Dnevni list Pobjeda 23.01.2022.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 23. januar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20180 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

INTERVJU: Akademik Vukić Pulević S. VASILJEVIĆ

Ekonomski stručnjaci upozoravaju da će ogroman rast cijena prehrambenih proizvoda neutralisati povećanje zarada programom ,,Evropa sad“

Cijene ,,divljaju“, hrana sve skuplja Crna Gora je ipak odbranjena na Belvederu

Prema podacima jednog od trgovačkih lanaca ulje je poskupilo 46,46 odsto, a registrovali su i veliko poskupljenje pojedinih sireva, više od 42 odsto, brašna preko 20 i šećera deset odsto. Evidentan je rast cijena i ostalih mliječnih proizvoda, pa je samo tokom prošlog mjeseca, jogurt STR. 5. jednog domaćeg proizvođača poskupio za 18 odsto GOVOR MRŽNJE U ZAMAHU: Na kome je odgovornost i kako tome stati na put

Vilović: Voditelj mora prekinuti gosta kad počne da vrijeđa

Lideri Albanske alternative i Demokratske partije poručili da je Krivokapić htio da izbaci Abazovićevu stranku iz Vlade

Đeljošaj i Đeka: Htjeli ste manjine kao puku zamjenu za Uru STR. 2.

STR. 7.

Imenovanje sveštenika u Upravni odbor Univerziteta Crne Gore je urađeno prema projektu svetosavske klerikalizacije Crne Gore, i to poodavno traje – kazao je Pobjedi akademik Vukić Pulević odgovarući na pitanje što misli o toj odluci Vlade.

Ovaj priznati istraživač, naučnik terenac, koji je obišao pješke gotovo cijelu Crnu Goru rijedak je akademski glas koji se čuo tokom, kako ih sam naziva, „skarednih dana“ ove vlasti.

- Tek razvijamo slobodu jer su nas sputavali, prije svega, egzistencijalni problemi, pa i kukavičluk i oportunizam. Neznanje je najveći naš problem. Prosvjeta je uništena i zapostavljena. Možda je dobro što je aktuelna vlast puštena da napravi što više gluposti. Da su odmah zaustavljani, bili bi mučenici a ovako su pokazali da nijedna zemlja na Balkanu, a ni sama Crna Gora u svojoj istoriji nije imala ovoliko gluposti kao što je napravila ova vlast-kaže Pulević STR. 8. i 9.

Američki analitičar Januš Bugajski upozorava da Crna Gora, BiH i Kosovo stoje na prvoj liniji eskalacije sukoba između Zapada i Rusije

Vašington mora STR. 2. i 3. snažnije da podrži procrnogorske partije

2

Politika

Neđelja, 23. januar 2022.

Lideri Albanske alternative i Demokratske partije poručili da je Krivokapić htio da izbaci Abazovićevu stranku iz Vlade

Đeljošaj i Đeka: Htjeli ste manjine kao puku zamjenu za Uru

Nik Đeljošaj

Fatmir Đeka

Milojko Spajić saopštio da je jedini cilj razgovora sa predstavnicima manjinskih partija u septembru prošle godine bio njihov ulazak u Vladu, a nikako bilo čija zamjena. Iz Ure oštro reagovali – „više nije važno šta pričate, 4. februara je kraj“ PODGORICA – Lideri Albanske alternative i Demokratske partije Nik Đeljošaj i Fatmir Đeka saopštili su da im je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić nudio ulazak u Vladu, a da im je rekao da Ura ne treba da bude dio većine jer nije lojalna premijeru Zdravku Krivokapiću.

- Poštujući funkciju premijera, tačnije odlazećeg premijera, postalo ga je zaista degutantno demantovati, koliko on u ovom kratkom vremenu može izgovoriti netačnih rečenica – piše u zajedničkom saopštenju Đeljošaja i Đeke, koji reaguju na navode Krivokapića koji je saopštio da nije tražio zamjenu za Uru. Oni su naveli da su nakon dešavanja na Cetinju 5. septembra pozvani na sastanak u Vladi, gdje su ih dočekali ministri Milojko Spajić i Jelena Borovinić-Bojović. Saopštili su da su, ulazeći na sastanak, sreli ambasadorku jedne evropske države, koja može potvrditi njihovo prisustvo sastanku u Vladi.

- Spajić nam je nudio ulazak u Vladu, govorio o ministarstvima, brdima i dolinama, kako će DF da potpiše neki sporazum, kako tu novu Vladu podržavaju Amerikanci pa do vanzemaljaca!? Na upit Fatmira Đeke, a šta je sa Urom, ministar Spajić je odgovorio da oni ne treba da

budu više dio većine jer se nijesu pokazali lojalnim premijeru Krivokapiću – navodi se u saopštenju.

Ističu da je premijer, ko zna koji put, govorio neistinu.

- Vi ste htjeli Uru da izbacite iz Vlade a da umjesto te stranke kao puku zamjenu, samo zbog podrške u parlamentu, imate manjine. I ovaj potez je pokazao da ste politički prevaranti, i da baš ništa ne znate o politici. Još jednom, good bye Krivokapiću – zaključuju Đeljošaj i Đeka.

Saopštenje Đeljošaja i Đeke izazvalo je reakciju Spajića, ali i Ure. - Jedini cilj razgovora sa predstavnicima partija manjinskih naroda u septembru prošle godine bio je njihov ulazak u Vladu, a nikako bilo čija zamjena – naveo je Spajić.

Saopštio je da „čist spin Ure – u svakoj izdaji – laž postaje istina“.

- Nudio sam i uvijek ću nuditi da predstavnici manjinskih naroda budu krucijalni dio vlasti u Crnoj Gori. Bogatstvo ove zemlje je u različitostima, i ja sam to naučio odrastajući sa svojim Pljevljacima svih nacionalnosti.

I sad to mislim – navodi se u reagovanju Spajića.

Dodao je da je „prisustvo manjina u novoj Vladi, poslije vanrednih parlamentarnih izbora u maju 2022. godine, neophodno

i veoma važno za demokratski prosperitet Crne Gore“.

Uslijedio je odgovor Ure, čiji generalni sekretar Mileta Radovanić navodi da „nakon što je uhvaćen u laži, premijer Krivokapić izgubio je svaki kredibilitet da polemiše sa Građanskim pokretom Ura, kojeg je u septembru prošle godine tajnom akcijom pokušao da isključi iz vlasti, nudeći manjinskim partijama pozicije Ure“.

- Upravo to je potvrdio i predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj, iako to Krivokapić i Spajić pokušavaju prikriti. To je „partnerski odnos“ koji su gospoda Krivokapić i Spajić imali sa predsjednikom Abazovićem i GP Ura, zbog kojih su i došli na pozicije izvršne vlasti – kazao je Radovanić, dodajući da „za razliku od njih, Ura uvijek otvoreno i sa jasnim stavom gradi partnerske odnose na fer i korektan način, držeći se date riječi“.

- Ministre Spajiću, ko ste Vi da bilo koga zovete u Vladu, jer su takav posao mogli da obavljaju sami lideri tri koalicije?

Vaš način da vodite Vladu kao privatnu kompaniju ne poznaje politički sistem. Rušite osnovne postulate demokratije. Potvrdilo se i da Krivokapić i Spajić, nakon najave osnivanja političke partije, u kontinuitetu zloupotrebljavaju resurse Vlade kako bi izgradili što bolju poziciju, kadrirajući u javnoj upravi buduće funkcionere svoje partije. Možemo zaključiti da se interpretacija termina ‘izborna volja’ u slučaju gospodina Krivokapića odnosi isključivo na čuvanje njegove fotelje i fotelja njemu bliskih ministara.

Nije lijepo ni etički da jednog univerzitetskog profesora, koji obavlja funkciju premijera, hvataju u laži pred cjelokupnom crnogorskom javnošću. A još manje je lijepo što gospodin Spajić to pokušava nevješto da izokrene. Nije spin Ure nego su to saopštile druge partije, to jest one sa kojima ste razgovarali o izbacivanju Ure iz vlasti. Sve u svemu, 4. februara je kraj. Više nije važno što pričate – dodao je Radovanić.

I. K.

Iz Vlade najavljena podrška današnjem okupljanju građana

Ministri idu na protest uprkos zabrani okupljanja PODGORICA – Ministari finansija i socijalnog staranja, ekonomskog razvoja, zdravlja, prosvjete, nauke, kulture i sporta– Milojko Spajić, Jakov Milatović, Jelena Borovinić-Bojović i Vesna Bratić najavili su da će prisustvovati danas protestu u Podgorici povodom najave izglasavanja nepovjerenja Vladi.

Protestima će prisustvovati i

Demokrate, najavljeno je iz ove partije.

Na najavu ministara da će prisustvovati protestima, uprkos zabrani okupljanja, reagovao je funkcioner SD-a Nihad Canović.

- Polako postajemo Apsurdistan – za rubriku vjerovali ili ne! Ministarka zdravlja, ministar finansija i socijalnog staranja i ministar ekonomskog razvoja – svi članovi Vladinog

Savjeta za borbu protiv korona virusa, najavljuju javno kršenje mjera koje su sami donijeli. Pozivaju građane da oni isto učine, sve u cilju odbrane pozicija, koje nisu na izborima zaslužili.

Nakon svega, mislim da je svima jasno – Fotelja je njihova nacija – napisao je na tviteru funkcioner SD-a.

Protestne šetnje organizovane su sinoć u Nikšiću, Podgorici, Beranama i Kolašinu.

R. P.

Američki analitičar Januš Bugajski upozorava da Crna Kosovo stoje na prvoj liniji eskalacije sukoba između Z

Vašington mor podrži procrno PODGORICA - Vašington mora upozoriti Aleksandra Vučića da će njegova ofanziva na susjedne države da izgradi srpsku „mini-imperiju“ biti osporena i poništena.

Ovo može uključivati različite mjere - postavljanje vojne jedinice NATO-a u Brčkom kao upozorenje Banjaluci, pomoć u izgradnji efikasne vojske na Kosovu koja omogućava zemlji da se kvalifikuje za članstvo u NATO i veću podršku procrnogorskim partijama uz osuđivanje bilo kakvog preokreta u nezavisnosti zemlje - kaže u razgovoru za Pobjedu Januš Bugajski, američki analitičar i visoki saradnik ,,Fondacije Džejmstaun“, sa sjedištem u Vašingtonu.

Ovaj dobar poznavalac prilika na Balkanu poručuje da sankcije i verbalna upozorenja neće umiriti Dodika.

POBJEDA: Kako ocjenjujete najnovije događaje u Bosni i Hercegovini i obi-

lježavanje neustavnog Dana Republike Srpske uz vojnu paradu i nacionalističke pjesme? Sprema li se rukovodstvo Republike Srpske za otcjepljenje, da li su najavljene sankcije SAD Miloradu Dodiku dovoljne da ga zaustave u toj namjeri?

BUGAJSKI: Lideri Republike Srpske

ohrabreni su u težnji ka secesiji slabim odgovorom Zapada koji se sastoji od ograničenih sankcija i verbalnih upozorenja.

Takođe, postoji bliska saradnja i sa Beogradom i sa Moskvom koji su očigledno uvjerili Banjaluku u svoju podršku.

Dodik i njegova vlada će iskoristiti priliku porasta tenzija između SAD i Rusije da postanu hrabriji, a još jedna ruska invazija na Ukrajinu bi mu pomo-

Januš Bugajski

Nastavljeni verbalni obračuni Demokratske Crne Gore i partije Drit PODGORICA – Demokratska Crna Gora postavila je juče uslove pod kojima bi učestvovala u razgovorima unutar parlamentarne većine, među kojima je i garancija da niko od njih neće formirati vladu sa DPS-om. Za Uru poziv partije Alekse Bečića zvuči „prosto nevjerovatno“, jer, kako navode, o čemu će Demokrate razgovarati „sa nekim za koga su rekli da je izdajnik“.

Bečićeve Demokrate saopštile su da je „za bilo kakve razgovore“ unutar parlamentarne većine potrebno „pisano obavezivanje svih da sa DPS-om i njihovim koalicionim partnerima iz bivše vlasti, izuzimajući partije manjinskih naroda, neće formirati bilo kakve vlade ili činiti skupstinšku većinu zarad vlasti“. Drugi uslov Demokrata je povlačenje potpisa sa, kako navode, „DPS prijedloga za razrješenje Vlade i pisano obavezivanje da će glasati protiv dnevnog reda sa DPS prijedlogom za razrješenje Vlade“.

- Zato što je upravo ciljno pre-

Demokrate uslovl za Uru je to „prosto

Abazovićeva i Bečićeva partija i juče su se verbalno razračunavale, optužujući jedna drugu – Ura Demokrate da su spremni na sve „samo da sačuvaju fotelje“, a Demokratska Crna Gora Uru da „sije laži, podvale i obmane“ dat baš 31 potpis da bi i sa eventualnim povlačenjem 4 potpisa „Crno na bijelo“ inicijativa za smjenu Vlade ostala u igri – navode Demokate, i kao treći uslov za razgovore traže „pisano obavezivanje da ce glasati protiv dnevnog reda kojim se predviđa razrješenje potpredsjednika Vlade i predsjednika Skupštine“.

- Stavljanje potpisa na prethodno navedeno i davanje čvrstih garancija preduslov je bilo kakvih razgovora u kojima bi učestvovala Demokratska Crna Gora, imajući u vidu javno ispo-

ljene stavove određenih političkih subjekata parlamentarne većine – dodaje se u saopštenju Demokratske Crne Gore.

- Prosto nevjerovatno zvuči poziv za razgovor od Demokratske Crne Gore – saopštili su iz Ure i upitali je li poziv od Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića ili je opet neka omaška njihovog čuvenog pres centra.

- Drage Demokrate, o čemu ćete razgovarati sa nekim za koga ste rekli da je izdajnik? Sa nekim za koga tvrdite da je uzeo 21 milion? Sa ljudima koje optužujete da politički djeluju, a u slobodno

Poslanici Fronta glasaće za smjenu Abazovića Poslanici DF-a glasaće za smjenu potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića – saopšteno je iz tog političkog saveza, uz poruku da se izlazak iz političke krize može postići poštenim i održivim dogovorom samo unutar parlamentarne većine.

Saopštili su da vjeruju da će to predstavljati korak u dobrom pravcu za prevazilaženje duboke krize koja se, kako su naveli,

najbolje registrovala u sukobima u samoj Vladi i poprimila zastrašujuće razmjere.

- Taj sukob u takozvanoj ekspertskoj vladi ne smije da određuje ili da utiče na dogovor parlamentarne većine – navodi Front.

Saopštili su da bi proces vraćanja Crne Gore sebi i sprečavanje da postane kolonija i „banana država“ trebalo da bude najvažni-

ja tema crnogorskog političkog života.

- Ova vlada je oduzela pravo građanima da slobodno opredjeljuju svoju budućnost, jer se predala i potčinila raznim centrima koji se nalaze izvan Crne Gore – navodi se u saopštenju.

DF dodaje da sa takvom praksom i ponašanjem treba što prije prekinuti i vratiti, kako navode, pravo narodnim predstavnicima, da

Politika

Neđelja, 23. januar 2022.

Organizacioni koordinator Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar Saša Zeković upozorava na neustavno postupanje Agencije za nacionalnu bezbjednost i ističe da je i on meta

a Gora, BiH i Zapada i Rusije

ra snažnije da ogorske partije Dodik i njegova vlada će iskoristiti priliku porasta tenzija između SAD i Rusije da postanu hrabriji, a još jedna ruska invazija na Ukrajinu bi mu pomogla da stvori drugi front protiv NATO-a uz pomoć Kremlja - poručuje Bugajski gla da stvori drugi front protiv NATO-a uz pomoć Kremlja.

POBJEDA: Vlada Crne Gore, koju je izabrala Srpska crkva, i dalje opstaje kao izvršna vlast. Preživjela je godinu i za to vrijeme uspjela da sruši institucije, uspješno sprovede ciljeve „srpskog sveta“ i blokira EU integracije? Kako vidite razvoj ove situacije, jesu li izbori rješenje?

BUGAJSKI: Crna Gora je tokom protekle godine skliznula ka podređenom statusu u odnosu na Srbiju i sljedeći negativni koraci koje možemo očekivati su preokreti u njenim zapadnim vezama i

provokativniji pokušaji da se nametne „srpski svet“. Višekoaliciona vlada će doživjeti sve veće tenzije i sporove, a izbori će postati jedino rješenje u kojem crnogorske patriote mogu ponovo potvrditi identitet zemlje i zapadnu integraciju.

Crna Gora, Bosna i Kosovo stoje na prvoj liniji eskalacije sukoba između Zapada i Rusije.

POBJEDA: Aleksandar Vučić je donirao Nikšiću dva miliona eura kako bi platio DF-u sprovođenje svoje politike. Ovakvim postupcima predsjednik Srbije Crnu Goru svodi na srpsku pokrajinu. Što Vašington može da učini da zaustavi

tana Abazovića

ljavaju razgovore, o nevjerovatno“ vrijeme švercuju kokain? Juče ste govorili: kukavice, izdajice, šiptari, pajovići, kriminalci, a danas – Sjednimo da razgovaramo o manjinskoj vladi. Ni nama ni građanima nije jasno o čemu se radi? Da niste uzeli 21 milion – upitali su iz Ure. Ako je, kako dodaju, poziv Demokrata iskren, onda znači da je ta stranka sve vrijeme pričala neistine i obmanjivala javnost.

- Ako je to tako, onda sa nama nemate o čemu da razgovarate.

Poslije podrške vašeg lidera fašističkim povicima, vašeg javnog pozivanja na linč neistomišljenika, na dugo vrijeme ste kompromitovali partiju. Što se tiče Ure, ova vlada je završila svoj mandat. Ponudili smo model manjinske vlade, na koji očekujemo izjašnjenja svih 81 poslanika. Nadamo se da građani sada jasno vide vašu principijelnost, slobodno i bez tog štetnog uticaja odlučuju o svim pitanjima i izazovima. Prema njihovim riječima, izlazak iz političke krize može se postići poštenim i održivim dogovorom samo unutar parlamentarne većine.

Front je naveo da DPS ne može biti uključen u bilo koji proces i „ne smije se dozvoliti da ta stranka više ostvari bilo kakav uticaj na izvršnu vlast, jer bi to bilo protiv volje naroda od 30. avgusta 2020“.

3

dosljednost i istinu. Spremni ste na sve, samo da sačuvate fotelje – saopšteno je iz Ure. Odgovorile su Demokrate, navodeći da „Ura nastavlja u primitivnom maniru psovki koji je manifestovao na sjednici Odbora za bezbjednost njihov šef poslaničkog kluba da sije laži, podvale i obmane“.

- Prva je laž da smo mi vas pozvali na sastanak. Potpuno je suprotno.

Vaš predsjednik je najavio sinoć u emisiji da, na osnovu dogovora koji ima sa DF-om, planira da razgovara sa nama ako budemo htjeli, a i još jedan broj kolega iz parlamentarne većine je najavio iniciranje razgovora. Znajući da je to još jedna DPS zamka svima smo poručili da je naš preduslov za bilo kakav razgovor da se pisano svi obavežemo da nećemo sa DPS-a ulaziti u bilo kakve kombinacije ili varijante, jer vam ništa ne vjerujemo. Međutim, hvala što ste i ovim primitivnim saopštenjem potvrdili da vi ne možete da se obavežete da sa DPSom nećete praviti nove vlade ili skupstinške većine. Srećno vam bilo – saopštile su Demokrate.

Druga je bestidna laž, navode Demokrate, da smo bilo kada bilo koga nazvali „šiptarom“, ili da je naš predsjednik podržavao fašističke pokliče. Ovo je dokaz da je Abazović namjerno upao u masu kako bi iscenirao konflikt, u maniru najboljih DPS operativaca, sa ciljem izazivanja haosa,

stvaranje „srpskog sveta“?

BUGAJSKI: Vučić mora biti upozoren da će njegova ofanziva na susjedne države da izgradi srpsku „mini-imperiju“ biti osporena i poništena. Ovo može uključivati različite mjere, uključujući postavljanje vojne jedinice NATO-a u Brčkom kao upozorenje Banjaluci, pomoć u izgradnji efikasne vojske na Kosovu koja omogućava zemlji da se kvalifikuje za članstvo u NATO, i veću podršku procrnogorskim partijama uz osuđivanje bilo kakvog preokreta u nezavisnosti zemlje.

Dodatno: potrebno je sveobuhvatno regionalno potiskivanje ruskih destabilizujućih uticaja, što bi trebalo da uključi protjerivanje ruskih obavještajnih agenata prerušenih u diplomate, poslovne ljude ili aktiviste nevladinih organizacija, kampanju protiv korupcije usmjerenu na ruske izvore i istiskivanje ruskih državnih propagandnih medija.

M. JOVIĆEVIĆ

DF i Demos: Tražiti rješenje u okviru većine DF i Demos poručili su nakon zajedničkog sastanka da rješenje političke krize može da se postigne samo u okvirima parlamentarne većine.

- Demontaža bivšeg autokratskog režima Mila Đukanovića i obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom bila je osnovna linija povezivanja različitih političkih subjekata – rekao je Andrija Mandić (DF) portalu RTCG. Kazao je da se pokazalo da eksperiment sa ekspertskom vladom nije bio dobar.

- Bilo kakvo uključivanje DPS-a u novu vladu, što uključuje i manjinsku podršku pojedinim političkim subjektima iz aktuelne parlamentarne većine, značilo bi povratak bivšeg režima na vlast – kazao je Mandić.

On će se, kako je najavljeno, narednih dana sastati i sa predstavnicima ostalih partija većine.

ali mu to nije pošlo za rukom – navodi se u saopštenju i dodaje da oni nude da vrate mandat i fotelje narodu.

- A vi kao partija koja sa tri poslanika ima pola Vlade i koja je pod plaštom ekspertske Vlade istisnula sve druge iz Vlade, sada hoćete da sa DPS-om srušite tu Vladu i kao pravi politički halapljivci kojima nikada nije dosta dobijete još fotelja uz pomoć DPS-a, bježeći od izbora i plašeći se narodne volje – navode Demokrate.

I. K.

Agenti, sa praznim tanjirom u rukama i kutijom sira ispod miške, česti gosti u zgradi Premijer Krivokapić sa najbližim saradnicima i uz pomoć partija koje ga podržavaju nastaviće sa subverzivnim i antiustavnim djelovanjem. Čelnici Vlade, Skupštine i ANB-a postaju prijetnja po nacionalnu bezbjednost Crne Gore. Oni smišljeno društvo vode ka nasilju i potpunom kolapsu samo da bi sačuvali i ostvarili neprikladne lične interese – upozorava Aleksandar Saša Zeković PODGORICA – Agencija za nacionalnu bezbjednost u potpunosti je kompromitovana i djeluje bez demokratskog nadzora i kontrole – upozorio je u izjavi za Pobjedu organizacioni koordinator Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar Saša Zeković.

Umjesto da obavlja poslove nacionalne bezbjednosti, Agencija se, ističe naš sagovornik, koristi za podrivanje ustavnog poretka, pritiske prema građanskim aktivistima, ali i za razbijanje političkih partija samo zato što ne pristaju na propadanje zemlje, širenje nacionalizma i produbljivanje podjela.

- U toku je podrivanje nacionalne bezbjednosti Crne Gore od strane dijela Vlade i same ANB. Na udaru su naročito Socijalistička narodna partija i Građanski pokret Ura. ANB aktivno radi na disciplinovanju

Uvjeren je da će se „uspostavljanjem i konsolidovanjem novih vlasti, imenovanjem nove uprave u ANB-u stvoriti uslovi da se otvore detaljne i objektivne istrage o svim dešavanjima i zloupotrebama u ANB-u“, te da će imenovanje generalnog inspektora Agencije postati „vodeće stručno, bezbjednosno i ljudskopravaško pitanje“

ovih partija jer su pokazale odlučnost i političku hrabrost da se suprotstave daljim manipulacijama i zloupotrebama premijera Zdravka Krivokapića koji se protivi svakom nadzoru nad radom njegove vlade. Zloupotrebe ovlašćenja su brojne i svjedočimo drskom negiranju ljudskih prava, slobode mišljenja i izražavanja – kaže Zeković.

I sam je, naglašava naš sagovornik, žrtva „nadzora“ ANB-a.

- U stambenoj zgradi u kojoj stanujem česti su agenti ANBa. Tačno je da je naš ulaz dobro povezana i bliska zajednica, ali saradnici ANB-a kao da ne znaju da imamo video-nadzor i da nam nije teško primijetiti muške osobe, zrele dobi, koje po zgradi „šetaju“ sa praznim tanjirom u rukama i kutijom sira ispod miške. Čim napuštim stan, operativci hitaju (bez korišćenja lifta) ka sedmom spratu. Doživjeli su i određene neprijatne, ali i smiješne situacije pokušavajući da se sakriju u štokovima vrata – dodaje Zeković.

Upozorava i da se unutrašnja kontrola u okviru ANB-a gotovo ne sprovodi.

- Građanske demokratske strukture unutar postojeće Vlade, ali i međunarodni faktor aktivan u Podgorici, nijesu smjeli pristati da se, nakon direktora, i za generalnog inspektora, koji vrši unutrašnju kontrolu u ANB-u, takođe imenuje kadar koji je blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi i interesima Srbije i Rusije. U ovom trenutku građani Crne Gore, ukupne demokratske snage, ali ni potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, koji predvodi svojevrsnu odbranu zemlje, ne mogu računati na zakonitu i konstruktivnu ulogu i ponašanje ANB-a. To je posebno opasno, naročito u situaciji dalje radikalizacije prilika pri čemu se naročito ne može isključiti

Aleksandar Saša Zeković

mogućnost narušavanja javnog reda i mira u intenzivnijem i većem obimu – kategoričan je Zeković koji se duže od dvije decenije aktivno bavi bezbjednošću i ljudskim pravima, a od 2005. do 2020. bio je član i predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

Vjeruje, kako kaže, da naši američki partneri primjećuju sve više sličnosti u ponašanju dijela aktuelne crnogorske administracije sa populističkim i destruktivnim ponašanjem njihovog bivšeg predsjednika Donalda Trampa.

- Premijer Krivokapić sa najbližim saradnicama i uz pomoć partija koje ga podržavaju nastaviće sa subverzivnim i antiustavnim djelovanjem. Čelnici Vlade, Skupštine i ANB-a postaju prijetnja po nacionalnu bezbjednost Crne Gore. Njihovi postupci su nespojivi sa vladavinom prava. Oni smišljeno društvo vode ka nasilju i potpunom kolapsu samo da bi sačuvali i ostvarili neprikladne lične interese – upozorava Zeković.

Uvjeren je da će se „uspostavljanjem i konsolidovanjem novih vlasti, imenovanjem nove uprave u ANB-u stvoriti uslovi da se otvore detaljne i objektivne istrage o svim dešavanjima i zloupotrebama u ANB-u“, te da će imenovanje generalnog inspektora Agencije postati „vodeće stručno, bezbjednosno i ljudsko-pravaško pitanje“.

Građani okupljeni u neformalnoj organizaciji Građanska akcija Feniks oglasili su se u četvrtak, upozoravajući da imaju saznanja da ANB „masovno prikuplja, obrađuje i procjenjuje podatke koji se odnose na veliki broj građana i građanki Crne Gore koji se protive ovoj nedemokratskoj i kleronacionalističkoj vlasti i iskazuju privrženost građanskoj, nezavisnoj, sekularnoj i suverenoj državi Crnoj Gori“.

K. KRSMANOVIĆ

4

Politika

STAV

» Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ Prijedlog manjinske vlade koju je političkim partijama ponudila crno-bijela koalicija nije iznenađenje. Nedavno potpisivanje Memoranduma s partijama koje predstavljaju brojčano manje nacionalne zajednice je bio uvod u ponudu koju su obznanili Abazović i Pavićević.

Pošto se eksperiment s ekspertskom vladom na meritokratskoj platformi pokazao kao fijasko, Ura i njeni sateliti su odlučili da se vrate svojoj prvoj ljubavi: političarima koji vode vladu. Tu odluku nastoje prodati kao svoju snažnu i patriotizmom nadojenu akciju spasavanja Crne Gore iz ruku nesposobne vlasti, jer kada je u pitanu dosadašnje učešće u vlasti, Ura nije ,,ni luk jela, ni luk mirisala“!

BARAŽNA PALJBA

Uslijedila je baražna vatra iz svih oružja pod komandom odlazećeg premijera i, kako sada stvari stoje, takođe odlazećeg predsjednika crnogorske Skupštine. Zahtjevi za ostavkom Abazovića i prijedlog za skraćenje mandata Skupštine, začinjene su uvredama i epitetima lažova i izdajnika. Agilni i ljutiti aktivisti su prijetili „šiptaru“ da im neće naređivati, a odlazeći predsjednik Skupštine je obznanio svoj ponos djelovanjem aktivista.

Prijedlog manjinske vlade odlaže neminovno: kažnjavanje crno-bijele koalicije na vanrednim izborima, koji još uvijek nijesu isključeni. Njihov strah je osnovan, jer se radi o političkoj grupaciji koja je zauzela važne pozicije u vlasti kao posljedicu postizborne kalkulacije i pregovaranja sa istinskim pobjednicima izbora 2020: sveštenicima Srpske crkve u Crnoj Gori.

Najsvježija potvrda utemeljenosti ove konstatacije je stigla od samog Abazovića, koji je u političkom oktagonu na Nemanjinoj obali podsjetio Zdravka Krivokapića da je postavljen za predsjednika Vlade na sastanku u manastiru Ostrog, i to na prijedlog samog Abazovića.

Imajući ovo u vidu, isprazno i neutemeljeno zvuče nedavna medijska uvjeravanja Živka Andrijaševića da se ne treba plašiti ,,Srpskog sveta“, jer na prošlim izborima nije pobijedila kleronacionalistička politicka opcija koja predstavlja interese Srpske crkve u Crnoj Gori, nego je izborni pobjednik bila Ura!?

Interesantno je sjetiti se da je, prije nepunih osam mjeseci, Andrijašević nudio nešto drugačiju ocjenu ove partije koja, po njegovom mišljenju, drži kl-

Neđelja, 23. januar 2022.

Zamke nove vlade: manjinska ili manjkava? jučeve vlasti ,,uz podršku nekog izvan Crne Gore“, i koja je već ,,izgubila sljedeće izbore“, jer je pokazala ,,da nije ni crnogorska, ni građanska stranka, niti stranka reformske orijentacije“.

Bivši lider ove partije Žarko Rakčević složio se s bizarnom političkom konstatacijom (željom?) o izbornoj pobjedi Ure. Ovo slaganje, međutim, nije proizvelo ni slovo o mogućoj odgovornosti bivših clanova Političkog savjeta Ure u dizajniranju kohabitacione strategije s kleronacionalistima i postizbornom predavanju Crne Gore u njihove ruke.

KREČENJE BLISKE PROŠLOSTI

Ovdje se, bez sumnje, radi o grupnom naporu da se postignu tri stvari. Prva je da se okreči ukaljani politički obraz ove partije. Druga je da se zabašuri odgovornost doskorašnjih vodećih ljudi iz Ure, koji su u panici napustili savjetodavno tijelo ove politicke olupine.

Treća je da se Ura prikaže zapadnim partnerima kao nevoljki i neznaveni učesnik u velikosrpskom razvlačenju Crne Gore „konj’ma na repove“.

Kreiranje funkcionalne manjinske vlade će biti težak posao.

Neće biti lako održati sadašnji ,,brak iz računa“ koji vlada Crnom Gorom, ako se za njegov opstanak traži podrška DPS-a i DF-a, dok im se istoveremeno onemogućava učešće u vlasti! ,,Pobjednički“ scenario zahtijeva kombinatoriku na kojoj bi pozavidio i Bobi Fišer: da se Ura predstavi zapadnim saveznicima kao jedini efektni

Ko god da na vlasti zamijeni sadašnje popovske miljenike, mora prvo uraditi ozbiljnu popravku sistemskih elemenata i svega onoga što je u Crnoj Gori do sada sprženo pod budnim okom svetosavskih osvetnika. Ova popravka se ne može započeti oprostom štetočinama politički akter koji je istovremeno spreman da potpiše Temeljni ugovor sa Crkvom Srbije u Crnoj Gori; da domaćoj i međunarodnoj javnosti predstavi lidera SNP-a Jokovića kao prihvatljivu kratkoročnu zamjenu za sadašnjeg predsjednika Vlade; da nastavi da zadovoljava veliki apetit DF-a za pozicioniranjem ,,po dubini“; i da drži DPS na poslovičnom puškometu od poluga vlasti.

OPCIJE

Originalni model manjinske vlade predočen domaćoj javnosti je bio pogodan okvir da se u njega umetne nekoliko korisnih, populističkih i pitkih narativa, kao što su onaj o pomirenju u Crnoj Gori, te revitalizaciji procesa evropskih integracija.

Od vremena konferencije za štampu kada je najavio opciju manjinske vlade, do danas, Abazović je proširio lepezu svojih ponuda i uključio tehničku vladu i moguće raspuštanje Skupštine kao opcije o kojima vrijedi pregovarati. Takođe je naglasio da će prvo razgovarati s liderima DF-a. Ovo može biti pokazatelj snage DF-a, odnosno, slabosti Ure i njenog lidera kada je u

pitanju politička konfrontacija s ovom desničarkom koalicijom.

Možda su, istini za volju, ovakve bravure suština ,,dritanizacije“, ali meni na pamet pada škotska uspavanka iz 1628. Godine: ,,Kad bi želje bile konji, prosjaci bi mogli jahati“. Usput, ne smijemo zaboraviti da privremena rješenja najduže traju.

PAX AMERICANA

Važno je napomenuti da su savjeti američkih izaslanika fokusirani na manjinsku vladu kao najpoželjniji model izlaska iz dugotrajne krize političkog legitimiteta. Njime se uskraćuje ministarska pozicija liderima desničarskog DF-a i isključuje DPS iz direktne personalne vlastodržačke kombinatorike.

Zato je Ura samo lokalni pismonoša, Filipides koji crnogorskim glasačima donosi ponudu dizajniranu s druge starne Atlantika.

Svi pomenuti elementi ,,pobjedničkog“ scenarija su samo integralni dio crnogorske edicije Pax Americana.

Skeptici i poznavaoci istorije bi upozorili na činjenicu da nigdje u svijetu, nijedna od ranijih edicija ovog načina

Suverenistički izraz danas ima najmanju i najslabiju političku podršku od partija koje su decenijama njime barjačile i od njega dobro profitirale. Ovo je razlog da se njima uputi upozorenje da dobro promisle prije nego istrče na livadu dajući bezuslovnu podršku prijedlogu manjinske vlade. Treba pažljivo odmjeriti darove koje nosi Abazović i procijeniti da li će njihovo prihvatanje nositi veći rizik od odmjeravanja političkih snaga na nekim skorašnjim izborima

Pogubne posljedice rada amaterske sekcije koju je vodio Zdravko Krivokapić

američkog rješavanja kriza nije donijela mnogo dobra lokalnim zajednicama, zato što je zaštita lokalnih interesa sekundarni elemenat ovog modela.

Lokalni politički glasovi koji agituju za račun marginalizovanog suverenističkog političkog izraza u Crnoj Gori se jedva čuju od buke grlatih tribuna demokratije i samodeklarisanih zaštitnika izborne volje građana. Ovi glasovi su zaboravljeni od skoro svih učesnika sadašnjeg političkog pozorista, pa Belveder i Cetinje pokriveno suzavcem služe samo kao patriotske poštapalice kada neko dovede u pitanje njihovu iskrenost i posvećenost Crnoj Gori.

Taj suverenistički izraz danas ima najmanju i najslabiju političku podršku od partija koje su decenijama njime barjačile i od njega dobro profitirale. Ovo je razlog da se njima uputi upozorenje da dobro promisle prije nego istrče na livadu dajući bezuslovnu podršku prijedlogu manjinske vlade. Treba pažljivo odmjeriti darove koje nosi Abazović i procijeniti da li će njihovo prihvatanje nositi veći rizik od odmjeravanja političkih snaga na nekim skorašnjim izborima.

OPASNOSTI ZA SUVERENISTE

Onaj ko daje bezuslovnu podršku određenom političkom projektu nema što da ponudi

osim sebe, i to kao statistu u tuđem pozorišnom komadu.

Takvi politički akteri podsjećaju na suštinu (istovremeno humornu i tužnu) davnošnjeg odgovora iz zbirke dječijih bisera, Olovka piše srcem: „Čemu služi vojnik? Vojnik služi da ga šišaju i da viče razumijem“.

Bezuslovni pristanak je više od znaka političke nemoći. On može da vodi u politički skupu i etički problematičnu poziciju: legitimisanje do sada učinjene štete i oprost štetočinama zarad tobožnje zaštite nacionalnih interesa. Pitanje je da li bilo koja politička partija iz sadašnje skupštinske opozicije može sebi dovoliti takvu avanturu?

Ko god da na vlasti zamijeni sadašnje popovske miljenike, mora prvo uraditi ozbiljnu popravku sistemskih elemenata i svega onoga što je u Crnoj Gori do sada sprženo pod budnim okom svetosavskih osvetnika. Ova popravka se ne može započeti oprostom štetočinama, kojih je u Crnoj Gori nekoliko.

Ako obratimo pažnju na šture detalje koje su Abazović i Pavićević ponudili javnosti, postavlja se legitimno pitanje njihovog odnosa prema klero-nacionalističkoj strukturi kojoj su omogućili da do sada vlada u Crnoj Gori.

Napomena da bi isti ministri (ako ne svi, onda makar neki) zadržali svoje pozicije u manjinskoj vladi, kao i naknadno umnožavanje ponuđenih opcija izlaska iz krize, predstavljaju razlog za oprez i brigu. Postavlja se legitimno pitanje da li su ove korekcije Abazovića dio pregovaračke strategije sa DF-om, srpskim biračkim tijelom i Srpskom crkvom u Crnoj Gori? Što god da je odgovor, lider Ure ostatku građanstva šalje dvije opasne poruke.

Prva je da će se veoma malo (a i to na nivou političke kozmetike) promijeniti u načinu upravljanja zemljom. Druga je da su predlagači manjinske vlade pobornici oprobanog modela hibridnih režima proto-demokratskog tipa: promjena forme, kako bi suština ostala netaknuta.

Nijedna od ovih poruka nije upućena kao ohrabrenje i nada za oporavak građanima koji već dugo vremena ukazuju na pogubne posljedice rada amaterske sekcije što je vodi Zdravko Krivokapić.

Ove poruke bi trebale da zabrinu i inostrane dizajnere, koji svoju reputaciju i uticaj širom svijeta grade na narativu o jednakosti i pravicnosti njihove projekcije demokratskog razvoja društva. U ovoj tački se vrijedi sjetiti pomenute strukturne karakteristike američke mirovne vizure: sekundarnog značaja zaštite lokalnih interesa.

Ekonomija

Neđelja, 23. januar 2022.

ILUSTRACIJA

Ekonomski stručnjaci upozoravaju da će ogroman rast cijena prehrambenih proizvoda neutralisati povećanje zarada programom ,,Evropa sad“

Cijene ,,divljaju“, hrana sve skuplja Prema podacima jednog od trgovačkih lanaca, ulje je poskupilo 46,46 odsto. Registrovali su i veliko poskupljenje pojedinih sireva preko 42 odsto, brašna preko 20 i šećera deset odsto. Evidentan je rast cijena i ostalih mliječnih proizvoda, pa je samo tokom prošlog mjeseca jogurt jednog domaćeg proizvođača poskupio za 18 odsto PODGORICA – Kada uporedimo podatak Monstata o prošlogodišnjem rastu cijena od 4,6 odsto, sa težinom kese koju smo, za istu vrijednost, iznosili iz prodavnica prije godinu i danas, moramo priznati da je razlika ogromna. Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije i vanredna profesorica Univerziteta Donja Gorica dr Jadranka Kaluđerović to objašnjava time što se naš osjećaj inflacije, odnosno način na koji nas inflacija pogađa, zasniva prvenstveno na kretanju cijena onih proizvoda i usluga koje najviše kupujemo.

- Kada cijene proizvoda koje najčešće kupujemo, kao što je, na primjer, ulje, porastu značajno, naš subjektivni osjećaj je da je inflacija drastična. Odnosno, rast cijena ulja na našu potrošnju ima znatno veći uticaj nego rast cijena usluge u hotelima, jer u hotel, na primjer, uopšte ne idemo. Zbog toga rast cijena prehrambenih proizvoda najviše pogađa domaćinstva nižeg životnog standarda, jer najveći dio njihovih ukupnih izdataka čine upravo izdaci za hranu i odjeću – objašnjava Kaluđerović.

Pojašnjava da se statistički podaci odnose na prosječan rast cijena svih roba i usluga, koje se baziraju na prosječnoj potrošnji crnogorskih domaćinstava.

Na tom spisku su, osim hrane i odjeće, i proizvodi za domaćinstvo, alati, vozila, zdravstvene usluge, prevoz, poštanske usluge, usluge vezane za odmor i razonodu, usluge lične njege, osiguranja itd.

- Naravno u konačnom obračunu inflacije, svaki od ovih proizvoda i usluga nema isti uticaj na konačnu stopu, ali je kretanje cijena svih ovih proizvoda i usluga uvijek obuhvaćeno. Važno je da naglasimo da Monstat podatak o inflaciji računa prema tačno određenoj međunarodno usaglašenoj i priznatoj metodologiji, na isti način, metodološki, kao i statistički zavodi u Njemačkoj, Engleskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji – ukazuje Kaluđerović.

Sumorna statistika Prema zvaničnim podacima Monstata, najveći rast cijena u prošloj godini imali su ulja i masti 37 odsto, cijena goriva i maziva za automobile porasla je za 22,7 odsto, povrća za 16,9 odsto, mliječnih proizvoda i jaja za pet odsto, mesa 2,7 odsto i slatkiša 8,7 odsto.

- Potrošačke cijene u decembru 2021. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku su više za 4,6 odsto.

Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena mlijeka, sira, jaja, povrća, hljeba, žitarica, mesa i ribe, čvrstih goriva i avio-prevoza. Potrošačke cijene u periodu od januara do decembra 2021, u poređenju sa godinom prije, u prosjeku su više za 2,4 odsto – stoji u izvještaju Monstata.

Prema posljednjim podacima koji se odnose za novembar, vrijednost minimalne potrošačke korpe iznosila je 669,20 eura, od čega se 287 eura odnosilo na hranu, a 381 euro na neprehrambene proizvode i usluge. U strukturi korpe je navedeno da četvoročlana porodica mjesečno za meso troši 61,50 eura, za ribu 3,90, za mlijeko, sir i jaja 73,50 eura, dok na voće i povrće odlazi 28,30 eura odnosno 49,30 eura.

ATAK NA GRAĐANE

Analizirajući podatke za posljednjih nekoliko godina, Kaluđerović ukazuje da cu cijene počele da rastu od 2019. godine, za tri odsto, a godinu kasnije za dva odsto. Ipak, posebno poskupljenje hrane bilo je tokom prošle godine kada je godišnja stopa rasta cijena hrane bila 7,4 odsto u decembru.

- Tokom 2021. godine posebno veliki rast su zabilježile kategorije proizvoda kao što su masti i ulja na nivou od 37 odsto, povrća 17 odsto i šećera i slatkiša na nivou od 8,7 odsto, ali i sve ostale kategorije prehrambenih proizvoda - navodi Kaluđerović.

Prema podacima jednog od trgovačkih lanaca, ulje je poskupilo 46,46 odsto, pa ga je početkom prošle godine bilo moguće naći za manje od euro, dok ga je danas nemoguće naći ispod 1,45 eura. Registrovali su i veliko poskupljenje pojedinih sireva preko 42 odsto, brašna preko 20 i šećera deset odsto. Sami smo se uvjerili da su tvrdi sirevi pojedinih proizvođača poskupili za 100 posto, pa je ,,gauda“, koju ste do prije nekoliko mjeseci na akciji mogli kupiti i za pet eura, sada u gotovo svim radnjama deset eura. Evidentan je rast cijena i ostalih mliječnih proizvoda, pa je u pomenutom lancu, samo tokom prošlog mjeseca, jogurt

jednog domaćeg proizvođača poskupio za 18 odsto. Prema njihovim podacima cijene suhomesnatih proizvoda domaće mesne industrije se od početka prošle godine nijesu mijenjale.

To je Pobjedi potvrdio i vlasnik MI Goranović Đorđije Goranović koji je kazao da su cijene suhomesnatnih prozvoda na prošlogodišnjem nivou. Ukazao je da su poskupili svi inputi za proizvodnju i dodao da će, u zavisnosti od toga da li će se njihov rast nastaviti, donositi odluku o eventualnom korigovanju cijena proizvoda.

- Generalno je došlo do rasta cijena svih inputa, energenata, gasa i sirovina za proizvodnju ambalaže za pakovanje. Osjetan je rast cijena svježeg mesa, pa su junetina i teletina skuplje za 20 odsto, raste i cijena piletine, dok su cijene svinjskog mesa za sada stabilne – kazao je Goranović.

RAZLOZI

Kaluđerović smatra da je inflacija, sa kojom se suočavamo, posljedica pandemije objašnjavajući da je riječ o monetarnom fenomenu koji nastaje zbog povećanja novčane mase koje nije praćeno rastom produktivnosti.

- U vrijeme pandemije mi smo imali totalno obustavljanje proizvodnje i prometa u sektoru usluga sa jedne strane, a

Anketa Stevan Koprivica, Podgorica – Trebalo bi biti slijep pa ne registrovati uvećanje cijena. To je na liniji ukupne demagogije koju sprovodi ova odlazeća vlada. Povećanje cijena ide u paketu sa prividom povećanja plata, koje se neće ni osjetiti, jer svi elementarni proizvodi poskupljuju od goriva pa do osnovnih potrepština. Dešava se hronični kontinuirani atak na porodični budžet, što je proizvod loše ekonomske politike.

Pavle Šuntić, Podgorica - Sve je poskupilo, to je posebno loše za penzionere.

Povećanje plata vjerovatno hoće imati neki uticaj na povećanje kupovne moći, ali kad se sve to sabere i oduzme, sve dođe na isto. Kako i da se poveća plata kad nema proizvodnje i produktivnosti rada, od čega? To može da traje par godina i šta onda? Posebno je teško onima koji plaćaju stan, a meni je penzija 160 eura.

Valentina Popović, Podgorica – Poskupile su sve osnovne stvari bez kojih se ne može, pa se čovjek nađe malo u panici, barem ja koja sam u vrtlogu kredita. Povećanje plata će imati nekog uticaja, to je neki pomak sa mrtve tačke i treba reći hvala za bilo kakav pomak. Osjetiće se na kupovnoj moći, bolje nego prije, jasna je logika.

Vojo Mitrović, Danilovgrad - Mislim da nema tog građanina koji nije osjetio poskupljenje osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata. Hljeb, ulje, šećer, brašno, kafa su na tom spisku koji je podugačak. Sve mi se čini da je lakše pobrojati one artikle koji nijesu poskupili. Moje domaćinstvo je jednočlano i treba mi manje sredstava za osnovne potrepštine nego drugima, otprilike od 250 do 300 eura.

Aleksej Vučićević, Bar - Pretežno se hranim u studentskoj menzi, za šta mjesečno za 90 obroka treba izdvojiti 22 eura. To je zaista simbolična cifra. Međutim, često poželim da sam pripremim obrok, pa mi svaki odlazak u market proteklih mjeseci donese neprijatno iznenađenje, poskupile su gotovo sve osnovne životne namirnice, hljeb, mlijeko, ulje, brašno, da ne govorim o suhomesnatim proizvodima, sirevima, grickalicama, hrani na koju studenti uglavnom troše novac. Nedjeljom, kada menza radi do 14 časova, hoću da spremim nešto zdravije npr. piletinu i povrće, potrošim značajno više novca nego ranije.

sa druge strane smo imali upliv velike količine novca u ekonomiju, kroz subvencije, kredite i prelivanje novoodštampanog novca u inostranstvu. Samo u EU smo imali štampanje novca na nivou od 10 odsto novčanog agregata M2, a slično je bilo i u Americi. Sve ovo dovelo je do rasta cijena, a dodatno su na to uticali i problemi u lancima snabdijevanja na svjetskom tržištu zbog pandemije, ali i rast cijena nafte, koji je uslovio smanjenje ponude na svjetskom nivou. Zbog svega ovoga možemo očekivati nastavak rasta cijena u narednom periodu – smatra Kaluđerović.

Upitana da prokomentariše izjavu ministra Jakova Milato-

5

Siniša Ašanin, Bijelo Polje - Cijene osnovnih životnih namirnica ne smiju da rastu imajući u vidu činjenicu da većina građana živi u zoni siromaštva. To što su svakodnevna poskupljenja osnovnih životnih potrepština dokaz je da nešto ne „štima“ u državi. Svakodnevne promjene cijena ne mogu da se ,,stignu“ sa minornim penzionerskim primanjima. Za mjesečnu prehranu četvoročlane porodice potrebno je izdvojiti minimum 600 eura, ne računajući komunalije.

Uglješa Prebiračević, Bijelo Polje - U zadnje vrijeme poskupljenja osnovnih životnih namirnica i drugog su svakodnevica. Većina građana teško da to može izdržati, jer je po, mom mišljenju, za jednu četvoročlanu porodicu, da bi se prehranila, mjesečno potrebno izdvojiti najmanje 700 eura, ne računajući komunalije. Taj novac prosječni, obični građanin, nema, pa proizlazi da se mora prehranjivati kako zna i umije.

Vanja Šćepanović, Kolašin - Naravno da smo odavno osjetili poskupljenja. Ono što nije dobro jeste da se poskupljenja ne zaustavljaju već nas u kontinuitetu čekaju nove cijene u prodavnicama. Po pravilu se najviše osjeti povećanje cijena osnovnih životnih namirnica, a upečatljivo je koliko je, na primjer, sada skuplje ulje i krompir.

Vidim da smo sa nekim namirnicama sve skuplji i na nivou regiona. Na pitanje koliko mjesečno treba izdvojiti za hranu, moram reći da sve manje ostaje od plate, kada se oduzmu troškovi hrane za četvoročlanu porodicu u kojoj živim.

Vojin Joković, Nikšić - Poskupljenja su evidentna, a penzije se ne povećavaju. Raduje me, kao i svakog normalnog, povećanje minimalne plate, nadam se da će i penzije uskoro biti veće, ali kad? Cijene ne čekaju povišice i ne prate ih adekvatno. Očigledno u Skupštini konsenzus imaju samo kad je riječ o povišici njihovih plata, a kako će ostali preživjeti i nije toliko važno.

Marko Ćetković, Nikšić - Ne znam ništa o ekonomiji koja izlazi van okvira stočarstva i poljoprivrede, jer se time bavim cijelog života, ali mi nije jasno da se odjednom mogu povećati minimalne plate kako je najavljeno. Izgleda, prije porasta tih plata povećane su cijene, čak i osnovnih životnih namirnica brašna, hljeba, ulja, mesa. Kako će to da izdrže oni koji žive u stanu, koji ništa od hrane ne proizvode, ne znam.

vića da je neosnovana teza da će povećanje plata biti neutralisano rastom cijena, Kaluđerović je navela da će, svakako, doći do neutralisanja jednog dijela povećanja zarada.

- Inflacija, odnosno opšti rast cijena, dovodi do smanjenja vrijednosti novca kojim raspolažemo, uvijek i u svim uslovima, što ne treba posebno objašnjavati, posebno građanima koji su na svojoj koži osjetili hiperinflaciju. Ukoliko je naša plata povećana za npr. deset odsto to je samo nominalno povećanje, pa ako sada imamo deset eura više, a inflacija je bila četiri odsto, to povećanje neće biti deset, već šest odsto, odnosno moći ćemo da kupi-

mo robe i usluge vrijednosti od dodatnih šest, a ne deset eura, što bismo mogli da nije bilo inflacije. To znači da će jedan dio povećanja plata sigurno biti neutralisan povećanjem cijena – ukazuje Kaluđerović.

Taj uticaj, kako navodi, biće različit za svakog građanina u zavisnosti od konkretnog povećanja zarade i strukture potrošnje, ali se čini da će najugroženiji ponovo biti oni sa nižim prihodima.

- Ipak, potrebno je naglasiti da zamrzavanje cijena nekih proizvoda kako bi se ovo spriječilo, ne smije biti opcija, jer ono u ekonomskoj praksi ima samo negativne posljedice – zaključuje Kaluđerović.

M. Lk.

6

Društvo

Neđelja, 23. januar 2022.

Partije i NVO sektor osudili šovinističke ispade protiv potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića

Odgovornost za proteste imaju političari koji ih podržavaju Zeković: Država može i treba da spriječi uvredljivi i diskriminatorni govor

Abazović među demonstrantima ispred RTCG-a

Nije uvrijeđen samo Dritan, nego jedan narod. Očekujemo da će premijer i ostali činioci vlasti osuditi uvrede i da ti isti ne podgrijavaju tenzije – napisao je Nikola Gegaj i da ni na koji način ne zloupotrebljavaju javne resurse zarad partikularnih interesa.

SNP najoštrije osuđuje uvrede kojima je ispred zgrade RTCG bio izložen Abazović.

- Pozivamo građane na smire-

Savjetnik premijera za bezbjednost Vojo Laković reagovao na tekst Pobjede

Iznio činjenice koje su zasmetale ministru

Podgorica - Savjetnik premijera za bezbjednost Vojo Laković reagaovao je na tekst Pobjede ,,Laković uvrijedio autore pravilnika, Sekulović odbio da se sretne sa njim“.

On je iznio činjenice zbog, kako je kazao, ,,nesitina iznesenih u tekstu Pobjede u vezi sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije“.

- Prije svega, nije tačno da sam bilo koga vrijeđao, već sam samo iznio činjenice koje su zasmetale ministru i njegovom timu. Nezabilježeno je u dosadašnjoj praksi da međunarodni eksperti pišu Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije.

Mislio sam da MUP ima dovoljno kapaciteta i stručnih kadrova, koji umiju valjano napisati Pravilnik, posebno, ako uzmemo u obzir da je na čelu tog resora ministar – ekspert. Vjerujem čak i da se ne služe istinom kad kažu da su Pravilnik pisali međunarodni eksperti, koji su, vrlo vjerovatno, dali određene sugestije i preporuke, ali sam način izrade Nacrta sa svim greškama i nedostacima, je očigledno ,,rukopis“ domaćih „stručnjaka“ – kaže Laković.

O kakvom neprofesionalizmu je riječ, kako je naglasio, najbolje govori podatak da nijesu željeli da saopšte imena ,,domaćeg kadra“ koji je radio na izradi nacrta Pravilnika uz obrazloženje „da im sačuvaju dignitet“.

- A to što zbog nestručnosti i neznanja jednog broja službenika MUP-a svi trpimo i plaćamo cijenu, i to visoku, očigledno gos-

podu iz MUP-a ne zanima. Ako uporedite trenutno važeći pravilnik i ,,nacrt novog“, na osnovu nomotehnike i nomenklature pisanja, propisanih uslova i kvalifikacija, lako ćete uočiti da je u pitanju standardna prepisivačka škola. Jedina razlika je u tome što su dodate određene organizacione jedinice bez ikakvih valjanih i stručnih razmatranja, osim pozivanja na strane adrese.

U krajnjem, ako bi to trebalo da bude meritorno i „Biblija“ u koju se ne smije ni zarez staviti, trebalo je da kažu da se ne dira. Ali, jasno je da problem predstavlja to što su uočene greške i nedostaci i što je na iste ukazano – tvrdi Laković.

Dodaje i da je problematično i to što više od godinu ministar i „društvo“ nijesu ni pokušali da naprave red u bezbjednosnom sektoru i da službenike koji nijesu dostojni za obavljanje policijskih poslova otpuste, kao i da ispitaju ulogu pojedinih visoko pozicioniranih starješina.

- Umjesto toga, ministar pokušava da ih sve abolira i pokrije „novim“ Pravilnikom i sistematizacijom i da bezbrižno čekaju mirovinu, vodeći svoje poslove i kombinacije, krijući se iza pozicije u policiji i službene legitimacije. Takođe, zlonamjerno podmetanje, spletkarenje i laganje novinara da sam imao za cilj izazvati katastrofu u Luci Bar za vrijeme bombardovanja, isti će svoje tvrdnje morati dokazati na sudu. Od novinara se očekuje da budu profesionalni, a ne da se bave spekulacijama i neistinom stoji u reagovanju savjetnika premijera za bezbjednost.

nost i trezvenost i da ne padaju pod uticaj pojedinih političkih subjekata čiji je jedini cilj očuvanje sopstvenih fotelja i pozicija – saopšteno je iz SNP-a.

Koliko god se razlikovali, navode u SNP-u, moramo čuvati

Uprava policije, na temelju snimaka koje su objavili različiti mediji, uspješno može identifikovati i procesuirati osobe koje su ispred zgrade RTCG iskazali netrpeljivost i vrijeđali Albance u Crnoj Gori, saopštio je aktivista za ljudska prava i član Savjeta Građanske inicijative „21. maj“ aleksandar Saša Zeković.

- Kako javnosti nije poznato da ovim povodom službeno postupaju nadležni državni organi, podnio sam prijavu protiv N.N. počionica koji su ispred zgrade RTCG, prilikom ulaska abazovića, skandirali „šiptaru“, što je u demokratskom društvu i kod

dostojanstvo i integritet jedni drugima i ne dozvoliti da nas političke razlike odvedu preko granice ukusa i elementarne pristojnosti. Član GO DPS-a Nikola Gegaj, na Fejsbuku, najoštrije je osu-

vladavine prava, na temelju domaće i međunarodne sudske prakse, pogrdan i uvredljiv govor koji manifestuje ogromnu netrpeljivost prema Albancima u Crnoj Gori – pojasnio je Zeković.

Prema njegovim riječima, protesti koji se organizuju posljednjih dana pokazuju da su „nacionalističkim krugovima u Crnoj Gori jedino prihvatljivi podobni i poslušni Albanci“.

- To snažno podsjeća na period Miloševića. Početna prihvaćenost Albanaca u programu ,,Srpski svet“ bila je prividna i privremena. Trajala je samo onoliko koliko je bilo

dio, kako je kazao, šovinističke uvrede od pristalica vlasti, a koje su upućene Abazoviću i albanskom narodu.

- Dakle, nije uvrijeđen samo Dritan, koji je bio odlučujući faktor da oni koji mu „skandi-

potrebno obrazovati novu vlast u Crnoj Gori i kriminalizovati svako zalaganje za ravnopravnost i prava etničkih Crnogoraca – dodao je.

Korišćenje ovog naziva, kako je naveo, treba da se jednako „sankcioniše na Cetinju, u Podgorici ispred RTCG, Nikšiću, Herceg Novom, Mojkovcu ili Pljevljima“.

- Kroz brzu reakciju UP i efikasno procesuiranje i snažnu osudu javnosti učinićemo da napokon u našem društvu prestane upotreba tog pežorativnog, uvredljivog i diskriminatornog naziva za albanski narod – zaključio je Zeković.

raju“ kroje sudbinu Crne Gore, nego je upućena jednom narodu, koji je najstariji na Balkanu.

Očekujemo da će premijer i ostali činioci vlasti osuditi uvrede i da ti isti ne podgrijavaju tenzije – napisao je Gegaj.

R.P.

U Bijelom Polju obilježeno 16 godina od željezničke nesreće na Bioču Bijelo Polje-Polaganjem vijenaca na spomen-obilježje u gradskom parku, juče je u Bijelom Polju obilježeno 16 godina od željezničke nesreće na Bioču. Poginulo je 47, a povrijeđeno više od dvije stotine putnika. Porodice nastradalih, preživjeli putnici, delegacija Opštine i brojni sugrađani odali su počast žrtvama najteže željezničke nesreće u Crnoj Gori.

Preživjeli putnik Vesko Vlahović je kazao da je na Bioču „uramljen biljeg“ pamćenja i ljudske nemarnosti koja je ugasila živote 46 ljudi.

-I nakon šesnaest godina od tragičnog događaja sa pijetetom se prisjećamo, ali i podsjećamo lakoće zaboravljanja mnogih koji su trebali da vode računa da se to ne desi. Očekujemo da se to ne ponovi, jer kako je i na ovom spomeniku

Uramljen biljeg pamćenja i ljudske nemarnosti napisano: „Ozbiljni narodi ne zaboravljaju, već kroz vjekovno pamćenje vode računa da se to ne ponovi, biraju nove puteve u srećniju i bolju budućnost“ – poručio je Vlahović.

Tragedija se dogodila kada je lokalni elektromotorni voz, koji je saobraćao od Bijelog Polja prema Podgorici i Baru, u blizini Bioča, na izlasku iz tunela iskliznuo iz šina i sva četiri vagona se survala u provaliju.

Ministar pomorstva i saobraćaja Andrija Lompar, nakon željezničke nesreće, podnio je ostavku na tu funkciju zbog, kako je rekao, objektivne odgovornosti za taj događaj.

Analizirana 3.224 uzorka na korona virus

Preminulo dvoje, 1.213 pozitivnih Podgorica – U Crnoj Gori su juče od posljedica korona virusa preminule dvije osobe, a registrovano je 1.213 novih slučajeva infekcije.

Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da su analizirana 3.224 uzorka.

Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 299, Nikšića 152, Ulcinja 106, Bara 90, Bijelog Polja 83, Herceg Novog 71, Budve 70, Berana i Rožaja po 62, Kotora i Pljevalja po 43, Danilovgrada 33, Tivta 31, te sa Cetinja 19. U Mojkovcu je registrovano 11 novih sluča-

jeva infekcije, Plavu i Tuzima po deset, Plužinama sedam, Andrijevici četiri, Kolašinu, Šavniku i na Žabljaku po dva, Petnjici jedan.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za petak je iznosio 37,62 odsto.

- Tokom petka IJZ-u su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa kovid infekcijom kod pacijenata iz Šavnika i Tivta. Među preminulima mlađi je imao 66, a stariji 72 godine – kaže se u saopštenju.

b.č.

Podgorica - Centar za građansko obrazovanje osudio je šovinističke ispade protiv potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića u petak veče. U CGO ističu da posebnu odgovornost za format i sadržaj protestnih okupljanja imaju političari i javni funkcioneri koji ih podržavaju ili učestvuju na njima.

Iz CGO poručuju da političke razlike ne mogu i ne smiju biti razlog da iko bude vrijeđan na nacionalnoj osnovi i prema ovom jasan otklon moraju imati svi kojima je na srcu građanski koncept države Crne Gore.

- CGO apeluje na građane i građanke da svoj stav oko komplikovane političke situacije u zemlji izražavaju na demokratski način.

Posebnu odgovornost za format i sadržaj protestnih okupljanja imajupolitičariijavnifunkcioneri koji ih podržavaju ili učestvuju na njima – navode u CGO-u.

Od javnih funkcionera i političara se, dodaju, očekuje da argumentovano i primarno kroz institucije vode svoje političke bitke i zastupaju svoje politike

DA SE NE ZABORAVI: Položili vijence stradalima na Bioču

Zbog nesreće kod Bioča osuđen je jedino mašinovođa Slobodan Drobnjak, na šest

godina zatvora, dok je 11 zaposlenih u Željeznici oslobođeno odgovornosti.

B.Č.

Muzičari nezadovoljni i nakon sastanka sa Galićem

Najavili proteste od ponedjeljka Podgorica - Nove mjere za suzbijanje korona virusa koje je Institut za javno zdravlje donio ponovo obuhvataju zabranu svirki i nastupa, čime se muzičarima onemogućava da rade.

Nezadovoljni takvom odlukom, muzičari su se juče sastali sa direktorom IJZ Igorom Galićem.

- Dobili smo potvrdu da možemo početi sa radom od 3. februara, ako nas epidemiološka situacija ne iznenadi – kazao je agenciji Mediabiro muzičar Mihailo Radonjić, u ime Udruženja estradnih umjetnika.

On je kazao da odlukom nijesu zadovoljni, jer je brojnim muzičarima, koji su trenutno bez posla, potrebno da sa radom počnu ranije.

- Protestovaćemo do ispunjenja zahtjeva. Poslaćemo i dopis Ministarstvu zdravlja – kazao je Radonjić.

Ističe da subvencije za njih nijesu moguće, jer i dalje imaju neriješen status, uprkos brojnim razgovorima koje su imali.

- U skladu sa sadašnjom situacijom, ne postoji mogućnost da muzičari dobiju pomoć države – kazao je on.

N. K.

Društvo

Neđelja, 23. januar 2022.

7

GOVOR MRŽNJE U ZAMAHU: Na kome je odgovornost i kako tome stati na put PODGORICA – Voditelj mora biti pripravan da u svakom momentu prekine gosta ukoliko u emisiji počne da vrijeđa i da iznosi bilo koji oblik govora mržnje, kaže za Pobjedu profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu prof. dr sc.

Gordana Vilović, ističući da je jadan publicitet koji se dobija na takav način.

Uvrede, neistine, ali i govor mržnje prisutni su u posljednje vrijeme ne samo na društvenim mrežama gdje svako piše ono što mu padne na um, već i u medijima. Iole relevantni, neće promovisati mržnju prema bilo kojoj strukturi, ali ima i onih koji, očigledno, gledanost mogu ostvariti samo tim putem.

Nedavno je Savjet Agencije za elektronske medije, pod pritiskom javnosti, odlučio da na šest mjeseci ograniči reemitovanje jutarnjeg programa „Dobro jutro, Srbijo“ i „Vikend jutro“, kao i sadržaja „Ćirilica“ i „Posle ručka“ u okviru televizijskog programa TV Hepi iz Srbije. Ova odluka crnogorskog regulatora uslijedila je nakon niza besprizornih uvreda koje je lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj iznio na račun građana i građanki Cetinja. Nastavio je sa mizoginim kvalifikacijama upućenim poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) Draginji Vuksanović- Stanković. Prije nekoliko dana, na Pinku je nastavio da vrijeđa i da optužuje. Ovog puta otišao je predaleko – kazao je da bezbjednosne službe Srbije imaju informaciju da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od navodnih vođa kavačkog klana Radoje Zvicer „planiraju likvidaciju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića“. Uprkos ovakvim izjavama AEM se ne oglašava.

ODGOVORNOST

Vilović u razgovoru za Pobjedu kaže da Vijeće za elektroničke medije u Hrvatskoj upozorava emitere kad prevrše svaku mjeru.

- Vijeće je tu ne da ukida kanale već da upozorava da se u medijima ne može vrijeđati bez ikakvih posljedica. Ako, ipak, upozorenja ne urode plodom, onda se pribjegava ukidanju. U Crnoj Gori bilo

Vilović: Voditelj mora prekinuti gosta kad počne da vrijeđa

Najlakše je pozvati nekoga ko će svašta da priča a vi se pravite da nemate ništa sa tim, jer će vam emisija biti gledana i svi će o njoj pričati čitave sedmice. Ipak, jadan je taj dobitak ako kao voditelj i urednik nijeste pripravni kad imate takvu osobu u studiju, da mu parirate, ili ga prekinete kad počne govoriti nesuvisle stvari ili počne vrijeđati, kad prevrši svaku mjeru – kaže Vilović

Gordana Vilović

je, koliko vidim, neminovno zaustaviti pojedine emisije Hepi televizije jer je gost govorio što je govorio. Ako voditelj nije svjestan kakvu štetu čini, onda institucije moraju da obave svoj posao. Bilo bi najbolje da odgovornost postoji uz slobodu medija, ali ako nema odgovornosti, onda se dešavaju ove odluke koje su neminovne – kaže Vilović.

Navodi da nije dobro kad regulator u bilo kojoj situaciji reaguje pod pritiskom javnosti, jer to znači da građani preuzimaju ulogu organa koji treba da rješavaju problem.

Govor mržnje, ali i uvredljivi

i netolerantni govor, prema riječima naše sagovornice rasprostranjeni su svuda.

- A u politici je to tek strašno, jer se često ljudi koji su izabrani voljom naroda koriste jezikom koji je neprihvatljiv za građansko društvo. Postoje i u Hrvatskoj lokalne televizije koje u programu uživo emituju razne uvrede. To je jezivo. Uvijek očekujem da Vijeće to reguliše i da im zabrani rad ako javni prostor koriste za promovisanje mržnje.

Ipak, i kod nas je situacija da je zabrana posljednji korak koji treba preduzeti – navodi Vilović.

Ističe da odgovornost na prvom mjestu ima voditelj emisije, ali da neki, samo zarad gledanosti, pozivaju za goste „bizarne likove koji izgovaraju razne uvrede“.

- Najlakše je pozvati nekoga ko će svašta da priča a vi se pravite da nemate ništa sa tim, jer će vam emisija biti gledana i svi će o njoj pričati čitave sedmice. Ipak, jadan je taj dobitak ako kao voditelj i urednik nijeste pripravni kad imate takvu osobu u studiju, da mu parirate, ili ga prekinete kad počne govoriti nesuvisle stvari ili počne vrijeđati, kad prevrši svaku mjeru – kaže Vilović.

SLOBODA

Komentarišući to što se pojedini urednici emisija poziva ju na slobodu izražavanja svojih gostiju, Vilović podsjeća da nije sve što se kaže pravo na slobodu izražavanja.

- Postoji sloboda izražavanja koju možete koristiti „sa zrnom soli“, odnosno sa odgovornošću za ono što govorite.

Ako isključite mozak, intelekt i odgovornost i počnete govoriti nesuvisle, odnosno stvari koji nijesu prihvatljive najvećem dijelu građana, onda

vas neko treba zaustaviti, jer pogrešno koristite medijski prostor koji vam je dat – ističe Vilović.

Za nju je, kako kaže, odgovornost prema izgovorenoj riječi ono što dijeli slobodu govora i ono što neki samo pokušavaju utrpati u tu slobodu.

- Kuda bi išao svijet kad bismo bez ikakvih ograda mogli da izražavamo svoj sud o nekome, jer riječ zaista može da ubije – kaže Vilović.

Navodi da treba imati u vidu da se govor mržnje razlikuje od „mrzilačkog ili uvredljivog govora“.

- Govor mržnje poziva na nasilje. Ako kažete nekome da je četnik vi ste ga uvrijedili. Ali ako na primjer kažete: „Vas i sve vaše četnike treba pobiti i istjerati iz Crne Gore“ onda to znači da koristite govor mržnje koji može da ima nesagledive posljedice. To je poziv na nasilje, pa se govor mržnje razlikuje od netolerantnog govora – pojašnjava Vilović.

Kada postoje podjele u društvu onda je govor mržnje samo instrument koji dodatno pojačava vatru koja tinja.

- To ne vodi ničemu dobrom.

Govorimo o javnim osobama

koje bi trebalo da budu oličenje poštenja i pameti jer ih je narod birao – navodi Vilović. Živimo, dodaje, u svijetu društvenih mreža gdje se svako oglašava.

- Ljude baš briga da li ćete im dati medijski prostor jer oni svašta mogu da pišu po društvenim mrežama. Iako i političari koriste masovno Tviter, to ne može da zamijeni vezu između novinara i sagovornika. Ipak, ne smijemo zanemariti važnost društvenih mreža jer one dopiru do ogromnog broja ljudi, a uz to, lakše je jednostrano komunicirati – kaže Vilović.

Naša sagovornica ističe da studente uvijek upozorava na opasnost od govora mržnje.

- O tome im govorim kroz sve predmete koje predajem, jer se govor mržnje jako brzo širi u digitalnom obliku, a mladi nekad nijesu ni svjesni te žestine. Moja je obaveza da ih upozoravam i da im govorim da se moramo boriti za prava manjina koje su izvrgnute tom groznom govoru. Jer, svako će u jednom momentu biti manjina, kad se nađe u prostoru gdje mu niko neće čuvati leđa – zaključuje ViloK. JANKOVIĆ vić.

Oglasio se Centar za građansko obrazovanje uoči 23. januara - Dana novinara

Hronično loš status novinara i novinarki u Crnoj Gori PODGORICA – Centar za građansko obrazovanje, uoči 23. januara – Dana novinara Crne Gore, podsjetio je na hronično loš status novinara i novinarki u Crnoj Gori.

- Nezavidan finansijski položaj, nesigurni radni odnosi, ugrožena bezbjednost, cenzura i autocenzura ostaju zabrinjavajući indikatori medijske scene. Od 2004. do danas, nijedan slučaj nije dobio odgovarajući epilog, a ne prestajemo bilježiti nove slučajeve napada na novinare i novinarske ekipe – u 2021.

godini 21 napad, što je značajno više nego tokom 2020. godine – naglasio je Damir Nikočević, koordinator za razvoj CGO. Prema njegovim riječima uloga medija koji poštuju Kodeks novinara dobija na važnosti upravo u visokopolarizovanoj i toksičnoj društveno-političkoj atmosferi u kojoj živimo.

- Samo kroz informisanje javnosti zasnovano na profesionalnim standardima i preispitivanje kvaliteta odluka onih koji imaju moć, novinari mogu doprinijeti

izgradnji društva u kojem će javni interes biti iznad ličnog i partijskog – naglašava on.

Istovremeno, dodaje Nikočevoć, CGO podsjeća na neregulisano medijsko tržište, rast broja neregistrovanih medija koji gaze sva etička načela, uz poplavu dezinformacija i lažnih vijesti, kao i širenje govora mržnje na društvenim mrežama, a posebno u komentarima na portalima što je izričito zabranjeno Zakonom o medijima.

Crnogorska medijska scena se intenzivno mijenja i u dijelu vlasništva nad medijima

o čemu se nedovoljno govori. U analizi „Mediji u Crnoj Gori u očima građana i novinara“ koju je CGO objavio u junu 2021. godine, između ostalog, sprovedeno je deset dubinskih, kvalitativnih intervjua sa novinarima, urednicima i vlasnicima medija.

Većina intervjuisanih medijskih poslenika saglasna je sa tvrdnjom da su ranija vlast i državni organi ograničavali istraživačko novinarstvo, polovina intervjuisanih smatra da vlasnici imaju potpun uticaj na uređivačku politiku medija u kojem su angažova-

ni – rekao je on.

U istoj analizi, kaže on, svi intervjuisani su saglasni da bi bezbjednost novinara morala biti jedan od ključnih prioriteta, naglasivši da nemaju dovoljno uslova da se bave istraživačkim novinarstvom u ovim okolnostima.

- CGO kao pozitivnu činjenicu ističe jednoglasno usvojene izmjene Krivičnog zakonika u Skupštini Crne Gore, kojima je propisana jača krivičnopravna zaštita novinara, a što je rezultat borbe nevladinog sektora za bolji status novinara. Takođe, CGO očekuje da

sve tri grane vlasti posvećeno rade, u svojim domenima, na poboljšanju klime za rad novinara, ali i na jačanju profesionalnih standarda. Ključno je zaštititi radni status novinara uz poboljšanje njihovih ekonomskih uslova – poručuje Nikočević.

On ističe da CGO nastavlja da doprinosi unapređenju medijske scene u Crnoj Gori kroz inicijative koje imaju za cilj da zaštite novinare, ali i medijski prostor od unutrašnjih i spoljnjih manipulacija, a sve u cilju dostizanja demokratskih standarda kako bi neki novi 23. januar bio dan za slavlje, a ne povod za pregled brojnih problema koji opterećuju novinare. N. K.

8

Društvo

Neđelja, 23. januar 2022.

INTERVJU: Akademik i priznati botaničar Vukić Pulević

Crna Gora je ipak odbranje Ovaj priznati istraživač, naučnik terenac, koji je obišao pješke gotovo cijelu Crnu Goru je rijedak akademski glas koji se čuo tokom, kako ih sam naziva, „skarednih dana“ ove vlasti.

- Treba da se razori Crna Gora i ubije njen identitet, ponos, tradicija i da se ona napravi zavisnom - egzistencijalno, kulturno, istorijski, duhovno.... Finalizacija tog projekta išla je preko Amfilohija Radovića koji je pripremio vrlo temeljito infrastrukturu, i to kompleksnu, kako urbanu, tako i kadrovsku. Želja je bila da se crnogorski mentalitet potre i da se vraća u prošlost. Da se izjednačimo sa onim što se radi u Srbiji – rekao je akademik Pulević.

On smatra da je postavljanje sveštenog lica Nikole Marojevića za člana Upravnog odbora Univerziteta događaj koji ne začuđuje, ali da je urađen na primitivan i grub način koji u svakom slučaju ne može da se prihvati. To građani Crne Gore nijesu prihvatili, rekao je on, što se pokazalo u oštrim reagovanjima koja su odmah uslijedila.

POBJEDA: Ministarstvo Vesne Bratić je saopštilo da paroha u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, kojeg je predložilo za člana Upravnog odbora Univerziteta, ne prepoznaje kao sveštenika. S druge strane Marojević nije došao u televizijsku emisiju u kojoj bi govorio o svom postavljenju, jer nije dobio blagoslov Crkve. Nakon toga Gojko Perović saopštava da Marojević nema blagoslov da u Upravnom odboru zastupa i promoviše zvanične stavove SPC. Je li to sve previše za građane?

PULEVIĆ: Nije problem u Marojeviću, već u instituciji u koju on dolazi, kao i u drugim institucijama u državi. Od svega se žele napraviti isturena odjeljenja sinoda Srpske pravoslavne crkve. Ministarstvo nema elementarnu orijentaciju u Crnoj Gori, pa ni o Crnoj Gori. Nema čak ni elementarnog obrazovanja koje treba da imaju rukovodioci tog resora.

Ministarka priča na osnovu zadatih projekata a ne na osnovu argumenata. Ovo jeste previše, ali to je njihova pamet koja ne može dugo da živi.

Tu se Amfilohije pokazao kao slab političar, jer nije vodio računa i mislio je da olako može da satre i iskarikira crnogorsku istoriju. Velikosrpski klerikalci prosto nijesu imali „pameti“ da razumiju što se u Crnoj Gori dogodilo u Drugom svjetskom ratu, počev sa Trinaestojulskim ustankom i antifašističkom borbom. Nekako se previđa i zaobilazi da to nije bila samo antifašistička borba nego i prva nacionalna revolucija u kojoj su Crnogorci izborili svoj istorijski identitet i stvorili svoju državu 1945. godine, za to vrijeme primjerenu sistemu jugoslovenskih republika.

Zaboravili su da se od 1945. do danas mnogo izmijenilo u saznajnom smislu. Stvorena je inteligencija, koja je u početku bila malobrojna, ali se razvijala i tako da danas imamo jedno temeljito poznavanje i spoznaju o svojoj zemlji. Tako da o crkvi, na koju se svetosavci danas oslanjaju, imamo desetak monografija koje objašnjavaju sve procese crnogorske autokefalne crkve.

Potezi Beograda predstavljaju samo golu silu, i nijesu argumenti i spoznaja, koji su crnogorsko glavno oružje.

Ipak, svetosavlje se u Crnoj Gori ne može utemeljiti preko helikoptera, spuštanjem crkve na Rumiju i dopremanjem vladike na hirotoniju na Cetinje.

To su im temeljni kiksevi.

POBJEDA: Počeli smo razgovor sa dešavanjima na Univerzitetu, koji bi trebalo da je matica u kojoj se stvara i odakle se širi slobodna, kritička misao. Pa opet, vrlo malo profesora je javno reagovalo. Uvijek su rijetki akademski glasovi koji ukazuju na probleme i propuste vlasti. Zbog čega se ćuti?

PULEVIĆ: Mi smo naučili samo da se ratovima ili mitinzima i na slične načine bunimo. Ipak, sada imamo reakcije zasnovane na znanju.

Profesor Veselin Ivanović je dao antologijski intervju, kao i akademik Slobodan Backović, koji su odmah reagovali na ovaj slučaj. Bilo je i reakcija institucija i to je dobro. Nijesu ćutali ni studenti koji su apatični. Oni se često potežu kao neko ko treba da se buni, a nedavno je jedan srpski političar na nekoj od naših televizija kazao da je

Tek razvijamo slobodu jer su nas sputavali, prije svega, egzistencijalni problemi, pa i kukavičluk i oportunizam. Neznanje je najveći naš problem. Prosvjeta je uništena i zapostavljena. Možda je dobro što je aktuelna vlast puštena da napravi što više gluposti. Da su odmah zaustavljani, bili bi mučenici a ovako su pokazali da nijedna zemlja na Balkanu, a ni sama Crna Gora, u svojoj istoriji nije imala ovoliko gluposti kao što je napravila ova vlast-kaže Pulević s. vasiljević

PODGORICA - Imenovanje sveštenika u Upravni odbor Univerziteta Crne Gore je urađeno prema projektu svetosavske klerikalizacije Crne Gore, i to poodavno traje – kazao je Pobjedi akademik Vukić Pulević odgovarući na pitanje što misli o toj odluci Vlade.

SVETOSAVLJE SE U CRNOJ GORI NE MOŽE UTEMELJITI PREKO HELIKOPTERA I SPUŠTANJEM CRKVE NA RUMIJU: Vukić Pulević

anemija zahvatila studente u Beogradu i Podgorici i da više misle o tome kako da idu iz zemlje nego o tome kako da se bore protiv klerikalizma u svojoj zemlji. Potpuno su se orijentisali na odlazak. Nije to do kraja istina ali ima osnova ovo razmišljanje... Univerzitetske jedinice u Crnoj Gori su dispergovane od Cetinja do Nikšića i Podgorice i to je problem... Ali je najveći taj što sa Filozofskog fakulteta nema reakcije jer je on mjesto đe se rađa kritička misao. Srećom da postoji Fakultet za crnogorski jezik i književnost koji je, ne prećerujem ako kažem, odbranio crnogorsku savjest.

Sve je više reakcija i ja nijesam pesimista.

Crna Gora se odbranila na Belvederu u septembru, i koincidira sa Belvederom 1936. godine kada su Crnogorci krenuli na okupirano Cetinje i silom oružja zaustavljeni na tom mjestu. Taj Belveder treba shvatiti kao prethodnicu

Trinaestojulskog ustanka.

Ipak, sada govorimo o mislećem, demokratskom, građanskom dijelu Crne Gore - to pameti što ima je skoncentrisano u jakim pojedincima.

POBJEDA: Je li onda problem u institucijama Crne Gore, jer imamo jake pojedince a sve što je dio sistema ne reaguje?

PULEVIĆ: Upravo to. Problem je u institucijama u Crnoj Gori koje se nijesu utemeljile i to je najveća slabost prethodne vlasti. Sada soliraju ljudi intelektualci ali ovome sadašnjem kastigu je kratak vijek. Isto, ne daj Bože da je Crna Gora pala 2016 - ne bi ušla u Evropsku uniju.

To smo preživjeli. I ovo ćemo i bolje je i ovo nego da padnemo za četiri godine. Sada treba da se konstituišu snage, duhovne i institutske, da dođe Crna Gora k sebi i pokaže pravo lice. Ovu skarednu koncepciju koja je zavladala, Crna Gora će da pretrpi. I jeste

Imamo uslove i znanja da završimo započete poslove POBJEDA: Kada je počela ta savremena crnogorska misao prije ’90?

PULEVIĆ: Do tada je sve to bilo jereza. Do šezdesetih godina 20. vijeka bili su to pojedinci kao braća Radojević. Radoje Radojević je prvi pisao o autokefalnoj

crkvi, crnogorskom jeziku i to je objavljivao u Zagrebu i trpio užasne ktitike - razmicali su ga. Onda se takva misao počela širiti sa Cetinja, pa je Pobjeda počela da izdaje crnogorsku književnost u ediciji Luča, pa su svi bili pod udarom CK i ušli u

Bijele knjige. Ja nijesam iz te oblasti ali sam bio uz njih i slušao o tome. Nosio sam tu ideju iako nijesam bio kreativan. Tako da kada je došla AB revolucija, demokratska crnogorska ideja nije počela sa ravne ledine nego su imali nešto i napisano i kazano

prije toga. Đukanović isto sa „praznog lista“ nije počeo borbu za suverenu državu nego je već bilo nekih knjiga i nauke.

Ako se prizovemo pameti, danas imamo još bolje uslove i znanja da završimo započete poslove.

pretrpjela, već i od Amfilohijevog koncepta veliku štetu i trebaće da se regeneriše. To je kao poslije velike poplave ili cunamija ali ćemo izaći kao pobjednici...

Jer ovako, da sad Amfilohije oživi, i vidi ovo, sa svim znanjem, pameću, novcem, infrastrukturom, vezama i svime što je postavio, uši bi istegao ovim svojima kada bi vidio kako su mu realizovali projekat, sa kakvim „uspjehom“.

POBJEDA: Zbog čega institucije prije toga nijesu jačane u Crnoj Gori, zbog čega je prosvjeta i školstvo zanemarivano i je li nama neznanje najveći problem?

PULEVIĆ: Da su institucije jačane, bilo bi sve drugačije.

Sistem je bio umrtvljen. Završavali su i završili velike poslove oko suverene Crne Gore, učlanjenja u NATO, evropske integracije i nekako su živjeli na slavi - i to je crnogorska tradicija. Da se živi od slave i da se dalje ne radi.

Sistematski su slabljene institucije, nekad nenamjerno i iz neznanja, nekad namjerno, ukidani su časopisi, informacije, sve je manje simpozijuma i mjesta na kojima živi kritička misao. Političke institucije se takođe nijesu učvrstile. I sada je došlo vrijeme preispitivanja.

POBJEDA: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti bi trebalo da bude krovna institucija misli. Ipak građani nijesu baš u prilici

da čuju njeno mišljenje, stav o ozbiljnim problemima koji su potresali ovu zemlju.

Kakav je to odnos prema državi?

PULEVIĆ: Što se tiče Crnogorske akademije nauka i umjetnosti ona sad obilježava 50 godina svog postojanja i treba baciti sondu u tih pola vijeka da bi se vidjelo pravo stanje stvari. Čak mislim, malo je to paradoksalno - evo kakva je sad, bolja je no ikad. Jer deve-

Tako da o crkvi, na koju se svetosavci danas oslanjaju, imamo desetak monografija koje objašnjavaju sve procese crnogorske autokefalne crkve.

Potezi Beograda predstavljaju samo golu silu, i nijesu argumenti i spoznaja, koji su crnogorsko glavno oružje. Ipak, svetosavlje se u Crnoj Gori ne može utemeljiti preko helikoptera, spuštanjem crkve na Rumiju i dopremanjem vladike na hirotoniju na Cetinje.

To su im temeljni kiksevi

Društvo

Neđelja, 23. januar 2022.

ena na Belvederu desetih godina je intenzivno radila preko skupova, simpozijuma i izjava i intervjua na satiranju Crne Gore. Sad barem ne rade ništa po tom pitanju. Ali rade pojedinci.

CANU nije monolitna institucija u kojoj može da se konsenzus donese, jer u njoj ima ljudi sa raznim ideologijama – četničkim, građanskim... ali zato mogu akademici sami da reaguju i javljaju se i to na obje strane... Evo da se vratim na akademika Backovića koji je sam za sebe analizirao problem Univerziteta, evo i moja malenkost... I profesori Univerziteta koji ne reaguju javno su često potpisnici apela za Crnu Goru. Neko od njih možda nema kapacitet da piše, ali je veći broj koji su na strani građanskog društvo nego što se to manifestaciono pokazuje, jer ne bi borba dalje imala smisla... Ne bih širio defetizam... ali oni prosto nemaju naviku. Isto tako ima i dosta oportunizma. Tradicija CANU-a i Univerziteta je ćutanje - i onaj ko može da da doprinos ne govori.

POBJEDA: Ne govorimo samo o političkim i ideološkim problemima. Nalazimo se usred pandemije korona virusa, a CANU se nije oglasio ni tim povodom. Kada je sve počelo, akademije evropskih zemalja su se oglašavale, davale mišljenja, uputstva, sazivale skupove... Zbog čega ni u tom slučaju nijesmo ništa čuli?

PULEVIĆ: Mi smo na prirodnjačkom odjeljenju govorili o tome. Ne treba precjenjivati Crnogorsku akdemiju nauka da je tamo neka prevelika pamet. Nije što neće, no eto nijesu znali.

POBJEDA: Dakle, sve se opet svodi na pojedinca i njegovu hrabrost i savjest?

PULEVIĆ: Da, akademija je sva od pojedinaca. Ali evo, CANU sada radi jedan projekat koji će da ide u prilog Crnoj Gori. Radi se o leksikonima.

Sad je izašao Leksikon o crnogorskoj umjetnosti koji je afirmiše, radi se diplomatski leksikon koji je ujedno i sinonim za istorijski razvoj Crne Gore, pa jedan o valorizaciji prirodnih vrijednosti, botanički leksikon, etnografski leksikon...

Ako to CANU uradi kako treba, a znam da hoće, to je veliki doprinos crnogorskoj spoznaji.

I glasni su ovi i sa četničkom, velikosrpskom paradigmom, kao na primjer Jelušić koji je predsjednik komisije koja je dala ,,Miroslavljevo jevanđelje“ Milutinu Mićoviću, Joanikijevom bratu, što je nevjerovatno - ali je to naišlo na oštar otpor.

POBJEDA: Pružanje otpora urušavanju sistema znači da se razvija sloboda. Koji je najveći problem Crne Gore?

PULEVIĆ: Crna Gora tek razvija slobodu jer je sputavaju prije svega egzistencijalni problemi, pa i kukavičluk, oportunizam. Neznanje je najveći naš problem. Prosvjeta je uništena i zapostavljena. Možda je do-

bro što je aktuelna vlast puštena da napravi što više gluposti.

Da su odmah zaustavljani, bili bi mučenici a ovako su pokazali da nijedna zemlja na Balkanu, a ni sama Crna Gora u svojoj istoriji nije imala ovoliko gluposti kao što je napravila ova vlast. Imamo predsjednika Vlade koji ljubi ruku popovima. On to može privatno ali ne u javnosti. On je i profesor koji daje izjavu da pomjera brda i planine... ministarka prosvjete koja je dovedena po projektu da satre Crnu Goru u najosjetljivijim oblastima... Čak joj je prva besjeda bila u Skupštini da mene okarakteriše da sam nekompetentan. Oni su dovedeni zbog toga i ničemu se ne treba čuditi...

POBJEDA: Hoćete da kažete da je ovo dobro za Crnu Goru jer predstavlja još jedno otriježnjenje?

PULEVIĆ: Morali su se pustiti do ovoga jer, evo kao što vidite, kada su dovedeni na ravno, oni su se između sebe sada zavadili, samouništili su se... Ja sam optimističan.

POBJEDA: Promjene su izvjesne, ali koliko nam vremena treba za oporavak?

- Dugo vremena će nam trebati. Oni se gube, a onda treba rehabilitovati čitav sistem – prosvjetu, kulturu, privredu, kredite... Slabosti su sad dovedene do maksimuma. Jeste školstvo je uvijek bilo zapostavljeno, kao i kadrovski sistemi. To je problem i od ranije, i u doba komunizma je postojao.

Nijesmo škole izveli na pravi put. E to je tema o kojoj Crna Gora treba najviše da brine, da razmišlja, da orgnizuje simpozijume i skupove i pravi ozbiljne strategije.

POBJEDA: Zbog čega se obrazovanje tako potiralo?

PULEVIĆ: Strašni su otpori davani nekada da se formira Filozofski fakultet u Crnoj Gori. Poslije Drugog svjetskog rata na Cetinju je formirana pedagoška škola koja je trajala tri godine. Šanse tada nije bilo da se doda i četvrta godina i da ima rang fakulteta. Nije se dozvoljavalo da se tu začne neka crnogorska misao, nego su ga držali tako invalidno. Poslije je škola sklonjena sa Cetinja u Nikšić. Pa ni tamo nije mogao odmah da se osnuje Filozofski fakultet nego ga nazivaju Pedagoška akademija. Pa kad je stvoren konačno Filozofski fakultet, onda su ga uništili kadrovima kada su doveli popove i mantije...

I što onda imamo... Ne mislim da pamti istorija hrišćanstva, pa ni ona prije renesanse neke stvari koje se dešavaju danas kod nas. Učiteljica u 21. vijeku odvede đecu u crkvu da kleče...

Prosvjeta je osnova sanacije Crne Gore, čak prije nego privreda.

POBJEDA: Imamo li kadrova, snage za tako nešto?

PULEVIĆ: Imaće, kada se dobro razmisli o tome i shvati problem da vlast koja je pala, nije o tome vodila računa.

Nije o tome vodila računa iz lijenosti i slavodobitnosti...

I profesori Univerziteta koji ne reaguju javno su često potpisnici apela za Crnu Goru. Neko od njih možda nema kapacitet da piše, ali je veći broj koji su na strani građanskog društvo nego što se to manifestaciono pokazuje, jer ne bi borba dalje imala smisla... Ne bih širio defetizam... ali oni prosto nemaju naviku.

Isto tako ima i dosta oportunizma. Tradicija CANU-a i Univerziteta je ćutanje - i onaj ko može da da doprinos ne govori Prosvjeta se ubijala, misao se ubijala i Crna Gora nije dobila krila.

Nastavni kadar je školovan na principima necrnogorskih udžbenika i to odavno. Ja kad sam poslije Drugog svjetskog rata počeo da učim prva mi je slika u knjizi bila slika cara Dušana. Pa sam više znao o Ćele kuli nego o Cetinju. Pošao sam u Beograd da studiram prirodne nauke a nijesam prije toga vidio Skadarsko jezero... Bilo je to i zbog toga što smo bili siromašni a nešto i zbog toga što su se stvari radile ispod žita.

POBJEDA: Da li su Crnogorci za to krivi?

PULEVIĆ: Pa naravno, velikosrpski uticaj u Crnoj Gori je bio jak i ušao je u komitete, to se vidjelo kad je izbila AB revolucija. Taman kada smo se za vrijeme rata malo podigli, 1945. su kadrovi pošli za Beograd.

Neki su pošli tamo i zbog boljih uslova, a onda su sa znanjima dolazili ovdje. Evo i pitanje jezika, jedino se u Crnoj Gori on ne zove samo crnogorskim u školama...

POBJEDA: Pitanje jezika je veliki politički i ideološki kamen spoticanja. Da li je Crna Gora politički korektna pa je imenu jezika dodala i imena jezika svih naroda koji žive u njoj a govorili su nekadašnjim srpsko-hrvatskim jezikom? Ili se radi o nečemu drugom?

PULEVIĆ: I ja sam o tome pisao. Prvo, indoktrinacije su vršene iz Beograda. Kako sam rekao, završili smo škole tamo i vjerovali smo tome. Onda imamo jak uticaj crkve, pa kad je Amfilohije govorio ,,čirgilica“, to je imalo veći značaj i uticaj nego da je napisano 100 pravih naučnih knjiga.

Opet ću da istaknem FCJK. Tamo je koncentracija crnogorske pameti. Imamo 10 i više intelektualaca, domaćih i stranih predavača a koji su izdali preko 200 knjiga na tu temu i to je jednostavno moralo da da rezultat. Čak je i Glušica, koja je „i tamo

i ovamo“, morala pred javnosti da bude protiv sveštenika na Univerzitetu.

Treba da prevaziđemo problem ogromnog zaostajanja i nesnalaženja Crne Gore koja nije znala krajem 80-ih hoće li da bude za sebe, ili će u Jugoslaviju. Tada je jača bila Crna Gora iz Beograda nego mi odavde.

POBJEDA: Kazali ste da se Crna Gora odbranila na Belvederu. Govorili smo o potiranju. Zašto nema više „Cetinja“ po Crnoj Gori?

PULEVIĆ: Ima „Cetinja“ po Crnoj Gori, nego ne može doći do izražaja. Ja više držim do pameti nego do populizma.

Treba da se otresemo glavom.

Kada je Crna Gora postala suverena, dobili smo strašne bojeve koji su nas afirmisali. Slično je bilo i poslije 1945, poslije referenduma... Crna Gora predugo slavi svoje pobjede. Poslije velikih bojeva je kralj Nikola bio na jade od vojskovođa, koji su bili ratnici, nijesu mogli predavati ni botaniku ni istoriju. Olako se ulijenili i „ubirokratili“ i stavili svoje zasluge ispred svega.

Njih stvarno treba slaviti ali ima i drugih osnova da se ide dalje.

POBJEDA: Dakle, birokratizacija odavno umrtvljuje ovu zemlju?

PULEVIĆ: Birokratizacija je problem. DPS je isto njome bio umrtvljen, ali evo sada se i oni pročišćavaju. Među popisima za sad ove vlade nema onih starijih, poznatih... to nagovještava neku reformu.

POBJEDA: U posljednje vrijeme se mogu čuti, osim govora mržnje, u javnosti i optužbe za crnogorski fašizam i nacionalizam. Što taj diskurs govori o situaciji u zemlji?

PULEVIĆ: Nema crnogorskog nacionalizma jer mi ne tražimo ništa tuđe, niti smo šovinisti jer ne ćeramo iz Crne Gore nijedan narod ili vjeru. Toga u Crnoj Gori nema. Govor mržnje je način da se ubije Crna Gora, da se klerikalizuje, da ne bi smetali, da se ućutkaju oni koji ne misle isto i ne pristaju na sve ovo. Treba da se zemlja razori mentalno i privredno, da se sa njom može lakše manipulisati. Njima smeta što Vuksanović govori, a ne što je žena.

POBJEDA: Žene su se u Crnoj Gori pokazale kao hrabre i staju u odbranu protiv govora mržnje, ugnjetavanja.

Veoma često istupaju i zbog toga jesu na meti neistomišljenika. Zašto je to tako?

PULEVIĆ: Žene su u Crnoj Gori hrabre, one su uvijek iznad i u prednosti u svim sferama. Hrabrije su, strpljivije, izdržljivije... Crnogorci „zasuču brke“ i ništa ne rade. Najveća naša emancipacija je ženski rukometni klub. Jeste sport, ali je čak prije umjetnosti, nauke, kulture, naša najveća internacionalna vrijednost. Ništa nema cijenu kao ženski rukometni klub.

I žene sa Belvedera na ovim protestima su pokazale ogromnu hrabrost. Jelena MARTINOVIĆ

9

Stav

Balans nemoći » Piše: Nebojša MRVALJEVIĆ Pokušaj jedne od političkih grupacija na javnoj sceni Crne Gore da pronađe izlaz iz „vrzinog kola“ koji se ogleda u balansu nemoći, izazvao je javne i političke reakcije dojučerašnjih saboraca. Reakcije su dominantno panične i vrlo maliciozne, što ukazuje na nedostatak demokratskih kapaciteta vođenja političke borbe i fleksibilnost u zalaganju za svoje ciljeve.

Prije dvije godine, mobilizacija je vršena pod motom „odbrane svetinja“ iako je to najmanje veze imalo sa slobodom vjerovanja i upražnjavanja vjerskih obreda, već sa ovozemaljskom težnjom posjedovanja materijalnih, u ovom slučaju kulturno-istorijskih i sakralnih objekata i spomenika.

Ovaj pokušaj da materijalna sakralna i kulturno-istorijska dobra postanu osnov za falsifikovanje istorije je posebna priča.

Sada je na sceni pokušaj „odbrane fotelja“ i pozicija moći, zaposjednutih kroz političku i partijsku raspodjelu praćenu nepotizmom uz nezapamćeno bezočno zapošljavanje uže i šire porodice, kumova i ličnih prijatelja. Meritokratija je poklekla pred partokratijom. Neminovnost ponovne preraspodjele političke moći, kroz različite modele, a u krajnjem, preraspodjele koja će morati završiti izborima, je očigledna.

Razumljiva je težnja pojedinaca i političkih subjekata, koji sada vrše vlast, da u ovaj proces uđu sa što bolje startne pozicije. A vršiti vlast, bio ona izvršna ili zakonodavna, daje mogućnost korišćenja i samim tim i zloupotrebe državnih resursa.

Još dva elementa upotpunjuju ovu sliku. To je pokušaj međusobnog prelivanja članstva i simpatizera unutar partija dosadašnje skupštinske većine, prvenstveno kroz radikalizaciju djelovanja. Drugo je stvaranje političkih uslova za osnivanje nove stranke desnog centra od strane dosadašnjeg premijera i njemu lojalnih ministara.

Javna okupljanja u prethodne dvije noći predstavljaju jedno od univerzalno priznatih i fundamentalnih ljudskih prava, sadržano u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija. Osim međunarodnim dokumentima, pravo na mirno okupljanje u Crnoj Gori garantovano je Ustavom i Zakonom o javnim okupljanjima i javnim priredbama. To pravo se koristi radi izražavanja političkih, socijalnih i drugih uvjerenja i ciljeva, protesta, interesa i različitosti. Svako ima pravo da organizuje javno okupljanje, bez odobrenja, u skladu sa zakonom i potvrđenim međunarodnim ugovorima.

Isto kao što je to bilo pravo građana i na Cetinju 4. i 5. septembra 2021. godine.

Ono što prati ova javna okupljanja, uzrokovana najavom političkih koraka za izlaz iz besmislene situacije u kojoj se našla naša društvena zbilja, je drsko i maliciozno vrijeđanje pojedinaca na nacionalnoj osnovi. Svako vrijeđanje i etiketiranje po osnovu bilo kog ličnog svojstva je neprihvatljivo i kao mogući trend vrlo štetno za crnogorsko društvo. Od strane političkih inspiratora i aktera koji žele da se nametnu kao organizatori, dominira pozivanje na „narod“, „narodnu volju“, „izdaju naroda“ … potpuno zaboravljajući ili čak i namjerno preskačući činjenicu da je Crna Gora država građana, a građanin jeste nosilac suverenosti u svakom smislu!

Takođe se namjerno zaboravlja da je poslanik samostalan u svom djelovanju i vlasnik svog mandata. Pokušaj korišćenja zakonodavnog okvira prema potrebi i kako politički interesi nalažu je očigledan i ne može i neće dati trajnije rezultate.

Svaka od partija i koalicija koje su učestvovale na izborima ima političku i moralnu odgovornost prema svom članstvu i simpatizerima i njihovo je suvereno pravo da sa tom odgovornošću raspolažu. Sve drugo je demagogija zarad političkih interesa.

Vrlo složen politički momenat, sa nedovoljno jasnom zakonskom regulativom, uz neadekvatnu političku pismenost jednog broja učesnika, otvaraju prostor za političku manipulaciju i zloupotrebu nezadovoljnih, jačajući kod njih osnovne egzistencijalne strahove. Radikalizacijom metoda djelovanja pokušava se nadomjestiti trenutan nedostatak brojnosti učesnika javnih skupova. Nadamo se da se ovo neće nastaviti ni produbljivati jer bi tada rizik od eskalacije nasilja i stvaranja atmosfere haosa porastao.

Nadamo se da će politički subjekti, koji u ovom momentu bauljaju u mraku svojih strahova, prepoznati svoj politički interes da participiraju u novoj političkoj realnosti i iz pasivne uloge posmatrača ili žrtve pređu u poziciju aktivnog učesnika.

I zato „odbrana fotelja“ će biti kratkog daha, jer ne preživljavaju najjači ili najveći već oni koji su spremni da se mijenjaju!

Autor je izvršni direktor NVO „Forum slobodnih građana LUČA“, analitičar i građanski aktivista

10

Društvo

Neđelja, 23. januar 2022.

Izvršna direktorica Sigurne ženske kuće podržala regionalne aktivistkinje koje su upozorile nadležne da štite žrtve, jer im je to posao

Simbol protiv nasilja nad ženama završio u smeću

d. mijatović

U okviru zajedničke akcije u tri države, tačnije, u pet gradova postavile su pješčani sat kojim su opomenule nadležne da su odgovorni za živote žena koje im se obraćaju. Onaj koji je postavljen ispred tužilaštva u Podgorici, sudeći prema riječima Raičević, nije dobro prošao. Trebalo je na tom mjestu da stoji 24 sata, ali su ga, kaže ona, nakon nekoliko sati zatekle u – smeću

Ljiljana Raičević

PODGORICA – Više od dvije decenije izvršna direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević štiti prava žena koje su žrtve nasilja i kaže da Crnu Goru ne zanimaju ta pitanja, jer su one i dalje na marginama. Za takvu situaciju krivi muškarce koji su na pozicijama moći i odlučivanja.

Raičević se pridružila akciji regionalnih aktivistkinja i članica NVO, iz preko 40 organizacija – iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, koje su pozvale institucije da od ove godine budu odgovorne u sprečavanju i suzbijanju svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama i da zaštite preživjele.

Zatražile su da adekvatno ka-

Ljiljana Raičević sa pješčanim satom ispred tužilaštva

žnjavaju počinioce, jer – svaki minut je važan. Poručile su i da žene ne vjeruju institucijama.

Ubijene dvije žene U CRnoj GoRi

Predočile su podatak da su prošle godine u Crnoj Gori ubijene dvije žene, u Bosni i Her-

cegovini devet, a u Srbiji 20.

U okviru zajedničke akcije u tri države, tačnije, u pet gradova postavile su pješčani sat kojim su opomenule nadležne da su odgovorni za živote žena koje im se obraćaju.

Onaj koji je postavljen ispred tužilaštva u Podgorici, sudeći

prema riječima Raičević, nije dobro prošao. Trebalo je na tom mjestu da stoji 24 sata, ali su ga, kaže ona, nakon nekoliko sati zatekle u – smeću.

-Kada smo ga postavile ispred tužilaštva, tu su nas dočekali stražar i dva-tri policajca. Poslije dva sata, kada smo otišle, pret-

Pomoć traže i u vjerskim institucijama Raičević ističe da patrijarhat utiče na to kakav će žena imati stav prema nasilju koje trpi i da to stalno pominju.

Navodi da se vraća kroz vjerske institucije i da žrtve nasilja odlaze i tamo da potraže pomoć.

-Vidimo da im to ne pomaže i onda dolaze kod ovozemaljskih predstavnika – rekla je ona.

Raičević kaže da su žrtve često neinformisane, pa ne znaju ni da imaju besplatnu pravnu pomoć u slučaju pri-

javljivanja nasilja.

-Insistiramo na tim stvarima da ih centri za socijalni rad podržavaju i da pokreću postupke. Jako puno žena ne zna da mogu da dobiju besplatnu pravnu pomoć, što je začuđujuće – kaže Raičević.

postavljam da je neko pozvao komunalnu i pješčani sat je završio na smetlištu. Sada bih plakala zbog toga – priča Raičević.

Ovo je, dodaje ona, pokazatelj da institucijama nije stalo do ove priče.

-I dalje se prebijaju, ubijaju žene. I dalje imate ljekare koji neće da pregledaju, da prijave, policijaci kažu: ,,Opet si došla. Što dolaziš, smiri se malo, vidi malo tvoje ponašanje“. Ako je djevojka došla da prijavi seksualno nasilje, pitjua je da li je bila takva sinoć, da mu nije neki znak dala – navodi Raičević.

PRijavite, dobićete PodRškU

Ohrabruje žene da prijavljuju nasilje uprkos ovim anomalija-

ma, jer objašnjava da, između ostalog, predstavnice Sigurne ženske kuće mogu da ih prate dok budu u policiji, sudu, bolnici, u Centru za socijalni rad...

Preporučuje žrtvama da, kada prijave nasilje, traže da se počiniocima izrekne neka od pet zaštitnih mjera. Raičević kaže da policajac ili tužilac može da izbaci nasilnika iz kuće i da nije uvijek neophodno da se žena sa djecom izmješta u sklonište.

-Mogu da je zaštite kod kuće, da bude u svom domu. Kada dođu u sklonište, nije blizu škole, i onda se djeca prepisuju u drugu školu. To može da se promijeni – rekla je ona.

Situacija je, prema njenim riječima, bila bolja prije 10 ili 15 godina, kada su nadležni bolje obavljali svoje poslove.

-Kako se politička situacija mijenja, tako i te institucije idu na gore – ističe Raičević.

Kada organizuju konferencije na kojima delegiraju teme i probleme sa kojima se suočavaju, priča se da se deceniju suočavaju sa poteškoćama da dio tih priča budu predstavnici instutucija – muškarci. Kaže da su presrećne kada na konferenciji zapaze da je došao jedan muškarac iz izvršne vlasti. Praksa je, objašnjava Raičević, da uvijek umjesto njih pošalju predstavnicu, ili ministri dođu, odslušaju na kratko obraćanje i napuste skup čim organizuju prvu pauzu.

-Mi se onda okrećemo jedna prema drugoj i igramo se gluvih telefona. Jer, nemamo više kome da se obratimo. Taj koji odlučuje ne čuje nas više. Imate i primjer gradonačelnika koji nikada nije došao u naše sklonište, a stotine žena je za vrijeme njegovog mandata potražilo pomoć kod nas – kaže Raičević.

Podsjeća da je Crna Gora potpisnica Istanbulske konvencije koja im daje oslonac, najbolja je do sada, jer brani žene i štiti njihova prava. Kritikuje nadležne što ne poštuju konvenciju, navodeći da, na primjer, žrtve seksualnog nasilja nemaju podršku.

-Nema nikakve specijalne pomoći ženama žrtvama seksualnog nasilja. Nema je u institucijama, zakonima, nevidljiva je. Onda se čudimo što se žene ne javljaju – ističe Raičević.

Vrata institucija, prema njenim riječima, konačno moraju da se otvore za žrtve nasilja... n. Đ.

Protest upozorenja organizovan juče na Bogetićima kod Nikšića

Pješivci ne žele reciklažni centar u Stubici

NIKŠIĆ – To što su iz medija saznali da će se u njihovom selu Stubica graditi reciklažni centar, izgleda, najviše je povrijedilo žitelje nikšićke Mjesne zajednice Bogetići.

To su juče jasno saopštili i na protestnom zboru opomene, kako su ga sami nazvali.

Kažu da su se, kad su saznali što im se sprema, tražili sastanak sa predsjednikom Opštine Nikšić Markom Kovačevićem, da im je on rekao da je to jedna od lokacija koje su „u igri“, te da njih ne interesuju površne procjene uticaja na životni sredinu i da ne zanju ko ih je radio.

Momo Kontić ističe da ovaj skup, koji je juče organizovan na Bogetićima, nema nikakve veze s politikom, jer stanovnike pješivačkog kraja ne interesuje politika, već ne žele da im se radi iza leđa, da im se pred kućnim pragovima narušava životna sredina...

Jedan od okupljenih – Mijo Škuletić, tvrdi da nemaju uvjerljive odgovore iz lokalne uprave, te da su im saopštili da se ovim projektom bavi struka i nauka na državnom nivou.

-Treba da vidimo te studije, da nam saopšte koje su eksperte

angažovali, da upoznaju mještane s tim argumentima, a mi najbolje znamo što je Stubica, kakvi su njeni potencijali, koliko ovdje ljudi živi od poljoprivrede, pčelarstva, vjerskog turizma, gdje su podzemne i nadzemne vode... Bili bi ugroženi izgradnjom tog reciklažnog centra, a nijesmo ni upoznati s metodologijom po kojoj su baš Stubicu upoznali s ovim projektom, riječi su Škuletića.

Stubica nije daleko od Nikšića, uz magistralni put ka Podgorici, a iz lokalne uprave su najavili da bi se tamo, na mjestu

nekadašnjeg kamenoloma, trebao graditi najsavremeniji reciklažni centar.

Bilo je juče mještana i koji su pominjali da ni po koju cijenu neće dozvoliti u Stubici gradnju reciklažnog centra, da su na Pješivcima „zube polomili“ i mnogi haračlije, da su s tog mjesta „pognutog repa“ odlazili okupatori, pa neće ni sad ustuknuti, iako su najavili da će se boriti demokratskim sredstvima za čist vazduh i vodu, a pomenuli su i da im je gradonačelnik Kovačević obećao da će narednog vikenda doći na Bogetiće, pošto juče nije mo-

gao zbog unaprijed planiranih obaveza, kako bi porazgovarali na tu temu. Đorđije Manojlović iz Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine kaže da se priprema dokumentacija u resornom Ministarstvu, da nema prepreka kad je riječ o ekologiji, da su ispitivanja izvršena i da je to lokacija koja je zavrijedila najviše ocjene.

-Dakle, ovdje nije predviđena bilo kakva deponija, već reciklažni centar. Vodimo računa o ekologiji i drago nam je što su se mještani uključili u rješavanje višedecenijskog

problema s otpadom u Nikšiću i Crnoj Gori. U Stubici nije planirana ni privremena deponija, već fabrika za preradu otpada po najsavremenijm otpadima, koja bi stvarala novu vrijednost. Naši partneri iz Holandije dolaze već naredne sedmice, a s njima planiramo sanaciju deponiju Mislovog dola u Budošu i izgradnju nove privremene na istom mjestu. Jasno je da nema vremena za paniku ni brigu mještana Bogetića, tvrdi Đorđije Manojlović, sekretar Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Ra.P.

Region

Neđelja, 23. januar 2022.

11

POVODI: Zašto slučaj ubistva Olivera Ivanovića poslije četiri godine nije rasvijetljen

Ni srpskom, ni kosovskom vrhu ne odgovara da se otkrije istina BEOGRAD - Ubistvo Olivera Ivanovića, lidera kosovskih Srba, već četiri godine tapka u mjestu, a svaku godišnjicu prate nova lažna politička obećanja kako je sve urađeno da se otkrije počinilac. Oni koji su Ivanoviću u spotu nacrtali metu na čelu, predstavnici „Srpske liste“ sa Goranom Rakićem na čelu, zbog toga što se otrgao kontroli Beograda i Srpske napredne stranke - danas su najglasniji u lažnoj žalosti za njim. Porodica i dalje vjeruje da će dočekati pravdu, dok kosovsko sudstvo već godinu nije održalo nastavak suđenja.

- Pitanje na koje svi znaju odgovor - ko je ubio Olivera Ivanovića, pitajte Zvonka Veselinovića i Milana Radoičića čija imena se izgovaraju šapatom na KiM - rekao je Savo Manojlović, direktor inicijative „Kreni - Promeni“ na četvrtu godišnjicu ubistva Ivanovića precizirajući da niko u Kosovskoj Mitrovici ne može da se zaposli ako to ne aminuje pomenuti dvojac.

Ovi tranzicioni biznismeni povezuju se sa finansiranjem Srpske napredne stranke čija je ispostava na Kosovu „Srpska lista“. Kosovsko specijalno tužilaštvo je februara 2020. godine za ubistvo Ivanovića optužilo kriminalnu grupu koju predvode Veselinović i Radoičić, ali jula 2021. kada je pokrenut proces za ubistvo njih dvojica nijesu bili na listi optuženih. Međutim, kosovsko tužilaštvo nema saradnju sa institucijama u Beogradu iako je januara 2018. kada je ubistvo počinjeno predsjednik Srbije obećao da će učiniti sve kako bi se kaznili počinioci.....

Zašto je, do danas, sve ostalo samo na obećanjima, objašnjava Rada Trajković, predsjednica Evropskog pokreta Srba sa Kosova.

- Ivanovićev slučaj nije riješen zbog povezanosti srpskih i kosovskih bezbjednosnih, političkih i državnih struktura.

Zajedničkim snagama je blokirano da se dođe do procesa čiji rezultat treba da ima istinu o ubistvu Olivera - objasnila je kosovska političarka Rada Trajković - Ivanovićev slučaj nije riješen zbog povezanosti srpskih i kosovskih bezbjednosnih, političkih i državnih struktura.

Zajedničkim snagama je blokirano da se dođe do procesa čiji rezultat treba da ima istinu o ubistvu Olivera - objasnila je Trajković za BBC na srpskom.

Poznata kao političarka bez ,,dlake na jeziku“ Trajković je više puta ukazivala da se Veselinović i Radoičić pitaju za sve na Kosovu, kada se radi o Srbima, a 2021. godine je otkrila da je iz Njemačke stigla ekspertiza o okolnostima ubistva Ivanovića, kao i da je u srpskim tabloidima objavljeno njeno svjedočenje o ubistvu Ivanovića jer je rekla da iza ubistva stoji Milan Radoičić i njegovi ljudi iz Srbije.

Njih dvojica učestvuju i u raznim sumnjivim biznisima u Srbiji a vlada SAD ih je decembra 2021. stavila na listu sankcionisanih pojedinaca - gdje im se blokira imovina a američkim državljanima nije

dozvoljeno da sarađuju sa njima jer krše ljudska prava na osnovu globalnog Magnickog zakona. Veselinović je, prema izvještaju Sekretarijata za finasije SAD, označen kao vođa kriminalne grupe i najkorumpiranija ličnost na Kosovu.

Sa protesta u Beogradu

Predsjednik Srbije je, nakon ovih sankcija, demantovao informaciju da su oni finansijeri stranke na čijem je čelu.

SNIMAK UBISTVA

Trajković je saslušavana nekoliko puta, a posljednji kada

je izjavila da joj je nuđeno da kupi snimak Ivanovićevog ubistva.

- Neki ljudi iz netransparentnih krugova ponudili su mi kopiju kasete sa snimkom ubistva Olivera Ivanovića, rečeno mi je da je jedna kaseta data nekima iz vlasti – a druga je ponuđena meni. Rekla sam da ja niti uzimam niti dajem pare, i da bi te dokaze, ukoliko ih imaju, trebalo da ponude tužiocu u Prištini - navela je Trajković.

Zvaničnici koji se bave istragom tvrde da snimak ne postoji, odnosno da je neko isključio kamere neposredno prije ubistva Ivanovića koji je ubijen ispred kancelarije stranke koju je vodio „Sloboda, demokratija, pravda“.

Ivanovićeva porodica ne vjeruje da nema snimka jer je Kosovska Mitrovica premrežena kamerama.

- Uvjeren sam da snimci ubistva postoje - rekao je advokat Aleksandar Ivanović, Oliverov bratanac, i da je pričanje u javnosti o tom zločinu jedini garant da taj događaj ne padne u zaborav.

- Ako ne postavimo pitanje ko stoji iza svega, samo se postav-

lja pitanje ko je sljedeći - rekao je Ivanović i ocijenio da je potrebno da se promijeni politički trenutak da bi isplivale sve činjenice o ovom ubistvu.

KOME JE SMETAO IVANOVIĆ

Iako je bio u Demokratskoj stranci dok je ona bila dio vladajuće koalicije u Srbiji Ivanović je uvijek bio čovjek kompromisa i u svakom momentu otvoren da odgovori na sva pitanja medija kao čovjek sa terena. Zahvaljujući njemu u Mitrovici žive i ljudi nesrpske nacionalnosti i dok je bio živ zalagao se za istinska prava Srba na Kosovu koja ne diktira Beograd.

Zbog svoje beskompromisnosti u toj borbi nekoliko mjeseci prije njegovog ubistva na TV Pink i TV Most emitovan je spot u kojem se poziva na brutalan obračun sa Ivanovićem i on optužuje da šuruje sa Prištinom.... Autor spota nije poznat ali je u dnu spota potpisana „Srpska lista“ od čijih članova su stizale optužbe da je Ivanović izdajnik iako se on nije mogao staviti pod bilo koju političku kontrolu - zbog toga je i završio u zatvoru lažno optužen za ubistvo Albanaca...

- Centrima moći su potrebni igrači koji će sprovoditi određenu politiku, a Ivanović je bio neko ko remeti tu igru - ocijenio je advokat Aleksandar Ivanović i izrazio sumnju u to da ne postoji snimak ubistva, ali i da ne postoje snimci paljenja Oliverovog automobila i snimak kada nepoznati čovjek upada u Oliverovu kuću i prijeti familiji – jer je to prethodilo ubistvu Ivanovića.

Mjesec poslije ubistva u februaru 2018. godine otkriveno je da je Ivanović prijetnje prijavljivao BIA, predsjedniku Srbije i međunarodnoj zajednici nekoliko dana prije ubistva ali ga niko nije uzeo u zaštitu.

V. CVEJIĆ

12

Kultura

Neđelja, 23. januar 2022.

Tragom nekoliko istorijskih izvora o mogućem nastanku toponima kod Podgorice

Potraga za zlatom na Zlatici Podgorica krajem 19. vijeka

» Piše: Luka MILUNOVIĆ PODGORICA - Zasuti snažnom bujicom, čak nerijetko i agresivno ponuđenih informacija (ne, dakle, saznanja i znanja) sa velikoga broja, najčešće, lako dostupnih izvora (sredstava informisanja) obično ne stižemo da prije prihvatanja dovoljno razmislimo i sve provjerimo.

Telegram Lainovića vojvodi Vrbici ostaje, međutim, i šire veoma interesantan jer sadrži još čitav niz detalja koji se odnose ne samo na moguća nalazišta zlata u okolini Podgorice. Između ostaloga, Lainović navodi kako su u zemlji otkriveni neki volat i prostorija, što bi moglo ukazivati da je u prošlosti tu postojala radionica

Gubimo iz vida da su razni izvori kreirani za, da tako kažemo – dnevnu upotrebu (danas su tu śutra ih nema) ili sa naročitim zadacima (namjerama) i dobro plaćenim stručnim profesionalcima, pa smo najčešće skloni da saopšteno prihvatimo kao sigurne činjenice, o tome razgovaramo i tako plasiarne sadržaje unosimo u aktuelni društveni ambijent.

U prvome redu govorimo o sadržajima za čiju pouzdanost u najboljemu slučaju može važiti ocjena našega vremešnoga komšije koji bi u takvim prilikama znao da kaže: mož’ da bidne, al’ ne mora da žnači.

TEŠKA EGZISTENCIJA

Ne ulazeći dalje u karakteristike našega aktuelnoga informativnoga ambijenta, a podstaknuti iznenađenjem rezultatima dobijenim sa internet pretraživača, skrenućemo pažnju na nekoliko podataka o mogućemu nastanku toponima Zlatica (mjesto kod Podgorice) uz oslonac na relevantnu literaturu, kao i dokumenta nastala u 19. stoljeću, koja se čuvaju u fondovima Državnoga arhiva Crne Gore.

Kada govorimo o duhovnome nasljeđu, mitovima i narodnome pamćenju, treba imati na umu da je državni i ukupan društveni razvoj na prostoru Crne Gore pod vlašću domaćih dinastija, mada nekontinuiran, bio najduže zaustavljen pod sam kraj 15. stoljeća. Istorijska sudbina je htjela da se na samoj razmeđi 15. i 16. stoljeća, grubo preśeče dah renesanse koji se jasno ośećao na Cetinju i širio Crnom Gorom. Zaustavljene su i štamparske prese na prijestonom Cetinju. Tokom stoljeća koja slijede karakteristike društvenoga bića u Crnoj Gori

Završetak Lainovićevog telegrama ministru Vrbici

dominantno će se formirati pod uticajima tragova śećanja na staru slavu, daha kulturnih strujanja koji je dolazio iz, ili preko, primorskih gradova, te svakodnevne teške stalne borbe za golu slobodu uz ulaganje velikih napora da se obezbijede uslovi za najelementarniju egzistenciju.

Veoma su ilustartivne misli vladike i gospodara Crne Gore, Petra I Petrovića. Pišući 1784. godine, još kao arhimandrit, Sinodu preko petrogradskoga mitropolita, Petar I Petrović ističe da se njegov narod ,,...bezprestano s oružjem v rukah...“ mora štititi, te da zato: ... ne imeja kapitalu na zavedenije tipografiji i učilišt i tak lišajutsja obojego i mnogih obšče poleznih učereždenij i vsego, čto nauka dat možet...“ (,,Zapisi“, 1940. godine).

Mudri vladar je još na početku svoje vladavine znao koliko su za crnogorsku državu i društvo uopšte važni proizvodi ra-

da Makarija od Černoj Gori, pa jasno vidi kako teška egzistencija stanovništva ne dozvoljava da crnogrsko društvo ponovo ima: štampariju i učilište.

MOGUĆA NALAZIŠTA

Kako je, tokom 19. stoljeća, poboljšavan opšti državni i društveni okvir u Crnoj Gori, tako su intenzivirana i pregnuća na traženju puteva ka izlasku iz stalnih ekonomskih neprilika koje su se jasno svuda ośećale – od dvora knjaza Nikole I, pa do bilo koga crnogorskoga podanika. Jedan od pravaca pregnuća ka traženju mogućega izlaza iz ovakve ekonomske situacijie vodio je i kroz ispitivanja postojanja mogućnosti eksploatacije prirodnoga bogatstva. U ovome domenu posebna pažnja je razumljivo usmjerena ka traženju mogućih nalazišta zlatne rude.

Za postojanje rudnoga blaga u Crnoj Gori postojalo je određeno interesovanje i u inostran-

stvu, prije svih u Austriji i Rusiji. Za našu temu interesantan je dolazak ruskoga pukovnika Jakova Ozereckovskoga 1837. godine. O boravku Ozereckovskoga u Crnoj Gori Branislav Marinović u svojoj reprezentativnoj studiji piše: ,,Obišao je tada i Zlaticu (kod Podgorice) i saznao da se u njoj u vrijeme Rimljana dobijalo zlato po kojemu je i mjesto dobilo ime.“ (,,Ekonomska istorija Crne Gore“, Podgorica, 2006. godine).

Decenije poslije Veljega rata i Berlinskoga kongresa započele su u atmosferi posljeratnoga ushićenja ostvarenim uspjesima na državnome i diplomatskome polju i opštega poleta koji se ośećao u svim segmentima društva. Nova državna situacija, koju uz konačno regulisanu međunarodnu poziciju države, prije svega definiše znatno uvećanje prirodnih i demografskih pretpostavki dinamičnoga razvoja i rasta ekonomskih

aktivnosti, bila je podloga opštim očekivanjima ubrzanoga prevazilaženja, prije svega, velikoga siromaštva stanovništva, koje ga je, taloženo stoljećima, teško pritiskalo. Znatno su intenzivirani i napori kako bi se đe konstatovalo eksploativo rudno blago. U Crnu Goru stižu stručnjaci iz raznih zemalja, čiji boravak prati Ministarstvo unutarnjih djela na čijemu je čelu, početkom osamdesetih godina 19. stoljeća, stajao vojvoda Mašo Vrbica. Vojvoda Vrbica je dopisima obavješatavao lokalne organe vlasti o dolasku stranih stručnjaka i nalagao im da se što bolje pripreme za doček tih gostiju.

Za nas je ovom prilikom naročito interesantan sadržaj dopisa koji je vojvoda Vrbica 28. aprila 1881. godine, telegramom uputio u Podgoricu na ruke kapetanu Krstu Lainoviću. Ministar piše da tamo dolazi „jedan profesor od ruda u pratnju Gna Rovinskog“ i ukazuje što sve treba tim povodom pripremiti. ,,Profesor najviši je rudarski učenjak na Njemačkoj školi“, ističe ministar i konkretno nalaže Lainoviću: ,,Zato se vama preporučuje, dok oni dođu da se izvijestiš, jeli narodnjega pričanja, da su Rimljani u vrijeme Diokletijana kopali rude iđe u te okoline i javi mi porašta se naziva Zlatica.“ Na kraju dopisa, vojvoda ne propušta da naglasi važnost ovoga poduhvata: ,,Preporučujem ti da se živo zauzmeš za ovaj veliki posao i naredi za njih najljepši konak, dobre konje kad pođu i poštene kiridžije da se nebi našto žalijo.“

TELEGRAM

Lainović, koji se i ranije bavio ovim pitanjima, vrlo je efikasno obavio dobijeni nalog i već śutradan, takođe telgramom, obavijetio ministra Vrbicu o prikupljenim saznanjima.

Prije nego što će konkretno saopštiti prikupljeno na terenu kapetan Lainović u telegramu ministru Vrbici naglašava koliko se potrudio i kako je do saznanja došao: ,,...što se tiče ispitivanja starie ljudi što su u narod ostali razgovora sudio sam se da što bolje mognem razabrat dave izvijestim“.

Iz podužega, inače veoma interesantnoga telegrama, koji

se kao i prethodni čuva u fondu Državnoga arhiva Crne Gore, za ovu priliku ćemo citirati samo dio u kome se govori o mogućemu nalazištu zlata u Zlatici, odnosno povezanosti sa nastankom naziva toga mjesta, kako je to početkom osamdesetih godina 19. stoljeća kapetan Lainović saznao od naroda u prije dvije godine oslobođenoj Podgorici. „U ovoj okolini Zlatica ima o njoj razgovora te se u narod priča da je tun bio stari rudokop zlatni i proz to dae to imejo ostalo i kažu još jedan starac koi se proziva porodicom Zlatičanin, da su prije 30-40 godina dana dolazili neki ljudi iz svijeta i odili u Zlaticu i na mjesto koje se zove Vlahinje kopali nečesovu zemlju od prilike kao 200-300 oka i ponieli sa sobom. Zemlja ta okle se kopala zna ovi starac i govori da nije bila ka ova obična zemlja nego kao napogled kafe spržene i ti starac kažuje da opet ima 10-12 godina dana da su dolazili neki jevropski ljudđi srestvom vlasti turske i odili u Zlaticu, ali za njih nezna ni oni drugi jesuli što nosili otolen ali ne. U narod ima razgovora mlogo već oćeli bit istina neznam“.

VOLAT I PROSTORIJA

Rezultati sprovedenih istraživanja i pored optimističih očekivanja koje će Pavel Rovinski saopštiti ministru Vrbici nijesu dali zadovoljavajuće rezultate, pa Knjaževina Crna Gora neće moći da u tome pravcu tražiti potporu za popravljanje svoje, kontinuirano teške, ekonomske situacije.

Telegram Lainovića vojvodi Vrbici ostaje, međutim, i šire veoma intersantan jer sadrži još čitav niz detalja koji se odnose ne samo na moguća nalazišta zlata u okolini Podgorice.

Između ostaloga, Lainović navodi kako je u zemlji otkriven neki volat i prostorija što bi moglo ukazivati da je u prošlosti tu postojala radionica.

Ostavljajući, držimo, interesantne i jako inspirativne nalaze kapetana Lainovića budućim istraživanjima, ili umjetničkoj obradi, nastojali smo da na osnovu pomenutih izvora tek ukažemo na povezanost mogućuih nalazišta zlatne rude i nastanka naziva Zlatice.

Kultura

Neđelja, 23. januar 2022.

13

PODGORICA – Iako je o uticaju pandemije na kulturno stvaralaštvo postalo izlišno i govoriti, fakti pokazuju da nepredvidivost virusa, ali i različitih mjera, i te kako mijenjaju tok i planove, ponajviše u pozorištima. Uprkos tome, crnogorske teatarske kuće uspjele su da u prethodnoj sezoni realizuju brojne projekte, te započnu i rad na narednim poduhvatima. Činjenica jeste da nijesu bili rijetki momenti u kojima su se zbog korona virusa igranja otkazivala, čak i na dan izvođenja, ali isto tako, domaća publika bila je često u prilici da prisustvuje i brojnim premijerama.

RUTINA

S obzirom na to da pandemija traje već skoro dvije godine, kako je kazala PR CNP-a Zorana Kralj, mjere su nešto što je neminovnost i u CNP-u se njihovo sprovođenje odvija bez problema.

- Važno nam je da nema pooštravanja mjera koje se tiču broja publike, prije svega, jer se obesmišljava naš rad ukoliko publike nema ili je dozvoljen broj od 50 ljudi, kao što je bilo ranije.

Ostale mjere su zaista postale rutina i publika je, prije svega, vrlo disciplinovana – objasnila je ona.

Slična situacija je i u Zetskom domu. Direktor najstarijeg crnogorskog teatra Ilija Subotić istakao je da je tačno da su pozorišta zavisna od opravdano strogih epidemioloških mjera i da je to sadašnja neminovnost.

- Sa druge strane, bilo koja vrsta ograničenja ne odgovara suštini ove djelatnosti. Tu prije svega mislim na opasnost od hermetizovanja kulture, kojoj su svi oblici zatvaranja i redukcije suštinski opozit. Ona pozorišta

Ulazak publike na jedan od posljednjih programa u CNP-u V. MARTINOVIĆ

Premijere i gostovanja dokaz da pozorište diše i bitiše

CNP

NAŠA TEMA: Koliko je prethodna godina u crnogorskim teatrima, uprkos pandemiji, bila uspješna

KRALJ: Važno nam je da nema pooštravanja mjera koje se tiču broja publike

KOPRIVICA: Ako mi sami sebi ne olakšamo rad, niko drugi nam to neće uraditi

SUBOTIĆ: Bilo koja vrsta ograničenja ne odgovara suštini ove djelatnosti

koja, dakle, obezbjeđuju sprovođenje epidemioloških mjera u cjelokupnom kontekstu, mogu biti i jesu sigurno mjesto i među rijetkim mjestima živog kolektivnog susreta ljudi koji se u miru i sigurnosti kulturno povezuju, prepuštajući se određenom sadržaju koji pulsira za jedan cilj: pojedinačni i kolektivni ugođaj, preispitivanje i preobražaj – kazao je Subotić.

Svi smo, prema riječima di-

rektora Gradskog pozorišta iz Podgorice Stevana Koprivice, dužni da se pridržavamo mjera.

- Morate, imperativno morate, da se pridržavate propisanih zdravstvenih mjera. Ne zbog neke inspekcije koja će vas kontrolisati, nego zbog zdravog razuma i nastojanja da sačuvate zdravlje i živote i zaposlenih u pozorištu i onih zbog kojih postojimo – publike. Sve ostalo je bahatost i neka vrsta suicida.

Trenutno, situacija je nešto lakša jer nema restrikcije mjesta u pozorištu, nego je potrebna neka od predviđenih verifikacija o zdravstvemom statusu posjetilaca – kazao je on. Česta otkazivanja predstava ostavljaju različite posljedice u funkcionisanju naših pozorišta.

- Na to se i publika navikla i jedino što se u ovakvim situacijama može jeste dobro i pravovremeno komuniciranje sa javnošću.

Finansijske posljedice ukupne situacije sa koronom su takođe realnost, što je ipak podnošljivo za velika, repertoarska pozorišta koja su dotirana od strane države, dok je sa druge strane, opstanak samostalnih produkcija i pozorišnih trupa zaista potpuno dovedeno u pitanje – rekla je Kralj.

Logično je, kako je rekao Koprivica, da svaka otkazana predstava znači da morate vratiti novac onima koji su kupili karte.

- Da otkazivanje pretpostavlja i druge vrstu troškova, „potrošili“ smo termin u KIC-u gdje smo još uvijek podstanari (nadam se ne zadugo), imate ono loše osjećanje da ste izgubili neko vrijeme i energiju, radost igre. Ali, šta je, tu je – rekao je on.

Liješević režira prema Spahićevom romanu U Kraljevskom pozorištu Zetski dom, kako je najavio Ilija Subotić, ukoliko pandemija dozvoli – u planu imaju ozbiljan repertoar.

- Osim nastavka rada na predstavi „Predsjednice“, rediteljke Radmile Vojvodić, očekuje nas početak proba na projektu „Obožavateljka“. Predstavu će po tekstu Mate Matišića režirati Ana Vukotić. Na jesen slijede i pripreme za rad reditelja Borisa Liješevića za predstavu „Pod oba sunca“, prema romanu Ognjena Spahića. U skladu s finansijskim mogućnostima, radićemo i na obnovama nekih od najznačajnijih predstava Zetskog doma, čije izvođenje nije bilo moguće tokom ove i prošle godine, uz naše nove i uspješne naslove koje ćemo igrati tokom cijele 2022. godine. Uz nove produkcije i redovnu repertoarsku aktivnost, jedan od najvažnijih prioriteta je dalji razvoj i unapređenje regionalne i međunarodne saradnje, ukoliko situacija s pandemijom to bude dozvolila, kao i druge komplementarne aktivnosti – kazao je on.

Svi koji dolaze u kontakt sa publikom su vakcinisani Ako već zaposleni u teatrima moraju da sprovode epidemiološke mjere i kontrolišu publiku, postavlja se opravdano pitanje da li su i oni vakcinisani. Po tom pitanju, situacija u našim teatrima je slična.

- Većina zaposlenih, i u umjetničkom i u svim drugim sektorima, su vakcinisani.

Iako je postojala bojazan da će biti problema sa kontrolom kovid potvrda prilikom ulaska publike u pozorište, zaista nemamo problema sa tim, naši posjetioci su dobro informisani i krajnje disciplino-

vani, a organizovali smo kontrolu na način da nema dužih zadržavanja ili gužve prilikom ulaska – rekla je Kralj.

Gotovo identično je i na Cetinju.

- Uprava, svi članovi glumačkog ansambla, lice zaduženo za nadzor nad poštovanjem mjera za suzbijanje i sprečavanje prenošenja korona virusa kod zaposlenih i publike, odnosno kontrolu posjedovanja jednog od dokaza iz Nacionalne digitalne kovid potvrde prilikom ulaska publike u pozorište su vakcinisani. Imunizaciji je

pristupio i najveći broj ostalih zaposlenih, pri čemu je poznato da je pitanje vakcinisanja stvar ličnog izbora – rekao je Subotić.

U Gradskom pozorištu, takođe, zdravlje je osnovni prioritet.

- Na moju žalost, vakcinisanje ne možete narediti. Apelovali smo na svijest i razum zaposlenih, sa priličnim uspjehom, a svi koji dolaze u kontakt sa publikom imaju validne medicinske sertifikate – kazao je Korivica.

Pozorište je, podsjeća Subotić, živa umjetnost, tako da svako otkazivanje predstave zbog bolesti glumca jeste onaj manje prijatni dio koji izvođačke djelatnosti sobom nose.

- U uslovima pandemije je takva okolnost češća i ističe osjećaj neizvjesnosti, podrazumijeva prolongiranje ili otkazivanje proba ili izvođenja, odnosno poremećaj u ukupnom funkcionisanju, s obzirom na to da je rad u pozorištu podređen realizaciji predstava. Koliko se god sve to može negativno odraziti na budžet, uvijek više dominira osjećaj humanosti – kazao je on.

PROJEKTI

Uprkos negativnim refleksijama pandemije po rad i funkcionisanje, kako je rekao Subotić, Zetski dom sa Cetinja je realizovalo sve planirane projekte u 2021. godini, među kojima je šest premijera.

- Premijerno je izvedena predstava „Rani jadi“, prema motivima istoimenog djela Danila Kiša u režiji Petra Pejakovića, čiji su učesnici cetinjski osnovci i srednjoškolci. U koprodukciji s NVO Dramski studio „Prazan prostor“ iz Podgorice realizovana je predstava „Ana Karenjina“, prema slavnom Tolstojevom romanu u režiji Mirka Radonjića. Nakon toga, rad je nastavljen s komadom Dejvida Memeta „Čikaške perverzije“ koji je postavio reditelj Zoran Rakočević, dok su u predstavi prvi put zajednički nastupili članovi našeg glumačkog ansambla koji je formiran početkom ove godine. Našu aktivnost dalje je karakterisala produkcija predstave „Tobelija, mimikrija“, prema tekstu jednog od najznačajnijih crnogorskih dramskih pisaca Ljubomira Đurković, u režiji Mirjane Medojević – kazao je Subotić i dodao da su realizovane i premijere dvije predstave koje su prošle godine prekinute zbog pandemije – „Ko se boji Vidržinije Vulf?“ Edvarda Olbija, u režiji Paola Mađelija i „Nije to to – studije Fausta“, u režiji Tomija Janežiča.

U Crnogorskom narodnom pozorištu, prema riječima Kralj, nadmašena su očekivanja upravo zbog neizvjesnosti, rizika, stalnih izmjena u planovima koje epidemija sa sobom nosi, a od početka sezone realizovane su čak četiri premijere.

- Pored novih predstava uspjeli

smo da organizujemo i nekoliko gostovanja na našoj sceni, što je za našu publiku uvijek dodatna vrijednost u repertoaru. Podsjetiću da je Narodno pozorište iz Sarajeva gostovalo sa „Protekcijom“ Branislava Nušića, u režiji Kokana Mladenovića; zatim smo imali prilike da uživamo u izuzetnoj predstavi Narodnog pozorišta iz Beograda, u režiji Igora Vuka Torbice „Carstvo mraka“, gostovao nam je i Beoart sa komadom „U agoniji“ Miroslava Krleže, u režiji Ane Đorđević... Izuzetno uspješan je bio i nastup ansambla „Kolo“, a u sklopu muzičkog programa posebnu pažnju zaslužuju Proljećnji, Jesenji i Novogodišnji koncert – kazala je Kralj.

Gradsko pozorište, kako je rekao Koprivica, uspjelo je da ostvari planirano tokom prošle godine.

- Korona je uslovila da se radi sporo i teško, da se probe i predstave odlažu i prolongiraju, ali, uspjeli smo. Do prebacivanja premijere „Ukroćena goropad“ Vilijema Šekspira u režiji Dejana Projkovskog za početak februara ove godine došlo je zbog djelimično „koronarnih“ a djelimično proceduralnih razloga, ali predstava je konačno pred finalizacijom i sva je prilika da Gradsko dobija još jedan veliki i značajan naslov koji ga visoko pozicionira u crnogorskom i regionalnom pozorišnom životu – rekao je on.

PLANOVI

Kada su u pitanju budući planovi CNP-a, prema riječima Kralj, ne postoje mjere koje na neki način ne otežavaju rad svima, u svim djelatnostima pa i u teatru, ali je borba protiv pandemije i kolektivna i pojedinačna odgovornost i mjere su neminovnost.

- Svakako bi bilo pogubno pooštravati postojeće mjere koje se tiču pozorišta i broja publike, naročito ako su u drugim, rizičnijim djelatnostima, one liberalnije. Planovi su nam i dalje vrlo ambiciozni, a to znači produkcija novih predstava, obnova onih predstava koje su završene tokom korone ali nijesu izvedene pred publikom, saradnja sa regionalnim narodnim pozorištima i uzajamna gostovanja, a neće biti zapostavljen ni muzički program – kazala je ona.

Da bi stvaranje novih projekata bilo lakše, potrebno je da svi krenemo od sebe, tvrdi Koprivica.

- Ako mi sami sebi ne olakšamo rad, niko drugi nam to neće uraditi. Kada to kažem, prvenstveno mislim na pomenutu vakcinaciju, naravno, ne samo članova Gradskog, nego i na publike. Po nekim procjenama teatarskih „mejdžora“, produkcionih „dinosaurusa“ Brodveja, oživljavanje kompletne pozorišne produkcije očekuje se u toku ljeta ove godine. E sad, daleko je Brodvej, ali valja vjerovati da su u pravu. Gradsko pozorište će poslije „Ukroćene goropadi“ početi sa probama antologijske komedije na temu pozorišnog života „Iza kulisa“, pripremamo za dječju scenu „Tarzana, kralja majmuna“ po kultnom djelu E. R. Barousa, a izvjesno otvaranje našeg novog pozorišta iziskuje i posebnu repertoarsku ambiciju – rekao je Koprivica.

S. VIŠNJIĆ

14

Povodi

Neđelja, 23. januar 2022.

Geološka zbirka dr Dušana Dragovića dio stalne postavke Prirodnjačkog muzeja Crne Gore

Priče iz Zemljinih njedara Na dvadesetak polica stao je djelić pozamašne zbirke ruda koje sam sakupljao tokom sedam decenija. Tu je flašica sa uzorkom nafte iz podmorja Bokokotorskog zaliva iz 1982. godine, bijeli boksit kojeg na svijetu jedino ima u Crnoj Gori, primjerci olova i cinka iz Pljevalja, crveni boksit iz Župe nikšićke, azbest iz Rožaja... Nadam se da će zbirka podstaći mlade ljude da se posvete geologiji – kaže Dušan Dragović PODGORICA - Neizmjerno sam srećan, ostvario sam stručni i životni san, moja zbirka rudnog bogatstva Crne Gore je konačno ugledala svjetlo dana – kaže dr Dušan Dragović, geolog, naučni savjetnik u penziji dok pokazuje vitrine u Prirodnjačkom muzeju u Podgorici.

Na dvadesetak polica stao je tek djelić pozamašne zbirke ruda koje je sakupljao tokom sedam decenija. O svakom ,,kamenu“ čika Duško, kako ga zovu kustosi Prirodnjačkog muzeja, ima geološku i ličnu priču – gdje ga je našao, kako je nastao, za što se koristi…

EKSPONATI

Flašicu sa uzorkom nafte iz podmorja Bokokotorskog zaliva dobio je 1982. godine.

- Učestvovao sam u istraživanju kao samostalni savjetnik za mineralne sirovine i geološki inspektor. Na toj lokaciji pronađena je nafta na dubini od oko 4.000 metara. Jedini u Crnoj Gori imam suvenir sa te bušotine, poklon Amerikanaca – priča Dragović.

Sa ponosom predstavlja primjerke bijelih boksita sa nalazišta u Papratima i visokovatrostalnu vunu proizvedenu iz njega. Toj sirovini posvetio je doktorski rad koji je odbranio u Zagrebu.

- Bijeli boksit je rijedak, jedino na svijetu ima ga u Crnoj Gori.

Karakteriše ga visok sadržaj aluminijuma i mali gvožđa pa

Nada se da će izloženi uzorci motivisati mlade da istražuju rudno bogatstvo Crne Gore, da nastave gdje su stali on i njegove kolege geolozi

Autor 23 knjige Kad ga je breme godina pritislo Dušan Dragović je manje istraživao rude na terenu a više pisao o njima. Autor je više od 100 naučnih radova i 23 knjige koje su takođe dio postavke u Prirodnjačkom muzeju, a od kojih se 19 odnosi na mineralne sirovine.

Marljivo radi na 24. knjizi. Kaže da ga je na pisanje podstakla tema koja sve više dobija na značaju – koncesije za eksploataciju kamena.

- Bolno je vidjeti oguljena brda duž naših puteva, naročito prema Crnogorskom primorju. Zarad novca uništavamo prirodu, ono najvrednije što imamo – negoduje Dragović.

ima svijetlu boju, a centar eksploatacije su Bijele Poljane kod Nikšića – priča Dragović.

Olovo i cink je iz Pljevalja i Mojkovca, crveni boksit iz Župe nikšićke.

Komad barita, koji je važna sirovina u raketnoj tehnici, donio je iz Podkovača (Pljevlja) i Spiča (Sutomore), a bentonit iz zaleđa Crnogorskog primorja. Vlaknasti mineral azbest je iz Rožaja, kvarcit potiče iz Židovića kod Pljevalja…

- Na policama je bigar iz Šavnika gdje se nalazi jedno od najvećih nalazišta te stijene, zatim tufit (stijena vulkanskog porijekla) iz Pljevalja (Jugoštica). Kamenu loptu, veličine jabuke, pravilnog oblika našao sam u Župi Dobrskoj kod Cetinja i može biti dobar domaći zadatak nekom naučniku jer nepoznatog je porijekla – priča Dragović.

Priznaje da znanje najradije dijeli sa djecom ali mu prija i kad se odrasli interesuju za temu kojoj je posvetio život.

- Djeca su znatiželjna, zanimljivo im je saznanje da Zemlja ne miruje već da živi svoj život a promjene koje se pritom dešavaju se uočavaju na njenoj kori. Kažem im da su meni rude živa bića. Zna se kad su i gdje rođene, kakav im je životni put i kraj u „čeljustima civilizacije“ – priča Dragović te dodaje kako je grčki filozof Tales iz Mileta, kazao da „kamen ima dušu“.

Dragović kaže da u Crnoj Gori postoje 33 mineralne sirovine.

Od tog broja energetskih i metaličnih ima po sedam, dok je nemetaličnih registrovano 19.

Obavezan alat Dio postavke geološke zbirke dr Dušana Dragovića je alat koji je poklonio Prirodnjačkom muzeju.

- To su čekići za meke i tvrde stijene, kompas, rudarska lampa, visinometar i lupa. Bez tog alata geolog ne može na teren a u ono vrijeme nije bilo lako doći do njega. Uglavnom sam ga nabavljao iz inostranstva i morao sam izdvojiti prilična sredstva ali nijesam žalio – kaže Dragović.

- Rude i mineralne sirovine u stvari su sinonimi, ali postoji razlika između stijene i kamena jer svaki kamen je stijena ali svaka stijena ne može biti kamen. Na primjer i glina je stijena, ali nije kamen – kaže Dragović.

FAKULTET

Dok zaneseno priča o rudama Crne Gore Dragović otkriva da se sa geologijom sreo tek na fakultetu. Nije bila njegov izbor, ali se ne kaje što joj je posvetio život.

- Nakon mature 1947. godine razmišljao sam šta dalje. Moj izbor su bile medicina ili veterina, želio sam da budem seoski ljekar, inspirisan pripovijetkom „Seoska učiteljica“ Svetolika Rankovića. Sa radne akcije na pruzi Nikšić - Titograd poslao sam pismo Ministarstvu prosvjete i čekao odgovor. Međutim, 3. sep-

Duklja je građena od kamena brda Visočice Pažljivi posmatrač, kaže Dušan Dragović, na svakom koraku može naučiti nešto o našoj lijepoj Crnoj Gori.

- Na primjer, rimski grad Duklja u blizini Podgorice, iz II vijeka prije nove ere, zidan je od kamena brda Visočice kod Spuža koji je korišten i

za izradu hrama u Podgorici. Kako je nastala Zetska ravnica možemo saznati ako pogledamo ispod Vezirovog mosta - Morača protiče nekad mirno, nekad uz veliku buku ,,češući“ se o blokove i gromade krečnjaka. Pogledom prema platou, vidjeće-

mo da njih prekrivaju nanosi istovjetni sa onim na Ćemovskom polju. Ti masivni zubi krečnjaka i blokovi koji u kanjonu Morače izviruju ispod naslaga Ćemovskog polja, otkriveni su zahvaljujući usijecanju rijeke Morače - otkriva Dragović.

Autor pored geološke zbirke

tembra 1947. godine, u listu Pobjeda br. 59, izašao je spisak primljenih stipendista na fakultete i srednje stručne škole.

Ja sam bio u grupi IV- Rudarsko-geološki fakultet u Beogradu. U školi nikad nijesam ni čuo za geologiju i rudarstvo.

Moj Cetinjanin, budući novinar, Ilija Pajević nudio mi je zamjenu da studiram umjesto njega u Zagrebu građevinu a on umjesto mene rudarstvo i geologiju u Beogradu. Nijesam prihvatio „trampu“, a i otac mi je stavio do znanja da ne može finansirati moje studiranje – prisjeća se Dragović.

Prva godina na fakultetu bila je ,,puna lomova“. A da će mu geologija ipak biti životno opredjeljenje shvatio je nakon prve prakse kad se kao krtica „zavukao“ pod zemlju u rudnik u Aleksincu, na 800 metara, odakle je vađen ugalj.

- Led je probijen, u meni se javila želja da uđem u prostore u kojima se prije stotinu i više miliona godina, prirodnim procesima stvarala ruda – kaže Dragović.

POVRATAK

U Crnu Goru se vratio 1954. godine sa diplomom Rudarskog fakulteta, naoružan znanjem i znatiželjom.

- Bio sam „frešak“, obavezan da vratim „dobro dobrim“ ili

Rude i mineralne sirovine u stvari su sinonimi, ali postoji razlika između stijene i kamena, jer svaki kamen je stijena ali svaka stijena ne može biti kamen. Na primjer, i glina je stijena, ali nije kamen – kaže Dragović po onoj Njegoševoj „bačen na burnu brežinu“. Na rudniku, gdje sam određen, prvo iskustvo sam sticao od rudara, zavolio sam svoj posao u kome sam proveo puni radni vijek – priča Dragović.

Dok pokazuje eksponate u Prirodnjačkom muzeju objašnjava kako je „špartanjem Crnom Gorom“, gdje god bio, stavljao u torbak uzorke rude i nosio kući. ,,Kamen“ po ,,kamen“ zbirka je rasla, a kada je počela da smeta u jednosobnom stanu uz skromnu ali velikodušnu pomoć Ministarstva kulture je kupio podrum u Podgorici, a porodica je omogućila nabavku i montiranje polica. Odahnuo je, kaže, jer su uzorci na policama mogli da ,,dišu“ a dobio je prostor za nove koje je nastavio da sakuplja.

- Kada sam otišao u penziju nastavio sam da prikupljam rude a zbirka je postala reprezentativna. Shvatio sam kako je besmisleno i neopravdano da takvo bogatstvo ,,živi“ u podrumu, pa sam počeo bor-

bu da izađe u javnost. Prirodnjački muzej širom je otvorio vrata i meni i zbirci, rezultat je postavka koja se može vidjeti tokom posjete toj ustanovi kaže Dragović.

Nada se da će izloženi uzorci motivisati mlade da istražuju rudno bogatstvo Crne Gore, da nastave gdje su stali on i njegove kolege geolozi.

- Moj „geološki život“ ispunjen je težnjom da proniknem u tajne prirode koja je kao knjiga bez kraja. Čitam je više od 70 godina, od prvog silaska u rudnik, svaka pročitana ,,stranica“ podsticala me da otvorim sljedeću… Postavka omogućava našoj djeci da se informišu o rudnom bogatstvu Crne Gore, kako se ne bi desilo da, kao ja, prva saznanja o njima stiču tek na studijama. Uvjeren sam da se među posjetiocima muzeja ,,kriju“ i oni koji će željeti da nastave otkrivanje i proučavanje Zemljine utrobe i da će prenositi svoja saznanja - poručuje dr Dušan Dragović.

Dragica ŠAKOVIĆ

Kultura

Neđelja, 23. januar 2022.

15

Marija Boljević je prva diplomirana baletska koreografkinja – pedagoškinja u Crnoj Gori

Kada vidite šta vas sve čeka – sa svih strana razne prepreke, razni uticaji, nekako, malo po malo, kao da vam neko kida krila i onda dođete do te tačke da se plašite da poletite. Za sada se ne dam (osmijeh). Letim, najviše, zbog ogromne podrške moje porodice i prijatelja. I kada vam ne ide, nekako ste srećni, jer imate tu podršku koja je ključna PODGORICA - U Crnoj Gori ima mnogo talentovane djece za balet, ali se rijetki opredijele da to baš bude njihova profesija. Pod uticajem roditelja uglavnom odaberu da izučavaju nešto drugo što će im, nakon okončanja obrazovanja, obezbijediti egzistenciju. Prva diplomirana baletska koreografkinja – pedagoškinja u našoj državi Marija Boljević više ne želi da bude svjedok takvih pojava i odvažno planira da se posveti razvoju ove grane umjetnosti kod nas...

Određeni pojedinci su uticali, a i dalje rade na afirmaciji baleta i Boljević je zahvalna što su ga njegovali u teškim uslovima i omogućili djevojčicama da osjete baletski svijet.

Na ovu situaciju gleda kao na svoju misiju. Njima, budućim generacijama, ostaje da udruže snage i obezbijede Crnoj Gori prepoznatljivost na svjetskoj mapi baleta. Realno sagledava cilj i kaže da ih ne čeka lagan put. I njihovi mentori, profesori, koji su iskusniji, sigurno su, priča profe-

Da bi baletska scena zaživjela u Crnoj Gori smatra da je nužna dobra institucionalna podrška, jer ova, kako kaže, prefinjena i krhka umjetnost ne može da opstane na leđima pojedinaca. Ideja o osnivanju nacionalnog ansambla, prema njenim riječima, treba da se podigne na viši nivo svijesti u kulturnim institucijama, počevši od resornog ministarstva. Boljević podsjeća da u sklopu Muzičkog centra počinje da radi baletski studio koji ima težnju da preraste u nacionalni baletski ansambl. Primili su, kaže, osam igrača...

sorica baleta, bili optimistični na svojim počecima...

- Kada vidite šta vas sve čeka – sa svih strana razne prepreke, razni uticaji, nekako, malo po malo, kao da vam neko kida krila i onda dođete do te tačke da se plašite da poletite. Za sada se ne dam (osmijeh). Letim, najviše, zbog ogromne podrške moje porodice i prijatelja.

I kada vam ne ide, nekako ste srećni, jer imate tu podršku, koja je ključna. Ohrabrena sam – kaže Boljević.

NIT SA PROFESORICOM IZ BUGARSKE...

Ona je prva Crnogorka koja je kročila na Akademiju za muziku, likovnu umjetnost i ples u bugarskom gradu Plovdivu.

Akademija radi po principu ruske škole, koja se smatra jednom od najboljih u svijetu. Od tamošnjih eminentnih profesora izdvaja profesoricu Lilianu Dragulevu. Bila je prva u Bugarskoj koja je došla sa tim zvanjem i ,,alfa i omega je što se tiče metodike klasičnog baleta“.

- Ona meni kaže: ,,Ti si prva u Crnoj Gori, kao što sam ja bila u Bugarskoj“. To je nit koja nas povezuje i onda me savjetuje šta i kako treba da radim – priča Boljević.

Kada je okončala osnovne studije, upisala je i magistarske u Bugarskoj koje uskoro završava... Odradila je prošle

NIKOLA VULIKIĆ

Bori se da balet postane profesija, a ne hobi Donosi strpljenje, disciplinu, prefinjenost...

Boljević je fascinirana baletom, virtuoznim pokretima...

- Oduševljena sam i muškim skokovima. Kada vidim šta rade, ostanem bez teksta. Možda zbog toga što muškarci nijesu toliko uključeni u balet i onda mi je to još zanimljivije – rekla je ona.

Kod nje je balet probudio

enormno strpljenje, jer se ono što je danas postigla moglo ostvariti samo uz ogroman trud.

- Tu je i disciplina. Javio se i istančan ukus, vodite više računa o estetici, imate tu prefinjenost u držanju, hodu, dobijate određene manire.

Djeca to vole i treba da budu dio toga – rekla je Boljević.

Bila dio predstave ,,Konji ubijaju, zar ne?“ Boljević kaže da je zahvalna Gradskom pozorištu Podgorica koje je angažovalo da bude dio predstave ,,Konji ubijaju, zar ne?“, u režiji Kokana Mladenovića. Kako navodi, bila joj je velika čast da bude asistent koreografu Milošu Isailoviću koji je i ove godine dobio priznanje da je najbolji igrač savremenog pokreta. Tačnije, dobio je nagradu ,,Smiljana Mandukić“ za najbolju plesnu interpretaciju u oblasti savremene umjetničke igre koju dodjeljuje Udruženje baletskih umjetnika Srbije.

Boljević i ove godine ima u planu da obilježi Svjetski dan plesa nekim novim projektom.

godine pripravnički u Umjetničkoj školi za muziku i balet ,,Vasa Pavić“.

Boljević je trenutno nezaposlena...

GUBIMO BALERINE, KOREOGRAFE...

Tokom pripravničkog staža radila je sa djecom i zapazila je da djevojčice žele da nastave da izučavaju balet, da sjajno osjećaju muziku, korake, ali pošto su obično dobre učenice i sjajne su iz matematike, fizike, društvenih predmeta, to na kraju, ipak, prevagne. Djeca zbog lakšeg sjutrašnjeg zaposlenja napuštaju balet...

- I kada to vidim, bude mi žao.

Izgubili smo jednu buduću balerinu koreografa, pedagoga.

Marija Boljević posvećena afirmaciji baleta u Crnoj Gori

Ali ne možete da se ljutite, jer ih razumijete, takva je situacija – rekla je Boljević.

Priznaje da je i ona, kada je upisala Akademiju u Bugarskoj, zbog priče o nesigurnosti zaposlenja, upisala i Pravni fakultet u Podgorici, koji uskoro završava. Kaže da joj je lakše, jer ima ,,plan B“.

- U šali znaju da mi kažu: ,,Nek ti balet bude hobi“. Ali ne, potrudiću se da bude obratno.

Svojim radom želim da obezbijedim uslove da se može živjeti od baleta – ističe Boljević.

PREVIŠE TERETA NA POJEDINCA

Da bi baletska scena zaživjela u Crnoj Gori smatra da je nužna dobra institucionalna

ŽAO JOJ JE ŠTO SE ZATVARAJU BALETSKE ŠKOLE: Marija Boljević

podrška, jer ova, kako kaže, prefinjena i krhka umjetnost ne može da opstane na leđima pojedinaca. Ideja o osnivanju nacionalnog ansambla, prema njenim riječima, treba da se podigne na viši nivo svijesti u kulturnim institucijama, počevši od resornog ministarstva. Boljević podsjeća da u sklopu Muzičkog centra počinje da radi baletski studio koji ima težnju da preraste u nacionalni baletski ansambl. Primili su, kaže, osam igrača...

- Ovo je priča koja može da se razvija. Ansambl bi mogao da raste, raspisivale bi se audicije i dolazili bi ljudi sa strane...

Kada biste bili zaposleni, da ste stalni igrač određene operske kuće, baletskog ansambla, imate redovna primanja i sigurnije sve radite. I šaljete dobru poruku javnosti – da se mogu njihova djeca baviti i ovom profesijom - istakla je Boljević.

Tako bi, kako kaže, ojačalo i osnovno i srednje baletsko obrazovanje, kao što je u Bugar-

skoj i nekim drugim zemljama.

Predlaže da se balet uvede kao izborni predmet u školama.

- Djeca bi znala da i tokom srednje škole mogu biti angažovana u radu u pozorištu kao dio baletskog ansambla, jer često se desi da za određene scene budu potrebni i mlađi igrači, što bi ih dodatno motivisalo – kaže Boljević, dodajući da bi se na kraju promijenile i predrasude da balet nije za dječake.

Negoduje što se zatvaraju određene baletske škole. Ističe da država treba da obezbijedi baletske sale...

- Ako se stvara nešto što će da ispisuje istoriju, mora se imati senzibiliteta prema tome – poručuje ona.

Na balet gleda kao na najsavršeniju formu umjetnosti, jer objedinjuje sve – muziku, likovnu umjetnost i književnost. To je harmonija u kojoj se uživa i , možda, savršenstvo ne postoji, ali je balet najbliži tome, zaključuje profesorica Boljević.

N. Đ.

16

Arena

Sportski miks

Neđelja, 23. januar 2022.

ATINGRE: Borile smo se koliko smo mogle Armel Atingre je upisala devet odbrana, a jednom je i zatresla mrežu rivala.

- Borile smo se koliko smo mogle protiv tima koji je kvalitetniji od nas. Vjerujem da u narednim mečevima možemo da pružimo bolje izdanje nego danas – kazala je Atingre.

Bukurešt u seriji, dva gola Ramusović

Protiv drim-tima bila je potrebna veća rotacija Rukometašice Budućnost Bemaxa do 37. minuta bile su u egalu protiv Rostova, ozbiljno su prijetile, igrale sigurno u napadu, sa dobrim odgovorima prema jakim postavama domaćina, ali… Od 14:12 i gola Nikoline Vukčević su stale.

Domaće su se rastrčale, raspucale, ,,plave“ su bile bez pravih napadačkih ideja, pa je i poraz bio neizbježan. Ruski tim je serijom 10:0, za 12 minuta, stigao do visokih 24:12 i rutinski utakmicu priveo kraju.

Očigledno da je Popović dobro spremila taktiku za snažnu ekipu koju vodi Per Johanson, bivši selektor ,,lavica“. Ruskinje su djelovale slabije u uvodnim minutama, a tek u 14. su stigle do prvog vođstva od 6:5.

Bobornikova je bila zadužena za rane golove ruske ekipe, a u tom periodu slabo su obavezama odgovarala kvalitetna krila. Izvukle su se domaće do poluvremena na isključenja Budućnosti, vodile su 10:6 u 24. minutu i zadržale četiri gola prednosti do kraja. ,,Plave“ su im pomogle velikim brojem

Gradska dvorana Gledalaca: 1.500 Sudije: Nabokau i Kulik (Bjelorusija)

Rostov

30

Sedmerci: Rostov 7-3, Budućnost Bemax 6-5

12

Isključenja: Rostov 10, Budućnost Bemax 12 minuta

Budućnost

9

20

ROSTOV

BUDUĆNOST

Kalinina .....................(jedna odbrana) Gabisova ..................(jedna odbrana) Lagina .............................(pet odbrana) Bobrovnikova ........................................5 Zadi ............................................................. 4 Zelenkova .................................................3 Kožakor ..................................................... 5 Managarova ........................................... 4 Legerkvist ................................................. 1 Frolova .......................................................2 Kuznjecova .............................................. 1 Levh ............................................................. 1 Edviž .............................................................Smirnova ....................................................Borščenko ............................................... 4

Atingre .......1 (osam odbrana + sedmerac) Babović ....................(jedna odbrana) J. Kadović ................(jedna odbrana) Pavićević .................................................. 3 Vukčević ..................................................5 Bulatović ...................................................1 Kepić ..........................................................4 Ćorović ....................................................... Marsenić ..................................................2 Vukčević ...................................................._ Pletikosić .................................................4 Zrnić ............................................................._ Popović ......................................................_ Ražnatović................................................_ N. Kadović ................................................. -

Trener: Per Johanson

Trener: Bojana Popović

tehničkih grešaka. ,,Plus 4“ bilo je u 33. minutu, približila se Budućnost sa dva vezana gola Nikoline Vukčević u 37. minutu na 14:12, a onda su domaće režirale igru kakva se očekivala.

Letjela su krila, pogađali bekovi, a neefikasnost sa sedam

metara nije uticala na samopouzdanje. ,,Plave“ su tek u finišu ponovo proigrale, ali je domaćin znao da čuva razliku do konačnih 30:20.

Naš tim je do sada upisao pobjedu u Ligi šampiona, a u narednom kolu u Podgorici igra-

U Skoplju održana Generalna skupština Balkanske odbojkaške asocijacije

OSCG zadužen za razvoj sajta i promociju aktivnosti BVA PODGORICA - Turska, Srbija, Rumunija, Kosovo i Bugarska biće domaćini balkanskih prvenstava za 2022. godinu, odlučeno je na Generalnoj skupštini Balkanske odbojkaške asocijacije (BVA), koja je održana u Skoplju.

Mehmet Akif Ustundag, predsjednik Odbojkaškog saveza Turske, izabran je za novog predsjednika BVA, dok je

Ljubomir Ganev, predsjednik OS Bugarske, izabran za potpredsjednika.

Odbojkaški savez Crne Gore na BVA Skupštini predstavljali su predsjednik Cvetko Pajković i generalni sekretar Ivan Bošković.

Delegatima je na Skupštini predstavljen novi sajt BVA, a Odbojkaški savez Crne Gore u narednom periodu biće za-

dužen za dalji razvoj sajta i promociju aktivnosti BVA. Odlučeno je i da ubuduće broj igrača koji će biti u sastavu na balkanskim prvenstvima bude proširen na 14, umjesto dosadašnjih 12.

Konačan broj učesnika i datumi biće određeni nakon sastanka tehničke komisije BVA. Dvoranska Balkanska prvenstva 2022. godine: Juniori

U Grupi A Bukurešt je sinoć lako izašao na kraj sa Borusijom. Rumunsk ekipa je u festivalu golova pobijedila 33:29 (16:14) uz dva gola naše reprezentativke Eme Ramusović.

14 tehničkih grešaka napravile su ,,plave“



Pivotkinja Nikolina Vukčević je sa šest metara šutirala 4-4, postigla je pet golova, uz promašaj, iznudila tri sedmerca i isključenja će sa Esbjergom.

- Odigrali smo dobro u prvom poluvremenu, dali maksimum da pariramo odličnom protivniku. U nastavku su nam se desile tehničke greške, nijesmo kontrolisali napad na pravi način i protivnik je to znao da kažnjava. Rezultat je na kraju poraz od deset razlike, ali ne mogu da zamjerim djevojkama, jer su se borile koliko su mogle. Okrećemo se narednom protivniku – kazala je Popović.

A. M. (2003. god. i mlađi) – organizator: Kosovo (datum će se odrediti naknadno); Juniorke (2004. god. i mlađe) – organizator: Rumunija (10–14. Avgusta 2022. godine); Kadeti (2005. god. i mlađi) – organizator: Srbija (datum naknadno); Kadetkinje (2006. god. i mlađe) – organizator: Srbija (datum naknadno); Pioniri (2007. god. i mlađi) – organizator: Bugarska (datum naknadno); Pionirke (2008. god. i mlađe) – organizator: Turska (datum naknadno).

BVA odbojka na pijesku: Do 22 godine muškarci/žene – Kosovo, do 20 godina muškarci/ žene – Rumunija, seniori muškarci/žene – (naknadno). S. J.

Crna Gora poslije dobrog

Pritisak U prvom meču na evropskim prvenstvima koji je odigrala kao favorit, a ukupno 23. na šampionatima Starog kontinenta, rukometna reprezentacija Crne Gore nije uspjela da se izbori s tom ulogom.

Poslije tri uzastopne pobjede, sve nad balkanskim rivalima (Sjeverna Makedonija, Slovenija, Hrvatska), ,,lavovi“ su protiv Holandije izgledali psihološki nespremno za utakmicu u kojoj su mogli dodatno da polete iznad granica očekivanja, premašenih spektakularnim izdanjima u dosadašnjem toku prvenstva.

Nepotrebni pritisak ,,svezao“ je ruke ,,crvenima“, kojima je nedostajala lucidnost, lepršavost, stabilnost iz prethodnih mečeva. Poraz je bio neminovan – Holandija je slavila 34:30.

Djelovalo je da će biti sasvim drugačije, jer su nošeni podrškom skoro hiljadu crnogorskih navijača u ,,MVM domu“ u Budimpešti naši rukometaši vodili 7:4, pa 8:5, 9:6...

Blistali su u prvih deset minuta Radojica Čepić i Branko Vujović, Nebojša Simić upisao šestu odbranu kada je ,,skinuo“ zicer Luku Steinsu, prije nego je Nemanja Grbović pogodio za prvih ,,plus 4“ – 10:6 u 12. minutu. Činilo se da je nastavak bajke izvjestan, da će Crna Gora upisati drugu pobjedu u glavnoj rundi, a optimizam je podgrijavala i činjenica da su Holanđani nastupali bez selektora i prva dva golmana.

Uz to, ,,lavovi“ su bili pojačani igranjem Miloša Božovića i Stevana Vujovića, ali utisak je da je veća rotacija poremetila koncepciju.

Prednost se istopila za deset minuta, da bi u 25. minutu ,,narandžasti“ prvi put poveli – 14:13.

Preokret se dogodio u trenucima kad su Holanđani igrali bez ,,mozga“ ekipe, Luka Steinsa, a u junaka počeo da izrasta Tijs van Leuven, koji je u petak veče doputovao u Budimpeštu, sredinom poluvremena zamijenio Renea de Nehta i kao golman koji nije ni bio na preliminarnom spisku od 35 igrača za EP postao noćna mora za crnogorske igrače.

RSCG

RSCG

LIGA ŠAMPIONA: Podgoričke rukometašice do 37. minuta bile u egalu protiv Rostova

Holandija je golovima Kaja Smitsa u posljednjem minutu prvog poluvremena povela 18:15, a Božović je ,,kokicom“ smanjio na podnošljivih ,,minus 2“ pred odlazak na veliki odmor.

Igrači iz zemlje lala pronašli su rješenje za crnogorsku odbranu 5-1, a početkom nastavka ,,lavove“ je u igri držao mladi Čepić. Postigao je dva gola prije nego je Nikola Matović odbranio sedmerac Smitsu, potom još jedan, nakon kojeg je propuštena šansa da se dođe na ,,minus 1“.

Poslije odbrana Simića i golova Nemanje Grbovića i Stefana Čavora naša selekcija je

Arena

Neđelja, 23. januar 2022.

17

EP za rukometaše

početka poražena od Holandije u drugom kolu glavne runde Evropskog prvenstva

RSCG

k im „skresao krila“ Dvorana: „MVM dom“ u Budimpešti Gledalaca: 4.000 Sudije: Horaček i Novotni (Češka)

30

Sedmerci: Holandija 5 (4 Isključenja: Crna Gora 6, Holandija 10 minuta

16

Holandija

18

34

CRNA GORA

HOLANDIJA

Matović ................(jedan sedmerac) Simić .................................(10 odbrana) F. Vujović .................................................-1 Čavor ........................................................ 3 Lazović ...................................................... 1 Čepić .........................................................6 B. Vujović ................................................6 M. Vujović ............................................... 2 Simović ...................................................... _ S. Vujović ................................................. 2 Ševaljević ..................................................Božović .................................................... 3 Lasica ......................................................... 1 Vujačić ........................................................Anđelić ...................................................... 1 Grbović .................................................... 4

De Neht .................... (dvije odbrane) Van Leuven ...................(15 odbrana) Stavast ....................................................... Koj ................................................................ Blauv ........................................................... Burže........................................................... L. Steins .................................................. 6 Benghanem ..........................................5 Shagen .....................................................2 I. Steins ....................................................... Adams .......................................................1 Smit ............................................................._ Smits ..................................................9 (4) Falke ......................................................... 6 Jansen ........................................................ Bajens .......................................................5

Trener: Zoran Roganović

Trener: Edvin Kipers

ROGANOVIĆ: Ništa nas ne može poremetiti Crna Gora nije pronašla pravi balans u ulozi favorita, ocijenio je selektor Zoran Roganović.

- Osjetilo se to naročito kod šuteva iz čistih situacija, to nas je dodatno iznerviralo. Pokušali smo i sa šutevima na silu i razbranili njihovog golmana, koji je noć pred meč stigao u Budimpeštu i fenomenalno branio – rekao je Roganović.

- Imali smo problema u igri šest na pet, a kad smo dolazili u dobru poziciju pogađali smo golmana. Ima stvari koje možemo da popravimo. Ovog puta nijesmo izdržali pritisak, radićemo na tome da se ubuduće izborimo s tim.

Naredni rivali su Francuska i Island.

- Ništa nas ne može poremetiti. Nijesmo previše slavili ni kad smo pobjeđivali, ne treba ni poslije ovog poraza gubiti glavu.

Važno je izvući pouke kako bismo se predstavili u boljem svjetlu protiv Francuske za dva dana – poručio je Roganović. ipak prišla 22:21, a još tri puta razlika je bila minimalna – dva puta je pogađao Stevan Vujović, jednom njegov prezimenjak Branko koji je imao post duži od 30 minuta.

Povoljan trenutak nije iskorišćen jer je Holandija kažnjavala rizičnu igru bez golmana i sa dva pogotka u praznu mrežu otišla na 27:24.

Nerješiva enigma u momentima odluke bio je golman Van Leuven, koji je branio zicere crnogorskim rukometašima, a Steins bio neuhvatljiv za našu odbranu.

Bobi Shagen je iz cepelina pogodio za 29:25 u 51. minutu, nakon čega je Zoran Roganović

Rezultati i tabele GRUPA 1 Crna Gora - Holandija Francuska - Island Danska - Hrvatska 1. Danska 3 3 0 0 2. Francuska 3 2 0 1 3. Island 3 2 0 1 4. Holandija 3 1 0 2 5. Crna Gora 3 1 0 2 6. Hrvatska 3 0 0 3 PONEĐELJAK 15.30 - Island - Hrvatska 18.00 - Danska - Holandija 20.30 - Crna Gora - Francuska

30:34 21:29 27:25 85:70 82:75 82:77 86:93 83:90 73:86

6 4 4 2 2 0

zatražio tajm-aut i odlučio da igra s dva pivota, bez golmana.

Vuk Lazović izborio je isključenje, ali nije ni to pomoglo.

Napad s igračem više nije funk-

STEVAN VUJOVIĆ: Nadam se da se nećemo ,,raspasti“ Stevan Vujović odigrao je prvi meč za Crnu Goru na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Slovačkoj.

- Previše pritiska je bilo, to se osjetilo, bili smo u grču iako smo izuzetno dobro počeli. Nijesmo probili barijeru koju je nosio taj pritisak, došlo je mnogo naših navijača, bili smo favoriti. Holandija je odigrala precizno, nijesmo mogli da se skupimo u odbrani, da stanemo na pravac dodavanja lopte i energijom ispratimo njihovu igru, ni u odbrani, ni u napadu.

Rezultiralo je porazom – konstatovao je Vujović.

- Ostala su dva najteža meča na prvenstvu, ali dok postoji šansa, ima i nade. Nećemo odustati, a nadam se da neće proraditi crnogorski mentalitet pa da se ,,raspadnemo“, već da ćemo do kraja ,,ginuti“ jedan za drugog i možda pobijediti u oba meča. Nikad se ne zna.

GRUPA2 DANAS 15.30 - Poljska - Rusija 18.00 - Njemačka - Švedska 20.30 - Španija - Norveška 1. Španija 2. Norveška 3. Švedska 4. Njemačka 5. Rusija 6. Poljska

3 3 3 3 3 3

3 2 2 1 1 0

0 0 0 0 0 0

0 87:76 1 92:77 1 85:73 2 76:80 2 71:77 3 72:100

6 4 4 2 2 0

cionisao, a neuhvatljivi Steins, srednji bek Pari Sen Žermena, povisio je na rekordnih pet razlike – 30:25.

Tri puta je Crna Gora dolazila na tri gola zaostatka, ali nije imala ni koncentracije, ni pravi izbor šuteva, da bi (pre)stigla Holanđane koji su letjeli po terenu najveće rukometne dvorane u Evropi...

Crna Gora i dalje ima šansu da se plasira u polufinale, s tim što će joj za to trebati pobjede nad Francuskom i Islandom, čiji je duel sinoć završen spektakularnom pobjedom ,,ribara“ od 29:21.

Realnije izgleda borba za treće mjesto u grupi, koje donosi borbu za peto mjesto na šampionatu i eventualno direktan plasman na Svjetsko prvenstvo. Bio bi to rezultat iz N. KOSTIĆ snova...

Komentar

Kao da nam je neko uzeo glavu

Stevo Nikočević, trener RK Mornar 7 ,,Ubila“ nas je uloga favorita. Poslije velike pobjede nad Hrvatskom, gdje su momci ginuli svih 60 minuta, uloga favorita napravila nam je medveđu uslugu. Sjajno smo otvorili meč, ali iako je Simić briljirao na golu, naša odbrana je bila dosta šuplja. Simo je branio zicere, izuzetni Branko Vujović i Radojica Čepić nosili su igru petnaestak minuta, a nakon toga naš napad je postao smušen, odbrana nastavila da bude loša, a nije bilo ni odbrana Simića.

Primili smo mnogo lakih golova, pogotovo kad smo igrali bez golmana, a Steins je bio nerješiva enigma za našu odbranu.

Koristio je sve rupe koje smo pravili nevraćanjem ili prevelikim izlaskom. Primali smo prelake golove, za razliku od meča s Hrvatskom koju smo o jadu zabavili. Treba istaći psihološku pripremu za utakmicu, znali smo da im neće braniti prvi i drugi golman, mislili smo da će sa te strane biti lako, već smo bili ,,pobijedili“, uz to počeli strašno... I onda kao da nam je neko oduzeo glavu. Nije nam niko uzeo ruke i noge, uzeo nam je glavu. Vidjelo se da ni Vasko Ševaljević nije bio onaj koji se digne, ,,pukne“, iznenadi sve...

Međutim, kritike treba da djeluju samo u pozitivnom smislu, momci su mladi. Čekaju ih još dva meča i ako izvučemo povoljan rezultat možemo da se borimo za peto mjesto na prvenstvu.

ČEPIĆ: Išli iz greške u grešku Radojica Čepić je ,,vukao“ Crnu Goru protiv Holandije, postigao šest golova, ali za drugu pobjedu u glavnoj rundi trebalo je više raspoloženih igrača.

- Odlično smo počeli, a onda išli iz greške u grešku. Nijesmo mogli da se usaglasimo u odbrani, u drugom poluvremenu ni u napadu, zato

RSCG

Crna Gora

je došlo do poraza. Daćemo sve od sebe da na pravi način izguramo prvenstvo do kraja.

Ići ćemo na pobjedu i protiv Francuske i protiv Islanda – izjavio je rukometaš Celja.

BRANKO VUJOVIĆ: Potrudićemo se da pobijedimo Francusku Branko Vujović je odlično počeo meč sa Holandijom, postigao četiri od prvih osam golova Crne Gore, a onda na peti čekao više od pola sata.

- Osjećali smo mali pritisak jer smo prvi put na prvenstvu bili blagi favoriti. Znali smo da je Holandija dobra ekipa, ali nadali smo se pobjedi. Naža-

lost, nije se desilo. Trče dosta brzo, niski su, imaju ubitačnu kontru i to je bio ključ poraza.

Nemamo vremena da žalimo, moramo se koncentrisati na narednu utakmicu i odigrati najbolje što možemo – istakao je odlični desni bek.

Rukometaš Kjelcea vjeruje da će ,,lavovi“ prikazati bolja

izdanja do kraja grupe 1.

- Odigraćemo borbeno, nadam se i disciplinovanije nego danas. Francuska je jedna od najboljih ekipa na prvenstvu i za njih je sve ispod prvog mjesta neuspjeh.

Potrudićemo se da ih pobijedimo – poručio je Branko Vujović.

18

Arena

Košarka

Neđelja, 23. januar 2022.

Košarkaši Mornara u „Topolici“ savladali FMP u meču 17. kola Admiralbet ABA lige

I dalje živi snovi o plej-ofu

PODGORICA – Mornar je preživio meč sa FMP-om i ostao u pobjedničkom nizu, i pored tri neđelje pauze u ABA ligi zbog odloženih mečeva sa Krkom i Borcem (korona virus u protivničkim timovima).

Nakon neizvjesnog meča, ne previše kvalitetnog, Barani su u „Topolici“ savladali „limenke“ 82:78, i u potpunosti se revanširali FMP-u za poraz u Železniku (83:81).

Mornar je upisao treći trijumf u nizu, sedmi u posljednjih devet kola, pa su izabranici Mihaila Pavićevića nastavili trku za mjesto u plej-ofu, nakon očajnog starta sezone (šest poraza u prvih šest kola). FMP je, sa druge strane, doživio drugi uzastopni poraz, ukupno četvrti, uz 10 pobjeda.

FMP je vodio tokom većeg dijela meča u Baru, ali nije uspio da iskoristi svoje šanse.

Mornar je to kaznio u finišu, kada je serijom 6:0 stigao do nedostižnih 81:75, na 11 sekundi prije kraja meča…

REZULTATSKA KLACKALICA U prvoj dionici je Mornar bio skoro perfektan za dva poena (6-5), pogodio je jednu trojku više od gostiju (3-2), ali je FMP dominirao u ofanzivnom (8-2) i ukupnom skoku (13-9), što je „limenkama“ omogućilo da imaju egal. Serijom 9:0, FMP

Dva tripl-dabla na meču između Bruklina i San Antonija

Dabl-dabl Vučevića u porazu Čikaga U derbiju Istočne konferencije, oslabljeni Čikago je u gostima izgubio od šampiona Milvokija 94:90, doživio peti poraz u posljednjih šest mečeva, pa Bulsi više nijesu najbolja ekipa Istoka.

Uz slab šut iz igre, Nikola Vučević je upisao dabl-dabl – 19 poena, 11 skokova, tri asistencije, dvije blokade i ukradenu loptu.

Bolji učinak od njega u timu, u kojem zbog povreda nije bilo Zeka Lavina i Lonza Bola, bio je Demar Derozan sa 35 poena i šest skokova.

Najbolji tim Istoka – Bruklin pobijedio je San Antonio sa 117:102, predvođen Džejmsom Hardenom koji je upisao 37 poena, 11 asistencija i deset skokova.

Pratio ga je Kajri Irving sa 24 poena, a Kevin Durent nije igrao za „Mrežice“ na ovom meču.

U poraženom timu takođe je viđen tripl-dabl – Dežante Mari je upisao 25 poena, 12 skokova i deset asistencija, za deveti tripldabl u sezoni...

S. J.

Dvorana: ,,Topolica“.

Odigrano bez prisustva publike Sudije: Radojković, Kardum i Mustapić

Mihailović Mićović Jeremić Živanović Šehović Smit Gordić Rakočević Lazić Miković Mozli

9 5 7 17 2 14 19 9

82

78

(22:20, 23:26, 18:19, 19:13)

79% (34-27) 57% (35-20) 20% (25-5)

za 1 za 2 za 3

78% (18-14) 36% (55-20) 33% (24-8)

Skokovi 39 (15+24) 34 (9+25) Blokade 14 6 Asistencije 17 15 Ukradene lopte 9 6 13 Izgubljene lopte 11 Faulovi 19 30

Nevels Pavićević Vujičić Džons Šaranović Tasić Radonjić Izundu Simović Nerandžić Stepanović Lakić

17 6 3 11 5 12 6 6 5 7 -

PAVIĆEVIĆ: U nastavku smo igrali agresivnije i pametnije je nakon nepuna tri minuta poveo 9:2, ali je Mornar već do sredine kvartala preokrenuo (12:11), nakon trojke Aleksandra Lazića, najboljeg igrača u prvom poluvremenu sa 15 poena (3-3 za dva, 4-2 za tri, 3-3 za linije bacanja). Trojkom i dodatnim bacanjem, Marko Jeremić je Mornaru donio pet poena prednosti (20:15), ali je FMP do kraja kvartala smanjio zaostatak na posjed (22:20).

Mornar u drugoj četvrtini nije uspio da pogodi nijednu trojku iz četiri pokušaja, i to mu je predstavljalo problem, pošto

je pokvario procente za dva poena, ali je smanjio zaostatak u skoku. FMP je, sa druge strane, dva puta bio precizan iza perimetra, a popravio je šut iz reketa. Ekipe su se smjenjivale u vođstvu, ne većem od tri poena do posljednjeg minuta, kada je FMP sa dva uzastopna koša i dodatnim bacanjem poveo 46:41. Ipak, Mornar je do poluvremena smanjio zaostatak na pola koša (46:45).

DOBAR FINIŠ Mornar ni u trećoj dionici nije pogodio trojku, a pokušao

je sedam puta, dok je FMP, iz istog broja pokušaja, dva puta bio precizan iz daljine. I u ovom kvartalu je bila rezultatska klackalica, a najveću prednost ponovo su imali gosti, koji su nepuna dva minuta prije kraja opet vodili pet razlike (64:59). Ipak, Mornar je u posljednju četvrtinu ušao sa košem zaostatka (65:63).

Rezultatska neizvjesnost nastavila se i u posljednjoj četvrtini, iako su gosti u prvoj polovini konstantno vodili, do pet poena (68:63/73:68). Serijom 8:0, koju je trojkom zavr-

Trener Mornara Mihailo Pavićević je kazao „da ne pamti kada je njegova ekipa sa više grešaka dobila neku utakmicu, kao ovu protiv FMP-a“.

- Mi smo imali 17 izgubljenih lopti, a dozvolili smo protivniku 22 ofanzivna skoka. To je 39 napada više za protivnika. Kad bih pogledao statistiku, rekao bih da je prosto nemoguće dobiti utakmicu sa tim parametrima. U prvom poluvremenu naša odbrana nije funkcionisala, bila je dekocentracija, a da ne pričam o napadu. To je bilo jedno od gorih poluvremena.

Bez ideje, ništa nije funkcionisalo. Tek u drugom poluvremenu smo odigrali mnogo agresivnije u odbrani i mnogo pametnije u napadu – rekao je Pavićević. šio Sead Šehović, Mornar je vratio vođstvo na tri minuta i 42 sekunde prije kraja (75:73), a onda je na 75:75 uslijedila odlučujuća serija, zahvaljujući košu Nemanje Gordića, i

poenima Vladimira Mihailovića i Šehovića sa linije penala…

Mornar u narednom kolu, 30. januara, gostuje Crvenoj zvezS. J. di.

Košarkaši Budućnost Volija danas (16.30 h) gostuju Igokei, u 17. kolu Admiralbet ABA lige

Potreban fokus tokom čitavog meča

PODGORICA – Nakon blijede partije i teškog poraza u „Morači“ od Ulma (89:68), u meču Evrokupa, za košarkaše Budućnost Volija je važno da se odmah u Laktašima vrate na pobjednički kolosijek.

Jer, nakon današnjeg meča sa Igokeom (16.30 sati), Podgoričani već u utorak gostuju Valensiji, a do pauze zbog kvalifikacija za Mundobasket ih očekuje meč kod kuće sa Cedevita Olimpijom, te gostovanja Virtusu i Mornaru.

A u toj seriji teških mečeva sa ekipama u dobroj formi biće jako izazovno zadržati dosadašnji pobjednički ritam na dva fronta, posebno usljed konstantnih problema sa rosterom zbog korona virusa i posebno povreda…

Dobra vijest za „plave“ pred duel sa Igokeom je povratak u tim Vilija Rida, koji je zbog lakše povrede preskočio duel sa Ulmom.

- Dobro sam, uvijek je lijep osjećaj biti na terenu, da mogu da igram igru koju volim. Blagosloven sam što mogu ponovo da igram, uvijek sam uzbuđen kada mogu da izađem na teren – rekao je Rid, koji će sa Filipom Barovićem činiti centarsku liniju, s obzirom na to da je i dalje van terena Zoran Nikolić zbog povrede stopala.

Budućnost Voli je u prvom meču u „Morači“, sredinom oktobra prošle godine, savladala Igokeu (81:68), a Rid je bio jedan od najboljih u pobjedi sa 18 poena (šut iz igre 9-8) i šest skokova.

- U prvom smo imali podršku naših navijača, sa puno energije smo uspjeli da pobijedimo. U Laktašima je uvijek

BARAĆ: Budućnost zaslužuje visoku poziciju na tabeli

teško igrati, a oni imaju veoma dobar tim. Ali, ako budemo fokusirani i budemo igrali timski, mislim da ćemo uspjeti da ostvarimo pobjedu u gostima, važnu za nastavak sezone – istakao je američki centar, čiji je dosadašnji prosjek u ABA ligi 13,4 poena i 6,8 skokova.

Pred današnji duel Budućnost Voli ima meč manje od Igokee, i bolji skor, jer su

„plavi“ upisali deset pobjeda i tri poraza, a tim iz Laktaša osam pobjeda i šest poraza. Budućnost je u seriji od četiri pobjede u regionalnom takmičenju, Igokea je dobila posljednja tri meča.

Na strani Podgoričana je i tradicija, koji su slavili u šest od deset mečeva u Laktašima, gdje su slavili na prethodna tri gostovanja, a posljednji put su poraženi 5. oktobra 2017. godine (98:94).

Marko Barać, koji je privremeno preuzeo kormilo Igokee krajem prošle godine, pošto je Dragan Bajić morao na operaciju, ističe da Budućnost „zaslužuje visoku poziciju na tabeli u ABA ligi i Evrokupu“.

- Zbog svog kvaliteta i iskustva oni uspijevaju da pronađu način da pobijede na većini utakmica na kojima igraju dobro, ali i na onima na kojima, kao i svi timovi, u toku duge sezone imaju mnogo problema.

Ovo je za nas nastavak jednog čudnog rasporeda, nakon prinudnog odmora igramo treću utakmicu u šest dana. Iskoristili smo jedan dan koji je za nas ključan u pripremi utakmice, da se što bolje regenerišemo i oporavimo za utakmicu protiv Budućnosti – rekao je Barać.

- Moramo da obratimo pažnju na njihove strijelce na spoljnim pozicijama i ograničimo njihov učinak. Želimo da iskontrolišemo vrlo pokretljivu atletsku centarsku liniju. Međutim, ključan je naš fokus tokom čitavog meča – upozorava trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić.

S. J.

Neđelja, 23. januar 2022.

Arena

Sportski miks

19

Hrabra Danka Kovinić zaustavljena od Simone Halep u 3. kolu AO

Iz Melburna se vraća snažnija Hrabra Danka Kovinić nije mogla dalje, ali kapa dolje za sve što je uradila na Australijan openu.

Naša teniserka nije uspjela da dođe do još jedne senzacije nakon što je u 2. kolu eliminisala Emu Radukanu, šampionku US opena. Zaustavljena je na korak od osmine finala i to od slavne Simone Halep. Rumunka je riješila meč za 65 minuta (6:2, 6:1) i pokazala zbog čega je posljednjih godina jedna od najboljih na svijetu.

Neizvjesnost je bila u prva četiri gema kada su obje ostvarile po brejk, a zatim je Rumunka vezala šest gemova u nizu...

U narednom kolu osvajačica Rolan Garosa i Vimbldona, kao i finalistkinja prvog grend slem turnira 2018. godine, igraće sa Aliz Korne koja je bila bolja od Tamare Zidanšek (4:6, 6:4, 6:2).

Plasman u 3. kolo na AO Danki je donio skok na WTA listi i to za 29 mjesta i biće 69. teniserka svijeta. Koliko je važan prvi

grend slem turnir pokazuje to što će Naomi Osaka, koja je ispala u 2. kolu, sa 14. doći na 84. mjesto! Japanka je izgubila čak 1.870 bodova. Zanimljivo da će jedna od najvećih zvijezda svjetskog tenisa –

Serena Vilijams na najnovijoj WTA listi biti rangirana na 244. poziciji!

Kod tenisera nije bilo uzbuđenja, favoriti su opravdali ulogu, a među njima prvi Danil Medvedev i Stefanos Ci-

cipas. Rus je za manje od dva sata savladao Van de Zandšulpa (6:4, 6:4, 6:2), a u narednoj rundi igraće sa Amerikancem Maksimom Kresijem, koji je nakon velike borbe savladao domaćeg tenisera Kristofera Konela – 3:1.

Velike probleme imao je i mogao je da ima, da je meč otišao u pet setova, Cicipas. Snažan otpor pružio mu je Benoe Pera koji je, ipak, u najvažnijim momentima poklekao pred favoritom. Grk će se za četvrtfinale boriti sa američkim teniserom Tajlerom Fricom (bolji od Roberta Bautiste Aguta).

Taro Danijel nije daleko dogurao nakon što je eliminisao Endi Mareja. Izgubio je u 3. kolu od Janika Sinera 6:4, 1:6, 6:3, 6:1. Siner će u osmini finala igrati sa Aleksom de Minorom, mladim Australijancem, koji je bio silan protiv Pabla Anduhara (6:4, 6:4, 6:2).

U posljednjem meču dana, hrvatski teniser Marin Ćilić je oduševio. Iako je u ozbiljnim teniskim godinama (33), Ćilić je do osmine finala stigao preko jednog od ozbiljnijih kandidata za samu završnicu. Finalista AO 2018. slavio je 7:5, 7:6, 3:6, 6:3 i zakazao duel sa mladom super zvijezdom iz Kanade. Feliks Ože Alijasim je u sjajnoj formi, a do osmine finala došao je maksimalnom pobjedom (6:4, 6:1, 6:1) protiv Dana Evansa.

A. M.

Premijer liga (23. kolo)

Dva Mančestera se mučila Mančester junajted savladao je na Old Trafordu Vest Hem 1:0 (0:0) u 23. kolu Premijer lige. Gol za tri boda postigao je u trećem minutu nadoknade Markus Rašford.

U dva loša poluvremena domaći su uputili samo jedan udarac u okvir gola, kao i gosti.

Važnu ulogu kod gola odigrao je Edinson Kavani koji je asistirao u pobjedi.

Sautempton je prekinuo niz od 12 pobjeda ekipi Pepa

Gvardiole. Domaćin je u uvodnim minutama šokirao lidera golom Kajl VokeraPrausa.

Građani su se mučili do 65. minuta kada je Ajmerik Laport odlično skočio, nakon slobodnog udarca, i poslao loptu u mrežu.

Njukasl je slavio na gostovanju Lidsu, a gol odluke postigao je Džondžo Šelvi u 75. minutu. Do bodova u gostima stigla je Aston Vila (1:0 protiv Evertona), Vulverhempton je slavio u Brentfordu 2:1. R. A.

Drugi turnir Regionalne vaterpolo lige

Novljani ispustili pobjedu, odličan remi Kotorana Jadran Radnički

12 12

BUDVA – Bazen ,,Dragan Trifunović“. Utakmica odigrana bez prisustva gledalaca: Sudije: Savinović i Prančić. Rezultat po četvrtinama: 0:1, 3:2, 7:4, 2:5.

JADRAN: Đurović (10 odbrana), I. Radović, Vujičić, Vučurović 2, Obradović, Vujović 3, D. Radović, Murišić, Gardašević 1, Muskat, V. Radović 1, Čaraj 1, Petković 3, Sladović 1, RADNIČKI: Dobožanov (11 odbrana), Todorovski, Branković, Stanojević, Janković, Ćuk, Krug, Ukropina 1, Pljevnačić, Toholj, Miličić, Lukić 5, Vrlič, Radulović 6.

Vaterpolisti Jadrana bili su blizu da savladaju evroligaša iz Kragujevca u pretposljednjem meču drugog turnira Regionalne lige. Vodili su Novljani protiv Radničkog 11:8 u prvom minutu posljednje četvrtine, ali su

tu i zastali. Dozvolili su gostima da serijom 3:0 izjednače (11:11), na dva minuta i devet sekundi prije kraja. Jovan Vujović je na 1.40 bio siguran za ,,plus 1“, da bi Marko Radulović, 39 sekundi do kraja, zatresao mrežu za remi i to kada su Novljani bili brojčano slabiji. Do pobjede igrači trenera Petra Radanovića mogli su u posljednjem napadu, sa igračem više, ali do realizacije nije došlo, jer su iz-

gubili loptu.

Novljani će danas (13.40 h) odmjeriti snage sa Primorcem.

Novi Beograd Primorac

11 11

BUDVA – Bazen ,,Dragan Trifunović“. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Rezultat po četvrtinama: 3:2, 3:1, 1:4, 4:4.

NOVI BEOGRAD: G. Pijetlović, Rašović 1, Mandić 5, To-

mić, Vučinić, D. Pijetlović 1, Gogov, Marinović, Perković 1, Vlahopulos 1, Drašović 1, Fernades.

PRIMORAC: Isljamović, Drašković 1, Paunović, Gopčević, Mačić, Vukasović, Šekarić, Mršić 1, Stanojević 1, Baštrica, Matković 6, Vujošević 2, Ćetković, Vučković.

Primorac je poveo 2:0, Novi Beograd se probudio i bio dominantan do odmora, ali...

Igrači Ranka Perovića u trećoj četvfrtini odigrali su sjajno protiv evroligaša i ekipe koja je projektovana za velike stvari u eliti. Kotorani su ovaj dio igre riješili u svoju korist (4:1), a u posljednjih osam oba tima su se raspucala za konačnih 11:11.

Budva Solaris

5 11

BUDVA - Bazen ,,Dragan Trifunović“. Utakmica odigrana bez prisustva gledalaca. Sudije:

Prva A muška crnogorska košarkaška liga (10. kolo)

Ibru ponovo derbi protiv Lovćena PODGORICA – Drugi put u sezoni, košarkaši Ibra savladali su Lovćen – Rožajci su na svom terenu slavili u derbiju 10. kola - 72:69 (18:24, 12:16, 22:16, 20:13), i izuzetno zakomplikovali situaciju u vrhu tabele.

Lovćen je kontrolisao dešavanja u prvom poluvremenu.

Imali su Cetinjani konstantnu prednost, do 12 poena (44:32).

Ipak, domaći su već na startu

treće četvrtine smanjili zaostatak, prišli na 45:43, a početkom posljednjeg kvartala su napravili seriju 11:0 kojom su preokrenuli na 60:56.

Igrala se vrlo neizvjesna završnica u Rožajama, a imali su i gosti svoje šanse koje su promašili. Ibar je sa penala stigao do vrlo važne pobjede.

Za pobjednički tim su Vasilije Knežević i Marko Ljujić upisali po 12 poena, a Ljujić i 13 skokova. Nemanja Simović

je dodao 11 poena, 10 skokova i šest asistencija.

Kod Lovćena, Alen Hadžibegović je upisao 21 poen i osam skokova, Ajzea Vašington je dodao 14 poena, 11 asistencija i šest skokova.

Lovćen ima 6-3, a Ibar uz meč manje 5-3.

Podgorica je na skoru 6-4 poslije pobjede nad Teodom 65:55 (18:12, 19:10, 16:14, 12:19).

Tim trenera Nebojše Bogavca prilično rutinski je osigurao

pobjedu u ovom meču, a maksimalna razlika iznosila je 22 poena (46:24).

Marko Kovačević je sa 14 poena bio najefikasniji kod pobjednika, Ognjen Čarapić je upisao 10. Kod gostiju najefikasniji su bili Zdravko Bošković sa 14 i Bredford Kristijan sa 13 poena.

Jedinstvo je petu pobjedu uz četiri poraza ostvarilo nanijevši Milenijumu šesti poraz. Bjelopoljci su slavili 85:63 (15:19, 27:11, 22:9, 21:24).

Anđelić i Stanojević. Rezultat po četvrtinama: 2:2, 1:2, 2:5, 0:2.

BUDVA: Mandić (četiri odbrane), Kolesko, Ćetković 1, Žardan 1, Kovačević, Radonjić, Ivanović, Vukićević 1, Dragović, Latinović 1, Jablan, Dršković 1, Kosić.

SOLARIS: M. Šparada (11 odbrana), L. Štrkalj, Malenica 1, Erak 2, N. Štrkalj, Sirovec, Goreta 1, Kreković 1, Palicarić 1, Penava 4, Bulut, Koprčina, T. Šparada 1, Čondić-Kadmenović.

Budvani su propustili šansu da dođu do pobjede, kojoj su se u najavi drugog turnira Regionalne lige i nadali. Do odmora domaći vaterpolisti bili su u egalu, da bi gosti iz Šibenika u nastavku meča zaigrali agresivnije i u posljednjih 16 minuta postigli sedam, a primili samo dva gola.

Solaris je slavio 11:5.

Budvani su juče završili drugi turnir porazima od Radničkog, Primorca i Solarisa.

A.M. Prva četvrtina bila je neizvjesna, gosti su imali prednost 19:15, ali je u nastavku tim Dušana Dubljevića sa 27:11 napravio presudnu razliku i riješio meč.

Marko Kljajević je upisao 14 poena za domaće, Bogdan Rutešić je dodao 13 poena, osam skokova i četiri asistencije, dok su po 12 poena uknjižili Boško Bumbić i Nenad Vuković.

Milenijum je sa 11 poena predvodio Nemanja Gavranić, Pavle Titić je meč završio sa 10 poena.

Večeras od 18 sati se sastaju Primorje i Danilovgrad, a odložen je meč između Podgorice i Sutjeske.

S. J.

Bundesliga (20. kolo)

Malen lansirao Borusiju Borusiju Dortmund, u festivalu golova pobijedila je Hofenhajma sa 3:2 u derbiju 20. kola Bundeslige.

Gosti iz Dortmunda poveli su u šestom minutu preko Halanda, a domaći su preko Andreja Kramarića, nakon dvije propuštene šanse u 40. minutu, pet minuta kasnije stigli do 1:1.

U nastavku meča za sedam minuta Borusija je postgla dva gola – Rojs je u 59. bio precizan, a u 66. Raum je postigao autogol. Kod sva tri gola Borusije Malen je upisao asistenciju. Počasni gol za domaće dao je Ruter u 77.

U ostalim mečevima Bajer iz Leverkuzena bio je ubjedljiv u duelu sa Augzburgom (5:1).

Het-trik je postigao Musa Dijabi, bivši fudbaler PSŽ.

Union Berlin je slavio u Menhengladbahu golovima iskusnog Maksa Kruzea (2:1), Frajburg je bio bolji od Štutgarta (2:0), a Grojter Firt R. A. od Majnca (2:1).

Arena

20 Fudbal

Neđelja, 23. januar 2022.

Balša Popović potpisao trogodišnji ugovor sa Kolubarom

Boriću se za ulogu startera PODGORICA – Četiri Crnogorca u Kolubari – Nemanja Nikolić i Uroš Đuranović od ljetos su članovi debitanta u Super ligi Srbije, a nedavno su u klub stigli Miloš Zečević i golman Balša Popović. Čuvar mreže naše mlade reprezentacije je pred polazak na pripreme u Antaliju potpisao trogodišnji ugovor sa Lazarevčanima koji su u stamenom Budvaninu prepoznali zalog za budućnost.

Doskorašnji član Grblja svjestan je da ima ozbiljnu konkurenciju za mjesto među stativama, ali iz Turske poručuje da u ,,zeleno-bijeli“ tabor nije došao da bi strogo bio rezerva.

- Možda trenutno nisam prva opcija na golu, ali boriću se za ulogu startera. Poštujem svakoga, ali ne bojim se konkurencije. Na meni je da pružim maksimum i čekam šansu.

Vjerujem da ću je iskoristiti.

Pripreme su najbolja stvar da dokažem stručnom štabu da na mene uvijek može da računa – za Arenu kaže dvadeset jednogodišnji Popović.

Kakvi su prvi utisci o novoj sredini?

- Tek sam stigao u klub, ali prijatno sam iznenađen ozbiljnošću koju sam prepoznao.

Kolubara je odlično organizovana, sve je na visokom nivou.

Ovo je korak naprijed u mojoj

karijeri. Tek smo stigli u Antaliju. Na nama je da iskoristimo boravak ovdje i spremno uđemo u nastavak sezone – odgovorio je Popović.

Prije pola godine bio je blizu saradnje sa Partizanom. Ipak, transfer je propao, nakon čega se vratio u Grbalj.

Umjesto u Humskoj, završio je u ekipi iz Lazarevca.

- Ne razmišljam više o Partizanu. Kolubara je moj novi tim, moja sadašnjost i budućnost.

Fokusiran sam na obaveze koje su ispred mene. Želim da opravdam povjerenje – ističe jedan od talentovanijih crnogorskih golmana. ,,Zeleno-bijeli“ su prvi put dio

elitnog ranga srpskog fudbala.

U ligi koja broji 16 klubova, jesen su završili na 12. poziciji, ali za zaostatkom od svega četiri boda za ,,plej-ofom“ koji će igrati osam najboljih.

Velika zasluga za to pripada našem internacionalcu Đuranoviću koji je postigao devet golova na 19 nastupa u prvenstvu.

- Uroš je prošlu polusezonu odigrao odlično. Glavni je strijelac ekipe. Lijepo me je dočekao i dao mi savjete. Mnogo znači kada u novoj sredini imaš nekog svog. Nikolić je naš bivši reprezentativac, a sa Zečevićem se znam od ranije.

Svi momci su pozitivni, dobra je atmosfera i nadam se da ću se brzo aklimatizovati – poručio je Popović, koji dodaje: - Primarna ambicija je da sačuvamo prvoligaški status, a ako se ukaže šansa za ,,plej-ofom“ nastojaćemo da je iskoristimo.

Raspored nam ide na ruku, jer dočekujemo direktne rivale.

Idemo redom, utakmicu po utakmicu, sa ciljem da sakupimo što više bodova – kaže 194 santimetra visoki golman.

Popović je 2000. godište. I dalje ima pravo da brani za mladu reprezentaciju.

- Nadam se da ću dobiti poziv za preostala tri meča u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Želja mi je da se vratim u mladu selekciju, a jednog dana i da branim za A reprezentaciju – naglašava Popović.

Njegov rođeni brat Stefan čuva gol Dečića.

Možeš li da ga nadmašiš?

- To neće biti teško – uz osmijeh i šalu je zaključio mlađi D. K. Popović.

Fudbaleri Grblja sjutra počinju pripreme za drugi dio sezone

Trenevski zakazao prozivku PODGORICA – Dosta je bilo odmora, Grbljani sjutra počinju sa radom. Šef stručnog štaba tima iz Radanovića Viktor Trenevski zakazao je za sjutra u 13 časova prozivku igrača, nakon koje će fudbaleri odraditi laganiji trening koji će označiti početak priprema za drugi dio sezone.

Grbalj će još jednom voditi bitku

za spas u Drugoj ligi, jer nakon sezone u kojoj se spasio u posljednjem času, ponovo je u donjem dijelu drugoligaške tabele.

Grbalj zimuje na osmom mjestu, sa 15 bodova, samo dva više od Cetinja koje je u opasnoj zoni i osam više od ,,fenjeraša“, ekipe Titograda, koja je po mnogima već precrtana. Ako se zna da Berane ima čak 25,

onda je jasno da će u drugom dijelu sezone Grbalj i Cetinje da vode bitku za spas.

Prvi radni dan daće i određene odgovore kada je u pitanju igrački kadar u kojem će sigurno biti promjena, a prvi koji bi trebalo da napusti Radanoviće je prvi strijelac ekipe Nikola Globarević, jer se za njega interesuje Zeta.

R. P.

Bokelj odigrao dva pripremna meča, već u ponedjeljak novi test

Jak ritam Kotorana PODGORICA – Drugi dio sezone u Drugoj ligi startuje tek prve sedmice marta, ali i pored toga fudbaleri Bokelja uveliko se spremaju za nove izazove, gdje će pokušati da drugi put u tri godine budu u trci za Prvu ligu.

Kotorani su odigrali i dva pripremna meča – Bokelj je izgubio u Nikšiću od Sutjeske 1:0, dok je bio bolji od Adrie u Radanovićima 4:2.

- Najvažnije je da smo krenuli,

ne samo sa utakmicama, nego i sa treninzima. Imamo određenih problema trenutno u Kotoru, pa treniramo u Radanovićima. Ali i pored toga radimo dobro i ono što se pokazalo u prva dva kontrolna meča daje dobru nadu. Protiv Sutjeske i Adrie igrali smo na različitim podlogama, travnatoj i vještačkoj, i najvažnije je da se niko nije povrijedio – objasnio je trener Kotorana Slavoljub Bubanja.

Bokelj je protiv lidera Prve lige ostavio dobar utisak, iako se pojačanja tek očekuju u Kotoru.

- Nije lijepo izgubiti, ali ono što smo protiv Sutjeske tražili to smo i dobili, prijatno su me iznenadili mladi igrači u oba duela. Ali, nastavljamo sa jakim radom, tek sada slijedi najvažnija faza – sumirao je utiske nakon duela u gradu pod Trebjesom trener Kotorana Slavoljub Bubanja.

Kotorani već u ponedjeljak igraju protiv Petrovca, a dva dana kasnije očekuje ih provjera protiv Jezera.

- Tokom februara biće pravi rad, zasada nema pojačanja, ali sve ide kako sam i zamislio, bitno je da nam se vrate igrači koji su dugo bili van terena. Vjerujem da ćemo uspjeti da napravimo ono što želimo i da ćemo u drugom dijelu sezone biti bolji –podvukao je Bubanja.

R. P.

Fudbaleri Jezera dobili dva dana odmora od trenera Mladena Lambulića

Od poneđeljka u „Splendidu“ Trener Jezera Mladen Lambulić dao je fudbalerima dva dana slobodno nakon napornog rada od 13. januara.

Zbog hladnoće na sjeveru države, Plavljani su pripreme započeli u Podgorici, a odigrali su i jednu prijateljsku utakmicu.

U prvom kontrolnom testu savladana je Zeta – 1:0. Gol odluke postigao je Saša Radenović.

- Prošli smo uvodnu fazu i svi momci su dali maksimum.

Ne štede se, daju sve od sebe, pokušavaju da se nametnu i sa te strane sam zadovoljan.

Odradili smo sve što smo planirali. Imali smo i dobrih momenata u provjeri protiv Zete.

Rezultati sada nijesu toliko bitni, ali uvijek je lijepo kada se pobjeđuje, makar to bile i prijateljske utakmice – rekao je Lambulić.

Plavljani će od ponedjeljka boraviti u Budvi, a do 5. februara biće smješteni u hotelu „Splendid“.

- Uprava nam je obezbijedila kvalitetne uslove. Na nama je da to iskoristimo na najbolji način. Pored kondicionog dijela, od sada ćemo se posvetiti i uigravanju linija tima. Imaćemo nekoliko mečeva kroz koje ćemo brusiti formu za nastavak prvenstva – poručio

je kormilar Jezera.

Klub su u zimskom prelaznom roku napustili Mujeci, Raković, Muković, Tmušić i Veljko Radenović.

Novo lice je Marveđo iz Mornara, kao i desni bek Radunović koji se vraća u staro jato nakon polusezone u Iskri.

- U potrazi smo za napadačem i još jednim krilnim ofanzivcem. Pratimo tržište. Nije lako u januaru dovesti igrače koji će praviti razliku. Strpljivi smo. Vjerujem da ćemo osvježiti ekipu sa kvalitetnim igračima na pozicijama koje su deficitarne – kaže Lambulić.

Jezero zimuje ispod crte koja dijeli opasnu i sigurnu zonu.

Plavljani su osmi na tabeli, sa pet bodova zaostatka „za lukom spasa“.

- Počeli smo sezonu sa ambicijom da osiguramo opstanak bez baraža. Pri tome ostajemo i sada. Pet bodova je razlika koju možemo da nadoknadimo. Na proljeće će biti veliki svaki bod. Biće pobjeda i poraza, ali nadam se da ćemo na kraju izbjeći doigravanje.

Iskusniji smo za pola godine zajedničkog rada. Momci lakše prihvataju zahtjeve, a nadam se da ćemo i uspješnije realizovati zamisli na terenu.

Ljepota igre više nije presudna, već sve dajemo za rezultat – zaključio je Lambulić. D. K.

Omladinska futsal reprezentacija slavila u prvom od dva testa

,,Šestica“ Kipranima Crna Gora Kipar

6 0

TIVAT – Dvorana ,,Župa“. Sudije: Dražen Vukčević, Vukić Femić (Crna Gora). Golovi: 1:0 Petrušić u 8, 2:0 Tafić u 9, 3:0 Lolović u 15, 4:0 Koprivica u 21, 5:0 Tafić u 32, 6:0 Knežević u 34. minutu.

CRNA GORA: Popović, Petrušić, Drašković, Nenezić, Puletić.

Igrali su još: Knežević, Tafić, Koprivica, Mijušković, Vukčević, Lješković, Lolović, Kostić, Ćalasan.

KIPAR: Milidonis, Elkebe, Joanu, Pojacis, Georgiju.

Igrali su još: Anastasiadis, Vronti, Andreu, Nikiforu, An-

dreu, Konstantinu, Lampru, Angelov, Teodoru.

Omladinska futsal reprezentacija Crne Gore ubjedljivo je savladala Kipar u prvom od dva prijateljska duela ovih selekcija.

Ekipa Sveta Ljesara imala je tri gola prednosti nakon petnaestak minuta igre, da bi u nastavku postigli još tri pogotka. Dva gola postigao je Kenan Tafić, dok su se u listu strijelaca upisali

i Srđan Petrušić, Arnes Lolović, Miloš Koprivica i golman Luka Knežević, koji je mrežu protivnika zatresao udarcem sa svog gola.

- Potpuno zaslužena pobjeda.

Bili smo bolji tokom čitavog meča, diktirali tempo i nametnuli visok ritam igre. Dali smo šansu svim igračima, a posebno me raduje pristup i velika borbenost – kazao je selektor Ljesar. R. P.

Feljton

Neđelja, 23. januar 2022.

OSVRT NA NEDAVNU POSJETU CRNOGORSKIH INTELEKTUALACA HRVATSKOJ

21

2.

Sljedeći desant imaće za cilj rušenje Njegoševog mauzoleja U organizaciji Fondacije Sveti Petar Cetinjski, u Zagrebu je krajem novembra 2021. promovisana studija „Nezavisna i evropska Crna Gora ili Velika Srbija“. U crnogorskoj delegaciji bio je i dr Cvetko Pavlović, koji je pred hrvatskim i crnogorskim uglednicima podnio izlaganje, koje ovdje donosimo u cjelosti » Piše: Dr sci. Cvetko PAVLOVIĆ, vanredni član DANU

“Apostolska” Vlada formirana na principima klerikalizma, na čelo Ministarstva nauke, kulture, prosvjete i sporta dovela je ministarku koja se na sopstvenoj prezentaciji predstavila kao četnik. “Crnogorsko četništvo bilo je i ostalo kvintesencija osporavanja crnogorskog, državnog, vjerskog, kulturnog i jezičkog bića” - zapisao je prof. dr Milenko A. Perović.

U “apostolskoj” Vladi nije bilo mjesta za Nikolu Janovića, obrazovanog, stamenog, kulturnog vrhunskog sportistu, crnogorskog, jugoslovenskog, evropskog, olimpijskog i svjetskog prvaka, samo zato što ne pripada njihovoj vjeri, naciji, političkoj pripadnosti i četničkoj ideologiji!

Ministarka četnik u svom programskom predstavljanju, prema zavještanju svog vjerskog i parapolitičkog vođe, ideologije i strategije razdržavljenja Crne Gore, planira rušenje monumentalnog Njegoševog mauzoleja na svetoj crnogorskoj planini Lovćenu, finansiranog od svih slobodoljubivih građana, preduzeća i društveno-političkih zajednica Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Makedonije i drugih djelova svijeta, a u cilju vraćanja istorijskog falsifikata, kapele Aleksandra Karađorđevića, unuka kralja Nikole, koji je ukinuo državu Crnu Goru, izvršio njen anšlus Srbiji, a svom đedu koji ga je podigao, zabranio povratak u svoju međunarodno priznatu državu.

U skladu sa svojom klero-nacionalističkom velikodržavnom ideologijom krvi i tla, negiranjem drugog i drugačijeg, mržnje prema Crnogorcima i Hrvatima, to četničko ministarstvo ne može podnijeti da jedan Hrvat, Ivan

Ljubo Radović, predsjednik Zajednice Crnogoraca u Rijeci

Meštrović, znameniti hrvatski, jugoslovenski i svjetski priznati i proslavljeni vajar i njegov pomoćnik Andrija Krstulović iz Splita budu autori ovog crnogorskog monumenta. Toj ideologiji i strategiji ne smeta što je Ivan Meštrović autor spomenika Neznanom junaku na Avali i spomenika Pobedniku na Kalemegdanu u Beogradu.

U polemici sa protivnicima izgradnje Njegoševog mauzoleja na Lovćenu, u intervjuu “Borbi”, Vladimir Dedijer je izjavio: “Jedan dio Srpske pravoslavne crkve ne može da podnese da jedan Hrvat plete vijenac na Lovćenu jednom Crnogorcu. Aleksandrova zadužbina je oličenje uništenja državnosti Crne Gore, oličenje prevlasti dinastije Karađorđević nad dinastijom Petrović i simbol uništenja nezavisnosti Crnogorsko-primorske mitropolije koju je ona čuvala vjekovima. Zbog ove simbolike nastoji se spasiti Aleksandrova kapela.”

Dr Cvetko Pavlović, Ivan Valek i Miodrag Aleksić

U skladu sa svojom kleronacionalističkom velikodržavnom ideologijom krvi i tla, negiranjem drugog i drugačijeg, to četničko ministarstvo ne može podnijeti da jedan Hrvat, Ivan Meštrović, znameniti hrvatski, jugoslovenski i svjetski priznati i proslavljeni vajar i njegov pomoćnik Andrija Krstulović iz Splita budu autori ovog crnogorskog monumenta na Lovćenu

Kontinuitet procesa razdržavljenja Crne Gore obilježavanjem teritorije u sklopu srpskog velikodržavnog projekta, nakon klero-militarnog desanta na Rumiju nastavljen je novim desantom istih snaga na crnogorski Cetinjski manastir dana 5. septembra 2021. godine. U skladu sa tom strategijom planiran je sljedeći desant na vrh Lovćena, u cilju rušenja Njegoševog mauzoleja. Četničko ministarstvo kulture i obrazovanja pokušava ukinutu finansiranje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost u skladu sa strategijom razdržavljenja Crne Gore i ukidanja prava Crnogorcima da govore svojim jezikom. Crnogorski jezik je međunarodno kodifikovani jezik, što je potvrđeno u Nacionalnoj biblioteci SAD u Vašingtonu, čemu su pored crnogorskih, nemjerljiv doprinos dali lingvisti iz Hrvatske, Ukrajine, Poljske, Češke, Slovačke, SAD i drugih država.

Prilika je da se sa osobitim pijetetom prisjetimo doprinosa nedavno preminulog prof. dr Milorada Nikčevića.

Hrvatski lingvista prof. dr Josip Silić je izjavio: “U svjetske integracije koje čekaju i Crnu Goru, Crnogorci će morati ući kao subjekt i po karakteru svoga jezika i po nazivu svoga jezika.”

Suprotno važećem Zakonu o Prijestonici Cetinje, po kojem se Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo kulture nalaze na Cetinju, ministarka četnik izjavi: “Došlo je do strukturne promjene u Vladi Crne Gore, pa je Ministarstvo kulture prestalo da postoji u pravnom sistemu države...” (Pobjeda,16. 03. 2021.).

Kada su Vinstonu Čerčilu predložili da u cilju odbrane u Drugom svjetskom ratu skreše budžet za kulturu, odgovorio je: “Pa što ćemo braniti!” Ministarstvo nauke i kulture, u skladu sa svojom strategijom, pokušalo je ukinuti i revidirati naknade istaknutim stvaraocima u oblasti kulture i umjetnosti kojima se Crna Gora može ponositi i koji su sav svoj život i umjetnički, kreativni i naučni potencijal uložili u afirmaciju Crne Gore kao svoje države kako na unutrašnjem, tako i na međunarodnom planu.

Oni su uz vrhunske sportiste u pojedinačnim i kolektivnim sportovima najbolji ambasadori svoje zemlje u svijetu.

Samo oni širom planete mogu pronositi slavu crnogorske nauke, kulture, sporta i zastavu krvlju zalivene crnogorske slobode, a ideologija četništva sa crnom zastavom, mrtvačkom lobanjom i ukrštenim kostima samo do Topole i do Ravne Gore, ne dalje od Debelog Brijega i Taraboša, a nikako preko Jadrana i ka Evropskoj uniji. Znameniti crnogorski, hrvatski, evropski i svjetski poznat i priznat slikar, vajar, esejista, književnik i filozof Dimitrije Popović, 21. maja 2021. godine je izjavio: “Država mora voditi računa o značaju nauke, kulture i umjetnosti, što znači i afirmaciju njenog identiteta, a identitet je uslov njenog opstanka.”

Klerikalna, jednonacionalna Vlada, u cilju razdržavijenja Crne Gore,

Predstavnici Fondacije Sv. Petar Cetinjski na Trgu bana Jelačića

sprovodi proces razgradnje crnogorske diplomatije kao jednog od najuspješnijih segmenata državotvorne politike. Nakon povlačenja 38 šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava, “prvi apostol ekspert” prilikom posjete Beogradu izjavi da će “ukinuti ambasade u okruženju koje vam je blisko, jer nijesu neophodne i ne donose benefite. Zašto bi vi u okruženju koje vam je blisko imali ambasadore, kada možete ostvariti dnevnu komunikaciju dolascima na jedan dan. Zašto imati ambasade koje puno koštaju a da nemamo benefite?” Cilj ove strategije je razgradnja države po svim šavovima i nestanak crnogorske diplomatije.

Pitamo Ministra vanjskih poslova u Vladi “apostola” njihove crkve (prvi “apostol” se obraća narodu - naravno svom!) kako će evropskim i ostalim demokratskim partnerima objasniti položaj pravoslavnih Crnogoraca, Hrvata, Albanaca, Muslimana, Bošnjaka i drugih kojima se putem “eksperata” želi vladati, a ne na demokratski, građanski, proevropski način omogućiti im da participiraju u vršenju vlasti?

Niti će ovi na to nikada pristati, niti to može i smije legalizovati demokratski, slobodni i civilizovani svijet. Dok se ova pitanja ne razriješe, o pristupanju Evropskoj uniji u doglednoj budućnosti, po našem mišljenju, ne može biti govora. Svojevremeno je prilikom posjete Crnoj Gori velikan hrvatskog naroda, kulture i književnosti, Miroslav Krleža izjavio: “Stari Bar je nešto najljepše kod Južnih Slavena!”

Akademik Luko Paljetak bio je među prvima hrvatskim intelektualcima koji je nakon krvavog i agresorskog rata protiv Hrvatske posjetio Crnu Goru i grad Bar. Ovaj dubrovački gospar i ja upoznali smo se na književnim susre-

tima “Pođ Starom maslinom” u Baru.

Stara maslina na Mirovici u Baru stara je 2.245 godina zaštitnik je i simbol Bara, jedna od tri najstarija stabla masline na svijetu simboliše mir, dugovječnost i prijateljstvo.

Kako bi uspostavili prekinute mostove saradnje, dogovorili smo projekat istraživanja na temu: “Znameniti Hrvati u Crnoj Gori” pa je moj serijal o dr Baltazaru Bogišiću, dr Josipu Slade-Šiloviću i Vlahu Bukovcu objavljen u časopisu Matice Hrvatske “Dubrovnik”.

Gospodin Bože Mimica iz Rijeke i ja upoznali smo se u Rumuniji na veliko međunarodnom naučno-istraživačkom projektu o Vlasima na istočnoj obali Jadrana. Kao plod naše saradnje, rezultati mojih naučnih istraživanja objavljeni su u časopisu “Književna Rijeka”.

Mi crnogorski naučnici i istraživači spremni smo da i dalje istražujemo istorijsku prošlost i međusobne veze između crnogorskog i hrvatskog naroda u cilju naučnog i objektivnog prikazivanja činjenica, promovisanja mira, slobode, ravnopravnosti, stabilnosti, tolerancije, dobrosusjedskih odnosa, razvoja i unaprjeđenja demokratije, ljudskih prava i svestranog ekonomskog, naučnog, kulturnog, duhovnog i svakog drugog prosperiteta u okviru ujedinjenih država i naroda Evropske unije, svjesni činjenice da put Crne Gore ka Evropskoj uniji vodi preko Republike Hrvatske, pa na tom putu očekujemo podršku organa vlasti Republike Hrvatske, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, hrvatskih naučnika, istraživača i umjetnika kao i predstavnika medija.

Zahvaljujem na pažnji.

Zagreb, 24. 10. 2021. godine.

(Kraj)

22

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 23. januar 2022.

Dana 22. januara 2022. poslije duge i teške bolesti u 76. godini napustio nas je naš voljeni Tužnim srcem javljamo da je posle kraće bolesti preminuo u 68. godini života naš dragi

ILIJA pok. Krsta BEĆIR Pogrebna povorka kreće iz kapele u Tivtu, dana 23. januara u 12 časova.

Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na mjesnom groblju u Raićevićima – Njeguši.

Ožalošćeni: supruga RANKA, sin IVAN, ćerke SNEŽANA i KRISTINA, brat JOVAN, sestre LJUBICA, MILICA i DRAGICA, unuci i ostala mnogobrojna rodbina

VESELIN – CEKO Andrijin KLIKOVAC Saučešće će se primati u kapeli Mahala, dana 23. januara 2022. godine, od 9 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana na seoskom groblju.

Ožalošćeni: sestra MIKICA, bratanić VLADIMIR, sestrići DEJAN i DRAGAN, sestrična DRAGANA, braća od stričeva ILIJA, BAĆO i MILAN, snahe MILKA i MARINA, unučad VASILIJE, VALENTINA, NIKOLINA i NIKOLA i ostala rodbina KLIKOVAC

1451 Posljednji pozdrav dragom kumu

1470 Posljednji pozdrav dragom stricu

ĐURU Izgubio sam brata.

ILIJI BEĆIRU od NEĐA ĆORLUKE sa porodicom iz Kanade Bila je čast i privilegija imati te za strica.

Uvijek ćeš biti dio našeg života.

VESKO, MILIJANA, JOVAN, ANĐELA i TEODORA

1490 Dragi naš

1471

ĐUKA U nevjerici smo da se danas opraštamo od tebe.

Hvala ti za sve ove godine i to što si bio više od brata, strica i đevera!

Nedostaješ i nedostajaćeš, Srećo!

1491

KRSTO, MIRA i JACA

Dragi naš

ĐUKA Hvala ti za ljubav, svaki zagrljaj i osmijeh.

Mnogo ćeš nam nedostajati.

MILICA, DRAŽEN i PETAR 1492

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 23. januar 2022.

23

Dana 22. januara 2022. preminuo je u 86. godini života naš dragi

Umro je moj brat Dana 22. januara 2022. prestalo je da kuca plemenito srce našeg

TOMISLAV Petrov MALOVIĆ

BUDIMIR VLAHOVIĆ BUDIMIRA Dragutinovog VLAHOVIĆA Zbog aktuelnih epidemioloških mjera sahrana dragog nam pokojnika je održana u krugu porodice na groblju Mioljica – Rovca.

Ožalošćeni: supruga RADMILA, kćerke SANDRA i SILVIJA, unuk MATIJA, brat BUDISLAV – LURO, sestra DESANKA, snaha KSENIJA, bratanići, sestrići, braća od stričeva, sestre od stričeva i ostala mnogobrojna rodbina

Neka ti moje suze ne remete san.

Počivaj u miru, brate.

Volim te sestra DESANKA VLAHOVIĆ sa porodicom

Pokojnik će biti izložen u gradskoj kapeli u Nikšiću, dana 23. januara od 11 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti istog dana na mjesnom groblju u Dragovoj Luci u 14.30 časova.

Ožalošćeni: supruga OLGA, sinovi ZDRAVKO i ŽELJKO, kćerka DARINKA, snahe JASNA i LIDIJA, unučad BALŠA, FILIP, ANDRIJANA, TATJANA i KATARINA, brat MALIŠA, snaha DRAGA, bratanić PETAR, bratanične OLIVERA i NATAŠA, ujak RADOSAV TODOROVIĆ, braća i sestre od stričeva i ujaka, bratanići i bratanične i ostala mnogobrojna rodbina

1446 Posljednji pozdrav svom voljenom bratu, đeveru i stricu

1465

1468

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Dragom ujaku

TOMISLAVU Petrovom MALOVIĆU Dragi moj brate, ostaće velika praznina poslije tebe. Hvala ti za sve što si uradio za mene. Bio si rijetko plemenit čovjek u svojoj porodici i svom bratstvu. Počivaj u zemlji po kojoj si časno i čestito hodao i neizmjerno volio.

BUKILI

BUDU Tvoj brat MALIŠA, snaha DRAGA i bratanić PEĐA

neću te zaboraviti.

Počivaj u miru, dobri čovječe.

Ponosan na tebe.

Hvala ti za sve blage riječi i lijepe godine provedene s tobom.

Zauvijek ćeš biti sa mnom.

Tvoj sestrić NIKOLA VUJAČIĆ sa porodicom

1487 Posljednji pozdrav dragom stricu

Tvoj sestrić RADE VUJAČIĆ sa porodicom

TOMISLAVU MALOVIĆU 1466

1467

Posljednjij pozdrav dragom sestriću i bratu od tetke

Posljednji pozdrav dragom stricu

Hvala ti za velikodušnost i pažnju koju si nam pružao .

Tvoja dobrota, vedar duh i veliko srce ostaju lijepa sjećanja i nikad zaboravljena.

Počivaj u miru.

Tvoj bratanić PETAR 1488 Posljednji pozdrav dragom stricu

ACU Milanovom VLAHOVIĆU

TOMISLAV Petrov MALOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe, tvoj lik i dobrotu.

Porodica Vlahović, BORIS, RADE i SRĐAN

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

1463

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Tvoji: NATAŠA i VLADAN NIKOLIĆ

TOMISLAVU MALOVIĆU Tvoja dobrota i plemenita duša zaslužuju vječno sjećanje a lijepi i srećni dani provedeni sa tobom zauvijek će živjeti u našim srcima i mislima.

OLJA, BRATISLAV, KSENIJA i SOFIJA MANDIĆ

1485

1489

24

Oglasi i obavještenja

Dana 22. januara 2022. u 74. godini umro je

Neđelja, 23. januar 2022.

Moj

MLADEN – MAŚO I. VRABEC

Poštujući epidemiološke mjere sahrana će biti obavljena dana 23. januara u 14 časova, u krugu familije, na Novom groblju na Cetinju.

MAŚO

50 godina bio si mi oslonac u životu.

Uz tebe sam sve naučila, osim kako dalje bez tebe.

Ostavio si mi najljepši poklon, naše sinove koji će me dalje voditi kroz život.

Hvala ti na svemu.

Ožalošćeni: supruga RADMILA – DANJA, sinovi MIRKO i VLADIMIR, unuci, sinovci, sinovična, snahe i ostala rodbina VRABEC, ŠOĆ i JOVANOVIĆ

1454

Opraštamo se od voljenog strica i đevera

Tata, Slijediti put kojim si išao kroz ovaj zemaljski život naša je dužnost i obaveza A jednako tako najveće zadovoljstvo i čast.

Lijepe riječi izgovorene o tebi od ljudi koji su te poznavali bude ponos ali ujedno i paraju srce.

Počivaj u carstvu nebeskom.

Tvoji sinovi MIRKO i VLADO

Tvoja DANJA

1481

1482

Dragom teču

Dragi

MAŚO

MAŚU

MLADENA VRABECA

Bio si i uvijek ćeš biti iskra radosti i dobrote koja nas sve obasjava.

Neka te, tečo, anđeli čuvaju.

Od početka si u našem kolektivu.

Bio si primjer dobrog radnika i kolege. Nedostajaće nam iskreno druženje sa tobom.

Počivaj u miru.

Vole te BILJANA, RADE i RANKA Tvoja plemenitost i dobrota ostaće u našem najljepšem sjećanju.

Nemoćni da promijenimo tužnu stvarnost, ostaje nam da te s ljubavlju pamtimo i nosimo u srcu zauvijek.

KOLEKTIV ŠTAMPARIJE IVPE

1478

1477

Našem teču

Dobrom zetu,

Snaha VJERA, bratanična MARIJA i zet PEĐA sa porodicom

MAŚU Odlazi čarobnjak našeg djetinjstva, čuvar tajni i glas razuma naše mladosti i odrastanja. Ostaju tvoje šale, pjesme, osmijesi...

Toliko lijepih uspomena, za dva života još.

Najbolji naš, putuj s anđelima. Vole te

1464 Velikom prijatelju

1474

Tvoje KSENIJA i NATAŠA

Dragom tetku

MAŚONI Putuj nebeskim svodom i neka ti put bude blažen kao što si i ti bio cijelog svog života.

DRAGAN i VESNA 1475 Dobri naš,

MLADENU VRABECU MLADENU VRABECU

MAŚO

Hvala ti što si uz babu i ujaka bio najbolji dio našeg najljepšeg odrastanja.

Zauvijek te od zaborava čuvaju tvoji, MIHAILO i VUKAŠIN 1484

Tvoje veliko srce, vedar duh i široki osmijeh živjeće vječno u nama.

VLATKO ĐURIŠIĆ sa porodicom 1457 Posljednji pozdrav

ZORAN i KSENIJA JANKOVIĆ 1476

Posljednji pozdrav stricu

MLADENU VRABECU Našem bivšem golmanu i treneru

MLADEN – MAŚO VRABEC

FUDBALSKI KLUB „LOVĆEN“ CETINJE 1458

1456

od IVANA i IGORA

MAŚO Čast i privilegija je bila poznavati takvog čovjeka.

1473

IGOR KAPIČIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 23. januar 2022.

Posljednji pozdrav dragoj

25

Posljednji pozdrav voljenoj Дана 22. јануара 2022. послије краће болести у 69. години упокојила се наша драга

MILEVI Bila si i ostaćeš zauvijek u mom srcu.

Zaova ROSA DENDIĆ 1442

МИЛЕВА – ГИЛА Јованова БЕЧАНОВИЋ

MILEVI – GILI

рођена Пековић

Dragoj snahi

Покојница ће бити изложена у капели на новом гробљу под Требјесом дана 23. јануара од 12 до 14 чaсова када ће се обавити сахрана у ужем кругу породице.

MILEVI Živjela si tiho, tako si otišla.

Život je surov i kratak da bi ga mi razumjeli, a ti si nam ga svakim danom činila ljepšim i dužim.

Ожалошћени: супруг ЈОВАН, кћерка ЈАДРАНКА, син ВЛАДАН, браћа МИЛИНКО и МИЛОРАД – ПАЈО, сестра МИЛКА, ђевери МОМИР и ДРАГОМИР, заове РАДОЈКА, РОСА, СЛОБОДАНКА и СТАНИЦА – ЋАГА, јетрве ТАТЈАНА, БИЉАНА и РАТКА, унуке АНЂЕЛА, МАЈА и ДУЊА и остала родбина

Tvoji: suprug JOVAN, šćer JADRANKA sa porodicom i sin VLADAN

Zaova SLOBA MILADINOVIĆ 1443

1426

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

Posljednji pozdrav

1455 Posljednji pozdrav dragoj snahi

MILEVI MARTI DOMAZETOVIĆ Voljena sestro, bolan je ovaj pozdrav a još bolnije saznanje da te više nema.

Bila si pravi primjer sestrinske ljubavi i dobrote.

Hvala ti za veliku pažnju koju si mi poklanjala a koja će mi vječno nedostajati.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Zaova STANICA VULETIĆ sa porodicom

MILEVI BEČANOVIĆ

1441 Voljena sestro

RADOJKA LALATOVIĆ sa porodicom

Tvoja sestra SLOBODANKA BEKA DAKOVIĆ

1452

1486

Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

MILEVA BEČANOVIĆ

Dragom teču

Zauvijek u našim srcima i mislima.

MILKA sa porodicom 1460

MAŚU

MILEVA – GILA BEČANOVIĆ

Najvoljenijoj tetki

Bila si oličenje dobrote i iskrenosti.

Tvoja dobrota i plemenita duša zaslužuju vječno sjećanje.

Zauvijek ćemo se sjećati tvoje dobrote i ljubavi koju si nam nesebično pružao.

KRULANOVIĆ SLAVKA, MILAN, BORO, STEFAN i RADA Tvoje NENA i MARIJA

1480

MILEVI BEČANOVIĆ

1479 Posljednji pozdrav dragom zetu i pašenogu

Plemeniti i voljeni nikad ne umiru.

Posljednji pozdrav dragoj kumi

BAĆKO sa porodicom 1461 Voljeni Mališa

MILEVI BEČANOVIĆ

MLADENU VRABECU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Hvala ti za sve naše trenutke, prijateljstvo i skrenu ljubav. Čuvaju te od zaborava tvoji MIRJANA i JOVAN PAVIĆEVIĆ sa porodicom 1483

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

MILEVA BEČANOVIĆ Snago moja Radosti moja Razgovoru moj... Živjećeš zauvijek U mom srcu, 1462

KUMOVI BOŽOVIĆI 1427

Tvoja VEJA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 23. januar 2022.

Posljednji pozdrav voljenom suprugu, ocu i djedu

Дана 22. јануара 2022. преминула је у 88. години наша драга ĐURU Simovom GLOMAZIĆU Hvala ti za svu ljubav koju si nam nesebično pružao i pokazivao.

Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava u našim srcima.

Supruga MICA, ćerke SLAVICA, BRANKA TAMARA i unučad IVAN, DANILO i VIDA 1429 Dragi tata

БОСИЉКА – БОСА ЂИКАНОВИЋ рођена Сјеклоћа

ĐURO Simov GLOMAZIĆ Поштујући епидемиолошке мјере сахрана ће се обавити 23. јануара, у 15 часова, у ужем кругу породице на гробљу иза манастира.

Bio si naš vjetar u leđa i naš najveći oslonac.

Zauvijek ćeš nam nedostajati.

Vole te najviše tvoje ćerke SLAVICA, BRANKICA i TAMARA

Ожалошћени: ћерке ВЕСЕЛИНКА, ВЕНЕРА и МАРИЈА, брат ВЛАДИМИР, унука ЂОРЂИНА и остала родбина ЂИКАНОВИЋ и СЈЕКЛОЋА

1430 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

1472

Нашој мајци и баби

ĐURU GLOMAZIĆU

Dragi

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

MILICA, MILAN i NEBOJŠA sa porodicama

ĐUKI Čast nam je što smo te imali u našim životima. Hvala ti na svemu.

Zauvijek u našim srcima, tvoji

1431 Posljednji pozdrav mom komšiji i drugu

JAGA i ANA sa djecom 1407

БОСИЉКИ БОСИ ЂИКАНОВИЋ

Posljednji pozdrav poštovanom prijatelju

ĐURU Simovom GLOMAZIĆU Ode moj drug... Danas naše djetinjstvo, naše drugarstvo, igre, šale, naše selo Rudinice, sve stade u moje grudi... Danas još jedna tuga više...

Zbogom Minja... Moju bol za Tobom potvrđujem suzom...

Велико хвала за сву љубав и подршку у животу.

ĐURU GLOMAZIĆU Porodica pokojnog SRĐANA DABANOVIĆA 1432

Твоје ћерке ВЕСЕЛИНКА, ВЕНЕРА, МАРИЈА и унука ЂОРЂИНА

LALE DAMJANOVIĆ sa porodicom 1423 Posljednji pozdrav dragom kolegi

Opraštamo se od

ĐURU GLOMAZIĆU ĐURA GLOMAZIĆA UPRAVNI ODBOR UDRUŽENJA PENZIONISANIH SLUŽBENIKA MUP, UP, ANB i PE

S tugom i poštovanjem

1469

Porodica NIKEZIĆ 1433

1411

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 23. januar 2022.

Dana 21. januara 2022. poslije teške bolesti u 84. godini preminuo je naš dragi

Dragom suprugu, ocu, svekru i đedu

27

Dana 21. januara 2022. preminula je u 82. godini života

VELIMIR Radoičin PEJOVIĆ VELIMIR Radoičin PEJOVIĆ

Shodno epidemiološkim mjerama, sahrana je obavljena u krugu porodice dana 22. januara u 14 časova, na Novom groblju –Cetinje.

Koliko god da napišemo, premalo je da bismo istakli tvoje vrline, koje su te krasile.

Nedostajat ćeš nam neizmjerno.

Ponosni smo što smo te imali. Hvala ti za sve.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Supruga NADA, sin RAŠO, snaha MAJA i unučad VUKAN i TINA

Ožalošćeni: supruga NADEŽDA, sin RADOICA, ćerke RADMILA, TANJA, VESNA, sinovac ŽELJKO, snahe MAJA i VESNA, sinovična LJILJANA, unučad VUKAN, DUŠAN, MILOŠ, TINA, TEA, LANA i MIA

BOSILJKA – BOSE Markova KALUĐEROVIĆ rođena Kapisoda

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena dana 22. januara u 13 časova, na mjesnom groblju Očinići.

1419 Ožalošćene porodice: KALUĐEROVIĆ i KAPISODA

Posljednji pozdrav ocu, đedu, tastu

1445

1413 Dragom ocu, tastu i đedu

VELIMIR R. PEJOVIĆ

VELIMIRU R. PEJOVIĆU

Умрла је у 83. години

Dragi tata, bolan je ovaj rastanak sa tobom, a još bolnije što znam da me više nikad nećeš sresti.

Otišao si tiho kao što si i živio.

S ponosom, ljubavlju i poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe i tvoju dobrotu.

Počivaj u miru, tamo đe nema boli.

Biće teško pokucati na vrata roditeljskog doma znajući da nas nećeš dočekati i ispratiti.

Tvoj osmijeh, plemenitu dušu i veliko srce čuvaćemo od zaborava.

Počivaj u miru.

Tvoji: šćerka RADMILA, zet DRAGAN, unuci DUŠAN i MILOŠ 1416

ВОЈИСЛАВКА СЕКУЛИЋ

Ćerka TANJA, unuka MIA, zet MIGO

рођена Пејовић

1418 Posljednji pozdrav

Сахрана драге покојнице ће се обавити 23. јануара 2022. у 14 часова, у кругу породице, село Долови – Комани.

Posljednji pozdrav voljenom ocu i đedu

Ожалошћени: супруг МИХАИЛО РАДУЛОВИЋ и син ЧАСЛАВ СЕКУЛИЋ са породицом

VELIMIR PEJOVIĆ VELIMIR – VELJO PEJOVIĆ Dragi tata, sve što ti nijesam uspjela reći isplakala sam. Čuvamo te od zaborava.

Tvoji: ćerka VESNA, unuke TEA i LANA 1415 Poslednji pozdrav dragom tetku

Посљедњи поздрав драгом тетку

Dragi đede, nikad nećemo zaboravit trenutke ispunjene ljubavlju provedene sa tobom i sve što si učinio za nas.

U sjećanju si nam ostao kao najbolji đed.

Mnogo ćeš nam nedostajati.

Tvoja unučad: VUKAN, DUŠAN, MILOŠ, TINA, TEA, LANA i MIA 1417

1453

Дана 21. јануара 2022. у 93. години преминуо је наш

Posljednji pozdrav

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA” VELJU Od SAŠE, KEKE i SLAVICE sa porodicama

ВЕЉУ Од МИЛИЦЕ ПЕРОВИЋ са породицом

1437

1438

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav tetku i zetu

VELJU Od sinovca ŽELJKA sa porodicom 1414

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

СИМО Марков ВАСИЉЕВИЋ

e-mail: oglasno@pobjeda.me Поштујући епидемиолошке мјере сахрана ће се обавити у кругу породице, у 14 часова, на мјесном гробљу у Рубежима.

Ожалошћени: брат ДАНИЛО, снахе МИЛКА, ЉИЉАНА и ОЛГА, унучад МАТИЈА, МИЛАН, МИЛОШ и МИЛЕНА и остала бројна породица

1439

VELJU

VELJU PEJOVIĆU

Porodica pok.

MILA RUDOVIĆA

Od SVETA MARKOVIĆA sa familijom 1440

1409

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 23. januar 2022.

POMENI

Дана 22. јануара 2022. преминула је наша драга

Prođe 40 dana od smrti našeg najvećeg dobrotvora, naše predobre majke

Dana 23. januara 2022. navršavaju se dvije tužne godine od prerane smrti naše voljene i nikad prežaljene sestre i tetke

DRAGINJE-BEBE Minjove ĆOROVIĆ

КОВИЉКА – КОСА Гаврилова РАДОВИЋ рођена Перовић

SLAVKE Đ. ĐURIŠIĆ Поштујући епидемиолошке мјере сахрана ће се обавити у кругу уже породице дана 23. јануара у 13 часова на градском гробљу Загорич. Кућа жалости: Ул. I пролетерске 98 – Подгорица.

Dani prolaze a bol za tobom neće nikada proći.

Bila si naš ponos i čvrsti oslonac.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Ожалошћени : ћерке БРАНКА, ДУШИЦА и РАНКА, унучад МАРКО, ВЕКО, СТЕФАН, ФИЛИП, МИЛИЦА, АНЂЕЛА, АНА, ЈОВАНА и ЛУКА и остала родбина РАДОВИЋ и ПЕРОВИЋ

1447

Posljednji pozdrav suprugu, ocu i đedu

Tvoji: DRAGAN, DANILO, NIKOLA, SVETLANA i MILICA

Vječno vaši: NENAD, JELENA, MILENA, MARIJA, PREDRAG, SONJA, VELIMIR I NINA

1459

1449

Četrdeset dana od smrti naše drage

Posljednje zbogom voljenoj babi i prababi

STANKO - ĆIRO ĆETKOVIĆ

Neka ti anđeli dušu čuvaju u carstvu nebeskom. Mi ćemo te čuvati u našim srcima.

Voljeni roditelju, emocije i sjeta ovih dana su naš stalni pratilac koje nas podsjećaju na toplinu i sigurnost roditeljskog doma koji si svojom mudrošću, časnim životom i mukotrpnim radom čuvala do poslednjeg trenutka svog života.

Mili Batko, nedostajaće nam okupljanja oko tebe, tvoji dočeci i ispraćaji, topli pogledi i briga za sve nas koji smo ti bili smisao života.

Draga naša, tvoj svakodnevni vapaj i molbe ču naš i tvoj neprebol voljeni unuk Ljubo i prihvati te u svoj zagrljaj.

Voljeni naši, odmarajte beskrajno voljeni i nikad zaboravljeni.

DRAGINJI-BEBI Minjovoj ĆOROVIĆ

DRAGINJE ĆOROVIĆ

Ljubav ne umire. Ponosni smo na svaku uspomenu i sjećanje na tebe.

Ćerka VERA DRAGNIĆ sa porodicom

Tvoja supruga BISERKA, sin IVAN i unuk VUK

Dobri naš Batko, Vječno će nas grijati tvoja ljubav i dobrota kojom si nas obasipala nesebično u vrijeme našeg podizanja i odrastanja, ostavljajući nam pečat nježnosti i dobrote koja se vječno pamti i poštuje.

Dragi Batko, počivaj u zagrljaju naše i tvoje vječne rane tvog unuka a našeg nezaboravnog brata Ljuba Ćorovića.

Vole Vas, BAĆKO, tvoja unučad i praunučad, Ljuba braća i sestre 1405

1434

Posljednji pozdrav ocu, đedu i prađedu

Sjećanje na naše voljene

1450 Četrdeset je dana od smrti naše

MIKO

STANKO - ĆIRO ĆETKOVIĆ

24. 1. 2020.

Neka te Anđeli čuvaju u carstvu nebeskom. Vječna ti slava i hvala.

Sin RATKO, unuk MILOŠ, unuka MILENA, snaha MARIJANA i praunuk LAZAR 1406

BLAŽIJA PAVIĆEVIĆ

31. 1. 2013.

Nedostajete za sve što je prošlo, za sve što dolazi.

BEBE Vrijeme prolazi ali ostaje tuga za tobom. Vječno će nas tješiti sjećanje na tvoju dobrotu i tvoj plemeniti lik. Hvala ti na svemu.

PORODICA 1404

Kćerka LJILJANA sa porodicom 1448

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 23. januar 2022.

24. 1. 2010 – 24. 1. 2022.

29

Dvije godine su od smrti našeg dragog supruga, oca, đeda i tasta

ANA RADULOVIĆ Ana, s nama si uvijek u srcima i mislima, vrijeme odmiče a bol ne prolazi. Fali tvoj topao osmijeh i tvoja pažnja.

DAMIR TUZOVIĆ 20. 9. 2001 – 23. 1. 2006.

RODITELJI, SESTRE, DAGA i STRIC

1397

ZDRAVKA Savovog VUKAŠEVIĆA

Dragi

Zauvijek ćeš živjeti u našim najljepšim sjećanjima.

Bol i tuga se ne liječe vremenom, već nose u srcu i duši.

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem

IGORE Sa ponosom ćemo te spominjati i po dobru pamtiti.

Neka tvoja plemenita i čestita duša spokojno počiva i nađe mir u nebeskom raju.

Uspomene su svijet u kojem ćemo te uvijek naći i tamo ćeš zauvijek postojati.

Tvoji: majka SAMRA, otac MUSTAFA, sestre JASNA, NEJLA i SELMA, djed ŠEKO, baba AZERA, tetka DŽENANA, zet VEKI, sestrići JAKŠA i VUK

tvoji: supruga MILODARKA, ćerka IVANA, sin MIHAILO, unuci KONSTANTIN i PETAR i zet SAŠA

MIMA i BUBA

1410

1428 Tužno sjećanje na naše

TIHOMIRA

1402

Sjećanje na moje voljene

i

Godina je od smrti mog oca

Dvije godine od smrti mog brata

Trinaest godina od smrti moje majke

SAVA

ZDRAVKA

VASILJKE

GINU

MIJUŠKOVIĆ

Dana 26. januara navršava se godina dana od smrti mog brata

S ljubavlju, ponosom i tugom čuvaćemo uspomenu na vas.

VUKAŠEVIĆ

SLOBO sa porodicom 1403 Navršilo se godinu dana od smrti naše drage majke

Beskrajno sam zahvalna za more ljubavi, pažnje, podrške, nježnosti, brige... koju ste nesebično pružali meni i mojoj porodici. Teško je živjeti bez vas, nedostajete...

S tugom

DOBRILA sa porodicom

STANKE

LAZA VUJOVIĆA

1395 Bilo koja riječ slaba je utjeha onima koji ne mogu preboljeti i čije duše zaplaču kada zaboli sjećanje.

Još uvijek čujemo tvoj glas, tvoj osmijeh, još ti se nadamo i teško se mirimo sa istinom da si nas zauvijek napuštila.

Ako je smrt jača od života, nije od ljubavi u srcima tvojih najmilijih.

Za sve što dolazi nedostaješ.

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama

Tvoji SANJA, BILJANA i DRAŠKO

S tugom, ali i ponosom, čuvamo uspomenu na tebe.

ZORAN POPOVIĆ

1422

Vrijeme prolazi, bol ostaje. Nedostaje tvoja dobrota, tvoja dobra duša, tvoj humor. Ostaćeš zauvijek u našim sjećanjima.

Voljenoj babi

1412

Tvoj stric BOŽIDAR, braća SLOBO i VESKO i sestre CICA i SNEŽANA

SAVA VUJOVIĆ sa porodicom

STANKI Drugi kažu da vrijeme liječi, ali ne rekoše koliko vremena treba da prođe.

Nedostaješ nam svakoga dana sve više i više.

Hvala ti za sve putokaze u životu, za ljubav koju si nam davala i nesebično dijelila.

Ljubav babe zauvijek je zauvijek.

1444

1421

Tvoje KRISTINA, KSENIJA i MILICA

ZORAN POPOVIĆ Čovjek umre kad ga svi zaborave. Za nas nikad nećeš biti zaboravljen.

1396

Tvoje tetke BEKA, ZORA, LELA i VERA

30

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 23. januar 2022.

Dana 27. januara navršavaju se tri godine otkako nije sa nama

SLOBODAN KUZMAN

MARKO Radev MIHALJEVIĆ Vrijeme prolazi bol je ista.

Sve je stalo onih dana kad si tijelom napustio zemlju, porodicu, prijatelje.

Tvoja duša je vječna, sjećanje na tebe je veliko, radost, sreća i smirenost koju si darivao svima koje si poznavao ostala su i biće neizbrisiv trag tebe.

Zemlju kojom si hodao volio si beskrajno, mi smo tu da nastavimo tamo đe si ti stao, mi smo tu da te čuvamo od zaborava.

Zauvijek ćeš biti dio nas kao što smo mi dio tebe i takvog ćemo te pamtiti.

Nek ti je Vječna slava, Śole.

Dragi brate,

Daleko sam od Crne Gore, ali uvijek mislim kako si i ti daleko od nje, kako si otputovao na neko predivno mjesto i neprestano čekam da me nazoveš, ili dođeš da mi prepričaš svoje avanture, kao što si uvijek radio.

Volim te i nedostaješ mi brate...

Voljeni sine i brate, tri godine tražimo riječi koje će opisati sve sto osjećamo otkako si otišao, a jedino što znamo i dalje je da nam nedostaješ, da bez tebe ništa nije isto, da živimo neki drugi život, u kom na tvom mjestu vlada velika praznina i nemjerljiva tuga.

U nedjelju 23. januara u 9 časova još jednom ćemo posjetiti tvoju vječnu kuću u Žabljaku Crnojevića, odakle gledaš na svoju voljenu Crnu Goru.

Tvoja sestra MARIJA, zet MANUEL, sestrići MATTHIAS i MARLON

1401

Tvoji sinovi: PETAR, MARKO i MILOŠ

Tvoji otac RADE, majka DANICA, baba STANA, sestra MARIJA i brat ĐORĐE 1420 Godina dana je od smrti naše drage

MARKO Radev MIHALJEVIĆ

1398

Dragi sine, nije pravedno da ja za tobom plačem. Da je, kao što nije, nikad nisam trebala da osjetim ni ovu tugu za života, ali mi ostaje da se nadam da će moja ogromna ljubav za tebe dovijeka živjeti kroz sve što si ti volio.

NADE Č. MAROVIĆ

Tvoja baba STANA GAZIVODA

rođene Pavlinović

Sve kao da je bilo juče. Sjećanje i tuga što te nema među nama.

Puno nam nedostaješ.

Vječiti mir i spokoj tvojoj plemenitoj duši.

Njeni ČEDO, NENAD i VESNA

MARKINO 1399 Družimo se, zabavljamo, putujemo... ali zato jer si nas ti tome naučio, kao i da budemo tu jedni za druge, da se volimo i budemo na okupu, ipak nam fali tvoja topla Crnogorska duša.

Tri godine od smrti našeg voljenog oca, svekra i đeda

Oni koji te vole i kojima nedostaješ: MARIO, EMANUELLE, ĐORĐE, GIANLUCA, ALBERTO, CHIARA, VERONICA, MARTINA, LAURA, GIORGIA, GIULIA, LUCIA, SABRINA i WILLIAM

1436 Godina dana je od smrti našeg dragog

VELJKA ĐURĐEVCA

1400

Dana 23. januara navršavaju se tri godine od kada nije sa nama naš dragi

Sin ZDRAVKO, snaha DRAGICA, unuci ALEKSANDAR-ACO i JOVAN 1425 U znak sjećanja na tetku, tetka i braću od tetke

BOŠKA MIRKOVIĆA Tvoja pažnja, ljubav, lijepa riječ i briga za sve nas zauvijek će ostati u našim srcima.

S ponosom i tugom čuvaćemo te od zaboarva.

1424

TVOJA PORODICA

Četrdeset je dana od smrti moje drage prijateljice i komšinice

MILAN PAVIĆEVIĆ

VIDOSAVA

MAŠAN

MIODRAG

ILIJA

Čuvamo te u našim mislima i srcima. Uspomene na tebe ne blijede.

LJUBE KNEŽEVIĆ Iako nijesi među nama, dio si naših razgovora, osjećanja i uspomena.

DUŠKA MILUŠIĆ sa porodicom 1435

SJEKLOĆA

Tvoja PORODICA Teško je i bolno prihvatiti vašu sudbinu.

Počivajte u miru.

BOSILJKA, BORISLAV, ČEDOMIR i RADMILA

1394

1408

Neđelja, 23. januar 2022.

Oglasi i obavještenja

MALI OGLASI

31

Dnevni list

RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 1 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 2

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32

Magazin

Neđelja, 23. januar 2022.

Frontmen kultne grupe „Parni valjak“ Aki Rahimovski preminuo u Nišu

Veliki gubitak za balkansku muziku

Slavni par dobio dijete zahvaljujući surogat majci

Prijanka Čopra i Nik Džonas postali roditelji

Muzičari i poštovaoci oprostili se od kolege Od pjevača rok sastava „Parni valjak“ na društvenim mrežama i portalima, oprostili su se sa velikom tugom njegove kolege i prijatelji. Muzičar Dejan Cukić je na svom nalogu na Fejsbuku napisao: „Tuga. Zbogom, prijatelju dragi“.

Momčilo Bajagić Bajaga je na svom Fejsbuk profilu poručio da je „sve šokirala i malo je reći rastužila vijest o smrti Rahimovskog, frontmena slavnog benda Parni valjak“.

- Postalo je teško, iz dana u dan, opraštati se od ljudi koji su stvorili ovdašnju rok, pop,

džez i generalno urbanu muziku i uopšte umjetnost.

Ovo sa Akijem me je baš pogodilo, poznavao sam ga više od 40 godina. Ne možeš da se pomiriš – istakao je Bajagić.

Grupa Riblja čorba i frontmen Bora Đorđević su na Fejsbuk stranici naveli: „napustio nas je izuzetan čovjek i umjetnik Aki Rahimovski“.

- Čovek velikog glasa i dobrote, od koga je kako i sam Bora kaže učio zanat, koji je bio veliki prijatelj. Nedostajaće istinski – poručuju iz grupe Riblja čorba.

VIŠE OD 40 GODINA MUZIČKE KARIJERE: Aki Rahimovski

Pjevač grupe „Parni valjak“ Aki Rahimovski preminuo je u 67. godini, objavljeno je na Fejsbuk stranici benda.

- Dragi prijatelji, s neopisivom tugom u srcu vam javljamo da je danas, 22. 1. 2022. zauvijek zaspao Aki Rahimovski – napisali su iz „Parnog valjka“.

Aleksandar Aki Rahimovski rođen je u Nišu, 5. juna 1955, ali

se ubrzo s porodicom preselio u Skoplje.

Kao tinejdžer bio je član nekoliko sastava od kojih su neki grupe Vakuum, Krvna braća i Tor sa kojom je nastupio na festivalu u Zagrebu 1975. godine.

Iste godine upoznaje gitaristu i kompozitora Huseina Hasanefendića Husa i Juricu Pađena. U saradnji sa menadže-

rom Vladimirom Mihaljekom Mihom osnivaju prvu postavu „Parnog valjka“.

Tokom više od 40 godina muzičke karijere sa bendom Parni valjak objavio je 15 studijskih albuma, nekoliko lajv albuma, kompilacija i singlova kao i koncertne DVD-ove.

Osim u „Parnom valjku“, Rahimovski je djelovao i kao samostalni izvođač.

Aki Rahimovski iz prvog braka ima sina Kristijana, koji je takođe muzičar i ćerku Edinu.

S Ingrid je bio u braku više od 40 godina, a iako je medijima pričao kako su zaljubljeni kao prvoga dana, sve je iznenadila vijest prije nekoliko godina da su se rastali. Do smrti je bio s 27 godina mlađom Barbarom, s kojom je prije dvije godine dobio kćerku Antoniju.

Prijanka Čopra i Nik Džonas

LOS ANĐELES – Glumica Prijanka Čopra i pjevač Nik Džonas dobili su dijete zahvaljujući surogat majci.

Slavni par se oglasio na društvenoj mreži Instagram gdje su sa fanovima podijelili lijepe vijesti.

- Presrećni smo što možemo da potvrdimo da smo dobili dijete preko surogat majke.

Molimo za privatnost tokom ovog specijalnog vremena u kom želimo da se posvetimo

porodici – napisala je Čopra na Instagramu.

Podsjetimo, glumica i pjevač vjenčali su se u Indiji 2018. godine na svečanoj svadbenoj ceremoniji, a nedugo zatim mediji su počeli da izvještavaju o problemima sa nemogućnošću para da dobije dijete.

Prijanka Čopra je često izjavljivala da voli djecu i da joj je jedna od najvećih želja u životu da postane majka.

Objavili producenti Paramount Pictures i Skydance

„Nemoguća misija“ 7 i 8 odložene zbog korone

LOS ANĐELES – Sedmi i osmi film iz franšize „Nemoguća misija“ u kojima glumi Tom Kruz odloženi su do 2023. i 2024. zbog pandemije kovida-19, objavili su juče producenti Paramount Pictures i Skydance. „Nemoguća misija 7“ trebalo je u bioskopima da bude prikazana u septembru 2022, a „Nemoguća misija 8“ u julu 2023. Novi datumi izlaska filmova su 14. jul 2023. za sedmi i 28. jun za osmi dio serije.