Dnevni list Pobjeda 24.09.2022.

Vukotića likvidirali turski saradnici „kavčana“

Đukanović je zvao predstavnike većih partija, DF-a, Demokrata, Građanskog pokreta Ura. Niko se od njih nije pojavio na konsultacijama, i onda je, vjerovatno imajući u vidu da su ove manje partije nastupale sa njima u koaliciji na izborima, odlučio da ih ne zove – rekao je Mitrić

Medojević je uhapšen 8. marta zbog sumnje da je dio kriminalne organizacije koju je 2020. godine formirao Kotoranin Jovan Vukotić, zajedno sa Jankom Vukadinovićem, radi izvršenja najtežih krivičnih djela

Đukanović je zvao predstavnike većih partija, DF-a, Demokrata, Građanskog pokreta Ura. Niko se od njih nije pojavio na konsultacijama, i onda je, vjerovatno imajući u vidu da su ove manje partije nastupale sa njima u koaliciji na izborima, odlučio da ih ne zove – rekao je Mitrić

PODGORICA – Nekadaš nji predsjednik Ustavnog suda, profesor ustavnog prava Blagota Mitrić kazao je Pobjedi da je pi tanje cjelishodnosti, a ne povrede Ustava to što je predsjednik države Milo Đukanović na konsulta cije povodom formiranja vlade zvao predstavnike najvećih koalicija, a ne i svih političkih partija za stupljenih u parlamentu.

Mitrić je komentarisao inici jativu 41 poslanika koji su po kušali da oforme vlast, a ko ji su, nakon što je Đukanović uputio prijedlog za skraćenje mandata Skupštini, predali inicijativu za pokretanje po stupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povri jedio Ustav, odnosno postup ka za razrješenje.

PROVOKACIJA

Tu inicijativu su potpisali poslanici DF-a, Demokra ta, Ure, Civisa, SNP-a, Pra ve i Ujedinjene Crne Gore, a kao materijalne razloge po vrede naveli su činjenicu da predsjednik države na kon sultacije povodom formira nja vlasti nije pozvao pred stavnike Radničke partije, Prave i Ujedinjene Crne Go re, Civisa i Demosa. Mitrić smatra da se na takav potez Đukanović odlučio vo đen cjelishodnošću. - Đukanović je zvao predstav nike većih partija, DF-a, De mokrata, Građanskog pokreta Ura. Niko se od njih nije poja

vio na konsultacijama, i onda je, vjerovatno imajući u vidu da su ove manje partije nastu pale sa njima u koaliciji na iz borima, odlučio da ih ne zove. Dakle to je pitanje cjelishod nosti, a ne povrede Ustava. Jer, zašto bi zvao njih, ako se par tije koje imaju veću snagu u parlamentu nijesu pojavile, a dio su istih koalicija – upitao je Mitrić.

Ukazao je i da bi predstavnici ovih partija, prije negoli upute ovakvu inicijativu, trebalo da provjere da li su sami povrije dili Ustav kada su odlučili da se ne odazovu na poziv Đuka novića na konsultacije.

- Poziv na konsultacije njih po Ustavu obavezuje. Ne postav ljaju pitanje jesu li oni povrije dili Ustav. Kada to pitanje se bi postave, onda neka vide je li predsjednik povrijedio Ustav ili nije – kategoričan je Mitrić. Ocijenio je i da sama inici jativa predstavlja političku provokaciju, zato što odlu ku o njoj može donijeti jedi no Ustavni sud koji ne funk cioniše.

- Za mene je to jedna sitna i jadna politička provokacija na račun predsjednika drža ve, što nimalo nije ni profesi onalno, ni ljudski korektno –istakao je Mitrić.

Pobjeda je kontaktirala i Udruženje pravnika, ali oni nijesu htjeli da komentarišu ovu inicijativu, jer smatra ju, kako su nam kazali, da je „neprimjereno tražiti prav nu zaštitu od institucija ko je su blokirane od strane tih istih političkih elita koje su

Pravni stručnjaci koje je Pobjeda kontaktirala pojasnili su da Ustavni sud ne može da odlučuje o toj inicijativi zbog toga što upravo poslanici dvije godine ne mogu da izaberu sudije. Komen tarišući materijalno-pravnu stranu inicijative, jedan od pravnih stručnjaka koje smo kontaktirali ukazao je da je sama ustavna norma takva da predsjedniku države daje mogućnost u okviru kojih on može da se ponaša malo „rastegljivije“

onemogućile njihovo funk cionisanje“.

Oko toga su bili saglasni i dru gi pravni stručnjaci koje je Po bjeda kontaktirala. Pojasnili su da Ustavni sud ne može da odlučuje o toj inicijativi upra vo zbog toga što poslanici dvi je godine ne mogu da izabe ru sudije.

Komentarišući materijal no-pravnu stranu inicijative, jedan od pravnih stručnjaka koje smo kontaktirali ukazao je da je sama ustavna norma takva da predsjedniku države daje mogućnost u okviru ko jih on može da se ponaša ma lo „rastegljivije“. Prijedlog za utvrđivanje da li

je Đukanović prekršio Ustav juče je komentarisao i posla nik DPS-a Danijel Živković.

DESTABILIZACIJA

Ocijenio je i da sada, u strahu od izbora, pokušavaju da de stabilizuju državu „srljajući u još jednu provaliju“.

- Ustav je jasan da bez odluke Ustavnog suda potpisi koje su prikupili za inicijativu smjene predsjednika države, imaju efektivno dejstvo taman koli ko i onih 41 koje su skupili dan pošto je istekao rok za predla ganje mandatara – poručio je Živković.

Oglasili su se juče i iz DF-a i ustvrdili da Skupština ima ve

ćinu da smijeni Đukanovića, kao i da joj je pravo na to dao Ustav!? Ukazali su da „sve iz mišljotine i proceduralne pre preke“ služe kako bi zaštitile Đukanovića.

- Aktuelna situacija oko ruše nja ustavnog poretka od strane predsjednika Crne Gore Mi la Đukanovića je veoma jed nostavna. U situaciji kada je predsjednik države, ne samo prekršio Ustav, već i ugrozio ustavni poredak, odnosno ka da nasiljem ruši i Skupštinu i Vladu, neophodno je da upra vo ovi organi zaštite Crnu Go ru zakonskim i ustavnim me hanizmima – naveli su iz DF-a. Inicijativu za pokretanje po

Marković: Niko ne može da utvrdi povredu Ustava osim Ustavnog suda

Predsjednik države daje mandat nakon obavljenih konsultacija, a to što stara par lamentarna većina kaže da su dostavili 41 potpis, po Ustavu nije važeće. Niko ne može da utvrđuje povredu Ustava mimo Ustav nog suda, poručio je nekadašnji premijer i poslanik Demokratske partije socijalista Duško Marković za Gradsku TV komenta rišući to što činioci stare većine smatraju da je predsjednik Milo Đukanović povrijedio Ustav jer nije dao mandat lideru Demosa Miodragu Lekiću

On je kazao da se radi političkoj manipula ciji i propagandi koja za cilj ima obesmišlja vanje predsjednika, države i njeno postoja nje, te poručio da se izlazak iz ove situacije

mora tražiti u parlamentu.

- Uništismo naše ognjište, a dužni smo da vodimo politiku u interesu države. Sjedimo svi i kažimo što je minimum zajedničkog dogovora, to smo jednom uradili 2016. godi ne. Bojim se da ovakav politički javašluk dovede do izlaska građana na ulice - navodi Marković.

On je ocijenio da je Crna Gora u izuzetno teškoj situaciji, institucionalnoj krizi i haosu, ali istakao sigurnost u to da će država uspje ti da odgovori ovom izazovu.

- Brine me što u običnom, građanskom dis kursu više nema optimizma, nade, gledamo kako ćemo da obesmislimo zdrav i napre dan život - kazao je Marković.

stupka za utvrđivanje da li je predsjednik države povrijedio Ustav predstavnici DF-a naja vili su na konferenciji za me dije 20. septembra, istog da na kada je predsjednik države odlučio da uputi prijedlog za skraćenje mandata Skupštini. Đukanović je to učinio po sprovedenim konsultacija ma sa predstavnicima poli tičkih partija, a na kojima se nijesu pojavili DF, Demokra te, Ura, SNP. Tokom proce sa Đukanovića su obavijestili da će do isteka roka dostaviti 41 potpis podrške mandataru oko kojeg se dogovore.

To nijesu uspjeli da učine, a potpise podrške Miodragu Lekiću kojeg su podržali za novog mandatara, dostavili su sa danom zakašnjenja i na kon što je Đukanović dostavio prijedlog za skraćenje manda ta Skupštine.

PROCEDURA

Prijedlog za pokretanje po stupka za utvrđivanje da li je Đukanović povrijedio Ustav, odnosno, kako su dodali u na zivu, „postupka za razrješenje“ uputili su u četvrtak. Isti dan, jedan od lidera DF-a Milan Knežević napisao je na Tvi teru da Đukanovića u Skupšti ni čeka 41 poslanik „koji će ga smijeniti u narednih 15 dana“. Ustav u članu 98 propisuje uslove u kojima predsjednik države može biti razriješen. U njemu se navodi da predsjed nik odgovara za povredu Us tava, kao i da postupak eventu alne povrede može pokrenuti Skupština na prijedlog najma nje 25 poslanika.

Taj prijedlog, shodno istom članu, Skupština dostavlja predsjedniku na izjašnjenje, a odluku o postojanju ili ne postojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud.

- Predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav – navodi se u članu 98, stavu 6.

Iz ovako definisanih odredbi proističe da je neupitno pravo poslanika da pokrenu postu pak radi utvrđivanja eventual ne povrede Ustava. Međutim, nije jasno na što je Knežević mislio kada je kazao da će Đu kanović biti smijenjen u na rednih 15 dana.

Pobjeda ga je kontaktirala i pi tala da li planiraju da poštuju Ustavom propisane procedure ili žele da pokušaju da smijene Đukanovića u Skupštini. Od govor nijesmo dobili, a Kne žević nam je kazao da ne želi da daje izjave našoj redakciji.

Željka ZVICER Pitanje je cjelishodnosti, a ne povrede Ustava što Đukanović nije zvao sve predstavnike partija na konsultacije

Blagota Mitrić

m.babović

Predsjednica Skupštine vratila predsjedniku države zahtjev da se održi vanredna sjednica na kojoj bi se raspravljalo o skraćenju mandata parlamentu

Đurović tvrdi da zahtjev nije pravno uredan

PODGORICA – Predsjednica Skupštine Danijela Đurović vratila je predsjedniku države Milu Đukanoviću zahtjev da se održi vanredna sjednica parlamenta na kojoj bi trebalo da se raspravlja o skraćenju mandata parlamentu.

Iz kabineta Đurović su saopštili da zahtjev nije uredan i ne ispunjava uslove propisane Ustavom i Poslovnikom Skupštine Crne Gore.

- Đurović je ukazala na koji način je potrebno pomenute akte upodobiti sa skupštinskim procedurama – naveli su. U saopštenju kabineta predsjednice Skupštine nijesu pojasnili zbog čega su utvrdili da zahtjev Đukanovića nije uredan i ne ispunjava uslove koje propisuje Ustav i Poslovnik, a nijesu ni obavijestili na koji način je potrebno upodobiti taj akt sa procedurama.

Prethodno je, po završenom kolegijumu predsjednice Skupštine, šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Slaven Radunović kazao kako je Đukanović napravio proceduralnu grešku, jer uz zahtjev za održavanje sjednice nije dostavio prijedlog odluke o kojoj bi trebalo da se glasa. - To je obaveza, jer se u Skupštini ne glasa o prijedlozima, nego o prijedlozima rezolucija, zakona, odluka. Dosadašnja praksa je bila takva da su predlagači kada su tražili skraćenje mandata Skupštini uvijek predlagali odluku kojom se definiše sve – rekao je Radunović.

Tokom kolegijuma predsjednice Skupštine taj stav su sporili šefovi poslaničkih klubova Demokratske partije socijalista Danijel Živković i Soci-

Kako je pojasnio izvor Pobjede, predsjednik države nije bio dužan da dostavi prijedlog odluke o skraćenju mandata Skupštini po istom principu po kojem se ne dostavlja ni prijedlog odluke o glasanju nepovjerenja Vladi. Osim toga, Ustav ni u jednom članu ne propisuje obavezu predsjednika države da uz inicijativu za skraćenje mandata Skupštini dostavi i prijedlog odluke. To je regulisano članom 84, stavom 4 Ustava Crne Gore koji tretira mandat Skupštine

Crne Gore koji tretira mandat Skupštine.

- Na prijedlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika Skupština može skratiti mandat – navodi se u članu 84 Ustava.

Na to je podsjetio i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, profesor ustavnog prava Blagota Mitrić. On je Pobjedi kazao da ne postoji pravno utemeljenje na osnovu kojeg bi predsjednik države morao da dostavi prijedlog odluke.

KOMENTAR Zvjerka je u Njujorku, a đe je Keri Bredšou?

Ma, sjajan je ovaj Njujork. Menhetn posebno. Jednom riječju - cool. Eto, i Dritan Abazović će da potvrdi. Možeš i da voziš biciklo kad hoćeš, iako si premijer, pa još u tehničkom mandatu. Divota je to bila, ta vožnja dvotočkašem, tebe niko iz naše delegacije ne smije da pretekne, pa to tvituješ i izbaciš na Jutjub. Prije toga, po samom dolasku, prati te i Secret Service do hotela, da svi vide, a onda i to tvituješ. E, sad, kad si na biciklu drugačije je, onda te prate, pametno under cover, ali to ne tvituješ, jer ti niko neće vjerovati da su agenti trčali za tobom dok si pedalao ulicama Grada koji nikad ne spava.

Onda se malo skokne do Vašingtona. Spremi se govor o slobodi medija koje slobodno, bez ograničenja, progoniš iz petnih žila u svojoj Crnoj Gori. I taman kada si htio da cjelivaš laureata i poželiš još ,,mnogaja nagradaja“, desi se neki preokret. Da, odavde iz Crne Gore nekadašnji ministar vanjskih poslova, onaj Vlahović - onako bezobrazno, a opet uticajno – naprasno spriječi govoranciju premijera. Vele zbog ,,prenatrpanog rasporeda“. Nijesu rekli čijeg, pošto je Abazović sjedio u prvom redu, ali nije govorio.

jaldemokrata Ivan Brajović Kako Pobjeda nezvanično saznaje, šefovih drugih poslaničkih klubova ukazivali su da se, uz inicijativu za skraćenje mandata Skupštini i zahtjev da se održi vanredna sjednica, mora dostaviti i prijedlog odluke o kojoj bi se glasalo. To su argumentovali činjenicom da Skupština, kao zakonodavni organ, glasa o prijedlozima zakona, odluka, rezolucija... Ipak, kako je pojasnio izvor

Pobjede, predsjednik države nije bio dužan da dostavi prijedlog odluke o skraćenju mandata Skupštini po istom principu po kojem se ne dostavlja ni prijedlog odluke o glasanju nepovjerenja Vladi. Osim toga, Ustav ni u jednom članu ne propisuje obavezu predsjednika države da uz inicijativu za skraćenje mandata Skupštini dostavi i prijedlog odluke. To je regulisano članom 84, stavom 4 Ustava

Formulacija člana 84 Ustava Crne Gore je jasna. U njoj stoji da se Skupštini može skratiti mandatar na prijedlog predsjednika, Vlade ili najmanje 25 poslanika. Dakle, prijedlog – nigdje se ne zahtjeva prijedlog odluke – kategoričan je dr Blagota Mitrić u izjavi za Pobjedu

- Formulacija člana 84 Ustava Crne Gore je jasna. U njoj stoji da se Skupštini može skratiti mandatar na prijedlog predsjednika, Vlade ili najmanje 25 poslanika. Dakle, prijedlog – nigdje se ne zahtjeva prijedlog odluke – kategoričan je Mitrić.

Drugi pravni stručnjaci koje je Pobjeda kontaktirala bili su istog mišljenja. Ukazali su da predsjednik države nije bio u obavezi da dostavi prijedlog odluke o skraćenju mandata Skupštini, ali i istakli da je to tehničke prirode.

Srećom, tu je ona Ksenija, Pavlovic Today ili The Pavlovic Day ili tako nekako, pa objasniš kako je sve u CG baš OK, ruka pravde radi, ekonomija – leti u nebo, sezona - fenomenalna... Milo jeste još predsjednik, Vlada jeste pala, ali opet sve radi… Premijer radi i, ako sreće bude, neće biti novog mandatara do ovog što je sad u Americi, dvanaest do petnaest dana... Onda opet za Njujork, putanju prate i ekspert za medije i ekspert za digitalne medije, i još njih sedam, osam... Tu je u blizini zgrada UN, možeš ako treba da skokneš do tamo, kad si već pozvan; slikaš se sa Bajdenom i suprugom Džil; dobro, nije baš bila večera sa predsjednikom SAD kako je najavljeno, ali susret je susret, pa je i naš premijer priznao američkom predsjedniku da je ,,veliki prijatelj Crne Gore“... Mislim, Bajden je prijatelj. Onda bačiš ,,pet“ gradonačelniku Njujorka, mada nije Đulijani, sretneš se sa i slikaš sa Gejbom Eskobarom, pa sa onim Evropljaninom, kako li se već zove, što je zadužen za Zapadni Balkan. Pa se sretneš i sa nekim bivšim senatorom SAD kojem baš i ne znaš ime, ali srećom ni on ne zna tvoje; pa još razgovaraš sa, takođe bivšim, zamjenikom pomoćnika od zamjenika za odbranu, koji ipak zna tvoje ime, ali i ti njegovo... Ma, sve ide kao podmazano. Vidiš se i sa bratom Vučićem, opet u zgradi UN, zahvališ se što je, kao veliki fan Trampa, omogućio gostovanje na Trampovom ,,whatabout“ Foksu.

PODGORICA - Pokret „Svi za naš grad“, na čijem je čelu aktuelni gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, broji 58 kandidata za odbornike koji su istaknuti pojedinci - posvećeni, odgovorni, generacijski različiti, ali svi do jednog spremni da rade u najboljem interesu našeg grada, saopšteno je iz te koalicije.

Dio tog pokreta je i Danka Kovinić, profesionalna crnogorska teniserka, dobitnica nagrada Olimpijskog komiteta Crne Gore za izvanredne rezultate u 2015. godini i Teniskog Saveza Crne Gore za najbolju teniserku zemlje u 2019. godini, kao i brojnih drugih sportskih priznanja. Kako ističe, pridružila se Pokretu jer je „aspolutno sigurna da je to pravi tim“.

- Godinama unazad pratim razvoj Podgorice, iako zbog obaveza često nijesam u gradu, raduje me svaki

- On ima pravo da ispravi i dopuni prijedlog i ponovo ga uputi Skupštini. U njemu može tražiti, odrediti da sjednica bude održana istog datuma, 30. septembra, kako je to prvobitno i učinio – kazao je jedan od pravnika koje smo kontaktirali.

Ali se, za razliku od predsjednika Srbije, premijer Crne Gore ne sastaje, bilateralno, ni sa jednim predsjednikom države. Ni sa jednim predsjednikom vlade. A baš ih je mnogo bilo ovih dana u Njujorku, na zasijedanju Skupštine Ujedinjenih nacija. Prenatrpan raspored, valjda. Ne mislim na crnogorskog premijera. Dobro, jeste se Abazović sreo sa onim šeikom, kad je ono iznad tehničkog premijera bila zastava UN, a ne crnogorska državna, pa se ne zna jesu li to bili pregovori o mirovnim trupama UN na Bliskom istoku ili nešto drugo...

Ž. ZVICER

I tako dan, za danom. Od 16. septembra. Crnogorska delegacije velika, a nekako sve je opušteno, bez velikih obaveza. Šef delegacije Dritan Abazović, prirodno, relaksiran. Sve do juče, sedmog dana, kada je govorio u Ujedinjeniom nacijama. Ne baš pola sata kao Vučić, i nije na kraju završio sa onim ,,Da je vječna Crna Gora“, kao što je Vučić uskliknuo ,,Živela Srbija“. No, sve u svemu, bilo je cool. Baš cool.

E, sad, neki ljudi, skloni cinizmu i opskurnim primjedbama, mogli bi možda da ukažu da je tokom višednevne posjete SAD nedostajalo susreta, da je, moguće, odsustvo bilateralnih razgovora posljedica činjenice što je premijer Abazović u tehničkom mandatu.

povratak kući i zbog činjenice da se naš grad razvija u pravom smjeru. Imala sam priliku da upoznam ljude koji čine ovu listu, na čelu sa gradonačelnikom Ivanom Vukovićem, i tada sam sam vidjela njihovu ambiciju, predanost i iskrenu želju za dalji razvoj Podgorice. Vođena iskrenim emocijama, odazvala sam se pozivu jer smatram da baš ovaj tim ima viziju i znanje kako da Podgorica postane modernija, humanija i ljepša sredina za život. I zato, svi za naš grad - poručila je Kovinić. R. P.

I što je važnije, zato što je u međuvremenu napravio dil sa proruskim i prosrpskim Demokratskim frontom, iako se na važnim međunarodnim adresama zaklinjao da će, uprkos izglasavanju nepovjerenja u parlamentu, i uprkos svemu drugom, učiniti sve da Ura stane uz blok političkih snaga koje žele i hoće evropsku Crnu Goru. I da sada, između ostalog i zbog tog političkog lupinga Ure, umjesto Crne Gore na evropskom putu imamo Crnu Goru na putu u totalnu političku i društvenu anarhiju.

Ali to su sigurno zli jezici, jer ovdje u Crnoj Gori je sve OK, i to naša politička zvjerka, premijer u tehničkom mandatu, dobro zna – čim se vrati, vratiće Crnu Goru u normalu. Ipak je Dritan Abazović, ipak je to politička zvjerka, zar ne? Samo još neke stvari da obavi do 28. septembra, do kada će biti u Njujorku. Jer, ostalo je nepoznato: kada je naša ,,Zvjerka“ gazila ulicama Njujorka, đe se sakrila Keri Bredšou? Bio je red i za taj bilateralni susret tokom 14 dana boravka.

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Danijela Đurović

Zvicer: Nikad se nijesam ogriješio o zakon, svako nosi svoj obraz

PODGORICA- Vodnik prve klase Bojan Zvicer dobio je rješenje kojim se usvaja njegova žalba i poništava rješenje Ministarstva odbrane o otkazu iz Vojske Crne Gore od 23. februara 2022, koje je potpisala tadašnja ministarka Olivera Injac. Organ će, navodi se u obrazloženju, nakon što otkloni povrede pravila postupka donijeti pravilnu i na zakonu zasnovanu odluku.

- Ovo je bilo očekivano. Sačekaćemo da se sve završi po zakonu, a zatim ćemo da pokrenemo tužbu zbog povrede časti i ugleda. Nijesam se nikad ogriješio o zakon, niti sam napravio bilo kakav prekršaj. Žao mi je samo što mi je porodica prolazila kroz sve ovo. Razočaran sam pojedincima u Vojsci Crne Gore, ali svako nosi svoj obraz i čuva svoju čast – rekao je juče Bojan Zvicer u izjavi za Pobjedu.

,,NEČASTAN OTPUST“

U obrazloženju rješenja piše da Zviceru, instruktoru (sanitetska obuka) prestaje služba zbog utvrđivanja da postoje bezbjednosne smetnje uz ,,nečastan otpust“ sa 8. novembrom 2021. Rješenje o otkazu potpisala je tadašnja ministarka odbrane Olivera Injac. Komisija za žalbe sada je utvrdila da prvostepeni organ u postupku donošenja pobijanog rješenja nije postupio u skladu sa odredbom člana 115 Zakona o Vojsci Crne Gore, kojom je propisano da prije donošenja odluke, odnosno rješenja o stanjima u okolnostima koje su od značaja za njeno donošenje, kao i da nije postupio u skladu sa odredbama čl. 14 stav 2 i 111 Zakona o upravnom postupku, kojim je propisano da je prije donošenja rješenja javno-prav-

ni organ dužan da obavijesti stranku o rezultatima ispitnog postupka, te komisija cijeni da je prvostepeni organ počinio povrede pravila postupka.

- Danas sam, poslije 13 godina službe, potpisao otkaz. Sa 19 godina započeo sam vojnu karijeru i posao obavljao časno i pošteno. Tokom karijere sam žrtvovao samo svoju porodicu, čak sam zbog obaveza preskočio svom sinu tri rođendana. Volim svoju zemlju, pa sam mislio da je to normalno.

Izvinjavam se svom sinu što nijesam za njegovo slavlje bio sa njim, neće se više ponoviti – objavio je Zvicer 1. marta na društvenim mrežama. Dodao je da je Injac godinu i po pokušavala da mu pronađe mrlju, da ga poveže sa političkim partijama i provjeravala da li na poslu ispoljava nacionalni naboj.

-Vaš radnik, a moj bivši pretpostavljeni Stijepović je pokrenuo novi disciplinski postupak protiv mene, čim ste ga postavili. Postupak se vratio kao neosnovan, a moji odgovori se danas nalaze na prvoj strani vojnog kodeksa VCG. Zaslužio sam makar zahvalnicu za to. Da nijeste privatizovali Vojsku Crne Gore sa Vašim partnerom kojeg ste vratili iz penzije, danas ne bi VCG doživjela ovakvu degradaciju i uništavanje po svim pitanjima. O vama mislim isto što i o portalu IN4S koji je fašistički, proruski i prosrpski, a koji vam je koristio, za koji ste i izjavu davali – naveo je Zvicer u objavi.

KAŽNJEN ZBOG STATUSA

Zvicer je 2021. godine disciplinski kažnjen zbog statusa na Fejsbuku. Tada ga je načel-

nik Generalštaba VCG Milutin Đurović kaznio smanjenjem plate od 30 odsto osam mjeseci, jer je 5. januara napisao da je nova vlada fašistička. Takođe, krajem marta prošle godine, Bojan Zvicer ispričao je da je pozvan na razgovor u podgorički Centar bezbjednosti, uz obrazloženje da su ,,dobili obavještenje od cetinjske policije da mu (25. marta) treba onemogućiti kretanje prema prijestonici“. On je tada rekao da je tog dana radio od kuće, nije ni planirao odlazak na Cetinje, a i zabranjeno je kretanje između gradova zbog epidemije korone.

- Ispred zgrade u kojoj stanujem prišao mi je policajac i pitao jesam li ja Bojan Zvicer. Nakon što sam mu potvrdio, rekao mi je da treba da se javim u potražni jer mu je rečeno da me nađe i da treba da budem tamo što prije. Pošto sam rekao da ću kasnije prošetati, odmah me je povezao u CB. Tamo sam zadržan oko pola sata, uz obrazloženje da su dobili obavještenje od kolega sa Cetinja da mi se danas onemogući odlazak u taj grad. Rekli su mi da su kroz razgovor sa mnom došli do odgovora da danas nijesam planirao da idem na Cetinje i da neću ići – rekao je Zvicer za Pobjedu, navodeći da mu je kroz razgovor provučeno da su ,,mogli da ga zadrže i šest sati“.

U prijestonici je 25. marta prošle godine održan protest na kome su građani, uoči premijerskog sata, izrazili nezadovoljstvo radom apostolske vlade, poručujući da ,,za izdajnike nema mjesta na Cetinju“.

- Oni koji ne vole crnogorsku zastavu, himnu i jezik, vide moju ljubav prema Crnoj Gori kao politiku. Oni su za mene kvislinzi, a ja za njih ,,milogorac“ – zaključio je tada u izjavi za Pobjedu Bojan Zvicer.

R. U - I.

BUDVA – Rješenje o odbacivanju krvične prijave, koju je budvanski ogranak Demokrata podnio protiv lokalnih funkcionera Demokratskog fronta Nikole Jovanovića, Nemanje Kuljače i Nikole Martinovića zbog upada u kancelariju bivše direktorice TO Budva Maje Liješević, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru donijelo je preuranjeno i zasnovano na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.

To je utvrdio sudija Višeg državnog tužilaštva u Podgorici postupajući po pritužbi kojom su Demokrate tražile preispitivanje rješenja kotorskog tužilaštva.

U dopisu koje je sudija podgoričkog Višeg državnog tužilašta proslijedio Demokratama, a u koje je Pobjeda imala uvid, navodi se da je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru naloženo da u potpunosti utvrdi činjenično stanje, a nakon toga donese pravilnu i zakonitu odluku.

- Povodom vaše pritužbe kojom se zahtijeva preispitivanje rješenja Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru o odbacivanju vaše krivične prijave protiv Nemanje Kuljače, Nikole Martinovića i Nikole Jovanovića, zbog krivičnog djela samovlašće iz člana 384 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, obavještavam vas da sam postupajući po navedenoj prijavi izvršio uvid u spise predmeta Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru

i utvrdio da je predmetno rješenje Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru preuranjeno i zasnovano na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju i naložio sam tužilaštvu da u potpunosti utvrdi činjenično stanje, a nakon toga donese pravilnu i zakonitu odluku – navedeno je u dopisu sudije Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.

Demokrate su krivičnu prijavu protiv Jovanovića, Kuljače i Martinovića Osnovnom tužilaštvu u Kotoru podnijeli prošle godine zbog obijanja poslovnih prostorija i sefa Turističke organizacije Budva i neovlašćenog upada u računar tadašnje direktorice TO Budva Maje Liješević

Nikola Jovanović je u to vrijeme obavljao funkciju savjetnika bivšeg predsjednika Opštine Budva Marka Carevića, dok su Kuljača i Martinović bili kandidati DF-a za pozicije u TO Budva.

Jovanović je u međuvremenu postao menadžer Opštine Budva, Kuljača direktor TO Budva, a Martinović član Upravnog odbora u tom preduzeću. Sudija Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru koji je odbacio prijavu Demokrata bio je, kako saznaje Pobjeda, Srđa Jovanović koji je sredinom aprila ove godine uhapšen po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Đ. ĆORIĆ

koaliciji pridruže još neke stranke.

- Samo u Podgorici dogovorena je koalicija Demokrata, Demosa i Ujedinjene Crne Gore.

Najmanje u tom formatu nastupićemo na izborima u glavnom gradu - rekao je izvor portala Pobjeda. Prema našim informacijama, Demokrate i Ujedinjena Crna Gora izaći će zajedno na izborima u još nekim opštinama. Lokalni izbori u Podgorici i još 13 opština biće održani 23. oktobra. T. K.

PODGORICA – Koalicija, koju čine DPS-SDP-LP, predala je izbornu listu za nastup na lokalnim izborima u Baru. Na čelu koalicione liste je predsjednik barske opštine Dušan Raičević Na listi „Prava stvar - Koalicija Zajedno Bar – Dušan Raičević / Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Liberalna partija“ su i Mladen Đuričić, dr Marija Markoč, Asim Andrić, Vladimir Božović (SDP), Tanja Spičanović, Miloš Lalević, Božidar Janković, Tatjana Bokan, Omer Vukić (SDP), Vesna Drašković, Almir Cecunjanin, Andrea Demirović, Amar Borančić (LP), Vasilije Lalević (SDP), Svetlana Vučetić, Stevan Milošević, Emir Peričić, Aleksandra Glavanović, Naser Kraja, Igor Banović (SDP), Andrea Marstijepović, Aleksandar Barlović, Alen Đelošević, Nikica Purlija, Frano Vuksanović, Samir Škrijelj (SDP), Adela Kalamperović, Ivica Bokovac, Nikola Papić, Jelena Rovčanin, Špiro Niković, Perica Đokđurić (SDP), Marina Savić (LP), Jovo Krstajić, Alisa Pelinković i dr Dragoslav Tomanović R.

PODGORICA - Demokratska Crna Gora, Demos i Ujedinjena Crna Gora dogovorili su zajednički nastup na predstojećim lokal-

nim izborima u Podgorici, nezvanično je potvrđeno

Podgoričko Više tužilaštvo naložilo ponovno preispitivanje tužbe budvanskih Demokrata protiv lokalnih funkcionera DF-a

PODGORICA – Nedavno ubijeni vođa škaljarskog mafijaškog klana Jovan Vukotić imao je prošle go dine, 1. marta, informacije o smjenama u policiji mal tene u realnom vremenu, pokazuju transkripti „Skaj“ komunikacija kriminala ca koje je juče objavio M portal, a dobio ih je, kako proizilazi iz poruka, od no vinarke koncerna Vijesti, koja u tekstu nije imeno vana?!

U „SKY ECC“ komunikaciji koja se 1. marta 2021. godine odvijala između doskorašnjeg vođe organizovane kriminal ne grupe „škaljari“ Jovana Vu kotića i pripadnika ove OKG Gorana Vlaovića (Vukotić je ubijen u Istanbulu 8. septem bra ove godine, a Vlaović 25. avgusta ove godine na ostrvu Pag u Hrvatskoj), govori se, pi še M portal, o smjenama koje su se tog dana dešavale u Up ravi policije Crne Gore, nakon imenovanja Zorana Brđani na za v. d. direktora i usvajanja akta o sistematizaciji.

PORUKA OD NOVINARKE

Vukotić toga dana u dvije gru pe preko „SKY ECC“ obavje štava sam vrh OKG „škaljari“, gotovo u realnom vremenu, o informacijama koje je do bio o smjenama u Upravi po licije. Kako je M portal rani je pisao u jednoj, većoj grupi „škaljaraca“ razgovaraju Vu kotić, Stefan Đukić Mandić, Emil Tuzović i Janko Vuka dinović, a u drugoj dvočla noj komunikaciji su Vukotić i Vlaović.

U obje grupe Vukotić šalje fo tografiju poruke koju je do bio preko aplikacije „Signal“, a glasi „Smjenjen Zoran La zović i svi čelnici policije, ko mandiri, načelnici CB-ova, svi!“, na što Vukotić odgova ra „Ajde sa srećom mašala“. Analitičari službi bezbjedno sti koji su analizirali obje ko munikacije bilježe da je Vu kotića o smjenama u policiji u 16:03 sati preko aplikacije „Si gnal“ obavijestila novinarka dnevnog lista Vijesti (M portal neće objavljivati ime novinar ke), a da je akt o sistematiza ciji, prema kojoj su se smjene i desile, objavljen na oglasnoj tabli Uprave policije tek pola sata kasnije, čime je stupio na snagu. Vijesti su tekst o smje nama u vrhu Uprave policije objavile u 20 sati i 17 minuta, kada je i šira javnost saznala za smjene.

Vukotić većoj „SKY ECC“ gru pi prosljeđuje informaciju u 16 sati, 6 minuta i 15 sekundi, a Vlaoviću pojedinačno istu poruku prosljeđuje u 16 sati, 7 minuta i 38 sekundi.

Nakon što je Vlaović „česti tao“ smjene Vukotiću riječima „Sa srećom“, predložio mu je da napravi spisak policijskih službenika za koje „škaljarci“ misle da su „kvalitetni“, kako bi uticali preko svojih politič kih veza na njihovo napredo vanje u službi. Vukotić mu na to odgovara da je bolje sasta viti spisak policajaca za koje smatraju da su bliski suprot

Jovan Vukotić sastavljao spisak „podobnih“ policajaca

Skaj

stavljenom kavačkom klanu, kako bi bili sklonjeni iz služ be. Vukotić i Vlaović razgova raju i o novim rukovodiocima u Upravi policije, procjenjuju ći njihovu naklonost jednom ili drugom klanu, a Vlaović saopštava da ima otvoren ka nal komunikacije za ovu vr stu uticaja.

Vukotić i Vlaović pominju či tav niz imena policijskih služ benika sa lokalnog nivoa, koja M portal, kako su istakli, neće objavljivati zbog specifičnosti njihovog posla i ugroženosti kojoj bi eventualno mogli biti izloženi ukoliko bi imena bi la objavljena.

Paralelno sa komunikacijom sa Vukotićem, oko 20 sati, Vlaović, takođe kroz „SKY ECC“ aplikaciju, obavještava Srđana Vukića o informaci jama dobijenim od Vukotića, koje se odnose na podobnost policijskih službenika. Nji hova namjera je da Vukić in formacije proslijedi lideru Prave Crne Gore Marku Mi lačiću, kako bi na osnovu njih mogla biti kreirana buduća kadrovska politika u Upra vi policije.

UTICAJ NA ISTRAGE

Analitičari službi bezbjed nosti zaključuju da „do sada obrađeni materijal obiluje pri mjerima upliva uticaja OKG ‘škaljari’ na strukture izvršne vlasti formirane nakon crno gorskih parlamentarnih izbo ra 2020. godine“ i da „citirani izvodi predstavljaju najdra stičniji primjer neposrednog organizovanog uticaja krimi nalne organizacije na bezbjed nosni sektor“ u do sada obra đenom materijalu iz „SKY ECC“ komunikacija. Oni za ključuju i da Uprava policije Crne Gore i Specijalno držav no tužilaštvo posjeduju kom pletan sirovi materijal iz „SKY ECC“ aplikacije, te da je uticaj OKG „škaljari“ mogući razlog odsustva bilo kakvih istražnih

radnji u odnosu na evidentnu spregu ove kriminalne orga nizacije i djelova izvršne vla sti Crne Gore (kao i vjerskih i medijskih djelatnika). Oni sumnjaju da sve ovo navodi na sumnju da se radi o svjesnom neprijavljivanju krivičnih dje la i učinilaca, te o pomaganju učiniocima nakon izvršenog krivičnog djela, kao i da ovo treba biti predmet pažnje po licijsko-tužilačkih organa, na kon što se eliminišu uticaji koji sprečavaju pokretanje istraž nih radnji.

Oni su takođe konstatovali da je „SKY ECC“ aplikacija pre stala sa radom 9. marta 2021. godine, te da na osnovu nje ni je bilo moguće pratiti dalji tok ovih uticaja, te ponovo ukazu ju na sastanak i kontakte di

Oni su takođe konstatovali da je „SKY ECC“ aplikacija prestala sa radom 9. marta 2021. godine, te da na osnovu nje nije bilo moguće pratiti dalji tok ovih uticaja, te ponovo ukazuju na sastanak i kontakte direktora Uprave policije Crne Gore Zorana Brđanina sa poslanikom Markom Milačićem, nepu na četiri mjeseca nakon što su se desile komunikaci je između Vukotića i Vlaovića i Vlaovića i Vukića

rektora Uprave policije Crne Gore Zorana Brđanina sa po slanikom Markom Milačićem, nepuna četiri mjeseca nakon što su se desile komunikacije između Vukotića i Vlaovića i Vlaovića i Vukića.

- S obzirom da ne postoje ra zlozi za saradnju direktora Uprave policije Crne Gore sa konkretnim poslanikom, po osnovu funkcija koje ova lica obavljaju; da nije poznato da ova lica održavaju lične kon takte iz prethodnog perioda; te da do sada obrađen mate rijal sa ,,SKY ECC“ platforme ukazuje da je Marko Milačić preuzeo funkciju posrednika izmedu OKG „škaljari“ i izvrš ne vlasti u Crnoj Gori - prema mišljenju obrađivača, potreb no je ispitati prirodu i ciljeve ovih kontakata - zaključuje se u jednoj od analiza.

TRANSKRIPTI

Jovan Vukotić 1. marta 2021. prosljeđuje Vlaoviću fotogra fiju komunikacije sa novinar kom Vijesti preko aplikacije „Signal“, na što mu ovaj odgo vara: „Sa srećom“ i odmah mu traži „spisak ljudi koji su kva litetni u muriji da njih proba mo da gurnemo“.

- Bolje da dam koji rade sa kav čanima/ To da miču/ Jer ih ima koliko hoćeš – odgovara Vukotić, a Vlaović mu predla že: „Ajde brate daj čitav spisak imam dje da plasiram/ Na pra vi mjesto/ Samo ga sastavi“. Vukotić navodi kako „ima tu da se piše dosta tv kotor“…

- Ko su ovi novi što su stavlje

ni u muriju/ Klikovac kneže vić itd/ Jesu makli koprivicu iz nk – pita Vlaović.

Ovaj mu na to odgovara da je „Knežević bio za droge prije“ i da je „dobar sa lazovićem“. - Ne znam u om/ Pm – piše da lje, a Vlaović mu kaže: „Ipsitaj i taj dio od ovih što su novi po stavljeni“.

U sljedećoj komunikaciji koju je M portal objavio Vlaović pi še Srđanu Vukiću šalje poru ke sa imenima policajaca koji su saradnici mafije.

- R. K. u ko on je sa kavčanima blizak/ G i I. N. kotor oni su va ljda bili kad su te priveli onaj put/ u tv B. T. on im je šef u tv M. Š. je postavljen prije bio u kotor saobraćajac/ Ima i neki I.N./ Ž. M, V. M, Ž. Š, L, Š. Iz hn postavljen N. Ć. starješina, D. K, LJ. R. i D. O. on je stari ji policajac ali dosta se pita/ u ko je njihov špijun saobraća jac R.S. i neki M. N/ *** je do bar sa njima I. R. u ko on je ra dio zgrdu sa onim K. sto su ga digli za mito/ Pa proslije di dje treba/ I taj knežević što je sad postavljen iz brdjanina je sa lazovićem extra – poru ke su koje je Vlaović proslije dio Vukiću.

Na to Vukić odgovara: „E pa čudo, poslaću.... ovi priča za ovu muriju što ih sad postav ljaju/ Ja u prvi mah pomislih za hn da pričaš“.

Vlaović mu piše da su to ime na policajaca za Kotor i Tivat, te da ih ima i u Herceg Novom.

- A ovaj što je sad postavljenje sa lazovićem dobar/ Klikovac/ Knežević – dodaje on. K. K.

Jovan Vukotić

SRĐAN VUKIĆ SPISAK TREBALO DA DOSTAVI MARKU MILAČIĆU: Vukić i Milačić

Transkripti „Skaj“ komunikacije

Renault Capture dobila Milena Šćepanović

PODGORICA - Izvršna direktorica kompanije M:tel Tatjana Mandić uručila je juče ključeve automobila Renault Capture Mileni Šćepanović iz Kolašina, dobitnici nagradne igre „Zajedno ka vrhu“.

Prilikom uručenja nagrade Mandić je iznijela poslovne rezultate kompanije M:tel na kraju avgusta.

- Upućujem zahvalnost svim našim korisnicima na 15-godišnjem povjerenju koje nam pružaju. Zna se koga korisnici biraju, upravo kompaniju M:tel, a to dokazuje i posljednji izvještaj Agencije za telekomunikacije i poštansku djelatnost – M:tel je apsolutni lider u svim kategorijama, i dalje u mobilnoj telefoniji i to sa rekordnih skoro 38 odsto tržišnog učešća, potom i dalje i u kablovskoj televiziji sa blizu 39 odsto i od av-

gusta i u segmentui interneta sa skoro 43 odsto tržišnog učešća. U ime M:tela ističem da će posvećenost korisnicima, kao i crnogorskom društvu u cjelini, i dalje biti naš strateški put, kao i proteklih 15 godina poslovanja - rekla je Mandić.

Dobitnica glavne premije automobila Renault Capture Milena Šćepanović je čestitala kompaniji M:tel 15 godina uspješnog poslovanja uz želju da uvijek ostanu na vrhu.

- Bila sam pripejd korisnik od samog početka rada M:tel-a, a potom sam prešla na postpejd ugovor i uvijek plaćam račune na vrijeme. Zahvaljujem na ovoj vrijednoj nagradi. Mnogo sam srećna i hvala vam na tome – poručila je Šćepanović.

Pi-ar menadžerka M:tel-a Ana Martinović je kazala da će nastaviti s lijepim iznenađenjima za korisnike i da neće nedostajati poklona. S. P.

Podaci CEDIS-a za avgust U Crnoj Gori boravio revizorski tim Pariskog memoranduma

Potrošnja kao u juluIspunili uslove za članstvo

PODGORICA-Crna Gora je ispunila uslove za punopravno članstvo u Pariskom memorandumu (Paris MoU), saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija. U Crnoj Gori je od 19. do 23. septembra boravio revizorski tim Paris MoU u cilju utvđivanja ispunjenosti uslova za prijem u punopravno članstvo u ovoj organizaciji.

Prijem Crne Gore u punopravno članstvo Paris MoU predstavlja u skladu sa Strategijom razvoja pomorske privrede 2020-2030. aktivnost koja će dovesti i do realizacije strateškog cilja jačanje kapaciteta pomorske administracije Crne Gore i pojednostavljenje administrativnih procedura.

R.E.

PODGORICA - Korisnici elektrodistributivnog sistema u avgustu su preuzeli ukupno 271,11 miliona kilovat sati, što je na nivou julske potrošnje i tri odsto više nego u istom mjesecu lani, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema.

Korisnicima na području Podgorice, Danilovgrada, Tuzi, Zete i Cetinja distribuirano je 34 odsto energije, a očitano je 403,57 hiljada brojila.

Ekipe Sektora za održavanje su imale 2,25 hiljada intervencija na terenu. Vrijednost radova na održavanju elektroenergetskih objekata iznosila je oko 186 hiljada eura. Na distributivnu mrežu su priključena 554 nova korisnika.

Ugrađeno je 204 novih elektronskih brojila, tako da ih sada ima ukupno 339 hiljada, ili 80 odsto konzuma. S. P.

EPCG dužna da pita Agenciju za zaštitu konkurencije za mišljenje u vezi

Neophodan plan restrukturiranja u kojem željezara učestvuje sa 40 odsto sredstava

EPCG, kao i svako ko upravlja i raspolaže javnim sredstvima, može biti davalac državne pomoći, a osim obaveza prema EK, postoji i dodatna obaveza prema Energetskoj zajednici iz Beča koja prati sve eventualne državne pomoći u sektoru energetike, upozorava Dragan Damjanović

PODGORICA – Ukoliko Elektroprivreda, kao državno preduzeće, krene u postupak kupovine željezare, dužna je da se, u skladu sa Zakonom o kontroli državne pomoći, obrati Agenciji za zaštitu konkurencije za mišljenje o usklađenosti sa zakonom – kazao je Pobjedi predsjednik Savjeta AZK Dragan Damjanović

OBAVEZE

Imajući u vidu da AZK, za sada, od EPCG nije dobio nikakav zahtjev, Damjanović navodi da je o tome informisan samo iz medija.

- Eventualna kupovina želje-

zare od strane EPCG može biti realizovana isključivo u skladu sa pravilima o kontroli državne pomoći uz poštovanje protokola 5 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz 2007. godine, koji propisuje obavezu države da saglasnost i završnu riječ na eventualnu dodjelu državne pomoći u sektoru čelika, osim od AZK traži i od Evropske komisijeobjašnjava Damjanović.

Dodaje da bi ta kupovina podrazumijevala ozbiljan plan restrukturiranja sa jasnim projekcijama za narednih pet godina u kom bi željezara, u skladu s pravilima, zadovoljila uslov i učestvovala

sa najmanje 40 odsto sopstvenih sredstava.

Crna Gora se, ukazuje Damjanović, potpisivanjem SPP-a obavezala da će sve državne pomoći dodjeljivati na osnovu istih pravila koja važe za članice EU i u naše zakonodavstvo implementi-

rala kompletnu regulativu.

- Sektori čelika i uglja se sa posebnom pažnjom prate u EU i bilo kakva intervencija države mora biti strogo kontrolisana, a eventualna pomoć dodijeljivana isključivo po pravilima kontrole državne pomoći. Istim sporazumom obaveza-

Ideja Aleksandra Damjanovića i Milutina Đukanovića

Premijer Dritan Abazović je polovinom avgusta saopštio da je EPCG dato zeleno svjetlo da započne pregovore sa turskom kompanijom Tosjali oko kupovine željezare. Kazao je da su mu ministar finansija Aleksandar Damja-

nović i Milutin Đukanović iz EPCG iznijeli realan biznis plan te da državu najviše interesuje da zaštiti radnike koji su od 1. septembra ostali bez posla. Đukanović je kazao da željezara ima dobar energetski potencijal za solarnu

energiju te najavio da će EPCG sagledati stanje i odlučiti koji dio osnovne djelatnosti može opstati. Do sada nije prezentovan plan na osnovu kog EPCG planira da kupi fabriku niti je saopšteno u kojoj su fazi pregovori sa Tosjalijem.

Za dionice državne elektroenergetske kompanije juče bila zainteresovana samo Vlada

Država kupila 3,34 miliona akcija

Vlada je akcije EPCG plaćala po 4,49 eura, dok je istovremeno na drugom berzanskom segmentu prodato 350 akcija po 3,5 eura, što pokazuje koliko je pao interes za kupovinu akcija najznačajnije crnogorske rme

PODGORICA - Država je juče na Montenegroberzi kupila 3,34 miliona akcija Elektroprivrede za 15 miliona eura. Prodata količina akcija odgovara udjelu od 28,27 odsto od ponuđenog paketa od deset odsto akcijskog kapitala energetske kompanije. S obzirom na to da je za akcije EPCG po ponuđenoj cijeni od 4,49 eura bila zainteresovana samo država, ostale ponuđene akcije, koje su bile u vlasništvu EPCG, u ponedjeljak će biti poništene.

Tako mali interes je posljedica činjenice da je trenutna tržišna cijena EPCG 3,5 eura.

Na slobodnom tržištu juče je prodato 350 akcija za ukupno 1.227,8 eura. To pokazuje da

je znatno opao interes za kupovinom akcija najznačajnije crnogorske firme.

Dragan Damjanović

Završena nagradna igra M:tela „Zajedno ka vrhu“

Dobitnica nagrade

vezi kupovine nikšićke fabrike

Na ivici obaveze

Vlada je bila na ivici obaveze da od AZK traži mišljenje prije nego je odlučila da na berzi za 15 miliona eura kupi akcije EPCG, ocijenio je Damjanović dodajući da ne bi ništa loše napravila da je to i uradila.

- Sa aspekta Zakona o kontroli državne pomoći najprije je relevantna vlasnička struktura preduzeća, u konkretnom slučaju EPCG, jer je moguće da je država imala određenu ekonomsku logiku i da se u konkretnom slučaju ponaša la kao privatni investitor i željela da podigne vrijednost svog preduzeća. Dokapitalizacije i druga ulaganja drža ve u sopstveno preduzeće, često isključuju prisustvo državne pomoći, ukoliko su primjenjena načela tržišnog ulagača. Sa stanovišta državne pomoći, imam rezervu u dijelu da li je EPCG preduzeće u poteškoćama – kazao je Damjanović.

li smo se da ćemo EU informi sati o svakoj mjeri u tim sekto rima te stoga imamo obavezu pune razmjene informacija sa EU – navodi Damjanović.

Ukazuje da EPCG, kao i svako ko upravlja i raspolaže javnim sredstvima, može biti davalac državne pomoći, a osim oba veza prema EK, postoji i do datna obaveza prema Ener getskoj zajednici iz Beča koja prati sve eventualne državne pomoći u sektoru energetike.

Podsjeća da su iz EZ u prošlo sti u više navrata pozivali drža vu da se izjašnjava u vezi rani jih subvencija u tom sektoru. To što je AZK u saznanju, iz medija, da EPCG planira da kupi željezaru, ne daje im mo gućnost da pokreću bilo kakav prethodni postupak kojim bi se utvrdilo da li je taj plan u skladu sa zakonom, prije ne go ovo preduzeće od njih za traži saglasnost, već bi even tualno mogli samoinicijativno da postupe tek ukoliko se po sao realizuje.

- Ispitni postupak se pokre će onog momenta kada smo u saznanju da je državna po moć dodijeljena bez naše sa glasnosti. Nadam se da ćemo izbjeći takav scenario, jer bi to bilo veoma loše ocijenjeno i od strane EK, a da ne pričam o to me da bi predstavljalo kršenje međunarodnog ugovora SPP i imalo bi značajne reperku

akcija EPCG

Prodavac i kupac akcija bila je brokerska kuća VIP Bro ker Montenegro.

Prethodno su propala dva poziva za prodaju sopstvenih akcija u blok transakciji, jer se nije javio niti jedan zain teresovani strateški partner. EPCG je zakonom obaveza na da se do 26. septembra riješi vlastitih akcija koje je stekla 2019. godine kada je sa 52,8 miliona eura otkupi la dio akcija tadašnjeg većin skog vlasnika EPCG, italijan ske kompanije A2A. Prvih deset odsto vlastitih akcija EPCG je poništila 2019, što je i uobičajeno kad vlasnik kompanije ne želi predstav nike manjinskh akcionara u bordu. Ovoga puta EPCG nije uspjela da proda dru

sije na ukupan pregovarački proces – navodi Damjanović.

ZakonitoSt

Pretpostavlja da bi u tom sluča ju EK iskoristila svoje pravo iz ovog sporazuma i pozvala drža vu na punu razmjenu informa cija i obavezu da AZK, a onda i EK, daju ocjenu te transakcije.

Na pitanje Pobjede, šta se deša va ukoliko se posao realizuje, pa se naknadno utvrdi da je u su protnosti sa zakonom, Damja nović naglašava da svaki poten cijalni davalac državne pomoći mora AZK-u prijaviti državnu pomoć prije nego je dodijeli što znači da je nezakonita svaka pomoć dodijeljena bez njihove prethodne ocjene, kada su duž ni da pokrenu ispitni postupak. Ne isključuje mogućnost da se u tom postupku može utvrditi da je pomoć zakonita, ali uka zuje na posljedice za slučaj da se utvrdi suprotno.

- Ukoliko se utvrdi da pomoć nije usaglašena sa pravilima, da nedostaje plan restruktu riranja ili nema sopstvenog učešća, u ovom slučaju želje zare, takva državna pomoć će se cijeniti kao neusklađena dr žavna pomoć sa zakonom i u toj situaciji AZK donosi reše nje kojim nalaže da se pred metna pomoć vrati u predvi đenom roku sa kamatom od dana dodjele – ukazuje Da mjanović. M.Leković

Nakon problema sa snabdijevanjem na regionalnom tržištu

PODGORICA - U Crnu

Goru je prethodnih dana počeo uvoz mlijeka iz Polj ske, saopšteno je Pobjedi iz kompanije Franca marketi. Iz tog trgovačkog lanca poručuju da su se na uvoz iz Poljske odlučili da bi pove ćali količine mlijeka u svo jim prodavnicama i napra vili rezerve te namirnice. Iz Domaće trgovine su ka zali Pobjedi da i pored svih izazova sa kojima se susre ću nastoje da za potrošače obezbijede kontinuitet u snabdijevanju mlijekom, ali i drugim životnim namir nicama

- Ovih dana je ušlo nekoliko kamiona sa mlijekom iz Polj ske. Poljska u ovom trenutku ima viška mlijeka i mislim da će i u narednim danima biti i još više ulazaka iz Poljske ka ko bismo povećali zalihe mli jeka – saopštio je Pobjedi iz vršni direktor Franca marketa Sead Franca.

Vlada Srbije je 6. septembra donijela odluku o zabrani izvoza sirovog i pasterizova nog mlijeka, osim za Sjever nu Makedoniju i Albaniju, ko ja će važiti do kraja septembra.

Prema riječima France mli jeka u njihovim prodajnim objektima trenutno ima do voljno, a potražnja i potrošnja nakon odluke Vlade Srbije ni je povećana, već je na uobiča jenom nivou.

SnabdjevenoSt

- Trenutno ima mlijeka u poli cama marketa, ali stanje bi mo glo da bude bolje, jer sad ne mamo u asortimanu sve vrste mlijeka koje smo imali rani je. Svi pomalo imaju problem

Prodaja

Franca uvozi mlijeko iz Poljske

Ovih dana ušlo je nekoliko kamiona sa mlijekom iz Poljske, koja u ovom trenutku ima viška mlijeka i ugovorili smo još pošiljki, kako bismo povećali zalihe mlijeka, kazao je Pobjedi izvršni direktor Franca marketa Sead Franca

- Shodno tim informacija, u prethodnom periodu došlo je do povećanja potražnje za mlijekom u našim marketima.

gih deset odsto vlastitih ak cija, kojima rok za otuđenje za dva u dva javna poziva, u kojima ih je nudila po cijeni od 8,63, odnosno 7,33 eura.

Ministar finansija Aleksan dar Damjanović u četvrtak je na sjednici Vlade objasnio da tim novcem treba pomoći EPCG, ali nije objasnio u ka kvim je problemima ta kom panija.

Ministar kapitalnih investi cija Ervin Ibrahimović je izdvojio mišljenje, jer sma tra da u ovom trenutku, kad budžetu fali 350 miliona eu ra, nije vrijeme da se daje 15 miliona za nešto što ionako pripada državi.

Predsjednik EPCG Milutin Đukanović je obećao radni cima željezare da će za novac koji dobije prodajom sop stvenih akcija kupiti imovi nu njihove fabrike i zaposli ti svih 209. S. P.

i Dukat i Alpsko mlijeko, Imlek Bosna i svi ostali. Tako da tre nutno ima mlijeka u policama marketa , ali moglo bi to da bu de bolje. Stanje baš nije alar mantno, ali bi moglo da bu de i bolje – naglasio je Franca.

Pored Srbije mlijeko uglav nom uvozi i iz Hrvatske i Bo sne i Hercegovine, a prema riječima France većina pro izvođača iz regiona pomalo imaju problema sa proizvod njom i isporukom.

- Isporuke mlijeka nam redov no stižu, ali to nijesu količine sa kojim smo mogli da napra

Pobjedi se prethodnih dana javilo više čita laca koji su naveli da je u pojednim malo prodajnim objektima trgovačkog lanca Idea bila ograničena prodaja mlijeka Iz kompanije Merkator Crna Gora u okviru koje posluje taj trgovački lanac nijesu odgo vorili na pitanja Pobjede da li su se i zašto odlučili na taj potez.

Ni iz Volija nijesu odgovorili da li su ogra ničavali prodaju mlijeka, a ni iz Domaće trgovine u odgovorima nijesu precizirali da li su to radili u prethodnom periodu. Sead

vimo zalihe pa smo se zbog toga odlučili na uvoz mlijeka iz Poljske – rekao je Franca i dodao da će sa ulaskom mli jeka iz Poljske stanje sa sna bdijevanjem mlijeka biti do sta stabilno.

Region

Iz kompanije Domaća trgo vina, u okviru koje posluju Aroma i Siti marketi i Konto diskonti, saopštili su da pri vremena odluka Srbije da do kraj ovog mjeseca izvozi mlije ko kratkoročno utiče na doma ću proizvodnju i uvoz mlijeka.

Franca je naveo da oni nijesu ograničavali prodaju mlijeka. Prema njegovim riječima postoji moguć nost da ponekad i sami šefovi marketa pojedinih trgovačkih lanaca odreaguju ako se pojavi kupac koji hoće da kupi odjednom nekoliko paketa mlijeka.

- Moguće da je u tim situacijama neko od šefova maloprodajnih objekata odreago vao i speiječio takvu prodaju, jer nije fer da zbog toga taj dan ostali kupci ostanu bez mlijeka – pojasnio je Franca.

I pored svih izazova sa koji ma se susrećemo sa proizvo đačima iz regiona nastojimo da za naše potrošače obezbi jedimo kontinuitet u snabdi jevanju mlijekom, ali i drugim životnim namirnicama. Pret hodna iskustva su nas naučila da pažljivo pratimo tržište re giona i adekvatno reagujemo, a sve u cilju da naši potrošači imaju obezbijeđeno nesmeta no snabdijevanje sa prehram benim i drugim proizvodima – kazali su iz tog trgovačkog lanca našoj redakciji.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma su Pobjedi saopštili da u tom Vladinom resoru ne očekuju nestašicu osnovnih životnih namirnica u narednom preriodu.

- U prilog stavu da ne očeku jemo niti imamo najave o mo gućoj nestašici proizvoda u narednom periodu, posebno osnovnih životnih namirni ca govore i puni rafovi crno gorskih prodavnica (što nije slučaj sa nekim zemljama re giona) kao i informacije koje dolaze od dobavljača trgovač kih lanaca, sa kojima smo re dovno u kontaktu – kazali su iz MERT-a.

Iz tog resora su se osvrnuli i na odluku Vlade Srbije da za brani privremeno izvoz mli jeka iz te države.

- To se, prema informacija ma koje imamo, uspijeva na domjestiti nabavkom te na mirnice sa alternativnih tržišta iz regiona – rekli su prošle sedmice našoj redak ciji predstavnici MERT-a. S. PoPović

Fiksna stopa do kraja septembra

PODGORICA - Do kraja septembra se očekuje da banke pripreme programe zaštite klijenata koji su kredit ugovorili sa varija bilnom kamatnom stopom, rekla je Maja Ivanović iz Centralne banke.

Ona je TVCG kazala da je še stomjesečni euribor od juna ove godine prešao u pozitiv nu zonu, što se već odrazilo na varijabilne kamatne stope.

- Na inicijativu CBCG smo sa predstavnicima poslovnih ba naka dogovorili da pripreme

programe zaštite klijenata koji imaju kredite sa varijabilnim stopama. Programi zaštite će podrazumijevati mogućnost prelaska obračuna kredita na fiksne stope – rekla je Ivano vić i ocijenila da je vrijeme ni skih kamatnih stopa za nama.

- Kako bi se obuzdala inflaci ja jedan od najefikasnijih na čina je povećanje referentnih kamatnih stopa, što je Evrop ska centralna banka učinila dva puta ove godine – obja snila je i istakla da je likvidnost našeg bankarskog sektora na istorijskom maksimumu. R.e.

Sead Franca

Iz CBCG najavili ponudu za korisnike kredita sa varijabilnom kamatom

SKANDAL: Disciplinska komisija donijela odluku u slučaju pilota MUP-a koji su iz razloga ugrožene sigurnosti leta ka Cetinju odbili da ,,podignu“ helikopter 5. septembra prošle godine

Delević kažnjen novčano, Vlahović oslobođen

Delević je tokom procesa precizno razjasnio da u skladu sa propisima, ali i uputstvom MUP-a o načinu korišćenja i upotrebi helikoptera i aviona, on nije podići letilicu u uslovima narušene sigurnosti helikopter

PODGORICA – Disciplin ska komisija donijela je odluku da je tadašnji ruko vodilac Avio-helikopterske jedinice MUP-a Igor Dele vić kriv što je 5. septembra prošle godine odbio da po digne letilicu i sa kopilotom Draženom Vlahovićem transportuje velikodostoj nike Crkve Srbije u crno gorsku prijestonicu gdje je organizovano nasilno usto ličenje Joanikija Mićovića, čemu se protivilo hiljade demonstranata. Vlahović je oslobođen odgovornosti.

U obrazloženju se, pored osta log, navodi da je Delević odgo voran zato što je: „odbio da he likopterom Avio-helikopterske jedinice, po nalogu neposred no pretpostavljenog, a u vezi zahtjeva pomoćnika direkto ra Uprave policije, izvrši tran sport lica iz Podgorice do Ce tinja, oko 8 časova istog dana, na način što je odbio da obav lja poslove pilota, odnosno da preuzme pilotiranje helikopte rom (sa obrazloženjem da ni je bezbjedno), a bio je dužan“. Okrivili su ga da je počinio te žu povredu službene dužnosti - odbijanje izvršavanja nalo ga ili radnog zadatka. Izreče na mu je disciplinska mjera –„novčana kazna - u visini od

po 40 odsto mjesečne zarade isplaćene za mjesec u kojem je počinjena povreda službene dužnosti u trajanju od 4 (če tiri) mjeseca“.

Bivši ministar unutrašnjih po slova Sergej Sekulović, koji je inicirao disciplinski postupak, u svjedočenju pred komisi jom, kazao je da je moguće da ne bi otvarao ovaj slučaj da je imao sve informacije.

- … moguće da sam dobio pisa ni izvještaj o njihovim razlo zima, kao i Uprave policije do pokretanja disciplinskog po stupka možda ne bi ni došlo –rekao je on tada.

Ovaj politički proces i pro gon Delevića i Vlahovića, kao i mnogo toga u slučaju cetinj

skih događaja 4. i 5. septembra prošle godine montirani su u kuhinjama ondašnje i dijela i sadašnje vlasti.

Delević je tokom procesa pre cizno razjasnio da u skladu sa propisima, ali i uputstvom MUP-a o načinu korišćenja i upotrebi helikoptera i aviona, on nije smio podići letilicu u uslovima narušene sigurno sti po posadu, transport i sa mi helikopter. Objasnio je da je, pored ostalog, imao infor maciju od pomoćnika direk tora policije Dragana Goro vića da let nije bezbjedan i da postoje operativni podaci o dronu sa eksplozivom kojim se namjerava raznijeti heli kopter?! K. KRSMANOVIĆ

Ministri prosvjete i finansija još ne razgovaraju sa Sindikatom prosvjete

Nastavnici nezadovoljni države, imaće strpljenja

PODGORICA - Nastavnici su ljuti na nadležne što se još ne određuju prema za htjevu da se njihove plate od januara povećaju za 45 odsto i traže od Sindikata prosvjete Crne Gore akciju – da se organizuju protesti, štrajk, blokade saobraćaj nica...

Predsjednik Sindikata pro svjete mr Radomir Božović rekao je Pobjedi da su sve vi še nezadovoljni, sve više ner vozni, jer se pitanje poveća nja njihovih plata odugovlači.

Sindikat je nedavno poslao Ministarstvu prosvjete na crt izmijenjenog Granskog kolektivnog ugovora u kom se traži da im se plata poveća za 45 odsto. Prosvjetna zajed nica Crne Gore tražila je da taj procenat bude 50. Božo vić kaže da su u Ministarstvu prosvjete imali sastanak ko misije koja se bavi Granskim kolektivnim ugovorom, ali da nijesu pričali o platama. Na tom sastanku nije bio mini star prosvjete Miomir Voji nović. Rečeno je da je nužno da razgovaraju i sa ministrom

finansija Aleksandrom Da mjanovićem

Božović kaže da su juče oče kivali sastanke, ali ništa od toga. Poručeno je da ministri imaju obaveza, da su ih preu zeli ranije...

- Evo da vjerujemo da mini stri imaju nekih neodložnih i ranije preuzetih obaveza. Još malo ćemo biti strpljivi, a želi mo onda da ,,podignemo“ glas – rekao je predsjednik Sindi kata prosvjete.

Kaže da ih je posebno izner viralo što ministar Damjano vić povećava plate nemedi

Vakcinacija djevojčica godina počinje u ponedjeljak

Vakcine su vrlo skupe i pozivamo roditelje da što prije iskoriste prvu priliku da zaštite svoje dijete, jer će se veoma voditi računa o racionalnom planiranju i kupovini novih vakcina, poručio je epidemiolog Milko Joksimović

PODGORICA – Vakcina cija protiv HPV infekcija u Crnoj Gori počeće u po nedjeljak 26. septembra, a ovu vakcinu će primiti djevojčice uzrasta devet godina, najavio je ministar zdravlja u tehničkom man datu Dragoslav Šćekić na juče održanom sastanku ovim povodom u Institutu za javno zdravlje.

PODGORICA - Crnogor ska pravoslavna crkva pokrenula je peticiju za vraćanje crkava i manastira u vlasništvo države Crne Gore, a podrška ovoj inici jativi će u Podgorici moći će da se potpiše na Trgu nezavisnosti, svakog dana od 10 do 21 sat, do nedjelje, 25. septembra.

Kako je saopšteno, oni tra že od državnih organa da omoguće Crnogorskoj pra voslavnoj crkvi, u državi Cr noj Gori, da ponese svoj krst kao nasljednica Crkve, koja je, kako su naglasili, u Ustavu kraljevine Crne Gore iz 1905. godine imenovana i statusno definisana rečenicom ,,Crnogorska je crkva auto kefalna“. Ujedno traže da se, kako su naveli, nezakonito upisane crnogorske crkve, manastiri, kulturna dobra i

crkveno zemljište u vlasništvo Srpske pravoslavne crkve, od nosno, Srbije, ponovo upišu u vlasništvo države Crne Gore. - Jer je kralj Aleksandar Ka rađorđević dekretom, 17. ju na 1920. godine, protivustav no ukinuo Crnogorsku crkvu, a Crna Gora do danas nije se

koristila pravom da Crnogor skoj pravoslavnoj crkvi povrati status domicilne crkve. Petici ju ćemo proslijediti nadležnim međunarodnim i domaćim in stitucijama i javno i masovno manifestovati zahtjeve iz peti cije na cijeloj crnogorskoj teri toriji - poručili su iz CPC.R.P.

Sastanku su prisustvovali di rektori zdravstvenih ustano va, izabrani doktori za djecu, ginekolozi, epidemiolozi i me dicinske sestre.

AlARMANtNO StANje Šćekić je upozorio da učestalost javljanja raka grlića materice i umiranja od ove bolesti u Crnoj Gori više nego jasno ukazuju da hitno moramo da preduzmemo sve preventivne aktivnosti koje u narednim godinama i decenijama mogu da promjene ovu, trenutno, alarmantnu sliku.

- Trenutak u kome se nala zi program imunizacija u Cr noj Gori je veoma izazovan i kompleksan. Brojni uticaji i odgovor na te uticaje u pret hodnih nekoliko godina uči nili su da povjerenje stanov nika Crne Gore u vakcinaciju kao preventivnu mjeru bude jednom dijelom poljuljanorekao je Šćekić.

Odgovornost je, prema njego vim riječima, na timova iza branih pedijatara, izabranih ginekologa, direktora zdrav stvenih ustanova i svih zdrav stvenih radnika.

- Snaga vaše preporuke, sna ga iznošenja nespornih nauč nih činjenica, odnos sa rodite ljima... iako nijesu svemoćni, ipak su nesumnjivo od najve ćeg značaja i uticaja. Pored toga, napominjem da ste po zvani da u okviru definisanih pravila i u svojim zajednica ma preuzmete akciju i vođe nje procesa - naveo je Šćekić i pozvao ih da pričaju sa dje com i edukuju ih o značaju ove vakcine.

Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić kazao je

da je ta ustanova uložila ma terijalne i organizacione re surse u sprovođenju brojnih edukacija, kreiranju eduka tivnih materijala, štampanju edukativnih materijala, adap taciji sajta, stalnim medijskim prisustvom naših stručnjaka u najavi ovog procesa.

- Pokušaćemo da kroz uticaj na porast znanja, svijesti i po vjerenja, učinimo roditelje kompetentnim da na osno vu činjenica donesu odluku da zaštite svoje dijete. Teško je shvatiti dobro informisa nog roditelja koji, odbijajući HPV vakcinaciju, preuzima odgovornost da se desi mali gna bolest njegovom djetetu, a od koje je mogao da ga zašti ti – istakao je Galić.

Peticija Crnogorske pravoslavne crkve na Trgu nezavisnosti u Podgorici inicijative za vraćanje crkava i manastira u vlasništvo države

Nadležni pozvali roditelje da iskoriste i zaštite svoju djecu jer

Delević i Vlahović

Građani

Glavni cilj HPV vakcinacije smanjenje umiranja i obolijevanja od raka grlića materice

nezadovoljni odnosom strpljenja još koji dan

cinskom kadru za 12,5 odsto, i pita da li ministar ima vre mena i za njih.

Upitan do kada će čekati od govor ministara, Božović ka že da očekuje da se jave u po nedjeljak ili utorak... U petak najvjerovatnije izvršni odbor

Sindikata ima sastanak, kada planiraju da donesu odluku, ukoliko ne bude dogovora sa ministrima.

- Ako se bude odugovlačio sa stanak zauzećemo određeni stav. Toliko je nezadovoljnih. Puni smo negativne energi je. Pozivam ministre da što

prije razgovaramo – rekao je Božović.

Ispričao je da su na komisiji u Ministarstvu razgovarali o zahtjevu da se nastavnicima plaća prevoz, da isplata ju bilarnih nagrada bude oba vezna. Postigla se saglasnost oko toga. Rečeno je da je sve to prihvatljivo kao i prijed log da nastavnici, koji putuju i predaju u drugim gradovima, mogu da budu prioritet u za pošljavanju kada neka škola, u gradu u kom žive, bude za pošljavala upravo taj kadar. n. Đ.

djevojčica od devet ponedjeljak

Ko je u primarnoj grupi

Epidemiolog Milko Joksimović pojasnio je da primarnu grupu čine djevojčice koje pohađaju IV razred osnovne škole i neophodno je da prvu dozu vakcine prime u peri odu nakon devetog i prije desetog rođendana.

- Djevojčice koje pohađaju IV razred dominanto su rođe ne 2013. godine i vakcinacija prvom dozom predviđena je u periodu od 26. septembra 2022. do 31. januara 2023. godine - rekao je on.

Prije vakcinacije dijete treba da ima lagani obrok, te da tokom vakcinacije obavezno sjedi.

- U suštini, procedura je potpuno ista kao kod davanja bilo koje druge rutinske vakcine. Pedijatar obavi rutinski pregled i ukoliko nema kontraindikacija vakcina se admi nistrira - kaže Joksimović.

On ističe i da su sadašnje preporuke da se vakcina u uzrasnoj grupi za koju je predviđena u našoj zemlji daje u dvije doze.

- Minimalni razmak između doza je pet, a preporučeni šest mjeseci. U slučaju da se druga doza ne primi nakon šest mjeseci, trebalo bi je primijeniti najkasnije za 13-15 mjeseci nakon prve doze - pojašnjava Joksimović.

nabavka

Epidemiolog u IJZCG Mi lko Joksimović juče je re kao Pobjedi da su obezbijeđe ne količine HPV vakcina koje pokrivaju nešto više od 40 od sto potreba za prvom dozom u ciljnoj grupi djevojčica, za prvih nekoliko mjeseci vak cinacije.

Prema njegovim riječima, za visno od interesovanja, svaka ko će davati prijedloge za do datnom nabavkom u skladu sa potrebama i planovima.

-Vakcine su vrlo skupe i po zivamo roditelje da što prije iskoriste prvu priliku da zašti te svoje dijete, jer će se veoma voditi računa o racionalnom planiranju i kupovini novih vakcina. Vakcina neće biti na pretek, niti će se praviti zali

he bez adekvatnog planiranja - istakao je Joksimović. HPV vakcinom se obezbjeđu je zaštita od mogućih poslje dica koje mogu nastati usljed HPV infekcija i to zaštita od premalignih i malignih bole sti tj. raka grlića materice, po tom raka završnog dijela debe log crijeva, raka vagine, vulve, usne duplje i ždrijela, penisa i genitalnih bradavica. Kako stručnjaci pojašnjavaju, raka grlića materice nema bez HPV infekcije, te imajući u vi du da je ovaj rak najučestaliji u Crnoj Gori od svih kancera sa kojim je HPV infekcija poveza na, kao i to da je glavni cilj HPV vakcinacije smanjenje umira nja i obolijevanja od raka grli ća materice, priroritet na po četku imaju djevojčice. k. j.

Za đake iz romske zajednice, kojima nije bilo omogućeno da idu u šest podgoričkih obrazovnih ustanova, juče bio prvi školski dan

PODGORICA – Prvi školski dan počeo je juče za djecu iz romske zajednice koja, zbog neorganizovanja prevoza do šest podgoričkih škola, nijesu mogla da budu u učionicama kao i svi ostali. Ministarstvo prosvjete i obrazovne ustanove riješili su problem. Ostaje da se vidi koliko dugoročno, budući da je prije dvije godine bilo slič nih poteškoća, ali su trajale tada mnogo duže.

U ovom slučaju se prebacivala odgovornost sa jednih na dru ge. Škole su poručivale da nije njihova krivica što nema prevo za, dok je Ministarstvo odgova ralo da su upravo škole adresa. Zato su roditelji u četvrtak or ganizovali protest ispred zgra de Ministarstva i negodovali zbog kontradiktornosti. Uruči li su za ministra Miomira Voji novića dopis u kom su zatraži li da se hitno obezbijedi prevoz za njihovu djecu. Predočili su im činjenice da đaci gube gra divo, da su njihovi roditelji ne obrazovani i da ne mogu da im pomognu. Kritikovali su nad ležne i što su ih uveli u zonu kršenja zakona zato što im dje ca ne idu u školu. Iz Ministar stva su odgovorili da su oni na vrijeme organizovali prevoz, obezbijedili gorivo, plate, ali da škole nijesu donijele određene akte kojima će se riješiti status vozača, jer nema osam sati ra da. Rekli su da su škole obećale Ministarstvu da će se to riješiti.

Premošćavanje Izvršni direktor NVO Koračaj te sa nama Elvis Beriša godi nama prati problem prevoza đaka i kazao je juče Pobjedi da su djeca krenula u školu. Obja snio je da u ovom slučaju nije mogao vozač sam da vozi dje cu, sa njim moraju da budu me dijatori koji, međutim, još nije su zaposleni.

Medijatori prate djecu od kuće do škole, vode računa da su re dovni na nastavi... Beriša priča da su juče medijatore ,,pozaj mili“ od škole ,,Božidar Vuko vić Podgoričanin“, jer ih ona najviše ima.

Od Ministarstva prosvjete, pored ostalog, čekamo odgovore na pi tanja zašto nijesu ove godine na vrijeme zapošljeni medijatori.

- Dok se ne obezbijede medija tori, ništa nije riješeno. Nadam se da će se naći dugoročno rje

Djeca krenula u školu jer je obezbijeđen prevoz, ostaje problem što nema dovoljno medijatora

šenje – poručuje Beriša. Sumira da je u ovom slučaju 70 odsto problema riješeno.

Smatra da treba da se koriguje model angažovanja medijato ra, jer je predviđeno da se jedan zaposli samo onda kada ima 70 djece u jednoj školi.

- Treba da se smanji taj broj ka ko bi mogli da prate uspješnost djece u školama gdje ima manje djece- rekao je Beriša.

Desegregacija Djeca ne idu u školu na Ko nik, već se kroz program de segregacije šalju u šest škola, u Podgorici, u kojima je spo ran prevoz. Riječ je o školama ,,Marko Miljanov“, ,,21. maj“, ,,Savo Pejanović“, ,,Vladimir Nazor“, ,,Oktoih“ i ,,Vuk Ka radžić“. Roditelji su komenta risali na protestu da nijesu oni krivi što djeca ne mogu da idu u školu. Oni bi ih poveli da su ško le bliže. Ukazivali su na važnost kako nijesu oni birali gdje će da budu upisana.

NVO Koračajte sa nama još je 2020. godine zbog diskrimina cije tužila državu, jer tada, po četkom školske godine, takođe, nije bio organizovan prevoz za

Vozači ne mogu da izdrže dvije smjene

Vozač djece iz romske zajednice kontaktirao je redakciju Pobjede, želeći da demantuje navode Ministarstva prosvje te da vozač ,,neće da vozi djecu“. On nije želio da istupi u javnost imenom, ali je njegov identitet poznat našoj redak ciji. Kaže da nije tačno da je rekao da neće djecu da vozi, već da ne može da izdrži vožnju koja traje dvije smjene.

- To mi je naporno, 12 – 13 sati vožnje. Nas četvorica vozimo djecu u šest škola. Koliko god novca da daju, to je velika odgovornost – rekao je on.

Kaže da je ključni problem što djeca nijesu išla u školu taj što nema medijatora, koji će da vode računa o njima, i što vozači ne mogu čitavu godinu da voze dvije smjene.

- Ja ne znam koja djeca idu u koju školu. Medijatori ih upi suju, vode računa koliko ih povedu, vraćaju ih. To je njiho va obaveza – kaže vozač.

Odgovarajući na pitanje do kakvog rješenja su onda došli, pošto su počeli da voze djecu, navodi da su vozači sami napravili raspored vožnje.

- Napravili smo jedan raspored koji možemo da pokrijemo nas četvorica. Dosta je to teško, za sada to funkcioniše. Oni su pokušali da prave raspored, niko nas od tih direktora nije zvao da sjednemo, da vidimo šta može da se uradi, a ne da radimo dvije smjene – kaže vozač.

đake. Skoro dva mjeseca je oko 230 djece bilo bez nastave. Tra žili su da se donese akt kojim će se jasno definisati način organi

zovanja prevoza, da se zna ko je odgovoran. Nemaju informaci ju da je donešen bilo kakav pro pis. n. Đ.

Montefarm negira medijske objave o brisanju sa liste pojedinih medikamenata

Najtraženiji ljekovi će i dalje biti besplatni

Ljekovi ,,bromazepam“, ,,lorazepam“, ,,eritromicin“, ,,zorkaptil“, ,,panklav“, ,,famotidin“ i dalje će se izdavati na re cept, piše u reagovanju Ministarstva zdravlja na medijske objave o tome da se ovi medikamenti od 1. oktobra skida ju sa liste ljekova zbog čega će građani morati da ih plate.

Ti ljekovi će se i dalje izdavati na recept, odnosno na teret Fonda za zdravstveno osiguranje.

- Nije tačno da građanima od 1. oktobra

neće biti dostupni na recept ovi ljekovi. Takođe, netačna je informacija da će do ći do poskupljenja ljekova koji se nalaze na ovoj listi i koje država plaća dobavlja čima - ističu u reagovanju.

Nova Lista ljekova koji se obezbjeđuju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, stupila je na snagu u avgu stu ove godine.

Iz resornog ministarstva kažu da je cilj bio da se stvore uslovi da se zdravstve na zaštita odvija na efikasan i racionalan

način, odnosno da se u okviru sredsta va opredijeljenih za ljekove građanima obezbijede kvalitetni i efikasni ljekovi uz najpovoljniju cijenu.

- Revizija, odnosno ažuriranje Liste lje kova očekuje se do kraja ove godine i po red nižih cijena ljekova, obezbijediće i uvođenje novih terapijskih opcija, ko je će omogućiti pružanje odgovarajuće i adekvatne zdravstvene zaštite u skla du sa evropskim standardima - obeća vaju iz Ministarstva zdravlja.

prosvjete da se plate povećaju za 45 odsto

jer vakcina protiv HPV neće biti na pretek

Borba na pravo za obrazovanje po modelu koji je odredila država

Poslanici usporili pregovore sa EU

PODGORICA - Nevladine organizacije Akcija za ljud ska prava, Građanska ali jansa i Udruženje pravnika Crne Gore zajedničkim sa opštenjem izrazili su veliko nezadovoljstvo, nakon što poslanici u Skupštini Crne Gore nijesu izabrali sva četi ri nova člana Sudskog savje ta iz reda uglednih pravnika, jer je time i dalje, kako su kazali, odložena reforma tog ključnog državnog organa za funkcionisanje pravosu đa i usporen napredak ka Evropskoj uniji.

Podsjećaju da je novi konkurs za članove Sudskog savjeta mo guće raspisati tek za dva mje seca ali se pribojavaju da je, u „atmosferi političke pijace“ koja ne uvažava ozbiljne bio grafije, i on doveden u pitanje. - Iako propustom da se izabe ru novi članovi Sudskog savjeta rad tog tijela nije blokiran, kao Ustavni sud, propust da se već četiri godine izaberu novi čla novi ovog savjeta dodatno po kazuje da država nije u stanju da obnavlja svoje organe, jer njen parlament ne vrši svoju funkciju – upozoravaju u sa opštenju.

IgnorIsanje volje građana

Ističu da će propust da se iza beru i sudije Ustavnog suda i članovi Sudskog savjeta svaka ko usporiti pregovore za član stvo u Evropskoj uniji. Nagla šavaju da, iako čak tri četvrtine građana Crne Gore želi to član stvo, poslanici i poslanice tu ve ćinsku volju građana ne spro vode.

- Demokratski izbori su prili ka za provjeru opravdanosti takvog ponašanja, dok bi Zako nom o Skupštini trebalo obez bijediti da svi poslanici bar re dovno prisustvuju sjednicama – navode oni.

Podsjećaju da je Sudski savjet funkcionisao sa tri ista člana iz reda uglednih pravnika po

Iako propustom da se izaberu novi članovi Sudskog savjeta rad tog tijela nije blokiran, kao Ustavni sud, propust da se već četiri godine izaberu novi članovi ovog savjeta dodatno pokazuje da država nije u stanju da obnavlja svoje organe, jer njen parlament ne vrši svoju funkciju – upozoravaju u saopštenju

sljednjih osam godina, u dva mandata profesorka Vesna Si mović Zvicer, advokat Loro Markić i pravnik Dobrica Šlji vančanin - dok je četvrti član, profesor Mladen Vukčević, dao ostavku prije skoro tri go dine (23. decembra 2019), od kada je to mjesto upražnjeno, jer Skupština četiri godine ni je bila u stanju da izabere no ve članove.

Dodaju da je nadležni skup štinski odbor u tom periodu in tervjuisao 45 kandidata, Skup štini je predložio 12, od kojih 11 nije dobilo podršku.

- U srijedu je konačno izabran samo jedan novi član, profe sor Radoje Korać, koji je do bio 65 glasova poslanika, dok tri preostala kandidata, profe sor Nebojša Vučinić i advoka ti Dragan Šoć i Fikret Kurgaš, nijesu dobili potrebnu trope

tinsku većinu ili 49 glasova, jer su im nedostajala dva, tri odno sno šest glasova. Prema dostu pnim podacima o glasanju, od 81 poslanika i poslanica u Skup štini Crne Gore, u glasanju o profesoru Koraću je učestvo valo njih 65 ili 80 odsto, u gla sanju o profesoru Vučiniću 48 ili 59 odsto, u glasanju o advo katu Kurgašu 47 ili 58 odsto, o advokatu Šoću 46 ili 56 odstonavodi se u protestu. Napominju da se o sva četiri kandidata glasalo u roku od de setak minuta, što, kako ističu, znači da su neki od 65 poslani ka, koji su tog dana prisustvova li sjednici Skupštine, propuštali da bilo kako učestvuju u glasa nju (izražavanjem stava ,,za“, ,,protiv“ ili ,,uzdržan“).

- Smatramo da ovakvo postu panje poslanika ne smije biti prihvatljivo, jer odražava neo

Po mjeri Evrope, ali ne i parlamenta

Pitaju se zašto profesor Vučinić, profesor prava i bivši sudija međunarodnog suda, ne zaslužuje da bude član Sudskog savjeta kao ugledni pravnik u Crnoj Gori, iako ga je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope ocijenila kao „priznatog pravnog stručnjaka visokog moralnog ugleda“ i izabrala za sudiju Evropskog suda.

- Nejasno je i zbog čega je uskraćena i podrška advokatima Šoću i Kurgašu, koji ma je nedostajalo šest, odnosno dva glasa da bi bili izabrani. Niko od poslanika ili parti ja, koje su uskratile podršku kandidatima za nove članove, nije objasnio zašto smatraju da postojeći članovi Sudskog savjeta, koji

su u sastavu tog tijela više od osam godi na, treba u tom tijelu da ostanu i u trećem mandatu, umjesto da se novim članovima da prilika da reformišu rad tog tijela – ističu HRA, GA i Udruženje pravnika. Akcija za ljudska prava, Građanska alijan sa i Udruženje pravnika Crne Gore pod sjećaju da su postojeći članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika glasali i za neustavni treći mandat Vesne Medenice kao predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore i za nezakonite treće, šeste i osme mandate istih predsjednika sudo va, što su posebno kritikovali i Evropska komisija i GRECO.

dgovornost prema poslaničkoj funkciji – kaže se u saopštenju.

Ko je (KaKo) glasao HRA, GA i Udruženje pravnika navode da su za sva četiri kan didata glasali svi poslanici Boš njačke stranke, Demokratskog saveza, Demokratske partije socijalista, Demokratske uni je Albanaca i Građanskog po kreta Ura. Poslanici Demokrat ske Crne Gore nijesu glasali ni za jednog kandidata. Navode da je Demokratski front glasao samo za profesora Koraća (glasalo je 14 od 21 po slanika), a samo poslanica PzP za profesora Vučinića. Dodaju da su poslanici Socijaldemo kratske partije, Liberalne par tije i Nove demokratske snage FORCA glasali za tri kandida ta - za profesore Vučinića i Ko raća i advokata Kurgaša, a Soci jaldemokrate Crne Gore samo za profesore Vučinića i Koraća.

- Socijalistička narodna par tija je glasala za tri kandidata, za profesora Koraća i advokate Dragana Šoća i Fikreta Kurga ša. Međutim, zapanjujuće je to što je ova partija uskratila po dršku profesoru Vučiniću, iako su njeni poslanici za njega gla sali u prvom krugu, prije nepuni mjesec. Očekujemo da poslanici SNP-a - Bogdan Božović, Da nijela Đurović, Dragan Ivano vić, Dragan Vukić i Milosava Paunović objasne što se to to liko promijenilo u međuvreme nu da su mu uskratili podršku –kaže se u protestu. r. D.

PODGORICA - Ako ne zna te da čitate Ustav, izaberite kompetentan Ustavni sud koji će časno i sa integrite tom suditi i odlučivati – to je način da uozbiljite političku scenu Crne Gore, poručila je kandidatkinja za mjesto sudije u najvišoj pravnoj in stanci u zemlji Azra Jasavić juče pred Ustavnim odbo rom koji sprovodi konsul tativno saslušanje pravnika prijavljenih na javni poziv za izbor četiri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu.

Ona je to kazala u kontekstu ocjena da je zemlja u eviden tnoj institucionalnoj krizi, pa je jako važno da svi politički akteri ne smetnu s uma činje nicu da je parlamentarni dija log ustavna obaveza, bez prava na ignorisanje bilo koga. Pri to me misli i na političke partije i na predsjednika države, odno sno „na sve one koji imaju pro pisana prava i obaveze“.

- Izborom sudija pokazujete da imate potencijal da čitate Ustav, a Ustav vas obavezuje na dijalog, koji je prijeko po treban, bez ostrašćenosti, ljut nje, bez dodvoravanja birači ma. Crna Gora je u delikatnoj političkoj situaciji. Vi ste od govorni da vratite poljuljano povjerenje – kazala je Jasavić.

Ona je pred članovima Odbora navela da se ranije nije javljala na prethodne konkurse jer je računala da će između tolikog broja eminentnih pravnika već biti izabrane sudije Ustavnog suda. Sada se javila kao, kako je navela, osoba koja je uvijek tu kada je njenoj domovini teško.

Izbor

- Ako želite kandidata kod koga će se dolaziti u Ustavni sud bez obzira iz koje ste stranke onda birajte mene, ako sumnjate, bi rajte druge – navela je Jasavić, ali je apelovala da se, ako je mo guće, kompletira sud.

Kako je navela, smatra da je za to mjesto preporučuje dugogodiš nja borba kao advokata za ljud ska prava i činjenica da je su po tvrdu njene borbe za ispravljanje nepravde potvrđene i presuda ma suda u Strazburu, čime je mi jenjan odnos, praksa i nejakim institucijama u ranijem periodu ukazivano da moraju da obrate više pažnje na suzbijanje boljki, poput policijske torture i naru šavanja drugih ljudskih prava.

Druga kandidatkinja za mjesto u Ustavnom sudu Sanja Masle njak smatra da bi u tom važnom organu mogla da doprinese svo jim poznavanjem i političkog si stema ali i javne uprave. Ona je u predstavljanju i odgovorima na pitanja poslanika navela da će upravo pitanje direktne komuni kacije evropskih institucija u na rednom periodu biti fokusirano

na čelnike lokalne samouprave. Ta oblast je, prema njenim rije čima, neadekvatnim sistema tizacijama doslovce urušena u prethodne dvije godine iako se očekivalo da će, na tragu pokaza nog entuzijazma, biti progresa.

- Od 2020. godine, od promje ne vlasti, ova država je uruše na jer je blokiran cjelokupni sistem. Javna uprava i Vada bi le su dužne da obezbijede kva litet života, ali je to izostalo –navela je Maslenjak uz ocjenu da evropske integracije nijesu odmakle ni milimetar.

Maslanjak je navela da je čla nica Demokratske partije so cijalista od 2004. godine, ali da smatra da niko ne može biti dis kriminisan po osnovu pripad nosti bilo kojoj političkoj parti ji, jer je, navela je ona, za sudiju Ustavnog suda najvažnije da posao sprovodi časno, praved no i profesionalno.

neDostacI Prezentujući stanje u Ustavnom sudu, ona je prepoznala neko liko segmenata u okviru kojih bi se morao ostvariti napredak. Ključna njena primjedba je ne aktivnost suda. Smatra da je je dan od prioriteta formiranje po sebnog odjeljenja koje bi pratilo izvršavanje sudskih odluka i na vela da je to ključni razlog pa ralize sistema. Kako je kazala, Ustavni sud ima sedam sudija, pa to treba nadomjestiti određe nim brojem sudskih savjetnika. Jedan od indikatora lošeg sta nja je i 3.800 ustavnih žalbi na čekanju.

- To je i pokazatelj sistemskog problema koji postoji na rela ciji između Vrhovnog i Ustav nog suda. Ustavni sud je zadnji štit ljudskih prava i sloboda. Vr hovni sud je zadužen za uskla đivanje prakse, pa ispada da Vr hovni sud nije radio posao, jer ne bi došlo do gomilanja ovoli kih predmeta po osnovu ustav ne žalbe, da je praksa adekvat no usklađivana – kazala je ona. Smatra da bojazan od gubit ka djelotvornosti ustavne žal be, zbog toga što bi na to svo jim presudama mogao da ukaže Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, ne bi postojala kada bi se primjenjivale sankcije na domaćem terenu.

- Neizvršavanje sudskih odlu ka dovodi do velikog broja žalbi, a poznato je da za nepridržava nje odluka suda postoji kazne na mjera jer se takvim ponaša njem stiče biće krivičnog djela – navela je ona i ocijenila da se to moglo preduprijediti primje nom kazni za takvo ponašanje. Ustavni odbor Skupštine je do juče saslušao 11 od 19 kandidata koji su se prijavili na javni poziv od 1. avgusta koji je uslijedio na kon prethodnog neuspjelog po kušaja da se dođe do kandidata koji će biti po volji partija. I. P. 11 od 19

Od svih poslaničkih klubova Demokrate nijesu dale glas nijednom kandidatu

i.mandić

KIJEV/MOSKVA – U Do njeckoj i Luganskoj narod noj republici, kao i Herson skoj i Zaporoškoj oblasti na istoku i jugu Ukrajine, koje se sada nalaze pod kontrolom Moskve, juče je počeo referendum o nji hovom pripajanju Rusiji, a glasanje će trajati narednih pet dana, odnosno do 27. septembra.

Referendum je uslijedio na kon nedavne najave ruskog li dera Vladimira Putina o dje limičnoj mobilizaciji još 300 hiljada ruskih vojnika i slanja na ukrajinski front.

Ovaj referendum, koji mnogi vide kao način da Rusija oprav da aneksiju tih oblasti, kao ne kada u slučaju Krima, naišao je na široku osudu Zapada. Organizacija za evropsku bez bjednost i saradnju saopštila je da su referendumi nezakoniti, prenosi Glas Amerike.

- Bilo koje izbore ili referen dume na teritoriji Ukrajine mogu da raspišu i sprovedu samo legitimni organi vlasti u skladu sa nacionalnim za konodavstvom i međunarod nim standardima. Zbog toga će planirani referendumi biti ne zakoniti – smatraju u OEBS-u.

U međuvremenu je predsje davajući nezavisne istražne komisije Ujedinjenih nacija za Ukrajinu Erik Moze izja vio kako je, na osnovu dokaza prikupljenih u četiri ukrajin ska regiona, zaključeno da su u Ukrajini počinjeni ratni zlo čini, prenosi agencija Rojters.

- Na osnovu dokaza koje je prikupila, komisija je zaklju čila da su u Ukrajini počinje ni ratni zločini – rekao je Mo ze u Savjetu za ljudska prava UN-a u Ženevi.

Njegovo obraćanje uslijedilo

UN zaključile da su u Ukrajini počinjeni ratni zločini

Bilo koje izbore ili referendume na teritoriji Ukrajine mogu da raspišu i sprovedu samo legitimni organi vlasti u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima. Zbog toga će planirani referendumi biti nezakoniti, poručili su iz OEBS-a

je nakon istraga pod manda tom UN-a sprovedenih u Ki jevu, Černigovu, Harkovu i Sumiju, gdje je komisija obiš la 27 mjesta i intervjuisala više od 150 žrtava i svjedoka.

Borbe na frontu nastavlje ne su i juče, a sekretar Grad skog vijeća Zaporožja Ana tolij Kurtev je objavio da su tokom prethodne noći ruske snage izvele raketni napad na taj grad i da ima povrijeđenih.

- Usljed noćnih udara na Za porožje, oštećena je gradska civilna infrastruktura. Tre nutno ima sedam oštećenih kuća na kojima su razbijeni prozori – naveo je Kurtev na Telegramu.

Zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Sergej Rjapkov izjavio je juče kako Moskva nikome ne prijeti nu klearnim oružjem, ali i upo zorio na rizik od intervencije Zapada u „specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini“. Rjapkov je, takođe, zvaničnom Vašin gtonu uputio poziv da „izbje gava situaciju koja bi mogla da dovede do direktnog vojnog sukoba sa Rusijom“.

- Primijetili smo reakciju Va šingtona na instrukciju Vladi mira Putina da se ruske snage odvraćanja prebace na pose ban režim borbenog dejstva. Poručujemo da nikome ne pri jetimo nuklearnim oružjem. Kriterijumi za njegovu upo

TEHERAN – Nakon masov nih protesta koji su u Iranu izbili zbog smrti mlade žene Mahse Amini u policijskom pritvoru, iranska vojska zaprijetila je juče da će se „suprotstaviti neprijatelji ma“ kako bi obezbijedila red i mir u zemlji.

Širom Irana su organizovane demonstracije zbog slučaja Mahse Amini, koja je umrla prošle nedjelje, nakon što je uhapšena jer je nosila „neprimjerenu odjeću“, podsjeća agencija Rojters. Vojska je saopštila da su „ta kve očajničke akcije dio zlo namjerne strategije neprija telja da oslabi islamski režim“.

Vojska upozorila demonstrante da će reagovati

Iranska državna televizija ja vila je da je broj mrtvih na pro testima zbog smrti 22-godišnje žene u policijskom pritvoru po rastao na više od 20, prenosi AP.

– Nažalost, život je izgubilo 26 ljudi i policajaca koji su bili pri sutni na licu mjesta – rekao je voditelj iranske državne tele vizije, dodajući da će zvanični podaci biti objavljeni kasnije.

U sukobima između iranskih snaga bezbjednosti i demon stranata poginulo je najmanje 11 ljudi otkako je nasilje izbilo tokom vikenda, prema podaci ma koje je u četvrtak objavio AP. Dvadeset dvogodišnja Mahsa Amini preminula je u petak, če tiri dana nakon što su očevici op tužili policajce da su je prilikom hapšenja pretukli, prenio je AP.

odbrane Rusije pojašnjeno kako zaposleni u određenim sektorima neće biti uključe ni u djelimičnu mobilizaciju stanovništva.

Poziv za vojsku neće dobiti zaposleni u IT sektoru, me dijima i u organizacijama koje obezbjeđuju stabilnost nacio nalnog platnog sistema i infra strukture finansijskog tržišta.

- U cilju obezbjeđivanja rada određenih visokotehnološ kih industrija, kao i finansij skog sistema Ruske Federa cije, donijeta je odluka da se u vojnu službu ne pozivaju gra đani sa visokim obrazovanjem koji rade u organizacijama iz oblasti informacionih tehno logija – saopštilo je Ministar stvo odbrane Rusije.

trebu su opisani u vojnoj dok trini i jasno precizirani u osno vama državne politike Ruske Federacije – naveo je Rjapkov na konferenciji za novinare, a prenio Gardijan.

Rjapkov je, takođe, upozorio na „rizike miješanja Zapada

u specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini“.

- Pozivamo američku admini straciju da izbjegava situaciju koja bi mogla da dovede do di rektnog vojnog sukoba sa Ru sijom – naglasio je Rjapkov. Prethodno je iz Ministarstva

Iz tog resora su objasnili da se to odnosi i na one kategorije građana koji rade u ruskim te lekom operaterima i učestvu ju u obezbjeđivanju stabilno sti, bezbjednosti i integriteta funkcionisanja komunikacio nih objekata, centara za obra du podataka, kao i sredstava i javnih komunikacionih linija Ruske Federacije. Irana

Međutim, policija je negira la pisanja na društvenim mre žama da je Amini pretučena, uz obrazloženje da joj je po zlilo dok je čekala u redu sa ostalim pritvorenim žena ma, prenio je Rojters. Uhapšena je u Teheranu zbog navodnog nepoštovanja stro gih pravila u vezi sa nošenjem hidžaba.

Policija je saopštila da je Ami ni umrla od „iznenadnog“ sr čanog udara nakon što je pri vedena, a njena porodica i grupe za ljudska prava zahti jevaju hitnu istragu. Smrt Mahse Amini pokre nula je proteste u Teheranu i drugim gradovima, gdje su okupljeni uzvikivali „smrt diktatoru“, misleći na iran skog vrhovnog vođu ajato laha Alija Hamneija, navo di AP.

Iranski državni mediji ove sedmice su izvijestili o de monstracijama u najmanje 13 gradova, a video-snimci na internetu pokazuju da bez bjednosne snage ispaljuju suzavac i vodene topove ka ko bi rastjerali demonstrante. Njena smrt izazvala je oštru osudu Sjedinjenih Američ kih Država, Evropske unije i Ujedinjenih nacija.

Zbog suše prijeti žeđ

PEKING – Centralna kine ska provincija Đangsi pro glasila je prvi put „crveni alarm“ zbog nestašice vode, nakon što je nivo jezera Pojang, najvećeg u zemlji, pao na rekordno nizak nivo, saopštile su vlasti te pro vincije.

Jezero Pojang je vitalni izvor vode za Jangce, najdužu rije ku u Kini, a njegov nivo se u posljednja tri mjeseca sma njio sa 19,43 metra na 7,1 me tar, prenosi Rojters. Centar za praćenje vode u

Đangsiju saopštio je da će ni vo vode u Pojangu u narednim danima opasti još više, jer se ne očekuju veće padavine.

Čak 267 meteoroloških stanica širom Kine zabilježilo je rekordne temperature u avgustu, a duga suša u slivu rijeke Jangce dovela je do smanjenja proizvodnje struje i manjeg prinosa usjeva.

Jugozapadni dio Kine zahvati le su jake kiše, ali u centralnim djelovima zemlje i dalje vlada suša koja u provinciji Đangsi traje više od 70 dana.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Lugansk oblijepljen referendumskim plakatima

Crveni alarm u kineskoj provinciji Đangsi

Dalibor Medojević

Medojević pušten da se brani sa slobode

PODGORICA – Bivši poli cijski funkcioner Dalibor Medojević pušten je da se brani sa slobode nakon što mu je odlukom Višeg suda ukinut pritvor, potvrđeno je Pobjedi iz ovog suda.

Medojević je uhapšen 8. mar ta zbog sumnje da je dio kri minalne organizacije koju je 2020. godine formirao Koto ranin Jovan Vukotić, zajed no sa Jankom Vukadinovi ćem, radi izvršenja najtežih krivičnih djela.

U podgoričkom Višem sudu kontrolisani su dokazi protiv Medojevića. Odbrana je tra žila obustavljanje krivičnog postupka usljed nedostatka dokaza.

-Medojević se tereti za radnje koje su proizvod presretnutih komunikacija preko Skaj apli kacije koje, po ocjeni odbra ne, ne mogu biti dokaz kako u međunarodnom tako ni u do maćem pravu. Radi se o ope rativnim podacima, odnosno pravno nevaljanom dokazu koji mora biti izuzet iz spisa predmeta – pojasnio je advo kat Dražen Medojević Odbrana se usprotivila i pri jedlogu Specijalnog državnog tužilaštva da se predmet pro tiv bivšeg policijskog funkci onera spoji sa predmetom koji se vodi protiv pokojnog Vu kotića i Janka Vukadinovića. Vukotić i Vukadinović se te rete da su planirali likvidaci je vođa i članova suprotstav ljenog kavačkog klana.

-Optuženi Medojević ne po znaje nikog od optuženih u tom predmetu niti je sa nji ma ikada imao komunikaci ju. Motiv zbog kojeg je SDT predložilo spajanje ovih pred meta leži u činjenici da se Da libor Medojević tereti za stva ranje kriminalne organizacije, a da bi se optužio za ovo dje lo neophodno je postojanje najmanje tri člana kriminalne organizacije. SDT je u istrazi spojilo, ali ubrzo i razdvojilo,

predmet Dalibora Medojivi ća sa predmetom protiv gru pe Vukadinovića i Vukotića jer nije moglo da pronađe do kaze za njihovu povezanost – pojasnio je advokat Dražen Medojević.

Optužnica je podignuta po četkom septembra nakon što su istražitelji prikupili dokaze koji upućuju da je Medojević u komunikaciji kriptovanim te lefonom ljudima iz kriminal nog miljea odavao povjerljive informacije.

Medojević je, prema navodi ma optužnice, prihvatio da kao policijski službenik vrši provjere lica iz suprotstavlje nih kriminalnih organizacija i dostavlja podatke organizato ru i drugim pripadnicima kri minalne organizacije. Zada tak mu je bio bio da usmjerava policijske aktivnosti ka člano vima suprotstavljene krimi nalne organizacije, pribavlja podatke iz policijskih istraga koje se sprovode prema pri padnicima klana Jovana Vu kotića i upozorava ih o plani ranim pretresima.

Medojević je, kako su pokaza li transkripti komunikacija sa Skaj aplikacije, kontaktirao sa predstavnicima izvršne vla sti kako bi izdejstvovao razr ješenje pojedinih policijskih službenika.

– Okrivljeni M. D. koristio je kriptovani mobilni telefon sa šifrom „R.“ (Radonja) i sa je dinstvenim PIN kodom, a što proizilazi na osnovu samih komunikacija koje je ovo lice imalo sa drugim osobama ko je su takođe koristile kriptova ne mobilne telefone – navodi se u jednom od rješenja o pro duženju pritvora.

Medojević je, pored Vukotića, komunicirao sa još devet oso ba koje su koristile kriptovane telefone.

Sumnje protiv policijskog funkcionera potvrđene su i analizama listinga telefon skih komunikacija regular nog broja telefona Medoje

Medojević je uhapšen 8. marta zbog sumnje da je dio kriminalne organizacije koju je 2020. godine formirao Kotoranin Jovan Vuko tić, zajedno sa Jankom Vukadinovićem, radi izvršenja najtežih kri vičnih djela

vića, odnosno kretanje ovog telefonskog aparata poklapa se sa kretanjem kriptovanog mobilnog telefona iz čijih ko munikacija proizilazi da ga je koristio okrivljeni Medojević. Na kraju, prilikom pretresa automobila Medojevića, nje gove kolege su pored fleš me morija pronašli i kopiju infor macije Agencije za nacionalnu bezbjednost koja je klasifiko vana kao ,,tajno“, a koja se od nosi na djelovanje budvanske kriminalne grupe povezane sa klanom Vukotića.

Medojević je uhapšen 8. marta, a potom sproveden u SDT gdje je negirao pripadništvo bilo ko joj kriminalnoj organizaciji. Međutim, on je nakon pred stavljanja dokaza koje je tu žilaštvo prikupilo protiv njega ustvrdio da nije akter komuni kacija sa pripadnicima škaljar skog klana iz Kotora.

Medojević je bio načelnik Od sjeka za suzbijanje privred nog kriminaliteta, ali je sa te funkcije smijenjen u januaru ove godine od kada je, prema nezvaničnim informacijama, neraspoređen.

Dalibor Medojević je u žižu javnosti dospio i krajem fe bruara 2016. godine kada je uhapšen zajedno sa Nikolom Terzićem, takođe po nalogu SDT-a, u okviru istrage koja se vodila povodom nestanka do kaza iz predmeta protiv Vese lina Mujovića B. R.

ISTANBUL – Radoje Živko vić platio je milion i po eura lideru turske kriminalne grupe Binaliju Džamgozu za organizaciju ubistva vo đe škaljarskog klana Jova na Vukotića (42) iz Kotora, prenose turski mediji.

Prema njihovim informaci jama, kriminalnu organiza ciju predvodio je Bariš Neck, a na Vukotića je pucao Emi rican Sumer. Turski istra žitelji su u opsežnoj akciji identifikovali sve učesnike, utvrdili njihove uloge i pri kupili mnoštvo dokaza koji će potkrijepiti sumnje da su izvršili zločin.

Turski mediji objavili su kra tak video ubistva Vukotića, na kojem se vidi kako dvojica na padača prilaze automobilu u kojem je bio sa vozačem, su prugom i kćerkom i ispalju ju pet hitaca, gotovo se ne za ustavivši.

Portal Sozcu objavio je i fal sifikovana dokumenta koja su koristili osumnjičeni. Sve ovo su rezultati tajne operaci je koju su turske vlasti obavi le i za samo osam dana rasvije tlile zločin. Utvrđeno je da su osumnjičeni imali jasne uloge i četiri mjeseca pratili Vukoti ća preko GPS-a, koji je policija kasnije pronašla u gepeku au ta u kojem je stradao.

Policija je utvrdila da je ova kriminalna grupa sarađivala sa kriminalnom grupom Bi nalija Džamgoza, koji je u julu uhapšen u Crnoj Gori i nalazi se u spuškom zatvoru.

Navodi se i da je turska polici ja pregledala 1.700 sati snima ka na 200 lokacija, počevši od mjesta gde je Vukotić ubijen –te su tako iscrtavajući trasu mo tocikla i utvrdili da je na dan in cidenta Vukotića pratilo vozilo. Utvrđujući registarsku tabli cu vozila, ekipe su svoja istra živanja usmjerile na motocikl i vozilo. Prema saznanjima po licije, osoba koja je upravlja la motorom je Jakup Dogan, član kriminalne organizacije koju je predvodio Bariš Neck, koji je bio na crvenoj Interpo lovoj potjernici, kao i Emircan

Turska policija utvrdila da je Radoje kriminalcem Binalijem Džamgozom Vukotića saradnici

Sumer, član iste organizacije, koji je pucao na Vukotića. - Policijski timovi su otkrili da su EE, Elanur Tuna i Furkan

Binali Džamgoz ima kriminalni dosje zbog raznih zločina kao što su pokušaj ubistva, naplata čekova i obveznica, nanošenje povreda, otmica, pritvaranje, iznuda i mučenje na teritoriji Izmira. Osumnjičeni članovi kriminalne organizacije Binalija su stalno mijenjali pozicije izmještajući se na teritoriji između Rusije i balkanskih zemalja i postupajući po uputstvima odbjeglog Džamgoza, za kojeg su ranije postojala saznanja da se nalazi u Batumiju u Gruziji

Ješil, članovi kriminalne or ganizacije koju predvodi Bi nali Džamgoz, pratili četiri mjeseca Vukotića i to automo bilom koji su iznajmili u Izmi ru – navodi se u tekstu.

Podsjećaju i da je istragom utvrđeno da su vođa zločinač ke organizacije Kavač Radoje Živković i Zdravko Peruno vić dali naređenje za napad na Vukotića.

U studijama koje je sprove la policija utvrđeno je da se Živković dogovorio sa kri minalnom organizacijom Binalija Džamgoza da ubije

Zdravko

Falsifikovana dokumenta osumnjičenih

Akcija privođenja osumnjičenih za ubistvo Vukotića

Vukotića likvidirali turski saradnici „kavčana“

Vukotića za 1,5 miliona eura. Utvrdivši da su zločinačke or ganizacije Džamgoz i Neck za jedno radile na ubistvu Vuko tića, policija je 16. septembra, uhapsila Furkana Ješila dok je pokušavao da pobjegne iz zemlje.

Proširujući operaciju, po licija je izvršila racije u Iz miru, Zonguldaku, Antali ji i Artvinu i u ponedjeljak uhapsila Radoja Živkovića, Zdravka Perunovića, kao i turske državljane: Elanur Tuna, Emircan Sumer, Ja

kup Dogan, A. S, A. I, M. P, N. A, E. C, E. C. i C. C

Pretresajući adrese osumnji čenih, policija je zaplijenila šest lažnih pasoša, 11 lažnih ličnih karata iz raznih zema lja, 3 satelitska GPS uređaja i dva komada oružja korišćena u incidentu.

HAPŠENJE DŽAMGOZA

Turski državljanin Binali Džamgoz (39) uhapšen je 6. jula u podgoričkom naselju Gorica C po međunarodnoj potjernici Interpola zbog vi

še krivičnih djela počinjenih na teritoriji te zemlje. - On se potražuje radi vođe nja krivičnog postupka zbog više krivičnih djela izvršenih na teritoriji Turske – saopšte no je tada iz Uprave policije. Turske vlasti terete ga da je vođa kriminalne organizaci je koja nosi naziv po njemu – Binali Džamgoz. Nekoliko desetina članova ove krimi nalne organizacije uhapšeno je još u oktobru 2021. godine u policijskoj operaciji u Izmi ru, Ajdınu i Istanbulu. Tada su izdati nalozi za hapšenje 57 osoba, uključujući i Binalija Džamgoza. Međutim, u ope raciji je uhapšeno 35 osoba, a Džamgoz i njegovi saradnici tada nijesu uhvaćeni.

Kancelarija glavnog javnog tužioca u Izmiru pripremila je optužnicu protiv 38 osum njičenih za stvaranje ilegalne organizacije, čiji je vođa bio Binali Džamgoz, a u okviru istrage protiv organizovanog kriminala.

U optužnici je objavljeno da su dosjei u vezi sa 13 incidenata

u koje su optuženi bili uklju čeni objedinjeni, uključujući i pucnjavu na zamjenika gra donačelnika Aliju Rizu Ko čera 11. januara 2020.

DOSJE

Binali Džamgoz ima kriminal ni dosje zbog raznih zločina kao što su pokušaj ubistva, na plata čekova i obveznica, na nošenje povreda, otmica, pri tvaranje, iznuda i mučenje na teritoriji Izmira. Osumnjičeni članovi kriminal ne organizacije Binalija su stal no mijenjali pozicije izmje štajući se na teritoriji između Rusije i balkanskih zemalja i postupajući po uputstvima odbjeglog Džamgoza, za ko jeg su ranije postojala sazna nja da se nalazi u Batumiju u Gruziji. Njegovi saradnici tukli su ljude za koje su tvrdili da se drogiraju, zatim ih snimali te lefonom, a snimke slali Džam gozu. On je te snimke podije lio na društvenim mrežama sa ciljem da pridobije simpatije lažno se predstavljajući kao borac protiv droge. J. Đ – A. I.

SPLIT - Vladan Mijušković uhapšen je po međunarod noj potjernici zbog sumnje da je bio član kriminalne organizacije Jovana Vuko tića koja je planirala više li kvidacija, prenose Novosti.

Vladan Mijušković, državljanin Crne Gore, uhapšen je juče uju tro u Splitu na osnovu međuna rodne potjernice koju je za njim raspisalo crnogorsko pravosu đe zbog organizovanog krimi nala, prenijela je UNA.

Mijušković, koji operativno važi za pripadnika škljarskog klana duže vrijeme se nala zio u bjekstvu od crnogorskog pravosuđa. Sumnjalo se da se krio na području Bosne i Her cegovine, a juče ujutro je lo

Turska policija pregledala 1.700 sati snimaka na 200 lokacija, počevši od mjesta gde je Vukotić ubijen – te su tako, iscrtavajući trasu motocikla i utvrdili da je na dan incidenta Vukotića pratilo vozilo. Utvrđujući registarsku tablicu vozila, ekipe su svoja istraživanja usmjerile na motocikl i vozilo. Prema saznanjima policije, osoba koja je upravljala motorom je Jakup Dogan, član kriminalne organizacije koju je predvodio Bariš Neck, koji je bio na crvenoj Interpolovoj potjernici, kao i Emircan Sumer, član iste organizacije, koji je pucao na Vukotića Hrvatskoj po crnogorskoj SRPSKE POLICIJE:

BEOGRAD – Crnogorski državljani M. M. (33) i B. Đ. (46) uhapšeni su kada je beogradska policija kod njih pronašla oko 30 kilo grama marihuane, prenosi agencija Beta.

Policija je na teritoriji Zemu na, pregledom vozila pronašla marihuanu u specijalno izra

ciran i uhapšen u Hrvatskoj. Mijušković se dovodio u vezu sa više krivičnih djela, a crno gorski mediji u maju su obja vili da se našao na optužnici zajedno sa Jovanom Vukoti ćem, vođom škljaraskog kla na koji je ubijen 8. septembra u Istanbulu, i Nikšićaninom Jo vanom Mrvaljevićem

Prema pisanju medija optuže ni su za stvaranje kriminalne organizacije koja je planira la više ubistava, među kojima su i likvidacije srpskih držav ljana Veljka Belivuka zvanog Velja nevolja i Marka Miljko vića, te Kotoranina Sloboda na Kašćelana Mrvaljević, Belivuk, Miljković i Kašćelan su u pritvoru. C. H.

CETINJE - Vozač „renoa megan“ budvanskih tablica zadobio je lakše tjelesne povrede nakon što je nado mak Cetinja, krećući se iz pravca Budve, sletio sa pu ta, prenosi Cetinjski list.

đenim šupljinama vozila. U toj policijskoj akciji zapli jenjena su četiri vozila i oko 23.000 eura.

Kako navodi agencija Beta, osumnjičenima je određe no zadržavanje do 48 časova i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Beogradu koje će se izjasniti o pritvoru. C. H.

PODGORICA – Sedamna estogodišnji M. S. iz Pod gorice uhapšen je nakon što je saobraćajna policija utvrdila da je vozio u pija nom stanju i bez vozačke

Radio Cetinje nezvanično sa znaje da je vozač, čiji identitet još nije saopšten, zaspao i iz gubio kontrolu nad vozilom. Udes se dogodio oko 15.15 mi nuta, saobraćaj se odvija bez prekida. C. H.

dozvole – saopšteno je iz Uprave policije.

On je upravljao vozilom ,,seat“ pod dejstvom alkohola u orga nizmu u koncentraciji od 2.10 grama po kilogramu. C. H.

Radoje Živković dogovorio sa turskim Džamgozom ubistvo vođe „škaljaraca“

BAR – Opština je pripre mila nacrt odluke o progla šenju zaštićenog područja spomenik prirode „Park muzej na Topolici u Baru“, čiji je sastavni dio studija zaštite. Javna rasprava o tim dokumentima je u toku.

Park se nalazi u Novom Ba ru, ukupna površina budu ćeg spomenika prirode izno si 13.458 metara kvadratnih (1,34 ha).

BROJNE VRIJEDNOSTI

„Park muzej na Topolici“ stav ljen je pod zaštitu 1968. godi ne kao hortikulturni objekat. – Područje budućeg spomeni ka prirode pripada dvorskom kompleksu kralja Nikole I Pe trovića, kojeg pored parka čine veliki i mali dvorac, kule-stra žare, staklena bašta i dvorska kapela. Posjeduje pejzažne i

PLUŽINE – Opština je pripremila nacrt odluke o rebalansu budžeta za 2022. godinu prema kojoj će se u kasi umjesto 5,83 naći 6,14 miliona eura.

Kako je navedeno u obrazlo ženju odluke najznačajnije iz mjene kod primitaka odnose se na sredstva prenešena iz 2021. – Naplaćeni neprijavljeni jav ni prihodi planirani su u iznosu od 127.000 eura, što je za oko 45 odsto više u odnosu na sredstva opredijeljena planom budžeta.

Povećanje ove stavke planirano je iz razloga što će u skladu sa zaključcima Vlade kao i Zako nom o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave Ministarstvo fi nansija u toku 2022. godine na

kulturne vrijednosti. Iza dvor ca se nalazi veliki broj asime tričnih leja ispunjenih izuzetno raznovrsnom dendroflorom. Tu su, pored ostalog, ogromna stabla bora pinjola koja su pro cijenjena kao stoljetna. Jedna od najvećih atrakcija je hrast plutnjak, takođe vremešan. U sklopu kompleksa nalazi se i fontana koja nije u funkciji ia ko nedavno renovirana, kao i staklenik koji trenutno ima funkciju restorana. Staklenik, jedini kao takav objekat u Cr noj Gori podignut je od zasta kljene metalne konstrukcije sa dekorativnim detaljima u vidu secesije – navedeno je u studi ji zaštite koju je uradila Agen cija za zaštitu životne sredine. Ističu se vrste drveća: obič ni čempres, lovor, crni i bije li bor, kanarske palme, bijeli i crni dud, oleander, hrast plut njak (jedini primjerci parkov

ske dendroflore u Crnoj Gori), žbunasta palma, palma vašin gtonka, veličanstvena juka, šim šir, visteria – plava kiša, suru čica, mandarina, pinjol. Kod gljiva: čupavo uvo, trud, Fus coporia torulosa, golubača, ži lavka; vodozemaca: obična žaba krastača, zelena krastava žaba, velika zelena žaba, gmizavaca: šumska kornjača, blavor, zidni gušter, dalmatinski zidni gušter, zelembać, balkanski smuk, če tvoroprugasti smuk; insekata: velika hrastova stržibuba, je lenak, evropska buba nosoro ga, leptir – običan lastin rep…. U okviru spomenika prirode „Park muzej na Topolici“ u Baru određena je III zona za štite što podrazumijeva selek tivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa, koje omo gućavaju funkcionalno-eko loško povezivanje i integritet zaštićenog područja. Tako su

zabranjene aktivnosti kao što je postavljanje ili izgradnja objekata koji zagađuju, ošte ćuju ili ugrožavaju ekosistem, prirodna staništa i vrste, pro mjena namjene površina, ra stjerivanje, hvatanje, uznemi ravanje i ubijanje zaštićenih životinjskih vrsta kao i nase ljavanje alohtonih životinj skih vrsta i gljiva.

ZABRANJENI RADOVI

– Radi sprečavanja negativnih posljedica od rješenja u pro stornim i razvojnim planovi ma i projektima primjenjiva će se posebni uslovi, zabrane i ograničenja zaštite prirode koji su vezani za planiranje –izbor lokacija i definisanje vr sta i kapaciteta privremenih objekata u zoni zaštićenog po dručja i njegovom okruženju, a odnose se na: izbor mikro lokacija novih građevinskih objekata van zone zaštićenog područja, uzimajući u obzir njegove granice i zonu zašti te, gradnju objekata u blizini spomenika prirode koji zbog svojih karakteristika (način izgradnje, vrsta, veličina, od nosno kapacitet, tehnologija) mogu da oštete (fizički, zaga đivanjem ili na drugi način) ili imaju posredan negativan uticaj na prirodne vrijednosti zaštićenog područja, izbjega vanje lociranja novih privre menih objekata koji zagađu ju okolinu, odnosno lokacija koje su hidrološki povezane sa zaštićenim područjem –navedeno je u nacrtu odluke. Predviđeno je da budućim spomenikom prirode „Park muzej na Topolici“ upravlja Opština. C.G.

IN MEMORIAM: Dr Novak Popović (1943–2022)

domjestiti umanjena sredstva. Prihodi od kapitalnih donaci ja umanjeni su za 20.000 eura, smanjenje je uslijedilo iz razlo ga što će Ministarstvo sporta i omladine Opštini donirati spra ve za teretanu – piše u nacrtu. Kod tekućih izdataka je doš lo do povećanja ličnih prima nja (3.000 eura) jer je uvedena stavka otpremnine. Za subven cije je predviđeno 20.000 eura više jer je na javni poziv za do djelu podrške poljoprivred nim proizvođačima za prera du mlijeka stigao značajan broj prijava. Stavka ostali izdaci po većana je na 80.000 i odnosi se

na troškove po osnovu ugovo ra o djelu i održavanja izbora. Transferi institucijama, poje dincima, NVO i javnom sekto

ru rebalansom su uvećani za 70.000 eura. Takođe, planira na je nova stavka transfer sin dikalnoj organizaciji.

Doktor Novak Milan Po pović, specijalista dječje i preventivne stomatologije, koji je preminuo 11. septem bra ove godine, pripadao je onim zdravstvenim radni cima i humanistima koji ne liječe samo u ordinacijama i ambulantama. On je svojim šarmom i znanjem ljekara liječio gdje god se našao.

Dok je šetao kolašinskom „glavnom“ ulicom, pio kafu sa prijateljima, gledao uta kmicu svojih „Gorštaka“.

Imao je taj dar da riječ koju izgovori, istovremeno po staje i molba i savjet i nared ba – čekam te u ordinaciji. Rođen je 25. juna 1943. godine u Kolašinu od oca Vuka koji je bio paroh kolašinski i majke Kose, kćerke barjaktara Mi lovana Medenice. Osnovnu školu je završio u Kolašinu, a gimnaziju u Splitu. Diplomi rao je 1968. godine na Stoma tološkom fakultetu Univerzi teta u Beogradu gdje je kasnije završio specijalizaciju iz obla sti dječje i preventivne stoma tologije. Radio je i u Kragujev cu i Puli, ali najviše u Titogradu, Podgorici, Švajcarskoj i svom Kolašinu.

Prva njegova stomatološka am bulanta bila je ona u OŠ ,,Savo Pejanović“ u tadašnjem Tito gradu gdje je počeo da radi 1971. godine. Izazovi i struka traže više i kao tridesetogodišnjak odlazi u Švajcarsku gdje pri hvata odgovorni posao škol skog stomatologa za kanton Glarus. U Švajcarskoj prepo znaju da mladi Popović nije kao ostali. Nije samo rutiner, već hoće nadgradnju znanja, prakse, učinka. Tako 1975. go dine prelazi u Cirih, u privatnu stomatološku praksu kod čuve nog dr Chapuisa

U svoj Kolašin se vraća 1979. godine gdje počinje posao na čelnika dječje stomatologije u Domu zdravlja. U tom perio du, u Skoplju se osposobljava za sportsku medicinu, tako da tim angažmanima pomaže ko lašinskim sportskim klubovi

ma da imaju i ljekara, ali i psio hologa. Čovjeka koji liječi, ali i pokreće.

U Titograd se vraća 1986. godi ne gdje u Republičkom SIZ-u radi kao inspektor za zdrav stvo. Od 1991. do 1993. godi ne radi kao načelnik za dječju i preventivnu stomatologiju u medicinskom zavodu Titograd da bi od 1993. do 1999. bio lje kar specijalista za dječju i pre ventivnu stomatologiju na Sto matološkoj poliklinici i u KBC Podgorica.

Otvorio je 1999. godine prvu privatnu stomatološku praksu u Podgorici. Proširuje se 2006. godine sa novom ambulantom na novoj lokakciji. Sve to obje dinjuje 2013. godine kada otva ra za sada jedinu registrovanu privatnu stomatološku polikli niku ,,Dental Protecion“ u kojoj se pacijentima pružaju specija lističke usluge iz više oblasti. Uz neposrednu stomatološku praksu, stizao je da i na druge načine daje doprinos zdravlju i zdravstvenoj kulturi. Godina ma je bio član komisije za po laganje državnog ispita za sto matologe i farmaceute. Kao predstavnik stomatologa bio je član Izvršnog odbora Ljekar ske komore i prvi predsjednik Skupštine stomatološke komo re Crne Gore. Učestvovao je na brojnim naučnim skupovima i kongresima, autor je i koautor stručnih radova.

Njegova posebnost ogleda se i u činjenici da ima tri sina i da su sva trojica stomatolozi. I to uspješni. Dr. DRAŠKOVIĆ

U okviru kapitalnih izdataka došlo je do promjena na poziciji - izdaci za lokalnu infrastruktu ru koji su uvećana 331.300 eura, što je oko 81 odsto više od plana. Planom budžeta za ovu namje nu predviđeno je 450.000 eu ra, a rebalansom 550.000. Za iz gradnju vodovoda na seoskom području rebalansom budže ta je predviđeno 250.000 eu ra. Dodatno se planiraju sred stva za izvođenje vodoistražnih radova u selima Bajovo Polje, Brljevo, izgradnju vodovoda u selu Ravno, nastavak radova na izgradnji vodovoda Seljko vac – Borkovići, završetak ra

dova na izgradnji vodovoda u Breznima. Ostali izdaci za lo kalnu infrastrukturu poveća ni su na iznos od 250.000 eura što je oko 48 odsto više u odno su na plan budžeta.

Za nabavku cistijerne za vodu izdvojeno je 150.000 eura (pla nom 80.000 eura) dok je stav ka kancelarijska oprema sma njena na 20.000 eura.

Stavka investiciono održavanje građevinskih objekata poveća na je za 60.000, za 33 odsto više u odnosu na plan budžeta. Po red rekonstrukcije spomen-do ma u Crkvičkom Polju, plani rana je adaptacija skupštinske sale, uređenje fasade admini strativne zgrade Opštine...

Javna rasprava o nacrtu odlu ke o rebalansu traje do 29. sep tembra. C.G.

Smolović: Vlada da „okrene glavu“ prema Bijelom Polju

BIJELO POLJE – Realiza cija projekata turističke valorizacije Đalovića pećine i izgradnja Ski-cen tra Žarski usporena je ne krivicom Opštine već zbog manjka novca iz državne kase. Do sada je završeno od oko 60 do 70 odsto ra dova, a dobra vijest je da će uskoro biti nastavljeni – kazao je predsjednik Op štine Petar Smolović.

U pitanju su, objašnjava, dva kapitalna projekta koja košta ju 24, odnosno 25 miliona eu ra i od suštinskog značaja su, ne samo za Bijelo Polje, nego i za Crnu Goru.

– Oni treba da promijene sli ku Bijelog Polja od industrij skog centra u bivšoj Jugosla viji, do kvalitetnog ljetnjeg i zimskog turističkog cen tra. Međutim, radovi na tim projektima su stali zbog ne snalaženja vlada, neorgani zovanosti i nebrige, ali i ra sta cijena i korone. Sve što je bilo do Bijelog Polja, za vršeno je. Konačno se vra tio izvođač u Bistricu i ovih dana ćemo imati prve metre asfalta na putu Gubavač – Bi strica. Dakle, projekat je di jelom nastavljen, ali preosta je još dosta stvari da se uradi na enterijeru pećine, žičari, vodovodu, napajanju stru jom. Gledajući realno, tre ba nam godinu intenzivnih aktivnosti i zaista da Vlada okrene glavu ka Bijelom Po lju, u pozitivnom smislu, jer

Radovi na tim projektima su stali zbog nesnalaženja vlada, neorganizovanosti i nebrige, ali i rasta cijena i korone. Da su završeni na vrijeme, mnogi mladi ljudi bi našli radno mjesto u tim projektima ili komplementarnim djelatnostima. Dobro je da se konačno vratio izvođač u Bistricu i ovih dana ćemo imati prve metre asfalta na putu Gubavač–Bistrica – istakao je Smolović

– Imamo 1.000 km neasfalti ranih puteva, raštrkano smo područje površine 948 km kvadratnih, i treća smo op ština po veličini u Crnoj Gori sa 250 sela, tako da je veoma teško održavati tu rastegnu tu mrežu. U prethodne četi ri godine smo asfaltirali 100 km puteva, ove godine je odra đeno dvadesetak lokacija, a do kraja godine, ukoliko vre menske prilike budu dozvo ljavale, asfaltiraćemo još ne kih tridesetak lokacija – kazao je Smolović.

PRIORITETI

Nastoje, kaže, da te aktivno sti budu raspoređene po pri oritetima.

PLJEVLJA – Povodom obilježavanja Evropske ne đelje sporta, u Pljevljima će sjutra prvi put biti održana atletska ulična trka. Sport sku manifestaciju ,,Run 4Health“ pod pokrovitelj stvom Opštine organizuje NVO Sport za sve.

Kako je saopšteno iz lokal ne uprave, u okviru manife stacije održaće se trke za više uzrasnih kategorija i to trka za osnovce, pionire, juniore i seni ore, a trčaće se Tršovom i Uli com Vuka Karadžića, gradskim parkom i Ulicom Mila Peruni čića, sve do cilja, Trga 13. jul, što će ujedno biti i start trke.

– Na trkama će učestvovati al tetičari iz Crne Gore, a očekuje se učešće i velikog broja atlet skih veterana i rekreativaca –kazali su organizatori.

se ne radi samo o Bjelopo ljcima, već o opstanku čita vog sjevera. Da su završeni na vrijeme, mnogi mladi lju di bi našli radno mjesto u tim projektima ili komplemen tarnim djelatnostima – ista kao je prvi čovjek opštine.

PUTEVI

Prema njegovim riječima, ne davno je isporučena treća ži čara koja će Bijelo Polje po vezati sa Mojkovcem, a koju je platila 41. vlada.

– To predstavlja garanciju da će to biti veza između dva

ski-centra Žarski i Cmiljača, dobićemo 35 km staza, i to je dodatna garancija uspjeha Bi jelog Polja u turističkom smi slu – kaže zadovoljno Smo lović i dodaje kako njemačke studije pokazuju da će Đalovi ća pećinu posjećivati između 100 i 150.000 turista.

Prvi čovjek kaže da je prote kle četiri godine u Bijelo Po lje investirano više od 100 mi liona eura.

– Ova godina je kruna stabili zacije javnih finansija. Nema mo nijednu neisplaćenu platu, a isplatili smo i kamate. Mno

go važnije od toga je i što smo bili, ne samo odgovoran poslo dovac, nego i odgovoran do maćin, pa tako danas nemamo dugova ka poljoprivrednici ma, socijalnim kategorijama, studentima, javnim ustanova ma i preduzećima. Dobavljači su stabilni, bankama ne dugu jemo, vratili smo kredibilitet i ugled kod građana i zaposle nih, ali i međunarodnih insti tucija – istakao je Smolović Kako objašnjava lokalna uprava permanentno radi na izgradnji putne infrastrukture i vodovod ne mreže što je vrlo zahtjevno.

– To su putevi prema gro bljima, crkvama, džamija ma, gasalhanama i kapela ma, ambulantama i drugim objektima od javnog intere sa. Prioritet stavljamo i tamo gdje su farme, gdje se vrši ot kup mlijeka, nabavka stočnog fonda, gdje je veće prisustvo djece, mladih, osoba sa inva liditetom. Ove godine asfalti raćemo više od 23 km novih puteva. Završena je izgradnja nekoliko vodovoda na širem području Bijelog Polja – Za ton za 300 domaćinstva, vri jednosti 650.000 eura, zatim u Medanovićima za 150 do maćinstava, Pešteru – Sefer sko i Ravničko vrelo, u Sušici, Kradenik – Vrbe, kao i vodo vod za Kanje. Pomogli smo svakoj školi i značajno radili i na školskoj infrastrukturi. Radili smo i na infrastruktu ri u oblasti kulture. Jedini na sjeveru Crne Gore posjeduje mo 3D bioskop, rekonstruisali smo zgradu muzeja, proslavili jubilej 50 godina ,,Ratkoviće vih večeri poezije“. Kada je u pitanju poljoprivreda, budžet raste stopom od 25 odsto go dišnje – istakao je Smolović.

B. ČOKOVIĆ

Organizaciju trke su pomogli EPCG, Rudnik uglja, Turistička organizacija i NLB banka. I. R.

BAR – Radnici Čistoće (Komunalne djelatnosti), očistili su otpad duž regi onalnog puta R-29 kroz Mrkojeviće, od naselja Sveti Ivan do Kameničkog mosta. Tokom radnog vremena, desetorica komunalaca prikupili su čak 12 kubika različitog plastičnog, papirnog i me talnog otpada.

Stevo Pejović, izvršni direk tor DOO Komunalne djelatno sti kaže da su u interesu građa na opet uradili tuđi posao, jer

održavanje tog puta ne spada u njihovu, već u nadležnost re sorne Vladine Direkcije, od nosno preduzeća za održava nje puteva.

– Kao društveno-odgovor no preduzeće, iako održava nje ovog puta ne spada u na šu nadležnost, nijesmo mogli da se oglušimo o inicijativu mještana i Mjesne zajedni ce Mrkojevići koji su javnosti skrenuli pažnju na problem otpada pored puta, za što je inače prava adresa Direkcija za puteve. Izašli smo odmah jutros i uz pomoć mehaniza

cije, naši radnici su uradili ve liki posao – kazao je Pejović. On dodaje da su ove godine već čistili istu ovu dionicu, u pripremi sezone.

– I tada smo upozorili nadlež ne da odrade svoj posao. Ako oni već to ne mogu, jer nema ju kapaciteta, mi smo adresa na koju mogu da se obrate, i mogu sklopiti ugovor sa našim pre duzećem. Naša mehanizacija i naši radnici će obaviti posao kako treba, kao i u slučaju regi onalnog puta preko Sutorma na, od Biskupade do Virpaza ra – poručio je Pejović. I. R.

HERCEG NOVI – Opština će sufinansirati 22 projekta nevladinih organizacija, u različitim oblastima dje lovanja. Za tu namjenu je opredijeljeno 37.700 eura iz budžeta lokalne uprave.

Kako je saopštila Komisija za raspodjelu sredstava na jav ni konkurs prijavile su se 24 nevladine organizacije, od ko jih su 22 podnijele urednu do kumentaciju.

Najveću podršku – 4.000 eura dobila je NVO Fenix. Moto klub Krstraš – MC Cruiser dobio je 3.700 eura, a Hercegnovsko po zorište 3.000 eura. Po 2.500 eu ra su dobile NVO KUD Igalo i Kulturno-rekreativna radioni ca Kumbor. NVO Klub dobro voljnih davalaca krvi je dobila 2.300 eura, a Novska kredenca i Ženska lokalna grupa ,,Lira“ po 2.000 eura. NVO Ruke dobiće 1.800 eura, Kulturna mreža Bi jela 1.700, Alternaut, SPKD Pro svjeta i KLA Zdravlje po 1.500 eura, a Srpski kulturno-sport ski centar Karađorđe 1.300 eura. Sa po 1.000 eura lokalna upra va sufinansira projekte NVO Ruža vjetrova Bijela, Ksena, Bioinfromatika, Mediamost i Bokeljska mornarica 809 –Podružnica Herceg Novi. Or ganizacija žena i Fešta Baošići dobiće po 700 eura i Udruže nje boraca ratova od 1990. go dine Crna Gora 500 eura.

Prema Odluci o kriterijumi ma, načinu i postupku raspo djele sredstava nevladinim or ganizacijama predviđeno je da se za aktivnosti civilnog sekto ra izdvoji najmanje jedan odsto tekućeg budžeta Opštine. Tako đe, propisano je da se NVO ko je imaju poseban status za Op štinu, može dodijeliti 20 odsto od ukupno namijenjenih sred stava. C. G.

RADOVI ZAVRŠENI OKO 70 ODSTO: Ski-centar Cmiljača

Podgorička premijera predstave „Bez portfelja“ Branislava Mićunovića priređena u KIC-u

PODGORICA – Sistemi

mogu da imaju različita na ličja, ali to kako će pojedinac ili društvo funkcionisati u njemu uvijek je stvar indi vidulanog odnosa prema životu. Na tom planu, iz među ostalog, izgrađena je i predstava „Bez portfelja“, po idejnom konceptu i u re žiji Branislava Mićunovića, čija je podgorička premijera upriličena u četvrtak veče, u KIC-u „Budo Tomović“.

Iako se svjetla u publici nijesu gasila tokom cijelog izvođenja predstave, ono što ona oslika va jesu i dijelom pritajene, te i te kako vidljive mračnije stvari ljudskih karaktera u momenti ma kada u rukama imamo moć.

VRIJEDNOSTI

Tako i, godinama unazad, dobi jamo generacije zastale na po la puta uz pitanje, kako i pred stava replicira, za koga od nas je isuviše kasno, a za koga rano. „Bez portfelja“ je priča o ambi cijama koje su jače od ideala, o društvu u kome je mišljenje po stalo prilagođavanje, a ne su štinsko propitivanje. U menta litetskom igrokazu porodičnih odnosa, prožeta je i priča o po ljuljanom sistemu vrijednosti, u kome intelektualce pokla paju različiti viralni sadržaji. U jednoj liniji, predstava pro govara i o propuštenim šansa ma, grabljenju prilika u kome su stradale emocije i život ko ji je prošao u jurnjavi za njim. Sa druge strane, ovo je i priča o aktuelnoj poličkoj sceni u Cr noj Gori, tačnije o upotrebi i zloupotrebi moći, nepotizmu i neprihvatanju odgovornosti.

Iako se u teatru nekad kaže da je kontakt sa publikom apar tan, prema riječima reditelja

Stalno se bavimo politikom, umjesto promocijom kulture

Ne možemo kriviti druge za ono što se nama dešava

Primarna namjera u građenju ove predstave, kako je nakon premijere kazao autor teksta i direktor Grad skog pozorišta Stevan Koprivica, bila je da kroz formu naizgled ležernijeg žanra nastane vivisekcija društva u kojoj nije targetiran određeni politički problem nego jedno stanje društvene svijesti.

- Da po onom Kunderinom receptu ,,mali čovjek spram velikog problema“ proiziđu sva ova krajnja gubitništva koja svi junaci u komadu, ma kakvi bili, dožive. Mi činimo sistem, mi smo birači – ne samo u političkom smislu, mi biramo svoje životne puteve. Ne možemo nikada kriviti drugog za ono što se nama dešava. Neka idejna ambicija reditelja Mićunovića, mene i cijele ekipe je bila da kroz jednu katarzičnu predstavu ukažemo ljudima da su sami kovači svoje sreće i da sami odlučuju o svojoj sudbini, a da je najgore ćutati pognute glave – kazao je Koprivica.

Mićunovića, to nije slučaj u ovoj predstavi, već je publika partner.

- Pozorište je jedan konkretni organski događaj u čemu je i njegova prednost u odnosu na druge medije. Svi smo u istim okolnostima i zajedno smo su očeni u toj simbiozi između nas i publike. Mislim da je po gled u samog sebe nešto što je dio života, da možete da razli kujete ljude koji sebe presliša vaju, odnosno, ne preslišavaju. Smatram da je to preslišavanje jedna korisna stvar ako je na

zovemo jednom mentalnom vježbom, a ne filozofijom živ ljenja – rekao je Mićunović. Promjena sistema vrijedno sti, kako je kazao umjetnički direktor Gradskog pozorišta Podgorica, te i jedan od akte ra u predstavi Dušan Kovače vić, trebalo bi da krene, izme đu ostalog, iz medija.

- Mediji diktiraju neki put svi jesti o značaju postavke stvari i kada se budu njegovali kultu ra, edukacija i zabava, umjesto trač rubrika, crne hronike i po litičkih tema, siguran sam da

ćemo biti mnogo bolje društvo. Nijedan umjetnik, pa čak i kad djeluje kao negativac sa scene, nije uradio ništa loše ni druš tvu, ni sistemu, ni ljudima oko sebe, već naprotiv, samo dobro – kazao je Kovačević.

APSURD

Pored Kovačevića, glumački ansambl komada čine: Dub ravka Drakić, Simo Trebje šanin, Ivana Mrvaljević/ Vanja Jovićević, Jelena Ne nezić-Rakočević, Miloš Pe jović, Omar Bajramspahić,

Ivona Čović-Jaćimović i Va hidin Prelić.

Prema riječima Drakić, dok god ne shvatimo da su političa ri ono što mi jesmo i da bi treba lo da budu najbolji reprezenti onog što imamo u društvu, dok se ne zapitamo zašto je to ta ko, nećemo krenuti da se mi jenjamo.

- Apsurd je u pozorištu naju bitačnije sredstvo, dovodi nas do kritičkog odnosa, sagle davanja da smo svi mi jedna ki, da zajedno treba da mije njamo. U stvari, ovo je priča

o kvalifikacijama. Mi se ne prestano bavimo politikom, umjesto propagiranjem kul ture, onoga što je profesio nalizam i kvalitet. Kada bi to bilo mjera stvari, to bi bio po četak. Sve što radimo je mjer ljivo, a to što se mi pravimo da nije, to su ozbiljni problemi –kazala je Drakić.

Predstava „Bez portfelja“, ko produkcijsko je ostvarenje Gradskog pozorišta Podgori ca i Barskog ljetopisa, u okvi ru koga je imala i prvo pred stavljanje publici. S. VIŠNJIĆ

PODGORICA - Izložba slika ,,Horizonti“ Gorana Ćetko vića biće otvorena večeras, u 20 sati, u hotelu ,,Stara čaršija“, u Starom Baru. Umjetnik će izložiti 20 slika srednjeg formata. Centralni motivi ovog Ćet kovićevog ciklusa pejzaža su crnogorski krš, voda i nebo. Dominiraju i motivi ruralne ar hitekture među kojima se isti ču slike Starog Bara. Takođe je prisutan i motiv zavičaja. Tim prostorima kao da se širi duh sjete i nostalgije. Inače, ovo je peta samostalna izložba Ćetko vića u 2022. godini. Od počet ka godine Ćetković je izlagao u beogradskoj galeriji ,,Lucida“, potom u Dvorcu kralja Nikole u Baru, krajem avgusta u budvan skoj Modernoj galeriji ,,Jovo Ivanović“ i početkom septem bra na „Ratkovićevim večeri ma poezije“ u Bijelom Polju. Goran Ćetković (1975) je diplo mirao na FLU na Cetinju, u kla si prof. Nikole Gvozdenovića 2000. godine. Izlagao je na ve likom broju samostalnih i ko lektivnih izložbi u zemlji i ino stranstvu. A. Đ.

Mnoge o čekaju da budu kazane

PODGORICA – Jedna od prvih žena na filmskoj traci je bila Crnogorka, a dobro bi bilo pitanje koliko to ljudi kod nas zna. Čini mi se kada imate nešto što je tako fas cinantno, u pitanju je priča koja bi trebalo da uđe u udž benike – kazao je novinar Pobjede i zamjenik urednice „Objektiva“ Stojan Stamenić, na tribini „Žene u kulturi“, koja je održana u četvrtak veče, u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

Tokom večeri koja je bila po svećena ženama u filmskoj umjetnosti Stamenić je, izme đu ostalog, govorio i o tretira nju ženske uloge u procesima i sistemima filmske industrije, prostorima za napredak, pro blemima i vrlinama.

Prije nego što je postala ita lijanska kraljica, crnogorska princeza Jelena je, kako je re kao Stamenić, prvi put snimlje na u Firenci.

- Princeza Jelena je u tom pe riodu bila izuzetno prisutna u javnosti zato što je bila instru mentalizovana. Bila je sredstvo koje je italijanska kraljevska porodica koristila, u veoma ne povoljnom političkom momen tu, da pokažu neku pobjedu.

Jelena je tokom cijelog života u Italiji bila snimana, kroz do kumentaristički princip. Njeno

lice je pratilo i promjene itali janske političke realnosti. Ita lijani uče o ovom u školi, a mi ne – kazao je Stamenić. Kada bi razmislili o tome ko su Crnogorke koje su prije Drugog svjetskog rata ostavile trag, pre ma riječima Stamenića, malo je onih koji bi naveli neke od njih koje su doprinijele našem druš tvu, a zaista ih je bio priličan broj.

- Sesil Demil je tokom Prvog svjetskog rata snimio dva igra na filma o Crnoj Gori. Prvo je 1915. godine snimio ostvarenje „Neustrašivi“, a mnogo bitniji za nas je „Zatočenik“. On daje jak emancipatorski momenat, u kome je noseća figura žena. To nije snimio Balkanac, nego čovjek koji je osnovao „Para maut“. Kada bi se neko zainte resovao za to, vjerovatno bi br zo našao odgovor ko je Demilu pričao o Crnoj Gori. Žena koja u filmu glumi glavnu rolu Sonju Martinović je Blanš Sfift, ko ja je u tom momentu bila An đelina Džoli nijemog filma –ispričao je on.

Svaka tema koju je snimao Živko Nikolić, kako je Stame nić kazao, bila je ženska, bavi la se jakim ženama koje u sušti ni do kraja nijesu uspjele da se otrgnu momentu da ih deter minišu muškarci.

- Njegov autorski cinizam o pa trijarhatu ne bi trebalo izbjeći.

On je svjesno birao da bilo ko ju od fatalnih ljepotica ne glu me Crnogorke. Ne zato što ih je izbjegavao, več je želio da do nese momenat drugog, što ne pripada ovom kamenu. Tu je Savina Geršak najzanimljivi ji primjer, koja je bez časa glu me pristala da igra u ostvarenju „Smrt gospodina Goluže“. Čak i u odabiru ženskih imena Ni kolić ništa nije prepuštao slu čaju – objasnio je on. Reditelj Želimir Žilnik, kako je ispričao Stamenić, 1982. go dine snimio je film koji nikada nije prikazan, a bavio se par tizanskom kurirkom Desom Bulatović

- Taj film se nalazi u arhivi Ra dio-televizije u Beogradu, a i kako mi je sam autor kazao, že lja mu je da se neko iz Crne Go re potrudi da nađe taj materijal i da bude emitovan na našoj te leviziji – rekao je on.

Kada je u pitanju savremeno žensko filmsko stvaralaštvo kod nas, kako je Stamenić re kao, imamo samo jednu redi teljku –Mariju Perović

- To što ih nema više, najviše je stvar mentalitetskih prilika.

Potrebno je mnogo više žen skih priča – ispričao je on.

Razgovor sa Stemenićem mo derirala je Tijana Todorović S. V.

Scena iz predstave „Bez portfelja“

Stojan Stamenić i Tijana Todorović na tribini u Biblioteci

Održana konferencija gradonačelnika ,,Podgorica forum“

Dobra komunikacija i za jedništvo sa građanima i ko legama i prijateljima iz gra dova drugih zemalja veoma su značajni za lakši i bolji napredak svakog glavnog grada - zajednička je poruka sa konferencije ,,Podgorica forum“ koja je juče održana u hotelu ,,Hilton“.

U organizaciji Glavnog grada, na konferenciji su učestvovali gradonačelnik Ljubljane Zo ran Janković, gradonačelni ca Sofije Jordanka Fandako va, zamjenik gadonačelnika Prištine Alban Zogaj i gra donačelnik Podgorice Ivan Vuković.

Tema ovogodišnjeg foruma je ,,Saradnja gradova kao od govor na savremene izazove i probleme“, na kojem je najvi še bilo riječi o očuvanju život ne sredine, klimatskim pro mjenama, kvalitetu vazduha, javnog prevoza, komunikaciji i uslugama koje gradske upra ve pružaju građanima.

IZAZOVI

Gradonačelnik Ivan Vuko vić je istakao da je najvažni ja stvar koju je gradska upra va učinila tokom prethodne četiri godine to što su uhvatili korak sa razvijenim svijetom i što su počeli da govore istim jezikom sa ljudima koji se ba ve ovim temama.

Razmjena iskustava dragocjena za napredak

Zaštita životne sredine, kvalitet vazduha, javnog prevoza, usluge koje pružamo građanima je sve ono čime se gradovi zapadnog svijeta najviše bave, a time se i Podgo rica bavi vrlo uspješno. Ako nastavimo da se krećemo tim putem, Pod gorica može postati jedno od najljepših mjesta za život u ovom dijelu Evro pe – poručio je Vuković

đenja grada zavisi od karaktera čovjeka. Ključna stvar je iskre nost prema građanima. Moja vizija grada je bila da Ljubljana bude mješavina Beča po ure đenju i Barselone po načinu života – poručio je Janković.

Gradonačelnica Sofije Jor danka Fandakova podvukla je važnost razmjene ideja sa kolegama iz drugih gradova, naročito u ovako izazovnim vremenima.

- To nam pomaže da rješavamo problem i razvijamo naše gra dove. Za mene su prioritet ze lena Sofija, transformacija gra da u čisto, stabilno i privlačno mjesto za ljude. Najveći prio ritet nam je čist vazduh, a to je izazov za sve gradove u našem regionu – kazala je Fandakova.

– Zaštita životne sredine, kva litet vazduha, javnog prevoza, usluge koje pružamo građani ma je sve ono čime se gradovi zapadnog svijeta najviše ba ve, a time se i Podgorica bavi vrlo uspješno. Očekujem da nastavimo da se krećemo tim putem, i ako tako nastavimo,

uvjeren sam da sa svim prirod nim bogatstvima i potencija lima Podgorica može postati jedno od najljepših mjesta za život u ovom dijelu Evrope –poručio je Vuković.

Protekle dvije godine bile su izuzetno teške i pune izazova – kovid i ekonomska i politič ka, bezbjednosna kriza su uti cale na brojne projekte i odlo žile realizaciju mnogih važnih programa za sve gradove. - Stvari se brzo mijenjaju, na

nepredvidiv način, što sve nas koji radimo ovaj posao stavlja pred ozbiljne izazove. Kada se suočite sa takvim izazovi ma koji najdirektnije poga đaju sve ljude, bez obzira na političko opredjeljenje, poli tika na lokalnom nivou dodat no pada u drugi plan, a svi mi, bez obzira na to za koga gla samo, imamo interes da ima mo bolju infrastrukturu, dječ ja igrališta, sportske poligone, da nam gradovi budu zeleniji i

uredniji – poručio je Vuković. On je podsjetio da je Podgori ca tokom posljednjih nekoliko godina doživjela transforma ciju, istakavši da sada imamo 250.000 kvadratnih metara no vih ili novouređenih zelenih po vršina, da je grad 90 odsto po kriven LED rasvjetom, da smo se konačno uhvatili u koštac sa problemom nekvalitetnog jav nog prevoza, da imamo dobro organizovan sistem tretmana otpada, da je subvencionisana

Konferencija ,,Podgorica forum“ u hotelu Hilton ekološki projekat podržan sa još 23 miliona eura

Direktor preduzeća Vo dovod i kanalizacija Filip Makrid, ministarka ekolo gije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novako vić-Đurović i glavni inže njer Njemačke razvojne banke (KfW) Dirk Valerien potpisali su juče ugovor o sufinansiranju projekta izgradnje sistema za pri kupljanje i prečišćavanje otpadnih voda.

Gradonačelnik Ivan Vuković naglasio je, nakon potpisivanja ugovora, da je izgradnja siste ma za prečišćavanje otpadnih voda najznačajniji infrastruk turni projekat u istoriji glav nog grada, čijom realizacijom će biti riješen veliki ekološki problem i sačuvano prirodno bogatstvo naših rijeka.

BESPOVRATNO

- Obezbijedili smo 23 miliona eura bespovratnih sredstava za potrebe finansiranja ovog pro jekta. U pitanju je drugi grant

toga tipa. Ovaj smo obezbijedi li posredstvom Zapadno-bal kanskog investicionog okvira, a prvi unazad nekoliko godi na direktno od Evropske ko misije u visini od 10 miliona.

Možemo reći da je Evropa do sada sa 33 miliona eura grant sredstava podržala ovaj pro jekat koji je najvažniji za glav ni grad i za narednih nekoliko decenija. To govori o tome ka ko naši partneri doživljavaju značaj ovog projekta. Nema nikakve dileme da je realiza cija ovog projekta neophodna kako bismo riješili najznačaj niji ekološki problem u gradu, čime trajno štitimo rijeku Mo raču, Skadarsko jezero, vodoi zvorište Bolje sestre – kazao je gradonačelnik Vuković.

On je istakao da je ponosan na to što je gradska uprava upr kos izazovima uspjela da do sada realizuje različite razvoj ne faze i planove implementa cije ovoga projekta.

- Uz ovu finansijsku podršku do kraja godine stvorićemo

neophodne pretpostavke za početak radova na izgradnji samog postrojenja. To bi tre balo da se desi u prvom kvar talu naredne godine, te da za tri godine od danas imamo najsa vremenije postrojenje za pre čišćavanje otpadnih voda u ovom dijelu Evrope – rekao je Vuković.

Ministarka ekologije, pro stornog planiranja i urbaniz ma Ana Novaković-Đurović kazala je da je riječ o izuzetno važnom projektu za stanovni ke glavnog grada.

EFEKTI

- Jako je važno da, poslije toliko godina, možemo ovo postojeće postrojenje konačno prevazići i zamijeniti novim, modernim i dobrim rješenjima. Važno je istaći da postojeće postrojenje i dalje proizvodi jako negativan ekološki efekat, kao i da je ovo poduhvat koji po značaju pre vazilazi granice Podgorice –kazala je Novaković-Đurović. Predsjednik UO preduzeća

Vodovod i kanalizacija Petar Živković iskazao je zadovolj stvo zbog šanse da se napravi prvo postrojenje na ovom di jelu Balkana koje će biti kom pletno, jer će voda koja izlazi iz postrojena imati visok stepen kvaliteta, neće biti neprijatnih mirisa, kao ni ostataka na pro storu gdje će se nalaziti samo postrojenje.

Ambasador SR Njemačke Pe ter Felten kazao je da je ovo jedan tehnološki superioran projekat koji će unaprijediti kvalitet života u glavnom gra du i podići sanitarne i ekološ ke standarde u Podgorici na evropski nivo.

- Veoma sam zadovoljan što možemo da podržimo ovaj pro jekat. Mi imamo slične proble me u Njemačkoj, svjesni smo izazova sa kojima se suočava mo prilikom izgradnje ovakvih objekata, tako da je velika od govornost na državnim orga nima da omoguće ostvarivanje opšteg interesa zajednice – na veo je ambasador Felten. H. P.

kupovina 1.700 dvotočkaša, kao i da poodmakla izgradnja siste ma za sakupljanje i prečišćava nje otpadnih voda...

SARADNJA Gradonačelnik Ljubljane Zo ran Janković, koji je 16 godina na čelu zvanično najzelenijeg grada na svijetu, ocijenio je da nas u budućnosti čekaju četiri izazova – klimatske promjene, sigurnost gradova, energetska nezavisnost i obezbjeđivanje hrane i vode.

- U razvoju gradova svako mo ra imati svoju viziju, jer stil vo

Zamjenik gadonačelnika Pri štine Alban Zogaj istakao je da je u njihovom gradu korona vi rus odložio veliki broj projeka ta, da se ove godine susreću sa ekonomskim problemima, in flacijom i da ih ove zime čeka velika energetska kriza.

- Radimo intenzivno na ko munikaciji sa građanima, ka ko bismo lakše prevazišli sve te probleme – kazao je Zogaj, uz napomenu da je bez do bre komunikacije sa građani ma, odnosno, bez zajedničkog upravljanja nema kvalitetnog napretka grada. I. MITROVIĆ

Stručna medicinska

Tuča srednjoškolaca kod Medicinske škole

Juče je došlo do tuče između učenika Srednje škole ,,Ivan Usko ković“ i Stručne medicinske škole, nezvanično je potvrđeno Portalu Pobjeda iz Uprave policije (UP). Kako je saopšteno Portalu Pobjeda, policija radi na utvrđiva nju činjenica i identifikaciji osoba koje su učestvovale u tuči. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, učenici Mašinske škole napali su đake iz Medicinske ispred njihove škole, a u tu či su upotrijebljene i drvene letve. H. P.

Sunčano, do 24 stepena

Za danas je najavljeno pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko devet stepeni, najviša dnevna do 24. H. P.

D. MALIDŽAN

Utakmica koja je mogla da se ispostavi kao istorijska pretvorila se u jednu od lošijih u posljednje vrijeme. Šansa koja se čekala još od kvalifikacija za Euro 2012. otišla je u nepovrat.

Pobjednik je u Zenici odnosio sve, nažalost to je Bosna i Hercegovina. Fudbaleri Ivajla Petova nadigrali su i pogotkom Ermedina Demirovića u prvom minutu nadoknade prvog poluvremena pobijedili reprezentaciju Crne Gore (1:0) i ugrabili bingo.

Sa četiri boda više od ,,sokola“ sačuvali su prvo mjesto u B3 grupi Lige nacija, obezbijedili polufinale baraža za Evropsko prvenstvo 2024, te mjesto u drugom šeširu na žrijebu kvalifikacija za Euro. Naša reprezentacija očigledno ni igrački ni psihološki nije bila spremna za ovaj izazov. Poslije tri remija u isto toliko mečeva – poraz od BiH koji čini da meč u poneđeljak s Finskom, u posljednjem kolu, nema gotovo nikakva značaj. Crna Gora je na ,,Bilinom polju“, naročito u prvom poluvremenu, djelovala potpuno suprotno od onoga što je selektor Miodrag Radulović najavljivao (ili makar priželjkivao) uoči utakmice. Da li pod teretom psihološkog pritiska, zbog taktike ili nadmoći domaćina u kvalitetu, tek ,,sokoli“ nijesu uspjeli da

se nametnu kao tim koji diktira tempo.

Od početka su ,,zmajevi“ imali veći posjed, bili bliži pogotku, iako je Crna Gora prva zaprijetila – u 17. minutu prilično iznenada se u šansi našao Milutin Osmajić, čiji je pokušaj, nakon odbitka, sa oko 16 metara rezultirao kornerom.

Domaćin je suviše lako do-

lazio do posljednje trećine terena, Crna Gora nije uspijevala da zadrži loptu više od 10-15 sekundi, a pokušaji Edina Džeka u 23. i Amira Hadžiahmetovića u 27. minutu – iako ne toliko opasni – bili su upozorenje našoj selekciji da mora da igra čvršće i ostavlja manje prostora učesniku Mundijala 2014. Ako je to bilo upozorenje, ono što se dogodilo u 32. minutu trebalo je da upali alarm.

Vukan Savićević je izgubio

loptu na 20 metara od svog gola, Miroslav Stevanović centrirao, a Ermedin Demirović s prve stative zatresao mrežu. ,,Bilino polje“ je ,,eksplodiralo“, ali radost je bila uzaludna – VAR tehnologijom ustanovljeno je da je pogotku prethodio ofsajd. BiH je, međutim, nastavila istim ritmom, bez jačeg otpora ,,sokola“ koji nijesu imali nikakvu ideju – ni za igru na ,,odsječenog“ Stevana Jove-

tića, ni po bokovima, niti je bilo naznaka da bi moglo da se iskoristi to što je domaćin imao sporiji štoperski tandem nego inače. ,,Zmajevi“ su uporno tražili Džeka, koji je u 37. pokušao iz prve da iznenadi Milana Mijatovića s više od 20 metara, a minut kasnije nakon udarca lijevom nogom malo izvan šesnaesterca izborio korner.

Kad se činilo da bi jedno od lošijih poluvremena Crne Gore u mandatu Miodraga

Radulovića ipak moglo da se završi sačuvanom mrežom – zatresla se u prvom minutu nadoknade.

Desni bek Amar Dedić je centrirao, Džeko glavom prebacio za Demirovića kojeg ovog puta VAR nije spriječio da se upiše u strijelce.

Radulović je morao nešto da mijenja i uradio je to odmah. Vukana Savićevića, koji je imao žuti karton, zamijenio je Nikola Vukčević, dok je umjesto Milutina Osmajića ušao klasični napadač Stefan Mugoša

Trebalo je da to bude najava ofanzivnije, hrabrije, konkretnije Crne Gore, ali osim privida inicijative nije se ništa

voligaši Grbalj i Kom sastaju se u Radanovićima. Domaćin želi da pobjegne iz donjeg dijela, dok Kom ima priliku da se dodatno primakne samom vrhu. Berane i Bokelj igraju meč koji može donijeti dosta uzbuđenja, a prošlosezonski prvoligaši Zeta i Podgorica sastaju se u Golubovcima. Nikšić i Otrant odigraće utakmicu kraj Bistrice, a to je za Ulcinjane prava šansa da upišu prvu ovosezonsku pobjedu.

R. P.

PODGORICA - Omladinska reprezentacija Crne Gore igraće sa Danskom u 2. kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Duel u Alborgu, na stadionu FK Hobro, počinje večeras od 18 časova.

,,Sokolići“ su izgubili od Engleske na startu (2:0), dok je skandinavska selekcija bila bolja od Gruzije (3:1).

- Danska je domaćin i u startu je u prednosti. Skautirali smo protivnika. Riječ je o kvalitetnoj ekipi, fizički besprekorno spremnoj. Nijesu na nivou Engleske, ali biće sigurno teško. Probaćemo da ponovimo partiju iz prethodne utakmice, a ako to bude slučaj – možemo do željenog rezultata. Cilj je da osvojimo

bod, koji bi nas ostavio u igri za prolaz – rekao je za Pobjedu selektor Slobodan Drašković

Kombinatorika je jasna: Crnoj Gori odgovara remi protiv Danaca, pa pobjeda nad Gruzijom, pod pretpostavkom da će Englezi, ubjedljivo najbolja selekcija u grupi, slaviti u sva

tri duela.

- Dalje idu dvije prvoplasirane ekipe iz grupe i najbolja treća. Nadamo se da možemo biti dio društva koje će nastaviti kvalifikacije u elitnoj rundi za plasman na Euro. Mada, kakav je sastav naše grupe – i ona je ravna najboljem rangu. Ima-

PODGORICA – Zbog nastupa naših reprezentativnih selekcija ovog vikenda neće biti prvoligaških mečeva, ali zato se danas igra redovno 7. kolo Druge lige. Lider, ekipa Mladosti, gostuje

Igalu, što predstavlja ujedno i derbi kola. Oba tima su za sada bez poraza, tako da je jasno da Lješkopoljce čeka težak ispit, na kojem će braniti lidersku poziciju. Na jugu naše zemlje igra se još jedan duel – nekadašnji pr-

Utakmica Rumunije Domaćin je poveo golom Pukija stiglo preko Tanasea

Hercegovina ide u A diviziju

U Zenicu kada dođem ja...

Crnogorski navijači imali su sjajan doček u Zenici.

U gradu se od jutarnjih sati osjećala ,,groznica“ u susret meču koji je imao veliki značaj za oba tima.

Već oko devet časova u blizini stadiona ,,Bilino polje“ prodavači navijačkih rekvizita postavili su improvizovane štandove, a jedan od njih – gospodin starijih godina – rekao nam je da očekuje korektno odmjeravanje snaga.

- To je sport, neka pobijedi bolji – kazao je prodavac.

Lijepo je bilo biti Crnogorac u Zenici ovih dana. Na ili oko stadiona, u ugostiteljskim objektima, marketima, gdje god – to što ste iz Crne Gore otvaralo je sva vrata, širilo osmijehe, donosilo toplu riječ dobrošlice.

Zeničaninu Samiru, koji je ugostio nekoliko naših navijača, zahvalili smo se na gostoprimstvu, uz želju da ipak odnesemo bodove sa ,,Bilinog polja“. Odgovor je bio prijateljski.

Radulović: Pritisak učinio svoje

Važnost utakmice u Zenici, šansa da Crna Gora preuzme prvo mjesto u grupi, uticali su da naš najbolji državni tim ne odigra onako kako može – poručio je selektor Miodrag Radulović odmah nakon meča.

- Poraza nas je koštalo slabo prvo poluvrijeme. Pokušavali smo da igrače izrelaksiramo, da sa njih skinemo breme

značajnije dešavalo na polovini domaćeg tima. Nije išlo, pa je Miodrag Radulović u 70. posegao za novim izmjenama. Nespremnog za 90 minuta Jovetića poslao je na klupu i umjesto njega ubacio Seada Hakšabanovića, dok je zadnji vezni Aleksandar Šćekić prepustio mjesto napadaču Urošu Đurđeviću ,,Sokoli“ nijesu imali što više da čekaju, meč velikog ulo-

utakmice, ali vidjelo se da je pritisak učio svoje. Odigrali smo slabije prvo poluvrijeme, trpjeli njihove napade, iako oni nisu imali izrazite prilike. Mi nijesmo prijetili protivniku. Cijelo prvo poluvriijeme proveli smo u tražnju igre. U najgorem moguće trenutku primili smo gol. Momci su zaslužili šansu i ovakvu utakmicu. Ostaje žal što nijesmo napravili taj korak kojem smo se svi nadali. Imamo još utakmicu sa Finskom. Želimo da budemo ubjedljivo drugi u grupi – kazao je Radulović.

ga klizio je iz ruku, šansa za prvo mjesto u grupi i velike stvari na horizontu bila je sve bliže da ode niz Bosnu, rijeku koja protiče nedaleko od stadiona ,,Bilino polje“.

Kraj snova o proboju na prvo mjesto mogao je možda da se spriječi u 78. minutu, kada je Hakšabanović predriblao Dedića, centrirao spoljnom, a Đurđević s oko 10 metara poslao loptu pored gola.

- Najbolje da bude 1:1. Ipak smo mi bratski narod – kazao nam je. Zeničko ,,bujrum“ za Crnogorce ne datira samo od juna ove godine i prve utakmice reprezentacija BiH i Crne Gore u Ligi nacija (1:1), kada su ,,zmajevi“ u Podgorici dočekani prijateljski, uz simpatične ,,prozivke“ o bureku sa sirom, te kupljeni kombi za gostujuće navijače nakon što im je prevozno sredstvo zapaljeno u našem glavnom gradu. Zeničani su, u što smo imali prilike da se uvjerimo, i ranijih godina otvorenog srca dočekivali svakog gosta iz Crne Gore. Sigurni smo – i iz svih krajeva svijeta.

Ovog puta je sve dobilo snažan odjek u javnosti, a ,,kulminacija“ gostoprimstva se dogodila juče kada je Fahrudin Mešković, vlasnik restorana ,,Kod Fehre“, ispunio obećanje dato u junu: - Nema veze koliko ih je, svi mogu doći. Možemo čitavu Crnu Goru nahraniti. Jedva čekam da ih ugostim ovdje, znači svi koji dođu – bujrum kod mene na pečenje. Ko nama malo da, ko nas voli, mi njega još više volimo i još više ćemo mu dati – izjavio je tada Mešković. O tom gestu za naše navijače pričalo

Bilo je to sve od ,,sokola“. Premalo od tima kojem se ukazala prilika da se takmiči u konkurenciji Engleske, Španije, Njemačke... da ima dva puta

se ,,na svakom ćošku“, a oni koji su u Zenicu došli automobilima – imali su besplatan parking.

Moglo je da se desi i da vas taksista ,,provoza kroz grad“ kako biste ga bolje upoznali, a da za to ne uzme ni jednu konvertabilnu marku.

To vam je Zenica, grad ljudi koji goste dočekuju uz prijateljski stisak ruke i iskreno ,,dobro došli“.

do Eura, da izazove totalnu euforiju u državi. Umjesto toga, ostaje im da ciklus makar završe pobjedom i na drugom mjestu...

U centru smo juče razgovarali sa više desetina crnogorskih navijača i svi su imali samo riječi hvale za boravak u gradu gdje na svakom koraku možete vidjeti pripadnost lokalnom NK Čelik. Navijali su zajedno sa domaćinima, pjevali crnogorske i bosanskohercegovačke pjesme...

Naši igrači su dočekani aplauzom, tako je i ispraćena i himna...

BiH nije mnogo rizikovala u drugom poluvremenu. Čuvala je i sačuvala vođstvo, i vratila se u najjaču diviziju Lige nacija.

Zenicom je zasluženo odjekivalo: ,,Bosnom behar probeharao“. (Fudbalski) život ih ovog puta nije razočarao...

mo pravo da vjerujemo, a kako smo izgledali protiv Engleza –ne napušta me optimizam da možemo da uradimo nešto veliko – ističe kormilar naše reprezentacije.

Crna Gora je tokom prvog poluvremena kontrolisala Englesku, ali je posustala u nastavku. Snaga Ostrvljana došla je do izražaja u posljednjih pola sata kada je ,,sokolićima“ ponestalo snage i koncentracije.

- Igrali smo disciplinovano i hrabro, ne dozvolivši protivniku da u prvom poluvremenu stvori izglednu šansu. Odavno nijesam vidio tako dobro ekipu kao što je Engleska. Brzi, jaki, uigrani, i s pravom važe za jednu od najboljih reprezentacija u omladinskoj konkurenciji. Koliko ima-

ju kvaliteta, svjedoči činjenica da je njihov igrač Darko Gjabi prešao u Lids za 6,5 miliona eura. Držali smo se muški, ali od 60. minuta nijesmo imali snage i koncentracije da ostanemo na dotadašnjem nivou. Engleska je dala jedan gol, pa još jedan i više nijesmo mogli da se vratimo. Bez obzira na poraz, prezadovoljan sam partijom našeg tima –ističe Drašković. Stručni štab crnogorske selekcije ima jedna dilemu oko sastava za sudar sa Dancima.

- Knežević je pod znakom pitanja. Osjećao je malaksalost i pošteđeli smo ga treninga. Prati ga doktor. Uradio je test na koronu – negativan je, nije imao ni temperaturu. Vidjećemo do pred samu utakmicu da li će moći na teren. Ostali su svi na raspolaganju – zaključio je Drašković. D. K. kacija za protiv Engleza

Loš početak za novu generaciju

PODGORICA – Svaki početak je težak, a to je surovo osjetila i nova generacija mlade reprezentacije Crne Gore, koja je ubjedljivo poražena u prvom kontrolnom meču na gostovanju Austriji u Klagenfurtu sa 5:1.

Izabranici Miodraga Vukotića loše su ušli u meč i već prvih deset minuta nagovještavalo je da „crvene“ čeka težak poraz. U osmom minutu Austrijanci su poveli, golom Gabrijela Hajdera Čekala se reakcija, ali je već u 10. minutu bilo je 2:0 – strijelac je bio Braunoder nakon sjajnog kontranapada. Treći gol postigao je Luka Kronberger, glavom poslije prekida.

Naš tim djelovao je blijedo, sa dosta grešaka u odbrani, a sredinom nastavka Jusuf Demir je pogodio iz penala za 4:0. Ipak,

Nemanja Perović u narednom napadu, u pokušaju da interveniše, skrenuo je loptu u svoj gol.

Bilo je jasno da će Crnu Goru sopstvene greške skupo koštati. Ali, Perović je, na

kraju, iz penala postigao jedini gol za Crnu Goru i ublažio poraz – 5:1.

Naša reprezentacija već danas putuje na Maltu, gdje će u poneđeljak odigrati novi prijateljski meč.

„Plavi“ zovu navijače:

Split na startu u „Morači“

PODGORICA – Košarkaški

klub Budućnost Voli zove navijače na otvaranje nove sezone. Podgoričani će 2. oktobra dočekati Split od 19 sati.

„Plavo-bijeli“ su promijenili gotovo cijeli tim iz prethodne sezone i u nedjelju kreću u novu, uzbudljivu sezonu sa Vladimirom Jovanovićem na klupi. Dovedeno je osam zvučnih pojačanja, mahom kvalitetnih igrača željnih dokazivanja. Prodaja karata će se vršiti

Provjera protiv Borca

„Plavi“ će nakon učešća na memorijalnom turniru „Ljubo Jovanović“ novu provjeru imai danas. Budućnost Voli igraće protiv Borca iz Čačka, a duel u „Morači“ počinje u 17 časova. Utakmica je zatvorenog tipa.

na biletarnici SC „Morača“ u subotu i neđelju (1. i 2. oktobar) od 12 do 19 časova. Cijene karata su tri, pet i sedam eura. -Osim, vjerujemo, sjajne utakmice, navijače očekuje pre-

gršt iznenađenja, nagrada, kao i Fan Shop u holu dvorane! Budi vjetar u leđa našoj ekipi jer Budućnost je način života –poručuju iz KK Budućnosti Voli. R. P.

Dobar ritam pred povratak

PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaxa pobjedom protiv ekipe ŽKA 88:50 u Novom Sadu završile su sedmodnevnu turneju po Srbiji. Podgoričanke su u šest dana odigrale pet utakmica, a nakon poraza u prvoj provjeri od mađarskog Vašaša, savladale su Vrbas, Vojvodinu, Art basket i za kraj novosadsku Žensku košarkašku akademiju (ŽKA).

„Vučice“ su peti meč odigrale sa većom minutažom najmlađih, gdje su Vukčević i Bulajić imale priliku da se nametnu, a sjajnu partiju odigrala je Marija Baošić, koja je priključena iz filijale „plavih“ (ŽKK Podgorica) i jasno pokazala da može biti od velike pomoći u timu Vladana Radovića Već u sedmom minutu, kada je Drobnjak pogodila trojku, bilo je 19:5, a razlika je u drugoj dionici išla i do „plus 26“, jer su u drugom kvartalu pogodile četiri trojke, tako da je u 19. minutu

bilo 46:20. Budućnost Bemax je drugo poluvrijeme otvorila sa četiri vezane trojke (Milena Bigović dvije od ukupno tri koliko je pogodila, Drobnjak i Baošić) za prednost 58:29. Crnogorski tim rivala je ostavio za cijeli krug u 26. minutu, kada je Šćepanović pogodila uz faul 61:30, da bi u posljednjoj dionici nakon minijature Baošić, koja je blistala, bilo i rekordnih

„plus 41“ (86:45). Najefikasnija u timu Budućnost Bemaxa bila je Ksenija Šćepanović sa 19, Marija Baošić imala je sjajno izdanje, koje je krunisala sa 14, Milena Bigović postigla je 12 (tri trojke), a u strijelce su se upisale sve igračice: Leković 9, Radonjić 7, Drobnjak i Vučković 6, Živković i Maja Bigović po 4, Stefanović i Bulajić po 3 i Vukčević 2. R. P.

Znaju kako do

Danas (18 h): Lokomotiva –Budućnost Bemax

PODGORICA - Budućnost Bemax približiće se cilju ako danas u Zagrebu savlada Lokomotivu – sa dvije pobjede u prva tri kola ,,plave“ bi pauzu (EHF sedmica) u Ligi šampiona dočekale u najboljem raspoloženju. Mlada podgorička ekipa želi plasman u osminu finala, a u konkurenciji još sedam protivnika, priželjkuju jedno od šest mjesta koje garantuje ostanak u eliti.

Izabranice Bojane Popović mogu pozitivno da gledaju na duel sa domaćinom kojeg predvodi hrvatska reprezentativka Stela Posavec, od koje uglavnom i zavisi igra ove ekipe. Lokomotiva se nije proslavila u prva dva kola (porazi od Rapida 31:27 i Storhamara 37:13), a naš tim je pobjedom u Turskoj i porazom od Esbjerga, uz jasne smjernice na terenu, pokazao veći nivo,

za nešto više u ovogodišnjem izdanju Lige šampiona.

- Prvi cilj je bila pobjeda u Turskoj na startu Lige šampiona. Nakon premijernog meča sačekao nas je Esbjerg gdje je do samog kraja bilo neizvjesno. Sljedeći cilj, nakon prvog kola, koji je bio udaran za nas, je treće kolo, odnosno današnji duel

sa Lokomotivom. Upravo kroz ove mečeve sa Kastamonom i Lokomotivom želimo da izborimo osminu finala. Naravno, sve ostale utakmice su bitne i vjerujem da ćemo imati šta da pokažemo. Ali, cilj je da u prva tri kola, na dva gostovanja, dođemo do bodova. Sa takvim mislima i željama če-

„Vučice“ kreću u odbranu

PODGORICA – Nova košarkaška sezona u regionalnom takmičenju u ženskoj konkurenciji kreće od lige za djevojčice do 17 godina. Šampion WABA lige u toj konkurenciji je Budućnost Bemax, a upravo u Podgorici danas i sjutra biće odigran prvi turnir.

Istina, 11. sezona u WABA ligi do 17 godina počela je utakmicom Triglav – Derby Ježica sinoć u Kranju. Nakon odustajanja Broda na Savi je u konkurenciji 12 klubova iz šest zemalja koji su podijeljeni u dvije grupe. Prvi dio će se igrati do kraja godine. Na turniru u Podgorici, pored malih „vučica“, igraće još Primorje i Banovići. -Nakon izazovnog ljeta, gdje

smo imali nastup na B prvenstvu Evrope i perioda priprema, sada nas čeka po-

Slovenci su ispali u četvrtfinalu od autsajdera Poljske. Mlada zvijezda Dalas Meveriksa u NBA ipak smatra, da je ovo takmičenje bilo važno za njegovu karijeru. U ključnom meču protiv Poljaka nastupio

opterećen sa dvije povrede... - Naučio sam kako da budem lider, da pomažem drugima. Naučio sam mnogo novih stvari. Kako treba da se ponašam, kako ne treba da se ponašam. Poljska je igrala

četak sezone, a iako nijesmo u najjačem sastavu, radujemo se utakmicama. Nastoja-

sjajno, nevjerovatno. Jednostavno kao da se nijesmo pojavili tamo, na terenu. Nijesmo igrali kako znamo i umijemo, ali i Poljska je igrala nevjerovatan meč, pripremili su se zaista dobro. Mislim da sam na ovom turniru dosta naučio. Ekipe su bile nevjerovatne. Mnogo sjajnih timova i sjajnih igrača. Još jedno iskustvo, pa mogu da kažem da je bilo super – poručio je Dončić. Očekuje se da Dončić već naredne sedmice bude na kampu Dalasa uoči starta NBA lige. R. A.

Košarkašice Budućnost Bemaxa pobjedom u Novom Sadu završile turneju po Srbiji

Danas

PODGORICA - Luka Dončić (23) je istakao da će mu iskustvo i razočaranje koje je proživio sa timom Slovenije na Eurobasketu pomoći mnogo u karijeri.

Kaluđerović: Nadam se da ćemo do pozitivnog rezultata

Crnogorska internacionalka Marija Kaluđerović, igračica Lokomotive, vidi jaku Budućnost.

- Kod Budućnosti je godinama najvažnija odbrana. Iz te dobre odbrane postižu lake golove iz kontranapada, ali imaju i veoma dobro postavljenu ofanzivnu igru. Nadam se da ćemo biti mnogo bolji nego u Norveškoj, odigrati dobru utakmicu i doći do pozitivnog rezultata – kazala je Kaluđerović.

kamo utakmicu – kazala je Popović.

,,Plave“ imaju jasnu sliku kako moraju i mogu do bodova u Hrvatskoj.

- U pripremnom periodu, na turniru u Koprivnici, nijesmo igrali protiv njih, ali smo ih gledali u novom sastavu u odnosu na prošlu sezonu. U tom momentu nijesu bili još

na nekom nivou LŠ, ali polako se podižu, kao i svi. Očekujem veliku borbu nakon njihovog poraza u Norveškoj. Neće biti lako da se podignu, ali željeće da poprave utisak i kod kuće bolje odigraju. Nećemo se opustiti, i mi imamo mladu ekipu sa oscilacijama, a probaćemo da ih manje bude. Želja nam je da odigramo

dobru utakmicu i ostvarimo to zbog čega smo i došle u Zagreb – poručila je Popović. Hrvatski tim je u prethodnom kolu postigao 13 golova u Norveškoj, a Storhamar je pokazao kako se snažnom odbranom dolazi do tranzicije i lakih golova. Budućnost upravo želi jakom odbranom da olakša posao i prije svega popravi realizaciju koja je bila slaba u porazu od Esbjerga. U tom meču ,,plave“ su promašile 16 zicera! Danski tim je to znao da kazni, a protiv Lokomotive žele u ovom segmentu da budu preciznije. Lokomotiva se ne može pohvaliti odbranom, ali ni napadom. Zagrepčanke su u prethodna dva kola postigle 40, a primile 68 golova. Najefikasnija sa deset golova je Posavec, dok je u našem timu Milena Raičević sa 19 najraspoloženija… A. M. ZA VATERPOLISTE:

Razočaravajuća partija ,,ajkula“

PODGORICA - Bazen SC ,,Morača“. Gledalaca: 300. Sudije: Angileri (Malta) i Šapers (Holandija). Rezultat po četvrtinama: 3:1, 5:4, 2:1, 4:1.

odbranu titule

ćemo, iako igramo dva meča u jednom danu, da se prikažemo u što boljem svijetlu.

Očekuju nas dva zahtjevna meča, ali s obzirom na to da igramo na svom terenu i da je uvijek poseban motiv sezonu otvoriti na pravi način nastojaćemo da ostvarimo što bolji skor na prvom turniru – kazao je Petar Stojanović, koji će predvoditi mladi tim košarkašica Budućnost Bemaxa. Druga faza je Superliga sa po četiri kluba iz obje grupe koji prenose međusobne rezultate. Superliga će se igrati u Zenici od 27. do 29. januara. Najbolje četiri ekipe Superlige će za prvaka sezone 2022/23. igrati fajnal for, a planirana je i liga za plasman od 9. do 12. mjesta. R. P.

PODGORICA - Ime Udoka, trener slavnih Boston Seltiksa u NBA ligi, zvanično je suspendovan na godinu zbog ljubavne afere sa ženom zaposlenom u klubu. Amerikanac nigerijskog porijekla nije zvanično otpušten, ali se očekuje da to bude odluka kluba u sedmicama koje slijede. Naslijediće ga doskorašnji pomoćnik Džo Mazula Kako je saopšteno iz kluba, Udoka je prekršio klupski kodeks i korporativnu etiku. Osoba sa kojom je imao intimni odnos je formalno podređena glavnom treneru, a zauzima jednu od najviših funkcija u klupskoj hijerarhiji. U kratkom saopštenju, Udoka se izvinio klubu, navijačima, igračima i porodici, što ih je sve iznevjerio. Istakao je i da skandal više neće komentarisati.

Klupu ,,Kelta“ preuzeo je na ljeto prošle godine, a u sezoni za nama predvodio je tim do finala NBA lige. R. A.

HRVATSKA: M. Čubranić (četiri odbrane), Đula, Burđelez 2, Ljepava, Bušić 1, Burburan 2, Pavlić, N. Čubranić 2, Radan, Radić, Zvono 4, Kolak 1, Stojanac 2. CRNA GORA: I. Radović (devet odbrana), Četković (četiri odbrane), Mršić 2, Nikaljević, Bošković 1, Baštrica, Gopčević, Stevović, V. Radović 1, Vujošević, Vujičić, Sladović 3, Vukićević Crnogorski vaterpolisti očigledno nijesu mogli da pro-

U nalu Evropskog prvenstva koje se igra u Podgorici igraće Španija i Srbija. ,,Furija” je u polu nalu savladala Grčku 12:11, a Srbija je nakon peteraca bila bolja od Mađarske 18:17

nađu dovoljno snage i motiva u meču za plasman od petog do osmog mjesta nakon poraza od Španije u četvrtfinalu juniorskog prvenstva Evrope. ,,Ajkule“ su izgubile od Hrvatske 14:7, a u egalu su bili do sredine prve četvrtine. U najslabijem izdanju na šampionatu rivalu su olakšali posao pa je bilo samo pitanje sa kolikom će razlikom da slavi.

U našem timu Matija Sladović bio je najefikasnija sa tri gola, gol manje postigao je Marko Mršić, a po gol Vasilije Radović i Marko Bošković

U neđelju od 14 sati izabranici Milana Ćirovića igraće sa Njemačkom za sedmo mjesto. - Razočaravajuća partija. Protiv Španije je bilo fizičko i emotivno pražnjenje, ali nijesmo smjeli da dozvolimo ovakvo izdanje protiv Hrvatske. Morali smo mnogo bolje, igramo kod kuće, a takmičenje nije završeno, a bitan nam je plasman od petog do osmog mjesta. A nije isto da li je ekipa na kraju peta ili osma na EP. Moramo da izvučemo lekcije i da vidimo kako ćemo dalje u budućnosti – kazao je trener Ćirović. A. M.

PODGORICA - Međunarodni miting u dječijoj atletici biće održan danas u Baru, a okupiće više od 250 takmičara, saopštio je organizator manifestacije, barski atletski klub „Sanja“.

Najavljeno je učešće takmičara iz deset klubova iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore. Saopšteno je da će peti miting dječije atletike okupiti talentovane atletičare iz trebinjskog Leotara, Trebinja, Dubrovnika, podgoričkih klubova Budućnost i Sparta, cetinjskog Lovćena, barskog Dionisa, Nikšića, Oriona iz Ulcinja i barske Sanje. Učestvovaće i članovi školice sporta Džamp iz Herceg Novog.

Početak mitinga zakazan je za deset časova. R. P.

Hrvatska

Ako se u Britanskom nacio nalnom muzeju u Londonu, ili u nekom drugom svjetskom muzeju u Evropi ili Aziji, vidi poneki spomenik sličan našim stećcima u obliku sljemenja ka, ne bi trebalo da nas to izne nađuje, jer takvih nadgrobni ka — šupljih, sa poklopcima na kojima su tzv. akroterije, bilo je i u antičkom periodu i u srednjem vijeku. Predisto rijski menhiri samo donekle podsjećaju na naše stećke u obliku stubova, ali oni ni vre menski, niti po čemu drugom nemaju međusobne veze. Uz ruševine jednog manastira u Clonmacnois, u Irskoj, nalazi se groblje iz VIII v., sa mnogo tanjih, gore zaobljenih stela koje nešto podsjećaju na na še uspravne stećke. Ovih ne koliko podataka govore da u navedenim balkanskim i dru gim zemljama nema stećaka. Na osnovu kraćeg boravka u Makedoniji, razgovora sa nji hovim stručnjacima i konsul tovanja odgovarajuće litera ture, možemo tvrditi da u toj našoj republici nema stećaka. Nešto slično stećcima tamo smo ipak našli. Dr M. Filipo vić je u okolini Divlja prona šao stare, ali ne srednjovje kovne, spomenike u obliku sljemenjaka koji su iznutra bili šuplji, a stavljani su iznad grobova. Nazvao ih je divljan skim kovčezima. U okolini Ku manova ja sam također usta novio takve spomenike koje je narod zvao preklopima, vjero vatno zbog toga što su samo preklopljeni, tj. stavljeni iznad grobova. Neki od njih su imali ukrase slične ukrasima steća ka. Nisam utvrdio otkada po tječu, ali sam pretpostavdo da nisu stariji od XVIII i XVII v. Kako vidimo, teritorij steća ka se svodi na današnji teri torij Bosne i Hercegovine i na današnja susjedna područja Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine svuda se nalaze stećci, osim na uskom područ ju uz Savu i Unu koje sačinja vaju opštine Orašje, Bosanski Šamac, Bosanska Gradiška, Bosanska Dubica, Bosanski Novi i Velika Kladuša, te po dručja opština Ćelinac, Gra čanica i Žepće koje nisu gra nične. Iz literature, a i inače je poznato da su donedavno po

Ima podataka da ih je nekada bilo i u Plavu

Područje stećaka se svodi na današnju teritoriju Bosne i Her cegovine i na današnja susjedna područja Srbi je, Crne Gore i Hrvatske. Na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine svuda se nalaze stećci, osim na uskom po dručju uz Savu i Unu

stojali stećci u okolini Grača nice (u Brijesnici i Stjepan-Po lju). U starijim podacima su zabilježeni i stećci u okoli ni Žepča (Mitrovići). Uvje ren sam da ih je prvobitno bi lo i u okolini Donjeg Ćelinca, kao i na pomenutim područ jima graničnih opština, čim ih ima i na nekim područjima prekosavskih i prekounskih opština, koje danas pripada ju teritoriji republike Hrvat ske. Moglo bi se reći da je či tav teritorij republike Bosne i Hercegovine posjedovao ove spomenike (iako ih danas ne ma na sedam opštinskih gra ničnih područja), ali su oni veoma rijetka pojava u sje vernim, a još rjeđa u sjevero zapadnim graničnim opštin skim područjima.

U primorskim krajevima Hr vatske ima relativno dosta stećaka, i to ne samo na po dručjima graničnih opština prema Bosni i Hercegovini nego i mnogo dalje. Tako su stećci rasprostranjeni ne sa mo u okolini Dubrovnika i u Makarskom primorju i njego vom zaleđu, nego i na Pelješ cu, zatim u okolini Imotskog,

Sinja i Splita, a onda i u okoli ni Trogira, Šibenika, Knina, Benkovca i Zadra. Na otoci ma, osim na krajnjem južnom dijelu Paga, nisu ustanovljeni stećci. Donedavno smo misli li da se krajnji zapadni lokali teti sa stećcima nalaze u oko lini Trogira, a sada znademo da se oni protežu sve do Stari grada pod Velebitom. I na svim područjima granič nih opština Srbije ustanovi li smo postojanje stećaka — oko Bogatića, Loznice, Malog Zvornika, Ljubovije, Bajine Bašte, Titovog Užica, Ćaje tine i Priboja. I u nekim dru gim opštinskim područjima zapadne i jugozapadne Srbi je također postoje stećci — oko Osečine, Valjeva, Lajkovca, Ljiga, Kosjerića, Arilja, No ve Varoši, Ivanjice, Prijepo lja, Sjenice i Novog Pazara.

Najdalja opštinska područ ja na kojima su evidentira ni stećci pripadaju već cen tralnoj Srbiji i Kosovu — oko Kraljeva (Corbići i Bzovik) i Prištine (Bostane ). U najno vije vrijeme je nađeno neko liko primjeraka stećaka čak u okolini Pirota. Granična opštinska područja Crne Gore također imaju ste ćke — okolina Pljevalja, Pluži na i Nikšića. I u nekim drugim opštinskim područjima, su sjednim ovim graničnim, evi dentirani su stećci — oko Bije log Polja, Žabljaka i Šavnika. Izvan ovoga teritorija nađe ni su stećci prilično daleko na jugu — u samome Cetinju, a u najnovije vrijeme i daleko na sjeveru — u okolini Ivangrada (Azana ). Ima podataka, ali ne provjerenih, da je nekada bilo stećaka i u Plavu. (…)

BROJNO STANJE STEĆAKA

Donedavno se o brojnom sta nju stećaka vrlo različito mi slilo i tvrdilo. M. Hoemes je govorio da ih u Bosni i Herce govini ima 100.000 i više, a J. Asboth da ih ima do 150.000 primjeraka. Ć. Truhelka je na osnovu austrougarskog popi sa, obavljenog 1887. i 1888. god. putem kotarskih predstojni štava, operisao sa ukupnom cifrom od 27.067 primjeraka. Istim podacima se služio i V. Skarić. Međutim, austrou garska Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine je 1897. i 1898. god, obavila još jedan popis stećaka, opet putem kotarskih predstojništava (a ovi su za te poslove angažovali žandar me, cestare, lugare, knezove, učitelje, sveštenike i druge dr žavne službenike). Taj popis je izgleda bio bolje organizovan i obuhvatio je više vrsta starina, osim grobalja i stare gradove, džamije, crkve, mostove, itd. U tu svrhu je bio ustrojen po seban formular koji se popu njavao i dostavljao Zemaljskoj vladi. Tim popisom je dobijen ukupan broj stećaka od 59.500. (…) Trebalo je da pristupimo našoj dugogodišnjoj akciji po

pisa stećaka, koja se završila 1969. god., da bismo došli do pravog brojnog stanja. Zavr šetkom te akcije, ja sam već 1971. god. saopštio glavne po datke o tome brojnom stanju.

Tada je navedeno da u Bosni i Hercegovini postoji 2.612 lo kaliteta sa ukupno 58.547 pri mjeraka stećaka, da je na teri toriji Hrvatske evidentirano ukupno 188 lokaliteta sa 3.253 spomenika, da Srbija ima 101 nekropolu sa ukupno 1.875 stećaka, a da Crna Gora ima 87 nekropola sa ukupno 2.803 stećka. Kada se to sve sabere proizlazi da u svemu u Jugo slaviji postoji 2.988 lokaliteta sa 66.478 stećaka.

Međutim, brojno stanje ste ćaka se u proteklih deset go dina unekoliko izmijenilo, pa je potrebno da se konstatu je današnje brojno stanje. (…) u međuvremenu je pronađen poneki sasvim novi lokalitet, i to kako u Bosni i Hercegovini tako i u Srbiji i Crnoj Gori, ili je otkriven poneki primjerak na već poznatim lokalitetima, zbog čega se ukupan broj spo menika tih lokaliteta sada ne što promijenio. Od, relativno, najvećeg utjecaja je naknadno evidentiranje područja sjever ne Dalmacije, čiji rezultati do nose prilične promjene u uku pnom broju stećaka Hrvatske, a posredno i čitave Jugoslavije. Kada sve to uzmemo u obzir, proizlazi da se brojno stanje stećaka u Bosni i Hercegovini povećava za 75 nekropola (lo kaliteta) sa ukupno 1.046 pri mjeraka stećaka, ili za 1,08% u odnosu na ranije brojno sta nje. Povećanje u Srbiji iznosi 20 lokaliteta sa ukupno 392 spomenika, ili za 21%, u Crnoj Gori 20 lokaliteta sa ukupno 246 stećaka, ili za 8%, dok to povećanje u Hrvatskoj iznosi 59 lokaliteta sa ukupno 1.194 stećka, ili 37%. U odnosu na čitavu zemlju, brojno stanje se povećava za 174 lokaliteta sa ukupno 2.878 primjeraka stećaka, ild za 4%. Prema to me, današnje brojno stanje u Jugoslaviji iznosi 3.162 lokali teta sa ukupno 69.356 primje raka stećaka. (…) (Nastavlja se) Cetinju, najnovije okolini Ivangrada

U primorskim krajevima Hrvatske stećaka nema samo u okolini Dubrov nika i u Makarskom primorju i zaleđu, već i na Pelješcu, u okolini Imotskog, Sinja i Splita, u okolini Trogira, Šibenika, Knina, Benkovca i Zadra. Na zapadu lokaliteti sa stećcima dopiru sve do Starigrada pod Velebitom

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import Pobjeda“ Podgorica osnivača: 19. decembar 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

1

MALI OGLASI

NEKRETNINE

CENTAR-Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostra nim parkingom. Objekat je vrhunske arhitekture, izuze tan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791

CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov- Her cegovačka ulica, desetak metara od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786 2

RAZNO

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 3

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crteže i pjesme. Tel. 069-051-526 4

BUREGDŽIJSKOJ radnji ST&IV potrebna radnica. Tel. 067/578-790 5

POTREBNA radnica za prodaju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565 6

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

LOGOTIP POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKTIV

TANJA PAVIĆEVIĆ ARIJA VANOVI

KULT

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

NA seoskom području na periferiji Danilovgrada, potreban pomoćni radnik u plasteničkoj proizvodnji. Hrana i smještaj obezbijeđe ni. Plata po dogovoru. Tel: 069/ 221-550 7 dana, 23.09.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Đonović Predraga iz Bara, Makedonska F - 16, na osnovu vjerodostojne isprave – mjenice serijski br. AA 0430539. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu zaključka o prodaji od dana 07.09.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljed ice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 23.09.2022. godine

Voljenom ocu, tastu i đedu

MOMČILU VLAHOVIĆU

Moj tata, tvoj časni i plemeniti život proživio si za nas, dajući nam beskrajnu ljubav i toplinu. Bio si i ostaćeš naš ponos, naša snaga, naše sve.

Tvoja ćerka MARINA - MAJA, zet SRETEN, unučad LUKA i LAZAR i unuka LARA 1186

Posljednji pozdrav voljenom suprugu, ocu i svekru MOMČILU VLAHOVIĆU

Beskrajno ti hvala na svemu. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Odmori se i spavaj mirno, veliki naš borcu.

Tvoji: supruga BOŽANA, sin MLADEN i snaha NEVENA 1182

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Posljednji pozdrav

Nikada

Tvoji:

MOMČILU

MOMU VLAHOVIĆU

Dragi prijatelju, Hvala ti za sve dane našeg prijateljstva koje smo provodili zajedno. Vječno ćeš ostati u našim srcima, čuvajući te od zaborava.

Voljenom ocu i đedu MOMČILU VLAHOVIĆU

Vječno ćemo ti biti zahvalni na ljubavi i podršci koju si nam pružao. Čuvaćemo te od zaborava u našim srcima i mislima.

Tvoja ćerka NEVENKA i unuci SERGEJ i FILIP 1183

Posljednji pozdrav dragom đedu

MOMU VLAHOVIĆU

Đede, hvala ti za svu ljubav koju si nam poklonio. Nikada te nećemo zaboraviti. Počivaj u miru sa našom ljubavi.

DRAGIŠA i DRAGICA LAKIĆEVIĆ 1180 sa porodicom

Tvoji LUKA, LAZAR i LARA LAKIĆEVIĆ 1181

IVICA – JANKO JEZIDŽIĆ

Godine ne znače ništa. Živiš u mom srcu zauvijek. Kćer SNEŽANA PEROVIĆ sa porodicom 1185

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

MILIĆU – MIĆU TOMOVIĆU

Duboko nas je potresla tužna vijest o tvom iznenadnom odlasku na vječni počinak. Ostaju najljepše uspomene na dobrog brata, pažljivog đevera i nježnog strica, kojima ćemo te čuvati od zaborava, počivaj u miru.

S ljubavlju i poštovanjem,MIHAILO TOMOVIĆ sa porodicom

MILODARKA PEROVIĆ

Živiš u našim srcima i mislima.

Đever DRAGAN PEROVIĆ sa porodicom 1184 24. 9. –

Prošlo je 14. godina od kada nije sa nama naš voljeni

JANKO

Vrijeme ne može izbrisati ljubav i sjećanje na tebe.

TVOJA PORODICA

RUŽA RAIČEVIĆ Babić

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću dana 23. septembra od 12 do16 časova i dana 24. septembra od 11 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na novom groblju pod Trebjesom.

Ožalošćeni: sin MIŠKO, snaha MIRJANA, unučad ZORAN i MAJA, braća VESELIN, BOŽIDAR i KRSTO, snahe BRANKA, DANA i SEKA, braća od strica MIRO i RATKO, sestre od strica ROSA i DESA, bratanići, bratanične,sestrići i ostala porodica RAIČEVIĆ i BABIĆ

Navršavaju se dvije godine od smrti našeg voljenog zeta i tetka

Voljena moja majko

Posljednji pozdrav dragoj DANI ti za lijep život i uspomene, sa ljubavlju i poštovanjem BRANISLAV, TANJA, NEVENA i BORIS

Posljednji pozdrav dragom prijatelju TOMOVIĆU tvoje plemenito srce počiva u miru. porodice STAŠE TOMASA dana je od smrti Ksenija, uvijek ćeš biti poštovana i voljena. ĐOKE,

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tvoji: DRAGA, MOMO, OLJA,TINA, ACO i NIKOLA 1176

Dvije godine su prošle od smrti našeg dragog zeta i tetka DUJA

Tvoja iskrena i plemenita duša ostaće zauvijek u našim srcima.

Tvoji: SAŠA, MILICA, MARIANA i MARKO 1177

Navršavaju se dvije godine od smrti našeg voljenog zeta DUJA JOVANOVIĆA

Sa velikim poštovanjem i pažnjom čuvaćemo te zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru.

NADA sa porodicom 1178

SLAVKO Milovanov KRSTAJIĆ

Lijepa sjećanja na tvoj dragi lik i djela zauvijek su urezana u naša srca. Počivaj u miru...

Vole te tvojiKAĆA, IRENA, VASO i TINA JOVETIĆ 1173

e-mail: oglasno@pobjeda.me

LJUBICA POPOVIĆ

Još ne vjerujem da te nema. Znala si da voliš, savjetuješ i razumiješ na neki tvoj način. Takvu ćemo te pamtiti i nikad zaboraviti.

Kćerka RAJKA sa porodicom 1170

Četrdeset dana je od smrti moje drage majke

LJUBICE POPOVIĆ

Majko, hvala ti što si uvijek bila puna ljubavi, pažnje, razumijevanja. Bila si oslonac svojoj porodici i uvijek tu kada nam zatrebaš. Mnogo mi nedostaješ.

Tvoja kćerka VESNA sa porodicom 1171

40 dana je od kada nije s nama naša draga majka

RADOJKA - RADA Vladimirova POPOVIĆ rođena Bogdanović

Dani prolaze... A tuga i bol traju...

Tvoji: kćerka TAMARA i sin KONSTANTIN - KOLJA 1172

Dana 27. septembra 2022. navršavaju se dvije godine od smrti našeg voljenog

RADISLAVA ĆIPOVIĆA

Tvoje plemenito srce i dobru dušu zauvijek ćemo čuvati od zaborava. Nedostaješ nam... Porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću dana 23. septembra u 9 časova.

Tvoji NEVENKA, MARKO i NIKOLA 1174

Dana 22. septembra 2022. iznenada je preminuo u 71. godini života

MILIĆ Savov TOMOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci dana 23. septembra od 11 do 15 časova i dana 24. septembra od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Stara Zlatica, Ulica Primorska br. 21, Podgorica.

Ožalošćeni: sinovi MLADEN, DARKO i STEVAN, brat MIHAILO, snahe MARITA, ZORICA, NATA, OLIVERA i JELENA, unučad PETAR, TEO, ASJA, PAVLE i ANĐELA, bratanići, brataničine, sestričine, braća i sestre od ujaka, tetaka i ostala mnogobrojna rodbina

1132

Dana 23. septembra 2022. preminuo je u 79. godini života naš dragi

Sa tugom i bolom se opraštamo od naše drugarice i učenice

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 21. септембра 2022. године уснула у Господу наша драга

PETAR Vukotin KALEZIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Spužu dana 23. septembra od 11 do 19 časova i dana 24. septembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sinovi VUČKO i ZORAN, snahe IVANA i VERA, unučad MILICA, NIKOLA i UROŠ, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

JANE KOVAČEVIĆ

ЈАНА Драганова КОВАЧЕВИЋ 2009–2022.

Саучешће примамо у градској капели у Будви дана 23. септембра од 11 до 15 часова и дана 24. септембра од 10 до 14 часова, када поворка креће на гробље цркве Успење Свете Богородице у Ластви Грбаљској, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

1131

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu PERU KALEZIĆU

Hvala ti za nezaboravne trenutke koje smo proveli zajedno.

LJILJA, ANA, NINA i MARINA

ODJELJENJE VIII-5 I KOLEKTIV OSNOVNE ŠKOLE MITROV LJUBIŠA“ IZ BUDVE Dana 23. septembra 2022. u 87. godini preminuo je naš dragi

Ожалошћена породица: отац ДРАГАН, мајка МИЛОЈКА, стричеви ЗОРАН и ДЕЈАН, тетка ЗОРИЦА, течо ГОРАН са породицом, бабе ДАНИЦА и ГОРДАНА, ујаци МИЛОВАН, СРЂАН, НИКОЛА и НЕМАЊА са породицама и остала ожалошћена родбина

1140

Posljednji pozdrav našem ĐORĐU PERUNOVIĆU

Hvala za svaku toplu riječ i ljubav koju si nam pružao. Ponosni što smo te takvog imali. Vječno ćemo te nositi u srcu i čuvati od zaborava.

Sin ŽARKO, snaha VANJA unuka KSENIJA, unuk PETAR 1146

Posljednji pozdrav

ĐORĐE Dušanov PERUNOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću dana 23. septembra od 11 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na novom groblju pod Trebjesom.

Ožalošćeni: sinovi BOŠKO i ŽARKO, snaha VUKOSAVA – VANJA, unuka KSENIJA, unuk PETAR i ostala rodbina 1130 Posljednji pozdrav dragom prijatelju ĐORĐU PERUNOVIĆU

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455 “POBJEDA” 020 202 456

Prijateljica LJILJA IVKOVIĆ 1144

PERUNOVIĆ ĐORĐU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

MILOŠ i IVANA GOLUBOVIĆ sa porodicom 1145

Opraštamo se od naše dobre i plemenite sestre

RUŽE RAIČEVIĆ rođene Babić

Braća VESELIN, BOŽIDAR i KRSTO s porodicama

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ВЕСНА, син МИЛОШ, кћерка АЛЕКСАНДРА, унучад НИКОЛА, ЛУКА и ВЛАДАН, брат ЖАРКО са породицом, брат од стрица ВЕСКО са породицом, сестре од стричева ЛИДИЈА и ЉИЉА, стрина СЛАВИЦА, брат од ујака ДАНИЛО са породицом, сестра од ујака ДАНИЈЕЛА, ујна БЕКА и остала многобројна родбина ЧУРОВИЋ и ЋИПОВИЋ 1155

POMENI

Tužno sjećanje na našeg čika Slavka i zeta 9. 2021 9. je godina dana od kada nijesi sa nama... Nedostaješ... Ostaju za utjehu drage uspomene, naljepša sjećanja na predivne trenutke, naša porodična druženja... To su bili srećni dani, ali nažalost mnogih više nema... Počivaj u miru, dragi naš Slavko, a nama preostaje da sa ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji DRAGAN, NINA, JELENA,KSENIJA i BALŠA VUŠUROVIĆ DEJAN, MILENA i ANĐELA NIKOLIĆ pozdrav

RADMILI

Hvala za sve divne trenutke, nezaboravne raspuste i sve naše razgovore. Hvala na beskrajnoj podršci i ljubavi, ostaćeš zauvijek u našim sjećanjima.

RADMILI Korinćanima 15 -54: 57 i TIJANA ĐUKANOVIĆ pozdrav najdivnijoj

Tvoje unuke: ANĐA GVOZDENOVIĆ-TOMAŠEVSKI,MAŠA i JOVANA GVOZDENOVIĆ

Danas je 10 godina od kada nijesi sa nama. Nedostaješ mi ništa manje nego prvog dana.

Tvoja STANKA

Navršava se 6 mjeseci od kada nas je napuštila naša draga

MAŠA

Prerano si nas napuštila. Ovo je rana koja nikada neće zarasti. Dali bi sve na svijetu samo da možemo još jednom da te zagrlimo, da vidimo tvoje anđeosko lice.

Znamo da nas posmatraš i da si naš anđeo čuvar kao što si i bila.

Navršava se 5 godina od kada nas je napustio moj voljeni brat i ujak

MIRKO Ivanov ASANOVIĆ

MAŠE

Mašo, srećo naša neprebolna, tvoj kratki život nije se zaustavio, ti si i dalje sa nama, a vrijeme koje prolazi ne ublažava naš bol, ne popunjava prazninu, i ne liječi rane nastale tvojim ranim odlaskom. Nijesmo te mogli sačuvati od smrti, ali živiš u svakom danu i svakom trenutku, i nedostaješ nam u svim životnim situacijama koje smo zajedno trebali dijeliti. Liježemo i budimo se sa tobom u mislima, u svakom našem ćutanju te čujemo, u snu vidimo, a u srcu čuvamo. Neka tvoja nevina duša počiva na mjestu gdje bola više nema, a mi ćemo te zauvijek nositi u našim srcima, na mjestu koje će uvijek pripadati tebi.

Vole te: mama JELENA, tata KRSTO, sestre MILA i NIKOLIJA 1152

TUŽNO SJEĆANJE

Danas se navršava tužnih 16. godina od tragične smrti našeg voljenog MIHAILA - MIŠA Milovog RADOVIĆA Apsolventa likovne akademije – Cetinje

Dragi Mišo, vrijeme prolazi, ali Ti ostaješ da živiš u našim srcima jer voljeni ne umiru. Tvoja plemenita duša je našla vječni spokoj u rajskom miru. S ponosom i poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na Tebe.

Tvoji: majka VIDOSAVA, brat SAVO, sestra SNEŽANA,stric BLAGOTA - BLAŽO i brat od strica MARIJO 1153

Dvije godine od smrti VUKAŠINA VUKA LUKIĆA

Prošli su dani, ali bol za tobom ne prolazi. Tuga se ne mjeri riječima, suzama, ni vremenom koje prolazi, već prazninom koja je ostala tvojim odlaskom.

Kćerka VESNA sa porodicom 1139

Godina dana od smrti snahe, jetrve i strine DRAGOJKA Pantova VUJOVIĆ

Bila si širokog srca za sve nas i uvijek si dočekivala i ispraćala kako si samo ti znala i umjela. Nikada te nećemo zaboraviti.

Đever DRAGAN sa porodicom 1142

Uvijek ćeš ostati u našim srcima, mislima i sjećanjima. Tvoja sestra LJILJANA, PETAR i MIJA KADIĆ 1167

Godina dana je od kada nas je napustio

DREKALE POPOVIĆ

Sa poštovanjem i ljubavlju čuvamo sjećanje na tebe. U nedjelju, 25. septembra u 10 časova, porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću. TVOJA PORODICA 1143

Danas se navršava pola godine od smrti mog voljenog brata VELJKA - GARA POPOVIĆA

Počivaj u miru, a ja te čuvam od zaborava.

Tvoj brat MIĆO sa porodicom     1136

PETAR BRNOVIĆ

BRANISLAV VUKČEVIĆ

Vječno ćemo čuvati uspomenu na tebe. Počivaj u miru.

U nedjelju, 25. septembra 2022. godine, u 10 časova, posjetićemo njegovu vječnu kuću na gradskom grobljuČepurci.

Porodica VUKČEVIĆ

1141

Dvije godine bez tebe, a sve nam je teže, naš suprug, otac i deda

MIĆA

Suze otupiše misli. Bol sve jača.

A toliko toga nedorečeno i neproživljeno...

Uzalud pogled ka telefonu. Muk. Ne zvoni više. Nema ni odgovora na naše pozive, poruke...

Parking prazan. Prevario si nas. Nijesi došao a obećao si. Vidovdan. Prvi put izdade đeda, babu, roditelje. Nadali su ti se. Poželjeli te. Rekosmo im da te traže u Nebeskim vrtovima. Ne nađoše te.

Valjda Bog bude milostiv pa vas sastavi kada mi to ne učinismo.

Prokleta sudbino, što prerano skresa sestri bratska krila?

Pusti je da osakaćena nastavlja sa životnim bitkama, koje su odavno teške.

Polomi joj granu na koju se naslanjala, kad bi posustala.

Kako dalje???

Da li nas može utješiti što ostaše tragovi koji se ne brišu, sjećanja koja ne blijede, poštovanje, dobrota, ljubav koja se pamti. Teško, ali pokušaćemo.

Danas ćemo pokucati na vrata tvoje vječne kuće. Da te podsjetimo, da se ispričamo preko hladne ploče, koliko te volimo i koliko nam nedostaješ.

Znamo da ćeš nas čuti. Nećemo se ljutiti što nam nećeš odgovoriti. Nastojaćemo zadržati suze da ne remetimo ti mir.

Vječno u srcima, mislima i molitvama tvojih,

sestre MIRE i zeta PEKE 1165

Vrijeme prolazi, ostaje tužno sjećanje na naše drage

Dana 26. septembra 2022. je godina dana od kada nije sa nama naš

MILOŠ VUJOŠEVIĆ

Ne prođe dan da se ne sjetimo tebe, tvojih šaljivih priča i zajedničkih uspomena, ponosni što smo bili dio tvog života. Mnogo nam nedostaješ...

DESA, ŽANA i DEJO 1148

Godinu je dana od smrti našeg dragog

MILANA

Bolna i tužna godina prođe. Praznina i tišina koja je nastala tvojim odlaskom je velika i teško je shvatiti da te nema.

DUJO JOVANOVIĆ

Nedostaješ nam! Nosimo te u svojim srcima i zauvijek ćeš biti dio nas!

Tvoja porodica: VERA, NENO, BOJAN i unuka NEVENA

1154

Dana 24. septembra su dvije godine od kada me je napustila moja mila sestra

DODEROVIĆ

Stric SAVA sa porodicom 1163 se četrdeset dana otkad nas je napustio naš dragi

Tvoje veliko srce, neizmjerna dobrota i plemenita duša činile su te posebnim.

Dragi Milane, počivaj u miru i znaj da ćeš uvijek biti u našim mislima, našim pričama i našim srcima.

BERTA VUKČEVIĆ Mijović

Kad bi mogla znati kakvu si bol i prazninu ostavila u mojoj duši... Tvoja sestra BRANKA RAJKOVIĆ sa porodicom

VITOMIR 2013–2022. SENA 2006–2022.

Godine koje su prošle nijesu donijele zaborav. Neke rane nikada ne zacijele. I bole jednako iz godine u godinu. Bili smo jači. Bili smo brojniji, zajedno smo nastojali da ih saniramo. Ali tačno prije godinu dana, jedan od nas posusta, a vi jedva dočekaste da ga pozovete k sebi. Posluša vas. Ode... Otvori se još veća i bolnija rana.

Ljuti smo na vas.

Utjeha bi nam bila kad bi tamo gore bili zajedno. Samo majčino krilo i očeva ljubav mogu mu biti lijek. Teško je ostati bez roditeljske zaštite, nesebične bratske ljubavi.

Boli... mnogo boli. Ali život se nastavlja...

Hvala Bogu ima ko će nastaviti koračati njegovim i vašim stazama, u čijim će rukama krsna svijeća goreti još ljepšim i sjajnijim plamenom.

Vas neka u vječnom miru čuvaju Anđeli, a vi čuvajte nas u čijim srcima i mislima živite vječno.

Vaši

MIRA i PEKA

влада као сасвим новог квалитета црногорске транзиције. Да, квалитета, упркос описима које смо небројено пута изрекли: клерофашистичка, црквена, вучићевска. А за такве описе, архив је већ препун материјала за истраживање. И сјећање. Сјећање на стварност. Турбуленције које се преламају унутар саме владе, а не само друштва. Какав профил имати, којим странама свијета се приклонити, којим теоријама вјеровати, како се мирити, са којим сусједима бити бољи, који клан изабрати, колико дјеце

имати (поновимо то), темељни уговор потписати, како Русију вољети, како Ника Ђејлошаја не љутити, како да демагози директори из пређашњих влада (ДПС) буди опет директори, министри итд. итд. Заиста није лако! Али са надом да овај процес доводи грађанина до питања коме и зашто дати свој глас на наредним изборима, и сваким наредним. Као флерт између политичке и културне вриједности. То би било пожељно, чисто да се грађански описменимо, јер без квалитетног сусрета те двије ври-

једности нема ни грађанског друштва. Какви су нам досадашњи сусрети и облици флерта били, видимо! Било како било, можда ипак још нијесмо исцр-

пили најневјероватније обрте и сценарије политике која кидише на све. Па да видимо до крајњих граница домете тих умова политике, који упркос