Dnevni list Pobjeda 25.07.2021. by Pobjeda

IZA KULISA: Zašto su Demokrate, mjesec nakon što su glasali za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, predložile rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici

Đonović: „Bečićeva rezolucija“ nemoralna jer unosi neslogu » Trebalo bi pitati lidera Demokrata đe su mu rezolucije o genocidu koji su vršili ratni zločinci i saradnici Adolfa Hitlera u Drugom svjetskom ratu, četnici Draže Mihailovića i Pavla Đurišića i što misli o ratnim zločincima, popovima SPC Miloradu Vukojičiću Maci i Slobodanu Šiljku ili svecu Nikolaju Velimiroviću koji je odlikovan ordenom Hitlera

LAŽNA OBEĆANJA: Dok se epidemija korona virusa ponovo razbuktava liste čekanja enormno rastu

ZDRAVSTVU PRIJETI KOLAPS

STR. 2. i 3.

JUBILARNI VREMEPLOV: Danas je 20.000. broj Pobjede

Svjedok života Crne Gore

» Pred ozbiljnom smo prijetnjom novog rapidnog skoka broja zaraženih uzrokovanog delta sojem korona virusa, a imamo ogromne liste čekanja. I umjesto da se u periodu relaksacije kadrovskih i prostornih kapaciteta nastojalo da se u Kliničkom centru liste čekanja, ako ne eliminišu, makar svedu na najmanju moguću mjeru u novi talas ulazimo sa dugim listama čekanja – upozorava jedan od naših sagovornika

STR. 12, 13. i 14.

Institut za javno zdravlje upozorava da je neophodna brza reakcija, čak 132 nova slučaja

STR. 7.

U primorskim gradovima dobra popunjenost apartmana, soba i stanova

Povećana tražnja digla cijene u privatnom smještaju

Str. 9.

Pogoršani epidemiološki indikatori

STR. 5.

ŽABLJAK: Sezona konačno počela, hoteli popunjeni 60 odsto

STR. 6.

Analitičar ocijenio da će politička kriza u Crnoj Gori potrajati

Vukadinović: DF će odustati od novog premijera, pod uslovom da se ispoštuje izborni rezultat

Uzdaju se u lijepo vrijeme

STR. 3. STR. 15.

D. MIJATOVIĆ

» Prvi broj Pobjede štampan je 24.oktobra 1944. godine u tek oslobođenom Nikšiću. Od tada je naš list dijelio sudbinu naroda, države i društva, imao uspone i padove, slavio i obilježavao pobjede, ali i priznavao svoje i tuđe poraze. Danas su pred nama izazovi modernog društva, moguće suptilniji od nekadašnjih, ali ne manje opasni

Politika

Neđelja, 25. jul 2021.

Glavni odbor Savjeta mladih DPS-a izabrao rukovodstvo

Milatović: Mladi koji služe na ponos partiji, ali i Crnoj Gori

Sa sjednice GO Savjeta mladih DPS-a

PODGORICA – Glavni odbor Savjeta mladih DPS-a na konstitutivnoj sjednici, kojom je predsjedavala predsjednica Sonja Milatović, izabrao je novo rukovodstvo. Milatović je istakla da njen zadatak nije bio nimalo lak, s obzirom na to da, kako je rekla, DPS okuplja mlade koji zbog svojih kvaliteta i sposobnosti služe ne samo na ponos partiji, već i cijeloj Crnoj Gori. - Na njen prijedlog Glavni odbor je za potpredsjednike izabrao Mariju Markoč, Andriju Klikovca, Asmira Pućuricu i Antona Cankara – saopšteno je iz DPS-a. Milatović je kazala da oni od svog punoljetstva daju nemjerljiv doprinos partiji, ali i

da će se kroz svoje djelovanje u Savjetu mladih tek dokazati. Za članove Predsjedništva Savjeta mladih imenovani su Jovana Došljak, Aleksa Bastać, Amina Brahić, Muhamed Salihović i Nina Perunović. Za sekretarku Savjeta mladih imenovana je Marija Popović, dok je za sekretarku za međunarodnu saradnju izabrana Kristina Šćepanović. Predsjedništvo je, kako je saopšteno, sjednicu završilo ističući da je društvo znanja, slobode i građana njihov putokaz, a dobrobit Crne Gore njihov jedini interes, te da je borba za bolje i zdravije društvo njihov najvažniji zadatak, a odbrana sistema vrijednosti na kojem počiva građanska i evropska Crna Gora njihova dužnost. R. P.

Predsjednik BS Ervin Ibrahimović razgovarao sa italijanskim ambasadorom Lukom Zeliolijem

Italija podržava integracije Crne Gore u EU PODGORICA – Italija podržava integracije Crne Gore u Evropsku uniju (EU) i nastaviće da bude partner na putu učlanjenja u Uniju, poručio je ambasador te države Luka Zelioli u razgovoru sa

predsjednikom Bošnjačke stranke Ervinom Ibrahimovićem. Ibrahimović je, kako je sapšteno iz BS-a, Zeliolija upoznao sa aktuelnom političkom situacijom Crnoj Gori. Kazao je da pristupanje Crne Gore EU mora biti prioritet svih društvenih i političkih činilaca. On je poručio da evropski put Crne Gore nema alternativu. - Zelioli je kazao da Italija podržava integracije Crne Gore u EU i da će i dalje nastaviti da bude partner na putu učlanjenja u EU - navodi se u saopštenju. R. P.

IZA KULISA: Zašto su Demokrate, tačno mjesec nakon što su glasale za R predložile rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici PODGORICA – Tačno mjesec nakon što je u Skupštini Crne Gore na prijedlog Bošnjačke stranke, dvotrećinskom većinom, usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici, kojom je zabranjeno negiranje genocida, u proceduru uvrštena je nova rezolucija koju je predložila druga po snazi partija vladajuće većine. Demokratska Crna Gora, na čijem čelu je predsjednik parlamenta Aleksa Bećić, podnijela je 17. jula crnogorskom parlamentu Prijedlog rezolucije o genocidu u Pivi i Velici. U obrazloženju su naveli da je „prema nepobitnim dokazima, u Pivi u junu 1943. godine ubijeno 1.290 civila, među kojima 550 djece, a u Velici godinu kasnije, 550 civila, uključujući djecu i ostarjela lica“. Prema istorijskim podacima, zločine nad stanovnicima Pive i Velike počinili su pripadnici folksdojčerske jedinice „Princ Eugen“ u čijem sastavu su bile i divizije domaćih saradnika okupatora sa područja Bosne, Hrvatske i Albanije, Kosova i Crne Gore, „Handžar“ i „Skenderbeg“.

Kada se već bavi rezolucijama genocida, trebalo bi pitati lidera Demokrata đe su mu rezolucije o genocidu koji su vršili ratni zločinci i saradnici Adolfa Hitlera u Drugom svjetskom ratu, četnici Draže Mihailovića i Pavla Đurišića i što misli o ratnim zločincima, popovima Srpske pravoslavne crkve Miloradu Vukojičiću Maci i Slobodanu Šiljku ili svecu Nikolaju Velimiroviću koji je odlikovan ordenom Adolfa Hitlera, ističe Đonović

„POKAJNIČKI“ POTEZ

Poslanik Demokrata Vladimir Martinović obrazlažući prijedlog rezolucije na pres konferenciji ocijenio je da ti zločini „imaju nesporno genocidno obilježje“ i da „bi usvajanjem ove rezolucije Crna Gora kao antifašistička država potvrdila svoju snažnu volju i riješenost da se doprinese utvrđivanju pune istine o nacifašističkim zločinima “. Dodao je da Crna Gora i Skupština imaju šansu da se na odgovoran način odnesu prema svim žrtvama na našim prostorima i da tu nema pogodbe. Zašto su se Demokrate, samo mjesec nakon što su u parlamentu glasali za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici odlučile na ovaj potez i koliko je iskrena njihova namjera da se osude ovi zločini, a koliko je to samo još jedna populistička priča usmjerena za obračun sa koalicionim partnerom DF-om i skupljanjem sitnog dnevnopolitičkog šićara? U Demokratskom frontu, koalicionom partneru De-

Predlagači rezolucije o genocidu u Pivi i Velici - Demokratska Crna Gora

mokrata, koji su prije nekoliko godina predlagali sličnu rezoluciju, smatraju da inicijativa Bečićeve partije, sadrži elemente „pokajništva zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici“. U ovom savezu taj potez nazvali su pokušajem „iskupljenja i zloupotrebom patnje stradalih i njihovih porodica radi plivanja u dnevnoj politici“.

Za razliku od DF-a, koji neće da se izjašnjava dok se ne riješi kriza vlasti, podršku inicijativi Demokrata, najavile su manje partije vladajuće većine PzP i Prava Crna Gora. Ura smatra da se jednom rezolucijom trebaju osuditi svi zločini. Iz Stranke pravde i pomirenja, koja je u koaliciji sa Ura pozvali su Demokrate da u prijedlog uvrste i zločine

nad Bošnjacima u Crnoj Gori. Ostale partije će se kako su saopštili njihovi pedstavnici o rezoluciji o genocidu u Velici i Pivi odrediti kada bude uvrštena u dnevni red skupštinskog zasijedanja.

ZBUNJUJUĆE „SANIRANJE ŠTETE“

Za političkog analitičara, Ranka Đonovoića „Bečiće-

Glomazić: Molim za poštovanje i pijetet pr

Zoran Glomazić

Ervin Ibrahimović i Luka Zelioli

Đonović: „Bečić rezolucija“ nem jer unosi neslog

Jedan od direktnih potomaka žrtava u Pivi, Zoran Glomazić, u pismu upućenom Pobjedi ističe da je duboko potresen i dirnut „zloupotrebom njihovih sjeni u dnevno političke svrhe“. - Očigledno ne postoji cilj koji je usmjeren ka pijetetu i klanjanju sjenama tih mrtvih. Postoji samo politički gramziv, nehuman, nesocijalan cilj da u političkom smislu profitiraju kao neko ko brine jednako o svim žrtvama! Ništa u životu i u svijetu nije isto! Nije isti kontekst, nije ista ideja i na kraju nije ni isto prihvatanje greške i izvinjenje - ističe Glomazić.

Mladi političari, smatra on, shvatili su da je lakše pisati dokumenta, rezolucije, odluke, nego se upustiti u koštac sa ogromnim socijalnim, ekonomskim i drugim problemima koje bi trebali rješavati. - Pivska tragedija i golgota desila se tokom juna 1943. godine. Dakle punih 78 godina od tada. Tih dana je Piva bila prostor na kojem se izvodila operacija Schwarz (Crno), ili poznatije Peta neprijateljska ofanziva, kojom je Hitler htio uništiti partizanske jedinice i okrenuti se sprečavanju iskrcavanja zapadnih snaga, a pojačati snage na Istočnom frontu - podsjeća on. Konkretne zločine, kako je istakao, vršili su pripadnici 7. SS dobrovoljačke brdske divizije „Princ Eugen“, koji su bili specijalizovani za antipartizansko ratovanje. U njen sastav su ulazili dobrovoljci, prije svega folksdojčeri (Njemci koji su

živjeli van granica njemačke države, što je u konkretnom slučaju bilo od podunavskih Njemaca). - Ta divizija je upamćena po najmonstruoznijim zločinima koje svijet do tada nije vidio ni doživio. Predala se jugoslovenskim partizanskim jedinicama 11. maja 1945. godine. Ta tragična civilizacijska epoha završena je suđenjem zločincima (najvažnijim do tada živim) u Nirnbergu pred Međunarodnim vojnim sudom koje je počelo 20. novembra 1945. godine i smatra se rođenjem i uspostavljanjem međunarodnog prava, koje je nastavljeno i u nekim kasnijim slučajevima - kaže Glomazić. Dodao je da je neznanje o ovim stvarima „posljedica ličnog neobrazovanja i da oni koji sad govore da se o ovome ne zna i da nije suđeno imaju svoju ličnu odgovornost zbog

deficita sopstvenog znanja i obrazovanja“. - Otkud bilo kojem parlamentu pravo, da bez činjenica i konstatacija međunarodnih sudova donosi tako značajne odluke i „presude“. U periodu u kojem se zločin i stradanje desilo genocid kao pojam, pogotovo u pravnoj terminologiji nije bio definisan - naglašava Glomazić. Ovi prostori, podsjeća on, tokom istorije pamte razna stradanja i pogubljenja. - Hoćemo li se vratiti na 1389. pa i tada proglašavati genocid, možda i do Tuđemila, podrazumijevam da se onda mora isto uraditi za 1912. 1913, 1914., 1918., ... prošlog vijeka, naravno i sva stradanja do tada. Ima da se svaki dan donese po neka rezolucija, jer je toliko bilo bitki i stradanja! Sve dok mladi momci ne nauče istoriju - kaže on. Jedan od direktnih potomaka

Politika

Neđelja, 25. jul 2021.

Rezoluciju o genocidu u Srebrenici,

Analitičar ocijenio da će politička kriza u Crnoj Gori potrajati

Vukadinović: DF će odustati od novog premijera pod uslovom da se ispoštuje izborni rezultat

ćeva moralna gu

Srđan Vukadinović kaže da neka buduća koalicija koja može imati dvije trećine u parlamentu, koje su potrebne Crnoj Gori da bi izašla iz institucionalne krize, je koalicija DPS-a i Demokrata, i da do nje može doći

Ranko Đonović

va rezolucija“, „data u ovom trenutku, na ove teme je nemoralna i pokvarena, ne samo političkom već i na ljudskom nivou jer tretira samo jedan narod i unosi nesloge“. - Bečićeve Demokrate rezolucijom o genocidu u Velici i Pivi pokazali su da žele da „poprave štetu“ izazvanu glasanjem od prije mjesec, kao i da su bili samo jedan korak od onih 7 uzdržanih o Rezoluciji u Srebrenici. Da je glasanje o Srebrenici bilo samo par godina ranije nije teško pretpostaviti da bi Bečićevi poslanici u ideološkom smislu bili kao i onih 19 koji su glasali protiv sa kojima se inače očima ne mogu viđeti jer im se glasačko tijelo poklapa - ističe Đonović. Prema njegovom mišljenju, politički i ideološki DNK Demokrata još nije utvrđen. Njihovo dosadašnje djelovanje, kako je rekao, pokazuje da se mogu naći na bilo kojoj strani, i lijevoj i desnoj i nacionalističkoj i građanskoj, polažući pravo jednako dobro na svoju korist. - Ovakvi postupci zbunjuju prosječnog glasača iz Crne Gore. Ranije smo takve zivali

prema žrtvama žrtava u Pivi, Zoran Glomazić poručio je da ako želimo ostati ljudi u pravom smislu te riječi, tada Dola i Piva ne smiju postati simbol, povod ili razlog balkanskih svađa i nacionalističkih dnevno-političkih potkusurivanja. - Ukoliko želite odati pijetet i poštovanje žrtvama stradanja u Pivi, potrudite se da obezbijedite sredstva da se do kraja završi započeti spomenik u Dolima, na način da svaka žrtva dobije svoje ime na prostoru koji je spomenički predviđen, kao i da se obilježe sva mjesta stradanja, a u mom selu ih je pored Dola još 4. Takođe se potrudite da obilježavanje tog tužnog dana uđe u kalendar obilježavanja od državnog značaja. Sve ostalo je politička manipulacija najniže vrste - ističe na kraju Glomazić.

Gospodo Demokrate Alekse Bečića, upitao je Đonović, hoćete li i ove godine slaviti te decembarske dane 1918. kada je ukinuta naša država i kada je nad njom izvršena klasična okupacija ili ćete makar tog dana ostati kući i prećutati ove godine „golubi prevrtači“, a takvu partiju KVD - kako vjetar duva. Kako bi veliki Čerčil rekao „U ratu se može poginuti jedan put, a u miru i politici više puta, smatra naš sagovornik. Rezolucija koju su podnijele Bećićeve Demokrate, smatra Đonović, ne prevazilazi nivo populizma i pridobijanja novih glasača iz Demokratskog fronta i SNP-a. - Cilj im je i da zadrže njihove dominantno prosrpske glasače i članove koji su se, moguće, zbog glasanja o Rezoluciji o Srebrenici pokolebali - kaže on. Za razliku od Demokratskog fronta koji tajno i javno determiniše svoj politički cilj Vučićev „srpski svet“, kako naglašava Đonović, Bečićevi puleni navodno nijesu za „srpski svet“, već za demokratsku i suverenu Crnu Goru. Političke partije i njihovi lideri, kaže naš sagovornik, mogli bi malo više voditi računa o mjeri ispred čega, ili iznad čega se ne ide. - Istina ne može biti apsolutno ignorisana iako ponekad može bit prećutana. Odstupnica u političkom djelovanju političkih partija uvijek postoji i to je dio njihove pragmatične politike. No, odstupnica od države Crne Gore ne smije biti. Kada se to uradi, bilo direktno ili udružujući se bez računa, samo vlasti radi, sa partijama koje su protiv svoje države onada to nije dobro. To se zove izdaja, a kada se udruže sa partijama spolja to je veleizdaja - upozorava on.

PITANJA ZA BEČIĆA

Kada se već bavi rezolucijama genocida, ističe Đonović, trebalo bi pitati lidera Demokrata i predsjednika parlamenta, đe su mu rezolucije o genocidu koji su vršili ratni zločinci i saradnici Adolfa Hitlera u Drugom svjetskom ratu. - A to su pripadnici jedinica Draža Mihailovića, odno-

sno Pavla Đurišića. Trebalo bi ga pitati i što misli o ratnim zločincima popovima Srpske pravoslavne crkve Miloradu Vukojičiću Maci i Slobodanu Šiljaku - novopečenim svečevima ili svecu Nikolaju Velimiroviću koji je odlikovan ordenom Adolfa Hitlera. Ili o primjeru istinskog i potpunog genocida nad jednom čitavom državom, njenim narodom, crkvom, kulturom i imenom izvršenim od strane srpskih okupacionih trupa 1918. godine. Čak su tada ukinuli i ime Crna Gora koje je naša država nosila više vjekova kaže Đonović. Gospodo Demokrate Alekse Bečića, upitao je on, hoćete li i ove godine slaviti te decembarske dane 1918. kada je ukinuta naša država i kada je nad njom izvršena klasična okupacija ili ćete makar tog dana ostati kući i prećutati ove godine. - Ako nas ova pitanja dijele - od Srebrenice, pa do svih naših domaćih podjela, kao što su antifašizam ili fašizam, nacionalšovinizam i demokratsko ili građansko opredjeljenje, patriotizam i rodoljublje ili izdaja i prodaja svoje domovine sa druge strane, to i treba da napravi razliku kod nas, jednih od drugih. Oni koji predstavljaju građansko, koji predstavljaju suvereniste, koji su za mir, moraju konačno poraziti ovu drugu ideju - naglašava Đonović. Iako ovaj potez Demokrata podsjeća na devedesete godine prošlog vijeka kada su se otvarale jame i stratišta iz Drugog svjetskog rata sa ciljem nacionalne homogenizacije i širenja mržnje prema drugim narodima, čiji je krajnji rezultat bio krvavi raspad bivše SFRJ i genocide u Srebrenici, Đonović ističe da je uvjeren da do toga neće doći u Crnoj Gori ali da trebamo biti oprezni. Zoran DARMANOVIĆ

PODGORICA – Rješenje političke krize ne treba očekivati uskoro. Do njega će doći tek kada subjekti parlamentarne većine vide da nemaju izlaza i da su izbori neminovnost. Tada će DF odustati od zahtjeva za novim premijerom, pod uslovom da se ispoštuje njegov izborni rezultat, a Demokrate i Ura će to prihvatiti – smatra Srđan Vukadinović, politički analitičar. Vukadinović kaže da za sada nema dogovora u parlamentarnoj većini jer su još svi na, kako je rekao, maksimalističkim pozicijama DF hoće novu Vladu, dok Demokrate i Ura traže Krivokapića za premijera uz rekonstrukciju njegovog kabineta.

TEMELJNA REKONSTRUKCIJA

- Vjerovatno će poslije dugih pregovora doći do rješenja, uz odustajanje od maksimalističkih zahtjeva. Krivokapić će ostati premijer, uz temeljnu rekonstrukciju Vlade – očekuje Vukadinović. Prema njegovim riječima, DF vidi da je izigran poslije izbora i da nije dobio ono što je njegov izborni rezultat, te bi temeljna rekonstrukcija podrazumijevala Vladu koja će ispoštovati rezultat parlamentarnih izbora. - Od 41 poslanika, DF ima 27, odnosno dvije trećine, a to znači da će taj savez istrajati u tome da ima 7 ili 8 ministara. Demokrate bi mogle imati tri ministra u rekonstruisanoj Vladi, a Ura potpredsjednika kao i do sada, jer ona zbog svog izbornog kapaciteta ne može imati više od jednog ministra. U tom slučaju je sasvim svejedno ko će biti premijer – smatra Vukadinović. Ocijenio je da, u slučaju da Krivokapić ne bude premijer, ni Bečić ne bi mogao biti predsjednik parlamenta. - To Demokratama ne bi odgovaralo. Uri, takođe, ne odgovara takva promjena jer znaju da bi teško ponovo dobili potpredsjedničko mjesto sa pet odsto svog izbornog kapaciteta – istakao je Vukadinović. - Krivokapića, osim Demokrata i Ure, ne da ni SPC, jer je on dominantno igrač

Srđan Vukadinović

SPC. On je pod njenim instrukcijama postavljen na čelo liste DF-a i on je čovjek zadatka SPC i izvršava ono što oni hoće – kaže Vukadinović. Smatra da Demokrate pokušavaju da vagaju hoće li pridobiti Krivokapića i SPC, kao što je bio slučaj u Nikšiću pred izbore. - To bi bitno mijenjalo situaciju, jer onda DF ne bi imao 27 poslanika, nego značajno manje, a Demokrate značajno više – ocijenio je Vukadinović.

POLITIČARI U VLADI

Vukadinović je na pitanje da li će Krivokapić pristati na to da budu političari u njegovoj Vladi, rekao da Vlada i sada u svom sastavu ima političare. - Nije u pitanju samo Abazović, već prepoznatljive političke figure iz ,,srpskog sveta“. Ministar poljoprivrede, bivši ministar pravde... Ne moraju oni formalno da budu u političkim strankama ali su politički prepoznate figure. Ne treba se zanositi da ti ljudi nijesu iz politike. Kome odgovaraju ako nijesu iz politike. Onda oni ne odgovaraju nikome – kazao je Vukadinović. Vukadinović kaže da je Vlad a f o r m i ra n a ka o e kspertska, ali ministri su, kako kaže, najmanje eksperti. - Zna se ko su eksperti – u Ujedinjenim nacijama, Savjetu Evrope, Svetskoj banci, Međunarodnom monetarnom fondu i više ih nema u svijetu. Sve ostalo je partijsko, lično, individualno. Tako da ova Vlada nije ekspertska, a nije ni demokratska. Nema Vlade koja poslije izbora ne ispoštuje njihov rezultat – dodao je Vukadinović. Kazao je i da je Vlada kleronacionalna, da ne poštuje manjine, već, kako kaže, forsira jednu naciju i jednu religijsku zajednicu. Vukadinović je ocijenio i da je Vlada „jedna nevladina organizacija u pokušaju“.

BUDUĆA KOALICIJA?

Izbori ne odgovaraju nikome

Srđan Vukadinović kaže da su izbori najbolje rješenje za prevazilaženje političke krize, ali oni, kako je istakao, ne odgovaraju nikome. - Izbore ne treba očekivati ni za godinu. Oni trenutno ne odgovaraju nikome. DF je sad u traganju može li zadržati rezultat, a žele da simuliraju da su najjači, Demokratama je sada malo deset poslanika već računaju da bi sa Krivokapićem dobili značajno više, Ura nije sigurna da će proći cenzus, a DPS nije napravio reformu partije kakvu je trebalo. Ima u toj partiji novih lica koji mogu biti politička nada, ali ostalo je dosta starih kadrova koji su doveli do gubitka vlasti 30. avgusta. Osim toga, DPS nema ni koalicioni kapacitet – kazao je Vukadinović.

om, pod pritiskom ambasada i te kako će popustiti. Jer, Crna Gora je, ne samo u parlamentarnoj i krizi Vlade, nego u dubokoj institucionalnoj krizi i takvo stanje se mora mijenjati. Zato je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu koju bi jedino mogla dati takva koalicija. Ambasade, američka, britanska, dijelom i njemačka, hoće da potpuno marginalizuju DF zbog njihovog izraženog proruskog i prosrpskog uticaja na politička zbivanja u Crnoj Gori i promovisanja njihove politike – istakao je Vukadinović. Komentarišući najavu DFa da će organizovati proteste kao odgovor na izdaju izborne volje birača, Vukadinović je kazao da je to teatar apsurda. - Dio vlasti bojkotuje parlament, to je nezamislivo, a još manje je viđeno da neko iz vlasti organizuje proteste i pokušava da rješava politička pitanja vaninstitucionalnim sredstavima. To su neka čudesa, ali to je koalicija i čudesa i nebesa – kazao je Vukadinović. I. KOPRIVICA

Aktuelnosti

Neđelja, 25. jul 2021.

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić se sastao sa japanskim premijerom

Suga: Podržavamo put Crne Gore ka EU

Detalj sa sastanka japanskog i crnogorskog premijera

PODGORICA – Japan podržava ekonomske i socijalne reforme Crne Gore, kao i njen put ka članstvu u Evropskoj uniji - saopštio je premijer Japana Jošihide Suga na sastanku sa premijerom Zdravkom Krivokapićem. Suga je, kako je navedeno u

saopštenju, pozdravio prvu posjetu Krivokapića Japanu, poručivši da je ta zemlja odlučna u namjeri da preduzme temeljne mjere za kontrolu infekcije i realizuje sigurne Olimpijske i Paraolimpijske igre u Tokiju. - Premijer Suga je naglasio da

bi želio da Japan i Crna Gora ojačaju odnose. On je izrazio očekivanja za učešće Crne Gore na Svjetskoj izložbi World Expo 2025. u Osaki - istaknuto je u saopštenju. Krivokapić se, kako je navedeno, zahvalio na toploj dobrodošlici, izrazivši poštovanje

prema organizatorima koji su uspjeli da organizuju veliko takmičenje kao što su Olimpijske igra i u doba pandemije kovida-19. - Japan je dokazao svoj karakter, čvrstinu, organizovanost i odlučnost kao i spremnost da uz visoki rizik i cijenu koju će platiti, da svoj puni doprinos da se održi jedna priredba koja svojom porukom i masovnošću prevazilazi okvire sporta i kulture i neprocjenjivo utiče na međudržavno zajedništvo na globalnom nivou, koje je uvijek bitno, naročito u ovom pandemijskom trenutku - rekao je Krivokapić. Zahvalio je Japanu na pomoći i solidarnosti koju je pokazao tokom pandemije korona virusa, istakavši da bi želio da dvije zemlje prodube saradnju u različitim oblastima, kao što su ekonomija, obrazovanje, nauka i tehnologija i infrastruktura. Sastanku je prisustvovao i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, koji je kao stipendista Vlade Japana studirao na Osaka i Saitama K. J. Univerzitetu.

Novi projekat Programa Ujedinjenih nacija za razvoj

PODGORICA- U Crnoj Gori je, odnedavno, moguće osnovati novo preduzeće elektronskim putem preko portala eFirma, uz znatno kraće vrijeme potrebno za registraciju, manji broj procedura i dokumenata, jednostavnu digitalnu prijavu i manje troškove. Iz Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) saopšteno je da je privrednicima ta usluga dostupna 24 sata dnevno, svih sedam dana u sedmici – tokom kojih je putem interneta moguće podnijeti prijavu za registraciju firme – društva s ograničenom odgovornošću (doo), čiji je osnivač rezidentno fizičko lice, a osnivački ulog jedan euro. -Elektronskim putem, na portalu eFirma, može se podnijeti i prijava za registraciju promjene pretežne djelatnosti i adrese jednočlanog društva sa ograničenom odgovornošću – navodi se u saopštenju. Elektronska registracija preduzeća u Crnoj Gori je, kako se navodi, veoma jednostavna i ne zahtijeva posjetu nijednom šalteru, dok je sama platforma eFirma rezultat saradnje Uprave prihoda i carina, Ministarstva finansija i socijalnog staranja i UNDP-a, a njen razvoj podržan je kroz projekat podrške stvaranju transparentnije, efikasnije i servisno orijentisane državne uprave, koji finansira Delegacija EU u Crnoj Gori.

Jednim klikom do osnivanja novog preduzeća - Elektronskim putem, na portalu eFirma, može se podnijeti i prijava za registraciju promjene pretežne djelatnosti i adrese jednočlanog društva sa ograničenom odgovornošću – navodi se u saopštenju -U ovom trenutku portal pruža osam elektronskih usluga, vezanih za rad Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) i Registra stvarnih vlasnika (RSV). Preko portala za registraciju preduzeća privrednici elektronskim putem mogu obaviti upis promjena u CRPS-u za postojeća preduzeća, te podnijeti zahtjev za izdavanje posljednjeg izvoda i potvrde sa podacima o registrovanom privrednom subjektu iz jedinstvene informacione baze podataka CRPS-a – rekli su iz UNDP-a. Korisnicima su na raspolaganju svi trenutno raspoloživi digitalni certifikati koji su validni u Crnoj Gori, uključujući novu ličnu kartu (eLK). Usluge uključuju i isporuku digitalno potpisanih dokumenata iz evidencije CRPS-a putem omejla, što je jedna od prvih usluga iz tog domena u javnoj upravi u Crnoj Gori. Načelnica Odsjeka za centralni registar privrednih subjekata u Upravi prihoda i carina Dušanka Vujisić navela je da elektronska registracija privrednih subjekata predstavlja najbolju međunarodnu praksu, i korak

naprijed u uklanjanju biznis barijera, unapređenju poslovnog ambijenta i podsticanju domaćih i stranih investicija. -Modernizacija i automatizacija poslovnih procesa dio je sveobuhvatne strategije razvoja Uprave u funkciji povećanja stepena dobrovoljnog poštovanja propisa, poreske discipline i uređenja crnogorskog tržišta, a kreiranje portala eFirma samo je jedna od aktivnosti na ovom planu. Implementacijom elektronskih servisa u Centralnom registru privrednih subjekata značajno se ubrzavaju procedure, a efikasnost funkcionisanja ovog važnog dijela Uprave podiže na još veći nivo, pri čemu su značaj i potreba elektronskog poslovanja naročito došli do izražaja tokom pandemije virusa kovid-19 – kazala je Vujisić. Primjena savremenih tehnologija u poslovanju i aktivnosti na realizaciji pune elektronske registracije preduzeća, kojom će se unaprijediti elektronsko poslovanje, kao i razmjena dokumenata i podataka u elektronskoj formi, su aktivnosti koje su u fokusu Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

Menadžer projekta u UNDP-u Srđan Vujić kazao je da je cilj pružiti brže, jeftinije i transparentnije usluge privrednicima. -Uvođenje elektronske registracije za osnivanje privrednog društva je značajan korak u digitalizaciji postupka otvaranja preduzeća koji je sada dodatno olakšan i pojednostavljen. Planirano je i dodatno unapređenje ovog servisa kojim će se omogućiti registracija drugih tipova preduzeća i onlajn plaćanje administrativnih i drugih taksi – naveo je Vujić. Prednost onlajn otvaranja preduzeća nad uobičajenim načinom registracije firme je mogućnost da se svi obavezni koraci naprave elektronskim putem, na jednom mjestu. Na taj način, postupak otvaranja privrednog društva traje tri dana. Službenici u CRPS-u u roku od tri radna dana donose rješenje po predatoj prijavi, dok se rješenje o registraciji ili odbijanju dostavlja poštom u roku od osam dana od dana donošenja rješenja. Status registracije moguće je pratiti i na pregledu prijava na samom portalu. R.P.

Preuređenjem nekadašnjeg zatvora stvorili novi centar kulturnog života

U Kotoru otvoren Kreativni hab Šefica delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa istakla je da su ulaganja u kreativne industrije vrlo važna za Evropsku uniju. Glavna pregovaračica Zorka Kordić kazala je da smo kao i mnogo puta do sada svjedoci da kultura povezuje ljude i predstavlja značajan podsticaj u razvoju zajednice PODGORICA – Restauracijom objekta nekadašnjeg zatvora u Starom gradu, u okviru projekta „Prekogranična razmjena sa ciljem razvoja kulture i kreativnih industrija – 3C“, u Kotoru je svečano otvoren Kreativni hab. Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić je kazao je u petak veče na ceremoniji otvaranja da je uloženo mnogo vremena, truda i novca da bi se mjesto koje je mnogima bilo asocijacija za okrutnost, pretvorilo u mjesto koje će, nadamo se svima, postati asocijacija za kreativnost. - Zgrada koja je bila simbol okrutnosti, rešetaka i mučenja sada postaje nešto drugo. Postaje mjesto gdje će sloboda umjeti da pjeva. Dužan sam da se zahvalim svima koji su uložili nesebičan trud, restauratorima i radnicima koji su radili na zgradi i svima koji su učestvovali. Opština Kotor će dati puni doprinos radu Kreativnog haba i nadam se da ćemo imati novi centar kulturnog života u Kotoru - rekao je Jokić. Šefica delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa istakla je da su ulaganja u kreativne industrije vrlo važna za Evropsku uniju. - Ne samo zbog ogromnog ekonomskog potencijala koji nose, već i zbog ključne uloge koju igraju u držanju zajednica na okupu i stvaranju osjećaja zajedničkog evropskog identiteta, kulture i vrijednosti. Danas tako možemo vidjeti plodove ulaganja Evropske unije – u iznosu od 1,3 miliona eura – u zaštitu kulturne baštine i unapređenje kreativnih industrija u Kotoru - rekla je Popa. Sredstva Unije iskorišćena su, kako je dodala, da se ovaj

Sa otvaranja haba

prelijepi istorijski objekat obnovi i transformiše u dinamički novi centar koji će u godinama koje dolaze ugostiti brojne umjetnike iz Crne Gore i svijeta. - Svojom bogatom kulturnom baštinom i mnoštvom talentovanih savremenih umjetnika Crna Gora ima mnogo da doprinese zajedničkom evropskom kulturnom identitetu. EU će nastaviti da podržava institucije, zajednice i umjetnike u ovom važnom trenutku za oživljavanje i dalji razvoj crnogorskog kulturnog sektora - poručila je Popa. Glavna pregovaračica Zorka Kordić kazala je da smo kao i mnogo puta do sada svjedoci da kultura povezuje ljude i predstavlja značajan podsticaj u razvoju zajednice. Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Milica Kadović-Đorojević je istakla da taj resor u kontinuitetu sprovodi aktivnosti, sa ciljem ostvarivanja utvrđenih prioriteta i ciljeva u zaštiti i valorizaciji kulturne baštine, a koje daju odgovor na brojne uticaje i izazove savremenog doba. - Sa druge strane proteklih godina posvećena je posebna pažnja zanemarenom sektoru kreativnih industrija, koje predstavljaju glavni podsticaj razvoja kreativnog sektora. Kroz jačanje infrastrukture, obezbjeđuje se podrška obrazovanju i usavršavanju preduzetničkih vještina, rezidencijalni i specijalizovani programimi obuke, podstiče se uspostavljanje inovacionih ekosistema, tehnoloških inovacija i tzv. product based preduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama - kazala je Kadović-Đorojević. K. J.

Ekonomija

Neđelja, 25. jul 2021.

U primorskim gradovima dobra popunjenost apartmana, soba i stanova

Povećana tražnja digla cijene u privatnom smještaju

Detalj sa sutomorske plaže

Stanovi se na tržištu nude u kratkoročni najam turistima tokom turističke sezone, a većina ovih apartmana ,,posluje“ u sivoj zoni, što bi značilo da država tj. opština skoro da ne ubira nikakav prihod po tom osnovu - kaže Golubović

PODGORICA - Privatni smještaj u primorskim opštinama je i te kako popunjen. Ovih dana u Budvi, a i generalno na Primorju, se traži krevet više. Za vlasnike privatnog smještaja je to jedno predivno finansijsko osvježenje, nakon turističke 2020. godine koja im je donijela veliku nulu i koja će ostati samo u ružnom sjećanju kada su finansije u pitanju kazao je Pobjedi direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović. Njegovo je mišljenje da su što se cijena tiče izdavaoci privatnog smještaja usljed povećane potražnje, uslovno rečeno, opustili i prilično digli cijene u želji za maksimizacijom profita.

Infrastruktura trpI

- S druge strane, infrastruktura gradova i te kako trpi. Nepregledne kolone automobila kroz gradove i na ulazu u iste čine da boravak na našem primorju u tim trenucima bude vrlo neprijatan. Da li će to neke od turista odbiti za budući dolazak, vrlo moguće da hoće. Bojim se da su donosioci odluka u prethodnom periodu, kada je urbanizacija primorja u pitanju, i te kako zanemarili činjenicu da postoji ograničenost prostora na plažama i da to zahtijeva kontrolu i ograničenje ukupnog smještajnog kapaciteta. Danas, a i u budućnosti, platićemo cijenu te nepromišljenosti - smatra Golubović. On je mišljenja da je privatni smještaj u Crnoj Gori u zadnjih 20 godina doživio, nažalost, nekontrolisanu ekspanziju. - Broj smještajnih jedinica se značajno povećao čime se kapacitet minimum utrostručio. Strategijom razvoja turizma Crne Gore iz 2008. godine kojom su definisani strateški pravci kretanja do 2020. godine jasno je definisana jedna od mjera koja se odnosi na razvoj novih visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta. Prvenstveno se to odnosilo na osnovne tj. primarne turističke kapacitete (hotelski smještaj), dok se ekspanzija sekundarnih kapaciteta, takozvani privatni smještaj, trebala znatno usporiti administrativnim instrumentima, barem na Primorju i u drugim područjima turističke koncentracije - tvrdi Golubović. Međutim, po njegovim riječima danas smo svjedoci da je Crnogorsko primorje trajno devastirano prekomjernom, ne-

Džoganović: Smisliti način da vlasnici stanova privređuju i za sebe i za zajednicu

Petar Golubović

planskom, gradnjom objekata koji su dominantno izgrađeni s namjenom da se stanovi u istima prodaju na tržištu nekretnina. - Ti stanovi danas se na tržištu nude u kratkoročni najam turistima tokom turističke sezone, a većina ovih stanova ,,posluje“ u sivoj zoni, što bi značilo da država tj. opština skoro da ne ubira nikakav prihod po tom osnovu kaže naš sagovornik. Po mišljenu Golubovića, poseban problem su napravili kondo hoteli koji su investitorima omogućili izgradnju višespratnica sa stanovima za prodaju na samoj obali mora, pod izgovorom investiranja u hotelsku idustriju. - Klasična obmana koja za rezultat ima posljedice nepopravljivih razmjera. Danas kada se barkom ili nekim drugim plovilom provozate npr. budvanskom obalom, imate u potpunosti izmijenjen pejzaž i ambijent primorskog grada koga svi volimo da nazovemo ,,kraljicom Mediterana“. Posebno je upečatljiva floskula ,,Budva - Monte Carlo“, koja je bila produkt investicionog buma iz 2007. godine. Ista je trajno devastirala primorski grad čiji nastanak datira još od prije 2.500 godina. Promjenom lokalne vlasti u Budvi svi su se ponadali da je nekontolisanoj gradnji došao kraj, međutim, naprotiv - ističe Golubović. Direktorica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja u Crnoj Gori, Branka Džoganović kada su u pitanju brojke tvrdi da ne možemo još reći da je u prosjeku sezona na nivou 2019. god. - U nekim gradovima popunjenost je veća, a u nekim manja u odnosu na 2019. Na brojke utiče i dostupnost određenim tržištima kojima su te lokacije bile okrenute u ranijim godinama, ciljne grupe kao i partneri koji za ovu sezonu nisu uspjeli da pokrenu poslovanje... tako da je za nas još rano praviti poređenje

U situaciji kada na nivou grada imate značajnu količinu stambenih zgrada, po mišljenju Džoganović, mora se pronaći smisleni model da vlasnici tih stanova privređuju, ostvaruju prihod i za sebe i za zajednicu. - Potrebno je spram njih kreirati sadržaje i ponudu na nivou grada, zajedno odrediti ciljnu grupu, pokrenuti promociju. Prije ili kasnije do te saradnje će morati doći jer se trenutno gubi dosta novca na obje strane. Treba kreirati proizvod iz najvećih resursa, prilagoditi zahtjevima tržišta i dobro ispromovisati.

Branka Džoganović

Golubović: Oživjeti ruralni turizam i rasteretiti obalu Po mišljenju Golubovića treba se orijentisati na zaleđe primorskih gradova i maksimalnu valorizaciju potencijala koje zaleđe kao takvo nudi. - Ruralni turizam, eko turizam i u krajnjoj liniji održivi turizam. Ovo što sada nudimo, sve je samo ne održivo. Oživjeti sela u zaleđu, vratiti se prirodi i starim ognjištima kada je privatni smještaj u pitanju. Investirati u ovaj vid kapaciteta značio bi potencijalno rasterećenje same obale, a turistima bi se ponudila nova, unikatna vrijednost koja bi u kombinaciji sa kupališnim turizmom bila pun pogodak. A to je ono što privlači visoko platežnu klijentelu kojoj svi težimo. Priroda, jedinstven i neponovljiv doživljaj kulture mjesta i lokalnog stanovništva, uz gastronomski užitak karakterističan za kraj koji posjećuju poručuje Golubović.

sa 2019 - kazala je za Pobjedu direktorica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja u Crnoj Gori, Branka Džoganović

posljedIce

Navodi da je kovid pandemija u prethodnom periodu, zajedno sa prirodnim nepogodama ostavila velikog traga i da ih je to zateklo poprilično nespremne. - Pored velikih finansijskih gubitaka psihički i emotivno smo iscrpljeni i ljetovanje je nešto što su gotovo svi sa nestrpljenjem očekivali kao znak povratka života redovnom ritmu i da opet vladamo situacijom. Crna Gora je jednim sveobuhvatnim planom poslala poruku da ćemo biti otvoreni za sve koji žele da ljetuju u Crnoj Gori, i da ćemo preduzeti raspoložive mjere da sačuvamo epidemiološku stabilnost destinacije - kazala je Džoganović naglašavajući da smo upravo ušli u špic sezone i svakako dolazi do izražaja važnost promocije koju su pojedini gradovi dosta temeljno i studiozno odradili u pripremnom periodu. Kada su u pitanju cijene izdavanja privatnog smještaja, ističe da su one na nivou iz 2019.

- Naši gosti znaju da na cijenu utiče takođe broj osoba i broj dana i nerijetko se nađe prostor za neki dogovor. Niko sa sigurnošću ne može da tvrdi u kom pravcu će se kretati situacija sa kovidom i novim sojevima virusa, kako kod nas tako i u emitivnim tržištima. U interesu je da se održi povoljna epidemiološka situacija i omogući dolazak turistima i u postsezonskom periodu za kada su predviđene različite manifestacije po gradovima što će gostima učiniti boravak još zanimljivijim - kazala je Džoganović dodajući da su za taj period izdavaoci već pripremili povoljnije cijene i nadaju se da će se pozitivan trend rezervacija nastaviti. - Cijene su nešto što je promjenljivo i izdavaoci kreiraju svoje cijene po sezonskim periodima, ciljnoj grupi, tržištu sa kojim sarađuju i po kvalitetu sadržaja i servisa koji nude. Već godinama unazad su cijene izuzetno povoljne kad se uzme u obzir i veliki napredak po pitanju kvaliteta u svim segmentima ponude u privatnom smještaju - kazala je Džoganović. Ona smatra da se generalno o samom poslovanju izdavalaca

razmišlja jednostrano i dosta površno. - To je jedan kompleksan posao na koji utiču brojni faktori. Privatni smještaj je jedna od ključnih tačaka razvoja svakog grada u zemlji koja je pretežno turistička. Gosti u privatnom smještaju aktivno i značajno utiču na život grada tokom svog boravka. Oni koriste sve raspoložive sadržaje destinacije od ugostiteljskih, trgovinskih, kulturnih, s p o r t s ko - re k re a t i v n i h d o zanatskih. Oni destinaciji daju besplatani marketing putem društvenih mreža slikajući i komentarišući od mačke na stepeništu, bašte sa mirišljavim, neprskanim povrćem, ribara sa slamenim šeširom do autobuskog stajališta... - naglašava Džoganović. Po njenim riječima zajednica bi trebalo da ima više sluha za potrebe izdavalaca, trebali bi da budu saveznici u ponudi koju izdavalac kreira i plasira gostu. - Izostanak konkretne pomoći u prethodnom periodu je nešto što je teško shvatiti, lokalne samouprave određuju na lokanom nivou obaveze izdavalaca tako da sada postoji jedno šarenilo taksi, poreza, prireza poreza koje nije lako ispratiti, sezonski tip poslovanja je poseban problem, nepostojanje strategije na lokalnom nivou takođe. Neophodno je donositi kvalitetna i razvojna rješenja kazala je Džoganović.

sIva zona

Naglašava da su stanovi najtraženiji od strane gostiju koji dolaze individualno i tokom cijele godine i da su oni sastavni dio turističke ponude i značajno su doprinijeli podizanju kvaliteta u privatnom smještaju. Džoganović smatra da oni ne mogu da remete punjenje privatnih kapaciteta jer svaki izdavalac ima svoje kanale promoci-

je, stare goste, preporuku... - Međutim, neregistrovani smještaj je problem koji treba rješavati na drugačiji način. Kaznenom politikom se ne rješava suština problema jer se uglavnom kontrolišu izdavaoci koji su u bazi, dakle registrovani. Pojedine opštine su u prethodnom periodu značajno pojednostavile samu registraciju u dijelu potrebne dokumentacije, sveli su takse na razumnu mjeru u skladu sa aktuelnom situacijom i to je odmah imalo pozitivan efekat tako da eto to može poslužiti kao dobar primjer opštinama koje to još uvijek nisu uradile - kazala je Džoganović. U smislu unapređenja poslovanja u privatnom smještaju i smanjenja sive ekonomije ona predlaže da treba pojednostaviti postupak registracije izdavalaca, omogućiti onlajn cijeli proces i jasno navesti benefite registracije. - Potrebno je omogućiti povoljnosti i olakšice registrovanim izdavaocima i to će biti najbolji recept za izlazak iz sive zone. To u prethodnom periodu uopšte nije bilo vidljivo, naprotiv. Izdavaocima su neophodne konkretne kreditne linije da održe i unaprijede poslovanje, sa fleksibilnim uslovima za apliciranje, gdje bi se uzela u obzir postojeća višestruka zaduženost, sa povoljnom dinamikom otplate - kazala je Džoganović. Privatni smještaj, po njenim riječima, lako pokreće svoj sistem. - Živimo u zemlji koja je odlična za putovanja tokom cijele godine i to su stavke koje svakako treba uzeti u obzir. Potrebna je nova kategorizacija i standardizacija, uključivanje u planiranje i aktivnosti na lokalnom nivou - kazala je Džoganović poručujući da je pred nama dinamična i kreativna jesen koju ćemo, nadam se, moći i znati iskoristiti. n. kovaČevIĆ

Društvo

Neđelja, 25. jul 2021.

Institut za javno zdravlje upozorava da je neophodna brza reakcija

Pogoršani epidemiološki indikatori Izbjegavanje prošlogodišnjeg scenarija moguće uz poštovanje mjera i vakcinacijom, posebno zaposlenih u ugostiteljstvu i mladih ljudi. Vakcinisanima smo dužni da obezbijedimo sigurno okruženje, jer oni su dali lični doprinos sigurnosti svih nas

PODGORICA – U Crnoj gori je registrovano pogoršanje pojedinih epidemioloških indikatora koji zahtijevaju brzu reakciju kako bi se izbjegao scenario iz prethodne godine, saopštio je Institut za javno zdravlje (IJZ) Crne Gore juče, u danu kada je ponovo, poslije gotovo tri mjeseca, zabilježena trocifrena brojka novootkrivenih slučajeva infekcije korona virusom. Iz IJZ-a su kazali da je rast broja slučajeva infekcijom u interesu i vlasnika noćnih klubova i svih ugostitelja koji su prethodnog dana protestovali protiv novih mjera kojima je privremeno zabranjen rad diskotekama i noćnim klubovima, ali i najavljeno da će od drugog avgusta za boravak u unutrašnjosti lokala biti obavezna potvrda o vakcinaciji, PCR test ili potvrda o prebolovanoj koroni ne starija od 180 dana. Izbjegavanje prošlogodišnjeg scenarija, tvrde u IJZu, moguće je uz poštovanje propisanih mjera i vakcinacijom što većeg broja građana, posebno zaposlenih u ugostiteljstvu i naročito mladih ljudi. - Prije početka turističke sezone pozivali smo građane primorskih opština, a naročito ugostitelje da se vakcinišu u što većem broju i time obezbijede stabilnu turističku sezonu – navode iz IJZ.



Danas u Crnoj Gori boravi 140 hiljada turista, što komplikuje epidemiološki nadzor. Ali svjesni značaja turizma za Crnu Goru formirani su epidemiološki timovi koji će u narednom periodu osnažiti opštine u kojima se registruje veći porast novootkrivenih slučajeva – poručili su iz IJZ-a

APEL MLADIMA

Prema podacima Instituta, svega 15 odsto mladih od 18 do 29 i svega 23 odsto starosne dobi od 30 do 39 godina je vakcinisano, što je, kako ocjenjuju u IZJ, nedovoljno. - Ono što može, u prvom redu, pomoći u borbi protiv pandemije je vakcinacija. Mjere mogu samo akutno da pomognu, dok se dugoročno rezultat može postići isključivo vakcinacijom – kazao je direktor IJZ-a Igor Galić na posljednjoj konferenciji za medije. Na pitanje novinara Pobjede o starosnoj strukturi i podacima o tome ima li među novoregistrovanim slučajevima i vakcinisanih, Galić je odgovorio da su u posljednje vrijeme dominantno obolijevale mlade nevakcinisane osobe u dobi do 29 godina. - Ne trebamo zaboraviti da je i dosta njih, u toj starosnoj grupi, asimptomatsko, što znači da mogu prenijeti infekciju svojim najbližim u starijoj životnoj dobi koji će ispoljiti neke teže oblike bolesti – kazao je Galić koji je apelovao na mlađu generaciju da se vakciniše. On je kazao da u Institutu za javno zdravlje ipak nemaju preciznu statistiku o

Registrovana 132 nova slučaja Broj novoinficiranih korona virusom raste iz dana u dan, a posljednji presjek, urađen u petak, pokazao je 132 nova slučaja na 2.655 uzoraka. - Među građanima Crne Gore je pozitivno njih 117, a među turistima koji borave na teritorije Crne Gore njih 15 – navode iz Instituta za javno zdravlje. Ističu da nije prijavljen nijedan smrtni slučaj povezan sa korona virusom. -Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 23. jul iznosio je 4,97 odsto. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.624. Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 29 pacijenata – naveli su u saopštenju. Uzimajući u obzir sve novootkrivene

tome koliko je među oboljelima u Crnoj Gori, od početka vakcinacije, bilo iz grupe imunizovanih građana. O ve p o d a t ke re d ov n o o b j av l j u j u g o t ove s ve evropske zemlje. - Sve ono što mi do sada od statistike imamo je na evropskom i na globalnom nivou. Dakle, osobe koje su nevakcinisane najčešće obolijevaju i najčešće pate od težih oblika. Osobe koje su vakcinisane u određenom procentu mogu da

slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 631. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 101.061. Trenutno je najviše zaraženih u Budvi i to čak 174, zatim Podgorici 158, Kotoru 63, Herceg Novom 50 i Nikšiću 47. Bar ima 43 zaražena, Tivat 36, Cetinje 21 zaraženu osobu, Andrijevica sedam, Pljevlja šest, Ulcinj pet, Berane, Bijelo Polje i Danilovgrad po četiri, Tuzi troje, Šavnik i Žabljak po dvoje, a Plav i Rožaje po jedno. U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se nalazi 12 pacijenata sa kovid-19 infekcijom od kojih je šest životno ugroženo.

obole, ali se vakcinacijom sprečavaju teži oblici bolesti i smrntnost. I na svjetskom nivou se trenutno bilježi rast registrovanih slučajeva infekcije korona virusom, ali nema rasta u hospitalizaciji usljed težih oblika bolesti, što govori u prilog efikasnosti vakcina – kazao je Galić.

UGOSTITELJSTVO

Iz IJZ-a su juče podsjetili vlasnike crnogorskih noćnih klubova na trenutnu

epidemiološku situaciju u zemlji. - Porast kumulativne incidencije u odnosu na početak juna mjeseca u Budvi zahtijeva reakciju Instituta za javno zdravlje. Podsjećamo i na brojne apele koje smo uputili da se propisane protivepidemijske mjere poštuju jer je to jedini način da se očuva stabilna epidemiološka situacija, što nije urađeno – tvrde iz IJZ-a. Iz te institucije poručuju da je prošle godine 21. jula po-

Antivakseri traže ukidanje mjera i istragu protiv nadležnih Predstavnici neformalnog antivakserskog pokreta, pod nazivom ,,WewillALLbethere“ (Svi ćemo biti tamo) zatražili su juče na protestu u Podgorici, koji je okupio stotinak ljudi, ukidanje aktuelnih epidemijskih mjera, poručujući da će svakodnevno izlaziti na ulice ukoliko se uvedu kovid pasoši. Imaju šest zahtjeva koje su saopštili, a to su, između ostalih, da se hitno ukinu nove mjere, da državno tužilaštvo pokrene istragu protiv odgovornih lica iz Ministarstva zdravlja koji, kako ističu, „sprovode torturu nad stanovništvom i privrednim sektorom“. Takođe, traže da vakcinacija, naročito djece, ne bude obavezna, te da se ne uvode kovid pasoši, iako niko makar još uvijek ne pominje obaveznu vakcinaciju. Jedan od učesnika protesta Vladimir Nikić kazao je da se okupljaju zato što „nadležni organi Crne Gore kontinuirano krše Ustav već 17 mjeseci, sprovodeći medicinsku kovid tiraniju“. - Novim mjerama pokušavaju da nam uvedu kovid pasoše. Riječ je o

Sa protesta u Podgorici

segregaciji stanovništva i privrednog sektora. Mi smo tu prije svega zbog djece i budućih pokoljenja, jer ne želimo da živimo u jednoj globalnoj bolnici i medicinskoj tiraniji - kazao je Nikić za Pobjedu. Ubrzo nakon okupljanja na Trgu neza-

visnosti pojavila se policijska „marica“ iz koje su preko razglasa poručili okupljenim građanima da se raziđu jer skup nije bio najavljen. Nakon toga grupa je sa transparentom ,,Stop kovid diktaturi“ prošetala Ulicom slobode, Hercegovačkom i Njegoševom ulicom.

novo proglašena epidemija zarazne bolesti novog korona virusa na cijeloj državnoj teritoriji, te da je to scenario koji danas žele da izbjegnu. - Danas u Crnoj Gori boravi 140 hiljada turista, što komplikuje epidemiološki nadzor. Ali svjesni značaja turizma za Crnu Goru formirani su epidemiološki timovi koji će u narednom periodu osnažiti opštine u kojima se registruje veći porast novootkrivenih slučajeva – poručili su iz IJZa. Podsjećaju na ranije apele Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje da se zaposleni u ugostiteljstvu vakcinišu kako bi zaštitili sebe i svoje porodice zbog velikog broja kontakata koje na dnevnom nivou ostvaruju i još jednom apeluju na mlade ljude da se vakcinišu. - Institut za javno zdravlje Crne Gore i Ministarstvo zdravlja cijeneći sve građane koji su se savjesno i odgovorno odazvali pozivu na vakcinaciju, koji poštuju protivepidemijske mjere, od 2. avgusta biće u prednosti u odnosu na ostale. Dužni smo da im obezbijedimo sigurno okruženje, jer oni su dali lični doprinos sigurnosti svih nas – zaključuju u IJZ.

NOĆNI KLUBOVI

U saopštenju Instituta za javno zdravlje naveli su i nekoliko primjera pod kojim režimima rade noćni klubovi u nekim evropskim turističkim destinacijama. U Grčkoj je dozvoljeno samo sjedenje u kafićima i noćnim klubovima, kao i u Portugalu. U Fracuskoj, noćni klubovi mogu da rade samo sa 75 odsto kapaciteta, i to pod uslovom da su gosti vakcinisani, imaju negativan test ili su preležali koronu. U Španiji su, poslije samo tri nedjelje rada, klubovi skroz zatvoreni, a razlog tome su bili mladi nevakcinisani ljudi, koji su doveli do eksponencijalnog rasta broja zaraženih. U susjednoj Hrvatskoj sve radi, ali pod istim uslovima koje je IJZ najavio da će se primjenjivati i u Crnoj Gori od 2. avgusta. D. MIHAILOVIĆ

Društvo

Neđelja, 25. jul 2021.

LAŽNA OBEĆANJA: Dok se epidemija korona virusa ponovo razbuktava, a zdravstvene vlasti poručuju da će građanima omogućiti veću dostupnost zdravstvenih ustanova, liste čekanja enormno rastu

Sistemu prijeti kolaps PODGORICA – Eskalacija epidemije korona virusa, enorman broj inficiranih, zastrašujući broj umrlih od posljedica kovida-19, zakašnjela vakcinacija, nedostatak medicinskih sredstava i ljekova, redovi pacijenata pred ambulantama Poliklinike KCCG, obračuni obezbjeđenja sa pacijentima u kojima je morala da interveniše i policija, povratak dugih lista čekanja na specijalističke preglede i dijagnostiku, odnosno za neke od njih ni nema termina, samo je dio učinaka skoro osmomjesečnog ministrovanja ljekarke Kliničkog centra Crne Gore Jelene BorovinićBojović resorom zdravstva. Epidemija korona virusa u Crnoj Gori opet se razbuktava, a više poznavalaca prilika u zdravstvenom sistemu sa kojima je Pobjeda razgovarala, upozorava da naše medicinske ustanove, koje će ponovo morati da se vrate na rigorozan „kovid režim“, sa ovolikim listama čekanja, neće biti sposobne da odgovore potrebama pacijenata.

PODACI ZA BRIGU

Podaci do kojih je Pobjeda došla pokazuju da su te liste ne samo zabrinjavajuće duge, već imaju tendenciju rasta. I to dnevno. Izvori naših novina iz sistema zdravstva kažu da za zakazivanje pregleda u gastroenterološkoj ambulanti termina nema prije oktobra, kao ni u kabinetu za gastroskopiju, u što smo se i sami uvjerili. - U reumatološkoj ambulanti prvi termini su, takođe, u ok-

A naša ministarka umjesto da pruži kakav-takav odgovor građanima Crne Gore kako će se liječiti pred prijetnjom nove eskalacije epidemije nastavlja da se preko saopštenja obračunava sa prethodnicima i uz to je odlučila da iz Mreže zdravstvenih ustanova isključi privatni sektor

Redovi u Poliklinici Kliničkog centra

tobru, neurološkoj kraj septembra, endokrinološkoj i ambulanti za kapilaroskopiju početak oktobra, psihijatrijskoj ambulanti i dispanzeru za epilepsije kraj septembra. Termini za kabinet za DXA su kraj septembra, za kabinet za ultrazvuk oka, kao i kabinet za kontaktna sočiva sredina septembra. U kardiološkoj, kardiohirurškoj i audiološkoj ambulanti, kabinetu za holter i ultrazvuk srca prvi termini su početkom septembra – kaže naš izvor. Ni najmlađi pacijenti nijesu pošteđeni čekanja. Tako, kako

ističe sagovornik Pobjede, u podgoričkom Domu zdravlja prvi dostupan termin u psihijatrijskoj ambulanti je sredinom oktobra. - Kod dječijeg fizijatra i alergologa početak oktobra, u genetskoj ambulanti sredina septembra, kao i u dječjem EEG kabinetu i kabinetu za magnetnu rezonancu – dodaje on. Objašnjava da ništa bolje nije ni u Centru za radiološku dijagnostiku. - Prvi slobodan termin za MSCT angiografiju je novembar, MR kostiju i zglobova kraj

oktobra, digitalnu mamografiju oktobar, MR abdomena sredina oktobra, ultrazvučnu dijagnostiku oktobar i MSCT koronarografiju sredina septembra – podaci su naših izvora iz sistema zdravstva. Ističu da su u većini ambulanti Kliničkog centra liste čekanja na specijalističke preglede duže od mjesec, uključujući i MR dijagnostiku za onkološke pacijente. Jedan od naših sagovornika podsjeća da je u martu situacija u Kliničkom centru sa listama čekanja bila znatno bolja zahvaljujući dopunskom angažovanju zdravstvenih radnika vikendom, uprkos veoma složenoj epidemiološkoj situaciji. - Bilo je obećano da će se rad nastaviti istom dinamkom kako bi liste čekanja bile eliminisane. Što se od tada promijenilo? Došli smo u paradoksalnu situaciju – epidemiološka situacija je bila stavljena pod kontrolu, ali je s druge strane rapidno porasla lista čekanja za većinu specijalističkih pregleda – ističe on.

NOVA PRIJETNJA

Broj inficiranih korona virusom od juče u našoj zemlji ponovo premašuje stotinu, odnosno 132 u jednom danu. To znači da će zdravstvene ustanove morati da šire kapacitete za kovid pacijente, što s druge strane podrazumijeva, manje kapaciteta za sve ostale bolesnike.

Jelena Borovinić-Bojović

Ni najmlađi pacijenti nijesu pošteđeni čekanja. Tako, kako ističe sagovornik Pobjede, u podgoričkom Domu zdravlja prvi dostupan termin u psihijatrijskoj ambulanti je sredinom oktobra, kod dječjeg fizijatra i alergologa početak oktobra, u genetskoj ambulanti sredina septembra, kao i u dječjem EEG kabinetu i kabinetu za magnetnu rezonancu - Pred ozbiljnom smo prijetnjom novog rapidnog skoka broja zaraženih uzrokovanog delta sojem korona virusa, a imamo ogromne liste čekanja. I umjesto da se u periodu relaksacije kadrovskih i prostornih kapaciteta nastojalo da se u Kliničkom centru liste čekanja, ako ne eliminišu, makar svedu na najmanju moguću mjeru u novi talas ulazimo sa dugim listama čekanja. Bojimo se da zdravstvenom sistemu, sa ovakvom organizacijom posla, prijeti kolaps – upozorava jedan od naših sagovornika. A naša ministarka umjesto da pruži kakav-takav odgovor građanima Cne Gore kako će se liječiti pred prijetnjom nove eska-

lacije epidemije nastavlja da se preko saopštenja obračunava sa prethodnicima i uz to je odlučila da iz Mreže zdravstvenih ustanova isključi privatni sektor. Ubuduće će privatne zdravstvene ustanove, od ambulanti do bolnica i apoteka, morati da se prijavljuju na javne oglase za usluge koje javno zdravstvo nije u mogućnosti da pruži građanima. Plan je da sve te procedure odrade u narednih pola godine. Borovinić-Bojović nije našla za shodno da zahvali privatnim zdravstvenim ustanovama za podršku koju su pružile javnom zdravstvenom sistemu i pomogle da ne doživi kolaps u jeku epidemije korona virusa. U obraćanju javnosti ministarka je rekla da građanima Crne Gore šalje poruku da je „cilj unapređenje javnog zdravstva i smanjenje lista čekanja, a ne njihovo vještačko gomilanje i stvaranje gužvi da bi javni zdravstveni sistem omalovažili, a predane i posvećenje ljekare i svo ostalo medicinsko osoblje predstavili kao nesposobne“. Arogantno, kao u svakom obraćanju javnosti, nije ni pokušala da objasni zašto su za njenog ministrovanja liste čekanja toliko nagomilane da za većunu specijalističkih pregleda nema termina prije jeseni. I još važnije, nije našla za shodno da građanima koji joj daju platu saopšti kakav „kovid odgovor“ su ona i njen tim pripremili za nadolazeću eskalaciju epidemije. Jasno je da će broj inficiranih u narednim danima prelaziti stotinu, to znači i znatno povećanje broja hospitalizovanih pacijenata, samim tim i potreba za još više medicinskih radnika na kovid odjeljenjima... Osim toga, vjerovatno će opet morati da se posegne za obustavom ili ograničenjem ambulantnih pregleda u Kliničkom centru što podrazumijeva rast lista čekanja. - Osiguranici neće imati izbora nego da se snalaze kako znaju i umiju za novac kako bi pregled platili privatniku. Bojimo se da je to ono što građane čeka u mjesecima koji dolaze – zaključuju naši sagovornici. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Oštra polemika oko novih epidemioloških mjera

DPS: U EU testove za građane plaća država

PODGORICA – Komisija za zdravstvo Glavnog odbora DPS-a Crne Gore poručuje da je skandalozno, što se epidemiološke mjere protiv korona virusa primjenjuju samo na naše građane, a ne i na strance, te navode da je to mogao da smisli neko ko ništa ni o čemu ne zna – od medicine do ljudskih prava. Na ove riječi reagovao je generalni direktor Direktorata za kontrolu kvaliteta i ljudske resurse u Ministarstvu zdravlja dr Slobodan Mandić, navodeći da nas je „DPS prošle godine u ovo vrijeme zaključao: bez ikakvog rezultata - niti su spasili zdravlje ni sezonu ni privredu“. Iz Komisije s druge strane, ističu da ne postoji zemlja koja je na ovako grub i arogantan način zaprijetila svojim građani-

ma, da ako žele u ugostiteljski objekat, moraju da budu vakcinisani ili da plate PCR test. - Iako se zalažemo da se svaki pojedinac vakciniše, i tako zaštiti sebe i druge ali i doprinese borbi protiv epidemije, imunizacija se nikako ne može sprovoditi prisilom i diskriminacijom građana. Očigledno je da su Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje najavom ovakve mjere pokušali da amaterski prekopiraju neku od zemalja EU, ali je to učinjeno zapanjujuće neznaveno i trapavo. Jer, u pojedinim zemljama, recimo Austriji, postoji pravilo da gost ne može sjesti u ugostiteljski objekat ako nema dokaza da posjeduje jednu od tri zaštitne mjere od širenja virusa: vakcinu, antigen odnosno PCR test ili

potvrdu da je prije određenog roka preležao virus, ali, treba napomenuti da su ti testovi za građane besplatni, odnosno da ih plaća država - pojašnjavaju iz Komisije. Zapanjujuće je, kako navode, da je nekome palo na pamet da ucjenjuje građane i traži od njih da plaćaju PCR test. - Svima je jasno da se na ovaj način potpuno, usred sezone uništavaju ugostitelji, posebno u djelovima zemlje gdje nema puno stranih turista. Pozivamo Vladu i ministarku BorovinićBojović, da se ne blamiraju izmišljanjem mjera kakve ne postoje nigdje u svijetu. Umjesto toga, u cilju zaštite građana Crne Gore i svih onih koji borave u našoj državi kao gosti, Vlada mora da uvede kontrolu na granicama, jer Crna Gora

Zirojević: Strancu lakše da uđe u Crnu Goru, nego našem državljaninu u Top Hil Nove mjere izazvale su reakciju i portparola Socijaldemokrata Crne Gore Nikole Zirojevića koji je rekao da je broj zaraženih od korona virusa juče bio duplo veći nego u petak, a da zdravstvene vlasti na čelu da ministrom ekonomskog razvoja Jakovom Milatovićem i dalje svu odgovornost svaljuju na građanke i građane Crne Gore. - Jer, kako reče genijalni Igor Galić, turisti su asocijalni i ne druže se, pa im zato ne treba PCR ili uvjerenje o vakcinaciji na ulasku u Crnu Goru, a mi odavde smo druželjubiviji narod i mi širimo virus, pa nam treba uvesti ozbiljnije restrikcije. Sklonite ga opet iz medija, bolje je -

je jedna od rijetkih, ako ne i jedina država, koja u vrijeme širenja delta soja virusa, pušta ljude da ulaze u našu zemlju

naveo je Zirojević na Tviteru. Prema njegovim riječima, besmislene mjere koje su nove zdravstvene vlasti donijele dovele su do toga da je strancu lakše ući u Crnu Goru, nego državljaninu Crne Gore u budvansku diskoteku Top Hil. - To što turisti dolaze iz država gdje uveliko hara delta soj, to nema veze. Rokaj ti Galiću po nama, kad već Mickey neće - poručio je Zirojević.

stihijski i bez ikakve kontrole zaraze - poručuju iz Komisije. Mandić je u svom reagovanju između ostalog, rekao da je na

sve građane, njihov zdrav razum, privredu, i budžet udarala samo Demokratska partija socijalista. K. J.

Društvo

Neđelja, 25. jul 2021.

Razriješeni direktor sa Cetinja Veljko Đukanović pita nadležne

Ko ne izvršava zadatke - Ministarstvo ili mi? CETINJE - Razriješeni direktor Osnovne škole „Lovćenski partizanski odred“ sa Cetinja Veljko Đukanović kazao je da Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta nije dostavilo potrebna sredstva školama, te da su se direktori snalazili kako umiju. Đukanović ističe da je 22. jula 2021. godine dobio Rješenje o razrješenju sa mjesta direktora ove obrazovne ustanove u kojem se navodi da direktor „ne izvršava radne zadatke, odnosno vrši povredu radne obaveze“. U obrazloženju se, kako dodaje, navodi da Školski odbor nije formiran u zakonskom roku.

- Poznato je da u Školskom odboru moraju biti i dva predstavnika koje imenuje Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta. Pošto Ministarstvo nije u zakonskom roku imenovalo svoje predstavnike, Školski odbor nije ni mogao biti konstituisan. Ko onda ne izvršava svoje zadatke - Ministarstvo ili direktor? Što je Ministarstvo uradilo po pitanju nabavke higijenskih i dezinfekcionih sredstava za vrijeme pandemije da bi učenicima bio bezbjedan boravak u školi? Tražili su od škola da im se dostave podaci o potrebnim sredstvima, što su škole na vrijeme uradile, ali sredstva nijesu obezbijeđena. Direktori su se mora-

Ni ime nije pravilno napisano

li snalaziti kako umiju – naglasio je Đukanović, piše Cetnjski list. On dodaje da je za vrijeme zimskog raspusta obavijestio Ministarstvo da je jedan kotao za grijanje u kvaru, kontaktirao stručnjake koji su napravili specifikaciju potrebnih radova, te predračun dostavio Ministarstvu sa zahtjevom da se obezbijede sredstva za opravku kotla. - Po tom pitanju me niko nije ni kontaktirao, a da ne govorimo o uplaćivanju sredstava. Da je za vrijeme sezone grijanja došlo do kvara drugog kotla, učenici ne bi pohađali nastavu, a kriv bi bio direktor jer „nije preduzeo potrebne mjere“ – ističe Đukanović.

Kako naglašava, u Rješenju piše da je razriješen dužnosti direktora škole 12. juna, a Rješenje je primio 10 dana kasnije. - Da li su validni akti koje sam potpisivao u tom periodu od deset dana, koliko je trebalo da pošta stigne iz Podgorice do Cetinja? Da li je i samo Rješenje validno ako u obrazloženju moje ime nije napisano ispravno? Ovom prilikom želim da se zahvalim članovima kolektiva na podršci koji su mi pružili iako se njihova preporuka nije uzela u obzir. Novoiz a b ra n o m v r š i o c u d u ž n o st i čestitam na izboru i želim mu puno uspjeha u daljem radu – poručio je R. P. Đukanović.

RAZGOVOR S POVODOM: Direktor Uprave za saradnju sa dijasporom Seid Hadžić PODGORICA - Niko ne može da oduzme državljanstva našoj dijaspori. Izmjene Zakona o prebivalištu i boravištu su u početnoj fazi i kao takve sklone izmjenama, dopunama i usklađivanju i ukoliko ne bude dogovora sa dijasporom-u sadašnjim okolnostima nema potrebnu skupštinsku većinu za izglasavanje - kazao je Pobjedi direktor Uprave za saradnju sa dijasporom Seid Hadžić. Kako je precizirao naši ljudi u dijaspori moraju da znaju da se mnoge dezinformacije, polu istine i manipulacije ciljano plasiraju zarad političkih pozicioniranja u Crnoj Gori.

NAMJERE

- Iako izbjegavam sa ove pozicije komentarisati političke odnose u Crnoj Gori moram istaći da poslanici kluba ,,Crno na bijelo“ nikada neće glasati za zakon koji će obespraviti našu dijasporu. Radimo na tome da im institucionalno osiguramo i unaprijedimo sva prava. Smatram da i ostali politički subjekti nemaju tu namjeru uprkos dnevno političkim zloupotrebama tog pitanja - kazao Hadžić ističući da se naši birački spiskovi moraju urediti ali nikako na štetu naše dijaspore. - Niko u Crnoj Gori nema pravo oduzeti pravo glasa ljudima koji su pobjegli od ratnih zločina, p l j a č ka š ke p r i va t i z a c i j e, političkog progona ili jednostavno manjka pravne sigurnosti koji su okarakterisali protekle tri decenije u Crnoj Gori, a da pritom sve te stvari ostanu nekažnjene ili tim ljudima ne osiguramo mjesto ugodno za život ovdje u Crnoj Gori - kazao je Hadžić. On poručuje dijaspori da ne nasijeda na dnevno političke poruke iz Crne Gore i da se ak-

Državljanstvo našoj dijaspori niko ne može da oduzme Radimo na tome da našim ljudima u dijaspori institucionalno osiguramo i unaprijedimo sva prava. Smatram da i ostali politički subjekti nemaju tu namjeru uprkos dnevnopolitičkim zloupotrebama tog pitanja kazao je Hadžić

Seid Hadžić

tivno uključe u procese u Crnoj Gori. - Najbolji put je preko Uprave koju vodim što smo i dokazali u protekla dva mjeseca. Nažalost pojedinci su podlegli manipulacijama i umjesto da zajedno radimo na kreiranju olakšica dijaspori putem korištenja glasačkog prava putem mreže DKP i jačaju stvarnog uticaja dijaspore oni su izabrali izolaciju. Taj put ne može donijeti ništa dobro dijaspori. U zabludi su oni koji misle da će

saopštenjem u medijima promijeniti izbornu volju građana. To se neće desiti - kategoričan je naš sagovornik. Po njegovim riječima narod u Crnoj Gori je želio promjene i ma koliko se činile izazovnim one su dobre za ovo društvo. - Ne vidim svrhu u tome da se izoluješ dok se društveno-politički tokovi odvijaju, dakle ti izolovan a ti tokovi neće stati. Naravno, u pitanju su pojedinci i mi aktivno radimo sa udruženjima i asocijacijama ali

biznismena i predstavnika dijaspore i na kraju inicijalno formirati globalnu razvojnu mrežu crnogorske dijaspore koja će se razvijati kontinuirano i ciljano sofisticiranu komunikaciju u u narednom periodu - kazao je trouglu - državne institucije, Hadžić dodajući su u programu lokalne samouprave i dijaspore i druge aktivnosti kao što je koja je preduslov aktivnijeg predstava za djecu „Zaljubljeni učešća dijaspore u ekonomskim vitez od Morače“ i animatorski tokovima države. Na samom program, zatim u Kući Rista Ratforumu kroz tri odvojena panela kovića biće održano pjesničko tretiraćemo većinu potencijala veče i izložba slika naših umjeti problema sa pozicija najodnika iz dijaspore i Crne Gore, u govornijih institucija, Vlade, Centru za kulturu će biti održan ministarstava, kompanija u Okrugli sto na temu „Uloga vlasništvu države, načelnika dijaspore Crne Gore u procesu lokalnih samouprava, uspješnih evropske integracije“...

Dani dijaspore prilika za rješavanje mnogih pitanja Najznačajnija manifestacija za Upravu - Dani dijaspore ove godine biće održana u Bijelom Polju 29. i 30. jula i biće prisutni naši iseljenici iz mnogih zemalja. Po riječima Hadžića već dva mjeseca su usredsređeni na organizaciju ove manifestacije. - U sklopu manifestacije biće održan prvi Biznis forum dijaspore na kojem ćemo otvoriti mnoga pitanja, nadam se dobiti tražene odgovore i uspostaviti

Traže najbolja rješenja za produženja dokumenata Hadžić je istakao da MUP upućuje pozive ljudima kojima je istekla lična karta da je prilikom dolaska u Crnu Goru zamijene. - Imamo otežanu situaciju izazvanu korona pandemijom pa ćemo u saradnji sa MUP-om pokušati naći najbolja rješenja kako bi omogućili svima da zamijene istekla dokumenta - poručio je Hadžić.

i pojedincima koji do sada nijesu bili aktivni kroz neka od udruženja što nas posebno raduje. Prepoznali su nove mogućnosti i spremni su da ih koriste ali i da pomognu Crnoj Gori - smatra Hadžić. Plan razvoja koji je kao kandidat za čelno mjesto Uprave predstavio predstavnicima Vlade pokazao se, kaže, kao presudan u odabiru upravo njega na tu poziciju. - To svakako znači da su nam se pogledi prema dijaspori podudarili a moja vizija u najkraćem je sljedeća - omogućiti dijaspori istinski uticaj na kreiranje društvenih tokova u Crnoj Gori umjesto dosadašnjeg folklornog pristupa tom strateški važnom resursu države - ističe Hadžić. Naša dijaspora, to, po njegovim

riječima i zaslužuje jer kroz razne oblike godišnje investira preko pola milijarde eura čistog novca, a raspolaže sa deset puta većom cifrom koju je, kako ističe, moguće barem dijelom usmjeriti na razvoj ekonomije i otvaranje radnih mjesta. - Takođe, dijaspora posjeduje i ogroman naučno-obrazovni potencijal, a kako faktički predstavlja Crnu Goru od Kanade do Australije, kulturološki, identitetski, jezički, simbolički.. - zaslužuje i uticaj na društvene tokove u Crnoj Gori svakako - naglašava Hadžić. On naglašava da će raditi na kreiranju sofisticiranih platformi za umrežavanje dijaspore, kreiranje posebnih povlastica za ulaganje dijas-

pore u Crnu Goru, razvoj Uprave do nivoa ministarstva dij a s p o r e , o m o g u ć av a n j e glasanja u diplomatsko konzularnim predstavništvima, kreiranje sasvim novog modela očuvanja identiteta, jezika i kulture adekvatnim naprednim tehnologijama itd.

KONKURS

Kada je javni konkurs za sufinansiranje programa, odnosno projekata organizacija dijaspore-iseljenika u pitanju, kaže da pored svih teškoća koje su imali u ovoj godini, preduzimaju sve da konkurs za sufinansiranje projekata ipak bude realizovan. - Kasnilo se sa usvajanjem budžeta ali i problemi sa pandemijom korona virusa su uzeli svoj danak. Sredstva za dodjelu su po mom mišljenju vrlo skromna obzirom na broj udruženja kao i potrebu podrške različitim i vrlo bitnim projektima pojedinaca. Naša namjera je da ipak raspišemo konkurs bez obzira na to što se kasnilo u ovoj godini, a već za narednu da se priprema prijedlog budžeta koji će biti u mnogome veći od postojećeg kazao je Hadžić dodajući da im za ciljeve koje planiraju treba i više ljudi u Upravi i barem dupliran budžet od postojećeg. - Naša inicijativa će ići ka tome za sljedeću godinu - kazao je Hadžić. Primijetio je da ima problema i u komunikacijama među udruženjima i da generalno patimo od viđenja dijaspore kao ,,folklorno-biračkog“ sistema ,,što je neprihvatljivo i žalosno“. - Takve bisere imamo po cijelom svijetu u svim segmentima života, takav ekonomski potencijal i toliko prostora za unapređenje saradnje i valorizaciju tih resursa dijaspore da ne želim dijasporu posmatrati ni samo kao partnera države već isključivo kao strateški resurs od prioritetnog državnog značaja. I upravo tako i pristupamo. Kreiramo najbolje servise kako bi dijaspora trajno imala tretman strateškog partnera države - kazao je Hadžić dodajući da skoro svakodnevno ima komunikaciju sa nekom organizacijom ili pojedincima. Prioriteti Uprave u narednom periodu biće, naglašava Hadžić, umrežavanje dijaspore u tematski ciljane okvire pod okrilje Globalno razvojne mreže crnogorske dijaspore koju će formirati na Biznis forumu dijaspore u Bijelom Polju. N. KOVAČEVIĆ

Hronika

Neđelja, 25. jul 2021.

Lišen slobode u glavnom gradu

Odluka Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru

Mladić koji je u Budvi udario šest pješaka pušten da se brani sa slobode Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru

PODGORICA- Beograđanin J. B. (20), koji se sumnjiči da je preksinoć, tokom bahate vožnje, udario šest pješaka i pobjegao, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, pušten je da se u daljem postupku brani sa slobode – potvrđeno je Pobjedi u ODT-u Kotor. Ova odluka je posljedica štrajka advokata. J. B je uhapšen u petak veče. Policija je na brdu Topliš pronašla „BMW“ osumnjičenog, koji je ostavio poslije divljanja po budvanskim ulicama. Za njim je bila raspisana potjernica. Beograđanin je na trotoaru udario šest pješaka koji su se vraćali kući iz grada. Nije se zaustavio već je krenuo da bježi preko brda Topliš. Nastavio je sa brzom vožnjom kada je udario u nekoliko parkiranih automobila. Kada je vidio da je grad blokiran, izašao je iz vozila i pobjegao. Slučaj je policiji prijavljen oko jedan sat

poslije ponoći. Kako prenosi portal Vijesti, u ovom događaju povrijeđeni su pješaci A. C. (19) iz Loznice i S. B. (18) iz Banje Koviljače, N. J. (18) iz Tršića, N. M. (19) iz Banje Koviljače, Lj. P. (70) iz

Barska policija rasvijetlila četiri krivična djela u tom gradu

Policija je u Baru, na osnovu naredbe nadležnog sudije za istragu, izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi N .M. i pronašla manju količinu marihuane. - Osumnjičeni je po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - navedeno je u saopštenju. Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja uhapšen je Đ. H. (20) iz Svjeverne Republike Makedonije. On je, kako se

Ohrida i N. C.(50) iz Ohrida. Svi su zadobili lakše tjelesne povrede. Ukazana im je hitna medicinska pomoć i transportovani su u kotorsku bolnicu. R.P.

BAR- Podgoričanin D. P. (20) uhapšen je zbog sumnje da je u Baru prekjuče pretukao, pa silovao šesnaestogodišnjakinju. On je, kako nezvanično saznajemo, djevojčicu pretukao i silovao u svojoj porodičnoj kući u Baru, 23. jula. - On je uhapšen sinoć u Podgorici – saopšteno je Pobjedi nezvanično iz policije. Djevojčica je poznavala nasilnika i inspektorima je saopštila njegovo ime. Nakon ovog gnusnog zločina, djevojčica je smještena u bolnicu radi ukazivanja ljekarske pomoći. R.P.

Podgorička policija podnijela krivičnu prijavu protiv sugrađanina

Pronađen pištolj „bereta“ sa osam komada municije u okviru PODGORICA – U stanu koji koristi M. S. (23) iz Podgorice, podgorička policija je pronašla pištolj i municiju. Kako je precizirano iz Uprave policije, službenci Centra bezbjednosti Podgorica su sa ciljem otkrivanja oružja u ilegalnom posjedu protiv jedne osobe podnijeli krivičnu prijavu. Podgorička policija je, kako je precizirano, izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi M. S. - Pretresom je pronađen pištolj marke „bereta“ cal. 7,65 mm u ilegalnom posjedu sa okvirom u kojem se nalazilo osam komada municije a koji je vlasništvo V. S. (55) – navedeno je u saopštenju. Policija je državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. C.H.

Ranio nožem Budvanina u lokalu u Starom gradu

sumnja, na moru u Sutomoru upravljao skuterom i većeom brzinom udario u plovilo pedalinu kojim je upravljao I. I. koji je dobio teške tjelesne povrede. - Službenici Centra bezbjednosti Bar juče podnijeli krivičnu prijavu protiv M. S. (36) iz Podgorice zbog sumnje da je izvršila dva krivična djela krađa. Ona je, kako se sumnja, iz kuće koristeći nepažnju vlasnika ukrala oko 210 eura, a drugu krađu izvršila takođe koristeći nepažnju vlasnika i ukrala novac u iznosu od 700 eura - kazali su iz Uprave policije. Postupajući na rasvjetljavanju predmetnih djela policija je došla do sumnje da je M. S. na području Herceg Novog izvršila više krivičnih djela krađa i ona je sprovedena tužilaštvu u Herceg Novom na dalje postupanje. C.H.

BUDVA - Službenici Centra bezbjednosti Budva uhapsili su N. T. (21) iz Srbije, koji je u tuči dvije grupe u ugostiteljskom objektu u Starom gradu nožem više puto ubo D. Č. iz Budve. Srpskom držvljaninu se na teret stavlja krivično djelo ubistvo u pokušaju. Preksinoć je, kako su naveli iz Uprave policije, sat nakon ponoći policiji prijavljeno da je u Starom gradu u jednom ugostiteljskom objektu došlo do narušavanja javnog reda i mira i da je jedna osoba dobila povrede. - Policija je odmah izašla na teren, blokirala Stari grad i pretražila teren. Operativne grupe kriminalističke policije koje u večernjim časovima pokrivaju ovo područje grada, sa ciljem sprečavanja krivičnih djela, pravovremeno

U blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom otkrivena plantaža droge

Crnogorski državljanin uhapšen zbog uzgajanja 20 stabljika marihuane PODGORICA - Službenici Uprave policije su preksinoć, 23. jula, nakon višednevnih aktivnosti otkrili plantažu sa marihuanom na kojoj je bilo zasađeno 20 stabljika marihuane u poodmakloj fazi sazrijevanja. Policijski službenici su, kako je navedeno u saopštenju, dolaskom na lokalitet zatekli osumnjičenog u zalivanju i obradi

Uhapšen Podgoričanin osumnjičen za prebijanje i silovanje

U Budvi uhapšen srpski državljanin zbog pokušaja ubistva

Terete ih za držanje droge, teške tjelesne povrede, krađe BAR - Prethodnih nekoliko dana barska policija je podnijela tri krivične prijave za četiri krivična djela – saopšteno je iz Uprave policije.

zasada marihuane i uhapsili R. V. (45), državljanina Crne Gore. - Aktivnost je realizovana u večernjim časovima nedaleko od državne granice sa Bosnom i Hercegovinom. O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilšatvu u Nikšiću – rekli su iz Uprave policije. Pripapnici Uprave policije, prije nekoliko dana, otkrili su

plantaže marihuane u mjestu Rvaši u prijestonici Cetinje, do sada najveće u Crnoj Gori. Na plantažama je bilo oko 3.700 stabljika ove biljke koje su i oduzete. Tada je u akciji kodnog naziva „Dvogled“ uhapšen Marko Gazivoda (34) iz Podgorice zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljenje u promet opojnih

su reakcijom spriječile bjekstvo osumnjičenog – ističu iz Uprave policije. D. Č. je hospitalizovan u kotorskoj bolnici. - Na terenu je izvršen uviđaj kojim je rukovodio državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu. Budvanska policija je prikupila obavještenja od oko 20 osoba koje su učestvovale u incidentu, ali i očevidaca i svjedoka. U slučaj je uključen i ronilački tim Protivterorističke jedinice koji je pretragom mora pronašao nož za koji se sumnja da je osumnjičeni koristio prilikom izvršenja djela – naveli su iz Uprave policije. Kriminalističkom obradom policija je došla do sumnje da je krivičnom djelu prethodio verbalni i fizički konflikt dvije grupe koje su boravile u ugostiteljskom C.H. objektu.

droga i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. - Dolaskom na imanje prijavljenog zatečeno je sedam većih plantaža na kojima su pronađeni zasadi 3.346 stabljika veličine do dva metra i 347 saksija sa zasadima marihuane – saopšteno je ranije iz Uprave policije. Pojasnili su da bi preradom i prodajom ove droge osumnjičeni zaradio vešemilionski iznos, čime je spriječeno da marihuana bude krijumčarena kako na teritoriji Crne Gore, tako i prema zemljama regiona. A.R.

Uhapšen maskirani muškarac koji je pucao u Velder pabu PODGORICA - Maskirani muškarac upao je sinoć u Velder pab u Podgorici i ispalio više hitaca iz vatrenog oružja, saznaje portal Pobjeda. Srećom, nije bilo povrijeđenih, a on je ubrzo uhapšen. Kako nam je nezvanično rečeno iz policije, pucnjavi je prethodila svađa. R.P.

Akcija carinika i policije u selu Botun

Otkriveni miniproizvodni pogon i velike zalihe cigareta PODGORICA - Uprava carina i prihoda je, uz asistenciju Uprave policije, otkrila mini-proizvodni pogon i velike zalihe cigareta za nelegalno tržište u podgoričkom selu Botun – saopšteno je iz Građanskog pokreta Ura na Instagramu. Akcija slijedi, kako ističu, nakon što je Vlada zabranila skladištenje cigareta u Slobodnoj zoni „Luka Bar“ i naložila nadležnim institucijama da drastično pojačaju kontrole i carinski nadzor. - Postupajući na bazi operativnih informacija, Uprava prihoda i carina i Uprava policije

su jutros izvršili upad u magacin u Botunu u kojem je nađena velika količina rezanog duvana, kao i veliki broj paketa cigareta spremnih za plasman na crno tržište – napisano je u objavi GP Ura. Pripadnici Uprave carina i prihoda juče su izvršili kontrolu i u Slobodnoj zoni „Novi duvanski kombinat“. - Riječ je o nastavku nikada snažnijih aktivnosti državnih organa, ranije dogovorenih na sjednicama Biroa za operativnu koordinaciju (BOK), kojim predsjedava potpredsjednik Vlade dr Dritan Abazović. Niko nije jači od države – poručili su iz GP Ura. C.H.

Kultura

Neđelja, 25. jul 2021.

Stefan Milenković i „Kamerata Novi Sad“ priredili posebno muzičko iskustvo u Budvi

Proslava života uz „Karminu Buranu“

PODGORICA - Koncertom violiniste Stefana Milenkovića i kamernog orkestra „Kamerata Novi Sad“ u petak veče na sceni između crkava, nastavljen je muzički program festivala Grad teatar.

Budvanska publika je uživala u djelima Kristijana Sindinga, Džordža Geršvina, Astora Pjacole, ali i u popularnoj muzici poput „Boemske rapsodije“ Fredija Merkjurija, odnosno, grupe Kvin.

DUGOTRAJAN PROCES

KIC pop hor u Sutomoru PODGORICA – KIC pop hor nastupiće u ponedjeljak, 26. jula u 21 sat, na početku šetališta – Obala Iva Novakovića u Sutomoru. Biće to ujedno i prvi događaj, na tom dijelu, nedavno renoviranog, šetališta. Dirigentica hora prof. Petra Ivanović najavila je da je hor pripremio bogat mješoviti repertoar, namijenjen ljetnjem ambijentu i brojnim gostima Sutomora, pa će KIC pop hor uz domaće evergrin hitove i dio antifašističkog repertoara, izvesti i numere: „Ljuljaj me nežno“, „Devojko mala“, „Negativ“, „Mi menjamo dan za noć“, „Zlatni dan“, „Bela ciao“, „Odiseja i druge“. Specijalna gošća koncerta biće sopran Aleksandra VojvodićJovović. Kako je podsjetila osnivačica i menadžerka hora Snežana Burzan-Vuksanović, ova muzička grupacija postoji već skoro četiri i po godine, čini je 40-tak pjevača amatera, različitih profesija i generacija, te da su ljubav i čista emocija to po čemu je hor prepoznat u Crnoj Gori i regionu. Uz moto „Pjevajmo i volimo se“ KIC pop hor će zaokružiti jedan, uprkos korona virusu, uspješan period, te će nakon tri julska koncerta, nakon četvrtog u Sutomoru, u otići na odmor do septembra. R. P.

Stefan Milenković

ZABAVNA DJELA

Međutim, kako je objasnio, nešto pozitivno se izrodilo iz svega što nas je snašlo. - Našli smo sami sebe, otkrili smo da ne može baš sve da se radi preko interneta, otkrili smo prirodu i sve one stvari od kojih smo se možda malo udaljili. Činjenica je da nas je sve ovo nagnalo na neko razmišljanje, introspekciju. Nadam se samo da nećemo zaboraviti efekat, da su ljudi najvažniji i da jedni bez drugih ne možemo – rekao je Milenković. Glavno djelo na repertoaru jeste bila „Karmina Burana“, ali, kako je ispričao, pitanje je bilo i šta kombinovati sa tim. - Zadatak nije bio baš očigledan, treba da bude nešto što je pogodno za veliku scenu, a isto tako kada se stavi u neki intimniji prostor da bude apsolutno prikladno u prirodnom ambijentu. Stilski sam isto razmišljao u raznim pravcima, a onda sam zaključio da je koncert ljeti, napolju i napravio sam odabir zabavnih djela sa visokom energijom koju ljudi ne čuju tako često u ovom aranžmanu jer su sve autentični aranžmani za violinu i kamerni orkestar. Tako da su tu Geršvin,

čujem kako oni taj aranžman dožive i na koji način oni mogu da doprinesu, što su zapravo uradili i to na najbolji mogući način. Saradnja sa Stefanom je prošla izvanredno, on je bio divan. Dao mi je potpunu slobodu

da ja kreativno mogu da se izrazim, iako aranžman nije originalna muzika – kazala je Krstajić. Proces je, kako je rekla, bio dug, ali je prezadovoljna krajnjim rezultatom. Mislim da je taj prvi period sa-

PODGORICA - Crnogorski dugometražni igrani film „Planeta 7693“ reditelja Gojka Berkuljana, u produkciji kompanije „A Production“ i makedonskog koproducenta „Skopje Film Studio“, podržan je na konkursu Agencije za film Sjeverne Makedonije sa oko 49.000 eura. Film u režiji Gojka Berkuljana, realizuje se prema scenariju Ane Vujadinović, dok je producent filma Marko Jaćimović. Projekat je prethodno podržo i Filmski centar Crne Gore. Kako je navedeno u sinopsisu,

Film Gojka Berkuljana podržan u Sjevernoj Makedoniji

PODGORICA - Knjiga „Priče sa zapadne strane“, autora Sava Markoča, predstavljena je u petak veče ispred Dvorca kralja Nikole u okviru programa bARS Barskog ljetopisa. Nova knjiga Markoča objavljena je nedavno u izdanju „Grafičkog ateljaa CG“, a dolazi nakon zbirke „Kula od sjećanja i druge priče“. A kako je u ime izdavača kazao Mirko Rakočević, u pitanju je izvanredna proza, pisac koji pokazuje književni zanat i da vlada formom koju piše. - Ima interesantan stil pisanja – duga rečenica i njom odlično vlada. Kada se uzme u ruke knjiga „Priče sa zapadne strane“, prvi utisak je da se radi o obrazovanom autoru što se književnosti tiče, no to nije presudna stvar, iako je bitna u dijelu književnog zanata. Drugi utisak je da ima dovoljnu mjeru. Savo Markoč oba ova segmenta potpuno drži pod kontrolom i to je dio njegove stvaralačke zbilje – kazao je Rakočević. Ovo je, prema njegovim riječima, tek „suvi početak onoga što bi trebalo očekivati od Markoča“.

Stefana Milenkovića je publika u Budvi slušala i prije 30 godina na Grad teatru kada je započinjao karijeru, ali i prije 14 godina kada je nastupao na XXI festivalu zajedno sa violončelistkinjom Ani Aznavorian. Svaki nastup, kako je rekao, poseban je i ima nešto što je jedinstveno za njega, ali da će posljednje veče u Budvi zaista pamtiti. - Nekad je to subjektivno, nekad objektivno, nekad zavisi i od samog prostora. Ovo su kulise koje ne postoje nigdje drugo. Imamo tvrđavu, more, to je sve sugestivno. Izdvojio bih ovaj koncert kao jednu kombinaciju elemenata koji su neponovljivi. Čak i da sjutra sviram ovdje neće biti isto, neće biti isti mjesec. Nisam dugo bio u Budvi i ovo veče ću zaista pamtiti – ispričao je Milenković.

Pjacola i Kvin. Htio sam da budu kraće forme jer sama „Karmina burana“ traje četrdeset minuta pa sam napravio uvod u Odiseju iz srednjeg vijeka – kazao je Milenković. Stefan Milenković i „Kamerata Novi Sad“ su se, na zahtjev publike, vratili na bis tokom kog su izveli čuvenu melodiju iz filma „Šindlerova lista“, kompozitora i dirigenta Džona Vilijamsa. S. V.

Za „Planetu 7693“ oko 49.000 eura

radnja je smještena u prigradskom naselju, u veoma zanimljivom komšiluku gdje živi osmogodišnji dječak Luka, sa roditeljima i sestrom. - Priča se odvija tokom jednog nesnosno vrućeg i ljepljivog ljetnjeg raspusta. Njihova porodica je prilično harmonična i složna, roditelji su na svoju djecu prenijeli ljubav prema naučnoj fantastici, kultnim knjigama i filmovima SF sadržaja. Samim tim, Lukina mašta

je više nego živopisna. Kada dođe do turbulentnog perioda, koji biva izazvan majčinim gubitkom bebe u već naprednoj trudnoći, dolazi do nerazumijevanja, mimoilaženja i velikih svađa unutar porodice. Luka, ostavljen od svih ukućana, svoju usamljenost kanališe tako što se prepušta fikciji – navedeno je u sinopsisu. Podsjetimo, ovaj projekat je prethodno dobio podršku i na konkursu Filmskog centra

ni. „Planeta 7693“ se u prethodnom periodu našla i među projektima koji su predstavljeni na Thessaloniki International Film Festivalu, kroz Crossroads Co-Production Forum. Prethodno je podržan za razvoj scenarija i projekta od strane Filmskog centra Crne Gore, kao i na konkursu za filmove za djecu i omladinu koji su prvi put organizovali Ministarstvo kulture Crne Gore i Filmski centar. S. V.

Srbije, kao i od SEE Cinema mreže. Bio je nagrađen i na prestižnom Kids Kino Industry forumu u Varšavi, čime je osvojio besplatno učešće u Kids Kino – Lab programu, posvećenom razvoju scenarija. Takođe, osvojio je nagradu za najbolji „pitch“ na prošlogodišnjem Pitch Balkan takmičarskom programu četvrtog izdanja Balkan Film Marketa, koji je održan od 12. do 15. novembra 2020. u Tira-

Knjiga „Priče sa zapadne strane“ predstavljena na Barskom ljetopisu

Enciklopedija amerikana pisana na tlu Balkana - U ovoj knjizi svaka priča ima svoju poentu, na nekim mjestima se pisac poigrao književnim elementima – ispričao je Rakočević. „Priče sa zapadne strane“, kako je Makoč objasnio, klasifikovane su kao enciklopedija amerikana. - Na promociji prve knjige „Kula od sjećanja i druge priče“ pitali su me šta dalje, i odgovorio sam da će biti u stilu kakav je onaj koji sadrži priča koja je zatvarala tu knjigu, čudnog imena „Sise u klin“, koja je mirisala na karverovštinu. To sam i uradio. „Priče sa zapadne strane“ su tu, to jesu priče amerikane, pisane na Balkanu iz pera nekoga ko nikad nije kročio na američko tlo. Veoma interesantna kombinacija – rekao je Markoč. Priča „Sise o klin“, kako je objasnio, našla se i u ovoj knjizi jer tematski i stilski pripada „Pričama sa zapadne strane“.

Danilo Pavlović

Kulminacija ove muzičke večeri bila je „Karmina Burana“ u aranžmanu Ane Krstajić koja je, takođe, bila u publici, i prvi put uživo slušala izvođenje koje je okarakterisala kao fantastično. - Meni je zaista ovo jedan veliki dar, da imam Stefana i cijelu kameraciju na raspolaganju gdje nemam nikakve limite u aranžmanu, sve tehničke stvari radim do samog vrhunca jer znam da oni to mogu da izvedu. To je ogromna radost i uvijek mi je interesantno da

mog „brejnstorminga“ sa Stefanom, odabir stavova i smjera kojem ćemo da se okrenemo trajao jako dugo jer smo zajedno razmišljali koje ćemo stavove da odaberemo u odnosu na cijelu priču Karmine Burane. Sama izrada partiture je prošla veoma lako, ali u prvom dijelu smo dosta snage i vremena uložili da na častan način ispričamo djelo Karla Orfa – rekla je Krstajić. Milenković je, kako je kazao, oduvijek bio fasciniran Orfovim djelom. Htio je da svira „Karminu Buranu“ dugo, ali za to je potrebno skoro dvije stotine izvođača na sceni i nije bio siguran kako to da izvede. - Upoznao sam Anu Krstajić, kazao joj svoju želju i sve ostalo je istorija. I danas smo tu, ovo je četvrti koncert na turneji i djeluje fascinatno iz svakog ugla. Ako čitate o njemu, prosto je nevjerovatno kako je nastalo djelo, od čega je nastalo, teme tih pjesama…Ako se sluša u Orfovom izdanju, u originalnoj verziji, nema ništa što je nalik „Karmini Burani“. Ovo je za mene bio još veći uži-

tak jer smo direktno uključeni u kreaciju te Karmine koja slavi život. Tako i mi tokom svakog nastupa osjećamo da slavimo život, posebno nakon ove pauze koja je pogodila sve nas, nekako ima još veće značenje – ispričao je Milenković.

Posebno veče

Sa predstavljanja knjige „Priče sa zapadne strane“

- Malo je prerađena. Ona služi kao poveznica, ako ne između prve i druge knjige, onda poveznica između brzine suludo datog obećanja i ove druge knjige. Ubuduće, ako mi neko postavi slično pitanje – gledaću šta obećavam. Ne može se više ovako – kazao je ktoz šalu Markoč. Priče koje su se našle u ovoj knjizi nastale su tokom pandemije. - Naš narod kaže da nije svako

zlo za zlo. U vrijeme pandemije – vrijeme ograničenih sloboda kretanja i karantina, poslužilo mi je da se povučem i posvetim pričanju priča. Rezultat je tu pred nama – objasnio je autor i dodao da su priče koje su se našle u prethodnoj knjizi „pisane na ivici autobiografskog, dok su ove priče fikcije“. Knjiga, kako je ispričao, po-

sveta je omiljenim piscima i pjesnicima, ali i njegovoj djeci – Antonu i Mariji. - Prvi put sam se inficirao američkom književnošću kada sam saznao za grupu autora koji su 20-ih godina prošlog vijeka odbacili i distancirali se od američkog sna, i pošli da traže evropski san. To su bili predstavnici „izgubljene generacije“ – Ernest Hemingvej, Frensis Skot Ficdžirald, Ezra Paund, Dos Pasos, T.S. Eliot... Ta izgubljena, to jeste, besciljna generacija, iznjedrila je velika djela – ispričao je Markoč kako se zainteresovao za američke pisce, ali i pojasnio da svi oni nijesu imali toliko uticaja na njega koliko Milan Oklopdžić. U okviru književnog programa Barskog ljetopisa sinoć je ispred Dvorca kralja Nikole promovisana knjiga „Spaljivanje Džošua drveta“ Vladimira Vujovića. S. V.

Kultura

Neđelja, 25. jul 2021.

INTERVJU: Ilija Subotić, direktor Kraljevskog pozorišta Zetski dom PODGORICA - Od stupanja na dužnost krajem prošle godine, Kraljevsko pozorište Zetski dom u kontinuitetu je odgovaralo obavezama koje proizilaze iz propisanog javnog interesa u crnogorskoj kulturi. One se, prije svega, odnose na stvaranje uslova za pripremu i prikazivanje scenskih djela nastalih na tekstovima iz crnogorske i svjetske dramske i književne baštine, uz njegovanje savremene domaće i strane drame – kazao je, komentarišući svoj dosadašnji angažman na čelu najstarijeg teatra, direktor Ilija Subotić. Zetski dom je, kako je Subotić kazao na početku razgovora za Pobjedu, nastojao da pruži podršku i nezavisnoj kulturnoj sceni kroz učešće u domaćoj koprodukciji, cijeneći da svi zajedno čine jedinstveni kulturni prostor bez obzira na institucionalnu organizaciju. - U periodu maj-jul premijerno smo prikazali predstavu „Rani jadi“, prema motivima istoimenog djela Danila Kiša, reditelja Petra Pejakovića, u kojoj igraju mladi iz prijestonice. U saradnji s Dramskim studiom ,,Prazan prostor“ realizovali smo predstavu „Ana Karenjina“, L. N. Tolstoja, reditelja Mirka Radonjića. Takođe, završili smo i prvu fazu proba za predstavu „Tobelija“, prema tekstu Ljubomira Đurkovića u režiji Mirjane Medojević, dok će druga faza priprema i premijera biti na jesen. Za 29. jul bila je planirana i premijera komada „Čikaške perverzije“ Dejvida Memeta, koji režira Zoran Rakočević. Međutim, zbog zdravstvenih problema člana glumačkog ansabla primorani smo da premijeru i reprize odgodimo za kasniji period ove godine. Ovim predstavama napravili smo značajan napredak u većoj zastupljenosti domaćeg umjetničkog i stručnog kadra, stvaranju uslova za podsticaj razvoja i afirmaciju talenata, aktivnijem učešću djece i mladih u kulturnom životu Crne Gore, omogućivši im da budu dio produkcije referentnog projekta. Spomenuo bih i angažovanje našeg pozorišta u interinstitucionalnoj saradnji u Crnoj Gori u cilju ravnomjernog razvoja kulture i disperzije programa kroz međusobna gostovanja. Uspješno smo okončali i realizaciju IPA projekta ADNICH – Italija – Albanija – Crna Gora – kazao je on i dodao da je, imajući u vidu navedeno, zadovoljan postignutim. POBJEDA: Poslije skoro 70 godina, Zetski dom je formirao svoj ansambl. Koliko je to olakšalo rad teatra i, budući da je ranije rečeno da bi glumačka ekipa trebalo da bude i upotpunjena, da li u narednom periodu planirate i nova zaposlenja? SUBOTIĆ: Formiranje glumačkog ansambla se uvijek isticalo kao neophodnost, imajući u vidu ne samo prirodu djelatnosti, već njoj imanentne normative i standarde. Nakon usvajanja Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, za sada je popunjeno pet radnih mjesta s ugovorom o radu na godinu. Time Goran Vujović, Vule Marković, Marija Labudović, Jelica Vukčević i Jelena Laban, čine prvi glumački ansambl

„Protagonist“ će oživjeti scenu Naše ambicije usmjerene su ka tome da „Protagonist“ vremenom postane stručni časopis s međunarodnim predznakom. Takođe, uskoro ćemo predstaviti i novu internet prezentaciju, u namjeri da proširimo kanale komunikacije s javnošću – kazao je Subotić Zetskog doma, nakon pauze od skoro sedam decenija. Uz postojeći sastav ansambla, koji će prvi put zajedno igrati u predstavi „Čikaške perverzije“, premda su njegovi članovi i pojedinčano zastupljeni u našim drugim projektima, kao i uz gostujuće glumce, držim da će Kraljevsko pozorište nastaviti sa ostvarivanjem umjetničkih uspjeha u radu i neophodnom internacionalizacijom. Ansambl će biti kompletiran zapošljavanjem još pet članova kada se za to stvore svi neophodni uslovi. POBJEDA: Zetski dom bi uskoro trebalo da pokrene i pozorišne novine. Kakav će da bude koncept tog projekta i šta je njime predviđeno? SUBOTIĆ: Shodno značaju Kraljevskog pozorišta u sistemu crnogorske kulture, mora se primjetiti da pozorišne novine jesu segment koji je nedostajao najstarijem državnom teatru. Pozorišni časopis je činjenica koja emanira neka viša značenja od onih informativnih. Takva publikacija ima i svoju simboličku i statusnu ulogu, ona pokazuje da institucija koja stoji iza nje vodi računa o svom mjestu u širem kulturnom kontekstu ovog prostora. Nekadašnji, jednako kao i sadašnji, značaj „Zetskog doma“, zahtjeva stalni dijalog između tradicionalnog i inovativnog, a časopis jeste medijum kroz koji se ta komunika-

ISKORAK KA NOVOME: Ilija Subotić

cija proširuje. Ako pogledamo kroz vrijeme, u Crnoj Gori su postojala i prestajala s radom tematska glasila, pri čemu od 2012. ne izlazi renomirani časopis „Gest“ koji je bio od posebne važnosti za pozorišnu umjetnost i produkciju. Sada, primjera radi, veoma uspješno funkcionišu e-časopis „Peripetija“, kao i glasilo Nikšićkog pozorišta. Uzimajući u obzir da je ključni segment jednog pozorišnog časopisa onaj koji čine tekstovi kojima se prati i vrednuje recentna pozorišna produkcija, generalno uzev, nedovoljna ili neubjedljiva prisutnost takvih publikacija otežava uspostavljanje utemeljenijeg sistema vrijednosti i lišava umjetničku scenu one neophodne dinamike koja se stvara produkcijom kritičkih, teorijskih i polemičkih teksto-

va. Zato smatram da pojava časopisa „Protagonist“ – kako će se zvati novine Zetskog doma – može učiniti življom našu umjetničku scenu. Za početak će predstavljati presjek aktivnosti tokom pozorišnih sezona, uz sadržaj koji referiše na rad ove kuće kroz vrijeme i teatarsku istoriju u Crnoj Gori u cjelini. U narednim brojevima planiramo proširenje njegove koncepcije, što će, siguran sam, učiniti da „Protagonist“ postane neodvojivi dio identiteta naše institucije i time doprinijeti njenoj prepoznatljivosti i renomeu. Takvom formom časopis će prevashodno prezentovati sadržaje namijenjene subjektima pozorišne kulture i umjetnosti, ali će, u skladu sa sve interaktivnijim odnosom koji posljednjih decenija vlada izme-

Ilija Subotić i umjetnička direktorica Zetskog doma Lidija Dedović (prva s lijeva) sa članovima ansambla Zetskog doma

đu pozorišne i ostalih umjetnosti, nuditi sadržaje cijeloj kulturnoj javnosti i, naravno, pozorišnoj publici. Naše ambicije usmjerene su ka tome da „Protagonist“ vremenom postane stručni časopis s međunarodnim predznakom. Takođe, uskoro ćemo predstaviti i novu internet prezentaciju, u namjeri da proširimo kanale komunikacije s javnošću. Svjesni smo da se u današnjem vremenu konvencionalni modeli prezentacije jedne ustanove kulture moraju proširiti i nadgraditi efikasnijim komunikacijskim sredstvima, a sve od značaja za njegovanje postojeće i privlačenje nove publike. POBJEDA: Zetski dom je u prethodnom periodu potpisao sporazume o saradnji sa različitim kulturnim institucijama. U kojoj je mjeri na ovaj način teatar postao vidljiviji van granica naše zemlje i imate li u planu neke nove kolaboracije i koprodukcije? SUBOTIĆ: U cilju jačanja cjelokupnog pozorišnog i sektora kulture, Zetski dom je u proteklom periodu obnovio saradnju s Prijestonicom Cetinje, Crnogorskim narodnim pozorištem, Gradskim pozorištem Podgorica, Nikšićkim pozorištem, Kulturnim centrom „Nikola Đurković“ i Kotorskim festivalom pozorišta za djecu, Fakultetom dramskih umjetnosti i lokalnom Turističkom

Onlajn pozorište je privremena neophodnost POBJEDA: Budući da je moguće očekivati novi talas virusa i nove mjere, koliko to utiče na rad teatra? Postoje li alternative i da li je održiva forma „onlajn pozorišta“? SUBOTIĆ: Jasno je da eventualna pojava novog talasa korona virusa može u velikoj mjeri ponovo poremetiti naše poslovanje i realizaciju repertoarske djelatnosti. Nakon perioda masovne imunizacije, a i većeg opreza na koji nas upućuje iskustvo kroz koje smo prošli prethodne i ove godine, nadam se da do toga ipak neće doći. Bez obzira na to što je pozorište jedno od najkontrolisanijih sredina u smislu poštovanja epidemioloških mjera, bojazan od pojave virusa i nasilnog prekida aktivnosti ipak je stalno prisutna. Ono što je najvažnije, očuvanje zdravlja svih učesnika u funkcionisanju kompleksnog pozorišnog

sistema, kao i publike, naš je apsolutni je prioritet. ,,Onlajn pozorište“ bilo je privremena neophodnost kojom je iznađena određena vrsta kompromisa između očuvanja zdravlja ljudi i zadovoljenja njihovih kulturnih potreba, odnosno navika. Taj iznuđeni model ipak je održao prisutnost pozorišne umjetnosti u svim nelagodnostima i izolovanostima koje je publici pandemija nametnula. Zahvaljujući tehničkim mogućnostima tog modela mnoge regionalne i inostrane predstave pratilo je više desetina hiljada gledalaca. Ipak, smatram da snimljeno pozorište urušava njegovu osnovnu suštinu i značaj i kreira novi umjetnički medij koji iz izvođačke prelazi u prikazivačku djelatnost, lišen neposredne interakcije umjetnika i publike na kojoj scenska umjetnost počiva.

organizacijom. Što se institucionalne saradnje tiče, podsjetio bih da smo potpisali sporazum s Crnogorskom kinotekom, zahvaljujući čemu je ponovo aktivna prikazivačka djelatnost na Cetinju, tako da je svakog mjeseca publika bila u prilici da pogleda značajna filmska ostvarenja iz bogatog kinotečkog fonda. U okviru regionalne saradnje nedavno smo u Zagrebu potpisali sporazum sa Udrugom Festival suvremenog židovskog filma, u cilju razmjene programa, koprodukcija, ali i gostovanja programskih segmenata Festivala tolerancije, koji je na širem području prepoznat po promociji temeljnih ljudskih prava. Dakle, regionalna i međunarodna saradnja visoko su pozicionirane u našim prioritetima i to se neće mijenjati bez obzira na to što zbog pandemije nijesmo bili u prilici da realizujemo planirana gostovanja. Polazeći od činjenice da kultura i pozorišna umjetnost nijesu i nikako ne mogu biti homogen entitet, već pitanje široke otvorenosti i sadejstva, naša težnja i dalje će biti usmjerena ka saradnji s ustanovama posebno pozorišne djelatnosti istog ili sličnog ranga i organizacije iz regiona, ali i van tog geografskog konteksta. POBJEDA: Nova pozorišna sezona trebalo bi da startuje u septembru. Kakvi su planovi najstarijeg teatra i šta bi publika mogla da očekuje? SUBOTIĆ: Težište repertoara planiranog za narednu sezonu je na projektima koji predstavljaju iskorak ka novome, daljem dostizanju visokih umjetničkih dometa i standarda, kao i afirmaciji posebno umjetnika mlađe generacije, čiji se rezultat, siguran sam, neće razlikovati od onih koji se postižu u regionu i Evropi. Izbor naslova, rediteljskih, glumačkih i imena saradnika angažovanih na projektima, a u prvom redu naših zaposlenih, od posebne su važnosti za dalje jačanje statusa Kraljevskog pozorišta na širem prostoru. Kada govorimo o periodu septembar-decembar, osim „Ane Karenjine“, „Čikaških perverzija“ i „Tobelije“, realizovaćemo i premijere predstva „Ko se boji Virdžinije Vulf“, Paola Mađelija i regionalnu koprodukciju „Nije to to – studije Fausta“, reditelja Tomija Janežiča. Njihovo izvođenje u nekoliko navrata odgađala je složena i različita epidemiološka situacija u Crnoj Gori i zemljama za koje su vezani internacionalni ansambl i saradnici. Krajem godine ćemo započeti i čitaće probe za komad „Heda Gabler“, koji će, prema Henriku Ibzenu režirati Radmila Vojvodić, dok se premijera očekuje početkom 2022. godine. Uz sve ovo, Kraljevsko pozorište funkcioniše sa znatno manjim kadrovskim i tehničkim kapacitetima u poređenju sa drugim ustanova kulture lokalnog, a posebno nacionalnog sistema organizacije. Uprkos tome, velikim i predanim radom i naporima zaposlenih uspijevamo da odgovorimo obavezama, pri čemu se kadrovsko jačanje u svim sektorima i tehničko-tehnološko osavremenjivanje ističu kao neophodnost i prioritet. Svetlana VIŠNJIĆ

Jubilarni vremeplov

Neđelja, 25. jul 2021.

SVJEDOK ŽIVOTA U CRNOJ GORI Prvi broj Pobjede štampan je prije 76 godina, devet mjeseci i jednog dana

JE TU 20.000 PUTA

Prvi broj Pobjede napisali su i odštampali novinari i grafičari u partizanskim uniformama u tek oslobođenom Nikšiću prije 76 godina, devet mjeseci i jednog dana. Bio je utorak, 24. oktobar 1944. godine, četiri stranice donijele su informacije sa četiri zaraćene strane svijeta, po kuririma je list otpreman na front i lijepljen na određenim mjestima u Nikšiću... Ime listu dao je Blažo Jovanović, revolucionar i dugogodišnji istaknuti političar, koji je za prvi broj napisao uvodnik s naslovom „Pobjeda je tu“. Danas, u neđelju 25. jula 2021. godine, Pobjeda je opet tu, ovog puta pred čitaocima je 20000. broj našeg lista! Novinarstvo je, ostavile su nam u amanet starije kolege, i strast i misao, i volja i zabluda, i nada i strijepnja, i hrabrost i diplomatičnost, i istina i povjerenje, ali i objavljivanje i prePrvi broj „Pobjede“ / 24. oktobar 1944. u Nikšiću / ćutkivanje. I valjda, iznad svega – trka, izbor i život. U tom lijepom, ali ponekad i nezahvalnom trajanju, došli smo do impozantne cifre – ubjedljivo vodeće na crnogorskom tržištu. Odlučni da objavimo što bolji tekst i fotobroj objavljen je 4. februara 1971. godine, prigrafiju, da najbolje moguće „prelomimo“ mjerak je koštao 50 para, a list je u to doba stranu, da što više uspijemo da ispravimo, izlazio dvaput sedmično – neđeljom i četvrtsvjesni smo prednosti (čitajte prijetnji) kom, najčešće na 16 strana. novih tehnologija, ali, kako nedavno na– Tri hiljade brojeva za naš list su više od četvrt pisaše sličnim povodom u regionalnom vijeka obraćanja čitaocima u veoma različitim dnevniku, „novinarstvo se ne predaje neuslovima, u raznim oblicima i uz mnoge usgo strastveno vozi paralel-slalom izmepone, zastajkivanja i prestrojavanja. Društvo đu analognog printa i digitalnih čudesa u se od partizanskih redova do samoupravnih svim zamislivim formatima“. dogovora stalno mijenjalo i u svom kvalitaIza Pobjede je 20.000 brojeva, a u njih je tivnom previranju postavljalo pred sve, pa i stalo 28.033 dana, jer je u jednom periodu pred štampu, nove i složene zadatke, a list je, naš list izlazio periodično, pa dvaput seds promjenljivim uspjehom, pokušavao da se mično, pa svim danima osim neđeljom, dok odazove tim zahtjevima; sve se, dakle, za pronije prešao na dnevno izlaženje 25. aprila teklih 26 godina mijenjalo, samo su uslovi rada 1977. godine. Bilo je tu i srećnih i tužnih i redakcije ostali nepromijenjeni – i danas kao u mirnih i ratnih dana i godina, bilo je izuprvim poratnim godinama. Ali, sasvim iskrezetnih istraživačkih priča i poduhvata, nano pretpostavljamo da se čitaoca ne moraju tiravno i odluka, procjena i rješenja na koje cati uslovi u kojima se list stvara (to je briga nas nijesmo ponosni. Suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima – od „ratnih novina“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja (7. decembra 1944) stigli smo do Titograda (13. jun 1954) i Podgorice. Radili smo i vanredna izdanja, bilo je perioda kad smo imali i jutarnje i večernje, pa i različita regionalna. Samo mi znamo kako smo premošćavali nedostatak papira i kašnjenje plata, „preživjeli“ stečaj – bez spuštanja profesionalnih standarda i etike. Kroz sve te godine dijelili smo iskušenja i sudbinu Crne Gore, svakodnevno polažući ispit pred čitaocima, uz vazda prisutnu obavezu da budemo aktuelni, pouzdani i profesionalni... Ili, kako su nam često poručivali: „Mi čitaoci želimo da budete još hrabriji i bolji, ali pošteni prema kori hljeba i kolegama“. U čast 20000. izdanja prelistali smo našu bogatu arhivu i danas donosimo presjek – što smo objavljivali u prethodnim jubilarnim brojevima, uz podsjećanje da je prvih decenija Pobjedinog trajanja evidencija štampanih izdanja vođena po kalendarskim godinama (od januara do decembra pa ispočetka), zato nema posebne oznake za 3.000. broj Pobjede 1000. i 2000. broj.

3000.

Pobjeda je od štampanja prvog broja 24. oktobra 1944. godine prolazila Scile i Haribde, dijelila sudbinu naroda, države i društva. Imala je uspone i padove, slavila i obilježavala jubileje i radne pobjede, svoje i tuđe, i – prije ili kasnije – priznavala svoje i tuđe poraze i, neizbježno, plaćala i okajavala svoje, a mnogo češće tuđe greške i grehove. Ipak, Pobjeda je dočekala svoju punu zrelost i sa 10000. brojem ulazi u pedesetu kalendarsku godinu izlaženja – zapisano je u redakcijskom uvodniku povodom 10000. broja objavljenog 4. oktobra 1993. godine. Danas – 28 godina i deset hiljada brojeva kasnije – tome dodajemo suočavanje sa izazovima modernog društva koje je pred medije postavilo neke nove Scile i Haribde. Moguće suptilnije od negdašnjih, ali ne manje strašne zamke... samih i još ponekog, možda!): uz ovaj jubilarni broj osjećamo se, nezavisno od toga, jednako odgovornim za sve ono što smo propustili pred čitaocima u prošlosti i radosni zbog svega onoga što smo, ipak, uspjeli da mu pružimo. Uostalom, ovaj trihiljaditi broj nas i ne pobuđuje da činimo svečarske osvrte na prošlost; upućuje nas da se više pozabavimo savremenim svojim trenutkom i još više zadatkom koji nam predstoji – prelaženjem na dnevno izlaženje – zapisano je u uvodniku tog jubilarnog broja. Tim svečanim povodom navedeni su i zahtjevi kao cilj redakcije. – Pokušaćemo da list učinimo što otvorenijom tribinom svih onih snaga u društvu koje imaju obavezu i potrebu za stvaralačkim dijalogom... Da bez afiniteta prema jeftinim i malograđanskim aplauzima za „revolverašku hrabrost“ gajimo kritički odnos prema stvarnosti, ne vezujući se pri tom ni za kakve grupe, izbjegavajući pritisak svakog monopola i kloneći se opasnosti stvaranja sopstvenog monopola nad istinom.

VIŠE O ŽIVOTU, MANJE O SASTANCIMA

4000.

broj bio je na kioscima u petak 14. januara 1977. godine, koštao je dva dinara i na 16 strana nije donio posebne tekstove namijenjene „okruglom“ broju. U fokusu naslovne strane bio je sastanak jugoslovenskog predsjednika Tita sa generalnim sekretarom Socijalističke partije Njemačke Erihom Honekerom u Beogradu. Donijeli smo i informacije o iščekivanju rekordnog izvoza IGM „Radoje Dakić“, redovne lokalne teme i obraćanje naciji američkog predsjednika Džeralda Forda u kome je poručio nasljedniku Džimiju Karteru da mu ostavlja mnogo povoljnije uslove nego što ih je on zatekao. Da 4000. broj ne ostane nezabilježen, zaslužan je tadašnji radnik „Radoja Dakića“ Radivoje Gogić koji je svojeručno napisao čestitku našem listu. – Čestitam Vam 4000. broj Pobjede i želim mnogo uspjeha u budućem radu. Mi čitaoci želimo da budete još hrabriji i bolji i da još više pišete o svakodnevnom životu, a manje o sastancima. Sada svi radimo na tome da u životu primijenimo Zakon o udruženom radu, pa očekujemo da na stranama našeg lista stalno čitamo o tome – poručio je naš čitalac Gogić u januaru 1977. godine.

4.000. broj Pobjede

5000.

broj objavili smo u četvrtak 8. novembra 1979. godine na 20 strana i koštao je četiri dinara. Kutak posvećen jubilarnom broju stao je u tačno 21 red na jednom stupcu u dnu druge strane, tik iznad impresuma, a objavili smo da je redakcija dobila mnogo telefonskih i telegrafskih čestitki. Članovi Pionirskog odreda Osnovne škole „Milorad Musa Burzan“ iz Titograda poželjeli su mnogo uspjeha na uređenju njima dragog lista. Čestitke su uputili i Đorđija T. Stanojević sa Cetinja i braća Boris i Robert Jugovac iz Susedgrada.

6000.

broj odštampan je u srijedu 18. avgusta 1982. godine, na 20 strana, a primjerak je koštao osam dinara. Broj nije donio prigodne tekstove povodom jubilarnog izdanja, jedino je u zaglavlju strane crvenom bojom ispisano 6000. Glavni tekst na naslovnoj strani bio je „Sporazum na pomolu“, a ticao se izraelske agresije na Liban, odnosno na dogovor o mirnom povlačenju Palestinaca iz Zapadnog Bejruta.

Jubilarni vremeplov

Neđelja, 25. jul 2021.

8000.

Pored imena prvog broja našeg lista bio je moto štampan kurzivom u okviru na desnoj strani zaglavlja – izvod iz govora maršala Tita: „Ja sam uvjeren da će naši borci znati... ne samo pobjedom okončati ovu tešku borbu, nego da će znati i ubuduće za naše narode sačuvati ove tekovine kako im niko ne bi mogao oduzeti to što su sami izvojevali...“

broj odštampan je u ponedjeljak 14. marta 1988. godine na 20 strana i koštao je 300 dinara. Noseći tekst u tom broju posvećen je najavi dolaska generalnog sekretara CK KP Sovjetskog Saveza Mihaila Gorbačova u Beogradu, a na naslovnoj strani su i nepovoljne ekonomske prognoze. – Prvi ovogodišnji privredni rezultati u Crnoj Gori su poražavajući. Proizvodnja nastavlja da pada, pa je u januaru manja za 6,3 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, odnosno 18,1 odsto u odnosu na decembar – izvijestio je naš list.

Ivan Vulanović Rad na prvom broju Pobjede

5000. broj Pobjede

8000. broj Pobjede

9000.

6000. broj Pobjede

DANAS SU ZADACI SLOŽENI I OZBILJNI

broj objavljen je u subotu 22. decembra 1990. godine na 24 strane, koštao je sedam dinara, a taj broj obilježila je najava završetka prvih višestranačkih izbora u Crnoj Gori. U konkurenciji za izbor predsjednika bili su Momir Bulatović (SK) i Ljubiša Stanković (SRSJ), a birani su i članovi Predsjedništva Republike. Na naslovnoj strani našao se i izvještaj sa svečanog skupa pripadnika Komande titogradskog korpusa i Teritorijalne odbrane Crne Gore. U ovom broju nije bilo posebnih rubrika posvećenih 9000. broju našeg lista.

7000.

broj objavljen je 1. juna 1985. godine na 20 strana, a primjerak je koštao 30 dinara. Redakcija je tim povodom napisala da jubilej nije značajan samo kao događaj u razvoju lista, već i kao svjedočanstvo o razvitku zemlje, njenoj slobodi i svijesti o sebi. – A život Pobjede se od samog početka pa do današnjeg dana poklapa sa najburnijim i najbogatijim razdobljem našeg društva. I danas su zadaci složeni i ozbiljni, a Pobjeda čini sve što je u njenoj mogućnosti da bude informativna i što bliža čitaocima, zbog kojih i postoji – objavljeno je povodom 7000. broja Pobjede. Inače, centralno mjesto zauzeo je izvještaj sa susreta predsjednice Saveznog izvršnog vijeća Jugoslavije Milke Planinc sa američkim predsjednikom Ronaldom Reganom i potpredsjednikom Džordžom Bušom, kao i reagovanja iz Velike Britanije i Italije nakon tragedije na Hejselu u Briselu uoči finala Kupa šampiona između fudbalera Juventusa i Liverpula kada se srušio zid na stadionu i poginulo 39 navijača.

7000. broj Pobjede

10000. broj Pobjede

ni protok informacija, otvorenost za različite političke opcije, njegovanje i unapređivanje kulture dijaloga i – prihvatanje čovjeka kao primarne vrijednosti, čije se dostojanstvo mora štititi i braniti. Pri kraju uvodnika ostala je zapisana za današnje prilike frapantna činjenica – samo u posljednjih desetak dana te jeseni 1993. godine povećali smo tiraž za gotovo pet hiljada primjeraka. – Uz to, još činimo presedan – ne štampamo onoliko primjeraka koliko čitaoci traže i koliko se prodati može. Oskudica i sve veće nevolje u nabavci (izuzetno skupog) papira i drugog repromaterijala a, na žalost, već i tehnološka zastarjelost postrojenja u našoj štampariji, nepokrivenost dopisničkom mrežom čak ni svih područja Jugoslavije, a pogotovo inostranih centara – zaustavila nas je. A bili smo, da podsjetimo, pokrenuli dva izdanja, večernje i jutarnje i još dva regionalna. Vratićemo se, vjerujemo, skoro našim planovima. Pobjeda respektuje javnost i njene zahtjeve – zaključuje se u uvodniku.

„Tuću, slikaj me sa našom Pobjedom“

9000. broj Pobjede

POLA VIJEKA IZLAŽENJA

10000.

broj objavljen je u poneđeljak, 4. oktobra 1993. godine na 20 strana i koštao je 250 dinara. U redakcijskom uvodniku na naslovnoj strani tada jedinog crnogorskog dnevnog lista podsjeća se da je Pobjeda, otkad je u tek oslobođenom Nikšiću 24. oktobra 1944. godine štampan njen prvi broj, prolazila Scile i Haribde, dijelila sudbinu naroda, države i društva. – Imala je svoje uspone i padove, slavila i obilježavala jubileje i radne pobjede, svoje i tuđe, i – prije ili kasnije – priznavala svoje i tuđe poraze i neizbježno, plaćala i okajavala svoje, a mnogo češće tuđe greške i grehove. Ipak, Pobjeda je dočekala svoju punu zrelost i sa 10000. brojem ulazi u pedesetu kalendarsku godinu izlaženja – zapisano je u redakcijskom uvodniku. Podsjetili smo da je Pobjeda, kao i ostali državni mediji u Crnoj Gori, obavezana i obavezna da bude vanstranačko glasilo. – Principe i načela uređivačke politike i sami smo jasno definisali. Saopštili smo ih u četiri precizne odrednice. Obavezali smo se na: pu-

Prilikom obilježavanja 18000. broja Pobjede 31. januara 2016. godine sjetili smo se i našeg legendarnog fotoreportera Miodraga Ilića Tuča (19391988), koji je bio dio redakcije skoro tri decenije. Ostao je upamćen i što je punih 18 godina slikao jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita. – Dobih ja zadatak iz redakcije – pokušaj da „uhvatiš“ predsjednika kako čita Pobjedu. Odem u Miločer rano ujutro i uz pomoć ljudi iz Titovog kabineta Pobjeda se ubrzo našla na njegovom stolu. Poslije me pozvaše kod njega, a on će: „Tuću, slikaj me sa našom Pobjedom“. Možete misliti kako sam se osjećao – prepričao je Miodrag Ilić događaj iz 1977. godine.

Novinar u partizanskoj uniformi – Pobjedu čitam više od 65 godina i nekako sam bio predodređen na nju. Još u Realnoj u Nikšiću razredni starješina mi je bio čuveni Stojan Cerović, vlasnik lista „Slobodna misao“, koja je bila neka vrsta preteče Pobjedi i gdje sam okretao novinarsku presu za štampanje... Tada nijesam mogao ni slutiti da ću biti novinar u partizanskoj uniformi i pisati za Pobjedu. Inače, prvi tekst u ratnoj Pobjedi iz 1944. godine poslao sam Bošku Vučiniću, a on Redakciji Pobjede. Te 1944. godine objavio sam još nekoliko tekstova u Pobjedi sa kojom sam kasnije dugo sarađivao. Ipak, najdraži prilog mi je fotografija „Tivat pod snijegom“ koju sam snimio 1954. i koja je obišla ondašnju Jugoslaviju – rekao je za Pobjedu Ivan Vulanović, koji je bio autor (nepotpisanog) teksta o invalidima u prvom broju Pobjede 24. oktobra 1944. godine. (28. jun 2010)

Prvi tekst Ivana Vulanovića u prvom broju Pobjede

11000.

broj objavljen je u subotu 27. jula 1996. godine na 24 strane i nije donio posebnu rubriku povodom „okruglog“ izdanja. Glavni tekstovi u tom broju bili su protokolarnog i političkog karaktera – a odnosili su se na stvaranje uslova za raspisivanje parlamentarnih izbora i razgovore crnogorskih zvaničnika sa predstavnicima italijanske pokrajine Pulja. Na naslovnoj strani našla se i najava za otvaranje Klinike za očne bolesti „Kraljica Jelena“ na Cetinju.

11000. broj Pobjede

Jubilarni vremeplov

Neđelja, 25. jul 2021.

I SREĆNI I TUŽNI I MIRNI I RATNI DANI

12000.

broj objavljen je u četvrtak 13. maja 1999. godine, a koštao je tri dinara. – Jutros je u Crnoj Gori 12000. put dan počeo sa Pobjedom. Dvanaest hiljada dana – srećnih, tužnih, mirnih, ratnih... Čitav jedan život uhvaćen perom Pobjedinih novinara i okom fotoreportera. Onakav kakav je bio i jeste – zapisano je, između ostalog, na naslovnici objavljenoj 13. maja 1999. godine.

Proslava 75 godina Pobjede u Crnogorskom narodnom pozorištu, 24. oktobar 2019. 14000. broj Pobjede

dana kasnije oslobođena je Podgorica. – Već poslije oslobođenja, Pobjeda je bila izuzetno otvorena i slobodna. Žigosala je sve probleme i slabosti. U tome je naročito prednjačio Živko Đurović sa svojim nezaboravnim karikaturama – ispričao je tada Đuranović. U tom jubilarnom broju sjetili smo se i čuvenog pjesnika Vita Nikolića koji je bio dugogodišnji novinar našeg lista i objavili njegovu reportažu „Most na Tari“ pa se uz fotografije iz porodične i redakcijske arhive podsjetili njegovog blistavog rada.

DIO CRNOGORSKE ISTORIJE

15000.

12000. broj Pobjede

13000.

broj bio je na kioscima 23. februara 2002. godine, a u zaglavlju je upisana cijena 0,50 DM (0,26 eura). U čast prigodnog broja koji je imao 32 strane i osam strana dodatka Kultura i društvo, na naslovnici smo objavili fotografiju djevojke koja čita Pobjedu, uz kratku poruku da su „već 57 godina naši novinari i fotoreporteri vjerni hroničari zbivanja u Crnoj Gori“. – Ovaj jubilej dočekali smo tehnički opremljeni, list se odnedavno štampa u boji, a o tiražu, kvalitetu i povjerenju u naše informacije ocjenu ćete dati, kao i uvijek, Vi, poštovani čitaoci – zapisano je u tekstu na naslovnoj strani.

broj objavili smo u utorak 11. septembra 2007. godine u 63. godini postojanja. Taj broj imao je 32 strane osnovnih novina, plus 16 strana sporta i osam strana dodatka o domu i porodici. Koštao je 50 centi, a za Srbiju 40 dinara. Zapisali smo tada da ta cifra, osim puke statistike, govori i o dugoj istoriji crnogorskog novinarstva, o jednom od najburnijih perioda jednog naroda i države Crne Gore. – Pobjeda je nesporno veliko ime i neotuđivi dio crnogorske istorije, njen hroničar, saputnik i sapatnik, promoter njenih državnih, nacionalnih i istorijskih vrijednosti, utemeljivač i reper visokih profesionalnih standarda i principa modernog novinarstva. Tako će i ostati – pisalo je u kratkom uvodniku, ilustrovanom poznatom slikom Voja Stanića „Čitalac“. Na srednjim stranama opširnije smo se bavili jubilejom, uz podsjećanje na rad na prvom broju koji su grafičari slagali slovo po slovo. Naglašeno je da je naš list bio velika riznica pisane riječi i izvor nadahnuća za novinarska pregnuća sadašnje i budućih generacija. Povodom 15000. broja u našoj redakciji organizovana je svečanost za zapošljene, a predsjednik Odbora direktora AD Pobjeda Radoica Luburić rekao je da je najstarija medijska kuća ušla u finiš procesa privatizacije.

16000. broj Pobjede

koji je u štampariji Pobjede radio na svim radnim mjestima – od slovoslagača do direktora. – Ja sam praktično otvorio vrata prve Pobjede jer su me drugovi kao mladića „ubacili“ kroz prozor štamparije u Nikšiću da iznutra otvorim njena vrata. Tako je počeo moj život grafičara: od rasturanja slova za prvi broj, do odnošenja prvih primjeraka borcima na front, preko školovanja u Zagrebu, do povratka i rada u štampariji... A 16000. Pobjeda je crnogorski praznik i praznik crnogorskog novinarstva – rekao je tada Jovanović.

OČI U OČI SA ŽIVOTOM

17000.

broj bio je na kioscima u srijedu 10. aprila 2013. godine, na 36 strana dnevne trake, 12 strana Arene i osam TV Magazina, a koštao je 50 centi. Osim sitnog naslova iznad zaglavlja da je riječ o 17000. broju Pobjede – nijesmo se bavili jubilarnim brojem. Kao glavnu priču na naslovnoj strani objavili smo faksimile zapisnika sa biračkih mjesta koje su potpisali predstavnici opozicije, čime su potvrdili regularnost izbornog procesa i pobjedu Filipa Vujanovića, a na izmaku izbornog dana počeli da osporavaju. Tim povodom oglasio se i predsjednik odbora Bundestaga Ginter Krihbaum koji je u razgovoru sa crnogorskim novinarima istakao da Crna Gora treba da rješava sve sporove kao suverena država, da za sve sporove o izborima postoji Ustavni sud, a da je on „strani parlamentarac“ te da nije u njegovoj nadležnosti da sudi o procesu izbora.

18000. broj Pobjede

19000.

broj objavljen je u četvrtak 22. novembra 2018. godine, a koštao je 70 centi. Pobjeda je toga dana imala 32 strane, Arena 16, a Objektiv, kao vodič kroz film, TV i muziku 28 strana. U tom broju Pobjede nije bilo prigodnih tekstova u čast „okruglih 19.000 brojeva“. Glavna priča na naslovnoj strani odnosila se na „suđenje vijeka“, kako je nazvan proces za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine. Pod naslovom „Ruski komandosi čekali na Zlatiboru znak za akciju“ izvijestili smo kako su telefonski listinzi iz Srbije otkrili na kojoj su adresi specijalci GRU-a boravili uoči izbora 2016. godine...

15000. broj Pobjede

16000.

13000. broj Pobjede

14000.

broj odštampan je u neđelju 28. novembra 2004. godine na 44 strane. Primjerak našeg lista tada je koštao 50 centi, a za Srbiju 20 dinara. – Najstarije dnevne novine u Crnoj Gori se i poslije 60 godina uspješnog rada trude da pravovremeno, objektivno i tačno informišu svoje mnogobrojne čitaoce. Veliki broj za veliki uspjeh – kratko je zapisano i objavljeno na donjoj polovini naslovne strane tim povodom.

21851.

broj objavili smo u poneđeljak 28. juna 2010. godine na 32 strane osnovnih novina, 12 Magazina i 12 Arene. Primjerak je koštao 50 centi, a jubilarnom broju posvećena je udarna pozicija na naslovnoj strani i duplerica. Na jubilej smo podsjetili kroz sjećanje na dane kada je Blažo Jovanović dao ime Pobjedi, zatim preko presjeka objavljenih tekstova u 4000, 8000. i 12000. broju i kroz svjedočenje najstarijeg saradnika Ivana Vulanovića i grafičara Slobodana Jovanovića, koji su učestvovali u pisanju i štampanju prvog broja Pobjede u Nikšiću. – Prva Pobjeda je bila i prva pobjeda crnogorskog poslijeratnog novinarstva – rekao je za Pobjedu u junu 2010. godine Slobodan Jovanović,

primjerak Pobjede prodat je u poneđeljak 2. septembra 2002. godine. Povodom početka školske godine, uz to izdanje Pobjede poklonjena je i đačka sveska, a kompletan odštampani tiraž je i prodat

19000. broj Pobjede

18000. 17000. broj Pobjede

broj objavljen je u neđelju 31. januara 2016. godine na 36 strana u osnovnom broju i 16 strana Arene, a koštao je 70 centi. Priča o našem jubileju pod naslovom „Oči u oči sa životom“ bila je glavna tema u tom izdanju. Bilo je više svečarskih rubrika – ratnik i istaknuti društveno-politički radnik Veselin R. Đuranović ispričao je da je Pobjedu čitao dalekog decembra 1944. godine na Cetinju, na Kongresu omladine Crne Gore i Boke, a samo nekoliko

I tako smo došli do današnjeg dana i 20000. broja. Sada nijesmo list Narodno-oslobodilačkog fronta Crne Gore i Boke kao te jeseni 1944, ali i sada ističemo da bismo i sad s ponosom potpisali ono što je u prvom broju iznad zaglavlja novina bilo odštampano SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU. Od prvog, nikšićkog ratnog izdanja prošlo je 76 godina, devet mjeseci i jedan dan, pa je suočavanje sa izazovima savremenog društva pred medije odavno postavilo neke drugačije Scile i Haribde. Moguće suptilnije od negdašnjih, ali ne manje opasne zamke. A, iznad svih tih zamki izdižu se naša odanost, profesionalizam i povjerenje čitalaca. R.USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Crnom Gorom

Neđelja, 25. jul 2021.

ŽABLJAK – Predsezone u durmitorskom kraju gotovo da i nije bilo, ali već u junu, a od početka ovog mjeseca pogotovo, sve je veća gužva na Žabljaku. Ako bi se gledala popunjenost hotela i privatnog smještaja, ipak, to je svega oko 60 odsto u poređenju sa 2019. godinom. No, nadaju se turistički poslenici da će potrajati lijepo vrijeme, te da će se narednog mjeseca možda i primaći tim rekordnim ciframa iz pretprošle godine koja se uzima kao reper. Direktorica TO Žabljak Vanja Krgović-Šarović vjeruje da će privući turiste sve bogatijom ponudom, brojnim festivalima i manifestacijama koje planiraju organizovati. - Lijepo vrijeme uvijek je preduslov za uspješnu ljetnju sezonu na Žabljaku. Ponuda je raznovrsna od raftinga Tarom, zip-lajna na Đurđevića Tari, do pješačenja, panoramske vožnje na skijalištu Savin kuk, uživanja u planinarenju... Ipak, ako stranaca nema, a njih je ove godine u predsezoni bilo malo, teško je govoriti o uspjehu - kaže Vanja KrgovićŠarović. Dugogodišnji predsjednik Udrženja hotelijera i ugostitelja Živko Taušanović plaši se da bi novi talas korona virusa mogao da uništi još jednu sezonu. - Teško se ova sezona može upoređivati sa pretprošlom. Te 2019. godine dnevno sam vraćao po desetak turista, jer ih nijesam imao gdje smjestiti. O prošloj neću ni govoriti, nje nije bilo, a ove godine je i rekonstrukcija puta iznad Pljevalja doprinijela da imamo Prije četiri dana pokvarila se jedna od tri pumpe na Crnom jezeru, zbog čega je u gradski vodovod upumpavano svega 160-200 sekundnih litara vode, a to je bilo nedovoljno da se u jeku sezone ne osjeti nestašica

ŽABLJAK: Sezona konačno počela, popunjenost hotela 60 odsto

Ovog ljeta više turista iz Izraela, Indije i Dubaija Vanja Krgović-Šarović

Gosti uživaju u u ljepotama Crnog jezera

manju posjetu. Ljudi koji dolaze iz Srbije i okolnih država izbjegavaju da voze kilometri-

ma makadamom, pa se preusmjeravaju na Dobrakovo, tako da ni od tranzitnih gostiju

nemamo mnogo koristi. Slaba je i vanpansionska potrošnja, manje je zapadnoevropskih

Ponovo uredno vodosnabdijevanje vode. Povremeno su bile suve česme u Razvršju i još nekoliko naselja, a direktor Komunalnog preduzeća Radovan Bošković kaže da su bili prinuđeni i da uvode

restrikcije. - Nije noću bilo vode, naručili smo u Italiji novu pumpu i rok za njenu isporuku bio je deset dana. Ipak, angažovali smo se i nabavili je iz Podgorice,

već je montirana i sve funkcioniše besprijekorno. Lokalna uprava je imala razumijevanje, pomogla nas je finansijski tako da ćemo kupiti i tu pumpu koja je naručena iz Italije i

turista, a oni su najzahvalniji gosti - kaže Taušanović. Ugostitelj Miraš Vuković veći je optimista. On vjeruje da bi poslovni rezultat njegovog restorana mogao na kraju sezone da se poredi sa 2019. godinom. - Tačno je da je manje stranaca, ali imamo ohrabrujuće rezultate u junu i julu. Žabljak, nažalost, nije mnogo interesantan turistima iz regiona, oni više vole more, a od 13. jula, tradicionalno, imamo više domaćih gostiju, vikendaša... Zbog kovida-19 u aprilu i maju smo imali vrlo malo posla. Restoran „OR'O“ možda na kraju bude i imao rezultate kakvim smo se mogli pohvaliti u 2019. godini. ona će nam ubuduće biti rezervna. Izvinjavamo se sugrađanima i svim turistima, ali viša sila je bila u pitanju i kvar smo otklonili najprije što smo mogli kaže direktor žabljačkog Komunalnog preduzeća Radovan Bošković.

Izraelci su najčešći gosti bili u predsezoni, a ovih dana sve je više posjetilaca iz Indije, Dubaia... To nam potvrđuje Boris Stijepović koji uspješno vodi firmu „Durmitor adventure“. - Zanimljivo, ali drastično više nego prethodnih sezona imamo posjetilaca iz arapskih zemalja i Indije. Čujem da su preplavili i tržište Srbije, da ih ima puno na Kopaniku, Zlatiboru... Uobičajeno, najpopularniji je rafting, ali mi imamo u posljednje vrijeme mnogo zainteresovanih i za paraglajding, zip-lajn, onih koji iznajmljuju električna bicikla, žele da se okušaju u sportskom penjanju... Samo je važno da korona ponovo ne pokvari sve naše planove i da održimo ovaj tempo. Moglo bi se desiti da ovo bude, ipak, dobra sezona, jer za sada smo jako zadovoljni, bar mi koji se bavimo aktivnim turizmom. Naše cijene su prilično visoke, ali i nudimo kvalitet i imamo zadovoljne goste, a to je najvažnije i garancija da će nam se vratiti - kaže Boris Stijepović. Na žabljačkim ulicama mogu se sresti vozila s tablicama iz svih evropskih država, pa i onih sa drugih kontinenata. Čini se, ovog ljeta ih je najmanje iz zemalja okruženja. Takođe, veliki broj motociklista je primjetan, biciklista, onih koji žele da uživaju vozeći terenca ili jahajući konje... Očekivano, najbolju posjetu Žabljačani bilježe vikendom i tada više dolazi domaćih turista, a najveće gužve su prema Crnom jezeru. Na potezu od hotela „Durmitor“ do rampe i ulaza u NP „Durmitor“ traži se parking mjesto više. R. PEROŠEVIĆ

KOLAŠIN - Ima posla na svim kolašinskim turističkim recepcijama. I hotelskim recepcijama i prijavnicama privatnog smještaja i na nezvaničnim planinskim recepcijama eko-katuna, seoskog turizma i na kapiji Kraljevog kola kojom se ulazi u ljetnje čari Biogradske prašume. U posljednjoj nedjelji jula, nijesu bez posla turistički radnici „male varoši“. Od zraka do mraka se osjeća turističko ljeto. Svježina i ozon jutra pa do prepune glavne „proleterske“ ulice sa nekada živom muzikom a nekad sa poznatim refrenima kojima se „izlazi“ iz kolašinske ponoći... Ipak, zvanični turistički brojevi kažu – dvadeset i četvrti dan jula 2021. godine je ostvario 50 odsto od turističke posjete koju je ostvario dvadeset četvrti dan jula 2019. godine. Potvrđuje to i Aleksandar Vlahović, prvi operativac kolašinskog turizma i direktor Turističke organizacije. - Uz sve krize koje je donijela epidemija korone, kada je ovo upoređivanje u pitanju moramo pomenuti činjenicu da smo u ljeto 2019. godine imali u turističkoj ponudi i reprezentativni hotel „Sheraton“ koji je sa kapacitetom od 150 kreveta bilježio dobru popunjenost što je uticalo na turističke bilanse. Hotel „Sheraton“ ne radi od kada je počela

TURISTIČKI RAPORT IZ KOLAŠINA: Ima gostiju ali i mjesta za one koji bi ka „maloj varoši“

Pedeset odsto gostiju iz jula 2019. Sportisti i manifestacije Jun i prvu polovinu jula su obilježili sportisti kao izuzetno poželjni ljetnji gosti od kojih svi imaju veću ili manju korist. Dvije smjene košarkaškog kampa imale su preko 200 učesnika. Gosti Kolašina su bili i fudbalski prvoligaši Iskre, Golmanska akademija BM 1, škole fudbala Arena. Narednog vikenda počinje i rukometni kamp Olimpija, a avgust je po tradiciji rezervisan za pripreme ekipa u dvoranskim sportovima a tu je i međunarodni pionirski fudbalski turnir. Pored sportskog turizma, posebnu „boju“ turističkom ljetu daju i kulturne manifestacije. Međunarodni festival karikature, Likovna kolonija, Etno kamp, Pozorišni festival Korifej, zabavna manifestacija „Part bus“ kao i brojni drugi sadržaji koje organizuje JU Centar za kulturu uz podršku Opštine Kolašin.

epidemija i to je naš turistički hendikep - priča Vlahović. On naglašava da je trenutna popunjenost hotelskih kapaciteta u gradu preko 70 odsto dok privatni smještaj i apartmani/sobe za izdavanje, bilježe nešto slabiju popunjenost kapaciteta. - Najveći broj gostiju je iz Crne Gore, u pitanju su organizovane grupe-seminari, sportske ekipe a evidentan je i porast individualnih rezervacija. Inostrani gosti za sada čine nešto više od 20 odsto ukupne turističke posjete, najviše ih je iz Izraela, zatim Rusije, Slovenije, regiona. Najave do kraja mjeseca i za avgust su dobre.

Međutim većina grupa koja je najavila svoj dolazak, zahtijeva izuzetno fleksibilnu otkaznu politiku. Individualni gosti rezervišu smještaj nekoliko dana prije dolaska. Osjeća se određeni pritisak i neizvjesnost od daljeg ishoda epidemiološke situacije tako da je dugoročno teško predvidjeti turističku posjetu - objašnjava Vlahović. Ono što turista može doživjeti i izabrati za „turistički izazov“ u Kolašinu, teško je i nabrojati. Raznovrsna ponuda aktivnog odmora, netaknuta priroda koja je dovoljno blizu, panoramske vožnje žičarom Ski-centra Kolašin 1600, planinska jezera

Aktivni odmor – kapija želja

na Bjelasici, ljepote Sinjavine i Komova koje tek treba otkrivati, Kanjon Mrtvice, pješačke i biciklističke staze, jahanje na konjima, Botanička bašta, izazovne ponude turističkih agencija, povoljni aranžmani privatnog smještaja, eko-katuna, seoskog turizma. Naravno, poseban i originalan pečat, turističkoj ponudi Kolašina, daju Biogradsko jezero i Biogradska prašuma. Direktorica NP ,,Biogradska gora“, Marija Dulović, je izuzetno zadovoljna dosadašnjom posjetom... - Tradicionalno smo turističke kapije otvorili 1. maja i do sada je Nacionalni park po-

sjetilo 20.176 gostiju. Za prvih šest mjeseci ove godine NP ,,Biogradska gora“ je ostvario 91 odsto prihoda u odnosu na isti period 2019. godine. Kod domaćih gostiju je najviše iz Podgorice i Primorja dok kod stranih gostiju dominiraju gosti iz Srbije, Izraela, Ukrajine, Njemačke a u nešto manjem broju dolaze iz Francuske, Rusije, Češke. Naša misija je da čuvamo i promovišemo prirodu, da afirmišemo zdrav način života uz određenu dozu adrenalina. Za ljubitelje aktivnog turizma pripremili smo staze za hajking i bajking ture a spreman je i kamp za

turistte koji vole tako da borave u prirodi. Tu je i vožnja čamcima, sportski ribolov, šetnja edukativnom stazom. Posjetioce čeka i „Šuma za čitanje“, na pet lokacija smo postavili ležaljke, gdje gosti „ušuškani u prirodi“, ispod stoljetnih stabala mogu da uživaju u omiljenom štivu. U posebnim kutijama su priprmeljene knjige za sve uzraste. Uvjereni smo da nas očekuje uspješna sezona a to potvrđuju i podaci iz prve polovine jula koji nadmašuju turistički prihod u prvoj polovini jula 2019. godine - istakla je Marija Dulović. Dr. DRAŠKOVIĆ

Arena

DNEVNIK IZ TOKIJA

Neđelja, 25. jul 2021.

KREĆU ,,LAVICE“: Na startu sa opasnim afričkim šam

Startni ulog najv Danas 02.00 - Holadnija - Japan 04.00 - Rusija - Brazil 07.15 - Crna Gora - Angola 09.15 - Norveška - Južna Koreja 12.30 - Španija - Švedska 14.30 - Francuska – Mađarska

Suma sumarum Skoro dvije rukometne utakmice u autobusu i na stanicama Aplikacija ,,Tokyo games family“ omogućava medijima lakši pristup informacijama oko prevoza iz Medija centra (transfer) do borilišta. I manje-više, osim što su borilišta udaljena (rukometna i vaterpolo dvorana na oko 35-40 minuta), solidno funkcioniše. Problem je transfer od zvaničnih medijskih hotela. Autobusi polaze na sat, sredinom dana na dva i male su šanse da se iz Medija centra ,,uhvati“ brza konekcija za dalje. Uglavnom se na prevoz za borilišta čeka od 20 do 30 minuta. I to je u granicama prihvatljivosti. Muka nastaje kod transfera od borilišta do Medija centra gdje je stajalište autobuskih hotel (polaze na sat). Slikovito: juče smo od hotela do Medija centra putovali 45 minuta. Od Medija centra do teniskih terena 15 minuta (pješke ni pet minuta). U povratku čekali smo autobus 30 minuta, a za 40 minuta je stigao na stanicu MC. U autobusu smo se smjestili nakon 50 minuta i još toliko da se prebacimo do smještaja. Suma sumarum: dva i po sata proveli smo na stanicama u u autobusu.

Stigao i Danijel Furtula Danijel Furtula stigao je u Japan. Naš atletičar će 30. jula početi takmičenje kroz kvalifikacije. Ovo je njegovo treće učešće na Igrama. Još ranije je kazao da je u dobroj formi, a takmičiće se u disciplini disk. U atletici će Crnu Goru predstavljati i Marija Vuković.

Džudistkinja bez sreće na žrijebu

Peković na startu sa super jakom Prodan Jovana Peković na debitantskom nastupu u Tokiju nije imala sreće na žrijebu. Našoj džudistkinji (u kategoriji do 78 kilograma) rivalka na startu olimpijskog turnira biće Karla Prodan, najbolja sportistkinja Hrvatske u 2020. Hrvatska takmičarka je sjaj-

no završila prošlu, a počela i ovu godinu. Osvojila je srebrno odličje na EP za mlađe seniorke, a bronzu na seniorskom šampionatu. Ove godine stigla je do drugog i trećeg mjesta na gren slem turnirima. Naša i hrvatska takmičarka na borilište će 29. jula.

Za Arenu iz Tokija: Ana Marković

Danas (07.15 h): Crna Gora - Angola Stišale su emocije i bistre glave čekaju današnji duel sa Angolom - ,,lavice“ u trećem učešću na Olimpijskim igrama žele, prije svega, da se dobrim startom približe plasmanu među osam najboljih, što je primarni cilj. - Angolu slabije poznajemo, a materijal do kojeg smo došli dobro smo analizirali. Evidentna je njihova fizička snaga, brzina, a sve više i nepredvidljivost - kazala je Ema Ramusović. Glava neće padati u slučaju i da ne dođu do željenog rezultata, ali u planu je, ipak, da pobjedom otvore olimpijski turnir. - Daćemo sve za pobjedu, a put nije lak. Kompletan turnir je težak, nepredvidljiv, ipak, ovo takmičenje ima veliku težinu. Prepreke su na svakom koraku, ali Ema vjeruje da će ih karakterno preskočiti. - I karakterom i odbranom, koja otvara sva vrata. Borićemo se do posljednjeg atoma snage.

Duhom i energijom rušimo sve - Odbrana je ključ svega, ali radimo i na sigurnom napadu i tranziciji. Samo tehničke greške mogu da budu opasne. Sigurna sam da ćemo prvi meč riješiti u našu korist - poručila je Nikolina Vukčević, debitantkinja u našem timu. Rukometni tim nema puno olimpijskog iskustva. Samo su Jovanka Radičević, Majda Mehmedović i Marina Rajčić prošle kroz prethodna dva ciklusa, a Đurđina Jauković, Ema Ramusović i Andrea Klikovac debitovale su prije pet godina u Riju. - Ubijeđena sam da ćemo zajedničkim duhom i energijom prevazići neiskustvo. U grupi sa ,,lavicama“ su još Japan, Južna Koreja, Norveška i Holandija. Azijske reprezentacije su, takođe, manje poznate. Mada su Bojana Popović i igračice mogle da vide reprezentativke iz Južne Koreje prije tri dana u pobjedi nad Španijom (21:20). - Olimpijske igre i druga velika takmičenja naučili su nas da ne razmišljamo daleko. Fokus je trenutno na Angoli, a nakon prvog meča mislićemo na drugi... Za pivotkinju crnogorskog nacionalnog tima ovo je drugo

godina ima Anastasija Babović, koliko i Nikolina Vukčević, najmlađa golmanka na olimpijskom turniru

učešće na Igrama. - Posebno se osjećam i srećna sam. Zadovoljstvo je ponovo sa nacionalnim timom učestvovati na Olimpijskim igrama. Jedva čekam da sve krene. Debitantkinja na Igrama i neko ko bi mogao da bude iks faktor u našem timu je Jelena Despotović. Željna je utakmica na ovakvom nivou, a u martu je zbog korone propustila kvalifikacioni turnir u Podgorici. - Naša želja je da sve utakmice pobijedimo. A kako ćemo? Zavisi od nas. Ne želimo da se opterećujemo rivalima koji nas

935 golova na 169 nastupa postigla je Jovanka Radičević

kasnije čekaju, razmišljamo samo o Angoli. Znamo da su nezgodne, a imale smo najviše vremena da se spremimo za njih. Jedva čekamo da sve počne – poručila je Despotović

Predsjednik COK-a Dušan Simonović posjetio sportiste u Olimpijs

Možemo korak n Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović danas je obišao naše sportiste u Olimpijskom selu i poželio im dobar nastup u Tokiju. Predsjednik COK-a će četvrti put predvoditi crnogorsku delegaciju na najvećoj sportskoj smotri. Prisustvovao je svečanoj ceremoniji otvaranja Igara koje se odvijaju u teškim uslovima zbog kovida. - Izgleda veoma čudno. Naporno je raditi u ovakvim uslovima. Siguran sam da organizatori čine maksimalan napor da sve ovo prođe onako kako to

zahtijevaju pravila Međunarodnog olimpijskog komiteta. Nije jednostavno organizovati, dosta dugo traje, siguran sam da su reakcije na sve to ponegdje i opravdane, iako cijenim da je to što se dešava u Olimpijskom selu pod jako dobrom kontrolom. Sve je organizovano poprilično dobro i vjerujem da će se u nastavku stvari mnogo bolje i lakše odvijati. neobična je bila ceremonija otvaranja. U situaciji kada nema gledalaca prilično je mirno, tiho, prazno. Rekao bih da su živost unijeli naši sportisti, jer su bili zaista i lijepi i veseli. Drago mi je zbog toga i vjerujem da će ih ta energija pratiti do kraja.

Arena

Neđelja, 25. jul 2021.

Novak Đoković u razgovoru sa našom novinarkom Anom Marković

mpionom

jveći Rusija brani olimpijsko zlato Brazil 2016. pokazao je koliko je ruska reprezentacija jaka. Tada su Ruskinje dominantno stigle do zlatne medalje, Francuskinje su morale da se zadovolje srebrom, a Norvežanke bronzom. Dvije godine kasnije, na EP u Francuskoj, Pino i saigračice vratile su, koliko-toliko, dug Vjahirevoj i drugaricama.

Favorita puno Norveška je po običaju zacementirala mjesto favorita na OI. Imena na papiru garantuju ovoj selekciji neku od medalja. Udarna igla su Oftedal, Kristijansen, Mork, sa gola Lunde... Norvežanke su dugo na okupu, u sistemu su, ali i taj sistem je bio pun rupa u martu sa ,,lavicama“. Rusija i Francuska, sa iskusnim sastavom, stigle su u Japan. Prva zvijezda ruskog tima - Ana Vjahireva nedavno je ,,lavice“ svrstala u top tri favorita. Do medalje mogu i oslabljena Holandija, nezgodna Španija... Od vanevropskih selekcija Brazil ima najozbiljniji i iskusni tim. Gdje je mjesto Crnoj Gori? Odgovor će brzo stići.



Od 1988. do 2016. godine Norveška je, osim 2004. kada nije izborila vizu, osvajala medalje na OI koja će od ove sezone nastupati za Đer. Pokušaće ,,lavice“ da se isključe iz velike priče OI. Gledaće na sve kao da je svako drugo takmičenje. - Najbolje ne praviti razliku i ne dijeliti obaveze na male i velike. Spremaćemo se za svakog rivala na isti način. Rukomet je rukomet, a fokus je najvažniji. Prije svega neophodno je glavu da spremimo za prvi meč, koji je i najvažniji. Neće potcijeniti Angolke. I ne smiju.



Katrine Lunde (41), golmanka Norveške, igrala je sa Bojanom Popović u Viborgu i osvojila trofej LŠ - To su igračice koje igraju u dobrim klubovima iz Francuske, Rumunije... Znaju da igraju, a to što se zovu Angola ne umanjuje njihov kvalitet. Angola i svaka druga reprezentacija došle su u Tokio sa najvećim željama. Sigurna sma da svako svakoga može da iznenadi. Premijerni prvi minuti mogu da presude. - Najvažnije je kako ćemo da uđemo u meč, kako ćemo da otvorimo utakmicu. Potrebno je od prvog trenutka rivalu da

gola za crnogorski tim postigla je golmanka Marina Rajčić u 119 nastupa

damo do znanja da smo došle da pobijedimo. Odigrale su naše reprezentativke u Tokiju prijateljski meč sa Francuskom i izgubile za gol. - Meč sa Francuskom je pokazao da nijesmo slučajno došle u Japan. Francuska je jedna od najboljih reprezentacija na turniru. U tom meču uspjele smo nakon odmora da se vratimo iz minusa od pet golova što govori da smo spremne i da smo tu sa glavama.

skom selu i poželio im srećan nastup

,,Lavice“ su mi posebno drage, nadam se da će daleko dogurati Prva zvijezda Olimpijskih igara - Novak Đoković opekao se prije pet godina u Riju (u 1. kolu eliminisan), a danas je u Tokiju lako preskočio prvu prepreku. Za manje od sat, prvi teniser svijeta, savladao je Uga Delijena. Nakon meča je prošetao miks zonom, odabrani sa kamerama, uz kontrolisani broj pitanja, snimali slavnog tenisera, koji je nakon toga došetao do novinara iz pisanih medija. Na sreću ,,ušlepali“ smo se kolegama iz Srbije (bilo ih je ukupno troje). Izdvojeni u boksu sa Novakom smo obavili razgovor. Mada nam je i teniski broj jedan pomogao. Nakon što su novinari iz njegove zemlje ,,ispucali“ po jedno, dva pitanja, organizator mu je sugerisao za kraj, na što se oglušio i ostao još nekoliko minuta. Ispoštovao je do kraja Pobjedu. Mnoge crnogorske rukometašice na društvenim mrežama dijelile su zajedničke slike sa Vama, oduševljene, uz potpis ,,respekt, najbolji...“. Ve-

selo je u selu, zar ne? - Rukometašice Crne Gore posebno su mi drage. Ispričali smo se, slikali i zaista su vesele i vedre djevojke. Drago mi je bilo da se družimo i razgovaramo. Poželio sam im puno sreće i nadam se da će daleko da doguraju. A može li Novak do zlata, do vjetra u leđa, uoči novog, posljednjeg gren slem turnira u SAD? - Zadovoljan sam nastupom, iako znam da mogu bolje. Nadam se, kako turnir odmiče, da ću podići nivo tenisa. Posljednje dane pred put u Japan teniser je proveo na Crnogorskom primorju. Spremao se za Olimpijske igre. Objasnio je kako mu je uspjelo da prebrodi vremensku zonu i da se navikne na tokijsku vlagu, sparinu... - Sa toliko iskustva koliko imam u svojoj karijeri sam naučio nekako da psihički ne dozvolim sebi da osjetim umor i iscrpljenost. Dosta sam se dobro spremao, ne samo prije

Olimpijskih igara, već od početka sezone i znao sam da nakon Rolan Garosa, Beograda i Vimbldona neću imati puno vremena za odmor i oporavak. Zbog toga smo napravili dobar blok treninga i sve programski organizovali kako treba i zato sada osjećam plodove posvećenog rada i priprema u pozitivnom smislu. Novak nije baš zadovoljan terminima odigravanja mečeva. - Kao i svaki teniser i sportista osjećam efekat ove ogromne vrućine, sparine i vlage. Nije lako, veliki je izazov i ne razumijem zašto se ne pomjere mečevi za malo kasnije. Ali dobro, to je što je, moramo to da prihvatimo. Uslovi i okolnosti su isti za svakoga. Koliko je cijenjen i obožavan od mlađe garde tenisera vidjelo se nakon meča kada je Bolivijac ,,ukrao“ nekoliko minuta više za razgovor sa Novakom. Mladi igrač pokazao je ogromno poštovanje riječima da je njegov idol i zamolio za poklon dres.

NEKAD RANO, A NEKAD KASNO: Raspored i satnica naših sportista

naprijed

Simonović vjeruje da će crnogorski sportisti imati šta da pokažu u Tokiju. - Imamo brojnu delegaciju. Po nekim nezvaničnim statistikama mi smo najbrojnija delegacija u odnosu na broj stanovnika. To je fantastičan rezultat sam po sebi. Ima još malih država, ali i puno država koje nemaju olimpijsku medalju. Mi smo je već osvojili u Londonu za kratko vrijeme našeg boravka u olimpijskoj porodici. To je nešto na šta smo ponosni i vjerujem da to možemo ponoviti. Nemamo imperativ da moramo stalno osvajati medalje. Imamo šansu u dva kolektivna sporta, možda iznenadi i Ma-

Novak Đoković, najveća zvijezda Olimpijskih igara u Tokiju, nakon startne pobjede za Pobjedu izdvojio nekoliko minuta

rija Vuković nekim lijepim rezultatom, u dobroj je formi. Furtula je tu, sa takođe lijepim rezultatima u posljednje vrijeme. Može i Dukić da napravi

lijep rezultat. Može da bude zaista dobar nastup, ovo su njegove treće Igre. U ekipnim sportovima Crna Gora bi mogla da se umiješa

Evo kada će naši sportisti nastupati u Tokiju na OI. U zagradama je prvo japansko vrijeme 26. JUL Jedrenje Milivoj Dukić - laser (12:00, 5:00) 27. JUL Vaterpolo Crna Gora - Španija (11:30, 4:30) Rukomet Japan - Crna Gora (9:00, 2:00) Plivanje Boško Radulović 100 m slobodno (19:00, 12:00) Jedrenje Milivoj Dukić - laser (12:00, 5:00) 28. JUL Plivanje Anđela Antunović 100 m slobodno (19:00, 12:00) Jedrenje Milivoj Dukić - laser (12:00, 5:00) 29. JUL Vaterpolo

Hrvatska – Crna Gora (15:30, 8:30) Rukomet Crna Gora – Norveška (16:15, 9:15) Džudo Jovana Peković -78 kg (11:00, 4:00) Jedrenje Milivoj Dukić - laser (12:00, 5:00) 30. JUL Atletika Danijel Furtula - disk kvalifikacije (9:45, 2:45) Jedrenje Milivoj Dukić - laser (12:00, 5:00) 31. JUL Vaterpolo Crna Gora - Kazahstan (10:00, 3:00) Rukomet Crna Gora - Južna Koreja (11:00, 4:00) Atletika Danijel Furtula - disk finale (20:15, 13:15)

za medalju. - Naš rezultat je jako dobar, a možemo da napravimo korak naprijed. Mi smo se sa naše strane potrudili da obezbijedi-

mo maksimalne uslove našim sportistima, da se osjećaju srećno, to je veoma važno. Da budu unutar kolektiva takođe komotni i rasterećeni. Atmos-

1. AVGUST Jedrenje Milivoj Dukić - laser finale (12:00, 5:00)

2. AVGUST Vaterpolo Srbija - Crna Gora (14:00, 7:00) Rukomet Holandija - Crna Gora (19:30, 12:30) 4. AVGUST Rukomet - četvrtfinale Vaterpolo - četvrtfinale 5. AVGUST Atletika Marija Vuković - skok uvis kvalifikacije (9:00, 2:00) 6. AVGUST Rukomet - polufinale Vaterpolo - polufinale 7. AVGUST Atletika Marija Vuković - skok u vis finale (19:35, 12:35) 8. AVGUST Vaterpolo - za medalje Rukomet - za medalje

fera je jako dobra, posložili smo sve na način kako treba. Prvi rezultati daće nam jasniju sliku o spremnosti i mogućnosti naših sportista.

Arena

Tokio 2020.

Neđelja, 25. jul 2021.

Crnogorski vaterpolisti kreću protiv Australije na otvaranju Olimpijskih igara u Tokiju

Još jedne dugačke i teške pripreme su prošlost, vrijeme je za vaterpolo, vrijeme je za ono što momci Vladimira Gojkovića već duže vrijeme sanjaju... Nedjelja, 25. jul, 08.30 sati po srednjoevropskom vremenu (15.30 po japanskom) - ,,ajkule“ protiv nezgodne Australije otvaraju Olimpijske igre u Tokiju. - U ovakvim utakmica se prije svega uživa, jer smo odradili najteži i najduži dio posla, a pripremali smo se dugo. To znači da u svakom trenutku treba da damo maksimum i to je jedino što ekipa treba da radi, kao i na kraju svakog meča ili turnira da budemo uzdignute glave - ima jasnu poruku naš centar Vladan Spaić. Slično razmišlja još jedan debitant - Vlado Popadić. - Svježi smo i dobro smo se prilagodili, a i znamo šta od nas da očekujemo. Idemo utakmicu po utakmicu, znamo sve rivale, a znamo i kakav kvalitet ima Australija. Prva utakmica je bitna, ako bismo pobijedili otvorili bismo sebi eventualno četvrtfinale uz još jednu pobjedu, svakako imamo šansu - vjeruje Popadić. Australija - sjajni plivači, fizički moćni... Kako treba igrati sa njima, a dugo nijeste imali zvanične utakmice? - Fizički su superiorni, kao i plivački, a na to plivanje treba

Odbrana i tranzicija potapaju rivala

03.00 - Južna Afrika - Italija 4.30 - Mađarska - Grčka 07.00 - SAD - Japan 8.30 - Crna Gora – Australija 11.20 - Srbija - Španija 12.50 - Srbija - Kazahstan

Bilo je malo euforije, ali sada i ona nestaje Crna Gora će imati 10 debitanata na Igrama u Tokiju, ima li euforije među njima? - Poslije ulaska u Olimpijsko selo i male euforije nakon otvaranja Igara, glave su spremne za ono zbog čega smo i došli. Treba shvatiti da je ovo još jedan turnir u našim karijerama - spustio je loptu Spaić.

Australija 17. put na Igrama, najbolji rezultat 5. mjesto

Titulu brani Srbija

Crna Gora će četvrti put nastupiti na OI, a njen današnji rival čak 17. Kroz mnoga učešća, ,,kenguri“ nijesu imali mnogo uspjeha, uglavnom su takmičenje završavali u grupnoj fazi, ali pamte i dva značajna rezultata Najprije 1984. kada su bili petoplasirani, a onda i relativno nedavno u Londonu kada su zauzeli 7. mjesto.

Na olimpijskom turniru u Tokiju naši reprezentativci igraće sa aktuelnim olimpijskim šampionom Srbijom i vicešampionom Hrvatskom. Bronzu brani Italija, a još neke reprezentacije poput naše u krugu su najozbiljnih favorita za visok plasman. Najbolje četiri ekipe igraće četvrtfinala. U grupi B su Mađarska, Italija, Južna Afrika, Japan, SAD i Grčka.

da odgovorimo jednakim ritmom i da utakmicu svedemo na bržu tranziciju u napadu što nama i odgovara - objas-

nio je Spaić. - I naša odbrana šest na šest, sa što manje igrača, vjerujem da će biti na najboljem nivou.

Mnogo iskusnih, nekima četvrte OI Riš Hovden i Rikel Kampbel iz reprezentacije Australije učestvovaće na četvrtim Igrama, a treći nastup upisaće još trojica igrača. Sedam reprezentativaca će debitovati. Tim se može pohvaliti jakim

Danas

porodičnim vezama, braćom blizancima Edvards i Ford. Kapetan je Aron Janger, najveća zvijezda ove reprezentacije. - Posljednje četiri godine proveli smo zajedno gradeći tim za ovaj trenutak. Imamo

puno energije i imamo dobar osjećaj. Rezultati koje smo postigli u ovom ciklusu daće nam samopouzdanje za ulazak u Igre. Moramo da se skoncentrišemo i da krenemo od mjesta na kojem smo završili prije dvije godine na

SLIJEDITE SNOVE: Inspirativna priča Sirijke Hend Zaze

USA TODAY

Olimpijka sa 12 godina kojoj je rat pokvario djetinjstvo

Hend Zaza je najmlađa učesnica Olimpijskih igara u Tokiju i njena priča je inspirativna iako je nastup na stonoteniskom turniru završila već u prvom kolu.

Zaza ima samo 12 godina i vjeruje da njen sportski i životni put može nadahnuti drugu djecu da vjeruju u sebe i slijede snove.

U takvom odnosnu snaga mi ćemo se pitati. Treba kontrolisati utakmicu protiv ozbiljne ekipe. Očekujem težak meč. Svjetskom prvenstvu. Uradili smo svu potrebnu pripremu da se dovedemo u najbolji mogući položaj, pa samo treba da vjerujemo u to i uživamo u trenutku - poručio je igrač koji je sa našim Aleksandrom Ivovićem u kapici Pro Reka osvojio Ligu šampiona.

Zazino djetinjstvo u njenoj Siriji pokvario je rat, da bi stigla do Igara, kaže, morala je da prebrodi ,,mnoštvo različitih iskustava“, prenosi BBC. - Moja poruka svima koji žele imati istu situaciju: borite se za svoje snove. Radite naporno, bez obzira na poteškoće koje imate, i postići ćete svoj cilj. Zaza je navela da su ,,džet leg“, užurbana priprema za debi i suočavanje sa vrlo iskusnom takmičarskom, faktori poraza od austrijske predstavnice Liu Đije (4:0), ali da je bila zadovoljna psihološkom pripremom. - Igrati protiv veoma iskusne protivnice vrlo je teško, naročito na olimpijskom debiju, i bilo je teško psihološki se pripremiti. Ali mislim da sam uspjela da nekako to prebrodim i da je taj segment bio najbolji - izjavila je Hend Zaza. Ona je imala čast da nosi zastavu Sirije na ceremoniji otvaranja Igara, međutim, rekla je da je naporan i dug dan uoči njenog meča doprinio njenom osjećanju izlaska iz ,,zone komfora“, navodi BBC. - Sljedeći put ću naporno raditi na prolasku iz prvog, drugog, trećeg kola jer želim da budem duže na ovom takmičenju, ne samo u prvom kolu - dodala je Zaza.

Posljednji put na velikim takmičenjima Crna Gora i Australija igrale su na Svjetskom prvenstvu u Kvangdžuu, kada su ,,kenguri“ u osmini finala eliminisali našu selekciju. - Deseto mjesto na tom prvenstvu je bilo razočaranje, a onda smo kliknuli i to traje duže od godinu, od EP u Budimpešti - zaređali smo sa dosta pobjeda i na tom talasu uspjeha možemo i ovdje da nastavimo. Što da ne - da nas vodi hemija, energija... I u svakom meču pristup da je vrhunski - nema dilemu Spaić.

Prednost Australije je plivanje i fizička dominacija, a šta bi bila Crne Gore? - Imamo dobru strategiju - stručni štab je odradio dobru analizu, a dobro smo i fizički spremni zaključio je Vlado Popadić.

Džudistkinja slavila u kategoriji od 48 kilograma

Krasnići donijela zlato Kosovu Kosovo je osvojilo drugo olimpijsko odličje u istoriji. Ponovo u džudou i ponovo zlatno. Distrija Krasnići trijumfovala je na Igrama u Tokiju u kategoriji do 48 kilograma. Krasnići, aktuelna šampionka Evrope, do zlata je stigla savladavši u finalu domaću predstavnicu Funu Tonaki, svjetsku šampionku iz 2017, te planetarnu vicešampionku iz 2018. i 2019. Prvu olimpijsku medalju za Kosovo osvojila je Maljinda

EJU.NET

Danas (08.30h): Crna Gora Australija

Keljmendi 2016. godine u Rio de Žaneiru. Keljmendi je bila zlatna u kategoriji do 52 kilograma. Prve medalje u Tokiju juče je osvojio olimpijski tim Srbije. Strijelac Damir Mikec bio je srebrni u disciplini 10 metara vazdušni pištolj, dok je reprezentativka u tekvondou Tijana Bogdanović stigla do bronze u kategoriji do 49 kilograma, nakon što je pobijedila Miju Jamadu iz Japana - 20:6. Slovenački biciklista Tadej Pogačar bio je bronzani.

Neđelja, 25. jul 2021.

Arena

Završeno juniorsko prvenstvo Balkana za odbojkaše

Bronza za Crnu Goru

Albanija Crna Gora

3 2

PRIŠTINA – Dvorana sportova. Rezultat po setovima: 18:25, 25:20, 25:15, 22:25, 15:12. ALBANIJA: Dibra (libero), Driza, Talani, Arapi, Islami, Demko, Barči, Vasili, Deliu, Hodža, Jula, Rama.

CRNA GORA: Dubak, M. Joksimović, Mašković, Rovčanin, Cimbaljević, Peruničić, Kosović, Ćinćur, Jovović, A. Joksimović (libero), Miljanić, Lečić. Muška juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore porazom od Albanije je završila nastup na Balkanskom prvenstvu u Prištini. Međutim, bod

protiv Albanije je izabranicima Srđana Popovića bio dovoljan za bronzu na ovom takmičenju. Naime, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija su takmičenje završili sa po dvije pobjede i tri poraza, ali je naša selekcija u tom trouglu bila najbolja sa sedam bodova, dok su Albanija i Sjeverna Makedonija osvojile po šest.

Crna Gora je na Balkanijadi pobijedila Kosovo (3:0) i Sjevernu Makedoniju (3:1), dok je poražena od Turske (3:1), Bugarske (3:1) i Albanije (3:2). Zlato je osvojila Bugarska sa svih pet pobjeda, srebro je pripalo Turskoj sa skorom 4-1… Bronzu su ovog ljeta osvojile i juniorke Crne Gore, na Balkanskom prvenstvu u Beogradu. S. J.

OKUPLJANJE U PLJEVLJIMA: Za 14 mjesta u timu za šampionat Evrope konkuriše 19 igrača

Odbojkaši počinju pripreme za Evropsko prvenstvo

PODGORICA – Muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore okupiće se u danas u Pljevljima i početi pripreme za Evropsko prvenstvo u septembru. Selektor Veljko Bašić je prije dvije sedmice objavio spisak od 19 igrača na koje računa za pripreme i koji će konkurisati za 14 mjesta koja vode na šampionat Starog kontinenta. To su tehničari Rajko Strugar, Danilo Dubak, Rastko Milenković, primači servisa Vojin Ćaćić, Marko Bojić, Ivan Zvicer, Marko Vukašinović, Nemanja Peruničić, Božidar Ćuk, srednji blokeri Luka Babić, Ivan Ječmenica, Blažo Milić, Matija Ćinćur, korektori Miloš Ćulafić, Aleksandar Minić, Milutin Pavićević, Bojan Strugar, te libera Niko-

la Lakčević i Miloš Kosović. U odnosu na majske kvalifikacije, koje su ,,crveni“ uspješno odradili osvajanjem prvog mjesta u grupi sa Grčkom, Azerbejdžanom i Gruzijom, na pripremama će biti Ćulafić, Vukašinović i Ćuk, inače standardni reprezentativci, koji su kvalifikacije propustili zbog umora, odnosno povrede. U konkurenciji za EP neće biti drugog tehničara, Nikole Radonića (bio je dio ekipe koja je debitovala na EP prije tri godine), koji je, kako je saopšteno iz OSCG, ,,odlučio da završi reprezentativnu karijeru“. Zbog toga je šansu da se nametne dobio talenat iz budvanskog Mediterana, Rastko Milenković. U stručnom štabu Veljka Bašića su pomoćni treneri Darko Prebiračević i Balša Radulo-

vić (nema Srđana Popovića), specijalista za fizičku pripremu Vladimir Živanović, statističar Pavle Matić (zamijeniće Turčina Ajkuta Ajdina), doktor reprezentacije Miroslav Kezunović, tim menadžer Nikola Kažić, te fizioterapeuti Vladimir Dragojević i Drago Đurović. Naša reprezentacija će u Pljevljima ostati do 6. avgusta, a po povratku iz Pljevalja će sa radom nastaviti u glavnom gradu Crne Gore, u kompleksu hotela ,,Voco“. Od 19. do 21. avgusta Crna Gora će igrati na turniru u Skoplju, a od 25. do 27. avgusta Bašićevi puleni imaće sparing treninge i utakmice sa poljskim Zavjerćeom, koji sa klupe vodi proslavljeni crnogorski trener Igor Kolaković, kome će u narednoj sezoni pomoćnik biti

Srđan Popović (zbog toga će preskočiti ovu reprezentativnu akciju), njegov bivši dugogodišnji saradnik iz Budućnosti i francuskog Kana. Crnogorski odbojkaši će drugi put uzastopno nastupiti na Evropskom prvenstvu, nakon što su debitantski nastup prije dvije godine u Holandiji završili u grupnoj fazi sa dvije pobjede, a set ih je dijelio od plasmana u osminu finala. Ovog puta Crna Gora će igrati u grupi B u češkoj Ostravi, a rivali našeg time biće Bugarska (3. septembar, 17.15 časova), Slovenija (4. septembar, 16 časova), Italija (5. septembar, 19 časova), Češka (7. septembar, 19 časova) i Bjelorusija (8. septembar, 19 časova). Četiri prvoplasirane će izboriti plasman u osminu finala. Evropski šampionat počinje 1. septembra, kada startuju grupe C i D, dan kasnije počinje takmičenje u grupi A, dok utakmice u grupi B startuju 3. septembra. Grupa u kojoj je naša selekcija u osmini finala se ukršta sa grupom D, u kojoj su Francuska, Njemačka, Hrvatska, Slovačka, Letonija i Estonija. Utakmice osmine finala i četvrtfinala našeg dijela kostura takođe će se igrati u Ostravi. Drugi dio kostura igraće osminu finala i četvrtfinale u poljskom gradu Gdanjsku. Polufinalni mečevi i utakmice za medalje odigraće se takođe u Poljskoj, ali u Katovicama. Finale i meč za treće mjesto na programu su 19. septembra. S. J.

Sportski miks

Barski košarkaški klub ozvaničio peto pojačanje za sljedeću sezonu

Mornar doveo i Treja Luisa PODGORICA – Američki plejmejker Trej Luis peto je pojačanje Mornara za narednu sezonu. O pregovorima Mornara sa ovim košarkašem je, kako smo već prenijeli, proteklih dana pisalo nekoliko inostranih specijalizovanih košarkaških portala, a barski klub je danas ozvaničio njegov dolazak. Luis je prošlu sezonu proveo u Makabi Rišonu, u kojem je u prvenstvu Izraela, za 26 i po minuta po meču, prosječno bilježio 14,3 poena, dva skoka i 1,9 asistencija. Nakon što 2016. godine nije izabran na NBA draftu, a poslije ljetnje lige u dresu Klivlenda, 28-godišnji bek se ,,otisnuo“ u Evropu, Prvo je igrao godinu i po u Njemačkoj, sezonu u Bajrotu (14,6 poena, tri skoka, dvije asistencije po meču), i polusezonu u Ulmu (11,6 p, 1,8 sk, 2,1 as). U februaru 2018. godine je otišao u francuski Burg, i odigrao najbolji period u Evropi, jer je prosječno po meču u domaćem prvenstvu bilježio 17,2 poena, 3,2 skoka i 3,9 asistencija. U ljeto 2018. godine je igrao ljetnju ligu za Jutu, sa kojom je

potom potpisao i ugovor, ali nije zaigrao u NBA, jer su ,,džezeri“ raskinuli ugovor, pa je Luis zaigrao u razvojnoj ligi za Solt Lejk Siti stars. Godinu nakon toga se vratio u Evropu, ponovo u Francusku, jer je pretprošlu proveo sezonu igrajući za Gravelin, sa prosjekom od 14 poena, 3,8 skokova i 2,7 asistencija po meču. Prije Luisa, u Mornar su stigli centar Gligorije Rakočević, bek Kori Dejvis, te krilni centri Strahinja Mićović i Milija Miković. Barani su u završnoj fazi pregovora je sa Vladimirom Mihailovićem, a čeka se zeleno svjetlo Cibone za dolazak supertalentovanog hrvatskoj pleja Lovra Gnjidića, sa kojim je Mornar postigao dogovor o dolasku u Bar… Od prošlogodišnjeg tima, ugovore za narednu sezonu imaju Aleksandar Lazić, Marko Jeremić, Tejlor Smit i Nemanja Vranješ, kome, međutim, predstoje mjeseci rehabilitacije nakon operacije Ahilove teS. J. tive.

Odigran drugi 3x3 Montenegro turnir u sezoni

Ekipa G-unit slavila u Bijelom Polju PODGORICA - Ekipa G-unit pobjednik je basketaškog turnira u Bijelom Polju, drugog 3x3 Montenegro turnira u sezoni 2021, koji je održan u organizaciji JU Centar za sport i rekreaciju. Ekipa u sastavu Marko Dabanović, Marko Mijović, Miloš Milošević i Vladimir Tomašević je u finalu savladala ekipu Dangerous sa 21:15, i revanširala se za poraz u finalu turnira u Podgorici, prvog u ovoj sezoni. - Dangerous je bolje otvorio meč, poveo sa 8:4, a onda je na scenu stupio Dućo Milošević i serijom pogodaka donio preokret, a na kraju i titulu svom timu - navodi se u saopštenju. To je druga titula Barana u Bijelom Polju, pošto je G-unit na istom mjestu slavio i 2018. godine, takođe u finalu protiv tima Dangerous. - Prvog dana događaja, na programu je bio basket turnir za najmlađe, kao i razne aktivacije i takmičenja za isti uzrast. Polaznici škole košarke Jedinstvo su se drugog dana preselili na tribine, a ,,plavi teren“ su zauzeli najbolji crnogorski baske-

taši. Na turniru su učestvovale ekipe iz svih djelova Crne Gore, a među njima i tri iz Bijelog Polja. Najbliža prolazu u četvtrfinale je bila TNT Apoteka Gušmirović, koja je poražena od ekipe Tristar Nikšić, i to dvojkom Nemanje Tomaševića u posljednjim sekundama meča. U nokaut fazi, polufinale su očekivano izborili prva tri nosioca Dangerous, G-unit i Wolves Admiral, a među četiri najbolje ekipa se prvi put našla i mlada ekipa iz Bara - Shaolin. Nakon pobjeda Dangerous-a i G-unit-a, održalo se finale takmičenja u šutiranju trojki ,,Martinova trica“, u čast preminulog mladog košarkaša Jedinstva i učesnika ovog turnira, Martina Šćekića. Najbolji trojkaš je bio Marko Vesković - navodi se u saopštenju. Sljedeće sedmice su na programu dva 3x3 turnira - u petak će se igrati u Golubovcima, a za vikend je po rasporedu tradicionalni basket turnir u PljevljiS. J. ma, ,,Baci drogu u koš“.

tili predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević, i predsjednik Bokserskog saveza Crne Gore Aleksander Klemenko. - Zajedno su najavili u septemb-

ru otvaranje prvog bokserskog kluba u istoriji Žabljaka u kome će sva djeca moći da treniraju besplatno u veoma dobrim uslovima - dodali su iz BSCG.

Danas se završava međunarodni trening kamp

Žabljak oaza za boksere Međunarodni bokserski trening kamp, koji je počeo 10. jula, završava se danas. Organizator je Bokserski savez Crne Gore, a tehničku realizaciju pomogla je Opština Žabljak. Kampu su prisustvovali takmičari iz šest država, od čega 14 iz Crne Gore, uz pratnju tri trenera. - Jedna od najvećih svjetskih

bokserskih sila, koja je na prethodnim Olimpijskim igrama imala najviše medalja, reprezentacija Uzbekistana, došla je sa čak 14 takmičara i pet trenera. Takođe, učestvuje nekoliko takmičara iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Moldavije. Glavni dio treninga održavao se u Sportskom centru na Žabl-

jaku, koji je od sada maksimalno prilagođen vrhunskoj pripremi boksera (montirana su dva profesionalna ringa, 23 džaka i brojni pomoćni rekviziti). Takođe, treninzi su se održavali i na otvorenom, gdje su uz kvalitetan rad svi mogli i uživati u prirodnim ljepotama Durmitora i Crnog jezera, a u

slobodnom danu je na opšte zadovoljstvo organizovan rafting Tarom - saopšteno je iz Bokserskog saveza Crne Gore. Juče su učesnike kampa posje-

Arena

20 Fudbal

Neđelja, 25. jul 2021.

MANUTD.COM

Nikšićani dočekuju ekipu Podgorice na startu novog šampionata

Norveški trener potpisao novi ugovor

Junajted vjeruje Solskjeru Naša prošlost. Naša sadašnjost. Naša budućnost. Tako je Mančester junajted objelodanio da je Ole Gunar Solskjer dobio novi ugovor na ,,Old Trafordu“ - na tri godine, s opcijom produženja na još jednu. Norveški stručnjak, jedan od najproduktivnijih napadača u istoriji Junajteda, na klupu ,,crvenih đavola“ došao je u decembru 2018. kada je naslijedio Žozea Murinja. Iste sezone uspio je da razmrda ekipu i izbori plasman u Ligu Evrope. U narednoj je uzeo treće mjesto u Premijer ligi i vratio klub u Ligu šampiona, da bi u protekloj stigao do druge pozicije i finala Lige Evrope. Junajted se vratio među vodeće timove Premijer lige, ali je činjenica da Solskjer nije uzeo nijedan trofej, iako je od njegovog dolaska za pojačanja potrošeno čak 403 miliona eura, zaključno sa ljetošnjim dolaskom Džejdona Sanča. Novi ugovor za Norvežanina pokazuje da na ,,Teatru snova“ ipak vjeruju u njegov projekat, ali i da su možda opali kriterijumi za menadžera jednog od većih klubova na svijetu. - Ole i njegovi ljudi neumorno su radili postavljajući temelje za dugoročan uspjeh ovog kluba. Rezultati su vidljivi u protekle dvije sezone i svi se radujemo nastavku saradnje - kazao je potpredsjednik kluba Ed Vudvord. - Kombinacija mladih igrača, domaćih talenata i kupljenih zvijezda vrhunske klase, kao i napadački fudbal koji je u duhu Mančestera, to je ono što smo dobili sa Solskjerom. Ubijeđeni smo da sa njim idemo u pravom smjeru. Ne. K.

Sutjeska želi pobjedu pred put u Tel Aviv

Uspj

Sutjeska

Podgorica

(4-3-3)

Stadion: Kraj Bistrice. Kapacitet: 2.000. Sudija: P. Radovanović. Pomoćnici: S. Jovanović i J. Došljak. Početak: 19 sati Giljen Bubanja

Vlahović

Grivić

Eraković

Matanović

Stijepović

Augusto

Ma. Vuković

Marković

Janjić

Sentoku

Adrović

Maraš

Popović

Vujović Boljević

Suzuki

Vukčević Čelebić

Cicmil Ivezić

Trener Milija Savović

Trener Dejan Roganović

stvo. Momci su mnogo napredovali otkako sam preuzeo kormilo. Uostalom vidjelo u se u sva tri evropska susreta kako stojimo na terenu. Nadam se da nećemo popuštati, već da ćemo nastaviti u istom ritmu, pa da ćemo čak i podizati formu, biti sve odgovorniji i ozbiljniji. Sve što smo željeli u pripremnom periodu uradili smo, igrači koji su stigli kao pojačanja sve su bliži zaigravanju, slažemo kockice u svakom smislu te riječi.

GOSTI SPREMNI ZA DOBAR MEČ

Sa meča Sutjeske i Podgorice iz prošle sezone

NIKŠIĆ - Derbi na otvaranju sezone i moglo bi se reći odlična provjera izabranika Milije Savovića pred revanš meč s Makabijem u Tel Avivu. Za Sutjesku je večerašnji prvenstveni duel sa Podgoricom u Nikšiću (19 h) dobra prilika da pokaže koliko je spremna za međunarodnu scenu, odnosno da se vidi da li su njeni fudbaleri u četvrtak bili posebno inspirisani ili su zaista u odličnoj formi. Moraće se „plavo-bijeli“ večeras pričuvati i od povreda, možda će neki od prvotimaca i malo odmarati, jer revanš drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencija narednog četvrtka donosi veliki ulog, a ako je suditi po onome što je viđeno u prvom okršaju s izraelskim velikanom (0:0) Nikšićani ni-

jesu bez šansi za prolaz. Defanzivac Sutjeske Nikola Stijepović poziva svoje saigrače na opreznost. Kaže da je Podgorica potvrdila kvalitet i u evropskim mečevima, da nije slučajno lani bila u vrhu tabele i da će kraj Bistrice sigurno dobro odigrati. - Vraćamo se domaćoj fudbalskoj sceni, a čini mi se da smo u dobroj formi. Međutim, to treba i pokazati. Ima malo umora, ali moramo se i s tim izboriti ako mislimo na pravi način da otvorimo šampionat. Zna se naša formula, u svaku utakmicu ulazimo s najvećim ambicijama, pa što ne bismo i protiv Podgorice - naveo je Stijepović. Prvenstvene premijere često umiju biti prava zamka. Tako Nikšićani doživljavaju ovu, a strateg Milija Savović žali što meč sa Podgoricom nije

odložen. - Nezgodno je igrati u ovako zgusnutom rasporedu. Priželjkivali smo da se ova utakmica odloži dok ne završimo priču na međunarodnoj sceni, ali što je, tu je. No, možda se mi i zadržimo u Evropi - kaže uz osmijeh šef struke „plavo-bijelih“, konstatujući da se nikad ne zna zbog čega ovo može biti dobro. - Svaki start prvenstva je neizvjestan, ne zna se kakvu ko ima ekipu, kako se pojačao... Treba odigrati oprezno, a imamo i fudbalera koje je stigao umor i koji će morati da odmore. Srećom, imamo dovoljno kvalitetnih igrača i izrotiraćemo ih, tražićemo najsvježije i najornije. Sigurno je jedino da Drinčić neće nastupiti, jer je kažnjen, dok su svi ostali u kombinaciji. Vrlo je važno da pobjedom počnemo prven-

Nakon premijernog nastupa na evropskoj sceni, te eliminacije od Ljačija u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija, fudbaleri Podgorice vraćaju se domaćim izazovima. Cilj je ponovo Evropa, a trka kreće duelom sa Sutjeskom kraj Bistrice. - Početak je prvenstva, uvijek teška prva utakmica. Maksimalno smo skoncentrisani i spremni da pružimo najbolje od sebe. Rival je za svaki respekt, kandidat za titulu. Sutjeska je i na međunarodnoj sceni pokazala kvalitet. Ozbiljna su ekipa, čvrsti, jaki kao kolektiv. Ipak, i mi se pitamo. Ukoliko odigramo onako kako možemo - bićemo bliži povoljnom rezultatu - rekao je Vladimir Dado Boljević, nekadašnji reprezentativac, koji se nedavno vratio u crnogorski fudbal kao veliko pojačanje Podgorice. Što može da presudi? - Mnogo je faktora koji mogu da odluče meč. Jedan potez, dribling, greška, inspiracija, bolji motiv, želja, prekid… Nadam se da će neke od ključnih stvari biti na našoj strani. Spremni smo i planiramo da se prikažemo u pozitivnom svijetlu kraj Bistrice - zaključio je Boljević. Ra. P. - D. K.

Rutin Uspješan start Dečića koji je na premijeri nove sezone u Telekom 1. CFL savladao Zetu - rutinski 2:0. Epilog je posve očekivan, znajući kako su Golubovčani ušli u takmičenje - sa potpuno promijenjenom ekipom, sa manjkom kvaliteta, uz veliki broj mladih igrača i poprilično zakašnjelim pripremama. Sastav trenera Dragoljuba Đuretića, povratnika na ,,Trešnjicu“, nije mogao da parira utreniranim, spremnijim, jačim i boljim Tuzanima koji su najavili ponovni napad na Evropu, iz koje su nedavno ispali od kosovske Drite. Vidjelo se od starta da će domaćin voditi glavnu riječ na popularnoj tuškoj ,,Bombonjeri“, a detalj koji je promijenio utakmicu desio se u 19. minutu. Zeta je doslovno poklonila vođstvo protivniku grubom greškom odbrambenog fudbalera koji je htio da izbije loptu, a zapravo je asistirao Vuljaju. Reprezentativac Dečiča efektno je iskoristio poklon - iskosa sa

Barani s igračem više pobijedi

Trijumfalan Mornar je povratak u elitni rang crnogorskog fudbala obilježio pobjedom u primorskom derbiju - sastav Slavoljuba Bubanje na startu 16. izdanja Telekom 1. CFL savladao je Petrovac u gostima (1:0). Junak pobjede bio je Petar Sekulović, koji je Baranima donio prvi trijumf nad ,,nebo-plavima“ poslije sedam godina. Petrovac je bio bolji u prvom poluvremenu, imao ofanzivnije namjere od primorskog rivala, čemu svjedoče dvije prilike u uvodnih 20 minuta. U 15. je Adnan Bašić proigrao Nikolu Zvrka, koji je sa pet-šest metara poslao loptu pored suprotne stative. Bašić je u centru pažnje bio i pet minuta kasnije, kada je sa 15 metara spretno šutirao u donji desni ugao gola Mornara, ali je Lazar Baltić dobro intervenisao. Barski tim je izdržao blagu inicijativu domaćina, a onda u finišu zaprijetio - Marko Ćetković je pokušao iskosa sa desne strane, Ljubomir Đurović bio na pravom mjestu. Bio je to uvod u situaciju koja je promijenila tok meča. Andrija Kaluđerović je u 45. minutu sprintao po desnoj strani, Zoran Mikijelj ga na 40 metara od gola grubo faulirao u namjeri da zaustavi kontru, a sudija Nikola Dabanović defanzivcu ,,nebo-plavih“ pokazao direktan crveni karton. Odluka renomiranog crnogorskog sudije uzburkala je strasti pod Malim brdom - stručni štab domaćih ušao je na teren burno protestujući, a žestoko je negodovala i publika. Dabanović se, naravno, nije predomislio. Mikijelj je prije vremena morao u svlačio-

Arena

Neđelja, 25. jul 2021.

Telekom 1. CFL

ješna premijera domaćina u Tuzima - fudbaleri Edisa Mulalića nadigrali Zetu u prvom kolu

desne strane, udarcem lijevom nogom iz prve poslao je loptu u nepokrivenu mrežu golmana Boljevića. Nije prošlo mnogo - utakmica je bila gotova. Tuzani su povisili na 2:0 iz prekida. Kojašević je centrirao, a najviši u skoku bio je čovjek sa zaštitnom maskom preko lica - Božanović, koji je sa desetak metara poentirao glavom. Zeta je imala par izleta na polovinu rivala, demonstrirala je brzinu preko Japanaca Tačibane i Nakazave, ali nije napravila ništa konkretno. Nakon dva primljena pogotka gosti su se ugasili, a u ranoj fazi meča teren je napustio jedan od rijetkih momaka koji je možda nešto mogao da napravi - Tačibana. Izabranici Edisa Mulalića imali su potpunu kontrolu duela, a do odlaska na odmor priredili su nekoliko situacija da budu još ubjedljiviji. Domaći su signalizirali ruku u 16, ali sudija Ćupić nije svirao penal, potom je zaprijetio Camaj, pa Rudović koji je sve uradio majstorski - od driblinga

Dečić

Zeta

2 2 00

Stadion: u Tuzima. Gledalaca: 300. Sudija: Marko Ćupić (Podgorica). Golovi: 1:0 Vuljaj u 19, 2:0 Božanović u 25. Žuti kartoni: Tući (Dečić).

Dečić

Zeta

Popović Camaj (od 82. Janketić) Ljuljđuraj Vuljaj (od 82. Nikolić) Drešaj An. Rudović Tući Božanović (od 62. Marković) Pešukić (od 72. Adžović) Ad. Rudović Kojašević

Boljević Ceklić Sr. Krstović Đurović Đinović Tuzović Kukuličić Đukić Pupović Tačibana (od 38. Škrijelj) Nakazava (od 68. Goranović)

do šuta sa distance, s tim što je zamalo bio neprecizan. Golubovčani su imali sreće u 43. minutu da sami sebi ne daju gol kada je Đurović nogom prebacio prečku nakon centaršuta protivničkog igrača.

ili Petrovac pod Malim brdom

n povratak Mornara Igor Poček (Mornar)

Petrovac

Mornar

00 1

Stadion: Pod Malim brdom. Gledalaca: 400 Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica) Gol: 0:1 Sekulović u 66. Žuti kartoni: Bašić, Tačibana (Petrovac), Ćetković, Seratlić, Kaluđerović (Mornar) Crveni karton: Zoran Mikijelj (Petrovac) u 45.

Petrovac

Mornar

Đurović Vojvodić Bumbar (od 79. Boričić) Mikijelj Tačibana Marković Živanović Vukčević (od 45. Savović) Divanović Zvrko Bašić (od 79. Vujačić)

Baltić Stevanović Pajović Perišić Seratlić Kaluđerović Sekulović Guzina (od 77. Rolović) Ćetković (od 63. Škrijelj) Poček (od 81. Kajević) Pepić

nicu, što je nagovijestilo drugačiji odnos snaga u nastavku. Poslije 12 minuta promijenio se i rezultat. Dejan Pepić je sjajno u šesnaestercu pronašao Petra Sekulovića, kojem je ostao lakši dio posla namjestio se i poslao loptu iza leđa Đurovića. Trener Petrovca Nenad

M. BABOVIĆ

na Dečića

Vukčević bacio je sve karte na ofanzivu, ali su ,,nebo-plavi“ ostali na nuli. Rezultatski razočaravajuća premijera za Petrovčane, čija je namjera da ove sezone budu daleko od borbe za opstanak. - Mnogo je teško pričati ovako ,,vruće glave“, bolje da ne kažem ono što mislim. Čestitam mojim momcima, u prvom poluvremenu smo imali totalnu dominaciju, a onda je jedna situacija za ,,no comment“ odredila utakmicu. Pokušali smo da budemo ravnopravni sa igračem manje, ali smo iz kontre primili gol, a potom sve dali na napad. Igrači su dali posljednji atom snage i ako ovako budemo igrali u nastavku sezone onda nema razloga da brinemo - rekao je trener Petrovca Nenad Vukčević. Strateg Barana Slavoljub Bubanja nije pobjedi ,,gledao u zube“. - Najvažnija su tri boda. Petrovac je ušao napadački od prvog minuta, dok kod nas nije bilo tečne igre. Smatram da nije presudio crveni karton, već to ko je prvi pogriješio. Čestitam momcima. Igraćemo u nastavku mnogo bolje, nekoliko naših igrača je prvi put u Prvoj ligi. K. Ne.

U nastavku su Tuzani igrali ,,viktoriju“. Napadali su preko oba boka i kroz sredinu, dok se Zeta branila nisko, sa duplim blokom. Uspjeli su gosti da izblokiraju par otvorenih šuteva domaći-

DANILOVGRAD - Uspješna premijera Iskre - izabranici Srđana Nikića obradovali su navijače na startu nove sezone i zasluženo sa 2:0 savladali solidnu ekipu Jezera, koja se odlično branila sve do 64. minuta kada je Japanac Šo Jamamoto, na asistenciju Ilije Tučevića, iskosa sa desne strane sa oko desetak metara pocijepao mrežu Igora Asanovića. Za konačan ishod i slavlje ,,serdara“ postarao se u 89. minutu Vojin Pavlović kome je Tučević kao na tacni servirao loptu, a on glavom iz neposredne blizine poslao loptu iza leđa nemoćnog Asanovića. Iskra je prije odlaska na odmor imala niz povoljnih prilika za postizanje gola, međutim, Balša Sekulić, Tučević i iskusni Ivan Vuković u više navrata nijesu imali sreće da se upišu u listu strijelaca. Na drugoj strani istakli su se Miljan Vlaisavljević i Vasilije Radenović, ali na sreću domaćina nijesu uspjeli da zatresu mrežu sigurnog Marka Kordića. U nastavku, samo što se krenulo sa centra Jamamoto je imao zicer da dovede svoju ekipu u vođstvo, ali u tom momentu nije dobro podesio nišanske sprave, pa je i ta šansa otišla u nepovrat. Pokušao je zatim i napadač Plavljana Mirza Đurđević sa distance, ali tek toliko da se Kordić ne uspava na gol liniji, jer je bez problema zaustavio njegov udarac. U presudnim trenucima, kada je trebalo učiniti nešto više, presudila je dobra reakcija trenera Nikića koji je poslao u vatru korpulentnog centafora Bogdana Milića i brzonogog novajliju Petra Pavlićevića, što se pokazalo kao ispravno, posebno u fazi napada i kontri. Konačno, ofanzivna taktika se isplatila u 64. minutu. gosti su u finišu utakmice, tačnije u sudijskoj nadoknadi od četiri minuta pokušali da ublaže poraz, međutim, stamena odbrana domaćina kojom je komandovao kapiten Ognjen Obradović nije dozvolila luksuz kao u nekim susretima u prošlom

na, ali gotovo da nijesu mogli da pređu centar. Poslije svega desetak treninga Golubovčani su željeli da izbjegnu debakl - i u tome uspjeli. Zetu nije interesovala igra prema naprijed, već je bila

koncentrisana ispred svog golmana, da ne primi treći gol i izgubi časnije. Nije ni Dečić upirao iz petnih žila, imao je sigurnu pobjedu, lijep početak novog šampionata. Priredili su Mulalićevi fudbaleri

zicer koji u 74. minutu nije realizovao Marković, dok je 60 sekundi kasnije Camaj probao glavom. U finišu je ritam opao. Rezultat se nije minjenjao. Ostalo je 2:0 iz 25. minuta. D. K.

Danilovgradski tim opravdao očekivanja protiv Jezera

Uspješna premijera Iskre Slavlje fudbalera Iskre na sinoćnjem meču

Oproštaj Miroja Jovanovića Iskra

Jezero

20 00

Stadion braće Velašević. Gledalaca: 400 Sudija: Miloš Bošković (Podgorica) Golovi: 1:0 Jamamoto u 64, 2:0 Pavlović u 88. Žuti kartoni: Kordić, Bakrač, Šaletić (Iskra), Jovićević, Kontić, Adžović (Jezero)

Uoči prvog zvižduka sudije Miloša Boškovića, od nastupa na zelenom tepihu oprostio se doskorašnji prvotimac Iskre Miroje Jovanović koji je u bogatoj fudbalskoj karijeri odigrao preko 420 prvenstvenih utakmica, a tri puta je nosio dres sa državnim grbom i protiv Luksemburga se upisao u listu strijelaca. Boje Iskre branio je 127 puta, a u znak sjećanja na njegove nastupe u crveno-bijelom dresu predsjednik kluba Blažo Šaranović mu je poklonio dres sa istim brojem. Miroje je ovacijama publike ispraćen sa stadiona braće Velašević.

šampionatu kada je Iskra primala golove nekoliko trenutaka prije posljednjeg zvižduka sudije. - Stabilizovali smo se i na vrijeme osvježili redove u pripremnom periodu, tako da smo prikazali odličnu partiju i startovali važnom pobjedom. Ako

nijesmo iskoristili četiri-pet izglednih prilika i gol šansi u prvom poluvremenu, to nam se posrećilo u drugom i mislim da je naša pobjeda čista kao suza. Ušli smo u meč sa dosta energije i želje da obradujemo navijače, što smo u konačnom ishodu i ostvarili - rekao je trener Iskre

Iskra

Jezero

Kordić Radunović Bakrač Obradović Jamamoto (od 79. Dijaz) Pavlović (od 90.+1 Kumburović) Šahman Šaletić Vuković (od 60. Pavlićević) Tučević (od 90.+1 Grbović) Sekulić (od 60. Milić)

Asanović Hot (od 74. S. Radenović) Jovićević V. Radenović Vuković Adžović Lambulić Đurđević (od 90. Julević) Bošković (od 67. Kontić) Račić Vlaisavljević (od 74. Redžepagić)

Srđan Nikić. Mladenu Lambuliću se nije posrećilo da na zvaničnom debiju na klupi Jezera uzme makar bod. B. K.

Feljton

Neđelja, 25. jul 2021.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA » Piše: Slobodan ČUKIĆ

GROBNICA U CRKVI SVETOG ANDRIJE U DUPILU (NASTAVAK)

Priča o grobnici kneza Stefana Vojislava dobila je nastavak 1999. godine, kada je Gojko Crnčević objavio knjigu „Probuđena Propratna” (Prag – Perast, 1999). Crnčević je u tom zanimljivom djelu iznio izmijenjenu verziju legende o „županu Stevanu Voislavu“, zasnovanu na narodnoj tradiciji u selu Dupilu. Sve što je u Crmničkoj legendi bilo povezano s Trnovom i Komarnom, sada se vezivalo za Dupilo i obližnju Popratnicu. U okviru toga, drugačije je glasilo i predanje o mjestu na kojem je počivao knez Stefan Vojislav. I dalje je bila riječ o crkvi sv. Andrije, ali to više nije bilo povezano sa nekadašnjom crkvom u Komarnu, već sa crkvom sv. Andrije u Dupilu. Crnčević piše da se u središtu Dupila, na mjestu zvanom Kostrika, nekada nalazio mali hram posvećen Svetom Andriji. Na temeljima te crkve je oko 1725-1730. godine, nakon epidemije kuge, sagrađena nova crkva Sv. Andrije, koja i danas postoji (Probuđena Propratna, str. 43). Ključni detalj iz dupioskog predanja je da je u prvobitnoj kapeli počivao neki knez. Gojko Crnčević je 1999. godine na osnovu toga pretpostavio, da bi, ukoliko je priča istinita, to mogao biti sami knez Stefan Vojislav. U vezi toga je ustvrdio da će, ako se jednom otkriju temelji te starije kapele ispod sadašnje crkve Sv. Andrije u Dupilu, to biti nesumnjiva potvrda njegove teze. Crkva Sv. Andrije u Dupilu stoji na lijepom mjestu. Zanimljiva je zbog različitih simbola koji se nalaze na njenoj fasadi, kao što je slučaj i sa drugim crmničkim crkvama. Riječ je o jednobrodnom zdanju, dužine deset i širine šest metara. Na južnoj, bočnoj strani, nekada su postojala vrata, koja su zazidana vjerovatno prilikom obnove krajem 19. vijeka. Zemljotres iz 1979. je u Crmnici ostavio teške posljedice. Crkva sv. Andrije je bila znatno oštećena, sa napuklinama, ali je ipak pretekla. Bila je

Ispod poda sadašnje krili su se temelji stare crkve i grob

Položaj starije crkvice sa grobnicom na tlocrtu sadašnje crkve sv. Andrije u Dupilu - autor skice Slobodan Čukić 2013. god.

Gojko Crnčević piše da se u središtu Dupila nekada nalazio mali hram posvećen Svetom Andriji. Na temeljima te crkve je, oko 1725-1730. godine, sagrađena nova crkva Sv. Andrije. Prema predanju, u prvobitnoj kapeli počivao je neki knez. Crnčević je 1999. pretpostavio, da bi, ukoliko je priča istinita, to mogao biti knez Stefan Vojislav

prilično oronula i zarasla u šiblje, dok se zapadni dio nalazio pred urušavanjem. Obnovljena je u jesen 2010. godine. O tom poduhvatu svjedoče vidni tragovi saniranih napuklina. Sadašnja crkva je podignuta na temeljima starije. O tome svjedoče tragovi prvobitne crkve, na sjevernoj strani. Tamo se u dnu zida vide grubo obrađeni kameni blokovi koji znatno odudaraju od fino obrađenih tesanika iz kasnijeg doba. Uočava se još jedan detalj. Stariji blokovi su s lica poneđe prekriveni ostacima klaka (maltera), što ukazuje da je prilikom izgradnje nove crkve, prvobitna široka zidina stanjena po dužini i prilagođena debljini novog zida. To se na koncu i potvrdilo. Za obnovu crkve saznao sam u martu 2013. godine. Taj poduhvat je pokrenuo i organizovao Dupiljanin Sreto Đurović. Ubrzo sam sa tim čovjekom stupio u kontakt. Radilo se o inteligentnoj i preduzimljivoj osobi, pa nam nije trebalo dugo za dogovor. Predložio je da pozovemo i

igumana Nikona iz manastira Donji Brčeli i da se sretnemo u Virpazaru. Ja sam sa svoje strane pozvao istoričara Petra Lekića iz Narodnog muzeja na Cetinju. Par dana kasnije, okupili smo se na Viru i krenuli za Dupilo kanjonom Oraoštice. Po dolasku u Dupilo imalo se što viđeti. Ispostavilo se da su prilikom obnove crkve, ispod podnih ploča otkriveni ostaci starije crkve sa grobnicom! Dakle, bilo je baš onako kao što se tvrdilo u dupioskom seoskom predanju koje je 1 9 9 9. z a b i l j e ž i o G o j ko Crnčević! Sreto Đurović pripovijeda da je na dan tog otkrića bilo kišovito vrijeme, što je navelo radnike da sprovode radove unutar crkve. Nakon što su podigli kamene ploče s poda i uklonili tanji sloj zemlje, ukazali su se temelji prvobitne crkvene građevine. Bila je mnogo manja i imala neobično široke zidove, građene u klak. Na istočnoj strani temelja crkve jasno se nazirala manja polukružna apsida. Viđelo se, takođe, da je sjeverni zid sadašnje crkve podignut na sjevernom zidu starije.

S.ČUKIĆ

Ostaci starije crkve u dnu sjevernog zida crkve sv. Andrije u Dupile

Ostaci grobnice u podu crkve sv. Andrije u Dupilu

Tik uz južni zid prvobitne crkve Sv. Andrije ukazala se grobnica, koja je zahvatala peti dio ukupnog prostora. Kao da je ta prvobitna crkva bila zavjetna? Sami grob je bio načinjen od grubo tesanih kamenih ploča. Imao je oblik izdužene potkovice, unutar koje se nalazio još jedan red blokova – kao latinično slovo U, u kojem je upisano slovo I

Crkva sv. Andrije u Dupilu 2013. godine

To je bila i potvrda da su blokovi koji se vide sa spoljašnje strane pripadali prvobitnoj građevini. Ono najzanimljivije nalazilo se unutar otkrivenih temelja. Tik uz južni zid prvobitne crkve ukazala se grobnica, koja je zahvatala peti dio ukupnog prostora unutar starih temelja. Kao da je ta prvobitna crkva bila zavjetna? Sami grob je bio načinjen od grubo tesanih kamenih ploča. Imao je neobičan oblik izdužene potkovice, unutar koje se nalazio još jedan red blokova – kao latinično slovo U, u kojem je upisano slovo I. Radnici su počeli da kopaju pored grobnice, da bi na dubini od 70 centimetara naišli na još jedan red kamenih ploča. Nijesu ih dirali već su nastavili sa kopanjem. Konačno su sa strane probili rupu i ugledali lobanju. Iskopavanje je tog momenta obustavljeno, a Sreto Đurović je o otkriću obavijestio nadležnu intituciju. Nakon par dana u Dupilo su stigli arheolozi koji su obišli lokalitet, ali nijesu ništa preduzeli. Bilo je još nekoliko inicijativa da se grobnica istraži, ali bez rezultata. Uglavnom, Sreto Đurović je učinio sve što je bilo u njegovoj moći. Stvar se na tome i zaustavila. Dakle, grobnica u

crkvi sv. Andrije u Dupilu nije istražena i ne može se reći kome pripada. Struka je, očito, u ovom slučaju zakazala. Može biti da su se arheolozi razočarali što u Dupilu nijesu zatekli „kraljevsku” dukljansku grobnicu... Što se tiče Crnčevićeve pretpostavke da se radilo o počivalištu Stefana Vojislava, to je malo vjerovatno. Komentatori našeg najstarijeg spisa su odavno konstatovali da podaci iz Ljetopisa - o dužini vladavine pojedinih dukljanskih vladara – potiču sa grobnih ploča koje je pop Dukljanin vidio sopstvenim očima, a koje su uništene u narednim stoljećima. Takođe, malo je vjerovatno da bi dukljanski kralj Mihailo Vojislavljević dopustio da njegov slavni otac Vojislav, počiva bez adekvatnog grobnog obilježja. Isti rezon važi i za prvobitnu crkvu sv. Andrije u Komarnu, u kojoj se, kako je pripovijedao Milo R. Vujović, nalazila ploča bez ikakvog natpisa. S druge strane, u Crmnici je prošlosti bilo brojnih istaknutih i zaslužnih ličnosti, pa nije teško zaključiti da su i u komarskoj i u dupioskoj crkvi mogli počivati neki drugi istaknuti seoski i plemenski prvaci. Tako se, na primjer, u izvještaju koji je vanredni

providur Pietro Duodo iz Kotora uputio mletačkom senatu 7. septembra 1689. godine, govori o pohodu Sulejman-paše na Crmnicu. Paša se ulogorio u Viru i počeo da uništava okolno područje. Popaljene su kuće u Boljevićima, a zatim i u Sotonićima i Utrgu. Iza toga je krenuo „prema Dupilu, ali tu je naišao na otpor od hrabrog Popa Miloša, koji se zabarikadirao u svojoj kući, koja nije bila slabo građena kao druge, pa je prinudio Pašu da je stavi pod nišan topa i uništi je. Pop se hrabro branio sa još jedanaest drugova, koji su ubili više od trideset Turaka, ne računajući ranjene. Ali, slučajno se zapalila njihova sopstvena municija, pa je odletio u vazduh i slavno pobijedio samog sebe. Nije ga savladao neprijatelj, nego je hvaljen sa svih strana za tako dostojanstven i hrabar otpor” (Ferdinando Ongania, „Crna Gora - izvještaji mletačkih providura 1687-1735“, CID, Podgorica, 1998. str. 51). Eto kako glasi priča o jednom zaboravljenom crmničkom junaku, dupioskom popu Milošu, koji je prije 332 godine herojski nastradao u borbi, zbog čega je mogao biti i pokopan u crkvi Sv. Andrije. (Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja 25. jul 2021.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (26. 7 - 1. 8) Mjesec u Ovnu

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 10:32. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 10:32. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 10:32.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog znaka Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 10:32. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 10:32. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani

i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www. soulmatestars.com/vedic-signs/ calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer. org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode ispunjeni brigom.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 10:32. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 10:32. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mental-

kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Mjesec je u fazi zamračenja u srijedu od 10:28 do četvrtka u 12:52, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. nih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 10:32. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 10:32. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 10:32. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 10:32. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Tranzit počinje od petka u 10:32. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Enigmatika

Neđelja, 25. jun 2021.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 25. jul 2021.

После кратке и тешке болести, дана 24. јула 2021. упокојио се у 72. години наш вољени

ВЕЉКО – ЈОЈА Неђељков ЦМИЉАНИЋ Саучешће примамо у градској капели Даниловград, 25. јула од 10 до 14 часова, након чега ће се са посмртним остацима кренути за мјесто Вруља – гробље Марина Шума – Пљевља, гдје ће се обавити сахрана дана 26. јула у 13 часова. Ожалошћени: кћерке МАРИНА и РАДОЈКА, сестре ДЕСАНКА – ЦАЦА и ЕВИЦА, снахе РУЖИЦА и СЛАВКА, братанић ВЕСКО, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина

1161

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 25. jul 2021.

Дана 24. јула 2021. у 97. години преминуо је наш драги

Posljednji pozdrav voljenoj majci, svekrvi i babi

АРСЕНИЈЕ - ИЋО Симонов СТОЈАНОВИЋ 14. 10. 1924 - 24. 7. 2021. Из Ботуна, учесник НОР-а

SENKI BATLJAN

Породица ће примати саучешће у породичној кући у селу Ботун, 25. и 26. јула до 13 часова, након чега ће се обавити сахрана пред Црквом Светог Ђорђа у Српској - Цијевна. Цвијеће се не прилаже.

Toplina tvoga osmijeha zauvijek će grijati naša srca.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга БОСИЉКА - КОСА, кћерке ДАНИЦА и ВЕРА, син МИЛОРАД - МИГО, снахе ЉИЉАНА -ЦИЦА, САНДРА, ДАЈАНА, братанићи ДАНИЛО са породицом, РАДИВОЈЕ и братанична ДЕСА МАРАШ, унучад ДРАГОМИР, БОБАН, ЗОРАН, АЦО, ВАСО, ВЛАДАН, МАЈА, праунучад и остала многобројна породица СТОЈАНОВИЋ

ILIJA, RANKO i SAŠA sa porodicama

1164

1167 Dana 24. jula 2021. preminuo je u 88. godini

Posljednji pozdrav striku

Tužnim srcem javljamo da je 24. jula 2021. tragično izgubio svoj život u 50. godini

LJUBO Vasov PERIĆ ANDRU

NEBOJŠA Slobodanov PAVIĆEVIĆ

Zbog novonastale epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti u krugu uže porodice u Gornjim Rsojevićima – Danilovgrad, 25. jula u 14 časova.

Ožalošćena porodica: majka CICA, ćerka MIA, brat VLADO, snaha DANIJELA, bratanići i ostala rodbina

1165

Sahrana će se obaviti u krugu porodice na groblju u selu Orahovu u Kučima.

DRAGICA i MIĆO GALJAN sa porodicama

Ožalošćeni: ćerka DUŠICA, sin DEJAN, snaha SNEŽANA, unuk FILIP, unuke ANĐELA i SIMONA, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina

1166

1135

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 25. jul 2021.

Dana 23. jula 2021. godine preminula je naša draga

Našoj miloj

RAKO MRĐENOVIĆ JAGLIKA-BULA Radovanova ČELEBIĆ rođena Janjić Pokojnica će biti izložena u Gradskoj kapeli, 25. jula od 12 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju iza Manastira u krugu uže porodice.

Dragi zete i pašo, četrdeset dana je prošlo od kada te nema. Nedostaješ svakim danom sve više. Dobrota i ljubav koju si nam pružio ostaju zauvijek. Čuvaćemo te od zaborava. DANICA, SONJA, HRANE i RANKO

TANJI

1158 Pola godine od smrti našeg strica

Ožalošćena porodica: sinovi BRANKO i ALEKSANDAR, snahe ZOJA i TANJA, unučad DANILO, ANA i VASILIJE, brat PETRAŠIN-PEJO, sestre STANIJA, ĐURĐA i JULKA i ostala mnogobrojna rodbina ČELEBIĆ i JANJIĆ

31. oktobra 15 godina od smrti našeg oca

Godina je prošla od kada te nema, a bol i tuga za tobom su još veći. Fali nam tvoja pažnja, ljubav koju si nam nesebično poklanjala. Zauvijek ćemo te voljeti i misliti na tebe. Počivaj u miru!

1145

RAJA

Umrla je moja draga sestra

VULIKIĆA

RATKA Tvoja mama ŽIVKA, brat ĐORĐE i sestra STAŠA

Striko Rajo, još jedno veliko hvala za sve što si za nas učinio. Voljeni naši, počivajte u miru, a mi ćemo vas čuvati od zaborava. Tuguju za Vama, SONJA, OGNJEN, DANILO sa porodicom

JAGLIKA – BULA Radovanova ČELEBIĆ

Draga moja sestro, počivaj u miru, a mi tvoji najmiliji, uvijek ćemo se rado sjećati Tvoje dobrote i plemenitosti prema svima nama.

1163

1162

Danas se navršava dvije godine od smrti našeg dragog Pola godine živi u sjećanjima naš dragi

Ožalošćeni brat PEJO sa porodicom 1140

ŽELJKA Dušanovog TRNINIĆA Posljednji pozdrav dragoj tetki

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

Živiš u našim srcima i sjećanju.

MILIKA – MILE GOLUBOVIĆ

ZORKA, NATALIJA i ANA sa porodicom 1150

BULI ČELEBIĆ

S tugom, ljubavlju i poštovanjem,

S ljubavlju koju smrt ne prekida živjećeš vječno u mom srcu.

bratanična OLIVERA JANJIĆJOVANOVIĆ s porodicom

JULKA GRBOVIĆ

1152

Dana 25. 7. 2021. navršava se petnaest godina od smrti

Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe... Kada dolazim kući, uzalud gledam ima li svijetla na tvom prozoru. Uzalud noću osluškujem tvoje korake. Tišina, patnja, bol... Nedostaješ i nedostajaćeš kada budemo dijelili porodične radosti.

1153

JOVA Novičinog DRAŠKOVIĆA Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

VLAJO sa porodicom

Vrijeme prolazi, a uspomene na tebe ne blijede. S ponosom ćemo pominjati tvoje ime, a tvoj lik i djelo čuvati od zaborava. MILIJANA sa porodicom

1159

1146

BULI ČELEBIĆ 1151

Dana 25. jula je petnaest godina od kako nije sa nama

Šest je mjeseci od kada nas je napustio naš voljeni brat

SENKA ČELEBIĆ, MARINA i SANJA

POMENI Godina je dana od smrti naše drage

JOVO N. DRAŠKOVIĆ

MILIKA – MILE GOLUBOVIĆ

Dragi đede, sudbina nije dozvolila da se upoznamo i obogatimo svoje djetinjstvo tvojom ljubavlju. Kroz svakodnevne priče i sjećanja najbližih čuvaćemo te od zaborava. Ponosni što si ti naš đed, a mi dio tvoje loze.

BOSILJKE VUJOVIĆ Draga majko, postoji nešto što nikada umrijeti neće, to su ponos i sjećanje na tebe. Živjela si časno i pošteno! Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Unuci MATIJA i JOVO

Bol, praznina i neizmjerna tuga koju osjećamo za tobom, vrijeme ne može ublažiti. Živiš i živjećeš u našim srcima i mislima.

1155

NJEGOSAVA sa porodicom

MACA, MILANKA i VLAJO

1149

e-mail: oglasno@pobjeda.me 1160

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 25. jul 2021.

Navršava se šest bolnih mjeseci od kada nije sa nama naš

Četrdeset dana je od smrti

ĐORĐIJA PERUNOVIĆA Dani su mi ispunjeni tugom i suzama, a noći željom da je ovo samo košmar. Počivaj u miru. Tetka BRANKA sa porodicom 1147 Dvije godine od kada nije sa nama naša draga

RADOMIR RAJO VULIKIĆ

Mnogo je teško živjeti bez tebe koji si živio za sve nas. Ostaje nam duboka praznina i tuga, ali i velika želja i obaveza da živiš vječno u našim srcima. Počivaj u miru.

BILJANA MIŠOVIĆ Neizmjerno smo zahvalni za ljubav, pažnju i dobrotu koje si nam pružila. Uvijek ćeš biti u našim najljepšim uspomenama.

MITAR, DANILO, LUKA i BOJANA

Dana 25. jula 2021. godine navršava se šest mjeseci od smrti našeg dragog

1121

TVOJI NAJMILIJI

Dana 28. jula 2021. navršava se 40 dana od smrti našeg dragog supruga i brata

LJUBO Ilijin MARINOVIĆ Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam nesebično davao. TVOJA PORODICA

RADOMIRA MARAŠA 1148

1141

Dana 26. jula 2021. navršava se godina dana od smrti našeg dragog

Prošlo je šest mjeseci od kada nije sa nama naš

Sa poštovanjem ćemo se sjećati tebe i nikada te nećemo zaboraviti. Supruga DRAGICA, braća BOGIĆ i MILUTIN - MICO MARAŠ sa porodicama 1131 Četrdeset je dana od smrti našeg dragog

RAJO VULIKIĆ

ŽARKA M. SIMOVIĆA PORODICA

Iako me život natjerao da budem jaka, teško je živjeti bez tebe. S ljubavlju ću te čuvati od zaborava.

1125

Tvoja sestra RADMILA JOVETIĆ sa porodicom

Kćeri moja,

1156 Navršava se godinu dana od smrti našeg dragog

BRANKA BURZANA Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo i da te nikada ne zaboravimo. Kćerka SLAVICA, zet PREDRAG, unuka OLIVERA, unuci VLADIMIR i BATRIĆ MADŽAROVIĆ

DANIJELA

1130

Skrhana bolom zbog Tvog preranog odlaska, tješim se da si našla spokoj u očevom zagrljaju.

Četrdeset dana je od kada nije sa nama naš dragi

Tvoja majka MILKA

NIKOLE S. STANOJEVIĆA

1138 Voljena naša,

Tvoju plemenitost i dobrotu, kao i ljubav koju si nam pružao, nikada nećemo zaboraviti. S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe i tvoj častan život. U nedjelju, 25. jula 2021. u 10 časova, porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

DANIJELA Sinovi MLADEN i MOMIR i snaha GORDANA

Neopisiva je praznina koja je ostala za Tobom. Počivaj u miru, draga.

BRANKO BURZAN Postoje ljudi koji žive i kada nisu među nama. Žive kroz priče i sjećanja onih koji ih vole. Ti si jedan od njih. Bajo, hvala ti za svaki trenutak proveden sa tobom, za svaku iskrenu riječ i dobar savjet. Ponosni smo što si bio dio naših života. Volimo te. Tvoji: MARINKO, SNEŽANA, OGNJEN, TINA i BLAGOJE 1133

Tvoji: DEJO, NATAŠA, TAMARA, PETRA i LUKA 1139

1126

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 25. jul 2021.

Godina dana je od smrti voljenog brata

RAJKO – JELO Duke MARKOVIĆ Osam godina od kada nijesi sa nama, Radovane. Uvijek prisutan, tuguju za tobom tvoji najmiliji. Tvoja PORODICA

Tvoj brat DAVID sa porodicom

1154

Godina dana od kada nije sa nama naša majka, tašta, baba

NIKOLE DELIBAŠIĆA Sa ponosom te čuvamo u našim srcima i mislima.

SPASA KALUĐEROVIĆ Vrijeme koje prolazi ne smanjuje bol i prazninu. Bila si primjer kako se voli, čuva i poštuje porodica. Toplina tvog srca, dobrota duše i ljubav koju si nam poklanjala uvijek će nas podsjećati na sve što izgubismo tvojim odlaskom.

1157

Trideset peti ti je rođendan, srećo naša

brat s tobom slavi već 14 godina

Tvoji: ZAGORKA, MIŠKO, GORAN, DRAGAN, MARIJA i PAVLE

Godina dana je od kada nije sa nama 1127

Četiri godine je od kada nijesu sa nama naši dragi

NIKOLA DELIBAŠIĆ Dragi Nikola, počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MIROJE

MILOŠ Milunovi VUČINIĆ

1134

Tvoji kumovi RADOVANOVIĆI

Dana 25. jula 2021. navršava se godina dana od smrti našeg dragog

ZORAN Velimirov

VELIMIR Dušanov

RADOMAN Život ide dalje, brojimo vaše rođendane bez slavlja i veselja, samo suze, bol koji razdire dušu. Gledamo vaše slike na kojima ste srećni i veseli, a danas u nekom drugom svijetu ostali vječno mladi, vaši životi zaustavljeni u vremenu ali trajno urezani u našim srcima. Boli nas što ne možemo slaviti, boli što ste prerano otišli, boli vaša lijepa mladost, boli što zajedno ne slavimo, ljepote naše. Boli svaki dan bez vas, sreće naše, doći ćemo i kao i uvijek donijeti svijeće i cvijeće to je sve što vam možemo pružiti. Volimo vas i patimo.

U neprebolu VAŠI NAJMILIJI 1132

JOVANA V. ŠKURIĆA Dragi Joco, neizmjerna je bol u duši i srcu za tobom. Tvoj neočekivani odlazak ostavi veliku prazninu u svima nama. Bio si nam veliki oslonac. Vodio nas kroz život kao pravi suprug, otac, svekar i djed. Naviru suze, sjećanja i uspomene. Svima nam nedostaješ. Unučadima fale tvoji topli zagrljaji i riječi pune ljubavi. Počivaj nam u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava! Ožalošćena porodica ŠKURIĆ

Danas se navršava 10 godina od kako nas je napustio naš voljeni

1137

Zoki mili, Tvoj prerani odlazak je srušio naš svijet, jer si bio naš ponos, naša sreća i naša snaga… Dragi Tata, bio si temelj, oslonac i bezuslovna podrška na svakom našem koraku. Vrijeme prolazi... mnogo boli... Živite u svakom našem danu sa nama, u našim srcima i mislima. Volimo vas. Tuguju za Vama ANKA i MILIJANA 1122 Voljenim bratu i šuri

ocu i tastu

28. 7. 2020 – 28. 7. 2021.

JOVAN ŠKURIĆ

RADOMIR LAKA JOVANOVIĆ

Tvoje bratanične ANĐELA i ANJA i snaha STANISLAVA Spuž nije Spuž, kada tamo na verandi nijesi ti. Deceniju već, navikavamo se na tu svakodnevicu, ali uzalud, neprebol je umjesto tebe tu. I vazda Spužu hrlimo, da podijelimo sa tobom sve radosti i tuge, i naše visine i doline, da se pohvalimo svim uspjesima pa da se ponosiš, da ti ispričamo dogodovštine unuka i svakodnevlje... Fališ za te trenutke, fališ zanavijek.

1120

VELIMIRU RADOMANU

Sa ponosom Vas pominjemo, sa ljubavlju u srcu nosimo sa velikim bolom živimo bez Vas. Počivajte u miru.

Godinu dana je od smrti dragog

MILIJANA i TARO JANJEVIĆ 1123

Pružio si nam najbolje od sebe i nakalemio nam najljepše uspomene, koje nam svakim danom griju dušu. S ponosom te spominjemo. S ljubavlju i neprebolom, tvoji najmiliji.

ZORANU

Dragi striko, vrijeme prolazi, a ne donosi zaborav. Ostaćeš voljen i nikad zaboravljen.

JOVANA - JOCA ŠKURIĆA Dragom bratu

TUŽNO SJEĆANJE i

stricu

U našim sjećanjima zauvijek ostaje tvoje dobro srce i tvoj topli lik. Počivaj u miru.

Supruga BOSA, kćerke DANIJELA, STANISLAVA, BOJANA i MILENA i unuci MATIJA i JAKOV

DIMITRIJE, MILA i LELA KOSTIĆ i SANJA VUJOVIĆ 1142

1129

ZORANU

Godinu dana je od smrti dragog

Četrdeset je dana od kako nije sa nama naša draga majka i baba

JOVANA - JOCA ŠKURIĆA Dragi Johane, otišao si ali si zauvijek ostao u našim srcima i uspomenama na divne dane djetinjstva provedene sa tobom MARKO i NEMANJA PEJOVIĆ sa porodicama

RADOMAN

VELIMIRU

Živjećete u našim srcima, mislima i sjećanjima zauvijek. RADE RADOMAN sa porodicom 1124 Mili naši

1143

ŽANKA MARTINOVIĆ Dragom tetku Uvijek si u našim mislima, voljena i nikad zaboravljena.

JOVANU – JOCU ŠKURIĆU

ZORAN

Tvoji: SVETLANA, MAJA, LENA i LUKA 1128

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

VELIMIR

RADOMAN S velikim poštovanjem i lijepim uspomenama, ostaješ zauvijek u našim mislima.

Vi ste naša doživotna rana koja nikada neće zarasti. Neka vas zajedno anđeli čuvaju.

SAŠA i BILJANA PAPIĆ 1144

Vole vas ZORKA i MIŠKO sa porodicom 1136

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Neđelja, 25. jul 2021.

“NIKŠIĆKI MLIN”AD NIKŠIĆ Broj 39 Nikšić, 08.07.2021.godine Na osnovu člana 135. Zakona o privrednim društvima i člana 23. Statuta “Nikšićkog Mlina”AD Nikšić, Odbor direktora saziva redovnu

SKUPŠTINU

akcionara “Nikšićkog Mlina”AD Nikšić Redovna Skupština akcionara će se održati dana 12.08.2021 godine sa početkom u 13 časova u sali za sastanke u upravi “Niksickog Mlina” AD u Spuzu uz prethodnu evidenciju akcionara koja će početi u 10 časova. Za Skupštinu se predlaže sledeći 1. 2. 3. 4. 5. 6.

DNEVNI RED

Upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara od strane CDA Podgorica Usvajanje finansijskih iskaza i izvještaja o poslovanju Društva za 2020 godinu Donošenje odluke o prodaji 70% udjela u novoosnovanom privrednom društvu “Nikšićki Mlin 1951” DOO-Nikšić Izbor revizora za 2021 godinu Razrješenje članova Odbora direktora Imenovanje članova Odbora direktora

Materijali sa predlozima odluka koji će se razmatrati na Skupštini akcionara, staviće se na uvid akcionarima u propisanom roku predviđenim Zakonom u poslovnim prostorijama “Nikšićkog Mlina”AD u Spuzu, u terminima od 11 do 13 časova. Identifikacija akcionara dokazuje se ličnom ispravom, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i ličnih isprava punomoćnika i vlasnika akcija koji ga opunomoćio. Predsjednik Odbora direktora Božidar Kostić

MALI OGLASI NEKRETNINE IZDAJEM garsonjeru novogradnja Stara Varoš namještena,u stanarinu 170e uračunata voda i internet. Klimatizovana, zaseban ulaz u kući. Tel.069/391-759 1 IZDAJEM klimatizovan namješten stan u zgradi visočije prizemlje na Stari aerodrom u blizini fakulteta, Volija i Arome. Tel: 068/410-396 Mogu i agencije 2

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 3 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i

šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 4 POTREBAN vozač C- kategorije sa radnim iskustvom. Potrebni radnici za slaganje robe u magacinu Tel.069/032-380 5

Neđelja, 25. jul 2021.

Marketing

Magazin

Neđelja, 25. jul 2021.

Počeo Internacionalni festival u Porto Montenegru, prikazane kolekcije ,,Lisce“ i Maje Pavićević

U fokusu modeli za slobodne i smjele žene TIVAT - Treće izdanje Internacionalnog festivala – Green Edition – Porto Montenegro 2021. otvoreno je u petak veče na novoj lokaciji Jetty 2 revijama slovenačkog brenda ,,Lisca“ i crnogorske kreatorke Maje Pavićević. U fokusu ovog Internacionalnog modnog festivala je održiva moda, pa su u tom duhu prikazane i spomenute dvije kolekcije. Kreatorka Maja Pavićevič predstavila je večernju kolekciju u duhu moderne, slobodne i smjele žene. - Iako sam do sada uglavnom radila modele koji su namijenjeni savremenoj poslovnoj ženi, u nadi da ćemo se uskoro vratiti normalnom životu na kakav smo navikli i gledajući iz pozitivnog ugla, promijenila sma koncept i odlučila da se publici u Porto Montenegru predstavim sa elegantnijim modelima rekla je Maja Pavićević. Slovenačka kompanija ,,Lisca“ predstavila je aktuelni sportsko-elegantni koncept donjeg rublja i kupaćih kosti-

ma. U pitanju je romantično ženstveni stil za žene, koje znaju šta žele. Direktorica modne agenije ,,Fabrika“ Vesna Mandić istakla je da je zadovoljna što su uspjeli ove godine da održe treći Internacionalni modni festival. – Večeras smo gledali dvije divne kolekcije – ,,Lisca“,

ne samo slovenačka, nego možemo reći i svjetska kompanija. Imaju prodaju u više od 60 zemalja svijeta, prikazali su divnu, najnoviju kolekciju, a Maja Pavićević je dokazala da sa ovom kolekcijom s kojom se večeras prikazala, može da ode na reviju u najveće svjetske centre - rekla je Vesna Mandić.

Modeli kreatorke Maje Pavićević

Marketing I pi-ar menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić kazao je da su iz Porto Montenegra zadovoljni. – Nova lokacija za nas, mulo dvojka i ovo je, čini mi se, pravi Porto Montenegro. Centrala našeg nautičkog naselja. Dvije izuzetno interesantne revije bile su dobar

Brend ,,Lisca“

2CELLOS najavili novi album

ZAGREB - Svjetski poznati dvojac 2CELLOS i dalje sa starim i novim izvedbama oduševljava publiku širom svijeta, a u petak su najavili i dugo iščekivani, šesti, studijski album ,,Dedicated“ koji izlazi 17. septembra.

uvod u ono što nas očekuje druge večeri festiavala. Drago nam je da je Maja Pavićević imala priliku da se predstavi, uz ,,Liscu“. Ono što svi s nestrpljenjem očekujemo jesu Ronald van der Kemp i Aleksandra Džaković, odnosno AKKA - rekao je Kalezić. Dodao je da poruka koju Porto u svim svojim praksama uspostavlja jeste održiva moda, ali kroz održivi život. - Mi smo kao naselje prepoznati po tome da zaista radimo po zelenim principima. Nećete vidjeti plastiku ni u jednom od naših ugostiteljskih objekata. Trudimo se zaista da ugostiteljstvo, kao i uopšte hotelijerstvo postavimo na jedan viši nivo, zato mi je izuzetno drago da je i delegacija Evropske unije, ali i Vesna ispred ,,Fabrike“ zaista poslala, kao što sam i na pres konferenciji prije nekoliko sedmica rekao, jednu jaku poruku da moda treba da bude održiva, kao i što životi svih nas treba da budu održivi, u smislu pametnog razmišljanja o tome šta nam nosi

Dikman: Održivost je naš moto Direktor hotela ,,Regent Porto Montenegro” Kaj Dikman kazao je da su viđeni predivni modeli i da je zadovoljan kako je proteklo prvo veče Festivala. Tema održivosti se poklapa sa svime što ovdje pokušavamo da uradimo. rekao je Dikman. Večeras će se publici predstaviti crnogorska kreatorka Aleksandra Džaković i nizozemski dizajner Ronald van der Kemp kolekcijama održive mode. Organizatori su modna agencija ,,Fabrika” i Porto Montenegro. sjutra - poručio je Kalezić. Večeras za modne sladokusce kolekcije će predstaviti Robert van der Kemp i Aleksandra Džaković, čime će se zatvoriti treći Internacionalni festival u Porto Montenegru. B. P.

Gaj Riči sa suprugom stigao u Crnu Goru

Uz najavu novog albuma, 2CELLOS su objavili i novi spot ,,I Don´t Care“, za hit koji u originalu izvodi Ed Širan. U spotu su se prisjetili samo nekih od zanimljivih i važnih trenutaka koji su iza njih i to kroz još neviđene snimke nastale u posljednjih deset godina.

Dr. Dre mora da plaća supruzi 290 hiljada dolara mjesečno LOS ANĐELES - Američki reper Dr. Dre dužan je da supruzi Nikol Jang plaća 293 hiljade dolara mjesečno na račun alimentacije, odlučio je sud u Kaliforniji, piše Page Six. Njih dvoje već neko vrijeme ne žive zajedno, a Nikol je prošle godine predala papire za razvod.

Reper će tako od avgusta morati da namiruje svoju suprugu i djecu, a takođe će morati da plaća i račune za kuću na Beverli Hilsu, gdje ona i dalje živi. Bogatstvo slavnog repera procjenjuje se na 800 miliona dolara. On i Nikol zajedno imaju dvoje djece.

Slavi godišnjicu braka Slavni britanski režiser Gaj Riči, poznat po filmovima ,,Dvije čađave dvocijevke“, ,,Šerlok Holms“ i ,,Aladin“, doputovao je u Crnu Goru. Na Crnogorsko primorje je došao sa suprugom Džeki Riči, sa kojom je u braku od 2015. godine. Šestu godišnjicu braka odlučili su da proslave baš kod nas, a njegova supruga podijelila je sa svima sliku nastalu kraj mora. - Šest godina u braku, da uvijek gledamo u istom pravcu! Radeći zajedno, podržavajući jedno drugo. Stvarajući bez limita. Mijenjajući se konstantno. Srce mi je puno kao što je mjesec nad nama - napisala je njegova žena u opisu fotografije. Na društvenim mrežama osvanula je još jedna fotografija sa njihovog boravka u Crnoj Gori, a izgled nekadašnjeg muža muzičke zvijezde Madone oduševio je mnoge.