Dnevni list Pobjeda 24.01.2022.

Poneđeljak, 24. januar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20181 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

PALE SU MASKE: Četvoro ministara učestvovalo na političkom protestu ispred Vlade S. VASILJEVIĆ

ĐE IDU NAŠE PARE: Nova uprava Elektroprivrede nemilice dijeli novac građana Crne Gore organizacijama koje propagiraju program „srpski svet“

Desetine hiljada eura preko donacija Crkvi Srbije za političku podršku

Govor mržnje Vesne Bratić prema manjinama i Crnogorcima

STR. 2. i 3.

Iako pokušavaju na razne načine pred strancima da svoje djelovanje prikriju nekim demokratskim oblandama, suština ove vlade i ove ideologije je upravo ono što je rekla ministarka. Možda je zbog toga dragocjeno to što se desilo, jer ovo je očigledno metastaza te ideologije i politike. U situaciji kad su suočeni sa svojim odlaskom pokazuju to svoje nakazno lice – kazao je publicista Milorad Popović Politički analitičar ocijenio da se model aktuelne Vlade nije pokazao uspješnim

Dragana Kršenković-Brković o stvaralaštvu i stanju u crnogorskoj umjetnosti

Vujović: Inicijativa Ure očekivana, SNP ima priliku da privuče pristalice Demokrata

STR. 3.

Odnos prema divljim životinjama, posebno ugroženim, ukazuje na slab stepen svjesnosti o značaju prirode, ali narušava i čitav ekosistem

Treba li nakon risa i vidra da postane prošlost STR. 10. i 11.

Dok je u vrijeme kovid pandemije došlo do digitalne ekspanzije promocije turizma kroz virtuelne ture, Crna Gora duže od godinu čeka redizajn glavnog turističkog sajta

U jeku zimske Živimo sezone sajt u kulturi NTO nije cinizma i laži ažuriran STR. 12.

STR. 4.

Nova uprava Elektroprivrede Crne Gore, koja je za nepunu godinu ostvarila pad prihoda od oko 17 miliona eura, potrudila se da obilato plati Crkvi Srbije i njenim raznim podružnicama političku i logističku podršku koju je novim crnogorskim vlastima pružila ova vjerska zajednica tokom izborne kampanje 2020. godine.

Prema dokumentaciji koju su Pobjedi dostavili izvori iz Elektroprivrede, Crkvi Srbije su uplaćene desetine hiljada eura, a to je, kažu naši sagovornici, samo dio, jer postoje još desetine donacija, ali do tih „papira“, za sada, nijesu uspjeli doći. Pobjeda je prošle sedmice uputila niz pitanja ovoj kompaniji tražeći odgovore koliko su novca izdvojili za donacije tokom prošle godine, kome i u koje svrhe, a dobili smo podatke o sponzorstvima, što nijesmo tražili i finansijskoj podršci medicinskim ustanovama, što ih, isto tako, nijesmo pitali.

Ni slova o donacijama Crkvi Srbije ili „Veteranima 63. padobranske brigade“, Unireks grupi ili Matici srpskoj, Institutu za srpsku kulturu...

STR. 6. i 7.

2

Politika

Poneđeljak, 24. januar 2022.

PALE SU MASKE: Četvoro ministara učestvovalo na političkom protestu ispred Vlade PODGORICA - Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić održala je sinoć u Podgorici na protestu protiv manjinske vlade politički govor pun mržnje i nacionalne netrpeljivosti. U veoma ostrašćenom obraćanju, obrušila se i omalovažila predstavnike manjinskih naroda, a nije štedjela ni potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, ni vrh SNP-a, kao ni poslanicu SDP-a Draginju Vuksanović-Stanković. Ona je upitala SNP da li planira sa Draginjom Vuksanović-Stanković i Damirom Šehovićem, Ervinom Ibrahimovićem, Fatmirom Đekom, Nikom Đeljošajem da potpiše temeljni ugovor.

- Da li će Draginja Vuksanović-Stanković koja je rekla da nikada neće potpisati temeljni ugovor, da li će ona koja će podržati takvu vladu potpisati temeljni ugovor?

Da li vrhuška SNP-a misli da su oni veći, bolji i časniji ljudi od Zdravka Krivokapića? I da će oni sa Draginjom Vuksanović-Stanković i Damirom Šehovićem, Ervinom Ibrahimovićem, Fatmirom Đekom, Nikom Đeljošajem potpisati temeljni ugovor rekla je Bratić.

Onda je upitala Abazovića da li će ljudi koji su ,,glasali za otimanje Ostroga, Morače, Đurđevih Stupova, Miholjske prevlake da potpišu temeljni ugovor“.

– Kakva je to platforma?

Kakva je to laž? Zašto je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, koji je sjedio s nama u Vladi do posljednjeg dana i podržao ,,Evropu sad“ i rekao da su ovo genijalni i sjajni ljudi, sada tu da ruši tu istu vladu. Kako ga nije sramota da kaže da ako mu propadne projekat (manjinska vlada) da se vrati u tu istu vladu? Pa u zemlju bi propao, a ne da se vrati u tu istu vladu – kazala je ministarka.

Nakon skandaloznog govora, uslijedile su i kritike političkih partija, ali i crnogorske javnosti. Poslanik SD-a Damir Šehović je, reagujući na govor Vesne Bratić, rekao da je najtragičnije od svega to što je osoba sa takvim retrogradnim, antievropskim i anticivilizacijskim sistemom vrijednosti, dobila priliku da svoja otvorena šovinistička uvjerenja pretvara u zvaničnu državnu politiku.

- Kojoj je, na sreću građanske Crne Gore, došao kraj - poručio je Šehović.

Govor mržnje Vesne Bra manjinama i Crnogorci Da li vrhuška SNP-a misli da su oni veći, bolji i časniji ljudi od Zdravka Krivokapića?

I da će oni sa Draginjom VuksanovićStanković i Damirom Šehovićem, Ervinom Ibrahimovićem, Fatmirom Đekom, Nikom Đeljošajem potpisati temeljni ugovor, navela je sinoć ministarka Vesna Bratić

MINISTRI NA PROTESTU ISPRED VLADE : Bratić ostrašćenim govorom pokazala misiju odlazeće Vlade

Sa ministrima na protestima i funkcioneri Dodikove SDS! Tokom sinoćnih protesta u kojima je učestvovalo i četvoro ministara iz Vlade Crne Gore primijećeni su i članovi Bratstva Miholjske prevlake, Bratstvo Tvrdoš-Stupovi, članovi neonacističke organizacije Kormilo, ali i neki funkcioneri Srpske demokratske stranke Milorada Dodika.

Na jednom snimku sa protesta vidi se kako iza ministara Jakova Mila-

U zajedničkom saopštenju Ervina Ibrahimovića, Nika Đeljošaja i Fatmira Đeke poručeno je da je obraćanje „slučajne ministarke“, upućeno predstavnicima manjinskih naroda, s elementima govora mržnje, primitivizma, netrpeljivosti, vjerske i nacionalne netolerancije, vjerovatno i posljed-

tovića i Milojka Spajića stoji Nebojša Vukanović iz Trebinja, poslanik Dodikovog SDS-a.

Vukanovićev angažman bio je zapažen tokom lokalnih izbora u Nikšiću, a prema podacima obavještajnih službi bio je jedan od organizatora okupljanja srpskih radikalnih udruženja iz Hercegovine za odbranu ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 5.

septembra.

Ovaj podatak potvrđuje ranije tekstove Pobjede da je ministar Spajić, osim veza sa srpskim radikalnim udruženjima u SAD, veoma dobro povezan i sa njihovim epigonima u entitetu Republika Srpska i u Srbiji.

Pobjeda je već pisala o vezama Spajića i pomoći iz Srbije u koncipiranju programa ,,Evropa sad“, kao i sa učestalim kontaktima sa ministrom finansija Srbije Sinišom Malim, najbližim saradnikom Aleksandra Vučića. D.Đ.

nje obraćanje ovakvog tipa nekog visokog vladinog dužnosnika, odlazeće Vlade premijera Zdravka Krivokapića.

- Uopšte nijesmo iznenađeni da „slučajna ministarka“ potpuno ciljano targetira predstavnike manjinskih partija. Ona i njena Vlada su u prethodnih godinu dana pokazali koliko im je stalo

do manjinskih naroda i do multietničke Crne Gore. Razumijemo i bijes odlazeće ministarke, jer joj se osladila fotelja u koju je bez legitimiteta slučajno sjela, ali sve što je surogat i neprirodno, bez temelja, ne može opstati - navode u reagovanju.

Manjine su, kako dodaju, temelj na braniku države Crne

SKANDAL: Spajić saglasan sa Darom sa Smokovca oko Srebrenice

Spajić i Dara

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić imao je, tokom sinoćnjih protesta, kratku razmjenu mišljenja sa Darom sa Smokovca i saglasio se sa srpskom uličnom aktivistkinjom da nije trebalo da Dritan Abazović i Branka

Bošnjak glasaju za smjenu ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici.

- Digao je ruku Dritan Abazović, i Branka Bošnjak, protiv Leposavića. A Dritan je imao 11 godina kad je bila Srebrenica,

Milatović, Spajić i Vukanović

on ne zna šta je ratište!

Ako si političar, vodi onda politiku – povikala je Dara.

- Ja se slažem – konstatovao je Spajić, potvrđujući tako da je saglasan sa stavovima da se u Srebrenici nije dogodio D.Đ. genocid.

Gore i nije slučajno da sada „slučajna ministarka“ i drugi targetiraju upravo predstavnike manjinskih naroda.

- Dok Crna Gora ima iskrene sinove, poput predstavnika manjinskih naroda, koji su dokazani patriote, borci za nezavisnu, antifašističku i multietničku Crnu Goru, ova država će uvijek biti na putu poštovanja civilizacijskih vrijednosti i prosperitetnog društva - ističu Ibrahimović, Đeka i Đeljošaj.

Predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević kratko je prokomentarisao govor Vesne Bratić.

- Kad iz ministarke prosvjete progovori fašizam - poručio je Konjević na Tviteru.

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković je Bratić poručila da je u Skupštini pita sve što je zanima.

- Imali ste priliku i prije, ali ste pobjegli. Nema potrebe

da ste nervozni, dobićete odgovor 4. februara - poručila je Vuksanović-Stanković na Tviteru.

Potpredsjednica Građanskog pokreta Ura Jovana Marović je ministarki Bratić poručila da je Crna Gora građanska država, ,,koliko god to Vas boljelo“.

- Temeljni ugovor i sve ostalo, treba da potpiše Vlada koja zastupa interese svih njenih građanki i građana.

Ovo je građanska država koliko god to Vas boljelo, Vesna Bratić - navela je Marović na Tviteru.

Poslanik DPS-a Predrag Bošković kazao je da se ,,opet četnik probudio“ u ministarki Vesni Bratić, a reagovala je i poslanica DPS-a Aleksandra Vuković.

- Žao mi je, baš! Zašto nijeste razumjeli da ste ministri i ministarke u građanskoj državi? Zašto, gospođo Bratić, ne

Politika

Poneđeljak, 24. januar 2022.

atić prema ima Popović: Ono što je Bratić rekla je platforma ove vlade

Milorad Popović

- Izjava Vesne Bratić koja se višekratno ponavlja u različitim vidovima i prilikama je eklatantni govor mržnje koji neobično podsjeća na najgore patologije 90-ih godina prošlog vijeka na prostoru exJugoslavije, kao i na vrijeme nacizma i fašizma u svojim primarnim oblicima - kazao je za Pobjedu publicista Milorad Popović, dodajući da je ono što je Bratić rekla „nažalost, platforma ove vlade“.

Komentarišući izjavu Vesne Bratić kojom omalovažava manjine i Crnogorce, Popović je istakao da je „mnogo zloćudnija sama činjenica da je takva osoba ministar prosvjete, nauke, kulture i sporta u Crnoj Gori“.

- Riječ je o jednoj, mnogo ozbiljnijoj društvenoj patologiji, nego što je sama osoba Vesna Bratić, profesorka engleske književnosti, koja je pritom morala da položi neke ozbiljne ispite i da pročita neke ozbiljne knjige sa univerzalnim porukama. Ovdje je riječ o jednom fenomenu, kad osobe sa stanovitim mentalnim, psihičkim problemima, koje u normalnim

shvatiste da je nama u DPS-u jednakosti znak između Albanke Drite, Srpkinje Vesne, Crnogorke Draginje, Bošnjaka Ervina, Hrvata Adrijana?

Ne likujem, bolujem - navela je Vuković na Tviteru.

Iz SNP-a su saopštili da se Bratić obratila sinoć toj partiji na protestnom okupljanju na jedan ,,histeričan i neprimjeren“ način za jednog ministra u Vladi. Iz te partije poručili su ministarki Bratić da ih ne poredi sa premijerom Krivokapićem, da su oni časni ljudi, poručujući joj da im ne podmeće da će sa DPSom da formiraju vladu.

Podsjećaju ministarku Bratić da je bila dio Vlade koja je sa glasovima DPS-a smijenila ministra Vladimira Leposavića.

vremenima i društvima sa više političke kulture, teško da bi mogle biti i vaspitači u elementarnim ozbiljnim ustanovama, a kamoli da određuju pravce razvoja kulture i prosvjete – kaže Popović.

Prema njegovim riječima, komentarisati ono što je Bratić rekla je potpuno nemoguće i nesuvislo, o tome se, kako kaže, nema šta reći.

- U pitanju je osoba koja očigledno ne vlada sobom u onoj mjeri koja je elementarno potrebna za bilo kakvu javnu komunikaciju. Međutim, ono što je rekla je, nažalost, platforma ove vlade, nadam se odlazeće. Ona je to rekla možda na način koji je previše ili potpuno eksplicitan, ali koji su oni sprovodili cijelo vrijeme. Suština onoga što je ona rekla se ni u čemu ne razlikuje od riječi i djela Zdravka Krivokapića ili (Vladimira) Leposavića ili drugih ministara koji su jedna nakazna, klerofašistička ideologija kakve danas ne postoje u Evropi. Jedini ideološki pandan ovoj crnogorskoj vladi su iranske mule. To su jedine dvije teokratske vlade u savremenom svijetu – kaže Popović.

Istakao je da „oni pokušavaju na razne načine pred strancima da to prikriju nekim demokratskim oblandama, ali suština ove vlade i ove ideologije je upravo ono što je rekla Vesna Bratić“.

- Možda je zbog toga dragocjeno to što se desilo, jer ovo je očigledno metastaza te ideologije i politike. U situaciji kad su suočeni sa svojim odlaskom pokazuju to svoje nakazno lice – dodao je PopoI.K. vić.

- Zašto tada nijeste ovako pustili vaš ljupki glas, kao sada kad pokušavate da nas iz SNP-a optužite da šurujemo sa DPS-om – pitali su Bratić iz SNP-a.

Potpredsjednik Liberalne partije Jovo Rabrenović naveo je da Bratić sinoć poručuje manjinama da su nepoželjne zbog svojeg imena i prezimena, vjere i nacije, iako je, kako kaže, bila vrla raspoložena da iskoristi partije manjina da joj čuvaju fotelju, dok ih sada naziva pogrdnim imenima i pita se kako se to usuđuju da imaju svoje mišljenje.

Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava Miodrag Vlahović kazao je da Bratić u svom nastupu iskazuje histeričnu mržnju prema poslanicama

Preispitati da li su se stekli uslovi da ministarka izgubi crnogorsko državljanstvo Socijaldemokrate su pozvale nadležne organe da preispitaju da li su se stekli uslovi za gubitak crnogorskog državljanstva u slučaju ministarke Bratić.

- Nakon govora mržnje ministarke Vesne Bratić pozivamo nadležne tužilačke organe da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti i MUP da preispita da li su se stekli uslovi za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona - naveli su iz SD-a.

i političarima opozicije, jer pripadaju crnogorskom i manjinskim narodima. On je ocijenio i da je sinoćnji protest zasnovan na potpuno besmislenoj tezi koja ignoriše logiku parlamentarne demokratije.

- Prisustvujemo raspadu poručio je Vlahović.

Aida Petrović iz Crnogorskog ženskog lobija smatra da je Bratic svojim govorom ogolila njen odnos prema manjinskim narodima.

- Ministarka Bratić je u svom obraćanju protestantima pokazala netrpeljivost, bijes i stigmatizaciju prema političarima muslimanske i albanske pripadnosti nabrajajući i naglašavajući njihova imena – kazala je Petrović.

Nekoliko stotina građana protestovalo je sinoć u Podgorici protiv formiranja manjinske vlade i, kako su kazali, izdaje izborne volje od 30. avgusta 2020. godine.

Njima su se pored Bratić pridružili i ministri finansija, ekonomskog razvoja i urbanizma Milojko Spajić, Jakov Milatović i Ratko Mitrović. Iako je najavljivala da će se sinoć pojaviti, na protestu nije bilo ministarke zdravlja Jelene Borovinić Bojović.

- Sad kad smo uradili nešto u ekonomiji oni bi da nas ruše - kazao je okupljenima ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

Protestu su prisustvovali poslanici i funkcioneri Demokrata Momo Koprivica, Vladimir Martinović, Danilo Šaranović i Neven Gošović, kao i lider i poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić.

Ministar finansija Milojko Spajić je tokom protestne šetnje, u razgovoru sa građanima, kazao da su tek počeli da ispravljaju nepravde ,,jednu po jednu“.

- Ne može svaka nepravda da se riješi za godinu dana. Mi taman pričamo sa velikim investitorima da dođu u Crnu Goru. Oni kad vide ovakav haos i da pada vlada, neće da dođu ovdje. Investitori i ozbiljni biznis ljudi bježe od nestabilnosti - rekao je Spajić.

S. P.

3

Politički analitičar ocijenio da se model aktuelne Vlade nije pokazao uspješnim, te da je logično da Abazovićeva partija preuzme odgovornost

Vujović: Inicijativa Ure očekivana, SNP ima priliku da privuče pristalice Demokrata PODGORICA – Politički analitičar Zlatko Vujović ocijenio je za Pobjedu da je prijedlog Građanskog pokreta Ura da se glasa o nepovjerenju Vladi, ali i formira manjinska vlada bio očekivan u situaciji u kojoj postoji rizik da proces evropskih integracija bude u potpunosti i formalno zaustavljen.

Istakao je da Vlada više nije bila funkcionalna i podsjetio da parlamentarna većina to već dugo nije, ali i naglasio da su registrovani i brojni problemi koji su podvučeni od zapadnih partnera.

- Prije svega to je najproblematičniji izvještaj o napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, ali i brojni problemi sa bezbjednosnim službama, zatim neispunjavanje očekivanja i prema partnerima i brojne ideološke razlike i ispadi određenih eksponenata, odnosno ključnih donosilaca odluka unutar postojećeg sistema, sistema vlade – kazao je Vujović.

Zato je, smatra on, kako se model aktuelne Vlade nije pokazao uspješnim bilo logično da Ura preuzme odgovornost i napravi radikalan potez.

RAZLAZ

Komentarisao je i reakciju Demokratske Crne Gore koja je uslijedila nakon prijedloga o formiranju manjinske vlade koji je predstavio lider Ure Dritan Abazović i istakao da su one potvrdile da je došlo do snažnog razlaza između ove dvije stranke.

- Mislim da je više nego jasno već nekoliko mjeseci, negdje od septembra, da je Demokratska Crna Gora u potpunosti usaglašavala svoje stavove sa Srpskom pravoslavnom crkvom i da je izabrala put da kroz podršku SPC u Crnoj Gori pojača svoje izborne rezultate – kazao je Vujović.

To je ujedno, smatra on, bila raskrsnica kada su se Demokrate, umjesto ispunjavanja obećanja koja su pružali zapadnim partnerima, odlučile ne samo za veoma radikalan stav kada je u pitanju reakcija policije tokom ustoličenja mitropolita SPC, već, takođe, i niz drugih akcija koje su bile u suprotnosti sa porukama zapadnih partnera.

Zlatko Vujović

- Mislim da je najznačajniji, uslovno rečeno, signal da Demokrate idu dosta desno sporazum koji su potpisali sa Demokratskim frontom. Na taj način se dodatno pojačao sukob unutar Vlade – na one koji su sa jedne strane Demokrate i DF, a sa druge strane oni elementi koji su ostali na najavljenim pozicijama prozapadne orijentacije, mislim prije svega na pokret Ura – ocijenio je Vujović.

Takav razlaz dodatno je pojačala, dodao je, saradnja Demokrata sa aktuelnim premijerom Zdravkom Krivokapićem koji je blisko povezan sa SPC i tako se dobio jedan snažan prosrpski blok.

- Stvari su se dodatno zahuktavale sa takvim pozicijama, te je onda i bilo logično da jača nepovjerenje. Pod uticajem zapadnih partnera Ura je išla, uslovno rečeno, sve više na Zapad, a Demokrate su išle sve više uz DF – kazao je Vujović.

OHRABRUJUĆA SARADNJA

Naveo je i da je značajno približavanje Ure i SNP-a kroz Memorandum o saradnji koji su potpisali sa manjinskim strankama, jer je otvorilo prostor za saradnju, ne samo sa manjinskim partijama, već i sa ostalim građanskim, proevropskim, procrnogorskim, prozapadnim.

- Vidjećemo hoće li SNP imati dovoljno snage da izađe iz jednog nacionalističkog bloka i postepeno se profiliše kao jedna demokratska, prozapadna, prosrpska partija. Da – oni dobijaju glasove onoga dijela populacije koji je prosrpski orjentisan, ali to ne znači da oni moraju biti po difoltu antizapadno orjentisani – istakao je Vujović.

Saradnjom Ure i SNP-a u tom smislu, pojasnio je sagovornik Pobjede, ide se u susret porukama koje smo dobijali iz Evropske unije, SAD-a i drugih zemalja da bi trebalo doći do jedne stabilne političke većine, ali i većine koja će garantovati ispunjavanje zahtjeva EU. - Tu govorim o onim pitanjima za koja je potrebna dvotrećinska ili tropetinska većina u crnogorskom parlamentu, što bi otkočilo proces evropskih integracija, a možda i otvorilo prostor da se poveća uticaj onih zagovornika bržeg pristupanja Crne Gore EU, time što bi se ispunili kriterijumi – naveo je Vujović.

Međutim, Vujović je podsjetio na izjave predsjednika SNPa Vladimira Jokovića koji je kazao da je ova stranka pod udarima obavještajnih i paraobavještajnih centara kako u Crnoj

Gori, tako i van. On je ocijenio da je potez Jokovića hrabar i da on može SNP-u da otvori prostor za snažan rast podrške birača, a ujedno da privuče i pristalice Demokrata.

- One birače koji su vjerovali da je Demokratska Crna Gora jedna partija koja je prozapadno, proevropski orjentisana. Istina da - prosrpski, ali sa druge strane proevropski najvećim dijelom. Time što Demokrate idu desno, otvara se prostor da SNP uđe na tu političku scenu, da vrati birače i aktiviste, jer ono čemu ćemo svjedočiti padom Vlade i formiranjem nove je da će doći do smjene određenih politički postavljenih funkcionera, a da će SNP imati dovoljan udio u jednoj takvoj vlasti – pojasnio je Vujović.

To ne znači, dodao je, da će SNPu biti lako – oni će, i već sada su, biti izloženi brojnim pritiscima i pokušajima da se partiji nanese nova šteta i da se rascijepi.

- Međutim, mislim da je SNP svjestan i rizika, ali i veličine prilike koja im se pružila. Niko u ovom trenutku ne može procijeniti ishode takvog procesa, ali ja lično vjerujem da oni imaju potencijala da ostanu pri toj odluci, no odgovor ćemo dobiti relativno brzo – smatra Vujović.

ČUDI MIRNOĆA DF-A

Na pitanje zbog čega je izostala oštrija reakcija DF-a na prijedlog o manjinskoj vladi i inicijativu za smjenu postojeće, Vujović je kazao da odgovor ne možemo znati u ovom trenutku.

- Ne znamo da li su obavljeni određeni razgovori na liniji onih koji su uslovno rečeno predložili manjinsku vladu i DF-a, da li je tu bilo nekih obećanja da se ne reaguje ili uspori, da li možda DF u svemu ovome vidi šansu ili na neki način mogućnost otklanjanja frustracija kojima ih je bila izložila Vlada Krivokapića, s obzirom na to da oni ni u njoj nijesu bili na pozicijama – naveo je on.

Međutim, definitivno je, dodao je, da će ukoliko manjinska vlada bude praćena cijelim nizom novih smjena i postavljenja po političkom kriterijumu, značajan dio funkcionera i aktivista DF-a ostati bez pozicija, odnosno zapošljenja unutar sistema vlasti.

- To, naravno, ugrožava njihove pozicije, zbog toga i čudi da su oni toliko mirni, ali možda traže taktički neki prostor da reaguju u adekvatnom trenutku. Više je nego vidljivo da je na protestima koji su organizovani ovih dana upadljivo prisustvo funkcionera Demokratske Crne Gore i nekih funkcionera lista koje se vezuju za Krivokapića, „Ne damo Mojkovac“, „Ne damo Nikšić“, ali sa druge strane i veoma je upadljivo odsustvo lidera DF-a – kazao je Vujović. Ž. ZVICER

4

Ekonomija

Poneđeljak, 24. januar 2022.

Dok je u vrijeme kovid pandemije došlo do digitalne ekspanzije promocije turizma kroz virtuelne ture, Crna Gora duže od godinu čeka redizajn glavnog turističkog sajta

U jeku zimske sezone sajt NTO nije ažuriran Ovaj sajt izgleda kao da ga je pravio osnovac i još nije optimizovan za mobilne uređaje.

Nije povezan ni sa lokalnim turističkim organizacijama, koje imaju zasebne sajtove PODGORICA - Zvanični sajt crnogorskog turizma Montenegro.travel je naš prozor u svijet i promoviše našu glavnu privrednu granu, ali već godinama izgleda kao da ga je pravio osnovac, a da ne pričamo da nije optimizovan za mobilne uređaje.

Pored toga nije povezan ni sa lokalnim turističkim organizacijama koje imaju zasebne sajtove. U vrijeme kovid pandemije imamo digitalnu ekspanziju i na svjetskim turističkim organizacijama turizam se već promoviše kroz virtuelne ture.

Kod nas toga nema ni u najavi ali, po riječima predstavnika Nacionalne turističke organizacije, na redizajnu se već radi godinu i trebalo bi da bude završen u maju.

INFORMACIJE

Doc. dr na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi Olivera Blagojević-Popović smatra da sajt NTO CG treba da predstavlja „ličnu kartu“ jedne destinacije.

- Jasno je da je dobro koncipirana prezentacija od strateškog značaja. Posmatrajući iz ugla potencijalnog turiste, sajt NTO sadrži u globalu potrebne informacije. Urađen je po sistemu kako su to uglavnom uradile i zemlje iz okruženja. Međutim, moram da istaknem da je od posebnog značaja redovno ažuriranje informacija, kao i interakcija sa posjetiocima sajta. S tim u vezi, rubrika novosti treba da bude obogaćena najnovijim sadržajima, informacijama o važnim događajima koji se ne dešavaju u našoj zemlji, ali su od značaja za destinaciju, poput Expo Dubai 2020 i slično - ističe Blagojević-Popović za Pobjedu.

Olivera Blagojević-Popović

KOLAŠIN: Turistički raport sa crnogorske planins

Bjelasica obara rekorde Još jedan uspješan vikend na skijalištima.

Hiljade skijaša i gostiju „uokvirenih“ između plavog neba i bjeline snijega. Značajan impuls i produženje đačkog raspusta, smatra Aleksandar Vlahović, direktor LTO

Tako je, na primjer, kako navodi, Turistička organizacija Grčke informacije izdvojila po pojedinim vidovima turizma...

- Dakle, prostora za unapređenje svakako ima - naglašava Blagojević-Popović.

Pored toga što je značajan za turiste, sajt je značajan i za turističke radnike.

- Značaj sajta upravo treba posmatrati na dva načina. Jedan, koji se tiče percepcije od strane turista i drugi koji se odnosi na praktičnu vrijednost koju sajt daje turističkim poslenicima i institucijama. Svakako da bi bilo važno vidno istaći politiku pristupa informacijama, omogućiti osnovne podatke o stanju na najvažnijim tržištima, kao i o poslovnom, odnosno MICE (Meetings, Incentives, Conferences and Exhibitions) turizmu itd smatra Blagojević-Popović.

Njene bi preporuke bile da se aktivno analizira tržište, prate trendovi, a da se ostane dosljedan autentičnoj prezentaciji, redovno ažuriraju informacije, obogate sadržaji svjedočenjem o doživljaju, prenošenju utisaka od strane posjetilaca (eng. testimonials).

- Pohvaliću primjer iz prakse kako se dobro profiliše turistička destinacija, a koji promoviše Turistička organizacija Podgorice. Naime, ova turistička organizacija je članica ECM (Europian Cities Marketing), što sajt čini interaktivnijim. U svakom slučaju, treba razmišljati u pravcu povezivanja sa lokalnim turističkim organizacijama, kako bi se linkovanjem obezbijedila interakcija i obogatio fond informacija - mišljenja je Blagojević-Popović.

Naglašava da je digitalni marketing danas na samom pijedestalu marketing alata.

- Velikim dijelom i usljed pan-

Iz Nacionalne turističke organizacije tvrde da redizajn sajta treba da bude završen u maju

demije, dobija ubrzano na značaju. Kako sam istakla u jednom naučnom radu u kojem je obrađena tema značaja digitalnog marketinga, „virtuelne ture su tu da dočaraju putovanja, odnosi sa javnošću postaju jedna od najvažnijih marketinških i prodajnih funkcija u turizmu, u vidu autentičnih sadržaja doživljava pravu ekspanziju, a imejl marketing automatizacija gotovo da postaje novi rezervacioni sistem“ - zaključuje Blagojević-Popović.

REDIZAJN

Iz Nacionalne turističke organizacije najavljuju da će do redizajna ipak doći i da ćemo novi sajt koristiti od maja ove godine.

- U cilju praćenja tehnologija i potreba savremenog turiste NTO CG trenutno radi na redizajnu zvaničnog portala turizma Crne Gore, www.montenegro.travel. Nakon sprovedene tenderske procedure u okviru regionalnog IPA projekta Due Mari, ugovor je potpisan sa slovenačkom kompanijom Creatim. Shodno dogovorenom terminskom planu portal će biti pušten u rad početkom maja 2022. godine, ukoliko bude raspoloživih sredstava s obzirom na to da je budžet za ovu godinu značajno smanjen - kazali su Pobjedi iz NTO CG. Kada su u pitanju sadržajni koncept i novi vizuelni identitet, kako su nam kazali, destinacija će biti predstavljena kroz specifična/autentična iskustva i proizvode i mikro niše tri najznačajnija strateška proizvoda Crne Gore - sunce i more, priroda i avanturizam, kultura i ture.

- Portal će biti integrisan sa vodećim svjetskim UGC (User Generated) softverom, individualnim itinererom putovanja i putničkim platformama, te će se na ovaj način korisnici portala dodatno inspirisati u svom istraživanju i planiranju svog putovanja. Projektom je obuhvaćena i izrada potportala i to: Biznis i media i MICE, koji će dodatno olakšati komunikaciju, interakciju i plasiranje B2B informacija - poručili su iz NTO CG. N. KOVAČEVIĆ

KOLAŠIN – Neđelja. Sunce sa dovoljno januarske oštrine. Kolone automobila. Gužve pred ski servisima koji su u gradu. Gužve na parkinzima, na planini. Bjelasica bez daška vjetra. Pogled skijaša i gosta uokviren plavim nebom i bijelim snijegom.

Zimski turistički dan iz udžbenika...

Aleksandar Vlahović, direktor LTO, ima pravo na zadovoljstvo jer se zimski turistički imidž Kolašina dokazuje i ostvaruje. Popunjenost smještajnih kapaciteta je dobra dok hoteli bilježe stopostotni buking. Uz povoljne meteo uslove i dobru organizovanost turističkih radnika, važan detalj je i produžetak školskog raspusta. Tu su i prateće manifestacije, a jedna od njih je i bazar na glavnom gradskom trgu, kazao je Vlahović. Đuro Milošević, direktor Skijališta Crne Gore, kaže da ovaj vikend potvrđuje da nema ljepšeg vremena od vremena provedenog na sunča-

Otvorena bašta za predah od skijanja

Detalj iz Ski centra Kolašin 1450 nim padinama Bjelasice koji obiluju snijegom.

– Svi pokazatelji govore da je zimska sezona „uzela maha“ i ide pravim tokom. Toga smo

svjesni i mi koji organizujemo zimsku turističku ponudu i gosti koji dolaze u Ski centar Kolašin 1600 – kaže Milošević i dodaje da imaju goste iz

Ekonomija

Poneđeljak, 24. januar 2022.

5

Goranović očekuje ove godine oporavak od pandemije

ske ljepotice

Potrebno smanjiti uvoznu zavisnost

PODGORICA - Pandemija je pokazala važnost proizvodnje, zbog čega je potrebno smanjiti uvoznu zavisnost, ocijenio je osnivač i izvršni direktor Industrije mesa ,,Goranović“ Đorđije Goranović.

Pogled na Ski centar Kolašin 1600

Vladimir Šćepanović

- Nadam se da će se u narednom periodu sistemski raditi na podsticanju proizvodne djelatnosti kroz podršku postojećim i motivisanje novih proizvođača - rekao je Goranović u intervjuu Glasniku Privredne komore (PKCG).

Pandemija je, kako je naveo, negativno uticala na poslovanje i njihove kompanije.

- Prošlogodišnja ljetnja sezona je bila mnogo bolja nego prethodna, ali prihodi još nijesu na nivou od prije pandemije. Uticaj pandemije na ugostiteljski i turistički sektor direktno se odražava na poslovanje naše kompanije. Trudimo se da se što bolje prilagodimo datim okolnostima i nadamo se boljim vremenima kada će se privreda oporaviti od pandemije i nastaviti, nadamo se, još snažniji razvoj - rekao je Goranović, koji očekuje da će u ovoj godini doći do stabilizacije što će stvoriti preduslove za normalan rad.

On je podsjetio da je Industrija mesa ,,Goranović“ počela da radi 1986. godine, a sada imaju modernu i higijenski strogo kontrolisanu fabriku za proizvodnju mesnih prerađevina koja je puštena u rad

Đorđije Goranović

2001. godine, automatizovana klanica sa tri savremene linije za jagnjeće, goveđe i svinjsko meso, koja radi od 2011. godine, kao i dva maloprodajna objekta. Od 2008. godine implementiraju HACCP sistem i standarde ISO 9001/2015 i ISO 22000/2018).

- Od 2017. godine imamo evropski izvozni broj za oba naša proizvodna objekta, što su bitni preduslovi za izvoz u EU, ali i neka od tržišta regiona. Od početka poslovanja održavamo kontinuitet u modernizaciji opreme, uvođenju novih tehnologija i proširenju kapaciteta. Trudili smo da pandemija ne poremeti taj kontinuitet – rekao je Goranović.

Prethodnih godina, proizvod-

Primjena programa ,,Evropa sad“

Albanije, BiH, Srbije, Ukrajine.

– Ponosni smo što su izabrali baš Bjelasicu koja će biti sve bliža moru i aerodromima – navodi i ističe da je ovaj skijaški centar od izuzetnog značaja za Bjelasicu i za okolne gradove i kada se ponuda zaokruži biće to jedna od najvećih razvojnih šansi.

– U poređenju sa proteklom zimskom sezonom, naši prihodi su udvostručeni, dok su na ski rentalu trostruko veći.

Smatramo da iz dana u dan povećavamo valorizaciju svih potencijala i podižemo kompaniju na veći nivo – kazao je Milošević.

U Ski centru Kolašin 1450 takođe su zadovoljni dosadašnjim tokom sezone kao i proteklim turističkim vikendom. Direktorica Milica Šćepanović kaže da je posjećenost velika.

– Najviše je domaćih gostiju, a od inostranih dominiraju Albanci. U funkciji su šestosjed Viline vode, ski lift Jezerine i bejbi lift. Gostima je na raspolaganju deset ki-

Turistička prijestonica sjevera Česti gost na skijaškim stazama Bjelasice je i Vlado Šćepanović, svjetski i evropski prvak i prvi kapiten košarkaške reprezentacije Crne Gore.

– Sa zadovoljstvom zimu provodim u rodnom Kolašinu kad god mi dozvole poslovne obaveze. Što sam stariji, sve više se vraćam rodnom gradu. Valjda je to normalno za sve one koji su imali srećno djetinjstvo i odrastanje – kaže Šćepanović i dodaje da je na skije, zbog sportskih obaveza i treninga, prvi put stao u 35. godini.

- Priznaću vam da mi je skijanje itekako značajno u životu punom obaveza, presija, stresova. Skijanjem punim baterije i navikao sam na tu vrstu energetske podrške. Generalno sam više ljubitelj planine nego mora, iako volim oboje – kaže Šćepanović, kojeg veseli što Kolašin konačno postaje ono što mu po geografskom položaju pripada - turistička i razvojna prijestonica sjevera Crne Gore.

- Svi smo na istom zadatku, bez izuzetka, da našem rodnom gradu posvetimo punu pažnju i on će nam vratiti na pravi način. Već je počeo da vraća - poručio je Vlado Šćepanović u pauzi između dva „spuštanja“ sa Troglave.

lometara odlično pripremljenih skijaških staza – rekla je Šćepanović i istakla da su go-

sti zadovoljni i vraćaju se iz vikenda u vikend.

D. DRAŠKOVIĆ

ni kapaciteti za proizvodnju fermentisanih kobasica i suvih komadnih mesa povećani su 100 posto i vjeruju da su spremni za evropsko tržište.

- Za sada izvozimo na tržišta BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, a izvoz je krenuo i prema Skandinaviji i Luksemburgu. Očekujemo da će sa poboljšanjem zdravstvene situacije krenuti intenzivnije izvozne aktivnosti - naveo je Goranović.

Poslovanje je, navodi, bazirano na upotrebi ekoloških energenata, usljed čega je emisija ugljen-dioksida u granicama standarda Evropske unije, a to je rezultiralo činjenicom da rad fabrika Industrije mesa ,,Goranović“ ne generiše negativne efekte na životnu sredinu. R. E.

Inspekciji stiglo 40 prijava

Fiksna telefonija

PODGORICA - Upravi za inspekcijske poslove od početka godine stiglo je 40 prijava i pitanja u vezi sa primjenom programa ,,Evropa sad“ i njegovim eventualnim zloupotrebama.

PODGORICA - U Crnoj Gori je na kraju decembra prošle godine bilo 189,52 hiljade korisnika fiksne telefonije, 0,29 odsto manje nego u novembru, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Od tog broja priključaka, Crnogorski Telekom je imao 101,73 hiljade, M:tel 70 hiljada, Telemah 15,5 hiljada i Telenor 2,27 hiljada priključaka.

Učešće Crnogorskog Telekoma na tržištu fiksne telefonije iznosi 53,68 odsto, M-tela 36,94 odsto, Telemaha 8,18 odsto, a Telenora 1,2 odsto.

U odnosu na isti period 2020. godine, broj korisnika fiksne telefonije u decembru je bio manji 1,18 odsto.

Od ukupnog broja priključaka fiksne telefonije, na građane se odnosi 86,36 odsto, a na kompanije 13,64 odsto.

R. E.

Predstavnica Uprave Marina Pavićević kazala je Radiju Crne Gore da se najveći broj prijava odnosi na navodne izjave poslodavaca da neće uplaćivati predviđenu minimalnu zaradu od 450 eura.

Ona je objasnila i da se, osim što se radnici žale na to da poslodavci navodno najavljuju da neće isplaćivati uvećanu minimalnu zaradu, žalbe se

odnose i na najavu potpisivanja aneksa ugovora sa punog na nepuno radno vrijeme i na navodne izjave poslodavaca da će zaposleni morati da im vraćaju dio uplaćene zarade na ruke.

Pavićević je navela da za sada samo mogu primati prijave i nedoumice radnika preko kol centra, koji je dostupan građanima svakog radnog dana u dvije smjene.

- Tek od 1. februara kada bude jasno jesu li se najave pojedinih poslodavaca zaista i obistinile, moći će se krenuti u kontrolu i eventualno kažnjavanje - dodala je Pavićević.

Mina biznis

Kursna lista USD

1.13480

CHF

1.03530

JPY

129.14000

AUD

1.57740

GBP

0.83633

CAD

1.42110

Korisnika 189,5 hiljada

6

Društvo

Poneđeljak, 24. januar 2022.

Poruka Aleksandra Zekovića čelnicima policije

Ne ispaljujte gumene metke na ministre PODGORICA - Pozivam načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Gorana Jokića da danas u Podgorici omogući bezbjedno okupljanje ministara, poslanika i grupe građana koji tvrde da brane izbornu volju od 30. avgusta 2020. godine, poručuje aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković.

- Iako je riječ o neprijavljenom i protivzakonitom okupljanju, važno je da skup prođe bez kršenja ljudskih prava i namjernog nanošenja povreda ministrima i poslanicima, ali i građanima koji se solidarišu sa njima u naporima da sačuvaju pozicije i privilegije. Sloboda mirnog okupljanja je osnovno ljudsko pravo, pa službenici policije treba da budu odgovorni i profesionalni - podsjeća Zeković.

-Apelujem na Gorana Jokića, načelnika CB Podgorica, da ne izda naredbu da policijski službenici prvi napadnu okupljene ministre, poslanike i grupu građana, čak ni iz preventivnih razloga. Podsjećam, načelnik Jokić je 5. septembra 2021. godine na Cetinju izdao naređenje da policija napadne mirne demonstrante. Rečenica ,,Bolje mi njih, no oni nas“, i sve što je uslijedilo, ostaće trajno upamćena. Policajstvo Jokića, u savremenim prilikama, pamtiće se kao što istorijski pamtimo, nazdravlje Jokiću, rad Ilije Paranosa, šefa Specijalne policije Uprave (okupi-

Mehanizacija Marka Bata Carevića razbija auto-barikade na Cetinju, 5. septembra 2021.

ranog) grada Beograda i druge događaje/pojedinice iz prakse kršenja ljudskih prava - piše u saopštenju.

On apeluje na Gorana Jokića da danas u Podgorici ne dovodi mehanizaciju Marka Bata Carevića.

- Molimo da bageri ostanu u Budvi i da se ne uništava imovina ministara, poslanika i građana koji iz njima poznatih razloga podržavaju dio aktuelne vlasti. Policija je na Cetinju, 5. septembra 2021. godine, djelovala bagerima Marka Bata Cerovića i nepotrebno uništila na desetine motornih vozila.

Podsjećam da su tokom održavanja takozvanih litija blokade saobraćanjica bile česte, ali Uprava policije tada nijednom nije djelovala mehanizacijom. Apelujem na načelnika CB Podgorica Gorana Jokića da ne ispaljuje suzavac i druga hemijska sredstva na okupljene ministre, poslanike i građane. Prema mirnim demon-

strantima koji su se na Cetinju usprotivili politici asimilacije, mržnje i negiranja identiteta, Jokić je naredio neobazrivu, neselektivnu i nesrazmjernu upotrebu hemijskih sredstava. Od dejstva suzavca hiljade građana Cetinja je imalo zdravstvene tegobe - poručuje Zeković.

On moli načelnika CB Podgorica Gorana Jokića da policijski službenici ne ispaljuju na bilo koji način gumene metke i patrone suzavca direktno u tijela Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Vesne Bratić, Jelene Borovinić-Bojović, sveštenstva Crkve Srbije ili bilo kojeg drugog građanina koji navedene podržava.

- Tokom mirnih demonstracija na Cetinju na desetine građana je ciljano i namjerno gađano gumenom municijom i patronima suzavca, usljed čega su nastupile povrede čije posljedice i danas traju - zaključio je Zeković.

R.P.

Reagovao bivši direktor Instituta za ljekove i medicinska sredstva Milorad Drljević

Neprijatno iznenađen svim dešavanjima u CINMED-u PODGORICA - Izbor Mire Kontić, pravnice po struci, za v.d. direktora Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CINMED) u avgustu prošle godine izazvao je veliku pažnju javnosti, imajući u vidu njenu radnu biografiju koja ne zadovoljava uslove potrebne za funkciju koju obavlja. Naime, Kontić nema stručno i rukovodeće iskustvo iz oblasti ljekova i medicinskih sredstava, što potvrđuje i njen CV u koji je Gradska RTV imala uvid, prenosi Gradski portal.

Takođe, njena zamjenica Snežana Mugoša, pravnica Vesna Kostić, kao i Lidija Čizmović, članica Upravnog odbora, u prethodnom periodu, zauzimale su visoke pozicije u Institutu za ljekove, ali nijesu imale primjedbe na rad bivšeg rukovodstva.

Upravo one su, kako saznaje Gradska RTV, Upravnom odboru uputile pismo kojim su ukazale na, navodno „diskriminatorski“ karakter prethodne sistematizacije, te dale podršku tom organu da promijeni uslove za izbor direktora.

Novom sistematizacijom, ukazuju izvori Gradske RTV,

Milorad Drljević

Centar za ljekove se dijeli na tri dijela, čime se, kako tvrde, prekida kontinuitet procesa izdavanja dozvole za lijek, a pojedini zaposleni obavljaju dvije funkcije.

Kako su nezvanično Gradskoj RTV kazali izvori iz Instituta, iza svega se krije namjera premijera Zdravka Krivokapića da, uz pomoć lojalnih kadrova u Institutu, svom sinu obezbijedi razvoj biznisa, odnosno nesmetan promet ljekova u Crnoj Gori koji ne zadovoljavaju stroge uslove kontrole.

S druge strane, reagovao je bivši direktor Instituta Milorad Drljević, koji za Gradsku radio-televiziju kaže da je njegov tim radio po najsavremenijim evropskim standardima.

- Neprijatno sam iznenađen svim dešavanjima u Institutu nakon mog odlaska u penziju.

Kao čovjek koji u Institutu od osnivanja mogu da potvrdim da je Institut bio organizovan po najsavremenijim EU standardima, da smo za svoj rad dobijali priznanja od svih relevantnih institucija kao i podršku za mnoge projekte - kazao je Drljević.

On tvrdi da je Institut konstantno ulagao u obrazovanje stručnog kadra.

- Stvorena je jaka stručno naučna baza za dalji razvoj Instituta, pa sam siguran da je umjesto smjene članova stručno naučnog odbora, koja je sprovedena prije nekoliko dana, trebalo proširiti sastav SNO uključivanjem novih članova.

Smjenjivanje eksperata u koje se ulagalo dugi niz godina nanosi dugoročnu štetu kvalitetu rada Instituta, kao i široj društvenoj zajednici - zaključio je Drljević.

R. P.

ĐE IDU NAŠE PARE: Nova uprava Elektroprivrede PODGORICA – Nova uprava Elektroprivrede Crne Gore, koja je za nepunu godinu ostvarila pad prihoda od oko 17 miliona eura, potrudila se da obilato plati Crkvi Srbije i njenim raznim podružnicama političku i logističku podršku koju je novim crnogorskim vlastima pružila ova vjerska zajednica tokom izborne kampanje 2020. godine.

Prema dokumentaciji koju su Pobjedi dostavili izvori iz Elektroprivrede, Crkvi Srbije su uplaćene desetine hiljada eura, a to je, kažu naši sagovornici, samo dio, jer postoje još desetine donacija, ali do tih „papira“, za sada, nijesu uspjeli doći.

Pobjeda je prošle sedmice uputila niz pitanja ovoj kompaniji tražeći odgovore koliko su novca izdvojili za donacije tokom prošle godine, kome i u koje svrhe, a dobili smo podatke o sponzorstvima, što nijesmo tražili i finansijskoj podršci medicinskim ustanovama, što ih, isto tako, nijesmo pitali.

Ni slova o donacijama Crkvi Srbije ili „Veteranima 63. padobranske brigade“, Unireks grupi ili Matici srpskoj, Institutu za srpsku kulturu...

Elektroprivreda Crne Gore, kažu oni, „u okviru svojih društveno odgovornih aktivnosti, odvaja značajna sredstva za sponzorstva i donacije, u cilju doprinosa unapređenju kvaliteta života građana, kako na nacionalnom, tako i lokalnom nivou“, a sve odluke odobrava Odbor direktora.

PARA NIKAD DOSTA

Crkva Srbije odavno je u Crnoj Gori uključena u velike biznise, pogotovo građevinske, ali nema zvaničnih podataka o milionima koje zarađuju. Direktno su uključeni i u turistički biznis, međutim, efikasno kriju trag i tom novcu.

Ne zna se ni koliko su uložili u tri koalicije koje su predvodile

Desetine h Crkvi Srbi Pobjeda je prošle sedmice uputila niz pitanja ovoj kompaniji tražeći odgovore koliko su novca izdvojili za donacije tokom prošle godine, a u odgovorima nema ni slova o donacijama Crkvi Srbije ili „Veteranima 63. padobranske brigade“, Unireks grupi ili Matici srpskoj, Institutu za srpsku kulturu... program rušenja Crne Gore i njenog stavljanja „pod šapu“ projekta „srpski svet“, ali računi stižu na naplatu.

U biznisu je sve u novcu, pa tako je i sa Crkvom Srbije.

Elektroprivreda je u julu 2021. godine donijela odluku o dodjeli donacije „za Srpsku pravoslavnu crkvu – Eparhija mileševska“ u iznosu od 10.000 eura za podršku gradnji parohijskog doma pri Crkvi Svete Petke u Pljevljima.

Ugovor o donaciji potpisan je sedam dana nakon odluke, a zaveden je tek u januaru ove godine.

Možda zbog „pljevaljske linije“ - jer novi direktor Elektroprivrede Nikola Rovčanin stigao je iz ovog grada - tek još jedna vrijedna donacija završila je „u rukama“ crkve u Pljevljima: Manastiru Svete Trojice u septembru je dodijeljeno 7.000 eura za adaptaciju sistema grijanja i izradu toplotne izolacije. Ugovor je zaključen u novembru.

Nešto manje novca od Elektroprivrede – 3.000 eura - dobio je Odbor za izgradnju Hra-

ma Svetog Vida i velikomučenika kneza Lazara – Bare Kraljske, mjesto između Berana i Andrijevice. Interesantno je da je odlukom iz oktobra prošle godine bilo opredijeljeno 2.000 eura za njih, ali je ona u novembru preinačena i odobreno je 3.000 eura. Ugovor o donaciji potpisan je u decembru.

Vrijedan novčani poklon – 3.600 eura dobila je i Crkva Preobraženja Gospodnjeg, koja pripada Manastiru Kosijerovo, odnosno Eparhiji budimljansko-nikšićkoj. Donacija im je odobrena za nabavku „sunčanih panel ploča“, a odluka donešena u julu 2021.

Isto u julu, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Milutin Đukanović potpisao je odluku o dodjeli donacije u iznosu od 1.000 eura Srpskoj pravoslavnoj crkvi – Crkvenoj opštini grbaljskoj…

Izvori Pobjede iz Elektroprivrede dostavili su nam i neke ugovore za parohije Crkve Srbije ili crkvene odbore u iznosima od po 500 eura.

- To je samo mali dio ugovora

Elektroprivreda je u julu 2021. godine donijela odluku o dodjeli donacije „za Srpsku pravoslavnu crkvu – Eparhija mileševska“ u iznosu od 10.000 eura za podršku gradnji parohijskog doma pri Crkvi Svete Petke u Pljevljima. Ugovor o donaciji potpisan je sedam dana nakon odluke, a zaveden je tek u januaru ove godine

Ugovor o donaciji za Eparhiju mileševsku

Odluka o dodjeli donacije Eparhiji mileševskoj

Društvo

Poneđeljak, 24. januar 2022.

7

e nemilice dijeli novac građana Crne Gore organizacijama koje propagiraju program „srpski svet“

hiljada eura preko donacija ije za političku podršku Partijsko zapošljavanje

Milutin Đukanović

o donacijama za Crkvu Srbije, teško je do njih doći – kažu naši izvori.

NOVAC I ZA BACKOVIĆEVE PADOBRANCE

Elektroprivreda, iako u ozbiljnim finansijskim problemima, „široke ruke“ bila je i za razne prosrpske organizacije, od kojih je većina bliska Crkvi Srbije.

Tako je u julu 2020. Milutin Đukanović potpisao odluku o dodjeli donacije u iznosu od 1.000 eura „za Veterane 63. padobranske brigade“, koja, inače, ne postoji od kada je 2006. godine nestala zajednica država Srbija i Crna Gora, odnosno kada je Crna Gora na referendumu 21. maja vratila državu.

Nikola Rovčanin

Ali, ostali su veterani, a među njima Mijajlo Backović, sada sveštenik Crkve Srbije, politički vrlo aktivan, kao i šef Specijalne jedinice crnogorske policije Petar Knežević, koji je bio jedan od rukovodilaca nasilne akcije policije prema građanima na Cetinju 5. septembra prošle godine, takođe, blizak Crkvi Srbije.

Ovo padobransko udruženje čašćeno je 1.000 eura za izradu monografije.

Za obilježavanje „jubileja 50 godina postojanja“ sa 1.000 eura Elektroprivreda častila je i „Unireks grupu“, a odluka je donešena, takođe, u julu 2020.

Pažnju nove uprave Elektroprivrede zavrijedio je i Institut

Ugovor o donaciji za Manastir Svete Trojice

za srpsku kulturu, za koji je izdvojeno 1.000 eura, za podršku izdavačkoj djelatnosti.

Elektroprivreda imala je razumijevanja i za potrebe Matice srpske, pa je ovoj organizaciji odlučila da pokloni 2.000 eura…

Niz donacija u prosječnom iznosu od po 500 eura Elektroprivreda je prošle godine uplatila i mnogim drugim organizacijama i udruženjima od guslarskih do humanitarnih, a svima im je zajednički predznak – borba za srpske interese.

DONACIJE ZA JAVNOST

Za razliku od ovih donacija koje Elektroprivreda krije od javnosti, a za koje je Pobjeda dobila dokumentaciju i kojih

Odluka o dodjeli donacije Manastiru Svete Trojice

je mnogo više, iz kompanije su za javnost pripremili neke druge donacije.

- Tokom 2021. godine, EPCG je realizovala značajne donacije zdravstvenom sektoru: JZU Opšta bolnica Pljevlja , JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore – tri vozila, JZU Specijalna bolnica „Vaso Ćuković“ Risan, KCCG Klinika za očne bolesti, JZU Specijalna bolnica za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić“ Brezovik, JZU Dom zdravlja Budva, JZU Dom zdravlja Cetinje, ukupne vrijednosti preko 100.000 eura – saopštili su Pobjedi.

Navode i da je Elektroprivreda dio donacija usmjerila u sektor obrazovanja.

Elektroprivreda je i „Meka“ nove vlasti, konkretno Demokratskog fronta i Demokrata, za uhljebljavanje partijskih vojnika i njihovih porodica.

Portal Antena M objavio je prije nešto duže od mjesec, u decembru, kako je Milutin Đukanović (DF) čim je došao na čelo Odbora direktora EPCG zaposlio Tanju Malović-Kilibarda, odnosno s njom sačinio ugovor o djelu jer je zapošljena u Opštini Nikšić, a posao dao vozaču svoje stranke Goranu Kecojeviću.

Navode da je zaposlio i ličnog tjelohranitelja Mića Banjevića – koji je dobio poziciju šefa obezbjeđenja predsjednika Odbora direktora.

Posao su dobili i aktivisti DF-a - Slavko Đukić, Nikola Goranović i Nikolina Babović.

Antena M je prenijela i kako su u Elektroprivredi po ugovoru o djelu angažovana četvorica mladića sumnjivih biografija, „a posao im je bio da, (po dvojica svakoga jutra) dva sata mjere tjelesnu temperaturu onima što ulaze u zgradu EPCG“.

- Iznos od 12.000 eura usmjeren je ka osnovnim školama, dok je oko 5.000 eura usmjereno nevladinom sektoru – odgovorili su na naša pitanja.

Napisali su i da se Elektroprivreda tokom 2021. godine „u domenu sponzorstava fokusirala na sport“.

Odluka o dodjeli donacije „Veteranima 63. padobranske brigade“

Elektroprivreda sada plaća i, kako navodi ovaj portal, a što su i Pobjedi potvrdili izvori iz ove kompanije, zaslužni litijaši koji su odavno u penziji, pa je nova uprava za njih izmislila angažman u raznoraznim komisijama, za što dobijaju honorare.

- Među njima je i supruga jednoga od bezbjednosno izuzetno interesantnih lica, konobari iz nikšićkih kafana i sličan profil „eksperata“, sve u skladu sa obećanom meritokratijom kao principom rada nove vlasti – piše Antena M. Đukanović je u Odboru direktora angažovao i šest savjetnika, te savjetnice za medije i protokol.

Ni novi direktor Elektroprivrede Nikola Rovčanin (Demokrate) nije sam stigao u ovu kompaniju, pa je odmah, kako prenosi Antena M, doveo dvije asistentkinje: sekretaricu i pomoćnicu za protokol.

Zaposlio je i šest savjetnika, kao i ličnog vozača.

Izvori Pobjede kažu da je u Elektroprivredi podijeljeno desetine ugovora o radu, te da mnogi zaposleni nemaju đe ni da sjednu u kancelarijama.

- Za strateška sponzorstva nacionalnih saveza (Vaterpolo i plivački savez Crne Gore, Košarkaški savez Crne Gore, Rukometni savez Crne Gore, Odbojkaški savez Crne Gore, Studentski sportski savez Crne Gore) izdvojeno je oko 350.000 eura, dok su sredstva opredijeljena i za klubove na lokalnom nivou (FK „Sutjeska“, KK „Sutjeska“, FK „Rudar“, FK „Breznica“, Karate klub „Budućnost“, Bokserski klub „Budućnost“, atletičarka Marija Vuković...) – saopštili su Pobjedi iz ove kompanije.

Istakli su i da „EPCG tradicionalno podržava manifestacije i festivale kao što su Party Bus održanog u pet gradova, Lake fest u Nikšiću, City groove u Podgorici, Festival glume u Nikšiću“.

- A dajemo manju podršku kulturnim i umjetničkim programima ostalih gradova, u ukupnom iznosu od oko 50.000 eura – saopšteno je Pobjedi iz Elektroprivrede.

Osim što su nas ostavili bez pravih odgovora na pitanja koja smo im poslali, iz onoga što su odlučili da podijele sa javnošću, jasno je da o podršci Crkve Srbije i organizacijama bliskih ovoj vjerskoj zajednici nijesu spremni da govore.

Kaćuša KRSMANOVIĆ/ Draško ĐURANOVIĆ

8

Društvo

Poneđeljak, 24. januar 2022.

Brojne čestitke i reakcije povodom Dana novinara Crne Gore

PODGORICA - Povodom jučerašnjeg Dana novinara Crne Gore čestitke su uputili najviši državni zvaničnici i brojne institucije i organizacije. Crnogorski predsjednik Milo Đukanović poručio je da novinari u Crnoj Gori imaju izrazito značajnu ulogu u kontinuiranoj transformaciji i demokratizaciji društva, kao hroničari i sudionici najviših državnih postignuća i ukupnog napretka države.

On je u čestitki naveo da je poseban izazov za ovu profesiju i aktuelni politički ambijent u kojem, kako kaže, često manjka odgovornosti za javno izgovorenu riječ, brige za opšte dobro i očuvanje vrijednosti kojima smo se dugo s pravom ponosili, a koje su ustuknule pred govorom mržnje, mizoginijom i uvredama. Đukanović je dodao da je ipak uvjeren da će novinari u Crnoj Gori, oslonjeni na časnu tradiciju, profesionalne kodekse i visoku moralnu odgovornost, dati puni doprinos obnovi multietničkog sklada i daljoj izgradnji građanskog društva posvećenog evropskim vrijednostima i evropskom kvalitetu života.

Pretpostavka ostvarenja tih ciljeva je, prema njegovim riječima, stvaranje adekvatnog društvenog ambijenta neophodnog za rad slobodnih i profesionalnih medija, u skladu sa najvišim međunarodnim standardima.

- Samo kredibilni mediji mogu doprinositi izgradnji kredibilnog društva u najboljem interesu države, afirmacije bogatstva različitosti i same profesije - kazao je Đukanović.

B. ĆUPIĆ

Mediji nijesu radili nikada u ovako teškim uslovima

Novinarska profesija ugrožena sa svih strana

Samo kredibilni mediji mogu doprinositi izgradnji kredibilnog društva u najboljem interesu države, afirmacije bogatstva različitosti i same profesije, poručio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Izvršni sekretar MSS-a Ranko Vujović ocijenio je da je novinarska profesija ugrožena sa različitih strana, a da mediji nijesu radili nikada u ovako teškim uslovima

MISIJA ISTINE

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je naveo da se novinarstvo mora izboriti za bolji položaj i veći ugled u društvu pridržavanjem osnovnih i univerzalnih načela – istinoljubivosti i pravdoljubivosti i dodao da je uvjeren da će sloboda medija biti dostižan cilj.

- Uvjeren da će sloboda medija i unapređenje standarda novinara, uslova njihovog rada i njihovog statusa u društvu biti dostižan cilj i samo stepenik ka punoj demokratizaciji crnogorskog društva - navodi se u čestitki Bečića.

Premijer Zdravko Krivokapić naveo je da je za očekivati od svih državnih institucija i društvenih činilaca da u svakom trenutku svog djelovanja, naročito javnog, imaju u vidu položaj i značaj misije novinara.

Ranko Vujović

Milo Đukanović

Uloga novinara, prema riječima Krivokapića, bila je i ostaje nezamjenjiva i ,,dužni smo da je kao društvo osnažimo i obezbijedimo joj bolje materijalne i tehničke uslove, kao i precizniji pravni okvir“.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović poručio je da rješavanje slučaja ubistva glavnog i od-

govornog urednika lista ,,Dan“ Duška Jovanovića, ali i ostalih slučajeva napada na novinare predstavlja prioritet za državu.

On je saopštio da je potrebno da svi doprinesu boljem medijskom ambijentu.

- Sloboda medija predstavlja jasan pokazatelj demokratskog iskoraka jednog društva - kazali su iz kabineta potpredsjednika Vlade.

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić navela je da društvo koje može da se podiči svojim novinarima uvijek će imati perspektivu, dodajući da je Crna Gora posljednjih decenija prepoznata po tome što je kritička riječ snažila.

Iz institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda poručili su da bi novinari u nestabilnim i izazovnim vremenima trebalo da budu uporište građanskog društva i vrijednosti, da istinitim i objektivnim informisanjem doprinose društvenoj koheziji i smanjenju podjela. U toj instituciji se nadaju da će ova godina donijeti osjetno unapređenje medijskih sloboda i radno-pravnog statusa medijskih djelatnika

Prema riječima Srzentić, ima više razloga za optimizam nego lani.

Srzentić je dodala da su kroz Fond za podsticanje medijskog pluralizma zaživjele mjere pomoći medijima, koje mogu ojačati njihovu finansijsku sigurnost i osigurati bolje uslove za rad.

U Medijskom savjetu za samoregulaciju (MSS) smatraju da Dan novinara Crne Gore medijski poslenici dočekuju u nikad težem i izazovnijem vremenu.

Izvršni sekretar MSS-a Ranko Vujović ocijenio je da je novinarska profesija ugrožena sa različitih strana, a da mediji nijesu radili nikada u ovako teškim uslovima.

- Ovaj dan naši medijski poslenici dočekuju u nikad težem i izazovnijem vremenu - rekao je Vujović.

Vujović je istakao da je epidemija korone ugrozila u velikom dijelu ekonomski opstanak medija i da se na malom crnogorskom tržištu pojavilo više ekonomski moćnih medija iz susjedne države, koji prijete da ionako malo tržište dodatno ugroze.

OGOLJENI POLITIČKI INTERES

- Ti mediji nijesu došli zbog profita, već zbog ogoljenog političkog interesa i njihovi vlasnici ne žale novaca da bi ostvarili monopolsku poziciju u crnogorskim medijima - kazao je Vujović.

On je podsjetio da je zbog nere-

gulisanih odnosa u sferi marketinga još ranije bila ugrožena fer raspodjela prihoda od reklama.

Pored svega toga, prema riječima Vujovića, digitalizacija prijeti da potpuno ugasi štampane medije, a društvene mreže polako preuzimaju i profit i korisnike tradicionalnih medija.

- Sa sličnim izazovima se susrijeću i mediji u puno većim državama, ali crnogorsko medijsko tržište je toliko malo da i najmanji poremećaj na njemu može da ga uzdrma ili baci na koljena - rekao je Vujović.

Iz institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda poručili su da bi novinari u nestabilnim i izazovnim vremenima trebalo da budu uporište građanskog društva i vrijednosti, da istinitim i objektivnim informisanjem doprinose društvenoj koheziji i smanjenju podjela.

U toj instituciji se nadaju da će ova godina donijeti osjetno unapređenje medijskih sloboda i radno-pravnog statusa medijskih djelatnika.

Programska direktorica NVO 35mm Kristina Ćetković navela je da sve dok i dalje nemamo riješene slučajeve ubistva Duška Jovanovića, pokušaje ubistava Olivere Lakić i Tufika Softića, kao i sve učestalije napade na novinare, i dalje će Dan novinara biti datum za žalost, a ne slavlje.

- Polarizacija medija i dalje ne jenjava, kao ni razni pritisci, samoregulacija je i dalje slaba tačka medijske branše. Sve ovo je

Čije su ,,naše“ televizije?

Posljednje promjene u vlasničkim strukturama televizija sa nacionalnom frekvencijom koje su već formalizovane, kao i one koje se očekuju u bliskoj budućnosti, ukazuju na to da će se najuticajnijim medijima Crne Gore dominantno upravljati iz inostranstva.

Ovo je glavni zaključak prvog dijela CDT-ovog istraživanja „Čiji su ,,naši“ mediji?“, u kojem su se detaljno bavili aktuelnim i najavljenim vlasništvom dokazano najuticajnijih TV stanica u zemlji.

Kako su naveli iz CDT-a, prema podacima Agencije za elektronske medije, osim Javnog servisa, nacionalnu pokrivenost u Crnoj Gori imaju tri komercijalne televizije TV Vijesti, TV Nova M i TV Prva. U toku je i još jedan konkurs za dodjelu prava na emitovanje, na kome bi nacionalnu frekvenciju mogla dobiti TV Adria.

Nakon što je u oktobru prošle godine objavljeno pismo o namjerama medijske kompanije United Media da otkupi 51 odsto Vijesti (novine, portala i televizije), postalo je jasno da će u bliskoj budućnosti tri od četiri televizije sa nacionalnom pokrivenošću u Crnoj Gori imati vlasnike koji dolaze iz druge zemlje.

- Nezainteresovanost i neaktivnost države na ovom polju, ne samo sada, već tokom dužeg vremenskog perioda, učinili su da dođe do prodora finansijskih, medijskih i političkih interesa iz inostranstva - smatraju iz CDT. U praksi, kako su kazali, to znači da kapital i njegovi vlasnici van Crne Gore mogu svojim aktivnostima, štiteći svoje političke i finansijske interese, da direktno utiču na profesionalnost i nezavisnost crnogorskih medija.

- Ova činjenica je posebno važna u kontekstu potencijalnih malignih uticaja na izborne i druge demokratske procese, jer oni mogu značajno uticati na kreiranje javnog mišljenja u Crnoj Gori i biti važan akter u političkim kampanjama – poručeno je iz CDT-a.

samo vrh ledenog brijega ispod koga leži nekada časna profesija - rekla je Ćetković.

Dan novinara čestitala je i Socijalistička narodna partija. S. P.

Društvo

Poneđeljak, 24. januar 2022.

9

Laboratorije završile analizu još 2.844 uzorka na korona virus

Preminulo šest osoba, 996 novih slučajeva infekcije

U Crnoj Gori je trenutno 9.580 oboljelih od kovida-19

PODGORICA - U Crnoj Gori je od posljednjeg presjeka od posljedica korona virusa preminulo šest osoba, a registrovano je 996 novih slučajeva infekcije.

Manje od hiljadu novozaraženih posljednji put je zabilježeno 27. decembra prošle godine, kada je regi-

strovan 581 novi slučaj korona virusa.

Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa tokom subote završile analizu i dostavile rezultate za 2.844 uzorka.

Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 283, Nikšića 137, Bara 113, Ulcinja 65, Budve 60, Pljevalja 56, Bijelog Polja 55, Herceg Novog 36, sa Cetinja 32, iz Berana 30, Tivta 28, Kotora 23, Danilovgrada 18, Rožaja 17, Mojkovca 12.

U Tuzima je registrovano osam novih slučajeva infekcije korona virusom, Petnjici i Plavu po pet, Kolašinu i Plužinama po četiri, Gusinju i na Žabljaku po dva, a u Andrijevici jedan slučaj.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za

subotu je iznosio 33,93 odsto.

- Tokom subote IJZ-u je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa kovid infekcijom kod dva pacijenta iz Podgorice i po jednog iz Nikšića, Budve, Kotora i Bara. Među preminulima najmlađi je imao 73, a najstariji 90 godina - kaže se u saopštenju.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.513.

U januaru je, do sada, zabilježeno 99 smrtnih slučajeva. Navodi se da je juče

Prošlo je 16 godina od teške željezničke nesreće

Bojanić položio vijenac na Bioču

PODGORICA - Delegacija Ministarstva kapitalnih investicija Vlade Crne Gore, na čelu sa ministrom Mladenom Bojanićem i

državnim sekretarom Zoranom Radunovićem, položila je juče vijenac na Spomen-obilježje stradalima u teškoj želje-

zničkoj nesreći na Bioču.

U stravičnoj željezničkoj nesreći prije 16 godina poginulo je 47, a povrijeđeno više od 200 osoba.

Od 12 optuženih čelnika i radnika Željeznice Crne Gore, na kaznu zatvora je osuđen jedino mašinovođa Slobodan Drobnjak.

R. P.

Završen ukrcaj grita na brod „Muzafer bej“, počeo na „Dakotu“

Tokom sedmice iz Bijele će krenuti 12.000 tona opasnog tereta „Muzafer bej“

Grit u bivšem brodogradilištu „Bijela“

HERCEG NOVI – Tokom vikenda završen je ukrcaj 5.300 tona grita na brod ,,Muzafer bej“ koji će danas isploviti za Španiju. U Bijeloj, na prostoru nekadašnjeg brodogradilišta, u nedjelju je počeo ukrcaj teretnog broda ,,Dakota“ koji bi trebalo da isplovi ka Sevilji sredinom sedmice sa više od 7.000 tona kontaminiranog zemljišta. Brod ,,Dakota“ plovi pod malteškom zasta-

„Dakota“

vom i unajmljen je za transport opasnog materijala iz Crne Gore u Evropsku uniju, tj. u Španiju. Time je nakon pola godine pauze nastavljen izvoz grita i kontaminiranog zemljišta sa prostora nekadašnjeg brodogradilišta.

Projekat remedijacije zemljišta i izvoza opasnog grita i zemlje u bivšem brodogradilištu Bijela realizuje francuska kompanija Valgo od 2018. go-

dine. Sanacija ove važne ekološke tačke po ugovoru bi trebalo da bude završena 30. juna ove godine i njenu realizaciju država Crna Gora sprovodi u saradnji sa Svjetskom bankom.

Najnovijim aneksom koncesionog ugovora za privredno korišćenje brodogradilišne luke Bijela 31. decembar 2022. je definisan kao rok za predaju prostora bivšeg brodogradilišta novom koncesionaru – kompaniji Adriatik 42 iz Tivta.

Ta kompanija će u Bijeloj otvoriti novi i moderan centar za remont mega i superjahti.

Riječ je o kompaniji koju je u Crnoj Gori osnovao koncesionar, konzorcijum tivatski Porto Montenegro i renomirana kompanija Drajdoks vorld iz Dubaija. Kako je ranije najavljeno, planirana investicija za uspostavljanje ovog remontnog centra u prve tri godine je minimalno 20 miliona eura. Ž. K.

do 15 sati prijavljen oporavak kod 1.415 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 9.580.

Od početka epidemijskih dešavanja ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 213.140.

U Podgorici je aktivno 2.746 slučajeva, Nikšiću 1.352, Baru 912, Bijelom Polju 562, Herceg Novom 558, Budvi 529, Ulcinju 449, Pljevljima 399,

Beranama 378, Kotoru 306, na Cetinju 249, Tivtu 240, Danilovgradu 218, Rožajama 177.

U Tuzima je trenutno aktivno 113 slučajeva korona virusa, Mojkovcu 90, Plavu 60, Kolašinu 47, Plužinama 43, Andrijevici 41, Žabljaku 40, Petnjici 33, Šavniku 27, Gusinju 11.

U Kliničkom centru Crne Gore juče su životno bila ugrožena 43 pacijenta pozitivna na korona virus.

U KCCG-u se, kako su juče saopštili iz te zdravstvene ustanove, nalaze 133 pacijenta sa kovid-19 infekcijom.

S. P.

Održan okrugli sto na temu crnogorsko-hrvatskih odnosa

Nacionalne manjine kao most saradnje i povezivanja

PODGORICA - U organizaciji Uprave za saradnju sa dijasporom – iseljenicima, održan je okrugli sto na temu „Crnogorsko-hrvatski kulturni dodiri: nacionalne manjine kao most saradnje i povezivanja“.

Uprava za saradnju sa dijasporom – iseljenicima bila je domaćin i moderator ovog okruglog stola.

Učesnici okruglog stola bili su kako pripadnici crnogorske i hrvatske nacionalne zajednice u Hrvatskoj, odnosno Crnoj Gori, tako i nezavisni hrvatski i crnogorski intelektualci, tj. kulturni radnici, umjetnici iz različitih oblasti, naučnici, teoretičari, istoričari umjetnosti, filozofi i sociolozi. Oni su u svojim izlaganjima obrađivali po jedan značajan segment vezan za crnogorske iseljenike i crnogorsku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj i dali su svoj doprinos funkcionisanju Crnogorske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i Hrvatske nacionalne zajednice u Crnoj Gori, koje predstavljaju most saradnje i prijateljstva između dvije zemlje.

Uvodni i pozdravni govor imao je ministar vanjskih poslova Crne Gore Đorđe Radulović, koji je istakao svoja očekivanja od ovakvog projekta, koja se odnose na to da konferencija treba da bude u funkciji prenošenja stečenih znanja i iskustava, kulturne razmjene i vizije, zajedničkog djelovanja istaknutih predstavnika dvije nacionalne zajednice, hrvatske i crnogorske. Okupljanje na jednom mjestu velikog broja stručnjaka i aktivista iz raznih oblasti kulture koji vode zajedničkom cilju, još jačem zbližavanju i uvažavanju naše manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Crnoj Gori, a sve u cilju unapređenja zajedničkog života, povećanja kvaliteta života i konačno, obezbjeđenja dugoročnog mira i povjerenja na ovim, često nestabilnim regionalnim prostorima.

Učesnici okruglog stola bili su kako pripadnici crnogorske i hrvatske nacionalne zajednice u Hrvatskoj, odnosno Crnoj Gori, tako i nezavisni hrvatski i crnogorski intelektualci Svoje izlaganje imao je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, dr sc. Gordan Grlić Radman, koji je pozdravio prisutne putem video poziva i u svom izlaganju naglasio da je Crna Gora na pravom putu da u različitostima vidi svoju snagu i vrijednost i da kulturnu baštinu Hrvata Boke Kotorske vidi kao vrijedan doprinos svojoj sveukupnoj kulturi, priznajući njenu nacionalnu, hrvatsku odrednicu. Takođe je istakao nastavak zalaganja za uvrštavanje bitnih elemenata hrvatske baštine u crnogorski obrazovni sistem kako bi se hrvatska baština sačuvala od prisvajanja i brisanja.

Direktor Uprave za saradnju sa dijasporom – iseljenicima, mr Seid Hadžić, u svom obraćanju zahvalio se prisutnim gostima na odazivu, predstavio projekat formiranja naučnog kluba dijaspore i osvrnuo se na pitanja manjina.

-Neophodnost kontinuiranog procesa obavezuje nas da u saradnji sa MVP-om, ali i sa drugim ministarstvima, naučnim, obrazovnim i kulturnim institucijama formiramo Naučni klub dijaspore kojeg smo zamislili kao zborno tijelo koje će imati ulogu medijacije i afirmacije ideja i projekata vas koji prisustvujete ovom skupu, ali i svih onih koji danas nijesu sa nama, a promovišu slične ili iste ideje bez obzira kojem narodu pripadali i u kojoj državi živjeli - istakao je Hadžić. R. P.

Aktuelno

Poneđeljak, 24. januar 2022.

poVoDi: Da li je Rio Tinto zaista protjeran iz Srbije?

Predizborni trik Aleksandra Vučića

Sa protesta u Beogradu

BeOGRAD - Vlada Srbije je uredbom proglasila kraj projekta Jadar čime je kompaniji za kopanje litijuma, britansko-australijskog porijekla, Rio Tinto praktično oduzeta dozvola za rad, a Srbija je ostala bez projekta vrijednog 2,4 milijarde dolara.

Na ovu odluku reagovala je australijska berza gdje su dionice ove kompanije odmah pale za 5,1 odsto, dok su u Londonu pale za nešto više od tri odsto što je malo manji pad nego na ostalim berzama u svijetu.

Ipak, uredba je samo prvi korak ka namjeri da se protjera Rio Tinto jer ona nema snagu zakona i pitanje je da li će se parlament uopšte sastati da raspravlja o Rio Tintu jer su izbori 3. aprila. Dakle, uredbom je ukinuta dozvola za rad, a novu dozvolu Rio Tinto bi mogao da traži od nove vlade.

Vlada brine zbog izbora

Pitanje je da li je Vlada ovakvu odluku donijela kako bi zadovoljila ekološke aktiviste - koji već mjesecima protestuju i koji su u dva navrata blokirali gotovo sve magistralne i međunarodne pravce u Srbiji na dva sata: ili je Srpskoj naprednoj stranci, okosnici vlasti, toliko urušen rejting pa sada spašava svaki glas budući da su i njihove pristalice protestovale. Na minuli referendum o ustavnim promjenama izašlo je jedva 30 odsto građana, što je veliki minus vladajućoj koaliciji ako u parlamentu ima više od dvotrećinske većine.

- Vjerujemo da je naša odluka ispravna, slušali smo naš narod i naš posao je da zaštitimo njihove interese - rekla je premijerka Srbije Ana Brnabić povodom uredbe Vlade o poništenju dozvola Rio Tintu.

Ekološki aktivisti koji se bore protiv kopanja litijuma ne vjeruju u dobre namjere Vlade iako premijerka Ana Brnabić tvrdi da su ovim aktom Vlade ispunjeni svi njihovi zahtjevi - oni kažu da to nije tačno i da traže da se na 20 godina u Srbiji zabrani svako

Ekološki aktivisti koji se bore protiv kopanja litijuma ne vjeruju u dobre namjere Vlade. Iako premijerka Ana Brnabić tvrdi da su aktom Vlade ispunjeni svi njihovi zahtjevi – oni kažu da to nije tačno i da traže da se na 20 godina u Srbiji zabrani svako iskopavanje litijuma iskopavanje litijuma.

- Ukoliko neko bude htio da mulja i vraća Rio Tinto na mala vrata, imaće cijelu Srbiju na ulici - rekao je Dragan Jovanović Ćuta, jedan od vođa ekoloških protesta, istakavši da oni gledaju samo kako će proći 3. aprila na izborima, njih samo zanimaju glasovi i da prođu sa što manje štete.

Inače, ekološki aktivisti su iz Vlade preuzeli dokumentaciju o Rio Tintu koju je spremila premijerka gdje se na 4.800 strana nalaze memorandumi, zakoni po kojima se radi i razna rješenja koja su potpisana sa ovom kompanijom, odnosno ekološkim organizacijama je dostupno 38 akata koje imaju veze sa Rio Tintom, a za koje ekološki aktivisti kažu da su im poznate i da su i ranije ti akti bili uglavnom dostupni.

ugoVor, arbitraŽa i oČeKiVanja

- Ako Rio Tinto odluči da tuži državu, mi ćemo se boriti na sudu - navela je Brnabić uprkos ranijim izjavama da sa ovom kompanijom ništa nije potpisano, da ima samo istraživačka prava i da im Srbija ništa ne duguje. Međutim, prije dva mjeseca u jednom od svojih javnih nastupa u kojem se pravdao da nije SNS doveo Rio Tinto već prethodna vlast, predsjednik Srbije je pominjao da Srbija može da plati odštetu od čak milijardu eura ako Srbija raskine ugovor.

Ukoliko se Rio Tinto odluči da tuži Srbiju, nema tačne cifre odštetnog zahtjeva već samo sekulacija, i niko od pravnika se ne usuđuje da daje prognoze jer se ne zna kakav Srbija

ima ugovor sa Rio Tintom.

Ova kompanija je saopštila da je iznenađena odlukom Vlade jer je radila po zakonima Srbije i da razmatraju pravni osnov odluke Vlade.

- Država će biti dužna da Rio Tintu isplati veliku naknadu štete - ocijenio je dr Dragoh Hiber, penzionisani profesor Pravnog fakulteta za portal „Nova rs“. I sam učesnik vlasti nakon 5. oktobra, profesor podsjeća da je predsjednik Srbije govorio o milijardu eura i objašnjava da je otvorena i mogućnost da država izađe bez ikakve obaveze.

- Stavljanjem van snage drugih propisa, bilo je kako su neki drugi primijetili u javnosti, suviše neobrazloženih izjava.

Neke od njih mogu biti iskorišćene u arbitražnom postupku koji bi mogao da uslijedi na štetu Srbije. I ranije su u arbitražama u kojima je jedna strana naša država korišćene izjave zvaničnika - kazao je Hiber.

On je objasnio i da je Srbija sa Velikom Britanijom 2002. godine potpisala BIT (bilateralni investicioni ugovor) koji je na snagu stupio 2007. godine i po kojem je Srbija obavezana da pruži pravičan i ravnopravan tretman stranim investitorima, a zaštita koja se obećava uključuje ostvarenje legitimnih očekivanja koja su imali u momentu investiranja.

- Promjena regulativnog okvira može biti tretirana kao udar na ta legitimna očekivanja...

Po onome što se objavljuje centralno pitanje bi u budućoj arbitraži moglo biti da li je legitimno bilo da Rio Tinto očekuje eksploatacionu dozvolu - rekao je Hiber.

V. CVejiĆ

Odnos prema divljim životinjama, posebno ugrožen PODGORICA - Dok se još utvrđuje što je presudilo vidri koja je prošle sedmice pronađena mrtva u snijegu u blizini naselja na Žabljaku, sudbina populacije ove, u evropskim okvirima, ugrožene vrste direktno zavisi od čovjeka, njegovog poimanja značaja biodiverziteta i jačanja svijesti da ćemo biti jako osiromašeni ukoliko iz naših staništa nestane još jedna životinja koja je simbol očuvane prirode i zaštitni znak zdrave sredine.

Ne bi bila prva, jer su iz crnogorskih gora, voda i mora, prema riječima stručnjaka, do sada nestale neke vrste zvijeri, riba i morskih organizama čiji se primjerci ni upornim monitoringom ne naziru ili se tek sporadično pojavi glas ili trag koji ne ukazuje na obnavljanje populacije već na „sudbinu kletu“ koju je izazvao – čovjek.

Primjer za to su balkanski ris, sredozemna medvjedica ili neke vrste riba kojih nema više u našim vodama, poput jadranske i evropske jesetre, džinovske hame. A njihovim putem, ukoliko se nastavi prelov, idu i neke druge, poput kernji ili pojedinih vrsta raža i ajkula.

Vidra nije brojna

Prema riječima stručnjaka za vidre Ninoslava Đurovića iz nevladine organizacije Living grin, čiji je jedan od ciljeva zaštita vidre i njenog staništa, na nivou države nema preciznih podataka o brojnosti te vrste jer je do sada izostao sveobuhvatni monitoring populacije. Đurović, koji je sa ovih prostora jedini član grupe za zaštitu vidre pri IUCN organizaciji, koja određuje status svih vrsta (da li su pred istrebljenjem, ugroženae, stabilne i sl.), ističe da naša, evroazijska vidra, jeste rasprostranjena, ima je na više lokacija u Crnoj Gori, ali zbog specifičnosti vrste (Lutra Lutra) ne stoje ocjene da je brojna.

- Specifičnost vidre je samački život i jaka teritorijalnost. Mužjak će držati svoju teritoriju na kojoj se hrani i razmnožava pa čak i do 80 kilometara uz vodotoke. Na toj teritoriji se nalazi jedna do dvije ženke koje su opet teritorijalne i koje ne dozvoljavaju više ženki na svojoj teritoriji. Samim tim brojnost na velikoj površini nije velika – kaže Đurović za Pobjedu.

Dodaje da vidra traži stanište sa dosta hrane, nezagađenu sredinu, akvatičnu, u zonama gdje je ne uznemirava čovjek. Potrebni su joj i pogodni brlozi, kako dnevni tako i oni u kojima stalno

Treba li n vidra da

boravi tako da je, kaže on, takvih staništa relativno malo a samim tim i brojnost vidri mala.

- U Crnoj Gori se nikada nije uradio pravi monitoring na nivou države kao što je urađeno u nekim državama Evrope gdje se osim utvrđivanja staništa uzimao i izmet vidre i na osnovu brojnih uzoraka, a na osnovu DNK analize, bilo je moguće utvrditi brojnost, kao i kretanje vidre a samim tim i utvrditi kako pomoći vidri i na koje sve probleme ona nailazi – kaže Đurović.

Bitno je znati, prema njegovim riječima, da ukoliko vidru otjerate sa njene teritorije, najvjerovatnije ste je na indirektan način ubili, jer ona ide na drugu teritoriju na kojoj se ta jedinka bori do smrti kako bi zaštitila svoje stanište.

N.DUPLAIX

10

DRAstIčnI PRImjeRI

Neke vrste nijesu ni imale šansu da se bore za staništa, jer im je presudio prekomjerni lov. Prema riječima Aleksandra Perovića iz nevladine organizacije Centar za zaštitu ptica, koja se i bavi monitoringom krupnih zvijeri kod nas, nekih vrsta nema više u našoj fauni, upravo zbog uticaja čovjeka i odnosa prema životinjama.

Kao najdrastičniji primjer Perović navodi što je u Crnoj Gori, neprimjerenim aktivnostima čovjeka, istrijebljen balkanski ris.

- Nakon šest godina sprovođenja sistematskog monitoringa od strane CZIP-a putem kamera-zamki, prisustvo ove vrste nije konstatovano na teritoriji Crne Gore.

Po našim saznanjima, posljednja jedinka u Crnoj Gori je ubijena u krivolovu u oktobru 2002. godine u Kaludri, kod Berana. Riječ je o mužjaku, teškom 24 kilograma.

Nakon ovog slučaja, ne postoji čvrsti dokaz o prisustvu ove vrste na teritoriji Crne Gore – kaže Perović.

Balkanski ris je, pojašnjava on, kritično ugrožena vrsta čija je veličina populacije svega 30 odraslih jedinki.

– Glavni nukleus za ovu vrstu se nalazi u Nacionalnom parku „Mavrovo“ u Makedoniji. Koli-

naKon 2002, niKaD ViĐEn: Sudbina posljednjeg balkanskog risa u Crnoj Gori

ko u Crnoj Gori vodimo računa o ovoj vrsti, ogleda se u tome da nije prepoznata ni Zakonom o lovstvu, niti se nalazi na Listi zakonom zaštićenih vrsta – kaže Perović.

Kao drugi primjer vrste koja je iščezla navodi sredozemnu medvjedicu.

– Prisustvo ove vrste u Crnoj Gori je dokumentovano 70-ih godina prošlog vijeka. Posljednja jedinka za koju se znalo ubijena je početkom 70-ih godina prošlog vijeka na području Herceg Novog, na sjeverozapadu poluostrva Luštica. Sredozemna medvjedica je najrjeđi tuljan na svijetu i najugroženiji sisar u Evropi. Prema Crvenoj listi IUCN-a (2015), smatra se ugroženom vrstom – kaže Perović.

na udaru riblji sVijet

Stručnjak Instituta za biologiju mora Ilija Ćetković kaže za Pobjedu da je morski svijet, riblja populacija pogotovo, pod izuzetnim pritiskom zbog brojnih faktora.

Aktuelno

Poneđeljak, 24. januar 2022.

11

nim, ukazuje na slab stepen svjesnosti o značaju prirode, ali narušava i čitav ekosistem

nakon risa i postane prošlost

Brojnost u Crnoj Gori upitna: Evoazijska vidra (Lutra lutra)

- Izraženi krivolov, kao i rekreativni i komercijalni ribolov na čitavom Jadranu, doveli su do značajnog pada brojnosti velikog broja vrsta. Višedecenijska prekomjerna eksploatacija morskog ekosistema, direktno potpomognuta industrijalizacijom ribolova i napredovanjem ribarskih alata u tehnološkom smislu, dovela je i do gotovo potpunog nestanka nekih vrsta riba u Jadranu – kaže Ćetković.

Pojašnjava da su na Jadranu ugrožene naročito krupne vrste riba čiji su životni ciklusi složeni, kasno dostižu prvu polnu zrelost, imaju mali broj potomaka, usko su vezane za određene ekosisteme ili jedinke prelaze iz mužjaka u ženke ili obrnuto i sličnih razloga.

- Ovakve su većina ajkula i raža, kao i velike vrste košljoriba, u prvom redu kernje, hama i jesetre. Hame i jesetre su gotovo potpuno iščezle iz Jadrana zbog složenog životnog ciklusa i koncentracije populacija na malom prostoru. Kod nas je to slučaj sa rijekom Bojanom i njenim ušćem, koja je nekad bila ključno stanište ovih vrsta. Smanjenje brojnosti je evidentno i kod velikog broja komercijalnih vrsta, pogotovo onih iz porodice Spa-

Iz crnogorskih gora, voda i mora, prema riječima stručnjaka, do sada su nestale neke vrste zvijeri, riba i morskih organizama čiji se primjerci ni upornim monitoringom ne naziru ili se tek sporadično pojavi glas ili trag koji ne ukazuje na obnavljanje populacije već na „sudbinu kletu“ koju je izazvao – čovjek

Ilija Ćetković

na ovu vrstu, a čest primjer je Francuska gdje je ovakav zabran na snazi od 2003. godine – kaže sagovornik.

Ko Koga ugrožava

staniŠta ViDri: Ninoslav Đurović na terenu

ridae (sargovi, zubaci, pagrovi i druge) koje su jako cijenjene sa aspekta ishrane. Ove vrste znatno ranije dostižu polnu zrelost, pa ipak uspiju ostaviti potomstvo i njihov potpuni nestanak je teško izvjestan. Međutim, kvalitet ulova znatno opada zbog nedostatka krupnijih primjeraka jer jedinke ne mogu doživjeti duboku starost usljed intenzivnog ribolova – upozorava Ćetković.

Prema njegovim riječima, u kritičnoj situaciji se danas nalaze

vrste iz porodice Epinephelidae, nama poznate kao kernje, a u prvom redu velika kernja (Epinephelus marginatus).

- Jedinke ove predatorske vrste su teritorijalne i solitarne životinje koje se rađaju kao ženke, a prelaze u mužjake sa tek 60-70 i više cm dužine. Ova vrsta je izuzetno osjetljiva na podvodni ribolov u kojem je veoma lak plijen i koji je umnogome odgovoran za nagli pad njene brojnosti.

Iz tog razloga je u nekim zemljama stavljen trajni lovni zabran

Istrebljenje predatora slabi „imunitet“ ekosistema Prema riječima Ilije Ćetkovića iz Instituta za biologiju mora, prelov i nestanak nekih vrsta predatora u moru dovode do poremećaja u lancima ishrane, što, posljedično čini ekosistem ranjivim i ugroženim.

- Padom brojnosti predatora povećavaju se populacije riba u trofičkom nivou ispod koje onda opet smanjuju brojnost vrsta na još nižem nivou.

Bitna uloga predatora je i u

Aleksandar Perović

eventualnoj kontroli invazivnih vrsta kakve su tamna mramornica (Siganus luridus) i riba lav (Pterois miles), koja je zabilježena u Italiji i Albaniji, a od skoro i u Hrvatskoj. Pad populacija nativnih predatora smanjuje potencijal odbrane ekosistema od invazivnih vrsta – upozorava Ćetković.

Koliko ozbiljne takve promjene mogu biti bitne pokazuje, navodi on, primjer nestanka priobal-

nih vrsta ajkula iz voda sjeverne Karoline zbog prelova.

- To je kod njih dovelo do ekspanzije nižih predatora, raža i manjih ajkula, koje se hrane ekonomski bitnom vrstom školjke, srodne Jakobovoj kapici. Tradicionalno ribarstvo koje se bavi njenom eksploatacijom je postalo neisplativo zbog velikog smanjenja brojnosti školjki – kaže on.

Neki od glavnih izgovora svjesnog ugrožavanja divljih životinja, naročito akvatičnih, koje žive i hrane se u vodi i pored vode, time i vidri, je da su „štetočine“ koje desetkuje riblji fond.

Zapravo, kaže Đurović, u konkretnom primjeru - vidra samo radi ono što joj je u prirodi kako bi opstala.

– Čuo sam izraz od ribolovaca da je vidra štetočina jer jede ribu i kad ,,uđe“ u neku rijeku ili potok potamani sav riblji fond. To je ono na čemu se trudim da radim sa svim savjesnim ribolovcima, da objasnim da vidra pojede jednu ribu dnevno, a često joj se desi i da ne pojede, odnosno ne ulovi usljed vremenskih uslova, uznemiravanja i slično. A na tom jednom potoku ne može da bude veliki broj vidri, zbog njene specifičnosti, dok brojnost savjesnih i nesavjesnih ribolovaca na jednom potoku ili rijeci može biti ogroman i to na dnevnom divou. Tako da za manjak ribe nikada nije kriva vidra, odnosno da štetočinu treba tražiti na drugoj adresi – ističe Đurović.

Kada je riječ o vidri sa Žabljaka evidentno je, smatra Đurović, da je ona bila uznemirena zbog nekog dešavanja, bilo to prirodnog ili ljudskog miješanja i da je ona došla u urbani dio, gdje su ljudi.

- Vidra je noćna životinja, koja se hrani noću i vrlo je rijetko da ona ide dalje od svojeg brloga u toku dana. Ona je danju ili u brlogu ili u blizini i tu je možete vidjeti – kaže sagovornik.

Prema njegovim riječima, primjer sa Žabljaka pokazuje da nemamo kao društvo i građani razvijenu svijest o značaju oču-

Zakoni o zaštiti prirode mrtvo slovo na papiru Aleksandar Perović iz CZIP-a da zaštita prirode mnogo zavisi od edukacije i ekološke osviješćenosti, a da su bez toga sankcije teško primjenjive jer zakoni, ma koliko rigorozni, nemaju realno utemeljenje.

- Kao najveći čin patriotizma i, cijenim, dobrih namjera, dok je ogavni građanski rat uzimao svoj zamajac u blizini naših granica, tadašnja politička elita 20. septembra 1991. godine proglašava Crnu Goru kao prvu ekološku državu na svijetu.

Sjajna ideja koja je, nažalost, nakon 30 godina, završila na smetlištu istorije. Još jedna u nizu ideja koju smo uništili i uradili sve suprotno od očekivanog. Moramo biti svjesni da oni koji treba da vrše kontrolu i sprovode sankcije moraju biti ekološki osviješćeni, a ne na istom nivou svijesti kao potencijalni prekršilac zakonskih normi u ovoj oblasti – kaže Perović.

On ističe da se mora prestati sa prepisivanjem evropske legislative sa ciljem da ispoštujemo formu a ne suštinu.

- Apsolutno, svi zakoni koji se tiču zaštite prirode su samo mrtvo slovo na papiru jer nema kapaciteta za njihovo sprovođenje u punom kapacitetu i značenju. Ukoliko zaštitu prirode svedemo na strah od represije i sankcija to znači da smo omanuli u edukaciji. Lično, uvijek ću dati prioritet edukaciji, a ista mora biti praćena i umjerenom represijom koja će dati rezultate. Ako se potrudimo i naučimo nešto korisno iz grešaka koje smo kao društvo pravili ili prećutno dozvolili da se dešava u našem okruženju u posljednjih 30 godina, siguran sam da smo napravili prvi korak na naprijed – kaže Perović.

vanja ugroženih životinja čiji je areal sužen upravo zbog ponašanja ljudi, zagađenja i narušenog staništa.

- Sa snimka kojeg ja imam za vidru sa Žabljaka, čuje se glas ljudi koji kažu: ,,Šta je ovo?“ To nam govori koliko malo poznajemo prirodu i bića u njoj – navodi Đurović.

On smatra da je kod nas olako za veliki broj životinja staviti prefiks štetočina.

- To je primjer i za malog kormorana-fendaka. Svi će vam na Skadarskom jezeru reći da je mali kormoran štetočina jer ga ima puno i da jede ribu. Nikako da se isti sjete da je kormorana bilo vjekovima na jezeru i da je tada bilo ribe, a da u novije vrijeme kada je navalica specijalizovanih ribolovaca sa zamkama, mrežama, velikim brojem štapova, da ne dodajem lov nelegalnim sredstvima, upravo razlog što je riblji fond ugrožen a ne zbog ,,štetočine“ - malog kormorana. Inače, na osnovu brojnosti malog kormorana, kao jedan od parametara Skadarsko jezero je i dobilo status Imbortant Bird area Iba status, kao važno stanište za ptice.

SuKob

Na pitanje da li se odnos prema životinjama može tumačiti i kao pokazatelj svijesti koja ne uviđa značaj očuvanja prirode i životne sredine i zašto kod nas ima tako mnogo primjera uznemiravanja i tamanjenja divljih životinja, Aleksandar Perović iz CZIP-a smatra da za odgovor vidik moramo pomjeriti i mimo Crne Gore pa i cijelog regiona jer divlje životinje ne prepoznaju državne granice.

- Činjenica je, kako tvrdi Britanski kraljevski institut, do 2050. godine se predviđa da će današnja populacija od sedam milijardi ljudi porasti za 2,3 milijarde, što je ekvivalent novoj Kini ili Indiji. Ovim trendovima Homo sapiens postaje jači, dominantniji i okrutniji u pogledu osvajanja novih teritorija koje su mu neophodne za opstanak. Zaključujemo, u ovakvoj konstelaciji snaga, neko mora biti na gubitku, a to su upravo divlje životinje - kaže Perović.

Staništa su, navodi on, u velikoj

mjeri modifikovana kao posljedica ljudske rasprostranjenosti koja i danas fluktuira pod uticajem razvoja modernih tehnologija, bolesti, ratovanja i posebno klimatskih promjena.

- Ako se vratimo u naše „dvorište“, tokom 60-ih godina prošlog vijeka, ušli smo u period brze industrijalizacije koja je zahtijevala ogromne resurse radne snage najvećim dijelom proistekle iz agrarnih područja. Upravo je to početak kraja suživota između čovjeka i divljih životinja, koji se, nažalost, u ovom modernom dobu teško može opet dostići i pored implementacije različitih paleta konzervatornih akcija – ističe sagovornik.

Ako pokušamo da damo odgovor iz ugla poimanja divljih životinja, npr. krupnih zvijeri, sve odgovore, kaže Perović, možemo naći u njihovoj ekologiji.

- Zbog visokih metaboličkih zahtjeva koji dolaze sa endotermijom i velikom tjelesnom veličinom/masom, potrebna im je visoka dostupnost plijena i prostrana staništa. Ovi zahtjevi za hranom i velikom površinom staništa, često ih dovode u sukob sa ljudima i stokom – navodi sagovornik.

Upravo to, dodaje Perović, pored ljudske netrpeljivosti, čini životinje ranjivim, odnosno izloženim izumiranju.

- Čovjek koji je izgubio osjećaj za prirodu, koji u kontinuitetu crpi njene resurse na neodrživ način, krupne zvijeri vidi kao najvažniji neposredni faktor koji ugrožava seoske stilove života. U takvom ambijentu, čovjek pokazuje svu svoju oholost kroz nemilosrdno ubijanje divljih životinja, bez obzira na vrstu, sa mišlju da čini sebi uslugu. Nikako se ne smije zaboraviti i uticaj modernih tehnologija na čovjeka, koje ga, čini mi se, tjeraju na dokazivanje u društvu u kojem se kreće, dok je sistem vrijednosti odavno izgubio svoje značenje i smisao – kaže Perović.

Zaključuje da iako, očigledno, ne postoji jedinstveni pristup u objašnjenju ove pojave, to nas ne abolira naše odgovornosti „koja je na koncu od vitalnog značaja za objedinjavanje napora za očuvanje biodiverziteta uz sve njegove aspekte“. Igor PErIĆ

12

Kultura

Poneđeljak, 24. januar 2022.

PODGORICA – Biblioteke koje gore su uvijek bile simbol povratka u prošlost, poraz znanja i civilizacijskih dostignuća, a kao književna tema su sa sobom nosile širinu u okviru koje se može opisati cijelo čovječanstvo.

Tako je u naletu spoticanja savremenog stvaralaštva i kulture uopšte, iz mnoštva tekstova ponovo postala aktuelna „Vatra u Aleksandriji“ Dragane Kršenković- Brković, crnogorske književnice i dramaturškinje.

U konstantnom dosluhu sa mitologijom ona priča uglavnom poznate priče: o vlastodršcima koji diktiraju trendove u umjetnosti, onima koji svoj talenat podređuju drugima, neshvaćenosti posebnih i njihovoj konstantnoj borbi da od svoje posebnosti preživljavaju.

Još uvijek je aktuelna njena posljednja knjiga „Fragmenti“ u kojoj vodi dijalog sa omiljenim autorima, odlomcima, zapostavljenim žanrovima, studiozno i sa neskrivenim divljenjem. Tokom pandemije je završila svoj novi roman „Dva talasa“ koji će uskoro objaviti izdavačka kuća „Fokalizator“, a u međuvremenu je stigao i poziv iz Gete instituta iz Njemačke da bude gošća u njihovom „The Invitation Program“ na Sajmu knjiga u Lajpcigu, od 16. do 19. marta. Ovaj program se realizuje u saradnji sa fondacijom S. Fischer i Traduki mrežom.

To je bio povod da sa Draganom Kršenković-Brković, između ostalog, razgovaramo o motivima iz njenog do sada najvažnijeg romana „Atelanska igra“, pomenutoj priči „Vatra u Aleksandriji“, ali i o trenutnom stanju na kulturnoj sceni Crne Gore.

POBJEDA: Čini se da Vas najviše fascinira odnos između umjetnika i vlasti. Koliko umjetnici zaista zavise od tuđih tronova i da li u takvom odnosu mogu nastajati vrhunska djela i danas, kao što su nekad?

KRŠENKOVIĆ-BRKOVIĆ: Pitanje odnosa umjetnika i onih

Živimo u kulturi cinizma i laži U narasloj agresiji raznih ideologija, počev od rehabilitovanja i prihvatanja pogleda na svijet, recimo, vladike Velimirovića i D. Ljotića, posebno uključivanje – svjedoci smo i toga – njihovog narativa u današnju agendu, književnost odgovara svojim sredstvima – rekla je Kršenković-Brković

koji posjeduju moć veoma je složeno i može se posmatrati iz raznih uglova. Meni je bio zanimljiv jedan poseban oblik tog odnosa – da li talentovan umjetnik zaista treba da nastoji da se približi onima koji vladaju kako bi njegovo djelo dobilo veći prostor. U „Atelanskoj igri“ istražujem upravo taj aspekt odnosa umjetnik-vlastodršci. Opisujem posljednje dane jednog, već za svog života, slavnog pjesnika koji se suočava s iluzijom da nešto znači vladaru i eliti na vlasti.

Dovodim ga u situaciju da shvati kako je bez milosti (zlo)upotrebljen u jednoj političkoj igri u kojoj se surovo potiru i posljednji glasovi nemirenja predstavnika jednog naroda (Etruraca) s asimilacijom i utapanjem u Rim i „rimski svet“.

Dio objavljenih knjiga Dragane Kršenković-Brković

U NJENOJ PROZI MIT NIJE RATNI POKLIČ: Dragana Kršenković-Brković

Ne treba zaboraviti da su Etrurci, prije nego što su se prilagodili i postali Rimljani, imali svoje gradove - države s visoko razvijenom kulturom. Danas je od te osam stoljeća duge etrurske civilizacije ostalo toliko malo tragova da se nameće pitanje - šta se desilo s njihovom umjetnošću. Da li je društvena asimilacija i preuzimanje jezika, vjere, načina života Rima značilo i potiranje svega što su oni stvorili, uključujući i njihov, etrurski, identitet? Jer, rimski pisci svjedoče da je u svoje vrijeme postojala bogata etrurska književnost i arhitektura. I najveći broj oslikanih grobnica ukazuje na bogat život Etruraca.

Treba pomenuti i da je ovaj roman oslonjen na „arhetipsku imaginaciju“ (koja podsjeća da se prošlo manifestuje u sadašnjem, postojeće u onom što je postojalo). Upravo zahvaljujući takvom arhetipskom sklopu, ovaj roman nudi i asocijacije vezane za naše vrijeme i današnji trenutak u zemlji. Time se i njegov kontekst širi.

Da li i danas mogu nastajati vrhunska djela, kao što su nekad?

Svakako. Bez obzira na sve, potreba čovjeka da istražuje prirodu kretanja svih tokova oko nas i da ono što je spoznao umjetnički oblikuje je trajna.

POBJEDA: Trenutno stanje u crnogorskoj kulturi na nekin način vraća u fokus Vašu priču „Vatra u Aleksandriji“.

Žene dobijaju šansu da izgrade svoj glas POBJEDA: Posebno je zanimljivo ovdje osvrnuti se i na Vaša zalaganja na polju promocije tekstova koje pišu žene, i još više na tekstove o ženama u književnosti. Je li se na našem terenu nešto pomaklo po tom pitanju ili još uvijek osjećate da se prostor za žene u književnosti otvara neiskreno i na silu?

KRŠENKOVIĆ-BRKOVIĆ: Pisati o ženama u književnosti (u predgovorima, pogovorima, na promocijama) za mene je bila neka vrsta pružanja podrške sjajnim ženama koje se trude da stvaranje književnica učine vidljivijim.

Istovremeno, taj dio mog rada vidim i kao lično nemirenje s književnim mejnstrimom koji – u biti – vrednuje rad književnica kao nešto što se samo prividno služi umjetničkim postupcima, a suštinski ostaje površno. Pojava novih književnih glasova žena jeste važna promjena na crnogorskoj književnoj sceni.

Ona razbija stereotipe o tome šta žena može (i smije) da radi. Žene dobijaju šansu da izgrade svoj glas, da budu ono što jesu. I o tome je riječ. O pravu na igru i na slobodu. To su divni, pozitivni pomaci.

Kako bi njene motive rasporedili na paleti građe koju Vam nudi realnost sa kojom se umjetnici naše zemlje suočavaju?

KRŠENKOVIĆ-BRKOVIĆ: U pravu ste. „Vatra u Aleksandriji“ je novela koja u ovom času lako korespondira s našom realnošću. To je priča koja govori o nestanku biblioteke u Aleksandriji. Pri odabiru ove teme nije me zanimala rekonstrukcija tog događaja. Nestanak te, po mnogima najvažnije, institucije kulture u antici bio mi je intrigantan i inspirativan iz drugih razloga. „Vatra u Aleksandriji“ je priča o dodiru, odnosu i sukobu Istoka i Zapada.

Ona opisuje sukob sekretara biblioteke, s jedne, i majstora okultnih vještina i vjerskog prvaka, s druge strane. Priča ‘prati’ i jedan nesvakidašnji lik – „učenog krvnika“. To je junak mitskog prosedea koga vode samoljublje, uzdizanje sebe i vlastiti interesi. Neko ko nema razumijevanje za potrebe drugih ljudi. Bilo mi je zanimljivo da ga pratim i vidim dokle on u svojoj samoljubivosti i surovoj samodovoljnosti može da ide, kao što je – za njega opravdana – situacija da zapali nemjerljivo vrijednu biblioteku.

Rašireno je gledanje na učenjake kao na humane ljude koji „nose ruho duhovnosti“. „Učeni krvnici“ su njihovi antipodi.

Iako su o ovom tipu mitskog junaka pisali Meletinski, Levi-Stros ili Petar Džadžić (u svojoj knjizi o Andriću „Hrastova greda u kamenoj kapiji“), zanimljivo je da se on manje pominje. Naša realnost s kojom se suočavamo, nova zbivanja i navike koje se stiču, daju nam za pravo da taj lik oživimo kako bi prepoznali neke nove „učene krvnike“.

POBJEDA: U svim Vašim djelima se neizostavno registruje negodovanje u kombinaciji sa otporom. Ipak, živimo u vremenu kad knjiga može da podigne prašinu jedino ako

je niko ne čita. Sjećate li se trenutka u kome smo okrenuli glavu revolucionarnim tekstovima i šta Vas drži još uvijek u tim pokušajima da postignete reakciju?

KRŠENKOVIĆ-BRKOVIĆ: Sve je počelo davno, u vremenu kada je poštovanje tekovina iz dva svjetska rata počelo da dobija skoro formalno obilježje. Kada je neprimjetno zatomljeno veliko Lalićevo djelo.

Kada je propušteno da se u školama uvede kao obavezno štivo djelo kosmopolite i intelektualca evropskog profila Radomira Konstantinovića – njegovi romani „Čisti i prljavi“, „Izlazak“, posebno „Filosofija palanke“. Konstantinovićeva analiza malih sredina i krutog tradicionalizma tih sredina mogla je da pruži šansu mnogim generacijama mladih širom našeg regiona da nauče kritički da misle, da spoznaju šta znači uskost pogleda na svijet takvih sredina, da se edukuju kako da se odupru iskušenjima zavodljive nacionalističke i šovinističke misli, da razumiju šta znači populističko oživljavanje mita, da prepoznaju kada se mit upotrebljava kao političko sredstvo borbe i ratni poklič, da dokuče da u osnovi svakog populizma i nacionalizma leži konzervativan duh.

U narasloj agresiji raznih ideologija, počev od rehabilitovanja i prihvatanja pogleda na svijet, recimo, vladike Velimirovića i D. Ljotića, posebno uključivanje – svjedoci smo i toga – njihovog narativa u današnju agendu, književnost odgovara svojim sredstvima.

Svoj lični otklon od populističkog korišćenja mitova napravila sam negiranjem mitomanije. U mojoj prozi, mit nije ratni poklič. On je osobeno ‘sredstvo’ kojim može da se ukaže na ono što je univerzalno u čovjeku.

Osvjetljavajući u mitu čovjekovo dostojanstvo, okrenutost bližnjem, čovjekoljubivost, kosmopolitizam, nastojala sam da

I. MANDIĆ

Dragana Kršenković-Brković za Pobjedu o svom stvaralaštvu i trenutnom stanju u crnogorskoj umjetnosti mit humanizujem. Tako shvaćen i interpretiran, mit je okrenut čovjeku.

POBJEDA: Vaša posljednja knjiga je skup zapisa i eseja o piscima koje poštujete, žanrovima koji su zanemareni.

Koliko je zaista važno da pisci čitaju i promišljaju o drugim autorima da bi i sami bili bolji i koliko Vama pomaže da u svakom trenutku znate što od svog pisanja želite?

KRŠENKOVIĆ-BRKOVIĆ: Nije slučajno što je ne mali broj autorki/ra ukazao na svoju posvećenost čitanju. Čitanje leži u osnovi bića svake književnice i svakog književnika. Moja potreba da – pored fikcije – povremeno pišem i tekstove o književnosti javljala se prirodno. U ovim studijama moja pažnja je bila okrenuta ka onim piscima koji su dijelili i neka od mojih interesovanja. Tako sam analizirala kako su autori koje sam odabrala razmišljali o prolaznosti i vječnosti; koja izražajna sredstva su koristili da neki motiv ‘prevedu’ s konkretne slike na širi značenjski plan; na koji način su u svoja djela uključivali fantastično, oniričko ili metafizičko. Rad na ovim temama iznova sam doživljavala kao ličnu ‘književnu laboratoriju’.

POBJEDA: Izabrali ste da se obraćate čitalačkoj publici visokim stilom i da nama poznatu stvarnost alegorijski prikrivate iza mitologije koja nam i kod najizrazitijih poklapanja, uvijek indiskretno odaljava događaje i ljude na koje referiše. Je li to Vaša odbrana ili fascinacija? I je li to jedan od razloga što Vaše knjige, ipak, ne čita masovna publika?

KRŠENKOVIĆ- BRKOVIĆ: Za mene je literatura pravo mjesto za izražavanje svog bunta i neslaganja s razaranjem društva. Ali umjesto da u svom narativu opisujem posljedice ratnih razaranja s kraja prošlog vijeka, što je očekivano i uobičajeno, ja sam krenula drugim pravcem.

Okrenula sam se ‘osluškivanju’ onih slojeva duboko utisnutih u nama ne bi li tako razumjela matricu dešavanja na kojoj počiva naše trajanje. Odmah su mi se nametnula dva toka – nasilje i mitološka svijest. Elemente mitskog prosedea sam uključivala u svoje priče sa željom da osvijetlim šta to povezuje današnjeg čovjeka s davnim mitskim slikama. Želim da naglasim da meni nije bila važna neka teorijska rasprava o ulozi mita danas. U svojim pričama željela sam da podsjetim da su empatija i saosjećanje prema tuđoj patnji (i smrti) velika vrijednost čovjeka (nažalost, živimo u kulturi cinizma i laži, koja njeguje potiranje empatije a razvija ravnodušnost), da kosmopolitizam briše poretke koji svijet vide samo kao omeđeno mjesto za život, uz to i zatvoreno, okrenuto samo sebi, da u našem nasljeđu i u jeziku kojim govorimo nosimo, pored svojih, i kulturne slojeve Mediterana, ali i judeo-hrišćanskonordijske kulturne slojeve, da mitovi ne moraju da imaju ulogu neke vrste ‘goriva’ kojim se ljudi napajaju prije odlaska na ratište. Pravo da sve to izrazite u okviru svoje romaneskne stvarnosti meni predstavlja dragocjeno polje slobode.

D. ERJAVŠEK

Kultura

Poneđeljak, 24. januar 2022.

13

Sjećanje na crnogorskog pjesnika koji nas je bogatio samim biserima Piše: Rajko CEROVIĆ

Dijete bez iđe ikoga, ratno siroče, boem i beskućnik, više gladan nego sit, često bez konaka, noćobdija, ali istovremeno pjesnički vitez koji brani skupo plaćenu slobodu, nijednog trenutka dostojanstvo poezije ne žrtvujući mogućem komforu i pristojnom životu.

Sredina ga doživljava kao pjesnika više lokalnog karaktera, a iznad svega kao kafanskog oriđinala i gotovo posrnulog.

Mnogi ga recituju i u Nikšiću i širom one Jugoslavije, ali pri tom niko o njemu kao pjesniku ne piše, jer zaboga on nije ni Oskar Davičo, ni Dučić ni Desanka Maksimović.

U PROVINCIJI

Vito Nikolić najviše živi u jedinoj, svu noć otvorenoj, staničnoj željezničkoj kafani u Nikšiću. Za to vrijeme pregrađanski, da ne kažemo malograđanski, Nikšić hrče dubokim snom, zadovoljan što ne griješi ni ideološki ni na drugi način, prepun vrlina i pristojnosti, posebno uplašen mogućnošću da ne iskoči iz mnoštva, grozeći se svake izuzetnosti i, ne daj Bože, viška slobode.

Kad je potpisnik ovih redova u listu „Ovdje“ objavio kraći esej o Vitovoj poeziji, pod naslovom „Patetika ličnog“, Vito je vidno obradovan, jer dotle niko o njemu nije pisao kao ozbiljnom pjesniku, skromno i s nevjericom pitao: „Misliš li ti, Rajko, baš onako kako si objavio?“ Okružen malograđanskom ljubomorom i provincijskom pizmom, uz to beskućnik i osoba bez vidnog građanskog ugleda, Vito je, pa i kao pjesnik, čitavog života i u svojoj sredini bivao potcjenjivan i guran na marginu. Mnogi su i najuspjelije njegove stihove doživljavali samo kao kafanske dosjetke i humorističke kalambure dok su iz njegove pjesničke radionice izlazili sami biseri, nerijetko dostojni svake svjetske antologije pjesništva.

Vito Nikolić ili skupa sloboda Sva Vitova drumovanja, sve „topole brezovačke“, sve tuge koje možda bole i tamo „ispod trava“ pretvaraju se u neodoljivo carstvo poezije, plijene čarolijom jezika i dubokim smislom pjesnikove patnje koja uzdiže a ne poražava Vitova pjesma „Odmetanje“ (Nije to ljubav, to se ja spasavam...) dostojna je najstrožijih antologijskih izbora ne samo u poeziji sa bivšeg jugoslovenskog tla, na žalost trajno hendikepirana činjenicom da je domaći folklornokulturni model u kome „prokleto Lijevno“ odjekuje punim smislom, u inostranstvu bez prepoznatljivosti i dubljeg značenja. U svakom prevodu posebno je bez dovoljno smisla metafora: „Romanijo moja, puna dobrih trava...“. Isto se događa i sa bukvalnom neprevodljivošću njegove predivne pjesme „Očaj“ (Dan osvanu, a ja Skadar...). Što u kontekstu moguće francuske ili anglosaksonske kulture može značiti mlada Gojkovica, čak i uz uslov da prevod pomenute pjesme bude propraćen čitavom studijom, pa i paralelnim prevodom narodne epske pjesme „Zidanje Skadra“?

To nikako ne znači da sve, baš sve što izlazi iz beskrajno darovite Vitove pjesničke radionice ne postaje raskošna poezija, od one savršene pjesničke minijature od samo četiri stiha koje moramo u ovom kratkom tekstu doslovno citirati: „Dobro jutro, jutro sneno / Dobro jutro, nebo plavo / Hvala ti za

Jedan od murala posvećen Vitu Nikoliću, u Nikšiću

ljubav, ženo / Hvala ti za ležaj, travo“, uz obavezno retoričko pitanje ima li igdje u svjetskoj poeziji da je sa samo četiri stiha postignuta efikasnija himna životu, ili stvorena tako veličanstvena ljubavna pjesma, kao u Vitovoj minijaturi „Dobro jutro, jutro sneno...“? Sva Vitova drumovanja, sve „topole brezovačke“, sve tuge koje možda bole i tamo „ispod trava“ pretvaraju se u neodoljivo carstvo poezije, plijene čarolijom jezika i dubokim smislom pjesnikove patnje koja uzdiže a ne poražava.

SRAMOTA

Nikad Vito nije unizio sopstvenu poeziju posvećujući neku od svojih pjesama poznatom heroju, partizanskoj jedinici ili vidljivom simbolu borbe i pobjede, kako su mnogi njegovi savremenici, otvoreno se udvarajući vlastima, redovno činili. Daleko od toga da se u životu sličnim primjerima nije građanski iskreno ponosio. Štitio je dostojanstvo poezije i vlastitu skupo izvojevanu pjesničku slobodu, da bi završio život veličanstvenom testamentarnom pjesmom „Noć

U hotelu „Onogošt“ predstavljanje knjige Terija Igltona, u organizaciji FCJK i Društva prijatelja Nikšića

Na talasu jedne revolucije

PODGORICA - Knjiga „Marksizam i književna kritika“ engleskog teoretičara književnosti i kulture Terija Igltona biće predstavljena večeras u 19 sati u sali hotela „Onogošt“ u Nikšiću. Promociju organizuju Fakultet za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja, izdavači ove knjige i Društvo prijatelja i poštovalaca Nikšića.

Knjigu „Marksizam i književna kritika“ je na crnogorski jezik preveo Goran Drinčić.

Prema riječima autora, nastala je na talasu revolucionarnih ideja, koji je trajao od kasnih 1960-ih do sredine 1970-ih.

- Međutim, s naftnom krizom ranih 1970-ih, što je možda i trenutak kada je taj mitološki entitet poznat kao šezdesete konačno zaustavljen, zapadne ekonomije već su duboko tonule u recesiju. Ta

ekonomska kriza, koja će u Britaniji rezultirati potpunim restrukturiranjem zapadnog kapitalizma poznatog kao tečerizam, rezultirala je žestokim obračunom s radničkim

pokretom, sistemom socijalnog staranja, demokratijom, životnim standardom radničke klase i socijalističkim idejama. U Sjedinjenim Državama, neinteligentni trećerazredni

bivši glumac primitivnih desničarskih stavova uselio se u Bijelu kuću. Talas kolonijalnih oslobodilačkih pokreta koji se kretao od Azije ka Latinskoj Americi u godinama poslije rata konačno je istrošen. Svijet je utonuo u zagrljaj Hladnog rata – navodi Iglton u uvodu ovom izdanju.

O knjizi će govoriti: Jasmina Nikčević, profesorica na Filološkom fakultetu UCG, Aleksandar Radunović Popaj, profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti UCG, Dragana Erjavšek, novinarka Pobjede i književna kritičarka, Andrijana Mijušković, profesorica u JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić i Goran Drinčić, profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost i prevodilac knjige. U ime domaćina i organizatora obratiće se dr Raco Mijanović.

R. K.

nad Dubrovnikom“, poslije čega je definitivno zaćutao.

Poslije crnogorske dubrovačke sramote i dubokog moralnog poraza vlastitog naroda, poezija više nije imala smisla.

Definitivno je zaćutao pjesnik raskošnog dara, a da njegov narod nikada do kraja nije shvatio veličinu njegove žrtve i razmjere patnje koju je, zamišljajući sebe u opsjednutom Dubrovniku, Gospodinu Gradu, osjećao. Obje imenice i gospodin i grad Vito uvjereno piše velikim slovom.

Bacimo za ovu priliku kratak

Vitomir Vito Nikolić

pogled na njegovu gotovo nikad citiranu pjesmu „Grlom u Polimlje“, dionizijski raskalašnu poemu o ljepoti pijanstva, tačnije ljepoti bjekstva od banalnosti u alkohol kao moguću utjehu: „Gori jesen, kaplju šljive / u prvotok ljut, / a mi grlom u Polimlje / nanio nas put“. Veličanstveni Vitov šeretluk: „Nanio nas put“! Slijedi nezaboravna strofa: Tri smo noći i tri dana / tekli kao Lim / od kazana do kazana / uporedo s njim.

Pjevala nam danju jesen / ozlaćena sva - nastavlja Vito, da bi zaključio: „...a čuvao noću mjesec / ili možda dva?“ Kakva slika alkoholnog delirijuma, ili veličanstvenog bjekstva od banalne svakodnevice, kakav pjesnički ugursuzluk kome prosto, u svoj domaćoj a i široj pjesničkoj tradiciji, jednostavno nema ravna?

Pa taj šeretski naslov „Grlom u Polimlje?“ Sve kulminira nadmoćnim pjesničkim zaključkom da je razdraganu družinu od kazana ... „razjurio ljubomorni Bog“.

Odavno Vita nema među nama.

Najteže je podnijeti da ga je naša dubrovačka sramota svojevremeno osudila na ćutanje.

Kakva surova kazna za pjesnika koji nas je prije toga bogatio samim biserima?

Dodijeljeno regionalno književno priznanje

Nagrada Fric za roman „Ja sam“

ZAGREB - Dobitnik pete regionalne književne nagrade Fric je Damir Uzunović za roman „Ja sam“, emotivnu priču o odrastanju, porodici i ljubavi u živopisnoj posveti autorovom rodnom Sarajevu. Na sinoćnjoj dodjeli nagrada u zagrebačkom HNK dodijeljena mu je nagrada od 75.000 kuna, koju autor nije lično preuzeo jer je u izolaciji zbog korona virusa.

- „Ja sam“... raste i sazrijeva skupa sa svojim pripovjedačem, i od kraćih štikleca iz djetinjstva, preko uvjerljivih mladalačkih epizoda, prerasta u remek-djelo zrelog pisca, njegove poetike, svjetonazora i posvemašnjeg prelijevanja vlastitog ‘ja’ s onim ‘ja’ koje je izgovoreno na kraju života. „Ja sam“ je rasplesan, veličanstven i dirljiv roman u kojem Uzunović doslovno emotivno ubija čitatelja - napi-

sala je o romanu Jagna Pogačnik u Best Booku.

Dosadašnji dobitnici nagrade Fric su romani „Sjećanje šume“ Damira Karakaša, „Crvena voda“ Jurice Pavičića, „Schindlerov lift“ Darka Cvijetića i „Vošicki“ Marka Gregura, a ovogodišnji je pobjednički naslov odabran je među 50 razmatranih.

- Obični pisci pišu o ljudima i o gradovima, a talentirani ih oživljavaju. Ili, da upotrijebimo i tu veliku riječ, oni ih uskrsnu. Izvrsna književnost je tako bliska Božjem stvaranju. Ovo je, s jedne strane tako osobna, a s druge tako neponovljivo zajednička priča... Veličanstven roman o običnim životima - napisao je o romanu „Ja sam“ Zoran Ferić.

Među ranijim finalistima u izboru za ovu nagradu bili su i crnogorski književnici Andrej Nikolaids i Ognjen Spahić.

R. K.

14

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 24. januar 2022.

Sekretarijat za socijalno staranje organizovao klizanje za pripadnike romske zajednice

Uspješna akcija specijalizovanog alpinističkog tima Službe zaštite i spašavanja u Kučima

Izvukli tri osobe iz sniježnih nameta Sa klizališta

Veći dio puta bio je pod sniježnim smetovima, pa su pripadnici Službe ostavili vozila na nekoliko kilometara od lica mjesta i put nastavili motornim sankama

Specijalizovani aplinistički tim Službe zaštite preksinoć u Kučima

Specijalizovani alpinistički tim Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada uspješno je, prije dva dana, okončao spasilačku akciju u mjestu Kastrat u Kučima, gdje su se nalazile tri osobe zarobljene u sniježnim smetovima.

U 15:15 sati Služba zaštite i

spašavanja dobila je informaciju od Direktorata za zaštitu i spašavanje - OKC, da se u predjelu Kuča nalaze tri osobe čija su dva vozila zaglavljena u snijegu.

Upućen je specijalizovani alpinistički tim Službe zaštite i spašavanja sa dvoje vozila i dvoje motornih sanki.

Veći dio puta bio je pod sniježnim smetovima, pa su pripadnici Službe ostavili vozila na nekoliko kilometara od lica mjesta i put nastavili motornim sankama.

Nešto poslije 17 časova su stigli do zavijanih osoba koje su bile promrzle, ali u svjesnom stanju.

- Izašli smo na lice mjesta motornim sankama, s obzirom na to da je bilo teško terencima, zbog velikih smetova snijega. U mjestu Kastrat zatekli smo tri lica, sa dva džipa, koja su bila zaglavljena u snijegu cijelo popodne. Bilo je dosta hladno, ljudi su bili izmoreni, usljed niske temperature smrzlo je gorivo, zbog čega nijesu mogli da upale vozila. Pomogli smo im da ih osposobe, izvuku oba džipa iz snijega i bezbjedno stignu do Podgorice – kazali su nam iz Službe zaštite i spašavanja, uz napomenu da je akcija uspješno okončana oko 19 časova.

I. M.

Uživali na klizalištu sa drugarima Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada, u sklopu aktivnosti Kancelarije za RE, organizovao je posjetu klizalištu i besplatno klizanje na ledu za 20 pripadnika romske zajednice sa područja Konika.

U druženju sa vršnjacima iz grada i uz dobru zabavu i nesebičnu pomoć instruktora, saopštavaju iz Sekretarijata za socijalno staranje, romska omladina se opustila na ledu i djelimično savladala klizanje kao jednu od izuzetno zdravih sportskih disciplina.

- Osim namjere da pripadnicima manjinskih naroda učinimo zimske dane ljepšim, cilj ove aktivnosti bio je zbližavanje zajednica, odnosno da mladi iz redova socijalno ranjivih kategorija društva osjete pripadnost gradu u kom žive – saopštila je Hristina Laban ispred Kancelarije za RE. Glavni grad ovim i drugim sličnim aktivnostima pokazuje da kontinuirano radi na otklanjanju svih prepreka za socijalnu inkluziju Roma, stimulišući kroz brojne projekte njihovo ravnopravno učešće u svim društvenim tokovima.

I. M.

 ISKLJUČENJA STRUJE  Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - dio Zlatice - ulice Pohorska, Pljevaljska, dio Mosorske i Bulevara Vilija Branta - od osam do 15 sati - dio Momišića - ulice Fruškogorska, Belvederska, Nikca od Rovina, Baja Pivljanina i 18. februara, kao i dio Zagoriča – djelovi ulica Nikole Tesle, Trifuna Đukića, Dr Saše Božovića i PiperH. P. ske od 08:30 do 15 sati

Dvije besplatne radionice u Razvojnom centru ove sedmice I.MITROVIĆ

Uobičajena slika na Bulevaru Pera Ćetkovića

Razvijaće kod djece samopouzdanje i podučavati ih pravljenju saksija Igračkoteka i Razvojni centar Udruženja Roditelji ove sedmice organizuju dvije radionice za djecu osnovnoškolskog uzrasta.

Gostili se ostacima hrane iz kontejnera Slobodna šetnja konja, bez nadzora vlasnika, poljanama, trotoarima i bulevarima uobičajena je slika na Koniku i Starom aerodromu.

U potrazi za hranom prije nekoliko dana stigli su do kontejnera na parkingu dvorišnog dijela zgrada na Bulevaru Pera Ćetkovića, odakle su izvukli nekoliko kesa iz kojih su jeli ostatke hrane. Stanari okolnih zgrada nekoliko puta su ukazivali na ovakve i slične probleme.

I. M.

Mališani će razvijati samopouzdanje i usvajati konstruktivne načine rješavanja problema i praviti saksije.

Danas u 19 sati biće održana nova radionica pod nazivom ,,Pametnim koracima do cilja“, koja je namijenjena djeci od sedam do 11 godina.

- Djeca će kroz razgovor i igru jačati svoje vještine. Imaće priliku da na zabavan i interaktivan način, postave individualne ciljeve, korake za njihovo ostvarenje, razmišljaći o mogućim preprekama i načinima za njihovo prevazilaženje. Takođe, u fokusu će biti i navike koje su im neophodne da istraju. Pri tom će biti ohrabreni da slobodno izražavaju svoje mišljenje, saslušaju ideje drugih i da o tome razgovaraju na konstruktivan način, jačanjem samopouzdanja – saopšteno je iz Udruženja Roditelji.

U četvrtak u 18 sati biće organizovana nova zanimljiva kreativna radionica, pod nazivom ,,Kako napraviti saksiju za sreću?“.

- Djeca će ukrašavati saksije za cvijeće, koristeći akrilne boje, flomastere i dekupaž tehniku. Razvijaće kreativnost, motoričke vještine, ali i uživati zajedno sa vršnja-

cima u kreiranju svoje autentične srećne saksije. Imaće priliku da saznaju nešto više o tome kako se prave saksije, kako se primjenjuju različiti materijali i da svaki zahtijeva poseban način pripreme, o cvijeću i uzgajanju – navodi se u saopštenju, uz napomenu da je ova radionica namijenjena djeci od devet do 14 godina.

Radionice se održavaju u prostoru Igrač-

koteke i Razvojnog centra u Ulici Bracana Bracanovića 74/a. Zbog ograničenog broja mjesta, obavezno je prijavljivanje na imejl igrackoteka@t-com.me, broj telefona 020 22 10 00 ili u inboks Fejsbuk stranice Igračkoteka i Razvojni centar. Biće organizovane u skladu sa svim propisanim mjerama protiv širenja epidemije kovid-19.

I. M.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 24. januar 2022.

15

Gradonačelnik Ivan Vuković, sa saradnicima, obišao radove na rekonstrukciji ulica u Staroj varoši Gradonačelnik Ivan Vuković, sa saradnicima, obišao je prije dva dana radove na rekonstrukciji ulica Sava Lubarde i Spasa Nikolića.

Tom prilikom Vuković je istakao da je zadovoljan trenutnom dinamikom izvođenja radova, te podsjetio na razloge zbog kojih rekonstrukcija ovih saobraćajnica traje duže od planiranog.

Priveli kraju radove u Ulici Spasa Nikolića

PROBLEMI

Radovi u ulicama Sava Lubarde i Spasa Nikolića izvode se po ugledu na rekonstrukcije ulica Braće Zlatičanin, Gojka Radonjića, Keše Đurovića i Predgrad.

- Sve je to dio priče da Staroj varoši vratimo autentičan izgled. Kroz adekvatnu materijalizaciju, ugradnjom kaldrme, moračkog oblutka, uljepšavamo ovaj dio grada, prvenstveno za one koji tu žive, a ujedno i doprinosimo turističkoj valorizaciji.

Uskoro završavamo radove u dijelu Ulice Spasa Nikolića, a istovremeno, nažalost, imamo niz problema u Ulici Sava Lubarde - kazao je Vuković i podsjetio da je ulica prilično uska, da mašine ne mogu da pristupe terenu, te da se zbog toga mnogi radovi moraju izvoditi ručno, kao i da se katastar pod-

da završe radove već naredne sedmice, nakon čega ćemo mi moći da uđemo u izlivanje betonske ploče, a nakon toga postavimo kaldrmu. Ukupna vrijednost ovog projekta je 250.000 eura, a dužine ulica 285 metara - kazao je Vuković.

SAOBRAĆAJ

Kaldrma u Ulici Sava Lubarde

Čelnici gradske uprave u Ulici Spasa Nikolića

Uskoro završavamo radove u dijelu Ulice Spasa Nikolića, a istovremeno, nažalost, imamo niz problema u Ulici Sava Lubarde - kazao je gradonačelnik Ivan Vuković i podsjetio da je ulica prilično uska, da mašine ne mogu da pristupe terenu, te da se zbog toga mnogi radovi moraju izvoditi ručno, kao i da se katastar podzemnih instalacija ne poklapa sa stvarnim stanjem na terenu zemnih instalacija ne poklapa sa stvarnim stanjem na terenu.

Gradonačelnik je kazao da je po-

stojalo i nekoliko nelegalno podignutih ograda koje je trebalo ukloniti, kao i da je Glavni grad

dogovorio sa CEDIS-om da se iskoristi period izvođenja radova, kao i tehničke mogućnosti,

Za rekonstrukciju Ulice Špira Mugoše opredijeljeno pola miliona eura Gradonačelnik Ivan Vuković najavio je da će uskoro biti raspisan tender

U toku je izmjena režima saobraćaja u Ulici Petra Prlje, po zahtjevu lokalne zajednice, te će ona u najvećem dijelu postati jednosmjerna i na taj način će se obezbijediti potrebnih 20 parking mjesta

za izvođenje radova na rekonstrukciji Ulice Špira Mugoše.

- Riječ je o ulici koja je posebno važna za Starovarošane i za njenu rekon-

strukciju je opredijeljeno 500.000 eura – poručio je Vuković.

i da se ukopaju kablovi elektro instalacija, što je, uz pomenuto, uticalo na produženje roka za realizaciju ovog projekta.

- Koristim priliku da se izvinim ljudima koji trpe zbog toga što radovi traju nešto duže od planiranog, ali i da najavim da bi, ukoliko sve bude po planu, ekipe iz CEDIS-a trebalo

Gradonačelnik je podsjetio da je u toku i izmjena režima u Ulici Petra Prlje, po zahtjevu lokalne zajednice, te će ona u najvećem dijelu postati jednosmjerna i na taj način će se obezbijediti potrebnih 20 parking mjesta.

Posjetu Staroj varoši prvi čovjek gradske uprave je iskoristio i za susret sa mještanima iz Ulice crnogorskih serdara, koji se protive izgradnji višespratnice u tom dijelu Stare varoši.

Gradonačelnik je kazao da se sa predstavnicima mještana sastao dan ranije, te da im je predočen pravni aspekt, odnosno mogućnosti koje Glavni grad ima u tom smislu, a da će, kako je na sastanku dogovoreno, skupa obići pomenuti prostor. I. M.

16

Sportski miks

Arena

Poneđeljak, 24. januar 2022.

Naši najbolji rukometaši žele da lete kao Islanđ

Na pobjed PODGORICA - Nemaju vremena da tuguju, izbrisali su sa table sjećanja sve što je bilo u porazu od Holandije, a hrabre se na pravi način, jer tako i žele da pristupe večerašnjem duelu sa Francuzima.

Malo golova u crnogorskom derbiju posljednjeg kola Regionalnog vaterpolo turnira

Novljani na nivou, Kotorani golgeterski zatajili Primorac Jadran

3 6

BUDVA - Bazen ,,Dragan Trifunović“. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Prančić i Savinović. Rezultat po četvrtinama: 1:2, 0:0, 1:2, 1:2.

PRIMORAC: Kralj (11 odbrana), Isljamović, Drašković,

Paunović, Gopčević, Mačić, Vukasović, Šekarić, Mršić, Stanojević 2, Baštrica, Matković 1, Vujošević, Vučković.

JADRAN: Đurović (11 odbrana), I. Radović, Stevović, Vučurović, Obradović 2, Vujović 1, D. Radović 1, Murišić, Gardašević, Muskat, V. Radović 1, Čaraj, Petković 1, Sladović.

Derbi sa malo golova pripao je Jadranu - u posljednjem meču drugog turnira Regionalne vaterpolo lige Novljani su savladali Primorac 6:3.

Kotorski igrači nijesu uspjeli da ponove izdanje iz decembra prošle godine kada su trijumfovali u finalu Kupa. Bili su daleko od golgeterskog nivoa, dali su po gol u prvoj, trećoj i posljednjoj četvrtini što je na kraju i presudilo. Jadran kao gost u ovom meču bio je odbrambeno na nivou. U prvoj četvrtini Novljani su poveli 2:0 i bez problema održavali razliku.

Jadran je ovaj turnir završio sa dvije pobjede i remijem, Primorac je upisao pobjedu, remi i poraz, a Budva, koja je bila domaćin, nije uspjela da dođe do boda.

A. M.

Favoritkinje po planu na AO, Zverev pakuje kofere

Nadalu otvoren put Ešli Barti ne staje, miljenica domaće publike plasirala se u četvrtfinale Australijan opena. Australijanka će četvrtu godinu zaredom igrati za plasman u polufinale jer je bila bolja od Amerikanke Amande Anisimove - 6:4, 6:3.

U završnici prvog grend slema ovogodišnjeg turnira Barti će igrati sa Džesikom Pegule.

Amerikanka je savladala jednu od favoritkinja - Mariju Sakari nakon sat i 36 minuta - 7:6, 6:3.

Još jedna favoritkinja - Čehinja Barbora Krejčikova, stigla je do četvrtfinala. Četvrta na WTA listi za samo sat i 24 minuta igre savladala je nekada jednu od najboljih Bjeloruskinju Viktoriju Azarenko - 6:2, 6:2. Osvajačica Rolan Garosa će za prolaz dalje igrati sa Medison Kiz koja je u najavljenom meču dana lako slavila protiv Paule Barbose - 6:3, 6:1. Amerikanka je posao završila za sat i 11 minuta!

ISPAO FAVORIT

- Ako želim da prođem dalje, moraću da igram na najvišem nivou. Uzbuđen sam, jer prije nekoliko sedmica nijesam očekivao da ću biti u Melburnu kazao je Rafael Nadal nakon plasmana u četvrtfinale Australijan opena. Španac igra odlično, lako je došao do trijumfa protiv Adrijana Manarina (7:6, 6:2, 6:2), a za prolaz dalje igraće protiv

Denisa Šapovalova koji je napravio senzaciju. Šapovalov igra tenis karijere u posljednjih godinu i po, posebno je motivisan na najvećim turnirima, a posao mu je olakšao Aleksander Zverev. Njemac je bio nervozan i promašivao neke lake poene sa mreže. Kanađanin vidi sada šansu.

- Denis ima veliki potencijal, a kada igra dobro teško ga je zaustaviti. Vidjeli ste kako je savladao igrača kao što je Zverev maksimalnim rezultatom - istkao je Španac.

Kanadski teniser je slavio 6:3, 7:6, 6:3, a za novi duel koji bi mogao da ga, ako pobijedi, lansira najdalje što je u karijeri sti-

gao, kaže: - Očekujem veliku borbu. Nadal vas tjera da igrate mnogo bolje. Trudiću se da igram svoju igru. Moram da budem strpljiv, agresivan i da se borim za svaki poen - kazao je Kanađanin.

Poslije dva i po sata igre Gael Monfis stigao je do pobjede nad Miomirom Kecmanovićem - 7:5, 7:6, 6:3. Mogao je 20. igrač da iznenadi Francuza, ali 17. nosilac AO u važnim momentima je bio na visokom nivou. Rival francuskom igraču u borbi za polufinale je Mateo Beretini. Protiv Pabla Karenja Buste Italijan se nije mučio, bio je maksimalan za dva sata i 24 minuta - 7:5, 7:6, 6:4. A. M.

Rukometaši Crne Gore dobro su raspoloženi, poraz od ,,lala“ nije pokvario kompletan utisak na 15. šampionatu Evrope.

Svjesni, naravno, da su svi mogli mnogo bolje, ali su i bolje raspoloženi nakon poraza Francuske od Islanda koji ih je ostavio u igri za polufinale.

Mogu li da sanjaju?

- Dogovorili smo se da ne razmišljamo daleko. Ova generacija je prvi put u ovom stadijumu takmičenja, a dokle će nas to odvesti, vidjećemo. Od nekog sljedećeg takmičenja gledaćemo više unarijed, ali sada je najbitnije da uđemo sto odsto skoncentrisani, bez kalkulacija, a da ostavimo dobar utisak - poručio je selektor Zoran Roganović.

ODGOVARA STIL Ponovo su ,,lavovi“ u ulozi autsajdera i nemaju problema glasno da to izgovore jer dobro znaju ko im je protivnik i da je praktično satjeran uz zid. Francuskoj se ne prijeti, ali ne vide ni jedan razlog zbog kojeg bi pognute glave istrčali na teren. Sada kada su osjetili da mogu, da nema granica, šansa je tu.

- Mislim da nam odgovara njihov stil igre. Mislim i da imamo igrače da igramo rukomet kakav želimo. Ne smijemo da gubimo koncentraciju.

U kakvom je fizičkom stanju naš tim, nakon serije napornih mečeva?

- Island i Holandija su u najboljem fizičkom i kondicionom stanju došli na Evropsko prvenstvo. To je ono o čemu smo i mi pričali i na čemu smo ljetos počeli da radimo.

Posjećivali smo igrače po gradovima, bukvalno išli po stanovima ili kućama i krenuli u ovu priču. I mi smo htjeli da trčimo na turnir.

Francuska je u problemima zbog korone. Mnogo je igrača van tima, ali olimpijski šampion ne očajava. Pritisak je u njihovom dvorištu, a ,,lavovi“ su navikli da igraju najbolje kada su rasterećeni. Pod pritiskom, kao sa Holandijom, nijesu najbolje odgovorili.

- Čini mi se da smo trebali i mogli bolje, međutim bilo je nekoliko faktora koje nijesmo mogli da iskontrolišemo i to nas je koštalo poraza. Imamo puno toga da izvučemo sa turnira da na sljedećem ne pravimo iste greške. Neke stvari smo naučili iz Graca prije dvije godine. Skupo plaćamo greške, ali sam siguran da nas ovo neće poremetiti. Vidim po ekipi da je dobra atmos-

fera. Naravno, ne može biti isti osjećaj kada je pobjeda.

Ali trudimo se da nas ovo ne poremeti i ne zasmeta previše u našim planovima. Okrećemo se Francuskoj da se pokažemo u dobrom izdanju - poručio je selektor.

KRENUĆE ,,200 NA SAT“ Selektor Roganović je tu da sa saradnicima spremi taktiku, smiri igrače i ono najvažnije - da ih uvede u egal sa moćnim timom.

A igrači?

Miloš Božović prvo je spustio loptu, objasnio poraz od Holandije i najavio borbu do kraja.

- Lakše je sada govoriti o svemu što se desilo, a inače je utakmica sa Holandijom otišla u arhivu. Danas je novi dan, a mi moramo učiti od Skandinavaca kako neke stvari da se ne

primaju k srcu, već da se ide na sljedeći zadatak i daje maksimum. Tako da se i mi trudimo da pružimo maksimum, bez obzira na prethodnu utakmicu.

Dali smo maksimum, bilo je i dobrih i loših stvari, jednostavno - treba izvući pouke.

Iznenadio nas je golman koji se pojavio niotkuda, dosta tih ishitrenih šansi završilo je njegovim odbranama, a igrači to iskoristili vrhunskom tranzicijom. To je to, nijesmo uspjeli da odgovorimo na jurnjavu, a imali smo dosta promašenih zicera.

Naš reprezentativac tek se vratio nakon pauze od korone - igra u Francuskoj, poznaje mentalitet... Kaže da je smiješno govoriti o njihovim problemima oko korone, kada imaju veliki broj rukometaša.

- Treba se fokusirati na nas i na greške koje treba ispraviti.

Poneđeljak, 24. januar 2022.

Arena

EP za rukometaše

17

đani i pokažu olimpijskom šampionu kako inat radi ,,100 na sat“

du nego kako Rezultati i tabele GRUPA1 Danas 15.30 – Island - Hrvatska 18.00 – Holandija - Danska 20.30 - Crna Gora - Francuska 1. Danska 3 3 0 0 2. Francuska 3 2 0 1 3. Island 3 2 0 1 4. Holandija 3 1 0 2 5. Crna Gora 3 1 0 2 6. Hrvatska 3 0 0 3 GRUPA2 Poljska – Rusija Njemačka – Švedska Španija – Norveška 1. Norveška 4 3 0 2. Švedska 4 3 0 3. Španija 4 3 0 4. Rusija 4 1 1 5. Njemačka 4 1 0 6. Poljska 4 0 1 Poneđeljak 15.30 – Poljska – Španija 18.00 – Njemačka – Rusija 20.30 – Švedska - Norveška

85:70 82:73 82:77 86:93 83:90 73:86

6 4 4 2 2 0

29:29 21:25 23:27 1 119:100 6 1 110:94 6 1 110:113 6 2 100:106 3 3 97:105 2 4 101:129 1

Evo kako dalje kroz kalkulacije

ROGANOVIĆ: Imam ideju s kojom mogu ,,poginuti“ ili napraviti još više nego do sada Da li bi, dva dana nakon poraza od Holandije, Roganović nešto promijenio?

- Moja uloga je da napravimo što bolji rezultat, ali isto tako mi je važno, a možda jedini ja o tome treba da razmišljam, da se igrači u klubove vrate zdravi i pravi. Žao mi je što se Mirko Radović povrijedio, samo se nadam da će se što prije vratiti. Bilo je

malo priče Vujović, Čepić, izmjena... To su momci koji će nam u reprezentaciji valjati predstojećih 10 ili 15 godina. Jednostavno, ne želim da igrače dovedem u situaciju kao kada se Miloš Vujović povrijedio u kvalifikacijama i nijesmo ga imali godinu u reprezentaciji. O ovim stvarima razmišljam.

Momci su budućnost i to je

Francuska, smiješno zvuči, više nam leži od Holanđana.

Fizički su krupniji, ne trče toliko brzo. Fizički smo u nekom nivou sa njima, za razliku od Holandije koja je brza i niska.

Oslabljeni su, nadam se da ćemo iskoristiti šanse za razliku od prošle utakmice gdje smo se ispromašivali u nekim situacijama.

Island ih je bez šest igrača ,,preletio“.

- Island je za mene, kao i Holandija, kompjuter ekipa. Ko je malo pratio njihove kvalifikacije mogao je da vidi kako Stens vuče i povezuje ekipu. Malo nas je iznenadio rezultat, ali smo i vidjeli kako je Island odbranu odigrao i kako je posložio napad. Francuska je izgledala malo konfuzno, pogubljeno, možda je to malo loše za nas jer će sada stisnuti redove i kre-

nuti ,,200 na sat“. To je ekipa sa šampionskim pedigreom, ljudi imaju toliko zlatnih odličja osvojenih posljednjih 15 godina. Znaju kako se izlazi iz teških situacija - jasan je Božović.

NA POBJEDU Ko zna u kakvom će sastavu večeras Francuska istrčati na teren. Miloš Vujović je slikovito opisao detalj sa doručka juče u hotelu. Nakon njegovih riječi slika je koliko-toliko jasnija.

- Imali su nekoliko pozitivnih igrača, a jutros su bili na doručku. Nadali smo se da neće igrati, ali se nadam da ćemo kao autsajderi opet pobijediti.

Jedan od reprezentativaca koji se tek od druge faze priključio nacionalnom timu objasnio je da Francuska ima sve i može sve, ali i da ima nešto u srcu, inatu...

nešto što će reprezentaciju voditi na ovakvim turnirima i u završnicama. Ne žalim za tim stvarima, imamo jako dobar tim i igrače, najmanje po dva na svakoj poziciji.

Tako ću i dalje raditi, sa idejom koju imam, pa ili ću, što se kaže - ,,poginuti“ sa njom sportski ili ćemo napraviti još više nego do sada – kazao je Roganović.

- Dominantni su fizički. Visoki su, prave atlete, selektor je zaražen, ali ima brata koji ga je naslijedio. Ništa se tamo ne mijenja, idu na zlato, a mi smo tu da ih spriječimo. Moramo biti strpljivi u napadu. Iskreno, ne znam koji bi naš igrač mogao pružiti više, a da nije pružio. Mislim da su pružili više nego što se očekivalo. Ali moraćemo da se smirimo i postignemo zajedništvo. Treba se opustiti i ići na pobjedu.

Potrudiće se ,,lavovi“ da sakriju mane, istaknu najjače oružje, razoružaju i tako ranjive Francuze napadnu iz brze igre. Pod uslovom da realizuju čiste situacije, što nijesu radili u duelu sa Holandijom.

- Vidjeli smo greške, a bilo ih je puno. Vidjeli i šta treba popraviti. Izgledalo je malo više haotično. Nijesmo uspjeli da riješimo

1. Ako pobijedimo Francusku, sa Islandom bismo igrali za polufinale, šta god da se desi na utakmici Island - Hrvatska.

2. Ako izgubimo od Francuske, a Island pobijedi Hrvatsku, nemamo šanse ni za treće mjesto u grupi.

3. Ako Hrvatska pobijedi, mi bismo i porazom od Francuske i pobjedom nad Islandom mogli do meča za peto mjesto, ali bi mogao da se napravi krug sa Holandijom i onda bi nam bila potrebna pobjeda od makar sedam golova razlike. Sada imamo ,,minus četiri“, Island ,,plus jedan“, Holandija ,,plus tri“.

Ranko Bana Popović, selektor koji je 2008. odveo ,,lavove“ do druge faze EP

Možemo sa svima, vidim šansu protiv Francuske Ranko Bana Popović 2008. godine predvodio je naš tim do druge runde šampionata Evrope. Prati izdanja nacionalnog tima u Mađarskoj, a vidio je dobre stvari.

- Reprezentacija je napravila ogroman uspjeh. Prije 14 godina bili smo u drugom krugu, a na ovom EP momci su napravili korak više.

Vidio je u porazu od ,,lala“ pritisak.

- Prvi put bili smo favoriti i bez obzira na sve, pritisak se odrazio na igru. Mogli smo da napravimo dobar rezultat kod četiri gola, da smo uspjeli da se odbranimo, postignemo gol, dva... Po prvi put se desilo da smo odigrali lošije drugo poluvrijeme. Naravno, momcima ne treba ništa zamjeriti. Nije baš zaslužen poraz, ali desilo se.

Malo je vremena da se ekipa osvježi, ali kako nama tako i drugima. Francuska će tražiti najbolju Crnu Goru.

- Francuzi moraju da dobiju, a mi smo bez pritiska. U strašnim su problemima u kojima smo i mi bili prije početka EP. Možemo sa njima da igramo i da su kompletni. Imamo šansu, a Island je pokazao da nijesu ubjedljivi i jaki na svakom takmičenju. Đe je šansa?

- Jakom i čvrstom odbranom treba da pokušamo da dođemo do lakih golova, kao sa Hrvatskom. Bez pritiska ući u meč, mada je nama - trenerima lako reći - igrajte rasterećeno. Igrač uvijek ima dozu pritiska. Smatram da možemo sa svima da igramo i da imamo šansu. Vidio sam da Francuzi igraju jaku odbranu, a napad je slabiji bio konkretno sa Islandom. Nijesu izgledali kao ranije.

Ko je odskočio, prijatno iznenadio?

- Trenutno je Branko Vujović najbolji desni bek na EP, a Simić najbolji golman. Prijatno me iznenadio Božo Anđelić izuzetnom igrom, a mladi Čepić polako izrasta u velikog igrača.

Savićević uz ,,lavove“ Nakon što ih je u subotu bodrio sa tribina ,,MVM arene” u duelu protiv Holandije, predsjednik Fudbalskog savebrze prodore Holanđana, a ni da se skupimo. U napadu smo imali ishitrene šuteve. Ali idemo dalje. Francuska je izgubila, pa su jutros na doručak došli svježi i orni. Nema potrebe da tugujemo, jer imamo još dvije utakmice.

Prvi put, prije dva dana, naš tim imao je ulogu favorita na EP.

za Crne Gore Dejan Savićević posjetio je sinoć “lavove” u hotelu u Budimpešti.

Uz čestitke na dosadašnjim Pritisak ih je sapleo.

- Ima i toga malo. Bili smo favoriti, ali nijesmo očekivali da ćemo lako pobijediti. Znali smo da moramo da se borimo, ali pritisak je uticao da ostanemo malo blokirani i da se ne razigramo. I da se ne rastrčimo i dođemo do energije potrebne da se dobije Holandija, koja se

igrama i rezultatima na Evropskom prvenstvu, Dejo je našim najboljim rukometašima poželio puno uspjeha i u preostala dva meča glavne runde protiv Francuske i Islanda. tako dobija. Nijesmo imali to na visokom nivou.

Sada je Crna Gora u drugačijoj poziciji.

- Kao i do sada, pa smo pobjeđivali. Bili smo u jednoj utakmici favoriti i nijesmo pobijedili.

Nadam se da ćemo kao autsajderi opet pobijediti - poručio je A. MARKOVIĆ Vujović.

18

Arena

Košarka

Poneđeljak, 24. januar 2022.

Košarkaši Budućnost Volija slavili u Laktašima protiv Igokee, u 17. kolu Admiralbet ABA lige

Brzo zaliječili evropsku ranu PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija brzo su se oporavili od teškog poraza od Ulma u Evrokupu – prvenstveno zahvaljujući boljem šutu za tri poena, Podgoričani su slavili u Laktašima protiv Igokee 82:79, u meču 17. kola Admiralbet ABA lige i upisali peti uzastopni trijumf u regionalnom takmičenju, važan u trci za što bolju startnu poziciju u plej-ofu.

Izabranici Aleksandra Džikića su vodili tokom većeg dijela susreta, a izgledalo je da su meč prelomili na tri i po minuta prije kraja, kada su poveli 80:69. Igokea se, međutim, nije predavala, a ,,plavi“ su, uz nekoliko grešaka u napadu, pomogli domaćinu da u finišu, čak, dođe i do prilike da izbori produžetak. Srećom po Budućnost, Igokea na 82:79 nije uspjela uspješno da završi posljednji napad, za produžetak, jer je Nikola Tanasković, uz zvuk sirene, imao otvoren šut za tri poena, ali je prvo nagazio liniju, a onda i promašio šut.

Budućnost je upisala 11. pobjedu, uz tri poraza, dok je šestoplasirana Igokea na skoru 8-7, sada samo sa pobjedom više od Mornara.

REZULTATSKA KLACKALICA U prvoj polovini prve četvrtine igralo se koš za koš, do 8:8, a onda su na teren istovremeno ušli Di Džej Sili, Marko Jagodić Kuridža i Filip Barović, koji su kreirali seriju 9:0, za minut i 12 sekundi – prva dvojica su pogodila po trojku, a centar ,,plavih“ koš i dodatno bacanje za ,,plus devet“ (17:8).

Međutim, Podgoričani su napadački stali u posljednja dva i po minuta, od 19:10 (kada je Suad Šehović prvi put ove sezone šutirao za dva poena i pogodio), sa četiri promašena šuta i izgubljenom loptom, što je Igokea iskoristila da smanji zaostatak na

Dvorana: ,,Laktaši“.

Gledalaca: 850.

Sudije: Pukl, Nedović i Javor

Vulić Robinson Tanasković Radanov Jošilo Talić Ilić Stivens Voler Fundić 2 Đorđević

DŽIKIĆ: Važna pobjeda na putu ka zacrtanom cilju Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić je čestitao Igokei na lavovskoj borbi i poželio treneru tima iz Laktaša Draganu Bajiću da se što prije oporavi (operisao je leđa).

- Što se tiče utakmice, imali smo nekoliko djelova igre u kojima smo stvarno dobro funkcionisali. Međutim, Igokea se vraćala, na kraju je bilo malo i drame, ali ono što je za nas najvažnije je da smo

četiri poena (19:14).

Budućnost je u drugom kvartalu popravila šut iz daljine (tri trojke), ali je ostala na 50 odsto za dva poena. Igokea je, sa druge strane, preuzela primat u skoku (20-16), posebno ofanzivnom (8-3), što je domaćinu, uz bolji šut za dva poena (61odsto), omogućilo da drži egal, iako su Podgoričani imali manje izgubljenih lopti (2-6). Gosti su u prvih sedam

i po minuta čuvali vođstvo, koje je bilo maksimalno na početku kvartala (21:15), ali je Igokea serijom 6:0 uspjela da preokrene na 35:32, 71 sekundu prije odmora. Odgovorila je Budućnost sa četiri poena u jednom napadu (Vili Rid je pogodio jedno od dva bacanja nakon što je nad njim sviran nesportski faul, a onda je trojku upisao Jagodić Kuridža), a pola koša prednosti na polovi-

pobijedili. Mislim da je ovo vrlo, vrlo važna pobjeda na našem putu ka cilju koji smo interno zacrtali. Ovo je uvijek teško gostovanje, kvalitet Igokee nas nije iznenadio.

Oni su imali reakciju poslije Ostendea, mislim da smo mi imali reakciju nakon Ulma i mislim da je ovo bila dobra utakmica - rekao je Džikić.

82

(15:19, 22:19, 22:27, 20:17)

82% (17-14) 58% (33-19) 29% (31-9)

za 1 za 2 za 3

62% (21-13) 57% (37-21) 43% (21-9)

Skokovi 28 (5+23) 31 (9+22) Blokade 4 3 Asistencije 21 21 10 Ukradene lopte 7 7 Izgubljene lopte 12 Faulovi 22 18

29 poena i šest skokova, Tajris Halibarton sa 24 poena i 12 asistencija i Terens Dejvis sa 22 poena i sedam skokova.

Milvoki je četvrti na Istoku sa skorom 30-19, dok je Sakramento na 12. mjestu na Zapadu sa učinkom 18-30.

Finiks je pobijedio Indijanu sa 113:103 i stigao do šestog uzastopnog trijumfa. Najefikasniji u pobjedničkom timu bili su Majkl Bridžis sa 23 poena uz šest skokova i Bismak Bijombo sa 21 poenom, 13 skokova i pet asistencija. Dobru partiju prikazao je i Kris Pol, koji je postigao 18 poena uz 16 asistencija i četiri ukradene lopte.

U ekipi Indijane Kris Duarte i Lens Stivenson postigli su po 17 poena, a bivši centar Budućnosti Goga Bitadze imao je 16 poena i 11 skokova.

Nekoliko trenutaka nakon pobjede u Laktašima protiv Igokee, Budućnost Voli je objavila da je dovela pojačanje u bekovskoj liniji – ugovor do kraja sezone je potpisao Kendrik Peri, dosadašnji košarkaš evroligaškog Panatinaikosa.

Dvadeset devetogodišnji bek studirao je na Univerzitetu Jangstaun stejt od 2010. do 2014. godine.

Prvu profesionalnu sezonu u karijeri je igrao za Sidnej Kingse. Potom je branio boje ekipa iz Mađarske - Kormenda i Solnoka, kao i Karpoš Sokolija iz Sjeverne Makedonije.

Sezonu 2018/19. je proveo u ruskom Nižnjem Novgorodu, a onda je dvije sezone nastupao u ABA ligi. U sezoni

Iako je prednost u reketu ostala na strani domaćih (26-22), Budućnost je u trećoj četvrtini digla procenat šuta za dva poena na skoro 61 odsto, i to joj je omogućilo efikasniju igru.

Igokea je povela na startu drugog poluvremena (39:38), a onda je uslijedila serija ,,plavih“

od 8:0 za vođstvo od 46:39, a nedugo zatim je Micov trojkom donio i prvu dvocifrenu prednost na meču (51:41).

Imala je Budućnost prednost od 10 razlike i dva minuta prije kraja kvartala (60:50), ali je Igokea posljednju četvrtinu dočekala sa minusom od šest poena (65:59). Podgoričani su dobro otvorili posljednju dionicu, poveli 71:62 nakon trojke Šehovića, a onda i 80:69, kada

Trenutno najbolji tim prvenstva zabilježio je deveti trijumf na posljednjih 10 utakmica i popravio skor na tabeli (36-9).

Indijana u posljednjih 10 susre-

ta zna samo za tri pobjede i sa učinkom 17-30 zauzima tek 13. mjesto na Istoku.

Klivlend je bio bolji od Oklahome siti sa 94:87. Darijus Garland predvodio je Kavalirse sa 23 poena i 11 asistencija, a ruki Evan Mobli dodao je 15 poena i 17 skokova. Džeret Alen u pobjedi je učestvovao sa 14 poena, 13 skokova i tri asistencije.

U ekipi Oklahome najbolji je bio Šej Gildžes-Aleksander sa 29 poena, devet skokova i šest asistencija.

Kenrih Vilijams dodao je 12 poena, a Aron Vigins 11.

Košarkaš Klivlenda Lauri Markanen povrijedio je skočni zglob u drugoj četvrtini (upisao je devet poena do povrede), dok je Lu Dort iz Oklahome isključen, nakon što je udario Kevina Lava laktom u glavu. Prije toga, Dort je postigao 10 poena.

Klivlend trenutno zauzima peto mjesto na Istoku, dok je Oklahoma 14. na Zapadu. S. J.

ni meča (38:37) obezbijedio je Vladimir Micov.

UBRZANJE, PA PAD

Milvoki može i bez Adetokumba Aktuelnog šampiona su do novog trijumfa predvodili Kris Midlton sa 34 poena, šest skokova i pet asistencija i Džru Holidej sa 26 poena, pet skokova i četiri asistencije. Donte Divićenco je dodao 20 poena, a Pet Konaton sa 15 poena, pet skokova i četiri ukradene lopte.

U ekipi Sakramenta najefikasniji su bili Harison Barns sa

6

79

Kobs 8 Atić 8 Šehović 8 Micov 10 Barović 10 Sili 7 Tarolis 3 Z. Nikolić Jagodić-Kuridža 8 Drobnjak Popović 5 Rid 15

Peri pojačao bekovsku liniju

Finiks nastavio seriju pobjeda, slavio i Klivlend

Iako je igrao bez najboljeg igrača Janisa Adetokumba, zbog problema sa koljenom, Milvoki je upisao treću uzastopnu pobjedu nakon što je bio bolji od Sakramenta sa 133:127.

19 7 11 4 3 11 4 12

2019/20. je igrao za Megu, a prošlu sezonu u Cedevita Olimpiji, u kojoj je prosječno bilježio 14,6 poena, 4,9 asistencija i 2,6 skokova, uz 1,1 ukradenu loptu.

Ove sezone je u dresu Panatinaikosa u Evroligi imao prosjek od 4,8 poena, 1,7 skokova i 1,6 asistencija. su nepotrebno zakomplikovali završnicu meča…

Svi igrači Budućnosti koji su igrali su se upisali u strijelce, Rid je sa 15 poena i devet skokova predvodio ,,plave“, Barović i Micov su dodali po 10 poena, a Kobs 11 asistencija.

Budućnost Voli u narednom kolu, 30. januara, dočekuje Cedevita Olimpiju, a prije toga, u utorak gostuje Valensiji, u S. J. meču Evrokupa.

Mornar protiv FMP-a nastavio uspj

Neki rade i ima onih ko PODGORICA – Osim što su upisali treću uzastopnu pobjedu u ABA ligi, sedmu u posljednjih devet kola, košarkaši Mornara Barsko zlato su uz trijumf protiv FMP-a (82:78) dobili i bonus.

Pored toga što su se revanširali „limenkama“ za poraz u Železniku (83:81), Barani su dobili utakmicu u kojoj nijesu izgledali dobro kao na prethodnim mečevima, u kojoj su uglavnom gubili, ne više od sedam poena (9:2 na startu). Mornar je bio u podređenom položaju u skoku (39-34), posebno ofanzivnom (15-9), imao je i veći broj izgubljenih lopti (13-11) i slab šut za

Poneđeljak, 24. januar 2022.

Arena

Košarka

19

Selektor košarkaša Boško Radović saopštio na koje igrače računa u dva meča sa Mađarskom, u kvalifikacijama za Mundobasket

Košarkaši SC Derbija večeras (21 h) u ,,Morači“ dočekuju Split, u 17. kolu Admiralbet ABA lige

Pobjedom bi bili korak bliže cilju

PODGORICA – Od večerašnje utakmice u ,,Morači“ sa Splitom (21 čas), za košarkaše SC Derbija počinje rasplet u sezoni.

Sa pet pobjeda u 14 mečeva, ,,studenti“ su već napravili veliki korak ka cilju u debitantskoj sezoni u ABA ligi – opstanku.

Izabranicima Andreja Žakelja ostaje sada da završe posao, a to bi mogli da urade u narednih nekoliko utakmica, u kojima igraju sa direktnim konkurentima.

Prva prilika je meč sa Splitom, sa rivalom protiv kojeg su ,,studenti“ upisali do sada jedinu pobjedu u gostima, sredinom oktobra prošle godine, i to nakon dva produžetka, rezultatom 101:94. Pred meč u Podgorici, SC Derbi ima utakmicu manje i tri pobjede više od Splićana, pa bi Podgoričani novim trijumfom, vjerovatno, definitivno iza sebe ostavili hrvatskog predstavnika…

- Čeka nas bitna utakmica za oba tima. Baš kao i mi i Split traži pobjedu za opstanak, tako da će za nas biti vrlo bitno da se držimo dogovora i da igramo maksimalno fokusirano. Moramo da izađemo na teren sa dosta energije kako bismo došli do pobjede – kaže Andrej Žakelj, trener

SUBOTIĆ: SC Derbi je naš dužnik Trener Splita Srđan Subotić ističe da je večerašnja utakmica izuzetno bitna za obje ekipe.

- U neku ruku oni su nam dužnici iz prvog dijela kada

,,studenata“.

Prošloneđeljnim porazom od Partizana, SC Derbi je izašao iz serije teških mečeva sa ekipama iz vrha tabele, u kojima je doživio šest poraza u posljednjih sedam utakmica (savladao je jedino Igokeu). Igra protiv Partizana je ohrabrenje, jer je SC Derbi do posljednja dva minuta meča bio u igri da iznenadi favorita, ali je posustao u samom finišu. Sa igrom kao protiv ,,crno-bijelih“, Podgoričani bi, svakako, bili u dobroj poziciji da protiv Splita (bez pobjede u posljednjih sedam mečeva) prekinu seriju poraza i naprave krupan korak ka opstanku u ligi.

- Split nam dolazi u nezgodnom

nam je utakmica izmakla u posljednjem trenutku. Derbi je na svom terenu čvrst, snažan, moramo znati da odgovorimo na njihovu agresivnost i da ne dopustimo lagane poene. Mi smo odradili jednu utakmicu nakon korone, skupili nekoliko treninga i vidi se da idemo prema gore.

Nadam se da ćemo što prije dostići optimalnu formu – rekao je Subotić.

Na spisku Dubljević, Ivanović, Todorović…

PODGORICA – Selektor muške seniorske košarkaške reprezentacije Boško Radović saopštio je spisak od 24 košarkaša za februarske mečeve sa Mađarskom, u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.

Na spisku su i igrači koji zbog raznih razloga nijesu mogli da igraju u prva dva meča sa Francuskom i Portugalom – Bojan Dubljević, Jovan Kljajić, Marko Todorović, Nikola Ivanović… Debitanti su Vladimir Tomašević, Viktor Vujisić i Alen Hadžibegović.

Na spisku selektora Radovića su plejmejkeri Džastin Kobs,

Igor Drobnjak, Nikola Pavlićević, Nikola Ivanović, Mašan Vrbica, bekovi Petar Popović, Fedor Žugić, Jovan Kljajić, Vladimir Mihailović, Luka Bogavac, krila Dino Radončić, Nemanja Đurišić, Andrija Slavković, Vladimir Tomašević, Viktor Vujisić, krilni centri Nemanja Radović, Radosav Spasojević, Vasilije Baćović, Alen Hadžidbegović, te centri Zoran Nikolić, Filip Barović, Bojan Dubljević, Milija Miković i Marko Todorović.

Prvi duel između Crne Gore i Mađarske je 24. februara u Debrecinu, tri dana kasnije se isti rivali sastaju u podgoričkoj

,,Bemax areni“.

U prvom kvalifikacionom ,,prozoru“, obje selekcije ostvarile su po pobjedu protiv Portugala i poraz od Francuske.

Prva faza kvalifikacija igra se kroz tri „prozora“ (svako će odigrati po dva meča). Treći je na programu između 27. juna i 5. jula.

Po završetku takmičenja po grupama u prvom dijelu kvalifikacija, prve tri selekcije iz svake grupe će nastaviti kvalifikacije u drugom krugu, prenoseći bodove i koš-razliku iz međusobnih mečeva. U drugoj fazi kvalifikacija biće formirane nove četiri grupe sa po šest timova, iz kojih će po tri najbolje izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo.

Drugi dio kvalifikacija (naredna tri „prozora“) će započeti s dvije utakmice u periodu od 22. do 30. avgusta 2022. godine, nastaviti s drugim ciklusom od 7. do 15. novembra, a završiti 2023. godine, sa posljednje dvije utakmice, u terminu od 20. do 28. februara.

Crna Gora je u avgustu prošle godine uspješno prebrodila pretkvalifikacije, pošto je u Podgorici po dva puta savladala Island i Dansku.

Crna Gora je bila učesnik prethodnog Svjetskog prvenstva u S. J. Kini.

bi mogao da se priključi saigračima.

- Vidjećemo u poneđeljak, utorak kakva je situacija sa njim.

Nažalost, on je zle sreće ove godine od kada je došao kod nas.

Prvo povreda zgloba, pa zadnje lože i sada, kad nam je baš bio neophodan, dobio je koronu.

Odležao je karantin, nalazi krvi su bili dobri, ali nalaz kod kardiologa nije bio u redu, čak i dosta zabrinjavajući. Čekamo potvrdu ovih riječi nakon snimka magnetnom rezonancom, ali situacija nije nimalo optimistična - zaključio je Pavićević.

S. J.

trenutku. Imali smo dosta vremena da se odmorimo i pripremimo od utakmice sa Partizanom, u kojoj nijesmo imali sreće u završnici meča. Mi smo poslije dužeg vremena skoro svi na broju, imali smo velikih problema i sa korona virusom i sa povredama. Split je nezgodna ekipa sa nekoliko dobrih individualaca i sigurno neće biti laka utakmica, koja je za nas, ujedno, i jedna od bitnijih ove sezone. Uz maksimalnu energiju i posvećenost možemo da se nadamo pobjedi – rekao je krilni centar SC Derbija Aleksa Ilić, koji se protiv Partizana vratio na teren nakon duge pauze zbog teške povrede koljena.

S. J.

ješan niz pobjeda, trener Mihailo Pavićević ne krije zadovoljstvo

i znaju što će biti, a koji rade pa što bude tri poena (25-5). „Ponos Bara“ je, međutim, imao strpljenja tokom cijelog meča, nije dozvoljavao rivalu da se odlijepi, dobro je koristio igru unutar reketa i sačekao je momenat da zada odlučujući udarac – u finišu meča, serijom 6:0, za odlučujućih 81:75...

- FMP se sigurno spremao da brani naš šut za tri poena. Ja sam zbog toga bio izuzetno nervozan u prvom poluvremenu, jer nijesmo to iskoristili da razigramo naše visoke igrače, a imali smo bezbroj tih prilika. Ali ta lopta nije dolazila do njih, i tako je sav teret padao na spoljne igrače, koji su bili pod

pritiskom i dosta je tih šuteva bilo iz ne baš čistih situacija.

Zato smo i imali nizak procenat za tri poena. U drugom poluvremenu je lopta, maltene, u svakom napadu išla unutra na naše visoke igrače. To je otvorilo unutrašnju igru, ali i našu spoljašnju igru, došli smo do balansa u napadu, i to je rezultiralo pobjedom – ističe trener Mornara Mihailo Pavićević.

Iako je protiv FMP-a igrao prvi meč nakon troneđeljne pauze, zbog odlaganja utakmica sa Krkom i Borcem, Mornar je nastavio sa uspješnim partijama koje već, tradicionalno, pruža u decembru i januaru.

- Svi ovdje pričaju o tom Mornarovom decembru i januaru, a niko se ne pita je li to slučajno da se događa svake godine.

Nije, pogotovo s ovom ekipom.

Trebalo je vremena, ovo je novi tim, došlo je i do nekih promjena u sastavu i trebalo je da se desi podjela uloga, da se navi-

knemo jedni na druge. I to sad već drugačije izgleda. Tako da, imate one koji rade i znaju što će biti, a imate i onih koji rade pa što bude – dodaje trener Mornara.

Protiv FMP-a u rosteru nije bilo američkog plejmejkera Treja Luisa, a upitno je kada

Arena

20 Fudbal

Poneđeljak, 24. januar 2022.

Nikšićani od petka na pripremama u Ulcinju

Iz Ulcinja mjerkaju šampionsku krunu PODGORICA - Fudbaleri Sutjeske, nakon uvodnog dijela rada u Nikšiću i pripremne utakmice protiv Bokelja, u petak su se preselili u Ulcinj, gdje sprovode glavnu fazu rada u okviru priprema za drugi dio sezone.

Za razliku od ranijih godina kada su Nikšićani u ovom periodu išli u Antaliju ili Hrvatsku, ovog puta Nikšićani su se odlučili za najjužniji crnogorski grad, gdje će na terenima ,,Caušević“, odrađivati sve ono što je zamislio šef stručnog štaba Milija Savović sa saradnicima.

Fudbalski centar ,,Caušević“, zahvaljujući čuvenom sportskom radniku Mišu Cauševiću, djeluje impresivno, tereni su u izuzetno dobrom stanju, a usljed lijepog vremena čini se da ,,plavi“ imaju sve što im treba.

- Za sada sve protiče po planu.

Nakon uvodnog dijela u Nikšiću došao je na red Ulcinj, gdje imamo zaista dobre uslove.

Smješteni smo u hotelu ,,Nobel“, gdje se osoblje maksimal-

BUNDESLIGA (20. KOLO): Crnogorski reprezentativac odigrao prvi meč u 2022. godini

Povratak Jovetića, Bajern silan u Berlinu no trudi da nam izađe u susret za sve što nam treba i zaista domaćinu dugujemo veliku zahvalnost. Osim toga moram pomenuti i terene fudbalskog centra ,,Caušević“, koji su izuzetni, tako da je definitivno Ulcinj pravi potez - kazao je kapiten Nikšićana Vladan Giljen.

U okviru priprema, planirano je da se odigraju i tri kontrolne utakmice - 26. januara protiv Arsenala iz Tivta, dan kasnije protiv Adrije, dok će se Nikšićani u trećem meču sastati sa Mornarom u Baru, 28. januara.

- Radi se zaista dobro, a najbitnije je da nema povreda. Tri

Petrovac danas u Budvi igra drugi pripremni meč

Bokelj nova provjera

PODGORICA - Fudbaleri Petrovca igraće danas protiv Bokelja, što će za tim pod Ma-

lim brdom biti druga provjera u okviru priprema za drugi dio sezone.

PODGORICA - Stevan Jovetić se vratio u tim Herte, ali to nije spriječilo poraz sastava iz Berlina - Bajern je na Olimpija stadionu slavio sa 4:1 u 20. kolu Bundeslige.

Kapiten crnogorske reprezentacije odigrao je prvu utakmicu u 2022. godine nakon što se oporavio od povrede.

Iskusni napadač ušao je sa klupe u 69. minutu pri vođstvu Bavaraca od 2:0.

Do kraja se nije mnogo toga promijenilo po pitanju bodova koji su zasluženo pripali gostima.

Ekipi iz Minhena poništena su dva gola, ali su im priznata

regularna četiri. Strijelci su bili Toliso u 25, Miler u 45, Sane u 75. i Gnabri u 79. minutu.

Jedini pogodak za Hertu postigao je rezervista Ekelenkamp u 81.

Bajern je lider sa 49 bodova, šest više od drugoplasirane Borusije Dortmund, a čak 14 ispred Bajer Leverkuzena koji je treći.

Herta je 13. sa 22 boda, svega tri iznad zone baraža.

U prvo meču dana, Lajpcig je bio siguran protiv Volfsburga - 2:0. Domaćina su do trijumfa predvodili Orban i Gvardiol, koji su zatresli mrežu u 76. odnosno 84. minutu. D. K.

pripremne utakmice koje ćemo odigrati značiće nam dosta u ovom dijelu priprema, kako bi se iskristalisao sastav i ujedno spremimo za ono što slijedi - objasnio je golman Sutjeske.

Nikšićani za sada nijesu mnogo mijenjali sastav, pojačanja se tek očekuju, a ono što je najvažnije za stručni stab je da se sve planirano sprovodi u djelo i da nema povreda.

- Ovo je najzahtjevniji dio priprema, ali radimo zaista dobro.

Svi sa nestrpljenjem očekujemo utakmice, koje dolaze kao nova šansa za dokazivanje i naravno prilika da se dodatno

uigramo. Radimo i po dva puta dnevno, a imamo zaista odličnu atmosferu. Do nastavka šampionata ima još dosta, ali svakako da već sada razmišljamo o tome, svjesni da će biti još teže, jer se većina ekipa uveliko pojačava, ali znamo svoje vrijednosti i uvjereni smo da možemo nastaviti u dobrom ritmu - jasan je Giljen.

Sutjeska je jesenji prvak sa osam bodova više u odnosu na Dečić i devet od aktuelnog šampiona, ekipe Budućnosti, pa je jasno da Nikšićani sa terena ,,Caušević“ žele da naprave korak ka šampionskoj kruni…R. P.

Petrovac je u prvom testu bio ubjedljiv protiv trećeligaša iz Podgorice, ekipe Adrije (7:2), a mnogo jaču provjeru imaće danas protiv komšija iz Kotora, koji će u nastavku sezone nastojati da stignu do baraža za Prvu ligu. ,,Nebo-plavi“ će danas biti bez Ognjena Rolovića, koji je stigao iz Mornara, jer je visoki napadač u dogovoru sa klubom otišao van zemlje, a ukoliko ne realizuje ino transfer, vratiće se u Petrovac. Ipak, stigao je doskorašnji član Grblja Đorđe Stešević, a reprezentativac Crne Gore u mlađim uzrasnim kategorijama trebalo bi da bude važan adut za Petrovac, s obzirom na to da ima 19 godina i ulazi među kandidate za ,,bonus igrače“.

Utakmica Petrovac - Bokelj igra se na stadionu ,,Lugovi“ u Budvi, sa početkom u 13 časova. R. P.

Dobar rezultat Ahlija u 16. kolu fudbalskog prvenstva u Kataru

Jovović uzeo bod Blanu PODGORICA - Duel ekipa koje sa klupe predvode Nebojša Jovović i Loran Blan završen je bez pobjednika - Al Ahli i Rajan odigrali su 1:1 u 16. kolu prvenstva Katara.

Legendarni Francuz, bivši defanzivac Mančester junajteda i kapiten “trikolora”, izveo je sastav sa zvijezdama poput Hamesa Rodrigeza, Nzonzija i Brahimija, ali nije bilo dovoljno da opravda ulogu favorita.

Rajan je bio prinuđen da juri minus nakon što je ,,zelenobijele” u vođstvo dovelo pojačanje iz Rajo Valjekana - Hoze Poco. Španac je napravio solo prodor i preciznim prizemnim udarcem

sa ivice šesnaesterca pogodio mrežu Fahada Bakera.

U nastavku je Rajan pritisnuo, a za izjednačenje je zaslužan Rodrigez, iako je strijelac bio

Brahimi.

Kolumbijac, eks fudbaler Real Madrida i Bajerna, uputio je nezgodan šut sa distance, golman je na kratko odbio, ali samo do Alžirca kome nije bilo teško da poentira sa linije peterca u 61. minutu.

Jovovićev Ahli nije se dao, a čak je i bio bliži pobjedi - kolosalnu šansu promašio je rezervista Umaru Abdulrašid koji je dobio lijepu asistenciju sa desne strane, ali nije najbolje reagovao u završnici ispred gola.

Tim crnogorskog trenera osmi je na tabeli ,,Stars lige”, sa 17 bodova, 10 iznad zone ispadanja, a šest ispred Kora koji je trenutno u baražu.

D. K.

je nagradu za najboljeg strijelca i igrača svoje generacije.

Zlatna lopta, Sparta i FK Ilarion, tim redosljedom, podijelili

su vodeća mjesta u mečevima djece rođene 2010. godine.

Najbolji golman je Matija Živković (FK Sparta), naj-

više golova postigao je Miloš Laković (FK Zlatna lopta), a najbolji igrač je njegov klupski drug Aleksa Caušević. D. K.

Održan četvrti turnir u malom fudbalu - ,,Kros park“

Aleksa Caušević najbolji igrač PODGORICA - Četvrti turnir u malom fudbalu, ,,Kros park“, održan je u balon sali parka na Zlatici.

Utakmice su se igrale od 12. do 19. januara, uz učešće velikog broja dječaka i djevojčica, članova 72 ekipe iz Crne Gore.

Takmičila su se djeca od 2010. do 2014. godišta, a turnir su podržali Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada i Fudbalski savez Crne Gore.

Na kraju su proglašeni najbolji, a nagrade laureatima, među ostalima, dodijelio je i Milija Savović, trener Sutjeske, jesenjeg prvaka u Telekom 1. CFL.

U generaciji 2014 ispred konkurencije bio je FK Stari aerodrom, drugo mjesto pripalo je Zlatnoj lopti, a treće FK Fenix.

Najbolji golman je Mateja Bošković iz Zlatne lopte, najbolji strijelci su Balša Sekulić (Fenix) i Petar Jokanović (Stari aerodrom). Priznanje za najboljeg igrača dobila je Sara Janković (Stari aerodrom).

FK Porto je osvojio prvo mjesto za 2013. godište. Fenix je bio drugi, a Zlatna lopta treća.

U kategoriji najboljih golmana trijumfovao je Vasilije Maraš (Stari aerodrom). Najbolji strijelac je Jan Vukčević (Zlatna

lopta), a najbolji igrač Balša Gačević (Porto).

FK Dadex je lider u generaciji 2012. FK Portu pripala je druga pozicija, a FK Sparta bio je treći. Najbolji golman je Vojislav Vuksanović (FK Dadex), najbolji strijelac Adel Mujković (FK Sparta), a najbolji igrač Uroš Drobnjak (FK Dadex).

FK Porto je pokazao da ima jako talentovane članove rođene i 2011. godine. Ovaj klub osvojio je prvo mjesto, a iza su bili Sparta i Dadex. Trofej za najboljeg golmana otišao je u ruke Nikole Vujadinovića (Porto).

Petar Vuković iz Sparte dobio

21

Feljton

Poneđeljak, 24. januar 2022.

1

KAZIVANJA O CRNOGORSKOJ KINEMATOGRAFIJI

Spomenik crnogorskom filmu niko ne može srušiti » Autor: Momir MATOVIĆ

„Crnogorski film koji sam započeo, za razliku od mojih drugih angažovanja, nije zaživio u punom sjaju, nego je ostao samo spomenik ali spomenik koji ne mogu srušiti.”

(Aleksije Leko Obradović – direktor Lovćen filma))

UVOD MOMIRA MATOVIĆA

Crna Gora je opšte prepoznatljiv krajolik. Sve je iznad i oko nas kao na dohvat ruke. Svakodnevica je čudesna. Postaje privlačna pa je posjećuju mnogi istraživači, pisci, državnici...

I putujući bioskopi. Tako je snimljen i prvi dokumentarni film U crnim brdima na crnogorskom knjaževskom dvoru i prikazan 1. novembra 1902. godine u Beču. Avgusta 1910. godine ekipe snimatelja iz Italije, Mađarske i Austrije našle su se na Cetinju i snimale događaje vezane za proslavu jubileja knjaza Nikole, prilikom njegovog krunisanja i proglašenja Crne Gore za kraljevinu. Ovako je pisao jedan savremenik prvih filmova u pariskom listu La post d’ Pari: Pošto sada svi mogu da fotografišu one koji su im dragi, ne samo u nepokretnom položaju nego dok se kreću, u akciji, s njihovim uobičajenim pokretima, s rečima na usnama, smrt je prestala da bude apsolutna I tako su krenuli filmski zapisi o Crnoj Gori koja nije prepoznala tu novu magiju. Nije na pamet padalo da obuči kadar, nabavi kamere i ostalu tehniku, nego su znani i neznani, dolazeći povremeno, uspješno obavljali tu svojevrsnu „filmsku misiju“. Zahvaljujući tim crno-bijelim sličicama, Crna Gora je danas besmrtna. I to je potrajalo...

Sredinom 1992. godine završavajući studije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, kao polaznik IV godine na katedri za filmsku i tv kameru, bio sam u dilemi: što odabrati za završni diplomski rad. Tada mi je profesor Nikola Majdak, šef katedre, sugerisao: – A, što Ti ne bi obradio stvaralaštvo jednog divnog čovjeka i mojeg dugogodišnjeg kolege Steva Lepetića. Tvoj je Crnogorac, snimatelj, prvi od najprvih.

Niko do sada na ovoj katedri nije se bavio crnogorskim snimateljima, i smatram da je dobro da prvi pokušaš osvijetliti taj segment crnogorske kinematografije. Eno ti ga u Herceg Novom, posjeti ga. Neće te odbiti...

Crnogorski reditelj Momir Matović

Knjiga Momira Matovića ,,Metri života” u izdanju MFILM-a Montenegro iz Podgorice, po cijeni od 10 eura može se naručiti na telefon 067 257 415 Naslovnica Matovićeve knjige

Donosimo svjedočenja crnogorskih sineasta o prvim decenijama crnogorske kinematografije, koja je naš poznati filmski reditelj i dokumentarista Momir Matović objavio u kapitalnoj knjizi ,,Metri života” (Podgorica, 2021).

Knjiga ,,Metri života” je dobitnik nagrade ,,Ratko Đurović“ za izuzetan doprinos očuvanju i promovisanju crnogorske filmske baštine, koju dodjeljuje Crnogorska kinoteka Primio me Stevo, saslušao moj zadatak i prihvatio me kao najrođenijeg. Danima mi je svojim kazivanjem razgrtao tamu poslijeratnog razvoja, uspona i nestanka, zaboravljene crnogorske kinematografije. Počele su da se odmotavaju rolne sjećanja, fotografija, filmova, dokumentacije.

Diplomski rad naslovljen Priča o snimatelju dobio je najveću ocjenu i pohranjen u biblioteci FDU. Završio sam... i kraj.

Ne...

Izabravši FILM kao životnu profesiju, proradio je u meni istraživački zanos, pa sam u pauzama između snimanja koristio svaku mogućnost da proniknem još više u nasljeđe ovog segmenta crnogorske kulturne baštine. Bilo je i prije raznoraznih napisa u dnevnoj štampi i periodici koji su uglavnom nesistematizovani i zaboravljeni čamili u fascikla-

Profesor Nikola Majdak mi je sugerisao: ,,A, što Ti ne bi obradio stvaralaštvo jednog divnog čovjeka i mojeg dugogodišnjeg kolege Steva Lepetića.

Tvoj je Crnogorac, snimatelj, prvi od najprvih.” Primio me Stevo, saslušao moj zadatak i prihvatio me kao najrođenijeg. Danima mi je razgrtao tamu poslijeratnog razvoja, uspona i nestanka, zaboravljene crnogorske kinematografije

ma razbacanim po prašnjavim policama. Zajedno sa tadašnjom urednicom Drugog programa Radio Crne Gore Svijetlanom Radovanović, koja je petkom u višesatnoj emisiji Nautilus govorila o aktuelnim kulturnim dešavanjima sa posebnim osvrtom na film, sačinjen je plan da se posjete, snime i objave razgovori sa svim dostupnim živim djelatnicima iz poslijeratnog perioda crnogorske kinematografije.

Pojavljuje se po prvi put i jedna značajna publikacija Crnogor-

Naslovnica Kastratovićeve knjige

ska kinematografija i filmovi o Crnoj Gori autora Gojka P. Kastratovića (1999), čiji su nas podaci iz detaljne hronologije filmskih kartona usmjeravali u toj namjeri.

Koji su to bili dani, koliko putovanja, razgovori, kakva elokventnost sagovornika, arhive, dokumentacije... koliko želja, dovitljivosti i upornosti da se istraje u postavljanju i opstajanju temelja Lovćen filma, Filmskog studija Titograd, Zeta filma.

Najedanput sam se našao u vrtlogu vizuelno-narativnog materijala, pa budem autor TV serije od deset epizoda Bio jednom Lovćen film 19491965 u produkciji TVCG (1994), TV serije Zeta film u produkciji TV Budva a potom TV serije od sedam epizoda Lovćen film... eppur patrimonium...

Ipak Nasljeđe (2004) u produkciji matFILMA. U arhivi mi ostaje mnogo raznovrsnog materijala koji do sada nije objavljen pa sam odlučan da: „...život nije ono što smo proživjeli, već ono čega se sjećamo, kao i način na koji se

sjećamo da bismo ga proživjeli“. (Gabrijel Garsija Markes) Momir Matović

BOŽENA JELUŠIĆ O KNJIZI MOMIRA MATOVIĆA

Momir Matović je među rijetkim autorima koji u jednoj stvaralačkoj ličnosti spajaju dvije: izuzetnog filmskog estetu i majstora kratkog metra i posvećenog istraživača i čuvara nacionalnog filmskog nasljeđa.

Na neki način, Metri života su uzbudljivi roman o crnogorskoj kinematografiji, knjiga nastala iz snažne potrebe da se ne zaborave ni filmovi ni ljudi koji su ih stvarali. Zato nije neobičan ni izbor naslovne sintagme Metri života, inače naziva njegovog poznatog dokumentarnog filma iz 1991. godine, u kojem sedamdesetogodišnji gluvonijemi usamljenik Ujkan Mekulović svakog dana, bez obzira na vrijeme, ide u najbliži bioskop da uživa u pokretnim slikama. Upravo ovaj kontekst predstavlja svojevrsni ton i eho knjige u kojoj su filmski stvaraoci posvećeni filmu bez obzira na sve prepreke koje im stoje na putu.

Metri života su kolajna razgovora sa crnogorskim (i jugoslovenskim) filmskim radnicima iz svih djelatnosti potrebnih za nastanak filma. Tu su reditelji, scenaristi, glumci, snimatelji i montažeri, direktori i kinooperateri, kaskaderi... Njihove priče se u mozaičnoj formi prepliću i dopunjavaju, otva-

Crnogorski reditelj Gojko Kastratović

Izabravši FILM kao životnu profesiju, proradio je u meni istraživački zanos, pa sam koristio svaku mogućnost da proniknem još više u nasljeđe ovog segmenta crnogorske kulturne baštine. Zajedno sa urednicom Drugog programa Radio Crne Gore Svijetlanom Radovanović, sačinjen je plan da se posjete, snime i objave razgovori sa svim dostupnim živim djelatnicima iz poslijeratnog perioda crnogorske kinematografije rajući veliku naraciju ne samo o filmu već i Crnoj Gori i Jugoslaviji u proteklom vijeku.

Upravo takva forma, zapravo dijalog filmskih radnika sa autorom Matovićem (čije riječi ne čujemo, ali slutimo njegova usmjeravajuća pitanja i natuknice) daje Metrima života dramski naboj i dinamiku dobre priče. Kao što su likovnost i istorijska komponenta uvijek isticani kao okvir u djelima crnogorskih filmskih stvaralaca, a vizuelna ekspresivnost im je najčešće otključavala sva vrata.

Metri života su zanimljivi i kao dokument o različitim oblicima nekadašnjeg ideološkog uticaja na kinematografiju. Knjiga otkriva značaj političke podrške ili pak odstrela autora u smutnim vremenima, pa i razne oblike hajki na autore, od običnog prećutkivanja do otvorenog progona. Zapravo, kazivanja učesnika spontano otkrivaju kako režim u našim sredinama, i juče kao i uvijek, opstruira kreativce, a afirmiše patriote na riječima i obećanjima. To čini tragiku malih sredina tako upornom, jer u njima promašaji koštaju više i teško se ispravljaju. Žrtva tog sudara će u konačnici biti i crnogorska kinematografija, bez obzira na svoju već potvrđenu institucionalnu formu. Simbolički, kraj Lovćen filma možda je najavio i požar u filmskom kompleksu Troji na Ćemovskom polju, nedaleko od Titograda a u drugoj deceniji ovog vijeka gašenje preduzeća i rušenje zgrade nadaleko čuvenog Zeta filma u Budvi.

Ova njegova knjiga će otkriti koliko nam nedostaju kultura sjećanja i briga o građi i njenom dokumentovanju kroz svjedočenja, a posebno to što odveć lako zbrišemo sve stvoreno i nepotrebno počinjemo od nule.

Ostaje vrijeme koje se udaljava i posvećenost filmskih zaljubljenika poput Momira Matovića da sačuvaju metre života crnogorske kinematografije.

(Nastavlja se)

22

Horoskop

Poneđeljak, 24. januar 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Tranzit prestaje u 18:38.

UTORAK I SRIJEDA Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Đotiš bioritam (24. 1 - 30. 1) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

navedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu znaka i mjesečeve nakšatre možepoznatog đotiš astrologa Mladena te lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Lubure, neophodno je da znate unesete podatke rođenja: www. sideralnu poziciju Mjeseca! Samo soulmatestars.com/vedic-signs/caltako ćete imati korektan rezultat culate-your-vedic-sign, ili ako prenavedenih tranzita, te dobrobit od uzmete besplatan đotiš program

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak.

Tranzit prestaje u 18:38.

UTORAK I SRIJEDA Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Tranzit prestaje u 18:38.

UTORAK I SRIJEDA Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Tranzit prestaje u 18:38.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Tranzit prestaje u 18:38.

UTORAK I SRIJEDA Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

ČETVRTAK I PETAK Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Tranzit prestaje u 18:38.

UTORAK I SRIJEDA Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

ČETVRTAK I PETAK Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost. Tranzit prestaje u 18:38.

na www.vedicastrologer.org/jh Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

UTORAK I SRIJEDA

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Tranzit prestaje u 18:38.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PONEDJELJAK

ČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

ČETVRTAK I PETAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju…

Tranzit prestaje u 18:38.

UTORAK I SRIJEDA Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Škorpiji

PONEDJELJAK Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Tranzit prestaje u 18:38.

UTORAK I SRIJEDA

UTORAK I SRIJEDA

VIKEND

Mjesec u Vodoliji

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

ČETVRTAK I PETAK Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Tranzit prestaje u 18:38.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne. Tranzit prestaje u 18:38.

UTORAK I SRIJEDA Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

UTORAK I SRIJEDA

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 24. januar 2022.

23

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI KONKURS za potrebe Uprave za šume 1. Direktor/ica - Izvršilaca: 1, Direktor/ica imenuje se na period od 5 (pet) godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti poljoprivrednih nauka-šumarstvo ili društvenih nauka-pravo - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja, ili pet godina radnog iskustva na drugim poslovima Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje konkursa.

Uz prijavu na konkurs potrebno je dostaviti specifikaciju konkursne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Upravezakadrovewww.uzk.gov.me).

Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za popunu radnog mjesta starješine organa uprave, sprovešće se u skladu sa clanom 58 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br.

02/18, 34/19 i 08/21).

Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata podrazumijeva izradu pisanog rada, koji sadrži sagledavanje prioriteta i predloga za unapređenje procesa rada, odnosno stanja u oblasti rada za koju se kandidat imenuje, odnosno postavlja.

Kandidat koji je ostvario više od 50% bodova na testiranju u pisanoj formi, može pristupiti strukturiranom intervjuu.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk. gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 20 dana od dana objavljivanja konkursa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj konkursa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni konkurs za potrebe Uprave za šume Kontakt osoba koja daje informacije u vezi konkursa - Vladana Miranović tel: +38267885558; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,OKTOIH“ Adresa: BUDA TOMOVIĆA B.B.

Tel.: 020-640-255 Email: oktoih90@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. PSIHOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, zamjena

odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Psiholog, Licenca za rad u obrazovnovaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -a najduže do 31.08.2022.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

DOO SAVANA COMMERCIAL RETAIL Adresa: BULEVAR SAVE KOVAČEVIĆA 74

Tel.: 067-310-511 Email: tamara.bakovic@mallofmontenegro.me Oglašava potrebu za: 1. INFO PULT RECEPCIONER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 4 dana Napomena: -zbog povećanog obima posla

CETINJE TEL.: 041/236-064, 041/236-065

PZU ,,NDENTAL“ Adresa: Bulevar Crnogorskih junaka 12

Tel.: 067-583-399 Email: borilovicnatasa@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. STOMATOLOŠKI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Cetinje Uslovi: Stomatološki - zubni tehničar (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 3 dana

KOLAŠIN TEL.: 020/860-030

JAVNA USTANOVA CENTAR ZA KULTURU KOLAŠIN Adresa: TRG BORACA B.B.

Tel.: 020/865-207 Oglašava potrebu za: 1. KUSTOS/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Kolašin Uslovi: VSS, Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Položen stručni ispit za zvanje kustosa.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

KOTOR TEL.: 032/325-732

DOO TOMIČIĆ Adresa: RADANOVIĆI BB, KOTOR

Tel.: 067/206-976 Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Radanovici Uslovi: Čistac prostorija, Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 30 dana

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

JPU ,,DRAGAN KOVAČEVIĆ“ NIKšIĆ Adresa: Kosovska bb

Tel: 040/245-835 Raspisuje konkurs za: POMOĆNIK/CA DIREKTORA/ICE 1 izvršilac na određeno vrijeme, na period od 4 godine, puno radno vrijeme.

Kandidat za pomoćnika/icu mora da: -Ispunjava uslove za vaspitača ili stručnog saradnika (pedagog, psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o predškolskom obrazovanju i vaspitanju, završen dvogodišnji studijski program predškolskog vaspitanja i obrazovnja, odnosno VI nivio nacionalnog okvira kvalifikaciija (180 kredita CPKS-a);

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja) ili VII nivio nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 CPKS-a) za predškolsko vaspitanje i obrazovanje.

- Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno licencu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama; - Ima sedam godina radnog iskustva u nastavi; - Ima crnogorsko državljanstvo - Opštu zdravstvenu sposobnost.

Radni odnos se zasniva na period 4 godine.

Dokaz o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lićna karta ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove, a kao dokaz da se protiv kandidta ne vodi krivični postupak uvjerenje nadležnog suda.

Prijava sa dokumentacijom se dostavlja na adresu JPU „ Dragan Kovačević“ ul.Kosovska bb, u roku od 15 dana od objavljivanja konkursa ili lično sekretaru ustanove od 07:00h do 15:00 svakog radnog dana.

JPU ,,DRAGAN KOVAČEVIĆ“ NIKšIĆ Adresa: Kosovska bb

Tel: 040/245-835 Raspisuje konkurs za: PEDAGOG/ŠKINJA, 1 izvršilaca na određeno vrijeme, puno radno vrijeme.

Kandidat za pedagoga/šinje može da obavlja lice koje ima: -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 CPKS-a) odgovarajućeg profila -Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno licencu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama; -Ima crnogorsko državljanstvo -Opštu zdravstvenu sposobnost.

-Probni rad u trajanju od 3 mjeseca Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do povrtaka zaposlenog sa funkcije ,a najduže do 31.08.2022. godine puno radno vrijeme Dokaz o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lićna karta ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove,a kao dokaz da se protiv kandidta ne vodi krivični postupak uvjerenje nadležnog suda.

Prijava sa dokumentacijom se dostavlja na adresu JPU „ Dragan Kovačević“ ul.Kosovska bb, u roku od 15 dana od objavljivanja konkursa ili lično sekretaru ustanove od 07:00h do 15:00 svakog radnog dana.

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Radni odnos se zasniva do 31.08.2022. godine.

Dokaz o ispunjenosti uslova kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene kopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu,a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležene zdravstvene ustanove, a kao dokaz da se protiv kandidta ne vodi krivični postupak uvjerenje nadležnog suda.

Prijava sa dokumentacijom se dostavlja na adresu JPU „ Dragan Kovačević“ ul.Kosovska bb, u roku od 8 dana od objavljivanja oglasa ili lično sekretaru ustanove od 07:00h do 15:00 svakog radnog dana.

UNIVERZITET CRNE GORE FILOZOFSKI FAKULTET NIKšIĆ Adresa: Danila Bojovića bb

Tel.: 040/243-921 Email: ff@ucg.ac.me Oglašava potrebu za: 1. TEHNIČKI/A SARADNIK/CA IT ADMINISTRATOR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Nikšić Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Pored opštih zakonom utvrđenih uslova, kandidat/kinja treba da ispunjava i posebne uslove: Visoko obrazovanje u obimu od 180 ili 240 kredita CSPK- a iz oblasti inženjerstva tehničke struke (VII -1 nivo kvalifikacije obrazovanja), Elektrotehnički, Prirodno - matematički, Mašinski ili srodni fakultet računarskog smjera ili informatike.

Jedna godina radnog iskustva u struci.

Za navedeno radno mjesto predviđen je obavezan intervju sa prijavljenim kandidatima i probni rad u trajanju od 6 mjeseci.

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

JU Oš ,,RISTAN PAVLOVIĆ“ PLJEVLJA Adresa: VUKA KARADŽIĆA 23

Tel: 040/245-835 Raspisuje oglas za:

Tel.: 052/301-285 Email: o.s.ristan.pavlovic@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Pljevlja Uslovi: VSS , Licenca za rad u obrazovnovaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Profesor/ica matematike, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno

ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 1 izvršilaca na određeno vrijeme, puno radno vrijeme Kandidat za asistenta u nastavi mora da ima: -IV nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan (240 kredita CSPK-a); -Završena obuka stručnog usavršavanja za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama; - Crnogorsko državljanstvo -Opštu zdravstvenu sposobnost

Uslovi: 1.Ima završen fakultet za obrazovanje nastavnika VII nivo nacionalnog okvira klasifikacija podnivo jedan odnosno pod nivo dva (240 odnosno 300 CSPK-a) u skladu sa posebnim propisima 2.Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca)

JPU ,,DRAGAN KOVAČEVIĆ“ NIKšIĆ Adresa: Kosovska bb

3.Ima crnogorsko državljanstvo Uz prijavu kandidati dostavljaju radnu biografiju (CV) i sledeće dokaze: 1. Dokaz o stečenoj kvalifikaciji obrazovanja 2. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti 3.Uvjerenje o stručnom ispitu - licenca 4. Uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak za krivična djela za koja se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti 5.Dokaz o državljanstvu Dokaze o ispunjenosti uslova kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije ( ne starije od šest mjeseci) , s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.

Izbor se vrši na period do 31.avgusta 2022. godine.

Probni rad na period od tri mjeseca.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati. Prijave sa potpunom dokumentacijom, se dostavljaju lično ili neposredno na adresu JU OŠ“Ristan Pavlović“ Pljevlja, ul.Vuka Karađžića broj 37, kao i na mail adresu: skola@os-rpavlovic.edu.me, Imenovanje kandidata obaviće se u roku od 15 dana od dana završetka javnog konkursa.

2. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Pljevlja Uslovi: VSS , Licenca za rad u obrazovnovaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Profesor/ica matematike, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno Uslovi: 1.Ima završen fakultet za obrazovanje nastavnika VII nivo nacionalnog okvira klasifikacija podnivo jedan odnosno pod nivo dva (240 odnosno 300 CSPK-a) u skladu sa posebnim propisima 2.Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca) 3.Ima crnogorsko državljanstvo Uz prijavu kandidati dostavljaju radnu biografiju (CV) i sledeće dokaze: 1. Dokaz o stečenoj kvalifikaciji obrazovanja 2. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti 3.Uvjerenje o stručnom ispitu - licenca 4. Uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak za krivična djela za koja se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti 5.Dokaz o državljanstvu Dokaze o ispunjenosti uslova kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije ( ne starije od šest mjeseci) , s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.

Izbor se vrši na period do povratka zaposlenog sa bolovanja, a najduže do 31.avgusta 2022.godine.

Probni rad na period od tri mjeseca.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati. Prijave sa potpunom dokumentacijom, se dostavljaju lično ili neposred-

24

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 24. januar 2022.

SLOBODNA RADNA MJESTA no na adresu JU OŠ“Ristan Pavlović“ Pljevlja, ul.Vuka Karađžića broj 37, kao i na mail adresu: skola@os-rpavlovic.edu.me, roku od 15 dana od dana objavlljivanja konkursa.

Imenovanje kandidata obaviće se u roku od 15 dana od dana završetka javnog konkursa.

3. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Pljevlja Uslovi: VSS , Licenca za rad u obrazovnovaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Profesor/ica razredne nastave, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno u PO Otilovići Uslovi: 1.Ima vise obrazovanje na univerzitetu ili VII nivo nacionalnog okvira klasifikacija podnivo jedan odnosno pod nivo dva (240 odnosno 300 CSPK-a) u skladu sa posebnim propisima 2.Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca) 3.Ima crnogorsko državljanstvo Uz prijavu kandidati dostavljaju radnu biografiju (CV) i sledeće dokaze: 1. Dokaz o stečenoj kvalifikaciji obrazovanja 2. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti 3.Uvjerenje o stručnom ispitu - licenca 4. Uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak za krivična djela za koja se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti 6.Dokaz o državljanstvu Dokaze o ispunjenosti uslova kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije ( ne starije od šest mjeseci) , s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.

Izbor se vrši na period do povratka zaposlenog sa bolovanja, a najduže do 31.avgusta 2022.godine.

Probni rad na period od tri mjeseca.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati. Prijave sa potpunom dokumentacijom, se dostavljaju lično ili neposredno na adresu JU OŠ“Ristan Pavlović“ Pljevlja, ul.Vuka Karađžića broj 37, kao i na mail adresu: skola@os-rpavlovic.edu.me, roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Imenovanje kandidata obaviće se u roku od 15 dana od dana završetka javnog konkursa.

4. PROFESOR/ICA INFORMATIKE SA TEHNIKOM, 1 izvršilac, zamjena odsutnog

zaposlenog, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Pljevlja Uslovi: VSS , Licenca za rad u obrazovnovaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Profesor/ica tehnike sa informatikom, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno Uslovi: 1.Ima završen fakultet za obrazovanje nastavnika VII nivo nacionalnog okvira klasifikacija podnivo jedan odnosno pod nivo dva (240 odnosno 300 CSPK-a) u skladu sa posebnim propisima 2.Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca) 3.Ima crnogorsko državljanstvo Uz prijavu kandidati dostavljaju radnu biografiju (CV) i sledeće dokaze: 1. Dokaz o stečenoj kvalifikaciji obrazovanja 2. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti 3.Uvjerenje o stručnom ispitu - licenca 4. Uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak za krivična djela za koja se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti 6.Dokaz o državljanstvu Dokaze o ispunjenosti uslova kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije ( ne starije od šest mjeseci) , s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.

Izbor se vrši na period do 31.avgusta 2022. godine, odnosno do povratka zaposlenog sa bolovanja.

Probni rad na period od tri mjeseca.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati. Prijave sa potpunom dokumentacijom, se dostavljaju lično ili neposredno na adresu JU OŠ“Ristan Pavlović“ Pljevlja, ul.Vuka Karađžića broj 37, kao i na mail adresu: skola@os-rpavlovic.edu.me, roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Imenovanje kandidata obaviće se u roku od 15 dana od dana završetka javnog konkursa.

5. PROFESOR/ICA MUZIČKE KULTURE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Pljevlja Uslovi: VSS , Licenca za rad u obrazovnovaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena:

Profesor/ica muzike kulture, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno Uslovi: 1.Ima završen fakultet za obrazovanje nastavnika VII nivo nacionalnog okvira klasifikacija podnivo jedan odnosno pod nivo dva (240 odnosno 300 CSPK-a) u skladu sa posebnim propisima 2.Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca) 3.Ima crnogorsko državljanstvo Uz prijavu kandidati dostavljaju radnu biografiju (CV) i sledeće dokaze: 1. Dokaz o stečenoj kvalifikaciji obrazovanja 2. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti 3.Uvjerenje o stručnom ispitu - licenca 4. Uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak za krivična djela za koja se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti 5.Dokaz o državljanstvu Dokaze o ispunjenosti uslova kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije ( ne starije od šest mjeseci) , s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.

Izbor se vrši na period do 31.avgusta 2022. godine.

Probni rad na period od tri mjeseca.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati. Prijave sa potpunom dokumentacijom, dostavljaju lično ili neposredno na adresu JU OŠ“Ristan Pavlović“ Pljevlja, ul.Vuka Karađžića broj 37, kao i na mail adresu: skola@os-rpavlovic.edu.me, roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Imenovanje kandidata obaviće se u roku od 15 dana od dana završetka javnog konkursa.

6. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Pljevlja Uslovi: VSS , Licenca za rad u obrazovnovaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Profesor/ica fizike, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno Uslovi: 1.Ima završen fakultet za obrazovanje nastavnika VII nivo nacionalnog okvira klasifikacija podnivo jedan odnosno pod nivo dva (240 odnosno 300 CSPK-a) u skladu sa posebnim propisima 2.Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola

za rad (licenca) 3.Ima crnogorsko državljanstvo Uz prijavu kandidati dostavljaju radnu biografiju (CV) i sledeće dokaze: 1. Dokaz o stečenoj kvalifikaciji obrazovanja 2. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti 3.Uvjerenje o stručnom ispitu - licenca 4. Uvjerenje od nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak za krivična djela za koja se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti 6.Dokaz o državljanstvu Dokaze o ispunjenosti uslova kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije ( ne starije od šest mjeseci) , s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.

Izbor se vrši na period do 31.avgusta 2022. godine.

Probni rad na period od tri mjeseca.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati. Prijave sa potpunom dokumentacijom, se dostavljaju lično ili neposredno na adresu JU OŠ“Ristan Pavlović“ Pljevlja, ul.Vuka Karađžića broj 37, kao i na mail adresu: skola@os-rpavlovic.edu.me, roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Imenovanje kandidata obaviće se u roku od 15 dana od dana završetka javnog konkursa.

ULCINJ TEL.: 030/412-213

JU OŠ ,,MARŠAL TITO“ Adresa: MARŠALA TITA B.B

Tel.: 030-401-488 Email: skola@os-mtito.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA CSBH JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Stepen specijaliste – Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radnik se prima na određeno vrijeme sa punom normom do povratka zaposlene sa funkcije, a najduže do 31.08.2022.g.

Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo NOK-a podnivo 1 odnosno podnivo 2 (240 ili 300 kredita CSPK-a) u skladu sa posebnim propisom.

Uz prijavu kandidati dostavljaju : uvjerenje o državljanstvu Crne Gore, izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopiju lične karte (kandidati koji posjeduju biometrisku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometriske lične karte), uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (original ili ovjerena kopija), uvjerenje o položenom stručnom ispitu, licencu za rad, karton od Biroa rada, uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, dokaz aktivnog znanja crnogorskog i albanskog jezika i drugu dokumentaciju.

Svi dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje traženih uslova moraju biti u originalu ili ovjerene kopije.

Prijave slati na adresu JU OŠ „Maršal Tito“ Ulcinj, Totoši b.b.

Kontakt telefon 030/401-490 2. PROFESOR/ICA HEMIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Profesor hemije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka zaposlenog sa funkcije, a najduže do 31.08.2022.g. sa nepunim radnim vremenom 8 časova sedmično za nastavu na CSBH jeziku.

Fakultet za obrazovanje nastavnika odgovarajuće oblasti (profila), VII nivo NOK-a podnivo 1 odnosno podnivo 2 (240 ili 300 kredita CSPK-a) u skladu sa posebnim propisom.

Uz prijavu kandidati dostavljaju : uvjerenje o državljanstvu Crne Gore, izvod iz matične knjige rođenih ili fotokopiju lične karte (kandidati koji posjeduju biometrisku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometriske lične karte), uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (original ili ovjerena kopija), uvjerenje o položenom stručnom ispitu, licencu za rad, karton od Biroa rada, uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, dokaz aktivnog znanja crnogorskog i albanskog jezika i drugu dokumentaciju.

Svi dokumenti kojima se dokazuje ispunjavanje traženih uslova moraju biti u originalu ili ovjerene kopije.

Prijave slati na adresu JU OŠ „Maršal Tito“ Ulcinj, Totoši b.b.

Kontakt telefon 030/401-490

Poneđeljak, 24. januar 2022.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 24. januar 2022.

Dana 23. januara 2022. godine od posljedica korona virusa preminula je naša brižna, poštovana i voljena majka, sestra, baka i tašta Dana 23. januara 2022. godine preminula je u 82. godini naša draga

ZORICA – SEKA Vojinova FILIPOVIĆ

EVA Batrića VUKOVIĆ rođena Mandić

Po želji pokojnice sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici, selo Kosić, Danilovgrad, u krugu najuže porodice.

Ožalošćeni: kćerka IVA, brat ZDRAVKO, unuk LUKA, unuka UNA i zet NIKOLA VUJOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu 24. januara od 12 do 14 časova kada se kreće za seosko groblje Bijela Rudina - Bandići gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: kćerka NATALIJA - NATAŠA, unuk DRAŽEN, sestra ANA - JELKA, đeveričić GORAN, bratanić, bratanične, sestrična i ostala porodica VUKOVIĆ i MANDIĆ

1546

1551 Dana 23. januara 2022. godine umrla je moja voljena sestra

TUŽNO SJEĆANJE 24.1.1982 – 24.1.2022.

PERICA Đonov POPOVIĆ

ZORICA – SEKA Vojinova FILIPOVIĆ

Uvijek sam se dičio tobom, kad si bila djevojka, kao kćerka i kao majka.

Počivaj u miru, moja draga sestro.

ZDRAVKO – BAFI FILIPOVIĆ

Prođe četrdeset godina, a tuga ista.

Nedostaješ nam.

Tvoji: brat RADOICA- BRACO i sin IVAN sa porodicama

1547 Posljednji pozdrav dragoj tetki

1552

MILEVI – GILI od ZDRAVKA PEROVIĆA sa porodicom 1548 Posljednji pozdrav dragoj tetki

MILEVI – GILI Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

1549

Tvoj DRAGAN, DARKA, MARKO i RADIVOJE

Posljednji pozdrav dragoj tetki

MILEVI – GILI DEJAN PEROVIĆ sa porodicom 1550

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 24. januar 2022.

27

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je od posljedica COVID -19, preminuo 23. januara 2022. godine Tužnim srcem javljamo da je iznenada preminuo u 67. godini naš dragi

Dana 22. januara 2022. godine u 78. godini preminula je naša draga

RADE Mijata ŠAROVIĆ

JELISAVKA Veljkova MARKOVIĆ

MILORAD Neđeljka MIROVIĆ

rođena Kovačević u 91. godini

Saučešće primamo dana 24. januara 2022. godine od 12 do 14 časova u kapeli Gornja Gorica gdje će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: braća VLADIMIR i PERICA, snaha VESNA, bratanić MARKO, bratanične MILENA, IVANA i MAJA

1525

Pokojnica će biti izložena u kapeli u Straševini dana 23. januara od 12 do 14 časova i 24. januara od 12 do 14 časova kada će se obaviti sahrana u 14 časova na mjesnom groblju u Straševini.

Cvijeće se ne prilaže.

Kuća žalosti: Straševinska br. 92 Ožalošćeni: sinovi ŽELJKO i DUŠKO, unučad FILIP, MATIJA i ANITA, đever JOVAN, snahe SNEŽANA, VERA, DRAGANA, JELENA i MARIJA, zaove BOJANA i VIDOSAVA, jetrve ZORA i BRANKA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina MARKOVIĆ i KOVAČEVIĆ

Sahrana je obavljena istog dana u krugu porodice na mjesnom groblju Praga - Nikšić.

Ožalošćeni: supruga MILICA, sinovi MILAN i DRAGAN, unuci DANILO i LAZAR, unuke BILJANA, BOJANA i SVJETLANA, sestra MILKA, braća BLAŽO i MIRKO, sinovci DUŠKO, NIKOLA, RATKO i ZLATKO, sestrići ZORAN i Branko, sinovice TANJA, DRAGANA, JELENA i MARIJANA, snahe JELA, VERA, DANIJELA, NADA, DUBRAVKA i DANOJLA, sestre i braća od tetaka i ujaka i ostala rodbina

1495 Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

1545 Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је послије краће болести, 23. јануара 2022. године, преминуо наш драги супруг, отац, ђед, свекар, брат, ђевер и стриц

JELISAVKI – MIŚI MARKOVIĆ Počivaj u miru.

RADU ŠAROVIĆU

MARIJA, SVETO i SANJA sa BOJANOM i djecom

Tužni, ali ponosni na tvoj častan i dostojanstven život.

1523

ВЛАДИМИР Милов СТАНИШИЋ 1952 – 2022.

BLAŽO, JELA, TANJA i DRAGANA

Posljednji pozdrav bratu od strica

1539

У складу са епидемиолошким мјерама породица неће примати саучешће, а сахрана ће се обавити у понедјељак, 24. јануара у 11 часова, на гробљу у селу Станишићи. Ожалошћени: супруга НАДА, син СТЕВО, кћерке САЊА и МИЛИЦА, снаха БОЖИДАРКА, унуци ОГЊЕН, САВА, ВУК, ПЕТАР и АЛЕКСЕЈ, унуке АНАСТАСИЈА, КСЕНИЈА, КАТАРИНА, ЈОВАНА, МАША и ИВОНА, брат ВАСО, синовац ФИЛИП, синовична ДУШИЦА, снаха ВЕСНА, сестре од стрица СЛАВКА ДЕЉАНИН и ВЕРА МАЧИЋ и остала родбина 1532 Dana 22. januara 2022. godine iznenada je preminuo u 58. godini moj dragi brat

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

TOMISLAVU MALOVIĆU Dragi brate, otišao si na put bez povratka, a ostavio uspomene na naše djetinjstvo, iskrenu bratsku slogu i ljubav i dane provedene zajedno.

Tvoje veliko srce i plemenita duša ostaće uvijek u našem sjećanju.

MIRKO, VERA, JELENA i DUŠKO

BRANO MALOVIĆ sa porodicom 1526

1540

Posljednji pozdrav bratu

Posljednji pozdrav dragom stricu

ACO Milanov VLAHOVIĆ

TOMISLAVU MALOVIĆU Nikad prežaljeni, ni zaboravljeni.

Usljed epidemioloških mjera sahrana je obavljena dana 23. januara u užem krugu porodice na mjesnom groblju Mioljica – Rovca.

RADU ŠAROVIĆU

1517

RADU Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružao.

BOJANA, GROZDANA i JELENA

TANJA i DRAGANA sa porodicom 1541

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

Posljednji pozdrav dragom stricu i đedu

Posljednji pozdrav dragom ujaku i đedu

RADU ŠAROVIĆU

RADU ŠAROVIĆU

RADU ŠAROVIĆU

Voljenom bratu i ujaku

Ožalošćeni: sestra JAGODA, zet MIROSLAV i ostala mnogobrojna rodbina

1544

1537

ZELJA, ZLATKO, MILICA i ANA

RATKO i BOJANA sa djecom 1538

ZORAN, NENA, JOVAN, IGOR, JELENA i DEJAN 1542

RADU ŠAROVIĆU MILKA, BRANKO, SANDRA i prijateljica GOGA 1543

28

Oglasi i obavještenja

Dana 23. januara 2022. godine u 81. godini preminula je naša draga

Poneđeljak, 24. januar 2022.

Dana 22. januara 2022. preminula je naša draga

BRANKA Žarkova ROGANOVIĆ

SLAVKA Vladova PEJOVIĆ

Shodno epidemiološkim mjerama sahrana je obavljena 23. januara u krugu najuže porodice na groblju iza manastira.

Uvijek ćeš biti sa nama, kao što si bila uz nas. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Ožalošćeni: sin BLAŽO – BANJO, ćerka LJILJANA, đeveri SLOBODAN i RADOJE, zaova SLOBODANKA, jetrva BOSA, sestrične VJERA i BILJANA, unučad i ožalošćene porodice ROGANOVIĆ i NIKOLIĆ

Ožalošćeni: ćerka MILANKA, sin MILAN, snaha ŽANA, unučad MILICA i VLADO, sestre ZORKA i STANKA i ostala porodica PEJOVIĆ i KOSTIĆ

1493

BRANKI

rođena Nikolić 1944 – 2022.

rođena Kostić

Shodno epidemiološkim mjerama sahrana će se obaviti 24. januara u 13 časova na groblju u Dodošima u krugu najuže porodice.

Posljednji pozdrav voljenoj majci i babi

Tvoji BANJO i MILENA

1518

1534

Voljenoj majci, tašti i babi

Voljenoj majci

Posljednji pozdrav sestri

SLAVKI

BRANKI

BRANKI

Voljeni nikad ne umiru. Živjećeš sa nama kroz najljepše uspomene, sačuvana od zaborava.

Hvala ti za bezgraničnu ljubav i sve srećne dane provedene sa tobom.

LJILJA, BOBO, VUK i LUKA

Tvoja LJILJA

Počivaj u miru.

Sestra STANKA ĆAKA VUČINIĆ 1533

Našem voljenom

1535

BUĆI

Posljednji pozdrav dragoj

1536 Posljednji pozdrav dragoj ujni

Posljednji pozdrav mojoj divnoj tetki

Ostali smo bez našeg jedinog brata, strica i đevera.

Tužni smo i ponosni što smo ga imali.

BUDISLAV- LURO, DRAGUTIN, DIMITRIJE, KSENIJA

BRANKI ROGANOVIĆ

BRANKI ROGANOVIĆ

Sa ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

Počivaj u miru.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i vječnom sjećanju.

KAĆA DERETIĆ sa porodicom

BOBO DERETIĆ sa porodicom

1512

1513

BRANKI ROGANOVIĆ Bila si najbolja tetka, sestra, supruga, majka i baka.

Tvoju vedrinu i dobrotu nosiću uvijek u srcu.

Počivaj u miru.

Sestričina BILJANA VRANEŠ sa suprugom SLOBODANOM i djecom MILANOM i NEMANJOM 1508 Draga naša tetka

1507

BRANKA ROGANOVIĆ Uvijek ćemo te pamtiti po vedrom osmjehu, ljubavi za najbliže i predanosti porodici.

Doći ćemo svi jednog dana kod tebe na frizuru i čašu razgovora.

S ljubavlju i poštovanjem sestričina VERA GLIŠIĆ sa kćerkom TAMAROM 1509

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 24. januar 2022.

Dana 23. januara 2022. preminuo je naš dragi

Uz poštovanje iskrenom prijatelju

29

Posljednji pozdrav mom dragom kumu i drugu

MLADENU VRABECU

MANOJLO – MADŽO Borišin BLAGOJEVIĆ 1934 – 2022.

Pokojnik će biti izložen u kapeli pod Trebjesom dana 24. januara od 12 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na novom groblju pod Trebjesom.

Ožalošćeni: sin DARKO, kćerke OLIVERA i BRANKA, braća MIODRAG, RATKO i LUKA, sestre ANĐELIJA – DANA, SLAVKA i JULKA, snaha MARIJANA, unučad, JELENA, RADE, NIKOLA, MARTINA i ZORAN, sinovci, sinovice, sestrić, sestrične, snahe, braća i sestre od stričeva, ujaka, tetaka i ostala rodbina

MLADENU VRABECU

Vječno ćemo pamtiti dobrotu i plemenitost koju si iskazivao prema našoj porodici.

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

DRAGO KAPA sa porodicom

Bio si dobar, pošten i vrijedan čovjek.

Počivaj u zasluženom miru.

1521 RADIVOJE i SENKA VUJOVIĆ sa porodicom

Čiko MAŚO 1506

1494

Pozdrav dragoj majci, svekrvi, babi i prababi

Kasno sam vas upoznala i žalim zbog toga.

Ipak, to kratko vrijeme provedeno sa vama budi u meni osjećaj očinske ljubavi.

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

JASNA

1514

Posljednji pozdrav kumu

Posljednji pozdrav prijatelju

MLADENU VRABECU

VOJISLAVKA SEKULIĆ MAŚO VRABEC Majko, mnogo je lijepih uspomena na tebe, pamtićemo te doživotno.

Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružila, bićeš vječno u našim srcima.

Tvoji: sin ČASLAV - ČAJO, snaha VESNA, unuci VLADO, MITO, DADO i NEŠO, snahe i praunučad

MAŚU VRABECU

Počivaj u miru. Laka ti crnogorska zemlja.

Od MIŠKA i NINE JOVANOVIĆ sa porodicom 1501

Od porodice pokojnog JAGA JOVANOVIĆA 1502

Život je samo jedan tren.

Brzo si pohitao u zagrljaj svome Miodragu kojega si neizmjerno volio kao rođenog brata.

Zahvaljujem Ti se za sva velika djela koja si uradio za svoju ujčevinu ŠOĆE. Nikada Te neću izbrisati iz svoga sjećanja.

1511

MIODRAGOVA RADOJKA RADOVIĆ iz crnogorske Prijestonice

Posljednji pozdrav našem stricu

Posljednji pozdrav dragom i poštovanom

MAŚO VRABEC Bio si po svemu najbolji i uzor svima.

1529

MAŚU

od đece pok. VILME ŠOĆ NINA, VOJO, BRANO i LJILJANA

Počivaj u miru. Porodici iskreno saučešće.

Preselila se iz, izuzetno smjelih i progresivnih postupaka, u nezaborav poznata i čestita

1503

FILIP PETRIČEVIĆ

1500 Posljednji pozdrav

Posljedni pozdrav dragom

MAŚU

VOJISLAVKA – VOJA SEKULIĆ

ILIJI BEĆIRU

rođena Pejović

Žena čija je životna prtina bila relativno duga i kristalno čista, sa kojom treba da se ponose njeni najbliži.

Pošto sam spriječen doći i lično se pokloniti sjenima poštovane Voje, to ovim putem upućujem iskreno saučešće njenom suprugu Mihailu Raduloviću i brojnoj porodici Sekulić.

1527

MARKO MARKOVIĆ

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju i komšiji

NEĐO MRVALJEVIĆ sa svojima

ILIJI BEĆIRU 1531

Bila je velika čast imati te za prijatelja. Počivaj u miru, blagorodna dušo!

ILIJA MARKOVIĆ sa porodicom 1528

Bio si nam više od prijatelja.

Počivaj u miru.

VESKO, TANJA, JOVANA i LUKA 1516 Posljednji pozdrav dobrom i iskrenom rođaku

Posljednji pozdrav dragom drugu, prijatelju, bratu

ILIJA Krstov BEĆIR

MLADENU-MAŚU VRABECU

Počivaj u miru.

VASKO BEĆIR sa porodicom 1522

Familija ZERBINI 1515

30

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 24. januar 2022.

Prošlo je četrdeset dana od smrti našeg uvaženog komšije

Dana 26. januara se navršava godinu dana od smrti dragog supruga, oca i đeda

Dana 23. 1. 2022. godine, u 69. godini preminuo je naš dragi

VELIMIR – MILIKA Savin KRKALOVIĆ

prof. dr BOŽIDARA M. BOJOVIĆA

LAZAR VUJOVIĆ Shodno epidemiološkim mjerama posmrtni ostaci biće izloženi u seoskoj kapeli Lijeska 23. i 24. januara od 9 do 13 časova.

Sahrana će se obaviti 24. januara u 14 časova na seoskom groblju Milakovići – Lijeska.

Ostaje trajno śećanje i zahvalnost za višedecenijski ljudski i prijateljski komšijski odnos.

Ožalošćeni: braća RADOMIR i VLADIMIR, sestre ANICA i NEVENA, snahe MILENA i MILIJANA, sinovci, sinovice, sestrići, sestričine i ostala mnogobrojna rodbina

RADUSINOVIĆI

Za sve što dolazi, nedostaješ!

Porodica VUJOVIĆ 1524

1496

POMENI

Dana 24. januara 2022. godine navršava se dvije godine od kad nas je napuštio naš voljeni i nikad prežaljeni muž, otac i đed

24. 1. 2021 – 24. 1. 2022.

1510

24. 1. 2002 – 24. 1. 2022.

Danas se navršava 3 godine od kada nije sa nama naš dragi

RANKO ĐURANOVIĆ

MIĆKO SAVELJIĆ

I u času bujne sreće I kad tuga uzdah sprema Naša ljubav pjesmu kreće Što te nema, što te nema.

Volimo te.

SLOBO

ANĐELA, MILICA, MARIJA, MAKSIM

Vrijeme ne donosi zaborav.

Tuga i uspomene…

Nedostajete…

RAJKO BOBOT

1505

Uskraćena za veliku bratsku i roditeljsku ljubav žali za vama

Danas se navršava 10 godina od smrti moje zaove

vaša BILJANA sa porodicom

Nedostaje nam tvoja pažnja, podrška i ljubav.

1499

VIDOSAVE Đurove DRAŠKOVIĆ

Vole te tvoje LJILJA, MIMA i STELA

Sjećanje na naš višedecenijski zajednički život obogaćeno je sigurnošću da si bila iskrena, čovječna, pravična i vrlo privržena meni.

Zato se sa poštovanjem sjećam svega što smo proživjele zajedno.

BOĆA Prošle su dvije godine od kad nijesi sa nama.

Ljubav ne umire. Dio si svih naših razgovora, uspomena i sjećanja.

VIDA 1498

1530 Šest mjeseci je od rastanka sa našim voljenim bratom

Tvoji: DANKA, VLADO, JOVANA, ZOJA, NINA i MILICA

IN MEMORIAM

PEJOVIĆ

1519 Đede

Prolazi 11 godina od kad je preminula naša majka

18 godina od kad je preminuo naš otac

JELENA

STEVAN

rođ. Radunović 24. 1. 2011-2022.

6. 2. 2004-2022.

SPASOJE - MIŠO ALEKSIĆ

BORO

Dragi brate, prolaze dani, a nijedan bez misli o tebi, bez suza u oku, bez tuge u srcu, bez bola u duši.

Tvoja plemenita duša, veliko srce, dostojanstvo i častan život, naši su ponos i nezaborav.

Počivaj u zagrljaju tvojih i naših najdražih, a mi sa puno ljubavi i tuge čuvamo sjećanje na vas.

Godine prolaze, a bol za tobom je isti.

Bio si naš ponos i čvrst oslonac. Čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji: KIKA, MIĆO, MIHAILO i VUKAN 1520

Tvoje sestre: NADA, OLGA i ZORKA

Doživotno zahvalni: 1497

RUŽA, ZDRAVKO i VESKO sa porodicama

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1504

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 24. januar 2022.

MALI OGLASI

31

Dnevni list

RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 1 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 2

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32

Marketing

Poneđeljak, 24. januar 2022.