Dnevni list Pobjeda 22.09.2022.

Razlika između njih i nas je u tome što oni, kada se bave Podgoricom, oni se bave samo politikom, a mi, kada se bavimo Podgoricom, mi se bavimo ljudima koji ovdje žive - istakao je Vuković, praćen burnim aplauzima

KOMENTAR

Ili: kako su se pregovarači ,,stare većine“ držali samo jednog principa: bolje dobar krivac, nego dobar dogovor. A država, a put ka EU – baš nas briga Draško

Vuković: Čeka nas velika pobjeda 23. oktobra

PODGORICA – Gradona

čelnik Podgorice i nosilac liste pokreta „Svi za naš grad“ Ivan Vuković uvje ren je da tu listu, koja je predstavljena sinoć, čeka velika pobjeda na predsto jećim lokalnim izborima 23. oktobra.

- Znam da su, ako ostanemo na ovom putu, najbolje go dine tek pred nama. Znam da Podgorica može posta ti najljepše mjesto za život. Vjerujem i znam da nas če ka velika pobjeda, jer naš tim okuplja najbolje koje ovaj grad ima. Ponosan sam na rezultate koje smo postigli i siguran sam da naš grad ni kad nije bio bolji, ljepši i ze leniji - poručio je Vuković u prepunoj dvorani Univer zitetskog sportsko-kultur nog centra u Podgorici, pri likom predstavljanja izborne liste novoosnovanog pokreta koji čine Demokratska par tija socijalista, Socijaldemo kratska partija, Socijalde mokrate, Liberalna partija, Demokratska unija Albana ca, Bošnjačka stranka, Gra đanski pokret „Nova ljevica“, Demokratska romska partija i Građanski pokret „21. maj“. Vuković je istakao i da su se okupili kako bi sve one koji ma je Podgorica u srcu, po zvali da im se pridruže „u borbi za dobro ovog grada“. - Želim Podgoricu koja je zelenija, dinamična, koja je istinski mediteranski grad i grad za sve nas. A bilo je izu zetno teško, pogotovo tokom pandemije. Trebalo je učini ti sve da grad funkcioniše i u tome smo uspjeli – naveo je Vuković dodajući i kako je to bilo „izuzetno teško“.

VLADA NIJE PARTNER

- Teško zbog vlade koja je, umjesto da nam bude par tner, na sve načine pokuša vala da taj razvoj zaustavi. Razlika između njih i nas je u tome što oni, kada se bave Podgoricom, oni se bave sa mo politikom, a mi kada se bavimo Podgoricom mi se bavimo ljudima koji ovdje žive. I danas nakon četiri go dine uprkos svim podjelama mi ovim gradom šetamo po nosno i svugdje srećemo za dovoljne ljude koji pokazuju poštovanje. To je Podgorica koju volimo - istakao je Vu ković, praćen burnim apla uzima.

Dodao je i da lista „Svi za naš grad“ okuplja ljude različitih vjera i nacija, koji drugačije misle, ali i kojima je interes Podgorice zajednički.

Razlika između njih i nas je u tome što oni, kada se bave Podgoricom, oni se bave samo politikom, a mi kada se bavimo Podgoricom mi se bavimo ljudima koji ovdje žive. I danas, nakon četiri godine, uprkos svim podjelama, mi ovim gradom šetamo ponosno i svugdje srećemo zadovoljne ljude koji pokazuju poštovanje.

To je Podgorica koju volimo - istakao je Vuković, praćen burnim aplauzima

- Moramo biti na visini za datka. Počeli smo fantastično i važno je da tako nastavimo i u narednih mjesec dana. Ako tako bude, ja nemam dilemu da ćemo na izborima pobije diti - poručio je Vuković. A da će lista „Svi za naš grad“ biti pobjednička nema sum nje ni kandidat za odbornika sa te liste Đorđe Suhih

- Izbor nikad nije bio lakši. Svi koji vole Podgoricu gla saće našu listu. Ovaj pokret čine ljudi svih vjera, naci ja i svih životnih opredje ljenja. Zajedničko nam je to što svi volimo ovaj grad i što svi želimo savremenu i modernu Podgoricu - naveo je Suhih.

Azedina Adžović-Škrijelj, takođe kandidatkinja za od bornicu, rekla je da osjeća za dovoljstvo što je dio evrop skog i građanskog pokreta koji se bori za dalji razvoj Podgorice.

- Molim vas da zbog naše dje ce u narednom mjesecu svi budemo kao jedan - poruči la je ona.

Okupljenima se obratio i li der „Nove ljevice“ Saša Mi jović koji je najavio formira nje savjetovališta za mlade koji imaju problema sa za

visnošću, te tim koji će radi ti na prevenciji.

- Poseban akcenat stavlja mo na mlade bračne parove. Naročito ćemo se baviti rje šavanjem njihovog stambe nog pitanja, jer je to ključno za razvoj Podgorice i Crne Gore - kazao je on.

ZA RAZVOJ GRADA

Član Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar Saša Zeković naveo je kako su se

udružili da bi ojačali demo kratski pokret u Crnoj Gori, unaprijedili stabilnost i ra zvoj države i dalje širili ljud ska prava.

- Podgorica ima i treba da za drži gradonačelnika koji ne pristaje na političku polari zaciju i podjele u gradu. Ivan Vuković je otvoreno i ener gično prihvatio da razvija grad i inovativno brine o te žnjama i potrebama svih gra đana. Zajednička nam je vi

Odbornička lista

Lista „Svi za naš grad“ broji 58 kandidata i drugi iza Ivana Vukovića je predsjednik podgoričkog DPS-a Časlav Vešović, treća je najbolja crnogorska teniserka Danka Kovinić a četvrti ljekar Nermin Abdić. Na listi su i nekadašnja direktorica podgoričke gimnazije Zoja Bojanić-Lalović, poslanici DPS-a Nikola Rakočević i Miloš Nikolić i muzičar Šukrija Serhatlić Na listi su i fudbalski trener Brano Milačić, Andrija Čađenović, Slađana Vujačić, Edin Tuzović, Miloš Vukčević, Miloš Mašković, Žaklina Oštir, Miloš Nikolić, Ksenija Aranitović, Aleksandar Saša Zeković, Jovana Drobnjak, Mihailo Anđušić, Maja Miročević Rotolo, Andrija Klikovac, Stefan Ćulafić, Aleksandra Despotović, Draško Vučinić, Tijana Ćulafić, Vladan Arsović, Mirza Muleš-

dgorici zaloga je i temelj za nastavak razvoja našeg gra da i države u cjelini. Zato, ne ka se svi naši identiteti zajed nički sliju u „Svi za naš grad“, jer je to garancija uspješnih promjena i ostvarivih zajed ničkih ciljeva. Samo zajedno možemo naš grad učiniti te meljem moderne Crne Gore, koja će disati proevropskim i građanskim plućima i Crne Gore u kojoj je naš grad oslo nac njene bolje budućnosti. Ivan Vuković je riješen da Podgorica postane grad pre poznatljiv po poštovanju i uživanju svih ljudskih pra va. Centar je središte svakog grada, a središte Podgorice je građanin - naveo je Zeković. Kandidatkinja za odbornicu i glumica Žaklina Oštir isti če kako je ponosna u ono u šta se Podgorica pretvorila u posljednjih nekoliko godina.

- Podgorica postaje mjesto za pristojan i civilizovan način života. U Podgorici danas ču jemo jezike sa svih kontine nata. Na to treba da budemo ponosni. Ne zaustavljajmo molim vas razvoj Podgori ce, jer je ostavljamo genera cijama koje će tek doći - ista kla je ona.

ZA BUDUĆNOST

Na odborničkoj listi „Svi za naš grad“ našao se i dugogo dišnji sportski radnik Brano Milačić

zija da Podgoricu nastavimo graditi u moderan i evropski grad - kazao je Zeković. Istakao je i kako predstav ljaju novu humanističko-ra zvojnu paradigmu „Podgori ca, grad ljudskih prava“.

- Odlučno poručujemo da će Podgorica uz uključivanje i prihvatanje svih, biti prostor jednakosti. Fokus i središte svih javnih politika Podgo rice biće građanin i njegova prava. Sigurna pobjeda u Po

ković, Miloš Đuričković, Nataša Vučinić, Igor Radusinović, Mensur Šaljaj, Tijana Vidaković, Saša Mijović, Rešad Šabotić, Ljiljana Racković, Miljan Joksimović, Ivan Vujović, Janko Žujović, Maša Šturanović, Senad Gačević, Azedina Adžović-Škrijelj, Luka Gajović, Nela Tatar, Stefan Šaponjić, Dejan Asanović, Nina Perunović, Boris Brnović, Ivan Marković, Adel Omeragić, Maša Vučinić, Boris Vuković, Luka Pavićević, Milena Jovović, Stefan Milonjić, Milica Milačić i Đorđe Suhih.

Budimir Mugoša i Milica Lekić iz SDP-a nalaze se na petom i šestom mjestu liste, dok je Edin Tuzović iz Bošnjačke stranke na 12.

Aleksandar Saša Zeković iz GI ,,21. maj“ je na 18, a Saša Mijović na 35. mjestu.

- Ovdje sam zato što bezgra nično volim Crnu Goru i za to što znam da sam u društvu onih koji Crnu Goru i Podgo ricu doživljavaju isto kao ja. Ovdje sam zbog naše liste na kojoj ima najviše mladih lju di - naveo je on. Kandidat za odbornika i nekadašnji ministar poljo privrede Budimir Mugo ša ocijenio je kako je pred građanima Podgorice izbor da gledaju u budućnost ili u prošlost.

- Ubijeđen sam da će Podgo ričani izabrati budućnost za svoju djecu i napredne snage kako ne bi bili kao neki drugi gradovi u Crnoj Gori koji su pošli pogrešnim putem - re kao je Mugoša.

Okupljenima se, putem vi deo poruke, obratila i teni serka Danka Kovinić koja je, takođe, na listi „Svi za naš grad“. Ona je istakla da je ap solutno sigurna da je upravo ta lista najbolji izbor.

- Sigurna sam da se Podgori ca razvija na najbolji način. Smatram da ovi ljudi imaju viziju i znanje kako da Pod gorica postane još ljepši grad - poručila je ona.

Listu pokreta „Svi za naš grad“ podržala je i atletičar ka Marija Vuković koja se sinoć, takođe, putem video poruke, obratila prisutnima.

Ona je, kako je rekla, zado voljna rezultatima gradske uprave na čelu sa gradona čelnikom Vukovićem, ali i poručila da nikada nije bila dio nijedne političke partije. ĆORIĆ

d.malidžan

Ivan Vuković predstavlja izbornu listu ,,Svi za naš grad“

Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević ocijenila za Pobjedu da bi bilo logično da inicijativa predsjednika države dobije podršku u parlamentu

Neizglasavanje skraćenja mandata Skupštini vodilo bi samo snaženju Ure i SNP-a

naknadno mogao da promijeni odluku i povjeri mandat Lekiću, Uljarević je kazala da pravna situacija nije u tom dijelu jasna.

– Jer su se i prilikom ovog postupka analogno primjenjivale odredbe koje se odnose na predlaganje mandatara nakon konstituisanja Skupštine – podsjetila je Uljarević. Međutim, naglasila je ona, u širem aspektu bi trebalo imati u vidu da je Đukanović pozvao sve na konsultacije, a da akteri koji su predložili mandatara nijesu došli na taj razgovor.

– Time su njemu otvorili formalno-pravni prostor za odluku koju je donio – ocijenila je Uljarević.

Na drugoj strani, podsjetila je ona, Đukanović je u obrazloženju iskazao i jasan politički stav.

KOMENTAR

Vavilon, Crna Gora

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Ili: kako su se pregovarači ,,stare većine“ držali samo jednog principa: bolje dobar krivac, nego dobar dogovor. A država, a put ka EU – baš nas briga

Znate priču o gradnji Vavilonske kule? To je ono, kaže Biblija, kad su ljudi bili složni poslije Potopa, kad su pričali jednim jezikom i htjeli da se uznesu do nebesa, da budu što dalje od zemlje, a bliže Njemu. Onda je On nametnuo čovječanstvu – da bi kaznio ljudsku nadmenost i taštinu – da pričaju na više jezika, pa je prestala komunikacija i propala gradnja Vavilonske kule; preživjeli su neki ostaci, kao svjedočanstvo kako različitosti i nerazumijevanje mogu da uruše neku zajedničku ideju, projekat.

A Vavilon, crnogorska verzija? Ovđe nema Božjeg upliva, iako se svi danas krste i iščuđavaju.

Priča ide, otprilike, ovako: svi su se, na svom partijskom jeziku, dogovorili neće, ali baš nikad, šurovati sa DPS-om i ostalim suverenistima, da će graditi državnu kulu, da će učvrstiti demokratske i vrijednosne temelje, da bi dosegli nebesa. U crnogorskom slučaju, nebesa su – ulazak u Evropsku uniju.

A onda se, u realnom životu, u stvarnosti, svako brinuo samo – o svom ličnom i grupnom interesu, isključivo na svom partijskom jeziku. O tome svjedoči i ova tragikomična priča o predlaganju mandatara kojeg svi, kao, hoće, a malo ko ga zaista želi. Posmatrajmo samo nedavne učinke na brzinu obnovljenog trojnog saveza ,,pobjednika“ od 30. avgusta 2020.

U slučaju da ta inicijativa ne prođe u Skupštini, Vlada Dritana Abazovića nastavlja da radi do isteka mandata Skupštine ili dok se ne podnese neka nova inicijativa za skraćenje mandata. Iz te situacije kao apsolutni pobjednici bi izašli samo Ura i SNP jer bi zadržali „kontrolni paket“ u izvršnoj vlasti, a znamo da je toj vladi izglasano nepovjerenje ogromnom većinom, odnosno da je u avgustu faktički imala samo podršku poslanika Ure i SNP-a – naglasila je Uljarević

PODGORICA – Logično bi bilo da inicijativa za skraćenje mandata Skupštini dobije podršku u parlamentu, jer su, koliko do juče, sve parlamentarne stranke, bez izuzetka, naglašavale da nemaju problem sa raspisivanjem izbora, a neke su to navodile i kao poželjnu varijantu, kazala je Pobjedi izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević

Glasanje o toj inicijativi, istakla je Uljarević, pokazaće ko je bio iskren kada je govorio da je spreman za izbore, a ko je blefirao, pokušavajući sebe da javno samoohrabri i pošalje biračima sliku o navodnoj samouvjerenosti.

Sa druge strane, smatra da bi

u slučaju da se ne izglasa skraćenje mandata Skupštine, Ura i SNP bili „pobjednici“, jer bi u Vladi, koja je u tehničkom mandatu, zadržali „kontrolni paket“.

-U slučaju da ta inicijativa ne prođe u Skupštini, Vlada Dritana Abazovića nastavlja da radi do isteka mandata Skupštine ili dok se ne podnese neka nova inicijativa za skraćenje mandata. Iz te situacije, kao apsolutni pobjednici bi izašli samo Ura i SNP jer bi zadržali „kontrolni paket“ u izvršnoj vlasti, a znamo da je toj vladi izglasano nepovjerenje ogromnom većinom, odnosno da je u avgustu faktički imala samo podršku poslanika Ure i SNP-a – naglasila je Uljarević. Takva situacija, kako je kazala, vodila bi samo snaženju Ure i SNP-a, a ujedno bi se produ-

žilo stanje u kojem imamo nefunkcionalnu i nelegitimnu Vladu koja je u sukobu sa većinom u Skupštini, a prolongirala bi se i politička agonija i blokada brojnih važnih odluka. Predsjednik države Milo Đukanović u utorak je, po završenim konsultacijama, donio odluku da uputi inicijativu za skraćenje mandata Skupštini jer, kako je rekao, nije stekao utisak da postoji većina koja bi bila u stanju da formira vladu. Uslijedio je sastanak predstavnika većine koja je tvorila Vladu Zdravka Krivokapića, na kojem su, dan po isteku Ustavom predviđenog roka, sakupili potpise za prijedlog da novi mandatar bude lider Demosa Miodrag Lekić. Oni se prethodno nijesu odazvali na poziv Đukanovića za konsultacije. Upitana da li bi Đukanović

– Koji se dijelom naslanja na principe iz preambule kao političkog okvira Ustava i ja tu ne vidim prostor za promjenu odluke – zaključila je Uljarević. Nekadašnja parlamentarna većina bez uspjeha je organizovala sastanka od 2. septembra. Načelno su se usaglasili da bi novi mandatar mogao da bude Miodrag Lekić, ali predstavnici Ure sve do odluke Đukanovića nijesu htjeli da potpišu taj prijedlog. Odustali su od zahtjeva da Dritan Abazović ostane na mjestu premijera, ali su zatražili da njima, SNP-u i Civisu pripadne „kontrolni paket“ u vladi, a da sektor bezbjednosti pokriju kadrovi koalicije „Crno na bijelo“. Nevoljno i pritisnuti vremenom, njihovi nekadašnji koalicioni partneri DF i Demokrate pristali su na taj uslov, ali poslanici Ure nijesu dobili saglasnost Predsjedništva da potpišu prijedlog za mandatara.

Takav potez obrazložili su time što njihove kolege iz DF-a i Demokrata nijesu dostavile pisanu ponudu. Međutim, mišljenje su promijenili nakon odluke Đukanovića i bez pisane ponude, sa zakašnjenjem potpisali prijedlog da Miodrag Lekić bude novi mandatar. Željka ZVICER

Predsjednik Đukanović se sastao sa Oanom Kristinom Popom Proevropska opredijeljenost političkih aktera

Građanski pokret Ura se svojim biračima, svekolikoj Crnoj Gori i, naravno, Gejbu Eskobaru i Kvinti, obavezao da će oni, baš oni, odvesti Crnu Goru na Zapad. Prvi put su to obećanje dali kada su ih Đukanovićev DPS i ostale građanske partije podržavali i kad je Abazović, zahvaljujući toj podršci i uprkos volji ,,stare većine“, postao crnogorski premijer. Potom su u vrhu Ure shvatili da su se ,,obećali“ i Vučiću, da je to, ipak, izvor njihove političke snage, a da su procrnogorski glasači – tek potrošna roba. Kada su premijera od 113 dana, zato što je napravio sraman i štetan ugovor sa Crkvom Srbije, oburdali u parlamentu, Abazović se vratio ,,staroj većini“. Navodno: da gradi demokratske temelje države.

Ali, samo ako Abazović ostane premijer, iako je smijenjen?! Zato su i odbili da stave potpise na zajednički prijedlog za Lekića-mandatara kada je bio ustavni rok, da bi potpisali onda kada to više pravno nije značilo ništa.

A, opet, upravo je to za lidera Ure značilo sve: ,,verbalni“ dogovor je bio jezička zamka Ure, pa će Dritan Abazović, koji formalno podržava Lekića za mandatara, ostati premijer umjesto Lekića, koji više ne može biti kandidat.

I Demokratski front, najjači u koaliciji od prije dvije godine, vidio je ovih dana svoju posljednju šansu da prvi put bude u izvršnoj vlasti. Mandić i ekipa, koji slave Moskvu i gledaju samo u Beograd, svečano su se obavezali da će ući u vladu Crne Gore. Upravo tako, biće, obećali su, ključni šaraf vlasti u državi članici NATO, u državi protiv čije su nezavisnosti bili od početka do danas.

I dok su lideri Fronta govorili evropskim jezikom, a ne onim njima prijemčivijim srpskim veledržavnim, iza leđa su držali prekrižene prste – fige. Prvo su tražili svu vlast, pa onda polovinu funkcija u vladi, da bi se na kraju odrekli ključnih funkcija samo da budu dio vlade. Koja će, zamislite, baš sa proruskim i prosrpskim Frontom u izvršnoj vlasti da bude evroatlantska, a ne, ne daj Bože, proruska i prosrpska?!

I Bečićeve Demokrate su, odmah nakon Abazovićevog pada kojem su ključno doprinijeli, zaboravile vlastito obećanje dato Miroslavu Lajčaku. Ono da će donositi ,,hrabre odluke“, da će trasirati crnogorski evropski put i da neće koketirati sa predstavnicima velikodržavnih projekata.

– Još jedan veoma dobar razgovor sa šeficom Delegacije EU u Crnoj Gori o ak-

tuelnoj situaciji u Crnoj Gori i perspektivi njenog evropskog puta. Zahvalnost za upornost i napore da se pomogne zemlji u dostizanju ovog najvažnijeg strateškog cilja – naveo je Đukanović na Tviteru. Nastavak reformi, poručuje predsjednik

države, traži snažne, odgovorne, funkcionalne i legitimne institucije.

– Proevropska opredijeljenost političkih aktera mora biti praćena proevropskim djelovanjem – istakao je Đukanović.

R.P.

A onda su, na prvi poziv, pohitali u zagrljaj dogovora sa Urom, iako im je ta partija uzela skupštinsku fotelju; zbližili se u pregovorima sa omrznutim liderima SNP-a koje očima ne mogu viđeti; prihvatili su i Demokratski front za vođu pregovora i odrekli se svih funkcija zarad ,,opšteg dobra“. Djelovalo je, na prvi pogled, a i kroz retoriku, da se Bečić i ekipa vode principima, a ne interesima i da se neće vratiti na ,,prosrpska fabrička podešavanja“. No, kada se prevede sa partijskog na jezik realnosti, slika je sasvim drugačija. Bečić i Bogdanović su, tokom osam sastanaka, samo gledali da svoje poteze usklade sa ključnim političkim ciljem – da krivicu za propast pregovora prebace na omrznutog Dritana. Iako su, dan nakon što nije bilo potpisa za Lekićevu kandidaturu glumili ozlojeđenost, nijesu mogli sakriti sladostrašće što je ,,mač pravednika“ stao ispod glave Dritana Abazovića, a ne Alekse Bečića. Čudni su ti partijski principi: bolje dobar krivac, nego dobar dogovor. Tako se raspala priča o građenju crnogorskog Vavilona, kao kula od karata. Nije moglo drugačije: raznorodnu ekipu je povezivala samo jedna nit – nedostatak kapaciteta da se grade politički mostovi, već samo očajnička upornost da se, zarad ličnih, partijskih, ali i interesa Beograda i Moskve, urušava sve ispod sebe.

I politički principi, ali i – što je za društvo opasnije – državne institucije koje su zaposjeli.

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sastao se juče sa šeficom Delegacije EU u Crnoj Gori Oanom Kristinom Popom.

PODGORICA – Škaljarski mafijaški klan, kako proi zilazi iz novih transkripata njihovih komunikacija preko „Skaj“ aplikacije, koje je juče objavio M portal, pokušavali su da opstruiraju izbor Zorana Brđanina za direktora Uprave policije, nakon smjene vlasti u avgu stu 2020. godine, jer nijesu bili sigurni koliko im je na klonjen, a posebno su žalili što nije prošla kandidatura advokata Dražena Medoje vića.

Nedavno ubijeni vođa ovog kla na Kotoranin Jovan Vukotić, u prepisci sa, takođe nedavno ubijenim, Goranom Vlaovi ćem, kako proizilazi iz „Skaj“ komunikacija, ističe da je Brđa nin „umjereni kandidat“ i „me ka struja Zorana Lazovića“. „Škaljarci“ su, kako proizilazi iz transkripata „Skaj“ komu nikacije, bili veoma zaintere sovani i da poziciju vrhovnog državnog tužioca dobije advo kat Goran Rodić

ANALIZE

Prema analizama službi bez bjednosti, koje prenosi M por tal, uticaj OKG „Škaljari“ na kadrovsku politiku u bezbjed nosnim i pravosudnim orga nima Crne Gore trebalo bi za rezultat da ima postavljanje rukovodilaca koji su im naklo njeni, a onaj dio koji im nije na klonjen treba da bude margina lizovan ili potpuno uklonjen. Analitičari službi bezbjednosti navode da se „pomenuti uticaj ostvaruje uglavnom posred stvom poslanika političke par tije Prava Crna Gora, Milačić Marka. Međutim, iz komuni kacija je očigledno da Milačić ne djeluje samostalno unutar izvršne vlasti, već je posrednik između OKG ‘Škaljari’ i dijela izvršne vlasti, čiji uticaj daleko prevazilazi snagu političkog pokreta na čijem je čelu“. U komunikacijama koje je ju če prenio M portal, Srđan Vu kić 18. februara 2021. godine od Gorana Vlaovića traži da on sa Jovanom Vukotićem provjeri kakva saznanja imaju o Zora nu Brđaninu, svega nekoliko dana prije nego što je Brđanin imenovan za vršioca dužnosti direktora Uprave policije.

Vukić piše da postoje oprečne informacije o naklonosti Brđa nina njihovom klanu, te da je potrebno utvrditi kome je zai sta naklonjeniji, „škaljarcima“ ili „kavčanima“.

Vukić prosljeđuje Vlaoviću poruke koje je razmjenjivao sa liderom Prave Crne Gore Markom Milačićem, iz kojih analitičari zaključuju da Mi lačić iznosi dilemu – prve pri kupljene informacije su uka zivale da je Brđanin naklonjen OKG „Škaljari“, dok se kasnije pojavljuju oprečne informaci je, zbog kojih je potrebno pre ispitati njegov izbor.

Vlaović je Vukiću proslijedio dio svoje prepiske sa Jovanom Vukotićem, u kojoj nedavno ubijeni vođa „škaljaraca“ piše

„Škaljarci“ za šefa policije htjeli Medojevića, a za vrhovnog tužioca Rodića

Analitičari službi bezbjednosti smatraju da je škaljarski mafijaški klan politički uticaj ostvarivao „uglavnom posredstvom poslanika političke partije Prava Crna Gora Marka Milačića. Međutim, iz komunikacija je očigledno da Milačić ne djeluje samostalno unutar izvršne vlasti, već je posrednik između OKG ‘Škaljari’ i dijela izvršne vlasti, čiji uticaj daleko prevazilazi snagu političkog pokreta na čijem je čelu“

da poznaje Brđanina i da su on i Igor Dedović (jedan od vo đa „škaljaraca“, ranije ubijen u Atini) nekoliko puta razgovara li sa njim. Vukotić u toj poruci navodi da je Brđanin „umjereni kandidat“ i „meka struja Zora na Lazovića“, ali istovremeno žali što je iz trke za mjesto di rektora Uprave policije ispao Dražen Medojević, advokat. Vukić i Vlaović razgovaraju i o sastanku koji treba ugovoriti iz među advokata Gorana Rodi ća, sa kojim je Vlaović u kontak tu, i Marka Milačića, sa kojim komunikaciju održava Vukić. Prema analizama službi bez bjednosti, ove komunikacije putem posrednika, te planira ne neposredne komunikacije „kao krajnji cilj imaju postav ljenje Rodić Gorana na pozici ju vrhovnog državnog tužioca Crne Gore, kao kadra bliskog i naklonjenog OKG ‘Škaljari’“. U toj komunikaciji Vukić pre nosi Vlaoviću da mu je Milačić rekao da je interno (ne i u jav nost) procurila informacija da je Rodić autor Zakona o držav nom tužilaštvu i da Skupština Crne Gore nije imala nikakvu ulogu u pisanju tog važnog ak ta. Milačić je, navodno, rekao Vukiću i da je „zakon sklepan

zbog politike“ i da je loša ko pija hrvatskog zakona, a da je „međunarodni faktor“ upo znat sa tim da su Zakon o tuži laštvu pisali advokati odbrane u predmetu „državni udar“. Li der Prave Crne Gore pisao je Vukiću kako se trude da ubije de međunarodne partnere da su i poslanici učestvovali u pi sanju Zakona, kako bi na taj na čin ublažili snažan otpor me đunarodne zajednice prema usvajanju ovog dokumenta. Milačić je rekao i da bi ime novanje Rodića za vrhovnog državnog tužioca u takvom trenutku predstavljalo tešku kompromitaciju u međuna rodnoj zajednici, te da je zbog

toga potrebno odgoditi plano ve na neko vrijeme i aktuelizo vati ih nakon usvajanja zakona. Vukić prosljeđuje poruku Vlao viću koju mu je poslao Milačić, a u kojoj kaže da je raspoložen za razgovor sa Rodićem o daljoj saradnji, te da susret može bi ti održan u Rodićevoj advokat skoj kancelariji uz korišćenje ometača snimanja. U ovoj „Skaj“ komunikaci ji Srđan Vukić koristi šifru UD0RM1, a Goran Vlaović XOHU5R.

TRANSKRIPTI

Vukić 18. februara 2021. pi še Vlaoviću da ovaj treba ne što da pita „serdara“, u sljede

ćoj poruci precizirajući: „ko je ovaj brđanin što treba u MUP da dođe“.

– Priča se da je škaljarac a opet ovamo izlaze neke informacije da je neki lazovicev rekao ako on dodje da ce moc da bira mje sto jos neke stvari/ Možeš li da ga pitaš ko je šta je šta misli on o njemu ako ima neku info da zna nešto pošto se sjutra odlu čuje to – piše on.

Vlaović mu odgovara da on lič no zna Brđanina „i njegovu fa miliju al ga nisam vidio 10 Go dina“.

– Al ne znam šta se moglo sve izdešavati za toliko godina/ Školovao se u americi/ E sad je*em li ga – piše on.

Vukić konstatuje: „Jeste ta je prica“.

– Treba da se presječe brate možemo da ga podržimo a mo žemo i da ga skrajnemo – piše on dalje.

Potom je proslijedio Vlaoviću skrinšot poruke koju mu je po slao Milačić, a u kojoj mu piše da ga mogu „lako podržati ali uz

Finansiranje Milačićeve partije u Herceg Novom

U komunikacijama sa Goranom Vlaovićem u februaru 2021. godine, u susret lokalnim izborima u Herceg Novom, Srđan Vukić traži od njega da razmisli ima li koga da partiju Marka Milačića „poguramo malo finansijski ako hoćeš i možeš“.

Vlaović pita: „Jel imaju program

malo truda možda ga možemo izgurati iz trke“.

- Samo da znamo ko je, ja sam prvo uzeo zdravo zdravo za gotovo ove info dok nisu ispli vale te druge stvari, ali ajde da vidimo – napisao je Milačić i pojasnio Vlaoviću da su „tro jica neka u igri“, a da je Brđa nin favorit.

On je Vlaoviću proslijedio još jednu Milačićevu poruku: „Pa kao ima podršku amerikanaca, a to što važi za škaljarca garan tuje da će ići u čistku, međutim, međutim ako on dobije a voli pare, može se u*rati u sve živo i dogovoriti sa svakim“.

U sljedećoj poruci koju Vukić prosljeđuje Vlaoviću, lider Pra ve Crne Gore traži od njega da direktno pita ko je Brđanin, uz konstataciju da sve više sum nja u njega, te da se „otvorio prostor da se preispita“ odlu ka o njegovom izboru.

- Možemo da ga skrajnemo ili da bude tu pa sad da vidimo šta je u našem i teresu – piše da lje Vukić.

velike srbije ili ne“ i konstatuje: „U hn samo to prolazi“.

– Jako je srpska priča/ Prava crna gora/ Moderno srpstvo, Petrovići, Marko miljanov itd/ Odprilike DF je ono ultra četnička varijanta sa krezu bim biračima koji dižu tri prsta a ovo je ono neka malo umjerenija priča, moderno srpstvo itd – piše Vukić. On objašnjava Vlaoviću: „Valjalo bi kad bi imao nekoga da daš da pomogne malo tamo da pokušamo da proguramo te naše da uzmu koje odborničko mjesto“ i dodaje: „Isto treba love ako si raspoložen da uče stvuješ“.

Vlaović mu kasnije prosljeđu je prepisku sa Jovanom Vuko tićem, u kojoj je Vukotić pod imenom „SiDJIPING“, a Vlao vić je „Bruno“.

- Brdjinanina znam/ Pričali smo ja i kusko dva tri puta sa njim On je danas mi rekoše kan didat Lazovićev/ Umjereni/ A Medojevića su izbacili kažu da bi on najbolji bio/ E sad ko zna što ce tu biti sve/ Sve u svemu ovaj Krivokapić je idiot/ A za

Zoran

Goran

Abazovića kažu uzeo pare ma da ja još ne vjerujem/ Ali ove ako ne maknu iz korijena to će haos biti – piše Vukotić.

U nastavku komunikacije on navodi kako, kada su makli Me dojevića, on ne zna ko „tu valja i da nije sa Lazovićem i ekipom“.

– Brate reci da ga znamo kao korektnog ali si čuo da je on meka struja lazovica i ekipe/ A to će se brzo vidjeti i dokazati/ Ako ih sve ne razbije – napisao je u nastavku Vukotić.

RODIĆ

U prepisci od 24. februara 2021. Vlaović i Vukić kadriraju u pra vosuđu, odnosno tužilaštvu. Vlaović piše da je sjutra u 12 „na vezi sa rodićem“ i sugeriše Vu kiću da pita „kad bi bio sastanak u ministarstvu pravde“.

Kasnije uveče on opet piše Vu kiću: „Jesi pitao dje bi trebao da dodje goran i kad“. Ovaj mu odgovara tek sjutradan i objaš njava da mu je Milačić rekao da „ima neki problem tamo oko ovoga pa ne mogu da se nadju u ministarstvo moraju nefor malno na prvi sastanak“.

Potom mu prosljeđuje Milači ćevu poruku.

- Uf brate, ispao je problem sa njim mora malo da se slegne, pošla je priča da je on pisao ovaj zakon o tužilaštvu a ne Miro je Jovanović, koji je bukvalno sklepan radi politike, tu pri ču su amerikanci nagovijesti li a u Vladi je potvrđeno, da su zakon pisali advokati odbra ne u državnom udaru, da je loš kopi pejst hrvatskog naprav ljen za sat vremena, baš za nje ga Rodića, mi se ubismo da to ispeglamo da taj zakon pro đe jer je interno ispala bruka da su ga pisali advokati odbra ne a ne Skupština, ajde kad se usvoji taj zakon za jedno 3 ne djelje da sjednemo sa njim, jer sada ubjeđujemo strance da je ta priča išla drugačije, da smo radili na tom zakonu, kad bi on došao sad sve bi nam to palo u vodu. Ja sam istu noć pitao Vla da za njega ali nisam stigao da izustim on mi je izbiflao da je maltene ispao skandal, ajde da ne odustanemo nego da stavi mo par nedjelja kad ta tema oko zakona prođe u Skupštinu – pi še Milačić u poruci Vukiću, ko ju je ovaj proslijedio Vlaoviću. U sljedećoj poruci Vlaović pita što da predloži Rodiću „i s kim odprilike ide da se vidi“.

– Ne mogu mu reći e otidji ta mo samo jednim/ Reće pušite ku*ac i ti i taj neko :) – piše on Vukiću, koji ga pita je li Rodiću problem da sačeka.

Vukić potom prosljeđuje Vlao viću poruku od Milačića: „Uze ću blokator i sješću sa njim, pri čaću otvoreno jer stvarno bi mi značilo da uđe sa nama, ja sam već vidio rešenje da ova priča nije ispala“.

Na to mu Vlaović odgovara da je u redu i pita: „samo nek ka že kad da ga najavim“ i predla že da Milačić dođe u Rodićevu kancelariju i „samo se pozove na mene da sam ga ja poslao“.

Z. D.

PODGORICA – Šef posla ničkog kluba Demokratske partije socijalista Danijel Živković, ali i potpredsjed nik Socijaldemokratske partije Bojan Zeković saglasni su bili juče da je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora jedino rješenje aktuelne političke krize.

Živković je ukazao da je predsjednik države Milo Đu kanović postupio u skladu sa Ustavom kada je uputio inici jativu za skraćenje mandata Skupštini, te podsjetio da niko od predstavnika političkih su bjekata koji su pokušali da do govore vladu nije bio na kon sultacijama.

– Sa naknadnom pameću ne principijelno pokušavaju da kažu da je Đukanović prekr šio Ustav, Đukanović nije pre kršio Ustav – rekao je Živković gostujući u emisiji „Drugačija radio veza“.

Upitan zbog čega je Ura na knadno potpisala prijedlog „stare većine“ da lider Demo sa Miodrag Lekić bude novi mandatar, ocijenio je da ova stranka pokušava da zadrži poziciju premijera u tehnič kom mandatu i da tako doče ka izbore.

Sa druge strane, istakao je da je teško logički razmisliti zbog čega Demokrate ne bi glasale za skraćenje mandata Skup štini.

– Bilo bi politički nelogično i neracionalno da se svi poli tički subjekti ne dozovu i ka žu – idemo na izbore da sve ovo riješimo. Teško je bilo i po vjerovati da se ta većina može dogovoriti – smatra Živković. Poručio je da su vanredni par lamentarni izbori jedino rje šenje.

– Bilo bi krajnje politički neod

Živković: Bilo bi politički neodgovorno da se ne skrati mandat Skupštini

govorno da se ne skrati mandat Skupštini. Oni koji to ne urade nose odgovornost za instituci onalni haos koji će nakon toga nastati – kategoričan je. Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković kazao je da je prijed log da se Skupštini skrati man dat najpoštenije i najlegitimni je rješenje.

Istakao je da su se svi politič ki izazovi i krupna neslaganja koja su se događala u prethod ne tri decenije demokratski rješavali.

– Sigurno da nikada nijesmo svjedočili ovakvom stepenu diletantizma, neozbiljnosti i političkog šarlatanstva, kao što smo gledali u posljednjim sedmicama tzv. pregovora tzv. stare većine – rekao je Zeković.

Oglasila se Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a

ODIHR neće posmatrati lokalne izbore u Podgorici i ostalim opštinama

PODGORICA - Kance larija za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a neće posmatrati lokalne izbore u Podgo rici i još jednom broju opština 23.oktobra.

Posmatračka misija Kan celarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) ranije je pratila brojne izborne procese u Crnoj Gori.

- ODIHR neće posmatra ti predstojeće izbore ko

je pominjete, i zaista bih naglasila da mi rijetko po smatramo lokalne izbore jer ODIHR ima ograničene ljudske i finansijske resur se, a naš prioritet je posma tranje izbora na nivou cije le zemlje - rekla je za Portal RTCG Katja Andruš, služ benica ODIHR za odnose s javnošću.

Predsjednik Crne Gore Mi lo Đukanović raspisao je lokalne izbore u Podgorici i još 13 opština za 23. oktobar.

R. P.

Smatra da svi moraju ponijeti odgovornost za sve što su radi li i za „svu nesposobnost i ne kompetentnost položiti račine pred građanima Crne Gore“.

– Crna Gora nakon vanrednih izbora mora da se vrati na put stabilnosti koju će trasirati či sta evropska i građanska vlada sa širokom parlamentarnom i međunarodnom podrškom, kao preduslovom za korjenite društvene i političke reforme koje će unaprijediti život gra đana i ubrzati naš put ka EU –poručio je Zeković.

Juče se oglasila i njegova par tijska koleginica Draginja Vuksanović-Stanković. Ona je kazala da je licemjerno što je poslanik GP Ura Miloš Kona tar kazao da će njegova stran

Pravnik Branislav Radulović ocijenio je da predsjed nik države Milo Đukanović nema ustavnu i zakonsku mogućnost da naknadno prihvati potpise 41 poslanika za prijedlog o mandataru, a naveo je i da je postupio u skla du sa Ustavom time što je uputio inicijativu za skraćenje mandata Skupštini.

– Ustavna odredba u stavu 1 člana 103 je vrlo precizna i određena u pogledu roka za predlaganje mandatara i nadležnosti predsjednika države. Istekom roka od 30 dana više nije moguće, u skladu sa Ustavom, vršiti pred laganje mandatara, a samim tim niti ima smisla naknad no dostavljati potpise poslanika – istakao je Radulović. Naveo je i da se nijesu stekli uslovi za raspuštanje Skup štine po članu 92 Ustava, zbog čega nije bilo moguće da Đukanović to i učini.

- Stoga, tumačenja i preuzete radnje u pogledu pokre tanja „skraćenja mandata“ Skupštini, shodno članu 84 stav 4 su nesporno ustavno saglasne radnje i sada je dalji postupak i odlučivanje u rukama parlamenta – pojasnio je Radulović.

ka glasati protiv inicijative za skraćenje mandata Skupšti ni, jer je, samo prije nekolika dana, lider te partije Dritan Abazović na konvenciji u Po dgorici pozivao na vanredne parlamentarne izbore.

– Kolega Konatar, Ura će gla

sati protiv skraćenja mandata Skupštini. Kakvo licemjerje, a samo prije koji dan Abazović je vrištao sa bine, dajte izbore. Kao svaki put. Samo truć i buć od držanja riječi – napisala je Vuksanović-Stanković na Tvi teru. Ž. Z.

PODGORICA – Radna grupa zadužena za izradu nacrta zakona o Skupštini danas će održati petu sjed nicu na kojoj će nastaviti rad na ovom važnom za konskom aktu.

Predsjednica tog skupštinskog tijela Milosava Paunović ka zala je Pobjedi da su na pret hodnoj sjednici, održanoj u utorak, krenuli sa konkretnim radom na zakonu koji će nasta viti i danas.

– Počeli smo sa koncipira njem članova. Ono što nedo staje stavljamo u nacrt zakona, a ono što stvara veće probleme, dileme ostavićemo po strani dok se ne napravi nacrt – re kla je Paunović.

Podsjetila je da bi početkom oktobra trebalo da otputuju za Mađarsku koja je jedna od rijetkih zemalja koja, osim po slovnika o radu, ima i zakon o Skupštini, i koja je voljna da

nam obezbijedi konsultativ nu pomoć.

– Nakon toga ćemo imati više informacija i biti u boljoj pozi ciji što se izrade zakona tiče –istakla je Paunović.

Ukazala je da je radna grupa za izradu nacrta formirana pred godišnje odmore u avgustu i da je dobila rok da do 15. ok tobra završi rad na tom aktu. Ponovila je da će zbog priro de posla koji zahtijeva rad na nacrtu ovog zakona vjerovat no morati da zatraže produ ženje tog roka.

- Mjesec u kojem smo formi rani iskoristili smo za upozna vanje poslanika sa onim što je služba Skupštine uradila. Za ovako ozbiljan posao predvi đen je kratak rok. Nadam se da ćemo uspjeti bar donekle da završimo, tako da, ukoli ko se formira neka nova radna grupa, postavi novi koordina tor, bude gotov makar jedan dio

posla – pojasnila je Paunović. Naglasila je da je veoma važno, posebno u aktuelnoj političkoj situaciji, da se završi rad na na crtu zakona o Skupštini i usvo ji akt koji će „popuniti“ mnoge pravne praznine.

– Važno je da dobijemo zakon o Skupštini zbog brojnih pravnih praznina koje postoje, kršenja Poslovnika i nemogućnosti rje šavanja onih situacija u kojima se Poslovnik krši, a mi, kada je riječ o njima, nemamo zakon sko utemeljenje za bilo kakav potez – istakla je Paunović. Ovo je druga radna grupa ko ja je formirana kako bi izradi la nacrt zakona o Skupštini. Prva je bila formirana u apri lu 2021. godine i održala je sa mo jednu sjednicu. Osim pred sjednice Paunović, ovu radnu grupu čine predstavnici svih klubova poslanika koji parti cipiraju u parlamentu i to Su zana Pribilović, Predrag Bu latović , Momo Koprivica , Branka Bošnjak, Božena Je lušić, Suljo Mustafić, Boris Mugoša , Draginja Vuksa nović-Stanković i Genci Ni manbegu Ž. Z.

Radulović: Đukanović nema ustavnu mogućnost da naknadno prihvati potpise za mandatara

Radna grupa zadužena za izradu nacrta zakona o Skupštini danas će održati petu sjednicu

Danijel Živković

Ekonomski rast 12,7 odsto

PODGORICA - Bruto do maći proizvod (BDP) Crne Gore porastao je u drugom kvartalu 12,7 odsto, poka zuju preliminarni podaci Monstata. BDP je u drugom kvartalu iznosio 1,4 milijar de, dok je u istom periodu prošle godine bio 1,14 mili jardi eura.

Kako se navodi u izvješta ju, to je najveći rast zabilje žen u Evropi. Prosječan rast ekonomije u zemljama EU iznosio je 4,1 odsto. Od ze malja regiona, Slovenija je rasla 8,2 odsto, Hrvatska 7,7 odsto, Srbija 3,9 odsto i Sje verna Makedonija 2,8 odsto.

Iz Monstata su podsjetili da je BDP Crne Gore u prošloj godini rastao 13 odsto i do stigao 4,96 milijardi, dok je u 2020. godini bio 4,19 mili jardi eura. BDP po stanovni ku lani je bio 8.000, a u 2020. godini 6,74 hiljade eura. Bruto nacionalni doho dak lani je iznosio 5,06 mi lijardi i nominalno je pora stao u odnosu na 2020. za 19 odsto, a po stanovniku je iznosio 8,17 hiljada eura. – Saldo primarnog dohotka iz inostranstva za prošlu go dinu je bio pozitivan i iznosio je 103,6 miliona eura – kazali su iz Monstata. S. P.

Nije usvojen treći zahtjev Vektra Boke za izuzeće sudije

Ašanin ostaje, mijenja se stečajni upravnik

PODGORICA – Iako je Vektra Boka tražila i izuze će sudije Zorana Ašanina u predstečajnom postup ku koji se vodi po zahtjevu Uprave prihoda i carina, v.d. predsjednice Privred nog suda Dijana Raičković je taj zahtjev odbila. Pret hodno je u ovom postupku, započetom prije godinu i po, bivši predsjednik suda Blažo Jovanić usvajao za htjeve kompanije Dragana Brkovića i izuzeo sudije Dragana Vučevića i Ivana Kovačevića.

Vektra je tražila izuzeće Aša nina, navodeći da već postu pa u stečajnom postupku Vektre Montenegro, koja je

većinski vlasnik Vektra Bo ke ocjenjujući da postoji su kob interesa te da je predmet potrebno dodijeliti nekom od sudija koji nijesu bili angažo vani na predmetima Vektra grupe.

Ašanin je u izjašnjenju naveo da to što već postupa u steča ju Vektre Montenegro, nije zakonski razlog za izuzeće, ali se tome nije ni protivio.

Očekuje se da bi Ašanin usko ro trebalo da razriješi privre menog stečajnog upravnika Vidaka Boričića, imajući u vidu da više nije na listi li cenciranih upravnika. UPIC traži stečaj zbog nepoštova nja plana reorganizacije i du ga koji je premašio 1,5 milion eura.

Čeka se da padne cijena imovine Vektre Montenegro

M. Lk.

Na oglas stečajne uprave Vektre Montenegro, koja je dio imovine nudila za 14,6 miliona eura, nije stigla nijed na ponuda. Tako vlasnika nijesu promijenili zemljište i objekti u Budvi vrijedni osam miliona eura, pašnjak u Donjoj Gorici od 2,23 miliona eura, kao ni zemljišta i zgra de u Pljevljima vrijedni 4,22 miliona. Nije bilo kupca ni za opremu i inventar hotela „Alet“ u Bečićima koji se nudio za deset hiljada eura, a koji je u oktobru prošle godine preuzela NLB interfinans AG u likvidaciji, koja je i inicirala stečaj u ovoj kompaniji.

Iako i dalje postoji tražnja, tržište nekretnina se stabilizovalo posljednjih Najskuplji su kvadrati u Kotoru i Boki od 2.500, 3.000 do 4.000 eura, Budva je pala na 2.300 eura u prosjeku, u Herceg Novom je 2.000, u Baru 1.200 do 1.800, a u Podgorici od 1.300 do 2.500 eura

PODGORICA - Na tržištu nekretnina i dalje je veliko interesovanje za stanovi ma, ali mala ponuda, rekli su Pobjedi predstavnici agencija za nekretnine. Prema njihovim podacima, cijene stanova su u Pod gorici porasle 13 do 15, a u primorskim opštinama 20 do 25 odsto. Oni ne očekuju dalji rast cijena, a pojedini prognoziraju da će nakon stagnacije doći i do pada.

Vlasnik Zetagradnje Blagota Radović očekuje u narednom periodu smanjenje investicija u sektoru stanogradnje, kao i potražnje za stanovima.

PROŠAO ZENIT

– Ne očekujemo dalji rast ci jena tim prije što ni tražnja ni je više u zenitu kao prije par mjeseci. Očekivanja su da će se održati na ovom nivou osim, ukoliko ne dođe do nekih zna čajnijih negativnih ekonom skih kretanja u Evropi i svijetu, kao što je situacija koja se pred viđa sa energentima, a koja nas ne može zaobići s obzirom da smo uvozno-zavisna zemlja, pa se sve te posljedice preliva ju i na našu ekonomiju, ali je u ovom trenutku to nezahvalno prognozirati – kazao je Pobje di vlasnik agencije Multitask nekretnine Stefan Mišković. On je naveo da je u Podgorici došlo do blagog rasta cijena od početka godine od pet do se dam odsto, dok je u odnosu na prošlu godinu rast od 13 do 15 odsto, posmatrajući prosječ nu cijenu na godišnjem nivou. - Iz našeg ugla gledajući, cije

U kotorskom Starom kvadrat četiri hiljade

ne su dostigle nivo nakon ko jeg ne očekujemo dalji rast, tim prije što je rast u ovoj go dini više bio uslovljen infla cijom, nego potražnjom –smatra Mišković i ističe da su brojni razlozi rasta cijena. – Prvo, i dalje je veća tražnja od ponude. Drugo, stopa inflaci je je veća od deset odsto od po četka rata u Ukrajini, pa je veli ki broj ljudi ulaže u nekretnine nastojeći da sačuvaju vrijed nost novcu. Treće, veliki broj stranaca dolazi u Crnu Goru i odlučuje se za kupovinu ili iznajmljivanje nekretnine i če tvrto, program „Evropa“ je po većanjem zarada proširio bazu kupaca koji mogu iz kreditnog zaduženja da riješe stambeno pitanje – naveo je Mišković. Govoreći prvenstveno o si tuaciji u Podgorici, ocije nio je da je trenutna situa cija na tržištu specifična.

– Najtraženije nekretnine je teško pronaći na tržištu ili ih je moguće pronaći samo u fa zi izgradnje sa rokom zavr šetka od 12 do18 mjeseci – sa opštio je Mišković i dodao da su najtraženiji stanovi, ma nje kuće, dok je potražnja za placevima ,,negdje između“.

građevinskih parcela i ogro mna tražnja za njima – ista kao je Mišković. Naveo je da se raspon cijena u novogradnji kreće od 1.300 do 2.500 eura po kvadratu.

– Cijena je uslovljena broj nim faktorima, a najznačaj niji su lokacija, kvalitet grad nje i reputacija investitora – kazao je Mišković i dodao da se kvadrat na lokacijama udaljenijim od centra grada prodaje za 1.300 eura, dok se oko tržnih centara, u centru i dijelu grada Preko Morače kvadrat kreće oko 1.800 eura.

– U starogradnji je taj raspon od 900 do1.500 eura, opet zavi sno od lokacije i stanja nekret nine – precizirao je Mišković. On navodi da se obim po sla agencija za nekretni ne iz godine u godinu pove ćava, s tim da bilježe pad u prodaji za račun investitora.

– Veći investitori imaju svoje prodajne timove, ali je ogro man broj nekretnina izgrađe nih u Podgorici u posljednjih par godina doveo do povećanja obima posla u dijelu rentiranja stanova – pojasnio je Mišković.

teresovanje za kupovinu sta nova palo posljednjih mjeseci.

– To nije interesovanje kao unazad četiri - pet mjeseci i nije to više nikakva trka ne go stabilno tržište. A ono ra nije je bilo stampedo, to ni je bilo normalno – kazao je Radović našoj redakciji ko mentarišući ogromnu tra žnju do prije nekoliko mjeseci. Zetagradnja stanove proda je od 1.350 do 1.900 eura po kvadratu.

– Sigurno nećemo smanji vati cijene, jer nećemo ima ti interes da investiramo ako ne zadržimo ovaj nivo cije na. Sad hoće li druge kom panije morati zbog finan sijskih okolnosti da idu na smanjenje cijena stanova, to već ne znam – rekao je Ra dović, koji očekuje smanje nje investicije u stanogradnji. – Sve zavisi od situacije u svi jetu. Njemačka je zvanično u recesiji, što nije dobar znak.

– S obzirom na veliki građe vinski bum, postoji manjak

NEMA POJEFTINJENJA

Vlasnik Zetagradnje Blago ta Radović naveo je da je in

Mislim da će investicije biti manje, a time i interesovanje za kupovinu stanova – ista kao je Radović i dodao da će on sigurno manje investirati. Ističe da su se cijene građe vinskog materijala i radne snage stabilizovale zadnja dva mjeseca. se prodaji Luke

PODGORICA - Sindikat saobraćajnih djelatnosti (SSDCG) pozdravlja ak tivnosti na objedinjavanju dva lučka operatora, ali se protivi prodaji većinskog paketa akcija jedinstvene Luke Bar narednom inve stitoru, saopštili su njegovi predstavnici.

Oni su podsjetili da se, prema istraživanjima, na svaki eu ro zarađen u osnovnoj luč koj djelatnosti zarađuje još deset posredstvom usluga

koje pružaju agenti, špedi teri, prevoznici i željeznica.

- Svaka ozbiljna država vodi računa o lukama od nacio nalnog značaja, planira nji hov i razvoj ostale saobra ćajne infrastrukture kako bi se maksimalno valorizo vali njeni kapaciteti. Zato je podjela i prodaja dijela tada jedinstvene Luke Bar izazvala negodovanje rad nika, dijela stručnjaka, kao i velikog dijela crnogorske javnosti - navodi se u saop štenju i dodaje da je trebalo

da prođe devet godina i da se promijene četiri ministra da bi se došlo do tako prostog zaključka.

Iz MKI su nedavno Pobjedi sa opštili da bi benefiti od poten cijalnog objedinjavanja Port of Adrije i Luke Bar bili bi više struki. Naveli su da je u okvi ru kontinuirane saradnje sa Port of Adriom bilo govora i o modelima poslovne saradnje između države i vlasnika ove kompanije Global portsa, ka da je riječ o kupoprodaji akci ja. S. P.

Blagota Radović

Stefan Mišković Ivan Dašić

posljednjih mjeseci

Starom gradu hiljade eura

PODGORICA - Milan Radulović novi je stečajni upravnik Montenegro Airlinesa, saznaje Pobjeda.

Kompletirana stečajna uprava bivšeg avio-prevoznika

Stefan Mišković je naveo da je došlo do povećanja tražnje za iznajmljivanjem nekretni na od početka sukoba u Ukrajini.

– Dio Ukrajinaca i veći broj Rusa, uglavnom iz IT sek tora, je izabrao Crnu Goru kao destinaciju za život i zakupili su dugoročno značajan broj stanova. S obzirom na platežnu moć i povećanje tražnje,

– Za očekivati je da dođe i da lje do blagog povećanja rad ne snage, a mislim da su se ci jene materijala stabilizovale – rekao Radović.

Izvršni direktor agencija za nekretnine Montenegro Pros pect Ivan Dašić očekuje da će cijene nekretnina na mo ru stagnirati, a zatim padati.

– Rast kamatnih stopa, infla cija, recesija i generalna ne izvjesnost će uticati na sma njenje kupovne moći. Ipak, postoji vjerovatnoća da će na kon teške i skupe zime, najvi še zbog dramatičnog skoka cijene energenata u Evropi, porasti interes za relokaci ju zemlje sa povoljnom kli mom, nižim životnim i po slovnim troškovima, što bi unekoliko moglo ublažiti uti caj globalne recesije na naše tržište nekretnina – rekao je Dašić Pobjedi.

U IGRU UŠLI NJEMCI

Naveo je da kvadrati u pri morskim opštinama po skupili 20 do 25 odsto, ali da je manji rast cijena u po sljednjih nekoliko mjeseci.

– Strance su stimulisale ni ske kamatne stope i strah od inflacije u posljednijh 12

skoka inflacije, došlo je i do rasta cijena rente na nivou od 15 do 20 odsto –kazao je Mišković. Precizirao je da se garso njere rentiraju po cijena ma od 200 do 270 eura, jednosobni stanovi od 280 do 500 eura (neke super luksuzne varijan te čak i do 700 eura), dvosobni stanovi od 450 do 800 eura, a trosobni od 700 do 2.500 eura.

mjeseci, a domaće rast zara da i pojačanog zaduživanja kod banaka – kazao je Dašić i istakao da je tržište nekret nina i dalje prilično aktivno, te da je interes Ukrajinaca i Rusa nadomješten većim interesovanjem kupaca iz EU, naročito iz Njemačke.

– Agencije koje su primar no bile orijentisane na tr žište bivšeg SSSR-a su mo rale da traže alternativne izvore potencijalnih kupaca. Kupci iz regiona, primarno Srbije, tradicionalno imaju značajan udio na našem tr žištu nekretnina – saopštio je Dašić.

Naveo je da se cijene kvadra ta u Bokokotorskom zalivu kreću od 2.500 do 3.000 eura, a blizu mora i u kotorskom Starom gradu i do 4.000 eu ra.

– U Budvi je prosječna cije na 2.300 eura, stanovi u Ba ru se kreću od 1.200 do 1.800 eura za novogradnju, a u Her ceg Novom u prosjeku 2.000 eura – precizirao je Dašić i dodao da je nezahvalno ko ristiti prosječne cijene jer postoje velika odstupanja u zavisnosti od lokacije i kva liteta gradnje. S. POPOVIĆ

Rješenje o imenovanju Radu lovića donio je juče Privredni sud, skoro pet mjeseci nakon što je uhapšen bivši stečajni upravnik MA Saša Zejak Radulović ima licencu ste čajnog upravnika od 2009. godine. Njegovim imenova njem kompletirana je stečaj na uprava bivšeg nacional nog avio-prevoznika, budući da je sudija Ivan Kovače vić prethodno određen za stečajnog sudiju. Stečaj u MA uveden je 28. apri la 2021. godine, na zahtjev Uprave prihoda zbog duga od 11,9 miliona eura.

Kako je Zejak u zatvoru od 9. maja, zbog sumnje da je dio or ganizovane kriminalne grupe doskorašnjeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jova nića, neće moći da bude izvr šena uobičajena primopreda ja dužnosti.

Radulović će morati da rije ši više otvorenih pitanja, me đu kojima je iseljenje hangara MA sa podgoričkog aerodro ma. Uprava Aerodroma jedno strano je krajem prošle godi ne raskinula ugovor o zakupu zemljišta na kojem su hangar i kancelarije MA i naložila ste čajnoj upravi da u roku od 30 dana oslobodi te objekte, na kon čega je Zejak tražio od Pri vrednog suda da to zaustavi izricanjem privremene mjere. Novog upravnika dočekuju loši odnosi koje je Zejak imao sa upravom nove avio-kom

Milan Radulović novi stečajni upravnik Montenegro Airlinesa

panije, ali i sa Vladom, ko joj je odbio 93,5 miliona eura potraživanja po osnovu dr žavne pomoći. Zejak je ra nije pokrenuo više tužbe nih postupaka protiv države, tražeći da se poništi rješe nje kojem je osporeno produ ženje registracije žiga i loga MA. On je tužio i To Mon tenegro jer je neovlašćenim predstavljanjem i stavlja

njem u promet loga koji je istovjetan ili sličan orlu MA, povrijedio registrovani žig kompanije. Zaštitnica imo vinsko-pravnih interesa dr žave Bojana Ćirović tvrdila je da Zejak opstruira državu i kontratužbom pokrenula pitanje naplate potraživanja države.

Zejak je produžio licence MA za održavanje aviona, ali nije

Privredna komora predložila Vladi 12 mjera za podršku privredi

Traže subvencije, popuste i manji PDV na hranu

PODGORICA – Privredna komora (PKCG) predložila je Vladi 12 mjera za podršku privredi, koja trpi posljedice pandemije i ruske agresije na Ukrajinu.

PKCG predlaže da se predu zećima koja smanje potrošnju struje u odnosu na isti period prošle godine odobri popust od deset odsto, te da eventu alno poskupljenje struje bu de jednako za njih i za doma ćinstva. Predlažu nultu stopu PDV-a na opremu za solarne elektrane i ubrzavanje proce dure izdavanja dozvola za nji hovu izgradnju posebno na poljoprivrednim i šumskim zemljištima, odlagalištima ot pada, te na lokacijama na koji ma je trajno završena eksplo atacija ruda.

– S obzirom da ne postoji mo gućnost dobijanja statusa po

vlašćenih proizvođača, ne ophodno je osmisliti novi mehanizam podsticaja njihove izgradnje – ocjenjuju iz PKCG. Nultu stopu PDV-a predlažu i na kupovinu ogrijevnog drve ta i peleta.

Traže i beskamatne kredite za industrijske pekare ili da dr žava plaća kamatu za postoje će kredite. Osim toga, zalažu se za subvencionisanje nabavke stočne hrane i povećanje sub vencija za otkup mlijeka.

uspio da postigne saradnju sa To Montenegrom. Nova kompanija traži od stečajne uprave pravo na korišćenje IATA koda, što bi im olakša lo poslovanje. Očekuje se i da Radulović odluči na koji na čin će unovčiti imovinu MA i namiriti priznata potraživa nja. Zejak je ranije predlagao prodaju kompletnog društva, a ne imovine. B. D.

– Potrebno je subvencije za ja čanje otkupne mreže mlijeka povećati sa dva na četiri centa, odnosno šest centi za otkup na udaljenosti do 75 km, odnosno preko 100 km. Time bi se po stiglo širenje otkupne mreže, povećanje otkupa mlijeka i, u krajnjem, omogućilo poveća nje proizvodnje mlijeka – sma traju u PKCG.

Predlažu nultu stopu PDV-a i na mlijeko i jogurt i smanjenje PDV na sedam odsto za me sne prerađevine, ribu, povr će i voće.

Smatraju da je potrebno defi nisati model za utvrđivanje ra zlike u cijeni građevinskih ra dova, imajući u vidu da je zbog poskupljenja u ovom sektoru, koje se ne može ni kontrolisati ni predvidjeti, značajno ugro ženo poslovanje kompanija. Kompanijama čiji je prihod zbog ukrajinske krize pao za polovinu trebalo da subvenci onira kamatnu stopu na kredi te od 0,5 odsto tokom 12 mjese ci i produži rok otplate od tri do pet godina. M. Lk.

PODGORICA - Centralna banka (CBCG) korisnik je pro grama Savezne banke Nje mačke i Evropske komisije (EK) sa ciljem jačanja insti tucionalnih kapaciteta. Kako je saopšteno iz CBCG, trogo

Jačaju kapacitete

dišnji program finansira EU sa tri miliona i drške bankama agencijama kontrolu

naka u zemljama kandidati ma i potencijalnim kandida tima za članstvo u Uniji. Korisnici programa su još

Banka Albanije, Central na banka BiH, Agencija za bankarstvo FBiH, Agencija za bankarstvo RS, Central na banka Kosova, te narodne banke Srbije i Sjeverne Make donije. E.

Sjedište Montenegro Airlinesa

D.

Demokrate i Ura tražili krivca što Lekić nije mandatar

Poslanik Martinović kazao da je Ura potezima svog lidera omogućila „Đukanovićev manevar“, Zoronjić odgovorila da su Demokrate obaranjem 43. Vlade dale šansu da se predsjednik države pita. „Pomirio ih“ je Škrelja iz DPS-a ocjenom da su polemikom potvrdili ispravnost Đukanovićeve odluke

- Neodbranjivo se ne može od braniti – kazala je Zoronjić. Jovanka Laličić iz DPS-a kon statovala je da su potvrdili kakav im je bio dogovor oko mandata ra, a dodatno ih je „pomirio“ njen kolega iz stranke Luiđ Škrelja – Nakon današnje priče, Đuka nović, potvrdilo se, nije imao kome da da mandat. Ustav ne poznaje naknadnu pamet i po litičke egzibicije. On poznaje rokove, koji nijesu ispoštova ni. Ustav ne predviđa potpise, ali ni dopisivanje sa predsjed nikom države, nego se ide kod predsjednika na razgovor da ga uvjerite da ima mandatar po dršku– kazao je Škrelja.

IzBOrI I dIleme

PODGORICA – Da Crna Go ra ima kompletiran ili makar funkcionalan Ustavni sud, ne bi polemika i međusobno prebacivanje krivice Demo krata i Ure za to što je „stara“ parlamentarna većina pro kockala šansu da njen repre zent Miodrag Lekić dobije mandat za sastav vlade, juče obilježila nastavak 28. sjed nice Ustavnog odbora.

Upravo to skupštinsko tijelo treba da dovrši konsultativno saslušanje kandidata za izbor sudija Ustavnog suda, koji od 13. septembra nema kvorum zbog odlaska u penziju sudije Miodraga Iličkovića i činjeni ce da su zahvaljujući političkim i partijskim opstrukcijama četi ri prethodna konkursa za izbor sudije pala u vodu, a sud je sada sveden na tri člana, umjesto se dam koliko bi trebalo da ima.

Bez dOmetA

U protivnom, ta sudska instan ca „koja sudi ostalim granama vlasti“ imala bi, na osnovu po tencijalne konkretne inicijati ve, priliku da procijeni da li je predsjednik države Milo Đu kanović prekršio Ustav time što je pokrenuo inicijativu za skra ćenje mandata parlamenta, na kon što je odbio da Lekiću pru ži šansu da formira novu vladu. Odnosno da li stoje argumenti Đukanovića da, zbog odbijanja obaveznih konsultacija sa njim, nije mogao jasno zaključiti da verbalno najavljena podrška no vom mandataru ima uopšte re alno uporište u dogovoru lide ra partija koji tokom pregovora nijesu ni prestajali da se inten zivno prepucavaju u javnosti. Na prozivku poslanika Demo

krata Vladimira Martinovića da su zatezanjem sa potpisiva njem zajedničke podrške Le kiću i stalnim ispostavljanjem dodatnih uslova u pregovorima stranaka koje su imale većinu nakon 20. avgusta 2020. godi ne, omogućili Đukanoviću „va nustavni manevar“, Suada Zo ronjić iz pokreta Ura navela je da su upravo Demokrate glasa njem za obaranje 43. Vlade „vra tile mehanizam odlučivanja“ u ruke predsjedniku države. Oštro je reagovao Martinović. – Ako izuzmemo ovo da je Đu

kanović mogao da mandat da na osnovu Ustava, onaj ko mu je pomogao u vratolomiji je pokret Ura i njegovi poslanici koji nije su htjeli da stave potpise, iako su vas kumili i molili da to uradite, a onda ste odlučili da peglate štetu dan kasnije. Princip pot pisa je uveo lider vaš prije dvije godine, da bi ovog 15. septem bra kazao da je zamka stavljanje potpisa – naveo je Martinović. Zoronjić je ponovila da se Ura drži Ustava koji, kako je kazala, nigdje ne predviđa da su potpisi formalni 41 poslanika obavezni.

Proaktivna uloga

Kandidatkinja Dragana Đuranović istakla je značaj ade kvatnog odnosa i saradnje Skupštine i Ustavnog suda u ostvarivanju glavnog cilja - da akti koji se usvajaju i zako ni budu u skladu sa Ustavom. – U tom smislu Ustavni sud mora imati proaktivnu ulogu. On ne može da naredi bilo što Skupštini, i ne treba, ali može djelovati preventivno kako ne bi dolazilo do situaci je da neka rješenja proizvedu haos u praksi, čije posljedice se kasnije ne mogu tek tako izbrisati naknadnim odluka ma suda.

Na pitanje Kordić da ukaže na pitanje djelotvornosti pravne žalbe u domaćem poretku i odnosu Ustavnog i Vrhovnog suda, Đuranović je kazala da sudovi i te instan ce su odvojene, sa propisanim nadležnostima.

Vrhovni sud je najviši sud u zemlji, a Ustavni ima sasvim drugu obavezu da zaštiti neko ljudsko pravo Ustavom garantovano.

-Ako Ustavni sud odluči da je neka žalba opavdana i donese odluke da se otkloni povreda, to automatski ne znači da Vrhovni sud treba da preinači sudsku odluku.

On treba da otkloni povredu, ali od mnogo stvari zavisi sama presuda, tako da te stvari ne treba miješati – poja snila je ona situaciju u kojoj postoji percepcija surevnjivo sti između ove dvije istance.

Sulejman Guči je apostrofirao kao nedopustivu situaci ju u kojoj Ustavni sud nikad nije pratio izvršavanje odluka Ustavnog suda.

– Nikada u dosadašnjoj praksi sud nije odredio rok niti sproveo kontrolu prema kojoj bi neki organ trebalo da ga obavijesti da li je primijenio odluku suda – naveo je on.

Polemika u Ustavnom odboru i razvoj političke situacije odra zio se i na pitanja koja su upuće na jučerašnjim kandidatima, pa ih je interesovalo da li od istog sa ziva parlamenta može formirati više vlada bez izbornog procesa. Sulejman Guči, advokat i neka dašnji sudija kazao je da Ustav u članu 92 precizira da se Skup ština može raspuštiti u roku od 90 dana ako mandatar ne sasta vi vladu kada predsjednik prvi put da mandat.

On je kazao da nedoumice po stoje zbog činjenice da zakoni o vladi i parlamentu ne posto je. Komentarišući činjenicu da u slučaju žalbi na tok predsto jećeg izbornog procesa nema Ustavnog sud, Guči je istakao da je to dodatan razlog da Skupšti na konačno izabere i kompletira. Prema ocjeni kandidatkinje Dragane Đuranović, koja je tri decenije provela u pravo suđu, a do prije dvije godine bila zaštitnik imovinskih od nosa države, sudije koji se bi raju prvenstveno treba da od likuje nepristrasnost i osjećaj za pravdu i pravičnost. Ona je pojasnila da su se nakon prethodnog konsultativnog sa slušanja u javnosti potegle ne doumice zbog činjenice da se kandidovala za sudiju iako je od 2017. godine član DPS.

– Htjela sam da ukažem da ne čija nezavisnost, nepristrasnost, ne zavisi od toga kakav stav ima prema bilo kojoj političkoj par tiji. Svi smo mi birači koji glasa ju, i svi se opredjeljujemo u ka bini za nekog. Svoje članstvo u ovom trenutku mi zakon ne za branjuje. Ali ću svoje članstvo zamrznuti ako budem izabra na- kazala je Đuranović. Ustavni odbor nastavlja rad danas, a saslušaće samo kan didatkinju Snežanu Jonicu Ona će biti deveta od ukupno 19 koji su ispunili uslove jav nog poziva.

Građanski i ekološki aktivista poručuje da je država bila dužna da nešto organizuje i obilježi državni praznik, pogotovo zbog toga što je agenda ove vlade pristu panje Evropskoj uniji za izbor sudija Ustavnog suda obilježilo prepucavanje nesuđene nove-stare parlamentarne većine

PODGORICA – Trideset jedna godina otkako je Skupština usvojila dekla raciju kojom je Crna Gora proglašena ekološkom državom navršena je juče, a od ove godine 20. sep tembar se obilježava kao i državni praznik – Dan ekološke države koji se pra znuje radno.

Uprkos tome, država juče zva nično nije slavila svoju titu lu, a Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urba nizma, ni Vlada u tehničkom mandatu nijesu organizovali nikakvu manifestaciju ovim povodom.

Sa druge strane, kako za Po bjedu kazuje građanski i eko loški aktivista Aleksandar Dragićević, Agencija za za štitu životne sredine i aktivi sti organizacije ,,Eko-patrio tizam“ organizovali su akciju čišćenja od Danilovgrada do Žabljaka.

U nadi da će poslati snažnu poruku, premijer u tehnič kom mandatu i lider jedine zelene partije Dritan Aba zović provozao se biciklom u Njujorku, a građanima je sa opštenjem uputio čestitku iz američkog grada.

Dragićević ocjenjuje da je po tez Abazovića klasičan pri mjer ,,green washing-a“.

– Jedan veliki problem u cr nogorskom društvu, ne samo sa ovom Vladom, prošlom ili onom prije njih je to što je za stupljen takozvani green was hing – pojava kada sebe pred

I.PerIĆ Zvaničnici demonstriraju eko-manipulaciju

stavljate kao da ste ekološki osviješćeni i radite stvari ko je zapravo nemaju nikakve ve ze sa zelenim politikama – ka zao je Dragićević za Pobjedu.

On smatra da je to što je Aba zović vozio biciklo u Ujedi njenim nacijama, dok njegova partija nije upodobila nika kav događaj, manifestaciju niti izjavu povodom obilježa vanja Crne Gore kao ekološ ke države, klasičan primjer ,,green washing-a“.

Građanski i ekološki aktivi sta poručuje da je država bi la dužna da nešto organizuje i obilježi državni praznik, po gotovo zbog toga što je agenda ove Vlade pristupanje Evrop skoj uniji.

Dragićević je ukazao i na to da je poglavlje 27 koje se tiče ži votne sredine najkompleksni je i najskuplje zatvoriti.

– Moramo svakog dana da podsjećamo građane i pomo gnemo im da prođu kroz tran ziciju da postanemo ekološka država – poručio je Dragiće vić. A. IVANOVIĆ

Vlada Crne Gore u tehničkom mandatu nije obilježila Dan ekološke Crne Gore koji se od ove godine slavi kao državni praznik

Sjednica Ustavnog odbora

PODGORICA – U skoro svim vaspitno-obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori pojedine kolege izvode nastavu bez dozvole za rad, rekla je Pobjedi profesorica i predsjednica Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta mr Stanka Vukčević

Licenca, odnosno dozvola za rad nastavnika, vaspitača, stručnih saradnika u nastavi i drugih izvođača obrazovno-vaspitnog rada, kao i direktora i pomoćnika direktora, izdaje se na period od pet godina. Nakon toga oni moraju da je obnavljaju. Problem je nastao što im nadležni nijesu omogućili da ispoštuju zakon i relicenciraju se. Tačnije, nije im obezbijeđeno da pohađaju seminare na osnovu kojih stiču određeni broj sati, odnosno stručno usavršavanje iz svojih ili drugih oblasti, objašnjava prof. Vukčević.

Programe stručnog usavršavanja usvaja Nacionalni savjet za obrazovanje, tijelo koje donosi najbitnije odluke u vaspitno-obrazovnom sistemu Crne Gore. Nacionalnom savjetu je bio istekao mandat, nije funkcionisao, odnosno nije postojao od oktobra prošle godine do maja ove. To se dešavalo u mandatu bivše ministarke prosvjete Vesne Bratić

– Nije bilo Savjeta, nije bilo ni programa stručnog usavršavanja – ističe Vukčević.

– Kolege, koji mjesecima čekaju na zakonsku obavezu stručnog usavršavanja, na pohađanje seminara, odnosno na relicenciranje, ne mogu snositi odgovornost što ne ispunjavaju jedan od bitnih

PODGORICA – Nemedicinskom kadru, nakon usvajanja rebalansa budžeta, slijedi povećanje koeficijenta na zarade u iznosu od 12,5%, čime će se otkloniti diskriminacija u odnosu na medicinski kadar – saopšteno je juče iz Ministarstva finansija.

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, za to će do kraja godine biti izdvojeno između 300 hiljada i 400 hiljada eura. Povećanje plata nemedicinskim radnicima uslijedilo je nakon što su u petak sindikalne organizacije podnijele inicijativu Ustavnom sudu.

Sindikalna organizacija Instituta za javno zdravlje, Sindikat Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i Sindikat slobodnih radnika Kliničkog centra Crne Gore tražili su da se ocijeni ustavnost i zakonitost odredbe u Granskom kolektivnom ugovoru po kome nemedicinskom osoblju nijesu povećane zarade po istom principu kao ljekarima, medicinskim tehničarima i sestrama.

Slobodan Brajović iz Sindikata slobodnih radnika KCCG kazao je Pobjedi da su zadovoljni najavljenim povećanjem od 12,5 odsto, ali da će tražiti da im se retroaktivno isplati umanjeni dio zarade za proteklih 10 mjeseci.

uslova za izvođenje nastave. Valjda je svima jasno koji subjekti obrazovnog sistema treba da snose odgovornost – rekla je ona.

KAŽU DA JE KRIVA I PANDEMIJA

Iz Ministarstva prosvjete, kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović, nijesu saopštili podatke koliko nastavnika radi bez licence, te da li je njihov rad, koji podrazumijeva ispitivanje, ocjenjivanje zakonit, imajući u vidu da im je istekla dozvola.

Pobjeda je ranije pisala kako je inspekcija u pojedinim školama na sjeveru kontrolisala rad nastavnika i da su tada reagovali što pojedini nijesu imali dozvolu za rad. Upravama škola su dali određeni rok da isprave te nepravilnosti.

– Pandemija je uticala na mnoge procese, pa i na obuku nastavnika, ali i pored toga Zavod za školstvo je organizovao značajan broj online seminara, ali i neposrednih kada su se za to stekli uslovi

– rekli su iz tog ministarstva. Kažu da Zavod radi na unapređenju i ovog vida podrške, pa će organizovati obuke prije svega uzimajući u obzir nastavnike kojima nedostaje potreban broj sati za relicenciranje.

ZAPOSLENI NE MOŽE SNOSITI POSLJEDICE

Vukčević, s druge strane, podsjeća da je Granskim kolektivnim ugovorom za oblast prosvjete predviđeno da za-

posleni ima pravo i obavezu da se u toku radnog odnosa stalno stručno usavršava i osposobljava. Po ugovoru poslodavac je obavezan da utvrdi način stručnog usavršavanja i osposobljavanja zaposlenih.

nastavi, vaspitači i drugi izvođaci obrazovno-vaspitnog rada, kao i direktori i pomoćnici direktora vaspitno-obrazovnih ustanova mogli da izvode nastavu ili da obavljaju druge poslove u ustanovama, jedan od uslova je da posjeduju dozvolu za rad, odnosno licencu. Sa licencom se dokazuje potreban nivo opštih i stručnih kompetencija svih ovih izvršilaca. Izdaje se nakon položenog stručnog ispita, kao što se i obavlja obnova, ukoliko se uspješno završi stručno usavršavanje po programima stručnog usavršavanja nastavnika iz prioritetnih oblasti i drugim programima stručnog usavršavanja nastavnika, koje donosi Nacionalni savjet za obrazovanje u skladu sa zakonom.

za stručno. Nastavniku, direktoru i pomoćniku direktora može se obnoviti licenca ukoliko je uspješno završio stručno usavršavanje po programima stručnog usavršavanja nastavnika iz prioritetnih oblasti i drugim programima koje usvaja Nacionalni savjet za obrazovanje u skladu sa Zakonom.

USAVRŠAVANJE

Stanka Vukčević povećan koe cijent na zarade 12,5 odsto, što ih izjednačava sa ljekarima i tehničarima

– Ukoliko poslodavac ne obezbijedi upućivanje zaposlenog na stručno usavršavanje, zaposleni ne može snositi posljedice po tom osnovu – rekla je Vukčević. Ona ističe da bi nastavnici, stručni saradnici, saradnici u

Iz Ministarstva objašnjavaju detaljno proceduru. Zahtjev se podnosi Zavodu za školstvo, osim za nastavnike koji realizuju stručno obrazovanje i obrazovanje kod organizatora obrazovanja odraslih, koji ovaj podnose Centru

Tražiće da im se nadoknadi sve od početka godine

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, za to će do kraja godine biti izdvojeno između 300.000 i 400.000 eura

skim pretrpjele od januara velike pritiske.

– Medicinsko osoblje nas je

Ovo stručno usavršavanje traje 16 sati iz prioritetnih oblasti i 8 sati iz drugih programa stručnog usavršavanja nastavnika. Za nastavnike stručnih modula iz srednjih stručnih škola potreban broj sati za relicenciranje je 16 iz prioritetnih oblasti, 16 sati iz pedagogije, psihologije, metodike, didaktike (za one koji nijesu polagali ispite iz pedagoško-psihološke grupe predmeta) i 8 sati iz drugih programa po Katalogu Centra za stručno obrazovanje. Zahtjev za obnavljanje licence podnosi se šest mjeseci, a najkasnije 90 dana prije isteka važeće licence. N. Đ.

cembra Vlada i određeni sindikati diskriminisali četvrtinu radnika u zdravstvu, te da su potpisali ugovor za koji im je Radonjić kazao da je morao da ga potpiše, ali da nikada nije objasnio zašto.

- Ljiljana Krivokapić je priznala da nije ni učestvovala u pravljenju ugovora. Samo su potpisali dokument koji im je resor stavio na sto – kazao je Brajović. Ponovio je da u KCCG, Institutu za javno zdravlje i drugim ustanovama rade biohemičari, fizičari, klinički psiholozi, logopedi...

Brajović ističe da je oko 2000 radnika koji se tretiraju kao nemedicinski kadar. On je rekao da će, ukoliko Vlada ne bude mogla da to ispuni, tražiti da sindikati osnuju fond iz kojeg će se isplatiti sve što su izgubili diskriminisani odnosom prema njima proteklih 10 mjeseci.

A dogovor o povećanju zarada juče su postigli ministri Aleksandar Damjanović i Dragoslav Šćekić i predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva, dr Mihailo Babović i predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu Nebojša Radonjić Ove dvije sindikalne organizacije nijesu učestvovale u podnošenju inicijative.

Prema Granskom kolektivnom ugovoru koji su 30. decembra 2021. godine potpisali tadašnja ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović i predstavnici reprezentativnih sindikata - Ljiljana Krivokapić i Nebojša Radonjić, od 1. januara plate su medicinskom kadru uvećane za 30 do 40 odsto, a nemedicinskom ka-

dru samo po programu „Evropa sad“.

Brajović je kazao da su predstavnici Vlade i sindikata juče priznali da su nemedicinski radnici bili diskriminisani sve vrijeme.

Istakao je da su sindikalne organizacije koje su tražile da se nemedicinskim radnicima povećava plata kao i medicin-

što su dobili. Mi to nijesmo željeli jer oni zaista zaslužuju veće plate. Ali i mi smo dio zdravstve-

On je ponovio da su potpisom od 30. dekoji položaj“. Slobodan Brajović

- Ništa nije slučajno. Do ove odluke je došlo nakon što smo predali inicijativu Ustavnom sudu, a oni sada izigravaju spasioce – tvrdi Brajović. Sindikati koji su tražili izjednačavanje zarada su se obraćali i zaštitniku koji je u mišljenju napisao da su „jasno stavljeni u neravnopravan

PODGORICA – Stručnja ci francuske Nacionalne agencije za bezbjednost in formacionih sistema (AN SSI) i Sajber akcionog tima (CAT) američkog Federal nog biroa za istrage (FBI), koji su bili podrška držav nim organima u otkrivanju, analizi i sanaciji posljedica sajber napada na državnu informaciono-telekomuni kacionu strukturu, završili su svoju misiju na terenu i napustili Crnu Goru.

Iz Ministarstva javne upra ve, u odgovorima Pobjedi na vode da je misija francuskog i FBI tima dijelom bila usmje rena na forenziku, a dijelom na savjetovanje u smislu sanaci je štete što je, kako kažu u Mi nistarstvu, bilo veoma značaj no u ovom periodu.

– Trenutno radimo sa kolega ma iz Velike Britanije, koji će pomoći Crnoj Gori u planira nju budućih aktivnosti na us postavljanju kapaciteta za saj ber bezbjednost – kažu u MJU.

BRITANCI POMAŽU

Kako je saopšteno prije nekoli ko dana, Velika Britanija će po držati naše aktivnosti usmje rene na jačanje otpornosti na sajber izazove, a eksperti iz te zemlje će u narednim danima utvrditi mehanizme buduće pomoći Crnoj Gori.

Na pitanja Pobjede kada oče kuju konačne rezultate digi talne forenzike na kojoj su ra dili timovi ANSSI-a i FBI-a, te da li postoji bar neka prelimi narna procjena o pričinjenoj šteti, iz MJU nam je odgovo reno da će timovi iz Francu ske i SAD „dostaviti izvještaje o izvršenim analizama nakon dodatnih aktivnosti koje je po trebno da odrade“.

– Same analize pokazaće uči njenu štetu, a ona se opet može odnositi na trajanje nedostu

pnosti samih usluga građani ma, eventualne kompromita cije podataka sa radnih stanica koje su zaražene, kao i stepena infiltracije malicioznog koda na samoj opremi – objašnja vaju iz MJU.

U odgovoru na pitanje kakva su očekivanja u resoru javne uprave o tome kada će neki od ključnih državnih servisa biti potpuno funkcionalni, iz MJU navode da su usljed saj ber napada bili nedostupni brojni servisi u cilju spreča vanja kompromitacije vladine infrastrukture, zaštite poda taka i informacionih sistema.

– Postupak oporavka se razvija željenom dinamikom. Počevši od fiskalizacije, socijalnih da vanja, uspostavljanja službe ne komunikacije putem gov. me emaila, kao i Portala Vlade,

idemo ka postepenom podiza nju i ostalih servisa. Očekuje mo da sistem javnih nabavki bude dostupan ove sedmice i to predstavlja jedan od prio riteta u radu MJU – naveli su u odgovorima.

Promet koji se obavlja kroz dr žavne tendere iznosi godišnje stotine miliona eura, a zbog ne funkcionisanja elektronskog sistema javnih nabavki koje traje već cijeli mjesec, a za koji država nema alternativu, ugro ženo je poslovanje privrede, ali i države zbog slabije napla te poreza usljed smanjene pri

vredne aktivnosti, kao i intere si samih građana koji ne mogu ostvarivati neka svoja prava.

PRIORITETI

Direktor Direktorata za infor matičku bezbjednost Dušan Polović kazao je prije nekoli ko dana da zbog sajber napada Ministarstvo unutrašnjih po slova nije u mogućnosti da u zakonskom roku odgovori na sve zahtjeve za izdavanje re gistarskih tablica i ukazao da je upravo i to jedan od razloga zašto je portal sistema za jav ne nabavke prioritet. Zbog sajber napada već duže od deset dana kasni i isplata naknada za korisnike progra ma stručnog osposobljavanja, tako da pripravnici još uvijek nijesu dobili plate za avgust, a Ministarstvo prosvjete je Pobjedi kazalo da će izvršiti isplatu kada dobiju ažurirane spiskove za avgust od svih par tnera koji učestvuju u progra mu stručnog osposobljavanja. Od samog početka, sajber kri zu pratilo je mnoštvo kontro verznih informacija koje su saopštavane sa najviših držav nih adresa, od datuma počet ka napada, preko izvora, do ti pa i načina inficiranja vladinih servera, pa i eventualne priči njene štete. Pobjeda je početkom septem bra prenijela informaciju ko ju je objavio BIRN pozivaju ći se na neimenovane vladine

izvore, da je napad na državnu digitalnu infrastrukturu bio „posao iznutra“, te da je ma liciozni softver aploudovan direktno sa nekog od računa ra povezanog na vladin server.

– Na osnovu unutrašnje istra ge, sajber napad se dogodio na kon što je maliciozni program aploadovan sa kompjutera u jednoj od vladinih službi – ka zao je BIRN-u tada izvor iz Vla de pod uslovom anonimnosti. Drugi izvor saopštio je BIRN-u da bezbjednosne službe istražuju mogućnost „posla iznutra“, te da li je mali ciozni program aploadovan na kompjuterski sistem u jednom od važnijih ministarstava.

- Za sada znamo da se to ni je dogodilo onlajn, koristeći „fišing“ tehniku, ali još uvijek istražujemo dvije moguće lo kacije unutar vladine admini stracije - objavio je tada BIRN citirajući neimenovani izvor. Na ove informacije do sada ni je bilo zvaničnih reakcija.

Nakon početka najvećeg saj ber incidenta u Crnoj Gori, Agencija za nacionalnu bez bjednost za napad je okrivila direktno Rusiju, dok su drugi crnogorski zvaničnici objavi li kako je napad vjerovatno iz vršila rensomver grupa (Cu ba Ransomware) koji koristi ruski jezik, ali koja uglavnom djeluje bez uplitanja Kremlja.

Ova grupa preuzela je odgovor nost za barem dio sajber napa

da u Crnoj Gori tokom koje je kreirala takozvani „zerodate“ maliciozni softver. Taj termin, koji znači nulti datum, podra zumijeva da je softver prvi put upotrijebljen u ovom napadu.

RUSKI UTICAJ

Američka novinska agencija Asošijejted pres (AP) nedav no je pisala da Rusija ima sna žan motiv za takav napad, jer je Crna Gora - koju je nekada smatrala snažnim saveznikom - ušla u NATO 2017. godine uprkos protivljenju Kremlja.

AP podsjeća da se Crna Gora pridružila i zapadnim sankci jama protiv Moskve zbog in vazije na Ukrajinu, što je na velo Moskvu da je označi kao „neprijateljsku državu“ zajed no sa nekoliko drugih zemalja koje su se pridružile embargu. Najžešći hakerski napadi u Cr noj Gori, prije najnovijeg koji je počeo 20. avgusta, dogodili su se baš 2017. godine u vrije me pristupanja NATO-u, ali i na sam dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Tokom tri mjeseca 2017. godi ne bili su ugroženi servisi Vla de i državnih institucija kao i neki mediji.

Crnogorsko Ministarstvo od brane je tada izvijestilo da je meta ‘fišing napada’, putem mejlova koji su naizgled stizali iz EU i NATO-a, koji su omo gućili hakerima da instaliraju malver Gejmfiš (Gamefish) na računare Ministarstva odbra ne. Ova metoda napada pripi sana je grupi APT28.

Američki obavještajni po daci dodatno su ukazali da je APT28 grupa povezana sa ruskom vojnom obavještaj nom službom GRU i finansi rana od Kremlja.

Na dan parlamentarnih izbo ra, 16. oktobra 2016. godine, Crna Gora se suočila sa uče stalim DDoS napadima (na pad distribuiranog uskraći vanja usluge), koji su ciljali sajtove državnih institucija, stranice pro-NATO i pro-EU političkih partija, veb stranice civilnog društva i posmatrače izbora. Tim naporima došlo je do obaranja informativnih saj tova i dijela političkih partija. Nakon niza napada početkom 2017. godine, Crna Gora je po tražila pomoć NATO-a i Veli ke Britanije, što je pomoglo da se uspješno odbiju dva napa da krajem iste godine.

Zbog tih dešavanja, početkom oktobra 2019. pripadnici ame ričke Sajber komande stigli su u Podgoricu, sa ciljem da se istraže znaci ruskog prodira nja u mreže crnogorske vlade, ali i da se stvori uvid u protiv ničke sajber prijetnje u susret tada predstojećim američkim i crnogorskim izborima 2020. godine.

D. MIHAILOVIĆ

Uhapšeno dvanaest osoba, Živkovića terete za organizaciju ubistva

Za sada nije poznato ko je direktni izvršilac ubistva. U akciji hapšenja sprovedenoj 16. septembra uhapšeno je ukupno 12 osoba, među na koji je bačena

KOLAŠIN - Službenici Regi onalnog centra bezbjednosti „Centar“ su rasvijetlili kri vično djelo izvršeno u Kola šinu 10. jula u 2.55 časova ka da je aktivirana eksplozivna naprava u ugostiteljskom objektu „Balkan“ u centru grada i pričinjena materijal na šteta.

Policija je po nalogu nadležnog tužioca uhapsila Z. V. (33) sa prebivalištem u Kolašinu, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo izazivanje opšte opasno sti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Takođe, uhapšen je i V. R. (33) sa prebivalištem u Kolašinu zbog sumnje da je počinio kri vično djelo nedozvoljeno dr

žanje oružja i eksplozivnih materija u sticaju sa krivičnim djelom izazivanje opšte opa snosti.

Oni su uz krivične prijave pri vedeni tužiocu.

Kako je Pobjeda ranije objavi la, jedan od zakupaca lokala je trener karate kluba Gorštak i selektor mlade karate repre zentacije Slobodan Vlahović U trenutku bacanja eksploziv ne naprave nikoga nije bilo u kafiću, tako da nije bilo povri jeđenih, ali je pričinjena znat na materijalna šteta.

Oštećen je dio krova i potpuno su uništena stakla na prozori ma. Prema prvim procjenama, počinilac je imamo namjeru da kamenom slomi prozor ska stakla i bombu ubaci unu tar lokala. C. H.

ISTANBUL – Dvanaest oso ba označenih kao članovi kavačkog klana na čelu sa Radojem Živkovićem, koji su uhapšeni 16. septembra u Turskoj, terete se za orga nizovanje i likvidaciju vođe škaljarskog klana Jovana Vukotića (42), piše turski portal Ahaber.

Vukotić, koji je ilegalno ušao u Tursku, stradao je 8. septem bra u dugo pripremanoj akci ji, kada su na njega zapucala dvojica napadača na motoru, u istanbulskoj četvrti Šišli, dok su njegova supruga, dijete i vo zač preživjeli napad.

AKCIJA TURSKE POLICIJE

Odjeljenje za borbu protiv orga nizovanog kriminala i Obavje štajni ogranak istanbulske poli cije pokrenuli su opsežnu istragu o ovom napadu. Vrlo brzo, na kon sjajno organizovane istrage, utvrđeno je da je vođa kriminal ne organizacije Radoje Živko vić, preko svojih veza, u Turskoj. U akciji hapšenja sprovedenoj 16. septembra uhapšeno je uku pno 12 osoba, među kojima su Živković i Zdravko Perunović.

MOJKOVAC – Policija je u Mojkovcu, postupajući po na redbama sudije za istragu Osnovnog suda u Bijelom Polju, pretresla objekte koje koriste A. K. (22) i B. V. (47). Pretresom porodične kuće B. V. u mjestu Meki Do pronađen je pištolj „walter“ kalibra 9 mm u ilegalnom posjedu. Upoznat je tužilac po čijem je nalogu protiv B. V. podnijeta krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. C. H.

Prema pisanju portala Ahaber, tokom pretresa osumnjičenih zaplijenjeno je 11 lažnih ličnih karata, šest lažnih pasoša i dva komada oružja korišćenog u akciji likvidacije.

Iz Generalnog direktorata za bezbjednost saopštili su da su policijska uprava Istanbula za borbu protiv organizovanog kriminala i obavještajna služ ba započele opsežnu studiju u vezi sa ubistvom Vukotića i došle do rezultata.

ŽIVKOVIĆEVA ULOGA

Nikšićanin Radoje Živković (36), koji je bio u bjekstvu, do vodi se vezu sa ubistvom Bara nina Alana Kožara i Damira Hadžića iz Užica, na grčkom ostrvu Krf 2020.

rektni izvršilac ubistva vođe škaljarskog klana. Na Vukoti ća je pucano sa motora. Ispa ljeno je pet hitaca, od kojih su ga pogodila četiri.

Vukotić je bio u bjekstvu, a cr nogorski pravosudni organi su prije godinu raspisali potjerni cu za njim.

Vukotić je tri puta, prema na vodima istrage, bio meta ka vačkog klana.

Nedavno je Viši sud u Podgo

rici potvrdio optužnicu protiv odbjeglog vođe škaljarskog kla na kojeg Specijalno tužilaštvo tereti da je zajedno sa Jankom Vukadinovićem formirao kri minalnu organizaciju radi li kvidacije pripadnika i čelnika suprotstavljenog kavačkog kla na Slobodana Kašćelana i Ra doja Zvicera.

Podsjećamo da je, prema navo dima optužnice, za ubistva Ka šćelana i Zvicera, Vukotić bio spreman da iskešira 4.000.000 eura.

vlasti tražile su ga zbog poku šaja ubistva supruge vođe ka vačkog klana Tamare Zvicer, Miloša Radonjića i Vojina Stupara te nedozvoljenog dr žanja oružja.

PODGORICA - Saobra ćajna policija u Podgorici uhapsila je dva vozača zbog vožnje pod dejstvom alko hola, kojima su izrečene i novčane kazne, saopšteno je iz Uprave policije.

Saobraćajna policija je, kako su naveli iz Uprave policije, u Podgorici uhapsila G. G. (38) koji je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organiz

mu u koncentraciji od 2,20 g/ kg. On je, kako su naveli, pri veden uz prekršajnu prijavu nadležnom sudiji za prekrša je koji mu je izrekao novčanu kaznu u iznosu od 500 eura.

Takođe, u Podgorici je uhap šen S. N. koji je upravljao vo zilom sa 2,52 promila alkoho la u krvi. Iz policije dodaju da mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 700 eura. C. H.

Operativni podaci crnogorske policije pokazuju da je Živko vić, zvani Žuti, direktno po vezan sa ubistvom Kožara i Hadžića. Živković je označen kao član kavačkog klana ko ji predvode Kotorani Radoje Zvicer i Slobodan Kašćelan Za njim je raspisana potjerni ca zbog optužbe da je kao pri padnik ,,kavčana” učestvovao i u ubistvu Milete Radulovića, zvanog Kapetan, iz Kragujevca, u decembru 2020. godine, ali i da je direktno učestvovao u ubi stvu Baranina Damira Hadžića i njegovog zeta Adisa Spahića u oktobru te godine. Za sada nije poznato ko je di

Živković je označen kao član kavačkog klana koji predvode Kotorani Radoje Zvicer i Slobo dan Kašćelan. Za njim je raspisana potjernica zbog optužbe da je kao pripadnik ,,kavčana“ učestvovao i u ubistvu Milete Radulovića, zva nog Kapetan, iz Kragu jevca, u decembru 2020. godine, ali i da je direk tno učestvovao u ubi stvu Baranina Damira Hadžića i njegovog zeta Adisa Spahića u oktobru te godine

Prema stavu SDT-a, Jovan Vu kotić je kao šef ove organizaci je određivao koje osobe treba ubiti, davao uputstva i nared be o vremenu, mjestu i načinu likvidacija, obezbjeđivao krip tovane telefone, novac, oružje i eksplozivne naprave koji su trebali biti korišćeni u pripre mama ubistava.

NEMA SIGURNOG SKROVIŠTA

Vukotić je hapšen u Turskoj, 10. septembra 2018. godine zbog falsifikovanja dokumenata i ekspresno izručen Srbiji gdje je osuđen na 15 mjeseci zatvora.

Ovaj Kotoranin, koji je imao cr nogorsko i srpsko državljan stvo, nakon odležane kazne u Srbiji izručen je Crnoj Gori 8. februara 2020. godine, preve zen je helikopterom pod jakim obezbjeđenjem. Crnogorske

Optužbe za pokušaj ubistva ove tri osobe su odbačene. Dok se nalazio u beogradskom zatvoru, srpski mediji su pisa li da su pokušali da ga otruju. Nepoznate osobe, prerušene u policajce, njegovoj supruzi su pokušale da daju hranu sa cijanidom, ali je ona to odbi la, jer je Vukotić uzimao hra nu isključivo koja je spremana izvan zatvora.

Crnogorski istražitelji iden tifikovali su grupu, označenu kao kavački klan, koja je pla nirala njegovu likvidaciju dok se nalazio u spuškom zatvoru, a na meti se našao i nakon izla ska iz zatvora.

Vukotićev otac - Veselin Vu kotić ubijen je prije tri godine u Dobroti, 20. aprila 2019. godi ne, ispred porodičnih apartma na. Ubica mu je prišao s leđa i ispalio nekoliko hitaca. Taj zlo čin nije rasvijetljen do danas.

Drugi Veselinov sin – Igor Vu kotić takođe se našao na op tužnici Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je oformio kriminalnu organiza ciju koja je planirala teška kri vična djela. On se već duže ne nalazi u Crnoj Gori. A.R.

Radoje Živković i Milan Vujotić

BUDVA – JU Muzeji i galeri je Budve najavila je da će ve čeras, s početkom u 18 sati, u Spomen-domu „Reževići“ biti održana manifestacija ,,Fešta od smokava“. Pored raznovrsnih specijaliteta od smokava, biće organizovan i kulturno-umjetnički pro gram u kome će nastupiti klapa ,,Harmonija“ izvođe njem mjuzikla ,,Jedne ljet nje noći“.

– Manifestacija ,,Fešta od smokava“ prvi put je održa na u septembru 2008. godi ne. Cilj manifestacije je oču vanje tradicije koja se veže za plod smokve, koji je veoma ci jenjen u Paštrovićima. Na sva koj fešti ponuda specijaliteta od smokava je bila vrlo boga ta i raznovrsna. Poseban dio ponude predstavljaju lokal ni specijaliteti, odnosno pa štrovske poslastice – ruštule, fugaca sa smokvama i štrudle sa smokvama – podsjetili su organizatori.

S druge strane, Turistička or

ganizacija Budve najavila je da će i ove godine, 8. oktobra, biti održan ,,Dan širuna“, ma nifestacija koju Budvani, nji hovi gosti, ali i građani duž či tavog Crnogorskog primorja i šire sa nestrpljenjem očekuju cijele godine.

Lijepa mediteranska manife stacija počeće već u poslije podnevnim satima defileom i koncertom Gradske muzike Budve, nakon čega će uslijediti dječiji i sportski program, na stupi klapa i solista i večernji koncert splitske klape ,,Šufit“, planiran za 21 sat.

Uz poznate muzičke numere, ispred zidina Starog grada će se besplatno služiti vino, pi vo i plava riba širun, koja se u ovo doba godine pojavljuje u vodama Jadrana i po kojoj je ovaj lijepi gradski događaj i dobio ime.

Dan širuna i ove godine orga nizuje Turistička organizacija Opštine Budva i Klub za sport ski ribolov na moru ,,Širun“, uz podršku Opštine Budva.

C. G.

Ostavili čistiju Adu

ULCINJ – Čišćenjem plaže na Adi Bojani završeno je drugo izdanje edukativ nog događaja ,,Ada Divine Awakening“, koji je u pret hodnih sedam dana okupio oko 500 ljudi iz preko 50 zemalja svijeta.

Učesnici festivala i volonte ri očistili su gotovo kilometar obale, te sakupili preko tonu i po sitnog i krupnog otpada, spakovanog u 143 džaka, koja su radnici Ulcinjske rivijere i DOO Komunalne djelatno sti juče odnijeli s plaže. Ovom ekološkom akcijom, koju su podržali Grad Ulcinj i HTP Ulcinjska rivijera, organizato ri i učesnici festivala poslali su poruku o neophodnosti oču vanja ovog dragocjenog ekosi stema, kao i kompletne život ne sredine. Bila je to ujedno i prva akcija novoosnovanog Udruženja za zaštitu Ade Bo jane, na kojoj se već okupilo vi še stotina zaljubljenika u ovaj jedinstveni ekosistem, i to iz

Zadatak novog Udruženja za zaštitu Ade Bojane biće da djeluje na četiri krucijalna fronta: zaštiti ostrva od erozije i potpunog nestanka plaže, koje joj prijeti, zaštiti od buke i očuvanju tihe zone na ostrvu i ušću Bojane u more, zaštiti biodiverziteta Ade, kao i zaštiti od ekspanzivnog turizma, koji bi mogao da ugrozi životnu sredinu Ade Bojane

regiona i svijeta. Organizatori festivala, predavači i posjetioci su ovim putem ujedno izrazili zahvalnost Adi Bojani, koja im je bila dom prethodnih dana. – Zadatak novog Udruženja za zaštitu Ade Bojane biće da dje luje na četiri krucijalna fronta: zaštiti ostrva od erozije i pot

punog nestanka plaže, koje joj prijeti, zaštiti od buke i očuva nju tihe zone na ostrvu i ušću Bojane u more, zaštiti biodi verziteta Ade, kao i zaštiti od ekspanzivnog turizma, koji bi mogao da ugrozi životnu sre dinu Ade Bojane – poručili su iz novog Udruženja.

Iako je cilj akcije čišćenja bi lo uklanjanje deponije koja se formirala na ušću Bojane pre ma Albaniji, usljed jakog vjetra i talasa nije bilo moguće stići ribarskim brodićima, te su se učesnici festivala i volonteri usmjerili na dio plaže pored rizorta i tako izvršili akciju u nešto izmijenjenom obliku. Direktor festivala i veliki zalju

bljenik u Adu Bojanu Dušan Kovačević naglasio je važnost ove akcije i pokrenuo inicija tivu da ona postane tradicija. – Nažalost, tokom prethodnih godina na obali Ade Bojane na kupljeno je toliko smeća da ni 1.000 džakova ne bi bilo dovolj no da se ovo područje komplet no očisti. Ova akcija je, pored konkretnog doprinosa čišće nja, značajna i za podizanje svijesti kako o ovom proble mu, tako i o problemu erozije i nestajanja ostrva. U razgovoru sa nadležnim organima dogo voreno je da akcija postane tra dicija i da se održava najmanje nekoliko puta godišnje – kazao je Kovačević. C. G.

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem 22. septembra izvodi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potro šači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Danilovgrad: od 8 do 10 sati: dio Tomaševića.

Cetinje: od 9 do 13 sati: dio Stanko ve Gomile i dio Bajica; od 9 do 16: Ba ta, Donji Kraj, Lješev Stup, Prediš, Pejovići, Proseni Do, Lipa, Dugi Do, Brankov Krš, Ržani Do, Grab, Zaljut, Bata, Jasen, Musta Rupa, Izvori, Ti sovac i Kobilji Do.

Nikšić: od 7.30 do 18: Praga, Pište ta i Šume; od 8 do 15: Zaljutnica i dio Vilusa.

Plužine: od 8 do 15: Šćepan Polje; od 8 do 18: Podmilogora, Nedajno, Mala Crna Gora.

Bar: od 9 do 14: naselje Ahmetov Brijeg i Bjeliši, Sustaš, dio naselja Ili no iznad pruge i dio naselja Marović.

Budva: od 8.30 do 11.30: dio na selja Buljarica u blizini benzinske stanice.

Ulcinj: od 8 do 15: dio naselja Darza, Sveti Đorđe, Sutjel, Ćurke i Kodre Dakine. Andrijevica: od 8.30 do 14.30 Sje nožeta.

Berane: od 8.30 do 14.30: Veliđe, Cr

Dobrodole, Vrsaljke, Dašča Rijeka i Kruščica.

Gusinje: od 9 do 14.30: dio sela Vusanje.

ni Vrh, Praćevać, Basthe, Lubnice, Kurikuće, Glavaca, Vuča i Jelovica, dio Goražda i dio Bubanje; od 9 do 14.30 Crvljevine.

Bijelo Polje: od 9 do 16: Loznice, Ra sovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zminac, Repetitor ,,Ku rilo“, Njegnjevo, Lješnica i Kruševo. Kolašin: od 8 do 15: Vladoš i Duru tovac; od 8 do 16: Dulovine, Šljivo vica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lo kve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drc ka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Go ra, Vranještica.

Mojkovac: od 8 do 17: Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari; od 9 do 13: Donja Polja; od 9 do 15: Feratovo Po lje – Trnovača, Slatina, Jakovići, Jo kići, Pobrsijevići, Stevanovac, Go stilovina, mHE, Bistrica, Kaludra, Ravnjak, Crna Poda, Dobrilovina, Zaboj, Crvena Lokva i Pobrsijevići.

Petnjica: od 8.30 do 14.30: Laze, Vr bica, Trpezi, Kalica i fabrika košu lja ,,Lavista“, Petnjica, Godočelje, Lagatori, Đuđ, Murovac, Javorovo, Radmanci, Lješnica, Tucanje, Ora hovo, Vrševo, Bor, Savin Bor, Ponor,

Plav: od 9 do 14.30: dio sela Velika; od 10.30 do 14.30: Rudo Polje, Šarki novići i dio sela Brezojevice.

Pljevlja: od 9 do 17: Brvenica, Me taljka, Zabrnjica, Glisnica i Veli ke Krće.

Rožaje: od 9 do 14.30: dio Baća. Žabljak: od 9 do 17: Reciklažni cen tar, Kovačka dolina, Pitomine, Pri soje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavi ca, Nadgora, Tepca, Radovan Luka. Šavnik: od 9 do 17 Krnja Jela. U slučaju loših vremenskih uslo va radovi će biti odgođeni. G.

džaka sitnog i krup nog otpada, sakupili su učesnici festivala i volonteri

Konačno

BIJELO POLJE – Službi za štite i spašavanja u Bijelom Polju juče je uručena vri jedna oprema, obezbijeđe na kroz projekat saradnje Saveza vatrogasaca i NVO Florijan, a pod pokrovitelj stvom Ambasade Velike Britanije.

U prisustvu predsjednika Op štine Petra Smolovića, na čelnika Službe zaštite i spa šavanja Milonje Rakonjca i pripadnika Službe zaštite, vrijednu donaciju predao je predsjednik Saveza vatroga saca spasilaca Crne Gore Go ran Janković

Prema riječima predsjednika bjelopoljske opštine, prethod nih godina uložili su značaj na sredstva za osavremenji vanje opreme i poboljšanje uslova rada pripadnika SZS, što će biti nastavljeno i u na rednom periodu.

– Zapošljavaju se novi služ benici, osavremenili smo vo zni park i u funkciji su novi kamioni, oprema, uveden je tetrasistem i nastojimo se da ovoj službi ne fali ništa. Uz sve to, renovirane su i prostorije. Nedostaje još jedan mali au to koji bi služio na gradskim ulicama, ali i kao komandni, što je prioritet u narednom periodu – naveo je Smolović, zahvaljujući donatorima na značajnoj donaciji.

Predsjednik Saveza vatrogasa ca spasilaca Crne Gore Goran

Janković kazao je da je dona cija obezbijeđena kroz proje kat koji će trajati u narednih 10 godina.

– Kroz ovu saradnju uspje li smo da obezbijedimo dio opreme za kolege u Bijelom Polju, a do sada smo izvršiili isporuku opreme za komplet nu sjevernu regiju – Kolašin, Andrijevicu, Plav, Gusinje, Berane i Petnjicu. Pored opre me koju će kolege koristiti, čini mi se da u Bijelom Po lju prvi put imamo termovi zijsku kameru, a ova vrijed na donacija će pomoći našim

kolegama u slučaju da budu imali požare u zatvorenom prostoru, kao i pretrage za li cima koja su zarobljena u za tvorenom prostoru – istakao je Janković.

On je najavio da 12. oktobra očekuju posjetu 11 instrukto ra iz Velike Britanije.

– Planirano je da kolege iz Bi jelog Polja prođu određenu obuku, a početkom naredne godine ćemo imati odlazak na ših kolega u Veliku Britaniju, što će značiti jedan kompletan proces, pa ćemo i u Crnoj Gori imati licencirane instruktore

operacije Florian, što će zna čiti veliki iskorak – naglasio je Janković. Zahvaljujući na donaciji, ko mandir Službe zaštite i spaša vanja Milonja Rakonjac kazao je da se radi o značajnoj dona ciji za zaposlene u Službi.

– Do sada nijesmo imali ter movizijsku kameru i teste re za saobraćajne udese. Po sjedujemo opremu koju smo dobijali preko IPA projekata, a u pitanju su čamci i odijela za spašavanje na vodi, a rani je i alpinistička oprema – ka zao je Rakonjac. B. ČOKOVIĆ

KOLAŠIN:

Budova

Rođendanski žar heroja u centru Kolašina. Budo Tomović, pravnik i predsjednik Crnogorske narodne omladine. Adresa života za sva vremena...

KOLAŠIN Ulica u kojoj se nalazi zgrada Opštine i opštinske administracije sa pratećim državnim i partijskim kancelarija ma, ne može da ne bude jedna od glavnih u gradu.

Poznati i arhitektonski ori ginalni objekat Spomen-do ma u kojem se preko pola decenije nalaze kancelari je kolašinske opštinske ad ministracije, nalazi se u Uli ci Buda Tomovića. Linija sjećanja je jučerašnji dan dotakla kao rođendan ovog narodnog heroja, pravnika, predsjednika Crnogorske narodne omladine.

Cetinje, 21. septembar 1914. godine. Dvadeset osam go dina kasnije, Crkvine kod Kolašina, gdje je poginuo 20. marta 1942. godine. Bio je to razlog da poratni Kola šin među prvima ovjekovje či Budovo ime.

Ulica Buda Tomovića, pored toga što je preko pola vijeka adresa Spomen-doma i Op štine, bila je i adresa Opštin skog komiteta Saveza komu nista, Saveza socijalističkog naroda, Saveza sindikata, Sa veza omladine, Saveza bora ca i antifašista. Kasnije su sti gle političke partije, Uprava za nekretnine...

Dio Budove ulice odavno je i

Dom penzionera. U ulici su i kancelarije državne Uprave prihoda i carina. Nova kuća Dožića je tu, kao i starija ku ća Mijatovića, dok su kuće Ćetkovića i Miloševića pro date i srušene, a plac na ko jem su se nalazile sada čeka nove građevinske objekte. U ovoj ulici je i upravna zgrada NP ,,Biogradska gora“ kao i jedna od pokretačkih adresa kolašinskog turizma, hotel i restoran „Brile“, vlasnika Dragomira Reljića Brila I gornji dio Budove ulice, ko ji se graniči sa Trgom boraca, imao je i ima respektabilne adrese. Prostor za trgovinu u kući Toškovića, gdje je ne kada bila jedna od vodećih prehrambenih kolašinskih prodavnica „Trgoturist“, a kasnije „Veletrgovina-ko merc“. Knjižara u kojoj su radili Novo, Beka i Dana, koja je sada moderna pekara i poslastičara „La parisien“. Apoteka i Pošta ostale su đe su bile i prije pola vijeka. Na samom kraju Budove, neka dašnja Služba društvenog knjigovodstva, odavno je po stala moderna diskoteka i ka fić „Selekt“.

Jedan grad, jedno sjećanje, jedna ulica. Rođendanski žar heroja koji traje. Budo Tomo vić u centru Kolašina. Za sva vremena... DR. DRAŠKOVIĆ

BIJELO POLJE – Nastavljajući tra diciju obilježavanja važnih datuma, Opštinska organizacija Crvenog krsta juče je, u cilju obilježavanja Međuna rodnog dana borbe protiv Alchajme rove bolesti, u svojim prostorijama organizovala radionicu za starije kao dio projekta ,,Inovativne usluge po drške za starije u zajednici“.

Učesnici današnje radionice su imali pri liku da uz pomoć volontera, gerontodo

KOTOR – Nepoznati poči nioci podmetnuli su požar na automobilu ,,pežo 307“ koji je u vlasništvu izvrš ne direktorice kotorskog Komunalnog preduzeća Miljane Đurišić.

Auto je zapaljen u noći između poneđeljka i utorka oko 23.20, ispred zgrade u naselju Sveti Vrača, u kojoj Đurišić stanuje.

Policija je obavila uviđaj i u to ku su istražne radnje.

U junu prošle godine na nje nom autu do danas nepoznate osobe izbušile su gume.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić najoštrije je osudio čin paljenja vozila iz

maćica na tablet uređajima koriste apli kaciju za usporavanje demencije, a koja se sastoji od niza različitih zadataka u vidu matematičkih, jezičkih i muzičkih vježbi.

Obilježavanje Međunarodnog dana bor be protiv Alchajmerove bolesti ujedno je bila i prilika za podizanje svijesti građa na i zajednice, kao i podsticanje podrške i demistifikaciju demencije.

Socijalna radnica u Centru za njegu sta rijih upozorila je na porast broja obolje

lih od demencije, kao i spuštanje životne dobi oboljelih. Ona je naglasila da je ve oma važno edukovati širu javnost, poro dice i pojedince o početnim znakovima demencije kako bi se reagovalo što prije, uspostavila dijagnoza i započelo liječenje. Istakla je da demencija mijenja i pojedin ca, njegovu porodicu, da se radi o poro dično-sistemskoj bolesti, te da je porast depresije u direktnoj korelaciji sa nastan kom problema sa demencijom. B. Č.

vršnoj direktorici Komunal nog preduzeća.

- Pozivam Upravu policije i nadležno državno tužilaš tvo da preduzmu sve što je u njihovoj moći i nadležnosti kako bi se otkrili i počinioci i nalogodavci ovog, ne prvog, napada na imovinu gospođe Đurišić. Bez namjere da pre judiciram ishod postupka, bez zadrške poručujem da će Op ština stajati iza svakog djelo vanja izvršne direktorice i me nadžmenta preduzeća u cilju

uspostavljanja zakonitosti u radu i zaustavljanju korupci onaških poslova.

Zajednički poručujemo da ne postoji način da se ovaj proces zaustavi zastrašivanjem ili na padima bilo koje vrste. Takođe, najoštrije osuđujem bilo koje stvaranje atmosfere kojom bi se ovo krivično djelo na bilo ko ji način pravdalo – navedeno je u reagovanju predsjednika Op štine Kotor, Vladimira Jokića Paljenje vozila direktorice kotorskog Komunalnog pre

duzeća osudila je i predsjed nica Skupštine Opštine Kotor Maja Mršulja - Drugi pokušaj zastrašiva nja gospođe Đurišić, na na čin svojstven najprizemnijim umovima, neće uroditi želje nim plodom niti zastrašiti di rektoricu, koja ima podršku rukovodstva Opštine Kotor. Imajući u vidu da prvi napad na imovinu direktorice Đu rišić nije rasvijetljen, a da je proteklo izvjesno vrijeme, po zivam nadležne organe – po

liciju i tužilaštvo da pod hitno preduzmu sve radnje iz svo je nadležnosti i da u najskori jem mogućem roku procesu iraju i sankcionišu učinioce ovog neljudskog čina – saop štila je predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja I Opštinski odbor DPS Kotor najoštrije je osudio čin palje nja privatnog automobila di rektorice kotorskog Komu nalnog preduzeća.

- Kao partija koja se zalaže za rješavanje problema isklju čivo mirnim i demokratskim putem, Opštinski odbor DPS Kotor osuđuje svaki vid van

dalizma, nasilja i uništavanja imovine, prema bilo kom po jedincu. Iskreno se nadamo da će počinilac ovog djela biti pro nađen i izveden pred lice prav de, što bi bio jasan odgovor na šeg društva da ovakve stvari ne smiju da se dešavaju – saopšte no je iz kotorskog DPS-a. Od dolaska na čelo Komunal nog preduzeća, u aprilu prošle godine, Đurišić je u žižu javno sti dospjela kada su iz jednog od dva postojeća sindikata tog preduzeća optužili direktori cu za brojne nepravilnosti u radu, o čemu je i Pobjeda pi sala. Iv. K.

Uručivanje opreme vatrogascima spasiocima

Ulica Buda Tomovića u Kolašinu

PODGORICA – Podgorička premijera predstave „Bez portfelja“, koja je nastala po tekstu Stevana Koprivice i po idejnom konceptu i reži ji Branislava Mićunovića, biće održana večeras, u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Predstava je koprodukcijski projekat Gradskog pozorišta i festivala „Barski ljetopis“, u okviru koga je ljetos imala i pr vo predstavljanje publici. Ka ko je navedeno u najavi, „Bez portfelja“ je bolna komedija u kojoj se tretiraju ljudi koji su iznad ili ispod jedne linije u ži votu društva.

- Samo inicijalno naslonjena na Nušićevu „Ministarku“,

kroz prizmu iznenadnog do bijanja vlasti, ličnih ambicija i potreba predstava vrlo jasno progovara o svima nama, sada i ovdje, o tome kakvi smo i ka kvi ne bi trebali postati – na vedeno je u opisu predstave. Glumački ansambl čine: Dub ravka Drakić, Dušan Kova čević, Simo Trebješanin, Ivana Mrvaljević, Jelena Nenezić-Rakočević, Miloš Pejović, Omar Bajramspa hić, Ivona Čović-Jaćimović i Vahidin Prelić.

Dramaturgiju potpisuje Dra gana Tripković, za scenografi ju je zadužen Marko Petrović Njegoš, a kostimi su djelo Line Leković. Asistentkinja režije je Branka Knežević S. V.

PODGORICA – Nakon što je prošlim romanom „Exit: Restart“ bila u konkurenciji za NIN-ovu nagradu, a zatim bila jedna od devet dobitnica novoustanovljene nagrade „Štefica Cvek“, Sonja Raž natović je direktno iz podgo ričke priče ušla u regionalne tokove i bilo je logično da ostane na tom nivou. Zato je vijest da je dobila na gradu „Miroslav Dereta“ za najbolji neobjavljeni roman u 2022. godini najbolja potvr da da njeno pisanje uspijeva da pronađe ciljanu publiku, da njena u isto vrijeme suzdr žana i iskrena pripovijedanja imaju svoju ubjedljivost i kva litet. „Morbus mundi“ je, pre ma mišljenju žirija ove presti žne nagrade, bračna priča koja podsjeća čitaoce na ono što je bitno, pripovijest o odnosima u izmijenjenim okolnostima, u doba bolesti i borbe koja se odvija na više nivoa. Ražnato vić piše iz perspektive čovje ka koji je pred izazovom i unu tar izazova.

Nagrada će joj biti uručena po četkom decembra u Beogra du, u „Galeriji 73“ na Banovom Brdu, u okviru manifestacije „Dani Čukarice“.

Za Pobjedu je, između osta log, govorila o svom junaku, naslovnoj sintagmi, ali i o od nosu crnogorskih izdavača prema njenim dosadašnjim rukopisima.

POBJEDA: Je li Vas iznena dila nagrada koju ste dobili? I je li to jedini konkurs na ko ji ste poslali rukopis?

Svijet

Specifičan način na koji muškarci reaguju na bolest, a koji ima korijene kako u fiziologiji muškog organizma tako i u obrascima njihovog ponašanja, izbor muškarca kao vodećeg lika u romanu učinio je logičnim – rekla je Ražnatović

PODGORICA – Tribina u okviru serijala „Žene u kul turi“ biće posvećena filmu, a o toj temi večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Ra dosav Ljumović“ govoriće novinar Pobjede i zamjenik urednice magazina Objek tiv Stojan Stamenić. Stamenić će, sa moderator kom Tijanom Todorović, govoriti o položaju žena, tre tiranju ženske uloge u pro cesima i sistemima filmske industrije, prostorima za na

predak, te problemima i vrli nama preovladavajućih dato sti na ovom polju. Stojan Stamenić rođen je u Nikšiću 1984. godine. Od 2011. zaposlen je u Pobjedi. Od osni vanja 2016. godine član je re dakcije Objektiva, Pobjedinog magazina za film, muziku i TV. Dobitnik je nagrade za najbo ljeg mladog novinara Crne Go re, u izboru Društva crnogor skih novinara 2020. godine. Član je Federacije filmskih kritičara Evrope i Meditera na (FEDEORA). S. V.

RAŽNATOVIĆ: Malo je re ći da me je nagrada iznenadi la, iako sam snažno vjerovala u svoju knjigu. Riječ je o zai sta prestižnoj nagradi, za ko ju su se borila čak 164 autora, pa sam svojim očekivanjima upravljala vrlo racionalno, da ne kažem krajnje konzerva tivno. Konkurencija je, koli ko ja znam, bila najbrojnija otkako se nagrada dodjelju je. To je jedini konkurs na ko ji sam poslala rukopis, ukoliko se ne računa jedan regionalni konkurs za kratku priču. Ne

ću precizirati o kojem konkur su je riječ, jer je još u toku. Tu sam se prijavila zaista isklju čivo iz radoznalosti, jer kratka priča uopšte nije „moja“ forma književnog izraza. Ipak, desi lo se da mi se jedna riječ prije nekoliko mjeseci nametnula tako snažno da danima nije sam uspijevala da je istjeram iz glave. Nije me ostavljala na miru i bilo mi je jasno da mo ram nešto uraditi s njom. Ta ko sam napisala priču i riječ se, našavši mjesto u njoj, smirila, otišla svojim putem i valjda sad maltretira nekog drugog. Vrlo neobičan sticaj okolnosti je udesio da, nekako, baš u to

vrijeme, dobijem imejl sa oba vještenjem o raspisivanju tog konkursa. To sam protumači la kao znak da treba da poša ljem tu priču, te tako i učinih.

POBJEDA: Napisali ste, kako ste i sami rekli, ozbiljnu pri ču o bračnim odnosima. No, i Vaši raniji romani su bili po rodične i društvene drame. Što je ovog puta drugačije?

RAŽNATOVIĆ: Moj roman, nesumnjivo, tematizuje bračne odnose u današnjim složenim i stresnim vremenima, u koji ma se očuvanje braka ili, ako hoćete, bilo kakve zajednice koja podrazumijeva obaveze, pokazuje kao najteži zadatak

koji možemo dobiti. Ipak, ne manje važna tema ovog roma na je i bolest kao fenomen koji u sebi krije poruke koje su nam poslate s određenim razlogom i čiju prosvjetljujuću i otrežnju juću snagu čovjek konstantno potcjenjuje. Novitet koji ovaj roman donosi je priroda ko ja, kroz „lik“ drveta, progova ra, liječi, obnavlja i za promje nu se, vječito zanemarivana i podrazumijevana, iz drugog plana konačno probija u prvi. Ili sam bar ja to tako zamislila.

POBJEDA: Izabrali ste da protagonista, pripovjedač, bude muškarac. Je li to tra žilo neka dodatna istraži

PODGORICA – Izložba djela crnogorskog umjetni ka Dimitrija Popovića, pod nazivom ,,Svetac i kralj“, u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore, biće otvorena večeras u 19 sati u Njegoševoj Biljardi na Ce tinju. Govoriće publicista Marko Špadijer, akademik Pavle Goranović i glumac Slobodan Marunović

Izložbu čine dvije grafičke mape, sa po deset radova, po svećenih izuzetno značajnim ličnostima crnogorske istorije – Svetom Petru Cetinjskom i kralju Nikoli, koje su nastale povodom obilježavanja godiš njica smrti naših velikana (190 godina od smrti Petra I i 100

godina od smrti kralja Niko le). Projekat izrade mapa re alizovan je uz podršku Naci onalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. A. Đ.

PODGORICA – Predstava „Robot“, teatra „Niemozli vi“ iz Poljske i Davida Zua zole iz Španije, dobila je na gradu za najbolju predstavu u cjelini na Međunarodnom festivalu lutkarstva, koji je tokom vikenda održan u KIC-u „Budo Tomović“.

Odluke o nagradama, na deve tom izdanju Festivala, donio je žiri: direktorica Pozorišta za decu i mlade iz Kragujevca Jelena Stojanović-Patrno gić, urednik filmskog i serij skog programa na RTCG Vuk Perović i urednica redakcije programa za djecu RTCG Mi lena Janjušević. Oni su odlu čivali između pet predstava iz Sjeverne Makedonije, Slovač

ke, Srbije, Španije i Crne Gore. Predstava „Robot“, prema od luci žirija, najnagrađenija je na Festivalu – priznanje za naj bolju režiju pripalo je Mare ku Chodaczyńskom, nagrada za najbolje estetsko-tehnološ ko rješenje lutaka i za sceno grafiju pripala je Davidu Zu azoli, koji je dobio i glumački nagradu. Pored toga, nagrađen je i Marek Żurawski, za naj bolju originalnu muziku. Na grada „Dragan Radulović“ za najbolju dramaturgiju dodije ljena je Davoru Dragojeviću za predstavu „Priceza na zrnu graška“, Pozorišta lutaka Niš. Pet ravnopravnih nagrada za glumačko majstorstvo dodije ljeno je: Ansamblu Gradskog pozorišta Podgorica za igru u

predstavi „Maca papučarica“, Emri Kurtishovoj i Martinu Jordanovskom za partner sku igru u predstavi „Palčica“, Biljani Radenković i Davo rinu Diniću za uloge u pred stavi „Priceza na zrnu graška“. Nagrada koju dodjeljuje dječji žiri otišla je Gradskom pozo

rištu Podgorica, za predstavu „Maca papučarica“. U okviru Festivala održana je i promocija knjige „Čarobni kamen i druge bajke“, autora Davora Dragojevića, direkto ra Festivala, a kako je saopšte no, predstave je posjetilo oko 2.500 gledalaca. S. V.

mračno mjesto

POBJEDA: Izabrali ste još prošle godine izdavačku kuću iz Beograda. Zašto nije bilo moguće naći kuću s kojom biste sarađivali u Crnoj Gori? RAŽNATOVIĆ: Moji pokušaji da uspostavim saradnju sa crnogorskim izdavačima nijesu bili uspješni. Uvijek je, nekako, u presudnim momentima, volja i energija izda vača izostajala. Zbog toga je moj prethodni roman „Exit – Restart“ skoro tri godine čekao na objavljivanje prije nego što sam odlučila da ga ponudim izdavačkoj kući „Rende“ sa kojom je saradnja ostvarena iznenađujuće brzo i lako. Zbog obeshrabrujućih prethodnih iskustava „Morbus mundi“ nijesam ni pomišljala da ponudim crno gorskim izdavačima, već sam ga poslala na Deretin kon kurs koji pobjednika nagrađuje objavljivanjem rukopisa. Da nijesam pobijedila, rukopis bih definitivno ponudila nekom regionalnom izdavaču kojeg krasi profesionali zam i podrška autoru.

vanja ili ste se rukovodili ti me da su i muškarci i žene, uprkos suprotnim tvrdnja ma pojedinaca, ipak sa iste planete i da imaju iste že lje, strahove, tokove misli?

RAŽNATOVIĆ: Nije bilo po trebe za dodatnim istraživa njima, jer mi je muški psiho loški profil blizak i, mislim, prilično jasan. Takođe, specifi čan način na koji muškarci re aguju na bolest, a koji ima kori jene kako u fiziologiji muškog organizma, tako i u obrasci ma njihovog ponašanja je iz bor muškarca kao vodećeg li ka u romanu učinio logičnim.

POBJEDA: Do sada je u fo kusu Vašeg pisanja uvijek bila muzika. Da li je i ovog puta? Postoji bend koji se zove kao i Vaša knjiga, no pretpostavljam da je znače nje naslovne sintagme ipak nevezano za isti.

RAŽNATOVIĆ: Da, znam da

postoji hevi-metal bend „Mor bus mundi“, ali on nema baš nikakve veze sa muzičkom po zadinom priče koja se razvija u mom romanu, a to je džez: Čet Bejker, Sten Getz i Telonijus Monk. Naslov romana „Mor bus mundi“ ili „Bolest svijeta“ predstavlja svojevrsno upozo renje da je svijet postao mrač no i depresivno mjesto, da je, kako je svojevremeno utvrdio Džerom Selindžer – „neizlje čivo bolestan“.

POBJEDA: Nagradu ćete primiti u decembru na cen tralnoj svečanosti. Da li će do tada knjiga biti odštampana i da li će je biti u Crnoj Gori?

RAŽNATOVIĆ: Knjiga će, koliko sam obaviještena, biti odštampana u vrijeme Među narodnog beogradskog sajma knjiga, a u Crnoj Gori će biti prisutna onoliko koliko je od izdavača budu naručivale ov dašnje knjižare. D. ERJAVŠEK

PODGORICA - Logosin teza je praktičan i efikasan put oslobađanja teških sje ćanja, emocionalnih rana i ograničavajućih uvjerenja. Riječ je o metodi koja, korak po korak, oslobađa od sta rih sjećanja i vodi do život nog zadovoljstva. Upravo je to tema kojom se umjetnica Jelena Pavićević bavila na izložbi skulptura otvorenoj u galeriji ,,Risto Stijović“.

Predstavljene su skulpture re alizovane u kombinovanim tehnikama sa dominantnom upotrebom tehnike papir –maše. Izložba se zasniva na fi lozofsko-psihološkim reflek sijama u istraživanju intimnih emocionalnih sadržaja i dio je likovnog programa mani festacije „Podgoričko kultur no ljeto“.

POZITIVNO

Pavićević je podsjetila da je lo gosinteza pravac u psihologi ji koji izučava duboke procese – mentalne, biološke i fizičke.

- Skulpture su nastale kada sam bila izlovana od svakod nevnice, ogoljena od raznih uticaja. Djela su rađena u teh nici papir – maše, a u postav ci je sedam skulptura – kaza la je Pavićević.

Umjetnica je pojasnila da je riječ o tehnici koja je nastala u Japanu.

- U prevodu to je papirna ka ša. Materijal za skulpture sam dobila reciklirajući karton ske kutije, zatim ih povezuju ći sa raznim materijalima ko ji su vodootporni, a prirodne

PODGORICA – Kamerna muzika je jedna od najljep ših i najviših formi muzici ranja – kazala je čelistkinja i članica trija „Aurea“ Eva Vučeković-Veith, ne skri vajući uzbuđenje što je na stupila u Podgorici, gradu u kojem je rođena.

naravi. Metoda koju sam ko ristila tokom stvaranja skul ptura je metoda koju sam ko ristila i tokom promišljanja. Uglavnom radim sa materija lima koji su bliski sa prirodom. Pored mog ateljea nalazi se re ciklažni centar. Danima sam prolazila pored njega i shva tila da od toga može nešto da se napravi. Tako je sve krenu lo – rekla je Pavićević.

Skulpture je postavila na tan ke drvene noge što je jako bi tan momenat djela.

- Ta cjelina, forma koja sto ji na nogice, to su misli i osje ćanja, a nogice su tako krhke i tanke jer simbolišu da te misli i osjećanja u svakom momen tu mogu da budu preoblikova

ni u drugu formu. Čitav pro ces logosinteze vodi ka tome da se negativne misli i osjeća nja preusmjere i da nastane nešto pozitivno. Iz skulptura izlaze elementi koji predstav ljaju nerve. Namjenski sam ih postavila da izlaze iz kompo zicije koja nosi određenu for mu, dramu, svedenost. Upra vo ti elementi daju momenat klijanja – da iz svake ideje mo že da izađe nešto novo što mo že da oformi neku novu priču – kazala je Pavićević.

SMISAO

Kustoskinja izložbe i teoreti čarka umjetnosti Selma Đe čević kazala je da humanost umjetničke ideje počiva u

pretpostavci da je u utrobi bi ća svako taloženje patnje mo guće preoblikovati u plemeni ti smisao.

- Tako i sve skulpture pod sjećaju na odnjegovane trp nje iz čijih razgranatih udova klijaju nježne trave. Ne mo žemo jasno artikulisati da li je riječ o ptici, insektu ili ne čem drugom, ali u formalnoj kompakntnosti doslućujemo spiritualne areale. Djela natu ralističke provinijencije po vremeno podsjećaju na način na koji bismo mogli zamisliti ,,pratvar“, na neki prauzrok stvaranju prirode koji ovdje ostvaruje ulogu ultimativnog duhovnog smisla – istakla je Đečević. A. Đ.

PODGORICA - Završno ve če XXI Crnogorskog festiva la humora, satire i karikatu re ,,Smijeh je preki lijek“ biće održano u subotu, 24. sep tembra, u 19 sati u Centru za kulturu u Danilovgradu.

Nagrada ,,Veljko Rajković“ za najbolji aforizam biće uruče na Ljubomiru Bulatoviću, nagrada za satiričnu priču Ve lizaru Radonjiću, a nagradu ,,Radomoir Racković“ za naj bolju knjigu između dva festi vala dijele Ninus Nestorović, Luka Lagator i Savo Marti nović. U ovoj kategoriji speci jalne povelje pripale su Alek sandru Čortiću i Radojici Grbi. Nagrada ,,Živko Đuro

vić“ za karikaturu pripala je Lazu Sredanoviću, a speci jalne povelje Damiru Nova ku i Goranu Čeličaninu Ovo je odlučio festivalski žiri koji čine mr Željko Rutović, mr Mirko Jakovljević i Mir sad Radstoder. Biće pripre mljena izložba karikature Lu ke Lagatora, Darka Drljevića, Vjekoslava Bojata i dobitni ka ovogodnišnjih nagrada. U programu, pored dobitnika nagrada, učestvovaće pozna ti satiričari i aforističari. Organizator ovog festivala je Kulturno-informativni cen tar ,,Bijeli Pavle“ u saradnji sa Centrom za kulturu i razumi jevanje i podršku Opštine Da nilovgrad. A. Đ.

Trio „Aurea“ je oformljen 2018. godine u Njemačkoj, a pored Vučeković-Veith čla nice su i Iva Vogel (violina) i Dorota Dobosz (klavir). One su tokom koncerta u Kamer

noj sali Muzičkog centra Crne Gore izvele kompozicije Lud viga van Betovena – Klavir ski trio op.70, broj 1 i Trio za vi olinu, violončelo i klavir op.66, Feliksa Mendelsona.

Govoreći o repertoaru kon certa, Vučeković-Veith je ka zala da su izveli Betoveno vo djelo koje se naziva i „Trio duhova“.

- Nije ga Betoven tako nazvao, već muzičari, jer ima tajan stveni drugi stav. Takođe, izve li smo djelo Mendelsona, ve likog romantičara koji je ovo djelo napisao za svoju sestru.

To je fantastično djelo u ko jem je ugradio kantatu Joha na Sebastijana Baha u IV sta vu – rekla je Vučeković-Veith za PR centar.

Na pitanje kako je došlo do sa radnje sa Vogel i Dobosz, Vu čeković-Veith je kazala da se ona desila spontano i da ih je povezala ljubav prema kamer noj muzici.

- Imali smo iste ideje, ciljeve

i ljubav, tako da je to bilo ne što najprirodnije da inteziv no i konstantno radimo na to me. Za nas je to veliki poklon i bogatstvo – navela je Vučeko vić-Veith.

Istakla je da je među muziča rima kamerna muzika jedna od najljepših i najviših formi muziciranja.

- To je neka vrsta solističkog rada, ali u ansamblu. Podra zumijeva vrlo suptilan rad –rekla je Vučeković-Veith za PR centar.

Ona je rođena u porodici mu zičara u Crnoj Gori. Usavrša vala se kod renomiranih profe sora violončela kao što su Ivan Poparić u Beogradu, Stani slav Apolin u Pragu, David Grigorian u Moskvi, Karina Georgian u Njemačkoj... R.K.

Dobitnici preuzeli vaučere i šporete

tet brenda AlfaPlam, uz na pomenu ,,da svi, od najmla đih do nastarijih, znaju šta je Alfa, rado se odazivaju, jer ri ječ je o nečemu što je korisno za svaku kuću“.

DRVA

Turske kompanije planiraju ulaganja

Prve nagrade u nagradnoj igri ,,Toplija zima sa Pobje dom“ dodijeljene su juče, i to dva šporeta Alfa 55, kao i pet vaučera za dobitnike po pet metara drva za ogrijev ŠPORETI

U Tehnomaxu, koji je jedan od sponzora nagradne igre, uručene su peći Alfa 55 prvim dobitnicima – Mihailu Bojo viću i Vidosavi Brnović iz Po dgorice.

Dobitnica Vidosava Brnović zahvalila je na nagradi Pobje di i sponzoru Tehnomaxu i istakla da u vrijeme nesigur ne nabavke peleta razmišlja o prelasku na drva kada je riječ o grijanju.

– Nastavljam da učestvujem, ne preskačem nijednu nagrad nu igru, a već sam bila nagrađi vana – kazala je Brnović. Dobitnik Mihailo Bojović je dugogodišnji čitalac Pobjede. Ističe da sakuplja sve kupone

i poručuje svima ostalima da učestvuju u nagradnoj igri.

– Nikad se ne zna ko će biti naj srećniji i dobiti nagradu. Zato obavezno treba učestvovati –kazao je Bojović.

Marketing menadžerka Teh nomaxa Milica Đurović ka zala je da je ovoj kompaniji zadovoljstvo što sarađuju sa

Pobjedom u nagradnim igrama. – Ovo je samo jedna u nizu na gradnih igara. Svake godine se rado odazovemo, saradnja je savršena, dobitnici su preza dovoljni. Drago mi je što pr ve dvije peći idu u Podgoricu, a vidjećemo gdje će otići pre ostale tri – kazala je Đurović. Ukazala je na izuzetan kvali

Za pet prvih dobitnika drva za ogrijev, juče su podijeljeni va učeri, na osnovu kojih im pri pada po pet metara drva za ogrijev. Prvi dobitnici drva su Darinka Raičević i Luka Be lević iz Podgorice, Vjera Pe jović iz Danilovgrada, kao i Đuro Zečević i Biljana Dži knić iz Nikšića. Vaučeri su im uručeni juče, a drva će im biti dopremljena već narednih dana na kućne adrese. Sponzor ovih vrijed nih nagrada je Meridianbet i iz te kompanije su čestitali svim dobitnicima, uz poruku da i svi ostali nastave da igraju, jer im se pruža još jedna šansa, u drugom izvlačenju, 30. sep tembra. Tada šansu za dobitak imaju i novi učesnici, ali i svi koji su već poslali svoje kover te, sa pet kupona sa naslovnih strana Pobjede. U drugom izvlačenju biće po znata imena još tri dobitnika peći Alfa 55, kao i prostalih pet dobitnika po pet metara drva za ogrijev. Kovertu u ko joj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Po bjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica. Učesnik može ko verat sa kuponima ubaciti i u sanduče u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 – južna tribi na stadiona, IV sprat), kao i u sandučad na oglasnim odje ljenjima Pobjede – prizemlje južne tribine stadiona i Bule var revolucije 15 (stara zgrada Pobjede). R. P.

U okviru ciklusa prezen tacija investicionih poten cijala Podgorice stranim investitorima, pod nazivom „Podgorica Investment Days“, Glavni grad je, u saradnji sa Ambasadom Turske u Crnoj Gori, pred stavio mogućnosti za ulaga nja predstavnicima turskih poslovnih krugova.

Kako prenosi PG biro, gradski menadžer Marjan Junčaj je predstavio investicioni ambi jent u Podgorici, mogućnosti i povoljnosti za ulaganja doma ćih i stranih investicija, kao i projekat biznis zona.

– Ovim projektom je omogu ćeno da se slobodne parcele sa kojima raspolaže Glavni grad, a koje se nalaze u blizini Aero droma Podgorica, daju na du goročni zakup od 30 godina, po vrlo povoljnim uslovima –kazao je Junčaj, te dodao da se Crna Gora ubrzano infrastruk turno razvija, a da je Podgorica najbolje povezana sa ostalim gradovima do kojih se može doći za veoma kratko vrijeme. Rukovoditeljka Službe za me đunarodnu saradnju Ljilja na Šćepanović je istakla da na ovaj način Glavni grad želi da promoviše investicioni po tencijal Podgorice i Crne Go re, i naglasila da pored broj nih potencijalnih investitora iz drugih zemalja, ipak, tur ski investitori pokazuju naj veću zainteresovanost za ula ganje na teritoriji Podgorice.

Zamjenik predsjednice i ge neralni sekretar Privred ne komore Crne Gore Pavle Radovanović istakao je da Privredne komore i lokalna samouprava imaju odličnu sa radnju, ali i podsjetio na izu zetnu komunikaciju sa Pri vrednom komorom Turske.

Zamjenik direktora crno gorske Agencije za investici je Andrej Lakić ovom prili kom predstavio je rad agencije i istakao neke od trenutno naj važnijih sektora u našoj zem lji kao što su energetika, poljo privreda, IT sektor i turizam. Savjetnik za trgovinske od nose u Ambasadi Turske Er dal Karaomerolu iskazao je zahvalnost zbog organizacije ovakvog događaja i dodao da je ovo odlična prilika za upo znavanje investicionih poten cijala Podgorice i Crne Gore. Predsjednik udruženja Burse Tabaklar Ersoj kazao je da je Bursa veoma razvijen grad u Turskoj, grad industrije, privre de, tekstila sa više od tri miliona stanovnika, te istakao da postoji značajna zainteresovanost tur skih investitura i predstavnika uspješnih firmi za ulaganja na teritoriji naše zemlje. Prehram bena industrija, dizajn i deko racija, građevinske djelatnosti, ugostiteljstvo, usluge pravne po drške, konsalting, dio su obla sti kojima se bave predstavnici uspješnih turskih kompanija, a koji su zainteresovani da svoje biznise razviju i na teritoriji Po dgorice i Crne Gore. I. R.

Okupljanje dobitnika sub vencije za kupovinu bici kala i električnih trotineta, kao i građana koji će im se pridružiti, počinje sjutra u 18 časova na Trgu neza visnosti, odakle će krenuti zajednička vožnja, čime će biti obilježena Evropska neđelja urbane mobilnosti –najavili su iz Glavnog grada.

Nakon toga pristupiće se pot pisivanju ugovora na platou ispred zgrade Opštine u Nje goševoj ulici.

Iz Glavnog grada podsjećaju da je ovo bio sedmi javni poziv za subvencioniranje kupovine

U cilju održavanja promotivne vožnje u okviru projekta „Po dgorica na dva točka“ zatvara se saobraćaj za sve vrste mo tornih vozila u Ulici Slobode, na Bulevaru Ivana Crnojevi ća, preko aMost „Milenijum“, zatim u ulicama 13. Jula, Sve tozara Markovića, bulevari ma Svetog Petra Cetinjskog i Stanka Dragojevića, kao i Bo keškoj ulici Bokeška ulica, od 18 do 19 časova, odnosno do završetka vožnje. I. R. građanima

bicikala, električnih bicikala i trotineta, te da je zahvaljuju ći ovom projektu na ulicama Podgorice više od 1.300 no vih dvotočkaša.

Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo izvode radove na ure đenju zelene površine u Ulici Omladinskih brigada, a pro jekat se sprovodi na zahtjev građana tog dijela grada.

Iz Glavnog grada su najavili da će, s obzirom na to da se površi na nalazi u blokovskom dijelu, novouređeni prostor biti nami jenjen za odmor, a osim toga biće i izgrađene šetne staze. Ka ko je prostor već bogat odraslom vegetacijom, biće dopunjen sadnicama drveća, a obnoviće i travnjak.

– U protekle četiri godine, u Podgorici je uređeno više od 230.000 kvadratnih metara zelenih površina, posađeno pre ko 10.000 odraslih sadnica drveća, pejzažno su uređeni kruž ni tokovi, a osim toga izgrađeno je i 16 novih parkova. Zelenilo će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem ovakvih i sličnih aktivnosti, a sve sa ciljem stvaranja uslova za kvalite tan boravak na otvorenom – podsjećaju iz Glavnog grada. uređenje zelene površine u Ulici Omladinskih brigada

Dobitnici nagrada sa predstavnicama marketinga Pobjede

Vidosava

Brnović i Mihailo Bojović

Sa prezentacije

Prezentacija

Do saniranja štete djeca borave sa drugarima u drugoj učionici

Usljed obilnih padavina krajem prošle sedmice došlo je do prokišnja vanja krova i obrušava nja dijela plafona u VJ ,,Zvončić“ u Maslinama (JPU ,,Đina Vrbica“) u prostoriji u kojoj boravi starija vrtićka grupa.

Iz ove predškolske ustanove su tokom vikenda agažova li ekipe koje su sanirale šte tu na krovu, provjerile i utvr dile da je boravak mališana u ostalim djelovima objekta bezbjedan, a koje će ovih da na sanirati štetu i na plafonu. Do tada, mališani iz ove vr tićke grupe dijele učionicu sa drugarima iz druge grupe. Roditelji su bili zabrinuti za bezbjednost djece, iskazuju nadu da će se ova šteta biti sanirana što prije i mališani vraćeni u svoju učionicu.

ISPITIVANJA

Odgovarajući na naša pitanja iz JPU ,,Đina Vrbica“ su ka zali da su Menadžment ove ustanove i radnici na odr žavanju objekata tokom vi kenda izašli na teren, kako bi stekli uvid u situaciju u VJ ,,Zvončić“.

- O zatečenom stanju smo au tomatski informisali resorno Ministarstvo prosvjete, koje je, po dojavi, takođe, posjetilo pomenuti vrtić. Istovremeno smo preduzeli sve neophodne

Jedan od roditelja djece koja pohađaju Vaspitnu jedinicu ,,Zvončić“ u Maslinama Marina Joković ističe da je prilaz vrtiću (površina izvan ogra de) u veoma lošem stanju. - Čim padne kiša nastane potop. U petak je bilo jezero oko vrtića. Zamolila bih nad ležne organe da reaguju i da učine boravak naše djece i vaspitača u vrtiću bezbjed nim – kazala je Joković. Sa njom su saglasne i Milica Nikolić i Ivana Drašković koje ističu da su prethode

Učionica je prokišnjavala u petak. Kada smo doveli djecu u ponedjeljak (prije tri dana) vidjeli smo obrušen plafon. Bili smo šokirani zatečenom slikom i zabrinuti za bezbjednost djece. Istu zabrinutost su pokazale i vaspitačice i medicinske sestre vrtića, koje su djecu odvele u drugu učionicu. Broj djece u grupi je inače prevelik… Pitamo se i brinemo da li je ostatak krova na vrtiću bezbjedan i može li se nešto slično desiti sa nekom narednom, većom kišom –kazala je jedan od roditelja djece koja pohađaju VJ ,,Zvončić“ Marina Joković

sedmice vratiti u svoju učio nicu – poručuju iz JPU ,,Đi na Vrbica“ i izražavaju veli ku zahvalnost roditeljima mališana na razumijevanju i podršci u prethodnih ne koliko dana.

BEZBJEDNOST

korake, angažovali izvođače radova – poručuju iz Ustanove. Marina Joković, čije dvoje djece pohađa ovaj vrtić, ka zala je da je učionica prokiš njavala u petak.

sedmice, kada je padala kiša, nakon što bi ostavile djecu u vrtić odlazile skroz mokre.

Kada je ekipa Pobjede prije dva dana posjetila VJ ,,Zvončić“, iako je prošlo četiri dana od kiše u subotu, ispred vrtića su još bile veli ke, duboke lokve.

Iz JPU ,,Đina Vrbica“ pod sjećaju da je ovaj problem poznat javnosti od ranije.

- Kada smo doveli djecu u po nedjeljak (prije tri dana) vi djeli smo obrušen plafon. Bili smo šokirani zatečenom sli kom i zabrinuti za bezbjed nost djece. Istu zabrinutost

su pokazale i vaspitačice i me dicinske sestre vrtića, koje su djecu odvele u drugu učioni cu. Broj djece u grupi je inače prevelik, ali to je druga tema i problem koji je zastupljen u

svim vrtićima. Djeca su sada, u još manjoj učionici dok se sanacija ne završi, što im pada veoma teško. Kao roditelji pi tamo se i brinemo da li je osta tak krova u vrtiću bezbjedan i može li se nešto slično desiti sa nekom narednom, većom kišom – kazala je Joković Iz JPU ,,Đina Vrbica“ poruču ju da su plafon i krov na osta lim učionicama bezbjedni. - Vaspitna jedinica „Zvon čić“ ima 10 radnih soba. Eki pe Agencije za stanovanje i izvođači radova, koje smo an gažovali, procijenile su zate čenu situaciju i konstatovali da su uslovi za bezbjedan bo ravak mališana u drugim uči onicama zadovoljeni. Agen cija za stanovanje je završila popravku krovne infrastruk ture. Tokom današnjeg dana očekuje se da posljedice šte te na plafonu u radnoj sobi u kojoj boravi starija vrtićka grupa budu sanirane. Iskreno vjerujemo i uvjereni smo da će se mališani već sredinom

Zbog bezbjednosti mališa ni su do saniranja štete pre mješteni iz radne sobe u ko joj su do tada boravili, a, kako navode iz Ustanove, realiza cija vaspitno-obrazovnog ra da u potpunosti teče nesmeta nim tokom.

- Iz želje i obaveze da zašti timo zdravlje mališana koji pohađaju ovu vaspitnu jedi nicu, poučeni iskustvima iz prethodnih godina, JPU „Đina Vrbica“ je prije četiri godine sprovela postupak drenaže u dvorištu, koji štiti vrtić od poplava sa tri strane i još uvijek savršeno funkcioniše. Parcela koja okružuje vrtić (KP 1397/2) i koja plavi je u vla

sništvu Glavnog grada, tako da JPU „Đina Vrbica“ ne posje duje nadležnost uređivanja

saobraćajnica u cilju sanacije problema plavljenja dvorišta, kao ni uređivanja parking pro

stora koji nije u njenom vla sništvu… JPU ,,Đina Vrbica“ će se, svakako, u skladu sa svo jim mogućnostima, odazvati na eventualnu akciju i poziv da se u sinhronizovanom radu sa nadležnim instanca ma saniraju uzroci i prevenira ponovno plavljenje javnih površina izvan dvorišta objekta koje su u vlasništvu Glavnog grada i koje onemo gućavaju roditeljima dovođe nje djece do kapije vaspitne jedinice – poručuju iz ove predškolske ustanove.

ta, pjesnika, nakon minuta ćutnje, direktorica KIC-a Snežana Bur zan-Vuksanović istakla je da svi zaposleni, prijatelji i saradnici ove Ustanove više od pola decenije po nosno čuvaju sjećanje na ime i dje lo Buda Tomovića, njegov časni ži vot i prerani odlazak. Baštineći te ideje i ideale, kako je kazala, čuva mo i neprolazne antifašističke vri jednosti, onako kako dolikuje – sa opšteno je iz KIC-a. Podsjećajući na izuzetnu životnu bi

ografiju Buda Tomovića, generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Cr ne Gore Dragan Mitov Đurović ka zao je da je Budo bio i ostao simbol crnogorske mladosti. Dodao je da SUBNOR zajedno sa KIC-om ,,Bu do Tomović“ na najljepši način sla vi narodnog velikana, ističući poseb no vrijednost projekta ,,Bez dileme antifašizam“ KIC pop hora. Sjećanje na partizansku pjesmu i ideale Bu da Tomovića je, kako je kazao, naj potrebnija snaga kojom ćemo gradi

ti naše društvo i vječnu Crnu Goru. Predsjednik NVO Mreža za omladin ski aktivizam David Vukićević po ručio je da je čast pokloniti se sjenima ovog narodnog heroja, jedne od naj važnijih ličnosti koje su učestvova le u Trinaestojulskom ustanku. Ka ko je naglasio, heroj Budo Tomović i danas je oličenje ideala za koje se mladi zalažu, ali i uzor koji nam po kazuje kako se boriti i čuvati slobo du i posvetiti joj život baš onako ka ko je Budo činio. I.M.

- Dio rada je organizovan i va ni, u kombinaciji sa fizičkim aktivnostima, što je u skladu sa preporukama Ministarstva prosvjete i novim režimom da na vrtića, u kojem je naglasak stavljen na intenziviranje fi zičke aktivnosti i boravka na otvorenom, te uvećanje ste pena individualizacije vaspit no-obrazovnog rada. U prvom terminu za odlazak kući veli ki dio mališana napušta vrtić, a preostala djeca iz pomenu te grupe se tokom popodnev nog odmora/spavanja spaja ju sa grupom u kojoj boravi najmanji broj djece. Danas je to bila mlađa vrtićka grupa u pomenutom objektu – zaklju čuju iz JPU ,,Đina Vrbica“, uz napomenu da je u učionici sta rije vrtićke grupe gdje je obru šen plafon juče došlo 37 mali šana. I. MITROVIĆ omla dinskog lidera, narodnog advoka

POSLJEDICE OBILNE KIŠE: Obrušeni plafon u učionici starije vrtićke grupe, snimljen 19. septembra

Moskva prvi put od Drugog svjetskog rata u boj šalje 300 hiljada rezervista

KIJEV/MOSKVA – Mini

star odbrane Rusije Ser gej Šojgu naredio je juče početak djelimične vojne mobilizacije neposredno nakon što je lider te zemlje Vladimir Putin potpisao ukaz o aktiviranju onih koji su prošli vojnu obuku i za čijim specijalnostima sada postoji potreba.

Šojgu je, postupajući po ukazu ruskog predsjednika, ocijenio kako je „došlo vrijeme da se iskustvo stečeno tokom godišnjih strateških vježbi primijeni i u praksi“. Naveo je i da je potrebno pojačati bez bjednost vojnih odsjeka gdje će se obavljati djelimična mo bilizacija.

- Neophodno je blagovremeno i kvalitetno organizovati oba vještavanje građana, pojačati mjere za suzbijanje provokaci ja i protivzakonitih radnji, kao i zaštitu vojnih odsjeka, mjesta za prijem i okupljanje građana - naglasio je Šojgu.

Prethodno je ruski lider, u obraćanju naciji, najavio da će u vojsku biti pozvano 300 hiljada rezervista. Ponovio je i svoj raniji stav da Zapad že li da uništi Rusiju, ali i poručio da Rusija raspolaže naoruža njem modernijim od onog ko je ima NATO.

– I nećemo oklijevati da ga upotrijebimo ako naša teri torija bude ugrožena. Ne ble firam – rekao je Putin tokom televizijskog obraćanja naciji. Putin je, takođe, naglasio da je cilj Moskve oslobođe nje Donbasa i da je „specijal na operacija“ bila neophodna „radi borbe protiv nacizma u Ukrajini“.

– Situacija u Donbasu je dosti gla kritičnu, akutnu fazu. Da nas vam se obraćam direktno, ne samo da vam objasnim šta se dešava, već i da vas obavije stim o odlukama koje se dono se, kao i potencijalnim daljim koracima. Specijalna operaci ja je bila neophodna radi bor be protiv nacizma u Ukrajini. U pitanju je zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ru sije i podrška sunarodnika da sami odrede svoju budućnost – rekao je Putin.

Naveo je i da je dao uputstva da se pravni status dobrovoljaca u vojnoj operaciji u Ukrajini i boraca u Donbasu, izjednači sa onim koji imaju ruski vojnici. - Već sam dao instrukcije Vla di i Ministarstvu odbrane da u potpunosti i u najkraćem mo gućem roku definišu pravni status dobrovoljaca i boraca je dinica Donjecke i Luganske na rodne republike. On bi trebalo da se izjednači sa statusom voj

Ruski lider je tokom obraćanja naciji ponovio svoj raniji stav da Zapad želi da uništi Rusiju, ali i poručio da Rusija raspolaže naoružanjem modernijim od onog koje ima NATO i da neće oklijevati da ga upotrijebi. Međutim, njegovu odluku o pokretanju djelimične mobilizacije zapadni, ali i ukrajinski lideri vide kao jasan znak da je dosadašnji tok rata u Ukrajini za Rusiju ipak bio neuspješan

nika regularne ruske vojskerekao je Putin, a prenio Rojters.

NEUSPJEH

Odluku ruskog lidera da po krene djelimičnu mobilizaci ju zapadni, ali i ukrajinski li deri vide kao jasan znak da je dosadašnji tok rata u Ukrajini za Rusiju ipak bio neuspješan. Ukrajinski predsjednik Vo lodimir Zelenski smatra da djelimična mobilizacija u Ru siji pokazuje „probleme sa re grutovanjem oficira i drugog osoblja za rat protiv Ukrajine“.

- Već znamo da su mobilisali kadete, momke koji ne umiju da se bore. Ovi kadeti su pogi nuli. Nijesu mogli ni da zavr še školovanje. Svi ti ljudi ne mogu da se bore. Putin želi da utopi Ukrajinu u krv, posebno u krv svojih vojnika – naveo je Zelenski.

Njegov savjetnik Mihail Po doljak ističe da je najavljena djelimična mobilizacija u Ru siji „predvidljiv korak“ koji će se, kako smatra, pokazati kraj nje nepopularnim.

- Rat u Ukrajini se ne odvija po planu Moskve – rekao je Podo ljak Rojtersu.

Odluku o pokretanju djelimič ne mobilizacije u Rusiji ko mentarisao je i njemački kan celar Olaf Šolc ističući kako to predstavlja jasan znak da Ukrajini uspješno brani vla stiti suverenitet.

- Ovaj potez jedino može da se protumači kao reakcija na to da ruski napad na Ukraji nu ne protiče kako to očeku je Moskva. Ovo je jasan poka zatelj da je Ukrajina uspješna kad je u pitanju odbrana vla stitog integriteta i suverenite ta i to, između ostalog, i zbog ogromne pomoći mnogih ze malja, posebno Njemačke - po ručio je Šolc.

Češki premijer Petr Fiala na vodi da je posljednja odluka ru skog predsjednika „dokaz da postoji samo jedan agresor, a to je Rusija“.

- Djelimična mobilizacija je sa mo još jedan dokaz da u ovom ratu postoji samo jedan agre sor, a to je Rusija. Moramo da lje da pomažemo Ukrajini, jer je to u našem interesu - napi sao je Fiala na Tviteru.

Holandski premijer Mark Ru te ističe da je naredba o mobi lizaciji znak panike u Kremlju i da to ne treba shvatiti kao di rektnu prijetnju totalnim ra tom protiv Zapada.

- Mobilizacija, pozivanje na referendume u Donjecku, sve je to znak panike. Putinova re torika o nuklearnom oružju je nešto što smo čuli mnogo pu ta ranije i to nas ne uzbuđuje. Sve je to dio dobro poznate re torike. Savjetovao bih da osta nete mirni - naglasio je holand ski premijer.

Njegov poljski kolega Mateuš Moravjecki je upozorio da će Rusija pokušati da uništi Ukra jinu i promijeni njene granice.

- Učinićemo sve što možemo, zajedno sa našim saveznicima, kako bi NATO u većoj mjeri po mogao Ukrajini da se brani - re

kao je Moravjecki.

Oglasio se i britanski ministar odbrane Ben Volas rekavši da je odluka Rusije o djelimič noj mobilizaciji rezervista u ukrajinskom sukobu priznanje predsjednika Vladimira Putina da „njegova invazija propada“.

- Putin i njegov ministar od brane poslali su desetine hi ljada svojih loše opremljenih i loše vođenih građana u smrt. Nikakva propaganda ne može da sakrije činjenicu da Ukraji na pobjeđuje u ovom ratu i da je međunarodna zajednica uje dinjena - naveo je Volas, a pre nio Rojters.

Volasove stavove, međutim, ne dijeli britanska šefica diploma tije Džilijan Kigan koja je upo zorila da se ruska mobilizaci ja mora shvatiti ozbiljno, jer će dovesti do eskalacije suko ba. Ona je ocijenila i da Zapad nema kontrolu nad situacijom, ali i navela da nije sigurna da je ima i Putin.

ESKALACIJA

- Jasno je da je to nešto što bi trebalo da shvatimo veoma oz biljno jer, znate, mi nemamo kontrolu nad situacijom. Nije sam sigurna da je i on (Putin) unutra kontroliše. Ovo je oči

Protesti na istoku Rusije

Odluka o pokretanju djelimične mobilizacije izazvala je proteste u pojedinim gradovima na istoku Rusije.

Na društvenim mrežama kruže snimci na kojima se vide građani koji protestu ju u gradovima Novosi birsk, Irkutsk i Tomsk i policiju koja ih hapsi.

gledno eskalacija - rekla je bri tanska ministarka za Skaj njuz. A da će djelimična ruska mobi lizacija dovesti do dalje eskala cije sukoba u Ukrajini smatra i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg . On je, u izjavi za Rojters, ocijenio i da je prijetnja ruskog lidera upotre bom nuklearnog oružja „opa sna i nepromišljena retorika“.

- Potrudićemo se da Moskvi bude jasno kako ćemo tačno reagovati, što naravno zavisi od toga kakav će scenario na praviti ili kakvo oružje mogu koristiti - rekao je Stoltenberg i dodao da je najvažnije da se to spriječi.

Cijene avionskih karata za letove iz Rusije juče su, odmah nakon najave Vla dimira Putina o pokretanju djelimične mobilizacije, dra

stično poskupile i dostigle astronomski nivo.

Agencije prenose da je naj povoljnija karta za let iz Mos kve ka Istanbulu juče ujutru

koštala 1.154 eura. Pojašnja vaju i da je riječ o 13-satnom noćnom letu kompanije „Azerbejdžan erlajns“ sa predsjedavanjem u Bakuu. Sa druge strane, cijena karte za direktan let iz Moskve ka Istanbulu juče je iznosila čak 9.253 eura.

Karte za sve letove prema turskoj metropoli su, među tim, rasprodate već oko 11 sati. Rasprodate su, takođe, i karte za Antaliju, Tbilisi i Jerevan.

Turska, Gruzija i Jermenija spadaju u države u koje gra đani Rusije još uvijek mogu jednostavno ući, dok im je to u EU zabranjeno.

- Zato je Rusiji jasno skrenuta pažnja na posljedice bez prese dana - naglasio je Stoltenberg, misleći na bilo kakvu upotre bu ruskog nuklearnog oružja. Nakon jučerašnjeg obraćanja ruskog lidera, reagovalo je i ki nesko ministarstvo inostranih poslova pozvavši sve strane da se uključe u dijalog i konsulta cije i pronađu način za rješava nje bezbjednosnih problema.

Portparol kineskog ministar stva inostranih poslova Vang Venbin je na brifingu za me dije, kako prenosi Rojters, na veo i da je stav Kine o Ukrajini „dosljedan i jasan“.

SKOK CIJENA

Rusija, primjenom ukaza pred sjednika, rezervni sastav svoje vojske mobilizuje prvi put od kraja Drugog svjetskog rata, a najava o tome juče je uticala na skok cijena gasa u Evropi. Na holandskoj berzi energena ta, na kojoj se formira i evrop ski standard cijena, cijena ga sa juče je ujutru skočila za čak 14 eura po megavat satu i sada iznosi 210 eura.

Cijene karata za letove iz Rusije dostigle astronomski nivo

Vladimir Putin tokom obraćanja naciji

mobilizacije

svjetskog rezervista

Gutereš: Mir u svijetu je ugrožen

Generalni sekretar Ujedinje nih nacija Antonio Gutereš juče je, tokom zasijedanja Generalne skupštine o krizi u Ukrajini,održao dramati čan govor i upozorio da je svjetski mir ugrožen.

- Ova sjednica se odvija u jeku najozbiljnije prijetnje svjetskom miru i sigurnosti u posljednjim godinama.

Iskreno sam se nadao da ovaj trenutak nikad neće doći. Najnoviji događaji vezani za Ukrajinu su izuzetno zabrinjavajući.

Tu mislim na izvještaje o kršenju primirja širom linije razgraničenja ukrajinske vojske i separatista. Postoji stvaran rizik daljnje eska lacije na terenu – rekao je prvi čovjek UN-a.

Upozorio je i da je vrijeme za suzdržanost, razum i deeskalaciju kako bi se izbjegla „razmjera i ozbilj nost potrebe neviđene dugi niz godina“.

- Vrijeme je da se uspostavi primirje i vrati se na stazu dijaloga i pregovora –kazao je Gutereš i dodao da je „potpuno posvećen rješavanju ove krize bez daljeg krvoprolića“.

Značajno povećanje cijena po tvrđeno je, kako prenosi Roj ters, i u Velikoj Britaniji.

- Mišljenje da bi najavljena mo bilizacija u Rusiji, a time i eska lacija rata, trebalo da proiz vede veći rizik za finansijski i energetski kompleks, danas je rezultiralo porastom cijena - ukazali su analitičari „Refini tiva“, prestižne američko-bri tanske berzansko-finansijske konsultantske kuće koja po sluje u sastavu Londonske berze.

Odluka Putina uticala je, tako đe, i na rast cijena nafte za više od dva odsto.

Fjučersi za naftu brent porasli su juče za 2,28 dolara, odnosno za 2,5 odsto, na 92,90 dolara po barelu, i to nakon pada od 1,38 dolara koji je zabilježen pret hodnog dana.

Američka nafta sada iznosi 86,16 dolara po barelu, što je, kako navodi Rojters, poveća nje za 2,22 dolara ili 2,6 odsto.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Profesor bezbjednosti i vojni ekspert Berko Zečević kaže da je sedam mjeseci vojnih sukoba koje su Rusi zvali „specijalna vojna operacija“ završeno

PODGORICA - U ovom momentu ruske vojne sna ge drže daleko više terito rije u odnosu na prvobitno proklamovane ciljeve, po stali su svjesni da je njihova procjena spremnosti ukra jinske vojske i naroda u potpunosti pogrešna. Isto vremeno su stvoreni novi odnosi u svijetu u smislu donošenja nove strategije NATO-a, stvaranja nove kohezije unutar zemalja Evropske unije, uveden je niz embarga od strane SAD i EU. Generalno, stvo reno je novo geopolitičko okruženje i ulazimo u novu eru Hladnog rata – kaže u razgovoru za Pobjedu pro fesor bezbjednosti i vojni ekspert Berko Zečević.

POBJEDA: Putin je naja vio djelimičnu mobilizaci ju u Rusiji, šta to znači, da li je ovo znak slabosti ili činje nice da gubi rat?

ZEČEVIĆ: Ne bih se složio sa mišljenjem da je to znak sla bosti ili da gubi rat. Rusija je počela rat sa obrazloženjem da želi da zaštiti rusko stanov ništvo u regiji Donbas (oblasti Luganjsk i Donjeck) i da ne utralizira naciste u Ukrajini, drugim riječima da zamije ni trenutnu ukrajinsku vla du sa proruskom vladom. Uz znatne vojne napore i ozbilj ne gubitke u ljudstvu i opre mi uspio je da zauzme veći dio regije Donbas, zatim ve će djelove regija Zaporožje i Herson. Nije uspio da osvoji drugi grad po veličini Harkiv i zaustavljena su napredova nja prema Odesi. Posljednjih dana ruske snage su odbačene daleko od Harkiva i na granici su oblasti Luganjsk, a u oblasti Herson se vode i dalje žestoke borbe. Debakl je doživio de sant u blizini Kijeva i meha nizirane snage koje su trebale osvojiti Kijev su zaustavljene i na kraju su se povukle. U ovom momentu ruske voj ne snage drže daleko više te ritorije u odnosu na prvobitno proklamirane ciljeve, postali su svjesni da je njihova pro cjena spremnosti ukrajinske vojske i naroda u potpunosti pogrešna. Istovremeno su stvoreni novi odnosi u svije tu u smislu donošenja nove

POBJEDA: Ruske službe su duboko inflitrirane u region Zapadnog Balkan, Kremlj plaća prosrpske političare u Crnoj Gori, Dodik je kod Putina,Vučic sprovodi politiku Moskve na Bal kanu. Da li Rusija može izazvati sukob u našem regionu?

ZEČEVIĆ: Evidentno je da na prostorima Zapadnog Balkana postoje snage koje u potpunosti podr žavaju politiku Rusije i u potpunosti opravdavaju narušavanje teritorijalnog integriteta Ukrajine od

Putin mobiliše za dugotrajni rat

Moje uvjerenje je da će oružani sukob u Ukrajini trajati niz godina različitim intenzitetom. Ne mislim da je povratak na teritorijalno stanje Ukrajine od prije ruske aneksije Krima moguć bez globalnog sukoba NATO-a i Rusije, a u kojem ne bi bilo pobjednika i uz stravične žrtve civilnog stanovništva – kaže Zečević

Jedinstven zaklju čak je da u ovom ratu svi gube, niko ne dobija, ali agre sorske aktivnosti se moraju zaustaviti bez obzira na žrtve

lotnih letilica za dobivanje informacija u realnom vre menu, preciznost modernih vođenih raketnih sistema ni je u skladu sa programiranim performansama itd.

Ne mislim da potez uvođe nja ograničene mobilizacije rezervista može izazvati glo balni sukob. To je, prije svega, potez da se postojeće ruske snage koje su u ugovornom odnosu i koje su iscrpljene zamijene svježijim snagama, daleko manje obučenim i spo sobnim za nove promjene na terenu, ali dovoljno sposobne da učestvuju u pokušaju zadr žavanja osvojenih teritorija. Ne treba zaboraviti da je to kom jučerašnjeg dana sa opšteno da i snage odbrane Donbasa, sastavljene od lo kalnog stanovništva, dobija ju isti status kao ruski vojnici pod ugovorom.

Ovaj potez ima za cilj stabi lizaciju postojećih linija su koba i time dobijamo novo dugoročno krizno stanje u Evropi.

POBJEDA: Nazire li se kraj rata u Ukrajini?

strategije NATO-a, stvaranja nove kohezije unutar zema lja Evropske unije, promje ne prioriteta u snabdijevanju energetskim medijima i ba zičnim proizvodima za pre hranu stanovništva. Uveden je niz embarga od strane Sje dinjenih Američkih Država i Evropske unije prema Rusi ji koji će svoj puni intenzitet imati narednih mjeseci i go

dina. Generalno, stvoreno je novo geopolitičko okruženje i ulazimo u novu eru Hlad nog rata.

POBJEDA: Njegov ministar Šojgu je objavio da Moskva šalje u Ukrajinu 300.000 re zervista i da ratuje sa Zapa dom. Da li se može očekiva ti globalni sukob?

ZEČEVIĆ: Sedam mjeseci vojnih sukoba koji se zovu

„specijalna vojna operacija“ je završeno i dalji sukobi će se zvati rat. Dosadašnja ak tivnost ruskih vojnih snaga bez obzira na značajno osva janje teritorija su pokazale niz fundamentalnih slabo sti ruske vojske, stalne smje ne visokih oficira, nemoguć nost fleksibilnog odgovora na promjenu situacije na bo jištu, nedovoljan broj bespi

U ovom momentu ruske vojne snage drže daleko više teritorije u odnosu na prvobitno proklamirane ciljeve, postali su svjesni da je njihova procjena spremnosti ukra jinske vojske i naroda u potpunosti pogrešna. Istovremeno su stvoreni novi odnosi u svijetu u smislu donošenja nove strategije NATO-a, stvaranja nove kohezije unutar zemalja Evropske unije, promjene prioriteta u snabdijevanju energetskim medijima i bazičnim proizvodima za prehranu stanovništva

Rusija stvara političke krize u regionu

Rusije pri čemu su u toku pri preme za aneksiju zauzetih oblasti na istoku i jugoistoku Ukrajine. Intenzitet aktivnosti proru skih snaga u Bosni i Her cegovini se najviše osjeća djelovanjem predsjednika SSND, gospodina Milorada Dodika, zatim kroz niz izjava najznačajnijih političara i intelektualaca Srbije i veli kog dijela političara u Crnoj Gori koji su orjentirani za blisku saradnju sa Srbijom i Rusijom.

U Bosni i Hercegovini te aktivnosti su bile usmjerene ka tome da se kontinuira nom blokadom aktivnosti na nivou države stvori utisak nefunkcionalne države i da se kao alternativa izvrši disolucija države na tri enti teta koji bi samostalno vodili vanjsku politiku, imali svoju vojsku i policiju. Rat u Ukra jini je razgolitio te aktivnosti i reakcijom međunarodnih faktora taj proces je zau stavljen, ali nije u potpunosti onemogućen.

Što se tiče Crne Gore, stra teški cilj Rusije, po mom mišljenju, je dovođenje na vlast snaga koje bi otežale proevropsku kurs države i u nekom pogodnom trenutku stvoriti stanje da Crna Gora izađe iz NATO-a. Time bi bile stvorene pretpostavke da se u Crnoj Gori aktivira pomor ska vojna baza u središtu Južnog krila NATO-a. Zatim bi krenule aktivnosti da se vojne baze otvore u Bosni i Hercegovini, entitet RS i zatim u Srbiji.

ZEČEVIĆ: Moje duboko uvjerenje je da će rat u Ukra jini trajati niz godina različi tim intenzitetom. Ne mislim da je povratak na teritorijal no stanje Ukrajine od prije aneksije Krima od strane Ru sije moguć bez globalnog su koba NATO-a i Rusije, a u ko jem ne bi bilo pobjednika i uz stravične žrtve civilnog sta novništva.

Sadašnji tok rata jasno poka zuje da su najviše stradala ur bana naselja, sela, fabrike su razorene, mostovi srušeni, ve lik broj civila je raseljen, veli ki broj vojnika sa obje strane su ubijeni ili ranjeni.

Jedinstven zaključak je da u ovom ratu svi gube, niko ne dobija, ali agresorske aktiv nosti se moraju zaustaviti bez obzira na žrtve.

M. JOVIĆEVIĆ

Realno, sada aktivnost Rusije na prostorima Bosne i Hercegovine i Crne Gore se mogu kretati u stvaranju političkih kriza, a ni u kom slučaju do bilo kakvih sukoba unutar teritorija ove dvije države. A što se tiče Srbije, kriza u zoni Kosova je kontinui rano prisutna i ona ostaje i dalje samo u domenu političkih kriza. Jer i juče rašnja izjava NATO-a o spremnosti za slanje novih trupa na Kosovo pokazuje spremnost za sprečavanje bilo kakvog konflikta na ovim prostorima.

Berko Zečević

Bogavac: Pobjeda u najboljem trenutku

Dobar trenutak za Jedinstvo uoči pauze u prvenstvu.

Do druge pobjede u Meridianbet 1. CFL Bjelopoljci su stigli pod Golubinjom, gdje su u finišu slavili sa 3:0.

Utakmica je ,,mirisala“ na remi, ali momci Vuka Bogavca dali su gol u 86. minutu iz prekida, a potom još dva u nadoknadi – u 93. i 95.

Odmah je ljepši pogled na tabelu. Povratnik u elitni rang više nije ,,fenjeraš“, već osmi, sa bodom zaostatka u odnosu na poziciju koja garantuje opstanak.

- Pobjeda u pravom momentu. Vratilo nam se za neke prethodne poraze i primljene golove na samom kraju utakmica. Ovo nam je trebalo. Dobili smo mir i podigli samopouzdanje. Nastavljamo da radimo i borimo se za svaki bod – rekao je trener Bogavac.

Iskusni strateg dugo je radio u Rudaru, a sada je kao kormilar Jedinstva odnio čitav plijen iz sudara sa bivšim klubom.

- Odigrali smo dobru utakmicu, naročito u prvom poluvremenu. U nastavku je domaćin bio bolji, imao dvije stopostotne šanse preko Šahmana i Živkovića, ali nijesu dali gol. Kako je vrijeme odmicalo, protivnik je popustio fizički i psihički, a mi smo to kaznili nakon kornera. Rudar je krenuo u rizik, na sve ili ništa, a mi smo

to znali da iskontrolišemo i uvećamo rezultat sa još dva pogotka u nadoknadi. Podigli smo se sa začelja tabele, što nam mnogo znači. Primarni cilj je da sačuvamo prvoligaški status, a na tom putu čeka nas grčevita borba. Idemo redom, utakmicu po utakmicu, nadam se do konačnog uspjeha – ističe Bogavac.

Kuriozitet je to da je Jedinstvo u Pljevjima odigralo prvi meč bez primljenog gola. Na ,,nulu“ pozadi čekalo se, dakle, devet kola.

- Volio bih da je bilo više takvih duela, ali falilo je i malo sportske sreće da sakupimo još koji bod. U Pljevljima smo nastupili bez štoperskog tandema Dulović – Šćepanović, ali su Alić i Bugarin odigrali odlično. Očekujem da zadržimo čvrstinu u zadnjoj liniji, a vjerujem da će to biti lakše sa povratkom momaka koji su imali kartone ili bili povrijeđeni – kazao je Bogavac. Jedinstvo na početku drugog ligaškog kruga gostuje Sutjesci. Prošli meč u Bijelom Polju za-

vršen je 1:1.

- Sutjeska je tada bila opterećenja Evropom i uspjeli smo da napravimo iznenađenje. Ne bih imao protiv da se ponovi takav epilog. Naravno, biće teško, idemo u goste šampionu, ekipi koja je dobila sve rivale na svom terenu. Nikšićani su ozbiljni, djeluju sve bolje, respektujemo ih, ali uradićemo sve da im pomrsimo račune. Predstoji nam jako zahtjevan raspored i valjalo bi iz tih mečeva izaći sa što ljepšim skorom – zaključio je Bogavac. D. K.

Barselona aktivno radi na identifikovanju idealne zamjene za defanzivnog vezistu Serhija Busketsa (34), objavila je Marka.

Nakon 17 godina u klubu, veteran Buskets će napustiti Barsu na ljeto naredne godine, kada mu istekne aktuelni ugovor.

Uprava giganta Primere već ima dvije potencijalne mete za transfer kada se sezona završi. Veliki talenat Real Sosijedada Martin Zubimendi (17) i portugalska zvijezda i reprezentativac Ruben Neves iz premijerligaša Vulvsa su kandidati za novog

Barsa traži zamjenu za Busketsa

startera na poziciji zadnjeg veznog, koja je u Barsinom konceptu igre potencijalno ključna. U katalonskom klubu su svjesni da ovo neće biti jeftin transfer. Zubimendijeva otkupna klauzula u ugovoru iznosi 60 miliona eura, a Neves sigurno neće koštati jeftinije, budući da važi za jednog od najboljih vezista na Ostrvu.

Kako je objavila Marka, u klubu žele da do kraja zime imaju definitivan izbor Busketsovog nasljednika. Očekuje se da Španac karijeru nastavi u američkoj MLS ligi. R. A.

Frojnd ipak odbio Čelzi

Krištof Frojnd (45) potvrdio je u zvaničnom saopštenju da je odbio odličnu ponudu Čelzija da preuzme poziciju sportskog direktora u klubu. Austrijanac je kreator modernih uspjeha Red Bul Salcburga i čelnik koji je odgovoran za fudbalski razvoj brojnih zvijezda, poput Halanda, Manea i Upamekana . Frojnd je pregovarao sa upra-

vom jednog od najjačih klubova Premijer lige, dogovor je bio blizu – ali je na kraju ipak odlučio da ostane u Red Bul Salcburgu.

- Kada tako veliki klub pozove, to nije samo čast za mene nego i za Red Bul Salcburg. Razgovarali smo, imali dobre pregovore. Na kraju je moja i potpuno lična odluka takva, da najbolje radim ovaj posao u Red Bul Salcburgu i da tu pripadam.

Promjena sredine i kluba nije opcija za mene – objasnio je

Kako se navodi, sada je glavna opcija za sportskog direktora londonskog kluba Tim Štajten iz bundesligaša Bajer Leverkuzena. R. A.

Odbojkašice Luke Bar u novu sezonu ulaze jače za Ruskinju Anastasiju Salinu, koja igra na poziciji tehničara i korektora Anastasiju Petričenko iz Ukrajine.

Prezentacija barskog kluba bila je juče u hotelu ,,Sidro“, a trener Vlado Milačić upoznao je goste sa planovima i ambicijama u narednoj sezoni. Predsjednik Upravnog odbora Nenad Vujanović istakao je značaj kluba za afirmaciju sporta među mladima osvrnuvši se i na podršku koju klub dobija od matične kompanije. - Klub godinama uspješno i domaćinski posluje zahvaljujući podršci koju dobija od menadžmenta i Odbora direktora. Ove sezone odlučili smo se za

korak više i pojačali sastav kako bi se ravnopravno nosio sa konkurencijom u izuzetno snažnoj crnogorskoj ligi.

Pozivam Baranke i Barane da dođu na naše utakmice i podrže ove djevojke. Prisutnima se obratio Vladimir Dragović, član Odbora direktora Luke Bar i nekadašnji odbojkaš kluba, koji je igračicama i trenerima poželio puno uspjeha u predstojećoj sezoni, kao i Darko Pekić, zamjenik predsjednika Odbora direktora Luke Bar. Svim članicama prvog tima su svečano uručeni dresovi za novu sezonu. Na samom kraju prezentacije najavljena je i izrada monografije kojom će se obilježiti 30 godina postojanja kluba. R. A.

Odbojkaši Budve poraženi su pred svojim navijačima od austrijske Zadruge (3:0) u meču prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona.

Sva razlika u kvalitetu dva tima vidjela se u Mediteranskom sportskom centru, gdje su gosti rutinski osvojili prva dva seta (25:19, 25:15), dok je najneizvjesniji bio treći koji je takođe pripao favoritu (25:21). Duel je riješen za 74 minuta, a Zadruga je od početka pokazala da je jača ekipa, te da su male šanse da Budvani nadmaše prošlogodišnji rezultat, kada je ista faza takmičenja bila nepremostiva prepreka. Ostao je revanš 27. septembra u Blajburgu, ali već sada je gotovo izvjesno da će crnogorski prvak nastaviti međunarodno takmičenje u prvom kolu (1/32) CEV kupa, gdje će se sastati sa Lineburgom. - U najavi sam rekao da je ovo jako teška utakmica za nas. Imali smo pet neđelja rada, a od toga smo samo dvije svi bili na okupu. To nije dovoljno za uigravanje. Vidjeli su se nedostaci u našoj igri i nijesmo imali šansi da uradimo nešto

više. Zadruga je iskusna ekipa. U svojim redovima ima internacionalce, favoriti su za osvajanje austrijske lige. Nijesmo mogli da im pariramo, ali uradićemo sve da u revanšu pokažemo bolju partiju – rekao je trener Miloš Marković. Koji su ciljevi Budve?

- Zadržali smo roster od prošle godine i doveli mlade Ćinćura i Hadžisalihovića. Negdje je plan da zadržimo primat na domaćoj sceni, a u Evropi eventualno da napravimo neko iznenađenje ukoliko se ukaže šansa – poručio je Marković. D. K.

Jedinstvo se pomjerilo sa začelja nakon osvajanja tri boda protiv Rudara pod Golubinjom

Opcije mladi Zubimendi i Portugalac Neves

Čelnik RB Salcburga neće biti sportski direktor ,,plavaca“

Frojnd.

N/FSBIH MALIDŽAN

Fudbalska reprezentacija Crne Gore danas putuje za Zenicu na meč s Bosnom i Hercegovinom (sjutra od 20.45 sati), a u ekipi – kao ni u četiri junska meča u B3 grupi Lige nacija – nema Stefana Savića

Komandanta odbrane, uz Stevana Jovetića lidera tima na terenu i van njega, neće biti u finišu ciklusa koji bi mogao da se ispostavi kao istorijski za našu selekciju. Defanzivac madridskog Atletika nije se dovoljno oporavio od povrede koju je ,,zaradio“ u avgustu, zbog toga nije ni mogao da dođe na okupljanje, pa će teret kao štoperski tandem ponovo iznijeti Igor Vujačić i Žarko Tomašević

U junu su bili na visokom nivou, isto se od njih traži sjutra protiv BiH na ,,Bilinom polju“, pa tri dana kasnije s Finskom u Podgorici.

- Ostaje žal što Savić neće biti spreman ni za ove utakmice, ali ko god istrči na teren sigurno će dati maksimum i vjerujem da ćemo ponoviti one dobre partije kao u prethodne četiri utakmice – rekao je Igor Vujačić.

BiH je lider grupe, s bodom više od Crne Gore. U junu su dvije selekcije odigrale 1:1.

- U Podgorici je bila prava takmičarska utakmica, ali mislim da će sada biti drugačija s njihove strane. Igraju na

Fudbaleri Bosne i Hercegovine vjeruju da bi sjutra mogli da završe priču oko prvog mjesta u B3 grupi Lige nacija. Ukoliko ,,zmajevi“ slave u Zenici odmaći će Crnoj Gori četiri boda.

- Igrali smo već protiv Crne Gore u Podgorici. Mislim da smo odigrali dobru utakmicu i zaslužili da pobijedimo, ali smo nesrećno primili gol. Mislim da smo kvalitetnija ekipa i vjerujem u pobjedu – rekao je Amir Hadžiahmetović, vezista turskog Konjaspora.

- Odradili smo dobar posao u prethod-

svom terenu, pred svojim navijačima i znamo svi kakva je atmosfera u Zenici. Očekujem drugačiju utakmicu, ali imamo i mi svoje šanse, nadam se da ćemo ih iskoristiti i napraviti dobar rezultat – naveo je defanzivac Partizana.

- Imaju prepoznatljiv stil igre i mislim da neće odstupiti od njega. Pripremili smo se veoma dobro i bićemo spremni da odgovorimo na izazove.

Duel na ,,Bilinom polju“ donosi veliki ulog. Ukoliko pobijedi u Zenici, pa ostane ne-

ne četiri utakmice. Skupili smo dosta bodova i došli u dobru poziciju da sad protiv Crne Gore osiguramo prvo mjesto. Vjerujem u ekipu i nadam se da ćemo pobijediti – dodao je Hadžiahmetović.

Slično razmišlja i defanzivac švedskog Malmea Denis Hadžikadunić - Sigurno nas očekuje težak meč. Siguran sam da će i publika imati što da vidi. Naravno, nakon dobrih rezultata u junu s dosta samopouzdanja ulazimo u naredni susret. Znamo koliko možemo i svi smo uvjereni da možemo zadržati prvu poziciju u grupi. Dobra stvar za nas je što ovaj važan meč igramo pred našim navijačima koji će nam sigurno biti vjetar u leđa i velika pomoć u ostvarenju cilja – kazao je Hadžikadunić.

poražena protiv Finske, Crna Gora će završiti prva u grupi, što joj donosi plasman u A diviziju i duele sa selekcijama poput Engleske, Francuske, Njemačke, te osigurano mjesto u baražu za Evropsko prvenstvo 2024.

Uz to, na žrijebu kvalifikacija za EP bila bi u drugom šeširu. - Ukazala nam se šansa da se borimo za prvo mjesto, koje vodi u A diviziju i baraž za Evropsko prvenstvo. Daćemo sve od sebe da u Zenici dođemo do povoljnog rezultata –

kazao je Vujačić. Očekuje se da tribine zeničkog stadiona budu ispunjene. Neće nedostajati ni podrška ,,sokolima“ jer je odlazak u BiH najavio veliki broj crnogorskih navijača.

- Kada su rezultati dobri, onda je i interesovanje javnosti veće. Ali to ne smije da nas zavara, opuštanje je zabranjeno. Moramo u svaki meč da uđemo maksimalno koncentrisani i damo posljednji atom snage kako bismo stigli do dobrog rezultata – istakao je nekadaš-

Radunović Bitan momenat za sve nas

Odavno fudbalska reprezentacija Crne Gore nije imala šansu da se bori za nešto veliko, da igra meč koji ,,diže“ naciju na noge. Takav duel odigraće sjutra, a pobjednik praktično odnosi sve – naročito ako to budu ,,zmajevi“, koji imaju bod više od ,,sokola“ i trijumfom bi završili posao.

- Dobro odrađeni junski mečevi daju nam za pravo da vjerujemo u dobar rezultat. Atmosfera je dobra, žao nam je što smo ostali bez nekih igrača zbog povreda, ali nas to neće omesti da uradimo sve da dođemo do povoljnog ishoda u Zenici – rekao je Risto Radunović

- Veoma je bitan momenat za sve nas, za reprezentaciju, za Crnu Goru, ali ne bi trebalo da pravimo preveliki pritisak. Potrebno je da se fokusiramo da damo maksimum kao što smo uradili na prethodnim mečevima i učinimo sve da napravimo korak naprijed.

BiH je favorit, ima asove poput Edina Džeka i Miralema Pjanića, provjerene igrače Seada Kolašinca, Amera Gojaka, Smaila Prevljaka

- Očekuje nas teška, tvrda utakmica. Odigrali su dobro i u Podgorici, potvrdili da su kvalitetna ekipa. Znamo što nas čeka, ali spremni smo na sve. Imamo šansu i vjerujemo u sebe – poručio je Radunović, lijevi bek rumunskog FCSB.

nji fudbaler Zete. Prva zvijezda ,,zmajeva“ je napadač Edin Džeko. U Podgorici nije bio strijelac, Vujačić je optimista da će tako biti i u Zenici.

- Imaju izvanredne pojedince i moram biti maksimalno fokusiran zajedno sa kolegama iz zadnje linije. Nadam se da ćemo sačuvati mrežu – poručio je Igor Vujačić. Ne. K. visokog napona

Iz Fudbalskog saveza Ukrajine naveli su da se Zelenski zahvalio Čeferinu na

podršci njihovim sportistima i ,,nepokolebljivom stavu, kao i na pomoći u ponovnom pokretanju ukrajinske Premijer lige“. Navodi se da je razgovarano i o mogućnosti da UEFA pomogne u oslobađanju zarobljenih ruskih sportista, prvenstveno kroz javnu podršku.

Zelenski je, kako je saopšteno, izrazio solidarnost sa Čeferinom u protivljenju ideji o osnovanju evropske Superlige.

- Suština fudbala su nada, solidarnost i radost, a to je više od novca, više od privilegija pojedinaca – navodi se u pismu koje je Zelenski uputio Čeferinu nakon telefonskog razgovora. R. A.

PORUKA IZ BIH: Bolji smo, ostaćemo prvi

Amir Hadžiahmetović

Zelenski i Čeferin prilikom jednog od ranijih susreta

„Sokoli“ na posljednjem treningu pred put u BiH

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski telefonom je razgovarao sa prvim čovjekom Evropske fudbalske unije (UEFA) Aleksanderom Čeferinom

Sa Španijom za polufinale

PODGORICA - Karate reprezentacija Crne Gore učestvovaće na Prvenstvu malih zemalja Evrope, koje će od danas do 25. septembra biti održano u Vaduzu. Najavljeno je učešće 388 takmičara iz osam država, koji će se nadmetati u konkurenciji do 14 godina, kadeta, juniora, mlađih seniora i seniora, u katama i borbama, pojedinačno i ekipno.

Crnogorski karate predstavljaće 14 takmičara – u konkurenciji dječaka i djevojčica do 14 godina nastupiće Uroš Stevović (kate i borbe), Teodora Medojević (kate), Una Vučičević (kate), Lana Čormaković (kate), Sava Popović (borbe), Lora Pean (borbe), Luka Klačar (kate), Neda Beljkaš (kate) i Saša Petrić (kate).

Provjere daju smjernice, povrede remete rad

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaxa od subote popodne su u Vrbasu, gdje po tradiciji sprovode drugu fazu priprema, tokom koje je planirano da odigraju i pet kontrolnih utakmica.

Podgoričanke su tokom prva tri dana odigrale tri meča – u Vrbasu su poražene od mađarskog Vašaša, savladale su Vrbas, kao i Vojvodinu u Novom Sadu.

utakmice, ali smo pokazale da smo fizički odlično spremne –kazala je Dragana Živković, kapitenka Budućnost Bemaxa.

PODGORICA - Bazen SC ,,Morača“. Gledalaca: 300. Sudije: Kurbini (Francuska) i Balanesku (Rumunija). Rezultat po četvrtinama: 2:2, 2:1, 4:2, 5:3. CRNA GORA: I. Radović (10 odbrana), Ćetković, Mršić 3, Nikaljević, Bošković 1, Baštrica 3, Gopčević 1, Vukićević, V. Radović 1, Vujošević 2, Vujičić 1, Sladović 2, Vukićević.

GRUZIJA: Čegelišvili (10 odbrana), Tumburidže, Kozašvili, MAhavariani, Ivakidže, Teševašvili 1, Obaladže, Akveldiani 3, Eristavi, Čeidze 2, Kiriakidi 1, Čikovani, Mikautadze. Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće večers (19 h) sa Španijom u četvrtfinalu juniorskog prvenstva Evrope. ,,Ajkule“ su sinoć očekivano u osmini finala savladale Gruziju 13:8. Gosti su do sredine prve četvrtine vodili 2:1, da bi naš tim

serijom 3:0 najavio očekivani epilog.

Juniori nijesu posebno blistali, ali bi mogli protiv ,,furije“ da odigraju onako kako mogu i kako se očekuje od talentovane generacije pojačane sa tri A reprezentativca. Biće im potreban maksimum jer je Španija bez poraza završila grupnu fazu i imala više dana za odmor. U ostalim mečevima četvrtfinala sastaće se Njemačka – Mađarska, Grčka –Hrvatska i Italija – Srbija. A. M.

Takmičiće se i kadeti Sofija Mikulić (borbe) i Simon Simonović (borbe), juniori Lazar Sekulić (kate) i Lazar Potpara (borbe) i Jovana Stojanović, koja će nastupiti u konkurenciji seniora i mlađih seniora.

Takmičare će predvoditi selektor Slađan Mikulić i treneri Slavka Maksimović, Milan Božović i Goran Madić Šef delegacije biće direktor reprezentacije Miodrad Radunović, a za Lihtenštajn otputovao je i sudija Veljko Brnović R. P.

Jučerašnji dan donio je dan za odmor, a u naredna dva dana „vučice“ očekuju još dvije provjere prije povratka za Podgoricu – danas igraju u Beogradu protiv Art basketa, a sjutra prije puta za Podgoricu rival u Novom Sadu biće im ŽKA… -Nakon mjesec velikog i napornog rada sve smo sa nestrpljenjem očekivale utakmice. Prvi mečevi donose i greške i promašene zicere, ali sigurno da su nam tri utakmice na ovoj turneji po Srbiji dosta koristile da vidimo trenutne slabosti i na čemu moramo da radimo. Sigurno da nije lako svakog dana igrati

Najveći problem za stručni štab trenutno su povrede – u prvom meču povredu koljena doživjela je Jovana Savković, dok je u drugom meču zbog problema sa zglobom prije kraja utakmicu završila Ksenija Šćepanović. Ipak, velikim zalaganjem fizioterapeuta Petra Stojovića, Šćepanović bi trebala da bude spremna za posljednja dva testa u Srbiji.

-Nastojaćemo u ova dva meča da budemo bolje u određenim segmentima, kako u fazi napada, tako i u fazi odbrane. Želimo da prije povratka za Podgoricu i ova dva testa maksimalno iskoristimo, a sve u cilju naravno da što spremnije dočekamo novu sezonu –objasnila je Živković.

Utakmica Art basket – Budućnost Bemax igra se danas od 15 časova u dvorani „Mega factory“. R. P.

U okviru „Septembarskih dana“, koje Opština Nikšić organizuje a povodom dana Opštine, održana je i najstarija tradicionalna sportska manifestacija u Nikšiću –58. atletska trka „Nikšić –2022“, koja je imala međunarodni karakter.

Trka je održana pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje Opštine Nikšić i Turističke organizacije grada Nikšića, a u tehničkoj organizaciji AK „Nikšić“. Na trci je nastupilo oko 150 takmičara u kategorijama cicibana, mlađih pionira, starijih pionira, juniora, seniora, veterana, rekreativaca i pripadnika vojske i policije. Trku je otvorio Mitar Goranović, potpredsjednik Opštine Nikšić, dok je takmičare pozdravio generalni sekretar ASCG Milan Madžgalj.

Trci je prisustvovao i selektor Atletske reprezentacije Crne Gore Osman Erović. Madalje najboljim i priznanja su uručili Mitar Goranović, Milan Madžgalj, Osman Erović, Drago Musić, nacionalni trener atletske reprezentacije Crne Gore, Ljubiša Marović, rekorder Crne Gore u skoku uvis i trener AK Orion iz Ulcinja, Velimir Ćorović, najstariji

član AK „Nikšić“ i prvak Balkana za veterane i Budimir Marojević, bivši atletičar AK „Sutjeska“, AK „Radnički“ – Kragujevac i AK „Partizan“ – Beograd koji se poslije 40 godina vratio u Nikšić. Tri prvoplasairana takmičara u svim kategorijama su dobili medalje i diplome.

U glavnim trkama na 3.000 m i 6.000 m, tri prva takmičara su dobila medalje i diplome, a pobjednici pehare, dok je pet prvoplasiranih u glavnim trkama dobilo novčane nagrade, koje su obezbijedili pokrovitelji manifestacije.

Pobjednici po kategorijama: cicibanke 300 m: 1. Andrea Drobnjak, OŠ „Mileva Lajović Lalatović“ –

Nikšić, 2. Mina Čanović, OŠ „Olga Golović“ – Nikšić, 3. Jovana Vojinović, OŠ „Ratko Žarić“ – Nikšić; cicibani 400 m: 1. Petar Čvorović, OŠ „Olga Golović“ – Nikšić, 2. Božidar Vujović, OŠ „Mileva Lajović-Lalatović“ – Nikšić, 3. Danilo Mrvošević, OŠ „Mileva Lajović-Lalatović“ – Nikšić i Balša Popović, OŠ „Olga Golović“ – Nikšić; mlađe pionirke 600 m: 1. Mara Nožica, AK „Trebinje“- BIH, 2. Anđela Vučetić, OŠ „Olga Golović“ – Nikšić, 3. Laura Gazivoda, AK „Orion“ – Ulcinj; mlađi pioniri 800 m: 1. Enes Erović, AK „Jedinstvo“ – Bijelo Polje, 2. Nemanja Madžgalj, AK „Orion“ – Ulcinj, 3. Danilo Scurati, AK „Budućnost“ – Podgorica;

starije pionirke 800 m: 1. Sara Vučetić, OŠ „Olga Golović“ – Nikšić, 2. Anastasija Zarubica, „Srednja stručna škola“ – Nikšić, 3. Jovana Vučetić, „Gimnazija Stojan Cerović“ – Nikšić; stariji pioniri 1000 m: 1. Matija Bulajić, OŠ „Olga Golović“ – Nikšić, 2. Nikola Golubović, OŠ „Ratko Žarić“ – Nikšić, 3. Ristan Jauković, OŠ „Olga Golović“ – Nikšić; juniorke 3000 m: 1. Elzana Guberinić, AK „Orion“ – Ulcinj, 2. Sara Tomić, AK „Trebinje“ – BIH, 3. Nikolina Marović, AK „Orion“ – Ulcinj; juniori 6000 m: 1. Nemanja Đurišić, AK „Lim“ – Berane, 2. Miloš Radović, AK „Nikšić“ – Nikšić, 3. Boban Madžgalj, AK „Orion“ – Ulcinj; rekreativci 6000 m: 1. Aleksa Maliković, 2. Saša Jovović, 3. Zoran Mučalica; Vojska i policija 6000 m: 1. Slavenko Rakočević, VCG; Veteranke 3000 m: 1. Rada Miladinović, AK „Podgorički maraton“ – Podgorica; Veterani 6000 m: 1.Veselin Petrušić, AK 2Nikšić“ – Nikšić; seniorke 3000 m: 1. Slađana Pejović – 11:25,10 min, AK „Nikšić“ – Nikšić, 2. Slađana Stamenković – 11:27,30 min, AK „Crvena zvezda“ – Beograd, Srbija, 3. Andrea Saitaj – 12:20,00 min, AK „Rudar“ – Pljevlja; seniori 6000 m: 1. Uroš Gutić – 20:08,20 min –AK „Sarajevo“ – BIH; 2. Ivan Bubnov – 20:16,80 min – Rusija, 3. Miloš Dragović – 20:32,00 min, AK „Vak 1996“ – Srbija. R. P.

PODGORICA – Crnogorski strijelac Milan Đinović učestvovaće na Gran priju, koji će od 22. do 24. septembra biti održan u Novom Sadu, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta.

Đinović će danas nastupiti u klasi SH1, u disciplini vazdušna puška – R3.

Biće to Đinoviću prvi zvanični nastup u toj disciplini, nakon što je u junu imao debitantski nastup na Svjetskom kupu u francuskom Šatorou, gdje je uspješno prošao i klasifikacione preglede.U kvalifikacijama, u klasi SH1, prijavljeno je 14 strijelaca.

Na Gran priju u Novom Sadu učestvovaće strijelci iz Bugarske, Bosne i Hercegovine, Francuske, Indije, Slovačke, Mađarske, Ukrajine, Velike Britanije, Kazahstana i Crne Gore.

Đinović će biti jedini predstavnik Crne Gore u takmičarskom dijelu Gran prija.

Predvodiće ga trener Željko Božović i asistent Ratko Drobnjak. R. P.

Košarkašice Budućnost Bemaxa sprovode drugu fazu priprema u Srbiji

KARATE: Prvenstvo malih zemalja Evrope Crnu Goru predstavlja 14 takmičara

Danas u Novom Sadu nastupa crnogorski strijelac

Redovna sjednica Skupštine Rukometnog saveza Crne Gore održana je u kongresnoj sali kuće fudbala na Starom aerodromu.

Sjednici, kojom je predsjedavala Zorica Kovačević, prisustvovao je 21 od 34 delegata, a na dnevnom redu bilo je šest tačaka.

Jednoglasno je usvojen izvještaj o radu Upravnog odbora u periodu između dvije sjednice Skupštine koji je članovima Skupštine predstavio predsjednik RSCG Petar Kapisoda, koji se u svom izlaganju osvrnuo na ostvarenja u periodu od oktobra prošle godine, kada je održana prethodna sjednica Skupštine.

Članovi Skupštine su jednoglasno usvojili i Završni račun i Izvještaj revizorske kuće o finansijskom poslovanju Saveza za 2021. godine.

Revizor je, kako su naveli iz RSCG, pozitivno ocijenio finansijsko poslovanje Saveza, bez ijedne primjedbe na ključne tačke u finansijskom poslovanju što je, kao i izvještaj o radu predsjednika, pozdravljeno od strane svih članova Skupštine. Na sjednici je odata počast rukometnim stručnjacima i radnicima koji su preminuli u proteklom periodu, a koji su dali nesebičan doprinos razvoju rukometa u našoj državi. Pored mnogo dobrih, predsjednik RSCG pomenuo je

Nemamo nijednog državnog sponzora

ćemo prvi put nakon obnove nezavisnosti imati mlađu mušku reprezentaciju na planetarnoj smotri. ,,Lavice“ su u decembru u podmlađenom i oslabljenom sastavu ispunile cilj na Svjetskom prvenstvu u Španiji, a EHF Euro kup bio je odlična priprema za ono što ih očekuje u novembru, kada smo zajedno sa Slovenijom i Sjevernom Makedonijom domaćini smotre 16 najboljih selekcija kontinenta. Početak ove godine nije mogao da bude bolji, jer su nas momci oduševili izdanjima i rezultatima na Evropskom prvenstvu. Ne samo što su izborili plasman u drugu fazu, već su i evropskoj javnosti pokazali kako se bori za dres sa državnim grbom – naveo je Kapisoda.

i lošu stvar – to što Savez nema nijednog državnog sponzora.

- Iako je najveći dio sredstava za funkcionisanje Saveza obezbijeđen kroz konkurs Ministarstva sporta i mladih, realizacija planiranog ne bi bila moguća bez podrške sponzora i partnera. Iz dana u dan širimo krug onih koji prepoznaju naš rad i pružaju nam podršku u svim segmentima. Ono što je,

međutim, presedan, a na neki način i alarm sa kojim treba upoznati i Skupštinu i crnogorsku javnost, jeste činjenica da u sponzorskom pulu nemamo nijednu državnu kompaniju ili kompaniju koja je većinski u državnom vlasništvu. Iako smo jedan od najuspješnijih nacionalnih saveza, sa možda i najvećim brojem aktivnosti na godišnjem nivou, naš rad nije prepoznat od strane tih

kompanija – naglasio je Kapisoda, koji je kazao da finansijska stabilnost Saveza ne bi bila moguća bez pomoći nadležnih institucija i zahvalio se Ministarstvu sporta i mladih i ministru Vasiliju Laloševiću, Crnogorskom olimpijskom komitetu i predsjedniku Dušanu Simonoviću, kao i Glavnom gradu na čelu sa gradonačelnikom Ivanom Vukovićem Kapisoda je govorio o doma-

ćim ligama, dobroj saradnji sa Evropskom federacijom i čestitkama koje su dobili za organizaciju velikih takmičenja, te rezultatima nacionalnih timova.

- Kao i za svaki nacionalni savez, rezultati reprezentativnih selekcija su prioritet. Ovog ljeta smo zabilježili istorijski rezultat, jer je muška selekcija u uzrastu do 18 godina izborila plasman na Svjetsko prvenstvo, pa

- Osvajanje 11. mjesta doprinijelo je ekspanziji muškog rukometa i najavilo velike domete ove generacije, koja je zbog svega prikazanog u Mađarskoj dobila i odlikovanje predsjednika države – Orden crnogorske zastave II stepena. U aprilu smo u atmosferi kakva odavno nije viđena u „Morači“, svjedočili novom uspjehu i plasmanu na Svjetsko prvenstvo, gdje ćemo nastupiti poslije 10 godina, uz očekivanje da se i u Poljskoj nastavi sa izdanjima koja smo gledali u januaru u Mađarskoj – zaključio je Petar Kapisoda, predsjednik RSCG. R. A.

Naše šampionke računaju na bodove, znaju da je u gostima uvijek teško i specifično igrati, ali prethodna dva kola i sve ono što je odrađeno u pripremnom periodu daju nadu za optimizam.

,,Plave“ su osvojile dva boda (premijerne u Turskoj), a prošle sedmice sa favoritom Esbjergom bile su blizu da potpuno preokrenu situaciju na terenu. Same su krive što nijesu uspjele da iznenade velikog rivala iz Danske, pa se nadaju da će u Zagrebu popraviti, prije svega, realizaciju iz čistih pozicija. Protiv danske ekipe promašile su 16 zicera!

- Sa Esbjergom nije bio problem u stvaranju šansi, već u promašajima. Sigurna sam da ćemo u subotu sve te šanse pretvoriti u gol – poručila je Nataša Ćorović

Hrvatski tim nema ni velike zvijezde, a ni iskustvo Lige šampiona. U prošlom kolu nijesu ni zaprijetili norveškom

Storhamaru, koji je veći dio golova postigao iz tranzicije.

Protiv Rapida kod kuće ovaj tim djelovao je ozbiljnije.

- U Ligi šampiona ništa nije lako i svako se poštuje. Naravno, mi znamo koliko je važan ozbiljan pristup, kao i vjera u sebe i saigračice. Gledale smo protivnika, vidjele da može biti nezgodan, kao što je bio rumunskoj ekipi. Sigurna sam da uz pravi odbrambeni odnos možemo do pobjede. Jaka odbrana omogućiće nam i lake golove.

Vidljivo je, kaže prvotimka ,,plavih“, da su na dobrom fizičkom nivou, što su potvrdi-

le sa Esbjergom.

- Baš smo se dobre spremile. Pripremni period bio je težak, ali je svaka od nas podnijela napore na najbolji način.

Dobro smo i ušle u pripremne utakmice, a u Ligi šampiona pokazale da fizički svima možemo da pariramo. Esbjergu smo dobro parirale – istakla je Ćorović. ,,Plave“ na put kreću sjutra, a Bojana Popović će najvjerovatnije na raspolaganju imati sve prvotimke. Nikolina Vukčević je ušla u rad sa prvim timom nakon malo duže pause, zbog čega je propustila startna dva meča. A. M.

Flojd Mejveder (45), penzionisani bokserski šampion i najbogatiji sportista planete, najavio je novi duel sa kontroverznom bivšom MMA zvijezdom Konorom Mekgregorom. Slavni Amerikanac, jedan od rijetkih neporaženih velikih šampiona profesionalnog boksa, savladao je Mekgregora 2017. godine u bokserskom duelu. Od tada uglavnom nastupa na egzibicijama...

- Imaću ovog vikenda borbu protiv Mikuru Asakure. U novembru je zakazana egzibicija u Dubaiju i tada očekujem potvrdu meča sa Konorom Mekgregorom tokom 2023. godine. Ne

znam da li će biti prava borba ili egzibicija. Obje opcije su na stolu, ali ja bih više volio da bude egzibicija. Ne bih volio da dolazim u situaciju da ga ozbiljnije povrijedim – rekao je Mejveder. Tokom karijere bivša zvijezda

lake, velter i srednje kategorije Mejveder imao je skor 50-0, a 27 borbi riješio je nokautom.

Popularni ,,Mani“ od trijumfa nad Mekgregorom (posljednja zvanična borba karijere) borio se u tri egzibicije. R. A.

Rafael Nadal je poručio da uopšte ne planira prekid takmičarske karijere i da vjeruje da će igrati još dugo. Teniski velikan je u domovini Španiji dobio priznanje španskog kralja Felipea IV za sve postignuto u dosadašnjoj karijeri.

- Nadam se da mi priznanje na koje sam veoma ponosan nije dodijeljeno misleći da je moja karijera gotova ili blizu kraju. Ne razmišljam o penziji, nije mi to u planovima niti uopšte

u mislima – poručio je rekorder sa 22 grend slem titule.

Ove godine osvojio je Rolan Garos i Australijan open, potom se suočio sa povredama u drugom dijelu sezone.

- Sezona je po svemu drugačija, mogu reći da je komplikovana godina. Osim povreda, bilo je tu i nekih važnih ličnih vijesti – rekao je Nadal. Trenutno je treći na planetarnoj ATP listi, sa dobrom šansom da plasman popravi. R. A.

PODGORICA – Približava se i put za Zagreb i duel trećeg kola LŠ rukometašica Budućnost Bemaxa i Lokomotive.

ŠAH

Boem u duši, snaga za tablom

Igrajući na prvoj tabli za „Jedinstvo“ iz Brčkog, hrabro se hvatao u koštac sa već afirmisanim velemajstorima i igračima koji su, barem na papiru, bili izraziti favoriti. Dobrom i sigurnom igrom je zaradio cak 31 rejting poen i na korak stigao do titule intermajstora! Naime, Aco već ima nekoliko balova (kako se to u šahovskom žargonu kaže) potrebnih da bi se osvojilo ovo prestižno zvanje i sada ga samo nekih desetak poena dijeli od potrebnih 2400 i željenog cilja. Uporedo sa šahom, koji je njegova najveća ljubav zbog koje je zapustio mnogo toga, a najviše nježniji pol, (kako mi se šeretskim osmijehom na licu zna požaliti), privodi kraju i studije na mašinskom fakultetu! Ne krije da mu je želja da zaigra za reprezentaciju, iako je svjestan da je trenutno konkurencija nikad jača, što ga samo dodatno stimuliše. Jer Aco je borac, dječački buntovan, nemirnog, istraživačkog i avanturističkog duha. Autoritete poštuje ali ih se ne

boji, i rado prihvata dobronamjeran savjet ,pa čak i kritiku. Igrač je inspiracije, u stanju je odvaliti i 1.h4 i šokirati protivnika! Ima crtu boemskog u sebi, voli društvo i dobar provod. Pasionirani je ljubitelj filmova. Tu je vrlo izbirljiv i prosječnost ga neće zadovoljiti. Budući

da je naš prekaljeni reprezentativac Blažo Kalezić vrstan poznavalac sedme umjetnosti, često mu se obrati za preporuku. Zna da Baka uvijek ima nekog keca (komediju) u rukavu! Dugog koraka i širokog osmijeha koji čovjeka oraspoloži, prvotimac nikšićke

Sedlak 0 Tomić 1

1.e4 e5 2.Lc4 Sf6 3.d3 Lc5

4.Sc3 d6 5.Lg5 h6 6.Lh4 a6

7.Sge2 Sc6 8.Sd5 g5 9.Lg3

Le6 10.h4 g4 11.h5 Lxd5 12.exd5 Se7 13.d4 exd4 14.Sxd4 Lxd4 15.Dxd4 Sf5

16.Dc3 De7+ 17.Kd1 Sxg3 18.fxg3 (dijagram) 0–0 19.Te1 Se4 20.De3 Tae8 21.Dxh6 Df6 22.Dxf6 Sxf6 23.a4 Txe1+ 24.Kxe1 Te8+ 25.Kf2 Se4+ 26.Ke3 Sxg3+ 27.Kf4 Sxh5+ 28.Kxg4

Te4+ 29.Kxh5 Txc4 30.c3

Te4 31.g4 Te5+ 32.Kh6

Txd5 33.Ta3 Td2 34.Tb3

b6 35.Tb4 Th2+ 36.Kg5

Kg7 37.Kf4 Kf6 38.Kg3 Td2 39.Kf4 Td1 40.Te4

Tf1+ 41.Kg3 Tb1 42.Te2

Ta1 43.Te4 Ta2 44.Tb4

a5 45.Tf4+ Kg6 46.Tc4 c5 47.Tf4 Txb2 48.g5 Kxg5 49.Txf7 Tb3 0:1

„Mladosti“ je sadašnjost i budućnost crnogorskog šaha. Vjerujem da nam predstoje godine njegove pune afirmacije. Lijep primjer njegove šahovske snage i pozicionog razumijevanja pozicije oslikani su u partiji protiv velemajstora Nikole Sedlaka Danilo NENEZIĆ

Turnir u čast velikog teniskog zaljubljenika

PODGORICA - Memorijalni teniski turnir ,,Milorad Miško Asanović“ biće održan od 22. do 25. septembra na terenima podgoričkog kluba AS. Turnir će biti održan u znak sjećanja na osnivača TK AS i organizatora nekada tradicionalnog međunarodnog teniskog turnira Rojal kupa.

Asanović je umro u februaru prošle godine od posljedica korona virusa.

- Godinama su se najbolji i najtalentovaniji crnogorski teniseri, ali i iz regiona, pa i šire okupljali u septembru na teniskom turniru u Kokotima koje je organizovao teniski zaljubljenik Milorad Miško Asanović Najbolja crnogorska teniserka Danka Kovinić bila je član kluba u vrijeme kada je prije deceniju počinjala svoju profesionalnu karijeri i osvajala prve WTA bodove na turniru koje je organizovao TK AS - piše u saopštenju podgoričkog kluba. Na prvom Memorijalnom teniskom turniru ,,Milorad Miško Asanović“ učestvovaće djeca starosti od osam do 14 godina i rekreativci.

Saopšteno je da porodica nije isključila mogućnost da u narednim godinama turnir preraste

u takmičenje u svim starosnim kategorijama.

- Ove godine turnir je posvećen najmlađima kojima je pokojni Asanović pružao nesebičnu pomoć i podršku. S obzirom na to da je organizacija Rojal kupa prekinuta zbog pandemije TK AS planira da naredne godine obnovi turnir - piše u saopštenju. Organizatori su predvidjeli da 22. i 23. septembra na turniru učestvuju djeca od osam do 14 godina, dok su 24. i 25. septembar predviđeni za takmičenje rekreativaca, prijatelja kluba, ljudi iz biznisa i diplomatije.

Ceremonija dodjele nagrada planirana je za 25. septembar u 19 sati.

Asanović je bio dugogodišnji funkcioner Teniskog saveza Crne Gore, vlasnik i direktor TK AS.

Ostaće upamćen kao organizator jedinog profesionalnog turnira u Crnoj Gori, Rojal kup, koji se održava od 2004. godine.

Turnir je ITF kategorije, a igra se na terenima TK AS.

Prve WTA bodove na Rojal kupu osvojile su Danka Kovinić, Danica Krstajić i Vladica Babić, a igrale su i Andrea Petković, Irina Kamelija Begu, Paula Ormačea. R. P.

U 68. godini preminuo je Miodrag Miško Vuković, dugogodišnji šahovski U teškim godina prošloga vijeka, mnogo je uradio se sačuvaju šahovske institucije, klubovi, šahovska takmičenja, šah u cjelini. Svojom požrtvovanošću, entuzijazmom i vizijama doprinio je razvoju i popularizaciji šaha u Crnoj Gori. Nalazio se na čelu naših najboljih klubova toga vremena ŠK „Montenegrobanka“ (ŠK „Budućnost“)

i ŠK „Radonja Bojović“ ali je čitavu šahovsku Crnu Goru doživljavao kao svoju. Prvi pojedinačni šampionat SR Jugoslavije po berger sistemu u muškoj i ženskoj konkurenciji održan je u Tivtu u velikoj mjeri i njegovom zaslugom. U kontaktu sa šahistima uvijek je bio srdačan, neposredan, predusretljiv.

Šahovski savez Crne Gore pamtiće ga kao vrijednog, učenog i korektnog saradnika sa brojnim idejama i projektima.

Veliko hvala za sve što je uradio za crnogorski šah i crnogorske šahiste! ŠSCG

Međunarodni turnir u ubrzanom šahu „Nikšić 2022“ protekao je u znaku prvotimaca podgoričke Budućnosti, FIDE majstora Andreja Šukovića i intermajstora Blaža Kalezića, koji su ovo takmičenje nakon devet odigranih kola završili na diobi prvog mjesta sa po 7,5 osvojenih poena. Zahvaljujući boljem buholc koeficijentu pobjednički pehar pripao je Šukoviću, našem olimpijskom reprezentativcu koji je, kao i njegov klupski drug, upisao šest pobjeda i tri remija ne osjetivši gorčinu poraza. Bronzanom medaljom okitio se FM Božidar Kisić sa 7, koliko su uknjižile i njegove kolege po tituli Dragan Popadić, Miomir Savić i Igor Vujaćić koje su takođe nagrađene. Specijalna priznanja dobili su

najuspješniji pionir Dimitrije Vujović, omladinac Đorđe Anđelić, predstavnik grada domaćina Bojan Prijović, dama Milena Mosurović i jedan od najstarijih učesnika među 109 igrača iz Bosne i Hercegovine i naše zemlje MK Dragoljub Abramović, koji je podsjetio na najbolje dane u karijeri. Svima je čestitao za postignute rezultate direktor turnira Miodrag Prijović Kalezić na prvog mjesta

WTA turnir u Budimpešti Kovinić zaustavljena u drugom kolu

PODGORICA – Crnogorska teniserka Danka Kovinić u drugom kolu završila je nastup na WTA turniru u Budimpešti.

Novljanka je poražena od njemačke teniserke Tamare Korpač 2:1 (6:3, 1:6 i 7:5).

Korpač, 118. teniserka svijeta, do pobjede i plasmana među osam najboljih došla je nakon dva sata i 39 minuta igre. U prvom setu je viđeno mnogo brejkova – Kovinić je na startu napravila brejk, povela 1:0, a onda je Korpač preokrenula na 4:1. Ipak, Danka je uspjela da se vrati i dođe do 4:3, imala je i servis za izjednačenje, ali je njemačka teniserka napravila još jedan brejk, a onda osvojila prvi set. U drugom setu je Danka stigla do 2:0, potom je Korpač vratila brejk, ali je to bio jedini gem koji je osvojila u drugom setu. Nakon 2:1 Kovinić je uzela četiri gema zaredom i izjednačila. U odlučujućem setu Ko-

vinić je dva puta imala brejk prednosti, Korpač je oba puta stizala, a odlučujući korak napravila u 12. gemu kada je napravila još jedan brejk, kojim je potvrdila pobjedu.

Kovinić je na startu turnira bila bolja od 104. teniserke na WTA listi, Mađarice Reke Luci Jani 2:0 (6:4 i 6:2).

Turnir u Budimpešti igra se za nagradni fond od 115 hiljada dolara. R. P.Priredio: B. KADIĆ

Na upravo odigranoj Premijer ligi BiH istakao se i naš FIDE majstor Aleksandar Tomić

Narednog vikenda održava se Memorijal ,,Milorad Miško Asanović“

Bivalo je da se ima, ali i da se nema za mramor

Na mnogim nekropolama sa velikim brojem stećaka uo čava se tok razvoja. Kada je, npr., humčica ili zaravanak brežuljka nakon dužeg vre menskog perioda postao pre kriven grobovima i stećcima, onda se nekropola morala ši riti po kosinama humke ili brežuljka, pa je prešla i u nji hova podnožja.

I po tome gdje su situirani ni ski, slabije obrađeni i manje ukrašeni stećci, odnosno gdje su situirani viši i bolje ukra šeni, također možemo prati ti vremenski tok nekropole.

Na nekim većim nekropola ma se primjećuju nešto iz dvojene grupe spomenika, što upućuje na pretpostavku o počecima izdvajanja poje dinih porodica, a to bi, opet, značilo raslojavanje bratsta va i velikih porodičnih zajed nica. Dalji proces razvoja fe udalnog društva očituje se u potpunom izdvajanju poje dinih porodica iz zajedničkih grobalja, u stvaranju brojnih manjih grobalja na vlastitoj zemlji, na „baštini” i na „ple menitom”.

Uz stećke nekih nekropola, ili između samih stećaka, če sto su primijećeni ovalno po ređani i u zemlju zabijeni ko madi manjih neobrađenih kamenova koji su zatvara li približno površinu iznad jedne rake. Ispod jedne ta kve oznake našao sam grob sa skeletom. Rezultati toga istraživanja bili su isti kao i kod znatnog broja istraživa nja grobova ispod stećaka, ka ko u odnosu na raku tako i na skelet. Ta okolnost, kao i to što se takvi grobovi i njihove nadzemne oznake nalaze iz među samih stećaka, upućuje na zaključak da se radi o gro bovima iz istog vremenskog perioda iz kojeg su i stećci. Vjerovatno je to jedna vrsta nadzemnih oznaka grobova siromašnijih ljudi, koji nisu imali mogućnosti da sebi osi guraju stećke. Pouzdane ar gumente za atribuiranje ove vrste grobova imaćemo kada se oni istraže u većem broju. Ustanovljen je i izvjestan broj grobova bez ikavih nadze mnih oznaka na istim nekro polama gdje su i stećci. Ni takvi grobovi nisu dovoljno listraženi, pa se ni za njih ne može ništa sigurno tvrditi. Po mnogim okolnostima izgle da da se radi također o sred njovjekovnim grobovima iz istog vremenskog perioda iz kojega su i stećci. Mislim da su prvobitno iznad njih po

Uz stećke nekih nekropola često su primijećeni ovalno poređani i u zemlju zabijeni komadi manjih neobrađenih kamenova. Ispod jedne takve oznake našao sam grob sa skeletom. Vjerovatno je to bila jedna vrsta nadzemnih oznaka grobova siromašnijih ljudi, koji nijesu imali mogućnosti da sebi osiguraju stećke

stojali drveni nadgrobni spo menici, koji su vremenom sa svim nestali. U vezi sa osnovnom karak teristikom većine nekropo la stećaka, da su spomenici postavljani po pravcu zapad — istok i da su u nizovima (u redovima), na kraju na vodim još jednu zanimljivu, nešto drugačiju pojavu. Na više mjesta stećci su postav ljeni na ilirske tumuluse. Pr vi i glavni stećak, ili nekoliko prvih stećaka, obično je po stavljen po ustaljenom obi čaju, dok su ostali, zbog ko sog a okruglastog zemljišta, morali biti postavljeni kruž no i koncentrično. U tim slu čajevima se u izvjesnom smi slu odstupalo od pravila, da bi se izbjeglo nezgodno ukopa vanje po kosini terena i da bi

se izbjeglo nestabilno postav ljanje stećaka na mjesta sa ko jih lako mogu da skliznu, što je sasvim razumIjivo. Neko drugačije postavljanje ste ćaka nismo ustanovili. Ako je ponegdje neki primjerak i nađen sa nekom drugačijom orijentacijom, s puno razlo ga sam zaključio da se on ne nalazi na svom prvobitnom položaju. (…)

ARHITEKTURA GROBOVA

Rake su nekada bile u čistoj zemlji, na različitoj dubini, bez ikakve upotrebe kame

na ili drveta, imale su ovalan ili pravougaon oblik u svom tlocrtu, dimenzije su im bi le nešto veće od dimenzija umrlog čovjeka. Redovno je mrtvac polagan na tvrdo pri rodno zemljano dno rake. Ko ji put je mrtvac bio pokriven daskom ili pločom (komadi ma ploča), iznad toga je bio zemljani nasip (redovno je iskopana zemlja vraćena, na suta na to mjesto); iznad nasi pa više puta su nađeni koma di debljih kamenih ploča, ili komadi neobrađenog kame na da stećak ne bi propadao u zemlju i da se ne bi naginjao.

Na više mjesta stećci su postavljeni na ilirske tumuluse. Prvi i glavni stećak, ili nekoliko prvih stećaka, obično je po stavljen po ustaljenom običaju, dok su ostali, zbog kosog a okrugla stog zemljišta, morali biti postavljeni kružno i koncentrično

Dno rake je najčešće bilo oko 80 — 120 cm niže od površi ne zemlje, ali je nekada bilo i dublje, ili pliće. Dječje grob ne rake su bile najpliće. U Že pi je ustanovljen takav grob u čistoj zemlji u kojemu je mr tvac bio prekriven borovim deblom koje je iznutra-bilo izdubijeno, zbog čega je taj pokrov bio sličan drvenom svodu.

Ustanovljene su i rake u ko jima su mrtvaci sahranjiva ni u drvenim kovčezima, ili su postavljani na daske, za tim oblagani i pokrivani da skama. Nalaženi su željezni čavli kojima su daske priki vane, ali se pretpostavlja da je bilo i zakivanja dasaka dr venim čavlima, pa i bez njih. Na više mjesta su nađene ra ke sa upotrebom kamena. Po kojnik je oblagan i prekrivan pločama. Nekada su te ploče formirale trostranu, a nekada četvorostranu prizmu u ko joj je ležao pokojnik. Ako su dvije uzdužne ploče postav ljene nakoso, na sljeme, a tro uglaste šupljine sa strane gla ve i nogu zatvorene manjim pločama, onda je takva grob

Ustanovljen je i izvjestan broj grobova bez ikakvih nadzemnih oznaka na istim nekropolama gdje su i stećci. Takvi grobovi nijesu dovoljno istraže ni. Izgleda da se radi o grobovima iz istog vremenskog perioda iz kojega su i stećci. Mislim da su prvobitno iznad njih postojali drveni nadgrobni spomenici

nica bila u obliku trostrane le žeće prizme. Nađene su i rake u kojima su mrtvaci položeni u drvenim kovčezima, a onda obloženi i prekriveni kamenim plo čama. Ne samo da je iznad rake u čistoj zemlji stavljan zemljani nasip (materijal iskopa) nego se to činilo i u svim drugim slučajevima. U tim nasipima je često bilo i sitnijeg kamenja. Gotovo re dovno su ploče ili oveći neo brađeni kamenovi stavljani neposredno ispod površine zemlje, radi pridržavanja ste ćka. Ponekad je mjesto kame na stavljana jedna relativno velika i debela ploča, koja je još bolje poslužila u tu svrhu. Obično je u jednoj raci na đen skelet.

U nekim krajevima Bosne su nađeni u zemlji kameni sar kofazi sa skeletima. Po pri lozima koji su bili uz neke od tih skeleta, zaključeno je da ti sarkofazi potječu iz vremen skog perioda stećaka. Pretpo stavlja se da je iznad nekih od tih sarkofaga bio stećak, ali o tome nemamo sasvim si gurnih podataka. Sarkofazi su se sastojali od dva dijela, a izrađeni su od mekog kame na (od muljike). Njihovi do nji dijelovi su izdubljeni kao korito, u obli ku čovječjeg tijela, sa kruž nim izrezom i jastučićem za glavu, širim dijelom kod ra mena i užim kod nogu, sa ma lim otvorom u donjem dijelu za otjecanje tečnosti. Poklop ci su iznutra bili izdubljeni, kao svod, a izvana su bili na dvije vode, kao sljeme. Ovakvi sarkofazi su nađeni u okolini Travnika i Zenice, a onda i u okolini Jajca, Sarajeva i Foče. Slične sarkofage, samo ne od kamena nego od drveta, našao sam u grobovima nekropola u okolini Kalinovika. Pripada li su periodu stećaka. Mislim da su iznad njih nekada bili stećci. Za ove sarkofage, koji bi se mogli zvati i sanducima, upotrebljavani su hrastovi ili lipovi trupci, koji su po duži ni prerezani, a onda je donji veći dio izdubljen za ležište mrtvaca, a gornji za poklopac. Sanduk je formiran približno u obliku čovječjeg tijela. U ve zi s tim napominjem da je do nedavno u Imljanima i okol nim selima (obronci Vlašić planine, u Bosni) bio običaj pravljenja ovakvih sanduka, u kojima je vršeno ukopavanje umrlih. Možda je i selo Kori ćani iz toga kraja dobilo na ziv po pravljenju takvih san duka — korita?

(Nastavlja

Priredio:

Grob obilježen kamenjem na nekropoli stećaka u Novakovićima

Stećak sa arkadama u Novakovićima

Veliki sljemenjak na nekropoli u Novakovićima, na putu ka Barama Žugića

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Poslovni broj: I.br. 1482/2015 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Aleksić Marije, ul. Voja Deretića bb, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 229.958,93 eura, dana 21.09.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1482/2015 od 18.06.2015.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene kod notara Ljubiše Markovića iz Nikšića pod poslovnom oznakom UZZ 13/2012 dana 11.01.2012. godine, i rješenja poslovne oznake I.br.1482/15 od 29.10.2019. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se jedanaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 20 KO Nikšić PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 2502, plan/skica 34/192-85, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja dvorište, površine 333m2, katastarska parcela broj 2502, broj zgrade 1, plan/ skica 34/192-85, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 172m2, katastarska parcela broj 2503, podbroj 2, plan/skica 34/347, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja pašnjak 1.klase, površine 180m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor u van privredi, PD1, spratnost P, površine 125m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD2, spratnost P1, površine 90m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD3, spratnost P2, površine 90m2, - sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za jedanaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 20.10.2022.godine u 12.00 časova u prostori jama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 133.900,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1482/2015 od 29.12.2020.godine.

IV Na jedanaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijel og postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Pod gorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 13.390,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati dru gog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2423/08 od 08.02.08.god. za iznos duga 120.000,00 eura, te zabra na otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, zatim podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.13/12 za iznos duga 31.908,17 eura i zabrana otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.13/12, zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.24-01/373 od 31.01.2013. god. Dana 21.09.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Javni Izvršitelj Dejan Čogurić Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.2773/2021

Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenjaizvršnog povjerioca AD”FABRIKA STOČNE HRANE SPUŽ”Spuž bb.Danilovgrad,koga zastupa punomoćnik Dražen Milačić,advokat iz Podgorice protiv izvršnog dužnika DOO,,MAX-S COMPANY”ul.Voja Lješnjaka bb.Bijelo Polje a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 1.482,37 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 21.09.2022 godine,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku DOO,,MAX-S COMPANY”sa poslednjom poznatom adresom ul. Voja Lješnjaka bb.Bijelo Polje vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Iv.br. 2773/2021 od 15.12.2021 godine sa prilozima.

Izvršni dužnik DOO,,MAX-S COMPANY”može se obratiti Javnom Izvršitelju DejanuČoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampa nom mediju. U Bijelom Polju,dana 21.09.2022.godine

JAVNI IZVRŠITELJ Dejan Čogurić

Poslovni broj: Iv. br. 1385/22.Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvariizvršnog povjerioca DOO “Vodovod i kanalizacija” Bar, Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Nikezić Sretena Branislav iz Bara, St. Dom zdravlja bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br 8289, radi naplate novčanog potraživanja, dana 21.09.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Nikezić Sretena Branislav iz Bara, St. Dom zdravlja bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodst vene kartice potrošača br. 8289. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 15.08.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljed ice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 21.09.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 2098/15

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore- osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Utješinović Dalibora iz Nikšića, ul. Novice Cerovića br.6, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 59.580,31 eura, dana 21.09.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2098/15 od 12.11.2015.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Os novnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.11662/2008 dana 19.08.2008.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se osma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokret nost je upisana u LN broj 3449 KO Nikšić PJ Nikšić, i to katastarska parcela broj 2191, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 1, površine 50m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za osmu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 20.10.2022.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokret nosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

PORTAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Milošević Nikola Latković inspiracija

KULT

Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 38.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2098/15 od 29.09.2017.godine.

IV Na osmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijed nosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nad metanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.800,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetan ju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca po ugovoru OV.br.11662/08 od 19.08.2008.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.279 od 08.02.2010.godine, podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti povjerioca a po ugovoru OV.br.11662/08 od 19.08.2008.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 21.09.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Vrši se ispravka greške u broju, u Konkur su za dodjelu stipendija za studijsku 2022/2023.godinu, objavljenog na internet stranici Glavnog grada, dana 09.09.2022. godine i u dnevnom listu “Pobjeda”, dana 10.09.2022.godine, u tački IV, umjesto “15” treba da stoji “20”.

Dana 19.09.2022.godine

GLAVNI GRAD PODGORICA SEKRETARIJAT ZA KULTURU I SPORT

1

Mali oglasi

NEKRETN i NE

CENTAR-Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostra nim parkingom. Objekat je vrhunske arhitekture, izuze tan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791

CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov- Her cegovačka ulica, desetak metara od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786

2

R a ZN o

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

3

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crteže i pjesme. Tel. 069-051-526

4

POTREBNA radnica za prodaju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565 5

NA seoskom području na periferiji Danilovgrada, potreban pomoćni radnik u plasteničkoj proizvodnji. Hrana i smještaj obezbijeđe ni. Plata po dogovoru. Tel: 069/ 221-550 6

JUOŠ“Milija Nikčević“Kličevo, Nikšić raspisuje Javni poziv za prikupljanje ponuda za izdavanje dijela školskog objekta namijenjenog za usluge pekare

Minimalna cijena zakupa iznosi 200,00 eur mjesečno (osim za mjesece,januar,jun, jul i avgust), na period od tri godine.

Obaveza zakupca je da zakupninu plaća do 10-tog u mjesecu za prethodni mjesec,kao da prostor namijenjen zakupu koristi isključivo u svrhe za koje je namijenjen.

U postupku može da učestvuje samo ponuđač koji je upisan u registar kod organa nadležnog za registraciju privrednih subjekata i koji dostavi dokaze koji ne smiju da budu stariji od šest mjeseci, do dana javnog otvaranja ponuda.

Dokazi su: - potvrda o registraciji (mat.br.; reg.br.; šifra djelatnosti, status i dr.) - potvrda o likvidnosti ponuđača

Kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača: Najveća ponuđena cijena mjesečne zakupnine Ponude dostaviti neposredno na adresu JUOŠ“Milija Nikčević“ – Nikšić ,ul. Školska br.84,radnim danima u periodu od 09h do 12h u zatvorenoj koverti sa naznakom„Ponuda za zakup pekare –NE OTVARAJ prije zvanične sjednice komisije za otvaranje ponude“, najkasnije 30.09.2022.godine do 12 časova, dok će se javno otvaranje ponuda obaviti istog dana sa početkom u 12 časova i 30 minuta u prostorijama škole. Kontakt telefon: 040-252-277 068-030-837.

Na osnovu člana 14 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na život nu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje

ObavJeštava zainteresOvanu JavnOst

- Obavještava zainteresovane organe, organizacije i ostalu zainteresovanu javnost da je podnijet zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, za stambeno-poslovni objekat, na katastarskim parcelama br. 38/2 i 39/1 KO Ibarac I, investitor D.O.O. „AK INVEST“ iz Rožaja.

-Uvid se može izvršiti u prostorijama Sekretrijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine (kancelarija br.6) svakim radnim danom od 11h do 14h, počev od 21.09.2022. godine.

-Zainteresovani organi organizacije mogu, u roku od 5 (pet) radnih dana od dana prijema, odnosno objavljivanja obavještenja, dostaviti mišljenja i primjedbe ovom Sekretarijatu, kao nadležnom organu.

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE

NIKOLA Blažov TODOROVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 22. septembra od 10 do 15 časova i 23. septembra od 10 do 14.30 časova.

Sahrana će se obaviti u 15 časova na gradskom groblju Zagorič.

Kuća žalosti: Iva Andrića br. 36, Podgorica.

Ožalošćeni: supruga NATALIJA, sin PREDRAG, kćerke TATJANA i LJILJANA, sestre DANICA i SLAVKA, braća RADOMIR, MILOŠ i ZORAN, unučad, snahe MARIJA, SLAVICA, JASNA, DRAGICA i LJILJA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

1089

Tužnim srcem javljamo rodbini, kumovima i prijateljima da je u 88. godini preminula naša draga

Ожалошћена породица: супруга МАРА, син НИКОЛА са породицом, кћерка ЗВЕЗДАНА са породицом и остала родбина ЂОКОВИЋ 1087

Posljednji pozdrav ujaku

DUŠANU ĐOKOVIĆU

Tvoje plemenito srce i dobru dušu zauvijek ćemo čuvati od zaborava. Počivaj u miru.

Tvoj sestrić RANKO KORAĆ sa porodicom 1093

Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

Saučešće primamo dana 22. septembra od 11 do 17 časova i dana 23. septembra od 10 do 11 časova kada pogrebna povorka kreće prema rodnom selu Rvaši gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: ćerka MIRJANA, sin ZORAN, brat BOŽIDAR, sestre OLGA i STANKA, snaha DAVORKA, unučad MIRENA, ELENA, ZLATKO i DUŠANKA sa porodicama, zet MILAN MUSTUR, praunučad i ostala rodbinaJANKOVIĆ i ŠOFRANAC

1094

Posljednji pozdrav

BRANISLAVU SEFEROVIĆU

Nedostajaće mi razgovori pred prvi rez, Branuci moj mili. Bio si sunce naše montaže, osoba velikog srca. Uvijek ću pamtiti tvoj dragi lik.

MIRKO MATOVIĆ sa porodicom 1085

DANICI NIKINOVIĆ

Počivaj u miru, a mi ćemo Te čuvati od zaborava. ANKA i MILIJANA 1090

POMENI

Godina je od smrti našeg dragog

ZORANA VUKOVIĆA

Vječno čuvamo uspomenu na tebe.

OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455 “POBJEDA” – Жупа гдје ће се обавити сахрана у 14 часова.

Tvoji: KECA, ZORICA, IRENA i JELENA sa porodicama 1074

ZLATANA Dušanova JANKOVIĆ rođena Šofranac

Dana 22. septembra 2022. navršavaju se dvije godine dana od smrti naše voljene supruge, majke i bake

NEVENKA ĐORĐEVIĆ

Neno sine, prođe godina bola i tuge, koja nikada neće i ne može iščeznuti do kraja moga života, a to je prokleti datum, 22. septembar 2022. godine, bola i tuge za tobom, moj sine. Ostavila si majku i braću da tuguju, srećo moja, radosti moja i ponosu moj.

Neno sine, anđeli ti slomiše krila u najljepšim godinama i prihvatiše njima, koja tokom svog kratkog života nikog nisi povrijedila, čak ni vodu natrunila i da mi odeš na taj put, bez povratka. A ti to nisi zaslužila. Svojoj si majci bila oslonac i podrška. Umjesto da se spajamo mi danas idemo da ti se javimo, poljubimo ledenu ploču gdje ti počivaš, moja srećo. Od danas je najbolniji datum u mom životu 22. septembar 2022. godine do kraja mog života, moja prva radosti.

Počivaj u miru sa svojim ocem, i druži se sa njim, dok vam se ja ne pridružim. Neka vas anđeli čuvaju, počivajte u miru.

Vole vas VAŠI NAJMILIJI

NADE Markove MAŠANOVIĆ

Dvije godine dana od kada nijesi sa nama, ali u našim srcima i mislima si uvijek tu.

BUDO

Vrijeme leti, sjećanja ne briše! Nedostaješ nam.

Tvoji BLAŽO, DAJANA, RADOVAN, NATALIJA i TODOR 1078

Mojoj sestri

Tvoja porodica: suprug MARKO, ćerke MIRJANA,BEBA - MILEVA, LJILJANA, sin GORAN i unuk DUŠAN 1075 Sjećanje na naše drage

BILJANI MANDIĆ

Četiri godine! Svaki dan sam sa tobom, voli te tvoj brat!

1091

NEVENKA ĐORĐEVIĆ

Prošlo je godinu dana od našeg rastanka. Draga majko, u svakom našem ćutanju te čujemo, u snu vidimo, u srcu čuvamo.

U svakoj našoj priči živiš, u otkucaju srca boliš, sa nama si uvijek i nikada te nećemo zaboraviti.

IVANATvoji, i DUŠKO 1092

Bole uspomene koje nas tapšu po leđima i tjeraju da gledamo unazad, tamo gdje te više NEMA

VOJISLAVKA - MIHAILOMILKA MIĆA NIKOLIĆ NIKOLIĆ 22. 9. 2018. 7. 12. 2012.

Hvala na nesebičnoj ljubavi i toplini koje ste nam pružali. Voljeni nikad ne umiru, Kćerka GORDANA KRIVOKAPIĆ sa porodicom 1084 SJEĆANJA

DEJAN, MIRA, BLAŽO, DAJANA, RADOVAN, NATALIJA i TODOR 1079

Voljena sestro, BUDE

Ne postoji vrijeme koje boli sklanja, niti može ukloniti želju za tvojim zagrljajem. Nedostaješ beskrajno...

Tvoja sestra DIJANA i MIŠKO 1080 Naša kćeri

BILJANA MANDIĆ

A bile su ti 22 tek... Naša misao svakodnevna, Bol koji ne nestaje, Ljubav vječna.

MAJKA, VIDAK i IVANA sa djecom 1076

Godina je dana od smrti drage

Vrijeme leti, sjećanje ne briše. Nadamo se da si našla zasluženi mir zajedno sa tvojim najmilijima.

Snaha VUKOSAVA ROGANOVIĆ sa porodicom     1083

DRAGAN – MRVICA PEJOVIĆ 2002–2022.

Dragi Drale, već je dvadeset godina od kada nijesi sa nama, ali jesi u našim srcima i suznim očima. MAJA, FILIP i MILUTIN1088 22. 9. 2001 – 22. 9. 2022.

Prođoše četiri godine otkako si nam otišla, a tuga i bol isti kao i tog tužnog dana.

Tvoji roditelji LJUBICA i ŽARKO 1081

Voljeni otac i svekar

VLADISLAV BRACANOVIĆ 22. 9. 2011 – 22. 9. 2022.

Prolaze godine, a mnogo nam nedostaješ. Sa ljubavlju, poštovanjem i zahvalnošću.

Tvoji NIKOLA i ZORICA 1073

DARIA 9.

A cappella

‘Oće da ne izlude

Sjedim

s jednim starim poznanikom

prije neki dan i nešto se ućutasmo obojica u nekom trenutku, gledajući svako u svoj telefon. Trajalo je to nekoliko minuta kad će on, iz čista mira, jačinom za koji decibel iznad standarda: „’Oće da ne izlude!“.

Ja ga upitah ko će da nas izludi, a on dodade: „A svi, brate moj, svi. Gledaš li ti ove portale, čitaš li ti ove naslove, tekstove, komentare, zaključke… ima li ovo iđe na svijet, brate moj?!“. Nasmijah se, onako iskreno, jer je tu kratku rolu odigrao kao kakav glumac visoke srednje klase i nastavismo komunikaciju gdje smo stali.

Međutim, nikako da izađemo iz tog njegovog i naprasnog „izmještanja“ u kontekst svakodnevice. Pa otvorimo priču dalje.

* * *

Kaže on da više nije ni važno kako ko doživljava političke okolnosti u Crnoj Gori, da odavno nije važno ko za koga i zašto glasa na izborima: Da narod u Crnoj Gori u suštini živi privid demokratije i da smo svi na iglama, čekajući navijački da „naša“ politička opcija bude tas na vagi... I što onda, kaže on? Taman kad se čo’ek obraduje rezultatima izbora i kada se formira vlast, između ostalog i glasom tog nekog čo’eka, istom njemu u roku od 47 dana dođe da izvadi sopstvene oči napolje od toga što mu se ponudilo na gledanje. Rekoh mu nešto poput podsjećanja da ni Evropa ni svijet nijesu baš u zavidnoj poziciji u ovom trenutku, da imamo rat u Evropi, da cijeli svijet pati od nedostatka što novca, što energenata, što nedostatka civilizacijskih dostignuća. Zna on to, kaže, pa reče i podsjeti nas obojicu da od kad smo se rodili i on i ja (a sličnih smo godina, od 45-50 neka bude), mi živimo u nekoj krizi. Ono malo Jugoslavije koliko smo upamtili do punoljetstva već se piše u daleku istoriju.

Završismo s ispijanjem kafe i produžih dalje s mislima o tome što smo pričali.

I nekako shvatam koliko smo svi opterećeni nečim što je u nekim drugim sistemima, ne tako dalekim od nas, potpuno redovna stvar na koju običan

Niko da shvati da me ne zanima što Bečić misli o Abazoviću, ovaj o Đukanoviću, Mandić o Jokoviću i tako unedogled. Zanima me što su dobro uradili, svi odreda, za malog, običnog čovjeka

čovjek skoro pa i ne obraća pažnju. Dobar dio Evropljana nema pojma ni ko im je premijer niti ministar vanjskih poslova i iskreno ih ne zanima. Zbog toga što im život funkcioniše u skladu s njihovim očekivanjima. Naravno, nema mnogo zadovoljnih ni u svijetu, pogotovo ne sada kada nam na vrata kuca treća ili četvrta globalna kriza u četvrt vijeka, iako je većini standard debelo premašio crnogorski. U Crnoj Gori, recimo i u regionu, svi znamo svakog političara. I svi normalni ljudi istog tog regiona saglasni u konstataciji mog prijatelja - „da ‘oće da ne izlude“.

Crnogorska zbilja posebno je atraktivna. Do prije dvije godine, većini je bilo jasno šta se dešava. Nedostatak uspostavljenih sistema na skoro svakom nivou, zloupotrebe na svakom ćošku, nepotizam i korupcija u količinama za izvoz, potpu-

no kulturološko i medijsko posrnuće u produženom trajanju… I tako dalje.

Od prije dvije godine, na krilima nade da je demokratija, kakav god joj bio pojavni oblik, konačno zakucala i na naša mala vrata, dogodio se klasičan promašaj. Što je najgore, u pravu smo, zakucala je i ušla, toliko željena nakon trideset godina istog, pa da je sve bilo od zlata. I dobili smo što smo dobili – dilemu o kojoj ćemo glavoboljati narednih mjeseci.

Da li je rješenje problema ono što je prije bilo problem, kao i da li ćemo tim rješenjem, dakle aktivacijom prethodnog problema potrijeti novonastali dvogodišnji problem, slične strukture i zloupotrebe po svim dubinama i pukotinama u sistemu? Zvuči konfuzno? E pa, ovo je možda najblaži oblik našeg realnog stanja.

Ne znamo sljeduju li nas izbori i koji su to sad? Prijevremeni, zakašnjeli ili na vakat? Nema jasne političke opcije, nema konzistentne partije bez mrlje, nema političkog dijaloga u javnoj komunikaciji koji treba normalnom i obrazovanom čovjeku. I niko to da shvati. Niko da shvati da me ne zanima što Bečić misli o Abazoviću, ovaj o Đukanoviću, Mandić o Jokoviću i tako unedogled. Zanima me što su dobro uradili, svi odreda, za malog, običnog čovjeka koji se radnim danima budi u 6:20, prebirajući sitninu po džepovima nakon svakog 15. u mjesecu, razmišljajući koji od kumova ili prijatelja može imati 50 ili 100 eura za „premošćenje“ do naredne, najčešće minimalne plate.

* * *

To vam je, gospodo političari, sa svih strana ili polova, život današnjeg građanina ili građanke u Crnoj Gori. A vi, slobodno, dok vam god basta, igrajte svoje političke igre bez smisla i cilja, boreći se za koji dan više u vozilima sa MN tablicama.

Kao i svaki čir, dok se formira i sazri, bolan je. Kad pukne, čišćenje boli, jako boli, ali onda dolazi svrab, svrab na granici bola i zadovoljstva, nakon koga dolazi zarastanje i povratak kože u normalno stanje. Mi smo u čirevima toliko dugo i toliko često, da nijesam siguran da nam je koža ikada upamtila zdrav epiderm. Ali u životu to bude tako, sve do jednog dana. A koliko god loše izgledala naša stvarnost, vjerujte, taj dan je sve bliže.

Piše: Vladimir MARAŠ

Start pete sezone potvrđuje da jeu fokusu

Sve je isto, samo

Serija

„The Handmaid’s tale“ vratila se na ekrane HBO televizije petom, pretposljednjom sezonom, više od godinu nakon četvrte, koja je, najblaže rečeno, razočarala, kao i ona prije nje.

Pokrenuta 2017. godine, ova serija Brusa Milera adaptirana prema hvaljenom romanu Margaret Atvud, za one koji ne znaju, zamišlja blisku budućnost u kojoj su žene, uz nekoliko izuzetaka, izgubile reproduktivne sposobnosti. A sve to dok su SAD postale vjerska i patrijarhalna diktatura pod nazivom Gilead. Zbog male brojnosti, žene koje mogu da rađaju su pretvorene u roblje. Obučene u duge crvene toge, one imaju titulu sluge i služe parovima bogatih buržuja. Jedino se Džun ( Elizabet Mos ) želi boriti

Svjetlo u seriji se nazire u odnosima dvije žene, jer dostiže najbolje momente baš tada, kada se usmjerava na trku mačke i miša u kojoj obje pokušavaju nastaviti dalje. Ali, njihova toksična veza postaje sve složenija kako se bore da uspostave nove živote

protiv takvog načina života. Tokom četiri sezone, mogli smo da vidimo kako Džun radi sve i svašta da pronađe ćerku i započne novi život, u kojem joj je sve dozvoljeno.

Osveta i krivica

Serija o Gileadovom fundamentalističkom i mizoginističkom društvu, u kojem se plodne žene drže kao seksualne robinje, imala je dobru premisu i kvalitetno je počela, da

bi se brzo raspala. Gledaoci koji znaju priču iz prve i druge sezone, sjećaju se da je uprkos sporom narativu i epizodama u kojima se malo dešavalo, atmosfera razviljala zahvaljujući audiovizuelnom ambijentu koji je funkcionisao, a napadna Mos je učinila sve što je u njenoj moći da se osjeti patnja njenog lika. Tako je bilo otprilike dvije sezone, a onda su kreatori odjednom prestali kreativno raditi.

Serija je umjetnički stala u mjestu, a atmosfera, koja je do sada bila prednost produkcije, nije joj išla u prilog. U trećoj sezoni radnja je prestala biti zanimljiva, a kreatori su se počeli oslanjati na motive koji se ponavljaju. Na taj način je izgubljena snaga. Novo, peto izdanje ove distopijske drame (pogledane tri epizode), nije napravilo neki pomak, a gledalac je i dalje zaglavljen u tunelu, bez svjetla na vidiku.

Gilead je i dalje odvratno i klaustrofobično mjesto, a priča je sve gorča i aktuelnija. Sa spasonosnim završetkom četvrte, u kojoj je Džun otišla u Kanadu, utisak je bio da nova sezona želi pojačati puls. Nažalost, nastavljena je dosadna stagnacija, s razlikom da je tema postala još relevantnija i aktuelnija. Nakon #MeToo

Elizabet Mos insistira na jakim ekspresijama kako bi izvukla lik Džun iz lavirinta u koji je scenarista ubacio

samo Freda nema

pokreta posljednjih godina i šokantnih dokumentaraca, kao i nedavno donesenog za kona o zabrani abortusa u SAD-u, odjednom vidimo se riju, pa tako i tetku Lidiju Kle ments (En Doud) s novom di optrijom. Serija nije samo distopijska fantazija autorke Atvud iz 1985. godine, kada je objavila roman, koji čini osno vu, već je u velikoj mjeri real nost, mada zbog lošeg teksta oslikana na plitak način. Prve tri epizode nastavljaju pri ču tamo gdje je stala Džun Oz born nakon što je golim rukama ubila Freda Voterforda (Džo zef Fajns ), tvorca Republike Gilead koji ju je iznova silovao i maltretirao. Tako epizode po staju trijumf krivice, osjećaja postajanja ubice, nakon polo žaja žrtve, kao i tačke da se ode na pogrešnu stranu, sa osvetom kao glavnom temom sezone.

Dosadno putovanje Čak i prije početka, mogli bi smo se zapitati hoće li Džun osjećati krivicu ili će sadistič ko zadovoljstvo osvete prevla dati, a s obzirom na to da je sklona toksičnom ponašanju, nije bilo moguće predvidjeti reakciju i upravo to otkrivamo tokom ove tri epizode. Iako je sada slobodna, živi sa supru

gom Lukom (O. T, Fagbenle) u Kanadi, a njen dugogodišnji tlačitelj je mrtav, ne može se osloboditi Gileada. Razlog je Fredova supruga i saučesnica u njenoj nesreći, Serena (Ivon Strahovski).

U međuvremenu, Serena, čim otkrije da joj je muž mrtav, od mah shvata da je za to kriva Džun i počinje da smišlja osve

tu, tako što traži da se tijelo vrati u Gilead da bi se organi zovala dostojna sahrana, ali i da se prenosi uživo na svim ka nalima, kako bi svi tugovali. S druge strane, Džunina 12-go dišnja ćerka Hana (Džordana Blejk) ostavljena je u totalitar noj državi, gdje su mlade plod ne devojke pretvorene u robi nje i mašine za uzgoj moćnih

komandanta. Na kraju, mora doći do brutalnog obračuna iz među Džun i Serene… U Gileadu je još mračno i gad no, a klaustrofobični osjećaj je vrlo prisutan, dok je stanov ništvo bogobojažljivo i prima se na religiozne floskule kao što su „Pod njegovim okom“, „Blagosloven plod“. Šou se ri jetko mijenja, pa čak i Džun ne proživljava katarze kakve bi trebalo s obzirom na okol nosti. Ipak, uprkos tome što se stalno „igramo“ sa raznim za pletima i obrtima, ovo je lična Džunina priča, koja nije ni he roj, a ni antiheroj, već sve radi iz ličnih, sebičnih razloga. Iza kamere u prve dvije epizo de je glavna glumica Elizabet Mos (osim jedne epizode, sve su režirale žene) koja najbolje zna kako sebe da predstavi i da bar malo pokuša da izvuče lik iz lavirinta u koji ju je scenari sta ubacio. Svu pažnju prebaci la je na emocije, reakcije ljut nje, razočaranja, krivice, koje

Nastavak na sljedećoj stranici

Nova zlokobna manifestacija patrijarhata u drugoj epizodi nove sezone

Kamera efektno prati i unutrašnje putovanje glavne junakinje

su prisutne na licima protagonista. Uostalom, upravo je to karakterističan element početka ove sezone. Ona s takvim načinom zajedno sa kamermanom Nikolom Dejlijem stvara neke zanimljive scene koje na lijep način oslikavaju Džunino unutrašnje putovanje, a i kontrast između dve suparnice, što se najbolje vidi na kraju druge epizode. U kombinaciji sa fleš-bekovima i sa fokusom na govoru tijela lakše se razumije šta se njoj dešava, dok je Mos igra intenzivno, a nerijetko čak i iritantno. Međutim, bez obzira na tu malu promjenu, sve je i dalje dosadno sa povremenim „varkama“ da nešto može da se promjeni, a i dalje je prisutan osjećaj da se Džunino putovanje ponavlja. Zato je najveći

krivac scenario, ali i dinamika cijele serije, koja je postavila određena ograničenja, tako da je cijelim trajanjem u mirnom tonu, čak i kada uključuje neke akcione scene.

Igra mačke i miša Dašak svjetla se nazire u odnosima dvije žene, Džun i Serene i u mogućoj studiji ljudskog karaktera, jer početak ove sezone dostiže najbolje momente baš tada, kada se usmjerava na trku mačke i miša. Obje pokušavaju nastaviti dalje, ali njihova toksična veza postaje sve složenija kako se bore da uspostave nove živote. Obje negoduju zbog međusobnog prisustva u novim uslovima. Džun ne može podnijeti da udiše isti vazduh kao Serena,

dobro znajući opasnosti koje joj se dopuštaju, a Serena nastavlja da brani zemlju kojoj je pomogla da se izgradi. Zna se koliko malo stvari je opasnije od osobe koja ne može razumjeti kada griješi u svojim postupcima i obje će se suočiti sa posljedicama. Teško je imati empatiju prema liku Džun, posebno u trenucima kada se pravedna ljutnja i želja za pravdom pretvaraju u slijepi bijes i iracionalnu osvetu, a između toga je tanka linija. U ovoj sezoni ona pokušava da istraži kako sada mora naučiti živjeti sa svojim postupcima, povrh traume koja joj je već nanesena. Ivon Strahovski igra dobro Serenu, ženu koju je tokom sezona postalo nevjerovatno lako mrzjti i sada ju je za-

nimljivo vidjeti kako mora upravljati mizoginim sistemom koji je sama pomogla. Ona daje liku nezgodnu ljudskost sposobnu da uradi sve što je potrebno da dobije ono što želi. S druge strane, od sporednih likova komandira Džozefa Lorensa (Bredli Vitford), jednog je od arhitekata Gileada, je i dalje teško definisati, jer vjera nije ono što pokreće njegove izbore i to ga izdvaja, a opet je njegov pragmatičan pristup opasan. Uz šarm to sve čini ovaj lik gledljivim, poput nekog Bond negativca. Nik (Maks Mingela) je jako pasivan, a Mojra ( Samira Vajli ) postoji samo na periferiji. Jedino ostaje nada u tetka Lidiju, koja je rijedak lik koji doživljava transformacije i daje znake nekog života, ali je za sada još odsječena iz radnje. Ista inercija koja karakteriše seriju koja je izgubila želju da ide dalje se nastavlja. „The Handmaid’s tale“ je godinama prestala da komunicira sa gledaocima, ali emiteri i dalje ne žele da prestanu sa prikazivanjem, jer je uljuljkana popularnošću koju je dobila kada je imala poruku za prenošenje. Gledanje je više postalo navika, jer je ovo dosadna serija koja pokušava pronaći ideje, ali u stvarnosti sve više zamagljuje sve što je izgradila u prvoj sezoni. Ukratko, dugo se čeka na kraj, za koji sada znamo da će doći. Davor PAVLOVIĆ Ocjena: 2.3/5

Serena (Ivon Strahovski) pronalazi snagu za trijumf u momentu velikog ličnog poraza

Četvrtak, 22. septembar 2022.

Reciklaža natopljena emocijama

Režiser je nekoliko stvari doktorirao ranijim ostvarenjima, a jedna od njih bi bila i to kako spojiti sasvim lokalnu priču, nerijetko iščupanu sa novinskih stubaca namijenjenih crnoj hronici, s univerzalnim i razumljivim

Piše: STOJILJKOVIĆ

Kada je „Parasite“ (2019) „orobio“ sve što je mogao u sezoni nagrada, poneko u publici osetio se i prevarenim. Tvrdnja je bila da film Bong Džun-Hoa zapravo samo „prepakuje“ potpisne elemente naslova „Shoplifters“ japanskog režisera Hirokazu

Kore-ede koji je prikazan godinu ranije, za još širu evropsku i svetsku „mejnstrim arthaus“ publiku. Argument ne stoji, iako filmovi imaju ponešto zajedničkog „DNK“ u vidu sirotinjskih familija koje moraju da se snalaze kako bi preživele ne prezajući ni od (polu)kriminalnih aktivnosti. Ali, ipak je reč o dva prilično različita filma, jer režiseri

socijalnoj tematici prilaze iz različitih pravaca. Kore-eda ozbiljno i kroz ljudsku priču - a Bong satirično, crnohumorno i, na kraju, žanrovski. Kao što se Kore-edin film uvukao u raspravu o „Parasite“, tako će se, doduše sa nešto više razloga, banalnih, ali zato opipljivih, „Parasite“ uvući u raspravu o Kore-edinom novom filmu „Broker“. Prvo, „Broker“ je drugi Ko-

re-edin internacionalni film i snimljen je u Južnoj Koreji, te uronjen u lokalni socijalni kontekst. I drugo, s Bongovim filmom deli jednog od glavnih glumaca i direktora fotografije. Opet, u svojoj srži, „Broker“ je zapravo dosta sličniji naslovu „Shoplifters“ i tako se zatvara krug započet u prvom pasusu.

Nastavak na sljedećoj stranici

zerkalo

„Broker“ Hirokazu Kore-ede: Topao ali i jedan od slabijih filmova slavnog Japanca

Otkačena ekipa lma na emotivnom putovanju sa bebom

Zaključno sa „Shoplifters“, nekoliko se stvari moglo uzeti kao zajedničko za gotovo sve Kore-edine filmove. Naime, svi su snimani u njegovoj do movini, Japanu, uglavnom su imali dobru, neretko i izvrsnu „prođu“ na festivalima i kod internacionalne art-publike, a po pravilu su se bavili fami lijom, odnosima unutar iste i izmenama odnosa usled tek tonskih događaja. U tome se Kore-eda često osla njao na (melo)dramske klišee napuštene dece („Nobody Knows“ ,2004), dece zame njene na rođenju („Like Fat her, Like Son“, 2013), posledi ca razvoda („After the Storm“, 2016), samoubistva kao obli ka napuštanja („Maboro si“, 1995), generacijskog jaza („Still Walking“, 2008) ili po vratka otuđenih članova i nji hove integracije u postojeću dinamiku („Our Little Sister“, 2015).

„Shoplifters“ je, pak, u centru imao „ad-hok“ familiju sačinje nu od očajnika koji međusob no nisu u krvnom srodstvu, ali se drže zajedno u svrhu pove ćavanja šansi za preživljava nje, čime se klackalica između „biološkog“ i sredinskog fakto ra naginje ka potonjem. Fami lija je bila u centru i njegovog

internacionalnog debija „The Truth“ (2019), snimljenog u Francuskoj, ali se film putem izgubio u prevodu (doslovno i metaforički) i utopio u kliše ti pične francuske buržoaske dra me o disfunkcionalnoj familiji.

Kontejner za bebe Početak filma „Broker“ mno gima će biti šokantan, ali za pravo je tu reč o relativno staroj praksi iz Južne Kore je. Tamo crkve, naime, imaju

„kontejner“ u koji majke mo gu anonimno ostaviti neželje nu novorođenčad. Uostalom, udomljavanje dece iz Koreje na Zapad je u doba Hladnog rata bila jedna od lukrativni jih grana „izvoza“. U među vremenu su se zakoni malo postrožili, pa su crkvena si rotišta obavezna odgajati de cu do punoletstva ako je maj ka prilikom ostavljanja bebe ostavila i poruku da će se vra titi. Usvajanje je birokratski

otežano, ali to je dovelo do paralelnog tržišta u kojem bi parovi za novac usvojili dete preko reda.

Dakle, dve detektivke, gruba Li (Li Džu-jang) i neiskusna Suđin ( Bae Du-na), prate mla du majku So-jang (Li Đi-eun, inače prvenstveno pevačica poznatija kao IU) do trenut ka kada ona ostavi svoju bebu ispred kontejnera. Dok Su-đin nastavlja da prati nju, Li „inter veniše“ i stavlja bebu u kontej

Fotografija kao slika realnosti modernog života u Južnoj Koreji

flickeringmyth.com

ner kako bi ispitala je li crkva upletena u ilegalna usvaja nja. Službenik crkve Dong-su (Gang Dong-von) prima be bu, čita poruku bez imena i kontakta, briše video-snimak i predaje je svom partneru Sang-hjeonu (Song Kang-ho, zvezda filma „Parasite“ i broj nih korejskih filmova).

Skladan ansambl

Ne lezi vraže, majka se sutra dan vraća po bebu, ali je iz cr kve odbijaju da oni istu nisu dobili, da bi je Dong-su zau stavio i odveo kod Sang-hjeo na kako bi se nekako među sobno dogovorili. So-jang i dalje zna da bebu ne može zadržati (nemali razlog za to je i što se izdržava prostitu cijom), ali želi imati reč oko njenog usvajanja, a možda i dobiti nešto novca za nju. A i Sang-hjeon je u finansijskim problemima i pod pritiskom gangstera kojima duguje ve liku svotu novca za svoj legal ni biznis – hemijsku čistioni cu koju je otvorio. Kako trio odraslih i jedna beba putuju po Koreji prateći ponude, duo detektivki ih prati.

Dok kažeš „Shoplifters 2: Mi sija u Koreji“, grupici se pri ključuje još jedan simpatič ni klinac, Hae-đin, u potrazi za novom familijom koja će mu omogućiti da trenira fud bal i postane veliki igrač. A za So-jang se zainteresuje i drugi par detektiva u vezi sa sluča jem ubistva... Međutim, toplina koju vidimo unutar grupe po prima obrise familijarne dina

mike koja, zajedno sa skrupula ma koje Dong-su i Sang-hjeon demonstriraju, smekšava čak i detektivke. Kako se obruč oko So-jang steže, ona mora da do nese neke važne odluke, a po drška familije joj za to neće biti dovoljna... Kore-eda je nekoliko stvari doktorirao sa ranijim filmo vima, a jedna od njih bi bila i to kako spojiti sasvim lokalnu priču, neretko iščupanu sa no vinskih stubaca namenjenih crnoj hronici, sa univerzal nim i univerzalno razumlji vim koje se nalazi u njenoj sr ži. Prema Kore-edi, ključ su uvek ljudski odnosi i ono što ih pokreće – emocije, a toga ne

manjka ni u „Brokeru“. U to me je značajan i autorov rad s glumcima, redom pokuplje nim iz redova južnokorejskih „prvoligaša“, odnosno njiho vo fino usmeravanje i slaganje u ansambl u kojem, poput li kova u filmu, svaki od njih zna šta treba da radi, a u čemu pro blem ne predstavlja ni jezič ka barijera između Kore-ede i njih samih.

Manjak originalnosti Oko za detalje je izuzetno bit no, u čemu Kore-edi u pomoć priskače i ponajbolji korej ski direktor fotografije Hong Kjung-pjo („Parasite“, „Bur ning“ (2018) Li Čang-Don -

ga, Bongov „Snowpiercer“ iz 2013. godine) koji uspeva da u vizuelno tkivo filma utka po nešto od detalja korejske re alnosti, što Kore-eda u svojoj pomalo meditativnoj montaži zna da ceni.

Problem bi, pak, mogao da predstavlja manjak original nosti, odnosno izvestan uti sak samo-reciklaže koji Ko re-eda ostavlja s ovim filmom. Doduše, ona ne dolazi do ni voa (nevoljne) auto-parodi je, a čini se da je i autor toga svestan, pa stoga povremeno dinamiku okreće na humor znatno topliji od onog koji imamo u „Shoplifters“. Mož da je i veći problem od toga činjenica da trilerski pod-za pleti (a većina naslonjenih na osnovnu dramsku priču su ta kvi) nikada ne „kliknu“ u pu noj meri, odnosno onako kako bi trebalo.

Opet, „Broker“ nije loš film. Moguće samo zbog toga što Hirokazu Kore-eda ne može da snimi baš loš film čak ni ka da promaši, a to mu se i te ka ko znalo dogoditi (nije tu „The Truth“ jedini osumnjičeni, „The Third Murder“ takođe nikako nije bio dobar film). A možda i zbog toga što je srž „Brokera“ i svih njegovih liko va čista i nepatvorena emoci ja. Opet, za standarde koje je Kore-eda sam sebi nametnuo, „Broker“ svakako spada u red njegovih slabijih i manje zna čajnih filmova.

Ocjena: 6.3/10

Klasični „road movie“ motivi ključni za razvoj familijarne dinamike likova

Režiser sa filmskom ekipom u Kanu magarila.com

Rokere

još i možemo zamisliti kao stare, zapravo ne moramo ni da ih zamišljamo: ostarili su nam pred očima. Nije taj prizor baš uvek prijatan i često je u suprotnosti s mladalačkom, često autodestruktivnom energijom koju rokenrol propoveda (šta bi s onim „živi brzo, umri mlad, budi lep leš“), ali, eto, neki rokeri su dogutali do starosti, prigrlili zdrav život, a neki su čak i odrasli i postali odgovorni. Što nas dovodi do sledećeg pitanja...

Pekamske birtije

A šta ćemo sa „boj bendovima“? Njih već sam naziv ograničava: sve to zapevanje o nesrećnim ljubavima i sve te elaborirane plesne tačke na bini imaju smisla dok su izvođači jako mladi. Nijedan od tih sastava se nije ponovo okupio, a da to samo po sebi nije imalo neku autoparodičnu notu. Istini za volju, neki od tih bivših dečaka su odrasli i napravili karijere u pop muzici ili na nekoj drugoj sceni, ali teško da bi i njima padalo na pamet da okupe staro društvo. Čemu ovaj uvod, budući da autor ovog teksta jedva da ima minimum poštovanja i interesa za korporativni, studijski pop kojem su ciljna grupa tinejdžerke? Pa, repertoar i u bioskopima i na „strimingu“ smo već pretresli na ovim stranicama, pa se naslov ,,I Used to Be Famous“ debitanta u dugometražnom formatu Edija Strenberga , izvučen iz autorovog nagrađivanog kratkometražnog filma, nametnuo kao jedan od zanimljivijih izbora.

Svi boj bendovi predvidljivo

Radnja je spakovana u omot tipičnog britanskog „indi“ lma skromnih ambicija, koji ni u nekim prošlim vremenima ne bi imao puno šansi u bioskopu i koji bi prije ili kasnije ono malo sreće našao u video-klubovima ili na kablovskoj televiziji

Film počinje lažnim arhivskim snimkom o lažnom „boj bendu“ čija su dva „frontmena“ lepuškasti Vini Di i misteriozni Ostin, a taj se uvod završava informacijom o njihovom raspadu. Dvadeset godina kasnije, Vini, odnosno Vins (pouzdani epizodista Ed Skrain u jednoj od retkih glavnih uloga) živi u opštinskom stanu od pomoći za nezaposlene dok sanja o povratku na scenu, dok je Ostin ( Join Maken ) poznati pop pevač koji planira povlačenje, a čiju karijeru i dalje vodi njihov nekadašnji menadžer Denis (Nil Stuk).

Vins, dakle, obija pragove birtija po Pekamu pokušavajući da nađe sebi angažman kako bi pred publikom isprobao

Šljašteća scena nastupa olinjalog boj benda

novi materijal, pritom ne prezajući od toga da se pozove na staru slavu. Ali, sva je prilika da ga je vreme potpuno pregazilo, pošto ne poznaje čak ni osnove modernih kanala komunikacije. Jedinu publiku može da dobije kada svira na ulici, gde mu se jednom prilikom pridružuje mladi autistični bubnjar Stivi (Leo Long) koji počinje da ritmički prati Vinsove elektro pop melodije sa sintisajzera. Njihov zajednički snimak postaje viralan i Vins dobija ideju da njih dvojica nastupaju kao bend. Stivi, pak, dolazi u paketu sa svojom zaštitnički nastrojenom majkom Ember ( Elinor Matsura ), ne-

Junaci lma u muzičkoj avanturi na pločniku londonskog Pekama

kadašnjom plesačicom koja svom sinu dozvoljava kretanje samo u kontrolisanim, sigurnim sredinama kao što su to muzikoterapijske seanse kod Dije (Kurt Egjiavan) na koje uskoro počinje da dolazi i Vins.

Kako Vins sanja o povratku pod svetlo reflektora, Stivi ima san da studira perkusije na konzervatorijumu, a Vins je zapravo jedini koji ga u sviračkoj ambiciji podržava, pritom otkrivajući svoj vlastiti talenat za muzikoterapiju. Dilema se Vinsu, koji takođe vuče određene traume iz prošlosti, nameće kada bude pozvan da gostuje Ostinu na oproštajnoj tur-

neji, pa on mora izabrati želi li biti ponovo slavan makar nakratko ili želi očuvati prijateljstvo i čovečnost.

Oproštajna turneja

Kako iz opisa radnje možemo pretpostaviti, reč je o izrazito predvidljivom, čak tipskom filmu koji nosi pozitivne poruke o nužnosti odrastanja (makar prolongiranog, u Vinsovom slučaju), osamostaljivanja i sticanja hrabrosti da se otisnemo u veliki svet (u Stivijevom), kao i nužnosti puštanja voljenih da nađu svoj put (što se tiče Ember). Likovi su, dakle, tipski i tek minimalno produbljeni i obojeni nekim posebnostima, ali im

funkcija ostaje da usmeravaju radnju predvidljivim tokovima kako bi ona na kraju isporučila svoje pozitivne poruke.

Sve to je zapakovano u nepretenciozni omot tipičnog britanskog „indi“ filma skromnih ambicija koji ni u nekim prošlim vremenima ne bi imao puno šansi u bioskopu i koji bi pre ili kasnije ono malo sreće našao u video-klubovima ili na kablovskoj televiziji, zbog čega se sada „Netfliks“ distribucija čini kao pravi izbor. Ništa tu ne odstupa preterano, glumci dolaze uglavnom iz nižih ešalona, ali njihovi zadaci nisu naročito teški, pa ih oni obavljaju bez problema. Izuzeci su jedino Ed Skrain koji prvi put mora da se dokaže kao lider ansambla (što u principu uspeva) i Leo Long, zaista neurodiverzivni muzičar s glumačkim ambicijama, u svojoj prvoj ulozi.

Režijsko pakovanje je isto tako nenametljivo i relativno jednostavno. Iz te matrice istupaju jedino povremene montažne sekvence praćene muzikom Dejvida M. Sondersa koja se „prodaje“ kao Vinsova, a koje imitiraju estetiku nešto starijih video-spotova. Tu, pak, dolazimo do paradoksa da je Vinsova solo-muzika koju čujemo i u „realnom vremenu“ i u „fleš-bekovima“ zapravo dosta kvalitetnija od one koja mu je donela kratkotrajnu slavu.

Da je samo znao da je ispromoviše, njegov lik bi ostao bez motivacije za svoje postupke, pa onda ne bi bilo ni filma, a ni njegove pozitivne poruke. Sad, koliko je to loše ili dobro.

M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 2.8/5

Osnovno pravilo: ako hoćeš da radiš rimejk filma koji je prepoznat kao važno djelo umjetnosti, onda moraš doka zati da postoji dobar razlog za to. Serija ,,American Gigolo“ nakon dvije epizode ostavlja previše dokaza da je potpuno nepotrebna.

,,American Gigolo“ (1980) Pola Šredera je još toliko slavan i ge neracijski važan, da smo makar dužni jedno ,,kapa dolje“ Dej vidu Holanderu, što je uopšte imao petlje da zagazi u Šrede rove cipele. Evo kakav je to film: prvo je Ričarda Gira zacemen tirao kao ultimativnu seksi zvi jezdu početka osamdesetih. Bukvalno je zaslužan što je ,,Ar mani“ popularizovan kao bitan

svjetski modni brend! Odškri nuo je vrata cijeloj seriji erot skih psiho-trilera u godinama koje su uslijedile, svim tim fil movima Adrijana Lajna i slič nih... E da, sasvim je proročka vizija cijele decenije Reganove Amerike koja je te jeseni polako stupala na scenu – eto koliko je bitna Šrederova autorska vizija.

Odjek ,,Taksiste“

Za filmsku umjetnost film je podjednako važan u kontek stu Šrederove karijere. Slav ni režiser (u stanju da proš le godine servira ,,The Card Counter“, apsolutno ključ ni američki film 2021) i sce narista je 1976. potpisao sce nario za kultni Skorsezeov

,,Taxi Driver“. I u istom pe riodu počeo da piše scenario za ,,American Gigolo“. Ideju je Šreder najbolje opisao: ako je Trevis Bikl (Robert de Ni ro) u ,,Taksisti“ potpuno lišen seksualnosti, onda je famozni Džulijan Kej (Ričard Gir) u ,,Žigolu“ ultimativni moder ni Kazanova . S tim što su obojica, jako bitno, potpuno eksploatisani, i ujađeni ratni veteran taksista i mačo zabav ljač za bogate gospođe. I uža sno usamljeni. U televizijskom rimejku Pa ramauntove ,,Showtime“ mreže, čije smo uvodne dvije epizode imali priliku da vidi mo, zvijezda u usponu Džon Berntal dokazuje da je (do

Sasvim nepotreban

nekle) dostojan slavne Giro ve role. I zaista se ne može za misliti bilo ko u modernom Holivudu, ili sa obje strane Atlantika, ko bi dostojnije tu rolu iznio. Problem? Moder na mačo-zvijezda filmova poput ,,Baby Driver“ (Edgar Rajt, 2017) i ,,Ford v Ferarri“ ( Džejms Mangold , 2019) i sjajne ovogodišnje serije ,,We Own This City“ (nastavak kultne ,,The Wire“) – toliko je prigušenog, introvertnog ka raktera da nema dovoljno ka rakternog prostora da se raz maše. Ono što Gir uspijeva u roli Džulijana Keja, i kao žigo lo i kao zaljubljeni ljubavnik jedne nesretne žene senatora – Berntal čini uvjerljivo samo u drugom segmentu.

U uvodnoj epizodi to i štima: vrlo pažljivo i raskošnim vi zuelnim jezikom postavlja se teza, što je to što jednog žigola čini tim što jeste.

Do kraja jednočasovne epizo de saznaćemo (zaista prebrzo) da Džulijan nije kriv za ubistvo jedne od klijentkinja zbog ko jeg je zaglavio deceniju i kusur u zatvoru. Otprilike ćemo već i nazirati krivce, što u ,,industri ji“ poslovne pratnje i eskorta koja je Keja ,,proizvela“, što u krugovima ,,reganovske“ poli tičke elite... I imati već potpu no zaokruženu priču i psiho profil jednog usamljenika koji je odrastao bez oca, sa sve maj

Serija je dobila kompletan i suštinski ram već na premijeri. A za ostatak je kreator Holander samo ,,okretao“ golu radnju (blago erotskog) trilera, uz fetišizaciju svega što volimo kod osamdesetih.

Ma daj druže, to ti je totale neekonomično i fušerski

foto: sneakpeek.ca

Moderni mačo-zavodnik Džon Berntal

Rimejk od kog odustaneš na drugom dejtu

kom koja ga je praktično ,,u bi jelo roblje“ prodala. Dakle, serija je dobila komple tan i suštinski ram već na pre mijeri. A za kompletan ostatak je kreator Holander praktično ostavio da samo ,,okreće“ golu radnju (blago erotskog) trile ra, uz fetišizaciju svega što vo limo kod osamdesetih. Ma daj druže, to ti je totale neekono mično i fušerski!

I tu dolazimo do ključnog pro blema: naš ultimativni zavod nik je na prvom dejtu ispucao praktično sve fore i adute ko je je imao (sa sve seksi torzom kojim Berntal paradira iz ka dra u kadar), da ga nakon dru gog više ne želite očima vidje ti. Najgori je i ironičan utisak da je za to najmanje kriv sam Džon Berntal kao Džilijan Kej. Glumac tako raskošnog talen ta, koji apsolutno blista u ed gy rolama i koji je bukvalno ultimativni vuk samotnjak i zvjerka modernog Holivuda –konstantno mora da, nečijom instrukcijom, ,,spušta loptu“ i da ispolira sve karakterne gru blje ivice.

Fušerska odluka Holander (inače kreator vr lo uspješne TV krimi-drame ,,Ray Donovan“) je još, u finišu produkcije serije ,,American Gigolo“, popio otkaz u Para mauntu... Pa je na kraju ispa lo da je režirao samo uvodne tri epizode, da je posljednju

osmu (emitovaće se 30. okto bra) potpisao tim od čak pet malo poznatih televizijskih autora... A da je utisak onih ko ji su vidjeli ,,kompletan paket“ – do kraja samo lošije, dosad nije, nepotrebnije.

Treba biti pošten prema se riji, pa je posmatrati i van konteksta toga šta je rimejk filma (koji te 1980, ironično, jeste bio popljuvan u ,,puri tanskim“ i ,,arti“ krugovima, do momenta dok nije postao mejnstrim kult). Iskreno, sve da je ovo originalno djelo, ma la je vjerovatnoća da bi Para maunt uspio da ,,proda“ ovu priču kao iole svježu i nešto važno na televizijskom hori zontu u 2022. godini.

Dobar utisak ostavlja neko liko sporednih likova: Rozi

O’Donel fantastična je u ma loj roli ponosite i no-nonsen se detektivke koja od početka prati Džulijanov slučaj.

Mamino zgarište Isto tako, Melora Voters bri ljantno tumači otkačenu, pre cvalu i neostvarenu Kejovu majku, jednu cijelu planinu od samosažalijevanja iza koje se nazire neki drhtaj nježnosti, ponosa i ljepote. Kejov povra tak kući, u tu ruševinu i zgari šte od maminog svijeta, je real no i najmoćniji trenutak serije. Polu Šrederu se, dakako, sigur no neće dopasti ovakav rimejk – ako bude uopšte imao dama ra da ga pogleda. Ovogodišnji dobitnik ,,Srca Sarajeva“ bi sa mo svjedočio o vizuelnom je ziku koji pokušava da donekle

uhvati njegov prepoznatljivi dribling. Ali to Holander čini ili presporo, ili nedovoljno mašto vito, ili se prosto sapliće o sop stvene noge... Konačno, savršen omaž filmu ,,American Gigolo“ je napravio sam Šreder. Naravno, prošlogo dišnjim ,,The Card Counter“. I više je tu, u roli Oskara Ajzaka, onog Girovog karaktera, nego u ovom prigušenom izdanju Džo na Berntala... Tako da savjet: odgledajte premijeru, čujte još jednom onaj Blondie hit zbog kog smo film zavoljeli na prvu loptu, provozajte se jednom sa Berntalom brdima Beverli Hil sa, posjetite sa njim njegovu mamu... I viknite jedno ,,sajo nara“ ovoj seriji. Jedan dejt, sa svim dovoljno. S. STAMENIĆ

Ocjena: 2.7/5

Rozi O’Donel (desno) sjajno iznijela malu rolu

SERIJE Pantheon Animirana poslastica tehno-futurizma

Ne može se reći da ,,Pantheon“ žanrovski luta. Naprotiv, jasan je utisak da autorski tim znalački ,,zavarava trag“. U nečem što, opet, na prvu loptu i nije distopijska naučna fantastika, slično hit-filmu ,,Her“ (2013) Spajka Džonza, sa kojim ćete lako nalaziti brojne paralele

Sloboda

nije ništa više od onoga kad nemate više što da izgubite, pjeva Dženis Džoplin u ,,Bobby McGee“. Jedna takva sloboda možda čeka nadljude, ili ljude (bli ske) budućnosti u seriji ,,Pan theon“ – onda kad im koplet na svijest bude aploudovana na mašinu. Na server, flešku, štagod.

Zamislite budućnost ,,aplo udovanih svijesti“: prvo, ne ma smrti, nema bilo kakvog ograničenja tijela, ili tog ka veza od vremena. Ljudska svi jest u klaudu prosto ima, u bi lo kom trenutku, dostupnost bilo kom onlajn podatku. Za mikrosekund može da preva ljuje desetine hiljada kilome tara prostora i znanja... Cije na? Usamljenost. Pa čak i onda kad se ta, na memorijskoj kar tici smještena svijest i duša, ugradi u ,,tijelo“ nekog robota. Odlazak oca ,,Pantheon“ je animirana dra ma malo poznatog autora Krega Silverstajna i proje kat kojim je servis AMC+ po kazao da ima petlje za smjele i tematski svježe TV priče. Se rija sa do sada objavljene četiri epizode (peta ,,slijeće“ na dan izlaska ovog broja Objektiva) nije tipična distopija, a daleko od toga da je primarno tehno drama... Daleko od toga: tiče se prije svega temeljnog istraži

Osjećanja na serveru

vanja onih osjećanja koja če reče modernog čovjeka. Od nedostajanja, potrebe da se od nekog oprostite, nastavite da lje – do nekog iznenadnog po

vratka... Suštinski, budući da ,,aploudovani“ ljudi praktično nemaju bilo kakav rok trajanja, jasno je da je ključna tema pro laznost, odnosno koja je svrha

prolaznosti u našim životima. U centru animacije ,,Pant heon“, koja vizuelno pod sjeća, recimo, na ove go dine Oskarom nagrađeni

Glavna junakinja Medi na posteru animirane saj-faj drame

danski ,,Flee“ (Jonas Poher Rasmusen), a donekle i ro toskopskom tehnikom rađe nu hit-seriju ,,Undone“ – je ti nejdžerka Medi (Keti Čang). Odrasta pod teretom rane očeve smrti od kancera, tata Dejvid (Danijel Dej Kim) je bio njen heroj, sjajan progra mer i matemati čar... Tu je i mama Elen (Rozmari Devit) sa kojom Medi, naravno, ima komplikovan odnos – jer Elen je čvrsto riješena da nakon mu ževe smrti ,,nastavi“ i pronađe način da bude sretna.

Isprane boje

Djevojka je naravno teški in trovert, uz to i maltretirana u školi – dok jednog dana, u sobi odrastanja, ne počne da dobija misteriozne poruke na raču naru. I to je katapult u jedan sasvim novi, tehno-futuristič ki svijet, u kom se ona možda, ali samo možda dopisuje sa ocem koji je ,,aploudovan“ na neki daleki server. Ili se mož da – ipak samo radi o algori tmu. Ili...

Autori se direktno trude da na glase da ovo nije bilo kakva od silnih saj-faj priča o vještač koj inteligenciji. Ne, ovdje je moderna tehnologija samo i isključivo u fokusu da bi pod vukla zanimljiv način, kako

nečije sasvim ,,potrošno“ po stojanje učiniti beskonačnim i beskrajnim. Što je saznanje sa kojim se, ne samo naše dvije junakinje, moraju suočiti. Već potencijalno i čitav svijet.

U tematskoj igri oko toga da li su ,,aploudovani“ ljudi su štinski zarobljenici, i koliko smo svi zarobljenici uopšte u našim životima – važnu ro lu igra karakterni, hiperinte ligentni mladić Kaspijan (Pol Dejno). Tu je i ubjedljivo naj jači sporedni lik, njegov na pr vu loptu represivni, a suštin ski ,,samo“ manipulativni otac Keri, kojem glas pruža slavni Eron Ekhart (najpoznati ji kao Harvi Dent iz Nolano ve ,,Batman“ trilogije, ali i kao Džordž u Oskarom nagrađe noj drami ,,Erin Brockovich“ (Stiven Soderberg, 2000). Ti, naizgled ne pretjerano bitni li kovi, najčešće vezani za veli ku zavjeru i čak špijunsku igru tehno-futurizma, seriji pruža ju sočnost koju dvije glavne ju nakinje, makar za sada, ne mo gu da iznesu.

U dosadašnje četiri epizo de, ne može se reći da ,,Pant heon“ žanrovski luta – napro tiv, jasan je utisak da autorski tim znalački ,,zavarava trag“.

U nečem što, opet, na prvu loptu i nije distopijska naučna

fantastika – slično hit-filmu ,,Her“ (2013) Spajka Džon za, sa kojim ćete lako nalaziti brojne paralele.

Bogovi ili zloće Serija do sada nije uspjela da ,,opravda“, prije svega – zašto je morala uopšte biti animi rana. Tome ne pomaže ni po stavljen stil ,,ispranih“ boja, sasvim prigušenih pokreta, te rezova i perspektiva u ko jiima nema ni mrve bilo ka kve otkačenosti i ambicije. Dakle, animatori su u vizu elnoj igri potpuno ,,spustili loptu“ – i tek treba da vidimo, postoji li dobro pokriće ili ra zlog za to.

Ono što do sada nije direktno objašnjeno, ali za oko iskusni je publike jeste potpuno jasno i opravdano – je sami naziv se rije. ,,Pantheon“ je aluzija na antičke grčke bogove, besmrt nike koji su krojili sudbine lju dima – a suštinski je priča o natčovjeku. Onom, koji može da prevaljuje hiljade kilome tara za milisekund, raspolaže svim znanjima i nije ograničen bilo kakvim pritiscima i kalju gom ljudske prolaznosti. A ta kvi su, naravno, naši na servere ,,aploudovani“ junaci.

Naravno da je tu put od mo dernog božanstva, nekog

novog (boljeg?) čovjeka do antiheroja i zloće vrlo kra tak i jednostavan, pa čak i predvidljiv. I naravno da se tu postavlja milion pitanja: recimo, na koji način ljudi ,,smješteni“ na servere osje ćaju, da li su sve te emocije (njihove ali i naše, naravno) samo varka...

Tako da ,,Pantheon“ tek otva ra riznicu, bolje reći Pando rinu kutiju sjajnih pitanja za svoju publiku. I ima izuzetan prostor za napredak, bez ob zira na vizuelnu svedenost ko ja za sada uopšte ne opravdava izbor da se ova priča radi kao animacija...

Jedna lijepa i zaista elegantna posveta holivudskom velika nu, ove godine preminulom Vilijamu Hertu na kraju dru ge epizode, svjedoči o tome sa koliko su pažnje i promi šljenosti svi autori pristupili projektu. Tu su već i objavlje ni naslovi preostalih epizoda u sezoni, a finale ,, The Gods Will Not Be Slain“ obećava apokaliptičnu igru... Uz činje nicu, da je druga sezona već ekspresno naručena i u pro dukciji. Jer, naravno da se mo dernoj Americi i svijetu dopao ovaj i ovakav ,,Pantheon“...

S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.9/5

tehno-futurizma servira ozbiljne teme i prava pitanja

Svijet tehno-futurizma i ne tako daleke budućnostiimdb.com

ANIME PLANET Lycoris Recoil

Junakinje Takina i Čisato naposteru špijunske akcije

Priča o modernim

Lycoris radiata latinski je naziv za ono što na našem jeziku nazivamo pakleni cvijet; na Zapadu ga nazivaju i crveni magični ljiljan, pauk-ljiljan i cvijet ravnodnevice.

Zemlja odakle stiže je Nepal; cvjeta na početku jeseni i uvijek nakon prvih velikih kiša. Zato ga Azijati zovu i uraganski ljiljan, a u nekim krajevima i ljiljan vaskrsnuća. Onaj najprkosniji treptaj života, koji odbija da mine i u sve dužoj noći. I da, pakleni cvijet ima otrovno sjeme, Japanci ga masovno u kući drže kako bi dom zaštitili od miševa i insekata. Za budiste je posebno važan, upravo ovim cvijetom kite grobove bližnjih obilježavajući praznik poput jesenjih zadušnica.

Žestoka prašina

I cvijet je toliko utemeljen u azijskoj kulturi, pogotovo u Japanu, da je lako shvatiti zbog čega je jedan ljetnji anime hit morao nositi ime ,,Lycoris Recoil“ (,,recoil“ – eng. trzaj, drhtaj, ali i žaoka, trn). Sa potpuno jednostavnom premisom: svijetu prijeti Treći svjetski rat. A da se to ne desi, da miran san miliona djece bude sačuvan –zadužen je poseban tim špijunki, komandosa i ubica koje čine isključivo tinejdžerke. I njihova tajna organizacija u dosluhu sa svim vladama svijeta zove se, naravno, ,,Lycoris“.

U prethodna dva mjeseca i do sad emitovanih 11 epizoda, ,,Lycoris Recoil“ digao je žestoku prašinu u Japanu. Uz ukus kontroverze, jer adaptacija mange je u javnosti u uvodnih nekoliko epizoda interpretirana kao ,,promocija igra sa smislom

imdb.comAdaptacija mange je u javnosti nakon uvodnih nekoliko epizoda interpretirana kao ,,promocija državnog nasilja i intervencionizma“. I to je seriji samo bila odskočna daska, da dobije inače zaslužen oreol pravog anime ljetnjeg hita. Uz ocjenu, da se radi i o najkvalitetnijoj i najzabavnijoj pametnoj anime igri premijerno prikazanoj u posljednjih nekoliko mjeseci

državnog nasilja i intervencionizma“. I to je seriji samo bila odskočna daska, da dobije inače zaslužen oreol pravog anime ljetnjeg hita. Uz ocjenu, da se radi i o najkvalitetnijoj i najzabavnijoj pametnoj anime igri premijerno prikazanoj u posljednjih nekoliko mjeseci. Sva se dinamika ,,Lycoris Recoil“ suštinski vrti oko dva jaka, dominantna ženska lika. Takina je tamnokosi mrgud, koji je nakon kiksa na opasnoj misiji, gdje je ugrozila bezbjednost talaca u sred terorističkog napada – degradirana na nivo pomoćne radnice u jednom kafeu. Ona je takođe i najprecizniji strijelac vatrenim oružjem koji ,,Lycoris“ ima, pa možda i u cijelom Japanu... Ali je takođe i svojeglavi introvert sa očiglednim problemom da kontroliše bijes. Jednostavno: prebrza na obaraču, tempirana bomba prije svega za sebe, pa onda za druge. Uz žestok problem sa autoritetima, jedno đevojče kojem je hitno potrebno da pronađe životnu radost i svrhu.

E, tu stupa na scenu Čisato, ključni adut i lik serije. Jedna totalna radost od cure, dijete potpuno operisano od ega i sa beskrajnom sposobnošću da svaku, ali bilo kakvu situaciju učini smisleno srećnom. Čisato takođe ima i reputaciju jednog od najboljih i najbitnijih ,,Lycoris“ agenata. Pri tome, stecište svih njenih misija je upravo onaj kafe sa slatkišima, u koji Takina bude ,,prognana“. E tu će novopečenu drugaricu da uči smjernosti, ali i kako da najmanja, naizgled nebitna misija može biti kosmički važna i dragocjena.

Krupni igrači

Pri tome, možete misliti – Čisato ima nešto poput supermoći. Ona umije da izbjegava metke čak i iz neposredne blizine, pa je tako savršena ,,sušta suprotnost“ Takini... A njih dvije su, naravno, savršen par u svim špijunskim i antitororističkim misijama.

Ono najbolje u vezi sa anime serijalom ,,Lycoris Recoil“ je to što je mnogo više nego što se na prvi pogled čini, pa čak već i od uvodne epizode. Daleko od toga da se tu radi o tinejdžerkama koje po milionskom gradu vitlaju pištoljima. Ovo je realno vrlo kompleksna špijunska igra, u kojoj je granica između dobra i zla potpuno zamućena, što i žestoko troši i zbunjuje i Takinu i Čisato. Motivi ,,krupnijih igra-

ča“ u bilo kojoj misiji tek donekle postaju jasni, a naše junakinje zaista od jednog trenutka više ne mogu uopšte i da znaju da li tu ima bilo kakvog plemenitog poziva. Još gore, da li su u svemu tome samo marionete i pioni, najjeftinija potrošna roba na velikoj šahovskoj tabli. Zato je ključna tema ,,Lycoris Recoil“ sasvim filozofska: u kojoj mjeri mlade osobe, koliko god bile angažovane i aktivne, uopšte imaju slobodu izbora u bilo čemu. Sve to je u dosadašnjih 11 epizoda spakovano u gomilu zabavne i sasvim pristojno osmišljene špijunske akcije. Gdje bitni igrači bivaju i teroristi i hakeri i ljekari genetskog inženjeringa i političari... A svaki novi uvedeni lik ne opterećuje narativ i ne čini ga prenatrpanim – naprotiv, samo nadopunjuje mozaik u kom centralnu poziciju zauzimaju dvije tinejdžerke.

Autorski tim koji predvodi režiser Šingo Adači, za studio ,,A-1 Pictures“, vrlo je pametno odigrao servirajući diskretni sadržaj koji ovaj anime orijentiše ka zrelijoj publici. Tako je delikatno provučen i queer momenat u karakteru važnih likova – na način koji bi apsolutno mogao biti smjernica za, na primjer, Netfliksove projekte ili druge animacije na Zapadu, koje se tim tema-

ma bave direktnije ali ni izbliza tako kompleksno.

Kritika nasilja

Takođe, onaj argument o ,,promociji državnog nasilja“, ili bilo kakvog (recimo, glorifikovanju vatrenog oružja) je potpuno promašen – serijal je upravo kritika nasilja sama po sebi. I to na vrlo promišljen način, koji ima veze i sa istočnjačkom filozofijom i sa vrijednostima modernog življenja, podjednako. Kako epizode odmiču, polako saznajemo i zbog čega su naše junakinje upravo takve kakve jesu. A saznanja o njihovom porijeklu i odrastanju, naravno, podižu i ulog na način da sve više brinemo i strijepimo za njih. Tako da ćete teško naći špijunsku igru koja će vas na TV ili u bioskopu ove godine više angažovati, kao što je ,,Lycoris Recoil“. Ovo druženje sa ,,paklenim cvijetom“ i jednim timom modernih amazonki je, naravno, i sjajna i realna priča o odrastanju. Koja će vas u prvom udaru i na prvu notu radovati i nasmijati, a u svakoj narednoj doticati nenametljivim egzistencijalnim pitanjima. Da ne povjerujete, koliko je ova adaptacija mange Jasunorija Bizena delikatna, kompleksna i posebna. Taman kao jedan cvijet, koji milijarde ljudi na Istoku prepoznaju kao uraganski. S. S.

Ocjena: 4.1/5

amazonkama mnogo kompleksnija nego što se na prvi pogled čini

,,Igra“ sa vatrenim oružjem žestoko kritikovana u japanskoj javnosti

FILM

Filmovi su od najranijeg detinjstva deo moje svakodnevice, mnogo pre nego što su to postale knjige i poezija. Ovog puta ću preskočiti neke od naslova koje i dalje čuvam u VHS izdanju i koje smatram obaveznom literaturom, već želim da se osvrnem na nekoliko novijih ostvarenja koja su mi se jako svidela. Adaptacija romana „The Lost Daughter“ (2021) ujedno je i režiserski debi Megi Džilenhol koja je uspela maestralno da dočara mučnu atmosferu romana Elene Ferante. A ako to ne zvuči dovoljno primamljivo, vredi ga pogledati i zbog izvrsne glumačke ekipe koju predvode Olivija Kolman i Dakota Džonson. Norveški film „The Worst Person in the World“ definitivno je meni najdraže ostvarenje režisera Joakima Trira, a ukoliko niste, obavezno odgledajte i preostala dva filma koja su deo njegove Oslo trilogije – „Reprise“ (2006) i „Oslo, August 31st“ (2011). Pored pomenutih, izdvojio bih i film „Watcher“ (Kloi Okuno, 2022)za sve ljubitelje tenzije i saspensa.

TV

Televizor gotovo da i ne uključujem, ali zato serijski program strimujem po brojnim platformama koje su nam dostupne. Pohvalio bih seriju „Maid“ o mladoj majci koja beži od dugogodišnjeg zlostavljača i preuzima posao čistačice kako bi mogla da se stara o svojoj ćerkici i započne novi život. Još jedna fenomenalna mini-serija „It’s a Sin“ prati grupu prijatelja u vreme AIDS epidemije tokom 80-ih i 90-ih godina u Londonu. Ukoliko želite nešto malo vedrije, toplo preporučujem ekranizaciju kvir stripa „Heartstopper“ koji je od skoro dostupan po domaćim knjižarama i sada već kultnu „Fleabag“ koju moram navesti iako nije nova serija jer je jedna od onih čije epizode mogu gledati bezbroj puta.

Izgubite se u ljubičastom popodnevu

MUZIKA

Sada po ceo dan slušam najnoviji singl Kali Učis „No Hay Ley“, a osim toga dosta sam slušao novi album Megi Rodžers „Surrender“, kao i album „Purple Noon“ benda Washed Out za koji i dalje tvrdim da je jedan od najboljih albuma za slušati tokom leta. Ko ne verujeneka posluša i direktno mi piše da se zahvali.

ZAOBIĐI

FILM

Poslednjih godina trend rimejka i novih nastavaka u okviru horor franšiza ne jenjava, ali uz sav novac i trud da vrate staru slavu nekada voljenim monstrumima, čini mi se da giganti u svetu kinematografije ipak ne uspevaju. Iako sam veliki

fan horor žanra i pratim novitete, savetujem da se preskoče nastavci koji su izašli ove godine – „Scream“, „Halloween Kills“ i „Texas Chainsaw Massacre“. Osim navedenih, prvi film koji mi pada na pamet je „Don’t Look Up“, ali znam da se u ovoj kategoriji već našao pa o njemu ništa sem naziva neću pisati.

TV

Na silu sam uspeo do kraja da odgledam Netfliksovu seriju „Invennting Anna“ koja je rađena po istinitoj priči, samo iz razloga što je reč o mini-seriji pa mi nije oduzela previše vremena i uporedo sam listao društvene mreže. Prva sezona „The Flight Attendant“ mi je jedva držala pažnju, a tokom druge sam odustao iako mi je glumica Kejli Kvoko izuzetno uverljiva kao glavna junakinja. Osim toga, najnoviji rimejk serije „Queer as Folk“ mi se najmanje svideo od svega navedenog, a jako sam želeo da joj pružim priliku i nadao se da će biti bar upola dobra kao prethodne serije.

MUZIKA

Jako mi je teško da izdvojim muziku koju ne bih preporučio jer takve izvođače ne pamtim baš iz razloga što ih ne slušam, niti izlazim na mesta na kojima se pušta muzika koja mi ne prija.

Jovana Jadranski

Đorđe Simić: Obavezno pogledajte Oslo trilogiju Joakima Trira

Svi su ti milenijalci mislili da su odavno prerasli Death Cab For Cutie. I svi su se mogli zakleti da Ben Gibart više nikada neće napisati tako dobru pjesmu kao što je ,,Grapevine Fires“... Do kraja ovog ljeta i ploče ,,Asphalt Meadows“. Četvrt vijeka, deset albuma i i jedna koledž-rok reputacija benda koji tvrdoglavo gazi po tinejdžerskim i brucoškim nostalgijama i svim otkrićima adolescencije... E pa, Gibart i njegov Death Cab su pronašli zrelost i stazu odrastanja u jednoj melodijskoj magiji, kakvu su ispustili još davno, negdje nakon početka karijere b.

Muzika je za Gibarta uvijek bila mali bijeg i otklon od (često užasne) stvarnosti – na kraju krajeva, cijeli muzički i indi svijet zna kroz kako je težak razvod i silne

lične traume prošao. Roker iz Bremertona, sa predivne pacifičke obale američke države Vašington, konačno ,,otključava“ patinu životnog iskustva za lirski bogato, raskošno emocionalno pripovijedanje. Na primjer,

na uvodnoj ,, I Don’t Know How I Survive“ dok svjedoči o jednom napadu panike u sitne sate: ,,Pacing across the room while she’s asleep, tears raining down your cheeks... You’re trying to hold on“.

Sav taj egzistencijalizam Gibart servira vrlo himnično, u ,,Roman Candles“ nas uči nekim stvarnim rastancima, a u ,,Here to Forever“, kao da neće, istražuje sopstvenu skepsu prema bogu. Dobro nas zamisli da li mu možemo povjerovati, kad u ,,Foxglove Through The Clearcut“ tvrdi: ,, They said that nothing lives long, only the earth and the mountains“. I zato, naravno, finalna ,, I’ll Never Give Up On You“ nije o onome o čemu bi na prvu loptu pomislili – nego o cijelom jednom svijetu koji ga troši i koji voli.

Konačno, zaraznu i melanholičnu hitičnost najvećih hitova hvata u naslovnoj pjesmi. Da znate, da su se Death Cab for Cutie vratili, de u budućnosti biti samo bolji. S. S. Ocjena: 77/100

Konceptualna psiho-drama donosi uspjeh instant zvijezdi popa

RinaSaway Razgovori sa djevojčicom

Zagrli to dijete u sebi, poručuju svi terapeuti od Junga na ovamo, pa zašto ne bi pop zvijezda meteorskog uspona Rina Savajama na novom albumu ,,Hold the Girl“. Opako pametnom žanrovskom mućkalicom prije dvije godine se lansirala u stelarnu orbitu. Japanka koja od djetinjstva živi u Londonu je bila svjesna da uspjeh ponovo može doći isključivo ako ,,otkači“ i otključa neke lične teritorije, za koje treba mnogo petlje pa uopšte i stupiti. Zato je album koncipirala kao seriju razgovora sa sobom-djevojčicom, iscrtavajući zajedničke mape trauma djetinjstva i otvorenih rana.

Početak je nekarakteristično ,,prizeman“ i trezvenjački, sa laganom gitarom i sintisajzerom u ,,Minor Feelings“. To je prostor na kom Rina uspijeva

Prvi utisak svakako će biti njen predivni tenor, ali vjerujte, Rina Savajama je na albumu ,,Hold the Girl“ dokazala da je čak raskošnija autorka

da razbukti veliku vatru: već naslovna ,,Hold the Girl“ vrtlog je disko i garažnog zvuka. Koji je, otprilike, neka slutnja najboljih radova Lady Gage, a opet potpuno i do kraja Savajama... ,,Turns out I’m going to hell if I keep on being myself“, propovijeda na instant pop himni rane jeseni, sa sve blagim queer prizvukom.

Prosto je nevjerovatno kakvih se sve uzora dotakne Rina na putu albuma ,,Hold the Girl“: od Madone preko Avril Lavinj pa sve do Keli Klarkson Sve do bombastične ,,To Be Alive“ završnice i, naravno, očekivanog momenta kad se sve stare rane prigrle ponosno uzdignutog čela.

Prvi utisak svakako će biti njen predivni tenor – ali vjerujte, Rina Savajama je dokazala da je čak raskošnija au-

Ocjena: 79/100

R. O.

torka. A sve je bilo potrebno samo malo ogoljene ranjivosti i introspekcije.

diymag.com

Nova pop senzacija

Magloviti kalifornijski vidik na omotu

f ilm

Film koji Vas čini srećnim?

- „Muriel’s Wedding“ ( P. J. Hogan, 1994) .

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Nisam danas nešto od krvoprolića i filma. Bit će da sam u mirnoj fazi.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Hrvatski film „Svinjari“ (Ivan Livaković, 2015).

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Film koji bi počinjao, recimo, prvim danom mirovine neke jako uspješne sportašice. Janice Kostelić, na primjer. Omiljeni filmski rivali?

- Nisam sigurna računa li se kao klasično filmsko rivalstvo, ali scena iz „True Romance“ ( Toni Skot , 1993) u kojoj se Patriša Arket i pokojni Džejms Gandolfini tuku do smrti mi, kao odgovor, prva pada na pamet. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Scena iz filma „On Body and Soul“ (2017) mađarske redateljice Ildiko Enjedi. Film počinje ljubavnom scenom dva jelena. Jedan od najljepših prizora koje sam vidjela. Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Pope, kukavico!“ iz filma „Što je muškarac bez brkova?“ (Hrvoje Hribar, 2005) i mnogo toga što Zrinka Cvitešić, izranjavana ljubavnim trnjem, izgovora Leonu Lučevu

Pijuckanje kolada

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Gargamel!

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Ne sjećam se, bogami. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Top Gun“ (Toni Skot, 1986)! Pa nek’ ide život.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Množina iranskih filmova koje sam pogledala.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Kristina Kumrić, Andrija Mardešić i Josip Žuvan. Počeli bi s jednom domaćom rakijicom, potom bi se dobro najeli, a dalje bi nastavili bez rezervacija tamo gdje nas noć odnese. I ta noć bi se odvijala južnije ili istočnije od grada u kojem svo četvero živimo. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

Marina Redžepović: Voljela bi da njen život prati soundtrack lma ,,Top Gun“

- Svi bi imali svoju priču s njim, od glumaca, rekvizitera pa do statista sa zadatkom i asistenata produkcije. Isti ti imali bi svoju teoriju o tome kakav je on čovjek. Lamentiralo bi se nadugo i naširoko ima li on ili nema nekakvu ‘tajnu’ i tako bi nastajala još jedna mitomanija. A lik je ‘samo’ genijalac.

glumica

Pijuckanje pinja olada u Pekamu

muzi k a

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Pogodila me smrt Dejvida Bouvija Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Summer Feeling“ , Džonatan Ričman.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Moram priznati da o smaku svijeta ne razmišljam. Naprosto, nisam apokaliptični tip. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Our House Crosby“, Stills, Nash & Young . Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- Emina.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Vlak“ grupe Zana. Još se nisam uspjela izboriti da ju otpjevam.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Lenarda Koena u izvedbi Maje Posavec.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Miroslav Škoro. I svi cover bandovi kojih, nadam se, nema mnogo.

- „Biće belaja“ Lepe Brene. Nije ni spot za bacit. Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- U osnovnoj školi sam skupa s prijateljicom Marinom na njen zid zalijepila poster Majkla Džordana. Naravno, ne u prirodnoj veličini. Bio je to naš poster. I to je bilo to od svih postera.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Iskreno se nadam.

TV Serija idealna za kišni vikend?

- „Mućke“ („Only Fools and Horses“). Lako bih zamislila da sam u Pekamu i da pijuckam pinja kolade.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Definitivno „Bolji život“. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Carstvo ladovine“ od domaćih, „Atlanta“ od stranih.

Film „Zbornica“ u režiji talentovane Sonje Tarokić, koji ne prestaje da oduševljava one koji su imali priliku da ga pogledaju na nekom od brojnih festivala u regionu, nije ostavio ravnodušne ni posjetioce 35. Filmskog festivala Herceg Novi (Montenegro Film Fest).

Pobjednik Pulskog filmskog festivala, u našoj Boki pobrao je aplauze i pozlatio se Mimozom za režiju i najbolju žensku ulogu (Marina Redžepović, Nives Ivanković). Priču o društvu, obrazovanju, pojedincu i iskoraku koji (ne)smije napraviti, prepoznali smo kao važnu, naročito u vremenu koje se kiti ukrasima demokratije. Oduševljeni ulogom Ana-

Serija koju nikada nijeste završili?

- To bi bila „Succession“. Zapela sam na drugoj epizodi treće sezone.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Čini mi se da sam taj dojam stekla o seriji „The Affair.“ Tko zna, možda sam bila zabrazdila u prosudbi. Najdraži par iz serije?

- Karmela i Toni Soprano („Sopranosa“ nikad dosta).

marije koju nam je donijela Marina Redžepović („Novine“, „Poslednji Srbin u Hrvatskoj“, „Ljetnikovac“, „Murina”, „Ne gledaj mi u pijat“), morali smo je zamoliti da zavrti naše „Obrtaje“ i otkrije čime će nas uskoro obradovati.

Ovih dana „krčka“ jedan TV projekat, snimila je kratki film „Moj muž idiot“ mladog režisera i scenariste Luke Galešića i raduje se ponovnom igraju u komadu „Drama o Mirjani i ovima oko nje“, koji će uskoro opet biti na repertoaru ITD-a. Nestrpljivo čekamo Marinine naredne uloge i želimo da „Zbornica“ stigne na još neki od crnogorskih filmskih festivala, kao i u bioskope jer je vrijedna još snažnijih aplauza!

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Voljela bi kuharicu Karmele Soprano ili Artija Buka.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Detektivka sam u duši.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma, isto kao i za Kojota. Ma, uvijek za slabijeg. ČAVIĆ

Nema tu bilo kakve racionalne progresije, ni za priču ni za likove.

Ovo je je lm čiji junaci uglavnom nejasno lutaju ulicama jednog, uglavnom maglovitog grada.

I čekaju da im se nešto krupno desi. Da ih zadesi život. I tako do kraja, do neke neočekivane magije

Kameron Krou uvijek je želio da njegova filmska publika odrasta sa njim. Da tu ličnu vertikalu ovjekovječi, tako što će je sa svijetom podijeliti. Sve to što mu je dragocjeno. I bio je vrlo dosljedan na tom putu.

Obožavao je filmove Spajka Lija pa Kamerovov ,,Singles“ (1992) ima taj duh utemeljenosti u svakodnevnom isku-

Sva istina o Sijetlu

stvu, u zajednici, u ulici – na sličan način na koji je to, recimo, imao Lijev ,,Do The Right Thing“ (1989). Da sve to tu bude i naiva i energija spontanog stvaranja. Kameron Krou imao je tu fiksaciju, a to nije bilo ništa drugo, nego stvarnost. Uvijek je volio ,,Manhattan“ (1979) Vudija Alena. E takav, sličan a potpuno svoj omaž, želio je da pruži svom gradu.

Dah mladosti

Bio je novinar za ,,Rolling Stone“, pa 1982. ušao u film adaptirajući scenario od svoje knji-

ge o srednjoškolskim danima u L. A. (,,Fast Times at Ridgemont High“, Ejmi Hekerling). Potom skocao sjajan režiserski debi ,,Say Anything...“ (1989) sa Džonom Kjuzakom – otkrivajući i dešifrujući tinejdžerski duh jedne generacije.

Kada je snimao ,,Singles“ (1992), Kameron Krou imao je 35 godina i osjećao da u tom Sijetlu i na tom Pacifiku i dalje diše plućima mladosti. Bio je dio muzičkog svijeta, u onoj mjeri u kojoj je to morao biti da bude režiser oženjen slavnom

Nensi Vilson iz benda Heart. I sve ono što će muzičkom planetom nakon filma eksplodirati kao grandž – Kameron je proživljavao. Evo je istina: nikad grandž ne bi eksplodirao u toj mjeri u kojoj jeste da jedan režiser nije poželio da pruži uvid u grad koji voli i svakodnevicu koju proživljava u njemu. ,,Singles“ je priča o ne pretjerano čvrsto povezanoj grupi prijatelja, drugara i komšija, u istom bloku zgrada u Sijetlu, koji sanjaju o ljubavi. Svi su u dvadesetim, svi pristojno pri-

Kultna drugarska scena iz koje ,,vrišti“ grandž

lansirao grandž eru

vlačni, niko od njih nije pretje rano nesretan... Ali svi su imali onu ,,kvaku“ koja znači, da ne mogu ostvariti punu konekciju sa onim ko im se sviđa. Otprili ke kao jednačina, u kojoj je jed na strana ispravna a druga ne. Tu je neđe i suština grandža. Kako je samo Kameron Krou sve te muzičare iskreno osje tio, i u kojoj mjeri ih je tokom snimanja filma doživljavao prijateljima! Priča je naravno fikcija, ali su bendovi (Pearl Jam, Soundgarden, Alice in Chains) u filmu stvarni. I želio je da oslika njihovu stvarnost. Na primjer: Stoun Gosard i Džef Ament su tih godina ra dili u kafeu, uveče svirali, pa ujutru opet u smjenu... Tek na kon filma postaće dio svjet skog fenomena Pearl Jam! Kris Korner je rintao tokom dana u jednoj kuhinji, već uve če bio dio lokalnog (budućeg svjetskog!) fenomena benda Soundgarden... A onako uz gred okupljao sve njih. Bio ključno vezivno tkivo. I sve to, njihov način svakodnevni funkcionisanja, u film je pre nio Krou.

Faktor Kornel Režiseru je bilo mnogo bitno da Kris Kornel bude u filmu. Upravo zato što ih je sve, sav taj grandž i svu tu mladost Sijetla, okupljao. U tom periodu čak je i organizovao smještaj za Edi ja Vedera, kada je frontmen benda Pearl Jam tek doselio u Sijetl... Krou je bio vrlo pažljiv, da glavna faca filma, filmska zvijezda u usponu Met Dilon, ne ,,poklopi“ Kornela. Ili da se ne desi obratno. Da imaju do bar karakterni balans u tim za jedničkim scenama, da budu uravnoteženi – i prosto druga čiji. Da iznad svega i u svakom momentu u filmu bude dru garstvo. Kornel je pripadao fil mu, jer je bio potpuno pripa dajući Sijetlu, i Sijetl njemu. Te 1992. Kris je bio Gospodin Si jetl.

Za potrebe filma, Dilon je išao kod Edija Vedera lično na ča sove gitare! I nije tu bilo ništa posebno, jer niko od njih tada još nije bio planetarna zvijez da. Kad u filmu on kaže ,,Mi smo krupne zvjerke u Belgiji“, to je naravno bila omiljena šala

na svoj račun za sve tadašnje lokalne bendove Sijetla. Prave zvijezde u tom trenut ku? Jedino je to suštinski bila Bridžit Fonda, jer Krou je od starta znao da ona mora glumi ti Dženet Livermor. Pa još kad je prvi put došla u Sijetl, pa probala ,,grandži“ ruho, proše tala ulicama... Kameron je znao: ona je ta. Idealna za curu sa žestokim manjkom samo pouzdanja i pogubom od živo ta, da se zakači za savršeno

,,pogrešnog“ tipa, koji je uz sve to i ignoriše. Ključni par u filmu je malo distanciran od grandža: Kira Sedžvik i Kembel Skot su tu da odigraju jednu sasvim ,,običnjačku“ igru gordosti i ponosa. Znate ono: ko će se kome prvi javiti, ko će koga zvati na telefon, pokucati na vrata... Uvijek je tu neđe ona tačka u kojoj neuzvrađen po ziv praktično znači totalno odbijanje. I to u kontekstu fil

ma ,,Singles“ zaista nekako štima: jer je to iskustvo real ne mladosti.

Slika stvarnosti

,,Singles“ i nakon tri decenije od septembarske premijere 1992. ne djeluje kao film koji ima jasnu narativnu polaznu tačku i jasan cilj. Nema tu bilo kakve racio nalne progresije, ni za priču ni za likove. To je film čiji junaci uglavnom nejasno lutaju ulica ma jednog, uglavnom maglovi tog grada – i čekaju da im se ne što krupno desi. Da ih zadesi život. I tako do kraja, do neke magije. I znate što: to je tako efektno u filmu ,,Singles“. Ta potpuna neorganizovanost ko jom svoje dane dišu njegovi liko vi, pa i kojom pulsira i sam film. Jer je sve to prokleto stvarno. I znate što: ,,Singles“ možda nema oštricu, nema onu poen tu kojom bi vrištalo jedno au torstvo, ali je film koji vam neće skidati osmijeh sa lica. Za nje gove likove je potpuno lako na vijati i još lakše priznati da vam je stalo do njih. Koliko god u dugim fazama filma bili pro mašeni, uzaludni, destruktivni. Jer, na kraju, upravo takvima je dovoljno to da svjetla na jed nom životnom semaforu od stupe mimo programa i reda, da sve to na životnom raskršću pođe po zlu... Pa da, tamo u Si jetlu, upravo zato nekim ču dom na kraju ispane dobro. E to, ta istina koju svjedočimo i kojoj se divimo svakog dana, prije 30 godina je bio i ostao grandž.

S. STAMENIĆ

Bridžit Fonda i Met Dilonsavršen par na posteru

Slavna ekipa iz benda Pearl Jam u kadru

kalendar

Producenti iz CBS znali su da se ovakva mala nerdovska verzija čudnjikavih romansi može razvlačiti godinama. Jer sa druge strane i u paralelnoj ravni drugarska dinamika između Lenarda i Šeldona funkcioniše dobro. Oni djeluju savršeno slični za bilo koga ko nije dio njihovog ,,kružoka“ i svijeta, a savršeno različiti za svakog ko to jeste

Gordost i predrasude za pametnjakoviće

Kada

dva lika imaju zbirni IQ 360 onda mirne duše oni mogu reći da kontaju sve tajne kosmosa... Osim što naravno ne razumiju žene i romanse. Tako je to sa Šeldonom (Džim Parsons) i Lenardom (Džoni Lakecki). A tako je bilo i sa kreatorima serije - makar uoči pilot epizode. Peni (Kejli Kuoko) uopšte nije bila planirana za ulogu u seriji ,,The Big Bang Theory“. Prva epizoda, emitovana prije 15 godina 24. septembra 2007. godine, bila je potpuno različita od prvobitno snimljenog pilota, koji su producentske glavonje kompanije CBS glat odbili... I napravili, ispostaviće se, top odluku. Uz poruku kreatorima sitkoma sa nerdovima, Čaku Loru i Bilu Prejdiju : ,,Možete da zadržite Šeldona i Lenarda. Oni su super, samo te cure mijenjajte, pa da vidimo...“.

Rulet seksualnosti

Prvobitna Lenardova Peni zvala se Keti. Glumila je Amanda Volš, a u prvu epizodu je poput Peni unijela jedan rezon i ,,kliker“ sa ulice koji iz situacije u situaciju do nogu tuče ,,knjišku“ logiku i nafuranu inteligenciju Šeldona i Le-

narda... Osim što je ta Keti bila za komad podlija i ,,namazanija“ od Peni. Ciljano kao neka ,,stara duša“, cinik koji odmah tvrdi da je spavala sa novim maminim mužom, prije nego su se mama i on uzeli. Prvobitni Šeldon, u tom scenariju, je momak koji puca od libida. Koji je mnogo seksualniji od onog kojeg smo u seriji

stvarno upoznali. Još u tom neprikazanom pilotu tvrdi da je imao seks sa Gildom, njegovom i Lenardovom drugaricom – onda kad su posjetili ,,Star Trek“ konvenciju. Neko je iz televizije CBS sve to fino pogledao i odlučio da malo nafurana seksualnost seriji ne leži. Serija je tada propustila šansu da se zaleti već na je-

sen 2006. godine. I onda na scenu stupa zakon kosmosa: prava cura će u život stupiti u pravom momentu, kad se najmanje nadate. U seriju je stupila Kejli Kuoko – Lenard je dobio svoju Peni.

Od prve epizode, do posljednje 279. emitovane 12 godina i kusur kasnije, u maju 2019, kičma romanse sitkoma sa fi-

Voljena ekipa posteru

predrasude pametnjakoviće

zičarima-pametnjakovićima je dinamika između Lenarda i Peni. Kakva životna istina: taj mladi fizičar nafuranog ega, već sasvim ostvaren na svim profi-poljima koja su njemu bitna, osjeti se nesigurnim pred Peni na prvi pogled. E sad, premijerna epizoda je sjajno prikazala koliko Šeldon i Leonard vjeruju da vrijede u odnosu na druge. U samo jednoj sceni: onda kad samouvjereno krenu u banku sperme, da doniraju svoj hiperinteligentni, ,,ultra-IQ“ genetski materijal. Ma, možete mislit’...

Kavaljer i foraš

U povratku kući naletjeće na Peni a Lenard na sudbinu. Ona je glumica u usponu, sa gomilom privatnih problema i spoticanja. Idealna dama u nevolji, osim što je naravno ona baš onaj tip kojoj apsolutno nije potrebna bilo čija pomoć. Leonard odmah želi na dejt, i isto tako i makar podsvjesno odmah zna da kod nje nema mnogo šansi. Naravno, on je pametan momak. I onda pravi ključnu ,,grešku“: nudi joj drugarstvo. Uh, kako će to samo da mu se vrati kao bumerang! U klasičnom ,,How I Met Your Mother“ stilu, samo otkačenije i sa likovima jačeg karaktera, Peni i Leonard dočekaće prvi pravi dejt... Uh, tek tamo neđe početkom treće sezone! Do tad će naš Leni da joj izigrava batlera, kavaljera, viteza, mušku drugaricu, omiljenog foraša, ma što sve ne... Prva veza? Znate i sami koliko im je trajala. I koliko će tek u narednim sezonama,

od ukupno 12, tu biti obrta, drame, ponosa, raskida. Producenti iz CBS su znali da se ovakva, mala nerdovska verzija ,,Gordosti i predrasuda“ i čudnjikave romanse može razvlačiti godinama i godinama. Jer, sa druge strane, cijela dinamika između Lenarda i Šeldona funkcioniše dobro. Savršeno slični za bilo koga ko nije dio njihovog ,,kružoka“ i svijeta – i savršeno različiti za svakog ko to jeste. Šeldon je koledž upisao sa 11, doktorirao sa 16 godina. IQ 187 ga samo usporava u svakodnevnim rutinama, posebno u komunikaciji. Cijeli njegov život je satkan od mreže malih, opsesivno-kompulsivnih rituala.

Leonard (IQ od ,,samo“ 173, što će mu se mnogo puta nabiti na nos i na nos izaći) – je tu malo, za nijansu ,,snađeniji“ u svakodnevnom životu. Do momenta, naravno, kad u njegov život bude ulazila Peni. E taj sidraš na brodu dva fizičara u tom trenutku, kad spazi nju, gubi svu kontrolu nad životnim kormilom.

Naravno da je to, u svakoj sitkom ravni, dozlaboga simpatično. Koliko je samo bitnih faca nauke željelo da bude dio ,,The Big Bang Theory“ –recimo, nobelovac i astrofizičar Džordž Smut. Pa velika faca, zadužen za popularizaciju fizike za ,,gen Z“ i milenijalce Nil Degras Tajson Kao ,,ključni kapitalac“: naravno, Stiven Hoking , kosmolog sa presimpatičnom malom rolom u petoj, pa potom u osmoj sezoni, pa opet u 200. epizodi...

Slavni NASA astronaut Majkl Džej Masimino glumio je sebe samog nekoliko puta u seriji. Slavni inžinjer Bil Naji, autor kultnog serijala devedesetih ,,Bill Nye the Science Guy“ se pojavljuje u sedmoj i devetoj sezoni. Svim tim ljudima je bilo bitno da budu tu, jer je genijalne naučnike serija na otkačen način približila modernoj

mlađoj publici. Da su u ,,The Big Bang Theory“ svi oni ljudi od krvi i mesa, pa koliko god ih u međuvremenu ego i sujeta klepali (ma, pogotovo zato!). A Šeldon i Leonard će, uz neke svoje bitne ženske, polako životno sazrijevati. U skladu sa tim, i ulozi u njihovoj intimnoj igri će se naravno povećavati.

Srećan kraj Znamo da njih dvojica sve vole da premjeravaju brojevima, pa evo: seriju o dva fizičara-pametnjakovića je, u jeku devete sezone 2015. i 2016. godine, u Americi gledalo preko 20 miliona ljudi, samo tokom prvih emitovanja na televiziji CBS! Te godine bila je drugi najgledaniji TV šou u SAD. Dvije godine kasnije – najgledanija. A gledanost je samo neznatno pala do finala, u maju 2019. godine...

Možete pretpostaviti, Leonard i Peni na kraju nađu neki način za ono ,,srećni do kraja života“. Eto vidite, malo naučnog egzaktnosti i nije na odmet. Pa što da ne, i da jedan šmokljo smota jednu glumicu u usponu. Nije loše za omiljenog nerda iz predgrađa, priznaćete.

L. MURSELJEVIĆ

Savršen susret Šeldona, Peni

i Lenarda u prvoj epizodi

PODGORI č ARENJE

Stigla

je na Balkan sa malom svitom ipak dostojnom jedne vikontice – lokalci su zapisali – sa kadom na rasklapanje. Jedna njena ilustracija svjedoči, da je prostor ispred Cetinjskog manastira sada skoro knap isti, kao te 1863. kad je lejdi Strangford bila u Crnoj Gori.

Gomila ulica, spomenika pa čak i jedna stalna postavka muzeja svjedoče, koliko je Bugarima bitna lejdi S, ili Emili En Smit. Radi se o idealnoj figuri romantičarske ere: jedna od aristokratkinja koje su na Balkanu prepoznala šmek Orijenta, pa željele da ga upoznaju kao, ipak, za avanturu bezbjednije okruženje nego dalje na Istoku. E sad, koliko je lejdi Strangford bila i više avanturistička figura, svjedoče naslovi njenih knjiga: ,,Egipatske grobnice i sirijski hramovi“ (1851) – i, recimo, ona koja se direktno nas tiče. ,,Istočne obale Jadranskog mora 1863. sa posjetom Crnoj Gori“. Prva žena sa Zapada koja je pisala o Crnoj Gori je posve koncizno stavila u zaglavlju: ,,Kratka storija o ljetnjem putovanju“. Spisateljica, slikarka, medicinska sestra i dobrotvorka (za te zasluge je i slavljena u Bugarskoj) – je na sadašnjem prostoru naše zemlje prvo posjetila tada otomanski Bar. Koliko je Vladimirov kult i

Lejdi na Cetinju

(...) Dosta rogača i ravničarske šume pružalo je lijep kontrast okomitim zidovima tvrdog, svjetlo sivog stijenja koje se blagorodno mrštilo nad ovim milim fjordom.“!

tada bio prisutan, svjedoči to i da je odmah zapisala: ,,Sredinom devetog vijeka biskup je ovdje imao sjedište, a nešto kasnije formira se kao nezavisna zemlja“. Ocjenjuje da bi ,,građani mogli uživati bogatstva trgujući masline i voće“; potom stiže u austrijsku Budvu, ,,naprednu i uspješnu poslije mrtvila turskih gradova“. Opisuje grad kao ,,mali, ali čist i prozračan“. Bokom je već oduševljena; sa ,,kućicama i vilama okrečenim bijelom, ružičastom, čak i svjetlo plavom bojom, svaka u mirisu limuna, cvijeća i voća. Iznad njih, vinogradi i terase murvi.

U Meljinama je primijetila da žive samo žene, jer su ,,muževi, očevi i braća odsutni moreplovci“. Perast opisuje kao ,,najljepše selo na cijeloj obali“. Kotor? ,,Izvanredno i čudno mjesto, više slikovito nego lijepo, posjeduje neku veličanstvenu divlju ljepotu koja se ne zaboravlja“. Sve u mjestu gdje se ,,kutak za kutkom uspinje uz planinu i skoro visi u vazduhu“...

Put na Cetinju, na konjima kupljenim od Crnogoraca, opisuje kao ,,jedan od najzapanjujućijih koji su ikad sagrađeni“. Na Njegušima je dočekana kafom s mlijekom i rumom. Zapisala je, da je krčmarica na pokušaj davanja bakšiša ,,odbila i gorko požalila“ – i već tada zapisala ,,da su Crnogorci najšarmantniji ljudi na svijetu“.

Na Cetinju je, na ulazu, dočekao ,,veličanstveno odjeven konjanik“, zapisuje i ime - ,,gospodin Vlahović“. U ,,primitivnom gradu“ je knjaz Nikola dočekao ispred plemićke

Zaglavi se Crta: Srđan Ivanović

palate. Zapisuje da je noćila u vladarskom domu, u ,,sobi koja je bila čistija i svježija, te krevetu koji je bio ljepši od bilo kog od kad sam otišla iz Engleske“. Sigurna je da je ,,u svim Crnogorcima, od knjaza do najsiromašnijeg, probuđena iskrena želja za napredovanjem“. A knjaza Nikolu opisuje kao ,,prijatnog i radosnog mladog čovjeka koji izgleda starije zbog gomile briga“.

O Crnogorcima: ,,visoki, lijepo izvajanih udova, veoma tamne kose i očiju, rumeni, većinom imaju lijepe zube. Njihove brade su dobro izbrijane a nose duge brkove“.

Opisan je i vojvoda Mirko (,,manji od ostalih ali uvijek odlučnog izraza“), oduševilo je crno vino. Napominje da je knjaz imao francuskog batlera, da su svi za vladarskom trpezom bili naoružani... I da su se svi tu ponašali potpuno familijarno, bez formalnosti. Nošnja? ,,Najljepša i najgracioznija u okruženju“.

E da, napominjemo: sve ovo iz pera osobe koja je već prošla pola svijeta i Istoka. Uz ovu njenu ilustraciju sa Cetinja, red je da lejdi Strangford cijenimo, makar dijelom kao Bugari... Stojan STAMENIĆ

Lejdi Strangford

LONDON CALLING

Moć ženskog kadra

Za izložbu „Radical Imagination“, koju su organizatori iz Fotografske galerije osmislili da pokažu moć fotogra je, kao platformu su uzeli radove sedam velikih autorki. One su na speci čan način dešifrovale našu percepciju svijeta

Fotografska galerija, onako ,,skrajnuta“ sa glavne Oksford ulice koja vodi u šarenolikost Sohoa, jedno je od onih mjesta koje je u Londonu, zbog sasvim jasnog umjetničkog koncepta, za vrlo kratko vrijeme postalo uticajno. Ipak, iako je osnovana još 1971. godine, usljed trenutnog stanja u umjetnosti u Londonu i činjenice da britanska metropola nudi pregršt opcija za fa-

nove svih umjetnosti - Galeriji je trebalo i vremena i konkretnih idejnih rješenja, pa da postane „zavodljiva“. Rješenja poput ovog, koje su Londonci imali prilike da vide na platou Kings Krosa ove sedmice u okviru besplatne izlozbe „Radical Imagination“, jedno je od tih. Da na svojevrstan način uspije da razmrda potecijalnu usnulost, koju u Londonu donosi početak jesni.

Za izložbu „Radical Imagination“, koju su organizatori iz

Fotografske galerije osmislili da pokažu moć fotografije, kao platformu su uzeli radove sedam velikih autorki. One su na specifičan način dešifrovale našu percepciju svijeta u kojem živimo i ljudi sa kojima smo okruženi.

Umjetnice su za ovu priliku usvojile različite dinamične pristupe fotografisanju i tako „izokrenule“ portret svijeta. Od ljudskih interakcija i sjećanja do tema rodne ravnopravnosti i performansa, te tran-

sformacije identiteta, radovi Aide Muluneh (Etiopija), Marijam Vahid (UK, Pakistan), Ane Nojbauer (Austrija), Silvije Rosi (Italija), Lu Jufan (Kina), Monike Alkaras-Duarte (Meksiko) i Shufaj Derz (Australija, Tajvan) ponudili su nove perspektive. Kao i vizuelna pripovijedanja koja nas tjeraju da zastanemo, razmislimo i prihvatimo različitosti.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Grafički dizajn Veselin Radonjić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Moćni radovi Ane Nojbauer i Monike Alkaras-Duarte

Zlokobna realnost u djelu Etiopljanke Aide Muluneh

Djetinja perspektiva koju je ,,uhvatila“ Pakistanka Marijam Vahid

Interesantan koncept Šufaj Derc