Dnevni list Pobjeda 24.05.2022.

Utorak, 24. maj 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20296 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

INTERVJU: Petro Porošenko, bivši predsjednik Ukrajine

Putin ratuje i sa Zapadom Predsjednik Rusije ne vodi rat samo protiv Ukrajine, anti-NATO stavovi koje on ispoljava jasno pokazuju njegovu skalu srednjoročnih agresivnih ciljeva – region Baltika, Centralne i Istočne Evrope – bivše zemlje Varšavskog pakta.

Ukrajina će već u Madridu dobiti pozivnicu za NATO MAP i u skladu s tim će se pridružiti Alijansi. Ulazak Finske i Švedske u Alijansu ne bi upotpunio bezbjednosnu arhitekturu dovoljno da drži Putina i Rusiju podalje od naših zemalja. Da sumiram, moja poruka Zapadu je sljedeća: „Pomozite Ukrajini da vas spasi!“ Želimo da opstanemo kao nezavisna i demokratska nacija. Ne može biti kompromisa oko naše nezavisnosti, našeg teritorijalnog integriteta i našeg suverenog geopolitičkog izbora.

Ali tragedija je u tome što Putin želi da nas sve vidi mrtve, kao u Buči. Putin želi da uništi postojeći poredak zasnovan na pravilima i da diktira svoju volju drugim narodima. On smatra da za Ukrajinu i ukrajinski narod u svijetu nema budućnosti.

STR. 4. i 5.

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

JEDNA PRIČA O CRNOGORSKOM 21. MAJU: Zašto rođeni Pljevljaci, sada austrijski državljani, Zufer i Arza Coković uvijek dolaze u crnogorsku prijestonicu

Kad god dođemo na Cetinje, ovaj grad nam nahrani dušu Nasmijana lica Zufera i Arze ne otkrivaju jednu tešku, dramatičnu porodičnu priču. Koja je i lični i istorijski zapis o vremenu kada je zlo carevalo Crnom Gorom. Ali baš njihova životna priča pruža odgovor: kako su pobijedili zlo i ostali trajno vezani za svoju STR. 10. i 11.

Crnu Goru

DIPLOMATSKA POŠTA

,,Njemačka“ sjećanja na crnogorski Dan nezavisnosti

Otvoreno pismo PEN centra i CDNK predsjedniku Crne Gore, premijeru i ministarki kulture

Koalicija „Za novi početak“ i Forca dogovorile vlast u Ulcinju, sjutra konstitutivna sjednica lokalnog parlamenta

Velikosrpstvo pokušava uništiti crnogorsku naciju

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Kao što je to bilo slučaj u referendumskom periodu, uloga Berlina je i u novim uslovima i situacijama - poslije odlaska kancelarke Merkel i u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu - ključna evropska adresa (uz Brisel i Pariz, naravno) u kontekstu crnogorskih aspiracija da se vrati na put djelotvornog i produktivnog dijaloga sa evropskim prijateljima i partnerima, koji bi, ako se pokažemo naredni da ispunimo uslove koji se tiču Crne Gore, a ne nekih drugih zemalja, trebalo da nas, u sagledivoj budućnosti, dovede do članstva u Evropskoj uniji STR. 6. i 7.

STR. 13.

DPS: Formiran politički inžinjering, Forca izabrala vlast umjesto principa STR. 3.

2

Politika

Utorak, 24. maj 2022.

Dan nezavisnosti obilježen spektakularnim proslavama širom države INTERVJU: Suzana Pribilović, predsj

Važna puna na Belve parl

GRAĐANI I SAMOINICIJATIVNO PROSLAVILI PRAZNIK:Auto kolone kroz Nikšić

Koncerti, vatrometi i auto kolone PODGORICA - Ovaj 21. maj pamtićemo po spektakularnim proslavama širom Crne Gore.

Na Dvorskom trgu u prijestonici se okupio veliki broj građana, a nastupili su grupa Perper i mladi cetinjski sastav ,,Prizma“ kao predgrupa. Atmosfera na Dvorskom trgu dovedena je do usijanja kad su se začuli prvi taktovi nezvanične himne Crne Gore ,,Goro moja“.

Na binu su u jednom trenutku izašli i rukometaši Lovćena da sa okupljenima proslave osvajanje Kupa Crne Gore. To je za cetinjski klub 12. trofej Kupa od obnove crnogorske nezavisnosti, a treći u nizu. Osim na Dvorskom trgu, slavilo se i na drugim lokacijama u gradu.

Jedna scena sa cetinjske proslave se neće zaboraviti. Koliko je dotakla proslava suzama je pokazala Sonja Đonović, sestra velikog suvereniste Mira Vickovića. Ona je zaplakala na prozoru ispod kojeg su se pjevale patriotske crnogorske pjesme.

Program proslave Dana nezavisnosti započeo je u srijedu, 18. maja, promocijom kapitalnog djela akademika Zorana Rašovića ,,Knjaz Nikola i Valtazar Bogišić“.

Iako gradske vlasti nijednim gestom nijesu obilježile veliki nacionalni praznik, Nikšićani su Dan nezavisnosti proslavili auto-kolonom kroz grad koja je, prema svjedočenju prisutnih, ove godine bila nezapamćeno duga. Noć su obilježili i spektakularna bakljada i vatromet.

Slavilo se po trgovima uz prepoznatljive crnogorske pjesme.

Suzana Pribilović

Svečano je bilo na svakom cetinjskom trgu

I Budvani su 21. maj proslavili vatrometom, dok je nebo iznad Bijelog Polja obasjao veličanstven vatromet u znak proslave Dana nezavisnosti.

Veličanstven koncert, koji je okupio više od 10.000 ljudi, održali su Dino Merlin i Senidah u Baru, a pjevač se u jednom trenutku na nastupu ogrnuo crnogorskom zastavom.

U završnici koncerta Merlin je podigao crnogorsku zastavu i poručio: ,,Samo ujedinjeni možemo naprijed“.

Na centralnoj proslavi građane Danilovgrada je zabavljala sarajevska grupa ,,Letu štuke“, dok je odličnu atmosferu na kotorskom Trgu od oružja priredila rok grupa ,,Van Gog“.

Mnogobrojna publika, mlađa i starija, prisjetila se na gradskom trgu starih hitova, ali uživala i u novim pjesmama.

Kotorani i gosti odigrali su ,,Opasan ples“ u Starom gradu, a kon-

Maneken Pis u crnogorskoj nošnji Crnogorska ambasada u Belgiji proslavila je 21. maj – Dan nezavisnosti. Za tu priliku, jedan od simbola belgijske prijestonice, znameniti maneken Pis, obučen je u crnogorsku nošnju.

- U čast našeg praznika, čuveni maneken Pis, simbol grada Brisela, nosiće danas crnogorsku nošnju - saopštili su iz Ministarstva vanjskih poslova.

Statua se nalazi nedaleko od Velikog trga i na tom je mjestu od početka 17. vijeka. Trenutno se tamo nalazi statua izrađena šezdesetih godina prošlog vijeka, a originalna figura je izložena u Muzeju grada Brisela.

PODGORICA – Veoma je važno utvrditi punu istinu o događajima na Cetinju 4. i 5. septembra kako bismo imali institucionalan odgovor na ono što smatramo da je bila brutalna zloupotreba Uprave policije sa ciljem ostvarivanja interesa druge, protiv interesa sopstvene države. U tom kontekstu, apsolutno ćemo podržati inicijativu naših tradicionalnih partnera iz Socijaldemokrata o pokretanju parlamentarne istrage povodom navedenih događaja – kazala je u intervjuu Pobjedi Suzana Pribilović, poslanica DPS-a i predsjednica Administrativnog odbora.

Dino Merlin ogrnut crnogorskom zastavom na koncertu u Baru

cert je ispraćen uz vatromet i ovacije mnogobrojne publike.

Glavni grad Podgorica organizovao je 20. maja proslavu Dana nezavisnosti. Pred punim gradskim trgom nastupili su Šukrija Žuti Serhatlić, Darko Martinović, Neon, Jadranka Barjaktarović, Dejan Škuletić, D Moll stariji hor, Bojan Delić, Slobo Kovačević, Bojan Marović, Slaven Knezović, Milan Sjekloća, Andrea

Podgorica

Demirović, Bojan Jovović, Branka Šćepanović i Danijel Alibabić, dok je gost večeri Nenad Knežević Knez.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković upitao je na Tviteru zbog čega su lokalne vlasti u Nikšiću, Budvi, Kotoru, Herceg Novom, Mojkovcu … ignorisale Dan nezavisnosti?

Dalje se pita da li je to zbog toga što te opštine i dalje ratuju s R.P. DPS-om?

Pribilović je kazala da se DPS vratila na vlast, trenutno kroz manjinsku podršku Vladi u Skupštini, a u narednoj fazi, kako je istakla, i kroz puno učešće u izvršnoj vlasti kao glavni stožer proevropske politike u Crnoj Gori. Ocijenila je da je prethodna parlamentarna većina bila posvećena revanšizmu, podjeli partijskog plijena i ispunjavanju želja nalogodavaca, a ne ozbiljnoj sistemskoj politici.

POBJEDA: Izabrani ste za predsjednicu Administrativnog odbora. Iz parlamentarne opozicije poručeno je da je to „manifestacija povratka DPS-a na vlast“. Kako to komentarišete, je li se DPS vratila na vlast?

PRIBILOVIĆ: Dozvolite da odgovorim u nešto širem kontekstu. Pod uobičajenim pojmom vlasti, mimo njene formalne ustavne podjele na sudsku, zakonodavnu i izvršnu, podrazumijeva se parlamentarna većina koja bira Vladu i koja je zadužena da sprovodi unutrašnju i spoljnu politiku jedne zemlje.

Demokratska partija socijalista čini 2/3 aktuelne parlamentarne većine sa 29 od ukupno 46 poslanika. Sljedstveno tome, DPS je taj koji kroz rad u parlamentu diktira rad Vlade obavljajući pored osnovne - zakonodavne i kontrolnu funkciju.

Upravo zbog toga, našoj partiji pripadaju i određena mjesta u parlamentu, a jedno od njih je i pozicija predsjednika Administrativnog odbora. Prema tome, da budem konkretna - da,

Demokratska partija socijalista se vratila na vlast, trenutno kroz manjinsku podršku Vladi u Skupštini, a u narednoj fazi vjerujemo i kroz puno učešće u izvršnoj vlasti kao glavni stožer proevropske politike u Crnoj Gori.

POBJEDA: DPS će zauzeti čelne pozicije u još nekoliko skupštinskih odbora. Možete li nam reći koliko i koje odbore će Vaša partija još preuzeti?

PRIBILOVIĆ: Podjela skupštinskih odbora je dio dogovora partnera u okviru parlamentarne većine. Ti dogovori i dalje traju i u ovom trenutku ne bih prejudicirala ishod tih razgovora. Ono što je sigurno jeste da će DPS-u pripasti one pozicije sa kojih ćemo moći da kontrolišemo najmarkantnije političke procese u državi.

POBJEDA: Administrativni odbor je prošle godine ukinuo imunitet jednom poslaniku DPS-a, ali isti aršin nije bio i kada se glasalo o oduzimanju poslaničkog imuniteta predstavnicima tada aktuelne parlamentarne većine.

Kao predsjednica Odbora, smatrate li da je potrebno mijenjati ove procedure i na koji način, kako se ne bi dešavalo da tužilački zahtjevi budu odbijani a poslanici koji su dio aktuelne većine zaštićeni od krivičnog gonjenja?

PRIBILOVIĆ: Demokratska partija socijalista po ovom pitanju ima principijelan stav. Govorili smo mnogo puta i u prethodnom i u ovom mandatu da ćemo u svakoj situaciji glasati za ukidanje poslaničkog imuniteta bez obzira ko bio predmet tužilačkog interesovanja.

Ukoliko su neki u to sumnjali u prethodnom mandatu, imali su prilike da se uvjere u istinitost naših riječi nedavno kada smo glasali za ukidanje imuniteta i sopstvenom kolegi. Poštujući apsolutno pretpostavku nevinosti smatramo da imunitet ne smije biti prepreka za vođenje postupaka u onim situacijama kada nadležni organi procijene da postoji osnov za to. Nažalost, uvjerili smo se i u neprincipijelnost većine naših kolega koji su u istovjetnim situacijama postupali drugačije.

Ipak, zbog toga Demokratska

Politika

Utorak, 24. maj 2022.

jednica Administrativnog odbora i poslanica DPS-a

istina o događajima ederu, podržaćemo lamentarnu istragu Žao mi je što SD nije dio većine. Smatram da su im pripadala mjesta i u Vladi i da bi značajno doprinijeli kvalitetu rada izvršne vlasti. Ipak, naši partneri su pokazali mnogo puta da znaju da razlikuju državni od partijskog interesa i da slijede ovaj prvi. Vjerujem da će tako biti i kada dođu na red pitanja koja zahtijevaju kvalifikovanu većinu za usvajanje u Skupštini – kaže Suzana Pribilović. Poručila je i da će DPS-u pripasti one pozicije sa kojih će moći „da kontroliše najmarkantnije političke procese u državi“ partija socijalista i traje već duže od tri decenije, a većini naših konkurenata nakon tri godine istekne rok trajanja. Principijelnost i dosljednost jedne su od ključnih pretpostavki za svaku uspješnu politiku.

POBJEDA: Članica ste Radne grupe za izradu nacrta zakona o Skupštini. To tijelo se samo jednom sastalo, iako je usvajanje zakona o Skupštini jedan od prioriteta. U čemu je problem, da li će se taj posao nastaviti i kad, ili se mora formirati novo tijelo i krenuti ispočetka?

PRIBILOVIĆ: Čini mi se da je prethodna parlamentarna većina, za čijeg perioda trajanja je i formirana navedena Radna grupa, više bila posvećena revanšizmu, podjeli partijskog plijena i ispunjavanju želja nalogodavaca nego li ozbiljnoj sistemskoj politici. Upravo zbog toga, kada pogledate godinu i po za nama, ne možete vidjeti elementarno ozbiljan sistemski iskorak u bilo kojoj sektorskoj politici. U takvom ambijentu, nije očito bilo ni očekivano da će doći do usvajanja zakona o Skupštini. Nadam se da će nove političke okolnosti stvoriti pretostavke da dođe do usvajanja ovog sistemski važnog zakona koji svakako nedostaje pravnom sistemu Crne Gore.

POBJEDA: Nedavno su usvojene Dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima su lokalni izbori objedinjeni i odgođeni. Međutim, već imamo dvije inicijative za ocjenu ustavnosti tog akta – od CDT-a

i od DF-a. Kako to komentarišete, je li ustavno odgađati već raspisane izbore i da li se time stvaraju pretpostavke da svaka većina kad joj bude odgovaralo može odgoditi izbore?

PRIBILOVIĆ: Hajde da odgovorim u suštinskom i formalno pravnom smislu. Crnoj Gori je prijeko potrebno objedinjavanje održavanja lokalnih izbora u jednom danu. Usvajanjem Dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi nastojao se ispuniti taj cilj uz želju da se postigne i konačni dogovor o objedinjavanju lokalnih izbora u svim opštinama kako ne bismo konstantno bilo u izbornoj kampanji. Da li će do toga doći umnogome zavisi od Radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva koju čeka zahtjevan posao u novim političkim okolnostima. Što se tiče formalno-pravnog dijela, sami ste rekli - dvije inicijative su pred Ustavnim sudom i sačekajmo ishod da vidimo kakve će biti odluke u ovom slučaju.

POBJEDA: Crnogorski helsinški odbor pozvao je sve parlamentarne partije da formiraju parlamentarnu komisiju saglasno propisima i Poslovniku o radu Skupštine i da pokrenu parlamentarnu istragu o dešavanjima na Belvederu 4. i 5. septembra 2021. godine. Socijaldemokrate su najavile da će narednih dana, u skladu sa Poslovnikom Skupštine, pripremiti sve što je potrebno za pokretanje parlamentarne istrage o dešavanjima 4. i 5. septembra prošle godine. Kažu da očekuju

podršku većine u parlamentu za tu inicijativu. Kakav je stav DPS-a o tome, hoćete li podržati tu inicijativu? Očekujete li podršku drugih partija?

PRIBILOVIĆ: Smatramo da je veoma važno utvrditi punu istinu o događajima na Cetinju 4. i 5. septembra kako bismo imali institucionalan odgovor na ono što smatramo da je bila brutalna zloupotreba Uprave policije sa ciljem ostvarivanja interesa druge, protiv interesa sopstvene države. U tom kontekstu, apsolutno ćemo podržati inicijativu naših tradicionalnih partnera iz Socijaldemokrata o pokretanju parlamentarne istrage povodom navedenih događaja.

POBJEDA: Formirana je nova većina i izabrana manjinska vlada. Kakva su Vaša očekivanja od manjinske vlade i smatrate li da je moguće obezbijediti podršku 49 poslanika za ključna pitanja, s obzirom na to da SD nije dio nove većine?

PRIBILOVIĆ: Vjerujem da jeste. Žao mi je što kolege iz Socijaldemokrata nijesu dio parlamentarne većine. Smatram da su im pripadala mjesta i u Vladi i da bi svojim radom značajno doprinijeli kvalitetu rada izvršne vlasti. Ipak, naši partneri su pokazali mnogo puta do sada da znaju da razlikuju državni od partijskog interesa i da slijede ovaj prvi. Vjerujem da će tako biti i kada dođu na red ona pitanja koja zahtijevaju kvalifikovanu većinu za usvajanje u Skupštini Crne Gore.

I. KOPRIVICA

Skoro dvije godine stagnacije i nazadovanja, ali političke promjene su šansa za povratak na put razvoja POBJEDA: Crna Gora je proslavila Dan nezavisnosti. Gdje je naša država danas, 16 godina od obnove nezavisnosti? Možemo li se brzo vratiti na put kojim smo išli prije zastoja od godinu i po?

PRIBILOVIĆ: Nakon 16 godina naša država je članica NATO saveza, predvodnik evropske integracije regiona, nedvosmisleno orjentisana ka zapadnom sistemu vrijednosti, znatno snažnije ekonomije, boljeg životnog standarda, značajno unaprijeđene turističke, putne, komunalne, elektroenergetske i svake druge infrastrukture. Takođe, nezavisnost i kapaci-

teti institucija danas su na značajno većem nivou nego prije 16 godina. Dakle, uradilo se dosta i pokazali smo da znamo šta ćemo sa pravom koje smo odabrali da upravljamo sopstvenom budućnošću. Nažalost, prethodne skoro dvije godine obilježila je stagnacija, pa i nazadovanje u značajnom dijelu navedenih rezultata. Zbog toga su i političke promjene, koje su podrazumijevale pad prethodne i izbor nove Vlade, ljekovite budući da daju šansu za povratak na put razvoja. DPS će svakako i iz aktuelne pozicije dati značajan doprinos takvoj politici.

3

Koalicija „Za novi početak“ i Forca dogovorile vlast u Ulcinju, sjutra konstitutivna sjednica lokalnog parlamenta

DPS: Formiran politički inžinjering, Forca izabrala vlast umjesto principa

Driton Lunjić

PODGORICA – Formiranjem koalicije u Ulcinju između Force i koalicije „Za novi početak“ smatramo da je došlo do formiranja političkog inžinjeringa i da je Forca između principa i vlasti izabrala ovo drugo – kazao je za Pobjedu Driton Lunjić, predsjednik ulcinjskog DPS-a, povodom uspostavljanja nove vlasti u Ulcinju.

Koalicija ,,Za novi početak“ i Nova demokratska snaga Forca dogovorile su u nedjelju formiranje vlasti u Opštini Ulcinj u naredne četiri godine. To su zajedničkim saopštenjem potvrdili konstituenti buduće, nove ulcinjske vlasti. Konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine opštine Ulcinj zakazana je za 25. maj.

Driton Lunjić kaže da je Demokratska partija socijalista pokazala i na državnom nivou i u brojnim drugim sredinama da može funkcionisati veoma efikasno i iz pozicije opozicije.

- Tako da nam to neće biti problem ni u Ulcinju – kaže Lunjić.

Komentarišući odluku pojedinih partija koje su tradicionalni partneri DPS-u na državnom nivou, među kojima je i SD, da se opredijele da u Ulcinju budu dio nekih drugih koalicionih aranžmana, Lunjić kaže da smo „svjedoci da na lokalnom nivou u mnogim sredinama postoje brojne koalicije koje se razlikuju od prirodnih odnosa na državnom nivou“.

- To je posljedica specifičnosti određene sredine i ne bih to dalje komentarisao – dodao je.

Predsjednik Force Genci Nimanbegu nije se juče javljao na pozive Pobjede da prokomentariše ocjene DPS-a i DUA da je formiranje vlasti u Ulcinju politički inžinjering i izdaja.

Koalicioni sporazum koalicije „Za novi početak“ i Force potpisali su Omer Barjaktari i Genci Nimanbegu.

- Uvjereni smo da će ovaj savez označiti početak ekonomskog, socijalnog, infrastrukturnog i svakog drugog preporoda za Opštinu Ulcinj i nastavak realizacije projekata koji su obilježili političku borbu partnera i to: kompletiranje studija o luci i univerzitetu u Ulcinju koje su uvršteni u budžet Crne Gore, izgradnja novih hotelskih kapaciteta ekskluzivne kategorije, izgradnja mosta na Bojani i stvaranje uslova za plovnost Bojane, nastavak revitalizacije Starog grada i urbanog preporoda čitave opštine - navodi se u saopštenju koalicije ,,Za novi početak“ i Force.

Ističu da znaju da je njihova odgovornost ogromna.

- Ali smo sigurni da ćemo uz zajedničke ideje, vizije i posvećenost, te podršku Vlade i poslanika u Skupštini Crne Gore, uspjeti da u narednom četvorogodišnjem mandatu Ulcinj postane mnogo

Prema sporazumu konstituenata nove vlasti, prve dvije godine funkciju predsjednika Opštine Ulcinj obavljaće predstavnik koalicije „Za novi početak“, a potom predstavnik Force. Za predsjednika ulcinjske opštine trebalo bi sjutra da bude izabran Omer Barjaktari iz Ure

Zenka: Čista izdaja, sve su ranije isplanirali Predsjednik Demokratske unije Albanaca Mehmet Zenka kazao je za Pobjedu da se radi „o čistoj izdaji“, kada je riječ o formiranju vlasti u Ulcinju.

- Pregovarali smo sa Forcom dva mjeseca. Imali smo datu riječ da ćemo zajedno činiti vlast. Naša ponuda je bila i na lokalnom i na centralnom nivou - sve da dijelimo po pola, ali oni nijesu htjeli da se dogovaraju na taj način i posljednji dan su prelomili da idu sa drugom koalicijom pod istim, čak i nižim uslovima – kazao je Zenka.

Prema njegovim riječima, „sve se radilo da se razvlači DUA, da ne pregovara ni sa kim“.

- I mi nijesmo ni sa kim pregovarali do posljednja dva-tri dana kada smo vidjeli o čemu

ljepše mjesto za život svih naših građana. Pozivamo stranke koje su u opoziciji na lokalnom nivou da zajedno radimo, jer je Ulcinj svih nas - poručili su.

Dodaju da će, prema odredbama ovog sporazuma, prve dvije godine funkciju predsjednika Opštine Ulcinj obavljati predstavnik Koalicije „Za novi početak“, a potom predstavnik Force. Ista formula primjenjivaće se kada je u pitanju pozicija predsjednika Skupštine opštine, ali će lokalnim parlamentom prvo rukovoditi predstavnik Force.

Nosilac izborne liste „Za novi početak“ i čelnik Opštinskog odbora Građanskog pokreta Ure Omer Barjaktari biće novi predsjednik Opštine Ulcinj u naredne dvije godine. On je za Primorski portal kazao da će se paralelno raditi na trenutnim kao i na dugoročnim projektima koji će, kako je istakao, rezultirati progresivnim napretkom Ulcinja kroz valorizaciju svih resursa.

- Prioritet je da turistička sezona koja je već počela bude uspješna, da protekne u najboljem redu, da imamo dobru posjećenost, a naši turisti budu zadovoljni i ponudom i uslugama.

Takođe, intenzivnije aktivnosti i novi projekti lokalne turističke

Mehmet Zenka

se radi. A radi se o tome da su oni to sve ranije isplanirali i sve to miriše na najgori vid izdaje – poručio je Zenka.

Kazao je DUA iako je bila, kako je istakao, pobjednik ulcinjskih izbora, nastavlja dalje.

- Navikli smo na izdaju. Nama je teško naći ljude od riječi jer sa prevarantima i političkim spletkarošima svakoga dana imamo posla. Teško je naći ljude od riječi i koji znaju šta znači dogovor. DUA ima taj jedini problem - naći partnere kao što smo mi, ali bićemo još jači na narednim izborima – poručio je Zenka.

organizacije. Kada govorimo o glavnim prioritetima u Ulcinju to su unapređenje infrastrukture koja će pokrenuti ukupni razvoj grada, punjenje budžeta, zatim kapitalne investicije za koje imamo podršku Vlade Crne Gore na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem. Očekujemo veliki preokret nabolje u Ulcinju - kazao je Barjaktari.

Prema njegovim riječima, Ulcinj ima veliki potencijal, a kapitalni projekti treba da se rješavaju sa Vladom Crne Gore, neki i sa Vladom Albanije.

- Moramo biti aktivni u tom pravcu. Riječ je o dugoročnim projektima, za koje će možda biti potrebna stručna podrška evropskih institucija. Definitivno treba da krenemo u pravcu realizacije takvih projekata, moramo iskoristiti naše resurse jer je Ulcinj jedina opština koj ima more, jezero, rijeku i Solanu. Valorizacija tih resursa mora biti prioritet izvršne vlasti u Ulcinju - kazao je Barjaktari.

Koalicija „Za novi početak“ (Ura, DP, SD, SDP i AA) na ulcinjskim izborima 27. marta osvojila je 14 mandata. Lista koalicije DPS-a i Bošnjačke stranke osvojila je šest mandata, koliko je osvojila i DUA. Forca je osvojila pet mandata, a Demokratska Crna Gora dva mandata.

I. KOPRIVICA

4

Politika

Utorak, 24. maj 2022.

Sastanak Kontakt grupe za podršku Ukrajini

Konjević: Uskoro nova donacija Vojsci i narodu Ukrajine PODGORICA - Vlada Crne Gore snažno osuđuje agresiju Rusije na jednu suverenu zemlju, čvrsto stojimo uz narod Ukrajine, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević na drugom sastanku Kontakt grupe za podršku Ukrajini, kojem su prisustvovali ministri odbrane i načelnici generalštabova iz 44 zemlje, koji je održan na inicijativu sekretara odbrane SAD Lojda J. Ostina III. Učesnici sastanka su upoznati da je Crna Gora, do sada, već uputila humanitarnu, finansijsku i vojnu pomoć, a istakao je da se sa ukrajinskom stranom i međunarodnim partnerima usaglašavaju naredne donacije u skladu sa potrebama ukrajinske strane i našim mogućnostima.

Konjević je naglasio da se uskoro može očekivati naredna donacija Vojsci i narodu Ukrajine.

- Sastanak je bio odlična prilika za razmjenu mišljenja o trenutnom stanju u Ukrajini, sagledavanje njihovih hitnih potreba u naoružanju i opremi, kao i usaglašavanje kvalitetnije koordinacije u dostavljanju neophodne pomoći - saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Zaključeno je da je situacija u Ukrajini teška, te da je u tom smislu potrebno raditi na boljoj koordinaciji upućivanja pomoći Ukrajini, koja

Raško Konjević na sastanku

ne brani samo svoju teritoriju od agresije Ruske Federacije, već i temeljne vrijednosti na kojima počiva demokratska Evropa.

R. P.

I.MANDIĆ

Đurović: Naredne dvije godine pokazaće koliko je Crna Gora blizu EU

Gordana Đurović

Ona je u emisiji ,,Dobro jutro Crna Goro“ RTCG saopštila da želi da vjeruje da smo dovoljno blizu članstvu u EU i da možemo da se nadamo da ,,agenda 2025. još uvijek vrijedi za Crnu Goru“.

– Ako bismo do kraja godine dobili završna mjerila za oblast vladavine prava, to bi bila inicijalna kapisla koja bi sve mogla da pokrene, jer bi sljedeće dvije godine bile godine kad bi se klasterski moglo pristupiti

PODGORICA – Vladimir Putin ne vodi rat samo protiv Ukrajine, on je u ratu sa Zapadom i demokratskim svijetom, a njegovi anti-NATO stavovi jasno pokazuju njegovu skalu srednjoročnih agresivnih ciljeva – region Baltika, Centralne i Istočne Evrope – bivše zemlje Varšavskog pakta. To je u ekskluzivnom razgovoru za Pobjedu poručio bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.

Porošenko, koji je zemlju vodio pet godina nakon aneksije Krima, poručuje da se Putin neće zaustaviti na Ukrajini, već da je odlučan da igra globalno. Stoga će, kako kaže, ishod rata u Ukrajini odrediti buduću mapu evropskog kontinenta kao i odnos snaga u Evroaziji.

Redovna profesorica Ekonomskog fakulteta tvrdi da se državi otvara prilika da se bori za ,,agendu 2025.“

PODGORICA - Naredne dvije godine pokazaće koliko je Crna Gora blizu Evropskoj uniji, ocijenila je redovna profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici Gordana Đurović.

INTERVJU: Petro Porošenko, bivši predsjednik Ukra

pregovaračkim poglavljima – kazala je ona.

Crnoj Gori se, kako je rekla, sada otvara prilika da može da se bori za agendu 2025.

– Zašto ne probati u narednih tri godine uraditi nešto po tom pitanju, dokazati da se pregovori mogu zatvoriti onako kako treba – kazala je ona. Đurović ističe da je Crna Gora pod velikim monitoringom međunarodnih i evropskih institucija.

- Kratak je mandat, velika je i heterogena vlada, ali nadajmo se da će uspjeti da se fokusiraju na prioritete koje su sami definisali - poručila je ona.

Ako sada Crna Gora iskoristi priliku 2025, Đurović ocjenjuje da onda još uvijek definitiv-

no može da se prihvati pristupanje samo jedne zemlje.

– Ako ne iskoristimo, mi idemo u karavan. To je neminovno. I onda ovako šareni - ko zna kad – kazala je ona.

Kad je u pitanju inicijativa ,,Otvoreni Balkan“, Đurović je rekla da je to politički projekat koji ne odgovara Crnoj Gori zato što donosi preliberalan režim, izmaklu kontrolu granica, ugrožavanje vladavine prava, potencijalni trafiking...

Ona se osvrnula i na 16 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, navodeći kako je ovo bio izazovan period za Crnu Goru.

- Crna Gora se vratila na međunarodne odnose, postala je članica UN-a, da je ekonomski održiva i da može da bude partner drugim državama danas - rekla je Đurović.

Smatra da je Crna Gora imala dobru dinamiku pregovora do 2010. godine, nakon čega smo počeli da usporavamo.

- Međutim, nakon promjena 2020. se tek usporilo, imali smo radikalan rez na pregovaračkim strukturama, trebalo je vremena da oni počnu da rade.

U međuvremenu je Vlada završila mandat - kazala je ona.

U ovih 16 godina nezavisnosti bilo je, kaže, dosta dobrih rezultata.

- Ekonomisti bi rekli da je bila prosječna stopa rasta 2,6, da je došlo gotovo osam milijardi investicija, da je BDP porastao, da smo blizu 50 odsto evropskog prosjeka. Bilo je dosta infrastrukturnih projekata - kazala je ona. Đurović kaže da regionalni razvoj i smanjenje razvoja u razvijenosti ostaje jedan od najvećih izazova za Crnu Goru.

R. P.

POBJEDA: Bliži se treći mjesec ruske invazije na Ukrajinu. Za sada se ne nazire kraj, uprkos pokušajima dvije strane da pregovaraju. Koliko bi rat mogao trajati?

POROŠENKO: Važno je zapamtiti da rat između Ukrajine i Rusije traje već osam godina.

U Ukrajini imamo tačan datum početka ruske agresije na naš narod – 20. februar 2014.

Počelo je ilegalnom aneksijom Krima u februaru – martu 2014. godine, a zatim ruskom okupacijom teritorija Donjecke i Luganjske oblasti u proljeće 2014. ili kako to Kremlj naziva – „rusko proljeće“, koje je imalo za cilj uspostavljanje proruskog projekta – ,,Novorosija“ - na teritoriji istočne i južne Ukrajine. Tada smo konsolidacijom nacionalnog jedinstva, ogromnim patriotskim usponom i izgradnjom jake međunarodne koalicije uspjeli da se suprotstavimo ovim agresivnim planovima i da održimo ruske snage na određenim teritorijama Donbasa i Krima.

Pošto nije uspio da potkopa nacionalno jedinstvo i plašeći se jake demokratske i prozapadne Ukrajine, Putin je odlučio da izvrši invaziju na Ukrajinu punom snagom, sa ciljem da eliminiše našu državnost, naš identitet i našu budućnost. Za Putina Ukrajina nema pravo na postojanje i mora biti vraćena pod punu rusku kontrolu. To je bio i ostao Putinov prvi i jedini cilj za ovu fazu rata, koja je počela 24. februara 2022. Što više pomoći od međunarodne zajednice Ukrajina dobije u vidu razornih sankcija protiv agresora, više vojne pomoći, kraći je put do mira.

Stoga je u našem zajedničkom interesu da zaustavimo Putinov režim sada u Ukrajini.

POBJEDA: Bili ste predsjednik Ukrajine pet godina, nakon ruske aneksije Krima. Što ste tokom svog mandata učinili da ojačate državu?

Od početka ruske invazije da li ste se sastali sa predsjednikom Zelenskim i razgovarali sa njim o ratu?

POROŠENKO: Moj prvi strateški zadatak nakon izbora za predsjednika u maju 2014. bio je da zaustavim takozvano „rusko proljeće“ i da se suprotstavim tekućoj hibridnoj agresiji na Ukrajinu. Okupio sam sve naše političke, regionalne i

Putin je

Ukrajina ćev eć u Madridu dobiti pozivnicu za NATO MAP i u skladu s tim će se pridružiti NATO-u. Ulazak Finske i Švedske u Alijansu ne bi upotpunio bezbjednosnu arhitekturu dovoljno da drži Putina i Rusiju podalje od naših zemalja. Da sumiram, moja poruka Zapadu jes ljedeća: „Pomozite Ukrajini da vas spasi!“

Porošenko na ulicama ratnog Kijeva

poslovne elite, kao i predstavnike civilnog društva i složili smo se da je nacionalno jedinstvo ključ našeg nacionalnog opstanka i da moramo djelovati zajedno. Takvo jedinstvo, uz herojstvo naših oružanih snaga i dobrovoljaca, pomoglo nam je da zaustavimo Putinove snage i spriječimo ga da sprovede svoju agresivnu agendu.

Moj drugi strateški zadatak je bio da stvorim novu jaku ukrajinsku armiju po standardima NATO. I drago mi je što smo zajedno sa našim zapadnim saveznicima uspjeli u ovom zadatku i danas je cio svijet iznenađen visokim profesionalizmom, snagom i efikasnošću Oružanih snaga Ukrajine, Nacionalne garde i drugih specijalnih snaga.

Sjećam se svakog razgovora sa mojim evropskim i američkim kolegama – liderima slobodnog svijeta – o programima obuke za naše snage, o snabdijevanju novim oružjem, uključujući i čuvenu ,,jevelin“ (prenosiva raketa zemlja – vazduh), o finansijskoj i tehnološkoj pomoći i vojničkoj pomoći Ukrajini.

Moj treći strateški zadatak je bio da uspostavim snažnu

međunarodnu koaliciju za podršku Ukrajini. Ta koalicija je mnogo pomogla Ukrajini u političkom i sankcionom pritisku na Rusiju, uz držanje pitanja teritorijalnog integriteta Ukrajine visoko na međunarodnom dnevnom redu, uz političku, ekonomsku, finansijsku podršku našoj zemlji.

Moj četvrti zadatak je bio da poguram Ukrajinu naprijed ka EU i NATO. Osim što smo ove ciljeve unijeli u naš Ustav, postigli smo mnogo u praktičnom smislu, kao što je zaključivanje Sporazuma o pridruživanju sa EU, uključujući duboku i sveobuhvatnu zonu slobodne trgovine, uvođenje bezviznog režima, produbljivanje sektorske integracije, prvo u oblasti energetike, kao i intenzivnu saradnju i približavanje NATO-u. Program EU i NATO nam je mnogo pomogao u sprovođenju velikog broja fundamentalnih reformi, kao što su antikorupcija, decentralizacija, bankarstvo, pravosuđe, sprovođenje zakona i javna uprava, infrastruktura, kao i poboljšanje investicione klime u Ukrajini.

Moj peti strateški zadatak je bio jačanje ukrajinskog identiteta kroz popularizaciju



Masakr u Buči je promijenio igru. Zamislite samo da je bilo ko, ko je smatran Ukrajincem, Evropljaninom, brutalno mučen i ubijen. Rečeno je da ruski oficiri imaju dugačke spiskove ukrajinskih državljana koji će biti ubijeni nakon okupacije gradova i sela. Tu su državni službenici, volonteri, vojnici, policajci, aktivisti civilnog društva, učesnici zapadnih grant programa, diplomci zapadnih univerziteta, predstavnici manjina

Politika

Utorak, 24. maj 2022.

5

ajine

e u ratu i sa Zapadom

ukrajinskog jezika, ukrajinske kulture, kao i rješavanje dugo očekivanog i teškog problema autokefalne pravoslavne crkve Ukrajine. Veoma sam zahvalan prije svega Njegovoj Svetosti patrijarhu Vartolomeju na njegovom ličnom odlučujućem doprinosu.

Drugi zadatak je bio jačanje naše informacione bezbjednosti i suprotstavljanje ruskoj otrovnoj propagandi i prijetnjama dezinformacijama.

Zatvorili smo brojne medije i društvene mreže, koje su se direktno bavile hibridnim antiukrajinskim informativnim operacijama.

Definitivno, nijesam mogao da ne podijelim svoje lično iskustvo i dam savjet predsjedniku Zelenskom u prvim danima invazije. Nema alternative jasnom nacionalnom jedinstvu i koordinaciji naših napora bilo da smo na vlasti ili u opoziciji.

Zajedno smo jaki i nepobjedivi.

POBJEDA: Što je potrebno za kompromis?

POROŠENKO: Najsvetije za Ukrajinu danas je mir. Želimo da opstanemo kao nezavisna i demokratska nacija.

Ne može biti kompromisa oko naše nezavisnosti, našeg teritorijalnog integriteta i našeg suverenog geopolitičkog izbora.

Ali tragedija je u tome što Putin želi da nas sve vidi mrtve, kao u Buči. Putin želi da uništi postojeći poredak zasnovan na pravilima i da diktira svoju volju drugim narodima. On smatra da za Ukrajinu i ukrajinski narod u svijetu nema budućnosti.

Svaki prekid vatre i privreme-

na rješenja samo će dati Rusima vrijeme i resurse da se pripreme za još jednu ofanzivu na Ukrajinu. Kao što sam rekao, Putin se sada mora zaustaviti.

POBJEDA: Putina nazivate ubicom. Koliko daleko mislite da je spreman da ide?

POROŠENKO: Putin je gori od običnog ubice. On je masovni ubica i krvavi kasapin.

Putinovo oružje su laž, masakr i ucjena. Pod njegovom komandom ruske snage granatiraju mirne civile, siluju, ubijaju i kidnapuju starije ljude i djecu, uništavaju bolnice, škole, porodilišta.

Masakr u Buči je promijenio igru. Zamislite samo da je bilo ko, ko je smatran Ukrajincem, Evropljaninom, brutalno mučen i ubijen. Rečeno je da ruski oficiri imaju dugačke spiskove ukrajinskih državljana koji će biti ubijeni nakon okupacije gradova i sela. Tu su državni službenici, volonteri, vojnici, policajci, aktivisti civilnog društva, učesnici zapadnih grant programa, diplomci zapadnih univerziteta, predstavnici manjina.

Putinova propaganda čini da svi koji ne podržavaju Rusiju treba da budu eliminisani.

Dakle, govorimo o borbi za živote miliona Ukrajinaca.

Ovi zločini imaju sve znakove genocida, koji se moraju istražiti i kazniti. Pozivam EU, SAD, zemlje G7 da priznaju ove ratne zločine u Ukrajini kao djela genocida i da promovišu ideju da se svi odgovorni uvrste na takozvanu „Buča listu“ i da obezbijede brzu i strogu pravdu za njihove ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i

genocid. Jedini način da spasemo svoje živote je da pobijedimo Putinov režim.

POBJEDA: Hoće li se Putin zaustaviti na Ukrajini ili mislite da bi se nešto slično moglo desiti Moldaviji i Gruziji?

POROŠENKO: Jasno je da je Putin odlučio da igra globalno. On ne vodi rat samo protiv Ukrajine. On je u ratu sa Zapadom, sa demokratskim svijetom. Njegovi anti-NATO stavovi jasno pokazuju njegovu skalu srednjoročnih agresivnih ciljeva – region Baltika, Centralne i Istočne Evrope – bivše zemlje Varšavskog pakta.

Kratkoročno, vjerujem da se Putin, pošto je zavisan od simbolike, raduje obnavljanju granica Sovjetskog Saveza jer će u decembru biti 100. godiš-

Ruske trupe ostavljaju pustoš

njica stvaranja SSSR-a. Stoga će ishod rata u Ukrajini odrediti buduću mapu evropskog kontinenta kao i odnos snaga u Evroaziji.

POBJEDA: Crna Gora je godinama bila žrtva ruske propagande, potpomognute proruskim snagama u zemlji. Koliko ovo može biti opasno za našu zemlju?

POROŠENKO: Kao što pokazuje primjer Ukrajine, propaganda je jedno od najmoćnijih oružja ruskog neoimperijalizma. S jedne strane, podriva unutrašnje jedinstvo, sije mržnju, dovodi u pitanje efikasnost vlasti, kao i stvara ili umnožava postojeće linije podjele u zemlji. S druge strane, to stvara pogrešnu i lošu sliku o zemlji u cijelom svijetu, što utiče na vašu međunarodnu podršku kao i na investicionu klimu.

Drago mi je da vidim da se Evropa budi po ovom pitanju i da cilja i čisti svoj informacioni prostor od toksičnih propagandnih izvora Kremlja. Sada je to pitanje života i smrti.

POBJEDA: EU i SAD uvele su sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. Mislite li da su učinile dovoljno da zaustave Putina? Kako vidite ulogu NATO u ovom ratu?

POROŠENKO: Sankcije koje su do sada uvele SAD i Evropska unija pokazuju suštinsku promjenu u pristupu Rusiji. A ovo je već samo po sebi važno.

Promjena politike je nešto što definiše budućnost već danas i približava se miru u odnosu na Moskvu. Samo da su takve sankcije bile na snazi prije nekoliko godina to bi Putina zaustavilo od njegove današnje agresije. Bolje ikad nego nikad.

Zaista, te sankcije nijesu dovoljne. Nažalost, Putina to nije odvratilo od rata protiv Ukrajine. On nastavlja da granatira Ukrajinu u želji da osvoji našu zemlju i ide dalje na Zapad. I zato uvijek postoji potreba za više sankcija. Rekao sam to više puta i ponoviću – potreban nam je embargo na naftu i gas,

totalni trgovinski embargo protiv Rusije. Moramo potpuno izolovati Rusiju inače Putin nikada neće odustati. Moramo da ga zaustavimo u Ukrajini prije nego što njegov rat pređe granice Ukrajine.

Vidimo da je EU u svojoj politici sankcija došla do trenutka istine. Svi razumiju da će Kremlj uvođenjem sankcija protiv trgovine naftom i gasom sa Rusijom biti primoran da kapitulira ili da uništi rusku ekonomiju. Zato je Putin aktivirao koga god može u evropskim političkim krugovima da spriječi ove energetske sankcije.

Ako sankcije za naftu i gas ne uspiju, to će biti loš signal ne samo za Kremlj već i za sve diktatore u svijetu. To će značiti da bi EU mogla da trguje vrijednostima i bezbjednošću.

To će biti katastrofa za Uniju i evropsku bezbjednost. Što se tiče angažmana u NATO, želio bih da se zahvalim svim državama članicama NATO na njihovoj vojnoj i ekonomskoj podršci ukrajinskoj borbi. Bez takve pomoći bilo bi mnogo teže uzvratiti ruskoj vojsci – drugoj armiji na svijetu. Štaviše, u Putinovoj glavi on se ne bori protiv Ukrajine. Bori se sa NATO-om. Htjeli ili ne, ali uloga NATO-a je uvijek prisutna u borbi koju Ukrajina danas vodi. To takođe znači da nema potrebe da se plašimo Putinovih ucjena ulaska Ukrajine u NATO ili ne. Odgovor je očigledan – zaista, Ukrajina će već u Madridu dobiti pozivnicu za NATO MAP i u skladu s tim će se pridružiti NATO-u. Ulazak Finske i Švedske u NATO ne bi upotpunio bezbjednosnu arhitekturu dovoljno da drži Putina i Rusiju podalje od naših zemalja.

Da sumiram, moja poruka Zapadu je sljedeća: „Pomozite Ukrajini da vas spasi!“ POBJEDA: Nakon autokefalnosti Ukrajinske pravoslavne crkve kažete da je to pitanje nezavisnosti, pitanje nacionalne bezbjednosti, pitanje državnosti i pitanje

geopolitike. „Ovo je kolaps vjekovima starih težnji Moskve za globalnom dominacijom kao Trećeg Rima“.

Kakvu ulogu crkva danas ima u istorijskim tenzijama između Rusije i Ukrajine?

Da li snosi dio odgovornosti za ono što se danas dešava između dvije zemlje?

POROŠENKO: Obnova Ukrajinske pravoslavne crkve je samo još jedan korak ka jačanju Ukrajine kao istinski nezavisne suverene nacije.

Istina je da je Kremlj decenijama, ako ne i vjekovima, koristio Moskovsku patrijaršiju kao instrument proruske i antizapadne propagande u ukrajinskom društvu.

To je postalo još očiglednije od početka ruske agresije 2014.

Rukovodstvo moskovske crkve je blagoslovilo Putinove odluke o aneksiji Krima i hibridnom ratu u Donbasu. A danas blagosiljaju vojnu operaciju protiv ukrajinskog naroda i genocid nad građanima Ukrajine. To nije prava crkva Isusa Hrista. To je jazbina demona.

Stoga snažno pozivam Evropsku uniju i SAD, kao i lidere G7 da sankcionišu rukovodstvo Ruske pravoslavne crkve zbog njihovih zločina protiv čovječnosti.

Kako je Ruska pravoslavna crkva (RPC) učestvovala u saradnji sa agresijom i genocidom (uključujući raseljavanje civila, njihovu trgovinu na ruskoj teritoriji i držanje u pritvoru u prostorijama RPC), ona bi trebalo da potpadne pod sankcije.

Treba uvesti sankcije protiv RPC kao institucije, protiv njenog rukovodstva (ciril i dr.), i njenih sastavnih djelova i jedinica, koje sarađuju sa agresorom. Sankcije treba da uvede Ukrajina, EU i zemlje saveznice. Oni će biti izvedeni pred lice pravde i u našem svijetu i na sudnji dan.

POBJEDA: Što poslije rata, kad god se to desilo? Kako vidite budućnost Ukrajine?

POROŠENKO: Prvo što treba da uradimo kako bi odgovorili na to pitanje je pobjeda. Zaista mi je drago što moje nasljeđe kao bivšeg predsjednika Ukrajine pomaže mojoj naciji da pobijedi u ovom ratu za opstanak Ukrajine. Vojska je ta koja pomaže Ukrajini da pobijedi.

To je ukrajinski identitet, ukrajinski jezik koji pomaže Ukrajini da pobijedi. Vjera je ta koja pomaže Ukrajini da pobijedi. Što se tiče budućnosti, optimista sam i vjerujem da je jedini način da se obezbijedi nezavisna i demokratska Ukrajina poraz Putinovog režima u Rusiji i ulazak u Evropsku uniju i NATO. Kao što sam govorio, moj san je da budem poslanik u Evropskom parlamentu, gdje bi se čuo i bitan glas Ukrajine.

Tako vidim najbolji scenario za Ukrajinu i ono što ću promovisati u ukrajinskoj politici i na međunarodnoj areni.

Jovana ĐURIŠIĆ

6

Povodi

Utorak, 24. maj 2022.

DIPLOMATSKA POŠTA

» Piše: Miodrag VLAHOVIĆ an nezavisnosti Crne Gore je prilika da se sjetimo nekih detalja iz vremena koje je prethodilo 21. maju 2006. godine, tom najvažnijem datumu novije crnogorske istorije.

Ovoga puta ćemo o nekim manje poznatim detaljima u našoj komunikaciji sa Njemačkom, u vremenu koje je prethodilo referendumu, ali i u godinama koje su slijedile.

Jer, Njemačka je bila i ostala jedna od ključnih evropskih zemalja i kada se radi o našem dijelu Evrope.

Kao što je to bilo slučaj u referendumskom periodu, uloga Berlina je i u novim uslovima i situacijama - poslije odlaska kancelarke Merkel i u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu - ključna evropska adresa (uz Brisel i Pariz, naravno) u kontekstu crnogorskih aspiracija da se vrati na put djelotvornog i produktivnog dijaloga sa evropskim prijateljima i partnerima, koji bi, ako se pokažemo naredni da ispunimo uslove koji se tiču Crne Gore, a ne nekih drugih zemalja, trebalo da nas, u sagledivoj budućnosti, dovede do članstva u Evropskoj uniji.

D

,,Njemačka“ sjećan crnogorski Dan ne Kao što je to bilo slučaj u referendumskom periodu, uloga Berlina je i u novim uslovima i situacijama - poslije odlaska kancelarke Merkel i u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu ključna evropska adresa (uz Brisel i Pariz, naravno) u kontekstu crnogorskih aspiracija da se vrati na put djelotvornog i produktivnog dijaloga sa evropskim prijateljima i partnerima, koji bi, ako se pokažemo naredni da ispunimo uslove koji se tiču Crne Gore, a ne nekih drugih zemalja, trebalo da nas, u sagledivoj budućnosti, dovede do članstva u Evropskoj uniji

VRIJEME DRŽAVNE ZAJEDNICE

Crnogorska diplomatija je, tih godina (2004-2006), bila u specifičnoj poziciji uslovljenoj Beogradskim sporazumom iz marta 2002 - sa Ministarstvom inostranih poslova u Podgorici i kadrovima sa crnogorske diplomatske liste u Ministarstvu spoljnih poslova Državne zajednice u Beogradu i u zajedničkim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Jedan od „uslova“ novog ministra inostranih poslova (preuzeo sam dužnost posljednjeg dana jula 2004. godine) je bio da se učini nespornim i svima jasnim da je šef crnogorske diplomatije nadređen svim crnogorskim diplomatama, ma đe oni radili. U uslovima kada Republika Srbija (sasvim namjerno, naravno) formalno nije imala svoje ministarstvo, već je „zajedničko“ ministarstvo u Ulici kneza Miloša u Beogradu koristila kao svoje, bilo je neophodno da se taj „detalj“ odmah razjasni, kako bi se izbjegli nesporazumi i nepoznanice u vrlo komplikovanoj konstelaciji i u opterećenim relacijama između dvije države-članice.

Zbog toga je, vrlo vjerovatno, i moja prva javna komunikacija prema Vuku Draškoviću - ministru spoljnih poslova Državne zajednice - kojeg sam nazvao „mojim srpskim kolegom“ tada izazvala ne-

Njemačka je opet u poziciji da pomogne legitimnim crnogorskim aspiracijama

zadovoljstvo i ljutnju u beogradskim političkim i diplomatskim krugovima, ali i sporadične ocjene u Podgorici da je to „pretjerivanje“.

Suština je bila jednostavna: takav stav je trebalo da svima stavi do znanja da crnogorska diplomatija neće (više) pristajati na nekakvu podređenu i potčinjenu ulogu prema srpskim diplomatama. Jedan od pokazatelja takve nove situacije je bilo naše opredjeljenje da crnogorskog ministra inostranih poslova u njegovim aktivnostima i razgovorima u inostranstvu ne mogu pratiti srpske diplomate, makar se radilo o ambasadorima Državne zajednice. Ukoliko, dakle, oni nisu bili iz Crne Gore, mogli su samo da stave na raspolaganje tehničku podršku (auto i vozač, na primjer).

Iako je bilo pokušaja da se takav stav osujeti i problematizuje, nismo bili spremni da od njega odustanemo.

BERLIN, SEPTEMBAR 2004, MIHAEL ŠEFER, PRVI PUT

Zato je i moje prvo putovanje u novoj ulozi - Berlin, početak septembra te 2004. godine, bilo neizbježno, „opterećeno“ takvim stavom - da ne želimo da našim sastancima prisustvuje tamošnji ambasador Državne zajednice, koji je bio iz Srbije.

Tražili smo i dobili sastanak sa političkim direktorom njemačkog Ministarstva vanjskih poslova. Njemci su pristali na naše uslove, ali su, što je bilo očekivano, svoj odnos pokazali i time što je g. Mihael Šefer (Schaefer), neposredno pred naš susret, primio ambasadora Milovana Božinovića - iskusnog i vrsnog diplomatu iz Beograda - koji nije, da tako kažemo, gajio posebno pozitivna osjećanja prema crnogorskim državnim aspiracijama, ali je bio vrlo učen i civilizovan čovjek.

Razgovor sa g. Šeferom je, to sam odmah shvatio, bio refleksija situacije koja je stvorena našim zahtjevom. Iskusni njemački diplomata (karijeru će završti kao ambasador u Pekingu) mi je „održao govor“ - o „štetnosti balkanskog nacionalizma“ i o - potrebi saradnje sa Tribunalom u Hagu?! Nije mi mnogo pomogao - bar se tako činilo - moj jasni odgovor da sam apsolutno saglasan o destruktivnosti nacionalističkih projekcija na Balkanu (pomenuo sam, čak, da to govorim i kao jedan od vođa crnogorskog mirovnog pokreta iz 1991/92), a da Crna Gora nema ama baš nikakvih problema i prepreka za saradnju sa Haškim tribunalom i da je opredjeljenje naše državne politike prema toj potrebi jasno i apsolutno pozitivno.

Bez obzira na te „smetnje u komunikaciji“ bio sam zadovoljan - njemačko nas je Ministarstvo primilo na način i

u formatu koji smo tražili. Bio smo tek na početku angažmana i nije se moglo očekivati da baš sve od početka bude kako treba i kako smo mi željeli.

Iz Berlina smo tada otputovali za Pariz, pa za Njujork, na godišnje zasijedanje Generalne skupštine OUN, a onda za Vašington. Prvo putovanje je pokazalo koji su naši prioriteti u vanjskoj politici. Moskva nije bila na tom spisku, jer ministar na tim stranama nije bio shvaćen baš prijateljski. Moje zapadno opredjeljenje nije pomoglo komunikaciji sa Moskvom - za to su bili zaduženi drugi crnogorski diplomatski kadrovi.

PODGORICA, AVGUST 2005: „ZOBEL CRNOGORSKI“

U tim godinama je, kada je riječ o njemačkim diplomatskim predstavnicima u Beogradu i u Podgorici, postojala jedna simpatična situacija.

Naime, i ambasador u Beogradu, Andreas, i njegov potčinjeni, šef njemačkog diplomatskog predstavništva u Podgorici (ime sam, nažalost, zaboravio) prezivali su se jednako: Zobel. Nisu bili u srodstvu, kako nam je objašnjeno.

Bili smo prinuđeni da uspostavimo razliku u imenima, da ne bude zabune: ambasador Andreas Zobel u Beogradu je, tako, postao „Zobel srpski“, a njemački diplomata u Podgorici, logično - „Zobel crnogorski“. „Crnogorac“ se, sve do dolaska prvog njemačkog ambasadora u Crnoj Gori, g. Šmita, uglavnom bavio bezbjednosnim stvarima i procjenama naše, crnogorske situacije, koja je i zaista bila bremenita problemima i raznim rizicima.

Sjećam se i našeg najvažnijeg sastanka i jedne od tih „opasnosti“. Naime - dan poslije helikopterskog instaliranja limenog objekta na vrh Rumije (učinila je to, naravno, Vojska „Srbije i Crne Gore“) - Zobel „crnogorski“ je tražio hitan prijem.

Njegova poruka je bila jednostavna i direktna: ne reagujte na provokaciju SPC. To je učinjeno upravo da biste vi reagovali, kazao mi je njemački diplomata. Prenijeću, rekoh, Vašu poruku, ali ako se to hitno ne ukloni, postoji opasnost da tamo ostane i da ugrozi viševjekovnu tradiciju, koja se tiče i hrišćanstva i islama. A Crna Gora je zemlja svih njenih građana, svih nacija i vjera.

To „označavanje“ teritorije ne tiče se samo predstojećeg referenduma...

Poslije sam, u mnogim prilikama, razgovarao o tome i sa tadašnjim predsjednikom Crne Gore, g. Filipom Vujanovićem. Ne mogu reći da smo imali isto razumijevanje te situacije - sve do najnovijih dešavanja.

Ta „crkva“, kao što znamo, i dalje ruži našu Rumiju. Povlađivanje Crkvi Srbije - a to je samo jedan od primjera - je dalo poznate rezultate. Litije su bile logično finale tog „popuštanja“ i inercije države Crne Gore prema organizaciji koja je glavni promoter negiranja i destrukcije crnogorskog nacionalnog i državnog integriteta.

Povodi

Utorak, 24. maj 2022.

nja na ezavisnosti BERLIN, FEBRUAR 2006, „AIDE MEMOIRE“, MIHAEL ŠEFER, DRUGI PUT

U februaru 2006. godine je bilo jasno da se referendum više ne može odlagati. Stvorena je, kao što se svi sjećamo, nova problematična situacija - Crnoj Gori je nametano pravilo o kvalifikovanoj većini od 55%. Premijer Đukanović mi je dostavio predlog jedne „pro memorije“ o našoj poziciji povodom tog pitanja, koju je napisao jedan od naših starijih diplomata.

Tekst je bio dug, četiri ili pet strana, sa istorijskim pasažima i obiljem podataka.

Uspio sam, tokom jednog međunarodnog skupa u Miločeru, da za četrdeset i pet minuta (i dalje čuvam taj primjerak!) napišem novi, lapidarni tekst, tzv. „Aide Memoire“, koji je odslikavao zvanični crnogorski stav o pitanju kvalifikovane većine. Premijer je to potvrdio i onda smo putovali, prvo u Beč (Austrija je predsjedavala Evropskom unijom), pa u Berlin. „Bečko pitanje“ sam već neđe opisivao. „Jeste li Vi ovo pisali? Pa recite nam što ovdje tačno piše - da li prihvatate ili odbijate pravilo od 55%?“ „Drago mi je što to pitate“, rekao sam. „To više ne zavisi od nas, nego od vas.“ U Berlinu sam tada opet srio starog poznanika. G. Šefer je, umjesto formalnog susreta, organizovao ručak za dvočlanu crnogorsku delegaciju, na posljednjem spratu Ministarstva vanjskih poslova.

To je bio jedan od prijatnijih razgovora. „Mi smo kolege pravnici“ - rekao je iskusni njemački diplomata, koji je, između ostalog, u karijeri bio i šef pravne službe u Ministarstvu - „slažemo se oko pitanja većine - i kao pravnici, i kao diplomate“.

Sada bi uzelo puno prostora da ponovim dio tog razgovora koji se ticao moguće situacije - da referendumska većina bude jasna, ali da bude ispod 55%.

Kući sam odmah javio dobre vijesti - Njemačka razumije kompleksnost situacije!

BEOGRAD, 24. MAJ 2006, ZOBEL SRPSKI

Mirni i demokratski referendum, a ne samo njegov istorijski rezultat, predstavlja najveće dostignuće naše političke generacije.

Tri dana poslije referenduma sam već u Beogradu, u zdanju koje se još uvijek zvalo Palata Federacije, na prijemu povodom nove sesije regionalnog Pakta stabilnosti. Moj srpski kolega drži govor u kojem ka-

že da „Državna zajednica još uvijek postoji“.

Grupa ambasadora je tu, među njima i Andreas Zobel. Pitaju me što mislim o toj izjavi.

Pjesnička sloboda je to, rekoh, ipak se g. Drašković bavi lijepom književnošću, pa ćemo mu oprostiti.

I onda me ambasador Zobel, „Zobel srpski“, zove u stranu. Čestita vrlo srdačno i raspituje se za situaciju poslije referenduma. Stvari su još bile rovite. „Ne brinite. Sve je pod kontrolom. Ništa vam ne mogu“, rekao mi je kratko ambasador Zobel. I time prebrisao dvije godine vrlo „stegnute“ komunikacije koju smo imali.

Diplomatija je i ono što se ne kaže, kada nije trenutak da se kaže, ali i ono što se kaže kada je potrebno i važno da se kaže.

VAŠINGTON, 2009, AMBASADOR ŠARIOT

Zgrada crnogorske ambasade u Vašingtonu je na adresi Nju Hemšir avenija br. 1610, NW (sjevero-zapad). U neposrednoj blizini, s druge strane te avenije, je i sjedište njemačkog Maršalovog fonda - „thinktank“ organizacije, proizašle iz istoimenog projekta podrške razorenoj Njemačkoj poslije Drugog svjetskog rata.

Crnogorski je ambasador tamo

bio „dio namještaja“ - jer nisam propuštao prilike da čujem zanimljive goste - diplomate iz cijele Evrope, i aktivne i one koji su završili karijeru, kao i da učestvujem u mnogim raspravama, na razne evropske i evro-atlantske teme.

Ispostavilo se, u nekoliko prilika, da sam reagovao na optimistične projekcije njemačkog ambasadora Klausa Šariota (Scharioth) u vezi „sigurne evropske perspektive za Zapadni Balkan“. Tvrdio sam da stvari ne idu dobro.

Vjerovatno bi se, iz današnje perspektive, neko mogao usuditi da to nazove „naknadnom pameću“, ali su se rasprave o kojima pričam dešavale 20072010. godine, kada se izgubljena decenija, koja je slijedila, nije mogla prepoznati i tako lako anticipirati.

I tako je, vjerovatno, iskusnom njemačkom diplomati (koji je, u svojoj karijeri, obavljao i najviše funkcije - bio i politički direktor i državni sekretar u njemačkom MVP), dosadilo da mu mlađi crnogorski kolega oponira pred publikom iz diplomatskog kora i akademskih krugova, pa me je pozvao na radni doručak.

Tog jutra, neposredno pred moj odlazak u njemačku rezidenciju, iz koje se Distrikt

7

Dan poslije helikopterskog instaliranja limenog objekta na vrh Rumije (učinila je to, naravno, Vojska „Srbije i Crne Gore“) - Zobel „crnogorski“ je tražio hitan prijem. Njegova poruka je bila jednostavna i direktna: ne reagujte na provokaciju SPC. To je učinjeno upravo da biste vi reagovali, kazao mi je njemački diplomata. Prenijeću, rekoh, Vašu poruku, ali ako se to hitno ne ukloni, postoji opasnost da tamo ostane i da ugrozi viševjekovnu tradiciju, koja se tiče i hrišćanstva i islama. A Crna Gora je zemlja svih njenih građana, svih nacija i vjera. To „označavanje“ teritorije ne tiče se samo predstojećeg referenduma... radnju i veliko razumijevanje, rekao da sam tada imao osjećaj kao da razgovaram sa nekim ljutitim sovjetskim diplomatom i da je godina 1948. ili 49, a ne sa ambasadorom najuticajnije evropske sile u zemljikandidatu za članstvo u EU. Helikoptersko instaliranje limenog objekta na vrh Rumije

Kolumbija vidi kao na dlanu - iz njemačke ambasade je stigla poruka: „Ambasador ima vremena za samo 45 minuta“.

Odmah sam naložio našoj sekretarici Mireli Seferović da pozove svoju njemačku koleginicu i odgovori: „Našem amba-

sadoru je dovoljno 30 minuta“.

Ostali smo preko sat i po u razgovoru na mnoge teme, među kojima je, ipak, dominirala ona - kakvo je stanje i kako da se pomogne - Srbiji! Premijeru Đukanoviću sam poslao izvještaj na šest gusto kucanih stranica o tom razgovoru.

A njemački i crnogorski ambasador više nisu „imali grke“ na panelima u German Marshall Fund.

PODGORICA, 2009.

I KASNIJE, AMBASADORI, PLATE I FIŠER

Mnogi će se sjetiti nekih čudnih postupaka njemačkog ambasadora Petera Platea (Plate), koji su kod crnogorskih domaćina izazivali nesporazume i nezadovoljstvo.

Pošto se ranije nismo upoznali - ja sam bio u Vašingtonu kada je on preuzeo dužnost u Podgorici - samo su mi čudnovate situacije u kojima je učestvovao (mislim da je, na primjer, sa grupom navijača iz Bugarske pratio meč protiv reprezentacije zemlje prijema - što je bilo, u najmanju ruku, vrlo interesantno), prvi put smo se, slučajno, sreli u Crnogorskom narodnom pozorištu, na predstavi o knjazu Danilu.

Moj benigni komentar, pošto smo se pozdravili, izazvao je Miodrag Vlahović i Vuk Drašković burnu reakciju kod njemačkog ambasadora: „Mene vaš narod Moj srpski kolega drži govor u kojem kaže da „Državna zajednica još uvijek postoji“. Grupa ambasadora je tu, među njima i Andreas Zobel. voli, a političko rukovodstvo Pitaju me što mislim o toj izjavi. Pjesnička sloboda je to, rekoh, ipak se me mrzi!“ Tu sam obustavio jer nije bilo više reg. Drašković bavi lijepom književnošću, pa ćemo mu oprostiti. I onda razgovor, zona za polemiku. me ambasador Zobel, „Zobel srpski“, zove u stranu. Čestita vrlo srdač- Tek sam kasnije, sa nasljednino i raspituje se za situaciju poslije referenduma. Stvari su još bile rovite. „Ne brinite. kom g. Platea, ambasadorom Sve je pod kontrolom. Ništa vam ne mogu“, rekao mi je kratko ambasador Zobel. I Pijusom Fišerom (Fischer), sa kojim sam imao dobru satime prebrisao dvije godine vrlo „stegnute“ komunikacije koju smo imali

NJEMAČKA I ZAPADNI BALKAN POSLIJE MERKEL I RATA U UKRAJINI

Rat u Ukrajini, uzrokovan agresijom Ruske Federacije, i teški zločini i razaranja koja su uslijedila, natjerali su Zapad, pa i u zemljama koje su, najblaže rečeno, bile spremne da prema Putinovoj Rusiji vode politiku popuštanja i povlađivanja, da preformuliše svoju politiku, ne samo prema Rusiji.

Odlazak Angele Merkel, čiji se mandat protezao upravo od vremena kojim je počeo ovaj tekst, pa sve do nedavno, takođe je donio mnoge (pozitivne) novosti u odnosu Njemačke prema Zapadnom Balkanu i, sljedstveno tome, i prema Crnoj Gori.

Bez opterećenja „vodeće uloge“ Srbije u regionu i sa osnaženom idejom da je Berlinski proces (a ne tzv. „Otvoreni Balkan“) najpogodniji okvir i platforma za šest zemalja Zapadnog Balkana na njihovom (individualnom!) putu ka članstvu u Evropskoj uniji, Njemačka je opet u poziciji da pomogne legitimnim crnogorskim aspiracijama. A to njemačko razumijevanje je pola pomoći koja nam je potrebna i na kojoj joj zahvaljujemo.

Druga polovina zavisi od nas i samo od nas. Kao što je to, uostalom, bio i slučaj i kada je obnova državne nezavisnosti bila na istorijskom dnevnom redu.

Nadam se da smo toga svi svjesni.

(Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede, ministar vanjskih poslova u vrijeme obnove crnogorske državne nezavisnosti)

8

Ekonomija

Utorak, 24. maj 2022.

INTERVJU: Državna sekretarka u Ministarstvu finansija Mila Kasalica

PODGORICA – Državna sekretarka Ministarstva finansija Mila Kasalica u intervjuu Pobjedi kazala je da jeste bila kritički nastrojena prema programu ,,Evropa sad“, koji je podrazumijevao primjenu desetak zakona usvojenih u okviru budžeta krajem prošle godine, ali je naglasila da je to legitimni okvir u kojem se tim ministra finansija Aleksandra Damjanovića mora kretati i takvu činjenicu poštovati, kao i svaki građanin i građanka, poreski obveznik i privredno društvo u zemlji.

POBJEDA: U Vladi Zdravka Krivokapića bili ste na istoj poziciji nepunih pola godine. Zbog čega smatrate da prethodnom rukovodstvu Ministarstva finansija nije odgovaralo da se zadržite na mjestu državne sekretarke?

KASALICA: Odgovorno i bez kajanja, a uz entuzijazam oko reformi, pridružila sam se timu bivšeg ministra finansija Milojka Spajića na osnovu konstruktivnog intervjua i razgovora o ključnim ekonomskim temama. Svaki ministar ima pravo da bira članove i članice svog tima.

Gospodin Spajić je samostalno izabrao da sarađujemo, a zašto je promijenio mišljenje, bez razmjene argumenata, javno nije podijelio razloge.

POBJEDA: Kakva su Vaša očekivanja sada kada ste ponovo imenovani na istu funkciju?

KASALICA: ,,Glavu gore“ svima nama, koji smo se pridružili timovima ministara, a koji smo ostali vjerni profesiji i znanju, bez obzira na političke provenijencije bilo kog člana il članice Vlade, a koji su namjerni da budu posvećeni uvezivanju i uvećanju kvaliteta javne usluge, s ciljem da se u narednih godinu dana iznesu kompleksne agende ,,čišćenja i sređivanja“ iz vizije ministra finansija ili diplomatski ,,optimizacije i unapređenja“. Hoće li biti veoma naporno - i gore od toga. Da li smo namjerni, van nekvalitetnih kombinatorika, koje podsjećaju na nemilosrdnosti neprincipijelnog iz prethodne godine oko ljudskih resursa, a koje već djelimično

Nakon sezone provjeriti kako dalje

Ako crnogorski turistički poslenici kvalitetno iznesu ljetnju turističku sezonu, možda na jesen budemo imali održiv prostor da razvojno promišljamo rebalans i pripremu budžeta za 2023. godinu – ocijenila je Kasalica limitiraju reformske agende održivih javnih politika, to je pitanje na koje institucionalno svakodnevno treba odgovarati nesmanjenim jačanjem timova, koji mogu ispuniti zadatke postavljene pred 43. Vladu Crne Gore. Očekujem da nas sve, unutar timova, prati skromnost i efikasnost u mjeri održivog, a dodatno očekujem smanjenje tviter-javnih politika. To je socijalna mreža koja je sredstvo koje treba da koristi pristupu javnosti, a nije javna politika sama po sebi.

POBJEDA: Od početka ste kritički nastrojeni prema projektu ,,Evropa sad“. Da li ćete se zalagati da se ovaj program ukine ili na neki način modifikuje?

KASALICA: Građanski i analitično bila sam kritična prema ishitrenosti i nefaznosti primjene usvojenih zakona.

Stoga, kao državna sekretarka mogu odgovorno podijeliti da je svima, na nivou svake mikro egzistencije i svakog privrednog tima, zadatak da podržimo realizaciju što uspješnije turističke sezone. Potom, na jesen, uz konkretne uporedive

Fiskalizacija Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga je, kako je navela Kasalica, upornim radom IT timova Ministarstva i Uprave prihoda i carina, kao i najcjelovitijom saradnjom sa najširim krugom privrednih društava, tokom prethodne godine postao kvalitetno-primijenjeno zakonsko rješenje, koje treba dalje unapređiva-

ti kontinuiranim širenjem poreskog obuhvata.

- U sistemu elektronske fiskalizacije prijavljeno je skoro 28 hiljada poreskih obveznika, uz 36 hiljada poslovnih jedinica sa 42 hiljade ENU-uređaja. Dnevno ga opslužuje 58 hiljada operatera. Crnogorska IT zajednica sa 259 proizvođača softvera uz 311 softverskih rješenja čini ukupnu infrastrukturu fiskalizacije – kazala je Kasalica.

Nove cijene goriva od srijede

Benzin skuplji za devet, dizel jeftiniji za pet centi PODGORICA - Benzin će od srijede ponovo znatno poskupiti, a dizel pojeftiniti, potvrđeno je Televiziji Crne Gore iz Vlade.

Obje vrste benzina poskupiće po devet centi, pa će eurosuper 98 i 95 u narednih 15 dana koštati 68, odnosno 64 centa.

Eurodizel će, sa druge strane, pojeftiniti pet centi i iznosiće 57 centi po litru. Lož ulje će biti jeftinije četiri i koštaće 74 centa.

R. P.

podatke, treba provjeriti kako dalje i kako biti od koristi onim privrednicima na sjeveru čiji potencijal da iznesu uvećane zarade, mada uz umanjene obaveze za doprinose, nije analiziran prilikom promocije novih reformskih rješenja dvojca ranijih ministara. Uz svakodnevnu dopunsku obavezu neumanjenog makroekonomskog opreza, jer živimo i radimo u visoko složenim okolnostima globalne ekonomije, koja se ne može tako jednostavno smiriti nakon cjenovnih nepredvidivosti na gore i ratnog okruženja sa sjeveroistoka Evrope.

POBJEDA: Kakva je održivost javnih finansija kada je riječ o ovom programu?

KASALICA: Održivost javnih finansija zemlje zavisi od svih nas pojedinačno, a potom od nivoa odgovornosti svih nadležnih institucija da usvojene zakone primijenimo na održiv i koristan način. Ako crnogorski turistički poslenici iznesu ljetnju turističku sezonu slijedeći kvalitetne najave dolazaka, možda na jesen budemo imali održiv prostor da razvojno promišljamo rebalans i pripremu

TIVAT – Tivatski ugostitelj Srđan Novaković zabrinut je zbog turističke sezone u tom gradu usljed pojave fekalne mrlje u moru, prenosi portal Antena M. - Ovo smatram krupnim problemom i značajnom ekološkom ugroženošću za grad, a i za nas, ugostitelje. Ovaj prizor jeste zabrinjavajući, jer svako ko prođe obalom zastane da pogleda ovu katastrofu. Ja se nadam da će biti riješeno što prije i da neće uticati na naše poslovanje. Turistička sezona je tek u zamahu, nadamo se najboljem i vjerujemo da će se nadležne institucije potruditi

budžeta za narednu godinu.

POBJEDA: Smatrate li da je prošlogodišnje spajanje Uprave za imovinu i Uprave za nekretnine bilo efikasno te da li je tačno da će ove institucije ponovo biti odvojene?

KASALICA: Planovi institucionalnih reformi o organizaciji državnih organa i resornih uprava biće pravovremeno i transparentno podijeljeni sa javnošću u Crnoj Gori. Iako su uprave spojene prije mog pridruživanja timu ministra Spajića, punim kapacitetom sam bila podrška inovativnim rješenjima koje je u tom inicijalnom periodu planirao da radi. Takvo glomazno rješenje u organizaciji je bilo potrebno, imajući u vidu netransparentnost rada ključnih profila prethodnih uprava, koji su iza sebe ostavili duboke sistemske i administrativne nestabilnosti, a vjerovatno i nepravilnosti.

Međutim, tim ranijeg resornog ministarstva, kao ni tim uprave, reformski nije iskoračio iz decenijske netransparentnosti.

Sve u svemu, Vlada Crne Gore treba objektivno da sagleda situaciju i donese kvalitetne razvojne odluke, koje ne bi smjele da budu javno obrađivane kao politički ,,posjedi“. Kao državna sekretarka obavezna sam da duboko poštujem odgovornosti koje nosi politička elita u zemlji, ali unutar institucija ne trebaju da se nastavljaju prakse političkih profila koji niti žele, niti umiju, niti imaju namjeru da odgovorno odrade prihvaćene ozbiljne obaveze.

Mila Kasalica

Sudski spor Mila Kasalica je, nakon što je prošlog ljeta smijenjena sa mjesta državne sekretarke odlukom bivšeg ministra Spajića, pokrenula sudski postupak.

- U septembru prethodne godine, kao građanka Crne Gore, Upravnom sudu predala sam tužbu za poništenje Rješenja o razrješenju sa pozicije državne sekretarke od 30. jula 2021. godine. Uz dužno poštovanje i uz strpljenje, obavezna sam da ne prejudiciram odluke nadležne sudske institucije – kazala je Kasalica.

POBJEDA: Ranije ste javno ukazivali da nema prostora da advokati imaju poseban tretman kada je riječ o fiskalizaciji. U kojoj su fazi pregovori sa advokatima?

KASALICA: U sistemu elektronske fiskalizacije je skoro 200 advokata, zajedničkih kancelarija i ortačkih društava od ukupnog broja od skoro hiljadu. Skoro trećina advokatske profesije ne treba značajna ulaganja, jer su prijavljeni na dohodak samostalnih djelatnosti, osim da se uključe u SEP sistem - besplatni portal dostupan na veb stranici Uprave prihoda i carina, s ciljem ispunjavanja obaveze oko evidencije prometa. Međutim, promet preko 30 hiljada eura obavezuje da se obveznik registruje, što je za advokate sa prometima većim od zakonskog limita odrađeno godinama unazad. Fiskalizacija u tom dijelu ništa nije promijenila u postavkama praćenja obaveza oko poreza na dodatu vrijednost. Priprema se uputstvo koje će potpunije približiti obaveze registrovanja prometa u realnom vremenu sa svim specifičnostima koje

prate rad advokata, odnosno njihovo poslovanje u pružanju visokosofisticirane usluge, saglasno zakonskom okviru odredbi PDV-a. Ministri finansija i pravde, uz punu podršku premijera, odgovorno slijede princip vladavine prava, kojim se na poreske obveznike u Crnoj Gori jednoobrazno i neselektivno primjenjuju zakoni u zemlji. Stoga, ove godine je plan da se zajedničkim radom institucija, uz preostale nosioce advokatskih licenci, uključe i nosioci licenci sudskih tumača i sudskih vještaka, a potom da se dodatnim uvezanim naporima poreski obuhvat širi prema izdavaocima plažnog mobilijara i stambenih jedinica, a u posljednjem kvartalu i prema djelatnostima koje su i dalje van poreskog obuhvata, kao što su auto-mehaničarske radnje, prodavci na pijacama i slično. Zadatak svakog poreskog obveznika je da poštuje sistemske postavke, koje služe građanima i građankama i privrednim subjektima, a onda se može odgovorno promišljati održivost kao ključna determinanta crnogorske ekonomije.

Maja LEKOVIĆ

Tivatski ugostitelji zabrinuti za turističku sezonu u gradu

Fekalna mrlja pluta morem?

da ovo riješe što prije - kazao je Novaković.

Njegov kolega, ugostitelj Boban Mihajlo nešto je optimističniji po pitanju nastale situacije, prenosi Antena M. - Ja se zaista nadam da nijesu fekalije u pitanju, već, kako mnogi navodi iz medija kažu, posljedica ,,cvjetanja“ mora ili zaista velika količina polena. Mrlja kruži ovim potezom već nekoliko dana, nije bilo mnogo riječi o tome, ali ono što sam mogao čuti daje

mi nadu da i nije tako ozbiljno. Kada sam se raspitao kod nadležnih institucija, rečeno mi je da su uzeli uzorak i da rade na otkrivanju problema – rekao je on.

Tivćani, sa druge strane, navode da znaju kako izgleda ,,cvjetanje“ mora i posljedica velike količine polena, ali da su raspadnuti toalet papir i neprijatan miris posljedica ipak nečeg ozbiljnijeg, kao što su fekalije.

Dajana Stjepčević iz Turističke organizacije Tivat rekla je

kako se nada da će taj problem ubrzo biti riješen.

- Mrlja se pojavila i van zaliva, ali svakako problem zagađivanja mora jeste, nažalost, redovna situacija kod nas. Neko kaže da je to od polena, ali meni to ne izgleda tako, svakako jeste zagađenje, ali polen ovako nikada nije izgledao. Vratila nam se turistička sezona, loši dani su iza nas, ali evo nam ekoloških problema. Nadam se da će i to ubrzo biti riješeno – navela je ona.

R. P.

Aktuelnosti

Utorak, 24. maj 2022.

U izvještaju CGO se tvrdi da je medijska scena u Crnoj Gori duboko polarizovana i široko politizovana

9

Cetinje prozvalo evropske lidere

Rajković-Nenadić: RTCG nije istinski javni servis

Sa jučerašnjeg predstavljanja Izvještaja CGO

PODGORICA - Medijska scena u Crnoj Gori ostaje duboko polarizovana i široko politizovana, pod sjenkom nerasvijetljenih napada na novinare i imovinu medija, nedovoljno u praksi zastupljena transparentnim i kompetitivnim sistemom finansiranja iz javnih fondova, slabom samoregulacijom i selektivnom regulacijom, RTCG-om koji ne uspijeva da napravi pomak u istinskoj transformaciji ka javnom servisu svih građana i građanki - neki su od ključnih nalaza izvještaja o stanju medija u Crnoj Gori ,,Mediji u lavirintu promjena“ - koji je juče predstavljen u Centru za građansko obrazovanje.

Tome, kako je navedeno u saopštenju, treba dodati i nerazvijenu medijsku pismenost uz rastući a neregulisani uticaj za odgovornost sadržaja na društvenim mrežama.

- Mediji u Crnoj Gori nesumnjivo djeluju u izazovnim uslovima, što predstavlja objektivno opterećenje i u tom segmentu je potrebna veća sinergija institucija, crnogorskih i međunarodnih organizacija i medija kako bi se taj ambijent mijenjao nabolje.

Međutim, primjetni su i problemi u dijelu profesionalnog izvještavanja i poštovanja medijskih standarda, a za taj dio ključnu odgovornost nose novinari i medijske kuće - ocijenila je izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević.

Ona je ukazala i da je zakonodavni okvir za rad medija dobar, uz napomenu da su potrebne određene intervencije na Zakon o medijima, posebno u dijelu valjane eviden-

cije medija, zaštite prava građana u odnosu na komentare sa portala, ali i skidanja sa budžeta samoregulatornih tijela ,,jer se finansiranjem od strane izvršne vlasti takvih tijela obesmišljava koncept samoregulacije“.

BEZ NEZAVISNOSTI

Vesna Rajković-Nenadić, glavna autorka izvještaja, dala je osvrt na rad Agencije za elektronske medije (AEM).

– Formalno nezavisni regulator ne uspijeva da ostvari punu nezavisnost, nepristrasnost i neselektivnost u radu – ocijenila je ona, uz podsjećanje na različite stavove oko (ne)zakonitosti izbora direktora AEMa, ali i pozicija pojedinih članova Savjeta AEM-a.

- U 2020. godini Agencija je izrekla 110 upozorenja, od čega 88 po službenoj dužnosti i 22 po osnovu prigovora. Broj upozorenja tokom 2021. godine je značajno veći – 149, od čega 127 po službenoj dužnosti i 22 po osnovu prigovora, što je u postojećoj situaciji pozitivno – precizirala je Rajković-Nenadić.

Ukazala je i da ,,AEM godinama nije adekvatno reagovala da spriječi emitovanje sadržaja iz regionalnih medijskih kuća u kojima se širio sporan govor, ali ni u slučajevima kada su najprizemnijim uvredama etiketirane ličnosti prepoznate kao oponenti tadašnjoj vlasti. Prve takve značajnije mjere, i to u suzbijanju govora mržnje, zabilježene su tek tokom 2020. godine, a intenzivirane ove godine kada je AEM, u januaru, donijela odluku o zabrani emitovanja četiri emisije srpske televizije Hepi

na teritoriji Crne Gore u narednih šest mjeseci“, navela je ona.

Kad je riječ o RTCG, Rajković-Nenadić je podsjetila na brojne kontroverze koje su pratile izbor dugogodišnjeg aktiviste Borisa Raonića za direktora RTCG, a koje se odnose na optužbe oko sukoba interesa jednog dijela članova Savjeta RTCG. – Interesantne su i neke oprečne odluke Agencije za sprečavanje korupcije kada je riječ o konfliktu interesa direktora AEM-a i RTCG – navela je Rajković-Nenadić.

Ona je ukazala i na izvještavanja RTCG o pojedinim pitanjima, posebno oko ruske agresije na Ukrajinu.

– RTCG je na dan ustoličenja mitropolita SPC Joanikija na Cetinju, u jeku protesta i velikih tenzija, objavila informaciju da ,,su protestanti pucali na policiju“. Ni policija, ni RTCG, međutim, nijesu pružili dokaze za takve tvrdnje – dodala je ona.

U kontekstu neprimjerenog prilagođavanja uređivačke politike RTCG, ona je navela i primjer kada je RTCG direktno prenosila svečanost ustoličenja episkopa budimljansko-nikšićkog Srpske pravoslavne crkve Metodija u Beranama na parlamentarnom kanalu. Prenos je komentarisala osoba koja nije zapošljena u RTCG, a predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je tada kazao da ustoličenje nije trebalo prenositi na parlamentarnom kanalu, navela je Rajković-Nenadić.

– RTCG danas nije istinski javni servis. Mi imamo simuliranu različitost, koja možda ima kvantitativni, ali ne i kvalitativni izraz – naglasila je Rajković- Nenadić.

FINANSIJSKI PROBLEMI

– Tradicionalni mediji u Crnoj Gori su se i ranijih godina, prije pandemije korona virusa, suočavali sa problemom finansijske održivosti, a tokom pandemije je taj problem bio naglašen. Vlada je u više navrata finansijski pomogla medije, a ti postupci su uglavnom sprovedeni netransparentno i nema zvaničnih sistematizovanih podataka koliko je ta pomoć iznosila tokom prethodne tri godine – kazala je RajkovićNenadić, predstavljajući djelove izvještaja koji se odnose na finansijsku podršku medijima iz budžeta, uz pojašnjenje i da se to odnosi na subvencije za plate, kredite za obrtna sredstva, odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, odlaganje plaćanja i oslobađanje od dijela naknada AEM-u ili preuzimanje dugova prema RDC-u, jednokratnu bespovratnu pomoć itd.

R. P.

Advokat saopštio da je u našoj zemlji u toku istraga protiv ljudi povezanih sa slučajevima Pahomije i Kačavenda

Olenik: Sveštenik koji je bio umiješan u krivična djela u Srbiji aktivan u Crnoj Gori Aleksandar Olenik

PODGORICA - Istraga koju je nedavno pokrenulo tužilaštvo Crne Gore zbog navodnog prikrivanja pedofilije odnosi se na ljude koji su nakon postupaka protiv vladika Pahomija i Kačavende prešli u Crnu Goru, a nijesu bili procesuirani u Srbiji,

izjavio je advokat Aleksandar Olenik.

- Negdje se može osnovano sumnjati da su svi oni prebačeni u Crnu Goru radi zaštite - rekao je Olenik u emisiji na televiziji N1.

Kako je rekao, radi se o sveštenim licima koja su direktno učestvovala ili u prikrivanju ili u vršenju krivičnog djela obljube.

- U ovom trenutku znamo da je jedno svešteno lice, koje je i

samo bilo žrtva, a kasnije bilo umiješano u vršenje krivičnih djela sa maloljetnicima u Srbiji, aktivno svešteno lice na teritoriji Crne Gore - rekao je Olenik. Žrtve su, kako je kazao, bila djeca koja su ,,predata na staranje uz veliko povjerenje SPC, a to povjerenje je izdano“.

On objašnjava da je crnogorsko tužilaštvo reagovalo kada je njegov klijent, bivši đakon Bojan Jovanović, poslao toj instituciji knjigu koju je obja-

vio o navodnoj pedofiliji u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Olenik ističe da je mitropolit Joanikije svojevremeno bio nadležan da vodi internu istragu u okviru Crkve.

- Ono što mi znamo je da je on saslušao 40 sveštenika i dobio nekoliko filmova. Jedan od njih je bio u medijima, ne bih da ga prepričavam - kazao je advokat i dodao da te izjave i filmove Joanikije nikada nije predao ni jednom tužilaštvu.

R.P.

Podrška Cetinjana Ukrajini

Ne plaćajte ruski gas, omogućite nedužnima spas!

CETINJE - Osamdeset devetoga dana rata u Ukrajini građanke i građani Cetinja su ponovnim okupljanjem dali podršku herojskome ukrajinskom narodu u borbi za slobodu.

Glavna poruka s transparenta bila je upućena evropskim liderima: ,,Ne plaćajte ruski gas, omogućite nedužnima spas“.

Minutom ćutanja i novom prefarbanom pločom na Trgu kralja Nikole I od strane ruskog državljanina nedavno doseljenog u Crnu Goru odata je počast svim ukrajinskim žrtvama u ratu, u nadi i želji da je danas prefarbana potonja ploča.

Pred zgradom bivšega Ruskog poslanstva na Cetinju puštena je himna Ukrajine koju su okupljeni građani pozdravili aplauzom.

Sve do prekida rata skupovi podrške biće organizovani svaki dan u 17.30 sati ispred Dvorca kralja Nikole na Cetinju.

Slava Ukrajini! Herojima slava!

R. P.

CETINJE: Osnovno tužilaštvo se žalilo na oslobađajuću presudu Veselinu Veljoviću

Konačnu odluku donosi Viši sud u Podgorici CETINJE - Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo žalilo se na presudu kojom je savjetnik predsjednika države Mila Đukanovića i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović oslobođen za napad na policijskog službenika Božidara Bulatovića 5. septembra prošle godine tokom protesta protiv ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju.

To znači da će konačnu odluku o tome donijeti podgorički Viši sud, prenose TV Vijesti.

Jedan od Veljovićevih advokata Mihailo Volkov kazao je da je ovakav potez Tužilaštva očekivan, ali da vjeruje da će podgorički Viši sud potvrditi oslobađajuću odluku.

- Zato što je u samoj presudi sudija dala više nego dovoljno razloga na kojima temelji svoju odluku. Isto tako, Viši sud će pred sobom imati iste te dokaze koje smo zajedno proveli u sudskom procesu - istakao je Volkov za TV Vijesti.

Prvostepenu oslobađajuću pre-

sudu Veljoviću je 7. aprila saopštila sudija cetinjskog Osnovnog suda Marija Ćupić koja je tvrdila da dokaza za osudu nije bilo.

Oslobađanju je najviše doprinio iskaz policajca Bulatovića koji je kazao da ga Veljović nije napao.

- Oštećeni je to jasno naveo. „Tada sam uočio da masa ljudi gura naprijed Veselina Veljovića i sve druge ljude koji su bili u prvom redu, prema policijskom kordonu. Uočio sam da je Veselin Veljović u tom momentu podigao ruke u visini grudi, ali ne okrenute prema policijskim službenicima u smislu napada već kao da je pokušavao da zaštiti svoje tijelo - prenijela je Ćupić riječi Bulatovića.

Nakon oslobađajuće presude Veljović je ocijenio da je tužiteljka Sanja Radunović podlegla uticajima drugih centara koji su na ovaj predmet mogli uticati.

- Uz žaljenje jer je pokazala i nestručnost i nesposobnost da procijeni ono što su realno činjenice. To doprinosi kompromitaciji same tužilačke organizacije - kazao je ranije Veljović. R.P.

Joanikije novi član Sinoda SPC PODGORICA - Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije novi je član Svetog sinoda, saopštila je Srpska pravoslavna crkva.

Kako se navodi na zvaničnom sajtu SPC, za novog člana izabran je i episkop bački Irinej.

- U Svetom sinodu mandat je

prestao mitropolitu dabrobosanskom Hrizostomu i episkopu kruševačkom Davidu, koji ostaju članovi zamjenici.

Za nove članove Svetog sinoda izabrani su mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i episkop bački Irinej - saopštili su iz SPC. Đ. Ć.

10

Društvo

CETINJE – U onoj crvenoj vrevi za Dan nezavisnosti na Cetinju, dok su na terasi Gradske kafane sa osmijehom gledali hiljade mladih i starih kako pjevaju i vesele se, dok su se crveni i zeleni barjaci lepršali tu oko njih, djelovali su kao neki zainteresovani stranci. Kad je sredovječni bračni par ponosno ustao kada se začula crnogorska himna, oko njenog struka smo ugledali poznati crveni šal.

– Stranci? Silom prilika smo postali stranci, samo po boravištu, jer živimo u Austriji. Bili smo, ostali i uvijek ćemo biti Crnogorci – sa neskrivenim ponosom kazala je Arza Coković.

Njen muž Zufer Coković dodaje da su morali doći u Crnu Goru ovih dana. Bili su na Cetinju, za proslavu Belvedera i sada na Dan nezavisnosti.

– Da nahranimo dušu u ovom gradu koji nas sve okuplja – kažu Zufer i Arza.

Utorak, 24. maj 2022.

JEDNA PRIČA O CRNOGORSKOM 21. MAJU: Zašto rođeni Pljevljaci, sada austrijski

Kad god dođemo na ovaj grad nam nahra Nasmijana lica Zufera i Arze ne otkrivaju jednu tešku, dramatičnu porodičnu priču. Koja je i lični i istorijski zapis o vremenu kada je zlo carevalo Crnom Gorom. Ali baš njihova životna priča pruža odgovor: kako su pobijedili zlo i ostali trajno vezani za svoju Crnu Goru

ZOV BELVEDERA

Jutro poslije, dok sjedimo na suncem okupanoj terasi kultne Gradske kafane, u nekom zadovoljnom miru nakon slavlja 21. maja, bračni par Coković otkriva razloge zašto su prevalili put duži od 1.000 kilometara da bi se obreli na Cetinju.

Pričaju lagano, a sa žarom u srcu.

Morali su njih dvoje rođenih Pljevljaka, koji žive već trideset godina u Austriji, da dođu na Cetinje, kako kažu, da ,,odgovore na zov Belvedera“.

Pratili su prošle godine dešavanja 4. i 5. septembra, građanske proteste zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskom manastiru. Imali su, kažu, mogućnost da, preko kabla, prate Gradsku televiziju, da vide što se radi, kako se baca suzavac i napadaju mirni ljudi, kakva se nesreća i nepravda čini.

– Strijepjeli smo i saosjećali sa Cetinjanima, sa svim građanima koji su bili tada na tom, za Crnu Goru svetom mjestu.

Znali smo da čine pravu stvar i osjećali smo da moramo biti dio toga.

Nijesu imali dileme ove godine, došli su za Dan pobjede da odaju počast Belvederu.

– Vidjeli smo da ima proslava i rekli smo – idemo! Iz Graca đe živimo došli smo u Pljevlja kasno uveče. Ujutro nazovem sestru; kaže u autobusu je, ide za Cetinje. Velim mužu: spremaj se, ulazimo u auto. I poslije pređenih hiljadu kilometara, sjedamo u kola i dolazimo na Cetinje da bi bili na proslavi – priča Arza, dok Zufer osmijehom potvrđuje.

Za Dan nezavisnosti, došli su ranije. Prvo su 20. maja bili u Podgorici, na Trgu nezavisnosti da gledaju koncert i uživaju.

Potom su otišli do Ulcinja, da se smjeste jer su tamo iznajmili stan dok su u Crnoj Gori.

Odmah su, naravno, krenuli ka prijestonici i bili čitav dan na Cetinju, 21. maja.

Prva im je penzionerska godina, kaže Zufer, pa imaju više slobodnog vremena, a đeca su porasla. Dolaziće, naravno, ponovo u Crnu Goru, prvo u svoja rodna Pljevlja. Iz kojih su 1991. godine od zla pobjegli.

Nasmijana lica Zufera i Arze ne otkrivaju jednu tešku, dramatičnu porodičnu priču. Koja je i lični i istorijski zapis o vremenu kada je zlo carevalo Crnom Go-

CETINJE KAO VJEČNA LUKA: Zufer i Arza Coković

Odluku da odem iz Pljevalja, iz Crne Gore, iz tadašnje Jugoslavije, donio sam i bukvalno preko noći, novembra 1991. Dobio sam ponovo poziv za rezervu, vidim da nema izlaza.

Ako odbijem poziv, ostajem bez posla. Ako prihvatim, idem u rat koji nije moj, protiv dojučerašnje braće, pripovijeda Zufer rom. Ali odgovor: kako su pobijedili zlo i ponovo poželjeli da budu u Crnoj Gori.

DEZERTER I IZBJEGLICA

Zufer Coković, radnik Rudnika uglja, napunio je trideset i pet godina kada je, avgusta 1991. godine, na poslu dobio poziv u rezervu.

Otišao je u Bar, tamo proveo puna dva mjeseca. I već tada je na svojoj koži mogao da osjeti kako se rađala mržnja i pripremao rat. Vidio je vojnike koji su na glavi nosili kapu obrnuto, da im se na čelu ne pokaže petokraka; slušao je uveče, tu u krugu kasarne, kako izdvojene grupe složno pjevaju, kako kaže, nacionalističke, šovinističke pjesme...

– Vidio sam šta se sprema. Nije

to moje bilo, nijesam ja bio iz te priče – prisjeća se Zufer tih dana iz rezerve.

Nakon dva mjeseca, pustili su sve rezerviste da se vrate kućama, Zufer je ponovo počeo da radi u rudniku uglja.

Tada je počelo, napadi na Konavle i Dubrovnik, palila se i Hercegovina; na Jutelu smo gledali, kaže Arza, kako rezervisti iz Pljevalja šenluče po Goraždu...

– Išla sam svaki dan i kupovala sve novine kojih je bilo na kioscima. Onda ih sve čitam, pratim, iz svake ponešto uzmem, da bih sklopila svoju istinu... Snimala sam emisije sa Jutela na kasetu, dijelim sjutra ljudima, da vide što se dešava – priča Arza.

Malo je ko htio da čuje, da vidi, da sasluša.

– Odluku da odem iz Pljevalja, iz Crne Gore, iz tadašnje Jugoslavije, donio sam i bukvalno preko noći. Dobio sam ponovo poziv za rezervu, u stvari poziv da idem u rat jer su im trebale friške snage da zamijene vojnike na frontu. Vidim da nema izlaza. Ako odbijem poziv, ostajem bez posla. Ako prihvatim, idem u rat koji nije moj, protiv dojučerašnje braće. Nađem dvojicu prijatelja, razgovarao sam sa njima. Oni mene nasavjetuju: idemo svi za Austriju, da pobjegnemo iz ovog pakla – ispovijeda se Zufer.

Razgovarao je sa ženom i odmah dobio punu podršku.

– Samo je kratko rekla: Idi, ja ću doći za tobom – kaže Zufer.

Imao je pasoš, ali mu je istekao

Ponijela sam samo jedno ćebe, da đecu mogu da pokrijem; ponijela sam tutu jer su bili mali i da ne stajemo dok nas voze.

Nešto malo robe za njih. Sebi nijesam ništa ponijela, samo ono što sam obukla za put - opisuje nam Arza svoj odlazak iz Pljevalja rok važenja; kao rezervista, nije mogao da traži produženje.

Sa dvojicom prijatelja skovao je plan. Iznajmili su taksi i krenuli, prvo za Sarajevo, onda su namjerili da idu za Ljubljanu, a krajnja destinacija bila je Beč.

– Teško je to putovanje bilo.

Ideš, a ostavljaš ženu i troje đece u Pljevljima. Do Sarajeva nije bilo problema. U Hrvatskoj je rat bijesnio, išli smo kolima, a sve oko nas u mraku. Mi ćutimo, ne znaš što da kažeš, ne znaš što te čeka...

Došli su do Ljubljane, odatle su namjeravali za Beč, vozom. Na granici su Zufera skinuli s voza, jer nije imao validan jugoslovenski pasoš. Dvojica njegovih saputnika pušteni su da idu dalje.

Vratili su ga policijskim autom u Ljubljanu. Ostao je sam, bez validnog pasoša, u državi koja je tek proglasila nezavisnost od Jugoslavije.

– Što da radim sada, pitao sam se. Odem u Maribor, u Crveni krst, smjeste me u jedan logor za izbjeglice iz Hrvatske. Tu su bili samo žene i đeca. Neki Slovenac, što je bio glavni u tom sabirnom centru, veli da me ne može držati tu duže. Kaže: probaj da pređeš pješke, sjedi na autobus, pa kad pređeš granicu i

kad počnu da kontrolišu pasoše, izađi i probaj da pješke pređeš, samo da se dokopaš austrijske zemlje. Tako me je savjetovao – govori Zufer.

– Đe ću ja to, rekoh mu, ne znam ti ja tako da se umuvam.

Poslije me savjetovao da idem u Ljubljanu jer je, kako je rekao, slovenački parlament usvojio odluke o izbjeglicama, o azilu, da mi to može biti izlaz iz ove situacije.

Zufer Coković se ponovo obreo u Ljubljani, polovinom novembra 1991. godine. I krenuo je od ministarstva unutrašnjih poslova do ministarstva odbrane, od uprave do uprave. Sve uzaludni pokušaji.

– Tako ja idem od jednog službenika do drugog, od jedne do druge službenice, dok ne shvatim da me oni samo tako prebacuju s jedne na drugu stranu, da bih ja odustao – priča Zufer.

Bio je odlučan i uporan, i snalažljiv. Zakucao je ponovo na jedna vrata, na portirnici je tražio da ga spoje sa nekim iz Vlade koji odlučuje.

– Daju mi sa portirnice slušalicu, sa druge strane taj neki čovjek, ne znam ni danas ko je, kažem mu da sam dezertirao iz vojske u Crnoj Gori i da ne želim da se vraćam. Odlično je

govorio srpskohrvatski, savjetovao me da pričam sa gospodinom Slavkom Debelakom.

Odmah dođem do prijavnice u Ministarstvu unutrašnjih poslova i kažem čovjeku za pultom - neću se micati odavde dok ne pričam sa Debelakom, zvaću sve novinare, sve medije, kažem mu da je sramota šta se radi sa mnom – priča Coković.

Nekoliko minuta docnije, sišao je sa sprata jedan mlađi čovjek sa, kako kaže Zufer, modernom, sređenom bradicom. Bio je to Debelak. Kada mu je Zufer objasnio da želi da ide za Austriju, da ne želi da ostane u Sloveniji, ljubazno mu je objasnio što treba: da se brzo slika za pasoš, da plati neku taksu i da onda postoji realna mogućnost da dobije novi pasoš, jer Slovenci još mogu da izdaju jugoslovenske međunarodne putne isprave.

- Vjerujte, sve je završeno za jedan dan: dobio sam jugoslovenski pasoš, koji je izdala administracija nezavisne države Slovenije. Sljedećeg dana sam krenuo za Austriju – prisjeća se Zufer.

Na Šentilju nije bilo problema, austrijski graničar je samo ovlaš pogledao novi jugoslovenski pasoš i udario štambilj.

Nakon sedam dana neizvjesnosti, Zufer Coković se konačno obreo u Austriji, daleko od Crne Gore, van Jugoslavije i krvavog rata koji se tek rasplamsavao.

Stotinama i stotinama kilometara dalje, u Pljevljima, Arza Coković je - sa troje djece od šest, četiri i tri godine - sa neizvjesnošću čekala vijesti od muža.

ARZIN PUT

Bili su to teški dani, gotovo svakodnevno dolazi policija, a njima Arza kaže da je Zufer u rezervi. Kada dođu vojni policajci, ona odgovori da je Zufer na poslu.

Onda je dobila vijest da je njen muž konačno prešao granicu i da je u Austriji. Nije znala tačno đe se nalazi, ali je bila srećna što je konačno uspio.

Sad je bio red na nju, da sama sa troje đece, krene na težak i neizvjestan put.

- Uzela sam privatni kombi da me prebaci do Sarajeva, đe mi je sestra živjela. Bio je tamo prevoznik koji je držao liniju Sarajevo – Ljubljana. Platili smo njemačkim markama kartu, a na ulazu u autobus vam kažu: ,,Idete na svoju odgovornost, ne garantujemo vam život. Ko hoće, neka uđe, ko neće neka ne ulazi“ – prisjeća se Arza.

Kada se sada osvrne na to vrije-

Društvo

Utorak, 24. maj 2022.

11

državljani, Zufer i Arza Coković uvijek dolaze u crnogorsku prijestonicu

a Cetinje, ani dušu me, dok priča samo slegne ramenima i možete i sada, poslije trideset godina, da osjetite tu snagu odlučne, hrabre i pametne žene.

Sve stvari je ostavila u Pljevljima. Bilo joj je važno samo da – ode.

– Ponijela sam samo jedno ćebe, da đecu mogu da pokrijem; ponijela sam tutu jer su bili mali i da ne stajemo dok nas voze.

Nešto malo robe za njih. Sebi nijesam ništa ponijela, samo ono što sam obukla za put – pripovijeda Arza.

Uspjela je da se ubaci u jedan manji autobus koji je vozio do Ljubljane.

– Idemo, a ne znamo hoćemo li stići, i kako ćemo stići. Kad je naš autobus prošao Bosanski Brod, iza nas se žica spustila i Srbi su blokirali most, zatvorena je granica. Od Bosanskog mosta do Zagreba nijesmo vidjeli svjetlo, autobus vozi po nekim njivama, zaustavljale su nas Zenge, hrvatski vojnici iz Zbora narodne garde. Zastrijepim, imam crnogorski pasoš, a to je vrijeme kad Crnogorci razaraju Dubrovnik. Bili su izuzetno korektni, pustili su nas dalje, bez ikakvih pitanja – priča Arza.

Došli su do Ljubljane i nastavili autobusom za Beč. Arza je dobila u međuvremenu informaciju da joj se muž nalazi u Trajskirhenu, prihvatnom centru za azilante za čitavu Austriju.

- Vjerujte, to mi je bio prvi zaista težak korak, iako sam prošla kroz ratno područje sa troje male đece. Ali, sve sam to vrijeme bila u nekom transu, znala sam da moram poći, da moram sačuvati đecu, znala sam da ne smijem stati – pripovijeda Arza, nekako jasno, bez gorčine.

A kad su te teškoće prošle, bilo joj je, na drugi način, teško kada je krenula identifikacija i azilantski postupak davanja podataka.

– Mučno je to. Uzimaju vam otiske prsta obje ruke, fotografišu vas sa brojem, anfas i iz profila.

I đecu. Oduzimaju vam dokumenta, onda vas intervjuišu sa prevodiocem, jer tada nijesam znala njemački. Na kraju, daju vam azilantsku iskaznicu i kažu da nikako, ali nikako, ne smijete da napustite logor, koji je u stvari bila neka stara austrijska kasarna. Nije bilo lako – prisjeća se Arza.

Tu su proveli tri dana i tek onda su se spojili sa Zuferom. Počeo je njihov život u Austriji.

nahraniti troje dječjih usta. Tada nije ni znala njemački da bi polagala ispite...

Imala je, kaže, sreću da je u tom pansionu bila kafana i da im je bila potrebna radnica. Javila se i primili su je.

– Bili su divni ljudi, pomogli su nam u tom vremenu, savjetovali da završim neke kurseve. Tada nam je jedina misao bila da obezbijedimo egzistenciju đeci, da ne osjete da su izbjeglice, da su nešto drugačiji nego druga austrijska djeca – priča o tim prvim danima u Austriji.

I naglašava da su imali svu želju i svu upornost da postanu ravnopravni članovi nove zajednice.

Zufer Coković je bio visokokvalifikovani radnik, limarske struke, što je bilo vrlo poželjno, traženo zanimanje. Počeli su da zarađuju za život jer se, kako kaže Zufer, ,,u Austriji jako cijeni pošten rad“.

Arzi je bilo teže, ali ona od posla nikada nije bježala i to su prepoznavali njeni poslodavci. Napredovala je i postala poslovođa jednog restorana.

Porodica Coković se polako uklapala u austrijsko društvo, ali nijesu mogli da zaborave odakle su otišli.

– Ostali su roditelji u Pljevljima, rodbina, srce se cijepalo, ali nijesmo imali izbora, zbog želje da đeca odrastaju u normalnom okruženju. To je bio možda i naš najteži period, kada pokušavamo ,,normalno“ da živimo u Austriji, a ne znamo za naše u Pljevljima, tadašnjem gradu koji je bio kao pod okupacijom da li tamo ima života za one sve naše koji ne podržavaju velikosrpsku politiku. To je bilo ono teško vrijeme Čeka Dačevića, prijetnji – govori lagano Arza.

Briga o đeci je bio pokretač za

NOVI POČETAK

Dobili su smještaj, sobičak od nekoliko kvadrata, u jednom selu, sto kilometara od Beča.

Nije to bio lak početak. Arza, svršena pravnica, bila je - nekvalifikovana radna snaga, nije imala novca da krene u nostrifikaciju diplome, a trebalo je

Lejla i njen vjerenik na Cetinju

novi život Zufera i Arze Coković, današnjih austrijskih državljana.

ŽIVJETI KAO SAV NORMALAN SVIJET

Ni to nije bilo lako, prisjećaju se.

Pošto nijesu imali zvanični status izbjeglica, bili su bez mogućnosti da djeca idu u obdanište o trošku države. Nakon koji mjesec, bio je to januar 1992. godine, kaže Arza, našli su alternativu: najstariju kćerku Lejlu, prispjelu za školu, odveli su u školu, ali samo da sluša - da bi naučila jezik.

Kod nas je, kaže, kada šaljete dijete u školu to neka vrsta porodične svetkovine. Arza nije bila u mogućnosti da proslavlja.

Prije nego što je otpratila Lejlu u školu, svratila je do obližnje crkve, pokupila nešto dječjih stvari koje ostavljaju dobri ljudi kao prilog.

- Ono što je poderano sam zakrpila, oprala, opeglala i otpratila moju djevojčicu na prvi dan škole. Vodim dijete u školu, ona gleda, oči kao u uplašene srne.

Ostavim je pa kad se okrenem, plačem iz glasa, sve dok dođem do sobe đe smo smješteni bili – govori, prisjećajući se tih trenutaka.

No, Lejla je za pola godine tako savladala njemački da je na kraju polugođa mogla da pohađa normalno školu, da uči, ne samo da sluša jezik.

Kada je Zufer počeo solidno da zarađuje, mogli su Cokovići da plate školu jezika za dvoje druge đece.

Ponosni su na svoj naraštaj.

- Imali smo veliku upornost i sreću da su đeca bili dobri đaci, da se bave sportom. Jedna ćerka je trenirala tenis, bila je talentovana, počela je sa šest godina da trenira, osvajala je kasnije i prvenstvo oblasti pokrajine Štajermah. Đeca su se uklopila u društvo – govori Arza.

VASPITAVANJE I TEŠKO ODRASTANJE

Odrasla je u muslimanskoj porodici u kojoj religija nije bila glavni cilj postojanja.

- Izmiješana smo porodica, ima i katolika. Nijesmo nikada vaspitavani da je vjera sve što treba da znamo. Moj muž dolazi iz vjerske porodice, njegov đed je bio hodža, efendija Coković

Mehmed, koji je završio visoke vjerske škole prije Drugog svjetskog rata. Ali, nije vaspitavao svoje nasljednike da mrze druge religije – kaže Arza.

Zufer objašnjava da je njegov đed bio širokih shvatanja i da je imao prijatelje, pravoslavne sveštenike.

- Kad je stari hodža umro u 101. godini, došao je njegov prijatelj na sahranu, pop Krezo kako smo ga zvali, stavio ruku na kovčeg, rekavši da hoće ,,da se pozdravi sa bratom“. Potom je išao za kovčegom, u prvom redu – dopunjuje priču Zufer.

– To je Crna Gora koja treba ovdje da bude – kaže mirno Arza.

Potom objašnjava kako je svojoj đeci htjela da pokaže širinu svijeta u kojem žive, da ih, kako kaže, ne ubaca u torove.

– Otišla sam u školu, tamo u Austriji je poznavanje religije sastavni dio školskog obrazovanja, iako nastava nije obavezna; otišla sam i rekla da moja đeca treba da prisustvuju nastavi, neka vide šta je ta religija. Kada nauče, kada upoznaju religiju, neće se bojati, znaće šta je to.

Kad su porasli, rekli su – nama je dosta i prestali da idu na nastavu.

Ali su tako njihova đeca, kažu Cokovići, postali ljudi koji ne mrze, već poštuju različitosti.

NAŠI LJUDI

Prvi put su, zajednički, došli u Crnu Goru u ljeto 1997. godine.

Osjetili su promjene, kažu, velike promjene, da se vlast Mila Đukanovića mijenjala.

– Kažem ja sebi tada, doće sve na svoje, vratiće se Crna Gora sebi. I sada, kada razmišljam, kažem da je dobro da su ljudi promijenili politiku, da je to dobro za Crnu Goru – kaže Zufer.

Osjećali su, nadovezuje se Arza, da se ,,drugačije diše“. Tada je, kaže, zapamtila jednu rečenicu, dok je bila u Pljevljima na kraćem boravku, koja joj je potvrđivala osjećaj da se nešto mijenja. Čula ju je više puta, kako je ponavljaju neki njeni bivši sugrađani: ,,Šta nam je ovo trebalo?“ To su pitanje postavljali baš oni Srbi koji su bili tako glasni s početka devedesetih, koji su vikali da je došlo vrijeme da se razračunamo sa ,,balijama i Turcima“; neki su od njih, kaže Arza, išli na Goražde, kao vikend ratnici.

Sad su isti postavljali pitanje: ,,Šta nam je ovo trebalo“.

– Meni nije, odgovarala sam im, gledajući ih u oči – svjedoči Arza.

– A meni su govorili: ,,Super što si otišao, to je bila prava stvar“.

Kao da sam otišao tek tako, iz nekog hira, ćefa – dodaje Zufer.

Arza se prisjeća nekih ljudi sa kojima je provela mladost i odrastanje u Pljevljima. I tada, sada sa ove distance još i više, analizira svoje i njihove postupke.

– Teško me je povrijedlilo saznanje o tome da sam odjednom, početkom devedesetih, postala dio manjine. Ljudi sa kojima sam išla u školu, poslije u gimnaziju, dijelili su sa mnom sve, oni sa kojima sam studirala zajedno preko noći su postali neki drugi ljudi. Nijemo sam slušala kako neki ljudi, koje sam mislila da poznajem, odjednom počinju da govore o klanju, o nožu, o progonu Turaka... Još gore, nijesam mogla da vje-

OD AZILANATA DO USPJEŠNIH LJUDI: Lejla, Belma i Mirza iz sela u Austriji

Đeca kao ponos Od onog dana kada su se stanili u sobičku u jednom austrijskom selu, prošle su 32 godine, đeca Zufera i Arze Coković danas su odrasli ljudi.

Najstarija kćerka Lejla završila je sociologiju i filozofiju, piše naučne članke za univerzitet u kojem se obrazovala.

Mlađa kćerka, Belma, je završila istoriju i BHS (bosansko-hrvatsko-srpski jezik), dugo je trenirala sport. Pet godina je radila u Ambasadi Republike Austri-

je kao ataše za izbjeglice. U jednim austrijskim novinama osvanula je njena slika i naslov: ,,Od izbjegličkog djeteta do eksperta za izbjeglice“. Sada radi u Gracu, u pokrajinskoj Vladi.

Najmlađi sin Mirza, otac dvoje djece, nije htio da završava fakultet, ali je shvatio da hoće da dobro živi. Završio je zanat i kako kažu Cokovići – dobro zarađuje.

– Najbolje od nas – kaže, osmjehujući se, Zufer Coković.

Lejla i Belma kao uspješne mlade žene

rujem da pojedini nastavnici, profesori imaju takvo mišljenje. Onda sam se pitala i sada se pitam: jesam li ja bila naivna ili su oni od početka bili drugačiji ljudi.

Nema odgovor na to pitanje.

Nije sigurna da će ga ikada saznati ili da će joj bivši prijatelji reći istinu.

Sleže ramenima, kao da hoće da tu priču sada ostavi iza sebe.

VAZDA ZA CRNU GORU

Vraća se na vedrije teme, na nezavisnu Crnu Goru, na njihovu sreću kada je osvanula majska zora nakon 21. maja 2006. godine.

- Strahovali smo tih dana, i tog dana 21. maja, osluškivali vijesti. Kad smo čuli da smo izglasali suverenost, ćerka i ja smo se spakovali, da dođemo u našu Crnu Goru, makar na tri dana.

Bili smo u avgustu i, naravno, bili i na Cetinju – razdragano govori.

Nakon sedam godina života u Austriji, 1998. godine, Cokovići su dobili austrijsko državljanstvo. To im je bila, kažu, ulaznica u život ,,običnih, radnih ljudi“.

- Razmišljala sam o đeci, vidjela sam da nema više Jugoslavije, države u kojoj smo porasli, a nisam htjela da me neko u neku ladicu, u neki tor stavi, da sam ograđena. Đe god je tor, smrdi mi, hoću širinu, đe moja đeca imaju mogućnost normalni život da vode, da se školuju, da normalno žive kao ljudi, ne kao muslimani ili hrišćani, već prosto – kao ljudi. Onda sam razmišlala: mogućnosti su veće ako imaju austrijsko državljanstvo, za školovanje, za posao, za sve...

Zato smo uzeli državljanstvo, zbog budućnosti djece - govori tiho, kao da se pravda što su sebi i svom potomstvu obezbijedili ,,normalan“ život.

Nakon kratke stanke, bacila je pogled na dvorski trg na Cetinju. Osmjehnula se i ponosno kazala: – Znate, mi imamo austrijsko državljanstvo, ali smo u duši bili i ostali Crnogorci – kaže sa iskrom u očima.

Dok je izgovarala te riječi, njen muž Zufer lagano je zagrli.

- I uvijek ćemo, dok nas snaga bude držala, dolaziti na Cetinje, jer ovdje najprije nahranimo našu dušu. Draško ĐURANOVIĆ

12

Kultura

Utorak, 24. maj 2022.

Premijerno izvedena baletska predstava „Tre sorelle“ u Muzičkom centru Crne Gore

PR centaR

Posijano malo sjeme za veliku umjetničku šumu Za nekoga košmar, a za druge sladak san Reditelj Aleksandar Nikolić je objasnio da kad kreće da radi na priči kao što je legenda o „Tre sorelle“ prva faza je istraživački rad.

– Nije važno preslikati legendu, nju svi znaju. Razne verzije legendi svi znaju. Mi bismo, najradije, našu predstavu opisali kao san, za nekoga košmar, za nekog sladak san nakon čitanja legende „Tre sorelle“. Kada smo razmišljali kako ispričati priču o „Tre sorelle“ shvatili smo da u njoj ima puno tišine i da je jezik pokreta ono što je idealno. Možda je naš pogled sa strane, kao nekog ko dolazi sa kontinenta, drugačiji i vidimo detalje koji su nekome svakodnevni – rekao je Nikolić.

Sa izvođenja baleta „Tre sorelle“ u MCCG

PODGORICA – Dugo najavljivano izvođenje cjelovečernjeg baleta u jednom činu „Tre sorelle“, zasnovanog na motivima tradicionalne priče iz Boke Kotorske na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore (MCCG), pokazalo je da je Crnoj Gori potreban nacionalni balet i da postoje resursi da se uspostavi institucija za ovu vrstu umjetnosti.

To je saopšteno nakon premijernog izvođenja ovog modernog baleta, u kojem je 11 balerina Baletskog studija MCCG kroz pokret, ples i muziku prikazalo zajedništvo, ali

i rivalstvo, žensku pobunu protiv konvencija, tradicije, dogme i patrijarhalne postavke svijeta koja je pogotovo zastupljena u malim sredinama, prenosi PR centar.

Uloge tri sestre odigrale su Manja Pavićević, Ksenija Sinđić i Anja Lučić. Koreografiju potpisuje Aleksandar Saša Ilić, direktor Kulturnog centra Beograda i koreograf Instituta za umjetničku igru, reditelj je Aleksandar Nikolić, direktor Pozorišta „Duško Radović“ iz Beograda i profesor na Institutu za umjetničku igru, dok je asistentkinja koreografa istaknuta slovenačka

balerina Mojca Majcen. Za scenografiju je bila zadužena Dunja Kostić, a kostimografiju Senka Ranosavljević iz Novog Sada, scenograf Nacionalnog teatra iz Novog Sada.

Autor muzičkih aranžmana za balet je Georg Draušnik.

TEMELJAN RAD

Poslovna direktorica MCCG Isidora Damjanović rekla je da je uloženo puno resursa i vremena i nade u ovu baletsku predstavu.

– Od početka sam vjerovala da će ovo da uspije. Ovo nije bilo pripremanje za predstavu samo juče i prekjuče, ovo je od

Arheolog Jovan Martinović preminuo u 88. godini

početka godine temeljan rad.

Mislim da je ovo pravi način da našem školovanom kadru damo mogućnost da se kroz produkciju profesionalno ostvari i da postane veoma bitan segment u crnogorskoj kulturi – navela je Damjanović i najavila nova reprizna izvođenja kao i izvođenja na festivalima.

– Minimalistička je scenografija, koja nije komplikovana da se bilo gdje drugo montira – rekla je Damjanović za PR centar.

Koreograf Aleksandar Ilić rekao je da su namjerno krenuli u priču plesnog teatra s namjerom da pokažu da djeca mogu da iznesu to na ozbiljan način.

– Ovo je vrlo zahtjevna predstava u svakom smislu. Od režijske koncepcije do koreografskog jezika. Mislim da su djevojke to savladale. Vrlo je važna poruka samog izvođenja ove premijere – da je Crnoj Gori potreban nacionalni ba-

let i da imate sve resurse da se uspostavi napokon institucija za ovu vrstu umjetnosti – naveo je Ilić.

On smatra da ova predstava kroz dalji rad, dobre i promišljene ideje, može da raste i da ide dalje.

- Baletski studio ne može da bude hobi, može da bude samo posao, a nadam se da je svako ko nas je angažovao kao profesionalce shvatio da se od ovoga očekuje neka budućnost – rekao je Ilić.

Pojasnio je da je ideja bila da u predstavi učestvuje 11 djevojaka, navodeći da nijesu željeli da uključuju gostujuće igrače ili glumce, nego da iskoriste resurse koji su im ponuđeni.

SIMBOL

Reditelj Aleksandar Nikolić kazao je da mu je rad sa baletom i operom, koji su njegovo uže polje rada, omiljena diciplina.

– Ova predstava od starta uključuje ozbiljnu dramaturgiju i rediteljski rad, pored koreografije – rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, svaka priča mora da ima, koliko god apstraktna bila, jasnu poruku, misiju, značenje, određenu formu.

– Drago nam je što smo imali priliku da sa djecom koja su odavde posijemo jedno malo sjeme i iz njega da nikne drvo, a iz svakog drveta da dalje niknu plodovi koji će na kraju dati jednu veliku umjetničku šumu – kazao je Nikolić.

On je objasnio da nijesu željeli muškarca nasilno da ubacuju u priču, iako on postoji u nekim interpretacijama.

– Željeli smo da taj muškarac ostane prikazan kroz simbol velikog broda na sceni, preko kojeg je spušteno veliko stakleno zvono, koje na kraju postaje muzejski eksponat, jer je svaka od ovih legendi nekad bila živa priča – naveo je Nikolić u razgovoru za PR centar i dodao da je „Tre sorelle“ priča o ženama.

– Tri sestre imaju jake, jasno izražene karaktere. U folkloru, iz područja iz kojeg ja dolazim, česta je priča o sestri i bratu, ali malo ima priča o sestrama. Zato nas je ova priča o tri sestre iz Prčnja fascinirala. Muškarac je tu prisutan samo kao brod, i kao što svaka od njih upiše fantaziju o njemu, tako smo namjerno ostavili publici i ostalim učesnicama da upišu svoje snove.

Predstava je namjerno jednim dijelom ostavljena otvorena – rekao je Nikolić.

Za Kseniju Sinđić, kojoj je dodijeljena uloga jedne od tri sestre, utisci nakon premijere su pomiješani.

– Osjećam uzbuđenje, ali i tugu jer se sve završilo. Probe su bile jako naporne, ali poslije ovakve reakcije publike, osjećam se ispunjeno i jako mi je drago što smo ovo uspjeli da iznesemo – rekla je Sinđić. D. E. /PR centar

Kraljevsko pozorište Zetski dom postalo dio ETC-a

Jovan Martinović

kulture u Kotoru. Penzionisan je u zvanju savjetnika konzervatora 2001. godine.

Tokom rada u Pomorskom muzeju objavio je veći broj članaka, rasprava i knjiga sa područja arheologije, istorije pomorstva, istorije srednjeg vijeka i muzeologije, pretežno u časopisu „Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru“ i u drugim stručnim publikacijama.

Bio je zvanični rukovodilac istraživanja eneolitskog i bronzano dobnog tumula Velika Gruda u Grbaljskom polju, sa nalazima evropskog značaja. Takođe je učestvovao u izvođenju arheološkog projekta „Risan, prestonica kraljice Teute“ u organizaciji Regionalnog zavoda iz Kotora i Arheološkog instituta Univerziteta u Varšavi.

Bio je član uprave Arheološkog društva Jugoslavije, Muzejskog društva Crne Gore, Jugoslovenskog komiteta sa ICOM, Jugoslovenske komisije za saradnju sa UNESCO, Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije, zatim predsjednik Opštinske SIZ kulture Kotora, zamjenik predsjednika i predsjednik Republičkog SIZ-a kulture Crne Gore.

Govorio je, čitao i pisao italijanski, francuski, engleski i ruski jezik, služio se španskim i njemačkim, a čitao i prevodio i sa latinskog i grčkog jezika. R. K.

PODGORICA – Kraljevsko pozorište Zetski dom postalo je punopravni član najznačajnije panevropske pozorišne mreže Evropska teatarska konvencija (European Theatre Convention – ETC). To je odlučeno na sjednici Generalne skupštine mreže održanoj preksinoć u Pragu.

Direktor Zetskog doma Ilija Subotić smatra da je na ovaj način učinjen veliki i značajan korak u daljem razvoju i promociji najstarijeg crnogorskog državnog teatra i njegove referentne integracije u evropske tokove.

– Posebno je zadovoljstvo što je Kraljevsko pozorište Zetski dom postalo član najveće i najznačajnije panevropske mreže javnih pozorišta Evropska teatarska konvencija, koja promoviše ovu umjetnost kao vitalnu društvenu platformu za dijalog, demokratiju i interakciju spram potreba raznovrsne publike, njegujući angažovan, inkluzivan pojam pozorišta koji donosi evropsko društveno, jezičko i kulturno

Jan HRomadKo / etc

PODGORICA – Jovan Jovica Martinović, arheolog i dugogodišnji kapo kotorskog karnevala, preminuo je u 88. godini.

Martinović je ostavio neizbrisiv trag u izučavanju prošlosti grada Kotora, kao i u njegovom kulturnom i društvenom životu, prenosi Radio Kotor.

Rođen je 1935. u Sarajevu. Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1960. godine.

Upisao je III stepen studija na Katedri za klasičnu arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu gdje je odbranio 1967. godine magistarsku tezu „Crnogorsko primorje u antičko doba“.

Za kustosa je u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru postavljen 1960. godine, a deset godina kasnije za direktora ove ustanove. Tu je dužnost obavljao do 1980. godine kada je imenovan za direktora novoformiranog Opštinskog zavoda za zaštitu spomenika

Radio KotoR

Integracija u evropske tokove Odlazak istaknutog naučnika i kulturologa

Subotić u Pragu tokom potpisivanja dokumenta o pristupu

nasljeđe, ali i savremeno stvaralaštvo – istakao je Subotić nakon potpisivanja dokumenta o prijemu s predsjednikom mreže Seržom Rangonijem.

Putem realizacije brojnih programa, benefiti članstva odnose se, između ostalog, i na mogućnost učešća u umjetničkoj saradnji i umrežavanju u cilju razvoja i realizacije koprodukcija i razmjene predstava, uz jačanje kadrovskih kapaciteta, dok su projekti koje je ETC

nedavno pokrenula fokusirani na pozorište za mladu publiku, novu dramu, održivost, digitalizaciju, rodnu ravnopravnost i raznolikost kulturnih izraza.

Evropska teatarska konvencija, sa sjedištem u Berlinu, najveća je i najvažnija mreža javnih pozorišta u Evropi, osnovana 1988. godine, odražavajući različitost dinamičnog kulturnog sektora na evropskom kontinentu, a čini je više od 44 članica iz 26 zemalja.

S. V.

Kultura

Utorak, 24. maj 2022.

13

Otvoreno pismo PEN centra i CDNK predsjedniku i premijeru Crne Gore i ministarki kulture

Sanirati posljedice kulturocida koji je počinila prethodna vlada PODGORICA – Predsjednik Crnogorskog PEN centra Milenko A. Perović i Milorad Popović, predsjednik CDNK i glavni urednik časopisa Ars uputili su otvoreno pismo predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, premijeru Dritanu Abazoviću i ministarki kulture Maši Vlaović, u kojem navode da Crna Gora neumitno tone u „kulturnom“ nacionalističkom šundu i nazdravičarskim manifestacijama i pseudokulturnom šovinizmu.

Perović i Popović u svom obraćanju ističu da je crnogorska kultura izložena kontinuiranim i organizovanim napadima mnogih aktera iz Srbije i njihovih lokalnih ispostava u Crnoj Gori.

Prema njihovim riječima, bitni element ideologije velikosrpstva i stvaranja „Srpskog sveta“ je rad na zatiranju crnogorske nacije, te da njegovi ideolozi pokušavaju osporiti crnogorski jezik, autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve, crnogorsku književnost, i hiljadu godina postojanja dukljanskozetsko-crnogorske državnosti.

– Ideolozi velikosrpstva duže od stotinu godina pokušavaju izvršiti smrtnu presudu nad crnogorskom nacijom. S dijaboličnim entuzijazmom i danas pokušavaju izvršiti totalnu dehumanizaciju i anihilaciju Crnogoraca. Nažalost, velikosrpska koalicija koja je došla na vlast 2020. godine u svom je anticrnogorskom poslu imala vjernog saveznika u pokretu Ura, koji je formalno deklarisan kao sljedbenik građanske ideologije – navodi se u otvorenom pismu.

SMJER PROPASTI

Perović i Popović ističu da je od početka bilo jasno da je vladi na čelu sa Zdravkom Krivokapićem namjera bila da uništi ono najbolje što je stvorila prethodna vlast na čelu s Demokratskom partijom socijalista.

– S neviđenom bezobzirnošću, „prva demokratska“ vlada uništavala je sekularni, građanski, multikulturni i višenacionalni karakter Crne Gore i na njegovim ruševinama pokušavala izgraditi velikosrpsku klerikalističku pseudo-državnu nakazu – navode oni.

Glavni destruktori u kulturi uspjeli su blokirati gotovo sve međunarodne projekte koji su bili umreženi s evropskim kulturnim fondacijama, festivalima i izdavačima. Ako se izuzme kulturna djelatnost glavnog grada Podgorice, Crna Gora neumitno tone u „kulturnom“ nacionalističkom šundu, nazdravičarskim manifestacijama i pseudokulturnom šovinizmu – navode Perović i Popović među ostalog dobijaju sredstva od Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori – navodi se u pismu.

SANACIJA NEOPHODNA

Zgrada Ministarstva kulture na Cetinju

Najveći problem je, prema njihovom mišljenju, to što je ta vlada nastojala desekularizovati cjelinu kulture i obrazovanja tako što je na ključna mjesta u ovim oblastima postavljala kadrove koji su bili personalni i ideološki pješadinci Srpske pravoslavne crkve.

– Bez izuzetka, oni su bili nekompetentni i nekreativni šovinisti, s bigotskom psihologijom „pravoslavnih“ jurišnika.

Njima je bilo nepodnošljivo sve što je crnogorsko, taman koliko i sve što je civilizovano i kultivisano! Njihov poziv nije bio da stvaraju, nego da uništavaju sve čega se dotaknu u kulturi i obrazovanju!

Zakonomjerno je što je takva vlada morala pasti! Zakonomjerno je i da ljudi koji čine novu Vladu – kao i oni koji je podržavaju u Parlamentu – shvate da Crna Gora nikada više ne smije krenuti u smjeru prema kome je vukla prva vlada, jer to je smjer propasti Crne Gore i Crnogoraca – navodi se u otvorenom pismu.

Predsjednik crnogorskog PEN centra i predsjednik CDNK smatraju da ako ljudi koji čine novu Vladu ne shvate šta je bilo

loše u radu prošle, osuđeni su na brzu smjenu u Parlamentu i politički krah od koga se nikad neće oporaviti i da ljudi koji će dominantno kreirati politiku nove Vlade moraju shvatiti do koje je mjere za održanje Crne Gore i Crnogoraca važna valjana prosvjetna i kulturna politika.

– Ako dopuste da ove dvije fundamentalno važne grane državne politike po inerciji ili zloj namjeri budu prepuštene klerikalističkim i šovinističkim agentima velikosrpstva, nastaviće zlim destruktivnim putem prve Vlade. I ubrzo će doživjeti istu političku sudbinu – smatraju Perović i Popović.

HIROŠIMA

Na čelna mjesta u institucijama od nacionalnog značaja, ističu Perović i Popović, postavljani su ljudi koji su imali zadatak da razore postojeći sistem kulture te ideološkim falsifikatima potpuno „posrbe“ karakter i svrhu ovih institucija. Zadatak im je bio i da marginalizuju i onemoguće djelovanje svih istaknutih stvaralaca koji predstavljaju

centralne ličnosti savremene crnogorske kulture.

– Zbog njih, danas crnogorska kultura nalikuje Hirošimi iz 1945. godine.

Glavni destruktori u kulturi uspjeli su blokirati gotovo sve međunarodne projekte koji su bili umreženi s evropskim kulturnim fondacijama, festivalima i izdavačima. Ako se izuzme kulturna djelatnost glavnog grada Podgorice, Crna Gora neumitno tone u „kulturnom“ nacionalističkom šundu, nazdravičarskim manifestacijama i pseudokulturnom šovinizmu – navode Perović i Popović.

U novoj prelaznoj Vladi kulturi je vraćen posebni resor no vođeni iskustvom imaju dozu sumnje da će se kriterijumi, programi i produkcijska sposobnost ozbiljno popraviti.

– O stanju crnogorske kulture danas najbolje svjedoči činjenica da je od svih institucija i ustanova samo Matica crnogorska na državnom budžetu. S druge strane, kulturni i medijski subjekti Srba, koji tvrde da je Crna Gora srpska država, ne samo da dobijaju ogromnu finansijsku pomoć države Srbije, nego iz-

Program „Javno čitanje savremene crnogorske drame“ u CNP-u

Značajan pomak prema publici PODGORICA – Trodnevni ciklus „Javno čitanje savremene crnogorske drame“ počinje večeras u 18 sati na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta. Mladi crnogorski glumci Lazar Dragojević, Danica Rajković, Mirjana Spaić i

Pavle Bogojević čitaće drame „Noć“ Aleksandra Radunovića, „Mozgu, ćao“ Sandre Vujović i „Pčedo“ Nikole Tomića.

Javnim čitanjem drama se Crnogorsko narodno pozorište već bavilo u protekloj deceniji. Javno čitanje je veoma važno, ne zbog same

drame, koja danas brzopleto mijenja svoju formu i jednako pripada i prozi i poeziji, te duboko zalazi u druge medije, već i zbog pozicije u kojoj se nedavno našao teatar, samim tim i autori, pa svaki pomak prema publici, čak i u najintimnijoj formi, danas predstavlja značajnu

stvar, prije svega za autore i njihove tekstove, navodi se u saopštenju CNP-a. Nakon čitanja, autori će razgovarati o svojim tekstovima, o poetici, o savremenoj crnogorskoj drami i dramaturgiji.

Ulaz na „Javna čitanja savremene crnogorske drame“ je slobodan.

R. K.

Danas je crnogorska kultura na rubu nestanka, navode Perović i Popović u svom pismu, jer podrška novoj manjinskoj Vladi nije bila uslovljena zahtjevima da se kreira takva kulturna politika koja bi sanirala najteže posljedice kulturocida koji je nad Crnom Gorom počinila „prava demokratska“ Vlada.

– Stoga, s punim moralnim pravom od vas – kao nosilaca najviših državnih dužnosti – tražimo da se neizostavno pristupi radu na sanaciji crnogorske kulture i kreiranju kulturne politike koja će prevazići dosadašnju krajnje opaku šovinističku „državnu“ praksu svjesne i namjerne diskriminacije kulturnih stvaralaca i umjetnika crnogorske nacionalnosti, ali i onih koji pripadaju drugim narodima Crne Gore – naveli su.

Oni traže da svaki čovjek u Crnoj Gori može ostvarivati svoja kulturna i nacionalna prava, onako kako to programatski predviđaju najznačajniji dokumenti Ujedinjenih nacija i Evropske unije.

– Tražimo da se na rukovodeća mjesta u institucijama kulture, žirijima za nacionalna i regionalna priznanja, međunarodnim tijelima za zaštitu kulturne baštine, komisijama koje odlučuju o raspodjeli budžetskih sredstava za potporu kulturnim subjektima i pojedincima, imenuju kompetentni djelatnici, koji su se i do sada dokazali kao profesionalno kompetentne i moralno besprekorne osobe – navodi se u pismu.

Od predsjednika Đukanovića, premijera Abazovića i ministarke Vlaović traže i da se obezbijede budžetska sredstva za strukovna umjetnička udruženja koja su u fazi nestajanja te da javno kritički reaguju na svaki pokušaj negiranja

Namjera je uništavanje crnogorske kulture u cjelini Milenko Perović i Milorad Popović su se osvrnuli i na ulogu koju je premijer nove Vlade Dritan Abazović imao u prošloj, prije svega u preorijentaciji državne politike Crne Gore od demokratske u klerikalnu politiku, preusmjeravanju od Zapada prema Istoku, kao i da je „prihvatio političko vođstvo Amfilohija Radovića i „njegovo manastirsko kadrovanje Vlade“ i omogućio „milenijumsku pljačku sakralnog pravoslavnog blaga Crne Gore“.

– Ne zaboravljamo da je novi premijer u bivšoj Vladi aminovao ekonomsko uništavanje Crne Gore, razbijanje njenog pravnog sistema, pustošenje njenog prosvjetnog sistema, njeno bezbjednosno ogoljivanje i prepuštanje u ruke stranih službi, čerečenje Vojske Crne Gore! Ne zaboravljamo da je omogućio da crnogorskim državnim univerzitetom upravlja personalnost koja negira postojanje crnogorske nacije i otvoreno radi za interese Beograda i Moskve!

Ne zaboravljamo da je novi premijer u bivšoj Vladi podržao uništavanje Ministarstva kulture! Svakome politički avizanijem čovjeku bilo je jasno da tom nevjerovatnom aktu u osnovi leži namjera uništavanja crnogorske kulture u cjelini – navodi se u pismu.

crnogorske kulture i crnogorske nacije kao i da preduzmu konkretne korake u političkoj zaštiti istaknutih stvaralaca koji na najznačajniji način afirmišu crnogorske kulturne vrijednosti.

D. E.

14

Svijet

Utorak, 24. maj 2022.

OSAMDESET DEVETI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruske snage nastavile raketiranje ukrajinskih vojnih ciljeva

Zelenski: Sarajevski atentat je dokaz da nekoliko hitaca može dovesti do miliona žrtava

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se juče okupljenima na samitu u Davosu i svjetske lidere još jednom pozvao da pooštre sankcije Rusiji, kao upozorenje drugim zemljama koje, kako je rekao, razmatraju upotrebu brutalne sile. Kremlj je, sa druge strane, optužio Zapad da je, uvođenjem najoštrijih sankcija Rusiji u modernoj istoriji svijeta, izazvao globalnu prehrambenu krizu KIJEV/MOSKVA – Nakon predaje ukrajinskih boraca iz čeličane „Azovstal“ u Marijupolju, ruske jedinice počele su deminiranje te fabrike i nastavile raketne napade na ukrajinske vojne ciljeve.

Istovremeno je i uprava Hersonske oblasti na jugu Ukrajine počela sa uvođenjem dvovalutnog režima plaćanja na toj teritoriji.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je juče kako su njihove jedinice tokom dva prethodna dana deaktivirale više od 100 eksplozivnih naprava u čeličani „Azovstal“ u Marijupolju iz koje se nedavno predalo više od dvije hiljade ukrajinskih boraca.

Iz tog resora je, takođe, saopšteno da su njihove snage u noći između nedjelje i ponedjeljka sa podmornice u Crnom moru ispalile četiri rakete sa namjerom da unište vojnu opremu ukrajinske brdske jurišne brigade.

- Izvedeni su napadi preciznim projektilima sa mora kako bi uništili naoružanje i vojnu opremu 10. ukrajinske brdsko-jurišne brigade u Žitomirskoj oblasti, koja se premješta u Donbas – saopštio je portparol ruskog ministarstva odbrane generalmajor Igor Konašenkov.

U međuvremenu je i Natalija Čiževska, zamjenica gradonačelnika Korostena, grada u Žitomirskoj oblasti, potvrdila da je na toj teritoriji odjeknulo nekoliko snažnih eksplozija.

Načelnik vojno-civilne administracije Hersonske oblasti Vladimir Saldo saopštio je

Volodimir Zelenski

Ruska vojska je uništila Marijupolj

da se u toj oblasti uvodi dvovalutni režim i da će zajedno sa ukrajinskom grivnom u opticaju biti i ruska rublja.

Saldo je, takođe, dodao i da će u Hersonu uskoro biti otvorena i prva ekspozitura ruske banke.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se juče učesnicima samita u Davosu, odakle je svjetske lidere još jednom pozvao da pooštre sankcije Rusiji, kao upozorenje drugim zemljama koje, kako je rekao, razmatraju upotrebu brutalne sile.

- Istorija je na prekretnici. Ovo je trenutak u kojem će se odlučiti da li će brutalna sila vladati svijetom - naveo je Zelenski tokom svog obraćanja, a prenijela agencija Rojters.

Predsjednik Ukrajine spomenuo je istorijske događaje koji su dramatično promijenili svijet, Sarajevski atentat iz 1914. i Minhenski sporazum iz 1938, a koji su prethodili izbijanju dva svjetska rata.

- Pamtimo, na primjer, kako samo nekoliko hitaca može dovesti do miliona žrtava kao što su pucnji 28. juna 1914. u Sarajevu. Istorija pamti koliko tuge može izazvati zlo jedne osobe ako vidi da mu se ne pruža dovoljno otpora. Kao što je to bilo, na primjer, 1938. u Minhenu - kazao je Zelenski.

Kremlj je, sa druge strane, optužio Zapad da je, uvođenjem najoštrijih sankcija Rusiji u modernoj istoriji svijeta, izazvao globalnu prehrambenu krizu.

Iz Kremlja su saopštili i da se ruski lider Vladimir Putin saglasio sa procjenom Ujedinjenih nacija da se svijet suočio sa krizom hrane koja bi mogla da izazove globalnu glad.

- Rusija je uvijek bila prilično pouzdan izvoznik žitarica.

Mi nijesmo izvor problema.

Izvor problema koji dovodi do gladi u svijetu su oni koji su nam uveli sankcije - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Agencija Rojters navodi da se gotovo trećina svjetskih zaliha pšenice nalazi u Rusiji i Ukrajini, te da je ukrajinski rat izazvao skok globalnih cijena žitarica, jestivog ulja, goriva i đubriva.

Britanska agencija podsjeća i

U Škotskoj i Danskoj registrovani prvi slučajevi majmunskih boginja

Zdravstvene vlasti ne očekuju širenje infekcije EDINBURG/KOPENHAGEN – Prvi slučajevi majmunskih boginja registrovani su u Škotskoj i Danskoj, potvrdile su juče zdravstvene vlasti tih država. Škotski zdravstveni zvaničnik Nik Fin je, kako prenosi agencija Rojters, naveo da je jedna oboljela osoba u toj zemlji primljena

na liječenje i da se trenutno traga za ljudima koji su sa njom bili u kontaktu.

- Radimo sa odborima Nacionalne zdravstvene službe i drugim partnerima u Škotskoj i Velikoj Britaniji kako bismo istražili izvor infekcije - izjavio je Fin. Prvi slučaj infekcije majmunskim boginja-

ma u Danskoj registrovan je kod jednog odraslog muškarca koji se vratio sa putovanja iz Španije, saopštilo je Ministarstvo zdravlja te zemlje.

- Zdravstvene vlasti ne očekuju širenje infekcije u Danskoj, ali pomno pratimo situaciju kako bismo bili spremni za moguće širenje zaraze - poručio je ministar zdravstva Magnus Heunike, prenosi Rojters.

Oboljeli muškarac je trenutno u izolaciji i vlasti su u kontaktu sa svim njegovim bliskim kontaktima, saopšteno je iz ministarstva.

na nedavnu izjavu američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, koji je optužio Rusiju da koristi hranu kao oružje u Ukrajini.

Ukrajinski lider je nedavno, govoreći u parlamentu Ukrajine, izjavio da je postignut dogovor sa rukovodstvom Poljske o pojednostavljenom režimu prelaska granice između dvije države i najavio donošenje zakona kojim se proširuju mogućnosti građana Poljske u Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik je dodao i da je sadašnja situacija „nevoljno natjerala Ukrajinu i Poljsku da zaborave na sporove oko zajedničke prošlosti“.

Tim povodom se juče oglasio bjeloruski predsjednik i Putinov saveznik Aleksandar Lukašenko optužujući Poljsku da želi da zauzme zapadnu Ukrajinu.

Lukašenko je, kako prenosi Rojters, naveo i da je zabrinut zbog poteza Zapada čiji je cilj da se Ukrajina „raskomada“.

Reagovala je portparolka ru-

Ukrajinski sud osudio ruskog vojnika na doživotnu robiju Ukrajinski sud donio je juče prvu presudu za ratne zločine od početka rata, osudivši na doživotnu kaznu zatvora dvadeset jednogodišnjeg ruskog vojnika zbog ubistva nenaoružanog civila.

Riječ je o tenkisti Vadimu Šišimarinu, koji je pred sudom priznao da je u selu Čupahivka na sjeveroistoku Ukrajine, nakon što mu je naređeno da puca, usmrtio jednog 62-godišnjeg Ukrajinca koji nije bio naoružan, prenijela je agencija Rojters.

skog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova, koja je rekla da kijevski režim, dajući posebna prava građanima Poljske, toj zemlji predaje dio svoje teritorije i legalizuje de fakto zauzimanje Ukrajine.

- Ne separatisti, već sam predsjednik države predaje građanima druge države prava na teritoriju svoje države, ne dajući im državljanstvo Ukrajine. Pod plaštom očuvanja sopstvenog identiteta, kijevski režim ga uništava, osam godina otvarajući vatru na svoje, a sada i radeći nevjerovatnu stvar – legalizujući de fakto zauzimanje svoje države - napisala je Zaharova na Telegramu.

U Splitu sahranjen mladić čije je tijelo pronađeno u Dunavu

Prijatelji se od Periša oprostili i na Rivi

Eksplozija u restoranu u Abu Dabiju

Nastradale dvije osobe, 120 povrijeđeno

ABU DABI – U eksploziji plinske boce, koja se juče dogodila u jednom restoranu u prijestonici Ujedinjenih Arapskih Emirata Abu Dabiju, nastradale su dvije

osobe, dok ih je 120 povrijeđeno, saopštila je lokalna policija.

U restoranu je, nakon eksplozije, izbio požar, a oštećene su i fasade na nekoliko

obližnjih zgrada. Na fotografijama koje su objavili lokalni mediji vide se ostaci stakla i ruševine duž trotoara u ulici u kojoj se nalazi restoran.

SPLIT - Splićanin Matej Periš, čije je tijelo nedavno pronađeno u Dunavu u Beogradu, sahranjen je juče u Splitu.

Sahrana je organizovana u krugu porodice i bliskih prijatelja.

Matejevi prijatelji su sinoć oproštaj od Periša priredili i na splitskoj Rivi. Beživotno tijelo Mateja Periša pronađeno je 18. maja kod Ade Huje u Dunavu. On je nestao u noći između 30. i 31. decembra prošle godine u Beogradu.

Priredila: Đurđica ĆoriĆ

Događaji

Utorak, 24. maj 2022.

Tradicionalnom obilježavanju Dana mladosti u Kumrovcu prisustvovale su sve generacije - među njima je bilo i boraca iz Drugog svjetskog rata, ali i najmlađih koji su nosili znamenja Titovog vremena – crvene marame i petokrake. Brojna delegacija antifašista iz Crne Gore bila je posebno pozdravljena jer je tog dana (21. maja) Crna Gora proslavila Dan nezavisnosti. Ponovo je, tako, makar na jedan dan bila ,,živa Jugoslavija“ u pjesmama i igrama, u susretima starih prijatelja od Đevđelije do Triglava, te akcijaša-veterana. Na to su podsjetili i Slavenko Jovanović i Ranko Kovačević, polaznici nekadašnje poznate političke škole o kojoj sada svjedoči samo stara zaboravljena zgrada.

SVJETSKI DRŽAVNIK

Izuzetnu svetkovinu organizovao je Savez udruženja ,,Josip Broz Tito“ iz Hrvatske čiji je zapaženi predsjednik Jovan Vejnović poručio da Kumrovec, Titovo rodno mjesto, ostaje simbol mladosti koja će uvijek umjeti da čuva slobodu, da se bori za istinu i pravdu, da poštuje sve vjere, nacije, narode, da čuva mir, jer na našim prostorima, ne samo u Drugom ratu, mnogo je onih koji su položili živote. Njegovo obraćanje zdušno su podržali predsjednici boračko-antifašističkih organizacija Franjo Habulin iz Hrvatske, Marijan Križman iz Slovenije, Sead Đulić iz Bosne i Hercegovine i predstavnica SUBNORA Srbije Olgica Stojiljković-Trifunović, predsjednica sekcije Prve proleterske brigade.

Bivši predsjednik Hrvatske i

U Kumrovcu svečanom akademijom obilježeno 130 godina od rođenja legendarnog jugoslovenskog državnika Josipa Broza

Tito je podržavao Crnu Goru i u ratu i u miru

posljednji predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić ocijenio je da, bez obzira na sve prisutnija prekrajanja istorije, i pored grešaka koje je imao tokom duge vladavine, Tito ostaje jedan od najznačajnijih svjetskih državnika minulog vijeka.

- Zaorao je duboku brazdu boreći se na čelu partizanskih jedinica protiv fašizma i domaćih izdajnika. Takođe i kasnije - izgrađujući porušenu zemlju, koja je imala veliki ugled u međunarodnoj zajednici i koja je nestala u poznatim tužnim i krvavim događajima - istakao je Mesić.

U ime svih boračko-antifašističkih organizacija bivših jugoslovenskih republika na svečanosti je govorio Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNORA Crne Gore, ističući da svi narodi imaju svece i svetilišta, Grci bogove i Olimp, a jugoslovenski narodi Tita i Kumrovec.

- Iz ove obične zagorske kuće krenuo je čovjek da mijenja svijet. Kao ,,bravar“ napravio je ključ i otvorio tamnicu naroda iz koje su svi narodi i narodnosti, na čelu sa komunistima, krenuli u borbu za slobodu. I vratio se kao pobjednik, kao heroj i pred-

Rajo IčevIć

KUMROVEC – Svečanom akademijom u Kumrovcu u subotu je obilježeno 130 godina od rođenja Josipa Broza Tita, legendarnog jugoslovenskog predsjednika i državnika, a prisustvovalo joj je više hiljada građana iz regiona.

USPOMENA KOJA TRAJE: Delegacija Saveza boraca NOR-a Crne Gore ispred Titove rodne kuće

sjednik Jugoslavije jedne od najljepših i tada najpoštovanijih zemalja u svijetu, u kojoj se, uz bratstvo i jedinstvo, uz pravednost i humanost, živjelo skoro pola vijeka - rekao je Đurović.

NE FAŠIZMU, DA SLOBODI

Generalni sekretar SUBNORA Crne Gore naglasio je da je Tito imao snage da kaže NE i Hitleru i Staljinu i DA slobodi svih

naroda i narodnosti, svih vjera i vjeroispovijesti.

- Tito je dobio sve svoje partizanske bitke na Neretvi, Sutjesci, Kozari, na Prozoru i na hiljadama ratnih poprišta, sve do Sremskog fronta i zadnje bitke u Poljanama. Dobio je i ,,bitku“ u Jajcu kada je na Drugom zasijedanju AVNOJ-a, i pored protivljenja dijela velikih sila, koje to nikada nijesu prežalile,

proglasio Jugoslaviju za zemlju svih naroda i narodnosti. Zato i danas svi u svojim državama, nekada republikama, obilježavamo svoje velike datume, mi u Crnoj Gori pored 13. jula, Dana državnosti sa posebnom radošću i 21. maj, Dan nezavisnosti – rekao je Đurović.

Podsjetio je Đurović da je Crna Gora vjekovima bila nezavisna država, dok joj početkom minu-

OSAMDESET ČETIRI GODINE JEDNE SLIKE: Kako je slobodar stigao u svoju školu

Mojsijev pogled istorije i slobode

KOLAŠIN – Amaneti su velika slova i veliki učinci ovdašnjih istorija. Pojedinačnih, porodičnih, kolektivnih.

Dio su nepisanih zakona i obaveza koji nemaju alternativu i koji svojim ispunjenjem spajaju i objašnjavaju vrijeme i one koji su ga nosili. U petak, 20. maja, ispunjen je amanet Agatine Janković. Ispunio ga je njen sin Velimir Veljo Janković. Slika španskog borca i revolucionara Mojsija Stevanovića, Agatininog brata, ,,stigla“ je u učionice Osnovne škole „Mojsije Stevanović“ u Manastiru Morača...

Tako je ispunjen amanet Mojsijeve sestre Agatine. Velimir Janković je iz svoje porodične kuće donio ujakovu sliku školi koja nosi njegovo ime. Prvo fotografisanje je bilo ispred Mojsijeve spomenbiste. Da se uporede dva umjetnička izraza i oblika herojskog Mojsijevog lica.

Pored sestrića Velimira Jankovića, tu je Budo Simonović, Donjomoračanin, novinar, publicista, književnik koji je napisao knjigu „Mijat i Mojsije“ o španskim borcima Mijatu Maškoviću iz Plane i Mojsiju Stevanoviću iz Donje Morače.

Sliku je zvanično primio direktor škole Baković, a Veljo Jovanović, menadžer iz kolašinske lokalne uprave, potvrdio je da je uvijek tamo gdje se ostavljaju i otkrivaju antifašistički biljezi...

A to nije obična slika. Nastala je prije 84 godine, njen autor je Đorđe An-

Mojsijeva slika među učenicima OŠ ,,Mojsije Stevanović“

drejević Kun. Slovo o slici je slovo o Mojsiju Stevanoviću, prkosnom gorštaku, intelektualcu slobode i pravde.

Iz Ljute, sela u Morači, do harizmatičnog vođe studentskog bunta Pravnog fakulteta u Beogradu i načelnika štaba 129. internacionalne brigade i kapetana španske republikanske vojske...

Rođen je 8. novembra 1913. godine u selu Ljuta. Bio je tada četvrto dijete Save i Stakne Stevanović. U Kolašinu završava prvih šest razreda ondašnje gimnazije, a dvije završne godine u Nikšiću. Nakon toga upisuje Pravni fakultet u Beogradu i odmah postaje jedan od vođa naprednog studentskog

pokreta na Beogradskom univerzitetu.

Bistrina, zrelost za svoje preživljene godine, načitanost, napisan stih ili rečenica analize šta je fašizam i kako se boriti protiv njega – bile su Mojsijeve karakteristike. U proljeće 1937. godine je procijenio da je građanski rat u Španiji šansa da se na tom prostoru zaustavi i pobijedi fašizam. Svojim znanjem, strašću borbe, ratničkom tradicijom u sebi, postao je kapetan španske republikanske vojske i načelnik štaba 129. internacionalne brigade. ,,Internacionalisti“ su u Španiji brojali 35.000 dobrovoljaca iz 55 država svijeta među kojima je bilo oko 1.700 Jugoslovena.

Budo Simonović je zapisao: ,,Dičnog Crnogorca, kojeg su drugovi u Španiji zbog njegove smirenosti i prisebnosti zvali Ladovina, sudbina je srela na bojištu kod Poblete u osvit trećeaprilskog jutra 1938. godine. Ostao je tu za vječnost u plitkoj i na brzinu iskopanoj raki, bez groba i mramora, ,,da mu niko ne zna traga“.

Vijest o Mojsijevoj pogibiji je brzo ,,stigla“ do njegove Crne Gore, do partijskih drugova i saradnika. I tu je teška i tužna vijest zastala. Tražio se način, ali i hrabrost da se Savi i Stakni Stevanoviću saopšti da su ostali i bez drugog sina. Taj zadatak su dobili vođe Komunističke partije u kolašinskom srezu Vukman Kruščić i Miloš Ćetković.

Krenuli su ka Ljutoj, predstavili se kao da su šumski inžinjeri, raspitivali se kod rođaka o Stevanovićima i odlučili da se jave Mihailu Miloševiću, Mojsijevom ujaku kojeg su poznavali. Sa njime prave dogovor da se Sava zove kući Miloševića i da se kaže kako se Mihailo povrijedio. Brzo je Sava stigao, ali kada je vidio da Mihailo nije povrijeđen i kada se ,,sreo“ sa pogledom Vukmana Kruščića, pitao je… ,,Je li mi to Mojo poginuo?“ Pričaju da su suze na Savinom i Stakninom licu vidjeli samo toga dana.

Počele su pripreme za Mojsijevu žalbu, ali i žalbu Mijatu Maškoviću, Mojsijevom drugu koji je takođe poginuo u Španiji. Pripreme su trajale preko

15

Badovinac: Svaka čast, Crnogorci Dr Tomislav Badovinac, nekadašnji visoki funkcioner u Hrvatskoj i Jugoslaviji, posebno se obratio crnogorskoj delegaciji u Kumrovcu i čestitao 21. maj, Dan nezavisnosti.

- Svaka vam čast, Crnogorci! Vi uvijek osvjetlate obraz - i u ratu ste donosili hrabrost, snagu i radost, imali ste posebno mjesto u zajedničkoj SFRJ, a u miru takođe ste prepoznati po dobroti i svježini – poručio je dr Badovinac u ime starih boraca.

log vijeka nijesu oduzeli i ime i slobodu, ali ne i čast, bez obzira što je iz Prvog svjetskog rata bila među zemljama pobjednicama.

- Mi u Crnoj Gori, svi njeni čestiti građani, posebno borci i antifašisti (o čemu svjedoče i naše delegacije iz Podgorice, Cetinja, Bara i drugih gradova, koje predvode predsjednici Boro Banović i Đuro Marković) zahvalni smo Titu za podršku našoj zemlji, kako u ratu tako i u miru što je potvrđeno u bezbroj navrata. Prisjetimo se samo Titove poruke nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine, kada su svi jugoslovenski narodi pružili nezaboravnu pomoć - istakao je Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar Saveza boraca NOR-a i antifašista na svetkovini u Kumrovcu.

Poručio je da će Crna Gora, zadojena svojom slobodarskom vjekovnom tradicijom, Titovom i partizanskom borbom, uvijek imati snage da se odbrani i da svima kaže ,,dalje ruke od Crne Gore, đe vječno živi plamen mladosti i radosti“. R.U.-I.

mjesec dana i njima je neposredno rukovodio Vukman Kruščić. Uvijek je angažovano po nekoliko studenata. Pišu se parole, čitaju Mojsijeva pisma, pregledaju knjige. Za tehničke pripreme određeni su Vojo Selić, Ivo Drekalović i Jelica Leka Ćetković.

Najprije su napravili ramove za dvije umjetničke slike na platnu koje su stigle iz Beograda i koje je uradio Đorđe Andrejević Kun.Na jednom platnu portret Mojsijev, na drugom Mijat i Mojsije zajedno. Trebalo je urediti prostor jer je pomen održan na dolini ispod kuće Stevanovića na Zakučnici koja je ličila na amfiteatar. Na stolu u sredini postavljen je Mojsijev portret, knjige, pisma, zajednička Mojsijeva i Mijatova slika na posebnom jarbolu.

Trećeg dana jula 1938. godine, više hiljada rodoljuba je došlo da stisnu pesnicu preko puta slike Mojsija Stevanovića. Studentske i omladinske delegacije iz svih krajeva Jugoslavije, delegacija Beogradskog univerziteta, svako veće mjesto u Crnoj Gori imalo je svoje predstavnike. Sa pristojne distance, oko 40 žandarma je bespomoćno gledalo kakva se energija slobode i borbe stvara naspram slika Mojsija I Mijata…

Osamdeset četiri godine kasnije, ta slika Mojsija Stevanovića, pred kojom se zaklinjala svijest i savjest crnogorske slobode, ,,stigla“ je u Osnovnu školu ,,Mojsije Stevanović“. Da nastavi da bude poruka i obaveza. I sjećanje na 25-godišnjeg Moračanina, Crnogorca, Jugoslovena, ,,španca“…

Amanet je ispunjen. Slova i slika Mojsija Stevanovića svakom vremenu trebaju.

D. DRAŠKOVIĆ

16

Hronika Podgorice

Utorak, 24. maj 2022.

Na Ćemovskom polju održana ekološka akcija ,,Da zablista Crna Gora“

Sakupljeno 200 kilograma plastike

Ekipe Puteva na Zabjelu privode kraju izgradnju trotoara i parkinga, počeli sanaciju kolovoza

U akciji su učestvovali učenici i nastavnici osnovnih škola ,,Radojica Perović“, ,,Vladimir Nazor“ i ,,Njegoš“ iz Spuža, brojni građani, ekološki aktivisti, a svoj doprinos dali su i pripadnici vazduhoplovne jedinice Vojske Crne Gore i Čistoće

Struganje starog asfaltnog sloja

Novo lice Ulice kralja Nikole

Učesnici akcije pokupili stotinak kesa otpada I. MITROVIĆ

U okviru velike ekološke akcije ,,Da zablista Crna Gora“, koja se od 21. do 31. maja sprovodi u gradovima širom naše zemlje, juče je u organizaciji Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i Ekopatriotizma na Ćemovskom polju sakupljeno 200 kilograma, odnosno stotinak kesa plastičnog komunalnog otpada.

U akciji su učestvovali učenici i nastavnici osnovnih škola ,,Radojica Perović“, ,,Vladimir Nazor“ i ,,Njegoš“ iz Spuža, brojni građani, ekološki aktivisti, a svoj doprinos dali su i pripadnici vazduhoplovne jedinice Vojske Crne Gore i Čistoće.

Akciju je sprovedena u okviru projekta ,,BioVal“, koji finansira Evropska unija u Crnoj Gori, uz podršku Ministarstva javne uprave digitalnog društva i medija. Četvoro učesnika koji su sakupili najviše kilograma (uglavnom plastičnih flaša, odnosno plastike za ambalažu), osvojili su po bicikl. Prvonagrađeni Relja Radović, sa drugovima iz OŠ ,,Radojica Perović“ i profesoricom biologije sakupio je 29,7 kilograma plastike, druga je bila petogodišnja Emili Gonjanin, koja je sa ocem Muratom pokupila 24,8 kilograma otpada, dok je sa 11 kilograma sakupljene plastike treći bio Haris Adrović, koji je sa prijateljima iz NVO Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore osvojio nagradu za njihovu najmlađu volonterku, šestogodišnju Esmu Adrović. Četvrto mjesto i bicikl pripalo je Milanu Popoviću, koji je skupio osam kilograma otpada. Pored bicikala, CZIP je obezbijedio i utješne nagrade za ostale učesnike.

Cicmil: Volim da pomognem da se očisti neki prostor, bez obzira na nagradu U čišćenju Ćemovskog polja učestvovala je učenica četvrtog razreda OŠ ,,Njegoš“ iz Spuža Nađa Cicmil.

– Učestvovala sam i ranije u sličnim akcijama. Volim da pomognem da se očisti neki prostor, bez obzira na nagradu. Zadovoljna sam kad za sobom ostavimo čistu prirodu. Pritom, lijepo se družimo. Ovakvih akcija treba da bude što više – poručila je Nađa.

NAGRADE

Prvonagrađeni, učenik osmog razreda OŠ ,,Radojica Perović“ Relja Radović je sa drugovima Pavlom Perovićem, Vukom Vučinićem, Petrom Latinovićem i profesoricom biologije Bojanom Miranović sakupio je skoro 30 kilograma plastike, koja je stala u 10 kesa.

– Učestvovao sam i ranije u sličnim akcijama, ali me ovoga puta ova nagrada, biciklo, najviše motivisalo – iskren je Relja.

Kad su stigli na Ćemovsko polje učinilo mu se da nema puno smeća.

– Kad smo počeli da čistimo, iznenadio sam se što sve ljudi ostavljaju za sobom – kazao je Relja, uz molbu svim građanima da zajedno doprinesemo očuvanju prirode i podržimo ekološke akcije.

Petogodišnja Emili Gonjanin, koja živi na Starom aerodromu, osvojila je bicikl zahvaljujući vrijednim rukama oca

U Ulici kralja Nikole završeni su radovi na sanaciji trotoarske površine i ugradnji ivičnjaka s desne strane ulice iz smjera grada prema Zabjelu, dok su u toku radovi na sanaciji trotoara i ugradnji ivičnjaka sa lijeve strane.

Vrijednost radova u okviru prve faze iznosiće oko 120.500 eura.

– Počeli su radovi u sklopu druge faze koji podrazumijevaju sanaciju asfaltnog kolovoza na dužini od 1,2 kilometra, prosječne širine 12 metara. U toku su radovi u dijelu struganja postojećeg asfaltnog kolovoza i oni se izvode u drugoj smjeni od 17 časova. Vrijednost radova druge faze će izno-

siti 322.112 eura – saopšteno je iz gradskog preduzeća Putevi, uz napomenu da su na ovom potezu angažovane i ekipe Agencije za stanovanje, koje izvode radove na uređenju dotrajalih fasada na objektima sa obje strane ulice.

U toku su i radovi na uređenju parking površine na uglu Ulice kralja Nikole i Jeravanske, sa 60 parking mjesta i pristupnom saobraćajnicom.

– Završeni su zemljani i betonski radovi, ugradnja šahtova atmosferske kanalizacione mreže, a ubrzo će početi i asfalterski radovi. Procijenjena vrijednost ovih radova iznosi 100.000 eura – naveli su iz Puteva.

I. M.

„Kineski dan“ u okviru Proljećnog pazara

Predstavljene kineska tradicija i kultura

Emili i Murat Gonjanin

Murata, sa kojim je skupila skoro 25 kila plastike.

– Često dolazim sa tatom na Ćemovsko da se igram. Kad mi daju bicikl prvo ću ga ovdje provozati. Puno je ljepše kad je ovako čisto. Voljela bih da stariji ne ostavljaju smeće za sobom, kako ne bih ja morala da čistim za njima – poručila je petogodišnja Emili. Članovi NVO Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore sa 11 kilograma, odnosno šest kesa plastike, osvojili su bicikl za šestogodišnju Esmu Adrović.

– Tu smo prvenstveno da očistimo Ćemovsko polje. Sakupljali smo za našu najmlađu volonterku Esmu, sa nadom da bi joj ta nagrada mogla biti motiv da opet učestvuje u ekološkim akcijama – kazao je Aleksa Obradović, ekološki

aktivista i student prve godine Elektrotehničkog fakulteta.

Ne krijući zadovoljstvo zbog osvojene nagrade, Esma je rekla da će opet učestvovati u akciji sa starijim kolegama.

ODGOVORNOST

Sa profesoricama biologije u OŠ ,,Vladimir Nazor“ Jadrankom Vujadinović i Milenom Jocović došli su učenici šestog i sedmog razreda.

– Rado se odazovemo ekološkim akcijama, a svakako u okviru redovnih školskih aktivnosti ukazujemo na značaj očuvanja životne sredine – kazala je Vujadinović.

Nevena Petković iz CZIP-a kazala je da su se odlučili za čišćenje Ćemovskog polja, jer je ovo jedna od posljednjih stepa na Balkanu, koja je veoma važ-

no stanište za biljke i ptice.

– Akcija je protekla odlično.

Odazvalo se dosta ljudi, sakupili smo veliku količinu otpada, odnosno 200 kilograma uglavnom plastičnih flaša.

Drago nam je da je došao veliki broj djece, od kojih smo četvoro koji su donijeli najteže kese nagradili biciklima – kazala je Petković.

Akcija na Ćemovskom polju organizovana je u okviru kampanje ,,Da zablista Crna Gora“, koja se do kraja mjeseca sprovodi u gradovima širom naše zemlje.

– U okviru proslave Dana nezavisnosti htjeli smo, između ostaloga, i da skrenemo pažnju na našu Crnu Goru kao ekološku državu, koja je to često samo na papiru – zaključila je Petković.

I. MITROVIĆ

Dobra atmosfera na ,,Kineskom danu“

Ambasada Narodne Republike Kine uspješno je organizovala manifestaciju pod nazivom ,,Kineski dan“ u okviru Proljećnog pazara na Trgu nezavisnosti.

Na pažljivo postavljenom i ukrašenom štandu sa hranom i suvenirima mogli su se čuti zvuci tradicionalnih kineskih pjesama, poput ,,Cvijet jasmina“, ,,Trke konjima“, ,,Ples zlatne zmije“ itd.

– Svi posjetioci bili su puni riječi hvale za specijalnu kinesku hranu koju je Ambasada ovim povodom posebno aranžirala. Nakon što su pažljivo

saslušali predstavljanje našeg osoblja o kineskoj kulturi i tradiciji, aktivno su komunicirali i sa Tviter nalogom naše Ambasade. Iskreno su bili srećni što su dobili prelijepe poklone sa kineskim karakteristikama, kao što su plišane pande, svilene tkanine, setovi za čaj i lepeze. Vesela i prijateljska atmosfera prožimala se onlajn i oflajn, a bogata tradicionalna kineska kultura dodatno je zbližila narode Kine i Crne Gore – navedeno je iz Ambasade NR Kine, uz napomenu da su građani posjetili manifestaciju u velikom broju i u lijepom raspoloženju.

H. P.

Hronika Podgorice

Utorak, 24. maj 2022.

17

Na Dan nezavisnosti održana promocija savremenih vozila gradskog prevoza

Podgorica dočekala nove autobuse

Glavni grad je na Dan nezavisnosti Crne Gore organizovao promotivnu vožnju novim autobusima, koji su obezbijeđeni u sklopu modernizacije javnog prevoza.

Gradonačelnik Ivan Vuković čestitao je Dan nezavisnosti, ali i nove autobuse, ističući da je Podgorica konačno dobila ono što je bila višegodišnja potreba.

- Utisci su fantastični, kako ljudi koji su nam se pridružili u velikom broju, tako i nas iz gradske uprave. Mislim da je Podgorica dobila nešto što će znatno unaprijediti kvalitet života svih naših sugrađana, nešto što smo dugo čekali i evo konačno dočekali. Autobusi će na ulicama biti do kraja mjeseca i sudeći po reakcijama vjerujem da smo napravili pravu stvar. Nastavljamo dalje i što se tiče javnog prevoza, Podgoricu ćemo učiniti gradom nalik modernim evropskim gradovima – poručio je Vuković.

Staropodgoričanin Ratko Ivanović kazao je da su novi autobusi bili odavno potrebni glavnom gradu.

- Ovo je lijep dar Podgorici i

Da svi stignu Modernizacija lakše do javnog odredišta Posebno zadovoljstvo prevoza nakon prve promotivne

Kolona novih autobusa na mostu Luča

Podgoričanima za Dan nezavisnosti. Autobusi su izvanredni, udobni, moderni. Svakako da ćemo koristiti ovaj gradski prevoz, mnogo više nego što smo to radili do sada – kazao je Ivanović.

Biserka Kusovac je kazala da joj se najviše sviđa to što su novi autobusi klimatizovani, jer

to nije bio slučaj sa starim u kojima se do sada vozila.

Uz zadovoljstvo novim autobusima, Svetomir Stamatović konstatovao je da je gradska uprava realizovala sve što je obećala.

- Evo, danas se udobno vozimo u našoj lijepoj Crnoj Gori, našom prelijepom Podgoricom,

na čelu sa našim gradonačelnikom Ivanom Vukovićem – kazao je Stamatović.

Komentarišući vožnju novim autobusom, Budo Nikolić kazao je da se osjećao kao da je u nekom mnogo većem gradu, te da je zadovoljstvo sjesti u ovakvo vozilo javnog prevoza.

I. M.

vožnje iskazao je Anis Za ovaj dio projekta modernizaŠljuka, koji se koristi incije javnog prevoza Glavni grad validskim kolicima. je obezbijedio više od pet miliona – Ovo je evropski sistem eura, kojima je između ostaloga gradskog prevoza, koji obuhvaćena nabavka novih auje dostupan za sve gratobusa, organizacija novih linija đane. Za osobe s invalii rekonstrukcija autobuskih staditetom ovo ima specijališta. fičan značaj, jer samim – Glavni grad je samostalno finantim što su to lica koja sirao nabavku prvih 16 autobusa, se otežano kreću, ovaj za što je izdvojeno dva miliona sistem prevoza im omoeura. To je važan segment progućava da lakše dođu jekta modernizacije javnog predo željenog odredišta – voza u Podgorici i pored uređekazao je Šljuka. nja linijskog prevoza i autobuskih stajališta, afirmacije i promocije alternativnih vidova saobraćaja, predstavlja veoma važan korak na putu osavremenjivanja i podizanja kvaliteta života u glavnom gradu – poručili su iz gradske uprave.

18

Arena

Rukomet/Košarka

Budućnost Bemax u finišu sezone podigla dva trofeja

Očekivan rasplet, raduje povratak Džaferović

PODGORICA - Rukometašice Budućnost Bemaxa podigle su pehar Kupa, nešto ranije i trofej namijenjen najboljoj crnogorskoj ekipi i stavile tačku na sezonu u kojoj su nastup u Ligi šampiona završile u glavnoj rundi elitnog takmičenja.

Pristup ekipe koju predvodi

trener Bojana Popović u završnim mečevima bio je ozbiljan, što se pokazalo u posljednjem protiv Nikšića. Pobijedile su ,,plave“ 46:18, a za najbolju igračicu je proglašena Katarina Džaferović. Desni bek Budućnosti, nakon skoro deset mjeseci pauze od povrede, u finišu sezone je odigrala tri

kvalitetna meča i pokazala da će biti konkretno od velike pomoći crnogorskoj juniorskoj reprezentaciji na SP u Sloveniji od 22. juna.

- Lijep je osjećaj vratiti se rukometu poslije duže pauze.

Nijesam imala strah, više sam bila oprezna, a najvažnije je da sam vidjela da mogu. Bila sam

istrajna u oporavku, namjestila glavu, a dobrim radom čak i ranije od predviđenog roka vratila se na teren - kazala je Džaferović.

Sezonu Budućnosti koju je pratila sa tribina u LŠ ocijenila je pozitivno.

- Prije svega, sezona je bila čudna. Podmlađena ekipa nije uvijek mogla da parira najjačim evropskim klubovima, ali je iz meča u meč pokazivala napredak. Kada sumiramo utiske, jasno je da smo napredovali. Ponosna sam na djevojke jer su izvukle maksimum.

Podgoričanke su rutinski završile finalnu seriju za titulu (bolje u dvomeču od Rudara) i Kup. Za Katarinu je najvažnije da su sve zdrave i da će narednu sezonu početi u pravom raspoloženju.

- Realni rezultati sa odnosom koji je od početka bio na visokom nivou - kazala je prvotimka ,,plavih“.

Katarina neće praviti pauzu, od četvrtka kreću pripreme juniorske selekcije.

- Promijenio se stručni štab, nadam se da će biti osvježenje za kompletnu ekipu. U Sloveniju idemo rasterećeno, ali, naravno, imam i očekivanja. Jer nema svrhe putovati bez ambicija. Na nama je da odradimo pripreme najbolje što možemo. Lično očekujem da nešto osvojimo, a motiv je uvijek poseban kada je u pitanju reprezentacija - poručila je Džaferović.

A. M.

Opet bih izabrao rukomet, kao trener ću biti mirniji PODGORICA - Rukometaši Lovćena u subotu protiv Budućnosti odbranili su trofej Kupa Crne Gore (32:25), a već dan kasnije odigrali posljednji meč u sezoni savladavši Sutjesku (41:30) u 22. kolu SBbet Prve lige.

Bio je to i posljednji put da se na terenu u ulozi igrača pojavio Igor Marković.

Jedna od legendi Lovćena odlučila je da u 41. godini stavi tačku na igračku i potpuno se posveti trenerskoj karijeri, koju je počeo radeći s drugim timom kada se prije dvije godine vratio u matični klub.

- Zadovoljan sam karijerom.

Da mogu da vratim vrijeme, uradio bih isto i izabrao rukomet. Sve je počelo kod legendarnog Miška Popovića prije 30 godina, a zahvalan sam svim saigračima, trenerima, upravama klubova za koje sam nastupao, naravno i navijačima - priča Marković za Pobjedu.

- Sa 18 godina priključen sam prvoj ekipi i trenirao s timom koji je igrao Ligu šampiona.

Prvi profesionalni ugovor s Lovćenom potpisao sam 2002. godine, potom osvojio trofej Kupa nekadašnje državne zajednice u Beogradu.

Tokom selektorskog mandata Veselina Vujovića debitovao sam za Srbiju i Crnu Goru

2004. godine.

Lijevo krilo sa Cetinja u karijeri je nastupalo i za Budućnost, kuvajtski Al Kurin i pet godina za mađarski Komlo.

- Odavno sam imao plan da završim karijeru u Lovćenu.

Mislio sam da ću se oprostiti prošle sezone, ali osjećao sam se dobro i odlučio da odigram i ovu takmičarsku godinu.

I sada se dobro osjećam, ali mislim da je vrijeme za kraj i da se nečemu predam 100 odsto. Uvijek sam želio da budem trener, spreman sam da učim i napredujem, a kakav ću biti u tom poslu pokazaće vrijeme - kazao je Marković.

Najljepše momente u karijeri doživio je, kaže, igrajući u dresu s crnogorskim grbom.

- Najljepša uspomena je prvi meč reprezentacije Crne Gore. Nikad neću zaboraviti osjećaj dok smo pjevali himnu, i sad se naježim kad se toga prisjetim. Mnogo je nezaboravnih momenata iz reprezentacije - pobjede nad Švedskom, Njemačkom i mnoge druge, učešća na Svjetskom i evropskim prvenstvima... Osvojio sam mnogo trofeja u klupskoj karijeri, generalno se sjećam samo dobrih stvari - priča Marković, koji je poslije Lovćena najduže nastupao za Komlo.

- Proveo sam tamo pet preli-

G. ROGANOVIĆ

Lovćen odbranio trofej Kupa Crne Gore, Igor Marković završio igračku karijeru Igor Marković na poklon dobio uokviren dres

Utorak, 24. maj 2022.

Porazom u majstorici polufinala plej

Sezona PODGORICA – Nakon tri uzastopna finala, od kojih su prvo dobili, a naredna dva izgubili protiv Crvene zvezde, košarkaši Budućnost Volija su sezonu u ABA ligi završili u polufinalu plejofa. Seriju igranja u finalu su počeli i završili sa istim trenerom - Aleksandrom Džikićem.

Na putu do novog finala ispriječio se Partizan, koji je i prije početka sezone slovio za jednog od prva dva favorita za trofej u regionalnom takmičenju i koji će igrati svoje prvo finale od 2013. godine…

Polufinalna serija je potvrdila prognoze da Budućnost Voli, u ovom sastavu, nije kadra da izbaci ,,crno-bijele“, koji su dobili četiri od pet međusobnih mečeva protiv Podgoričana ove sezone. Budućnost je samo jednom uspjela da pobijedi Partizan, u drugom meču polufinalne serije, nakon bolje igre, ali i srećne završnice (trojka Vladimira Micova na 3,9 sekundi prije kraja). Prvi meč u seriji, a posebno majstorica pokazali su koliko su Podgoričani, zapravo, bili daleko od finala…

PRVI DIO OBEĆAVAO, ALI… Prvi dio sezone nagovještavao je da bi Budućnost, možda, mogla da se ,,ugura“ između ,,vječitih rivala“, da barem izbori prednost domaćeg terena u polufinalu plej-ofa. Jer, imala je kvalitet i posebno iskustvo u rosteru za takvo nešto, što je potvrđivala i u Evrokupu.

Dugo su Podgoričani bili u igri za prva dva mjesta u ABA ligi, zahvaljujući pobjedama protiv Cedevita Olimpije, kao i za vrh u grupi B Evrokupa, iako su često, zbog problema sa povredama i korona virusom, igrali sa osam ili devet igrača u rosteru. Situacija se znatno promijenila u drugom dijelu sezone, posebno nakon posljednjeg FIBA ,,prozora“,

kada je došlo do velikog pada u igri ,,plavih“. Vidjelo se to, naročito, tokom ,,crnog marta“, kada je Budućnosti doživjela šest poraza u osam mečeva i ispustila dobre pozicije na oba fronta. Neočekivani porazi u ABA ligi od Zadra u gostima i SC Derbija u ,,Morači“ uticali su na samopouzdanje, pa Budućnost protiv Partizana, u meču koji je odlučivao o drugoj startnoj poziciji, nije mogla više od časnog poraza.

Krajem marta Budućnost je ostala i bez startnog centra Vilija Rida (teška povreda Ahilove tetive), više od tri mjeseca nakon što je u decembru misteriozno otišao Džejkob Vajli, čime je unutrašnja linija Budućnosti doživjela žestok udarac. Vidjelo se to posebno u dva poraza od Partizana u Beogradu u plej-of seriji, kada je bila ogromna razlika u igri dva tima pod koševima.

Crnogorski stručnjak zbog rata u Ukrajini na novom zadatku

jepih godina, osjećao se kao kod kuće. Sve se bilo poklopilo i boravak u Mađarskoj nikad neću zaboraviti. Mnogo poruka sam dobio posljednjih dana od prijatelja iz Komloa.

Gile Marković kao trener?

- Trenutno sam u ŽRK Budućnost gdje radim sa djevojčicama 2008. i 2009. godišta, a posebna mi je čast što ću voditi juniorsku selekciju na Svjetskom prvenstvu ove godine. Biće to pravo vatreno krštenje. Radio sam u

Lovćenu s mlađim igračima, sada vodim djevojčice i siguran sam da će biti prelijepo iskustvo. Lijepo je kad vidiš da neko upija tvoje savjete i napreduje. Možda će to što radim sa ženskom ekipom smiriti moj temperament priznaje Igor Marković da je kao igrač imao ,,nezgodan“ karakter i uvjerava da će kao trener biti drugačiji.

- Sigurno hoću. Vjerujem da je moj trenutni angažman dobar Ne. K. za mnoge stvari.

Radulović u Šopronu PODGORICA - Srđan Radulović, poznati crnogorski košarkaški stručnjak, naredne sezone biće u Mađarskoj.

Radulović je postigao dogovor sa čelnicima Šoprona, aktuelnog prvaka Evrope, gdje će imati dvostruku ulogu - Cetinjanin će biti zadužen za Akademiju Šoprona, tako će biti glavni koordinator svih mlađih selekcija u klubu, a ujedno će voditi ekipu Šoprona do 23 godine.

Na taj način Radulović se vraća svom poslu, jer je zbog rata

u Ukrajini neočekivano imao pauzu. Radulović je, inače, napravio senzaciju u toj zemlji, osvojivši Kup Ukrajine sa Budiveljnikom, samo neđelju prije početka nemira u Ukrajini.

Srđan Radulović, ako situacija bude dozvolila, trebalo bi da vodi žensku selekciju Ukrajine do 18 godina na B prvenstvu Evrope, koje se održava od 5. do 14. avgusta u Austriji. Ukrajina je u grupi B zajedno sa Švedskom, Slovenija, Bugarska i Estonija.

R. P.

Arena

Utorak, 24. maj 2022.

Košarka

19

j-ofa od Partizana košarkaši Budućnost Volija završili nastup u ABA ligi, prvi put bez finala od 2018. godine

a pomiješanih utisaka Kad trojke ne znače mnogo Koliko za Budućnost ove sezone, generalno, nije bio značajan šut sa distance (osim odlučujuće trojke Micova u drugom meču), pokazala su dva poraza od Partizana u Beogradu, u polufinalnoj seriji.

Budućnost je u oba poraza šutnula po rekordna 34 puta za tri poena, znatno više od sezonskog prosjeka (21,9). U prvom meču je ubacila 10, a u drugom rekordnih 15 trojki, u oba slučaja više od prosjeka u sezoni (7,7). U oba slučaja su šutnuli više puta iz daljine nego iz reketa (32 u prvom, svega 19 puta u drugom meču).

Poređenja radi, u pobjedi u drugom meču, Podgoričani su šutirali 20, a pogodili šest puta za tri poena, skoro u liniji sa sezonskim prosjekom. Za dva su šutirali 36-18. I pobijedili…

U srijedu sa Podgoricom Za Budućnost sezona nije gotova, ,,plave“ čeka polufinale domaćeg šampionata sa Podgoricom, koje se igra na dvije pobjede, a potom i eventualno finale sa Mornarom na tri dobijena meča. Prvi meč sa Podgoricom igra se u srijedu veče u ,,Morači“ sa početkom u 19 časova.

U domaćem plej-ofu pravo igranja na utakmici imaju četvorica stranaca po ekipi, a Budućnost ih trenutno ima šestoricu…

Plasmanom među četiri najbolje ekipe, Budućnost je, kako je rekao Džikić, ispunila cilj, ostala je u vrhu ABA lige, a ispred sebe je u ligaškom dijelu ostavila Cedevita Olimpiju. Bila je iza ekipa od kojih je gubila u ligaškom dijelu, Crvene zvezde i Partizana, ali ostaje utisak da nije do kraja iskoristila sve svoje mogućnosti, umnogome i zbog povrede Rida…

Jagodić-Kuridža jedini nije preskočio nijedan meč Samo jedan igrač Budućnosti je odigrao svaku od 31 utakmice u ABA ligi ove sezone - Marko Jagodić-Kuridža. Jednu manje je upisao Džastin Kobs, a dvije Zoran Nikolić.

Vili Rid je imao najbolji prosjek

- Da saberemo i oduzmemo sve, razgovaraćemo i o tome, a prenijeće mediji. Možda je rano sada za takve stvari. Generalno, plasirali smo se u četiri, igrali smo tri utakmice u polufinalnoj serije i sa te strane ima razloga i za određenu dozu zadovoljstva. S druge strane, imali smo nekoliko kikseva tokom sezone i time stvarno nijesam zadovoljan. Ali razgovaraćemo još o

poena (13,3) i skokova (6,6), ali je odigrao samo 16 utakmica. Ako se uzme u obzir 20 i više mečeva, Kobs ima najbolji prosjek poena (12,8), ispred Di Džej Silija (11,9) i Jagodić-Kuridže (8,6). Kendrik Peri je prosječno bilježio 10,5

cijeloj sezoni - rekao je trener Budućnosti Aleksandar Džikić.

DEBAKL U MAJSTORICI Budućnost je sezonu u ABA ligi završila debaklom u majstorici protiv Partizana u Beogradu (101:77), u meču u kojem ,,plavi“ nijednog trenutka nijesu bili ravnopravan takmac. A kao i u prvom meču u Beogradu, ponovo je kobna bila druga četvrtina.

NBA: Domaćinu malo i Dončićevih 40 poena, ,,ratnici“ na korak od velikog finala

Golden Stejt silan i u Dalasu Golden Stejt Voriorsi grabe ka šestom NBA finalu u osam godina: u gostima su pobijedili Dalas Meverikse 109:100, za vođstvo 3:0 u finalu Zapadne konferencije.

Ni 40 poena slovenačke zvijezde Luke Dončića nije bilo dovoljno Dalasu za trijumf pred svojim navijačima. Teksaška ekipa šutirala je sa svega 40 procenata realizacije iz igre i 28,9 procenata za tri poena, što protiv ,,ratnika“, dominantno šuterske ekipe, ni u kom slučaju nije moglo biti dovoljno za slavlje.

Golden Stejt nije mnogo poremetila nova povreda bitnog

igrača u rotaciji Ota Portera, koji je zbog problema sa stopalom završio nastup na poluvremenu. Superstar Stefon Kari bio je ubitačan sa 31 poenom uz 11 asistencija i pet skokova, a važnu ulogu imao je krilo Vigins, koji je ubacio 27 poena uz 11 skokova i tri asistencije.

Sveukupno, ,,ratnici“ su se potrudili da skraćena rotacija sa sedam igrača odigra u cjelosti dobro. Slavni bek Tompson je pored 19 poena imao sedam skokova, centar Luni je uz devet poena imao 12 skokova i četiri asistencije, a krilni centar Grin je uz deset poena imao po pet skokova i asistencija.

S druge strane, prava podrš-

ka Dončiću bio je rezervista Dinvidi sa 26 poena. Bek Branson dodao je 20 poena, dok je katastrofalno za Dalas odigrao krilo Bulok. Za 40 minuta na paketu nije upisao ni poen, šutirajući 10-0 iz igre!

Posljednju šansu na meču Dalas je imao sedam minuta prije kraja, kada je prišao na šest poena deficita 89:83. Umor u igri domaće ekipe bio je očigledan u završnici, tim plaća ceh malog broja opcija u rotaciji. Dončić je morao igrati preko 40 minuta, a pored 40 poena imao je 11 skokova. Interesantno, sa njim na terenu, Dalas je postigao čak 19 poena manje od rivala...

Serija se nastavlja u Dalasu, u

Zvezda i Partizan za titulu Prvi put od 2013. godine, za titulu u ABA ligi boriće se Crvena zvezda i Partizan (prije devet godina je finale na turniru u Laktašima dobio Partizan).

I Crvena zvezda je dobila majstoricu polufinala protiv Cedevita Olimpije, u trećem meču u ,,Pioniru“ su izabranici Dejana Radonjića slavili 88:78 (24:13, 18:24, 25:17, 21:24) i seriju dobili sa 2:1 u pobjedama.

Finalna serija do tri pobjede počinje u petak, a prednost domaćeg terena u eventualnoj majstorici ima Zvezda.

Beograđani su vodili od početka do kraja meča. U drugoj četvrtini su imali prednost od 19 razlike (37:18), ali se Cedevita Olimpija vratila serijom 15:0 (37:33). Zvezda je i u nastavku meča ,,dizala“ prednost, ali su se gosti konstantno vraćali kad je izgledalo da je gotovo. Tako je bilo kada je domaćin poveo 67:47, nešto više od dva minuta prije kraja trećeg kvartala, ali su gosti odgovorili serijom 14:0 (69:61). To je bila i najmanja razlika do kraja meča, jer je Zvezda iskontrolisala vođstvo u meču u kojem je u finišu bilo i čarki na terenu između Murića i Kalinića, a sve se završilo tehničkim greškama.

Najefikasniji u ekipi Zvezde bio je Nikola Kalinić sa 15 poena, Nikola Ivanović je ubacio 11 poena (sedam u trećoj četvrtini), uz šest asistencija, a Ognjen Kuzmić i Ognjen Dobrić po 10 poena, s tim da je Kuzmić imao i 10 skokova.

Kod Cedevita Olimpije je najefikasniji bio Jogi Ferel sa 25 poena, Zoran Dragić je ubacio 21.

poena, ali iz 14 mečeva.

Jagodić-Kuridža je poslije Rida bio najbolji skakač, sa 5,4 skoka po meču, ispred Zorana Nikolića (4,4).

Kobs je najbolji po asistencijama (4,3), ispred Silija (2,5) i JagodićKuridže (2,1).

Najbolji po blokadama je Zoran Nikolić (0,8), najbolji kraljivac lopti je Sili (1,4), koji je i najbolji trojkaš ekipe sa 50 odsto uspješnosti u šutu za tri poena (106-53).

Nakon što je Danilo Nikolić iskoristio oba bacanja za 34:28, krenula je crna serija - Partizan je iskažnjavao sve rupe u odbrani i lošu igru Budućnosti u napadu, i serijom 13:0 poveo 47:28.

Petar Popović je samo nakratko prekinuo užasan niz sa dva penala, da bi domaći sa novih šest uzastopnih poena otišli na nedostižnih 53:30, nešto više od dva minuta prije odmora.

- Očekivao sam da ćemo igrati sa malo više hrabrosti, malo više energije i čvrstine u ovoj trećoj utakmici, ali nijesmo. Od početka smo dozvolili njihovim ključnim igračima da uđu u ritam i onda im je napad lakše funkcionisao i sa više energije su igrali u odbrani. Stvarno bih volio da smo igrali malo drugačije u ovoj utakmici, ali eto nijesmo – kazao je Džikić i onda pojasnio:

- Nijesam mislio na voljni momenat, mislio sam na više čvrstine i odlučnosti. Ne mogu da kažem da je neko izašao i da nije htio da igra.

Partizan je u nastavku rutinski čuvao prednost, koja nijednom nije bila ispod 16 poena, a dostizala je i rekordnih ,,plus 28“ (96:68), nepuna četiri minuta prije kraja meča - Otvorili su utakmicu dobro, pogađali su i neke teške šuteve… I u drugoj utakmici su neki od mojih igrača pogađali te šuteve. To su majstorski potezi.

Ne mogu da kažem da smo ih ostavljali same i da su pogađali.

Bilo je i tih situacija, ali su pogađali i teške šuteve, što ti daje dodatnu energiju i samopouzdanje. Mislim da je trebalo bolje da realizujemo situacije unutar reketa koje su bile izgledne, propuštali smo šanse, naročito u drugoj četvrtini – istakao je S. JONČIĆ Džikić.

Vigins zakucao preko Dončića

noći između utorka i srijede, po našem vremenu, Golden Stejt će imati priliku da even-

tualnom novom pobjedom u gostima već ovjeri mjesto u velikom NBA finalu. Partijama u

posljednjih mjesec, ova ekipa se jasno pozicionira kao favorit za šampionsku titulu.

S. S.

Arena

20 Fudbal

Utorak, 24. maj 2022.

Iskra rasterećena, ,,vukovi“ pribijeni uza zid

Sudbina Zete se Domaći navijači jurili lomi na igrače Nikšića po terenu obali Zete

BARAŽ ZA DRUGU LIGU: Nemile scene na utakmici u Rožajama

PODGORICA - Utakmica Ibar - Nikšić trebala je da da odgovor ko će od ova dva tima uz Otrant naredne sezone igrati u Drugoj ligi. Ali utakmica 2. kola baraža za Drugu ligu, koja se juče igrala u Rožajama, prekinuta je u 65. minutu, pri vođstvu gostiju 1:0.

Rožajci su bili bolji tokom meča, više napadali, ali je Nikšić nakon kontre u 64. minutu uspio da stigne do prednosti.

I, baš to bio je povod za ružne scene. Navijači domaćih zapalili su baklje, počeli da ih ubacuju u teren zbog čega je u jednom momentu napravljena prava dimna zavjesa, nakon čega je uslijedio prekid. Ali kada

se očekivao nastavak, desila se bruka. Nekoliko navijača preskočilo je ogradu, ušlo na teren i krenulo u pravu potjeru za igračima iz Nikšića. Par minuta trajao je pravi stampedo po terenu. Igrači gostiju pokušavali su da dođu do svlačionica, policija da privodi one koji su željeli da uzmu pravdu u svoje ruke...

Umjesto fešte, ružne scene.

Meč je prekinut i u rukama je disciplinskih i takmičarskih organa Fudbalskog saveza, ali je jasno da će Ibar biti žestoko kažnjen, a s obzirom na to da je poražen u prvom kolu od Otranta 2:0, Ulcinjani i Nikšićani po svemu sudeći biće u Drugoj ligi...

R. P.

Iskra je prije dva kola obezbijedila Evropu i utakmica sa Zetom, kao što je bila i u petak s Podgoricom, za danilovgradski sastav nema rezultatsku važnost.

Ekipa iz grada na Zeti može, ipak, da ,,skroji“ bitku za izbjegavanje direktnog ispadanja.

Prije četiri dana je iz sumnjivog penala ispustila prednost od 2:0 i sa ,,DG arene“ otišla praznih ruku, a večeras je čeka susret s još jednim ,,davljenikom“.

- Izaći ćemo u kombinovanom sastavu i pružiti šansu mlađim igračima, kao protiv Podgorice, i na njima je da

pokažu da naredne sezone možemo ozbiljno računati na njih. Znamo da su Zeti bodovi prijeko potrebni, ali mamo obavezu da odigramo hrabro i oprostimo se pobjedom pred svojim navijačima - rekao je Miloš Lakić, član stručnog štaba Iskre.

ĐURETIĆ: DEČIĆ NE MOŽE DA IZGUBI Zeta je uradila što je do nje u petak, pobijedila Rudar i provizorno dugo bila na pol-poziciji u borbi za baraž pred posljednje kolo, ali je dobila šokantnu vijest iz Lješkopolja koja ju je ostavila u nezavidnoj poziciji.

Tim Dragoljuba Đuretića

mora da ostvari bolji rezultat u Danilovgradu nego Podgorica u Tuzima, budući da je u međusobnom skoru slabija od konkurenta.

- Zeta će, kao i do sada, igrati maksimalno angažovano. Prvi put na raspolaganju imam gotovo kompletan sastav i veći izbor na klupi. Naravno, idemo na pobjedu jer nam jedino ona odgovara, trudićemo se maksimalno da je upišemo, a vidjećemo što će nam to donijeti. Iskra je kvalitetnija od nas, ali smatram da volja i želja mogu da budu presudan faktor. Vjerujem u svoje igrače i ne zanimaju me nikakve priče okolo - kazao nam je Đuretić.

Budućnost i Petrovac završavaju ligaški dio sezone međusobnim duelom

,,Plavi“ misle na finale Kupa Danas se igraju mečevi posljednjeg 36. kola Druge lige

Mladost, Bokelj i Kom u konačnom obračunu za baraž PODGORICA - Došao je trenutak odluke. Mladost, Bokelj ili Kom danas će izboriti vizu za baraž, čime će u posljednjem kolu Druge lige biti otklonjena konačno i posljednja dilema.

Jedinstvo je već odavno osiguralo prvo mjesto, Arsenal je takođe odavno u baražu, dok su status drugoligaša izgubili Cetinje i Titograd, pa će posljednje kolo biti zanimljivo jer tri tima dijeli bod, tako da svi imaju svoju nadu u baraž.

U najboljoj poziciji je Mladost.

Lješkopoljci su treći, imaju bod više od Koma i Bokelja, tako da zavise od sebe. Mladost dočekuje Berane, koje je već pomutilo planove Komu, pa je jasno da ni Mladost neće imati rutinski posao. Kom čeka kiks Lješkopoljaca, a ima rutinski posao protiv Cetinja, koje se danas oprošta od Druge lige.

Najmanje šanse ima Bokelj,

Raspored PODGORICA: Mladost DG - Berane PODGORICA: Kom - Cetinje TIVAT: Arsenal - Grbalj PODGORICA: Titograd - Jedinstvo IGALO: Igalo - Bokelj Sve utakmice počinju u 17.30 časova.

Tabela 1. Jedinstvo 2. Arsenal 3. Mladost DG 4. Bokelj 5. Kom 6. Igalo 7. Berane 8. Grbalj 9. Cetinje 10. Titograd

35 35 35 35 35 35 35 35 35 35

23 20 16 15 17 13 12 6 6 5

9 3 62:14 10 5 55:29 11 8 48:35 13 7 41:21 7 11 51:41 8 14 49:35 6 17 34:52 12 17 30:51 3 26 25:80 5 25 25:62

78 70 59 58 58 47 42 30 21 20

koji je slabiji međusobno od Koma, pa mu treba i kiks Mladosti i Koma, a uz sve to Bokelj gostuje tradicionalno neugodnom Igalu.

Preostala dva meča nemaju nikakav rezultatski značaj - Arsenal dočekuje Grbalj, a Titograd se oprašta od Druge lige u utakmici protiv novog prvoligaša, ekipe Jedinstva... R. P.

Budućnost je davno došla u poziciju da ne može ni bolje ni slabije od drugog mjesta na tabeli.

Po tom pitanju sve će ostati i nakon meča sa Petrovcem, s tim što to neće biti kraj sezone za ,,plave“.

Podgoričane čeka finale Kupa i duelu sa Dečićem, 29. maja pod Goricom, žele da priđu u pobjedničkom ritmu.

- Plan je da ostvarimo dobar rezultat i pokažemo dopadljivu igru protiv Petrovca. Budućnost je klub koji uvijek ide na pobjedu. Potrebno nam je da se što bolje spremimo i podignemo samopouzdanje pred finale Kupa. Za nas je ta utakmica ključ sezone. Sve dajemo za trofej koji branimo - rekao je Miomir Đuričković.

Koliko je teško igrati mečeve kada znaš da ne donose napredak na tabeli?

- Mnogo teško. Dešavalo se da lider odigra meč prije nas i da znamo da je pobijedio. Onda i mi moramo da dobijemo rivala, a na tabeli se ne smanjuje razlika. Sutjeska je kroz to prolazila prošle godine. Ove sezone bili su uspješniji, iako smo mi bolji u međusobnim duelima. Ali ne broje se samo derbiji, već sveukupno. Imali smo kikseva i to nas je na kraju koštalo gubitka titule. Ostaje je još pehar masovnijeg takmičenja. Vjerujem da smo ono najbolje sačuvali za sami kraj. Sa tim trofejom izvukli bismo sezonu - ističe dvadest četvorogodišnji vezista.

Budućnost

Petrovac

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Stadion: pod Goricom. Kapacitet: 12.000.

Sudija: M. Bešović. Pomoćnici: M. Brajović i D. Dević. Početak: 20 časova Pavličić

Đuričković

Dakić

Ćuković

Raičković

Ražnatović

Terzić Mirković

Ivanović

Mijović

Đukanović

Bašić Vujović

Vukčević

Zvrko Ivanović

Marković Tačibana

Osmanović Živanović

Mikijelj

Radulović

Trener Aleksandar Nedović

Trener Dušan Ivanović

Tuzani su u prvenstvu dva puta savladali Budućnost, oba puta kao gosti.

Ipak, ,,plavi“ će biti favoriti u finalu Kupa, igraće na domaćem terenu, očekuje se da imaju veliku podršku navijača...

- Iskreno se nadam da će ,,varvari“ doći da nas podrže u ogromnom broju. Sjajni su bili, naš 12. igrač, a siguran sam da će tako biti i u borbi za trofej. Finale se ne igra, finale se dobija.

Imamo i obavezu da navijačima vratimo što su bili uz nas, da se iskupimo za razočaranje u Evropi i slabiji učinak u prven-



Nikola Rakojević nije više trener Petrovca, na čijoj klupi će danas biti njegov dosadašnji saradnik Dušan Ivanović

stvu. Daćemo sve od sebe da na kraju zajedno slavimo - ističe Đuričković.

MOTIVA NE FALI

Petrovac je tokom proljeća ,,uprskao“ sve dobro što je uradio tokom jeseni, pa sezonu završava neuspješno, daleko od Evrope kojoj je dugo bio blizu.

- Utakmica u Podgorici je bez rezultatskog značaja. Posljednje je kolo i dobra prilika da šansu dobiju mlađi igrači, kao i oni koji su imali manju minutažu tokom prvenstva. S obzirom na to da je protivnik Budućnost i da se utakmica igra na našem najvećem stadionu, neće nedostajati motiva da se pokažemo u najboljem izdanju i odigramo kvalitetnu utakmicu, te da na lijep način završimo sezonu - rekao je kapiten Marko Marković.

- Budućnost nas je ove godine pobijedila sva tri puta, tako da imamo dodatni motiv da makar u ovom posljednjem okršaju pokažemo da možemo da im pariramo i eventualno iznenadimo na njihovom terenu.

D. K - Ne. K.

Dok bude tražila tri boda na obali Zete, Zeta će morati da osluškuje dešavanja iz Tuzi.

- Mišljenja sam da Dečić ne može da izgubi od Podgorice sve i da igra s drugim timom.

To kažem na osnovu kvaliteta, ne smatram da je izjava nekorektna - rekao je Đuretić.

Isto bi to neko mogao da kaže i za odnos u kvalitetu Iskre i Zete?

- Ne tražim da nam bilo ko pomogne. Našu šansu za dobar rezultat vidim u tome što smo došli do nivoa gdje možemo sa svakim da igramo ravnopravno, čak i sa Sutjeskom i Budućnošću. Ni u jednom meču u posljednje

Pljevljaci u utakmici bez takmič

Rudar se Posljednja ligaška utakmica pod Golubinjom ne može mnogo toga da promijeni Rudar će spas tražiti u baražu, a Jezero je u pretposljednjem kolu izborilo opstanak u elitnom rangu crnogorskog fudbala.

I jedni i drugi su u međusobnom sudaru lišeni rezultaskog imperativa, s tim što Pljevljaci žele da naprave dobru uvertiru pred ključne duele na samom kraju sezone.

- Pokušaćemo da ostvarimo pozitivan epilog. Nema imperativa, ali to ne znači da smo bez motiva. Naprotiv, igramo baraž i bitno je da tim duelima priđemo u što boljem raspoloženju. Čekamo protivnika u doigravanju, ali ko god bio - daćemo sve što možemo kako bismo sačuvali prvoligaški status - rekao je trener Srđan Nikić, koji dodaje: - Vidjećemo sa kojim timom i kako ćemo izaći protiv Jezera. To je dobar tim, odigrali su dobro proljećnu polusezonu i ostali u ligi. Imaju nekoliko pojedinaca koji mogu da riješe utakmicu. Prije svega napadač Faust koji se istakao golovima. Što se nas tiče, svi momci moraju da pruže maksimum i ubijede mene kao trenera da im je mjesto u ekipi i ubuduće ističe mladi strateg.

Nikić je preuzeo Rudar početkom aprila, a od kada je stigao u Pljevlja - gotovo da nije imao

Arena

Utorak, 24. maj 2022.

21

Telekom 1. CFL

Dečić za kraj šampionata dočekuje Podgoricu

Iskra

Lješkopoljci uvertira za Kup

Zeta

(4-4-2)

(4-3-3)

Stadion Braće Velašević. Kapacitet: 2.500. Sudija: S. Vujović. Pomoćnici: V. Radenović i N. Vujović. Početak: 20 sati

Dečić

Spasojević

Đurišić

Kumburović

Vukotić

Milić

Grbović

B. Obradović

Podgorica

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Stadion Dečića. Kapacitet: 2.000. Sudija: P. Radovanović. Pomoćnici: A. Đikanović i M. Gojković. Početak: 20 časova

Šaletić

Pavlićević Dragojević

Perović Tačibana

Gajić

Zahorulko

Martinović

Tući

Drešaj

Maraš

Đeljaj

Nikolić

Roganović

Božanović

Krstović

Vuljaj

Miranović Đinović Đurović

Marušić

Tuzović Đukanović

Bećiraj

Pešukić

Mrvaljević

Karadžić Vuković

Sentoku

Trener Goran Jovanović

LISTA STRIJELACA 14 - Bašić (Petrovac) 13 - Sekulić (Iskra) 12 - Raičković (Budućnost), Faust (Jezero) 11 - Ivanović (Budućnost), Vuljaj (Dečić) 10 - Miličković (Petrovac) vrijeme nijesmo bili u podređenom položaju, osim u drugom poluvremenu u Nikšiću kada smo imali povrijeđenog golmana i igrača u polju nakon što smo već bili izvršili sve izmjene - izjavio je DragoB. K. - Ne. K. ljub Đuretić.

Trener Dragoljub Đuretić

Čelebić

Raspored

Trener Vladimir Janković

NIKŠIĆ: Sutjeska - Mornar TUZI: Dečić - Podgorica DANILOVGRAD: Iskra - Zeta PLJEVLJA: Rudar - Jezero Sve utakmice počinju u 20 časova

Tabela

35 22 9 4 63:26 75

2. Budućnost 35 19 7 9 72:45 64 3. Dečić

35 15 11 9 53:42 56

4. Iskra

35 15 6 14 48:43 51

5. Mornar

35 12 11 12 32:38 47

6. Jezero

35 13 6 16 39:45 45

7. Petrovac

35 10 13 12 47:54 43

8. Rudar

35 9 9 17 34:53 36

9. Zeta

35 7 10 18 34:52

31

10. Podgorica 35 7 10 18 36:60 31

sprema za baraž

PODGORICA - Dečić će i ovog ljeta igrati kvalifikacije za Ligu konferencija, čime je prioritetni cilj ispunjen. Ipak, Tuzani će za kraj sezone imati duel protiv Budućnosti u finalu Kupa, gdje će Dečić imati priliku da ispiše novu stranicu istorije.

Mnogi u Tuzima već uveliko misle na taj meč, ali prije finala Dečić treba da stavi tačku na šampionat. U meču bez rezultatskog značaja za njih, fudbaleri Dečića ugostiće

Rudar

Jezero

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Helić Krneta

Banović Prenkočević Macui

Peličić Živković

Čavor

Popović

Bojović

Gašević

Bošnjak Vlaisavljević

Faust

Adžović Đurković

Lambulić Vuković

Račić Dedić

V. Radenović Asanović

Trener Srđan Nikić

Jezero je na polusezoni bilo u opasnoj zoni, sa 18 bodova, a tokom proljeća je osvojilo još 27 - što je u krajnjem bilo više nego dovoljno da uplovi u sigurnu luku.

Plavljani su ispunili cilj i posljednje kolo šampionata dočekuju - rasterećeno.

- Ostvarili smo ono što smo zacrtali kada smo ljetos počeli pripreme. Od prvog dana sam vjerovao u ovakav epilog, čak i kada smo jesen završili na mjestu koje vodi u baraž.

Radili smo odlično u januaru i februaru, pogodili pojačanja i bio sam ubijeđn da možemo da izbjegnemo utakmice doigravanja. Ostao nam je još duel sa Rudarom. Idemo u Pljevlja bez imperativa, sa planom da pružimo šansu momcima sa manjom minutažom. I oni su bili profesionalni i vrijedni cijelo vrijeme. Zaslužili su priliku - rekao je trener Mladen Lambulić.

Podgoricu, koja uz Zetu traži spas od ispadanja.

- Sigurno da se već polako spremamo za duel u Kupu. Biće to šansa da napravimo još jedan podvig i pokažemo kakav tim imamo. Ali sada je fokus na šampionat, gdje želimo da dobru sezonu završimo što bolje.

Poraženi smo u Baru, iako smo imali dosta šansi da osvojimo makar bod, a protiv Podgorice sigurno da ćemo nastojati da pozitivnim rezultatom i što boljim učinkom završimo prvenstvo - rekao je univerzalac

Dečića Jovan Nikolić, nekadašnji član Podgorice.

MOTIV DO NEBA

Podgorica je u prošlom kolu do spasa došla u posljednjim sekundama. Danas, uoči posljednjeg kola, Lješkopoljci su u istoj situaciji - isti broj bodova kao i Zeta, a s obzirom na to da je Podgorica bolja u međusobnim duelima, ona zavisi od sebe.

Lješkopoljcima treba pobjeda kako ne bi čekali ,,poklon“ iz Danilovgrada gdje igraju Iskra i Zeta.

Trener Vojislav Pejović

- Svjesni smo da su ovo utakmice koje znače sve. Cijela sezona staje u tih 90 minuta. Znamo da neće biti lako, Dečić ima izuzetno dobar tim, ali vjerujem da će naš motiv biti mnogo veći, jer domaćin nema rezultatskog imperativa. Motiv do neba mora biti naš adut. Ovo su specifične utakmice, koje nose veliki značaj, ali imamo iskusnih igrača koji znaju da se nose sa pritiskom i nadam se da ćemo stići do baraža - rekao je Admir Adrović, napadač Podgorice.

R. P.

Sutjeska stavlja tačku na impresivnu sezonu kraj Bistrice protiv Mornara

Stadion pod Golubinjom. Kapacitet: 7.000.

Sudija: N. Cvijović. Pomoćnici: J. Tatar i V. Đuranović. Početak: 20 časova

USPJEH JEZERA

Đajić Ivezić

čarskog značaja dočekuju Jezero

priliku da izvede najjači tim.

Ekipe kuburi sa povredama i kaznama, a tako je i pred meč sa Plavljanima.

- Ne žalim se nikad. Činjenica je da imamo kadrovskih poteškoća od kada sam došao. Nećemo ni danas biti kompletni, ali šta je tu je. Da se ne ponavljam, svi igrači koji dobiju minutažu - trebalo bi da se nametnu.

Biće prostora i za mlade, da ih vidimo na djelu u takmičarskoj utakmici - poručio je Nikić.

Ukšanović Bulatović

PODGORICA: Budućnost - Petrovac

1. Sutjeska

Maraš Boljević

Bajović

Trener Mladen Lambulić

Bez obzira što utakmica pod Golubinjom ne mijenja puno, Jezero želi da završi sezonu sa stilom.

- I jesenas smo imali igru, ali nijesmo imali rezultat. A kada nemaš rezultat - sve pada u vodu. Na proljeće smo spojili i igru i bodovni učinak. Imali smo lijepu seriju pobjeda i niz bez poraza, a to je bilo presudno za bijeg iz opasne zone.

Možda smo mogli da imamo još koji bod, ali isto tako - i neke utakmice koje smo dobili, mogle su da se završe drugačije.

Sve u svemu, nijesam zadovoljan - nego prezadovoljan onim što smo pokazali i ostvarili. Bilo bi lijepo da u Pljevljima stavimo tačku uspješnim epilogom - zaključio je Lambulić. D. K.

Šampion zove navijače na feštu Nikšić se već sprema za feštu. Iz rukovodstva Sutjeske već su najavili da će, sjutra veče, proslaviti titulu uz bogat muzički program, na centralnom gradskom trgu.

Ali u međuvremenu moraće odigrati još jednu, posljednju prvenstvenu utakmicu.

U goste im dolazi Mornar, meč nema apsolutno nikakav rezultatski značaj i za očekivati je da „plavo-bijeli“ zaigraju u podmlađenom sastavu kao i na posljednjem gostovanju, kada su podijelili bodove sa Petrovcem.

Kapiten Nikšićana Vladana Giljen priznaje da se već pripremaju za odmor...

- Svaka titula donosi posebnu radost. Ne bih ni jednu izdvajao. Krenuli smo dobro, pa rekao bih da možda ni sami nijesmo očekivali ovakav uspjeh. Istina imali smo kasnije i krizu, ali sve smo prevazišli. Vjerujem da je nama Nikšićanima ovaj trofej posebno drag, ali raduju mu se svi prvotimci i očekujem da danas dođe veliki broj ljubitelja fudbala, da kraj Bistrice proslavimo, jer stiže još jedan trofej - kazao je Giljen.

Strateg Milija Savović današnju utakmicu vidi kao sjajnu priliku da se proslavi titula na koju su navijači Sutjeske čekali dvije godine.

Sutjeska

Mornar

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Stadion kraj Bistrice. Kapacitet: 4.000.

Sudija: M. Cerović. Pomoćnici: J. Došljak i M. Vlahović. Početak: 20 časova Giljen Bubanja

Drinčić

Grivić

Dubljević Vuković

Pajović

Stijepović

Đurković

Milić

Nikolić

Raičević Škrijelj

Grbić

Ćetković Bakić

Kajević Martinović Baošić

Stevanović Muzurović Vukčević

Trener Milija Savović

Trener Andrija Delibašić

- Zadovoljstvo mi je bilo što sam radio sa ovakvim momcima. Sjajni su bili i s njima nije bilo teško napraviti ovakav rezultat. Kad sam došao u Nikšić želja mi je bila da nađemo prave momke, igrače koji će svoj ego gurnuti u drugi plan, fudbalere koji daju maksimum, koji njeguju kolektivnu igru...

Postigli smo to, imali smo dosta reprezentativaca, 22 igrača su se upisala u listu strijelaca, četiri meča prije

kraja vratili titulu u Nikšić.

Posljednja utakmica dolazi nam kao naručena za kaljenje omladinaca i vjerujem da ćemo zadovoljiti ukuse ljubitelja fudbala - rekao je Savović.

ZAVRŠITI SEZONU NA PRAVI NAČIN Mornar je već dva kola bez rezultatskog pritiska. Barani su pobjegli Rudaru, udaljili se od opasne zone, porazom od Iskre izgubili i teoretske šanse da mogu biti u borbi za Evropu, tako da potpuno rasterećeno u timu sa ,,Topolice“ čekaju kraj.

Barani su u prošlom kolu savladali Dečić, a sezonu u Prvoj ligi nastojaće da završe pozitivnim rezultatom kraj Bistrice.

- Bila je ovo izazovna sezona.

Krenuli smo dobro, imali krizu ali onda, kada je bilo najpotrebnije, vezali smo pobjede, uzdigli se i došli do pozicije da mirno očekujemo kraj. Iako smo bili bez rezultatskog imperativa i protiv Dečića prikazali smo dobro izdanje i došli do pobjede.

I sada protiv Sutjeske, iako nam bodovi neće mnogo značiti, igraćemo motivisano, da bi sezonu završili na što bolji način - kazao je nekadašnji član Sutjeske, a sada prvotimac Mornara Ra. P - R. P. Igor Poček.

22

Arena

Sportski miks

Dominacija Pepa Gvardiole i njegovog Sitija engleskim fudbalom kroz brojke



Jirgen Klop je jedini trener koji ima bolji međusobni skor od Gvardiole a da se susreo s njim makar 10 puta - Njemac ima 10 pobjeda, Španac devet, pet puta su remizirali

stroj za rušenje rekorda tokom čitavog njegovog boravka u Engleskoj.

SEZONA 2017/18.

- Najviše bodova (100), pogodaka (106) i najveća gol razlika u sezoni (+79).

- Najveća razlika u odnosu na drugoplasiranog (19 bodova ispred Mančester junajteda).

- Podjela rekorda po najvećem broju pobjeda (32) i uzastopnih pobjeda (18) - oba sa Liverpulom (2019/20), računajući prvi Sitijev meč u sezoni 2018/19.

- Najviše gostujućih pobjeda (16)

SEZONA 2018/19.

- Podjela rekorda po najvećem broju pobjeda kod kuće (18) - s ekipom Sitija iz 2011/12, Čelzijem (2005/06), Mančester junajtedom (2010/11) i Liverpulom (2019/20).

SEZONA 2020/21.

- Najviše uzastopnih (21) i gostujućih pobjeda (12) - Najduži niz mečeva u kojem nijesu bili u zaostatku (19)

Crveno-c

PODGORICA - Čuveni ,,Piazza del Duomo“ rezervisan je za ,,crveno-crne“ boje - navijači Milana slave prvi Skudeto od 2011. godine, a 19. u klupskoj istoriji.

65,4, Klop sa 64,3...).

Ovosezonska titula dovela ga je na drugo mjesto po trofejima u Premijer ligi, iza Fergusona, a samo je šest ljudi ispred njega po titulama u elitnom engleskom rangu. Ferguson ima 13 (sve sa Junajtedom), Džordž Remzi (Aston Vila) i Bob Pejsli (Liverpul) po šest; Herbert Čepman (Hadersfild, Arsenal), Tom Votson (Sanderlend, Liverpul), Mat Bezbi (Junajted) po pet; a četiri - koliko i Pep - ima Keni Dalgliš (Liverpul, Blekburn).

Gvardiola je tek četvrti trener u istoriji najjače engleske lige koji je osvojio titulu četiri puta u pet sezona, nakon Remzija, Pejslija i Fergusona. Španac je bio šampion države u 10 od 13 sezona na klupi Barselone, Bajern Minhena i Sitija.

Od njegove prve sezone u Barsi - 2008/09, ovaj učinak je bolji nego bilo kojeg drugog trenera, a prvi iza njega je Masimilijano Alegri sa šest titula sa Milanom ( jedna) i Juventusom (pet).

Ne. K.

U 2021. godini Gvardiolina ekipa upisala je 36 prvenstvenih pobjeda, oborivši rekord od 33 koje je ostvario Liverpul s Bobom Pejslijem 1982.

Siti je takođe u istom razdoblju zabilježio rekordnih 19 pobjeda na strani.

Ove sezone Gvardiola je postao trener koji je najbrže stigao do 500 bodova - u samo 213 utakmica. Prethodnom rekorderu Žozeu Murinju trebalo je 18 mečeva više.

Ove sezone Siti je postigao 500. gol u Gvardiolinoj eri u tek 207. utakmici u kojoj je vodio ekipu. Jubilarni gol postigao je Fil Foden u pobjedi nad Lidsom od 7:0.

Time je Pep daleko ispred Jirgena Klopa (234 utakmice), Aleksa Fergusona (265), Arsena Vengera (271) i Murinja (289).

Gvardiolin prosjek po broju bodova bolji je nego bilo kojeg drugog trenera (2,35), a takođe je na vrhu liste najboljih menadžera svih vremena u Engleskoj po procentu pobjeda (74,1 odsto, slijedi Konte sa PRIVATNA ARHIVA

PODGORICA - U samo pet minuta na ,,Etihadu“ se u neđelju sve promijenilo - rezultat meča s Aston Vilom (od 0:2 do 3:2), stanje na vrhu Premijer lige i govor tijela Pepa Gvardiole.

Dok je plavi dio Mančestera slavio novu titulu, niz lice španskog stručnjaka lile su suze radosnice.

Gvardiola je bio emocionalno iscrpljen poslije šampionskog rolerkostera, kojim je ,,zabetonirao“ status legende u engleskom fudbalu.

Iza Pepovog Sitija i dominacije Premijer ligom stoje rekordi.

Sitijeva 93 boda u tek završenoj sezoni je četvrti najuspješniji učinak u istoriji Premijer lige, a tek treći po redu koji su ,,građani“ postigli u Gvardiolinoj eri (100 osvojili 2017/18, dva manje 2018/19).

U samo jednoj ligaškoj kampanji pod vođstvom Španca izgubili su manje utakmica od ovosezonskih tri - imali su dva poraza u sezoni 2017/18.

Siti je sezonu 2021/22. završio s gol razlikom od plus 73, dao je 99 golova i primio samo 26.

To je druga najveća gol razlika u istoriji takmičenja, iza ,,plus 79“ u 2017/18. koja je takođe dostignuće Sitija.

Tih 99 pogodaka postignuti su bez prave konkurencije na poziciji ,,devetke“, koja je riješena dovođenjem Erlinga Halanda za narednu sezonu.

Ovi podaci su, piše BBC u svojoj analizi, samo vrh ledenog brijega. Gvardiolin tim bio je

VELIKO SLAVLJE NAVIJAČA ,,ROS

TWITTER/PREMIER LEAGUE

Dežurni rekorder

Utorak, 24. maj 2022.

Posljednje kolo donijelo je kulminaciju sezone u Seriji A. ,,Rosoneri“ su gostovali Sasuolu, a gradski rival Inter nadao se porazu najvećeg rivala.

Nijesu to dočekali ,,neroazuri“ koji su komšijama predali krunu - izabranicima Stefana Piolija bio je dovoljan bod, ali su do trofeja stigli sa stilom, pobjedom od 3:0.

Milan 86, Inter 84...

- Neđelja je bila senzacionalna, noć za pamćenje. Nevjerovatna emocija koja mi je vratila za svu anksioznost koju osjećam neko vrijeme rekao je predsjednik Paolo Skaroni.

Prvi čovjek Milana govorio je o svemu što prvom čovjeku kluba može da padne na pamet nakon osvajanja titule.

- Zar nijesmo bili najjači tim?

Za nas je to bio element lakoće, pa onda sve ostalo.

Sklopili smo sve kako je trebalo. Razvili smo se kao ekipa i stigli do trofeja koji tako dugo čekamo - dodao je Skaroni. Šampionski sjaj ,,rosonerima“ vratio je trener Pioli.

Isti onaj koji je 2019. izgubio 5:0 od Atalante u Bergamu...

- Sjećam se tog dana. Bio je veoma gorak. Razmišljali smo da smijenimo Piolija, ali smo, srećom, odlučili suprotno. Od tada je počeo uspješan period. Sada su do izražaja došle sve vrline, sav kvalitet našg trenera, napredak igrača, povratak povjerenja i samopouzdanja - ističe predsjednik Milana. ,,Crveno-crni“ nijesu samo napravili sportski iskorak. Tu su i finansije.

- Imamo respektabilnu imo-

vinu, bez duga. Zatim je tu uprava koja je radila u istom pravcu kao i Pioli. Sve nas je to dovelo do ovoga. Sada smo u fazi u kojoj bi vlasništvo moglo da se promijeni.

Teško mi je da prognoziram. Što se mene tiče, Maldini i Masara moraju da nastave posao koji su radili posljednjih godina. Nadam se da će pregovori biti okončani prije pokretanja transfer tržišta.

Plasirali smo se u Ligu šampiona i to je ogroman izazov za nas. Moja ambicija je da stadion bude pun, a pitanje koje me brine su televizijska prava u inostranstvu - kazao je Skaroni.

Kada se vratio na ,,San Siro“ Zlatan Ibrahimović je prognozirao da će sa Milanom podići trofej namijenjen prvaku.

Ibra je pomogao ekipi sa osam golona na 23 utakmice.

- Zlatan je bio dobar prorok.

Ne brinem što će raditi sjutra.

On je neko ko će naći pravi put - prokomentarisao je SkaD. K. roni za ,,Radio sport“.

Muška mlađa seniorska odbojkaška reprezentacija u Tirani izborila plasman na Evropsko prvenstvo

TENIS: Rolan Garos

Kovinić u drugom kolu Crnogorska teniserka Danka Kovinić plasirala se u drugo kolo Rolan Garosa.

Novljanka je na startu drugog grend slem turnira sezone pobijedila 27. teniserku svijeta, Ljudmilu Samsonovu 2:1, po setovima 2:6, 6:2 i 6:1.

Do pobjede došla je nakon sat i 53 minuta igre.

Kovinić će u narednom kolu igrati protiv Slovakinje Ane Karoline Šmidlove koja je bila bolja od Kristine Kučove 2:1, takođe poslije preokreta 4:6, 7:6 (7:1), 6:2.

Danka je i prošle godine igrala drugo kolo Rolan Garosa, a plasman karijere ostvarila je početkom godine kada je zaustavljena u trećoj rundi AustraR. A. lijan opena.

Radulović: Nadam se da ćemo imati šta da pokažemo i u Poljskoj PODGORICA – Nakon dva uzastopna prvenstva Evrope za seniore, crnogorska muška odbojka će imati predstavnika i na prvom Evropskom prvenstvu za mlađe seniore, u poljskom Tarnovu, od 12. do 17. jula.

Izabranici Balše Radulovića su vizu za ovo takmičenje izborili na kvalifikacionom turniru u Tirani kao najbolja drugoplasirana selekcija iz svih šest kvalifikacionih grupa. Crna Gora je do plasmana na EP došla nakon maksimalne pobjede protiv domaće Albanije, ali i zahvaljujući osvojenom bodu u porazu od Austrije, na startu turnira u glavnom gradu Albanije…

- Kao što smo i očekivali, sa ve-

likim grčom smo ušli u meč, s obizirom na to da je utakmica bila od nevjerovatne važnosti za sve nas. Bili smo svjesni da smo kvalitetniji od Albanije, ali je to trebalo pokazati i na terenu. A unaprijed dobijene su najteže utakmice. To se osjetilo, posebno u prvom setu, koji smo igrali u grču cijelo vrijeme.

Međutim, uspjeli smo da na individualni kvalitet dobijemo prvi set 29:27 i poslije toga je sve krenulo kako treba - ističe selektor mlađih seniora Balša Radulović.

Crna Gora je protiv Austrije gubila 1:0 i 2:1 u setovima, uspjela je da izbori peti, ali u taj-breku su Austrijanci bili dominatni (15:9).

- Osjećanja nakon te utakmi-

Arena

Utorak, 24. maj 2022.

SONERA“: Milan nakon 11 godina osvojio Seriju A

crni Skudeto

Ibrahimović: Trofej za Rajolu Napadač Milana Zlatan Ibrahimović (40) posvetio je osvojenu titulu u Seriji A preminulom agentu Minu Rajoli.

Slavni Šveđanin nije želio da komentariše spekulacije o potencijalnom završetku igračke karijere i istakao da će o tome uskoro govoriti u javnosti.

- Nastaviću da igram ako se budem fizički osjećao dobro.

Uskoro ću donijeti odluku. Imao sam mnogo fizičkih problema, ali ubrzo ću odlučiti. Ovaj Skudeto je za Rajolu. Ovo je prvi trofej koji sam osvojio, a da Mino nije pored mene - poručio je Ibrahimović.

Ove sezone Zlatan je na 23 meča u Seriji A postigao osam golova.

Milan je stigao do 19. titule u istoriji.

Tokom karijere Ibrahimović je osvojio čak 12 šampionskih naslova u četiri zemlje.

Pioli izgubio medalju

Paolo - ikona Milana

Trener Stefano Pioli arhitekta je titule Milana.

Sjajni strateg uspio je sa relativno skromnom ekipom da iza sebe ostavi Inter, Napoli i Juventus, a njegov tim je u posljednjem kolu protiv Sasuola potvrdio da je najbolji u Seriji A. ,,Rosonerima“ su u Ređo Emiliji podijeljena priznanja. Igrači su slavili dok su dobijali medalje i podizali pehar, ali trenutak nepažnje iskoristili su lopovi koje sada traži ,,cijela Italija“.

Bez odličja je ostao Pioli, koji moli da mu se vrati medalja.

- Vjerujem da će mi ,,pošteni pronalazač“ vratiti ono što mi pripada. Za to sam se borio cijele sezone. Volio bih da mi se vrati medalja. To mi je prva - rekao je Pioli.

Kormilar Milana o svemu je obavijestio vođstvo Serije A. - Liga je prihvatila molbu i spremna je da mi dodijeli novu novu medalju - dodao je Pioli, koji je možda i izgubio priznanje dok je burno proslavljao na stadionu, a neko je potom naišao i stavio ga u džep.

Paolo Maldini je kao igrač osvojio sve sa Milanom. Sada je do Skudeta stigao i kao funkcioner u klubu.

- Drugačije je kada si fudbaler. Mnogo energije oslobađaš na terenu. Kao menadžer to ne možeš. Porodica mora da trpi kod kuće. Moja karijera i poslije igračkih dana postoji zato što je Milan tu. Izgradnja tima nosi drugu odgovornost. Za ove tri godine smo momcima rekli mnoge stvari koje su se desile.

Imali smo kredibilne ideje - rekao je Maldini, koji nastavlja: - Generalno, ne bih ponavljao ono što sam rekao u prošlosti.

Kada postaneš rukovodilac, razumiješ mnogo stvari. Trebalo je više poštovanja prema ljudima koji su toliko dali Milanu. U životu griješiš, ali važno je naučiti. Milan je poseban. Imamo DNK, sjajne navijače, nikada ne odustajemo. Trenutak je za zabavu igrača i trenera. Svi smo srećni - ističe legendarni defanzivac ,,crveno-crnih“.

Titule Milana kao biznis porodice Maldini Porodica Maldini duboko je utkana u Fudbalski klub Milan.

Legendarni Ćezare je četiri puta bio prvak sa ,,rosonerima“, a kao kapiten je 1963. godine predvodio ekipu do trofeja

Kupa evropskih šampiona.

Naslijedio ga je sin Paolo koji je cijelu karijeru proveo u Milanu.

Sedam puta je bio prvak Italije i pet puta osvajao Ligu šampiona, dva puta kao kapiten. Osvo-

jio je i Kup Italije i pet puta UEFA Superkup i FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo, kao i Superkup.

Paolo je danas bitan član uprave ,,crveno-crnih“, veoma zaslužan za posljednji Skudeto.

Tu je i treći Maldini - Paolov sin, a Ćezereov unuk. Riječ je o Danijeleu, dvadesetogodišnjem momku, koji je odigrao

osam utakmica ove sezone u Seriji A. Njegov učinak nije naročito izražen, ali se pamti gol u pobjedi nad Specijom koja je Milan pogurala do titule.

Od ukupno 19 šampionskih titula Milana, u 12 je učestvovao neko od članova porodice Maldini.

Crna Gora u društvu odbojkaških velesila Na prvom Evropskom prvenstvu u ovoj konkurenciji nastupiće osam reprezentacija, među kojima su skoro sve same odbojkaške velesile. Osim domaće Poljske i Crne Gore, naime, u Tarnovu će, od 12. do 17. jula, igrati pobjednici kvalifikacionih grupa - Srbija, Italija, Turska, Francuska, Holandija i Austrija, koja je bila prva u grupi gdje je igrala naša selekcija.

ce su bila pomiješana. Trebali smo, generalno, da budemo zadovoljni sa prikazanom igrom, jer smo u pojedinim djelovima meča bili dominatni u odnosu na izuzetno kvalitetnu ekipu Austrije. Međutim, neke naše boljke koje nam se konstantno javljaju, kada je ova generacija u pitanju, isplivale su na površinu i nažalost nijesmo uspjeli da slavimo u tom meču. Međutim, dva osvojena seta u tom meču su nam davala za pravo da sa tri boda protiv Albanije očekujemo plasman na Evropsko prvenstvo, kao najbolja dru-

goplasirana selekcija. Tako je i bilo, vjerovao sam da imamo kvalitet da savladamo Albaniju željenim rezultatom i nađemo se među osam najboljih selekcija u ovom uzrastu.

Generacija igrača rođenih 2001. godine i mlađi, od kojih su trojica (Danilo Dubak, Nemanja Peruničić, Matija Ćinćur) imala šansu da budu dio seniorskog tima koji je prošle godine nastupio na Evropskom prvenstvu u Češkoj, a Miloš Kosović je prošao kvalifikacije za to EP, ostvarila je veliki rezultat za crnogorsku odbojku,

- Ovo je veliki uspjeh za sve nas, za ovu djecu, za nas trenere, sve ljude koji su dio odbojke u Crnoj Gori. Biti među osam najboljih reprezentacija u Evropi je za ponos svih nas. Nadam se da ćemo u ovom ritmu i nastaviti da radimo sa ovom generacijom i da imamo šta da pokažemo i na samom Evropskom prvenstvu – dodaje Radulović.

Trener kluba iz kojeg je bilo najviše igrača u ovoj akciji (četvorica), je imao samo riječi hvale za ekipu u kojoj su tehničari Danilo Dubak (Budućnost volej), Rastko Milenković (Budva), korektori Đorđe Jovović (Budućnost volej), Miro

Miljanić (Budva), primači servisa Nemanja Peruničić (ACH Ljubljana), Vukašin Cimbaljević (Vojvodina), Milan Rovčanin (Jedinstvo), Lazar Cimbaljević (Galeb Liko Soho Group), srednji blokeri Matija Ćinćur, Ognjen Perunović (Budućnost volej), Stefan Femić (Jedinstvo), te libero Miloš Kosović (Dubočica).

- Čestitam momcima na fenomenalnom odnosu prema obavezama, na besprijekornoj disciplini tokom svih deset dana koliko smo bili zajedno na pripremama i na kvalifikacionom turniru u Tirani – zaključio je Radulović.

S. J.

Sportski miks

23

Crnogorska atletičarka u sve boljoj formi pred nastup na Dijamantskoj ligi

Marija Vuković sa 195 centimetara slavila u Kalamati PODGORICA - Marija nastavlja da leti!

Iako je nova atletska sezona na otvorenom tek počela, Marija Vuković je u sjajnoj formi. Samo sedam dana nakon što je trijumfovala na mitingu u Kalatei, sa preskočenih 193 centimetra, crnogorska atletičarka i najbolja sportistkinja naše zemlje, otišla je dva koraka dalje na takmičenju u Kalamati. Marija je ponovo osvojila prvo mjesto, ali je slavila sa 195 centimetara! Crnogorska rekorderka u skoku uvis iz prvog pokušaja je preskočila zadatu visinu, a s obzirom na to da je ostala sama na zaletištu hrabro je postavila ljestvicu na dva metra, želeći da napadne rekord i uđe u magični krug atletičarki sa dva metra i preko...

- Osjećam se zaista izvanredno. Nekako bez ikakvog pritiska, bez opterećenja, skačem i uživam. Osjećam na svakom treningu da mogu i sigurno da konstatni rezultati preko 190 centimetara nijesu slučajnost.

Ali sezona je tek krenula, izazovi tek slijede - kazala je za Pobjedu Marija Vuković.

Koliko je bila dominantna na takmičenju u Kalamati možda najbolje svjedoči podatak da je

drugoplasirana Maja Nilson iz Švedske nastup završila sa preskočenih 188 centimetara. Iako je bila sama i bez prave konkurencije na kraju, Vuković je pokazala da je već u dobroj formi.

Već sjutra nastupiće u Kalitei.

- Sigurno da sam puna optimizma i da ću nastojati da opet budem na što boljem nivou - naglasila je Vuković.

- Skakaću na mitingu u Kalitei, dok me 1. juna čeka nastup u Atini. Onda bih trebala već 11. juna da skačem na Igrama malih zemalja i naravno onda ono što je posebno za mene učešće na mitingu Dijamantske lige u Parizu - kazala je Vuković. R. P.

Ženska mlađa seniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore nije uspjela da izbori plasman na EP

Bile na poen od podviga PODGORICA – Malo je nedostajalo i da ženska mlađa seniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore izbori plasman na prvo Evropsko prvenstvo u toj konkurenciji.

Zapravo, nedostajao je samo poen u finišu četvrtog seta meča između Crne Gore i Portugala, kada izabranice Marka Radusinovića nijesu iskoristile meč loptu na 24:23 pri vođstvu od 2:1 u setovima. Portugal je uspio da se izvuče u tom setu, kasnije i de dobije odlučujući peti set, samim tim i meč, i tako izbori vizu za EP kao jedna od tri najbolje drugoplasirane selekcije iz četiri kvalifikacione grupe.

Naše mlađe seniorke (igračice rođene 2002. godine i mlađe) na kraju nijesu na najbolji način iskoristile prednost domaćeg terena (kvalifikacioni turnir se igrao u Podgorici), pa su završile kao treće, nakon pobjede od 3:0 protiv Islanda i maksimalnog poraza od prvoplasirane Turske.

- Cjelokupni turnir smo igrali na dobrom nivou, imali smo pobjedu i meč loptu protiv Portugala, koja bi nas, da smo je iskoristili, odvela na Evropsko prvenstvo. Ostaje žal, ali, šta je, tu je.

Poželio bih puno uspjeha ovoj generaciji, na privatnom i profesionalnom planu, a nama ostaje da izvučemo pouke i lekcije i da se pripremamo za neka nova takmičenja, sa nekim novim generacijama – rekao je selektor mlađe seniorske selekcije Marko Radusinović.

Crna Gora ima za čim da žali zbog meča sa Portugalom.

- Preko dva sata igre, podgorička publika je mogla da uživa u izvanrednoj odbojkaškoj predstavi. Ostaje žal za tom meč loptom u četvrtom setu. Izvanredna ekipa Portigala je u određenim djelovima meča bila odgovornija u igri, što ih je dovelo do pobjede. A i mi smo igrali izvanredno, imajući u vidu da je Nevena Vukčević, prvi poenter protiv Islanda, igrala sa djelimičnim bolom u ramenu, što joj je otežalo realizaciju u napadu.

Crna Gora protiv Turske, praktično, nije imala šansi da iznenadi, - Turska je pokazala da nije slučajno prvak Evrope u tom uzrastu. Na momente smo bili ravnopravni, posebno u element napada, Turska je, zaista, bila kvalitetnija od nas – zaključio je Radusinović.

S. J.

24

Feljton

Utorak, 24. maj 2022.

KAKO SU PISALE PRVE CRNOGORSKE NOVINE (TREĆI DIO)

Za posjedovanje „Crnogorca“ 25 štapova i po godine apsa » Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ

„Crnogorac”, br. 11. izdanje od 18. marta 1872. godine Cetinje, 17. marta. — Nj. Svijetlost knez Nikola vratlo se sa svojom svitom u prošlu srijedu iz Brda na Cetinje.

— Njekoliko dana bavio se ovđe francuski konsul iz Dubrovnika, polazeći iz Skadra preko Cetinja opet u Dubrovnik. U prošli četvrtak bio je primljen od Njegove Svijetlosti, a juče je otišao u Kotor.

Različnosti.

(Suezki prokop.) Ukupni dobitak družtva sueckoga prokopa iznosio je godine 1871.

13.001.284 franka 9 centima, a godine 1S70. 6.387.204 franka 6 centima. Godine 1871 dakle veći je dobitak za 6.615.079 franka 39 centima. Svega je prošlo prokopom god. 1871. 765 brodova, a 486 godine 1870, dakle godine 1871. 289 brodova više.

(Kako se stanuje) u pet najvećih jevropskih gradova. Dr Švabe, ravnatelj gradskoga statističkoga ureda u Berlinu čitao je pred njekoliko dana, kako je sve gore po velikim gradovima za stanove. Naveo je, da u Londonu dolazi poprijeko na svaku kuću po 8 osoba, u Berlinu po 32, u Parizu po 35, u Petrogradu po 52, a u Beču po 55. Izvodio je primjere, kako se iz načina, kako se gdje stanuje, priličnom sigurnošću može zaključivati o fizičkom, a i o moralnom stanju pučanstva. Čim više stanara, tim veći i pomor. Od hiljade pomre u Londonu po 24, u Berlinu po 25, u Parizu po 28, u Petrogradu po 41, a u Beču po 48. Nezakoniti porodi (porođaji, prim. prir.) skaču uz malu razliku istom mjerom, kojom se množi broj stanara, a po razmjerju nezakonitih poroda vele da se najpouzdanije mjeri ćudorednost. U Londonu rode se samo 4 postotka nezakonita roda, u Berlinu 16 postotaka, u Parizu 20, u Petrogradu 26 a u Beču 51 postotak. Stanovi proždru od ukupnoga dohodka u Londonu 1 : 10 do 1 : 8, u Berlinu 1 : 5 do 1 : 4, u Parizu preko 1 : 4, u Beču 1 : 3.

Novosti.

— U rajhsratu je načelno riješeno, da se ukidaju slobodne luke, a to će pomorskim gradovima dobro doći, jer sada neće biti Trst jedini privilegirani grad.

— U Petrogradu je osuđen njeki Gončarev, tehničar, na progonstvo u Sibir, što je u jednoj fabrici rasturivao proklamacije s namjerom da sruši rusku vladu. Gončarev je član „internacionale”.



1.

6.

Halil Spahija pozvao je mnoge hrišćane i strogo ih ispitivao kome dolazi list „Crnogorac“. Kazao im, u koga se nađe, da će biti strogo kažnjen. Njeki se izgovarahu da im više novine ne dolaze s Cetinja. Na to reče zabit: To nije vaš posao, niti vi smijete čitati o rabotama svjetskijem, ima ko politiku voditi!

Stara Podgorica

„Crnogorac”, br. 12. izdanje od 25. marta 1872. godine Različnosti. (Ženske kod brzojava.) Čitamo u bečkim novinama, da sad na bečkoj glavnoj brzojavnoj postaji ima četrdeset žena i djevojaka u poslu i da obavljaju posao da ne mogu bolje, a da ih ima do trideset, koje su ispite položile i na mjesta čekaju. Dalje se veli, da je ministar trgovine već prošloga mjeseca naredio, da se i u Pragu, u Brnu, u Lavovu, u Krakovu, u Lincu, u Gradcu i u Trstu otvore tečaji, u kojima će žene učiti brzojavstvo. Time da će se najzad za tri mjeseca imati do sto i pedeset žena, vještih službi brzojavnoj, koje će se moći ponamjestiti, gdje bi trebalo, a nebi bilo brzojavnih činovnika. „Crnogorac”, br. 13. izdanje od 1. aprila 1872. godine Dopisi.

Podgorica, 17. marta. — Da vam javim o novome zulumu turskom. Nije dosta, što smo izloženi krađi, zlostavljanju i ubistvu od strane Turaka, nego su evo ustali da nam nedadu misliti ni čuti, što drugi o nama misle. I tako je Halil Spahija pozvao mnoge Hrišćane i strogo ih ispitivao, kome dolazi list „Crnogorac”, i kazao im, u koga se nađe, da će biti strogo kažnjen. Njeki se izgovarahu da im više novine ne dolaze s Cetinja, nego da ih njeko šilje iz Austrije. Na to reče isti zabit trgovcu R. R .: Tebi dolazi „Crnogorac” i po danas ćeš grdno platiti ako ga još usprimaš. To nije vaš posao, niti vi smijete čitati o rabotama svijetskijem, ima ko politiku voditi! I tako

Nastavljamo sa objavljivanjem članaka iz prvog crnogorskog lista „Crnogorac“, koji je pokrenut 1871. i izlazio sedmično do kraja 1872. godine. Koristili smo digitalizovana izdanja „Crnogorca“ sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. Ovdje smo obuhvatili brojeve od 1. do 23. iz 1872. godine



Namjesnik dalmatinski g. Rodić javio je prošlijeh dana Nj. Sv. knezu Nikoli, da je dobio nalog od Nj. V. cara austrijskog, da u ime cara pozove Nj. Svijetlost, da i Crna Gora učestvuje u svijetskoj izložbi u Beču. G. namjesnik poslaće ovijeh dana jednoga činovnika, koji će Nj. Sv. predati program izložbe

ćemo od sada s mukom čitati „Crnogorca”, koji je naše ljute rane vidao i našijem mukama bio melem. Isti zabit reče, da je došlo od sedrijema iz Carigrada, da se ovo zapovjedi i u koga se te novine nađu, kažnjiva se sa 25 štapova i po godine apsa. Evo naše slobode!

Ovom prilikom da vi javim za još njeke zulume turske.

Onomad se krenuše njekoliko Arnauta iz Skadra, i pred njima Tom-Nika, vodeći četiri hata u Podgoricu, i naišavši na bjednog Hrišćanina Jova Pajovića u Vranj, opale na njega četiri puške i na mrtvo ga ubiju i povuku ga u jedan grm, da ga ne bi ko mrtva na put vidio.

Nazad mjesec dana ubiše opet jedno ljuto siroče, koje je u Spuž u svojoj kolibi pjevalo uz gusle bez ikakve krivice. I vlast turska nije nikakve istrage činila. Primjera ovakovijeh imao bi više iz tužne Zete i oko Podgorice.

Za sada dosta i ovo, neka se vidi,

Suecki kanal

da ni kod nas ni malo bolje nije, nego što je od pamtivjeka bilo.

Cetinje, 1. aprila.— Namjesnik dalmatinski g. Rodić, javio je prošlijeh dana Nj. Sv. knezu Nikoli, da je dobio nalog od Nj. V. cara austrijskog, da u ime cara pozove Nj. Svijetlost, da i Crna Gora učestvuje u svijetskoj izložbi u Beču. G. namjesnik poslaće ovijeh dana jednoga činovnika, koji će Nj. Sv. predati program izložbe. Kao što smo obavješteni, praviteljstvo će preduzeti sve što treba, da naše otačastvo bude što bolje svojijem proizvodima zastupljeno na toj svjetskoj izložbi.

— Juče je prispjeo zdravo u Kotor predsjednik senata g. Božo Petrović sa svoga puta iz Rusije, gdje je pet mjeseci proveo, a danas dolazi na Cetinje.

Različnosti. (Čudnovata parokija.) U selu Kudinovu u moskovskom okružju ima parokija, s dva obzira čudnovata. Prvo s toga, što

Vojvoda Marko Miljanov na konju

njom upravlja već dvijesta sedam deset i dvije godine jedna te ista obitelj i što ti upravljateli iz te obitelji neobično dugo živu. Prvi paroh, Jeremije Atanasijević, Pokrovski, živio je 130 godina i bio paroh 97 godlna, od god. 1600 do g. 1697. Sin mu Nikica Jeremijević, Pokrovski parohovao je samo 19 godina, jer za dugo nije mogao doći na red od otca; sin njegov obavljao je tu službu 50 godina, unuk mu 42 godine a praunuk, predšastnik sadanjega paroha, 45 god., od god. 1818 do 1863 g. Svi bijahu vrlo dobra glasa a brat sadanjega kudinovskoga paroha digao se je vrlo visoko u svećeničkoj struci.

(Od straha posijedio.) Prošle neđelje popravljali bunar kod njekog krčmara u Leobšicu u Šleziji. Dok se radilo, srušila se jedna strana zida i zatrla jednoga radnika. Da ga spasu dozvaše do trideset ljudl, pa udri iz svih sila kopati, eda ga kako živa izkopaju. Kopali su punih deset sati, ali samo dotle dopriješe, da su mogli čuti njegovo jaukanje.

Njekolike ure jošte jaukao, al od onda zamuknu. Dvadeset sati

iza kako je zasut, nađu i raskriju mu glavu. Nu buduć da je po duljini bio u zemlji, protekoše još dvije ure, dok ga izvukoše.

S mnogo truda pođe jim za rukom malo po malo ga osvijestiti.

Kada dođe k sebi i malo se ponahrani, uhvatio ga tvrd san, koji ga je držao blizu 23 ure. Oporavio se je, neće mu ništa biti, al su mu kose posve — pobijelile. „Crnogorac”, br. 14. izdanje od 8. aprila 1872. godine Dopisi.

Podgorica, 28. marta. — Da vam opet javim za jedan događaj tursks razuzdanosti. Danas je došao u Podgoricu sluga vojvode Marka Miljanova, po imenu Petar. Doveo je konja vojvode Marka, i došao je radi drugijeh potreba. Ušav u Podgoricu sa oružjem napadnu ga zaptije, da mu uzmu oružje, a nepoiskaše mu ga lijepijem načinom. Petar začuđen i iznenađen stane se braniti, jer zna da nije nikom kriv. Kad viđe da ga Turci neće da ostave pa miru, on izvadi i nož. Na to priskoče i drugi Turci, pa nemilostivo istuku Petra.

A kako i neće kad je skočilo 100 i više Turaka na momče. A dok se toliki neiskupiše on se junački branio. Pa pošto su ga tako istukli povedu ga na čardak, da mu opet sude. No naš zabit, dobri Ali-bej Lekić okrivi Petra, što nije došao najpre k njemu. Ali kako je mogućno to, kad su ga zaptije odmah napale. I na pošljedku vidi se eto po tome kolika js sigurnost u Turaka, kad čovjek ne može bez zaptije da prođe na miru kroz varoš. Vrativ se siroma Petar kući k vojvodi sretne na putu tri Turčina, i htjede da se na njima osveti, i on bi to učinio, da ga nije zadržao jedan prijatelj. I tako se eto iz ništa moglo veliko zlo izroditi, a sve zbog nesnosne turske razuzdanosti.

(Nastavlja se)

Enigmatika

Utorak, 24. maj 2022.

SKANDINAVKA AUTOR: KLEANT

AMERI^KA TENISERKA

SKANDINAVKA SUPROTNI VEZNIK

RADIOAKTIVNO ZRA^ENJE

EVROPSKA OSTRVSKA DR@AVA, GL. GRAD NA SLICI

FIGURA U [AHU

GR^KA OSL.VOJSKA U DRUGOM SVJETSKOM RATU

RIMSKI BOG LJUBAVI

NJEMA^KI FUDBALER, TOMAS

ISTA SLOVA

RAZVOJ, RAZVIJANJE, NAPREDAK

DIVOVSKO BIBLIJSKO PLEME

JEVREJSKI ISTORIJSKI MUZEJ (skr.)

KILOMETAR

3. I 2.

VOKAL

MOLIBDEN

UGRA\IVATI ^ELI^NO OJA^ANJE U BETON

PRISTALICE FEDERALIZMA

OTPADAK KOD TESANJA DRVETA EVROPSKA OSTRVSKA DR@AVA, GL. GRAD NA SLICI

GLUMICA BLAM

PRIBOR ZA RAD

GRAD SA SLIKE

STRANO SLOVO

SLIKARI KOJI SLIKAJU @IVOTINJE

JEZERO U KALIFORNIJI

BALTI^KO MORE

GLUMICA DAL

GLUMICA, ORNELA

INICIJALI [AHISTE KRAMNIKA

VRBAS LUKA U KORINTU U GR^KOJ

NAJBLI@I SRODNIK SUPROTNOST JANGU

OP[TINA U BA^KOJ HERCEGOVAC

SASTAVNI VEZNIK FILM ARNOLDA [VARCENEGERA

GRANI^NE VRIJEDNOSTI (lat.)

[ARENI PAPAGAJ

GIMNASTI^AR, TO[IHARU (anagram: TASO)

KAZAN

3

4

5

6

7

8

9

MALI BLOK SAZVU^JE TONOVA

ZBIRKA GEOGRAF. KARATA

VODENI ZGLAVKAR

ENERGIJA

NEISTINE

TU^NJAVA

ZGLOB NA RUCI GR^. BOG [UMA MJE[TANIN (gr~.)

RE@ISER, D@ON

LJEKOVITA BILJKA

DOMA]E GOVEDO

SLIKARKA IVANJICKI

STIDLJIVI

UKR[TENICA

10 11

1

ISPUNJALJKA

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

REBUS (7, 2, 4)

Gojko Mandi}

ANAGRAM (3, 4, 1, 8)

VODORAVNO: 1. Ostrvska dr`ava u Pacifiku - Azijska ostrvska dr`ava, 2.

Oznaka za razred - Ostrvska dr`ava u Pacifiku - Oznaka za obim, 3. Grad u Italiji - Ostrvska dr`ava u Sredozemnom moru, 4. Simbol natrijuma Ime teniserke Danilovi} - Obor za stoku, 5. Inicijali balerine Dankan Pokriva tijelo ptica - Na{a negacija, 6. [panski slikar, Salvador - Fudbalski trener, Dragan, 7. Turski plemi} - Ogla{avati se kao konj - Oznaka za pond, 8. Ime glumca Hofmana - Oblast u Gr~koj, 9. Istupanje (mn.) - Pritoka Neretve, 10. Radnik u tkaonici - Pjeva~ica, Sandra, 11. ^etvrti i prvi vokal - Dio puta - Gradski komitet (skr.), 12. Ukras na mu{kom licu - Pokazna zamjenica - [areni papagaj, 13. Prvo slovo - Poltron, 14. Pustinja u Aziji - @ena o~evog brata, 15. Izvr{iti - Dunav-Tisa -Dunav (skr.).

USPRAVNO: 1. Ostrvska dr`ava u Karibima, 2. Oznaka za ostrvo - Afri~ka ostrvska dr`ava - Velika sibirska rijeka, 3. Nevladina organizacija (skr.) Ptica selica - Ostrvska dr`ava u Karibima, 4. Galopiranje (mn.) - Tu~njave - D`in, 5. Godi{nja priredba - Ime detektiva iz stripa Kirbija - Tovljenje - Oznaka za istok, 6. Oznaka za Urugvaj - Tjeskoba, plahovitost, 7.

Ostrvska dr`ava u Karibima - Naredba psu da donese lovinu (mn.), 8.

Albanska telegrafska agencija - Muza muzike - Simbol iridijuma, 9. Tezga na kojoj se izla`e roba - Ostrvska dr`ava u Sredozemnom moru - Kiselina (lat.), 10. Oznaka za amper - Hiljadu kilograma - Useljenik, 11. Francuski gulumac, Filip - Davidovo oru`je u borbi sa Golijatom - Oznaka za Slavko Bovan akcionarsko dru{tvo.

Postavka: 5, 5, 3

OSTRVO U RIJECI (mn.)

NAU^NIK KOJI ISTRA@UJE

ALT

2

VRSTA SIRA

KO[TUNJ. VO]E (mn.)

BRAZILSKI VELEGRAD (kra}e)

NI[

SEOSKA ULI^ICA

ORG. AM. DR@AVA

GLUMICA BEGOVI]

MAMAC

RUBLJA

NARODNA BANKA SRBIJE (skr.)

KRETANJE KROZ VAZDUH

DANSKI MOREPLOVAC, VITUS

ZAMJENICA (skr.)

1

AMBIVALENCIJA

RIJEKA KOJA TE^E KROZ GRAD SA SLIKE

POLEMI^AR (gr~.)

GRAD U RUMUNIJI

KONJ VOJVODE MOM^ILA

GRAD SA SLIKE

METAR

PLMENITI GAS

POBJEDA

AUTOR: ZIKRET

ODJE]A INDIJKI

ENERGIJA

25

A, A, AM, AN, BA, DA, DA, D@A, JA, KA, KA, KON, LI, MI, NA, NA, NET, O, PI, RA, RE, RI, SA, TE, TE, TI, ZA, ZAM. VODORAVNO: 1. Vrsta {ljive, 2. Velika zmija iz Ju`ne Amerike, 3. Manji kamion, 4. Stilska figura (kontrast), 5. Pravac u umjetnosti, 6. Postupak lije~enja, 7. Diplomatsko predstavni{tvo.

U osjen~enim poljima dobi}ete naziv grada sa slike i naziv azijske ostrvske dr`ave ~iji je to glavni grad.

1 2 3 4 5

NE PRIMI POS( J)ETIOCA Slavko Bovan

6 7

RJE[ENJA - Skandinavka: sari, Elas, Ridl, E, ia, neon, Arad, Rejkjavik, animalisti. zam, Baltik, VK, Muti, VS, i, Ba~, jin, Terminator, ara, limesi, kotao, Sato; Skandinavka: dama, Amor, bb, m, Lifi, iver, nada, let, Irska, Bering, OAD, Ena, blok~e, atlas, rak, etnik, lakat, rosopas, Vu, istra`iva~, stidni, Olja; Ukr{tenica: Tonga, Japan, r, Vanuatu, o, Imola, Malta, Na, Olga, tor, id, perje, ne, Dali, Okuka, aga, rzati, p, Dastin, Epir, istupi, Rama, tka~, ^apri}, oa, etapa, GK, brk, ovo, ara, a, udvorica, Gobi, strina, obaviti, DTD; Rebus: Iskrala se Rosa (iskra, laser, osa); Anagram: Sao Tome i Principe; Ispunjaljka: D`akarta, Indonezija (d`anarika, anakonda, kamionet, antiteza, relizam, terapija, ambasada). (Enigmatiku priprema Enigmatski klub ”Kikinda”, ure|uje: Slavko Bovan)

26

Oglasi i obavještenja

Utorak, 24. maj 2022.

JAVNI IZVRŠITELj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca, Prva banka ad Podgorica MB 02096099 protiv izvršnog dužnika Borislava Krkovića iz Budve, radi namirenja novčanog potraživanja, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

JAVNI IZVRŠITELj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica, PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika Drago Dragojlović, Kotor, Škaljari,N.Naselje a sve radi namirenja novčanog potraživanja, kao i troškova izvršenja i nagrade za rad javnog izvršitelja koliko u konačnom budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

ZAKLjUČAK O PRODAJI

ZAKLJUČAK O PRODAJI

1.Određuje se deveta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika I to Nepokretnost označena kao kat. parcela br. 467/1, broj zgrade 3, poslovni prostor oznale PD 8, površine 29 m2 u prizemlju objekta upisana u LN br. 3036 za KO Budva kod Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Budva 2. Deveto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 14.06.2022 god. u 10.30 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I. 3293/2014 od 16.12.2014. godine, a radi naplate glavnog duga od 85.740,43 € sa zakonskom zateznom kamatom od 28.11.2014. godine do konačne isplate i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

3.Nepokretnost navedena u tač. 1 ima upisanih tereta i to Pravo zaloga HIPOTEKA U IZNOSU OD 50.000,00 E U KORIST PRVE BANKE CG AD NIKŠIĆ.SA ZABRANOM OTUDJENJA OPTEREĆE NJA I IZDAVANJA U ZAKUP BEZ SAGL.HIP.POVJERIOCA. OV.BR.2069/08.OD 13.03.2008. Hipoteka PORESKO POTRAŽIVANJE BR. 043-03-6558 OD 17.11.2017. GOD. U KORIST OPŠTINE BUDVA U IZNOSU OD 2.099,17 E..

4.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovoga Javnog izvršitelja br I. 594/2016 od 17.02.2017. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO i ukupno iznosi 42.751,80€ 5. Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja.

Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO 6. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank ad u iznosu od 4275,18 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti.Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

7. Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko banka ad,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

8. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

9. Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’.

I Određuje se sedamnaesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika i to Nepokretnost označena u LN br.831 KO BAOŠIĆI, kat.parcela 121, potes Baošići, šume 2. klase, površine 837 m2, kod Uprave za nekretnine PJ HERCEG NOVI u obimu prava svojine izvršnog dužnika Draga Dragojlovića 1/1.

II Sedamnaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 14.06.2022. godine u 11:00h časova,u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb.Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I - 980/2017 od dana 29.06.2017 godine, a radi naplate glavnog duga od 47.381,68 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 21.10.2010. godine do konačne isplate, troškove sudskog postupka u iznosu od 2.890,00 €, a koje potraživanje se odnosi na:iznos od 1.460,00 € na osnovu izvršne isprave – presude Osnovnog suda Kotor, broj P 1234-10/10 od 11/11/2011 godine koja je postala pravosnažna dana 02.12.2011 i izvršna dana 20.12.2011; i iznos od 1.430,00 € na osnovu izvršne isprave – presude Osnovnog suda Kotor broj P 1233/10/10 od 21.09.2011 koja je postala pravosnažna dana 12.12.2011 i izvršna dana 28.12.2011 godine;troškove sastava prijedloga za izvršenje po AT u iznosu od 238.00 €,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

IIINepokretnosti navedene u tač.1 ima upisanih tereta hipoteke U IZNOSU OD 17.000,00EURA,POVJERIOCA NIKŠIĆKE BANKE AD NIKŠIĆ,A NA OSNOVU UGOVORA O HIPOTECI KOJI JE OVJEREN PRED O.SUDOM U KOTORU POD OV.I.BR.1832/2007 OD 10.04.2007 GOD.I Hipoteka U IZNOSU OD 10.000,00EURA,POVJERIOCA PRVE BANKE CRNE GORE OSNOVANA 1901GOD.PODGORICA, A NA OSNOVU UGOVORA O HIPOTECI KOJI JE OVJEREN PRE O.SUDOM U KOTORU OV.I.BR.7019/2007 OD 17.09.2007 GOD. i rješenja o izvršenju ovog javnog izvršitelja.

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena rješenjem od dana 26.10.2017. godine i iznosi 101.277,00 eura u smislu odredbe čl. 168. ZIO .

V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće pod uslovima iz čl.173 ZIO. VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 10.127,70 eura, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d.sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’

Dana, 16.05.2022.godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Dana, 16.05.2022 godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

JAVNI IZVRŠITELj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica, kojeg zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika MARKO ILIĆ, BUDVA, 18 JUL BR.8, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, kao i troškova po AT i izvršenja i nagrade za rad javnog izvršitelja koliko u konačnom budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

JAVNI IZVRŠITELj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Mileta Govedarica Budva, Jadranski Put bb ,protiv: Izvršnog dužnika:”Luzitanos - Invest Co” Doo, Budva, Jadranski Put bb, PIB:02710048, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, kao i troškova izvršenja i nagrade za rad javnog izvršitelja koliko u konačnom budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se dvadeseta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika I to Nepokretnosti upisane su u LN br.291 KO Bečići kod Uprave za katastar I državnu imovinu PJ Budva •Kat. parcela br. 834, br. zgrade 1, stambeni prostor PD1, površine 100 m2; •Kat. parcela br. 834 br. zgrade 1, stambeni prostor PD 2, površine P1 100m2; •Kat. parcela br. 834 zgrada br. 2, pomoćna zgrada površine 19 m2, •Kat. parcela br. 834 dvorište površine 207m2 , •katastarska parcela br. 835, po kulturi njiva 2. klase, površine 212 m2 II Dvadeseto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 14.06.2022. godine u 11:15 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br.I 1166/2015, a radi naplate glavnog duga od 510.508,81 € i to sa zakonskom zateznom kamatom za svaki iznos pojedinačno Na iznos od 251.118,41 euro sa zakonskom zateznom kamatom od 01.06.2015. godine do konačnog namirenja i Na iznos od 259.390,04 sa zakonskom zateznom kamatom od 01.06.2015. godine do konačnog namirenja;kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

IIINepokretnosti navedene u tač.1 imaju upisanih tereta hipoteka u iznosu od 150.000,00 E u korist PRVE BANKE CG AD NIKŠIĆ sa zabranom otudjenja i izdavanja u zakup bez sagl.hip. povj.OV.BR.I 4035 /08.OD 16.5.2008. i rješenja o izvršenju ovog javnog izvršitelja.

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti od dana 05.06.2017. godine i iznosi 355.300,00 eura.

V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO. VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 35.530,00 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d.sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’

I Određuje se druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika i to Nepokretnost upisana u LN 2948 KO Budva na kat. parceli 1433/1 zgrada 3, apartman PD 23 ,dugi sprat, površine 79 m2 koje su upisane na izvršnog dužnika DOO Luzitanos - Invest Co Budva sve u svojini izvršnog dužnika 1/1.

II Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 14.06.2022 god. u 10:45h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I - 282/2021 od dana 21.07.2021 godine, a radi naplate glavnog duga od 40.000,00 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 24.05.2019. godine, pa do konačnog namirenja,nagrade za rad Javnog izvršitelja ,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

III Nepokretnosti u tač.1.Imaju upisanih tereta osim rješenja o izvršenju ovog javnog izvršitelja PRAVO SLUŽBENOSTI PROLAZA OD PARCELE 1430 PREKO PARCELE 1433/1 UGARAŽNE PROSTORE DOO NIVEL INVEST BUDVA,Zabilježba spora POKRENUTOG PRED OSNOVNIM SUDOM IZ KOTORA 11.02.2019. GOD. PO TUŽBI KNEŽEVIĆ RISTA IZ BUDVE PROTIV TUŽENOG “LUZITANOS-INVEST CO” D.O.O. BUDVA RADI UTVRĐENJA PRAVA SVOJINE.,PRIVREMENA MJERA , ZABRANA RASPOLAGANJA, OTUĐENJA I OPTEREĆENJA TUŽENOM- PROTIVNIKU PREDLAGAČA DOO ,, LUZITANOS INVEST CO “ BUDVA, NA OSNOVU RJEŠENJA OSNOVNOG SUDA U KOTORU POSL.BR.P. 1566/20 OD 24.06.2021. GODINE..

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena rješenjem od dana 11.04.2022 godine i iznosi za Nepokretnost upisana kod Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Budva i to u LN 2948 KO Budva na kat. parceli 1433/1 zgrada 3, apartman PD 23 ,dugi sprat, površine 79 m2 koje su upisane na izvršnog dužnika DOO Luzitanos - Invest Co Budva u svojini 1/1 u iznosu od 150.000,00 eura sve u skladu sa čl.168 ZIO. V Na drugom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti,ali ne ispod 50 % utvrđene vrijednosti. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO. VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d.sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’

Dana, 16.05.2022 godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Dana, 16.05.2022 godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Oglasi i obavještenja

Utorak, 24. maj 2022.

27

JAVNI IZVRŠITELj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca : Prva Banka Crne Gore Ad Podgorica Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141 , pib: 02096009, protiv izvršnog dužnika Olivera Perak, Kotor,,radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, shodno čl. 169 -177. ZIO, donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se osma prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisana u LN BROJ 1066 KO ŠKALJARI I, katastr.parcela broj 1307/10, šume 2.klase površine 622 m2 u svojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 ,nepokretnosti upisane u LN BROJ 65 KO KAVAČ, u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 18/288, nepokretnosti upisane u LN BROJ 213 KO ŠKALJARI I, katastr.parcela broj 1312, potes Škaljari, voćnjak 2.klase, površine 1070 m2 u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 3/8 ,nepokretnosti upisane u LN BROJ 42 KO ŠKALJARI II, u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 3/56.

II Osmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 14.06.2022. godine u 09:45 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi,Jadranski put bb.Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. IVM - 61/2021 od 12/01/2021 godine godine, a radi namirenja novčanog potraživanja na ime glavnog duga iznos od 10.235,03 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 28.12.2020. godine, pa do konačnog namirenja kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili; III Nepokretnosti nemaju upisanih tereta osim rješenje o izvršenju ovog Javnog izvršitelja.

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti Br IVM - 61/2021 od dana 14/10/2021 godine i iznosi za nepokretnosti upisane u LN BROJ 1066 KO ŠKALJARI I, katastr.parcela broj 1307/10, šume 2.klase površine 622 m2 u svojini izvršnog dužnika u obimu 1/1 u vrijednosti od 62.200,00 eura,za nepokretnosti upisane u LN BROJ 65 KO KAVAČ, u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 18/288 u vrijednosti od 51.500,00 €,za nepokretnosti upisane u LN BROJ 213 KO ŠKALJARI I, katastr.parcela broj 1312, potes Škaljari, voćnjak 2.klase, površine 1070 m2 u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 3/8 u vrijednosti od 27.200,00 € za nepokretnosti upisane u LN BROJ 42 KO ŠKALJARI II, u susvojini izvršnog dužnika u obimu prava 3/56 u vrijednosti 13.000,00 €.

V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173 ZIO. VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank a.d.u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’ Dana, 16.05.2022.godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

JAVNI IZVRŠITELj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE, ad Podgorica MB 02096099, ,protiv izvršnog dužnika RADOVAN KAPISODA iz Budve, Mainski put 75,radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, shodno čl. 169 -177. ZIO, donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se dvadeset druga prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika upisane u LN 1141 KO Budva na kat. parceli 407/2, objekat 2, stambeni prostor PD 3 na I spratu, površina 55 m2, stambeni prostor PD 4 potkrovlje površine 121 m2 u obimu prava svojine 1/1.

II Dvadeset drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 14.06.2022. godine u 10:15h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi,Jadranski put bb.Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po osnovu Rješenja Osnovnog suda iz Kotora posl.br.i.70/15 od 19.01.2017.g (stari broj 164/12), a sve radi namirenja glavnog duga u iznosu od od 57.690,99 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od 21.05.2011. godine,pa do konačnog namirenja;na ime troškova sastava prijedloga za izvršenje po AT u iznosu od 250.00 €,nagrade za rad Javnog izvršitelja,i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

III Nepokretnosti navedene imaju upisanih tereta Pravo zaloga HIPOTEKA U IZNOSU OD 15.000.00E u korist MILOJIČIĆ RADOVANA.OV.I.BR.255/09.OD 23.01.2009. Zabilježba rješenja o izvršenju Osnovnog Suda Iz Kotora Posl.Br.I.70/15 Od 19.01.2017.G (Stari Broj 164/12,a koji predmeti su ustupljeni Iz Osnovnog Suda u Kotoru na dalji rad ovom Javnom izvršitelju i nose oznaku I - 1552/2019).

IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti I - 1552/2019 od dana 01.04.2020 godine i iznosi 52.950,00 eura za stambeni prostor PD 3 na I spratu, površina 55 m2 i za stambeni prostor PD 4 potkrovlje površine 121 m2 iznosi 114.950,00 eura u smislu odredbe člana 168 ZIO. V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173 ZIO. VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank a.d.u iznosu 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’ Dana 16.05.2022.godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

28

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Utorak, 24. maj 2022.

OPŠTINA KOTOR Komisija sa sprovođenje javnog poziva za javno nadmetanje – aukcija radi prodaje motornih vozila u vlasništvu Opštine Kotor Broj: 01-018/22-6749 Kotor, 24.05.2022. god.

Na osnovu člana 29, 34 i 40 Zakona o državnoj imovini (“Sl.list CG”, br.21/09, 40/11), čl.38 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Sl.list CG” br.02/18 i br.34/19), čl.16, 19 i 36 Statuta Opštine Kotor (“Sl.list CG-opštinski propisi br.37/19), član 5 i 25 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl.list CG” br.44/10), Odluke o raspisivanju javnog poziva za javno nadmetanje (aukciju) radi prodaje motornih vozila br: 11-016/22-5005, kao i Rješenjem predsjednika Opštine Kotor o imenovanju Komisije za sprovođenje javnog poziva za javno nadmetanje (aukcije) radi prodaje motornih vozila u vlasništvu Opštine Kotor br: 01018/22-6749, komisija za sprovođenje postupka prodaje motornih vozila OBJAVLJUJE JAVNI POZIV za prodaju motornih vozila u vlasništvu Opštine Kotor javnim nadmetanjem (aukcijom) Predmet prodaje: Komisija sa sprovođenje javnog poziva za javno nadmetanje (aukciju) radi prodaje motornih vozila u vlasništvu Opštine Kotor, oglašava prodaju motornih vozila u vlasništvu Opštine Kotor, i to:

Zamjenica izvršnog direktora:

1.Lada 21122 112-1.5 LI, br. šasije XTA21122040184451, reg.tablice KO CG 120, istekla registracija, godina proizvodnje 2006, zapremina motora 1499 cm3 i snage 57kw, boja narandžasta, crab etoile, pređena kilometraža oko 40000km, nije u voznom stanju, početna cijena 121,07 eura.

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

2.Audi A6 3.0 V6 TDI, br. šasije WAUZZZ4F97N067156, reg.tablica KO CG 003, istekla registracija, godina proizvodnje 2006, zapremina motora 2967 cm3 i snage 171kw, boja crna, pređena kilometraža 428923 km, nije u voznom stanju, početna cijena 1.177,86 eura.

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

3. Ford Fiesta 1.4 TDCI, br.šasije WF0HXXWPJH7E18774, reg.tablice KO CG 137, istekla registracija, zapremina motora 1399 cm3 i snage 50 kw, godina proizvodnje 2007, pređena kilometraža 147100 km, boja plava metalik, nije u voznom stanju, početna cijena 691,94 eura.

MILENA GOLUBOVIĆ

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Vrijeme i mjesto podnošenja prijava Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica, pod uslovom da su otkupili aukcijsku dokumentaciju, uplatili depozit i registrovali se kao učesnici na aukciji. Prijave za javno nadmetanje podnose se u zapečaćenom omotu Opštini Kotor, Stari Grad 317, sa naznakom “Za Komisiju za sprovođenje javnog poziva za javno nadmetanje (aukcija) radi prodaje motornih vozila u vlasništvu Opštine Kotor - ne otvaraj”.

Prijave se podnose na Građanskom birou Opštine Kotor u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva u dnevnom listu “Pobjeda” zaključno sa 01.06.2022. god.do 13 h.

Učesnici postupka javnog nadmetanja dužni su uz prijavu, dostaviti dokaz o uplati depozita u visini od 5 % od ukupnog iznosa početne cijene vozila koja su predmet aukcije, na žiro račun Opštine Kotor br: 53017421-33 kod NLB banke, sa naznakom “UČEŠĆE NA JAVNOM POZIVU-AUKCIJA” ili dostaviti garanciju banke na iznos depozita, važeću na period od najmanje tri mjeseca, bez prigovora i naplativu na prvi poziv, i to za: 1. Ladu 21122 112-1.5 LI - iznos od 6,05 eura 2. Audi A6 3.0 V6 TDI - iznos od 58,89 eura 3. Ford Fiesta 1.4 TDCI - iznos 34,60 eura Učesnicu su dužni dostaviti i sljedeće podatke: Za pravna lica : - naziv i sjedište pravnog lica - dokaz - rješenje o registraciji sa izvodom iz CRPS-a za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica (original ili ovjerena kopija rješenja) - ime i prezime direktora i njegov potpis - ovlašćenje - punomoćje za zastupanje (original ili ovjerena kopija) - broj telefona -e-mail adresa -broj računa za vraćanje depozita Za fizička lica : - prezime, ime roditelja i ime - adresu, jedinstveni matični broj i potpis - broj telefona - broj računa za vraćanje depozita - broj lične karte, odnosno broj pasoša stranog državljanina -e-mail adresa Aukcijska dokumentacija Aukcijska dokumentacija se može podići svakog radnog dana u periodu od 12 do 14 časova, u Sekretarijatu za imovinsko pravne poslove, kancelarija br.6 (prizemlje zgrade Opštine Kotor).

Na ime otkupa aukcijske dokumentacije neophodno je uplatiti iznos od 20,00 eura na žiro račun Opštine Kotor, br: 530-17421-22 (NLB Banka ).

Vrijeme i mjesto održavanja registracije učesnika Registracija učesnika obaviće se u sali za sastanke Opštine Kotor (II sprat) dana 07.06.2022.god. sa početkom u 10:00 časova.

Posebni uslovi

BORISLAV VIŠNJIĆ

Postupak javnog nadmetanja (aukcija) smatraće se uspjelim i u slučaju kada je dostavljena jedna ispravna prijava, a podnosilac prijave se registruje i prisustvuje aukciji, u kom slučaju se lice koje je steklo status učesnika na aukciji proglašava kupcem, a početna cijena na aukciji može biti prodajna cijena, s tim što ako učesnik odbije da prihvati prodajnu cijenu, gubi pravo na povraćaj depozita.

MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Promjena raspona ponude u postupku javnog nadmetanja (aukcije) - licitacioni korak, iznosi 5,00 eura.

Kupcem se proglašava učesnik koji je ponudio najveću cijenu, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetnog vozila.

KULT

Postupak nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na trećem pozivu ne ponudi veću cijenu od tada ponuđene najveće cijene.

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

Ukoliko je najveću cijenu ponudio jedan ponuđač, on se proglašava kupcem, a ukoliko je više ponuđača ponudilo najveću cijenu, kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

U slučaju da se za aukciju prijavilo više učesnika, a nijedan ne ponudi cijenu veću od iznosa početne cijene, u tom slučaju kupcem se proglašava učesnik čija je prijava ranije pristigla.

Podnosioci prijava čije su prijave neblagovremene i nepotpune ne mogu učestvovati na javnom nadmetanju.

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150

Kupac je dužan da sa Opštinom Kotor zaključi Ugovor o kupoprodaji u roku od 8 dana od dana javnog nadmetanja (aukcije) i dokaz o uplati cjelokupnog iznosa dostaviti najkasnije na dan zaključenja Ugovora.

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Njegovim odlaskom ostala je velika praznina koju ništa ne može ispuniti. Ostaće zauvek u našim srcima i mislima.

Ispraćaj za kremaciju će se obaviti u četvrtak 26. maja 2022. godine u 10.15 časova na Novom groblju u Beogradu.

Okupljanje počinje u 9.45 časova .

Ožalošćeni: ćerka JeleNa sa porodicom

Zainteresovana lica, nakon otkupa aukcijske dokumentacije, mogu izvršiti uvid u stanje motornih vozila koja su predmet prodaje, svakog radnog dana u terminu koji dogovore sa članovima Komisije zaključno sa danom 01.06.2022.god. do 13:00 časova. Kontakt osoba za pokazivanje predmetnih vozila je Stojan Milović, br. tel. 069/597-104.

Zamjenik

Urednica

Ambasador u penziji

Datum, vrijeme i mjesto obilaska vozila

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

Prof. dr ĐORĐE N. LOPIčIć

Opšti uslovi

Vrijeme i mjesto održavanja javnog nadmetanja (aukcije) Prodaja predmetnih vozila vršiće se putem usmenog javnog nadmetanja (aukcije) koja će se održati u sali za sastanke Opštine Kotor (II sprat) dana 07.06.2022.god. sa početkom u 11:00 časova.

Urednica

Dana 21. maja 2022. godine preminuo je naš voljeni

Način i uslovi plaćanja

Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita. U tom slučaju prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne pokretnosti sa ponuđačem koji je ponudio drugu najveću ponuđenu cijenu.

Uplaćeni depozit kupca uračunava se u prodajnu cijenu, a ostalim učesnicima javnog nadmetanja (aukcije) se uplaćeni depozit vraća u roku od 10 dana od dana održavanja aukcije.

Ostale informacije Motorna vozila se prodaju u viđenom stanju, a izabrani kupac nema pravo na reklamaciju.

Izabrani kupac snosi troškove preuzimanja vozila.

Izabrani kupac snosi sve troškove vezane za realizaciju pravnog posla kojim se vrši otuđenje prava svojine na predmetnom vozilu.

Predsjednica komisije Stanislavka Bogdanović

MALI OGLASI

USLUGE

NEKRETNINE

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija.

Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 3

ULTRA Moderna poslovna zgrada 750 m² - Centar Hercegovačka 57 sa privatnim parkingom i garažom za 10 auta.

Prodajem.

Tel: 069/ 867 - 791 1 PRODAJEM gotove jednosobne stanove kod Krivog mosta od 41-45m2, cijena 1350-1500e m2 Tel.069/308-104, 069/308-105 2

STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo.

Tel.069/926-382, 020/629-558 4 KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesijonalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević Tel.069/991-999, 067/000-008 5 KUPUJEM i prodajem umjetničke slike, može i razmjena.

Slika je kamata na zid. Kolekcionar Beli. Po mogućnosti uzimam slike Lainovića, Braunović, Stamatović itd.

Tel.069/051-526 6

Oglasi i obavještenja

Utorak, 24. maj 2022.

Opraštamo se od naše voljene

Posljednji pozdrav našoj

Prestalo je da kuca plemenito srce naše drage sestre, tetke i svastike

BRANKI

BRANKE

BRANKE SIMOVIĆ

Njena plemenita duša preselila je u vječnost. Postojaće i trajaće kroz najljepše uspomene.

Draga naša Banjo, ostah te željna, naša dična odivo.

Tugovaću za tobom dok sam živa.

Čuvaće je od zaborava,

Draga naša Banjo, otišla si rano, tiho i iznenada. Nije bol samo tvoja smrt, već i život koji je mogao još da traje sa tvojom djecom i svima nama.

Vjerujemo da ljubav i plemenite duše nikada ne umiru, što znači da ćeš zauvijek biti sa nama i u našim srcima.

Počivaj u miru i carstvu nebeskom.

Tvoja tetka SENKA sa porodicom strina RADMILA, sestra LJILJANA i brat ZORAN sa porodicom

848

Tvoji, Sestra SLAVICA, sestrić BORIS i svojak NIKOLA

846

JZU Dom zdravlja Rožaje, na osnovu člana 99-102 Zakona o zdravstvenoj zaštiti(Sl.list.CG.br.3/16, 39/16, 2/17, 44/18,82/20 i 8/21) odredbi Pravilnika o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (Sl.list br.22/16) Saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore br.1-112/22-536/47 od 27.04.2022.godine, raspisuje; KONKURS Za izbor doktora medicine za dodjelu specijalizacija za potrebe JZU Dom zdravlja Rožaje i to: I.Radiologija - jedna(1) specijalizacija, Na konkurs se mogu prijaviti zdravstveni radnici koji su u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi i koji ispunjavaju sledeće uslove: Završen medicinski fakultet , kvalifikacija VII/1, koji nakon položenog stručnog ispita bio u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi, najmanje jednu godinu.

Kandidati uz prijavu na konkurs, dostavljaju: Dokaze: Diploma medicinskog fakulteta, uvjerenje o položenom stručnom ispitu, uvjerenje o položenim ispitima(da se vidi ocjena iz predmeta specijalizacije, ili najsrodnijeg predmete specijalizacije), uvjrerenje nadležne visokoškolske ustanove o poznavanju stranog jezika, /engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski,/ iz kojeg se vidi stepen poznavanja jezika, licenca za rad, potvrda o radnom iskustvu, uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti, uvjerenje o državljanstvu, fk.lične karte.

U prijavi na konkurs obavezno naznačiti trajanje studija, vrijeme upisa/ početak studija i vrijeme završetka studija.

Priložena dokumentacija o ovjerenoj fotokopiji.

Dodjela specijalizacija vršiće se na osnovu kriterijuma utvrdjenih Pravilnikom o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi (Sl.list br.22/16).

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Izbor kandidata po konkursu izvršiće se u roku od 7 dana od dana prijema rang liste kandidata.

Prijave sa dokazima dostaviti na adresu JZU Dom zdravlja Rožaje, ul.29 Novembar Rožaje.

DIREKTORKA

Pepić dr Nevzeta, spec.kliničke biohemije

847

29

30

Oglasi i obavještenja

Utorak, 24. maj 2022.

Дана 23. маја 2022. у 65. години послије краће болести преминула је наша драга

БРАНКА Обренова СИМОВИЋ рођ. Вукићевић

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 24. маја од 10 до 15 часова након чега ће се обавити сахрана. Кућа жалости: Улица Змај Јовина бр. 29.

Ожалошћени: супруг ОБРЕН, син НИКОЛА, кћерке ВЕСНА, МАРИЈА и ЈЕЛЕНА, сестра СЛАВИЦА, унуке ЈАНА и ТЕОДОРА, породице СИМОВИЋ и ВУКИЋЕВИЋ и остала многобројна родбина

845

Вољена наша супруго, мама и бако

БРАНКА

Отишла си на мјесто на које нема више боли, а нама оставила ране које вријеме не лијечи. Памтићемо те по твојој доброти и осмијеху који си даривала свима који су те познавали. Твоја пожртвованост и доброта, мајчинска топлина и брига о нама, даваће нам снагу да даље исправно корачамо кроз живот. Увијек ћемо те носити у срцу.

Твоји, ОБРЕН, НИКОЛА, ВЕСНА, МАРИЈА, ЈЕЛЕНА, ЈАНА и ТЕОДОРА

844

Oglasi i obavještenja

Utorak, 24. maj 2022.

Posljednji pozdrav voljenom bratu

Dana 23. maja 2022. u 62. godini preminuo je naš voljeni

31

Dobri naš

RALE

GAJU VOJVODIĆU Počivaj u miru.

GAJO Milošev VOJVODIĆ

Tvoja volja za životom i borba do posljednjeg dana zauvijek će nam biti snaga i primjer kako treba kroz život ići. Živjećeš vječno u svima koji smo te voljeli kroz tvoj uvijek pozitivni duh i toplo i veliko srce.

RAJKA GARDAŠEVIĆ sa porodicom

MIKI, DUKA i JANA 838

Po želji pokojnika sahrana će se obaviti u krugu uže porodice 24. maja u 17 časova u selu Radomir.

Dragi tata

840 Posljednji pozdrav voljenom

Ožalošćeni: supruga TAMARA, ćerka ELENA, sin LUKA, brat RADE i ostala porodica VOJVODIĆ i ĆUKOVIĆ

GAJO

GAJU VOJVODIĆU

841

strina SENKA i braća od strica VELIMIR i BOGDAN sa porodicama

834 Dana 22. maja 2022. u 75. godini života, preminula je

Dragi tata, nemamo riječi zahvalnosti za sve što si radio da bismo mi postali dobri ljudi puni ljubavi.

Ja, Luka i majka udruženim snagama nastavićemo tvojim putem.

Volimo te, tata.

Posljednji pozdrav bratu i stricu

ELENA, LUKA i TAMARA

JOVANKA Vasova MILIĆ

GAJO BOGDAN sa porodicom 842

835

Рано и тужно, мој драги брате

Sahrana je obavljena u krugu porodice dana 23. maja, na mjesnom groblju u selu Resna.

Ožalošćena porodica MILIĆ

ЖУЛЕ Брат СЛАВКО са породицом 839

GAJO VOJVODIĆ 825

Dragoj Sa posebnim poštovanjem, opraštamo se od dragog strica

Hvala ti, Gajo, što si bio dio naše porodice.

Nama si uvijek i u svemu bio velika podrška.

Danas izgubih još jednog brata.

Počivaj u miru.

JOVICE Josifovog MARTINOVIĆA

BRANKI SIMOVIĆ

NATAŠA i DANILO ĆUKOVIĆ sa porodicom Iskreno žaleći za njim.

Plemenita i dobra dušo, koračala si dostojanstveno i nečujno kroz život, tako si i otišla zauvijek.

JOVAN Nikole MARTINOVIĆA sa porodicom 843

Tetka MILICA, GARA, NADA i RATKO sa porodicama

849

836

32

Oglasi i obavještenja

Utorak, 24. maj 2022.

Dana 21. maja 2022. godine preminula je naša draga Dana 22. maja 2022. iznenada u 75. godini preminula je naša draga

DUŠANKA Cvetkova VUJAČIĆ

STANA RADOŠEVIĆ rođena Kojić

Po sopstvenoj želji, sahranjena je 22. maja u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Zagorič dana 23. maja od 9 do 15 časova i dana 24. maja od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju Zagorič.

Ožalošćeni: sinovi DEJAN, GORAN i NENAD sa snahama SANJOM, ANJOM i MIRJANOM i unucima

Ožalošćeni: porodice VUJAČIĆ i DRAGOVIĆ

822

827 Posljednji pozdrav dragom prijatelju i velikom čovjeku

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav

MARIJA SEKULOVIĆ

DUŠANKI VUJAČIĆ

DUŠKI VUJAČIĆ

Draga baba, počivaj u miru.

Ostaješ u srcu i sjećanju.

IVONA, SANDA i ANITA

Neka te anđeli čuvaju.

MIŠKO, NATALIJA, ANDREJ, SVETLANA i KATARINA PEROVIĆ

837 Posljednji pozdrav dragoj komšinici

LELA i ALEN ALIVODIĆ

821

824

DESI JOVANOVIĆ Ostavila si puno lijepih uspomena da te vječno pamtimo.

Porodice SAVELJIĆ, KLJAJIĆ i BAROVIĆ 823

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Utorak, 24. maj 2022.

Umrla je

33

Dana 22. maja 2022. u 83. godini, preminuo je Dana 23. maja 2022, u 88. godini, preminula je naša draga

STEVAN Vojinov RAČIĆ MILICA Vuka ĐURIĆ

MILKA Kara ČAVIĆ

rođena Dajković

Sahranjen je u 15 časova u prisustvu porodice, prijatelja i komšija.

Po želji pokojnice, sahrana je obavljena dana 22. maja 2022. godine u 13 časova na gradskom groblju u Nikšiću, u krugu porodice.

Ožalošćeni: supruga VUKOSAVA, ćerka LJILJANA, sin VOJIN, sestra STEVKA, sestrična SVETLANA, sestrići MILOVAN i MILUTIN i porodica KASTRATOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 23. maja od 10 do 15 časova i 24. maja od 9 do 12 časova, kada se kreće za selo Brskut gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Kuća žalosti: Vasa Raičkovića br. 6, Podgorica.

Ožalošćeni: ćerka DRAGICA, sin RANKO, snahe NADA i DANKA, brat KRSTO, unučad BANE, BOJANA, MARKO, VUK, JOVANA i PETAR, praunučad, bratanići, sestrići, sestrične i ostala rodbina ĐURIĆ i DAJKOVIĆ

807

808 OŽALOŠĆENA PORODICA

Posljednji pozdrav komšiji

MILA KNEŽEVIĆ STEVANU RAČIĆU 815

Još jednom ti hvala za iskrenu i čestitu pažnju koju si pružao našoj porodici.

Od komšija PRENKOČEVIĆ

Posljednji pozdrav,

826

Posljednji pozdrav voljenoj sestri Mili. Bol nije u suzama ni u riječima, bol je u našim srcima gdje ćeš ostati voljena i nikad zaboravljena.

Počivaj u miru Božijem!

Tvoji: GRANA, TOMAS, TOMI, BRITTA, SOFI i AMELI

Dana 23. maja 2022. je preminula u 89. godini naša draga

MILKA PETROVIĆ 814

MILKA Milanova PETROVIĆ

Našoj dragoj babi i tašti.

Posljednji pozdrav našoj dragoj

rođena Ivanović

MILJANA, NINA i MIŠO

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 23. maja od 15 do 16 časova i 24. maja od 10 do 12 časova, kada se kreće za Bioče gdje će se sahrana obaviti u 14 časova.

Kuća žalosti: 4. jul br. 41/6, Podgorica.

MILENKI KNEŽEVIĆ 830

Ožalošćeni: kćerka SLAVICA, unuke MILJANA i NINA i brojna porodica PETROVIĆ i IVANOVIĆ

Voljenoj kumi

Posljednji pozdrav dragom

S poštovanjem,

812

DESI JOVANOVIĆ

KOLEKTIV DERMATOVENEROLOŠKE KLINIKE

VASILIJU

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

GORAN MARUNOVIĆ sa porodicom 809

Od LJUBOMIRA, STANKE, ĐORĐIJA i IVANE VUKOTIĆ 813

820

34

Oglasi i obavještenja

Tužnim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je dana 23. maja 2022. u 69. godini preminuo naš dragi

RADIVOJE - RAJO Ristov POPOVIĆ

Utorak, 24. maj 2022.

23. maja je deset godina od smrti naše

27. maja navršava se dvadeset šest godina od smrti našeg

IVANKE Rajkove JAKŠIĆ

24. 5. 2010 – 24. 5. 2022.

RAJKA JAKŠIĆA

DRAGO KASALICA

Godine prolaze, uspomene i sjećanja na vas žive u nama.

Supruga NATALIJA i sin VLADAN KASALICA

Saučešće primamo u mjesnoj kapeli – Drijenak dana 23. maja od 16 do 18 časova i dana 24. maja od 9 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Drijenak.

Vaši LALE i SONJA

806

818

Ožalošćeni: supruga JOVANKA, sinovi RADE, RADOSAV, RADOJICA, ćerka MARIJA, sestra MIRA, snahe SLAVICA i DIJANA, unučad i ostala rodbina

IN MEMORIAM 24. 5. 2012 – 24. 5. 2022.

24. 5. 2010 – 24. 5. 2022.

SVETOZAR D. KUJOVIĆ

DRAGO KASALICA

828 Posljednji pozdrav kumu profesor u penziji

RAJU ZEKO ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom

Vrijeme koje je proteklo, ne umanjuje našu tugu i bol zbog tvog odlaska.

Zbog svojih visoko moralnih vrijednosti, bio si uvažen, poštovan i cijenjen u porodici, bratstvu, prosvjeti i među prijateljima.

To nas čini ponosnim. S ljubavlju i poštovanjem, čuvamo te od zaborava.

Svakog dana si sa nama u sjećanjima, uspomenama i savjetima koje pamtimo i prepričavamo.

Volimo te, Tata.

KASALICA VELJO, LJUPKA, NINA, ANJA i ALEKSA

Supruga RADMILA i sinovi ŽELJKO i ZORAN sa porodicama

831

POMENI

817

811 Sedam je godina otkad nisi sa nama, ali si uvijek u našim srcima i mislima

Вољени наш,

24. 5. 2010 – 24. 5. 2022.

DRAGO KASALICA

Недостаје твоја љубав, осмијех, загрљај, вријеме пролази, бол и туга остају заувијек.

BORIVOJE BORO LJILJANIĆ

Твоја МАМА

Još jedan tužan pozdrav mom Tati.

810 Volimo te.

Nedostaješ.

Počivaj u miru.

Voljenoj sestri

KASALICA BATO, JELENA i MATIJA

819

DANICI VUKAŠINOVIĆ

Tvoje TIJANA, IVANA i MILA sa porodicama ČALIĆ i STANIŠIĆ SJEĆANJE na

Vrijeme prolazi a tuga i bol ostaju.

Počivaj u miru pored svog supruga, a mi ćemo te vječno pamtiti.

Tvoja sestra RUŽA ADŽIĆ sa porodicom

833

829

Svojoj sestri

Prošlo je sedam godina od kada nije sa nama

SONJU MILONJIĆ rođ. Petrović

DANICI VUKAŠINOVIĆ našu majku!

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo bol.

Počivaj u tišini pored svog supruga, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

832

SAVO OBRADOVIĆ

Tvoja sestra BRANKA VUKČEVIĆ sa porodicom

DRAGAN, MACA i MARIJA

Tvoja plemenita duša i neizmjerna dobrota zaslužuju naše vječno sjećanje i poštovanje.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Tvoja PORODICA 816

805

Utorak, 24. maj 2022.

Marketing

35

36

Marketing

Utorak, 24. maj 2022.