Dnevni list Pobjeda 24.02.2022.

Četvrtak, 24. februar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20212 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Episkopi Crkve Srbije sa jurisdikcijom u Crnoj Gori svjesno prekršili odluku Sinoda bez ikakvih kanonskih posljedica

OPASAN ISKAZ: Nedjeljnik Vreme otkriva da su osumnjičeni za višestruka ubistva 7. februara pred tužilaštvom naveli da je službenik MUP-a Srbije od njih tražio da učestvuju u svrgavanju crnogorske vlasti oktobra 2016.

Porfirije samo Joanikiju ne brani da se bavi politikom

KRIK M. BABOVIĆ

» S obzirom na tajming objavljivanja pisma Sinoda, ali i datuma kada je procurio u javnost, očigledno je da je Joanikije imao prećutnu saglasnost Porfirija da iznese politički stav i stane u zaštitu Krivokapićeve vlade, po cijenu kršenja odluka Sinoda

Belivuk tvrdi da je odbio da učestvuje u pokušaju terorizma

Stanković, Vučković i Belivuk (arhivski snimak)

Veljko Belivuk i Marko Miljković iz Beograda, koji su uhapšeni prošle godine i terete se za više teških ubistava, u nedavnom iskazu pred tužiocima u Beogradu optužili su srpske vlasti da su, preko visokopozicioniranog službenika MUP-a, tražile od njih i njihovih kriminalnih pajtosa da pred parlamentarne izbore u oktobru 2016. godine pođu u Crnu Goru i učestvuju u svrgavanju vlasti Đukanovićevog DPS-a, ali da su oni to odbili.

Kako piše nedjeljnik Vreme, Belivuk i Miljković su saslušani 7. februara u Tužilaštvu za organizovani kriminal. Koji dan kasnije dali su iskaz glavnom specijalnom tužiocu Crne Gore za organizovani kriminal Milivoju Katniću, koji ih je saslušao 10. februara u okviru istrage koja se protiv njih vodi zbog ubistva Damira Hodžića i Adisa Spahića, kao i otmice Mila Radulovića zvanog ,,Kapetan“.

U iskazu pred tužiocima, kako navodi Vreme, Belivuk i Miljković su pred tužiocem kazali da je službenik MUP-a Srbije Nenad Vučković tražio od njega i njegovih prijatelja da budu 16. oktobra 2016. godine ispred zgrade Skupštine u Podgorici i ,,čekaju razvoj događaja”.

STR. 10. i 11.

EPA

STR. 2. i 3.

Ombudsman formirao predmet, slučaj pred Sudom za prekršaje

Čelnici Donjecka i Luganjska tražili pomoć Putina da bi ,,odbili agresiju ukrajinskih snaga“

Ukrajina u vanrednom stanju STR. 9.

Zapošljena u školi prijavila direktora za mobing i seksualno uznemiravanje » Zapošljena je Pobjedi kazala da kada je dostavila prijavu resoru kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić, rečeno joj je da će ministarka, kada sazna za to, razriješiti rukovodioca STR. 7.

D. MALIDŽAN

Protest podrške Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi ispred CEDIS-a zbog neuključivanja struje Episkopskom dvoru u Nikšiću

Pravoslavnim Crnogorcima ugrožena ljudska i vjerska prava STR. 6.

Stručni tim tužio Ministarstvo održivog razvoja i turizma zbog raskida ugovora za izradu plana generalne regulacije

Traže isplatu honorara

STR. 4. i 5.

2

Politika

Četvrtak, 24. februar 2022.

Glasovima 19 odbornika izabran novi predsjednik Opštine Pljevlja

Kovačević: Radićemo na smirivanju tenzija i smanjivanju podjela PODGORICA – Funkcioner Demokratske partije socijalista Rajko Kovačević izabran je juče za predsjednika Opštine Pljevlja glasovima 19 odbornika.

Kovačevića su podržali odbornici DPS-a, Socijaldemokrata i Bošnjačke stranke, a opozicija je bila protiv.

On je za Pobjedu kazao da razne kleronacionalističke snage biraju Pljevlja za svoj poligon gdje demonstriraju snagu, ali da će raditi na tome da smiri narasle međuetničke tenzije i smanji podjele po svim nivoima.

- Suština i osnovni odnos prema takvim pitanjima jeste da ne smijemo dijeliti ljude po nebitnim stvarima. Pristupom koji se ne obazire na to ko je koje vjere, nacije, kojoj političkoj partiji pripada, nadam se da ćemo uspjeti da nametnemo kao dominantan okvir onaj koji će stanovništvo Pljevalja percipirati kao gostoprimljivo, uljudno, neratoborno, neklerikalno, nešovinističko, kakvo zapravo i jeste – istakao je Kovačević.

Naveo je i da DPS od 1997. godine, osim što stremi osvajanju vlasti, vodi i kampanju emancipacije građana u toj opštini.

- Nažalost, nekako nam se sve srušilo 2020. godine. I ja kao Pljevljak sam nesrećan bio zbog manipulacija koje su se događale, a kojima građani Pljevalja nijesu baš toliko skloni – rekao je Kovačević.

Apostrofirao je i tri osnovne stvari na kojima će raditi kao predsjednik Opštine. To su, kako je rekao, čista voda, vazduh i ostvarivanje veće zapošljenosti.

- Svi građani svih 12 mjeseci treba da imaju čistu vodu. Ovdje imamo dosta problema sa gubicima u mreži, a možda se radi i o otuđenju te vode. Kada se te anomalije suzbiju, cijena vode bi mogla da bude niža ili bi makar njen kvalitet mogao da bude na zadovoljavajućem nivou – istakao je Kovačević.

Govoreći o drugom prioritetu, obezbjeđivanju čistog vazduha, rekao je, osim izrade projekta toplifikacije, lokalna samouprava može i da preuzme akcije

Rajko Kovačević

koje bi umanjile količine štetnih gasova.

- Tako što će raznim aktivnostima smanjivati broj ložišta na mineralna goriva, odnosno na ugalj. U toku je i projekat koji sprovodimo sa našim partnerima iz UNDP, program energetske efikasnosti – pojasnio je Kovačević.

Istakao je i da država na različitim nivoima može doprinijeti ostvarivanju veće zapošljenosti tako što će, na primjer, smanjiti namete koje plaćaju privatni preduzetnici.

- Sa nivoa lokalne samouprave možemo da sagledamo taj aspekt i da vidimo da li možemo kreirati neki poslovni ambijent sličan onome koji je kreiran u Danilovgradu, koji je privlačna destinacija za registraciju mnogih firmi – kazao je on.

Podsjetio je i da se sa državnog nivoa dosta govori o izgradnji bolnica u Pljevljima, te istakao kako on smatra da se problem zdravstvene zaštite u tom gradu više tiče nedostatka stručnog kadra, nego smještajnih kapaciteta.

Naveo je da bi, kako bi riješili taj problem, mogli djelovati stimulativno i tako učiniti da ljekari ostanu ili dođu u Pljevlja.

Podsjetimo, Kovačević je izabran za predsjednika Opštine nakon što je njegov prethodnik Igor Golubović podnio ostavku na tu funkciju. Golubović je mjesto prvog čovjeka Opštine napustio nakon što je dospio u žižu javnosti zbog izjave da neće prekrečiti murale posvećene ratnom zločincu Ratku Mladiću. Ž. ZVICER

Episkopi Crkve Srbije sa jurisdikcijom u Crnoj Gori svjesno prekršili odluku Sin PODGORICA - Dvije nedjelje prije raspisivanja opštih izbora u Srbiji, Sveti arhijerejski sinod Crkve Srbije naprasno je odlučio da, pozivajući se na Ustav i arhijerejsku zakletvu, upozori sve srpske arhijereje da se ne bave politikom, što su oni praktikovali vrlo intezivno tokom proteklih 30 godina.

Porfirije samo Jo brani da se bavi

U pismu Sinoda arhijerejima, koje ima obavezujući karakter, a koje je u ime predsjedavajućeg Sinoda, patrijarha srpskog Porfirija, potpisao episkop sremski Vasilije, srpskim arhijerejima se odlukog najvećeg crkvenog tijela strogo brani političko djelovanje, iznošenje političkih stavova i bilo kakva podrška strankama.

NEDOPUSTIVO BAVLJENJE POLITIKOM

– Nedopustivo je bilo kakvo učešće u stranačkim nadmetanjima, davanje javnih izjava u korist ili na štetu pojedinih stranaka ili kandidata u izbornim procesima i van njih, jer tako stvaraju smutnju i razdore u vjernom narodu Božjem i nanose veliku štetu sabornom organizmu Crkve – navodi se u pismu koje objavljuje Pobjeda.

Kao eventualna sankcija u pismu se arhijerejima prijeti da će u slučaju uplitanja u stranačke poslove ,,neizostavno snositi kanonske posljedice“.

Zanimljivo je da je pismo svim arhijerejima upućeno 1. februara, ali je javnost za njega saznala tek 20. februara kada je njegov sadržaj prvo objavio portal nova.rs a onda i dnevnik Danas - mediji koji su bliski opoziciji u Srbiji.

Samo dan nakon što je pismo upućeno, 2. februara, četvorica episkopa Crkve Srbije sa jurisdikcijom u Crnoj Gori, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, episkop mileševski Atanasije, episkop budimljansko-nikšićki Metodije i episkop zahumsko-hercegovački Dimitrije su iako su znali za sadržaj pisma pozvali tada još uvijek aktuelnu parlamentarnu većinu da se dogovore i izjasni-

Joanikije i Porfirije u Podgorici

li se protiv formiranja manjinske vlade.

PISMO EPISKOPA

– Pobjeda nad prethodnim bogobornim režimom 30. avgusta 2020. nije donijela rješenje svih problema u društvu, ali zato ona jeste velika demokratska prekretnica.

Stoga je, uvjereni smo, treba sačuvati i ispoštovati narodnu volju. Nije nam namjera da kočimo društvene procese i u tom smislu očekujemo da će političari pobjednici sa prošlih parlamentarnih izbora naći zajedničko rješenje za ovu ili neku novu vladu, koja će sa Srpskom pravoslavnom crkvom ubrzo potpisati temeljni ugovor. Tako bi se doprinijelo smirivanju tenzija u Crnoj Gori i postigla ravnopravnost svih vjera u našoj državi – navodi se u pismu kojim su četvorica episkopa flagrantno prekršila stav Sinoda.

S obzirom na tajming objavljivanja pisma Sinoda, ali i datuma kada je procurio u javnost,

S obzirom na tajming objavljivanja pisma Sinoda, ali i datuma kada je procurio u javnost, očigledno je da je Joanikije imao prećutnu saglasnost Porfirija da iznese politički stav i stane u zaštitu Krivokapićeve vlade, po cijenu kršenja odluka Sinoda očigledno je da je Joanikije imao prećutnu saglasnost Porfirija da iznese politički stav i stane u zaštitu Krivokapićeve vlade, po cijenu kršenja odluka Sinoda.

Beogradski Danas, blizak opoziciji, piše u jučerašnjem broju da, slučajno ili ne, odluka Sinoda kojom se episkopima SPC uskraćuje pravo na javno političko mišljenje i govor, donijeta je poslije medijske najave da beogradski Nedeljnik u broju od 3. februara ekskluzivno objavljuje esej episkopa

njemačko-dizeldorfskog Grigorija, u kome on, između ostalog, podržava kandidaturu profesora i bivšeg ambasadora Vladete Jankovića kao nosioca liste za Beograd opozicione koalicije „Ujedinjena Srbija“ koja je glavni protivkandidat Vučićevoj listi za Beograd.

– Da li su svi oni prekršili nova sinodska pravila i kakve im sankcije prijete iz Patrijaršije u Beogradu? Šta će tek biti sa episkopom bihaćko-petrovačkim Sergijem (Karanovi-

U Podgorici održan još jedan protest Demokrata

Bečić: Manjinskom vladom bi kao na džojstiku upravljao DPS PODGORICA – Nekoliko stotina građana okupilo se i sinoć na platou ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici gdje je, pod sloganom „Ustani, odbrani, pobijedi“, održan još jedan protest Demokrata protiv prekrajanja izborne volje građana i formiranja manjinske vlade.

Lider te partije Aleksa Bečić je, tokom obraćanja okupljenim građanima, poručio kako Crnogorci izdaju nikada nijesu opraštali.

– Mi smo slobodni ljudi, a slobodni su i hrabri. Hrabrost se ne stiče rođenjem i ona se ne nasljeđuje. Hrabri ste onoli-

ko koliko ste slobodni. Sve u životu mogu da razumijem i oprostim, ali izdaju nikada.

Crnogorski narod izdaju nikad nije opraštao. Kakvi bismo mi država i društvo bili da nijesmo učeni da držimo datu riječ. Ni metak ne može učiniti da izdaš, jer kad izdaš nijesi samo izdajnik, ti si i otpadnik – kazao je Bečić.

Naveo je da se na predsjedavajućeg Skupštinom Strahinju Bulajića uporno vrši pritisak da, kako je rekao, zakaže „antiustavno vjenčanje“.

– Ne iznenađuje me opozicija. DPS želi varanjem da dođe do vlasti i bježe od izbora kao đavo od krsta. Doživjeli su politički brodolom na lokalnim

Aleksa Bečić

i parlamentarnim izborima i nema više sela u Crnoj Gori u kome imaju podršku i većinu –

kazao je Bečić.

On je okupljene građao pitao i postoji li i jedan glasač koalici-

je „Za budućnost Crne Gore“ koji je 30. avgusta glasao za to da pet poslanika SNP-a pravi koaliciju sa DPS-om.

– Sa onima za koje su tvrdili da su mešetari i šibicari sada hoće da tvore parlamentarnu većinu. Zato je to najveća sramota ovog slobodarskog naroda i države – kazao je Bečić.

Dodao je i da bi se manjinskom vladom, ukoliko bude oformljena, upravljalo džojstikom iz centrale DPS-a.

– Ta vlada bi bila u kabinetu DPS-a, koji bi na džojstiku upravljao tom vladom i govorio šta može, a šta ne može da se usvoji. Ovaj narod želi da sačuva ekonomsku slobodu koji smo usvojili. Crna Gora se miri

samo ako svakog građanina ekonomski osnažite – kazao je Bećić.

Na protestu su, osim poslanika Demokrata, bili i lider Prave Crne Gore Marko Milačić, kao i ministri ekonomskog razvoja Jakov Milatović i finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.

Nakon obraćanja Bečića i Borisa Bogdanovića, okupljeni građani su se uputili u protestnu šetnju na čijem čelu je bila maskota Iznoguda iz istoimenog francuskog strip serijala u kojem bagdadski veliki vezir, smicalicama i podvalama, uporno i bezuspješno pokušava da postane „kalif umjesto kalifa“. Đ. Ć.

Politika

Četvrtak, 24. februar 2022.

noda bez ikakvih kanonskih posljedica

oanikiju ne politikom Samo dan nakon što je pismo Svetog sinoda upućeno, 2. februara, četvorica episkopa Crkve Srbije sa jurisdikcijom u Crnoj Gori, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, episkop mileševski Atanasije, episkop budimljanskonikšićki Metodije i episkop zahumskohercegovački Dimitrije su iako su znali za sadržaj pisma pozvali tada još uvijek aktuelnu parlamentarnu većinu da se dogovore i izjasnili se protiv formiranja manjinske vlade

Jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić saopštio da će akcija „Blokadom protiv izdaje“ početi danas u 18.30 i da je to tek opomena

Zatvoriće 17 saobraćajnica 90 minuta

Andrija Mandić

PODGORICA – Akcija „Blokadom protiv izdaje“, kojom Demokratski front želi da pošalje poruku da neće dozvoliti prekrajanje izborne volje građana, počeće danas u 18.30 sati i trajaće najviše do sat i po, saopštio je na jučerašnjoj konferenciji za medije jedan od lidera tog političkog saveza Andrija Mandić.

On je najavio da će blokirati 17 saobraćajnica u Crnoj Gori, tako da će međugradski saobraćaj biti zaustavljen, ali će unutar gradova moći normalno da se funkcioniše. Kazao je i da će da-

nas obavijestiti koje lokacije će biti blokirane.

- Naši aktivisti će blokirati saobraćajnice i poslati poruku građanima Crne Gore da ne pristajemo na izdaju, prevaru i prekrajanje većinske volje Crne Gore i tražimo rješenja koja će omogućiti da parlamentarna većina pronađe formulu koja će obezbijediti poštovanje volje građana od 30. avgusta 2020. godine – naglasio je Mandić.

Prethodnih dana, pojasnio je, dobili su informaciju da je Socijalistička narodna partija delegirala pregovarača za konstituisanje manjinske vlade koju bi podržala Demokratska partija socijalista.

- Kako vidimo da se teška akcija i nedozvoljeno prekrajanje izborne volje nastavlja, da

naši partneri iz koalicije, ipak, razmišljaju o tome kako da se konstituiše vlast suprotno volji onima koji su nas glasali, kako vidimo da je GP Ura svejedno da li je sa nama ili DPS-om, donijeli smo odluku da im uputimo opomenu, da izlaskom na ulice pošaljemo poruku da ne pristajemo na to i da ćemo se vaninstitucionalnim i institucionalnim sredstvima boriti protiv prekrajanja većinske izborne volje građana – naveo je Mandić.

Rekao je da je 10.565 aktivista DF-a dalo brojeve telefona i čekaju poziv da izađu na 17 punktova i tamo se zadrže sat i po vremena.

Imaju ozbiljan plan kojim, dodao je, neće dozvoliti da vlada Zdravka Krivokapića ili ma-

3

Tvrdi da Bulajić neće zakazati sjednicu za 1. mart Mandić je saopštio i da Strahinja Bulajić, koji predsjedava crnogorskim parlamentom, neće zakazati sjednicu Skupštine za 1. mart na čemu su insistirali poslanici opozicije, Ure i SNP-a.

Na toj sjednici trebalo bi da se izabere novi predsjednik parlamenta, a Mandić je kazao da će se Bulajić po tom pitanju oglasiti narednih dana i informisati kada će se sjednica održati.

-On je čestit, častan i hrabar čovjek za razliku od nekih – istakao je Mandić.

njinska vlada Dritana Abazovića pripremaju nove izbore.

- Ulažemo napore da u okviru parlamentarne većine sa autentičnim predstavnicima manjinskih naroda konstitušemo vlast. Ako do toga ne dođe, imamo rješenje za svaku datu situaciju – zaključio je Mandić. Ž.ZVICER

U LOVU NA „PRELETAČE“: Pokret odlazećih Krivokapićevih ministara Milojka Spajića i Jakova Milatovića nastupiće na izborima u Beranama

ćem), šire poznatim po ranijim izjavama da je „Vučić Bog“, koji je desetak dana poslije sinodske zabrane javno kritikovao opozicione lidere u Srbiji? Odgovore na ova i druga pitanja naš Danas nije dobio ni od Informativne službe ni od portparola SPC, episkopa bačkog Irineja (Bulovića).

Danas je pitao da li sinodska odluka kojom se ukraćuje pravo arhijerejima SPC da javno iznose političke stavove ima bilo kakve veze sa raspisivanjem opštih izbora u Srbiji, pod kojim datumom je zva-

nično upućena arhijerejima i šta će biti sa vladikama koje je ne budu poštovale.

Na glavnu crkvenu adresu za saradnju sa novinarima Danas je uputio i pitanje da li zabrana javnog iznošenja političkog mišljenja ima veze sa vladikom Grigorijem, jer je on jedan od rijetkih, čak možda i jedini arhijerej, koji se pored patrijarha Porfirija i vladike bačkog Irineja pojavljuje u medijima, a pri tome ima kritičan odnos prema aktuelnoj vlasti u Srbiji.

N. ZEČEVIĆ

Lider Socijalističke narodne partije kazao da bi trebalo da otputuje u Srbiju

Susret sa Vučićem nije planiran PODGORICA – Lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković kazao je Pobjedi da je planirao put u Srbiju, ali da nije dogovarao susret sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Izvor Pobjede kazao je da je Joković trebalo da se sastane sa Vučićem u petak, ali je lider SNP-a negirao te navode.

- Planirao sam put u Srbiju ubrzo, ali nije dogovaran susret sa predsjednikom Srbije – istakao je Joković. Predsjednik Socijalističke narodne partije nije precizirao sa kim će u Beogradu

Vladimir Joković

razgovarati u petak.

Prema informacijama Pobjede, Vladimir Joković i još neke javne ličnosti će će tokom današnjeg dana imati susrete sa više međunarodnih predstavnika. Ž. Z.

PODGORICA - Pokret koji su najavili da će osnovati odlazeći Krivokapićevi ministri Milojko Spajić i Jakov Milatović nastupiće na lokalnim izborima u Beranama 27. marta. Za predsjednika novog političkog pokreta „Berane sad“ postavili su Mladena Premovića, donedavnog člana Nove srpske demokratije.

Dok nije „preletio“ u „Berane sad“, Premović je bio jedan od aktivnijih članova Nove srpske demokratije Andrije Mandića u ovom gradu. Bio je odbornik NSD u lokalnom parlamentu od 2014. do 2018. godine.

Bio je jedan od onih koji su zbog usvajanja Zakona o slo-

Nekadašnji odbornik Nove Mladen Premović predvodi „Berane sad“ bodi vjeroispovijesti krajem 2019. i smjene vlasti u Budvi 2020. godine, učestvovali u blokadi magistralnog puta Berane – Bijelo Bolje u Beranselu. Redovno je učestvovao na litijama koje je tokom 2020. godine organizovala Crkva Srbije po crnogorskim gradovima. Na nedavno održanim protestima protiv manjinske vlade u Beranama bio

je jedan od govornika.

- Kompetentni, profesionalno ostvareni, kao i svi građani Berana, kojima je jedini motiv ubrzanje dinamike razvoja, prosperiteta, te očuvanje vrijednosti kojima se ponose Berane, predstavljaće odlučan tim i jasnu programsku ponudu - poručuju iz iz ovog pokreta.

Očekuje se da narednih dana

Ministarstvo unutrašnjih poslova uskratilo javnost za odgovor koji su razlozi zbog kojih su odbili da zaposle Bjelopoljca Radovana Rakočevića

Nije, kažu, bilo obostrane volje

PODGORICA – Ministarstvo unutrašnjih poslova obavijestilo je nadležne organe za sprovođenje Programa stručnog osposobljavanja da je korisniku Radovanu Rakočeviću neophodno pronaći drugog poslodavca – saopštili su Pobjedi iz ovog državnog organa, ne navodeći koji su razlozi zbog kojih ovaj Bjelopoljac nije zadovoljio kriterijume da pripravnički staž odradi u Centru bezbjednosti Bijelo Polje, što je bio njegov izbor.

- Napominjemo da je za zaključenje ugovora o stručnom osposobljavanju neophodna saglasnost volja obje strane potpisnice ugovora – korisnika i poslodavca, što u konkretnom nije slučaj – naveli su, pored ostalog, u odgovoru.

Pobjeda je prije nekoliko dana objavila da Bjelopoljac protiv kojeg je pokrenuto više krivičnih postupaka zbog raznih izgreda, aktivista Demokratskog

fronta neće biti angažovan u Centru bezbjednosti Bijelo Polje, preko vladinog Programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca iako je u decembru bio na spisku.

Na svom Fejsbuk profilu Rakočević je objavio da je zvanično obaviješten da nije prošao bezbjednosne provjere.

- Ustaški mediji iz Crne Gore koji su pisali danima o meni zbog mog Ustavnog prava, a to je pravo na rad, su na prvu ,,uspjeli“. Ovim putem obavještavam, da nisam započeo pripravnički u CB - Bijelo Po-

lje (što mi Ustav Crne Gore garantuje). Iz Uprave policije Crne Gore nakon mjesec dana zavlačenja i čekanja i neprofesionalnog odnosa pojedinih službenika koji su ostali nijemi na dopise, mejlove i tel. pozive, dobio sam najzad telefonski poziv od gosp. Elmire Kraje da moj Ugovor neće biti potpisan, jer je vršena temeljna provjera moje biografije i ministar (Sekulović) neće potpisati Ugovor – napisao je on.

Konstatovao je dalje: „Toliko o pravdi i poštovanju osnovnih ljudskih prava koje promovišu

DF pita zašto Rakočević nije dobio posao u policiji Iz Demokratskog fronta juče su zatražili da MUP i Uprava policije saopšte zašto je Radovan Rakočević „diskreditovan na konkursu, osim ako to nije zato što se ovaj mladi čovjek izjašnjava kao Srbin, i što je iskreno pokretao litije 2020. godine u Bijelom Polju“.

Poručili su da najoštrije osuđuju „diskreditovanje člana Glavnog odbora DNP Crne Gore Radovana Rakočevića“.

Mladen Premović

osnivači pokreta javno objave formu nastupa na beranskim izborima i programske prioritete. Pokret „Berane sad“, kako poručuju, biće jedan od ključnih konstituenata buduće vlasti.

Z. D. ljudi Dritana Abazovića“.

- Ja odustati neću, biću što sam bio, niko me ne može promijeniti. Živjelo moje milo Srpstvo, živjeli svi dobri i pošteni ljudi – napisao je Rakočević.

Pošto je Pobjeda u utorak objavila informaciju da Rakočević, ipak, neće početi da radi u bjelopoljskoj policiji, a nakon što su tekst prenijeli neki portali, on je, između ostalog, na svojoj Fejsbuk stranici napisao: „I, ne vrijedi ponavljati da su pojedini portali u Crnoj Gori – USTAŠKI“.

Ovaj visokoškolac koji je službu želio da počne u policiji, u septembru prošle godine na svojoj stranici INFO – 050, u kojoj objavljuje informacije iz Bijelog Polja, targetirao je sugrađane koji su bili na građanskom protestu na Cetinju 3, 4. i 5. septembra. Objavljivao je njihove fotografije i imena, porodične prilike, zatim gdje rade, ko im je familija, ali i druge lične informacije.

Osobe koje je targetirao danima su bile meta užasnih napada, uvreda, govora mržnje, prijetnji na društvenim mrežama.

K. KRSMANOVIĆ

4

Ekonomija

Četvrtak, 24. februar 2022.

Opozicija insistira na usvajanju propisa o nižem nametu na gorivo, Vlada danas razmatra novi prijedlog zakona

Predlažu smanjenje akcize na gorivo do 20 odsto PODGORICA – Ministarstvo finansija pripremilo je za današnju sjednicu Vlade izmjene zakona kojim se omogućava izvršnoj vlasti da smanji akcizu na gorivo do 20 odsto. Predložili su da se odluka donosi na mjesec, sa mogućnošću produženja, zavisno od stanja na svjetskom tržištu naftnih derivata. Sličan zakon, sa smanjenjem akcize do 15 odsto, predložili su krajem prošle godine, ali nije prošao na Skupštini.

U novom prijedlogu odustali su od uvođenja akciza na slatkiše, a predlažu i povraćaj dijela akcize radi podsticaja javnog prevoza putnika, odnosno vanrednog, čarter i prevoza koji pripada aerodromu.

Predloženo je postepeno povećanje akcize za duvan - od 1. juna do 31. decembra 100 eura po kilogramu, od 1. januara do 31. decembra 2023. godine

Stručni tim tužio Ministarstvo zbog raskida ugovora za

Traže isplatu h PODGORICA - Stručni tim koji je Ministarstvo održivog razvoja i turizma imenovao da izradi plan generalne regulacije (PGR) cijele države tužio je podgoričkom Osnovnom sudu sadašnje Ministarstvo zbog, kako tvrde, nezakonitog raskida ugovora i traže isplatu honorara.

145 eura, a od 1. januara 2024. godine 190 eura po kilogramu.

Uvodi se akciza za duvan za žvakanje i šmrkanje, na mirna vina i proizvode od plastike za jednokratnu upotrebu. Predložili su i da se gorivo markira, za što je preduslov izmjena Zakona o energetici.

Prijedlog izmjena zakona o akcizama parlamentu je dostavio i SDP, koji je najavio da će tražiti da se o tome raspravlja na prvoj narednoj sjednici.

Član Predsjedništva te partije Mirko Stanić je kazao da je cijena goriva u posljednjih 14 mjeseci rasla 18 puta i da se to moglo spriječiti da je bilo političke volje barem jednog od konstituenata vlasti da podrži zakon o smanjenju akciza. Š t o s k o r i j e o d r ž av a n j e sjednice parlamenta na kojoj će se razmatrati prijedlozi zakona o smanjenju akciza na gorivo očekuje i Boris Mugoša (SD).

R. E. Podaci Monstata za četvrti kvartal

Kompanija Luštica Development zapošljava za sezonu

Treba im 80 sezonaca PODGORICA – U Luštici Bay će ove godine biti zaposleno 80 sezonaca, a najbolji će nakon sezone dobiti dugoročniji angažman.

- Rasporedićemo 80 sezonaca na pozicijama konobari, kuvari, pomoćno ugostiteljsko osoblje, radnici na plaži, spasioci, vozači, baštovani, tehničari, sobarice, radnici na održavanju javnih površina, animatori, koordinatori u organizaciji događaja i sportskih aktivnosti, podrška u tehničkom i marketing sektoru i drugim radnim mjestima - navodi se u saopštenju kompanije Luštica Development.

HR menadžerka na projektu Luštica Bay Antonia Kelava kazala je da se kod kandidata cijene tehnička znanja i vještine, znanje stranih jezika, komunikacione vještine i motivacija.

R. E.

Izdato 25 građevinskih dozvola

PODGORICA - U Crnoj Gori je u četvrtom kvartalu prošle godine izdato 25 građevinskih dozvola i prijava radova, pokazuju podaci Monstata.

- Od ukupnog broja izdatih građevinskih dozvola i prijava radova, na građane se odnosi 18, a na preduzeća sedam - navodi se u saopštenju.

Ukoliko se posmatra ukupan broj stanova i njihova površina, prema izdatim prijavama radova u četvrtom kvartalu, predviđena je gradnja 166 stanova, ukupne površine od 7,79 hiljada metara kvadratnih.

R. E.

– Izrada PGR je novost u našoj planerskoj praksi, a osnovni cilj izrade je bio da se obezbijedi planska dokumentacija za teritoriju cijele države, u skladu sa opredjeljenjima privrednog, socijalnog, ekološkog i kulturno-istorijskog razvoja. Ovim je trebalo da se stvore preduslovi za prevazilaženje neujednačenosti i ograničenja razvoja na lokalnom nivou i predlože mehanizmi za uvođenje novih politika, programa i strategija – tvrde iz tima.

Ističu da je ministar Ratko Mitrović, nakon preuzimanja resora, jednostrano zaustavio izradu ovog plana, čime je prestao njihov angažman. Ističu da je PGR trebao biti izuzet iz izmjena Zakona o planiranju i izgradnji objekata, ali do sada ni one nijesu pokrenute.

Stručni tim traži da sud utvrdi da je ugovor nezakonito raskinut, te da im se isplate honorari ne samo za izvršeni dio posla, već za cjelokupnu ugovorenu obavezu.

UGOVOR

- Ovo iz razloga što je ugovor raskinut jednostrano, na osnovu neprovjerenih informacija i



Crnogorski Telekom

PODGORICA - Crnogorski Telekom prošlu godinu je završio u plusu od 3,1 milion eura. Iz te telekomunikacione kompanije navode da je kompanija lani poslovala sa solidnom dobiti i prihodima u mobilnom segmentu, zadržavši tržišno vođstvo u postpejdu i segmentu veleprodaje zahvaljujući prije svega dobroj turističkoj sezoni.

- Operativna dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA), isključujući posebne uticaje i nakon najma, iznosila je 27,5 miliona, a neto dobit iznosila je 3,1 milion eura – kaže se u saopštenju.

Navedeno je da je Telekom prošle godine zabilježio rast prihoda, pa su ukupni prihodi na kraju godine iznosili 75,3 miliona eura, manje u odnosu na predpandemijske

saznanja i bez komunikacije sa stručnim timom koji je potpisivanjem ugovora dobio pravo, odgovornost i obavezu da ovaj posao uradi do kraja - poručili su iz tima.

U decembru 2020. Mitrović ih je pismeno obavijestio da raskida ugovor o izradi PGR, čija je izrada započeta u avgustu te godine, a trebalo je da bude završena u julu 2022. Bivša vlada je u taj tim okupila 60 eksperata, kojima su se pridružili predstavnici svih 24 opštine, te 60 saradnika. Iz tima tvrde da su u roku završili i predali prvu od četiri faze tog dokumenta.

Od avgusta do decembra, kad je ugovor raskinut, stručni tim uradio je prvu od planirane četiri faze PGR – analizu dokumentacije i postojećeg stanja

Rezultati poslovanja Crnogorskog Telekoma u prošloj godini

Profit tri miliona eura

Ni poslije godinu dana od raskida ugovora o izradi PGR nijesu pokrenute izmjene Zakona o planiranju i izgradnji, niti je ministar predočio viziju o novom sistemu planiranja i hijerarhije planske dokumentacije, kažu iz stručnog tima

godine, ali uz promjenu trenda.

- Rast prihoda uslovljen je primarno rezultatima u sektoru veleprodaje tokom turističke sezone, kao i rastom u mobilnim uslugama i ICT segmentu – dodaje se u saopštenju.

Iz kompanije je saopšteno da su na kraju prošle godine zadržali tržišno liderstvo u oba segmenta mobilnog postpejda – rezidencijalnom i poslovnom – kao i prvo mjesto po broju korisnika mobilnog interneta.

Navedeno je da je prošlu godinu kompanija završila sa 263 hiljade aktivnih postpejd SIM kartica, što je za sedam odsto više u odnosu na kraj 2020. godine. S druge strane, broj aktivnih pripejd SIM kartica se smanjio za jedan odsto i iznosio je 115 hiljada.

- Broj korisnika mobilnog interneta porastao je za devet odsto, na 221 hiljadu. Broj korisnika na optici porastao je za 16 odsto i iznosio je 28,4 hiljade, dok je broj TurboDSL korisnika porastao za četiri odsto, u odnosu na kraj 2020. godine, i iznosio je 34,2 hiljade – precizirali su iz Telekoma.

Izvršni direktor Crnogorskog Telekoma Stjepan Udovičić rekao je da kompanija u ovoj godini zadržava fokus na zadovoljstvu i potrebama korisnika.

- Dodatno ulažemo u mobilnu i fiksnu mrežu, što će nam osigurati stabilan i održiv rast u godinama koje dolaze – poručio je Udovičić.

S. P.

- Prema važećem zakonu, postoje dva plana kojim se reguliše prostor Crne Gore – prostorni i plan generalne regulacije i njihovo donošenje je obavezno - objašnjavaju iz tima.

Navode da je Mitrović raskid ugovora objašnjavao nekompetentnim stručnjacima, ukidanjem PGR izmjenama zakona, te tvrdnjom da su planeri u PGR-u ucrtavali lokacije.

- Te izjave smatramo proizvoljnim i neozbiljnim, imajući u vidu da ni do sada nijesu pokre-

Neuspješan sastanak bivših radnika KAP-a sa predst

Danas idu pred Priv

PODGORICA – Ni nakon sastanka sa predstavnicima ministarstva kapitalnih investicija, finansija i ekonomije radnici KAP-a koji od ponedjeljka protestuju ispred Vlade tražeći uplatu doprinosa za beneficirani radni staž, nijesu došli do rješenja.

To je Pobjedi potvrdio njihov predstavnik i bivši radnik KAPa Branko Odović. Razgovor je, kako je naveo, bio konstruktivan, iskazali su razumijevanje za njihov problem, svjesni da su radnici oštećeni, ali i ukazali da su im ruke vezane. Po pitanju ponuda EPCG da izmiri dugovanja prema radnicima, iz ovih ministarstava se nijesu mogli izjasniti, navodeći da bi to sve prethodno moralo da bude stavljeno u pravni okvir.

Radnici danas planiraju da se okupe ispred Privrednog suda i traže njihovo mišljenje, nakon čega će odlučiti o daljim koracima. U posljednjih 15 dana sreli

Protest radnika KAP-a

su se prvo sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem, savjetnikom premijera Dejanom Abazovićem, ispred Vlade im je prišao i ministar finansija Milojko Spajić, ali odgovor na njihove zahtjev još nijesu dobili.

Tvrde da im beneficirani radni staž, koji im nije uplaćivan od

Ekonomija

Četvrtak, 24. februar 2022.

a izradu plana generalne regulacije

honorara Šteta Stručni tim smatra da su oštećeni građani jer je PGR trebalo da na nov način, jednovremeno za ukupan prostor države, uspostavi nova pravila za izgradnju objekata i uređenje prostora.

- Programskim zadatkom za izradu PGR, pravila za legalizaciju bespravno podignutih objekata su bila posebno naglašen zadatak.

Novim pravilima, a kroz direktnu implementaciju smjernica PGR, bilo bi omogućeno značajno skraćenje postupaka prilikom izdavanja uslova za izgradnju i legalizaciju objekata i uređenje prostora - poručili su iz stručnog tima.

je, nakon usvajanja prostornog plana do 2040. potrebno uložiti za ažuriranje važeće planske dokumentacije, koja broji više stotina državnih i lokalnih planskih dokumenata - objasnili su iz tima.

PLANOVI

nute najavljene izmjene zakona, niti je ministar predočio viziju novog Sistema planiranja i hijerarhije planske dokumentacije kažu iz tima i navode da je uvredljiva izjava o ucrtavanju lokacija, jer su oni uradili samo analizu važeće dokumentacije i postojećeg stanja, a da izrada planskog rješenja nije ni započeta.

- Ako se ukine PGR, sistem planiranja bi bio vraćen na neko od prethodnih rješenja, što je moguće, ali da li je racionalno, s obzirom na vrijeme i sredstva koja

Navode da je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma započelo izradu niza prostorno- urbanističkih planova i lokalnih planskih dokumenata koje važeći zakon ne prepoznaje. Tvrde da su se u više navrata obraćali Mitroviću, sekretaru Ministarstva Radovanu Bojoviću, premijeru Zdravku Krivokapiću i njegovoj savjetnici Ani Samardžić.

Navode da je ministar najavljivao sporazumni raskid ugovora i isplatu za urađeni dio posla, ali se to nije desilo.

N. K.

tavnicima tri ministarstva

vredni sud

2006. godine, pripada i prije i poslije stečaja, jer su ostali na istim radnim mjestima rizičnim po njihovo zdravlje. Zbog toga njih 150 ne može da ode u penziju za koju su stekli uslove. Ranije su najavili da od protesta neće odustajati dok im ne riješe problem te da će uskoro početi da dovode i porodice.

M.Lk.

Kursna lista USD

1.13440

JPY

130.58000

GBP

0.83463

CHF

1.04310

AUD

1.55920

CAD

1.43940

CZK

24.47300

TRY

15.68710

BRL

5.68080

SEK

10.56580

HUF 357.25000

Prema informacijama Pobjede, još se ne zna ko će isplatiti Todoroviću bonuse. Iz kompanije tvrde da nemaju para, jer su u minusu, a iz Ministarstva kapitalnih investicija poručuju da je bord potpisao ovaj menadžerski ugovor PODGORICA – Izvršni direktor Air Montenegra Predrag Todorović napustiće dužnost sa 60.000 eura bonusa koji treba da mu budu isplaćeni do 31. marta, za kada je najavio odlazak sa mjesta prvog čovjeka državne avio-kompanije, saznaje Pobjeda.

Todorović je u ponedjeljak podnio bordu Air Montenegra

5

Izvršni direktor Air Montenegra nije se odrekao prava na jednokratne nadoknade koje je ostvario u prošloj godini

Todorović odlazi sa 60.000 eura bonusa

i Ministarstvu kapitalnih investicija zahtjev za sporazumni raskid ugovora o radu, navodeći da to čini iz ličnih razloga.

Odrekao se svih prava ugovora u preostalom trajanju ugovora od tri godine, uključujući i otpremninu od 100.000 eura.

Tražio je, međutim, da mu se do isteka otkaznog roka izmire sve obaveze po ugovoru o radu, što uključuje bonuse na koje je ostvario pravo u prošloj godini.

Iz Air Montenegra juče nijesu htjeli da se oglašavaju ovim povodom, ali ni iz nadležnog Ministarstva kapitalnih investicija.

Prema informacijama Pobjede, još se ne zna ko će isplatiti Todoroviću bonuse. Iz kompanije tvrde da nemaju para, jer su u minusu, a iz Ministarstva kapitalnih investicija poručuju da je bord potpisao ovaj me-

nadžerski ugovor.

Todorović je ugovorom o radu, koji je potpisao sa tadašnjim predsjednikom borda Air Montenegra Filipom Radulovićem, ostvario pravo na jednokratni bonus od 30.000 eura, ako firma za godinu počne sa komercijalnim aktivnostima, te isto toliko ako u jednoj kalendarskoj godini preveze 100.000 do 150.000 putnika.

Todorović je početkom janu-

plaćenijih direktora u državnim preduzećima. Mjesečno je zarađivao 4.400 eura, dok mu je za zakup stana kompanija plaćala još 1.000 eura. Kompanija je njegova visoka primanja i bonuse pravdala time da su za poziciju izvršnog direktora potrebne vještine i znanja, te da ona nosi veliku odgovornost koja mora biti valorizovana.

Air Montenegro je na kraju trećeg kvartala prošle godine

Predrag Todorović

ara saopštio da su za šest mjeseci 2021. prevezli 100.000 putnika.

- Društvo je dužno da izvršnom direktoru isplati bonuse najkasnije do 30. juna tekuće godine za prethodnu - navodi se u ugovoru o radu Todorovića, koji je objavljen na sajtu Air Montenegra.

Todorović je bio jedan od naj-

bio u minusu 2,6 miliona eura, imaju probleme sa flotom, a posao im otežavaju i sukobi sa stečajnom upravom Montenegro erlajnza.

Prije povratka u Crnu Goru, Todorović je radio u firmi Citizen Plane u Parizu, specijalizovanoj za prodaju karata koje su preostale avio-kompanijama.

B. D.

Spor Dekara sa državom oko koncesije za mHE

Odbacili tehnički projekat, a ne znaju gdje se uliva Trepačka rijeka PODGORICA – Saslušanjem bivšeg direktora za energetiku Ministarstva ekonomije (MEK) Marka Radulovića i bivšeg savjetnika premijera za tu oblast Ljuba Kneževića nastavljen je postupak po tužbi kompanija Momčila Miranovića Dekar, Hidroenerdži i Dekar hidro, u kojoj tvrde da su potpisivanjem sporazuma o raskidu ugovora o koncesiji za dvije mHE na Trepačkoj rijeci dovedeni u zabludu, zbog čega traže njegovo poništenje.

Sporazum su, kako tvrde, potpisali računajući na savjesnost države čiji predstavnici su im predočili da je tehničko rješenje sporno, ali se kasnije ispostavilo da je pravi razlog za to bio protest mještana i izbjegavanje nadoknade štete.

Prema riječima Radulovića, sada zaposlenog u CEDIS-u, zaključak da rješenje nije u skladu sa ekološkim standardima, rezultat je timskog rada cijelog njegovog sektora. Nije, kako je kazao, bila posebno sačinjena u pisanoj formi, već navedena u redovnim kvartalnim izvještajima koje su slali Vladi. Radulović se, kako je kazao, smatra lično nekompetentnim da ocjenjuje da li je takva vrsta tehničke dokumentacije dobra ili loša.

Naveo je da su Miranovića upoznali sa tim stavom očekujući da će, kao stručno lice, iznijeti kontra argumente, što nije uradio. Ne sjeća se koje su struke bili zaposleni iz službe za OIE koji su, prema njegovim riječima, učestvovali u analizi, ali zna da sigurno nijesu bili licencirani u bilo kojoj struci.

Knežević, sada zaposlen u CGES-u, pak tvrdi da je MEK angažovalo eksternu pravnu i finansijsku pomoć, a da su on i

Protest građana Bara Kraljskih zbog izrade mHE

Radulović, kao elektroinžinjeri, procjenjivali tehničko rješenje.

- S obzirom na to da se radilo o čitanju dokumentacije koja ne predstavlja projekat, već opis tehničkih rješenja, vjerujem da je naše formalno obrazovanje sa tehničkih fakulteta bilo dovoljno da steknemo utisak o primjerenosti rješenja i podijelimo ga sa koncesionarom – kazao je Knežević dodajući da je potpisivanje sporazuma o raskidu dovoljna potvrda ispravnosti njihovih zapažanja.

To što ni Radulović ni Knežević nijesu znali da odgovore u koju se rijeku uliva Trepačka, advokatica Ana Đukanović protumačila je dokazom njihove nekompetentnosti da ocjenjuju tehnički projekat, ukazujući da se zamjerka odnosila na to da je projektom predviđeno prevođenje vodotoka Trepačke u vodotok Lima, iako se ona u Lim i uliva.

PAKET

Obojica su negirali da su Miranoviću nudili produženje koncesije za Crnju, Ljubašticu i Crni potok ako prihvati sporazumni raskid za Trepačku. Ukazali su

da je riječ o dva odvojena ugovora te da je moguće da je Miranović mogao steći utisak da se to nudi u paketu, jer je na sastancima bilo riječi o oba. Đukanović je ukazala da je odluka o produženju koncesije donijeta krajem oktobra 2019, ali da je Miranović taj ugovor dobio tek nakon što je potpisao sporazumni raskid krajem decembra i vratio ga na ispravku, imajući u vidu da je bio datiran na mjesec ranije.

PROMIJENJENE OKOLNOSTI

Knežević je ukazao da se stav države prema izgradnji mHE promijenio zbog velikog protoka vremena od dodjela koncesija do izgradnje, zbog novih tehnoloških rješenja i smanjenja konkurentnosti ovog vida proizvodnje struje. Ocijenio je da je projektom bio predviđen relativno atipičan zahvat nizvodno od elektro-mašinskih kućica kojim se umjesto direktnog povratka nakon prolaska kroz turbine u prvobitne vodotoke, voda objedinjavala i zajednički odvodila nizvodno. To je, kako je ocijenio, bilo neprimjereno

rješenje za trenutak realizacije projekta do koje je došlo znatno kasnije od planiranog. Daljim insistiranjem na realizaciji ugovora bi, kako je kazao Knežević, samo došlo do problema i troškova. Naveo je da Miranović jeste negodovao kada mu je predočena neadekvatnost rješenja, ali se ne sjeća da li je pomenuo mogućnost da ga mijenja. Potvrdio je da je i dalje na snazi ista strategija o razvoju energetike, ali da je izmjene inicirala prethodna vlada, što još nije završeno. Upitan zašto su i pored izmijenjenog stava davali koncesije, Knežević je objasnio da je bilo više započetih postupaka, ali da je siguran da nijesu otvarani novi. Odgovarajući na pitanje zastupnice države Milanke Rakočević, Knežević je kazao da su rokovi za ovu mHE više puta pomjerani zbog objektivnih okolnosti, te da je razlog za raskid, osim u tehničkom rješenju, i u ograničenim aktivnostima koje je sproveo koncesionar. Sutkinja Dijana Raičković je iduće ročište zakazala za početak aprila, kada bi trebalo da bude saslušan i Miranović.

M. Lk.

6

Društvo

Četvrtak, 24. februar 2022.

Doskorašnji glavni specijalni tužilac i dalje bez pismene odluke o razrješenju PODGORICA – Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nije dobio odluku o razrješenju sa te funkcije. Odluke su dostavljene većini razriješenih tužilaca, međutim ne i njemu, što ga onemogućava da pokrene spor pred Upravnim sudom Crne Gore koji je najavio.

Takođe, odluke o razrješenju glavnog specijalnog i devet drugih tužilaca i tužiteljki, koje je Tužilački savjet donio prošlog četvrtka, još uvijek nijesu objavljene u Službenom listu Crne Gore.

Prema Zakonu, funkcija rukovodioca tužilaštva, odnosno državnog tužioca, prestaje na dan donošenja odluke Tužilačkog savjeta, ali odluku o prestanku funkcije TS je dužan dostaviti državnom tužiocu čija je funkcija prestala i državnom tužilaštvu u kojem je to lice vršilo funkciju i objaviti je u Službenom listu Crne Gore.

Iz Tužilačkog savjeta još uvijek nema objašnjenja zbog čega odluka o razrješenju GST-a, ali i odluke o razrješenju ostalih tužilaca, nijesu ni nakon osam dana od njihovog donošenja objavljene u Službenom listu Crne Gore.

Sa druge strane, dan nakon sjednice Savjeta, 18. februara, u Službenom lstu objavljen je oglas za izbor GST-a, na osnovu odluke TS-a koja je usvojena većinom glasova i pored upozorenja predsjednice Savjeta v.d. VDT-a Maje Jovanović da objavljivanje oglasa prije usvajanja plana slobodnih tužilačkih mjesta nije u skladu sa zakonom.

Ovaj potez Katnić je prije tri dana ocijenio kao nezakonit, a prolongiranje dostavljanja od-

Katnić opstruiran da pokrene spor Iz Tužilačkog savjeta još nema objašnjenja zbog čega odluka o razrješenju GST-a, ali i odluke o razrješenju ostalih tužilaca, nijesu ni nakon osam dana od njihovog donošenja objavljene u Službenom listu Crne Gore

ODLUKA O RAZRJEŠENJU NIJE OBJAVLJENA NI U SLUŽBENOM LISTU IAKO JE TS O TOME ODLUČIO U ČETVRTAK: Milivoje Katnić

luke o razrješenju njemu lično, ali i SDT-u, te neobjavljivanje u Službenom listu, kao opstrukciju u cilju obesmišljavanja njegove eventualne tužbe Upravnom sudu za poništenje odluke Tužilačkog savjeta.

Prema njegovim riječima, umjesto dostavljanja pismeno

izrađene odluke na koju bi mogao izjaviti žalbu i ostvariti osnovna ljudska prava zagarantovana i Evropskom konvencijom, Sekretarijat TS-a putem imejla obavijestio je SDT da je na sjednici od 17. februara utvrđen prestanak funkcije Katniću.

- Istovremeno, Specijalno dr-

žavno tužilaštvo se obavještava da će pisano izrađena odluka biti naknadno dostavljena – kazao je on i dodao da mu se na taj način iznova i po ko zna koji put krše osnovna ljudska prava.

Tužilački savjet je na sjednici 17. februara razriješio dužnosti glavnog specijalnog tužioca Mi-

livoja Katnića iako dva upravna spora, koje je pokrenuo Katnić, nijesu okončana.

Takvu odluku kritikovala je Akcija za ljudska prava (HRA) konstatujući da je TS donio odluku o bivšem glavnom specijalnom tužiocu zasnovano na rješenju koje se u upravnom postupku osporava.

Protest podrške Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi ispred CEDIS-a zbog neuključivanja struje Episkopskom dvoru u Nikšiću

Od nove vlade zahtijevamo da, za razliku od prethodne, isključivo i u svakoj situaciji postupa sa pozicija sekularizma i svakodnevnim radom doprinosi stvarnoj ravnopravnosti i poštovanju svih ljudskih prava svakog pojedinca – poručio je generalni sekretar Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava Aleksandar Zeković PODGORICA – Crnogorska pravoslavna crkva desetljećima doživljava i trpi progon koji nikako da se zaustavi i na koji još uvijek nema odgovarajućeg društvenog odgovora, poručeno je sa protestnog skupa juče u Podgorici ispred zgrade Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) koji Episkopski dvor u Nikšiću, i pored izmirenih računa, drži u mraku već tri mjeseca.

Aktivista za ljudska prava i generalni sekretar Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava Aleksandar Zeković poručio je vlastima i predstavnicima diplomatske zajednice da se ne mire sa nepravednim i različitim tretmanom prema bilo kome.

- Ne pristajemo da bilo ko u Crnoj Gori bude proganjan i ponižavan zbog svojih vjerskih uvjerenja, političkog opredjeljenja ili drugačijeg mišljenja. Govor

Pravoslavnim Crnogorcima ugrožena ljudska i vjerska prava mržnje prema ovoj crkvenoj vjerskoj zajednici je najizraženiji i najbrutalniji – poručio je Zeković na protestu.

On je naglasio da je gašenje struje Epsiskopskom dvoru CPC-a u Nikšiću otvorena metoda sprečavanja vjernika u ostvarivanju i izražavanju svojih sloboda.

- To podrazumijeva i tešku odluku da čak i ne posjećuju svoje tradicionalne hramove. Ne žele na bilo koji način da produbljuju jedno ozbiljno pitanje koje decenijama opterećuje crnogorsko društvo. I pored svih tih činjenica, vlasti ne preduzimaju gotovo ništa da se unaprijedi status i poštovanje prava vjernika CPC. Idu čak i korak dalje pa kroz aktivnosti državnih kompanija, poput CEDIS-a, i ponašanja lokalnih vlasti, poput onih u Nikšiću, žele da učine sve što je moguće da opstanak i redovan život ove crkvene zajednice učine nemogućim i nepodnošljivim poručio je Zeković.

Zahtijevamo, navodi Zeković, javnu debatu, javne politike i odluke koje mogu da potpomognu toleranciju i podrže napredak u međuljudskim odnosima.

- Od nove vlade zahtijevamo da, za razliku od prethodne, isključivo i u svakoj situaciji postupa sa pozicija sekularizma i svakodnevnim radom doprinosi stvarnoj ravnopravnosti i poštovanju svih ljudskih prava svakog pojedinca – kazao je Zeković, dodajući da je namjera da se kroz otvoreno zastupanje društvenog neprihvatanja i neprija-

Marković okupljenima pročitao pismo vladike Borisa Bojovića

teljstva, pravoslavni vjernici odvrate od CPC i svog najličnijeg i nacionalnog identiteta.

Vladika Boris Bojović je u pismu, koje je na protestu pročitao ipođakon Stefan Marković, poručio da su pravoslavnim Crnogorcima ugrožena vjerska prava i građanske slobode.

- Ne samo što ne možemo ući u svoje crkve i manastire, već i time što nas trenutna ovozemaljska administracija diskriminiše na svakom mogućem koraku i kad joj se god pruži prilika - poručio je Bojović u pismu.

Kako je naveo, mrak koji su im poslali ne može ovladati u „našim srcima i domovima, jer to nije naš manir, a ni ma-

nir naših predaka“.

- Jesmo krivi, i iza toga ćemo stati - a krivi smo jer smo Crnogorci. Ovdje smo došli ne da lovimo bilo koga, već kao slobodni ljudi i dostojanstveni vjernici da iskažemo svoje neslaganje sa nepravdom koja nam se čini. Svako ko se bori protiv čovjeka bori se i protiv Boga. Mi smo dužni da ne pristanemo i da vječnom ljubavlju, nadom i istinom posvjedočimo ovu borbu – napisao je Bojović u pismu.

On je poželio da Gospod Bog „u njihova srca useli ljubav, da ne čine više zla djela“, a da Crnogorcima da blagoslov da oproste i izdignu se ujedinjeni iznad međusobnih svađa.

D.M.

– Smatramo da je Tužilački savjet trebalo da prekine postupak dok se na potpun način ne utvrdi činjenično stanje – istakli su iz HRA. Advokat Veselin Radulović je u izjavi za Pobjedu ocijenio da se stiče utisak da je odluka Tužilačkog savjeta imala jasan politički cilj i namjeru da se ukloni Milivoje Katnić sa pozicije glavnog specijalnog tužioca.

– Ako bilo ko smatra da je Katnić nezakonito radio, to mu ne daje opravdanje da nezakonito postupa kada je u pitanju njegov prestanak funkcije. Možda on i nije trebalo da bude više na funkciji, ali je ključna stvar da se to odradi na zakonit način – poručio je Radulović u razgovoru za Pobjedu.

Prema njegovim riječima, zakonit put je bio da se primjedbe na postupanje Katnića, kada je većina članova TS već smatrala da on nije radio svoj posao na zakonit način iskoriste svoja ovlašćenja i iniciraju pokretanje disciplinskog postupka kako bi se utvrdilo da li je on eventualno počinio neki teži disciplinki prekršaj, i da ga eventualno onda TS razriješiti.

– Ako su željeli da istraju na ovoj odluci da ga razriješe sa funkcije na osnovu ispunjenja uslova za starosnu penziju, onda su tu činjenicu morali da utvrde nesporno, odnosno da sačekaju konačno rješenje u upravnom postupku. Tužilački savjet nije uradio ni jedno ni drugo i očigledno je istrajao u namjeri ostvarenja nesporno iskazanog političkog cilja od prošle godine - da se Katnić ukloni sa pozicije - i donio na kraju veoma spornu odluku – zaključio je tada Radulović.

D.M.

CEDIS: Protest na pogrešnoj adresi Povodom protesta koji je organizovan ispred upravne zgrade CEDIS-a iz te kompanije je ponovo saopšteno da su od početka postupali u skladu sa zakonom, uz neosporivu namjeru da se Ljetnjikovac kralja Nikole priključi na mrežu u najkraćem roku.

- Obrazloženja povodom nepriključivanja su komunicirana u javnosti više puta, pa nam nije jasno zbog čega se baš CEDIS taregitira u ovom slučaju, budući da se ključ za rasplet ove nemile situacije ne nalazi na našoj adresi. CEDIS-u je tek u utorak dostavljeno izjašnjenje Opštine Nikšić, čime su se i stekli uslovi za dalje postupanje u navedenom slučaju, nakon čega je i uslijedila naša urgentna reakcija, kako bi iz dijela naše nadležnosti aktivnosti maksimalno ubrzali – navodi se u saopštenju CEDIS-a.

Kako se navodi, uz puno razumijevanje za sve neprijatnosti koje korisnici Ljetnjikovca imaju zbog izostanka napajanja, mole za smirivanje tenzija i racionalan pristup.

- Sve smo uradili u pravcu ubrzavanja procesa, shodno čemu optužbe za diskriminaciju i manjak efikasnosti i tolerantnog odnosa sa naše strane, nijesu na mjestu. U cilju što hitnijeg rješavanja problema, CEDIS je već danas (srijeda) Opštini Nikšić uputio svu neophodnu dokumentaciju, nakon čega dinamika zavisi od ostalih subjekata koji, shodno propisima, učestvuju u procesu (EPCG, Opština Nikšić) – navodi se u saopštenju.

Društvo

Četvrtak, 24. februar 2022.

7

Ombudsman formirao predmet, slučaj pred Sudom za prekršaje

Zaposlena prijavila direktora za mobing i seksualno uznemiravanje Zaposlena je Pobjedi kazala da kada je dostavila prijavu resoru kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić, rečeno joj je da će ministarka, kada sazna za to, razriješiti rukovodioca

Pobjeda je kontaktirala prijavljenog direktora, ali on nije želio da govori o tom slučaju. On je ranije za pojedine medije demantovao te navode.

Ombudsman je nakon prijave zaposlene formirao predmet.

- Zaštitnik je ovim povodom formirao predmet i započeo ispitni postupak. Do njegovog okončanja nijesmo u mogućnosti komentarisati slučaj ni iznositi više detalja – rekli su oni.

Iz Ministarstva nam, s druge strane, nijesu ništa odgovorili na pitanja o ovom slučaju. Između ostalog, pitali smo ih šta su preduzeli povodom tog slučaja, jer se zaposlena prvo obratila Ministarstvu kojem je i prijavila direktora.

Zaposlena kaže da kada je dostavila

i. mandić

PODGORICA – Zaposlena u jednoj osnovnoj školi podnijela je policiji, Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta i ombudsmanu prijavu protiv direktora zbog mobinga i seksualnog uznemiravanja.

Vesna Bratić nikada nije odgovorila na prijavu

prijavu resoru kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić, rečeno joj je da će ministarka, kada sazna za to, razriješiti rukovodioca.

U nadi da ćete mi pomoći da živim život dostojan čovjeka, unaprijed zahvaljujem i imam puno povjerenje u vas – piše, između ostalog, u prijavi Ministarstvu

- Molim Vas kao moje nadležno ministarstvo da mi pomognete i omogućite pravo na rad bez mobinga, psihičkih maltretiranja sa seksualnom pozadinom. Pokušala sam stalnim upozorenjima sama da riješim problem o čemu svjedoči sve što sam gore navela, ali pošto nije dalo rezulta-

te, već je postajalo sve gore i gore do nepodnošljivosti, jedini izlaz vidim u Vašoj službenoj reakciji na ovaj moj neodrživi status.

U nadi da ćete mi pomoći da ja živim život dostojan čovjeka, unaprijed zahvaljuem i imam puno povjerenje u vas – piše, između ostalog, u prijavi koju je ta žena napisala Ministarstvu, a u koju je redakcija imala uvid.

Pobjeda nema informaciju da li je pokrenuta istraga ili disciplinski postupak u ovom slučaju. Zaposlenoj, koja je podnijela prijavu, iz tog resora se, kako kaže, više niko nije obratio.

Sporni direktor izabran je na poziciju v.d. direktora 12. juna prošle godine, kada je ministarka Vesna Bratić postavila gotovo sve rukovodioce obrazovnih ustanova u Crnoj Gori. Nakon što mu je istekao v.d. mandat, ministarka ga je ponovo postavila za v.d. direktora te škole.

Prosvjetna inspekcija se odredila da nije nadležna u slučaju prijave za mobing i seksualno uznemiravanje.

- U vezi sa navodima iz inicijative vezano za zaštitu od mobinga, konstatujem da ovaj organ nije nadležan za postupa-

nje u navedenoj predmetnoj situaciji.

Naime, saglasno čl 15 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu, propisano je da zaposleni koji smatra da je izložen mobingu podnosi pisani zahtjev za pokretanje postupka za zaštitu od mobinga posredniku. Kako je u školi shodno navedenom Zakonu određen posrednik, možete se istom obratiti i podnijeti pisani zahtjev za pokretanje postupka – piše u nalazu Prosvjetne inspekcije.

Prema riječima zaposlene, tužilac je postupajući po prijavi za mobing i seksualno uznemiravanje ocijenio da nema elemenata krivičnog djela koje se može goniti po službenoj dužnosti.

Prilikom kvalifikacije djela ocijenjeno je da se rukovodilac sumnjiči za drsko ponašanje, a što je u nadležnosti Suda za prekršaje.

Zaposlena je ispričala da je sporno ponašanje njenog nadređenog navodno trajalo nekoliko mjeseci. Tvrdi da joj je na početku udjeljivao komplimente, pozivao na piće, a onda da je navodno govorio eksplicitnije vulgarnosti. Kaže da joj je pričao u tom smislu da treba da vidi šta on sve može da joj uradi.

Tvrdi da je pokušavao da ostvari fizički kontakt, ali da je ona bježala.

Ona je Pobjedi kazala i da se etapno žalila kolegama i da u ovom slučaju ima svjedoke.

N. Đ.

GREŠKA ILI NEZNANJE: MPNKS juče objavilo Registrovano 208 novih Ministarstvo i Vlada nijesu donijeli Zakon o slučajeva korone pogrešan naziv velikog državnog priznanja upravljanju otpadom, pa nema ni strategije

Jevanđelje je Miroslavljevo, a ne Miroslavovo

PODGORICA - Na zvaničnom sajtu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore juče je objavljena informacija da je piscu Milutinu Mićoviću uručena nagrada ,,Miroslavovo jevanđelje“.

Jedno od najznačajnijih državnih priznanja za književnost se zove „Miroslavljevo jevanđelje“ po ilustrovanom rukopisu iz 12. vijeka koji je uvršten u UNESCO listu „Pamćenje svijeta“.

Od same informacije da će nagrada „Miroslavljevo jevanđelje“ biti dodijeljena Milutinu Mićoviću za knjigu ,,Luča u tami Crne Gore“, piscu koji negira crnogorski identitet i istrajava, resor Vesne Bratić je i ovom objavom pokazao elementarno neznanje, s obzirom da je naslov informacije na njihovom sajtu ostao nepromijenjen tokom čitavog dana.

Sama ceremonija uručenja je takođe bila problematična.

Naime, ta nagrada se tradicio-

nalno do ove godine dodjeljivala u kući Rista Ratkovića, što je Ministarstvo najavilo i za ovu godinu. Međutim, menadžment „Ratkovićevih večeri poezije“ je otkazao gostoprimstvo ovogodišnjoj svečanosti.

Tako je u ponedjeljak dodijeljena u školi „Marko Miljanov“ u Bijelom Polju.

Iako je bilo najavljeno da će nagradu uručiti ministarka Bratić, te da će ceremoniji prisustvovati Zdravko Krivokapić – oni se nijesu pojavili na ceremoniji. Na ceremoniji se pojavio i rođeni brat Milutina Mićovića, mitropolit SPC Joanikije. Na dodjelu je došao i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, koji je građane koji su protestovali pozdravio sa tri prsta.

Aktivisti su nosili transparente na kojima je pisalo: ,,Ministarko, škole ostavite djeci!“, ,,Ono što je pisano jezikom mržnje nije književnost!“, ,,Nagradili smo Radovana… Stidimo se…

Dosta je…!“ J. M.

Objava na sajtu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta

Preminula jedna osoba

PODGORICA – Jedna osoba je preminula od kovida u utorak dok je zabilježeno 208 novih slučajeva infekcije koronom među 1.762 testirana, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Kako se navodi, preminuo je pacijent iz Podgorice star 87 godina.

Broj preminulih u Crnoj Gori dostigao je 2.670 od početka pandemije.

Prema podacima IJZ, udio novopozitivnih među testiranima u utorak iznosio je 11,8 odsto.

Najviše novih slučajeva infekcije zabilježeno je u Podgorici – 57, u Baru je evidentirano 22, Ulcinju 21, Nikšiću 19, Pljevljima 15, Rožajama 13, Budvi 12, Beranama i Bijelom Polju po osam, Herceg Novom i Tivtu po sedam, Kotoru šest, Danilovgradu četiri, Cetinju tri, u Plavu i Tuzima po dva, u Kolašinu i Plužinama po jedan.

IJZ navodi da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 422 pacijenta.

Kako je saopšteno, trenutno je aktivno 2.071 slučaj kovida-19.

Najviše u Podgorici, 659, u Baru 272, Nikšiću 205, Ulcinju 152, Budvi 118, Herceg Novom 111, Pljevljima 90, Kotoru 76, Bijelom Polju 75, Rožajama 63, Tivtu 57, Beranama i Danilovgradu po 36, Cetinju 31, u Tuzima 30, Plavu 14, Mojkovcu 12, Kolašinu deset, Plužinama sedam, Andrijevici i Petnjici po šest, Šavniku i Žabljaku po dva, i u Gusinju jedan slučaj.

Od početka epidemije zabilježeno je 229.430 slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori.

R. D.

Smeće na svakom ćošku, planovi i zdravlje u zapećku

PODGORICA- Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Vlada nisu završili proces donošenja novog Zakona o upravljanju otpadom koji je shodno Akcionom planu za ispunjavanje završih mjerila za poglavlje 27 bio planiran za 2021. godinu.

Nisu ostvareni uslovi da se krene u proces pripreme Državnog plana upravljanja otpadom za period 2022. – 2027., što je bilo planirano za 2022. godinu, kao ni lokalnih planova upravljanja otpadom. Ovo znači da se cijeli sistem upravljanja otpadom odvija na osnovu Državnog plana koji je istekao 2020. godine. Posledice vidimo na svakom koraku. puteva, na obalama rijeka, uz naselja, u selima, dovode do zaključka da je sistem upravljanja otpadom u Crnoj Gori u potpunom zapećku – saopštila je juče izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković.

Ona je reagovala na fotografije objavljene na društvenim mrežama na kojima se vide velike deponije otpada na Veliko plaži, a na njima su i mrtve životinje.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Vlada nisu završili proces donošenja novog Zakona o upravljanju otpadom koji je shodno Akcionom planu za ispunjavanje završih mjerila za poglavlje 27 bio planiran za 2021. godinu.

- S tim u vezi, nisu ostvareni uslovi da se krene u proces pripreme Državnog plana upravljanja otpadom za period 2022.

Deponija i mrtva životinja u zaleđu Velike plaže

– 2027, što je bilo planirano za 2022. godinu, kao ni lokalnih planova upravljanja otpadom.

Ovo znači da se cijeli sistem upravljanja otpadom odvija na osnovu Državnog plana koji je istekao 2020. godine. Posledice vidimo na svakom koraku – kazala je Vuković.

Ona je istakla da svakodnevno dobijaju i fotografije i prijave građana zbog tog problema i da očekuju pomoć i podršku u spriječavanju da rijeke, putevi, obale budu zatrpani šutem, građevinskim materijalom, komunalnim otpadom, automobilskim gumama i leševima uginulih životinja.

- Prizor koji je zaokupio posebnu pažnju je fotografija leša uginule krave koja je odbačena na jednoj od nelegalnih deponija u zaleđu Velike plaže u Ulcinju što dodatno govori o dubini problema – kazala je ona.

Jedan od glavnih problema je, kako je izdvojila Vuković, taj

što komunalna preduzeća koja funkcionišu na lokalnom nivou često nemaju ni finansijskih ni ljudskih kapaciteta da se samostalno izbore sa ovim situacijama te da moraju da imaju podršku sa državnog nivoa.

- U ovom poslu im moraju pomoći i drugi organi koji su nadležni za komunalne poslove uključujući komunalnu inspekciju, komunalnu policiju a u brojnim situacijama i ekološku inspekciju – kazala je Vuković .

Ona je istakla da u vremenu kada tehnologija ubrzano napredujemi nismo u stanju da donesemo akta koja nam omogućavaju implementaciju bilo kakvih aktivnosti.

- Sa ovih deponija isparavaju različiti štetni gasovi koje mi udišemo (posebno kada dolazi do paljenja ovih deponija) i spriraju se štetne materije u vodu koju pijemo. Te materije dospijevaju i do hrane koju konzumiramo – zaključila je Vuković.

J.M.

8

Društvo

Četvrtak, 24. februar 2022.

Polemika NVO čija je odgovornost zbog čega su primjerci rijetke vrste završili u drugoj državi PODGORICA – Maša i Brundo, dva mladunčeta mrkog medvjeda, još 2017. godine iz Crne Gore su poslata u rehabilitacioni centar Arcturo u Grčku, na podivljavanje. Oni se, iako su zaštićena i rijetka vrsta, ipak neće vratiti u našu zemlju jer stručnajci nijesu uspjeli da ostvare cilj - da ih osposobe za život u divljini.

Grčki centar koji je preuzeo medvjede sada naplaćuje ulaznice onima koji žele da ih vide, a organizacije u Crnoj Gori i dalje polemišu da li su medvjedi mogli da ostanu ovdje.

Polemika ko je kriv za to što su se mečići „razmazili“ traje između dvije NVO – Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i „Prihvatilište i oporavak životinja“, koji za ovu situaciju optužuju jedni druge.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja povodom slučaja mrkih medvjeda - u kakvim uslovima borave, da li ima šanse za njigov povratak i što bi to značilo za Crnu Goru...

Mečiće je prije pet godina pronašla porodica Simović, na Pustom liscu, nadomak svoje kuće, hranila ih skoro mjesec, nakon čega ih je preuzeo Miljan Miličković koji u selu Brezna u Piperima na svom imanju odgaja domaće, ali i divlje i egzotične životinje. Miličković je Pobjedi kazao da su mu oni donijeli medvjediće jer nijesu mogli više da brinu o njima.

IZGUBLJENA ŠANSA

Iz CZIP tvrde da je Miličković samoinicijativno otišao kod porodice Simović u blizini Nikšića i od njih preuzeo mečiće.

- Uporno je tvrdio da u saradnji sa institucijama radi na podivljavanju mečića i u konačnom njihovom povratku u prirodu te da tokom boravka kod njega životinje nijesu imale kontakte sa drugim ljudima osim sa njim. Na samom početku pričao je da je cilj da se mečići prebace u neko od prihvatilišta sa boljim uslovima, ali je mišljenje brzo promijenio i iskoristio situaciju za sopstvenu finansijsku korist od naplate ulaznica na njegovo imanje - kažu iz te organizacije.

Navode da je Miličković svim zainteresovanim građanima dopustio da posmatraju, maze, igraju se i hrane mečiće, o čemu svjedoče brojne fotografije na društvenim mrežama, a da je upravo to razlog zbog kojeg oni nikada neće dobiti šansu za povratak u prirodu.

- Kontakt sa ljudima koji je tada ostvaren ostavio je posljedice na ponašanje medvjeda koji zbog toga nikada nijesu mogli biti vraćeni u prirodu tvrde iz CZIP-a.

POKLON ZA PROFIT

Miličković, s druge strane, tvrdi da je CZIP te 2017. godine poklonio mladunčad medvjeda, koji su bili vlasništvo države Crne Gore, državi Grčkoj, koja danas naplaćuje ulaz

Za medvjede nije bilo mjesta u Crnoj Gori, Grci naplaćuju ulaznice da ih posjetioci vide

Maša i Brundo u Prihvatilištu prije odlaska u Grčku

(što je slučaj i danas), pa samim tim ni pravo da životinje drži na svom imanju, doveo je javnost u zabludu imenovanjem svoje nevladine organizacije na način da u nazivu sadrži riječ ,,Prihvatilište“. U trenutku kada preuzima mečiće od porodice Simović, nema niti jednu dozvolu, kao ni ovlašćenje za preuzete radnje, a dodatno izjavama za medije lažno predstavlja da njegovo prihvatilište djeluje pri Ministarstvu - ističu iz CZIP-a.

Tvrde da su u saradnji sa nadležnim ministarstvima, shodno datom ovlašćenju, koordinisali transport medvjeda u Arcturos gdje su smješteni i uključeni u program rehabilitacije mladunaca bez roditelja.

Ulaznica u grčki rezervat košta 4 eura

turistima kako bi ih vidjeli.

Navodi da je CZIP taj koji je ostvario dobit.

- Da vam taj stravičan slučaj bude malo jasniji, nakon tog njihovog ,,uspjeha“, u sljedećem bilansu, koji su prijavili 2018. godine, prihodovali su čitavih 445.863 eura. To je faktički novac za koji može da se napravi 20 puta veći rezervat za medvjede, od rezervata koji je napravljen u Grčkoj - naveo je Miličković.

Dodaje da je taj rezervat napravljen u Crnoj Gori, u sklopu nacionalnih parkova naše države, riješio bi „vječiti problem institucija za smještaj te zaštićene vrste životinja, a ujedno i bio nešto lijepo što svijet kod nas može da vidi“.

- U Grčkoj naplaćuju ulaz turistima da vide mečiće koji su bili vlasništvo naše države.

Mogli smo i mi to da uradimo.

Iako mrkih medvjeda ima u našim šumama, sve su rjeđi u Evropi i to je enormni gubitak za našu zemlju jer su životinje sa međunarodne CITES liste poklonjene drugoj zemlji koja profitira na tome - istakao je Miličković.

CZIP PREBACIO MEDVJEDE

Iz CZIP-a su opovrgli sve optužbe ističući da su dva medvjeda uz njihovu i pomoć organizacije ,,Four Paws“ koja se bavi zbrinjavanjem divljih životinja na globalnom nivou, prebačeni u prihvatilište u Grčkoj za dobro mečića.

- Naša ovlašćenja za transport



PRIPITOMLJENI ZAUVIJEK

Transport medvjeda u Grčku 2017. godine

mečića obavljena su u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode koji u članu 83 precizira da u slučaju da u Crnoj Gori ne postoje pravno ili fizičko lice koje ispunjava uslove za držanje pojedinih primjeraka divljih vrsta životinja, ti primjerci se mogu predati stranom prav-

nom licu, u drugoj državi, koje je ovlašćeno za čuvanje i držanje životinja - navode iz CZIP-a.

Iz te NVO kažu da Miličković u trenutku odlučivanja o daljoj sudbini mečića nije ispunjavao zakonske uslove.

- Nije imao status prihvatilišta

Mečiće je prije pet godina pronašla porodica Simović, na Pustom liscu, nadomak svoje kuće, hranila ih skoro mjesec, nakon čega ih je preuzeo Miljan Miličković koji u selu Brezna u Piperima na svom imanju odgaja domaće, ali i divlje i egzotične životinje

Mečići su, kažu CZIP, tamo odgajani po strogom protokolu s minimalnim kontaktom s ljudima, posebnom obukom za hranjenje i slično tome, ali su od prvog dana pokazivali privrženost čovjeku i pokušavali su stupiti u kontakt s ljudima koji su brinuli o njima.

- Nažalost, od ovakvog ponašanja nijesu odustali ni nakon sprovedenog programa rehabilitacije. Ovo se zaključuje iz pisma koje je Arcturos dostavio na naš zahtjev, kojim obrazlažu odluku o nemogućnosti povratka mečića u divljinu.

Iz Arcturosa smatraju da je važno napomenuti da se prije dolaska u Grčku s medvjedima nije postupalo kako treba, što dokazuju brojne fotografije sa društvenih mreža na kojima se vidi da su posjetioci NVO „Prihvatilište i oporavak životinja“ držali medvjede u rukama i hranili ih - navode iz CZIP-a.

Stručni tim Arcturosa, je, dodaju, procijenio da te životinje nijesu sposobne za samostalan boravak u prirodi i o ovoj činjenici obaviješteni su svi nadležni organi u Crnoj Gori.

- Tada je donešena odluka da ove životinje ostanu u prihvatilištu za medvjede Arcturos, u

Nimfeu (Florina, Grčka) jer u Crnoj Gori nije bilo odgovarajućeg skloništa za njih - ističu iz CZIP-a.

Miličković kaže da on nije kriv za to, da je mečiće - iz najbolje namjere razmazila porodica Simović, te da je CZIP zapravo obmanuo stručnjake iz Arcturosa jer im u startu nijesu rekli da su Maša i Brundo u takvom stanju da će biti teško da se radi na njihovom podivljavanju.

- Oni nijesu znali kakvo je pravo stanje mečića, i to dokazuje mejl koji sam dobio od njih.

Prije nego su poslati u Grčku, znao sam da tu nema pomoći, da oni ne mogu podivljati jer sam razgovarao sa mnogo stručnjaka koji su mi kazali da oni ne mogu podivljati. Bio sam za to da oni ostanu kod nas, ali je dat novac za transport, mečići su u putu proveli više od 15 sati i više ih neće vratiti u našu zemlju - rekao je Miličković.

USLOVI ZA ŽIVOT Nijesu iz dvije NVO saglasni ni oko prostora u kojem trenutno borave mečići, pa tako iz CZIP-a kažu da oni sada žive na šumskoj površini od 2 hektara (20.000 m2), koja imitira njihovo prirodno stanište.

- Imaju svoje jazbine za zimski san, vodenu površinu za kupanje i redovnu ishranu. Prihvatilište je dovoljno veliko, a posjetioce uvijek prati vodič i nikada nema interakcije između njih i medvjeda. Medvjedima je tokom zime omogućeno da bez buke i uznemiravanja ispune svoj zimski san. Ukratko, omogućeno im je sve što im je potrebno za zdrav i kvalitetan život a što im nije moglo biti pruženo u Crnoj Gori - zaključuju iz CZIP-a.

Miličković navodi da imaju svega 5000 metara kvadratnih za kretanje, a na sajtu Arcturos piše da se kreću na prostoru od 50 ari (5000 m2).

Na sajtu je istaknuto da se naplaćuju ulaznice za turiste koji žele da vide ova dva mrka medvjeda, koji više nijesu mladunčad već odrasle jedinke.

K. J.

Svijet

Četvrtak, 24. februar 2022.

9

Samoproglašene republike u Donbasu zatražile pomoć Rusije u borbama protiv ukrajinske vojske

Ukrajina u vanrednom stanju MOSKVA/KIJEV – Predsjednici samoproglašenih Donjecke i Luganske narodne republike, čiju je nezavisnost Rusija priznala u ponedjeljak, zatražili su od ruskog lidera Vladimira Putina pomoć protiv „agresije ukrajinskih oružanih snaga“, što bi Rusija mogla da iskoristi kao povod za slanje svojih trupa na istok Ukrajine. Ukrajina je proglasila vanredno stanje i zatražila hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Lideri samoproglašenih republika su sinoć, kako je saopštio portparol Kremlja Dmitrij Peskov, Putinu uputili pisane zahtjeve da im „pomogne u odbijanju agresije ukrajinskih oružanih snaga i formacija“, a sa ciljem sprečavanja civilnih žrtava i humanitarne katastrofe u Donbasu.

Predsjednici te dvije otcijepljene republike na istoku Ukrajine Denis Pušilin i Leonid Pasečnik su se, kako je prenijela agencija Tas, pozvali na članove 3 i 4 Ugovora o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći između Rusije i Donjecka i Luganska, koji je sklopljen u utorak.

INVAZIJA

Nakon što je objavljena ova vijest, portparol Pentagona Džon Kirbi saopštio je kako „vjeruje da ruska vojska već ulazi u region Donbasa“. Potom su pojedine agencije objavile kako su ruski tenkovi primijećeni u Donjecku, ali te informacije do zaključenja ovog izdanja Pobjede nijesu zvanično potvrđene.

U Ukrajini je sinoć u ponoć stupilo na snagu vanredno stanje koje je ranije tokom dana proglasila Vrhovna rada, na prijedlog Nacionalnog savjeta za bezbjednost i odbranu Ukrajine.

Vanredno stanje će, kako je objasnio sekretar Nacionalnog savjeta Oleksej Danilov, trajati narednih 30 dana sa mogućnošću produženja i odnosiće se na kompletnu teritoriju Ukrajine, izuzev Luganska i Donjecka.

Ukrajina je sinoć, nakon što su predsjednici Donjecka i Luganska tražili rusku pomoć, zahtijevala hitno zasijedanje Savjeta bezbjednosti UN. U međuvremenu je Vrhovna rada odobrila i nacrt zakona prema kome se građanima Ukrajine omogućava da posjeduju vatreno oružje i da ga koriste u svrhu samoodbrane.

Predlagači tog pravnog akta su, kako prenosi agencija Rojters, ocijenili da je usvajanje takvog zakona u interesu države i društva, te da je on neophodan zbog prijetnji i opasnosti po građane Ukrajine.

Ukrajina je, takođe, na osnovu

Lideri samoproglašenih republika sinoć su Vladimiru Putinu uputili pisane zahtjeve da im „pomogne u odbijanju agresije ukrajinskih oružanih snaga i formacija“, a sa ciljem sprečavanja civilnih žrtava i humanitarne katastrofe u Donbasu. Vrhovna rada odobrila i nacrt zakona prema kome se građanima Ukrajine omogućava da posjeduju vatreno oružje i da ga koriste u svrhu samoodbrane

Sankcijama protiv Rusije se pridružili Australija, Japan, ali i Ukrajina Nakon Evropske unije, Sjedinjenih Američki Država, Velike Britanije i Kanade sankcije Rusiji juče su uvele Australija, Japan, ali i Ukrajina.

Australijske sankcije, kako je objasnio premijer ze zemlje Skot Morison, odnose se na ruske pojedince za koje se vjeruje da su odgovorni za postupke te zemlje protiv Ukrajine.

Japanske sankcije, kako je naveo premijer Fumio Kišida, uključuju zabranu izdavanja ruskih obveznica u Japanu, zamrzavanje imovine pojedinim ruskim državljanima i ograničavanje putovanja

uredbe predsjednika Volodimira Zelenskog, juče počela sa regrutacijom rezervista starosti između 18 i 60 godina.

Ukrajinski mediji prenose da je maksimalni period službe godinu dana, te da je predsjednik Zelenski za sada isključio mogućnost opšte mobilizacije.

Zelenski je juče kazao i kako njegova zemlja želi da dobije bezbjednosne garancije od Rusije što bi, kako je ocijenio, predstavljalo korak ka okončanju zastoja koji vlada u odnosima između dvije zemlje.

- Vjerujem da bi Rusija trebalo da bude među zemljama koje će omogućiti jasne bezbjednosne garancije. Mnogo puta sam sugerisao da treba da se sjedne sa predsjednikom Rusije za pregovarački sto i razgovara – rekao je Zelenski.

Agencija Ria novosti prenijela je kako se u noći sa utorka na srijedu u Donbasu čula jaka eksplozija koja se, prema prvim

FSB tvrdi da je spriječila teroristički napad na Krimu Federalna služba bezbjednosti Rusije saopštila je da je sprječila teroristički napad na Krimu, koji su organizovale pristalice ukrajinskog „Desnog sektora“.

Ukraijinski vojnici na liniji razgraničenja u Donjeckoj oblasti

- Uhapšeno je šest državljana Rusije, koji su se spremali da detoniraju improvizovanu eksplozivnu napravu u jednoj pravoslavnoj crkvi, kako bi zaplašili stanovništvo –

u Japan.

I ukrajinski parlament je juče odobrio uvođenje sankcija za 351 Rusa, uključujući i poslanike koji su podržali priznanje nezavisnosti regiona na istoku Ukrajine.

Njima se zabranjuje ulazak u Ukrajinu, pristup imovini, kapitalu i licencama za poslovanje u toj zemlji.

Administracija američkog predsjednika juče je aktivirala i novi paket sankcija protiv Rusije koji obuhvata operatera gasovoda „Severni tok dva“ i zvaničnike te kompanije.

Reagujući na raniju odluku SAD, Ministar-

stvo inostranih poslova Rusije saopštilo je juče kako će odgovor Kremlja na američke sankcije Rusiji biti oštar.

Oglasio se i ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov ističući kako će američke sankcije nametnute njegovoj zemlji najviše pogoditi svjetska finansijska i energetska tržišta, a da će posljedice toga osjetiti i prosječni američki građanin.

- Ne mogu da se sjetim dana kada je naša zemlja živjela bez ikakvih zapadnih ograničenja. Naučili smo da radimo u takvim uslovima i ne samo da opstanemo, već i da razvijamo državu – napisao je Antonov na Fejsbuku.

Uvođenju sankcija protiv Rusije juče se usprotivila Kina. Ministarstvo inostranih poslova te zemlje saopštilo je da sankcije nijesu način za rješavaje problema.

Poljska i Litvanija predlažu da se Ukrajini da status kandidata za članstvo u EU Predsjednici Poljske i Litvanije donijeli su sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim deklaraciju kojom predlažu da se Ukrajini dodjeli satus kandidata za članstvo u

informacijama, dogodila na teritoriji televizijskog centra, ali i da u njoj nije bilo žrtava.

Predstavnici proruskih snaga saopštili su i da su ukrajinske oružane snage otvorile vatru na šest naselja u Donjecku i da su tom prilikom stradala tri civila, dok su četiri borca povrijeđena.

Ukrajinaska vojska je, sa druge strane, saopštila kako je, u granatiranju koje su izvele proruske snage, nastradao jedan ukrajinski vojnik, a šestorica ranjena.

Naveli su i da je zabilježeno 96 slučajeva granatiranja od strane saopšteno je iz FSB. Dodali su i da su u garaži jednog od uhapšenih pronađeni i zaplijenjeni komponente za pravljenje eksplozivne naprave, uputstvo, simboli „Desnog sektora“, kao i prepiska u kojoj se raspravljalo o napadu, prenosi Ria novosti.

Evropskoj uniji.

- Ukrajina zaslužuje status kandidata za članstvo u EU, a Poljska i Litvanija će je podržati u tom cilju – navedeno je u deklaraciji.

suparničke strane, te da je tom prilikom korištena teška artiljerija, minobacači i raketni sistemi Grad, prenosi Rojters.

Nekoliko ukrajinskih državnih sajtova, uključujući sajt vlade, ministarstva inostranih poslova i obavještajnih službi, juče je bilo nedostupno.

SAJBER NAPADI

Vlada u Kijevu je navela kako se iza toga kriju sajber napadi Rusije, što zvanična Moskva negira.

Ukrajinske vlasti tvrde i da su sajber napadi počeli juče tokom poslijepodneva, te da je, osim vladinih institucija, na meti napada i nekoliko banaka.

Situacija u Ukrajini juče je bila i centralan tema među republikanskim senatorima u SAD, koji su osudili ruske akcije, ali i predsjednika Džozefa Bajdena optužili da je povlačenjem trupa iz Avganistana otvorio vrata takvom razvoju događaja.

Lider republikanaca u Senatu Mič Mekonel ocijenio je kako

se ruski predsjednik Vladimir Putin „ne bi osmjelio da pošalje 150 hiljada vojnika na ukrajinsku granicu da se SAD prethodno nijesu povukle iz Avganistana“. Republikanci, takođe, tvrde i da je Bajdenova spoljna politika „premekana da bi obeshrabrila Moskvu“.

Ponovo se oglasio i ruski lider Vladimir Putin poručivši da je Moskva spremna za otvoren i pošten dijalog u međunarodnim odnosima, ali da se o interesima i bezbjednosti Rusije ne može pregovarati.

Putin je kazao i kako Rusija raspolaže sa „oružjem bez premca u svijetu“, te kako će nastaviti da unapređuje svoju vojsku i mornaricu.

- Obezbjeđivanje odbrambenog kapaciteta naše zemlje ostaje prioritet države, a oružane snage služe kao garancija nacionalne bezbjednosti, mirnog života naših građana, te stabilnog i postepenog razvoja Rusije – istakao je Putin, a prenijela agencija Tas. Ruski lider je ukazao i na kom-

pleksnu međunarodnu situaciju i bezbjednosne izazove za Rusiju.

- Poput destabilizacije sistema kontrole naoružanja ili vojnih aktivnosti NATO-a – rekao je Putin i naglasio da je „poziv Rusije da se stvori sistem jednake i nedjeljive bezbjednosti, koji bi štitio sve zemlje, ostao bez odgovora“.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres naveo je na Tviteru da je duboko zabrinut zbog posljednjih dešavanja u vezi sa Ukrajinom i pozvao na hitni prekid vatre i uspostavljanje vladavine prava.

- Potrebni su nam suzdržanost i razum. Smjesta nam je potrebna deeskalacija. Kada trupe jedne zemlje uđu na teritoriju druge bez njenog pristanka, one nijesu nepristrasne mirovne snage.

One uopšte nijesu mirovnjaci – napisao je Guteres na Tviteru.

Na to je reagovao ruski šef diplomatije Sergej Lavrov ističući kako nekoliko izjava koje je Guteres dao o situaciji u istočnoj Ukrajini nijesu u skladu sa njegovim statusom i ovlašćenjima.

- Na naše veliko žaljenje, ispostavilo se da je generalni sekretar UN podložan pritisku Zapada. Nedavno je dao nekoliko izjava koje nijesu u skladu sa njegovim statusom i njegovim ovlašćenjima prema Povelji UN – rekao je Lavrov.

Iz Brisela je u međuvremenu najavljeno da će se, povodom situacije u Ukrajini, danas sastati lideri Evropske unije kako bi razmotrili najnoviji razvoj događaja u odnosima Rusije i Ukrajine.

Iz Savjeta EU je, takođe, saopšteno da je usvojen i paket mjera kao odgovor na odluku Rusije da prizna nezavisnost samoproglašenih republika Donjecka i Luganska i pošalje svoje trupe u te oblasti.

- Takve odluke su nezakonite i neprihvatljive. One krše međunarodno pravo, teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, međunarodne obaveze Rusije i dalje pojačavaju krizu – zaključio je šef evropske diplomatije Žozep Borelj.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

10

Hronika

Četvrtak, 24. februar 2022.

Potvrđena optužnica za otmicu i silovanje maloljetnice BIJELO POLJE - Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju potvrdilo je optužnicu protiv M. S. (27) iz Bijelog Polja zbog krivičnog djela otmica i V. A. (36) iz istog grada, nastanjenog u Podgorici, zbog krivičnih djela trgovina ljudima, silovanje.

Policija je ranije saopštila da je CB u Pljevljima 20. septembra prošle godine prijavljeno od Centra za socijalni rad da su dvije osobe prijavile nestanak maloljetne ženske osobe iz naselja Trlica u Pljevljima.

-Pripadnici policije su odmah preduzeli niz aktivnosti na lociranju nestale maloljetne ženske osobe i kriminalističkim radnjama došli do sumnje da je M. S. iz Bijelog Polja nanio djevojci više udaraca u predjelu glave i nasilno je

uvukao u svoje vozilo, nakon čega je, kako se sumnja, prevezao u Podgoricu gdje je prodao muškoj osobi za iznos od 500 eura radi sklapanja nedozvoljenog braka – saopšteno je ranije iz policije.

Prema navodima optužnice M. S. je 19. septembra prošle godine silom odveo maloljetnicu u namjeri da prinudno sa V. A. sklopi brak koji nije dozvoljen.

U optužnici se navodi da je V. A. u periodu od 19. do 29. septembra, u naselju u Podgorici, u porodičnoj kući svoje majke, radi sklapanja nedozvoljenog braka i prosjačenja, silom držao oštećenu maloljetnicu, a potom je zaključavao, nagovarao da mu bude supruga, tukao i tjerao na prosjačenje.

U istom periodu V. A. je, prema optužnici, počinio silovanje nad maloljetnicom. B. Č.

Apelacioni sud potvrdio presudu Berancu

Goluboviću dvije godine i četiri mjeseca zatvora zbog oružja i droge

BIJELO POLJE – Apelacioni sud potvrdio je presudu dvije godine i četiri mjeseca zatvora Berancu Marjanu Goluboviću (45) zbog počinjenog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja i eksplozivnih materija.

Presudu je donio Viši sud u Bijelom Polju.

Prema navodima optužnice,

Golubović je 14. marta prošle godine oko 19.30 sati na parking prostoru ispred klinike „Tesla“ u Beranama u vozilu držao radi prodaje heroin zapakovan u pet ručno pravljenih zamotuljaka u ukupnoj količini 1.331 gram.

Neovlašćeno je nosio pištolj „Crvena zastava“ kalibra 7,65 milimetara sa četiri metka u okviru.

Drogu i pištolj kod okrivljenog pronašli su službenici policije i oduzeli.

B. Č.

Policija utvrđuje kako je došlo do nesreće na gradilištu kod auto-puta

Teže povrijeđene dvije osobe

PODGORICA – Dvojica kineskih državljana teže su povrijeđena na jednom gradilištu kod auto-puta, saopšteno je Pobjedi iz OKC-a.

Povrijeđeni su prevezeni u

Klinički centar Crne Gore gdje im je ukazana ljekarska pomoć.

Iz OKC-a nijesu mogli da saopšte kako je do nezgode došlo.

C. H.

Saobraćajna nezgoda kod Siti mola u Podgorici

Ženu udario automobil dok je prelazila ulicu PODGORICA – Jedna osoba povrijeđena je na pješačkom prelazu kod Siti mola u Podgorici kada je udario automobil.

Ona je prebačena u KCCG, a težina povreda nije poznata. Do nezgode je došlo u trenutku kada je prelazila ulicu na pješačkom prelazu. Policija je obavila uviđaj na osnovu kojeg će biti utvrđeno pod kojim okolnostima je došlo do nezgode.

C. H.

OPASAN ISKAZ: Nedjeljnik Vreme otkriva da su osumnjičeni za višestruk naveli da je službenik MUP-a Srbije od njih tražio da učestvuju u svrgavan PODGORICA –Veljko Belivuk i Marko Miljković iz Beograda, koji su uhapšeni prošle godine i terete se za više teških ubistava, u nedavnom iskazu pred tužiocima u Beogradu optužili su srpske vlasti da su, preko visokopozicioniranog službenika MUP-a, tražile od njih i njihovih kriminalnih pajtosa da pred parlamentarne izbore u oktobru 2016. godine pođu u Crnu Goru i učestvuju u svrgavanju vlasti Đukanovićevog DPS-a, ali da su oni to odbili.

Kako piše nedjeljnik Vreme u tekstu autorke Jasmine Dobrilović, Belivuk i Miljković su saslušani 7. februara u Tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK). Koji dan kasnije dali su iskaz glavnom specijalnom tužiocu Crne Gore za organizovani kriminal Milivoju Katniću, koji ih je saslušao 10. februara u okviru istrage koja se protiv njih vodi zbog ubistva Damira Hodžića i Adisa Spahića, kao i otmice Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Belivuk tvrdi da odbio da učestv pokušaju terori

VEZE POLICAJACA I KRIMINALACA

U iskazu pred tužiocima, kako navodi Vreme, Belivuk i Miljković su kazali da je službenik MUP-a Srbije Nenad Vučković tražio od njega i njegovih prijatelja da budu 16. oktobra 2016. godine ispred zgrade Skupštine u Podgorici i ,,čekaju razvoj događaja“.

Nije prvi put da se u srpskim medijima pominje ime visokog oficira žandarmerije Nenada Vučkovića, naročito u pričama o organizovanom kriminalu i ultradesničarskim navijačkim grupama koje, prema svim dostupnim podacima, kontroliše vrh vlasti u Srbiji koju oličava Aleksandar Vučić.

Vučković je bio jedan od najboljih drugova Aleksandra Stankovića zvanog Sale Mutavi, vođe ozloglašene navijačke grupe ,,Janjičari“, koja je na stadionu fudbalskog kluba ,,Partizan“ zavodila red, ali i na drugim stadionima po Srbiji. Javna je tajna da su upravo ,,Janjičari“ predvodili akcije ,,disciplinovanja“ navijača koji su pogrdno skandirali predsjedniku Srbije.

Tada su samo malobrojni znali da je jedan od vođa ,,Janjičara“ – visokopozicionirani čovjek žandarmerije.

U žižu javnosti se Nenad Vučković našao nakon što ga je pomenuo advokat nekadašnjeg zamjenika načelnika SBPOK Dejana Papića. Advokat Branislav Tapušković istakao je da je riječ o čovjeku zbog koga je policija saslušavala Marka Miljkovića, najbližeg saradnika Veljka Belivuka.

Srpski mediji proteklih godina pisali su o Vučkoviću i njegovoj ulozi na tribini, u Skupštini Partizana, kao i kada je 2016. godine iz Vojske Srbije prešao u MUP Srbije, u elitnu jedinicu - Žandarmeriju.

Prema pisanju portala Direktno, pojedini mediji opisivali su ga kao bliskog prijatelja Saleta Mutavog (koji je ubijen 13. oktobra 2016), od koga se poslije ubistva oprostio i čituljom, ali i kao ,,emotivnog partnera“ Dijane Hrkalović, u to

ČOVJEK KOJI MNOGO ZNA: Sa hapšenja Belivuka

U iskazu pred tužiocima Belivuk i Miljković su kazali da je službenik MUP-a Srbije Nenad Vučković tražio od njega i njegovih prijatelja da budu 16. oktobra 2016. godine ispred zgrade Skupštine u Podgorici i ,,čekaju razvoj događaja“ vrijeme sekretarke u Upravi kriminalističke policije, koja je u julu 2017. avanzovala i postala državna sekretarka.

U vrijeme kada je, pod za sada neobjelodanjenim okolnostima, jednu uniformu zamijenio drugom, Vučković je bio i član Skupštine FK Partizan, i to kao predstavnik navijača.

PONUDA ZA TERORIZAM

Upravo su, kako proizilazi iz teksta nedjeljnika ,,Vreme“, te policijsko-navijačke veze i ,,prijateljstvo“ bile razlog da Vučković ponudi Belivuku i Miljkoviću angažman u ,,inostranstvu“ – u Crnoj Gori pred parlamentarne izbore 16. oktobra 2016. godine.

- Član sam SNS-a od 2012. godine i uglavnom sam za njih radio sve šta su tražili na teritoriji Srbije, ali kada su mi predložili da (Aleksandar) Sale Stanković i ja učestvujemo pred parlamentarne izbore u

Crnoj Gori u oktobru 2016. godine, a tiče se svrgavanja vlasti vladajuće stranke, ja sam to odbio. Početkom oktobra 2016. Saletu Stankoviću i meni (Nenad) Vučković je predložio da po nalogu naše vlasti, sa svojim drugovima, odemo u Crnu Goru pred parlamentarne izbore koji su bili, mislim, 16. oktobra 2016, da budemo ispred Skupštine i da čekamo razvoj događaja, i kada dobijemo informaciju gdje se Petar Petrović nalazi, odemo i, da tako kažem, uhapsimo ga, odnosno otmemo i čekamo dalje instrukcije – prenosi Vreme izjavu Belivuka.

Navode da je on objasnio da je Stanković to navodno odmah prihvatio, ali da ga je Belivuk od toga odgovorio.

-I ubedio sam ga da to ne radimo iako nam je Vučković garantovao da u slučaju da nešto loše krene i da nas uhapse, sigurno ćemo posle par meseci izaći iz pritvora jer iza svega stoji

jedna strana ambasada - rekao je Belivuk, prenosi Vreme.

Kao i Belivuk, i njegov zatvorski drugar Miljković iznosi sličnu priču.

Nadjeljnik Vreme konstatuje da Belivuk i Miljković, svaki put kada imaju priliku, ukazuju na bliske odnose koje je njihova kriminalna grupa imala sa srpskim vlastima.

Srpski istražni organi povezuju Veljka Belivuka sa kavačkim klanom čiji je vođa Radoje Zvicer, a i crnogorski istražitelji su utvrdili veze dva klana i česta viđenja u Crnoj Gori i u Srbiji.

Javnost u Srbiji nedavno je bila uznemirena navodima MUP-a, ali i premijerka Ana Brnabić i ministar vojni Aleksandar Vulin, da je u prvoj polovini februara spreman atentat na srpskog

Kako proizilazi iz teksta nedjeljnika ,,Vreme“, te policijsko-navijačke veze i ,,prijateljstvo“ bile su razlog da Vučković ponudi Belivuku i Miljkoviću angažman u ,,inostranstvu“ – u Crnoj Gori pred parlamentarne izbore 16. oktobra 2016. godine

Hronika

Četvrtak, 24. februar 2022.

11

ka ubistva 7. februara pred tužilaštvom Identifikovani učesnici incidenta ispred Osnovne škole „Blažo Jokov Orlandić“ u Baru nju crnogorske vlasti oktobra 2016.

a je vuje u izma predsjednika Vučića, da im je ta informacija ,,dostavljena iz jedne zemlje članice Europola“ te da je kao jedan od organizatora atentata targetiran Radoje Zvicer. Što se, međutim, dešavalo prije nekoliko godina, sada tek isplivavaju detalji koji ukazuju da su postojale neke ,,tajne veze“ između Belivuka i oficira policije i Vojske Srbije.

Početkom 2017. Vojni sindikat Srbije je podnio krivičnu prijavu tužilaštvu protiv dvojice oficira VS zbog sumnje da su Aleksandru Stankoviću i Veljku Belivuku omogućili korišćenja strelišta u Pančevu, naoružanja i municije. Ovaj sindikat je u krivičnoj prijavi naveo da je ,,strelište sa njima koristilo i lice pod nadimkom Vučko“.

Mediji su tada objavili i fotografiju na kojoj je Vučković sa Borkom Aranitovićem, redarom koji je napao građane na inauguraciji Aleksandra Vučića, u junu 2017. godine, koji su protestovali protiv Vučića.

Aranitović se obrušio i na novinare koji su pokušali da uzmu izjave od građana koji su nosili transparente protiv vlasti.

VEZE SA CRNOM GOROM

Upravo te godine su pred crnogorskim istražiteljima devet srpskih državljana u podgoričkom Višem sudu potpisali sporazum o priznanju krivice i potvrdili da su bili dio kriminalne organizacije u pokušaju terorizma.

Tačnije: da su vrbovani i plaćeni da dođu u Crnu Goru pred parlamentarne izbore i učestvuju u ,,velikom mitingu koji će se održati 16. oktobra 2016. ispred zgrade Skupštine Crne Gore“.

Prvostepena presuda Višeg suda u slučaju pokušaj terorizma u Crnoj Gori izrečena je 9. maja 2019. godine, a sutkinja Suzana Mugoša obrazložila je tada da je tokom procesa utvrđeno da su optuženi, među kojima su se našli i lideri Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić, bivši general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić i dvojica agenata ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije terorizam u pokušaju.

Prvostepenom presudom Šišmakov i Popov osuđeni su na 15, odnosno 12 godina zatvora.

Dikić je osuđen na osam godina, dok su Nemanja Ristić i Predrag Bogićević dobili po sedam godina za stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju putem pomaganja.

Početkom oktobra 2016. Saletu Stankoviću i meni (Nenad) Vučković je predložio da po nalogu naše vlasti, sa svojim drugovima, odemo u Crnu Goru pred parlamentarne izbore koji su bili, mislim, 16. oktobra 2016, da budemo ispred Skupštine i da čekamo razvoj događaja, i kada dobijemo informaciju gde se Petar Petrović nalazi, odemo i, da tako kažem, uhapsimo ga, odnosno otmemo i čekamo dalje instrukcije – prenosi Vreme izjavu Belivuka Mandić i Knežević osuđeni su na po pet godina, Branka Milić tri godine, Srboljub Đorđević, Milan Dušić, službeni vozač DF-a Mihailo Čađenović dobili su po godinu i šest mjeseci, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno na godinu.

Prema navodima iz presude koju je kasnije oborio Apelacioni sud Crne Gore, Šišmakov i Popov organizovali su u Crnoj Gori, Srbiji i Rusiji kriminalnu organizaciju početkom 2016. godine, a njeni članovi tokom februara postali su i Mandić, Knežević i Čađenović.

Status svjedoka saradnika u ovom predmetu dobio je Aleksandar Saša Sinđelić, koji je tokom tromjesečnog svjedočenja razotkrio do detalja plan prema kojem je, nakon proglašenja rezultata parlamentarnih izbora, trebalo da likvidiraju pripadnike Specijalne antiterorističke jedinice kod kampa Zlatica, dok je dio članova kriminalne grupe, ispred Skupštine Crne Gore, trebalo da puca na pripadnike bezbjednosnih snaga i okupljene građane, kako bi stvorili privid da je dio policije prešao na stranu demonstranata.

Bio je plan da DF zatim proglasi izbornu pobjedu, a onda da se uhapsi Milo Đukanović.

Apelacioni sud je početkom februara 2021. godine objavio odluku kojom je ukinuo prvostepenu presudu na koju su optuženi u pokušaju terorizma osuđeni na skoro 70 godina zatvora.

Predmet je vraćen na ponovno suđenje Višem sudu u Podgorici, pred potpuno izmijenjenim vijećem. Da li će novi detalji, o kojima ovih dana bruje srpski mediji, biti dio priče novog sudskog procesa za pokušaj terorizma 2016. godine?

Teško je vjerovati jer su mnogi akteri danas u drugim pozicijama: specijalni državni tužilac Milivoje Katnić je razriješen, a jedan od osuđenih, penzionisani general Žandarmerije Bratislav Dikić, rehabilitovan i nedavno se pojavio u stroju Žandarmerije na Dan državnosti Srbije. A. RAIČKOVIĆ / D.ĐURANOVIĆ

Krivične prijave protiv dva maloljetnika zbog ranjavanja učenika

PODGORICA – Protiv O. K. (14) iz Nikšića i A. Č. (14) iz Podgorice nastanjenog u Baru biće podnijete krivične prijave zbog sumnje da su prije dva dana nanijeli lake tjelesne povrede učeniku barske Osnovne škole „Blažo Jokov Orlandić“ Đ. R. (14).

U saopštenju Uprave policije se navodi da je policija 21. februara oko 10.25 časova obaviještena od Hitne medicinske pomoći u Baru da je na ukazivanje ljekarske pomoći dovedeno maloljetno lice Đ. R. (14), učenik Osnovne škole „Blažo Jokov Orlandić“.

Njemu su, kako navode, konstatovane lake tjelesne povrede u predjelu šake u vidu posjekotine na dva prsta.

Policija je, kako ističu, preduzela sve aktivnosti iz svoje nadležnosti, te došla do sum-

OŠ „Blažo Jokov Orlandić“

nje da su oštećenom maloljetniku, prilikom fizičkog sukoba više lica, povrede nanijeli maloljetni O. K. (14) iz Nikšića, nastanjen u Baru i maloljetni A. Č. (14) iz Podgorice, nastanjen u Baru.

- Sumnja se da je ispred pomenute osnovne škole O. K.

oštrim predmetom nanio povrede Đ. R. u predjelu desne šake, koje su konstatovane od strane ljekara kao lake tjelesne povrede, dok je, kako se sumnja, A. Č. oštećenom nanio povrede u predjelu glave, drvenim predmetom – saopšteno je iz policije.

Dodaju da je sa događajem upoznat državni tužilac za maloljetnike u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru koji se nakon uvida u spise predmeta izjasnio da se protiv maloljetnog O. K. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo laka tjelesna povreda na štetu Đ.

R. i krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu Đ. R., M. B. i D. B. iz Bara.

Naloženo je, kako dodaju, i da se protiv A. Č. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo laka tjelesna povreda na štetu Đ. R. - Osim toga, policija je u odnosu na ovaj događaj, nadležnom sudu za prekršaje podnijela prekršajne prijave protiv M. B. (14) i D. B (44) zbog prekršaja iz člana 10 Zakona o javnom redu i miru – zaključuje se u saopštenju Uprave policije.

C. H.

Kontrolisani dokazi protiv Duška Kneževića, Nenada Vujoševića i još tri osobe za pranje novca

Odbrana traži da se postupak obustavi, tužilaštvo da se potvrdi optužnica

PODGORICA – Odbrana vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića, sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva Nenada Vujoševića i još troje okrivljenih za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca juče je u podgoričkom Višem sudu na ročištu za kontrolu optužnice zatražila obustavu krivičnog postupka usljed nedostatka dokaza.

Sa druge strane, specijalna tužiteljka Lidija Vukčević je predložila da se optužnica potvrdi jer se temelji na dokazima koje tužilaštvo prikupilo u postupku izviđaja i istrage a u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku.

- U obrazloženju optužnice su navedeni svi dokazi i data je analiza iskaza svjedoka saradnika, svjedoka, kao i odbrana pojedinih okrivljenih. Smatram da su ispunjeni svi zakonski uslovi da vijeće potvrdi optužnicu – kazala je tužiteljka Vukčević.

Vanraspravno vijeće kojim predsjedava sutkinja Evica Durutović će u narednih 15 dana donijeti odluku da li će optužnicu SDT-a potvrditi, obustaviti ili pak vratiti na dopunu istrage.

Branioci okrivljenog Duška Kneževića, advokati Stefan Jolović i Zdravko Đukanović, ocijenili su da je optužnica SDT-s neodrživa, nerazumljiva i protivrječna i da ne bi

Duško Knežević

smjela biti potvrđena, jer nije zakonita i opravdana.

Za njih je posebno upitan stav SDT-a da novac koji je Knežević ulagao u Crnoj Gori potiče iz kriminalnih djelatnosti.

-Radi se o novcu koji je potpuno legalan jer potiče od legalnog posla prodaje hotela ,,Princez“ u Baru, tako da nema elemenata krivičnog djela pranje novca – kazao je advokat Jolović.

Branioci Kneževića su predložili vijeću sutkinje Durutović da odbije prijedlog tužilaštva da se njihovom branjeniku sudi u odsustvu s obzirom na to da je u toku ekstradicioni postupak u Londonu.

Advokat Zoran Piperović kazao je da je njegov branjenik Nenad Vujošević ciljno ubačen u optužnicu i iz inata optužen za stvaranje kriminalne organizacije kako bi bio kažnjen za

telefonske razgovore sa Duškom Kneževićem.

-U tužilaštvu su mislili da optužnicu niko u sudu neće pročitati. Kako drugačije objasniti ovaj akt i ovakvu pravnu konstrukciju. I prosječno obrazovani pravnik može uočiti nedostatke ove optužnice. Nema nijedne opisane Vujoševićeve radnje – kazao je advokat Piperović, dodajući da je siguran da će sud obustaviti krivični postupak u ovom predmetu.

Prijedlogu za obustavu postupka pridružio se i advokat Dragan Šoć koji je istakao da nema dokaza protiv optuženog Aleksandra Vilotijevića da je kao službenik Atlas banke počinio krivično djelo pripadništvo kriminalnoj organizaciji i pranje novca.

Branilac nekadašnjeg zaposlenika u Atlas banci Srđana Pavićevića, advokatica Bojana Franović smatra da je jedina odluka koju sud može da donese u ovom slučaju obustava postupka.

-Sud treba da vrati optužnicu tužilaštvu kako bi se omogućilo pribavljanje dokaza. Praksa je da se okrivljenom Kneževiću omogući da pruži dokaze u svoju odbranu – zaključila je advokatica Franović.

Advokat Dalibor Roćen je istakao da je pravno i činjenično neutemeljena optužnica i nema dokaza da je okrivljena Olga Stanković znala da je novac pribavljen kriminalnom djelatnošću.

Specijalna državna tužiteljka Lidija Vukčević je 10. januara 2020. godine podigla optužnicu na kojoj su se, pored Kneževića i Vujoševića, našli i bivši radnici Atlas banke Aleksandar Vilotijević, Srđan Pavićević i Olga Stanković.

Knežević se tereti da je bio na čelu kriminalne organizacije, Vujošević za članstvo u kriminalnoj organizaciji, dok se troje bivših bankarskih službenika tereti za pranje novca.

U optužnom aktu Specijalnog tužilaštva Vujošević je, po nalogu Kneževića, stupao u kontakt sa osobama u Specijalnom tužilaštvu koje su postupale u predmetima protiv njega i njemu bliskih osoba, kako bi dobio podatak iz aktuelnih istraga.

Za prikupljene informacije Vujošević je nagrađivan korišćenjem stana u Baru, vlasništva jedne od kompanija Kneževića, ali i uslugama hotela „Princes“ u Baru, takođe vlasništva odbjeglog biznismena.

U ovim nelegalnim aktivnostima učestvovali su i bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić i šef za Opšte poslove u toj banci Vlatko Rašović, koji su u istrazi dobili statuse svjedoka saradnika i podrobno objasnili kako je u 2014. godini osam miliona eura koje je Knežević dobio, kako se kasnije utvrdilo, prevarnim radnjama od kompanije Kaspia properti iz Dubaija ubačeno u legalne tokove.

B. R.

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 24. februar 2022.

U većini vaspitno-obrazovnih ustanova krši se Zakon o zabrani diskriminacije OSI

Samo 19 od 213 škola potpuno je pristupačno đacima sa invaliditetom

PODGORICA – Najviše 16 od 163 osnovne škole koliko ih ima u Crnoj Gori i najviše tri od 50 srednjih su potpuno pristupačne licima smanjene pokretljivosti i licima sa invaliditetom – kaže za Pobjedu Miroslava - Mima Ivanović, izvršna direktorka NVO Inicijativa mladih s invaliditetom Boke.

Prema statistici, 79 osnovnih škola ima rampu, a 22 lift ili platformu za korisnike/ce invalidskih kolica. Od srednjih škola 25 ima rampu, sedam lift ili platformu.

- To su najosnovniji elementi pristupačnosti, bez kojih se ne može ući i kretati u školi, a uopšte nijesu česta pojava u crnogorskim školama – naglašava Ivanović.

prIvATNA ArhIvA

U 2020/21. školskoj godini je 1.172 djece sa invaliditetom pohađalo redovne osnovne i srednje škole. Taj broj bi sigurno bio veći da su vaspitnoobrazovne ustanove potpuno pristupačne i da se obezbjeđuje literatura, asistencija u nastavi, pomagala i druga neophodna podrška – kaže Ivanović

ELEMENTI

Ivanović dodaje kako je moguće da je broj potpuno pristupačnih vaspitno-obrazovnih institucija čak i manji.

- Ovo iz razloga što je u informaciji Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, koja nam je dostavljena u septembru prošle godine, naveden samo broj škola koje imaju pojedine elemente pristupačnosti, ali ne i broj objekata koji imaju sve elemente koji su uzeti u obzir pri izradi Analize pristupačnosti objekata obrazovnih ustanova u Crnoj Gori. Takođe, nijesu svi elementi pristupačnosti obavezni za škole uzeti u obzir: hodnike, učionice i radni prostor, kabine za presvlačenje, mjesta u gledalištu, električne instalacije, kvake na vratima i prozorima, šalter, pult, induktivnu petlju ili transmisioni obruč, oglasni pano – objašnjava Ivanović.

NVO Inicijativa mladih s invaliditetom Boke nema po-

prostor za kretanje oko namještaja širine najmanje 120 cm. Zatim, radni sto mora biti konzolno izveden na način da je gornja ploča na visini od najviše 85 cm, a donja na visini od najmanje 70 cm sa dubinom pristupa od najmanje 50 cm – navodi Ivanović.

Ona smatra da su osobe s invaliditetom u većini slučajeva dobro informisane i znaju da im škole moraju biti pristupačne, ali veoma mali broj njih zna šta pristupačnost sve obuhvata.

- Većina osoba sa i bez invaliditeta pod pristupačnošću podrazumijeva samo rampe, platforme i liftove, tj. savladavanje visinskih razlika – smatra Ivanović.

ADAPTACIJA

NEOPHODNO PRILAGOĐAVANJE USTANOVA I USLOVA OBRAZOVANJA: Miroslava - Mima Ivanović

datke koje su škole ispunile u potpunosti obavezu o pristupačnosti jer im, kaže Ivanović, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta nije dostavilo spisak već samo tabelarni prikaz sa brojem obrazovnih ustanova koje imaju pojedine elemente pristupačnosti.

STANDARDI

Shodno Pravilniku o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom, potpuno pristupačna škola mora da ispunjava sve standarde za: taktilne površine,

Osobe sa invaliditetom u većini slučajeva dobro su informisane i znaju da škole moraju biti pristupačne, ali veoma mali broj njih zna što pristupačnost sve obuhvata. Većina njih pod pristupačnošću podrazumijeva samo rampe, platforme i liftove, tj. savladavanje visinskih razlika – smatra Ivanović ulazni prostor, hodnike, toalet, učionice i radni prostor, zatim kabine za presvlačenje, mjesta u gledalištu, električne instalacije, kvake na vratima i prozorima, šalter, pult, induktivnu petlju ili transmisioni obruč, oglasni pano, orijentacioni plan za kretanje u prostoru i parking mjesto.

- U praksi to znači da na primjer električne instalacije i kvake na vratima i prozorima moraju biti postavljene na visini od 90 do 120 cm, dok učionice i radni prostor moraju imati, između ostalog, slobodni prostor za okretanje invalidskih kolica u prostoriji, najmanje površine prečnika od 150 cm,

U 2020/21. školskoj godini je 1.172 djece s invaliditetom pohađalo redovne osnovne i srednje škole. Prema riječima Ivanović taj broj bi sigurno bio veći da su škole potpuno pristupačne i da se obezbjeđuje literatura, asistencija u nastavi, pomagala i druga neophodna podrška.

Zakon o planiranju i izgradnji (iz 2008. godine) propisuje da svako ima pravo na jednak pristup objektima u javnoj upotrebi te da se (u roku od pet godina) moraju adaptirati objekti na kojima to nije riješeno u fazi izgradnje. Predviđene su kazne od 2.000 do 40.000 eura za pravno lice (nadležni organ) ako ne obezbijedi uslove za pristup i kretanje u objektu lica smanjene pokretljivosti.

D. ŠAKOVIĆ

BAR: Preduzeće Komunalne djelatnosti mijenja koncept odlaganja otpada

BAR – Da mjesta na koja su postavljeni kontejneri i lokacije u njihovoj blizini ne moraju biti sumorna i zatrpana smećem pokazuje DOO Komunalne djelatnosti koje intenzivno radi na promjeni koncepta sakupljanja i deponovanja otpada.

To preduzeće je nabavilo savremene boksove za kontejnere za koje kažu da su jedinstveni u Crnoj Gori i okruženju.

- U njima su sadnice fotinije, liburnuma, lovora i pitosporuma, i one će ubrzo biti u prvom planu, oko posuda za odlaganje otpada – objasnili su.

U okviru priprema za ljetnju turističku sezonu uredili su

KOMUNALNE DJELATNOSTI

Pored kontejnera rastu lovor, laburnum…

ODMORIŠTA PORED UREĐENIH BOKSOVA: Detalji iz Bara

nekoliko pozicija u mjesnoj zajednici Spič – Sutomore a predstoje lokacije duž magistralnog puta od Kufina do

Vidikovca, zatim u Čanju, na Velikom Pijesku i Utjehi.

- Kontejnerska lokacija Brca, koja je bila prepoznata kao

mjesto nekontrolisanog deponovanja svih vrsta otpada i paljenja kontejnera, sada je na zadovoljstvo mještana ure-

đena tako da na ovom mjestu više neće biti moguće deponovati kabasti i građevinski otpad.

C. G.

CEDIS

Isključenja u 14 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 24. februara radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

BAR: od 8:30 do 14 h Utjeha.

BeRAne: od 8:30 do 14:30 h Ka-

ludra i dio sela Štitare.

BIjelO POlje: od 8 do 15 h Lo-

znice; od 8 do 16 h Kruševo – Crnionica, Grančarevo – Čeoče, Godijevo, Mijatovo kolo, Ostrelj, Jabučina, Potoci, Gorice, Voljavac.

CetInje: od 8 do 16 h Šinđon, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda (kratkotrajna isključenja); od 8 do 16 h Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Bobija, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Dodoši i Žabljak Crnojevića; od 8 do 18 h Utrg i pumpe vodovoda Budve; od 9 do 17 h područje Čeva, Cuca, Bjelica, Resne, Ćeklića i Lastve Čevske.

DAnIlOvGRAD: od 8 do 15 h Kokotovac, dio Poglavica, Maljat, Kosić, Šume Bećirovića, Megran, Farmont, MG Group, Betonjerka, Jastreb, dio Mamućevine, Koljat i dio Lazina (kratkotrajna isključenja); od 8 do 15 h Sušica, Baloče, Stanjevića Rupa, Osredina, Do Pješivački, Plana i dio Komunica.

KOlAšIn: od 9 do 15 h Jasenova, Ocka Gora, Međuriječje, Smolice, Mrtvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Vlahovići, Gornja Rovca, Bogutov i Jasenov Do, Trmanje, Cerovica, Trešnjica, Liješnje, Višnje, Repetitor RDC-a, Velje Duboko, Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica, Redice, Bojići, Podi, Svrke, Trnovica.

KOtOR: od 9 do 12 h Škaljari – dio oko Doma gluhonijemih (povremena isključenja); od 9 do 13 h Grbalj Dub i dio potrošača Stoliva. nIKšIć: od 8 do 15 h Javljen, Bršno, Dubravča Do i Marina Glavica.

MOjKOvAC: od 11 do 14 h Gostilovina; od 11 do 15 h Podbišće, Ćetkovići, Kovijanići, Feratovo polje, Mrdo, Gacka, Kraljevo kolo, Štitarica, Baza, Biogradsko jezero.

PlAv: od 9:30 do 14:30 h dio sela Pepiće.

PljevljA: od 9 do 14 h naselje Brdo, Ul. Peđe Leovca, Ul. Durmitorska, dio Ul. Bobovske, naselje Balibegovo brdo.

ROžAje: od 9 do 14:30 h selo Dračenovac. tIvAt: od 9 do 12 h Rahovići. tuzI: od 9 do 15 h Kodra, Dušići, Lekovići, dio Sukuruća, Vladne, Vranj, dio Mataguža i Dubrave. ulCInj: od 8 do 14 h dio naselja Bijela Gora i Totoši, dio naselja Đerane u blzini „Kliko Company“; od 9 do 13 h Ulica Cafo Begu, Pristan; od 9 do 14:30 h dio naselja Meterizi u blizini Latkovića i Stojanovića. C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 24. februar 2022.

KOLAŠIN: Zasijedao Upravni odbor boraca i antifašista

UBNOR: Država nije značka na reveru

13

Danas počinje zimski karneval u Kotoru

Na Brezi organizovati centralne proslave Dana ustanka i Dana državnosti Tekuća godina, kako je planirano Programom rada, biće i ambiciozna i značajna za kolašinske antifašiste. Darko Bulatović ističe da će, između ostalog, fokus biti na spomen-kompleksu na Brezi.

- Ovaj prostor traži trajnu građevinsku, sanacionu, konzervatorsku brigu. Problem se ne smije odložiti jer se onda umnožavaju i šire. Planiramo Brezom da se kandidujemo za organizaciju centralne proslave Dana ustanka i Dana državnosti Crne Gore za 2022. godinu. Važan događaj nam predstoji u martu gdje ćemo u saradnji sa UBNOR-om i antifašistima Crne Gore, organizovati obilježavanje 80 godina od smrti Buda Tomovića koji je poginuo na Crkvinama kod Kolašina – kazao je Bulatović.

POSVEĆENI ODBRANI TEMELJNIH VRIJEDNOSTI: Sa jučerašnje sjednice

KOLAŠIN – U aktuelnoj situaciji sve organizacije UBNOR-a i antifašista imaju dodatnu obavezu da realizacijom programskih opredjeljenja budu čvrsto na liniji antifašizma i državnog kontinuiteta Crne Gore. Zbog toga je neophodno prepoznati sve pokušaje da se navodnom borbom za Crnu Goru zapravo pokušava urušiti i „precrtati“ Crna Gora. Ona se ne čuva značkama na reverima niti „zaduženim zastavama“ za mahanje i atmosferu za slikanje – poručio Upravni odbor UBNOR-a i antifašista Kolašina.

Na sjednici kojom je predsjedavao Darko Bulatović, predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina, usvojen je izvještaj o radu za prošlu godinu. Sa ponosom je istaknuto da je prošle godine izdata foto-monografija „Kolašin ratna prijestonica Crne Gore“, da su projekat pomogli UBNOR i antifašisti Crne Gore a značajan lični doprinos dali Gojko Vlahović, počasni predsjed-

Borci i antifašisti poručili su da je neophodno prepoznati sve pokušaje da se navodnom borbom za Crnu Goru zapravo pokušava urušiti i „precrtati“ Crna Gora. Najavili su pokretanje inicijative za formiranje udruženja mladih antifašista nik UBNOR-a i antifašista Kolašina i Branislav Jeknić, publicista. Obezbijeđena su sredstva za konzervatorski projekat i sprovođenje konzervatorskih mjera na spomen-kompleksu na Brezi. Pet mjeseci u kontinuitetu taj kompleks je bio otvoren za posjete, a takođe i uvijek kada se ukazala potreba.

Nastojalo se da se stalno pokreću inicijative ka nadležnim organima radi rekonstrukcije ,,stare škole“, zgrade u kojoj su održana istorijska zasijedanja ZAVNO-a, čije su odluke bile temelj vraćanja držav-

NIKŠIĆ: Opštoj bolnici uručena donacija Pivare

Dobili defibrilator za brzu reanimaciju NIKŠIĆ – Opšta bolnica dobila je, zahvaljujući sponzorstvu Pivare „Trebjesa“, novi defibrilator, elektronski uređaj koji se koristi za brzu reanimaciju u slučaju prestanka rada srca. Vrijednost te donacije je oko 5.000 eura.

Direktor Opšte bolnice Marko Mitrović kaže da vrijednost svake donacije za zdravstveni sistem uvijek prevazilazi onu izraženu samo u novcu.

- Izuzetno cijenimo dobru volju i namjeru svakog donatora da kroz bolju opremu olakša nama ljekarima, svakodnevni posao, što za pacijente obezbjeđuje bolju i kvalitetniju dijagnostiku i njegu. Stoga bih posebno zahvalio Pivari „Trebjesa“ na donaciji uređaja koji spašava živote svaki dan.

Elektronski defibrilator se koristi u slučaju prestanka rada srca.

Vrijednost te donacije je oko 5.000 eura Defibrilator koristimo u slučaju zastoja rada srca, kada je neophodna brza reanimacija, čime se značajno poboljšava stopa preživljavanja pacijenata – kazao je Mitrović.

Menadžerka korporativnih poslova u Pivari „Trebjesa“ Natalija Đordan kaže da su donacijom Opštoj bolnici nastavili ulaganje u zdravstvo, oblast koja je od važnosti za sve građane.

Ra. P.

nosti Crnoj Gori. Obilježeni su svi državni praznici, učestvovalo se u organizaciji ,,Dana Veljka Vlahovića“ a po tradiciji su posjećeni svi značajniji spomenici na području opštine – i da se položi cvijeće, ali i da se spomenici održavaju.

- Sve manifestacije koje organizujemo, koristimo za popularizaciju antifašizma i podmlađivanje članstva tako da imamo sve više novih i mladih članova. Iz svega toga je i pokrenuta inicijativa za formiranje udruženja mladih antifašista – kazali su borci i antifašisti.

Dr. DRAŠKOVIĆ

Abrum kreće večeras, u nedjelju velika fešta KOTOR – Tradicionalne zimske karnevalske svečanosti počinju danas, a trajaće do ponedjeljka, 28. februara.

Program kreće abrumom ,,Za nas Kotorane“, u 18 sati ispred Glavnih gradskih vrata.

Veliki dječiji maskenbal će se održati u organizaciji ŠC „Kamelija“ u petak, sa početkom u 17.30 sati.

U subotu biće organizovan maškarni đir ,,Štorija o kotorskome Karnevalu“ autorke Dolores Bonić Fabian Gašler, dok je karnevalski abrum planiran za 11 sati. Na terasi Gradske kafane ,,Dojmi“ od 11.30 održaće se humanitarna tombola.

Tog dana će iz štampe izaći humoristično-satirični list „Karampana“. Kutija predviđena za dostavljanje tekstova koji čine sadržaj tog lista može se naći na Informativnom kiosku Turističke organizacije, ispred glavnih gradskih vrata.

Velika fešta se održava u nedjelju kada će predvođena kapom karnevalska povorka krenuti u 14 časova od otvorenog bazena do Macea, nakon čega će se spaliti krivac za sve nevolje Kotora, kao što tradicija nalaže.

Organizatori manifestacije (Turistička organizacija, NVU „Karampana“ i NVO „Fešta“ uz pokroviteljstvo Opštine) saopštili su da su pripremili raznovrstan muzički program na Trgu od oružja. Od 16 sati nastupiće grupa ,,Tri kvarta“, nakon njih od 17.30 sati bend ,,The grupa“, od 19 sati bend ,,Nitro“ a od 20.30 sati ansambl ,,Toć“.

Program se završava takmičenjem u pravljenju njoka pod nazivom ,,Oli ti ga njokada“ u organizaciji ŠC ,,Kamelija“ u ponedjeljak, sa početkom u 19 sati.

C. G.

KOLAŠIN: Programom uređenja prostora za 2022. godinu potvrđena ulaganja na Lugu KOLAŠIN – Nastavljaju se ulaganja u ,,Sportsku zonu“ koja istovremeno treba da bude razvojna adresa Kolašina, ali će gradu dati i svojevrsni urbani i prirodni imidž uslovljen blizinom rijeke Tare. Nedavno usvojenim Programom uređenja prostora sa urbanom sanacijom, potvrđen je ambiciozni odnos lokalne uprave prema tom prostoru pa će u 7.7305 m2 prostora biti investirano oko pola miliona eura.

Predsjednik opštine Milosav Bulatović je na posljednjoj sjednici Skupštine grada podnio amandmane koji su postali sastavni dio Programa uređenja prostora za ovu godinu.

- Amandmanskom intervencijom omogućili smo još 255.000 eura koji će biti uloženi u sportsku zonu. U izgradnju balonske sale sa potkonstrukcijom na Lugu, biće uloženo 200.000 eura. Takav objekat je potrebni ,,pratilac“ postojećoj sportskoj infrastrukturi, biće korišćen za

Skoro pola miliona eura za uređenje Sportske zone MOSI igre koje se naredne godine održavaju u Kolašinu, koristiće ga ekipe koje se pripremaju u Kolašinu kao i domaći sportski klubovi. Doprinijeće

PREDVIĐENO VIŠE SADRŽAJA: Planirani izgled Sportske zone

i razvoju turizma i razvoju sporta – naglasio je Bulatović.

Drugim amandmanom predsjednika opštine obezbijeđeno je 55.000 eura kojim će omo-

gućiti ozelenjavanje prostora sportske zone koji zbog blizine rijeke Tare treba da ima adekvatnu ekološku dimenziju i standard.

Dr. D.

Kultura

Četvrtak, 24. februar 2022.

Crnogorski književnik večeras u KIC-u

Nikola Nikolić gost „Podgoričkih priča“

Nikola Nikolić

PODGORICA - Crnogorski književnik Nikola Nikolić biće gost tribine „Podgoričke priče“, večeras u 20 sati, u sali DODEST u KIC-u „Budo Tomović“.

- Nikolić će pričati o Podgorici XXI vijeka, u kojoj je rođen, stasao kao čovjek, intelektualac i stvaralac, što je više i nego dobar razlog da podijelimo sa njim sjećanja, iskustva, ali i sadašnji burni društveni i kulturni momenat koji živimo

,,Žene u kulturi“ u Biblioteci

PODGORICA - Prva tribina iz serijala „Žene u kulturi“ biće održana večeras u 18 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

Februar je posvećen obla-

– navodi se u saopštenju organizatora.

Nikolićev roman „Sirene za uzbunu“ u posljednje dvije godine je višestruko promovisan i naišao je na izuzetno interesovanje čitalačke publike svih starosnih dobi. Posljednji naslov „Dnevnik 2020“ uključio ga je u jednu regionalnu priču sa još pet renomiranih književnika iz bivše Jugoslavije.

Sa Nikolićem će razgovarati novinar Vanja Kovačević. D. E.

sti arhitekture, pa će na prvoj tribini govoriti savremene crnogorske arhitektice Marija Novaković, Dijana Vučinić i Ana Dobrašinović. Sa njima će razgovarati dr Tijana Todorović. Na tribini će biti riječi o savremenoj poziciji žena u arhitekturi, izazovima sa kojima se one suočavaju u ovoj oblasti, ograničenjima i mogućnostima.

A. Đ.

Branko Mrdak izlaže u Podgorici

Poznati violinista Roman Simović prvi put nastupio u novoj zgradi Muzič

Strast, preciznost i po

PODGORICA - Zanimljiva priča prati kompoziciju Petra Iljiča Čajkovskog koju je izveo violinista Roman Simović sa Crnogorskim simfonijskim orkestom preksinoć u Muzičkom centru Crne Gore. Rođena iz snažne, ali i neostvarive ljubavi dva čovjeka, kompozitora i mladog učenika, prepravljana i zapostavljana, tražila je dugo svog vodećeg violinistu.

Simović je u stanju da demistifikuje teme, da od tišine pravi talas, da utišava žamor i prije nego od svog ramena napravi postolje za „Stradivarijevu ljepoticu“ iz 1709. godine

PR CENTAR

14

Zadatak Simovića je bio da prenese i dramatičnost i naknadnu depresiju, da dočara silinu emocija koje su se van muzike gutale i potiskivale a unutar nje konstruisale zgusnute zvučne oblake strasti i neispunjene želje, zauvijek zarobljene u pitanjima na koja Čajkovski za života nije dobio odgovor. „Koncert za violinu i orkestar u D-duru, op. 35“ je njegov najpoznatiji komad, i jedan od najpoznatijih koncerata za violinu.

POENTIRANJE

Kod proslavljenog crnogorskog violiniste koji je već odavno građanin najvažnijih pozornica na svijetu, prije svega one na kojoj nastupa Londonski simfonijski orkestar, strast je na vrhu spiska referenci, a naredne su joj i tehnika i preciznost i posvećenost. Simović je u stanju da demistifikuje teme, da od tišine pravi talas, da utišava žamor i prije nego od svog ramena napravi postolje za „Stradivarijevu ljepoticu“ iz 1709. godine. Posebno u prvom stavu pomenute kompozicije, koji je sonatnog karaktera, ali u klimaksima se raspline poput bijesa pomiješanog s tugom koja se zaustavi na pola daha.

U trećem stavu ove kompoziPODGORICA - Likovni salon ,,Bjelopoljsko likovno proljeće“ nastavak je dugogodišnje slikarske tradicije u Bijelom Polju i manifestacija koja skoro tri decenije okuplja slikare iz našeg grada.

Ove godine doživjeće 28. izdanje, a svi koji žele da učestvuju mogu se prijaviti do 15. marta.

Volio bi da vidi političare na koncertima Violinista Roman Simović kazao je za PR centar da su koncertu prisustvovali ljudi koje dugo poznaje i njegova porodica i da su utisci sjajni.

- Uživam na sceni i drago mi je da sam mogao da podijelim muziku sa tako toplom publikom, koja je na kraju ustala. Puno mi je

cije, koji ima teatarsku formu i oslonjen je na ruski folklor, došli su do izražaja limeni instrumenti i basovi koji su savršeno podmazali prostor da se

Mrdak je rođen u Titogradu 1977. godine. Srednju umjetničku školu ,,Petar Lubarda“ završio je 1996. a Fakultet likovnih umjetnosti na Ceti-

nju u klasi profesora Nikole Gvozdenovića 2000. godine. Član je ULUCG od 2001.

Iste godine upisao je postdiplomske studije na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu, u klasi profesora Slobodana Đuričkovića, koje je završio 2005. godine. Radi kao profesor u Srednjoj likovnoj školi ,,Petar Lubarda“.

Imao je preko deset samostalnih izložbi i učestvovao na većem broju kolektivih. A. Đ.

nije posljednja sala koja će da se izgradi u Podgorici. Ovaj grad to zaslužuje. Moraće nekad nešto da se desi da političari ukapiraju šta su prave stvari, da počnu da dolaze na koncerte. Volio bih da vidim političare na koncertima klasične muzike – kazao je Simović za PR centar.

violina „razgoropadi“ i poentira u eksploziji iznad tema koje se ponavljaju.

U drugom dijelu koncerta Crnogorski simfonijski orkestar

je izveo „Simfonijske plesove, op. 45“ Sergeja Rahmanjinova, trostavačnu dinamičnu i ritmički izazovnu muzičku smotru. Ritam i tema koja uvi-

Poziv za likovni salon ,,Bjelopoljsko likovno proljeće“

Očekuju učešće više od 30 umjetnika

Kustos JU Muzej Bijelo Polje i akdemski slikar Luka Joksimović je, gostujući u emisiji ,,Start Art“ Radija Bijelo Polje, istakao da su vrata ,,Bjelopoljskog likovnog proljeća“ otvorena za sve, kako za akademske umjetnike, tako i za autodidakte, srednjoškolce i studente.

Rad Mrdaka iz ciklusa „Ishodište“

PODGORICA - Izložba slika Branka Mrdaka iz dva ciklusa ,,Ishodište“ i ,,Ka savršenom“ biće otvorena večeras, u 19 sati, u galeriji podgoričkog hotela CUE. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Petrica Duletić.

srce – rekao je Simović.

Ocijenio je da je Crnogorski simfonijski orkestar puno napredovao.

- Mislim da se radi jako dobro i da je puno stvari modernizovano u samom orkestru.

Mnogo su bolji uslovi za rad.

Ovaj grad zaslužuje i veću salu, tako da se nadam da ovo

- Konkurs je raspisan početkom februara, a već sada imamo prilično veliki broj prijavljenih učesnika, kao i interesanata koji planiraju da se prijave, tako da očekujemo da će na ovogodišnjoj manifestaciji biti preko 30 učesnika – rekao je Joksimović, dodajući da

bijEloPoljE.Co.mE

S obzirom na to da je još uvijek u toku rekonstrukcija Muzeja Bijelo Polje, „Bjelopoljsko likovno proljeće“ biće održano u galeriji Centra za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“ 21. marta.

Roman Simović na koncertu u Podgorici

Sa izložbe „Bjelopoljskog likovnog proljeća“ 2019. godine

u Bijelom Polju trenutno živi i stvara 26 akademskih slikara.

Joksimović je naglasio da je ova manifestacija jedinstvena upravo zato što pruža svima priliku da se iskažu i da pokažu svoje vještine.

- Tradicionalni likovni salon je prilika da akademski slikari na neki način opravdaju svoj staralački život, jer učešćem na izložbi mogu izmjeriti i izvagati na osnovu ostalih radova, kako se i gdje kotiraju. Takođe, mnogi su kao srednjoškolci i studenti nagrađeni na ovoj manifestaciji, a ja sam jedan od njih. Još kao student sam dobio nagradu, koja je bila jedna od najznačajnijih u tome trenutku za mene, a vjerujem da je jako važna i ostalima, te da je veliki podstrek i motiv za dalji rad – kazao je Joksimović.

On je podsjetio da je manifestacija „Bjelopoljsko likovno proljeće“ takmičarskog karaktera. O najboljima će odlučivati tročlani žiri.

A. Đ.

Kultura

Četvrtak, 24. februar 2022.

Opet smo se sjetili krova Budući da je pukom slučajnošću većinu koncerata održanih u Muzičkom centru Crne Gore pratilo lijepo vrijeme, publika je zaboravila koliko zvuk spolja može da pokvari ugođaj. Koncert Romana Simovića održan je dok je Podgoricom bjesnio olujni vjetar, i to se i te kako čulo u svim onim momentima kada je u fokusu bila violina sama ili uz tihu pratnju. Zvuk hučanja pomiješan sa gromoglasnim udarima u lim odvlačio je pažnju u možda najboljim segmentima koncerta. Krov Muzičkog centra Crne Gore

jek zvuči poznato proizveli su gotovo filmičnu atmosferu, najsnažnije u početku prvog stava koji se rađa iz furioznosti na pragu groteske, simbolizujući snagu sredine dana. Iako tempo varira, tenzije su sve vrijeme na maksimumu, nekad nalik na drhtanje od neizvjesnosti, najčešće u vidu panike zbog protoka vremena. Duvači na izuzetan način formiraju kulise za svako raspoloženje koje je ruski kompozitor zamislio, praveći portal za protok melodije koja bi, da nije bilo zidova, mogla da se raspe na sve strane.

Sa druge strane, hrvatski dirigent Mladen Tarbuk opet je pokazao da je posvećen orkestru do maksimuma, donio mu je izvjesnu toplinu i, na svu sreću, birao s njima kompozicije koje su u stanju da ne dozvole pažnji da se razvodnjava. Pokazao je koliko je važno imati kontinuitet s orkestrom, a na kraju i publikom, koja je i preksinoć imala sjajnu uvertiru u dramske i istorijske momente

nije problem od juče i najave i stare upravljačke strukture i sadašnje direktorice Isidore Damjanović da će se time pozabaviti, iako takav poduhvat iziskuje nemala sredstva, još uvijek imaju status najava. Koncert koji je održan preksinoć, na kome je gostovao jedan od najvažnijih savremenih violinista Evrope i koji je pokazao da je Crnogorski simfonijski orkestar zaista izrastao u jedan ozbiljan orkestar, dokaz su da problem zvučne izolacije, a krova pogotovo, treba staviti u vrh prioriteta.

koji stoje iza obje kompozicije koje su izvedene te noći.

DVA BISA

Violinista Roman Simović nedostajao je crnogorskoj publici, budući da je pandemija stopirala na neko vrijeme njegove redovne posjete zemlji u kojoj je proveo svoje formativne godine.

Stoga nije bilo iznenađenje što su insistirali da se na sceni, nakon već najavljenog nastupa, pojavi još dva puta. Prvi put je izveo baladu Ežena Isaje, belgijskog virtuoza i kompozitora, nježnu molsku posvetu instrumentu pa tek onda majstorima koji su ga proslavili i od kojih su učili i kompozitor i interpretator.

Na drugi poziv publike ukrstio je violinu sa svojim bratom Markom, koncertmajstorom Crnogorskog simfonijskog orkestra, u sonati Sergeja Prokofjeva.

Vođeni bliskošću, u sudaru dva talenta sličnih senzibiliteta, Simovići su podarili crnogorskoj publici momenat koji je trajao duže od koncerta. D. ERJAVŠEK

Projekcija filma Milorada Milatovića

„Neko treći“ u Zahumlju PODGORICA - Projekcija nagrađivanog kratkometražnog filma „Neko treći“ autora Milorada Milatovića, biće priređena večeras u 19 sati u nikšićkom „Zahumlju“, u okviru ciklusa studentskog filma.

Film „Neko treći“ je nastao u produkciji Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, kao završni rad Milatovića na osnovnim studijama, na predmetu Filmska režija. To je priča o devetogodišnjem dječaku Vanji koji očajnički vapi za majčin-

Kadar iz filma „Neko treći“

skom ljubavlju i brigom. Uloge tumače: Ognjen Ćetković, Ana Vučković, Jelena Đukić, Zoran Vujović i Petra Đurišič.

Producent filma je Miljan Vučelić, direktor fotografije Ivan Čojbašić, scenario potpisuje Sara Đurović, montažer je Ivan Zirojević, snimatelj zvuka Miloš Boričić, dizajner zvuka Antonio Toni Andrić, dok je postprodukciju slike radio Dušan Vuleković.

Ulaz na projekciju je besplatan.

S. V.

PODGORICA – Jedan dio rada dugog četiri decenije, penzionisanog novinara Pobjede Gojka Kneževića, sažet je u tri različite knjige intervjua i reportaža, koje su podgoričkoj publici predstavljene u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Dokument vremena o ljudima i događajima M. BABOVIĆ

osvećenost

Tri knjige novinara Gojka Kneževića predstavljene u KIC-u „Budo Tomović“

Izabrani intervjui objedinjeni su u knjizi „Susreti i riječi“, dok su različite reportaže podijeljene u publikacijama „Ljudi pomena vrijedni“ i „Neobični među nama“. O Kneževićevom opusu govorili su književnik Veselin Matović, književni kritičar mr Damjan Ćulafić, novinar i publicista dr Miomir Maroš i autor. Iako je trebalo da govori i književnik i slikar Todor Živaljević Velički, zbog bolesti nije prisustvovao, pa je njegovu recenziju pročitao Miljan Živković.

KNJIŽEVNE PRIČE

Kako je zapisao Živaljević Velički, Kneževićeve knjige su autorov samorazgovor i razgovor sa vremenom i savremenicima.

- Gojkova knjiga intervjua „Susreti i riječi“ nije štura informacija koliko stvaralački čin.

Dokument vremena o ljudima i događajima, o susretima sa intervjuisanim, posebno umjetničkog i naučno-stvaralačkog kova. Knežević nam, najčešće, nenametljivo iz razgovora, izvuče umjetničko spoznanje lišeno trivijalne uzglednosti, uzraslo do metafore svekolikog duha kojim se obraća ne samo sagovorniku, već i svom vremenu – zapisao je Živaljević Velički.

U knjizi „Ljudi pomena vrijedni“ ukoričena je 101 reportaža o istorijskim i znamenitnim ličnostima, dugovječnim ljudima, stvaraocima i pregaocima u raznim oblastima života i rada.

Sa promocije knjiga Gojka Kneževića u KIC-u

- Ova knjiga mogla je da se zove i „Ljudi spomenika vrijedni“. To su ljudi koji su manje-više bili pokriveni zaboravom. Gojko Knežević je tragao za takvim ličnostima, koje su bile vrijedne pamćenja. On se bavio istraživačkim novinarstvom, obilazio je razna mjesta, stare ljude koji su zapamtili i čuli. Iz toga je pravio sjajne slike. Ove njegove priče, po novinarski reportaže, za mene su dobrim dijelom literarne književne priče o tim junacima – kazao je Matović.

Knjiga „Neobični među nama“ broji 113 dokumentarističkih priča o običnim ljudima. U njoj su, kako je rekao Ćulafić, reportaže o rijetkim i kuriozitetnim ličnostima.

- U zemlji koju su ponekad, posebno strani putopisci, označavali zemljom gordih ljudi, Gojko je pisao o drugima bez trunke sujete, neskriveno se divio njihovim sudbinama, vrlinama i darovima. Njegovom peru, čini se, nije umakao nijedan zanat kojim se neko na ovim prostorima ikada bavio.

Najveći broj reportaža napravljen je u Nikšiću, ali autor nije zapostavljao neobične ljude ni iz svog zavičaja – kazao je Ćulafić.

Kako je Knežević kazao, tokom četiri decenije rada trudio se da ostane dosljedan novinarskom kodeksu.

- U poštovanju profesionalnog kodeksa istrajao sam zahvaljujući odlučnosti da pero i politiku ne uparim ni po ko-

Koncert u čast Dragoljuba Đuričića u Ateljeu 212

Omaž muzičaru koji je ostavio neizbrisiv trag PODGORICA – Koncert u čast crnogorskog bubnjara Dragoljuba Đuričića, koji je od posljedica korona virusa preminuo 15. marta prošle godine, biće održan večeras u 19:30 sati na sceni Ateljea 212 u Beogradu.

Ovaj omaž proslavljenom muzičaru, koji je ostavio neizbrisiv trag u muzici bivše Jugoslavije, organizuje izdavačka kuća „Lampshade Media“, uz podršku Ateljea. Beogradski Atelje 212 nije slučajan izbor za održavanje koncerta, jer je Đuričić prethodnih godina u ovom pozorištu držao koncerte na kojima je učestvovala bubnjarska elita Srbije i nekadašnje Jugoslavije.

Na večerašnjem koncertu, kako prenose beogradski mediji, sviraće Dragoljubovi bubnjari i beogradska reprezentacija bubnjara, Vlatko Stefanovski, Jan Stefanovski, YU grupa, Kerber, Nikola Čuturilo, Dejan Cukić i Spori ritam bend, Đurađ Đuričić, Duda Bezuha, Aleksandar Lokner, Džoni Dunkić i Peđa Milanović. Program režira Milutin Petrović, a vodiće ga glumica Gorica Popović. Želja organizatora, kao i Dragoljubovih prijatelja koji su se okupili oko ovog koncerta, jeste da se nastavi tradicija bubnjarskih večeri koju je on uspostavio i da mu se ubuduće svake godine koncertom oda počast za velike zasluge i trag koji je ostavio u domaćoj muzici.

- Iskreno se radujem koncertu. Mislim da ćemo svi doći sa dobrim vibracijama i svirati sa osmi-

ju cijenu, što nije bilo isplativo – kazao je Knežević.

NOVE KNJIGE

Knežević će, kako je najavljeno, do ljeta objaviti još tri knjige – izbor tekstova iz arheologije, speleologije i materijalne kulturne baštine; teme i reportaže o crnogorskim predjelima i pionirima seoskog turizma i knjigu o selima i poljoprivrednicima, u kojoj će biti oko 100 domaćina.

Program je moderirao Miomir Maroš koji je podsjetio da je reportaža ljepotica izraza, najteža novinarska forma, te da mu je drago da što je Knežević pišući reportažu i čuvajući je kroz knjige dao značaj ne samo svom radu, nego i novinarstvu uopšte.

S. V.

Koncert „Bassonegra“ PODGORICA - Kvartet kontrabasa „Bassonegro“ nastupiće večeras u 20 sati u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore.

Veljko Belević, Ljubinko Lazić, Slaven Turusković i Predrag Vujović, uz klavirsku pratnju Vide Belević, izvodiće kompozicije Antonija Vivaldija, Bernhrda Alta, Johana Štrausa, Dimitrija Golemovića i drugih. Kvartet je nastao 2007. godine i od tada je imao brojne nastupe u crnogorskim gradovima i u regionu.

Karte se mogu rezervisati na broj telefona +382 68 366 319 i kupiti na biletarnici Muzičkog centra Crne D. E. Gore.

Plakat koncerta u čast Dragoljuba Đuričića

jehom i pozitivnom energijom koja je bila tako karakteristična za našeg Dragoljuba – kazao je gitarista Nikola Čuturilo.

Koncert je humanitarnog karaktera, a sav prihod od ulaznica namijenjen je Univerzitetskoj dječjoj klinici u Tiršovoj.

R. K.

KIC „BUDO TOMOVIĆ“

čkog centra Crne Gore

15

16

Hronika Podgorice

Četvrtak, 24. februar 2022.

Zbog čega na nekim mjestima češće dolazi do saobraćajnih nezgoda

Prebrza vožnja i nepoštovanje propisa – prečica do udesa Razlozi zbog kojih dolazi do učestalijih nezgoda su nepoštovanje ograničenja brzine, nedostatak adekvatne saobraćajne signalizacije, ali i nepregledne raskrsnice... Riječ je uglavnom o onim mjestima gdje se sporedne ulice ukrštaju sa prometnim bulevarima – kaže sudski vještak Igor Radojević

Komentarišući ove neuralgične tačke u saobraćaju, sudski vještak za saobraćaj Igor Radojević kazao je za Pobjedu da je dobro svako rješenje koje će dovesti do smanjenja broja saobraćajnih nezgoda i da na tome treba raditi.

- Najčešći razlozi zbog kojih dolazi do saobraćajnih nezgoda na ovakvim raskrsnicama je nepoštovanje prava prvenstva ili veća brzina od dozvoljene na prioritetnom pravcu, u ovom slučaju na Bulevaru Peka Dapčevića – kaže Radojević.

On naglašava da na toj raskrsnici, na presijecanju svake saobraćajne trake, ima više od 30 konfliktnih tačaka, pa je jasno da je povećan rizik od događanja saobraćajnih nezgoda.

- Najčešće do njih dolazi zbog toga što vozač iz Mojkovačke ulice prilikom uključivanja u raskrsnicu loše procijeni brzinu vozila koje dolazi prioritetnim pravcem (Bulevarom Peka Dapčevića) ili pri skretanju ulijevo sa tog bulevara u Mojkovačku ulicu. U toj ulici ne postoji znak za obavezno zaustavljanje i to može dovesti do toga

UZROCI

Radojević objašnjava da je raskrsnica kod Katoličke crkve, četvorokraka raskrsnica – čine je dvije strane Bulevara Peka Dapčevića sa po dvije saobraćajne trake i Mojkovačka ulica sa dvije saobraćajne trake.

Na ukrštanju ovih ulica, ističe, postoji vidno postavljen znak ,,stop“ iz pravca Mojkovačke ulice, dok iz ulice iz suprotnog pravca koja se takođe uključuje na ovaj tranzitni bulevar nema znaka za obavezno zaustavljanje.

I. MITROVIĆ

Poput mnogih gradova, i Podgorica ima tzv. crne saobraćajne tačke, na kojima se bilježi veći broj saobraćajnih nezgoda. Razlozi zbog kojih dolazi do toga su nepoštovanje ograničenja brzine, nedostatak adekvatne saobraćajne signalizacije, ali i nepregledne raskrsnice... Riječ je uglavnom o onim mjestima gdje se sporedne ulice ukrštaju sa prometnim bulevarima, a jedan od primjera je kod Katoličke crkve na Koniku. Mjesto gdje se Mojkovačka ulica ukršta sa Bulevarom Peka Dapčevića (tranzit) u posljednje vrijeme bilo je poprište većeg broja saobraćajnih nezgoda. Slično, često nije bezbjedno ni vozačima koji se iz ulica Cvijetne ili Zmaj Jovine na Starom aerodromu uključuju na Bulevar Josipa Broza Tita, i to uglavnom zbog neprilagođene brzine vozača koji voze bulevarom.

Raskrsnica ulica Obala Ribnice i Omladinskih brigada

I znak ,,stop“ čuva glavu

Ukrštanje Bulevara Peka Dapčevića i Mojkovačke ulice

da učesnik u saobraćaju koji se uključuje na bulevar ne ispoštuje pravo prvenstva vozača koji dolaze prioritetnom saobraćajnicom, iako je očigledno da ona ima preimućstvo – objašnjava Radojević.

Za rješavanje ovakvih problema neophodno je praćenje saobraćajnih tokova i izrada algoritama na osnovu kojih se izvode buduća rješenja.

- Jedan od načina da se smanji broj saobraćajnih nezgoda na ovoj raskrsnici je kontrola brzine upravljanja vozilima, što nerijetko radi saobraćajna policija. Drugi bi bio preuređenje raskrsnice u semaforsku, što bi, međutim, moglo da ugrozi tečno odvijanje saobraćaja. Treći je izgradnja manjeg kružnog toka, koje je svakako jedno od rješenja za nastavak zelenog talasa i uspostavljanje lakšeg

protoka saobraćaja. Pri tome se brzina smanjuje prilikom ulaska u kružni tok i do 30 kilometara na sat, što znatno umanjuje mogućnost za dešavanje saobraćajne nezgode. Rješenje bi mogao biti manji kružni tok, gdje bi Bulevar Peka Dapčevića i dalje imao prednost sa većim protokom, ne ugrožavajući zeleni talas sa većeg kružnog toka iz pravca Starog aerodroma.

Istovremeno, on ne bi usporio saobraćaj, jer Mojkovačka ulica nije previše frekventna – smatra Radojević.

PRAKSA

Slična situacija je i na Bulevaru Josipa Broza Tita na koji nije nimalo jednostavno uključiti se vozačima iz Cvijetne ili Zmaj Jovine (gdje je u okviru izgradnje budućeg bulevara planirano formira-

Radojević ističe da je i saobraćajna signalizacija veoma značajna u smanjenju broja saobraćajnih nezgoda, zbog čega je veoma važno da ona bude vidno postavljena na svim lokacijama u gradu.

On je ukazao da je zbog nedostatka znaka ,,stop“ veliki broj saobraćajnih nezgoda do skoro bio bilježen na raskrsnici ulica Obala Ribnice i Omladinskih brigada, kod Muzičke škole ,,Vasa Pavić“ u centru grada.

- Nakon više apela, nedavno

nje kružnog toka).

- Što se tiče te lokacije, mislim da će na Bulevaru Josipa Broza Tita brzina odvijanja saobraćaja biti regulisana izgradnjom kružnog toka kod TC ,,Voli“. Čak je moguće da zbog toga više neće biti potrebni ni semafori na raskrsnici kod Vatrogasnog doma, u blizini kružnog toka kod ,,Plantaža“ – smatra Radojević.

Sličnih problema, ističe, ima gotovo na svim bulevarima koje sjeku sporedne ulice. Radojević se osvrnuo na situaciju u Gornjoj Gorici, gdje građani traže izgradnju raskrsnice, odnosno priključenje sporednih ulica iz

je postavljen znak za obavezno zaustavljanje za vozila koja dolaze Ulicom Omladinskih brigada. Zbog nedostatka toga znaka, vozači koji su dolazili od Doma zdravlja i OŠ ,,Savo Pejanović“ mislili su da imaju prednost u odnosu na one iz prioritetne Ulice Obala Ribnice, pa je često dolazilo do saobraćajnih nezgoda – objašnjava Radojević, uz napomenu da je slična situacija i u Ulici Radoja Dakića, kod lokala ,,Plan B“ u Siti kvartu.

naselja na budući bulevar Podgorica–Danilovgrad.

- Praksa je pokazala da na tom mjestu ne bi trebalo uraditi raskrsnicu poput one kod Katoličke crkve, jer je u pitanju takođe tranzitni bulevar, pa bi se na taj način mogla stvoriti nova crna saobraćajna tačka. Presijecanje ulica koje su tako frekventne, kao što će biti i taj bulevar, veoma je rizično. Ukoliko za to ima uslova, najbolje rješenje bi bilo izgradnja kružnog toka, jer bi to usporilo saobraćaj, a građanima iz Kosmajske ulice omogućilo uključenje na suprotnu stranu bulevara – ocijenio je Radojević. I. MITROVIĆ

Opština Golubovci obezbijedila podršku Opština Tuzi raspisala tender za izradu glavnog projekta za uređenje trga i parka kod Gimnazije ,,25. maj“ poljoprivrednim gazdinstvima za proizvodnju hrane

Pomoć do 250 eura po proizvođaču

Opština U sastavu Glavnog grada - Golubovci obezbijedila je podršku poljoprivrednim gazdinstvima za proizvodnju hrane.

- Podrška se dodjeljuje u iznosu do 50 odsto ukupnih troškova za obavljenu kontrolu (fizičko-hemijsku analizu) sira, vina, meda i drugih pčelinjih i prehrambenih proizvoda, zemljišta, kao i ispitivanje rezidua pesticida u povrću, voću, grožđu i drugim proizvodima, odnosno do 250 eura po proizvođaču – saopšteno je iz Opštine. Podrška se dodjeljuje proizvođačima čiji su uzorci, odnosno rezultati analize, u skladu sa važećim propisima.

- Pravo na podršku imaju poljoprivredna gazdinstva koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava ili drugi odgovarajući registar. Poljoprivredno gazdinstvo podnosi Opštini popunjen propisani obrazac zahtjeva za podršku sa pratećom dokumentacijom.

Tu su kopija lične karte, dokaz o uplati, podaci o žiro-računu i kopija izvještaja ili potvrde o izvršenoj kontroli (ispravnosti) uzoraka – navodi se u saopštenju.

Zahtjevi se podnose do 7. decembra poštom ili ličnim dostavljanjem u arhivu Opštine u okviru Glavnog grada – Golubovci, sa naznakom: „Podrška proizvodnji hrane“. Dodatne informacije se mogu dobiti putem telefona: 020/873-294 ili u kancelariji Odjeljenja za ruralni razvoj Opštine.

Nj. Ž.

Opština Tuzi pokrenula je proceduru za uređenje prostora kod Gimnazije ,,25. maj“. Tender po skraćenom postupku za izradu glavnog projekta, čija je procijenjena vrijednost 20.000 eura, otvoren je do 25. februara. Riječ je o području površine oko 20.000 kvadratnih metara, koje zahvata dio zemljišta uz magistralni put ka Albaniji. Šira lokacija obuhvata i Osnovnu školu „Mahmut Lekić“, terene FK „Dečić“, ben-

Postojeće stanje parcele kod Gimnazije

U planu formiranje prostora koji će okupiti sve generacije

zinsku stanicu, objekte uslužnih djelatnosti i stambene objekte sa istočne i sjeverne strane te lokacije.

Kompleks Gimnazije zahvata i prilično veliku zelenu površinu koja je većim dijelom neuređena i kao takva nema funkciju školskog dvorišta. Osim jednog

sportskog terena, na toj lokaciji nema funkcionalno uređenih cjelina, pa cijeli prostor oko Gimnazije praktično nema upotrebnu vrijednost. Planirano uređenje terena ogleda se u formiranju mreže šetnih staza između kojih će biti postavljeni zeleni platoi sa zasadima drveća, bez parternog uređenja.

- Na parcelama u neposrednoj blizini nalazi se OŠ ,,Mahmut Lekić“ i vrtić ,,Naša radost“, kao i fudbalski tereni. Na urbanističkoj parceli br. 49, koja se nalazi uz lokaciju razrade, planom je predviđeno formiranje Univerzitetskog centra.

Ovakvim planskim rasporedom namjena u svrhu školstva i rekreacije, stvara se potreba za angažovanjem ove urbanističke

cjeline kako bi se stvorio ambijent i otvoreni prostor kao mjesto okupljanja građana – ističe se u tenderskoj dokumentaciji, uz napomenu da je potrebno stvoriti ambijentalnu cjelinu kojoj će gravitirati cjelokupno stanovništvo Opštine Tuzi, sa sadržajima koje će okupiti sve generacije.

Prema tenderskoj dokumentaciji dvorište Gimnazije trebalo bi da sadrži parking prostor za potrebe zaposlenih u školi ( jedno mjesto po učionici), zatim sportskorekreativnu zonu (rekonstruisani sportski teren sa tribinom, stolove za stoni tenis, teretanu na otvorenom itd.) i rekonstruisanu postojeću šetnu stazu.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 24. februar 2022.

17

Sjednica Savjeta za unapređenje poslovnog ambijenta

Održana sedma sjednica Savjeta za unapređenje poslovnog ambijenta

Raspisaće javni poziv za biznis zone

Na sedmoj sjednici Savjeta za unapređenje poslovnog ambijenta u glavnom gradu juče su, između ostalog, razmatrane informacije o razvoju ženskog preduzetništva, o aktivnostima na planu valorizacije biznis zona, novom javnom pozivu za podsticanje poljoprivredne proizvodnje, kao i o nastupu delegacije Glavnog grada na izložbi Dubai Expo 2020.

Gradonačelnik Ivan Vuković iskazao je zadovoljstvo što se rad Savjeta razvija, uprkos brojnim izazovima sa kojima se i dalje suočavaju i pojedinci i kolektivi.

- Uspijevamo da odgovorimo onome što su zadaci koje smo postavili pred najodgovornije ljude u našem sistemu i ova godina je krenula jako dobro i nastavljamo u pravcu realizacije brojnih investicionih projekata – kazao je Vuković.

On je najavio i raspisivanje novog javnog poziva za izbor

korisnika biznis zona u Podgorici, kao i da će zahvaljujući aktivnostima Sekretarijata za podršku preduzetništvu u narednom periodu biti realizovan niz projekata kako bi dodatno motivisali i podstakli građane da pokrenu svoje biznise, za šta je u ovoj godini opredijeljeno preko 200.000 eura.

- Priveli smo kraju realizaciju prvog javnog poziva za davanje u dugoročni zakup, odnosno dodjeljivanje parcela u okviru naših biznis zona. Dobili smo dvije ponude koje su zadovoljile sve uslove i u pitanju su vrlo ambiciozno planirani investicioni projekti, a ako sve bude po planu trebalo bi da u dogledno vrijeme potpišemo i ugovore sa našim partnerima. To će značiti početak realizacije projekata koji će dovesti do otvaranja više stotina novih radnih mjesta u Podgorici i realizacije investicija koje premašuju 150 miliona eura – kazao je Vuković.

On je podsjetio da su investicioni potencijali Podgorice pred-

stavljeni na svjetskoj izložbi Expo 2020 Dubai i zahvalio partnerima iz Privredne komore Crne Gore na pozivu da učestvuju na tom skupu.

Govoreći o rezultatima rada na planu razvoja ženskog preduzetništva, zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić podsjetila je da je Glavni grad krajem 2019. godine pokrenuo konkurs za podršku ženama preduzetnicama, a da je u 2020. sve više žena pokazalo interesovanje za podršku ovog tipa. Do sada je sprovedeno pet konkursa, koji su za rezultat imali 98 uspješnih biznis prijava i 100.000 eura bespovratnih sredstava koje je Glavni grad opredijelio za ove potrebe.

- Više od 50 biznis planova je realizovano na teritoriji glavnog grada, a podsjetiću da je svaka žena bila u obavezi da zaposli i druge radnike, tako da je to 50 izuzetno uspješnih projekata koje mi danas pratimo. Realizacija šestog konkursa iznosi 20.000 eura i do kraja ove godine nas očekuje i sedmi konkurs koji će takođe biti 20.000 eura, a sve ukupno to će biti iznos od 140.000 eura – kazala je Vujačić.

Ona je ocijenila da su, pored ozbiljnog investicionog ciklusa, takođe veoma važne i aktivnosti na mikro planu, pogotovo kada su usmjerene na politiku rodne ravnopravnosti, afirmaciju i osnaživanje položaja žena u Podgorici.

Na sjednici Savjeta je za potpredsjednika izabran zamjenik gradonačelnika Časlav Vešović, a za novog člana sekretar za podršku biznis zajednici Zekerija Fetić.

H. P.

Više saobraćajnica na Starom aerodromu uskoro dobija atmosfersku kanalizaciju

Riješiće dugogodišnji problem Gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija počeće tokom marta izgradnju atmosferske kanalizacije u sedam bočnih saobraćajnica koje se spajaju sa Zmaj Jovinom ulicom na Starom aerodromu.

Projekat obuhvata izgradnju kolektora atmosferske kanalizacije u dužini od skoro jednog kilometra, prečnika cijevi 315 milimetara, sa 30 slivničkih rešetki. Realizacijom ovog projekta Glavni grad će riješiti dugogodišnji problem sakupljanja atmosferskih voda sa putnih površina u ovom dijelu grada.

Najavljeno je da će nakon izgradnje atmosferske kanalizacije gradsko preduzeće Putevi

Jedna od ulica koje će dobiti novu kanalizaciju

asfaltirati te ulice.

Direktor Vodovoda i kanalizacije Filip Makrid najavio je da će izgradnjom kolektora atmosferske kanalizacije biti stvoreni preduslovi da na njega bude prikopčano sedam saobraćajnica u dužini oko 950 metara.

- Početak izvođenja radova planiran je za prvu polovinu marta, a plan je da u naredna dva mjeseca budu završeni u dijelu atmosferske kanalizacije – kazao je Makrid, napominjući da je riječ o investiciji vrijednoj 105.000 eura.

Nj. Ž.

18

Arena

Telekom 1. CFL

Četvrtak, 24. februar 2022.

Iskra najavljuje dopadljivu igru u derbiju protiv Budućnosti

Petrovac veliki favorit u duelu sa Zetom

Svaki meč kao finale Petrovac je remijem u duelu s Podgoricom krenuo u drugi dio sezone, a danas nema pravo na grešku.

Jedino je pobjeda ishod koji bi zadovoljio ,,nebo-plave“ u duelu s posljednjeplasiranom Zetom. Svaki drugi epilog bi na kraju borbe za Evropu mogao da ispadne koban za sastav Vladimira Jankovića.

- S obzirom na to da smo u trci za izlazak na kontinentalnu scenu, svaki meč nam je praktično kao finale. Uvijek idemo na tri boda, tako je bilo i na proljećnoj premijeri s Podgoricom, ali na kraju smo morali da se zadovoljimo s bodom – rekao je kapiten Marko Marković.

Oba duela Petrovca i Zete ove sezone završena su remijem.

Na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“ bilo je 2:2, na ,,Trešnjici“ 1:1.

- Dolazi nam u goste mlada ekipa Zete, koja je i u prvom dijelu sezone bila težak protivnik za sve, iako se nalazi na posljednjem mjestu na tabeli.

Važan meč za nas iz mnogo razloga, spremili smo se dobro i nadamo se da ćemo ostvariti pobjedu kako bismo se vratili na pravi kolosijek iz jesenje polusezone – naveo je Marković.

,,VRUĆE“ GOSTOVANJE

Zeta je u petak izgubila kao domaćin od Sutjeske (1:0), danas je očekuje okršaj s još jednom ekipom iz vrha.

- Gostujemo Petrovcu na uvi-

Petrovac

Zeta

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: Mitar Mićo Goliš. Kapacitet: 1.500. Sudija: M. Bošković. Pomoćnici: A. Đikanović i I. Bogdanović.

Početak: 15.30 sati Joksimović Živanović

Mikijelj

Milić

Marković Vuković

Tačibana

Boričić Zvrko

Vujović Rolović

Đoljaj

Maraš

P. Vukčević

Burzanović

Roganović

Đinović

Krstović Tuzović

Đ. Vukčević

Ceklić

Velimirović

Trener Vladimir Janković

Trener Dragoljub Đuretić

jek ,,vrućem“ terenu. Poštujemo protivnika i ono što rade ove sezone, ali smo fokusirani na našu igru i kvalitet koji posjedujemo – izjavio je desni bek Amel Tuzović. ,,Vukovi“ su u teškoj situaciji, čak osam bodova iza pretposljednje Podgorice i biće čudo ukoliko stignu do baraža za opstanak.

- Nadam se da ćemo odigrati dobru utakmicu i osvojiti tri boda koja su nam zaista neophodna – poručio je Tuzović.

Ne. K.

Ofanzivno na šampiona DANILOVGRAD - Današnji derbi na „Stadionu Braće Velašević“, doduše kao i svaki prethodni, pobudio je veliku pažnju crnogorske fudbalske javnosti, tim prije što su i Iskra i Budućnost odlično startovali i na početku proljećnjeg dijela šampionata uknjižili po tri boda.

Rezultati DANILOVGRAD: Iskra - Budućnost (17.30h)

Iskra

Budućnost

(4-3-3)

(4-3-3)

Stadion Braće Velašević. Kapacitet: 2.000. Sudija: P. Radovanović.

Pomoćnici: M. Paunović i N. Radulović.

Početak: 17.30 sati Kordić

Samim tim, treba očekivati dobru i neizvjesnu utakmicu, naravno pod uslovom da i vremenske prilike budu naklonjene akterima ovog susreta.

Ovoj konstataciji ide u prilog i tradicija s obzirom na to da su ,,crveno-bijeli“ slavili na obali Zete rezultatom 2:1, dok se pod Goricom ekipa Aleksandra Nedovića revanširala pobijedivši 4:1.

Neko ko odlično poznaje protivnika Iskre je napadač Balša Sekulić, koji je tri sezone nosio plavo-bijeli dres.

- Statistika po pitanju ishoda na domaćem terenu ide nama u prilog jer smo samo dva puta poraženi. To nas još više ohrabruje i motiviše da uz sav respekt prema pretendentu na titulu pružimo dobru i efikasnu igru i tako ovjerimo trijumf u Pljevljima. Budućnost ima sjajne pojedince, tako da moramo uložiti maksimum ukoliko želimo da obradujemo navijače.

Ne krijemo strategiju jer uvijek tretiramo ofanzivnu taktiku kako bismo makar za gol bili bolji od rivala – objektivan je Sekulić, koji se nada drugom

Vukotić

Bakrač

Pešukić

Pavlović

Šahman

Tučević

Pavlićević

Dijaš Sekulić Đukanović

Perović Ivanović

Mijović

Janković

(13.30h)

NIKŠIĆ: Sutjeska - Jezero

(13.30h)

PETROVAC: Petrovac - Zeta

(15.30h)

BAR: Mornar - Podgorica

(15.30h)

Tabela

1. Sutjeska

20 13 5 2

31:13 44

2. Budućnost 20 10 5 5

38:25 35

3. Dečić

20

8

9 3

32:23 33

4. Iskra

20

9

5 6

25:18 32

5. Petrovac

20

8

7 5

36:30 31

6. Mornar

20

6

6 8

16:21 24

7. Rudar

20

6

5 9

23:30 23

8. Jezero

18:28 -21

20

6

3 11

9. Podgorica 20

4

6 10 20:31 18

10. Zeta

1

7 12 14:34 10

20

Raičković Mirković

Novović

Raspopović Ćuković

Babić

Dragojević

Trener Srđan Nikić

TUZI: Dečić - Rudar

Trener Aleksandar Nedović

uspjehu u ovoj polusezoni i novim bodovima u borbi za vrh tabele.

Pobjednika će, navodi, odlučiti nijanse i bolja koncentracija tokom svih 90 minuta.

- Nema opuštanja do posljednjeg zvižduka sudije. Mala neopreznost ili sitnija greška može da presudi u korist jednog ili drugog tima. Zato moramo biti oprezni i čvrsti u odbrani, a po mogućnosti precizni u napadu. U punoj smo formi i potpuno spremni za najveća iskušenja, pa se nadam da će publika uživati u

LISTA STRIJELACA 10 - Miličković (Petrovac) 8 - Raičković (Budućnost), Vuljaj (Dečić), Bašić (Petrovac) 7 - Ivanović (Budućnost), Camaj (Dečić), Vukčević (Zeta) 6 - Striković, Zakaria (Rudar), Nikač (Sujeska) lijepoj i zanimljivoj utakmici – dodao je Sekulić.

UVIJEK NA POBJEDU Budućnost ove sezone ima polovičan učinak protiv Iskre, a novo gostovanje na stadionu ,,Braće Velašević“ dolazi nakon pobjede na proljećnoj premijeri

protiv Mornara (2:1) i u momentu kada su se ,,plavi“ probili na drugo mjesto Telekom 1. CFL. Nije to zadovoljavajuća pozicija za izabranike Aleksandra Nedovića koji planiraju da tope minus od devet bodova za vodećom Sutjeskom.

Jasno je onda i sa kakvim ambicijama izlaze na teren kontra momaka Srđana Nikića.

- Iskra je izmijenila sastav u odnosu na prvi dio, dovela nekoliko dobrih pojedinaca i u Pljevljima rezultatski lako slavila, a svi znamo kako je teško pobijediti pod Golubinjom. Nošeni tom utakmicom motivisano će ući u meč protiv nas, ali kod nas ne postoje kalkulacije – u svaku utakmicu ulazimo sa istim ciljem, a to je pobjeda. Naša namjera je da uspostavimo svoj sistem igre, da se mi pitamo na terenu. Ne smijemo da dozvolimo da bilo ko bude motivisaniji od nas. Znamo za šta se borimo, vjerujem da ćemo moći da pariramo rivalu i odigrati kvalitetno.

Kao uvijek – nadam se pobjedi

Dečić protiv Rudara želi reakciju nakon poraza od Jezera

Moranje za Tuzane

PODGORICA - Dečić je neočekivano poražen od Jezera (4:2) na proljećnoj premijeri, zbog čega je izgubio drugo mjesto i dozvolio lideru, ekipi Sutjeske, da napravi još veću razliku. Baš zbog toga Tuzani danas u meču protiv Rudara na svom terenu imaju pritisak, jer bi novi kiks u startu donio neočekivane probleme. Ali, u Dečiću su svjesni situacije i sa dosta opreza ulaze u ovaj okršaj.

- Očekuje nas teška utakmica.

Rudar je uvijek neugodan, tako da znamo da i pored poraza Pljevljaka na startu da će biti teško. Spremali smo se nakon poraza od Jezera maksimalno i sigurno da ćemo biti vrlo motivisani pred svojim navijačima da budemo na što boljem nivou – kazao je Adrijan Rudović, štoper Dečića.

Tuzani su tokom pauze napravili rekonstrukciju tima, ali nakon poraza od Jezera žele

da nagovijeste bolje rezultate.

Poraz u Danilovgradu označio je kraj nakon 13 mečeva bez neuspjeha. Međutim, već protiv Rudara Tuzani žele da otvore novi uspješni niz…

- Rudar je isto mijenjao ekipu tokom pauze, ali mislim da smo kvalitetniji i vjerujem da ćemo pokazati da smo bolji. Ulazimo kao i u svaki meč sa imperativom pobjede poslije poraza od Jezera. Nadam se da ćemo pozitivno odreagovati i vratiti se na pobjednički put – dodao je Rudović.

Za Dečić će mnogo značiti povratak Draška Božovića.

- Poznato je koliko nam znači Božović, sa njim ćemo sigurno biti mnogo jači. Nadam se da ćemo izvući pozitivan rezultat i vratiti se na pravi put – podvukao je Rudović.

SAMO DA SE NE IZGUBI

Rudar putuje u Tuzi s namjerom da popravi blijedo izdanje sa proljećne premijere kada

je ubjedljivo poražen od Iskre (3:0).

Bod ili tri – sve je dobro, samo da se ne izgubi i od Dečića.

- Ako pokažemo pristup kao protiv Iskre – nemamo što da tražimo, ni protiv Dečića, niti protiv bilo kojeg drugog tima.

Podbacili smo u prethodnom kolu i jedva čekam utakmicu u Tuzima. Želim da vidim kakvi smo momci, kakva smo ekipa. Potrebna nam je reakcija, a uvjeren sam da ovaj tim ima karakter – rekao je golman Jasmin Agović.

Nije se ni Dečić proslavio prije šest dana u Danilovgradu, gdje je upisao negativan epilog protiv Jezera (4:2).

Ko danas izgubi na popularnoj ,,Tuškoj bombonjeri“ – biće u problemu.

- Tuzani imaju najjači napad u ligi. Biće motivisani da se iskupe za neuspjelu premijeru. Pred nama je težak zadatak, ali spremni smo za borbu. Odlično smo radili tokom pripre-

Dečić

Rudar

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion Dečića. Kapacitet: 4.000. Sudija: N. Dabanović. Pomoćnici: S. Jovanović i V. Radenović. Početak: 13.30 časova Popović Rudović

Tući

Drešaj

Božović Vucaj

Đeljaj

Nikolić Pešukić

Vuljaj Bećiraj

Gašević

Bojović

Popović

Peličić

Živković M. Golubović

Čavor

Prenkočević Banović

Kašćelan Agović

Adrijan Rudović na prvom meču s Rudarom ove sezone

ma, imali dobrih partija protiv ozbiljnih rivala i vrijeme je da to prenesemo na takmičarske utakmice naše lige. Nama odgovaraju dva epiloga i vjerujem da ćemo biti zadovoljni nakon meča – ističe čuvar mreže Pljevljaka.

Rudar je uoči gostovanja Deči-

Trener Miljan Radović

ću ostao bez udarnog napadača – Vuka Strikovića.

Mladi reprezentativac otišao je u Mladu Boleslavu iz Češke.

- Drago mi je zbog Strikovića.

Mlad je, talentovan i u novom klubu i jačoj ligi može samo da napreduje. Zaslužio je korak više u karijeri. Želim mu sreću.

Trener Rade Petrović

Sa druge strane, prelazni rok kod nas je završen. Ne možemo da dovedemo zamjenu. Moraćemo taj deficit naprijed da riješimo sa onim što imamo. Bojović je neko ko može da igra špica i očekujem da se uspješno snađe u toj ulozi – zaključio je Agović.

R. P – D. K.

Arena

Četvrtak, 24. februar 2022.

19

Telekom 1. CFL

JEZERO KRAJ BISTRICE: Nikšićani se nadaju prvoj proljećnjoj pobjedi pred svojom publikom Duel Pavlovića i Đuričkovića na prvom meču Iskre i Budućnosti ove sezone

Sutjeska želi da zadrži distancu na vrhu tabele NIKŠIĆ – Sutjeska je ,,otvorila“ proljeće kako je i priželjkivala – s tri boda na ,,Trešnjici“ ostala ubjedljivo na vrhu prvoligaške tabele, ali danas je očekuje veliki izazov s Jezerom, ekipom koja, očigledno, umije da iznenadi mnoge.

– rekao je štoper Igor Ćuković, koji dodaje: - Moramo u svaki meč da uđemo ozbiljno od prvog minuta i da idemo utakmicu po utakmicu. Naš individualni kvalitet je nesporan i to treba da pretočimo u timski rad, kao što je to bio slučaj u prvom duelu proljeća. Ne želimo nikome da prijetimo, ali ima još 16 kola do kraja. Razlika u prvom dijelu je napravljena više na neke naše pehove, nego što nijesmo imali kvaliteta u igri. Ukoliko budemo ulazili u utakmice motivisani, ako pristup bude sto odsto kao na početku proljeća, možemo da napravimo nešto ove sezone – ističe korpulentni Nikšićanin. Ćuković se vratio nakon operacije prednjih ukrštenih ligamenata.

Premijera protiv Barana pokazala je da je spreman za nove izazove.

- Lijep je osjećaj ponovo biti na terenu poslije deset mjeseci.

Sve što sam radio u prethod-

nom periodu, bilo je usmjereno ka toj prvoj utakmici. Bitno mi je da se osjećam fizički spreman, a sigurno da uvijek može bolje. Sve u svemu, zadovoljan sam kako sam odigrao, mislim da će moja forma ići uzlaznom putanjom, baš kao i forma cijele ekipe – poručio je 28-godišnji defanzivac.

Budućnost je do trijumf nad Baranima stigla u sudijskoj nadoknadi. I to može psihološki mnogo da znači.

- Najbitnije od svega je što smo osvojili tri boda. Mislim da je igra bila na zavidnom nivou, dominirali smo od prvog do posljednjeg minuta, a najviše me raduje pristup koji smo pokazali. I taj pristup treba da nam bude vodilja za ubuduće.

Pokazali smo da znamo čiji dres nosimo, ušli smo u meč jako i to nam se vratilo na kraju – zaključio je Ćuković. ,,Plavi“ ne mogu da računaju na Bogdana Milića (povreda) i Andriju Ražnatovića koji ima B. K – D. K. kartone.

Plavljani su prije nekoliko dana nadigrali ekipu Dečića i „skrajnuli“ ga sa druge pozicije na tabeli, pa je sad Budućnost prvi pratilac Sutjeske.

- Dečić je izgubio prvi meč, ali i dalje imamo istu prednost u odnosu na Budućnost. Dakle, važna nam je prva utakmica pred svojim navijačima s više aspekata. Bodovno nam je bitno da slavimo, zbog samopouzdanja, zbog turbulencija u vrhu tabele... – iskren je šef stručnog štaba Sutjeske Milija Savović.

Savović zna da je Jezero čak četiri pogotka postiglo u proljećnjoj premijeri, a to je dovoljan poziv na maksimalan oprez.

- Pojačali su se tokom zime, iziskuju ozbiljnu analizu i pristup, dva nova njihova igrača postigli su tri pogotka u jednom meču, što znači da su drugačiji u nastavku šampionata – smatra Savović.

Marko Matanović je odlučio meč sa Zetom, optimista je i pred duel s Jezerom.

- Blijedu partiju smo priredili na startu proljeća, ali... Očekujem da sad budemo mnogo orniji, uigraniji, da imamo više želje... Ipak je to bio prvi meč nakon napornih priprema. Jezero ima kvalitet, u prelaznom roku su se pojačali, ali i mi imamo svoje ambicije. Ne želimo da nam se bilo koji sastav približi do kraja šampionata – riječi su Matanovića.

Sutjeska

Jezero

(4-3-3)

(4-3-3)

Stadion: Kraj Bistrice. Kapacitet: 3.000.

Sudija: M. Bešović. Pomoćnici: D. Dević i J. Tatar. Početak: 13.30 sati Giljen Drešković

Drinčić

Pajović

Matanović

Augusto

Ma. Vučić

Janjić

Alharaiš

Nikač

Jovović

Vlaisavljević

Faust

Mendi

Lambulić

Adžović Đurković

Vuković

Račić Dedić

V. Radenović Asanović

Trener Milija Savović

Duel Drinčića i Lambulića

Nikšićani neće i dalje moći računati na Vlahovića, Vuković se još oporavlja, kao i Grivić, ali zato je spreman za prvi tim Bubanja, koji je posljednjih dana pripremnog perioda u Ulcinju bio rovit.

OPTIMIZAM JEZERA

Jezero se vratilo u realnu borbu za očuvanje prvoligaškog statusa nakon pobjede na proljećnoj premijeri protiv Dečića – 4:2.

Plavljani su na ,,minus dva“ od luke spasa i psihološki mirnije putuju za Nikšić, gdje danas gostuju lideru na tabeli.

- Odigrali smo dobar meč u prošlom kolu. Ne mogu reći da smo planirali onakav rezultat protiv Dečića, ali smo silno željeli pobjedu. Preskočili smo

još jedan stepenik i u dobrom raspoloženju nastavljamo takmičenje – rekao je trener Mladen Lambulić, koji nastavlja: - Sutjeska je jesenas igrala najbolji fudbal, s pravom je lider i veliki favorit, pogotovo što je domaćin. Nikšićani se više pitaju, ali uvjeren sam da i mi imamo što da pokažemo. Iznenadili smo jednu ekipu iz vrha, a nadam se da to možemo da ponovimo. Bod bi za nas bio uspjeh, s tim što ćemo pokušati da osvojimo i sva tri – poručio je kormilar prvoligaša sa sjevera.

Kolo je trebalo da se odigra u utorak, ali je zbog vremenskih neprilika odloženo za 24 sata.

Kiša i olujni vjetar prije dva dana nisu čak Plavljanima do-

Trener Mladen Lambulić

zvolili ni da treniraju na Starom aerodromu.

- Rad pred utakmicu je bitan, ali jednostavno nije bilo uslova da treniramo u utorak.

Procijenili smo da je bolje da momci ne izlaze na teren.

Imali smo sastanak, pričali o protivniku, a jedan dan koji smo izgubili što se tiče vježbanja – ne može da naruši ono što smo postigli tokom priprema. Igrači su spremni i očekujem da svi pruže maksimum kraj Bistrice. Samo tako i možemo da se nadamo nečemu – ističe Lambulić.

Argentinac Rodrigo Faust dao je dva gola na premijeri, a Armin Bošnjak jedan.

Obojica su stigli kao zimska pojačanja Jezera. Djeluje da su ogroman dobitak za ekipu.

- Obojica su dali veliki doprinos pobjedi. Iz kolektiva su prošli put iskočili Rodrigo i Bošnjak, a sljedeći put to može biti neko drugi. Jesenas smo imali problem sa realizacijom i na tome smo radili za vrijeme pauze. Dobro je krenulo na proljeće, samo ovako da nastavimo – zaključio je Lambulić.

Ra. P – D. K.

Mornar u prvom meču na svom terenu u 2022. godini dočekuje Podgoricu

Barani pod imperativom PODGORICA - Mornar će u prvom meču u drugom dijelu sezone na svom terenu danas ugostiti Podgoricu.

Barani su na premijeri pod Goricom pokazali da imaju tim koji može juriti velike ambicije, ali će duel protiv Lješkopoljaca biti možda od presudnog značaja.

Baš zbog toga Mornar je na neki način na raskrsnici – pobjeda ga gura ka gornjem dijelu, a svaki drugi ishod protiv Podgorice, koja je u zoni baraža, ostavlja Barane blizu opasne zone.

Mornar ima tri boda više od Jezera, šest od Podgorice, zbog čega je od izuzetnog značaja da Barani savladaju Podgoricu, uvećaju prednost u odnosu na Lješkopoljce, a s obzirom na to da Jezero igra u gostima protiv Sutjeske, jasno je da bi pobjegli

od opasne pozicije.

- Svjesni smo značaja utakmice. Podgorica je na premijeri pokazala da ima dobar tim, da ne zaslužuje da bude u donjem dijelu, ali i pored toga, naravno, razmišljamo samo o pobjedi.

Igramo na svom terenu, što je poseban motiv da ostavimo što bolji utisak, ali i da se dodatno primaknemo timovima iz gornjeg dijela – kazao je Ermin Seratlić, lijevi bek Mornara.

Barani su protiv Budućnosti bili na pragu iznenađenja – da i drugi put ove sezone pod Goricom ostanu neporaženi, ali su pali u nadoknadi vremena.

Međutim, i pored toga Mornar je pokazao da sada ima još jači tim nego jesenas, što znači da s razlogom juri velike ambicije.

- Dobro smo trenirali, nesrećan

Mornar

Podgorica

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: SRC ,,Topolica“.

Kapacitet: 3.000. Sudija: M. Savović.

Pomoćnici: G. Šućur i M. Gojković.

Početak: 15.30 časova Baltić Pajović

Baošić

Rašo

Kaluđerović Ćetković

Seratlić

Sekulović Škrijelj

Grbić

Vujačić Adrović

Ermin Seratlić

poraz u posljednjim trenucima protiv Budućnosti nije nas poremetio, iako nijesmo zaslužili da izgubimo. Fokusirali smo se na duel sa Podgoricom, svjesni značaja utakmice i nadam se da ćemo upravo od ovog duela otvoriti pozitivnu seriju – jasan je Seratlić.

IZBJEĆI PORAZ

Za razliku od Mornara koji juri pobjedu da bi ostao u trci za Evropu, Podgorica želi iznena-

Krivokapić

đenje kako bi zadržala korak za Rudarom, odnosno jurila spas bez baraža. Lješkopoljci su na startu osvojili bod protiv Petrovca, koji takođe juri Evropu, a sada protiv Mornara žele da pokažu dobar ritam i potvrde dobar početak polusezone.

- Pokazali smo i protiv Petrovca da gledamo samo sebe. Nijesmo previše respektovali rivala. Igrali smo otvoreno, vjerovali do kraja u pobjedu, ali smo osvojili bod. Međutim, i taj bod

protiv Petrovca koji je konstantno u vrhu pokazuje da smo napravili tim koji može da igra sa svima i koji ne želi unaprijed da se preda – objasnio je Admir Adrović, napadač Podgorice.

Najbolji strijelac u istoriji Telekom 1. CFL otvorio je polusezonu sa dva gola protiv Petrovca i poslao jasnu poruku da je spreman da gura Podgoricu ka spasu.

- Drago mi je da sam golovima dobro otvorio polusezonu, ali

Muharemović

Sentoku

Boljević

Vujović Čelebić

Ukšanović Vuković

Cicmil Ivezić

Trener Andrija Delibašić

Trener Nenad Vukčević

najvažnije je da ekipa igra dobro i uđe u pozitivnu seriju. Nastojaću i sada da dam doprinos, ali je najvažnije da izbjegnemo poraz i zadržimo dobar niz, kako bi krčili put ka sigurnoj zoni – dodao je Adrović.

R. P.

Arena

Četvrtak, 24. februar 2022.

LIGA ŠAMPIONA: Remi Benfike i Ajaksa, Atletiko nije krunisao bolju igru

UEFA

Junajted slavi remi

UEFA

20 Fudbal

Trener Napolija Lućano Spaleti

Elanga daje gol za Junajted

Atletiko M.

1

Man. junajted

1

1

0

Stadion: Vanda Metropolitano Sudija: Ovidiu Hacegan (Rumunija) Golovi: 1:0 Feliks u 7, 1:1 Elanga u 80. Žuti kartoni: Erera, Mandava, Ljorente, Himenes (Atletiko), Šo, Lindelef, Rašford, Fred, Telješ (Man. junajted)

Osamdeset minuta Mančester junajted nije uradio bukvalno ništa na ,,Vanda Metropolitanu“, nije imao nijedan šut u okvir gola, bio je potpuno ,,upecan“ u mrežu koju je napravio Dijego Simeone.

Na kraju je zadovoljniji od Atletika napustio teren madridskog velelepnog zdanja – ,,crveni đavoli“ su izvukli remi (1:1) koji je sasvim prihvatljiv pred revanš na ,,Old Trafordu“ 15. marta. ,,Kolćonerosi“ su sjajno otvorili meč i poveli već u sedmom minutu. Renan Lodi je centrirao s lijeve strane, a Žoao Feliks ,,proletio“ kroz vazduh pored Harija Megvajera i glavom matirao Jana Oblaka.

Bio je to uvod u potpunu dominaciju Atletiko Madrida.

Stefan Savić je briljantno komandovao odbranom ,,kolćonerosa“ pored koje Kristijano Ronaldo i drugovi nijesu imali nikakve šanse. Ni Portugalac, ni ostali majstori iz Mančestera nijesu mogli da se ,,sastave“ s loptom, svaki pokušaj kreacije u korijenu je prekidan nepogrešivim startovima i pokrivanjem prostora od strane domaćih fudbalera.

Koliko je Junajted bio nemoćan u napadu, govori podatak



Bruno Fernandeš je prvi fudbaler u istoriji LŠ koji je bio asistent u šest uzastopnih mečeva u dresu nekog engleskog kluba, srušivši rekord Dejvida Bekama iz 1998.

500.

pogodak u Kupu/Ligi šampiona postigao je sinoć Mančester junajted. Više su dali samo Real Madrid (1.001), Bajern (760) i Barselona (624)

da za 45 minuta nijesu imali dodira s loptom u šesnaestercu Atletika, što im se nije dogodilo duže od 15 godina.

Lako je moglo da bude 2:0 prije odlaska na odmor – Vrsaljko je na drugoj stativi šutirao glavom, pogodio Lindelefa, od kojeg se lopta odbila do prečke.

Ni u nastavku tim Ralfa Rangnika nije pokazao bolju igru, i dalje je Atletikova taktika davala rezultate. Nije se umiralo u ljepoti, ali domaćin je imao rezultat koji ga je činio favoritom uoči revanša. Sve do 80. minuta, kada je Bruno Fernandeš pronašao prvu

pukotinu u odbrani domaćina, rezervista Entoni Elanga iskoristio kašnjenje Mandave i poslao loptu u suprotan ugao.

Ajaks je pred duel velikana u Lisabonu važio za favorita protiv Benfike, ali su ,,orlovi“ pokazali zube – 2:2.

Dva puta su vodili gosti iz Amsterdama, dva puta se vraćao gigant iz Portugala.

Dušan Tadić je u 18. doveo Ajaks u vođstvo, na asistenciju Mazruija.

U 26. je još jedan fudbaler ,,kopljanika“ zatresao mrežu, ali sopstvenu. Dva puta se lopta poslije šuta vraćala nekadašnjem defanzivcu Ajaksa Janu Vertongenu, iz trećeg puta je pogodio Sebastijana Alea koji se našao na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme.

Reprezentativac Obale Slonovače iskupio se samo tri minuta kasnije – bilo je 2:1 za Ajaks.

Benfika se nije predavala u paklu ,,Luža“, na kraju je nagrađena. Roman Jaremčuk je natrčao na odbijenu loptu poslije odbrane Remka

Atletiko M.

Man. junajted

Oblak Vrsaljko Himenes Savić Mandava Ljorente Erera Kondogbija Lodi (od 76. Lema) Korea Feliks (od 76. Grizman)

De Hea Lindelef (od 66. Van-Bisaka) Varan Megvajer Šo (od 66. Telješ) Fred Pogba (od 66. Matić) Rašford (od 75. Elanga) Fernandeš Sančo (od 82. Lingard) Ronaldo

Benfika

2

Ajaks

1

22

Stadion: Luž Sudija: Slavko Vinčić (Slovenija) Golovi: 0:1 Tadić u 18, 1:1 Ale (ag) u 26, 1:2 Ale u 29, 2:2 Jaremčuk u 72. Žuti kartoni: Nunjes, Ramos, Jaremčuk (Benfika), Mazrui, Berghuis, Entoni (Ajaks)

Benfika

Ajaks

Vlahodimos Žilberto (od 90.

Gonsalveš) Otamendi Vertongen Grimaldo Silva Vajgl Tarabt (od 85. Bernardo) Everton (od 62.

Jaremčuk) Nunjes (od 90. Lazaro) Ramos

Pasver Mazrui (od 90.+2 Renš) Timber Martines Blind (od 73. Taljafiko) Alvares Berghuis Gravenberh (od 73. Klasen) Antoni Tadić Ale

Pasvera za gol koji garantuje martovsku dramu na ,,Johan Ne. K. Krojfu“.

Selektor Mirko Marić objavio spisak

LIGA EVROPE: Revanši plej-ofa nokaut runde

Napuljski pakao čeka Barselonu PODGORICA - Derbi plej-of nokaut runde Lige Evrope, koji po renomeu klubova ,,pripada“ Ligi šampiona, epilog dobija večeras na stadionu ,,Dijego Armando Maradona“.

Napoli dočekuje Barselonu poslije 1:1 na ,,Kamp Nouu“ – na osnovu svega viđenog u prvom meču, teško je prognozirati ko je bliži prolazu.

- Oni koji se bore mogu izgubiti, ali oni koji se uopšte ne bore – već su izgubili. Moramo rizikovati, diktirati ritam i pokazati što želimo, inače će nas natjerati da se branimo duboko. Barselona je stvarno jaka. Imali su Lionela Mesija, ali sada imaju isti kvalitet, sa sjajnim igračima na svakom dijelu terena. Obje ekipe će pokušati da izbjegnu produžetke – rekao je trener Napolitanaca Lućano Spaleti.

Domaćin ima namjeru da meč završi u regularnom toku, ali spreman je i za ,,rulet“ s bijele tačke.

- Vježbamo izvođenje penala poslije svakog treninga, ali želimo da pobijedimo ranije. Ako ipak dođe do jedanaesteraca, volio bih da budem među izvođačima – poručio je Đovani Di Lorenco.

Za razliku od Napolija koji je proteklog vikenda remizirao sa Kaljarijem (1:1), Barselona večerašnji meč dočekuje u pobjedničkom raspoloženju, nakon ubjedljivog trijumfa na gostovanju Valensiji (4:1).

- Pristupićemo utakmici na isti način kao da smo kod kuće

Raspored 18.45 - Dinamo Z. - Sevilja (prvi meč 1:3) 18.45 - Lacio - Porto (1:2) 18.45 - Olimpijakos - Atalanta (1:2) 18.45 - Sosijedad - RB Lajpcig (2:2) 21.00 - Betis - Zenit (3:2) 21.00 - Braga - Šerif (0:2) 21.00 - Napoli - Barselona (1:1) 21.00 - Rendžers - Borusija D. (4:2)

pobijedili 2:1 ili 3:1. Moramo da dominiramo. Napoli će vršiti pritisak na nas i biće vrlo intenzivna utakmica. Biti hrabar i stvarati šanse, u tome je ključ.

Neće biti lako, čeka nas velika borba za posjed. Napoli je ekipa na nivou Lige šampiona, ali ovo je dobar test da se dokaže kako Barselona može da bude konkurentna u Evropi – izjavio je trener ,,blaugrane“ Ćavi Ernandes.

I uoči revanša mnogo se govori o ličnosti koja ,,spaja“ dva kluba – Dijegu Armandu Maradoni.

- Igrati na stadionu koji nosi njegovo ime predstavlja dodatnu motivaciju. Čast je biti ovdje. Maradona je bio referentna tačka za sve. Još gledamo snimke njegovih igara i svaki put izazovu dosta emocija. Bio bi najbolji svih vremena da se Mesi nije pojavio – smatra Ćavi.

Adam Marušić sa Lacijom na ,,Olimpiku“ juri minus od 2:1 iz prvog meča sa Portom, dok je zagrebački Dinamo pred eliminacijom poslije poraza od Sevilje (3:1) u Španiji.

Rendžers je blizu prolaza protiv Borusije iz Dortmunda (slavio u gostima 4:2), a favoriti pred revanš su i Atalanta, Šerif, Betis...

Ne. K.

Fudbalski superstar vjeruje u uspješnu sezonu PSŽ-a

Kadetkinje na pripremama u Antaliji Mesi: Sve PODGORICA - Ženska kadetska reprezentacija Crne Gore kraj februara i početak marta provešće na pripremama u Antaliji.

bolje igram sa Mbapeom

Selektor Mirko Marić pozvao je na ove pripreme 21 igračicu, a na spisku su golmani: Jelena Vujičić, Ajša Kalač (Danilovgrad); odbrana: Tanja Malesija, Andrea Vukadinović, Anastasija Bulić, Slavica Krstevska (Danilovgrad), Mia Baturan, Vlada Milović (Mladost 2015), Jelena Nikčević (Ekonomist); vezni red: Lidija Stanić (Breznica), Anđela Golubović (Ekonomist), Sanija Pačariz, Ana Krivokapić, Katarina Čađenović (Danilovgrad); napad: Maša Tomašević, Anastasija Rakočević (Danilovgrad), Tatjana Osmajić, Lelja Bambur (Bre-

Lionel Mesi (34) kazao je da se sve bolje uklapa u igru Pari Sen Žermena i da vjeruje u velike uspjehe pariskih ,,svetaca“ u završnici sezone.

Argentinski superstar, prva zvijezda modernog fudbala, često je u javnosti kritikovan od početka sezone, ali sveukupno nije nezadovoljan.

- Kada sam došao u klub, poznavao sam Di Mariju i Nejmara. Kilijana Mbapea sam znao samo sa utakmica. Trebalo je vremena da se razumijemo na terenu. Kako vrijeme odmiče sve bolje igram sa Mbapeom, mislim da sve bolje funkcionišemo. Kao i u Barseloni, igram sa vrhunskim fudbalerima i to mi

znica), Larisa Đurković, Mia Vukčević (Mladost 2015), Nađa Doknić (Ekonomist).

Naša selekcija u poznatom turskom turističkom centru boraviće od 26. februara do 6. marta. U Antaliji će se

Crna Gora spremati za nastup u elitnoj rundi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, koja će se održati od 16. do 22. marta u Portugalu. Osim Crne Gore i Portugala, u grupi A7 nastupaće i Holandija i Italija.

R. P.

mnogo znači – kazao je Mesi.

Legendarni napadač zahvalio se navijačima Pari Sen Žermena na podršci, a impresionirala ga je navijačka pjesma tokom cijelog meča. Od starta sezone u svim klupskim takmičenjima na 22 nastupa sedam puta je bio strijelac, od čega je samo dva gola postigao u francuskoj Ligi 1.

R. A.

Četvrtak, 24. februar 2022.

Arena

Košarka

21

Košarkaši Crne Gore večeras (18 h) u Debrecinu igraju sa Mađarskom u 3. kolu grupe E kvalifikacija za SP

Prvi od dva važna koraka za drugi krug PODGORICA – Sa četiri boda iz dvomeča sa Mađarskom, koje bi, najvjerovatnije, prenijeli (ako dalje prođu i Mađari) u drugi krug, crnogorski košarkaši bi u nastavku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, gdje bi se ukrstili sa tri najbolje selekcije iz grupe F (Litvanija, Bosna i Hercegovina, Češka i Bugarska), imali dobre šanse da drugi put uzastopno izbore plasman na Mundobasket, nakon debitantskog nastupa u Kini 2019. godine.

Zbog toga su mečevi sa Mađarskom od ogromnog značaja za izabranike Boška Radovića, počev od večerašnjeg u Debrecinu (18 časova)…

- Želja je svakoga da ponovo igra na Svjetskom prvenstvu. Prvi nastup na SP je bio nešto nezaboravno. Ali, mislim da treba da se fokusiramo na to da idemo utakmicu po utakmicu, da ne bude kao svake godine, idemo po medalju, a da još nijesmo ni otišli na takmičenje. Idemo korak po korak, da polako gradimo nešto – ističe Bojan Dubljević, povratnik u crnogorsku reprezentaciju, koji je posljednji meč u nacionalnom dresu odigrao upravo u Kini.

Crna Gora i Mađarska su u prvom „prozoru“ upisale po pobjedu protiv Portugala i po poraz od Francuske.

- Već sam rekao, ovaj dvomeč veoma lako može da odredi dalji tok takmičenja u grupi.

Odradili smo skupa samo tri treninga, ali ne bih sad to potencirao. Nema puno vremena, sve se radi brzo, u hodu. Momci su zdravi, u dobrom raspoloženju čekamo meč sa Mađarskom – kaže selektor Boško Radović.

SVI ZDRAVI I SPREMNI

Selektor Radović je zadovoljan

RADOVIĆ: Nije bilo za očekivati da Nikola ovoga puta bude sa nama Na spisku selekcije Srbije su i dvojica igrača Crvene zvezde, Dejan Davidovac i Ognjen Dobrić, koji bi mogli da zaigraju u drugom meču protiv Slovačke u gostima, pošto na dan prve utakmice Zvezda gostuje Panatinaikosu u Evroligi.

Za razliku od njih dvojice, Nikola Ivanović nije u kombinaciji za mečeve sa Mađarskom. Odgovarajući na pitanje novinara da li je oko Ivanovića bilo komunikacije sa Zvezdom, selektor Boško Radović je kazao da je to više pitanje za sportskog direktora reprezentacije.

- Nijesam siguran da li je bilo. Gledao sam raspored, Nikola bi morao iz Mađarske direktno da dođe na utakmicu u Atini.

Nije, realno, bilo za očekivati da Nikola ovoga puta bude sa nama – objasnio je Radović.

Ivanović je igrao pretkvalifikacije za SP, ali je preskočio prvi „prozor“ zbog obaveza Crvene zvezde u Evroligi.

činjenicom da je na put za Debrecin odveo svih 15 zdravih i spremnih igrača, a pred meč će odabrati kojih će 12 zaigrati.

- Okupili smo se, gledajući u posljednjih godinu i po, u nekom možda i neobično kompletnom sastavu. Naš cilj još od avgusta i pretkvalifikacija je da održimo dobru atmosferu i dobar ritam utakmica. Mislim da smo u prošlom prozoru igrali dobru košarku, i pored poraza od Francuske, uz pobjedu nad Portugalom – ističe Radović.

Povratak Dubljevića je dodatno uticao na pozitivnu atmosferu i rast samopouzdanja.

- Osjećaj je stvarno sjajan, jer mislim da svi znaju koliko ja želim da igram za reprezentaciju i budem dio ove ekipe. Naravno, zbog Evrolige i nekih povreda nijesam mogao da budem tu posljednje dvije i po godine, ali sam konačno tu i srećan sam.

Mislim da stvarno imamo sjaj-

ne igrače i stručni štab, da je sve kako treba. Kao jedna pozitivna porodica idemo da igramo te utakmice – poručio je Dubljević.

Radović je istakao je da je „suvišno je pričati o kvalitetima Bojana Dubljevića i uopšte o tome kakvo smo pojačanje dobili u ovom ‘prozoru’“.

- Samim tim imamo jednog igrača više u rotaciji. Sa Bojanom se, naravno, otvara poneka opcija više u oba pravca. On je spreman, zdrav, i u njemu smo dobili veliko pojačanje za dvomeč sa Mađarskom.

RIVAL JAČI ZA HOPKINSA

Večerašnji meč u Debrecinu i onaj tri dana kasnije u Podgorici daće odgovor da li „crveni“ imaju prava da se nadaju novom učešću na planetarnoj smotri najboljih.

- Mađarska je iskusan sastav, sa igračima koji nastupaju u

Imamo bolje centre Crna Gora bi prednost u odnosu na Mađarsku mogla da ostvari, prije svega, u reketu.

- Mogu slobodno da kažem da je naša centarska linija kvalitetnija od njihove.

Sa Bojanom smo dobili veliki kvalitet i odbrambeno, a posebno napadački. Oni su naturalizovali Amerikanca koji igra na pozicijama „četiri“ i „pet“, pojačali su se.

Naš kvalitet i naša prednost je što postoji neko zajedništvo, neki ritam utakmica, dobra atmosfera koja se iz hotela prenosi na teren. A to je prilično dobro izgledalo u prošlom prozoru. Mislim da smo u ovom momentu malo organizovaniji od njih – rekao je Boško Radović.

respektabilnim klubovima i respektabilnim ligama. To je sastav koji je dugo zajedno, sigurno da se dobro poznaju, posebno ovi koji već dugo igraju u mađarskim klubovima. U ovom prozoru su pojačani naturalizovanim Amerikancem Hopkinsom, koji je igrao za Cedevita Olimpiju, jedan dobar igrač.

Idemo na put u dobrom raspoloženju i mislim da su na teškom gostujućem terenu, kakav je Mađarska, šanse negdje pola pola, a mi ćemo gledati da izvučemo pozitivan rezultat iz prve utakmice – rekao je Radović.

Dubljević je bio dio reprezentacije koja je prije četiri godine na Evropskom prvenstvu ubjedljivo savladala Mađarsku (72:48).

- Mađari uvijek imaju taj svoj sistem koji forsiraju. Ipak, mislim da mi treba da se fokusiramo na nas, da radimo najbolje ono što znamo. Zbog toga više smo fokusirani na naš sistem

IVKOVIĆ: Očekujem veliku borbu Crnogorski trener i selektor Mađarske Stojan Ivković kaže da je Crna Gora u Debrecin stigla sa skoro najjačim sastavom.

- Očekujem veliku borbu, vjerujem da će publika u Debrecinu, sigurno, uživati – rekao je Ivković, koji je objasnio da je bilo neophodno naturalizovati Amerikanca Mikaela Hopkinsa.

- U pitanju je odličan igrač koji se savršeno uklapa u naš tim. Trebao nam je takav tip igrača, jer ga nijesmo imali među domaćim igračima – dodao je Ivković, koji je prije deceniju bio pomoćnik u stručnom štabu reprezentacije Crne Gore, u vrijeme kada je selektor bio Luka Pavićević.

nego na njihov. Najvažnije je da se borimo, da igramo timski jer samo tako možemo doći do pobjede. Jer, ponavljam, nema se previše vremena, nije kao u klubu da imaš nedjelju dana da pripremiš tu utakmicu, da si tu čitavu godinu, da konstantno uvježbavaš sisteme. Mi smo tu tek dva, tri dana, i pokušavamo da iz toga izvučemo maksimum – kaže centar Valensije.

NEMA LAKIH POBJEDA

Dubljević je svjestan koliko je ovo komplikovan sistem takmičenja, pa najčešće reprezentacije ne mogu da računaju na sve najbolje igrače, jer se kvalifikacije igraju paralelno sa Evroligom.

- Još prije tri godine sam već rekao da nije lako igrati ove Fibine prozore, jer uopšte nema vremena za adekvatnu pripremu utakmica. Znamo značaj oba meča. Oni su mnogo nezgodna ekipa, pogotovo na svom

WABA LIGA: Košarkašice Budućnost Bemaxa serijom 22:5 u posljednjoj dionici slavile u Montani

Dvorana: ,,Mladost“ Gledalaca: 300.

Sudije: Petković, Kovačević, Marčetić

Brejk za prvo mjesto Košarkašice Budućnost Bemaxa sa prvog mjesta dočekaće fajnal for, koji se održava 19. i 20. marta.

Podgoričanke su kolo prije kraja osigurale prvo mjesto velikim brejkom nad direktnim konkurentom u Montani (68:58). Tako su Podgoričanke sa nikad mlađim timom uspjele da budu najbolje u ligaškom dijelu i naprave iznenađenje u konkurenciji timova koji mjerkaju fajnal for.

Montana je u većem dijelu meča vodila, imala i „plus 10“, ali su „plave“ u posljednjih devet minuta serijom 22:5 uspjele da od „minus 7“ (53:46) stignu

čak do ubjedljive pobjede. Mladi tim crnogorskog šampiona pokazao je još jednom srce, veliku želju, borbenost, čime su „plave“ na jednom od najtežih gostovanja napravile podvig, vrijedan prvog mjesta.

Sam početak nagovijestio je da će se gledati tradicionalno neizvjestan duel ovih ekipa. Sve do finiša prve dionice gledao se egal meč (iako su gošće u prvih 5 minuta imale šut 10/1 iz igre) u kojem su se timovi smjenjivali u vođstvu (do četiri poena), da bi zatim Montana za tačno pet minuta serijom 10:0 stiglo do „plus 10“ (28:18). Stojčeva je pokrenula domaćina, Geor-

terenu. Ali, mi ćemo, naravno, pružiti maksimum. Niko od nas nije tu da se bori za individualnu statistiku, već da pruži maksimum, da se bori za ovaj dres. Ako to budemo poštovali, vjerujem u pozitivan rezultat – rekao je Dubljević.

Selektor Radović ističe da za njega nije bitno što se prvi meč igra u Debrecinu.

- Imamo veoma važne dvije utakmice, moramo biti ozbiljno koncentrisani, moramo igrati svih 40 minuta. Nemamo mi prostora da pobjeđujemo utakmice kao nekad, kao što je bilo prije četiri godine na Evropskom prvenstvu. To je bio neki drugi sastav Crne Gore, neki drugi sastav Mađarske, a u tom trenutku smo, možda, mogli i sa 70 odsto svojih mogućnosti da pobijedimo Mađarsku. Danas, međutim, stvarno moramo da igramo 40 minuta i 100 odsto – zaključio je Radović. S. JONČIĆ

Stojčeva Stojanova Denčeva Balkožin Petrova Nackina Nikolova King Georgijeva Ivanova Borisova Ivanova

gijeva bila dominantna u reketu, a upravo je Stojčeva trojkom donijela prvu dvocifrenu razliku u 13. minutu.

Ali, ,,plave“ su brzo su odgovorile – Vučković je odmah nakon ulaska pogodila trojku, da bi nakon poena Đorđević i Leković, Marković u 16. mi-

nutu kompletirala seriju 9:0 za 28:27. Nakon trojke Marković na tri i po minuta do kraja prvog poluvremena bilo je 30:30, ali je Montana u finišu kaznila gošće za bonus i poenima sa bacanja na odmor otišla sa 37:33. Bugarke su u trećoj dionici održavale prednost, „plave“ prilazile na

12 – – 15 – 3 – 1 8 – – 19

58

68

(20:18, 17:15, 14:13, 7:22)

62% (16-10) 45% (33-15) 40% (16-6)

za 1 za 2 za 3

82% (17-14) 46% (39-18) 31% (19-6)

Skokovi 36 (13+23) 31 (7+24) Blokade 2 Asistencije 12 16 Ukradene lopte 6 7 22 Izgubljene lopte 18 Faulovi 19 19

2-3 poena, ali nijesu mogle da dođu do preokreta zbog čestih grešaka. Montana je na startu posljednje dionice imala „plus 7“ (53:46). Čekala se trojka Drobnjak da se Podgoričanke vrate u život, a Bjelopoljka je u 32. minutu vezala dvije kao suze za 55:54. Ta dva hica bila su

Drobnjak Vučković Radonjić Živković Bajrović Bigović Savković Marković Lazarević Šćepanović Leković Đorđević

10 3 6 12 – – – 8 2 – 10 17

samo početak serije Budućnosti, koja je na 6.27 do kraja prvi put u nastavku povela 56:55 (poenima Radonjić). „Plave“ su serijom 16:2 od „minus 7“ stigle do 62:55 na 2.40 do kraja, a tačku je stavila Drobnjak trojkom za 67:58 na 37 sekundi do kraja…

R. P.

Arena

22

Karate klub Budućnost slavi 55 godina

Prvenstvo Crne Gore u šahu za seniore (5. kolo)

Blagojević i Đukić remizirali u derbiju

1.a3 d5 2.d4 Nf6 3.Nf3 c6 4.g3 Bf5 5.Bg2 Nbd7 6.0–0 h6 7.c4 e6 8.Nc3 Bd6 9.Nd2 0–0 10.e4 dxe4 11.Ndxe4 Bc7 12.Qb3 Rb8 13.Rd1 Qe7 14.Nxf6+ Nxf6 15.Re1 Qd7 16.Be3 Ng4 17.Rad1 Nxe3 18.Rxe3 Bb6 19.c5 Bd8 20.Qa4 a6 21.h3 Qc7 22.Kh2 Be7 23.Be4 Bxe4 24.Rxe4 Rbd8 25.Qc2 Rd7 26.Na4 Bf6 27.Nb6 Re7 28.Qe2 Rd8 29.Kg2 g6 30.h4 h5 31.b4 Kg7 32.Rd3 Ree8 33.d5 cxd5 34.Nxd5 Qc6 35.Nxf6 Kxf6 36.Rf3+ Kg7 37.Qb2+ Kg8 38.Ref4 f5 39.Qf6 e5 (dijagram) 40.Rxf5 gxf5 41.Qg5+ Kh7 42.Qxh5+ Kg7 43.Qxf5 Qg6 44.g4 Rd4 45.Kg3 Qxf5 46.Rxf5 Rd3+ 47.Kg2 Rxa3 48.f4 exf4 49.Rg5+ Kf6 50.Rf5+ Ke6 51.Rxf4 Rd8 52.Re4+ Kf7 0:1

Draganić 0 Blagojević 1 1.d4 d5 2.Nf3 Nf6 3.Bf4 c5 4.e3 Nc6 5.Nbd2 cxd4 6.exd4 Bg4 7.c3 e6 8.Qb3 Qc8 9.Ne5 Nxe5 10.Bxe5 Nd7 11.Bb5 a6 12.Bxd7+ Qxd7 13.0–0 f6 14.Bg3 Be7 15.Rfe1 0–0 16.a4 Rfc8 17.Re3 b5 18.h3 Bh5 19.a5 Rc6 20.Rae1 Rac8 21.Nf1 Bf7 22.Qd1 b4 23.Qa4 Qb7 24.cxb4 Qxb4 25.Qxb4 Bxb4 26.Ra1 Rc4 27.Rd3 Bg6 (dijaD.Pobor 1:0, Feratović-Đoković remi, Perazić-Vujačić 0:1, Pekić-Jeknić remi, PerišićČađenović 0:1, Lješković-N. Popović 1:0, Savović-M. Popović 0:1, Šoć-Doderović 1:0, Lakušić-Mosurović 1:0 i Janjušević- Pušara 1:0.

Tabela poslije petog kola: Đukić 4,5, Blagojević, Nikčević, Drašković, Šuković i Pečurica po 4, Kalezić, Mušović, Tomić,

Novina FIDE na zvaničnim turnirima

Elektronski formulari Međunarodna šahovska federacija odobrila je korišćenje „Clono“ elektronskog formulara za zapisivanje poteza partija na zvaničnim šahovskim takmičenjima, umjesto tradicionalnih, papirnih zapisnika.

Aplikacija „Clono Scoresheet“ radi na tabletu, a unos se vrši na grafičkoj šahovskoj tabli gdje je zapisnik predstavljen u standardnom algebarskom formatu.

Sistem nudi glatku integraciju sa drugim postojećim alatima. Na primjer, može automatski kreirati turnirski profil sa informacijama o turniru, kontrolom vremena,

Mušović 0 Đukić 1

grupama i igračima, jednostavno ubacujući turnirsku datoteku direktno iz servisa za upravljanje.

Takođe, može primati informacije o igraču i igri, direktno iz programa za parovanje. Isto tako, „Clono“ može poslati PGN live feed na svoj vlastiti server za emitovanje i pregled više partija, kao i na veb stranice trećih strana. FIDE i „Clono“ dogovorili su saradnju u cilju razvoja i digitalizacije šaha u okviru projekta Chess-ID. Sporazum za sada ima nekomercijalnu prirodu, a cilj je da se olakša šahovskoj zajednici da koristi novi sistem.

gram) 28.Rdd1 Bc2 29.Rdc1 Bb3 30.Rxc4 Rxc4 31.Ne3 Rxd4 32.Rc1 Ba4 33.Rc8+ Kf7 34.Bc7 Rd2 35.b3 Bb5 36.Bb6 Rb2 37.f4 Bd6 0:1 Kisić i Nikač po 3,5, Đurović, Abramović, Miletić, Podlesnik, Draganić, Šćekić, Koljević i Nenezić po 3, Alivodić, Krstonijević, Kovačević, M.Pobor, Mandić, Vujačić, Feratović, Čađenović i Lješković po 2,5...

Važniji parovi šestog kola koje je na programu danas: Đukić – Nikčević, Šuković – Blagojević, Drašković – Pečurica, Nikač – Kalezić, Tomić

– Mušković, Podlesnik – Kisić, Draganić – Miletić, Đurović – Abramović, Šćekić – Nenezić i Alivodić – Koljević.

Ponovimo, da nagradni fond iznosi 4.500 eura i raspoređen je na deset redovnih i pet specijalnih (najbolja dama i omladinac te najuspješniji učesnici do 1700, 2000 i 2200 rejting poena). Takođe, ukoliko Crna Gora ponovo bude imala jedno zagarantovano mjesto na Svjetskom kupu koji će se održati iduće godine, ovaj i naredni šampionat biće kvalifikacioni za to prestižno međunarodno takmičenje.

FIDE usvojila novu odluku

Doigravanje za turnire kandidata Odlukom koja je donešena na sjednici vijeća FIDE 27. decembra prošle godine, uvedeno je doigravanje za turnire kandidata u muškoj i ženskoj konkurenciji, ali samo u slučaju kada više igrača imaju isti bodovni saldo.

Ova novina je usvojena nakon konsultacija sa svim igračima koji su se već kvalifikovali za ovo takmičenje. Većina njih dala je prednost opciji doigravanja u odnosu na taj-brejk sistem koji je korišćen u prethodnim izdanjima (1. Rezultati partija između igrača koji dijele mjesto; 2. Broj pobjeda; 3.

Sonneborn-Berger).

Plej-of će se sastojati od rapid partija. Detalji kao što su tačna kontrola vremena koja će se

PODGORICA - Karate klub Budućnost u klupskoj istoriji, dugoj 55 godina, ima 75 titula ekipnog prvaka države od SFR Jugoslavije do Crne Gore, kazao je direktor Rajko Vujošević.

On je, govoreći o najznačajnijim ekipnim rezultatima, podsjetio da Budućnost ima devet medalja Kupa šampiona, a da je dva puta bila prvak Evrope – 2002. u Đeru u borbama i 2017. godine u Prištini u katama.

- Na šampionatima svijeta, svjetskim kupovima i svjetskim igrama članovi kluba osvojili su 34 medalje. Na evropskim prvenstvima osvojene su 52 medalje. Karatisti Budućnosti na univerzitetskim prvenstvima Evrope imaju 36 medalja, na prvenstvima Mediterana 101, a Balkana 297 medalja. To dovoljno govori o snazi Karate kluba Budućnost. Ne smije se zaboraviti trenerski rad, jer bez dobrih trenera ne bi bilo ni rezultata – kazao je Vujošević.

On je istakao da u 2022. klub, osim 55 godina od osnivanja, slavi i 20 godina od evropske titule u Đeru, 15 od bronzanog odličja ženskog kata tima na Evropskom prvenstvu, desetogodišnjicu od zlatnog odličja na Univerzitskom prvenstvu svijeta.

- Sve te medalje svrstavaju nas u

D. MIJATOVIĆ

Godina br

ŠAH

Velemajstor Nikola Đukić prekinuo je pobjednikčki niz.

Poslije pet odigranih kola na 74. Pojedinačnom seniorskom šampionatu Crne Gore, u derbiju sa kolegom po tituli i drugom iz reprezentacije Dragišom Blagojevićem, poslije svega 11 odigranih poteza podijelio je poen.

Ipak, zadržao je vodeću poziciju pred mečeve odluke.

Bilo je očigledno da nijesu htjeli da izazivaju sudbinu uoči prvenstvenog finiša.

Trenutno standardni prvotimac podgoričke Budućnosti ima 4,5 poena, pola manje od svog jučerašnjeg protivnika te GM Nebojše Nikčevića koji je remizirao sa intermajstorom Blažom Kalezićem, te talentovanog Baranina Miloša Pečurice, koji je primorao na kapitulaciju Dragoljuba Abramovića, te prošlogodišnjeg prvaka Luke Draškovića i prvotimca Budućnosti Andreja Šukovića.

Ovoga puta treba istaći filigrantsku tehniku Draškovića koji je u damskoj završnici sa istim brojem pješaka uspio da pobijedi Vuka Miletića. Već sada je jasno da se u preostala četiri kola šampionata očekuje žestoka borba za svaki poen u drugoj polovini turnira, tim prije jer više kandidata konkuriše za laskavo priznanje.

Rezultati petog kola: Blagojević-Đukić remi, Kalezić Nikčević remi, Miletić-Drašković 0:1, Abramović-Pečurica 0:1, Šuković-Đurović 1:0, MušovićAlivodić 1:0, Podlesnik-Šćekić remi, Mandić-Tomić 0:1, NikačM.Pobor 1:0, Kisić-Krstonijević 1:0, Kovačević-Draganić 0:1, Nenezić-Anđelić 1:0, Koljević-

Četvrtak, 24. februar 2022.

najuspješnije klubove u Evropi, što se tiče rezultata na međunarodnoj sceni. Spisak priznanja koje smo dobili, proglašenja za sportiste Podgorice i Crne Gore, najboljeg kluba je mnogo duži – rekao je Vujošević.

On je kazao da se takmičarski rezultati mogu podijeliti na dva dijela – počeci karatea i period do 85. godine, do kada je Crna Gora bila član tradicionalne Evropske karate federacije.

- Od 1985. Jugoslavija je prešla u WKF i godinu kasnije smo prvi put nastupali na EP i SP. Prvi nastup donio je i dvije medalje, na EP titula Samira Usenagića i bronzana Dragoljuba Kopitovića. Kopitović je u oktobru na SP osvojio još jednu bronzu – rekao je Vujošević.

Pobjeda nad Kudlom u prvom meču na ATP turniru u Akapulku

Nadalov najbolji start sezone u karijeri Rafael Nadal lako je savladao Denisa Kudlu 6:3, 6:2 na startu ATP turnira u meksičkom Akapulku. Šampion Australijan opena tako je stigao do 11. uzastopne pobjede, po čemu je izjednačio najbolji skor od početka sezone u dosadašnjoj karijeri.

Legendarni Španac je posao protiv 100. igrača na planetarnoj ATP listi riješio za 77 minuta. Nadal je trostruki šampion takmičenja u Akapulku, turnira na kom želi da dobrim izdanjima potvrdi vrhunsku formu tokom zime.

Rekorder sa 21 titulom na najvećim grend slem turnirima u narednom kolu (osmina finala) meksičkog turnira igraće

protiv Stefana Kozlova.

Amerikanac Kozlov je u odličnom meču pobijedio favorita, Bugarina Dimitrova, 7:6, 5:7, 6:3.

R. A.

Počeli treninzi novih F1 bolida u Barseloni

koristiti i ukupan broj pretendenata koji će učestvovati u taj-brejku, biće odlučeni nakon daljih konsultacija sa učesnicima. Nakon što se definiše precizan format, FIDE će objaviti ažuriranu verziju pravilnika.

Kako je najavljeno, Turnir kandidata za tekuću godinu održaće se u Madridu, od 16. juna do 7. jula.

Priredio: B. KADIĆ

Ferari dominantan na prvim testovima Šarl Lekler, zvijezda Ferarija, ostvario je najbolje vrijeme na prvom treningu predsezone Formule 1 u Barseloni.

U novom bolidu ,,F1-75“ mladić iz Monaka ostvario je vrijeme 1:20,156 minuta, ispred Landa Norisa iz Meklarena (1:20,474) i novog vozača

Mercedesa Džordža Rasela (1:20,784).

Tek na šestom mjestu završio je šampion Formule 1 Maks Ferstapen iz Red Bula, sa više od dvije sekunde lošijim vremenom od Leklera.

Testiranja u Barseloni trajaće tri dana. Ovo je prvo javno

Arena

a postojanja i prisjeća se velikih uspjeha

rojnih jubileja On je kazao da su u klubu ponosni i na medalje Almira Cecunjanina sa svjetskih igara za sportove koji nijesu na programu Olimpijskih igara, kao i na tri medalje sa Mediteranskih igara – dvije Cecunjanina i jedna Predraga Stojadinova.

Vujošević je podsjetio da je film „Put prazne šake“, autora Miloša Todorovića, zamišljen kao serijal o KK Budućnost, o doajenima tog sporta, vezanim za period života u Titogradu i najavio nastavak snimanja drugog i trećeg serijala.

Trener Dragoljub Kopitović smatra da je Budućnost institucija.

- To potvrđuju osvojene medalje i ostvareni rezultati. Naš klub je najtrofejniji, ne samo u

karateu, već i u ostalim sportovima. Priča KK Budućnost još nije gotova, ona će se nastaviti jer poslije nas doći će mlađi da ostvaruju još bolje rezultate.

Rezultati za ponos. Nadam se da će taj kontinuitet biti nastavljen i da će KK Budućnost biti ono što je nekad bio – istakao je Kopitović. Članica bronzanog kata tima Biserka Radulović kazala je da rezultati najbolje govore o klubu i uspjehu koji je ostvaren.

- Koliko smo truda i rada uložili u ovaj sport, dali ovom klubu. Te 2007. godine osvojena je prva medalja za Crnu Goru, a ona je obilježila našu karijeru.

Osvojeno je kasnije pregršt medalja sa univerzitetskih pr-

Olimpijski šampion u tenisu bjesnio i reketom udario sudijsku stolicu

predstavljanje i nadmetanje novih bolida, konstruisanih po potpuno novim pravilima u Formuli 1. Naredni dani ot-

23

Radoš Premović

Mediteransko prvenstvo za rukometaše

Četvrta pobjeda kadeta u Ankari PODGORICA - Kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore ostvarila je četvrtu pobjedu na Mediteranskom prvenstvu koje se održava u Ankari, na kojem je u dosadašnjem dijelu takmičenja doživjela samo jedan poraz.

Tim koji vode Nedim Selma-

nović i Draško Mrvaljević savladao je Italiju 25:21 (9:6, 5:6, 11:9) i osvojio četiri od mogućih pet bodova – dva za pobjedu i po bod za dobijene dvije trećine.

U dosadašnjem dijelu takmičenja, Crna Gora je savladala Kuvajt (33:19), Rumuniju (23:13) i Grčku (26:25), a jedini

poraz doživjela od Egipta (32:20).

Do pobjede protiv Italije, naš tim predvodio je Radoš Premović sa osam golova, dok su po četiri postigli Edin Beharović, Andrej Dobrković i Mirko Latković.

Tri puta u strijelce se upisao Darko Đurković, a po jednom Milan Nišavić i Božo Vujović.

Dejan Čolović je upisao 12 odbrana.

Crna Gora će danas odigrati dva meča – od 10.15 sati protivnik je domaćin Turska, a za 16.30 zakazan je okršaj s R. A. Hrvatskom.

Večeras prvi mečevi polufinala Kupa Crne Gore za odbojkaše

Budva i Budućnost apsolutni favoriti

Zverev izbačen sa turnira u Akapulku Treći teniser svijeta Aleksandar Zverev zbog nesportskog ponašanja izbačen je sa ATP turnira u meksičkom Akapulku.

Slavni Njemac je bio vinovnik skandala nakon meča u dublu, poraza u paru sa Marselom Meloom 2:1 od autsajdera Galspula i Heliovare. Bijesan na sudiju – olimpijski šampion je izudarao stolicu za arbitra reketom.

Ekscentrični Njemac prethodno je, tokom dana, u prvoj rundi singla u maratonskom meču

venstava, evropskih i svjetskih prvenstava za kadete i juniore.

Bliži se kraj karijere, više ću reći za pola godine – rekla je Radulović.

Dugogodišnji kapiten Almir Cecunjanin poručio je da mu je čast što je dio jubileja i što je toliko godina predvodio ekipu na tatamiju.

- Ponosan sam na momke koji su bili dio ekipe, koji su pravili rezultate širom svijeta. Zahvalan sam treneru Dragoljubu Kopitoviću i direktoru Rajku Vujoševiću na povjerenju i podršci svih godina – naveo je Cecunjanin. Član srebrnog tima sa Svjetskog univerziteskog prvenstva u Bratislavi 2012. godine Ivan Simonović kazao je da je tada kata tim izgubio od Japana, koji je kasnije bio prvak svijeta.

- Bavljenje karateom vezuje me za najljepše trenutke u svom životu. Od kada se aktivno ne bavim osjećam da mi tako nešto nedostaje – kazao je Simonović.

Autor filma „Put prazne šake“ Miloš Todorović rekao je da je film lijepa priča, prava za promociju kluba.

- Budućnost zavređuje tu pažnju. Ukoliko finansijske mogućnosti dozvole, nastavićemo snimanje – rekao je ToNe. K. dorović.

Sportski miks

MHCONF.ORG

Četvrtak, 24. februar 2022.

PODGORICA – Bilo bi veliko iznenađenje da se u finalu Kupa Crne Gore za odbojkaše ponovo ne nađu Budva i Budućnost volej.

savladao Džensona Bruksbija.

Taj trijumf mu ništa neće značiti, jer je nakon duela u dublu ekspresno izbačen sa takmičenja...

Na turniru u Akapulku Zverev je bio postavljen za drugog nosioca. Očajno je startovao sezonu, razočarao na Australijan openu – a incident koji je napravio na turniru u Meksiku samo je dokaz da trenutno nije na pravi način fokusiran na tenis.

Za ovu sezonu njemačka zvijezda zacrtala je osvajanje prve grend slem titule u karijeri. Ne djeluje da je na pravom putu.

R. A.

kriće da li ovaj rezultat Leklera zaista znači i nagovještaj boljih rezultata Ferarija nakon niza neuspješnih godina.

R. A.

Budvani i Podgoričani su, naime, favoriti u polufinalnim mečevima protiv Galeba, odnosno Sutjeske, a potvrda toga bi trebala da stigne već večeras nakon prvih utakmica u polufinalu.

Aktuelni šampion Budva, trenutni lider na tabeli Prve lige i branilac titule u Kupu, u Mediteranskom sportskom centru dočekuje Galeb Liko Soho Group. Budvani su bez poraza i izgubljenog seta u domaćem

Danas Budva – Galeb Liko Soho Group Budućnost volej – Sutjeska

šampionatu, a u toj seriji su dva puta slavili protiv Galeba, uključujući i meč odigran prije

četiri dana, kada su Barani na svom terenu osvojili ukupno 27 poena.

(18.00h) (18.30)

I u drugom polufinalu postoji izraziti favorit u prvom susretu i uopšte za plasman u finale, a to je Budućnost volej. Podgoričani u „Morači“ dočekuju Sutjesku, koju su u ovogodišnjem prvenstvu savladali maksimalnim rezultatom u oba meča.

Budućnost je prošlogodišnji finalista Kupa, a ove sezone u šampionatu je izgubila jedino od neprikosnovene Budve.

Na drugoj strani, Sutjeska ima jedan trijumf u devet ligaških utakmica.

S. J.

Odigrani prvi polufinalni mečevi Kupa Crne Gore za odbojkašice

Galeb i Luka Bar na korak od finala

PODGORICA – Odbojkašice Galeba i Luke Bar napravile su prvi korak ka novom međusobnom finalu Kupa Crne Gore.

Oba barska tima su opravdala uloge favorita u prvim polufinalnim mečevima, ali je Luka Bar do pobjede došla znatno teže od očekivanog. Zapravo, Rudar je propustio priliku da pobijedi sa 3:1, jer je imao veliko vođstvo u četvrtom setu, ali ga nije sačuvao do kraja. Luka Bar uspjela preokretom da slavi u Pljevljima sa 3:2.

Kapitenka Dušanka Petrović je bila najbolja u ekipi Luke Bar sa 30 poena, Iva Pepđonović je dodala 15, Mia Martinović 14, a Mia Ražnatović 11. U poraženoj ekipi istakla istakle su se Majda Čakar sa 26 poena, Teodora Leovac sa 21 i Tamara Vučetić sa 12 poena.

Galeb je kod kuće lako pobijedio tivatsku Akademiju sa 3:0.

Amerikanka Megan Fergus je predvodila Galeb sa 21 poenom, Andrea Laković i Teodora Čavić su dodale po 10. U ekipi Aka-

demije najviše poena je osvojila Anastasija Anđelić (sedam).

Revanš mečevi igraju se 2. marta.

Rezultati: Galeb Liko Soho

Group – Akademija 3:0 (25:13, 25:13, 25:21), Rudar – Luka Bar 2:3 (21:25, 25:20, 26:24, 24:26, 15:17).

S. J.

24

Feljton

Četvrtak, 24. februar 2022.

KAKO SU PISALE PRVE CRNOGORSKE NOVINE (DRUGI DIO) » Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ „Crnogorac“, br. 29. izdanje od 7. avgusta 1871. godine Crnogorski manastiri. (nastavak članka, prim. prir.) … Pošto su manastiri imali tako velike dohodke a samo njekolicina iste uživala, to sadašnji gospodar Crne Gore namisli tome kraj učiniti. Još 1864 godine izda naredbu da se izmjeri i popiše zemlja njekih manastira, gđe je bila loša uprava, pa da se zemlja da narodu pod zakup, a kaluđerima odsjekom godišnja plata. Taj prvi opit pokaže se jako dobar i koristan. Pošto se na Cvijeti 1868 godine na skupštini učini ova velekoristna reforma, gđe se između ostaloga sva uprava crkvena i prosvjetna preda u ruke mitropolitu pod nadzorom kneza i senata, te iste jeseni krene sadanji preosvešteni gosp. Mitropolit na čelu jedne komisije s tom cijeli, da popišu sva pokretna i nepokretna dobra manastirska po državi, da svu zemlju dadu narodu pod zakup, a stanovnicima manastirskijem odsijeku godišnju platu i po gdješto zemlje u blizini za kuhinske potrebe.

Po povratku višespomenute komisije vidilo se iz protokola da dohodci svijeh manastira godišnje mogu iznijeti, pošto ce trošak odbije, u najmanju ruku deset hiljada for. u srebru. Uz to se ima primijetiti, da je učinjen takov raspored, kako će u buduće crkve i zgrade manastirske sve mnogo bolje i naprednije biti i svakoj potrebi da se odma doskoči čim se ista pokaže, kako bi se kašnje veći troškovi izbjegli. — Kao što spomenuh iza svega može godišnje preteći preko

Kaluđera ima tri–četiri i ni jedan nije iz Crne Gore „Pošto se na Cvijeti 1868 godine na skupštini učini ova velekoristna reforma, gđe se između ostaloga sva uprava crkvena i prosvjetna preda u ruke mitropolitu pod nadzorom kneza i senata, te iste jeseni krene sadanji preosvešteni gosp.

Mitropolit na čelu jedne Mitropolit Ilarion Roganović komisije s tom cijeli, da popišu sva pokretna plaća, te tijem prišteđuje ono, i nepokretna dobra što bi inače sam od svoijsh usta manastirska po državi, odkidao podmirujući učitelje i šaljući svoju djecu na stranu. da svu zemlju dadu Pa na pošljedku dobili su i sami narodu pod zakup“ Cetinjski manastir, crtež

„Pošto su manastiri imali tako velike dohotke a samo njekolicina iste uživala, to sadašnji gospodar Crne Gore namisli tome kraj učiniti. Još 1864. godine izda naredbu da se izmjeri i popiše zemlja njekih manastira, gđe je bila loša uprava, pa da se zemlja da narodu pod zakup, a kaluđerima odsjekom godišnja plata. Taj prvi opit pokaže se jako dobar i koristan“ deset hiljada for. a nadati se je, da će se dobrijem gazdovanjem kašnje dohodak povećati.

Sad pak ostaje da kažemo čitaocima ovoga članka da se

Donosimo članke iz prvog crnogorskog lista „Crnogorac“, koji je pokrenut početkom 1871. i izlazio sedmično do kraja 1872. godine. Za feljton su korišćena digitalizovana izdanja „Crnogorca“ sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. U ovom krugu donosimo izbor članaka od 23. do 48. broja

Crnogorski pop

5.

ova dosta znatna suma, koja se redovno godišnje predaje, ne raskiva „na nadžake ni na buzdovane,“ niti ko od nje nabavlja „bjesne hatove i lake karoce,“ no se od iste plaćaju narodni učitelji i izdržavaju škole koijeh broji danas Crna Gora 35.

Od kolike je važnosti i koristi ova nova uredba u crnogorskijem manastirima da se lako pregledati. Da uzmemo prvo personal manastirski.

Oni imaju svoju fiksu platu, i to starješine godišnjih 400 f.

u gotovom novcu, a ostali najmanje po 200. Uz to njihovo je što preko godine padne za čitanje molitava, masala, liturgija, bdjenija i t. d. Ovo se može uzeti u svojih 50-100 f. na svaku glavu. Suviše imaju svoje vrtove i po komad livade za držanje konja. Za čovjeka samca uzevši jedno s drugijem dovoljio je za življenje.

Dobiveno je dalje za narod koji je podigao te svete kuće to, što mu se jedno dvije hiljade sinova vaspitava i njihov učitelj

Manastir Gornji Ostrog, druga polovina 19. stoljeća, crtež

manastiri, jer narod koji je i doslen rado priloge slao i „pisao“ manastirima, nadati se je da će u buduće još radije slati i pisati, videći, da ono što daje, opet se u njegovu korist obraća.

Završujući ove vrste o manipulaciji dobara našijeh manastira, pomisliće mnogi čitaoci da u crnogorskijeh 11 manastira ima sarazmjeran broj kaluđera. Na žalost il radost — kako hoće ko da uzme — u stanju smo javiti da nema više do 3 ili 4 i to ni jedan jedini nije iz Crne Gore. Crnogorci neće ni pošto u kaluđere. Uprava manastira povjerena je ponajviše mirskijem svještenicima koji su udovci, a pri tom vješti ekonomi i ljudi neprijekorna vladanja. Š. K.

Dopisi.

Iz Zete, 16. Julija. — Imam vam danas javiti o njekijem stvarima, koje su amo jako

Kaluđer u Manastiru Ostrogu, druga polovina 19. stoljeća, crtež

uznemirile narod. Baš danas došli su u Podgoricu 30 topdžija i 10 topova koji se zovu Menzil topovi. Osim toga kao što sam vam prije javio, ima ovđe jedan tabor nizama a govori se pouzdano, da će doći još pet tabora. Po tome vidi se, da se i ovđe njeke spreme čine, što se još bolje dokazuje ovijem naredbama. Zapovjeđeno je, da svaki koji ima konja mora na svaki način dati caru u izmet za tri dana, a ko nema, da plaća za tri dana jednoga konja. Ovo je zbog toga kaže se, što vlada hoće da pravi grad na Kuk od Vranićskije baština, t.j. na uglu od Veljeg brda, pa treba pijesak i drugu potrebu s ovijem konjima vući.

Tako isto čuo sam a i svak govori, da će se i na Novo selo nješto napravljati, jer su izgorili dosta klačnica. Sve majstore, koji se naode pod skadarski pašaluk kupe i moraju biti ovđe ovijeh dana. Ovo će da zada dosta jada narodu, jer će sirotinja morati nositi kamenje htjela, ne htjela, Turci ne će zacijelo plaćati njihovu muku.

Kad već govorim o ovoj spremi, valja mi i to reći da je danas došlo njekoliko pušaka ostraguša. Ja vam ne znam kazati pravo, zašto se ovo sve čini, ali tvrdo držim, da se nješto Turcima muti po glavi, i da nije nikako to zbog bune u Skadru.

Skadarski je ustanak ugušen, a u Arbaniji da će se razgorjeti nema nikakva izgleda za sada, dakle našto bi zbog toga čak amo činili tolike spreme, kad se vidi da im je za ugušenje ustanka dosta i ono vojske, što su okupili oko Skadra. Meni se čini, da Turci ovijem samo za sebe gore rade, jer kud je već zbog zuluma turskijeh doveden narod do očajanja, tud još Turci ovakijem spremama prete Hrišćanima i izazivaju njihovu slobodnu braću. O svemu ovome dok više saznam i vidim Turke ozbilja na poslu, ja ću vam opširno (Nastavlja se) pisati. (…)

Četvrtak, 24. februar 2022.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. februar 2022.

Četvrtak, 24. februar 2022.

Oglasi i obavještenja

27

Na osnovu člana 3 i člana 18 Zakona o državnoj imovini („Službeni list CG, broj 21/09 i 40/11), člana 27 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list CG“, br. 44/10) i Odluke o raspisivanju Javnog poziva za prikupljanje ponuda radi prodaje motornih vozila („Službeni list CG“, opštinski propisi broj 02/21 od 16.07.2021 god) Direkcija za imovinu i zaštitu imovinsko pravnih interesa Prijestonice Cetinje, objavljuje

JAVNI POZIV za prodaju putničkih motornih vozila putem prikupljanja ponuda PREDMET Komisija za sprovođenje postupka prikupljanja ponuda oglašava prodaju putničkih motornih vozila u svojini Prijestonici Cetinje , i to: -Lada Niva, registarske oznake CT CG 091, neregistrovana, godina proizvodnje 2001, broj šasije XTA21213011561217, tip: putnički automobil, broj mjesta za sjedenje 5, masa praznog vozila: 1100, boja bijela, zapremina i snaga motora: 1690/59. Početna cijena shodno Odluci o raspisivanju javnog poziva za prikupljanje ponuda radi prodaje motornih vozila iznosi 884,70 €, što je za 10 % umanjen iznos u odnosu na ranije ponude, a shodno Izvještaju o procjeni vrijednosti vozila, zavedenog kod Građanskog biroa Prijestonice broj 07-426/21-809/2 od 11.05.2021.godine, ovlašćenog procjenjivača phD. Stevana Gajevića iz Podgorice.

-Audi A8 4.2 TDI, registarske oznake CT CG 001, neregistrovan, godina proizvodnje 2007, broj šasije:WAUZZZ4E57NO19502, tip: putnički automobil, broj mjesta zasjedenje: 5, zapremina i snaga motora: 4134/240, boja T.siva metalik, masa praznog vozila; 1995.

Početna cijena shodno Odluci o raspisivanju javnog poziva za prikupljanje ponuda radi prodaje motornih vozila iznosi 6.001,20 €, a shodno Izvještaju o procjeni vozila zavedenog kod Građanskog biroa Prijestonice broj 07-426/21-809/2 od 11.05.2021. godine, ovlašćenog procjenjivača phD. Stevana Gajevića iz Podgorice.

MINIMALNA CIJENA Prodaja putničkih motornih vozila vrši se u postupku prikupljanja ponuda u viđenom stanju. Minimalna cijena za putničko vozilo marke Lada Niva iznosi: 884,70 €, minimalna cijena za putničko vozilo marke Audi A8 iznosi: 6.001,20 €.

USLOVI PRODAJE Prijestonica Cetinje će sa odabranim ponuđačem zaključiti Ugovor o kupoprodaji, kojim će biti precizirani uslovi kao i sva prava i obaveze ugovornih strana.

NAČIN,MJESTO I VRIJEME PODNOŠENJA PONUDA Rok za podnošenje ponuda je 8 (osam) dana od objavljivanja javnog poziva.

Ponude se mogu dostavljati kod Građanskog biroa Prijestonice do 03.03.2022. godine, do 15.00h.

Javni poziv će biti istaknut na oglasnoj tabli i internet stranici Prijestonice Cetinje, i biće objavljen u dnevnom listu ,,Pobjeda“.

Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom ,,ponuda za prodaju putničkih motornih vozila-ne otvaraj“-Komisiji za sprovođenje postupka prikupljanja ponuda, neposredno na arhivi građanskog biroa Prijestonice Cetinje u zgradi Prijestonice.

Ponude dostavljene nakon navedenog roka (neblagovremene), kao i ponude koje su nepotpune i koje nijesu dostavljene u zapečaćenom omotu neće se razmatrati.

PONUDA I TROŠKOVI-OBAVEZE POSTUPKA Pismena aponuda treba da sadrži: -lične podatke(za fizička lica ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG-broj lične karte ili pasoša, a za pravna lica naziv i sjedište, potvrda o registraciji iz CRPS); - dokaz o uplaćenom depozitu sa naznakom „učešće na prikupljanju ponuda“ na žiro račun Prijestonice Cetinje broj 540-7751-75 kod Erste banke, ili garanciju banke bez prigovora naplativu na prvi poziv; - ovjerenu punomoć za zastupanje ukoliko za ponuđača učestvuje drugo lice; - u ponudi je potrebno navesti koji iznos učesnik prikupljanja ponuda nudi za kupovinu putničkog motornog vozila, koji ne može biti niži od iznosa minimalne cijene iz ovog poziva a to je: 884,70 €, za vozilo marke Lada Niva i 6.001,20 €, za vozilo marke Audi A8; - broj žiro računa za vraćanje depozita; - kriterijum za rangiranje ponuda je visina ponuđenje cijene za kupovinu.Ukoliko dvije ponude budu glasile na isti iznos , vrednovaće se prema vremenu prijave ponude na Građanskom birou Prijestonice Cetinje, dakle prednost će imati ponuđač koji je prvi predao ponudu; - postupak prikupljanja ponuda se smatra uspješnim ako je dostavljena 1(jedna) važeća ponuda.

ROK ZA POVRAĆAJ DEPOZITA NEUSPJEŠNIM UČESNICIMA Učesnicima koji nijesu uspjeli u postupku prikupljanja ponuda, biće vraćena sredstva u roku od 10 dana od dana otvaranja ponuda.

MJESTO I VRIJEME OTVARANJA PONUDA Otvaranje ponuda će se obaviti dana 07.03.2022 godine, sa početkom u 12.30 h u kancelariji broj 110 zgrada Prijestonice Cetinje, na kom otvaranju mogu prisustvovati ponuđači ili njihovi punomoćnici. Punomoćje mora biti ovjereno od strane notara.

Otvaranje ponuda, ocjenu ponuda i rangiranje će vršiti Komisija za sprovođenje postupka prikupljanja ponuda koju je imenovao Gradonačelnik Prijestonice, Rješenjem broj 01-427/21-1518 od 10.08.2021 godine.

Učesnici javnog poziva imaju pravo prigovora u roku od 5 dana od dobijanja obavješetenja o rezultatima otvaranja ponuda.Odluka Komisije po prigovoru je konačna PRAVO UČEŠĆA Pravo učešća u postupku prikupljanja ponuda imaju sva fizička i pravna lica koja uz prijavu u naznačenom roku dostave blagovremenu i kompletnu dokumentaciju i prilože dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od minimalne cijene, što iznosi za 88,47 € za vozilo marke Lada Niva i 601,02 € za vozilo marke Audi A8.

ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUĐAČA Ponuđač koji ponudi najviši iznos proglašava se za prvorangiranog i biće pozvan na zaključenje Ugovora o kupoprodaji u roku od 8 dana od dana otvaranja ponuda.Ponuđač koji ponudi najveći iznos potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu.

U slučaju da najpovoljniji ponuđač odustane od kupovine predmetnog putničkog motornog vozila njegova garancija će biti aktivirana, odnoso uplaćeni depozit će se zadržati, a na zaključenje ugovora biće pozvan drugi ponuđač u skladu sa redosledom plasmana.

Direkcija za imovinu i zaštitu imovinsko pravnih interesa Prijestonice Cetinje

Crna Gora AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je „Monteput“ d.o.o. iz Podgorice, ul. Avda Međedovića br. 130, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju mostova planiranih pri rekonstrukciji regionalnog puta R13 Bioče-Mateševo, Opština Kolašin.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 04.03.2022.godine.

28

Marketing

Četvrtak, 24. februar 2022.

Četvrtak, 24. februar 2022.

Oglasi i obavještenja

29

30

Oglasi i obavještenja

Дана 23. фебруара 2022. у 68. години преминула је наша драга

Četvrtak, 24. februar 2022.

Posljednji pozdrav

BRANKA VULIKIĆ

МИЛОЈКА - МИЛА Миркова БОЈОВИЋ рођена Брновић

БРАНКА Hvala Vam na svakom toplom dočeku i odnosu koji ste imali prema nama. Počivajte u miru.

Сахрана ће се обавити 24. фебруара у кругу породице на мјесном гробљу Загорје – Беране.

PETAR POPOVIĆ i SINIŠA BORIČIĆ

Кућа жалости: Ламела бр. 6, Стари аеродром – Подгорица.

Била си велики човјек и пријатељ.

1627

Ожалошћени: кћерка СЛАВКА, синови МИЛИЈА и БОЈАН, унуке ЛАНА, ХЕЛЕНА, СТЕЛА и СИМОНА, браћа СЛОБОДАН и ЂОРЂИЈЕ, брат од стрица РАНКО, снахе ГАБРИЈЕЛА, МИЛКА, СЛАВИЦА и ЗОРИЦА, стрина КОВИЉКА, ђеверична ВУКИЦА и остала породица БОЈОВИЋ и БРНОВИЋ

Posljednji pozdrav dragom kolegi

Породица КРНИЋ

MILENKU RADULOVIĆU 1632

1628

Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi, tetki i babi

Teško je prihvatiti istinu da si nas zauvijek napustio.

Nebo je zaplakalo za tvojom dobrom dušom.

Vječno ćemo te pamtiti.

Sa poštovanjem se opraštamo od

Tvoje kolege: BOŽO, ZORAN, MILORAD, DUŠAN, OSMAN, PETAR, MARKO, NENAD, VIDAK i MILJAN

BRANKE VULIKIĆ

MILOJKI BOJOVIĆ rođena Brnović

Draga Banjo, ostaćeš u sjećanjima kao iskren prijatelj naše porodice.

Nastavićemo da njegujemo odnose sa našim kumom i da te čuvamo od zaborava.

1631 Посљедњи поздрав

Draga naša Milojka, duboko nas je potresla tvoja iznenadna smrt. Sada, kada si trebala da živiš i uživaš u tvojim plodovima, odlaziš. Vječno ćemo te nositi u našim srcima i mislima. Počivaj u vječnom miru koji si zaslužila.

Kumovi: SINIŠA i MILENA BORIČIĆ

МИЛЕНКУ РАДУЛОВИЋУ Почивај у миру добра душо и нека те анђели чувају.

Brat SLOBO, snaha ZORICA, bratanići DARKO i MLADEN sa porodicama i bratanična ANA sa porodicom

1634

Твоји: ДРЕНА, ЈОВО, МИТАР и ФИЛИП КОЈИЧИЋ са породицама 1640

1626

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. februar 2022.

Дана 23. фебруара 2022. у 71. години живота преминула је наша драга

БРАНКА ВУЛИКИЋ рођена Павићевић

Сахрана је обављена дана 23. фебруара у 15 часова на градском гробљу Чепурци.

Ожалошћени: син СРЂАН, брат ЈОВО и сестра ДРАГИЦА

1616

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

Posljednji pozdrav našoj dragoj sestri

BANJI

Vječno ćemo te čuvati od zaborava.

BRANKI – BANJI

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Tvoj brat JOVO i sestra DRAGICA

SRĐA i SANJA

1621

1622

31

32

Oglasi i obavještenja

Dana 23. februara 2022. preminula je u 64. godini života naša draga

Četvrtak, 24. februar 2022.

Posljednji pozdrav dragoj strini

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

LJILJI

VUKICA - LJILJA Zoranova LONČAR rođena Šćepanović

Čuvaćemo uspomenu na tebe, počivaj u miru.

Tvoji DEJAN, DRAŽEN i TINA

Pokojnica će biti izložena u kapeli pod Trebjesom dana 24. februara od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju pod Trebjesom.

Ožalošćeni: kćerke TAMARA i MILICA, sestre VESNA i VASKA, zaova DRAGANA, đeverići DEJAN i DRAŽEN, zaovična MARIJA, unučad MIHAILO, STEFAN, BALŠA i KSENIJA, sestrići, sestrična, tetke, ujaci i ostala mnogobrojna rodbina LONČAR i ŠĆEPANOVIĆ

Тихо и неповратно прође година дана од када нас је заувијек напустио наш вољени

e-mail: oglasno@t-com.me

1639

1111

РАДИВОЈЕ Мирков МАРКОВИЋ Година дана не може бити лијек, већ само нијеми свједок наше велике туге. Породица ће у суботу 26. фебруара 2022. године у 10 сати посјетити његову вјечну кућу у Трњанима – Цуце.

POMENI

Твоји НАЈМИЛИЈИ

Dana 23. februara navršilo se četrdeset dana od smrti naše voljene majke 1617 Прође година дана од смрти нашег вољеног сина и братанића

VIKTORIJE KADOIĆ

1638

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Njena duša živi u našim srcima.

РАДИВОЈА Мирковог МАРКОВИЋА PREDRAG i DRAGANA Вјечно ћемо чувати успомену на твоју љубав, доброту и племенитост.

1635 Draga tetka

Заувијек твоји: мајка СЕКИЦА и тетке ГОСПАВА и МИЛОСАВА 1618

LJILJI LONČAR

Навршава се година дана од смрти мог вољеног брата

VIKTORIJA

MIŠKO SAVOVIĆ sa porodicom

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

РАДИВОЈА Мирковог МАРКОВИЋА

Sestrić SAŠA sa porodicom

1633 Sa neizmjernim bolom i tugom opraštamo se od voljenog brata i ujaka

Заувијек у нашим срцима и мислима.

1636 Draga moja tetka

Сестра ЦИЦА са породицом 1619 Годину дана је прошло од смрти нашег брата, ђевера и стрица

RADOJICE – BRACA LAZAREVIĆA

VIKTORIJA

Kapetana duge plovidbe

Sa ljubavlju i poštovanjem zauvijek će ga nositi u svojim srcima

Prođe četrdeset dana, tuge do neba.

Večno sam zahvalna za sve!

Neka mi Vas anđeli čuvaju!

VERICA

Njegovi: RADMILA, ĐURO i VASILISA ĐAKONOVIĆ

РАДИВОЈА Мирковог МАРКОВИЋА

1637

1624 Немоћни смо да промијенимо тужну стварност, али празнину коју си оставио покушавамо надомјестити успоменама заједничког живота. Кроз живот си корачао часно, храбро и достојанствено и твој је живот од чистих мисли и дјела. Био си најбољи стриц! Са пуно љубави чуваћемо успомену на тебе.

IVAN – IVO MALJEVIĆ 1941–2021.

Ivo naš dragi, prođe godina otkako si nas napustio a tuga za tobom ne prolazi. Još živimo u nadi da ćeš se odnekud pojaviti i reći da smo samo ružno sanjali. Tvoja duša je sa nama a sjećanje na tebe čuvaćemo zauvijek.

Братанић ЛАЗАР и братаничне НИКОЛЕТА, НЕЛА, МАРИЈА и ВАЛЕНТИНА

Tvoji najmiliji: SUPRUGA, DJECA, SNAHA, UNUČAD i PRAUNUČE 1630

1620

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. februar 2022.

33

TUŽNO SJEĆANJE 24. 2. 2015 – 24. 2. 2022.

STOJA PEROVIĆ rođ. Ivanović

Iako vrijeme prolazi uspomene na tvoju dobrotu ne blijede.

BOBI, RADMILA i RAJKO

DEJAN Miloradov LEKIĆ

MILORAD Blažov LEKIĆ

24. 2. 2020 – 24. 2. 2022.

13. 6. 2020 – 24. 2. 2022.

1615

TUŽNO SJEĆANJE

Boli, kao i onog dana kada ste otišli.

Posjetićemo vas.

VESELIN RADUNOVIĆ Vaši NAJMILIJI

MATIJA i JADRANKA

1612

1613 Dana 24. februara 2022. navršavaju se četiri godine od smrti naše drage

Dana 24. februara, navršava se godina dana od smrti našeg voljenog

ANĐELIJE – LJILJE PEROVIĆ

BUDISLAV MINIĆ

Riječima je teško opisati tugu.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

1625

VELJKA Lazarevog VUJIČIĆA

Tvoji najmiliji i zaova DIDA

Godina dana od kada nije sa nama naša draga kuma

VESNA M. PRELEVIĆ

Danas je tvoj rođendan, dan kada te je majka prvi put uzela u naručje i prihvatila u svoj vječni zagrljaj.

Bolno nam nedostaješ.

Za svu ljubav, pažnju i podršku koju si nam pružio, neizmjerno i vječno hvala.

Dragi Buđoni, Ni zajedničko djetinjstvo, ni šapat Tare, ni tople riječi babe Stanije, ni fudbal na Šuškovini, ni klikeri u Lugu, ni košarka na Feratovom Polju, ni pivo kod strina Milke, ni neprolivene suze tvojih roditelja, ni prolivene suze Tvoje Seke, Jakova, Nikše i Andrije, Ništa, Ništa nam ne može ublažiti bol, Sunce naše. Zašto nam ne ostavi još vremena da Te volimo!?

Tvoji: MIĆO, DEJO i SINIŠA, i strina MILKA 1623 Дана 24. фебруара 2022. навршава се годину дана од смрти

Više ništa nije kao što je bilo, fališ nam svima. Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji kumovi: MOJAŠ, GOCA, MARIJA i MARKO 1611

Tvoji: supruga DARA i đeca RADA, PREDRAG - PEĐA, GORDANA i JELENA sa porodicama

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ на вољеног оца

ДРАГАНА Војиславовог ШКЕРОВИЋА Чуваћемо од заборава успомену на тебе. Ћерке АЛЕКСАНДРА и ИВАНА 1629

МИЛУТИНА ШОЋА

24. 2. 1974 – 24. 2. 2022. Године пролазе, а мој бол за тобом никад. Твоја тужна кћерка, НИНА ШОЋ-МУГОША 1610

1614

e-mail: oglasno@t-com.me

34

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. februar 2022.

Ivm.br.1371/21 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović) odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca ”Hipotekarna banka” A.D.Podgorica, adresa sjedišta Ul.Josipa Broza Tita br.67, PIB:02085020, protiv izvršnog dužnika Milačić Miloša, iz Podgorice, adresa prebivališta ul.Nikole Tesle br.169, i izvršnog dužnika Milačić Mladena iz Podgorice, adresa prebivališta ul.Nikole Tesle br.169, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 35.353,20 eura, dana 23.02.2022. godine, u skladu sa odredbama čl.169 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl.list CG“ br. 36/11) donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI I Određuje se PRVO ročište za prodaju nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika izvršnog dužnika Milačić Mladena koje su upisane u Listu nepokretnosti broj 1158 KO PODGORICA II, kat.parcela 989/1, broj zgrade 1, po načinu korišćenja zemljište ispod porodične stambene zgrade, površine 130m2, kat.parcela 989/1, dvorište, površine 222m2, kat.parcela 989/3, broj zgrade 2, zemljište ispod podrodične stambene zgrade, površine, 172m2, kat.parcela 989/3, dvorište, površine 105m2, kat.parcela, 989/3, broj zgrade 2, porodična stambena zgrada PD0, površine 172m2, kat.parcela 989/3, broj zgrade 2, poslovni prostor, PD1, površine 68m2, kat.parcela 989, broj zgrade 2, troetažni stan triplex, površine 238m2.

II Ročište za prodaju nepokretnosti navedene u stavu I, usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 23.03.2022.godine u 12:00 h, u prostorijama javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice na adresi Njegoševa br.45 (PC Petrović).

III Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Ivm.br.1371/21 od 17.01.2022.godine, na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke na iznos od 148.735,00€.

IV Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnosti radnim danima u vremenskom periodu od 12 do 15 časova, uz predhodan dogovor sa javnim izvršiteljem.

V Na prvom ročistu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

VI Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca kao eventualnog ponuđača , da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun ovog javnog izvršitelja br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, u iznosu od 14.873,50€ što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja osim drugom i trećem ponuđaču.

VII Najbolji ponudilac-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja na račun br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od osam dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu , koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primjeniti ista pravila i na trećeg ponuđača . U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku iz položenog jemstva, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedu postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti , bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene.

VIII Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice, na adresi ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović ) ili putem telefona 069-545-346.

IX Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” , dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

U Podgorici, dana 23.02.2022.godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. februar 2022.

MALi OGLASi

OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br.

75/18), ovaj Sekretarijat

OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000008 1

da je nosilac projekta „Monte technology” d. o. o. Budva, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta ,,Objekat za industrijsko gajenje i preradu pečurki-objekat br. 2”, koji se planira u okviru katastarskih parcela broj 4583/1, 4583/2, 4584/1, 4584/2 i 4584/3 KO Martinići, u zahvatu Prostorno – urbanističkog plana opštine Danilovgrad“.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, radnim danima od 11.00 do 13.00 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi je 3. 3. 2022. godine, na adresu Opština Danilovgrad, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Ul. Blaža Mrakovića bb, kao i na e-mail i broj telefona 020 812 040.

J A V N O O B J A V LJ U J E

Iv.br.1023/2021 Javni izvršitelj iz Herceg Novog, Marko Đaković u pravnoj stvari izvršnog povjerioca D.O.O. “SMOKVA”, Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, Podgorica, PIB: 02759411, protiv izvršnog dužnika RADENOVIĆ VASO, Trebinjska bb, Herceg Novi, u smislu odredbe čl.7 i 45.ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Prentić Safet iz Bara, Ilino, Jadranska br. 12, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 016278 od 15.12.2021. godine.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 09.02.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 23.02.2022. godine.

U izvršnom postupku u predmetu I.br.1023/2021, izvršnom dužniku, nije bilo moguće dostaviti rješenje o izvršenju Iv.br.1023/2021 od 22.07.2021.godine sa predlogom i prilozima. Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, Trebinjska bb, vrši se dostavljanje pismena javnim objavljivanjem. Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedene dokumentacije.

Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1023/2021 od 22.07.2021.godine, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka.Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda – Osnovnog suda u Herceg Novom, a navedena pismena smatraju se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl.8. ZIO-a U Herceg Novom, dana 22.02.2022. godine Javni izvršitelj Ma rko Đa ković

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

Iv.br.184/2021 Javni izvršitelj iz Herceg Novog, Marko Đaković u pravnoj stvari izvršnog povjerioca D.O.O. “SMOKVA”, Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, Podgorica, PIB: 02759411, protiv izvršnog dužnika DOMAZETOVIĆ SPASOJE, Ratiševina bb, Herceg Novi, u smislu odredbe čl.7 i 45.ZIO-a, donio je

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocima projekta, Glavni gard Podgorica i Fudbalski savez Crne Gore, iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UPI 08-331/22-106 od 23.02.2022. godine, kojim je odlučeno da je za rekonstrukciju Istočne tribine Gradskog stadiona u Podgorici, na životnu sredinu koja je planirana na urbanističkoj parceli UP1 – Zona B, u zahvatu DUP-a „Nova Varoš II“, koju čini katastarska parcela broj 2256 i djelovi katastarskih parcela broj 2253, 2249, 2283/2, 2304, 2288/1, 2305, 2283/1, 2257, 2258, 2259, 2260, 2261 i 2265 KO Podgorica II, u Podgorici, potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h.

Z A P I S N I K FINALNO IZVLAČENJE NAGRADA nagradne igre Cosmetics-a pod nazivom „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA“ 1 x PHILIPS epilator Lumea BRI 958/00 Laser Podgorica, 23.02.2022. TC City Mall u 12h, Cosmetics – mjesto izvlačenja nagrada u okviru nagradne igre „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA“ za koju je izdata saglasnost br. 03/1-424/21-1847/2 od strane Uprave prihoda i carina, dana 24.11.2022. Način izvlačenja: iz kompjuterske baze računa koji zadovoljavaju kriterijume iz pravila.

Dobitnik nagrade 1 x PHILIPS epilator Lumea BRI 958/00 Laser 1.IVANA PEPĐONOVIĆ, BAR

Podgorica, 23.02.2022.

Komisija: 1.MIRA DUBAK 2.DANICA KRIVOKAPIC 3.TIJANA TERZIC

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta PUTEVI d.o.o. iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UPI 08-331/22-108 od 23.02.2022. godine, kojim je odlučeno da je za postavljanje privremene asfaltne baze koja će biti locirana na urbanističkoj parceli broj 56, Blok 14, koju čini katastarska parcela broj 138/12 KO Cijevna, u zahvatu DUP-a „Skladišta i servisi-Cijevna“, opština Podgorica, potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 1, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h, od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Dnevni list

POTRAŽNJA

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Poslovni broj: Iv. br. 169/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Komunalne djelatnosti“ doo Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Prentić Safet iz Bara, Ilino, Jadranska br. 12, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 016278 od 15.12.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 23.02.2022. godine, donio je

35

POTREBNI radnici na duži vremenski period. Restorani u Siti Kvartu, Centru i Budvi.

Pozicije: 1) kasa, 2) kuhinja 3) giros majstori Tel: BUDVA 067/658-098 CENTAR 067/060-051 CITY KVART 068/378-391

Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima (“Sl.list CG” br.65/20), i člana 40, Statuta “LOVĆENINVEST”-a AD Podgorica, sazivam XXVII REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA “LOVĆENINVEST”-a AD PODGORICA Skupština će se održati dana 25.03.2022. godine, u 1100 časova, u prostorijama “Lovćeninvest”-a AD, u Ulici II Crnogorskog bataljona, broj 2 - i, Podgorica Za XXVII Skupštinu predlažem sledeći dnevni red: 1.Usvajanje Zapisnika sa XXVI sjednice, održane 26.03.2021. godine; 2.Razmatranje i usvajanje izmjena i dopuna Statuta; 3.Razmatranje i usvajanje Izvještaja o poslovanju i Godišnjeg obračuna sa Izvještajem nezavisnog Revizora za poslovnu 2021. godinu; 4.Razmatranje predloga i donošenje Odluke o izboru ovlašćenog nezavisnog revizora Društva za 2022. godinu; 5.Donošenje odluke o ovlašćenju Izvršnog direktora o raspolaganju imovinom velike vrijednosti; 6.Donošenje odluke o davanju u zakup poslovnog prostora upisanog u Listu nepokretnosti br.1225 KO Podgorica I, PD 189 i PD 211; 7.Donošenje odluke o prodaji poslovnog prostora upisanog u Listu nepokretnosti br.1225 KO Podgorica I, PD 189 i PD 211; 8.Donošenje odluke o prodaji nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br. 4656 KO Podgorica I; 9.Donošenje odluke za knstituisanju hipoteke na nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br. 4656 KO Podgorica I; 10.Donošenje odluke o prodaji nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br.4440 KO Podgorica II, katastarska parcela 1047/2.

11.Donošenje odluke o prodaji nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br.851 KO Vuksan Lekić.

12.Donošenje odluke o prodaji nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br.4062 KO Podgorica II, katastarska parcela 42.

13.Donošenje odluke o ustupanju poslovnog prostora upisanog u Listu nepokretnosti br. 810 KO Stari Grad, ulica Dečanska broj 8.

14.Ostala pitanja.

Materijal za Skupštinu akcionara nalazi se u prostorijama Lovćeninvest-a AD u Ul. II Crnogorskog bataljona, broj 2 - i, i može se pogledati svakog radnog dana od 11 do 13 h do 24.03.2022. godine.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 020/273-124 i 273-125.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Ivan Perišić,dipl.prav.

e-mail: oglasno@t-com.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MiLENA GOLUBOViĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOViĆ

2

ZANATSKE USLUGE STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo.

Tel.069/926-382, 020/629-558 3

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMiLA USKOKOViĆiVANOViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEViĆ (politika) JADRANKA RABRENOViĆ (ekonomija) JELENA MARTiNOViĆ (društvo) MARiJA JOViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

ZAKLJUČAK DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM U izvršnom postupku u predmetu Iv.br.184/2021, izvršnom dužniku, nije bilo moguće dostaviti rješenje o izvršenju Iv.br.184/2021 od 15.02.2021.godine sa predlogom i prilozima. Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, Ratiševina bb, vrši se dostavljanje pismena javnim objavljivanjem. Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedene dokumentacije.

Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.184/2021 od 15.02.2021.godine, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka.Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda – Osnovnog suda u Herceg Novom, a navedena pismena smatraju se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl.8. ZIO-a U Herceg Novom, dana 22.02.2022. godine Javni izvršitelj Marko Đaković

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Zapošljavamo erotske maserice i eskort djevojke u Beču. Odlična zarada!

+38671399347,

bdiamon.ep@gmail.com, https://breitenleer-eroticstudio.com/arbeit/

JOVAN NiKiTOViĆ (kultura) MARiJA ŽiŽiĆ (crna hronika) DRAGiCA ŠAKOViĆ (Crnom Gorom) NiKOLA SEKULiĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZiĆ (Arena) SLOBODAN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMAN iVANOViĆ (dizajn) DRAGAN MiJATOViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURiŠiĆ

Zamjenik BORiSLAV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MARiJA iVANOViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TANJA PAViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

36

Marketing

Četvrtak, 24. februar 2022.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

ili:

Četvrtak, 24. februar 2022. • broj 310.

zbog čega je serija „Severance“, sa zvjezdanom glumačkom postavom i sigurnom režijom Bena Stilera, triler koji ne smijete da propustite Str. 12. i 13.

Radim, dakle ne postojim

2

Četvrtak, 24. februar 2022.

Piše:

Stojan STAMENIĆ

Z

a sve što ste bilo kad zamjerili štampanim medijima: svima nam je dovoljan usud to, što narednog dana najčešće završimo u korpi za otpatke. Što nam se strane do narednog jutra ili sedmice ofucaju; informacije ubuđaju ili ubajate, često i u večeri pred štampu. Već tad istope kao meke korice na kiši. I tako ukrug... Osim ako vam na vrhu prve strane ne piše Mainiči šimbun.

U Japanu, eto, dnevne novine ili magazin mogu postati cvijet, voćka, čak i salata.

To umne glave iz Mainičija, jednog od četiri lista sa nacionalnom cirkulacijom, opisuju kao ,,totalno održivi razvoj“.

Svakog jutra Mainiči se nađe u rukama makar četiri miliona Japanaca. A svako izdanje može se sačuvati, stranice iscjepkati u sitne komade – i zasaditi u saksiji. Iznenađenje stiže za već nekoliko sedmica. ,,U početku bijaše Riječ, u njoj bijaše život i život bijaše vidjelo ljudima“; pa makar i takva, novinska, sa kratkim, sumnjivim rokom trajanja, grabi - da oživi.

Prošle su decenije, ma silni vjekovi, od kada je jedan novinar i pjesnik Vito poželio da jedan ,,mali smijeh... sije po oranjima crnim“, samo da bi postao ,,mlinar vječito prašnjav od tvoga smijeha“. U svijetu sadašnjem, ipak, novinar Objektiva sebe zatekne u pozi garda i pravdanja – onda kad ga, recimo, umne glave lokalne politike prozovu da ,,nije dovoljno angažovan, da nije prepoznao momenat, da nije sebe spram Crne Gore odredio...“. Jer eto, ,,najlakše je pisati o filmu i muzici, hajde malo oprljajte ruke“ (da, i to smo, od sasvim dobronamjernog čitaoca na ulici čuli prije koji mjesec). Kao da ova naša ravan pripada nekoj drugoj realnosti; i kao da mi to bježimo jedni drugima, i našim fascinacijama, u hajduke.

Nakon šest godina, Objektivci su ipak naučili da u svim tim

Redakcija slavi šesti rođendan

Stevo Vasiljević

EDITORIJAL

Nakon šest godina, Objektivci su ipak naučili da u svim tim ,,tuđim“ filmovima, serijama i muzici, pronađu dovoljno onog što ova sadašnja ili bilo koja Crna Gora zaista, suštinski, jeste

Mali smijeh

,,tuđim“ filmovima, serijama i muzici, pronađu dovoljno onog što ova sadašnja ili bilo koja Crna Gora zaista, suštinski, jeste. I ne, nijesu to samo neke ,,Ozark“ ili ,,The Wire“ paralele o podzemljima i sivim zonama; malo li smo puta, recimo u seriji ,,Justified“, pronalazili našeg, domaćeg, tek pripitomljenog gorštaka. U prošlogodišnjoj ,,Scenes from a Marriage“ grabili kroz sve lavirinte dnevne sobe jednog crnogorskog braka; u ,,Euforiji“ brali nedozrele kajsije naše mladosti; u albumima Kejva pronalazili snagu i smisao za svakog onog ko je u pandemiji izgubio nekog bliskog. U stihovima Springstina, naravno – pronalazili jednu angažovanost koja je iznad svih naših podjela i ideologija; ma debelo iznad svakog bjelosvjetskog Žižeka i Pitersona – jer je ljudska, čojska, opet domaća...

Zato nam ništa milije nema od toga kada se neko sa našom ocjenom filma ili serije ne složi, ili ,,zašto uopšte ocjenjujemo“... Jer to nam je znak da smo na terenu istih fascinacija, daleko iznad ravnodušnosti.

Pa i onda kad nam nakače etiketu elitizma; ili nam, sa druge strane, neki drugi zamjere ,,kako to da je banalni The Weeknd dobio preko 70“. E, njima bi najprije odgovorili, da bi nam od svega najslađe pao, recimo, serijal o svim Čolinim albumima.

Objektivci su zato, na naš šesti rođendan, poželjeli da na našim stranama niču filmske trake i vinili najboljih novih ploča; ali i suncokreti, kao simbol mudrosti, topline, ali i duboke odanosti (što je divan prevod za Hornbijevu ,,High Fidelity“). Jer vjerujte, naučili smo da sa tog platna, tih frekvencija, mnogo važnog uhvatimo, baš o ovoj Crnoj Gori. A najprije ono – što je tu prosto dnevna, potrošna, jednokratna tema – a što će od svega toga ipak biti bitno ili relevantno, za mjesec ili pola godine ili pet... I tako se borimo da nam se onaj tekst ne ubuđa – makar za koji dan duže od običnog.

Tu negdje je i ona Đilasova priča o ,,ljuljanju crnogorskog klatna“, ka nekom od dva ćoška naših podjela. Od svega

toga, mi smo naučili najprije da prepoznamo ko to nama zaljulja ono lično, crnogorsko klatno; svakom od nas ponaosob. A tiče se onog malog smijeha, što bi ga kao Vito sijali oranicama - ili, recimo, toga sa kim bi gledali kompletan ,,The Office“, od prve epizode, ponovo...

U sedmici kada Objektiv slavi šesti, onaj japanski Mainiči šimbun proslavlja 150. rođendan. Umjesto čestitke, sve što želimo je da iz tih tekstova klijaju i zrê riječi, što jačaju ruke nekoj novoj, karakternoj i nasmijanoj djeci. Onoj što učiteljicama i dalje crtaju srca i vjeruju da su im fioke pune bombona; što se rađaju već stisnutih pesnica, ili već prvi put sa bubnjarskim palicama u rukama izgledaju kao Ringo Star...

Olivera iz Bara Kraljskih, naš đak prvak, svakoga dana na konju Rubinu prelazi dva kilometra do učionice; jedna Lana, naša sedmakinja iz Bara, u aprilu će za klavirom nastupiti u Karnegi holu u Njujorku... Njima, i njima sličnima, izlazi i traje Objektiv.

3

Četvrtak, 24. februar 2022.

A cappella

Dora K

renula je ova evrovizijska euforija u komšiluku. Maj je mjesec Eurosong takmičenja, a zemlje Evrope, njih 41, u skladu sa interesima i protokolima, upravo ovih mjeseci biraju predstavnike.

Dok nestrpljivo čekamo crnogorsku predstavnicu Vladanu Vučinić, njenu pjesmu i video-spot koji će pratiti kampanju, okrećemo se regionu i pratimo kako stvari stoje kod komšija… Albanija, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Crna Gora, zemlje su bivše SFRJ priče čije ćemo predstavnike pratiti na ovogodišnjem ESC spektaklu.

Piše: Vladimir MARAŠ

*** Crna Gora je odlučila da predstavnika definiše neposrednim izborom, u skladu s Pravilnikom o izboru. Naravno da u tome nema ništa sporno, osim činjenice da je tim činom izostao dobar običaj, od kojeg bi nacionalni javni emiter imao programske koristi. Dakle, izostala je Montevizija, nacionalni muzički šou program kroz koji se, kombinacijom glasova stručnog žirija i publike, dolazi do, uslovno rečeno, najreputabilnije kompozicije koja će braniti crnogorske boje na Eurosongu u Italiji, maja ove godine.

Bilo kako bilo, neko je procijenio da to treba uraditi drugačije, pa samim tim, u skladu s pravilima, sve je u najboljem redu. Čekamo pjesmu.

Prethodne sedmice, zainteresovani ESC fanovi a i svi oni koji su imali namjeru da isprate komšijski izbor za ESC predstavnika, mogli su na kanalu Hrvatske radiotelevizije da isprate ,,Doru“ – naime, Hrvati tako nazivaju svoj nacionalni izbor za ovu svetkovinu. Odabrano je 14 kompozicija i kako rekoh maloprije, kombinacijom glasova stručnog žirija i publike, Hrvatsku će predstavljati Mia Dimšić, sa kompozicijom „Guilty Pleasure“. Od hrvatskog nacionalnog javnog emitera navikli smo na odličnu audio/video produkciju kroz emisije kakva je na primjer „A

Kada je produkcija u pitanju, u muzičkom smislu, tu su braća Hrvati ispred nas, sa jasno postavljenim standardima koje njeguje, zašto ne reći i definiše, njihov Javni servis

strana“, a da su zasluženo na tom nivou pokazao je i direktan prenos ,,Dore“.

Kao čovjek od muzike, kompozitor, aranžer i producent, pokušao sam da analiziram takmičenje i kompozicije koje smo mogli da čujemo, na isti način kao i svi ostali – slušajući direktan prenos, bez premotavanja unazad, koristeći se samo kratkim video- „podsjetnicima“ u režiji HRT. Nakon izbora pobjednika, stekao sam utisak da ovogodišnji izbor može da se posmatra iz nekoliko uglova – svakako, prvi je kreativni, kompozitorski. Taj me nije oduševio iako je od 14 numera makar pet bilo u standardu koji se očekuje od njih. Ali iskreno, niti jedna kod mene nije ostavila onaj „wow“ efekat.

Drugi ugao gledanja na stvar je produkcijski, u muzičkom smislu. Tu su braća Hrvati ispred nas, sa jasno postavljenim standardima koje njeguje, zašto ne reći i definiše, njihov Javni servis. Slušali smo sasvim dobre aranžmane i generalno odličnu muzičku produkciju kompletnog programa. Video-produkcija bila je očekivano dobra, sa jasnom porukom da je njihov kapacitet, znanje i tehnološki standard na samom vrhu, u odnosu na eks-Ju javne servise.

Svi ti evrovizijski programi već su viđena stvar, manje-više. Tu postoje pravila kojih se svi pridržavaju u velikoj mjeri i nije se očekivao nikakav spektakl. Stekao sam utisak, nakon svega, da zapadne komšije nisu imale prevelike ambicije, ali da su postavili sebi minimum standarda koje je trebalo ispuniti, pa su to i uradili.

*** Treći ugao gledanja na stvar je ono što je bila (ne)skrivena poruka hrvatskog nacionalnog Javnog servisa – pružiti šansu mladima, novoj muzici, avangardnim stremljenjima. Iako su u izboru imali legendarnu Zdenku Kovačiček i pružili joj sasvim dobar prostor u programu, ipak su se i žiri ali i publika jasno odredili na hrabar korak – poslati na ESC potpuno atipičnu kompoziciju, bez ikakvih evrovizijskih karakteristika.

Može biti da su se poveli uspjehom mladog Portugalca Sobrala od prije neku godinu, koji je uzeo prvo mjesto, na iznenađenje kako svoje, tako i svih stotinjak miliona pored TV ekrana. Da li je to pakovanje smiješano dobro ili ne, saznaćemo za nekoliko mjeseci.

Do tada, čućemo i našu predstavnicu, a početkom marta će se održati i nacionalni izbor za srpskog predstavnika. Eto zabave za ESC fanove, a mi ostali, koji to nijesmo, siguran sam da ćemo čuti neke dobre pjesme i da ćemo uživati u novoj produkciji balkanske muzike. Uz nadu da ćemo se tom sistemu prilagoditi i mi kao Crna Gora već od narednog izbora.

4

Četvrtak, 24. februar 2022.

U FOKUSU

OSKARI 2022: Ko će osvojiti priznanje u kategori

Zlato ide u Japan i D

ve su ideje vodilje kojih se treba držati kada se predviđaju nagrade, a naročito one velike poput Oskara. Prva od njih je maksima, da nagrada sama po sebi više govori o onome ko ju dodeljuje, nego o onome kome se ona dodeljuje. Odnosno, da kvalitet određenog rada (ionako upitne merljivosti) ne mora biti presudan u odnosu na nečiji generalni ukus, afinitet ili poruku koju treba obznaniti „urbi et orbi“.

Druga je utisak koji stičemo o Oskarima iz godine u godinu sve više: da oni operišu po sistemu kvota, kompenzacija i procene važnosti određenih poruka, dok je kvalitet više kvalifikacioni uslov nego odlučujući faktor.

Odjeci Čehova

Sistem kvota je možda najvidljiviji upravo u konkurenciji međunarodnih filmova, kako se kategorija od prošle godine zvanično zove. Glavno pravilo glasi 3+2, odnosno da u principu najviše tri filma treba da dođe iz Evrope, a najmanje dva se na neki način moraju smatrati egzotičnim, u smislu da dolaze iz male, daleke i idealno nerazvijene kinematografije. Kriterijumi su pomični i arbitrarni, pa šta se tu smatra egzotičnim, a šta ne nije baš naročito fiksno, ali pravilo 3+2 uglavnom drži, samo je ponekad potrebno obaviti mentalnu gimnastiku da bi se otkrilo koji naslov tu popunjava koju kvotu.

Tako možemo objasniti i nominacije 2020. godine, odnosno naslov ,,Parasite“ (2019) Bong Džon-hoa u konkurenciji četiri

evropska filma. Od ta četiri evropska filma, dva su se bavila manjinama koje se mogu smatrati egzotičnima (,,Honeyland“ Tamare Kotevske i Ljubomira Stefanova Turcima i Romima, a ,,Les Miserables“ Lađa Lija afričkim migrantima u pariskom predgrađu). A Akademija svejedno ne bi došla na udar kritika po osnovu rasizma, jer je korejski naslov ,,Parasite“ bio prilično siguran pik u kategoriji međunarodnog filma, što se kasnije potvrdilo i „čišćenjem“ najvažnijih kategorija za scenario, režiju i najbolji film.

Bilo kako bilo, ove godine ponovo imamo skoro pa čistu ,,3+2“ situaciju, tri evropska i dva azijska filma, te jednog izrazitog favorita upravo iz tranše azijskih. Reč je o ostvarenju ,,Drive My Car“ Rijusuke Hamagučija koji se izvrsno kotira na kladionicama.

Njemu u prilog idu činjenice da se film našao na mnogim godišnjim listama najboljih filmova, da je Hamaguči aktivan, ali decentan u oskarovskoj kampanji koja je, uzgred rečeno, vrlo pametno vođena. Podsetimo, prošle godine je Hamaguči izbacio još jedan film, dvoipočasovni triptih ljubavnih priča ,,The Wheel of Fortune and Fantasy“ koji se sam po sebi bio dobar, koji nikako nije predmet kampanje, ali koji zato može poslužiti kao diskretna referenca.

Tematika glume, glumišta i režije takođe se može pokazati kao plus jer Akademija voli da se bavi sama sobom i da hvali svoju profesiju, dok sa kontra strane stoje tegovi u vidu trajanja od tri sata u

festival-cannes.com

Tematika glume, glumišta i režije u filmu ,,Drive My Car“ se može pokazati kao plus, jer Akademija voli da se bavi sama sobom i da hvali svoju profesiju. U pozadini kvalitetne muzike dokumentarca ,,Summer of Soul“ i generalno pozitivne političke poruke i energije, ispituje se ponešto iz domena istorije Afroamerikanaca

Prepoznatljiv i već označiteljski kadar filma ,,Drive My Car“

generalno dramski polaganom tempu, te oslanjanje na i propitivanje Čehova i njegovog pristupa dramaturgiji, što, podsetimo, turskom režiseru Nuriju Bilgeu Džejlanu nije donosilo oskarovske nominacije.

Drugi od azijskih filmova u konkurenciji dolazi nam iz Butana i zove se ,,Lunana: A Yak in the Classroom“ Pava Čojninga Dorđija. Reč je, naravno, o kompletnom autsajderu koji služi da naslika sliku gledalištu kako Akademija ima versatilan i prefinjen ukus. Film je navodno sniman sa neprofesionalnim glumcima i poluprofesionalnom ekipom u selu bez struje, i zvanično je tek drugi butanski film koji je zemlja „poslala“ za Oskara, te prvi koji je osigurao nominaciju. Oko filma, međutim, postoji još par kontroverzi: snimljen je 2019. godine,

država ga je nominovala i za prošlogodišnje izdanje, ali je diskvalifikovan, što samo pojačava utisak da ,,Lunana“ nema skoro nikakvih šansi.

Selo bez struje

Relativno male šanse ima i Paolo Sorentino sa filmom ,,The Hand of God“ koji je namenjen sladokuscima, kako filmskim, tako i fudbalskim. Sorentina Akademija inače voli, nagradila ga je 2014. godine za ,,The Great Beauty“ i ,,The Hand of God“ mu je najbolji film od tog osvojenog Oskara naovamo. Opet, Akademija nije sklona zasipanja pojedinačnih autora Oskarima, ono sa Farhadijem od pre nekoliko godina je izuzetak motivisan više politički nego artistički. A nije oduševljena ni nagrađivanjem Netfliks naslova, osim ako cilja na nekakvu

Četvrtak, 24. februar 2022.

5

i Harlem

gatewayfilmcenter.org

ijama najboljeg međunarodnog filma i dugometražnog dokumentarca

Djelić afroameričke istorije i katalog muzičkog nasljeđa 20. vijeka na posteru dokumentarca ,,Summer of Soul“

kompenzaciju. U slučaju ,,The Hand of God“, Netflixov žig bi filmu verovatno više odmogao nego pomogao.

Nešto veće šanse ima ,,The Worst Person in the World“ Joakima Trira, i to iz najmanje dva razloga. Prvi od njih je činjenica da je sa zaradom na bioskopskim blagajnama od 5,5 miliona dolara (kojom je inače pokriven produkcijski budžet filma) jedan od većih kino-hitova u konkurenciji međunarodnih filmova. Drugi razlog je činjenica da nominacija u kategoriji međunarodnog filma nije jedina za ,,The Worst Person in the World“, budući da su Trir i njegov česti saradnik na scenariju Eskil Vogt osigurali nominaciju i u kategoriji originalnog scenarija. Doduše, isto je pošlo za rukom i Hamagučiju i Takamasa Oeu u konkurenciji

adaptiranog scenarija, uz nominacije i Hamagučiju za najbolju režiju i uopšte za najbolji film.

Konačno, višestruko nominovan je i poslednji film koji ćemo u ovoj konkurenciji razmatrati, animirani dokumentarac ,,Flee“ Jonasa Pohera Rasmusena koji je, osim za najbolji internacionalni film, nominovan i u kategoriji najboljeg dokumentarca i najboljeg animiranog filma. Sva je prilika da će ,,Flee“ proći slično kao i ,,Honeyland“, još jedan dokumentarac s višestrukim nominacijama, odnosno da će ostati praznih ruku. Ali, ako ovaj ozbiljan animirani film za odrasle o izbegličkom putu i putu priznavanja vlastite seksualnosti afganistanskog dečaka u Danskoj, u bilo kojoj kategoriji ima ikakve šanse za kompenzaciju, onda bi to mogla biti baš ova, budući da i

dokumentarcima i animiranim filmovima u principu dominiraju američke ili makar univerzalne teme i nešto, čak dosta vedriji ton.

Novinska agencija

Kod dokumentarnih filmova na samoj dodeli zapravo najčešće dolazi do iznenađenja u odnosu na ono što predviđaju kladionice.

Primetan je trend da Akademija forsira tonalno lakše i formalno konzervativnije dokumentarce, dobru „prođu“ imaju oni koji uključuju muziku, sport, prirodu i američkoj široj publici zanimljive teme.

Kritički ton je poželjan, ali na tačno određene teme, u tačno određenom tonu i tačno određenom opsegu, tako da oni zahtevniji filmovi najčešće pogore na dodeli. U poslednje vreme, tako-

đe, čini se da se Oskari za dokumentarce po pravilu dodeljuju onima koji dolaze sa „striming“ servisa, čime se dotični servisi namiruju, a i oni u principu forsiraju dokumentarce kakve Akademija voli. Izuzetaka ima, ali ovo bi bila neka nepisana pravila uočena dugogodišnjim posmatranjem.

Počnimo od najočitijeg autsajdera na gomili, filma ,,Writing in Fire“ Sušmita Goša i Rintu Tomas. Reč je o indijskoj produkciji koja beleži razvoj novinske agencije Kabar Laharija, čija je specifičnost, pak, to da zapošljava žene iz kaste dalita, odnosno parija, što njihov put u otkrivanju i objavljivanju istine čini još trnovitijim. Tema jesta važna i publika može unisono stati na Nastavak na sljedećoj stranici

stranu protagonistkinja, ali je Akademiji takođe prilično daleka. Takođe, činjenica da film ima već spremnu i prikazanu premontiranu TV verziju, govori o tome da na Oskara ne raćuna ozbiljno ni njegov produkcijski tim.

O filmu ,,Flee“ smo već ponešto rekli i u prethodnom i u ovom tekstu, naglašavajući unikatnost pozicije filma koji nominovan i za najbolji dokumentarni, i za najbolji strani, i za najbolji animirani film. U prilog mu idu višestruke nominacije kao i „festivalsko poreklo“ Sandensa (ali samo donekle, setimo se slučaja ,,Honeyland“, kao i ovogodišnjeg neuspeha filma ,,Hive“ Bljerte Bašoli i to nakon senzacionalnog trostrukog trijumfa na Sandensu). Kao dokumentarac, on je formalno najrazigraniji u konkurenciji pet nominovanih, ali čini se da je animacija upotrebljena uglavnom kao aparat kojim se mogu maskirati identiteti određenih likova u vrlo škakljivoj priči. Sa druge strane, animacija u dokumentarcima nije novina čak ni za Akademiju, ako se setimo ,,Waltz With Bashir“ (2008) Arija Folmana i l i , ,T h e M i s s i n g Picture“ (2013) Ritija Pana, koji su kao takvi bili nominovani, doduše u kategoriji stranih filmova.

Ciklusi proizvodnje

Još jedan formalno nestandardan i geografski egzotičan naslov iz ove skupine je ,,Ascension“ u režiji Džesike Kingdon koji se bavi stanjem stvari u okruženju kineskog kapitalizma. ,,Ascension“ spada u opservacione dokumentarce, dakle

awn.com

Četvrtak, 24. februar 2022.

Imigrantska priča ,,Flee“ - danska animacija nominovana u obje kategorije

bez komentara, „govorećih glava“, arhivskog materijala i printanih info-kartica i autorka u tom ključu pokušava da obradi cikluse proizvodnje, konzumacije i ostavljanja otpada, pritom pazeći i na klasno raslojavanje i na prioritet uspeha koji se definiše i kroz produktivnost i inovativnost. Kingdon je u svemu tome vrlo poštena i vođena ličnim motivima (naslov filma uzet je iz pesme njenog dede), ali pitanje je koliko će oni koji Oskare dodeljuju biti spremni da se posvete, uključe i sami donose zaključke o jednoj važnoj i kompleksnoj temi.

S druge strane, ,,Attica“ Stenlija Nelsona i Trejsi Kari ima ono što se od američkog dokumentarca u lovu na nagrade može očekivati: priča jednu priču iz prošlosti koja je zanimljiva i u današnjem kontekstu - ovde je reč o pobuni u zatvoru ,,Atika“ u

Znakovit kadar zatvorske pobune u dokumentarcu ,,Attica“

državi Njujork 1971. godine, gde su pobunjeni robijaši bili uglavnom tamnoputi ili latinoameričkog porekla, dok su stražari koje su uzeli za taoce svi bili belci, baš kao i pripadnici državne policije koji su poslati da pobunu uguše.

I to kroz intervjue s preživelim robijašima i nekima od potomaka ubijenih talaca, te kroz obilje atraktivnih arhivskih snimaka, pritom akcenat stavljajući i na činjenicu da su policajci koji su intervenisali bili ti koji su otvorili vatru i na taoce. ,,Attica“ ima sve ono što čini ozbiljnog kandidata za Oskara, uključujući i televizijsko poreklo, budući da je glavna producentska kuća Šoutajm.

Identitet i muzika

Konačno, ,,Summer of Soul“ Almira „Kuestlava“ Tomsona ima sve to i još ponešto. Reč je o trećem izdanju Harlemskog imdb.com

6

kulturnog festivala 1969. i u okviru njega održane serije koncerata najeminentnijih tamnoputih izvođača iz Amerike, s Kariba i iz Afrike, gde je naslovni muzički žanr bio samo centralna, a nipošto ne jedina vrsta muzike koja se tamo slušala, budući da se izvodio i gospel i fanki i motaun i bluz i afro, kao i kubanska i portorikanska muzika. Osnova je, dakle, dovoljno lagana, intervjui su u drugom planu u odnosu na ekskluzivni arhivski materijal koji je usled američkog sistemskog rasizma i nesrećene koincidencije da se u isto vreme dogodio i Vudstok završio u podrumu na pedesetak godina. U pozadini kvalitetne muzike i generalno pozitivne političke poruke i energije, ispituje se ponešto iz domena istorije Afroamerikanaca i političke situacije u Americi šezdestih godina prošlog veka.

Marko STOJILJKOVIĆ međuNARoDNi Film Treba da pobijedi: drive My Car poTenCijalno iznenađenje: Flee pobijediće: drive My Car DoKumeNTARNi Film Treba da pobijedi: Flee poTenCijalno iznenađenje: attica pobijediće: Summer of Soul

Četvrtak, 24. februar 2022.

7

8

Četvrtak, 24. februar 2022.

Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ Voleli ga ili ne, neke stvari moramo priznati Stivenu Soderbergu: izuzetno je aktivan, efikasan i versatilan filmski autor.

Svesni smo, naravno, da je ona najava povlačenja sredinom prošle decenije bila poprilična farsa, ali ništa zato: nakon povratka nas je počastio filmovima kao što su južnjački caper ,,Logan Lucky“ (2017), postmoderna politička doku-drama ,,The Laundromat“ (2019), o čemu smo pisali s premijere u Veneciji, i vrlo dojmljivi neo-noar ,,No Sudden Move“ (2021).

Uzroci poremećaja

Naravno, provukao se tu i „odron“ kao što je horor-triler ,,Unsane“ (2018), zanimljiv samo zbog estetike „skrivene kamere“ jer je sniman mobilnim telefonom, te nepamtljiva drama ,,Let Them All Talk“ (2020), koja je zapravo služila kao portfolio izuzetnim glumicama da pokažu raskoš svog talenta.

Ako smo mislili da će zaobići trend korona-filmova, grdno smo se prevarili. Pred nama je uradak iz tog novog kinematografskog pravca ,,Kimi“, koji je odmah ušao u internetsku distribuciju, bez bioskopske. ,,Kimi“ se nastavlja na niz Soderbergovih „paranoidnih trilera“ započet filmom ,,Side Effects“ (2013) i nastavljen sa ,,Unsane“.

Dok su na meti prvog (i najboljeg u toj seriji) bile farmaceutske korporacije, drugi je gađao „industriju“ privatnih instituci-

Soderbergov interesantan, ali nerazrađen trilerčić ,,Ki

(Ne)dovoljn intrigantna izol Ako vam se scenario učini kao kompozit složen od poznatih elemenata, od Hičkokovog filma ,,Rear Window“ (1954), preko De Palminog ,,Blow Out“ (1981) i ,,Copycat“ (1995) Džona Amiela, pa sve do Finčerovog ,,Panic Room“ (2002), na pravom ste tragu ja za lečenje psihičkih poremećaja, dok ,,Kimi“ za metu uzima tehnološke korporacije i kvalitativno se smešta u sredinu između dva prethodna filma.

Ako ćemo pravo, varirao je Soderberg u kvalitetu, a ne samo žanru, tematici i pristupu i pre povlačenja, pritom u principu gađajući lake mete u svojim „ozbiljnijim“ filmovima. Setimo se, uostalom, ,,Erin Brokovich“ (2000) i ,,Traffic“ (2000): ko se ne bi svrstao uz ekološku aktivistkinju protiv prljave korporacije i ko ne vidi problem u međunarodnoj trgovini drogom? U tom svetlu je ,,The Laundromat“ (2019) bio dobrodošao izuzetak, u smislu da se bavio temom pranja novca i verovatno najvažnijom aferom 21. veka, The Panama Papers, koja nije doživela da postane trend jer je bila promptno pospremljena pod tepih.

Naslovna Kimi je elektronski entitet poput Siri ili Alekse, od kojih se razlikuje po tome da iza nje stoje žive osobe, koje obrađuju prijavljene greške i sumnjive „strimove“, time joj pomažući da se uči. Naša junakinja Anđela Čajlds (Zoi Kravic) radi kao tehnička podrška za Kimi na ulaznom nivou, odnosno kao interpretatorka strimova. Pored toga, ona je agorafobičarka koja u principu ne izlazi iz stana čak ni da bi otišla kod zubara ili psihoterapeuta (kasnije ćemo otkriti zašto joj je terapija potrebna i šta je uzrok njenog poremećaja), ili da bi se videla s majkom (Robin Givens) ili sa dečkom Terijem (Bajron Bauers), sa kojim održava relativno slobodnu vezu.

Korona, dakako, nije nimalo popravila stvari i samo ju je još više učvrstila u uverenju da se iz stana ne izlazi ni za živu glavu.

Jedan „strim“ sa posla će je, međutim, potaktnuti na akciju tako što će probuditi traumu iz njene recentne prošlosti. U prvom od sumnjivih zvučnih zapisa ona će naslutiti da se radi o seksualnom napadu koji ona mora prijaviti iako joj neposredni šef govori da se u to ne valja petljati.

Anđela će dalje preko svog prijatelja hakera upasti u sistem i poslušati druge zapise s istog uređaja, a poslednji će biti ubistvo.

Trag će je odvesti u neočekivanom pravcu, naterati da izađe iz kuće, te konačno dovesti u opasnost čak i u vlastitom domu...

Poznati elementi

Ako vam se scenario učini kao kompozit složen od poznatih elemenata, od Hičkokovog filma ,,Rear Window“ (1954), preko De Palminog ,,Blow Out“ (1981) i ,,Copycat“ (1995) Džona Glavna junakinja zarobljena u paranoji i agorafobiji

rogerebert.com

ZERKALO

theposterdb.com

9

Četvrtak, 24. februar 2022.

imi“ sa solidnom Zoi Kravic

no olacija Amiela, pa sve do Finčerovog ,,Panic Room“ (2002), na pravom ste tragu. Scenarista Dejvid Kep (koji je napisao ,,Carlito’s Way“ (1993) i ,,Snake Eyes“ (1998) za Brajana de Palmu i ,,Panic Room“ za Dejvida Finčera) dosta je pokrao, uključujući i samog sebe. Sve to je fino ukalupio u okvir korone, začinio s kulturom straha, oslanjanjajući na tehnološka pomagala i življenja života u okviru četiri zida koje je pandemija propelirala i sa tinjajućim besom u američkom društvu, koji ponekad eksplodira u vidu uličnih protesta.

Sam scenario nema bilo kakvih viškova, gladak je i gibak (zbog čega film traje ugodnih 89 minuta i to u prilično jakom tempu), ali kako radnja odmiče od gledaoca naviknutog na elementarnu logiku, zahteva sve veću suspenziju neverice. Za početak, Anđela je kao lik nosilac (skoro) svih milenijalskih anksioza natrpanih u jednu osobu, glavni negativac je suviše zgodno izabran i „telefoniran“ već na startu... A obračun žgoljave Anđele i njenog dežmekastog i jednako hendikepiranog komšije sa trojicom rmpalija – plaćenih ubica za kraj deluje poprilično neverovatno.

Srećom pa je Soderbergova režija jednako efikasna kao Kepovo pripovedanje. Soderberg opet figurira kao sam svoj direktor fotografije (pod pseudonimom Piter Endjuz) i montažer (pod pseudonimom Meri En Bernard), čime ostvaruje potpunu kontrolu ne samo nad topografijom stana kao centralne lokacije (stan je, doduše, suviše prostran i šik da bi ga mogla održavati jedna radnica u kol-centru, ali pustimo sad to – ne može se oprema za snimanje filma sabiti u garsonjeru), nego i nad ritmom

Zoi Kravic, jedina zvijezda u postavi Soderbergovog filma, potpuno u fokusu

filma. Režiser se pritom znalački koristi i izvrsnim „saundtrackom“ Klifa Martineza koji fino dozira napetost, ali i dizajnom zvuka preko kojeg fiksira Anđelu kao našu tačku gledišta.

Jedina zvijezda

Glumački, sva pažnja je usmerena na Zoi Kravic, budući da je ona jedina zvezda u filmu, dok su ostali likovi manje-više epizodisti, a za njihove uloge su regrutovani redom holivudski „trećepozivci“. Možda je i tu reč o svesnoj autorskoj odluci, a mo-

guće da se radi i o koronaškim budžetskim ograničenjima. Bilo kako bilo, ona se sa likom nosi solidno, koliko zna i ume. A pritom joj nije lako, jer je Anđela zapravo zamišljena kao prazno platno tek „zamrljano“ psihičkim poremećajima na koje mi kao gledaoci možemo slobodno projektovati svoja stajališta.

Na kraju svega, krilatica „not great, not terrible“ deluje kao nešto što može biti bez problema primenjeno na Kimi kao film. Načelno, film postavlja intrigantna pitanja u smislu toga

kako se nosimo s (nametnutom ili samonametnutom) izolacijom, koliko smo spremni verovati korporacijama i žrtvovati privatne podatke radi kućnog komfora. I kako se naš moralni kompas drži sa svime time, ali ne uspeva da ih razradi do nivoa da bi bio zaista angažirajući. Kao trilerčić za kućno gledanje uz večeru ili pred spavanje, dakle bez nekih obaveza i jačeg angažmana, Kimi se nešto bolje drži, ali ni tu ne dobacuje dosta dalje od prolazne ocene.

Ocjena: 6.2/10

10

Četvrtak, 24. februar 2022.

SERIJE

ion

State of the Un

Drugi dio sjajne televizijske a

U suštini, režiser Frirs i scenarista Hornbi igraju na emociju i ,,kvarno“: potpuno lako nas uvjeravaju da je taj par, taj brak sasvim savršen. S tim što, naravno, nije, a nad tim kafeom (ovog puta na američkoj adresi) grmi mrka oblačina razvoda

D

anilo Kiš je ljubav opisao kao strašnu stvar. ,,Na iskustvu drugih ne može se učiti. Svaki susret između muškarca i žene započinje kao da je prvi susret na svetu, kao da nije bilo, od Adama i Eve naovamo, milijardu takvih susreta“.

Serija ,,State of the Union“ će vas natjerati da u iskustvu jednog para prepoznate sebe; a da ipak vjerujete Kišu i u ono da je svaki par i svaki susret unikat.

(Ne)srećne porodice

Rijedak primjer (aleluja!) da se grafik kvaliteta jednog televizijskog projekta tako strmo i stabilno penje naviše, je druga sezona dramedije ,,State of the Union“. Kao i u svakoj priči o ,,svim nesrećnim porodicama“: tu je ipak mnogo više, životno realnije i temeljnije od onog što se na prvi pogled čini.

Neka vas nikako ne zavara prvi utisak iz, recimo, prve od deset desetominutnih epizoda (ovakva ,,rafalna“ forma je sjajna i odlična smjernica za dovlačenje krupnih holivudskih faca u potentne televizijske projekte): ne, veliki moderni engleski pisac Nik Hornbi nije u drugoj sezoni banalizovao glavnog junaka na nivo karikature trampovca. Na kraju desetopotezne TV balade ćete skidati kapu pred scenaristom Hornbijem i režiserom, još jednom bitnom britanskom facom Stivenom Frirsom... I još dublje im se naklanjati nego na kraju uvodne sezone koja se ticala londonskog para u bračnoj krizi i likova koje su glumili Rozamund Pajk i Kris O’Daud.

Sada su likovi suštinski i radikalno zamijenjeni, iako je osnovna dinamika ,,para u krizi“ ostala ista: Skot (sjajni, globalno voljeni Irac Bren-

n a v o l i Pom v o p m za tra Glison i Klarkson u šarmantnim i jakim rolama

11

Četvrtak, 24. februar 2022.

nje vca

indiewire.com

justwatch.com

antologije iz pera Nika Hornbija posveta je neprolaznoj bliskosti Kompletna radnja smještena u okvire ,,hipsterskog“ kafea

dan Glison) i Elen (karakterna, temperamentna i tako posebna Patriša Klarkson) već gaze sedamdesete. To što je on vrlo spokojan u penziji a ona na tragu, ili makar u potrazi za, nekakvim životnim ostvarenjem – ne znači da njih dvoje ne dijele dinamiku bilo kog modernog para. Naprotiv! I interesantno je pratiti te paralele sa onim što smatramo ,,vezom našeg vremena“; kao da ovo, ovakvo, već milijardama puta nije proživljavano u istoriji...

Unikatna ljubav

Ipak, kao što Danilo Kiš dodaje: ,,Iskustvo ljubavi se ne prenosi i to je veliko zlo. I velika sreća“; pa je i druga sezona ,,State of the Union“ sasvim unikat. I priča Elen i Skota, naravno. U startu će vam djelovati kao nešto gore od nepodnošljivog: prosto nerelevantno. Razlog za to je dijelom to što Glison za ulogu Skota na startu, ispostaviće se namjerno, kanališe internog Donalda Trampa, baš onako kako ga je potpuno i pretjerano otkačeno odigrao u propagandnoj (za američke Demokrate predizbornoj!) i realno lošoj seriji ,,The Comey Rule“ (2020).

Sa druge strane, teško se navići da je ekspresivna Klarkson, koju smo toliko puta gledali kao opasnu, jaku, pečobraznu – ovog puta prigušena.

Da igra na liniji između mekote i submisivnosti...

Ne brinite, sve je to samo uvodna igra gdje je sve daleko od onoga kako se na prvu loptu čini. Do kraja ćete naći hiljade razloga, za svaku sekundu ovog ,,deset puta deset“ serijala, da Skota opravdate, da za njega navijate. Bićete prvo nasmijani, a potom potpuno očarani njegovom odluč-

nošću – da ostane onakav kakav je bio prije 30, 40 godina. Pričaće vam uglavnom (onako hornbijevski) o filmovima šezdesetih i sedamdesetih; tu negdje ćete konačno provjeriti, pa potom zaćutati pred činjenicom da i sam Nik Hornbi ima 64 godine! Što je podatak koji, odgovorno tvrdimo, svakom poštenom milenijalcu teže pada od svojih godina...

Uglavnom, naravno da se ono što ne štima u braku Skota i Elen tiče suštinski patrijarhata u kom žive decenijama. I naravno da on, sa realnom gomilom dobrih namjera, ne vidi razlog da tu nešto mijenja; Glisonov lik sa debelim pokrićem može da uživa u zasluženom miru te famozne penzije. A Elen? Naravno da je sve to užasava, u toj mjeri da je sebe tražila i na vratima jedne kontervativne religijske zajednice... Ali, to je već dio zapleta koji je grijeh otkrivati, kada se već radi o desetominutnim epizodama i televizijskoj sprint trci.

Režiser Frirs ne opterećuje ,,živom“ kamerom, vrlo je diskretan i suptilan (na koncu, radi se o autoru koji je uspješno ekranizovao Hornbijev klasik ,,High Fidelity“, a prethodno krajem osamdesetih lansirao karijeru vanvremenskog glumca Danijela Dej-Luisa). O Skotu i Elen, o njihovim trenutnim fazama, učićemo tokom brojnih susreta u jednom modernjačkom, sasvim hipsterskom kafeu – i uoči susreta sa terapeutom.

Gorko i slatko

Ona naravno ,,navlači“ na razvod, on se brani, duri, ponovo udvara; oboje bivaju beskrajno i hornbijevski duhoviti... I, naravno, pisac Hornbi, duboko u sedmoj deceniji, ne propušta priliku ni da se dohvati modernih

politika i pokreta koji se tiču rodnih politika, dobrih i egzotičnih kafa, muzike, odijevanja. Sve to na način da povjerujete, da taj Skot i ta Elen bolje razumiju i proživljavaju ovu ,,modernjačku“ mladost od nas samih. I da im je brak vrlo sadržajan i moderan.

U suštini, Frirs i Hornbi igraju na emociju i ,,kvarno“: potpuno lako nas uvjeravaju da je taj par, taj brak savršen. S tim što, naravno, nije, i nad tim kafeom (ovog puta na američkoj adresi) grmi mrka oblačina razvoda... A Elen i Skot su takvi likovi, toliko minimalno sebicentrični a okrenuti jedno drugom (iako se tu pominju i neke afere od prije četvrt vijeka) – da sama riječ ,,razvod“ ne može pretjerano uticati na njihovu bliskost. Kao u velikom prošlogodišnjem HBO hitu ,,Scenes from a Marriage“; ali mnogo pitomije, pripitomljenije, nikako prizemnije i više nalik našoj svakodnevici.

Strašno je melemna druga sezona ,,State of the Union“; ne samo zbog toga što jedan ubijeđeni liberal i ljevičar Hornbi iznalazi način da oslika ,,trampovskog“ lika tako romantično, da bude prosto neodoljiv. Već zbog toga što je divno ispisana i oslikana vinjeta o unikatnom iskustvu ljubavi; pa bile to naizgled sasvim različite, a ipak empatične osobe kojima je bliskost potrebna i duboko u sedmoj deceniji. I bila to i jedna veza podložna prolaznosti, iako se radi o suštinski srodnim dušama koje su jedna drugoj podarili najdivnije decenije života. Ta gorko-slatka prolaznost je i najljepši ukus za najbolju kafu u onom kafeu u koji nas vode Stiven Frirs i Nik Hornbi.

S. S.

Ocjena: 4.2/5

12

SERIJE Četvrtak, 24. februar 2022.

Severance

Triler sa zvjezdanom glumačkom postavom i sigurnom re Adam Skot u potentnom projektu Bena Stilera

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

R

adimo li da bismo živjeli ili živimo da bismo radili, i jesmo li strastveni u poslu do te mjere da poništavamo privatni život? To su pitanja koja se vječno nameću u današnjem svijetu, a nerijetko se dolazi do zaključka da živimo otuđeni u paralelnoj stvarnosti trećinu života.

Izlaz iz lifta

Većina glumaca u seriji glumi dva lika. Šefica, gospođa Kobel, koju izvrsno igra Patriša Arket, izrazito je složena osoba. Džon Turturo kao i obično briljira, a Zak Čeri je dvorska luda kancelarije. Brit Lover je potpuno opuštena kao buntovnica koja će pokrenuti lavinu.

Kristofer Voken u manjoj ulozi takođe dirljivo glumi

imdb.com

Radim, dakle ne postojim

Nova serija Apple TV+ platforme ,,Severance“, koju je napisao Den Erikson, pokazuje da se dobra ideja, koja stoji iza ravnoteže posla i privatnog života, takođe može survati u ambis. On je s holivudskom zvijezdom Benom Stilerom, kao producentom i režiserom šest od ukupno devet epizoda (preostale tri režirala Aoaf Mekardi), složio distopijsku triler seriju, koja od samog početka stvara neobičnu atmosferu, spajajući oštri humor i psihološki užas koji se razvija u karakterističnu naučno-fantastičnu priču.

Sve počinje buđenjem mlade žene Heli (Brit Lover) na konferencijskom stolu u anonimnoj sobi za sastanke. Ne zna što tamo radi, ni kako je tamo došla. Ali onda se preko zvučnika oglasi muškarac koji želi s njom proći kratki upitnik. Odgovore na četiri od pet pitanja ne zna, a ne može se sjetiti ni svog imena. Na iznenađenje, u sobu ulazi njezin sagovornik Mark (Adam Skot) koji kao novoimenovani šef odjela, treba osigurati da se Heli snađe što prije. Oni rade u ,,Lumon Industries“, firmi koja je razvila metodu da potpuno odvoji poslovni i privatni život.

Naziv serije potiče od pojma hirurškog zahvata kojim se odvajaju sjećanja, pa se tako sve što se događa na poslu zaboravlja, kada se izađe iz lifta. Središnji lik radnje je Mark, koji se kao ,,Ini“ osjeća osjetno neugodno u novoj ulozi. Njegov ,,Auti“, kako se naziva verzija van svijeta posla, puno je promišljeniji i sa sobom nosi neriješeno breme (muči ga smrt supruge). S druge strane, u firmi je pod stalnim nadzorom, kao i njegove kolege Dilan (Zak Čeri) i Irving (Džon Turturo).

Oči njihove nadređene Pegi (Patriša Arket) sežu daleko od dozvoljenog. Kada Markov kolega Piti (Jul Vaskez) dobije otkaz, kreće triler…

13

Četvrtak, 24. februar 2022.

deadline.com

ežijom Bena Stilera projekat je koji ne smijete da propustite

Dio zvjezdane postave serije u kojoj glume i velikani Džon Torturo i Kristofer Voken

U ovom fantastičnom eksperimentu na kojem se temelji serija, postoji mnogo aspekata s kojima se možemo povezati. Nije neobično da svi mi imamo dva lica kada smo u profesionalnom ili privatnom okruženju. Na kraju radnog dana više ne znamo ništa o onom što se događalo u kancelariji ili to pokušamo zaboraviti.

Bombona za estete

U tom kontekstu, svaki dijalog je relevantan za radnju i uspijeva nas natjerati da razmislimo, ne samo o vlastitom radu, već i o tome što je naša sposobnost da učinimo oko ravnoteže posla i života, da bi osigurali stabilnost. Tako je ova fikcija toliko stvarna da, unutar svoje zabavne i prijeteće teme, otvara mnoga pitanja na koje tražimo odgovor.

Ovdje ne postoji samo podjela između života na poslu i kod kuće, postoji podjela u tome kako poslovni interesi mogu biti potpuno u suprotnosti sa svakim drugim. S obzirom na to kako su ljudi destimulisani da dižu galamu, ne čudi da radna snaga mora progutati mnogo toga.

Osim ove društvene dimenzije, serija kroz muziku Teda Šapira i klavirske partiture uz duže pojedinačne kadrove, vješto stvara konstantno prijeteću atmosferu. Tome doprinosi režiserska maštovitost i pedantnost što se tiče vizuelnog aspekta. Tako je ova serija bombona za estete.

Zajedno s Džesikom Li Ganje, Stiler stvara simetrične slike u Lumonu koje se sudaraju sa asimetričnim elementima radnje. Dva svijeta, onaj u firmi i onaj izvan, estetski su strogo odvojeni jedan od drugog. Dok je ovaj izvan uglavnom u toplim, bogatim bojama, prostorije u firmi sastoje se od bezbroj sivih hodnika i jednako sivih, sterilnih kancelarija ,,open space“ tipa, okupanih hladnom svjetlošću. To razdvajanje između navodno racionalne i iracionalne, odnosno nesentimentalne i emocionalne sfere, djeluje vrlo dobro kao odbacivanje toksičnog radnog okruženja koje nastoji izolirati radnik. I staviti ih u ,,balon“ i tako stvoriti mikrosvijet u toj urednoj i lažno prijateljskoj zgradi.

S druge strane, u naraciji, serija otvara mogućnosti za frustra-

ciju, jer ne objašnjava puno pojedinačnih motiva, poput toga što ,,Lumen Industries“ zapravo proizvodi ili što radnici uopšte rade. Ona najprije zavodi oštrom kritikom kapitalizma, prije nego što se otkrije kao strašna studija karaktera i uvijek žonglira između egzistencijalne vrtoglavice i trenutaka totalnog apsurda. To se s vremena na vrijeme prepoznaje u naglašenim repeticijima, sa uplivima dosta crnog humora, koji ne mami osmijehe.

Hranivši kašičicom svakodnevnu okrutnost posla, scenaristi serije uvjerljivo stvaraju društvo koje bi moglo dopustiti izbor jednako kontroverzan kao i postupak ravnoteže. A kako tajanstvenost raste, tako se i likovi transformišu.

Janusovske uloge

Međutim, ne događa se sve unutar ,,Lumona“, jer kako fikcija napreduje i ulazimo u stvarne živote protagonista i malo po malo počinjemo saznavati više o njima. Većina glumaca u seriji glumi dva lika. Šefica, gospođa Kobel, koju izvrsno igra Patriša Arket, izrazito je složena osoba. Način na

koji glumi zlokobnu lažnu zabrinutost stvara jezu do kostiju.

Ona je samo jedna od mnogih fantastičnih uloga. Adam Skot koji se transformiše iz jednog u drugog Marka je nevjerovatan. ,,Auti“ Mark je jadan, ožalošćeni muškarac koji se jedva drži na okupu uz pomoć svoje sestre Devon (Džen Tulok) i njenog pretencioznog supruga Rikona (Majkl Černus), dok je ,,Ini“ Mark kralj vlastitog svog malog svijeta, presretan da radi u firmi i dovoljno odan kolegama. Turturo, kao i obično briljira, Čeri je dvorska luda kancelarije, a Lover potpuno opuštena kao buntovnica koja će pokrenuti lavinu. Kristofer Voken u manjoj ulozi takođe dirljivo glumi, dok Tramel Tilman u ulozi Milčika, igra kompleksnog supervizora. ,,Severance“ je napet, sporogorući triler majstorski režiran, koji zamišlja svijet u kojem su bezdušna korporativna učinkovitost i neodgovorna tehnologija koji su poslužili kao inspiracija, vrlo stvarni. ,,Severance“ je isto tako, vizuelno fascinantno umjetničko djelo i prva ovogodišnja ,,must see“ serija.

Ocjena: 4.6/5

14

Četvrtak, 24. februar 2022.

SERIJE

Space Force

Bez iskoraka u drugoj sezo

Nedostaci bi bili više oprostivi da je serija dovoljno duhovita.

Ali, iako ima svojih momenata, sve scene koje će vam izmamiti osmijeh, zapravo su one u kojima je jasno da je Nerd (Karel) nešto stariji, uspješniji Majkl Skot i da je upravo igranje na tu dobro provjerenu ,,The Office“ kartu, ono što je drugu sezonu učinilo boljom od prve

K

ada je krajem maja 2020. godine izašla prva sezona serije ,,Space Force“, fanovi Stiva Karela i Grega Danijelsa potrčali su na Netfliks i istog dana je cijelu pogledali. Nažalost, pitanje koje se nakon toga svima motalo u glavi nije imalo nikakve veze ni sa svemirskim ratovima, ni sa bjekstvom iz zatvora koje se odigralo u finalu.

Korekcija kursa

Umjesto toga, zanimalo nas je da li će biti druge sezone i koja je vjerovatnoća da tvorci serije skapiraju gdje su pogriješili i uspiju da je poboljšaju. Prva sezona bila je mučna, šuplja i preforsirana, ali za nijansu bolja iz epizode u epizodu. I naravno - nesumnjivo je okupila sjajnu ekipu glumaca.

Stoga, nije bilo skroz nelogično pomisliti da bi sljedeća sezona mogla da bude bolja.

Simpatičan podatak: da bi mogla da nastavi sa radom, ,,Space Force“ je (interesantno, baš kao i posada ,,Space Force“ u seriji u drugoj sezoni) morala da žestoko skreše budžet. Kad uzmete u obzir da je za prvu sezonu dato više od milion dolara po epizodi, to, opet, zvuči sasvim razumno. Uostalom, cijeli taj pristup - snimamo seriju kao što je ,,The Office“, ali

Džombasta ko sa budžetom jednog Marvelovog filma - jeste ono što je u startu uticalo na (ironično, lošiji) kvalitet prve sezone.

Pa, da li je i na koji način to riješeno? U radu na drugoj sezoni uključio se i Norm Hiskok, koji je insistirao saradnju sa manjom ekipom, u nešto intimnijoj atmosferi i da je sama radnja, koliko- toliko, jednostavnija. Kako su Danijels i Karel jednu stvar u startu odradili sjajno - a to je ekipa koju su okupili - cijeli ansambl se vrlo lako uklopio u novi način rada.

Nedostatak svemirskih misija,

helikoptera i sveukupno iskustva na koje su otišle gomile novca u prvoj sezoni uspio je da primjetno poboljša doživljaj serije. Čak je i neke šale učinio duhovitijim, jer u novoj atmosferi čak i najprovidnije provlačenje sponzorskih proizvoda izgleda uspješno predstavljeno kao fora.

Druga sezona počinje sa generalom Nerdom (Stiv Karel) i njegovom posadom svemirskog broda, koji se čine nedovoljno sposobnim da pokažu vrijednost novoj administraciji, dok se suočavaju sa među-

ljudskim izazovima. Rok koji imaju je četiri mjeseca i jasno je da se mogu desiti samo dvije stvari. Ekipa će se ili okupiti i zajedničkim rješenjem uspjeti još jednom da produži život ogranku u kome radi, ili… će se raspasti pod pritiskom.

Kako su ,,Svemirske snage“ pretrpjele preko potrebnu korekciju kursa, to je, srećom, dovelo i do nešto dosljednije i koherentnije serije. Neobična satira i podzapleti koji su se odigravali van baze, sada su odbačeni u korist mnogo većeg fokusa na centralnu glu-

15

Četvrtak, 24. februar 2022.

oni Netfliksove dramedije sa Stivom Karelom i Džonom Malkovičem iritantan, pritom držeći i dalje prvo mjesto za najbolje ime u seriji. Najzad, antagonistički odnos između Nerda i glavnog naučnika Malorija (sjajni Džon Malkovič) u drugoj sezoni dobija dinamiku dugogodišnjih bračnih parova koja je sasvim simpatična, naročito u epizodi kad jedan drugom pokušavaju što nježnije da saopšte loše vijesti.

Nedostaci serije bili bi više oprostivi da je dovoljno duhovita. Ali, iako ima svojih momenata, sve scene koje će vam izmamiti osmijeh, zapravo su one u kojima je jasno da je Nerd nešto stariji, uspješniji Majkl Skot i da je upravo igranje na tu dobro provjerenu ,,The Office“ kartu, ono što je drugu sezonu učinilo boljom od prve. Do kraja druge sezone, kao što namirišemo i na početku, ,,Space Force“ je u opasnosti da se u potpunosti raspadne. Gotovo svaki član tima u jednom trenutku razmišlja o tome da nađe novi posao i krene u neku novu avanturu, ali istovremeno svako od njih želi i da ostane i bori se za svoj posao.

Stiv Karel i Džon Malkovič predvode izuzetnu glumačku postavu kosmičke posade ,,Space Force“

osmička vožnja mačku postavu likova. To je zauzvrat omogućilo da ,,Space Force“ konačno i dobije obrise moderne satire, za koju se činilo da ima potencijal postati.

Galaktički stres

Naravno, početak sezone je i dalje spor, prve dvije epizode će vas možda zamisliti da li treba ulagati vrijeme u preostalih pet. Međutim, ukoliko nastavite, polako sve dođe na svoje mjesto. Već u drugom dijelu sezone, uspijeva da postigne manje-više ono što želite od komedije na radnom mje-

stu, a to je da uživate u druženju sa ovim ljudima. Nažalost, to nije dovoljno. U teoriji, serija preduzima ispravne poteze.

Ali i mnogo toga zagrebe - a ne razradi.

Imamo romantičnu tenziju između naučnika Čena (Džimi O. Jang) i astronautkinje Anđele (Toni Njusom) koja otpočinje u prvoj sezoni, ali u drugoj ima mnogo značajniju ulogu. Tu su i sjajne scene Anđele koja se bori sa stresom nakon povratka iz svemira, time što umjesto da pere robu na kraju dana, samo je baci kroz

prozor i naruči novu (priznajte da bi bilo kul da možete ovako da se izborite sa stresom, pa ako vam je žao odjeće, barem kada je suđe u pitanju). Zatim, Nerdova ćerka Erin (simpatična Dajana Silvers) počinje neku vrstu pripravničkog u svemirskoj stanici, što je više uključuje i u dešavanja po bazi.

Don Lejk kao brigadni general Gregori (Nerdov administrativni pomoćnik) i dalje ima šale koje su na granici između smiješnog, ali i jako čudnog, a Toni Skarapiduči (Ben Švarc) uspijeva da bude i simpatičan i

variety.com

Banda čudaka

Prije nego što su odluke zvanično i donesene, ova izmišljena banda tijesno povezanih čudaka u finalu primjećuje asteroid koji se ubrzano kreće ka Zemlji. Doktor Malori, gotovo momenalno, pjeva pjesmu ,,Kokomo“benda The Beach Boys koju je u prvoj sezoni general Nerd zapjevao u trenutku velikog stresa (u možda i najprepoznatljivijoj sceni iz prve sezone).

Kako se pridružuju i ostali iz tima, jedan po jedan, dio koji je (vrlo vjerovatno) zamišljen kao komičan, zapravo poprima emotivne obrise. Ovog puta jasno je da je treća sezona u planu, iako nije potvrđena.

Ipak, na vama je da odlučite da li je još jedna šansa nešto što ,,Space Force“ zaslužuje. Ono što vam sa sigurnošću možemo reći, kada je u pitanju druga sezona, jeste da nećete požaliti ako je pogledate, ali definitivno niste ništa propustili ni ako je preskočite.

B. MARTINIĆ

Ocjena: 2.8/5

Četvrtak, 24. februar 2022.

BEČKI VALCER

Zakon o obaveznoj vakcina

Ponovo rade zamrzivači

kurier.at

16

Ako zbog skupoće prehrambenih proizvoda mnogi frižideri nijesu puni, zamrzivači i te kako jesu. I to ljudske pljuvačke u bočicama. Mediji prenose da je sve veći broj zaraženih od novog soja – omikrona, posljedica prirodno i vještački izazvanih zaraza Iz Beča:

Miloš MILAČIĆ

P

rije mnogo godina, u gradu B. kako pričaju, desilo se sljedeće: Živio čovjek sa majkom u stanu.

Prolazilo vrijeme, ostario on, majka još više, ali nijesu se odvajali jedno od drugog. Ona je rano ostala udovica, on se nikad nije ženio i tako su sami, kao brodolomnik i daska, plutali kroz život.

universal.at

Prst u ledu

Poluprazni frižideri – realnost u doba korone

Onda je majku strefio šlog, ostala je nepokretna i otežano govorila. Sin se brinuo o njoj, donosio joj hranu u postelju, presvlačio je i vodio do kupatila - a nedjeljom bi išli u šetnju.

Ljudi su ih srijetali u parku ili na keju, naročito u proljeće kad grad procvjeta. On bi gurao kolica bez riječi a ona nešto nerazgovjetno mrmljala. Niko bez sin nije razumio što majka nagvažda i on bi samo ćutke klimao glavom ne remeteći njene monologe. Da li je sin imao kakvo zaposlenje nije poznato, ali budući da je sam brinuo o majci, pretpostavlja se da nije nigdje radio. Zato je ona dobijala invalidsku penziju koja je bila pozamašna i od čega su oboje mogli pristojno da žive. Poštar bi svakog prvog u mjesecu dolazio kod njih kući i donosio novac.

Majka, pošto nije bila u stanju da se potipiše, uz sinovljevu pomoć umakala bi kažiprst u tintu i ostavljala otisak na potvrdi o

prijemu penzije. Bila je to prilično jednostavna procedura.

Ali, posljednjih mjeseci majka je bila u toliko lošem stanju da nije uopšte napuštala sobu.

Kad bi poštar došao da donese penziju, nije je više gledao. Sin bi uzeo dokument, odnio ga u sobu i vraćao se sa majčinim otiskom. I to bi tako potrajalo ko zna koliko da prvi komšija nije zvao poštara na kafu. Razgovor između njih dvojice mogao se odvijati, otprilike, ovako: „Šta će, nesrećnik, ostade sam. A bio je tako vezan za nju. Sigurno mu još pristižu telegrami.“ „Štoo?

Je li mu neko umro?“ „Kako, pa zar ne znaš? Umrla mu je majka još prije tri mjeseca.“ „A ne, nije.

Još je živa, sad sam joj baš donio penziju.“ Komšija pomisli da se poštar šegači sa njim, pa i on nastavi u sličnom tonu. „Živa?

Stvarno? Da nije i prohodala? Kako izgleda?“ Poštar se ozbiljno zamisli, počeša po glavi i reče: „Nijesam je vidio već neko vrijeme. Zbog bolesti ne mrda iz sobe.

Ima tome, ček, ima tome tačno tri mjeseca. Tri mjesecaaa??? Pa o čemu se tu radi?“ O čemu se tu radi utvrdila je policija još istog dana. Privela je sina na saslušanje i on je sve priznao. Majka mu je zaista umrla prije tri mjeseca, ali njena smrt nije prijavljena. Prije

Četvrtak, 24. februar 2022.

17

aciji u Austriji „donio“ i najveća poskupljenja još od 1985. godine

Thomas Heckman - sozialministerium.baden-wuerttemberg.de

Zakon o obaveznoj vakcinaciji stupio na snagu u Austriji 1. februara

nego će je položiti u kovčeg, sin je kuhinjskom satarom za sječenje mesa odsjekao majčin kažiprst sa desne ruke. Pažljivo ga je uvio u krpu, stavio u zamrzivač i zatim kako već dolikuje dobrom sinu, uz suze ispratio majku na vječni počinak. Iako ju je mnogo volio i prisjećao se divnih trenutaka provedenih sa njom, za majčin kažiprst nije bio emotivno vezan.

Vadio ga je iz zamrzivača samo jednom mjesečno, kad dolazi poštar. Odledio bi ga kao svako drugo smrznuto meso i dočekivao poštara. Nakon kraćeg razgovora o majčinom zdravlju, sin bi uzimao papir, odlazio u sobu i odmrznutim kažiprstom ovjeravao potvrdu o prijemu novca. Kada poštar ode, sin bi odsječeni patrljak stavljao ispod slavine i pustio da voda spere mastilo sa njega.

Umotao bi ga zatim u krpu i ponovo vratio u zamrzivač…

vozili trotinete i kao prava tjelesna garda pratili baku na njenom putu. Svaki od dječaka bi sa jednom rukom držao upravljač trotineta, a drugom ručku bakinih kolica. Pošto je bakino prevozno sredstvo imalo ugrađen motor, ona ih je poput lokomotive vukla kao dva mala vagona za sobom.

Dječaci su putem vikali nešto kao: „Idemooo bakooo“ ili „Samo naprijed bako“ i preticali pješake i neke sporije bicikliste koji su ih gledali u čudu.

U Austriji je cijena trotineta u doba korone skočila 20 odsto. Struja je skuplja za 30 odsto u odnosu na ranije a televizijska pretplata skoro 60 odsto. Cijene osnovnih životnih namirnica su od 20 i 50 odsto veće. Najavljene su restrikcije struje, gasa i interneta. To su, kako prenose mediji, najveća po-

skupljenja u zemlji još od 1985. O tim važnim životnim pitanjima možete pročitati na stranicama šest i sedam bečke štampe. Prvih pet strana rezervisane su za koronu i za primjenu Zakona o obaveznoj vakcinaciji, koji je u Austriji stupio na snagu 1. februara.

Hrist i istina

Ekspertski tim smatra da je cilj zakona da se „stimulišu“ građani na vakcinaciju kako bi se doguralo do brojke od bar 90 odsto vakcinisanog stanovništva. To bi, kako kažu političari, u ovom trenutku značilo i spas za sve.

Kao negativan primjer mediji navode izjave jednog vrhunskog tenisera koji je pošao krivim putem, pa su mu sopstveni principi važniji od sveopšteg dobra. A njegov smiješni otac, možete misliti, ide

M. Milačić

Naslov u bečkom Kuriru: Zašto Đoković više ne čita novine?

Neobični voz

Nedavno se na bečkim ulicama mogao vidjeti neobičan prizor.

Na šetalištu su jurila kolica kojima je upravljaljala neka baka.

Mnogi penzioneri u Beču koriste takva kolica kao pomagala za obilazak grada, čak iako je sa njihovim nogama sve u redu. Ali ta baka je iza kolica imala i dva dječaka, vjerovatno unuka. Oni su Trio na bečkim ulicama: Baka u kolicima i unuci na trotinetima

dotle da ga poredi sa Hristom…

Ako zbog skupoće prehrambenih proizvoda mnogi frižideri nijesu puni, zamrzivači i te kako jesu. I to ljudske pljuvačke u bočicama. Mediji prenose da je sve veći broj zaraženih od novog soja – omikrona, posljedica prirodno i vještački izazvanih zaraza. Naime, mnogi zaraženi su posuđivali ili čak prodavali svoje ispljuvke nezaraženima. Ovi bi tu spasonosnu pljuvačku čuvali u zamrzivaču i prilikom testiranja na kovid, dodavali malo od nje svojoj - zdravoj. I tako su na testu bili pozitivni, iako nijesu imali baš nikakve simptome, niti klice virusa u sebi. A sve radi izbjegavanja kazne od 600 eura po glavi nevakcinisanog stanovnika na svaka tri mjeseca, čija će primjena početi od 15. marta. A ko je preležao virus, na ovaj ili onaj način, miran je bar šest mjeseci od kazne bez obzira da li je vakcinisan. Zato u bečkim zamrzivačima umjesto smrznutog životinjskog mesa ili ženskog kažiprsta, ove zime dominaniraju ljudske izlučevine u epruvetama obogaćene začinom C-19.

Dostojevski je napisao: „Kada bi mi neko mogao dokazati da je Hristos van istine, i kada bi istina zaista bila van Hrista, ja bih izabrao da ostanem sa Hristom, a ne sa istinom.“ Đoković nije Isus, ali kad bi neko mogao dokazati da je on van istine i kad bi istina zaista bila van njega, biram da ostanem sa Novakom a ne sa istinom.

18

Četvrtak, 24. februar 2022.

Zgrabi FILM Izdvojeno vrijeme za gledanje filma nije protraćeno, a dokaz za to je istorijsko-epski žanr. Režiser Dejvid Lin sa djelom „Lawrence of Arabia“ (1962) poručuje da se može postići ista navijačka senzacija kao na fudbalskoj utakmici.

Preporučujem antiratne „Catch-22“ (Majk Nikols, 1970) i „Come and See“ (Elema Klimova, 1985). Prije nego li se odlučite da pogledate drugi, pogledajte blažu verziju filma „Painted Bird“ (Vaclav Marhoul, 2019).

Svakodnevno pratim filmske novosti i upoznat sam o nominacijama za Oskara. „Nightmare Alley“ Giljerma del Tora jedan je od onih zbog kojih vrijedi posjetiti bioskop. Kad smo kod nagrada, preporučujem „Woman Under the Influence“ (Džon Kasavetes, 1974), koji je nominovan za Oskara, a smatram ga jednim od reprezentativnih nezavisnih filmova.

TV Nijesam ljubitelj serija, iako znam da propuštam mnogo. Pojedine pogledam do prve sezone, ukoliko je rasplet okončan, ne čekam novi zaplet. Preporučujem mini-seriju „Delirijum tremens“, po istoimenom filmu Gorana Markovića. Jedina serija koja je kupila moju veliku pažnju je Sorentinova „Young Pope“. Trenutno gledam animiranu „Ren i Stimpi“ i novu sezonu „Disenchantment“.

MUZIKA Pođite na festival IN Music u Zagrebu. Jedan od mojih omiljenih bendova IDLES gostuje sa novim albumom „Crawler“, koji je iako produkcijski bolji, manje hardkor od ostalih. Novi album očekujemo u aprilu i od Fountaines D. C, ali za ljubitelje samostalnog slušanja muzike preporučio bih bend Black Country,

Pavle Korać, student produkcije Fakulteta savremenih umetnosti u Beogradu

Privatna arhiva

PREPORUKA

Pavle Korać: Sorentinova ,,Young Pope“ jedina serija koja mu je kupila pažnju

Džez zaljubljen u orijent New Road - album „Road Ants from Up There“ koji je nedavno izašao. Iako su ovo žanrovski slični bendovi, za istraživanje novih mnogo mi je pomogao studio KEXP, koji možete naći na Jutjubu.

Popularne izvođače slusam na Tiny Desku, a ukoliko sam željan da čujem vokalne sposobnost studio Colors je moja preporuka. Istraživanje muzike za mene je hobi i nema loše muzike, ukus je subjektivna stvar. Okružen muzičarima često slušam savremeni džez, ali uvijek se divim orijentalnim istočnjačkim melodijama. Preporučujem album Majlsa Dejvisa „Sketches of Spain“.

Jedno vrijeme bio sam toliko zaluđen da sam prodao album Venoma da bih kupio ploču Dejvisa. Za orijentalnije melodije preporučujem „Dual Identity“ Rudreša Mahantapea, ljubiteljima ambijentala džez bend Bohren & der Club of Gore.

Dođite na koncert dua Dead Can Dance u „Štark areni“ u Beogradu, 12. maja.

Zaobiđi FILM Prvo se zapitam zašto gledam film, pa tek onda ga pustim.

Svaki žanr ima svoju publiku, pa ne mogu reći da treba da se određeni zaobiđe. Rimejk filmovi ili nastavci mogu da budu loši. Nije mi se dopala horor drama „Saint Maud“ (Rouz Glas, 2019).

TV Televizor je nepotreban kuhinjski aparat u 21. vijeku.

Televizija kao grupni medij polako izumire. Danas taj sadržaj gledamo preko telefona. Pametni televizor ruši koncept tradicionalne televizije ograničenih kanala. Šta bi bilo kada bi uz kupljeni uređaj dobili dva daljinska upravljača sa glasovnim naredbama.

Ukoliko nas interesuju novosti, imamo personalne uređaje. RTS kulturni program i kulturni dnevnik su ispunjeni svakojakim kreativnim sadr-

žajem. Radio-drame mogu da budu zanimljive. Radio stanica Aparat ima zanimljive gosti iz svijeta filma, muzike, pozorišta, a kada boravim u Crnoj Gori, Radio Krš uljepša mi dan, i naravno da saznam nedeljne novosti iz svijeta politike, kulture i sporta tu su The Books Of Knjige. Što se tiče serije za zaobići, jedna koja je nastala odistoimenog filma, a zaplet je toliko razvučen da je zamorno čekati kraj i bolje odustati je „Jedini izlaz“ Darka Nikolića.

MUZIKA Nema nekvalitetne muzike, ali postoji neukus, a o njemu nema rasprave. „Pametniji popušta, pa glupanu komandu prepušta, eto začas karnevala na brodu budala“ – Rambo Amadeus. Malo šta zaobilazim, narodno-zabavna muzika nije mi privlačna, ali rado bih pošao na nastup Aca Lukasa da čujem taj ludi sintisajzer. Nisam ljubitelj elektronske muzike, ali zna da bude dobar provod, ukoliko je masovna žurka u pitanju.

19

Četvrtak, 24. februar 2022.

d ž ubo ks

Bi g Thief

Genijalni alt-folk album ,,Dragon New Warn Mountain I Believe in You“

Dugo putovanje kući

P

Album je mnogo više od introspekcije; katalog je pogleda, komunikacije, gotovo enciklopedijskog bilježenja jednog vremena i prostora... Jedne milenijalske mladosti, koja servirana uz gorak i vruć domaći hljeb, dočekuje potpuno autorsko ostvarenje

postojanost: ,,still, like a stone, like a hill, like home...“ – i u nekoliko lakih poteza osli-

kava mapu skrivenog blaga jedne tako egzotične ploče.

Ideja doma je dominantna;

spotify.com

anorama (da daleko bilo ne kažemo: tržište) modernih alternativaca među folkerima, ima dvije decenije, propisno je zasićena. A bruklinska ekipa Big Thief odskače – ne po očuđenosti, već po suvom kvalitetu.

Za sedam godina spakovali su pet albuma i prosto je nevjerovatno da se ne rasplinjavaju, da ne zvuče ni istrošeno ni manično. Naprotiv; najjači utisak nakon preslušavanja ( jednom, pa opet, pa opet) duplog albuma ,,Dragon New Warn Mountain I Believe in You“ je utemeljenost. Ona koja stiže, na primjer, u komotnoj ušuškanosti nakon dugog putovanja kući. A to ,,kući“ su oni, jedno iskustvo života udahnuto u 20 pjesama.

Na ,,Change“, u samom uvodu, predivna Adrijen Lenker upravo propovijeda tu

Jednostavan crtež kao kaver

samo do njene osme godine njeni roditelji mijenjali su ga 14 puta, jer bili su dio konzervativne religijske zajednice (gotovo kulta) iz Indijanapolisa...

Album je mnogo više od introspekcije; katalog je pogleda, komunikacije, gotovo enciklopedijskog bilježenja jednog vremena i prostora...

Jedne milenijalske mladosti, koja servirana uz gorak i vruć domaći hljeb, dočekuje potpuno autorsko ostvarenje. Uz Adrijenino obećanje ljubavniku - o nekim toplim poljupcima. Svuda, zamislite, ,, except for your elbows“. S. S.

Ocjena: 91/100

Zagrepčani servirali raznovrsnu i neočekivano potentnu ploču

Uspio eksperiment

T ravnododna.com

rap sa slutnjama alt-roka devedesetih, diskretno i svedenijeg grandža – to, na primjer, možete naći na albumu ,,Geneza“, smjelog iskoraka zagrebačke trojke Buntai.

Vakat je da konzervativnija

Drvo života motiv na omotu

moderna publika trap ne doživljava kao prolazni trend; već kao važan odjek vremena, koji na muzičkom horizontu traje i oblikuje se, osvajajući nove prostore. Za to su odličan primjer upravo Buntai,

koji su do ovog, drugog albuma, postali već dobro poznato ime žanrovske publike u regionu. Rijedak su primjer benda koji je sa nekoliko dominantno komercijalnih skretanja dobro stupio u mejnstrim – a pri tome ostao vjeran eksperimentisanju i istraživanju. ,,Geneza“ je, ukratko, Buntai sa više eksperimentisanja i više hardkor nego bilo kad. ,,Strobovi“, na kom možete čuti i Dina Blunta, upravo je onaj grandži momenat koji će vas sjetiti i na Pixies i Nirvanu. Kakav samo kontrast u odnosu na ,,Mislim da imam problem“, ironični pop guilty pleasure sa šećerlema ukusom boy band hitova prce decenije našeg vijeka!

Utisak značajno podiže i popravlja to što album kao cjelina

Buntai

,,Geneza“ je, ukratko, Buntai sa više eksperimentisanja i više hardkor nego bilo kad. Pjesma ,,Strobovi“, na kom možete čuti i Dina Blunta, upravo je onaj grandži momenat koji će vas sjetiti i na Pixies i Nirvanu izuzetno funkcioniše; pri tome pitko da bez problema sklizne u jednom dahu. U neku ruku uzbudljiv i neočekivan, od prvog do posljednjeg zalogaja.

Ovakva ,,Geneza“ samo je idealan momenat i sredstvo, da se upoznajete sa regionalnom trap scenom.

S. S.

Ocjena: 74/100

20

Četvrtak, 24. februar 2022.

Teška svemirska romantika

tih Rista Ratkovića „Mrtva si a tebe nema“ jedan je od najljepših ljubavnih. Sličnu poetiku u pjesmi „Nema te“ na prvijencu „U prolazu“ donosi i Matej Milošev.

Slušajući njegov poseban izraz koji ne budi zaborav, sa emocijom koja provejava kroz srce, ostavljajući ranice, poželite da i sami nekom napišete sličnu posvetu. Ipak, ova kompozicija, iako najljepša, u ljepoti nije usamljena. Okružuju je još devet predivnih, koje izvode poznati muzičari (Maja Posavec, Dunja Ercegović, Luce, Jelena Radan, Petar Beluhan, TBF itd.)

Na violončelu je u studiju i uživo pratio zvijezde poput Olivera, Džibonija, Parni valjak,

ljubio sam se na prvo gledanje.

Soundtrack slušam dan-danas, ali i dalje nisam posjetio zemlju. Sve u svoje vrijeme, doći će na red. Prije ili kasnije.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Pol Tomas Anderson, Dejvid Finčer i braća Koen. Vodio bih ih u „Krivi put“ na žuje i rakije, odmah u glavu. Pa da vidimo kakvi su.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Neki urnebesan biopik o Nikoli Tesli, na njegov način.

Očekujem da bi Tesla bio neki ubojica vampira ili slično. I vjerojatno prosvjedne note obadvije vlade (HR i SRB) u stilu „naš je i ne damo da ga tako ismijavate, sramota“.

nastupao na pozornici projekata „A strana“ i „The Voice“, a autorskim albumom odškrinuo je neka nova vrata i obilježio minulu godinu.

Milošev je nominovan u dvije kategorije za nagradu Nezavisnih glazbenih novinara. Na dodjeli Rock&Off nastupio je početkom mjeseca. Već planira naredni album, puno ideja mu se mota po glavi, i polako dolazi vrijeme da se skice pretvore u nešto konkretno. Dan po dan naš gost stvara svoju čaroliju koju jedva čekamo da čujemo. A od kog filma ga još hvataju trnci, kako bi se dalo živjeti da nam može biti, saznajte u njegovim „Obrtajima“.

mu

ika

S

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Bilo koji Dejvida Linča, kao da se trudi iz petnih žila biti drugačiji i neshvaćen. Svakom svoje, valjda. Za mene svakako nije.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Bio sam mali i potpuno oduševljen onime što sam vidio u „Star Wars: The Phantom Menace“ (Džordž Lukas, 199).

Džon Vilijams „Duel of the Fates“. Sad me hvataju trnci.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Snatch“ (Gaj Riči, 2000).

Tako bi se već dalo živjeti.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Nakon filma „The Last Samurai“ (Edvard Zvik, 2003), poželio sam otići u Japan. Za-

z

Film koji Vas čini srećnim?

- Sva tri dijela „The Lord of the Rings“ (Piter Džekson) me čine sretnim. Ništa nije ljepše od toga. Na tome sam odrastao, I tome se uvijek vraćam.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Sva tri „Hobita“, to mu stvarno nije trebalo.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Nikola Šubić Zrinski, bitka kod Zigeta. Šta je tu je – volim povijest i velike bitke.

Omiljeni filmski rivali?

- Robert De Niro i Al Paćino u filmu „Heat“ (Majkl Man, 1995). Ona njihova scena u restoranu je vjerojatno najbolji verbalni duel svih vremena.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Kad majmun prvi put progovori u „Rise of the Planet of the Apes“ (Ruper Vajat, 2011).

Naježio sam se, ali stvarno.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Volim citat iz serije „Vratiće se rode“ - „Ma, to je od sunca“, kad Pikac testira drogu.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Vjeverica iz „Ice Age“ ili možda Pikaču iz „Pokemona“.

Slatki su u svojoj gluposti.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Atlantic City“, Brus Springstin. Zapravo, bilo što od njega. Tata je kriv.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Definitivno „Shout“, Tears for Fears. Sve su rekli sa „Shout, let it all out – these are the things I can do without“. Kad je bal, nek je maskenbal. Bilo je lijepo dok je trajalo, a sad idemo dalje.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „La ritournelle“, Sebastjen Telije. Nema puno riječi, ali je osjećaj točno to što tražimo.

Bezbrižna sloboda.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Alone in Kyoto“, Air. Niste rekli kakvo ime :D Vaša pjesma za karaoke?

- Bilo koji Queenovci, tu nema greške.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Trent Reznor ili možda Tom Jork. Ili Džoš Home. Ili Hans Cimer? Ali, ne. Ipak Trent Reznor.

Nika Mokos

film

33 OBRTAJA

Četvrtak, 24. februar 2022.

21

Matej Milošev, muzičar

Matej Milošev: Svemirski brod ,,Rosinanti“ iz serije ,,The Expanse“ idealno radno okruženje

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Bajaga, ili Prljavci. Skoro pa mi je svejedno. Ima ih još, ali bit ću pristojan.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Big Man (Klarens Klemons), saksofonista iz E-Street benda i Springstinova desna ruka.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Vjerojatno bilo što od Petra Graše, svaka njemu čast.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Nisam imao poster, ali sam nosio majicu Rage Against the

Machine. I to se računa, ja mislim.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Apsolutno, pa taj će naslijediti sve od svoje rođene djece.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Sweet Tooth“. Predivno, taman da ti misli odvrati od svih

onih sivih stvari. Ili „Flight of the Conchords“, uvijek pali. I naravno, „That 70’s Show“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „The Sopranos“, su starci obožavali. Jedno vuče drugo.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Ozark“, fantastično nešto. I „The Knick“ sa Klajvom Ovenom. Mračno, ali dobro.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Dark“. Krenulo super, onda mi više ništa nije bilo jasno. „Lost“ također.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Opet „The Sopranos“. Ali, svaki kraj je razočaranje. Nije bilo pomoći.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Portal pištolj iz „Rick and Morty“.

Najdraži par iz serije?

- Beba Joda i Mandalorijan.

Radno okruženje/tim/ posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „Rosinanti“ i posada iz serije „The Expanse“. Ne odustaju, tu su jedni za drugoga i bezrezervno se žrtvuju za one koje vole. Teška romantika.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Uvijek Džeri, iako je ponekad zaslužio sve što ga ide.

Možda i češće nego ponekad.

M. ČAVIĆ

22

Četvrtak, 24. februar 2022.

kalendar

C

ijeli je moj život, autorstvo i rad, ispunjen onog momenta kad je u bioskop stigao ,,Istrebljivač“ – tim riječima veliki pisac naučne fantastike Filip K. Dik nije potpisao samo posvetu klasiku distopijske saj-faj kinematografije ,,Blade Runner“ (1982) Ridlija Skota, već filmu uopšte. ,,Istrebljivač“ je savršen primjer kako jedno vrlo dobro književno djelo (,,Sanjaju li androidi električne ovce?“ iz 1968) može biti potpuno nadograđeno i prevaziđeno adaptacijom na velikom platnu.

Veliki mozaik

A za Filipa Kindreda Dika je, prije svega, velika istina da je suma, veliko saglasje njegovih djela, veće od prostog zbira svakog ponaosob. To ne znači da je bio u bilo kojoj ravni limitiran pisac, naprotiv. Prije će biti da je, na primjer, od njegovog velikog romana alternativne istorije ,,The Man in the High Castle“ (1962), koji je napisao sa samo 33 godine - mnogo bitniji onaj mozaik djela, koji je gradio od 23. godine, kada je 1952. napisao svoje prvo djelo naučne fantastike, roman ,,Solar Lottery“.

I još bitniji je i znakovit utisak da su djela K. Dika bila tako potentna, jaka inspiracija za brojne autore vizuelne umjetnosti, pop kulture i masovne zabave u posljednjih pola vijeka. Pa bilo to filmovi Skota, Verhovena, Vilneva, Vua ili Spilberga; BBC ili Amazonove serije; Marvelovi stripovi iz ,,X-Men“ i ,,Daredevil“ serijala; anime, opera ,,VALIS“, libreta, radio- drame. Pa albumi i pjesme bendova poput Bloc Party, Sonic Youth, Blind Guardian; i zvijezda poput Žanel Mone ili pop superstara The Weeknda lično (sve sa stihom ,,futuristic sex give her Philip K dick“ u pjesmi sa nekoliko

Četrdeset godina od smrti Filipa K. Dika: N

Mjera ljudskosti u danima budućim

stotina miliona Jutjub pregleda).

Tako senzibilitet velikog autora književnosti 20. vijeka Filipa K. Dika nastavlja da treperi u ozračju i ogledalu priča opominjuće, distopijske budućnosti; one koja je izvjesno pošla ili će poći po zlu. A sve kroz prizmu filmskog platna, televizije, vinila... A četiri decenije od njegove smrti 2. marta 1982. godine – djeluje relevantnan, kao u vremenu najjačeg bioskopskog odjeka i potresa kultnog ,,Istrebljivača“.

Total Recall

Ako je Skotovo remek djelo 20. vijeka ,,Blade Runner“ granično arthaus projekat koji je uspio da eksplodira i razbaškari se na mejnstrim horizontu – onda je ,,Totalni opoziv“ (,,Total Recall“, 1990) Pola Verhovena potpuno suprotno. Spolja – potpuno mejnstrim, gotovo trashy akcija, koja ispod površine ,,kao da ne-

će“ ostavlja mnogo pametnih, jakih i lijepo spakovanih simbola.

Adaptacija Dikove priče ,,We Can Rembember It for You Wholesale“ sa strašnim Arnoldom Švarcenegerom i mazno opasnom Šeron Stoun (kakav samo noar omaž scena otkrivanja njene ,,izdaje“!) je mnogo više od slike futurističkog života u Marsu. Nasilje, vizuelni identitet, savršen balans zabave i pametnog podteksta, seksi vajb koji je diskretno očuđen... I naravno, Švarcenegerov Kvejd, autoironični tajni agent budućnosti u stilu, koji uspijeva da kanališe internog Kerija Granta iz Hičkokovih klasika. Uz filozofska pitanja, što je realnost u igri sjećanja i identiteta – dovoljno da ,,Totalni opoziv“ postane klasik akcionog trilera, u plodnoj žanrovskoj eri.

Minority Report

Brojni su se veliki filmski autori odlučivali da u što većoj mjeri

Senzibilitet velikog autora književnosti 20. vijeka nastavlja da treperi u ozračju i ogledalu priča opominjuće, distopijske budućnosti; one koja je izvjesno pošla ili će poći po zlu. A četiri decenije od smrti 2. marta 1982. godine djeluje relevantan, kao u vremenu najjačeg bioskopskog odjeka i potresa kultnog ,,Istrebljivača“

,,olabave“ i odstupe od originalnog Dikovog teksta. Veliki baja mejnstrima i bioskopske zarade Stiven Spilberg je sa ,,The Minority Report“ (2002) učinio suprotno: potpisao je sasvim ubjedljiv i uspješan film na način da je skoro potpuno vjeran originalnom tekstu velikog pisca.

Ono što je Spilberg uspio u filmu u kom Tom Kruz ima jednu od najuvjerljivijih uloga karijere, je da uvjeri publiku da su ovakva budućnost potpune kontrole i predviđanja kriminalnog delikta, i ovakav setting – potpuno realan i ostvariv scenario. Spilberg je angažovao cijeli tim eksperata na temu futurizma, vještačke inteligencije, algoritama za prognozu događaja – i rezultat je priča koja na vizuelnom planu treperi sjajnije i od vibrantne, vratolomne priče sa mnogo obrta.

Četvrtak, 24. februar 2022.

23

Najbitnije kinematografske adaptacije velikana naučne fantastike nasumičnih i sasvim mističnih objekata.

Vuov ,,dodir“ je naravno onaj koji se tiče frenetične akcije, dok je original više fokusiran na samu misteriju... Sveukupan proizvod je ipak izuzetna zabava sa diskretno podvučenim jakim podtekstom.

Nezaboravni junaci najpoznatijih adaptacija djela Filipa K. Dika

Next

theguardian.com

Ako je glavna tema ,,Istrebljivača“ potraga za istinski ljudskim u našim identitetima i životima – onda je u filmu ,,Next“ (2007) Lija Tamahorija to traganje za smislenom budućnosti. Nikolas Kejdž nosi projekat sa jednom od boljih rola od početka ovog vijeka (nije ih mnogo bilo); dvoje agenata u lovu su na mutanta koji može da vidi budućnost...

Tajnoviti neprijatelj koristi tu moć, da zavede agenticu koja ostaje trudna – a narativ, zasnovan na priči ,The Golden Man“, dobija obrt sa višestrukom moralnom ,,kvakom“! Naravno da je Kejdž taj pametnjaković koji može da pronikne u buduće dane; a naravno da država želi da ga iskoristi, pod geslom sprječavanja terorističkih ili nuklearnih napada...

A Scanner Darkly

Djelo Ričarda Linklejtera ,,A Scanner Darkly“ (2006) već duže od deceniju i po je najbolji i najljepši primjer magije rotoskopske animacije na prvoklasnom filmu. Ako je originalna Dikova knjiga svojevrstan čitalački trip – onda je film apsolutno isto to za gledaoce. I tako je sama tehnika animacije (sve scene prvo snimljene sa realnim glumcima, pa potom ,,provučene“ kroz razne filtere poput onih na Instagramu, frejm po frejm) potpuno opravdana; jer u krajnjoj liniji, radi se o halucinacijama i paranoji glavnog lika, idukovanim korišćenjem droga budućnosti.

Priča, naravno, nosi ukus distopije; radi se o dvostrukom agentu koji je vladin doušnik, na tajnom zadatku među grupom zavisnika. Dok, konačno, sam ne počne da se pita što je tačno on

od to dvoje... Film koji vas ubjedljivo uvjerava da je Kijanu Rivs, ipak, sasvim pristojan glumac – uz odlične sporedne role Vinone Rajder, Roberta Dauni Džuniora i Vudija Harelsona...

Blade Runner 2049

Nastavak ,,Istrebljivača“ nije samo fascinacija važnog modernog autora Denija Vilneva knjigom K. Dika i filmom Ridlija Skota. Već i temeljna dekonstrukcija otuđenosti našeg vremena; svih tih mladih ljudi koji su potpuno nemušti u komunikaciji, za bliskost dobrim dijelom osakaćeni...

Vizuelna poslastica je atmosferom unekoliko ,,hladnije“ i manje dramatično djelo od Skotovog – uz insistiranje na svedenijem dijalogu, na manje velikih riječi... Uz ključno pitanje, što je to što nas čini ljudima – i da li je to uopšte bitno

kad ne možemo da povučemo jasnu liniju i granicu - ,,Blade Runner 2049“ je iznimno ciničan film. Ni izbliza sa odjekom u pop kulturi kao što je to učinio originalni ,,Istrebljivač“, ali svakako znakovit dokument kraja druge decenije ovog vijeka.

Paycheck

Saj-faj avantura Džona Vua sa Benom Aflekom u glavnoj roli, ,,Paycheck“ (2003) je otprilike sublimacija narativnih i vizuelnih tema koje su proslavile Filipa K. Dika. Talentovani inžinjer dobija priliku da radi na sjajno plaćenom tajnom projektu – uz uslov da mu sva sjećanja o tome budu obrisana nakon što se posao završi... Kada se probudi nakon ,,brisanja“, shvata da je sam sebi, umjesto koverte sa gomilom dolara – namijenio nekoliko naizgled

Impostor

Još jedna moralna priča na tragu ,,Istrebljivača“: ,,Impostor“ (Geri Fleder, 2001) je nepravedno potcijenjen film zasnovan na istoimenoj Dikovoj kratkoj priči, sa vrlo opominjućom i ,,opasnom“ temom. U scenariju vanzemaljske invazije, neprijatelj čovječanstva koristi ,,ljudske replikante“ za dobijanje rata, mic po mic. A glavni lik (odlični Geri Sinis) je već u zatočeništvu, sa namjerom da do kraja filma dokaže da nije replikant, već običan čovjek!

Na sličnom tragu je i ,,Screamers“ (Kristian Duguej, 1995); kako samo aktuelna tema o sukobu Sovjetskog Saveza sa armijama Ujedinjenih nacija. Sa sve ,,dikovskim“ obrtom gdje replikanti-mašine kreću u ustanak protiv onih ludih glava koje su ih stvorile. Atmosfera paranoje, nepovjerenja i čežnje za istinski ljudskim i bliskim – kao u originalnoj priči ,,Second Variety“.

Toliko toga da Filip K. Dik bude ponosan, ne samo zbog ,,Istrebljivača“...

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 24. februar 2022.

kalendar

Vijek revolucionarnog klasik

Psihološka simfo sofisticiranog hor Činjenica je da njemački režiser nije želio samo puko psihološko istraživanje, do koje tačke će nekoga odvesti želja i opsesija, kroz alternativniji pristup i snimanju i montaži. Ova sofistikacija narativa čuvenog knjiškog vampira, trijumfalni je vizuelni koncept pristupio je filmskom teoretisanju bojazni od samog sebe, kroz krajnje vizuelno djelo ,,Nosferatu“.

Predivan vrat

Monohromni dezert nijeme forme predstavlja vampira Orloka (fenomenalna uloga Maksa Šreka), koji unosi relativno

imdb.com

tiketiran kao, za to vrijeme, najbolja matrica po kojoj treba detaljno prošetati, ako želite efikasno dugotrajan i dosežan horor film - prva najozbiljnija adaptacija jednog od najboljih vampirskih romana ,,Drakula“ Brema Stokera iz 1897. godine - prije sto godina stigla je u Berlinski zoološki vrt.

I to kao dugoočekivani hororistični filmski dezert. Nakon što se dramatično poigrao sa dualizmom ličnosti, njemački filmski maestro, koji je upotpunio sliku tadašnjeg ekspresionizma, Fridrih Vilhelm Murnau

Kultna igra sjenke na filmskom posteru

čudnjikav nemir u bračni par Hater, kao i generalno u cijeli fiktivni njemački grad Visborg.

Iako je inicijalno Orlok bio zaintrigiran, što to zapravo ovo mjesto krije za njega i koje su mu potencijalne žrtve, zabava koju dobija od gospodina i gospođe Hater se ne propušta.

Uprkos tome što ga je, na koncu, to previše koštalo. Legendarna rečenica upućena suprugu, kako mu žena ,,ima predivan vrat“, utemeljila se u hororističnu imaginaciju, koja traje cijeli vijek.

Iako je nesumnjivo bitno na koji način je Šrekov perfomans na filmskom platnu značajno uticao na efektnost filma, ne treba zaboraviti da je Murnau za ovu specijalnu priliku uposlio Henrika Galina, scenaristu koji je potpisao za to vrijeme neka od glavnih ekspresionističkih djela, čiji je sistem fabule izuzetno sličan ovom. Galinov precizan tekst, uparen sa artistokratskim i monstrumskim imidžom Šreka, donosi režiseru i više nego što je očekivao.

A ključna igra sjenki, najbolja u trenutku kada Orlok hoda uz stepenice, a konstrast svjetla na zidu igra svoju igru, uspjela je isključivo zahvaljujući preciznim elementima fotografa Frica Ano Vagnera, najvećeg majstora njemačkog ekspresionizma 20. vijeka.

Ipak, ostaje pitanje kakav bi uticaj imala fotografija da Murnau nije započeo novi trend ,,evrop-

independent.co.uk

E

Inovativni kadrovi ,,proviđenja“ - zasluga slavnog fotografa Frica Ano Vagnera

ske montaže“. Sa oštrim kidanjem kadrova i izrazito tamnim ritmom upoređivanja slika, koje su praktično jedna do druge – čine hororističnu repeticiju u kojoj se olako dobro pretvara u loše, a san u košmar.

Spaljene trake

Murnaova stilistička tehnika usmjerena isključivo da preuveliča zločestog Orloka, bez sumnje je pojačala vizuelni vokabular tadašnje filmografije. Čudno je kada čujete da jedan od nauticajnijih horora snimljenih u istoriji filma - ne bi trebao da postoji. Iako Murnauova inspiracija za ,,Nosferatu“ dolazi od legendarnog romana Brema Stokera ,,Dracula“ - sti-

Četvrtak, 24. februar 2022.

25

ka ekspresionizma ,,Nosferatu“ Fridriha Vilhelma Murnaua

goethe.de

onija rora Maks Šrek u nezaboravnoj sceni na palubi broda

gla je u dosta izmijenjenoj formi. Kada je Murnau ,,pozajmio“ fabulu Stoker nije bio živ, pa su se ovom ,,adaptacijom“ pozabavili oni koji su se starali da njegovo nasljeđe ostane netaknuto. Iako je Murnau značajno izmijenio Stokerovo djelo, problemi su se nizali.

Procudent Albin Grau želio je film o vampiru nakon povratka iz Prvog svjetskog rata, tokom kojeg je u Jugoslaviji od seljaka čuo famoznu priču o čovjeku kojem je zanimacija krv. Iako Stokerova porodica nije željela ni pod jednim scenariom prodati prava za roman, u trenutku kada je Grau osnovao producentsku kuću koja će na koncu objaviti ,,Nosferatu“, roman je

bio ,,besplatan“ u Sjedinjenim Američkim Državama - pa se činilo da se Pandorina kutija neće otvoriti. Naprotiv – kako roman nije bio ,,besplatan“ u Njemačkoj (tako je bilo sve do 1962. godine), a film je izdat u toj zemlji, greška sa autorskim pravom izazvala je žestoku polemiku. Što je rezultiralo sudskim procesom koji producentska kuća gubi, uz specijalan tretman: svaka kopija filma se mora uništiti!

Povratak kući

Ipak, krajem dvadesetih godina proshlog vijeka, neke filmske trake ,,došetale“ su do Sjedinjenih Država, na zadovoljstvo mnogih fanova horor žanra, pa je ,,Nosferatu“ sa lakoćom prešao iz ilegalni u kultni status. Zahvaljujući putovanju inicijalnih titlova za film, koji su otišli na prevod u francuski jezik, pa su se, kad je komad došetao do Amerike, titlovi konačno preveli na engleski, verzija je u nekoj formi opstala. Američka verzija stigla je do – Ujedinjenog Kraljevstva, pa se ona mogla iskoristiti za potencijalnu finalnu njemačku verziju. Restauratori su se inicijalno bojali da nijedan

Odjeci Ničea i Šopenhauera ,,Nosferatu“ je, i u dugom periodu dok nije bio ,,legalan“, bio i ostao svojevrsna ikona horor filma, bez koje ovaj zanž sigurno ne bi bio imao istu budućnost. Bez obzira na manjak komercijalnog uspjeha i problema sa adaptacijom, Murnau je dobro znao na koji način će njegov komad uticati ne samo na razvoj njemačkog filmskog ekspresionizma, već i filmske industrije uopšte.

Kao režiser koji je umnogome zavisio od pristupa dva elika njemačka filozofa, Šopenhauera i Ničea, imao je jasnu viziju kako da postavi revolucionarne temelje i istakne elemente koji će učiniti ovu filmsku simfoniju uticajnom i nakon cijelog vijeka. Najjasniji pokazatelji mogli su se pronaći sa druge strane Atlantika, nedugo nakon njemačke premijere filma. Mnogo zanimljivije bilo je uočiti, kako se mijenjala i adaptirala kultura oko pojmova koje je kroz ,,Nosferatu“ Murnau plasirao. Slike vampirskog folklora i horora seksualnosti više nikada nijesu bile simplicifirano iste.

print u Njemačkoj nije preživio.

Na koncu, na istoku Njemačke efikasno je sakriven jedan dobar primjerak, koji je poslužio kao replika originalu. Činjenica je da Murnau nije želio samo puko psihološko istraživanje, do koje tačke će nekoga odvesti želja i opsesija, kroz alternativniji pristup i snimanju i montaži. Ova sofistikacija narativa čuvenog knjiškog

vampira trijumfalni je vizuelni koncept, koji nam Murnau efikasno servira tako da se može posmatrati isključivo kroz revolucionarni objektiv.

Ako nekada budete imali priliku da se poslužite sa vremenskom mašinom, a tražite potvrdu kroz filmsku istoriju u kojoj je moć kamere jasna, vratite se vijek unazad i zapitajte F.V. Murnaua. L. MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 24. februar 2022.

PODGORI č ARENJE

Vitov pazar B

io je isto četvrtak, knap prije pola vijeka – 24. februar 1972, a Vito Nikolić je u ,,Drumovanjima“ otkrivao najdraži kotorski kutak. Podvučeno, pri dnu šeste Pobjedine stranice, u formi koja bi po svim mjerilima modernog novinarstva bila kolumna.

Pjesnička je vještina, dar i usud da intimu spakuju najbolje između redova.

A Vito je tog dana pisao o ,,trenucima... (koji) mi postaju draži za jednu ljudskost i veći za jednu dobijenu bitku koja je ličila na poraz, 1839. godine“...

Konkretno, pjesnik i novinar ,,naslonio“ se na zapis ser Henrija Lejarda, koji je u prvoj polovini 19. vijeka, u Njegoševim godinama, opisivao crnogorski pazar u Kotoru: ,,...Onima koji su u pazarne dane donosili svoje proizvode i primitivne produkte, i onima koji su povremeno silazili u grad radi svojih potreba – nije bilo dopušteno da uđu u grad, već su bili primorani da ostanu u ograđenom prostoru između zidina, gdje su obavljali svoje

poslove. Tamo se mogla vidjeti gomila onih gorštaka u živopisnoj i fantastičnoj nošnji, kako se prepiru oko mlijeka, jaja i živine i pogađaju za fabričku robu i sve što nijesu mogli naći u njihovom kraju...“ – osuđivački i sa visine je opisivao ser Lejard.

I upravo takva slika je pjesniku Nikoliću bila draga i intimna! Dok je zapisivao o crnogorskom pazaru, koji takav, kao pazar, već odavno nije ni postojao, kao plato iza sjevernih kotorskih zidina...

- Čovjeku dođe nekako žao što se taj pazar zaboravlja, jer valjda nema mjesta na kome su Crnogorci vodili dužu i mučniju bitku od ove koju su vodili ovdje, okićeni svojim izlišnim jataganima i kuburama i opterećeni pogrešnim ubjeđenjem vječitih ratnika, da se bez oružja ne može učiniti ništa, pa čak ni kupiti so od miroljubivih kotorskih trgovaca.

Vjekovima su oni dolazili tu sa takvim oružjem i takvim ubjeđenjem i vjekovima se sukobljavali sa neumoljivom alternacijom kotorskih stražara koji su od njih uporno

Zaglavi se

Arhiva Pobjede

26

Isječak iz Pobjede 24. februara 1972. godine

tražili ili da privremeno odlože oružje ispred gradske kapije pa da dobiju so, ili da ostanu sa oružjem, ali bez soli... – zapisivao je pjesnik.

Tu Vito svoje pretke razapinje između ratničke sujete i obaveza domaćina; da bi ipak, na kraju, preovlađivao ,,ljudski momenat, kome su žrtvovali ratničku sujetu, ali nikada ljudsko dostojanstvo...

- Nikada u svojoj istoriji oni nijesu bili toliko razoružavani, a istovremeno nikada jednu bitnu nijesu dobili sa manje žrtava, kao što su dobili tu na Crnogorskom pazaru. Sa civilizacijom, njenim redom i – sa sobom!

– pisao je Vito, tog četvrtka, prije pola vijeka.

I potom, intimno priznanje, o tome koliko i kako otvorenu i pomirljivu Crnu Goru Vito

Crta: Srđan Ivanović

želi da sebi sačuva: - Volim da posjedim ovdje, na domaku nekadašnjeg pazara i zamišljam mrke i slavne pretke kako brinu obične i slavne ljudske brige o soli, brašnu i ulju i kako se dugo cjenjkaju sa kotorskim trgovcima. Dirljivo se nadajući da će uštedjeti na trgovini bar toliko koliko je potrebno da se kupi jedan običan koroman sinu-ljubimcu ili čak i još jedan za ostale članove porodice koji nestrpljivo čekaju negdje gore, u besputnom kamenjaru, lijepi i dragi poklon iz bogatog Kotora... – napisao je pjesnik i novinar.

I tu već postaje jasno za kakvu su to ljudskost preci postajali draži, i za kakvu dobijenu bitku što je ličila na poraz veći; u „Drumovanjima“ Vita Nikolića.

Stojan STAMENIĆ

Simbolično osvjetljenje jednog od tunela na metro stanici

LONDON CALLING

F

ebruar je jedan od najvažnijih mjeseci u kalendaru diverziteta, različitosti i inkluzije u Ujedinjenom Kraljevstvu.

U posljednjih nekoliko decenija, kao i širom svijeta, februar se obilježavao kao mjesec istorije LGBTQ+ zajednice, i često je ispunjen aktivnostima koje na jedan način slave slobode, a na drugi opisuju probleme sa kojima se zajednica suočava. Ali, nude i rješenja, kako im pristupiti u bliskoj budućnosti.

Jedan od osnovnih segmenata proslave februara kao mjeseca LGBTQ+ zajednice je podsjećanje na aktivnosti koje su dovele do usvajanja najbitnijeg zakonskog rješenja u britanskom parlamentu 1967. godine.

To je „Sexual Offences Act“, koji je učinio legalnim „vezu između dvije individue istog pola, koje imaju minimum 21 godinu“. Ovogodišnja tema „Politics in Art“ usko je povezana sa jednim od prvih slogana pokreta za LGBTQ+ prava „Lično je i politično“, kada su organizatori iskoristili moć umjetnosti koja „provocira ali i ohrabruje ljude da idu korak dalje“. Tako je okrug Lambet na jugu grada organizovao izložbe, filmske projekcije i dane književnosti, u okviru kojih su posjetioci mogli obnoviti znanje o istorijskim pokretima za LGBTQ prava.

A proslavu februara kao mjeseca LGBTQ+ zajednice ispratili su i u Londonskoj

Koloritna sloboda Ovogodišnja tema proslave mjeseca istorije LGBTQ+ zajednice „Politics in Art“, usko je povezana sa jednim od prvih slogana pokreta za LGBTQ+ prava „Lično je i politično“, kada su organizatori iskoristili moć umjetnosti koja provocira, ali i ohrabruje ljude da idu korak dalje transportnoj mreži TFL, sa posebnim dizajnom popularnog kruga, zaštitnog znaka mreže. Simpatična rješenja koja su se mogla pronaći na određenim mjestima u metrou, upakovana su uz specijalan svjetlosni šou u duginim bojama.

Iako je Prajd u drugim formama organizovan na britanskom tlu nekoliko godina rani-

je, šetnja 150 individua kroz Hajburi u Sjevernom Londonu 1. jula 1972. godine zvanično se smatra prvim londonskim Prajdom. Tako će u julu ove godine London biti centar specijalne manifestacije, kojom će se obilježiti pedeseti rođendan prve šetnje za koloritnu slobodu.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Brojni panoi u gradu podsjećaju na proslavu mjeseca istorije LGBTQ+ zajednice

Jednostavni i jasni slogani u okviru zvanične kampanje širom Londona

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić