2011. godine i unijeli u Crnu Goru mimo carinskih propisa.
Godinu nakon što su oduzeti dragulji, Fenjek i Strelenski prijavili su policiji Branka Ćupića, vlasnika budvanskog hotela ,,Belvi“ optužujući ga da im je na ,,prevaru uzeo dragulje“. Ispričali su da ih je Ćupić sačekao na podgoričkom aerodromu, gdje su ,,zaobišli carinu“, onda ih poveo u svoj hotel kao njegove goste, dok je dragulje ostavio u hotelskom sefu. Kako su dragulji ,,zaobišli“ carinu, za sada još nije utvrđeno.
Kada je, godinu kanije, Ćupić odbio da im vrati dragulje - prijavili su ga policiji, nakon čega je policija zaplijenila dragulje, a podgorički Osnovni sud ih u septembru 2012. trajno oduzeo jer su, kako piše u rješenju, unijeti mimo carinskih propisa što je krivično djelo.
Osim što su im oduzeti dragulji, Ćupića, Fenjeka i Strelenskog je podgorički sud za prekršaje kaznio sa po 4.000 eura, aprila 2013. godine.
Potom su Fenjek i Strelenski pokrenuli sudske postupke
kako bi došli do dragulja, ali su i, kako piše Slobodna Evropa, odustajali od njih tokom ročišta u Podgorici u dva na-
vrata 2014. i 2019. i u Nikšiću 2017. godine.
Poludrago kamenje je oduzeto i proglašeno državnom imovinom i smješteno u trezor Centralne banke Crne Gore.
Vlada Zdravka Krivokapića, formirana decembra 2020. godine, odlučila je da država proda dragulje, ali je u tome zaustavio kotorski sud, do okončanja postupka, koji su pokrenula lica od kojih je zaplijenjen i čiji advokat tvrdi da vrijede oko tri milijarde eura. Pravni zastupnici dvojice južnoafričkih državljana podnijeli su 9. januara tužbu protiv Crne Gore u Osnovnom sudu Kotor, koji je donio privremenu mjeru kojom je državi zabranjeno da otuđi opal.
- Tužioci traže povraćaj oduzetih opala. U pokušaju da se riješi mirnim putem, predmet je upućen na medijaciju, koja je zakazana za 31. avgust 2023 - naveo je za RSE sudija Veljko Bulatović Crnu Goru na kotorskom sudu zastupa Zaštitnica pravnih interesa države Bojana Ćirović, koja je za RSE rekla da tužioci traže i nadoknadu štete jer smatraju da je iz kolekcije nestalo oko pet kilograma opala.
Iz advokatske kancelarije Prelević, koja zastupa Fenjeka i Strelenskog pred kotorskim sudom su za Radio Slobodna Evropa kazali da je država 2012. od njihovih klijenata nezakonito konfiskovala kolekciju crnog opala visokog kvaliteta, ukupne težine 33 kilograma.
- U ovakvim slučajevima, države pod jurisdikcijom Evropskog suda za ljudska prava se redovno obavezuju na vraćanje konfiskovane imovine i naknadu štete. Procjenjujemo da će šteta, nastala zbog nezakonitog djelovanja države i grube nepažnje nakon konfiskacije, biti približna ili čak premašiti godišnji iznos budžeta Crne Gore - naveli su.
Iz kancelarije Prelević navode da je kolekcija procijenjena na tri milijarde eura.
S druge strane, Ćirović objašnjava da će vještaci pred Sudom u Kotoru procijeniti koliko vrijede dragulji.
Dvije godine nakon oduzimanja opala, u novembru 2014. izvršeno je njihovo mjerenje i utvrđeno je da ima 28 kilograma i 172 grama neobrađenog poludragog kamena opala, odnosno devet različitih vrsta. Samo jedan kamen je
Holandski državljanin bio na njemačkoj potjernici
težak četiri kilograma i 400 grama. Utvrđeno je i da je najviše vatrenog, bijelog i crnog opala. Kolekcija sadrži i 14 figurica u obliku životinja, koje su teške nešto preko kilogram.
PODGORICA - Državljanin Holandije Ramazan Keskin, osumnjičen za veze sa crnogorskim kavačkim klanom i pranje novca za tu kriminalnu grupu, uhapšen je u Sankt Peterburgu, prenijeli su ruski mediji.
Kako prenosi sajt dp.ru, Keskin je osumnjičen za stvaranje međunarodne kriminalne organizacije i za njim je bila raspisana potjernica na zahtjev Njemačke, objavio je portal Javnog servisa rtcg.me. Predstavnici suda u Sankt Peterburgu rekli su da njemačke vlasti navodnog šefa kriminalne grupe optužuju za pranje novca za razne kartele, me-
đu kojima je i crnogorski kavački klan.
- Za svoj rad, Keskinovi saučesnici dobijali su od četiri do 6,5 odsto iznosa transfera. Većina zločina počinjena je u Holandiji. Odatle je novac iznošen u gotovini ili preko Njemačke slat transferom u Tursku, Rusiju, Kolumbiju, Paragvaj i druge zemlje - prenosi ovaj portal.
Portal 47news.ru donosi da je Keskin povezan sa ,,kavčanima“, organizacijom na čijem je čelu Radoje Zvicer, Kotoranin. Ističe se da je Zvicer napadnut u Kijevu 2020. godine, a pričalo se da je na njega pokušan atentat u Panami prošle godine, prenio je taj portal.
mačkoj, od 2017. godine do 2020. godine Keskinovi saučesnici su oprali više od 12 miliona eura, prenosi sajt dp.ru.
Dalje je navedeno da je zbog utvrđivanja kvaliteta i cijene opala i dobijanja sertifikata, Vlada 2014. uzorke poslala Gemološkom institutu u Antverpenu, koji je u odgo-
voru naveo da ,,ne može izvršiti traženu uslugu jer se opali prvo moraju obraditi“.
Ovi podaci nalaze se u informaciji koju je Vladi Zdravka Krivokapića, u junu 2021. dostavilo Ministarstvo finansija pošto je ta vlada odlučila da ,,uđe u postupak prodaje dragulja“. To ministarstvo, na čijem je čelu bio aktuelni mandatar Milojko Spajić, angažovalo je preko Uprave za državnu imovinu gemologa sa Kanadskog instituta da razvrsta, identifikuje i izmjeri opale.
Proces procjene opala zaustavio je kotorski Osnovni sud, koji je državi privremenom mjerom zabranio ,,raspolaganje i otuđenje opala“ do okončanja postupka. Dragulji su ,,pohranjeni“ u trezoru Centralne banke Crne Gore.
Robert Fenjek i Antoni Vernon Strelenski su 2. juna 2011, devet mjeseci prije zapljene opala osnovali firmu u Crnoj Gori - Canyon Holdins AD, sa početnim kapitalom od – dva eura. Prema podacima sajta Uprave prihoda i carina Crne Gore, kako ističe Radio Slobodna Evropa, firma nije podnijela finansijske izvještaje niz godina. C.H.
Šavnička policija podnijela krivičnu prijavu protiv sugrađanina
Ističe se i da trenutno nije poznato gdje se nalazi Zvicer. Prema podacima agencija za sprovođenje zakona u Nje-
U Njemačkoj je raspisan evropski nalog za hapšenje. Keskin, koji je i turski državljanin, uhapšen je na željezničkoj stanici u Sankt Peterburgu. Keskinovi advokati tražili su da bude pušten uz kauciju od milion rubalja. Oni su tvrdili da radnje opisane u zahtjevu za ekstradiciju ne potpadaju pod neko krivično djelo predviđeno Krivičnim zakonikom Ruske Federacije. Pritvor je određen do sredine novembra, dok se ne riješi pitanje ekstradicije.
ŠAVNIK - Policijski službenici Stanice policije Šavnik su postupajući po operativnim saznanjima, a na osnovu naredbe izdate od strane sudije za istragu Osnovnog suda na Žabljaku, izvršili pretres porodične kuće koju koristi Ž.
D. (64) iz Šavnika i pronašli oružje i municiju bez dozvole. - U nastavku aktivnosti službenika Regionalnog centra bezbjednosti ,,Zapad“ koje se odnose na preduzimanje mjera i radnji u cilju pronalaska oružja u ilegalnom posjedu kod građana, te sprečavanja izvršenja krivičnih djela i prekršaja izvršen je pretres jedne porodične kuće u Šavniku, saopšteno je iz Uprave policije.
Dodaju da su, prilikom pretresa, policijski službenici u ilegalnom posjedu pronašli i oduzeli lovačku pušku, redenik sa 25 komada patrona, 11 komada lovačkih patrona, protivavionski metak, 25 komada manevarskih puščanih metaka, 52 komada metaka za malokalibarsku pušku i 32 komada kapisli za lovačke patrone. - Po nalogu dežurnog tužioca u Pljevljima, koji je obaviješten o događaju, protiv Ž. D. će biti podnijeta krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija - zaključili su iz Uprave policije. C. H.
PODGORICA – U budvanskoj diskoteci ,,Top hil“ došlo je do incidenta kada je došlo do svađe, a onda i do guranja dvije grupe mladića za vrijeme trajanja koncerta Dina Merlina, gdje je gost u loži bio premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović sa obezbjeđenjem.
Na društvenim mrežama pojavili su se snimci na kojima se vidi komešanje, guranje i nasrtanje mladića jednih na druge kao i trenutak kada obezbjeđenje izvodi Abazovića iz diskoteke.
Nekoliko mlađih osoba ispred diskoteke kada je izlazio Abazović uzvikivalo je - ,,ua, ua“ i ,,Milo, Milo“.
Iz policije su saopštili da Abazović nije napadnut, već da je došlo do sukoba između nekoliko osoba, a da je premijer u tehničkom mandatu u tom trenutku prolazio pored njih.
- Premijer Dritan Abazović nije napadnut prilikom boravka u jednom ugostiteljskom objektu u tom gradu. On je bezbjedno, uz prisustvo pripadnika policije koji su angažovani na njegovom ličnom obezbjeđenju, napustio ovaj objekat iz razloga koji nijesu vezani za događaj u kojem je došlo do narušavanja javnog reda i mira od strane nekoliko lica u istom objektu, kada je intervenisalo obezbjeđenje lokala, naveli su iz policije. Dodaju da je došlo je do narušavanja javnog reda i mira od strane nekoliko lica u odnosu na koji događaj su onda i poli-
Policija radi na identifikaciji učesnika masovne tuče na Starom aerodromu
cijski službenici preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti. - Ovim licima su izdali upozorenje, a onda i naređenje, o šta su se oni oglušili, te su policijski službenici u odnosu na tri lica upotrijebili sprej sa nadražujućim dejstvom, precizirali su iz policije.
Nakon toga lica su dovedena u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva, od njih su prikupljena obavještenja na zapisnik i sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji se nakon uvida u spise predmeta izjasnio da u radnjama ovih lica nema elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Protiv njih će biti podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru.
Na videu koji CdM objavljuje prikazano je da, dok Abazović sa obezbjeđenjem odlazi,
policajci izvode više osoba iz diskoteke.
Vidi se i kako dva policajca utrčavaju u diskoteku, a grupa mladića istrčava iz nje.
Očevici događaja za CdM rekli su ranije da su vidjeli da je policija evakuisala Abazovića i da je privela više osoba. - Djelovalo je da je on napad-
nut jer ga je čovjek psovao do ulaska u maricu. Intervenisalo je 15-20 policajaca sigurno - naveli CdM-u očevici događaja. A. R.
AKCIJA ,,BRZINA“: Izdata 84 prekršajna naloga i podnijeto 30 prekršajnih prijava
PODGORICA - Saobraćajna policija je tokom vikenda u Crnoj Gori obavljala pojačane kontrole kako vozača koji upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola i/ili
psihoaktivnih supstanci, tako i onih koji su prekoračili dozvoljenu brzinu kretanja.
U Podgorici je u danima vikenda sprovedena akcija ,,Brzina“ i uhapšeno osam vozača zbog
PODGORICA - Jedna
osoba teže je povrijeđena u masovnoj tuči koja se u ponedjeljak, oko 1 sat nakon ponoći, dogodila na Starom aerodromu u Podgorici, potvrđeno je nezvanično Pobjedi iz policije. Kako nam je rečeno, napadnuto je nekoliko turskih državljana.
- Oko jedan sat u Ulici Veljka Vlahovića došlo je do narušavanja javnog reda i mira tučom u kojoj je učestvovalo nekoliko turskih državljana sa jedne strane. Jedno lice je zadobilo tešku tjelesnu povredu - kazali su nam u policiji.
Napadači su nakon incidenta pobjegli prije dolaska policije. O svemu je upoznat dežurni državni tužilac.
- U toku su dalje mjere i radnje - kazali su u policiji. C. H.
HERCEG NOVI - Protiv devet osoba podnijeto je šest krivičnih prijava zbog djela iz oblasti privrednog kriminaliteta.
Krivične prijave podnijeli su službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi tokom avgusta Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom.
Prijava je podnijeta protiv R.
G. iz Herceg Novog zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara lažnim prikazivanjem činjenica da će izvršiti određene građevinske radove, što nije učinio.
Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje krivična prijava je podnijeta protiv B. B. iz Herceg Novog. On je, kako se sumnja, tokom marta 2023. godine započeo izgradnju objekta bez podnijete prijave radova,
prekoračenja dozvoljene brzine kretanja.
Izdata su 84 prekršajna naloga i podnijeto je 30 prekršajnih prijava.
U Baru je uhapšen vozač A. A. iz Ruske Federacije kod ko -
Uhapšen BjelopoljacBIJELO POLJE - A. LJ. (36) iz Bijelog Polja uhapšen je zbog sumnje da je 18. avgusta iz porodične kuće sugrađanina ukrao 470 eura.
Službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje prijavljeno je da je iz porodične kuće oštećenog lica ukraden novac.
Policijski službenici su preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti i istog dana rasvijetlili ovo djelo.
On je priveden uz krivičnu prijavu postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. C. H.
U akciji ulcinjske policije uhapšeno sedam osoba
ULCINJ – Sedam osoba uhapšeno je u Ulcinju zbog ulične prodaje droge.
jeg je alkotestiranjem utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,06 g/kg. On je priveden sudiji za prekršaje.
C. H.Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici Odjeljenja bezbjednosti ,,Jug“ izvršili su pojačanu kontrolu na teritoriji opštine Ulcinj u cilju suzbijanja ulične prodaje narkotika. - Policija je u sedam zasebnih zapljena pronašla marihuanu, ekstazi i amfetamin i uhapsila sedam osoba - naveli su iz policije na Tviteru.
U Herceg Novom tokom avgusta procesuirano devet osoba zbog krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminaliteta
odnosno protivno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata.
K. R. i R. R. iz istog grada se sumnjiče za krivično djelo zelenaštvo i protiv njih je podnijeta krivična prijava.
- Oni su, kako se sumnja, ugovarajući za sebe nesrazmjernu imovinsku korist pozajmili oštećenom licu iz Herceg Novog novac i to K. R. tokom ljetnjeg perioda 2021. godine iznos od 15.000 eura uz mjesečnu kamatu od 12 odsto, odnosno 1.800 eura mjesečno, dok je R. R. u decembru 2021. godine po-
zajmio oštećenom 2.000 eura sa kamatom na nedjeljnom nivou u iznosu od 500 eura, navodi se u saopštenju policije. Dodaju da je oštećeni na ime mjesečnih kamata K. R. isplatio 12.000 eura, dok je R. R. na ime pripadajućih kamata isplatio 2.000 eura.
Zbog krivičnog djela navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja krivično će odgovarati H. A. iz Herceg Novog. On je, kako se sumnja, doveo u zabludu nadležni organ Ministarstva unutrašnjih poslova, Područnu jedinicu za upravne
poslove, državljanstvo i strance Herceg Novi, da je vozačku dozvolu koju je oglasio nevažećom, izgubio, iako mu je ona bila oduzeta od strane nadležnih organa SR Njemačke radi realizacije zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od tri mjeseca za period od 8. jula do 7. oktobra 2021. godine i naveo ih da mu 29. jula 2021. godine izdaju novu vozačku dozvolu. Osim toga, u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Herceg Novom, pripadnici policije podnijeli su
tokom avgusta dvije krivične prijave protiv četiri lica zbog sumnje da su izvršili krivično djelo falsifikovanje isprave. Sumnja se da su ova lica na nezakonit način došla u posjed lažnih potvrda o vakcinaciji protiv kovida-19, izdatih od strane JZU Dom zdravlja Herceg Novi, koje potvrde su nabavili radi upotrebe i koristili kao prave. U odnosu na pomenuto u toku su aktivnosti iz nadležnosti policije i tužilaštva u cilju utvrđivanja eventualne odgovornosti zaposlenih u ovoj ustanovi. C. H.
turski državljani, jedna osoba teže povrijeđena
Incident u budvanskom ugostiteljskom objektu ,,Top hil“, podnijete prekršajne prijaveSa snimka
Od onog što je nekako preostalo, „drži“ se dobra cijena. Dostizale su i do 14 eura za kilogram ručno branih, pa 12, pa 10 eura. Ja ih za moje potrebe sušenja i dalje obrade za „ljekovite proizvode“ nabavljam iz Berana i Plava i plaćam od šest do osam eura za kilogram ručno branih – priča Mijun Popović
Miroslav Dašo Puletić je penzioner sa Babljaka kod Kolašina koji decenijama ide na Bjelasicu u branje borovnica. Sa vremešnim, ali dobro očuvanim ,,folsfagenom“ – ,,bubom“, stigne dokle se može kolima, a onda pješke za borovnicama. Priznaje da je ovoga ljeta rod borovnica neuporedivo manji. Zahvaljujući dobrom poznavanju Bjelasice, ispod vrha Ključ je našao je lokaciju koju je grad nekako „preskočio“ i gdje je rod borovnica ličio na nekadašnje. Da se praznih kanti ne vraća sa planine...
cama, ali i u džeparcu koji su tako dobijali.
– Ovoga ljeta i ne pominjemo borovnice. Grad je pao kada su one bile najosjetljivije, tako da se kasnije nije mogle obnoviti ili „podmladiti“. Otkupa skoro i nema, a čujem da je cijena bila euro za kilogram borovnica koje su brane grebenima.
TIVAT: Intervencija Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor
TIVAT – Službenici Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor su sproveli rješenje kojim je naloženo uklanjanje privremenog sportskog objekta, pomoćnog objekta i dva reklamna panoa ne nekoliko lokacija u Tivtu.
Privremeni sportski objekat (stadion ,,Dribling“) u Velikom gradskom parku samostalno je uklonio vlasnik.
– Stoga komunalni inspektor
nije pristupao administrativnom izvršenju rješenja, kako je to bilo zakazano za 21. mart –saopšteno je iz lokalne uprave. U preostala tri slučaja sprovedena su prinudna izvršenja rješenja, po osnovu kojih je naloženo uklanjanje reklamnih panoa, i to jednog pored magistralnog puta za Radoviće, a drugog u Donjoj Lastvi. Uklonjeni su i pomoćni objekti – betonski stubići na privatnoj kat. parceli, na Seljanovu. C.G.
KOTOR: Komunalno obnovilo vozni park
LJETO BEZ RODA I OTKUPA: ,,Tanka“ ponuda borovnica
KOLAŠIN – Branje i prodaja borovnica nije posao od kojeg se živi, ali su prihodi ostvareni na taj način i te kako propravljali kućne budžete. Od tog novca opremani su nekad đaci za školu, školarci zarađivali džeparac… Ove godine neće biti tako. Nevrijeme u junu uništilo je borovnjake pa se u avgustu, mjesecu borovnica, to voće rijetko može naći. Berači teško da su
obezbijedili za svoje potrebe, a kamoli za prodaju.
Mijun Popović, koji se bavi proizvodnjom čajeva, melema, ljekobilja, zdravih napitaka, kaže da ne pamti ovakvu situaciju sa borovnicama. Kao da ih je neko dekretom „ukinuo“ i zabranio. – Grad je uništio borovnice. Ono što je nekako preostalo, „drži“ dobru cijenu na području kolašinske opštine.
Dostizale su i do 14 eura za kilogram ručno branih, pa 12, pa 10 eura. Ja ih za moje potrebe sušenja i dalje obrade za „ljekovite proizvode“ nabavljam iz Berana i Plava i plaćam od šest do osam eura za kilogram ručno branih – priča Popović. Vukota Zeković, koji ljeti ide na Komove, kaže da je znao da svoju djecu, osnovce, pošalje tokom ljeta u borovnice. Djeca su voljela taj radni zadatak jer su uživala u borovni-
Tri puta manje nego što je bilo prošle godine – priča Zeković. Slična je situacija i u mojkovačkoj opštini gdje su takođe borovnice loše rodile. Vrijedni domaćin Radojica Baltić kaže da nije rodilo ni pet odsto u odnosu na prošle godine. Branje borovnica je bio dio onih ljetnjih poslova kojima se obezbijedi to voće za kuću, ali se i višak proda otkupljivačima. Kolašinac koji se organizovano bavio otkupom kaže da je prošle godine tačno 14. avgusta izvezao 20 tona otkupljenih borovnica. Ove godine nema ni roda, ni otkupa, ni izvoza.
D. DRAŠKOVIĆKOTOR – Komunalno Kotor kupilo je dva specijalna vozila za odvoz otpada i kamion sa dizalicom, vrijedna 568.637 eura, a sredstva su obezbijeđena iz budžeta Opštine. Iz Komunalnog su saopštili da su na taj način započeli modernizaciju i unifikaciju voznog parka.
– Vozila su stigla u periodu godine koji je izuzetno zahtjevan sa stanovišta održavanja gradske čistoće i predstavljaće značajno rasterećenje, s obzirom na pritisak koji je postojao zbog gotovo svakodnevnih urgentnih servisnih intervencija i visokih izdvajanja za održavanje već dotrajalih vozila. Radna zapremina vozila za odvoženje smeća je 16 kubika. Vozila su njemačke proizvodnje – navode oni. I. R.
H ERc E g NOVI: Porez na nepokretnost veći 12 odsto u odnosu na prethodnu godinu, ,,krivci“ su skok cijena nekretnina i novo zoniranje
HERCEG NOVI – U toku je distribucija rješenja za porez na nepokretnosti, a mnoge su iznenadili znatno uvećani iznosi u odnosu na prošlogodišnje. Iz Uprave loklanih javnih prihoda objašnjavaju da je do promjene iznosa na rješenjima za porez na nepokretnosti došlo zbog promjene tržišne cijene kvadrata novoizgrađenog građevinskog prostora ali i nove odluke o zoniranju.
Rukovodilac Uprave loklanih javnih prihoda Milovan Baždar objašnjava za RTHN da Monstat svake godine dostavlja podatke o cijeni metra kvadratnog nekretnine koja je uvećana ove godine.
– Ta je cijena po kvadratu ove godine porasla za 12 odsto i iznosi 1.339 eura, dok je prošle godine bila 1.194 eura. Po
toj osnovi došlo je do porasta. Lokalna samouprava nije bila u mogućnosti da interveniše, jer zakon predviđa da ukoliko dođe do povećanja većeg od 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, lokalna uprava može primijeniti jednu mjeru, recimo da da uzme prosječnu cijenu za posljednje tri godine – navodi on.
Primjena opštinske odluke o zonama iz 2021. godine, dru-
gi je razlog uvećanih poreskih zaduženja, objašnjava Baždar. – Novo zoniranje prouzrokovalo je promjene, a kod nekih građana i ozbiljna uvećanja u iznosu poreskog zaduženja. U obavezi smo bili da to primjenimo još prošle godine. Sticajem okolnosti nismo, bilo je softverskih, ali i drugih problema. Ove godine morali smo da primijenimo – priča Baždar.
– Novo zoniranje prouzrokovalo je promjene, a kod nekih građana i ozbiljna uvećanja u iznosu poreskog zaduženja. U obavezi smo bili da to primijenimo još prošle godine. Sticajem okolnosti nijesmo, bilo je softverskih, ali i drugih problema. Ove godine morali smo da primijenimo – priča Baždar
Baždar poziva sve građane kod kojih se pojavila značajnija razlika u cijeni da dođu u
Upravu kako bi provjerili da li je ispravno primjenjen zakon. Budžetom Opštine planirano je 8,2 miliona eura prihoda od poreza na nepokretnosti ove godine. C. G.
DANILOVGRAD: Iz Opštine najavili da će do kraja mjeseca imati novi glavni projekat rekonstrukcije Martinićkog puta
Posao vrijedan tri miliona eura povjeren je danilovgradskoj kompaniji ,,Met&alu plast“ d.o.o. Radove je započela u avgustu 2020. i trebalo je da ih okonča za dvije godine. Prvi projekat je izradila rma ,,Geotechniccs Projects & Consulting“, a novi ,,SIMM inženjering“
DANILOVGRAD – Novo
idejno rješenje i glavni projekat rekonstrukcije puta Danilovgrad – Spuž preko Martinića biće završeno do kraja avgusta, a nakon toga ćemo razmotriti odluku o izvođaču radova – saopšteno je Pobjedi iz lokalne uprave.
Prvi čovjek Opštine Aleksandar Grgurović (Evropa sad) najavio je početkom godine da će realizacija tog projekta početi u maju.
IZMJENE
Novi glavni projekat koštaće 31.000 eura, radi ga podgorička firma ,,SIMM inženjering“. Prethodni je izradila podgorička firma ,,Geotechniccs Projects & Consulting“.
Iz lokalne uprave podsjećaju da se novi projekat radi kako bi otklonili nedostaci prethodnog, kojim nije planiran trotoar.
– Novi projekat je u završnoj fazi i očekuje se da bude gotov do kraja avgusta. Nakon završetka projekta će se, u zavisnosti od toga koliki će iznos
biti potreban za izvođenje radova, razmotriti da li je potreban novi tender za izvođača –saopštili su oni.
To bi, predviđaju, početak radova moglo da odgodi za još mjesec i po.
– Uz sve otežavajuće okolnosti na koje je nova lokalna uprava naišla, ulaže se maksimalan napor da radovi počnu u najskorijem periodu, na zadovoljstvo građana, ali i lokalne vlasti koja je ovaj projekat
Zdravko Đuranović, iz pokreta „Preokret“, podsjeća da je Martinićki put u sve gorem stanju te da su građani tog kraja na izmaku strpljenja.
– Predsjednik Opštine je u martu obećao da će sanacija započeti do maja, među-
8,6
– Spuž, preko Martinića, u dužini od 8,6 km. – Projekat obuhvata rekonstrukciju saobraćajnice, zaštitu postojećih i novoprojektovanih kosina, rekonstrukciju i izgradnju putnih objekata, provjeru stanja i po potrebi rekonstrukciju propusta, evakuaciju atmosferskih, pribrežnih i podzemnih voda, uređenje putnog pojasa i druge radove – navedeno je u tenderu.
INVESTICIJA
stavila na vrh liste prioriteta –poručili su iz Opštine.
U tenderskoj dokumentaciji za projekat rekonstrukcije navedeno je da je riječ o dionici puta Gorica – Burum, lokalnom putu Danilovgrad
KOTOR – Žičara „Kotor – Lovćen“ u četvrtak će organizovati koncert Sergeja Ćetkovića, koji će početi u 21.30 sati, na platou ispred ulazne stanice Dub u Kotoru. Ulaz će biti besplatan.
Iz Žičare „Kotor – Lovćen“ saopštili su da je ovaj koncert poklon građanima i posjetiocima, kao i da vjeruju da će kompleks iz sezone u sezonu postati mjesto prepoznatljivo i po kvalitetnim kulturno-zabavnim sadržajima. – Koncert Sergeja Ćetkovića otvara ovu lokaciju za dešavanja koja će, vjerujemo, iz godine u godinu biti ponos cijele Boke. Posebno nam je drago što je naš prvi gost Sergej Ćetković, kao i to što ćemo uz dobro poznate stihove ovog sjajnog izvođača pokrenuti i ovaj sadržajni segment Žičare – kazali su iz kompanije.
tim, to se nije desilo. Tim putem cirkuliše 25 odsto stanovništva Danilovgrada. Ali, nijesu na gubitku samo građani koji tu žive već i turistička privreda. Navigacijske mape pokazuju da je najkraći put do Manastira Ostrog preko Martinića.
Kada turisti, koji je odlučio da ide tim putem, pukne guma, to ostavlja veoma ružnu sliku o Crnoj Gori. Ljeto prolazi, slijedi sezona kiša a svi koji prolaze tuda znaju u kakvom je ta saobraćajnica stanju – naveo je Đuranović.
koji znaju u kakvom je ta sao-
Rezultati analize kvaliteta morske vode na 109 lokacija
Početak izgradnje puta koji povezuje Spuž sa Danilovgradom je ozvaničena 27. avgusta 2020. godine, u mjestu Pijeskovi. Posao je, Uprava javnih radova tj. Uprava za kapitalne projekte povjerila danilovgradskoj kompaniji ,,Met&alu plast“ d.o.o. Procijenjena vrijednost investicije je više od tri miliona eura, a tada je najavljeno da će radovi trajati dvije godine. Međutim, zastali su jer nije završena eksproprijacija, što je bio zadatak lokalne uprave. Za tu namjenu Opština je obezbijedila u dva navrata ukupno 960.000 eura, a Skupština opštine je krajem juna 2020. godine donijela odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju zemljišta sa obje strane Martinićkog puta. I. RADONJIĆ
PODGORICA – Iz Morskog dobra saopštili su da su rezultati analize kvaliteta morske vode za 109 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 8. do 16. avgusta, pokazali su da je na 69,9 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 18,3 odsto dobrog, na 11 zadovoljavajućeg i na 1,8 lokacija voda je bila lošeg kvaliteta.
Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode klasifikuju se kao: „odlične“, „dobre“, „zadovoljavajuće“ i „loše“. – U opštini Herceg Novi uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na sedam bila odličnog, na osam dobrog, a na šest zadovoljavajućeg kvaliteta. U Kotoru je na osam lokacija voda bila odličnog, na dvije dobrog, a na četi-
ri zadovoljavajućeg kvaliteta. Na području opštine Tivat, voda je bila odličnog kvaliteta na osam ispitivanih lokacija, dok je na jednoj bila dobrog. Kada je u pitanju opština Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na 17, a dobrog na jednoj. Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 29, a dobrog na tri lokacije
u opštini Budva – saopštili su iz morskog dobra. Program se realizuje na 15 lokacija u opštini Bar, od kojih je na šest voda bila odličnog kvaliteta, na pet dobrog, na dvije zadovoljavajućeg kvaliteta, dok je na lokacijama voda za kupanje ,,Žukotrlica 01“ i ,,Žukotrlica 02“ voda bila lošeg kvaliteta. – Na tim kupalištima istaknuta je crvena zastavica, kao simbol zabrane kupanja. Podaci
o realizovanim ispitivanjima dostavljeni su i republičkom inspektoru za vode koji će u daljem postupanju preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Institut za biologiju mora nastavlja uzimanje uzoraka morske vode sa ove lokacije, a o dobijenim rezultatima ćemo naknadno obavijestiti javnost – navode oni. Na kupalištu ,,Žukotrlica 02“ crvena zastavica bila je istaknuta i prije tri sedmice. I. R.
Žičara „Kotor – Lovćen“ je otvorena za komercijalnu vožnju 14. avgusta. Trasa Žičare polazi od Duba, na teritoriji opštine Kotor do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.348 metara nadmorske visine. Vožnja u oba smjera traje 22 minuta. Projekat je realizovao konzorcijum Novi Volvox – Leitner na osnovu koncesionog ugovora (na 30 godina) koji je potpisan u decembru 2021. I. R.
HERCEG NOVI:
Opštinska priznanja za 2023.
HERCEG NOVI – Opština Herceg Novi raspisala je javni poziv za prijedlog kandidata za dodjelu Oktobarske nagrade i Povelje Opštine Herceg Novi. Rok za davanje prijedloga ističe 15. septembra
Odlukom o dodjeli nagrada ustanovljeno je da Skupština opštine Herceg Novi, u znak priznanja za izuzetne rezultate u radu i stvaralaštvu i najviše dostignuće u oblasti privrede, društvenih i drugih djelatnosti, dodjeljuje Oktobarsku nagradu i Povelju – zvanje počasnog građanina, licima koja su naročito zaslužna za razvitak i afirmaciju Herceg Novog ili su njihov život i rad na drugi način vezali za ovaj grad. I. R.
Međunarodni dječji festival folklora od 23. do 27. avgusta u Tivtu
PODGORICA - Treći međunarodni dječji festival folklora „Kolo bez granica“ biće održan od sjutra do 27. avgusta u Tivtu. Program ispunjen javnim nastupima, edukativnim sadržajem i prilikama za zbližavanje mališana odvijaće se na otvorenim prostorima grada i obuhvatiti neke od najreprezentativnijih lokaliteta Tivta - gradska riva Pine, kompleks ljetnjikovca ,,Buća – Luković“, Trg od kulture, Porto Montenegro.
Ovogodišnji festival će ugostiti učesnike iz sedam država - Bugarske, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovačke, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, a pred publikom će nastupiti više od 400 mališana, što izdvaja ovaj festival kao jedan od malobrojnih internacionalnih manifestacija posvećenih isključivo djeci, na nacionalnom nivou. Dok učesnici imaju bogat dnevni program ispunjen aktivnostima za međusobno upoznavanje i otkrivanje ljepota Bokokotorskog zaliva, program za javnost odvija se u večernjim časovima. U četvrtak, 24. avgusta program počinje u 19:30 sati Međunarodnom festivalskom paradom šetališnom zonom, nakon čega će uslijediti ceremonija otvaranja festivala na gradskoj rivi Pi-
Juče u Sarajevu
ne, te cjelovečernji koncert inostranih grupa i domaćina. Petak, 25. avgust, ispunjen je edukativnim sadržajem, u 19 sati program otvara folklorna radionica, a od 21 sat na gradskoj rivi biće organizovan bioskop na otvorenom kada će se prikazivati snimak koncerta KUD „Boka“ – ,,Kad prošetam Crnom Gorom“. Ovaj koncert dat je u formi folklorne predstave, a karakteriše ga objedinjen prikaz narodne igre, pjesme i običaja naroda sa teritorije Crne Gore, prošaran humoresknim dijalozima koji na zanimljiv, prijemčiv način gledaocima dočaravaju bogatstvo naše kulturne baštine. U subotu, 26. avgusta, od 19.30 sati Međunarodna festivalska parada sa performansima transformisaće ulice grada Tivta u podijum za igru, a program će biti zaokružen Gala koncertom u 20.30 sati. Na Gala koncertu, uz domaćine iz KUD „Boka“, predstaviće se i dječiji folklorni ansambli KUD „Njegoš“ sa Cetinja, KUD „Bihor“ iz Petnjce i KUD „Sloga“ iz Herceg Novog. Festival organizuje Kulturno-umjetničko društvo „Boka“ Tivat, pod pokroviteljstvom Opštine Tivat. Podržali su ga Turistička organizacija Tivat, JU Centar za kulturu Tivat, Porto Montenegro, kao i brojni sponzori. R. K.
PODGGORICA - Jubilarno deseto izdanje Međunarodnog festivala lutkarstva biće organizovano od 31. avgusta do 4. septembra u šest crnogorskih gradova. Svečano otvaranje biće održano u 20 sati u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“ izvođenjem predstave „Zlatokosa“ Pozorišta lutaka iz Mostara.
Ovogodišnji program festivala okupiće šest glumačkih trupa iz pet zemalja i to iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije i Bugarske. Direktor i selektor festivala, glumac Davor Dragojević za Pobjedu je kazao da je riječ o jednom velikom i značajnom jubileju.
- Ove godine smo odlučili da predstave budu prilagođene manjem dječjem uzrastu. Imaćemo na festivalu poznate priče - ,,Zlatokosu“, ,,Bambi“, koju izvodi Pozorište za djecu i mlade iz Kragujevca, ,,Vuk i sedam jarića“ koju izvodi Pozorište lutaka iz Niša. Iz Bugraske, iz grada Trgovište nam dolaze ,,Bremenski muzikanti“, iz Skoplja dolazi ,,Ronja - razbojnikova kći“ i iz Skadra imamo predstavu koja se zove ,,Čardaš“. Po načinu igre to su tehnološki različite predstave, ali svaka na svoj način priča zanimljivu priču. Vjerujem da će se djeci to dopasti. Rukovodili smo se prvenstevno kvalitetom predstava koje ćemo da pokažemo našoj publici - istakao je Dragojević.
ZNAČAJ
Dragojević je istakao da je Festival lutkarstva važan za djecu i njihovo odrastanje iz više razloga.
- Prije svega, naša djeca će vidjeti neke druge kulture, ču-
Od starta je naš cilj bio da festival bude jedinstven u svijetu tako što će se u jednom trenutku jedan festival igrati na teritoriji cijele države. Cilj nam je da u jednom trenutku postignemo da se, pored Podgorice, u svim crnogorskim gradovima održi makar po jedna festivalska predstava – rekao je Dragojević
Osim u Podgorici, gdje će mališani moći da uživaju u čarima jedinstvenog svijeta lutaka, u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“ i sali Dodest, pozorišne trupe će odigrati predstave i u Bijelom Polju, Rožajama, Andrijevici, Gusinju i Nikšiću.
- Od starta je naš cilj bio da festival bude jedinstven u svijetu tako što će se u jednom trenutku jedan festival igrati na teritoriji cijele države. Cilj nam je da u jednom trenutku postignemo da se, pored Podgorice, u svim crnogorskim gradovima održi makar po jedna festivalska predstava - rekao je Dragojević.
Marko
Vešović
SARAJEVO - U prisustvu velikog broja prijatelja i poštovalaca njegovog lika i djela, na sarajevskom groblju Sveti Josip sahranjen je Marko Vešović. Veliki bosanskohercegovački i crnogorski književnik, profesor i prevodilac, preminuo je 17. avgusta u glavnom gradu Bosne i Hercegovine u kojem je proveo najbolje i najteže dane života, objavila je Antena M. Od Marka Vešovića oprostio se novinar i publicista Šeki
Radončić, koji je četvrt vijeka bio jedan od najbližih prijatelja i najpouzdanijih oslonaca velikog književnika. Brojni su bili i Vešovićevi prijatelji i poštovaoci iz Crne Gore, koji su došli da se oproste od čovjeka čije je ime postalo sinonim nepokolebljive borbe za pravdu i zajednički život ljudi različitih vjera i nacija. Sahrani su prisustvovali Bogdan Tanjević, Fuad Muzurović, Nerzuk Ćurak, Mile Stojić, Milorad Popović, Darko Šuković, Ivan Poček, Boro Kontić, Senad Pećanin, Adrijan Vuksanović, Izo Gušmirović, Bojan Tončić, Ognjenka Finci, Alma Lazerevska, Gavrilo Grahovac, Ahmed Burić, Mirza Ibrahimpašić, Mustafa Čengić, Miranda Sidran... R. K.
ti neke druge jezike i shvatiće da različitosti treba da nas spajaju. Kad to čuju i vide onda će znati da čuvaju svoj jezik i kulturu. To je osnovna misija. Takođe, apsolutno je nebitno kojim se jezikom govori u pozorištu lutaka. Djeca će razumijeti bilo koji da je jezik u pitanju. Imali smo predstave iz
Španije, Turske, Kine... djeca su sve razumjela i nije im bilo potebno prevoditi o čemu se radi. Takav je svijet lutaka. Posjećujući lutkarsko pozorište djeca ulaze u jedan čarobni svijet mašte. Znam da djeca koja posjećuju pozorište izrastaju u dobre ljude - kazao je Dragojević.
Prema njegovim riječima, ovaj festival polako postaje prepoznatljiv crnogorski brend.
- Mnoga lutkarska pozorišta se stalno javljaju, apliciraju jer žele da učestvuju na festivalu. Na festivalu je do sada učestvovao veliki boj zemalja - Srbija, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Hrvatska, Sjeverna Makedo -
Zanimljiva priča prati plakat ovogodišnjeg festivala koji je radio učenik Srednje likovne škole ,,Petar Lubarda“ na Cetinju Viktor Dlabač.
- On je već bio učesnik festi-
PODGORICA - Retrospektiva filmova jugoslovenskog crnog talasa pod naslovom ,,Black Wave to White Ray“ biće održana u Muzeju moderne umjetnosti MoMA u Njujorku od 7. do 21. septembra, najavljeno je na sajtu ove instititucije. Biće prikazano 15 filmova prema izboru istoričara filma i jednog od organizatora Mina Radovića.
Kako prenosi beogradski list Danas, u pozivu na događaj date su osnovne informacije. Podsjeća se da je termin crni talas 1969. godine skovao kritičar Vladimir Jovičić iz prezira prema tadašnjim filmovima jugoslovenske kinematografije koja je, po njegovom mišljenju, postala nezdravo fiksirana na mračnu stranu ljudskog iskustva.
- Filmski stvaraoci kao što su Dušan Makavejev, Aleksandar Petrović i Živojin Pavlović
vala – bio je član dječijeg žirija na dva festivala, a igrao je i u predstavi ,,Snežana i sedam patuljaka“ koja je bila izvedena u čast nagrađenih na zatvaranju festivala, prije
sedam-osam godina. Tako da je učestvovao i kao član žirija i kao glumac, a, evo, sada i kao autor vizuelnog rješenja festivala. Fantastično je uradio svoj posao.
On razumije važnost ovog festivala – upotrijebio je energiju i talenat da napravi jedan mnogo lijep vizuelni dio festivala – kazao je Dragojević.
bavili su se tabu temama poput seksa, rata i društvenog otuđenja sa karakterističnim crnim humorom i briljantnim invencijama u kinematografskoj formi. Iako su mnogi od ovih filmova bili zabranjeni ili cenzurisani od socijalističkih vlasti, oni su privukli dovoljno međunarodne pažnje da postignu mjeru slobode nezamislivu u drugim zemljama istočnog bloka. Nažalost, mnogi od ovih filmova su nestali iz distribucije kada se nacionalna vlada srušila usred građanskih ratova 1990-ih. Program retrospektive je preliminarni pokušaj da se povrati dio tog izgubljenog djela – poručili iz MoMA. Radović, koji, inače, živi i radi u Londonu, za Danas je kazao
da je ideja koncepta programa u MoMA da se ljudima pribiliži i da ih upozna sa raznovrsnošću, ljepotom, jedinstvenom dubinom i nevjerovatnom širinom jugoslovenskog filmskog stvaralaštva 60-ih godina, od samih početaka novog filma u
djelima Aleksandra Petrovića i Boštjana Hladnika, do čuvenog crnog talasa na kraju decenije.
- Izbor filmova uključuje najvažnija djela Aleksandra Petrovića, Živojina Pavlovića i Dušana Makavejeva do manje
„Kolo bez granica“ ugostiće učesnike izKadar iz filma „Kad budem mrtav i beo“ Šeki Radončić oprostio se od Marka Vešovića Retrospektiva nekih od najboljih jugoslovenskih filmova u njujorškom
„Crni talas“ od septembra u muzeju
PODGORICA - Projekat crnogorskog reditelja Dušana Kasalice pod nazivom „Primavera“ nagrađen je na ovogodišnjem CineLink Industry Days, koprodukcijskom marketu koji se održava u okviru Sarajevo film festivala. Projekat „Primavera“ dobio je ,,CineLink“ nagradu Filmskog centra Srbije u iznosu od 10.000 eura.
nija, Bugarska, Albanija, Turska, Poljska, Ukrajina, Slovačka, Španija, Italija, Brazil, Čile, Meksiko, Izrael, Kina. To je jedan impozantan broj zemalja učesnica (do sada je preko 300 umjetnika bilo na prethodnim izdanjima festivala). To govori o jednoj velikoj ozbiljnosti. Svi ti učesnici su naši pravi ambasadori. Oni koji su bili žele ponovo da dođu. Prepoznati smo na mapi lutkarskih festivala kao jedna ozbiljna manifestacija. Mnogo festivala sam obišao, ali atmosferu koju stvore djeca u Podgorici, to ne postoji ni na jednom drugom festivalu. Imamo zaista fantastičnu publiku - istakao je Dragojević.
BESPLATNO
Kao i svake godine, ulaz na sve sadržaje festivala biće besplatan, a publika će karte moći da preuzme sat prije početka svake predstave. Rezervacije neće biti moguće. Dragojević je kazao da se za ovaj festival uvijek traži karta više.
- Ponekad je i ta Velika sala KIC-a mala za sve one koji žele da vide predstavu, ali mi zato
poznatih filmova ,,Po isti poti se ne vračaj“ Jože Babića o radnicima u Sloveniji, ,,Roj“ Miće Popovića o prvom srpskom ustanku kao i ,,Memento“ Dimitrija Osmanlija, ljubavna priča koja postaje dnevnik sećanja o Skoplju posle zemljotresa ’63 godine – istakao je Radović.
Prema njegovim rečima, naročito mu je ,,drago što će biti prikazan film ,,Podne“ u znak sjećanja na odlazak velikana filma
Mladomira Puriše Đorđevića, kao i omnibus ,,Grad“, jedini film u Jugoslaviji, koji je zvanično zabranio sud.
- Ipak, ideja nije da se kaže kako se nešto novo pojavilo i bilo ugušeno, već naprotiv, ideja retrospektive je da pokaže kako se u epopeji jednog talasa u
pravimo po dva izvođenja iste predstave u toku dana. Očekujemo da će ove godine festivalski sadržaj, što u Podgorici, što u drugim gradovima, vidjeti između 3.000 i 3.5000 posjetilaca. Na prethodnih devet izdanja bilo je preko 36.000 posjetilaca. Ove godine imamo 73 učesnika festivala, što nije mala brojka. Ponosni smo što smo toliko umjetnika iz oblasti lutkarske umjetnosti uspjeli da dovedemo u Crnu Goru i da našoj publici pokažemo neka značajna lutkarska ostvarenja - rekao je Dragojević.
I ove godine, o najboljima na festivalu odlučivaće dva žirija.
Jedan je dječiji žiri koji sačinjava desetak podgoričkih osnovaca. Stručni žiri čine dramaturg i reditelj iz Nikšića Goran
Bulajić (predsjednik), glumac i kompozitor iz Beograda Alek
Rodić i glumac iz Sjeverne Makedonije Vladimir Lazovski Festival se održava uz podršku
Ministarstva kulture i medija, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, KIC-a ,,Budo Tomović“, te ostalih sponzora i prijatelja.
svom njegovom crnilu projavio jedan iskreni egzistencijalizam, duboki osjećaj prema društvenom i duhovnom stradanju čovjeka (najbolje oličenom u djelima Žike Pavlovića kao što je i sam Makavejev govorio), i da se iz tog doživljaja koji ovi filmovi pružaju gledaocu možemo zaista preispitati i izaći sa nadom.
Toj luči nade je posvećen naslov ,,Black Wave to White Ray“ –istakao je Radović.
Zamoljen da izdvoji neke od filmova koji će biti prikazani, Mina kaže da bi se osvrnuo na film ,,Tri“ Aleksandra Petrovića s kojim će retrospektiva u MoMA biti otvorena.
- To je sjajan triptih u kome se tri junaka koje glumi legendarni Bata Živojinović suočavaju sa smrću i pitanjem kako postupiti kao čovjek u okolnostima koje nas primoravaju na suprotno – kazao je Radović. R. K.
Žiri u sastavu mr Sanja Jovanović, menadžerka za programske politike i planiranje u Filmskom centru Crne Gore, Ivan Karl, direktor Filmskog centra Srbije, Behruz Hašemian, producent, i Čedomir Kolar, producent, u svom obrazloženju naveo je da se Kasaličin projekat ističe po svom inovativnom istraživanju rastuće uloge žene u modernom društvu, kao i po posebno oštrom pogledu na fenomen selektivnog abortusa, kroz uvjerljivu naraciju i delikatan umjetnički pristup temi.
Još dva crnogorska projekta našla su se u selekciji ovogodišnjeg CineLink-a, i to „Po meni se ništa neće zvati“ Đorđa Vojvodića u koprodukcijskom marketu, i „Gym“ Srđana Vuletića u segmentu Work in Progress, kao manjinska crnogorska koprodukcija. U programu „Talents Sarajevo“ učestvovali su mladi crnogorski reditelji Gana Čomagić i Marija Jovanović.
,,CineLink“ nagradu Filmskog centra Crne Gore u iznosu od 10.000 eura dobio je grčki projekat „A Long Embrace“ reditelja Gabrijela Cafke, produkcijske kuće „Wild at Heart“. Nagradu je u ime Filmskog centra Crne Gore uručila mr Sanja Jovanović, menadžerka za programske politike i planiranje. „Eurimages“ nagradu za koprodukciju u iznosu od 20.000 eura dobio je mađarski projekat „My Mother, The Monster“ reditelja Olivera Rudolfa, produkcijske kuće „Kino Alfa“. Na CineLink Talks konferenciji, koja je održana u okviru CineLink-a, učestvovao je i mr Marko Eraković, savjetnik za međunarodnu saradnju i promociju u Filmskom
centru Crne Gore. On je na panelu pod nazivom „Country perspectives: Shaping audiovisual futures through tax incentives“ predstavio program „Film in Montenegro“ koji Filmski centar sprovodi od 2020. godine u cilju privlačenja što većeg broja inostranih produkcija u Crnu Goru, njegove rezultate, kao i planove za dalji razvoj.
Iz Filmskog centra Crne Gore podsjećaju i da je u takmičarskom programu kratkog filma premijeru imao kratki film Ivana Bakrača „Neka cvjeta rosno cvijeće“, a u sklopu programa Open Air svoju svjetsku premijeru pred sarajevskom publikom imao je crnogorski film „Sirin“ reditelja Senada Šahmanovića,
u produkciji „Cut-Up“, kao i crnogorska manjinska koprodukcija „Smrt djevojčice sa žigicama“ reditelja Gorana Kulenovića, čiji je crnogorski koproducent Dušan Kovačević sa „Natenane Production“. U takmičarskom programu dokumentarnog filma prikazana je i manjiska crnogorska koprodukcija „Dosije Labudović: Nesvrstani“ Mile Turajlić, crnogorskog koproducenta Vuka Perovića, dok je drugi dio diptiha o Stevanu Labudoviću „Dosije Labudović: Cine-Guerrillas“ prikazan u programu „Suočavanje s prošlošću“. Van konkurencije je prikazana i manjinska crnogorska koprodukcija „Čuvari formule“ Dragana Bjelogrlića. D. E.
Promocijom knjige „Bar u hodnicima sjećanja“ zaokružen program bARS
PODGORICA - Promocijom zbornika autorskih tekstova Baranki i Barana pod nazivom „Bar u hodnicima sjećanja“ zaključen je bARS, segment „Barskog ljetpisa“ koji se bavi afirmacijom lokalnog stvaralaštva.
Tekstovi su, od marta 2022. do marta 2023, objavljivani u istoimenoj rubrici na portalu Bar info, lokalnog javnog emitera
Radio Bar. Kroz 52 teksta evocirane su uspomene na nekadašnji Bar i skoro zaboravljene ljude i događaje. Građani Bara, istaknuti profesori, doktori, slikari, naučni i društveni radnici, poslenici kulture, novinari, pišući o prepoznatljivim barskim toponimima, značajnim događajima, sebi, svojim porodicama i prijateljima, ljudima koji su gradili Bar na različite načine i u raznim sferama, ispisali su, u
stvari, životnu istoriju grada. Milan Vujović, urednik ovog izdanja i pokretač rubrike, rekao je da se nije susreo sa takvom količinom uzbuđenja, kao što je to bilo pred izlazak ove knjige.
- Znao sam da će rubrika biti čitana jer Barani znaju da pišu i imaju čega da se sjećaju. Samo nisam znao da će biti baš toliko popularna. Ljudi su me na ulici zaustavljali i pitali: „Ko piše
ove subote?“ Za mene je bilo iznenađenje to što su Barani rado prihvatali da pišu za ovu rubriku, da iznesu sjećanja pred svoje sugrađane i pred brojne čitaoce portala. Tamo gdje je škripalo, tu sam bio uporan, pa može se reći i dosadan – kazao je Vujović i dodao da je suština rubrike da oživi Barane kojih više nema i da oživi zaboravljene krajolike, predjele i događaje, te najavio početak novog ciklusa tekstova od oktobra. Veče su čitanjem segmenata iz tekstova oplemenile Maja Tomović i Vesna Šoškić, a neki od autora tekstova dr Ljubo Živković, Jusuf Kalamperović, Jelica Pantović, prof. dr Dijana Marojević su sa publikom podijelili anegdote i emocije. Profesorica Vesna Pavićević, jedna od autorki, kazala je da je knjiga mnogo više od sjećanja te da se u 52 teksta nalazi mnogo žanrovski raznovrsnih sadržaja, koji mogu biti značajni za buduće proučavaoce, ljubitelje ovog grada i one koji će se baviti njegovom istorijom, tradicijom, običajima, kulturom i mentalitetom čovjeka koji tu živi. D. E.
Hronika Podgorice
Za sanaciju krovova paviljona OŠ ,,Vuk Karadžić“ potrebno je između 200.000 i 250.000 eura
U Osnovnoj školi ,,Vuk Karadžić“ privedena je kraju zamjena elektro-instalacija, a u toku je krečenje učionica koje će biti završeno do početka školske godine. Međutim, za rješavanje gorućeg problema starije škole na Zabjelu, sanaciju svih krovova, potrebno je između 200 i 250 hiljada eura.
Institut za javno zdravlje Crne Gore utvrdio da je boravak đaka u učionicama punim vlage nebezbjedan, pa iz uprave škole očekuju da će Ministarvo za kapitalne investicije, kojem se Ministarvo prosvjete obratilo za potrebna sredstva, odriješiti kesu kako bi ovaj problem bio što prije riješen.
RADOVI
Direktor OŠ ,,Vuk Karadžić“
Budimir Vukićević izjavio je za Pobjedu da će zamjena elektro-instalacija na sva tri paviljona biti završena do kraja sedmice. Navodeći da su u toku molerski radovi, iskazao je zahvalnost Glavnom gradu i Agenciji za stanovanje na pomoći ovom dijelu posla.
- Mi obezbjeđujemo materijal, a oni nam pomažu random snagom. Već sjutra će ovdje biti ekipa od 10 do 15 radnika koji će ubrzati radove, kako bi sve bilo spremno za po-
Ako budu poštovali preporuku Instituta za javno zdravlje, mislim da će nadležni brzo reagovati i obezbijediti potrebni novac kako bi se što prije krenulo u rješavanje ovog problema – kazao je direktor OŠ ,,Vuk Karadžić“ Budimir
Direktor OŠ ,,Vuk
Karadžić“ iskazao je zahvalnost Ministarstvu prosvjete od kojega su dobili novac za sanaciju parketa u četiri učionice, gdje je usljed prokišnjavanja bio potpuno ruiniran.
- Sve je pripremljeno, uklonjen je stari parket i biće postavljen novi. Ministarvo prosvjete je obezbijedilo novac za te radove i to će biti završeno do početka školske godine – kazao je Vukićević.
četak školske godne – kazao je Vukićević. Međutim, ističe on, problem je što krovovi još nijesu sanirani.
- Iz Instituta za javno zdravlje dali su mišljenje da je stanje alarmantno, da nije bezbjedno za djecu i da se mora što prje izvršiti sanacija krova, pogotovo iznad učionica u trećem paviljonu, gdje su ka-
bineti istorije, fizike i likovne kulture. Oni su u takvom stanju da je u njima gotovo nemoguće držati nastavu – naglasio je Vukićević.
ULAGANJA Direktor OŠ ,,Vuk Karadžić“ očekuje od nedležnih u ministarstvima prosvjete i kapitalnih investicija da hitno re-
Ekipa gradskog preduzeća Putevi izvode radovi na više lokacija u gradu
Ekipe gradskog preduzeća Putevi izvode radove na više lokacija u gradu. U Ulici arhitekte Milana Popovića u MZ ,,Kruševac“ (saobraćajnica dužine 145 metara, prosječne širine šest metara) odvijaju se radovi vrijednosti oko 25.000 eura koji obuhvataju rezanje, raskopavanje i mašinsko struganje stare podloge, ugradnju šahtova atmosferske i fekalne kanalizacione mreže i konačno ugradnju nove asfaltne mase na površini od 880 kvadratnih metara. U toku su i radovi na uređenju parking površine sa pristupnom saobraćajnicom u Ulici Franca Rozmana ispred vrtića u Maslinama, gdje će se raditi uređenje trotoara i asfaltiranje parking prostora na površini od 630 kvadrata, kao i asfalti-
ISKLJUČENJA
STRUJE
Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama:
Radovi kod vrtića u Maslinama ranje saobraćajnice na površini od 700 kvadrata. Vrijednost tih radova je oko 40.000 eura.
Ekipa Puteva izvodi radove na sanaciji sportskih poligona u dvorištu Osnovne škole ,,Savo Pejanović“, odnosno presvlačenju asfaltom postojećih terena. Vrijednost ovih radova
- od 8 do 15 sati: Vranićke Njive, dio Brskuta, dio Momišića (Fruškogorska, Belvederska, Nikca od Rovina, Baja Pivljanina i 18. februara); od 9 do 17: komplet područje Kuča;od 9 do 19: Kosor, Kupusci, Liješta, Medun, Dučići, Koći, Radan, Rašovići, Ljuari, Ledi-
iznosi oko 24.000 eura. Osim obnavljanja horizontalne signalizacije ispred svih osnovnih i srednjih škola na teritoriji glavnog grada, ekipe Puteva angažovane su na popravci zaštitno-ukrasnih stubića u ulicama 27. marta i Kralja Nikole. H. P.
ne, Lopari, Roždec, Rudine, Nik Maraš, Stijepovo, Benkaj, Poprat, karaule Cijevna i Poprat, granični prelaz Cijevna i repetitor Zatrijebač; od 10 do 13: Petrovići, Mrke, Blizna, Crkvice, dio Bioča, Grudice, crpna st. Bioči, Ras i Podsić. H. P.
aguju po preporuci Instituta za javno zdravlje.
- Ako budu poštovali preporuku Instituta za javno zdravlje, mislim da će nadležni brzo reagovati i obezbijediti potreban novac kako bi se što prije krenulo u rješavanje ovih problema – kazao je Vukićević, uz napomenu da je projekat za sanaciju krovova na
tri paviljona i fiskulturnoj sali spreman.
- Septembar je pred nama, krov je već trebalo srediti. Okrečene učionice, nažalost, mogu opet biti upropaštene nakon prokišnjavanja usljed prvih većih kiša – upozorava Vukićević, uz podsjećanje da je tako bilo i prošle jeseni. On smatra da i ovi radovi mo-
gu biti završeni do jeseni ukoliko se obezbijedi novac.
- Ako se ima volje i ako se novac obezbijedi sve se može brzo završiti. Projekat imamo, nađe se izvođač radova, radi se i vikendom ako treba – poručio je Vukićević i dodaje da radovi na krovu ne bi ometali odvijanje nastave.
Zbog ovog problema bilo je razmatrana i mogućnost organizovanja onlajn nastave.
Za to, međutim, moraju dobiti saglasnost Ministarstva prosjete i Savjeta roditelja, objašnjava direktor škole. Ako bude moralo doći do toga, onda bi to bilo za one učenike koji pohađaju nastavu u kabinetima istorije, fizike i likovnog (u trećem paviljonu). Zbog toga bi, smatra Vukićević, najprije trebalo pristupiti sanaciji krova na tom paviljonu, a do tada na raspolaganju imaju i produženi boravak i otvorenu učionicu u dvorištu škole, gdje se može organizovati nastava dok je lijepo vrijeme.
- Ako roditelji budu izrazili želju da zbog ovih problema štrajkuju sa djecom u dvorištu škole, ja ću im se pridružiti, jer ovo je škola njihove djece, a ja sam samo njihov servis i neko ko treba da im, između ostaloga, omogući i bezbjedne uslove za boravak u ovoj ustanovi – poručio je direktor škole ,,Vuk Karadžić“.
Večeras se na Stadionu malih sportova završava turnir ,,Trofej Podgorice“
Svečano zatvaranje druge uzastopne manifestacije Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada pod nazivom ,,Trofej Podgorice“ biće upriličeno večeras na Stadionu malih sportova pod Goricom.
Na turniru u malom fudbalu, svojevrsnom podgoričkom mundijalu, učestvovalo je 48 ekipa. Sinoć su za prolaz u finale, u dva polufinalna meča snage odmjerile ekipe Pljevlja 04 DC light systems i Stupovi, te Montefruit i Dadi (mečevi nijesu završeni do zaključenja broja). Finale će biti odigrano večeras od 21.30.
Večerašnji program, kako je za Pobjedu najavio zamjenik
sekretara za kulturu i sport
Glavnog grada Miloš Antić, počeće u 19.30 časova, za kada je zakazan revijalni meč Specijalne olimpijade, za djecu i odrasle sa smetnjama u razvoju. Nakon toga biće odigrana utakmica za treće mjesto, a nakon nastupa plesne grupe ,,Bjuti“ – vicešampionki svijeta, za 21.30 časova planiran je početak finalnog meča. Organizatori očekuju pune trinbine večeras na Stadionu malih sportova i obavještavaju sve ljubitelje fudbala da će biti organizovana nagradna igra za publiku i vožnja balonom Balonarskog kluba ,,Budućnost“…
- Pokazali smo još jednom da ova manifestacija treba da ži-
vi. Podigli smo je na veći nivo u odnosu na prethodnu godinu, u igračkom i organizacionom smislu. Glavni grad se potrudio da obezbijedi nagradni fond u iznosu od 9.000 eura, da izradi ljepe medalje sa simbolima stare i moderne Podgorice, a ove godine obezbijeđena je novčana nagrada i za četvrtoplasiranu ekipu – kazao je Antić, uz napomenu da su, kao i prošle godine, pored pehara i medalja obezbijeđene i nagrade za najboljeg igrača, strijelca, golmana i za fer plej. On je iskazao zadovoljstvo i zbog dobrog odziva publike. - Napravljen je pomak u odnosu na prošlu godinu, pa je više publike bilo već i u grupnoj fazi, a posebno kada je počeo sistem eliminacija. Zapažena je i izuzetna posjećenost naših kanala na društvenim mrežama, kao i Jutjuba, putem kojega su zainteresovani mogli uživo da prate prenose utakmica. Bilo je tu ljubitelja fudbala od sedam do 77 godina koji su svako veče provodili na Poligonu, gledali dobar fudbal i družili se – zaključio je Antić, uz apel svim učesnicima da se uvijek ponašaju onako kako dolikuje ovom kultnom mjestu sportske Podgorice. I. M.
VAŠINGTON - Bivši američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je da neće učestvovati u debatama Republikanske stranke u okviru izbora stranačkog predsjedničkog kandidata, od kojih će prva biti održana u srijedu.
– Javnost zna ko sam i koliko sam uspješan bio kao predsjednik, s energetskom nezavisnošću, granicama i snažnom vojskom, najvećim smanjenjem poreza i propisa, s nultom stopom inflacije, najjačom ekonomijom u istoriji i puno drugih stvari – poručio je Tramp na svojoj mreži Društvena istina. – Zato neću učestvovati u debatama – rekao je, istaknuvši da ima 62 odsto podrške na republikanskim predizborima, što je 46 postotnih bodova prednosti u odnosu na njegovog najozbiljnijeg konkurenta, guvernera Floride Rona Desantisa.
Ron Desantis će ,,pasti kao bolesna ptica“, narugao se bivši predsjednik.
Pet mjeseci prije početka izbora na kojima će se odlučiti o republikanskom kandidatu za američke predsjedničke izbore 2024, Donald Tramp ima dosad najveću podršku svoje baze. Međutim, pravosudne afere
bacaju sjenku na njegov pokušaj povratka u Bijelu kuću. Prva republikanska debata održaće se u srijedu u Milvokiju, na sjeveroistoku Sjedinjenih Američkih Država. Sedmoro kandidata je ispunilo uslove za učešće u debatama.
To su Ron de Santis i guverner Sjeverne Dakote Doug Bur-
gum, bivši Trampov potpredsjednik Majk Pens, njegova bivša ambasadorka u UN Niki Halej i senator Južne Karoline Tim Skot.
Tu su još biznismen Vivek Ramasvami i bivši guverner Nju Džersija Kris Kristi koji su trenutno za petama najizglednijem kandidatu Ronu Desantisu u anketama provedenim u Ajovi i u Nju Hempširu, prvim državama koje će glasati na predizborima.
Vrh Republikanske stranke dao je Trampu vremena do ponedjeljka da odluči hoće li učestvovati na njima. Njujork tajms piše da će Tramp dok bude trajala debata u Milvokiju dati intervju Takeru Karlsonu, nekadašnjoj voditeljskoj zvijezdi konzervativnog Foks njuza, koji će se prikazati na X-u, bivšem Tviteru. Njegov izborni štab nije htio potvrditi tu informaciju.
Ruski osuđenici pomilovani zbog službe u Ukrajini opet se vraćaju kriminalu
Rusija, u prvom redu plaćenička grupacija Vagner, koju predvodi biznismen povezan sa Kremljem Jevgenij Prigožin, pokrenula je kampanju regrutovanja zatvorenika kako bi se povećala brojnost ruskih snaga u Ukrajini od prošlog ljeta. Ako bi služili tamo, zatvorenici bi dobili pomilovanje i uklanjanje dosjea
MOSKVA - Igor Sofonov, koji je regrutovan da se bori u Ukrajini iz ruskog zatvora gdje je bio zatvoren zbog šverca droge, vratio se normalnom životu nakon pomilovanja u sklopu dogovora sa ruskom vojskom, piše Moscow Times.
Ovom portalu su Sofonovi poznanici rekli da ga je vojska „promijenila na bolje“, ali je kratko trajala njegova sloboda.
Navodi se kako je ovaj 37-godišnjak uhapšen u avgustu zajedno sa još jednim bivšim robijašem Maksimom Bočkarevim (38), a optuženi su da su nožem napali i ubili najmanje šest osoba i zapalili kuću žrtava u selu u sjeverozapadnoj republici Kareliji.
Moscow Times dalje piše kako su ova ubistva, o kojima se mnogo pisalo, izazvala žestoku debatu o tome da li treba dati pomilovanja bivšim zatvorenicima ako pristanu ići u vojsku. Portal dodaje da u slučaju Sofonova, posljednji boravak u zatvoru nije bio prvi jer je ranije bio osuđen za pokušaj ubistva i pljačku.
– Mislim da je rat promijenio sve koji su išli tamo, naročito jer je Igor bio na prvoj liniji fronta i bio ranjen. No, ne vjerujem da je kriv. Nije savršen, naročito kada pogledate njegovu prošlost, ali nije bio u stanju provaliti u nečiji dom i ubiti te ljude – kazala je rođaka Sofonova za Mos-
Piše: Jan Lipavski, ministar vanjskih poslova Češke
Vladari iz Kremlja ne mare ni za Krim, ni za istočnu ili južnu Ukrajinu. Ovaj rat nije oko teritorije, ovaj rat je oko vrijednosti i straha Rusije od slobode govora i slobodnih izbora. Ovaj strah je gotovo nepromjenljiv među ruskim vladarima i ne može se zadovoljiti nikakvom teritorijom ili ustupcima. Naša jedina odbrana od njega je aktivna podrška Ukrajini i njenom prijemu u NATO i EU. Rusija se, zapravo, na jače ne usuđuje
Prije 55 godina, pola miliona vojnika sovjetske armije počelo je da okupira Čehoslovačku. Preko šest hiljada tenkova srušilo je san velikog dijela građana naše zemlje o Praškom proljeću – san da se komunizam može reformisati i da u zemljama koje kontroliše Moskva, ljudi mogu da uživaju u slobodi govora i da za svoje stavove ne moraju da budu izbačeni iz škola i poslova ili čak sjedjeti u zatvoru.
Sve do noći 20. na 21. avgust, ljudi su bili uvjereni da Kremlj nema razloga da šalje vojsku protiv naše vlade, kada niko nije razmišljao o napuštanju tadašnjeg sovjetskog vojnog ili ekonomskog pakta, a Komunistička partija i njeno rukovodstvo nikada nijesu bili popularniji u zemlji. Vladari Kremlja bili su zgroženi činjenicom da bi stanovnici Sovjetskog Saveza, posebno Ukrajine, koja se graničila sa Čehoslovačkom, takođe mogli da zahtijevaju slobodu govora. Taj strah od slobode i njene zaraznosti, stajao je iza rizične odluke da se okupira naša zemlja, koju bi teoretski tada moglo braniti preko 200.000 vojnika.
cow Times, tražeći da ostane anonimna. Sam Sofonov je prošle godine iz ratne zone poslao glasovnu poruku prijatelju u kojoj kaže: „Vidio sam krv i meso. I ja sam ubio. Isto je kao u zatvoru, samo malo drugačije. Ako želiš preživjeti, onda ćeš preživjeti“. Rusija, u prvom redu plaćenička grupacija Vagner koju predvodi biznismen povezan sa Kremljem Jevgenij Prigožin, pokrenula je kampanju regrutovanja zatvorenika kako bi se povećala brojnost ruskih snaga u Ukrajini od prošlog ljeta. Ako bi služili tamo, zatvorenici bi dobili pomilovanje i uklanjanje dosjea.
Kako navodi aktivistkinja za prava zatvorenika Olga Romanova, do 80.000 zatvorenika je vjerovatno regrutovano za rat, a najmanje 20.000 bivših robijaša iz Vagnera se vratilo civilnom životu. Prigožin je naveo čak i veće brojeve – u junu je tvrdio da se 32.000 bivših zatvorenika vratilo u Rusiju nakon što je služilo u njegovoj plaćeničkoj grupi. Sofonovov slučaj, ako bude proglašen krivim, neće biti prvo krivično djelo oslobođenih zatvorenika.
Demjan Kevorkjan (31), kojeg je navodno regrutovao Vagner dok je služio 18-godišnju zatvorsku kaznu zbog razbojništva, ilegalne prodaje oružja, pljačke i otimačine, uhap-
šen je u maju pod sumnjom da je ubio dvoje ljudi u ruskoj jugozapadnoj regiji Krasnodar. Kada je uhapšen, Kevorkjanu je bilo ostalo 11 godina zatvora. Tijela ubijenih – zabavljača Kirila Čubka (37) i Tatjane Mostijko (19) – nađena su četiri dana nakon ubistva u improvizovanim grobovima. Policija navodi da je uz Kevorkjana uhapšeno još dvoje osumnjičenih. U regiji Volgograd, zatvorenik koji je dobio pomilovanje Aleksej Hlebnikov, a koji je bio dio Vagnera, navodno je stavljen na federalnu listu traženih osoba zbog silovanja 13-godišnje djevojčice, ove sedmice je objavio portal V1.ru.
Drugi borac Vagnera, Ivan Rosomahin koji je služio 14-godišnju kaznu zatvora zbog ubistva i pljačke, oslobođen je ovog lje-
ta nakon što se borio u Ukrajini, i to 10 godina ranije od izrečene kazne. U martu je uhapšen pod sumnjom da je ubio 85-godišnjeg penzionera u selu Novi Burec, regija Kirov. Samo nekoliko dana prije ubistva, mještani su vlastima iznijeli brige za bezbjednost zbog povratka ovakvih vojnika u društvo.
Mještani drugih ruskih regija gdje su se bivši robijaši vratili iz rata izražavaju strahove. U Sjevernoj Osetiji (Kavkaz) bivši policajac Vadim Tehov, osuđen na 16 godina zatvora zbog brutalnog ubistva bivše supruge, dobio je pomilovanje zbog vojne službe u Ukrajini. Rodbina bivše supruge se žalila tužiocima nakon njegovog oslobađanja.
Prije pola vijeka, Leonid Brežnjev je u osnovi uspio u ovom koraku – iako nije uspio uspostaviti pripremljenu marionetsku vladu, Kremlj je zapravo izvršio državni udar. Tadašnje komunističko rukovodstvo odlučilo je da ne brani zemlju od stranih vojnika, a nakon što su ih Sovjeti oteli i odveli u Moskvu, pokorili su se u potpunosti. U slučaju Ukrajine, današnja Rusija i dalje razmišlja isto kao i prije 55 godina – plaši se slobode govora, pluraliteta mišljenja i slobodnih izbora, koje Ukrajinci poštuju već preko 30 godina. Vladimir Putin je shvatio da prijetnjama i ucjenama neće zaustaviti ukrajinsku želju za slobodom i jedina opcija je - da je slomi silom. Želio je da ponovi uspjeh Brežnjeva i izvrši državni udar, brzo okupira zemlju i vjerovatno je podijeli. Nije uspio jer je potcijenio Ukrajince i oni već godinu i po hrabro brane svoju zemlju od tuđih tenkova.
Brane se po cijenu velikih gubitaka među vojnicima i civilima, po cijenu nesagledivih materijalnih šteta i gotovo svakodnevnih vazdušnih udara bespilotnih letilica i navođenih projektila na civilnu infrastrukturu. Ukrajina dugoročno neće moći bez vojnih zaliha i druge pomoći Zapada, pa se čini logičnim pitanje, zar ne bi za sve bilo bolje da se sa Kremljom ispregovara mir, u zamjenu za teritorijalne ustupke sa ukrajinske strane. Međutim, mir kupljen na ovaj način ne bi funkcionisao i bio bi opasan za budućnost Evrope u cjelini. Rusija i druge totalitarne zemlje ne smiju da se naviknu na to, da se državne granice mogu mijenjati nasilno. To bi vodilo do novih ratova na kontinentu. I bilo bi naivno misliti da Rusija neće nastaviti svoj rat protiv ukrajinske nezavisnosti. Uostalom, od ustupanja Sudeta Hitleru u takozvanom Minhenskom sporazumu 1938. godine, nije prošlo ni pola godine do okupacije ostatka Čehoslovačke, a nije prošla ni godina do početka Drugog svjetskog rata.
Vladari iz Kremlja ne mare ni za Krim, ni za istočnu ili južnu Ukrajinu. Ovaj rat nije oko teritorije, ovaj rat je oko vrijednosti i straha Rusije od slobode govora i slobodnih izbora. Ovaj strah je gotovo nepromjenljiv među ruskim vladarima i ne može se zadovoljiti nikakvom teritorijom ili ustupcima. Naša jedina odbrana od njega je aktivna podrška Ukrajini i njenom prijemu u NATO i EU. Rusija se, zapravo, na jače ne usuđuje.
(Članak je prvobitno objavljen u novinama „Právo“)
PODGORICA - Košarkaška reprezentacija Crne Gore je favorit na premijeri Mundobasketa protiv Meksika - ,,crveni“ imaju jaku pozadinu da optimistički gledaju na prvi, ali i drugi meč sa Egiptom u D grupi.
Napadački odlično potkovana reprezentacija selektora Boška Radovića pokazala je kroz pripremne mečeve neke detalje koji bi mogli da ih odvedu do jednog od prva dva mjesta - naredne runde, a samim tim i na megdan Sjedinjenim Američkim Državama.
Upravo su u dobrom raspoloženju Nikola Vučević i drugovi stigli u Manilu gdje su prije dva dana odigrali posljednji test meč i pobijedili domaćina sa 15 poena razlike. Selektor je igrom nakon odmora bio zadovoljan, ali je upozorio na veliki broj primljenih poena. Upravo je Radović pred put za Filipine pričao o defanzivnom segmentu i koliko je važan faktor za dobar rezultat.
- Bila je to prava provjera pred početak Svjetskog prvenstva - to kažem zbog atipičnog stila Filipinaca, koji igraju brzo, agresivno u odbrani, štite dobro svoj reket. To nas očekuje i na startu Mundobasketa - kazao je Vladimir Todorović, asistent u stručnom štabu
PODGORICA - Američki košarkaši režirali su veliki preokret u pobjedi 99:91 nad Njemačkom u prijateljskom meču – i izbjegli veliko iznenađenje pred Mundobasket.
Njemci su vodili 71:55 četiri minuta prije kraja treće četvrtine – ali je tim sa 12 NBA igrača pronašao pobjedničku igru u završnici. Selektor Stiv Ker, NBA velikan i trener slavnih
Crne Gore.
Nijesu bez razloga u stručnom štabu donijeli odluku da posljednju provjeru, nakon četiri na tlu Evrope, imaju sa domaćinom. Sličnost u igri domaćina i prvog rivala ,,crvenih“ na SP je velika.
- Meksikanci žele da igraju brzo, da kazne svaku neorganizovanu odbranu. Imaju nekoliko talentovanih košarkaša, drugi ih prate svojom energijom. Možemo da očekujemo
zahtjevnu utakmicu na početku šampionata - istakao je Todorović.
I za takvu igru imaju rješenje.
- Jednostavno, moramo da budemo mirni, tačni i precizni kako bismo vodili utakmicu u smjeru u kojem želimo. Znam da će momci da budu fokusirani, već mjesec su u trenažnom procesu, pokazali su visok stepen odgovornosti i fokusa prema svim obavezama.
U petak je ,,dan D“, u fokusu je
PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaksa ponovo su na okupu – ,,plave“ su juče počele pripreme za novu sezonu.
samo Meksiko, igrači se polako upoznaju sa mogućnostima ove reprezentacije - Krećemo polako igrače da uvodimo u upoznavanje sa prvim protivnikom. Imamo veliko povjerenje u sve njih i ne sumnjam da će sve ono što smo radili tokom posljednjih 30 dana prenijeti na teren - jasan je Todorović. Naš tim će u grupnoj fazi igrati još sa reprezentacijom Litvanije (29. avgusta). A. M.
Stiv Keri zadovoljan nakon preokreta protiv Njemačke
Golden Stejt Voriorsa, pohvalio je karakter reprezentacije.
- Ono što mi se dopada jeste što sada znam da igrači imaju petlju, ali možemo da budemo mnogo bolji jer znam
Nakon odlične sezone u Budućnost Voliju
da imamo viši ,,plafon“ nego mnogi timovi. Sa druge strane, ostale ekipe duže igraju skupa, evo i Njemačka na primjer, jako su dobri. Osjećamo da imamo još prostora za napredak –
- Veoma sam srećan što ću biti dio velikog kluba. Ne mogu da dočekam da dođem u Kazanj. Pokušaću da pomognem Uniksu da odbrani titulu u VTB ligi - rekao je Grin.
U Budućnost Voli je došao krajem kalendarske prošle godine i potom za kratko vrijeme postao najbolji igrač. U ABA ligi je ubacivao 15, dok mu je prosjek u Evrokupu bio skoro 18 poena.
Volija
Američki
U karijeri je igrao za brojne klubove, a najpoznatiji su Olimpijakos, Valensija i Fenerbahče u Evropi, odnosno Denver i Juta u NBA ligi. R. A.
rekao je Ker.
Bek Entoni Edvards je u pobjedi postigao 34 poena uz šest skokova (šut iz igre 21-11), a Ker ga je opisao kao ,,nesumnjivog vođu tima“. R. A.
Naši košarkaši, uzrasta do 14 godina, poraženi su u finalu ,,Slovenija bola“. Izabranici Bojana Bakića su izgubili dramatičan meč za zlato od Poljske 70:69.
Protivnik je odlučujuću prednost stvorio na minut prije kraja, kada su serijom 7:0 stigao do 70:66. Nikita Stanković je trojkom smanjio, a napad za pobjedu naši igrači nijesu iskoristili.
Meč je, inače, bio vrlo neizvjestan. Crna Gora je imala najveću prednost (37:26) na poluvremenu, ali je rival već do sredine treće četvrtine izjednačio i igrao se egal.
Andrej Fantić je bio najefikasniji sa 17 poena, 12 je dodao Marko Bardić, Marko Popo-
Za razliku od prethodnih godina, Podgoričanke sada čekaju nove obaveze sa dosta izmijenjenim sastavom – Marija Leković pojačala je Fenerbahče, aktuelnog šampiona Evrope, rumunska Konstanca kao veliko pojačanje predstavila je Draganu Živković, ugovor je istekao Jovani Marković, dok iz porodičnih razloga u ekipi neće biti Višnje Stefanović Sa druge strane, trener Vladan Radović prvom timu priključio je tri mlade reprezentativke iz filijale ,,plavih“ – ŽKK Podgorica i to Nikolinu Ilić, Atinu Radević i Hajdanu Šćepanović. Na taj način nastavljena je praksa da se svake godine takmičarskom timu priključi nekoliko mlađih igračica iz Podgorice, što je najbolja potvrda uspješnosti projekta. Osim promjena u timu, došlo je i do promjena u stručnom štabu – novi kondicioni trener je Miljan Dautović, a posebno interesantno je da su čelnici kluba angažovali i Jelenu Dubljević. Legendarna košarkašica, koja ima šampionski prsten u WNBA, igrala finale Evrolige, prije tri mjeseca završila je igračku karijeru i potvrdila da dolazi u podgorički klub, sa kojim je sa svega 15 godina igrala Evroligu - imaće ulogu tim menadžera.
- Sezona pred nama sigurno
će biti jako zahtjevna. Imamo situaciju da smo ostali bez četiri jako bitne igračice, koje su imale veliku minutažu i ulogu na terenu. Neće biti jednostavno adaptirati se na takvu situaciju, ali sam siguran da ćemo uz mnogo rada i poštenog odnosa prema treningu opet biti jako neugodni za sve protivnike. Definitivno su ti transferi, a posebno Leković i Živković, jedna lijepa promocija za klub – istakao je Vladan Radović, trener Podgoričanki. Pored mladih reprezentativki iz Podgorice, na prvom treningu Budućnost Bemaksa bile su još Marija Baošić, Zorana Radonjić, Anastasija Drobnjak, Milena Bigović, Maja Bigović, Lana Vukčević, Ksenija Šćepanović i Jovana Savković, čiji se uspješan povratak na teren očekuje nakon teške povrede pred početak prošle sezone. Kroz par dana timu će se priključiti Jelena Bulajić, koja nakon dva odigrana prvenstva Evrope (do 20 i do 16 godina) ima malo dužu zaluženi odmor. Bez obzira na sve, nikad mlađa Budućnost Bemaks želi da nastavi kontinuitet dobrih rezultata.
- Kao i prošlih sezona, probaćemo da promovišemo još neku mladu igračicu, da joj pružimo šansu da kroz trening dođe do napretka, a onda i do minutaže u prvoj postavi. Pokušaćemo da dovedemo i pojačanje koje će se uklopiti u koncepciju ekipe i koje će, opet, učiniti da naše mlade igračice više napreduju – zaključio je trener Vladan Radović. R. P.
Naši pioniri drugi na turniru ,,Slovenija bol“ Izgubili
Košarkaši Crne Gore juče odmarali u Manili, od danas potpuni fokus na premijerni meč sa MeksikomTajm-aut selektora Boška Radovića u kontrolnom meču protiv Filipina Podgoričke košarkašice počele pripreme za narednu sezonu
Nakon neuspjeha u kvali kacijama za
PODGORICA - Igor Bišćan više nije trener Dinamo Zagreba, najtrofejniji hrvatski klub odlučio se da mu uruči otkaz.
Bivši reprezentativac je ostao bez posla nakon loših rezultata, ne samo neuspjeha u
kvalifikacijama za Ligu šampiona – već i razočaranja na startu sezone domaćeg prvenstva.
Nakon ispadanja od atinskog AEK-a u kvalifikacijama za evropsku elitu bilo je jasno da će Bišćan biti otpušten.
Bez obzira što je plaćen čak 30 miliona eura
Ekipa ima samo četiri poena nakon tri kola hrvatskog prvenstva. Poziciju prvog trenera Zagrepčanin Bišćan obavljao je od aprila. Tokom igračke karijere četiri i po sezone nastupao je za Liverpul. R. A.
Saudijski klub je škotskom Seltiku platio portugalskog napadača 30 miliona eura –a igrač je dobio trogodišnji ugovor vrijedan čak 12 miliona eura po sezoni. Nakon šest utakmica, uključujući i pripreme, Žota se nije upisao u strijelce.
Kako navode lokalni mediji, Al-Itihad sada želi da ga ekspresno pošalje na pozajmicu – kako bi oslobodio prostor za dovođenje još jednog stranca u timu. Spekuliše se da će se vratiti u Seltik, a da bi njegovu kompletnu platu i dalje isplaćivao klub iz Saudi Pro lige!
PODGORICA - Portugalac Žota dobiće ,,šut kartu“ iz Al-Itihada u Saudi Pro
ligi nakon samo mjesec od potpisivanja fantastičnog ugovora.
Klub traži obeštećenje od sedam miliona eura
PODGORICA - Dejan Damjanović nije osvojio Uefinu Ligu šampiona, nije igrao u nekoj od evropskih ,,liga petice“, niti je sa reprezentacijom nastupao na evropskom ili svjetskom prvenstvu.
Prošle sezone Žota je igrao sjajno, a za Seltik je ostvario skor od 26 asistencija i 28 golova na 83 nastupa. R. A.
PODGORICA - Žoržinjo
Vajnaldum (32) uputio je zvaničnu molbu čelnicima Pari Sen Žermena za poništenje ugovora ovog ljeta.
Holandski vezista nije se snašao u šampionu Lige 1, a iza njega je neuspješna pozajmica u Romi. Bivša zvijezda Liverpula traži način da spasi karijeru, a zainteresovani klubovi odbijaju bilo koju varijantu koja bi uključivala obeštećenje za otkup ugovora.
PSŽ, sa druge strane, za Vajnalduma zahtijeva obeštećenje od oko sedam miliona eura. Iza njega je solidna sezo-
na 2021-22, ali je prethodna u rimskoj ,,vučici“ na pozajmici bila katastrofalna. Vajnalduma je menadžer Liverpula Jirgen Klop nazivao ,,perfektnim vezistom“, oči-
gledno i dalje ima kvalitet za igru na visokom nivou u odgovarajućem sistemu. Igrač želi da obezbijedi transfer do kraja mjeseca, što je trenutno malo vjerovatno. R. A.
Čeka se da uprava Rena odobri transfer Žeremi Dokua
Siti spreman da plati
60 miliona eura
PODGORICA - Žeremi
Doku (21) na korak je od potpisa za Mančester siti, veliki belgijski talenat prihvatio je ponudu prvaka Premijer lige i kontinenta.
,,Građani“ su Renu ponudili obeštećenje između 55 i 60 miliona eura za desno krilo izuzetne tehnike i brzine. Sada se čeka samo da uprava kluba iz francuske Lige 1 odobri tran-
Ništa od toga nije uradio, a opet je kao profesionalni fudbaler čija je karijera trajala čak 25 godina uradio - mnogo. Toliko mnogo da mu je, na primjer, trebalo više od jednog dana da ,,obradi“ sve poruke koje je dobio nakon što je prošle sedmice objavio da je ,,okačio kopačke o klin“ u 43. godini. Rođeni Mostarac, kojem je nesrećni rat pokvario djetinjstvo i promijenio prebivalište, postao je kralj strijelaca u dalekoj Aziji. Karijeru je završio kao prvi golgeter u istoriji tamošnje Lige šampiona (42 pogotka), trostruki šampion Južne Koreje i vicešampion Azije sa Seulom, višestruki najbolji strijelac i član idealne postave K lige, fudbaler godine u Koreji i Hongkongu, čovjek koji je sijao strah i golmanima u Kini, bio miljenik navijača Crne Gore...
- Kad se osvrnem na ono što sam uspio da napravim u karijeri, pogotovo u Aziji, mogu da kažem da sam dostigao visine o kojima nijesam mogao da sanjam. Toliko mi je Azija ,,legla“ kad sam stigao tamo, a umalo sam zakasnio s odlaskom, bilo je to u 26. godini. Osjećao sam se kao kod kuće, odgovarala mi je kultura, način života i fudbala – priča popularni Boske za Pobjedu.
- Napravio sam fenomenalne stvari. Kad sam zvanično objavio kraj karijere i počeo da dobijam poruke – od navijača, bivših igrača, protivnika, saigrača i od prije 10 godinatoliko mi je drago zbog svega i tek sad uviđam koliko sam dobrih stvari odradio. Ne samo na terenu, već i van njega. Idem u penziju s uživanjem jer znam da sam sve odradio kako treba. Pravi je trenutak za ovu odluku.
Damjanović je igrao u Sinđeliću, Železniku, Sremčici, Sremu, Radničkom iz Beograda i Bežaniji, prije nego se 2006. otisnuo na najveći kontinent na svijetu.
DOŠAO TIHO I UŠAO U LEGENDU
Prva stanica bio je saudijski
Al Ahli, pa južnokorejski Inčon, Seul, kineski Điangsu i Peking Guoan, ponovo Seul, pa Suvon, Daegu i na kraju Kiči iz Hongkonga.
Došao je tiho i ušao u legendu – čuvenom rečenicom sa strip naslovnice može da se opiše Bosketova azijska misija.
- Tiho i neplanirano – dodaje
Damjanović.
- Uvijek je bilo igrača s ovih prostora koji su čuda radili u Aziji, posebno u Južnoj Koreji gdje sam proveo najviše vre-
Skoro dva miliona gledalaca na SP za fudbalerke
mena. Ozbiljni igrači su bili - Bogdanović, Manić, Stojisavljević, Drakulić... ali medijski nije bilo toliko ispraćeno jer Azija je bila nepoznanica za sve nas u Evropi – govori Damjanović.
- Ja sam pošao da probam, jurio egzistenciju i tek sam onda vidio koliko je tamo dobro. Kvalitet je bio ozbiljan, bilježili smo dobre rezultate u Ligi šampiona, igrali odlično u prijateljskim mečevima s vrhunskim evropskim timovima... Kad sam počeo da igram za reprezentaciju i mediji su više počeli da prate fudbal u Koreji, poslije je otišao tamo i Stefan Mugoša i sad je to totalno druga slika – navodi Boske.
- Hiljadu puta sam to rekao i ponoviću – to je toliko dobra država za fudbal i život, za porodicu, da se dokažeš,
sfer mlade zvijezde, jednog od najboljih mladih igrača francuskog šampionata.
Doku je u sezoni za nama potigao sedam golova na 35 nastupa, a ima sve važniju ulogu u odličnom timu Rena. Za Belgiju je nastupio već 16 puta i postigao dva gola.
U Sitiju ga vide kao idealnu zamjenu za Alžirca Mareza, koji je napustio klub ovog ljeta. R. A.
PODGORICA - Utakmice
Svjetskog prvenstva za fudbalerke u Australiji i na Novom Zelandu imale su rekordnu posjećenost od gotovo dva miliona gledalaca. Ukupno 1.978.274 navijača gledalo je utakmice na 10 stadiona u Australiji i na Novom Zelandu od 20. jula do 20. avgusta, što
je novi rekord ženskog fudbala, prenio je danas BBC. Turnir je završen u neđelju pobjedom reprezentativki Španije u finalu protiv Engleske 1:0. Za tu utakmicu u Sidneju ulaznice su bile rasprodate, a na stadionu je bilo 75.784 gledaoca. Prethodna rekordna posjeta od 1.353.506 gledalaca zabilježena
je u Kanadi 2015. godine, a četiri godine kasnije turnir u Francuskoj gledala su 1.131.312 navijača. Na ovogodišnjem turniru su
Damjanović želi da bude fudbalski aktivan i u ,,penzionerskim“ danima.
- Sigurno ću ostati u fudbalu. Prioritet mi je da budem uz reprezentaciju ako misle da mogu da pomognem. U fudbalu se svakako osjećam najkomfornije. Siguran sam da imam što da prenesem. Već su me zvali da radim s napadačima, malo i skauting. Vidim sebe u tome, ali ne moram da žurim. U svakom slučaju, navijaću za reprezentaciju, to nam je svima obaveza.
Malo je igrača crnogorske reprezentacije koji su došli ,,sa strane“, a koje su navijači voljeli kao Dejana Damjanovića Odnos prema reprezentaciji i javnosti, pogoci Engleskoj u Podgorici i Londonu, Ukrajini u Kijevu, Poljskoj u Varšavi... pamte se kao
da napraviš sebi dobar transfer. Perfektna država za sve nas i mnogo mi je drago što sam najviše vremena proveo tamo jer je vrlo cijenjena liga, i sada se vodi kao najbolja u cijeloj Aziji.
INTERESOVANJE
JUNAJTEDA
Dejan je u Aziji proveo 17 godina i ne žali što kvalitet nije potvrdio u evropskim ligama.
- Kad sam bio u najboljim godinama, uzimao titulu i davao 25 golova po sezoni - imao sam ponude, ali nije bila ništa što bi me privuklo, neki vrhunski klub, pa da kažem - hajde da probam iako sam već malo u godinama. Prosto, ja sam svoju sreću našao u Aziji i bilo je realno da ostanem. Bilo je ozbiljnih interesovanja, recimo kad smo igrali protiv
Mančester junajteda Aleks Ferguson je pitao za mene i moje godine, da sam bio dvije, tri godine mlađi, možda bih poslije tog meča završio u Junajtedu, pa bi eventualno bila neka pozajmica ili tako nešto... Sada sve to zvuči kao naučna fantastika, ali u tom momentu bilo je vrlo realno – otkriva Damjanović.
- Bilo je interesovanja iz Evrope i poslije nastupa za reprezentaciju, ali ponavljam - ništa konkretno. Već sam bio u godinama i baš sam zadovoljan što sam tako uradio, što se nijesam zalijetao i tražio na silu da idem u Evropu i prihvatao bilo kakve ponude. Ostao sam tamo gdje sam se osjećao kod kuće i na kraju, poslije toliko rekorda u korejskom i azijskom fudbalu, drago mi je što nijesam pokleknuo – navodi Damjanović.
Bosketov snažan pečat u dresu ,,sokola“.
- Puno mi je srce kad čujem takve komentare, nikad nijesam čuo ništa loše o sebi. Svi znaju da živimo od ugovora u klubovima, a reprezentaciju ne gledaš kroz novac, već kao čast da predstavljaš svoju državu. Dolazio sam u Crnu Goru da doprinesem koliko je bilo u mojoj mogućnosti i koliko sam prostora dobijao. Navijači su to prepoznali. Ljudi cijene pošten pristup i davanje maksimuma, na kraju krajeva dao sam i nekoliko golova u važnim mečevima.
NAVIKE
Zaključuje da mu je drago što je azijski stil života postao dio njega.
- Ishrana je skroz drugačija, zdravija i bolja za organizam. Ono osnovno zbog čega se meni desilo toliko dobrih stvari je radna navika koju imaju Korejci. Kakvi su profesionalci, koliko vole da rade... Počeo sam i ja to da praktikujem, posebno kad sam prešao tridesetu. Dodatni rad, dobra ishrana... sve sam to pokupio od njih, uozbiljio se i na kraju mi se isplatilo. Prošao sam cijelu karijeru bez većih povreda, a svi znaju koliko sam dugo igrao, da sam putovao 10.000 kilometara kad sam igrao za reprezentaciju, mijenjao vremenske zone – sumirao je Dejan Damjanović blistavu azijsku avanturu. N. KOSTIĆ
PODGORICA - Loš derbi kraj Bistrice, nažalost – ništa novo u crnogorskom fudbalu. Ono što su fudbaleri Sutjeske i Budućnosti prikazali prije dva dana u Nikšiću, naročito u prvom poluvremenu, navodi na zaključak da publika ne treba da žali što su kapije stadiona kraj Bistrice bile zaključane nakon kazne zbog skandiranja ,,vojvoda“ iz prošle sezone jer - ne bi ni imala što da vidi. Ipak, kakva god igra bila – neko mora da bude zadovoljniji. Ovog puta je to Budućnost, koja je slavila 2:1 i nagovijestila izlaz iz krize u kojoj se – kao i njen najveći rival – nalazi od početka sezone i evropskih izdanja za zaborav.
- Moramo da priznamo da utakmica nije bila veoma kvalitetna, dosta spora za derbi Sutjeske i Budućnosti. Publika, iako je nije bilo, očekuje mnogo bolji fudbal, a to nažalost nijesmo vidjeli. Za nas je bilo bitno da pokušamo da pobijedimo, a na našu sreću - uspjeli smo - rekao je nakon derbija trener Budućnosti Mladen Milinković Aktuelni šampion je prikazao više, može se reći da je zaslužio
PODGORICA - Jeni Hermoso (33), španska fudbalerka i nova šampionka svijeta, je javno poručila da nema bilo što skandalozno u njenom poljupcu sa predsjednikom nacionalnog fudbalskog saveza Luisom Rubialesom. Njihov poljubac je zabilježen u televizijskom prenosu, a špan-
ska javnost ga je okarakterisala kao neprikladan – i potencijalno kao nešto što slavna napadačica nije željela, niti joj prijalo. Dilemu je otklonila sama Hermoso. - Bio je to obostrani čin, totalno spontan zbog radosti nakon osvajanja Svjetskog prvenstva. Predsjednik i ja imamo odli-
čan odnos, prema svim igračicama se ponaša fantastično, a ono je bio prirodan gest privrženosti i zahvalnosti. Ljudi ne smiju sumnjati u to i trebaju se fokusirati na to što smo postale svjetske prvakinje – rekla je Hermoso. U finalu je Španija došla do istorijske titule pobjedom nad En-
pobjedu, koju joj je donio Milan Vukotić u 78. minutu, sedam minuta poslije izjednačenja Sutjeske.
- Želim da pohvalim svoje igrače zbog igre i odnosa koji su prikazali - to je ono što je nama bilo izuzetno bitno i jako važno da na početku šampionata podižemo formu. Pokazali smo na terenu ko smo i što smo u ovom derbiju - rekao je novi strateg Sutjeske Vladimir Janković Suštinski, Sutjeska je u ovom derbiju pokazala da je i dalje u agoniji, koliko god Janković bio zadovoljan igrom i odnosom. Crnogorski vicešampion je poslije tri remija upisao prvi poraz u prvenstvu i poslije pet kola je tek šesti u Meridianbet 1. CFL. Srećom po Sutjesku, tek je početak sezone, lider ima samo četiri boda više i dovoljno je vremena da popravi igru.
- Smatram da smo prikazanom igrom, u najmanju ruku, trebali da osvojimo bod, ako ne i sva tri. Bitan mi je odnos ekipe, kako je izgledala na terenu. Imali smo dosta prilika koje nijesmo realizovali, imala je i Budućnost svoje šanse na početku utakmice. U svakom slu-
čaju ono što smo trebali da dobijemo iz ovog meča dobili smo - osim bodova – tvrdi Janković, koji je pomenuo i suđenje, ali ne i na što konkretno misli.
- Neću da komentarišem nijednu sudijsku odluku, niti da se pozivam na suđenje. Želim samo da pohvalim svoje igrače, dok Budućnosti čestitam na fer-pleju i igri - dodao je trener Sutjeske.
Budućnost je upisala drugu pobjedu u prvenstvu, uz poraz i dva remija. U taboru šampiona sada se lakše diše, ali daleko je to od idile. ,,Plavi“ moraju neuporedivo bolje ako misle da osvoje titulu, mada i taj trofej iz godine u godinu sve manje znači.
Evropa je dokaz.
- Kao što sam i ranije govorio, za nas je, do prve pauze zbog obaveza reprezentacije, najvažnije da pokušamo da bilježimo dobre rezultate. Na našu sreću, postigli smo dva gola, primili jedan i mislim da smo bili bolji upravo za taj jedan gol – poručio je trener Budućnosti Mladen Milinković, čiji tim ima dva boda manje od Dečića i Petrovca, a jedan od Arsenala. Ne. K.
PODGORICA - Teniska lekcija ,,broj jedan“: nikad ne otpisujte Novaka Đokovića. Rekorder sa 23 grend slem titule žestoko je proslavio pobjedu nad Karlosom Alkarazom 5:7, 7:6, 7:6 u dramatičnom finalu mastersa u Sinsinatiju, jednom od mečeva sezone.
Protiv prvog tenisera svijeta slavni veteran je spašavao meč loptu u finišu drugog seta, a u trećem je ispustio brejk viška. Duel je okarakterisao kao jedan od najtežih u karijeri.
MOTIV ZA POBJEDE
Na kraju se ispostavilo, kao toliko puta tokom karijere: Đoković nije samo pobijedio sjajnog rivala, već prije svega sebe. U drugom setu imao je brejk zaostatka, očigledne probleme sa vrtoglavicom i mučninom zbog vrućine...
- Nemate mnogo vremena da mislite. Bilo je toliko mnogo razmjena u trećem setu, mnogo više nego u prva dva, manje grešaka. Kvalitet tenisa je rastao. Imate 20 sekundi da se regrupišete i nastavite. Puls je 300 i samo se nadate da ćete lopticu udariti na pravi način, da ćete rivala staviti na muke.
Ta meč lopta na 5:3 koju je spasio, bio sam u fazonu: ,,Čovječe, hajde odustani“. Vratio je toliko loptica. Nevjerovatno. Nadam se da su ljudi uživali, po-
što mi sigurno nijesmo. Kada je bilo gotovo, mogli smo da budemo ponosni na ovu borbu – rekao je Đoković, koji se donekle revanširao Alkarazu za poraz u julskom vimbldonskom finalu. Sa 36 godina, i dalje traje – sve spekulacije o tome da se bliži kraj njegovim partijama na vrhunskom nivou je efikasno demantovao.
- Želim da vjerujem da mogu i dalje protiv najboljih mladih igrača. Samo sa takvim razmišljanjem mogu da igram protiv momaka kao što je Alkaras. On je lider nove generacije zbog svega što je uradio u posljednja četiri mjeseca. Teško je pronaći još pozitivnije riječi za njega koje već nijesmo rekli. Nevjerovatan momak, kako na terenu tako i van njega. Jedini način da idem naprijed u ovim godinama jeste da radim više. I dalje sam ,,gladan“. Inače, stvarno sam gladan pobjeda. Razlika u odnosu na ranije je što pokušavam da biram vrhunac, radim pametno, pravim strategiju sa timom. US open i grend slemovi su moji najveći ciljevi – rekao je šampion mastersa. Meč je bio najduži u istoriji mastersa u Sinsinatiju, sa duže od tri i po sata igre.
- Neke faze meča je dobijao jedan, neke drugi... Dobro sam počeo, pa sam se mučio fizički, a on je to iskoristio, imao je set
i brejk. Dao mi je brejk poslije, pomislio sam da imam šansu, borio sam se i vjerovao sam… U trećem setu sam imao šanse, meč lopta na 5:3 je bila nevjerovatna, to je bila ilustracija cijelog ovog duela. Bio je ovo jedan od najuzbudljivijih i najtežih mečeva u karijeri, mentalno, emotivno i fizički – rekao je Đoković, koji se mučio sa vrtoglavicom na meču, posebno u drugom setu.
KARLOSOVA ZRELOST
O rivalu je govorio isključivo u superlativima.
- Više me ne iznenađuje, možda me je iznenađivalo krajem prošle ili početkom ove godine. Impresivno je kako Karlos dobija velike mečeve, uvijek je hrabar u najvažnijim trenucima. Treba mu skinuti kapu, igra zrelo i toliko dobro se nosi s pritiskom za nekoga ko ima 20 godina. Osjećaj koji imam na terenu podsjeća me malo na osjećaj koji sam imao kada sam igrao protiv Rafaela Nadala, kada smo bili u zenitu naših karijera. Svaki poen je borba, osjećaš da u cijelom meču osvojiti dobiti pet lakih poena, već da moraš da zaradiš svaki poen, svaki udarac, nezavisno od uslova, ali na sporim terenima još više – dodao je Đoković. Njegovo obraćanje pred publikom nakon finala bilo je u šaljivom tonu, upućeno mladom
BRAZILSKI DŽIU DŽICU: ADCC Montenegro open 2023.
Karlos Alkaraz (20) nakon poraza u finalu mastersa u Sinsinatiju od Novaka Đokovića i dalje je prvi na planetarnoj ATP listi, ima 20 poena više od velikog finala. Sada je skor 2:2 u međusobnim duelima. Finale je donijelo spektakularan tenis, u kom je mladi Španac ispustio set prednosti (5:7, 7:6, 7:6), a u trećem setu bio blizu velikog preokreta. Poraz mu je teško pao, veliki talenat nije mogao da zadrži suze.
- Umoran sam i ponosan na sebe. Ne znam zašto sam plakao jer sam se borio do posljednje loptice. Skoro da sam pobijedio jednog od najvećih svih vremena. Suludo je sada pričati o tome, ali sam veoma zado-
španskom rivalu...
- Moram da uzvratim respekt Karlosu i njegovom timu. Divan si čovjek i veliki šampion. Čestitam na do sada izuzetnoj karijeri, mnogi nijesu za života došli do tog nivoa, a ti si već
nira je Nikola Perović, dok je najbolji mladi takmičar Dobrivoje Janković sa zlatom u konkurenciji do 11 i srebrom do 15 godina.
voljan onim što sam uradio. Razgovarao sam sa svojim timom i trenerom i veoma smo ponosni. Bilo je jako teško igrati protiv Novaka. Uvijek je pogađao dobrih pet, šest, sedam loptica u svakom poenu. Borba, trčanje iz jednog ugla u drugi, u svakom trenutku je naporno... Pokušavao sam da budem tu, da osta-
toliko toga uradio. Svaka čast, čestitke tebi i tvom timu. Čovječe, stvarno se nikada ne predaješ, volim to kod tebe. Ponekad bih volio da malo lošije odigraš neki poen. Španac nikad ne ,,umire“, osjetio sam to
nem fizički spreman, ali bilo je teško. Sjajno je to što ga podsjećam na Nadala, jer to znači da smo na dobrom putu. Radim dobro, ali danas je bilo teško da se nosim sa Novakom – rekao je Alkaraz. Od 28. avgusta braniće titulu na US openu, posljednjem od četiri najveća grend slem turnira sezone.
– rekao je Beograđanin. Pred US open (počinje 28. avgusta) ima 20 poena manje na vrhu ATP liste od Alkaraza, a preteći će ga ako ostvari makar trijumf na njujorškom grend slemu. R. A.
Selektor Joksimović skratio spisak za dva imena, odbojkaši u srijedu i četvrtak igraju sa Japanom
PODGORICA - Klub brazilskog džiu džicua Mata Leao A-Force pobjednik je ,,ADCC Montenegro opena 2023“ na kojem je učestvovao 21 klub iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Austrije, Hrvatske, Bosne
i Hercegovine, Albanije, Kosova, Rusije, Ukrajine, Turske, Belgije, Kolumbije i Crne Gore. Podgorički takmičari osvojili su 23 medalje, od čega devet zlatnih, 12 srebrnih i dvije bronzane. Pored pehara za
prvo mjesto u generalnom plasmanu, klubu Mata Leao pripali su i pehari za najboljeg borca turnira i najboljeg mladog takmičara. Sa zlatom u muškoj apsolutnoj Pro kategoriji i srebrom do 87,9 kilograma najbolji takmičar tur-
Zlata su za Mata Leao osvojili Nikola Perović, Vuk Džudović, Zoran Čelebić, Branka Mujović, Dragan Arsović (seniori) i Boris Ilin, Petar Ilin, Dobrivoje Janković i Alia Aituru u dječijem uzrastu. Srebrom su se okitili Darko Brkanović, Nikola Perović, Migel Hiraldo, Dmitro Volkov (seniori), kao i Aleksa Rašović, Elena Jovanović, Aleksa Šaban, Uroš Tomić, Balša Dondić, Dobrivoje Jankovic, Miron Podgornov i Oleg Ilin u juniorskom i dječijem uzrastu, dok su bronzani bili Petar Džudović i Stefan Jovanović - Svi članovi našeg kluba zaslužuju čestitke na dobrim borbama i besprekornom sportskom vladanju. Idemo dalje, da nastavimo stanovanje na podijumima širom svijeta, kao što radimo proteklih 17 godinarekao je trener Mladen Jokmanović R. A.
PODGORICA - Mušku seniorsku odbojkašku reprezentaciju u srijedu i četvrtak u Kolašinu očekuju kontrolne utakmice sa B selekcijom Japana. Igrači će na završnim pripremnim utakmicama imati posljednju priliku da se dokažu selektoru Ivanu Joksimoviću za mjesto koje vodi na prvenstvo Evrope. Nakon mjesec priprema, selektor je odlučio da se zahvali Benjaminu Hadžisalihović i Srđanu Petroviću, a nakon utakmica sa Japanom biće poznata imena 14 putnika za Skoplje. Crnogorska selekcija za glavni grad Sjeverne Makedonije putuje 29. avgusta, a prva
utakmica je dva dana kasnije sa reprezentacijom Holandije. Potom su na redu dueli sa Sjevernom Makedonijom (2. septembar), Danskom (3. septembar), Češkom (4. septembar) i Poljskom (6. septembar).
Po četiri najbolje reprezentacije iz četiri grupe plasiraće se u osminu finala, a naša grupa ukršta sa grupom A u kojoj su prvak Evrope i svijeta Italija, zatim Srbija, Njemačka, Belgija, Estonija i Švajcarska. R. A.
Šampion mastersa u Sinsinatiju kazao da ,,kao da je igrao protiv Nadala“
VELIKA BRITANIJA I ZLOČIN: Medicinska sestra osuđena na doživotnu robiju za ubistvo sedam beba i pokušaj ubistva još šest
Medicinska sestra Lusi Letbi osuđena je na doživotni zatvor za ubistvo sedam beba, što je čini najvećim ubicom novorođenčadi u Velikoj Britaniji u savremenoj istoriji. Letbi, koja ima 33 godine, proglašena je krivom i za pokušaj ubistva još šest beba u porodilištu.
Ubila je bebe ubrizgavanjem vazduha između juna 2015. i juna 2016. godine, kada je radila u bolnici u Česteru. Primenjivala je razne metode, poput namernog ubrizgavanja vazduha u njih, hranjenja mlekom na silu i trovanja insulinom. Ubila je pet dečaka i dve devojčice.
Lusi Letbi nikada neće moći da bude oslobođena pre isteka izrečene kazne, odnosno da bude uslovno oslobođena.
„Ovo je bila okrutna, proračunata i hladnokrva kampanja ubistva dece“, rekao je sudija Džastis Gos.
Žena se ukupno suočila sa 22 optužbe, a po dve tačke je proglašena nevinom.
Porota je bila neodlučna o optužbama za pokušaj ubistva još četiri bebe.
Ova 33-godišnjakinja, poreklom iz Hereforda, negirala je sve 22 optužbe protiv nje, tvrdeći da je za smrt beba kriva higijena u bolnici i loše obučeno osoblje.
Lusi Letbi je rođena 4. januara 1990. godine i sa roditeljima je odrasla u Herefordu.
Majka Suzan i otac Džon su iz galerije sudnice pratili veći deo suđenja njihovoj ćerki.
Pohađala je lokalnu školu i koledž.
Letbi je rekla porotnicima
z Lusi Letbi nikada neće moći da bude oslobođena prije isteka izrečene kazne, odnosno da bude uslovno oslobođena. Ubila je bebe između juna 2015. i juna 2016. godine, kada je radila u bolnici u Česteru. Primenjivala je razne metode, poput namjernog ubrizgavanja vazduha u njih, hranjenja mlijekom na silu i trovanja insulinom. Ubila je pet dječaka i dvije djevojčice
z „Ovo je bila okrutna, proračunata i hladnokrva kampanja ubistva djece“, rekao je sudija Džastis Gos. Namjerno ste ih povređivali sa namjerom da ih ubijete… Nema sumnje da ste inteligentni i da ste djelovali kao veoma savjesna i profesionalna medicinska sestra što vam je omogućilo da više puta povređujete bebe u bolnici a da niko ne posumnja u vas“, rekao je sudija, izričući presudu
„Lusi Letbi, postupali ste potpuno suprotno normalnim ljudskim instinktima.
„Namerno ste ih povređivali sa namerom da ih ubijete… Nema sumnje da ste inteligentni i da ste delovali kao veoma savesna i profesionalna medicinska sestra što vam je omo-
gućilo da više puta povređujete bebe u bolnici a da niko ne posumnja u vas“, rekao je sudija, izričući presudu.
nira da promeni zakon koji bi obavezao osuđenike da prisustvuju izricanju presude.
Sunak kaže da je „kukavički“
da je oduvek želela da radi sa decom.
Letbi, koja je bila prva osoba iz njene porodice koja je otišla na univerzitet, studirala je sestrinstvo tri godine na Univerzitetu u Česteru.
Tokom studija završila je brojne radne prakse –većinu upravo u bolnici u Česteru.
U septembru 2011. godine kvalifikovala se kao medicinska sestra grupe pet i nastavila da radi puno radno vreme u bolnici od januara 2012. pre nego što se kvalifikovala za rad sa bebama na intenzivnoj nezi u proleće 2015. godine.
„Kada ste ubijali i povređivali bebe, išli ste na profile njihovih roditelja na Fejsbuku. U vašem ponašanju bilo je duboke zlobe koja se graniči sa sadizmom. „Niste pokazali kajanje, nema olakšavajućih faktora. Vaša dela su dovoljno teška da zahtevaju da čitav život provede u zatvoru.“
„Osuđujem vas na doživotni zatvor. Nalažem da se odredbe o prevremenom puštanju (uslovnoj slobodi) ne primenjuju. Izričem vam doživotni zatvor za svaki prekršaj i ostatak života ćete provesti u zatvoru“, rekao je sudija.
Letbi je odbila da se pojavi na sudu, a britanski premijer Riši Sunak rekao je da vlada pla-
to što se ljudi ne suočavaju sa svojim žrtvama i ne čuju „iz prve ruke kakav su uticaj imali njihovi zločini“.
Samo još tri žene pre Lusi Letbi osuđene su na doživotnu robiju u savremenoj istoriji britanskog pravosuđa.
,,Svijetu je bolje bez mene”
Primopredajni listovi koji se odnose na sve bebe osim četiri zadržali ste vi, rekao je sudija obraćajući se direktno Letbi, iako ona nije bila u sudnici. „Vodili ste ih kao morbidne evidencije.
„Bili ste fascinirani bebama i njihovim porodicama, tražeći ih na Fejsbuku.
Otac beba O i P jecao je tokom davanja izjave, koja je unapred snimljena i snimak je emitovan u sudnici. Mnogi u sudnici su takođe plakali.
Bebe O i P su bili dečaci, braća, deo novorođene trojke.
Ispričao je kako je posle smrti bebe O i zdravstveno stanje njegovog drugog deteta P dodatno pogoršalo.
„[Beba P] je nažalost preminula kasnije tog popodneva… Zamolili smo doktora da moraju da preživelu treću bebu odvedu u drugu bolnicu i da ne može da ostane u ovoj kojoj je.
„Sve o čemu sam mogao da razmišljam je da izvučem treću bebu iz te bolnice. Na kraju su pristali da ga odve-
du i bili smo presrećni kada smo čuli ovu vest“.
Tata ubijenih beba O i P kaže da je uvek teško objasniti trećem detetu da je bio deo novorođene trojke, a braća više nisu živa.
„Od vesti o Lusi Letbi, prisustvovao sam nekoliko sesija savetovanja koje su pružale službe za podršku žrtvama. I dalje sam klasifikovan kao ‘dugotrajno bolestan’ i nastavljam da uzimam antidepresive“.
Rekao je da mu je bilo teško da vidi Lusi Letbi prvi put od 2016. godine i da se naježio svaki put kada bi čuo nove dokaze i informacije o njoj.
„Lusi Letbi nam je uništila živote. Bes i mržnja koju gajim prema njoj nikada neće nestati. Uništilo me je i
kao čoveka i kao oca.
„Propustio sam više od šest godina života naše dece zbog njenih postupaka. Čak i kada se suđenje završi, nastaviće da nas proganja i uvek će imati uticaja na naše živote“, rekao je on.
Majka beba O i P kaže da im je Lusi Letbi uništila živote.
„Mrzim činjenicu što je Lusi Letbi bila poslednja osoba koja je držala (bebu P)“, dodala je.
Majke bebe I ubijene u oktobru 2015. rekla je da ne može ni da objasni bol kada su izgubili dete.
„Kada su nam predali bebu I nismo želeli da je pustimo. Čvrsto smo je držali. Bila je naša prelepa mala princeza i ne mogu ni da objasnim bol kada smo je izgubili. Deo
nas je umro sa njom“. Majka bebe i kaže da je u prvoj godini posle smrti bebe I stalno nosila naočare za sunce „da sakrije bol i suze od svoje dece jer nije želela da ih uznemirava pošto su se i oni borili“.
„Osećala sam se kao da tonem u crnu rupu i sve je teže da se zadržim“, dodaje majka.
Kaže da su joj kasnije prepisali antidepresive, tablete za spavanje i beta blokatore.
„Kada su nam saopštili da će uhapsiti nekog za ubistvo [bebe I], sećam se da mi se celo telo treslo.
„Mislim da nikada nećemo preboleti činjenicu da je naša ćerka bila mučena dok nije ostala bez snage da nastavi da se bori“.
Svedočili su i roditelji blizanaca koje je Letbi mučila. Jedna beba je umrla, druga preživela.
„Mislili ste da je vaše pravo da se igrate boga sa životima naše dece“, kažu roditelji tih blizanaca.
Majka beba blizanaca E i F, rođenih jula 2015. godine, svedočila je u sudnici.
Letbi je ubila bebu E i pokušala da ubije bebu F 24 sata kasnije.
„Svet nam se raspao kada smo naišli na zlo prerušeno u brižnu medicinsku sestru“, kaže ona.
Kaže da se osećala lišeno dragocenog vremena sa dečakom nakon što je umro.
Lusi Letbi ga je okupala i obukla u haljinu, u kojoj je potom sahranjen.
„U vašoj kući je pronađeno parče papira na kojem je bilo ispisano: ‘Svetu je bolje bez mene’ i ‘Ja sam zlo, ja sam ovo uradila’.“ Govoreći o jednoj od ubijenih beba po imenu G, sudija Gos je rekao da je u septembru 2015.
Letbi pokušala da je ubije.
„Iako je bilo malo šansi da će preživeti, beba je uspela. 7. septembar je bio njen 100. dan života. Medicinske sestre su napravile transparent kako bi to proslavile. A vi ste ubrizgali mleko niz njenu nazogastričnu sondu.
„Još jednom ste pokušali da je ubijete prekomernim hranjenjem, uzrokujući je da povraća i prestane da diše.
„Bebi G je mozak teško oštećen i neće se oporaviti. Potrebna joj je stalna podrška i pažnja negovatelja“, rekao je sudija.
„U njenim rukama, bezopasne supstance poput vazduha, mleka, tečnosti – ili lekovi poput insulina – postajale su smrtonosne.
„Ono što je naučila u školi i na fakultetu potpuno je izopačila i naoružala se opasnim zanatom da nanosi štetu, tugu i donosi smrt.
„Iznova i iznova je povređivala bebe, u okruženju koje je trebalo da bude bezbedno za njih i njihove porodice“, rekla je tužiteljka Paskala Džons. Dodala je da su „roditelji bili izloženi njenoj morbidnoj radoznalosti i njenom lažnom saosećanju“.
„Previše njih se vratilo kući u prazne sobe koje su opremali za bebe.
„Njeni napadi bili su potpuna izdaja poverenja koje joj je ukazano“, rekla je Džons.
Tim branilaca Lusi Letbi tvrdi da su smrtni slučajevi rezultat serijskih grešaka u zbrinjavanju beba i da je ona žrtva sistema koji je želeo da na nju svali krivicu. •
Petar Orahovac je teže ranjen 1876. u borbama na Drini, u lijevu stranu ispod rebara. Liječio se nekoliko mjeseci i pošao kod majke u Kuče. Mašo Vrbica je na dan primirja raspuštio Leteći crnogorski kor do 15. decembra 1876, računajući da će se ratovanje nastaviti. Primirje je produženo i „Jatagan brigada“ se nije više sastavila
Autori: Dragan B. PEROVIĆ i Miroljub
ORLANDIĆUoči potpisivanja primirja u borbama na Drini Petar Orahovac teže je ranjen, u lijevu stranu ispod rebara. Liječio se nekoliko mjeseci i pošao kod majke u Kuče. Mašo Vrbica je na dan primirja raspuštio Leteći crnogorski kor do 15. decembra 1876, računajući da poslije toga neće biti primirja i da će ratovanje nastaviti. Primirje je produženo i „Jatagan brigada“ se nije više sastavila. Mašo Vrbica se sa preostalim junacima vratio u Crnu Goru, đe će nastaviti pripreme za rat s Turcima. Na Balkanu se mirovalo do kraja aprila 1877. godine, kada je Rusija objavila rat Osmanskom carstvu. Za razliku od Srbije, Crna Gora je imala uspjeha u prvom dijelu rata, koji je poznat kao „Velji rat“ (Crnogorsko–turski rat, 1876–1878).
Prekid primirja i ulazak Rusije u rat, Knjaz Nikola je vidio kao priliku da nastavi borbu za oslobođenje okupiranih gradova. Nikšić je oslobođen 8. septembra 1877. Prilikom opsade grada artiljerijom je komandovao Mašo Vrbica, a u borbama je učestvovao i Petar Orahovac. Neki zapisi na-
vode da je Orahovac ratovanje uz Maša Vrbicu nastavio u borbama za oslobođenje Podgorice, Bara i Ulcinja. Opsada Bara duže je trajala, od početka novembra do predaje, tj oslobođenja grada 9. januara 1878. godine. Jedno śedočenje iz 1877. godine govori da je moguće da je kod Bara Orahovac bio samo u početku ili je po zadatku dolazio povremeno. Na to nas navodi opis mladog Petra Orahovca, koji je ostavio Afanasij Vasilev u knjizi „Svijetu – Ljudima“. Vasilev, izaslanik ruske vlade i Slovenskog komiteta, donio je u Crnu Goru pomoć, koja je poslata crnogorskom stanovništvu koje je stradalo u ratu. Pomoć je preko Kotora dijeljena bez mnogo reda na Cetinje, Crmnicu, Rijeku Crnojevića. Kasnije je pomoć upućivana u skladište i bolnicu u Danilovgradu, a poslije toga prihvat je obavljan na Njegušima. Tu se Vasilev srio sa Orahovcem, za koga ima samo riječi hvale. Vasilev navodi da je Orahovac dobio obrazovanje u Rusiji i da je u toku prošle godine (1876) bio u Srbiji, đe se veoma dobro pokazao. Vasilev napominje da je Orahovca vidio tada u štabu kod Rihtera. O Rihteru piše i Srđa Martinović, u svome radu „Crnogorski vojni sanitet”. On navodi da je nakon ruske objave rata Osmanskom carstvu, u aprilu 1877. godine, „na Cetinje stigla nova ekipa ruskog Crvenog krsta. Na mjestu šefa ruske ekipe, ljekara Buhu zamijenio je general Petar Aleksijevič Rihter”. Vasilev karakteriše Orahovca kao veoma pametnog, čestitog, pravičnog i energičnog mladog čovjeka. Zbog uočenih organizatorskih sposobnosti Vasilev Orahovca postavlja za svoga pomoćnika. Završavajući rad na pregledu, sortiranju i raspodjeli ruske pomoći stanovništvu, Orahovac se priprema za povratak na studije u Rusiju. Iz pasoša se vidi i da je naveden diplomatski princip uzajamnosti: „Umoljavaju se dakle sve Inostrane Vlasti da bi reče-
Nikšić je oslobođen 8. septembra
1877. Prilikom opsade grada artiljerijom je komandovao Mašo Vrbica, a u borbama je učestvovao i Petar Orahovac. Neki zapisi navode da je Orahovac ratovanje uz Maša Vrbicu nastavio u borbama za oslobođenje Podgorice, Bara i Ulcinja
nom G. Petru ne samo slobodni do označenog mjesta prolazak i povratak u svoje Otačastvo, no u slučaju nužde, i rukopomoć blagonaklono pokazati izvolile; obećavajući od ove strane jednaku uzajamnost. Cetinje,13. oktom 1878. god“. U decembru 1878. godine Orahovac piše molbu Pravnom fakultetu da mu dozvoli povratak na studije, da ne izgubi stipendiju. Izašli su mu u susret, ali već u martu sljedeće, 1879. godine, Petar Orahovac šalje novu molbu, da mu se dozvoli upis na prvu godinu Me-
dicinskog fakulteta. Ova molba je prihvaćena i Orahovac je nastavio studije medicine. „Na svakom rješenju – uvjerenju pisalo je da mu je vladanje vrlo dobro, čak i odlično.“ Vrijedno radeći, u kratkom roku je poslao molbu da mu se dozvoli da polaže ispite,
da može da pređe sa prve na drugu godinu. Na petoj godini studija bio je 1882. godine. Tada je, 20. septembra, pisao u Crnu Goru, Gospodinu Božu Petroviću. U pismu je molio Gospodina (kako su svi oslovljavali Boža Petrovića), da podśeti knjaza Nikolu na obećanje o novčanoj potpori za završetak studija. Pismo, odnosno prijepis, prenosimo u cjelini, zbog zanimljivih detalja o knjazu Nikoli, koje Orahovac daje: „Poštovani Gospodine, U vrijeme Vašega bavljenja u Moskvi i Petrogradu ja i Vrbica govorili smo Vam o našemu novčanome stanju. Kazali smo Vam da svršavamo kroz nekoliko mjeseca, pa smo mislili moliti njegovo Visočanstvo knjaza da nas osigura za to vrijeme, a novce koje bi nam dao da odbije od plate koju ćemo dobijati u Crnoj Gori. G. Stanko Radonjić govorio je o tome s njegovim Visočanstvom i Gospodar se obećao da će nam poslati pare sa Cetinja. Usuđujući se napisati o ovome Vama, molim Vas najpokornije da biste napomenuli Knjazu o Njegovom obećanju. Rđavo stanje u kome se nalazim naćeruje me da uznemirujem i Gospodara i Vas. Do svršetka ostaje osam mjeseca, za svaki mjesec trebalo bi nam po 30 rub(alja). Oprostite za dosađivanje – nužda, kažu, i zakon mijenja. Vaš pokorni sluga P. Orahovac Medicinar 5. godine u Moskvi. 20/IX 82. P. S. Rusi ne mogu zaboraviti radosne dane bavljenja u
Izaslanik ruske vlade Afanasij Vasilev karakteriše Petra Orahovca kao veoma pametnog, čestitog, pravičnog i energičnog mladog čovjeka. Zbog uočenih organizatorskih sposobnosti Vasilev Orahovca postavlja za svoga pomoćnika
Moskvi njegova visočanstva: svaki dan iznose na javnost nove crte iz života njegova Visočanstva ili riječi, koje je govorio s pojedinim ljudima, koji su mu se predstavljali. Iz svega se sve više i više objelodanjuje đenijalna ličnost našega Vladaoca.“
Orahovac je imao sreću da su mu jedni od profesora na fakultetu bili čuveni medicinari, Sklifosovski, Zaharin i Pirogov. (...) Velike grupe ljekara stizale su iz Rusije u Crnu Goru sa misijama ruskog Crvenog krsta tokom Hercegovačkog ustanka i za vrijeme Veljeg rata. Crnogorsko društvo Crvenog krsta je prvo takvo društvo formirano na Balkanu. Kao datum njegovog osnivanja prihvaćen je 17. novembar 1875. godine, po starom kalendaru. Do septembra 1875. godine kroz Crnu Goru prošlo je 25.000 ljudi iz Hercegovine. Broj ranjenih se povećavao iz dana u dan. O tom vremenu dr Petar Miljanić zapisao je ,kad je mala prijestonica Crne Gore imala čudnovat izgled. Bilo je u njoj više ranjenih i bonih negoli zdravih’...“
Krajem 1875. iz Rusije je stigla prva grupa ljekara i pratećeg osoblja, poslata od strane Moskovskog društva Crvenog krsta i formirala bolnicu sa 50 kreveta. Kasnije su bolnice formirane i u drugim mjestima.
Kada je knjaz Nikola 1896. godine u Moskvi prisustvovao krunisanju ruskog cara Nikolaja II Romanova, „tom prilikom mu je ljekar i profesor medicinskog fakulteta u Moskvi, dr Grigorij Antonovič Zaharin poklonio 45.000 zlatnih rubalja“. Ta velika svota novca bila je donacija prof. Zaharina za izgradnju vodovoda u Danilovgradu i na Cetinju. Dr Nikolaj Sklifosovski (Никола́й Васи́льевич Склифосо́вский, 1836–1904), doktor medicine, vojni hirurg, naučnik – inovator, bio je dekan Medicinskog fakulteta. Sklifosovski je univerzitetsku kliniku pretvorio u jednu od najboljih u Rusiji, a zatim i u Evropi. On je uveo antiseptike: naredio je lijekarima i svima prisutnima tokom operacija da nose čiste ogrtače, temeljito operu i dezinfikuju ruke i medicinske instrumente, čime su se komplikacije nakon operacija i trovanja krvi, uobičajena u to vrijeme, svele na minimum. Kod dr Sklifosovskog je na specijalizaciji iz hirurgije Petar Orahovac proveo godinu dana, pa će stečena znanja primjenjivati kasnije u praksi. (Nastavlja se)
Poslovni broj: I.br. 1820/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Grubač Radivoja iz Nikšića, koga zastupa AOD Urošević, Ružičić, Vulanović, advokat Urošević Sonja, ul.Serdara Šćepana bb, NIKŠIĆ, protiv izvršnog dužnika Vućić Petra, ul. Vuka Karadžića br.7, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1,956.44 eura, dana 21.08.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1820/2017 od 19.07.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br. 2450/15 od 17.03.2017. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je
ZAKLJUČAK
I Određuje se prva prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem upisane u Listu nepokretnosti broj 3154 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1852, broj zgrade 1, plan 17, skica 6/04, potes ili ulica kućni bro Ul.br 46, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 190 m2, katastarska parcela broj 1852, broj zgrade 0, plan 17, skica 84/99, potes ili ulica i kućni broj Ul.br. 46, po načinu korišćenja dvorište, površine 571 m2, katastarska parcela broj 1852, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 51 m2, katastarska parcela broj 1852, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 50 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za prvu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 18.09.2023. godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 102.634,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1820/2017 od 20.07.2023.godine, i to: iznos 25.874,00 eura za katastarsku parcelu broj 1852, broj zgrade 1, plan 17, skica 6/04, potes ili ulica i kućni broj Ul.br. 46, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 190 m2, katastarsku parcelu broj 1852, broj zgrade 0, plan 17, skica 84/99, potes ili ulica kućni broj Ul.br. 46, po načinu korišćenja dvorište, površine 571 m2, - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1, iznos od 38.760,00 eura za katastarsku parcelu broj 1852, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 51 m2, - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1, iznos od 38.000,00 eura za katastarsku parcelu broj 1852, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 50 m2, - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
IV Na prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, stim što se stranke založni povjerioci mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 10.263,40 eura, odnosno iznos od 2.587,40 eura za katastarsku parcelu broj 1852, broj zgrade 1, plan 17, skica 6/04, potes ili ulica kućni broj Ul.br. 46, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 190 m2, katastarsku parcelu broj 1852, broj zgrade 0, plan 17, skica 84/99, potes ili ulica i kućni broj Ul.br. 46, po načinu korišćenja dvorište, površine 571 m2, iznos od 3.876,00 eura za katastarsku parcelu broj 1852, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 51 m2, iznos od 3.800,00 eura za katastarsku parcelu broj 1852, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 50 m2.
Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Zabilježbi spora radi isplate po osnovu neosnovanog bogaćenja zavedene kod Osnovnog suda u Nikšiću P.br.2423/2015 od 16.12.2015. god.
Dana 21.08.2023. godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 1
OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2
POTREBAN vozač C kategorije, radno iskustvo dvije godine.
Tel. 069/032–380 3
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
TELEFON ZA INFORMACIJE: 020/202-455, 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Дана 20. августа 2023. године, у 75. години, умро је наш
НИКИЦА Милентијев ВУЈОШЕВИЋ
Саучешће примамо у понедјељак, 21. августа, од
10 до 15 часова и у уторак, 22. августа, од 10 до
13 часова на градском гробљу Чепурци, када
крећемо за сеоско гробље Косор-Кучи гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.
Кућа жалости: Прве пролетерске 45, Подгорица.
пок. Миодрага ПЕШИКАН 1989-2023
Саучешће примамо у градској капели у Бару 22. августа од 10 до 15 30 часова када ће се обавити сахрана истог дана у 16 часова на Гвозден бријегу
Ожалошћени: мајка СЛАВИЦА, браћа ЖЕЉКО и МИЛОШ, баба СМИЉКА, тетке СВЕТЛАНА, ЉИЉАНА и МАЈА са породицама, снаха ТАМАРА, братанићи и остала многобројна родбина
Dana 21. avgusta 2023, poslije teške bolesti, napustila nas je, u 71. godini, naša draga
rođena Arambašić
Saučešće se prima u gradskoj kapeli u Baru 21. avgusta od 10 do 16 časova i 22. avgusta od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana kod Crkve Sveta Nedjelja – Rap u 15 časova.
Ožalošćeni: suprug BOJAN, sinovi IGOR i DEJAN, snahe ANA i ALEKSANDRA, unučad, sestra NADA, đeveričići, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina JOVANČOV i ARAMBAŠIĆ
Ожалошћени:
супруга ЉИЉАНА, син ГАВРИЛО, кћерке ДРАГАНА и ДУБРАВКА, унучад ОГЊЕН, УНА и НИНА, сестре ДАРКА и ЗОРИЦА, стриц СВЕТО САВОВИЋ, брат од стрица ЗОРАН, сестра од стрица БИЉА, снахе ЈЕЛЕНА и МИЛКА, зетови РАДИВОЈЕ и ШПИРО, сестрић СРЂА, сестричне САНДРА, СНЕЖАНА, ЈЕЛЕНА, ЈУЛИЈА, АНА и САША, браћа од ујака и тетака са породицом
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
Voljeni naš
Uvijek si bio mislima korak ispred nas i tabao nam životnu stazu vedrim duhom i mudrošću. Hvala ti za sve. Zauvijek ćeš nedostajati.
Tvoji: supruga LJILJANA, djeca DRAGANA, GAVRO i DUBRAVKA, unučad UNA, OGNJEN i NINA, snaha JELENA i zet ŠPIRO
Posljednji pozdrav voljenom tati
1059
NIKICI
Teško je bez tebe oštro gledat i oštro besjedit, Teško je djeci objasniti gdje je njihov ĐEDO, Teško je nastaviti dalje...
A tako je lako bilo odrastati i živjeti uz tvoju mudrost i dostojanstvo.
Hvala ti što si bio najbolji tata na svijetu.
Tvoja vojska: DRAGANA, DUBRAVKA i GAVRO
Posljednji pozdrav
Vječno ćemo te čuvati od zaborava. BOBA, NOVAK i ŠPIRO DEDIĆ sa porodicama
Posljednje zbogom
NIKICI VUJOŠEVIĆU
Zbogom veliki i iskreni prijatelju naše porodice.
Od porodice pok. BRANKA BRALETIĆA
NIKICI VUJOŠEVIĆU
1041
1050 Napustila nas je moja sestra
Svoju beskrajnu brižnost skrivala si iza svoje strogosti. Svoju ljubav satkala si oko svoje djece i svih nas koji smo ti bliski i tvoji.
Čuvala si nas i štitila i od drugih i od sebe.
Sad je na nas red da mi ispratimo i sačuvamo tebe.
Ne brini…
1058
Posljednji pozdrav našem
Tvoja sestra KOSARA, tvoja GARA
Ostavio si na svoju unučad neizbrisiv trag i oni znaju da će ih ĐEDO čuvati i sa neba, biti njihov zaštitnik i zauvijek njihova drugarčina. A njihov zadatak je da i od tamo budeš ponosan na njih.
Tvoji: KUMAČICA, SOKOLIĆ i LASTAVICA
1054
1057 Moj ujko
NIKICA
Hvala ti za iskreno prijateljstvo, dobri čovječe. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Volim te. Hvala ti. Počivaj u miru.
Tvoj SAKO
1055 Mili moj brate
BRANKA, GORAN i DRAGAN MIRKOVIĆ
Našem ujaku
NIKICA
Nemam riječi da ti kažem koliku tugu i bol osjećam za tobom. Bio si moj oslonac, snaga, bio si moj život. Voljela sam te i voljeću te dok sam živa.
Tvoj BRALE – ZORICA
Ujko, u našim životima si ostavio neizbrisiv trag. Čuvaćemo te od zaborava i pamtiti srcem.
Tvoji: SANDRA, SRĐA, SNEŽANA i SAŠA
Posljednji pozdrav našoj dragoj komšinici LJEPOSAVI ĆOROVIĆ
Od KOMŠIJA iz ulaza
1049
1056
1051
Posljednji pozdrav dragoj babi ZORKI Voljeni ne umiru, oni žive i dalje u našim srcima.
JASNA i DIMITRIJE
Posljednji pozdrav tetki
VELIKA IVANČEVIĆ
Tetka, počivaj u miru.
1046
SAŠA i MIRKO sa majkom
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ
politika
JADRANKA RABRENOVIĆ
ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ
nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
MARIJA ŽIŽIĆ
crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ
crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ
fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola
Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom
odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija:
19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“:
Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“:
02628295
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.176
Poslovni broj: Iv. br. 627/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Vuka Karadžića 2, protiv izvršnog dužnika Vujović Branislav iz Bara, Partizanski put – kod Rajkovića, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07255602, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.08.2023. godine, J
U J
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vujović Branislav iz Bara, Partizanski put – kod Rajkovića, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07255602. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 15.05.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 21.08.2023. godine.
Poslovni broj: I.br.1820/17
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Grubač Radivoje iz Nikšića, koga zastupa advokat Sonja Urošević, ul. Serdara Šćepana bb, NIKŠIĆ, protiv izvršnog dužnika Vućić Petra iz Nikšića, ul. Vuka Karadžića br.7, radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu izvršne isprave –presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.2450/15 od 17.03.2017. godine, dana 21.08.2023.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Vućić Petru iz Nikšića, ul. Vuka Karadžića br.7, vrši se dostavljanje
Zaključka o I prodaji nepokretnosti I.br.1820/17 od 21.08.2023. god.
Izvršni dužnik Vućić Petar iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zaključka o prodaji nepokretnosti I.br.1820/17 od 21.08.2023. god. Upozorava se izvršni dužnik Vućić Petar iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 21.08.2023. godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Iv.br.1681/2022
JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom
A.D. Podgorica, ul.Moskovska br.29, Podgorica, PIB: 02289377, koga zastupa punomoćnica Marija Šofranac, advokatica iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Jelene Veljović iz Bijelog Polja, ul.Milorada Šćepanovića L 4/10, Bijelo Polje, (poslednja poznata adresa ul.Slobode br.10/7, Podgorica), radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.08.2023.godine, shodno čl.45 ZIO-a J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom A.D. Podgorica, protiv izvršnog dužnika Jelene Veljović, na osnovu vjerodostojne isprave - izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv.br.1681/2022 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku Jeleni Veljović - Rješenje o izvršenju Iv.br.1681/2022 od 13.12.2022.godine. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik Jelena Veljović u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 16.08.2023. godine Ivan Sekulić
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora zaštitu životne sredine Opštine Rožaje
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je Upravi za kapitalne projekte Podgorica, donijeto rješenje, broj UPI 06-322/23366/4 od 21.08.2023.godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat Ski staze na ski centru Hajla na planinama Hajli i Štedimu KO Dacići- opština Rožaje.
U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da nije potrebna izrada elaborata, kao i to da se ne očekuje negativan uticaj na segmente životne sredine pri realizaciji projekta.
Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Rožaje u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. Žalba se predaje preko Sekretarijata za uređenje prostora zaštitu životne sredine Opštine Rožaje.
SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE
Poslovni broj : Iv.br.953/23
Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice , Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVOROŠĆU CASABELLA VALJEVO, ul. Knez mihailova br.85, matični broj 17447238, PIB:101906388, koga zastupa Biljana Eričić izvršni direktor, koga po punomoćj zastupa Dejan Vuković, advokat u Vuković I Partneri aod Beograd, sa adresom sjedišta kancelarije ul.Teodora Drajezera br.34, Beograd, protiv izvršnog dužnika „OPPOSITE“ DOO Podgorica, ul.Hercegovačka br.60, PIB:03101100, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 20.333,00€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 21.08.2023.godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik „OPPOSITE“ DOO Podgorica iz Podgorice, sa adresom ul.Hercegovačka br.60, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istim uručilo Rješenje Iv.br.953/23 od 13.06.2023.godine sa predlogom za izvršenje prilozima.Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica 21.08.2023.godine Javni izvršitel Ivan Petrović s.r.
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi na naslovnoj strani, svakodnevno. Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3 ... 28, 29. i 30.) počev od 28. avgusta završno sa 26. septembrom.
Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 5, 6, 7, 8 i 9 i sl…). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici nagradne igre imaju pravo da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz niza, gdje se to pravo zamjene može iskoristiti samo jednom, u datom nizu.
Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od 5 kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navođenje bilo kojih podataka o učesniku nagradne igre. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može koverat sa kuponima ubaciti i u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribina stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Koverte u kojima su kuponi dostavljaju se zaključno sa 2. 10. 2023. godine, do 12h. Imena prvih 7 dobitnika biće izvučena 20. 09. 2023. a imena drugih 8 dobitnika biće izvučena 2. 10. 2023. godine u 13h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za drugo izvlačenje.