Dnevni list Pobjeda 24. i 25.04.2022.

НЕЂЕЉОМ 24. i 25. april 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20271 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

S. VASILJEVIĆ

STAV

NO! TO THE WAR IN UKRAINE U PRAZNIČNOM BROJU ČITAJTE

Vaskrs i Crna Gora

Raško Konjević, predsjednik Socijaldemokratske partije

Od rezultata vlade zavisi koliko će ona trajati, ima prostora za optimizam

STR. 3.

Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve mitropolit Mihailo

Litije su bile najdirektniji izraz negacije i potiranja Crne Gore STR. 6.

Ukrajinke Tatjana Piskareva i Irina Maslova PIŠE: dr Dragan VESELINOV

Hotelijeri zadovoljni najavama za nastupajuću sezonu, stručnjaci tvrde da se ne mogu dostići prihodi iz rekordne 2019. godine

STR. 5.

Dječju dušu rat najgore razara

STR. 11.

Dr Ivan Videnović, profesor na Beogradskom univerzitetu

STR. 9.

Aleksandar Vučić je najnesrećniji čovjek u Srbiji STR. 12. i 13.

POREĐENJE: Kakve su bile vlade u nezavisnoj Crnoj Gori kroz prizmu statistike

Reper i književnik Marko Šelić Marčelo

Abazovićeva manjinska vlada biće najglomaznija STR. 2.

Kako se u Crnoj Gori liječi sada aktuelna influenca A i B komplikovana upalom pluća

Bitka za testiranje na virus gripa

D. MALIDŽAN

D. MALIDŽAN

Jedino su gosti iz regiona sigurni

S. VASILJEVIĆ

Crnogorska zastava je crvena. Da li jaja Srpske pravoslavne crkve pomažu vaskrsenju države Crnogoraca? Teško... Sada Crnogorcima najviše pomaže Rusija! Pomaže joj vaskrs ruskog imperijalizma! Zbog Ukrajine se Rusija sukobila sa cijelim svijetom i više ne može da misli na Srbiju, Banjaluku i STR. 7.

Crnu Goru. Zbog 200 kilometara ukrajinske teritorije gubi Balkan

U užasu devedesetih ništa nije falilo onima koji su ljude slali u rat STR. 16.

NAREDNI BROJ IZLAZI 26. APRILA

2

Politika

24. i 25. april 2022.

POREĐENJE: Kakve su bile vlade u nezavisnoj Crnoj Gori kroz prizmu statistike

Abazovićeva manjinska vlada biće najglomaznija

PODGORICA – Četrdeset treća vlada imaće, kako je najavljeno, pored predsjednika, četiri potpredsjednika i dvadeset ministara (18 resornih i dva bez portfelja).

Mandatar Dritan Abazović najavio je da će neki potpredsjednici vlade ujedno obavljati i dužnosti ministara u pojedinim resorima. Biće to po broju potpredsjednika, ministarstava i ministara najglomaznija vlada od obnove crnogorske nezavisnosti.

Kuriozitet je i da će biti sastavljena od stranaka koje u parlamentu imaju 16 poslanika a da DPS, stranka sa 30 poslanika, neće biti u u njoj već će joj davati manjinsku podršku.

Po broju potpredsjednika, najsličnija joj je 40. vlada, na čijem čelu je bio Milo Đukanović, koja je, međutim, brojala samo 14 ministara. Ostale vlade, a bilo ih je pet, od obnove nezavisnosti 21. maja 2006. godine, imale su manje ili potpredsjednika ili ministara.

ŠTURANOVIĆ PRVI PREMIJER

Prva vlada, nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, a 38. po redu, formirana je nakon pobjede koalicije DPS-a i SDP-a, na parlamentarnim izborima koji su održani 10. septembra 2006. godine. Imala je premijera, dva potpredsjednika i 13 ministara.

Lider pobjedničke koalicije Milo Đukanović se nakon izbora povukao sa državnih funkcija, pa je premijer postao Željko Šturanović.

Gordana Đurović bila je potpredsjednica za evropske integracije, a Vujica Lazović – potpredsjednik za ekonomska pitanja. Ministar finansija bio je Igor Lukšić, Milan Roćen vanjskih poslova, a Jusuf Kalamperović policije. Milutin Simović bio je ministar poljoprivrede, Slobodan Backović prosvjete, Predrag Nenezić turizma, a Boro Vučinić odbrane.

Prvi ministar ekonomije u nezavisnoj Crnoj Gori bio je Branimir Gvozdenović, Miodrag Radunović – zdravlja, a Miraš Radović pravde. Predrag Sekulić bio je ministar kulture i medija, Fuad Nima-

Po broju potpredsjednika, najsličnija joj je 40. vlada, na čijem čelu je bio Milo Đukanović, ali je imala samo 14 ministara. Ostale vlade, a bilo ih je pet, od obnove nezavisnosti 21. maja 2006. godine, imale su manje ili potpredsjednika ili ministara ni za manjinska prava i Suad Numanović bez portfelja. Šturanović se na čelu Vlade nalazio do 28. februara 2008. godine, kada se zbog bolesti povukao. Naslijedio ga je predsjednik DPS-a Milo Đukanović.

Na izborima 2009. godine koalicija DPS, SDP, BS, koju je predvodio Đukanović je sa osvojenih 48 mandata do nogu potukla svoju konkurenciju.

Mandatar Đukanović je nakon konsultacija predložio 39. vladu sa tri potpredsjednika i 17 ministara (15 resornih i 2 bez portfelja), što je tri ministra više nego u prethodnom sastavu.

Svetozar Marović u toj vladi bio je potpredsjednik za politički sistem, unutrašnju i spoljnu politiku, Igor Lukšić – za poslove međunarodne ekonomske saradnje i ministar finansija, a Vujica Lazović – za ekonomsku politiku i ministar za informaciono društvo.

Ministar unutrašnjih poslova i javne uprave bio je Ivan Brajović, Milan Roćen – inostranih poslova, a Branko Vujović ekonomije. Miraš Radović ponovo je obavljao dužnost ministra pravde, Boro Vučinić – odbrane, dok je Gordana Đurović bila ministarka za evropske integracije, a Sreten Škuletić – ministar prosvjete i nauke. Ministar zdravlja bio je Miodrag Radunović, Branimir Gvozdenović – uređenja prostora i zaštite životne sredine, a Andrija Lompar –saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija. Funkcija ministra turizma pripala je Predragu Neneziću, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Milutinu Simoviću, kulture, sporta i medija Branislavu Mićunoviću. Suad Numanović bio je ministar rada i socijalnog staranja, a Ferhat Dinoša – za ljudska i manjinska prava, dok su Rafet Husović i Slavoljub Stijepović bili ministri bez portfelja. Đukanović je ponovo donio odluku da se povuče sa mjesta

predsjednika Vlade 21. decembra 2010. godine.

Na tom mjestu ga je zamijenio Igor Lukšić, potpredsjednik DPS-a. Zajedno sa Đukanovićem iz Vlade se povukao i tadašnji potpredsjednik DPSa Svetozar Marović. Nakon povlačenja Marovića u Vladu ulazi bivši direktor ANB-a Duško Marković, prvo kao ministar bez portfelja a potom i kao potpredsjednik Vlade.

DPS PRVI PUT BEZ APSOLUTNE VEĆINE

Na parlamentarnim izborima održanim 14. oktobra 2012. godine, koalicija predvođena DPS-om po prvi put je u istoriji crnogorskog parlamentarizma ostala bez apsolutne većine. Đukanovićeva koalicija je osvojila 39 mandata, pa je sklopila koalicioni sporazum sa Bošnjačakom strankom koja je samostalnim nastupom osvojila tri mandata. Četrdeseta vlada, čiji je predsjednik bio Milo Đukanović, imala je četiri potpredsjednika od kojih su trojica obavljala ministarske funkcije, četrnaest ministara i ministarku bez portfelja. Rafet Husović obavljao je dužnost potpredsjednika Vlade, dok je Igor Lukšić pored te funkcije bio i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija.

Duško Marković bio je potpredsjednik zadužen za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i ministar pravde, a Vujica Lazović kao potpredsjednik za ekonomsku politiku i finansijski sistem obavljao je dužnost ministra za informaciono društvo i telekomunikacije. Ministarka odbrane bila je Milica Pejanović-Đurišić, a Raško Konjević – ministar unutrašnjih poslova. Ministarstvom finansija rukovodio je Radoje Žugić, Suad Numanović bio je ministar za ljudska i manjinska prava, Vladimir Kavarić ministar ekonomije, a Branimir Gvozdenović mi-

nistar održivog razvoja i turizma, dok je na čelu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja bio Petar Ivanović. Ministar saobraćaja i pomorstva bio je Ivan Brajović, a rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, kulture – Branislav Mićunović, prosvjete Slavoljub Stijepović, nauke – Sanja Vlahović. Miodrag Radunović bio je ministar zdravlja, a Marija Vučinović – ministarka bez portfelja.

Međutim, Đukanovićev kabinet je u narednom periodu znatno izmijenjen. Vladu su prvo napustili ministar prosvjete Slavoljub Stijepović, koji je, nakon lokalnih izbora, postao gradonačelnik Podgorice.

Branislav Mićunović je imenovan za ambasadora Crne Gore u Beogradu. Na njihova mjesta su došli Predrag Bošković i Pavle Goranović. Na upražnjeno mjesto ministra rada i socijalnog staranja je imenovana Zorica Kovačević.

Ni tu nije kraj promjenama i rotacijama u Đukanovićevoj vladi. Nakon povlačenja Miodraga Radunovića, poslije tragične smrti jedne od četiri zaražene bebe u Bijelom Polju, na funkciju ministra zdravlja došao je Budimir Šegrt. Mjesto ministra pravde preuzeo je bivši sudija i zastupnik Crne Gore u Strazburu Zoran Pažin. Dotadašnji ministar pravde Duško Marković ostao je potpredsjednik Vlade i koordinator svih službi bezbjednosti.

Ovoj vladi je početkom 2016. izglasavano povjerenje u parlamentu, nakon pucanja sedamnaestogodišnje koalicije DPS-a i SDP-a.

Skupština je 19. maja 2016. donijela leks specijalis, pa je omogućeno predstavnicima dijela opozicije da uđu u tzv. vladu izbornog povjerenja.

Odlukom o rekonstrukciji, u Vladu su ušli opozicioni predstavnici Milorad Vujović (potpredsjednik), Raško Konjević (finansije), Goran Danilović (MUP), Boris Marić

Sve vlade od obnove nezavisnosti Crne Gore

(rad i socijala) i Milenko Popović (poljoprivreda). Dotadašnji ministar Petar Ivanović je izabran za potpredsjednika Vlade.

MARKOVIĆ, PA KRIVOKAPIĆ

DPS je na parlamentarnim izborima 16. oktobra 2016. osvojio 36 mandata, pa je sa tradicionalnim koalicionim saveznicima: Socijaldemokratama Ivana Brajovića i manjinskim strankama formirala parlamentarnu većinu i izabrala 41. vladu na čijem čelu je bio Duško Marković.

Markovićeva vlada imala je tri potpredsjednika, 16 resornih ministara i ministarku bez portfelja. Milutin Simović bio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Zoran Pažin za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i ministar pravde, dok je Rafet Husović bio potpredsjednik za regionalni razvoj.

Mevludin Nuhodžić bio je ministar unutrašnjih poslova, Predrag Bošković odbrane, Darko Radunović finansija, dok je Srđan Darmanović bio ministar vanjskih poslova.

Funkciju ministra prosvjete obavljao je Damir Šehović, Sanja Damjanović nauke, Janko Ljumović kulture. Dragica Sekulić bila je ministarka ekonomije, Osman Nurković ministar saobraćaja i pomorstva, Pavle Radulović održivog razvoja i turizma, Kenan Hrapović zdravlja, a Mehmed Zenka ljudskih i manjinskih prava.

Ministar rada i socijalnog staranja bio je Kemal Purišić, Suzana Pribilović ministarka javne uprave; Nikola Janović ministar sporta, Aleksandar Andrija Pejović evropskih poslova i Marija Vučinović ministarka bez portfelja.

Nakon izbora 30. avgusta 2020. godine koalicija koju predvodi Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića prvi put

se preselila u opoziciju. Šansu da formira vladu, 42. po redu, dobila je kleronacionalistička koalicija. Premijera i sastav Vlade odredio je mitropolit Crkve Srbije Amfilohije Radović u Manastiru Ostrog.

Većina ministara u „apostolsko-ekspertskoj“ vladi Zdravka Krivokapića u bliskim je rođačkim ili poslovnim vezama sa nekim u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Predsjednik 42. Vlade Zdravko Krivokapić odlučio se za eksperiment sa 12 takozvanih eksperata na ministarskim pozicijama, a za potpredsjednika postavio je Dritana Abazovića, lidera Ure. Jedinog političara u Vladi zadužio je da bude koordinator svih službi bezbjednosti. Tamara Srzentić preuzela je Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, Olivera Injac – Ministarstvo odbrane, Sergej Sekulović – Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ratko Mitrović – Ministarstvo ekologije; Đorđe Radulović – Ministarstvo vanjskih poslova, Jakov Milatović – Ministarstvo ekonomskog razvoja, Mladen Bojanić – Ministarstvo kapitalnih investicija, Aleksandar Stijović – Ministarstvo poljoprivede, šumarstva i vodoprivrede, Vesna Bratić – Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, Jelena Borovinić-Bojović – Ministarstvo zdravlja, Milojko Spajić – Ministarstvo finansija i socijalnog staranja i Vladimir Leposavić – Ministarstvo pravde i manjinskih prava.

Leposavić je smijenjen zbog negiranja genocida u Srebrenici, a Vesni Bratić, Đorđu Raduloviću i Aleksandru Stijoviću po interpelaciji izglasano je nepovjerenje u parlamentu.

Bila je to po broju ministarstava najmanja vlada u istoriji crnogorskog višestranačja, sami su sebe nazvali ,,vladom apostola“.

Nije im to smetalo da, za nešto više od godinu dana, svojim činjenjem i nečinjenjem nanesu ogromnu štetu državi Crnoj Gori. Zbog toga joj je 4. februara 2022. godine u Skupštini izglasano nepovjerenje, pa očekujemo da uskoro dobijemo novu manjinsku vladu koja će biti skoro duplo veća od kabineta Zdravka Krivokapića.

Zoran DARMANOVIĆ

Politika

24. i 25. april 2022.

PODGORICA – Od rezultata vlade u ključnim oblastima zavisi presudno koliko će ona trajati. Ima prostora za optimizam da ćemo uspjeti da deblokiramo institucije, pronađemo široki konsenzus u parlamentu i time obnovimo snažan tempo u EU integracijama, čineći Crnu Goru ponovo liderom u ovom procesu. To bi bilo značajno dostignuće – ocijenio je u intervjuu Pobjedi Raško Konjević, predsjednik SDP-a, poslanik i kandidat za ministra u budućoj, manjinskoj vladi.

Konjević je kazao da će se pitanja od posebnog državnog značaja, ugovori sa vjerskim zajednicama i odluke o regionalnim inicijativama, u vladi usvajati kvalifikovanom, odnosno dvotrećinskom većinom.

– Gotovo 3/4 vlade čine partije koje su nesporno privržene EU i NATO, a vladu podržava i DPS čiji su programski stavovi, takođe, nesporni. Tako da, ukoliko bi neko i posegao za opstrukcijom, veoma lako bi se takve prepreke mogle ukloniti – kazao je Konjević.

POBJEDA: Mandatar Dritan Abazović predstavio je prioritete manjinske vlade.

Kakva su Vaša očekivanja od manjinske vlade, smatrate li da može trajati duže od godinu, koliko je najavljeno i hoće li ostvariti ključne ciljeve – deblokadu pravosudnog sistema i nastavak evropskog puta Crne Gore?

KONJEVIĆ: Potpisani Sporazum, na kojem se zasniva rad vlade, u potpunosti je utemeljen na političkim vrijednostima koje su bile konstanta državotvorne politike tokom učešća SDP-a u vlasti do 2016. godine, a dijelom i nakon toga.

Insistirali smo na jasnom Sporazumu prilikom formiranja vlade, jasnim ciljevima i prioritetima da ne bismo „upali“ u grešku prethodne vlade koja je formirana bez dogovorenog sporazuma, jasnih politika i principa.

Evropska i euroatlantska Crna Gora, kao građanska i sekularna država sa ambicijom da dodatno učvršćuje svoj prozapadni politički i svjetonazorski kurs. Ustav iz 2007, kao vrijednosno sidro kojim je Crna Gora identitetski i državotvorno snažno utemeljena. Dakle, ključni principi Sporazuma su sve ono što je prepoznatljiva politika SDP-a od osnivanja partije.

Pozitivan je pomak da na takav Sporazum svoj potpis stavljaju i neke partije čije političko nasljeđe ne korespondira sa elementima i vrijednostima sadržanim u njegovom tekstu.

Važno je da na svojoj ispravnoj politici dobijate nove političke subjekte.

Posebno je važno što je DPS, kao podrška ovoj vladi, takođe potpisnik ovog sporazuma.

Od rezultata vlade u ključnim oblastima zavisi presudno koliko će vlada trajati, godinu, koliko je definisano Sporazumom ili do kraja mandata Skupštine ako bude jasnih rezultata i političke volje. Ima prostora za optimizam da ćemo uspjeti da deblokiramo institucije, pronađemo široki konsenzus u parlamentu i ti-

3

INTERVJU: Raško Konjević, predsjednik Socijaldemokratske partije, poslanik i kandidat za ministra u manjinskoj vladi

Od rezultata vlade zavisi koliko će ona trajati, ima prostora za optimizam

me obnovimo snažan tempo u EU integracijama, čineći Crnu Goru ponovo liderom u ovom procesu. To bi bilo značajno dostignuće.

POBJEDA: Mandatar je kazao da će se odluke donositi kvalifikovanom većinom, dok iz SNP-a kažu da će vlada odlučivati prostom većinom, pa i o potpisivanju temeljnog ugovora sa SPC. Koja pitanja će biti rješavana dvotrećinskom većinom?

KONJEVIĆ: Jasno je iz samog teksta Sporazuma da se pitanja od posebnog državnog značaja, ugovora sa vjerskim zajednicama i odluke o regionalnim inicijativama usvajaju kvalifikovanom, odnosno dvotrećinskom većinom. U Sporazumu se ne govori o temeljnom ugovoru sa SPC već o ,,uređivanju ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama u skladu sa Ustavom i zakonom“. Dakle, govori se u množini, a znamo da su jedine vjerske zajednice sa kojima nije potpisan ugovor CPC i SPC. I jedna i druga vjerska zajednica imaju pravo da zahtijevaju rješavanje mogućih otvorenih pitanja, naravno u skladu sa pravnim sistemom.

Nijedna vjerska zajednica ne može biti privilegovana u odnosu na druge, a još manje može biti privilegovana u odnosu na državu, odnosno biti iznad države. Takve prakse više ne smije biti. Zakon o popisu će se usvajati u Skupštini dogovorom nove parlamentarne većine.

POBJEDA: Smatrate li da ćete, s obzirom da SD nije u vlasti, doći do većine od 49 poslanika za ključna pitanja, jer je to bio jedan od strateških elemenata za formiranje manjinske vlade?

KONJEVIĆ: Vjerujem da je za SD politički Sporazum prihvatljiv. Čudilo bi me da imaju krupnije primjedbe na dogovor koji su u političkom Sporazumu postigle manjinske partije, SDP, DPS na jednoj strani i drugi konstituenti vlade. Žao nam je što SD nije sa mandatarom uspio da dogovori njihovo prisustvo na nivou ministara u kompoziciji vlade. Ipak, za očekivati je da će SD dati podršku svim odlukama koje su od interesa za državu i njen EU put.

Ako se bude radilo kako treba i ako budemo imali dobra rješenja za važna mjesta u pra-



vosudnom sistemu, siguran sam da možemo obezbijediti i snažniju većinu od Ustavom propisane.

POBJEDA: SNP će imati predsjednika parlamenta.

Da li je moguća opet neka opstrukcija, s obzirom na to da je i Vladimir Joković potpisnik Sporazuma?

KONJEVIĆ: Sporazum je jasan. Vitalni državni i nacionalni interesi su zaštićeni. Vjerujem u ozbiljnost, prije svega, i poštovanje potpisanog. Nikakve opstrukcije se neće tolerisati kada su u pitanju vitalni državni i nacionalni interesi.

Ne očekujem da će neko biti toliko neodgovoran da dovodi u pitanje stratešku euroatlantsku orijentaciju države, time kršiti Sporazum i preuzete međunarodne obaveze. Posebno treba imati u vidu da će ova vlada imati i snažnu međunarodnu podršku za implementaciju ključnih elemenata Sporazuma.

Gotovo 3/4 vlade čine partije koje su nesporno privržene EU i NATO, a vladu podržava i DPS čiji su programski stavovi, takođe, nesporni. Tako da, ukoliko bi neko i posegao za opstrukcijom, veoma lako bi se takve prepreke mogle ukloniti.

POBJEDA: Kako komentarišete ostavku Strahinje Bulajića na funkciju potpredsjednika parlamenta, ali i na poslaničko mjesto?

KONJEVIĆ: Ne bih želio da ulazim u motive gdina Bulajića. Uočavam da je taj njegov postupak izazvao nezadovoljstvo na toj strani političkog spektra. Žao mi je što gdin Bulajić nije prevazišao politički interes svoje grupacije i time doprinio blokadi parlamenta.

Naš parlament je jedini parlament u regionu, možda i u Evropi, koji nije zasijedao povodom ekonomsko-socijalne i bezbjednosne krize uslovljene agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu, usvajajući neophodne mjere na zaštiti građana.

POBJEDA: Predloženi sastav manjinske vlade kritikovan je od Ženskog kluba Skupštine jer nema dovoljno žena. Da li se mogao učiniti napor da bude više kandidatkinja za ministarke od ovog broja?

KONJEVIĆ: Svakako da taj prigovor stoji. Kao politički subjekti moramo imati više senzibiliteta za pitanje rodne ravnopravnosti. Čitav ovaj

Poruka kolegama iz DF-a i Demokrata je da se ne ponašaju po sistemu – poslije mene potop. Ovo što se dešava trenutno je uobičajena pojava u demokratijama. Smjenjivost vlasti je normalna stvar. Kao što je DPS u avgustu 2020. godine nakon tri decenije vlasti priznao novu političku realnost, tako očekujem i od kolega koje su mnogo kraće vršile vlast da imaju dovoljno demokratskog kapaciteta za jednako ponašanje – poručio je Konjević

Raško Konjević

Pripremamo se za samostalan nastup na lokalnim izborima, odluka uskoro POBJEDA: Zakazani su izbori u Podgorici i u nizu drugih opština. Kakvi su planovi Vaše partije, s obzirom da ste na Cetinju izašli na izbore sa građanskom listom, a na Ulcinju u široj koaliciji. Da li ste donijeli odluku o samostalnom nastupu ili razmišljate o koalicijama?

KONJEVIĆ: Intenzivno se pripremamo za lokalne izbore u junu. SDP po posljednjim istraživanjima javnog mnjenja nikada, u posljednjih šest godina, nije imao snažniji rejting. Rejting od

proces je neopravdano dugo trajao i bio suočen sa raznim preprekama pa je i to jedan od razloga zbog čega imamo takvu strukturu. Kako god, nikako ne može biti opravdanja.

POBJEDA: Kakvu reakciju DF-a i Demokrata očekujete na formiranje manjinske vlade? Da li najave protesta, vaninstitucionalnog i institucionalnog djelovanja DF-a i Demokrata, mogu dodatno polarizovati i destabilizovati državu i šta je Vaša poruka kolegama iz tih partija u tom smislu?

KONJEVIĆ: Demokratija ima svoja pravila, sviđalo se to nekome ili ne. Potpuno je legitimno iskazati politički protest zbog činjenice da se konstituisala neka druga parlamentar-

Vjerujem da je za SD politički Sporazum prihvatljiv. Čudilo bi me da imaju krupnije primjedbe na dogovor koji su u političkom Sporazumu postigle manjinske partije, SDP, DPS na jednoj strani i drugi konstituenti vlade. Žao nam je što SD nije sa mandatarom uspio da dogovori njihovo prisustvo na nivou ministara u kompoziciji vlade.

Ipak, za očekivati je da će SD dati podršku svim odlukama koje su od interesa za državu i njen EU put – kaže Raško Konjević

6-7 odsto, u svim istraživanja zadnjih mjeseci, potvrda je da građani vide da naša politika daje rezultate i ima podršku međunarodnih partnera. Pripremamo se za samostalan nastup na lokalnim izborima. Svakako, imamo političkog iskustva da procijenimo širi interes u mnogim lokalnim sredinama. Konačne odluke o nastupu će biti uskoro usvojene, u koordinaciji opštinskih odbora i rukovodstva partije i one će, svakako, odražavati i specifičnosti nekih lokalnih sredina, ali i širi politički i državni interes.

na većina. To je dio političke borbe svugdje u svijetu i tu nema ništa sporno.

Sporno je kada vaš politički angažman kanališete u pravcu zahtjeva za blokadu institucija.

Time se želi, kroz obesmišljavanje demokratskih principa i klasičnu zloupotrebu javnih ovlašćenja, postići paraliza sistema koja vodi političkoj i društvenoj nestabilnosti. Neki politički subjekti očigledno smatraju da su, kada ostanu u manjini, sva sredstva dozvoljena u zaštiti njihovog partikularnog političkog interesa, bez obzira što se time urušava javni interes, a država i institucije drže ,,zaključanima“. Poruka kolegama je da se ne ponašaju po sistemu – poslije mene potop. Ovo što se dešava trenutno je uobičajena pojava u demokratijama. Smjenjivost vlasti je normalna stvar. Kao što je DPS u avgustu 2020. godine nakon tri decenije vlasti priznao novu političku realnost, tako očekujem i od kolega koje su mnogo kraće vršili vlast da imaju dovoljno demokratskog kapaci-

teta za jednako ponašanje.

POBJEDA: Snažno ste se zalagali za smanjenje akciza na gorivo i brojna druga rješenja koja se tiču standarda građana, da li ćete tu politiku sprovoditi u okviru vlade?

KONJEVIĆ: Građani prepoznaju da se SDP, i u opozicionom statusu od 2016. godine, snažno zalagao za teme koje se tiču poboljšanja životnog standarda građana. To se naravno i očekuje od jedne socijaldemokratske partije. Desetine zakona i drugih akata smo predlagali u okviru naše ekonomsko-socijalne politike.

Prvi smo, još 2018. pokrenuli pitanje smanjenja akciza na gorivo, organizovali razne akcije i van parlamenta tim povodom. Dobro je što će konačno to pitanje doći na dnevni red u parlamentu. Naravno da ćemo nastaviti sa promocijom ovih politika jer je pored državotvorne i ona reformska, odnosno ekonomsko-socijalna komponenta, drugi važan stub politike SDP-a. I. KOPRIVICA

4

Politika

24. i 25. april 2022.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru poručio da hobotnica korupcije ima duge krake

Lider BS-a vjeruje da će Crna Gora u četvrtak dobiti kvalitetnu proevropsku izvršnu vlast

Picula: Privođenje Medenice okidač za borbu sa kriminalom PODGORICA – Privođenje bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice ima potencijala da posluži kao okidač za razbijanje dugog i čvrstog lanca korupcije i organizovanog kriminala, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula.

On je za Novu M kazao da su evropske institucije dugo upozoravale na djelovanje Medenice, zbog čega, kako je naveo, ne čudi oštra reakcija javnosti.

- U svakom slučaju, ovo privođenje ima potencijala da posluži kao okidač za razbijanje dugog i čvrstog lanca korupcije i organizovanog kriminala.

Luka Bar za ljude koji se bave organizovanim kriminalom već dugo predstavlja bescarinsko područje, područje bezvlašća – kazao je Picula.

On je podsjetio da je u Luci Bar već nekoliko puta razbijen lanac krijumčarenja robom.

- I svaki put je to bilo obilježe-

Tonino Picula

no natpisima kako je to kraj, ali u najboljem slučaju radi se o početku kraja, jer hobotnica korupcije ima duge krake - dodao je Picula.

On je istakao da je potrebno stabilno pravosuđe za obračun sa kriminalom.

- Prijeko je potrebno da pravda

Grupa građana Cetinja pozvala na okupljanje 9. maja

Podignuće zastavu crnogorske slobode na Belvederu

PODGORICA – Grupa građana Cetinja će, povodom Dana Evrope, 9. maja u 19 sati na Belvederu podignuti zastavu crnogorske slobode.

- U susret Danu Evrope mi, crnogorski građani, baštinici slobodarske tradicije i evropskih vrijednosti, mi što smo tu tradiciju i te vrijednosti na cetinjskim barikadama 4. i 5. septembra 2021. godine branili od prosrpskih i proruskih marioneta koje su došle sa namjerom da ponize Cetinje kao simbol suverene, slobodarske, evropske i građanske Crne Gore – pozivamo vas da 9. maja u 19 sati na Belvederu dignemo visoko zastavu crnogorske slobode - saopštila je grupa građana.

Podsjećaju da su 4. i 5. septembra branili čast Crne Gore, ni sabljom ni handžarom, već golim prsima.

- Branili smo je od stranih okupatora i domaćih izdajnika koji su nam poručivali da Crna Gora više neće slaviti 9. maj – Dan Evrope. Abazović – Krivokapićeva vlast je tada omogućila naoružanim kriminalcima i pripadnicima tuđih službi bezbjednosti nesmetani boravak u Cetinjskome manastiru, a policiji koja je vršila neviđenu torturu nad mirnim građanima, nad ženama i nejači, podijelila nagrade i odlikovanja za teror nad nama. Sad otpaci te iste vlasti prave spiskove za hapšenje ljudi čija je jedina krivica što vole svoju zemlju, što njenu budućnost vide u Evropi a ne u raljama Putinove Rusije – kako to želi nedostojni i nasilno ustoličeni tzv. mitropolit Joanikije Drugi koji za Crnu Goru priziva ukrajinski scenario - navedeno je u saopštenju.

Grupa građana Cetinja pozvala je na okupljanje u ponedjeljak, 9. maja u 18 sati na Balšića pazaru, odakle su, podsjećaju, krenuli i 4. septembra, kako bi iznijeli crnogorsku slobodarsku zastavu i podigli je u 19 sati na belvederski jarbol. Time bi, kako su rekli, potvrdili na Dan Evrope da smo dostojni naših predaka ,,koji su krvarili za slobodnu Evropu i Crnu Goru kao njen dio“.

- Pokupimo se da pokažemo da nas ima mnogo više no na njihovim spiskovima. Pa neka dođu da nas hapse! Mi od naše građanske borbe nećemo odustati! Poručujemo policiji da drži distancu kao što ju je 4. i 5. septembra u odnosu na nas držala. Mi nijesmo prijetnja za državu. Mi smo njene vjerne šćeri i sinovi. Zato pozivamo požmirepe, tuđe marionete, domaće izdajnike i one što su se ogradili od nas – neka śede doma jer im na Belvederu nije mjesto! Vidimo se 9. maja - poručili su.

R. P.

i sudstvo u Crnoj Gori prodišu u nekontaminiranom okruženju i zaista se nadam da će sve korumpirane osobe na položajima što prije biti uklonjene iz sudstva - kazao je Picula.

On je o formiranju manjinske vlade, koja će, prema riječima mandatara Dritana Abazovi-

ća, imati 20 ministara, kazao da bi partijsko zapošljavanje, objektivnost dubinske procjene, transparentnost i demokratičnost, trebale biti prve tačke koje bi trebalo odrediti uspješnost rada vlade.

Na pitanje koliko bi nova vlada mogla da napravi pomake, s obzirom na to da su programi pojedinih partija u njoj u velikoj mjeri različite, Picula je kazao da mandatar govori o tome da je potrebno pomirenje.

On smatra da je politička širina koju imaju dobra, kako bi se makar pokušale preskočiti nepremostive prepreke.

- U tom smislu, dobro bi bilo imati vladu koja bi osigurala što širu podršku za neke važne reformske zahvate koji su Crnoj Gori prijeko potrebni.

Međutim, hoće li imati snage za takvo postupanje ostaje da se vidi – zaključio je Picula.

Sjednica Skupštine na kojoj bi trebalo da bude izglasana nova vlada zakazana je za 28. april.

R. P.

DPS Mojkovac tvrdi da je fudbalski turnir u tom gradu pretvoren u velikosrpski nacionalistički skup

Na turniru širili zastave druge države i skandirali Ratku Mladiću

Podstrekivanje nacionalne mržnje produkt atmosfere koju kreira lokalna vlast PODGORICA - Fudbalski turnir, održan juče u Mojkovcu, pretvoren je u velikosrpski nacionalistički skup, što je ponavljanje prakse iz prošle godine, pa je od vaskršnjeg humanitarnog turnira nastao događaj koji je podstrekivao međunacionalne podjele, saopšteno je iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista.

- Tako je vjerski praznik, onima koji zloupotrebljavaju crkvu i vjeru, poslužio za slanje poruka koje imaju za cilj provokaciju na nacionalnoj osnovi i težnju da naš grad ide nacionalističko-fašističkim kursom i distancira se od onoga što čini njegovu istori-

ju i temelj, ali i civilizacijsko opredjeljenje nastavka implementacije evropskih standarda, koji ne poznaju podjele među građanima po osnovu njihove pripadnosti – navodi se u saopštenju.

Turnir je, kako se navodi, obilovao koloritom zastava druge države uz izostavljanje crnogorske, ali i ustaljenom ikonografijom i skarednim skandiranjem presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću.

- Građani Mojkovca su revoltirani postupanjem organizatora pomenutog događaja, koji su savim sigurno samo produkt onih kojima je zajednički imenitelj negatorski odnos prema državi Crnoj Gori – zaključuje se u saopštenju.

N. P.

Ervin Ibrahimović

Ibrahimović: Nadam se da će SD biti dio vlade

On očekuje da će se Socijaldemokrate, i ako ne budu konstituent vlade, ponašati kao prethodnih godinu i po i glasati za sve ono što je dobro za građane, nevažno od koga dolaze inicijative, a posebno što se tiče sudstva i tužilaštva PODGORICA - Crna Gora će u četvrtak dobiti kvalitetnu proevropsku i odgovornu vladu, koja će se hrabro suočiti sa izazovima i neće biti politikantska, poručio je lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, koji je u intervjuu agenciji Mina kazao i da se nada da ima još malo prostora da Socijaldemokrate (SD) budu konstituent manjinske vlade.

On je ocijenio da bi ta partija, kao proevropska i državotvorna, mogla da pruži dodatni kvalitet budućoj izvršnoj vlasti. Na pitanje da li to znači da se i dalje pregovara o tome da SD bude dio vlade, Ibrahimović je odgovorio da je po prirodi optimista i čovjek dijaloga i dogovora, pa da zato ne želi da kaže da je ta priča završena.

– Vjerujem da uvijek ima prostora za dogovor, zato sam i rekao da se nadam da će možda SD biti dio manjinske vlade – naveo je Ibrahimović.

On očekuje da će se SD, iako ne bude konstituent vlade, ponašati kao prethodnih godinu i po i glasati za sve ono što je dobro za građane, nevažno od koga dolaze inicijative, a posebno što se tiče sudstva i

tužilaštva za čiji izbor čelnika je neophodna dvotrećinska ili tropetinska većina.

Ibrahimović je kazao da je iz više razloga važno da Crna Gora 28. aprila dobije novu vladu, prije svega, kako je rekao, da bi državu napokon vratili na put na kojem je bila do dolaska odlazeće izvršne vlasti.

– Moramo što hitnije da se vratimo na evropski put, put evropske, antifašističke Crne Gore. Moramo da krenemo putem evropskih integracija i obezbijedimo ekonomsku i fiskalnu konsolidaciju – istakao je Ibrahimović.

On je naglasio da je potrebno vratiti međunarodni ugled i povjerenje koje je, kako je ocijenio, izgubljeno u posljednjih godinu i po.

Prema njegovim riječima, zbog agresije Rusije na Ukrajinu, ekonomska i bezbjednosna situacija na međunarodnom planu su se skoro iz temelja promijenile.

– Važno je zato da sa našim međunarodnim partnerima promptno reagujemo na sva dešavanja koja su izazvana uticajem agresije Rusije na Ukrajinu – naveo je Ibrahimović.

N. P.

Bojanić kaže da očekuje javno izvinjenje od lidera BS Ministar kapitalnih investicija u tehničkom mandatu Mladen Bojanić reagovao je na intervju lidera Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića, ističući da očekuje javno izvinjenje zbog, kako je rekao, lažnih teza o fašističkim i antifašističkim putevima.

– Ervine, fotelju ne branim, niti me interesuje, ali očekujem javno izvinjenje zbog ovih lažnih teza o fašističkim i antifašističkim putevima. Daleko od toga da o tome možeš ti da sudiš – naveo je Bojanić na Tviteru. Mladen Bojanić

Ekonomija

24. i 25. april 2022.

PODGORICA - Tvrdnje Ministarstva ekonomije da ćemo ove godine dostići prihode iz rekordne 2019. godine, tj. više od milijardu eura, sagovornica Pobjede, doc. dr na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi Olivera Blagojević smatra suviše optimističnim.

– Pretpostavljam da su tvrdnje zasnovane na detaljnim istraživanjima tokova međunarodne i domaće turističke tražnje, kao i informacijama koje meni nijesu u ovom trenutku dostupne. Mislim da je to veoma optimistična izjava i bilo bi mi drago, kao i svim građanima Crne Gore da se te tvrdnje ostvare – poručila je Blagojević.

Sadašnje Stanje

Kako je kazala, sadašnje stanje u turizmu Evrope i šire, te samim tim i kod nas, je pod uticajem aktuelnih dešavanja, prije svega rata u Ukrajini, kao i ekonomske nestabilnosti prouzrokovane njime.

– Imamo situaciju da kada jenjava pandemija korona virusa i turizam doživljava oporavak od dvogodišnje krize, trend negativnih dešavanja se nastavlja i, naravno, uzima svoj danak. Kriza uslovljena ratnim dešavanjima u Ukrajini direktno i indirektno utiče na turizam. Direktni uticaj će se manifestovati padom ili čak izostankom tih tržišta, tj. Rusije, Ukrajine, Bjelorusije od nekih preko 20 odsto u ukupnom turističkom prometu, zatim negativnim ekonomskim tokovima, padom životnog standarda potencijalnih turista i indirektno kroz strah od širenja i eskalacije sukoba, terorističkim prijetnjama koje izazivaju nemir kao i strah od putovanja – tvrdi Blagojević.

Izvjesno je, prema njenim riječima, da ćemo i ovog ljeta biti upućeni na turiste iz regiona, što, naravno, nije dovoljno za održivu turističku sezonu. Ističe i da će nam najavljeni novi letovi dovesti i turiste sa novih tržišta.

– U najavi su letovi iz Skandinavije (Norveška, Švedska i Danska) kao i iz baltičkih zemalja. Kao potencijalno rastuća tržišta izdvajaju se Češka, Slovačka i Poljska, a u najavi je saradnja sa tržištem Saudijske Arabije. Proteklih par godina imamo značajan upliv turista iz Turske. Takođe, „Flaj Dubai“ će krenuti sa letovima prema našoj zemlji – smatra Blagojević.

Ona naglašava da crnogorski turizam prati niz problema kao što su nepovoljne političke prilike koje direktno i indirektno destabilizuju turističko poslovanje, neadekvatan destinacijski menadžment sistem, malo učešće zapadnoevropskog tržišta, kratka turistička sezona, tj. visoka sezonalnost, problemi neadekvatne infrastrukture i prostornog planiranja, izostanak kriznog plana i adekvatnog tretiranja rizika itd.

Kao stručnjak u oblasti turizma Blagojević smatra da nam prioritet treba biti pozicioniranje na turističkoj mapi svijeta, između ostalog i kroz ,,rebranding“, povratak na najjača emitivna tržišta, tj. zemlje Zapadne Evrope (Nje-

Hotelijeri zadovoljni najavama za nastupajuću sezonu, stručnjaci tvrde da se ne mogu dostići prihodi iz rekordne 2019. godine

Samo su gosti iz regiona sigurni Crnogorski turizam prate nepovoljne političke prilike koje direktno i indirektno destabilizuju turističko poslovanje, neadekvatan destinacijski menadžment sistem, malo učešće zapadnoevropskog tržišta, kratka turistička sezona, problemi neadekvatne infrastrukture i prostornog planiranja, izostanak kriznog plana i adekvatnog tretiranja rizika – kaže profesorica na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi Olivera Blagojević

Nemanja Kuljić

Jelena Kaluđerović

Jovan Vukalović

Olivera Blagojević

mačka, Velika Britanija, Francuska, skandinavske zemlje) u smislu organizovanih putovanja, jer je to ključni preduslov održivosti.

Kinezi počeli da dolaze individualno, a za sezonu su dolazak najavili i turisti sa Bliskog istoka i Zapadne Evrope čija tržišta u vrijeme pandemije nijesu bila zastupljena.

Direktor hotela ,,Avala Resort & Villas“ u Budvi Nemanja Kuljić kazao je Pobjedi da imaju izuzetno dobre najave za predsezonu i sezonu bez obzira na trenutnu globalnu krizu.

– Osim domaćeg tržišta, primjetan je povratak gostiju iz Zapadne Evrope kao i sa tržista Bliskog istoka koja u vrijeme korone nijesu bila aktivna.

Trenutno stanje bukinga i za naredni period ide oko 80 odsto zauzeća evidentiranog u 2019. godini – tvrdi Kuljić.

Dodaje da u ovom momentu hotel kojim on rukovodi bilježi zauzeće od oko 40 odsto ukupnih kapaciteta.

– Dominantno je prisustvo gostiju iz regiona, prije svega Albanije, nekih 22 odsto

od ukupnog broja ostvarenih noćenja. Za njim slijedi tržište Izraela sa 14 odsto i zapadnoevropsko tržište sa 12 odsto – kazao je Kuljić koji smatra da će u nastupajućoj sezoni Zapadna Evropa i Bliski istok biti dominantna tržišta.

Ističe i da je primjetan i povećan broj gostiju sa Dalekog istoka, prije svega Kine, koji dolaze u individualnom aranžmanu, što dosad nije bio slučaj i koji učestvuju sa čak šest odsto u ukupnom broju ostvarenih noćenja.

– Smatramo da ovo tržište ima veliki potencijal i u slučaju da uspijemo da ga ,,osvojimo“, to bi donijelo velike benefite u perspektivi – poručuje Kuljić.

Kaže da su pripremili niz akcija koje su svakako zaslužne za dobru popunjenost hotela.

– U pitanju su proljećni, uskršnji, prvomajski paketi koji su, prije svega, namijenjeni tržištu regiona i koji omogućavaju udoban poro-

dični odmor po veoma povoljnim cijenama. Interesovanje, kako od strane agenata tako i direknih korisnika je veliko – istakao je Kuljić.

Kada su u pitanju hoteli HG Budvanska rivijera u Petrovcu, Jelena Kaluđerović, PR ove kompanije, kaže da se mogu pohvaliti izuzetno dobrim bukingom za predsezonu koji je premašio planirani.

– Što se tiče hotela u Budvi, za sada se buking odvija solidnom dinamikom, a vjerujemo da ćemo u narednom periodu zabiježiti još veći broj rezervacija – kazala je Kaluđerović.

Počeli su da rade njihovi hoteli ,,Palas“ u Petrovcu i ,,Aleksandar“ u Budvi, a juče je otvoren i hotel ,,Kastellastva“.

Za hotel ,,Palas“ u Petrovcu, kako tvrdi naša sagovornica, vlada tradicionalno veliko interesovanje i on će raditi punim kapacitetima.

– Solidnu popunjenost za vrijeme uskršnjih praznika ima hotel ,,Aleksandar“ u Budvi koji nudi potpuno zaokružen primorski ugođaj uz samu obalu mora i sve sadržaje neophodne za pravi odmor – kazala je Kaluđerović.

Ona dodaje da su prvi gosti iz inostranstva stigli početkom aprila u hotel ,,Palas“.

– U pitanju su organizovane grupe gostiju iz Francuske i Velike Britanije, sa kojima već godinama unazad počinjemo sezonu u Petrovcu. Osim pomenutih tržišta, u ovom periodu su aktuelni dolasci gostiju iz Crne Gore i regiona – kaže Kaluđerović. Što se tiče akcija, napominje da je Hotelska grupa Budvanska rivijera među prvima osmislila posebnu ponudu povodom prvomajskih praznika, tokom kojih će osim hotela ,,Aleksandar“, ,,Palas“ i

avio konekcije

– S obzirom da smo avio-destinacija, od značaja su nove avio-konekcije, širenje tržišta i, kao što sam već istakla, organizovana putovanja kroz poslovanje sa turoperatorma.

Naravno, treba kontinuirano raditi na produžetku turističke sezone, obogaćivanju turističke ponude i sadržaja, digitalnoj promociji, primjeni standarda u turizmu i pojačanoj sanitaciji, kao i na sadržajnijim animacionim progamima itd - poručuje Blagojević.

Kako sada stvari stoje, rekla je da kasnimo sa preorijentacijom na druga turistička tržišta kako bi se nadomjestio izostanak turista sa tržišta Istočne Evrope.

– Uz to, visoka sezonalnost je trend koji je izražen naročito tokom posljednjih par godina, tako da ne očekujem značajniji produžetak sezone, ali svakako da očekujem dužu sezonu u odnosu na prethodne dvije godine. Ako sagledamo situaciju sa korona virusom iz različitih uglova, može se zaključiti da je jasno iskristalisala prioritete: da su zdravlje i bezbjednost na prvom mjestu i da potreba za putovanjima ne prestaje – poručila je na kraju Blagojević.

Turistički poslenici zadovoljni su bukingom u predsezoni uprkos globalnoj krizi izazvane ratom u Ukrajini. Kako su kazali Pobjedi, imaju goste tradicionalno iz regiona, ali i sa potpuno novih tržišta koje nijesu imali nakon pandemje kao što je Kina, Izrael… Interesanto je da su ove godine

Franca: Imamo sadržaje i za goste sa kruzera Hilmija Franca, vlasnik četiri hotela koji već svi rade, jedino u Ulcinju će se otvoriti na ljeto, kaže da turista ima ne kao 2019. godine, ali da je svakako ,,krenulo“.

– Posebno imamo turista u Tivtu. Imamo ekipe koje opslužuju kruzere, tako da čim dođu kruzeri, ima i gostiju.

Obišao sam prošle sedmice Primorje i vidio da ima dosta turista sa destinacija sa kojih do sada nijesu dolazili, iz recimo Japana, Južne Koreje, a ima i penzionera iz Francuske.

Tako da je dobro krenulo, ne kao 2019. godine, ali smo zadovoljni – poručuje Franca. Hilmija Franca

5



Izvjesno je, prema riječima Olivere Blagojević, da ćemo i ovog ljeta biti upućeni na turiste iz regiona, što, naravno, nije dovoljno za održivu turističku sezonu.

Ističe i da će nam najavljeni novi letovi dovesti i turiste sa novih tržišta

,,Kastellastva“ početi da radi i Turističko naselje Slovenska plaža.

– Prvomajskom ponudom obuvaćene su izuzetno dobre cijene sa popustima za djecu i uslugom punog pansiona.

Slovenska plaža će otvoriti vrata 28. aprila i biće domaćin smještaja brojnih karnevalskih grupa, učesnica velikog budvanskog karnevala koji se ove godine održava od 29. aprila do 2. maja pod sloganom ,,Nek živi ljubav“ – poručuje Kaluđerović i dodaje da će u Turističko naselje Slovenska plaža od 5. do 10. maja biće održana Medicinijada, najveći regionalni skup studenata medicine koji se tradicionalno održava u zelenoj oazi Budve.

Izvršni direktor hotela ,,Lajthaus“ u Herceg Novom Jovan Vukalović takođe je zadovoljan trenutnom popunjenošću hotela kojim rukovodi.

– Popunjenost u predsezoni je veoma dobra i na nivou 2019. a kako je interesovanje i dalje prisutno moguće je da ćemo imati rekordnu posjetu u tom periodu – napominje Vukalović za Pobjedu.

ManifeStacije

Dodaje da su im gosti uglavnom iz regiona i to učesnici sportskih manifestacija, team buildinga, đačkih ekskurzija, studentijada i seminara.

– Naš hotel je tradicionalno usko vezan za tržišta Srbije i BiH što se u vremenu pandemije pokazalo kao značajna prednost – kazao je Vukalović. Što se tiče akcija, nijesu ih pripremali jer su već odavno imali rezervacije.

– Nijesmo pripremali akciju za prvomajske praznike jer smo već odavno imali rezervaciju seminara koji traje do 5. maja pa nije bilo potrebe ići sa nekim promotivnim aktivnostima u tom terminu. Međutim i pored toga smatramo da su za dobru popunjenost u pred i postsezoni nedovoljne pojedinačne aktivnosti privrednih subjekata već da je neophodno da lokalna uprava zajedno sa Turističkom organizacijom i sekretarijatima kojima je to u nadležnosti ulažu dosta više na izgradnji sportske infrastrukture, brendingu destinacije i poboljšanju ukupne turističke ponude - poručio je Vukalović.

Najbolji primjer za to su, dodaje on, njihove aktivnosti na uključivanju luke Zelenika i sidrišta u njenoj blizini kao preduslov za prihvat kruzera što bi za Herceg Novi imalo izuzetan efekat. n. kovačević

6

Društvo

PODGORICA – Pomirenje doživljavam kao mirni suživot različitosti, kao civilizovano koegzistiranje različitih mišljenja, koja nikada ne dovode u pitanje i ne ugrožavaju suverenitet, integritet i identitet crnogorske države, naroda i Crkve – istakao je u razgovoru za Pobjedu poglavar Crnogorske pravoslavne crkve vladika Mihailo.

U Crnoj Gori od dolaska prosrpskih i proruskih političkih snaga na vlast 2020. godine konstantno se priča o nacionalnom „pomirenju“, ali aktuelne političke elite na vlasti, koja je nakon godinu i po već odlazeća, ne priznaju crnogorsku naciju, jezik, Crkvu i Crnogorska pravoslavna crkva je i dalje „podstanarka“ u svojoj zemlji, mitropolit Mihailo ocjenjuje da je jedini način da se prevlada postojeća situacija uspostavljanje pravne države.

- Postići punu istinu i pravdu može se samo preko instrumenata pravne države, kojima se štiti i čuva neprikosnoveni crnogorski suverenitet, integritet i identitet. Kao i u svim našim ostvarenjima, sa Cetinja će otpočeti i postizanje ovog pravednog, slobodoljubivog cilja, kojim Crnogorci ne traže i dobijaju tuđe, već vraćaju ono što je nastankom i trajanjem njihova nedjeljiva imovina, dragocjeno nasljeđe i svetinja – naglašava on.

Najnoviji cetinjsko-belvederski događaji, ističe naš sagovornik, potvrdili su da je Cetinjski manastir nedjeljiva prijestona svetinja Crne Gore i Crnogorske pravoslavne crkve.

- Okupator samo nasiljem, u ovom slučaju helikopterskim desantom uzurpatorski ulazi u tuđe svetinje. A iz njih će izaći bez nasilja i demokratskim putem – kategoričan je Mihailo.

Snažne snage koje podržavaju ruske i srpske interese, ocjenjuje poglavar CPC, imamo kao činjenicu i posljedicu naše istorije, kroz koju smo se, ističe, kao Crnogorci sukobljavali sa Srbima.

To što u Crnoj Gori imamo snažan prosrpski blok i organizacije koje se zalažu za srpske interese on, takođe, objašnjava istorijskim kontekstom.

- Naša istorija je prepuna sukoba sa Rašanima. To potvrđuje nemanjićka dominacija i okupacija Duklje-Zete-Crne Gore sa kraja 12. vijeka. Od

24. i 25. april 2022.

Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve vjeruje da će doći dan kada će vjernici i sveštenstvo ove crkve moći slobodno da uđu u svoje bogomolje

Mihailo: Litije su bile najdirektniji izraz negacije i potiranja Crne Gore

Najnoviji cetinjskobelvederski događaji, ističe naš sagovornik, potvrdili su da je Cetinjski manastir nedjeljiva prijestona svetinja Crne Gore i Crnogorske pravoslavne crkve srpske okupacije Crnu Goru su oslobodili Balšići. U doba naredne dinastije Crnojevića Crnogorci su se uspješno odbranili protiv srpske vojske predvođene njihovim despotima. U periodu crnogorskog vladikata, odnosno uprave vladika crnogorskom državom, narodom i crkvom produžena je epoha sukoba raznog identiteta između crnogorske i srpske strane, u toj epohi osnov njihovog konflikta bio je različiti položaj Srbije i Crne Gore prema Osmanlijama – kaže Mihailo.

Dok su Srbija i Srbi bili u viševjekovnom ropskom položaju, dodaje naš sagovornik, Crnogorci i Crna Gora su borbom za slobodu uživali njene blagodati.

- Kulminaciju konfliktnosti između crnogorske i srpske strane predstavlja tragična 1918. godina, u kojoj je Srbija uz pomoć saveznika i domaćih izdajnika i plaćenika ukinula državu Crnu Goru, Cr-

Crkva Srbije suprotstavljena univerzalnom hrišćanskom pacifizmu, moralu i miru Crkva Srbije nije osudila agresiju Rusije na Ukrajinu i snažno je stala uz Rusku crkvu i zvaničnu Moskvu, što je, prema mišljenju poglavara Crnogorske pravoslavne crkve mitropolita Mihaila, potvrda i njenih osvajačkih ambicija.

- SPC nije osudila agresiju na Ukrajinu, čime je potvrdila sebe kao organizaciju koja odobrava zločine i teror nad drugim državama, narodima i crkvama. SPC je na taj način dokazala da je suprotstavljena univerzalnom hrišćanskom pacifizmu, moralu i miru. Ona svoje saveznike traži u svojim istomišljenicima, koji podržavaju njene imperijalne i osvajačke planove i projekte. Po tim projektima, i Kosovo i ostale države u našem regionu su srpske zemlje. Tako SPC proglašava svojim ono što nije njeno i istovremeno podgrijava stalne konflikte i nemire na Balkanu – zaključuje vladika Mihailo.

Vladika Mihailo

nogorsku pravoslavnu crkvu i crnogorski narod. Od tada datira novija faza srpsko-crnogorskih konflikata. Od tada do danas u raznim periodima, čas izraženija, a čas prikriveno odvijaju se konflikti različitog intenziteta među njima – naglašava on.

A svojevrsnu konfliktnu situaciju posljednjih mjeseci izaziva najava potpisivanja te-



meljnog ugovora sa Crkvom Srbije, međutim, odlazeća Vlada Zdravka Krivokapića, premijera kojeg je na čelo izvršne vlasti postavila upravo ova vjerska organizacija, do danas nije uspjela da privoli patrijarha srpskog Porfirija da okončaju taj „posao“.

- Prioritet dijela Vlade je temeljni ugovor sa SPC. Mi nemamo tekst tog ugovora

- Okupator samo nasiljem, u ovom slučaju helikopterskim desantom uzurpatorski ulazi u tuđe svetinje. A iz njih će izaći bez nasilja i demokratskim putem – kategoričan je Mihailo

da bi mogli precizno da znamo i ocijenimo taj akt, međutim dobro su nam poznati svi osvajački i asimilatorski planovi i aktivnosti i SPC i uopšte srpske strane prema Crnoj Gori, Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i crnogorskom narodu. Litije SPC su bile najdirektniji izraz negacije i potiranja Crne Gore, Crnogorske pravoslavne crkve i Crnogoraca. Parole „Ne damo naše svetinje“ su kruna srpskih obmana, iluzija, prevara i neistina – ističe Mihailo.

Upozorava da srpski nacionalisti ne priznaju ništa sem samih sebe.

- Po njihovoj cjelokupnoj aktivnosti postoji samo srpska stvarnost. Crnogorci i sve crnogorske vrijednosti za njih su nepostojeće. Takav asimilatorski postupak i politika je zločin, koji teži ponavljanju tragedije započete 1918. godine – upozorava on.

Prvi zakon koji je izmijenila doskorašanja parlamentarna većina kada su preuzeli vlast u zemlji bio je Zakon o slobodi

vjeroispovijesti, zbog kojih je Crkva Srbije mjesecima organizovala protestne litije u skoro svim crnogorskim gradovima. To im je u amanet ostavio poglavar ove crkve u Crnoj Gori Amfilohije Radović, koji je u međuvremenu umro, a pod čijim patronatom je sastavljana vlada i na njeno čelo postavljen Krivokapić, ali poglavar CPC, vladika Mihailo vjeruje da će taj zakon promijeniti neka buduća vlast.

– I tako zaštititi interes Crne Gore i Crnogorske pravoslavne crkve, ne umanjujući i otimajući prava drugoga – naglašava on.

Mitropolit Mihailo vjeruje da će u Crnoj Gori doći dan kada će vjernici i sveštenstvo Crnogorske pravoslavne crkve moći slobodno da uđu u svoje bogomolje.

– Vjerujemo u dolazak tog dana čime će biti riješeno crnogorsko pravoslavno crkveno pitanje i potpuno stabilizovana i očuvana država Crna Gora – zaključuje poglavar CPC. K. KRSMANOVIĆ

Đukanović, Abazović i Krivokapić povodom hrišćanskog praznika Uskrsa pozvali na slogu

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, odlazeći premijer Zdravko Krivokapić i mandatar za sastav nove i potpredsjednik aktuelne Vlade Dritan Abazović, čestitali su Vaskrs pravoslavnim vjernicima i pozvali na slogu.

Da nadvladamo sebičnost i aroganciju onih koji raspiruju nasilje i rat

Iz Službe za informisanje predsjednika je saopšteno da je Đukanović uputio želje da blagi dani u sve domove unesu radost i podstaknu na slogu među bližnjima, ljudima dobre volje, svih vjera i nacija. Đukanović je poručio da svevremena simbolika Vaskrsa, kroz žrtvu podnijetu zarad dobra čovječanstva, podsjeća na stradalništvo crnogorskog vladara kneza dukljanskog Svetog Vladimira i njegovu hrišćansku posvećenost temeljnim

vrijednostima zajedništva ,,duboko utkanim u građansku matricu savremenog crnogorskog društva“.

Prema ocjeni Đukanovića, raznolikost i bogatstvo nasljeđa predstavlja trajni izvor inspiracije daljem demokratskom zrijevanju i snaženju prosperiteta Crne Gore. On je još kazao da je Evropa, mimo svakog smisla za pravo i moral, ničim izazvanom invazijom na Ukrajinu suočena sa ratnim stradanjima i patnjom.

- Neka nam poruka ovog svetog dana

koji simbolizuje pobjedu dobra nad zlom, ljubavi nad mržnjom, života nad prolaznošću, bude još jedan podstrek da se zajedno suprotstavimo duhovnim i moralnim ponorima čovječanstva, kako bi nadvladali sebičnost i aroganciju onih koji raspiruju nasilje i rat – poručio je Đukanović.

Vaskrs je praznik koji na najbolji način simboliše besmrtnost pravde i pobjedu dobra nad zlom, kazao je potpredsjednik Vlade Dritan Aba-

zović koji je takođe poželio da Vaskrs donese radost, mir i slogu.

- Vrijeme je za aktivnu promociju univerzalnih vrijednosti čovječanstva kako bi u krajnjem pomirili i unaprijedili Crnu Goru. Da se uvijek zajednički radujemo, u slozi i zajedništvu iznalazimo snagu za sve izazove koji stoje pred nama. Vrijeme je da vaskrsne pravda i sve ono što čovjekov život čini dostojnim. Crna Gora i njeni građani to zaslužuju dodao je Abazović.

Premijer Zdravko Krivokapić kazao je da ,,oni koji slave i oni koji razumiju blage dane“ zajedno treba da se raduju jedni drugima, žive u miru i brinu jedni za druge.

- Zato se radujmo, posebno djeci i starima. Djeci - da bi se usavršavali u vrlinama i da bi razvijali i nagrađivali njihove talente. Radujmo se uzajamnom poštovanju, novom danu i novim pobjedama. Ličnim i kolektivnim - naveo je Krivokapić.

R. D.

Društvo

24. i 25. april 2022.

» Piše: dr Dragan VESELINOV

Sigurno je za mnoge među nama uzbudljivo da u vrtu pronađemo kokošija jaja koja smo sami ,,sakrili“ i da, kada ih ,,pronađemo“, pomislimo kako su ona znamenje prolećne obnove prirode, novog hleba, nove dece i posmrtnog života duše. Tako jesu mislili naši stari pre hrišćanstva, samo što su oni bili štedljivi pa bi u zemlju zakopali ljuske jajeta jer bi sadržinu pojeli.

Hrišćani to ne rade, oni zemlji ništa ne ostave.

Oteše nam popovi praznik.

Danas jaja bojimo u razne vesele boje, ali naši dedovi nisu, farbali su ih uglavnom u našoj, slovenskoj boji - rujno crveno. Da ih podseti na našeg žarnog Jarila, boga Sunca. I, hm, na falusnog oplođivača reka, vode radi, navodnjavanja radi, useva radi.

ZASTAVA CRNE GORE

Crnogorska zastava je crvena. Da li jaja Srpske pravoslavne crkve pomažu vaskrsenju države Crnogoraca?

Teško.

Po Sv. Savi i njegovoj Žičkoj besedi o pravoj veri, Isus se nikada nije rodio sem po svojoj volji i nikada nije umro sem po svojoj volji, i po svojoj volji je odlučio da vaskrsne.

Blago njemu, on to može, ali mi ne. I, za razliku od nas, Sava kaže da Isus postoji oduvek zajedno sa Ocem i Duhom. Mi ne, istorijski smo, vremeniti smo. Njegova zemaljska avantura od tri godine je inscenacija njegove volje. I Krst je Isus odglumio, jer Bog ne može da umre i zaslužio je večnog Oskara za najbolju mušku ulogu.

Uostalom, mnogi hrišćani ne veruju u Hristov vaskrs, počev od samih hrišćanskih careva Konstantina II i Va-

Srpskoj pravoslavnoj crkvi preti svjetsko crkveno osamovljivanje. Neka Joanikije i ratoborni episkopi samo nastave da govore o naciji nebeskih Srba protiv Boga jedinoga. Nacionalizam nije hrišćanska ideja već je ideja evropskih sekularnih sila koja je dovela do Prvog svjetskog rata i naknadnih ratova

Vaskrs i Crna Gora Crnogorska zastava je crvena. Da li jaja Srpske pravoslavne crkve pomažu vaskrsenju države Crnogoraca? Teško...

Sada Crnogorcima najviše pomaže Rusija! Pomaže joj vaskrs ruskog imperijalizma! Zbog Ukrajine se Rusija sukobila sa celim svetom i više ne može da misli na Srbiju, Banjaluku i Crnu Goru. Zbog 200 kilometara ukrajinske teritorije gubi Balkan

lensa koji su bili arijanci, kao i svi prvi Germani. Da ne pominjemo milijardu i po muslimana. Jednostavno je, Bog ne može ni da umre niti da vaskrsne, ne može ni da nastane niti da nestane. On je večit. Kome god je potreban.

ŠTO ČUVA JAJE

Uskršnje jaje ne čuva Crnu Goru niti ijednu državu jer je država organizacija života smrtnih ljudi i postojaće samo onoliko koliko je oni budu hteli, a ne Bog. Sada Crnogorcima najviše pomaže Rusija! Pomaže joj vaskrs ruskog imperijalizma! Zbog Ukrajine se Rusija sukobila sa celim svetom i više ne može

ILUSTRACIJA

STAV

7

Joanikije i ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke

koj Srbiji i svetosavlju?

Ako je 11 miliona Rusa u Ukrajini predvođenih kijevskim mitropolitom odbilo da se prisajedini Rusiji, onda od Velike Rusije neće mnogo biti. Zvaće se pepelnica. Sada ukrajinski Rusi puškom dokazuju da jedan narod ne mora živeti u samo jednoj državi kao ni Englezi, Nemci, Francuzi, Španci, Portugalci, Turci, Rumuni i drugi. Svi imaju duple države.

Napadnut je velikoruski moskovski nacionalizam oružanim otporom ukrajinskih Rusa. Uz to, raste pritisak ujedinjene Evrope da se usaglašavamo sa njenim političkim kordonom protiv Moskve i jačamo svoj integracioni žar

SVE CRKVE PROTIV RUSKE CRKVE

Nijedna pravoslavna crkva nije podržala vaskrs velikoruskog nacionalizma. Ni Rim ni protestanti. To je u skladu sa ekumenskim i teološkim osudama nacionalizma kao najopasnijeg neprijatelja Boga kako u Svetskom savezu crkava tako i u Konferenciji evropskih crkava. Ne može mistična nacija da pobeđuje i zamenjuje mističnog Boga, osvetoljubivog dobričinu.

Srpski pravoslavni potpisivači ekumenskih povelja su taj stav potvrđivali, ali čim se vrate u Beograd, izvuku iz nedara svetosavski program Najdanovića, Velimirovića, Popovića i srbijanskih sanjara o svesrpskom gospodstvu Šumadije od Karađorđevića do Miloševića i Akademije naučnog kolonijalizma i krenu na juriš na Crnu Goru. Da, i na Vojvodinu, Bosnu i Hercegovinu, Liku, Kordun, Baniju, Slavoniju, Makedoniju – sve je njihovo.

Uskršnje jaje ne čuva Crnu Goru niti ijednu državu

da misli na Srbiju, Banjaluku i Crnu Goru. Zbog 200 kilometara ukrajinske teritorije gubi Balkan. Što Rusija duže bude ratovala sa Ukrajinom, širiće se samostalnost naših balkanskih država. A kada bismo bili zlosrećni i neoprezni priželjkivali bismo i dug rat i dugu postratovsku nestabilnost.

Ali to ne smemo, jer na tuđoj patnji ne želimo gajiti ideale slobode niti se usuđujemo da mislimo kako je ruski predsednik dovoljno čvrsta psihološka ličnost da neće pritisnuti uranijumsko dugme.

Već se oseća zbunjenost Srpske pravoslavne crkve, beogradskih političara i crnogorskih atentatora na sopstvenu državu. Da li dolazi kraj Veli-

terburg, a Katarina Pruse da joj ustroje novu vojsku, Putin tera sve nas iz Rusije?!

IZOLACIJA SPC

Dok je Petar Veliki pozvao Evropu da mu gradi Sankt Peterburg, a Katarina Pruse da joj ustroje novu vojsku, Putin tjera sve nas iz Rusije?! Nijedna crkva nije podržala vaskrs velikoruskog nacionalizma za zajedničku kulturu života. Jer, kada polovina vladika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi neće ekumenizam oko definicije Hrista, a oko toga ne mogu da se slože već 2000 godina, onda evropski carevi to moraju činiti sa ekumenizmom država. A to je sto puta teže od popovskih inata i pokazuje da od črnorizaca po manastirima ima malo koristi.

Sada se tuku dva najveća slovenska naroda, ruski i ukrajinski, a Rusi i između sebe. Ima ih oko 190 miliona a zauzimaju teritoriju za bar četiri Evrope, bez danskog Grenlanda. Putinu je Rusija još uvek mala?

Da li on uzima u obzir da je vojni budžet Saudijske Arabije veći od ruskog a da je društveni proizvod male države Njujork veći za gotovo 300 miliona dolara od Ruske Federacije sa sedam puta manje stanovnika od Rusije? Koliko Putin misli da će da izdrži protiv Ukrajine a još je napadnut i svetskom ekonomskom i tehnološkom izolacijom, dok će Ukrajina sve više dobijati pomoći ma koliko se razarala?

Dok je Petar Veliki pozvao Evropu da mu gradi Sankt Pe-

Srpskoj pravoslavnoj crkvi preti svetsko crkveno osamovljivanje. Neka Joanikije i ratoborni episkopi samo nastave da govore o naciji nebeskih Srba protiv Boga jedinoga. Nacionalizam nije hrišćanska ideja već je ideja evropskih sekularnih sila koja je dovela do Prvog svetskog rata i naknadnih ratova. To još nije završeno?

Vaseljenski patrijarh Vartolomej je 1995. godine presudno uticao na sve pravoslavne crkve da na grčkom ostrvu Patmosu, upravo tamo gde je Jovan Bogoslov pre 1900 godina napisao Apokalipsu, potpišu sledeći stav: ,,…da se kroz ovaj apel izražava nada da će svima biti jasno, naročito onima koji Pravoslavnu crkvu predstavljaju na neprecizan način, a čemu je uzrok neznanje, da pravoslavno eksiološko shvatanje nacije nikako ne sadrži elemente agresije i konflikata među ljudima, nego upućuje na njihove posebnosti, u skladu sa njihovim svetim pravima, tako da mogu čuvati i negovati bogatstvo sopstvenih tradicija i doprineti razvoju, miru i pomirenju svih ljudi. Zbog toga osuđujemo svaki nacionalni fanatizam koji vodi podelama i mržnji među narodima i što rezultira proterivanjem ljudi i uništavanjem kulturnih i religioznih posebnosti drugih naroda na planeti, kao i ogrešenjem o sveta prava na slobodu i dostojanstvo koja pripadaju svakom čoveku i svakoj manjini“.

Dakako, reći će neki čitaoci u Crkvi, nije važno šta piše u Povelji već ko je tumači i ima vlast. Ipak, reč je logos i najveća je istorija kulture. Jaje nije i nema Vaskrsa.

8

Društvo

24. i 25. april 2022.

Zeković podnio prijavu protiv brata mitropolita Crkve Srbije Joanikija zbog izazivanja panike i nacionalne mržnje

pr centar

Mićovićev nastup uznemirio javnost

Aleksandar Saša Zeković

PODGORICA - Aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković, koji je i organizacioni koordinator Građanske inicijative ,,21. maj“, pozvao je Osnovno i Više državno tužalaštvo u Podgorici da provjere da li u objavi Milutina Mićovića, koji je ove godine dobio i jedno od najvećih nacionalnih pri-

znanja u kulturi, na njegovom Fejsbuk profilu, od 20. aprila 2022. godine, ima bića bilo kojeg krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

Kontroverzni dobitnik nagrade ,,Miroslavljevo jevanđelje“ i brat mitropolita Crkve Srbije Joanikija, kako je objavila Pobjeda, kritikovao je formiranje manjin-

ske vlade, tvrdeći da će proizvesti konflikt u Crnoj Gori - isti kao u Ukrajini.

I Mićovićev brat, mitropolit crnogorskoprimorski Crkve Srbije Joanikije je nedavno kazao da je ,,Crna Gora projektovana da bude mala Ukrajina“.

Zeković je u prijavi posebno ukazao na krivično djelo izazivanje panike i nereda po članu 398 Krivičnog zakonika Crne Gore kao i na član 370 - Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i napomenuo da je društvena mreža Fejsbuk prepoznata kao sredstvo javnog obavještavanja.

- Mićovićeva objava je uznemirila javnost, izazvala uznemirenje i osjećaj nesigurnosti jačeg intenziteta, što potvrđuju brojne reakcije građana na društvenim mrežama i u medijima, ali i oglašavanje uglednih javnih ličnosti, nevladinih organizacija i političkih partija - kazao je Zeković za Pobjedu.

On je poručio da novi ministar pravde treba da pripremi i predloži Skupštini Crne Gore preciziranje krivičnog djela izazivanje panike i nereda, kako bi se unaprijedila praksa i postupanje nadležnih organa u vezi sa tim, ali i spriječila bilo koja vrsta proizvoljnosti u tumačenju i primjeni koja bi mogla da bude na štetu slobode izražavanja i poštovanja ljudskih prava i sloboda.

D.M.

Da li je sporan konkurs za poziciju šefa službe za logistiku u Nacionalnim parkovima Crne Gore?

Grafitom na fasadi ukazano na namješteni oglas

Grafit na zgradi Nacionalnih parkova

PODGORICA – Nepoznati autor na neobičan način juče ujutro je skrenuo pažnju na moguće zloupotrebe u nacionalnim parkovima Crne Gore, tako što je na fasadi sjedišta tog državnog preduzeća sprejem ispisao grafit u kojem navodi da je „oglas od 15. aprila namješten“, navodeći ime i prezime lica koje bi trebalo da dobije posao.

U pitanju je, kako je pisalo

na fasadi, osoba koja je inače već angažovana u NPCG kao konsultant, i to putem ugovora o djelu. Grafit je u popodnevnim časovima prekrečen, a sagovornik Portala Analitika iz NPCG, navodi kako je očito riječ o kulminaciji svega što se dešava u tom preduzeću, čiji je direktor Aleksandar Bulatović, profesor fizičkog vaspitanja, koji je navodno u rođačkim veza-

ma sa odlazećim premijerom Zdravkom Krivokapićem.

- Bulatović je u prethodna tri mjeseca angažovao oko 40 lica po ugovoru o djelu, odnosno o privremenim i povremenim poslovima. To je učinio iako su aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji ti poslovi definisani i iako na njima već postoje stalno angažovani službenici po osnovu ugovora o radu – istakao je sagovornik

Analitike, želeći da ostane anoniman.

Kada je u pitanju oglas koji je raspisan 15. aprila, sagovornik navodi kako su u njemu izostavljeni elementarni uslovi, koji su predviđeni i samom sistematizacijom.

- U pitanju je oglas za poziciju šefa službe za logistiku. U tom oglasu izostavljeni su kriterijumi i uslovi koji su predviđeni aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, a konkretno – položen stručni ispit za rad na poslovima javnih nabavki. To je, pretpostavljam, učinjeno kako bi uslovi odgovarali za angažman osobe čije je ime i osvanulo na zidu sjedišta firme, a koja je već angažovana po osnovu ugovora o djelu – dodaje on.

Prema njegovim riječima, Bulatović licima angažovanim po osnovu Ugovora o privremenim i povremenim poslovima i Ugovora o djelu daje ovlašćenja i potpisuje Odluke o imenovanju, navodeći da su oni angažovani po osnovu Ugovora o radu.

- Najočitiji primjer je radno mjesto šefa finansija, gdje je već tri mjeseca osoba koja ne ispunjava uslove predviđene sistematizacijom. Konkretno, ne posjeduje licencu za ovlašćenog računovođu – rekao je on.

R. D.

Cetinjani 59. dana rata u Ukrajini poslali poruku Joanikiju Mićoviću i njegovom bratu

I juče okupljanje na Cetinju u znak podrške Ukrajini

Bolje mala Ukrajina no velika Srbija

PODGORICA – Pedeset devetog dana rata u Ukrajini građani i građanke Cetinja su ponovnim okupljanjem dali podršku ukrajinskom narodu u borbi za slobodu, a glavna poruka je upućena mitropolitu Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikiju i njegovom bratu Milutinu Mićoviću koji zlokobno najavljuju da će Crna Gora postati mala Ukrajina: ,,Braćo Mićovići: Bolje mala Ukrajina no velika Srbija“.

Pored obraćanja Mićovićima, pitanje je trasnparentom ,,OtaZ Gojko, ko je počeo rat?“ postavljeno i popu Gojku Peroviću koji je prije nekoliko

dana relativizovao rusku agresiju gostujući na RTCG. Minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu kralja Nikole, okupljeni su odali počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu, u nadi i želji da su danas prefarbali posljednju.

Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju puštena je ukrajinska himna koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom.

- Sve do prekida rata skupovi podrške biće organizovani svaki dan u 17.30 sati ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju. Slava Ukrajini! Herojima slava - poručili su Cetinjani.

R. D.

U saobraćajnoj nesreći kod Budve poginuo mladić BUDVA- Na magistralnom putu Budva – Petrovac sinoć oko 21 sat došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj je poginuo M.M. (30), saopšteno je CdM-u iz OKC-a, Upra-

ve policije. Kako su naveli iz OKC-a do nesreće je došlo kada je M.M, automobilom udario u bankinu. Ekipe hitne pomoći i policije su na R.P. licu mjesta.

Doskorašnja direktorka Uprave prihoda i carina prijavila policiji da su je dvojica muškaraca pratili

Petričević tvrdi da joj je ukinuto obezbjeđenje PODGORICA- Doskorašnja direktorka Uprave prihoda i carina Milena Petričević prijavila je policiji da su je sinoć pratila dvojica muškaraca u automobilu nikšićkih oznaka u naselju ispod Gorice, rečeno je Portalu RTCG. Policija preuzima snimke sa sigurnosnih kamera u blizini i preduzima i druge mjere i radnje u cilju identifikacije lica u automobilu i drugih okolnosti. Komšije su, navodno, primijetile da se vozilo nikšićkih registarskih oznaka već danima nalazi u blizni zgrade u kojoj boravi Petričević. U prijavi je navela da je primijećeno i da dron nadlijeće zgradu u kojoj živi.

Posebno je značajno što je Petričević, imajući u vidu da joj je istekao mandat na čelu Uprave prihoda i carina, ukinuto obezbjeđenje. Iako je isticano na-

Milena Petričević

kon zapljene pola tone kokaina u Podgorici sredinom januara ove godine, i napora da se zaustavi ilegalna trgovina cigaretama u Luci Bar, da postoje prijetnje i da policija mora da zaštiti Petričević, ona, imajući u vidu da joj je istekao mandat, više nema obezbjeđenje. R. P.

Društvo

24. i 25. april 2022.

9

Kako se u sistemu javnog zdravstva liječi sada aktuelna influenca A i B komplikovana upalom pluća PODGORICA - Onih 428 građana, koji su se u nedavnoj anketi CEMIja i Mine izjasnili da najviše vjeruju zdravstvenom sistemu, nikad nijesu imali gripu koja se komplikovala atipičnom upalom pluća. Tu će tvrdnju, vjerujem, potpisati svaki pacijent koji je ovih dana prošao kroz tu bolest, koja trenutno hara Crnom Gorom i kroz sistem javnog zdravstva.

INFEKCIJA

Naš pacijent (ime poznato redakciji) groznicu i temperaturu 38,5 dobio je u ponedjeljak, 4. aprila. Sve je to praćeno jakim suvim kašljem i nemogućnošću iskašljavanja. Novo pravilo u našem zdravstvenom sistemu, nastalo u toku pandemije, je da se pacijent odmah testira na kovid, kako bi se znalo da li je za liječenje u kovid centru ili u regularnom sistemu zdravstva. Dakle, naš pacijent u utorak ujutro 5. aprila radi brzi test u privatnoj laboratoriji Bona lab na Starom aerodromu za 15 eura i nakon 15 minuta dobija nalaz da je negativan na kovid-19. Potom se obraća svom izabranom ljekaru (ime poznato redakciji) koji mu zakazuje pregled istog dana.

Nakon pregleda mu daje upute za PCR test, kojim će se nepobitno utvrditi da li se radi o kovidu, za snimanje pluća, za koja je utvrdio da ,,škripe“, te za analize krvi u Domu zdravlja i u Institutu za javno zdravlje, koje bi trebalo da pokažu da li je pacijent pozitivan na plućne klamidije i plućnu mikoplazmu.

Osim toga, daje mu i uput za infektologa, koji bi trebalo da utvrdi da li se zaista radi o gripi, odnosno o influenci A i B. Upalu pluća, za koju izabrani ljekar smatra da je utvrdio da postoji, na osnovu preslušavanja pacijentovih pluća, mogu izazvati četiri uzročnika – gljivice, virusi, stafilokoke i plućne klamidije i plućne mikoplazme (tzv. atipična upala pluća). I svaka od tih upala se liječi na drugačiji način i drugačijim ljekovima.

Osim uputa infektologu, izabrani ljekar našem pacijentu piše i uput pulmologu. I tu počinje road show.

TERMINI

Prvi slobodan termin kod infektologa je 12. april, dakle osam dana nakon što je pacijent dobio temperaturu.

Prvi slobodan termin kod pulmologa u Kliničko bolničkom centru, u tom trenutku, je krajem septembra ove godine! A prvi slobodan termin kod pulmologa u Domu zdravlja Stari ae-

Bitka za testiranje na virus gripa Stepenica na kojoj se određuje da li je pacijent obolio od sezonskog gripa nestala je iz sistema javnog zdravstva. Dok se urade svi potrebni nalazi pacijent može da ozdravi ako ima dobrog izabranog ljekara ili da se dodatno razboli ako povjeruje nadobudnom infektologu.

Naravoučenije - ostaje da se plati treće mišljenje

rodrom je 13. maja ove godine.

S obzirom na te termine, a na osnovu pregleda, izabrani ljekar se opredjeljuje za empirijski pristup liječenju bolesti dok ne stignu nalazi, te propisuje našem pacijentu ,,hemomicin“ (za liječenje mikoplazme), ,,paracetamol“ zbog temperature i bolova u leđima i nogama i kapi ,,beroduala“ za inhalaciju zbog izuzetno jakog suvog kašlja. Srećom, pacijent ima aparat za inhalaciju!

Naš pacijent istog dana poslije podne radi PCR test u Institutu za javno zdravlje i sjutradan dobija nalaz da je negativan na kovid-19. Sjutradan, dakle 6. aprila daje krv na analizu i snima pluća u Domu zdravlja. Na osnovu snimka, dan kasnije, dakle u četvrtak, izabrani ljekar utvrđuje da se radi o obostranoj upali pluća i da nalazi krvi pokazuju infekciju. Zato pacijentu daje dodatnu terapiju, pa nakon što ispije šest propisanih ,,hemomicina“, treba da počne sa kombinovanim

da se uradi test na influencu kaže da nema pojma i neka naš pacijent ide u Institut za javno zdravlje. Ovaj to i uradi. Na prvim vratima Instituta kažu da oni to ne rade i upute ga na drugi ulaz, a ovi na treći i taman kad su ovi posljednji zaustili da kažu da oni ne rade te analize, naš pacijent potpuno iznerviran ,,uvali“ nogu između vrata i štoka i između dva nastupa kašlja izjavi da se ne miče odatle dok mu ne urade nalaz. Nakon pet minuta nailazi osoba u bolničkoj uniformi i na besprijekornoj ekavici kaže našem pacijentu da uđe, jer nema smisla da blokira vrata. Nakon još pet, druga sestra našeg pacijenta upućuje da nalaz na gripu traži u kovid centru u Domu zdravlja na Starom aerodromu. Naš je pacijent obavijesti da tamo više nije kovid centar i ona nestane. Nakon još pet minuta dolazi druga sestra koja našeg pacijenta šalje u kovid centar u Domu zdravlja Donja Gorica.

I tamo opet isto – na prvim vratima mu kažu da ide na druga, a na drugim se zgranu i na besprijekornoj ekavici ga obavijeste da je došao u - kovid centar. Očajan, naš pacijent počinje da kuka i doktorica i sestra počnu da vrte telefonske brojeve kako bi riješile situaciju. Na kraju dobijaju Viberom uputstvo kako da popune obrazac i uzimaju bris našem pacijentu, koji šalju u – Institut za javno zdravlje.

Rezultat - naš pacijent je negativan na virus influence!

ZBUNJENI PACIJENTI

U IZABRANOM LJEKARU JE SPAS: Detalj iz čekaonice Kliničkog centra

,,pancefom“ i ,,ciprocinalom“, uz nastavak inhaliranja ,,berodualom“.

Naš pacijent, kojem u tom period zaista nije dobro, preležao je vikend kod kuće i odlučuje da krv za analizu na klamidije da u ponedjeljak, 11. aprila.

Rekli su mu da će nalaz biti gotov 18. aprila.

DIJAGNOZA

Sjutradan, 12. aprila, dakle osam dana od početka bolesti odlazi na zakazani pregled kod infektologa. Doktorica (ime poznato redakciji) se zgrane kad vidi uput kojim bi trebalo da se utvrdi da li je probleme našeg pacijenta

izazvao virus influence A i B i ljutito objasni da se to kod njih ne radi. Potom pogleda snimak pluća, izmjeri saturaciju (98) presluša pluća i još se jednom zgrane – ovog puta zbog terapije koju je propisao izabrani ljekar.

- Ko je vidio prepisivati antibiotike na virusnu upalu pluća – grmi infektološkinja na besprijekornoj ekavici, koja je prije dva minuta zagrmila kako nije njeno da utvrđuje ima li naš pacijent virus influence.

Potom odredi da terapiju izabranog doktora treba isključiti, a našem pacijentu dati ,,tamiflu“ kapsule i inhalirati ga ,,pulmikorom“. Na pitanje gdje

Potpuno zbunjen zbog toga što mu je infektološkinja ukinula postojeću i dala sasvim drugu terapiju naš pacijent odluči da po treće mišljenje ode kod privatnog pulmologa (ime poznato redakciji). Tamo ga pregledaju, prouče sve nalaze i objasne da je izabrani ljekar propisanom terapijom pokrio i mogućnost atipične upale pluća izazvane klamidijama i mikoplazmom i upale koju izaziva streptokoka. Pulmolog mu objasni da se ,,tamiflu“, koji mu je propisala infektološkinja, koristi prva tri dana infekcije virusom, a da se ,,pulmicor“ kapi ne smiju propisivati za virusne infekcije, osim za kovid-19. Pregled, inače, košta 40 eura.

I konačno, 18. aprila naš pacijent dobija analizu krvi iz Instituta za javno zdravlje i saznaje da ima antitijela plućne klamidije i mikroplazme, odnosno da je imao atipičnu upalu pluća koja se liječi antibioticima.

Dan kasnije je dobio i drugi snimak pluća i analizu krvi iz Doma zdravlja, koji su pokazali da je upala prošla!

J. R.

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore izloženi portreti rukovodilaca najstarije ustanove visokog obrazovanja u državi PODGORICA – U prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore izloženi su portreti rukovodilaca ove visokoškolske ustanove koje su naslikali umjetnici tehnikom ulje na platnu.

Sa Univerziteta Crne Gore kazali su Pobjedi da nijesu završeni portreti svih rektora. U mandatu prethodnog rektora, profesora dr Danila Nikolića, pokrenuta je procedura da se izradi portret njegove prethodnice – profesorice Radmile Vojvodić. Međutim, kako je Nikolić smijenjen sa te funkcije, ta procedura nije završena do kraja. Kažu da je aktuelni rektor prof. dr Vladimir Božović pokrenuo proceduru izrade i portreta Vojvodić i bivšeg rektora Nikolića.

– Procedura je upravo u toku.

Na Univerzitetu Crne Gore

Stankovića platili 4.685 eura, Miranovića 3.000 postoji praksa da novoizabrani rektor pokrene proceduru kako bi se naslikao portret prethodnog rektora. Ne postoje konkretno utvrđeni rokovi po kojima se portreti rade – rekli su oni.

U zgradi ove ustanove, na zidu su okačeni portreti prof. dr Mirčete Đurovića, prof. dr Miljana Radovića, prof. dr Milinka Šaranovića, prof. dr Miloša Radulovića, prof. dr Božidara Nikolića, prof. dr Ratka Đukanovića, prof. dr Predraga Obradovića, prof. dr Ljubiše Stankovića i prof. dr Predraga Miranovića.

Njih su radili umjetnici Stanko Zečević, Cvetko Lainović, Momčilo Macanović i Srđan Vukčević.

Sa Univerziteta Crne Gore navode da su cijene prethodnih portreta bile različite. Iznose podatak da je portret prof. dr Ljubiše Stankovića koštao 4.685 eura, dok je cijena portreta prof. dr Predraga Miranovića bila 3.000 eura.

– U skladu sa Zakonom o arhivskoj djelatnosti, Univerzitet Crne Gore je izlučio arhivsku građu stariju od deset godina, tako da ne posjedujemo dokumentaciju o izradi portreta naslikanih prije više od 10 godina – objašnjavaju sa ove najstarije ustanove visokog obrazovanja u Crnoj Gori.

Bivši rektor prof. dr Predrag Miranović kazao je Pobjedi da je laik za umjetnost. I kao i svi laici, navodi profesor, mislio je

da što se vjernije predstavi predmet slikanja, što više slika liči na fotografiju, da se više cijeni i slikar i slika.

– To, naravno, nije tako. Istina, u takvom (hiper)realističnom stilu su oslikani svi ostali portreti rektora. Istina je i da bih ja više volio da je i moj portret naslikan u takvom stilu, kao i svi ostali. Međutim, stil portreta je umjetnička sloboda tog slikara koji ga je naslikao. I u tom smislu nemam šta da zamjerim – rekao je prof. dr Miranović.

Portret Miranovića je radio slikar Srđan Vukčević. On je kazao za Pobjedu da nije čuo kritike zbog tog djela, osim jedne. Neko je prokomentarisao da je Miranoviću lice previše roze boje.

Kaže da je imao veliku odgovornost kada je radio ovaj portret. Ističe da je teško naslikati naočare… Dodaje da su one malo produhovile lice Miranoviću.

Bivši rektor mu nije pozirao.

Slikao ga je na osnovu fotografija koje je imao, ali i po sjećanju. Miranovića zna iz viđenja.

Vukčević priča da mu je bilo dovoljno da ga vidi jednom, a gledao ga je više puta, pa mu je fizički bilo lakše…

– Sjedio je pored mene u pozorištu. Vidim profil i dovoljan mi je taj jedan susret – kaže Vukčević.

O Miranoviću ništa osobno nije znao. Kada je prihvatio da uradi njegov portret, ponavlja da je u rukama imao vrstu od-

govornosti. Smatrao je u startu da je kadar da to uradi.

Sve portrete koje je do sada uradio – prijatelje, istorijske teme, savremenike, uglavnom je radio po sjećanju, jer ima izoštreno to čulo.

– Šta sam htio kod njega da istaknem? U psihologiji imate stabilnost prvog utiska, kada sretnete nekog to se desi – priča Vukčević.

Upitan je li imao zadatu tehniku kojom će da uradi portret, umjetnik kaže da ne bi pristao da slika da mu je neko to odredio. Prema njegovoj ocjeni, bilo je normalno da portret bude u ulju. To je tehnika koju voli i smatra je prikladnom i elegantnom za ovu priliku.

N. ĐURĐEVAC

10

U fokusu: Ukrajinska kriza

24. i 25. april 2022.

PEDESET DEVETI DAN RUSKE INVAZIJE NA UKRAJINU: Najmanje pet ubijenih u raketnom udaru na Odesu

Propala evakuacija u Marijupolju Pomoćnik gradonačelnika okrivio je ruske snage rekavši da se 200 stanovnika okupilo kako bi bili evakuisani, ali im je ruska vojska rekla da bi moglo doći do granatiranja KIJEV - Najmanje pet ljudi ubijeno je u udaru ruske rakete u Odesi, a najmanje 18 je ranjenih, objavila je Ukrajina. Projektili su pogodili vojni objekat i dvije stambene zgrade u gradu, navodi se. Ukrajinski zvaničnici su rekli da su ruske snage ispalile najmanje šest krstarećih projektila, ali su većinu srušile ukrajinske snage.

Ranije juče su ukrajinski zvaničnici planirali evakuaciju civila iz Marijupolja za koji se očekuje da bi u idućim danima mogao potpuno pasti u ruske ruke, no čini se da pokušaj evakuacije nije uspio.

Pomoćnik gradonačelnika Marijupolja okrivio je ruske snage, rekavši da se 200 stanovnika okupilo kako bi bili evakuisani, ali im je ruska vojska rekla da bi moglo doći do granatiranja. Rusija i Ukrajina optužuju jedna drugu za brojne neuspjele pokušaje da se civilima pomogne da stignu na sigurno.

Ranije ove sedmice Rusija je iznijela tvrdnju da je ,,oslobodila Marijupolj“, premda su ukrajinski vojnici i dalje u kompleksu čeličane Azovstal.

U međuvremenu je Rusija granatirala graničnu stanicu na sjeveru Ukrajine. Ukrajinska granična služba objavila je da je juče u blizini sela Senkivka u regiji Černihiv granatirana granična stanica. Černihiv se nalazi u blizini mjesta susreta ukrajinske, ruske i bjeloruske granice. U saopštenju se navodi da su granate ispaljene iz bacača s ruske teritorije, te da je to četvrti put da je to područje granatirano otkako su se ru-

Zelenski: Ubili su tromjesečnu bebu, oni su gadovi i kopilad Zelenski je na konferenciji govorio i o raketnom napadu na Odesu na jugu Ukrajine u kojem je poginulo najmanje pet, a povrijeđeno 18 osoba. On je rekao da je Odesu pogodilo sedam projektila.

-Umrla je tromjesečna beba.

Ubili su tromjesečnu bebu.

Rat je počeo kada je ova beba imala mjesec. Možete li uopšte da zamislite šta se dešava? Oni su samo gadovi. Samo kopilad.

Nemam druge riječi koje bih koristio u ovom kontekstu. Oni su samo kopilad- rekao je on.

Uništene gradske četvrti u Marijupolju

Ukrajina: Rusi pokušavaju da upadnu u željezaru Azovstal Savjetnik ukrajinskog predsjednika javlja da ruske snage pokušavaju da napadnu željezaru Azovstal u Marijupolju. Sumnja se da je u željezari zarobljeno oko 1.000 civila, a tu se nalaze i ukrajinski vojnici. Rusija planira ,,da izgladnjuje preostale branitelje i civile

ske snage povukle iz regije.

Niko nije povrijeđen.

DVA CIVILA UBIJENA U LUGANJSKU

Vlasti Luganjska javljaju da su dva civila ubijena u artiljerijskom napadu, a dvije osobe su povrijeđene.

Podsjetimo, ruske snage pojačavaju napad na istočnu Ukrajinu i nastoje da zauzmu područja pod kontrolom Ukrajine. Neke djelove istočne regije Donbas, koju čine Luganjsk i Donjeck, već su držali proruski separatisti.

Vlasti lučkog grada Odese javljaju da je projektil pogodio jednu od tamošnjih zgrada. U saopštenju se ne navo-

u željezari Azovstal u Marijupolju i malo je vjerovatno da će dopustiti da zarobljeni civili odu“, napisao je Institut za proučavanje rata u svojoj posljednjoj analizi sukoba.

- Ruske snage i snage tzv.

DNR (Donjecke narodne republike) nastavile su da

de konkretne informacije o tome je li napadnuta civilna ili vojna infrastruktura, te dodatne informacije nijesu poznate.

Odesa se nalazi na Crnom moru na južnoj obali Ukrajine i ključna je meta ruskih snaga od početka invazije.

Rusija je objavila da do jeseni planira da rasporedi svoje nove interkontinentalne ba-

konsoliduju svoju kontrolu nad ključnim zgradama u Marijupolju i vjerovatno postavljaju uslove za uspostavu okupacijske vlade. Na društvenim mrežama kružilo je nekoliko video zapisa neodređenih ruskih snaga koje napuštaju Marijupolj, ali ISW u ovom trenutku ne može da potvrdi koje su ruske snage napustile grad ili njihovo vjerovatno odredište - objavio je Institut.

lističke rakete Sarmat, sposobne za nuklearne napade na Sjedinjene Države. Cilj koji je otkrio Dmitrij Rogozin, čelnik svemirske agencije Roskosmos, ambiciozan je jer je Rusija izvijestila o svom prvom probnom lansiranju te rakete tek u srijedu, a zapadni vojni stručnjaci kažu da će biti potrebno više testiranja prije nego što se raketa

može rasporediti.

Sarmat može da nosi 10 ili više nuklearnih bojevih glava i mamaca i gađa ciljeve udaljene hiljade kilometara u Sjedinjenim Državama ili Evropi. Ovonedjeljni test, nakon godina kašnjenja zbog finansijskih i tehničkih problema, označava demonstraciju snage Rusije u jeku rata u Ukrajini koji je doveo do napetosti sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima na najviši nivo od Kubanske raketne krize 1962.

„SUPERORUŽJE“

Rogozin je u intervjuu za rusku državnu televiziju rekao da će projektili biti raspoređeni u Krasnojarskom kraju u Sibiru, oko 3.000 kilometara istočno od Moskve. Rekao je da će biti postavljeni na ista mjesta i u iste silose kao i rakete Vojevoda iz sovjetskog doba, koje se zamjenjuju raketama Sarmat, dodavši

da će se time uštedjeti ,,kolosalni resursi i vrijeme“.

Lansiranje ,,superoružja“ bio je istorijski događaj koji će garantovati sigurnost ruske djece i unuka u sljedećih 30 do 40 godina, dodao je Rogozin.

Bojazan Zapada zbog opasnosti od nuklearnog rata porasla je nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu 24. februara govorom u kojem se osvrnuo na moskovske nuklearne snage i upozorio da će svaki pokušaj da se Rusiji stane na put ,,voditi do posljedica na koje nijeste naišli nikada u svojoj istoriji“.

Svi gradovi pod ukrajinskom upravom u istočnoj regiji Luganjsk izloženi su stalnom i sve jačem bombardovanju ruskih snaga u subotu, kazao je guverner Sergij Gajdaj za TV stanicu. Rekao je da ukrajinske snage napuštaju neka naselja kako bi se regrupisale, ali da to nije znak velikog nazadovanja.

Rusija negira da je ciljala civilne zone. Ruski ministar odbrane u subotu je rekao da su njegove snage srušile ukrajinski borbeni avion Su25 i uništile tri helikoptera MI-8 na aerodromu u Harkovu. Ukrajina još nije komentarisala te navode Rusije.

NADMOĆ

Kanada šalje tešku artiljeriju Ukrajini Kanada je juče saopštila da je obezbijedila tešku artiljeriju ukrajinskim oružanim snagama, nakon što je ranije ove nedjelje premijer Džastin Trudo obećao da će poslati takvu pomoć na zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Kanada je do sada isporučila ukrajinskim snagama određeni broj haubica M777 i odgovarajuću municiju, a pri kraju su ugovori za nabavku oklopnih vozila koja će poslati Ukrajini što je prije moguće, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

Civilu su danima bez vode i struje

Zahvaljujući izdašnim pošiljkama iz izvanevropskih zemalja, Ukrajina na bojnom polju trenutno raspolaže sa više tenkova od ruskih oružanih snaga, tvrde u Pentagonu.

Kako piše britanski Telegraf, dva mjeseca od početka invazije eksperti tvrde da se ruska prednost u osnovi istopila, i to zbog isporuke sovjetskih tenkova T-72 koje je Kijevu donirala Češka Republika kao i zahvaljujući isporukama oklopnjaka iz drugih članica NATO-a.

- U ovom trenutku, Ukrajinci imaju više tenkova od Rusa i dobro ih koriste - izjavio je neimenovani visoki zvaničnik Pentagona.

Društvo

24. i 25. april 2022.

11

HUMANOST NA DJELU: Tatjana Piskareva i Irina Maslova traže način da omoguće školovanje i socijalizaciju najmlađih ukrajinskih izbjeglica

Dječju dušu rat najgore razara

BORBA ZA NAJMLAĐE

U Crnoj Gori je imala kome i da se obrati – Irina Maslova je tu već sedam godina. Vlasnica je Međunarodne škole i crnogorskog vrtića (privatne predškolske ustanove) u Podgorici, u kojem Tatjana Piskareva dva puta sedmično drži časove pjevanja.

Smatraju da su obrazovanje i škola jedini način da djeca, a među njima i ona koja su u ovu ustanovu pristigla od izbijanja rata u Ukrajini (a takvih je dvadesetak), potisnu činjenicu da više nemaju domova, rođaka pa ni gradova u kojima su živjeli.

Za predavače rad sa djecom povratna je sprega i šansa da i oni sami zaborave svoje muke i osjete da rade nešto vrijedno i da su dio misije – očuvanja dječje duše koju rat najviše pogađa i razara.

Prije susreta sa Tatjanom, Irina je, priča za naš list, imala drugi problem. Budući da je dugo van zemlje, s teškom mukom je gledala i pratila što se događa i komunicirala sa porodicom i prijateljima iz čitave Ukrajine.

– To je dovelo do toga da sam prvih dana željela da idem nazad u Ukrajinu i da sama uzmem pušku. Činjenica da sam

ZAJEDNIČKA MISIJA: Tatjana Piskareva i Irina Maslova

Obrazovanje i boravak u školi jedini je način da djeca koja su izbjegla iz rata u Ukrajini potisnu činjenicu da više nemaju domova, članova rodbine, pa ni gradova u kojima su živjeli. Za predavače rad sa djecom je šansa da i oni sami zaborave svoje muke i osjete da rade nešto vrijedno i da su dio misije očuvanja generacija koje su prisiljene da spas traže van domovine negdje drugo me razdirala. A onda, suočena sam sa realnošću - imam četvoro djece, vodim vaspitnu ustanovu... Kako je rat odmicao, nevoljnici iz Ukrajine počeli su stizati u Crnu Goru, dnevno se ljudi javljaju, traže podršku, pomoć i ono što je u ovom momentu najvrednije – prostor za socijalizaciju djece, nastavak nasilno prekinutog školovanja i normalnog djetinjstva – ističe Maslova.

Obje su, priča ona, nakon Tatjaninog dolaska u Crnu Goru, pričale, plakale danima...

A onda su, kako kaže, spoznale da, u poziciji u kojoj se nalazi Ukrajina, ljudima koji traže spas najviše mogu pomoći tako što će im biti podrška ovdje. Ne u tuđini, jer, ističu, Crna Gora je prihvatila nevoljnike, pružila utočište, dom i hranu. Ali smatraju da će upravo rad sa djecom u, kako se pribojavaju, novim talasima izbjeglica – biti posljednja linija fronta očuvanja ukrajinskih generacija koje su prisiljene da spas traže van zemlje.

Za tako nešto, apeluju, potrebna im je logistika. A ključna podrška je da se spusti birokratski prag i omogući ljudima da organizuju nastavu. Među onima koji su izbjegli ima pedagoga, vaspitača, profesora... Ali oni nijesu u mogućnosti da rade, jer nemaju ovdašnje licence a

Ukrajinu obliva krvlju, a Rusiju šalje u pakao Do momenta kada je krenula agresija Rusije na Ukrajinu niko nije očekivao tako nešto da može uopšte da se dogodi, pričaju sagovornice Pobjede.

Na pitanje zašto se, prema njihovom objašnjenju, to dogodilo, Tatjana Piskareva kaže da je glavni problem – Putin.

– On boluje od ideje da gradi rusku imperiju. Ostao je u prošlom vijeku, računa kao gubitak što je Ukrajina „otišla“ prije 30 godina, a on misli da tako ne treba da bude.

To je opasnost i za njegov narod. Nepovratno ubija Rusiju kao i Ukrajinu. Samo što je Ukrajina krvlju oblivena, a Rusija polako, ali sigurno, ide u pakao – smatra Tatjana.

S.VASILJEVIĆ

Ova poznata i priznata ukrajinska umjetnica – pjevačica, pedagoškinja i vlasnica muzičke, odnosno vokalne škole u Kijevu – u razgovoru za Pobjedu kaže da je morala da napusti domovinu.

– Morala sam jer me je na to obavezao suprug koji je tražio da mu se zakunem da ćemo, naša djeca i ja, biti živi i zdravi. On je ostao da brani zemlju – priča Piskareva.

Nekoliko dana uoči objave ovog teksta, njen suprug je, kaže, završio na infuziji u lokalnoj bolnici zbog iscrpljenosti od danonoćnih straža u drugoj liniji odbrane – zaštite gradske zone od diverzanata i pokušaja sabotaža – dok se prvi ešalon po razuđenoj liniji fronta bori protiv ruske sile iza koje je, kako navodi Tatjana, u široj kijevskoj oblasti ostala pusta i spaljena zemlja, gradovi, infrastruktura i, poput Buče koja je simbol stradanja, masovne grobnice.

Tatjana svjedoči da je, srećom, imala gdje da ode – i pored činjenice da je sve što su gradili godinama i decenijama, od posla, karijere i uspjeha, nestalo preko noći i sada ponovo počinje, ne od nule, već iz debelog minusa.

S.VASILJEVIĆ

PODGORICA - Kada je 5. marta sa dvije kćerke napustila Kijev i zaputila se u Crnu Goru, Tatjana Piskareva našla se pred bolnim izborom: morala je da odluči, kako kaže, između materinstva i patriotizma. Između osjećaja krivice što nije ostala u zemlji i potrebe da, kada se sabrala, u sebi pronađe snagu da van domovine bude neko ko će makar dijelom pomoći brojnim okrnjenim porodicama da sačuvaju ono najdragocjenije što Ukrajina ima i što je zalog njene budućnosti – a to su djeca.

ne bi imala za plaćanje kadra, obezbjeđivanje hrane i materijala za nastavu... Kaže da, kada se obrate stranim fondovima za pomoć, ne za donaciju ustanovi, već direktnu podršku porodicama za obrazovanje njihove djece, odgovor je da su u ovom momentu prioritet krov, odjeća, hrana... Ali ne i učenje.

Prema riječima Piskareve, upravo je obrazovanje prioritet.

Ona smatra da Irinina škola danas ispunjava veliku funkciju i pruža mogućnost roditeljima da „oslobode ruke“ kako bi mogli da pokušaju da nađu posao, da zarade za život, za koru ljeba. Da budu dostojanstveni građani, jer, slažu se obje sagovornice, Ukrajinci su narod navikao da radi.

Za tako nešto, važno je djeci dati mogućnost da budu u školi, vrtiću.

– Mnogima od njih očevi su na frontu, babe i đedovi u skloništima pod bombama...

Oni sve to znaju, razumiju, vidjeli su razrušene domove, spoznali što je strah, bijeda, ali oni dolaze u školu, a u školi živi nauka, znanje, interes za novo. Dočekuje ih učitelj sa osmijehom. I pomaže da potisnu traume – kaže Tatjana.

ODGOVORNOST

ZASLUŽUJU DJETINJSTVO: Djeca na času ukrašavala vaskršnja jaja

procedure su za to dugotrajne i skupe.

– Proteklog vikenda je nam u posjeti bilo 36 članova porodica, majki i djece, koje su napustile domovinu u Ukrajini i smještene su u Bijelom Polju, dok su njihovi muževi ostali da brane zemlju. Opština im pruža hranu i krov, ali nemaju posao, ne znaju što dalje, niti imaju rješenje za djecu, jer u crnogorske škole ne mogu da idu zbog jezičke barijere. Ne mogu da

vam dočaram kako su reagovali kada sam im tokom objeda na ukrajinskom jeziku poželjela prijatan obrok riječju „smaćnogo“. Toliko da su zaplakali, jer mjesec i po nijesu čuli rođeni jezik, samo crnogorski i engleski – priča Irina.

PODRŠKA RODITELJIMA

Tako se rodila ideja za organizaciju humanitarnog koncerta u Podgorici sredinom maja,

Ranjenici iz bolnice bježe na front Irina Maslova kaže da više gotovo da nema mjesta u Ukrajini gdje ne dopiru bombe i rakete.

– Pred mojim rodnim gradom, Odesom, usidrena je ruska mornarica. Sa tih brodova svakoga momenta prijeti opasnost. Juče su gađani kvartovi grada... To je nevjerovatan pritisak, a taj grad je sada strateški važan i predstavljao bi kopču za odsijecanje crnomorske ukrajinske obale – kaže Irina.

Tu vrstu pritiska i svakodnevno paranje neba

raketama nije mogla da izdrži njena prijateljica koja je nedavno došla u Crnu Goru sa djecom.

Irina kaže da njena majka radi kao ljekar u urgentnom centru u Odesi.

– Priča mi da povrijeđeni ukrajinski vojnici, među njima mnogo onih od dvadesetak godina, dođu na neki hirurški zahvat zbog povreda, a već nakon dva dana niko ih ne može zaustaviti da ne odu iz bolnice i vraćaju se na front da brane kuće – kaže Irina.

koji bi, nadaju se, mogao da doprinese prikupljanju sredstava kako bi roditeljima bilo omogućeno da obrazuju djecu.

Tatjana okuplja ljude, muzičare, rade probe i pripremaju njen repertoar. Očekuju razumijevanje i podršku opštine a već su kolegijalno i ljudski dobili vjetar u leđa od ljudi poput Boba Stanišića koji im je velikodušno ustupio korišćenje studija za snimanje.

Za djecu iz nekoliko najteže pogođenih porodica Irina je organizovala nastavu u školi i boravak u vrtiću besplatno, kako bi im pomogli da prevaziđu poziciju u koju su zapali.

Puno ljudi se javlja koji stignu iz Ukrajine, traže podršku i obrazovanje za djecu, pa je mimo toga, u školi spustila cijenu boravka za 50 odsto.

I pored volje i želje da pomogne svima, kako ističe, mogućnosti su limitirane, a kako nemaju subvencije i podršku, sama ustanova bi se urušila,

Prema njenim riječima, i u vanrednim okolnostima, u Ukrajini, volonteri i volonterke su uključeni u podršku stanovništvu: neko kroz potragu za nestalima, drugi za povezivanje porodica ili zbrinjavanje siročadi.

– Čitava armija psihologa i psihijatara volonterski, bez dinara, kroz razne kanale nastoji da dopre do onih koji su doživjeli bespovratno teške traume: nekome je dijete stradalo, ili su na oči roditelja silovana djeca, ili majka pred djecom... – priča sagovornica.

Ističe da mnogi stručnjaci pokušavaju da dopru do istraumirane djece, a ima mnogo primjera da dijete ćuti, gleda u jednu tačku, odbija hranu i komunikaciju…

– To je strašna bol koja nikada neće proći dok je Ukrajine. Naći će se ko će izgraditi porušenu zemlju, popraviće se putevi, kuće, ali čovjeka je teško nanovo izgraditi. To je najveći problem i najveća odgovornost – ističe Piskareva.

U Podgoricu su stigle i porodice iz Mikolajeva, Hersona, Harkova koje su preživjele bombardovanje.

Staviti takvu djecu u ambijent gdje se ne mogu sporazumjeti ni za osnovne potrebe, jer ne znaju jezik, nije rješenje.

– Kao umjetnica, pedagog, majka, Ukrajinka, shvatam da nije dovoljno nahraniti, dati krov… Djeci je danas, da bi prevazišla traume, najvažnije društvo, socijalizacija, međusobna komunikacija, pohađanje nastave i mogućnost da ne budu samo u okruženju odraslih ljudi, već da imaju djetinjstvo! To je glavno – zaključuje Piskareva.

Igor PERIĆ

12

Intervju

24. i 25. april 2022.

Dr Ivan Videnović, profesor na Beogradskom univerzitetu i konsultant

Aleksandar Vučić je najnesrećniji čovjek u Srbiji

U ovih deset godina Vučić je imao puno sreće da prođe ispod mnogo radara i da vlada Srbijom gotovo neopažen, u Evropi preplavljenoj populističkim Putinovim kolaborantima, preokupiranoj migrantskom krizom, Bregzitom, trampizmom i pandemijom. Putinova agresija na Ukrajinu najednom je promijenila globalni politički pejzaž, utihnula populiste i vratila smisao evropskom ujedinjenju, zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici i SAD-u kao glavnom bezbjednosnom osloncu mira u Evropi. To veliko, tektonsko isušivanje do juče razlivene evropske močvare i povlačenje vode u svoje sigurno EU-NATO korito, odjednom je Vučića i Srbiju ostavilo na suvom - same, otkrivene i izložene reflektorima PODGORICA - Hijene, muve i komarci naspram vuka samotnjaka, ovako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić opisao odnos Crnogoraca i Albanaca s jedne i Srba sa druge strane.

Naravno, predsjednik Srbije sebe doživljava kao usamljenog vuka, koji se hrabro bori sa Scilama i Haribdama svjetske politike, očito pokušavajući nekako da svoju malu srpsku barku veže za veliki ruski brod. U tome mu pomaže većina opozicionih stranaka u Srbiji, koje je pobijedio i na predsjedničkim i na parlamentarnim izborima, održanim 3. aprila ove godine. „Aleksandar Vučić najnesrećniji je čovek u Srbiji“, kaže za Pobjedu profesor na Fakultetu za fiziku Beogradskog univerziteta i konsultant u Međunarodnoj agenciji za nuklearnu energiju dr Ivan Videnović.

POBJEDA: Zašto je nesrećan?

VIDENOVIĆ: Upravo zbog rezultata izbora održanih 3. aprila. To se videlo na njegovom licu još u izbornoj noći i u danima koji su usledili. S jedne strane, Vučić je osvojio laku i ubedljivu pobedu nad slabim, nedoslednim i neubedljivim kandidatima opozicije; može mu se verovati kada kaže da je svoje lične ambicije ispunio.

Neopterećen potrebom da više uverava u sopstveni preobražaj u prihvatljivu političku figuru, sada bi najradije izašao iz tog neudobnog kostima i lagodno se prepustio dubokom zovu iskonske Srpske radikalne stranke.

POBJEDA: Što to znači?

VIDENOVIĆ: Znači upravo ovakvo vređanje i dehumanizacija političkih protivnika, susednih naroda, država i zemalja Zapada, udobno ušuškan u podršku Moskve tom političkom raspašoju. Ovde dolazimo do pravog uzroka Vučićeve lične nesreće: Moskva više nije partner i oslonac. Ne može se obavljati posao šefa evropske države uz podršku najvećeg neprijatelja savremene Evrope i najveće pretnje po opstanak sveta.

U ovih deset godina, Vučić je imao puno sreće da prođe ispod mnogo radara i da vlada Srbijom gotovo neopažen, u Evropi preplavljenoj populističkim Putinovim kolaborantima, preokupiranoj migrantskom krizom, Bregzitom, trampizmom i pandemijom. Putinova agresija na Ukrajinu najednom je promenila globalni politički pejzaž, utihnula populiste i vratila smisao evropskom ujedinjenju, zajedničkoj spoljnoj i bezbednosnoj politici i SAD-u kao glavnom bezbednosnom

osloncu mira u Evropi. To veliko, tektonsko isušivanje do juče razlivene evropske močvare i povlačenje vode u svoje sigurno EU-NATO korito, odjednom je Vučića i Srbiju ostavilo na suvom - same, otkrivene i izložene reflektorima.

POBJEDA: I, kako Vam izgleda Srbija pod tim reflektorima?

VIDENOVIĆ: Kao društvo koje je, tokom poslednjih petnaest godina, moralno razvaljeno malignim ruskim uticajem i nesposobno da, izvan sopstvene sebične vizure, sagleda svet i dobro i zlo u njemu.

Predsednik takve države mora biti nesrećan.

POBJEDA: Uoči održavanja izbora, opozicija je optuživala predsjednika Vučića da će, nakon 3. aprila, uvesti sankcije Rusiji. Može li se to dogoditi?

VIDENOVIĆ: Imate pravo: opozicija ga je – optuživala! Što dosta govori o kvalitetu i karakteru opozicije i razlozima njenog neuspeha na izborima.

Sankcije Rusiji i svrstavanje Srbije uz većinski koncept sloboda i suvereniteta država, iskazan glasanjem u Generalnoj skupštini UN, moraju se dogoditi. Odlaganjem sankcija do izbora, Vučić je već puno učinio za Rusiju; sada će poku-

šati da otezanjem sa formiranjem nove vlade do avgusta taj rok dodatno produži. Njegova intimna nada je da će se za to vreme nešto kapitalno dogoditi u vezi sa ruskom agresijom na Ukrajinu, što bi mu omogućilo da ponovo može da računa na svoje veze sa zvaničnom Moskvom.

Perspektive su, međutim, mračne i sklone daljem pogoršanju, jer će Moskva ostati predaleko iza nove gvozdene zavese za dugi niz godina. Beograd je dovoljno učinio otvorivši vrata za ruski biznis, koji se ovih dana, bežeći od sankcija, masovno prenosi u Srbiju. Po drugi put za sto godina, Srbija postaje utočište za Ruse, koji se ovde sklanjaju od podivljalog ruskog režima.

Kako bi, na kraju krajeva, zaštitila tu vrstu svoje pomoći Rusiji, Srbija mora prekinuti bliske odnose sa takvim režimom.

POBJEDA: Da li su pregovori predsjednika Vučića sa Draganom Đilasom i marginalizacija Ivice Dačića korak u tom smjeru?

VIDENOVIĆ: Vučić i Đilas dve su frakcije Saveza komunista Srbije: jedna sovjetskostaljinistička, druga urbanoutilitarna. Obe su utemeljene na novoj zajedničkoj ideologiji srpskog nacionalizma, nacionalne posebnosti i izu-

Radikalska politika ,,rupe na evropskom tepihu“ POBJEDA: Zašto se Srbija naoružava?

VIDENOVIĆ: Ne vidim neku koherentnu strategiju u naoružavanju malo ruskim, malo kineskim, malo francuskim oružjem. Mislim da je u pitanju opet eho priželjkivane dugoročne bliske saradnje sa Moskvom i radikalske doktrine Srba kao

„malih Rusa na Balkanu“.

Suština te strategije identična je ruskoj u regionu nekadašnjeg SSSR-a: održavanje mnoštva problema nerešenim, kao i stalna pretnja da će centar u Moskvi, tj. u Beogradu, pribeći njihovom rešavanju silom.

POBJEDA: Predsjednik Vučić govori o „odbram-

benom oružju“…

VIDENOVIĆ: Reč je o radikalskoj politici „rupe na evropskom tepihu“. Neuračunljivo i lišeno racionalnih argumenata odbijanje članstva u NATO, podgrevano lažnim narativima političkih vrhova o „hiljadama žrtava“ NATO kampanje od 1999. do danas, Srbiju stavlja u

položaj evropske Kube ili nezaštićenog ruskog nosača aviona u unutrašnjem dvorištu NATO. Uprkos odbrambenom oružju, takva teritorija dugoročno je besperspektivna i u eventualnom sukobu namenjeno joj je potpuno ekonomsko, infrastrukturno i ekološko uništenje.

zetnosti, kao i kolektivnoj psihologiji žrtve, kojoj je spoljni svet uvek nešto dužan. Nema tu reformske ideje niti nove politike. Vučić i Đilas vlasnici su naizgled sukobljenih medijskih imperija, a zapravo podjednako neprijateljskih prema idejama regionalnog pomirenja i integracije, evropskog liberalizma, solidarnosti, vladavine prava i otvorenog tržišta novca i kapitala. Pregovori Vučića i Đilasa imaju za cilj stišavanje frakcijskih sukoba unutar istog ideološkog diskursa, a ne promenu spoljnopolitičkog kursa Srbije. Ako do toga i dođe, biće to spolja nametnuta promena.

Sa druge strane, pogrešno se veruje da je učešće Ivice Dačića i Aleksandra Vulina u novoj vladi znak promene spoljnopolitičkog kursa Srbije. Ne! To je najlakša i najjeftinija kozmetika. Potreban je duboki rez kroz lažne narative koji su sadržani u četiri pitanja koja je Vučić postavio pred opoziciju u ovoj kampanji.

Miloševići i Karići jedini su Srbi koje je Rusija ikada spasila, i to od krivične odgovornosti pred sudovima u Srbiji.

Rusija je Srbiji neprijateljska država od 2001. godine, kada je srpsko pravosuđe ismijala i bacila ga pod noge, te porodici Milošević omogućila ne samo azil od krivične odgovornosti, već i zaštićen diplomatski status

POBJEDA: Koja četiri pitanja?

VIDENOVIĆ: Članstvo Srbije u NATO/EU, sankcije Rusiji, genocid u Srebrenici i priznanje faktičkog postojanja Kosova nezavisnog od Srbije. Sve frakcije Saveza komunista, od ozbiljnijih do ludačkih, odgovarale su isto: NE. Potrebna je lična hrabrost da se stane pred svoj lik u ogledalu i na sva četiri pitanja jasno i odlučno odgovori – DA. Vučić u sebi nosi sposobnost za različite obrte i iznenadne površinske transformacije, ali sumnjam da poseduje hrabrost za ovaj suštinski iskorak.

POBJEDA: Među četiri pitanja koja postavljate nema pitanja odnosa prema ruskoj agresiji na Ukrajinu. Ima li tu razlike među frakcijama onoga što nazivate Savezom komunista?

VIDENOVIĆ: Srpsko društvo zatrovano je sopstvenom propagandom, sopstvenim posttraumatskim poremećajem, košmarima razrušenog Vukovara, opsade Sarajeva, bombardovanja Dubrovnika, genocida u Srebrenici, pokolja u istočnoj Bosni.

Zoranu Đinđiću je ukradeno vreme, a nijedna politička elita nakon njega nije htela da se bavi tim poremećajem. Naprotiv: Vojislav Koštunica i Vučić su ga podsticali i održavali, dok je Boris Tadić, uvidevši da je lečenje bolno i opasno, odlučio da pacijenta ostavi nelečenog, tek delimično sediranog. Bolest je zato recidivirala u akutno patološko stanje, koje podrazumeva slavljenje rušenja ukrajinskih gradova i ubijanje civila po ulicama. Tri puta je od 24. februara Beograd proklet slavljenjem ruskih polja smrti po Ukrajini.

Suština tog radovanja krvoproliću je u tome što se u postupcima Putinove Rusije prepoznaje

Intervju / Region

24. i 25. april 2022.

u Međunarodnoj agenciji za nuklearnu energiju Ko bi se u Srbiji radovao da vidi „ukrajinski plamen“ u Crnoj Gori POBJEDA: „Ovi Zedovci koji podržavaju Putina u Srbiji zapravo sanjaju ovakvu invaziju na Crnu Goru sa severa. Svi, bez izuzetka.

U Marijupolju vide Bar, u Odesi Cetinje, u Harkovu Nikšić, a u Kijevu – Podgoricu. Vide i Zelenskog u njoj.

Latentni ratni zločinci kojima se nije ukazala prilika“, napisali ste na Tviteru. Ko su „zedovci“?

VIDENOVIĆ: Oni koji su ovih nedelja stavili Beograd na mapu sramotne podrške agresiji na Ukrajinu. Jasno su se među njima legitimisali šefovi poltičkih stranaka i pokreta i rado viđeni analitičari na opozicionim medijima.

obrazac rušenja i smrti iz Miloševićeve Srbije. Sevnulo je bratstvo u zločinu i konačno je dočekano buđenje Rusije i priključenje zajedničkom napadu na temelje humanog poretka. „Tri puta i tri hiljade puta“, proklinjao je Amfilohije. „Ne može to besplatno“, upozoravao je Đinđić.

Dijalektika istorije ponovo spaja ove dve figure - nosioce svetla i tame u njihovoj ontološkoj suprotnosti.

POBJEDA: Baš kao što i Vi to upravo činite, zapadni mediji agresiju Rusije na Ukrajinu upoređuju sa agresijom Srbije/SRJ na države nekadašnje Jugoslavije, dok predsjednika Vladimira Putina nazivaju „Milošević sa atomskom bombom“.

VIDENOVIĆ: Te analogije opipljivo su očigledne, zbog čega ruska invazija i izaziva toliko ushićenje u srpskim fašistoidnim krugovima. Ako se izuzme razlika da je Miloševićev zločin počinjen u fluidnoj fazi raspada Jugoslavije, dok je to što Putin radi zločin sa predumišljajem i napad na uspostavljen i priznat tridesetogodišnji međunarodni poredak, tek sada prvi put imamo neobičnu priliku da sagledamo kako je, posmatran sa strane, izgledao Miloševićev zločinački pohod na SFRJ. Kako je vršeno angažovanje vojne i propagandne mašinerije. Kako su čitavi narodi dehumanizovani i proglašavani za ustaše, balije ili mudžahedine. Koliko je, spolja gledano, to bila besmislena i neuverljiva laž i koliko šuplja propaganda da je čitav jedan narod nacistički (ustaški, balijski) dovodi do jedinstva u osudi napadača i solidarnosti celog sveta sa napadnutim.

Belodano nam je sada jasno da je koncept „zaštite svog naroda“ izvan sopstvenih granica put Hitlera, Miloševića i Putina, koji će svu trojicu upisati u ratne zločince. Kao i svakog ko tako nešto pokuša u budućnosti. Jasno nam je i koliko su ratni poduhvati Miloševića i Putina u startu osuđeni na neuspeh i kako zakonomerno završavaju u zločinima protiv čovečnosti i u genocidu. Jasno nam je, najzad, i koliko je teško sprati sramotu sa lica naroda u čije ime su ti zločini počinjeni.

POBJEDA: Kad smo kod pri-

Uveren sam da potpuno ista anhilaciona logika, koja Putina vodi u pohod na Ukrajinu, usmerava i njihovo dvogodišnje aktivno učešće u osporavanju crnogorske države, nacije i kulturno-istorijskog nasleđa.

Verovatno se ne bi svi u opoziciji baš radovali da vide ukrajinski plamen u Crnoj Gori, ali se nikoga i ne tiče šta bi ko privatno želeo, nego čemu je dao politički doprinos. A srpska opozicija je, uz vlast, dala sraman doprinos ukrajinizaciji Crne Gore i pripremama za njenu „denacifikaciju“ po ruskom receptu. Uostalom, šta drugo može biti namenjeno muvama i hijenama?

jetnji atomskom bombom, ne isključujete mogućnost da bi predsjednik Putin mogao posegnuti za nuklearnim naoružanjem. Zašto to mislite?

VIDENOVIĆ: Putin je sebe doveo u bezizlaznu situaciju: pobediti ne može, izgubiti ne sme.

Rusija je za najmanje pedeset godina isključena iz svih važnih svetskih foruma. Bliži se 9. maj, za Ruse praznik veći od Božića i Uskrsa, i Putin javnosti mora ponuditi nekakav rezultat katastrofe kojoj je izložio zemlju. Ruskim medijima defiluju manijaci koji pozivaju na konačno rešenje bombardovanjem Kijeva.

Bojim se da oni koji isključuju mogućnost upotrebe nuklearnog oružja razmišljaju u skladu sa svojim priželjkivanjima. Oni bi čak rado videli neki konvencionalni uspeh Rusije u Ukrajini i zalagali se za to da Ukrajina napravi ustupak Rusiji u zamenu za mir i uklanjanje nuklearne pretnje. Ali Ukrajina ne misli tako. Volodimir Zelenski neće da se povuče, da žrtvuje svoju zemlju i svoje ljude kako bi umirio anksioznost Zapada, koji nije reagovao na okupaciju Gruzije i aneksiju Krima, a Ukrajinu prepustio uništenju.

Sad neka Zapad živi sa čudovištem koga su hranili popuštanjem i povlađivanjem, jeftinim gasom i Greenpeace agendom gašenja nuklearnih elektrana.

POBJEDA: Vjerujete u spekulacije zapadnih analitičara koji tvrde da ruski predsjednik ima psihičkih problema?

VIDENOVIĆ: Na osnovu relevantnih obaveštajnih podataka, o tome piše Njujork tajms.

No, ni golim okom nije teško proceniti osobu koja razgovara sa monitorima ili za stolom od dvadeset metara.

POBJEDA: „Mi svoje prijatelje u teškim trenucima uvijek podržavamo“, rekla je portparolka ruskog MVP Marija Zaharova. Kako ste ovo razumjeli - kao opomenu ili kao prijetnju?

VIDENOVIĆ: Srpsko -rusko prijateljstvo završava se na spašavanju izbeglih Rusa u Kraljevini Jugoslaviji posle boljševičke revolucije i sada na spašavanju izbeglih Rusa od Putinovog zločinačkog poduhvata. Miloševići i Karići jedini su Srbi koje je Rusija ikada spasila, i to od krivične odgo-

Vučić i Đilas dvije su frakcije Saveza komunista Srbije: jedna sovjetsko-staljinistička, druga urbano-utilitarna. Obje su utemeljene na novoj zajedničkoj ideologiji srpskog nacionalizma, nacionalne posebnosti i izuzetnosti, kao i kolektivnoj psihologiji žrtve, kojoj je spoljni svijet uvijek nešto dužan.

Nema tu reformske ideje niti nove politike vornosti pred sudovima u Srbiji.

Rusija je Srbiji neprijateljska država od 2001. godine, kada je srpsko pravosuđe ismejala i bacila ga pod noge, te porodici Milošević omogućila ne samo azil od krivične odgovornosti, već i zaštićen diplomatski status. Sva potonja istorija srpsko-ruskih odnosa svodi se na u srpskim političkim elitama namerno prećutkivanje i zapostavljanje ovog neprijateljskog akta. To je pretvoreno u dvadesetogodišnje Putinovo omalovažavanje suvereniteta Srbije, uz aktivnu podršku kvislinških struktura u zemlji.

POBJEDA: Ipak, portparol Kremlja Dmitrij Peskov ima razumijevanja za odluku Srbije i Mađarske da, budući „pod neviđenim pritiskom“ Zapada, glasaju za isključenje Rusije iz Savjeta za ljudska prava UN-a. Što to znači?

VIDENOVIĆ: To što govori Peskov očajnički je pokušaj Rusije da zadrži nekakav privid postojanja međunarodnih odnosa i respektabilne uloge koju je do sada imala. Ono o čemu ne znamo dovoljno, a sa čime se suočava Rusija na međunarodnoj sceni, je potpuna indignacija i bukvalno okretanje leđa ruskim predstavnicima u svim važnijim međunarodnim forumima. Prema tome, ovo je mogla da bude plauzibilna mirnodopska računica Rusije.

Od 24. februara više ne. Niko, pa ni Mađarska ni Srbija, neće ugrožavati sopstvene interese zbog Putinove sulude avanture u Ukrajini. Takođe, mistifikuje se takozvani „neviđeni pritisak Zapada“. O kakvom je to „neviđenom pritisku“ reč? Verujem da on staje u jednu rečenicu: „Ako budete i dalje saveznik našeg neprijatelja i ratnog zločinca, bićete smatrani saučesnikom i odsečeni od svega“. Šta je normalnije od toga? Da se pravimo mrtvi, da uživamo u bezviznom režimu sa EU, da se pripremamo za letovanje u NATO zemljama dok istovremeno švercujemo Putinove oligarhe, dok se od cele planete jedino po beogradskim ulicama valjaju sramne povorke podrške Putinovom zločinu i dok se u centru grada prodaju crne majice za slovom Z?! Pa mnogo bi bilo, braćo Srbi.

POBJEDA: Kome bi to bilo mnogo, profesore Videnoviću? Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan, ambasador Gabrijel Eskobar, očito ne vidi to što Vi vidite.

VIDENOVIĆ: U poplavi nevolja koje su tokom poslednjih petnaest godina zadesile svet, Zapad je u drugi plan potisnuo demokratska načela, pogotovo

u trećim zemljama, pa razgovara sa onima koji mogu proizvesti neophodne rezultate. Poslednji izbori pokazali su da je opozicija Vučiću slaba i da suštinski ponavlja njegova osnovna politička načela sadržana u već pomenuta četiri NE. Sa takvom opozicijom gubitak je vremena razgovarati i procena je da u ovom trenutku samo Vučić može izneti neophodne promene političkog kursa Srbije u pravcu distanciranja od malignih uticaja Rusije i Kine. Ovo je trenutak koji opredeljuje budućnost Srbije u narednih pedeset godina.

Hteli mi to ili ne, odluku o tome doneće Aleksandar Vučić.

POBJEDA: Kakvu odluku očekujete - Srbiju u EU ili…?

VIDENOVIĆ: Možda Srbija sada bude primorana na to, čim i EU bude primorana da izađe iz faze zamora od proširenja i indiferentnosti prema svojoj periferiji i konačno zaokruži proces pre svega bezbednosne konsolidacije kontinenta pred ogoljenom ruskom pretnjom.

Vučićeva Srbija, u kontinuitetu zapuštenosti nasleđene od Tadića i Koštunice, pre svega nema izgrađen društveni konsenzus oko pripadnosti evropskoj civilizaciji. Ključne institucije društva su ili otvoreno antievropske - poput vojske i crkve, ili su slabe i oportunističke - poput univerziteta i SANU. U odsustvu jasne distance i društvenog određenja prema uzrocima i posledicama poraza i fizičke i moralne nacionalne katastrofe pod Miloševićem, srpske političke elite su, negiranjem i lažima, preuzele Miloševićeve zločine i poraze na sebe.

Umesto da budu snaga moralne distance od vremena najvećeg zla i sramote u srpskoj istoriji, postali su njihove apologete; konačno i njihove žrtve u vremenu u kojem su Miloševićevi ljudi ponovo preuzeli ključne društvene i medijske poluge uticaja.

Svi alarmi EU upaljeni su 24. februara i pozvali su na buđenje.

Sve što je propušteno politikom povlađivanja populizmu i nezavršenim poslom integracije Zapadnog Balkana treba nadoknaditi u kratko vreme.

POBJEDA: Kako?

VIDENOVIĆ: SAD su povukle prvi potez slanjem 6. flote u Mediteran i jakog diplomatskog ešalona u region. EUFOR je pojačao svoje snage u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik u BiH je konačno iskoristio Bonska ovlašćenja i poništio Zakon o imovini entiteta RS. Usledile su sankcije političarima koji podrivaju mir i bezbednost BiH. Rusija više nema načina da se vrati na Zapadni Balkan i od njega će, kao i mnogo puta do sada, najlakše odustati. Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora već su donele svoje prve jedinstvene odluke nakon dugo vremena, obeležene zelenim plusevima ZA na tabeli glasanja u Generalnoj skupštini UN. Cela Jugoslavija ponovo je na ispravnoj strani istorije. Ukrajina se bori i za nas, i za Poljsku, za Baltik, za Moldaviju i Rumuniju… I hvala joj na tom epskom herojstvu.

Potrebno je da dobro iskoristimo ovaj trenutak i da u vremenu koje je pred nama izgradimo nove integracione mehanizme na jugoslovenskom prostoru, koji će funkcionisati i bez podrške EU i SAD. Tamara NIKČEVIĆ

13

Srbija još uvijek ne uvodi sankcije Rusiji

Rusofilija jača od ekonomskih pokazatelja BEOGRAD - Pitanje uvođenja sankcija Rusiji postalo je Srbiji kamen oko vrata: dužna je da svoju politiku uskladi sa zemljama EU, trpi pritiske zašto to nije uradila, a biračko tijelo je na posljednjim izborima jasno pokazalo da je protiv sankcija.

MEKA MOĆ RUSIJE

Prema posljednjem istraživanju koje je objavio IPSOS čak 44 odsto građana Srbije je protiv evropskih integracija, 33 odsto je za EU, a 21 odsto ne zna ili ne želi da se izjasni.

Direktor IPSOS-a Marko Uljarević ovakve rezultate direktno dovodi u vezu sa ratom u Ukrajini, ali i pritiscima koje Srbija svakodnevno trpi zbog neuvođenja sankcija Rusiji.

– Koliko god je u proteklim godinama Srbija bila uspješna u balansiranju svoje međunarodne politike, sadašnje okolnosti su takve da svakodnevni pritisci da se Srbija opredijeli i pridruži sankcijama Rusiji svakako opredjeljuju građane da se drugačije odrede prema Uniji - naveo je on.

Ističe da Rusija ne sjedi skrštenih ruku već koristi svoju meku moć, koja dolazi, prije svega od energetske zavisnosti Srbije, ali i podrške u međunarodnim organizacijama vezanim za status Kosova, ali to se u javnosti ne vidi.

Prema istraživanju Instituta za evropske poslove koje je objavljeno nakon izbora u Srbiji, 76 odsto građana smatra Rusiju prijateljem, dok 75 odsto ispitanika kaže da Srbija ne treba da se pridruži EU oko uvođenja sankcija Rusiji.

POLITIČKA IGRA

Da li je razlog za neuvođenje sankcija ekonomske ili političke prirode je pitanje koje se postavlja posljednjih dana, nakon posjete tri američka senatora predsjedniku Srbije a u iščekivanju posjete Karen Donfrid, 24. aprila, pomoćnice državnog sekretara SAD za Evropu.

Ekonomski gledano, Srbija je zavisna od ruskog gasa i činjenice da je NIS prodat Rusima sada imaju 56,15 odsto Gsapromnjeft. Međutim, sajt Demostat, u nedavnom tekstu navodi da je azerbejdžanska kompanija Sokar zainteresovana za preuzimanje većinskog paketa NIS-a i da je u kontaktu sa Vladom Srbije, ali i Gaspromnjeftom. Ovaj biznis je aminovala SAD. SA druge strane, šef Delegacije EU u Srbiji Emanuel Žiofre rekao je da je EU usvojila peti paket sankcija Rusiji, ali da ima izuzetaka među kojima je i Srbija - što znači sigurno snabdijevanje naftom. Podsjetimo, EK je donijela odluku da od 15. maja prestaje snabdijevanje naftom iz Rusije.

Dakle, kada Azerbejdžanci preuzmu ruski paket akcija NIS-a, Srbija će odahnuti jer Rusija nema investicije u Srbiji gdje bi radnici ostali bez posla,

a u obavezi je da uvede sankcije Rusiji jer je čak 65 odsto srpske ekonomije povezano sa EU. U političkom smislu Srbija se oslanja na Rusiju samo zbog zaštite njenih interesa oko Kosova u UN. Međutim, pitanje je od čega Rusija štiti Kosovo kada je isključena iz međunarodnih organizacija gdje se donose odluke, a UN zaobilaze Savjet bezbjednosti gdje Rusija ima pravo veta i donošenje odluka šalje na Generalnu skupštinu UN gdje Rusija nema veto.

Uostalom, Srbija je već tri puta u UN glasala za uvođenje sankcija Rusiji: rezolucija o osudi ruske agresije na Ukrajinu, rezolucija kojom se od Rusije zahtijeva momentalni prekid rata u Ukrajini i isključenju Rusije iz Savjeta UN za ljudska prava (UNHCR).

Sa druge strane, Evropski parlament je najavio da će do jula usvojiti rezoluciju u kojoj će na diplomatski način Srbiju opomenuti da spoljnu politiku treba da uskladi sa politikom zemalja EU jer je zemlja kandidat za članstvo EU, ali i da su evropski poslanici zabrinuti zbog širenja dezinformacija o ruskoj agresiji protiv Ukrajine i pozvaće srpske vlasti da podrže borbu protiv dezinformacija i drugih hibridnih pretnji.

RUSOFILIJA

Rusofilija u Srbiji zahvata otprilike čeitiri petine građana Srbije, riječ je o heterogenoj grupi i identifikacija sa Rusijom je izraz raznih nezadovoljstava - objasnio je dr Slobodan G. Marković, istoričar, profesor na Fakultetu političkih nauka, u intervjuu nedjeljniku Vreme.

- Psihoanalitički gledano, teško je ne primijetiti u ovakvoj vrsti fiksacije potrebu za očinskom figurom. Oni koji traže vođu u Srbiji traže ga u svijetu, i tu nalaze Rusiju kao kompenzaciju za razna nezadovoljstva u životu - naveo je Marković.

Posljednji izbori u Srbiji su ukazali na rast desnice i zapravo osim dvije stranke koje su ušle u parlament „Koalicija Moramo“ i „Koalicija za Vojvodinu“ sve ostale su desničarke orijentacije po kojima je Rusija pravi i jedini prijatelj Srbije – bez obzira što je 30. maja 1992. godine Rusija u SB UN glasala za sankcije Srbiji zbog rata u BiH. Ono što je u Srbiji sistemski rađeno već deset godina je medijsko huškanje naroda protiv Evrope i zato je palo raspoloženje za EU. Na televizijama koje gleda oko tri miliona ljudi svaki govornik priča da se SAD raspada i da moramo sa Rusijom i ne treba da čudi takav stav prema Rusiji. Ono što je primjetno u posljednje dvije sedmice je blago okretanje istih medija protiv Rusije, ustupanje vremena sagovornicima koji objašnjavaju da o ruskom prijateljstvu imamo krive informacije.

Violeta CVEJIĆ

14

Kultura

24. i 25. april 2022.

Uz zbirku izabranih pisama književnog velikana koje je priredila njegova nekadašnja supruga Mirjana Miočinović

Kiš kakvog nijeste znali PODGORICA – Zbirka pisama naslovljena „Iz prepiske“, već samim naslovom sugeriše da je priređivač pronašao i uvrstio u ovu kolekciju samo jedan dio od ukupne prepiske Danila Kiša. Prema napomeni priređivača, od 723 registrovana pisma iz ostavštine samo je njih 68 pripadalo Kišu, ali su pisma njegovih korespondenata svjedočila da ih je bilo znatno više.

Mirjana Miočinović napravila je izbor od 445 pisama, od kojih 165 pripadaju Kišu.

Da prepiska za njega nije bila „književni žanr“ svjedoči i činjenica da Kiš svoja privatna pisma nije pisao u duplikatu, ali je pisma koja je primao većinom brižljivo čuvao. Kiš nije bio ljubitelj pisanja pisama, što se vidi i iz jednog njegovog pisma Pekiću: „Dakle, nema čoveka koji više voli da prima pisma, a da je manje oran da ih napiše nego što sam ja“.

Ova pisma sama po sebi imaju onu znanu kišovsku životnu i književnu lutalačku i nesigurnu sudbinu. Kišovo bezdomništvo, veliko porodično nespokojstvo i tragizam kao da su utkani u ovim epistolarnim tekstovima koji su prije zbrajanja u ovoj knjizi lebdjeli i lutali

o Crnoj Gori objavljenog pisma Faksimil ranije ne

PO-ETIKA

Ova dragocjena zbirka obuhvata pisma od Kišovih dječačkih i mladićkih dana, pa sve do piščeve smrti u Parizu 1989. godine. Na oko 630 strana Mirjana Miočinović je priredila izuzetno značajno izdanje Kišovih pisama sa prijateljima, književnicima, prevodiocima, urednicima izdavačkih kuća i časopisa, kritičarima i čitaocima. Tako, zbirka sadrži komplete pisama po nekoj vrsti hronologije, ili tematske povezanosti, takođe dajući mogućnost za nova saznanja i razumijevanje Kišovog života i stvaralaštva.

Kompozicija knjige sačinjena je iz tri dijela: ,,Po-etika“, ,,Život sam po sebi“ i ,,Život, literatura“. Pisma su poređana i odabrana tako da približavaju i Kišovu stilsku analogiju sa ostalim njegovim knjigama, bilo da je riječ o romanima, zbirkama priča, ili esejističkim knjigama. S druge strane, pojedinačna pisma daju uvid u određena književno-estetska i društvena opredjeljenja u određenim periodima kroz koja je Kiš pišući prolazio. Tu su pisma od Miroslava Krleže, Oskara Daviča, Borislava Pekića, Bulata Okudžave, Mirka Kovača, Miodraga Bulatovića, Karla Štajnera do Marije Čudine, Pjotra Raviča, Eve Nahir, Suzan Sontag, Čarlsa Simića, Milana Kundere, Predraga Matvejevića, Marka Stranda i mnogih drugih.

Ova pisma sama po sebi imaju onu znanu kišovsku životnu i književnu lutalačku i nesigurnu sudbinu. Kišovo bezdomništvo, veliko porodično nespokojstvo i tragizam kao da su utkani u ovim epistolarnim tekstovima koji su prije zbranja u ovoj knjizi lebdjeli i lutali. Čini se da upravo u ovakvim stanjima dolazi do poklapanja one Dertidine teze da „pisati znači biti...“. Kišova suština je, kao kod svakog velikog pisca u

Danilo Kiš na koricama knjige „Iz prepiske“

njegovim knjigama, a u ovom dijelu sudbine koji zahvataju njegova pisma on je nesrećan, pred svijetom punim nerazumijevanja i pred društvom koje je više sklono negativnim i palanačkim postupcima. Stoga, kroz ova pisma izranja još jedan važan dio Kišovog života i stvaranja. Kao da je sam nekim slučajem napisao novi roman, knjigu sa kojom se predstavlja nama i svijetu kao kroz neko ponovno rođenje, ili kroz neka nova dodatna značenja, koja o njemu sve do pojave ovih pisama iz štampe nijesmo znali. Na početku prvog poglavlja „Po-etika“ čitamo Kišovo otvoreno, polemičko pismo Marku Špadijeru, tadašnjem glavnom uredniku titogradske revije „Ovdje“, „Povodom Selina“ gdje Kiš polemiše o nekim ideološkim kontroverzama, o L. F. Selinu i Ezri Paundu. U ovom dijelu su još otvorena i zvanična pisma predsjedniku Francuske Miteranu, Ivanu Stamboliću i dva Kišova prigodna govora povodom nagrade „Milovan Glišić“ Mirku Kovaču i „Protiv duha evrocentrizma“, povodom Ordena zlatnog stepena kojim je Kiša odlikovala NR Mađarska za nenadmašne prevode poezije Endrea Adija.

Izabrana prepiska predstavlja Kiša kao stvaraoca fascinantne erudicije i znanja u mnogobrojnim oblastima, od lingvistike i prevođenja do estetike i filozofije, tako da u ovim piscima nalazimo fragmente poput onih u njegovim romanima, pričama, ili esejistici. Budući da je i sam bio prevodilac sa francuskog, ruskog i mađarskog, a raspolagao je zavidnim znanjem i iz

Crnogorska poslanstva Iz prepiske saznajemo da se u Kišovim bilješkama iz 1978. godine, pod formulacijom „crnogorska poslanstva: Risto!

Ujak.“ nalazi tema za roman o Crnoj Gori, o kojem je Kiš razmišljao godinama. Knjigom je trebalo da bude obuhvaćeno razdoblje od 1910. godine, dakle, otkako je Crna Gora postala kraljevina do 1918. kada je okupirana od strane Srbije i nestala kao država.

Naime, u prepisci su objavljena dva pisma Kišovog ujaka, crnogorskog istoričara Rista Dragićevića, u čijoj kući je Kiš proveo dječačke i gimnazijske „cetinjske“ dane, sve od 1947. do polaska na studije, u jesen 1954. godine. U tim pismima, Dragićević pokazuje svoju poslovičnu akribičnost i piše Kišu o izvorima i literaturi koju mu je pronašao kao potporu za knjigu o Crnoj Gori, o čijem pisanju je Kiš neprekidno razmišljao.

drugih jezika, upravo iz ovih pisama se vidi koliko je brinuo i davao studiozna uputstva i savjete prevodiocima svojih knjiga, bilo da se radilo o prevodima na francuski, engleski, švedski, mađarski, ili neke druge jezike. Recimo u jednom od pisama njegovoj prevoditeljki „Peščanika“ na engleski Drenki Vilen, inače, urednici njujorške izdavačke kuće „HBJ“, Kiš na njenu dilemu o prevođenju prezimena na engleski glavnog junaka Eduarda Sama navodi oko desetak varijanti za mogući sinonim u prevodu od srpskohrvatskog, jidiša, mađarskog, indijskog itd.

CETINJSKA PISMA

Kao što je u ,,Peščaniku“ očevo pismo suština oko koje je nastao roman (sadržaj „Peščanika“ u embrionu se nalazi u očevom pismu, rekao je Kiš u jednom intervjuu), tako i drugo, poglavlje naslovljeno „Život sam po sebi“ dobija značenja oko kojih se kao pod

uticajem semantičkih, centripetalnih sila vrti sadržaj ostatka knjige. Time pisma iz ovog poglavlja postaju cetralni dio zbirke oko kog se na raznovrsne načine reflektuju ostale teme i poglavlja i tvore mogućnost da se knjiga iščitava kao „epistolarni roman“. To je poglavlje koje je najbliskije Kišovoj književnoj imaginaciji i samom stilu pisanja iz romana i priča. Njihova najveća zanimljivost je upravo u toj fragmentarnosti. S druge strane, iza konvencionalnih slojeva pisama provlače se Kišove dragocjene reminiscencije velikog pisca o raznim velikim i važnim temama kao što su – pitanja stila, slobode, antisemitizma, totalitarizma pa sve do onih pitanja koja su u suštini njegovih knjiga, egzistencijalna pitanja vezana za teme smrti, ljubavi itd.

U ovom poglavlju posebno su bitna i izdvajaju se po jednom dubokom intimističkom tonu „Porodična pisma“, „Pisma iz

školskih dana“, „Pisma iz vojske“ i dr. Na početku ciklusa „Porodična pisma“ objavljeno je kultno pismo Eduarda Kiša sestri Olgi, „kost“ na kojoj je nastao roman „Peščanik“. O tom očevom pismu Kiš je često govorio u intervjuima kao o „jedinom autentičnom svedočanstvu o svetu o kojem je pisao“, a tu je i nekoliko pisama od bliže i dalje rodbine po ocu.

Ovo nijesu tipična žanrovska, književna Pisma Mileni, Ani Grigorijevnoj, ocu ili Pisma Nori Barnakl, ovdje nalazimo svega nekoliko antologijskih, ljubavnih pisama, koje je Kiš poslao sa Cetinja novembra mjeseca 1954. godine. Najzanimljivija pisma u ovoj kolekciji su dva njegova pisma prijateljici, Engleskinji Džin Mekrindl, koju je Kiš po riječima Marka Tompsona upoznao još u vrijeme dok su bili jako mladi, pedesetih godina prošlog stoljeća u jednom kampu za mlade u Dalmaciji, u kom je boravilo 34 mladih iz cijele Jugoslavije zajedno sa 26 momaka i djevojaka iz Velike Britanije. Posebno zanimljivo Kišovo pismo Džin jeste ono naslovljeno sa „Pismo o Crnoj Gori posvećeno mojoj prijateljici iz Engleske“, koje se u ovoj zbirci objavljuje prvi put, a koje obiluje, do sada Kišovim nepoznatim, slikovitim i vrlo emotivnim opisima Crne Gore. U ovom pismu Kiš piše o divljoj ljepoti crnogorskog krajolika o njenim predjelima, običajima, o herojskim borbama za slobodu crnogorskog naroda i na kraju upoređuje Njegoša i njegovu „Luču mikrokozma“ sa „njezinim“ Džonom Miltonom i njegovim epom „Izgubljeni raj“. Iz

ovog pisma vidi se koliko je Kišu značila Crna Gora, kao osnova i arhetip za njegova etička i estetička promišljanja, od surovih njenih krajolika do svjetlosti mediteranskog primorja i Bokokotorskog zaliva.

ŽIVOT, LITERATURA

U trećem poglavlju zbirke dominiraju prepiske sa domaćim i stranim piscima, izdavačima, prevodiocima, urednicima časopisa. Od ,,Galimara“, ,,Globusa“ do časopisa „Forum“, „Pismo“, „Njujorker“, ,,Gradac“; zatim Tematska pisma o „Grobnici za Borisa Davidoviča“, pisma povodom knjige „Čas anatomije“, „Dosije Nobel“ gdje nalazimo Kišovu prepisku s Larsom Gilensternom, predsjednikom Nobelovog komiteta, povodom prijedloga Danila Kiša za Nobelovu nagradu. Jedno od važnih pitanja vezanih za ovo poglavlje pisama jeste reaktuelizacija i dopuna velike polemike s kraja sedamdesetih godina prošlog vijeka povodom Kišove knjige „Grobnica za Borisa Davidoviča“ i razornog Kišovog odgovora na sve palanačke napade knjigom „Čas anatomije“.

Postoji ovdje jedna subjektivistička emocija, zbog čudnih analogija među piscima i tekstovima. (Pisci su prijatelji preko tekstova: D. Kiš). Ova pisma, način na koji ih je Mirjana Miočinović pronalazila, skupljala i od njih sačinila ovu zbirku podsjećaju me na „Rasipanje biblioteke“, neke biblioteke, ili na naslov jedne od mojih pjesničkih zbirki. Sa bibliotekom se rasipa sve, sve stvari ovozemaljskog života se rasipaju; dakle, sve osim bitka koja se onda iznova integriše kroz poeziju i književnost.

Kroz jezik i metajezik. Na sličan način se i ovdje koncentriše nanovo jedan dio života i svijeta Danila Kiša, koji je Mirjana Miočinović tražila (i možda traži čitavog života), u pismima za kojima je tragala kao za djelovima mozaika koji je uspjela, samo njoj znanim trudom i kreacijama, da spoji u ovoj izuzetnoj kolekciji. Čini mi se da se tako Danilo Kiš iznova integriše kroz ova pisma, hvata se za pismo kao za spas kao nekad što se spašavao s „Časom anatomije“ pred uništiteljskim i opakim svijetom. Na mnogim mjestima ova pisma imaju okus nastavka „Gorkog taloga iskustva“, naročito ona ispovijedna, lirska, smještena u središnjem dijelu knjige. Ona su sad sjećanja, a samo sjećanja su važna, kaže Huan Marse, da ništa nije nigdje drugdje osim u sjećanjima. Zato su ova pisma, u čitanju sada kao jedno znatno vidljivije a isto tako emotivno i gorko iskustvo iz Kišovih dana mađarskih, cetinjskih, ili dana pariških, dana samotništva kad se pred sobom moglo samo nešto saopštiti imaginarnim sagovornicima, čije adrese ni za pisma, a kamoli za posjete više nigdje u stvarnom svijetu ne postoje.

Ljubeta LABOVIĆ

Kultura

24. i 25. april 2022.

15

Književnik Damir Karakaš za Pobjedu o svom posljednjem romanu i terapijskoj ulozi pisanja

Počinje lagano, seoskom nazovi-idilom u kojoj se tri generacije ne razumiju, ali dvije daju sve od sebe da komuniciraju na ravne časti. To selo sa svim svojim blagim trzavicama koje su više u naznakama nego u konkretnim konfliktima, dijalozima i percepciji protagonista postaće kontrast svemu onom što će uslijediti: jednom nemilom događaju, preživljavanju, ljutnji u kombinaciji sa bolovima, dubokom preispitivanju, želji za osvetom, ponovnom uklapanju u život od ranije. Ovo posljednje će biti možda i najteži dio procesa oporavka. Karakaš o tome piše detaljno, nenasilno naš uvlači u stanje svog protagoniste i stapa nas s njim po principu: evo, ja sam probao sve to da vi ne biste morali.

Ono o čemu piše u svom posljednjem romanu, Karakašu se dogodilo prije nekoliko godina, a sad je aktuelno kao da se dogodilo juče. Preživio je brutalni napad, a ni danas nije sasvim siguran u razlog niti zna ko iza napada stoji. „Okretište“ je zato, a više je puta to ponovio, njegov najintimniji, najiskreniji i najzahtjevniji roman za čitanje, kao što je bio i za pisanje.

Nakon gostovanja u Podgorici, za Pobjedu je govorio ne samo o svom iskustvu nego i o terapijskoj ulozi pisanja koju je spoznao na teži način.

POBJEDA: Je li borba sa samim sobom zaista toliko napeta i teža za napisati nego direktni okršaj dva lika, ulična tuča ili ono što ste preskočili, napad na Damira, pisca, protagonistu?

KARAKAŠ: U ovom romanu sam prije svega htio da samim činom pisanja preuzmem kontrolu nad strašnim događajem koji se uistinu zbio, da težište stavim na jezik, kako bi mi svakodnevica preko jezika bila u funkciji radnje, ali za mene je književnost i prije bila jezik, a ne opisivanje događaja. Dakle, nije dolazila u obzir nekakva kriminalistička varijanta, crna hronika ili spektakl, a bilo je naravno i takvih sugestija gdje nakon izlaska iz bolnice dolazim u policiju pa se zaljubljujem u inspektoricu pa mi onda zajedno tražimo ubojicu, to bi možda bilo dobro za neku televizijsku seriju.

Htio sam u prvom redu jedan intiman zapis, zabilježiti svoje emotivno stanje, na neki način ispisati ljudski roman, knjigu koja se bavi teškom psihofizičkom traumom protagonista, na-

Na barikadama ne vidiš čovjeka nego samo metu

Uvijek mi je bila odbojna ta priča o književnosti kao terapiji, ali ja doista ne znam kako bih sve ovo prebrodio da nije bilo književnosti, pa sad vjerujem u literaturu koja je neophodna i koja doista može pomoći - rekao je Karakaš činom njegova nošenja s tom traumom i pronalaženjem mehanizama ponovnog vraćanja povjerenja u ljude i svakodnevicu.

POBJEDA: Da li je sam proces pisanja bio teži zbog prisjećanja ili traženja pravih riječi da se opiše stanje u kojem ste bili?

KARAKAŠ: Uvijek mi je bila odbojna ta priča o književnosti kao terapiji, ali ja doista ne znam kako bih sve ovo prebrodio da nije bilo književnosti, pa sad vjerujem u literaturu koja je neophodna i koja doista može pomoći. No, što se tiče same nesreće koja se dogodila, ona može biti u umjetnosti i jako inspirativna, jer, nesreća je bogatija od sreće, sreća je sama sebi cilj, a nesreća se može pretvoriti u nešto drugo, u neku knjigu, film. Osim toga, u „Odiseji“ se kaže da su bogovi ljudima dali nesreću da bi imali što opjevati.

Isto tako moram kazati, ono što se ne doživi u sebi to nije duboko, ali iskustvo nesreće, to je prava škola života, tako se stiče saznanje. Veliki Dostojevski je u tom iskustvu išao do krajnjih granica, Sioran ga smatra za najvećeg pisca na svijetu, kako kaže, s ogromnim nedostacima i sjajem svetosti.

POBJEDA: Odnos sa ocem je česta tema. Je li u pitanju samo lični primjer ili su očevi kao figure u nekom trenutku debelo zakazali u svojim odnosima sa sinovima?

I. MANDIĆ

PODGORICA - Roman „Okretište“ hrvatskog književnika Damira Karakaša je poput jedne od onih vratolomnih sprava u koje kad uđeš nemaš više kontrole ni nad sobom, ni nad vremenom, prostorom i emocijama. Možeš da vrištiš, ali niko te neće čuti.

ISKUSTVO NESREĆE JE PRAVA ŠKOLA ŽIVOTA: Damir Karakaš

KARAKAŠ: Kad pričam o tom kompliciranom odnosu sa ocem onda ne pričam o sebi, Lici, nego o cijelom Balkanu, a možda i šire, jer otkad znam za sebe nervirao sam svoga oca, kao što je on nervirao moga djeda, ali to je ta trajna paradigma u tim planinskim krajevima: moraš imati nekoga s kim ćeš se stalno tući da ostaneš u formi – što je više neprijatelja, to bolje po tebe. Prije su to u mome kraju bili Srbi, otkako ih nema, to su susjedi Hrvati, nema više ni njih, cijela Lika danas ima samo četrdeset hiljada ljudi, ako ni njih nema, bit će žena, djeca. Ima tamo u Staljinovom rodnom mjestu jedan dan koji je rezerviran samo za tučnjavu, svi se taj dan tuku, djeca, babe, djedovi, žene, tako kroz povijest drže kondiciju da bi lakše preživjeli, da bi se lakše odbranili od neprijatelja, barem tako misle.

POBJEDA: Zašto nam je toliko važno da nas naši najbliži cijene, a rijetko smo to vidjeli u praksi?

KARAKAŠ: Nekad mi je bilo važno, ljudi smo od krvi i mesa, sad sve manje, možda i zato jer sam napokon shvatio da me okolina nikad neće razumjeti, preveliko je tu nerazumijevanje, i s tim dubinskim nerazumijevanjem ćemo ja i moj otac otići

Sablje i jatagani su kod nas dio plesa POBJEDA: Zašto Vas drugi gradovi i otvoreni svjetovi u kojima ste bili nijesu dovoljno fascinirali? Da li je Balkan zanimljivija tema od Francuske?

KARAKAŠ: Pisao sam o Parizu, Bordou, tamo sam šest-sedam godina živio, ali najviše o Balkanu. Ja sam balkanski pisac, pa o čemu

ću drugom, nego o Balkanu, za koji je Sioran rekao kako ide iz poraza u poraz, ali kako je i to nekakav napredak. Osim toga, kod nas su dio plesa uvijek jatagani, sablje, pa je jako nezgodno kada se ljudima uskrati razumijevanje vlastite prošlosti, a to im se kod nas radi svaki dan na ovim našim prostorima.

u grob. Možda se dogovorimo na onom svijetu, na ovom teško. On je htio da popravljam televizore, ja sam pisac, djed je htio da budem pop, inače đavo nikad nije htio biti samo šegrt i vojnik, svi su moji bili vojnici, dolazim iz takvog kraja, kao dječak maštao sam da budem oficir, možda bi ih to zadovoljilo. No vrlo brzo sam shvatio, ako moji roditelji, rođaci, selo budu zadovoljni sa mnom, da je to najočitiji znak da propadam, pa sam se trudio da u životu ne propadnem. Iako, nikad nije kasno, eto, imam sve više publike, dobio sam važne književne nagrade, nedavno i uglednu talijansku, neki kažu da je to prvi znak piščeva propadanja.

POBJEDA: Je li ovaj roman i osveta i oproštaj i pomirenje u jednom i da li bi Vas intimno radovalo da je počinilac djela o kome pišete pročitao šta ste mu sve poželjeli, a šta mu nijeste uradili?

KARAKAŠ: „Okretište“ je roman gdje glavni junak stoji na barikadama, a kad imaš barikade, onda više ne vidiš čovjeka nego samo metu. No ta meta je nezgodna, kako kaže Kiš, kad pogodiš u njezin centar tada si promašio sve ostalo, pa sam pokušavao ne gađati u sam centar, nego raditi u romanu na toj nevidljivoj dimenziji. A ključna prepreka bila je, da se ne lažemo, upravo ta osveta, jer još mi dolaze u snove djedovi, pradjedovi, rođaci koji su bili bivši legionari, hajduci, ustaše, borci s Galicije, svi traže od mene da bude oko za oko, zub za zub, a djed traži da svaki dan ubijam žabe i vježbam na njima, pa da čekam kada će me Bog navući na svoje ruke kao rukavice, da učinim, kako on misli, ono što se u takvim situacijama mora učiniti, daje mi svoju pušku, spominje mi ako to ne učinim

da će mi cijeli život konobar donositi piće na pod da pijem kao žaba, a ne čovjek, pa da se odlučim hoću li živjeti život žabe ili čovjeka. Puno sam vremena proveo razgovarajući o ovome romanu sa svojom ženom Mitrom koja je sa mnom prolazila kroz sve to i razumije književnost, pa sam sada nakon svega siguran da ovaj roman ne bi mogao biti nikako drugačije napisan, nego baš ovako kako sam ga napisao, jer to više nije samo roman o meni, mome iskustvu, iako sam ga posvetio svojim trima kćerima.

POBJEDA: Na koji su Vas način uspjeli smiriti ovakvi zapisi? Je li u trenutku kad zapišete isto kao da ste sve to uradili? Ima li spokoja nakon toga?

KARAKAŠ: Pa ne samo zapisi, jer poznato je da raspodjela nesreća, kao i darova na ovome našem svijetu nije ni poštena ni pravedna, ali postoji i neki viši oblik koji će jednom riješiti stvari, barem je pisac Džozef Konrad u to vjerovao kada je napisao kako nije pravda ono što najbolje služi ljudima, nego su nezgoda, slučaj i sreća saveznici strpljivog vremena, da je to ono što donosi ujednačenu i obazrivu ravnotežu.

POBJEDA: Je li moguće da zaista nekome padne na pamet da se fizički obračunava s piscima zbog stavova? I kako kod ljudi izazivate takvu mržnju, ako o mržnji uopšte možemo govoriti, pošto više liči na bijes ili nešto animalnije?

KARAKAŠ: Ne želim nikoga optuživati, niti ulaziti u nekakve paranoje, možda je i slučajno. Ne želeći se s njim uspoređivati, u ulici Orlean neki čovjek je 1936. godine ubo nožem Beketa u prsa, a kad je Beket izašao iz bolnice i posjetio ga u zatvoru, te ga pitao zašto,

on je samo slegnuo ramenima i rekao: „Oprosti“. Ja sam nekoliko puta došao do nekih tragova, ali svaki od njih vodio je do đavola, čiji je cilj na zemlji da nas uvjeri da ne postoji.

POBJEDA: Ljudi se najčešće plaše svog odraza u tuđim očima. Napisati ovakav roman znači da vi takav strah ne poznajete?

KARAKAŠ: Kad pišem idem do kraja, kako je Krleža govorio, pisati i sa začepljenim nosnicama ako treba, drugačije ne mogu, a nakon što se sve to dogodilo, da bih pobijedio strah, odlazio sam noću na to mjesto i tamo po cijelu noć stajao, čekao đavola da ga pitam zašto mi je to učinio, dugo sam se i bojao voziti u tramvaju, a da netko sjedi iza mene. Ima u romanu i detalj kada je na tramvajskoj stanici u tramvaj ušao vrapčić, trčkarao je po tramvaju i odletio taman kada su se vrata počela zatvarati, bio sam fasciniran tom hrabrošću, i ne vjerujem da je itko u tramvaju od svih nas ljudi, bio hrabriji od te ptičice. Oduvijek sam obožavao ptice, ima ih puno u mojoj literaturi.

POBJEDA: Ovaj Vaš roman je vrhunac društvene kritike u kojoj društvo i kritika uopšte nijesu nijednom dovedeni pred čitaoca kao cjelovita sintagma. Biti napadnut zbog svojih stavova je bukvalno nešto što bi moglo stajati na samom početku lanca ishrane. Koliko ljudi ovaj roman percipiraju kao kritiku, a ne samo kao samosanaciju?

KARAKAŠ: Već sam rekao, dozvoljavam da „Okretište“ svatko vidi na svoj način, meni je taj roman ponekad, kako kaže Bora Pekić, ogledalo koje je manje tu da nam pokaže što je ispred njega, a više da sakrije ono što se nalazi iza njega.

POBJEDA: Liječi li vrijeme zaista sve rane?

KARAKAŠ: Liječilo ili ne liječilo, ja sam od malih nogu navikao na borbu, dječak sam koji je u planini čuvao stoku i imao neke svoje snove, imam ih i sad jer kažu Kinezi - jao onome kome se svi snovi ostvare. Za sve sam se sam izborio, a mnogi su me na tome putu pokušavali zaustaviti i još pokušavaju, ali kad pokušaš raznoraznim preprekama zaustaviti rijeku koja teče i ima svoj prirodni put, ta snaga će samo narasti i rijeka će opet sve probiti da bi nastavila taj svoj put.

Ono što mi je na mome putu jako bitno jest poštenje i čast, da budem čovjek, i da me nitko ničim ne može kupiti, jer kad bi me kupio, ja bih izdao svoje knjige. Važno mi je i da moje tri kćeri jednog dana mogu reći da im je otac bio pošten, a ne da me se srame, kao što se mnoga djeca danas moraju sramiti svojih roditelja. A za svoje knjige se ne bojim, one imaju svoj samostalan život i put, a vrat im je kao i moj -žilav, teško ga je preklati.

Dragana ERJAVŠEK

16

Muzika

PODGORICA - Marko Šelić Marčelo – glas generacije koji stihovima i prozom već dvije decenije brusi svakodnevicu opterećenu društveno-političkim apsurdima. Od momenta kada mu se desila muzika i prvog albuma ,,De Facto“ (2003. godine) sa saborcima iz benda nadahnjuje kritičku svijest, ne dozvoljavajući joj da utihne i posustane pred naletom besmisla kreirane, poželjne stvarnosti.

Uspješnosti te borbe svjedoče romani ,,Zajedno sami“, trilogija ,,Malterego“, zbirka tekstova ,,O ljudima, psima i mišima“, knjigo-album ,,Napet šou“ i šest studijskih albuma, od kojih se posljednji našao pred publikom krajem prošle godine. ,,Nojeva varka“ isplovljava iz mraka, apatije i potpunog opoziva samog sebe, putuje propraćena vrtlogom misli i osjećaja sve do fenjera koje baca svjetlo na sigurno pristanište neravnodušnosti i vraćanja onome što autor jeste.

U plovidbi ,,Nojevom varkom“ uživala je i podgorička publika prošle sedmice u Univerzitetskoj dvorani, a dan kasnije nikšićka je imala priliku da čuje kako je tekao dvogodišnji proces stvaranja najličnijeg i najkonceptualnijeg albuma do sada.

Između ta dva događaja, Marčelo je za Pobjedu govorio o okolnostima u kojima stvara, važnosti borbe protiv nazadovanja sadašnjosti i za ljepše sjutra, te kako ga je jedan dječiji dodir prisjetio da odustajanje nikada nije bilo, niti će biti opcija.

POBJEDA: Na nastupu u Podgorici kazao si da je novi album ,,Nojeva varka“ priča o tome kako izgubiti nadu i ponovo je vratiti. Rekla bih i da predstavlja svojevrsno poniranje u sebe nekad i ono ko smo danas. Kako su tebe okolnosti mijenjale u posljednje dvije decenije i da li su i koliko one dobile ,,novi oblik“ na ovim prostorima?

MARČELO: Promijenilo se, sada je gore. Sve veći broj ljudi koje srijećeš, prijatelja i poznanika, kao da više biraju da se povuku u svoj mikrokosmos i da ne učestvuju ni na koji način u ovim društvima. Nezgoda sa preseljenjem u sebe je što uvijek mislimo da je to sigurna kuća, a tamo ima svašta. Jedna od stvari na koju možeš da nabasaš, kao ja, jeste da ne umiješ da budeš ravnodušan. I onda je to začkoljica - ako je ideja cijelog povlačenja upravo da se bude ravnodušan, a tamo nađeš potpunu neravnodušnost, onda dolaziš u jednu vrstu sukoba sa sobom. To više nije sukob sa svijetom, kao inicijalni razlog za bjekstvo, već se suočiš sa pitanjem: ,,Šta ja da radim sa sobom u sebi kad postoji ovaj silan nesklad koji mora nekako da se razriješi?“ Tako je i nastao album ,,Nojeva varka“.

Dugo nijesam imao temu albuma, upravo iz razloga što sam taj proces uživo doživljavao. Onda mi je palo na pamet da je možda to dobra tema, da treba napraviti album koji funkcioniše ,,van ekrana“. Na tragu tog osjećanja i naše želje da iskoračimo, odlučili smo da napravimo konceptualni album koji će funkcionisati kao rok-opera, radio drama, roman u stihu. Htjeli smo da vidimo da li možemo da povežemo 16 pjesama u jednu radnju koja mora da se režira i o kojoj mora

24. i 25. april 2022.

Autor šest knjiga proze i šest albuma stihova za Pobjedu o ,,Nojevoj varci“, stvaralaštvu, građanskom aktivizmu i neodustajanju

Marčelo: Ovdje je čak i kapitalizam u kvaru Treba konačno da shvatimo da u užasu devedesetih ništa nije falilo onima koji su ljude slali u rat. Reditelj Emir Kusturica je jednom prilikom izjavio: ,,Lično ne bih dao ni metar Kosova“. To je dio zemlje u kojoj sam rođen, možda ne bih dao ni ja, ali ako se to radi puškama, onda prvi treba da istupi onaj koji poziva na takvu odbranu… – poručuje Marčelo

Marko Šelić sa našom novinarkom

da se razmišlja… To se činilo kao logičan sljedeći izazov. Cijela priča albuma je put od rastavljanja sebe do novog sastavljanja, do nove volje i nade, ali takve da stvarno ima neki razlog. Otud i naslov ,,Nojeva varka“ koji malo laže, u smislu što nije sasvim jasan. A trik je da je to priča koja putuje do sopstvenog naslova.

Na kraju shvatimo – ako nijesi ravnodušan, barka je varka.

POBJEDA: Šestim albumom angažovano-kritički stil podigao si makar za ljestvicu.

Brojne društvene zgode i anomalije i ovoga puta su ogoljene kroz tvoj specifičan izraz. Šta je bila ideja vodilja prilikom stvaranja najkonceptualnijeg rada do sada?

MARČELO: Kad pričamo o mraku i mračnom, ljudi često zaboravljaju s kojim ciljem se tu nešto mrači. Možda se mrači da bi se postigla neka katarza, da se nešto istjera iz sebe. Ali, ne treba gubiti iz vida da je na kraju dana ovo muzika, mora da se svira i pjeva, bez obzira što je tema ili poenta tjeskobna. Nikad nijesam bio autor sadista, ne idem u mrak da bi bilo mračno. Idemo u mrak da nađemo fenjer, da se nešto rasvijetli. To je bila opšta ideja vodilja i prilikom stvaranja albuma. Na startu se znalo da ćemo na tu poentu da izbijemo, ali se nije znalo šta će biti obrt koji dovodi do rasvjetljenja. To je jedina neisplanirana stvar na ovom albumu i to je došlo sa ključnim pjesmama ,,Budilnik“ i ,,Reset“… Pamtim dan kad sam javio svojoj ekipi: ,,Ok, mislim da je obrt za kojim tragamo nešto dozlaboga jednostavno i tačno, da vjerujem da će mnogi da se prepoznaju u njemu“. Što zaplet više ide po dubini, to je zanimlji-

viji njegov jednostavan rasplet i to je ono što mi se posebno dopada na ovom albumu.

Dijete koje je samo trebalo da pričuvaš (pjesma ,,Budilnik“) te je dotaklo po obrazu i taj trenutak te natjerao da razmisliš zašto ovo radimo i zašto smo oduvijek radili, što idemo na suzavce i žandare na konjima…

POBJEDA: Ne da(vi)mo Beograd, Pokret slobodnih građana, Jedan od pet miliona, pa suzavci 2020. kojima počinje i pjesma ,,Reset“... Kazao si jednom prilikom da se nadaš da godine održavanja protesta nijesu protraćene, nego uložene. Tim optimizmom odiše i pretposljednja pjesma na albumu. Vide li se efekti građanskog aktivizma i smatraš li da su ograničeni dometi svih ovih aktivnosti na neki način utihnuli intelektualnu elitu i otupili oštricu bunta?

MARČELO: Album ,,Nojeva varka“ upravo počinje onim o čemu govoriš. Činjenicom da se svim tim aktivizmom i akcijama baš nije postiglo bogzna šta, a završava se pričom o tome da činiti te stvari nije u direktnoj zavisnosti sa riječju ,,uspjećemo“. To se radi zato što se mora i što osjećaš da tako treba. Bez namjere da ikog uvrijedim, previše ljudi počelo je da pomalo kalkulantski

pristupa i razmišlja: ,,Borićemo se ako nam Sveti Petar garantuje da ova borba vrijedi i da će uspjeti“. Naravno da ne garantuje. Borba može da traje zauvijek, možda se neke stvari nikada ne poprave u ovoj zemlji. Ali, ne izlaziš na ulicu zato što imaš pečat da će to uspjeti, smisao borbe ne zavisi od toga da li će se pobijediti, već da li ti vjeruješ u to i da li nešto u tebi kaže: Ovo mora.

POBJEDA: ,,Kuća na promaji“ objavljena je 2003, ,,JBG“ skoro dvije decenije kasnije.

Obje pjesme slove za himne građanskog bunta i teme koje obrađuju, brišu vremensku distancu među njima. Koliko zabrinjava što, osim u pjesmi, flešbekove imamo i u zbilji?

Smatraš li da smo u pojedinim segmentima napravili krupne korake unazad?

MARČELO: Postoji ona fraza da umjetnici čitavog života prave jedno isto djelo, samo vremenom postaju sve bolji u tome. Kad se ,,Kuća na promaji“ i ,,JBG“ stave jedna uz drugu, zaista dobiješ istu pjesmu, samo drugačije stilizovanu. Samo je autor sada stariji i zreliji, pa zvuči spretnije. Ali, poražavajuće je da moraš da se bakćeš istim problemima u istom društvu sa razmakom od dvije decenije.

To stvarno tjera na pitanje hoćemo li i za 20 godina imati istu

pjesmu. Ipak, volim da se tješim širom slikom, a to je da postoji mnogo tema mimo ove. Nevolja je što mnogi ljudi slušaju samo singlove, a najveću prašinu dignu oni koji obrađuju teme poput onih u ,,Kući na promaji“ i ,,JBG“ pa te publika poistovjeti sa njima. Ako si u glavama ljudi taj što stvara takve pjesme, ko će osim stvarne publike da priča o tome da mi, zapravo, imamo i neke lijepe ljubavne pjesme.

POBJEDA: Često za sebe kažeš da si pisac kome se desila muzika. Osim, sad već stereotipnih, kvalifikacija ,,izdajnik“ i ,,strani plaćenik“, šta te je u Srbiji još zadesilo zbog toga što se glasno služiš riječima?

MARČELO: Biti izdajnik i strani plaćenik u Srbiji znači da si u dobrom društvu. Koga sve u tom društvu ima, sad je skoro i sramota da te ne svrstaju u njega. Ozbiljno je diskutabilno ko si ako nisi među ,,izdajnicima i stranim plaćenicima“. To se nama zapatilo, to su Miloševićeve fore. Na njegove ,,snage haosa i bezumlja“, ,,došrafilo“ se ,,izdajnici i strani plaćenici“. Ta kvalifikacija je pamtljivija i refren sa njom bolje zvuči. Sada često možemo čuti u javnosti: ,,Možda je Slobo bio gospodin“. Možda, možda i nije, ali je definitivno svako gospodin u poređenju sa ovima. Mislim da je djelimičan razlog za tolike reakcije na pjesmu ,,JBG“ taj što se mnogo ljudi pronašlo u njoj i što su na svojoj koži osjetili prozivke da su izdajnici i strani plaćenici.

Ovdje svako može da te optuži i da to svake sekunde postane istina. Čekaj, pa da li imaš dokaz za to da me plaća Soroš, jesi li me vidio da izlazim sa kovertom iz banke sa njim? Kako smo tačno stigli dotle da ljudi mogu da kažu bilo šta bez ikakvih posljedica? OK je sloboda govora u 21. vijeku, ali ćorsokak je to što postoji gomila ljudi koja ne razlikuje slobodu izražavanja i iživljavanja. Dosta je to bizarno pa, iako o svemu tome pričam iz prvog lica, ipak više opisujem situaciju. Poenta je da, dok trpiš optužbe, neko se, zapravo, bavi time za šta si optužen. Šta znači biti izdajnik? Valjda za sopstvenu korist, za sopstveni džep raditi protiv svog naroda i zemlje.

To rade na megaskali ljudima

Rado se vraćam ljubavi nikšićke publike POBJEDA: U Nikšiću si neformalni domaćin već godinama, u Podgorici si nastupao poslije dugih sedam. Šta je asocijacija na Crnu Goru?

MARČELO: Uvijek razmišljam o tome koliko puta se treba

izviniti publici Lejk festa za nastup 2013. godine. To je jedan od najgorih dana u mojoj karijeri kada sam sa nastupa u Ohridu došao u Nikšić sa potpunim odsustvom glasa. Nije mi problem da promuknem, nije mi žao grla, pa hajde da ga

trošimo, ali nikad u životu mi se nije desilo da ostane samo šapat za sljedeći dan. Koliko samo razumijevanja i ljubavi treba toj publici da zajedno sa vama pregura nastup koji je na muku i gurku. Zato se uvijek rado vraćam toj ljubavi.

ispred nosa. To rade ljudi koji se bogate i školuju djecu da odu iz svoje zemlje i njih baš briga.

To je izdaja. Kad se tako gleda, onda postaje nepodnošljivije…

Ljudi ili ne vide ili nemaju hrabrosti da vide.

POBJEDA: I kako onda ohrabriti nadolazeće generacije da serviraju svoju umjetnost, koja nije popularna, ako se svakodnevno uvjeravaju u progone i opstrukcije koje doživljavaju Marčelo i svi koji su kritički nastrojeni prema životu kakav kreiraju ljudi na vlasti?

MARČELO: Ne želim da zvučim kao matorac, ali nešto se promijenilo. Biti buntovnik sa 18 godina je mnogo više hormonalna stvar nego intelektualna.

To što postoje klinci od 18-19 godina, čiji su generacijski glasovi autori koji se bave isključivo promocijom konzumerizma, materijalizma, hedonizma i ničega, čudno mi je prvo na biološkom nivou, pa onda i na hormonalnom. Neko ko ima 18 godina obično ne želi da se uklopi, već da mijenja i spašava svijet. Taj problem je zapravo planetaran. Živimo eru kapitalizma, sa kojim dolazi konzumerizam kao amortizacija, pa nam je to utjeha. Radiš kao konj, ali možeš da priuštiš stvari koje ti ne trebaju.

Ali, postoje društva kao što su ova naša gdje je suviše mnogo nepravde da bi kapitalizam mogao da te ušuška. Citiraću Jova Bakića: ,,Mi smo zemlja na periferiji svjetskog kapitalizma“.

Ovdje radiš mnogo za malo. Ovdje je čak i kapitalizam u kvaru.

Kad sabereš sve te atmosfere u domovima gdje djeca gledaju roditelje kako crnče za 400 eura, a onda puste Baku praseta kao rezultat dobiješ pitanje: ,,Ko mi je životni idol i svjetionik? Keva što radi za 400 eura ili ovaj tip?“ POBJEDA: Retorika devedesetih ponovo je u službi onih koji se koriste prošlošću da bi zadržali moć i uticaj pod izgovorom velikodržavnih interesa. Svojevremeno si poručivao vlastima u Srbiji i Hrvatskoj da se ne igraju devedesetih. Sa kojih adresa je danas neophodno poslati tu poruku da bi ona imala djelotvoran odjek?

MARČELO: To je ono što se preko okeana zove ,,Kvaka 22“. Poruka treba da dođe od političkih elita, a da bi se to desilo one treba da se promijene. U ,,Game of Tronesu“, ne u fantastici, već stvarnosti koju predstavlja ta serija, imamo momenat da je nekada davno vladar bio vojskovođa. Kod nas su predsjednici vrhovni komandanti vojske, ali iz fotelje.

To im je samo titularni naziv.

Treba konačno da shvatimo da u užasu devedesetih ništa nije falilo onima koji su ljude slali u rat. Reditelj Emir Kusturica je jednom prilikom izjavio: ,,Lično ne bih dao ni metar Kosova“. To je dio zemlje u kojoj sam rođen, možda ne bih dao ni ja, ali ako se to radi puškama, onda prvi treba da istupi onaj koji poziva na takvu odbranu…

Ja sam drugi i idem odmah iza ako je do toga došlo. Međutim, griješe oni koji bi to radili puškom, znamo kako bi se završilo.

To je slanje tuđe djece u rat. Ne znam koliko nam vjekova treba da shvatimo da ovdje igrica tako izgleda. Tamara KLIKOVAC

Arena

24. i 25. april 2022.

Košarkaši Budućnost Volija su pobjedom u Splitu (72:61), u zaostalom meču 16 kola, stavili tačku na regularni dio sezone u Admiralbet ABA ligi.

Podgočani su upisali 19. pobjedu, uz sedam poraza, i potvrdili treće mjesto na tabeči, dok je Split doživio 20. poraz, pored šest pobjeda, ali će i iduće sezone igrati u elitnom regionalnom takmičenja.

Pobjeda u Splitu je, na kraju, bila ubjedljivija od igre tokom većeg dijela meča, jer su se “plavi”, nakon eliminacije od Andore u Evrokupu, dugo mučili sa Splićanima, koji su u finišu trećeg kvartala vodili 53:51. Međutim, serijom 6:0, Podgoričani su u posljednji kvartal ušli sa četiri poena prednosti i do kraja više nijesu ispuštali vođstvo…

Podgoričane sljedećeg vikenda očekuje start plej-ofa, u “Morači” prvi od mečeva (dva ili tri) protiv FMP-a u četvrtfinalu, sa nadom da će posao završiti u dva meča i zakazati duele sa Partizanom u polufinalu.

PROBLEMI U ŠUTU U prvoj četvrtini su se timovi smjenjivali u vođstvu, koje nije bilo veće od tri poena, koliko je na kraju iznosila prednost Budućnosti po završetki prvih 10 minuta (19:16), u kojima su “plavi” bolje šutirali za dva poena (58,3 – 40 odsto), a slabo za tri poena (5-1). Za razliku od Andore (bez poena), Džastin Kobs je bio raspoložen u prvoj dionici sa devet poena, odnosno poen manje od ostatka ekipe zajedno.

U drugoj četvrtini Budućnost je nastavila sa slabi šutem sa distance (5-1), pokvarila je prednost u šutu u reketu (47,8 – 43,8%), ali je zadržala malu prednost u skoku (21-19).

Kada su nakon nešto više od tri minuta igre u ovom kvartalu poveli dvocifrenom razlikom

Budućnost Voli regularni dio ABA lige završila sa 19 pobjeda i sedam poraza

Košarka Vladimir Micov na sinoćnjem meču protiv Splita

Podgoričani u posljednjoj četvrtini srušili otpor Splićana Dvorana: ,,KK Split“.

Gledalaca: 400.

Sudije: Petek, Špendl i Javor.

Perković Kedžo Runjić Vuko Čampara Perkušić Jukić Bajo Kovačević Džons Šorter

4 2 10 5 5 4 5 10 16

61

72

(16:19, 18:16, 19:22, 8:15)

62% (8-5) 46% (35-16) 32% (25-8)

za 1 za 2 za 3

86% (21-18) 47% (38-18) 29% (21-6)

29 (7+22) Skokovi 37 (11+26) Blokade 2 1 Asistencije 15 13 3 Ukradene lopte 4 12 Izgubljene lopte 9 Faulovi 23 15

Kobs 17 Atić 2 Micov 7 Barović 12 D. Nikolić 2 Sili 6 Tarolis 2 Z. Nikolić Jagodić Kuridža 8 Drobnjak Popović 16

BOLJE U NASTAVKU

(29:18), činilo se da su uhvatili pravi ritam za sigurnu pobjedu.

Međutim, gosti su ušli u seriju grešaka i promašaja, pa je Split malo po malo topio prednost Podgoričana, a 30-ak sekindi prije odmora i stigao do preokreta na 34:33. Ipak, pola koša prednosti na poluvremenu gostima je obezbijedio Kobs sa linije penala (35:34)…

Di Džej Sili je pogodio dvije trojke za Budućnost u trećoj četvrtini, Podgoričani su ponovo podigli procenat šuta za dva poena iznad 50 odsto (53,3%).

Nakon dva minuta igre, “plavi” su imali osam poena prednosti (42:34), ali je Split uzvratio serijom od 10:0, za nepuna dva minuta, za preokret na

DŽIKIĆ: Bolje je sa pobjedom vratiti se u Podgoricu Trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić podsjetio je da je njegova ekipa u Splitu “igrala treću “kovid utakmicu” bez Perija”.

- Za nas je to u rotaciji drugačije. Na jednoj utakmici igra, na drugoj ne igra, pa onda ramijenjamo uloge. Imamo i neke rovite igrače, za koje pokušavamo da vidimo šta mogu pred plej-of, gdje više nema prava na popravni. Zbog toga 44:42. Domaćin je koš prednosti čuvao do nešto više od dva minuta prije kraja kvartala (53:51), ali su Vladimir Micov, Kobs i Petar Popović vratili Budućnosti prednost pred posljednjih 10 minuta (57:53).

sam zadovoljan trijumfom, jer je mnogo bolje putovati u Podgoricu s pobjedom u džepu - rekao je Džikić.

Srpski stručnjak je bio zadovoljan pristupom svojih igrača.

- Drago mi je da smo utakmicu koja nam takmičarski ništa ne mijenja odigrali na zavidnom nivou što se tiče ozbiljnosti.

Bilo je grešaka, naravno, uvijek ih ima, ali sam zadovoljan.

Nije bilo lako motivisati ekipe Split je držao priključak do 60:57, a onda je Budućnost parcijalom 10:2 stigla do nedostižnih 70:59, na dva minuta i 23 sekunde prije kraja…

Kobs je bio najefikasniji u gostujućem timu sa 17 poena,

Barani doživjeli poraz u Čačku od Borca, u posljednjem meču u sezoni u Admiralbet ABA ligi

Dvorana: ,,Borac“.

Gledalaca: 1.000 Sudije: Majkić, Paić i Ćalić.

I. Đoković Đ. Ćurčić Hejl Sanadze R. Đoković Lopes M. Đ. Ćurčić Pecarski Marinković Novaković Todorović Čarapić

10 11 10 3 24 13 7 5 8

91

78

(23:23, 22:25, 15:18, 31:12)

63% (19-12) 59% (39-23) 39% (28-11)

za 1 za 2 za 3

75% (16-12) 62% (29-18) 32% (32-10)

32 (10+22) Skokovi 33 (8+25) Blokade 2 2 Asistencije 21 20 7 Ukradene lopte 7 10 Izgubljene lopte 16 Faulovi 19 19

morati da igra baraž za ABA ligu, kao najslabiji srpski tim u ligi, zbog pravila da više od pet timova iz jedne zemlje ne može da nastupa u elitnom regionalnom takmičenju.

Borcu je pripala prva polovina prve četvrtine, u kojoj je stigao do prednosti od 15:8, ali je Mornar za 62 sekunde izjednačio na 15:15 (četiri poena Vladimira Mihailovića i trojka Strahinje Mićovića). Do kraja kvartala su se ekipe smjenjivale u vođstvu,

Mihailović Mićović Jeremić Živanović Šehović Smit Rakočević Lazić Marljukić Vesković Miković Vranješ

25 7 12 10 11 11 2 -

ali je četvrtina završena neriješenim rezultatom (25:25).

Borac je u prvih šest minuta drugog kvartala konstantno imao vođstvo, ali ne veće od četiri poena, koliko je bilo krajem 18. minuta (36:32). Uzvratio je Mornar serijom 8:0 i poveo 38:36, a na poluvremenu je imao tri poena prednosti (48:45), zahvaljujući Marku Jeremiću, koji je u posljednjem minutu pogodio dvije trojke.

u meču koji ništa nije značio.

- To govori o karakteru momaka, jer su igrali dosta ozbiljno, fokusirano, naročito u fazi odbrane, gdje je teže igrati na utakmicama manjeg takmičarskog značaja. Jer, tada si opušteniji, lakše se odlučuješ za neke poteze koje, možda, u nekim važnijim utakmicama ne bi uradio, samim tim je veći pritisak na odbrani. Ponavljam, s te strane sam zadovoljan. Volio bih da imamo bolju realizaciju iz reketa, to će nam trebati da bismo bili uspješni u plej-ofu – zaključio je Džikić.

upisao je i pet asistencija, Popović je dodao 16 poena, a dvocifren je bio i Filip Barović sa 12 poena, uz pet skokova.

Split je predvodio Šenon Šorter sa 16 poena, šest asistencija S. J. i tri skoka.

PAVIĆEVIĆ: Igrali smo u skladu sa značajem meča

Mornar za tri minuta izgubio dah i ostao bez pobjede Mornar Barsko zlato je porazom stavio tačku na turbulentnu sezonu, punu uspona i padova, i problema sa povredama, ali na kraju koje je ostvario proklamovani cilj – opstanak u ABA ligi.

Barani su na kraju izgubili u Čačku od Borca 91:78, ubjedljivije nego što su zaslužili, ali su sami krivi za ovakav epilog.

Mornar je, naime, u posljednju četvrtinu ušao sa šest poena prednosti 66:60, ali je dozvolio domaćinu da u prva tri minuta serijom 15:0 preokrene na 75:66 i uhvati zalet za pobjedu.

Ekipa Mihaila Pavićevića je ovogodišnje regionalno takmičenje završila na devetom mjestu, sa skorom od 10 pobjeda i 16 poraza, koliko je imala i Mega, koja je slabija međusobno od Mornara (dvije pobjede).

Pred Baranima je završnica domaćeg prvenstva, i dva baraž meča za plej-of sa Jedinstvom iz Bijelog Polja.

Borac je završio sa skorom 9-17, na 11. mjestu, ali će sa Zlatiborom, pobjednikom ABA2 lige,

17

BARANI BEZ DAHA: Mihailović sa 25 koševa nije pomogao

Borac je sredinom trećeg kvartala vratio vođstvo (53:52), ali samo nakratko, jer je Mornar, za dva i po minuta igre, serijom 10:0 stigao do najveće prednosti na meču (62:53). Do kraja četvrtine, međutim, samo je Tejlor Smit pogodio dva koša za Barane, što je Borac iskoristio da pred posljednji kvartal smanji zaostatak na šest poena (66:60) i najavio preokret u posljednjih 10 minuta.

Za Barane je koban bio start tre-

će četvrtine, jer je Borac za tri minuta stigao do devet poena prednosti (75:66). Mihailović trojkom i Mićović polaganjem su smanjili na 77:74 u 36. minutu, ali je Mićović promašio trojku za izjednačenje, kao što je na 79:76 Mihailović izgubio loptu u napadu. Borac je to iskoristio, serijom 7:0 ,,pobjegao“ na nedostižnih 86:76…

Mihailović je bio najefikasniji u gostujućem timu sa 25 poena, upisao je i šest asistencija,

Trener Mornara Mihailo Pavićević je podsjetio da je ,,utakmica u Čačku bila bez rezultatskog značaja“.

- Upravo smo tako i igrali.

Dao sam minute nekim igračima koji igrom to nijesu zasluživali, ali treba da se vrate, trebaće nam za budućnost. Čestitam Borcu na pobjedi i želim im sreću u plej-autu protiv Zlatibora, da uđu sa ovakvom energijom i obezbijede učešće u ABA ligi i naredne godine.

Nadam se da ćemo se dogodine ponovo vidjeti u Baru i Čačku – rekao je Pavićević.

dvocifreni su bili i Jeremić (12), Smit, Aleksandar Lazić (po 11) i Sead Šehović (10). Smit i Lazić su imali dabl-dabl učinak jer su upisali i po 10 skokova.

Domaći tim je predvodio Marko Pecarski sa 24 poena. S. J.

18

Arena

Intervju

24. i 25. april 2022.

EKSKLUZIVNO: Slavni vaterpolista Aleksandar Ivović oprostio se od reprezentacije Crne Gore, za koju je nastupao od 2007. godine

Skromni div rekao zbogom PODGORICA - Ej, momak?

Pogledaj oko sebe! Imaš svijet na dlanu, klasu, moć, slavu, trofeje, medalje, voljen si…

Uzor si, ostvaren… Šampion si i znaš put do vrha.

- Neke nam se želje neće nikada ostvariti. Ali i to čovjek mora da prihvati i nastavi. Svaki drugačiji rezon bi bio pogrešan - ovako je Aleksandar Ivović neformalno-formalno pričao prošlog ljeta poslije Olimpijskih igara u Tokiju. Četiri olimpijska ciklusa je prošao sa raznim reprezentativnim generacijama. Tri puta je igrao polufinala. Sa olimpijskom medaljom neko drugi je otišao kući. Leka i društvo od Pekinga do Tokija bili su blizu i daleko od najvećeg odličja. Šteta, prije svega za London 2012. godine…

I to je ona druga strana sporta, razočaranje. Neminovno, ali ko misli glavom i ko je dobar za sebe, zna da su putevi široki i pružaju nove prilike i mogućnosti. Leka nije ni prvi, a ni posljednji iz sportske familije koji je nastavio dalje i nakon Pekinga, Londona, Rija…

I plivao je i pogađao, i asistirao i odlučivao. Od odgovornosti nije bježao. Slavio je u Malagi, radovao se u Budimpešti…

Osvojio je skoro sve medalje sa nacionalnim timom. Osvajao je i Svjetsku ligu, B prvenstvo Evrope. Prolazio paklene, stresne kvalifikacije.

U svakom uspjehu bio je potpis Aleksandra Ivovića, bivšeg vaterpoliste Jadrana, a sada kapitena Pro Reka.

MISLIO JE NA SVE Jedan od najvećih vaterpolista (posljednju deceniju i po dominantan) prekinuo je juče, u ekskluzivnom razgovoru za Pobjedu, šaputanja, nagađanja i pretpostavke koliko će još i da li će nastupati u budućim akcijama vaterpolo reprezentacije Crne Gore.

Leka je u 36. godini donio odluku. Lako i teško! Ali je konačna.

- Nijesam spreman 100 odsto da odradim olimpijski ciklus.

Bilo bi egoistično da nastupam na dva takmičenja i mladom igraču otmem neprocjenjivo iskustvo. Imam 36 godina,

nemam 26, zato i nije čudno što sam se odlučio da se oprostim od nacionalnog tima. Dosta situacija koje su mi se desile u životu i sportu pokušavao sam i pokušavam hronološki da analiziram. Prošle godine bilo mi je teško prvi put da idem na pripreme reprezentacije.

Osvojio sam sa Rekom Ligu šampiona 7. juna, a tri dana kasnije bio sam na pripremama nacionalnog tima. Iskren da budem, uhvatio sam sebe kako gledam u sat kada će trening da se završi. To mi se nije sviđelo, jer ranije nikad to nijesam radio.

Ali rekao sam sebi - dozovi se pameti, vjerovatno će ti ovo biti posljednje olimpijske igre, ako ih sada ne odradiš kako treba nećeš imat priliku. Borio sam se sa sobom i uspio da prebrodim psihičku krizu - kazao je Ivović.

Kako se osjećaš dan nakon odluke da staviš tačku?

- Gledam u kalendar za ljeto - Liga šampiona se završava 4. jula, a 17. jula je Svjetsko prvenstvo. Kao da sam doživio olakšanje sa jedne, a sa druge strane znam, kada krenu utakmice, da će mi biti teško. Emocije su pomiješane, ali spremao sam se za ovu odluku. Naravno, i dalje ću biti jedan od najvećih navijača i bodriću naš tim.

Neki se snovi, nažalost, nikada ne ostvare. Oprostio si se od reprezentacije bez olimpijske medalje. Da li bi nešto promijenio u radu, odnosu…?

- Kompleksna je situacija. Za London i Rio odradio sam besprekorne pripreme. Stigao sam fizički i psihički spreman.

I baš podvlačim ova dva olimpijska ciklusa. Tu ne bih ništa mijenjao, osim rezultata. Dosta sam pričao sa starijim igračima koliko me boli što nijesam uspio sa reprezentacijom da osvojim bilo koju olimpijsku medalju.

Po kvalitetu smo zasluživali ali niko nije predodređen da samo osvaja. Prihvatio sam to tako, jer se moglo desiti da ostanem zarobljen u lošim mislima. U Londonu, u meču za bronzu, vidjeli ste kako smo izgubili.

Da li smo možda nešto taktički mogli bolje da uradimo?

Možda i jesmo. U sportu teško

Nadam se da će mladi igrači biti pametni da poslušaju Gojkovića Vladimir Gojković - kum, saigrač, selektor…

- Kada sam ulazio u prvi tim igrač koji mi je najviše pomogao i prihvatio me kao porodicu bio je Gojković. Kasnije je naše prijateljstvo krunisano kumstvom. Vlado je vrhunski stručnjak i jedan od najboljih na svijetu za taktiku i tehniku.

Nadam se da će mlađi igrači biti pametni da prisvoje sve što ima kaže. Veliki broj njih duguje Vladu zahvalnost što su počeli da se ostvaruju - jasan je Ivović.

Roditelji su viđeli da sam se zaljubio u vaterpolo Porodici duguje puno.

- Sportska smo porodica. Brat je vaterpolista, sestra je imala ozbiljnu košarkašku karijeru, pa je prirodno bilo da krenem tim putem. Njihovo poznavanje sporta olakšalo mi je da se bavim vaterpolom. Roditelji su znali da možda neću biti najbolji đak i da će škola patiti, ali nijesam imao pritisak jer su viđeli da sam se zaljubio u vaterpolo. Porodica je moj vjetar u leđa. Supruga i dijete su uz mene. U Reku smo 11 godina, navikli smo se i stvorili bazu. Imam mir i spokoj. da je nešto slučajno, ali ono što možete je da dignete glavu i nastavite dalje.

NIŠTA KAO REPREZENTACIJA Od 2007. godine bio si član seniorskog nacionalnog tima. Prošao si i vidio sve.

Kako bi opisao emociju prilikom nastupa za Crnu Goru?

- U reprezentaciji sam doživio najljepše i najteže momente, a oni koji nijesu igrali za nacionalni tim puno su izgubili. Velika je razlika, i to sa mnogo aspekata, kada se nastupa za klub ili nacionalni tim.

Mnogi mlađi igrači, koji polako preuzimaju inicijativu u našem timu, pričali su o tebi kao o vanzemaljcu. Do prvog susreta na bazenu, kada su promijenili ploču. Parafraziramo - Leka je normalan, pristupačan, pomaže nam, savjetuje nas…. Etiketa heroja ili idola danas se lako ,,lijepi“, ali ovaj primjer pokazuje i ljudsku stranu, zar ne?

- Lijepo je čuti. U životu sam prolazio kroz situacije i da su

mi porodice prilazile da mi kažu kako sam njihovom sinu (sinovima) dao snage za lične borbe jer su me gledali kako izgaram.

Lijepe su to i jake scene.

Krenuo si, realno, iz malih Baošića u osvajanje svijeta.

Da li si mogao da pretpostaviš kakav će biti put?

- Teško je u početku bilo šta pretpostavljati. Ali imao sam snove koji su me gurali do krajnjih granica. Išao sam korak po korak, sa idolima koje sam gotivio. Možda moja biografija nije ispunjena trofejima igrača o kojima sam sanjao, možda sa reprezentacijom nijesam ostvario rezultate koje sam želio, ali ne mogu da budem nezadovoljan. Moja karijera je dugo trajala i još traje. Velike povrede nijesu me usporile ili odvojile od onoga što volim.

Disciplina, rad i odricanja od najranijih dana doveli su te do visina. Žališ li zbog nekog propuštenog rođenja, rođendana, okupljanja…?

- Slagao bih kada bih odgovorio da nije bilo i takvih momenata, posebno u mlađim danima

Ne želim da ugrožavam reputaciju - Mislim da fizički i psihički nijesam spreman za kompletan olimpijski ciklus, a kada odlučujete da li će vaterpolo da vam bude zanimanje ili neće. Propustio sam dvije ekskurzije i to mi je teško palo.

Da ne pričam o odvojenosti od porodice, žene, djeteta, roditelja, prijatelja. Na kraju se, na sreću, sve izbalansira, pogotovu kada dođu veliki uspjesi.

Tada je sve lakše jer znate da ste zbog visokog cilja zapostavili neke stvari. Ustvari, znate da ste se odrekli nečega što je kasnije imalo smisao. Imao sam sreću da osvajam, zato odricanja nijesu bila zbog apsurdnih ili besmislenih stvari.

Koliko si više radio od drugih, što te je odvajalo?

- Imao sam sreću, u ranim danima, da gledam starije igrače i ugledam se na njih. Sa 24 godine otišao sam u Pro Reko gdje sam, takođe, imao sreću, možda i najveću u karijeri, da radim sa Tiborom Benedekom, igračima iz Srbije, sa Italijanima…Shvatio sam, a i nije bilo teško da zaključim, zašto oni imaju vrhunske rezultate.

Benedek je sa 36 godina išao na usavršavanje jer nije bio

ne bih želio da staru slavu i reputaciju stavim pod znak pitanja.

Ne želim da zauzimam mjesto mlađem igraču koji je trenutno motivaciono spremniji. Kvalitetom - ne, ali sam siguran da će odnosom i radom u bazenu nadomjestiti i to što je trenutno na mojoj strani. zadovoljan kako pliva. Nijesam bio glup da okrenem glavu i da ne preuzmem sve što je potrebno. Bio sam spreman da učim, prihvatam savjete, slušao sam, a nijesam imao sujetu. Možda je ta skromnost doprinijela da se u nekim stvarima razlikujem.

Jer, uvijek sam bio spreman da se usavršavam i to je ključ odgovora.

GOL PROTIV RUMUNIJE… Utakmice oblikuju igrače.

Kada si osjetio, kada je bio momenat da si kazao sebi sada mogu potpuno bez straha da preuzmem odgovornost?

- Vratiću se na početak karijere.

Dosta puta sam odlazio na spavanje zamišljajući kako u odlučujućim trenucima utakmice dajem bitan gol. I onda se desi da te stvari sami prizovete.

Neki od tih snova su išli u tom pravcu, kao kako bih volio da postignem gol za pobjedu, kako bih volio da odlučim. Sjećam se početka karijere i meča sa Rumunijom za odlazak u

Arena

24. i 25. april 2022.

Crnogorske rukometašice pobjedom žele da završe EHF Euro kup

mnogo bolja situacija nego na Svjetskom prvenstvu, gdje smo igrale sa dva beka i dva pivota.

Sada imamo širu rotaciju i to nam daje mogućnost da dajemo lake golove, jer je tranzicija bolja. Očekujem da i u drugom meču protiv Slovenije pružimo dobru partiju, jer uvijek imamo

Mediteranskog prvenstva od Rumunije 20:18 (5:5, 7:7, 8:6) u uzbudljivom meču koji je odigran u dvorani „Verde“.

S obzirom na to da je Rumunija, kao i Slovačka, gostujuća

reprezentacija na ovom prvenstvu, jer nije mediteranska zemlja, Crna Gora je osvojila trofej „Nikos Papadopulos“ koji je kapitenki našeg tima Nataliji Lekić uručio Petar Kapisoda, predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore.

Golmanka naše reprezentacije Teodora Rončević izabrana je u idealni tim prvenstva, dok je Nina Ramusović proglašena za najbolju igračicu takmičenja na kojem je nastupilo osam reprezentacija.

Izabranice trenera Tatjane Jeraminok do finala upisale su šest pobjeda.

A. M.

,,Lavice“ zovu navijače Večeras (18 h): Crna Gora – Slovenija PODGORICA – Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore učešće na EHF Euro kupu završiće večeras u Podgorici utakmicom protiv Slovenije. Dva rivala odmjerila su snagu prije tri dana u Ljubljani, slavio je naš tim 33:28, uz fenomenalno izdanje u drugom poluvremenu.

- Odigrale smo dobar meč u Ljubljani. Poslije ubjedljivog poraza od Slovenije na Svjetskom prvenstvu, bilo je dosta vremena da napravimo analizu i imale smo veliku želju da pokažemo da to nije realan odnos snaga. Bilo je puno dobrih stvari, ali i prostora za napredak u našoj igri. Sve je ovo dobra uvertira za ono što nas očekuje u novembru, a to je Evropsko prvenstvo. Ima dovoljno vre-

Ilde Kepić u odbrani, ,,lavice“ su nagovijestile lijepe stvari.

- Igrale smo dobro u odbrani u prvom meču, Kepić je donijela novu energiju u tom segmentu, a vratila se i Milena, koja nam je zajedno sa Itanom Grbić, donijela smirenost u napadu. To je

Naše pionirke izgubile u finalu od Rumunije na Mediteranskom rukometnom prvenstvu

RSCG

mena do prvenstva, ali neće biti mnogo zajedničkih okupljanja, tako da svaku priliku i svaki meč moramo da iskoristimo da se što bolje uigramo – kazala je kapitenka Jovanka Radičević.

Malo duža rotacija dala je rezultata. Sa Milenom Raičević u napadu i značajnom pomoći

Zlato i pored poraza za mlade ,,lavice“ Crna Gora Rumunija

CRNA GORA: Rončević, Kokotović, Dobrković, Pavlović 1, Borilović, Lekić, Kuzman, Ceklić 2, Peličić 2, Guberinić 2, Ramusović 6, Jovanović, Otašević, Šarančić, Mitrović 3, Petrović 2.

RUMUNIJA: Piskeanu, A. Nita, I. Nita 2, Sorokeanu 4,

18 20

PODGORICA – Dvorana ,,Verde“. Gledalaca: 200. Sudije: Ž. Kifeau i M. Kifeau.

Rezultat po trećinama 5:5, 7:7, 6:8.

Sitir, Damian 9, Stan, Avadanei, Sandu, Konstankena, Hrenaru, Paval, Serban, Klubotaru 4, Gavrila 1, Utan.

Pionirska reprezentacija Crne Gore poražena je u finalu

19

veliku želju kada nosimo dres reprezentacije. Vjerujem da će i navijači doći u velikom broju, iako je Vaskrs i da ćemo ostvariti novu pobjedu.

Značajnu podršku sa gola ,,lavice“ su imale od Marte Batinović.

- Igrale smo dobro i u odbrani i u napadu. Slovenija u revanšu neće nastupiti u kompletnom sastavu, ali imamo jasan cilj pred našom publikom. Idemo na pobjedu sa željom da odigramo što bolje i da nastavimo da se uigravamo za Evropsko prvenstvo u novembru.

U odbrani, kao i u prvom meču, ključ je uspjeha.

- Odbrana je uvijek ključna i bez toga nema ni dobrih izdanja i rezultata. Bilo je grešaka u našoj igri, ali ovi mečevi su idealni da vidimo na čemu treba da radimo do novembra.

Očekuje naša golmanka podršku sa tribina i večeras, posebno u novembru na EP. - Muška reprezentacija je priredila nezaboravno veče u duelu baraža protiv Grčke, nadam se da ćemo i mi u novembru imati podršku pune dvorane.

To će biti spektakl i lijepo je da se sve to događa u Crnoj Gori.

Utakmica će se odigrati u ,,Bemax areni“ od 18 sati.

A. M.

SBBET PRVA LIGA ZA RUKOMETAŠE (18. KOLO): Rivijera ponovo preslišala Lovćen i došla na pobjedu od trofeja CETINJE – Više nema nikakve dileme - rukometaši Budvanske rivijere osvojiće drugu titulu prvaka Crne Gore u klupskoj istoriji.

Ekipa Dejana Dragnića drugi put u sezoni bila je mnogo bolja od prvog pratioca i četvorostrukog uzastopnog šampiona, Lovćena (26:22), i četiri kola prije kraja odmakla mu šest bodova.

Budvanima za ovjeru titule, prve poslije šest godina, treba još jedna pobjeda, mada bi šampionska trka vjerovatno bila riješena i da je Lovćen slavio u dobro popunjenoj dvorani u prijestonici.

Aktuelnom šampionu bila je potrebna pobjeda od 10 razlike jer je u Budvi izgubio 33:24, te još jedan poraz Rivijere, što bi bila gotovo nemoguća misija, budući da je Dragnićev tim do jučerašnjeg meča imao svih 17 pobjeda.

Trener Lovćena Duško Milić bio je prinuđen da već u sedmom minutu traži tajm-aut jer su gosti vodili 5:2, uz tri gola nekadašnjeg reprezentativca Crne Gore i bivšeg igrača cetinjskog kluba Marka Simovića.

Budvani su brzo mogli i do ,,plus 4“, ali je Zarija Lutovac odbranio sedmerac Đorđu Peruničiću i dao krila saigra-

Titula se seli u Budvu D. MALIDŽAN

Peking. Gubili smo tri gola nakon prve dvije četvrtine, bili smo pred porazom, a manje od minut prije kraja dao sam gol za pobjedu. Imao sam 19 godina i u tom momentu karijere postigao sam najdraži i najznačajniji gol za odlazak na prve OI. Bilo je, naravno, utakmica gdje nije bilo dobro.

Sjećam se Evropskog prvenstva 2010, kada sam možda uprskao utakmicu protiv Rumunije za prvo mjesto u grupi i direktan plasman u polufinale. Ali ni tada nijesam gubio na samopouzdanju.

Nastavljao sam da vjerujem, dobro sam radio i nastavljao sam dalje.

Zlatna medalja sa EP u Malagi obilježila vas je za sva vremena. Da li je odličje osvojeno iz drugog plana najljepši doživljaj reprezentativne karijere?

- Apsolutno. Situacija je bila specifična jer smo samo godinu ranije igrali kvalifikacije za B prvenstvo Evrope i za Malagu. U vaterpolu se nikad nije desilo da ekipa koja prvi put nastupa osvoji EP. Bili smo pobjednici i, zaista, nikada neću zaboraviti slavlje po Crnoj Gori. Ostali smo, tako da kažem, obilježeni, a na kraju se ispostavilo da je bilo jedino zlato te generacije. Malaga je bila odskočna daska i za dobre inostrane karijere. Donijela nam je dosta benifita.

Sa Jadranom nikada nijesi osvojio LŠ, ali jesi sa Rekom.

Kako je to nastupati u stranom klubu, biti kapiten i podići šampionski pehar?

- Ne znam kako je to iz ugla drugih igrača ili klubova, ali u Reku je jako teško. Godinama sam imao motivaciju da budem tu gdje jesam. Možda će ovo apsurdno da zvuči, ali poznajem igrače koji su dolazili sa strane na godinu, dvije ili tri i govorili da je teže osvojiti LŠ sa Rekom nego sa nekim drugim klubom. A zbog čega? Pritisak je veći jer svi protivnici lako nam prepuste ulogu favorita. Zato su rasterećeniji. Reko je prošle godine osvojio trofej, uvijek poseban za klub i grad.

Pet godina trajao je post u Ligi šampiona, kako ste uspjeli da ,,preživite“ šokove?

- Imao sam sreće da ovdje igrači uvijek pronađu motivaciju i krenu od septembra kao da se ništa nije desilo. Jednom prilikom Filip Filipović mi je kazao, nakon što smo izgubili LŠ a on sa reprezentacijom Srbije osvojio trofej - ne znam kako možeš… da nijesam osvojio sa reprezentacijom medalju ne znam kako bih došao da treniram. Ali i tu je situacija jasna. Ako nema motivacije, gubiš mjesto u jednom od najboljih timova u svijetu, a malo je ko spreman da rizikuje.

Kakvu su ulogu treneri odigrali na putu uspjeha?

- Prije svega, izdvojio bih Petra Porobića. I dan-danas važi za trenera koji je proizveo najveći broj kvalitetnih igrača.

Dosta igrača Porobiću duguje zahvalnost. Kasnije, u karijeri, nema nijednog vrhunskog stručnjaka sa kojim nijesam radio od Porcia, Rudića, Milanovića do Vujasinovića i Sukna. Ana MARKOVIĆ

Rukomet

Rezultati i tabela Budućnost PG - Partizan 1949 Lovćen - B. rivijera Brskovo - Mornar 7 Rudar - Berane 1949 Jedinstvo - Komovi Sutjeska - Danilovgrad 1. B. rivijera 2. Lovćen 3. Budućnost 4. Partizan 5. Berane 6. Rudar 7. Jedinstvo 8. Mornar 9. Komovi 10. Brskovo 11. Sutjeska 12. Danilovgrad

Slavlje igrača Budvanske rivijere poslije pobjede nad Lovćenom

čima da postignu gol poslije šest minuta i 11 sekundi posta.

Uradio je to Darko Pejović, da bi Slaven Lekić smanjio na 5:4 početkom 11. minuta.

Lovćen je izjednačio u 14. minutu preko Igora Markovića, ali je Rivijera odbila taj talas domaćina, preko Luke Novakovića postigla gol poslije osam minuta, a isti igrač povisio je na 7:5.

Na isteku 21. minuta Peruničić je lobom iz sedmerca odveo Budvane na 9:6, raspoloženi golman Lazar Pešić (sakupio 15 odbrana) pogodio prazan gol i bilo je jasno da će sastav

Dejana Dragnića teško ispustiti bodove u prijestonici.

Lovćen je posljednju šansu za priključak propustio u posljednjem minutu prvog poluvremena kada je mladi Luka Poje u zicer situaciji promašio cijeli gol, a Luka Došljak sedam sekundi prije kraja postavio konačnih 11:8 uoči odmora.

Gdje je stala u prvom, Budvanska rivijera nastavila je u drugom poluvremenu. Za tri i po minuta postigla je četiri pogotka, za ukupnu seriju 5:0 i vođstvo koje je bilo nemoguće sustići - 15:8...

Bilo je i devet razlike (21:12), a

domaćin je uspio samo da ublaži poraz, prvi na svom terenu od Budvana poslije pet godina.

Dragnićev tim potvrdio je dominaciju u prvenstvu i Lovćenu ostavio glavobolju pred novi derbi, 20. maja u polufinalu Kupa u Podgorici.

Sve ukazuje da će se u Budvi slaviti dupla kruna.

- Ne bih rekao da smo bili dominantni u ovom meču, već da smo bili bolji. Imali smo izvanrednog Pešića na golu, ,,zakrpio“ je veliki broj tehničkih grešaka. Nije bila utakmica lijepa za oko, ali jeste borbena, znali smo koliki je ulog i da nam

18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

18 15 12 10 10 9 9 9 4 4 2 1

0 0 1 3 1 2 0 0 2 1 0 0

0 3 5 5 7 7 9 9 12 13 16 17

33:23 22:26 23:26 23:25 22:21 44:30 592:435 564:390 446:443 460:469 493:474 469:459 460:445 459:485 430:453 478:513 460:577 467:635

36 30 24 23 21 20 18 18 10 9 4 2

praktično donosi titulu, te da je važna za psihološku prednost pred Kup - rekao je trener Budvanske rivijere Dejan Dragnić za Pobjedu.

Po pet golova za Rivijeru dali su Peruničić, Simović i Luka Novaković, dok je kod Lovćena Marković postigao devet.

Budućnost Podgorica je pobijedila Partizan 1949 (33:23) i došla na treće mjesto, Berane 1949 je trijumfom nad Rudarom u Pljevljima (25:23) došlo na petu poziciju, dok je Mornar 7 u Bijelom Polju bio bolji od Brskova (26:23).

Jedinstvo je savladalo Komove (22:21), dok je u derbiju začelja Sutjeska bila bolja od Danilovgrada (44:30), što joj je drugi trijumf u sezoni.

Ne. K.

Arena

Telekom 1. CFL

Dečić drugi put u pet dana igra protiv Iskre

Duel Dijaša i Nikolića u prvom meču polufinala Kupa

PODGORICA – Fudbaleri Dečića i Iskre drugi put u pet dana odmjeriće snage.

Dečić

Iskra

(4-3-3)

(4-4-2)

Stadion FK Dečić. Kapacitet: 2.000. Sudija: M. Savović. Pomoćnici: A. Đikanović i D. Vujović. Početak: 16 sati Dragojević

Drešaj

Martinović

Tući Nikolić

Božanović Marušić

Vuljaj

Bećiraj Sekulić

Dijaš

Đeljaj

Pešukić Perović

Kojašević

Pavlićević

Šahman Šaletić

Pešukić Bakrač

Kumburović Kordić

Trener Vladimir Janković

Trener Goran Jovanović

raza, a na posljednjih pet mečeva u Tuzima doživio je čak četiri poraza. Baš zbog toga novi kiks dodatno bi Dečić udaljio od borbe za treće mjesto.

– Znamo odlično vrline i mane Iskre. Spremni smo za ovaj duel i vjerujem da ćemo djelovati još bolje nego u Kup utakmici – naglasio je Nikolić.

NEMA NEPOZNANICA

Iako u međusobnim susretima ove sezone Iskra ima negativan

Mornar u derbiju začelja dočekuje Zetu

Na ,,Topolici“ pada odluka o opstanku?

PODGORICA – Mornar je u prošlom kolu uspio da brejkom protiv Podgorice ostane u sigurnoj zoni, sa tri boda više od Rudara, a već danas nakon meča na ,,Topolici“ situacija u donjem dijelu tabele može biti jasnija.

Barani dočekuju Zetu, a ukoliko nakon 21. avgusta konačno trijumfuju, biće otklonjene gotovo sve dileme – Mornar bi najvjerovatnije izbjegao baraž, a Zeta bi potpisala kapitulaciju. Svaki drugi ishod značio bi nastavak drame kada je u pitanju borba za opstanak.

Baš zbog toga, u taboru Mornara vjeruju da je vrijeme da baš u ovom meču, koji nosi toliki značaj, prekinu loš niz rezultata na domaćem terenu

bilans sa Dečićem, Danilovgrađani sa neskrivenim optimizmom odlaze u Tuzi, sa ciljem da ostvare povoljan rezultat koji će im omogućiti da makar zadrže istu razliku, ili je uvećaju za stabilno treće mjesto na tabeli.

Dečić je, inače, na stadionu ,,Braće Velašević“ oba puta ove sezone slavio, dok je u Tuzima bilo neriješeno – 1:1, kao i u prvoj utakmici Kupa minule srijede. Samim tim, pomenuta statistika navodi na zaključak da se očekuje žestoka borba ova dva tima koji pretenduju za mjesto na međunarodnoj sceni.

– Nema nikakvih nepoznanica između nas i samo je pitanje koja će ekipa imati više snage i koncentracije da ostvari željeni cilj. Dobro smo izanalizirali igru Dečića i ustanovili od koga i od kakve taktike nam prijeti najveća opasnost. Jednostavno, o protivniku ne treba trošiti riječi jer se radi o dobro ukomponovanom sastavu koji zaslužuje respect, a o čemu najbolje svjedoče rezultati Tuzana na oba fronta. Ali, mislim da imamo adekvatna rješenja za neke, doduše simboličke, nedostatke ljutog rivala koje ćemo nadam se i iskoristiti – rekao je trener Danilovgrađana Milivoje Novović, koji neće moći da računa na povrijeđenog Makedonca Najdenova i vezistu Pavlovića, koji će pauzirati zbog žutih kartona.

R. P. – B. K.

i da prvom pobjedom od avgusta na ,,Topolici“ naprave ozbiljan korak ka opstanku.

- Očekuje nas još jedan zahtjevan meč. Uspjeli smo kada je bilo najpotrebnije da trijumfujemo u Lješkopolju, iako smo bili pod imperativom, posebno nakon trijumfa Rudara nad Dečićem. Svjesni smo značaja utakmice i maksimalno motivisani spremamo se za još jedan derbi začelja – kazao je Ermin Seratlić, lijevi bek Mornara.

Barani se spremaju za meč koji može biti prekretnica. Mornar je ove sezone jednom već remizirao sa Zetom na svom terenu (2:2), u meču kada je praktično obavljena ,,primopredaja“ trenerske palice.

Sada su okolnosti drugačije, Mornaru je meč od posebnog

NIKŠIĆ – Sutjeska je u prvom meču polufinala Kupa doživjela debakl od Budućnosti (3:0), pa su Nikšićani svjesni da imaju male šanse da dođu do finala.

Zbog toga žele što prije da i teoretski osiguraju titulu i tako zaliječe rane od gotovo izvjesne bolne eliminacije iz masovnijeg takmičenja...

Sutjeska danas želi da nastavi tamo gdje je stala u šampionatu – u goste im stiže Rudar, a Milija Savović ponovo neće izvesti najjači sastav. Ali, i pored toga, domaći ne bi smjeli sebi dozvoliti da ostanu bez bodova.

Toga je svjestan i prvotimac Vladan Bubanja, koji je pod Goricom, u dva navrata, pogađao okvir protivničkog gola.

- Rudar ima kvalitetan sastav, bore se za opstanak i svaki im je bod bitan. Jasno je da će biti maksimalno motivisani i kad budu igrali sa nama. Važno je da nametnemo svoj ritam od početka, to nijesmo uspjeli protiv Budućnosti i vidjeli smo kako nam se vratilo. Moramo osvojiti sva tri boda i primaći se na korak od cilja. Vjerujem da ćemo ovog puta pružiti maksimum – riječi su Bubanje.

Strateg Sutjeske Savović priznaje da su prošli susret odigrali ispod svakog nivoa.

- Totalno smo bili van svog ritma, nijesmo imali igru po kojoj su nas prepoznavali od početka šampionata, ali dešava se. Sad samo razmišljamo o Rudaru, a znamo koliki je ulog.

Oni su slavili protiv Dečića, stabilizovali su se rezultatski i sigurno ne dolaze s bijelom zastavom, tim prije što su u

FSCG

Protiv Rudara že zaliječe rane iz K

Obje strane imaju isti motiv Nakon duela u polufinalu Kupa, sada ih očekuje meč u šampionatu, koji će donijeti novi derbi u borbi za Evropu. Tuzani imaju bod manje od Iskre, pa žele pobjedom protiv direktnog konkurenta da preuzmu treće mjesto i gotovo izvjesno potvrde evropsku vizu.

Tuzani su svjesni značaja utakmice, ali i kvaliteta rivala, zbog čega sa dosta opreza ulaze u ovaj duel protiv tima sa kojim su ove sezone već četiri puta igrali, a protiv kojeg nijesu ostvarili pobjedu na svom terenu.

– Najteži su mečevi kada igrate dva puta zaredom protiv istog rivala. Imali smo meč u Kupu, koji je specifičan, a sada nas očekuje derbi u šampionatu.

Isto kao i u Kupu, ulog je veliki, jer se oba tima bore za Evropu, tako da smo maksimalno fokusirani na ovaj meč. Mislim da nema nepoznanica, igrali smo ove sezone već četiri puta, a oba tima posjeduju veliki kvalitet.

Ipak, igramo na našem terenu i moramo nastojati da velikom željom i borbenošću ostvarimo dobar rezultat protiv direktnog rivala u borbi za Evropu – jasan je Jovan Nikolić, vezista Dečića.

Dečić je upisao dva vezana po-

24. i 25. april 2022.

Sutjeska traži reakciju nakon ubjedljivog poraza od Bu

D. MIJATOVIĆ

F. FILIPOVIĆ

20

Vladan Bubanja i saigrači žele trijumf za iskupljenje

opasnoj zoni. Imamo kvalitet za pobjedu i bez obzira na to s kim igramo, logično je da očekujemo trijumf – kaže pred susret s Pljevljacima šef stručnog štaba „plavo-bijelih“ Milija Savović.

Novica Eraković, koji je zbog povrede napustio igru već u prvom poluvremenu derbija, biće danas van stroja. Osim novopečenog reprezentativca Crne Gore, koji je ove sezone u najboljoj formi, duel preskače i Vladimir Jovović, te suspendovani Nikola Janjić, ali se očekuje povratak mlađanog Marka Matanovića.

GOSTI VIDE ŠANSU

Duel u Nikšiću donosi ulogu apsolutnog favorita Sutjesci, ali u Rudaru ne žele unaprijed da se predaju. Pljevljaci su u minulom kolu iznenadili Dečić, a sada će pokušati i protiv Sutjeske, po svemu sudeći novog šampiona, da ostave što bolji utisak.

- Očekuje nas teška utakmica sa najboljom ekipom u ligi.

Sutjeska je gotovo od starta sezone prva, ima veliku prednost i to je možda najbolji dokaz njenog kvaliteta. Radi se o timu koji ima izuzetne pojedince, ali i veliki roster, tako

ZA NOVI KORAK KA BARAŽU

Mornar

Zeta

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: SRC ,,Topolica“. Kapacitet: 3.000.

Sudija: R. Pajović. Pomoćnici: M. Đukić i N. Radulović. Početak: 18 sati Vukčević Pajović

Muzurović Stevanović Kaluđerović Ćetković

Seratlić

Kajević Grbić

Škrijelj Raičević

Radusinović

Zahorulko

Roganović

Burzanović

Krstović P. Vukčević

Đinović

Đ. Vukčević Đukanović

Đurović

Karadžić

Ermin Seratlić na meču sa Zetom na ,,Trešnjici“

značaja, a nakon nekoliko utakmica na ,,Topolici“, gdje nije imao sreće, sada se nada dobrim okolnostima…

– Igraćemo napadački, raz-

mišljamo samo o pobjedi i nadam se da možemo ostvariti važan trijumf, čime bi napravili važan iskorak na tabeli.

Neće biti lako, Zeta, iako je

Trener Andrija Delibašić

Trener Dragoljub Đuretić

posljednja, sigurno da ima kvalitet i zato je nećemo potcijeniti. Međutim, vjerujem da možemo do pozitivnog ishoda – naglasio je Seratlić.

Ima nade za Zetu šest kola do kraja sezone. ,,Vukovi“ su pobjedom nad Petrovcem (3:0) smanjili zaostatak za pretposljednjom Podgoricom na četiri boda i vjeruju da mogu do baraža.

– Ostvarili smo veoma bitnu pobjedu, smanjili zaostatak za Podgoricom i dobili veliko samopouzdanje pred naredne mečeve. Idemo meč po meč, vjerujući da možemo da preskočimo Podgoricu i nađemo se u baražu – istakao je štoper Nemanja Đurović.

Kako osvojiti ,,Topolicu“ i u najboljem raspoloženju dočekati subotnji okršaj s Podgoricom?

– Očekujemo izuzetno težak meč u Baru. Mornar je dobra ekipa i to ne kažem iz kurtoazije. Međutim, naš cilj je jasan, idemo na pobjedu i vjerujem da ćemo uspjeti u tome – dodao je Đurović, čiji je saigrač iz defanzivne linije Amel Tuzović povrijeđen i neće igrati u Baru.

R. P. – Ne. K.

Igrači Podgorice slave pogodak u posljednjem meču protiv Budućnosti

udućnosti

ele da Kupa

21

Telekom 1. CFL

Sutjeska

Rudar

(4-3-3)

(4-3-3)

Stadion: Kraj Bistrice. Kapacitet: 4.000.

Sudija: M. Cerović. Pomoćnici: M. Brajović i D. Dević. Početak: 15 sati Giljen Drešković

Drinčić

Grivić

Bubanja

Matanović

Stijepović

Augusto

Knežević

Nikač

Vučić

Gašević

Bojović

Živković

Popović

Macui Peličić Prenkočević

Krneta

Banović Helić

Trener Milija Savović

Trener Srđan Nikić

Raspored PETROVAC: Petrovac - Jezero (15h) NIKŠIĆ: Sutjeska - Rudar (15h) TUZI: Dečić - Iskra (16h) PODGORICA: Podgorica - Budućnost (18h) BAR: Mornar - Zeta (18h)

Tabela 1. Sutjeska

30 20 8 2

53:19 68

2. Budućnost 30 17 6 7 59:36 57 3. Iskra

30 13 6 11 40:35 45

4. Dečić

30 11 11 8 44:36 44

5. Petrovac

30 9 12 9 43:45 39

6. Jezero

30 11 5 14 34:40 38

7. Mornar

30 8 11 11 25:35 35

8. Rudar

30 8 8 14 32:46 32

9. Podgorica 30 6 9 15 31:50 27 10. Zeta

da nije čudno što je ubjedljivo prva – kazao je pouzdani defanzivac Pljevljaka Martin Prenkočević.

Sutjeska u ovaj meč ulazi nakon neuobičajnog poraza – Nikšićani su prije samo četiri dana ubjedljivo poraženi od Budućnosti, što već sada označava, po svemu sudeći, kraj za njih u Kupu. Da li taj trenutak može iskoristiti Rudar?

- Sigurno da će tražiti šansu da se vrate na pravi put nakon tog poraza, ali za nas je najvažnije da u tom meču budemo kao protiv Dečića na maksimalnom nivou i tražimo

30 5 8 17 30:49 23

LISTA STRIJELACA 11 - Vuljaj (Dečić) 10 - Ivanović, Raičković (Budućnost), Bašić, Miličković (Petrovac) 9 - Sekulić (Iskra), Faust (Jezero), Živković (Rudar) 8 - Petrović (Budućnost)

svoju priliku da napravimo povoljan rezultat. Neće biti lako, ali svakako da nema predaje – naglasio je PrenkoRa. P. – R. P. čević.

Podgorica dočekuje Budućnost, svjesna da mora braniti mjesto u baražu

Svaki bod bitan za spas PODGORICA – Fudbaleri Podgorice porazom u prošlom kolu od Mornara praktično su otpisani iz borbe da mogu izboriti opstanak bez baraža. Sada Lješkopoljcima slijedi bitka da sačuvaju mjesto u doigravanju, odnosno da ih ne ugrozi ,,fenjeraš“ Zeta, kako ne bi doživjeli ispadanje.

Zeta ima četiri boda manje, danas gostuje Mornaru, dok Podgorica dočekuje Budućnost.

Jasno je da je aktuelni šampion favorit, posebno nakon sjajnog izdanja u Kupu, gdje su ,,plavi“ dokazali izvanrednu formu. Ali Podgorica nema mnogo izbora – mora pokušati da iznenadi rivala jer je sada svaki bod od izuzetnog značaja u borbi za spas.

- Očekuje nas još jedno iskušenje. Dočekujemo Budućnost, ekipu koja je aktuelni šampion i koja je u sjajnoj seriji rezultata. Međutim, nakon poraza od Mornara dozvolili smo Zeti da nam se primakne tako da je sada svaki bod bitan i sigurno da nema predaje. Nadam se da ćemo željom uspjeti da napravimo dobar rezultat – kazao je mladi čuvar mreže Podgorice Nikola Ivezić.

Petrovac protiv Jezera igra najvažniji meč u dosadašnjem toku sezone

Posljednji voz za Evropu Daleko je Petrovac od igara i rezultata koje je bilježio u prvoj polusezoni. ,,Nebo-plavi“ nijesu ovog proljeća ona ekipa koja je igrala napadački, primamljivo za publiku i, na koncu, bila među ozbiljnijim kandidatima za izlazak na evropsku scenu.

Potvrdio je to visok poraz od posljednjeplasirane Zete (3:0) u prethodnom kolu, ali još ima vremena da se stvari isprave. Počev od današnjeg duela s Jezerom.

- Nijesmo se nadali porazu u prošlom kolu, pogotovo ne sa onim rezultatom. Propustili smo mnogo šansi u prvom poluvremenu i u drugom je to sve došlo na naplatu. Ipak, vjerujemo u sebe, ništa nije izgubljeno, pobjedom protiv

Jezera bili bismo u velikoj trci za Evropu, gdje nam je i mjesto – tvrdi štoper Marko Živanović.

Petrovac zaostaje pet bodova za četvrtoplasiranim Dečićem, a Jezero mu se neočekivano primaklo na samo ,,minus 1“.

- Znamo koliko nam je značajna ova utakmica i ulazimo nikad motivisanije u nju. Očekujem težak i borben meč, Jezero je hit proljeća, dosta dobra ekipa, što i pokazuju rezultati koje su ostvarili u drugom dijelu sezone. Znamo sve o protivniku, dobro smo se spremili, ekipa je motivisana i znamo što želimo.

Pobjedom smo na dobrom putu, a to je Evropa – poručio je Živanović, internacionalac iz Srbije.

Podgorica

Budućnost

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: DG arena. Kapacitet: 4.000. Sudija: N. Cvijović. Pomoćnici: G. Šućur i M. Gojković. Početak: 18 sati Ivezić

Unkašević

Đajić

Bulatović

Boljević

Bajović

Maraš

Čelebić

Sentoku

Vuković Mrvaljević

Đukanović

Mijović

Terzić

Ivanović

Raičković A. Ćetković

Ražnatović

Đuričković Dakić

Ćuković Pavličić

Trener Vojislav Pejović

Trener Aleksandar Nedović

Podgorica je bez trijumfa na posljednjih pet mečeva, dok je Budućnost vezala pet trijumfa.

Ali, i pored toga, u taboru Lješkopoljaca nadaju se da mogu izbjeći poraz.

- Ova utakmica nam mnogo znači. Cijenimo rivala, ali moramo razmišljati o pobjedi kako bismo nastavili da krči-

14

utakmica odigrali su Budućnost i Podgorica u Telekom 1. CFL (devet pobjeda „plavih“, dva remija i tri poraza), dok su na ,,DG areni“ upisali šest međusobnih duela – četiri pobjede Budućnosti, jedna Podgorice i jedan remi

mo put ka svom cilju – naglasio je Ivezić.

OPTIMIZAM NA MAKSIMUMU

Budućnost ide na ,,DG arenu“ na krilima pobjede nad Sutjeskom u prvom meču polufinala Kupa (3:0), ali i serije od pet pobjeda u oba takmičenja.

- Nadam se da ćemo protiv Podgorice uspjeti da odigramo približno kvalitetno kao protiv Sutjeske. Trijumf u najvećem derbiju nam je donio novi motiv i fantastičnu atmosferu pred finiš sezone u kome ciljamo odbranu Kupa Crne Gore – rekao je za klupski sajt Miomir Đuričković.

- Pobjeda je bila lijepa, prezadovoljni smo što je publika sa stadiona otišla raspoložena i srećna, ali ne smijemo jer još ništa nijesmo uradili. Podgorica je za nas novi izazov, koji želimo da riješimo na najbolji mogući način.

Budućnost je apsolutni favorit

KARAKTER EKIPE NA ISPITU: Fudbaleri Petrovca ne odustaju od Evrope

Petrovac

Jezero

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: ,,Mitar Mićo Goliš“. Kapacitet: 1.500. Sudija: M. Bešović. Pomoćnici: V. Todorović i V. Radenović. Početak: 15 sati

MOTIV DO NEBA

Od borbe za opstanak do Evrope na horizontu. Jezero je proljećnim bumom došlo u situaciju da se približi gornjem dijelu tabele, a danas mu se ukazuje šansa da preskoči Petrovac.

Raspoloženje u plavskom timu nije pokvario ni poraz od Sutjeske (2:0), prvi nakon četiri vezana trijumfa.

- Znali smo da svakoj seriji dođe kraj, voljeli bismo da je naša trajala duže, ali arhivirali smo taj meč i odmah se okrenuli pripremi za gostovanje Petrovcu. Čvrsto stojimo na zemlji, ne želimo da u preostalih šest kola pokvarimo sve dobro što smo napravili u ovoj polusezoni – rekao je vezista Aldin Adžović.

Može li Jezero do Evrope?

- Lijepo je i pomalo nestvarno

u Lješkopolju, protiv tima od kojeg ove sezone nije izgubila ni bod – sva tri meča završena su 2:1.

- Podgorica još nije osigurala baraž, ima samo četiri boda više od posljednjeplasirane Zete i sigurno će dati sve od sebe da dođe do što boljeg rezultata protiv nas. Uostalom, svi prvoligaši najveći motiv imaju upravo protiv nas, što je negdje i normalno. Međutim, okrenuti smo sami sebi, željni da odigramo još jednu dobru utakmicu kako bismo podigli formu na još jedan viši nivo uoči finiša sezone – kazao je 24-godišnji univerzalac.

- Ni u jednom trenutku nećemo se opustiti, niti imamo pravo na to. Na nama je da damo maksimum i siguran sam da uz pravi pristup tri boda neće izostati.

Trener Budućnosti Aleksandar Nedović za današnji meč ne može da računa na Luku Mirkovića koji ima kartone. R. P. – Ne. K.

FSCG

Čavor

Radulović

Osmanović

Živanović

Mikijelj Ivanović

Vukčević

Tačibana

Marković Zvrko

Vujović Bašić

Bošnjak

Faust

Adžović

Vlaisavljević

Lambulić Đurković

Vuković

Račić Dedić

V. Radenović Asanović

Trener Nikola Rakojević

što uopšte možemo da pričamo o tome jer nije bilo davno kad smo razmišljali samo o opstanku. Ukoliko pobijedimo

Petrovac, došli bismo na peto mjesto, što bi bilo sjajno pred finiš prvenstva. Neće biti lako, idemo u goste vrlo dobroj ekipi

Trener Mladen Lambulić

koja takođe ima veliki motiv.

Očekujem uzbudljiv meč i povoljan ishod za nas – kazao Ne. K. je Adžović.

I. MANDIĆ

Arena

24. i 25. april 2022.

22

Arena

Sportski miks

Barski timovi u poneđeljak počinju finalnu seriju plej-ofa za odbojkašice

Druga liga, 30. kolo - Arsenal doživio debakl

Jedinstvo na ,,plus 7“ OFK Mladost DG OFK Titograd

2 1

PODGORICA – Stadion: ,,DG arena“. Gledalaca: 100. Sudija: Mladen Knežević. Strijelci: Mugoša u 25. (autogol) i Harada u 28. (OFK Mladost DG), Dapčević u 76. minutu (OFK Titograd). Žuti kartoni: Banićević, Pejović (OFK Mladost DG), Dapčević, Adrović, Vujisić (OFK Titograd). Crveni karton: Miloš Banićević u 90+2. minutu (OFK Mladost DG).

OFK MLADOST DG: Nikić, D. Mugoša (od 72. Raičević), Joković (od 45. Pejović), Banićević, Boričić, Škrijelj (od 60. Naoaki), Harada (od 46.

Popović), Stanisavić, M. Mugoša, Orahovac, Tešović (od 72. Krstović).

OFK TITOGRAD: Rosandić, Ajković (od 46. Sekulić), Mugoša, Dapčević, Adrović, Marković, Bracanović (od 89. Đaković), Šušić (od 70. Vukčević, od 89. Turusković), Božović, Spahić, Vujisić (od 46.

Bokan).

Mladost je ,,blic-krigom“ sredinom prvog dijela igre uspjela da dođe do pobjede, kojom je nastavila da krči put ka baražu. Sa druge strane, Titograd je porazom nastavio da tone i šest kola prije kraja ima 15 bodova manje od sigurne zone, što znači da je samo teoretski još drugoligaš, a već u srijedu i matematički će nekadašnji šampion biti u nižem rangu.

Igalo Arsenal

4 1

IGALO – Stadion: ,,Solila“. Gledalaca: 150. Sudija: Ivan Šarac.

Strijelci: Bigović u 13, A. Vujičić u 24, Perović u 46. i Ilić u 76. iz penala (Igalo), Montenegro u 18. minutu (Arsenal). Žuti karton: Vujičić (Igalo).

IGALO: Bjelica, Đurđević (od 76. Kovačević), Dajević, Vujičić (od 52. Ilić), Bigović, Kordoba (od 86. U. Vujičić), More, Mučalica (od 86. Popović), Perović, Grbić, Petrović (od 46. Kosać).

ARSENAL: Lemajić, Pepić, Mališić (od 55. Mirković), Došljak (od 70. Dragoćević), Radenović (od 70. V. Mršulja), Bulatović, Stijepović, Muhović (od 55. Mirković), Montenegro (od 60. Kordić), Manojlović, S. Mršulja.

Arsenalu su očigledno presudile komšije. Tivćani su prvo poraženi od Bokelja, a sada i od Igala, a sa dva vezana poraza Arsenal je sada još dalje od liderske pozicije, tako da će po svemu sudeći drugu godinu zaredom igrati baraž.

Bokelj Kom

0 2

KOTOR – Gradski stadion. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Bošković. Strijelci: Hot u 20. i I. Vukčević u 90+4. minutu. Žuti kartoni: Macanović (Bokelj), Mirković, Vujošević (Kom).

BOKELJ: Aković, Marković, Braunović, Macanović, Batuta, Škrelja (od 70. Pejaković), Braletić (od 46. Panič), P. Ča-

Tabela 1.Jedinstvo 2. Arsenal 3. Mladost DG 4. Bokelj 5. Kom 6. Igalo 7. Berane 8. Grbalj 9. Cetinje 10. Titograd

30 30 30 30 30 30 30 30 30 30

20 17 14 12 14 11 10 6 6 3

8 10 9 12 5 6 5 11 3 5

2 3 7 6 10 13 15 13 21 22

52:11 44:24 40:31 31:18 42:35 39:31 29:42 28:40 23:57 19:57

68 61 51 48 47 39 35 29 21 14

vor (od 85. Đorđević), Jeknić, Sklender, V. Čavor (od 68. Gopčević).

KOM: Domazetović, Petrović, Radovani (od 46. Dujović), Dašić, Mirković, I. Vukčević, Vujošević, Radulović, Hot (od 84. Stanišić), M. Vukčević (od 68. Đukić), Golubović.

Bokelj je nakon devet uzastopnih mečeva bez poraza zaustavljen u derbiju protiv Koma.

Kotorani su nakon trijumfa protiv Arsenala vjerovali da mogu do još jedne velike pobjede, ali su Zlatičani zaustavili njihov put ka baražu.

Jedinstvo Berane

0 0

BIJELO POLJE – Gradski stadion. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Vladimir Bjelica. Žuti kartoni: Korać, Ivanović, Dulović, Krulanović, Cvijović, Banda (Jedinstvo), Čikić, Santos (Berane).

JEDINSTVO: Š. Kolić, Vlaović (od 85. Grandov), Hajrović (od 83. Ćulafić), Korać, Dulović, Ivanović, Krulanović, Cvijović, D. Kolić (od 62. Mušović), Banda, Cvijović.

BERANE: Aković, Fujidžama (od 78. Mićunović), Čikić, Bujiša (od 82. Lončar), Muković, Santos (od 90+3. Guberinić), Vulević, Vukićević (od 46.

Tomović), Tmušić, Šunjević, Nedić.

Jedinstvo je imalo šansu da završi sve oko plasmana u Prvu ligu, ali je osvojilo samo bod, mada je i remijem lider uvećao razliku. Bjelopoljci su igrali 0:0 i pored totalne dominacije, a najveću priliku propustio je Korać, koji je u 86. minutu sa bijele tačke bio neprecizan, šutirajući visoko preko gola.

Grbalj Cetinje

24. i 25. april 2022.

1 1

RADANOVIĆI – Stadion u Radanovićima. Gledalaca: 150.

Sudija: Predrag Radovanović.

Strijelci: Tmušić u 39. (Grbalj), Piranić u 90. minutu (Cetinje). Žuti karton: Pajović (Grbalj).

GRBALJ: Perović, Kalačević, Babić, Mladenović, Pajović, Radović (od 87. Carević), Tmušić (od 75. Bralić), Radulović (od 87. Vučetić), Damjanović, Vilotijević (od 70.

Petović), Ćosić (od 70. Čađenović).

CETINJE: Vuksanović, Bacan (od 67. E. Dinoša), Ajković, Piranić, Vuković, K. Dinoša, Milačić, Nikočević (od 67. Ćetković, od 85. Mudreša), Jovanović, Brković (od 20.

Bogićević), Tomašević.

Grbalj je imao idealnu situaciju da pobjedom praktično završi posao oko opstanka, ali je Cetinje remijem ostalo na osam bodova manje šest kola prije kraja.

Domaćin je vodio golom Tmušića, ali su gosti u posljednjem minutu, nakon kontre koju je na pravi način završio Piranić, uspjeli da osvoje bod.

Priredio: R. PEROVIĆ

Kreće borba za titulu PODGORICA – Finale plejofa za odbojkaše između Budve i Budućnosti je završeno u tri meča, a da li će duža biti finalna serija za dame, koja počinje u poneđeljak u „Topolici“ (16 sati), znaće se već do kraja iduće sedmice, kada će biti odigrana tri meča između Galeba i Luke Bar. Za trofej se bore dvije najbolje ekipe, šampion Luka Bar i Galeb Liko Soho Group, koji je zauzeo prvo mjesto u ligaškom dijelu prvenstva ispred ,,sirena“, a već je osvojio i Kup Crne Gore, savladavši u finalu upravo Luku Bar sa 3:0.

Zbog svega toga, ali i zbog ovogodišnjih pojačanja (Teodora Čavić, Andrea Laković, Amerikanke Džerard i Fergus), Galeb je veliki favorit da titulu preotme od gradskog rivala…

- Najbitnije od svega je to što su sve moje igračice zdrave. Sigurno je da očekujem veliku borbu na oba kraja terena i na to smo maksimalno spremni. U plejofu godinama unazad bolje su

se snalazile igračice Luke Bar, tako da bi bilo nepošteno preuzeti ulogu favorita. Spremni smo na sve i sa maksimalnim respektom i velikim oprezom ulazimo u finalnu seriju. Raduje me to što će barska publika uživati u još najmanje tri meča, te ih ovo prilikom pozivam da dođu u što većem broju i prisustvuju spektaklu kakav i priliči gradskom derbiju – kaže za Pobjedu trener Galeba Liko Soho Group Petar Koković.

Ako se izuzme Budućnost 2012. godine, sve ostale titule su u nezavisnoj držali osvajali Luka Bar i Galeb, koji su igrali i najviše finala. Mlađi barski klub čeka na titulu punih 11 godina.

Luka Bar je više navikla na finala plej-ofa (igrala je svako), najčešće ih je osvajala (11 puta), a nerijetko nakon što je gubila finale Kupa. „Sirene“ od 2013. godine ne znaju za poraz u finalu, pa u ovom jure desetu uzastopnu titulu.

- Galeb se silno pojačao ove sezone. Međutim, mi ćemo sa djevojkama iz naše škole odbojke pokušati da uradimo najbolje što možemo. Mi smo, ipak, Luka Bar, ne zadovoljavamo se drugim mjestom. To sam rekao djevojkama na treningu, napašćemo Galeb i nadam se da ćemo igrati bolje nego ono finale Kupa. Galeb je stvarno u prednosti, iskusniji je i jači, ali mi ćemo pokušati da odigramo najbolje što možemo. Ako se neke stvari poslože, ako budemo dobro servirali i primali servis, onda možemo nečemu da se nadamo. Ne pobjeđuju uvijek bolji na papiru, treba da igramo disciplinovano, imamo svoje šanse, nadamo se da ćemo ih iskoristiti. Meni je samo bitno da izađemo na teren i damo sve od sebe, da to bude disciplinovana i borbena igra, sa željom, voljom, motivom, pa ćemo vidjeti dokle će nas to dovesti – rekao je za Pobjedu Vladimir Milačić, trener Luke Bar. S. J.

Vozač Red Bula najbolji pred današnju trku Formule 1 u Imoli

Ferstapen najbrži

Vozač Red Bula Maks Ferstapen trijumfovao je na prvoj sprint kvalifikacionoj trci ovogodišnjeg šampionata Formule 1 i tako osvojio najbolju startnu poziciju pred četvrtu rundu sezone.

Holanđanin je do pobjede u sprint trci na stazi „Enco i Dino Ferari“ u Imoli došao sa skoro tri sekunde prednosti u odnosu na

Šarla Leklera u Ferariju. Drugi vozač Red Bula Serhio Peres kroz cilj je prošao četiri i po sekunde iza svog timskog kolege.

Peres je bio najbolji među ostalima, ispred junaka prve sprint trke sezone Karlosa Sainsa juniora, koji je poslije greške u kvalifikacijama napredovao za sedam pozicija sjajnim preticanjima. Njih dvojicu slijedio je

dvojac Meklarena Lando Noris i Danijel Rikardo, ispred Valterija Botasa u Alfa Romeu i vozača Hasa Kevina Magnusena, koji su kompletirali osvajače bodova. Mjesto među najboljom desetoricom na startu trke obezbijedili su i vozač Alpina Fernando Alonso i Mik Šumaher u drugom bolidu Hasa.

Pored borbe na vrhu, sprint kvalifikacije obilježio je i incident u prvom krugu, u kojem je Guanju Džou odustao nakon kontakta sa vozačem Alfa Taurija Pjerom Gaslijem. Treba naglasiti da su sprint trku za zaborav imali vozači Mercedesa – Džordž Rasel je bio 11, tri pozicije ispred svog timskog kolege Luisa Hamiltona, a između njih našli su se Juki Cunoda u drugom bolidu Alfa Taurija i četvorostruki svjetski šampion Sebastijan Fetel.

Trka za Veliku nagradu Emilije Romanje počinje u 15 časova.

R. P.

MOTO GP: Francuz zablistao pred Veliku nagradu Portugala

Zarko u uzbudljivom finišu do pola Žoan Zarko osvojio je pol poziciju pred Veliku nagradu Portugala, petu trku ovogodišnjeg Moto GP šampionata.

Vozač Pramak Dukatija je na stazi „Algarve“ uspio da dođe do prvog pola u sezoni nakon sjajnog kruga u samom finišu kvalifikacija. Francuzu je najbliži bio Đoan Mir na Suzukiju, koji je imao 195 hiljaditinki zaostatka, dok je treći bio vozač Aprilije Aleš Espargaro.

Kvalifikacije u Portugalu su bile nevjerovatne – veliki broj vozača se smjenjivao na samom čelu u finišu. Džek Miler na Dukatiju bio je najbliži polu, ali kada je vrijeme isteklo Australijanac je pomjeren na četvrto mjesto, jer mu je zbog žutih zastavica poništen krug.

Espargaro je bio 232 hiljaditinke

iza Zarka, a dvije i po desetinke ispred Milera, kojeg je slijedio branilac titule Fabio Kvartararo. Šesto vrijeme imao je vozač VR46 tima Marko Beceki, a iza sebe je ostavio Aleksa Markesa, timskog kolegu Luku Marinija i devetostrukog svjetskog

šampiona Marka Markesa.

Najbolju desetoricu kompletirao je Pol Espargaro na Repsol Hondi, koji je kvalifikacije završio van staze poslije pada pred sam finiš.

Ono što je obilježilo kvalifikacije je i težak pad Frančeska Banjaje, koji je prošao bez preloma. Ukoliko bude mogao da vozi danas vozač Dukatija će se naći na samom začelju startnog poretka. Pad je imao i vodeći u generalnom plasmanu Enea Bastijanini, koji će zauzeti 18. mjesto na startu. Još veće probleme od mladog Italijana imao je drugi vozač Suzukija Aleks Rins, pošto je imao tek 23. vrijeme.

Trka za Veliku nagradu Portugala u kraljevskoj klasi vozi se danas od 14 časova.

R. P.

Žrijeb za EP u vaterpolu

,,Ajkule“ u grupi sa Italijom, Gruzijom i Slovačkom PODGORICA – Vaterpolisti Crne Gore na Evropskom prvenstvu u Splitu igraće u grupi A sa selekcijama Italije, Gruzije i Slovačke. Prvoplasirane ekipe igraće četvrtfinale, dok će drugoplasirane i trećeplasirane selekcije krenuti od osmine finala.

Evropsko prvenstvo na programu je od 27. avgusta do 10. septembra.

U grupi B su Grčka, Malta, Francuska, Hrvatska, u C grupi Rumunija, Njemačka, Španija, Holandija, a u posljednjoj (D) grupi nastupaće Srbija, Mađarska, Izrael i Slovenija.

- Jaka grupa, a svako Evropsko prvenstvo je izuzetno nezgodno. Ponovo igramo sa Gruzijom kao na Svjetskom prvenstvu. Ako se ukrštamo sa grupom B biće jako teško. Ali, imamo dosta vremena da se pripremimo.

Prije Splita čeka nas Svjetska liga, zatim Svjetsko prvenstvo i nadam se da ćemo biti na mnogo boljem nivou nego danas – poručio je selektor Vladimir GojkoA. M. vić.

Feljton

24. i 25. april 2022.

23

1.

10.

OLIVERA VELIMIROVIĆ-ŽIŽIĆ – DOAJENKA CRNOGORSKE NAUKE

Nalaz iz Momišića za sada je jedinstven u Crnoj Gori » Priredio: Slobodan ČUKIĆ

„NALAZ U MOMIŠIĆIMA“ ČASOPIS „STARINAR“, 1966. GODINE, STR. 193207 (NASTAVAK)

ORUŽJE: Grupa oružja iz nalaza u Momišićima sastoji se od 47 objekata, koji su svi rađeni od gvožđa. Zastupljena su dva tipa oružja: a) koplja i b) noževi. a) Koplja: Prema obliku koplja se mogu podijeliti u tri osnovna tipa, između kojih ne postoji oštra formalna granica, već se oblici često međusobom dopunjuju i miješaju. Prvi i najjači tip koplja okarakterisan je kraćim tulcem i jako izduženim listom, čija širina često ne prelazi širinu tulca.

U ovoj grupi mogu se razlikovati dvije varijante: jedna sa blagim prelazom iz tulca u list i druga, sa oštrim ukrašenim prelazom, tako da list koplja dobija oblik izduženog deltoida. Drugi tip je okarakterisan dugačkim tulcem i kratkim listom. Kod koplja ovoga tipa, dužina lista obično je jednaka dužini tulca. I ovdje kao i kod prvog tipa, izdvajaju se dvije varijante, na osnovu blagog, odnosno, oštrog prelaza između tulca i lista. U treću grupu mogu se izdvojiti četiri koplja, koja se odlikuju kratkim i tankim tulcem i dugačkim i širokim listom. b) Noževi: Uz ostale objekte, nađeno je i sedam cijelih i fragmentovanih noževa. Pet primjeraka pripadaju grupi noževa sa kratkim sječivom, dok dva primjerka čine posebnu grupu noževa sa ravnim sječivom i vrhom povijenim na gore, tako da gornja kontura daje sedlast izgled. Oružju pripada i jedan primjerak nožnice, vjerovatno za koplje, nađena takođe sa ostalim objektima.

ZAKLJUČAK: Po svom sadržaju i vremenu kome pripada, nalaz iz Momišića za sada je jedinstven u Crnoj Gori, a u mnogome i na teritoriji cijele naše zemlje (Jugoslavije, prim.pr.). Kao što su ranije grobovi iz Trebeništa rasvijetlili dotle neslućene odnose između ilirske i grčke kulture u VI vijeku, tako je sada na osnovu Momišića moguće jasnije sagledati materijalnu kulturu i rasvijetliti ekonomske i etničke odnose u jugoistočnom dijelu naše domovine, na pragu istorijske epohe u vrijeme dok jadranski Iliri stupaju direktno na istorijsku pozornicu svojim komplikovanim odnosima prema Grcima i Rimljanima.



U nalazu iz Momišića jasno se mogu izdvojiti tri vrste predmeta: strani importovani materijal, predmeti čiste lokalne produkcije i objekti inspirisani stranim uzorima, ali izrađeni od lokalnih majstora. Sigurno je da je sahranjivanje vršeno u vremenskom intervalu koji ne prelazi vijek jedne generacije, tj. najviše 40-50 godina



Zanimljivija činjenica da su u Momišićima nađeni zajedno oblici koji pripadaju trima osnovnim etničkim grupacijama na Balkanu: Ilirima, Keltima i Tračanima. Ilirska komponenta je najizrazitija i ona daje osnovni ton cijelom nalazu što je i razumljivo s obzirom da ovaj kraj pripada Dokleatima i Labeatima

Mjesto preko puta zgrade Crvenog krsta đe je otkrivena momišićka nekropola

Mada se zbog specifičnih uslova nalaza danas ne može precizno utvrditi međusobni raspored i odnos arheološkog materijala otkrivenog u Momišićima, analiza pojedinih grupa nađenog inventara pokazuje da najveći dio nalaza potiče iz jednog vremenskog razdoblja. Ukoliko materijal potiče iz većeg broja grobova, sigurno je, da je sahranjivanje vršeno u vremenskom intervalu koji ne prelazi vijek jedne generacije, tj. najviše 40-50 godina.

Kao što će se kasnije pokazati, to vremensko razdoblje pripada jednom od najznačajnijih perioda uzdizanja ilirske moći na jugoistočnom Jadranu, kada su lokalna plemena našla svoje mjesto u istoriji Grka i Rimljana.

Kao što je u uvodu istaknuto, u nalazu iz Momišića jasno se mogu izdvojiti tri vrste predmeta: 1. strani importovani materijal, 2. predmeti čiste lokalne produkcije i 3. objekti inspirisani stranim uzorima, ali izrađeni od lokalnih majstora.

Prva grupa predmeta značajna je zbog upoznavanja direktnih trgovinsko-ekonomskih odnosa lokalnog stanovništva sa

stranim proizvodnim centrima i mogućnosti određivanja hronologije cijelog nalaza.

Predmeti lokalne produkcije daju uvid u strukturu stanovništva u oblasti između Zete, Morače i Skadarskog jetera i omogućuje da se jasno ispita odnos prema starijem kulturnom nasljeđu.

Treća grupa ilustruje vjerno odnose snaga između lokalnih i stranih faktora koji učestvuju u formiranju same kulture.

Osim malog broja izuzetaka sva keramika otkrivena u Momišićima po svojim oblicima, fakturi i stilskim odlikama pripada importu. Skifosi, kantarosi lakrimarijumi, nose na sebi sve one tehničke i stilske odlike karakteristične za helenističku keramiku, od kraja IV do kraja I vijeka.

Keramika srodna momišićkoj, nađena je na mnogim lokalitetima u našoj zemlji, naročito na području Balkana. Najveći broj srodnih vaza otkriven je na Visu, Hvaru, Braču, kod Stobreča, Cavtata, u Risnu i Budvi. Obično je bez dovoljno kritičnosti sva keramika ovoga tipa označena kao apulska i smatrana za južnoitalski import. Međutim, u

Za tačno objašnjenje porijekla i vremena momišićke keramike, najznačajniji su svakako nalazi identičnih vaza iz grobova u Gostilju (Đuro Basler, Nekropola u Gostilju – rukopis). Dobija se utisak da je jedna radionica snadbijevala južni dio crnogorskog primorja, područje Skadarskog jezera i Zete

Koplje iz momišićke nekropole

Koplja iz momišićke nekropole

posljednje vrijeme pokazalo se, da su ove vaze isto toliko česte i u Atici, Korintu, na Crnom moru i istočnom Mediteranu uopšte.

Za tačno objašnjenje porijekla i vremena momišićke keramike, najznačajniji su svakako nalazi identičnih vaza iz grobova u Gostilju (Đ. Basler, Nekropola u Gostilju – rukopis. Na podacima se toplo zahvaljujem Đ. Basleru). Dobija se utisak da je jedna radionica snadbijevala južni dio crnogorskog primorja, područje Skadarskog jezera i Zete.

Grobove u Gostilju datovao je Đ.

Basler, prema grobnim cjelinama i nađenom novcu Gencija od III do II v. Prije nove ere (podaci Đ. Baslera). Pošto do sada svi nalazi helenističke keramike iz naše zemlje nijesu sistematizovani i obrađeni, teško je utvrditi tačno sve proizvodne centre koji su snadbijevali ilirsko-keltsko stanovništvo keramičkim proizvodima. U slučaju Momišića, moguće je, zahvaljujući ostalom stranom materijalu, u prvom redu novcu, bar približno odrediti oblast iz koje se lokalno stanovništvo snabdijevalo skupljim i finijim materijalom. Na žalost, oba nađena novčića su loše očuvana, tako, da nije moguće sa potpunom preciznošću odre-

diti kovnicu i datum emisije ali su predstave na aversu i reversu novca dovoljne da ukažu na pravac i približno vrijeme odakle je importovani materijal došao.

Na aversu pomenutog novčića prikazan je lik Herakla u profilu, a na reversu pegaz. Poznato je da pegaz čini tipičnu oznaku korintskih kovnica i da se javlja isključivo na monetama onih oblasti gdje su korintski uticaji dominantni. Kombinacija Herkulovog lika na aversu i pegaza na reversu poznata je, kako se može zaključiti pregledom Sylloge numorum greacorum, jedino na korintskom novcu u emisijama III vijeka i što je naročito značajno, na monetama Dirahiona u emisijama 300. i 200. godine. Ako je novac iz Momišića kovan u Dirahionu ili nekoj od korintskih kovnica sigurno je da i keramika potiče iz istog centra i da je rađena u vrijeme između 300. i 200. godine. Ova hipoteza sasvim je prihvatljiva s obzirom na blizinu i značajan uticaj kolonija na albanskoj obali.

Drugoj grupi pripada najveći dio arheološkog inventara iz Momišića, u prvom redu oružje i gotovo sve vrste nakita. Iako u oblicima nije sav nakit autohton po porijeklu, već imitira grčke

Novčić sa likom Herkula i pegaza iz nekropole u Momišićima

uzore, važno je da on u ovom momentu nije više u upotrebi u matičnim oblastima, tako da u stvari predstavlja tvorevinu lokalnih majstora. Mnogo je zanimljivija činjenica da su u Momišićima nađeni zajedno oblici koji pripadaju trima osnovnim etničkim grupacijama na Balkanu: Ilirima, Keltima i Tračanima. Ilirska komponenta je najizrazitija i ona daje osnovni ton cijelom nalazu što je i razumljivo s obzirom da ovaj kraj pripada Dokleatima i Labeatima.

Ovdje prije svega pripadaju dvojne igle i fibule štrbačkog tipa koje prate gotovo sve ilirske nalaze na našoj teritoriji počev od VI vijeka. Od ukupno 15 fibula, šest njih pripada ovom dobro poznatom maloazijsko-grčkom tipu. Najstariji primjerci ovih fibula na našoj teritoriji potiču iz VI vijeka, ali ovaj oblik je postao tako omiljen u cijeloj ilirskoj kulturi tako da se kasnije često javlja u nalazima V i VI vijeka, što pokazuju nalazi na Glasincu, u Gorici, Štrpcima, Mitrovici, Novim Banovcima i Čurugu. Za tačno datovanje ove grupe fibula u Momišićima važna je njihova pojava na nekropoli u Gostilju koja, kako smo već ranije napomenuli, nije starija od III vijeka. Malim dimenzijama i jako stilizovanim palmetama na glavi, momišićki primjerci pripadaju svakako posljednjem stadiju razvoja fibula ovoga tipa i zajedno sa primjercima iz Gostilja pokazuju da se ovaj oblik zadržao na teritoriji Crne Gore u ilirskoj kulturi III i II vijeka. To se isto može reći za sve oblike dvojnih igala koje su ostale omiljen nakit kod dalmatinskih Ilira kao i na Glasincu sve do vremena srednjega latena (A. Benac-B.Čović, Sarajevo, 1957, Glasinac II, 53). (Nastavlja se)

24

Horoskop

24. i 25. april 2022.



HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (25. 4 – 1. 5) Mjesec u Ovnu

PONEĐELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 15:13. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno.

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Biku PONEĐELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 15:13. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Blizancima PONEĐELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od navedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 15:13. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Raku PONEĐELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 15:13. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja.

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Lavu PONEĐELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 15:13. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa

znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www. soulmatestars.com/vedic-signs/ calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazijelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Djevici PONEĐELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 15:13. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Vagi PONEĐELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 15:13. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Škorpiji PONEĐELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

mo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Mjesec je u fazi zamračenja u petak od 21:28 do subote u 22:27, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 15:13. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Strijelcu PONEĐELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 15:13. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Jarcu PONEĐELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 15:13. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Vodoliji PONEĐELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 15:13. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Mjesec u Ribama PONEĐELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 15:13. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

24. i 25. april 2022.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

24. i 25. april 2022.

Oglasi i obavještenja

24. i 25. april 2022.

Dana 23. aprila 2022, u 68. godini života, preminula je naša draga

Dana 21. aprila 2022. u 79. godini života preminula je naša draga

27

Posljednji pozdrav dragoj tetki

ROSI IVEZIĆ

SLAVICA Brankova JOVANOVIĆ

MARA Mijata ŠARANOVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, 24. aprila od 10 do 15.30 časova.

Sahrana će se obaviti istog dana u 16 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

rođena Senjak 31. 12. 1943 – 21. 4. 2022.

od tvojih sestrića: KIRO, DANILO, BAGO i VESKO RAIČEVIĆ sa porodicama

1035 Posljednji pozdrav dragom bratu

Ožalošćeni: majka MAŠINKA, brat STEVAN, sestra SNEŽANA, snaha SILVANA, zet PETAR, tetka LJUBINKA, bratanići i sestrić i ostala rodbina

Sahrana je obavljena 23. aprila na mjesnom groblju Novo Selo, u krugu porodice.

BOŽU ĐURIČIĆU 1036

Дана 23. априла 2022. године умрла је у 85. години наша драга

Ožalošćeni: suprug MILORAD, kćerke NELA, NATAŠA, ALEKSANDRA i IVANA, unučad MARKO, HELENA, MARTA, IVA i MATEJ, zetovi ZORAN i SAMO, brat FILIP, sestre KATA i MILKA sa porodicama, đever MOMO, zaove DARA i BOŽANKA sa porodicama i ostali članovi porodica SENJAK i ŠARANOVIĆ

GOLUB sa porodicom 1024 Posljednji pozdrav dragom stricu

BOŽIDARU ĐURIČIĆU

СЛАВКА Драгога МУГОША рођена РАДОЊИЋ

1034

od NELE i IVANE sa porodicama 1030

POMENI

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 24. априла од 10 до 15 часова и дана 25. априла од 10 до 15 часова када ће се и обавити сахрана.

ОЖАЛОШЋЕНИ: син МИЛАН, кћерке ТАЊА и МИРА, брат РАЈКО, сестра СЕНКА,унук ДУШАН, унуке АНДРЕЈА, МИЛИЦА и ЈОВАНА, снахе ДРАГИЊА, ЉИЉАНА и СЛАЂАНА, зетови МИЛАН и ЂОРЂИЈЕ, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне и остала многобројна родбина МУГОША и РАДОЊИЋ

ŽELJKO ĐAKONOVIĆ Dragi brate, 10 godina prođe, a bol i tuga za tobom nikad neće. Vječno ćeš živjeti u našim srcima.

Tvoje sestre VESNA, SUZANA i MARIJA sa porodicama 1018 Navršava se godina dana od smrti naše drage

BISERKE ALKOVIĆ S ljubavlju i poštovanjem što sam te imala, čuvam uspomenu na tebe, na tvoj lik, dobrotu i ljubav. Znala si koliko te volim, ali nikad nećeš znati koliko mi nedostaješ.

Tvoja kćerka MUNIRA sa porodicom 1017

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

020-202-455, 020-202-456.

28

Oglasi i obavještenja

24. i 25. april 2022.

Već je tužnih i bolnih četrdeset dana od kada te nema, voljena naša majko

24. 4. 1999 – 24. 4. 2022.

24. 4. 1954 – 24. 4. 2022.

VOJISLAVKA Rankova IVANOVIĆ rođena Vujović Najviše bole suze koje padaju na grob ljudi kojima nismo stigli reći sve što smo htjeli.

Kad majka ode, nešto umre u duši. Ne možeš isplakati, ni izreći sve ono tugom nakupljeno.

Uzdasi, umjesto riječi izlaze... nedostajanje kao posljednji pozdrav ostaje, više ne odlazi, zašije se za dušu, kao ožiljak, kao dragost, kao uspomena.

I ništa drugo. Volimo te.

Počivaj u miru.

Kćerke DIJANA i VIOLETA

MILAN PAPAN

Ni danas posle toliko godina nije sjećanje na tebe jedino što nas boli. Boli praznina koja neće biti popunjena, boli što te se nismo nagledali duže, bole uspomene koje nas srećnima čine, boli sve ono što si nam bio ti. Bole godine koje ne možemo da brojimo unazad, boli što danas ne čujemo tvoj glas iako osjećamo da si uvijek pored nas.

DRAGAN LAKOVIĆ

Neka te na ovaj dan umjesto nas zagrle anđeli.

Volimo te.

1027 Četrdeset je dana od smrti drage prijateljice

Tvoja PORODICA

Vole te tvoji roditelji NIKOLA i BRANKA i sestre SANJA i ANA 1021

VOJISLAVKE Nedostaješ svakim danom sve više.

Počivaj u miru.

NENAD KNEŽEVIĆ 1028

Navršava se pola godine od smrti naših voljenih roditelja

1022 Danas su četiri godine od smrti našeg

i

tri godine i osam mjeseci od smrti našeg

Dana 25. aprila 2022, navršava se godina dana od smrti naše drage i voljene

VESELINA

i

MILKE

KAŽIĆ

MILEVE Veljkove KALUĐEROVIĆ

DRAGANA - RACA

Godina dana je prošla od kada si nas napuštila, ali oni zajednički trenuci koje smo proveli zajedno, ostaće nam u trajnom sjećanju koje ćemo sa tugom i poštovanjem čuvati do kraja života.

Počivaj u miru.

U neđelju, 24. aprila, u 10 časova, uža porodica će posjetiti grob naše drage pokojnice.

VLADANA - BAĆKA

RAIČKOVIĆA

Vrijeme prolazi. Svako novo jutro budi misli na vas. Nema više one roditeljske bezrezervne ljubavi. Ostala je ogromna praznina. Ponosni smo na vaš plemenit i častan životni put. Kroz uspomene ćete živjeti sa nama.

Počivajte u miru!

Bili ste i ostali naš ponos. O svemu ste vodili računa, ali ne i o svom zdravlju.

Počivajte u miru, idoli naši.

Vaši najmiliji: LJILJANA, SLAVICA i DRAGOLJUB sa porodicama

rođ. Radunović

Ožalošćene porodice KALUĐEROVIĆ i RADUNOVIĆ 1025

RACO, SEKA i MIA Dana 25. aprila 2022. navršava se godina dana od smrti drage sestre

1015 Dvije godine otkad nisi pored nas

1016 Dana 19. aprila 2022, navršile su se dvije godine otkako nije sa nama naša dobra sestra, tetka i zaova

MILEVE Veljkove KALUĐEROVIĆ

IGOR ANĐELIĆ

rođena Radunović

Sve ove dane obilježila je tuga za voljenom sestrom, ali i sjećanje na dobrotu i plemenitu dušu kojom je plijenila.

Nikada nećemo zaboraviti zajedničke trenutke i posebnu sestrinsku ljubav, zato dugujemo doživotnu zahvalnost za sve što je činila za nas.

Počivaj u miru.

STANICA Blažova LAZAREVIĆ

Tvoj vedri lik i dobrota ostaju u našem vječnom sjećanju. Čuvat ćemo te doživotno od zaborava.

Svojom ljubavlju, dobrotom i osmijehom vječno živiš u nama.

Ponosni i zahvalni, tvoji: MARIJA, ANA, DARINKA, BRANKO i BRAJAN

Tvoji: MIŠKO, STANKA, OLGA i VUKICA sa familijama Brat PERO JABLAN sa porodicom 1026

1029

1014

Oglasi i obavještenja

24. i 25. april 2022.

29

Dragom ocu

BRANKU ABRAMOVIĆU

Prošlo je dvije godine od kada si otišao. Sjećanje na tebe ne blijedi, čak ni kod najmlađih u porodici.

Na Vaskrs duše idu pravo u raj. Vjerujem da si na boljem mjestu, u Crnoj Gori kakvom si je ti gradio.

ZORKA, DAMJAN, NEDA, ANA, JOVAN, SAVA i PETAR

1023 Pola godine je od smrti

Dana 25. aprila 2022. navršava se 15 godina od prerane smrti našeg dragog

KSENIJA - SENKA KADOVIĆ

FILIPA S. RADOVIĆA Sa tugom se sjećaju porodice njegovih sestara SLAVKE, ZDRAVKE, JELISAVKE , MILANKE, BRANKE i brata PERA

1033

Na današnji dan prije godinu dana tiho je preminula moja draga

ESADA ALIBALIĆA

Duševnu prazninu i tugu u srcu tvojim odlaskom na vječni počinak vrijeme ne može ublažiti.

Iskreno tvoj brat od ujaka VASILIJE STANIŠIĆ sa porodicom

Ako živimo u srcima onih koje smo ostavili iza nas onda nijesmo umrli.

1032

S ponosom,

Četrdeset dana je od smrti moje majke porodica ALIBALIĆ

Dana 25. aprila navršava se godina dana od smrti naše majke 1019

MILOSAVE

СЈЕЋАЊЕ Прошло је дванаест година од смрти нашег драгог

LJUBICA – ROSE ROGANOVIĆ rođena Krivokapić

Hvala ti za sve što si uradila za mene i moju porodicu.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

1012

Umjesto godišnjeg pomena, porodica će priložiti pristojan prilog crkvi Sv. Nikola u Trešnjevu.

Sin ZEKO sa porodicom

Voljena naša baba

БРАНКА Милова МАРТИНОВИЋА

Porodica ROGANOVIĆ

дипл. инжењера шумарства

1031

Са поносом чувамо успомену на његов животни пут, племенитост, оданост породици, родбини и пријатељима.

Породица пок. МИЛА Крстова МАРТИНОВИЋА

1020

MILOSAVA Prođe 40 praznih, tužnih dana od kada si nas napuštila.

Tugu, prazninu popunjavamo sjećanjem na tebe.

Mnogo nam nedostaješ, pamtićemo te zauvijek.

1013

Tvoje UNUKE i PRAUNUČAD

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30

Oglasi i obavještenja

24. i 25. april 2022.

Dnevni list

SLOBODNA RADNA MJESTA

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

ULCINJ TEL.: 030/412-213

DOO MIAMI Adresa: I. MILUTINOVIĆA BB

Tel.: 069-044-060/067-567-901 Email: info@miami-ulcinj.me Oglašava potrebu za: 1. SPASILAC/TELJKA, 5 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Kupališni spasilac, SŠS-IV, Kurs za spasioca davljenika Rok za prijavljivanje: 8 dana 2. INKASANT/KINJA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Inkasant, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana 3. RADNIK/CA NA PLAŽI, 5 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana 4. KONOBAR/ICA, 3 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Kelner, Konobar

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja)

Rok za prijavljivanje: 8 dana 5. ŠANKER/KA, 2 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Ulcinj Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana 6. HIGIJENIČAR/KA, 3 izvršioca, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana 7. SUDOPER/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Ulcinj

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana 8. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Kuvar, Kuvar jednostavnih jela Rok za prijavljivanje: 8 dana

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

MALI OGLASI NEKRETNINE CENTAR PG – blizu ugla Hercegovačke i glavne ulice Slobode izuzetan lokal 300m2 sa 2 parkinga (ili 400m2)Jedinstven, sa visinama, prostran, veliki izlozi, više prilaza svim vozilima. Ekstra klase. Prodajem.Tel.069/991-786 1

USLUGE OTČEPLJENJE kanalizacija el. sajlom.

Dolazim odmah. NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. BEGOVIĆ TEL.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2 OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709; 069/269-550 3 KOSIM placeve, bašte i dvorišta profesionalnim motornim trimerom.

Dolazim odmah. Povoljno Vukčević.

069/991-999, 067/000-008 4

Odličan pijesak iz Bečića, sa izvještajem o laboratorijskom ispitivanju, podoban za upotrebu u građevini, zasipanje plaža i oplemenjivanje teritorije.

BESPLATNO!

Kontakt: 068-053-656

OBAVJEŠTENJE Poštovanim čitaocima i korisnicima oglasnog prostora dnevnog lista Pobjeda: Praznični broj našeg lista izaći će 24. aprila 2022. godine. Šalter Službe oglasa primaće materijal zaključno sa 23. aprilom 2022.

Za naredni broj ,,Pobjede“, 26. aprila 2022. godine, šalteri Službe oglasa u Podgorici i Nikšiću biće otvoreni od 25. aprila 2022. godine.

Kontakt telefoni: 020-202-455, 020-202-456, 040-201-204 OGLASNO ODJELJENJE NOVA POBJEDA D.O.O.

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

24. i 25. april 2022.

Marketing

31

32

Marketing

24. i 25. april 2022.