Dnevni list Pobjeda 24.12.2019. by Pobjeda

Odbor za ljudska prava i slobode podržao ponuđeni zakonski akt o slobodi vjeroispovijesti

Zakon neće biti povučen

Američki podsekretar za političke poslove Dejvid Hejl o budućnosti američke politike prema Ruskoj Federaciji

SAD će štititi bezbjednost saveznika kad Moskva pokuša da ih ugrozi

I. B.

STR. 6. i 7.

Kako je regulisano vlasništvo nad vjerskim objektima u Francuskoj

Sve sagrađeno do 1905. je vlasništvo države ili opština

STR. 7.

Moskva koristi digitalne tehnologije kako bi ciljala Ameriku i njene demokratske saveznike iznutra. Ove akcije uključuju miješanje u izbore i složene operacije uticaja sa snažnim resursima – u režiji najviših nivoa ruske vlade, u samom srcu zapadnog svijeta. Rusija ne vrši diskriminaciju po političkoj ideologiji ili stranačkoj liniji. Njihov cilj je potkopati demokratske institucije, praveći podjele u demokratskim i pluralističkim društvima – rekao je Hejl STR. 2.

Senlis katedrala u Pikardiju na sjeveru Francuske

Kaluđerović se branio ćutanjem, određeno mu zadržavanje

Odbor za politički sistem i pravosuđe

Odluka o eventualnoj optužnici protiv Stijepovića za nekoliko dana STR. 10. i 11.

Svečana akademija KK Budućnost Voli povodom 70 godina osnivanja kluba

Kuća ispred koje je pucano na Pejovića

STR. 10. i 11.

Ponos nove Crne Gore

Šef diplomatije Srđan Darmanović saslušan pred Odborom za međunarodne odnose i iseljenike

Mirna Nikčević završila karijeru, o ambasadorima odlučuje Vlada

STR. 3.

D. M.

I. BOŽOVIĆ

Uhapšen osumnjičeni za ubistvo u podgoričkom naselju Zabjelo

Provjerava se porijeklo imovine optuženih za stvaranje kriminalne organizacije i pokušaj ubistva

Finansijska istraga protiv Stamatovića i saradnika

STR. 11.

ARENA

Politika

Utorak, 24. decembar 2019.

Američki podsekretar za političke poslove Dejvid Hejl o budućnosti američke politike prema Ruskoj Federaciji

SAD će štititi bezbjednost saveznika kad Moskva pokuša da ih ugrozi PODGORICA - Američki podsekretar za političke poslove Dejvid Hejl na svjedočenju o „Budućnosti američke politike prema Rusiji“ pred spoljno- političkim odborom Senata kazao je da prijetnja od Rusije nije samo spoljna ili vojna. Moskva, tvrdi Hejl, koristi digitalne tehnologije kako bi ciljala „Ameriku i njene demokratske saveznike iznutra“.

POTKOPAVANJE INSTITUCIJA

– Ove akcije uključuju miješanje u izbore i složene operacije uticaja sa snažnim resursima – u režiji najviših nivoa ruske vlade – u samom srcu zapadnog svijeta. Rusija ne vrši diskriminaciju po političkoj ideologiji ili stranačkoj liniji. Njihov cilj je potkopati demokratske institucije, praveći podjele u demokratskim i pluralističkim društvima – rekao je Hejl. Američki diplomata kazao je da NATO osniva dvije nove komande – jednu u SAD, fokusiranu na obezbjeđivanje kritičnih prekookeanskih morskih linija komunikacije, a drugu u Njemačkoj kako bi poboljšao

logističku podršku. – Ove NATO komande će stvoriti timove za podršku kako bi se naši saveznici suočili sa novim i razvijajućim ruskim prijetnjama poput sajber napada. Takođe će pokrenuti velike, višegodišnje inicijative za jačanje mobilnosti, spremnosti i sposobnosti Alijanse – navodi Hejl. Savez je, tvrdi, ojačan i dodatnim NATO članicama koje se bore sa ruskim uticajem, među kojima je Crna Gora. – NATO savez je takođe ojačan uključivanjem dodatnih članica. Crna Gora je u junu 2017. godine pristupila NATO-u. Zahvaljujući radu ovog Odbora i cijelog Senata, Sjeverna Makedonija je na putu da postane najnovija članica NATOa nakon što preostala država članica NATO-a odobri sporazum, kao što je Senat uradio u oktobru – dodao je Hejl.

PRIJETNJE

Razumijevanje ruskih prijetnji, navodi američki diploma-



Moskva koristi digitalne tehnologije kako bi ciljala Ameriku i njene demokratske saveznike iznutra. Rusija ne vrši diskriminaciju po političkoj ideologiji ili stranačkoj liniji. Njihov cilj je potkopati demokratske institucije, praveći podjele u demokratskim i pluralističkim društvima – rekao je Dejvid Hejl na saslušanju u Senatu ta, od suštinskog je značaja za razvoj dugoročnog odgovora na njih. – Stejt department blisko sarađuje sa međuresornim kolegama i našim saveznicima u borbi protiv ruskih operacija uticaja, kako u zemlji, tako i van nje. Obezbijedili smo značajnu inostranu pomoć u Evropi i Evroaziji kako bismo izgradili otpornost i povećali pritisak na ruski maligni uticaj u skladu sa ciljevima Fonda za

Savez je ojačan i dodatnim NATO članicama koje se bore sa ruskim uticajem, među kojima je Crna Gora, tvrdi Hejl

suzbijanje ruskog uticaja koji je osnovao Kongres. Odjeljenje je takođe povećalo svoju podršku Centru za globalni angažman (GEC) dodatnim finansiranjem i osobljem; budžet državnog odjeljenja FI2020 zatražio je 76,5 miliona dolara za GEC, što je povećanje od 23 miliona dolara u odnosu na 2019. godinu – istakao je Hejl. Dodaje i da su pod Donaldom Trampom SAD preduzele dosljedne akcije protiv pokušaja Moskve da potkopa američke interese i interese njenih saveznika i partnera širom svijeta. – Sjedinjene Države će nastaviti da koriste sve odgovarajuće alate nacionalne moći,

Izmjene i dopune Zakona o teritorijalnoj organizaciji u skupštinskoj proceduri PODGORICA – Gradonačelnici glavnog grada i prijestonice, kao i predsjednici opština, obavezni su donijeti odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova, ukoliko to nijesu učinili lokalni parlamenti do stupanja na snagu ovoga zakona – predviđeno je izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji, koje je vladajuća koalicija procesuirala Skupštini Crne Gore. Taj akt radio je Radni odbor 2 Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, a o predloženim rješenjima postignuta je saglasnost vlasti i opozicije. Nakon što su Demokrate napustile Odbor zbog Prijedloga zakona o vjeroispovijesti, vladajuća koalicija podnijela je parlamentu pet zakonskih tekstova, među kojima su izmjene i dopune Zakona o teritorijalnoj organizaciji. Formalni predlagači i potpisnici teksta su Danijel Živković, Ervin Ibrahimović, Miloš Nikolić, Adrijan Vuksanović, Nikola Divanović, Andrija Popović i Predrag Sekulić.

ODLUKA

Prema predloženim izmjenama i dopunama, odluka predsjednika opštine prestaje da važi stupanjem na snagu odluke Skupštine jedinice lokalne samouprave o određivanju naziva naselja, ulica i trgova. - Predsjednik opštine dužan je da odluku dostavi organu lokalne uprave nadležnom za ozna-

Predsjednici opština da privremeno odrede nazive ulica

SVAKA ULICA ĆE IMATI NAZIV I BROJ: Prigradsko naselje Masline

čavanje stambenih i poslovnih zgrada brojevima, kao i organu lokalne uprave nadležnom za postavljanje tabli sa nazivima naselja, ulica i trgova i brojeva stambenih i poslovnih zgrada, u roku od 24 sata od donošenja odluke – predviđa prijedlog. Predsjednik opštine, prema novim izmjenama, obavezan je

jednom mjesečno, nakon stupanja na snagu ovog zakona, ministarstvu nadležnom za poslove lokalne samouprave dostaviti informaciju o implementaciji odredbi ovog zakona na teritoriji jedinice lokalne samouprave. Ministarstvo je dužno da prati sprovođenje odredbi zakona i

ukoliko ocijeni da predsjednik opštine, odnosno nadležni organ lokalne uprave, u roku utvrđenim ovim zakonom neće ispuniti predviđene obaveze, bez odgađanja će obavijestiti Vladu Crne Gore. Vlada je obavezna odmah da preduzme neophodne mjere kojima će obezbijediti da predsjednik opštine i nadlež-

uključujući diplomatiju, da bi se odbranile od bilo kakvih daljih prijetnji Moskve i da bi unaprijedile i zaštitile interese Amerike i naših saveznika i partnera. Kao što je navedeno u predsjednikovoj Nacionalnoj bezbjednosnoj strategiji ili NSS, Amerika je konkurencija velikih sila – ističe treći čovjek Stejt departmenta. Američka administracija, dodaje on, Rusiju posmatra kao odlučnog i snalažljivog konkurenta Sjedinjenih Država.

SFERE UTICAJA

– Iako je Rusija takmičar sa značajnim sistemskim i ekonomskim slabostima koje

sprečavaju njene ambicije da povrati svoj status velike moći i ponovo nametne svoje arhaične predstave o sferama uticaja – ocijenio je Hejl. On navodi i da SAD ne želi protivnički odnos sa Rusijom. – Da bismo unaprijedili šire američke interese, mi u osnovi ne tražimo protivnički odnos sa Rusijom. Ostajemo otvoreni za saradnju s Moskvom kada se ona uskladi sa našim i savezničkim interesima. Ipak, američka administracija će štititi nacionalnu bezbjednost SAD i bezbjednost naših saveznika kada Moskva pokuša da ih ugrozi – zaključio je Hejl. J. ĐURIŠIĆ

Kazna do 2.000 eura Od 1.500 do 2.000 eura kazniće se za prekršaj odgovorno lice u glavnom gradu, prijestonici, opštini, ako ne donese odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova, ako ne odredi brojeve za označavanje stambenih i poslovnih zgrada. Ista kazna predviđena je i ako ne obezbijede postavljanje tabli sa nazivima naselja, ulica, trgova i brojevima stambenih i poslovnih zgrada.

Predsjednik opštine dužan je jednom mjesečno Ministarstvu da dostavi informacije o primjeni odredbi ovog zakona. Ministarstvo je obavezno da prati primjenu odredbi zakona i u slučaju neizvršavanja obaveze od predsjednika opštine o tome obavijesti Vladu ni organ lokalne uprave blagovremeno ispune obaveze. Vlada i Ministarstvo obavezni su da na zahtjev predsjednika Kluba poslanika dostave informaciju i podatke u vezi sa primjenom odredbi zakona, u roku od 48 sati od prijema zahtjeva. Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona sprovodi Ministarstvo. Odluku o privremenom nazivu naselja, ulica i trgova, predsjednik opštine obavezan je donijeti u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona. Brojeve

za označavanje stambenih i poslovnih zgrada nadležni organ dužan je odrediti u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog zakona. Postavljanje tabli sa nazivima naselja, ulica i trgova i brojeva stambenih i poslovnih zgrada, nadležni organ lokalne uprave obavezan je obezbijediti u roku od pet mjeseci od stupanja na snagu zakona. U cilju izvršenja tih obaveza, u postupku nabavke tabli sa nazivima naselja, ulica i trgova i brojeva stambenih i poslovnih zgrada, ne primjenjuju se odredbe Zakona o javnim nabavkama.

POSTUPAK

Predlagači su, u obrazloženju izmjena i dopuna Zakona, naveli da je Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore uređen postupak i način određivanja naziva naselja, ulica i trgova od jedinice lokalne samouprave, a propisano je i da stambene i poslovne zgrade moraju biti označene brojevima koje određuje nadležni organ lokalne uprave, te da je jedinica lokalne samouprave dužna da obezbijedi postavljanje tabli sa nazivima naselja, ulica, trgova i brojevima stambenih i poslovnih zgrada. I. KOPRIVICA

Politika

Utorak, 24. decembar 2019.

Šef diplomatije Srđan Darmanović saslušan pred Odborom za međunarodne odnose i iseljenike

Mirna Nikčević završila karijeru, o ambasadorima odlučuje Vlada

Sjednica Odbora za međunarodne odnose i iseljenike

PODGORICA - Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović saslušan je juče pred parlamentarnim Odborom za međunarodne odnose i iseljenike povodom nedavnog istupa trojice ambasadora koji su platili kaznu bivšoj savjetnici u Ambasadi naše zemlje u Turskoj Mirni Nikčević, a koja je prethodno kažnjena i opozvana zbog neprimjerene komunikacije na Fejsbuku. Šef diplomatije je podsjetio da

Zakon o vanjskim poslovima predviđa prava i obaveze diplomata, te da je u skladu sa tim aktom Ministarstvo odlučilo da ponašanje trojice ambasadora nije bilo u skladu sa njihovim pravima i obavezama. - Postupili smo po zakonu i reagovali kako je to predviđeno diplomatskom službom. Pokrenuli smo disciplinski postupak, koji je sada u nadležnosti disciplinske komisije Vlade. Vidjećemo kakvi će biti rezultati tog postupka - kazao

je Darmanović. Predstavnik Ministarstva vanjskih poslova Miodrag Kankaraš pred Odborom je naglasio kako je „Mirna Nikčević završila sa diplomatskom karijerom“. - Protiv trojice ambasadora je pokrenut disciplinski postupak koji vodi Vladina komisija. Sve što smo uradili, uradili smo krećući se u okviru zakona, a ne ličnih afiniteta - poručio je Kankaraš. Bivša savjetnica u crnogorskoj ambasadi u Ankari Mirna

Svečani doček pripadnika Vojske Crne Gore iz misija u Letoniji i Africi

Brajković: Vojnici dostojno predstavljali državu

PONOSNI NA UČEŠĆE: Doček vojnika

PODGORICA - Vojnici Crne Gore na zadacima i misijama u Letoniji i Africi dostojno su predstavljali državu i uniformu koju nose, kazao je zamjenik načelnika Generalštaba, pukovnik Svetozar Brajković na svečanom dočeku pripadnika vojske koji su se vratili sa tri inostrane aktivnosti. Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, riječ je o

NATO pojačanom isturenom prisustvu u Letoniji, Misiji Ujedinjenih nacija za referendum u Zapadnoj Sahari (MINURSO) i operaciji EU NAVFOR Atalanta u Somaliji. Brajković je ocijenio da su naši vojnici stekli značajno iskustvo kroz izazove jedinstvene za svaku misiju. - U Zapadnoj Sahari, iako je bezbjednosna situacija stabilna, opasnost su tropske bolesti i negostoljubiva pri-

roda. Takođe, nije lako biti u operaciji Atalanta, mjesecima na otvorenom moru. U Letoniji ste konstantno imali aktivnosti i obuke. Ipak, kada sve stavite na tas, dobili ste ogromno iskustvo – naglasio je zamjenik načelnika Generalštaba. Istakao je da su aktivnosti vojnika u tim zemljama praćene, te da nije bilo problema tokom njihovog boravka. Major Novak Komatina, koji se vratio iz misije MINURSO, uporedio je iskustvo iz Zapade Sahare s ranijim boravkom u misiji u Avganistanu. – U Avganistanu smo imali stalne aktivnosti, često pod oružjem, ipak, MINURSO je psihički zahtjevniji, iako ne nosimo naoružanje. Konstantna opasnost od zmija otrovnica, škorpiona… Noćne patrole kroz pustinju su izazov, ali i životno iskustvo koje stvarno vrijedi – ocijenio je Komatina. R. P.

Nikčević kažnjena je i opozvana sa funkcije, jer je u prepisci na Fejsbuku vjernike Srpske pravoslavne crkve nazvala „govedima koje treba spaliti“. Kaznu u iznosu od 600 eura, koju joj je zbog govora mržnje dosudio prekršajni sud u Podgorici, platili su ambasadori Crne Gore u Vašingtonu Nebojša Kaluđerović, Beču Željko Perović i Vatikanu Miodrag Vlahović, zbog čega je protiv njih trojice pokrenut disciplinski postupak. Poslanik Demokratskog fronta Jovan Jole Vučurović na sjednici Odbora je kazao da je stav, koji je u spornoj prepisci na Fejsbuku iznijela Mirna Nikčević, ujedno i stav režima. Ocijenio je da su se trojica ambasadora plaćanjem njene kazne saglasila da vjernike SPC treba spaliti. – Ukoliko ne bude adekvatne sankcije za ove ljude to znači da ćemo mi, koji smo na drugoj strani, morati da se pripremamo za neka teža vremena – upozorio je Vučurović. Branka Bošnjak, takođe iz DF-a, naglasila je da je riječ o trojici iskusnih ambasadora koji su sve, kako je rekla, vrlo ciljano uradili. – Da su oni zaista htjeli da pomognu samohranoj majci, mogli su to da urade anonimno. U diplomatiji nema ishitrenosti. Oni su to uradili ciljano i u dosluhu sa režimom – tvrdi Bošnjak. Ona je dodala da je jedan od trojice ambasadora, ne precizirajući koji, iznenadio, budući da je vjerovala da je riječ o profesionalcu. Potez trojice ambasadora i za lidera Demosa Miodraga Lekića predstavlja, kako je rekao, skandal prvog reda. Poslanik Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić odgovorio je navodeći da ta partija svoju politiku ne zasniva na antisrpskoj politici i ne gaji mržnju prema bilo kome, a naročito ne, kako je rekao, prema srpskom narodu. Đ. ĆORIĆ

Odbor za politički sistem

Skupštini predložili da usvoji šest zakona PODGORICA – Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu jednoglasno je juče podržao set izbornih zakona, kojeg je vladajuća koalicija predložila Skupštini. Podržani su prijedlozi zakona o izboru poslanika i odbornika, izmjenama i dopunama zakona o crnogorskom državljanstvu, biračkom spisku, teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, kao i dopuni Krivičnog zakonika. Za usvajanje prijedloga zakona o izboru odbornika i poslanika potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu. Set izbornih zakona predstavnici vladajuće koalicije podnijeli su parlamentu, nakon što je Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva prekinuo rad izlaskom Demokrata iz tog tijela, čime je bio onemogućen kvorum. Mandat Odboru istekao je 18. decembra. I. K.

Komentar

Stvarno lažete, braćo! Milorad PUSTAHIJA

Eto, sad su smislili da su se mošti Svetog Save ukazale – na Ždrebaoniku. I briga ih što i njihova istorija tvrdi da su mošti spaljene 1594. godine na Vračaru, i što su na tom mjestu u pomen na paljevinu podigli veleljepni i preskupi hram i što taj tip nema nikakve veze sa nama. Ova laž ionako nije za njihovu domaću pastvu nego za naše ponizne prevrtače, prišipetlje i krkane Svi znate onu legendu o feničanskom princu Kadmu koji je po nalogu oca pošao da traži sestru Evropu koju je oteo Zevs kada je vidio kakav je to ribičon. Proročište u Delfima ga uputi u Beotiju gdje on osnuje Tebu i dugo je u njoj vladao i zaboravio na sestru Evropu, jer mu bogovi za ženu dadoše Harmoniju, kćerku boga Aresa i boginje Afrodite. Biće da ga je Harmonija zaluđela i da je zanemario dizgine vlasti pa mu Beoćani smjestiše neku vrstu antičke AB revolucije i protjeraše iz Tebe na volovskoj zaprezi u zemlju Enhelejaca. Tu oni osnovaše grad Budvu (Bouthoe po grčkoj riječi bous – vo). Enhelejci ga izabraše za vođu te pobijediše susjedne Ilire i zauzeše im zemlju. I sad dugo bi i sretno živjeli, da se bogovi ne sjetiše da je Kadmo negdje ubio nekakvog zmaja koji je božanskog porijekla i pretvore Kadma i Harmoniju u dvije zmije. Tužan kraj, ali mi Budvani se ponosimo što je naš grad dokazano star najmanje 2500 godina i da je jedno od najstarijih naselja na Jadranu. Elem, tamo negdje osamdesetih godina prošlog vijeka, kada je obnovljen grad od zemljotresa, „Budvanska rivijera“ pozove marketinške stručnjake iz Beograda da im odrade reklamu iliti advertajzing, kako se to u Grblju reče. Ispričaju im sve o Budvi, slikaju hotelske kapacitete, pa im ispričaju i ovu legendu o Kadmu. ,,A u pizdu materinu“, vikne BG šef marketinga, „kakav Kadmo i bous, previše je antike, previše Mediterana, moramo smisliti nešto na srpskom da vas ceo svet razume“. I onda smisle legendu o Stoji i Stojanu i pervertiraju staru paštrovsku legendu o skočiđevojci. Kao: voleli se Stoja i Stojan, ali izbiju problemi i onda joj Stojan lepo po budvanski zapeva: „ Aj duga njiva kukuruzi mali, neko Stojo našu ljubav kvari“! Nesretna Stoja mu odgovori: „Joj, nisam kriva, komšije su krive što nas dvoje ne pričamo više“. Videvši da joj Stojan ne veruje, Stoja ti se bači sa budvanskog bedema. Stojan, kad to vide reče : „Gde je jedno, neka budu dva“, pa se i on bači sa bedema. I onda od onoga „budu dva“ nastane Budva?! Budalasto nema šta, ali su dvije ribe postale logo Budvanske rivijere i ušle u grb i na zastavu grada. I nikome nije smetalo što je budalaština zamijenila antičku legendu i mnogovjeko postojanje. I pokojni Minimaks se zajebavao i govorio da on ne letuje u Budvi jer gde jeBu dva tu nisam ja. OK, kasnije je sve ovo otpisano i vratili smo se Kadmu, a Stoju i Stojana zamenili su - Sveti Sava i Car Dušan, koji je, eto, „ozidao“ forticu i Manastir Podlastva. Koliko god glupo i ovo zvučalo, uspjelo je da fundamentalno posrbi čak staru paštrovsku aristokratiju koja je imala povlastice još od vizantijskih Komnina. Čak im je nedavno uvezeni pop iz presvetog Doboja zabranio da slave noć posvećenu imperijalističkom kolaču - ruštuli. Što nas tek čeka kad naglas puste posljednju budalaštinu o pronalasku moštiju, a koga drugo do Svetoga Save, i gdje drugo no u Manastiru Ždrebaonik. I što mislite ko mu je prvi komšija? Naravno - Sveti Vasilije Ostroški. Koliko god su se trudili i bajali oko Svetog Vasilija i presvlačili i šetali ga, uvijek im se, osim na sveto miro, osjećao puno i na tešku i nepopravljivu crnogorštinu. Stoga su krenuli u konačni obračun voskresajući davno spaljene Savine mošti u podnožju Ostroga. I briga ih što i njihova istorija tvrdi da su mošti spaljene 1594. godine na Vračaru, i što su na tom mjestu u pomen na paljevinu podigli veleljepni i preskupi hram, i što taj tip nema nikakve veze sa nama. Ova laž ionako nije za njihovu domaću pastvu nego za naše ponizne prevrtače, prišipetlje i krkane. I djelovaće. Pomamiće se za Savom i to do posljednjeg. I kako je to sve pečatno i bezobražno, jado moj. U laž tjeraju i rimskog papu i vaseljenskog patrijarha i Hrista će ako bude trebalo. A ne da misle kako se ja i slični osjećamo. Sve će učinjet samo da Radunović, Mandić i Knežević se ne samonagrde zbog ovog crnogorskog terora, grđeg od ustaškog i četničkog. Kad sam nedavno bio na godišnjoj skupštini Matice crnogorske na jednoj zgradi u komšiluku ugledam grafit i zanijemim. Lik, vjerovatno pod dejstvom nekog psihoaktivnog sredstva, napisao je svoj fenomenalni uvid: „ Nije toliko hladno koliko smo mi bolesni“. Nije lako ni biti pametan kada stalno gledaš utakmicu u kojoj su tvoja egzistencija i identitet kao zalog na kladionici. I ti možeš samo da se kladiš da li će završiti iz 1 u 1, to jest da će nas sve skupa sa otadžbinom vrlo brzo valorizovati ovi na vlasti što nas „štite“, ili iz 1 u 2, tj. da će nas posrbiti i anektirati i poništiti ovi svetosavci.

Ekonomija

Utorak, 24. decembar 2019.

Viši sud odbacio tužbu Irene Radović zbog nezakonitog razrješenja

Sud ne može preispitivati odluke parlamenta PODGORICA – Viši sud je po drugi put oborio presudu o nezakonitoj smjeni bivše viceguvernerke Irene Radović. Njeni advokati Goran Rodić i Siniša Gazivoda smatraju da u ovom slučaju nije bilo moguće primijeniti načelni pravni stav Vrhovnog suda da se razrješenja sprovedena u Skupštini ne mogu preispitivati pred redovnim sudovima.

REVIZIJA

– Zbog činjenice da je Radovićevoj odlukom Skupštine prestao radni odnos, kao i da je praksa suda u Strazburu vrlo restriktivna, kada je u pitanju uskraćivanje prava na pristup sudu u predmetima iz radnih odnosa, smatramo da se predmetni načelni pravni stav ne može primijeniti u konkretnom slučaju, pa ćemo izjaviti reviziju Vrhovnom sudu – saopštili su advokati. Novom presudom vijeća sudija Višeg suda Milorada Marotića, Milice Čukić i Vesne Jovetić ukinuta je presuda sutkinje Milene Brajović koja je i u ponovljenom postupku bila stava da bi bilo suprotno Ustavu i Evropskoj konvenciji za ljudska prava da Osnovni sud ne ispituje zakonitost odluke o razrješenju Radović. Navela je da bi time bilo povrijeđeno pravo na pristup sudu, jer ne postoji izričita ustavna ili zakonska odredba po kojoj viceguverner ne može pokrenuti sudski spor protiv odluke o razrješenju. Viši sud je naveo da se konkretna evropska sudska praksa ne može primijeniti u ovoj situaciji i pozvao se na stav Vrhovnog suda da „eventualnim nezakonitim razrješenjem javni funkcioner može pretrpjeti štetu“ te da bi se u tom slučaju mogla tražiti naknada štete pred Osnovnim sudom, koji bi, kao prethodno pitanje, utvrđivao zakonitost razrješe-

Irena Radović

nja. U obrazloženju se navodi da je Skupština razriješila Radović na osnovu Ustavom predviđenih nadležnosti da imenuje i razrješava guvernera i članove Savjeta Centralne banke, te da se ta odluka ne može pobijati ni u upravnom ni u parničnom postupku, osim ako je to zakonom izričito propisano. Smatraju da je prvostepeni sud odnos između parničnih stranaka pogrešno tretirao kao radni odnos, imajući u vidu da je nakon skupštinske odluke o imenovanju Radović za viceguvernerku, ona zaključila ugovor o radu sa CBCG.

FUNKCIJA

– Dakle, tužilja je izborom od strane Skupštine Crne Gore stekla status javnog funkcionera saglasno odredbi čl. 3 Zakona o sprečavanju korupcije, a radni odnos je uređen Zakonom o Centralnoj banci Crne

Gore – stoji u odluci Višeg suda. Radović je navela da ne postoji primjer demokratske države na svijetu gdje sudovi nemaju pravo da preispituju zakonitost skupštinskih odluka ukazujući da se sporni pravni stav „neistinito poziva na navodnu praksu Hrvatske i Slovenije“, iako je riječ o mišljenju pojedinca, a ne sudskoj praksi. Sud je presudom obavezao Radović da za troškove postupka plati hiljadu eura. Irena Radović je obavljala funkciju viceguvernerke za kontrolu bankarskog sistema od marta 2017. do jula 2018, kad je na prijedlog Savjeta Centralne banke smijenila Skupština zbog, kako su naveli, nedovoljne stručnosti, odavanja poslovne tajne i zadovoljavanja ličnog interesa. Pred istim sudom je u toku i spor zbog mobinga i diskriminacije, koji je Radović pokrenula protiv CBCG i guvernera Radoja Žugića. M. Lk.

Skupštinski Odbor za praćenje projekta na ostrvu Lasta Rok od 18 mjeseci za završetak radova teče od momenta kada država završi svoje obaveze, a jedna od njih je i da podvodni kabl dođe do tačke sa koje zakupac treba da poveže ostrvo sa rtom Arza, objasnio je predstavnik Ministarstva turizma Damir Davidović PODGORICA – Rekonstrukcija tvrđave Mamula na ostrvu Lastavica odvija se usporenom dinamikom. Odbor koji je formiran za praćenje ovog i projekta ,,Kraljičina plaža“ pozvao je investitora, Vladu i lokalnu samoupravu da u okviru svojih nadležnosti ubrzaju ispunjavanje obaveza kako bi se stekli uslovi za nastavak realizacije ove investicije. Dogovoreno je i da članovi odbora obiđu radove na Lastavici. Predstavnik Ministarstva turizma Damir Davidović je podsjetio da je ugovor za zakup Mamule na 49 godina potpisan 2015, a na snagu je stupio sredinom 2017, što znači da su dugo stvarani preduslovi da bi stupio na snagu. – Rok od 18 mjeseci za završetak radova teče od momenta kada država završi svoje obaveze, a jedna od njih je i da podvodni kabl dođe do tačke sa koje zakupac treba da poveže ostrvo sa rtom Arza – objasnio je on i dodao da su se ulaganja u ovaj lokalitet intenzivirala. - Po informacijama koje smo dobili od investitora (Ora-

Kabl uspor radove na UBRZATI RADOVE NA MAMULI: Odbor za praćenja projekta Mamula i Kraljičina plaža

skom) zaključno sa ovom godinom očekuje se da ukupna investicija pređe šest miliona eura. Intenzivnija ulaganja su najavljena za narednu i 2021, za kad očekujemo da radovi budu završeni 2021, ukoliko se budu stvorili svi preduslovi – objasnio je Davidović, podsjećajući da je delegacija Ministarstva početkom proteklog ljeta posjetila lokaciju nakon što su mediji objavili da se tamo melje arheološki materijal. -Uvjerili smo se da to nije tačno, jer se radilo o stijeni, a u njoj teško da može biti arheološkog materijala - objasnio je on i podsjetio da je data saglasnost na konzervatorski projekat i da se sve odvija prema njemu. Davidović je objasnio da radovi idu sporije da bi se tvrđava sačuvala u izvornom obliku u skladu sa konzervatorskim projektom i saglasnošću koji je dala Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Govoreći o odnosu lokalnih i državnih organa, Davidović je podsjetio da je gradski arhi-

Informaciju o „K zatražili po hitno Skupštinski odbor je od Vlade, odnosno Ministarstva turizma zatražio po hitnom postupku informaciju o Kraljičinoj plaži, koju još nijesu dobili a davno je zatražena. Predsjednik Odbora Mihajlo Anđušić (DPS) je kazao da su uputili urgenciju Ministarstvu da hitno dostavi informaciju i nadam se da

tekta nekoliko puta odbijao da da saglasnost. – Razlozi formalni postoje i oni su sadržani u rješenjima koje je donosio gradski arhitekta. On se, međutim, nije žalio na rješenje koje je donio glavni državni arhitekta. Stiče se utisak da se radi o ozbiljnom investitoru koji pažljivo radi i nije mu cilj da naruši nego od postojećeg da napravi nešto što će biti na ponos – pojasnio je Davidović. Andrija Popović (LP) je kazao da je ovaj projekat dobro-

Parlament usvojio izmjene Zakona o elektronskoj fiskalizaciji

Najbolji alat za suzbijanje sive ekonomije startuje 2021. Zakonom je bilo predviđeno da fiskalizacija startuje od januara naredne godine, a ministar je preuzeo odgovornost za odlaganje zbog slabe procjene PODGORICA – Ministar finansija Darko Radunović kazao je juče u parlamentu da će naredne godine biti završene sve pripreme za početak elektronske fiskalizacije od januara 2021. Poslanici su završili raspravu o prijedlogu izmjene zakona o

Ministar Darko Radunović na jučerašnjem zasijedanju parlamenta

fiskalizaciji, o kojem će se naknadno izjasniti, a kojim je predviđeno odlaganje primjene za godinu. Zakonom je bilo predviđeno da fiskalizacija startuje od januara naredne

godine, a ministar je saopštio da on snosi najveću odgovornost zbog slabe procjene. – Često je moja želja za uvođenjem promjena ograničena potrebama da se promjena

uvede na način i brzinom koju mogu pratiti drugi učesnici i propisanim pravilima javne nabavke sistema koji nam je potreban za sprovođenje reforme – bio je iskren ministar.

Ovaj zakon je jedan od najboljih alata za suzbijanje sive ekonomije. – Već smo raspisali tender i napravili dosta procedura, pa možemo biti sigurni da ćemo u narednoj godini ovaj posao odraditi – ocijenio je Radunović. Objašnjavajući razloge odlaganja kazao je da je prvi vezan za nabavku centralnog sistema za fiskalizaciju koji je finansiran sredstvima Svjetske banke i ima propisan ritam, rokove i pravila koje kao korisnici zajma moramo poštovati. – Drugi razlog je trenutna uslovna spremnost tržišta informacionih tehnologija i poreskih obveznika za prilagođavanje na novi poslovni model – objasnio je ministar. Aleksandar Damjanović je rekao da nije sporno što se rok pomjera jer neće biti ni prvi ni

posljednji zakon čija se primjena odlaže, ali je pitao koliko će to odlaganje oštetiti budžet i da li će trebati amandmani. Raško Konjević (SDP) kaže da je to složen projekat, jer nije lako preći sa jednog sistema na drugi i dodaje da ostaje blaga gorčina što upozorenja na koja su ukazivali zajednički u julu nijesu bolje odmjerena. – Od potencijalnih prihoda od 13 do 15 miliona od ovog zakona, važnije je što država pokazuje namjeru i snagu da se bori protiv sive ekonomije. Ne bi bilo loše da se uputi izvještaj parlamentu da vidimo kako ide priprema – ocijenio je Konjević i dodao da mu je Ministarstvo finansija nedavno dostavilo podatke po kojima je u maju 164 hiljade zaposlenih primilo zaradu. – Razlika između zvaničnog podatka Poreske uprave i Vlade pokazuje da se godišnje od doprinosa izgubi između 70 i 150 miliona eura. Radi se o 70 miliona ako se računa minimalna zarada, a 150 miliona prosječna, pa je gruba računica 100 miliona eura, što je ozbiljna cifra za Crnu Goru – kazao je ovaj poslanik. M.P.M.

Ekonomija

Utorak, 24. decembar 2019.

avica i „Kraljičine plaže“ Budva

Realizacija ugovora sa Uniprom metalima o eksploataciji crvenih boksita PODGORICA - Kompanija Uniprom metali po osnovu koncesione naknade za eksploataciju crvenih boksita duguje 90,2 hiljade eura, navodi se u Vladinoj informaciji o realizaciji koncesionog ugovora za Zagrad, Đurakov do II, Štitovo II i Biočki stan. Ukupna koncesiona naknada za 2016, 2017, 2018. iznosila je 2,4 miliona eura, a eksploatisano je 1,48 miliona tona rude boksita. Vlasnik i izvršni direktor ove kompanije je biznismen Veselin Pejović, a ugovor o koncesiji je potpisan 2015. na 27 godina.

rio Mamuli

Kraljičinoj plaži“ om postupku ćemo je brzo dobiti. – Odmah nakon dobijanja informacije zakazaćemo sjednicu na kojoj ćemo razmatrati informaciju o investiciji ,,Kraljičina plaža“ – objasnio je Anđušić. Srđan Milić (SNP) je kazao da su se stekli uslovi da se raskine ugovor za ,,Kraljičinu plažu“.

Kursna lista

došao i upozorio da se u nadzoru ne smije napraviti ni jedan kiks. Maja Bakrač (DPS) je kazala da su svi osjetljivi na ovaj projekat iz prostog razloga što je tamo bio zatvor. – Kada ti radovi budu odmakli, građani će shvatiti koliko će to biti lijepo, kvalitetno i dobro za sve. Bilo bi, međutim, dobro pogledati konzervatorske uslove koje je dobio investitor i uporediti stanje na terenu sa njima. Bilo bi dobro da bude dostavljen i odboru – kazala je Bakrač.

USD

1.10750

JPY

121.18000

GBP

0.85708

Njena koleginica Ana Nikolić je pitala da li su svi događaji mogli biti brži i efikasniji i ocijenila da adekvatnu saradnju nije pokazala lokalna samouprava. – Možda su njihove primjedbe bile na mjestu, ali smatram da su trebali da imaju više volje. Da sjednu sa Ministarstvom i pokušaju da prevaziđu probleme kako bi se dala mogućnost investitoru da što prije uđe u posao - smatra Nikolić i dodaje da treba insistirati da radovi budu završeni za 18 mjeseci od početka. Poslanik Force Genci Nimanbegu je saopštio da se mora konstatovati da se projekat sporo odvija. – Zato je dobro da posjetimo tu lokaciju i neposredno kontaktiramo sa investitorom. Ja imam loše iskustvo sa Ministarstvom turizma kojemu sam ne znam koliko više puta postavio pitanje o privatizaciji hotela ,,Galeb“ i dobio takve informacije da više ne razumijem ni šta se dešava – kazao je Nimanbegu. M.P.M.

CHF

1.08700

AUD 1.60080 CAD

1.45770

Montenegro erlajnz pokrenuo kampanju za rane rezervacije

Promotivne cijene do kraja februara PODGORICA - Avio-kompanija Montenegro erlajnz pokrenula je specijalnu promotivnu kampanju za rane rezervacije do kraja februara naredne godine. - U okviru ove akcije MA putnicima nudi atraktivne cijene koje se odnose na ljetnji red letjenja naredne godine. Karte se mogu kupiti do 29. februara, a putovanje je potrebno realizovati od 1. maja do 30. septembra naredne godine - navodi se u saopštenju. Cijene povratnih karata u okviru te akcije sa svim taksama kreću se od 119 eura za Beograd i Ljubljanu do 294 eura za Sankt Peterburg. Akcijom su obuhvaćene sve destinacije MA, a odnosi se i na putovanja započeta u inostranstvu. - Maksimalan boravak za sve destinacije je 30 dana, uz mogućnost doplate od 20 eura za duži boravak - dodaje se u saopštenju. S. P.

– Prema podacima Poreske uprave, koncesionar od 25. novembra duguje 90.247 eura, bez kamate. Ugovorom je propisano da je dužan da, kao sredstvo obezbjeđenja redovno dostavlja bankarsku garanciju, plativu na prvi poziv bez prava prigovora od 500.000 eura, što redovno izvršava – kaže se u Vladinom dokumentu. Koncesiona naknada za 2016. godinu iznosila je 632,5 hiljada eura, za 2017. 1,3 miliona, a lani 428,3 hiljade. Koncesionim ugovorom je propisano da Uniprom ima 30 zaposlenih, dok je zapošljavanje ostalih radnika potrebnih za proces proizvodnje obaveza podizvođača. - Uniprom je 2016. imao prosječno 22 zaposlena, u 2017. godini 29, a lani 31 zaposlenog, čime je koncesionar ispunio ugovornu obavezu po ovom osnovu, imajući u vidu odluku o privremenom mirovanju prava i obaveza koja se odnosi na ležište Štitovo II – kaže se u Vladinoj informaciji. Dodaje se da na osnovu podataka dobijenih od strane koncesionara, osim radnika zaposlenih u kompaniji Uniprom

Pejović duguje 90 hiljada za koncesiju

Uprava Rudnika boksita

Proizvodnja U Vladinom dokumentu se precizira da u 2016. godini ostvarena proizvodnja sa svih ležišta iznosi 497.779 tona rude, od čega je 470.415 tona dobijeno površinskom eksploatacijom, dok je 27.363 tona dobijeno iz podzemne eksploatacije. U 2017. godini ostvarena proizvodnja sa svih ležišta iznosi 991.108 tona rude, od čega je 787.177 tona dobijeno površinskom eksploatacijom, a 203.931 tona dobijeno je iz podzemne eksploatacije. U prošloj godini ostvarena proizvodnja sa svih ležišta iznosi 538.972 tona rude, od čega je 230.411 tona dobijeno površinskom eksploatacijom, dok je 308.560 tona dobijeno iz podzemne eksploatacije. Veselin Pejović

metali, koji su angažovani na proizvodnji i dopremi rude, angažovane su i četiri kompanije kao podizvođači na neposrednoj proizvodnji rude. Radi se o nikšićkom preduzeću Bumech, u kojem je od 15. jula

2016. godine do 1. avgusta 2018. bilo zaposleno 129 radnika. Podizvođač je i nikšićka kompanija Montalp, u kojoj se u periodu 2018-2019. godina broj zaposlenih kretao od 31 do 49. Na neposrednoj proi-

zvodnji rude kao podizvođač angažovana je i firma Manda, u kojoj se u periodu 2016-2019. godina broj zaposlenih kretao od deset do 20 radnika. Podizvođač je nikšićki Rudkop, koji ima 18 radnika. S. P.

DRI dala negativno mišljenje na završni račun budžeta opštine Plav za prošlu godinu

Pola miliona suficita postalo 300.000 eura deficita

PODGORICA - DRI je dala negativno mišljenje na završni račun budžeta opštine Plav za prošlu godinu. – Imajući u vidu obim i karakter utvrđenih nepravilnosti i nedostataka nadležni Kolegijum naložio je da se sa sadržajem izvještaja upozna Vlada i ministarstva finansija i javne uprave, zbog preduzimanja mjera na uspostavljanju održivog okvira i odgovornosti u upravljanju javnim finansijama – odlučili su u državnoj reviziji. U izvještaju koji su sačinili članovi Senata Zoran Jelić i Radule Žurić se navodi da je finansijskom revizijom utvrđeno da podaci iskazani u izvještaju o konsolidovanoj javnoj potrošnji, po pojedinim budžetskim pozicijama prihoda i rashoda, ne odgovaraju realnim podacima. – To je dovelo do razlike u iskazanom finansijskom rezultatu – suficitu u iznosu od 540.250 eura, dok je nalazima revizije utvrđen deficit budžeta u iznosu 301.214 eura – navedeno je u izvještaju. Revizijom pravilnosti odluke

Plav

o završnom računu opštine Plav za prošlu godinu utvrđeno je da opština nije u svim aspektima uskladila poslovne aktivnosti sa zakonskim i drugim propisima, navodi se u saopštenju. Dugačak je spisak zakona koje je ova opština prekršila. – Prekršeni su zakoni o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, o finansiranju lokalne samouprave, o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru, o zaštiti i spašavanju, o komunalnoj policiji, o pore-

skoj administraciji, o planiranju prostora i izgradnji objekata, o zaradama u javnom sektoru, o državnim službenicima i namještenicima, o radu, o državnoj imovini, uredbu o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, pravilnik o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština, pravilnik o načinu sačinjavanja i podnošenja finansijskih izvještaja budžeta, državnih fondova i jedinica lokalne samouprave, uputstvo o radu trezora lokalne samou-

Poskupilo jedino lož ulje PODGORICA - Lož ulje za veleprodaju je poskupilo dva centa, dok se cijene ostalih vrsta goriva neće mijenjati, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Lož ulje za veleprodaju će u narednih 15 dana koštati 1,22 eura. Građani će litar eurosupera 95 i 98 plaćati po nepromijenjenoj cijeni od 1,31 euro, odnosno 1,35

prave i ugovor o reprogramu poreskog duga opštine Plav – navodi se u izvještaju. Nijesu obezbijedili saglasnost Ministarstva prije određivanja većeg broja komunalnih policajaca od broja predviđenog zakonom. – Periodična provjera psihofizičkih sposobnosti načelnika komunalne policije i komunalnih policajaca nije vršena – konstatovala je revizija. Mjere naplate poreza na nepokretnosti ne preduzimaju se, utvrdila je revizija, u svim slučajevima. – Za naplatu poreza na nepokretnosti za fizička lica uopšte se ne preduzimaju. Ne koriste se sve zakonske mogućnosti za prinudnu naplatu po osnovu dugovanja poreza na nepokretnosti – ocijenila je revizija. Opština je iskazala zaduženost od 746.102 eura - kod Ziraat banke 675.000 i IRF 71.102 eura. – Međutim, u navedeni iznos nijesu uključene neplaćene rate za decembar 2018. po osnovu ugovora o kreditu kod Ziraat banke i IRF-a, pozajmice iz Egalizacionog fonda u iznosu od 85.000 i obaveze za bruto zarade po reprogramu duga, u iznosu od 36.108 eura – navodi se u izvještaju. M.P.M.

eura. Litar eurodizela koštaće 1,26 eura. Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su eurosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena eurodizela ostala nepromijenjena. Naredni S. P. obračun važi od 10. januara.

Društvo

Utorak, 24. decembar 2019.

Na Medicinskom fakultetu uručene diplome budućim ljekarima

NAGRADE ZA NAJBOLJE: Budućim ljekarima poručeno da će država ulagati u njih

Hrapović: Vrata su vam otvorena PODGORICA - Dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miodrag Radunović na svečanoj sjednici ove obrazovne ustanove uručio je priznanja najboljim studentima, kao i diplome budućim ljekarima. Ističući da je studiranje na Medicinskom fakultetu sinonim za ozbiljnost, posvećenost, odricanje, mudrost i istrajnost, Radunović je naveo da su budući medicinari društvena elita kojom će se društvo ponositi. – Zdravlje pripada svima, zato naoružajte se strpljenjem, uložite mnogo ljubavi, jer svoj život posvećujete drugima. Diplomiranjem na ovom fakultetu opredijelili ste svoj karijerni put i budite dostojni čuvari dostojanstva doktorske profesije. Vi trebate Crnoj Gori, vi ste budućnost zdravstvenog sistema ove zemlje – kazao je Radunović. Poručujući da su im vrata Ministarstva uvijek otvorena, ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je da Vlada u kontinuitetu poboljšava uslove za rad svih u crnogorskom zdravstvenom sistemu. – Nastavićemo još jače i još intenzivnije da stvaramo bolje uslove kako bi vi u našoj, vašoj zemlji imali sve uslove kao što to imaju vaše kolege na Zapadu. Ministarstvo zdravlja radi na personalizaciji odnosa sa svakim od vas i vrata su vam otvorena da čujemo vaše zahtjeve. Želimo i naći ćemo način da vam omogućimo edukaciju i školovanje u najprestižnijim evropskim centrima. Da dijelite svoje znanje i iskustvo sa kolegama i vratite se u vašu zemlju i svojim znanjem doprinesete poboljšanju i jačanju zdravstvenogsistemauCrnojGori–kazao je Hrapović. Nagradu Univerziteta Crne Gore dobio je Boban Banjac, student VI godine studijskog programa Medicina, sa ukupnom prosječnom ocjenom tokom studija 10. Studentska nagrada glavnog grada Podgorica „19. decembar“ pripala je Ani Stojanović, studentkinji VI godine studijskog programa Medicina, prosječna ocjena na prethodnoj godini studija 10. Nagradu iz donacije Američko-crnogorskog kulturno-prosvjetnog društva „Lovćen“ iz Detroita dobile su: Nataša Novaković (VI godina), Milica Radulović (V godina), Zorka Kašćelan (V godina), Zorka Vukićević (III

godina) i Danka Drobnjak (III godina). Za ostvareni uspjeh u toku studiranja nagrade su uručene studentima druge godine medicine: Mariji Bojić, Danici Knežević, Dinu Kozici, Lazaru Đurišiću, Almi Šulović, Zorici Vuković, Božidaru Ćaćiću, Tari Knežević, Mariji Međedović, Nataši Nišavić, Mihailu Vukaniću, And r i j i Ja š o v i ć u i N i n i Nikčević. Priznanja su dobili i najbolji studenti treće godine: Kadir Šabanadžović, Stojan Terzić, Slobodanka Marojević, Miloš Stamatović, Marija Radević, Esmin Sutović, Lazar Dragišić, Sonja Zelović, Marija Vušanović, Rajmond Đonaj i Vladimir Papić. Nagrađeni studenti četvrte godine su: Vukašin Stojanović, Ksenija Zečević, Andrijana Borović, Katarina Popović, Bojana Kljajević, Redžep Fetahović, Milan Magdelinić, Jasmina Lekić, Mile Krulanović, Ivana Šćepanović. Nagrade studentima pete godine pripale su: Alanu Muratoviću, Sari Stanišić, Stefanu Martinoviću, Andrei Jovović, Branku Popadiću, Bošku Čejović u , A n d re i R a d u l ov i ć , Vladanu Vučiniću i Ameru Lješnjaninu. Sa šeste godine priznanja su dobili: Boban Banjac, Ana Stojanović, Nataša Novaković, Kemal Dedeić, Milena Magdelinić, Amra Kazazović, Ana Ostojić, Jelena Grujić, Jelena Labudović i Naza Đurđević. Sa studijskog programa Stomatologija nagrađeni su: student druge godine Milan Zlatičanin, treće godine Vera Jauković, četvrte godine Tamara Radunović i pete godine Milica Radulović. Priznanja sa studijskog programa Farmacija pripala su Ljudmili Radivojević, Harisu Majstoroviću i Zorani Savović, sa treće godine nagrađena je Tijana Rakonjac, a četvrte: Jelena Rakočević, Kristina Vlahović, Borislav Bardak i Jelena Čamdžić, dok su sa pete godine nagrađeni: Zorka Kašćelan, Ivana Knežević, Kristina Pićurić, Svetlana Vujović, Katarina Pićurić i Miloš Luburić. Priznanje sa studijskog programa Visoka medicinska škola pripalo je srudentkinji treće godine Zorki Vukićević, a sa studijskog programa Primijenjena fizioterapija studenima druge godine Diku Jevremoviću, Milošu Lakoviću i Tini Jovanović. I. Kr.

Odbor za ljudska prava i slobode podržao ponuđeni zakons

Nema povlače Kada je riječ o načinu na koji je uknjižena Srpska pravoslavna crkva devedesetih godina u katastar, ne treba ni od toga praviti neku mistifikaciju - rekao je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin PODGORICA – Ne mogu da razumijem zašto Srpska pravoslavna crkva godinama ne želi da bude upisana u javni registar – istakao je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin juče na Odboru za ljudska prava i slobode. On je kategorično odbio prijedlog Demokratskog fronta i SPC da se povuče Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti i sačini za pola godine novi, ocjenjujući da je ponuđeni akt kvalitetan i da će donijeti pravnu sigurnost. Odbor je, nakon petosatne polemike, prihvatio predloženi dokument. Zakon su podržali poslanici vladajuće koalicije, a dva člana ovog skupštinskog tijela iz opozicije Budimir Aleksić (DF) i Ljiljana Đurašković (DF) napuštili su sjednicu prije glasanja.

ObrazlOženje

Pažin je kazao da je Vlada dužna da otvori pitanje pravne valjanosti upisa nekih vjerskih objekata u katastar nepokretnosti. - Kada je riječ o načinu na koji je uknjižena Srpska pravoslavna crkva devedesetih godina u katastar, ne treba ni od toga praviti neku mistifikaciju – rekao je on. Da bi neko mogao da se poziva na svoje pravo svojine, moraju i kumulativno biti ispunjena dva uslova. - Jedan je postojanje punovažnog pravnog osnova. To može biti neki ugovor o kupoprodaji, ugovor o poklonu, to može biti akt nasljeđivanja. To može biti

Zenka: Zakon liberalan Na sjednici je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka istakao da je Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti usklađen sa najvišim međunarodnim standardima i svim preporukama Venecijanske komisije. – Riječ je o veoma liberalnom zakonskom tekstu – rekao je on.

neka odluka državnog organa ili sudska odluka – rekao je on. Pored toga, pojasnio je, mora biti ispunjen i drugi osnov koji se tiče upisa u katastar nepokretnosti. - Ako nedostaje jedan od ova dva kumulativna uslova, onda pravni poredak naprosto mora otvoriti pitanje pravne valjanosti takvoga upisa. Ne mogu da razumijem zašto SPC godinama ne želi da bude upisana u javni registar – rekao je on. Kazao je da nije dobro da se u ljutnji vodi dijalog. - Da se gnjevimo. Gordost je smrtni grijeh u hrišćanstvu. To je moj apel svima – rekao je Pažin, dodajući da je vođen dijalog sa SPC i da je Vlada spremna i ubuduće na razgovor. Gojko Perović iz SPC mu je odgovorio da je ,,vješto zaobišao nekoliko ključnih istina“. - Nije vam zadrhtao glas, nijeste pokazali tremu. Drag gost

ste nam bili, ali ne omalovažavam te susrete ako kažem da tada nijesmo imali za temu ovaj prijedlog zakona. Pričali smo o nekim materijalima iz prošlosti, interesantan ste sagovornik, intelektualac ste. Bili ste kod nas na ručku i popili kafu sa mitropolitom, to nije transparentni, inkluzivni, dijalog. Kad smo predložili da se iza zatvorenih vrata razgovara o ključnim tačkama, Vi ste se proglasili nekompetentnim i teme imovine i ljudskih sloboda proglasili ste za političko pitanje. Nijesmo pričali o ovom predlogu zakona, nikad, osim jednom prije mjesec dana – rekao je Perović. U zakonu se, kaže on, ,,radikalno atakuje na svojinska prava

crkve i vjerske zajednice“. Ustvrdio je i da „kao pravoslavni Crnogorac poštuje ovu državu i želi da ima najbolje moguće zakone i da se Ustav ove zemlje poštuje“. - Sveštenici MCP poštuju državu Crnu Goru i vjeruju u njen državno-pravni kontinuitet – ustvrdio je on. Predstavnik Crnogorske pravoslavne crkve Boris Bojović kazao je da je ta vjerska zajednica diskriminisana. - Ja kao pravoslavni Crnogorac imam isto pravo da svoju pravoslavnu vjeru ispoljim u hramovima koje su pravili naši preci istakao je on. Prema njegovim riječima, 90ih godina prošlog vijeka SPC, koja jedina nije registrovana u

Amfilohije: Poslanici da ne učestvuju u raspravi Mitropolit crnogorsko-primorski (SPC) Amfilohije pozvao je poslanike da ne učestvuju u raspravi i izglasavanju zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. On je rekao da je glas naroda pokazao vjernost zavještanju Svetog Vasilija, Svetog Petra, kralja Nikole i ostalih vladara koji su kroz istoriju prilagali i ostavljali svoja dobra crkvi pravoslavnoj i vjernom narodu. - Taj glas naroda Božijeg će pravoslavna crkva 24. decembra na čelu sa svojim episkopima, svim sveštenstvom i monaštvom posvjedočiti i pred Skupštinom Crne Gore gdje će još jednom biti pročitana Svetovasilijevska poruka – najavio je Amfilohije. Zatražio je od članova Zakonodavnog odbora da predlože da se Prijedlog zakona povuče iz skupštinske procedure čime bi se, kako je rekao, stvorili uslovi da se pripremi novi. Istakao je da bi u novi zakon trebalo da se „vrati Crkvi svoje ime, a ne da kao u predloženom zakonu crkvu lišava vjekovnog imena i njenog identiteta“, da se donesu zakonske odredbe kojim bi se omogućio povraćaj imovine koju je „komunistička vlast otela i opljačkala od crkve“ i da se „ispoštuje vjekovni kontinuitet tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori“. I on očekuje od poslanika „koji pripadaju Rimokatoličkoj crkvi i Islamskoj zajednici da ne podrže“ Prijedlog zakona. - Svojim učestvovanjem podržaće uskraćivanje Pravoslavnoj crkvi - najbrojnijoj vjerskoj zajednici u Crnoj Gori onih prava koje imaju njihove vjerske zajednice koje su ostvarile kroz potpisivanje ugovora Vlade Crne Gore sa Vatikanom, Islamskom vjerskom zajednicom i Jevrejskom zajednicom – piše u saopštenju.

Društvo

Utorak, 24. decembar 2019.

ski akt o slobodi vjeroispovijesti

enja zakona NEPRIMJERENA RASPRAVA: Poslanici DF-a vrijeđali predstavnika CPC, episkopa Borisa



Zoran Pažin je kazao da nije dobro da se u ljutnji vodi dijalog: ,,Da se gnjevimo. Gordost je smrtni grijeh u hrišćanstvu“

diće se upravni postupak, nakon toga postoji mogućnost žalbe u drugom stepenu, pa je moguće pokrenuti upravni spor. Nakon toga moguće je vanrednim pravnim sredstvima otvoriti postupak pred Vrhovnim sudom, a onda podnijeti ustavnu žalbu i konačno kad se iscrpe svi djelotvorni ljekovi koje poznaje naš pravni sistem moguće se obratiti Evropskom sudu za ljudska prava – rekao je on.

Kako je regulisano vlasništvo nad vjerskim objektima u Francuskoj

Sve sagrađeno do 1905. je vlasništvo države ili opština Grad Pariz je vlasnik 96 vjerskih objekata – 85 crkava, devet protestantskih hramova i dvije sinagoge Uporedna analiza odnosa države i vjerskih zajednica u evropskim državama pokazuje da je Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, kojim se reguliše i status i pitanje imovine nad vjerskim objektima u Crnoj Gori, baziran na iskustvima i standardima kakvi postoje u Evropi. Francuska, jedna od država osnivača EU, regulisala je odnose države i crkve, kao i status vjerskih objekata, usvajanjem dva bitna akta - Zakona o razdvajanju crkve i države iz 1905. i Zakonom o vršenju vjerske službe iz 1907. godine. Nije poznato da li su crnogorski zakonopisci imali na umu francuski primjer, ali je zanimljivo da su i Francuzi odredili vremensku odrednicu, neku vrstu vododjelnice za određivanje titulara svojine nad vjerskim objektima. Dva pomenuta zakona u Francuskoj definišu da su vjerska zdanja sagrađena prije 1905. godine - vlasništvo države, koja ih stavlja na raspolaganje predstavnicima vjerskih zajednica radi obavljanja vjerskih službi. U Francuskoj postoji oko 40.000 parohijskih crkava sagrađenih prije 1905. godine i sve su vlasništvo opština. One izgrađene nakon 1905. su u potpunosti u vlasništvu onih koji

su ih sagradili - biskupija, eparhija ili vjerskih udruženja. Sve katedrale koje su sagrađene prije Francuske revolucije – njih 87 od 154 - vlasništvo su države, a preostalih 67 većinom su u vlasništvu lokalnih uprava. Glavni grad Pariz je vlasnik 96 vjerskih objekata: 85 crkava, devet protestantskih hramova i dvije sinagoge. Njih 68 ima status zaštićenih istorijskih spomenika. Nijedna vjerska zajednica nije dovodila u pitanje državno ili lokalno vlasništvo nad vjerskim objektom u Francuskoj, niti su tražene izmjene zakonskih rješenja iako su na snazi duže od 110 godina. D. ĐUrAnOViĆ

n. ĐUrĐeVAC

Suspendovana načelnica Direkcije za azil zbog vrijeđanja na Fejsbuku Crnoj Gori, upisala je svu imovinu na svoje ime. On je reagovao na ocjene poslanika DF-a da je predstavnik pseudoreligijske organizacije, poručujući im da to nije tačno. - Episkop sam crkve koja je ukinuta 1918. godine – istakao je on.

Prijetnje

Sjednici Odbora, iako nijesu članovi ovog tijela, prisustvovali su i poslanici DF-a Slaven Radunović i Milutin Đukanović, uz poruku da se želi raspodjeljivati imovina SPC, koja je „jedina pravoslavna kanonizovana vjerska zajednica u Crnoj Gori“. - Imate loše namjere. Tražite ovu imovinu da bi se ostvarila novouspostavljena načela sa posljednjeg programa partije. Ovo nije Sjeverna Koreja. Taj titoistički režim smo prošli. Jasno je da oni očekuju da zapo-

Podrška Predstavnik Islamske zajednice Fuad Čekić kazao je da su, u ovom trenutku, sve vjerske zajednice faktički NVO, te da je zakon neophodan. Predstavnik Kotorske biskupije Robert Tonsanti rekao je da Kotorska biskupija generalno podržava donošenje novog akta, što je bio stav i predstavnika Jevrejske zajednice Đorđa Raičevića. Pošto su pojedini otvorili pitanje poreza, potpredsjednik Vlade Zoran Pažin kazao je da država može osloboditi vjerske zajednice poreza, doprinosa, dažbina u skladu sa posebnim zakonima. – Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u saradnji sa Poreskom upravom spremno je da nastavi dijalog o pitanju oslobađanja od poreza ili poreskih olakšica – rekao je on.

sjednu hramove ili makar jedan dio hramova. Znate što bi to izazvalo u Crnoj Gori - sjećate se u par manjih seoskih crkava kakve su situacije bile, a ne daj Bože da neko krene na Manastir Moraču ili Ostrog – rekao je on, dodajući da je siguran da poslanici DPS ,,kod kuće imaju problem što učestvuju u ovom cirkusu“. Đukanović je poručio da zakon treba da se povuče kako bi se „izbjegao sukob neviđenih razmjera“. Daliborka Pejović (DPS) je zamolila da se ne igraju sa takvim porukama. - Bilo je težih situacija i izašli smo u miru i iz ovoga ćemo. Nemojte stalno da polemišete između rukovodstva naše partije i nas. Ovo je zakon koji donosi pravnu jednakost, zar ima što svetije od toga – rekla je ona. Pažin je u zaključnom govoru rekao da u Prijedlogu zakona postoji šest nivoa pravne zaštite što je prepoznala i pozdravila Venecijanska komisija, pojašnjavajući da je riječ o najvišem stepenu garancija pravne sigurnosti svakom pravnom subjektu koji se osjeti ugrožen bilo kojom odredbom. - Ovaj zakon otvara mogućnost zaštite na čak šest pravnih nivoa: u spornim situacijama vo-

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić saopštio je CdM-u da je pokrenuo postupak protiv službenice ovog ministarstva Sandre Bugarin, načelnice Direkcije za azil u Direktoratu za građanska stanja i lične isprave, zbog njenih istupa i izraženih neprimjerenih stavova i komentara na ličnom Fejsbuk profilu. Ona je suspendovana do pravosnažnog okončanja disciplinskog postupka. Uprava policije će preduzeti aktivnosti iz djelokruga svoje nadležnosti. Bugarin je u nedjelju objavila na Fejsbuku poruku povodom crkvenog sabora

u Nikšiću: „Nije problem Daka duhovni, ni Amfilohije razjareni, no je muka ovaj narod – ovce koje su pohrlili u Nikšić!“. Ona se kasnije izvinila svim vjernicima čije je prisustvo u Nikšiću kvalifikovala izrazom „ovce“, objašnjavajući da je reagovala jer ne voli da bilo ko vrijeđa i prijeti njoj „građanima koji misle kao“ ona i „koji se osjećaju kao Crnogorci“. Nuhodžić je CdM-u rekao da je preduzimanje mjera protiv Bugarin smatrao ličnom moralnom i profesionalnom obavezom. - Građanima smo dužni poštovanje i uvažavanje u svim situacijama, pa i kada ne

dijelimo ista uvjerenja – poručio je on. I protiv Kristine Đukanović, službenice Direktorata za vanredne situacije MUP-a, pokrenut je postupak za utvrđivanje da li postoje elementi teže povrede službene dužnosti. - Lični stavovi zaposlenih ne predstavljaju i stavove organa – naprotiv, oštro osuđujem svaki oblik širenja netolerancije i netrpeljivosti. Neprimjereni vokabular ne može i ne smije biti način komunikacije predstavnika državnih organa i građana – istakao je Nuhodžić. Prema njegovim riječima, svi državni službenici su dužni da, prije svega ličnim ponašanjem, čuvaju ugled organa u kome su zaposleni, jer njihov doprinos se jedino mjeri profesionalnim odnosom, kulturom i poštovanjem građana.

Košulja katoličkog sveštenika i bijeli luk Poslanici Demokratskog fronta na sto su, pošto su sjeli, stavili po glavicu bijelog luka, a Budimir Aleksić se pojavio u košulji katoličkog sveštenika. - Ne ličim manje po izgledu na sveštenika od ove gospode (sveštenika), ali mi ne pada na pamet da se lažno predstavljam – rekao je on „objašnjavajući košulju“, aludirajući na to da se Crnogorska pravoslavna crkva, koju je nazvao parareligijskom organizacijom, lažno predstavlja. Poslanik Dragutin Papović (DPS) upozorio je da su ocjene DF-a da je CPC pseudoreligijska organizacija govor mržnje i da ombudsman Siniša Bjeković ima materijala da pokrene postupak, na što je Bjeković odrično odgovorio. - Nema govora mržnje. Nekada provejava uvredljiv, sarkastičan ton – rekao je on. Episkop Crnogorske pravoslavne crkve Boris konstatovao je da su poslanici DF-a donijeli bijeli luk ,,da se vidi koliki su hrišćani“.

Vučić: Crnogorska autokefalna crkva postoji i de fakto i de jure PODGORICA - Crnogorska autokefalna crkva i de fakto i de jure postoji i prije uspostavljanja nezavisnosti 2006 saopštio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Komentarišući zakon o slobodi vjeroispovijesti priznao je postojanje CPC. – Crnogorska autokefalna crkva i de fakto i de jure postoji i prije uspostavljanja nezavisnosti 2006. godine, ali ne možete poslije sto godina da kažete, sad mi imamo

druga pravila – kazao je Vučić. On je u emisiji „Stav“ na televiziji O2 rekao da je Srbija pravo da odlučuje u Crnoj Gori izgubila davno, a na kraju formalno 2006. godine kada, zahvaljujući tvrdokornosti tadašnjih srbijanskih vlasti, nije bilo dogovora i Crna Gora je raspisala referendum o nezavisnosti, koju je potom i proglasila. Prema njegovim riječima, tu crkvu su formirali na Cetinju na pravno valjan način.

– Taman i da su crnogorske vlasti za sve u pravu, postoji jedna stvar od koje ne može da pobjegne, ne možete poslije 100 godina državine i prava korišćenja svojine da kažete: „Mi sad imamo druga pravila“ – zaključio je Vučić. Ponovio je da u Srbiji nijesu srećni zbog zakona o slobodi vjeroispovijesti. – Naravno da nijesmo, ali nijesmo mi nadležni za njihove zakone. Mi smo u teškoj poziciji, šta god da kažemo

može da bude miješanje u unutrašnje stvari – objasnio je predsjednik Srbije i dodao da je već o tome razgovarao sa predsjednikom Crne Gore. Kazao je da su odnosi između dvije zemlje veoma kompleksni. – Razgovarao sam sa predsjednikom Crne Gore Milom Ðukanovićem, čuo od njega određene argumente, rekao njemu svoj stav o tome. Vidjećemo šta će da bude – rekao je Vučić. Z. D.

Društvo

Utorak, 24. decembar 2019.

M.BaBOVIc

Energetske kompanije i Klinički centar potpisali sporazum

PODRŠKA RAZVOJNIM PROJEKTIMA: Ugovor potpisan na četiri godine

Četvorogodišnja donacija 300.000 PODGORICA - Predstavnici grupacije koju čine Elektroprivreda Crne Gore, Crnogorski elektrodistributivni sistem i Rudnik uglja „Pljevlja“ i Klinički centar Crne Gore potpisali su juče četvorogodišnji sporazum o finansiranju projekata u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u našoj zemlji u iznosu od 300.000 eura. Sporazum su potpisali direktor Kliničkog Jevto Eraković, Elektroprivrede Igor Noveljić, Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Zoran Đukanović i direktor Rudnika uglja Slavoljub Popadić. Eraković je istakao da će novac obezbijeđen sporazumom omogućiti strateški pristup realizaciji projekata koji će doprinijeti modernizaciji, osvremenjavanju i kvalitetnijem pružanju usluga pacijentima. - Ovo je do sada jedna od najznačajnijih donacija Kliničkom centru i nadam se da će i drugi privredni subjekti slijediti primjer ove tri energetske kompanije kada je društveno odgovorno poslovanje u pitanju – kazao je Eraković. Noveljić je istakao da sporazum znači jačanje saradnje koju energetske kompanije već imaju sa Kliničkim centrom. - Potpisivanje sporazuma samo je potvrda našeg društveno-odgovornog pristupa kada je zdravstveni sistem u pitanju. Istakao bih da je Elektroprivreda prošlog mjeseca donirala sredstva nikšićkoj, pljevaljskoj i

bjelopoljskoj bolnici u visini od 60.000 eura za jačanje kvaliteta zdravstvene usluge za sve naše građane – kazao je Noveljić i dodao da će dobri poslovni rezultati Elektroprivredi omogućiti da dugoročno pruža podršku zajednici u različitim oblastima. Navodeći da CEDIS samostalno posluje tek tri godine, Đukanović je kazao da su upravo u tom periodu Klinički centar podržali u realizaciji projekata vezanih za Kliniku za anesteziju, reanimaciju i terapiju bola, Kliniku za ginekologiju i akušerstvo i Institut za bolesti djece. - Podrška Kliničkom centru na ovaj način daje mogućnost menadžmentu da strateški valorizuje projekte koji će omogućiti kvalitetniju dijagnostiku, liječenje i konsultativnu djelatnost – kazao je Đukanović. Rudnik uglja, kako je rekao Popadić, fokusiran je na podršku zdravstvu u Pljevljima i najavio da će u narednom periodu i ovaj grad i cijela Crna Gora moći da računaju na njihovu podršku. - Posebno je zadovoljstvo što je danas Rudnik uglja dio projekta koji pomaže podizanje kvaliteta usluga u Kliničkom centru Crne Gore, kao što je bio i prije dvije godine – kazao je Popadić. Menadžeri energetskih kompanija istakli su da i pored toga što ove tri kompanije godišnje u budžet Crne Gore uplaćuju blizu 100 miliona eura, osjećaju potrebu da dodatno podupru projekte za jačanje kvaliteta I. Kr. zdravstvene usluge.

Zavod za zapošljavanje

Podrška mladima PODGORICA - Memorandum o saradnji koji su zaključili Zavod za zapošljavanje i Regionalna kancelarija za saradnju mladih doprinijeće unapređenju prilika za regionalno povezivanje mladih i njihov bolji pristup tržištu rada, mobilnosti, ali i doprinosa promociji sveukupnog razvoja ekonomske saradnje, saopšteno je na svečanoj ceremoniji. Memorandum su potpisali direktor Zavoda Suljo Mustafić i šef RYCO-a Edin Koljenović. Mustafić je ocijenio da je to prvi korak za dalje usaglašavanje zajedničkih pravaca i oblasti djelovanja. - Planiramo realizaciju konkretnih zajedničkih programa i aktivnosti kako bi mladim ljudima u Crnoj Gori i regionu pružili podršku - rekao je Mustafić.

Mlade će, kako je kazao, pokušati da motivišu i podstaknu na aktivno traženje posla, ali i da nađu modalitete za unapređenje njihovih kapaciteta i vještina za samozapošljavanje. - Riječju – cilj nam je sveukupno poboljšanje njihove pozicije na tržištu rada - poručio je Mustafić. Koljenović je rekao da su se Memorandumom obavezali i na razmjenu relevantnih informacija iz njihovog djelokruga rada. RYCO je nezavisan institucionalni mehanizam koji je osnovalo šest zemalja Zapadnog Balkana: Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija i Srbija, u okviru Berlinskog procesa. - Cilj nam je promovisanje duha pomirenja i saradnje među mladima u regionu Zapadnog Balkana - naveo je Koljenović. N. K.

Svečano obilježen Dan Kliničkog centra Crne Gore

Eraković: Nastavićem utabanim stazama us Klinički ima 317 specijalista, 95 subspecijalista kojima će se sljedeće godine pridružiti još 18, a 166 doktora je na specijalizaciji

I. BOŽOVIĆ

PODGORICA - U obnavljanje i nabavku medicinske opreme Kliničkog centra Crne Gore tokom protekle godine uloženo je više od 6,5 miliona eura – podsjetio je direktor ove ustanove Jevto Eraković. Na svečanosti upriličenoj juče povodom Dana Kliničkog centra, koji je bio 19. decembra, Eraković je istakao da će nastaviti utabanim stazama uspjeha i dodao da su ispunili sve zacrtane zadatke i ciljeve. - Ponosan sam što smo u prilici da se pohvalimo novim, najsavremenijim procedurama dijagnostike i liječenja, medicinskom opremom najnovije generacije, edukovanim, stručnim kadrom koji je najzaslužniji za naše rezultate - kazao je Eraković.

Oprema

On je naglasio da je među najvrednijom opremom koja je obezbijeđena uz pomoć Vlade i linerni acelerator i najavio da će od danas biti u funkciji još jedan ovakav aparat.

U KORAK SA RAZVIJENIM CENTRIMA: Eraković zadovoljan postignutim

- Za ovaj vid liječenja nema potrebe za upućivanjem pacijenata u zdravstvene centre van Crne Gore, već se kompletan tretman može dobiti ovdje u Kliničkom centru – kazao je Eraković. Ustanova ima i najsavremeniju magnetnu rezonancu, angio salu, nove skenere i još niz no-

vih medicinskih aparata. - U Institutu za bolesti djece obezbijedili smo najsavremeniju opremu, u prvom redu aparat za magnetnu rezonancu, zatim kompletnu opremu za Odjeljenje intenzivne njege, operacioni sto i instrumentarij u operacionom bloku, najsavremenije ultrazvučne apara-

te, a u toku je i nabavka novog skenera – kazao je on. Obnavljanje medicinske opreme, istakao je, u korak je pratila i modernizacija radnog prostora, za šta je u 2019. godini izdvojeno oko milion eura. Govoreći o budućim projektima najavio je gradnju novih kapaciteta Klinike za neurolo-

Crnogorska etnička zajednica Australije obilježava 23 godine postojanja

Značajan doprinos udruženja povezivanju crnogorske dijaspore PODGORICA - Crnogorska etnička zajednica Australije CEZA proslaviće 26. decembra 23 godine postojanja saopštio je predsjednik te organizacije Mihailo Mandić. – Bili su to počeci organizovanja udruženja koje se jasno odredilo po pitanju borbe za obnovu crnogorske nezavisnosti. Trebalo je u to vrijeme iskazati veliku građansku hrabrost i suprotstaviti se protivnicima ideje samostalne i međunarodno priznate Crne Gore – saopštili su oni. Najavili su da se „Crnogorska etnička zajednica i ove godine sprema da promoviše i naše iseljeništvo i Crnu Goru na reprezentativan način na premijerskoj večeri u martu i da proslavi Dan nezavisnosti sa svojim članovima u Melburnu u maju“. Podsjetili su i na aktivnosti tokom prethodnih 23 godine. - Odmah nakon osnivanja naša

Proslava Dana nezavisnosti 2019. u Melburnu

zajednica je sa crnogorskim iseljeničkim organizacijama USA, Kanade i Hrvatske igrala značajnu ulogu u objedinjavanju cjelokupne crnogorske iseljeničke dijaspore na svjetskom nivou. Uzeli smo učešće na prvim Crnogorskim susretima i kongresima crnogorskih iseljenika u Njujorku, Čikagu i Cetinju kada je građeno iseljeničko jedinstvo u borbi za ostvarivanje crnogorske nezavisnosti – istakli su u sa-

opštenju. Bili su, ističu, dio delegacije 1999. godine na Svjetskom kongresu u Njujorku kada su potpisali „Deklaraciju dobre volje o Crnoj Gori“ sa zahtjevom Vladi Crne Gore da raspiše referendum za nezavisnost. – Naša zajednica je bila aktivni učesnik predreferendumske kampanje, a i tokom samog referendumskog procesa – naglasili su oni. Njihova organizacija je, kako

navode, dala izuzetan doprinos povezivanju ukupne crnogorske dijaspore. – U Australiji smo jedini organizovali uspješnu promociju Pokreta za nezavisnu evropsku Crnu Goru – dodaju u saopštenju. Naglašavaju da Crnogorska etnička zajednica Australije figurira u skoro svim institucijama australijskog sistema kao autentični predstavnik Crne Gore, te da se, zahvaljujući njima, prvi put u popisu Australije pojavljuje nacionalna odrednica Crnogorac. Navode i da je njihov web sajt montenegro.org.au jedan od najznačajnijih i najposjećenijih sajtova cjelokupne crnogorske dijaspore preko kojeg pomažu iseljenicima. – Naša zajednica posreduje i pokušava da pronađe osobe koje su pokidale svoje veze sa svojima u Crnoj Gori – istakli su oni. Naglasili su i činjenicu da zahvaljujući njima gradonačelnik opštine u kojoj je registrovana CEZA postavlja crnogorsku zastavu na jarbol sidnejske opštine prilikom svih značajnijih datuma iz crnogorske istorije. – Crnogorska etnička zajednica je, uz blagoslov mitropolita Mihaila, registrovala Crkvenoškolsku opštinu CPC u Australiji – podsjetili su u saopštenju. r. D.

Društvo

Utorak, 24. decembar 2019.

Skupština većinom glasova usvojila Zakon o radu, prošli i ostali zakoni

mo spjeha

giju sa najsavremenijom jedinicom intenzivnog liječenja u ovom dijelu Evrope, potpunu rekonstrukciju i osavremenjavanje Odjeljenja za akušerstvo, nabavku najsavremenijih digitalnih mamografa, gradnju nove endoskopske sale Klinike za urologiju, gradnju nove dnevne bolnice Interne klinike, kao

i potpuno novi prostor Centra za imunologiju i genetiku, a biće kompletno rekonstruisana centralna laboratorija. – Ipak, nije sve u novoj opremi i lijepom prostoru, već se kvalitet rada postiže zalaganjem stručnog i osposobljenog medicinskog kadra – dodao je on.

Edukacija

Fokus Kliničkog centra, kako je kazao, i ove godine bio je edukacija i stručno usavršavanje ljekara. Klinički ima 317 specijalista, 95 subspecijalista kojima će se sljedeće godine pridružiti još 18, a 166 doktora je na specijalizaciji. – Uz podršku Vlade i Ministarstva zdravlja obezbijeđena su značajna finansijska sredstva za edukaciju mladog ljekarskog kadra, dok je Klinički centar uspostavio saradnju sa renomiranim evropskim zdravstvenim centrima, kako bi naši ljekari sticali nova znanja od eminentnih, svjetski priznatih stručnjaka iz svih oblasti medicine – kazao je Eraković. Podsjetio je da je ove godine u Kliničkom centru počela primjena velikog broja složenih procedura, od kojih se većina izvodi samo u nekoliko referentnih zdravstvenih centara u ovom dijelu Evrope. U korak sa najrazvijenijim evropskim centrima, istakao je Eraković, uvođenjem operativnih zahvata i novih metoda liječenja danas idu Klinika za onkologiju i radioterapiju, Centar za digestivnu hirurgiju, Klinika za neurologiju, Klinika za ortopediju i traumatologiju, Institut za bolesti djece, Klinika za očne bolesti, Klinika za otorinolaringologiju i maksiofacijalnu hirurgiju. Prikazan je i kratak dokumentarac o razvoju i postignućima Kliničkog centra. Svečanosti su prisustvovale brojne zvanice. i. kr.

Zvaničnici čestitali Jevrejima praznik

Uzajamno poštovanje temelj prosperiteta PODGORICA – Predsjednik Skupštine Ivan Brajović čestitao je pripadnicima i predsjedniku Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Đorđu Raičeviću praznik Hanuku. - Čuvajući istorijsko nasljeđe vjere i tradicionalnih običaja svih pripadnika našeg društva, iskazujemo poštovanje dragocjenom kulturnom bogatstvu, ali i važnom putokazu vrijednosti budućim generacijama – naveo je Brajović. Čestitku je uputio i premijer Duško Marković uz poruku da je Jevrejska zajednica obogatila multikulturno i multivjersko biće Crne Gore, doprinoseći toleranciji i razumijevanju. - Vlada je posvećena poštovanju i razumijevanju vjerskih sloboda i potreba, stvarajući



Ovi blagi dani prilika su da još jednom ukažemo na neophodnost dijaloga i poštovanja - navodi Duško Marković

uslove za ambijent zajedništva i suživota. Stoga su ovi blagi dani prilika da još jednom ukažemo na neophodnost dijaloga i poštovanja kao temelja našeg zajedničkog prosperiteta - navodi se u čestitki Markovića upućenoj predsjedniku Jevrejske zajednice Đorđu Raičeviću i vrhovnom rabinu Crne Gore Ariju Edelkopu. Premijer je čestitao vrhovnom rabinu nedavno imenovanje na tu dužnost. - Želim da kao simbol vjerskih sloboda, Hanuka donese radost i mir u srca svih onih koji proslavljaju ovaj praznik svjetlosti, šireći razumijevanje među svim ljudima i vjerama – poručio je u čestitki ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka. Miodrag Radović, šef kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, kao njegov izaslanik, prisustvovao je svečanom paljenju svijeća na menori povodom proslave jevrejskog praznika Hanuke. Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Jevrejska zajednica u Crnoj Gori i vrhovni rabin zahvalili su na kontinuiranoj podršci predsjednika i države Crne Gore. R. d.

Opozicija negodovala zbog nekih normi za dobijanje državljanstva PODGORICA – Skupština je juče većinom glasova – 41 usvojila Zakon o radu, te zakone o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, zaštiti morske sredine, izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu. Tokom rasprave o zakonu o crnogorskom državljanstvu opozicionari su bili izričiti da ovaj dokument ostavlja prostor za zloupotrebe u dijelu koji predviđa da se državljanstvo može dodijeliti maloljetnim osobama - djeci investitora koji su dobili ekonomsko državljanstvo i maloljetnicima koji daju doprinos u sportu, kulturi, umjetnosti. Poslanik Goran Danilović je ocijenio da zakonska norma mora biti preciznija u dijelu državljanstva za maloljetnike, jer proizilazi da državljanstvo mogu dobiti bez saglasnosti roditelja. - Ovo je paušalno toliko da je nedopustivo. Norma mora biti drugačije formulisana. Ne možemo to činiti kao da hoćemo da istrgnemo djecu od roditelja – kazao je Danilović. Ocijenio je da smo „jedna od rijetkih zemalja da se naše državljanstvo za određenu investiciju može kupiti“. - Neka što za investiciju od 200.000 eura na sjeveru zemlje investitor dobije državljanstvo, već i njegova djeca – negodovao je Danilović. Poslanica Branka Bošnjak (DF) smatra da je ovaj zakon rigorozan, uz konstataciju da „jedino mi dajemo državljanstvo ljudima koji se nalaze na Interpolovim potjernicama“. – Ako je neko zaslužio to dr-

Čestitke povodom Božića

SPORTSKO DRŽAVLJANSTVO VAŽNO: Andrija Popović juče u parlamentu

žavljanstvo, zbog čega država krije imena tih ljudi. Ako to zaslužuju, zašto bi krili spisak – kazala je Bošnjak dodajući da je problem birački spisak koji je ,,ključ malverzacija DPS-a“. Aleksandar Damjanović (nezavisni poslanik) je rekao da je Crna Gora jedna od malobrojnih država članica Savjeta Evrope, koja je iskazala rezervu na član 16 Evropske konvencije o državljanstvu (u ovom članu navodi se da država ugovornica ne treba da utvrdi da je odricanje od ili gubitak drugog državljanstva uslov za sticanje ili zadržavanje njenog državljanstva u slučaju kada takvo zadržavanje ili gubitak nijesu mogući ili ne mogu da se razumno zahtijevaju). - Taj član je ključna tačka naših mimoilaženja. Odricanje

drugog državljanstva je uslov za sticanje ili zadržavanje ovog državljanstva, nešto što je suprotno međunarodnoj praksi. Crnogorsko državljanstvo se teško dobija. Ali paradoksa nije malo, na drugoj strani imamo liberalizaciju ovog pristupa čiji je cilj podsticanje ulaganja u Crnu Goru. Investitor dobija državljanstva sa pola miliona eura – kazao je Damjanović. Poslanik Andrija Popović (LP) i jedan od predlagača objasnio je da sportskim državljanstvom Crna Gora hoće da privuče mlade talente koji bi igrali za reprezentacju. Različite poglede poslanici su imali i na zakone o zaštiti negativnih uticaja od klimatskih promjena i o zaštiti mora. Poslanik DF-a Branko Radulović rekao je da je bijesan

Akcija Ministarstva zdravlja za Albaniju

Stvarati bolje i humanije društvo PODGORICA - Ministarka bez portfelja Marija Vučinović čestitala je Božić svim kršćanskim vjernicima, koji slave po Gregorijanskom kalendaru. - Neka Božić, kao simbol iskrene ljubavi, vjere i poštovanja prema Kristu, bude putokaz da samo uz međusobno uvažavanje, povjerenje i solidarnost možemo dalje razvijati i stvarati bolje, humanije, građansko društvo – navela je ona, pored ostalog. Čestitku je uputio i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković. R. d.

NASTAVIĆEMO DA POMAŽEMO: Pošiljku ispratili ministar Hrapović i ambasador Kurtezi

Medicinska pomoć vrijedna 45.233 eura PODGORICA - Konvoj pomoći – medicinska sredstva i ljekovi, vrijedni 45.233 eura, upućen je juče u Albaniju. - Nakon razornog zemljotresa koji je pogodio naše susjede u Albaniji ponudili smo

našim prijateljima kao država svu potrebnu pomoć. Bili smo sa njima u stalnoj komunikaciji i na osnovu njihovih iskazanih potreba i djelovali - kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović, koji je sa ambasadorom Albanije u Crnoj Gori Riđem Kurtezijem

zbog auto-puta i zbog Termoelektrane, te da situacija u Crnoj Gori kada je u pitanju zagađenje nije dobra. - Sad kao hoćete ekološki da sanirate termoblok dva, a osnovnu karakteristiku njegovu koju treba da anuliramo nijeste ugradili u taj zakon. Ko će da plaća CO2, sertifikat iz termo bloka - negodovao je Radulović, koji je konstatovao i da smo mi „crna tačka EU“. Prema riječima poslanika Petra Ivanovića (DPS), zakon je dobar i pokazuje odgovoran odnos države. - Termoelektrana će morati da snosi troškove u narednom periodu kada je u pitanju smanjenje emisije CO2 i ne samo ona nego i četiri privredna subjekta koji ne ispunjavaju standarde - istakao je IvanoN. k./ k. j. vić. ispratio konvoj. Kako je saopšteno, posredstvom diplomatskih kanala Ministarstvo zdravlja Albanije dostavilo je molbu za pomoć za određena medicinska sredstva i opremu. - Ministarstvo zdravlja organizovalo je akciju prikupljanja i danas smo ovdje, na Graničnom prijelazu Božaj da, zajedno sa ambasadorom Albanije u našoj zemlji, ispratimo tražena medicinska sredstva, opremu, ljekove. Distributeri medicinskih sredstava, opreme i ljekova pokazali su spremnost da pomognu. Naglašavam da se, osim državnog Montefarma, akciji odazvalo više privatnih kompanija, na čemu im država iskazuje zahvalnost. Ovom isporukom naša pomoć se neće završiti. Kao država ćemo i dalje pomagati u saniranju posljedica zemljotresa. Vrijednost donacije je 45.233,40 eura - istakao je Hrapović. Ambasador Albanije u Crnoj Gori Riđi Kurtezi zahvalio je Ministarstvu zdravlja i ministru Hrapoviću na brzoj reakciji i obezbijeđenoj pomoći. Zahvalio je i čelnicima naše zemlje i svim građanima na iskazanoj solidarnosti. N. k.

Hronika

Utorak, 24. decembar 2019.

Potvrđena presuda za zločin u Beranama

BIJELO POLJE - Apelacioni sud potvrdio je presudu od 20 godina zatvora Sinanu Imeriju (20) porijeklom sa Kosova, sa prebivalištem u Beranama, koji se teretio za teško ubistvo trinaestogodišnjeg dječaka. Imeri je 14. oktobra prošle godine oko 16 časova na obali Lima nedaleko od buvlje pijace u Beranama, nakon kraće prepirke, izudarao po glavi trinaestogodišnjeg dječaka nakon čega ga je zadavio košuljom i tijelo bacio u rijeku. Smrt kod trinaestogodišnjeg dječaka nastala je usljed gušenja, stezanjem omče oko vrata. Dječakov nestanak porodica je prijavila 14. oktobra, a njegovo tijelo nađeno je 16. oktobra oko 11 časova u rijeci, dok je njegova garderoba bila na obali. Prilikom donošenja prvoste-

pene presude, sud je cijenio pobude iz kojih je okrivljeni djelo učinio i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno. Sud je od olakšavajućih okolnosti uzeo u obzir da se radi o maloljetnoj osobi koja do sada nije osuđivana te i da je priznao izvršenje krivičnog djela. Otežavajuće okolnosti bile su način izvršenja djela, da je ubio maloljetnika od 13 godina i činjenici da se radi o jednom od najtežih krivičnih djela. Za ovo krivično djelo propisana je kazna zatvora od najmanje 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora. – Sud nije mogao izreći strožu kaznu u konkretnom slučaju jer je okrivljeni Imeri u vrijeme izvršenja krivičnog djela imao 19 godina i njegova uračunljivost je bila bitno smanjena, ali to ne isključuje krivicu – piše u obrazloženju presude. B. Č.

PRIZNAO TEŠKO UBISTVO: Privođenje Imerija

Prošireni kolegijum Uprave policije

Napadi na policajce neće proći nekažnjeno

PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić saopštio je da će se posebno zalagati za snažniju institucionalnu zaštitu policajaca, kako bi se obeshrabrili svi oni koji misle da će napad na policiju proći nekažnjeno. Nuhodžić je to saopštio juče na sjednici proširenog kolegijuma Uprave policije. - Intenzivno ćemo raditi na boljoj zaštiti policijskih službenika, boljoj tehničkoj opremljenosti i unapređenju materijalnog položaja - naveo je on. Direktor Uprave policije Veselin Veljović saopštio je da je Uprava policije ostvarila značajan progres i veoma dobre rezultate po svim linijama rada. R. D.

Pronađen karabin sa optičkim nišanom PLUŽINE - Policija je u Plužinama kontrolisala vozilo kojim je upravljao M. V. (41) u mjestu Brijeg i u prtljažniku pronašla karabin sa optičkim nišanom i četiri komada municije. O pronađenom oružju upoznat je tužilac koji je naložio vještačenje puške nakon čega će se izjasniti o kvalifikaciji krivičnog djela. C. H.

Suđenje optuženima za učešće u dvostrukom ubistvu

Odbranu dali iza zatvorenih vrata

PODGORICA – Suđenje grupi koja se tereti za ubistvo Miloša Šakovića i slučajne žrtve Radivoja Jovanovića u lokalu „Forum“ u centru grada prošle godine nastavljeno je juče u Višem sudu iznošenjem odbrana. Proces je zatvoren za javnost jer je jedan od optuženih A. D. maloljetanOsim maloljetnog A. D. na optužnici su: Janko Vukadinović, Marko Jovanović, Radoš Popović, Marko Rnković, Radoš Popović, Aleksandro Dropo, Balša Todorović, Predrag Vukadinović, Dragoljub Ćetković, Kristina Brnović, Lidija Bulatović, Tomo Orović, Đurađ Lončar, Miloš Božović, Arnel Mandić, Lazar Raičević, Željko Đukić, Drago Vukčević i Filip Sekulić. M. L.

Uhapšen osumnjičeni za ubistvo u podgoričkom naselju Zabjelo

Kaluđerović se branio ćutanjem, određeno mu zadržavanje PODGORICA – Ivica Kaluđerović(43) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je pucao u sugrađanina Mitra Pejovića (35), koji je u nedjelju preminuo od posljedica ranjavanja. Njemu je juče nakon salušanja u tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata. On se branio ćutanjem pred inspektorima Centra bezbjednosti Podgorica. Kaluđerović će danas biti priveden sudiji za istrage koji će se izjasniti o pritvoru. Prema saznanjima Pobjede,

motiv ubistva su neraščišćeni poslovi s narkoticima. Kako nam je nezvanično saopšteno iz izvora bliskih istrazi, Kaluđerović je dugovao novac Pejoviću za kokain. Načelnik Odjeljenja kriminalističke policije Centra bezbjednosti PodgoricaMiloš Vučinićsaopštio je u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima da je policija za manje od 24 časa uspjela da rasvijetli ubistvo Pejovića. - Odmah po saznanju za navedeni događaj, službenici Centra bezbjednosti Podgorica u saradnji sa višim državnim tužiocem

u Podgorici preduzeli su operativne mjere i istražne radnje na osnovu čega su uspjeli u veoma kratkom roku da identifikuju počinioca, prikupe materijalne dokaze, nakon čega je lociran i lišen slobode I. K. – saopštio je Vučinić. Kako je istakao, prilikom hapšenja od Kaluđerovića je oduzet pištolj, za koji se sumnja da je korišćen za ubistvo. Pejović je preminuo u nedjelju oko 6:20 sati u Urgentnom centru, nakon što je ranjen iz vatrenog oružja dva sata poslije ponoći. I Pejović i Kaluđerović

su poznati policiji po narkoticima. Mitar Pejović je hapšen zbog prodaje kokaina. Radio je u jednom podgoričkom lokalu kao konobar, gdje je i uhapšen kada su istražitelji kod njega pronašli određenu količinu kokaina. Istražitelji su imali saznanja da uz posao konobara, Pejović prodaje kokain. On je brat Petra Pejovića koji je bio u zatvoru zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Petar je uhapšen u februaru 2017. godine u ukradenom autu sa heklerom i „škorpionom“ sa prigušiva-

Na skupštinskom Odboru za politički sistem i pravosuđe predstavljen izvještaj o radu Tužilaštva za 11 mjeseci ove godine

Odluka o eventualnoj o protiv Stijepovića za ne PODGORICA - Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić saopštio je juče na sjednici skupštinskog Odbora za politički sistem i pravosuđe da će odluka o eventualnom podizanju optužnice u slučaju bivšeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića biti poznata u narednih nekoliko dana. – O tome da li će biti podignuta optužnica protiv Stijepovića, odlučiće se za dan, dva, tri ili pet – kazao je Katnić odgovarajući na pitanja poslanika. Ističući da to što se nekome ne sviđa vrhovni državni tužilac ili on, ne znači da se Tužilaštvu ne može vjerovati. – Ja sam za ovih pet godina trpio razne uvrede i kritike. Shvatio sam da pojedine osobe misle da će nemoralnom degradacijom tužioca postići nešto. Ovakvom tužilaštvu se ne može vjerovati jer ima 150 ljudi, i mi smo jedna ozbiljna organizacija. Ako vam se ne dopada VDT ili ja, to je u redu, ali moramo odvojiti Tužilaštvo od ličnosti koje vam se ne sviđaju – naglasio je glavni specijalni tužilac.

O SNIMCIMA

On je odbacio navode poslanika Demokratskog fronta da se kriminal u Crnoj Gori isplati. Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević kazao je da je Katnić otkrio veliku tajnu, a to je, kako je dodao, da su Kneževići najveći kriminalci. – Gledajući ove predmete izgleda da nema Kneževića iz Zete koji nije u nekim kriminalnim vodama. Nama ne osta niko iz bratstva, tako da što su braća Dalton za svijet, to su Kneževići za Crnu Goru, ali srećom imamo taličnog Toma pa možemo mirno da spavamo – kazao je Knežević. Nakon komentara Kneževića, Katnić je odgovarajući

M. BABOVIĆ

Imeriju 20 godina zatvora zbog ubistva dječaka

na njegovo pitanje rekao da niko ne hapsi i progoni Kneževiće, ali je činjenica da su u Italiji porodice organizovane kao kriminalne grupe. Knežević je između ostalog pitao Katnića da mu objasni kada je neki snimak u skladu sa ZKP-om. – Kad je snimak u skladu sa ZKP-om? Da li kada pošaljete Veska Vujoševica da snima nas kako pokušavamo da vas ubijemo ili evo kada vidimo Miga Stijepovića kako uzima pare. Dobro bi bilo da nam to pojasnite jer su viceguvernera Velibora Miloševića uhapsili na osnovu jednog audio zapisa. I Nenada Vujoševića ste strpali u zatvor na osnovu audio zapisa. Da li ste otkrili čija je kuća pod Goricom. Je li ona Mila Đukanovića? Ako nije, molim vas da nam saopštite čija je, a ako je ničija mogu li ja da se uselim – upitao je Knežević. Katnić je odgovorio Kneževiću da niko nije uhapšen na osnovu snimaka jer to nije dokaz. – Osobe koje ste pomenuli

su bile pod istragom i tu je došlo do koincidencije. Što se kuće tiče, ona je pod istragom i ne mogu vam dozvoliti da se tu uselite. Ali mogu vam pomoći. Uselite u stan za koji vaša grupacija tvrdi da je moj, nalazi se kod Vezirovog mosta i neka vam je sa srećom – kazao je Katnić. Knežević ga je pitao i ko je podigao 21 milion iz stečajne mase Atlas banke iako je to protivzakonito. – Koji su to tajkuni podizali novac iz stečajne mase Atlas banke. Možete li nam reći je li notes Duška Kneževića ili Ratka Rašovića – pitao je Knežević? Knežević je pitao da ako je ,,njegov rođak sa sela“ poharao Crnu Goru, da li glavni specijalni tužilac može da pojasni koliko je budžet oštećen u svim predmetima. Katnić nije precizirao koliko je bužet oštećen, ali je istakao da su u pitanju desetine miliona eura. U ime SDP-a Raško Konjević je pitao Katnića da li Tužilaštvo jednako postupa kada se prekršaj tiče neko-

ga iz opozicije kao nekoga iz vlasti, te da li su ispitivali pojedine fingirane ugovore koji su sklopljeni između pojedinih visokopozicioniranih političara i Duška Kneževića. Poslanik SD-a Boris Mugoša postavio je pitanje o stečajnim upravnicima i stečajnim sudijama. – Ukoliko možete da nam date nekoliko detalja oko te istrage. Dilema je u javnosti je li previše zaključenih sporazuma o priznanju krivice, interesuje me stav GST – pitao je Mugoša.

PREDMETI

Član Odbora za politički sistem i pravosuđe Neđeljko Rudović je prenio stav da se ovakvom Tužilaštvu ne može vjerovati. Vršilac dužnosti vrhovnog državnog državnog tužioca Ivica Stanković nakon pitanja poslanika kazao je da po ko zna koji put naglašava da tužilac ne može biti pozvan na odgovornost osim ako se ne radi o krivičnom postupku. On je pojasnio da

Hronika

Utorak, 24. decembar 2019.

Kuća ispred koje je ubijen Pejović

čem. Policija je tada sumnjala da je Petar zajedno sa Blažom Lađićem pripremao likvidaciju jednog Podgoričanina kojeg policija označava kao bezbjednosno interesantnu osobu, ali nije bilo dokaza za to, pa su osuđeni zbog nedozvoljenog držanja oružja.

Ivici Kaluđeroviću je ljetos zapaljen automobil i policija je taj slučaj riješila. Krajem novembra uhapšen je Ivan Vlahović (21) zbog paljenja vozila Kaluđeroviću. Tada je sa njim uhapšen i Vasilije Šundić (22) zbog istog krivičA. R. nog djela.

optužnici ekoliko dana Za 11 mjeseci optuženo 5.750 osoba Vršilac dužnosti VDT-a Ivica Stanković rekao je da je za 11 mjeseci optuženo 5.750 osoba. – U procesu kontrole i optuživanja ukupno 671 optužnice potvrđeno je na 582 osoba ili 85,3 odsto. Po optuženjima osnovnih, Višeg ili Specijalnog državnog tužilaštva osuđujućom presudom riješeno je 94,4 odsto a oslobađajućom 3,91 odsto – kazao je Stanković. Na osnovu sporazuma o priznanju krivice riješeni su predmeti protiv 292

je sud taj koji donosi konačnu odluku u sporazumima o zaključenju krivice. Stanković je kazao i da je bilo pitanja o njegovom v.d. stanju. – Ja ću vas pitati gdje je Tužilaštvo bilo prije pet godina, a gdje je sada. Transparentnost rada je unaprijeđena, ali i saradnja sa policijom je izvanredna – kazao je Stanković. Katnić je odgovarajući na pitanja poslanika, kazao i da je tačno da rade izviđaj u Privrednom sudu. – Ne bih u ovom trenutku više o tome, jer bi bilo jako pogubno ako se ne radi o krivičnom djelu. Ako se utvrdi da je neko nezakonito pribavio novac, mogu reći da bi to bilo ozbiljno urušavanje sistema – odgovorio je Katnić. Govoreći o odgovornosti tužilaca, Katnić je kazao da su dužni da postupaju sve dok postoji osnov sumnje da pokrenu izviđaj. – Ja sam glavni specijalni tužilac, posao radim u skladu sa zakonom i Ustavom. Nikada nije bilo nijedne primjedbe da sam kršio

osobe. Specijalno državno tužilaštvo je donijelo 15 naredbi o sprovođenju istrage. Specijalni tužilac Milivoje Katnić rekao je da su za 11 mjeseci donijete naredbe o sprovođenju istrage u 23 predmeta i to u 14 predmeta protiv 145 osoba za krivično djelo organizovani kriminal. – SDT je podiglo 21 optužnicu u 13 predmeta protiv organizovanih kriminalnih grupa, u šest predmeta visoka korupcija i dva predmeta za pranje novca i protiv 10 lica za ostala krivična djela. U izvještajnom periodu sud je donio osuđujuće odluke protiv 64 osobe – kazao je Katnić.



Finansijska istraga protiv Stamatovića i saradnika PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo provjerava porijeklo imovine odbjeglog Podgoričanina Stevana Stamatovića i pet osoba koje su, prema navodima prvostepene presude, planirale likvidaciju Nikšićanina Radojice Zekovića. Osim Stamatovića, pod finansijskom istragom su Milan Lješnjak, Dejan Deletić, Stefan Balević, Aleksandra Bojović i Đorđije Božović. Detaljnim uvidom u imovinu grupe koja se tereti za teška krivična djela istražitelji treba da dođu do preciznih podataka kojom imovinom osumnjičeni raspolažu i da li se ona vodi samo na njihova imena. Takođe, pod lupom su i bankovni računi okrivljenih i transakcije novca u proteklih nekoliko godina. Stevan Stamatović je nedostupan crnogorskim vlastima i za njim je raspisana crvena potjernica. On je, prema sumnjama istražitelja, bio na čelu kriminalne grupe koja je planirala

likvidaciju Zekovića u maju 2017. godine. Njegovim saradnicima su odmah stavljene lisice. Stamatović i saučesnici osuđeni su u novembru u podgoričkom Višem sudu na ukupno 41 godinu zatvora zbog stvaranja kriminalne organizacije i pokušaja likvidacije Zekovića postavljanjem bombe ispod njegovog automobila ,,golf 5“, 10. maja 2017. godine. Stamatović koji slovi za osobu blisku škaljarskom klanu zbog organizacije kriminalne grupe osuđen je u odsustvu na 12 godina zatvora, dok su Lješnjak i Deletić kao pripadnici kriminalne organizacije i saizvršioci za teško ubistvo u pokušaju osuđeni na po devet i po godina robije. Bojović i Božović osuđeni su na po tri i po godine, a Balević na tri go-

dine zatvora zbog pripadništva kriminalnoj organizaciji i nedozvoljenog držanja oružja. Sutkinja Ana Vuković je u obrazloženju presude kazala da se osuđujuća odluka temelji na listinzima komunikacija između optuženih, te i da je nalaz vještaka telekomunikacijske struke potvrdio stav tužilaštva da je ova kriminalna organizacija formirana krajem 2016. godine. Iz komunikacija između optuženih, sud je zaključio da je Stamatović na dnevnom nivou izdavao naredbe i uputstva članovima kriminalne grupe kako da se pozicioniraju i što da preduzimaju a što ukazuje na hijerarhiju i podjelu posla u ovoj kriminalnoj organizaciji. Stamatović je, kako se navodi u presudi, obezbjeđivao novac za iznajmljivanje stana koji su koristili članovi kriminalne organizacije, a koji je ujedno služio kao „skladište za oružje, a što se potvrđuje sadržajem video snimka koji je sačinio optuženi Bojović“. – Količina oružja koja je bila smještena u stanu koji se nalazio u blizini stana gdje je Stamatović stanovao sa porodicom opovrgava odbranu optuženih da su bili angažovani samo na fizičkom obezbjeđenju Stamatovića, te da im je nepoznato sa kim se on družio – kazala je sutkinja Vuković. Stevan Stamatović

Dr. M.

I. BOŽOVIĆ

Na provjeri porijeklo imovine optuženih za stvaranje kriminalne organizacije

Milan Lješnjak

Suprotno stavu suda, Zeković je od početka suđenja tvrdio da ,,golf 5“ pod koji je podmetnuta bomba nije njegov i da ne zna o čijem se vozilu radi. On je ustvrdio da ne poznaje nikog od optuženih koji su, prema stavu tužilaštva, pokušali njegovu likvidaciju podmetanjem bombe pod automobil. Iako je Zeković kazao da ne zna ništa o motivima podmetanja bombe, jedan od optuženih Milan Lješnjak je ranije priznao da je podmetnuo eksploziv pod automobil za koji se kasnije utvrdilo da je u vlasništvu upravo Radojice Zekovića. Ustvrdio je da nije imao namjeru nekoga da ubije već samo da raznese auto osobi sa kojom je imao sukob zbog novca, a koju nije htio da imenuje. Zeković je u zatvoru od septembra 2007. godine gdje izdržava kaznu zbog ubistva i ranjavanja u bašti restorana „Jadranska straža“ u Budvi, septembra 2007. godine. Tada su ubijeni Vladimir Rakočević i Adalbert Šut, a ranjeni Vladimir Janković i Željko M. Ž. Janković.

Saslušani vještak i svjedok na suđenju Enesu Škrijelju zbog ubistva brata

Odbrana tvrdi da se radi o nehatu BIJELO POLJE – Izjašnjenjem vještaka medicinske struke - patologa doktora Nemanje Radojevića i balističara Božidara Bakića, te saslušanjem svjedoka Šaba Pepića u Višem sudu u Bijelom Polju juče je nastavljeno suđenje Rožajcu Enesu H. Škrijelju (49) koji se tereti da je na pragu porodične kuće ubio 12 godina mlađeg brata Mersada Škrijelja. Vještak Radojević je konstatovao da su oba hica ispaljena iz „apsolutne blizine“ te da su

usta cijevi od pištolja bila prislonjena uz tijelo ili par milimetara od tijela žrtve. Svjedok Šabo Pepić, zet okrivljenog, ispričao je da je nakon nesrećnog slučaja prvi došao na mjesto gdje se dogodila tragedija. - Enes se držao za glavu i sjedio na vanjskom stepeništu govoreći: „Bogami Šabo, učinio sam sve da mu pomognem“, ispričao je svjedok. Dodao je da je prišao do Mersada ali je vidio da ne daje znake života. Pepić je dodao da su Enes i Mersad živjeli u sklad-

nim odnosima i bili primjer bratske ljubavi. Branilac okrivljenog, advokat Radovan Obradović kazao je da na osnovu svih predstavljenih dokaza, nesporno da se radi o nehatu te da nema nikakvog osnova da bude drugačije. Jučerašnjem suđenju prvi put su prisustvovale sestre Škrijelj koje žive u inostranstvu a koje su iz publike davale podršku optuženom Enesu. Glavni pretres se nastavlja 27. januara kada postoji mogućnost da u svojstvu svjedoka bude saslušana bivša žena po-

kojnog Mersada, od koje je razveden prije 11 godina a koja živi u Švedskoj. Prema navodima optužnice, Enes Škrijelj je 15. aprila prošle godine oko 21.50 časova u Ibarskoj ulici u Rožajama, ispred zajedničke porodične kuće ubio svoga brata. Navodi se da je pištoljem marke „M-57 – tetejac“, kalibra 7,62 milimetra, koji je njegovo vlasništvo, nakon kraće prepirke u pravcu brata ispalio dva projektila koja su ga pogodila u grudi. Mersad Škrijelj je odmah podlegao povredama. B. Č.

Ja sam za ovih pet godina trpio razne uvrede i kritike. Shvatio sam da pojedine osobe misle da će nemoralnom degradacijom tužioca postići nešto. Ovakvom tužilaštvu se ne može vjerovati jer ima 150 ljudi, i mi smo jedna ozbiljna organizacija. Ako vam se ne dopada VDT ili ja, to je u redu, ali moramo odvojiti Tužilaštvo od ličnosti koje vam se ne sviđaju – naglasio je glavni specijalni tužilac

Načelnik Regionalnog centra granične policije Sjever predstavio rezultate u 2019. godini

zakon – istakao je Katnić. Odgovarajući na pitanje poslanika, kazao je i da to što je Slobodan Kašćelan pušten uz jemstvo da se brani sa slobode, njihova je procjena da neće bježati. – On nije optužen za najteža krivična djela pa je naša procjena da neće bježati – M. L. dodao je Katnić.

Na graničnim prelazima otkriveno je 357 osoba po Interpolovim potjernicama i 65 po nacionalnim potjernicama. Takođe, privremeno je oduzeto 21 vozilo i 73 lična dokumenta po raznim osnovima. Pored toga, zatečeno je 36 osoba u nezakonitom boravku, 191 koja boravi neprijavljena u Crnoj Gori i iniciran je 121 slučaj prekida privremenog boravka. U 96 slučajeva policija je pronašla drogu u ukupnoj količini od oko 234 kilograma.

Oduzeta roba vrijedna skoro pola miliona eura

PODGORICA – Na graničnim prelazima u nadležnosti Regionalnog centra granične policije Sjever, registrovano je 55 krivičnih djela i 129 carinskih prekršaja što je rezultiralo oduzimanjem akciznih i drugih roba i gotovog novca u procijenjenoj vrijednosti od oko 450.000 eura, kazao je načelnikSlaviša Grebović, predstavljajući rezultate u 2019. godini.

Kada su u pitanju nezakonite migracije lica evidentirana su 204 slučaja i 982 lica. Od ukupnog broja evidentiranih slučajeva na izlazu iz Crne Gore evidentirana su 123 slučaja i 621 lice, dok je na ulazu u Crnu Goru evidentiran 81 slučaj i 361 lice. Od ukupnog broja slučajeva najviše je registrovano prema Bosni i Hercegovini i to: 178 slučajeva i 864 lica, od kojih 77 slučajeva na ulazu i 356 lica kao i 101 slučaj na izlazu i 508 lica. U svim slučajevima policijski službenici RCGP „Sjever“ su spriječili nezakonit prelazak državne granice bilo da se radi na ulazu ili izlazu iz Crne Gore prema susjednim državama. Ističemo da je kroz kvalitetan operativni rad na osnovu postupanja naših policijskih službenika na terenu podnešeno 10 krivičnih prijava zbog nedozvoljenog prelaska državne granice i krijumčarenja ljudi.

Grebović je pojasnio da je Regionalni centar granične policije Sjever jedan od tri centra granične policije u Crnoj Gori i da u svom sastavu ima četiri stanice granične policije I: Bijelo Polje, Pljevlja i Rožaje, stanicu granične policije II – Plavi i jedinicu granične policije Berane. – Ukupno je u 2019. godini na graničnim prelazima u nadležnosti ovog centra kontrolisano 5.335.367 lica i 1.921.842 vozila dok su na željezničkom graničnom prelazu „Bijelo Polje“ kontrolisana 2.674 voza – naveo je Grebović. On je istakao da najveći broj prelazaka putnika i vozila ostvaren je na graničnom prelazu Dobrakovo (2.038.397 putnika/703.551 vozila) i graničnom prelazu Dračenovac (1.571.349 putnika/571.825 vozila). U toku 2019. godine na osnovu sklopljenih bilateralnih sporazuma sa susjednim državama, Republikom Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Republikom Albanijom, realizovano je 398 zajedničkih – mješovitih patrola koje sa aspekta prevencije na terenu imaju veliki značaj kao i značaj sa aspekta razmjene podataka i ličnih iskustava. A. R.

Crnom Gorom

Utorak, 24. decembar 2019.

Zasijedala Skupština opštine Kotor

Usvojen budžet od 27 miliona eura Donacija dječjem odjeljenju Opšte bolnice Na inicijativu predsjednika SO Kotor Jova Suđića, odlučeno je da kotorski parlament donira dječje odjeljenje Opšte bolnice u Kotoru. Odbornici su se odrekli tradicionalnog ručka kojim obilježavaju uspješan završetak godine, čime će biti prikupljeno oko 2.000 eura.

NVO

Najviše polemike izazvao je prijedlog odluke o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama. Visina sredstava koja se opredjeljuju za NVO smanjena je na 0,5 odsto planiranih sredstava budžeta, umjesto dosadašnjih jedan odsto, koliko je bila opredijelila prethodna vlast u Kotoru. Novom odlukom se opredjeljuje 40 procenata za NVO koje imaju poseban status kao što su Bokeljska mornarica, Gradska muzika i Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo“. Ljupka Kovačević iz NVO Anima, koja je prisustvovala sjednici koristeći institut pra-

Ž. K.

HERCEG NOVI: U Zelenici počela ugradnja podzemnih posuda za otpad

LJEPŠE I PRAKTIČNIJE: Postavljanje kontejnera u Zelenici

Postaviće 64 kontejnera HERCEG NOVI - U Zelenici je počela ugradnja podzemnih kontejnera. Kontejneri će biti ugrađeni na 64 lokacije, što će doprinijeti ljepšem izgledu gradskih ulica. Ugovor sa barskom firmom ,,Baranka export import – Pejanović“, čija je ponuda bila najpovoljnija na tenderu koji je raspisala opština Herceg Novi, potpisan je u oktobru. Ukupna vrijednost projekta iznosi 494.900 eura sa uračunatim PDV-om, a obaveza ponuđača je da isporuku i ugradnju kontejnera obavi u roku od 100 kalendarskih dana od dana potpisivanja ugovora. Predviđena je ugradnja 32 kontejnera zapremine pet kubika, 24 kontejnera od 2,5 kubika za suvu i mokru frakciju,

te 30 kontejnera kapaciteta 500 litara. Prva faza projekta predviđa ugradnju 32 kontejnera zapremine pet kubika za suvu i mokru frakciju, a ona je vrijedna 100.000 eura. U drugoj fazi će biti postavljena 24 kontejnera od 2,5 kubika, a u trećoj 30 kontejnera kapaciteta 500 litara. Završetak kompletnog posla očekuje se do narednog ljeta. Kontejneri bi trebalo da budu ukopani u zemlju na dubini od 1,8 metara sa otvorima prilagođenim i osobama sa invaliditetom, nepropusni za prodor atmosferskih voda i isticanje ocjedne tečnosti, otporni na udarce, pritisak tla i UV zrake. Za kontrolu realizacije ugovora zaduženo je preduzeće Čistoća. Ž. K.

ODRŽALI DVIJE SJEDNICE: Kotorski parlament

zne ili slobodne stolice, negodovala je zbog ovakve odluke, ocjenjujući da je to političko pitanje, te da se na ovaj način guše NVO. - Ukoliko odbornici usvoje ovu odluku, to će značiti da je SO Kotor odlučila da guši participativnu demokratiju i modernistički razvoj Kotora konstatovala je Kovačević, nakon obrazlaganja primjedbi na ovu odluku. Sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Marina Dulović kazala je da su se jednokratni projekti, s kojima su NVO aplicirale na ranijim

konkursima za raspodjelu sredstava, temeljili isključivo na jednokratnoj izradi i da nijesu bili dio nekog šireg programa ili sveobuhvatnih i kontinuiranih aktivnosti koje bi bile od interesa za lokalno stanovništvo i opštinu Kotor. Ona je istakla i da joj je drago što je retorika i ponašanje predstavnika NVO sada znatno korektnije nego na javnoj raspravi.

POLITIZACIJA

Predsjednik opštine Željko Aprcović ocijenio je da je riječ o problemu kojim se politizuje

NVO sektor i želi javnosti predstaviti da je opštinska vlast protiv participativne demokratije. - To nije istina. Pozivam NVO da dođu u Skupštinu ne samo kada je u pitanju raspodjela sredstava za njih, već i kada je na dnevnom redu bilo koja tema od važnosti za grad i kreiranje javnih politika. To se do sada nije dešavalo - kazao je Aprcović. On je naglasio da je u Kotoru od 2012. godine prisutan trend rasta iznosa sredstava za NVO. - Sadašnjom odlukom motiv vlasti nije gušenje civilnog

sektora, tim prije što je opština Kotor najtransparentnija u Crnoj Gori. Opština je izdvojila 197 kvadratnih metara poslovnog prostora u naselju Rakite za rad Centra za NVO sektor, što je na godišnjem nivou oko 33.000 eura. Takođe, opština je dodijelila poslovne prostore i za tradicionalne NVO. Ove godine za NVO sektor opredijeljeno je malo manje od 92.000 eura, plus 8.200 eura neraspoređenih sredstava iz ove godine, što je ukupno nešto preko 100.000 eura, pri čemu opština Kotor nije odlučivala i ocjenjivala kvalitet projekata, već nezavisni procjenjivači - kazao je Aprcović. Odbornica Ure Ljiljana Popović-Moškov, inače potpredsjednica opštine u mandatu bivše vlasti, ocijenila je da je drastičnim smanjenjem onog što je bilo opredijeljeno odlukom iz 2017. godine, poslata poruka da vladajuća većina u lokalnoj vlasti ne želi razvoj civilnog sektora. Ona je rekla da je ponosna, što je upravo ona u prošloj vlasti zagovarala povećanje sredstava za NVO sektor. Nakon završetka 34. sjednice lokalnog parlamenta, po hitnom postupku održano je i 35. zasijedanje SO, na kojem je na prijedlog predsjednika opštine Željka Aprcovića donijeta odluka da opština Kotor uplati 10.000 eura za postradale u zemljotresu koji je nedavno pogodio Albaniju. Iv. K.

KOTOR: Počela izgradnja podzemnog prolaza ispod magistrale

Riješiće gužve ispred Starog grada KOTOR - U Kotoru su juče počeli pripremni radovi na izgradnji pothodnika koji treba da doprinese regulisanju prevashodno pješačkog saobraćaja, što po procjeni struke predstavlja dominantan problem u gradu. Lokacija podzemnog pješačkog prelaza ispod magistralnog puta je ispred gradskih bedema i zgrade Lučke kapetanije - na najfrekvetnijem mjestu u gradu, posebno u toku ljetnje sezone, kada u Kotoru boravi i po nekoliko kruzera. Direktor Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora Zoran Mrdak kazao je za Pobjedu da je započeto definisanje gradilišta, te da su u proteklom periodu obavljene sve neophodne radnje za početak ovog posla. - Počeli bismo i prije par dana, ali zbog vremenskih neprilika to nije bilo moguće. Projekat podrazumijeva radove u dvije faze. U prvoj fazi potkop će biti rađen sa strane Lučke kapetanije. Radovi će biti ogranizovani tako da saobraćaj neće biti u prekidu. Planirali smo da ovaj potkop prve faze obavimo do Nove godine, da bismo za novogodišnje praznike obezbijedili normalno funksionisanje saobraćaja. Nakon toga

Iv. K.

Odbornica Bruna Lončarević budžet je ocijenila kvalitetnim, da je riječ o značajnoj sumi zbog čega je trebalo izuzetno voditi računa da se pravilno rasporedi, što je i urađeno. Ona je podsjetila da je za nekoliko mjeseci nova vlast održala 15 sjednica Skupštine opštine, donijela veliki broj značajnih odluka za funkcionisanje grada i bolji život građana. - Mnogo toga se moralo uraditi sa dubokim promišljanjem da bi se izašlo iz blata u koji se grad našao za godinu i po, tokom trajanja prethodne vlasti. Trebalo je snage i znanja da se nakon svega dođe do ovakvog budžeta - zaključila je Lončarević. Odbornica Ure Ljiljana Popović-Moškov, koja je jedina opoziciona odbornica koja dolazi na sjednice, ocijenila je da su mnoge stavke nerealno planirane. Ona je podnijela tri amandmana koja su vezana za obezbjeđivanje sredstava iz budžetu za nabavku udžbenika svim osnovcima na teritoriji kotorske opštine. Riječ je o iznosu od 140.000 eura, 40.000 više nego što je bilo predviđeno budžetom. Odbornici nijesu prihvatili amandmane, ali jesu njen prijedlog da ukupan iznos za nabavku udžbenika bude 140.000 eura.

Odbornica DPS-a Tatjana Stanovčić podsjetila je na ponašanje prethodne vlasti koja je, kako je kazala, utrošila pola miliona eura na otpremnine zaposlenih da bi na tim istim radnim mjestima koje je otkupila, zapošljavala one koji su im odgovarali. - Kada se isplati otpremnina za neko radno mjesto, to znači da ono više nije potrebno i da se zbog toga ukida. To mjesto više ne postoji i ne može se na njega niko zaposliti. Neophodno je sagledati realne potrebe za radnim mjestima u lokalnoj upravi, što je ova vlast u prethodnom periodu i uradila - kazala je Stanovčić. V. d. sekretara za lokalne prihode, budžet i finansije Ivo Magud saopštio je da su u opštini Kotor na neodređeno vrijeme zaposlene 173 osobe, isto kao i prilikom preuzimanja vlasti, 18. jula ove godine. Iv. K.

KOTOR - Odbornici kotorskog parlamenta usvojili su juče budžet za 2020. godinu u iznosu od 27,256 miliona eura, koji je ocijenjen kao razvojni i ambiciozan.

Otpremnine

PRIPREMA GRADILIŠTA: Juče kod Lučke kapetanije

idemo u drugu fazu, odnosno radove na lokaciji ispred bedema - kazao je Mrdak. Posao je povjeren kompaniji ,,YU Briv“ iz Kotora. - Riječ je o jednoj od najboljih kompanija u regionu za ovakvu vrstu poslova, koja je ovakve izvođačke radove izvodila u Porto Montenegru i širom Hrvatske, tako da vjerujemo da će i ovaj projekat biti uspješno okončan - kazao je Mrdak. Projektant je „Europrojekt“ iz Podgorice, vrijednost projekta je 1,36 milion eura, a rok za

Standardi bezbjednosti Projektom je planirano da podzemnim prolazom može da prođe 360 ljudi u minutu. Vođeno je računa o svim detaljima – od osvjetljenja, korišćenja kvalitetnih materijala, obezbjeđivanja liftova i adekvatnih načina kako bi osobe sa invaliditetom mogle nesmetano da koriste ovaj prolaz. Pozicija prolaza je uzdignuta desetak centimetara kako ne bi bilo nepredviđenih situacija u kojima bi u ovaj prostor prodrla voda, a između ostalog, postavljanjem adekvatnog ormarića onemogućen je dodir vode i struje.

završetak radova je 1. april. Još ranije je saopšteno da su poštovane sve smjernice

Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koja je dala saglasnost na ovaj projekat. Iv. K.

Crnom Gorom

Utorak, 24. decembar 2019.

Dosadašnji predsjednika SO Miloš Bigović ostavku je u pismenoj formi podnio još početkom septembra, ali od tada nije održana nijedna redovna sjednica Skupštine kako bi njegova ostavka bila konstatovana. Po koalicionom sporazumu mjesto predsjednika SO pripada DF, a ta politička grupacija je kandidovala predsjednika OO Nove Borisa Seferovića. Predsjednik kluba odbornika DPS-a Zoran Kovačević uvjeren je da je do odgađanja sjednice došlo upravo zbog konstatovanja ostavke predsjednika Skupštine čime bi, po statutu i poslovniku, počeo da teče rok od 30 dana za izbor novog predsjednika Skupštine. – To je rezultat nemogućnosti sprovođenja koalicionog dogovora o izboru novog pred-

Odložena 11. redovna sjednica Skupštine opštine Herceg Novi

Novski parlament bez kvoruma 

Ž.K.

HERCEG NOVI – Sjednica Skupštine opštine Herceg Novi, na kojoj su odbornici juče trebali da razmatraju dnevni red od čak 54 tačke, odložena je za 30. decembar. Potpredsjednica SO Dragana Stanišić (SNP) saopštila je da je razlog otkazivanja sjednice nedostatak kvoruma. S druge strane, u DPS-u tvrde da je osnovni razlog za neodržavanje sjednice neslaganje unutar vladajuće koalicije o izboru predsjednika Skupštine.

Nemogućnost izbora novog predsjednika bitno je za građane koji trpe zbog nedonošenja vitalnih odluka od egzistencijalnog značaja za funkcionisanje grada sjednika, što za DPS nije bitno, ali jeste za građane koji trpe zbog nedonošenja vitalnih odluka od egzistencijalnog značaja za funkcionisanje grada – kazao je Kovačević. On je istakao je da je odgađanje sjednice krajnje neozbiljan postupak, jer su na dnevnom redu bile veoma ozbiljne teme kao što su budžet i rebalans budžeta. - Još jednom smo svjedoci neozbiljnosti i omalovažava-

IZOSTALA DEBATA: Poluprazna skupštinska sala

nja same Skupštine i odbornika, kao predstavnika građana Herceg Novog.

Ministri prosvjete i ekonomije najavili početak gradnje vrtića u Herceg Novom

Zakazana je sjednica sa ogromnim dnevnim redom, što ne daje kvalitet rasprave po

svakoj tački. Unutarkoaliciona trvenja treba da istrpe i odbornici, predstavnici me-

dija i sami građani, koji u kontinuitetu trpe posljedice neozbiljnosti ovakve vlasti u smislu rješavanja gradskih potreba – kazao je Kovačević. Predsjednik odborničkog kluba DPS-a smatra i da datum zakazivanja Skupštine pred praznike sa tako važnim tačkama dnevnog reda predstavlja dodatni pritisak na odbornike da se o tim temama ozbiljno ne raspravlja, već da se, uslovljene zakonskim rješenjima, moraju na silu donositi. On je najavio da će DPS razmotriti da li će 30. decembra dati kvorum sjednici ukoliko ga vladajuća koalicija ne obezbijedi. - Prošle godine je DPS, kao odgovorna i najveća partija po broju odbornika u Herceg Novom, dao kvorum ne uslovljavajući to politički kada je bio u pitanju PUP. Ne isključujem da ćemo, ako procijenimo da je to najveći interes za grad, i 30. decembra obezbijediti kvorum da bi ovaj grad funkcionisao i da da ga ne bismo doveli u problem zbog političke neozbiljnosti naših političkih konkurenata – zaključio je Kovačević. Odbornik DF-a Boris Seferović, koji je bio kandidat za novog predsjednika Skupštine opštine, nije želio da komentariše odlaganje sjednice, kao ni ostali predstavnici vladajuće koalicije. Ž. K.

U Tivtu održan Novogodišnji humanitarni bazar „Dan otvorenog srca“

Novi objekat JPU „Naša radost“ Sav prihod za Dnevni centar HERCEG NOVI - Na mjestu postojećeg objekta JPU ,,Naša radost“ u Herceg Novom, narednih sedmica bi trebalo da počne izgradnja novog, kapaciteta oko 150 djece. Ministar prosvjete Damir Šehović i ministarka ekonomije Dragica Sekulić saopštili su da je procijenjena vrijednost novog vrtića oko 2,4 miliona eura, od čega će radovi koštati oko 2,2 miliona, dok je za opremanje objekta sa dvorišnim mobilijarom predviđeno oko 200.000. Radove će izvoditi konzorcijum koji čine JV Roaming Montenegro iz Nikšića, Mezon iz Danilovgrada i Si-ing iz Podgorice, a posao bi trebalo da bude završen za godinu. - Herceg Novi će dobiti jedan od najljepših i najmodernijih vrtića u Crnoj Gori, a ovo je ujedno i najznačajniji projekat u oblasti obrazovanja u ovoj opštini, za koji se dio novca izdvaja iz kapitalnog budžeta - istakao je ministar Šehović. On je naglasio da je gradnja vrtića zahtijevala rješavanje problema klizišta na Savini, koje je sanirano u saradnji sa Upravom javnih radova, u što je uloženo 620.000 eura. - Time su stvoreni uslovi da se započne procedura izbora izvođača radova, a nakon što je izvođač izabran, početak gradnje vrtića po najmodernijim standardima očekujemo narednih nedjelja - istakao je Šehović. Ministar prosvjete je istakao da su Ministarstvo prosvjete i objekti obrazovanja prepoznati kao najveći korisnici Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama. - Do sada je u okviru prve i druge faze programa izvršena primjena mjera energetske efikasnosti u 33 obrazovne ustanove, pri čemu ukupna vrijednost uloženih sredstava u obrazovne ustanove iznosi 26 miliona eura – rekao je ministar Šehović. Ministarka ekonomije kazala je da se na ovaj način nastavlja dobra

TIVAT – Na gradskoj rivi Pine juče je održan 11. po redu Novogodišnji humanitarni bazar „Dan otvorenog srca“, koji su organizovali opština Tivat, NVO Organizacija žena Tivat i opštinski Crveni krst.

Brojni posjetioci bili su prilici da na 30 štandova po sniženim cijenama kupe knjige, igračke, bižuteriju, cvijeće, kolače, suvenire, antikvitete, ručne radove i razne druge artikle, koje su ponudile razne ustanove, NVO i sportski klubovi. Prikupljeni novac će biti doniran za kupovina vozila za prevoz korisnika usluga Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju. U zabavnom dijelu programa

OTVORENOG SRCA, PUNE DUŠE: Juče na rivi Pine

učestvovali su plesni klubovi Diamond, Bellissima, Modest i Enigma, najmlađi folkloraši KUD ,,Boka“, škola baleta, učenici Muzičke škole i mališani iz vrtića „Bambi“.

Organizatori su saopštili da oni koji žele mogu uplatiti sredstva na poseban opštinski žiro-račun broj 550-15075-60 kod Podgoričke banke, za Novogodišnji humanitarni bazar. Sl. K.

Značajna podrška zimskoj turističkoj ponudi Kolašina

Otvoreno klizalište i Božićni bazar

KOLAŠIN - Zimski turistički ambijent i turistička ponuda „male varoši“ dobili su značajnu podršku jučerašnjim otvaranjem klizališta i Božićnog bazara na Donjem trgu.

Budući izgled vrtića u Herceg Novom

praksa stvaranja boljih uslova rada za naše građane, a posebno za djecu u obrazovnim ustanovama. - Vrtić u Herceg Novom gradi se u okviru druge faze Programa eneregetske efikasnosti u javnim zgradama, za što će Ministarstvo ekonomije kroz kredit sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW) obezbijediti 1,04 miliona eura, dok će preostalih 1,4 miliona eura biti obezbijeđeno iz kapitalnog budžeta - rekla je ministarka Sekulić.

U novom vrtiću, predviđeno je devet prostorija sa toaletima za boravak djece, tri kancelarije za upravu vrtića, kuhinjski blok, tehničke i pomoćne prostorije, multifunkcionalni hol, odnosno sala za fizičke aktivnosti, toalet za djecu sa posebnim potrebama, dvorište i parking prostor za zaposlene. Očekuje se da će gradnjom ovog vrtića na kvalitetan način biti riješeno višegodišnje pitanje vrtića u Herceg Novom. Ž. K

Predsjednik opštine Milosav Bulatović istakao je da je važno da se kolašinska turistička privreda i preduzetnička inicijativa predstavlja na ovaj način. - Kroz aktivnosti lokalne uprave i Turističke organizacije stvaramo sadržaje kojima se dopunjava sve ono što Kolašin ima zimi. Cilj nam je da grad u kontinuitetu bude prepoznatljiva turistička destinacija, a sveukupna ponuda daje doprinos tome. Posebno je atraktivno klizalište, zatim i raznovrsna ponuda Božićnog bazara, tako da svaki gost može za sebe naći nešto interesantno - kazao je Bulatović. A mali Kolašinci su, najprije pomalo bojažljivo a onda sve hrabrije i masovnije, pokaziva-

POČECI SU NAJTEŽI I NAJSLAĐI: Juče na klizalištu

li koliko su spretni na klizaljkama. Dani učenja i uživanja u klizanju tek predstoje, a organizatori smatraju da su cijene popularne - iznajmljivanje klizaljki za mališane do sedam godina neće se naplaćivati, djeca do 12 godina plaćaće euro, a stariji od 12 godina dva eura za sat klizanja. Direktor TO Kolašina Aleksandar Vlahović najavio je da će klizalište biti na raspolaganju turistima i građanima Ko-

lašina do druge polovine februara, svakog dana od 11 do 21 sat. - Novi turistički sadržaj će donijeti novi kvalitet našoj ponudi. Počeo je i Božični bazar koji organizujemo sa kompanijom ,,Swis R. Montenegro“ gdje su su izloženi raznovrsni proizvodi koji mogu biti zanimljivi turistima - od suvenira, preko proizvoda domaće radinosti, do ljekobilja - naglasio je Vlahović. Dr. P.

Crnom Gorom

Utorak, 24. decembar 2019.

Zasijedala Skupština opštine Bar, nastavak sjednice danas

BAR - Odbornici lokalnog parlamenta usvojili su juče program rada SO Bar za 2020. godinu sa 21 glasom za i jednim protiv. Povjerenje većine odbornika (22 za, šest protiv) dobio je prijedlog programa uređenja prostora opštine Bar za 2020. godinu. Sekretar za imovinu, zastupanje i investicije Vido Dabanović predočio je da taj program sadrži vrste i obim poslova koji će biti realizovani u sljedećoj godini, između ostalog i postavljanje silaznih rampi i vertikalne signalizacije za osobe smanjene pokretljivosti, nastavak rekonstrukcije javne rasvjete u gradskom jezgru i zaleđu, izgradnju Kuće masline, nadvožnjaka u Bjelišima, dječjeg vrtića, Dnevnog centra za djecu i omladinu sa posebnim potrebama, azila za napuštene životinje, dječjih igrališta u urbanim zonama grada, otkupnog centra (za otkup voća i povrća), rekonstrukciju šetališta u Sutomoru, izgradnju Kuće vina u Crmnici, graničnog prelaza u Virpazaru… - Planirana sredstva za realiza-

V. K. V.

Usvojen program uređenja prostora

OBIMAN DNEVNI RED: Sjednica SO Bar

ciju programa iznose 19 miliona eura. Realizacija svih planiranih investicija i radova zavisiće od dinamike priliva sredstava kapitalnog budžeta opštine Bar za 2020. godinu - rekao je Dabanović. Dragan Tufegdžić (Demokrate) istakao je da bi bio zadovoljan kada bi bilo realizovano i pola predviđenog programom

uređenja prostora. - Dobro bi bilo da imamo podatke što je urađeno u 2019. godini da bismo mogli da uporedimo da li se neki od projekata ponavlja. Jedino tako možemo da sagledamo uspješnost realizacije programa iz 2019. godine, pa da onda pričamo o programu za 2020. godinu - rekao je Tufegdžić.

Promjene u odborničkim klupama Skupština je konstatovala ostavke tri odbornika ,,Biram Crnu Goru“, Irine Dabović, Sonje Simonovske i Vladimira Lekića. Umjesto kojih će u odborničke klupe sjesti Zilha Kojić, Milena Božović i Ljubomir Vukoslavčević. Čelni čovjek ,,Biram Crnu Goru“ i potpredsjednik opštine Radomir Novaković podsjetio je da su svi sa te liste poznati i priznati građani Bara, ali i da gotovo niko od njih nije imao nikakvog političkog iskustva.

- Na početku smo se dogovorili da vršimo rotaciju kako bi što više ljudi prošlo kroz ovu ,,školu“. Dio njih je još na samom početku promijenjen zbog prelaska na nove dužnosti koje su nespojive sa odborničkim mjestom. Mislimo da bi i druge stranke trebalo da usvoje ovaj princip na lokalnom nivou, kako bi što više novih lica došlo na političku scenu Bara, ali i Crne Gore. Ovaj princip ćemo zadržati i u sljedećem periodu - najavio je Novaković.

U nastavku sjednice koji je zakazan za danas, pred odbornicima će se naći prijedlog odluke o pokretanju postupka davanja u zakup zemljišta u Čanju za potrebe izgradnje ekskluzivnog turističkog naselja. Riječ je o površini od 115.000 kvadrata, a procijenjena vrijednost investicije je 200 miliona eura. Kompanija ,,Čelebić“ iz Podgorice obratila se opštini Bar sa inicijativom za pokretanje postupka za zakup zemljišta pored kamenolom Haj-nehaj na deset godina radi organizovanja prerade materijala, postavljanja betonjerke, mehanizacije, kranova i kontejnera za smještaj radnika, kao i ostale opreme potrebne za realizaciju toga projekta. Pred odbornicima će se danas naći i informacija o stanju bezbjednosti u opštini Bar, a obratiće im se načelnik Centra bezbjednosti Veselin Magovčević. V. K. V.

Sprovođenje sporazuma Ministarstva prosvjete i Crnogorskog Telekoma

Brzi internet za 50 škola na sjeveru PODGORICA - Predstavnici Ministarstva prosvjete Marina Matijević i Crnogorskog Telekoma Matija Otašević juče su simbolično uručili besplatni 4G mobilni internet za 50 područnih jedinica škola na sjeveru. Riječ je o sprovođenju u djelo sporazuma koji su u junu potpisali ministar prosvjete Damir Šehović i izvršna direktorica Crnogorskog Telekoma Dina Cibulskaja, prema kojem će u naredne dvije godine najveći broj područnih jedinica škola u ruralnim djelovima biti pokriven 4G mobilnim internetom, s obzirom na to da su sve matične škole u zemlji već pokrivene internet signalom. - Današnji događaj za nas ima posebnu važnost jer njime obezbjeđujemo jednake uslove za svu djecu. Takođe, upravo na ovaj način internet će ispuniti svoju najbolju svrhu, a to je edukacija – kazala je načelnica odjeljenja za informaciono-komunikacione tehnologije u Ministarstvu prosvjete Marina Matijević. Zadovoljstvo nam je što smo u prilici da nastavimo saradnju sa Ministarstvom prosvjete na projektu „Internet za sve škole“



U naredne dvije godine najveći broj područnih jedinica škola u ruralnim djelovima biti pokriven 4G mobilnim internetom

i to baš dodjelom interneta školama na Sjeveru. Strateško opredjeljenje Telekoma, koje promovišemo kroz kampanju „Svijet novih mogućnosti“, jeste da tehnologiju, digitalne servise i usluge stavimo na raspolaganje svim građanima. Dijelimo uvjerenje Ministarstva prosvjete da nove tehnologije imaju smisla samo ako su dostupne svima – rekao je ekspert za korporativnu komunikaciju u Crnogorskom Telekomu Matija Otašević. Crnogorski Telekom već 12 godina pruža podršku obrazovnom sistemu Crne Gore, kroz obezbjeđivanje besplatnog interneta za više od 200 škola. Nakon toga, besplatni internet biće uručen za još stotinu područnih jedinica škola širom Crne Gore. R. R.

Požar u bjelopoljskom selu Gornji Mojstir

Vatra progutala napuštenu kuću BIJELO POLJE - U požaru koji je izbio juče u jutarnjim satima u bjelopoljskom selu Gornji Mojstir u mjesnoj zajednici Bistrica, do temelja je izgorjela kuća Ramize Hasković. Prema nezvaničnim informacijama od komšija, riječ je o kući starije gradnje u kojoj ni-

ko nije živio i gdje je od ranije isključena struja, tako da je isključena mogućnost da je to uzrok izbijanja požara. Vatrogasci su izašli na lice mjesta odmah po dobijanju informacije o izbijanju požara, ali su po dolasku u Gornji Mojstir mogli samo da zagase ostatke izgorelog objekta. B. Č.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

DANILOVGRAD

- od 9 do 15:30 sati: Kopilje, Radovče, Seoce, Gostilje, Dobri Do, Rujišta i Vukotica; - od 7:30 do 17: Bogićevići, Frutak, Ržišta, Do Pješivački, repetitor Kurilo, Kujava, Zagorak, Bogmili, Tunjevo, Dobro Polje, Adžin most, Valeta, Viš, Glava Zete, Slap, Donji i Gornji Rsojevići, Vinići, Mosori, Sretnja , Brijestova i Rova (više kratkotrajnih isključenja u navedenom terminu); Bare Šumanovića, Šobajići, Mijokusovići, Kupinovo, motel „Sokoline“, Boronjina, Mandići i Ostrog; - od 9 do 12: Šišković, Radijatori, Oromet, Željeznička stanica, Pilana, Mermer, Sekulići, Lalevići, Pažići i Sloles; - od 9 do 16: Jelenak, Klanica, Farma koka, Šabov Krug, Brojler, Počijevka, Sige, Kruščica, Ljututuk, Jama Žarića, dio Martinića, Donje Selo, Ždrebaonik, Kula Lakića, Gorica, Slatina, Dolovi Kovački, Potkraj Šaranovića, Poljica, Bzo, Studeno, Vučica, Ivanj Uba i Jablan (više kratkotrajnih isključenja u navedenom terminu); Šišković, Radijatori, Oromet, Željeznička stanica, Pilana, Mermer, Se-

Isključenja u 15 opština kulići, Lalevići i Pažići (više kratkotrajnih isključenja u navedenom terminu); - od 9 do 16: Radijatori i Sloles; - od 8 do 15 - Bandići i Gostilje; - od 10 do 11:30 - Dobro Polje i Glava Zete (više kratkotrajnih isključenja u navedenom terminu).

CETINJE

- od 8 do 17 sati: Zagrablje, Romi, Kasomi, Konak, Očinići, Ugnji i Vrela (kratkotrajni prekidi u navedenom terminu); Obzovica, Prekornica, Pačarađe, Drenov Do i Gluhi Do; - od 8 do 16: Oćevići, Zaćir, Dubova, Ćeklin, Strugari, Markov Do, Bokovo, Đinovići, Kosijeri, Dobrsko Selo, Ulići, Štitari, Orašani, Mikulići i Tomići.

NIKŠIĆ

- od 7:30 do 17 sati: Tospude, Rokoči, Trešnjevo i repetitor; - od 8 do 15:30 sati - Lipova Ravan; - od 9 do 14 sati: zgrada Joković, dio ulica Vuka Karadžića i Joke Baletić i dio Rudog Polja; - od 7:30 do 17 sati – Zagrad; - od 13 do 14 sati - područje Banjana, Grahova i Vilusa koji se napaja sa trafostanice 110/35/10 kV „Vilusi“.

ULCINJ

- od 8 do 16:30 sati: Šas, Selita, Ambula, Štodra, Lisna Bori, Fraskanjel,

Đonza, Draginje, Sukobin, Donji Kravari, Gornji Kravari i Podstegvaš; - od 8 do 15 - fabrika namještaja ,,Kurti“ i dio naselja Pistula; - od 8 do 14 - dio naselja Liman.

BAR

- od 9 do 13 sati: servis kod starog mosta Željeznice, dio područja kod staklare, restoran „Arija“, Meteorološka stanica i domaćinstva u njenoj blizini; - od 9 do 14 - naselje Ratac prema zamku; Peraševići, Cukovići i Markaševići.

PLUŽINE

- od 9 do 15 sati - dio Plužina i Rosulja.

PLJEVLJA

- od 9 do 16 sati: Pušonjski Do, Čavanj, Selac, Premćani, Bandijer, Vaškovo, Pandurica, Kotlajići, Krupice, Babe Visibabe, Potpare, Gusino Brdo, Rzav, Đurđevića Tara, Lever Tara, repetitor Kutuša, Bitine, Palež, Zaglavak, Glibaći, Jovići, Meki Do, Pupović, Zasada, Morajice, Jelov Panj, Kolijevka, Slatina, Kalušići, Ograđenica, Brenta Petrović, Kosanica, Paćevina, repetitor Mrčajevac, ski-lift, Zajdni Do, Varine, Bujaci, Borova, Gradina i Vodno.

ŠAVNIK

- od 8 do 16 sati – Timar, - od 11 do 11:30: Tušinja, Štičje, Bare, Krnja Jela, Sirovac, Strug, Seoca, Ma-

linsko i Manastir Podmalinsko;

ŽABLJAK

- od 9 do 16 sati – Aluga i Rasova; - od 9 do 14 – Kovačka dolina.

BIJELO POLJE

- Od 7:30 do 8:30 sati: daleovod 10 kV Tomaševo (Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Čokrlije, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena, Barice - škola, Reljin Kamen, Kameno Polje i Džukeljska Jama); - od 7:30 do 17 sati: dalekovod 10 kV Gubavač (Kisela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje i Mojstir); Barice - škola, Reljin Kamen, Džukeljska Jama, Kameno Polje, Šljemena i Pisana jela; - od 10 do 16 sati: Barice, Vergaševići, Bijeli Potok, Krstače, Stožer, Pavino Polje, Potkrajci, Čoklrije, Bijeli Potok, Grab, Kovrene, Gorice, Vergaševići, Bliškova i Stožer; - od 16 do 17: dalekovod 10 kV Tomaševo (Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žalje-

vo, Lijeska, Sokolac, Čokrlije, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela i Šljemena); - od 16 do 18: Klanac, Malo Polje, Nikoljac, Obrov, Brena, Boro, 3x12 stanova, Gimnazija, Distribucija, Zaimovića Livade, Rijeka, Lješnica, Banje Selo, Lipnica, Rakonje i Cerovo. - od 8 do 15: Pašića Polje, Žurena Brestovik, Gornja i Donja Crnča.

MOJKOVAC

- od 13 do 15 sati - Mrdo; - od 10 do 13 - Željeznička stanica i Bjelojevići; - od 9 do 13 – Polja.

KOLAŠIN

- od 8 do 17 sati: dalekovod 10 kV Rovca (Jasenova, Ocka gora, Cerovica, Liješnje, Duboko, Međuriječje i Gornja Rovca).

ANDRIJEVICA

- od 9 do 14:30 sati: Bojovići, Božici, Poda, Kuti, Cecuni, Jošanica, Dulipolje, Konjusi, MHE Bradavac, Gračanica, Gornje Luge, Ulotina, Zorići, dio sela Seoce, kao i djelovi sela Trešnjevo i Slatina.

ROŽAJE

- od 9 do 14:30 sati – dio sela Biševo.

PLAV

- od 9 do 14:30 sati – dio naselja Glavice. Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

Svijet

Utorak, 24. decembar 2019.

Saudijski sud presudio osumnjičenima za ubistvo novinara Kašogija

Pet osoba osuđeno na smrtnu kaznu RIJAD - Sud u Saudijskoj Arabiji izrekao je smrtnu kaznu petorici optuženih za svirepo ubistvo novinara Džamala Kašogija prošle godine u konzulatu te zemlje u Istanbulu. Saudijski državni tužilac saopštio je da su još tri osobe osuđene na zatvorsku kaznu u ukupnom trajanju od 24 godine. Dio istrage bio je i bivši visoki savjetnik saudijske kraljevske porodice Saud el Katani, ali je on oslobođen optužbi. Postupak u vezi ubistva novinara vođen je tajno, a ukupno 11 osoba je izvedeno pred sud. Džamal Kašogi ubijen je 2. oktobra prošle godine u saudijskom konzulatu. Sumnja se da je njegovo tijelo nakon ubistva isječeno i u komadima iznešeno iz zgrade konzulata, međutim, njegovi posmrtni ostaci do danas nijesu pronađeni. Istragu o ovom zločinu pokrenuli su turski istražitelji, dok je američka obavještajna agencija CIA objavila izvještaj u kome je navedeno da je nalogodavac

Još tri osobe osuđene su na zatvorsku kaznu u ukupnom trajanju od 24 godine. Dio istrage bio je i bivši visoki savjetnik saudijske kraljevske porodice Saud el Katani, ali je on oslobođen optužbi

Džamal Kašogi

tog ubistva najvjerovatnije saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman. Izvještaj o ubistvu Džamala Kašogija u junu je sačinila i specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija Agnes Kala-

Štrajk i protesti zbog reforme penzionog sistema u Francuskoj ušli u 20. dan

Demonstranti se sukobili sa policijom na stanici Lion PARIZ – Francuska policija sukobila se juče na jednoj metro stanici u Parizu sa grupom od oko 30 demonstranata koja se protivi reformi penzionog sistema, nakon što putnicima nije dozvoljeno da se ukrcaju na jednu od ukupno dvije metro linije, koje trenutno funkcionišu u Parizu. Zbog odlučnosti francuskog predsjednika Emanuela Makrona da realizuje najavljenu reformu penzionog sistema, štrajk francuskih sindikata i protesti širom zemlje traju već 20 dana. Sukob policije i grupe od oko 30 demonstranata izbio je na pariskoj stanici Lion, a proširio se i na okolne ulice, prenosi AP. Demonstranti su upalili baklje i bacali petarde zbog čega se nad jednom od najprometnijih stanica u Parizu, nadvio dim, prenosi Rojters. Demonstranti svakodnevnim protestima pokušavaju da iz-

vrše pritisak na predsjednika da odustane od reforme penzionog sistema koji predviđa uvođenje samo jednog umjesto dosadašnja 42 penziona modela, šeme zasnovane na bodovanju i povećanje starosne granice za odlazak u penziju na 64 godine. Makron je u petak pozvao sindikate i zaposlene u sektoru transporta da obustave štrajk tokom božićnih praznika kako ne bi došlo do ometanja saobraćaja. - Štrajk je opravdan i zaštićen ustavom, ali mislim da ima trenutaka u životu zemlje kad je dobro napraviti prekid iz poštovanja prema porodicama i porodičnom životu - rekao je Makron. Naveo je i da pauza ne bi značila da sindikati odustaju od svojih zahtjeva, već da bi pokazala „osećaj odgovornosti i poštovanja prema građanima Francuske, koji su ponekad daleko i koji žele da budu sa porodicama tokom praznika“.

mard, koja je konstatovala da je novinar bio žrtva „unaprijed osmišljenog i pripremljenog smaknuća“. U njenom izvještaju se zaključuje i da postoje „kredibilni dokazi“, koji zahtijevaju dalj-

nju istragu o odgovornosti saudijskog princa Mohameda bin Salmana. Zvanični Rijad međutim negira optužbe na račun prijestolonasljednika i tvrdi da iza ubistva stoje „odmetnici“. Saudijska Arabija je u početku negirala i samo ubistvo novinara, ali su kasnije pod pritiskom međunarodne zajednice ipak priznali da je Kašogi nastradao u zgradi konzulata u Istanbulu i to tako što je ugušen tokom tuče koja je izbila po njegovom ulasku u konzulat. Džamal Kašogi je bio oštar kritičar saudijske kraljevske porodice i prijestolonaslijednika Mohameda bin Salmana. On je 2. oktobra u konzulat Saudijske Arabije u Istanbulu ušao kako bi prikupio dokumenta koja su mu bila neophodna za sklapanje braka sa turskom vjerenicom.

Drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj održaće se 5. januara

Požari u Australiji ne jenjavaju

Vatra progutala gradić Balmoral SIDNEJ – Oko stotinjak šumskih požara, koji i dalje bukte na oko 500 hiljada hektara zemljišta u Novom Južnom Velsu na jugoistoku Australije, spalili su na stotine domova i gotovo u potpunosti uništili gradić Balmoral. Stanovnici tog mjesta ranije su evakuisani i vlasti im ne dozvoljavaju da se vrate u grad. Australijskim vatrogas-

cima u gašenju vatre pridružilo se četrdesetak kolega iz Kanade i Amerike. Požari su u pet australijskih država do sada uništili oko 3,8 miliona hektara zemljišta. Zbog ekstremno visokih temperatura upozorenja su izdata za Novi Južni Vels, djelove Sidneja, Viktorije i Južne Australije. Vatrogasci se pripremaju za novi talas vrućina koji meteorolozi najavljuju nakon Božića.

Veneciju pogodio novi talas poplava

Voda napravila milionsku štetu

O pobjedniku odlučuju birači Miroslava Škora ZAGREB – Nakon prvog kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, na kojima su najviše glasova osvojili bivši premijer Zoran Milanović i aktuelna šefica države Kolinda Grabar Kitarović, politički analitičari procjenjuju kako će rezultati drugog kruga zavisiti od glasača Miroslava Škora, koji se, takođe, kandidovao na izborima, ali nije uspio da se plasira u drugi ciklus glasanja. Analizirajući rezultate izbora, na kojima je Milanović osvojio 29,57, Grabar Kitarović 26,64, a Škoro 24,42 odsto glasova, politički analitičar Žarko Puhovski smatra da su oni pokazali snagu dvije tradicionalno najjače stranke u Hrvatskoj, HDZ-a i SDP-a. On ipak, Grabar Kitarović predviđa pobjedu u drugom krugu, ali i navodi kako je za njen rezultat najzaslužniji HDZ, budući da je Kolinda, kako je rekao, katastrofalna kandidatkinja. - Škorini glasovi, u omjeru dva

prema jedan, ići će Grabar Kitarović, dok će jedna trećina birača odustati od izlaska na izbore, što će biti dovoljno da ona, kako se sada čini, pobjedi u drugom krugu - smatra Puhovski. On je za Indeks prokomentarisao kako je njen govor nakon izbora bio „žalostan i loš“, dok je nju ocijenio kao „osobu koja nema kontrolu nad realnošću“. Sa druge strane, analitičar Dragan Bagić, kao pobjednika u drugom krugu vidi Milanovića, dok njegov kolega Božo Skoko smatra da je ovo bila jaka poruka vrhu vladajućeg HDZ-a, koji će morati da se „preispita, da postane skromniji i da se vrati narodu“. Skoko je, međutim, u izjavi za Večernji list naveo kako je Škorino biračko tijelo raznoliko, da ga je podržao i MOST, koji ne podnosi HDZ, te da stoga predsjednica ne može da računa na sve glasove njegovih birača. Drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj biće održan 5. januara.

VENECIJA – Samo nekoliko sedmica nakon što je voda napravila ogromnu materijalnu štetu na istorijskim spomenicima u Veneciji, taj grad juče je pogodio novi talas poplava. Nivo vode na Trgu Svetog Marka juče ujutro dostigao je 1,44 metra, a prognoze govore da će i dalje rasti. U prethodnim poplavama, sredinom novembra nivo vode bio je 1,87 metara, što je najviše u posljednjih pola vjeka. Gradonačelnik Venecije saop-

štio je da su oštećene kuće, prodavnice i istorijski spomenici i da se šteta procjenjuje na oko milijardu eura. - Živim ovdje više od 50 godina i nikada nijesam ovako nešto vidio. Prošlo je više od mjesec, ovo je kao produžena vanredna situacija - izjavio je direktor fondacije za zaštitu kulturnih objekata „Venetian Heritage“ Toto Bergamo Rosi, a prenio AP. Hotelijeri u Veneciji su još prošle sedmice saopštili da je usljed poplava broj rezervacija smanjen za 45 odsto.

Iran unapređuje nuklearku Arak TEHERAN - Iran je predstavio program preuređenja reaktora za tešku vodu Arak, kršeći na taj način restrikcije nuklearnih aktivnosti koje je toj zemlji nametnula međunarodna zajednica. Iranski državni mediji javili su da su inženjeri prešli na sekundarni krug Araka, postrojenja koje je sagrađeno za proizvodnju teške vode, koja se koristi za usporavanje reakcija u jezgru nuklearnih reaktora. Šef iranske Agencije za atomsku energiju Ali Akbar Salehi rekao je na državnoj televiziji

da je započeta izgradnja značajnog dijela reaktora, prenosi Rojters. Teheran u posljednje vrijeme ponovo aktivira dijelove svog nuklearnog programa u znak protesta zabog povlačenja SAD iz nuklearnog sporazuma koji je Iran potpisao sa svjetskim silama 2015. godine. Američki predsjednik Donald Tramp jednostrano se u decembru prošle godine povukao iz tog sporazuma, čiji je cilj bio da ograniči sposobnost Irana da proizvede nuklearnu bombu. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Utorak, 24. decembar 2019.

Skupština glavnog grada raspravljala o prijedlogu odluk Skupština glavnog grada juče je raspravljala o prijedlogu odluke o budžetu za 2020. godinu, prema kojem će Podgorici na raspolaganju biti 93,7 miliona eura. Iz vladajuće koalicije ocijenjeno je da je planirani budžet razvojni i istorijski, dok su odbornici opozicionih partija saglasni da je budžet izborni. S obzirom na to da je najviše pažnje, odnosno vremena, posvećeno komentarisanju prve tačke dnevnog reda - prijedloga budžeta za 2020. godinu, a zbog obimnog dnevnog reda (43 tačke), odlučeno je da se skupštinsko zasijedanje nastavi u petak.

Od 93,7 m za kapitaln

INFRASTRUKTURA

Sekretar za finansije Miomir Jakšić naveo je da su nacrtom Odluke o budžetu Podgorice za 2020. godinu planirani prihodi u iznosu od 93,7 miliona eura, da je taj iznos raspoređen na kapitalne izdatke u iznosu od 53.019.470 eura, na tekuće rashode 34.886.530 eura, na otplatu duga 5.447.000 eura i na rezerve 350.000 eura. Najznačajniji projekti u 2020. godini, ističe on, su postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, za koje je opredijeljen 21,1 milion eura, zatim Jugozapadna obilaznica vrijedna 6,5 miliona eura, Gradsko pozorište 2,6 miliona eura, izgradnja i rekonstrukcija saobraćajnica 6,2 miliona eura, izgradnja hidrotehničkih instalacija 1,1 milion eura. Za eksproprijaciju i opremanje lokacija novih gradskih četvrti, dodaje sekretar za finansije, opredijeljeno je 6,3 miliona eura, za izgradnju i rekonstrukciju javne rasvjete 1,1 milion eura, za uređenje sportskih terena i poligona 0,6 miliona eura, a za uređenje zelenih površina 0,5 miliona eura. Odbornik Demokrata u Skupštini glavnog grada Vladimir Čađenović kazao je da ničeg istorijskog u budžetu nema. On je ocijenio da je budžet veći zbog projekta Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i

OPREČNO O BUDŽETU: Predsjednik Skupštine Đorđe Suhih na jučerašnjoj sjednici

složio se da projekat jeste infrastrukturni i od velike važnosti za Podgoricu. - To jeste projekat koji je potreban Podgorici i koji je, nažalost, obećan građanima decenijama. Nije to posljedica uspjeha gradske uprave, već tih kreditnih sredstava koje smo dobili od KfW banke. Ima u budžetu jedna stavka nerazumna, a to je da svake godine prenosimo sredstva iz prethodne, a svake godine se kreditno zadužujemo. U 2020. godinu prenosimo 7,5 miliona,

a već predviđamo zaduženja. Tu logiku ne mogu da razumijem. Neko podigne kredit, ta sredstva ne potroši i prenese ih i onda opet planira da se kreditno zadužuje – kazao je Čađenović. Odbornik Vladimir Bulatović (DF) naglašava da budžet za 2020. godinu, planiran u iznosu od 93.7 miliona eura, nije razvojni, nego izborni. - Budžet kao takav treba da obezbijedi da se sredstvima svih građana finansira izborna kampanja i izborni rezul-

Podgorički praznični Pazar i juče u znaku lijepe energije I. M.

UŽIVANJE ZA SVE GENERACIJE: Juče na Pazaru

Trg nezavisnosti je poslije kišnog vikenda juče opet bio jedno od najljepših mjesta za šetnju i druženje brojnih sugrađana. U ranim poslijepodnevnim časovma, kada se otvore kućice, najviše bude

najmlađih sugrađana sa roditeljima. Kako dan, pa noć odmiču tako se i starosna granica posjetilaca pomjera. Ponijeli su sugrađani sa Podgoričkog prazničnog pazara i juče doma ko zna koliko heli-

Još jedan d na gradsko jumskih i svjetlećih balona, medvjedića i lijepe energije. Maja Mališić je ispred kućice ,,Džoj toj“ birala igračke i ukrase za jednogodišnju ćerku Milu. - Svraćamo ovdje svakodnevno. Ćerki se baš sviđa ovo šerenilo boja, ukrasi, puno djece, muzika... Dođe i suprug sa nama, i prijatelji, popijemo kuvano vino, bude nam svima lijepo. Ćerkica je još uvijek mala da bi mogla da jede ili pije nešto sa štandova, pa njoj uzmemo neki ukras ili igračku – kazala je Mališić. Laura je sa majkom Ivom nestrpljivo čekala da prvi put ove godine sjedne na rustično ukrašeni ringišpil. - Prvi put smo na prazničnom pazaru. Ljepše je nego prošle godine. Doći ćemo opet, naravno. Čekamo da se Laura provoza na ringišpilu – kazala je Iva. Zakupac kućice Ivan Tomašević spremao je šećernu vunu, dok su se na zagrijanoj metalnoj ploči pekli kesteni. - Malo je zahladilo ovih dana, pa kesteni najbolje prolaze. Pa-

Hronika Podgorice

Utorak, 24. decembar 2019.

ke o budžetu za narednu godinu

RAZVOJ

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković kazao je da je od ukupnog budžeta u iznosu od 93,7 miliona eura za kapitalni izdvojeno 54 miliona, da

divan dan om trgu kovanje je euro i po. Dobro prolazi i šećerna vuna, koja košta euro – kazao je Tomašević, kod koga se manje pakovanje kokica moglo kupiti za 50 centi. Grickajući kestene ili topeći šećernu vunu, pažnju najmlađih mami šarenilo ukasa, igračaka i helijumskih balona u kućici ,,Džoj toj“. - Najviše se traže manji ukrasi, poput medvjedića i irvasa koji koštaju po 50 centi. Odlično prolaze i baloni punjeni helijumom, koji koštaju od euro i po do pet – kazala je prodavačica Aleksandra Simoni. Tako dječica za euro-dva dobiju slatkiš i igračku, neko se provoza na ringišpilu i večera zetske priganice (koje koštaju euro i po) i zore se helijumskim ili svjetlećim balonima kao kojekakvim trofejima koje je trebalo ,,osvojiti“, a roditelji zajedno sa djecom uživaju u ukusu kestena i priganica, popiju sa prijateljima čašu kuvanog vina, zajedno poslušaju neki od koncerata i ponesu doma dio fine energije sa prazničnog pazara sa glavnog gradskog trga. I. M.

Vuković: Ime Budućnost neodvojivo vezano za identitet našeg grada

Naredne godine uživo prenos skupštine Prvo zasjedanje Skupštine Glavnog grada iduće godine najvjerovatnije će biti prenošeno putem video-linka. - Sve je pripremljeno, preko interneta prenos će moći da prate svi građani, čak i u Australiji i Argentini - najavio je predsjednik Skupštine

tat vladajuće koalicije u cilju opstanka na vlasti po svaku cijenu. Dobro je poznato da se kompletna gradska uprava u izbornoj kampanji pretvori u jedan veliki štab, a direktori rukovodioci gradskih službi u partijske aktiviste – kazao je Bulatović.

Povodom 70 godina KK Budućnost Voli gradonačelnik primio košarkaše, članove stručnog štaba i uprave kluba sa direktorom na čelu

je projekat Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda istorijski, te da je neozbiljno reći da budžet nije razvojni. - Ako je od skoro 94 miliona eura, 54 miliona planirano za kapitalne investicije, kazati da budžet nije razvojni je neozbiljno. Budžet je bio planiran prvobitno na 63 miliona, zatim rebalansiran na 75 miliona eura, a na današnji dan ostvarenje budžeta je 83 miliona eura. Prodaja nepokretnosti bila je planirana na iznos od 4,4 miliona eura, a prihodovano je 6,2 miliona eura. Na današnji dan smo naplatili 23 miliona eura komunalija. Socijalna davanja za koja se najviše manipulisalo iz redova opozicije planirana su u iznosu od 240.000 eura, kao i prošle godine. Podgorica se širi, razvija se. Ljudi su zadovoljni. Mislim da je to mnogo važnije od svega onoga što nas u političkom smislu dijeli – kazao je Vuković. Odbornici Boris Mugoša (SD) i Andrija Klikovac (DPS) takođe su ocijenili da je budžet razvojni i da nije izborni.

Glavnog grada Đorđe Suhih. Kako je dodao, nijedna televijzija nije pokazala interesovanje za prenos. - To je razumljivo, jer niko neće da radi bez nadoknade. Sjednice traju satima i to bi remetilo njihovu programsku šemu – kazao je Suhih.

- Tekuća budžetska potrošnja je 35 miliona eura, a kapitalni budžet je 53 miliona. To pokazuje da budžet jeste razvojni – kazao je Mugoša. Ističući da je predloženi budžet izborni, te da Glavni grad decenijama vodi neodgovornu politiku, odbornik Ure Zoran Mikić je podsjetio da je od 2015. do 2019. godine, uključujući i narednu godinu, Glavni grad za sudske sporove izdvojio 32 miliona eura. - Sadašnja uprava ne može pobjeći od zaostavštine Miomira Mugoše i Slavoljuba Stijepovića. Da li će presuda suda u Strazburgu o KIPS-u uticati na budžet. U periodu Mugoše budžet je oštećen je za 70 miliona eura. Da li će neko odgovarati za višemilionsku štetu, šta će gradska uprava da uradi po tom pitanju – pitao je Mikić. Sekretar za finansije Miomir Jakšić je na to odgovorio da je presuda stigla. - Presuda je došla, tužena je država Crna Gora. Ja nijesam pravnik, ne bih komentarisao Nj. B. više - kazao je Jakšić.

Fond ,,Marko Miljanov“ poklonima obradovao učenike dvije škole u Kučima

PODRŠKA GRADA: Igrači i uprava kluba nakon prijema kod gradonačelnika

Sportski život decenijama počiva na nekoliko sportskih kolektiva od kojih je jedan od najznačajnijih svakako Košarkaški klub Budućnost. Ponosni smo na tu tradiciju, kao i na to što je ime Budućnost, čiji je košarkaški klub jedan od najboljih predstavnika, neodvojivo vezano za identitet našeg glavnog grada - poručio je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, koji je sa saradnicima povodom proslave jubileja – 70 godina Košarkaškog kluba Budućnost Voli, primio juče košarkaše, članove stručnog štaba i upave kluba sa direktorom Draganom Bokanom na čelu. Čestitajući jubilej upravi i igračima Budućnosti, prenosi PG biro, gradonačelnik je istakao da je sport najbolji proizvod Podgorice.

SLAVNA ISTORIJA

Vuković je podsjetio na slavnu istoriju kluba, pogotovo na posljednju deceniju i izvanredne ostvarene rezultate. - Sigurno je da su to najuspješnije godine u istoriji kluba ka-

da je prošle godine osvojena istorijska titula u ABA ligi i odigrana veoma uspješna sezona u Evroligi. Posebno me raduje što je Budućnost posljednjih nekoliko godina jedan od simbola košarke, ne samo u regionalnim okvirima, i što i ove godine predstavlja jednog od najozbiljnijih favorita za osvajanje regionalnog takmičenja – ABA lige - naglasio je Vuković. Kroz partnerstvo sa državom i uz podršku Glavnog grada i sponzora, Košarkaški klub Budućnost Voli, ističe gradonačelnik,u narednom periodu biće na još većem nivou i da će osvajati i nizati nove klupske uspjehe i titule na ponos i radost i kluba, grada i države Crne Gore.

DRŽAVNI BREND

Direktor KK Budućnost Voli Dragan Bokan je istakao da je Budućnost Voli postao brend države i izrazio zadovoljstvo što kompanija na čijem je čelu daje doprinos takvim uspjesima i rezultatima kluba. On se posebno zahvalio upravi Glavnog grada i gradonačelniku Vukoviću lično, na podršci koju kontinuirano pružaju klubu.

- Iskreno se zahvaljujem lokalnoj samoupravi što je prepoznala značaj kluba za grad, njegove mogućnosti i viziju daljeg razvoja. Aktuelna gradska uprava kontinuirano pomaže i podržava klub i drago mi je da su se stvari u tom dijelu značajno pomjerile na bolje u odnosu na prethodni period - naglasio je Bokan. Posebno se zahvalio na podršci za renoviranje SC „Morača“ u najkraćem roku kako bi se stekli svi neophodni uslovi za odigravanje utakmica Evrolige. - Postavili smo KK Budućnost Voli na najveći nivo evropske klupske košarke, zajedno sa Glavnim gradom i Vladom Crne Gore. Budućnost je u ovom trenutku dio evropske košarkaške elite i na nama je velika obaveza i odgovornost da nastavimo dalje i da se ne zadovoljavamo postignutim - istakao je Bokan. On je gradonačelniku Vukoviću uručio prvu monografiju u istoriji kluba i najavio da će pokušati da se i ove godine domognu titule regionalnog prvaka. I. M.

Dotrajala vodovodna mreža u Ulici 19. decembra

Za 12 dana cijevi pucale dva puta

POKLONE DOBILA 103 UČENIKA: Sa uručenja paketića

Ne zaboravljaju najmlađe đake Kao i prethodnih godina Fond za razvoj Kuča ,,Marko Miljanov“ novogodišnjim paketićima obradovao je učenike osnovnih škola ,,Đoko Prelević“ na Ublima i ,,Đerđ Kastrioti Skenderbeg“ u Zatrijepču. Paketiće su uručili članovi Upravnog odbora Fonda Pero Gošović i Zdravko Rajković, a učenici su priredili zanimljiv

kulturno-umjetnički program. - Uručivanje poklona je znak pažnje učenicima. Oni to doživljavaju sa velikim zadovoljstvom, pa svake godine pripreme raznovrstan program u znak zahvalnosti – saopštio je sekretar Fonda Pero Gošović, uz napomenu da je mališanima u školi na Ublima podijeljeno 56, a u Zarijepču 47 paketića. I. M.

Dotrajale vodovodne cijevi od salonita u Ulici 19. decembra u proteklih 12 dana pucale su dva puta - na dva mjesta (ispred južne tribine Gradskog stadiona i u blizini kluba ,,Boćari“, nekoliko stotina metara sjevereno). Usljed kvarova na vodovodnoj mreži, cijeli dan (12. i 23. decembra) bez vode su bili potrošači iz stambenih objekata u ovom dijelu naselja Pod Goricom, kao i firme, poslovni prostori i drugi objekti na južnoj tribini Gradskog stadiona. Takođe, nakon intervencije radnika ,,Vodovoda i kanalizacija“ prije 11 dana ispred Gradskog stadiona dio kolovoza u Ulici 19. decembra zbog kiše još nije asfaltiran, pa je ona još zatvorena za saobraćaj. Iz preduzeća Vodovod i kanalizacija kazali su za Pobjedu da su u ovoj ulici i juče ujutro, kao i prije 12 dana, pukle salonitne vodovodne cijevi, koje su dio istog

cjevovoda. Radnici Vodovoda su juče prije 19 časova sanirali kvar, nakon čega je obezbijeđeno normalno vodosnabdijevanje. Ostaje im još da saniraju dio kolovoza ispred Gradskog stadiona, gdje su zamijenili cijev koja je pukla prije 12 dana, kako bi saobraćaj bio opet uspostavljen. - Bilo je puno vode prethodnih

dana, pa nijesmo mogli betonirati dio na kolovozu gdje je saniran kvar. Čim se zemlja malo osuši završićemo i taj dio posla, nakon čega će radnici ,,Puteva“ nanijeti i završni sloj asfalta – kazali su iz Vodovoda i kanalizacija, uz napomenu da će nastojati da što prije završe i taj dio posla kako bi saobraćaj bio uspostavljen. I. M. I. B.

I. BOŽOVIĆ

miliona eura 54 ne investicije

DVA DANA BEZ VODE: Radnici Vodovoda pod Goricom

Kultura

Utorak, 24. decembar 2019.

Nakon tri decenije Crnogorsko narodno pozorište gostovalo sa „Ekvinoc

„Otvoren kraj“ u CNP-u PODGORICA - Predstava „Otvoren kraj“ Jovane Bojović u režiji Petra Pejakovića biće izvedena večeras u 20:30 sati na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta. Igraju Aleksandar Gavranić, Filip Đuretić, Julija Milačić i Momčilo Pićurić. Muzičari su Vjera Nikolić (klavinova) i Mladen Nikčević (gitara). „Otvoren kraj“ je komad o nerazumijevanju, nedostatku iskrenosti i (ne)otvorenosti. Troje ljudi u kasnoj mladosti suočava se sa posljedicama iz prošlosti, svim onim što su im roditelji ostavili u nasljeđe, sa onim što su „otac, njegov otac, pa njegov otac i njegov otac, žvakali godinama“. Pri pokušaju da kažu jedni drugima ono o čemu se godinama ćutalo, likovi ove drame se susrijeću sa pasivnošću i površnošću koja oko njih i u njima vlada. U devet „poglavlja“, kroz lične drame, ruši se iluzija da nam je sada dobro i dolazi se do svijesti da je, zapravo, u savremenom malograđanskom urB. B. banom svijetu vrlo zagušljivo i nezdravo do smrti.

„Gozba“ u Biblioteci PODGORICA - Predstavljanje knjige priča „Gozba“ autora Đorđa Šćepovića biće priređeno večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u okviru DEUS-a. Sa autorom će razgovarati novinar Vanja Kovačević. Šćepović je rođen 1983. godine u Titogradu. Diplomirao je na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Objavio knjige poezije: „Provincije spasa“ (2004), „Molitva za Judu“ (2004), „Par riječi o strahu“ (2005), „Apostol iz bloka A“ (2006), „Triput reci metropola i nahrani ptice slovima“ (2009), „Dok crtah mapu svojih putovanja“ (2016), „Prije objave“ (2017), „Doba“ (2019) i knjigu kratke proze „Gozba“ (2019). Zastupljen u više zbornika i panorama poezije. Poe-

zija mu je prevođena na engleski, mađarski i slovenački jezik. Jedan je od osnivača i urednika časopisa za književnost i kulturu Script. Živi u B. B. Podgorici.

Glumci CNP-a oduš publiku u Dubrovn PODGORICA - Predstava „Ekvinocijo“ koju u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta režirao Ivica Kunčević, izvedena je u nedjelju veče u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku. Riječ je o uzvratnoj posjeti našeg nacionalnog teatra povodom ponovo uspostavljene saradnje između dva pozorišta. Prethodno je u novembru Kazalište Marina Držića gostovalo u CNP-u sa predstavom „Alkestida“ za koju je prema motivima jednog od najstarijih Euripidovih djela, tekst pisala Lada Kaštelan, a režirala Livija Pandur. „Ekvinocijo“, kultni tekst Iva Vojnovića, komad je koji uvijek iznova intrigira gledaoce, a Kunčevićeva inscenacija za nacionalni teatar rasprodata je do posljednjeg mjesta. Dubrovačka publika je dugim aplauzom i ovacijama pozdravila ansambl CNP-a, koji čine Varja Đukić, Mirko Vlahović, Momčilo Otašević, Goran Vujović, Branimir Popović, Danilo Čelebić, Julija Milačić-Petrović Njegoš, Gorana Marković, Žaklina Oštir, Jelena Nenezić-Rakočević, Jelena Minić, Radmila Čolić, Milica Šćepanović, Dragan Račić, Momčilo Pićurić, Slobodan Marunović, Jovan Dabović, Aleksandar Gavranić i Vukan Pejović.

ODLIČAN DOČEK

Kako je za Pobjedu kazala direktorica CNP-a Zorana Kralj, sala dubrovačkog kazališta bila je puna, a naš nacionalni teatar bio odlično dočekan, pa su se domaćini apsolutno revanširali za odličan prijem u Podgorici. - Iz Kazališta Marina Držića

Ansambl predstave „Ekvinocijo“ na sceni Kazališta Marina Držića

Ova saradnja biće nastavljena i naredne godine, te se neće zadržati samo na razmjeni predstava. Počeli smo ozbiljne razgovore o tome da napravimo koprodukciju, tj. zajedničku predstavu i da to realizujemo naredne godine – kazala je Zorana Kralj kazali su nam da bi sala bila ispunjena do posljednjeg mjesta i da smo igrali još jednu noć. Igrali smo pred publikom koja je vrlo kritična, a pogotovo kada se radi o nečemu što je njihov tekst i govor. U tom smslu, najjače aplauze dobili su Mirko Vlahović, Varja Đukić, Branimir Popović i Momčilo Otašević – kazala je Kralj. Ova saradnja, prema riječima Kralj, biće nastavljena i naredne godine, te se neće zadržati

samo na razmjeni predstava. - Počeli smo ozbiljne razgovore o tome da napravimo koprodukciju, tj. zajedničku predstavu i da to realizujemo naredne godine. Gostovanja će sigurno biti još, trebalo bi samo da vidimo šta bi to bilo njima zanimljivo sa našeg repertoara i koja bi to predstava Kazališta Marina Držića mogla da gostuje kod nas u CNP-u – rekla je Kralj. O važnosti i budućnosti saradnje dva teatra za naš list je, pod-

sjetimo, ranije govorio i jedan od najmlađih direktora kazališta „Marina Držića“ Paolo Tišljarić, kada je u novembru boravio u Podgorici. - Kada sam preuzeo vođstvo u pozorištu, bilo mi je bitno da obnovim sve segmente produkcije teatra, pa tako i saradnje sa domaćim i međunarodnim partnerima. Veoma mi je drago da obnavljamo dijalog sa Podgoricom. Teritorijalno smo blizu, imamo slične pozorišne

Izložba slika „Kino oko“ otvorena u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu PODGORICA - Izložba slika „Kino oko“ autorke Jelene Jelače na kojima su predstavljeni kadrovi iz poznatih filmova jugoslovenske kinematografije, otvorena je u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu u saradnji sa galerijom „X vitamin“.

„Novogodišnja čarolija“ u Nikšiću PODGORICA – Dječja predstava „Novogodišnja čarolija“ autorski projekat Sanje Garić i Maje Stojanović biće izvedena danas u dva termina – 10 i 12 sati u Nikšićkom pozorištu. Predstava traje 40 minuta i namijenjena je djeci predškolskog i školskog uzrasta. Ulaznice po cijeni 1,50 eura mogu se kupiti danas na biletarnici Nikšićkog pozorišta. Glumački ansambl komada, koji je rađen u produkciji „Traga“ iz Podgorice, čine Slavko Kalezić, Branka Stanić, Jovan Dabović i Maja Stojanović. Predstava je, prema riječima produkcijskog tima, spoj dramskog, muzičkog i plesnog pozorišta i govori o ljubavi i prijateljstvu. - Djeci želimo poručiti izuzetno važne životne vrijednosti. Ističemo da se lijepim ponašanjem, brigom za drugog i velikim osmijehom sve pobjeđuje i sve je moguće ostvariti ako to, zaista, želimo. Ne postoji ništa što donosi veće zadovoljstvo od srećnog i nasmijanog djeteta. A to je naša misija – srećno i nasmijano dijete – kazali su iz produkcijskog tima. S. V.

Likovni omaž velika

Izložba će, kako prenosi SEEcult, biti otvorena do 13. januara 2020. godine, a prati je i program filmova koji su inspirisali umjetnicu, među kojima su ostvarenja crnogorskog reditelja Živka Nikolića. Reprodukcije slika sa izložbe naći će se i u Kinotekinom kalendaru za 2020. godinu.

DVIJE UMJETNOSTI

Autorka je stvarajući izložbu bila inspirisana remek djelima domaće kinematografije, koja predstavljaju značajnu odrednicu u kreiranju ne samo individualnog identiteta, već i kolektivnog duha na ovim prostorima. Neki od filmova čije je scene ovjekovječila Jelena Jelača su: „Nacionalna klasa“, „Jovana Lukina“ „Majstori, majstori“, „Sabirni centar“,

Jedna od upečatljivih scena iz filma „Maratonci trče počasni krug“

„Već viđeno“, „Maratonci trče počasni krug“, „Davitelj protiv davitelja“, „Štefica Cvek u ralja-

ma života“, „Varljivo leto ’68.“, „Petrijin venac“, „Skupljači perja“.

Upravnik Muzeja Kinoteke Marjan Vujović zahvalio je umjetnici i kustoskinji galerije

Kultura

Utorak, 24. decembar 2019.

cijom“ u Kazalištu Marina Držića

ševili niku

Priča o moralu i ponosu Iz Crnogorskog narodnog pozorišta istakli su da je „Ekvinocijo“ priča o moralu, ponosu, istinskim vrijednostima. - Priča ostavljene žene – majke teško može zaobići melodramatično. A i zašto bi? Ono što je iz našeg pogleda, možda, sapunica, za te primorske žene, zavijene u crno, je krvava zbilja. Vojnović ih, kao svaki ozbiljan autor, osjeća i iz njihove istine. Taj patetični Vojnović zna biti neočekivano kritičan prema svijetu koji voli. Zanesenost i zasanjanost njegovih uznositih lica, uglavnom je očajnički bijeg od stvarnosti – jer ona je, naravno, drugačija nego što je oni hoće vidjeti. „Ovaj komad govori i o odnosima, odlascima, odlukama i spremnosti da platimo cijenu za donešene odluke – navodi se u sapštenju CNP-a.

smislu bi trebalo da zaboravimo na sve što nas dijeli – objasnio je tada Tišljarić.

VAŽAN SEGMENT

uzore i za naše pozorište je zdravo da igra pred ovom publikom, da pozorišta iz Crne Gore dolaze kod nas i da gradimo bar kulturne mostove – kazao je tada Tišljarić. Obnavljanje kulturnog dijaloga, kako je tada kazao, desilo se na inicijativu Zorane Kralj, koja ga je pozvala u Crnu Goru, a tom prilikom je imao priliku da pogleda još jedan produkcijski projekat CNP-a – predstavu „Hamlet“ u režiji Ane Vukotić. - Čini mi se da se i politički mostovi polako grade, a kulturni bi samo trebalo da to podrže. Pozorište i kultura ne poznaju jezik, mjesto i vrijeme, oni sa publikom komuniciraju ili to ne čine. Barem u ovom umjetničkom

anima „X vitamin“ Kseniji Marinković, koja je predložila tu saradnju još prije godinu. - Ideja nam je odmah bila zanimljiva, ali zbog mnogobrojnih aktivnosti Kinoteke odlagali smo realizaciju. Ispostavilo se da je to imalo i pozitivnu posljedicu, s obzirom na to da je Jelena nastavila da radi, pa je izložba sada još bogatija. Kada smo vidjeli sve ove slike odlučili smo, a Jelena je pristala, da kalendar koji Kinoteka tradicionalno izdaje - za 2020. godinu bude opremljen reprodukcijama njenih slika - rekao je Vujović. Prema riječima Ksenije Marinković, Jelena Jelača je serijom slika posvećenim poznatim filmovima objedinila svoju iskrenu zainteresovanost i ljubav prema dvijema umjetnostima - filmu i slikarstvu, dajući omaž nekim remek djelima domaće, odnosno regionalne kinematografije, kao i vremenu u kojem su ti filmovi nastajali. - Riječ je o filmovima uz koje smo odrastali, sazrijevali i koje i danas

Obnavljanje veza sa dubrovačkim pozorištem je, kako je ranije objasnila Kralj, veoma važan segment unapređenja rada institucije na čijem je čelu, a jedna od obaveza nacionalnog teatra je da publici pruži mogućnost da ima uvid u ono što rade ozbiljne teatarske kuće u regionu i šire. - Sa druge, na ovaj način i mi imamo priliku da se upoređujemo i CNP pozicioniramo na bolji način na regionalnoj teatarskoj sceni. Ovo je slijed nečega što je započeto 1997. godine, kada je ponovo otvoreno Crnogorsko narodno pozorište, tj. kada je započeta nova era u radu i kada je ustanovljen koncept otvorenosti. Ovo je nešto što zaista spada u prioritete rada nacionalnog teatra – rekla je tada Kralj. S. V. volimo, često ih prepričavamo – kazala je Marinković.

FILMSKI PROGRAM

Prateći filmski program koji je za sve posjetioce besplatan počeo je 20. decembra jugoslovenskim filmom „Kako su se voleli Romeo i Julija“ (1966) reditelja Jovana Živanovića. Potom je u subotu prikazan film „Ljubavni slučaj ili tragedija službenice P.T.T.“ (1967) Dušana Makavejeva, a u nedjelju „Skupljači perja“ (1967) Aleksandra Saše Petrovića. Publika je sinoć imala priliku da pogleda film „Nacionalna klasa“ (1979), a večeras će biti prikazano ostvarenje „Majstori, majstori“ (1980) Gorana Markovića. U narednim danima zainteresovani će moći da pogledaju i „Petrijin venac“ (1980) Srđana Karanovića, „Varljivo leto ‘68“ (1984) Gorana Paskaljevića, „Maratonci trče počasni krug“ (1982) i „Ko to tamo peva“ (1980) Slobodana Šijana, te nakon novogodišnjih praznika, odnosno od 3. januara filmove „Jovana Lukina“ (1979) Živka Nikolića, „Una“ (1984) Miše Radivojevića, „Tajvanska kanasta“ (1985) Gorana Markovića, „Ljepota poroka“ (1986) Živka Nikolića i „Dogodilo se na današnji dan“ (1987) Miroslava Lekića. Priredila S. V.

Ministar Aleksandar Bogdanović juče odgovarao na poslanička pitanja u Skupštini

Kandidatura Bokeljske mornarice nije odbijena PODGORICA – Kandidatura Bokeljske mornarice za upis na Listu zaštićene nematerijalne baštine nije odbačena, već je evaluciono tijelo zatražilo da se samo pojasne određeni segmenti u samom tekstu – kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović, odgovarajući juče u Skupštini na poslaničko pitanje Andrijana Vuksanovića. On je istakao da je na nedavnom zasijedanju Međuvladinog komiteta za nematerijalnu kulturnu baštinu Uneska u Bogoti saopšteno da je riječ o nesumnjivo važnom kulturnom dobru i zaključeno da postojeća forma „dosjea nije adekvatna za ovako kompleksna kulturna dobra koja za razliku od većine ostalih ne čini jedan element već kompleks različitih elemenata“. Tragom tog zaključka, kako je istakao ministar, Unesko će mijenjati samu formu dosjea. - Iz razloga kompleksnosti kulturnog dobra, njegove bogate istorije, tradicije kao i kompleksnosti same organizacije, Evaluciono tijelo je ukazalo na određene nejasnoće i zatražilo objašnjenja koja će biti dostavljena u narednom nominacionom ciklusu. Tokom 14. Unesko konferencije za nematerijalnu baštinu ova kandidatura je razmatrana i usvojena odluka kojom se traži dopuna materijala. Dakle odluka nije odbijena, odluka je usvojena. Naprotiv, jasno je prepopznata važnost mornarice i ukazano da joj je mjesto na Reprezentativnoj listi – kazao je Bogdanović. Odgovarajući na komentar

Aleksandar Bogdanović juče u Skupštini

Vuksanovića koji je istakao da on ipak, na osnovu svega što je pročitao, misli da je nominacija Bokeljske mornarice doživjela fijasko, Bogdanović je kazao da su ove godine odbijene dvije nominacije – i to Njemačke i Bugarske, pa su ih te države povukle i prije samog zasijedanja. - Crnogorske nominacije među odbijenim, dakle, nema. Podsjetiću i da ovakav proces nominacije ne traje nekoliko mjeseci. Naprotiv - rekao je Bogdanović. Poslanica DF-a Branka Bošnjak zatražila je od Bogdanovića da joj objasni kako je došlo do toga da Ministarstvo kulture skine 191.000 eura sa budžeta šest institucija kulture i Ministarstva održivog razvoja i turizma kako bi se platili troškovi kabineta ministra koji nijesu bili planirani budžetom. Posebno joj je neregularno, ka-

ko je istakla, to što je Ministarvo prvo potrošilo taj novac a potom zatražilo odobrenje od Vlade da mu se dozvoli da skine 191.000 eura sa budžeta drugih potrošačkih jedinica. Takođe, Bošnjak je istakla da su na ovaj način pomenute ustanove kulture onemogućene da do kraja ostvare planirane programe i projekte. - Ništa sa programskih sadržaja nije preusmjereno na Ministarstvo kulture sem što nije dogovor između tih institucija da bi se realizovale posjete umjetnika koji najvećim dijelom dolaze iz tih institucija – kazao je Bogdanović. Prema njegovim riječima, nijedan programski ili neki drugi sadržaj u javnim ustanovama nije trpio zbog preusmjeravanja sredstava, jer su ona obezbijeđena sa budžetskih pozicija za koje više nije postojala

potreba u periodu do kraja tekuće budžetske godine. - Do preusmjeravanja sredstava došlo je zbog naše ambicije da jačamo naš kulturni i državni identitet – kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Želimo da predstavimo našu umjetnost i u drugim sredinama, da otvorimo vrata našim umjetnicima i na međunarodnoj sceni, a na taj način najbolje promovišemo sve ono što je kulturno bogatstvo i vrijednosti naše države – kazao je Bogdanović. Bošnjak je prokomentarisala da joj je sporno da se crnogorski identitet i hiljadugodišnja državnost promovišu u regionu, tj. u državama sa kojima smo ranije bili u zajednici. Preporučila je ministru da se okane brojnih putovanja po inostranstvu i radi na jačanju institucija u Crnoj Gori. R. K.

Đurović Podižu svijest o bitnim temama izlaže u „Centru“ U Budvi promovisan novi broj časopisa „Krug mladih“

BUDVA - Četrnaesti broj časopisa „Krug mladih“ promovisan je u Narodnoj biblioteci u Budvi, koja je zajedno sa NVO Sedma sila mladih suizdavač ovog izdanja.

Kroz retrospektivu događaja, brojna publika bila je u prilici da se upozna o aktivnostima koje je ova nevladina organizacija realizovala u protekle četiri godine, kao i sa sadržajem novog broja časopisa. Urednica časopisa i predsjednica NVO Sedma sila mladih Zorica Radenović istakla je da promocija 14. broja predstavlja mali jubilej - četiri godine od osnivanja ove nevladine organizacije i izdavanja prvog broja časopisa, decembra 2015. godine. Radenović je naglasila da su kroz edukaciju i informisanje uticali i utiču na podizanje svijesti o bitnim temama u oblasti obrazovanja, kulture, umjetnosti, sporta, ljudskih prava, ekologije, zdravlja i učešća mladih u društvenom i kultur-

Predstavljanje časopisa u Budvi

nom životu zajednice, kao i da afirmišu i promovišu mlade talente i preduzetnike, tradiciju, umjetnost i kulturu našeg podneblja. - Generacije mladih su se smjenjivale - stariji su odlazili na fakultete, a mlađi zauzimali njihova mjesta. Danas smo svi zajednica, koja njeguje prijateljstvo i dobre međuljudske odnose - rekla je Radenović. U ovom broju „Krug mladih“ donosi tekstove na temu emi-

gracije mladih i odlaska iz Crne Gore, istraživanja kako predrasude i stereotipi utiču na naš život, tekstove o Prvom srpskom bukvaru i Manastiru Gradište, o inkluziji djece i mladih sa smetnjama u razvoju, afirmiše mlade umjetnike, sportiste i promoviše omladinski aktivizam. Sadrži i tekstove o globalnim i lokalnim ekološkim problemima, lažnim vijestima i o etičkom novinarstvu. B. B.

PODGORICA - Izložba djela Sandre Đurović pod nazivom „Super Sampling - Series - No. 2“ biće otvorena večeras u 20 sati u Galeriji „Centar“. Otvoriće je kustoskinja Centra savremene umjetnosti Crne Gore Milena Mijović-Durutović. Sandra Đurović je rođena na Cetinju 1988. godine. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2012. godine, a magistrirala na istom fakultetu 2018. na studijskom programu grafički dizajn. Trenutno je na magistarskim studijama na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu. Angažovana je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, kao saradnik u nastavi. Prvu samostalnu izložbu „Rizomi – mapiranje grada“, imala je u Ateljeu „Dado“ na Cetinju 2015. godine, a izlagala je i na više kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Svoje likovno istraživanje najčešće predstavlja preko medija crteža, grafičkog dizajna, instalacija. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. B. B.

Novogodišnji koncert u Zetskom domu PODGORICA - Novogodišnji koncert „Muzika i film nezaboravne teme“ biće izveden večeras u 20 sati u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. Koncert izvodi revijski orkestar Alegro vivo,

uz dirigentsku palicu Radovana Papovića. Kao solisti će nastupiti sopran Tijana Blečić, sopran Bojana Pejanović i violinista Vili Ferdinandi. Publika na Cetinju imaće priliku da čuje temu iz filma „Kum I“ Nina Rote,

crnogorske etno zvuke „Jutros mi je ruža procvjetala“ i „Stara varoš“, „Bilo jednom u Americi“ Enija Morikonea, „Cigani lete u nebo“ Eugena Doge i mnoge druge kompozicije. S. V.

20 Marketing

Utorak, 24. decembar 2019.

Feljton

Utorak, 24. decembar 2019.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

Stojan Popović: „Ja sam onda naredio da im se poruše kuće“ » Piše: Slobodan ČUKIĆ U okviru priprema okupacionih vlasti za opšti progon ustanika, bilježimo i „nesporazum“ između Milorada Mihailovića i Stojana Popovića oko preduzetih kaznenih mjera, koji je dobio „srećan epilog“. Naime, Mihailović je 16. decembra (po starom) u dopisu Stojanu Popoviću naveo sljedeće: „Sa rušenjem odmetničkih kuća kao represalijom budite veoma obazrivi. U opšte ne izgleda da je ova mera oportuna (korisna, S.Č.)“ (isto, 1086). Primjedba se odnosila na Popovićevo rušenje 30-ak kuća koliko ih je ukupno bilo u Didama i Miogostu („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1079-1080).

OSTAVKA

Stojan Popović je ovo doživio kao nerazumijevanje od strane svog nadređenog, pa mu je otpisao 19. decembra (po starom), nudeći i ostavku: „Vidim da represivne mere upotrebljene prema odmetnicima i odmetničkim familijama ne odobravate ... Ova sela za ovakav njihov postupak morao sam da kaznim, njih nisam mogao da pohvatam jer nisam znao gde su – a niko neće da ih prokaže (podvukao S.Č.) – ja sam onda naredio da im se poruše kuće. Neznam kakva bi se brza kazna druga mogla prema njima izreći, te da i ostali vide da će ih ista sudba postići ako se ne odazivaju pozivu vlasti i ne izvršuju naređenja. Kazna je imala svoga dejstva veoma povoljnog“. Pri kraju izvještaja Popović je Mihailoviću ponudio da ga

Detalj na kućištu u selu Dide

Selo Dide

Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019, trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto u oktobru i novembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo period od decembra 1919. do januara 1921. godine (17-22. poglavlje) smijeni sa dužnosti: „Pa s toga molim da se sa dosadanje dužnosti smenim i da se na ovo mesto odredi drugo lice koje će moći da ublaži izdata naređenja i postupa blažije sa odmetnicima, odmetničkim familijama i jatacima“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 10951096). Odmah iza toga naveo je sljedeće: „Zaboravio sam da Vas izvestim da mi je u početku na nekoliko mesta u reonu opštine Ćeklićke bio prekinut telefon. Pozvao sam odmah predsednika opštine i kmetove i izdao im naredbu da saopšte svojim građanima, da će selo u čijem se reonu bude u buduće prekinuo telefon porušiti a građane pohapsiti“ (isto, 1096).

Nemilosrdnost koju je zloglasni Stojan Popović ispoljio u pismu Miloradu Mihailoviću, impresionirala je komandanta okupacionih trupa, pa je svoje mišljenje dostavio 21. decembra 1919. Ivu Pavićeviću, uvjeravajući ga da on u potpunosti odobrava Popovićeve zločinačke metode

EKSPLICITAN DOKAZ

Popovićeva nemilosrdnost impresionirala je Mihailovića, koji je svoje mišljenje dostavio 21. decembra Ivu Pavićeviću, uvjeravajući ga da je riječ o nesporazumu i da on u potpunosti odobrava Popovićeve zločinačke metode. „U ranijem mom naređenju skrenuo sam komandantu odreda pažnju, da bude obazriv u primeni represivnih mera kao što je rušenje odmetničkih kuća. Nu, komandant odreda pogrešno je razu-

Kućište u selu Dide

meo ovu moju napomenu. Sada, posle ovog iscrpnog izveštaja, ja sam mu odgovorio: da se sa njegovim radom slažem“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1097). Ivo Pavićević je pak Mihailoviću poručio 23. decembra „da je rušenje kuća, naročito ako se to ne vrši u toku same borbe, nezgodno i vrlo nesrećno sredstvo“ (isto, 1098). Ali, Mihailović nije odustajao u odbrani Popovićevih „metoda“, pozivajući se na „ozbiljnu opasnost koja preti od Italije“. „Pred tom velikom potrebom da se uništi odmetnička akcija morala je se i po neka kuća zapaliti. To je diktovao interes države“, obrazlagao je Mihailović („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1098). Mihailovićev „nesporazum“ sa Stojanom Popovićem, sa drugim navedenim primjerima, predstavlja jedan od najeksplicitnijih dokaza za počinjene zločine srpske okupacione vojske, odnosno za udruženi zločinački poduhvat protiv crnogorskog naroda na čijem je čelu

stajao regent Aleksandar Karađorđević. Jasno je da Mihailović nije bio ništa manji nitkov i zlikovac od zloglasnog Stojana Popovića.

BROJ KOMITA

Pod ovim se mislilo na aktivne komite koji su se nalazili po šumama. U tom je trenutku bilo i mnogo onih koji su boravili na svojim plemenskim područjima i bili spremni da se uključe u borbu, ukoliko izbije ustanak.

Vojin Lazović je iz Kastrata stigao u traboinski zaselak Nabom da bi upravljao pripremama za napad na okupacionu vojsku. Prema izvještaju vojnog komandanta Podgorice Martinovića, Lazović je bio u Nabomu 23. decembra 1919. Prema okupacionim izvještajima, sa njim je bilo 100-200 ustanika, a seljaci su ih rado primili

U opštoj okupacionoj stezi u kojoj su vlasti budno pazile na svaki „sumnjiv“ korak po selima i srezovima, od ključnog je značaja bilo prisustvo i opredjeljenje autoritativnih ličnosti – kakav je bio aktivni pješadijski major Vojin Lazović – čija je odluka da se suprotstavi okupacionoj vlasti i dovela do velikog komešanja u Kučima i Zatrijepču 11-13. decembra. Nakon što je 13. decembra izbjegao pred progoniocima u Kastrate kod Skadra, Lazović nije odustajao od namjere da digne ustanak oko Podgorice. U izvještaju srpskog delegata Ljub. Nešića iz Skadra od 18. decembra nalazimo nekoliko značajnih detalja koji unose više svjetla u tadašnje događaje na širem području oko Podgorice. Nešić je javio da se u obližnjim Kastratima tih dana nalazio Miloš Vučinić sa šest drugova koji je donio proklamacije „narodu Crnogorskom“ a naročito Kučima i Piperima da ustanu na oružje i dočekaju svog kralja. Dodao je da u Kastratima boravi i Vojin Lazović koji je u Albaniju „došao u nedelju“ sa svojom grupom od 150 ljudi koju čine Kuči i Zatrepčani, kao i da se „grupa komandanta Spasoja Jovanovića od oko 200 ljudi koja je izbegla u ponedeljnik nalazi ... sada u Trabojinu ... Upad se sprema oko katoličkog Božića, tako se bar ovde čuje“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1089). Imamo, dakle, podatak o „proklamaciji“ upućenoj u prvoj polovini decembra crnogorskom narodu a osobito Kučima

Najavljeni progon komita je zbog velikog snijega i nepogode morao biti odložen za desetak dana, do početka januara 1920. (po starom). Viđeli smo da je prema spisku nađenom 20. decembra 1919. kod ubijenog Ivana Roganovića, komita u šumama bilo 473 („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1197). Međutim, izgleda da ih je bilo mnogo više jer je Ivo Pavićević dva dana kasnije, 22. decembra, iznio drugačije podatke. Javio je Miloradu Mihailoviću da, prema najnovijim izvještajima okružnih načelnika, u okrugu Cetinjskom ima 320 komita, u Barskom 400, Kolašinskom 400, Nikšićkom 100 i Andrijevačkom 576 – što je ukupno iznosilo 1796 (Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, 2002, 156).

UPAD ZA BOŽIĆ

Milorad Mihailović

i Piperima, koja bi mogla objasniti djelovanje Vojina Lazovića i piperskih ustanika 11-13. decembra (po starom). Imamo, takođe, i podatak o grupi Spasoja Jovanovića koja se prema Nešiću nalazila u Trabojinu u hotskim brdima, selu smještenom visoko nad kanjonom Cijevne, na teško dostupnom području, udaljenom oko 17-18 kilometara od Podgorice vazdušne linije. Ovo ukazuje da je pored grupe Vojina Lazovića koja je 13. decembra prešla granicu, dan kasnije 14. decembra izbjegla još jedna grupa komandanta Spasoja Jovanovića koja se oko 18. decembra (po starom) nalazila u Trabojinu. Nešić je izvijestio i o upadu koji je pripremao za katolički Božić.

NABOM

Okupacioni izvještaji svjedoče da je Vojin Lazović ubrzo iz Kastrata stigao u traboinski zaselak Nabom da bi upravljao pripremama za napad na okupacionu vojsku. Prema izvještaju vojnog komandanta Podgorice Martinovića sa oznakom hitno, Lazović je bio u Nabomu 23. decembra (po starom). „Major Vojin Lazović sa odbeglim Kučima i Zatrijebčanima povratio se iz Kastrata i nalazi se u selu Nabomu opština Traboinska. Sa njima ima 100 do 200 odmetnika. Seljaci su ih rado primili i municija se deli otvoreno. Sa njim su Đon Nika Paljević, Pren Kero i Ljuc Nika. U Kastrate je otišlo oko 40 Gruda i Hota koji će se po prijemu municije vratiti“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1109). (Nastavlja se)

Drugi pišu

» Piše: Heni ERCEG

Utorak, 24. decembar 2019.

Prosperitet zločina

Kada je postavila vijenac od raznobojnih ruža, onako naporno sagnuta, njemačka je kancelarka još namjestila trake oko vijenca, u bojama njemačke zastave, upravo kako to radi pažljiva žena kada dekorira nešto što joj je važno. Potom je govorila o svom sramu zbog strašnih zločina njenih zemljaka, srčano preuzela odgovornost za sve zlo što su ga Nijemci nanijeli svijetu i civilizaciji, ništa ne izostavljajući nabrojila je sve, od plinskih komora, prisilnog rada, gladi, hladnoće, umiranja… a potom zaključila kako je Auschwitz bio samo njihov, njemački zločin. „Oswiecim se nalazi u Poljskoj, ali već 1939. Auschwitz je bio dio njemačkog Reicha, njemački istrebljivački logor kojim su upravljali Nijemci. Važno mi je naglasiti tu činjenicu. Važno je jasno identificirati počinitelje. Mi Nijemci dugujemo to žrtvama i sebi.“ Eto, kratko, jasno i bez petljanja, bez traženja alibija za zločin ili njegovo umanjivanje. Ili još gore negiranje da se Auschwitz i u njemu smrt više od milijun i 100 tisuća ljudi uopće dogodio. Nije Angela Merkel iskoristila priliku da jedan zločin relativizira drugim, pa spominjala one hiljade civila stradalih u savezničkom bombardiranju njemačkih gradova i nije se dosjetila reći kako jednako

„osuđuje sve totalitarne režime“. Tu najdražu mantru hrvatskih političara, kao prokušan recept kojim se Hrvate amnestira svake odgovornosti za nekadašnju ustašku državu ili pak za zločine iz zadnjeg rata, sve tako milo osjetljivom nacionalističkom uhu. Nije se Merkel dosjetila kazati, a mogla je, slavnu rečenicu još slavnijeg hrvatskog generala, svojedobno suđenog u Haagu: „Ostavimo prošlost i okrenimo se budućnosti!“, čime ustvari pragmatično poručuje: „Zaboravimo zločine koje smo počinili, nevažni su, okrenimo se, kao ja, profitabilnom uzgoju tune.“ Ne, Angela Merkel učinila je jednostavnu, od svake revizije očišćenu gestu, onako kako u središtu Berlina, tik uz otmjene dućane, stoji, u spomen na Židove koji su s obližnjeg kolodvora otpremani u smrt, popis svih logora smrti, od Auschwitza i Treblinke do Dachaua i Bergen-Belsena. Sve suprotno od Hrvatske u kojoj nigdje, a najmanje u njenom glavnom gradu, nema spomena na ustaške logore smrti, nema spomena ni na Aleksandru Zec, srpsku djevojčicu ubijenu 1991. i bačenu na smetlište zagrebačke periferije. Zato jer Hrvati vole svoje

» Piše: Ljubodrag STOJADINOVIĆ

Odliv mozga

Sve više ljudi u najboljim godinama beži odavde. Oni ne odlaze nego žurno istrčavaju iz zarobljenog vazduha. Nema mere koja bi poslužila za poređenje ovoga i onoga pre nego što krenu, znajući da drugi izlaz ne postoji. Tek tamo vide čega sve ovde nema. Retki su oni koje uhvati tračak nostalgije ni za čim. Život je ipak na drugom mestu, ovde će ostati samo groblja pradedova iz davno umrle romantičarske epike o uzvišenim razlozima za ostanak. U mojim godinama ljudi tragaju za objašnjenjima kako je sve

tako brzo prošlo i gde smo protraćili vreme. I šta uopšte radimo ovde? Zavičaj više nije tamo gde su zapuštene njive ili sasušene krstače. Nego odlazi sa decom i sa njihovom decom i nastanjuje se i premešta daleko da ne bi sasvim nestao. Znaš li sve ovo, predsedniče države koje nema, a tebi polako ostaje samo zemlja bez ljudi. Dodajmo ovde kao ljuti začin nešto rodoljubivog patosa: znaš li majstore gde ti je otadžbina? Naravno da ne znaš. Uveren si da je to sve ono što si zauzeo,

zločince, a njihovo veličanje provjerena je agenda baraba u osvajanju vlasti, pa ništa manje odvratno nije ni sada, pred ove predsjedničke izbore. I dok je Angela Merkel u Poljskoj decentno i bez fige u džepu preuzimala krivnju Nijemaca za zločine nacizma, hrvatska je predsjednica, kao dio svoje redikulozne, psihodelične kampanje, na svom Facebook profilu obilježila godišnjicu smrti ratnog zločinca Slobodana Praljka, osuđenog u Haagu na dugu robiju zbog ubijanja, mučenja i deportacija bošnjačkih civila u ratu u Bosni. Učinila je to vulgarno,

prisvojio, prezreo i možda uhapsio. Aleksandar Obradović iz Valjeva tvoj je sužanj. Tvoja ga naredba drži zarobljenog, tvoja ga sablja seče. Da je na vreme pobegao odavde nikada ga ne bi stigao. Mislim da on ne želi da utekne, sve i da ga pustiš. Svi su mu poslovi ovde, a mislim da si ti jedan od njih. Ovo neposredno obraćanje već počinje da liči na otvoreno pismo. Tako je nekako krenulo, znam da ne bih smeo da se ljutim na svoje neizbežne teme. Ni da zamerim Vesni Pešič, koja misli da je taj učinio sve be-

bezdušno prema žrtvama i njihovim obiteljima, objavom slike nacionalnog heroja, okićenom hrvatskom zastavom i križem. I potom svojoj glasačkoj bagri, doma i u Bosni, poručila kako je to „in memoriam generalu koji se borio za prava hrvatskog naroda“, te kako je njegova sudbina „veliki propust haškog suda“. Samo dvije godine ranije, dok se čekala haška presuda tom „heroju“ i drugovima mu zbog zločina u Bosni, predsjednica je imala samo riječi hvale za ljude osuđene potom za teške ratne zločine i „udruženi zločinački

smisleno što se da zamisliti, i više nema ni šta ni gde. Od te Vesnine tvrdnje proteklo je sasvim malo vremena, novi su nebrojeni podvizi pred nama, a vrhunac je predaleko. Preksinoć je, na primer, pozvao svoje, možete misliti, najbliže saradnike, kako bi se dogovorili o najvažnijoj stvari po opstanak ovoga u čemu smo: kako sprečiti odliv mozgova. Pri takvom pokretanju trusta mislilaca nastaje nerešiv problem. Kojim umom sprečiti odlazak umova? Pametni i beže zato što su pametni. Ne žele da

pothvat radi stvaranja etnički čiste Republike HercegBosne“. A njen ozbiljan protukandidat na ovim izborima, lažni ljevičar i tadašnji premijer, nije ničim zaostajao u krvavoj, nacionalističkoj retorici kazavši tada kako „nikakav zločinački pothvat, ni porobljavanje Bosne, nije postojalo“. I tako se na valu revizionizma i rudimentarnog nacionalizma bore ovih dana za naklonost birača dvoje desničara i jedan kvaziljevičar, znojeći se do boli u natjecanju koji će iskazati više obožavanja prema nacionalnom uzoru, zlotvoru i začetniku politike

negiranja „naših“ zločina, etničkom čistaču Franji Tuđmanu. Ali to stalno slavljenje ratnih zlodjela i zločinaca ne služi na ovim prostorima samo jednokratno, tek u predizborne svrhe, nego je to dugoročni politički stav, plansko držanje nacije u stanju stalne borbene gotovosti, omiljena glazba za nacionaliste i nastojanje da se ideološka matrica koja isključuje svaku drukčijost, a koja je i dovela do ratova devedesetih, svakako ostavi na životu. Jedan je ugledni haški tužilac primijetio ovih dana kako balkanski političari ne traže glasove obećavajući pomirenje, nego „pokušavaju izbore dobiti negiranjem zločina, revizijom historije i komemoriranjem ratnih zločinaca“. Problem je međutim što oni ne pokušavaju, nego doista i osvajaju vlast upravo slavljenjem zločina, pa iako su svih troje pretendenata za šefa Hrvatske takozvani domovinski rat pratili iz duboke inozemne pozadine, upravo je ratna retorika važan izborni đoker u njihovoj općoj ispraznosti. Da, davno, davno, veliki je proturatni pisac Karl Krauss upozoravao da „operetni likovi igraju tragediju čovječanstva“. Uzalud! Takvi „igraju“ i danas. I ne samo u Hrvatskoj.

opasne budale budu vlasnici onoga što oni jesu. Oni odlaze što dalje od moćnih maloumnika koji ih, jednog po jednog, sve zajedno, pretvaraju u Obradoviće. Recimo, tzv. predsednik i Vrhovni zapovednik je pre nekoliko dana doveo ministra vojske i vodeće generale pred helikopter koji je kupljen kao poklon. Čuknuo je prednje staklo pilotskog prostora, lupio limariju, stavio uvo na stvar, pogledao u nebo i rekao: da, ovo je helikopter! Sad smo baš jaki. Oni (helikopteri) lete u paru, gađaju i pogađaju sve što treba da pogode. Naše nebo će biti mirno, on, taj helikopter leti čak i do visokih oblaka. Jel to behu kumulusi limbostratusi ili kumulolimbusi, ili kumulolimbostratusi, tako se zovu ti oblaci, jel tako? Tako je, tako je! I gađaju onda, ovi helikopteri, odozgo i na stranu, jel da? I uvis mogu odozdo, što da ne, čudo tehnike. Svuda gađaju, opasne mašine. Neću da vam kažem koliko koštaju, ha ha ha, a koštaju, nije da ne koštaju, naročito ovaj jedan. A i onaj drugi što nije ovde isto. Košta. Više od deset a manje od dvadeset. Mada je to bratski poklon, ali košta… Mojsilovića je bilo sramota, videlo se. Ali je stajao kao dorski stub, ne znajući gde da potone od sramote. I propustio još jednu priliku da ode odatle i spase sebe i ostatke generalskog samopoštovanja. Svuda je bolje i manje jezivo, ima manje užasa nego tu gde je bio, sve se lakše istrpi nego što mora on. Ima placeva ispod Kosmaja, pokazao bih mu. Malo je drugačiji, ali nekako sličan bio skup posvećen odbeglim mozgovima. Ne može se više ovako, oteše nam Nemci sve što vredi. Već sam rekao da ne dam sestre, rekao sam onom njihovom ministru, nemoj da mi dolaziš zbog sestara, sve sve, ali sestre ne dam! Tebi da dam

sestre, evo ti ga na! I nije smeo da zucne. I Angeli sam rekao da sestre ne dam. Ali one odlaze, traže posao izvan zemlje, sestre kao sestre, sve sam učinio za njih. Evo, Rama nudi posao, a one trče kod Nemaca. Ima i ovde Nemaca, eno Tenis sa svinjama… A sve smo uradili da ovde bude dobro, neprijatno mi je kako nam ide. Evo, Moravski koridor… Pravimo deset stadiona, a na terenima njive i livade, rane sorte povrća i kukuruz. Trava, goveda se raštrkala. Šta vi mislite, kako to da sprečimo? Mislim taj odliv, tih mozgova. Da ih sve pozatvaramo, ne ide. Ne možemo ih sve pohvatati dok beže. A potrebni su Srbiji koju stvaram, za koga je uopšte stvaram ako mi svi uteknu, dođe mi da dignem ruke? Jesam li ja Ivan Grozni, ili Jovan Bez Zemlje? Drobnjaku, što se smeješ? Epilog je, kao i uvek, bio fantastični proizvod briljantnog uma. Toliko logičan, ali dalek pridruženim mozgovima, da je predsednik poželeo da ga javno saopšti. Dakle, ne može se nikome zabraniti da ide, rekao je, mada i ta opcija nije odbačena. Ali, kako mozgovi uopšte znaju da tamo gde beže uopšte ima posla? Tako što naši mediji objavljuju oglase! Ako ne bi bilo oglasa, ne bi se znalo da ima gde da se ide, pa se ne bi ni išlo. Jel tako ili nije? Tako je, dabome! Treba učiniti samo jednu stvar: zabraniti oglase! Takva domišljatost je antologijski prilog teoriji kolosalne gluposti i rasuđivanju o ljudskim slobodama i njihovoj beznačajnosti. To govori jedini predsednik u modernom svetu koji ima svog ličnog zatvorenika u valjevskom Taueru. Tu će ga držati do svog raspada i propasti, jer Obradović to za njega neizbežno jeste. Ne može biti slobode za obojicu.

Utorak, 24. decembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Utorak, 24. decembar 2019.

JU OŠ „Risto Manojlović“ Kolašin, na osnovu Odluke Školskog odbora o davanju u zakup stomatološke ordinacije br. 538 od 24.04.2019. godine i Zaključka Vlade Crne Gore br. 07-3398 od 01.08.2019. godine raspisuje:

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Crnogorski elektroprenosni sistem AD, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 18, Podgorica, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JP Radio i Televizija Crne Gore, Bulevar revolucije br.19, Podgorica, oglašava

OGLAS Za davanje u zakup podrumske prostorije

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Početna cijena zakupa podrumske prostorije je 150,00 € mjesečno na period od 3 godine. Ponude se dostavljaju na adresu, „Risto Manojlović“ Kolašin, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa, u zatvorenoj koverti sa naznakom – ponuda za zakup, ne otvaraj.

Sistem kontrole pristupa i evidencije radnog vremena, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 60.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 59/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Saša Ivanović, telefon +382 (0) 20 414 700, e-mail: sasa.ivanovic@cges.me.

Nabavka kamera link sistema za potrebe RTCG, procijenjene vrijednosti sa PDV-om 29.750,00 €. Tenderska dokumentacija broj 14/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23.12.2019.godine. Lice za davanje informacija Isidora Raičković, službenik za javne nabavke, telefon 020 234 427, e-mail tenderi@rtcg. org

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, Trg Vojvode Bećir Bega Osmanagića br 16, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Nabavka drvenih čamaca 4 komada za potrebe JPNPCGNP Durmitor,ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 20.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01- 3206 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Adnan Bisević, telefon+382 20 601015, e-mail npcg@nparkovi.me.

Kontakt telefon 020/860-490 067/861-936

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac ‘’Pogrebne usluge’’ d.o.o. Podgorica, ul.Crnogorskih serdara br.79, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Otvoreni postupak javne nabavke za nabavku pogrebne opreme po partijama, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 60.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 2T/19-7282/3 od 23.12.2019.godine, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me , dana 23.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Društva, telefon +382 20 624 616, e-mail pogrebneusluge3@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (“Sl. list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica – CEDIS, sa sjedištem u Podgorici, ulica Ivana Milutinovića br. 12, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka roba za potrebe TE Pljevlja - Nabavka i isporuka transformatorskog ulja, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-00-39472 od 08.11.2019. godine pod rednim brojem 525. Tenderska dokumentacija broj 122/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23.12.2019.godine. Lice za davanje informacija: Andrija Lazović, telefon 040/204-220, e-mail: andrija.lazovic@epcg.com .

Nabavka usluga za potrebe CEDIS-a – Održavanje higijene u poslovnim i magacinskim objektima CEDIS-a na teritoriji Crne Gore. Procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke sa uračunatim PDV-om iznosi 340.000,00 €. Procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke za prvu godinu primjene okvirnog sporazuma sa uračunatim PDV-om iznosi 170.000,00 €. Predviđena je mogućnost zaključivanja okvirnog sporazuma na period od dvije godine sa prvorangiranim ponuđačem. Tenderska dokumentacija broj 114/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23.12.2019. godine. Ovlašćeno lice za davanje informacija je Veljko Knežević dipl. pravnik, telefon 020 408 451, e-mail veljko.knezevic@cedis. me.

Na osnovu člana 62. stav 1. Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore iz Budve, ul. Popa Jola Zeca bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka, postavljanje i skladištenje kupališne opreme (bove za obilježavanje kupališta sa morske strane, kabine za presvlačenje, kante za otpatke, informativne table, spasilačka oprema, oprema za pse), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 45.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 0204-3903/4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi portal.ujn.gov.me dana 23.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Mirjana Radičević i Milica Mašanović telefon 033 452 709, e-mail mirjana.radicevic@morskodobro.com.

Nabavka kancelarijskog i reklamnog materijala po partijama: Partija 1 nabavka reklamnog kancelarijskog materijala saglasno specifikaciji, procijenjene vrijednosti 5.000,00 eura sa uračunatim PDV-om, Partija 2 nabavka kancelarijskog materijala saglasno specifikaciji, 10.000,00 eura sa uračunatim PDV-om. Ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 15.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 0204-3822/5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi portal.ujn.gov.me dana 23.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Mirjana Radičević, Ana Petković i Miljan Živković, telefon 033 452 709, e-mail mirjana.radicevic@morskodobro.com.

Nabavka i isporuka sredstva za mikrobiološki tretman otpadnih voda za period od godinu dana. , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 75.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 45/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23.12.2019.godine. Lice za davanje informacija: Nikola Marković, telefon: 020 440 356, e-mail: vikpg@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

medicinske opreme i namještaja za potrebe Stomatološke poliklinike, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 54.000,00€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke br. 123/19, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243-279; mob. 069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

kompjuterske opreme i potrošnog materijala za IT sektor, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 70.000,00€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke br. 120/19, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243279; mob. 069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

medicinske opreme i aparata za potrebe više organizacionih jedinica, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 57.389,00€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke br. 117/19, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243-279; mob. 069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

Nabavka usluga za potrebe CEDIS-a – Procjena vrijednosti imovine. Procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke sa uračunatim PDV-om iznosi 100.000.00 €. Predviđena je mogućnost zaključivanja okvirnog sporazuma na period od jedne godine sa tri prvorangirana ponuđača. Tenderska dokumentacija broj 121/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23.12.2019. godine. Ovlašćeno lice za davanje informacija je Veljko Knežević dipl. pravnik, telefon 020 408 451, e-mail veljko.knezevic@cedis.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Vodovod i kanalizacija doo Podgorica , ul. Zetskih vladara bb ,oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Oglasi i obavještenja

Utorak, 24. decembar 2019.

Mali oglasi nekretnine IZUZETNA poslovna zgrada bruto 810m2 – centar Podgorice, na par koraka od glavne ulice Slobode. Na vrhu penthaus. Jedini objekat u centru sa privatnim parkingom i garažom za 12 vozila. Prodajem. Tel. 00381-63-166-3331 1

razno OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299 , 067/069-288 2

zaposlenje RESTORAN traži radnike za sledeće pozicije - radnici u kuhinji i radnici za kasom. Tel: 068 / 378 – 391 3 KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 4

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14,28/15 i 42/17) naručilac DOO „ VODOVOD I KANALIZACIJA „ Budva, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluge nadogradnje aplikativnog softvera po specifikaciji, procenjene vrijednosti 30.000,00 eura sa PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 01-9091/1 objavljena je na Portalu javnih nabavki dana 23.12.2019. na adresi www._ ujn.gov.me. Lice za davanje informacija Perica Šaranović, telefon +382 33 403 304, e-mail vodovod.bd.nab@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Utorak, 24. decembar 2019.

Opraštamo se od naše voljene majke, svekrve, babe i prababe

Дана 23. децембра 2019. у 81. години послије дуге и тешке болести преминула је наша драга

DESANKE BOROZAN ЉУБИНКА Фрања ГОЈЧЕВИЋ

Tvojim odlaskom ostala je tuga i bol, ali i veliki ponos što smo tvoji i što si svojim časnim življenjem zavrijedila samo najbolja i najljepša sjećanja.

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 24. децембра од 13.30 до 16 часова и 25. децембра од 9 до 13 часова. Сахрана ће се обавити у селу Хелмица - општина Тузи у 15 часова.

TVOJI: ćerka TANJA i SLOBO, NENA, KSENIJA, MIŠO i MILICA i JELENA sa porodicama

рођена Дармановић

1201 ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ЗОРАН и ДРАГАН, кћерка ЗОРИЦА, снахе ЖАКЛИНА и МАРИЈА, унуци НИКОЛА, МАРКО, ИВАНА, АЛЕКСАНДАР, СТЕФАН и ИВАН и остала многобројна родбина

Posljednji pozdrav voljenoj majci, babi i svekrvi

1206

Дана 23. децембра 2019. године умро је у 11. години наш драги

DESI Mir i spokoj tvojoj duši.

MIĆA, DRAŽANA, PAVLE, MARIJA i PETAR

1202

ВАСИЛИЈЕ Михаља ПИНТЕР

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 24. децембра од 12.30 до 16 часова и 25. децембра од 10 до 15 часова када ће се обавити сахрана.

DESANKA Ljubav i toplina kojima si nas s radošću obasjavala nastaviće da svijetle u nama. 1203

Ожалошћени: отац МИХАЉ, мајка ДАНИЕЛА, брат МИХАИЛО, ђедови МАРЈАН и ДАНИЛО, бабе ЉИЉАНА и ДРАГАНА, стричеви ЖЕЉКО и ОГЊЕН, ујак РАДОСАВ, стрина САЊА, ујна МАЈА и остала родбина

Tvoji: BRANKA, ANA, IVAN, IVA i VOJISLAV

Naša draga baba

1205

DESO Malo je reći veliko ti hvala za sve što si nas naučila i svu ljubav i pažnju koju si nam svima pružala. Počivaj u miru. MILICA i JELENA sa porodicama 1204

Oglasi i obavještenja

Utorak, 24. decembar 2019.

Dana 23. decembra 2019. godine preminuo je naš dragi

Naša Umro je

ĆAKO

dr RADOSAV Mitrov MARKOVIĆ dipl. inž. 1946-2019.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 24. decembra od 11 do 16 časova i 25. decembra od 11 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na novom groblju u Kočanima. Vijenci i cvijeće se ne prilažu.

BRANKO Miljanov BOŽOVIĆ

Srećan je bio svako ko je imao mjesta u Tvom dobrom srcu i duši. Mi smo imali tu sreću. Teško nam se oprostiti od Tebe, ali se nadamo da ćeš tamo biti među anđelima sličnim sebi.

ZANJA, RATKO, ANĐELA i MAJA

1948–2019. Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 23. decembra 2019. od 15 do 17 časova i 24. decembra od 9 do 13 časova, kada krećemo za selo Zagredu – Kuči, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova. Vijenci se ne prilažu.

1194 Ožalošćeni: brat BOŽIDAR - BOŽO, sestre DRAGA i KSANTIPA, snaha MILANKA, stric SRETEN, brat od strica RAJKO, bratanić MIRKO, bratanična ANA - MARI i JELENA, sestrić NIKOLA, sestrična MARIJA i ostala rodbina

Naša

1174

Prošle su dvije godine otkad nema našeg Ožalošćeni: supruga GOCA, sestra MARA ROGANOVIĆ, sinovi PREDRAG, NENAD i DRAGAN sa porodicama i ostala rodbina MARKOVIĆ

1200

TETKA Dobro naše... Najbolje naše! Nijesmo očekivale, ne još... A Ti, u svom stilu – tiho i dostojanstveno. Koliko ljubavi, savjeta, razumijevanja... Koliko samo tvoje bezgranične ljubavi, druga majko naša... Eto, sad te više ništa ne boli!!! Odmaraj. Odmori, Otmenice dobra naša... Tvoje bratanične NADA, RADA i JELENA 1192

Обавјештавамо вас да је трагично преминуо у 36. години наш драги

NEBOJŠE MILOŠEVIĆA

Draga naša

Nedostajanje i bol čine kao da te nema mnogo, mnogo više. A ljubav i sjećanje kao da si i dalje tu... Iako te nema, i dalje sa nama u nama. DSM

ĆAKO

МИТАР Милорадов ПЕЈОВИЋ Саучешће примамо у градској капели Чепурци 23. децембра од 10 до 15 часова и 24. децембра од 9 до 12 часова, када крећемо за село Станисељићи - Љешанска нахија, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Ожалошћени: супруга ИВАНА, син МАТИЈА, ћерка МАША, браћа ПЕТАР и ДИМИТРИЈЕ - ДИМО, браћа од стрица ДАЛИБОР - ДАЈА и ДАРКО, снаха АНДРЕА, стричеви ЂОКО и ГОЈКО, ујак МИЛАН, ујна ДРАГИЦА, браћа од тетака и многобројна родбина ПЕЈОВИЋ и КНЕЖЕВИЋ

Bila si nam i sestra i majka. Nesebično si nam pružala ljubav i pažnju, trudeći se da nadoknadiš prazninu koja je ostala iza smrti naše majke. Nemamo riječi kojima bi iskazale veliko HVALA za sve što si činila za nas. Tvoje mjesto ostaće uvijek u našim srcima. Počivaj u miru, a mi ćemo te s ljubavlju i poštovanjem čuvati od zaborava.

Vole te tvoji SNEŽANA, STEVAN, NEMANJA i MILOŠ

Tvoje sestre ZORKA i RADOJKA 1193 Preminuo je u 79. godini član Mjesnog udruženja penzionera „Ljubović“

1195

1169

DANILO – BRACO ŠARANOVIĆ Njegovim odlaskom Udruženje je ostalo bez dobrog i vrijednog člana, kojega će se penzioneri rado sjećati. Posljednji pozdrav – počivaj u miru.

MITAR PEJOVIĆ

UPRAVNI ODBOR MJESNOG UDRUŽENJA PENZIONERA „LJUBOVIĆ“ 1187

NEBOJŠA MILOŠEVIĆ

Toliko toga bih sada napisala, ali čemu!!! To te neće vratiti nama. Privilegija je bila imati te za prijatelja. Bio si i ostaćeš zauvijek dio nas. Počivaj u miru!!! 1199

Dragi Bole! Tvoju plemenitost, ljubav, ljudskost i dobrotu, ne možemo nadoknaditi! Uspomena na tebe ne blijedi, ljepoto naša!

SNEŽA i KAJA

BILJANA NIKČEVIĆ Legendo Najdraža, Neprebolno nedostaješ... SONJA

DUDA i TARZAN sa porodicama

1198

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

1196

Oglasi i obavještenja

Utorak, 24. decembar 2019.

Дана 23. децембра 2019. у 68. години преминуо је наш драги

Obavještavamo rođake, kumove, prijatelje i poznanike da je naš voljeni

РАДОМИР Спасојев РАДУЛОВИЋ

ARSO Markov IVANOVIĆ

preminuo poslije duže bolesti u 83. godini. Sahrana će se obaviti u Kaliforniji, San Markos.

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 23. децембра од 15 до 17 часова, као и 24. децембра од 9 до 14 часова, када са посмртним остацима крећемо на гробље Толоши гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Ожалошћени: мајка ЗОРКА, син АЛЕКСАНДАР, ћерке ТАТЈАНА и МАРИНА, браћа РАЈКО и БРАНКО, сестра НАДЕЖДА, снахе ВЕСНА и НЕВЕНКА, братанићи НИКОЛА, ИГОР и ВАЊА, братанична МАРТИНА, сестрић БОЈАН, сестрична ДИЈАНА, зет БЛАГОТА, унук РЕЉА и ожалошћене породице РАДУЛОВИЋ и СЕКУЛИЋ

Ožalošćeni: brat NIKOLA, snaha ZORA, bratanići VLADIMIR i ALEKSANDAR sa porodicom suprugom LINDOM i djecom NIKOM, MAJOM i STEFANOM

1177

1189

Tužnim srcem javljamo prijateljima, kumovima, komšijama i rodbini da je 22. decembra 2019. preminuo u 79. godini naš dragi

Poštovanoj kumi

Dragi naš brate

BOSI PAVLIČIĆ

DANILO - BRACO Vukašinov ŠARANOVIĆ

ARSO

Posljednji pozdrav Porodica pok. DULA VUKOTIĆA

Bio si i ostaćeš za nas dok smo žive veliki brat toplog srca i blage duše. Počivaj u dalekoj Americi u nebeskom raju, kojeg si zaslužio za života.

1179 Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, 23. decembra od 14.30 do 16 časova i 24. decembra od 10 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Nikad te neće zaboraviti tvoje sestre: DESA, RADMILA i MILIJANA

Posljednji pozdrav dragoj tetki

1178 Dragoj i voljenoj

Ožalošćeni: supruga BOŽANKA - NJANJA, sin ZORAN, kćerka ŽELJKA, snaha SLAVICA, brat MIROSLAV - MIKICA, sestra ZORICA, unučad VUKAŠIN, ANA, NINO i ITANA kao i ostala rodbina

DESANKI

DESANKI S ponosom i tugom čuvaćemo uspomenu na tebe.

1168

Hvala ti za tvoj osmijeh sa kojim si me dočekivala.

DANKA i PEĐA sa porodicom

Posljednji pozdrav

NATAŠA i NATALE sa porodicom

DESANKI DESI BOROZAN Tvoja rodbinska ljubav, pažnja i poštovanje bili su za nezaborav! ŽELJKO, GORAN, NEVENKA sa porodicama

1182

1181

1176

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Posljednji pozdrav dragoj zaovi

Posljednji pozdrav

DANILU BRACU ŠARANOVIĆU Od kumova IZGAREVIĆA

1188

DESANKI

ZDENKI PEJOVIĆ Od KOMŠIJA IZ ULAZA VASA RAIČKOVIĆA BR. 38

Čuvaćemo te od zaborava

DESANKI BOROZAN Neka počiva u miru tvoja plemenita duša

TANJA i BRANO sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me

1197

1183

DESANKI BOROZAN

od porodice pok. VOJINA BOROZANA

MILEVA 1180

1186

Oglasi i obavještenja

Utorak, 24. decembar 2019.

Дана 24. децембра 2019. навршавају се двије године од смрти мога оца Dana 20. decembra 2019. u bolnici u Acibademu u Istanbulu u 51. godini, poslije duge i teške bolesti preminuo je naš dragi i nikad prežaljeni

GORAN Milkov JOVIĆ

ВАСИЛИЈЕ Шпиров РАДУЛОВИЋ

Posmrtni ostaci našeg dragog Gorana stižu u Podgoricu 23. decembra 2019. godine. Saučešće primamo 24. decembra od 10 do 16 časova i 25. decembra od 10 do 15 časova u kapeli na gradskom groblju Zagorič, kada će se i obaviti sahrana.

Драги оче, прије једну годину написах ти пар ријечи. Неки су се правили да то не разумију а неки да се то њих не тиче. Ти си, драги оче, имао обичај да кажеш мени: нека сине, све ја знам. Ти си сигурно знао, али ја изгледа нијесам познавао особе великих апетита које нико схватити не може, то је просто научна фантастика. Радио сам и поступао према родбини онако како си ме ти научио и како си ти желио и то братски. Врло млад почео сам стварати и читав живот прође у тешком раду без престанка, почетак тежак, за воланом још теже а сада најтеже. Милиони километара пређених по Европи, прођоше деценије живота на точковима, а сада дође вријеме ултиматума и то са да или не. Добро се зна ко то користи. Да имало поштења тај има, требало би да одговори јесам ли ја или он то градио, то читав град зна. Ти си оче увијек говорио: знам ја ко је ође градио и улагао, а ко није нити један једини цент и нико теби, драги оче, није могао држати предавање. Драги оче, не могу да ти се не пожалим да има и оних који од немоћне дјеце, а која су остала без своје светиње, отеше им залогај из уста умјесто да се сјете како сам ја помагао родбину некретнинама, колима и осталим, знам, они то не умију. Када дјеца порасту сазнаће ко им је од њихове светиње отео када им је било најтеже. Драги оче, сада се види са ким сам ја имао посла, али када се сјетим твојих ријечи: нека сине, све ја знам, тада ми буде лакше. Сјетим се твојих ријечи: твоје је оно што си саградио па нека се свако за себе сјети, није тешко. Драги оче, дође вријеме да неко отима моју младост, мој труд, мој ризик на точковима и још каже не интересује га ко је градио а ту је и више особа уградило себе. Знам, ти би рекао: нека сине, све ја знам. Драги оче, још много овога бих ти имао рећи али сам много уморан и тужан од свега овога. Знам шта би ти рекао: пусти сине све ја знам. Почивај у миру, драги оче.

Ožalošćena porodica: majka VOJKA, braća ZORAN i GOLUB, sestra ZORICA, djevojka RADA, snaha BILJANA, bratanić VLADAN, bratanična ALEKSANDRA, sestrić IVAN, stričevi RADOMIR i VELIMIR, braća od stričeva MILIJA i NEMANJA, sestra od strica VALERIJA, ujaci, tetke i ožalošćene porodice JOVIĆ i BAILOVIĆ 1175

Дана 22. децембра 2019. трагично је преминула у 85. години наша драга

ДАНИЦА Ђокова МИЉЕНОВИЋ рођена Ђуричић

Твој син ВУКОТА

Саучешће примамо у капели Граб – Цуце, 23. децембра од 10 до 15 часова и 24. децембра од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на сеоском гробљу. Ожалошћени: синови ВЛАДО и ЧЕДО, ћерке ДРАГИЦА, МИЛЕВА и ЗОРИЦА, снаха ЈАСНА, браћа БОЖИДАР и ГОЈКО, сестре ЉУБИЦА, БОСЕ, ЊЕГОСАВА и ВОЈКА, унучад, браћа од стричева и остала многобројна родбина

1171 Драги деда

Danas se navršava 15 tužnih godina od kada nije sa nama naš dragi

1167

POMENI Данас се навршава двадесет година од смрти нашег оца

ВАСИЛИЈЕ Шпиров РАДУЛОВИЋ и

шест и по година од смрти наше мајке

Свакодневно те помињемо, врло радо се сјећамо твоје неизмјерне пажње, твог тихог и врло људског живота, твог гостопримства. Красиле су те све људске врлине и ми то не можемо заборавити. Остали смо без велике твоје заштите која је била истинита, јер, драги деда, другачије нијеси умио, реалност је била твој живот.

VELJKO RAONIĆ

ЗВЕЗДАНА, ДРАГАНА, СЛАЂАНА и ШПИРО Ponosno te nosimo u srcu i čuvamo od zaborava.

1170

ПАВЛА Н. ВУЈОВИЋА

ВЈЕРЕ П. ВУЈОВИЋ 24. 12. 2018 – 24. 12. 2019. Tvoja PORODICA

Вјерујемо да бисте поносни били на своје потомство. Синови МОМО и МИЛАН с породицама

BILJANA NIKČEVIĆ

1185

Nepotpune su bez tebe sve priče i svaka ćutnja. Nedostaje tvoje iskreno prijateljstvo. Zauvijek u sjećanju.

Tužno sjećanje na naše voljene

1173

SJEĆANJE 14. 4. 1999 – 24. 12. 2019.

24. 12. 1999 – 24. 12. 2019.

Tvoja UČITELJICA 1191 Draga

VASO DRAGIŠIĆ

LJUBICA DRAGIŠIĆ

24. 12. 2016 - 24. 12. 2019.

30. 10. 2001 - 30. 10. 2019.

PETAR A. JANKOVIĆ

Postoji nešto što nikad neće umrijeti, a to je sjećanje na vašu plemenitu dušu, veliko srce, častan i dostojanstven život. Bili ste temelj na kome smo gradili našu budućnost. Vaši NAJMILIJI 1184

BILJO

Vrijeme nije lijek, već tiha patnja i vječna tuga za vama. Mnogo je lijepih uspomena da vas vječno pamtim i da vas nikad ne zaboravim.

Prošla je godina kako nijesi sa nama, ali uspomene na tebe ne blijede. Tvoji slatkiši: JOVANA, MARIJA, DRAGANA, BACAK i VLADAN 1190

LJUBICA P. JANKOVIĆ

Ćerka SENKA sa porodicom 1172

TV program

Utorak, 24. decembar 2019.

SERIJA

RTCG 1 23:15

FILM

NOVA M 23:35

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 NVO, r. 11:40 Muzika 13:05 Sofija, r. 14:05 Strani dok. program 15:00 Lajmet 15:10 Miline uvrnute priče, s. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Muzika 18:05 Podgorička hronika 18:35 Koncert 19:30 Dnevnik 2 20:05 70 godina KK Budućnost 21:00 Ekovizija 21:45 Ženski raj II, s. 22:40 Dnevnik 3 22:55 Sportski dnevnik 23:15 Nerealno I, s. 00:10 Dnevna soba, r. 01:40 70 godina KK Budućnost, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Kad nevjeste zarate

Nerealno I



   06:30 07:00 08:00 09:00 10:20 10:30 12:10 14:00 14:15 14:45 15:30 16:30

17:00 17:30 18:15 19:05 19:30 20:15 21:00 22:30 00:00 00:30 01:00 02:00 02:50

Glas Amerike, r. Koncert Agrosaznanje Naučno-obrazovni program, mislionica Miline uvrnute priče, s. Dnevna soba, r. Nastojanje, film Van dometa Luda kuća, s: Fudbal fest, r. Profil, r. Proglašenje najboljih sportista Crne Gore 2019, snimak Koncert Naučno-obrazovni program Kultura na Drugom Miline uvrnute priče, s. Dnevnik 2 Luda kuća, s: Dnevna soba, r. Ada, film Glas Amerike Kultura na Drugom, r. Agrosaznanje, r. Van dometa, r. Koncert

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:03 Njena sudbina, r. 14:00 Minut dva 14:08 Njena sudbina, r. 14:50 Zadruga 15:30 Scena 16:00 Minut dva

TV PRVA

RTCG 2

16:10 18:00 18:03 18:25 19:30 19:45 19:55 21:00 22:00 23:00

Zadruga Minut dva Scena, s. Elif, s. Premijera Ekskluzivno Njena sudbina, s. Ljubav iz osvete, s. Amidži šou Zadruga

07:30 08:15 09:00 09:15 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:10 22:10 23:00 23:30 01:00 01:15 02:00

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutro Čikago u plamenu, s. 150 minuta Sinđelići, r. Istine i laži, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris, s. Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s. Sinđelići, s. Urgentni centar Noćni žurnal U paklu, film Ekskluziv, r. Paramparčad, r. Noćni žurnal, r.

07:40 08:10 09:30 09:35 09:50

10:35 11:32 13:15 14:10 15:20 16:45 17:15 18:00 18:30 20:00 22:00 22:50 23:35 01:10

NOVA M

Centralni dnevnik, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Sportisimo Kefalica Ljubav, navika, panika, r. Mr Kitchen, r. Među nama, r. Na granici, r. Crni biser, r. Sportisimo Mr Kitchen Totalni obrt, r. Centralni dnevnik Među nama, e. Gulperi, s. Na granici, s. Totalni obrt, r. Kad nevjeste zarate, film Čin hrabrosti, r.

  VIJESTI

06:30 10:00 10:30 11:30 12:00 12:05 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 23:30 00:20 02:00 02:35

Boje jutra Vijesti Kazna, r. Hoću kući, r. Vijesti Meteo Geopolitika, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje ljeta Ljubav i osveta, r. Gorka osveta, s. Hoću kući, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Reflektor Vijesti Sport Krvne veze, s. Gorka osveta, r. Reflektor, r. Boje dana, r. Film

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

 07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20 17:05 17:55

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija, r. Celebrity Naše ljeto, r. Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r. Pregled



777

18:00 Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 19:00 Polis 19:35 Hronika grad teatra 20:05 Mediteraneo, e. 21:00 Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima 21:05 Bandolera, s. 22:00 Polis 23:00 Naše ljeto, r. 23:40 Bandolera, r. 00:25 Koncert

07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r. 13:30 Goleada, r. 14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r.

18:15 18:45 19:00 19:45 19:50 20:00 21:00 22:00 00:00

A1 TV

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

Legendarni boks mečevi, r. Teme i dileme, r. Aktuelno Zanimljiva hronika svijeta Crtani film Humoristička serija Književnost, istorija, mit Film Aktuelno, r.

Utorak, 24. decembar 2019.

Marketing

Magazin

Utorak, 24. decembar 2019.

Ognjen Damjanović o ulozi u kratkometražnom filmu ,,Klitemnestra“

Potvrda kvaliteta je stigla iz Los Anđelesa

PODGORICA – Crnogorski glumac Ognjen Damjanović dobio je priliku da se oproba u još jednom projektu za inostrano tržište. Nakon uspješne uloge u rimejku čuvenog ,,Leptira“, Damjanović je ostvario još jednu u kratkometražnom filmu ,,Klitemnestra“ koji je djelo mladog italijanskog reditelja Đorđa Lombardelija. U razgovoru za Pobjedu, glumac priča kako je došlo do saradnje sa Lombardelijem. - Reditelj je moj kolega sa akademije, a danas saradnik i prijatelj je želio da ekranizuje priču koja je inspirisana čuvenom mitologijskom pričom o Klitemnestri, žrtvi sudbine. Scenario mi se dopao poslije prvog čitanja. Dinamična priča, koja nas vodi do najtananijih djelova duše jedne djevojke. U ovom slučaju ranjene, koja odustaje od borbe i postaje ubica. U filmu glumim jednog od momaka glavne junakinje. Naše poznanstvo iz noćnog bara je uvod u burno veče koje nas čeka. Za mnoge neočekivani obrt, ali nadam se da će publika uživati. Na snimanju nam nije bilo dosadno, a već prve reakcije su prilično dobre – kazao je Damjanović. Priča o Klitemnestri ekranizovana je u Beogradu, a snimanje je trajalo godinu. Potvrdu kva-

Ognjen Damjanović

liteta pomenute priče dobili su u Kalifoniji, gdje je film ušao u polufinale filmskog festivala Los Angeles CineFest. - Kada nam je javljeno da smo postali polufinalisti, u trenutku sam mislio da je u pitanju neki drugi festival. Nakon toga redi-

Ozi Ozborn ekranizovao singl „Under The Graveyard“

Vlastita prošlost kao inspiracija LOS ANĐELES - Novi singl Ozija Ozborna, ,,Under The Graveyard“, dobio je prateću filmsku priču. Inspiraciju za priču u spotu pjevač grupe Black Sabbath pronašao je u vlastitom ponašanju i događajima iz proš-

losti koje je u video pretočio cijenjeni filmski reditelj i scenarista Džonas Akerlund. Džonas i Ozi su već sarađivali na spotovima za pjesme ,,Let Me Hear You Scream“ i ,,Gets Me Through“.

telj mi je objasnio da se radi o Los Anđelesu, što mi je bilo prilično iznenađujuće, i pored holivudskog iskustva koje imam od ranije. Srećan sam što sam dio priče. Film je snimljen prošle godine, kada sam još bio student Akademije umetnosti u Beogradu. Prvi Djelimično autobiografski video snimljen je u Los Anđelesu sa glumcima Džekom Kilmerom kao Ozijem i Džesikom Barden kao Šeron Ozborn. Radnja je smještena u kasnu 1970. u vrijeme kada je Ozi započinjao solo karijeru, a prikazuje tamu koja je tada sve više obuzimala pjevačevu svakodnevicu. - Da budem potpuno iskren – teško mi je da gledam ovaj mini-film jer me vraća u najcrnje razdoblje mog života. Srećom, Šeron je bila tamo da me podigne sa dna i vjeruje u mene. To je bio prvi put kad je u potpunosti stala uz mene i ,,vratila“ me, ali definitivno nije bio i posljednji - emotivno je izjavio Ozi. Singl ,,Under The Graveyard“ prošle nedjelje je zauzeo prvo mjesto na američkim top listama. To je Ozijeva treća No1 pozicija unazad posljednjih 10 godina. Objavljena nakon dužeg razdoblja pauze u samostalnoj karijeri, pjesma ,,Under The Graveyard“ najavljuje Ozijev novi album. ,,Ordinary Man“, koji se očekuje početkom 2020. godine.

put sam radio kratkometražni igrani film - ističe Damjanović dodajući da je ovaj uspjeh od velikog značaja za cijelu ekipu. - Ovo je prvo učešće filma na nekom festivalu i drago mi ješto smo početak obilježili rezultatom polufinalista na važnom svjetskom festivalu, kakav je Los Anđeles Cine Fest. U novoj 2020. godini, planirano je da film bude prikazan i kod nas, takođe na festivalima. Vidjećemo kakvu će budućnost imati, ali za početnu fazu smo i više nego zadovoljni – kaže glumac. On kaže da je za mlade glumce uvijek važna potvrda i sa strane, jer je motiv za napredovanjem u tom slučaju konstantan. - Često nailazim na podijeljena mišljenja kada je rad sa novim ljudima u pitanju. Smatram da kada se radi, treba dati sve od sebe da nešto uspije. Neophodno je dokazati se i zauzeti svoje mjesto, ali to se ne dešava preko noći. I velika imena su počela od nečega. Za moju ekipu je ova referenca od velikog značaja, dokazala nam je da je moguće biti u igri. I pored holivudskog iskustva koje imam od ranije, nijesam očekivao da ćemo sa prvim učešćem doći do te pozicije. Ali sam srećan. To je pokazatelj da je sve moguće. Kada hoćete možete, ako nećete džaba vam sve – zaključuje Damjanović. Z. K.

Van Gog ekranizovao numeru ,,Emotivno miniran“

Bijeg od klišea i vremenskih okvira

BEOGRAD - Poslije uspješne promocije posljednjeg studijskog albuma i istoimene knjige pod nazivom ,,More bez obala“, te nakon vrele ljetnje i jesenje turneje, grupa Van Gog ovu godinu zaokružuje četvrtim spotom sa aktuelnog albuma, urađenim za pjesmu ,,Emotivno miniran“, koja se već mjesecima nalazi na vrhu domaćih top lista. Urađen po nesvakidašnjem scenariju za današnje vrijeme, a po ugledu na kaubojske filmove sa Divljeg zapada, spot nas muzikom, dinamikom, zvučnim efektima i autentičnim kostimima toga doba, uvodi u priču u kojoj glavni lik Prljavi šerif (Zvonimir Đukić Đule) u nemogućnosti da se izbori sa ljubavnim duhovima u miru

,,Ratovi zvijezda: uspon Skajvokera“ ruši rekorde

Među dvanaest najplaćenijih premijera

LOS ANĐELES - Novi film ,,Ratovi zvijezda: uspon Skajvokera“ iz poznate naučno-fantastične franšize ostvario je tokom noći premijere u SAD i Kanadi zaradu od 40 miliona dolara, što je peta najbolja zarada za premijeru nekog filma svih vremena, sa-

opštila je juče kompanija „Volt Dizni“. Film koji su mnogi željno iščekivali ostvario je preko okeana zaradu od dodatnih 59,1 milion dolara, prenio je Rojters. Posljednji fim poznate franšize zaradio je manje od prethodna dva nastavka – ,,Buđenje sile“ iz 2015. je u noći premijere u

HBO objavio trejler za seriju ,, Avenue 5“

Hju Lori se vraća na male ekrane

LOS ANĐELES - HBO je objavio trailer za komičnu svemirsku seriju ,,Avenue 5“ u kojoj ćemo u glavnoj ulozi gledati fantastičnog britanskog glumca Hjua Lorija, poznatog po ulozi doktora Hausa u istoimenoj seriji. U ostvarenju reditelja Armanda Ianucija, poznatog škotskog satiriste, Lori tuma-

či kapetana Rajana Klarka, vlasnika luksuznog svemirskog broda imena „Avenue 5“. Radnja serije počinje kada se njegov brod iznenada pokvari zbog čega on okuplja posadu koja vodi računa o bezbjednosti putnika. Međutim, spašavanje će se pretvoriti u komičnu paniku i rasprave neistomišljenika. Stvari će krenti

po zlu do te mjere da će posada morati da zatraži pomoć Američke svemirske agencije. - Svemirski kapetan Klark iz „Avenue 5“ pokušava da se pomiri s drugima iz svemirske industrije - navodi se, između ostalog, u opisu serije. Kako je nedavno kazao Ianuci, serija u stvari donosi priču o ljudima koji nemaju

sopstvene duše, dopušta da ga poraz savlada i svoj ljubavni peh pretvara u osvetu i potjeru za Divljom rijekom (Bojana Ordinačev). Potjera u kojoj mu pomažu članovi njegove bande: Hladni barmen (Srboljub Radivojević), Kobni bogataš (Dejan Ilić) i Pakosni šerif započinje nemilosrdnom akcijom pljačke u vozu. - Priznajem, na snimanju smo se igrali kao djeca, uživali smo u ulogama koje su nam dodijeljene. Bili smo kauboji i sve je bilo kao u boji. Ideja je bila da pobjegnemo od klišea, da izađemo iz vremenskih okvira, na trenutak se izuzmemo iz slike sadašnjice i prepustimo čarima putovanja kroz vremeplov - ispričao je Đule kako se snašao u ulozi Prljavog Šerifa.

ništa zajedničko, osim što su zajedno u svemiru i pokušavaju se nositi jedni s drugima. Pored Lorija, uloge u seriji ostvarili su i Džoš Gad, Suzi Nakamura, Zek Vuds, Rebeka Front, Ital Filips, Niki Amuka-Brd i Himeš Patel. Premijera serije zakazana je za iduću godinu, a prva epizoda trebalo bi da

bude emitovana 19. januara. Loriju je ovo prva glavna uloga u seriji nakon uloge Gregorija Hausa u čuvenoj ,,Doktor Haus“ koja mu je donijela svjetsku slavu. Prema pisanju medija prije nekoliko mjeseci u Britaniji, Lori bi se mogao naći u novoj sezoni serije ,,Crni Gruja“ u kojoj je takođe imao veoma zapaženu ulogu, ali se o detaljima snimanja novih epozoda još ništa ne zna.

Sjevernoj Americi ostvario zaradu od 57 miliona dolara, dok je ,,Posljednji džedaj“ iz 2017. zaradio 45 miliona dolara. Film u režiji Džej Džej Abramsa zamišljen je kao posljednja epizoda četrdeset dvogodišnje sage koju je 1977. započeo Džordž Lukas. Dizni je saopštio da je film naišao na podijeljena mišljenja kod kritike, ali da su ga fanovi pozitivno ocijenili. Prema navodima kompanije, 86 odsto gledalaca je na sajtu Rotten Tomatoes film poslije gledanja pozitivno ocijenilo. U bioskopu u Holivudu, najveći fanovi su mogli da izaberu opciju da gledaju dvadeset četvoročasovni maraton svih devet nastavaka ,,Ratova zvijezda“. - Počeo sam sa ovom avanturom kada mi je bilo pet godina - rekao je jedan od gledalaca maratona, prenosi Rojters.