Dnevni list Pobjeda 24.03.2022.

Četvrtak, 24. mart 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20240 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

INTERVJU: Vladimir Bilčik, predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta u POSP

Odlazeća vlada nije imala kredibilitet da ispuni obaveze prema Uniji Mislim da postoje elementi u odlazećoj vladi koji su široko otvorili vrata spoljnom uticaju i to mora prestati. Crna Gora je članica NATO i to stvara obaveze za državu, takođe postoji uzajamno povjerenje između saveznika i takođe je predvodnik integracija.

U proteklim mjesecima vidjeli smo da je bilo organizovanog i targetiranog pokušaja Kremlja da iskoristi nedržavne, religijske aktere na Balkanu, za političke akcije sa ciljem diskreditacije demokratskih struktura, da potkopaju evropsku perspektivu regiona, polarizuju društvo i oslabe državne strukture. Crna Gora je STR. 2. i 3. takođe meta i mislim da je važno to notirati Policija prikupila obavještenja od bračnog para iz Berana, koji je identifikovan da je stupio u kontakt sa porodicom djece afričkog porijekla koja ih je prijavila za rasne uvrede

Zeković: Političke veze ne smiju da sprečavaju tužilaštvo i policiju Prema saznanjima Pobjede, osobe koje su identifikovane da su stupile u kontakt sa porodicom u Delta sitiju su roditelji funkcionera jedne političke partije koja je na vlasti u Beranama STR. 7.

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

NOVO PREKRAJANJE ISTORIJE: Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada operu „Vladimir i Kosara“ najavilo kao „srpske Romea i Juliju“

Brutalna krađa crnogorskog kulturnog nasljeđa „Vladimir i Kosara su srpski Romeo i Julija i čekali smo deset vekova da njihova priča bude postavljena na scenu!“ Tako je glasila prva velika objava Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada kojom se najavljuje opera „Vladimir i Kosara“, a koja je, nakon reakcija reditelja Danila Marunovića i mnogih izrevoltiranih korisnika Fejsbuka iz Crne Gore, preksinoć uklonjena.

- Imao sam potrebu da reagujem i kao reditelj i kao građanin na nešto što je očito nepravda i zloupotreba istorijskog konteksta u svrhe dnevnopolitičke i i svrhe promocije jednog umjetničkog projekta. Posebno me zaboljelo što to dolazi sa adrese teatra u kom sam kao student gledao neke od najboljih predstava u životu i koje osjećam kao jedan od svojih prostora, jer pozorišta su naše univerzalne adrese. Ono što vidim kao reakcije sa suprotnih političkih i ideoloških adresa jeste da, najkraće rečeno, Crna Gora nema pravo da se poziva na kontinuitet dukljanske države, što je jedan potpuni apsurd – rekao je Marunović za Pobjedu.

STR. 14. i 15.

Analiza popunjenosti kabine državne avio-kompanije i bivšeg prevoznika

PRELETAČI NA DJELU: Da li će kotorski parlament danas na volšeban način izbjeći raspuštanje

DF optužio Jokića da je Air Montenegro kupio dva izgubio 75 odsto odbornika DPS-a putnika MA STR. 5.

STR. 3.

2

Politika

Četvrtak, 24. mart 2022.

INTERVJU: Vladimir Bilčik, predsjedavajući

Predsjednik Demokratske unije Albanaca poručio da bi opozicioni poslanici trebalo ponovo da se sastanu

Odlazeća vlada kredibilitet da i prema Evro

Zenka: Manjinska vlada način da se stane na put zloj namjeri i javašluku

Mehmed Zenka

PODGORICA – Predsjednik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka kazao je da nije optimističan po pitanju formiranja manjinske vlade, jer se, kako je rekao, tri nedjelje nakon što je Dritan Abazović dobio mandat priča mijenja.

On je, za Gradsku RTV, podsjetio da su pregovori počeli konstruktivno, kao i da su očekivali da će platformu o prioritetima buduće vlasti, koja je imala podršku 44 poslanika, potpisati i Socijalistička narodna partija.

– Nijesmo imali uvid ni u platformu koja nama treba da bude ponuđena, niti onu za SNP, za koju nam je rečeno da sadrži osudu genocida u Srebrenici i agresije u Ukrajini. Rečeno nam je da je SNP to potpisao, ali iz medija smo vidjeli da to nije tako – pojasnio je Zenka.

Ako se formira manjinska vlada, dodao je, ona će biti privremeno, jednogodišnje rješenje i način da se „stane na put zloj namjeri i javašluku koji se činio prethodnih godinu i po u Crnoj Gori“.

- Podigli smo stare duhove za koje smo mislili da više ne postoje.

Sad vidimo da su snažniji, jači i, što je najopasnije, pametnije i znaju kako da djeluju. Sve procrnogorske snage sada moraju da se okupe bez obzira na vjeru i naciju jer ovo je kuća koju smo svi stvarali i gdje svi želimo da se dobro osjećamo – naveo je Zenka.

Kazao je i da bi 40 opozicio-

nih poslanika trebalo da se sastane ponovo.

- Među nama ima onih koji se prelamaju i drugačije gledaju na prethodne stavove. Za mjesec se desila nekakva transformacija u njihovim stavovima, ali to je njihova stvar. Ako se dogovaramo, onda idemo do kraja, izuzev ako se zajedno dogovaramo da mijenjamo smjer. Ili ekipno ili nećemo biti ekipa.

Nije bitno hoćemo li ili nećemo biti dio vlade, najbitnije mi je da sačuvamo ono što smo imali do prije godinu i po – istakao je.

Smatra da je odnos Abazovića prema svim konstituentima buduće vlasti bio nekorektan, jer su mu, kako je rekao, dali podršku da mjesto u vladi ponudi SNP-u, ali ne i da SNP postavlja uslove.

Podsjetio je da je riječ o partiji koja nije glasala za članstvo u NATO, nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića, smjenu Alekse Bečića sa mjesta predsjednika parlamenta, te kazao da je moguće da će SNP po formiranju vlasti zauzeti suprotne stavove od onih o kojima sada govori.

Koncept manjinske vlade juče je komentarisao i odlazeći ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović koji je ocijenio da ona ne bi bila održivo, dugoročno rješenje, kao i da je najbolje da se mandat vrati građanima.

On je za Tanjug kazao kako je očigledno da postoji problem u sastavljanju nove vlade, iako svjedočimo izjavama da su pregovori o formiranju u završnoj fazi.

– Pregovori su u završnoj fazi otkako je izglasano nepovjerenje prethodnoj Vladi, a to je bilo skoro prije dva mjeseca.

Očigledno je da formiranje nove vlade ne ide dobro i da ne mogu da je sastave na način na koji su planirali – istakao je Milatović.

Naveo je i da mnogi stručnjaci iz oblasti ustavnog prava u Crnoj Gori smatraju da bi manjinska vlada bila neustavna zbog načina na koji je Abazović dobio mandat za sastavljanje. Ž. Z.

ISPRAVKA

Konjević nije potpisao saglasnost za nošenje kozačkih uniformi Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević nije potpisao saglasnost atamanu Slobodanu Pejoviću za nošenje kozačkih uniformi. Tu informaciju je iznio u svom svjedočenju izvor Pobjede iz kozačke organizacije, tražeći anonimnost.

Međutim, Raško Konjević, nije bio ministar unutrašnjih poslova u Vladi izbornog povjerenja, a prema pouzdanim informacijama Pobjede, ministar unutrašnjih poslova nema ovlašćenja niti pravni osnov da potpisuje takvu vrstu saglasnosti.

Pobjeda je vjerodostojno prenijela svjedočenje izvora našeg lista koji je govorio o formiranju Balkanske kozačke vojske, ali se ispostavilo da njegova ,,pouzdana informacija“ o saglasnosti ministra Konjevića nije bila vjerodostojna.

Ispravku objavljujemo radi preciziranja realnih dešavanja u vremenu kada se formirala organizacija koja je svoju lojalnost iskazala prema vlastima u Ruskoj Federaciji, ali i lično prema Vladimiru Putinu.

Crnoj Gori je potrebna stabilna vlada, koja će biti spremna da ispuni zadatke i koji su toliko neophodni, toliko potrebni i, nažalost, neispunjeni od strane odlazeće vlade, a koji se odnose na reforme i progres koji su neophodni za evropsku perspektivu zemlje. To je suština. Ako manjinska vlada može da obezbijedi podršku većine u Skupštini, što će garantovati ključne reforme vezane za evropsku budućnost Crne Gore, to će biti najbolje za Crnu Goru, ali i najbolje čemu se nadamo i mi u Evropskom parlamentu i EU institucijama – kazao je Bilčik za Pobjedu PODGORICA – Odlazeća vlada je pričala puno o evropskim integracijama, ali u stvari nije napravila nikakav korak naprijed, a Crna Gora je do sada izgubila skoro dvije godine kada su u pitanju evropske integracije, ocijenio je u intervjuu za Pobjedu Vladimir Bilčik, predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje (POSP).

Zemlja, smatra Bilčik, mora da krene naprijed, zato vjeruje da manjinska vlada mora da iskoristi šansu da se pokrene sa mjesta.

– Zaista je vrijeme izgubljeno, ali ono što nije izgubljeno je - šansa za prave stvari koje bi Crnu Goru dovele do EU. I mislim da je u trenutku kada se suočavamo sa ruskom agresijom u Ukrajini, sve važnije da svi misle o crnogorskoj budućnosti kao državi koja je ozbiljna u namjeri da sprovede reforme – kaže Bilčik.

POBJEDA: Kada smo razgovarali prošlog puta, kazali ste mi da je manjinska vlada jedno od rješenja za izlazak iz političke krize u koju je zapala Crna Gora. Danas su u toku pregovori o formiranju manjinske vlade, pod vođstvom mandatara Dritana Abazovića. Da li ste očekivali da će se kriza rješavati na ovaj način i kakva su Vaša očekivanja od manjinske vlade, ukoliko ona zaista bude formirana?

BILČIK: Vidite, Crnoj Gori je potrebna stabilna vlada, koja će biti spremna da ispuni zadatke i koji su toliko neophodni, toliko potrebni i, nažalost, neispunjeni od strane odlazeće Vlade, a koji se odnose na reforme i progres koji su neophodni za evropsku perspektivu zemlje. To je suština.

Ako manjinska vlada može da obezbijedi podršku većine u Skupštini, što će garantovati ključne reforme vezane za evropsku budućnost Crne Gore, to će biti najbolje za Crnu Goru, ali i najbolje čemu se nadamo i mi u Evropskom parlamentu i EU institucijama. To je srž. Mnogo toga je u pitanju i ovdje ne treba da pričamo o manjinskoj vladi, nego o vladi koja uživa odlučujuću podršku većine članova u parlamentu za ključne reforme povezane za evropskom budućnošću.

Ako to bude postignuto, i manjinska vlada dobije podršku većine u parlamentu, to će biti odlučujuće. Za sada, i dalje imamo status quo kakav je danas, znam da su u toku pregovori, pratim pažljivo. Snažna podrška u parlamentu je krucijalna jer bi to promijenilo igru.

Odlazeća vlada je pričala puno o evropskim integracijama, ali u stvari nije napravila nikakav korak naprijed, a Crna Gora je do sada izgubila skoro dvije godine kada su u pitanju evropske integracije. Zemlja mora da ide naprijed i mislim da je ovo važna šansa za Crnu Goru da krene naprijed.

Mislim da postoje elementi u odlazećoj vladi koji su široko otvorili vrata spoljnom uticaju i to mora prestati. Crna Gora je članica NATO i to stvara obaveze za državu, takođe postoji uzajamno povjerenje između saveznika i takođe je predvodnik integracija

POBJEDA: Mislite da bi nova vlada mogla da nadomjesti ono što je izgubljeno u prethodne dvije godine?

BILČIK: Ne možete promijeniti istoriju, ali definitivno možete da imate najbolji mogući pogodak za promjenu budućnosti.

Da, Crna Gora je izgubila dosta vremena, ali naredne godinu ili dvije moraju biti odlučujuće. Uvjeren sam da je Crna Gora i dalje predvodnik kada su u pitanju integracije EU, otvorila je sva poglavlja.

Sada je na redu zatvaranje poglavlja, sprovođenje važnih reformi i svi bi tome trebali da budu posvećeni. Treba nam manje priče, a više rada.

I zaista, vrijeme je izgubljeno, ali ono što nije izgubljeno, to je šansa za prave stvari koje bi Crnu Goru dovele do EU. I mislim da je u trenutku kada se suočavamo sa ruskom agresijom u Ukrajini, sve važnije da svi misle o crnogorskoj budućnosti kao državi koja je ozbiljna u namjeri da sprovede reforme.

POBJEDA: Govorite o većinskoj podršci u parlamentu, ali znate da je parlament u blokadi, jer predsjedavajući iz redova Demokratskog fronta odbija da zakaže sjednicu Skupštine. Kako onda obezbijediti podršku u Skupštini?

BILČIK: Crna Gora je parlamentarna demokratija, a jedna od ključnih institucija u parlamentarnim demokratijama je – parlament. Svi ozbiljni činioci parlamentarne demokratije u Crnoj Gori trebalo bi da nađu način da učine parlament operativnim.

Ovdje se ne radi o političkim interesima partija, ovdje se ne radi o produžavanju života odlazeće vlade za nedjelju ili

dvije, ovdje se radi o osnovnoj odgovornosti koju nosi parlamentarna demokratija u Crnoj Gori.

Ako postoji čvrsta podrška novoj vladi koja je spremna da ostvari strateške ciljeve, svi oni koji Crnu Goru doživljavaju kao ozbiljnu parlamentarnu demokratiju treba da učine da parlament radi. Nadam se da odgovorni političari mogu da nađu rješenje, koje je politički prihvatljivo, ali i sa druge strane u skladu sa Ustavom. Ovo je odgovornost političara u Crnoj Gori. Niko iz Brisela neće doći da otvori vrata vašeg parlamenta, parlamentarna demokratija je u vašim rukama, ali mislim da je ova parlamentarna kriza test parlamentarne zrelosti Crne Gore. Nadam se da svi oni koji su ozbiljni kada je u pitanju evropska budućnost Crne Gore mogu da pomognu da se otključaju vrata parlamenta u Podgorici.

Ponovio sam to više puta i opet ću – vrijeme je ključno. Svaki dan, svaka nedjelja koja se izgubi – gubitak je za građane Crne Gore. Ogromna većina građana, više od 80 odsto, vjeruje da je budućnost zemlje u EU, tako da mislim da postoje važniji ciljevi i pogledi. Mislim da nije dobra vijest za zemlju i za politiku da se bilo ko igra sa institucijom parlamenta. To je igranje sa vatrom, posebno u vrijeme ovakve bezbjednosne situacije u Evropi.

POBJEDA: Odlazeća vlada premijera Krivokapića nije uvela sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Kakve bi, po Vašem mišljenju, mogle biti posljedice takve odluke ako se uskoro ne promijeni - i vlada i odluka?

BILČIK: Uvijek smo pozdravljali usklađenost crnogorske politike sa spoljnom politikom

Politika

Četvrtak, 24. mart 2022.

da nije imala ispuni obaveze opskoj uniji EU i nadam se da će se to i nastaviti. Još jednom apelujem na sve one u odlazećoj vladi, koji su vrlo glasno pričali o evropskom putu Crne Gore, da preduzmu ozbiljne korake u ovom pravcu.

Apelujem na sve da to učine, što prije to bolje. Nema između - ili podržavate sankcije ili ne.

Crna Gora je jasno podržavala politiku EU i mislim da bi bilo koje udaljavanje od te pozicije, bilo zaista udaljavanje sa veoma važnim posljedicama i za naredne nedjelje i mjesece u našoj raspravi o prednostima o evropskom putu.

POBJEDA: Sa svim ovim problemima o kojima govorimo – da li se o Crnoj Gori i dalje može govoriti kao o ozbiljnom kandidatu za članstvo u EU? BILČIK: Apsolutno, Crna Gora je ozbiljan kandidat, ali i dalje čvrsto stoji u mjestu i mora da počne da se kreće. Što prije riješi probleme, moći će da počne da se kreće. Uvijek sam podržavao to da Crna Gora bude kandidat koji ima najbolje šanse da postane dio EU u bliskoj budućnosti. Nastaviću to da radim, ali takođe nam treba kredibilan partner u Podgorici.

Odlazeća vlada nije imala kredibilitet da ispuni crnogorske evropske ambicije, ali alternativa je na stolu, koja izgleda da ima većinu u parlamentu.

Opet, svaka ozbiljna parlamentarna demokratija mora da traži alternativu. Ako je vlada izgubila podršku većine u parlamentu, postoje pravni, insitucionalni, politički načini

Sloboda vjeroispovijesti treba da bude garantovana, ali to je vrlo odvojeno od političkog uticaja bilo koje crkve.

Nažalost, u proteklim nedjeljama i mjesecima vidjeli smo da je bilo organizovanog i targetiranog pokušaja Kremlja da iskoristi nedržavne aktere, religijske aktere na Balkanu, za političke akcije sa ciljem diskreditacije demokratskih struktura u zemlji, da potkopaju evropsku perspektivu regiona, polarizuju društvo i oslabe državne strukture. Crna Gora je takođe meta i mislim da je važno to notirati

Rat u Ukrajini je i naš rat POBJEDA: Rat u Ukrajini i dalje traje i uprkos pregovorima Moskve i Kijeva, kraj ruske agresije se ne nazire. Očekujete li da bi ovaj sukob mogao imati reperkusije po stabilnost Balkana, posebno u Crnoj Gori, gdje Rusija ima snažnu podršku pojedinih političkih subjekata?

Plašite li se toga da bi se sukob mogao preliti i na ovaj region?

BILČIK: On se već preliva.

I ovo je naš rat. Kao što činimo sve za uspjeh Ukrajine, za uspjeh Ukrajine kao nezavisne zemlje, za uspjeh Ukrajine koja ima jasnu evropsku budućnost, za uspjeh Ukrajine koja je usidrena na Zapadu, sve ove stvari koje su do nas Evropljana, moramo da učinimo i za partnere na Balkanu. Moramo više raditi na izolaciji Kremlja i Putinovog režima. Mislim da Putinov režim mora da odgovara za zločine počinjene u Ukrajini i

da se krene dalje, formiranje nove vlade na osnovu ovog parlamenta koji je izabran 2020. je legitiman način da se napreduje. Mi u Evropi strpljivo čekamo, ali ponavljam, svaki dan bez akcije je izgubljen dan.

POBJEDA: Evropski parlament je u nedavnoj rezoluciji izrazio zabrinutost zbog pokušaja Srpske pravoslavne crkve da promoviše Rusiju kao zaštitnika tradicionalnih vrijednosti, u Crnoj Gori, Srbiji, Republici Srpskoj. Kako se bliskost Srpske pravoslavne crkve i Rusije može odraziti na buduća dešavanja u Crnoj Gori, gdje, kao što znate, Srpska pravoslavna crkva ima veoma snažan uticaj?

BILČIK: Rekao sam prije, kažem i sad – političke odluke moraju biti u rukama političara koji su izabrani na izborima, predstavljaju političke partije, sjede u parlamentu, vladi, a ne u rukama trećih država ili nekih nedržavnih aktera, kao što je crkva. Da, sloboda vjeroispovijesti treba da bude garantovana, ali to je vrlo odvojeno od političkog uticaja bilo koje crkve. Nažalost, u proteklim nedjeljama i mjesecima vidjeli smo da je bilo organizovanog i targetiranog pokušaja Kremlja da iskoristi nedržavne aktere, religijske aktere na Balkanu, za političke akcije sa ciljem diskredita-

ne možemo samo govoriti o zaustavljanju rata. Mi moramo da govorimo o pobjedi onih koji su napadnuti.

Agresor ne može da uspije, Putin ne može biti miran.

Ne možemo da sarađujemo sa Kremljom kao do sada i ne možemo zaboraviti sve ruske pokušaje da potkopaju evropsku perspektivu širom Balkana.

I da, vjerujem da će rat u Ukrajini imati posljedice po Balkan. Evropska perspektiva Balkana postaje mnogo jasnije pitanje i spremni smo da radimo sa svima onima koji neće samo da pričaju o Evropi, već i da rade na evropskom putu. Zato je usklađivanje sa sankcijama prema Rusiji tako važno.

To je jasan politički signal.

Ovo je rat koji se dešava u Evropi i to na kojoj ste strani u ovom ratu, definisaće na snažan način odnose između zemlje i Evropske unije u narednom periodu.

cije demokratskih struktura u zemlji, da potkopaju evropsku perspektivu regiona, polarizuju društvo i oslabe državne strukture. Crna Gora je takođe meta i mislim da je važno to notirati. Politika mora biti u rukama političara koji su legalno izabrani, koji imaju legitimitet na osnovu izbora.

POBJEDA: Vjerujete li da će nova vlada imati snage da se izbori sa pritiskom SPC, jer znamo da je prethodna bila prilično pod uticajem crkve, Rusije, Srbije?

BILČIK: Mislim da postoje elementi u odlazećoj vladi koji su široko otvorili vrata spoljnom uticaju i to mora prestati.

Crna Gora je članica NATO i to stvara obaveze za državu, takođe postoji uzajamno povjerenje između saveznika i takođe je predvodnik integracija. Nadam se da je nova vlada ozbiljna po tom pitanju.

Jer vidite, Putinov rat protiv Ukrajine je i rat protiv evropskih vrijednosti, demokratije, slobode, protiv onih koji žele da izaberu svoju sudbinu. Ono što mu je uspjelo u Ukrajini, može uspjeti bilo gdje, uključujući i Balkan. Tako da je ovaj spoljni uticaj opasan i predstavlja prijetnju za demokratiju, državnost i za evropsku budućnost regiona. Vjerujem da moramo da budemo ozbiljni povodom toga i nadam se da će nova vlada to ozbiljno shvatiti.

Jovana ĐURIŠIĆ

PRELETAČI NA DJELU: Da li će kotorski parlament danas na volšeban način izbjeći raspuštanje

DF optužio Jokića da je kupio dva odbornika DPS-a

KOTOR - Odbornici kotorskog DPS Dejan Ognjenović i Milica Ljutić napustili su juče odbornički klub te stranke, ali i članstvo u DPS-u. Do kraja mandata aktuelnog saziva kotorskog parlamenta odlučili su da nastupaju kao nezavisni odbornici. S obzirom da je za danas zakazana sjednica lokalnog parlamenta, koji ne zasijeda mjesecima zbog sukoba u vladajućoj koaliciji u Kotoru zbog bojkota dva odbornika DF, očekuje se da će ova dva bivša odbornika DPS činiti kvorum i omogućiti rad parlamenta koji je bio na korak do raspuštanja i vanrednih lokalnih izbora.

Ognjenović i Ljutić juče nijesu odgovarali na telefonske pozive Pobjede.

U saopštenju za javnost Ognjenović i Ljutić kažu da su razlozi za napuštanje DPS-a brojni.

– Već duže vrijeme vidimo da je naš grad talac partijskih politika i kombinatorika, te da je normalno funkcionisanje grada blokirano nedolaskom i neučestvovanjem u odlučivanju odbornika DF-a, DPS-a, SD-a, SDP-a i LP-a. Uložili smo maksimalne napore da u okviru odborničkog kluba DPS-a i organa DPS-a ovu situaciju preokrenemo i da se pokažemo kao ljudi koji rade za interese grada, a ne za prolazne političke interese koji se kreiraju i u našem gradu i van njega. Nažalost, u tome nijesmo uspjeli, što nas je dovelo do odluke da istupimo iz odborničkog kluba DPS-a ali i iz članstva u DPS.

Skupština opštine Kotor

U našoj odluci nijesmo sami, uz nas su brojni funkcioneri i članovi DPS-a, jer svi imamo zajednički cilj, da opravdamo povjerenje građana koji nam i u ovoj odluci daju punu podršku – saopštili su Ognjenović i Ljutić.

Oni naglašavaju da će do kraja mandata ovog saziva Skupštine opštine Kotor djelovati kao nezavisni odbornici, kao i da neće pristupati bilo kojem odborničkom klubu ili političkoj partiji u Kotoru.

Demokratski front optužio je predjednika Opštine Kotor i predsjednika kotorskih Demokrata Vladimira Jokića da je kupio ova dva „odbornika DPS kako bi nadomjestio većinu u lokalnom parlamentu“.

Cilj je, kako ističu, izglasavanje odluke da kulturne manifestacije u gradu narednih pet godina organizuje privatno preduzeće pod Jokićevim pokroviteljstvom.

- Pretpostavljamo da novac saša matić

delegacije Evropskog parlamenta u POSP

3

Vladimir Jokić

koji je u opticaju za ove transfere potiče iz sredstava namijenjenih finansiranju kulturnih manifestacija u gradu i sportskog kluba „Bokelj“. Da kažemo zbog javnosti, da je kupljeni odbornik DPS-a Dejan Ognjenović sportski direktor Bokelja. Učešće u ovim političkim malverzacijama uzeo je i direktor Opšte bolnice Kotor Davor Kumburović, koji je ujedno i direktor Sportskog kluba ,,Bokelj“. U Opštoj bolnici je zapošljena i kupljena odbornica DPS-a Milica Ljutić - saopštili su iz DF. Iz te partije podsjećaju da se Demokrate ovih dana vrlo glasno pozivaju na član 2. Ustava Crne Gore i organizuju proteste protiv prekrajanja izborne volje građana, dok u Kotoru njihov predsjednik Opštine flagrantno krši ovaj član i čini sve kako bi sačuvao svoju fotelju, a sa njom i četiri miliona eura za svoje DOO društvo.

Demokrate Kotora su odgovorile na optužbe DF, tvrdeći da svaka insinuacija koju su iznijeli predstavlja ništa drugo do laž.

- Zakazana je sjednica SO, dođite i glasajte za budžet kako bi naša zajednička vlast nastavila dalje da funkcioniše. Nemojte drugima prebacivati ono što ste vi radili, nemojte stvari mjeriti svojim metrom. Niti je Vladimir Jokić bilo koga kupio, niti je bilo ko na prodaji. Sjetite se čija su djeca radila u DPS kabinetima, ko je dobijao poslove za stalno za vrijeme DPS, ko je podržavao DPS budžete - kaže se u saopštenju Demokrata.

Iv. K.

DPS Kotor: Politička korupcija osmišljena u bezbjednosno-obavještajnim krugovima Iz kotorskog DPS-a, koji je sinoć imao sjednicu kluba odbornika i Izvršnog odbora, pozvali su sve odbornike u lokalnom parlamentu, ma kojoj političkoj partiji pripadali, da ne učestvuju, kako su rekli, u ,,ovoj sramnoj političkoj trgovini, osmišljenoj u bezbjednosno-obavještajnim kuhinjama, koja za cilj ima da odvrati Kotor i Crnu Goru od evroatlantskog puta i priloži je u naručje velikosrpskog nacionalizma“.

Istakli su da je lokalna vlast koju čine svi konstituenti na čelu sa Demokratama i DF-om dovela Kotor, drugi

put, u vanredno stanje funkcionisanja lokalne uprave.

- Odbornici DPS-a u lokalnom parlamentu u kontinuitetu su ukazivali na pogubnost politike lokalne vlasti i apelovali na izvršavanje svojih obaveza prema interesima građana Kotora. Dio svih odluka i aktivnosti našeg Kluba odbornika, bila su i dva odbornika koji su danas otvoreno stali na stranu najgore vlasti u viševjekovnoj istoriji grada Kotora.

Nije slučajno, smatraju u kotorskom DPS-u, odabran ovaj trenutak kada je grad Kotor bio pred novim izbo-

rima zbog katastrofalnih odnosa u vladajućoj koaliciji koja služi interesima druge države.

– Imamo indicije da se radi o najbrutalnijem i naprizemnijem primjeru političke korupcije i izdaje nacionalnih interesa, do sada nezabilježenom u političkom životu Kotora i Crne Gore – navodi se u saopštenju.

Kako dodaju, DPS će znati kako da odbrani interese Kotora i države Crne Gore kroz beskompromisnu borbu za interese svih građanki i građana na našem evropskom putu.

4

Politika

Četvrtak, 24. mart 2022.

Nekadašnji crnogorski diplomata smatra da odluka MVP da dozvoli državljanima Srbije da u Crnoj Gori glasaju mimo diplomatsko-konzularnih predstavništava nije sporna

Garčević: Nepotrebna politizacija Krivokapić zadovoljan Kabinet odlazećeg premijera Zdravka Krivokapića oglasio se juče porukom da su zadovoljni odlukom MVP. Ocijenili su kako se pokazalo „da ‘tehničkim pitanjima’ ne treba da manipulišu političari i prave problemi međunarodnog karaktera, o kojima mora javno da se oglašava čak i Peter Stano (portparol Evropske komisije)“, te da „premijer Krivokapić ipak dovoljno dobro poznaje proceduru“.

DF-u su poručili da za sve optužbe koje iznose na račun Krivokapića „trebalo bi u ovom trenutku osnovano i dosljedno, u kontinuitetu da sumnjiči tridesetogodišnjeg vladara koji je sada koalicioni partner njihovih koalicionih partnera od 30. 8. 2020“.

Vesko Garčević

PODGORICA – Odluka Ministarstva vanjskih poslova da omogući državljanima Srbije da 3. aprila, kada će u njihovoj državi biti predsjednički, parlamentarni i lokalni izbori, kod nas glasaju mimo zvaničnih diplomatskih predstavništava u još tri grada, nije protiv diplomatske prakse i takvih situacija ima i

u drugim državama – kazao je za Pobjedu profesor Univerziteta u Bostonu (SAD), nekadašnji crnogorski diplomata Vesko Garčević.

žati glasanje stanovnika druge države na svojoj teritoriji. Sjećam se da je Austrija dozvolila glasanje u klubovima iseljenika 2004. kada sam bio ambasador SiCG (Srbija i Crna Gora) – dodao je naš sagovornik.

Objašnjava da kada država jednom donese takvu odluku, onda je stvorila presedan i trebalo bi da na isti način pomogne

glasanje građana drugih država ukoliko te države to traže.

- Ako, na primjer, Kosovo ili Albanija ili Hrvatska u nekoj budućnosti traže od nas da njihovi građani koji žive u Crnoj Gori glasaju van diplomatsko-konzularnih predstavništava mogu se pozvati na ovaj slučaj i mi bi trebalo da im izađemo u susret – ističe Garčević.

Nastavljena 34. sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu

himovića, jer su Ustav, zakon i Poslovnik jasni – istakla je Vuksanović-Stanković.

Bulatović joj je odgovorio da on ne plaši Ibrahimovića, već da je njihova dužnost da ga upozore da nema pravo da zakaže sjednicu i najave da će da, ukoliko to učini, podnesu krivičnu prijavu.

Predsjednik Odbora Momo Koprivica ocijenio je da se sa zakazivanjem sjednice žuri zbog fotelja i sticanja vlasti bez izbora, te ponovio da je Bulajić jedini koji ima pravo da to učini.

– Sem u dva slučaja koja su jasno propisana i odnose se na spriječenost i kad je povjerena zamjena – istakao je Koprivica.

Vuksanović-Stanković ga je pitala čime je Bulajić spriječen da zakaže sjednicu podsjećajući da je saopštio da će to učiniti kad se dogovori parlamentarna većina formirana na izborima 30. avgusta.

- Ne znam kako može imati dogovora ako vi protestujete po ulici, DF blokira, a Abazović neće da čuje za vas. Koji je to onda razlog za nezakazivanje sjednice - pitala je VuksanovićStanković. Ž. Z.

On je kategoričan da se ova odluka nepotrebno politizuje sa obje strane.

- Svaka država ima pravo da odluči na koji će način podr-

Vuksanović-Stanković: Da Ibrahimović ne može da zakaže sjednicu, ne biste se toliko pomamili PODGORICA – Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković poručila je da će, ukoliko predsjedavajući Skupštine Strahinja Bulajić ne zakaže sjednicu, to učiniti potpredsjednik zakonodavnog doma Ervin Ibrahimović konstatujući da taj postupak ne povlači krivičnu odgovornost, kao i da ne predstavlja kršenje Poslovnika o radu Skupštine.

Ona je to kazala na jučerašnjoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu na kojoj je imala oštru polemiku sa predstavnicima Demokratskog fronta i Demokrata koji su tvrdili da bi zakazivanjem sjednice Ibrahimović ušao u zonu krivične odgovornosti.

– Ima pravne mogućnosti da se zakaže sjednica. Da znate da ne može, ne biste se toliko pomamili – kazala je VuksanovićStanković tokom diskusije sa poslanikom DF-a Predragom Bulatovićem.

Da Ibrahimović ne može da za-

kaže sjednicu, dodala je, imao bi status poslanika.

Bulatović je podsjetio da je Strahinja Bulajić vršilac dužnosti predsjednka Skupštine i da je to konstatovano nakon što je sa te funkcije smijenjen Aleksa Bečić, a Ibrahimovića je savjetovao da razmisli da li bi ušao u zonu krivične odgovornosti ukoliko zakaže sjednicu kako ga savjetuju.

– Tačno se zna po kojim uslovima može neki od druga dva potpredsjednika da zakaže.

Ako dođemo u tu situaciju, imaćemo pravne inovacije –

rekao je Bulatović.

Vuksanović-Stanković je Ibrahimoviću poručila da apsolutno nije u zoni krivične odgovornosti, već strahuje da je Bulajić u njoj jer je bio dužan da zakaže sjednicu.

Navela je i da ne razumije matematiku DF-a po kojoj je prekrajanje izborne volje to što koalicija „Crno na bijelo“ nije sa njima.

– Da manjinska vlada predstavlja prekrajanje izborne volje građana ne bi bila propisana Ustavom kao moguće rješenje.

Nema potrebe da plašite Ibra-

Nikolić: Odluka o podršci manjinskoj vladi nakon što vidimo što će uraditi mandatar Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić kazao je na jučerašnjoj sjednici da ta stranka neće biti u vladi ukoliko se ona formira, a podsjetio je da je to i bila

njihova ponuda nakon izbora 2020. godine.

- Skoro smo ponovili tu podršku uz nekoliko političkih uslova. Na stranačkim organima ćemo donijeti odluku, nakon

što vidimo što će uraditi mandatar. Crna Gora je upala u ozbiljan problem. Od integracione euforije na riječima dobili smo integracionu apatiju na djelu – istakao je Nikolić.

Crna Gora, kaže on, može, pošto je dozvolila da državljani Srbije glasaju van diplomatsko-konzularnih predstavništava, da traži od Srbije da dozvoli našim građanima u Srbiji ista prava.

- Svako odbijanje da to uradi imalo bi jasnu političku poruku na osnovu koje bi Crna Gora mogla da zauzme drugačiji stav sljedeći put – zaključuje Garčević.

Za razliku od njega, za nekadašnjeg ambasadora Miodraga Vlahovića odluka MVP je sporna.

On je na Tviteru napisao da je sve učinjeno neregularno i suprotno diplomatskim pravilima.

- Nedostojno, proizvod neznanja i političkog podaništva. Izgovor da je to i ranije rađeno ne vrijedi, jer je i ranije pogrešno rađeno. A ovaj MVP još kaže „Kosovo i Metohija“ - istakao je Vlahović, koji je predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora.

Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović u utorak veče je u izjavi za Javni servis, komentarišući odluku resora kojim rukovodi, rekao kako je „predstavnik Ambasade Srbije bio na razgovoru u MVP, dostavio dodatna obrazloženja zbog čega oni to žele - zbog velikog broja raseljenih lica koja žele da učestvuju na izborima u Srbiji, koji su sa Kosova i Metohije“.

Kako smo već objavili, iz transkripta njegove izjave koju je MVP dostavilo medijima ime države Kosovo napisano je ispravno, dodatak ,,Metohija“ je izbrisan, iako

je Radulović to rekao.

Generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović uvjeren je da je promjena odluke uslijedila nakon što je predsjednik Srbije zaprijetio „dalekosežnim posljedicama“ po Crnu Goru.

– Nakon početnog principijelnog stava da se omogući glasanje, kako je to uobičajeno, u diplomatskim predstavništvima Srbije, nakon prijetnji iz Beograda stav se ekspresno mijenja i uslišavaju Vučićeve želje – ocijenio je on.

On smatra da „pored toga što se radi o neuobičajenoj i neprimjerenoj praksi koja ukazuje da Crna Gora postaje praktično izborna teritorija druge države, još je poraznija činjenica da se takva odluka mijenja nakon prijetnji predsjednika Srbije i galame koju su podigle njegove ispostave u Crnoj Gori“.

Prosrpski Demokratski front oglasio se u ponedjeljak užasnut odlukom MVP da ne izađe u susret zahtjevu Ambasade Srbije da srpski državljani 3. aprila u Crnoj Gori mogu glasati i u Beranama, Sutomoru i Budvi.

Optužili su odlazeću Vladu Zdravka Krivokapića za antisrpsko djelovanje, a ubrzo poslije njih stigle su i prijetnje iz Beograda. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je zvaničnoj Podgorici da će već u utorak dobiti adekvatan odgovor koji će, kako je rekao, imati dalekosežne posljedice. Što je trebalo da bude odgovor Beograda javnost nije saznala, jer je odmah u utorak ujutro MVP promijenilo odluku i dozvolilo da građani Srbije mogu da glasaju i mimo diplomatsko-konzularnih predstavništava u još tri tražena grada. Ž. Z./K. K.

Partija Vladimira Jokovića upozorila na nezakonite radnje direktora Uprave za šume

SNP: Za deset dana zaposlio 17 ljudi isključivo u izborne svrhe PODGORICA - Socijalistička narodna partija Crne Gore, kako su saopštili, najoštrije upozorava direktora Uprave za šume Srđana Pejovića da prestane sa malverzacijama i nezakonitim radnjama.

- Samo za posljednjih deset dana, sedamnaest ljudi sa područja Berana i Andrijevice nezakonito je, navodnim ugovorom o djelu, pozvano na zasnivanje radnog odnosa. Uz sve to, isključivo u izborne svrhe dijele se i nalozi za korišćenje i sječu šuma. Koristimo priliku da pozovemo inspekcijske službe da, u što hitnijem roku, ispitaju zakonitost ovih radnji, uz poziv tužilačkim organima da, u okviru svojih nadležnosti, utvrde pomenute činjenice - navode iz SNP-a.

Iz te političke partije poru-

Vladimir Joković

čuju da će od novog ministra poljoprivrede zahtijevati da Pejovića pozove na odgovornost, da bi se, kako dodaju, konačno utvrdile i otkrile navedene nezakonite radnje.

Srđan Pejović postao je v.d. direktora Uprave za šume kao kadar Prave Crne Gore Marka Milačića.

R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 24. mart 2022.

Manjinski akcionari tužili članove borda direktora Plantaža

Analiza popunjenosti kabine državne avio-kompanije i bivšeg prevoznika Prošle subote Air Montenegro je prevezao ukupno 148 putnika, dok je MA istog dana 2019. imao 844 putnika PODGORICA – Air Montenegro izgubio je 75 odsto tržišta koje je pokrivao Montenegro erlajnz (MA) zbog nedostatka statusa redovnog prevoznika i svih prednosti koje to donosi, rečeno je Pobjedi nezvanično iz izvora bliskih Vladi. Na takav zaključak navode podaci o broju putnika dvije kompanije koje je Pobjeda analizirala.

Odlazeći izvršni direktor Air Montenegra Predrag Todorović u posljednjem intervjuu se pohvalio da su za šest mjeseci prošle godine prevezli 100.000 putnika. Poređenja radi, MA je za 11 mjeseci 2019. prevezao 626.297 putnika.

Radi poređenja broja prevezenih putnika uzeli smo za primjer saobraćaj koji je Air Montenegro ostvario 19. marta ove godine, odnosno 19. marta 2019. za MA. (Bivši avio-prevoznik nije letio 19. marta 2020. zbog globalnog prekida komercijalne avijacije izazvanog pandemijom.)

Prema podacima Pobjede, Air Montenegro je prošle subote, 19. marta, imao jednu rotaciju iz Podgorice za Beograd sa 36 putnika u odlasku i 112 u dolasku. Popunjenost sjedišta na toj rotaciji bila je 63 odsto, a kompanija je tog dana ukupno prevezla 148 putnika.

MA je 19. marta 2019. ukupno prevezao 844 putnika i imao je šest plus jednu rotaciju.

Dvije rotacije bile su iz Podgorice za Beograd, jedna iz

Air Montenegro izgubio 75 odsto putnika MA

Ukrcavanje putnika u avion MA

Tivta za Beograd, a po jedna iz Podgorice za Pariz i Rim. MA je tog dana imao i jednu codeshare rotaciju za Beč, gdje je bio marketing carrier (kompanija koja prodaje sjedišta na letu), a Austrian Airlines operating carrier (kompanija koja obavlja let). Popunjenost sjedišta MA na svim destinacijama tada je bila 61 odsto.

Na istoj rotaciji iz Podgorice za Beograd koju je MA obavio 19. marta prije dvije godine popunjenost kabine bila je 96 odsto, dok su ukupno prevezena 223 putnika. To je 75 putnika više nego što ih je prevezao Air Montenegro prošle subote.

Treba napomenuti da je kom-

Bez turista iz Rusije i Ukrajine 150 miliona eura manje u budžetu dnevnu potrošnju turiste od 75 dolara sa 254.000 gostiju, koliko je lani došlo iz Ukrajine i Rusije.

Marković je Gradskoj RTV saopštila da će turistička sezona biti neizvjesna i ove godine.

-Poučeni iskustvom iz doba pandemije, ali i zbog dugoročne stabilnosti, ključno je pronaći alernative ruskom i ukrajnskom tržištu. Rezulta-

Siva ekonomija u svim oblicima Marković je naglasila da su siva ekonomija i nedostatak kvalifikovane radne snage, uz nedovoljno razvijenu infrastrukturu i nedovoljnu čistoću za visokoplatežne

BORD DIREKTORA PLANTAŽA: Konstitutivna sjednica 16. aprila 2021.

Traže odštetu za nezakonite i štetne odluke

Ne žele da kompanija plaća naknade direktoru i zapošljenim koji su nezakonito i mimo statuta i internih pravilnika smijenjeni ili raspoređeni na neodgovarajuća radna mjesta

parativna prednost na strani Air Montenegra jer je 19. marta ove godine bila subota koja podrazumijeva veću frekvenciju saobraćaja, dok je 19. mart 2019. bio utorak. Iz svega navedenog, vidi se da je Air Montenegro 19. marta ostvario svega 17 odsto saobraćaja koji je MA realizovao istog datuma tri godine ranije.

Putnike koje je ranije prevozio MA sada je prvenstveno preuzela Er Srbija. Srbijanska kompanija prevozi najviše putnika ka Beogradu, koji je za MA bio najprofitabilnija destinacija.

Air Montenegro, kako je nedavno potvrdio i državni sekretar za saobraćaj Zoran

Procjena sekretarke Odbora za turizam PKCG Sanje Marković

PODGORICA - Planiranje turističke sezone mora da se fokusira na alternativna tržišta kako bi se nadomjestio gubitak od procijenjenih 150 miliona eura zbog nedolaska turista iz Rusije i Ukrajine, poručila je Sanja Marković, sekretarka Odbora za turizam Privredne komore.

Ona je do te brojke došla tako što je pomnožila prosječnu

5

turiste, problemi koji prate našu turističku privredu.

- Siva ekonomija je u turizmu zastupljena u svim oblicima - neprijavljivanje radnika i smještaja, neiz-

ti će zavisiti od saradnje nadležnog ministarstva, NTO, turističke privrede i nacionalng avio-prevoznika – rekla je ona i naglasila da se marketinške aktivnosti trebaju usmjeriti na Centralnu i Zapadnu Evropu - Češku, Poljsku, Mađarsku, Njemačku, Austriju, Tursku, UAE, itd.

- navela je ona i dodala da je problem i što je budžet NTO 69 odsto manji u odnosu na prošlu godinu.

- Nedovoljno je 300.000 eura za marketinške aktivnosti tokom cijele godine – navela je Marković i istakla da je veliki problem i to što u Crnoj Gori ne postoji strateški marketinški plan.

R.E. davanje fiskalnih računa, neregistrovanje djelatnosti poput turističkih agencija kazala je Marković dodajući da je jedan od prijedloga za poboljšanje situacije pojednostavljenje registracije privatnog smještaja.

Radunović, trenutno zauzima tek četvrto mjesto po broju prevezenih putnika u Podgorici. Osim Er Srbije, ispred njega su Turkiš erlajnz i Austrian erlajnz. Putnike MA preuzele su i niskobudžetne kompanije Rajaner i Viz er.

Crnogorski avio-prevoznik trenutno saobraća ka Beogradu, Istanbulu i Ljubljani, a od aprila planira uvesti letove za Pariz, Lion i Cirih, te od maja za Frankfurt i Nant. Od juna će letjeti iz Tivta za Prag.

Bilansi Air Montenegra očekuju se do 31. marta, kada će biti poznato sa kakvim poslovnim rezultatom je kompanija završila prošlu godinu.

B. D.

Upravni odbor Morskog dobra predložio Vladi

Tivat i Herceg Novi da preuzmu trajektnu liniju

PODGORICA - Upravni odbor Morskog dobra predložio je Vladi da opštine Herceg Novi i Tivat preuzmu upravljanje trajektom na liniji Kamenari – Lepetane do izbora novog koncesionara, kazao je predsjednik Morskog dobra Blažo Rađenović RTHN. Ukoliko Vlada prihvati taj prijedlog, Opština Herceg Novi je, prema riječima predsjednika Stevana Katića, spremna da se sa Tivtom dogovori kako će to uraditi.Rađenović je naveo da je UO Morskog dobra stavio van snage zaključak Vlade iz 2019. godine, kojim je aneksom nastavljen ugovor sa Pomorskim saobraćajem za trajektnu liniju Kamenari – Lepetane.

– Ako Tivat i Herceg Novi ne mogu zbog tehničke, finansijske ili bilo koje druge prirode preuzeti upravljanje, Morsko dobro je kadro da oformi svoju službu za transport – poručio je Rađenović.

S. P.

PODGORICA – Šest manjinskih akcionara Plantaža tužilo je šest od sedam članova borda - Nebojšu Vuksanovića, Snježanu Pavićević, Borisa Boričića, Mariju Nikčević, Darka Rašovića i Miloša Popovića, tražeći da se njihove odluke o razrješenju bivšeg direktora Miroslava Vukovića i imenovanju v.d. Zorana Miladinovića ponište kao nezakonite. Tužbu je izbjegao jedino Nikola Perišić, koji u bordu predstavlja interese CKB, a koji je glasao protiv spornih odluka.

Riječ je o derivatnoj tužbi protiv odgovornih lica, kojom traže nadoknadu štete jer nijesu postupali u najboljem interesu Plantaža. U tužbi u koju je Pobjeda imala uvid, iznos štete će biti preciziran tokom postupka pred Privrednim sudom, koji je u ime akcionara pokrenuo advokat Dino Murić.

OPTUŽBE

Akcionari tvrde da je bord krajem oktobra prošle godine nezakonito smijenio Vukovića i postavio ga na najniže referentsko mjesto u kadrovskoj službi, iako su bili u obavezi da ga vrate na mjesto direktora Sektora pravnih i opštih poslova. To je rezultiralo njegovom tužbom protiv Plantaža radi nadokna-

Riječ je o derivatnoj tužbi protiv odgovornih lica, kojom traže nadoknadu štete jer nijesu postupali u najboljem interesu Plantaža. U tužbi u koju je Pobjeda imala uvid, iznos štete će biti preciziran tokom postupka pred Privrednim sudom, koji je u ime akcionara pokrenuo advokat Dino Murić

de razlike između direktorske i plate referenta do kraja petogodišnjeg mandata na koji je bio imenovan godinu ranije.

– Jasno je da je na ovaj način kreiran pravni osnov koji omogućava Vukoviću da naplati štetu koja mu je nesporno prouzrokovana, za šta će krajnji račun snositi akcionari Plantaža – navodi se u tužbi.

Ukazuju da članovi OD nijesu precizirali razlog za Vukovićevo razrješenje. Time su postupili suprotno Statutu, što odluku o njegovoj smjeni, kako tvrde, čini ništavom.

– Da su akcionari željeli da OD daju diskreciono ovlašćenje da razriješi izvršnog direktora bez navođenja osnova razrješenja, odredba iz člana 124 stav 1 Statuta društva bila bi logično izostavljena i primjenjivala bi se neposredno i jedino odredba iz člana 174 stav 3 Zakona o privrednim društvima– navode u tužbi.

SISTEMATIZACIJA

Članovi OD dodatno su povrijedili dužnost time što su imenovali Miladinovića za v.d. direktora, iako nema potrebnih deset godina iskustva na rukovodećim poslovima. Zato su, kako navode, odgovorni za štetu, jer su i sva akta koje je Miladinović donio nezakonita. U saznanju su, navode, da je veliki broj zaposlenih aneksima ugovora o radu raspoređen suprotno sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta.

OD je, kako navode, propustio da u roku od 60 dana, otkada je registrovan prestanak Vukovićevog mandata u CRPS-u imenuje izvršnog direktora u punom mandatu, zbog čega Plantažama prijeti kazna od 750 do 7,5 hiljada eura zbog kršenja ZPD. Ove pritužbe akcionari su prije mjesec iznijeli i Upravi za inspekcijske poslove tražeći hitni inspekcijski nadzor i pokretanje prekršajnog postupka, ali odgovora nije bilo.

U tužbi predlažu da sud sasluša Miladinovića, Vukovića i Perišića.

M. Lk.

6

Ekonomija

Četvrtak, 24. mart 2022.

Nastavljeni pregovori predstavnika Vlade i Saveza stočara oko otkupne cijene mlijeka

Za Ministarstvo je prihvatljivo smanjenje PDV-a na sedam odsto

PODGORICA - Za Ministarstvo poljoprivrede su prihvatljivi prijedlozi Saveza stočara za smanjenje poreza na mliječne proizvode, saopštio je Pobjedi predstavnik Saveza stočara Crne Gore Budimir Mugoša. Juče je u Ministarstvu održan novi sastanak Saveza stočara i direktora Direktorata za poljoprivredu Miroslava Cimbaljevića sa saradnicima.

Za Ministarstvo je prihvatljivo da se stopa PDV-a za neke mliječne proizvode spusti sa 21 na sedam odsto, da se stopa poreza za koncentrovanu hranu sa sedam spusti na nulu, kao i da porez na pasterizovano jednodnevno mlijeko bude nula odsto, naveo je Budimir Mugoša

PREGOVORI

- Razmotrili su naše prijedloge sa prethodnog sastanka i u načelu se s njima složili. Za njih je prihvatljivo da se stopa PDV-a za neke mliječne proizvode spusti sa 21 na sedam odsto, kao i da se stopa poreza za koncentrovanu hranu sa sedam spusti na nulu. Takođe i da porez na pasterizovano jednodnevno mlijeko bude nula odsto. Na ovaj način bi se stvorili uslovi da se bez promjene maloprodajnih cijena poveća otkupna cijena mlijeka za četiri centa – kazao je Mugoša Pobjedi.

Mugoša ističe da se sve ove mjere mogu sprovesti uz saglasnost Ministarstva finansija i Skupštine kroz izmjene i dopune Zakona o PDV-u.

Budimir Mugoša

- Da li će Ministarstvo finansija i predsjedavajući Skupštine Strahinja Bulajić imati razumijevanja za našu situa-

ciju i zakazati sjednicu, ostaje da se vidi. Takođe, bez Skupštine se ne mogu očekivati ni oslobađanje od akciznih nameta na pogonsko gorivo koje

je takođe veliki problem u poslovanju – rekao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, dvije karike u lancu -otkupljivači i trgovine se nijesu

Ministar poljoprivrede na Svjetskom forumu o vodama

Stijović u Senegalu Delegacija Crne Gore koju predstavljaju ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, državna sekretarka Nikolina Mišnić, direktorica Uprave za vode Vesna Bajović i direktor Direktorata za vodoprivredu Željko Furtula, oitputovala je u Senegal,

Forum o vodama u Senegalu

na 9. Svjetski forum o vodama, u organizaciji UN. Član Izvršnog odbora DPS Mihailo Anđušić kazao je da će delegacija na čelu sa ministrom Stijovićem otputovati u Senegal u trenutku kada su crnogorski poljoprivrednici dovedeni R.E. na rub egzistencije.

Taksisti zakazali protest, autobuski prevoznici čekaju novu vladu

Sastanak građevinara, PKCG i Ministarstva još izjasnile o prijedlogu Sa- finansija veza stočara.

– Za komunikaciju i posredovanje sa trgovinama zadužili smo gospodina Cimbaljevića, a mi ih molimo da kao društveno odgovorne kompanije imaju sluha za naše probleme i da nam izađu u susret – kazao je Mugoša.

On dodaje da u Savezu stočara smatraju da je potrebno povećati cijene mliječnih proizvoda za pet odsto što bi imalo efekat povećanja cijena jogurta i pasterizovanog mlijeka za pet centi.

- Smatramo da to nije mnogo, pogotovo u poređenju sa ostalim poskupljenjima – ocijenio je Mugoša.

MJERE

Prema njegovim riječima, ako bi svi prihvatili prijedloge stočara problem bi trenutno bio saniran.

- Kako će se stvari dalje odvijati ostaje da se vidi. Ukoliko samo za neke od subjekata naši prijedlozi ne budu prihvatljivi, odredićemo se prema tome i preduzeti sljedeće korake pa i neke radikalne mjere do kojih neće doći ako bude razumijevanja – poručio je Mugoša.

Predstavnici stočara su u ponedjeljak predložili da svi u lancu, koji čine farmeri, otkupljivači, trgovci, Ministarstvo poljoprivede i potrošači, podijele teret teške situacije. Oni su predložili da se otkupna cijena mlijeka poveća za deset centi i to tako da se PDV smanji na sedam odsto za sve domaće mliječne proizvode, trgovačke marže za dva centa, da se ukine porez na stočnu hranu, te da se maloprodajna cijena mlijeka poveća za pet odsto.

Iz Saveza stočara je u ponedjeljak saopšteno i da bi povećanje otkupne cijene mlijeka za deset centi dovelo stočare u stanje kakve takve likvidnosti i održivosti farmi.

Na sastanku, održanom krajem prošle sedmice, iz Saveza stočara su poručili da je neophodno da otkupna cijena mlijeka bude okvirno na nivou cijene koncentrovane hrane plus pripadajuće premije ili kumulativno 70 centi. Ukoliko ne dođe do dogovora, stočari su ranije najavili nekoliko mogućnosti - obustavu isporuke mlijeka, ulične proteste i zatvaranje farmi.

S. P.

Moguće korigovanje ugovorenih cijena za petinu

PODGORICA - Po zakonu o javnim nabavkama cijene u ugovorima zaključenim po tenderima se mogu korigovati do 20 odsto, ocijenjeno je na sastanku predsjednice Privredne komore Nine Drakić, privrednika i Ministarstva finansija.

Građevinske firme ukazuju da su ogromna poskupljenja gotovo svih građevinskih materijala, goriva, maziva i drugih resursa u lancu izvođenja građevinskih radova i usluga i da se ne mogu ni kontrolisati niti predvidjeti.

- Osim toga, postoje nerealizovani ugovori zaključeni prije tri do pet godina, koji nijesu realizovani iz objektivnih okolnosti i odgovornost nije na strani građevinaca. Ti ugovori su zaključeni po ranijem zakonu, koji nije prepoznavao korigovanje do petine ugovorene cijene, pa su ovi izvođači u neravnopravnom položaju - rekli su iz PKCG. Na sastanku su zaključili da treba donijeti leks specijalis, što podrazumiejva uključivanje Vlade i Skupštine.

-Za takvu odluku izvršne vlasti postoji podrška PKCG, koja je spremna da aktivno participira u svakoj fazi donošenja adekvatnih rješenja - navodi se u saopštenju.

Ocijenjeno je da bi potencijalni raskid ugovora bio rizično rješenje sa aspekta ponuđača, ali i realizacije razvojnih politika države kao naručioca.

Privrednici su apostrofirali težak i nepovoljan položaj u kojem su se našli, te gubitke koji se mjere milionima eura, zbog kojih je ugroženo očuvanje radnih mjesta i opstanak pojedinih kompanija.

Sastanku su prisustvovali i predstavnici Uprave javnih radova i Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala. S. P.

Komisija za kontrolu privatizacije zakazala raspravu o budvanskom hotelu

Dokić: Spajić i Milatović Tvrde da je bazen izigravaju ministre, a „Avale“ na zemljištu nemaju elementarno znanje Budvanske rivijere PODGORICA – Nezadovoljni cijenama goriva autobuski prevoznici čekaju novu vladu, jer su odlazeći ministri rekli da im ne mogu pomoći, dok su taksisti već riješili da protestuju 31. marta pred Skupštinom.

Kako je Pobjedi kazao član Klastera prevoza Davor Dokić, odlazeći ministri Milojko Spajić i Jakov Milatović su im rekli da su smijenjeni i ne mogu ništa da urade.

- Ti momci imaju 10 mehanizama da riješe problem, ali je očigledno da ne znaju i neće da pitaju, pa mi

plaćamo ceh njihove sujete - kazao je Dokić i objasnio da sada čekaju ,,gajnc nove ministre kako bi preduzeli naredne korake“, poručujući da će i oni na ulicu ukoliko ne bude rješenja. On smatra da je jedan od načina smanjenje PDV-a ili akciza ili subvencije, dok se ne normalizuje stanje na tržištu.

- Ti momci nemaju elementarna znanja o tome, a hoće da izigravaju ministre – rekao je Dokić.

Taksisti su juče prelomili i iz Strukovnog sindikata, koji djeluje u okviru Unije slobodnih sindikata,

poručili da idu u proteste. Naveli su da su poslali 60 dopisa u proteklih 15 mjeseci, na koje se osvrnuo samo Direktorat za drumski saobraćaj Ministarstva kapitalnih investicija i resorni ministar Mladen Bojanić.

- Zbog toga i enormnih cijena goriva ćemo hitno uputiti pismo v.d. predsjedniku parlamenta, sa zahtjevom da zakaže kolegijum na kojem će biti i naši predstavnici da bi nam objasnili kako da u ovom opštem haosu prehranimo porodice i plaćamo nerealno visoke namete državi – navodi se u saopštenju.

N. K.

Sporni bazen

PODGORICA – Skupštinska Komisija za kontrolu privatizacije trebalo bi da na sjednici 30. marta razmatra postupak privatizacije hotela ,,Avala“.

- Komisija za ispitivanje poslovanja HG Budvanska rivijera, koja je u većinskom državnom vlasništvu, otkrila je da hotel ,,Avala“ godinama koristi bazen od 733 kvadrata na parceli koja je vlasništvo Budvanske rivijere – saopštio je predsjednik Komisije Maksim Vučinić.

Hotel ,,Avala“ je kao vlasništvo Budvanske rivijere prodat 2004. godine firmi Bepler i Džejkobson za 3,2 miliona eura. N. K.

Društvo

Četvrtak, 24. mart 2022.

7

Policija prikupila obavještenja od bračnog para iz Berana, koji je identifikovan da je stupio u kontakt sa porodicom djece afričkog porijekla koja ih je prijavila za rasne uvrede

Zeković: Političke veze ne smiju da sprečavaju tužilaštvo i policiju da primjenjuju zakon PODGORICA – Uprava policije je obavijestila porodicu djece koja su u subotu u Podgorici pretrpjela govor mržnje na rasnoj osnovi da su identifikovane osobe sa nadzornih kamera u Delta sitiju. Riječ je o N. O. i B. O. iz Berana.

Činjenica da se od 19. marta 2022. godine intenzivno u javnosti govori o slučaju, nije bila od uticaja na građanku N. O. da se obrati nadležnim organima ili kontaktira porodicu u cilju izvinjenja – istakao je Zeković. On je kazao da video nadzor neupitno potvrđuje njihov kontakt, a svjedokinja događaja je i radnica na štandu u tržnom centru, građanka A. V.

Spisi predmeta su dostavljeni nadležnom državnom tužiocu koji je porodicu obavijestio da će se danas izjasniti o kvalifikaciji djela ili odbačaju prijave.

Incident se desio u subotu, kada je i prijavljen policiji, koja je tada upoznala tužilaštvo sa slučajem.

NEGIRALI NAVODE PRIJAVE

Policijski službenici su od N. O. i B. O. prikupili informacije koji su tom prilikom odlučno negirali navode iz prijave građanke A.V, tetke djece afričkog porijekla, kazao je Pobjedi mr Aleksandar Saša Zeković, aktivista za ljudska prava i generalni sekretar Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava.

Zeković je od prvog dana upoznat sa procesuiranjem ovog

Spisi predmeta su dostavljeni nadležnom državnom tužiocu koji je porodicu obavijestio da će se danas izjasniti o kvalifikaciji djela ili odbačaju prijave. Incident se desio u subotu, kada je i prijavljen policiji, koja je tada upoznala tužilaštvo sa slučajem

Aleksandar Saša Zeković

slučaja i prijavom policiji.

On je kazao da su N. O. i B. O. naveli, prilikom razgovora sa policijom, da su navodno oni bili ti koji su vrijeđani i omalovaženi.

- Podnositeljka prijave ocjenjuje da je njihov iskaz smišljen u cilju negiranja i relativizovanja odgovornosti. Činjenica je da je građanka A. V. neposredno u stanici policiji Centra bezbjednosti Podgorica prijavila incident ubrzo pošto se isti dogodio i nije imala nijedan razlog ili motiv da samoinicijativno stupa u kontakt sa supružnicima O. iz Berana – kazao je Zeković.

A.V. je, prema prijavi, prilikom incidenta upozorila N. O. na ponašanje i pozvala da prestane sa neprimjerenim i nezakonitim komentarima na račun malodobne djece, ali to nije popravilo situaciju. Prema navodima iz prijave koju je A.V. podnijela, N.O je ,,u da-

ljem nastupu bila još i gora“.

- Takođe, činjenica da se od 19. marta 2022. godine intenzivno u javnosti govori o slučaju, nije bila od uticaja na građanku N. O. da se obrati nadležnim organima ili kontaktira porodicu u cilju izvinjenja – istakao je Zeković. On je kazao da video nadzor neupitno potvrđuje njihov kontakt, a svjedokinja događaja je i radnica na štandu u tržnom centru, građanka A.V. - Roditelji đece, od kojih je jedan i državljanin Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, obratili su se Ambasadi UK u Podgorici i ambasadorki Nj.E. gospođi Karen Medoks i upoznali sa slučajem. Iskazali su zabrinutost da zbog stanja vladavine

prava u Crnoj Gori, na pravosudne organe bi mogao biti izvršen neprimjeren politički i drugi uticaj koji bi mogao da predstavlja i ometanje pravde – objasnio je Zeković dalji razvoj događaja.

Prema saznanjima Pobjede, osobe koje su identifikovane da su stupile u kontakt sa porodicom u Delta sitiju su roditelji funkcionera jedne političke partije.

Zeković je juče tokom dana na svom Tviter profilu istakao da ne smije biti političkih pritisaka u rješavanju ovog slučaja.

- Politički pritisci i interesi, koji uključuju i obrazovanje nove vlade Crne Gore, kao i političke veze na bilo koji način ne smiju da sprečavaju državno tužilaš-

Prema saznanjima Pobjede, osobe koje su identifikovane da su stupile u kontakt sa porodicom u Delta sitiju su roditelji funkcionera jedne političke partije na vlasti u Beranama

tvo i policiju da profesionalno i odgovorno primjenjuju zakon – kazao je Zeković.

ODGOVORI TUŽILAŠTVA

Pobjeda je povodom ovog slučaja juče poslala pitanja Osnovnom državnom tužilaštvu, ali i Višem, s obzirom na to da je riječ o govoru mržnje na osnovu rasne diskriminacije.

- Službenici Centra bezbjednosti Podgorica Uprave polcije su, o prijavljenom događaju od strane A. V., obavijestili dežurnog državnog tužioca u ovom tužilaštvu, koji je dao usmeni obavezujući nalog policiji da se prikupe potrebna obavještenja i podaci, nakon čijih razmatranja će se izjasniti o pravnoj ocjeni događaja – odgovorio je portparol ODT Vukas Radonjić.

Više državno tužilaštvo je odgovorilo da nije formiran predmet.

HRA: Osuđujemo rasizam svake vrste Osuđujemo rasizam svake vrste. Dobro je da su nadležni reagovali i da su identifikovani ljudi koji su tako javno i bez dileme ispoljavali rasističke stavove i time uznemiravali i vrijeđali djecu i druge ljude – kazala je Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA). Ona je istakla da je važno da taj slučaj bude kažnjen.

- Možda je problem i u tome što se ljudi, koji se tako ponašaju, nikada nijesu susreli s ljudima drugačije boje kože ili strancima bilo koje vrste.

Mislim da bi u takvom slučaju korisnija sankcija od zatvora i novčane kazne bio rad u javnom interesu u Crvenom krstu ili centru za azilante.

To bi moglo da im pomogne da razumiju koliko je takvo njihovo ponašanje duboko besmisleno i neopravdano, pored toga što je i uvredljivo i nezakonito – rekla je Gorjanc-Prelević.

Ona je istakla da opis slučaja iz medija ukazuje da je moguće da se radi o krivičnom djelu rasna i druga diskriminacija ili krivičnom djelu izazivanje rasne mržnje

ili prekršaju iz Zakona o javnom redu i miru.

Gorjanc-Prelević je podsjetila da Krivični zakonik u članu 443 rasna i druga diskriminacija, stav 3, kaže da to djelo čini onaj ko: ,,širi ideje o superiornosti jedne rase nad drugom ili propagira mržnju ili netrpeljivost po osnovu rase, pola, invaliditeta, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili drugog ličnog svojstva ili podstiče na rasnu ili drugu diskriminaciju“, i za to propisuje kaznu zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Kada je riječ o krivičnom djelu, ona podsjeća da piše da izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje iz člana 370 KZ: ,,Ko javno podstiče na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina“.

- Zakon o javnom redu i miru u članu 19 predviđa prekršaj koji čini onaj ,,ko na javnom mjestu govorom, natpisom, znakom ili na drugi način

vrijeđa drugog po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, etničkog porijekla ili drugog ličnog svojstva“, i za to propisuje novčanu kaznu od 250 eura do 1.500 eura ili kaznom zatvora do 60 dana – citirala je GorjancPrelević taj zakon.

Tea GorjancPrelević

Policijski službenici su od N. O. i B. O. prikupili informacije koji su tom prilikom odlučno negirali navode iz prijave građanke A.V, tetke djece afričkog porijekla, kazao je mr Aleksandar Saša Zeković - O navedenom događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici - piše u odgovoru portparolka VDT Lepa Medenica.

INCIDENT

A.V. koja je podnijela prijavu opisala je incident u subotu na društvenim mrežama. Navela je da joj je starija žena koja je stajala ispred butika pored nje kazala da su djeca „odvratna kao majmuni“.

Ona navodi da je bila zatečena ovakvim obraćanjem.

- Toliko nerealno da je i meni vilica bila po podu i nijesam odreagovala ovako kako svi kažu da bi. Podnijela sam krivičnu prijavu i nadam se da ćemo uskoro svi znati ime i prezime tog ološa jer ću istrajati u tome da se identifikuje i kazni - napisala je ona na Tviteru.

Navela je i da su joj muž i žena protiv kojih je podnijela prijavu kazali da su dječaci lijepi samo dok su mali, a da će biti ružni kad porastu.

– Okreće se put mene i kaže „crnčuge jedne, biće pravi majmuni kad porastu“ - napisala je ona na društvenim mrežama. J.M. - K.J.

8

Društvo

Četvrtak, 24. mart 2022.

Građani u Crnoj Gori na razne načine nude pomoć izbjeglicama iz Ukrajine PODGORICA – Crveni krst Crne Gore dobio je veliki broj poziva crnogorskih državljana koji žele da pomognu izbjeglicama iz Ukrajine na način da im besplatno ustupe svoje stambene prostore.

Sekretarka Crvenog krsta Jelena Dubak rekla je Pobjedi da ih poziva, takođe, veliki broj ukrajinskih državljana koji stanuju u Crnoj Gori. Oni, takođe, nude krov nad glavom ovim ljudima.

Prema njenim riječima, veliki broj građana se, zbog prirode djelovanja Crvenog krsta, prijavljuje upravo njima sa željom da pomogne ugroženom stanovništvu Ukrajine, na različite načine.

- Primili smo i veliki broj poziva naših i ukrajinskih državljana koji stanuju u Crnoj Gori, koji su izrazili želju da besplatno ustupe svoje stambene prostore

Žele besplatno da ustupe svoje stambene prostore

Volonteri Crvenog krsta Crne Gore

izbjeglicama iz Ukrajine.

Imajući u vidu da je broj pokrenutih inicijativa mnogo-

brojan, od građana koji žele da pomognu Crveni krst uzima podatke i, ukoliko se

bude za tim ukazala potreba u budućnosti, bićemo slobodni da ih kontaktiramo kako bi doprinijeli besplatnom smještaju lica – kazala je Dubak.

Ona ističe da treba imati u vidu da država za sada ima na raspolaganju kapacitete Centra za smještaj tražilaca azila u Spužu, kao i Prihvatnog centra za strance na Božaju, „tako da, ukoliko bude potrebno, izbjeglice će najprije biti smještene u njihovim prostorijama“.

– Pored besplatnog ustupanja svojih stambenih objekata, građani nude i svoje volonterske usluge, naročito u dijelu prevođenja sa ukrajinskog na naš jezik –

kazala je Dubak.

Crveni krst Crne Gore angažovao je 20 volontera i 15 zapošljenih koji se aktivno, na dnevnoj osnovi, bave pružanjem neophodne pomoći izbjeglicama iz Ukrajine.

– Ukoliko se za tim ukaže potreba u narednom periodu, CKCG raspolaže širokom mrežom volontera u svim gradovima, koje možemo angažovati – kazala je Dubak.

Mali broj izbjeglica se Crvenom krstu javlja za humanitarnu pomoć u vidu hrane.

Veća je potražnja ipak za higijenskim artiklima za žene i djecu.

– Standardni paket hrane koji naša organizacija dijeli

Jelena Dubak

socijalno ugroženom stanovništvu sadrži sljedeće artikle: brašno, ulje, šećer, tjesteninu, konzervirano meso i ribu, gotove supe, a količina je dovoljna da podmiri nutritivne potrebe jedne petočlane porodice za period od mjesec – navodi Dubak.

Donacije za pomoć stanovništvu Ukrajine se uplaćuju na namjenski žiro račun kod Hipotekarne banke (5205188-31) ili slanjem SMS-a na broj 15888.

I. P.

CZIP upozorava da bi izgradnja HE Komarnica ugrozila međunarodni status zaštite kanjona

GUBITAK STANIŠTA

Konkretno, preciziraju da u kanjonu Komarnice stanište imaju najmanje tri vrste ptica, čiju bi ukupnu populaciju u Crnoj Gori značajno narušilo upravo potapanje rijeke i izgradnja akumulacije. U prvom redu surog orla (Aquila chrysaetos), sivog sokola (Falco peregrinus) i velike ušare (Bubo bubo), kao vrsta iz Aneksa 1 Direktive o pticama kao značajnog ekološkog propisa Evropske unije.

Upravo ove tri vrste, kao i druge ptice stijena, litica i kamenjara suočiće se sa gubitkom

Obaveza države je da ne ignoriše propise EU o zaštiti sredine

Preciziraju da u kanjonu Komarnice stanište imaju najmanje tri vrste ptica, čiju bi ukupnu populaciju u Crnoj Gori značajno narušilo upravo potapanje rijeke i izgradnja akumulacije. U prvom redu surog orla (Aquila chrysaetos), sivog sokola (Falco peregrinus) i velike ušare (Bubo bubo), vrsta iz Aneksa 1 Direktive o pticama kao značajnog ekološkog propisa Evropske unije staništa usljed eventualne izgradnje HE. - Konkretno, ako uzmemo u obzir da će izgradnja HE da utiče na dva gnijezdeća para surog orla, jednog u Komarnici a drugog u Pivi, onda imamo uticaj na dva od 40-66 parova, koliko po istraživanjima gnijezdi na teritoriji Crne Gore, što je tri do pet odsto populacije. Čak i samo uticaj na jedan par u Komarnici je veći od jedan do 2,5 odsto – navode iz CZIP-a.

Ističu da se sivi soko u Elaboratu navodi kao gnjezdarica, što podrazumijeva da autori raspolažu podatkom o makar jednom paru, „što je izuzetno značajno, jer je gnjezdeća populacija te, na nacionalnom nivou kritično ugrožene vrste, ekstremno mala i ova bi investicija ugrozila izuzetno značajan dio populacije u Crnoj Gori!“ Kada je u pitanju velika ušara, kao treća Aneks I vrsta koja je navedena u Elaboratu, iz CZIP-a kažu da bi time potencijalno bilo ugroženo gniježđenje do 10 parova, od procijenjenih 240 do 460, što je do nekih 0,5% populacije na nacionalnom nivou.

EPCG

PODGORICA - Centar za zaštitu ptica upozorio je da bi izgradnja HE Komarnica dovela Crnu Goru u situaciju da izgubi vrijedan segment teritorije koji bi trebalo da bude dio Natura 2000 ekološke mreže zaštićenih područja Evropske unije. Ističu da se na projektu gradnje istrajava i po cijenu dobitka tri do četiri odsto ukupne potrebe za električnom energijom koju je moguće, kako navode, nadomjestiti alternativnim načinima, a da zbog toga trpi priroda, turizam i građani.

Prema njihovoj ocjeni, iako je logično da će najveće posljedice pretrpjeti akvatični organizmi, ništa bolje ne očekuje ni raznoliki i jedinstveni svijet ptica kanjona i njegove okoline čime se, kako kažu, ignorišu preporuke i ekološki propisi Evropske unije, kao što su, između ostalih, Direktiva o staništima i Direktiva o pticama, koje zahtijevaju da države izbjegavaju projekte koji bi mogli dodatno ugroziti kvalitet životne sredine i slatkovodnih ekosistema – osim ukoliko su oni od vitalnog nacionalnog značaja.

- Kriterijum koji se mora ispuniti kako bi područje dobilo međunarodni status zaštite jeste da je dom za najmanje jedan odsto populacije određene vrste na nacionalnom nivou, a koje su na Aneksu 1 Direktive o pticama – kažu iz CZIP-a.

Kanjon Komarnice

-To svakako nije zanemarljivo, jer generalno pravilo u EU govori o tome da kumulativni uticaj svih investicija u zemlji ne bi trebalo da utiče na više od jedan odsto populacije bilo koje Aneks I vrste. U tom slučaju HE Komarnica bi bila kap koja bi definitivno prelila čašu kada su u pitanju problemi sa kojima se suočava ova vrsta, uzevši

u obzir neplansku urbanizaciju Primorja, zatim elektrokuciju, izgradnju auto-puta koja utiče na populaciju u reonu kanjona Morače itd. – upozoravaju iz CZIP-a.

UGROŽAVANJE POPULACIJE

Preciziraju da Elaborat konstatuje prisustvo i gniježđe-

nje još dvije izuzetno značajne vrste sa Aneksa I Direktive o pticama: male muharice (Ficedula parva) i bjelovrate muharice (Ficedula albicollis).

- Ukoliko su podaci o gniježđenju tih dviju vrsta tačni, opet se radi o značajnom procentu, jer obje vrste imaju jako malu populaciju u Crnoj

Kompromis na štetu prirode Kako navode iz CZIP-a, na 253. strani Elaborata procjene uticaja hidroelektrane Komarnica na životnu sredinu stoji jasna konstatacija: ,,Izgradnja hidroenergetskog sistema na Komarnici imaće značajan uticaj na degradaciju staništa, umanjenje vrijednosti biološke raznovrsnosti i ekosistema i čitave biome“.

- Napisano od strane obrađivača Elaborata, finansirano od strane naručioca - Elektroprivrede Crne Gore i ostavljeno građanima da, uprkos očiglednoj neopravdanosti projekta, svjedoče još jednom pokušaju kompromisa između prirode i ekonomskog razvoja u kojem će zasigurno priroda izvući deblji kraj saopšteno je iz CZIP-a.

Gori i svaki par je bitan.

Iz CZIP-a naglašavaju da je krajnje vrijeme da se donosioci odluka u Crnoj Gori, zemlji koja je Ustavom definisana kao ekološka država, shvate da imaju obavezu da razmotre sve potencijalne alternative kada razvijaju našu energetsku politiku.

- Proizvodnja električne energije je aktivnost sa velikim uticajem, pa se upravo zbog toga prvo moraju proučiti i predvidjeti svi mogući scenariji, pažljivo razmatrajući ekonomske i ekološke troškove i koristi za čitavo društvo, u skladu sa inovativnim pristupima i rješenjima, praveći skok prema modernoj i stvarnoj održivosti – zaključuju iz CZIP-a.

R. D.

Društvo

Četvrtak, 24. mart 2022.

9

Sindikat slobodnih radnika KCCG pozvao ministra finansija i socijalnog staranja da objelodani u kojim zdravstvenim ustanovama je Ministarstvo naišlo na bizarne nepravilnosti

Traže kazne za obračun danonoćnih radnih sati tokom cijelog mjeseca

Jelena Borovinić-Bojović

PODGORICA – Sindikat slobodnih radnika Kliničkog centra Crne Gore pozvao je juče ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića da učini javno dostupnim podatke o nepravilnostima koje je taj resor utvrdio kontrolom zarada za januar u sektoru zdravstva, među kojima je najbizarniji upisivanje radnih sati kod jednog broja zaposleniih po raznim osnovama, koji je izjednačen ili čak veći od ukupnog broja sati u mjesecu i da protiv odgovornih u menadžmentu ustanova gdje su uočene nepravilnosti podnese prijave.

U dopisu upućenom Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje, Spajić je 14. februara obavijestio ministarku Jelenu Borovinić-Bojović i direktora Dragoslava Šćekića da je njegov resor obavio dodatnu kontrolu obračuna zarada za januar zbog novih zakonskih rješenja i stupanja na snagu novog Granskog kolektivnog ugovora i ukazao da je kontrola našla brojne nepravilnosti.

Prema tom dokumentu, prilikom obračuna zarada u zdrav-

Zašto ne navedete u kojim zdravstvenim ustanovama su nepravilnosti uočene i zašto ne tražite odgovornost? Ova dugogodišnja praksa neće i ne može da se spriječi dopisima, preporukama, sugestijama i molbama.

U obavezi ste da protiv odgovornih u menadžmentu ustanova gdje ste naišli na tzv. „nepravilnosti“ podnesete prijave – navode sindikalci u obraćanju Spajiću stvu za januar kršen je Zakon o budžetu, Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost, Zakon o zdravstvenom osiguranju, te odredbe Uputstva o načinu obračuna zarade i naknade za vrijeme spriječenosti za rad.

MJESEC NEPREKIDNOG RADA?

Najbizarniji primjer koji Spajić opisuje u dopisu upućenom Borovinić-Bojović i Šćekiću kaže da je uočeno da je kod određenog broja zaposlenih ukupan broj radnih sati, koji se dobija sabiranjem broja sati redovnog rada i broja radnih sati po raznim osnovama, od dežurstava do prekovremenog rada, izjednačen, ili čak veći, od ukupnog broja sati koliko ih ima u mjesecu.

Tokom 31 dana januara, prostim množenjem sa 24 dobija se broj od 744 sata koliko je, prema sadržaju Spajićevog dopisa, pojedincima u sektoru zdravstva obračunato i radnih sati, a bilo je i onih kojima je obračunato i 775 radnih sati tokom januara.

Spajić na kraju tog dokumenta „ukazuje na potrebu poštovanja

pozitivnih propisa od strane lica koja su ovlašćena da vrše obračun zarada“ i poziva Ministarstvo zdravlja i Fond da rade dodatne kontrole obračuna zarada u zdravstvu, kako bi nepravilnosti bile otklonjene prilikom obračuna plata za februar.

Iz Sindikata slobodnih radnika KCCG u jučerašnjem dopisu Spajiću obavještavaju ministra da se sa praksom „malverzacija sa prekovremenim satima“ nastavilo i u februaru i pozvali ga na konkretnu akciju.

- Zašto ne navedete u kojim zdravstvenim ustanovama su nepravilnosti uočene i zašto ne tražite odgovornost? Ova dugogodišnja praksa neće i ne može da se spriječi dopisima, preporukama, sugestijama i molbama. U obavezi ste da protiv odgovornih u menadžmentu ustanova gdje ste naišli na tzv. „nepravilnosti“ podnesete prijave – navodi se u obraćanju Spajiću.

njen sekretar Slobodan Brajović suspendovan sa posla nakon što je 24. februara, zbog zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja isprava, Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnio krivičnu prijavu protiv rukovoditeljke službe za ekonomsko-finansijske poslove Ljiljane Peruničić i još šestoro zapošljenih, upravo zbog malverzacija sa prekovremenim radnim satima.

Kako je Pobjeda objavila 2. marta, Brajović je u krivičnoj prijavi optužio Peruničić da je u periodu od juna do decembra prošle godine u obračunske liste za mjesečne zarade unosila neisti-

SUSPENZIJA ZBOG UKAZIVANJA NA PROBLEM

Iz ove sindikalne organizacije obavještavaju Spajića i da je

Dragoslav Šćekić

Milojko Spajić

nite podatke kojima je sebi i ostalim prijavljenim, Srđanu Manojloviću, koji je pomoćnik direktora za ekonomsko-finansijske poslove KCCG-a, knjigovođama Dragiši Milunoviću, Valentini Gojković i Marini Bubanja, te obračunskom radniku Mladenu Đuroviću i rukovoditeljki odjeljenja za plan i analizu Sunčici Adžić, pribavila protivpravnu imovinsku korist u, za sada, nepoznatom iznosu čime je nanešena šteta budžetu Kliničkog centra.

Prema prijavi, njima sedmoro su mjesecima uz osnovnu platu obračunavani prekovremeni sati rada, iako je, prema odluci direktorice KCCG rad u prostorijama službe za ekonomsko-finansijske poslove poslije 15 sati zabranjen. Brajović je tada kazao Pobjedi da se prije odluke da podnese krivičnu prijavu u više navrata obraćao nadležnim u KCCG. Prvi put 10. decembra prošle godine direktorici KCCG-a od koje nije dobio nikakav konkretan odgovor ili reakciju, potom se obratio dopisom i ministarki zdravlja Jeleni Borovinić-Bojović 5. januara, ali takođe bez

Tokom 31 dana januara, prostim množenjem sa 24 dobija se broj od 744 sata koliko je, prema sadržaju Spajićevog dopisa, pojedincima u sektoru zdravstva obračunato i radnih sati, a bilo je i onih kojima je obračunato i 775 radnih sati tokom januara rezultata, pa potom predsjedniku Odbora direktora KCCG doktoru Predragu Bajiću 12. januara. Prema tvrdnjama Brajovića, i pored dobre volje predsjednika da se o ovom slučaju raspravlja na sjednici Odbora direktora održanoj u povoj polovini februara, većina članova tog tijela je odlučila da tu tačku ne uvrsti u dnevni red sjednice.

Istog dana kada je ova informacija objavljena u Pobjedi, Peruničić je incirala pokretanje disciplinskog postupka protiv Brajovića koji radi u istoj službi, da bi tri dana kasnije direktorica KCCG-a donijela rješenje o privremenom udaljavanju sa rada, odnosno suspenziji Brajovića počeviši od 7. marta „pa do konačnosti odluke o utvrđivanju disciplinske odgovornosti zaposlenog“.

U rješenju o suspenziji, direktorica Radulović je kao razloge navela postojanje „osnovane sumnje“ za dva teža i jedan lakši oblik povreda radnih obaveza. Na teret mu se, kao teže povrede, stavljaju nepridržavanje obaveze upisivanja u evidenciju prisutnih na poslu od jula prošle, pa do marta ove godine, te navodno „nasilničko, nedolično ili uvredljivo ponašanje prema strankama ili zaposlenim ili iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti“.

Kao lakša povreda, na teret mu se stavlja to što je „svakodnevno, samoinicijativno napuštao radno mjesto od 29.12. 2021. do 2. 3. 2022. godine“. Disciplinski postupak protiv Brajovića je u KCCG-u počeo u utorak, a on je u svom iskazu pred komisijom kazao da ne prihvata odgovornost za stvari koje mu se stavljaju na teret i istakao da je postupak koji se vodi protiv njega revanšizam zbog krivične prijave koju je podnio protiv svoje pretpostavljene i kolega.

D.MIHAILOVIĆ

Ne postoji regulisan medicinski prevoz iz Kliničkog centra za pacijente koji se tokom noći obrate za hitna stanja PODGORICA – Pacijent koji se nakon 21 sat obrati za pomoć javnim zdravstvenim ustanovama zbog stanja ili povrede koje iziskuju medicinski transport nazad do kuće - za tu vrstu usluge moraju da angažuju privatnike i plate i do 50 eura.

Služba Doma zdravlja koja prevozi pacijente iz Kliničkog centra Crne Gore ili Urgentnog bloka do kuće, radi do 21 sat, i dovozi ih do kuće, odnosno pacijent bude transportovan i do kreveta.

Iz te ustanove nijesmo dobili odgovor na pitanje zašto ne po-

Za urgentan transport do kuće plaća se iz sopstvenog džepa stoji mogućnost transporta za nepokretne pacijente kojima je takva vrsta prevoza potrebna i nakon 21 sat, te da li imaju u planu da uvedu smjene koje bi radile i nakon navedene satnice.

Kada van navedenog termina pacijenti angažuju privatni medicinski transport, za povratak do ispred kuće ili stana treba da izdvoje od 40 do 50 eura. Uko-

liko imaju novca. I oni koji su u mogućnosti da plate, biće u problemu jer se transport odvija samo od zdravstvene ustanove do ispred adrese na kojoj žive. Ko će pacijenta da smjesti do kreveta to, kažu privatnici, nije njihov posao.

Ovaj problem je najviše izražen kod različitih preloma jer takvi pacijenti ne mogu sigurno biti prebačeni kući standar-

dnim prevozom (automobil, autobus...).

Nemali broj je onih koji jednostavno nemaju sredstava da plate ne tako malu sumu za uslugu koja bi, makar se očekuje, trebalo da je dostupna svima, u svako doba dana i noći.

Iz Kliničkog centra Crne Gore Pobjedi je rečeno da taj posao nije u njihovoj nadležnosti.

- Javna zdravstvena ustanova

sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, poštujući Zakon o zdravstvenoj zaštiti, obavlja djelatnosti iz specijalističko-konsultativne i konzilijarne zdravstvene zaštite, kao i najsloženije oblike

zdravstvene zaštite za djelatnosti iz određene grane medicine, odnosno stomatologije.

Nije u nadležnosti naše ustanove transport pacijenata bilo ka ili od KCCG-a - naveli su oni.

K. J.

10

Hronika

Četvrtak, 24. mart 2022.

Višem državnom tužilaštvu dostavljen izvještaj sa obdukcije Podgoričanina čije tijelo je pronađeno prije četiri mjeseca u Kučima

Nalaz potvrdio da je Miličković ubijen Više državno tužilaštvo

Nezvanično nam je saopšteno da su inspektori došli do saznanja da je Miličković bio u kontaktu sa određenim licima i da su dogovarali primopredaju droge, odnosno veće količine heroina PODGORICA – Četiri mjeseca nakon što su istražitelji u Kučima pronašli posmrtne ostatke Podgoričanina Ivana Miličkovića, koji je nestao prije godinu, obdukcioni nalaz potvrdio je sumnje da se radi o ubistvu, jer su detektovane mehaničke povrede glave.

To je Pobjedi potvrđeno iz Višeg državnog tužilaštva u čijoj nadležnosti je predmet.

-Od strane tužilaštva donijeta je naredba za obdukciju tijela, koji obdukcioni nalaz je u međuvremenu dostavljen tužilaštvu iz kojeg proizilazi da je smrt I. M. najvjerovatnije nasilna, te da je ista u vezi sa nekom mehaničkom povredom glave –

Ivan Miličković

saopštila je Pobjedi rukovoditeljka i portparolka Višeg državnog tužilaštva Lepa Medenica.

Ona je podjsetila da se predmet nalazi u izviđaju i da se preduzimaju sve neophodne mjere i radnje s ciljem utvrđivanja okolnosti nastanka smrti Miličkovića.

Miličković je nestao 27. marta prošle godine u Podgorici.

Iako se sumnja da je više osoba učestvovalo u zločinu, za sada nema osumnjičenih.

Prema saznanjima Pobjede, potvrđenih iz više izvora, policija ima određena operativna saznanja i pristupa detaljnoj provjeri.

-Za rješavnje teških zločina ključan je motiv. Znamo da su u pitanju poslovi sa

drogom i radimo na prikupljanju dokaza – rekao je Pobjedin izvor iz policije.

Nezvanično nam je saopšteno da su inspektori došli do saznanja da je Miličković bio u kontaktu sa određenim licima i da su dogovarali primopredaju droge, odnosno veće količine heroina.

Miličković je, kako pokazuju saznanja operativaca, trebao da preuzme heroin, ali je očito namamljen.

Jedan od pravaca istrage usmjeren je i na određene osobe iz regiona, tačnije lica za koja postoji sumnja da su nakon zločina napustila Crnu Goru.

Podgoričanin je posljednji put viđen je u Zagoriču, 27. marta oko 18.30 časova.

Njegovo kretanje zabilježile su nadzorne kamere na Zlatici, samo desetak minuta nakon što je izašao iz kuće.

Tog dana izašao je u trenerci, patikama i jakni, iako nikada ne izlazi u sportskoj garderobi.

Njegova porodica sumnja da ga je neko zvao da hitno izađe, što je on učinio oko 18.30 sati. Kako se nije vratio, sjutradan su policiji prijavili nestanak.

Telefon mu je bio ugašen, što takođe, kako je Pobjedi ranije kazala njegova porodica, nije bilo uobičajeno za njega.

Istražitelji su 17. aprila u Kučima pronašli zapaljen ,,pasat CC“ registarskih oznaka PG- GJ-133, što je ukazivalo na prikrivanje zločina. Sedam mjeseci kasnije mještanin Kuča prijavio je policiji da je pronašao lobanju i kosti. Posmrtni ostaci bili su udaljeni nekoliko kilometara od mjesta gdje je pronađen zapaljeni automobil.

Istražitelji su 30. novembra prošle godine na istoj lokaciji – kod Kržanje pronašli i dokumenta na ime Ivana Miličkovića.

Izvori iz bezbjednosnih službi tvrde da je Miličković povezan sa bezbjednosno interesantnim licima koja se sumnjiče za najteža krivična djela.

Ranije nam je nezvanično saopšteno da je Miličković blizak članovima zagoričkog klana i da se sumnja da je neko iz kriminalnih krugova umiješan u njegov nestanak.

A. R.

U Budvi održan regionalni sastanak direktora carinskih službi

Medoks: Preko Luke Bar se svake godine prokrijumčari preko dvije milijarde cigareta ku direktora carinskih službi regiona, čiji je domaćin u Budvi juče bila Uprava prihoda i carina Crne Gore.

Karen Medoks

PODGORICA - Britanska ambasadorka Karen Medoks kazala je da procjenjuju da se samo preko Luke Bar svake godine prokrijumčari preko dvije milijarde cigareta, koje zatim ulaze na ilegalna tržišta širom Evrope. Ona je to saopštila na regionalnom sastan-

V. d. direktorice Uprave prihoda i carina Milena Petričević kazala je da proces usvajanja evropskih standarda i transformacija carinske službe u modernizovani sistem upravljanja i rada pretpostavlja stalni razvoj i unapređenje ljudskih resursa, što u fokus stavlja profesionalizam, etiku i unapređenje vještina carinskih službenika.

- Menadžment Uprave odlučan je da dosljedno sprovodi strategiju jačanja etike i integriteta zaposlenih. Čvrsto vjerujući da će se ovaj proces uspješno sprovesti, promovišemo etiku, moral i kulturu integriteta i uvodimo antikoruptivne mehanizme u cilju eliminisanja rizika od ko-

rupcije – poručila je Petričević.

Kako se navodi u saopštenju UPC, Medoks je kazala da vlada te zemlje podržava carinske uprave širom ovog regiona jer im je stalo do sigurnosti i stabilnosti Zapadnog Balkana.

-Znamo da je Zapadni Balkan geografsko čvorište za kretanje migranata, ilegalnih droga, oružja i cigareta u Zapadnu Evropu. Znamo da organizovane kriminalne grupe krijumčare nedozvoljenu robu kroz morske luke Drač i Bar, te kopnom iz Grčke i Bugarske. Znamo da opasna i nedozvoljena roba stiže na ulice Ujedinjenog Kraljevstva – i drugih gradova u Evropi – dolazeći preko Zapadnog Balkana. Procjenjujemo da se samo preko Luke Bar svake godine prokrijumčari preko dvije milijarde cigareta, koje zatim ulaze na ilegalna

tržišta širom Evrope. Procjenjuje se da samo šverc cigareta košta ekonomije Zapadnog Balkana preko 300 miliona eura izgubljenih prihoda svake godine – kazala je Medoks i dodala da se taj novac može potrošiti na škole, bolnice ili puteve, ali umjesto toga ide u džepove kriminalaca.

Ona je istakla da je preko 40 miliona ilegalnih cigareta otkriveno i zaplijenjeno na Zapadnom Balkanu od 2020. godine kao rezultat saradnje između HMRC-a i carinskih partnera na Zapadnom Balkanu.

- Mnogo više miliona cigareta je otkriveno korištenjem opreme donirane od strane Ujedinjenog Kraljevstva i zaplijenjeno od strane organa reda koji su prošli obuku koju su pružili britanski stručnjaci – dodala je ambasadorka.

C.H.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore odbilo zahtjev Rusije za izručenje ukrajinskog državljanina

Ministarstvo pravde

Babaev ostaje u Crnoj Gori zbog rata u Ukrajini PODGORICA – Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore odbilo je zahtjev Rusije za izručenje ukrajinskog državljanina Rizvana Babaeva navodeći kao razlog ratni sukob koji je u toku u Ukrajini, potvrdio je Pobjedi njegov branilac, advokat Ibrahim Smailović.

Naš sagovornik je precizirao da je rješenjem Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava od 17. marta odbijena molba Rusije za izručenje Babaeva i istovremeno je poništeno ranije rješenje od 23. septembra prošle godine kojim je njegovo izručenje bilo dozvoljeno Ruskoj Federaciji.

Rješenje o odbijanju molbe donijeto je u ponovljenom postupku, po prijedlogu za ponavljanje postupka koji je podnio branilac Babaeva, advokat Ibrahim Smailović zbog izmijenjenih okolnosti, odnosno novih činjenica koje se, prije svega, odnose na eskalaciju ratnih sukoba koji se odvijaju na teritoriji Ukrajine.

Rizvan Babaev je u utorak pušten iz Prihvatilišta za strance, gdje je bio smješten posljednjih pet mjeseci, a koje je zatvorenog tipa i u kojem mu je bila ograničena sloboda kretanja.

Babaev je član patriotske organizacije Ukrajine ,,Desni sektor“, bio je politički aktivan u svojoj zemlji, finansijski pomagao ukrajinsku vojsku i

dobijao je priznanja i odlikovanja od ukrajinskih državnih institucija.

Ruski organi terete Babaeva za šverc strateški važnih resursa tokom sukoba između Rusije i Ukrajine 2014. godine.

Nacionalni centralni biro Interpol Moskva, 2. decembra 2020, raspisao je međunarodnu potjernicu za Babaevim, po kojoj je 26. januara 2021. uhapšen u Crnoj Gori, nakon čega je šest mjeseci proveo u ekstradicionom zatvoru.

Babaev je u oktobru prošle godine zatražio azil.

Crnogorske vlasti krajem oktobra prošle godine odobrile su politički azil azerbejdžanskom biznismenu Telmanu Ismailovu, čiju ekstradiciju je takođe tražila Rusija zbog učešća u dva ubistva.

Kao odgovor, početkom februara ove godine je Ministarstvo vanjskih poslova Rusije zabranilo ulazak u tu zemlju državnom sekretaru Ministarstva unutrašnjih poslova Zoranu Miljaniću.

Milijarder iz Azerbejdžana uhapšen je u Podgorici 1. oktobra po međunarodnoj potjernici Interpola i tada mu je određen ekstradicioni pritvor.

On se tereti za organizaciju ubistva dvojice preduzetnika – Vladimira Savkina i Jurija Briljova, za šta je optužen u novembru 2017. godine.

A. R.

Po međunarodnoj potjernici Interpola Luksemburg uhapšen albanski državljanin

Terete ga za krađe, pranje novca, skrivanje ukradene robe…

PODGORICA - Albanski državljanin P. N. (39) uhapšen je na GP Sukobin na osnovu sprovedene zajedničke ciljane potrage policajaca Crne Gore, Luksemburga i Albanije.

P. N. se potražuje na osnovu dvije međunarodne potjernice NCB Interpol-a Luksemburg koje su za njim raspisane radi krivičnog gonjenja zbog krivičnih djela krađa, teška krađa, sakrivanje ukradene robe, pranje novca stečenog kriminalom, kao i krivičnog djela provalna krađa, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako navode, P. N. je prilikom hapšenja kod sebe posjedovao putne isprave sa drugim podacima.

- Međutim, detaljnim provjerama utvrđeno je da se radi o gore navedenom traženom licu kojem je od strane sudije za istragu Višeg suda u Podgorici određen ekstradicioni pritvor pritvor – kazali su iz Uprave policije.

C. H.

Svijet

Četvrtak, 24. mart 2022.

11

DVADESET OSMI DAN INVAZIJE RUSIJE NA UKRAJINU: Dogovoreno uspostavljanje devet humanitarnih koridora

Za Marijupolj nema milosti

NOVE ŽRTVE I RAZARANJA

Tokom jučerašnjeg dana zabilježena je još jedna novinarska žrtva. Kako javlja britanski Gardijan, u ruskom granatiranju Kijeva poginula je ruska novinarka Oksana Baulina, koja je snimala uništeni tr-

Dvije zaraćene strane juče su dogovorile otvaranje devet humanitarnih koridora za evakuaciju civila i dopremanje humanitarne pomoći u zone konflikta, ali taj sporazum i dalje ne podrazumijeva uspostavljanje zelenih koridora iz opkoljenog Marijupolja

govački centar u okrugu Podolski. Baulina je kao video novinarka radila za nezavisnu rusku web stranicu Insajder.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se juče francuskim parlamentarnim zastupnicima, rekavši da očekuje od Francuske da pomogne Ukrajini da se zaustavi ,,rat protiv slobode, jednakosti i bratstva“ i na kraju pristupi Evropskoj uniji.

- Očekujemo od Francuske, od vašeg vođstva... da pomognete da se obnovi teritorijalna cjelovitost Ukrajine - rekao je ukrajinski predsjednik putem video konferencije.

AFP

BRISEL/MOSKVA/KIJEV – Dvadeset osam dana nakon agresije Rusije na Ukrajinu, svjetski lideri i dalje tragaju za načinom da se zaustavi krvoproliće, razaranje gradova i humanitarna katastrofa. Američki predsjednik Džozef Bajden stigao je sinoć u Brisel gdje će danas održati niz sastanaka sa svjetskim liderima. Od posebne važnosti je vanredni samit NATO, na kojem će se okupiti čelnici 30 država članica Sjevernoatlantskog saveza, među njima i crnogorski predsjednik Đukanović.

Isti dan popodne počinje dvodnevni proljetni samit EU na koji je pozvan i Bajden. Na marginama tih samita održaće se i sastanak na vrhu G7, koju čine Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Države.

Prema najavama medija, SAD će novi paket sankcija protiv ruskih političara i oligarha objaviti upravo danas nakon vanrednog samita NATO. Tu vijest je objavio u srijedu Bajdenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Salivan.

Blinken: Ruske snage počinile ratne zločine u Ukrajini

RUSKI GAS ZA RUBLJE

U međuvremenu, u Kremlju su našli način kako da podignu vrijednost rublje čija je vrijednost u strmoglavom padu od uvođenja prvog kruga sankcija Zapada.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin naložio je juče Centralnoj banci te zemlje da razvije sistem na osnovu koga će „neprijateljske zemlje“ isporuke ruskog gasa ubuduće plaćati u rubljama, što je odmah izazvalo skok cijene gasa na evropskom tržištu za 20 odsto.

Ruski mediji prenose da se očekuje da novi način plaćanja

U Marijupolju više nema čitave zgrade

stupi na snagu već za sedam dana.

Evropske države su zavisne od ruskog gasa i drugih energenata zbog čega, za razliku od Amerike, nijesu uvele zabranu uvoza te vrste robe.

- Rusija će nastaviti snabdijevanje prirodnim gasom u skladu sa obimom i cijenama određenim u do sada sklopljenim ugovorima. Promjene će se odnositi na valutu u kojoj se plaća, odnosno biće promijenjena

Predsjednik Rusije Vladimir Putin naložio je juče Centralnoj banci te zemlje da razvije sistem na osnovu koga će „neprijateljske zemlje“ isporuke ruskog gasa ubuduće plaćati u rubljama, što je odmah izazvalo skok cijene gasa na evropskom tržištu za 20 odsto

u rublje – objasnio je Putin.

Zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak juče je, kako je prenio Rojters, upozorio da bi, u slučaju uvođenja sankcija ruskom energetskom sektoru, globalna tržišta nafte i prirodnog gasa mogla da dožive kolaps.

PAKAO U MARIJUPOLJU

Ruska vojna agresija na Ukrajinu ušla je u 29. dan, a dvije zaraćene strane juče su dogovorile otvaranje devet humanitarnih koridora za evakuaciju civila i dopremanje humanitarne pomoći.

To je potvrdila potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk. Ona je, kako prenosi agencija Rojters, navela i da sporazum sa Rusijom ne podrazumijeva uspostavljanje bezbjednog koridora iz Marijupolja. Objasnila je i da oni koji žele da napuste taj opkoljeni

Putinov saradnik napustio Rusiju zbog rata u Ukrajini Arhitekta postsovjetskih ekonomskih reformi u Rusiji Anatolij Čubajs, izrevoltiram ruskim napadom na Ukrajinu, povukao se juče sa funkcije specijalnog izaslanika Kremlja za veze sa međunarodnim organizacija-

ma i napustio Rusiju, prenijela je agencija Rojters pozivajući se na dva neimenovana izvora.

Britanska agencija navodi i da je riječ o do sada najvećem protestu jednog ruskog zvaničnika protiv invazije.

Preminula Medlin Olbrajt VAŠINGTON - Bivša američka državna sekretarka Medlin Olbrajt umrla je u 84. godini , objavila je njena porodica u sa-

opštenju na Tviteru. Bila je 64. američki državni sekretar, ujedno i prva žena na toj funkciji.

Vijest o smrti potvrđena je u

Čubajs, koji je bio i šef kabineta bivšeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina, na funkciju specijalnog izaslanika Kremlja postavljen je 2020. godine, nakon što se prethodno povukao sa čela državnog tehnološkog

imejlu grupe Olbrtajt Stonbridž, globalne strateške firme koju je osnovala Olbrajt.

Porodica Olbrajt na Tviteru je objavila da je kancer uzrok smrti bivše američke državnice.

Olbrajt je bila vodeća figura u administraciji američkog predsjednika Bila Klintona, prvo obavljajući funkciju ambasadora UN, a potom je postala glavni diplomata SAD. CNN navodi da je Olbrajt doprinijela ekspanziji NATO-a i da se borila da se zaustavi širenje nuklearnog oružja.

U tvitu koji je objavila porodica podsjeća se i da je Olbrajt u SAD stigla kao izbjeglica iz Praga 1948. godine.

preduzeća „Rusnano“, koje je vodio od 2008. godine.

Anonimni izvori, na koje se Rojters pozvao, tvrde da je Čubajs ostavku podnio zbog konflikta u Ukrajini i da ne planira da se vraća u Rusiju.

lučki grad, to mogu da urade iz obližnjeg Berdjanska.

I guverner oblasti Luganjsk u istočnoj Ukrajini Sergej Gajdaj je potvrdio da je postignut dogovor o lokalnom prekidu vatre zbog evakuacije civila zarobljenih u borbama.

Primirje je, kako je prenio Rojters, stupilo na snagu u devet sati po lokalnom, odnosno osam po srednjeevropskom vremenu.

Ruske snage su prethodno bombardovale i uništile most u opkoljenom gradu Černigovu na sjeveru zemlje.

Taj most, kako je za agenciju AP naveo regionalni guverner Vječeslav Čaus, korišćen je za evakuaciju civila i dopremanje humanitarne pomoći. Most koji se nalazio na rijeci Desna povezivao je Černigov sa Kijevom.

ČETIRI KORAKA

U međuvremenu se član ukrajinske delegacije u pregovorima sa Rusijom Mihail Podoljak, putem svog Tviter naloga, obratio zapadnim silama ističući kako su, za okončanje rata, neophodna četiri koraka.

Ti koraci, kako je objasnio, podrazumijevaju dostavu moderne protivvazdušne odbrane i krstarećih raketa Ukrajini, totalni naftni embargo prema

-Vlada Sjedinjenih Država ocjenjuje da su pripadnici ruskih snaga počinili ratne zločine u invaziji na Ukrajinu - izjavio je državni sekretar Entoni Blinken.

On je kazao da kao i za svaki navodni zločin, sud koji je nadležan za zločin je na kraju odgovoran za utvrđivanje krivice u određenim slučajevima.

- Naša procjena je zasnovana na pažljivom pregledu dostupnih informacija iz javnih i obavještajnih izvora - naveo je Blinken u saopštenju.

Rusiji i zatvaranje luka širom svijeta za ruske brodove.

Ukrajini je juče dostavljen prvi dio američkog paketa vojne pomoći vrijedan 800 miliona dolara, prenio je CNN pozivajući se na izjavu neimenovanog zvaničnika u Vašingtonu.

Poljsko ministarstvo inostranih poslova uručilo je juče ruskom ambasadoru Sergeju Andrejevu notu o protjerivanju 45 ruskih diplomata, osumnjičenih da su se bavili obavještajnim aktivnostima.

Ruskim diplomatama je dat rok od pet dana da napuste Poljsku.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov najavio je juče da ovaj potez Varšave neće ostati bez odgovora.

Istraga o padu kineskog aviona ,,boing 737-800“

Pronađena crna kutija

PEKING – Kineske ekipe za spasavanje pronašle su jedan od registratora leta u crnoj kutiji aviona Čajna istern erlajnsa koji se srušio u ponedjeljak sa 132 osobe u njemu, javili su državni mediji.

Domaći putnički avion pao je sa više od 20.000 stopa u planinsko područje Guangsija, izazvavši požar pri padu i skoro se raspao pri udaru.

U srijedu popodne, zvanič-

na kineska državna novinska agencija Sinhua izvijestila je da je pronađen jedan od dva ugrađena rekordera koji snimaju kritične podatke o letu i zvuk u pilotskoj kabini. Međutim, bio je „teško oštećen“.

Snimači leta – jedan koji snima glas, a drugi koji snima podatke o letu – obojeni su jarko narandžastom bojom i napravljeni da izdrže iznenadni udar, rekli su zvaničnici u srijedu. Žu Tao, direktor za bezbjed-

nost u vazduhoplovstvu u Upravi za civilno vazduhoplovstvo Kine rekao je u utorak da spasioci još nijesu pronašli preživjele i da se nastavlja pretraga planinskog mjesta gdje se srušio Boing .

- S obzirom na informacije koje su trenutno dostupne, još uvijek nemamo jasnu procjenu uzroka nesreće – rekao je on, dodajući da letilica nije reagovala na ponovljene pozive kontrolora tokom pada.

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 24. mart 2022.

KOTOR: Predsjednica Sindikata Komunalnog preduzeća reagovala na tekst „Protiv Fedi glasalo 85 radnika, traže da preda pečat Ivanović“ KOTOR – Predsjednica Sindikalne organizacije Komunalnog preduzeća Kotor Snežana Fedi reagovala je na tekst „Protiv Fedi glasalo 85 radnika, traže da preda pečat Ivanović“, objavljen 23. marta u Pobjedi.

- Zaposleni dobro znaju kako su protekli izbori, pod prijetnjom krivičnih prijava od strane tehničkog rukovodioca Đorđa Radanovića. Vraćanja sa vrata da nema glasanja i da su izbori neregularni!

Zapisnik o izborima se nalazi u kancelariji šefa kabineta SSCG. Rješenje od Ministarstva, kojim sam ja imenovana za predstavnika Sindikalne organizacije D.O.O. Komunalno Kotor, dala sam na uvid novinaru Pobjede i jedini put pobijanja istog je sud, što im ja toplo preporučujem. Posjedujem audio i video snimke, koje po zakonu ne smijem upotri-

Fedi: Aneksi ugovora urađeni su po novom pravilniku o sistematizaciji jebiti, ali prihvatam da platim kaznu kako bi sva nepočinstva izašla na vidjelo – kaže u reagovanju Fedi. Što se tiče Pravilnika o sistematizaciji, Fedi poručuje kolegama da su napravili prekršaj po osnovu čl. 192 i 193 Zakona o radu br. sl. list CG 74/19, 8/21 i 59/21.

- Napominjem da je Pravilnik o sistematizaciji, usvojen 1. marta 2022, zaveden u knjigu djelovodnika Društva pod rednim brojem 02-1180/22.

Saglasnost na prijedlog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta dao je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić 7. marta br. 01-018/22 -3934/1. U mojoj ponudi za zaključenje

Ovlašćenje Snežani Fedi da zastupa Sindikat komunalnog preduzeća

Aneksa ugovora od 10. marta br. 03-1397 pozivate se na navedeni Pravilnik. Možda sam samo ja dobila ponudu po novoj sistematizaciji, zbog ličnog nezadovoljstva? Pravilnik o sistematizaciji nije usklađen

sa Granskim kolektivnim ugovorom za stambeno-komunalne djelatnosti. Ako su radnici zadovoljni navedenom sistematizacijom, neka im je sa srećom, a nama koji nijesmo ostaje da svoja prava tražimo

preko nadležnih institucija – saopštila je Fedi. Što se tiče navoda o njenim greškama u radu, Fedi poručuje da svako ko radi mora pogriješiti, osim onaj koji ne radi ništa, a tih je, kako kaže, bilo mnogo.

- O mom radu neka sude naši sugrađani, jer poslije 20 godina rada ne želim nikom da se pravdam – kaže Fedi. Što se tiče navoda o telefonu, Fedi navodi da ne vidi poentu pominjanja istog.

- Ali radi javnosti, telefon od 1.500 eura ste odbili (vrlo pohvalno) jer je bio skup i uredno sam ga vratila u poslovnicu T-koma u Starom gradu. Ne vidim poentu pominjanja toga segmenta, jer isti nijesam

otuđila, osim da se istakne Vaše poštenje, što nemam pravo i ne želim da komentarišem.

Kažete ,,da je prekoračenje na svom računu anulirala dodavanjem iznosa na račune kolega“. Malo je nejasno o kojem računu se radi, možda o računu u banci? Zbog javnosti, riječ je o telefonskom računu. Svi imamo ili smo imali službeni broj telefona i bili smo limitirani do određenog iznosa. Nažalost, onaj ko je pisao ovo reagovanje ne zna da sam ja samo unosila podatke u tabelu, koju sam nosila kod izvršnog direktora i finansijskog rukovodioca, nakon njihovog potpisa tabelu je dobijao obračunski radnik. I na kraju, naglašavam da sam se u svom obraćanju javnosti potpisala punim imenom i prezimenom, za sve svoje tvrdnje imam dokaze – kaže u reagovanju Snežana Fedi, predsjednica Sindikata Komunalnog preduzeća.

Iv. K. SLUŽBA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA KOLAŠIN

NIKŠIĆ: Bolja situacija na deponiji Mislov do, u lokalnoj upravi zadovoljni

Požar gase glinom iz kanala kod HE

Zadovoljni smo. U susret nam je izašlo nekoliko preduzetnika, angažovali smo veliki broj kamiona i sve ide po planu. Pripremamo plato u blizini na koji će se nakon što požar bude ugašen odlagati otpad – kaže sekretar za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Đorđije Manojlović NIKŠIĆ – Situacija na deponiji Mislov do, na kojoj je izbio požar u subotu, juče je bila znatno bolja.

Ogromne količine gline iz kanala koji vode ka HE ,,Perućica“ dopremljene su, vatrogasci njome natapaju smetlište, a nadležni se nadaju da će za dan-dva požar potpuno ugasiti. Čelnik Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Đorđije Manojlović kaže da će u blizini deponije pripremiti plato kako bi, nakon što požar bude ugašen, otpad tu bio odlagan.

- Zadovoljni smo. Lokalnoj upravi je u susret izašlo nekoliko preduzetnika, angažovali smo veliki broj kamiona i sve ide po planu. Već je mnogo manje dima, tampon se natapa vodom konstantno i to je očigledno najefikasnije rješenje. Dok se požar potpuno ne ugasi, otpad iz gradskih kontejnera biće odlagan na privremenu lokaciju, a već ćemo se Budošu vratiti, nadam se, za koji dan – riječi su Manojlovića.

Deponija Mislov do formirana je 2003. godine kao privremena, a rok za njeno korišćenje istekao je u maju 2008. godine. Godišnje se na nju odloži oko 25.000 tona miješanog, neselektovanog otpada. Požari se dešavaju često, tinjaju mjesecima, pa su zbog nesnosnog smrada više puta reagovali mještani naselja Kličevo i Straševina.

Sjeverni vjetar veliki protivnik

KOLAŠIN: Vatrogasci brane ugrožene kuće u Cerovici, avioni MUP-a nijesu osigurani i ne mogu da polete

I dalje su pod vatrom rovačka i moračka sela, situacija kritična

Tadić: Gori na više lokacija

KOLAŠIN - Ni sinoć poslije 21 sat, vatra u rovačkom selu Cerovica nije stala. Pripadnici Službe zaštite i spasavanja iz Kolašina, pomognuti od strane kolega iz Podgorice, brane da vatra ne pređe put, što bi značilo i da su ugrožene kuće.

Komandir nikšićke Službe zaštite i spašavanja Slavko Tadić kaže da danonoćno dežuraju na Budošu. Dodatni problem vatrogascima što je na području Opštine aktivno više požara.

- Velika je suša, duva vjetar, a ljudi čiste livade i imanja, ne vodeći računa gdje i kako pale vatru. Ti požari se ne mogu iskontrolisati, a onda, po običaju, nas zovu. Srećom nema ugroženih kuća, ali gori na sve strane nikšićke opštine, gore livade i šuma – kaže Tadić, apelujući na sugrađane da se uzdrže od paljenja vatre na otvorenom.

Kako nam je sa lica mjesta kazao komandir Službe zaštite i spasavanja iz Kolašina Željko Darmanović - situacija je i dalje kritična.

- Vatrogasci iz Podgorice su došli sa jednim vozilom i pomažu nam da spriječimo da vatra pređe put. Veliki nam je protivnik sjeverni

DIMI MANJE NEGO PRETHODNIH DANA: Deponija Mislov do

U junu prošle godine iz lokalne uprave Nikšića i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma najavljeno je da će do kraja 2021. godine smetlište Mislov do biti zatvoreno te određena druga lokacija na kojoj će se odlagati otpad. U međuvremenu, rade na trajnom rješenju – otvaranju reciklažnog dvorišta u Nikšiću koje će koristiti osim te opštine i Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Plužine, Žabljak i Šavnik.

Ra.P.

vjetar koji brzo širi vatru.

U Osrecima je izgorjela još jedna nenastanjena kuća, a i u Osrecima i u Jasenovi i u Barama, dežuraju mještani koji su svih ovih dana sa nama. Pošto nema poziva, vjerujemo da nema opasnosti po imovinu - kazao je Darmanović za Pobjedu.

Kiše nema u meteo najavama, a vjetar pomaže brzom širenju vatre. Radio Televziija Crne Gore je sinoć objavila da avioni MUP-a nijesu operativni jer nije izvršeno produženje osiguranja vazduhoplovima, odnosno da tenderska procedura za osiguranje traje.

Dr.D.

Crnom Gorom

Četvrtak, 24. mart 2022.

CPC će imati punu podršku Prijestonice

UNAPRIJEDITI SARADNJU: Kapisoda i Đurašković

CETINJE – Gradonačelnik Nikola Đurašković razgovarao je sa Čedomirom Kapisodom, predsjednikom Crkvene opštine Cetinje Crnogorske pravoslavne crkve, o problemima CPC i mogućoj podršci Prijestonice Cetinje funkcionisanju te vjerske organizacije.

Gradonačelnik je, saopštila je PR Služba Prijestonice, istakao posebnu važnost CPC za državotvornost i nacionalni indentitet Crnogoraca, kao i trajanje crnogorske državotvorne ideje i obećao punu podršku Prijestonice.

- Predsjednik Crkvene opštine Cetinje je zahvalio gradonačelniku na razumijevanju za poziciju i probleme CPC i izrazio očekivanje da će odnos Prijestonice prema CPC biti na visokom nivou – navedeno je u saopštenju.

Obostrano je iskazana spremnost za posjetu gradonačelnika Prijestonice CPC i dalje dogovore o međusobnoj saradnji.

C. G.

TIVAT: Prinudna uprava formira organe

OPŠTINA

CETINJE: Razgovarali Nikola Đurašković i Čedomir Kapisoda

13

Ljesar predsjednik Odbora povjerenika

TIVAT – Na prvoj sjednici Odbora povjerenika, održanoj juče u skupštinskoj sali Gradske kuće, za predsjednika je izabran advokat Spasoje Ljesar.

Pored Ljesara, članovi Odbora povjerenika, koji je preuzeo nadležnosti lokalnog Parlamenta, jesu inženjer pomorstva Goran Sindik, službenica lokalne uprave Milena Kovačević iz Tivta i predstavnici Vlade Crne Gore: Marko Vukašinović i Novica Vuković.

Oni su jednoglasno usvojili poslovnik Odbora povjerenika Opštine Tivat.

Ljesar je izjavio da će u fokusu rada Odbora povjerenika biti Odluka o budžetu za 2022.

- Vezani smo rokovima koji su kratki, ali blagovremeno smo dobili materijal. Sekretarijat za finansije je tu da pruži pojašnjenja i već smo fokusirali napore ka pripremi Odluke o usvajanju budžeta – rekao je Ljesar.

Naredna sjednica je zakazana za 29. mart.

S. K.

Spasoje Ljesar

DANILOVGRAD: Bračni par Miljko i Ema Krivokapić uz pomoć kalifornijskih glista proizvode organsko đubrivo DANILOVGRAD – U živopisnom mjestu Ćurilac nadomak Danilovgrada bračni par Ema i Miljko Krivokapić doselio se prije pet godina.

Uz nekoliko privatnih poslova kao što je priređivanje dječjih zabava, pokrenuli su i nesvakidašnji biznis – proizvode organski humus. U tom poslu ,,pomažu“ im kalifornijske gliste.

Kažu da ih je na to podstakla Emina sestra Sandra tvrdnjom da proizvodnja eko-humusa ima perspektivu i da može biti dobar izvor porodičnih prihoda.

Tanka i duguljasta stvorenja su jedinstveni živi pogoni za reciklažu organskog otpada. Samelju i obrade: kartonsku ambalažu, ljuske od jaja, lišće, piljevinu, sitnu slamu i sijeno, mljeveni treset, trulo voće i povrće... Ema objašnjava da na taj način dobiju najkvalitetnije prirodno đubrivo s obzirom na to da tona glistenjaka ima sastav kao pet tona stajskog đubriva.

-To je posebno važno jer ne postoji mogućnost da „izgori“ korijen biljke kao što je slučaj kod svježeg ili polupregorelog kravljeg ili ovčijeg stajnjaka. Ovakvo đubrivo poboljšava strukturu tla, a sadrži i visoku koncentraciju korisnih bakterija i mikroba, čak deset puta više nego običan kompost kao i mnoge makro i mikro elemente potrebne za razvoj biljke, te biljne hormone rasta kao što su auxin i cytokinin – objašnjava Ema.

ISKUSTVO

Krivokapići su posao počeli sa jednim leglom kalifornijskih glista koje broji oko 100.000 jedinki. Sada imaju 40 legala raspoređenih u 150 kvadrata ograđenog zemljišta, odnosno lejama širine oko dva metra dok njihova dužina zavisi od unijetih legala.

Proces proizvodnje glistenjaka ,,o kojem mašta svaki korijen“ traje oko dvije godine.

Glistenjak - hrana koja prija svakom korijenu

,,POGONI“ ZA RECIKLAŽU ORGANSKOG OTPADA: Kalifornijske gliste

POČELI SA JEDNIM, DANAS IMAJU 40 LEGALA: Miljko i Ema Krivokapić

Tanka i duguljasta stvorenja samelju i obrade kartonsku ambalažu, ljuske od jaja, lišće, piljevinu, sitnu slamu i sijeno, mljeveni treset, trulo voće i povrće... Voćke koje su đubrene glistenjakom i bolje se razvijaju i otpornije su na sušu, listovi su krupniji i tamnozeleni, mnogo više imaju cvjetova, a plodovi su krupniji i sočniji – kaže Ema Krivokapić - U početku glistenjak smo dodavali samo određenim biljkama, dok smo kod ostalih i dalje koristili vještačka đubriva. Poslije nekoliko dana nakon tretiranja pesticidima oprskali smo sve biljke rastvorom „čaja“ od

humusa i vode u razmjeri 1:10 i taj rastvor je djelovao kao energetski napitak. Tačnije, lako je bilo uočiti da sa grana i listova nestaju biljne vaši i drugi štetni insekti dok su se biljke jedrile kao da su nečim okupa-

Crvene kalifornijske gliste koje su američki genetičari selekcionisali krajem 50-ih prošlog vijeka proizvode visokokalorično organsko đubrivo- lumbrihumus. U odnosu na slične vrste brže se razmnožavaju, dugovječnije su i mogu da žive na ograničenom prostoru Krivokapići žele da prošire površine pod glistenjacima i uvećaju broj legala kako bi bar donekle zadovoljili crnogorsko tržište sa organskom prehranom biljaka i oplemenjivanjem neplodnog zemljišta.

Ema Krivokapić kaže da

kroz zemlju prave kanale, sitne je i miješaju, što veoma pogodno utiče na vodno-vazdušni režim terena i to sve zajedno na povoljan razvoj biljaka – objasnila je Ema ulogu svojih crvenih ljubimaca.

Kaže da kod njih u Ćuriocu često navrate i ribolovci jer je ,,elsenija foetida“ izvrstan mamac za ribu, neuporedivo bolji od autohtonih glista jer ima više proteina.

Koriste sredstva Agrobudžeta proizvodnja humusa i uzgoj glista ne zahtijevaju skupu opremu, ali su neophodna određena materijalna i finansijska sredstva. Zato je Ema prisustvovala prezentaciji

Agrobudžeta u Danilovgradu.

- Registrovali smo se kao poljoprivredno gazdinstvo, a zatim otvorili firmu Monte-hum i do sada preko granta dobili 7,5 hiljada eura bespovratnih

ne. Prema mom iskustvu voćke koje su tretirane glistenjakom mnogo se brže i bolje razvijaju i otpornije su na sušu, listovi su krupniji i tamnozeleni, mnogo više imaju cvjetova, a plodovi su krupniji i sočniji. Osim toga, gliste su glavni indikatori plodnog zemljišta i prerađivači organskih materija kao i neutralizatori neprijatnih mirisa bjelančevina, one prolaskom sredstava koja smo investirali u kupovinu motokultivatora sa priključcima, drobilice za grane i električne lemilice za plastične kese koje ćemo koristiti za pakovanje glistenjaka – rekla je Ema. Planiraju bušenje bunara, pa se

LEGLO

Crvene kalifornijske gliste koje su američki genetičari selekcionisali krajem 50-ih prošlog vijeka proizvode visoko kalorično organsko đubrivo ili lumbrihumus. U odnosu na slične vrste brže se razmnožavaju, imaju veću otpornost prema vremenskim oscilacijama i temperaturnim razlikama, dugovječnije su i mogu da žive na ograničenom prostoru.

nada da će im sredstva odobriti i za taj projekat jer im je voda i te kako neophodna. Riječi hvale ima za opštinsku službu za poljoprivredu koja im, kaže, izlazi u susret kada treba pribaviti dokumentaciju za konkurse i mjere Agrobudžeta.

Tona glistenjaka ima isti sastav kao pet tona stajskog đubriva. To je posebno važno jer ne postoji mogućnost da „izgori“ korijen biljke kao što je slučaj kod svježeg ili polupregorelog kravljeg ili ovčijeg stajnjaka – objašnjava Ema Krivokapić - Leglo sadrži otprilike 100.000 glista, od toga su 20.000 do 30.000 polno zrele, a ostatak čine kokoni ( jajašca) i mlade gliste. Poređenja radi, iz jednog kokona domaće gliste izleže se samo jedna, a iz kokona kalifornijske čak 15 do 20 jedinki. Svaka tri mjeseca leglo je spremno da se udvostruči. Kao podloga za njihovo uzgajanje mogu da se koriste goveđe, konjsko, a posebno zečije đubrivo dok nije preporučljivo kokošije i svinjsko. Leglo treba da bude konstantno vlažno, a optimum je od 70 do 80 odsto vlažnosti – objasnila je Ema Krivokapić. B. KADIĆ

Kultura

Četvrtak, 24. mart 2022.

PODGORICA - Otvaranje 77. Tradicionalne izložbe članova Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore biće održano večeras, u 19 sati, u Umjetničkom paviljonu. Na izložbi će biti predstavljena djela 107 umjetnika, kao i djela tri gostujuća regionalna umjetnika. Biće dostupne i štampana i digitalna verzija kataloga.

- Iako 77. po redu, Tradicionalna izložba kao kulturnoumjetnički projekat je uvijek nova i različita i ima svoju publiku. Svi koji prate kulturna dešavanja znaju da ova izložba ima i edukativni karakter koji je izražen kroz organizovane posjete učenika. Ovi događaji su direktno usmjereni ka razvoju publike – kazao je ranije za Pobjedu predsjednik ULUCG Igor Rakčević.

Ove godine je novina to što će izložba imati svoje prezentacije na jugu i sjeveru, u okviru partnerstava sa JU Galerija i muzej iz Tivta i Centrom za kulturu iz Kolašina.

- Novina je i što će se u postavci naći radovi umjetnika sa strane: Nebojše Šerića Šobe, Jusufa

ULUCG

Pred publikom djela 107 umjetnika

Pripreme za izložbu

Hadžifejzovića i Aleksandre Nine Knežević. Smatramo da će ovaj segment doprinijeti dinamici same izložbe i možda postati nova praksa. Nagrade ,,Milunović, Stijović, Lubarda“ će biti dodijeljene. Podsjetiću da protekle dvije godine nijesmo dodjeljivali nagrade, te se u skladu s tim akumulirao umjetnički potencijal koji će doprinijeti ukupnoj kvalitativnosti crnogorske scene. Stručni žiri dodjeljuje tri ravnopravne nagrade „Milunović, Stijović i Lubarda“ za izložena djela i nagradu za najbolju izložbu u toku protekle godine – kazao je Rakčević.

Sponzori izložbe su AP print d.o.o, Garaža d.o.o i Podgoričko pivo.

A. Đ.

Žene u pozorištu tema tribine u Biblioteci PODGORICA - Druga tribina iz serijala „Žene u kulturi“ biće održana danas, u 18 sati, u NB „Radosav Ljumović“, a učestvovaće žene čiji se rad veže za pozorište. O položaju žena u teatru govoriće nekadašnja direktorica Gradskog pozorišta Mensura Vanja Popović, glumica Ivana Mrvaljević, glumica Kristina Obradović i baletska igračica i koreografkinja Tamara Vujošević-Mandić. Sa njima će razgovarati dr Tijana Todorović, a biće riječi o savremenoj poziciji žena u pozorištu, o izazovima sa kojima se one suočavaju u ovoj oblasti, kao i o ograničenjima i mogućnostima.

R. K.

Predstavljanje monografije dr Mirjane Blagojević

Pomorsko pravo Kotora i Dubrovnika PODGORICA – Predstavljanje monografije „Pod okriljem Svetog Nikole i Svetog Vlaha: Pomorsko pravo u Kotoru i Dubrovniku po odredbama njihovih statuta“, autorke dr Mirjane M. Blagojević, biće priređeno danas u 14 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Riječ je o izdanju „HeraEdu“ iz Beograda i NVU Društvo za kulturni razvoj „Bauo“. Na predstavljanju će govoriti novinar i publicista Dragan Mitov Đurović, arheolog i jedan od urednika drugog izdanja mr Dušan Me-

din, kao i autorka.

Istog dana, dr Mirjana M. Blagojević održaće predavanje posvećeno upravo njenoj monografiji o pomorskom pravu Kotora i Dubrovnika, u 17 sati u amfiteatru četiri fakulteta za kulturu i turizam Univerziteta Donja Gorica. Moderator razgovora s autorkom biće mr Dušan Medin. Događaj se organizuje kao dio gostujuće nastave za studente druge i treće godine na predmetima iz kulturne baštine, a otvoren je i za zainteresovane, uz prethodnu najavu Fakultetu.

R. K.

O vizuelnoj kulturi Crne Gore u CANU PODGORICA - Promocija knjige ,,Vizuelna kultura mediteranske Crne Gore od 15. do 20. vijeka“ prof. dr Saše Brajovića i dr Tatjane Koprivice biće održana danas u 12 sati na privremenoj lokaciji CANU, u Muzičkom centru Crne Go-

re. Knjiga je nedavno izašla iz štampe u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.

O knjizi će govoriti akademik Niko Martinović, prof. dr Aleksandar Čilikov, vanredni član CANU i autorke monografije.

R. K.

NOVO PREKRAJANJE ISTORIJE: Srpsko narodno pozorište iz N operu „Vladimir i Kosara“ najavilo kao „srpske Romea i Juliju“ Ukoliko dozvolimo da se najprepoznatljiviji elementi naše kulture tako lako rasipaju na okolne narode, upravo zbog svoje atraktivnosti, civilizacijske ekskluzivnosti i značaja onda ćemo mi ostati raščerupani za suštinu našeg bića u svakom smislu – rekao je Marunović

Brutalna krađ kulturnog na M.BABOVIĆ

Večeras otvaranje Tradicionalne izložbe ULUCG

PODGORICA - „Vladimir i Kosara su srpski Romeo i Julija i čekali smo deset vekova da njihova priča bude postavljena na scenu!“ Tako je glasila prva velika objava Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada kojom se najavljuje opera „Vladimir i Kosara“, a koja je, nakon reakcija reditelja Danila Marunovića i mnogih izrevoltiranih korisnika Fejsbuka iz Crne Gore, preksinoć uklonjena.

U toj najavi je, osim što analogija s Romeom i Julijom nema osnovu ni u kom smislu, jer nije u pitanju zabranjena ljubav dvoje tinejdžera iz zavađenih porodica, niti je tragika u njihovim postupcima, a da ne ističemo da je priča o Vladimiru i Kosari starija od Šekspirove (što smo upravo uradili), najvažniji problem u ponovnom srpskom prisvajanju dukljanskog vladara.

Na kraju, priča o Vladimiru i Kosari, koju je u najstarijem spisu sa ovih prostora, Barskom rodoslovu (Sclavo-

Blagota Eraković

Sporna objava Srpskog narodnog pozorišta

rum Regnum) zapisao Pop Dukljanin (najvjerovatnije benediktanski sveštenik Grgur Grizoghono, barski arhibiskup rodom iz Zadra), već je imala nekoliko verzija na pozorišnim daskama, iako nijedna od njih nije bila opera. Ali ne samo da nije čekala Srpsko

Scena iz predstave „Vladimir i Kosara“ Gradskog pozorišta iz Podgorice, 2005.

narodno pozorište, već je kult Vladimira Dukljanskog njegovan i mimo pozorišta, kroz legende, likovnu umjetnost, poeziju, hodočašća i proslave i to prije nego je SPC „preuzela na sebe“ brigu o nezaboravu slavnoga kneza.

KONTINUITET

Marunović je za Pobjedu istakao da je na Fejsbuku reagovao na jedan emotivan način i razumio to kao višedecenijski kontinuitet negiranja postojanja crnogorske nacije, kulture i crnogorske državnosti.

- Imao sam potrebu da reagujem i kao reditelj i kao građanin na nešto što je očito nepravda i zloupotreba istorijskog konteksta u svrhe dnevnopolitičke i i svrhe promocije jednog umjetničkog projekta. Posebno me zabolje-

lo što to dolazi sa adrese teatra u kom sam kao student gledao neke od najboljih predstava u životu i koje osjećam kao jedan od svojih prostora, jer pozorišta su naše univerzalne adrese. Ono što vidim kao reakcije sa suprotnih političkih i ideoloških adresa jeste da, najkraće rečeno, Crna Gora nema pravo da se poziva na kontinuitet dukljanske države, što je jedan potpuni apsurd. Po istoj logici se može postaviti pitanje da li Srbija danas ima pravo da se konektuje za Rašku državu, Dušanovo carstvo i druge države koje su prevazilazile okvire današnjih granica Srbije. Zato mi je važno da kao Crnogorci, da kao pripadnici ove nacije zajedno, i kao pojedinci i kao institucije, reagujemo na ovakve podjele jer ako mi ne zaštitimo integritet svojih kulturnih dobara – neće niko – rekao je Marunović.

Vladimir i Kosara, prema njegovim riječima, po svom etničko-kulturološkom kodu apsolutno pripadaju prostoru današnje Crne Gore i kulturološkom kodu po čijoj inerciji mi danas živimo i ta legenda je nesumnjivo dio kulturne baštine koju danas treba da zaštiti država Crna Gora.

- Ukoliko dozvolimo da se najprepoznatljiviji elementi naše kulture tako lako rasipaju na okolne narode, upravo zbog svoje atraktivnosti, civilizacijske ekskluzivnosti i

Zadah nacionalističke propagande je nemoguće spriječiti Reditelj i književnik Obrad Nenezić postavio je posljednju verziju legende o Vladimiru i Kosari koja slovi za najljepšu južnoslovensku ali, kako je istakao, prije svega dukljansku i crnogorsku ljubavnu priču. On je za Pobjedu rekao da smo mi jedini narod koji je naše legende i mitove izvrgavao ruglu i poistovjećivao sa vlašću tog trenutka, da bi zadovoljio sopstvene i frustracije svojih nalogodavaca ili centara moći.

- Sa druge strane, jedini smo

narod koji se lako odricao svojih stvaralaca, koji su utočište i egzistenciju nalazili u regionu, jer naša kultura je oduvijek bila pod „šapom“ centara moći.

Onda ne treba da se čudimo da će neko iskoristiti momenat da prigrabi nešto „naše“ iako je i to diskutabilno. „Romeo i Julija“ je elizabetanska drama, iako je veronska priča.

Svakako, i te kako mi smeta zadah nacionalističke propagande, ali to je već nemoguće spriječiti u digitalnoj eri – rekao je Nenezić.

PRIVATNA ARHIVA

14

Obrad Nenezić

Njemu najviše smeta što se naša pozorišta ne bave našom istorijom.

- A mi ih plaćamo za tu aktivnost. Nemam ništa protiv da se u CNP-u igraju svjetski klasici, ali imam i te kako da se promovišu strani stvaraoci na uštrb crnogorske drame i autora. Pa neće biti da je sve što dođe sa strane bolje od crnogorskog stvaralaštva. Ali i taj narativ nije nov.

Svaka postava ga je sprovodila na svoj način – rekao je Nenezić.

Kultura

Četvrtak, 24. mart 2022.

đa našeg asljeđa Prijestonica kulture ne smije sebi dozvoliti skandal Danilo Marunović smatra da je povlačenje prvobitne najave za operu „Vladimir i Kosara“ pa postavljanje nove, znak da je postojala dilema u SNP-u kako se postaviti prema negodovanjima.

- Mislim da je tu glavni strah od njihovog donatora. Evropska unija je donator tog projekta i Novi Sad kao prijestonica kulture za 2022. godinu sebi ne smije dozvoliti skandal u kome će nacionalizam i nacionalni hegemonizam biti karakteristika bilo kakvog projekta. Skandal te vrste njima sjutra može značiti i raskid saradnje sa Evropskom unijom, propast cijelog projekta, dovesti u pitanje premijeru, tako da, siguran sam, da su kolege iz Srpskog narodnog teatra više nego turbulentnu noć imali u svojoj dilemi kako da se postave – rekao je Marunović.

Ipak su odlučili, kako je konstatovao Marunović, da uz par eufemizama ostanu dosljedni upravo hegemonističkom pristupu tako što su umjesto „srpski“ stavili „naš prostor“.

- U principu nijesu mnogo revidirali svoj stav, već su ga samo ublažili, ako postoji blaža varijanta. To samo povlači drugo pitanje, ne samo kulturne prirode već i teritorijalne pretenzije, što je još veći skandal. Ne možete prostor sadašnje Crne Gore tumačiti kao svoj prostor, jer je to država starija od bilo koje srpske države. Na kraju krajeva, Duklja je u jednom trenutku osvojila Rašku, tako da bi imala po jednoj takvoj logici i inerciji značenja stvari više argumenata da tumači prostor Raške kao svoj prostor. Sve su to apsurdni elementi i uglovi sagledavanja stvari. Btno je na koji teren vratiti priču, a to je poštovanje tuđe kulturne baštine, jedan fer i normalan odnos razgraničenja dvije kulture koji treba i sa naše i sa njihove strane dodatno osvijetliti, pogotovo u kontekstu projekata koji su finansirani od strane Evropske unije koja je vrlo osjetljiva na ovakve teme – rekao je Marunović za Pobjedu.

KRIVICA ISTORIČARA

Marketinški potez SNP-a je, prema mišljenju reditelja Blagote Erakovića, manje krivica pozorišta, a više srpskih istoričara koji Duklju prisvajaju već odavno. Čak i slobodna pretraga na Vikipediji dovodi do podatka da je „Duklja ili Dokleja srednjovjekovna srpska država koja je postojala od 7. vijeka do druge polovine 12. vijeka, većim dijelom na prostoru današnje Crne Gore i sjeverne Albanije“.

- Srbije nije ni postojalo u vrijeme kad su postojali Vladimir i Kosara, tada je to bila Raška. I kako mogu biti „srpski Romeo i Julija“ kad Srba tada nema? Prisvajanje crnogorske istorije nije od juče. To je na liniji vjekovnih prisvajanja crnogorske istorije od strane srpskih istoričara. Uostalom, kada je 2011. godine Radoš Ljušić, autor „Istorije srpskog naroda“, bio gost Darka Šukovića u emisiji „Živa istina“, Šuković

ga je pitao kako Cetinje može biti srpski grad, a Ljajić je odgovorio: „Napišite vi da je Beograd crnogorski“ – rekao je Eraković za Pobjedu.

Samo u okviru „Ljetopisa Popa Dukljanina“ priča o Vladimiru i Kosari je oživljena tri puta. Prvi put 1987. godine, po tekstu Aca Popovića i u režiji Slobodana Milatovića. Tada je predstava izvedena na ostacima manastira Prečista Krajinska, gdje je sahranjen ovaj par. Drugi put u julu 2010. godine Milatović po tekstu Zagorke Pop Antoske Andovske (prevod i dramaturgija Ljubomir Đurković) radi osvježenu verziju. Treću verziju, dramu u stihu, je pod nazivom „Sveti i prokleti – legenda o Vladimiru i Kosari“ napisao i režirao Obrad Nenezić 2017. godine.

Gradsko pozorište je u saopštenju za medije podsjetilo na sva ova izvođenja, ali i na izvođenje Gradskog pozorišta iz 2005. godine kada je po tekstu Milice Piletić legendu o Vladimiru i Kosari režirao ugledni makedonski reditelj Sašo Milenkovski.

D. ERJAVŠEK

PODGORICA - Izložba ,,Nacionalno blago Bosne i Hercegovine“ otvorena je u sarajevskoj Vijećnici, a nakon predstavljanja pred publikom u Bosni i Hercegovini biće otvorena i u Crnoj Gori, do kraja maja ove godine.

Otvaranju izložbe u Sarajevu prisustvovali su i predstavnici časopisa „Komuna“ – direktor i glavni i odgovorni urednik mr Amer Ramusović i predsjednik Programskog odbora mr Željko Rutović, na poziv članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića.

Poziv je uslijedio nakon nedavnog razgovora u Podgorici predstavnika časopisa „Komuna“ sa autorom izložbe Amelom Suljovićem, savjetnikom za kulturu člana Predsjedništva Šefika Džaferovića.

Tada je bilo riječi o budućem partnerstvu i saradnji u oblasti promocije multikulturalizma i konkretnim modalitetima tematskih programa i projekata u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, koji su posvećeni afirmaciji i zaštiti identiteta svih vjera, nacija, jezika i kulturoloških posebnosti.

Izložba se sastoji od pisanog kulturnog nasljeđa i predstavlja dio zvaničnog programa obilježavanja 30. godišnjice nezavisnosti Bosne i Hercegovine. To je svojevrstan kaleidoskop bogate kulturne prošlosti pohranjene u specijalnim zbirkama Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne

Baština iz BiH u maju i u Crnoj Gori

Jedan od eksponata na izložbi u Sarajevu

i Hercegovine koja je prvi put u ovom obimu otvorila svoje specijalne zbirke za javnost.

- Na jednom mjestu predstavljene su neprocjenjive rukopisne zbirke prepisivane stoljećima do prvih knjiga i novina štampanih u Bosni i Hercegovini, putopisa i arhivskih kolekcija bosansko-hercego-

vačkih velikana – navodi se u saopštenju uredništva „Komune“.

Izložbi su prisustvovali i dr Amer Halilović i Boris Bastijančić, savjetnici predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, jer je Đukanović prihvatio inicijativu da bude pokrovitelj ove izložbe, koja će biti pred-

Izložba djela Irene Lagator-Pejović

,,Povezani pejzaži“ u Dvorcu Petrovića PODGORICA - Izložba radova ,,Povezani pejzaži“ vizuelne umjetnice Irene LagatorPejović biće otvorena večeras, u 18 sati, u Fondaciji Petrović Njegoš (Dvorac Petrovića na Kruševcu). Izložba je plod saradnje Fondacije i Centra savremene umjetnosti Crne Gore, u okviru projekta „Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja“.

Kuratorka izložbe je istoričarka umjetnosti Karolina Majewska-Guede.

Izložba se sastoji od dvije cjeline – intervencije na stazi u parku i postavke od tri rada u prostoru Fondacije. Istraživačka izložba ,,Po-

vezani pejzaži“ propituje zajedničko sjećanje i moguću budućnost utopije mirne koegzistencije koju je zagovarao Pokret nesvrstanih, materijalizovanu, između ostalih, u umjetničkoj zbirci nekadašnje Galerije nesvrstanih zemalja ,,Josip Broz Tito“. Ova izložba aktivira ideju simbiotičkog življenja kroz konceptualni i performativni angažman s kolekcijom umjetnosti nesvrstanih zemalja. Izložba nudi utjelovljeni pogled na nasljeđe pokreta nesvrstanih i njegove dekolonijalne prakse, te njegovo proširenje kroz umjetnički angažman s predmetima, idejama, prekinutim razvojem i okolnom prirodom navedene kolekcije. A. Đ.

„Spomenik“ večeras u Kuslevovoj kući PODGORICA – Projekcija poetsko-eksperimentalnog dokumentarnog filma „Spomenik“, u režiji Igora Grubića, biće priređena večeras u 19 sati u Kuslevovoj kući, u okviru martovske manifestacije posvećene Zajedničkoj čitaonici/Marginalijama zajedničkog. „Spomenik“ je strukturisan kao niz od devet meditativnih ‘portreta’ masivnih betonskih spomenika koji su sagrađeni za vrije-

AVAZ/ANADOLIJA

Izložba ,,Nacionalno blago Bosne i Hercegovine“ otvorena u Sarajevu

Novog Sada

značaja onda ćemo mi ostati raščerupani za suštinu našeg bića u svakom smislu – rekao je Marunović.

15

me bivše SFRJ. Spomenici su prvobitno sagrađeni u znak sjećanja na žrtve fašizma u Drugom svjetskom ratu.

Tokom ratova na Balkanu devedesetih, uništeno je na hiljade tih spomenika, koji su doživljavani kao monoliti napuštene komunističke ideologije.

Pokušaj brisanja tih struktura bio je polazna tačka za Grubićev film, koji se fokusira na uslove i ‘život’ grupe spomenika.

R. K.

„Omama“ u Budvi

BUDVA – Predstavljanje romana „Omama (Berlinska tajna Miloša Crnjanskog)“, autora Slobodana Vladušića, biće priređeno večeras u 19 sati u u holu Akademije znanja. O djelu, koje je dobitnik nagrade „Beskrajni plavi krug“, govoriće docent dr Goran Radonjić.

Vladušić (1973, Subotica) je romanopisac, esejista, publicista, redovni profesor na Odsjeku za srpsku književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Bio je urednik u časopisu „Reč“, a danas glavni urednik časopisa „Letopis Matice srpske“. Dobitnik je više književnih nagrada.

R. K.

stavljena i u Crnoj Gori do kraja maja ove godine. Predstavnici časopisa „Komuna“ otvaranje izložbe iskoristili su za nastavak razgovora o unapređenju odnosa u oblasti kulture sjećanja kao kulturološke dimenzije vremena, prostora, običaja i tradicije dvaju država.

A. Đ.

Kastelovo veče u KIC-u PODGORICA - Promocija knjiga „Ako dojedrim“ i „Konzul i juvelir Mediterana“ Borisa Jovanovića Kastela biće održana večeras u 19 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

O poeziji i esejima sa pjesnikom će razgovarati Đina Bajčeta, izdavač i direktorica pljevaljske Biblioteke, dok će stihove i odlomke iz eseja čitati Sofija Kirsanov.

JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ iz Pljevalja nedavno je objavila dvije knjige Borisa Jovanovića Kastela – poezije „Ako dojedrim“ i izabranih eseja „Konzul i juvelir Mediterana“, o djelu pjesnika, pisanih prethodne decenije iz pera crnogorskih i autora iz regiona.

- Poznat po svojoj sredozemnoj poetskoj misiji, južnjačkoj pasiji i neprekidnim uranjanjima u unutrašnja mora beskraja, ovaj crnogorski i mediteranski pjesnik objavio je trideset knjiga poezije i eseja, njegova poezija ovjenčana je brojnim međunarodnim nagradama za književnost, prevođena na dvadeset jezika i zastupljena u brojnim antologijama crnogorske, mediteranske i evropske poezije – navodi se u najavi KIC-a.

R. K.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 24. mart 2022.

Podgoričanin Branko Pekić našao se u gotovo nevjerovatnoj situaciji

Traže da plaća porez na stan u zgradi koja ne postoji!

I. MITROVIĆ

16

Branko Pekić na mjestu na kojem se nekada nalazila zgrada

Podgoričanin Branko Pekić nalazi se u neobičnoj i krajnje neprijatnoj situaciji – kao jednom od pravnih nasljednika pokojne Rose Pekić već dvije godine mu stiže nalog za plaćanje poreza na stan – koji ne postoji?! Riječ je o stanu koji se nalazio u kolektivnoj zgradi u Ulici 27. marta na Zabjelu, koja je porušena prije osam godina i na čijem mjestu je sada park.

Pekić je Upravi za katastar i državnu imovinu Crne Gore dostavio izvještaje sudskog vještaka građevinske struke i zapisnik građevinskog inspektora, koji potvrđuju da je pomenuta nepokretnost nepostojeća. Iz tog državnog organa od Pekića se, međutim, zahtijeva da pored ta dva dokumenta dostavi i ovjereni elaborat brisanja objekta koji će sačiniti ovlašćena geodetska agencija. I Branku Pekiću, kao i njegovom pravnom zastupniku Srđanu Pekiću nije jasno kako ne postoji koordinacija između institucija, odnosno to što dva dokaza od zvaničnih državnih organa kojima se na nedvosmislen način dokazuje nepostojeće stanje

objekta nije relevantno Upravi za katastar i državnu imovinu.

DOKAZI

Pekić navodi da je prije dvije godine, nakon smrti njegove tetke Rose, počeo da mu stiže porez na nepokretnost – stan u kolektivnoj zgradi u Ulici 27. marta na Zabjelu. Riječ je, međutim, o objektu koji je srušen prije osam godina, a umjesto toga stana njegovoj tetki (čiji je jedan od nasljednika) u zamjenu je dodijeljen stan u zgradi na Bulevaru Stanka Radonjića na Tuškom putu.

On navodi da je u toku pravni postupak kojim se utvrđuje stvarna površina nekadašnjeg stana na Zabjelu, a zbog kojeg ne mogu da pokrenu ostavinski postupak na novu nepokretnost na Tuškom putu. Ističući da je samo njemu od nasljednika stiglo da plati porez na nepostojeću nepokretnost, Pekić kaže da se prije dvije godine obratio Upravi lokalnih javnih prihoda.

Oni su ga uputili da od Uprave za katastar i državnu imovinu Crne Gore traži brisanje (ne) spornog objekta, s obzirom na to da, kako mu je objašnjeno,

oni podatke za naplatu poreza vuku iz Katastra. Pekić smatra da je Opština trebalo Katastru da dostavi dokaze o tome da je zgrada srušena, jer je to urađeno po njenom nalogu.

- Iako sam Katastru dostavio izvješaj sudskog vještaka i građevinskog inspektora o tome da ta nepokretnost ne postoji, oni traže da im dostavim ovjereni elaborat brisanja objekta, koji će sačiniti ovlašćena geodetska agencija. Smatram da nijesam ja dužan da izvodim i plaćam geometra kako bih dokazao da zgrada na Zabjelu više ne postoji, kad već postoje dokazi sudskog vještaka i građevinskog inspektora da je srušena.

Ne pada mi na pamet da plaćam taj porez – kategoričan je Pekić.

PROCEDURA

Odgovarajući na naša pitanja, iz Uprave za katastar i državnu imovinu Crne Gore su kazali da je Branko Pekić podnio ovom organu zahtjev radi brisanja PD 23 na kat. parc. br. 4788 KO Podgorica iz razloga što se radi o nepostojećem objektu. Podnosiocu zahtjeva uputili su zahtjev za dostavljanje dokumentacije –

Pekić se obratio Upravi za katastar i državnu imovinu Crne Gore i dostavio izvještaje sudskog vještaka građevinske struke i zapisnik građevinskog inspektora, koji potvrđuju da je pomenuta nepokretnost nepostojeća. Iz tog državnog organa od Pekića se, međutim, zahtijeva da pored ta dva dokumenta, dostavi i ovjereni elaborat brisanja objekta koji će sačiniti ovlašćena geodetska agencija ovjerenog elaborata za promjenu kulture, odnosno brisanje objekta, sačinjenog od strane ovlašćene geodetske agencije, ali po istom nije postupljeno, te je rješenjem od 11. januara ove godine zahtjev odbijen kao neosnovan.

- Da bi ovaj organ izvršio brisanje predmetnog posebnog dijela objekta, potrebno je osim priloženog zapisnika o inspekcijskom nadzoru i nalaza vještaka, dostaviti i ovjereni elaborat brisanja objekta, koji će sačiniti ovlašćena geodetska agencija – poručili su iz Katastra.

Ističu da je na njihovo rješenje od 17. januara ove godine podnosilac zahtjeva izjavio žalbu koja je proslijeđena Ministarstvu finansija i socijalnog staranja (dopis od 11. februara).

- Nakon dostavljanja odluke drugostepenog organa, ovaj organ će cijeniti da li su ispunjeni uslovi za nastavak postupka – zaključili su iz Uprave za za katastar i državnu imovinu.

Navodeći da je nepostojeća nepokretnost u Ulici 27. marta na Zabjelu i dalje u evidenciji katastra, advokat Srđan Pekić ocijenio je da je glavni problem izostanak koordinacije između Direkcije za imovinu Glavnog grada i državne Uprave za katastar i državnu imovinu, koju ne zanimaju činjenice i faktičko stanje na terenu, nego ono što je u njihovoj evidenciji.

I. M.

Za manje od tri mjeseca ekipe Agencije za stanovanje obnovile 15 objekata

Uređuju fasade zgrada u ulicama 27. marta i Ivana Milutinovića U okviru projekta ,,Za ljepše lice Podgorice“ ekipe Agencije za stanovanje obnavljaju fasade na zgradama u ulicama 27. marta i Ivana Milutinovića.

Radovi u Ulici 27. marta

Nakon toga, saopštavaju iz ovog gradskog preduzeća, u skladu sa planiranom dinamikom počeće radove na uređenju fasada u drugom dijelu Ulice kralja Nikole.

- Od početka godine uređene su fasade

na 15 stambenih objekata. U godini za nama uređene su fasade na 56 objekata, te su neke od kultnih zgrada dobile novo ruho, kao što su zgrade Šargarepe, Oficirka, Kanarinke, Metalka, Pištolj i Tri kocke šećera – podsjećaju iz Agencije za stanovanje, uz napomenu da je akcija ,,Za ljepše lice Podgorice“ sinonim za vedre boje našeg grada, zahvaljujući kojoj se podgoričkim simobilima vraća stari šarm i prepoznatljive boje.

I. M.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 24. mart 2022.

Do polovine godine biće završena izgradnja prve faze novog gradskog groblja na Ćemovskom polju

17

Radnici Vodovoda i kanalizacije juče bili angažovani na Trgu nezavisnosti I. MITROVIĆ

Rješavanje problema grobnih mjesta za narednih 50 godina Radovi teku u skladu sa planiranom dinamikom i do kraja avgusta ili početka septembra će biti završena prva faza u vrijednosti od gotovo 1.700.000 eura, a koja uključuje određeni broj grobnica, dva trga, veliki parking prostor i druge sadržaje neophodne za funkcionisanje jednog tako složenog sistema – kazao je gradonačelnik Ivan Vuković i dodao da su uporedo sa tim u toku radovi na izgradnji pristupne saobraćajnice u dužini od 1.100 metara Radovi na Trgu nezavisnosti

Gradonačelnik Ivan Vuković obišao je lokaciju na Ćemovskom polju na kojem će tokom ljeta biti završena izgradnja prve faze novog gradskog groblja za Podgoricu.

Riječ je o jednom od najznačajnijih projekata koji će biti realizovan tokom mandata aktuelne gradske uprave, kojim se rješava važan problem za više od 200.000 stanovnika Podgorice za narednih 50 godina.

Nove mašine za lakše i brže čišćenje fontane Radnici Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Podgorica juče su generalno očistili fontanu na Trgu nezavisnosti.

Kako je istakao jedan od radnika Službe, koja je zadužena za održavanja fontana i gradskih česmi, Rašo Mehović, zahvaljujući novim mašinama čišćenje fontanske opreme sada im je znatno lakše.

- Dobili smo mašinu za skidanje kamenca i prljavštine. Fontanu ispraznimo, isprskamo je hemijskim sredstvom, a onda mašinom pod pritiksom lakše uklonimo svu prljavštinu – kazao je Mehović.

Navodeći da su dobili i novog kolegu, Mehović kaže da su novu aparaturu prvi put upotrijebili juče na glavnom gradskom trgu.

- Veoma smo zadovoljni, ovako je mnogo lakše ukloniti kamenac i prljavštinu – kazao je Mehović i dodao da treba da im stigne još jedna ovakva mašina.

Ekipa Vodovoda i kanalizacije brine o održavanju 15 fontana i 54 gradske česme.

I. M.

RADOVI

- Zadovoljstvo mi je da konstatujem da radovi teku u skladu sa planiranom dinamikom i da će do kraja avgusta ili početka septembra biti završena prva faza u vrijednosti od gotovo 1.700.000 eura, a koja uključuje određeni broj grobnica, dva trga, veliki parking prostor i druge sadržaje neophodne za funkcionisanje jednog tako složenog sistema. Uporedo s tim, u toku su radovi na izgradnji pristupne saobraćajnice u dužini od 1.100 metara, prvi dio posla smo priveli kraju, ostalo je još asfaltiranje, a raspisan je i tender za izgradnju nastavka te saobraćajnice.

Ponude se otvaraju 28. marta i nadam se da ćemo za dva mjeseca dobiti izvođača i moći da nastavimo izgradnju ove važne saobraćajnice – kazao je Vuković.

Samo u prvoj fazi realizacije ovog projekta, istakao je on, Glavni grad i preduzeće Pogrebne usluge će utrošiti gotovo tri i po miliona eura.

- Trajno rješavamo problem sa kojim smo se suočili u značaj-

Obilazak lokacije budućeg groblja na Ćemovskom polju

noj mjeri zbog onoga što se dešavalo u protekle dvije godine, u kontekstu priče o pandemiji korona virusa. Čestitke rukovodstvu Pogrebnih usluga, jer osim poslovne zgrade koja će uskoro biti stavljena u funkciju, ovo će sigurno biti projekat koji će obilježiti i ovaj period njihovog rada i, važnije od toga, jednu fazu razvoja Podgorice jer nema modernog grada bez ove vrste infrastrukture – poručio je Vuković.

ULAGANJA

Direktor gradskog preduzeća Pogrebne usluge Srđan Mi-

ljanić saopštio je da prva faza izgradnje novog groblja podrazumijeva izgradnju jednog dijela parking prostora, pristupni trg, komercijalno-ekonomski blok, komemorativni trg i pet od 10 kapela, kao i jedan dio grobnica.

- Želim da istaknem da će se u komercijalno-ekonomskom bloku naći prostor za cvjećare, prodavnicu pogrebne opreme, kancelarijski prostor za naše zaposlene. Riječ je o projektu koji je od izuzetnog značaja kako za Glavni grad, tako i za naše preduzeće. Moramo biti ponosni na nešto što smo u

toku prošle godine, koja je bila izuzetno složena, radili i pripremali, i ove godine krenuli sa realizacijom jednog ovakvog projekta. Vrijeme izrade projekta je šest mjeseci, pa se nadamo da će već u ljetnjem periodu biti završena prva faza.

Zbog veličine novog groblja, koje će se prostirati na 296.000 kvadrata – što znači da će biti tri puta veće nego što je teritorija gradskog groblja Čepurci, ono će se graditi fazno i nadam se da ćemo tokom sljedeće godine raditi projekat i za krematorijum – kazao je Miljanić.

I. M.

Zbog radova na vodovodnoj mreži uklonjen dio svjetlosne signalizacije na Zabjelu

Ponovno uključenje semafora zavisiće od dinamike radova Zbog sanacije oštećenja na vodovodnoj mreži demontiran je semaforski stub na raskrsnici ulica Kralja Nikole i Vojislavljevića, na Zabjelu.

Iz Komunalnih usluga saopšteno je da će ponovno uključenje semaforskog uređaja zavisiti od dinamike radova na sanaciji oštećenja vodovodne infrastrukture.

H. P.

U Mjesnoj zajednici ,,13. jul“ uređen još jedan kutak za odmor i rekreaciju

Za ljepše odrastanje mališana iz Ulice Svetozara Markovića Ekipe gradskih preduzeća završile su uređenje površine u Ulici Svetozara Markovića, na kojoj su rekonstruisali dječije igralište na zahtjev lokalne zajednice.

Radnici Zelenila su zamijenili parkovski mobilijar, ugradili još jedan tobogan, a oko ljuljaške tartansku podlogu. Po-

pravili su i ofarbali postojeći dječiji mobilijar, zasadili još 15 novih sadnica drveća i 163 metra žive ograde, nasuli novi sloj humusne zemlje, ugradili hidrosistem, česmu i obnovili staze. Zapošljeni u Agenciji za stanovanje prethodno su ugradili sto za stoni tenis i teretanu na otvorenom, popravili i ofarbali ograde i zamijenili

košarkaške table. Zahvaljujući ekipama Komunalnih usluga, prostor je dodatno osvijetljen sa osam svjetiljki, a postojeći stubovi su ofarbani. Šef kabineta gradonačelnika Nikola Mitrović istakao je da je Glavni grad i ovog puta uvažio zahtjeve sugrađana, a da je sa posebnim zadovoljstvom odgovorio na želje najmlađih.

Novo igralište u Ulici Svetozara Markovića

- Imamo veliko zadovoljstvo da u MZ ,,13. jul“ našim sugrađanima i ovim divnim mališanima predamo na upo-

trebu rekonstruisano dječije igralište. U oktobru prošle godine na njihovu inicijativu organizovali smo sastanak na

kojem smo saslušali njihove zahtjeve i dogovorili način buduće rekonstrukcije ovog prostora. Danas, šest mjeseci kasnije, možemo reći da smo ispunili njihove zahtjeve i da smo na obostrano zadovoljstvo dobili jedan lijep prostor za okupljanje, igru i druženje. Želim da zahvalim kolegama iz gradskih preduzeća Zelenilo, Agencije za stanovanje, Komunalnih usluga i Vodovoda na odlično određenom poslu – kazao je Mitrović, uz napomenu da je ovo još jedna lijepa i uspješna priča saradnje Glavnog grada i lokalne zajednice.

I. M.

18

Arena

Košarka

Četvrtak, 24. mart 2022.

EVROKUP: Košarkaši Budućnost Volija ubjedljivo poraženi u Španiji od Gran Kanarije Ubjedljivim porazom u gostima od Gran Kanarije (84:64), koja je stigla do 12. pobjede, možda i do prvog mjesta, košarkaši Budućnost Volija su i matematički izgubili šanse da se domognu jednog od prva dva mjesta u grupi B Evrokupa.

Ali, to i nije bio realan cilj, Podgoričanima u preostala dva kola predstoji borba da zadrže treće mjesto koje donosi prednost domaćeg terena u osmini finala plej-ofa, što bi, s obzirom na trenutnu formu, bio uspjeh.

Izabranici Aleksandra Džikića su sada na diobi trećeg mjesta sa Virtusom i Cedevita Olimpijom, sva tri tima imaju po devet pobjeda i sedam poraza, ali su „plavi“ bolji međusobno od oba rivala (imaju dvije pobjede protiv Virtusa, i ubjedljiv trujumf protiv rivala iz ABA lige). Za treće mjesto, dakle, Podgoričani u posljednja dva kola treba kod kuće da savladaju tursku Bursu i u gostima francuski Burg.

Sa pet poraza u posljednjih šest mečeva na dva fronta to neće biti nimalo jednostavan zadatak, ali se navijači „plavih“ nadaju da bi Budućnost Voli mogla da pokaže karakter u narednim mečevima, kao što je već bio slučaj u više navrata ove sezone, posebno u trenucima kada je ekipa bila desetkovana povredama i korona visurom…

ODBRANA DRŽALA, NAPAD SLAB Budućnost je igrom u odbrani kompenzovala slab napad u prvom poluvremenu, zbog čega je na polovini utakmice imala samo tri poena zaostatka (36:33).

A početak meča je obećavao bolji kraj, jer su Podgoričani, u četvrtini u kojoj se oba tima nijesu napadački istakla, krenuli serijom 9:0 (trojke Marka Jagodića-Kuridže i Edina Atića, dvojka Kendrija Perija i jedno pogođeno bacanje Zorana Nikolića), nakon dva i po minuta igre. A moglo je da bude i ubjedljivije, da pri tom rezultatu Jagodić-Kuridža nije promašio otvoren šut za tri poena.

Ali, Gran Kanarija se brzo opo-

Još dvije šanse za treće mjesto Sa sinoćnjeg meča na Kanarskim ostrvima

DŽIKIĆ: Previše smo oklijevali Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić je čestitao Gran Kanariji na pobjedi.

- Igrali su mnogo bolje od nas u drugom poluvremenu, posebno u trećoj četvrtini. Djelimično smo mi krivi za to, jer smo previše oklijevali, a ponekad naše odluke nijesu bile kakve su trebale da budu. To je olakšalo Gran Kanariji igru u kontranapadu i otvorenim šutevima za tri poena. Na kraju su nas kaznili – rekao je Džikić.

ravila od tog udarca, počela je polako da pogađa, dok su „plavi“ bili bez poena u naredna skoro četiri minuta (9:8).

Vođstvo gostima na kratko je sačuvao Vili Rid sa jednim pogođenim bacanjem (10:8), ali je Aleksandar Balcerovski vrlo brzo trojkom donio domaćinu vođstvo na 11:10. Španci su do kraja kvartala vodili do tri poena, posljednji put na 16:13, ali je Džastin Kobs prekinuo post iz igre i smanjio zaostatak na pola koša (16:15).

Rid je na startu druge četvrtine vratio vođstvo Budućnosti (17:16), koja je u ovoj četvrtini odbijala sve napade domaćih (vodili su najviše do pet poena – 22:17), ali nije uspijevala ofanzivno da napravi iskorak i stigne do veće prednosti od četiri poena, koliko je bilo nakon koša Jagodića-Kuridže (33:29), na minut i po prije kraja poluvremena. U posljednjih 90-ak

Rezultati i tabela 16. kolo: Bursa – Valensija 92:89, Promiteas – Virtus 61:83, Cedevita Olimpija Venecija 105:90, Gran Kanarija – Budućnost Voli 84:64, Burg – Ulm 72:85.

1. Gran Kanarija 2. Valensija 3. Budućnost Voli 4. Cedevita Olimpija 5. Virtus 6. Ulm 7. Venecija 8. Bursa 9. Burg 10. Promiteas

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

12 4 1316:1220 11 5 1375:1287 9 7 1251:1259 9 7 1370:1336 9 7 1359:1329 7 9 1289:1276 7 9 1223:1229 7 9 1287:1338 5 11 1272:1308 4 12 1155:1315

17. kolo (29/30. mart): Ulm – Bursa, Virtus – Gran Kanarija, Budućnost Voli – Burg, Cedevita Olimpija – Valensija, Venecija – Promiteas.

sekundi Podgoričani nijesu uspjeli da upiši ni poen, Gran Kanarija je napravila seriju od 7:0 i uhvatila zalet za ono što će se dogoditi u nastavku…

PAD U NASTAVKU Treća četvrtina je odlučila pobjednika, jer je Budućnost Voli upisala svega 12 poena,

ŠIROKI BRIJEG – Dvorana: „Pecara“. Gledalaca: 50. Sudije: Pecelj, Stanković, Muhvić.

Rezultat po četvrtinama: 20:13, 28:20, 16:11, 10:31.

BORAC: Gavrić 4 (3-2), Kaningam 5, Dragojević, Boldvin 10 (6-3), Knežević 10 (4-3), Kondić 9 (5-4), Šešlija 9 (2-1), Ponjavić 2, Kenić 8, Bošković 6 (1-1), Janković 11, Reljić.

SUTJESKA: Zahiragić 4 (2-1), Varajić 4, Koprivica 10 (4-4), Ćalić 7 (4-2), Vujović 2 (2-2), Bojić 2, Spasojević 20 (7-6), Tomašević 19 (6-4), Vujošević, Vojinović 4 (2-2), Gutović, Simić 3 (2-1).

Sutjeska je pobjedom otvorila posljednji „balon“ ABA 2 lige u Širokom Brijegu – nevjerovatnim preokretom u posljednjoj četvrtini, Nikšićani su na debiju novog trenera Darka Vujačića savladali ekipu Borca 75:74, u 11. kolu ovog takmičenja.

Koš za pobjedu, uz dosta sreće jer mu se lopta vratila u ruke nakon što je pokušao da pod košem proigra Radosava Spasojevića, postigao je, u posljednjoj sekundi, Vladimir Tomašević.

Sutjeska je u četvrtu četvrtinu ušla sa 20 poena minusa (64:44), ali je uspjela da napravili veliki preokret i dođe do ogromne pobjede. Kako je Sutjeska igrala odbranu u posljednjem kvartalu govori podatak da je Borac tek u posljednjem

73 63

ŠIROKI BRIJEG – Dvorana: „Pecara“. Gledalaca: 50. Sudije: Ćalić, Hadžić, Matić. Rezultati po četvrtinama: 21:15, 16:14, 22:19, 14:15.

PODGORICA: Bulajić 3 (2-1), Vulević 5, Kljajević 4 (2-1), Mišković 11 (4-2), Paunović, Kovačević 8, Kaluđerović, Sejfić 7 (2-1), Korać 17, Lango-

17.00 – Jermenija – Crna Gora

Fudbal - Kvalifikacije za SP 10.00 – Australija – Japan 20.45 – Italija – S. Makedonija 00.30 – Brazil – Čile 03.00 – Meksiko – SAD

Košarka - Evroliga 18.30 – Efes – Armani

Košarka - Evroliga 20.30 – Makabi – Real Madrid

Sudije: Boltauzer, Udjanskij i Hadžić.

Balcerovski I. Diop Salvo Brusino 1 Pustovoj Albisi Lopes Šurna H. Diop Mutaf Enis Stević

15 5 3 8 7 5 11 14 -

84

64

(16:15, 20:18, 26:12, 22:17)

64% (14-9) 70% (30-21) 42% (26-11)

za 1 za 2 za 3

67% (15-10) 34% (43-15) 38% (21-8)

Skokovi 33 (17+16) 32 (8+24) Blokade 4 1 Asistencije 21 12 Ukradene lopte 4 3 13 Izgubljene lopte 14 Faulovi 21 23

devet iz igre, i samo jednu trojku (Di Džej Sili), a primila 26. Podgoričani su držali priključak u prva četiri minuta nastavka (45:42), a onda je „granka“ za dva i po minuta serijom 8:0 prvi put stigla do dvocifrene prednosti (53:42).

Budućnost je do kraja kvartala upisala samo tri poena sa linije bacanja (Rid jedno, Danilo

Kobs 12 Atić 3 Šehović D. Nikolić 2 Sili 19 Tarolis Z. Nikolić 5 Jagodić-Kuridža 5 Drobnjak Popović 2 Rid 8 Peri 8

Nikolić dva), pa je Gran Kanarija stigla do nedostižnih 17 poena prednosti pred posljednju četvrtinu (62:45). Španski tim je u posljednjoj dionici nekoliko puta stizao do 19 razlike, a u 39. minutu i do rekordnih „plus 22“ (81:59), koristeći „raštimovanu“ igru Budućnost Volija u oba pravS. J. ca…

minutu postigao koš iz igre.

Najefikasniji kod Sutjeske bio je Spasojević sa 20 poena. Tomašević je ubacio 19, uz sedam skokova.

Sutjeska sada ima sedam pobjeda i četiri poraza, a u petak (15 h) igra sa Zlatiborom.

Podgorica Osijek

Fudbal - Prijateljska

15.00 – Lovćen – Mladost

Pobjede Sutjeske i Podgorice 74 75

TV

Košarka - ABA 2 liga

Dvorana: ,,Gran Kanarija arena“.

Gledalaca: 1.300.

Uspješan dan za crnogorske košarkaške timove u posljednjem „balonu“ ABA 2 lige u Širokom Brijegu

Borac Sutjeska

Sport na

vić 18 (6-5), Vukčević.

OSIJEK: Makoi 19 (5-2), Dugandžić, Grušanović 2, Tomljenović, Porobić 4, Kuani 17 (1-1), Bošnjak 7 (2-0), Perković 2, Topolović 8 (2-2), Džajić 4 (1-0).

Podgorica je upisala prvu pobjedu u „balonu“ u Širokom Brijegu, a petu u takmičenju – izabranici Nebojše Bogavca savladali su Osijek 73:63.

Meč je protekao u znaku Podgoričana, koji su u posljednjem kvartalu u nekoliko navrata imali i 14 poena prednosti.

Najefikasniji kod Podgorice bio je Aleksandar Langović sa 18 poena, uz sedam skokova, Nikola Korać je ubacio poen manje, a imao je i 11 asistencija.

Podgorica u posljednjem kolu, u subotu (19 h) igra protiv Širokog.

S. J.

Krilni centar Milenijuma sa impresivnim indeksom korisnosti 51

Miloš Popović MVP 15. kola PODGORICA – Zbog rata u Ukrajini, Milenijum je u Milošu Popoviću neočekivano dobio veliko pojačanje za završnicu sezone, i rezultati se odmah vide – momak koji je sezonu počeo u Krivbasu, a koji je nakon agresije Rusije bio primoran da bježi od ratnih razaranja, najkorisniji je košarkaš 15. kola I A muške crnogorske košarkaške lige.

Krilni centar predvodio je Milenijum do vrlo važne pobjede protiv Sutjeske (88:81), kojim je podgorički tim napravio važan korak ka opstanku.

Popović je meč završio sa 27 poena, 18 skokova (najbolji skakač kola), tri asistencije i ukradenom loptom, za impresivan indeks korisnosti 51.

Veselin Kovačević iz Primorja najbolji je strijelac pošto je ubacio 29 poena, a njegov saigrač Ognjen Micović najbolji asistent sa 13 uspješnih dodavanja. S. J.

Arena

19

Fudbal

FSCG

Četvrtak, 24. mart 2022.

Fudbalska reprezentacija Crne Gore danas od 17 časova igra prijateljsku utakmicu sa Jermenijom u Jerevanu

Za Arenu iz Jerevana :

Davor Kažić

Fudbaleri Crne Gore na gostovanja obično putuju dan pred utakmicu, ali to nije bio slučaj sa dolaskom u Jerevan – ,,hrabri sokoli“ provešće više od 48 sati na tlu Jermenije uoči današnjeg duela na nacionalnom stadionu Republika.

Nije slučajno. Stručni štab, na čelu sa selektorom Miodragom Radulovićem, zatražio je produženi boravak podno Ararata zbog vremenske razlike od tri sata i petnaestak stepeni u temperaturi u odnosu na Podgoricu.

Sa južnog Kavkaza, naš najbolji državni tim počinje pripreme za Ligu nacija u junu, a iskusni stručnjak od ekipe traži da zadovolji stilski i rezultatski aspekt.

- Upravo zbog tih razlika smo ranije došli u Jerevan. Željeli smo da se igrači aklimatizuju na ovdašnje prilike, da se priviknu na temperaturu, razliku u časovnoj zoni. Nadam se da smo uspjeli u tome i da spremno dočekujemo utakmicu – rekao je Radulović na pres konferenciji.

Crna Gora je prošle godine završila kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, a sada otvara novi list.

Kormilar je isti, postavio je sistem, a kroz duele sa Jermenijom i četiri dana kasnije sa Grčkom pod Goricom pokušaće da produži broj raspoloživih fudbalera za buduće izazove.

Iz tog razloga, Radulović je pozvao nove snage. Priliku za

Šansa za momke iz drugog plana ĐURĐEVIĆ: Značio bi mi gol, ali ekipu stavljam na prvo mjesto Napadač Uroš Đurđević odigrao je sedam utakmica za Crnu Goru, ali do sada nije postigao gol.

Je li to opterećenje ili motiv više za dvadeset osmogodišnjeg ofanzivca Sporting Hihona?

- Sigurno je da bi mnogo značio gol u reprezentaciji kao i svakom napadaču, ali kao i u klubu, tako i ovdje, uvijek ekipu stavljam na prvo mjesto. Sa dobrim igrama doći će i golovi, siguran sam u to – rekao je Đurđević na konferenciji za medije.

Koliko su ,,hrabrim sokolima“ bitni martovski testovi sa Jermenijom i Grčkom?

- Znače puno. Za mene prijateljske utadebi čeka pet fudbalera – golman Lazar Carević, te Nikola Šipčić, Meldin Drešković, Novica Eraković i Uroš Đuranović.

- Ovo je utakmica za naše igrače koji su imali manju minutažu, kao i one koji su prvi put u nacionalnom timu. Želimo da ih provjerimo, da vidimo njihov kvalitet i mogućnosti u datom trenutku. To je osnovni cilj.

Međutim, nećemo zanemariti ni takmičarski aspekt meča – ističe pedeset četvorogodišni

kmice ne postoje. U svakom meču želim da pobijedim, samo što se ovi prijateljski susreti ne boduju. Mislim da će nam mnogo značiti dvije provjere protiv dvije dobre reprezentacije – odgovorio je Đurđević.

-Poznajete li nekog igrača Jermenije – pitao je domaći novinar.

- Poznajem par igrača Jermenije, protiv jednog sam nedavno i igrao. Radi se o štoperu Harojanu, koji nastupa za Kadiz, a igrali smo protiv njih u Kupu. Imali smo video analizu, da ih upoznamo još bolje i siguran sam da ćemo spremno dočekati današnji susret. Znam naravno i Mikh-

stručnjak, koji nastavlja: - Pamtimo poraze iz prošlosti ovdje u Jermeniji. Sjećate se da je A selekcija izgubila 2016. godine u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, a prije toga i mlada reprezentacija 2011. godine. Imamo negativan bilans gostovanja u Jerevanu, tako da ćemo se truditi da to ispravimo.

Jermenija je dobro počela prošle kvalifikacije, ali je potom pala igrački i rezultatski.

Njihov najbolji fudbaler Henrik Mikhtarijan oprostio se

Jermenija nije ista sa Henrikom Mikhtarijanom ili bez igrača koji je simbol nacionalnog tima.

Iskusni ofanzivac Rome oprostio se od državnog dresa.

- On je sam donio odluku. Za mene je bio luksuz da radim sa Mikhtarijanom.

Svi razumijemo ko je bio i što još uvijek znači za Jermeniju. On ima svoj dom, a to je Fudbalski savez Jermenije. Moramo da prihvatimo da ćemo morati da nastavimo bez njega na terenu – ističe iskusni španski stručnjak.

Crna Gora

(4-2-3-1)

(5-3-2)

Stadion: „Republika“. Kapacitet: 14.403.

Sudija: A. Treimanis (Letonija).

Početak: 17 sati.

Jurčenko K. Hovhansijan Harojan

A. Hovhansijan Tertjeran

Bičakčjan

Barseghjan

Udo

S. Miktarijan

Spertsjan

Gazarjan

tarijana, ali on više nije u reprezentaciji – kazao je nekadašnji špic Partizana. ,,Crveni“ će nastupiti sa ,,šarenim“ timom, bez pola prvotimaca. Što možete da pokažate u ovom sastavu?

- Možemo puno, to su igrači koji su u ovom trenutku najspremniji. S druge strane, već u ponedjeljak igramo protiv Grčke i bićemo jači za igrače koji će se u međuvremenu priključiti. Mislim da imamo realne šanse da ostvarimo dobar rezultat.

Nema Stevana Jovetića, a utoliko je veća obaveza Đurđevića da povuče naprijed.

- Nedostaju nam dva najbitnija igrača, Jovetić i Savić, a ja ću kao i na svakoj utakmici dati sve od sebe i mislim da ova ekipa može da uradi dosta – zaključio je Đurđević, koji se vraća klupskim obavezama nakon izdanja protiv Jermenije.

od nacionalnog dresa, nema još nekih fudbalera iz prethodnog ciklusa, ali ima novih koji traže šansu u najboljem državnom timu. Što očekujete od kolege iz suparničkog tabora? Da li će selektor Hoakim Kaparoš nešto da isprobava ili da izvede ono najjače što ima?

- Imam dosta informacija o Jermeniji, ali fokusirani smo na sebe. Kaparoš će tražiti zamjenu za Mikhtarijana, isprobaće neke nove momke, ali mi imamo svoj plan i probaćemo

KAPAROŠ: Moramo da nastavimo bez Mikhtarijana Kada je birao protivnike za mart, selektor Jermenije Hoakim Kaparoš razmišljao je o protivnicima koji gaje sličan stil igre ekipama sa kojima će se njegova reprezentacija sastati u junu.

Odabrao je da to bude Crna Gora, a za četiri dana Norveška.

- Spremamo se za Ligu nacija u junu, a Crna Gora i Norveška su nam rivali po mjeri u ovom trenutku. To su selekcije koje igraju slično Ukrajini, Škotskoj i Irskoj. Imaćemo dobre testove – rekao je Kaparoš.

Jermenija

Kaparoš se nije odrekao iskusnijih, ali je pozvao i nekoliko mlađih fudbalera.

- Harojan je u dobroj formi, veoma je motivisan i trenira odlično. Ne zaboravljamo veterane, ali sam veoma srećan što u naš tim uključujemo mlade snage.

Svi zajedno želimo da doprinesemo njihovom rastu – kaže Kaparoš.

Crna Gora?

- Gledao sam ih, dobar tim, sa nekoliko pojedinaca ekstra klase. Najbolji igrači nijesu došli, ali i pored toga su ekipa za respekt – zaključio je Kaparoš.

da ga realizujemo. Važno nam je da dobijemo sliku na koga možemo da računamo u junu kada kreće novo izdanje Lige nacija. Tada ćemo imati četiri utakmice u 10 dana, a moramo računati na povrede i bolesti igrača, na klupski kalendar koji će biti jako naporan do kraja sezone. Sve treba uzeti u obzir i zato težimo da oformimo grupu od 30 fudbalera koji će u svakom momentu moći da pomognu reprezentaciji.

Bitne su i neke druge stvari, a to je pravljenje atmosfere pred takmičarske izazove od ljeta.

Da biste to postigli – bitan je rezultat.

Kako ste zamislili meč u Jerevanu?

- Daćemo šansu svim igračima.

Imam u glavi kako bi to trebalo da izgleda, mada imamo malih personalnih problema.

Sagledaćemo sve okolnosti uoči utakmice. Neki će igrati 45 minuta da bi bili spremni za duel sa Grčkom u poneđeljak na našem stadionu. Očekujem da svi opravdaju povjerenje i poziv stručnog štaba – odgovorio je Radulović. ,,Sokolima“ se posljednji pri-

Đurđević Marušić

Osmajić

Janković

Radunović Vujačić

N. Vukčević M. Vukčević

Tomašević

Šipčić

Mijatović

Selektor Hoakim Kaparoš

Selektor Miodrag Radulović



Karte za utakmicu kreću se od nepunih dva do 15 eura za najbolja mjesta na stadionu ključio Igor Vujačić, koji je odradio samo jedan trening sa ekipom.

- U stalnom smo kontaktu. Ne samo sa njim, nego sa svima.

Odmarao je protiv Fejnorda, a igrao je u prošlom prvenstvenom kolu za Partizan. Rekao mi je da je spreman, a vidjećemo za koliko. I njemu je bitno da se uigra sa saigračima i zabilježi novi nastup za reprezentaciju.

Da li razmišljate o Andriji Vukčeviću koji pruža zapažene partije u Rijeci?

- Svakako, pratimo Andriju Vukčevića i još jednu grupu momaka koji nastupaju u regionu. Do juna ćemo izdefinisati sve. Teren je jedino mjerilo. Poziv se mora zaslužiti. Ima i momaka sa manjom minutažom, a neosporen je njihov kvalitet. Recimo, Điđo Vukčević je u punom trenažnom procesu, ali manje igra za klub. Njegovo znanje nikada nije bilo sporno, dao je dosta nacionalnom timu, samo treba provjeriti njegovo zdravstveno stanje. To ćemo vidjeti sada u martu – zaključio je Radulović.

Arena

20 Fudbal

Četvrtak, 24. mart 2022.

Mlada reprezentacija Crne Gore sjutra u Podgorici dočekuje Italiju

Bez straha na „azure“ PODGORICA - Mlada fudbalska reprezentacija Crne Gore daleko je od borbe za nešto više, ali i pored toga „crveni“ žele da iznenade Italiju sjutra u Podgorici, koja se bori za prvo mjesto u grupi B kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Iako su „azuri“ apsolutni favoriti, u našoj selekciji imaju jasan cilj da protiv jedne od najkvalitetnijih timova u grupi pokažu potencijal. Pritisak i imperativ je na strani gostiju, dok naša selekcija ima priliku da ostavi dobar utisak u finišu kvalifikacija.

- Svjesni smo da nas čeka težak meč. Italija je jedna od najboljih ekipa u našoj grupi, bori se za prvo mjesto i neće biti lako.

Vjerujem da će to biti zahtjevan duel, ali i do sada smo pokazali da možemo da igramo sa svima i da možemo mnogima da napravimo problem. Poraženi smo na gostovanju Italiji minimalnim rezultatom, tako da sigurno imamo čemu da se

Slijedi borba za preostalih 14 mjesta na SP

Kreće rasplet za Katar PODGORICA - Evropski plej-of kvalifikacija biće odigran samo djelimično, zbog trenutne ratne situacije na teritoriji Ukrajine.

nadamo, iako nose ulogu favorita – kazao je ofanzivac Sutjeke Nikola Janjić. „Sokoli“ su se okupili, treniraju u Podgorici i sjutra od 18.30 časova pod Goricom imaće priliku da nakon pobjede protiv

Republike Irske (2:1) ostvare još jedan dobar rezultat u ulozi domaćina.

- Znamo kakav nam protivnik dolazi. Mislim da u ovoj utakmici nemamo što da izgubimo, ali je bitno da nema straha

u duelu sa Italijom. Imamo vremena da se spremimo i da popravimo neke stvari koje nijesu bile na nivou do sad i nadam se da uz dobru igru i zalaganje možemo doći do povoljnog ishoda – objasnio je Janjić. R. P.

Zlatičani iznenadili lidera u odloženom meču 20. kola Druge lige

Šok za Jedinstvo u nadoknadi vremena Jedinstvo Kom

0 1

BIJELO POLJE - Gradski stadion. Gledalaca: 150. Sudija: Miraš Cerović. Strijelac: Mujović u 90+2. minutu. Žuti kartoni: Ivanović (Jedinstvo), Mirković (Jedinstvo).

JEDINSTVO: Š. Kolić, Vlaović, Ćulafić (od 72. Mušović), Idrizović, Hajrović (od 86. Kriještorac), Korać, Krulanović, Ivanović, Šćepanović, Banda (od 51. Dacić), Cvijović.

KOM: Domazetović, Petrović, Dašić, I. Vukčević (od 87. Pavićević), Kažić (od 87.

Mujović), Filipović, Vujošević, Radulović, Hot (od 60. Dujović), M. Vukčević, Golubović (od 75. Mirković).

Jedinstvo je imalo zicer, ali umjesto da ode na „plus 10“, lider je dozvolio kiks, čime je ,,pomogao“ Arsenalu da bitka za prvo mjesto bude zaista uzbudljiva. Bjelopoljci nijesu

Tabela i parovi 1. Jedinstvo 23 17 4 2 42:9 55 2. Arsenal 23 13 9 1 32:16 48 3. Bokelj 23 11 7 5 26:12 40 4. Mladost DG 23 11 6 6 33:26 39 5. Kom 23 11 4 8 32:27 37 6. Igalo 23 9 4 10 27:22 31 7. Berane 23 9 3 11 25:30 30 8. Grbalj 23 4 7 12 21:34 19 9. Cetinje 23 4 1 18 15:46 13 10. Titograd 23 2 3 18 13:44 9 U narednom kolu (26. marta) sastaju se: OFK Mladost DG - Jedinstvo, Bokelj - Grbalj, Igalo - Cetinje, OFK Titograd - Berane i Arsenal - Kom.

uspjeli da opravdaju očekivanja protiv Koma u odloženom meču 20. kola Druge lige, već je Kom dokazao da je u dobroj formi, a nakon što je savladao Bokelj, podgorički tim uspio je da dođe do brejka i u Bijelom Polju.

Kom je do velike pobjede došao golom rezerviste Mujovića u nadoknadi vremena, čime su se Zlatičani neočekivano potpuno vratili u borbu za baraž, dok je Jedinstvo i pored razlike od ,,plus 7“ pokazalo da ga čeka težak posao da izbori elitu…

R. P.

Crnogorski internacionalac nakon pet godina odlazi iz Čukaričkog

Kajević ide u Vuhan PODGORICA - Vuhan je prije dvije godine postao planetarno poznato mjesto, jer je prema navodima upravo iz tog kineskog grada krenula epidemija korona virusa. Upravo u Vuhan sada odlazi crnogorski internacionalac Asmir Kajević.

Nekadašnji mladi reprezentativac i povremeni član A selekcije Crne Gore, dogovorio je sve

Italijanski mediji sele slavnog Egipćanina u Seriju A

Juventus želi pregovore sa Salahom Mohamed Salah (29), prva zvijezda Liverpula, na ljeto bi mogao preći u Juventus – ekskluzivno je objavila milanska Gazeta delo sport.

Jedan od najboljih fudbalera Premijer lige u posljednjih pola decenije ima manje od godinu i po aktuelnog ugovora sa

,,redsima“, a pregovori o novom ugovoru do sada su bili neuspješni.

Po pisanju Gazete, Juventus je spreman

detalje sa kineskim timom, pa će nakon pet godina napustiti redove Čukaričkog. Za tim sa „Banovog brda“ odigrao je 172 utakmice, a postigao je 37 golova, što ga čini rekorderom kluba po broju nastupa, ali i postignutih golova.

Kajević je od 2008. do 2012, zajedno sa Stefanom Savićem igrao za BSK Borču, zatim se preselio u Cirih, gdje je ostao tri sezone, odigrao 35 mečeva. R. P.

da obezbijedi slavnom Egipćaninu platu koju želi, što neće uopšte biti lako, budući da u Liverpulu trenutno zarađuje 11 miliona eura po sezoni. ,,Stara dama“ dovođenjem Salaha želi da obezbijedi idealnu zamjenu za Paula Dibalu, italijanskog napadača koji će kao slobodan igrač na ljeto napustiti klub.

Pominju se i mehanizmi bruto uštede za Salahovu platu koji bi Juventusu olakšali pregovore i obezbijedili prelazak krilnog napadača iz Premijer lige u Seriju A. Za Salaha je zainteresovana i Barselona, a obeštećenje za realizaciju transfera je procijenjeno na oko 70 miliona eura.

R. A.

U Africi i Aziji slijede odlučujući dvomeči, tako da ćemo do kraja mjeseca dobiti još dva učesnika Svjetskog prvenstva iz Evrope, pet iz Afrike, po dva iz Južne Amerike i Azije i tri iz CONCACAF zone.

U epicentru je svakako evropski plej-of, koji će se igrati u okviru tri grupe. Pobjednike čeka plasman u Katar. Grupa u kojoj su Italija, Portugal, Turska i Sjeverna Makedonija jedina je u kojoj nije bilo izmjena zbog rata u Ukrajini. Večeras u polufinalu Italijani u Palermu dočekuju Sjevernu Makedoniju, u Portu će se sastati Portugal i Turska, a pobjednici tih duela 29. marta u direktnom okršaju odlučivaće ko putuje u Katar.

U drugoj grupi, Poljska je već obezbijedila plasman u finale, pošto su protiv Rusije zbog rata uvedene sankcije. U drugom polufinalu sastaju se Švedska i Češka, a pobjednik 29. marta igraće sa Poljacima za plasman. Treća grupa će konačan epilog dobiti naknadno, jer u njoj nastupaju Ukrajinci.

Prvog finalistu, doduše, znaćemo večeras nakon duela Vels – Austrija. Drugo polufinale, između Škotske i Ukrajine, odloženo je za jun.

Svi večerašnji mečevi počinju u 20.45 časova.

EKVADOR BLIZU VIZE

U Južnoj Americi do kraja marta predstoje dva posljednja kola. Brazil i Argentina već su se plasirali, pa je ostalo pitanje koje će još dvije reprezentacije direktno u Katar. Blizu plasmana je trećeplasirani Ekvador, koji ima 25 bodova, a koji do kraja dočekuje Argentinu i gostuje otpisanom Paragvaju. Na četvrtom mjestu je trenutno Urugvaj (22 boda), na petom Peru (21), a na šestom

Čile (19). Slijedi duel Urugvaj – Peru, a pet dana kasnije i Čile – Urugvaj. Peru će u preostaloj utakmici ugostiti Paragvaj, dok će Čile gostovati Brazilu. Teoretske šanse za plasman i dalje ima Kolumbija (17 bodova), koja će prvo dočekati Boliviju, a onda gostovati posljednjeplasiranoj Venecueli.

Petoplasiranu reprezentaciju, pritom, očekuje interkontinentalni baraž, i to protiv predstavnika Azije.

AFRIKA

Zanimljivo će biti i u Africi, gdje će se 10 pobjednika grupne faze takmičenja boriti za pet mjesta u Kataru. Riječ je o direktnih pet dvomeča – prvi dueli na programu su u petak, a revanši 29. marta.

U prvom dvomeču igraju finalisti Kupa nacija, Egipat i Senegal, a zanimljivo može biti i u duelu Kameruna i Alžira. Nigerija će igrati protiv Gane, uz revanš na domaćem terenu. U preostala dva dvomeča sastaće se DR Kongo – Maroko i Mali – Tunis.

Do kraja mjeseca biće završene kvalifikacije i u Aziji. Iran i Južna Koreja već su osigurali plasman, pa je ostalo pitanje da li će u baražu nastupiti Ujedinjeni Arapski Emirati, Liban ili Irak. U grupi B za dva mjesta koja vode direktno bore se Saudijska Arabija, Japan i Australija. Australija će danas dočekati Japan, a pet dana kasnije gostovaće u Rijadu.

Tri posljednja kola slijede i u CONCACAF zoni. Kanada je nadomak istorijskog plasmana, jer joj treba bod u naredne tri utakmice, a preostala dva tima biće gotovo izvjesno SAD i Meksiko. Do sada je poznato 15 učesnika Svjetskog prvenstva – Katar, Njemačka, Danska, Brazil, Francuska, Belgija, Hrvatska, Španija, Srbija, Engleska, Švajcarska, Holandija, Argentina, Iran i Južna Koreja.

Svjetsko prvenstvo u Kataru igra se od 21. novembra do 18. decembra.

R. P.

U katalonskom klubu se pomirili da Francuz odlazi na ljeto

Rafinja mijenja Dembelea u Barsi?

Lidsova zvijezda Rafinja (24) glavna je meta Barselona za pojačanje na poziciji desnog krila ovog ljeta, objavio je Dejli mejl.

Brazilac igra odlično u Premijer ligi, a spreman je da karijeru nastavi u jednom od najvećih klubova kontinenta i španske Primere. Cijena obeštećenja iznosila bi oko 40 miliona eura.

Kako se navodi, u upravi Barselone su se pomirili sa odlukom Francuza Usmana Dembelea da napusti

klub na ljeto, kada mu istekne ugovor. Sjajne partije Dembelea u sedmicama za nama nijesu uticale na njegovu želju da ode iz Barse. Skoro izvjesno, kao slobodan igrač i bez obeštećenja, potpisaće za Pari Sen Žermen.

Rafinja figurira upravo kao idealna zamjena za Dembelea i igrač koji bi se odlično uklopio u sistem igre trenera Ćavija Ernandesa. Ove sezone na 27 nastupa u Premijer ligi devet puta bio je strijelac.

R. A.

Arena

Četvrtak, 24. mart 2022.

Sportski miks

Uprava za sport i mlade objavila kolike iznose je opredijelila za sufinansiranje programa sportskih organizacija

Više POK-u nego COK-u PODGORICA - Iako se broje dani do kraja trećeg mjeseca u 2022. godini Uprava za sport i mlade konačno je objavila ono što su svi u sportskim organizacijama čekali – iznose za sufinansiranje programa sportskih organizacija.

Prema zvaničnom dopisu, Uprava je najviše novca opredijelila Košarkaškom i Rukometnom savezu – po 540, a Vaterpolo i plivačkom 440 hiljada eura. Odbojkaški savez iz budžeta dobio je 350, a Atletski savez 200 hiljada.

Uprava za sport je Crnogorskom olimpijskom komitetu

opredijelila svega 220 hiljada, a zanimljivo je da je više para dobio Paraolimpijski komitet (230.000).

Rekordni iznos dobili su Bokserski (100) i Jedriličarski savez 105 hiljada.

Na spisku saveza kojima su opredijeljena sredstva nema Fudbalskog, Karate, Džudo i Biciklističkog saveza.

Sredstva je dobilo 38 saveza.

-Novim Pravilnikom o sufinansiranju nacionalnih sportskih saveza uredili smo oblast programskog finansiranja po uzoru na najbolje sisteme Australije, Francuske, Velike Britanije, te razgraničili ono sto je sport i

Lista opredijeljenih sredstava 1. Olimpijski komitet Crne Gore 2. Paraolimpijski komitet 3. Atletski savez 4. Auto i karting 5. Bodybuilding i fitnes savez 6. Bokserski savez 7. Crnogorski aikido savez 8. Crnogorski bućarski savez 9. Crnogorski jedriličarski savez 10. Crnogorski savez praktičnog streljaštva 11. Crnogorski savez Specijalna Olimpijada 12. Crnogorski savez sport za sve 13. Crnogorski skijaški savez 14. Crnogorski školski sportski savez 15. Gimnastički savez 16. Ju Jitsu Savez 17. Kendo savez 18. Kik boks savez

220.000€ 230.000€ 200.000 € 500 € 17.000€ 100.000€ 12.000€ 15.000€ 105.000€ 10.000€ 42.000€ 8.000€ 45.000€ 60.000€ 40.000€ 50.000€ 12.000€ 50.000€

Marko Begović

Nikšić Trebjesa

35 (16) 19 (9)

DANILOVGRAD - Gradska dvorana. Gledalaca: 100. Sudije: Vujisić i Ivanović.

NIKŠIĆ: Kovačević (15 odbra-

Budvani lako do finala

540.000€ 15.000€ 350.000€ 30.000€ 10.000€ 10.000€ 50.000€ 500 € 540.000€ 10.000€ 10.000€ 60.000€ 50.000€ 60.000€ 75.000€ 50.000€ 55.000€ 5.000€ 23.000€ 440.000€

0 3

BAR – Sportski centar „Topolica“. Gledalaca: 50. Sudije: Petar Jocović (Podgorica) i Nikola Plamenac (Bar). Rezultat po setovima: 21:25, 15:25, 23:25.

MORNAR: D. Stojanović 9, Gojković 4, Bugarin (libero), Dobrković 1, Đuretić 6, Jovićević 8, Grabež, Sekulić 2, V. Stojanović 6.

BUDVA: Jelić, Miljanić, Lečić 4, Milenković, Gmitrović 23, Krivokapić (libero), Despotovski 1, Urban (libero), Baranov 7, Bjeljac 5, Mihajlov 12.

Budva se pridružila Budućnost voleju u finalu plej-ofa, takođe sa dvije maksimalne pobjede.

Izabranici Miloša Markovića su rutinski odradili posao i u Baru protiv Mornara, i tako su stigli do 15. pobjede u isto toliko mečeva u sezoni u prvenstvu i Kupu, uz samo jedan izgubljen set.

Finale plej-ofa, do tri pobjede, na programu je od 16. aprila, a Budva će imati prednost domaćeg terena u eventualnoj majstorici. Prije toga, Budva i Budućnost volej će u utorak u Podgorici igrati finale Kupa Crne Gore.

S. J. Trener Budvana Miloš Marković savjetuje svoje pulene

Teniski turnir u Majamiju

Kovinić poražena od Čehinje

PODGORICA - Crnogorska teniserka Danka Kovinić eliminisana je na startu turnira u Majamiju.

Kovinić je u prvom kolu poražena od Čehinje Linde Fruhvirtove 2:0, po setovima 6:0 i 6:4. Do pobjede i iznenađenja 16-godišnja teniserka došla je za sat i 24 minuta.

Fruhvirtova, koja ima 16 godina, jedna je od najtalentovanijih juniorki na svijetu, a zauzima 279. mjesto na WTA listi, a za turnir u Majamiju je dobila specijalnu pozivnicu organizatora.

R. P.

Prva igračica svijeta se oprostila od takmičenja u 26. godini

Barti završila karijeru na), Pajović (dvije odbrane), Cerović, Bulatović 2, Laketić 1, Racković 4, Sekulić 5, Đurđevac 1, Terzić 2, Radonjić 8, Vlahović 1, Ramusović 11.

TREBJESA: Gezović (osam odbrana), Živković, Kecojević (tri odbrane), Ansastasija Kokotović 1, Vukićević 1, Popović 1, Bajović 1, Anđela Kokotović 2, Dorongić 4, Perunović, Radović, Adžajlić, Varajić 6, Lučić 1, Bojanić 1,

Vujović 1.

Rukometašice Nikšića izborile su plasman u finale Kupa Crne Gore. U polufinalu, predvođene Ninom Ramusović (11 golova) i golmankom Vanjom Kovačević (15 odbrana), slavile su protiv gradskog rivala Trebjese 35:19, a za trofej će se boriti protiv Budućnost Bemaxa.

Podgorički klub direktno je izborio plasman u finale koje je zakazano za 21. maj.

A. M.

Nadal šest sedmica van terena Anhel Ruis Kotoro, ljekar Rafaela Nadala, potvrdio je da će njegov slavni teniser biti u procesu oporavka dugom četiri do šest sedmica, zbog ozbiljnije povrede rebra. Španski teniski velikan je suočen sa naprsnućem rebra, zbog kog neće igrati tokom aprila.

Po optimističnim prognozama, mogao bi nastupiti na mastersu u Madridu početkom maja. Po pesimističnim – ugrožen mu je

od 25.000 eura. Ovaj princip primijenjen je i u svakom drugom slučaju, kada se radi o stipendijama naših sportista, a u cilju pune javnosti u radu i poštovanja najviših standarda dobre uprave – saopštio je v. d. direktora Uprave za sport i mlade Marko Begović. R. P.

19. Košarkaški savez 20. Muaythai savez 21. Odbojkaški savez 22. Planinarski savez 23. Plesni savez 24. Powerlifting savez 25. Ragbi savez 26. Ronilački savez 27. Rukometni savez 28. Savez sportsko ribolovnih organizacija 29. Savez za sportski ribolov na moru 30. Stonoteniski savez 31. Streljački savez 32. Studentski sportski savez 33. Šahovski savez 34. Tekwondo savez 35. Teniski savez 36. Teqball savez 37. Triatlon savez 38. Vaterpolo i plivački savez

Polufinale Kupa Crne Gore za rukometašice

Nikšić u finalu protiv ,,plavih“

Polufinale plej-ofa za odbojkaše

Mornar Budva

ono što nije. U fokusu ove odluke su sportisti i sportski radnici. Recimo, iako je u slučaju naše poznate atletičarke Marije Vuković predloženo 10.800 eura kao godišnja stipendija od strane saveza, odlučio sam da u njenom u slučaju podignem navedenu stipendiju na iznos

21

i nastup na Rolan Garosu, drugom grend slem takmičenju sezone, koje počinje krajem maja...

- Za prelome kostiju potrebno je vrijeme da zarastu, to svi znaju.

Ono što možemo da uradimo je da se prilagodimo u zavisnosti od bola. Najvažnije je trenutno da se otkloni bol. Kada otklonimo bol, Rafa će početi da radi, koliko je to u tom trenutku izvodljivo. Onda ćemo na osno-

vu toga vidjete da li i na koji način možemo da doprinesemo.

Mogu da kažem da smo trenutno u logičnim rokovima oporavka od četiri do šest sedmica – rekao je Ruis Kotoro, poznati ljekar iz Barselone.

Od starta sezone Nadal ima fantastičan skor 20-1, trenutno je na trećem mjestu planetarne ATP liste, a povreda ga je sputala u finalu mastersa u Indijan Velsu prošle sedmice.

R. A.

PODGORICA - Potpuno neočekivano, najbolja teniserka današnjice Ešli Barti (25) odlučila je da završi takmičarsku karijeru. To je veliki udarac za ženski tenis, koji je nakon nekoliko godina konačno dobio dominantnu šampionku.

U posljednje tri godine, Australijanka Barti je pokazala da, kada je zdrava, može da na svim podlogama ubjedljivo dolazi do titula. U januaru ove godine, prije nepuna dva mjeseca, osvojila je Australijan open, prošle godine bila je najbolja na Vimbldonu... Prvu grend slem titulu karijere osvojila je 2019. na Rolan Garosu. Da nije bilo pandemijske pauze i njene odluke da dugo ne putuje iz domovine, skor bi bio i bolji...

- Srećna sam i spremna da to uradim. Znam da je u ovom trenutku u mom srcu, za mene kao osobu, ovo prava stvar da učinim – napisala je Barti na društvenim mrežama.

Tokom karijere na grend slem takmičenjima jedino nije uspjela da osvoji titulu na US openu, gdje je dva puta stizala do osmine finala. Ipak, za vrijeme kratke karijere na vrhunskom nivou, Barti smatra da nije ostala neostvarena.

- Nijesam bila sigurna kako da podijelim ove vijesti sa fanovima, pa sam pitala moju dobru prijateljicu, bivšu teniserku Kejsi Delakvu, da mi pomogne. Zahvalna sam zbog svega što mi je ovaj sport pružio i osjećam se ponosno i ispunjeno. Hvala svima koji su me podržali na ovom putu. Uvijek ću biti zahvalna za životna iskustva koja smo zajedno kreirali

– poručila je Barti.

Tokom godina za nama nekoliko puta je govorila da je pripreme za najveća takmičenja i pritisak očekivanja mentalno iscrpljuju, i da teniska javnost ni navijači nijesu svjesni koliko je to velika cijena za igračice i igrače na vrhunskom nivou.

Barti je tokom karijere na profesionalnim mečevima ostvarila skor 305-102. Zaradila je ukupno nešto više od 23,8 miliona američkih dolara od nastupa na turnirima. Za sada nije poznato da li planira neku drugačiju ulogu u S. S. sportu u budućnosti.

Arena

22

Četvrtak, 24. mart 2022.

ŠAH Završen prvi OPEN ŠK „Budućnost-CEDIS“

Tomić opravdao titulu i rejting Prvi otvoreni rejting turnir ŠK „Budućnost-CEDIS“, koji je održan minulog vikenda u prostorijama našeg najtrofejnijeg kluba, protekao je u znaku FIDE majstora Aleksandra Tomića (2336) koji je osvojio prvo mjesto sa 4,5 poena, pri čemu je četiri partije riješio u svoju korist i jednu remizirao.

Tako je Tomić opravdao titulu i najveći rejting na veoma uzbudljivom i odlično organizovanom takmičenju sa 11 učesnika, među kojima je bilo i nekoliko talentovanih pionira i omladinaca. Srebrna medalja pripala je Dragoljubu Abramoviću sa četiri a bronzana Veljku Šćekiću sa 3,5 poena. Zatim slijede Velimir Jeknić i Mateja Popović sa po 3, Nebojša Vešović sa 2,5, Nebojša Mitrić, Mišo Savović, Bogdan Šoć i Vuk Đurović sa po 2 i Katarina Đukić sa jednim osvojenim poenom. Čuvena „prva lasta“, izvršni producent brojnih šahovskih ljepotica, mada se ponekad nalazio i sa druge strane jastuka, veliki miljenik publike, analizirao je turnir, osvrnuo se na svoje šahovske početke, ali najavio planove i buduće šahovske avanture.

- Nakon „neočekivanog remija“ u prvom kolu protiv Nebojše Mitrića, u poziciji za koju mi šahisti kažemo da je dobijena, svojstveno mom stilu, tražio sam previše i moj protivnik je zasluženo izborio remi. U nastavku sam značajno opreznijom igrom uspio da upišem

Tomić Sćekić

1 0

1.d4 Nf6 2.c4 e6 3.Nf3 b6 4.g3 Bb7 5.Bg2 Bb4+ 6.Bd2 Bxd2+ 7.Qxd2 0–0 8.0–0 d6 9.Qc2 Nbd7 10.Nc3 e5 11.e4 Re8 12.Rfe1 Qe7 13.Nd5 Qd8 14.Rad1 c5 15.dxe5 Nxe5 16.Nh4 Nxd5 17.cxd5 f6 18.f4 Nf7 19.Bf1 Bc8 20.Bd3 g6 21.Qc3 Bd7 22.b4 Kg7 23.Rb1 Qc7 24.Nf3 Rac8 25.b5 Re7 26.Nd2 Rce8 27.a4 Nd8 28.Nc4 Nb7 29.Re3 Na5 30.e5(dijagram) 1:0 četiri jedinice iz isto toliko partija i stignem do jednog od najdražih trofeja – kaže na početku priče Aleksandar Tomić.

On ističe, da je presudni okršaj u borbi za pehar bio sa Veljkom Šćekićem.

- Ljubiteljima drevne igre ostavljam mogućnost da nađu interesantan taktički motiv koji sam u toku partije razmatrao, ali nijesam uspio viđeti taj čuveni potez više! Umjesto 21.Dc3, postojao je mnogo jači i zanimljiviji nastavak!

Koji? – zagonetno će Tomić, ostavljajući ljubiteljima šaha da odgonetnu.

- Sve u svemu, jako sam srećan pobjedom na ovom turniru i uvijek sa velikim entuzijazmom pristupam svim novim izazovima - nije krio zadovoljstvo Tomić na račun ostvarenog rezultata.

Svojevremeno jedan od naj-

talentovanijih crnogorskih pionira i omladinaca, šahovski vunderkind iz grada pod Trebjesom, šahom se bavi nekih desetak godina, možda i duže.

- Ni sam ne znam sta je to zbog čega se uvijek vraćam šahu. Jako čudna igra, umjetnost, filozofija i sport u suštini, koja uvijek krije neku novu kombinaciju, daje novu šansu, novu nadu… Moju veliku ljubav prema šahu je, mogao bih reći, „otkrio“ moj nastavnik Vitomir Vito Lekić. Naravno, bilo je tu i još ljudi kojima dugujem zahvalnost, ali da je neko bez ikakve koristi, a sa toliko puno energije, emocija i neke topline, iskreno i od srca, pristupao svakom đetetu, to je bio naš dobri nastavnik Vito.

Aleksandar Tomić je zato izdvojio Lekićevu čuvenu misao. „Ako želis stići, moraš kora-

U Đenovićima na IM turniru „Treća subota“

Četvorka na čelu tabele Nakon duže pauze, zbog epidemiološke situacije, istaknuti šahovski radnik iz Herceg Novog, profesor Goran Tomić se postarao da se tradicionalna međunarodna takmičenja pod nazivom „Treća subota“ ponovo nastave u Đenovićima.

Njegovom zaslugom u hotelu „Sun Village“ na intermajstorskom turniru okupilo se deset učesnika iz Kirgistana, Srbije, Njemačke, Nepala, Holandije i Crne Gore, koje predvodi naš proslavljeni velemajstor i publicista Milan Draško. Ovo je samo još jedna prilika da iskusni veterani ovjere svoj renome a za mlade snage da uvećaju rejting i dobiju nova šahovska zvanja. Poslije petog kola na čelu tabele su se izdvojili Draško, Jovan Radlovački, Melis Mamatov i Bibek Ting sa po 3,5 poena.

- Naveo bih samo lično zapažanje u vezi snage i rejtinga učesnika. Čini mi se da igrači iz okruženja koji dolaze da se bore za norme i titule pokazuju veću želju za uspjehom i više motiva da se dokažu, tako da u

pojedinim partijama mogu da iznenade i jače od sebe – kaže Goran Tomić.

On ističe, da se radi uglavnom o mladim i perspektivnim šahistima koji su u usponu i čije vrijeme tek dolazi.

- Možemo navesti nekoliko igrača koji su brzo napredovali, a bili su učesnici ovih turnira i osvajali norme. Najbolji primjer je velemajstor Velimir Ivić, koji je za par godina povećao rejting za oko 300 poena ili indijka Vantika Agraval koja je nedugo poslije odličnih nastupa u Đenovićima uspjela da sa reprezentacijom svoje zemlje osvoji zlato na Onlajn olimpijadi - ističe direktor turnira Goran Tomić.

Rezultati petog kola: Nikač-Mušović 0:1, Nikolić-Ting 0:1, DraškoRadlovački 1:0, Terhuven-Mamatov remi i Dimitrijeski-Riken remi.

Tabela poslije petog kola: Draško, Radlovački, Mamatov i Ting po 3,5, Dimitrijevski sa 2,5, Terhuven, Riken i Mušović po 2, Nikolić 1.5 i Nikač 1 poen.

čati“.

- Ja sam se brzo uvjerio u njegove riječi i pedagoški pristup. Nastavnika, nažalost, više nema među nama, ali tu su ljubav i drage uspomene, tu su čuvene partije Miše Talja, tu je čudesni svijet kombinacija - prisjeća se budući intermajstor divnih trenutaka provedenih u šahovskoj školi i na brojnim takmičenjima.

Naš sagovornik koji je imao pregršt ponuda da osvježi redove mnogih klubova vratio se u matični kolektiv, ,nikšićku Mladost, da zajedno biju bitku u Premijer ligi. Ističe, da šah traži mnogo ljubavi, mnogo pažnje, mnogo posvećenosti, ali nudi druženje, vrhunsku zabavu i vječna prijateljstva!

- Od šaha ne očekujte previše, ali ga njegujte kao dobro prijateljstvo i vratiće vam puno!

Gens una sumus – zaključio je Tomić

U Pljevljima 26. i 27. marta

Prvi memorijal „Vlasto Bujišić“ ŠK „Rudar“ i porodica Bujišić organizuju 26. i 27. marta u Pljevljima prvi memorijal „Vlastimir Vlasto Bujišić“ u znak sjećanja na divnog čovjeka i vrsnog igrača, jednog od najboljih svih vremena u rodnom mjestu, koji je godinama uspješno predvodio ovaj ugledni šahovski kolektiv na brojnim turnirima i prestižnim takmičenjima u zemlji i okruženju. Pravilnikom je predviđeno da se odigra 11 kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od 20 minuta po igraču i bonifikacijom od 10 sekundi za svaki odigrani potez. Obezbijeđen je nagradni fond u iznosu od 2.250 eura i biće raspoređen na 12 redovnih i pet specijalnih priznanja.

Organizator se u duhu tradicionalnog gostoprimstva postarao da svim učesnicima sa strane obezbijedi besplatan smještaj u hotelu „Pljevlja“, gdje će se svečano otvaranje obaviti u subotu u 10.30 časova.

Priredio: B. KADIĆ

Crnogorski bokser otputovao za Njukasl

„Dinamit“ spreman za povratak PODGORICA - Dejan Zlatičanin sa svojim timom otputovao je za Njukasl, gdje ga sjutra očekuje meč protiv Britanca Luisa Ritsona.

Popularni „Dinamit“, krenuo je iz Beograda put Njukasla, gdje će se sjutra, nešto poslije 22 časa, održati borba sa Luisom Ritsonom. Luis, koji ima 28 godina, u profi ringu je ostvario 22 pobjede uz dva poraza. Meč protiv Dejana Zlatičanina čeka poslije pobjede nad Kristijanom Uruskietom iz Meksika.

Zlatičanin je poslije velike borbe, poražen u meču za Silver

WBC titulu od ruskog borca Zaura Abdulaeva, a meč je održan u Jekaterinburgu. Još se čeka odluka organizatora profi revije, ali je izvjesno da će na talonu biti WBO titula, da li evropska ili internacionalna, nakon čega bi naš borac uskoro ponovo mogao da se bori za svjetski tron u nekoj od prestižnih svjetskih verzija.

Dejan Zlatičanin boriće se u poluvelter kategoriji, tako da uoči meča neće morati da skida kilažu, što je olakšavajuća okolnost i jedna velika briga manje. Uz „Dinamita“ će pored ringa biti Davor i Momčilo Zlatičanin…

R. P. Stanišić, Marković i Markajić na pobjedničkom postolju

Kup Crne Gore u streljaštvu, disciplina trap

Stanišić maksimalan PODGORICA - Drugo kolo nacionalnog Kupa u disciplini leteće mete/trap održano je na Košljunu kod Budve, na strelištu sa najljepšim pogledom u Crnoj Gori. I ovaj put vremenske prilike nijesu bile blagonaklone, silovit vjetar na mahove, naročito drugog dana takmičenja, bio je ozbiljan izazov za strijelce.

Da mu i takvi uslovi sasvim dobro odgovaraju, potvrdio je Ivo Stanišić (SKlm Cetinje) koji je u kvalifikacijama bio ubjedljivo najbolji strijelac kola. Sa 109 pogođenih „golubova“, Ivo je iza sebe ostavio Nikolu Markovića (Gams) i Dragana Markajića (Herceg Novi), koji su upucali po pet golubova manje. Marković je bio bolju u ,,shootoff-u“, pa je kvalifikacije završio kao drugi a Mrkajić kao treći. Trojac cetinjskog Gamsa – Jovica Marković, Ivan Vučinić i Boško Raičević – redom su zauzeli ostale pozicije za finale, pogodivši 102, 101, odnosno 100 „golubova“.

I ostali strijelci koji su se takmičili bili su na solidnom nivou i veoma izjednačeni po rezultatima. Finale je donijelo dosta

neizvjesnosti i određen obrt situacije u kojoj je od starta Boško Raičević pokazao da se vraća u pravu formu. Ovo mu je poslije duže pauze tek drugo takmičenje, i već se primjećuje napredak i nagovještava dobra sezona za njega. Ivo Stanišić je ipak, odličnom finalnom serijom, spriječio senzaciju i sa 9/10 pogodaka ovjerio prvo mjesto i drugu uzastopnu pobjedu u sezoni. Raičević je na samom kraju pogodio tek 6 „golubova“, pa se morao zadovoljiti drugim mjestom. Ivan Vučinić je solidnim izdanjem u finalu sa petog mjesta završio na podijumu kao trećeplasirani. Četvrtu poziciju iz kvalifikacija zadržao je danas neubičajeno ,,bezazleni“ Jovica Marković koji je na takmičenje došao pravo sa dužeg puta. Rezultat iz regularnog dijela nijesu ponovili Dragan Mrkajić i Nikola Marković, koji su u finalu bili na petoj i šestoj poziciji.

Prvo mjesto ekipno pripalo je po drugi put cetinjskom Gamsu, drugo Herceg Novom, a treće Cetinju. Naredno kolo Kupa na programu je za dvije nedjelje.

R. P.

Feljton

Četvrtak, 24. mart 2022.

23

21.

PATRIOTSKO FORSIRANJE ZOMBIJA

Svaki posao sa prevarantima biva nova prevara i muka » Piše: Čedomir DRAŠKOVIĆ

„NAŠ ZDRAVINJA“ I NJEGOVI „SINGAPURĆANI“

Čini se da je jedno od najvećih zala, i nesreća savremenog svijeta – što je sve manje skromnih ljudi! Odnosno ljudi koji znaju što rade, i koji se bave „svojim poslom“. Istiskuju ih zlotvori vlasti, novca, moći…

Zli i iskompleksirani, suštinski mali ljudi: ponašaju se razbojnički, a često postaju i zločinci s predumišljajem…

Identitetske tenzije u Crnoj Gori traju više od dva vijeka.

Od ruskog nagovještaja „slaveno-serpskog“ carstva na Balkanu, u vrijeme Napoleonove invazije (početkom XIX vijeka) – počela su beogradska nacionalistička talasanja. Uslijedila je velika Karadžićeva, kolonijalna i posvajačka kulturna „reforma“, odnosno krucijalni velikodržavni strateškoi projekat, Garašaninovo „Načertanije“ (1844. godine). Karađorđevićka kraljevina 1918 – 1941. godina, počela je konceptualnim dinastičkim prenemaganjem kao „zajednica“ – Srba, Hrvata i Slovenaca. Bez i formalnog pominjanja Crnogoraca, Makedonaca, Muslimana, Albanaca i dr. Zatim, ono što je i bila prelazna forma ka imperijalnoj Srbiji, Kraljevina Jugoslavija. A onda ni jedno, ni drugo – nego „diktatura kralja Aleksandra Karađorđevića“, kao predzadnji skok grabljivice.

Na razne načine varana i iskorišćavana Crna Gora od strane zvaničnog Beograda, reagovala je 1918. godine klasično, vojnički i ustanički – protiv nemilosrdnog srbijanskog „bijelog terora“. Božićnim ustankom crnogorskog naroda! U koji su vidno uzeli učešća i Muslimani i Albanci, što se nedovoljno potencira. Prije toga je, naravno, sa Srbijom pokušavano i političkom varijantom: Federalističkom koncepcijom ujedinjenja. Federativno, ravnopravno, „bratski, ruku pod ruku“. No, svaki posao sa prevarantima – biva nova prevara i nova muka. Zbog toga su i sva ona neprestana politička kumbuljanja između Crne Gore i Srbije: federalisti i unitaristi, zelenaši i bjelaši, pravaši i krilaši, partizani i četnici, antifašisti i fašisti, samo dobro poznato presipanje iz šupljeg u prazno. Jednostavno i principijelno: Srbi uporno prepravljaju, i „stvaraju“ prošlost – radi formalno sadržajnijeg pravljenja budućnosti! Mahom, sva njihova izučavanja i tumačenja prošlosti, znače adekvatno prilagođavanje tome cilju. Zbog toga je Srbija danas u neizvjesnom talasanju, u pravoslavnoj plimi sa ruskim GRU i sličnim, sa njihovim sajber „tajnovidcima“.

U velikom je defetističkom pogonu oportunih, i skeptičnih „širokih narodnih masa“. Iz bivšeg komunističkog lagera – u novovjernike Crkve Srbije?

Dojučerašnji proleterijat, kao dio radničke klase širih razmjera – opasno je zalegao za interese i u slavu klero-nacionalnog ravnogorskog bratstva.

Povrede od gumenih metaka na Cetinju 5. septembra 2021.

S. VASILJEVIĆ

Jedna starija Cetinjanka je grupi policajaca, pošto se razmakla otrovna tmina od „rafalno“ ispaljivanih čaura suzavca (u ranim satima 5. septembra), prišla i rekla: „Sram vas bilo! Da ste došli kao ljudi, i dočekali bismo vas kao ljude. No ste došli ka Vučićevi uličari, da nam zadragavate, da nas trujete i da nam krv pijete!“

Na Cetinju su 5. septembra 2021. ispaljene enormne količine suzavca

Sa tim u vezi, još jedan veoma aktuelan i značajan dan na Cetinju, prošlog ljeta (2021.).

Protestni skup Cetinjana i zdravorazumskih crnogorskih građana na prostoru oko spomenika „Lovćenska vila“.

Protiv aktuelne anticrnogorske (gluvo-nijemo-dementne) vlasti velikosrpskih „kotrljana“. Protiv njihovog nasilnog posijedanja, odnosno degradiranja i urušavanja crnogorskih institucija i ustanova. Protiv frontalnog derogiranja i ponižavanja Crne Gore. (Što bi rekli „Buksovci“, sa njima bi „i prase poluđelo“). Odnosno, lijepo sunčano vrijeme, a oko „Crnogorske vile“ još ljepše: Prepuno! Mladog i racionalnog, optimistčnog svijeta! Sve je u

lakom gibanju, sa vijorenjem brojnih crnogorskih zastava.

Ima naravno predstavnika i najstarijih generacija. Posebno mi prijatan susret sa Krstom, prosvjetnim radnikom, kasnije bio i u diplomatskoj službi.

Poznajemo se još od osmogodišnje škole. Zet cetinjski, katunski: došao iz Podgorice, prvi put bez supruge.

U večernjem izvještavanju TVCG, čini se trenutno još slabunjavijem „servisu svih građana“ – kažu da je bilo oko 2.000 protestanata. Neki drugi su izvještavali da je bilo i do 12.000 učesnika. Može i slučajna greška: viđećemo koliko ima nade, poslije uspjele mantijaške revolucije „Ne damo srpske svetinje“, i „srpska sloboda“ za Crnu Goru?

Poslije, znači, takvih parlamentarnih izbora, ekspresno novi direktor Raonić (kako je sam obećao): poveo je TVCG „da uzme svoje mjesto u društvu modernih i profesionalnih javnih servisa“. Svakako dobra ambicija, i dobra namjera. No, da vidimo i objektivno pouzdanje koje mu omogućavaju lične kompetencije. (Mogao bi mu se pokazati nedovoljnim horizont prigradski, ako je novoformiranoj TV „Gradska“ poželio uspjeh – do prvih sljedećih izbora).

Poslije ovog mentalnog okrepljenja, ugodne i vrlo sugestivne – zdrave i sadržajne građanske manifestacije na skupu kod Lovćenske Slobodarice, pođemo nekolicina poznanika i prijatelja „zrelije dobi“ na uobičajenu kafu. Naravno, i tekući razgovor je bio opušten, najmanje o toliko profanoj i zazornoj, aktuelnoj politici.

Srbi uporno prepravljaju, i „stvaraju“ prošlost – radi formalno sadržajnijeg pravljenja budućnosti! Mahom, sva njihova izučavanja i tumačenja prošlosti, znače adekvatno prilagođavanje tome cilju.

Zbog toga je Srbija danas u neizvjesnom talasanju, u pravoslavnoj plimi sa ruskim GRU i sličnim, sa njihovim sajber „tajnovidcima“ Toliko je kompletno „zarozano“, da zdravlju treba omogućiti i mentalne higijene, da slobodno „prodiše“. Posebno nije bilo umjesno komentarisati ili dopunjavati riječi prisutnog Nikšićanina Krivokapića – da li poznaje premijera Krivokapića, i da li su rođaci: „Da, da, hm, znam ga dobro“. Malo je oborio glavu, pogledao u stranu, i ironično procijedio: „Naš Zdravinja je li, i njegovi singapurćani“…

Poput one davne „babe s lebom“ kod Latas paše na Belvederu, i jedna starija Cetinjanka je grupi policajaca, pošto se razmakla otrovna tmina od „rafalno“ ispaljivanih čaura suzavca (u ranim satima 5. septembra), prišla i rekla: „Sram vas bilo! Da ste došli kao ljudi, i dočekali bismo vas kao ljude. No ste došli ka Vučićevi uličari, da nam zadragavate, da nas trujete i da nam krv pijete!“

Dok premijer „svih građana“, predavač na Srednjoj bogoslovskoj, i samozvani policijski naredbodavac, (i univerzitetski profesor – Univerziteta gđe su srpski popovi i njihovi poslušnici u Upravnim odborima): śutradan je likovao!

Uspjeli su sa hirotonijom, tek pošto je on (nezakonito, tj. po navici sve – sebično) počeo da komanduje policijom. I naredio juriš, u talasima – suzavcem. I gumenim mecima. „Policija je osvijetlila obraz Crne Gore!“, i „ovo će moje komandovanje policijom biti značajno za izučavanje“. Jadno ga je bilo gledati kako se „sudbina“ sa njim poigrava, dok tako inferiorno i politikanski klapusa o svojim zaslugama. Čudo božje, kako se ogromna masa tzv. crnogorskih „građana“ povija i „lomi“ pod kompleksom inferiornosti. Iako redovno, usiljenim poispravljanjem galame „višu vrijednost“.

Dok se satiru podržavanjem nametnute, i stihijno prihvaćene provincijalne „niže vrijednosti“. I društvene, i lične. Posebno pamtim jednog takvog, ranijeg profesora na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Prilikom zvaničnog obilježavanja Pljevaljske bitke – javno i zvanično je nalupao u tom gradu: - Crna Gora je morala u Pljevaljsku bitku jer je vodila računa da ima otvoren koridor prema Srbiji radi dopremanja hrane, odnosno žita i brašna. Grdnog li autoriteta sa Ekonomskog fakulteta! Nažalost, evo i sa Mašinskog, i Filozofskog… Kao sa poslovičnom „četom Maksimovom“: - Sve crnje, i sve grđe!

Neznanje je nemjerljivo društveno zlo. Pogotovo kad se na njega manipulativno kalemi nevaljalstvo, ili ljepše kazano: sofisticirano plasirane neistine.

Sa pratećim zlim namjerama – koje se potom bahato promovišu „snagom“ lažne odvažnosti… Ko malo zna, a primitivno je naheren ka lošim namjerama, lako ga je posokoliti sa još odvratnijim lukavstvom, i kreceljskom sitničavošću… Stalno nove priče, i novi lažni dokazi, i u nedogled isprazna zanovijetanja. Po pravilu, sve u cilju većih obmana i daljih zabluda. Što ne biva teško, kad se i Crkva Srbije – na kapitalnoj usluzi – toliko ovozemaljski „razigrala“.

Sa TV kanalima, i sopstvenim radio frekvencijama. Dugoročno i „stvaralački“ se razmeću i brojnom „istraživačkom“ knjižnom i naučnom produkcijom. Tekuće i dnevno-političko „dovode u red“ na ažurnim novinskim stranicama. Ne zapostavljaju ni crkvenu portu, ni „vjerni narod“: ljeporečenjem „bogougodnog“ praznoslovlja, poplavom slatkorječivosti, crkvenjačkim frazama i ljudskim dubiozama. Sve zbog naroda, o narodu, u narodu, za narod, i po narodu – kao za sve formalno glavnoj roli ove tmurne savremenosti.

(Nastavlja se)

24

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. mart 2022.

Na osnovu člana 69. Zakona o igrama na sreću ( Sl.list RCG br. 52/2004 ) i odluke kolegijuma firme „MPM“ d.o.o. od 03.03.2022. godine, izvršni direktor dana 03.03.2022. godine, donosi sljedeća

PRAVILA nagradne igre Cosmetics-a pod nazivom „FITOGAL – SIGURNA FORMULA“ 1. Priređivač nagradne igre je privredno drustvo „MPM“ d.o.o. sa sjedištem u Podgorici u Ul. Bracana Bracanovica 38 , sa matičnim brojem 02047861 sa ciljem unapredenja prodaje .

2. Vrijeme trajanja nagradne igre: Nagradna igra počinje 01.04.2022. godine i traje do 30.04.2022. godine.

3. Fond nagrada: 50 x vaučer u vrijednosti 20.00€ Ukupan fond nagrada iznosi 1,000.00€ sa PDV-om (826.45€ bez PDV-a) 4. Nagradni fond sastoji se : 50 vaučera u vrijednosti 20.00€ za trgovinu u Cosmetics objektima Ukupna vrijednost svih vaučera iznosi 1,000.00€ sa PDV-om, 826.45€ bez PDV-a (Vaučer se moze iskoristiti u bilo kom Cosmetics marketu, apoteci ili parfimeriji i to jednokratno, u cjelosti. Vaučer važi do 15.06.2022.)

5. Uslovi za učestvovanje u nagradnoj igri, postupak priređivanja i sprovođenja nagradne igre i izvlačenja nagrada, način objave rezultata, odnosno dobitnika nagrada: 5.1. Nagradna igra počinje 01.04.2022. godine objavljivanjem u stampanim medijima , a završava se 30.04.2022. godine.

5.2. Pravo ucešća imaju svi građani s prebivalištem u Crnoj Gori koji u periodu od 01.04.2022. do 30.04.2022. godine OSTVARE KUPOVINU JEDNOG PROIZVODA IZ ASORTIMANA FITOGAL u Cosmetics marketima ili apotekama. Na blagajni će dobiti račun za kupljenu robu, na čijoj će na poleđini upisati sljedeće podatke: ime i prezime, adresu, broj telefona. Fiskalni računi se potom ubacuju u kutije koje će biti na vidnom mjestu u Cosmetics marketima i apotekama. Podaci koje učesnik ostavi neće se koristiti u druge svrhe osim za potrebe nagradne igre. U nagradnoj igri ne mogu ucestvovati zaposleni u MPM doo i clanovi njihove uze porodice .

5.3. Praćenje izvlačenja nagrada vrši tročlana komisija Danica Krivokapić, Tijana Terzić i Mira Dubak, koju imenuje izvršni direktor priređivača nagradne igre.

Izvlačenje nagrada će se obaviti u Podgorici Cosmetics marketu u TC Delta City, slucajnim odabirom iz kutije namjenjene za izvlačenje, 13.05.2022. godine u 15h.

5.4. Dobitnike nagrada ce kontaktirati predstavnik organizatora nagradne igre u roku od 8 dana od dana izvlačenja nagrade.

5.5. Preuzimanjem nagrade prestaju sve dalje obaveze organizatora nagradne igre prema dobitniku.

5.6. Učešćem u nagradnoj igri učesnici prihvataju ova, prethodno objavljena, pravila.

5.7. Organizator igre ce imena dobitnika objaviti u dnevnim novinama „Pobjeda“ u najkraćem mogućem roku nakon izvlačenja, na zvaničnom sajtu organizatora www.cosmetics-market.com, i na facebook strani Cosmetics-a.

5.8. Nagrade se ne mogu zamijeniti za novčanu protivvrijednost. Cosmetics vaučeri se mogu iskoristiti samo u Cosmetics objektima širom Crne Gore.

5.9. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Republike. Nagradni fond u nižoj vrijednosti ostaje u vlasništvu priređivača nagradne igre.

6. Rok i način preuzimanja nagrada: Dobitnici nagrada mogu preuzeti nagradu lično ili preko trećeg lica uz obavezu podnošenja na uvid ličnog dokumenta dobitnika nagrade, u službi marketinga firme ili u nekom od predstavništava najkasnije u roku od 30 dana od objave imena dobitnika.

Ukoliko je dobitnik nagrade maloljetno lice nagradu preuzima zakonski zastupnik maloljetnog lica (roditelj ili drugo lice koje je odredjeno za zakonskog zastupnika) uz lični dokument i izvod iz matične knjige rodjenih za maloljetno lice ili zdravstvenu knjižicu.

7. Viša sila: Priredjivač nagradne igre zadržava pravo da ukoliko nastanu nepredvidjene okolnosti koje nije skrivio, niti mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti (viša sila) može promijeniti pravila u tačkama 5 i 6 nakon dobijanja saglasnosti na Pravila, o čemu je dužan obavijestiti Upravu prihoda i carina, pisanim putem u roku od 3 dana od dana nastanka nepredvidjene okolnosti.

8. Svi eventualni sporovi između dobitnika i priređivača nagradne igre rješavaće se sporazumno, u protivnom nadležan je Osnovni sud u Podgorici.

9. Stupanje na snagu pravila: Pravila nagradne igre „FITOGAL – SIGURNA FORMULA“ biće objavljena u dnevnim novina „Pobjeda“ prije početka nagradne igre , a nakon dobijanja saglasnosti od Uprave prihoda i carina.

Poslovni broj: I.br. 2353/2017 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica- osnovana 1901.godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Milović Veselinke iz Nikšića, ul. Nikole Tesle br.115, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 20.000,00 eura, dana 23.03.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.2353/2017 od 18.10.2017. godine koje je donijeto na osnovu izvršne isprave Ugovora o hipoteci ovjerenog pred Osnovnim sudom u Nikšiću pod brojem Ov.br. 15229/08 dana 05.11.2008. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvadeset četvrta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 811 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 879, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 14, površine 32m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvadeset četvrtu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 20.04.2022.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 19.520,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2353/2017 od 24.05.2019.godine.

IV Na dvadeset četvrtoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 1.952,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.15229/08 od 05.11.2008.god za iznos duga 20.000,00 eura, podatak o upisu zabilježbe postupka obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.822 od 06.07.2009.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca Prve banke CG na osnovu isprave Ov.br.15229/08, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 23.03.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. mart 2022.

O B A V J E Š T E NJ E Zainteresovanoj javnosti Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( “Sl.list CG “,broj 75/18 ) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da je donio rješenje broj 06-99/up-4 kojim obavezuje nosioce Montenegro Investment & Land Holding DOO Tivat i Black Mauntain Investment DOO, da izradi elaborat za projekat „Turističko naselje Šljivovica – Blok II” koje je planirano na kat.parcelama broj 1685/16, 1711/2, 1706/9, 1685/15, 1706/6, 1711/3, 1712/3, 1685/13, 1706/5, 1705/3, 1711/4, 1712/4, 1685/12, 1706/3, 1705/2, 1706/4, 1712/5, 1685/11, 1706/2, 1705/1, 1712/6, 1685/4, 1685/3, 1700/17, 1700/18, 1706/10, 1704/7, 1711/1, 1712/1,1704/1, 1704/1, 1706/1, 1685/8, 1704/3 , 1700/13, 1701/1, 1702/1, 1703/2, 1706/16, 1700/14, 1703/1, 1706/15, 1702/2, 1701/2, 1702/3, 1700/15, 1706/13, 1704/6, 1704/5 KO Kolašin, Opština Kolašin.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administrator Opštine Kolašin u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Opštine, a preko ovog organa.

Primjedbe i sugestije slati na mail: balsa53@gmail.com

O B A V J E Š T E NJ E Zainteresovanoj javnosti Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ( “Sl.list CG “,broj 75/18 ) Sekretarijat za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin obavještava zainteresovanu javnost da je donio rješenje broj 06-99/up-4 kojim obavezuje nosioce Montenegro Investment & Land Holding DOO Tivat i Black Mauntain Investment DOO, da izradi elaborat za projekat „Turističko naselje Šljivovica – Blok I” koje je planirano na kat.parcelama broj 1716/2, 1715/5, 1716/3, 1715/6, 1716/4, 1715/7, 1716/6, 1715/8, 1710/2,1700/3, 1715/12, 1700/2, 1715/16, 1700/8, 1700/9, 1700/10, 1700/11, 1700/12, 1716/1, 1700/1, 1710/1, 1715/10, 1715/17, 1709/1, 1701/4, 1713/4, 1714/1, 1712/2, 1713/2, 1714/2, 1715/14,1700/21, 1709/2, 1715/19, 1708/2, 1707, 1712/7 KO Kolašin, Opština Kolašin.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administrator Opštine Kolašin u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Opštine, a preko ovog organa.

Primjedbe i sugestije slati na mail: balsa53@gmail.com

Na osnovu člana 40 Zakona o državnoj imovini („Službeni list CG“ broj 21/09), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list CG“ broj 44/10) i Odluke odbora direktora broj 1576 od 04.03.2022.godine, DOO“ Komunalne djelatnosti“ Bar oglašava

PRODAJU VOZILA NEPOSREDNOM POGODBOM Predmet prodaje su sledeća neispravna vozila i predložena za rashod: 1.Jugo Florida Poly, registarskih oznaka BR-BZ 207, 2001 godište, početna cijena 300,00 € 2.VW Golf 2, registarskih oznaka BR-BZ 725, Motor nije za registraciju, 1989 godište, početna cijena 100,00 € 3.VW Golf 3, registarskih oznaka BR-CB 247, Neispravan motor, 1993 godište, početna cijena 100,00 € 4.Lada Niva, registarskih oznaka BR-CG 123, Motor nije za registraciju, 1997 godište, početna cijena 350,00 € 5. Jugo 55, registarskih oznaka BR-CG 137, 1997 godište, poćetna cijena 100,00 € 6.TAM 130 T-11 registarskih oznaka BR-CG 167, Auto-podizač, Motor nije za registraciju.

1984 godište, početna cijena 1200.00 € 7.TAM 75 T-5 registarskih oznaka BR-CD 304, Putar, nema motor, 1987 godište, početna cijena 400.00 € 8.FAP 19-21 reistarskih oznaka BR-AA 167, nekompletan, 2002 godište, početna cijena 700.00 € 9.TAM 130 T-11, Bubnjara ranije otpisana, 1990 godište, početna cijena 1500.00 € 10. Rival 40.8, registarskih oznaka BR-CG 087, 1997 godište, početna cijena 1400.00 € Nakon tri neuspjele prodaje putem javne licitacije pristupa se prodaji navedenih vozila neposrednom pogodbom, s tim da ponuđena cijena ne može biti manja od početne cijene.

Porez, taksa za ovjeru ugovora i prenos vlasništva, kao i ostali troškovi kupoprodaje padaju na teret kupca.

Sva gore navedena vozila se prodaju u viđenom stanju stanju bez prava na naknadnu reklamaciju kupca. Smatra se da je učesnik prije neposredne pogodbe obavio razgledanje vozila i da svoju ponudu zasniva na sopstvenoj procjeni stanja vozila. Zaintresovana lica mogu da izvrše razgledanje vozila do 04.04.2022. godine od 08,00 do 12,00 časova u dogovoru sa licem za kontakt Milenko Mijović, broj telefona 069/025-492.

Pravo pristupa neposrednoj pogodbi imaju pravna i fizička lica.

Neposredna pogodba će se održati dana 05.04.2022. godine sa početkom u 10,00 časova u upravnoj zgradi Društva, Bulevar revolucije Kula A, Bar. Registracija učesnika je 05.04.2022. godine od 9,30 do 9,45 časova na mjestu naznačeno za sprovođenje neposredne pogodbe. Pri registraciji učesnik koji je fizičko lice dostavlja podatke o imenu i prezimenu, prebivalištu, matičnom broju, adresi i kontakt telefonu, a pravno lice o nazivu, sjedištu, matičnom broju, adresi i kantakt telefonu.

25

AD „IZBOR“ Bar, na osnovu Odluke Odbora direktora, objavljuje

JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE I IZBOR NAJPOVOLJNIJE PONUDE ZA KUPOVINU IMOVINE Predmet javnog poziva je prodaja Hotela „GRAND“ - Cetinje, sa pripadajućim zemljištem i opremom, i to: Hotel “Grand”- Cetinje, ul. Njegoševa br. 1, upisan u LN br. 3431, KO Cetinje I, na katastarskoj parceli br. 4084/1, broj zgrade 1, zgrade u trgovini ugostiteljstvu i turizmu, u osnovi površine 6.167 m2, i prizemlje PD 1, površine 17.730 m2, sa pripadajućim zemljištem uz stambeno poslovnu zgradu površine 8.001 m2.

Sadržaji Hotela “Grand”: Suteren: Garaža za 15 vozila, Kotlarnica, Magacinski prostori (10 prostora), Diskoteka, Noćni bar, Proizvodni prostor za slasticaru/pekaru, Ulaz za personal/garderober, Vešeraj, Kuglana sa 4 trake Prizemlje: Recepcija sa holovima, Aperitiv bar sa terasom (60 mjesta + 100 mjesta - terasa), Restoran 1 (200 mjesta), Restoran 2 (150 mjesta), Pivnica (100 mjesta + terasa 100 mjesta), 8 poslovnih prostora po 12m2, Bazen 25m x 12.5 m, Slatstičara (80 mjesta), TV sala (80 mjesta), Mali salon (10 mjesta), Kongresna dvorana (300 mjesta), Nacionalni restoran (60 mjesta), Kuhinja kapaciteta za 400 osoba Međusprat: Kancelarijski prostori/uprava (6 kancelarija), 2 sale za rad Struktura smještajnih kapaciteta: A trakt I sprat: 2 nova apartmana, 4 nove sobe (francuski ležaj) i 10 dvokrevetnih soba; II sprat: 20 trokrevetnih soba i 10 dvokrevetnih soba; III sprat: 4 apartmana (francuski ležaj), 12 trokrevetnih soba i 10 dvokrevetnih soba; IV sprat: 20 trokrevetnih soba i 2 dvokrevetne sobe B trakt I sprat: 11 soba (francuski ležaj), 15 dvokrevetnih soba i 12 trokrevetnih soba; II sprat: 4 apartmana, 15 soba (francuski ležaj) i 15 dvokrevetnih soba; III sprat: 15 soba (francuski ležaj) i 15 dvokrevetnih soba.

Hotel je kategorisan sa 3***.

Pravo na dostavljanje ponuda po ovom javnom pozivu imaju sva pravna i fizička lica, domaća i strana.

Ponude po ovom javnom pozivu podnose se u pisanoj formi (zatvorena koverta), u roku zaključno sa 15.04.2022. godine, neposredno na arhivi AD „IZBOR“-a u ulici Vladimira Rolovića broj 22, 85000 Bar, Crna Gora, ili putem pošte na istu adresu, sa naznakom „ponuda za kupovinu imovine NE OTVARAJ“.

Ponude po ovom javnom pozivu iz inostranstva, takođe u pisanoj formi i u roku zaključno sa 15.04.2022. godine, mogu se podnositi na e-mail AD „IZBOR“-a: izbor2011@t-com.me Ponuda obavezno mora da sadrži: •Za pravna lica naziv i sjedište, izvod iz sudskog registra i kontakt telefon, a za fizička lica ime i prezime, adresu stanovanja i JMBG. •Jasno navedenu (brojem i slovima) ponuđenu kupoprodajnu cijenu i rok plaćanja.

Nepokretnost koja je predmet prodaje po ovom javnom pozivu se prodaje u viđenom stanju.

Tokom trajanja javnog poziva, zainteresovani ponuđači mogu vršiti pregled nepokretnosti koja je predmet prodaje, i to svakog radnog dana u periodu od 09,00 h, do 14,00 h, u pratnji ovlašćenog lica Hotela „Grand“ Otvaranje i vrednovanje ponuda, kao i proglašenje najboljeg Ponuđača izvršiće Odbor direktora Društva, u roku od sedam dana od dana zaključenja ovog poziva.

Kriterijum za odabir najpovoljnije ponude je isključivo najveća ponudjena cijena.

Konačnu odluku o prodaji predmetne nepokretnosti donosi Skupština akcionara AD „IZBOR“.

Nakon donošenja Odluke Skupštine akcionara o prodaji, u narednom roku od 10 dana će se zaključiti Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti, sa budućim kupcem.

Nad predmetnim nepokretnostima ustanovljeni su tereti u korist hipotekarnog povjerioca. AD „IZBOR“ je obavezan da tokom realizacije kupoprodajnog ugovora izvrši brisanje svih tereta, tako da se kupac može knjižiti kao novi vlasnik nepokretnosti, sa obimom prava 1/1, bez tereta i ograničenja.

AD „IZBOR“ BAR, zadržava pravo da obustavi prodaju imovine po ovom javnom pozivu, u bilo kojoj fazi postupka.

Sva bliža objašnjenja i informacije u vezi sa ovim pozivom mogu se dobiti na adresi Društva: ulica Vladimira Rolovića br.22 - Bar, i na telefone: +38267/640-371, i +38267/640-373.

AD „IZBOR“ Bar

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. mart 2022.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. mart 2022.

Posljednji pozdrav našem dugogodišnjem kolegi

Тужног срца, са болом у души јављамо да је изненада преминуо у 70. години живота, наш вољени

DRAGOMIRU - DRAGANU MILOŠEVIĆU

KOLEGINICE i KOLEGE IZ POBJEDE

1179 Posljednji pozdrav dragom bratu i uju

ДРАГОМИР - ДРАГАН Ристов МИЛОШЕВИЋ

Саучешће примамо дана 24. марта 2022. од 10 до 15 часова на градском гробљу Чепурци, када ће се и обавити сахрана. Кућа жалости: Ул. Петра Лубарде 120, Подгорица.

DRAGANU MILOŠEVIĆU Tvoj iznenadni odlazak nam puni srca tugom, ali nas tješi misao da si u sigurnom Marininom zagrljaju. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati u najljepšim sjećanjima.

Tvoja sestra MILKA STANIŠIĆ s porodicom

Ожалошћени: супруга МИЛА, син РИСТО, браћа БРАНО, НОВИЦА и СИМО, сестре ЗОРКА и МИЛКА, снахе САЊА, СЕНКА, ДРАГАНА и СВЕТЛАНА, унучад МАРИО и МАРИНА, браћа од стрица, сестра од стрица, браћа од ујака и сестра од ујака, браћа од тетке и сестра од тетке, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, као и многобројна родбина МИЛОШЕВИЋ и КОЈИЋ

1177

1174

27

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. mart 2022.

Са тугом и болом обавјештавамо родбину, пријaтеље и кумове да је у 84. години живота, преминуо наш драги и вољени

Dana 23. marta 2022. preminuo je u 80. godini naš dragi

ИЛИЈА Николин ВУЈОВИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу на Цетињу дана 25. марта 2022. од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана.

JAGOŠ Vojinov JOVANOVIĆ

Posmrtni ostaci biće izloženi u gradskoj kapeli u Mojkovcu, dana 23. marta od 16 do 19 časova i 24. marta od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Mojkovcu.

Ожалошћени: супруга СЕНКА, синови РАЈКО и НИКОЛА, снахe СЛАЂАНА и МАРИЈАНА, унучад ЛУКА, ЕЛЕНА, ПЕТРА, ИЛИЈА и АНИКА, браћа ЈОВАН, ВЕЉКО, ВЛАДИМИР са породицама, сестре МИЛИЦА, ВИДЕ, СЕНКА са породицама, брат од стрица АНДРИЈА са породицом, сестре од стрица ЗОРЕ, ДАНИЦА, ЈОВАНКА са породицама и остала многобројна родбина

1175 Tri godine od smrti našeg prijatelja

1165 Posljednji pozdrav našoj dragoj Borki

Posljednji pozdrav dragom stricu, đeveru i đedu

BORKA Ilijina JOVANOVIĆ

SLOBA MARKOVIĆA Ne možemo da te prežalimo i zaboravimo.

Nedostaješ nam.

Počivaj u miru.

Sa ljubavlju i poštovanjem,

ŽELJKO i ZORAN 1176

Ožalošćena porodica: kćerka MARIJA, bratanići DEJAN i DUŠAN, brataničine MARINA i VESNA, snahe BRANKA i MILENA, i ostala porodica DABETIĆ i JOVANOVIĆ

porodica TUPONJA

JAGOŠU JOVANOVIĆU

1170

BRANKA NIŠAVIĆ

Teško se mirimo sa istinom da si nas zauvijek napustio. Koračao si kroz život po trnovitom putu.

Kada ti je bilo najljepše u životu ostao si bez tvojih sinova, te rane nijesu nikada zacijelile. Ostavio si svoju Mariju kad si joj najviše trebao.

Bio si dio naših života, u ime svih godina punih ljubavi i razumijevanja opraštamo se od tebe na bolan način. Ostat ćeš vječno u našim srcima, voljeni i poštovani Jago.

Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki.

Tužna za tobom porodica DABETIĆ snaha BRANKA, bratanići DUŠKO i DEJAN sa porodicom, brataničine MARINA i VESNA sa porodicom

NEŠKO, MIŠKO, SVETLANA i ŽANA sa porodicama

1178

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

1173

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 24. mart 2022.

29

POMENI Дана 21. марта 2022. у 67. години живота изненада је преминуо наш драги

U 86. godini preminuo je

TOMISLAV Dušanov BIJELIĆ

ГАЗИВОДА Петров БРАНИМИР

24. 3. 2020 – 24. 3. 2022.

1. 3. 2014 – 1. 3. 2022.

RUŽA Brankova RAIČEVIĆ

RATKA Brankova RAIČEVIĆ

rođena Novaković

Сахрана је обављена дана 23. марта у 13 часова на гробљу Рваши.

Ожалошћени: супруга ЉИЉАНА, ћерка ТАЊА, син ДЕЈАН, браћа ВЕСКО са породицом, СЛОБО са породицом, снаха АНА, зет ВЕЉКО, унучад ВУК, ПЕТАР и НИКОЛА

Sahrana će se obaviti 24. marta 2022. godine u 14 časova u porodičnoj grobnici u selu Bare.

Kuća žalosti Kličevo – Školska 119.

S ljubavlju i poštovanjem,

Moja sestra i sestrična.

Ratka, prerano si nas napuštila i tvojoj majci i svima nama veliku tugu zadala.

Ruža, ti si sad počinula jer si sad kod svoje kćeri, a teško te je bilo gledati kako tuguješ za njom.

Doživotno tužna za vama.

OŽALOŠĆENA PORODICA Zauvijek vaša sestra i tetka MILENA NOVAKOVIĆ 1167

1163

Posljednji pozdrav voljenoj snahi i strini

1168

Obavještavamo rođake, kumove, prijatelje i poznanike da je naša draga

24. 3. 2020 – 24. 3. 2022.

NATAŠI PAOVIĆ

RUŽA Brankova RAIČEVIĆ rođena Novaković

BLAGA Miraševa TOMOVIĆ rođena Vujadinović

preminula poslije kraće bolesti dana 23. marta 2022. u 88. godini života.

Posmrtni ostaci biće izloženi u gradskoj kapeli u Beranama dana 23. i 24. marta.

Sahrana drage nam pokojnice obaviće se dana 24. marta u 14 časova na gradskom groblju u Beranama.

Čuvaćemo te zauvijek u našim srcima s ljubavlju i poštovanjem!

Prođe još jedna godina bez tebe ali ne i sjećanje na tvoju ljubav i pažnju prema nama.

Tvoja PORODICA

Tvoji: CICA, MILOŠ i SAŠA

Ožalošćeni: sin ŽELJKO, brat VUKAŠIN, snahe DRAGANA i ZINKA, jetrve, bratanci, brataničina, sinovci, sinovice, sestrići, sestričine, unučad i ostala brojna rodbina

1161

24. 3. 2020 – 24. 3. 2022.

1162

1172

Posljednji pozdrav našoj dragoj Nataši

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MILODARKA LILA NOVAKOVIĆ Ponosni i zahvalni.

NATAŠA Ilijina PAOVIĆ

PAVLE - MIĆO, MIHAILO i MARIJA

Počivaj u miru.

DRAGANU MIĆOVIĆU

Sa ljubavlju i poštovanjem,

1166 Sjećanje na

porodica TUPONJA 1169

ŽELJKO i SANJA JANOVIĆ

SLOBODANA MARKOVIĆA S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tvoj častan život.

1171

1164

TVOJA PORODICA

e-mail: oglasno@t-com.me

30

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Četvrtak, 24. mart 2022.

Iv.br.209/22 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI MonteCredit doo Podgorica, ul. 8 marta br. 52, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Dragan Stešević, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 323,10€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 23.03.2022 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Stešević Dragana, sa zadnje poznatom adresom Pešca, Berane.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.

209/22 od 11.03.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 14.03.2022. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Poslovni broj: Iv. br. 272/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Komunalne djelatnosti“ doo Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Bijeljenčević Nada iz Bara, Oćas bb - Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 018805 od 21.12.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 23.03.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Bijeljenčević Nada iz Bara, Oćas bb - Pečurice, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 018805 od 21.12.2021. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 21.02.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 23.03.2022. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 271/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Komunalne djelatnosti“ doo Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Dimić Dobrivoje iz Bara, Veljigradska bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 012514 od 21.12.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 23.03.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Dimić Dobrivoje iz Bara, Veljigradska bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 012514 od 21.12.2021. godine.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 21.02.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 23.03.2022. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 163/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Komunalne djelatnosti“ doo Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Petrović Predrag iz Bara, Jovana Jovanovića Zmaja br. 8, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 006468 od 16.12.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 23.03.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Petrović Predrag iz Bara, Jovana Jovanovića Zmaja br. 8, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice 006468 od 16.12.2021. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 04.02.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 23.03.2022. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Poslovni broj: Iv. br. 294/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Komunalne djelatnosti“ doo Bar, Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika „Sin Vile“ doo Bar, Vladimira Rolovića F-42, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice P05313 od 03.12.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 23.03.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika „Sin Vile“ doo Bar, Vladimira Rolovića F-42, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice P05313 od 03.12.2021. godine.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 22.02.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 23.03.2022. godine.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

MALI OGLASI USLUGE RESTORAN brze hrane traži radnike na duži period. Pozicija kuhinja, kasa. Na duži period isključivo!

Tel. 068/378-391 1 OTČEPLJENJE Sve vrste kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah – NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke, pregled cijevi kamerom.

BEGOVIĆ Tel: 069/747-204; 069/424-150; 067/473-367 2 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 3 STRUČNO i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih radova, kao i popravka krovova, dimnjaka i slično Tel.069/926-382, 020/629-558 4

PRODAJA PRODAJEM plac u Donjoj Gorici i kupujem motokultivator 620 honda Tel.067/788-482 5 PRODAJEM poslovni prostor!

Ul. Slobode br. 72, Podgorica (centar grada) 66 m2.

Cijena 200.000 e Tel 069/435-606 6

Prodajem porodičnu kuću (garaža, prizemlje, sprat i potkrovlje, 250m2) u blizini parka Šumice u Beogradu.

Pogodna za stanovanje, ali i kao poslovni prostor.

Kontakt: jelenav0307@yahoo.com, viber

+381653559230

Potrebni radnici na duži vremenski period.

- Stolari, SSS, rad na stolarskim mašinama, obrada drveta, ugradnja gotovih elemenata na plovilima, - Farbari, SSS, priprema za farbanje, farbanje plovila

Kontakt 067-220-635

Četvrtak, 24. mart 2022.

Marketing

31

32

Marketing

Četvrtak, 24. mart 2022.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 24. mart 2022. • broj 314.

ili:

Lice i naličje milenijalaca zbog čega su serije ,,WeCrashed“ i ,,The Dropout“ mnogo više od pukog svjedočanstva i hronologije o propalim milijarderima

Str. 14, 15. i 16.

3

Četvrtak, 24. mart 2022.

A cappella

Stvarajmo kvalitet D

efinicija kaver benda (en: ,,cover band“) glasi otprilike ovako: kaver bend je muzički sastav koji pravi sopstvene obrade kompozicija koje autorski potpisuju drugi izvođači ili bendovi, približavajući kvalitet obrade originalu, počev od tonaliteta pa načina izvođenja.

Najčešće te bendove, u zavisnosti od toga za koju se namjenu okupe, na engleskom nazivaju još „wedding band“, „party band“ ili „band for hire“.

Mnogo njih počnu karijere pod kapom kaver bendova, a samo neki od njih nastave sa svojim radom i izgrade sebe muzički u dovoljnoj mjeri koja im omogućava da krenu i sa autorskim radom. Jedan od najpoznatijih primjera su upravoThe Rolling Stones, koji su prije autorskog rada objavili nekoliko izdanja muzičkih obrada.

*** Za razliku od kaver bendova koji sviraju obrade popularne muzike, postoji i još jedna bendovska koncepcija, naziva tribjut bend (tribute band). Osobena je po tome što se ne bavi obradama popularnih numera raznih autora i izvođača, već se isključivo fokusira na jednu grupu ili izvođača. Pa tako, naići ćete na James Brown Tribute Band, The Police Tribute band, The Beatles Tribute Band, The Queen Tribute Band itd. Jasno je da se svi fokusiraju isključivo na muzički opus onoga koga tribjutuju. Što se tiče Crne Gore, zanimljiv je podatak da kad u Google pretraživač ukucate pojam bendovi Crna Gora, prvi link koji se pojavi glasi „Muzika za svadbe Crna Gora“. Iskreno, mogu samo da pretpostavim odgovor na pitanje – koliko bendova ima u Crnoj Gori? Na pitanje koliko je kaver bendova a koliko onih koje se bave autorskom muzikom, odgovor je sigurno još teži.

Da dodam, siguran sam da je u posljednjih desetak godina broj crnogorskih bendova rapidno porastao, ali da li u kvantitetu leži i dovoljan omjer kvaliteta, veliko je pitanje. Stihija „tezgarenja“ po većini kafića u Crnoj Gori donijela

Piše: Vladimir MARAŠ

Obaveza je Javnog servisa da u okviru sopstvenih kapaciteta pronađe i odabere potencijalno dobre autorske bendove i izvođaće, obezbijedi im da rade, stvaraju i snimaju, čime će, konačno, stvoriti uslove za proizvodnju muzičkog programa i trajno arhiviranje

zumijeva se da je informativni program okosnica povjerenja koje je nacionalni Javni emiter dužan da obezbijedi, ali ne smije da bude noseći i jedini subjekt produkcije.

Muzički program, koji bi trebalo da je uz kulturu, dokumentarni i obrazovni program okosnica interesa s pozicije uloge Javnog servisa u nekom društvu, ne postoji.

Da kojim slučajem nemamo pristup Jutjub ili Fesjbuk platformama, vjerovatno se u Crnoj Gori ne bi znalo za makar desetak pop-rok bendova koji zaista zaslužuju da više komponuju i da budu na Javnom servisu, a manje po kafanama, svirajući za skromne keš gaže i preživljavajući mjesec po mjesec, nadajući se turističkoj sezoni i uvećanju cijena nastupa. Da, obaveza je Javnog servisa da ih u okviru sopstvenih kapaciteta pronađe, odabere, omogući im da rade, stvaraju i snimaju, čime će, konačno, stvoriti uslove za proizvodnju muzičkog programa i trajno arhiviranje.

Taj i takav potez, u kontinuitetu će motivisati mlađe generacije da nalaze budžake, garaže i druge prostore za svirku, da vježbaju i da traže šansu u svojoj zemlji.

E, iz tako definisanog kvantiteta, iz kontrolisane i stručno vođene višegodišnje kampanje motivacije mladih bendova, autora, aranžera i budućih muzičkih producenata, nemonovno će doći i kvalitet.

Ovako, neće i ne može.

*** je i nepregledno more amaterizma koje možete čuti prolaskom kroz centar Podgorice, na primjer, u laganoj večernjoj šetnji. Potpuno je jasno da je Crna Gora nedovoljno veliko tržište za bilo kakvu izdavačko-komercijalnu logiku, ali tim prije, obaveza Javnog servisa RTCG (koji je poput RTS ili HRT izdavač) ogleda se ne samo u servisiranju megalomanskog paketa zaposlenih, već upravo u usmjeravanju budžetskih sredstava za potrebe programa. Kad kažem programa, podra-

Crna Gora u kulturološkom smislu danas zaista podsjeća na ispodprosječni kaver bend. Bolje reći lokalni kaver bend koji će radije živjeti od roditeljskih donacija, nego što će učiniti neki napor i pokušati da se izbori za sopstveni boljitak.

Fejk akordi, oscilacije u tempu, loše pjevanje, užasne solo dionice, neslušljiv opšti kvalitet izvođenja… Sve je to naša Crna Gora danas. A nije da nam puno treba da stvari mijenjamo. Samo ovi što imaju obavezu da mijenjaju, valjalo bi da za promjenu, počnu da razmišljaju o zajedničkom dobru, ne samo o svom.

4

Četvrtak, 24. mart 2022.

U FOKUSU

S

ve što smo raspravljali i pisali o predstojećim Oskarima sada dolazi do zaključka s onom najznačajnijom kategorijom i posledično „krunskom“ titulom – onom za najbolji film godine.

Opet, i u ovom finalnom tekstu treba ponoviti da su Oskari, zakazani za noć između nedelje i ponedeljka od dva sata po našem vremenu u Dolbi teatru u Holivudu, možda najvažnija nagrada u sezoni, u smislu da je dodeljuje najveće udruženje filmskih delatnika, te zbog toga što dolaze na kraju sezone kao svojevrsna kruna. Ali, ipak su samo još jedna nagradna manifestacija, te kao takvi govore više o onima koji nagrađuju nego li o nagrađenim i nominovanim.

Žito i kukolj

Opet, oni imaju svoja interna pravila, što pisana, što nepisana, kojima se možemo poslužiti u svojim predikcijama. Upravo je kategorija za najbolji film ove sezone pretrpela najznačajniju formalnu reformu: broj nominovanih naslova je fiksiran na deset, dok je u nekoliko ranijih godina fluktuirao između pet i deset, obično završavajući na devet. U teoriji to znači da će sada biti još malo lakše odvojiti „žito od kukolja“, odnosno favorite od autsajdera, dok je nepisana praksa sistema svojevrsnih kvota sada još dodatno proširena, a možda čak i zakomplikovana.

Počnimo zato upravo od „kukolja“, odnosno od filma koji je u ovu, kao i u sve druge kategorije, zalutao kao hit jednog trenutka koji i nije bio tako davno, ali se čini eonima daleko. Dakle, seća li se neko filma ,,Don‘t Look Up“ Adama Makeja, koji je „uzburkao duhove“ na Netfliksu negde oko Nove godine pričom o kometi koja će udariti u Zemlju i satirom na temu (pre svega američkog) političkog vođstva koje zabija glavu u pesak ili mešetari?

Neki su u tome videli metaforu o koroni, drugi, pak, o klimatskim promenama, a film je zapravo bio zamorna serija loše napisanih skečeva u stilu serijala ,,Saturday Night Live“. O šansama ,,Don‘t Look Up“,

OSKARI 2022: Ko od deset nominovanih ima najviše

Gej kauboj pr putinovsko Harkonen ,,The Power of the Dog“ je slika i prilika filma skrojenog za nagrade u savremenom kontekstu kinematografije, usmjerenom ka osnaživanju društvenih grupa koje se smatraju deprivilegovanima, o čemu govori i saldo na dosadašnjim smotrama (nedavno pojačan „duplom krunom“ za najbolji film i najbolju režiju na BAFTA), te brojka od ukupno 11 nominacija za Oskare osim što je u pitanju odron od filma, možda najbolje govori činjenica da su top-teme prošlih godina kao što su to korona i globalno zagrevanje sada u svojevrsnom medijskom povlačenju pred ratom u Ukrajini i pucnjavom oko Černobilja i Zaporožja, kao i to da je ulazak omanjeg asteroida u Zemljinu atmosferu iznad Norveškog mora, te njegova eksplozija sa snagom nekoliko puta jačom od prve atomske bombe bačene na Hirošimu, u medijima preneta u rubrici zanimljivosti.

Relativno male šanse ima i mjuzikl ,,West Side Story“, odnosno nova, a svejedno prilično anahrona verzija filma iz 1962. godine u režiji Stivena Spilberga. Naravno, tema etničke (ne) tolerancije je i dalje aktuelna u Americi i pogodna Akademiji za signaliziranje vrlina svojih članova, a i Spilberg je prilično omiljen i kod Akademije (sa ozbiljnim filmovima), i kod publike (sa zabavnim). Kad god on ima ozbiljan i angažovan film, velike su šanse da će biti nominovan u više kategorija, pre svega onima za režiju i za najbolji film, ali osvajanje tih na-

grada je već drugi par rukava. ,,West Side Story“ je možda iz konkurencije izgurao biografski mjuzikl ,,Tick Tick Boom“ Lin-Manuela Mirande, ali teško da će moći da ide dalje od toga, posebno ako se uzme u obzir da mu je i publika u priličnoj meri okrenula leđa.

Prevelik zalogaj

Iste, ako ne još i manje šanse ima i jedan sasvim dobar film koji je takođe rimejk jednog starog. U pitanju je naslov ,,Nightmare Alley“ Giljerma del Tora. Kao i Spilbergu, i Del Toru je Akademija dosta naklonjena kada se radi o „ozbiljnim“ i angažovanim filmovima, ali tu staju faktori koji filmu idu u korist. Nakon inicijalnih dobrih kritike i solidnog odaziva publike, žamor je utihnuo, film je pored ove glavne pokupio nominacije još u vizuelno-tehničkim kategorijama poput scenografije, kostima i kamere (Del Toro je ostao bez nominacije za režiju), sam autor je nagrađen i za film i za režiju relativno nedavno, odnosno pre tri godine za film ,,The Shape of Water“, a pride je ,,Nightmare Alley“ očitije žanrovski, odno-

sno manje angažovan film od prethodnika. U svakom slučaju, ovde se može reći da nominacija funkcioniše kao nagrada, ili možda kao dodatni argument za one u tehničkim kategorijama u kojima će se voditi žestoka borba.

Pređimo na još jedan film koji je takođe dobar i kojem ova nominacija, uz one u glavnim kreativnim kategorijama, za adaptirani scenario i režiju, služi kao argument za onu u kojoj zapravo ima šansi. Reč je o filmu ,,Drive My Car“ Rjusuke Hamagučija, koji je verovatno već osigurao Oskara za međunarodni film, a zaslužio ga je verovatno i za najbolju adaptaciju scenarija. Ma koliko zapravo dobar bio, a odličan je, ,,Drive My Car“ ovde zapravo „popunjava“ kvotu stranog filma među anglofonom konkurencijom. Presedan da film iz te „kvote“ pokupi glavne nagrade u konkurenciji favorizovanih naslova na engleskom jeziku, već je napravljen s naslovom ,,Parasite“ (Bong Džun-Ho, 2019), ali to je još izuzetak koji potvrđuje pravila. Takođe, trajanje od tri sata i

Četvrtak, 24. mart 2022.

e šansi da ulovi nagradu za najbolji film theposterdb.com

rotiv og na

odsustvo populističkog pristupa (Hamaguči se pre svega obraća festivalskoj publici, kritici i ozbiljnim filmofilima) mogu se ispostaviti kao preveliki zalogaj za najširu glasačku bazu Akademije.

Sandens kvota

Kvotaški pristup i kalkulacija sa povećavanjem šansi u kategorijama u kojima solidne šanse i imaju, može se primeniti na još dva filma. Jedan od njih je svakako ,,King Richard“ Reinalda Markusa Grina koji kombinuje socijalni angažman na temu položaja Afroamerikanaca u Sjedinjenim Državama s konvencijama „oskarovskog“ biografskog filma o široj javnosti poznatoj ličnosti kao što je to bio Ričard Vilijams, otac i trener teniserki Venus i Serene. Glavni adut filma je svakako njegov glavni glumac Vil Smit koji je svojoj kolekciji nagrada nedavno pridodao i BAFTA za najbolju glavnu mušku ulogu, a sva je prilika da će pokupiti i Oskara, tako da ostatalih pet nominacija uključujući i ovu u principu služe da to zacementiraju, budući da se radi o korektnom, ali ne i impresivnom i inovativnom biografskom filmu.

Slično se činilo i za film ,,CODA“ u režiji Sian Heder koji je inicijalno samo „popunjavao“ indi-kvotu sandensovskog tipa bez preteranih ambicija, o čemu govori i relativno rana distribucija fokusirana na „striming“ servise. U međuvremenu

se podiglo i ponešto prašine u sezoni nagrada, pre svega oko Troja Kotsura u konkurenciji sporedne muške uloge, dok je BAFTA za adaptirani scenario došla kao iznenađenje koje filmu po novom podiže šanse i za Oskare.

Opet, ako uzmemo u obzir da je prošle godine Oskar završio u posedu festivalskog indi filma ,,Nomadland“ (Kloi Džao, 2020), šanse da se to ponovi nisu velike, čak ni kada se u obzir uzme da ,,CODA“ ruši jedan od poslednjih tabua – filmskog tematiziranja invaliditeta kroz „kasting“ glumaca koji od tog hendikepa doista pate (u ovom slučaju gluvonemih). To sve će, međutim, verovatno osigurati Oskara Kotsuru, dok kategorije scenarija i najboljeg filma uglavnom služe kao „sidro“ za to.

Jedini film bez očite agende koji se našao među nominovanima za najbolji uradak ove godine je ,,Licorice Pizza“ po scenariju i u Nastavak na sljedećoj stranici

5

Četvrtak, 24. mart 2022.

hollywoodreporter.com

6

Važne i brojne priče odrastanja u ovogodišnjoj oskarovskoj igri

režiji Pola Tomasa Andersona, koji sam po sebi uživa status jednog od najvećih savremenih američkih filmskih stvaralaca. Anderson je cenjen u filmofilskim i kritičarskim krugovima, dok ga Akademija uglavnom poštuje dovoljno da bi ga nominovala, ali ne i nagradila. ,,Licorice Pizza“ možda nije njegov najbolji film karijere, a ni relativno fluidni pristup serije vinjetica o odrastanju, avanturisanju i zaljubljivanju mladih začinjenih autobiografskim elementima i posut draguljima trivije iz istorije Holivuda, Los Anđelesa i doline San Fernando, možda nisu dovoljno „ozbiljni“ za Akademiju. O tome govori i dosadašnji saldo nagrada u kojima nominacije za scenario, režiju i najbolji film uglavnom ostaju nepotvrđene (BAFTA za originalni scenario je tu izuzetak).

Ratne računice

Opet, reč je o izuzetno kvalitetnom, razigranom i kreativno realizovanom filmu koji se sa lakoćom poigrava sa žanrovskim i supkulturnim predstavama, te uspeva provući veoma ozbiljne, povremeno i mračne podtonove kroz naizgled laganu i prijatnu pričicu.

Film kojem su u poslednje vreme najviše „pale akcije“ je ,,Belfast“ koji sa prethodno razmatranim deli površinske sličnosti u formi teme odrastanja i infuzije autobiografskih i istorijskih elemenata. Za razliku od Andersona, međutim,

autor Kenet Brana u tome ipak deluje nešto rigidnije, možda stoga i proračunatije u smislu lova na nagrade. Ulozi su veći, imamo baš dečiju perspektivu, okruženje građanskog rata i uličnih sukoba u prestonici Severne Irske, evokativnu crno-belu fotografiju i „oskarovske“ replike posejane u dijaloge, a Branin film i pored toga na kraju deluje vrlo lično. Računica se za sada uglavnom nije isplatila, o čemu svedoči i nedavni poraz na dodeli BAFTA nagrada gde je Belfast dobio samo onu utešnu za izuzetan britanski film. Od ukupno sedam nominacija, najizglednija je ona za originalni scenario koja bi se mogla smatrati u neku ruku i utešnom, a rani status jednog od glavnih favorita za Oskare u svim „većim“ kategorijama polako bledi.

U prethodnim člancima smo naveli tezu da šanse za film ,,Dune“ Denija Vilneva rastu, i to ne nužno iz razloga filmskih ili filmsko-industrijskih merita, koliko zbog razvoja trenutne geopolitičke situacije, odnosno sličnosti u postupcima književnog i filmskog lika Vladimira Harkonena na planeti Arakis sa onima koje je izveo Vladimir Putin s invazijom na Ukrajinu. Šanse za „glavni zgoditak“ u vidu Oskara za najbolji film i dalje nisu velike (protiv filma radi tradicija da se prvi delovi filmova u više delova ne nagrađuju u kreativnim kategorijama, a i „oskar-filmovi“ su se formirali kao poseban žanr kojem „blo-

kbaster“ ,,Dune“ ne pripada), ali su u poslednjih mesec porasle. ,,Dune“, međutim, ima status favorita u većini tehničkih kategorija što „čišćenje“ na nagradama BAFTA samo potvrđuje. To, pak, funkcioniše kao dokaz da se radi o zanatski odličnom, a inače vrlo dobrom filmu, odnosno transferu iz literarnog u filmski format koji se do pojave Vilnevovog filma činio nemogućim. ,,Dune“ se tako u ovoj sezoni nagrada probio od statusa filma iz jasno određene kvote holivudske visoke produkcije do statusa favorita iz senke koja nije nužno ni toliko duboka.

Netfliksov adut

Sistemom eliminacije došli smo do očitog glavnog favorita, ne samo u kategoriji najboljeg filma, već i u većini kreativnih kategorija. Reč je, naravno, o ,,The Power of the Dog“ Džejn Kempion, detaljno napisanom, režiranom, odglumljenom i snimljenom spoju psihološke drame i (post)vesterna. Tematski, ovo je film o spremnosti određenih individua na podvrgavanje drugih raznim gadostima u cilju ostvarivanja moći, dok se motivacija za to krije u potisnutoj homoseksualnosti. ,,The Power of the Dog“ tako postaje slika i prilika filma skrojenog za nagrade u savremenom kontekstu kinematografije, usmerenom ka osnaživanju društvenih grupa koje se smatraju deprivilegovanima, o čemu govori i saldo na dosa-

dašnjim smotrama (nedavno pojačan „duplom krunom“ za najbolji film i najbolju režiju na BAFTA), te brojka od ukupno 11 nominacija za Oskare. Ne bi bio prvi put da film s tolikim nominacijama i sa takvim bilansom izvisi, ali imajući u vidu oba faktora, teško je da će se to ovog puta dogoditi. Tim pre što se ,,The Power of the Dog“ nalazi u retkoj prilici da nastavi trend nagrađivanja filmskih autorica (nakon prošlogodišnjeg trijumfa filma ,,Nomadland“ i njegove režiserke Kloi Džao), a i da ispiše novo poglavlje istorije kao prvi film Netfliksove produkcije koji će biti krunisan kao najbolji.

Završimo ovo razmatranje i internom statistikom s ovih stranica koja nam pruža neke zanimljive uvide. Od dest nominovanih filmova, pojedinačno smo recenzirali njih osam, bez zasebne recenzije i ocene su ostali samo ,,Don‘t Look Up“ i ,,CODA“, i to za sada. Po ocenama recenziranih, tek je jedan korektan, dok su ostali dobri ili bolji. Doduše, uzmimo u obzir da su recenzija i ocena za ,,King Richard“ plod drugog autora u odnosu na sve ostale. Kada odbacimo ova četiri naslova, zanimljivo je primetiti da od ostalih šest, najmanju ocenu ima upravo najveći favorit. Druga bitna stvar koju možemo primetiti je i jedna relativna kvalitativna ujednačenost ovogodišnjih kandidata koja varira od dobrih do odličnih, a u proseku su vrlo dobri.

Marko STOJILJKOVIĆ

Četvrtak, 24. mart 2022.

Prognoza u 20 kategorija: A Oskara osvaja...

Kao i prošle godine, Američka akademija uručiće Oskare u 23 kategorije. Najveća kontroverza vezana je za odluku, da se u osam kategorija nagrade ne dodjeljuju uživo – pod pritiskom televizije ABC i sa namjerom da se ceremonija skrati i učini zabavnijom.

Tako će se te dodjele snimiti sat prije zvaničnog početka ceremonije, a potom emitovati tokom živog prenosa, slično kao 2019. godine, kada je odluka bila ispraćena žestokim protestom holivudske javnosti. Nakon predviđanja pobjednika u kategoriji najboljeg filma, u tabeli prognoziramo i epilog dobitnika nagrada u još 19 kategorija. Sa izuzetkom kategorija najboljeg kratkog igranog, animiranog i dokumentarnog filma – kojima se nijesmo bavili, budući da veći dio nije dostupan publici našeg podneblja.

TREBA DA POBIJEDI: Drive My Car ili Licorice Pizza FAVORIT IZ SJENKE: Dune POBIJEDIĆE: The Power of the Dog

NAJBOLJI FILM REŽIJA Kenet Brana (Belfast) Rjusuke Hamaguči (Drive My Car) Pol Tomas Anderson (Licorice Pizza) Džejn Kempion (The Power of the Dog) Stiven Spilberg (West Side Story)

GLAVNI GLUMAC Havier Bardem (Being the Ricardos) Benedikt Kamberbač (The Power of the Dog) Endru Garfild (Tick, Tick… Boom!)

Vil Smit (King Richard) Denzel Vašington (The Tragedy of Macbeth)

GLAVNA GLUMICA Džesika Čestejn (The Eyes of Tammy Faye) Olivija Kolman (The Lost Daughter) Penelope Krus (Parallel Mothers) Nikol Kidman (Being the Ricardos) Kristen Stjuart (Spencer)

SPOREDNI GLUMAC Kiaran Hinds (Belfast) Troj Kotsur (CODA) Džesi Plemons (The Power of the Dog) Dž. K. Simons (Being the Ricardos) Kodi Smit-Mekfi (The Power of the Dog)

SPOREDNA GLUMICA Džesi Bakli (The Lost Daughter) Arijana Deboz (West Side Story) Džudi Denč (Belfast) Kirsten Danst (The Power of the Dog) Aundžanu Elis (King Richard)

ADAPTIRANI SCENARIO CODA Belier Drive My Car Dune The Lost Daughter The Power of the Dog

ORIGINALNI SCENARIO Belfast Don’t Look Up King Richard Licorice Pizza The Worst Person in the World

MEĐUNARODNI FILM Drive My Car (Japan) Flee (Danska) The Hand of God (Italija) Lunana: A Yak in the Classroom (Butan) The Worst Person in the World (Norveška)

DUGOMETRAŽNI DOKUMENTARAC Ascension Attica Flee Summer of Soul Writing with Fire

DUGOMETRAŽNA ANIMACIJA Encanto Flee Luca The Mitchells vs. the Machines Raya and the Last Dragon

MONTAŽA Don’t Look Up Dune King Richard The Power of the Dog Tick, Tick... Boom!

FOTOGRAFIJA Dune Nightmare Alley The Power of the Dog The Tragedy of Macbeth West Side Story

ORIGINALNA PJESMA Be Alive (King Richard) Dos Oruguitas (Encanto) Down to Joy (Belfast)

No Time to Die (No Time to Die) Somehow You Do (Four Good Days)

ORIGINALNA MUZIČKA TEMA Don’t Look Up Dune Encanto Parallel Mothers The Power of the Dog

DIZAJN PRODUKCIJE Dune Nightmare Alley The Power of the Dog The Tragedy of Macbeth West Side Story

KOSTIMOGRAFIJA Cruella Cyrano Dune Nightmare Alley West Side Story

ŠMINKA I FRIZURA Coming 2 America Cruella Dune The Eyes of Tammy Faye House of Gucci

VIZUELNI EFEKTI Dune Free Guy No Time to Die Shang-Chi and the Legend of the Ten Rings Spider-Man: No Way Home

ZVUK Belfast Dune No Time to Die The Power of the Dog West Side Story

7

8

Četvrtak, 24. mart 2022.

ZERKALO Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

K

asnimo, ali stižemo! To bi bio moto ovog prikaza, verovatno najprijatnijeg filma na trenutnom bioskopskom repertoaru.

Nemojte zameriti, u toku je kampanja za Oskare, Fest nam je ponudio nešto svežih festivalskih izdanja, a za ,,The Batman“ Meta Rivsa smo isto tako morali da požurimo i budemo među prvima na licu mesta. Ali, svejedno nismo zaboravili ni na Radivoja Rašu Andrića i na njegov ,,Leto kada sam naučila da letim“, prvi film posle osamnaestogodišnje pauze.

Povratak na scenu

Zaslužio je Raša Andrić verovatno i puno bržu reakciju, jer nas je ipak prošlim radom zadužio. Ako je neko znao da napravi punokrvni filmski hit, i to u potcenjenom i izuzetno zahtevnom komičnom i romantičnom registru, onda je to on. Njegovi raniji filmovi ni u kojem slučaju nisu bili tipski, nezreli i bez mozga, već su pogađali onaj tanani balans između zabave, provokacije ka razmišljanju i uvida u stvarne živote, stvarne svetove i stvarne želje i težnje mladih ljudi.

Sa ,,Tri palme za dve bitange i ribicu“ (1998) naučili smo da se smejemo groznim vremenima uprkos i da tražimo smisao u unutrašnjim životima dok se svet oko nas raspada. Sa ,,Munjama“ (2001) nam je podgrejao nadu da neka nova, bolja i normalnija vremena dolaze i ohrabrio nas da u njih hrabro zakoračimo. Doduše, već u sledećem filmu ,,Kad porastem biću Kengur“ (2004) se pokazalo da ta nova vremena za većinu i nisu (mnogo) bolja od onih prošlih, da je normalnost pomična kategorija, da je blejanje (u kladionici, u bioskopu ili na krovu zgrade, svejedno) često jedina realna opcija.

Nakon toga se činilo da je Raša Andrić nestao sa scene i potpuno se posvetio komercijalnim angažmanima. Asistirao je na filmovima drugih autora, u Srbiji i u regionu, a na televiziji je i asistirao i režirao.

Doduše, i pre premijere se oko ovog projekta podizala prašina, delom zato što smo svi željno iščekivali Rašin novi film, a delom zbog popularnosti i značaja izvornog romana Jasminke Petrović koji je Ljubica Luković pretočila u scenario.

,,Leto kada sam naučila da letim“: Iskorak u režisersk Režiser je nenametljivo, ali znalački spakovao svojevrstan filmski „bildungsroman“, odnosno film o odrastanju namijenjen prije svega mlađoj publici.

To ne znači da je film simplifikovan na način da bude odbojan starijim i iskusnijim gledaocima Sve što dvanaestogodišnja Sofija (Klara Hrvanović, izvrsna) od predstojećeg leta želi je da ode u kamp sa svojom prijateljicom Julijanom (Nađa Mazalica) i da tamo „bari“ simpatiju Marka i, ako bude sreće, prvi put se poljubi baš s njim. Umesto toga, međutim, ona mora da ide na more sa bakom Marijom (Olga Odanović), a destinacija je Hvar gde se baka rodila, ali gde nije bila 25 godina. Plan je da njih dve posete bakinu sestru Luciju (Snježana Sinovčić), koju Sofija još nije upoznala.

Put autobusom s bakom na more je očekivano užasan, budući da baka stalno nešto priča, žali se, gnjavi Sofiju da obuče ovo ili ono i da se namaže kremom. Pritom, kuća u koju idu, bakina rodna, nije baš blizu moru, signala za mobilni telefon i internet nema, a noću napadaju komarci. Srećom, „nona-Luce“ je smirenija, čini se i tolerantnija i više „hip“ od zategnute bake, a i lokalni dečko Luka (Luka Bajto) je simpatičan...

Tajne ostrva

Baka Marija i nona-Luce, međutim, skrivaju neke tajne koje se tiču njihovog brata Nikole i događaja od pre 25 godina, zbog kojih baka nije dolazila na svoje rodno ostrvo. Prva tajna koja ispliva biće ta da je Luka Nikolin unuk, a samim tim Sofijin rođak, što remeti planove za „muvanje“. A kada Lucija završi u bolnici, a Sofija se premesti u kuću kod Nikole (Žarko

Klara Hrvanović izvrsna u glavnoj roli

Zračak koji na potre

noizz.rs

Četvrtak, 24. mart 2022.

Ostrvo Hvar poprište ,,pomiriteljske“ priče regiona

9

k sunca nam je eban

danas.rs

koj karijeri Radivoja Raše Andrića

Laušević), njegove kćerke Dobrinke, te Luke i njegove mlađe sestre Ane (Ema Kereta Rogić) i ostale tajne, porodične i malo šire, će isplivati na površinu.

Možda će se na kraju „najgore leto u životu“ pretvoriti u „najbolje“, obeleženo sklapanjem novih prijateljstava i nekim novim nesvakidašnjim iskustvima.

I kao knjiga i kao film, ,,Leto kada sam naučila“ da letim dotiče se nekih traumatičnih iskustava, što na širem planu (u smislu raspada Jugoslavije), što na onom intimnijem (raskidanje porodičnih veza), te načinima i pokušajima da se to prevlada čisto ljudskim pristupom i naporom. Za to je neobično važna perspektiva generacija rođenih posle rata koju Jasmina Petrović zauzima, a Raša Andrić održava, što ovaj film čini značajnim na planu širem od čisto filmskog. ,,Leto kada sam naučila da letim je film“ o pomirenju na onom osnovnom, ljudskom nivou, a velika gledanost za sada u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, a kasnije, nadajmo se, i u ostatku bivše nam države bi svakako doprinela pomirenju na onom širem planu.

Jedna od stvari po kojoj se izvorna knjiga izdvaja je i vrlo specifičan jezik koji varira od beogradskog slenga do hvarskog dijalekta, sa svim prelazima i mogućim i nemogućim kombinacijama između, a on je održan i u filmu. Zbog toga treba pohvaliti i scenaristkinju Ljubicu Luković koja književni materijal adaptira dramaturški potentno i sa sasvim solidnim osećajem šta treba zadržati, šta izmeniti, a šta preskočiti.

Kao i režisera, koji to pretače u vizuelno delo poštujući međugeneracijske razlike u načinima života (mobilni telefoni i virtuelne komunikacije su značajan faktor, a u film su ubačeni sasvim ukusno), ali i glumce koji zapravo imaju vrlo zahtevne uloge.

Klara Hrvanović je pravo otkrovenje filma i možemo se samo nadati da nju ne zadesi sudbina većine

dece i mladih na filmu – to da bude glumica od jedne uloge u karijeri.

Klarina energija

Ona je potpuno prirodna u kanalisanju te neobuzdane energije i „angsta“ koji prati pubertet, te u smislu načina na koji se nosi sa govorom koji se u Sofijinom slučaju menja pod uticajem sredine. I drugi klinci je izvrsno prate svojom ležernošću u zajedničkim scenama. Izvrsnu tranziciju u jezičkom smislu demonstrira i Olga Odanović, ali ona je u njenom slučaju kratkotrajnija i nekako očekivanja, a prati je i promena u stavu od anksioze do naleta nostalgije.

Njena savršeno kontrolisana nervoza savršenu protivtežu ima u „zenu“ sa kojim se Lucija nosi sa životom, a što Snježana Sinovčić sasvim uverljivo igra. Na kraju nam nije teško ni da „kupimo“ Žarka Lauševića ne samo kao Dalmatinca, nego i kao dedu.

Estetska i tehnička komponenta je očekivano dobra, fotografija je unekoliko „turistička“ u smislu da se direktor fotografije Dušan Joksimović trudi da iskoristi atraktivne hvarske lokacije, a i grafike mobilnih komunikacija i vertikalnih videa su umetnute ukusno, dok muzika Vasila Hadžimanova ukusno spaja standarde jadransko-mediteranskih melodija sa modernijim tendencijama u filmskoj muzici. Raša Andrić sve to nenametljivo, ali znalački pakuje u svojevrstan filmski „bildungsroman“, odnosno film o odrastanju namenjen pre svega mlađoj publici. To ne znači da je film simplifikovan na način da bude odbojan onoj starijoj i iskusnijoj.

Leto kada sam naučila da letim predstavlja sasvim nov i ne baš očekivan iskorak u stvaralačkoj karijeri Raše Andrića. Gledaocima, pak, nudi preko potrebnu lakoću, mladost duha, sunce i more u ova siva, depresivna, zimska vremena.

Ocjena: 7.3/10

10

Četvrtak, 24. mart 2022.

BEČKI VALCER

Put kroz metropole sve do jedne ne

Iz Beča:

Miloš MILAČIĆ

Rim, Titograd, i naročito Beč imaju ponešto od nevidljivih gradova iz mašte Itala Kalvina. Nije to slučajno.

Kao što nije slučajno da su sva tri grada hermafroditi. Kad im se ćefne postanu Roma, Vijena ili Podgorica

R

oman „Dvije sedmice u tuđem gradu“ američkog pisca i scenariste Irvina Šoa prvi i posljednji put štampan je na našem jeziku 1964. godine i to u Titogradu. Objavio ga je Grafički zavod, čiji je tadašnji urednik bio Miodrag Bulatović.

Istoimeni film sa Kirkom Daglasom snimljen je dvije godine ranije. Možda je to bio povod da se knjiga kod nas prevede. Zašto se niko nije udostojio u narednih šest decenija da ponovo objavi taj roman na crnogorskom, srpskom, hrvatskom ili bosanskom jeziku, pitanje je.

Bjegunica iz sna

Najjednostavniji odgovor bio bi: ne isplati se! Ali „Dvije sedmice u tuđem gradu“ je veoma uzbudljiv roman vrijedan pažnje.

Na tragu najboljeg Remarka, recimo. Sve i da nije tako, za ponos je što je Jugoslavija bila u prilici da čita o avanturama Džeka Endrjusa u Rimu, zahvaljujući Titogradu. Sa Šoovim knjigama, nažalost, sličan je trend u Evropi. Novijih izdanja skoro da i nema. Izuzetak je Rusija, čak i po tome. Ali Rusi objavljuju njegove knjige „na divlje“, bez poštovanja autorskih prava. Ipak, možda danas baš ruski vojnik na frontu čita „Mlade lavove“ ili neki drugi Šoov roman, dok boravi znatno duže od dvije sedmice u tuđim gradovima. I možda nauči nešto iz tog štiva.

Jednom je Šo sreo Felinija u nekom italijanskom kafeu. „Ćao, Federiko. Sigurno si u pauzi između filmova, pa uživaš“ - rekao mu je. „Ne, naprotiv, usred sam važnog snimanja. Ali, uopšte nemam ideju što da snimam, pa sam došao da popijem kafu“.

Ni ovaj tekst nema jasnu ideju kuda luta. Ali, kad smo već u Ri-

Sedam godi u tuđem gra mu, šteta bi bilo da ne svratimo do stana nadomak Pantenona, gdje je neko vrijeme živio još jedan pisac - Italo Kalvino. Zavirićemo u njegove bilješke o „Nevidljivim gradovima“ koje će biti objavljene 1972. „Ljudi iz različitih naroda usnili su isti san, vidjeli su jednu ženu kako trči kroz nepoznat grad, s leđa, duge kose, koja bješe gola.

Sanjali su da je jure. Ali, iz kruga u krug, svakome bi utekla. Poslije sna, pošli su u potragu za tim gradom; nijesu ga pronašli, ali pronađoše jedni druge; odlučili su da podignu grad kao onaj iz sna. U rasporedu ulica, svako je ponovo iscrtao putanju svoje potrage; tamo gdje je izgubio trag bjegunici, preuredio je prostor i zidove drugačije nego u

snu, da mu više ne bi mogla pobjeći...“ Rim, Titograd, i naročito Beč imaju ponešto od tog Kalvinovog izmaštanog grada. Nije to slučajno. Kao što nije slučajno da su sva tri grada - hermafroditi. Kad im se ćefne postanu Roma, Vijena ili Podgorica i eto ti zapleta.

Ako pitate kakav je Beč, poslije sedam godina boravka u njemu, onda je baš kao iz Kalvinovog opisa – izmijenjen do granica prepoznatljivosti davnog sna o njemu.

Poker dragocjenosti

Taj grad je Kalvinu 1976. dodijelio Austrijsku državnu nagradu za evropsku književnost. Godinu ranije istu nagradu dobio je

Krleža a deceniju prije njega i Vasko Popa. Ali nagrade su manje bitne. Važne su biblioteke, najljepši ukras svakog mjesta na planeti. U Beču sam upoznao Bernharda, Marajia i Platonova a to su zamkovi veći od Šenbruna, Hofburga i Belvedera. Irvin Šo imao je poker takvih dragocjenosti. Njegovi omiljeni pisci bili su Balzak, Tven, Dikens i Tolstoj. Volio je ljude, ali je umro u Davosu, švajcarskom gradiću koji je imao više krava nego stanovnika.

Kad Beč poprimi ženski oblik i postane Vijena, oni koji se srijeću sa gradom prvi put, nevični su da prepoznaju taj preobražaj.

Nervozno cupkaju u mjestu dok u nepreglednoj koloni čekaju da kupe jeftine karte za bečku ope-

11 M.Milačić

Četvrtak, 24. mart 2022.

static.kupindoslike.com

evjerne Penolope koja ne čeka svog Odiseja Bečka biblioteka na Urban Loric placu

Naslovna stranica romana „Dvije nedljelje u tuđem gradu“ Irvina Šoa

Moja se zove Podgorica. Ona je mam i obmana, nevjerna Penelopa koja sedam godina niti čeka, niti misli na mene. A srce daruje kom stigne. Možda baš zato, sasvim je časno priznati taj mazohizam i u nju se opet i opet beznadežno zaljubljivati i voljeti je. Naročito ako je riječ o pr(a) voj ljubavi.

ru. Obilaze muzeje kao samoposluge i iz njih iznose cegere uspomena na sebe pored Rembranta, na sebe pored Ticijana, na sebe pored Klimta.

Pun šaržer selfija spremni su da ispale na Mocarta i caricu, potpuno nesvjesni da će svakim pucnjem sami sebe nanovo ubijati.

Ali ni onaj što ga je iskustvo pripremilo za tu metamorozu, neće nužno biti spokojan.

Jer Beč ili Vijena, svejedno, uvijek će za one koji su odnekud došli tu, biti tuđi grad. Beč je divlji pegaz koji vam dozvoli s vremena na vrijeme da mu priđete, pa čak i da ga pomazite po grivi, ali nikad, baš nikad da ga zajašete i ukrotite.

Zato svaki od ovdašnjih Odiseja traži onu svoju bjegunicu iz sna.

Pitam se da li bi ta lijepa prevrtljivica pokazala bar malo milosrđa, kad bi znala da se njen odjek čuje ispod svakog napuštenog podvožnjaka na Vestbanhofu, njen šum u vlatima trave isušenog jezera u Zeeštatu, a njen miris na stranici svake nepročitane knjige u bibliotici na Urban-Loric placu. Podgorica se nalazi čak i u svim časopisima sa rubrikom: Jeste li znali… da nema slučajnosti? Jeste li znali da su Andrej Tarkovski i Mika Antić rođeni i umrli iste godine?

Jeste li znali da su Knut Hamsun, Umberto Eko i Đorđe Balašević otišli sa ove na neku drugu planetu istog datuma? Jeste li znali da je šestogodišnja sijamska mačka Kloe iz bečke ulice Nikolajgase nekud nestala. Nalazaču nude nagradu od 500 eura! A jeste li, možda, znali da se u krupnim očima te mačke krije huk Morače, Sastavci i ona stara zgrada Pobjede, pa i dvorac na Kruševcu.

Kad sam prije sedam godina bio na posljednjem podgoričkom novinarskom zadatku, sreo sam koleginicu iz drugog medija. „E, pa da se pozdravimo, pošto se više nećemo gledati na radnim zadacima“. „Stvarno“, iznenadi se ona. „Prelaziš na neki bolji posao?“ „Prelazim u drugi grad, u Beč.“ „Blago tebi što možeš da se makneš odavde, iz ove rupe… Sa-

sharemontenegro.me/ N. Nikolić

Frojdova lula

buechereien.wien.gv.at

ina adu

mo ima jedna stvar…“ „Koja?” „Roditeljima Oglas za nestalu mačku će biti žao što ideš.

Kloe u centru Beča Majka će ti plakati.“ „Neće. Nijesu živi.“ Njena reakcija, u tom trenutku, rastumači ovu izjavu. Sa lulom u bila je koliko očekivana toliko i uglu usana, sjedio bi na onom utješna. „Nijesu živi? Ah, kako si svom kauču i malo se zakašljao ti srećan! Pa tebe je sami Bog po- od duvana a onda bi kratko progledao. Onda ne moraš čak ni komenatrisao: Pa, što je tu čudno? Ljudi obično ne slušajaju oko toga da se brineš!“ Nekad stvarno požalim što u jedni druge. Kao ni grad što ne Beč nijesam došao 1915. a ne sluša ljude, već svi rade po svo2015. pa da zakucam na vrata Zi- me! Ali to ne znači da ih ne treba gmundu Frojdu i pitam ga da voljeti. Ni ljude ni grad!

Detalj iz Podgorice: Sastavci na Morači

12

Četvrtak, 24. mart 2022.

s of y a D t s a L e Th y Ptolemy Gre

SERIJE

Eplova mini-serija sa S

Tanka drama o deme Piše:

Davor PAVLOVIĆ

P

rije i poslije Florijana Zelera i njegovog filma ,,The Father“ (2020), koji je zaslužio dva Oskara, mnogi autori bavili su se temom demencije i Alchajmerovom bolesti.

Sveprisutnija je kod starije populacije, a doktori još nijesu pronašli lijek. Afroamerikanac Volter Mosli, jedan od velikih američkih pisaca krimića svoje generacije, najpoznatiji po knjizi ,,Đavo u plavoj haljini“, u čijoj je ekranizaciji igrao Denzel Vošington, napisao je roman 2010. godine koji se bavi ovom temom, da bi sada Apple snimio seriju po njemu, u kojoj i sam autor učestvuje kao scenarista.

Faustovski dogovor

brine nećak Redži (Omar Benson Miler). Na njega su drugi zaboravili, od porodice do prijatelja, pa nekada čak i on sam. Kupatilo mu je razbijeno, okružen je smećem i žoharima, jedva se ičega sjeća. Luta izgubljen u vlastitim mislima i kroz sjećanja.

Jednog dana kada se Redži ne pojavi, drugi nećak Hili (Deron Horton), dolazi po njega i saznaje da je ubijen. To ga počinje mučiti, pa poput plime i osjeke, zaboravlja njegovu smrt i ponovo je se sjeća. Ubrzo nakon toga, siroče Robin (Dominik Fišbek) doseljava se kod njega, jer nema gdje drugo biti, a pomaže mu tako što posprema njegov stan, da bi se između njih razvio poseban odnos. Odvodi ga doktoru Rubinu (Volton Gogins), s kojim sklapa faustovski dogovor. Doktor nudi injekciju koja će Ptolomeju vratiti punu memoriju na dvanaest sati, a cijena je, međutim, prilično visoka, jer injekcija

lowellsun.com

,,The Last Days of Ptolemy Grey“ u šest nastavaka (pogledano pola) sa Samjuelom L. Džeksonom, koji je u središtu svake scene i koji nosi cijeli projekat, ostao je u velikoj mjeri nefokusiran.

Radnja prati starca u devedesetim godinama, Tolemija Greja, koji je dobio ime po egipatskom naučniku grčkog porijekla. On živi sam u Atlanti i o njemu se

Kako radnja uranja dublje u prošlost, uzima sve veći obim, za koji nije dovoljno šest epizoda, jer je mnogo tema samo načeto, na mnogo pitanja nema odgovora, a mnogi sporedni likovi ostali su samo skice

Nedorečena ekranizacija izuzetnog romana, razapeta između krimi-istrage i futurizma

nakon djelovanja ubrza mentalni pad. On pristaje na nju u želji da otkrije ko je ubio Redžija, komentarišući ironiju da je kao Afroamerikanac predao vlasništvo nad svojim tijelom bijelcu.

Radnja je podijeljena između Moslijeva dva glavna književna interesa, detektivskog romana iz perioda rasnih sukoba, što je u nekim situacijama prenaglašeno u seriji i futurističkih romana sa inovacijama. Prvi slučaj je vidljiv kada se Grej prisjeća djetinjstva u Misisipiju, koje je bilo obilježeno nasiljem, ali i zaštitničkim ujakom Kojdogom (Dejmon Gapton), čijem je maltretriranju prisustvovao i koje mu se stalno vraća kroz snove. Uz to postoji i tajna njegove prošlosti koju treba otkriti, u koju pripada i turbulentna veza sa suprugom Sensijom (Sintija Kej Makvilijams).

Iskustvo demencije nije lako prikazati u seriji ili filmu. U ovom slučaju, autori su se odlučili na

magloviti splet sadašnjosti i prošlosti, gdje Tolemi izlazi iz stvarnosti u sjećanja i obrnuto i često viđa ljude iz prošlosti koji su odavno mrtvi, dok na fizički svijet reaguje zbunjenošću.

Propuštena prilika

Sa filmom ,,Father“ima nekoliko zajedničkih karakteristika. Jedna od njih je da su serija i film za oslikavanje demencije koristili scenografiju i kameru, kako bi stvorili utisak dezorijentisanosti. Tako, režiser Ramin Bahrani u prvoj epizodi koristi tehnike zamagljenog sočiva i kameru na grudima za pojačavanje tog utiska, a drugi ga režiseri (Debi Alen, Hanel M. Kulpeper i Giljermo Navaro) slijede u tome.

Ima puno pametnih tehnika i sekvenci koje povezuju s Grejem i njegovom bolesti, kao kada se Grej bori s demencijom, kamera mu se stisne na licu i gubi fokus na ivici kadra.

Druga zajednička tačka je korišćenje karakternog glavnog glumca, u ovom slučaju, pošto je riječ o afroameričkom okruženju, Samjuela L. Džeksona. Za razliku od dementnog Entonija Hopkinsa u filmu ,,Father“, ovdje su više naglašeni dezintegrirajući odnosi i sjećanja koja blijede i halapljivo oživljavaju, dok je manje pažnje posvećeno samoj psihologiji lika i njegovoj izolaciji u takvom stanju. Fokusirajući se premalo na aspekte boli i žaljenja za prošlošću, lik Tolemija se čini nepotpunim, kao i radnje koje poduzima. Redži, za čijim ubistvom traga i čija smrt je osovina radnje, gotovo da ne ulazi u Tolemijeva sjećanja.

Razlika između dva naslova je vidljiva u tome da je jedan statičan unutar jednog prostora, dok je drugi stalno u pokretu. Serija gubi kvalitet jer je izgubila fokus u silnom lutanju iz jednog vremena u drugo, kao i u žanrovskom šaranju, ali najviše jer nije dovoljno pokazala zube, suočavajući se sa problematikom.

13

Četvrtak, 24. mart 2022.

Samjuelom L. Džeksonom – crni odgovor na oskarovski hit ,,Father“ theposterdb.com

enciji Radnja je sporogoreća; dijelovi slagalice, koji povezuju dva vremenska toka, slažu se veoma lagano. Sposobnosti da se Grej prisjeti svega u prošlosti dijeli narativ na način koji nije zanimljiv. Kako radnja uranja dublje u prošlost, postaje sve veći obim, za koji nije dovoljno šest epizoda, jer je mnogo tema samo načeto, na mnogo pitanja nema odgovora, a mnogi sporedni likovi ostali su samo skice. Serija propušta toliko prilika da produbi dinamiku, dok kako epizode odmiču i glavni lik postaje sve tanji.

Glavne zvijezde i nosioci radnje serije su Samjuel Džekson i Dominik Fišbek. Prvi je tokom karijere imao puno uspona i padova, dok je Fišbekova glumačka karijera tek na početku. Džekson je dugo priželjkivao ovakvu ulogu, da na neki način oda počast članovima porodice koji su se borili sa demencijom. Ta bliska povezanost s temom demencije mu je omogućila da u nekim scenama bude jako dobar.

Prazan pogled, trom hod, iznenadni strah i užas pred samim sobom, čine da gledamo stvarno dementnu osobu. Međutim, vidljivi su veliki kontrasti i oscilacije između Tolemijevih mentalnih stanja, koji nijesu uspjeli da se usklade, poput scena kada se ne sjeti okupati i kada se udara po glavi pokušavajući se prisjetiti.

Usamljeni starac

Sa Dominik ima hemiju, koja seriji daje prisniji ton. Robin se prema njemu ponaša kao prema ljudskom biću. Ona je totalno drugačija od Tolemija i u scenama se ,,bori“ spojem dinamike i harizme. U isto vrijeme čvrsta, ali ranjiva Robin je prisiljena da odraste prije vremena kako bi preživjela, a ipak, kroz sve to, ona brine i pomaže Tolemiju kada to niko drugi ne čini i postaje vrlo zaštitnički nastrojena prema njemu. Članovi Tolemijeve proširene porodice imaju ograničeno vri-

Samjuel L. Džekson u jakom i ličnom performansu nosi mini-seriju

jeme pred ekranom, uključujući Derona Hortona i Maršu Stefani Blejk kao Nisi. Volton Gogins koji obično igra negativce, ovdje je doktor koji ima ključnu ulogu u Moslijevoj priči oko revolucionarnog lijeka i moralnim dilemama koje u prve tri epizode nisu u prvom planu.

Usamljeni starac, jedva pu-

noljetna djevojka, ubistvo i ,,đavolski pakt“ sa medicinom, ključne su stvari ove serije, koja se poput drugih dobrih filmova o demenciji posljednjih godina (,,Still Alice“ (Ričard Glacer, 2014) s Džulijan Mur ili pomenuti ,,The Father“), ne suočava sa vlastitim strahovima na promišljen i nemilosrdan način, već

traži put kroz sporedne ulice, povremeno nabasajući i na slijepu. Srećom, ima glavnog glumca, koji sporadičnim blještavilom sve mane stavlja u drugi plan. Ipak ostaje žal što kvalitetan roman u ekranizaciji nije imao bolji ,,GPS“ koji će ga bezbolno dovesti do cilja.

Ocjena: 2.8/5

14

Četvrtak, 24. mart 2022.

,,The Dropout“ i ,,WeCrashed“: Više o

imdb.com

SERIJE

indiewire.com

Amanda Sejfrid potvrđuje da je izuzetna glumica u ulozi Elizabet Holms u ,,The Dropout“

Džered Leto i Ana Hedvej, zvjezdani par serije ,,WeCrashed“

Četvrtak, 24. mart 2022.

15

od pukog svjedočanstva i hronologije o propalim milijarderima

S

vaki startap guru i svaki moderni tip koji sanja da postane milijarder će vam, kao neku egzotičnu i čudesnu riječ izgovati: ,,pitch“.

To je ono što stane u nekoliko minuta pred mrgodnim i sumnjičavim potencijalnim investitorom, koji baš ne želi da gubi vrijeme na vas... Osim ako mu ideju i plan realizacije projekta, sa sve njegovim novcem, ne ,,prodate“ na štosan, originalan i lagan način. E, potencijalnoj (i sve izbirljivijoj) televizijskoj publici je vrlo lako ,,pitchovati“ serije ,,The Dropout“ i ,,WeCrashed“.

Tehnološke zvjerke

Aktuelna je holivudska opsesija, da se od životne priče (osramoćenih) milijardera, koji su se naprečac obogatili u posljednjih deceniju ili dvije u startap eri, napravi podloga za jaku TV dramu. Tamo gdje televizija Showtime nije uspjela sa serijom ,,Super Pumped: The Battle for Uber“ (ili: u priči o usponu i padu jedne krupne tehnološke zvjerke, konkretno bivšem gazdi kompanije Uber, nije ispričala ništa novo) – ove dvije serije ipak uspijevaju da grabe koji korak dalje. I to je vrlo bitno za oba projekta, budući da je u njih upumpana gomila miliona dolara, pa da se za njih vežu filmske zvijezde: Džered Leto i Ana Hedvej u ,,WeCrashed“, a Amanda Sejfrid u ,,The Dropout“.

Naš pitch za ove dvije serije bi glasio ovako: ,,The Dropout“ na Hulu striming servisu i ,,WeCrashed“ kao ekskluziva AppleTV+ su nešto mnogo bitnije od proste i istinite priče o dva velika biznisa našeg vremena. Prije svega su realan i temeljan uvid u psihologiju milenijalaca. A milenijalcima pripada svijet ovog vremena, oni su ti koji pokreću motore i stiskaju kočnice planete... E sad, ,,WeCrashed“ to čini na lagan, prezabavan, neopterećujući – a ,,The Dropout“ na temeljan, kompleksan, diskretno ciničan i studiozan način.

Obje pružaju prijeko potreban dašak svježine u već zasićenom žanru (startap tipovi bi rekli: ,,u niši“), pa isključivo spram vaših televizijskih afiniteta i damara zavisiće, na koji ćete put u ovom

Lice i naličje milenijalaca ,,The Dropout“ na Hulu striming servisu i ,,WeCrashed“ kao ekskluziva AppleTV+ su nešto mnogo bitnije od proste i istinite priče o dva velika biznisa našeg vremena. Prije svega su realan i temeljan uvid u psihologiju generacije kojoj trenutno svijet pripada TV horizontu modernog biznisa stupiti. A oba vode ka približno istom cilju, sa podjednako dobrim rezultatima.

Najbolja stvar sa ,,The Dropout“ je to što će vam praktično forenzički pružiti jedan cijeli katalog, mozaik precizno sakupljenih djelova svega onoga što su bili razlozi da jedna velika biznis priča pođe po zlu.

Ako iole pratite berzanske priče, čuli ste za Elizabet Holms i Theranos. Imala je 31 godinu, kada je magazin Forbs 2015. označio ne samo kao najbogatiju, već i kao najmlađu milijarderku koja je sopstveni biznis razvila od nule. Te godine, Theranos, kompanija koja je razvijala (ili makar, tvrdila da razvija) revolucionarne testove iz jedne kapi krvi, vrijedila je na tržištu oko devet milijardi dolara. Samo godinu kasnije, nije vrijedila ni cent: Theranos je pred investitorima od starta lažirao pouzdanost i valjanost svojih testova, u nadi da će vremenom i istraživanjem uspjeti da ih usavrši...

Kap krvi

Ukratko, ta briljantna Elizabet Holms je prodavala maglu, u posljednjih pet godina skoro bez izuzetka figurira na ,,listama lidera koji su najviše iznevjerili svijet“... A u septembru ove godine čeka je, nakon presude, i definitivno izricanje zatvorske kazne – sa prijetnjom 20 godina robije. ,,The Dropout“ je, ukratko, detaljan skener, zbog čega je Elizabet Holms takva kakva jeste. Do-

bra stvar je to što nema jednoznačnih odgovora (za razliku od ,,Super Pumped: The Battle for Uber“, koja se praktično u cjelini vrtjela oko ego-tripa nafuranog tipa kojeg glumi Džozef Gordon-Levit) – ili preciznije, odgovora je mnogo u detaljnom i delikatnom portretu jedne kompleksne ličnosti.

Elizabet je i žrtva otuđujućeg odrastanja; i vječita klinka čije ponavljanje, da će jednog dana učiniti nešto veliko za svijet, djeluje gotovo bebeće; i djevojka poklopljena sa očiglednim daddy issues kompleksima zbog oca koji se, u biznisu i sa finansijama, nije baš snašao... Naravno, i derište kojem kao da neko otima omiljenu igračku, u momentima kad se san o velikom farmaceutskom biznisu ruši kao kula od karata.

I ko je tu kriv, društvo koje pospješuje slike o nezaustavljivim mladim liderima, kapitalizam, moderna startap džungla, ona sama? ,,The Dropout“ postavlja mnogo pravih pitanja a odgovore ne nameće, vrlo suptilno vas uvlačeći u vrzino kolo iz kog se ona, sama, nije umjela izvući.

Amanda Sejfrid neočekivano dobro snalazi se u ovoj roli; nakon nominacije za Oskara u Finčerovom ,,Mank“ (2020) za ulogu dive ,,klasičnog Holivuda“ Merion Dejvis, već sada potvrđuje reputaciju ozbiljne glumice. U odnosu na druge izuzetne mlade glumice u rolama poznatih bjelosvjetskih prevarantkinja, Margo Robi u hitu ,,I, Tonya“ (Kreg

Gilespi, 2017) i Džuliju Garner u izvikanoj seriji ,,Inventing Anna“ sa početka ove godine – je ipak suštinski drugačija.

Moderna džungla

Elizabet Holms, kakvu je tumači Amanda, je suštinski introvert, ali i više od toga. Ona je moderno dijete koje djeluje praktično osakaćeno za neke važne, svakodnevne emocionalne reakcije. Ne radi se o graničnom autizmu; već o nekoj egzistencijalnoj distanciranosti koja će vam djelovati i nepodnošljivo, ali i kao razlog njene iščašene briljantnosti. A Sejfrid se u tom, vrlo kompleksnom i komplikovanom plesu, odlično snašla. U svakom momentu imaćete osjećaj da je Elizabet Holms suštinski za vas neuhvatljiva, da je nikada nećete do kraja i u potpunosti definisati i ,,zaokružiti“; ali da su ti ključevi njenog karaktera čvrsto u rukama i da u potpunosti pripadaju Amandi Sejfrid. Pri tome, sve to ima generalno mnogo veze sa onim, kako uopšte doživljavamo milenijalce i što oni generacijski znače za moderni svijet. A ovakva Elizabet Holms je do sada najprecizniji portret generacije.

Serija vas neće opterećivati bilo kakvim nafuranim pripovijedanjem, fleš-bekovima ili obrtima.

Naprotiv, poput pregleda kod ljekara – biće to linearan vremenski put, do finalne ,,dijagnoNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 24. mart 2022.

empireonline.com

16

energije. Nojman je i vječiti dječak i savršeni ,,yes man“, onaj koji može i uspijeva sve, uvijek, bilo kad… Pri tome, Leto ispod površine znalački uspijeva da provuče i diskretan utisak, da tu nešto, u vezi njegovog lika, emocionalno fali ili je nedorečeno; i to je vrlo dirljivo.

Neostvarena žena

Leto štosno nosi auru iščašene narcisoidnosti i božanskog kompleksa

ze“ ili presude pred sudom, kako god to doživljavali.

Toksična veza

Interesantan je taj uvodni momenat, u kom Elizabet zatičemo kao inteligentnu, dozlaboga ambicioznu tinejdžerku – suočenu sa očevom finansijskom propašću. Pratićemo njenu ambiciju da dođe do školarine univerziteta Stemford; prvi uzlet u akademskim, a potom i biznis-krugovima; prvo iskustvo predavanja drugoj osobi, što za osobu njenog, otuđujućeg karaktera, nije na bilo koji način lako… Dugogodišnja, toksična veza sa mnogo starijim prijateljem, pakistanskim biznismenom, precizno je i detaljno oslikana – a Navin Endrjus (pamtimo ga kao Saida Džaraha u kultnoj seriji ,,Lost“ prije dvije decenije) odličan je izbor za lik Sanija Balvanija. Uspijeva da ga interpretira kao autentičnog i realnog tipa – a da pri tome na bilo koji način ne poklopi Elizabet, odnosno Amandu, jer isključivo ona i do kraja mora biti u fokusu.

Niz odličnih sporednih likova podsjeća, recimo, na veliku seriju prošle decenije ,,The Americans“), Tu su i krupne ribe američke berze – poput teksaških kauboja odgovornih za uspon kompanije Oracle… Odličan je utisak da je, uz blagu dozu ironije koja provijava ovim biznis lavirintima, kreatorka serije Elizabat Mekintajer bila do kraja i prema svim akterima priče poštena. Utisak je, da je suvi tekst do kraja i u prvom planu, a da se režiser Majkl Šuvolter (snimio četiri od do sada pet prikazanih, od ukupno osam epizoda mini-

serije) namjerno ,,sklonio“ i čak namjerno insistirao na jednostavnijim, ,,prizemnijim“ vizuelnim rješenjima.

Tema je ozbiljna i tako je tretirana; serija je stvorena za publiku koja voli da polako i temeljno grabi kroz materijal i građu epizoda, a pri tome sasvim pristojno drži pažnju. Utisak je da je Amanda u samom tumačenju Elizabet Holms ponudila nešto novo, različito od šablona nafuranih startap zvijezda, pa će se ta impresija prigušenog karaktera jedne kompleksne introvertkinje najprije i pamtiti kao utisak o seriji ,,The Dropout“.

Radosni ponedjeljak

Sasvim drugačija zvjerka je ,,WeCrashed“: ona je sva sazdana od, pošteno je reći, brat-bratu narcisoidne nafuranosti. Za takvu figuru sa otkačenim božanskim kompleksom je prosto bio potreban Džered Leto – teško da u Holivudu ima trenutno osobe čiju pojavu prati ta aura ,,nadzemaljskog“, a u kompaniji Apple su to savršeno prepoznali, i… Pružili Džeredu šansu koje je on bio apsolutno svjestan: da se napravi, na izvjestan način, studija i parodija njega samog. I to je ispalo vraški zabavno.

Ponovo isključivo istinita startup priča: WeWork je kompanija koja se od osnivanja, 2010. godine, proslavila nudeći fleksibilan mnogo kul prostor za rad, na kom bi mladi ljudi iz različitih biznis sfera jedni druge upoznavali, podsticali, činili efikasnijim… I prije svega, uživali u radu.

Mantra kreatora WeWork koncepta Adama Nojmana (tumači ga, naravno, Leto) bila je otprilike: ,,Jedva čekam ponedjeljak“!

A WeWork je postala firma koja suštinski nudi više od pukog prostora za zajednički rad – nudi zajednicu, onu u kojoj postajemo ostvarene verzije sebe. Uz ideju, da se zajednički radi, zabavlja, uspije, zavoli, uživa; da se radno vrijeme praktično otpleše.

Dakle, WeWork je prije deceniju i kusur praktično natjerao američke i bjelosvjetske milenijalce – da zavole radno vrijeme.

Nojman je negdje do ljeta 2019. stigao da izgradi vrijednost firme procijenjene na preko 60 milijardi eura (!); da kompletan workspace koji nudi zauzima površinu od preko četiri miliona kvadratnih metara (!), uglavnom u najvećim svjetskim metropolama… A onda je, prije tri godine, balon kompanije pukao u momentu kada je trebalo da ponude akcije na berzi. Investitori su shvatili da koncept više ne nudi bilo što novo, da je Nojman po mnogo čemu nafurani i fejk ekscentrik… Lik je isplaćen i ispraćen iz firme, ostao je milijarder – a svjedočanstvo o Adamu i kompletna slika u javnosti ostala je, po mnogo čemu, dio onih ,,veće od života“ priča našeg vremena. ,,WeCrashed“ funkcioniše odlično kao komedija, iako komedija suštinski nije; za to je, naravno, po mnogo čemu zaslužan Džered Leto. Sa ,,Ace Ventura“ aurom Džima Kerija iz devedesetih, njegov Nojman je lik koji će vam biti i istovremeno nepodnošljiv, stalno u namjeri da svakog prevede žednog preko vode, da pobijedi u svim trgovačkim ili bilo kakvim pregovorima… A sa druge strane i potpuno otkačen, uspijevajući da prenese mnogo lude pozitivne

Sjajan kontrast je lik Nojmanove partnerke Rebeke – i Ana Hedvej je to iznijela tako da to bude i parodija i ostvarenje njenih brojnih prethodnih likova. Rebeka je mlada žena koja postaje svjesna da nije talentovana za bilo što u životu. I da je, spram njene neostvarenosti, to Adamovo čudo od energije i želje za uspjehom – nešto što joj je suštinski potrebno u životu. Rebeka je od Adama mnogo kompleksniji i delikatniji lik, zaista lako je reći i, mnogo realniji…

Jedno spram drugog su u odličnoj opoziciji, na izvjestan način dodatno izoštravaju i upotpunjuju sliku onog drugog.

Jasno je, Apple je potpuno pogodio sa izborom slavnih glumaca; iako je negdje i prisutan utisak, da kao par, Leto i Hedvej ne funkcionišu idealno, te da suštinski tu nema jake hemije i cjeline. Prosto – do kraja je teško vjerovati da su ovo dvoje ljudi uopšte završili zajedno, jer je Leto toliko ,,onozemaljski“… To je i jedina realna zamjerka seriji koja je mnogo štosna, zabavna i pristupačna energetska injekcija za sve televizijske konzumente. Ma, original Apple proizvod, vrlo i gotovo agresivno vizuelan, osunčan, ,,razmrdan“, upeglan, šljašteći… Sa pobjedničkom aurom koja znači da ispod površine to nije pretjerano kompleksno - ali je svejedno autentično i važno u našem vremenu.

Priča o milenijalcima ovdje je čak ciničnija – Letov Nojman je taj koji će im se svaki put, na izvjestan način, rugati u lice, onda kad im savršeno podvali novu ,,žvaku“ o radu, uspjehu, zabavi i radosnim ponedjeljcima. Ruku na srce, valja i priznati: od aktuelnih serija koje bi bile idealne za popodne nakon punog i jurišnog radnog vremena ponedjeljkom, trenutno nema bolje zabave od ,,WeCrashed“. I to znači mnogo, zar ne?

Stojan STAMENIĆ Ocjena (The Dropout): 3.8/5 Ocjena (WeCrashed): 4.1/5

Četvrtak, 24. mart 2022.

17

Jelena Pavlović, producentkinja i

PREPO RUKA

menadžerka u kulturi

Rok-etno renesansa FILM Drag kultura se uveliko širi i kod nas i mislim da je vrlo važno razumeti drag filozofiju i ne percipirati je samo kao zabavu, već primarno kao simbiozu aktivizma, performansa i teatra koja ima snažne istinite političke ili subverzivne poruke.

Još je Dejvid Bouvi svojom estetikom osamdesetih doprineo razvoju draga, a u Srbiji je prisutna tek nekoliko godina, još je to malo, ali veoma autentično kreativno jezgro. Na globalnom nivou drag je odavno postao deo pop kulture, a kultni film „The Paris is Burning“ (Dženi Livingston, 1990) na odličan način opisuje koncept drag porodica.

Zaobiđi

TV

FILM

Mislim da smo uveliko u novoj eri gledanja televizije, s obzirom na to kojom se brzinom platforme poput Netflix ili HBO striming servisa bore za našu pažnju, naročito uz odloženo gledanje ili uz binge-watching.

Preporučujem čuvenu seriju „Pose“, koja opisuje period njujorških drag balova sedamdesetih.

Film i knjiga su dva različita medija, pa, prema mom mišljenju, tako i treba pristupati ekranizacijama književnih dela. Često se desi da ekranizacije nadmaše literaturu, ali ipak treba zaobići one koje je ne dosegnu jer će to značiti oduzimanje vašeg ličnog doživljaja i mašte. Kako je rekao Hičkok: „Mogu da napravim dobar film od loše knjige, ali ne mogu od dobre, jer će taj film uvek patiti od upoređivanja sa originalnim delom.“

MUZIKA Jedna od mojih omiljenih grupa, Vrooom, čini mi se, doživljava malu renesansu, ako je suditi po energiji sa nedavno održanog beogradskog koncerta, gde je u publici vidljiv upliv nove mlade generacije. Mislim da je postojanje bendova kao što je Vrooom jako važno, ne samo zbog multimedijalnog scenskog performansa i elektro-rok-etno zvuka koje godinama neguje, nego i zbog snažnog angažmana

Ema Bednarž

Zgrabi

koji nosi u tekstovima kroz teme u vezi sa fenomenima 21. veka poznatog još iz predstava „Dogvil“, „Jami distrikt“, „Erotizam“… Oni su već 20 godina kontinuirano prisutni ne samo na underground sceni, nego i u velikim koncertnim i festivalskim prostorima.

Moja preporuka su i di-džejevi i producenti domaće elektronske scene: Feloneezy, Schwabe, MKDSL, Stevie Whisper, Bella Technika, K r, Banda Panda, Tamara Ristić Kezz…Mnogi su u međuvremenu možda delom izmenili i svoj, a samim tim i naš doživljaj klabinga, kroz forme i sadržaj, ali kvalitet, nekonvencionalnost i svežina ostaju.

TV Zaobiđite serviranost, prostakluk, zatrovanost, pasivnost i banalnost i bilo kakvu vrstu uvrede inteligencije.

Nažalost, s obzirom na nepostojanje kontrole sadržaja i nemogućnost da se izbegnu negativni uticaji, preuzimanje odgovornosti i aktiviranje sopstvenog kritičkog odnosa su ovde primarni.

Jelena Pavlović: Film „The Paris is Burning“ odličan opis drag porodica

MUZIKA Ne treba zaobilaziti nove žanrove ni eksperimentisanja, jer mogu dovoditi do napretka i terati na razmišljanja, ali interesovanje za muzičke pravce je na kraju

krajeva čisto individualno. Za mene je muzika uvek izvor mogućnosti novih upliva.

Zaobiđite sve što vas sputava da napredujete, a ako dođe do prezasićenja sadržajem, slušajte pre svega sebe.

Ko nstrakt

outube/Zemlja Gruva

Nadogradnja evrovizijskog hita

Ana Đurić Konstrakta u sorentinovskom kadru ,,Triptiha“

Uzvišena samoća

Na ,,Triptihu“ mentalnog pucanja učaurene duše ima mnogo. Da nije tako, uvodna ,,Nobl“ ne bi bila gola subverzija, sorentinovski začinjen ogled o ženskom suočavanju sa starošću

V

jerujte, ,,In Corpore Sano“ je mala maca društvene kritike, u odnosu na ostatak Konstraktinog ,,Triptiha“. Vizuelni kolaž i EP u tri dijela, prostor je na kom instant megazvijezda sa Beovizije stiže da bude i bijesna i razočarana i spremna da ovom svijetu uzme realnu mjeru. ,,Triptih“ je prostor za ples za one koji za ples vremena više nemaju. Za sve koje je, otprilike, pojala svakodnevica od obaveza koje ne vode nikud konkretno, smisleno, dalje. I jasno vam je da je to svakodnevica Ane Đurić; da to proživljava, taj otužni countdown do prvih slobodnih dana koje, na kraju, stigne da provede u četiri zida, bindžovanju serija, u svijesti da kao osoba prosto ne stiže da se oplemeni, opusti, zagrabi nešto novo. I to je ono što, najčešće, na našim prostorima, znači život između, recimo – 30. i 45. godine. Ni manje ni više. Pa ko izbjegne prasak – kapa dolje...

Na ,,Triptihu“ tog mentalnog pucanja učaurene duše ima mnogo. Da nije tako, uvodna ,,Nobl“ ne bi bila gola subverzija, sorentinovski začinjen ogled o ženskom suočavanju sa starošću. Kako je samo direktno i potpuno očarana djelom velikog italijanskog filmskog i TV autora! I kako sa pokrićem i nemilice grabi iz đerdana njegovih referenci, a sve da pakao (od)umiranja na našim prostorima opiše jednim: ,,užas“.

Usput će Ana skinuti kapu pred imenom bivše nam socijalističke države i tako nas uvesti u pop hit godine, koji je zaslužio taj proljećni evrovizijski bljesak na najvećoj kontinentalnoj sceni.

Regionalna publika već je prihvatila i prigrlila Konstraktu, staru članicu ekipe Zemlja gruva!, kao kompleksnu, slojevitu, (samo)destruktivnu, ciničnu, lajavu... Na posljednjoj od tri pjesme ,,Mekano“ je i sasvim erotična – i to na dirljiv način, žene koja pred ogledalom hvata neku uzvišenu samoću.

Nakon ,,Triptiha“, samo valja poželjeti novo ogoljavanje duše, novi biser iz, u mulju naših obala skrivene školjke, od svakodnevice Ane Đurić.

S. S.

Ocjena: 90/100

rollingstone.co.uk

a

d ž uboks

Ro s a li a

Pop zvijezda i na trećem a

N

iko u modernoj muzici ne uspijeva da planetu prekorači u svega nekoliko rasplesanih minuta, kao Rosalia.

Hiperseksualizovana, senzualna u onoj mjeri u kojoj njen savršen sopran to može biti, Katalonka je relevantna u pop svijetu, jer je i na trećem albumu ,,Motomami“ briljantno inovativna.

Seksi sirena Prije četiri godine je svijetu podarila novu, drugačiju latino groznicu pločom ,,El Mal Querer“, šarmirala i zavodila neobičnom i potpuno svježom mješavinom popa, elektronike – i flamenka... Sada je spremna da se žanrovski potpuno razmaše, efektno i vrlo samouvjereno čak i u jednoj pjesmi.

Njeno novo nastupanje je, na albumu ,,Motomami“, stalo u beskompromisan stav: potrebno je biti drugačiji, nov, osvajati novu muzičku i ličnu teritoriju, čim prije se stvori prilika.

Zato uvodnu ,,Saoko“ otvara free jazz artiljerija; zato i stihovi ,,Pasá’ de vueltas, yo me transformo/ Como sex siren, yo me transformo“. I daleko da je slika i prilika seks sirene koja mijenja lica i oblike najpoganija i najprovokativnija na albumu; čekajte tek da čujete ,,Hentai“, minimalizam kojim gospodari njen razarajući falset, razbacan po oštrim i svedenim klavirskim udarima.

Dok govori, propovijeda o slavi, najlakše je prepoznati i uhvatiti onu Rosaliju Vila Tobelju, djevojku i dalje podjednako fasciniranu španskim folkom i najmodernijim pop trendovima. Na hitu ,,La Fama“ (već lijepih 90 miliona Jutjub pregleda!) duet-kolega

Flame u „vers kostim

Zvijezda na ploči ,,Motomami“ ne propušta da se na najdublji način nakloni latino muzičkim korijenima; a slavi nasljeđe afrokaripskih žanrova na način koji će postidjeti i najbolje creole Karibljane među muzičarima

Četvrtak, 24. mart 2022.

joj je, ni manje ni više, nego pop superstar The Weeknd, koji sasvim pristojno pjeva na španskom.

A ona, podjednako njemu i sebi samoj, u lice prosipa jedno ,,Fame’s a lousy lover and won’t ever love me for real“. U fazonu: slobodno lajkujte vi, šerujte i klikajte, mene i dalje interesuje samo stvaranje muzike.

nic Yout

Loš kolaž neobjavljenih pjesama

Gomila h i n a c a b a n skica

stereogum.com

spotify.com

enko saće“ mu

So

h

albumu uspijeva da bude inovativna

19

U inat slavi

Rosalia spremna da se uhvati u koštac sa raskošnom žanrovskom paletom

Ta ,,La Fama“ je otprilike i najbolji dokaz, koliko je Rosalia na ploči ,,Motomami“ raznovrsna. Od linija rok gitare, diskretne elektronike, džezi klavirskih rifova do klasične instrumentalizacije – sve to može na jednom, već sada je jasno, velikom pop hitu.

Rosalia ne propušta, naravno, da se na najdublji način nakloni latino muzičkim korijenima; slavi nasljeđe afrokaripskih žanrova na način koji će postidjeti i najbolje creole Karibljane među muzičarima... Na ,,Bulerias“ kreće, recimo, od klasičnog flamenka, prije nego je žestoka ritam sekcija uvede u moćnu autotune igru... Tu otprilike obećava i sa debelim pokrićem tvrdi da je ,,kantaora (flamenko pjevačica) podjednako u „versaće“ kompletu i kao bajlaora (obučena kao flamenko igračica)“. Istovremeno, uvijek i do kraja prkosna, štosna, duhovita - prije nego, kao da neće, podvali ranjivu ,,Como Un G“. Sve može ova Špankinja, a ponajviše da bjelosvjetskim zvijezdama pokaže kako se postaje autentična faca na mejnstrim sceni. S. S.

Ocjena: 81/100

Motiv bez jasnog fokusa i forme na omotu

Album ,,In/Out/In“ je poput led-ledenog lavora prosutog na mamurnu glavu.

Takva je ova kolekcija pet rariteta, od kojih je samo jedna koherentna pjesma

U

vijek su bili gorka pilula za progutati; na primjer, na famoznom albumu ,,Confusion is Sex“, ono što je bend Sonic Youth stvarao prije pada u domen atonalne buke nego koherentne muzike... Takvi su bili: spremni prije da isprovociraju, žacnu, zagrebu – nego da zadovolje.

S tim u vezi, izlazak albuma ,,In/Out/In“ je poput led-ledenog lavora prosutog na mamurnu glavu: takva je ova kolekcija nikada ranije objavljenih pjesama. Dekonstrukcija, do frekvencija koje su visoko iznad našeg opsega i pripadaju podsvijesti, animalnim ritmovima i nekim prapotopskim ritualima... Naravno, sve u ,,lofi“ režiji, avangardno u onoj mjeri u kojoj to može biti kad vam neko prišije etiketu ,,antimuzike“; pa vam još kaže da je to dobro.

Problem sa „In/Out/In“ je to što se ne može uhvatiti bilo kakva poveznica, centralna tema ili jasan tematski, stilski ili bilo kakav okvir. Više djeluje kao niz rifova oko kojih su slavni muzičari jednom, u studiju, probali da razviju pjesmu – pa u tome nikad nijesu uspjeli i odustali od namjere da to objave.

Hod kroz pjesme dužine oko deset minuta u prosjeku (sa jednim izuzetkom) najprije djeluje kao lutanje kroz močvaru, u potrazi za ostrvom čvrstog tla – do kog nećete doći; ili to, prosto, ostaje zamagljeno u šumu i buci.

Zato album djeluje kao kolekcija nabacanih skica za pjesme koje nikad nijesu do kraja realizovane; sa izuzetkom centralne teme ,,Machine“, nastale na džem-sesiji za oproštajni album ,,The Eternal“, 2009. godine. Ona je tri i po minuta nepokolebljivog, stihijskog roka; žali bože što nije objavljena kao singl, nego je poklopljena ovim bučnim koještarijama... Ali tako to biva sa Sonic Youth; uvijek su tvrdoglavo odbijali, da olakšaju druženje sa njima. S. S.

Ocjena: 57/100

20

Četvrtak, 24. mart 2022.

film

33 OBRTAJA

Džarmuš cu gemišt na Škv vela u Herceg Novi, na Škver, da pijemo gemišt „na kabine“, braću Koen bih povela u „Kosmaj“, to im je počast, „Kosmaj“ mi je omiljena kafana.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- On bi samo zapalio fitilj i stao sa strane da snima.

mu

ika

„Badi, pas košarkaš“ prvi put da koš.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Joj, ima ih puno. „Vraćamo televizor, drug Tito je rekao da su studenti u pravu!“. Mislim da je ta adekvatna, jer još ovisimo od televizora i od vođa.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Fantastic Mr. Fox (Ves Anderson, 2009)!

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Space Jam“ (Džo Pitka, 1996) sa Majklom Džordanom. Išao je stariji brat sa drugom, a mene i drugaricu, klinke, nije hteo da vodi. Majci bilo žao, natapirala kosu, nas dve za ruku i u bisokop. Kad tamo, sretnemo brata i druga mu.

Guraju se na vratima da zauzmu dobra mesta, a majka se napravi luda, pa kaže: „Momci, sram vas bilo, sklonite se da prođem sa curicama“ i mi uđemo prve.

Soundtrack kogfilma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Nil Jang i soundtrack iz „Dead Man“ (Džim Džarmuš, 1995).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Posle svakog dobrog filma koji je smešten u Americi sedamdesetih i osamdesetih, naročito u Kaliforniji. Krivo mi je što u ovom životu to nisam mogla da vidim.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Tarantina na rakiju u „Staro Užice“ i to kad je neki derbi u toku, Džima Džarmuša bih po-

z

Film koji Vas čini srećnom?

- „True Romance“ (Toni Skot, 1993)! Zato što zauvek volim srećne krajeve, i zato što „You`ve got a lot of heart, kid, you know that?“.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Ne nužno da ga ubijem, ali kada sam pogledala „The House That Jack Built“ (Lars fon Trir, 2018) pomislila sam da, koliko god volela „Melancholia“ (2011), Fon Trira ipak neko treba da zaključa u podrum.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Oldboy“ (Park Čan-vuk, 2003). Zvuči politički nekorektno, ali slabo mi ide praćenje azijskih filmova, jer face ionako slabo p amtim , a u azijskim su mi svi isti. Ne mogu da uhvatim ko je kome otac a ko brat, a čija sestra je kome majka, ni ko se kome sveti.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Budući da sam delimično poreklom iz Crne Gore, gajim i prepoznajem specifičan mentalitet koji samo tu postoji, najdragoceniji na svetu. Nedostaje mi i u Crnoj Gori i u Srbiji i u regionu filmova o našoj „lepoj specifičnosti“, koja nije iskarikirana i vulgarizovana kao kod Kusturice, niti okaljana kao kod ovih NVO režisera. Nedostaje mi da o sebi snimamo lepe filmove.

Omiljeni filmski rivali?

- Džoni Dep i Žika Todorović, Dženifer Lopez i Miloš Biković, Milan Marić i njegova perika u filmu „Toma“ (Dragan Bjelogrlić, 2021).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Kada Džef Bridžis, odnosno Big Lebovski kulira u toploj kupki a onda dođu oni huligani i ubace mu onu lasicu u kadu, a on kaže „Nice marmot“. I kada

Milica Vučković, slikarka i k

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Početak pesme „Fade to Black“ od Metalike me podseća na mog momka Stefana. Volim kad to svira.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- To je lako! „Planet Caravan“, Black Sabbath. Kada slušam tu pesmu, malo ga i prizivam.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Tropski bar“, Vlado Georgiev. Hahaha, morala sam, šalim se. Ali, neka ga tako.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- Mnogo volim pesmu „Hajde, Jano“. Moj deda ju je stalno pevao, a upravo sam uvidela da sam odgovorila na prethodno pitanje.

Vaša pjesma za karaoke?

- Nisam tip za karaoke, ali da moram, pevala bih „Tiny Dancer“ Eltona Džona.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Verovatno Rolingstonse, ali ovo pitanje stvarno nije humano.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Slabo stojim sa domaćom muzikom, retko me kad neko obraduje. Ova autotjun era mi je nešto strano i neprivlačno, mada su mi isti takvi i ovi njanjavi polubendovi.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Pogodila me smrt Krisa Kornela. Želela sam da odem na koncert benda Audioslave.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Čula sam od mlađih ono nešto „Teken, sam u sobi igram teken“. „Teken“ se zove pesma, a pojma nemam kako se zovu ti klinci. To je toliko nepodnošljivo.

Pet dana mi je bilo u glavi i pevala sam po kući. Stvarno je genijalno glupo. Svaka čast, dopada mi se.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- U srednjoj školi sam uveliko radila po kafanama. Nisu me se ticali posteri, a ni zvezde, više pjančenja i andergraund klubovi.

U osnovnoj školi sam imala Avril Lavinj iz nekog domaćeg časopisa, valjda „Hupera“.

Bila se tek pojavila, vozila je skejt, To mi je bio kul, pošto i sama ceo život vozim te daske (nikad skejt doduše).

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Odavno nas je nadživeo.

književnica

uga veru

21

Milica Vučković: Smatra da Fon Trira treba zaključati u podrum

Milica Vučković

Četvrtak, 24. mart 2022.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Toliko mrzim serije, da je svako pokušao da me nagovori da pogledam makar neku. Od brata do momka, prijatelja, i nikada nisam posustala. Ne podnosim serije, pre ću da čitam knjigu.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Jedna-jedina koju sam gledala i koja je ujedno i moja omiljena su „Otvorena vrata“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „The Mighty Boosh“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Sve koje nikada nisam ni počela.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Ma...

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Metlu bez drške.

Najdraži par iz serije?

- Drejzik i Anita. Iako nisam gledala „Nestašne godine“ („Heartbreak High“), brat je gledao, a ja sam nešto virkala, ali sećam se da sam se njima divila.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „The X-Files“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija. Bilo mi je žao Toma, ali baš je glupson.

M. ČAVIĆ

Z

birka kratkih priča, dva romana, desetine samostalnih izložbi, podkast sa Lanom Bastašić, bezbroj serviranih pića, gomila potošenog tattoo mastila koje se odmara na tijelu onih koji se prepuste njenim vještim rukama, dio su biografije Milice Vučković.

Romanom „Smrtni ishod atletskih povreda“ u izdanju „Booka“, Akademska slikarka i književnica privukla je pažnju regionalne književne scene. Roman o ćutanju, „apsolutne iskrenosti“,

„knjiga tjeskobe i ljubavi“, štivo je koje morate pročitati. Ukoliko ste naučeni da jezik držite za zubima, povlađujete tradiciji, „milujete“ patrijahalni odgoj, stranice koje ispisuje Milica, vodič su za buđenje. Pogotovo u svjetlu aktuelnih nedjela nad ženama. Istina je, kako kaže, da zavisimo od televizora i vođa, a od koje vrste filmskog i muzičkog sadržaja zavisi naša gošća, saznaćete u njenim „Obrtajima“. Da li ste znali da ljuti rival u filmu može da bude i perika?

22

Četvrtak, 24. mart 2022.

kalendar

Z

aplesati, oči u oči sa apokalipsom. Tu jednu bitnu osobu povesti pravo u postelju, ili totalnog neznalca, sve dok se svijet raspada. Da ne vjerujete, koliko je Prinčev album ,,Sign o’ the Times“, objavljen prije 35 godina, danas relevantan...

Provaljene brane

Apokalips uzvišenog oč Nikad nije toliko vremena i toliko novca potrošio u studiju; nikad se sa toliko žanrova pokušao poigrati. Snimanje je bilo gotovo frenetično, iz jedne pjesme, mahnito odmah pravo u drugu, pa opet, pa opet... Princ se sjećao samo da je bilo teško i mukotrpno

odlučio je da takav, sam samcit može iznijeti cijeli jedan studijski proces.

Snimao je kao omađijan; tražio takav fokus, da bi najčešće i svoju ,,inžinjerku zvuka“, tonca i producektinju Suzan Rodžers iz studija istjerao... Za neke pjesme bi vokal snimao leđima okrenut od nje. Nikad nije toliko vremena i toliko novca potrošio u studiju; nikad se sa toliko žanrova pokušao poigrati. Suzan se sjećala da je snimanje bilo gotovo frenetično – iz jedne pjesme, mahnito odmah pravo u drugu, pa opet, pa opet... Princ se sjećao samo da je bilo mukotrpno i teško.

- Zvao bi me u tri ujutro, samo da kaže da recimo snima vokal ili neki od instrumenata, a onda bi poklopio... Danima i danima,

vogue.com

Princ je ,,Sign o’ the Times“ opisivao kao svoj najskuplji album i pritom nije na novac mislio. Na naslovnu pjesmu nadvija sjenku prijetnje nuklearnog holokausta; govori o AIDS-u, o sirotinji, o ulici koja tone u bolesti zavisnosti, o katastrofi spejs šatla „Čelindžer“ u 73. sekundi od polijetanja... I spram svega toga – brani se životnom, seksi muzikom. ,,Sign o’ the Times“ je sveden, minimalan elektronski aranžman – do momenta kad se tu raspištolji fanki-rok gitara. Dok se Princu sve brane ne provale, pa svijetu odbrusi sve što mu je na umu... Kao da je on to, u martu 1987, iz leksikona i lične karte ove 2022. čitao.

Ljubavno pismo muzici: trebalo je da se desi, da njegov drugi film ,,Under the Cherry Moon“ (1986) i režiserski debi bude totalna katastrofa, pa da shvati u kojoj mjeri studiju i muzici pripada. I da iz inata spakuje i poruči svijetu, kako dobru muziku je spreman da stvara i promišlja...

Kreativnu muzu Suzan Melvojn je prvo vjerio, prije nego su skliznuli u bučan i težak raskid; još teži je bio razlaz sa voljenim bendom The Revolution, koji ga je godinama pratio... Bio je sam i

Prinčeva kultna i prkosna plo

Pola lica zvijezde okrenuta leđima od bine na famoznom omotu ploče

tako, sam u velikom studiju, u pola noći. Nijesmo bili više zajedno, ali nikada tako bliski, kao onda kad bi me pozvao u tri ujutro – prisjećala se Suzan Melvojn.

Ako je ,,Purple Rain“ najpopularnija i najpoznatija Prinčeva ploča, onda je ,,Sign o’ the Times“ za komad najbolja. Onaj konceptualni juriš, na kotu koja je značila autorski vrhunac za Princa Roddžers Nelsona.

Nije mu bila potrebna i potvrda onoga da je to ona ,,ploča koju su više od svih voljeli drugi muzičari“; dovoljan mu je bio sopstveni osjećaj, da stvara nešto važno. I da se igra bez kočnica – recimo, na četiri pjesme koje izvodi u falsetu, to više nije Princ, već njegov androgini alter ego Kamil! ,,Najskuplji R&B osamdesetih“, kako sada doživljavaju album ,,Sign o’ the Times“, tjeskoban je, jezovit, psihodeličan pop. I kao takav morao je da bude muzički vrlo smio i neočekivano raznovrstan, da bi bio oživljavajući i prkosan na način na koji je to Princ želio.

Zato je to i elektro-fank do kosti ogoljen; i vrlo seksi, lagan i sanjiv soul i rjeđe bluz, ali i psihodelija koja klizi ka hard roku u momentima ključnih udara... ,,Za mene, ovo je najviše autentična rok muzika koju smo mogli načiniti pomoću kompjutera“ – rekao je Princ te 1987, a tako zvuči i sada.

Na ,,I Could Never Take the Place of Your Man“ Princ zvuči kao desperado – kao potpuno dostojanstven, uzvišen očajnik.

Tu negdje je i suština silne političnosti ovog albuma: da se ne radi o igri parola, ideologija, o šahovskim partijama različitih stavova ili mišljenja – već o pukoj borbi za opstanak! Jer tako je realnost tih godina djelovala za Princa: da su ljudi potjerali cijeli svijet po zlu, da apokalipsa prijeti i da njeni jahači galopiraju po jednom užasnom pejzažu i horizontu očaja. I što, nakon što se svedu i presaberu sve opcije na stolu, ostaje kao izbor, osim onog: ,,zaplesati“?

Zrela osoba

Princ je do te 1987. bio već poštovan kao muzičar, kao zvijezda; a na ,,Sign o’ the Times“ emocije su bile toliko stvarne, istinite, da ste ga morali poštovati kao osobu. Toliko je zrele empatije i brige tu servirano i iznijeto. Najprije na njegovoj ,,alter ego“ pjesmi, falsetom nošenu ,,If I Was Your Girlfriend“ – hitčini sa kraja na kraj Zapadne Evrope koja je, gle čuda, ostala potpuno ispod radara u Americi.

Koliko seksi je sve to moglo da bude? ,,U Got the Look“, singl koji otvara drugu ploču na albumu, potpuno zaslužuje ono kako ga je Princ sam opisivao: djevojka, momak i finale Svjetskog prvenstva u ljubavi! Igru

Četvrtak, 24. mart 2022.

23

oča pop psihodelije ,,Sign o’ the Times“ slavi 35. rođendan

sa za čajnika

Finalno poglavlje

Znajući koliko je sebe predao, koliko je kreativno iskrvario na vinilu albuma ,,Sign o’ the Times“, lako je i shvatiti zbog čega se, nakon izlaska, Princ za njim nije želio osvrtati. Zato je i odustao od ploče ,,Camille“, a trebao je da bude lična karta njegovog ženskog alter ega.

Potpuno snimljen, čeka na ko-

thecurrent.org

podiže na tako visok nivo, koja do finala, u šest i po minuta ,,Adore“, ne pada ni milimetar.

A finiš je apsolutno štosan i trijumfalan, već kao počasni krug za pobjednika: zašećerena, usporena balada na terenu jedne, sasvim orgazmične, postapokalipse.

Lako je sada reći, da je te 1987.

Princ bio na vrhuncu forme; nikada tako sposoban, da jednim zagrljajem obuhvati tako širok planetarni pejzaž, pa da u prizmi svoje mašte i promisli jedan bijeli šum pretvori u raskošnu, stvarnu paletu naših dana. Istovremeno, posveta je onom, što su žene koje je volio značile za Princa; nikada, istražujući tu fascinaciju od požude i želje za predavanjem i pripadanjem, nije uhvatio toliko nepredvidljivih muzičkih skretanja!

Album u bilo kom trenutku trajanja od čak 80 minuta, nije djelovao prežvakano; kako sebi, tako ni svojoj publici, Princ nije dopuštao da se opuste, niti da spuste loptu. Eto, toliko je urgentna bila ta stvar – kao da je poručivao: gospodo moja, svijet se raspada a mi moramo jedni drugima da učinimo i predamo ono što je najbolje od nas. Eto, toliko je vremena ostalo.

Princ na sceni u vrijeme snimanje albuma ,,Sign o’ the Times“

načno objavljivanje ove godine; skoro šest godina od Prinčeve smrti i 35 godina od momenta kada je on odlučio da ga ne izda, ,,Sign o’ the Times“ će konačno dobiti i ono dugo priželjkivano, nedostajuće poglavlje.

Savršen, potpuno ljudski i dovršen Frankeštajn od albuma – jer ,,Sign o’ the Times“ je dio projekta ,,Dream Factory“, dio nikad izdatog ,,Camille“, ali i

isječak iz ,,Crystal Ball“ seta – na kraju je idealan upravo onakav, kako je i izašao u 80 minuta, na početku proljeća 1987. godine.

- Znate, dešavalo mi se da čujem neke stvari u snu. Ili da, sam u stanu, čujem neku vibraciju dok perem zube i odjednom dobijem gruv... I šta bi mi ostalo, nego da se trk sjurim do studija i uhvatim to na basu?

Najbolje stvari u životu su mi se tako dešavale – rekao je Princ nakon snimanja albuma ,,Sing o’ the Times“.

Nikad tako živ, probuđen, nikad u toj i tolikoj mjeri umjetnik. A sve što je bilo potrebno – jedna prijetnja apokalipse.

Svijet spreman da sklizne u nepovrat i da pođe po zlu; prije nego mu je Princ ritam i damar pronašao.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 24. mart 2022.

amazon.co.uk

kalendar

,,Singin’ in the Rain“, najslavniji mju Retro poster kultnog mjuzikla

Kišni ples vanvremenske radosti

Ostavimo li po strani glavnu temu, koja vjerno prikazuje tadašnji uspon filmske industrije, mjuzikl protkan muzičko-plesnim performansima troje nevjerovatnih glavnih glumaca, odiše energijom i zanosom kojim ne možete ostati nezaraženi

O

tkriću vam jednu tajnu. Za gledanje starih filmova (onih snimanih mnogo prije nego što smo mi uopšte i bili u planu), ma koliko genijalni bili, potrebna je odgovarajuća doza umijeća. Da, zvuči pomalo čudno, ali gledajte to ovako. Nije dovoljno da samo poželite da odgledate neki klasik, ilegalno ga downloadujete (ne brinite, neću nikome reći), upalite i gotova stvar. Morate, prije svega, biti u odgovarajućem raspoloženju.

Morate onda i pripremiti vaša očekivanja i čula, adaptirati ih ta-

ko da budu u skladu sa ritmovima snimanja filmova iz prošlog doba. Zatim, uzeti u obzir vrijeme kada je sniman, ,,kapacitet“ kamere i kvaliteta za to vrijeme u filmskoj industriji. I najzad, morate biti spremni na drugačije glumačke stilove (neke možda, za vaš ukus, prenaglašene ili napadne), drugačiji način govora, i dosta drugačiju odjeću i stilove oblačenja. Ok, ovo posljednje je nešto čemu se uglavnom divimo dok istovremeno kritikujemo današnju (pretjerano) ležernu odjeću i silazimo u prodavnicu u

omiljenoj kombinaciji kaput patike.

Čarolija umjetnosti

Za nijansu je teže kada je u pitanju mjuzikl. Ukoliko ste pogledali neki (a pretpostaviću da jeste) onda i sami možete da pretpostavite zašto. Mjuzikl je zamišljen kao žanr koji slavi čaroliju filmske umjetnosti i traži od vas da se potpuno oslobodite stvarnosti dok se ekran pred vama topi u fantaziji pjesme i plesa.

Samim tim, ako će vam biti neugodno jer je neko šetajući ulicom iz čista mira prešao u pjesmu, možda je bolje da ih i ne gledate.

Ipak, uzmite u obzir da biste se ovim odrekli i neopisivog osjećaja radosti kad pronađete omiljeni film iz žanra koji inače izbjegavate. Negdje sam davno pročitala (i momentalno se složila) da nema loših žanrova (bilo da su u pitanju knjige, filmovi ili muzika), već da je problem najčešće u tome što još nijeste naišli na pravog predstavnika tog žanra. S tim u vezi, iako bi većina nas izabrala različite primjere ključnih žanrova, sigurna sam da kada je u pi-

Četvrtak, 24. mart 2022.

25

houseofgeeker.com

uzikl kinematografije, prikazan prvi put prije sedam decenija prvenstveno radi nje same, a tek onda radi zabave i šoubiznisa. ,,Singin’ in the Rain“ govori o vještini snimanja filmova, a pritom je prilično briljantno sniman oslanjajući se upravo na ovu vještinu. Kada Keti Selden sinhronizuje Linu Lamont, zapravo čujemo glas Džin Hejgen, a ne Debi Rejnolds, dok, s druge strane, zvuk Debinog step-plesa zapravo daju stopala Džina Kelija.

Ovakve sitnice samo su dio onoga što ,,Singin’ in the Rain“ čini toliko sjajnim i pored doživljaja koji imate dok ga gledate i emocija koje kod vas probudi nakon.

Korak u lokvi

Nezaboravni kišni ples Džina Kelija

tanju mjuzikl, ne postoji bolji, univerzalniji predstavnik od filma ,,Singin’ in the Rain“ (Stenli Donen, Džin Keli, 1952).

Kako ,,najbolji mjuzikl svih vremena“ (ovo nije samo moje mišljenje) puni ovog mjeseca 70 godina, tako je ovo i savršena prilika da na ovu temu popričamo, malo se podsjetimo, provučemo koju zanimljivost i bar mali broj vas nagovorimo da ga, ukoliko su do sad izbjegavali, pogledaju, ili ako već jesu, da to urade još jednom (obećavam da se nećete pokajati). Pa, da pređemo na stvar. ,,Singin’ in the Rain“ je često citiran, satiričan pogled na Holivud treće decenije prošlog vijeka, koji prati prelazak industrije iz nijemog filma na filmove sa zvukom. Džin Keli glumi šarmantnog Dona Lokvuda, filmsku zvijezdu koja se nada da će uz pomoć dugogodišnjeg saradnika i prijatelja iz djetinjstva, Kosma Brauna (fenomenalni Donald O’Konor), spasiti debitantski zvučni film tako što će iritantni glas Line Lamont (Džin Hejgen) zamijeniti glasom ljup-

ke Keti Selden (devetnaestogodišnja Debi Rejnolds) koja je u filmu i Donova simpatija. Trio odlučuje da spasi film, tako što će ga pretvoriti u mjuzikl što je jako mnogo rada, mnoštvo komplikacija, ali i razlog za ples i pjevanje (ponekad na kiši) u nastavku.

Žanrovski omaž

Kultni mjuzikl je omaž filmovima i prije svega, mjuziklu kao žanru, i to je ono što je u srcu njegovog trajnog sjaja. Prave zvijezde nijesu ni Keli ni O’Konor ni Rejnolds, već filmovi i muzika.

Baš zato, uprkos satiri, on ostaje ljubavno pismo publici, svojoj istoriji u kontekstu filma i scene, a time i samom sebi. Istovremeno je i potpuno nepretenciozno, skoro pa euforično iskustvo.

Ostavimo li po strani glavnu temu, koja vjerno prikazuje tadašnji uspon filmske industrije, mjuzikl protkan muzičko-plesnim performansima troje nevjerovatnih, glavnih glumaca, odiše energijom i zanosom kojim ne možete ostati nezaraženi. Činjenica da je baš Džin Keli bio zadužen za koreografiju, dodatno go-

vori o njegovoj strasti i energiji, ali i o svestranosti po kojoj je ovaj glumac oduvijek bio poznat i koju je suvišno i spominjati. Ipak, ono što ostaje fascinantno, a naročito u vezi izvedbe Džina Kelija je to što je (praktično) ignorisan te godine kada su u pitanju nagrade. Sramotnici ga nijesu čak ni nominovali!

Bez obzira na to, gledanje Kelijeve tačke uz pjesmu ,,Singin’ in the Rain“ zauvijek će biti savršeni zalazak sunca u kojem uživate dok krišom iz petnih žila upijate ovo iskustvo jer znate da će se svakog trena završiti, iako to ne želite. Naravno, i ovaj film imao je pokoju manu, recimo radnju koja možda i ne bi bila toliko primijećena da nije bilo zaraznih muzičkih tački. Ali, upravo je virtuozna izvedba naslovne numere Džina Kelija i otvorila naša vrata ovom predivnom svijetu.

Svijetu koji zna da bude i naivan i čudnjikav i sladunjav i patetičan, ali, ukoliko se samo nakratko prepustite, može da bude i šlag na predivnoj kinematografskoj torti čiji glavni sastojci - ples i muzika - glorifikuju umjetnost

Možda i najdraža stvar kada je u pitanju ovaj film jeste što je nevjerovatno duhovit (uglavnom zaslugom Donalda O’Konora), što je nešto što rijetko očekujemo, i od starijih filmova, a naročito od mjuzikla. Sljedeće bi bila možda i omiljena zanimljivost svakog ko voli ovaj film, a to je da je kultnu scenu na kiši zbog koje svako od nas ponekad pomisli da (namjerno) zagazi u neku lokvu ili zapjeva na pljusku, Džin Keli snimao prehlađen i pod (prilično visokom) temperaturom! Ali, to nije ono što je bitno.

Vrlo je vjerovatno da ukoliko volite filmove i često ih gledate (naročito pred sezonu Oskara) nerijetko naiđete i na neki dragulj koji je zapravo samo omaž nečemu što je nastalo mnogo, mnogo ranije (u slučaju mjuzikla, to bi bio, recimo, ,,La La Land“ (Damijen Šazel, 2016). Moj vam je savjet, koliko god vam se činilo neosnovano, da istrpite čudan govor i ljude koji zapjevaju ili zaigraju iz čista mira, i ukoliko nijeste, pogledate ,,Singin’ in the Rain“. S druge strane, ukoliko jeste, pogledajte ga opet. I opet. I opet!

Možda se oblačimo dosta ležernije, ali ne znači da ne možemo (i ne želimo) da naučimo nešto od šarmantnog Džina Kelija, predivne Debi Rejnolds ili majstora kakav je Donald O’Konor. Meni će taj step ples, recimo, uvijek biti u vrhu liste. A što se magije samog filma i konkretne scene na kiši tiče, to je najljepše sročila Debi Rejnolds rekavši: „Samo kiša, ulica, lampa, kišobran i jedan genije - učinili su tu scenu nezaboravnom“. Do do do do-do, do do-do do do doo… Biljana MARTINIĆ

Četvrtak, 24. mart 2022.

PODGORI č ARENJE

Svi damari Toškovića

R

atu i gladi sve dugujem – tako je Uroš Tošković najavljivao svoje ratne izložbe.

Jedna od najvećih ironija rata je to što, sa danima, godinama i trajanjem, ratna svakodnevica postaje realnost.

A Uroš je znao da u nekoliko crtačkih poteza ili oštrih riječi, probudi – da naprečac podsjeti, kakav je rat pakao.

Ironija je spram sudbine Uroša Toškovića, da je najpoznatije djelo i njegova slika – on sam. Sva je Crna Gora znala i vidjela Toškovića; a rijetki su oni koji znaju za njegovu ,,Glavu djevojke“, za ,,Čovjeka i gavrana“, za ,,Akt dječaka“... Cijele su tri godine od slikareve smrti, u martu 2019; a sada je već veliki broj i onih, koji izražavaju sumnju da se tu, o nekom velikom crtaču i slikaru ostvarenom u Parizu, uopšte i radilo.

Bio je posljednji vikend ljeta ratne 1994, i ista ona sedmica u kojoj je preminuo Vito Nikolić. A ekscentrik Tošković skockao je jednu

od rijetkih izložbi; iz nekog samo njemu znanog razloga, u Valjevu... Kako je novinaru Pobjede samo bilo teško, da od gunđavog slikara dobije koherentnu izjavu; da izložbu najavi, kako dolikuje jednom od najvećih autora jugoslovenskog prostora! To bi izgledalo ovako: nekoliko redova teksta, pa fotografije Uroševih radova, koji bi ipak govorili bolje nego sve. I jedno prosto: ,,Rat je velika tema Uroša Toškovića“.

I potom je Uroš kratko objašnjavao opsjednutost: ,,Ratu i gladi sve dugujem. Osim toga, odavno sam shvatio: izvjesni ratnici, figure prostitutki, ptice, seks i sve prirodne banalnosti koje nas okružuju, one uvijek nalaze svoje mjesto u ujednačenom ritmu i toku života“...

Tamo, gdje je Uroš Tošković odrastao, na Pelevom Brijegu, je kamen; tamo je, u gladnoj sirotinji, ocu na pitanje od čega će živjeti, kao dječak rekao samo: ,,Da crtam“. I odatle stigao do onog famoznog

Zaglavi se

Arhiva Pobjede

26

Uroš Tošković

Pariza. Ali prije toga: formativne godine rane adolescenije za Uroša su bile one u svjetskom ratu. Najbliže, braću, u ratu je izgubio. A potom, ne ni deceniju kasnije – već je bio đak u Umjetničkoj školi, u klasi velikih Petra Lubarde i Mila Milunovića. I tek onda, cijeli jedan život i luda mladost kasnije – Pariz. Kada je napuštao Beograd sa francuskom stipendijom u rukama, ostavio je kamion crteža.

I tek onda ide ona famozna priča o dugo iščekivanom susretu i razočaranju u Pikasa; o diplomi u klasi čuvenog Morisa Brijasona, sa najvišim ocjenom zasluženu; o ,,ljepoti, kao ideal žrtvovanu rugobi, kao istini“ – što je njegova najdivnija izjava... O životu koji nije bio boemski, već suštinski isposnički, pa beskućnički; o lukama i dokovima Njujorka, Kalkute, Trsta...

O druženju sa Dalijem, Belmondom, De Sikom, Joneskom – samo da bi i njima, u

Crta: Srđan Ivanović

brk, rekao nešto o idealima i istini...

I opet – ona ratna 1994, najdublji i najuzavreliji kotao nemaštine, sankcija, izbjeglištva; i Uroš, koji uoči izložbe govori, što je to njemu bitno.

- Neke scene iz djetinjstva, iz vojske, iz podruma, iz šiforenja... – I tu se, otprilike, završavao tekst na Pobjedina dva stupca, a počinjala izložba, umjetnost i istina Uroša Toškovića.

Film ,,Stari Majstor“ (2011) Katarine Bulajić odličan je i precizan uvod u ono, što jeste Uroševo djelo; onoga, koji je crtao olovkom, ali i lakom pijeskom sa obale, slomljenom ili ugljenisanom grančicom... Beskrajno duga linija, sirotinje, kamena, pustolovnog i mučnog života, zaslužuje jednu veliku i dugu izložbu u Podgorici. Da ispiše svu istinu o ratu i ljudima u ratu, sada, kao u septembru one 1994. godine.

Stojan STAMENIĆ

LONDON CALLING

I

Ekspresionistička rješenja među najinteresantnijim na izložbi

Specifičan prikaz ,,prepravljene“ planete nakon Drugog svjetskog rata, na izložbi u Barbikanu istražuje reakcije na dešavanja u tom periodu, straha od nuklearne prijetnje i hladnoratovskog stanja na, koji se polako budio iz čudnjikavog sna.

Na koncu, jasno je da je poslijeratna umjetnost Ujedinjenog Kraljevstva bila izrazito ,,divlja“ i ,,teška“, ali i freška, jasno svjež izraz. Umjetnici su pokušali da kroz iskaživanje lične traume, pronađu mjesto u novom ,,slomljenom“ svijetu. Po svemu sudeći u tome su uspjeli, pa je u Barbikanu još jednom potvrđen značaj autorskih rješenja, ali i pozicije umjetnosti kao faktora ,,izlaza iz krize“. Leila MURSELJEVIĆ barbican.org.uk

zložba poslijeratne britanske umjetnosti u Barbikanu dobrim dijelom je efektno ponudila odgovor na pitanje, u kojoj mjeri umjetnost może da upozori na politička previranja, kao i na njihov katastrofalni rezultat. ,,Nova umjetnost u Ujedinjenom Kraljevstvu, 1945-1965“, postavka aktuelna ove sedmice, temeljni je prikaz moderne nakon Drugog svjetskog rata, koja je zapljusnula umjetničke obale Ostrva, u vrijeme kada su umjetnici bili u potrazi za nadom.

Radovi na izložbi posebno su fokusirani na bogatstvo boje, oblika i materijala, kao direktan odgovor na izuzetno težak period kroz koji je svijet prolazio, ali i kao upozorenje, opomena na ono što nas potencijalno čeka u bliskoj budućnosti.

Izložba koja je koncipirana tako da već danima izaziva javne i oštre polemike, okupila je 48 umjetnika predstavljajući oko 200 radova iz slikarstva, skulpture, fotografije, kolaža i instalacije. Od Džona Lantama i Džilijan Eres, preko zanimljive Eve Franfurter i njenih postratnih fotografija, do Frensisa Bekona, uvijek relevantne umjetničke zvijezde moderne umjetnosti Velike Britanije.

Ovaj specifičan prikaz ,,prepravljenog“ svijeta nakon Drugog svjetskog rata posebno istražuje reakcije na dešavanja u tom periodu, straha od nuklearnog rata i ,,postatomskog“ hladnoratovskog stanja, ,,Blitz“… Ali i privatne, lične odnose i zamišljene buduće horizonte, koji su se u tom trenutku učinili dalekim od stvarnosti. Izložba je takođe iskorišćena kako bi u prvi plan plasirala umjetnike koji su izbjegli u Ujedinjeno Kraljevstvo od nacizma, kao i umjetnice koje su često bile zanemarene u odnosu na njihove muške kolege.

Radovi koji su izazvali najviše reakcija su oni koji minimalističko apstraktne prirode, ekspresionistička rješenja ,,upozorenja“, ali i ulične fotografije poslijeratnog Londo-

barbican.org.uk

Ima li nade poslije rata

,,Break-off“, djelo slavne slikarke Džilijan Ers iz 1961. godine

Jedan od znakovitih apstraktnih radova

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić