Dnevni list Pobjeda 24.07.2022.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 24. jul 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20355 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

AKTUELNO: Kako je jednostavnim poređenjem troškova gradnje auto-puteva u regionu srušena ,,bajka“ da je crnogorski preskupo plaćen

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Crnogorski književnik ocijenio da je šarada oko advokata Markovića samo dimna zavjesa da bi se obesmislilo osporavanje tzv. temeljnog ugovora

M.BABOVIĆ

Novootvoreni crnogorski auto-put koštao je 20,7 miliona eura po kilometru, ima 16 tunela i 20 mostova. Hrvatska je za auto-put bez tunela i mostova dala 20 miliona eura po kilometru.

Srbija će izgradnju fruškogorskog koridora platiti 12,7 miliona po kilometru, a na 48 kilometara dugoj dionici koja prolazi kroz ravnicu biće izgrađen jedan tunel

S. VASILJEVIĆ

Hrvati dionicu plaćali 20 miliona po kilometru bez ijednog tunela Popović: Jedini odgovor na plan uništenja Crne Gore je stvaranje referendumskog bloka

STR. 2. i 3.

Istražitelji prikupili dokaze koji vode do razotkrivanja učesnika u zločinu u Budvi gdje je likvidiran Podgoričanin Milić Šaković

Ubica i pomagač iz regiona nakon zločina napuštili matičnu državu STR. 6.

STR. 5.

Nakon intervencije protivterorističke jedinice uhapšen Beranac

Napao komšinicu sjekirom, pa se zaključao u stanu

Limitirani resursi zemlje za borbu protiv vatrene stihije na dodatnom ispitu zbog velikih vrućina i suše, odgovornost građana takođe

STR. 6.

U sezoni požara najmanji nemar ili namjera su prečica do pakla

M.BABOVIĆ

Državni sekretar u Ministarstvu turizma Damir Davidović tvrdi da nijesmo uspjeli da nadoknadimo gubitak gostiju iz Ukrajine i Rusije

STR. 4.

Saobraćajna nesreća na putu Nikšić – Vilusi

Poginule dvije osobe

STR. 6.

STR. 8. i 9.

D.MIJATOVIĆ

Kad nema avio - linija, nema ni turista iz Zapadne Evrope

INTERVJU: Profesor filozofije i nagrađivani bosanskohercegovački novinar Dragan Bursać

Abazović je tu đe jeste da Crna Gora ne bi ušla u EU

STR. 7.

2

Politika

Neđelja, 24. jul 2022.

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti o aktu sa Crkvom Srbije

Pokrenuti krivične prijave protiv članova Vlade koji su glasali za ugovor PODGORICA-Treba pokrenuti krivične prijave protiv svih članova Vlade koji su glasali za ugovor sa Crkvom Srbije, poručilo je predsjedništvo Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) i dodalo da treba pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustvanosti tog ugovora sa pravnim poretkom Crne Gore.

-Nadamo se formiranju pravnog tima, koji će to uraditi narednih dana. A do završetka ovih postupaka sklapati ugovore sa vjerskim zajednicama, ali u skladu sa Ustavom i zakonima – kaže se u saopštenju.

Dodaje se da je ovo žalosna crnogorska stvarnost, nezabilježena u istoriji svijeta, da ,,slučajna aktuelna vlast“, namjerava dodijeliti crnogorska groblja, crkve i manastire Crkvi Srbije.

-Vjerovali ili ne, pokušala je putem komisije od pet članova da ih otme državi Crnoj Gori. Za nju nije važna činjenica da je to dokazano nasljedstvo (činjenice se ne dokazuju!) Knjaževine/Kraljevine Crne Gore – navodi se u saopštenju.

Iz DANU poručuju da to ne može uraditi ni ovakva ,,slučajna vlast“, ni advokati Crkve Srbije, koje je Vlada neuobičajeno i nekorektno strpava u komisiju.

-Tako je za sada propala ova inicijativa jer ozbiljni pravnici nijesu htjeli raditi u bezobrazno formiranoj komisiji, u kojoj je i advokat Crkve Srbije. Advokat Crkve Srbije je pokušao, na tamo njima uobičajenim stilom ,,sokanja“, diskvalifikovati časne i istinite pravnike, ali mu bi zaludnja rabota – dodaje se u saopštenju.

Predsjedništvo DANU-a konstatuje da je poduhvat sa komisijom za sada propao.

-Zato pozivamo sve kompetentne da se uključe u ovaj proces, te da pripreme i dostave javno istinite istorijske i pravne podatke za zaštitu države, kako je to već uradila djelimično i ,,Slobodna Evropa“ – kaže se u saopštenju i dodaje da se mora naći načina da pri odlučivanju budu uzete u obzir istorijske i pravne činjenice.

R. P.

Direktorica CGO smatra da Vlada nije u stanju da servisira osnovne potrebe stanovništva

Uljarević: Premijer najodgovorniji za podizanje tenzija PODGORICA-Premijer Dritan Abazović ne doprinosi smirivanju tenzija u Crnoj Gori, već ih, zajedno sa Vladom, svojim odlukama i postupcima, raspiruje, ocijenili su sagovornici emisije „Hej Sloveni“ Gradske televizije.

Dodaju da se SPC koja, kako kažu, pokušava da razori antifašistički karakter Crne Gore, koristi kao mehanizam za ukidanje njenog suvereniteta.

Crna Gora je dugo u političkoj i ekonomskoj krizi, a Vlada nije u stanju da servisira osnovne potrebe stanovništva, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević. Dodaje da Vlada zapravo diže tenzije svojim odlukama i pristupima.

-U ovom trenutku, i mislim da treba da govorimo o onome što je aktuelno, mislim da je najveći krivac za ovu vrstu podizanja tenzija naš premijer Dritan Abazović. Zato što je čitava priča sa forsiranjem „temeljnog ugovora“ i njegovim onakvim usvajanjem na Vladi bilo praktično baca-

nje bombe u društvo koje je već bilo uzavrelo, i umjesto da se spuštaju tenzije, da se pregovara o nekim ključnim pitanjima koje treba da odblokiraju naš put ka Evropskoj uniji, mi se bavimo ovim pitanjem, tenzije su ponovo podignute – kazala je izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević.

Uljarević smatra da je premijer Dritan Abazović morao biti svjestan posljedica ugovora sa Crkvom Srbije, jer je, kako navodi, upozoravan da to pitanje može usporiti druge važne procese za Crnu Goru.

Sa Uljarević je saglasan i građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković.

-Iako on voli reći da je zainteresovan za pomirenje, i kada se sretne sa ekstremističkim i nacionalističkim grupama, on kaže da je to zbog pomirenja. Pa čekajte, ako je to stvarno tako, kako se to premijer i u ovoj i u onoj Vladi, koju volimo zvati „Krivokapić-Abazović“, u kojoj je bio potpredsjednik, nikad nije sreo sa predstavnicima i ove „druge“ Crne Gore – upitao je Zeković.

R. P.

Crnogorski publicista ocijenio da je tzv. temeljni ugovor neprijate

Popović: Jedini od plan uništenja Crn stvaranje referendu Abazović kupuje vrijeme da bi obavio jedan drugi prljavi posao koji je dobio od njegovih gazda iz Beograda, čiji je alter ego u Moskvi, a to je da organizuje popis stanovništva do kraja kalendarske godine, u kojem bi nacionalni Crnogorci bili manjina – ocijenio je Milorad Popović PODGORICA – Tzv. temeljni ugovor je neprijateljski za nacionalno i državno biće Crne Gore. Sva ta šarada oko (Velibora) Markovića i tako dalje, to su samo dimne zavjese da bi se na razne načine obesmislila svaka akcija koja će osporiti taj dokument – kaže za Pobjedu publicista Milo-

Milorad Popović

rad Popović, poručujući da je na sceni „opaki plan uništenja crnogorske nacije i Crne Gore“, a da je jedini odgovor na to stvaranje referendumskog bloka svih građanskih, prozapadnih, i ne samo političkih struktura, nego i nevladinih organizacija i građanskih incijativa, i svih javnih djelatnika

„koji su za odbranu elementarnih vrijednosti na čijim smo načelima pobijedili na referendumu 2006. godine“.

- Svako elementarno inteligentan nakon svih egzibicija koje su se desile posljednjih mjeseci oko tzv. temeljnog ugovora prije svega u odnosu

na preambulu tog dokumenta koji kompletnu crnogorsku duhovnu i kulturnu baštinu predstavlja kao srpsku, a pritom da upravo taj dio ugovora nije prezentovao Milu Đukanoviću kao predsjedniku države i predsjedniku stranke koja daje potporu njegovoj vladi, te da nije javnosti dao na uvid ni primjedbe CANU,

Nikolić: Loša namjera Vlade, potrebno pokrenuti novu proceduru - Izbor Vladinih „eksperata“ za rad u timu koji treba da ocijeni valjanost ugovora o uređenju odnosa sa SPC sugeriše lošu namjeru, jer kako drugačije komentarisati motiv premijera koji je, gle čuda, u ekspertski tim Vlade pozvao, ne samo Velibora Markovića kao osvjedočenog homofoba i seksistu, već i kao advokata i člana ekspertskog tima MCP – ocijenio je Andrija Nikolić, član Predsjedništva DPS-a i poslanik.

- Pritom, nekom ko i ne krije da je učestvovao u izradi istog ugovora kao stručni konsultant SPC, dodijeljen je zadatak da zaštiti interese države u ugovornom odnosu sa svojim „poslodavcem“?! Da namjera nije dobra i da ukazuje na cilj da se ovakvim odabirom članova radnog tijela zapravo zamajava domaća i međunarodna javnost, potvrđuje i odabir drugog člana ekspertskog tima, koji je Andrija Nikolić

državni sekretar u Ministarstvu pravde.

Dakle, visoki politički funkcioner Vlade koja je već usvojila ugovor sa SPC, i čiji je nadređeni, ministar pravde ovaj dokument i prezentovao na Vladi, treba u okviru radnog tima da pruži objektivnu kritičku analizu istog akta – istakao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, „sudeći po izboru ‘eksperata’ za rad u timu koji treba da ocijeni Vladin uradak na planu uređenja odnosa sa SPC, nema drugog zaključka sem da premijer Abazović želi da se ekspertska grupa nikad i ne formira, što bi trebalo da mu posluži kao alibi za stavljanje potpisa na postojeću neustavnu i antidržavnu verziju ugovora – ističe Nikolić.

- Takav epilog bio bi jasan znak da je insisti-

ranje premijera na evropskim vrijednostima i brzom učlanjenju Crne Gore u EU samo puka retorika, jer politika Vlade, i na primjeru odabira pojedinih kadrova koji treba da preispitaju odnos države i SPC, suprotstavlja se svemu što podrazumijeva EU. Zato bi sve drugo osim nove procedure u kojoj bi se odgovornije pristupilo odabiru stručnog tima za reviziju ugovornog odnosa sa SPC, predstavljalo rušenje osnovnog principa na kojem taj tim treba da nastane, kao i formalizaciju loše namjere prema nacionalnim interesima države – dodao je Nikolić Premijer Dritan Abazović izabrao je Velibora Markovića za člana ekspertskog tima za analizu TU, da umjesto interesa države štiti interes SPC – ocijenila je poslanica DPS-a Aleksandra Vuković, reagujući povodom izjave Markovića, koji je prethodno poručio da je „radna verzija ‘temeljnog ugovor’ u skladu sa interesima crkve“.

- Kako bi lakrdija bila potpuna, očekujemo da se timu pridruži Markovićev imenjak Džomić i da se na sljedećoj śednici Vlade proglasi teokratija - objavila je Vuković na Tviteru.

Politika

Neđelja, 24. jul 2022.

eljski za našu državu

dgovor na ne Gore je umskog bloka sugeršu da Abazović kupuje vrijeme da bi obavio jedan drugi prljavi posao koji je dobio od njegovih gazda iz Beograda, čiji je alter ego u Moskvi, a to je da organizuje popis stanovništva do kraja kalendarske godine, u kojem bi nacionalni Crnogorci bili manjina, kako bi se otvorio prostor za jedan širi opaki plan o razgraničenju Srba i Albanaca na Balkanu, gdje bi se Crna Gora u tom kontekstu podijelila na srpsku i albansku sferu – istakao je Popović.

Sva ta šarada oko Markovića i tako dalje, poručio je Popović, to su samo dimne zavjese da bi se na razne načine obesmislila svaka akcija koja će osporiti taj dokument koji je neprijateljski za Crnu Goru, za nacionalno i državno biće Crne Gore.

Prema njegovim riječima, svako osporavanje velikonacionalističkih pretenzija na Crnu Goru i svako zalaganje za elementarna prava građana u Crnoj Gori, Abazović kriminalizuje kao odbranu stare korumpirane vlasti.

- To je jedna vrlo providna taktika koja, nažalost, samo u ovoj nesrećnoj, atomizovanoj Crnoj Gori može da prođe, koja je u velikom dijelu postala žrtva tog moćnog propagandnog stroja koji je izbušio Crnu Goru u svim domenima i čiji je zadatak da Crna Gora ne samo nacionalno i politički, nego i ekonomski kolabira, kako bi je lakše potpuno osvojili – rekao je popović.

Istakao je da je na sceni „jedan opaki plan uništenja crnogorske nacije i Crne Gore, a potpuno se neorganizovano, sporadično i nefokusirano opiremo tome, i oni, nažalost, obavljaju to u najvećoj mjeri“.

- Jedini način i jedini odgovor na ove smrtonosne prijetnje Crnoj Gori je stvaranje jednog referendumskog bloka svih građanskih, prozapadnih, ne samo političkih struktura, nego i NVO i građanskih incijativa i svih javnih djelatnika koji su za odbranu tih elementarnih vrijendosti, ustavnih, na čijim smo načelima pobijedili na referendumu 2006. godine – kazao je Popović.

Na pitanje da li sve to znači da Abazović nije iskreno ušao u razgovor sa Đukanovićem, Popović je odgovorio da ne može biti iskreno, ako mu nije dao najvažniji dio dokumenta, jer preambula je suština tog tzv. temeljnog“ ugovora.

- Ovo su više neke tehničke

LGBTIQ+ „Ravnopravno“: Hitno isključiti Markovića Koalicija za prava LGBTIQ+ osoba „Ravnopravno“ pozvala je premijera Dritana Abazovića da hitno isključi advokata Velibora Markovića iz komisije koja će ispitati usuglašenost sa pravnim poretkom Crne Gore odredbi „temeljnog ugovora“ sa SPC. „Ravnopravno“ čine organizacije Kvir Montenegro, Centar za građansko obrazovanje, Centar za ženska prava, Anima, Juventas, Asocijacija „Spektra“, Prima, SOS Podgorica, Akcija za ljudska prava, Centar za afirmaciju RE populacije i Centar za monitoring i istraživanje – CeMI. Poručili su da očekuju i da se Abazović javno odredi u odnosu na najnovije ispade Markovića, a posebno objavljene „podmukle“ komentare koji se odnose na izvršnu direktorku Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc-Prelević i dekanicu Pravnog fakulteta Anetu Spaić.

- Pozivamo Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Sinišu Bjekovića da samoinicijativno pokrene postupak povodom ovog slučaja i još jednom Advokatsku komoru da prestane da svojim ćutanjem i nečinjenjem saučestvuje u širenju mizoginije i homofobije, te da se hitno pozabavi prethodnim, kao i ponovoljenim mizoginim stavovima Markovića – navodi se u saopštenju.

Dodaju da je Marković u petak na svom profilu na Fejsbuku podstrekivao mržnju i širio mizoginiju u svojoj reakciji na stav Spajić da neće učestvovati u radu Komisije ukoliko u toj komisiji bude i Marković, koji gaji i javno promoviše homofobne i mizogine stavove. Iz koalicije su naveli da je prethodno, istog dana, krajnje neprimjereno reagovao i pokušavao diskreditovati Gorjanc Prelević, samo zato što je braneći principe izašla iz Komisije u kojoj je on imenovan.

- Podsjećamo i na stav Delegacije EU u Crnoj Gori koja je u komentaru na izbor Markovića jasno podvukla da se „homofobija i rodno zasnovana netolerancija kose sa svime šta Evropska unija predstavlja, kao zajednica zasnovana na poštovanju ljudskog dostojanstva, jednakosti i pravdi“ – navodi se u saopštenju i dodaje da bi svako dalje odbijanje Abazovića da smijeni Markovića jasno označilo sukob sa temeljnim vrijednostima EU, stavovima zapadnih partnera Crne Gore, kao i podršku u pokušaju diskreditacije civilnog društva od „jednog homofoba i mizogina“.

konstatacije onoga što je srpska crkva nasilno već usvojila 1918. godine. Ali on, ne samo da uzima crnogorskoj državi sakralne objekte, nego i kompletnu istoriju i tradiciju. Ako taj dio ne prezentuje predsjedniku države, ne znam o čemu da pričamo. To je ispod nivoa ovih prodavaca na tuškoj pijaci, a kamoli nekog predsjednika Vlade – kazao je Popović.

Istakao je da je Abazović dobio imperativni zadatak.

- Po svim njegovim potezima, on završava agendu koju je dobio Krivokapić a sticajem okolnosti nije uspio da je završi. On je precizno dobio zadatak i mapu puta koju mora da završi. To je nešto što je toliko očigledno – kazao je Popović.

Na pitanje da li ta mapa puta podrazumijeva, osim ugovora sa SPC i popisa, i „Otvoreni Balkan“, Popović je kazao da je ta inicijativa drugorazred-

na priča koja nema šanse, jer im je, kako je istakao, rad u Ukrajini i sukob između Zapada i Rusije suzio manevarski prostor za tu ideju u čijoj su pozadini bili Orban i Putin.

- Treći segment je ekonomsko uništavanje Crne Gore. Oni su tri najvitalnija segmenta crnogorske ekonomije devastirali. To je uništenje Montenegro erlajnza, KAP-a kao najvećeg izvoznika i otjerali su jednog od najrenomiranijih turističkih brendova u svijetu, što će Crnu Goru koštata i stotine miliona eura. Šteta će biti nesaglediva. Ne samo što će se izgubiti taj sudski proces, nego više neće pasti na pamet nijednom ozbiljnom turističkom brendu da ima posla sa takvim ljudima, kad na najelitnijem crnogorskom mjestu, svetostefanskoj plaži pasu krave, kad se prave roštilji i prostiru ćilimi – kazao je Popović.

I. KOPRIVICA

3

Ministar bez portfelja ne vidi problem u imenovanju Artana Kurtija koji je pravosnažno osuđivan za više krivičnih djela, za generalnog inspektora u ANB-u, odgovorio mu član Odbora za bezbjednost

Predrag Bošković

Zoran Miljanić

Bošković: Vidi se da Miljanić sarađuje sa Abazovićem, prešli mu jeftini populizam i beskonačna revitalizacija O ozbiljnosti ministra Miljanića i ove izjave ne treba trošiti riječi, kao ni o količini licemjerja koju je ispoljio, budući da pojedina lica nijesu bila podobna za obavljanje mnogo manje značajnih državnih funkcija zbog toga što su imali postupak u toku, a pravosnažno presuđena lica za teška krivična djela ,,mogu da obavljaju svaku funkciju u Vladi“ – kazao je Predrag Bošković PODGORICA – Imenovanje Artana Kurtija, koji je pravosnažno osuđivan za više krivičnih djela, za generalnog inspektora u ANB-u, ministar bez portfelja Zoran Miljanić ne vidi kao problem, jer, kako je kazao, „Kurtijevu biografiju ne bi trebalo da unizi djelo iz dječačkih dana“, te on može da obavlja svaki posao u Vladi. Član Odbora za bezbjednost i odbranu Predrag Bošković kaže za Pobjedu da ova Miljanićeva izjava govori da on „očito blisko sarađuje sa Dritanom Abazovićem“.

- Vidi se da su mu prešle njegove prepoznatljive karakteristike: jeftini populizam i beskonačna relativizacija.

Ostalo je još samo da počne kao premijer da govori u trećem licu jednine, pa da saopšti kako ministar smatra da je ubistvo u pokušaju potpuno nebitno djelo – kazao je Bošković.

Poručio je da o ozbiljnosti ministra Miljanića i ove izjave ne treba trošiti riječi.

- Kao ni o količini licemjerja koju je ispoljio, budući da pojedina lica nijesu bila podobna za obavljanje mnogo manje značajnih državnih funkcija zbog toga što su imali postupak u toku, a pravosnažno presuđena lica za teška krivična djela ,,mogu da obavljaju svaku funkciju u Vladi“ – kazao je Bošković.

Miljanić je za TVCG rekao da Kurtijevu biografiju ne bi

trebalo da unizi neko djelo iz dječačkih dan, te da čovjek poput Kurtija može da radi svaki posao u Vladi.

- Ako neko uradi nešto kao maloljetnik, ako nijesu teža krivična djela, ako nije šverc droge, ne treba takvog čovjeka diskvalifikovati za čitav život, s obzirom na to da do danas nije imao sličnih krivičnih radnji, nego je bio uzoran službenik u Privrednom sudu. Jedini način osporavanja je žalba Upravnom sudu i sve što je legitimno i što je u skladu sa zakonom pozdravljam – poručio je Miljanić.

Imenovanje Kurtija komentarisao je i šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković, koji je saopštio da „za decenije svog političkog djelovanja nikada DPS-u nije palo napamet da pravosnažno osuđeno lice za najteža krivična djela predloži za



Za decenije svog političkog djelovanja nikada DPS-u nije palo na pamet da pravosnažno osuđeno lice za najteža krivična djela predloži za obavljanje važnih državnih funkcija - kazao je Danijel Živković

obavljanje važnih državnih funkcija“.

- A ovoj vladi jeste. Otkad su pravosnažne presude za ubistva u pokušaju, postale preporuke za rad u bezbjednosnom sektoru? – upitao je Živković.

Kako je kazao, „da se nešto poput ovoga desilo za vrijeme vlasti DPS-a, Vijesti ne bi to skidali sa naslovnih strana, nevladina scena bi proključala“.

- Izgleda da su „oslobodioci“ prije svega oslobođeni stida – poručio je Živković.

Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović komentarisao je imenovanje Kurtija, navodeći da se Abazović ponaša u skladu sa principom – „drž’te lopova“.

- Pitaš ga zašto je u vrhu ANBa osuđeni za teška krivična djela – odgovara da štitiš kriminal. Pitaš ga zašto usvaja ovakav „temeljni ugovor“, kaže – ti si ekstremista. Pitaš ga zašto vrijeđa okupljene na crnogorskim skupovima, kaže – štite kokain. Pitaš ga ko mu je nudio 21 milion, odgovara – DPS je pokrao državu – objavio je Vujović na Tviteru.

Kurti, kojeg je Vlada imenovala u petak, prema informacijama našeg lista, kao maloljetnik osuđen je za pokušaj ubistva, a punoljetan je bio kada je osuđen i za krivično djelo nanošenje teške tjelesne povrede. Protiv imenovanja Kurtija na sjednici Vlade bili su ministri odbrane i vanjskih poslova, Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koji su izdvojili mišljenje.

I. K.

4

Ekonomija

Neđelja, 24. jul 2022.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma Damir Davidović tvrdi da nijesmo uspjeli da nadomjestimo onaj broj turista koji smo izgubili zbog rata u Ukrajini

Kad nema avio-linija, nema ni turista iz Zapadne Evrope PODGORICA – Nakon usporavanja početkom juna i jula, ovih dana na Crnogorskom primorju broj turista je na nivou prošle godine. Sezona u principu, kako je kazao Pobjedi državni sekretar u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma Damir Davidović, generalno protiče dobro, samo u Budvi imamo manju popunjenost privatnog smještaja. Davidović procjenjuje da ćemo imati dobre finansijske rezultate na nivou rekordnih godina, ali da to zbog globalnih okolnosti i izazvanih poskupljenja neće imati pozitivan efekat.

Trebalo je opredijeliti znatno više sredstava za promotivnu kampanju u odnosu na ono što je predviđeno budžetom. Odnos sa velikim turoperaterima moramo značajno da unaprijedimo i pružimo podršku našoj privredi u tom segmentu, dok pitanje avio povezanosti ne možemo dovoljno naglasiti i u oba ova segmenta je trebalo uraditi više- istakao je Davidović Najveći dio turističke privrede, ističe on, trudio se da samo podizanje cijena bude realno i u mjeri koja može biti prihvatljiva gostima.

– Ako posmatramo generalno, mislim da je naša privreda postupila na pravi način. Naravno, uvijek ima izuzetaka koji kvare ovu sliku i stvaraju negativnu, posebno medijsku pažnju koja nanosi štetu nama kao destinaciji. Ako se ne pomene ajkula, onda se nađu primjeri pretjeranih cijena, a ne pomene sva ostala privreda koja postupa u skladu sa tržišnim uslovima.

Vjerujem da je kao i uvijek i danas moguće naći ponudu u crnogorskom turizmu u skladu sa svim nivoima kupovne moći – smatra Davidović.

Prihodi

NegativNi treNdovi

Damir Davidović

Imajući u vidu da smo u martu i početkom rata u Ukrajini „ostali“ bez emitivnih tržišta, koja su u ranijim godinama činila i do preko 20 odsto ukupnog prometa, te nedovoljnim uslovima koji su postojali u periodu predsezone za snažniju promociju i drugih potrebnih aktivnosti da se u većoj mjeri ova situacija nadomjesti sa drugih tržišta – rezultat je dobar, posebno ako se realizuju najave za period postsezone – tvrdi Davidović.



Poseban izazov, prema njegovim riječima, je privatni smještaj koji bilježi slabiju popunjenost. Mislim da je krajnje vrijeme da se iz odvijanja ove sezone konačno izvuku sve lekcije i da se za narednu pripremimo i ranije i bolje i drugačije nego do sada jer je jasno da moramo promijeniti pristup kako bismo ostvarili željene rezultate – kaže Davidović

Prema njegovim riječima, privreda i institucije ulažu napore da sezona prođe što bolje.

– U tom segmentu nikada ne možemo uložiti previše truda – smatra naš sagovornik.

Globalne okolnosti izazvale su i niz poskupljenja, a kako se to odrazilo na turizam Davidović objašnjava: – Rast cijena je svakako nešto što negativno utiče, ali i to pi-

tanje treba sagledati sa svih aspekata. Inflacija koja je na rekordnom nivou globalno, generalno utiče na rast cijena i smanjenje kupovne moći ljudi. Kada govorimo o crnogorskom turizmu, po informacijama koje mi imamo od hotelijera i ugostitelja do korekcije cijena je došlo, ali kod najvećeg broja njih to je u skladu sa generalnim rastom ulaznih parametara – kazao je on.

Sa druge strane, dodaje on, niz drugih negativnih trendova je svakako prisutan.

– Na prvom mjestu najava ekonomski teške zime što utiče na opredjeljenje potencijalnih gostiju, posebno iz regiona imajući u vidu manju prosječnu platežnu moć tih gostiju, takođe rast energenata koji je uticao na povećanje putnih troškova, sam rast cijena itd. – kaže Davidović.

Prema njegovim riječima, sadašnja vlast nije mogla učestvovati u pripremi ljetnje turističke sezone jer se to radi tokom jeseni i zime, dok se tokom proljeća mogu uraditi eventualno neka prilagođa-

d.malidžan

– Sezona generalno protiče dobro, imali smo usporavanje početkom juna i jula, ali špic sezone prema podacima kojima raspolažemo je na nivou ili snažniji nego prošle godine, te u visokom procentu prati rezultat iz rekordne 2019. godine. Svakako, nakon netipičnog prošlogodišnjeg špica sezone kada je Crna Gora bila jedina otvorena za zemlje regiona, očekivanja su ove godine bila optimističnija, ali situaciju moramo sagledati realno i ukazati da, za razliku od prošle godine, ove godine očekujemo i veći prihod u postsezoni – kaže Davidović. Što se tiče finansijskih rezultata oni će, prema njegovim riječima, biti u rangu sa najboljim godinama.

– Sezona će biti po finansijskim rezultatima koji se evidentiraju na nivou države u rangu sigurno jedne od najboljih godina, ali imajući u vidu sve izazove, neto rezultat će biti lošiji upravo iz već pomenutih razloga. Zimska sezona je bila dobra, kao i predsezona, nakon čega je uslijedilo usporavanje, dok se od sredine jula opet evidentira rast po svim parametrima – kaže Davidović.

Prema preliminarnim podacima, ističe on, mi do sada imamo značajan rast u odnosu na 2021. godinu i visok procenat praćenja rekordne 2019. godine. Međutim, naglašava da zbog promijenjenih ekonomskih okolnosti rezultati i efekti nijesu isti.

Nažalost i ove sezone, kako naglašava, imamo kao glavne probleme one koji nas tradicionalno prate, a na prvom mjestu su svakako buka, komunalna uređenost i radovi na putnim pravcima u špicu turističke sezone.

– Svakako da ima segmenata gdje imamo posebne izazove i tu je trenutno najaktuelnija popunjenost privatnog smještaja, posebno u Budvi.

Bez gostiju sa zapada Crna gora ne može produžiti turističku sezonu i ostvariti svoj puni potenCijal: Budva

vanja postignutog dogovora i organizovanih modela rada.

– Ono što je jasno je da je svakako trebalo opredijeliti znatno više sredstava za promotivnu kampanju u odnosu na ono što je predviđeno budžetom. Svakako da nakon izbijanja rata u Ukrajini je trebalo sa privredom preduzeti odmah u martu hitne mjere kako bi se pokušao nadomjestiti makar dio gostiju koji je dolazio kod nas iz ovih zemalja. Moramo biti realni da 20 odsto emitivnih tržišta nije moguće nadomjestiti u kratkom roku. Odnos sa velikim turoperaterima moramo značajno da unaprijedimo i pružimo podršku našoj privredi u tom segmentu, dok pitanje avio povezanosti ne možemo dovoljno naglasiti i u oba ova segmenta je trebalo uraditi više – tvrdi Davidović. Što se tiče avio dostupnosti, smatra da je to nešto što je od ključne važnosti ako govorimo o dolasku većeg broja turista sa razvijenih emitivnih tržišta, koja su nam važna kako zbog veće platežne moći tih gostiju tako i zbog činjenice da oni ne putuju samo u špicu turističke sezone.

– Bez gostiju sa ovih tržišta Crna Gora ne može produžiti turističku sezonu i ostvariti svoj puni potencijal u ovom segmentu. Ovo je posebno važno imajući u vidu koliko je naša privreda uložila i ulaže u unapređenje ponude i smatram da je obaveza svih da Crnu Goru kao turističku destinaciju mnogo snažnije okrenemo ka razvijenim zapadnim tržištima koja su ekonomski potentnija – kazao je Davidović.

Poseban izazov, prema njegovim riječima, je privatni smještaj koji bilježi slabiju popunjenost. Mislim da je krajnje vrijeme da se iz odvijanja ove sezone konačno izvuku sve lekcije i da se za narednu pripremimo i ranije i bolje i drugačije nego do sada jer je jasno da moramo promijeniti pristup kako bismo ostvarili željene rezultate.

Tvrdi da su već sada počele određene pripreme za sljedeću sezonu i od septembra će im to biti apsolutan prioritet.

– Ima mnogo segmenata koje treba unaprijediti, korigovati, modernizovati i sprovesti neophodne korake što je moguće samo uz blisku saradnju institucija, privrede i naučne zajednice – zaključuje Davidović.

N. Kovačević

Ekonomija

Neđelja, 24. jul 2022.

5

AKTUELNO: Kako je jednostavnim poređenjem troškova gradnje auto-puteva u regionu srušena bajka da je crnogorski preskupo plaćen

Hrvati dionicu plaćali 20 miliona po kilometru bez ijednog tunela

Prve Procjene

U pripremnom periodu za izgradnju prioritetne dionice prvog auto-puta u Crnoj Gori, prije postizanja dogovora sa kineskom stranom, rađene su inženjerske analize i stručne procjene koliko bi nas mogla koštati cijena kilometra na jednom od najnepristupačnijih terena u Evropi. Od Smokovca do Mateševa trebalo je izgraditi 41 kilometar auto-puta koji se uzdiže sa 63 na 1.110 metara nadmorske visine, a čijih 60 odsto bi činili mostovi, tuneli, vijadukti, dok bi otvorena trasa obuhvatala svega 17 kilometara. Na osnovu prosječnih cijena izgradnje objekata putne infrastrukture do tada građenih u Crnoj Gori i regionu i cijene građevinskog materijala, koja je bila znatno niža nego u godinama koje su uslijedile, pomenute analize su sugerisale da bi cijena izgradnje ove dionice crnogorskog auto-puta mogla da se kreće od 17,5 do 18 miliona

Novootvoreni crnogorski auto-put koštao je 20,7 miliona eura po kilometru, ima 16 tunela i 20 mostova. Hrvatska je za auto-put bez tunela i mostova dala 20 miliona eura po kilometru. Srbija će izgradnju fruškogorskog koridora platiti 12,7 miliona po kilometru, a na 48 kilometara dugoj dionici koja prolazi kroz ravnicu biće izgrađen jedan tunel eura po kilometru. I to pod uslovom da je Crna Gora tada imala sopstvene izvore finansiranja, odnosno budžetski ,,novac u džepu“, što bi joj omogućilo bolju poziciju u pregovorima sa izvođačem radova i pomoglo u dobijanju povoljnije, niže cijene gradnje. Kako država nije mogla sama da finansira auto-put, 2014. godine sklopljen je finansijski kreditni aranžman sa kineskom Eksim bankom, kroz koji su obezbijeđena nedostajuća sredstva, uz uslov da državna kineska kompanija CRBC bude angažovana kao glavni izvođač radova.

Ugovorena je ukupna cijena izgradnje od 809 miliona eura, što daje cijenu kilometra prioritetne dionice od 19,7 miliona. Kasnije uračunati troškovi snabdijevanja puta strujom i vodom, te izgradnja petlje na Smokovcu, uvećali su vrijednost ukupnih radova na 890 miliona, a cijenu kilometra na 20,9 miliona eura.

region

U Hrvatskoj je 2015. godine puštena u saobraćaj dionica od Velike Gorice do Jakuševca, na auto-putu Zagreb – Sisak, čijih je 10,9 kilometara koštalo 218 miliona eura, što



S.vaSiljević

PODGORICA - Vožnja nedavno otvorenom prioritetnom dionicom auto-puta ,,Princeza Ksenija“ pokazuje zbog čega je njena izgradnja, kada je u pitanju putna infrastruktura, bila jedan od najzahtjevnijih građevinskih poduhvata u Evropi, ali i zašto ta trasa, po opšte prisutnoj ocjeni, ima visoku cijenu izgradnje. Međutim, analiza troškova gradnje nekih autoputeva u regionu govori da kilometar trase košta približno kao u Crnoj Gori, iako je riječ o znatno jednostavnijoj konfiguraciji terena.

daliteti finansiranja i finansijski potencijal investitora (države), dominantni parametri koji imaju značajan uticaj na finalno dobijenu cijenu izgradnje ovih infrastrukturnih objekata.

Težak Teren

Od Smokovca do Mateševa izgrađeno je 16 dvocijevnih tunela, ukupne dužine 18 kilometara

je čini najskupljom u istoriji hrvatske gradnje. To je 20 miliona eura po kilometru autoputa, iako na toj dionici nije bilo ni jednog tunela, niti mosta. Od objekata, na putu od Velike Gorice do Jakuševca izgrađene su četiri petlje, dva vijadukta, tri putna prelaza.

U Srbiji se trenutno gradi

fruškogorski koridor, takozvana brza saobraćajnica koja, za razliku od auto-puta, nema zaustavne trake, kao ni niz drugih pratećih objekata i sadržaja. Koridor će povezati Novi Sad i Rumu, a ugovorena cijena izgradnje je 606 miliona eura ili 12,7 miliona po kilometru. Na 48 kilome-

Primjeri iz regiona ukazuju da su konfiguracija terena, rang saobraćajnice (auto-put ili brza saobraćajnica), modaliteti finansiranja i finansijski potencijal investitora (države), dominantni parametri koji imaju značajan uticaj na finalno dobijenu cijenu izgradnje ovih infrastrukturnih objekata

tara dugoj dionici koja prolazi kroz ravnicu biće izgrađen jedan tunel kroz Frušku goru dužine 3,5 kilometara. Početkom ove godine otvoreno je 30,9 kilometara auto-puta od Čačka do Požege, za čiju je gradnju kineskom CRBC-u plaćeno 450 miliona eura ili 14,5 miliona po kilometru. Na toj dionici su probijena tri tunela, izgrađeno je 35 mostova, 11 nadvožnjaka i tri petlje.

Primjeri iz regiona ukazuju da su konfiguracija terena, rang saobraćajnice (auto-put ili brza saobraćajnica), mo-

Teška konfiguracija terena na kojem se prostire prioritetna dionica ,,Princeze Ksenije“ bila je veliki izazov za kineske radnike i domaće podizvođače, što je, pored objektivnih i subjektivnih slabosti, između ostalog, uticalo da se radovi na auto-putu produže sa planirane četiri na sedam godina.

Od Smokovca do Mateševa izgrađeno je 16 dvocijevnih tunela, ukupne dužine 18 kilometara, među kojima se izdvojio Vjeternik, dug tri kilometra, kao najduži tunel na trasi. Na glavnoj trasi je 20 mostova, čija je ukupna dužina šest kilometara, devet mostova je na rampama petlji, dva su nadvožnjaka i osam podvožnjaka. Most Moračica bio je najzahtjevniji i najskuplji objekat na trasi. Najviši most na prostoru bivše Jugoslavije nosi pet stubova koji dostižu visinu od 161 metar, širok je 23,4 metara, a dug skoro kilometar.

Na trasi su izgrađene četiri petlje sa naplatnim rampama – Smokovac, Pelev brijeg, Veruša i Mateševo, kao i 7,2 kilometra betonskih zidova.

B. DeSPoToviĆ

Akcija za socijalnu pravdu tražila od Vlade pravnu analizu

m.babović

Traže studiju isplativosti ulaska države u Željezaru

Miodrag Davidović sa radnicima Željezare

PODGORICA-Akcija za socijalnu pravdu (ASP) tražila je od Vlade biznis studiju i pravnu analizu koje bi potvrdile ekonomsku isplativost, primjenu propisa i ispunjenje javnog interesa u slučaju da država uđe u vlasničku strukturu Željezare.

-ASP je tražila biznis studiju ili odgovarajući elaborat ekonomske isplativosti ulaska države u vlasničku strukturu Željezare, koja treba da pokaže opravdanost takve transakcije i koristi koje će državni budžet, odnosno svi poreski obveznici imati od toga – navodi se u saopštenju.

Iz ASP-a su dodali da je Željezara Tosčelik, iza koje stoji turski kapital, na kraju prošle godine imala akumulirani gubitak od 55 miliona eura i du-

goročne obaveze od preko 62 miliona eura, kao i da ne radi od aprila prošle godine.

Oni su podsjetili da su proteklih sedmica u žiži pregovori da je kupi Nikšićanin Miodrag Davidović, koji pregovara sa Vladom. Predstavnici radnika su saopštili informaciju da je Vlada spremna da uđe u vlasništvo Željezare sa 25 odsto, što iz izvršne vlasti nije zvanično potvrđeno.

Iz ASP-a su kazali da bi studija koju su tražili trebalo da pokaže da li Vlada namjerava da njen vlasnički udio bude u novcu i iz kojih izvora, ili kompenzovan na neki drugi način.

-Takođe, treba da pokaže koliko će u Željezaru biti uloženo novca radi njene modernizacije kratkoročno i dugoročno, koliko tih ulaganja ide iz

budžeta, koliko će novih radnika zaposliti, kakav će to efekat imati na lokalnu zajednicu i centralni budžet, kao i za koliko godina će se vratiti državi uloženo – naveli su iz ASP-a.

Oni smatraju da bi studija i pravna analiza naročito trebale da osvijetle opciju koja se pominje u pregovorima, a predviđa mogućnost davanja većinskom vlasniku da gradi sopstveni izvor energije, u vrijednosti od čak 100 miliona eura.

-Dobro se zna šta kaže Zakon o energetici kada je u pitanju gradnja energetskih objekata i kako se dobija pravo na to.

Treba da se razjasni i da li će država sada dati povlašćenu cijenu struje za rad nikšićke Željezare, što bi bilo na štetu državne energetske kompanije – kazali su iz ASP-a. S. P.

6

Hronika

Neđelja, 24. jul 2022.

Homofobne i fašističke poruke osvanule juče na prostorijama LGBTIQ Drop in centra u Podgorici

Kukasti krst i prijetnje

Grafit ispred prostorija LGBTIQ Drop in centra

PODGORICA-Homofobne i fašističke poruke našle su se juče na prostorijama LGBTIQ Drop in centra u Podgorici.

Na više mjesta na spoljašnjosti pomenutog objekta iscrtani su kukasti krstovi uz poruke „smrt pederima“. Pritom je prekrižen naziv gej strejt saveza „Gass“.

Kako su saopštili iz „Queer

Montenegro“, o svemu su obavijestili nadležnog policijskog službenika, te je dalje procesuiranje napada u toku.

-LQBTIQ organizacije i crnogorska LGBTIQ zajednica očekuju hitno identifikovanje počinilaca ovog krivičnog djela i adekvatno sankcionisanje u skladu sa zakonom – poručili su iz te organizacije.

R.P.

Istražitelji prikupili dokaze koji vode do razotkrivanja učesnika u zločinu u Budvi gdje je likvidiran Podgoričanin Milić Šaković

Ubica i pomagač iz regiona nakon zločina napuštili matičnu državu

Sa mjesta ubistva Milića Šakovića

Čim smo dobili DNK i provjerili da ga nema u našoj bazi, obratili smo se kolegama iz regiona. Dobili smo potvrdu i identitete dvije osobe, poznate tamošnjoj policiji – saopštio je Pobjedin izvor. Nakon ovih činjenica, crnogorski istražitelji su sklopili mozaik i odmah krenuli u potragu za osumnjičenima.

Već na početku istražnih radnji došli su do podatka da su nakon zločina dvojica stranih državljana napuštila svoju matičnu državu i od tada međunarodne bezbjednosne službe intenzivno rade na utvrđivanju njihove lokacije PODGORICA – Crnogorska policija potražuje ubicu iz regiona, koji je 17. juna oko 23.40 časova, u lokalu „Korkovado“ ispred zidina Starog grada u Budvi ispalio smrtonosne hice u Podgoričanina Milića Minju Šakovića, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora.

Istražitelji su identifikovali i pomagača u ovom zločinu koji je zajedno sa ubicom boravio u Budvi i pomogao mu u likvidaciji Šakovića i za njim se takođe traga.

Kako nam je nezvanično saopšteno izvršilac je poznat istražiteljima svoje zemlje i njegov DNK se nalazi u bazi podataka države u kojoj živi.

Radi se o mlađoj osobi, za koju postoje saznanja da se ne nalazi na teritoriji zemlje iz koje potiče. Crnogorskim istražiteljima značajnu pomoć u rasvjetljavanju ovog zločina pru-

žile su međunarsone službe.

-Čim smo dobili DNK i provjerili da ga nema u našoj bazi, obratili smo se kolegama iz regiona. Dobili smo potvrdu i identitete dvije osobe, poznate tamošnjoj policiji –saopštiojePobjedinizvor.

Nakon ovih činjenica, crnogorski istražitelji su sklopili mo-

zaik i odmah krenuli u potragu za osumnjičenima. Već na početku istražnih radnji došli su do podatka da su nakon zločina dvojica stranih državljana napuštila svoju matičnu državu i od tada međunarodne bezbjednosne službe intenzivno rade na utvrđivanju njihove lokacije.

Skrin šot osumnjičenog za ubistvo Podgoričanina

Nezvanično nam je rečeno da policija ima određena saznanja o kretanju osumnjičenih i da pokušava da im uđe u trag.

Milić Minja Šaković, koji je u policijskim evidencijama označen kao član škaljarskog klana, ubijen je 17. juna oko 23.40 časova u lokalu „Korkovado“ ispred zidina Starog grada u Budvi. Šaković je bio poznat kao višestruki povratnik. On je sa bratom Markom osuđen zbog ubistva Podgoričanina Miroja Baošića 2005. godine. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa prijateljima i ispalio više hitaca u njega. Sve to zabilježile su nadzorne kamere, čiji snimci su bili prvi trag do njega u istrazi. Ubrzo nakon toga, inspektori su pronašli štek stanove u kojima su boravili osumnjičeni, kao i mnoštvo tragova.

Ime Šakovića provlačilo se u srpskim medijima u okviru istrage o ubistvu vođe navijača Partizana Aleksandra Stankovića, zvanog „Sale mutavi“, ali tamošnje Ministarstvo unutrašnjih poslova nikada ga nije zvanično teretilo za taj zločin.

Milić Šaković je ranjen 8. septembra 2017. godine ispred lokala „Auto Zeta“. Tada je ubijen njegov prijatelj Ivan Nedović.

Utvrđeno je da je Nedović bio slučajna žrtva, a da je ključna meta bio Šaković.

Minja Šaković je u policijskom dosjeu bio poznat i po nedozvoljenom držanju oružja, nasilničkom ponašanju i iznudi. Šaković je bio osuđen na godinu zatvora, jer je sa prijateljem Darkom Lakovićem 2010. pokušao da nelegalno pribavi korist iz magacina firme Ljupčeta Videvskog, odnosno da oduzme piće vrijednosti oko 12.000 eura.

Na teret im je stavljeno krivično djelo iznuda. Samo godinu dana kasnije, osuđen je na pola godine zatvora zbog nasilničkog ponašanja nad porodicom Škrijelj.

Istražitelji su više mjeseci provjeravali porijeklo imovine Šakovića i na kraju obustavili finansijsku istragu protiv njega.

SDT je u septembru prošle godine podiglo optužnicu protiv sedmočlane grupe koja je okrivljena da je pripremala ubistvo Šakovića u martu 2021. godine.

A. R.

Saobraćajna nesreća na putu Nikšić – Vilusi

Poginule dvije osobe

Sa mjesta nesreće

PODGORICA-U saobraćajnoj nesreći koja se juče dogodila na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, u mjestu Trubjela, smrtno su stradale dvije osobe.

Poginuli su državljani Srbije M. T. (1959. godište) i R. T. (1957. godište).

Kako je Pobjedi saopšteno iz Operativno-komunika-

cionog centra Uprave policije, u udesu je više osoba zadobilo povrede.

U udesu koji se dogodio juče u 12 časova i 55 minuta učestvovala su dva vozila stranih registarskih oznaka.

Na ovoj dionici saobraćaj je bio dugo u prekidu, a bili su prisutni pripadnici policije i Službe zaštite i spašavanja Nikšić. R. P.

Nakon intervencije protivterorističke jedinice uhapšen Beranac

Napao komšinicu sjekirom, pa se zaključao u stanu

Pripadnici protivterorističke jedinice na terenu

Sa privođenja Lj. Š.

PODGORICA-Policija je juče u Beranama lišila slobode Lj. Š. koji je nanio povrede oštećenoj M. K. upotrebom sjekire, u ulici 29. novembra u tom gradu.

-Naime, Lj. Š. (58) je oštećenoj M. K, kako se sumnja, nanio povrede u predjelu glave i lijeve podlaktice upotrebom sjekire, u namjeri da je liši života, nakon čega je napustio lice mjesta i zaključao se u stanu u kojem boravi – saopšteno je iz Upra-

ve policije. Prema saznaju Pobjede M. K. je komšinica Lj.Š.

Navedeno je da je Lj.Š. nakon dolaska policije odbio da se preda, te je angažovan pregovarač, a nakon toga i pripadnici protivterorističke jedinice koji su izvršili upad u prostorije i lišili slobode Lj. Š.

-O svemu je obaviješten nadležni tužilac koji se izjasnio da se u radnjama osumnjičenog stiču elementi krivičnog djela ubistvo u pokušaju – navedeno je u saopštenju.

R. P.

Intervju

Neđelja, 24. jul 2022.

7

INTERVJU: Profesor filozofije i nagrađivani bosanskohercegovački novinar Dragan Bursać PODGORICA - Temeljnim ugovorom će, nemojte to smetnuti sa uma, Crkva Srbije konfiskovati pokretno i nepokretno nasljeđe Crnogoraca. Pa se nemojte čuditi ako se završi i okonča upravo ovim ugovorom, recimo, krađa identiteta Svetog Jovana Vladimira Dukljanskog ili cijele Duklje. E, o tome trebaju razmišljati crnogorski intelektualci i umne glave. Da ne bude – gdje je Srpska crkva, tu su i srpski velikaši i sveci – kaže u intervjuu Pobjedi nagrađivani novinar i publicista Dragan Bursać. Ističe da prva četnička litijaška kontrarevolucija u Crnoj Gori nije uspjela.

– Vučić se nije miješao, pustio je staru radikalsku gardu da pokuša preuzeti Crnu Goru.

Propali su. Djelimično. E, sad se odvija plan B, koji podrazumijeva aktivaciju silnih NVO, medija, medijskih koncerna, udruga i partija oko Ure, koji će lagano da preusmjere kurs Crne Gore od Brisela ka Beogradu ili Tirani. Crna Gora je bila na vratima EU, sad su je već odvukli u dvorište, a cilj im je da nikad ne bude dio EU. To upamtite – upozorava Bursać.

POBJEDA: Dešavanja u Nikšiću na Dan državnosti 13. jula ste realno nazvali – četničkim desantom na Nikšić. Na obilježavanju najvećeg antifašističkog praznika u Crnoj Gori fašiste je propustila policija da provociraju okupljene građane, na koje je onda bacila suzavac. Je li ovo dokaz da se Crna Gora polako pretvara u Republiku Srpsku i da institucije ne da ne funkcionišu, nego štite one koji uništavaju državu Crnu Goru?

BURSAĆ: Ja se bojim da je transformacija građanske i multietničke, a prije svega antifašističke Crne Gore u Republiku Srpsku ozvaničena prije dvije godine, litijaškom kontrarevolucijom i preuzimanjem vlasti od strane srpskih nacionalista i uraških srednjičara. Dakle, riječ je o (najnovijem) procesu srbizacije Crne Gore, jednom u nizu, a čiju kulminaciju gledamo ovih dana, kada neočetnici upadaju sa srpskim trobojkama uz pjesmu ,,Kukaju Truci...“, na najsvetiji dan Crne Gore. I da, dabome da vlasti od onih na lokalnom do onih na nivou države kumuju i pomažu ovom četničenju, koje se pokušava čak i institucionalizovati. Da nije ovakvih vlasti, siguran sam da danas ne bi pričali o tajfunu ,,srpskog sveta“, koji hara Crnom Gorom.

POBJEDA: Premijer ne prestaje da priča o crnogorskom pećinskom nacionalizmu koji narušava sklad u društvu. Kako smo došli u situaciju da se taj narativ u društvu prihvata, od nekih medija čak i popularizuje, dok se bezočno manipuliše čistim patriotizmom i zabrinutošću za opstanak zemlje i da se taj osjećaj stavlja u istu ravan sa srpskim nacionalizmom koji je zavio u crno cijeli region?

Abazović je tu đe jeste da Crna Gora ne bi ušla u EU On je tu da se sagradi mali tor, nekakva druga liga, tzv. Otvoreni Balkan u kojem bi Crna Gora čamila decenijama, servisirajući srpske nacionaliste iz Beograda. Onda bi sve indukovalo neku novu krizu, pa bi srpski nacionalisti u jednom trenutku preuzeli vlast u Podgorici, koju bi im Abazović, a to već radi, logistički omogućio – kaže Bursać

BURSAĆ: Napisao sam jednom, nijesam nacionalista, ne mogu to ni biti, ali bih sjutra pristao da budem crnogorski nacionalista ako to uključuje sve najdivnije osobine Crnogoraca. Dakle, priča o dva nacionalizma je potpuna zamlata, opsjena i obmana od strane premijera Abazovića i njegovih kerbera. Slikovito rečeno, kako pričati o ,,dva nacionalizma“, kad imate jedan državotvorni duh multinacionalne zemlje, građane zemlje sa jedne strane, koja garantuje SVIM LJUDIMA slobode u Crnoj Gori i jedan duh srednjovjekovnog militantnog svetosavlja na čelu sa Crkvom Srbije, koji bi od Crne Gore da napravi beogradsku ili moskovsku prćiju. Samo stavljanje u isti kontekst je pristajanje na igru relativizatora i povijesnih revizionista iz Beograda. Srpski nacionalizam je, a to je jako važno kazati, od strane srpskih n a c i o n a l i st a konstruisan kao konkvistadorski, kao imperijalizam na Balkanu. Pa, zaboga, oni su zbog nacionalizma modifikovali

i pravoslavlje, od njega napravili zilotsku sektu, protjerali su Isusa Hrista, a naselili su kvazireligiju mitovima i lažima. I sad bi neko da to poredi.

Ma hajte, molim vas!

POBJEDA: Crna Gora je danas pred kolapsom Vlade zbog insistiranja premijera Abazovića na potpisivanju ugovora sa Crkvom Srbije, čime se ponižava Crna Gora, krade i crnogorski identitet i državnost. Imamo i rok do kraja jula da ispunimo obaveze u oblasti pravosuđa koje od nas očekuje EU. Kako tumačite ovakvo ponašanje crnogorskog premijera, sprovodi li jednostavno politiku koju mu diktira Beograd sa željom da blokira napredak Crne Gore ka EU? BURSAĆ: Kome do sada nije jasno da Dritan Abazović zbog rodbinskih, političkih, ekonomskih, ali i ideoloških veza predstavlja sa svojom Urom samo ekspozituru Vučićevog SNS-a, taj ili ne vidi ili se mnogo pravi lud. Ili je, a takvih ima mnogo, i sam dio projekta ,,srpski svet“.

Dakle, Vlada

pod Abazovićem radi sve, ali sve da udalji zemlju od EU i da je anestezira u NATO-u.

I temeljni ugovor je samo lakmus papir – pokazatelj kako se to radi i kako će se raditi, ako Abazović ostane tu gdje jeste. Ne zaboravite, od svih stvari koje je uradio kada je zasjeo na premijersko mjesto, on je otišao prvo u Beograd na poklonjenje velikašima Crkve Srbije na čelu sa Porfirijem. I ne interesuje mene da li je išao da vidi bratovljevu kliniku nego način na koji se poklonio crkvenim i svjetovnim vlastima Srbije. Mnogo je to perfidnije od nesrećnog Zdravka Krivokapića. A temeljnim ugovorom, nemojte to smetnuti sa uma, baš će Crkva Srbije konfiskovati pokretno i nepokretno nasljeđe Crnogoraca. Pa se nemojte čuditi ako se završi i okonča upravo ovim ugovorom, recimo, krađa identiteta Svetog Jovana Vladimira Dukljanskog ili cijele Duklje. E, o tome trebaju razmišljati crnogorski intelektualci i umne glave. Da ne bude – gdje je Srpska crkva, tu su i srpski velikaši i sveci.

POBJEDA: Država Crna Gora je, prema ovom ugovoru, dovedena u potpuno neravnopravni status u odnosu na Crkvu Srbije. Drža-

va Crna Gora nema nikakva prava sem obaveza prema SPC, a SPC ima ekskluzivna prava bez obaveza prema državi. Svaki ugovor, pa i ovaj posebno, mora definisati međusobna, uzajamna prava i obaveze. Da li će potpisivanjem ovog ugovora SPC dovršiti projekat ,,srpskog sveta“ u Crnoj Gori?

I da li je moguće da EU nije snažnije uticala na premijera da do toga ne dođe, jer je Crkva Srbije u rezoluciji EU parlamenta označena kao destabilizirajući faktor u regionu?

BURSAĆ: Na prvi dio pitanja sam vam već (djelimično) odgovorio. I da, zaista, niko se ne pita, a šta će to SPC ili kako je u Carigradskoj patrijaršiji zavedeno Crkva Srbije dati Crnoj Gori? Ovdje se čini, a nije daleko od istine da cijela Crna Gora treba da se podastre Crkvi Srbije i to u periodu od zadnjih dvije hiljade godina.

A znamo da je pravoslavlje staro manje od hiljadu godina i da suštinski nema veze sa Crkvom Srbije. Što će reći, a neka se zapitaju građani albanske nacionalnosti, šta će biti sa njihovim kulturnim i vjerskim nasljeđem npr. u Ulcinju? Šta će biti sa Dukljom, dragi Crnogorci? Šta će biti

Prva, najočiglednija četnička, litijaška kontrarevolucija nije uspjela. Vučić se nije miješao, pustio je staru radikalsku gardu da pokuša preuzeti Crnu Goru. Propali su. Djelimično. E, sad se odvija plan B, koji podrazumijeva aktivaciju silnih NVO, medija, medijskih koncerna, udruga i partija oko Ure, koji će lagano da preusmjere kurs Crne Gore od Brisela ka Beogradu ili Tirani. Crna Gora je bila na vratima EU, sad su je već odvukli u dvorište, a cilj im je da nikad ne bude dio EU. To upamtite!

sa vašim velikim svecima, sa vašim djelima književnim, sa vašim religijskim nasljeđem...

A sad drugi dio pitanja: EU je u zadnjih par godina slala najtraljaviju diplomatsku ligu na Balkan, pa tako i u Crnu Goru.

Mnogi su to pravdali ,,nedostatkom interesa“ za ovaj dio svijeta. O, kako naivno! Prava je istina da je Brisel, a onda posebno Berlin zarad dilova sa Putinom, ovaj dio svijeta prepustio ruskoj šapi. Pa ste tako imali (i još uvijek imate) kojekakve ruske ekspoziture diljem Balkana, koje rade sve u 16. Sa druge strane, visoki zvaničnici EU ili su bili kupljeni od strane Putina, koji ih je kupovao za bagatelu, ili su od strane tih kupljenih ruskih igrača ovdje postavljani potpuni diplomatski analfabeti.

Agresija na Ukrajinu samo je djelimično razotkrila snagu ruskog uticaja na EU, na Njemačku i ostale zemlje, pa je u toj konstelaciji snaga Crna Gora još i dobro prošla i to samo zahvaljujući mudrosti par lokalnih političara, novinara, intelektualaca i njihovim vezama u slobodnom dijelu svijeta.

POBJEDA: Crnoj Gori je data istorijska prilika da po ubrzanoj proceduri, ukoliko ispuni uslove, uđe u EU. Tu priliku crnogorski premijer je propustio. S druge strane, Abazović podržava ,,Otvoreni Balkan“ i ne vidi problem u miješanju Aleksandra Vučića u gotovo sve unutrašnje stvari Crne Gore. Takođe, uticaj Crkve Srbije, pogotovo nakon potpisivanja ovog ugovora, je i veći nego što je bio na prethodnu vladu. Dokle će da pada Crna Gora, gdje je dno?

BURSAĆ: Prvo i prvo, Dritan Abazović je tu đe jeste kako Crna Gora ne bi ušla u EU. On je tu da se sagradi mali tor, nekakva druga liga, tzv. Otvoreni Balkan u kome bi Crna Gora čamila decenijama, servisirajući srpske nacionaliste iz Beograda. Onda bi sve indukovalo neku novu krizu, pa bi srpski nacionalisti u jednom trenutku preuzeli vlast u Podgorici, koju bi im Abazović, a to već radi, logistički omogućio. Prva, najočiglednija četnička litijaška kontrarevolucija nije uspjela.

Vučić se nije miješao, pustio je staru radikalsku gardu da pokuša preuzeti Crnu Goru.

Propali su. Djelimično. E, sad se odvija plan B, koji podrazumijeva aktivaciju silnih NVO, medija, medijskih koncerna, udruga i partija oko Ure, koji će lagano da preusmjere kurs Crne Gore od Brisela ka Beogradu ili Tirani. Crna Gora je bila na vratima EU, sad su je već odvukli u dvorište, a cilj im je da nikad ne bude dio EU. To upamtite!

A dno? Vjerujte, to je do građana Crne Gore. To je do svakog čovjeka koji osjeća ovu divnu zemlju kao svoju i koji nema rezervnu ili čak prvotnu opciju u Moskvi, Beogradu, Tirani. Ako svi oni zajedno ne ustanu i ne kažu – DOSTA JE, bojim se da će kancerogeno djelovanje velikosrpskog imperijalizma ući u terminalnu fazu. U pamet se!

M. JOVIĆEVIĆ

Društvo

Dočekujemo sezonu manje spremni nego prethodnih godina, budući da je dvije trećine specijalizovanih letilica za gašenje šumskih požara van stroja. Pokušaji da se nešto uradi ostali su u sjenci prepucavanja bivšeg premijera, njegovog kabineta sa takođe bivšim ministrom unutrašnjih poslova o tome ko je odgovoran što je tadašnja Vlada zatajila da reaguje dok su avioni i specijalizovani helikopteri MUP-a čekali tehnički pregled, servis ili ozbiljnije ulaganje u opravku…

Crna Gora ima na raspolaganju, sa sezonskim pojačanjima, oko 700 vatrogasaca u lokalnim, tj. opštinskim službama spašavanja, sa oko 150 specijalizovanih vozila za gašenje. Iz vazduha trenutno ove snage mogu da računaju na podršku jednog aviona tipa „air tractor“ na kojeg je spala Aviohelikopterska jedinica MUP-a i na nekoliko vojnih helikoptera koji mogu da posluže za nošenje „vedra“ sa vodom, odnosno ispomoć vatrogascima na terenu.

Kako je prije dva dana kazao Radiju Slobodna Evropa generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, Crna Gora raspolaže skromnim sredstvima „ali sa resursima koje imamo bićemo na visini zadatka i odgovorićemo izazovima u sezoni“.

Ujedno, iz Ministarstva unutrašnjih poslova apelovali su na građane da zbog sušnog perioda i ekstremnih temepratura shvate ozbiljnost situacije, da ne pale vatru na otvorenom i ne koriste pirotehnička sredstva koja mogu biti iskra koja će napraviti haos...

Kad gori zemlja

Prema riječima Zlatka Ćirovića, komandira Službe spašavanja u Herceg Novom – opštini koja je od početka jula imala nekoliko velikih požara – nije ovo ni prvi ni posljednji nalet vrućina, i ne brine ga toliko toplotni udar.

-Za svaki požar koji preraste u stihiju, potrebno je nekoliko elemenata: iskra, gorivni materijal i kiseonik, naročito ako plamen potpomogne i najmanji vjetar... Ljudi olako shvataju vatru, od onog uobičajenog, mahinalnog bacanja opuška kroz prozor kola, preko ostavljanja pokošene trave po livadi, do paljenja plamena na otvorenom koji na ovoj silnoj temperaturi lako postane buktinja

Limitirani resursi zemlje za borbu protiv vatrene stihije na dodatnom ispitu zbog v

U sezoni požara najman ili namjera su prečica do d. malidžan

PODGORICA - Špalir od dima kroz koji plamen probija preko zaštitne ograde puta dočekao je juče putnike na ulazu u Podgoricu iz pravca Cetinja.

Takva je „paklena dobrodošlica“ i simbolično upotpunila početak toplotnog talasa kojeg su meteorolozi prozvali „Lucifer“, a od čijih efekata i posljedica najviše strahuju vatrogasci i službe spašavanja, jer je najgori period – makar što se tiče požara – tek pred nama.

Neđelja, 24. jul 2022.

Posljedice prekjučerašnjeg požara u Štekama

koja tinja, od koje i doslovce zemlja poslije gori – kaže Ćirović za Pobjedu.

Ističe da je podzemno širenje vatre jedan od najopasnijih fenomena, naročito izraženih tokom ljeta.

-Preko korijena zapaljenih stabala vatra kroz užarenu zemlju putuje dalje u neočekivanim pravcima, a „iznutra“ zapaljeno drveće otvara nove smjerove stihiji. Još ako je, kao što je to slučaj pored mora, tokom dana požar potpomognut maestralom – eto problema i glavobolje – ističe sagovornik.

Svi koji se sjećaju 2017. godine kao jedne od najtežih po požarima, znaju koliko je efektiva nemoćna da se suprotstavi va-

da izgradi sistem i instrumente koji će obezbijediti da se barem dijelom povrati ono što je u pozitivnom smislu krasilo bivšu Jugoslaviju i što je položilo ispit u svim teškim situacijama kroz koje se prolazilo.

-Ako su svoj koncept civilne

VolontersKa društVa

ostrvu Luštica. Osim moćnih kanadera, kojih (više) nemamo, teško što može da se nosi

Upravo je to iskustvo od prije pet godina bilo okidač da se lokalno stanovništvo Luštice samoorganizuje i premosti činjenicu da stvari ne funkcionišu kao u bivšoj Jugoslaviji koja je imala i drugačije organizovanu vojsku, ali i odgovarajući sistem civilne zaštite koji je uvezivao volontere i privredna društva u poseban front organizovan da reaguje u svim vanrednim situacijama.

Početkom jula 2018. godine novoformirano Dobrovoljačko vatrogasno društvo „Luštica“ imalo je prvo „vatreno krštenje“ kada je zbog varničenja na stubu zaraslom u bršljan, planulo na Malim Rosama.

Potvrdilo se koliko je opravdano da na poluostrvu koje teritorijom potpada pod hercegnovsku opštinu ali je kopnenim putem jako udaljeno, postoji lokalna vatrogasna is-

čajevima velikih požara najbolji primjer, kada se, prema njegovim riječima, bez posebnog poziva, reagovalo – naprtnjače na leđa, ili vatrogasna efektiva iz radničkih kolektiva, i pravac krizno područje.

-Danas, ne samo da nema takve organizacije, već i efektiva na nivou države, kao što su

specijalizovani vazduhoplovi nam u kriznim situacijama ne lete, jer sistem nije obezbijedio njihovu ispravnost. To je najveći poraz i opomena da se nešto hitno mora mijenjati, a nadležni zbog propusta za takvo stanje da snose odgovornost – kazao je tada Milošević.

Čak dvije trećine specijalizovanih letilica za gašenje šumskih požara van stroja

trenoj stihiji kakva je te godine „progutala“ ogromne površine makije i borove šume na polu-

Civilna zaštita bila primjer efikasnog sistema Kako je nedavno u razgovoru za Pobjedu ocijenio Vojo Milošević, nekadašnji član opštinskog štaba Opštenarodne odbrane i društvene samozaštite (ONO i DSZ) u Titogradu, dugogodišnji izviđač i politički radnik, Crna Gora treba

sa takvim požarima koji se šire na površini i ispod zemlje, dok šišarke poput plamenih projektila iz katapulta začas prenose vatru na druge lokacije...

Trebalo je uz nadljudske napore više od mjesec da se te godine na Luštici vatra potpuno stavi pod kontrolu.

Nije ovo ni prvi ni posljednji talas velikih vrućina i nije on presudan za požare, već odnos svih koji može biti povod za iskru od koje sve počinje. Prema riječima sagovornika, opušak kroz prozor od kola, trava na livadi, paljenje plamena na otvorenom kad mu vrijeme nije su sve okidači za najgori scenario. Pravovremena akcija zavisi od mnogo faktora, a službe spašavanja u koje su svi pogledi uprti moraju imati podršku sistema i logistiku koje kao društvo trenutno ne pružamo s. vasiljević

8

zaštite, što ne reći, djelimično i po uzoru na SFRJ, razradile i unaprijedile mnoge zapadne zemlje, mislim da bi on imao veliko opravdanje u današnjim uslovima – bila je njegova ocjena.

Upravo su brze reakcije u slu-

Saradnja sa Vojskom Komandir Službe zaštite i spašavanja u hercegnovskoj opštini Zlatko Ćirović istakao je u prethodnom periodu izuzetnu saradnju sa Vojskom Crne Gore, naročito tokom posljednje intervencije kada su vatrogasci zbog nemogućnosti da intervenišu u mjestu Kabao iznad Zelenike, dobili logistiku helikoptera VCG. Prema riječima Ćirovića, tu su pribjegli improvizaciji, koja je za neke izgledala smiješno, ali se ispostavila kao način da se premosti distanca i uštedi dragocjeno vrijeme.

-Bio je to improvizovani bazen na fudbalskom stadionu, iz kojeg je vojni helikopter zahvatao vodu. Obezbijedili smo više dovoda za punjenje, u izuzetnoj saradnji sa komandantom Jovanom Radetom, uspjeli sve da iskoordiniramo i da, kada smo vidjeli da može da funkcioniše sistem, na svakih pet minuta po jedno „vedro“ bude isporučeno na šumu u plamenu – kazao je Ćirović.

postava koja može da reaguje vrlo brzo i lokalizuje vatru, ili je kontroliše dok eventualno ne stigne ispomoć kolega iz Novog, Tivta ili Kotora.

Prema riječima predsjednika DVD „Luštica“ Nikole Trojanovića, požar iz 2017. godine pokrenuo ih je na ak-

Požar na Luštici 2017. godine

Društvo

Neđelja, 24. jul 2022.

velikih vrućina i suše, odgovornost građana takođe

nji nemar do pakla

kolektiv.me

U Bogetićima već četiri dana aktivan požar

U mjestu Potkupići – Cerovo u Bogetićma već četiri dana ativan je požar. Osim spasilačkih jedinica u gašenju učestvuju i mještani koji su pružili veliku pomoć nikšićkoj vatrogasnoj jedinici, dežurajući i učestvujući u gašenju, kako vatra koja se spustila ne bi zahvatila kuće u blizini, javlja Radio Televizija Nikšić.

Pored toga, aktivan je i požar na planini Vojnik.

Komandir odjeljenja Službe zaštite i spašavanja Goran Tripković ističe da su im zbog nepristupačnosti terena u pomoć stigle i aviohelihopterske jedinice MUP-a, kao i Vojske CG. U Opštini Nikšić trenutno nema drugih većih

Inžinjerska komora Crne Gore u saradnji sa predstavnicima vatrogasaca zatražila je izmjene sistemskih zakona koji tretiraju oblast spašavanja.

Kako je Pobjedi potvrdio predsjednik Inžinjerske komore Nikola Luković, takva inicijativa upućena je Ministarstvu unutrašnjih poslova i ministru Adžiću.

- Ostvarili smo saradnju sa Direktoratom za zaštitu i spašavanje i imaćemo uskoro sastanak sa njima. Vidjećemo u kojem će to smjeru ići. Ključno je da tražimo da se struka uključi u donošenje pravnih akata, da bi se zaštitio javni interes – kazao je Luković.

Prema njegovim riječima, to je pokušaj da se u ovoj oblasti stvari postave sistemski, kako ne bi zavisile od bilo kojeg novog ministra, odnosno da nam se ne ponovi, kako je kazao, Zakon o planiranju prostora iz 2017. godine koji je struku eliminisao, a išao na ruku investitorima, i „doveo u pitanje bitne pretpostavke o sigurnoj i planskoj gradnji, bez koje nema ni adekvatnog, efikasnost sistema zaštite“.

Naveo je da je komora našla zajednički jezik sa vatrogascima, koji takođe nijesu zadovoljni sistemom i zakonom na snazi.

-Zajednički pokušavamo da svi iz svog domena, kao neko ko je na terenu i suočava se sa problemima zbog loših sistemskih rješenja, utičemo da se stvari mijenjaju – naveo je Luković.

ramo nikoga posebno animirati već nam se priključe mještani, pa i turisti, spontano da svako da svoj doprinos – priča Trojanović za Pobjedu.

Njihovo iskustvo i primjer pokazuju da i lokalna zajednica može imati značajnu ulogu u sprečavanju velikih požara.

Ali ipak, smatra on, ovakve primjere država treba dodatno da podupre sistemskim promjenama.

PrePreke

U Boki je tradicija dobrovoljnih vatrogasnih društava jako razvijena, o čemu svjedoče prrimjeri takvih družina u Krtolama ili Perastu gdje funkcioniše željka kontić

ciju. Krenulo je prikupljanje sredstava, od kuće do kuće, uključili su se privatnici i privrednici podrškom, koliko je ko mogao i DVD je uspjelo da iz Slovenije kupi tri polovna vatrogasna kamiona i okupi 30 obučenih volontera.

-Znate kako kažu: svaku vatru gasi kofa vode, ako ste u prilici da odmah reagujete. Kamione smo rasporedili na tri punkta na Luštici, u selima Begovići, Zabrđe i Mrkovi, tako da iz svake te tačke možemo da reagujemo u okviru pet do sedam minuta.

U selima ima po dva-tri vozača sa odgovarajućom kategorijom, i uvijek je neko tu ako zatreba. A u slučaju većeg požara ne mo-

Laboratorije završile analizu 2.296 uzoraka na korona virius

Gori na Vojniku i Bogetićima

Inžinjerska komora i vatrogasci traže izmjene sistemskih zakona

najstarije DVD u zalivu sa gotovo stogodišnjom tradicijom.

Ali nije svuda situacija ista, niti ima uslova za tako što. Na taj problem ukazuje i načelnik službe spašavanja u hercegnovskoj opštini Zlatko Ćirović.

-Lokalne zajednice nijesu sve opremljene isto, negdje je, u nekim opštinama, situacija dobra, negdje podnošljiva, a u nekim sredinama katastrofalna – navodi Ćirović.

U takvim uslovima, ključni cilj za bilo koju vatrogansu službu u zemlji svodi se na odbranu objekata i ljudskih života.

- To jeste prioritet. Ali se iz objektivnih razloga zapostavlja flora i fauna, uticaj dima i isparenja i na ljude a da ne govorimo o posljedicama po životnu sredinu. Smatram da adekvatnog odgovora na ukupne izazove koji nameću požari nema i neće biti bez korjenitih promjena u sistemu zaštite od požara koje moraju da se sprovedu odozgo – ističe Ćirović.

On nije zadovoljan pozicijom i dometima rada Direktorata, ali ističe da to nije problem od juče.

-Zato ćemo, svi u okviru naših mogućnosti, a često i preko toga, pružiti podršku aktuelnim čelnicima da prebrodimo još jednu sezonu koja se zahuktava. Ali to ne znači da ne treba da ukazujemo na nedostatke, jer bez kritike i prepoznavanja loših rješenja, nikome neće biti bolje – kaže Ćirović.

Napomnje da je sistem postavljen tako da ima previše praznog hoda, a da vatrogascima ne trebaju administrativni posrednici, već im treba operativna podrška i logistika.

-Nedavno smo, prvi put, imali

9

aktivnih požara, kazao je Tripković i dodao da na dnevnom nivou ova služba ima 10 do 15 intervencija kada su u pitanju požari na otvorenom, a odnose se na travu i nisko rastinje.

Kada je riječ o najvećem ekološkom problemu grada – Mislovom dolu, objašnjava da je situacija ista i da gori unutrašnjost deponije koju, sa tehnikom kojom raspolažu, ne mogu sanirati, međutim, naglašava da nema bojazni od širenja požara na okolno brdo Budoš.

Tripković je još jednom uputio apel građanima da se uzdrže od bilo kakvih aktivnosti koje mogu dovesti do paljenja vatre na otvorenom prostoru. S. P.

Ljudi olako shvataju vatru, od onog uobičajenog, mahinalnog bacanja opuška kroz prozor kola, preko ostavljanja pokošene trave po livadi, do paljenja plamena na otvorenom koji na ovoj silnoj temperaturi lako postane buktinja koja tinja, od koje i doslovce zemlja poslije gori – kaže Ćirović za Pobjedu sastanak u Podgorici, mi predstavnici svih lokalnih službi zaštite i oformili posebnu Vajber grupu preko koje koordiniramo i razmjenjujemo podatke i dogovaramo ispomoć.

Dakle, direktno bez bilo čijeg posredovanja. Tako možemo brže da reagujemo, jer je brza reakcija u gašenju požara ključna – ističe sagovornik.

Prema njegovim riječima, u zakonu se pominje civilna zaštita, u Direktoratu postoje načelnici za tu oblast, a civilne zaštite nema na terenu.

-Potrebne su normative pomjene, standardizacija rada službi spašavanja, rigoroznija kaznena politika za namjerno ili neodgovorno izazivanje vatre. Ujedno, zavođenje reda na terenu, kako ne bismo dolazili u situaciju da imamo na raspolaganju 100 kubika vode u cisternama a da ne možemo vozilom prići do mjesta ili objekta gdje treba reagovati – zaključuje Ćirović. I. PerIĆ

Još 950 novozaraženih, bez preminulih PODGORICA-U Crnoj Gori je od posljednjeg presjeka registrovano 950 novih slučajeva infekcije korona virusom. U tom periodu nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa kovid infekcijom.

Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa tokom petka završile analizu i dostavile rezultate za 2.296 uzoraka.

Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 338, Bara 121, Nikšića 79, Budve 66, Ulcinja 57, Kotora 56, Herceg Novog 44, Tivta 37, Bijelog Polja 26, Berana 24, sa Cetinja 21, iz Danilovgrada 16, Pljevalja 15.

U Tuzima je registrovano deset novih slučajeva korona virusa, Mojkovcu devet, Rožajama osam, Andrijevici i Kolašinu po šest, Petnjici i Šavniku po tri, Plavu dva, a u Gusinju, Plužinama i na Žabljaku po jedan.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za petak je iznosio 41,38 odsto.

-Tokom petka IJZ-u nije pri-

javljen nijedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom – kazali su iz IJZ-a.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.736.

Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 701 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 5.487.

Od početka epidemijskih dešavanja ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 252.016.

U Podgorici su aktivna 2.023 slučaja korona virusa, Baru 516, Nikšiću 476, Budvi 422, Herceg Novom 320, Ulcinju 302, Kotoru 291, Tivtu 199, Bijelom Poljom i na Cetinju po 164, u Danilovgradu 117.

U Pljevljima je aktivno 112 slučajeva korona virusa, Beranama 92, Rožajama 60, Tuzima 54, Mojkovcu 46, Andrijevici 31, Kolašinu 30, Petnjici 19, na Žabljaku 15, u Plavu 12, Šavniku deset, Plužinama devet i u Gusinju tri.

S. P.

DPS optužio Albansku alternativu za zloupotrebe u obrazovnim institucijama

Žena koja živi u SAD na platnom spisku škole u Tuzima PODGORICA-Direktor osnovne škole u Tuzima zbog „političkog duga“ na posljednjim lokalnim izborima, mora na platnom spisku škole zadržati ženu koja posljednjih nekoliko godina živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama, saopšteno je iz opštinskog odbora DPS-a Tuzi.

-Svjedočimo još jednoj u nizu zloupotrebi od strane eksperata iz Albanske alaternative koji rukovode obrazovnim institucijama na teritoriji opštine Tuzi. Kada bismo htjeli uporediti učinak bivše ministarke Vesne Bratić sa učinkom sadašnjeg direktora osnovne škole u Tuzima, došli bi do zaključka da se čak i od Vesne Bratić može gore djelovati – tvrde u DPS-u.

Dodaju da ih ipak ne čude ovakvi postupci imajući u vidu da je baš ove eksperte u obrazovanju upravo na tim funkcijama zadržala ,,žena-četnik“.

-Koliko tzv. ,,eksperti“ iz Albanske alternative rade savjesno i odgovorno svoj posao, pokazuju djela. Nakon bivšeg direktora koji je takođe na toj funkciji imenovan ispred Albanske alternative, a koji je verbalno napao prosvjetnog inspektora, sada imamo direktora koji zbog ,,političkog duga“ na posljednjim lokalnim izborima mora na platnom spisku škole zadržati ženu koja posljednjih nekoliko godina živi i radi u SAD – rekli su iz DPS-a.

Iz DPS-a poručuju da su sigurni da ovakvo ,,bahaćenje“ na račun građana i štetu ugleda škole, nažalost i na štetu prosvjetnih radnika koji godinama čekaju radno angažovanje, najviše šteti cjelokupnoj zajednici.

-Stoga i pozivamo nadležne institucije da se što hitnije pozabave sa ovim slučajem i ispitaju navode koji su i objavljeni u pojedinim medijima – navodi se u saopštenju.

Vijesti su u subotu objavile da je grupa nezaposlenih učitelja i učiteljica optužila direktora OŠ ,,Mahmut Lekić“ u Tuzima Luiđa Dedvukaja da već godinama isplaćuje zarade zaposlenoj koja za sve to vrijeme živi na drugom kontinentu.

Oni su u dopisu Ministarstvu prosvjete, optužili direktora Dedvukaja za zloupotrebu službenog položaja, tvrdeći da već pet godina krije radno mjesto učiteljice A. G .G. koja se preslila u SAD. r. P.

10

Crnom Gorom

Neđelja, 24. jul 2022.

Na Lazinama kod Danilovgrada obilježeno 78 godina od strijeljanja 52 rodoljuba i skojevca

Junačka smrt mladih slobodara

DANILOVGRAD – Polaganjem vijenca na monumentalni spomenik strijeljanim rodoljubima i skojevcima na Lazinama kod Danilovgrada i intoniranjem državne himne, juče je obilježeno 78 godina od smrti mladih slobodara koji su pred kraj Drugog svjetskog rata dali živote za ljepšu budućnost svoje domovine. Ovaj čin obavili su predsjednik opštinskog UBNOR-a i antifašista Božidar Budo Brajović, predsjednik Opštine Branko Bošković, potpukovnik Miloš Gačević, komandant Kasarne ,,Milovan Šaranović“, rodbina strijeljanih rodoljuba, predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić, predstavnici omladine i pokreta ,,21. maj“ te predstavnici boračkih organizacija Nikšića, Cetinja i glavnog grada.

Na ovaj značajni datum iz svijetle crnogorske istorije podsjetio je sekretar SUBNOR-a i

Sa polaganja vijenca

mještanin ovog kraja, novinar i publicista Dragan Mitov Đurović ističući da je tog dana u Kosovom Lugu zločinačkom rukom pokošena mladost ovog slobodarskog podneblja, čije junaštvo ostaje za sva vremena kao najbolji nauk sadašnjim i

generacijama koje dolaze kako se brani čast i dostojanstvo svog naroda.

– Ovo je bilo i uvijek će biti sveto mjesto i vječni simbol crnogorskog herojstva i slobodarstva. Mjesto sa kojeg bronzana đevojka kao da govori ,,Nema

pobjede bez žrtava, nema slobode bez krvi“. Mladići i đevojke odvedeni iz Musovače, stravično mučeni, gledali su smrti u oči bez jauka, a zatim strijeljani i bačeni u rake iz kojih je i nakon tri dana tekla krv kao potocima. A, šta reći za ponos

i dostojanstvo sestara Zeković, Darinke i Milene koje su i u tom času zagrljene prkosile streljačkom stroju, kao i svih ostalih saboraca – iznio je Đurović istorijske činjenice.

Prema njegovim riječima, ovo mjesto nikad nikoga ne treba da razdvaja, naprotiv treba da okuplja i spaja sve slobodarske misli i ideje antifašizma ne samo iz ove nego i drugih sredina bivše Jugoslavije, bez obzira na bilo kakva nacionalna, vjerska, politička ili druga opredjeljenja.

– Da li treba dozvoliti četničkim zlikovcima da zločince proglašavaju za svece u crnogorskim svetinjama. Da li treba obesmisliti i obezvrijediti žrtve terora i jedne pošasti koja je sijala smrt na svakom koraku. Da li možemo gledati u budućnost ako ne znamo za rane iz prošlosti – zapitao se Đurović.

Za predsjednika Opštine Branka Boškovića, Julske vatre mladih uvijek su bile izraz dubo-

kog poštovanja prema nevinim žrtvama, koje su položile živote za ideju antifašizma i borbu za slobodu.

– Bjelopavlići nikada neće zaboraviti ovaj strašan zločin. Te rane su duboke, snažne i neprebolne i uvijek će biti takve.

Ali, moramo smoći snage da gradimo mostove prijateljstva i suživota svih građana za ljepše i bolje sjutra i Danilovgrada i Crne Gore. Naša je obaveza da zbog budućih pokoljenja, nasljednicima ostavimo u amanet da nikad ne prepuste zaboravu junačka djela hrabrih skojevaca – dodao je Bošković.

I mještanin Goran Zeković je istakao da je ovo dan kada se evociraju tužne uspomene na strijeljanje rodoljuba i da tugu njihovih najbližih nikad vrijeme neće izliječiti.

– Nažalost, borba protiv fašizma i danas traje, ali u nekim drugim oblicima koji se maltene svakodnevno manifestuju.

Tome se mora stati na put i konačno takvim pojedincima staviti do znanja da sloboda nema cijenu – rekao je Zeković.

B. kaDić

Kolašin: Opština i CDT organizovali razgovore sa građanima o antifašizmu

Nema „poštapanja“ i praznih riječi – no odgovor pravi...

KOLAŠIN – Ovaj trg i ovaj grad su prava mjesta da se govori o antifašizmu. Partizanska ratna prijestonica u kojoj je održano istorijsko zasijedanje ZAVNO-a, kojim je počelo vraćanje državnosti Crnoj Gori nakon sramne Podgoričke skupštine. Kolašin je dao i devet narodnih heroja, između ostalih i Veljka Vlahovića, pored čijeg spomenika govorimo o antifašizmu, kao i Vukmana Kruščića po kojem se zove trg na kojem smo se okupili, kazala je Marta Šćepanović, predsjednica Opštine Kolašin, otvarajući „Razgovore sa građanima o antifašizmu“ koje organizuju zajedno sa CDT-om.

Ona je podsjetila da je Kolašin jedan od rijetkih crnogorskih gradova gdje je naziv ulica dominantno vezan za pobjedničke partizanske heroje i jedinice. Na taj način je odata počast i sačuvano sjećanje na partizanke i partizane koji su poginuli u NOB-u. Imena ulica

Većina onih koji se svakodnevno „poštapaju“ sa antifašizmom, ne osjećaju te vrijednosti. Postao je isprazna retorika u govorima političara iako antifašizam baštini sve istorijske vrijednosti crnogorskog društva, kazao je Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a

Razgovori kod spomenika Veljku Vlahoviću

nikada nijesu mijenjana, nijesu oštećeni spomenici iz toga perioda već se čuvaju sa najvećom pažnjom.

– Temeljne vrijednosti antifašizma pokušavaju da se ugroze revizijom istorije i zloupotrebom u političke svrhe.

Vratite sve...

Riječi i emocije o antifašizmu stigle su i do zanimljivog dijela biografije veljka vlahovića. Njegova želja je bila da se državi nakon njegove smrti vrati stan i namještaj koji je koristio. Takođe treba vratiti, tražio je Veljko, i slike koje je dobijao na poklon od slikara amatera iz nesvrstanih zemalja…

Zašto je uzeto ime Veljkovom univerzitetu Razgovori o fašizmu bili su prilika da se predstavi publikacija „Conference de Belgrade – dnevnički zapisi Veljka Vlahovića sa Beogradske konferencije 1961. godine“, koju je objavio CDT. Nastala je kao otkriće mr Božene Miljić, koja je pripremajući izložbu iz legata Veljka Vlahovića 2018. godine pronašla fasciklu sa tekstom dnevničkih zapisa i tri godine kasnije ih pripremila za štampu.

– Revizija je i mijenjanje imena Univerziteta Crne Gore 90-ih godina prošlog vijeka. Na zahtjev tadašnjih titogradskih studenata, mje-

sec dana nakon što je 1975. godine umro veljko vlahović, crnogorski univerzitet je dobio ime po njemu. Tako je trajalo do 1992. godine – podsjetila je istoričarka Božena Miljić.

Ona je saopštila više detalja kako je došla do dnevničkih zapisa Veljka Vlahovića. Crnogorskog, jugoslovenskog i španskog borca. Novinara, partizana, političara, diplomate, pisca, narodnog heroja. Zapisi su vrijedan istorijski izvor koji govori o Veljku, ali i o Beogradskoj konferenciji, koja je u to vrijeme bila najveća ikada održana u svijetu.

O vrijednostima antifašizma govore oni koji ne poštuju i ne osjećaju te vrijednosti i nijesu antifašisti. Zbog toga se konkretnim djelima mora braniti antifašizam. Kopanjem po prošlosti, revizijom istorije, pokušava se marginalizovati antifašistički pokret i osporiti vrijednosti crnogorskog građanskog društva kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokratija, jednakost, vladavina prava – kazala je Marta Šćepanović.

Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a, je takođe ukazao na opasnosti istorijskih revizija antifašizma, koji danas predstavlja zaštitu ljudskih prava, jednakost polova,

dobro upravljanje državom.

– Treba postaviti pitanje da li smo svi kao država dovoljno uradili da zaštitimo vrijednosti antifašizma. Većina onih koji se svakodnevno „poštapaju“ sa antifašizmom, ne osjećaju te vrijednosti. U govorima nekih političara on je isprazna retorika. Bojim se da vrijednosti multikulturne, multinacionalne i multivjerske Crne Gore sve više postaju fraze koje gube smisao i na tome treba raditi – poručio je Koprivica.

Istoričarka umjetnosti i višedecenijska kustoskinja Zavičajnog muzeja u Kolašinu Draginja Kujović je podsjetila na životni put Veljka Vla-

hovića, rođenog 1914. godine u rovačkom selu Trmanje.

Nakon njegove smrti je organizovana manifestacija „Dani Veljka Vlahovića“ čiji je domaćin svake godine bila po jedna jugoslovenska republika. Tako je u okviru te manifestacije 1989. godine podignut spomenik Veljku Vlahoviću u Kolašinu, čiji je autor Oto Logo, akademski vajar koji nije tražio plaćanje svga rada. Kujović je naglasila da strani turisti koji dolaze u Kolašin uvijek veliku pažnju posvete zbirci Zavičajnog muzeja koja se odnosi na NOB i na učešće Kolašina i Kolašinaca u njemu.

Razgovori o fašizmu bili su prilika da se u njih uključe i građani Kolašina, ali i nekoliko gostiju koji odmaraju u gradu a zanima ih ova tema.

Njihova zajednička poruka, odnosno zahtjev je da pojedinačni i institucionalni nosioci fašizma moraju biti društveno prepoznati i društveno žigosani sa utvrđenom odgovornošću.

D. Drašković

Svijet

Neđelja, 24. jul 2022.

Prva dama Crne Gore obratila se videoporukom na samitu „Ukrajina i svijet: Budućnost koju mi obnavljamo zajedno“

Lidija Đukanović

Đukanović: Ukrajina brani nas, Evropu i najviše vrijednosti slobode PODGORICA – Prva dama Crne Gore Lidija Đukanović, na poziv prve dame Ukrajine Olene Zelenske, obratila se video-porukom na drugom samitu prvih dama i gospode „Ukrajina i svijet: Budućnost koju mi obnavljamo zajedno“, koji se održava u znak podrške ukrajinskom narodu. Đukanović je u video-poruci navela da već pet mjeseci Ukrajina i ukrajinski građani i građanke, kao i Olena Zelenskiž, zadivljuju svijet hrabrošću i odlučnošću u odbrani zemlje i svoje slobode.

– Hvala vam jer i vi i mi znamo da Ukrajina danas brani i nas, brani Evropu i najviše vrijednosti slobode. Stradanja civila, uništeni domovi, razorena obdaništa, pozorišta i bolnice, srušeni mostovi i spomenici kulture – slike koje sa velikom tugom svakodnevno pristižu

iz nama prijateljske Ukrajine.

Desetine hiljade izgubljenih života, milioni izbjeglih i prognanih, stotine stradalih zbog gladi i bolesti, u uslovima kolapsa zdravstvenog sistema i blokade životnih namirnica, najtragičnije su posljedice nasilja i divljaštva kojem svjedočimo od početka ruske agresije na miroljubivi narod Ukrajine – kazala je Đukanović.

Istakla je da se mora poslati poruka u ime svake žrtve besmislenog rata da ubistva, mučenja i razaranja Ukrajine moraju prestati.

– Želim da vjerujem da će ovaj samit postaviti temelje platforme za buduću saradnju u obnovi i izgradnji Ukrajine. Ne znamo kada će nepodnošljiva patnja civila stati. Ali ono što znamo jeste da će Crna Gora, kao i sav slobodni svijet, ostati uz Ukrajinu i da mir mora pobijediti. Slava Ukrajini – poručila je Đukanović.

R. P.

Slava po mjeri i volji Mlađana Đorđevića

Mlađan Đorđević na slavi

,,Sprem’te se, sprem’te“ BEOGRAD – Poznati srpski biznismen i političar, čovjek koji vedri i oblači u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, kum Dragana Đilasa i još mnogo titula koje idu uz ime Mlađana Đorđevića...

Ove sedmice istakao se ,,prikladnim i pristojnim nastupom“, koji je obišao region.

Ovog puta je, naime, slavio slavu Sv. Prokopija i pohvalio se izvedbom jedne od najpoznatijih četničkih pjesama ,,Sprem’te se, sprem’te“, kako dolikuje.

U Crnoj Gori je Đorđević bio prepoznat po aktivnoj saradnji

sa mitropolitom Amfilohijem i njegovim najbližim saradnikom Veliborom Džomićem.

Pažnju šire javnosti privukao je 2010. godine, kada je rukovodio kampanjom srpskih političkih struktura uoči popisa stanovništva i bio glavni finansijer opozicije. Nemalo puta pominjao se i kao ,,mozak operacija“ različitih protesta, kao i litija u Crnoj Gori.

Dio bliskog Đorđevićevog kruga čini i Predrag Lečić, koji je bivšem premijeru Zdravku Krivokapiću navodno pomagao u vezi sa protestima kada je najavljeno stvaranje manjinske vlade.

11

Sto pedeSeti dan rata u ukrajini: Zelenski tvrdi da će Rusija uvijek kršiti obećanja

Ruske snage raketirale Odesu

Bombardovanje pokazuje da će Moskva uvijek pronaći način da ne sprovede dogovor o žitu postignut sa UN, Turskom i Ukrajinom. Ovo dokazuje samo jednu stvar: bez obzira na to što Rusija kaže i obeća, naći će način da to ne uradi – izjavio je ukrajinski predsjednik

Bombardovanje Odese dokazuje da će Moskva uvijek pronaći način da ne sprovede dogovor

KIJEV – Ruske rakete pogodile su infrastrukturu u ukrajinskoj luci Odesi, i to dan nakon što su Rusija i Ukrajina potpisale sporazum o ponovnom otvaranju crnomorskih luka za nastavak izvoza žitarica, objavila je ukrajinska vojska, prenosi Rojters.

– Neprijatelj je krstarećim projektilima napao morsku trgovačku luku Odesu. Snage protivvazdušne odbrane oborile su dva projektila, a dva su pogodila infrastrukturu luke – napisalo je Operativno zapovjedništvo ,,Jug“ na Telegramu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je bijesan odgovor na izvještaje da je Rusija projektilima pogodila crnomorsku luku Odesu.

– Bombardovanje pokazuje da će Moskva uvijek pronaći način da ne sprovede dogovor o žitu postignut sa UN, Turskom i Ukrajinom. Ovo dokazuje samo jednu stvar: bez obzira na to što Rusija kaže i obeća, naći će način da to ne uradi – objavio je Zelenski.

Prema riječima lokalnog guvernera, tri osobe su poginule kad je 13 ruskih projektila pogodilo vojni aerodrom i željezničku infrastrukturu u ukrajinskoj središnjoj regiji Kirovogradu.

Govoreći na televiziji, guverner Andrij Rajkovič rekao je da su poginula dvojica zaštitara u trafostanici. U napadu je poginuo i ukrajinski vojnik, a devetoro ljudi je ranjeno, rekao je

guverner. Rajkovič je rekao da su napadi poremetili električnu mrežu i da je jedna četvrt u regionalnom središtu Kirovogradu ostala bez struje.

U međuvremenu u Ukrajini svakodnevno stradaju civili.

Tinaestogodišnji Dima je poginuo, a njegova 15-godišnja sestra je teško ranjena. Poznati ukrajinski šahista satima se molio pored tijela stradalog djeteta.

Dok gine ukrajinski narod, mađarski premijer i dalje brani svog saveznika Putina.

– Evropskoj uniji potrebna je nova strategija za rat u Ukrajini jer sankcije protiv Moskve ne djeluju, rekao je mađarski premijer Viktor Orban. Nacionalista Orban, ponovno izabran na četvrti uzastopni mandat, ponovio je da se Mađarska ne-

će miješati u rat u susjednoj Ukrajini, jer bi to potkopalo mađarsku ekonomiju.

Orban je rekao da je EU propala, jer se vlade u Evropi ruše ,,poput domina“, cijene energije su porasle i sada je potrebna nova taktika.

– Sjedimo u automobilu kojem su sve četiri gume probušene: apsolutno je jasno da se rat ne može dobiti na ovaj način.

Ukrajina ovako nikada neće dobiti rat jednostavno zato što ruska vojska ima asimetričnu dominaciju, naglasio je mađarski predsjednik.

Dvojica američkih državljana za koje se ,,smatralo da su se borili za Ukrajinu“ u ruskom ratu poginula je u istočnom ukrajinskom regionu Donbasa, objavio je ABC News u petak, pozivajući se na State Department,

Poznati ukrajinski šahista pored tijela svog sina

prenosi The Kyiv Independent.

Ukrajinska vojska je saopštila da su ruske snage pucale na sela u oblastima Černigov, Harkov, Donjeck i Luganjsk, kako prenosi The Kyiv Independent. Ukrajinske snage odbile su još jedno napredovanje na elektranu Vulehirsk.

Sjedinjene Američke Države najavile su novu vojnu podršku Ukrajini, dok borbe bjesne na istoku i jugu zemlje pet mjeseci od početka ruske invazije.

Ruske snage nijesu uspjele uspostaviti kontrolu nad drugom ukrajinskom elektranom po veličini u Vuhlehirsku, sjeveroistočno od Donjecka, objavio je glavni stožer ukrajinskih snaga, dodavši da su ruski vojnici pokušali napredovati zapadno od grada Lisičanska, ali su potisnuti.

12

Kultura

Neđelja, 24. jul 2022.

Monografija „Pola vijeka stvaralaštva Muharema Muratovića“ promovisana na Barskom ljetopisu

Na promociji, kojoj su prisustvovali brojni Barani, govorili su urednici monografije Petrić i Vulić, kao i slikar Muharem Muratović. Moderatorka večeri bila je novinarka Maja Tomović.

- Jedan od najpoznatijih crnogorskih slikara, čuven po gotovo svetačkim i freskastim likovima žena koje je izlagao širom svijeta, višedecenijski prosvjetni radnik i direktor Osnovne škole „Mrkojevići“, Muharem Muratović, nedavno je doživio da mu bude ukazana velika čast. Poštovaoci njegovog djela, ali prije svega prijatelji, Radomir Petrić i Sabrija Vulić publikovali su, povodom 50 godina stvaralašta, monografiju o njemu – kazala je Tomović.

SVE FAZE

Monografija obuhvata više od 160 stranica na kojima su prikazane sve faze Muratovićevog stvaralaštva. Predstavljeno je preko 110 reprodukcija najbitnijih Muratovićevih likovnih ostvarenja, njegove najvažnije izložbe kroz kritike eminentnih istoričara umjetnosti Crne Gore i regiona, kao i umjetnikove pjesme i razmišljanja o aspektima koji su ga oformirali kao stvaraoca.

Život i djelo obilježeni pejzažom Mrkojevića Radomir Petrić, novinar i urednik portala Feral.bar i jedan od urednika, istakao je kako je ova monografija najmanje što se moglo prirediti u čast dobrog čovjeka i velikog umjetnika, istinskog ambasadora kulture zavičajnih Mrkojevića, Bara i Crne Gore kakav je Muharem Muratović.

Petrić je ukazao na činjenicu da se radi o stvaraocu koji sticajem okolnosti do sada nije zvanično dobio niti jedno priznanje i da ima prostora da, u vremenu pred nama, makar na nivou zajednice u kojoj je stasao, dobije određenu nagradu. Prema njegovim riječima, krajem prošle godine urednički tim sa saradnicima je krenuo u pripremu monografije.

- Naša ekipa, ne brojna, ali sastavljena od profesionalaca iz više oblasti, bila je u samom startu rada suočena sa problemima ozbiljne zdravstvene prirode. Gotovo čitav tim je bio isključen iz igre, ali uspjeli smo da se vratimo na taj kulturni teren početkom ove godine, prije svega zahvaljujući izuzetnom radu Slobodana Slovinića, izvanrednog intelektualca i istaknutog crnogorskog likovnog umjetnika i likovnog kriti-

Ja sam imao sreću da sam rođen u prirodi gdje sam imao potok, izvor, čistu vodu, gledao sam procese života onako kao iz praistorije. Imao sam glinu i miris zemlje i to me je na neki način formiralo – rekao je Muratović

Muharem Muratović govori na predstavljanju monografije ispred Dvorca kralja Nikole

čara, koji je osjećanje poštovanja koje gaji prema Muharemu Muratoviću utkao u sjajan esej „Genius Loci“ iz kojeg su uslijedile sve aktivnosti tokom narednih pet mjeseci, a koje su na kraju krunisane ovom knjigom – rekao je on.

Sabrija Vulić, urednik Drugog

programa TVCG, kazao je da su Bar i, u prvom redu, Muharem Muratović zaslužili jednu ovakvu monografiju, ako ne i mnogo više uzimajući u obzir da Muratovićevo stvaralaštvo broji više od hiljadu radova.

- Ima u Mrkojevićima jedan čovjek koji tiho živi, gotovo

Ministarka Maša Vlaović obišla arheološki lokalitet Brskovo u Mojkovcu

neprimjetan, ali njegovi pečati su toliko jaki da ostavljaju tragove svuda po svijetu. To je bilo ono što me je guralo da krenemo u priču o monografiji na koju sam jako ponosan i svi oni koji je vide shvatiće da je puno truda uloženo, ali da posao u suštini nije bio težak.

Iz Mrkojevića smo izvukli Muharema Muratovića koji je uvijek bio tamo i probali da njegovo sveukupno stvaralaštvo predstavimo na ovaj način – istakao je Vulić.

OSAM PJESAMA

D. ORLANDIĆ

BAR – Promocija monografije „Pola vijeka stvaralaštva Muharema Muratovića“, autora Sabrije Vulića i Radomira Petrića, održana je na platou ispred Dvorca kralja Nikole, kao dio programa bARS selekcije ovogodišnjeg Ljetopisa.

Posebno interesantan dio monografije čini osam Muratovićevih pjesama nastalih sedamdesetih godina prošlog vijeka koje, kako je istakao Petrić, predstavljaju osobu izuzetnog senzibiliteta. Prema njegovim riječima, „kada te pjesme uparite sa imenom, postane jasniji Muharemov stvaralački habitus i njegov svijet mediteranske, pa i univerzalne ljepote koji izranja sa njegovih slika i koji on filigrantski precizno zapisuje“.

Muratović je rođen u Mrkojevićima i, iako je izlagao širom svijeta, ostao je da radi i stvara, a dugo se bavio i pedagoškim radom, u svom zavičaju. Uz zahvalnost svima, istakao je kako mu sinoćnja promocija godi.

- Ako sam bar nešto radio, da je to neko i primijetio. Mislim da je to zadovoljstvo svakog čovjeka, da njegov rad određuje njegovu sudbinu, njegov karakter, njegovo postojanje na ovom svijetu. Vjerovatno je i mjesto rođenja, sredina i prostor ono što odredi sudbinu i karakter čovjeka. Ja sam imao sreću da sam rođen u prirodi gdje sam imao potok, izvor, čistu vodu, gledao sam procese života onako kao iz praistorije. Imao sam glinu i miris zemlje i to me je na neki način formiralo – rekao je Muratović.

S. V.

Sarajevo film festival od 12. do 19. avgusta, za „Srce Sarajeva“ nadmetaće se 51 film

Podsjetili na otvaranje rudnika Svjetska premijera PR CENTAR

za 20 ostvarenja

Značaj čuvanja arheoloških lokaliteta i kulturnog nasljeđa, kako ovog područja, tako i cijele Crne Gore u fokusu je našeg resora – poručila je ministarka Vlaović

Detalj sa arheološkog lokaliteta Brskovo

MOJKOVAC – Čuvanje arheoloških lokaliteta i vrijednosti našeg kulturnog nasljeđa, u fokusu je Ministarstva kulture i medija, poručila je resorna ministarka Maša Vlaović.

Vlaović je posjetila Brskovo u opštini Mojkovac, gdje je održan sastanak povodom otvaranja rudnika olova, cinka, srebra i bakra Brskovo.

Ministarka je tom prilikom obišla dva lokaliteta – tvrđavu Gradina i srednjovjekovno ru-

darsko naselje Doganjice, gdje se nalaze spomen groblja iz Prvog svjetskog rata i zaštićeni spomenik u znak na Prvu partizansku konferenciju iz 1925. godine.

- Značaj čuvanja arheoloških lokaliteta i kulturnog nasljeđa, kako ovog područja, tako i cijele Crne Gore u fokusu je našeg resora – poručila je ministarka, prenosi PR centar.

Tim povodom, kako je dodala Vlaović, unaprijeđena je i saradnja sa Centrom za konzervaciju i arheologiju, kao vode-

ćom institucijom u Crnoj Gori u oblasti istraživanja.

Na sastanku su, govoreći o otvaranju rudnika, podsjetili da će u fazi izgradnje biti zaposleno oko 700 ljudi, čime se obezbjeđuje 450 direktnih i 200 indirektnih radnih mjesta tokom operacija. Saglasni su da će otvaranjem rudnik povratiti nekadašnju prepoznatljivost jednog od najpoznatijih rudarskih regiona u Evropi.

Kompanija Tara Resources preuzela je projekat 2018. godine te izvršila dodatna buše-

nja, kao i metalurška ispitivanja i studije o zaštiti životne sredine, a preliminarne ekonomske procjene urađene su 2019. godine, dok je inicijalna Studija izvodljivosti projekta uređena 2021. godine čime se potvrđuje ekonomska isplativost projekta.

Kompanija ima značajno iskustvo u eksploataciji i preradi rude cinka. Tim je razvijao i upravljao rudnicima, kako na Balkanu, tako i širom svijeta, vodeći se najvišim standarima kada je u pitanju kvalitet i zaštita životne sredine.

Sastanku su u ime kompanije Tara Resource prisustvovali Jelena Vučetić, CSR Menager, a u ime Centra za konzervaciju i arheologiju Miloš Živanović, rukovodilac projekta arheoloških istraživanja srednjovjekovnog lokaliteta Brskovo, koji finansiraju Tara Resourses i Centar za konzervaciju i arheologiju.

R. K.

SARAJEVO - Ovogodišnje, 28. izdanje Sarajevo film festivala biće održano od 12. do 19. avgusta, a u četiri takmičarske selekcije 20 filmova će zabilježiti svjetsku, osam međunarodnu, jedan evropsku i 21 regionalnu premijeru.

Za nagrade „Srce Sarajeva“, ovog puta, u takmičarskim programima Sarajevo film festivala ukupno će se naći 51 film. Selekcioni tim na čijem je čelu bila kreativna direktorica Festivala Izeta Građević, kako je navedeno na sajtu manifestacije, pogledao je 751 film – 160 dugometražnih igranih, 211 dokumentarnih, 240 kratkih i 140 studentskih.

Selektorka glavnog takmičarskog programa Elma Tataragić uvrstila je osam dugometražnih igranih filmova, od kojih će četiri imati svjetsku, a četiri filma regionalnu premijeru. Riječ je o filmovima „Balada“ Aide Begić, „Čovjek od djela“ Paula Negoescua, „Jahači“ Dominika Menceja, „Šest sedmica“ Veronike Szakonyi, „Klondike“ Maryne Er Gorbach, „Korset“ Marie Kreutzer, „Serviam – ja ću služiti“ Ruth Mader i „Sigurno mjesto“ Juraja Lerotića.

- Regionalna kinematografija sve je raznovrsnija iz godine u godinu. Tako je i ova selekcija

od osam naslova upravo to: bogatstvo tema, likova, pristupa, stilskih izbora, estetika i ono što je najvažnije, predstavlja pluralnost mišljenja što je možda i najvažnija njena odlika. Mislim da svi filmovi pozivaju na diskusiju, hrabro otkrivaju svoje stavove i govore o bitnim aspektima današnjice bez obzira kada se priče filmova zaista odvijaju. Ova godina posebna je po tome što u našu regionalnu porodicu prihvatamo i kinematografiju Ukrajine, čiji stanovnici preživljavaju najteže dane u proteklih nekoliko mjeseci – kazala je Tataragić.

Selektorka takmičarskog programa – dokumentarni film Rada Šešić, odabrala je 22 filma: osam filmova će u Sarajevu zabilježiti svjetsku, tri međunarodnu, jedan evropsku, devet regionalnu i jedan bosanskohercegovačku premijeru.

Kada je u pitanju kratki film, kako je odlučila Tataragić, u takmičarskom programu – ove godine će biti 10 filmova: četiri će imati svjetsku, jedan međunarodnu, a pet filmova regionalnu premijeru. U selekciju studentskog filma Asja Krsmanović je uvrstila 11 filmova, od kojih će četiri imati svjetsku, četiri međunarodnu, a tri filma regionalnu premijeru.

R. K.

Kultura

Neđelja, 24. jul 2022.

Program koji će obuhvatiti duži period života u muzici POBJEDA: Kakav ste repertoar spremili za barski koncert i hoće li, kao onda kad ste za Nikšićane izveli Šobića, biti i jedna barska pjesma?

MEDUNJANIN: Imamo svašta toga za reći i izvesti za prvi susret. Pripemilli smo program koji će obuhvatiti duži period moga života u muzici. I naravno, pjesme koje smo snimili na prethodnom albumu. A za sve drugo što će biti, možda bi bilo najbolje da ništa ne najavljujemo. Hajde da bude iznenađenje. Hajde da se družimo dokle god to bude moguće i pjevamo šta nam srce zna. Cijela noć je pred nama, a ja nigdje ne žurim. Doduše, koncert je 28. jula i pada u četvrtak, ali nadam se da su mnogi na odmoru, pa neće morati na posao u petak. Vidimo se!

Još nam sevdah puno znači i liječi nam dušu

Možete samo zamisliti koliko se tokom pandemije umjetnika prestalo baviti onim što najviše voli i krenulo u nekom drugom smjeru da bi preživjelo. Mislim da smo izgubili cijelu jednu generaciju kreativnih ljudi koji se nikada više neće vratiti u svijet umjetnosti – rekla je Medunjanin RADUJEM SE SVAKOM NASTUPU KAO DA JE PRVI: Amira Medunjanin

cijeniti svaki minut, sat i dan koji provedemo na ovom svijetu i šteta bi bilo vrijeme bacati na nebitne stvari. A, meni je to gušt. Neprevaziđen. Kada osjetite kako grad živi i ljudi dišu i onda budete dio svega toga, barem na par sati, onda je to zaista neprocjenjivo. I uvijek mi bude lijepo. A danas, nakon skoro 20 godina koliko nastupam, još uvijek se radujem svakom nastupu kao da je prvi. I jeste divno osjećanje kada dolazite po prvi put u grad i kada znate da ćete upoznati divne ljude, jer oni koji dođu na koncert su zaljubljenici, praktički, kao i mi, u tradicionalnu muziku i sigurna sam da ćemo se družiti uz pjesmu baš kao da se znamo puno godina.

A u Baru nikada nijesam bila. I baš je prilika da se predstavimo kako to prvi susret zaslužuje. I da, svaka pjesma koju izvodimo ima posebo mjesto u mom životu, a pretpostavljam da je tako i s drugim ljudima.

POBJEDA: Koliko je pandemija uticala na način komunikacije s publikom? Imali ste nekoliko onlajn koncerata, posebno mislim na koncert s Boškom Jovićem na Nikšićkom gitarskom festivalu, ali čini se da Vama ipak scena i živi ljudi preko puta prave razliku?

MEDUNJANIN: U pandemiji sam konstantno bila na vezi s ljudima širom svijeta. Sve lju-

de koje znam sam zvala i pitala kakva je situacija. I vjerujte mi da nam je svima bilo lakše prebroditi cijeli lokdaun. A u jeku pandemije objavila sam i album, tako da sam mogla podijeliti barem nešto sa svima tokom tih mjeseci lokdauna. I sjećam se Nikšićkog gitar festivala, mislim da je bio jubilarni 15. To je bio onlajn koncert s Boškom Jovićem i zaista je bilo emotivno. Tada su koncerti bili održavani u kući, ali mi smo se potrudili da ga snimimo u improvizovanom studiju. Imali smo čak i publiku, nekoliko ljudi iz produkcije, ali naravno na distanci. Iskreno, malo je bilo tužno. Teško je ove pjesme izvoditi bez ljudi koji svojom energijom ispune prostor i nas na sceni motivišu da damo sve što imamo. Meni nema smisla držati koncert bez prisutne publike. I kada snimamo pjesme u muzičkom studiju, trudimo se da uvijek bude dovoljno ljudi koji nam mogu dati podsticaj da sve što snimimo bude što bliže onome što smo zamislili.

POBJEDA: Ako društvene prilike uslovljavaju stepen opšte kulture i muzičke trendove, da li se, prema Vašem mišljenju, danas sluša gora muzika nego devedesetih?

MEDUNJANIN: Ovisi koga pitate. Ali, mišljenja sam da je masovna produkcija donijela mnogo toga dobrog i ne manje

dobrog. Sada se pjesme i albumi rade u podrumu na kompjuteru. I to ima smisla. Nekada nijeste mogli snimiti niti jednu pjesmu, bez da imate iza sebe neku izdavačku kuću. E sad, teško je govoriti koliko je sve to kvalitetno. Svaka muzika ima svoju publiku i uvijek nađe put do ljudi. Sada je malo drugačije sve posloženo što se tiče same promocije i vidljivosti. Teško je nekom novom umjetniku doći do šire publike, iako nove tehnologije dopuštaju da vas svi mogu vidjeti u bilo koje doba. Pored velikog broja informacija i reklama za nevažne stvari, teško je doprijeti do šire publike. S druge strane, izdavačke kuće ne ulažu u nove umjetnike. Sve je samo radi instant zarade. Ne daje se prilika novim umjetnicima da na duži period pokažu i dokažu svoju vrijednost. Bojim se da to nije dobar put. Znate, puno toga se mora poklopiti da bi jedan umjetnik napravio neko djelo koje će biti prepoznato i ostati na ovom svijetu.

I naravno da ne govorim ovdje o muzici. A sad, logika, koja je trenutno zastupljena da se samo radi ono što donosi brzu zaradu, i nije baš neka logika.

Možete samo zamisliti koliko se tokom pandemije umjetnika prestalo baviti onim što najviše voli i krenulo u nekom drugom smjeru da bi preživjelo. Mislim da smo izgubili cijeANTE GELO

Način na koji nam ljepotu i tugu donosi Amira Medunjanin je odavno uvukao u tradicionalnu muziku i one koji se tradiciji odupiru. Njena otmjenost, ivica tuge umjesto potpunog sunovrata, dostojanstvo u porazu i kompletno prepuštanje emotivnom sloju umjesto kognitivnom, nude slušaocu dozu intimnosti, kao da svako u bilo kojoj pjesmi oživljava s jednakim tretmanom.

Amira Medunjanin još uvijek promoviše album „For her and him“, a pred svoj prvi nastup u Baru, u četvrtak, 28. jula, u okviru Barskog ljetopisa, govorila je za Pobjedu, između ostalog, o muzici novih generacija, nastupima u improvizovanim studijima, kao i o tretmanu sevdaha u današnjem dobu.

POBJEDA: U Crnoj Gori ste nastupali više puta, ali prvi put u Baru. Šta donose novi gradovi? Jesu li oni samo tačka na mapi Vašeg zacrtanog koncertnog puta ili nova sažimanja s publikom koja će u Vašoj pjesmarici naći svoju svrhu?

MEDUNJANIN: Divno ste pitanje postavili. Svaki novi grad je nova priča u mom životu. I uvijek isto radim, gdje god to bilo. Čim dođem, prošetam se ulicama, odem do pijace da vidim šta ima i onda sjednem negdje da popijem kafu na miru, gdje ima ljudi. Jednostavno, to je nemoguće ne uraditi u mom slučaju. Znate, moramo

Vokalna solistkinja Amira Medunjanin za Pobjedu pred koncert na Barskom ljetopisu NEJA MARKIČEVIĆ

PODGORICA – Kod Hemona se može pročitati da je sevdah osjećaj ugodnog bola u duši, pomirenosti sa nesrećnim životom koji će na kraju omogućiti uživanje.

Ili prostim jezikom, ono dječije „kad babo pjeva i plače“, otkriva nevjerovatnu vezu između ljepote i tuge.

13

Amira Medunjanin na nedavnom koncertu u Grožnjanu

lu jednu generaciju kreativnih ljudi koji se nikada više neće vratiti u svijet umjetnosti. A što se tiče muzike, mislim da je potpuno ista stvar. Trebaće vremena da se stvari vrate na prvobitne postavke. Ako je to moguće. A ja mislim da jeste i izuzetno je važno da kvalitet bude iznad kvantiteta. Iako je svijet potpuno drugačiji u odnosu na šezdesete i sedamdesete prošlog vijeka, još uvijek ljudi slušaju muziku koja je snimljena analogno. I sve više ljudi kupuje vinil, jer kao i ja uživaju u slušanju muzike na takav način. A za trendove, ne treba puno trošiti vrijeme. Toga je uvijek bilo i znamo kako se sve to zaboravlja.

POBJEDA: Na čelu ste ekipe, a kojoj pripada i Damir Imamović, koja je potpuno promijenila način poimanja sevdaha, iz narodnog melosa ga proizvela u kategoriju vrhunske umjetnosti, sevdah je izašao iz kafane direktno na velike pozornice. Je li to sve vrijeme bio cilj? Zašto to nije uspjelo generacijama pjevača i muzičara koji su Vas uveli u taj žanr?

MEDUNJANIN: Sevdah je bio na vrhuncu popularnosti u prošlome vijeku. Tada su interpretatori sevdalinki održavali na stotine koncerata godišnje i izdavačke kuće su prodavale milijunske tiraže albuma. A turneje su trajale godinama i zaista je bilo zlatno doba sevdalinke. Tako da je njihov uspjeh nemoguće ponoviti iz mnogo razloga. Da, postojale su institucije koje su sigurno mnogo doprinijele popularizaciji sevdaha. Kad imate infrastrukturu, kao što su u tom vremenu imali, a znate da je bilo talenta na pretek, onda je sve bilo mnogo lakše.

Danas je sve drugačije. Ali, blago koje su ostavili je vječita inspiracija svima nama.

Nove generacije imaju svoje viđenje sevdaha. Sada, koliko je uspješno – to će publika procijeniti. I vidjećemo koje će nove pjesme inspirisane sevdahom ostati u narodu.

A cilj jeste da se što više ljudi upozna sa tradicionalnom muzikom sa ovih prostora.

Ono malo što možemo uraditi je doći u bilo koji kutak svijeta i predstaviti pjesme koje su svima nama puno značile i koje nam još uvijek liječe dušu.

POBJEDA: Kad smo kod prethodnika, mnoge ste pjesme izvodili kojima je već neko dao formu, udahnuo im život i proslavio ih. Da li u takvim slučajevima postoji dodatna odgovornost prema već postojećim okvirima koje je kolektivno uho zapamtilo i usvojilo? I mora li to uvijek da bude bolje ili samo drugačije?

MEDUNJANIN: Neki dan sam bila na manifestaciji „Dani Joze Penave“ u Kiseljaku. I za tu priliku izveli smo dvije pjesme koje je napisao Jozo Penava i koje su meni izuzetno drage. I da. Velika je odgovornost izvoditi kopmozicije koje su dio velikog stvaralačkog opusa i koje su postale vanvremenske. I dobro ste rekli, kada napišete takve pjesme, udahnete im život i onda sve te pjesme ostanu i postanu dio svih naših života, onda je nemoguće da bilo ko izvede te pjesme, a da zvuči bolje. To je jednostavno nemoguće. Mi možemo samo pokušati dati svoje viđenje. E sad koliko je ta interpretacija drugačija, teško je reći. Ali, važno je dati sve od sebe u svakoj pjesmi. Na svakom nastupu. Mislim da jedino tako nećemo pogriješti.

POBJEDA: Album-posveta Silvani Armenulić i Tomi Zdravkoviću „For him and her“ je još uvijek aktuelan.

Jeste li proširili koncertni repertoar u odnosu na ono što se nalazi na albumu?

Izvodite li ponešto od pjesama koje u datom trenutku nijesu stale među odabranih 12 i traže li ljudi da se svira pjesma više?

MEDUNJANIN: Zaista, izgleda mi kao da smo to sve snimali prije puno vremena. A nijesmo mogli napraviti promociju albuma zbog pandemije, tako da sve te pjesme izvodimo još uvijek. A znate kako je sa Silvaninim i Tominim pjesmama. Nema čovjeka na ovim prostorima koji barem ne zna jednu njihovu pjesmu. A mnogi od nas znaju sve što su ikada snimili. Tih odabranih 12 su pjesme koje su povezane s nekim trenucima u životu i znam tačno kada sam ih prvi put čula i gdje sam bila.

A druge njihove pjesme su mi jednako drage, i izvodimo ih redovno na koncertima. Tako da sam sigurna da će biti slično i u Baru.

D. ERJAVŠEK

14

Povodi

Neđelja, 24. jul 2022.

Stav ZMIJSKA ZEMLJA ILI PARADOKSI AGITPROPOVSKE KAMPANJE

Crnogorski šovinizam je kad pjevate ,,Oj svijetla majska zoro“?!

Nikako da se śete brojni analitičari i kolumnisti Vijesti i urade jednu zbilja prostu stvar, a nije da nijesu imali dovoljno vremena: da, recimo, pobroje i uporede prije svega „prekogranične“ žrtve dotičnih nacionalizama (srpskog i crnogorskog) u posljednje tri decenije: ubijene, silovane, prognane... Može i bez popaljenih domova i sela i razorenih gradova. Ako ih sve ovo baš mrzi, dovoljno bi bilo da barem jedan od brojnih kolumnista i analitičara „prvog glasa Koncerna“ (i ovih oko njega) navedu, kako je već neko zapisao – makar i jednu jedinu dječju suzu koja je kapnula zbog crnogorskog nacionalizma

» Piše: Đorđija RADONJIĆ

Domaći medijski Koncern i njegovo političko krilo Ura, u što se ubraja još i zaštitna ograda oko njih – „nezavisni“ analitičari i brojne nekada ONVO (opoziciononevladine organizacije – rogobatno i nelogično, ali što da radimo), a trenutno VNVO (vladinonevladine organizacije – eto, i ovo rogobatno i nelogično, ali ovđe moguće) imaju precizno trasirane magistralne puteve.

I normalno je da ih se drže.

Tako, prije neki dan, „prvi glas“ Koncerna, dnevnik Vijesti iz pera glavnog i odgovornog urednika ponavlja jednu od „magistralnih“ formula. Pojednostavljeno: srpski nacionalizam = crnogorski nacionalizam.

Ili obratno, svejedno.

Ali što da vam ja pojednostavljujem, evo vam nadnaslova, naslova i podnaslova: 1. Tempirana bomba u temeljima države.

2. Analiza: građanska Crna Gora između dva nacionalistička ekstrema.

3. Crnogorski nacionalizam otišao toliko desno da katkad koketira sa fašističkim i kulturšovinističkim idejama. Srpski većih gabarita i duže tradicije, ali i širih, prekograničnih ambicija.

(Portal Vijesti, 10. 7. 2022) Sad, lako je za građansku ili svjetovnu Crnu Goru – ništa za nju neobično. Ona je već najmanje vijek i po utrenirana u odnosu na jedan nacionalšovinizam koji je znao dosta često da je preokupira, a pođekad i okupira. Trenutno stanje je, u najboljem slučaju, nešto između. Ali što da radimo sa „paćeničkim“ Koncernom i svime, odnosno svima koji uz njega idu – jedva dišu između nacionalističkih, crnogorskoga čekića i srpskoga nakovnja.

I ovo može obratno.

A lako je rješivo i dokazivo – olovkominajprostijommatematikom.

Međutim, nikako da se toga śete brojni analitičari i kolumnisti Vijesti i urade jednu zbilja prostu stvar, a nije da nijesu imali dovoljno vremena – ne godina, nego i decenija: da, recimo, pobroje i uporede, makar i približno, prije svega „prekogranične“ žrtve dotičnih nacionalizama u posljednje tri decenije: ubijene, silovane, prognane...

Može i bez popaljenih domova i sela i razorenih gradova.

Ali dobro, ako ih sve ovo baš mrzi,

Naslovnica „Vijesti“

dovoljno bi bilo da barem jedan od brojnih kolumnista i analitičara „prvog glasa Koncerna“ (i ovih oko njega) navedu, kako je već neko zapisao - makar i jednu jedinu dječju suzu koja je kapnula zbog crnogorskog nacionalizma.

Ko će mu ga znati – biće da je ovako, uz podrazumijevajuće vjerovanje na njihovu časnu riječ, efikasnije. A i lakše je.

Poslije gore pomenutoga „magistralnoga“ slova glavnoga i odgovornoga, kolumnisti i komentatori, ali bogami i kolumnistkinje i komentatorke „prvoga glasa“ Koncerna su već danima akcijaški i rafalno neumorni. Nešto kao zastarjela ruska artiljerija prema (izgleda ponovo) Zmijskom ostrvu. Mada Ukrajinci kažu da se tamo sa-

Za „alhemičare“ Koncerna, a najvjerovatnije i za najveći dio onih „nezavisnih“ oko njega, glasi pravilo: svi oni koji su se ovoga 13. jula, u Nikšiću, okupili oko Ljuba Čupića i njegovog osmijeha „daleko su od 21. vijeka i savremenih civilizacijskih vrijednosti“. A onda, podrazumijeva se, i Ljubo sa njima, onako „na gomilu“. Istina – tako se ne kaže, ali se tako „čita“

mo uludo troši municija i, uglavnom, promašaji su u pitanju.

Ovđe ni slučajno nijesu – medijski zmijski ujedi ciljano pogađaju tačno tamo đe bi, po njima, trebalo. I zanimljivo – ne tamo đe je najtanje, nego đe bi pod njihovom paljbom trebalo da to postane.

Ali što da se radi – i tamo i ovamo, i na Zmijskom ostrvu i u Zmijskoj zemlji važi: veži konja đe ti gazda kaže.

A gazda Koncerna je, izgleda, baš tamo đe je planirao mjesta za vezove, još poodavno ostavio i podśećanje na teme u okviru kojih se mogu kretati domaći zadaci „jahača“ kolumni, analiza i komentara njegovoga dnevnoga štampanoga glasila.

Kratko i jasno: 1. Litije i „odbrana svetinja“ su bili „emancipatorski“ pokret.

2. Na prošlim parlamentarnim izborima su u stvari – ,,poražene i četnička i partizanska Crna Gora“.

Ili prevedeno: poražene su i fašistička i antifašistička Crna Gora.

A Koncern i njegovo političko

krilo, pa još i „zeleno“ – Ura su, jel’te, neđe između. Po svoj prilici sami je Bog, glavom i bradom, upario, pa onda malom Montenegru poslao „pomiritelje“ u likovima gazde od Koncerna i gazde od „zelene“ partije.

Ali gazda od Koncerna je izgleda u startu, prilikom tog „pomiriteljskog“ pozicioniranja žestoko promašio, uglavnom na štetu svojega projekta – kada je jednu stranu definisao kao partizansku. Što će reći, ponavljamo – antifašističku i sve što uz to ide.

Po njemu – eto, konačno, pretprošloga 30. avgusta poraženu, ali ne i zatrijetu. A ako je već tako – a jeste, za njega vrlo nezgodnu, pa taman da je kao kamičak u cipeli. Zato bi nju, da bi „pomiritelji“ iz Koncerna i „zelenih“ građanista mogli i dalje normalno da funkcionišu, i vrše bogomdanu „misiju“, trebalo približiti ili još bolje i ako je ikako izvodljivo, upariti sa ovom drugom stranom.

Podrazumijeva se – fašizmom.

Uostalom, glavni i odgovorni urednik nije jedini. Prvi „zeleni“

vama – to je već posebno pitanje.

Zamislite vi sad tu – eto danas saznajemo, još i „velikocrnogorsku“ pošast kao poželjnog protivnika Koncerna i njegovog „zelenog“ političkog krila.

Za samozvane „pomiritelje“ – kao „kec na desetku“.

I sve to, bez obzira što i nije baš tako jednostavno ispravljati onu startnu grešku gazde od Koncerna, da bi tek tako lako mogao od antifašista napraviti „lelekače“, „ekstremiste“, crnogorske nacionaliste, pa još možda i „pećinske“ i konačno fašiste.

Ali i za ovo postoji rješenje – tu su „alhemičari“ i „alhemičarke“ Vijesti za koje nema tajni i prepreka.

Tako, nekoliko dana poslije već citiranoga nadnaslova itd. čitamo u jednom drugom podnaslovu: „Osim vjerskih, u Crnoj Gori i državni praznici postaju povod za konflikte i podjele. Tako je bilo i ovog 13. jula u Nikšiću, gdje su se sukobili, popularno rečeno, komite i četnici, podsjećajući nas, kako smo, nažalost, daleko od 21. vijeka i savremenih civilizacijskih vrijednosti.“ (Portal Vijesti, 17. 7. 2022) Eto tako – Ljubo Čupić i „Osmijeh Ljuba Čupića“ jesu već više od pola vijeka dobrodošli i do današnjega dana ostali su u brojnim svjetskim muzejima i spomenima antifašizma kao „civilizacijske vrijednosti“.

Za „alhemičare“ Koncerna, a najvjerovatnije i za najveći dio, ako ne i sve one brojne, a „nezavisne“, kako vole da se predstavljaju, unutar i u zaštitnoj ogradi oko Koncerna – svi oni koji su se ovoga 13. jula, u Nikšiću, okupili oko Ljuba Čupića i njegovog osmijeha – a možda najveći dio baš zbog oboje, „daleko su od 21. vijeka i savremenih civilizacijskih vrijednosti“. A onda, naravno – podrazumijeva se, i Ljubo sa Glavni i odgovorni njima, onako „na gomilu“. urednik nije jedini. Prvi Istina – tako se ne kaže, ali se „či„zeleni“ crnogorski lider ta“. i premijer već nekoliko puta joj baš to i pripisuje. Hoće se reći – „ista je to pašta“ i Prevedeno: partizanski ili daleko su od tih vrijednosti i 21. antifašistički fašisti. Jeste vijeka – nešto kao i koliko i oni koji su prije koji mjesec javda je i ovo rogobatno i van drugi no urinirali po spomeniku Ljubu pameti, ali navikli smo – Čupiću. što to u njegovim gotovo Nestvarno. I otrovno. dvogodišnjim izvedbama A sve u stvarnoj Crnoj Gori. nije van pameti, a opet Možda je baš zato neki momak dobro proračunato. Đe i u – očigledno šokiran, a opet uspio čijoj ili čijim glavama – to ostati toliko miran i razuman, u je već posebno pitanje svojoj FB objavi, u nevjerici i prosto, onako bez ujedanja, zapisao: crnogorski lider i premijer već „Crnogorski nacionalizam i šovinekoliko puta joj baš to i pripi- nizam je kad Marko, Jovan, Emir, suje. Prevedeno: partizanski ili Jozo, Selma, Viktor... pjevaju ‘Oj antifašistički fašisti. Jeste da je i svijetla majska zoro’ i time ugroovo rogobatno i van pameti, ali žavaju one koji priželjkuju ’lelenavikli smo – što to u njegovim kanje Turaka i kukanje bula’. A gotovo dvogodišnjim izvedbama nemojte, da vas zamolim!“ nije van pameti, a opet dobro pro- Ima li koga u Zmijskoj zemlji da računato. Đe i u čijoj ili čijim gla- ovo čuje?

Neđelja, 24. jul 2022.

Marketing

15

16

Arena

Fudbal

Neđelja, 24. jul 2022.

Počelo sedamnaesto izdanje elitnog fudbalskog karavana Crne Gore

Prvi gol u sedamnaestom izdanju elitnog ranga crnogorskog klupskog fudbala postigao je Aldin Adžović iz Jezera koje je na premijeri Meridianbet 1. CFL savladalo Rudar – 3:1. Najzaslužniji za dobar start Plavljana bio je dvostruki stijelac – Armin Bošnjak.

FSCG

Kiks šampiona na startu Jedinstvo

1

VELIKI BOD JEDINSTVA

1

Jedinstvo

Sutjeska

Joksimović Đorđević Bojić (od 57. Vlaović) Idrizović (od 77. Bugarin) Hajrović (od 66. Mrđa) Dulović Dacić Krulanović Mušović (od 66. Korać) Šćepanović Cvijović

Giljen Konrad (od 58. Striković) Babić Krstović Tučević (od 74. Mohamed) Đinović (od 63. Stijepović) Zakarija (od 63. Eraković) Matanović Drinčić Vlahović Vuković (od 58. Nenov)

Detalj sa utakmice u Bijelom Polju

Jezero

udarca iz ugla. Krstović je reagovao iz skoka, a lopta je na putu do mete promijenila smjer, tek toliko da prevari golmana domaćih.

Između dva međunarodna meča sa Klaksvikom, očekivalo se da će trener Sutjeske Milija Savović promiješati karte i neke od standardnih igrača sačuvati za revanš 2. kola kvalifikacija Lige konferencija naredne srijede na Farskim Ostrvima.

I takav sastav je kontrolisao

stvari na terenu, s tim što u fudbalu sve može brzo i jednostavno da se okrene. Tako je neoprezan start na ivici šesnaesterca koštao Nikšićane gubitka vođstva pred odlazak na pauzu, a potom i gubitka fokusa, željenog ritma i mirnoće.

Sada su Bjelopoljci dobili najstrožu kaznu, a siguran izvođač bio je Idrizović u 43. minutu.

Nije to bilo sve – na kontra strani je izglednu šansu imao

Tučević, koji je slabo reagovao ispred protivničkog gola u 45.

Početkom nastavka ultrasi Jedinstva bakljama su upotpunili lijep ambijent na stadionu, a to je, uz izjednačenje, ohrabrilo fudbalere Jedinstva koji su priredili par zanimljivih izleta prema naprijed.

Sutjeska je iznova morala da gradi put do pobjede, pojačavao je Savović ekipu i u posljednjih pola sata igrao sa onim najboljim što ima.

Mornar na premijeri nove sezone dočekuje Dečić

Barani žele da potvrde velike stvari PODGORICA - Mornar i Dečić večeras (21 h) odigraće na ,,Topolici“ prvi meč nove sezone. Barani žele da pokažu da su spremni za velike stvari, dok Tuzani nakon eliminacije sa evropske scene imaju jasnu namjeru da na pravi način dokažu da imaju kvalitet da idu na trofeje.

Mornar je napravio određene rokade u timu i činjenica je da sa još više kvaliteta ulazi u novu sezonu.

- Spremni smo nakon dobro odrađenih priprema za izazove u novoj sezoni.

Izmijenila se ekipa, ali smo se tokom priprema dobro uigrali i mislim da smo spremni da pokažemo kvalitet – kazao je ofanzivac Mornara Igor Poček.

Nikšićanin ističe da ih na startu čeka jedan od najboljih timova lige.

- Dečić se dodatno pojačao i po svima jasno pokazuju da idu na titulu. Tuzani su igrali dobro protiv Dinamo Minska, tako da smo svjesni da nas čeka težak posao.

1

1

Stadion: Nikoljac. Gledalaca: 2.500.

Sudija: Dalibor Vujisić (Podgorica).

Golovi: 0:1 Krstović u 33, 1:1 Idrizović (pen) u 43. Žuti kartoni: Idrizović, Dulović, Joksimović, Korać (Jedinstvo).

Nije se dugo čekalo na iznenađenje, a priredilo ga je Jedinstvo koji je odigralo 1:1 sa braniocem titule – Sutjeskom.

Petrovac je u Kotoru bio bolji od debitanta u prvoligaškom društvu, tivatskog Arsenala – 2:0, uz dva gola Mamadu Mendija.

Večeras se u Baru (21h) sastaju Mornar i Dečić, dok je utakmica Iskre i Budućnosti odložena zbog obaveza plavih na evropskoj sceni.

Prvoligaški fudbal vratio se u Bijelo Polje nakon pet godina, a odmah je stigao i prvi bod – ni manje ni više nego protiv Sutjeske. Nikšićani su imali više šansi, poveli na vrijeme, ali to nije bilo dovoljno za trijumf protiv borbenog i upornog Jedinstva.

Zakarija i Vuković su propustili obećavajuće prilike za goste, a najbolju situaciju u uvodnoj fazi duela promašio je Krstović koji glavom nije pogodio praznu mrežu nakon kornera.

Novajlija u redovima Nikšićana, holandski napadač Konrad, iznudio je penal koji je Joksimović odbranio Drinčiću u 32. Ali, samo 60 sekundi kasnije – gosti su poveli poslije

Sutjeska

Mornar

Dečić

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion SRC ,,Topolica“. Kapacitet: 2.000. Sudija: M. Savović. Pomoćnici: D. Vujović i G. Šućur. Početak: 21 čas Popović

Stevanović

Kajević

Baošić

Kaluđerović Ćetković

Vukotić

Sekulović Smiljanić

Poček

Vujačić Pešukić Vucaj

Bećiraj

Ali, mislim da imamo šta da pokažemo i siguran sam da ćemo potvrditi kvalitet – jasan je Poček.

Dečić nakon eliminacije sa evropske scene okrenut je domaćim izazovima. Tuzani su protiv Dinamo Minska ostavili dobar utisak, malo je nedostajalo da izbore plasman u drugo kolo kvalifikacija za Ligu konferencija, ali sada kvalitet treba da pokažu u domaćem šampionatu.

- Bili smo blizu iznenađenja

protiv Dinamo Minska. U oba meča smo bili ravnopravni, ako ne i bolji u pojedinim momentima. Ta dva meča donijela su dodatno samopouzdanje, iako nijesmo uspjeli da napravimo podvig i prođemo dalje. Vidjelo se da imamo kvalitet, tako da se nadam da u dobrom raspoloženju dočekujemo obaveze na domaćoj sceni - kazao je Jovan Nikolić, vezista Tuzana.

Nikolić je svjestan da ih na

Božović Nikolić

Božanović Đeljaj

Drešaj Ćuković

Tući

Marković

Trener Andrija Delibašić

Trener Vladimir Janković

startu čeka težak posao.

– Mornar je i prošle sezone bio neugodan rival. Barani su se dodatno pojačali i sigurno da će biti veoma teško. Ali, moramo biti mirni, strpljivi i nastojati da na pravi način otvorimo sezonu R. P. – naglasio je Nikolić.

Nijesu gosti više bili tako opasni i dominantni kao u uvodnih 45 minuta, dok se Jedinstvo postavilo u čvrst blok – sa očiglednom ambicijom da ne izgubi.

Borba, želja, motiv – isplatilo se momcima Vuka Bogavca, koji gotovo da nijesu izgradili šansu za pogodak, ali su uspjeli da na ramenima iznesu ogroman bod.

JEZERO SIGURNO Jezero je u derbiju sjevera nadigralo Rudar. Brzi gol Adžovića u 10. minutu, pa još jedan Bošnjaka iz penala u 35. usmjerili su utakmicu u jednosmjernu ulicu.

Pljevljaci su vratili nadu preko rezerviste Talovića, koji je u 38. zamijenio Zečevića, a u dodatku prvog dijela smanjio na 2:1.

Nije bilo dovoljno za povoljan epilog, jer je Bošnjak svojim drugim pogotkom prelomio meč u 61. minutu (3:1).

RUTINA PETROVCA Petrovac je u prelaznom roku pokazao ozbiljne namjere, a u prvom kolu lige najavio da ima ekipu za visoke domete.

Sastav Mladena Lambulića rutinski je osvojio bodove protiv debitanta u eliti, Arsenala iz Tivta koji je bio domaćin u Kotoru.

Heroj startne pobjede ,,nebesko-plavih“ bio je senegalski internacionalac, Mendi, koji je dva puta matirao golmana Nikića.

Prvi put je to uradio u finišu prvog poluvremena, a drugi put u 58. minutu kada je glavom iz peterca pospremio loptu tamo đe treba.

Bolji, kvalitetniji, jači su bili Petrovčani koji nijednog trenutka nijesu ugrozili predD. K. nost.

3

Rudar

1

2

1

Stadion: u Beranama. Gledalaca: 500.

Sudija: Nikola Vođević (Podgorica).

Golovi: 1:0 Adžović u 10, 2:0 Bošnjak (pen) u 35, 2:1 Talović u 45+1, 3:1 Bošnjak u 61. Žuti kartoni: Senaga (Jezero), Bakrač, Živković, Kasalica (Rudar).

Jezero

Rudar

Asanović Pavlović Ćetković (od 65. Tošković) Pajović Stijepović Vuković (od 17. Senaga) Bošnjak (od 90. Bošković) Radunović Adžović (od 90.

Radenović) Jovićević Redžepagić (od 65. Toskić)

Muminović Janjić Nikolić (od 77. Bulatović) Šahman Bakrač Boričić (od 38. Kasalica) Zečević (od 38. Talović) Peličić Gašević (od 77. Gašević) Živković (od 65. Harada) Golubović

Arsenal

Petrovac

0

0

2

1

Stadion: pod Vrmcem. Gledalaca: 500.

Sudija: Ivan Šarac (Cetinje).

Golovi: 0:1 Mendi u 41, 0:2 Mendi u 58. Žuti kartoni: S. Mršulja, V. Mršulja (Arsenal), Mendi, Boričić (Petrovac).

Arsenal

Petrovac

Nikić Marković Čavor (od 64. S. Mršuja) Rašo Bakić (od 64. Dašić) Došljak Pepić (od 80. V. Mršulja) Dragićević Muhović (od 64. Mirković) Montenegro (od 80. Stešević) Manojlović

Jelovac Mendi Augusto Faust (od 82. Babić) Dubljević (od 85. Boričić) Radenović Vujović (od 80. Marković) Milić (od 80. Vojvodić) Perović (od 80. Zvrko) Radinović Mikijelj

Arena

Neđelja, 24. jul 2022.

Košarka/Odbojka

17

Izmaklo finale, Crna Gora sa Izraelom za bronzu Litvanija Crna Gora

67 63

PODGORICA – „Bemax arena“. Gledalaca: 1.500. Sudije: Jilmaz (Turska), Bizuel (Francuska), Grigoni (Italija).

Rezultat po četvrtinama: 15:17, 13:18, 24:14, 15:14.

LITVANIJA: Marčuljonis 6, Montvila, Stenionis 8, Budris, Preibis 5 (2-2), Kludulas 2 (2-2), Tamulevičius 3 (2-1), Rubstavičius 18 (11-7), Pivorlus 2, Jarusevičius 6, Rubinas 11, Butka 6 (2-0).

CRNA GORA: Bogavac, Anđušić 10, Varajić 4, Ivanović 5 (1-1), Radetić, Kljajević, Vučeljić 8, Rakočević, Jovanović 6 (2-2), Grbović 16 (6-4), Bulajić, Žugić 14 (8-7).

Mlada košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je od košarkaške velesile Litvanije 67:63, pa će danas (18.45 sati) igrati sa Izraelom za bronzu na Evropskom prvenstvu u Podgorici. Španija će biti rival

Rezultati polufinala Španija – Izrael Litvanija – Crna Gora

84:75 67:63

Raspored VEČERAS ZA 3. MJESTO 18.15 - Crna Gora – Izrael FINALE 20.30 - Litvanija – Španija

Litvaniji u borbi za zlato.

Crna Gora je već premašila planove za ovaj šampionat, već je napravila najveći uspjeh u istoriji crnogorske košarke u ovom uzrastu, ali je uz malo više sreće i koncentracije u finišu mogla i do finala, jer ga je ekipa Dušana Dubljevića igrom tokom najvećeg dijela meča i zaslužila. Možda je pobjednika odlučila i jedna odluka arbitara u finišu meča, kada su odbranu na Fedoru Žugiću, na 28 sekundi prije kraja, pri rezultatu 65:63 za Litvaniju, okarakterisali kao čistu blokadu, a ne faul odbrane…

FIBA. BASKETBALL

Evropsko prvenstvo za mlade košarkaše (Podgorica, 16 – 24. jul) Detalj sa sinoćnje utakmice

VODILI IZ BEZ TROJKI

U prvom poluvremenu je bilo evidentno da su obje ekipe nervozne zbog velikog uloga, što se odrazilo na igru u napadu. Međutim, Crna Gora je prvo poluvrijeme odigrala odlično u odbrani, dozvolila je rivalu da upiše svega 28 poena. Naši košarkaši su veoma dobro čuvali reket, Litvancima nijednog trenutka nijesu dozvoljavali lake poene, a sa pet blokada su rivalu jasno stavili do znanja da će morati da nađe druge puteve do koša. Srećom po Crnu Goru, Litvanija je u prvom poluvremenu ubacila četiri trojke iz čak 19 pokušaja, pa je defanziva „crvenih“ nadoknadila loših 20 minuta šuta sa distance (8-0), te prednost Litvanije u skoku (25-23), posebno ofanzivnom (10-7).

Naša mlada selekcija je agresivnom odbranom tjerala rivala na greške (devet izgubljenih lopti), pa je uz šest ukradenih lopti čuvala vođstvo nakon što ga je nepuna tri minuta prije

kraja četvrtine donio Danilo Ivanović, koji je pogodio koš i dodatno bacanje za vođstvo od 13:12.

Litvanija je ubacila prvi koš na meču, a onda je Crna Gora serijom 8:0 nagovijestila uspješno veče. Litvancima je trebalo skoro pet i po minuta da ponovo postignu koš, i to trojku Stenionisa, koji je nešto kasnije novom trojkom vratio gostima vođstvo (12:10). Međutim, uslijedio je odgovor Ivanovića, nakon čega je Fedor Žugić pogodio dva bacanja, a Andrija Grbović zakucao za vođstvo od 17:12. Preibis je trojkom do kraja kvartala smanjio zaostatak na posjed (17:15).

Crna Gora je čuvala prednost i u drugoj četvrtini, koju je u posljednjih 80 sekundi uvećala sa tri na do tog trenutka rekor-

dnih sedam razlike, zahvaljujući koševima Filipa Anđušića (35:28)…

UBRZANJE, PA PAD Naša selekcija je imala ubrzanje na startu drugog poluvremena, koševima Ivanovića i Anđušića je došla do dvocifrene prednosti (39:28), koju je imala do 41:30. Domaćin, međutim, nije iskoristio pozitivan momentum, jer je i dalje bio bez šuta sa distance.

Litvanci su se probudili i razigrali, pa su prvo serijom 7:0 prišli na 43:37, a onda još efektnijom serijom od 11:0 stigli do vođstva od sedam poena (50:43), na minut i 40 sekundi prije kraja četvrtine. A onda je Zoran Vučeljić, konačno, pogodio trojku za Crnu Goru, nakon 13 timskih promaša

prije toga. To je vratilo nadu, jer je naša selekcija do kraja četvrtine smanjila zaostatak na tri poena (52:49), upravo preko Vučeljića.

Međutim, Litvanija je u prvih četiri minuta i 10 sekundi igre u trećoj dionici došla do 11 poena prednosti (61:50), kada se činilo da je meč odlučen.

Međutim, Crna Gora se nije predavala, uzvratila je serijom 11:0 za izjednačenje na dva minuta i 55 sekundi prije kraja (61:61), kada se ušlo u neizvjesnu završnicu. Na 63:63 je Jovanović izgubio loptu u odbrani, što su Livanci kaznili (65:63), a u sljedećem napadu Žugiću nije sviran faul prilikom u prodoru na koš, nakon čega je revoltiran zaradio tehničku, što je Rubstavičius kaznio sa penala za konačnih 67:63.. S. J.

OSCG

Doskorašnji trener odbojkaša Budućnosti naredne sezone vodiće iranski Sepahan

PODGORICA – Balša Radulović se ponovo pridružio ne baš brojnoj grupi crnogorskih odbojkaških trenera koji rade u inostranstvu (Igor Kolaković u Srbiji, Veselin Vuković u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Ivan Joksimović u Kataru, Nikola Masoničić u Saudijskoj Arabiji) – doskorašnji trener Budućnost voleja će trenersku karijeru nastaviti u Iranu, na klupi Sepahana.

– Radi se o jednom od najvećih sportskih društava u Iranu, koje ima ozbiljne rezultate u svim sportskim sekcijama. Činjenica da su prethodnu sezonu, kada je u pitanju ligaški dio, završili na prvom mjestu dovoljno govori o kakvom klubu je riječ. Želja rukovodstva kluba je da se u narednoj sezoni afirmiše što veći broj mladih igrača koji su ponikli u Sepahanu, kako bi narednih sezona ponovo imali reprezentativce, kao i kvalitetne igrače u Super ligi – kazao je Radulović za portal OSCG. Veoma su pozitivni prvi utisci Radulovića po dolasku u Iran, gdje je kao selektor te zemlje velike uspjehe ostvario Igor Kolaković.

– S obzirom na to da sam navikao na rad sa mlađim igračima i da u istom uživam, prihvatio sam ponudu i moram da istaknem da se, na osnovu onoga što sam vidio prvih

SEPAHANSPORT

Radulović: Doček koji sam imao govori o veličini kluba i poštovanju

dana, nijesam pokajao. Doček koji sam imao na aerodromu u tri sata poslije ponoći govori o veličini kluba i poštovanju koje iskazuju na svakom koraku. Na meni je da to vratim kroz ozbiljan i posvećen rad, a vjerujem da samim tim ni dobri rezultati neće izostati – dodaje novi trener Sepahana.

Sa izuzetkom sezone 2020/21, kada je radio u Al Etifaku iz Saudijske Arabije, Radulović je vodio prvi tim Budućnosti od 2017. godine.

– Veliko hvala čelnim ljudima OK Budućnost volej koji su mi dali odriješene ruke i podršku pri promjeni sredine, iako sam

ugovorom bio vezan naredne dvije sezone.

Ostaje žal što ni u drugom mandatu na mjestu trenera svog voljenog kluba nijesmo uspjeli doći do trofeja, ali doći će red i na to jednog dana. Nikad zbogom ne mogu da kažem Budućnosti, samo doviđenja i veliko hvala na svemu, uz njih sam svim srcem!

Radulović je bio selektor muške mlađe seniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore, koja se nedavno vratila sa Evropskog prvenstva u Tarnovu, nakon što je izborila istorijski plasman među osam najboljih selekcija Starog kontinenta.

– Veliko hvala i ljudima koji su na čelu Odbojkaškog saveza Crne Gore, koji su imali razumijevanja za moj novi angažman, jer je trebalo da budem dio seniorske reprezentacije u stručnom štabu selektora Ivana Joksimovića. On mi je dao punu podršku u mom novom angažmanu, imao je razumijevanja za moje odsustvo sa priprema i samih kvalifikacija i, još jednom, veliko hvala svima na tome. Pratiću rezultate i kompletne kvalifikacije naše seniorske reprezentacije, vjerujem da imamo kvalitet da izborimo još jedno Evropsko prvenstvo i nadam se da ćemo iduće godine zajedno biti učesnici trećeg uzastopnog prvenstva kada su u pitanju seniori – zaključio je Balša Radulović.

S. J.

Naši odbojkaši dva puta savladali BiH u pripremnim mečevima za kvalifikacije za SP

Uspješne provjere PODGORICA – Crnogorski odbojkaši imali su uspješne generalne provjere pred start kvalifikacija za Evropsko prvenstvo – izabranici Ivana Joksimovića su dva puta savladali Bosnu i Hercegovinu u prijateljskim mečevima u Kolašinu gdje će ,,crveni“ igrati domaće mečeve u kvalifikacijama.

U meču zatvorenom za javnost, Crna Gora je slavila 3:1 (25:18, 23:25, 25:18, 25:16), a najviše poena su osvojili Marko Bojić, Bojan Strugar (po 13), Ivan Zvicer (12) i Luka Babić (11). U meču pred oko

300 gledalaca je naša selekcija slavila sa maksimalnih 3:0 (25:15, 25:21, 25:23), nakon čega je odigran dodatni set, koji je pripao gostima (25:21). Marko Bojić je sa 12 poena predvodio našu selekciju, Babić je dodao devet, Zvicer, Blažo Milić i Bojan Strugar po sedam.

Crnogorski odbojkaši će u kvalifikacijama igrati u grupi sa Portugalom, Luksemburgom i Islandom. Prvi meč igraju 3. avgusta u Kolašinu protiv Luksemburga.

Vizu za EP izboriće pobjednici sedam kvalifikacionih grupa i pet najboljih drugoplasiranih selekcija.

S. J.

18

Košarka/Vaterpolo

Arena

Neđelja, 24. jul 2022.

Marija Leković oduševila igrama na B prvenstvu Evrope, gdje je izabrana za MVP igračicu

Od majstora u kartingu do zvijezde pod obručima Sutomore je malo mjesto kod Bara, mnogima poznato kao ljetovalište. Baš iz tog mjesta, koje nikako ne može biti povezano sa sportom, dolazi Marija Leković.

U pitanju je djevojčica (2003. godište) koja nije odlučila da se posveti plivanju ili nekim sportovima na vodi, već je krenula u druge nevjerovatne ,,vode“.

Prvo šampionka u kartingu, sada je jedna od najperspektivnijih košarkašica u Crnoj Gori, koja je, iako je tek proslavila 19. rođendan, već neko vrijeme redovni član seniorske reprezentacije…

Ali, da krenemo od početka.

Marija je kao učenica Osnovne škole ,,Blažo Jokov Orlandić“ u Baru pokazivala afinitete za gotovo sve sportove. Neočekivano, za razliku od drugarica, privlačili su je adrenalin i ljubav prema vožnji. Baš zbog toga karting nije bio samo razonoda, pa je krenula i da se takmiči.

Nevjerovatna upornost i želja doveli su je do šampionske krune 2011. godine i to u dvije klase – ,,babby“ i ,,60-I“, a priča dobija epitet, ,,vjerovali ili ne“, osam godina kasnije, kada je izabrana za najbolju mladu košarkašicu Crne Gore!

– Iskreno, teško je sve opisati.

Krenulo je spontano, ali je glavni ,,krivac“ za moju odluku da se oprobam u kartingu, a onda i da ga zavolim, brat Đorđe – otkriva na početku priče Marija Leković, koja je zatim evocirala uspomene sa početka karijere.

– Već sa sedam godina počela sam da vozim karting i to sasvim slučajno. Tata je kupio bratu karting i ja sam uz njega probala da vozim. Nekako mi je bilo neobično, zanimljivo, svakog dana imala sam sve veću želju da se trkam. Tako je

VELIKA NADA CRNOGORSKE KOŠARKE: Marija Leković

Raičević priredio prijem za šampionke Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević ugostio je mlade Baranke, šampionke u košarci, Mariju Leković i Zoranu Radonjić. Raičević se tom prilikom sastao i sa sekretarom KSCG Darkom Ivanovićem i predstavnicima barske košarke i lokalnih košarkaških klubova.

Raičević je čestitao košarkašicama na sjajnim rezultatima koje su postigle sa mladom ženskom košarkaškom reprezentacijom Crne Gore i osvojile Evropsko prvenstvo B divizije.

sve krenulo.

Mnogi su se čudili, ali iako ovom odlukom nije oduševila porodicu, otac Goran i majka Ratka bili su joj velika podrška – ipak, bili su oduševljeni kada se odlučila za košarku.

– Roditelji su brinuli da se ne povrijedim. Na jednom treningu sam se prevrnula, a već sjutradan vozila sam trku i bila drugoplasirana. Sve to je za njih bilo stresno. Ipak, kako sam počela uporedo da idem na košarku, poslije te nesmotrenosti moji su me sve više ,,gurali“ na košarku, kako se ne bih povrijedila, a svaki trening stvarno je donosio sve veću ljubav prema košarci i onda je na karting stavljena tačka – iskrena je Marija.

Karijeru je počela u barskom Antivariju, kod trenera Nikole

Ćosovića. U mnogim mlađim uzrasnim kategorijama Antivari je dominirao, pravio iznenađenja, a upravo je Marija bila otkriće. Kao članica barskog Antivarija bila je jedna od najzaslužnijih za brojne uspjehe, a za samo tri sezone osvojila je četiri medalje. Marija je sa Antivarijem bila šampionka Crne Gore u konkurenciji mlađih pionirki (2014/2015), u konkurenciji pionirki (2015/2016. i 2016/2017), kao i vicešampionka u sezoni 2016/2017. za uzrast kadetkinja.

Njen potencijal prepoznali su i ljudi iz ŽKK Budućnost Bemax, pa je Marija stigla u redove podgoričkog kluba, ali je dvije sezone nastupala za Lovćen Bemax. Sa klubom iz prijestonice dva puta je bila šampion u uzrastu kadetkinja i dva puta

u konkurenciji juniorki, te dva puta vicešampion Crne Gore u seniorskoj konkurenciji, u kojoj je oba puta igrala i finale Kupa.

Dvije sezone bila je dio tima Lovćen/Budućnost, koji je bio vicešampion WABA lige do 17 godina. Nakon sezone u kojoj je igrala za tri selekcije Budućnost Bemaxa (kadetkinje, juniorke, seniorke), dvije sezone fokusirana je na juniorski i seniorski tim.

– Lopta je brzo postala moj neizostavni dio života i teško je opisati dan bez treninga.

Dajem sve od sebe da svakog dana napredujem. Imala sam tu sreću da u bitnim godinama igram sa starijim i iskusnim igračicama, što mi je mnogo pomoglo.

Marija je igrala za kadetsku i juniorsku reprezentaciju Crne Gore na Evropskom prven-

stvu, a u utakmici protiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu, prije tri i po godine, debitovala je za seniorsku selekciju Crne Gore.

Bila je i dio reprezentacije koja je na Igrama malih zemalja Evrope osvojila zlato. Marija je na nedavnom šampionatu Evrope B divizije za igračice do 20 godina bila lider. Pokazalo se koliki je potencijal mlada Baranka, koja je imala prosjek 14,5 poena, 3,3 skoka i 4,4 asistencije, zbog čega je i dobila priznanje za MVP, odnosno najbolju igračicu šampionata.

– To je nešto posebno. Mislim da smo svi ponosni što smo uspjele da izborimo A diviziju i potvrdimo da nam je mjesto u eliti. Nije bilo lako, iako smo na svim utakmicama bile ubjedljive – ističe Marija, koja je na svim utakmicama dominirala.

Predsjednik je sa predstavnicima nacionalnog košarkaškog saveza i lokalne košarke razgovarao o perspektivama daljeg razvoja košarke, a posebno ženske košarke u Baru i iskazao volju Opštine Bar da podrži takvu inicijativu. Ocijenjeno je da je Bar sportski grad, ali i grad šampiona koji u svim sportovima postižu uspjehe, te da ima ljude koji su spremni da rade na razvoju i ove discipline i naprave snažnu bazu za žensku košarku. Ovakav uspjeh barskih sportistkinja u crnogorskoj reprezentaciji sigurno će biti inspiracija za mnoge mlade zainteresovane za košarku, naročito u ženskoj kategoriji, da se dodatno angažuju i iskažu svoj talenat i svoje potencijale u čemu će imati punu podršku lokalne uprave.

– Sedam pobjeda u sedam utakmica za samo osam dana.

Drago mi je da smo i u dresu Crne Gore pokazale da smo napredovale tokom posljednje dvije, tri sezone, da smo spremne da igramo na velikom nivou i da zaista možemo mnogo. Svaki meč bio je priča za sebe, ali svakako da su posebne emocije vezane za duel protiv Izraela, kada smo izborile A diviziju – naglasila je Leković, koja je u Skoplju imala veliku podršku, tako da se osjećala kao kod kuće.

– Porodica i prijatelji gotovo svuda me prate. Zaista znači podrška meni dragih ljudi i sigurno da je to donijelo dodatni motiv i neku psihološku stabilnost u ključnim momentima – jasna je Marija R. PEROVIĆ Leković.

WP INSIDE

Naši vaterpolisti propustili šansu za nove bodove na završnom turniru SL

Od ,,plus dva“ do poraza Australija Crna Gora

9 8

STRAZBUR – Bazen „Kibicenau“. Gledalaca: 300. Sudije: Periš (Hrvatska) i Penšo (Francuska). Igrač više: Australija 3-1, Crna Gora 11-4.

Peterci: Australija 2 (2), Crna Gora 1 (0). Rezultat po četvrtinama: 2:2, 1:1, 3:4, 3:1.

AUSTRALIJA: Porter (pet odbrana i peterac), Marsden 1, Ford, Negas, Pauer, Mekdženet, Pavilard 5 (2), Holden, Bajrns 2, Pat, Put 1, Edvards, Hedžis.

CRNA GORA: Andrić (10 odbrana), Mršić, Radović, Averka 2, Murišić, Popadić 1, Vidović 1, Đurđić, Vujović 1,

Spaić 1, Matković 1, Banićević 1, Tešanović.

Golom Dušana Matkovića u prvom napadu posljednje četvrtine vaterpolisti Crne Gore stigli su do 8:6 protiv Australije, ali kapitalnu prednost nijesu sačuvali. U drugom meču završnog turnira Svjetske lige ,,ajkule“ su poražene 9:8 i nakon odličnog starta (trijumf nad Srbijom) prokockali su šansu da danas sa Španijom najvjerovatnije odlučuju o prvoj poziciji pred četvrtfinalne borbe.

Naš tim odlično je ušao u meč – sa dva brza gola (Kanstantin Averka i Vladan Spaić) u trećem minutu je izgledalo da će bez problema upisati bodove.

Međutim, tako nijesu razmi-

šljali Australijanci jer su serijom 3:0 anulirali minus i stigli do ,,plus 1“ u uvodnim minutama druge dionice. Nakon odmora raspucana su bila oba tima – ali je naš preko Vlada Popadića sa golom prednosti sačekao posljednjih osam minuta. Upravo su igrači selektora Vladimira Gojkovića u trećoj četvrtini odličan posao završavali sa igračem više (33), ali kada je bilo najvažnije, u posljednjoj četvrtini, zastali su.

Nakon gola Matkovića za ,,plus 2“, domaćin u ovom meču je pokazao, prije svega, upornost, a ljevoruki Luk Palivard je iz peterca (2.17 prije kraja) obezbijedio svom timu prednost od gola (9:8). Propustili su naši reprezentativci u posljednjem

Averka je postigao dva gola

napadu sa igračem više da obezbijede remi i peterce.

- Vidjeli ste utakmicu sa dosta oscilacija. Nijesmo iskoristili veliki broj šansi u prve dvije četvrtine kada smo vodili i kon-

trolisali igru. Poslije nam se smanjila rotacija zbog povrede i definitivno smo izgubili kontrolu igre i primili lake golove.

Nemamo vremena za analizu, čeka nas naredni meč - kazao

je Gojković.

Naredni meč ,,ajkule“ igraju danas od 18 sati sa svjetskim šampionom Španijom koja je u 2. kolu slavila protiv Srbije u festivalu golova - 20:15. A. M.

Arena

19 LETOUR.FR

Sportski miks

Kadetkinje u finišu priprema za SP, golmanka Andrea Škerović vidi dosta aduta, oduševljena radom Maje Savić

Mlade rukometašice vodi Maja Savić, a prve provjere i to zvanične imaće u mečevima grupne faze sa Alžirom, Islandom i Švedskom.

Talentovana generacija je u dobrom ritmu, Maja je uspjela sa trenericom golmanki Mirjanom Milenković da poveže kondicioni rad, sa tehnikom i taktikom, i za sada, a pred put u Sjevernu Makedoniju, ide sve kako treba.

Temeljan rad sa Savić, koja je za ovu akciju preuzela kadetski tim (prva saradnica Bojane Popović u Budućnost Bemaxu i seniorskoj reprezentaciji), mogao bi da donese dobru priču sa predstojećeg šampionata.

– Pripreme su bile teške i naporne, posebno posljednje dvije, tri nedjelje. Najteže smo prošli, a sada nas čeka najljepši dio. Igramo samo rukomet i uvježbavamo se za Svjetsko prvenstvo. Sigurna sam da ćemo u Skoplje doći spremne, nadam se, uraditi dobre stvari – istakla je Andrea Škerović, golmanka kadetske reprezentacije koja će se po završetku SP priključiti prvom timu Budućnost Bemaxa.

U posljednjih mjesec i po rukometašice su, prije svega, morale glavu da ,,namjeste“ za ono što je stručni štab tražio od njih. Ponavljanje akcija, obnavljanje gradiva na sastancima u analizama rivala, uz sve to u Tološkoj šumi brusile su fizičku kondiciju, morale su da prođu kadetkinje, a sa njima i pionirke Maja Ceklić i Nina Ramusović.

Škerović u društvu Savić i Milenković

Vingegor osvojio Tur Trka oko Francuske završava se danas na Jelisejskim poljima, a Jonas Vingegor već slavi.

Pobjednik pretposljednje etape - hronometar u dužini od 40 kilometara, bio je Vout Van Art (47 minuta i 59 sekundi), ali je Danac potvrdio trijumf u ukupnom plasmanu osvajanjem drugog mjesta. Za klupskim kolegom zaostao je 19 stotinki, a treće mjesto pripalo je Slovencu Pogačaru. Danski biciklista je do ove sezone imao samo dvije pobjede na Turu, a u ovoj je vozač Visma

Poslije SP stiže u Budućnost Bemax Nakon kraće pauze 18-godišnja golmanka pridružiće se pripremama ,,plavih“.

– Veliki iskorak i privilegija. Drago mi je što sam dobila šansu. Ali, trenutno je prioritet Svjetsko prvenstvo koje mi okupira pažnju – poručila je Škerović.

– Bilo je teško, ali bez ovakvog rada nijesmo mogli dalje.

Mislim da nije mala stvar nastupati na SP. U Skoplje ne idemo da gledamo šampionat, već idemo sa ciljem. Mislim da je to pozitivno i smatram da uvijek treba imati pozitivan pritisak. Ovo što mi imamo vjerujem da nas neće sputati, već da će nas pogurati naprijed. Ohrabruje što smo sve uspjeli da uklopimo, od fizičkog rada do analize rivala.

Odigrale smo dvije utakmice sa pionirskom ekipom koje su odlično prošle. Mislim da smo bolji tim nego što smo

Turnir golbal Lige šampiona – grupa Jug

Nikšićani maksimalni

PODGORICA – Golbal ekipa Nikšića upisala je dva trijumfa i zadržala maksimalan učinak nakon drugog takmičarskog dana drugog turnira golbal Lige šampiona – grupa Jug. Crnogorski predstavnik u drugom kolu savladao je češki Pe-

Trka oko Francuske, Danac ispunio obećanje

run 14:10, dok je u trećem bio bolji od portugalskog Andoviša 12:9. Ekipa trenera Nikole Čurovića juče na startu turnira slavila je protiv njemačkog Hemnicera 10:9. Nikšićki golbalisti do pobjede protiv Čeha došli su zahvaljujući preokretu i seriji

bili prošle godine. Sve više se podržavamo i imamo više međusobnog razumijevanja.

Svjesne smo da se do cilja dolazi velikim srcem i borbom do kraja.

Reprezentativke se između sebe dobro poznaju, iako je tim ,,šaren“ – iz nekoliko klubova dolaze igračice.

– Bilo je neobično jer nijesmo u istom prošlogodišnjem sastavu. Imamo dvije mlađe djevojke, koje su od početka sa nama. I svaka im čast, jer cijenim kako rade. Mislim da se nije ni osjetilo na terenu da su mlađe od nas, možda samo

od šest vezanih pogodaka. Perun je vodio 5:2 i 8:4, a početkom drugog poluvremena i 9:7.

Nikšićki tim do pobjede vodili su braća Marko i Nikola Nikolić sa po sedam pogodaka. Neizvjestan je bio i duel sa predstavnikom Portugala, koji je u finišu vodio i 9:8. Uslijedila je serija od 4:0 za preokret i pobjedu.

U tom duelu Nikola Nikolić je upisao osam, Marko Nikolić je postigao dva, a u strijelce su se po jednom upisali Miloš Ranitović i Mirnes Ramović.

Nikšićke golbaliste i danas očekuju dva meča – u 10.40 sati, protiv francuskog Liona, a u 14.10 časova i italijanskog Omera iz Bergama.

Najbolje tri ekipe iz grupe Jug, nakon turnira u Nikšiću, kvalifikovaće se za finalni turnir Lige šampiona, koji će od 27. oktobra do 1. novembra biti odigran u Roštoku.

R. P.

u manjem dijelu jer smo fizički jače. Prihvatili smo ih na pravi način. Mogu da kažem da smo bolja ekipa nego što smo bili i mislim da možemo mnogo.

A kako je raditi sa Majom Savić, poznato je koliko je temeljna i zahtjevna?

– Privilegija, za mene lično, mislim i za ostale. Svaka priča koju ispriča je nevjerovatna i prosto nema šansi da može nešto drugo da mi skrene pažnju. Oduševljena sam dok je slušam. Maja za nas daje sto posto. Želi nam najbolje. A ako Maja želi za nas najbolje, moramo i mi to da želimo.

Kakve su ambicije?

– Iskreno, sve što dolazi van terena, donosi loše i pritisak i igru. Ambicije čuvamo za sebe. Najbitnije je da lična očekivanja ostavimo sa strane, jer je ekipa najvažnija. Ne može jedan igrač da osvoji nešto. Osjetile smo dobro prošle godine na EP pritisak, što nas je dovelo do razočaA. M. ranja.

Lekleru pol, prate ga Ferstapen i Perez Šarl Lekler osvojio je pol poziciju pred trku za Veliku nagradu Francuske.

Vozač Ferarija je kvalifikacije završio u vremenu 1:30.872 i upisao za svoj tim ukupno sedmu pol poziciju u ovogodišnjem izdanju Formule 1. Maks Ferstapen je bio drugi (+0.304), a Serhio Perez treći (0.463). Prvih deset kompletirali su Luis Hamilton, Lando Noris, Džordž Rasel, Fernando Alonso, Juki Cunoda, Danijel Rikardo i Esteban Okon.

Karlos Sainc iz Ferarija i Kevin Magnusen iz Hasa zbog promjene motora prije starta kvalifikacija bili su upoznati sa tim da će danas startovati iz posljednjeg reda.

Trka je zakazana za 15 sati.

Poznati finalisti turnira u Švajcarskoj

Beretini i Rud za titulu

Amerikanka u seriji od 12 pobjeda bez izgubljenog seta

Pera slavila u Hamburgu Bernarda Pera je u nizu od 12 vezanih pobjeda što joj je donijelo slavlje na turniru u Budimpešti, a juče i u Hamburgu. Američka teniserka je u finalu savladala Estonku Anet Kontaveit 6:2, 6:4.

Amerikanka je učešće na oba

tima do trona došao u vremenu 76.33:57, tri minuta i 34 sekunde ispred Pogačara.

- Teško mi je da iskažem riječima kako se osjećam. Još od prošle godine vjerovao sam da mogu i sada mi je mnogo lakše. Tako sam srećan i ponosan.

Ono što se desilo prije dvije godine Rogliću, kada je izgubio žutu majicu u završnoj vožnji na hronometar, nijesam želio da se i meni ponovi. Takođe sam veoma srećan što je Vout danas pobijedio. Ne čitam medije, pa ne znam koliko je sve ovo veliko, ali mogu da pretpostavim - kazao je šampion. A. M.

Formula 1, VN Francuske

TWITTER

PODGORICA – Mjesec i po kadetkinje Crne Gore treniraju u Podgorici za Svjetsko prvenstvo koje 30. jula počinje u Skoplju.

A. MARKOVIĆ

Bolja smo ekipa nego prošle godine

turnira završila bez izgubljenog seta, a dvije titule donijeće joj skok za 27 mjesta na WTA listi – od ponedjeljka biće 54. teniserka svijeta. Peri je, inače, do trijumfa u Njemačkoj došla za 75 minuta, a zaradila je skoro 27 hiljada eura.

Italijan Mateo Beretini i Norvežanin Kasper Rud igraće u finalu turnira u Gštadu. Beretini je za 79 minuta savladao Austrijanca Dominika Tima 6:1, 6:4 i treći put ove sezone boriće se za titulu. Velikog rivala imaće u petom igraču svijeta i prvom nosiocu koji je bio ubjedljiv protiv 40. tenisera planete, Španca Alberta Ramosa – 6:2, 6:0. Rud je stigao do petog finala u ovoj sezoni. Slavio je u Buenos Ajresu i Ženevi, dok su ga Rafael Nadal i Karlos Alkaras zaustavili na Rolan Garosu i u R. A. Majamiju.

FORMULA 1

Neđelja, 24. jul 2022.

20 Feljton

Neđelja, 24. jul 2022.

KAKO STVARI ZBILJA STOJE SA PORFIROGENITOVIM SPISOM I JUŽNIM SLOVENIMA

1.

18.

Taj dodigli paleobalkanski svijet tvorac je klasične Crne Gore » Piše: Stevo VUČINIĆ U vremenskome opsegu, čak od IV pa do XIX vijeka, migracije koje su tekle od istoka k zapadu, više puta, iz temelja su mijenjale etničku sliku južnoslovenskih prostora. Pred sobom su progonile starośedilačko stanovništvo, u nauci poznato pod opštim imenom Iliri, koje se sklanjalo u planinske izolate ili se zauvijek iseljavalo. U kraćem i dužem vremenskome periodu, bivalo je preslojeno ili marginalizovano i kao takvo se nije očuvalo, niti se u masi antropološki prepoznaje na južnoslovenskome prostoru. Tako da su istočnobalkanske migracije radikalno mijenjale demografsku strukturu prostora, kako onih s kojih su pokrenute, tako i onih koje su pośele. Prvu takvu migraciju prouzrokovao je prvom polovinom V vijeka dolazak Gota; drugu, početkom VII vijeka, dolazak Avara i Slovena; treću, sredinom IX vijeka, vizantijski feudalizam; četvrtu, od XIII do sredine XIV vijeka, feudalizam slovenskih državnih formacija, i petu migraciju, koncem XIV i početkom XV vijeka, prouzrokovao je prodor Turaka u Evropu.

Ratovi Austrije, Venecije i njihovih saveznika s Turcima, počev od Prvoga bečkoga rata 1529. godine, pa sve do sredine 18. vijeka, uzrokovali su novi niz velikih migracija. Samo u dvije velike seobe Srba 1690, nakon Velikoga bečkoga i 1739. godine nakon Austrijsko-turskog rata, prostori Srbije i Kosova i Metohije bili su ispraženjeni, a srpsko stanovništvo se povuklo u Ugarsku, odnosno, današnju Vojvodinu. Samo u okolini Prištine 360 sela je opušćelo.

I migracije paleobalkanskoga stanovništva s istoka na zapad Balkana ostavile su ozbiljne demografske posljedice, kako na prostoru istoka, tako i na zapadu Balkanskoga poluostrva. To su demografska gibanja, koja su po suštini bila demografske kataklizme, koje su više puta pogađale centralno i rubna područja Zapadnoga Balkana. Da ih pomenemo: Ravni Kotari, Lika, Banija, Kordun, Slavonija, Bosanska Krajina, Vojvodina, Raška i Šumadija, koji su se više puta raseljavali i ponovo naseljavali, uglavnom paleobalkanskim slovenizovanim stanovništvom. Tako da je za današnju etničku sliku savremenih južnoslovenskih država irelevantna ona iz vremena deseljavanja Slovena i njihovih ranosrednjovjekovnih državnih formacija. Savremenu okosnicu naroda koji ih naseljavaju čini slovenizovano stanovništvo različitoga etničkoga porijekla, u nauci poznato kao Vlasi, koje je u više navrata, u manjim ili većim grupama, migriralo s istočnoga na zapadni kraj Balkana, i na tome putu preslojavalo zatečeno domicilno stanovništvo.

Za današnju etničku sliku savremenih južnoslovenskih država irelevantna je ona iz vremena doseljavanja Slovena i njihovih ranosrednjovjekovnih državnih formacija.

Savremenu okosnicu naroda koji ih naseljavaju čini slovenizovano stanovništvo različitoga etničkoga porijekla, u nauci poznato kao Vlasi, koje je u više navrata, u manjim ili većim grupama, migriralo s istočnoga na zapadni kraj Balkana

Najstariji likovni prikaz Crnogoraca s kraja 18. stoljeća

Vlaško stanovništvo, koje se identifikovalo sa srpskim imenom na temelju pravoslavnoga vjerskoga iskaza, od sredine XIX vijeka protezalo se na zapadu do Like, spuštajući se do obale Jadrana, cijelom njegovom dužinom. Hrvatsko ime, proteglo se na južnoslovenske katolike, različitoga porijekla, sve do Boke Kotorske Vlaško stanovništvo, koje se identifikovalo sa srpskim imenom na temelju pravoslavnoga vjerskoga iskaza, od sredine XIX vijeka protezalo se na zapadu do Like, spuštajući se do obale Jadrana, cijelom njegovom dužinom. Hrvatsko ime, proteglo se na južnoslovenske katolike, različitoga porijekla, sve do Boke Kotorske, koji su se, na temelju katoličkoga vjersko-

ga iskaza, koncem XIX vijeka dijelom identifikovali s njime.

U sva tri slučaja (crnogorskom, hrvatskom i srpskom), unutar njihovoga nacionalnoga bića, slovenska komponenta je skromno zastupljena, sem na prostorima Zagorja, Moslavine, Slavonije i Vojvodine (śeverno od Save i Dunava), na kojima je, sticajem okolnosti, dominantna etnička okosnica

starośedilačkoga stanovništva slovenska. Tako da savremeni južnoslovenski narodi imaju samo formalnu i više nego skromnu sadržinsku poveznicu sa Slovenima (Srbima, Hrvatima i Dukljanima) iz VII i narednih vjekova, čije ime nose, ili se smatraju njihovim nasljednicima. U crnogorskome slučaju, predanje zna, za samo oko četrdesetak i nešto više bratstava slovenskoga porijekla, u narodu poznatih kao Lužani, jedinih potomaka Dukljana po muškoj liniji. Dakle, četrnaest bratstava u Piperima, dvadesetak u Bjelopavlićima, šest u Pješivcima,



Jaroslav Čermak - Portret Jovana Mašanovog Vukotića

Na osnovu uporedne analize etnoloških spisa, narodne tradicije i predanja, materijalne dokumentacije i pisanih dokumenata, autor pobija tvrdnje srpske etnološke škole da su Crnogorci Srbi, odnosno narod slovenskoga porijekla doseljen iz Karpata u VII vijeku, te da su kao takvi preživjeli srednji vijek i dočekali savremeno doba

Crnogorac, crtež s početka 19. stoljeća

četiri u Paštrovićima, nekolika u Poborima i dva u Župi Nikšićkoj. Njihov ukupan broj ne prelazi četiri hiljade lica, nespornog slovenskog porijekla.

Ostali su potomci paleobalkanskoga stanovništva, slovenizovanoga u doticaju s slovenskim plemenima (Jezeriti, Dragoviti itd.) na istoku Balkana, a u nekim slučajevima na prostoru doseljenja, koje je preslojilo domicilne Vlahe. Doseljeni su većinom dodigli početkom XV vijeka, pognati turskom najezdom. Predanje neke od njih vezuje za prostore masiva Pinda i Stare planine (Balkan), a većim dijelom Rodopa i s istočnih obronaka Karpata, iz granične zone današnje Rumunije i današnje istočne Srbije.

Zaključak ima uporište u antropološkim studijama savremenoga crnogorskoga stanovništva. Dinarski kompleks prisutan kod savremenih Crnogoraca može da se poveže s mezolitskim i eneolitskim populacijama koje su živjele u širem okružju Đerdapa, dakle, Rodopa, Karpata, Pinda i Stare planine i razlikuju se od ilirskih populacija koje su pripadale mediteranskome kompleksu.

Karakteriše ih krupno tijelo, visoki rast, brahikalija, dugačko i široko lice, oštro zaśečen zatiljak, jaka vilica, tamna kosa,

taman, ali i riđi ten. Prisutne su i atipične antropološke pojave kod savremenih Crnogoraca koje se ogledaju u krupnoj glavi, krupnom tijelu, preširokome licu i mnogo riđokosih tonova.

Stoga, crnogorske populacije zauzimaju posebno mjesto na antropološkoj karti (Petar Vlahović, „Antropološke odlike Crnogoraca“, Istorijski zapisi, Podgorica, 2002/1–2, str. 12–13).

Dominantno, ne pokazuju sličnosti s antropološkim kompleksom kojem su pripadali Iliri, niti onom kojem pripadaju Sloveni.

Useljenici su došli trasama koje su se protezale: jedna preko Srbije i Staroga Vlaha (Raška), druga preko Bosne i Hercegovine i treća preko Albanije, kojom je naseljena, uglavnom jugoistočna Crna Gora – Kuči, Krajina, djelovi Crmnice, Lješanska nahija i dio Ceklina. Nalazimo ih u srednjovjekovnim statutima Kotora i Budve pored Slovena i Arbanasa izdiferencirane kao etnikum, odnosno Vlahe.

Dukljanski identitet vremenom se transformisao u zetski i na kraju u crnogorski. Taj dodigli paleobalkanski svijet, slobodarskoga i borbenoga duha, tvorac je klasične Crne Gore. Od njega potiču posljednje dvije crnogorske dinastije – Crnojevići i Petrovići, a moguće i Balšići koji su im prethodili.

(Kraj)

Arhiv / Stav

Neđelja, 24. jul 2022. Čudni su putevi nebeski, kao i sudbine ljudske! Ko se danas sjeća privrednih gorostasa iz prošlog vijeka, kakvi su bili Momo Vešović (Industrijaimport), Andrija Mijušković (Željezara ,,Boris Kidrič“), Andrija Dabanović (Prekookeanska plovidba), Savo Starović (Jugooceanija), dr Milorad Stanojević (Agrokombinat „13. jul“), Boško Buba Golović (Zetatrans), Goran Lončarević (Fabrika celuloze) i mnogi drugi privredni heroji koji su iz pepela, nakon Drugog svjetskog rata, podigli Crnu Goru za samo 35 godina na nivo srednje razvijene države Evrope. Bila je to nezaboravna generacija koja je pobijedila svoje vrijeme i čije se djelo teško više može ponoviti!

Nasljednik te slavne generacije bio je magistar Đorđije Đoko Rajković, koji je vaspitavan, odrastao na tradiciji čojstva i rodoljublja glasovitog crmničkog kraja, spremao se za život u duhu svojih slavnih prethodnika i ovjerio kartu za dug, pošten i uspravan život!

Magistra Đorđija Rajkovića poznajem još od davnih sedamdesetih godina prošlog vijeka. Decenijama smo direktno sarađivali ne samo u izgradnji čuvene kompanije „13. jul – Plantaže“ a.d. već i u oblasti razvoja glasovitog Agrokombinata „13. jul“, kojeg više nema. Nedavno sam bio prosto

POVODI

Rajkovićev doprinos Plantažama je nemjerljivo veliki ... Ili kako je magistar Đorđije Đoko Rajković, bivši izvršni direktor kompanije „13. jul – Plantaže“ a.d. (sada u mirovini), nakon višedecenijske uspješne karijere u stručnom, naučnom i rukovodnom radu, dospio do apsane? zapanjen ili bolje zbunjen činjenicom kada sam u javnim glasilima pročitao da se među uhapšenim rukovodiocima iz pomenute kompanije nalazi i ime magistra Đoka Rajkovića.

Ukoliko za bilo koga mogu tvrditi da ga poznajem u srcu i duši, pa samim tim i po svim ljudskim osobinama, onda sa sigurnošću mogu reći da je to spoznaja o magistru Đorđiju Rajkoviću. Tim povodom pouzdano tvrdim da se ljudi kakav je u svojem radnom vijeku bio Đoko Rajković – rijetko rađaju.

Njegov doprinos u izgradnji kompanije „13. jul – Plantaže“ a.d. je prosto nemjerljiv. Đoko Rajković je na samom početku

karijere postao glavni inžinjer izgradnje najveće fabrike ljudske hrane u jednom kompleksu u Evropi i na 2.500 hektara pod vedrim nebom u vjekovnoj pustari na Ćemovskom polju. Uz danonoćni rad i nadljudske napore sa svojom dobro odabranom stručnom ekipom, Đoko je uspješno priveo kraju ovaj megaprojekat 1981. godine. Od tada nastaje brzi rast njegove karijere i popularnosti kao privrednika.

Nemjerljiv je Đokov doprinos u višegodišnjem angažovanju na poziciji prvog čovjeka u kompaniji Plantaže a.d. Đe su god „13. jul – Plantaže“ a.d. stigle na jugoslovenske, evropske i svjetske sajamske izložbe,

donosile su pregršt medalja a u njima najviše zlatnih, za svoje vrhunske proizvode. Đoko Rajković je ovjerio svoju stručnu, naučnu i rukovodnu snagu davne 2000. godine, kada je došao na čelo kompanije „13. jul – Plantaže“ a.d. kada je ta kompanija bila na granici opstati ili propasti. Politički vrh Crne Gore odigrao je tada sjajan potez dovodeći Rajkovića na čelo posrnule kompanije. Nije Đoko tajio nijednog trenutka da je rezultat koji je ostvaren tih mučnih godina produkt tima koji je umješno formirao u sastavu Danilo Spajić, Vukosav Šoškić, Franjo Đoković, pok. Drašković i

drugi vrijedni saradnici, koji su u turbulentnom tranzicionom vremenu izgradili kompaniju koja će dugi niz godina biti privredni ponos Crne Gore. Đokov pregalački rad i rad njegovog tima ovjenčan je slavom 2007. godine (kraj njegove rukovodne karijere), kada su Plantaže bile sam vrh privredne piramide Crne Gore po uspješnosti, sa više od sedam miliona eura profita, nakon podmirivanja svih državnih obaveza.

Nakon odlaska u penziju, Đoka Rajkovića nije napuštio entuzijazam koji je bio njegovo obilježje čitavog života, kojim kruniše rad vrijednim doprinosom

IZ ISTORIJE DIPLOMATIJE

Čerčil svim srcem uz partizane » Piše: Dejan VUKOVIĆ

Impresivan govor premijera Ujedinjenog Kraljevstva, đe ideje besklasnog društva tonu u dubine drevne monarhije, simbolizuje iskreni naklon savezničkoj vojsci crvenih zvijezda petokraka i zlatnog srpa i čekića, gromovitoj Narodnooslobodilačkoj borbi

Temperamentni jug Italije ljeta 1944. s ushićenjem renesansnih umjetnika uživao je oslobođenje od fašizma. Britanske i američke armije zahvalne blagodetima Sredozemlja; slatko osvježenje u susret odsudnim bitkama za konačni poraz nacizma. Vrelina Mediterana u Kazerti nadomak opjevanog Napulja. Vinston Čerčil zapisuje u svojim memoarima: „Dvanaestog avgusta prije podne maršal Tito je došao u vilu. Nosio je divnu zlatnu, plavu uniformu, koja je bila veoma tijesna ispod okovratnika i neobično nepodesna za žarku vrućinu. Uniformu su mu bili dali Rusi, a zlatni širiti su, kako sam saznao, poticali iz Sjedinjenih Američkih Država. Sastao sam se s njim na terasi vile u pratnji brigadnog generala Maklejna i jednog tumača. Rekao sam da bi maršal možda želio da prvo razgleda radnu sobu generala Vilsona, pa smo ušli unutra. Maršal, koga su pratila dva tjelohranitelja, od kojih je svaki nosio automat, želio je da ih povede sa sobom za slučaj izdaje s naše strane. Bio je odvraćen od toga s izvjesnom teškoćom, pa mu je predloženo da ih umjesto toga dovede na večeru da ga čuvaju“.

Kolonijalna ležernost ogledala se u odjevnom stilu slavnog britanskog premijera, u elegantnom, bijelom odijelu odisao je osobitim šarmom glasovitog državnika, s dostojanstvom, uzornog aristokratskog nasljeđa. Njegov sagovornik, sazdan od neuništivih komunističkih žila, svoj pobjedonosni, ponosni stav vrhovnog komandanta udarnih proleterskih brigada, hrabrih partizana, ističe u svečanoj uniformi maršala. Strategija vojskovođa, saveznika na bojnom polju, topi se i pretače u analizu, nadasve viziju arhitekture država i dizajna društva Evrope nakon svršetka rata. Zna-

U razgledanju Rima, slijeva na desno poručnik Nikica Prlja, britanski oficir, brigadir Ficroj Maklejn, Ogla Humo, Tito, Ivan Rukavina, Jefto Šašić ( 8. avgust 1944)

Tito i Čerčil, avgust 1944, Italija

tiželja iskusnog Čerčilovog imperijalnog pogleda težila je da monarhističko žezlo i ubuduće ima sjaj i moć u zemlji od Triglava do Vardara. Ideali socijalne pravde i jednakosti, bratstva i jedinstva, izgradnja društva socijalističke provenijencije, čvrsto su isijavali iz riječi Tita. Nota ugodnosti, odveć zasluženo priznanje Narodnooslobodilačkoj borbi, Čerčil resko kazuje: ,,Randolf (sin Vinstona Čerčila, prim. a.) mi je poslao mnoge fotografije vaše zemlje. On je veliki partizan. Katkada me to jako brine, ali (smiješeći se) ja sam svim srcem uz Vas“.

Povjerljivim razgovorima promiču slike Istre, evakuacije tri i po hiljade ranjenih partizana, položaj moćnih njemačkih armija i mornarice Kraljevine Jugoslavije. Delikatnost međunarodnih odnosa, pogotovo

u Jugoslaviji. Nakon što sam razgovarao sa Dikinom, a potom sa Maklejnom uvidio sam da moramo napustiti Mihailovića“.

Svečani ručak u čast Tita priređuje Čerčil.

Manirom plemića, darovitog besjednika, u zdravici naglašava: „Gospodo, ja sam posebno radostan da danas mogu srdačno da pozdravim maršala Jugoslavije Tita, vođu jugoslovenskih naroda, u njihovoj borbi za oslobođenje svoje zemlje. Mi iskreno cijenimo velike napore i žrtve koje su podnijeli borci Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u ovom ratu na strani Saveznika. Maršal Tito se pokazao ne samo kao veliki vojskovođa, već i kao državnik izvanrednog karaktera koji je dao ogroman doprinos stvari ujedinjenja jugoslovenskih naroda“. Impresivan govor premijera Uje-

bliskost sa ideologijom Sovjetskog Saveza, relacije sa Bugarskom, ali i senzibilitet ka zapadnim zemljama; putokazi diplomatskih i političkih aktivnosti u neposrednoj budućnosti. Paleta živahnih boja uvire u mračnije tonove kada se očekuje razumijevanje za zloglasne saradnike okupatora sa znamenjima izbjegle kraljevske vlade. Čvrstina i nepokolebljivost Tita uzdizala je njegov autoritet državnika, s aurom vrhovnog komandanta iz krvavih bespuća gordih crnogorskih planina, Kozare, Neretve, Sutjeske, Zelengore, đe pijetet žrtvama palim u borbama za slobodu, ljudsko postojanje i sazdanje pravedne države obavezuje na vječno poštovanje i sjećanje. Docnije Čerčil pojašnjava: ,,U ono vrijeme bili smo bespomoćni. Nijesmo znali što se događa

21

razvoju vinogradarstva u najljepšem vinogorju Crne Gore, u svojoj rodnoj Crmnici. O Đokovom doprinosu crmničkom kraju u razvoju privredne grane o kojoj je riječ nedavno su svoje mišljenje javno saopštili njegovi Crmničani.

Poznato slikarsko i svjetsko ime Klod Mone je rekao: „Najbolje što se svijetu može ponuditi pripada starim ljudima“.

Slijedeći tu izreku ne mogu a da se ne zapitam koje su to „nečastive“ sile uzele pod ruku Đoka Rajkovića u poznim godinama života i odvele ga u spušku apsanu. Tim prije što je Đoko Rajković čitavog vijeka bio briljantna moralna i stručno naučna ličnost?

Tvrdo mislim da je pravda na njegovoj strani, jer ne mogu zamisliti da ljudi kalibra Đoka Rajkovića, koji je čitavog života hodao i radio uspravno, rukovodio milionskim investicijama u kompaniji kojom je uspješno upravljao, mogu posegnuti za nečim što bi se zvalo šteta za državu, za čije se dobro i interese borio iz sve snage, do današnjih dana! „Svijet ovi obmana je sama/ Prevara je ovladala ljudima/ Putuj s Bogom – bojim ti se jako/ Vidim da je iskrenost pri tebe/ Pri kome je ona – toga nikad/ Ne ostavlja u život progonstvo“. (Vojvoda Marko Miljanov Popović u Poslanici serdaru Jolu Piletiću, prognaniku iz Crne Gore). Čedomir MAROVIĆ

dinjenog Kraljevstva, đe ideje besklasnog društva tonu u dubine drevne monarhije, simbolizuje iskreni naklon savezničkoj vojsci crvenih zvijezda petokraka i zlatnog srpa i čekića, gromovitoj Narodnooslobodilačkoj borbi. Zrijevanje plodova revolucije širi mirise koje upijaju mnoge države, znamenite ličnosti. Tito s oduševljenjem uzima riječ: „Osjećam veliku radost i osobitu čast što sam imao priliku da Vas lično pozdravim u ime naroda naše napaćene zemlje i Narodnooslobodilačke vojske.

Moram da Vam kažem da se svi mi divimo Vama ne samo kao velikom engleskom državniku koji je znao spasiti svoju zemlju u teškim časovima, već i Vašoj nadljudskoj upornosti i smjelosti s kojima Vi vodite engleski narod k njegovoj pobjedi“.

Iako pulsiraju različiti nacionalni i državni interesi, dvojica državnika talentom virtuoza komponuju taktove saradnje.

Njihovim tajnim i osjetljivim razgovorima prevodilac je povjerljiva osoba, zavidnog obrazovanja, partizanka Olga Humo, ćerka ministra inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije Momčila Ninčića. I sjutradan 13. avgusta jačaju temelji zajedništva. General Vladimir Velebit, šef Vojne misije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Londonu, pridružuje se pregovorima.

Pored nekoliko iskusnih generala u pratnji je i naočiti oficir Nikica Prlja, odani ađutant maršala od strašnih neprijateljskih ofanziva do obilaska znamenitosti Rima, Koloseuma, Bazilike Svetog Petra, tokom boravka u Italiji.

Maršal Tito se vraća na ostrvo Vis i usmjerava neustrašive partizanske divizije za konačno oslobođenje zemlje. Vinston Čerčil odlazi na Korziku da prati iskrcavanja američkih i francuskih snaga na obale Provanse. Obavještava Ruzvelta i Staljina o razgovorima, zaključuje: „Kasnije sam zadržao Tita na večeri. Bio je još sputan u svom panciru sa zlatnim širitima. Bio sam veoma zadovoljan što sam na sebi imao bijelo platneno odijelo“.

Veličanstvena crvena zvijezda petokraka na herojskom barjaku, istinski simbol rodoljublja i pobjede nad fašistima i nacistima, zavijorila se pobjedonosno i časno, a posebno uzvišeno, u svoj svojoj slavi u slobodarskoj Crnoj Gori.

(Autor je crnogorski diplomata)

22

Horoskop

Neđelja, 24. jul 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative. Tranzit se završava u srijedu u 20:52.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Đotiš bioritam (25. 7 - 31. 7) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www. poznatog đotiš astrologa Mladena soulmatestars.com/vedic-signs/calLubure, neophodno je da znate culate-your-vedic-sign, ili ako presideralnu poziciju Mjeseca! Samo uzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne trannavedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog zite, već i periode kroz koje prolazi-

VIKEND

karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Tranzit počinje u subotu od 8:43. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:43. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u srijedu u 20:52.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:43. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u srijedu u 20:52.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u srijedu u 20:52.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:43. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit se završava u srijedu u 20:52.

ČETVRTAK I PETAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Raku

Tranzit počinje u subotu od 8:43. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za par-

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

tnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u srijedu u 20:52.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:43. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte.

Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe,

mo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Mjesec je u fazi zamračenja u srijedu od 17:42 do četvrtka u 19:54, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:43. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u srijedu u 20:52.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u srijedu u 20:52.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:43. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja.

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u srijedu u 20:52.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:43. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u srijedu u 20:52.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:43. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u srijedu u 20:52.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:43. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit se završava u srijedu u 20:52.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Tranzit počinje u subotu od 8:43. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Drugi pišu

Neđelja, 24. jul 2022.

23

Da li je naša Dara prevršila mjeru Milan Ćulibrk

Prosto mi dođe žao Hrvata. Mrze Vučića zato što je Srbija po ukupnom BDP-u stigla Hrvatsku. A lako mogu da provere da je njihov za 4,8 milijardi dolara veći od našeg. I da im je skoro duplo veći po stanovniku nego nama. A ovde se skoro niko ne ljuti na Vučića Vesti koje su 18. jula zapljusnule javnost sa naslovnih strana provladinih tabloida - puj, puj, daleko bilo – više podsećaju na 1942. nego 2022. „Ustaše Vučiću zabranile da ode u Jasenovac“. „Napad ustaša na Vučića“. „Plenković i ekipa dokazali da su ustaše“. „Ustaše: Plenkovićev režim ne da Vučiću da ode u Jasenovac“, grmeli su Informer, Objektiv, Srpski

telegraf i Alo, dok ministar spoljnih poslova Nikola Selaković preko Kurira poručuje: „Zemlja u kojoj je odomaćen usklik `Za dom spremni` ne dozvoljava posetu unuku jasenovačkih mučenika“.

Istog popodneva naciji se obratio i predsednik Aleksandar Vučić. Ko je hteo da gleda, sigurno je gledao. Ko nije, sutradan je sa naslovne Informera saznao da je „Vučić razbio ustaše“, a iz Objektiva da je „Predsednik Srbije ogolio ustaške laži“, tako da je Kurir sa naslovom „Vučićeva lekcija Hrvatima“ delovao kao sredstvo za smirenje. Nisam mnogo zavirivao u tuđe dvorište, a da sam se potrudio svakako bih na medijskom dnu naleteo na bar ponekog četnika. Kao da neko priželjkuje finalni okršaj. Da završe ono za šta im četiri godine, od 1941. do 1945, očito nisu bile dovoljne. Biće da iz krvavog rata, i tog, i onog kasnije, 90ih godina prošlog veka, nisu ama baš

ništa naučili, pa bi da sad, jednom za svagda, svode račune. U tuđoj krvi.

Kao da Hrvatska nije u Evropskoj uniji, a i Srbija bi, kao, da postane deo ekipe, u kojoj su i Francuzi i Poljaci, s jedne i Nemci i Italijani, s druge strane. Hm, zar i oni nisu međusobno ratovali i to baš kada i četnici i ustaše?

A kud se dedoše partizani? Mada je i bez njih dovoljno raspoloženih za bitku. Srećom, bar za sada, samo na rečima. Za dan, dva malo ko će se uopšte sećati zašto su se još jednom za gušu dohvatili „ustaše“ i „četnici“. Samo, plašim se da će atmosfera mržnje i netolerancije trajati mnogo duže. Jeste da će malo ko od toga imati koristi, ali, opet, do svega ne bi ni došlo da to nekome ne koristi.

I tu se zapravo vraćamo na početak. Kome je sve ovo i zašto trebalo?

Predsednik Srbije, kome nije dozvoljeno da „privatno“ poseti Jasenovac, tvrdi da ga u Hrvatskoj mrze i zato što je „Srbija po visini BDP-a pristigla Hrvatsku“. Isto misli, ili je bar to javno rekla, premijerka Ana Brnabić. Dan pre „šefa“, gostujući

na Pinku kod Jovane Jeremić kao jedan od razloga za komšijske napade na njega je navela to što je „Srbija u apsolutnom iznosu dostigla BDP Hrvatske“. Prosto mi dođe žao Hrvata. Pa, oni se nerviraju bez razloga.

Bez veze se lože. Mogli su lako na sajtu Svetske banke da provere da je lane BDP Hrvatske bio 67,84 milijarde, a Srbije 63,07 milijardi dolara. A oni poverovali Vučiću i Brnabić i nepotrebno se nerviraju. Pritom, čak i da se ove godine ostvare prognoze MMF-a, u koji se Vučić i Brnabić kunu, po kojima će Srbija imati veći privredni rast, opet će komšije s druge strane Dunava imati za skoro 4,5 milijardi dolara veći BDP u apsolutnom iznosu. Na stranu što je, opet prema podacima Svetske banke, u Hrvatskoj BDP po stanovniku 17.399 dolara, a u Srbiji skoro upola manji, 9.215 dolara. I umesto da se zbog toga sekiraju građani Srbije, naše komšije ljute se na Vučića. Stvarno nema smisla. A da nije njih, ne bi ni naš predsednik ovih dana sebe predstavljao maltene kao najveću žrtvu

Jasenovca. Čak se tim povodom u Alou oglasio i Gaga Antonijević, režiser Dare iz Jasenovca, porukom – „Nema leka za hrvatsku bolest“.

A šta ako je u pravu Ante Tomić, kolumnista Slobodne Dalmacije, za koga nema dvojbe da su u Jasenovcu „katkad čitava srpska sela, i muškarci i žene, sve od osam meseci do osamdeset godina starosti, skončavali u stravičnim patnjama“, ali se pita „zašto je to predsedniku Srbije sinulo baš na neradni dan, jedne bezvezne, ni po čemu značajne nedelje, 17. jula ujutro“? „Kako se Vučić iznenada i hirovito uželeo Jasenovca, kao kakva trudnica kad se uželi jagoda, otkriva nam više nego išta drugo kakva je on proračunata, bezdušna ništarija“, piše Tomić, koji otvoreno sumnja da je ceo haos nastao da bi se u drugi plan gurnuo pad ukrajinskog aviona sa srpskom municijom, čiji je kupac navodno iz Bangladeša. E, ako u tome ima i trunke istine, onda je naša Dara zaista prevršila svaku meru.

Milan ĆULIBRK

24

Enigmatika

Neđelja, 24. jul 2022.

Neđelja, 24. jul 2022.

Enigmatika

25

26

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Neđelja, 24. jul 2022.

MALI OGLASI NEKRETNINE

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

PRODAJEM u Glavici u Danilovgradu staru kuću od 146 kvadrata i plac od 1.000 kvadrata. Može i uz 800 kvadrata uz Zetu, ispod stadiona.

Zvati poslije 15 časova.

Tel. 067834420 1

RAZNO OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke.

Pregled cijevi kamerom.

Begović. Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija.

Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 3

Neđelja, 24. jul 2022.

Oglasi i obavještenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 24. jul 2022.

Dana 22. jula 2022. u 87. godini umrla je naša draga

Dana 22. jula 2022. poslije teške bolesti u 70. godini preminuo je

Dana 23. jula 2022. u 83. godini života, poslije kratke bolesti, preminuo je naš dragi

BUDIMIR Pukov BAŠOVIĆ

ZORKA TERZIĆ MILOVAN Vasov VUJOVIĆ Saučešće se prima na gradskom groblju Čepurci 24. jula od 10 do 14 časova, kada polazimo za selo Košutiće-Andrijevica, gdje će se primati saučešće do 21 čas i 25. jula od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na istom groblju.

OŽALOŠĆENI supruga BRANKA, sinovi VLADAN i DALIBOR, ćerka OLIVERA, brat RADENKO, snahe JELENA i BOJANA, unučad ANASTASIA, MIHAILO, DANILO, PETRA i SLOBODA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

Sahranjena je u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: suprug LJUBO, kćerka ZORANA, sin NIKOLA, unuke IVANA, KSENIJA i BARBARA, unuk ĐURAĐ i praunučad INA i VUK

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci u Podgorici dana 23. jula od 10 do 15 časova i 24. jula od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti dana 24. jula u 15 časova u selu Milunovići – Rijeka Piperska.

Kuća žalosti – Ul. Vojisavljevića br. 28 – Podgorica

Ožalošćeni: supruga MIJOMIRKA - TANJA, sinovi BUDISLAV i BOJAN sa porodicama, braća BORISLAV i BLAGOJE sa porodicama, sestre VOJISLAVA VUKČEVIĆ i RANKA MILOŠEVIĆ sa porodicama, porodice pokojne braće BRANISLAVA i BLAŽA, rođaci i ostala rodbina

929

911

Napustio nas je zauvijek naš dragi brat, đever i stric

Posljednji pozdrav bratu, šuri i ujaku

BUDIMIR Pukov BAŠOVIĆ

BUDIMIRU BAŠOVIĆU

Tužan i teški rastanak urezao je duboku bol u našim srcima. Tvoj plemeniti lik, zajedničke uspomene, sjećanja i ljubav prema tebi biće vječni.

Počivaj u miru.

Prestalo je da kuca tvoje veliko srce. Pamtićemo te i čuvati od zaborava. Tvoju dobrotu i srdačnost.

Počivaj u miru.

Tvoji BORO, VJERA, TAMARA i BORIS

Sestra VOJISLAVA VUKČEVIĆ sa porodicom

948

946

Dragoj i miloj

Sa tugom obavještavamo da nas je napustio

SLAVKI RADOVIĆ

Posljednji pozdrav najboljoj i najmilijoj komšinici.

DRAGAN Milov MARINOVIĆ

Naš voljeni brat od tetke kremiran je 22. jula 2022. godine na Novom groblju u Beogradu.

U najljepšoj uspomeni čuvaće ga od zaborava

MIŠKO, VOJKA, MARINA i ZORICA sa porodicama

MIRJANA i MIJO ALEKSIĆ

930

928

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 24. jul 2022.

Posljednji pozdrav ujni

Dana 24. jula 2022. navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

Dana 30. jula navršava se godina dana od smrti našeg brata

MILOSAVI MEĐEDOVIĆ

ALEKSANDRA TOTA LAGATORA

SENKA MIRKOVIĆ sa porodicom

VUKAŠINA Novakovog RADULOVIĆA

921

Dani koji prolaze ne brišu sjećanje na tebe.

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi.

Počivaj u miru, anđele naš.

POMENI Navršava se godina dana od kada nas je napustio naš dragi: suprug, otac, svekar i đed

29

Tvoji: brat ANDRIJA, sestra NATAŠA, bratanić DANIEL i bratanična CATHARINA 944 Istog dana porodica će obići vječnu kuću našeg Vukašina i njegove voljene supruge Svetlane sa kojom je ponovo zajedno na vječnom putu.

OŽALOŠĆENA PORODICA RADULOVIĆ

TOŚKE

IVAN KRSMANOVIĆ Zauvijek će tvoj plemeniti lik živjeti u našim srcima i mislima.

Tvoji: CILA, BEBAN, DRAGANA, ANJA i LIKA

907

939 Prošlo je četrdeset dana od smrti našeg voljenog brata, đevera i strica

Dana 25. jula 2022. godine navršava se godinu dana od smrti našeg dragog

Razum shvata ali srce ne prihvata. Boli iznenadni rastanak sa tobom.

Sjećanja naviru često i te nam uspomene mnogo znače.

Bio si i bićeš naš najbolji.

Zauvijek te vole tvoje SUZANA, IVANA, DIJANA i NINA 945 Godina dana je od smrti naše drage

VUKAŠINA Trajno ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

STANKE RADOMAN

Tvoji: VOJO, VERA, IVANA i VESNA 943

DANILA Markova KOPRIVICA

Tvoja plemenitost, privrženost i ljubav prema porodici bile su za primjer svima. Živjećeš zauvijek u našim srcima, najdraža tetka!

Dvije godine od kada nije sa nama

Tvoja bratanična MARKO-MARINA sa suprugom MILOŠEM i ćerkom LANOM ŽARKOVIĆ 925 Četrdeset dana je od kada nije sa nama naš dragi

ZDRAVKO Spasoja NIKČEVIĆA U nedjelju, 24. jula u 9 časova porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Godine koje su prošle nijesu učinile da te zaboravimo.

Ostaćeš vječno u najljepšem sjećanju onih koji su te voljeli i poštovali.

Sestre ZORICA TOMANOVIĆ i TANJA MIJUŠKOVIĆ sa porodicama 940 23. 7. 2013 – 23. 7. 2022.

ZDRAVKO OBRADOVIĆ Otišao si tiho, a mi smo izgubili veliku podršku i oslonac. Bio si otac za ponos. Ostaćeš voljen i nikad zaboravljen. Tvoja porodica će u nedjelju 24. jula 2022. posjetiti vječnu kuću naših divnih roditelja.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Sinovi: GORAN i VESELIN, ćerke DIANA i VERA sa porodicama 932 Tužno sjećanje na naše strica i strinu

ZDRAVKO NIKČEVIĆ Uvijek ćeš biti u našim sjećanjima.

947

RANKO NIKČEVIĆ sa porodicom 941

MIRA FERIZOVIĆ Dragoj sestri.

DAMIR, ANELA, NERMINA, DALILA, BAKI, MAJLA i DILAN 931

VELIZARA

i

STOJANKU - BEBU

ĐUROVIĆ Nekako brzo prođe vrijeme otkad više nemamo vašu vazdašnju neizmjernu brigu i pažnju.

U tuzi,

ZORKA MITROVIĆ Za sve što je prošlo i sve što dolazi, nedostaješ.

942

Tvoji: JOVANA, PEĐA i SANJA

ZOJA, IVANA i IVAN sa porodicama

905

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 24. jul 2022.

Dvije godine je od smrti našeg dragog

Dvije godine je od smrti mog oca

Дана 26. јула 2022. навршавају се двије године од смрти нашег вољеног супруга, оца, свекра и деде

ЖИВОМИРА ЖИКЕ НЕШОВИЋА

BRANKA RAIČEVIĆA

BRANKA RAIČEVIĆA

Dvije godine prođoše kao tren. Tvoja pažnja, ljubav i vedar duh, kao i sve najljepše ljudske vrijednosti ugradio si vječno u naša srca i pamtićemo te dok smo živi. Najsjajnija si naša zvijezda, najbolji prijatelj i vječiti podsjetnik na životne vrijednosti. Fali nam tvoja beskrajna ljubav i podrška, a tvoj veseli karakter, osmijeh i energija će ostati zauvijek u našim srcima.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tužni su dani koje provodim bez Tebe. Izgubila sam veliku podršku i oslonac, ogromnu ljubav koju si svakodnevno dijelio meni i mojoj porodici. Bio si nam kao svetionik koji jasno pokazuje pravi, isren i pošten put kroz život.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Počivaj u miru, dobri roditelju.

Tvoja VESNA sa porodicom

TVOJA PORODICA

Много нам недостајеш. Почивај у миру.

935

938

Dvije godine je od smrti našeg dragog

Dvije godine od smrti našeg dragog

Породица НЕШОВИЋ

906 Dana 28. jula 2022. godine navršava se 40 dana od smrti naše drage

JOVANKE Brankove BANOVIĆ

BRANKA P. RAIČEVIĆA

BRANKA RAIČEVIĆA

Rijetki su ljudi koji su bili bogati ljepotom duše kao što je Tvoja.

Tvoje ljudske vrline ostavile su mnogo lijepih uspomena da Te vječno pamtimo.

S tugom koju vrijeme ne liječi i ljubavlju koju smrt ne prekida, zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i sjećanje na tebe, na Tvoj dragi lik, dobrotu i plemenitu dušu. Bio si naš oslonac i podrška, a svojim časnim životom učinio si da Te se sa ponosom sjećamo.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Tvoj VESKO sa porodicom

Tvoji: VLATKO, TANJA, TEA i IVA

936

937

Tri godine od odlaska voljenog

Godina je dana od smrti naše sestre

Draga naša majko, hvala ti na časnom životnom putu koji si posvetila svojoj djeci i unucima. Iako ti je srce bilo ispunjeno tugom za našim bratom Željkom, kroz život si koračala hrabro i dostojanstveno, i uvijek si nam bila podrška i uzor.

Umjesto uobičajenog četrdesetodnevnog pomena prilažemo novac za održavanje groblja i crkve Sv. Nikole na Prekornici.

RADIVOJA TEPAVČEVIĆA

BOSE

U nedjelju 24. jula porodica će u najužem krugu posjetiti njenu vječnu kuću.

Godine prolaze, a tvoj vedri lik, dobrota i plemenitost žive u lijepim uspomenama.

Sa ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo te u našim srcima.

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom.

Zauvijek ćemo te nositi u našim srcima i čuvati od zaborava, ponosni što si bila naša.

GOJKO, ŽARKO, DRAGAN i OLGA sa porodicom 924

Tvoji NAJMILIJI

927

Ćerke JADRANKA i TANJA sa porodicama

Navršava se pet godina od smrti

920 Pola godine je od kada nije sa nama naša majka, baba i tašta

RADE Mirov KRUŠČIĆ

MILORADA KRIVOKAPIĆA Nedostaješ nam svakog dana sve više!

Ostaćeš zauvijek u našim mislima i srcima.

Počivaj u zagrljaju tvojih i naših Bata i Nade!

Tata, nedostaješ... vrte se sjećanja, riječi, tvoj dragi lik. Počivaj u miru.

Tvoje ćerke ŽANA i SVIJETLANA

Supruga OLGA, sin ŽELJKO i snaha TANJA

SLAVKA Labudova JOKANOVIĆ

933

919

Pet godina je od smrti

Danas je godina od smrti

Draga majko, nedostaje nam tvoja ljubav, podrška i pažnja koju si nam svakodnevno pružala. Tvoj lik i naše zajedničke uspomene uvijek će biti dio naših života, a ljubav prema tebi vječna.

Tvoji: SLAVICA, ALEKSA i SAVO

MILORADA KRIVOKAPIĆA Đede, bio si i ostao najljepša slika našeg djetinjstva i odrastanja.

Fali nam tvoj osmijeh, zagrljaj i bezgranična ljubav. Čuvaćemo te u duši i srcu dok postojimo.

Vole te tvoje unuke

922

934

JOVANA i IVANA

RADE Mirov KRUŠČIĆ Prođe godina, đedo. Nedostaješ!

Tvoj unuk IVAN 918

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 24. jul 2022.

Navršavaju se tri godine od smrti našeg

Navršava se tužna godina od odlaska nešeg voljenog

MITRA Rajkovog RADUNOVIĆA U tišini vječnog mira neka te prati naša ljubav.

Dana 24. jula u 9 časova na gradskom groblju u Škaljarima održati ćemo godišnji pomen.

prof. PREDRAGA - PEĐE M. VUKIĆA istoričar

31

Pet godina je od kada nijesu sa nama naši dragi

ZORAN Velimirov

i

VELIMIR Dušanov

RADOMAN

OŽALOŠĆENA PORODICA

Vrijeme prolazi ali bol i nevjerica neće nikada. Zoki mili, iako ne možemo da Te vidimo i zagrlimo nikada nijesi bio prisutniji u našim životima. Živite u svakom našem danu sa nama, u našim srcima i mislima.

Nedostajete svakim danom sve više.

24. 7. 2019 – 24. 7. 2022.

Tuguju za Vama ANKA i MILIJANA

912

913 Voljenim

Tvoj iznenadni odlazak naša je vječna tuga.

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem zauvijek ćemo te nositi u srcima i sjećanjima.

bratu i šuri

i

ocu i tastu

NIKOLA Jovanov POPOVIĆ Što vrijeme više prolazi ti nam sve više nedostaješ.

Nedostaju nam riječi kojima bismo iskazali prazninu koja je ostala u našim srcima i duši tvojim odlaskom.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MIĆO, LOLA i KSENIJA

ZORANU

Supruga MIRA, sin JOVAN i ćerka LANA

VELIMIRU RADOMANU

909

Mili moji, živite u svakoj mojoj misli, u svakoj neizgovorenoj riječi, u svakoj suzi koja padne.

Neka Vas u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

24. 7. 2019 – 24. 7. 2022.

MILIJANA i TARO JANJEVIĆ

923

914

NIKOLA POPOVIĆ Dana 26. jula 2022. navršava se 10 godina od smrti naše majke

Tužno sjećanje na drage, sestrića i zeta

Ostavio si nam veliku prazninu i tugu koja nam ispunjava sve ovo vrijeme koje nisi sa nama.

Počivaj u miru sa našom dragom majkom i ocem.

Tvoja sestra ZORKA sa porodicom 910

ZORANA

Navršava se 5 godina od smrti naših voljenih

i

VELIMIRA

RADOMANA

RADMILA – LELA Dragutinova Uvijek, voljeni i nikad zaboravljeni.

Nedostajete...

PETROVIĆ ZORANA Ostavila si dubok trag u našim životima, uvijek tu za nas, u svakom segmentu naših života – životna, duhovita, pragmatična i praktična, druželjubiva, voljena od strane bližih i daljih.

Još uvijek bdiješ nad nama, osvjetljavajući nam prave puteve kroz život.

Kako vrijeme više prolazi, sve češće te citiramo, čuvajući te od zaborava naše djece. Živiš u našim srcima i srcima naših bližnjih.

i

RADIVOJE – BAJA NIKINOVIĆ sa porodicom

VULA

RADOMAN 915 Vječno ćete biti voljeni i nikad zaboravljeni. Zajedno počivajte u miru.

Tužno sjećanje

RADE RADOMAN sa porodicom

bratu

916

i

Pet godina bola i tuge za vama

ZORANU

VELU RADOMAN

Tvoji ŽELJKO i NATAŠA sa porodicama

ZORAN

i

VELIMIR

RADOMAN Živjećete vječno u našim srcima.

Uvijek ćemo vas sa ponosom pominjati.

Brate Zorane, žestoko nas boli život bez tebe.

Ujače, diko i ponosu, bio si nam voditelj kroz život.

Puno nam nedostajete u svemu.

Počivajte sa Anđelima.

Tuguju LJILJANA, BILJANA, SNEŽANA sa porodicama

ZORKA i MIŠKO sa porodicom

908

ujaku

926

917

32

Marketing

Neđelja, 24. jul 2022.