Dnevni list Pobjeda 25.08.2022. by Pobjeda

Četvrtak, 25. avgust 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20387 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINENE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE STR. 11. STR. 2. i 3. NVO sektor apeluje na nadležne da riješe problem nestašice ljekova za osobe koje se liječe od zavisnosti STR. 3. ustaljenojod„Buprenorfin“petkapošemi IZA KULISA: Smjene čelnika državnih elektroenergetskih kompanija stopirao odlazeći premijer i pored političkog dogovora o raspodjeli po dubini Abazović Čađenovića...Rovčanina,zaštitioLekića, Sve tri elektroenergetske kompanije su tokom mandata kadrova DFa i Demokrata bile poznate po enormnom partijskom zapošljavanju kao i neselektivnom finansiranju raznih projekata Crkve Srbije, ali i po ne baš dobrim poslovnim rezultatima. Shodno političkom dogovoru, DPS-u je trebalo da pripadne mjesto izvršnog direktora EPCG i mjesto u Odboru direktora. U Rudniku uglja DPS-u je trebalo da pripadne funkcija predsjednika Odbora direktora i člana Odbora, dok je Jokovićev SNP trebao da preuzme CEDIS. Po poslovanjuuzloupotrebakrivičnose,,Plantaža“.direktoricubivšulišilipolicijskogSpecijalnogprotivSektorapripadnicidržavnogSpecijalnognalogutužilaštva,zaborbukriminala,odjeljenja,suslobodedugogodišnjuOnasumnjičizadjelopoložajaprivrednom Uhapšena bivša izvršna direktorica kompanije ,,13. jul - Plantaže“ zbog zloupotrebe službenog položaja U Bosni i Hercegovini mediji otvorili afere zahvaljujući prepiskama preko Sky aplikacije PRIPREMA PUČA: M portal objavio glasovne poruke sa „Skaj aplikacije“ na kojima se čuje, kako tvrde, Risto Mijanović koji objašnjava veze Crkve Srbije sa planom oružanog prevrata vlasti 2020. Odlazeći premijer razgovarao sa radnicima nikšićke fabrike Glavni inspektor MUP-a RS Interpolove„škaljarcu“pomagaosapotjerniceAbazovićobećaodaćeEPCGsigurnopreuzetiželjezaru Verica Maraš se sumnjiči da je državu oštetila za 5.000.000 STR. 6. STR. 9. RAPRT.BASTANDARDPORTALSTR. 10. i 11. DPS pobuneoružaneohitnuzahtijevaistragupripremi

DPS zahtijeva hitnu istragu o pripremi oružane pobune

Politika PODGORICA – „Brate, imaš u svu Crnu Goru 5.000 policajaca, jer kad ti izađe u svaki grad po 10.000 ljudi oni su mrtvi. Nema tu, moraće se povukovat“ – objasnio je pripadnik mafijaškog škaljarskog klana Risto Mijanović prijatelju Nikoli Dedoviću, kojem je prethodno ispričao kako je Crkva Srbije naručila 100 ,,kalašnjikova“ u susret parlamentarnim izborima u Crnoj Gori 2020. godine. M portal u utorak je ekskluzivno objavio dio „SKY ECC“ komunikacije između dvojice visokorangiranih pripadnika škaljarskog klana – Mijanovića i Dedovića, a koja nedvosmisleno ukazuje na moguće veze Crkve Srbije u Crnoj Gori (SPC) sa ovom mafijaškom grupom. GRAĐANSKI RAT U srijedu su nastavili sa objavljivanjem ove komunikacije, sada prenoseći glasovne poruke Mijanovića, na osnovu kojih proizilazi da je Mitar Knežević, u ime crkve, naručilac pušaka, 24. juna 2020. bio u Bosni i Hercegovini i tamo kupovao Kneževićoružje. je rođeni brat sveštenika ove vjerske zajednice Ostoje Kneževića , „desne ruke“ i čovjeka od povjerenja mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića. Među 11.315 poruka koje je Mijanović poslao Dedoviću u periodu od 6. juna 2020. do kraja septembra te godine, u „SKY ECC“ komunikaciji pod šifrom „4BM573, B40B01W“, nalaze se i one, podsjetio je M portal, u kojima Mijanović objašnjava da mu je crkva tražila nabavku 100 komada jurišne puške „AK-47 kalašnjikov“. – S obzirom na to da je konkretan razgovor o nabavci „kalašnjikova“ vođen 24. juna, dva mjeseca uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, službe bezbjednosti su ovaj materijal tretirale pod radnom pretpostavkom da je riječ o organizovanju oružanog otpora u slučaju nepoželjnog ishoda na izborima, ukoliko mirni protesti ne ishoduju željenim razvojem događaja – piše ovaj medij. U ovom razgovoru Mijanović je Dedoviću saopštio da je „kalašnjikove“ za Crkvu Srbije od njega tražio Mitar Knežević. Među porukama, podsjeća M portal, u kojima Mijanović detaljno opisuje Dedoviću kako bi izgledao početak ratnih sukoba u Crnoj Gori („crkva finansira nabavku za NK, samo da pale auta, muriji lome, lokale sve, čim oni kupuju možeš mislit, neće živi izać oni, do kraja će ić sigurno a onda građanski rat“...) nalazi se i nekoliko glasovnih poruka koje mu je slao zajedno sa pisanim, kako bi bolje Dedoviću objasnio si–tuaciju.Brate, imaš u svu Crnu Goru 5000 policajaca, jer kad ti izađe u svaki grad po 10.000 ljudi oni su mrtvi. Nema tu, moraće se povukovat – kaže Mijanović u jednoj od njih. U drugoj glasovnoj poruci, prenosi M portal, Mijanović objašnjava ko je Mitar Knežević i gdje se nalazi: – Brate, Mitru ti je rođeni brat iguman onaj što je hapšen u Nikšić kad su digli narod za njega, Knežević. On, i Mitar ti je već u Bosnu poša danas, on i nekolika momka, traže oružje, kupuju. Pa su mi slikali, kupili su dosta. I oće da donesu, brate, oružje blizu Nikšića u selo i da se naoružaju, da krenu – kaže Mijanović. U ovoj poruci Mijanović podsjeća Dedovića da je protojerej-stavrofor Ostoja Knežević hapšen 12. maja 2020. godine, zajedno sa Joanikijem i još sedam sveštenika, zbog organizovanja velike litije u Nikšiću kada su masovno kršene tada izuzetno stroge antikovid mjere, među kojima je bila i stroga zabrana svih okupljanja. Te večeri se, podsjeća ovaj medij, zbog njihovog privođenja na saslušanje, ispred nikšićke policije okupilo nekoliko stotina učesnika litija, zajedno sa liderima Demokratskog fronta. Ostoja Knežević, navodi M portal, školovao se u Rusiji i veoma često je posjećuje. Nezavisno od materijala koji je proteklih sedmica objavio ovaj portal, bosanski portal Istraga.ba je došao do saznanja da je Nikola Dedović, upravo u periodu kada su zabilježeni njegovi razgovori sa Ristom Mijanovićem, bio u stalnoj komunikaciji sa kriminalnim krugovima iz Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta Republika Srpska, odakle je trebalo i nabaviti dio oružja. Portal istraga.ba je najavio da će se tokom narednih dana baviti Dedovićevim vezama u BiH.

Brate, Mitru ti je rođeni brat iguman onaj što je hapšen u Nikšić kad su digli narod za njega, Knežević. On, i Mitar ti je već u Bosnu poša danas, on i nekolika momka, traže oružje, kupuju. Pa su mi slikali, kupili su dosta. I oće da donesu, brate, oružje blizu Nikšića u selo i da se naoružaju, da krenu – kaže Risto Mijanović

Šemsudin Šeki Radončić Mihailo Volkov Danijel Živković

– Sve što smo imali prilike da čujemo i vidimo prethodnih dana dodatno svjedoči o ambijentu u susret

jenavedenomstinapartije–posljedice.štooondanabavionuzajednicekih–kažeUkoliković30.zbognajboljeparlamentarnimprethodnimizborimaiilustrujekomeje,ikojihmotiva,„osvježilo“avgusta–napisaojeŽivko-naTviteru.se,kakojekazao,po-dajebilokouCrnojGoripojedinci,ilidjelovipolitič-partijaibilokojevjerske–pripremaooruža-pobunuisatimmotivomvećukoličinuoružjaje,kakojeocijenio,riječnajtežimkrivičnimdjelimamoraimatikrivičnopravneKlubposlanikaDemokratskesocijalistaćeinsistiratirasvjetljavanjusvihokolno-iutvrđivanjupuneistineuslučaju–poručioŽivković.

2 Četvrtak, 25. avgust 2022.

ORGANIZACIJAPARAMILITARNA

Više državno tužilaštvo u Podgorici oglasilo se kasno u utorak saopštavajući da je formiran predmet „povodom objavljenih transkripata koje se odnose na nabavku naoružanja i pripremanja oružanog otpora uoči parlamentarnih izbora u 2020. godini“. Iz Demokratske partije socijalista, koja je na izborima 30. avgusta 2020. poslije duže od 30 godina izgubila vlast u zemlji, upozorili su juče da „ukoliko je bilo ko u Crnoj Gori pripremao oružanu pobunu onda je riječ o najtežim krivičnim djelima“. Šef kluba poslanika ove partije Danijel Živković upozorio je da „‘Sky’ prepiske i razgovori koje objavljuje M portal, a koji svjedoče o nabavci oružja i pripremi oružanog otpora u susret izborima 30. avgusta 2020. godine, zahtijevaju hitnu i transparentnu istragu nadležnih državnih organa“.

CRNA DRUGIGORAPUTNA METI Advokat Mihailo Volkov rekao je juče Gradskoj televiziji da će u ovom slučaju i Specijalno državno tužilaštvo imati „nimalo lak zadatak“, ukoliko je, kako je kazao, objavljeni materijal autentičan. – Govorimo o situaciji gdje vjerska zajednica ugovara nabavku veće količine oružja. Međutim, ono što je zabrinjavajuće je ne samo nabavka tog oružja nego i, ono što se dobro mora ispitati, iz kojih razloga je ugovarana tolika količina oružja, ko je to trebao da koristi – istakao je on, uz konstataciju da se radi o ugrožavanju javnog interesa. Iz tekstova koje je prethodna dva dana objavio M portal nedvosmisleno proizilazi da se Crkva Srbije u Crnoj Gori u susret parlamentarnim izborima 2020. godine naoružavala, da je oružje trgovala preko škaljarskog klana i da se pripremala za građanski rat u slučaju da izborni rezultat bude nepovoljan. – Al ove stiti NATO/ Da I’m prebacimo/ Brate imamo naoruzanja samo da se osluce/ I kupimo al/ Dobro brate/ Kaze mitar imaju para/ Samo da se donese da se usteka/ Cim Oni kupuju/ Mozes mislit/ Nece zivi izac oni/ Do kraja ce ic/ Sigurno a onda gradjanski/ Rat/ Tesko brate/ Pljevlja/ Bijelo polje/ Rozaje sve srbi/ Samo svo da krenu nemaju dje/ Drzava/ Da pale auta im – zastrašujuće su pisane poruke Mijanovića iz kojih se jasno vidi krvavi naum Crkve Srbije i njenih pristalica za slučaj da im izborni rezultat ne bude odMijanovićgovarao. navodi i da planiraju da upadaju u megamarkete – „Voli/ Svaki/ Lakovic/“, da lome, kradu i pale… Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, doskorašnji član Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika Velimir Rakočević za PobjeSkaj prepiska pripadnika kriminalnog klana

PRIPREMA PUČA: M portal objavio glasovne poruke sa „Skaj aplikacije“ na kojima tvrde, Risto Mijanović koji objašnjava veze Crkve Srbije sa planom oružanog prevrata

Crnogorski novinar i publicista Šeki Radončić u razgovoru za portal Radiosarajevo. ba juče je naglasio kako su „sveštenici SPC prošli put od podstrekača ratnih zločina do opasne paramilitarne organi–zacije“.Objavljene komunikacije nedvojbeno pokazuju da su sveštenici SPC prošli put od inspiratora i podstrekača ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije do opasne paramilitarne organizacije koja sada naručuje, kupuje i dijeli duge cijevi, odnosno „kalašnjikove“ - najučinkovitije oružje za masovna ubistva i likvidacije. Što je još gore, ako su navodi tačni, „kalašnjikovi“ su naručeni i za likvidaciju 5.000 crnogorskih policajaca, te izazivanje građanskog rata u Crnoj Gori - rekao je Radončić. Ako, dodao je on, povučemo paralelu između upotrebe 100 ,,kalašnjikova“ i samo jedne lovačke puške s kojom je u nedavnom masakru na Cetinju, jedna osoba, u roku od 45 minuta, ubila deset i ranila šest ljudi - vidimo o kakvom zločinačkom planu je riječ. – Da se radi o širem planu i djelovanju SPC u čitavom regionu govori i činjenica da se oružje kupovalo, kako se vidi iz pomenutih komunikacija, „u Bosni“. Što bi trebalo da potakne crnogorske NATO saveznike i organe bezbjednosti u BiH da spriječe planove SPC i njenih vojnih stratega da bosanskohercegovački entitet Republika Srpska postane logistička teritorija za izazivanje građanskog rata u Crnoj Gori. Koji bi se, nema dvojbe, brzo prenio i na BiH – zaključio je Radončić.

du je u srijedu ocijenio da je ovo, do sada, najzlokobnije i najalarmantnije što je pročitao u medijima i naglasio da je sama namjera za krivično djelo naručivanje oružja dovoljna za iniciranje postupka. I na prvi pogled, rekao je on, kada se analizira ova komunikacija, očigledni su elementi krivičnih djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, prije svega krivično djelo - pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti države.

– Nije slučajno to što se na svakih četiri godine ponavljaju ovakve stavri. Mnogi su govorili i za događaje iz 2016. da nijesu ozbiljni – upozorio je on. Ugledni advokat Nikola Martinović u srijedu je za Pobjedu istakao da „ako ima i traga istine u onome što je objavio M portal… to je najozbiljniji udar na građanski mir, na ustavno uređenje i uopšte na pravni poredak u Crnoj Gori od Drugog svjetskog rata do danas“. – Tužilaštvo i svi politički akteri u Crnoj Gori i cijelo građansko društvo moralo bi da se zabrine ako išta u ovome ima istinito. Čak i ako nema. Onda bi trebalo da se zabrinu i zabrinemo o tome da se ovako ozbiljne lažne vijesti mogu uopšte širiti – poručio je on. Predsjednik Socijalističke narodne partije i potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu Vladimir Joković ocjenio je u srijedu da su transkripti koje je objavio M portal ,,netačno pisanje i potpune izmišljotine“. Funkcionerka i poslanica Ure Božena Jelušić kazala je da je objava M portala ,,u domenu spekulacija i zaista narativnih Odzabluda“.pobjednika izbora 2020. godine oglasili su se samo njih dvoje, dok Crkva Srbije, koja je u predizbornoj kampanji predvodila udruženi opozicioni blok i dalje ćuti. Bez reakcije je i civilno drušCrnatvo. Gora je i 2016. godine, na izborni dan, bila meta pripreme oružane pobune, a kako se ispostavilo tokom sudskog postupka, iza pokušaja terorizma tada je stajala Rusija, uz podršku proruskih i prosrpskih ovdašnjih političkih vođa i veće grupe državljana Srbije. Udar je osujećen, osumnjičeni izvedeni na sud i prvostepeno su osuđeni, ali proces još nije okončan. Istražitelji su tada dobili znatnu dokaznu građu od zapadnih partnerskih službi. Cilj Rusije je da na ovaj način spriječi ulazak Crne Gore u NATO, tako što bi na vlast ovdje instalirala svoje političke pulene i sebi obezbijedila izlazak na „toplo more“, što dio strateških planova ove zemlje, 2016. godine nije sproveden u djelo. Crkva Srbije blisko sarađuje sa Rusijom, pa je pred istražiteljima ozbiljan zadatak da pokušaju da utvrde je li priprema oružanog puča na izborni dan 2020. godine bila zavjera pripremljena bez uticaja treće strane, odnosno inostranog faktora – Ruske FeCrkvaderacije.Srbije pod kontrolom drži brojna bratstva koja je formirala, a u kojima su listom osobe sa kriminalnim dosjeom. Osim toga, odavno je poznato da se u mnogim bogomoljama ove vjerske zajednice skladišti oružje, ali crnogorske institucije nikada nijesu pokazale hrabrost da otvore ozbiljnu istragu. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Sve tri elektroenergetske kompanije su tokom mandata kadrova DF-a i Demokrata bile poznate po enormnom partijskom zapošljavanju kao i neselektivnom nansiranju raznih projekata Crkve Srbije, ali i po ne baš dobrim poslovnim rezultatima. Shodno političkom dogovoru, DPS-u je trebalo da pripadne mjesto izvršnog direktora EPCG i mjesto u Odboru direktora. U Rudniku uglja DPS-u je trebalo da pripadne funkcija predsjednika Odbora direktora i člana Odbora, dok je Jokovićev SNP trebao da preuzme CEDIS

Kontroverzni

Premijer i ministri o tragediji na Cetinju mimo javnosti Gradonačelnik prijestonice pozvan na sjednicu Vlade LekićMilan AbazovićDritan ČađenovićVladimir RovčaninNikola

DOGOVORANEPOŠTOVANJE

3Četvrtak, 25. avgust 2022. Politika

Ni kontroverzni ugovor sa Elektroprivredom Srbije nije bio dovoljan za smjene u Rudniku uglja. Ugovor je štetan po interese države Crne Gore jer je, između ostalog, cijena uglja od 28,8 eura po toni ispod svakog tržišnog minimuma. U ugovoru, koji je ekskluzivno objavila Pobjeda, nijesu u dovoljnoj mjeri ispoštovani interesi države i Rudnika, posebno kada je riječ o cijeni po toni, troškovima prevoza, koji su na nivou iz 2013. godine, ali i fakturisanju i konačnom mjerenju kupljenog uglja koja su, iz nepoznatih razloga, kao u kolonijalnim državama, mimo svake prakse, prepuštena Elektroprivredi Srbije. Ugovor su u Beogradu 25. maja ove godine u prostorijama Elektroprivrede Srbije (?!) potpisali izvršni direktor RUP Milan Lekić, inače predsjednik pljevaljskog odbora Nove, i vršilac dužnosti direktora EPS-a Miroslav Tomašević Posao je, prema saznanjima Pobjede, dogovoren u trouglu između biznismena i funkcionera SNS-a Vladimira Mandića, izvršnog direktora Rudnika uglja Lekića i tadašnjeg predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića Cijene prevoza su, po tvrdnjama izvora Pobjede iz Upravnog odbora, na nivou 2013. godine i veoma su nepovoljne po državu i Rudnik. Da je ugovor polukolonijalni svjedoči i podatak da, mimo uobičajene prakse, rudu u konačnom fakturisanju mjeri EPS, a ne Rudnik uglja kako se to radi u slučaju prodaje kompanijama ili građanima. ugovor sa EPS-om

PODGORICA - Odlazeći premijer Dritan Abazović stopirao je smjenu kadrova Demokratskog fronta i Demokrata koji su bili na rukovodećim pozicijama u državnim elektroenergetskim kompanijama: Elektroprivredi Crne Gore, Crnogorskom elektroprenosnom sistemu i Rudniku uglja iako je politički dogovor bio da ta preduzeća, između ostalih, preuzmu i kadrovi Demokratske partije socijalista. To je Pobjedi saopštilo više izvora bliskih odlazećoj vladi navodeći da su, zbog protivljenja Abazovića, izostale smjene Nikole Rovčanina sa pozicije izvršnog direktora EPCG, Vladimira Čađenovića, izvršnog direktora CEDIS-a, i Milana Mija Lekića, izvršnog direktora Rudnika uglja Pljevlja. Čađenović i Rovčanin su visoki funkcioneri Demokrata, a Lekić predsjednik pljevaljskog odbora Nove.

PODGORICA – Posebna, tematska sjednica odlazeće Vlade posvećena tragediji na Cetinju, kada je 12. avgusta počinjeno masovno ubistvo, održaće se danas, ali će biti zatvorena za javnost. Kako je saopšteno iz Vlade, sjednici će prisustvovati i gradonačelnik prijestonice

Komentarišući prepiske sa „Sky aplikacije“ koje svjedoče o nabavci 100 ,,kalašnjikova“ od Crkve Srbije uoči parlamentarnih izbora 2020. godine preko škaljarskog kriminalnog klana, istraživač na Istorijskom institutu Danilo Kalezić ocijenio je da je to još jedan u nizu dokaza o miješanju ove vjerske zajednice u unutrašnja pitanja Crne Gore. On je podsjetio i da je uloga crkve uoči pokušaja državnog udara 2016. godine ostala nerazjaš–njena.Crkva Srbije je odavno izašla iz okvira religije i crkve i zapravo se na tlu Crne Gore ponaša kao paramilitarna organizacija koja će za ostvarivanje svoje političke agende, odnosno političke agende srpsko-ruskog svijeta koristiti i oružje. U daljem razvoju događaja, očekujem da bude poznato još okolnosti koje se tiču parlamentarnih izbora 2020. godine jer je već tada bilo jasno da se Crkva Srbije i politički nalagodavci te organizacije neće tako lako pomiriti sa eventualnim gubitkom izbora. Oni su bili u stanju da izazovu građanski rat u našoj državi da rezultat nije bio onakav kakav su oni projektovali – kategoričan je Kalezić u izjavi za Gradsku televiziju. Kalezić: Crkva Srbije bila u stanju da građanskiizazoverat

PRIJATELJI Tu informaciju je indirektno potvrdio i sam Abazović tokom rasprave u parlamentu o povjerenju vladi kada je odbacio optužbe Demokrata da se revanšistički odnosio prema njihovim kadrovima u javnim preduzećima i u vladi. – Znate odlično da nije bilo smjena vaših kadrova u bitnim preduzećima, jer ja to nijesam želio. To su moji prijatelji – rekao je, između ostalih, Abazović navodeći da je tim postupcima doprinio dijalogu i pomirenju između različitih političkih opcija. Sve tri elektroenergetske kompanije su tokom mandata kadrova DF-a i Demokrata bile poznate po enormnom partijskom zapošljavanju kao i neselektivnom finansiranju raznih projekata Crkve Srbije, ali i po ne baš dobrim poslovnim rezultatima. Kako je Pobjeda izvijestila, EPCG, CEDIS i Rudnik uglja Pljevlja su u posljednje dvije godine zaposlili preko 1000 novih radnika, mahom političkih aktivista.

Shodno političkom dogovoru, koji nije ispoštovan, DPS-u je trebalo da pripadne mjesto izvršnog direktora EPCG kao i mjesto u Odboru direktora. U Rudniku uglja DPS-u je trebalo da pripadne funkcija predsjednika Odbora direktora i člana Odbora, dok je Jokovićev SNP trebao da preuzme CEDIS. Da će biti zaštite kadrova DF-a i Demokrata bilo je jasno kada je premijer Abazović, na iznenađenje javnosti, ali i dijela ministara, 23. juna ove godine predložio da Milutin Đukanović ostane na čelu Odbora direktora EPCG. U zvaničnom prijedlogu nadležnog ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića, Đukanovićevo ime nije bilo na spisku predloženih članova. Abazovićevoj odluci se usprotivio SDP, ali i Bošnjačka stranka, tako da je 28. juna, nakon što je reizabran Đukanović, član Odbora direktora Adis Balota iz SDP-a podnio ostavku. Premijer nije bio zainteresovan ni za smjene u CEDIS-u iako je to preduzeće enormno partijski zapošljavalo i imalo loše poslovne rezultate. Pobjeda je ranije ekskluzivno objavila djelove novog pravilnika CEDIS-a koji predviđa radikalno povećanje broja radnika za čak 300. Time bi se ukupan broj radnika CEDIS-a povećao na 1.926, što je za 600 više u odnosu na broj radnika koje je CEDIS imao u trenutku smjene vlasti 30. avgusta 2020. Procjenegodine. sindikata kažu da bi to dovelo kompaniju pred bankrot što bi građani plaćali astronomskim računima za struju. Po toj sistematizaciji bili su predviđeni i veći koeficijenti za gotovo sve radnike. Slično je bilo i u Rudniku uglja koji je, po podacima resornog ministarstva, apsolutni rekorder po zapošljavanju i koji je za nešto više od godinu zaposlio čak 646 ljudi - na neodređeno vrijeme 161 osobu, 66 na određeno, a čak 419 na osnovu ugovora o djelu. Preduzeće koje vodi predsjednik pljevaljskog odbora Nove Milan Mijo Lekić je zapošljavalo čak i vrtlare. N. ZEČEVIĆ kojima se čuje, kako prevrata vlasti istragu2020.pobune

IZA KULISA: Smjene čelnika državnih elektroenergetskih kompanija stopirao odlazeći premijer i pored političkog dogovora o raspodjeli po dubini Abazović zaštitio Rovčanina, Čađenovića, Milana Lekića...

Cetinje Nikola Đurašković Nakon sjednice odlazeći premijer Dritan Abazović i gradonačelnik prijestonice Đurašković organizovaće konferenciju za novinare. U nezapamćenom zločinu pomahnitali ubica ubio je 10 osoba, među kojima i dvoje djece, i ranio još šest. On je ubijen. R. P.

Poslanik DF-a kaže da u budućim pregovorima treba poštovati izborni rezultat

Oni su juče održali konferenciju za medije na kojoj su ocijenili da se, kako je navedeno u saopštenju, ,,dešava danas čudna situacija da se u Crnoj Gori sve više minimizira uloga naroda, da se prenebregava njegova izborna volja“.

premijerdaMandićVučurović:Boškovićabudegrada Podgorica. – Konkretno, Predsjednik Crne Gore je, Odlukom, polazeći od inovirane činjenične osnove, u okrilju dejstva Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore (član 16 tačka 8), Zakona o Glavnom gradu (član 2) i Zakona o upravnom postupku (član 139 stav 1 tačka 3), poništio tačku 1 alineja 4 – kojom su raspisani izbori za odbornike u Skupštini opštine Golubovci (opštine u okviru Glavnog grada) i alineja 9 – kojom su raspisani izbori za odbornike u Skupštini Glavnog grada Podgorica, obje sadržane u Odluci o raspisivanju izbora donesenoj 2. avgusta 2022. godine –pojasnio je Bastijančić. S obzirom na sve prethodno navedeno, a uvažavajući dodatno smisao i duh člana 38a Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, predsjednik je, kazao je Bastijančić, stao na stanovište da su se stekli potrebni uslovi za donošenje nove Odluke o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini glavnog grada Podgorica i Skupštini opštine Zeta, koji će biti održani 23. oktobra tekuće godine. – Odluka o djelimičnom poništavanju Odluke o raspisivanju izbora za odbornike i nova Odluka o raspisivanju izbora za odbornike (u Skupštini Glavnog grada Podgorica i Skupštini opštine Zeta) stupile su na snagu danom donošenja, a biće objavljene u ,,Službenom listu Crne Gore“ i u ,,Službenom listu Crne Gore – opštinski propisi“, zaključio je on. R. P. Zajednička konferencija za novinare četiri predsjednika opština iz DF-a

– Sjetimo se kakva su uporišta DPS-a bili Nikšić, Budva ili Mojkovac, pa smo ih pobijedili. I to nije samo uspjeh DF, nego i svih drugih koji sa nama čine lokalnu vlast. Kad se prevaziđu sujete, onda je moguće i trezveno razgovarati. I pored brojnih poteškoća koje se javljaju i u našim lokalnim samoupravama, mi smo pokazali spremnost da razgovaramo o svim pitanjima koja nas dijele ili nam prave probleme u funkcionisanju. I taj recept dogovora, međusobnog uvažavanja i poštovanja, koji ipak postoji na ovim lokalnim nivoima treba preslikati na državu. Nemamo pravo da prospemo rezultate 30. avgusta, jer nam je narod dao povjerenje da se dogovorimo i vodimo Crnu Goru, poštujući rezultate i snagu svakog od pobjednika. To je pošteno i to su demokratske i evropske vrijednosti. Neka odavde ode poruka zajedništva i pružene ruke, da krenemo u dogovor i odmah prestanemo sa svađama koje ne vode nikuda osim što idu na ruku DPS –zaključila su četiri predsjednika opština. R. P.

Crne

Ura: Dirljivo je bilo gledati nove koalicione partnere Moma Koprivicu i Peđu

PODGORICA - Naše opštine su pokazatelji da se dogovorima i poštovanjem političkih pravila mogu i moraju uspostavljati vlasti koje će biti efikasne i koje će za svoje djelovanje odgovarati samo građanima – navedeno je u zajedničkom saopštenju predsjednika opštine Budva Mila Božovića, Nikšića Marka Kovačevića, Berana Vuka Todorovića i Mojkovca Veska Delića.

PODGORICA - Poslanik Nove srpske demokratije i Demokratskog fronta Jovan Jole Vučurović kazao je da bi lider Nove Andrija Mandić trebalo da bude novi premijer, i to na osnovu izbornog rezultata.

– To je datum koji je istorijski, na koji smo čekali decenijama, ali moramo pokazati da smo ga dostojni i da iznad svega cijenimo ono što se toga dana dogodilo. To ćemo pokazati tako što ćemo zajednički, razgovorima, pregovorima, kompromisima, rješavati probleme i međusobne odnose. Stalna prepucavanja idu na ruku samo Demokratskoj partiji socijalista, odnosno bivšem režimu koji još nije potučen do kraja. I upravo je DPS naš zajednički politički protivnik i protivnik Crnoj Gori i njenih građana, protivnik Nikšića, Budve, Berana, Mojkovca – navodi se u saopštenju. Smatraju da se treba sjetiti ,,propadanja naših opština pod tom političko-kriminalnom hobotnicom“, koju su, ,,međutim, pobijedili i krenuli u razvoj i oporavak“.

Odluka

od 30. avgusta da se

4 Četvrtak, 25. avgust 2022.Politika PODGORICA

On je pojasnio da je predsjednik Crne Gore jučerašnjom odlukom poništio tačke kojom su raspisani izbori za odbornike u Skupštini opštine Golubovci i u Skupštini glavnog

Partija Dritana Abazovića se uključila u polemiku stranaka bivše parlamentarne većine predsjednika

PODGORICA - Poslanik Demokrata Momo Koprivica u želji da opravda agendu svoje partije sa kojom je srušio 43. Vladu Crne Gore, a sada glupostima na sva zvona građane i birače svoje partije pokušava da ubijedi u suprotno, saopštili su iz Građanskog pokreta Ura.

– Šta li se to desilo sa nekim dičnim Crnogorcima kojima se politika sastoji isključivo od osluškivanja naloga iz Brisela, kako se dogodilo da je ta strana agentura tako uzela maha, od nekih stranaka, do medija i dijela NVO sektora. Tu agenturu treba prezreti i situaciju dovesti u normalu, da i mi dobijemo vladu po volji građana od 30. avgusta. Narod je rekao svoje, pa prema tome treba napraviti i novu vladu, koju će predvoditi DF kao najjači među pobjednicima. Tako su građani rekli i jedino njih treba slušati. Zašto bi se nama uvodili neki eksperimenti koji nigdje nijesu viđeni, umorila se Crna Gora od tih propalih eksperimenata i treba unormaliti i uvesti u politička pravila ponašanja ovu situaciju. Dakle, vratimo se politici, poslije eksperimenata, i prirodno je da premijera da onaj ko je najjači u DF-u. Lično smatram da to treba da bude Andrija Mandić – kazao je VučurovićVučurović.tvrdidaje narod na izborima rekao svoje i da vlada treba da se pravi prema tim rezultatima kao svuda u Evropi. – I pored toga što je Demokratski front uložio mnogo napora da onoga dana kada se raspravljalo o sudbini vlade Dritana Abazovića pokuša da okupi pobjednike izbora od 30. avgusta 2020, međusobne netrpeljivosti između pojedinih političkih subjekata dovele su do ishoda čiji smo svjedoci –kazao je VučurovićVučurović.jeistakao da je od krucijalne važnosti da u pregovorima koji predstoje niko od subjekata koji su srušili vladu ne pokuša da ulazi u neke nove aranžmane sa Demokratskom partijom socijalista. – Demokratski front se zalaže za evropske integracije, EU je naš partner, ali je dosta više podaničkog odnosa, dosta je toga da nam Bilčik, Lajčak ili neki Picula određuju sudbinu države i vlade. Moramo pokazati dostojanstvo i odbiti pritiske sa te strane, a dobro nam je poznat dugogodišnji aranžman nekih od pomenutih sa Milom Đukanovićem – istakao je on. R. P.

- Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je stao na stanovište da su se stekli potrebni uslovi za donošenje nove Odluke o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini glavnog grada Podgorica i Skupštini opštine Zeta, koji će biti održani 23. oktobra tekuće godine, saopštio je savjetnik predsjednika za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić. – Pošto je prethodno ukazima proglasio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o Glavnom gradu, a isti su u ponedjeljak, 22. avgusta, objavljeni u ,,Službenom listu Crne Gore“ i tada stupili na snagu, te imajući u vidu svoju Odluku o izboru odbornika od 2. avgusta ove godine, Predsjednik Crne Gore je, pravovremeno postupajući, juče donio Odluku o djelimičnom poništavanju (prednje) Odluke o raspisivanju izbora za odbornike, isključivo u skladu sa svojim utvrđenim ustavnim prerogativima, dosljedno slijedeći važeće odnosne pravne akte i valjano cijeneći precizno definisane rokove crnogorskog izbornog zakonodavstva – naveo je Bastijančić.

IzboriGore u opštini Zeta 23. oktobra

– Dok su Bečić i Momo čuvali Katnića, na šta im je ovaj svesrdno zahvaljivao, Ura je mjesecima istrajavala da se u tom segmentu promjene dese. I desile su se na dobro Crne Gore. I naravno da neće tako izgrađene institucije olako pasti pa čak i ako Ura ne bude na vlasti, jer to neće dozvoliti građani. Neće dozvoliti da Bečić i Momo u agendi sa DPS-om ponište sve ono što je 43. Vlada stvarala i učinila, a što je otvoreno priznao Aleksandar Bogdanović i novi Momov koalicioni partner Peđa Bošković sa ko-

jim Momo ima zaista dirljive konsultacije u skupštinskoj sali – navode iz Ure. Smiješno zvuče, ističu, i Momove opaske po kojima Ura grčevito brani fotelje nakon pada vlade. – Podsjetimo da su upravo Bečić, Bogdanović i Momo nakon odlaska u opoziciju mjesecima šetali sa maskotama iz crtanih filmova crnogorskim ulicama i jadikovali nad sopstvenom političkom katastrofom, jer su otišli u opoziciju. Sve dok na tim protestima nijesu ostali sami sa maskotama. Ko dostojanstveno podnosi odlazak u opoziciju, neka procijene građani. Ono što je Momo poručio u sloganu za nikšićke izbore evo se ispostavilo tačnim. Odbranio je Brana, a sad bi i cijelu DPS bulumentu, ne bi li poništio dobre stvari za Crnu Goru. Demokrate, zato, treba da promijene svoj slogan u ‘Bemax je naša nacija’ – zaključuju. R. P.

Većina

dogovoriBorisBastijančić

– Odmah se mora izaći iz te nezdrave atmosfere, kojom se krše osnovni, temeljni demokratski postulati, a vlasti žele formirati voljom nekih centara moći. To je i antievropski i antidemokratski. Iz svih ovih problema, raspirivanja krize, iz ovoga ponižavanja naroda, moguće je izaći isključivo dogovorom i političkom akcijom onih koji su bili parlamentarna većina nakon 30. avgusta – ocijenili su predsjednici četiri Vrijemeopštine.je,kako su istakli, da se spuste tenzije i da se smire strasti među pojedinim političkim subjektima koji su pobijedili na tim izborima.

Ekonomija

nog kako stonog tako i vinskog grožđa – kazala je Mugoša. Ona je dodala da se zasadi kompanije Plantaže prostiru na površini od 2.310 ha. Stone sorte vinove loze su na površi ni 135 ha, dok je na preostaloj površini posađeno oko 26 ra zličitih vinskih sorti. Sorte - Naša proizvodnja se uglav nom zasniva na autohtonim cr venim vinskim sortama vranac, kratošija i bijelim krstač i žižak. U agroekološkim uslovima Će movskog polja veoma dobre rezultate i privredno tehnološ ke karakteristike pokazale su i internacionalne sorte kao što su Cabernet sauvignon, Mer lot, Marselan, Petit Verdot, ali i Chardonnay, Pinot blanc, Souvignon blanc itd. – navela je Mugoša. Ona je istakla da je kompanija Plantaže, kao i veli ki broj poljoprivrednih kompa nija u regionu, najviše izazova imala po pitanju angažovanja sezonske radne snage. – Odziv domaće radne snage je bio solidan, ali ni približno nije mogao zadovoljiti potre be kompanije tokom različitih agrotehničkih operacija u vi nogradu i voćnjaku, pa smo za obavljanje tih poslova morali angažovati sezonske radnike iz zemalja okruženja i Turske – rekla je Mugoša. U ovom trenutku, kako je do dala, angažovano je oko 300 sezonskih radnika na berbi breskve, nektarine, stonog i vinskog grožđa. - To su sezonski radnici, ma njim dijelom iz Crne Gore i ve ćinom iz inostranstva. Berba vranca tek treba da počne, tako da očekujemo i tokom ove sed mice da pristigne veći broj rad nika. Napominjemo da je kon kurs za angažovanje sezonske radne snage za berbu otvoren i da se svi zainteresovani mogu javiti našoj kompaniji – poru čila je Mugoša. Ona očekuje da oko 1.500 ha grožđa bude obrano mehani -zacijom.Našakompanija posjeduje od juče pet kombajna i to jedan samohodni i četiri vučena. U planu je investiranje u potreb nu mehanizaciju te smo i ove godine pred berbu realizovali nabavku jednog novog vuče nog kombajna – kazala je Mu goša. S. P.

PODGORICA - Grčka, Turska i Egipat bile su top destinacije u kojima su naši građani birali da provedu ljetnji odmor. Za one sa plićim džepom i Crnogorsko primorje bilo je skupo. Nekima je postsezona pravi izbor zbog manjih gužvi i pristupačnijih cijena, prenosi portal Obaveze,RTCG.strah od korone i vi soke cijene bili su razlog što su Podgoričani koje je anketirao Radio Crne Gore većinu ljeta proveli u Podgorici. Za neke je, kako kažu, inostranstvo bilo povoljnije od našeg Primorja. Za odmor u drugoj zemlji ovo ga ljeta, kako su rekli u turi stičkim agencijama, vladalo je veliko interesovanje. Milan Koprivica iz jedne podgoričke agencije ističe da su realizovali sve što su ponu dili, prije svega Grčku i Tur sku, a dosta je interesovanja bilo i za Egipat. Naveo je da su rasprodati brojni aranžmani za jesen, uglavnom ka Italiji, Španiji, Francuskoj i Turskoj. r. e.

– Planirani prinosi su značajno smanjeni, a na pojedinim dje lovima najpogođenijih obje kata berbe neće ni biti. Za sada kvalitetom bijelih vinskih sor ti, čija berba je u toku, smo ve oma zadovoljni, na djelovima vinograda koji nijesu stradali od grada prinos grožđa je veći od prošlogodišnjeg – rekla je OnaMugoša.nije mogla precizirati ko je količine ubranog vinskog grožđa u Plantažama očekuju ove godine. – Berba je tek počela i još uvi jek je rano isticati količine. Naš vinograd je preko 70 odsto pod sortom vranac, u ovom trenut ku grožđe je dobrog zdrav stvenog stanja, ali zdravstveno stanje, kao i količina i kvalitet grožđa zavise od vremenskih uslova u periodu koji slijedi –saopštila je Mugoša. Ona je podsjetila da su do juna i nevremena koje je tada zade silo Podgoricu i opštinu Tuzi vremenski uslovi bili povoljni. – Sve agrotehničke operacije su bile završene u agro rokovi ma i zaista smo očekivali jednu od boljih berbi u našoj kom paniji. Generalno, na ukupnoj površini prinosi jesu značajno smanjeni, ali za sada smo za dovoljni sa kvalitetom ubra

je da se novac iz fon da koristi za pomoć bankama koje se suoče sa problemima u poslovanju, shodno namjena ma predviđenim Zakonom o sanaciji kreditnih institucija. To, pored ostalog, podrazumi jeva davanje garancija za imo vinu ili obaveze banke, odobra vanje zajmova banci u sanaciji, kupovinu njene imovine. B. d.

– Pitanje je da li su za sve isti aršini. Ugostitelji će pokušati sudskim putem da nadoknade gubitke koji su ogromni, a ako se dokaže da su bili u pravu, neko će morati odgovarati – ističu ugostitelji. S. P. sedmice vinograd preko stanja, neadekvatnim uređajem Tvrde da su na udaru iz političkih i nacionalnih razloga Blokada kružnog toka u Budvi zbog zatvaranja lokala

70 odsto pod sortom vranac, u ovom trenutku grožđe je dobrog zdravstvenog

Mugoša je navela da je junski grad poremetio sve planove Plantaža po pitanju prinosa na više od 60 odsto površine koja je pod stonim grožđem, breskvom, nekta rinom i kajsijom. - Realizovana berba bre skve u ovom trenutku je oko 870 hiljada kg što predstavlja oko 95 odsto ovogodišnje berbe. Količine ubranog stonog grožđa su oko 500 hiljada kg. Kraj berbe očekujemo tokom septembra i ističemo da smo i u ovim uslovima jako zadovoljni kvalitetom ubra nog grožđa i voća – rekla je Mugoša i dodala da s obzi rom na neprilike koje su imali u junu nije relevantno dati uporedne podatke u odnosu na prošlu godinu.

PODGORICA - Ovogodišnja berba vinskog grožđa u kom paniji Plantaže počela je 7. avgusta, sa berbom bijelih vinskih sorti, dok berba vo deće sorte vranac počinje krajem ove sedmice, saop šteno je Pobjedi iz te kompa nije. Iz Plantaža su poručili da su planirani prinosi grož đa značajno smanjeni, zbog vremenskih neprilika u junu.

Naš

ali zdravstveno stanje, kao i količina i kvalitet grožđa zavise od vremenskih uslova u periodu koji slijedi, navela je direktorica vinogradarsko-voćarske proizvodnje u Plantažama Milena Mugoša Milena Mugoša Kreditne institucije izmirile prvi godišnji doprinos za pomoć posrnulim Banke uplatile 1,6 miliona eura Sanacionom fondu Gdje su naši građani provodili odmor Omiljene destinacije Grčka i Turska Budvanski ugostitelji kažu da je buka zbog koje su im zatvoreni lokali mjerena

Zbog vremenskih neprilika prinosi Plantaža će biti manji od planiranih Berba vranca počinje krajem ove

Oni navode da imaju rješenje o radu, limitatore tona i svu potrebnu dokumentaciju, a da su mjereni instrumentima koji nijesu baždareni.

PODGORICA - Ugostitelji iz Budve čije je lokale zatvorila komunalna policija zbog buke tvrde da su pod udarom iz pri vatnih, političkih i nacionalnih razloga.

Ubrano 500 tona tonagrožđastonogi870breskve

Angažovali smo audio inženjera koji im je ukazao na nepravilnosti i dokazao da taj uređaj može da registruje buku od 100 decibela u apsolutnoj tišini jer nema zaštitu od vjetra i vibracija – naveli su ugostitelji i dodali da je diskriminatorna izjava načelnika Miloša Tajića da većina zakupaca nijesu Budvani.

PODGORICA - Sve komerci jalne banke uplatile su do 31. jula redovni godišnji dopri nos za Sanacioni fond, u uku pnom iznosu od 1,6 miliona eura, rečeno je Pobjedi u Centralnoj banci (CBCG). To je prva uplata u fond koji služi za pomoć domaćim ban kama sa problemima u poslo vanju. Osnivanje Sanacionog fonda predviđeno je Zakonom o sanaciji kreditnih institucija koji je usvojen 2019. godine, ali je usljed problema sa pande mijom njegova primjena odlo žena. Banke će novac za fond uplaćivati u narednih deset go dina, kako bi do 2031. on raspo lagao sa najmanje jedan odsto iznosa garantovanih depozita. – Rok za uplatu redovnog go dišnjeg doprinosa za sljedeću godinu je 30. jun 2023. – naveli su iz CBCG. Na pitanje na koji način se određuje iznos mjesečnog do prinosa neke banke, iz CBCG su odgovorili da to zavisi od više faktora propisanih zakon skom i podzakonskom regula –tivom.CBCG utvrđuje visinu godiš njeg doprinosa uzimajući u ob zir zakonom zahtijevani iznos sredstava Sanacionog fonda, sa ciljem dostizanja najmanje je dan odsto iznosa garantovanih depozita svih kreditnih insti tucija, do 31. jula 2031. godine, po stanju utvrđenom na bazi godišnjih finansijskih iskaza za prethodnu godinu. Dodatno, način izračunavanja redovnih doprinosa utvrđen je Odlukom o bližem načinu izračunavanja redovnih doprinosa koje kre ditne institucije uplaćuju Sana cionom fondu, pri čemu CBCG utvrđuje godišnje doprinose koje plaća svaka kreditna in stitucija, srazmjerno njihovoj veličini i rizičnom profilu, na osnovu podataka koje kreditne institucije dostavljaju CBCG –pojasnili su iz vrhovne mone tarne Prilikominstitucije.određivanja različitih pokazatelja rizika, CBCG, kako dodaju, uzima u obzir značaj tih pokazatelja i, kao posljedi cu toga, vjerovatnoću korišće nja aranžmana finansiranja u slučaju sanacije kreditne insti tucije i u skladu sa navedenim vrši se obračun redovnog go dišnjeg doprinosa za Sanacio ni Planiranofond.

– Na represivne mjere smo prinuđeni da odgovorimo blokadom ulaza u Budvu – naveli su u saopštenju i dodali da će dati adekvatan odgovor uz podršku svih ugostitelja.

5Četvrtak, 25. avgust 2022.

– Ovogodišnja berba vinskog grožđa počela je 7. avgusta, na objektu Tuzi. Prva sorta koja je tehnološki i fenolno bila spre mna za berbu je Souvignon blanc (sovinjon blan). Dina miku sazrijevanja sorte vranac svakodnevno pratimo i očeku jemo da berbu počnemo kra jem tekuće nedjelje – kazala je Pobjedi direktorica vinogra darsko-voćarske proizvodnje u Plantažama Milena Mugoša Grad Ona je naglasila da je usljed vremenskih neprilika, prven stveno grada u junu ove godi ne, kompanija Plantaže pretr pjela veliku štetu.

– Fonometar je bio bez zaštite za mikrofon od spoljnog faktora.

Azmont Investments uputio zahtjev Ministarstvu urbanizma Traže građevinsku

6 Četvrtak, 25. avgust 2022.Ekonomija

U Crnoj Gori helidrome imaju hotel „Splendid“ i ,,Portonovi“, s tim što helikopteri mogu slijetati na svaki aerodrom, odnosno u Podgorici, Tivtu, Beranama i Nikšiću stavni dio ovog tursitičkog naselja, koje se nalazi u Kumboru, na prostoru nekadašnje vojne kasarne čini oko 200 rezidencija dostupnih za kupovinu, kao i deset privatnih vila koje nose pečat brenda One&Only. U okviru naselja je i 50 rezidencija koje su dostupne za iznajmljivanje tokom cijele godine. Apartmani su smješteni u blizini plažnog bara, brojnih restorana, koktel barova, preko 20 privatnih bazena, butik radnji, dvije umjetničke galerije, banke i vrtića. Portonovi je vrata posjetiocima otvorio 2019. godine i to je jedna od najvećih stranih direktnih investicija u Crnoj Gori. Kompanija Azmont Investments je u Crnoj Gori od 2012. godine. A lani je iz kompanije saopšteno da su uložili tri puta više nego što je prvobitno ugovoreno i planirano. Shodno ugovoru o dugoročnom zakupu, obavezna investicija za period od četiri godine iznosila je 52 miliona eura, odnosno 258 miliona eura ulaganja u roku od osam godina. Iz kompanije su prošle godine saopštili da su u u gradnju tog turističkog naselja uložili oko 800 miliona eura. Glavni izvođač radova je italijanska kompanija Impressa Pizzarotti. Generalni direktor rizorta Portonovi Stevan Milić je lani Pobjedi saopštio da je pri gradnji Portonovog ukupno ugovoreno i isplaćeno 468 miliona eura kompanijama iz Crne Gore, što kroz direktne ugovore sa Azmont Investments, što preko glavnog izvođača radova Impressa Pizzarotti. Osim radova na objektima Iz kompanije je lani saopšteno da je od ukupnih investicija, 11 odsto uloženo u infrastrukturu projekta koja predstavlja dugoročno ulaganje u opštinu i za građane Herceg Novog. Komunalne takse koje su direktno plaćene Opštini Herceg Novi za izgradnju stambenih zgrada u ovom turističkom naselju iznosile su 6,5 miliona eura. Od 1. maja prošle godine u okviru ovog naselja počeo je da radi prvi One&Only rizort u Evropi. Specifičnost ovog rizorta je pješčana plaža, predivna gastro ponuda i medicinski SPA centar, koji je jedinstven u regiji. S. P.

1. septembra ne šalju radnike kući, kako su najavili. Ova turska kompanija je već godinu i po prekinula proizvodnju u Nikšiću kao nerentabilnu i radnicima isplaćuje 90 odsto plate. – Nadamo se da će u komunikaciji između Vlade, EPCG i Turaka doći do kompromisnog rješenja. Rekli smo premijeru i da smo spremni da nemamo primanja u septembru, samo da ne ostanemo bez posla - naveo je Vujović i dodao da će radnici i narednih dana ostati na krovu upravne zgrade željezare. EPCG je do sada objavila dva javna poziva za prodaju deset odsto sopstvenih akcija, na koje se niko nije javio, pa sad traže odobrenje od Vlade da sopstvene akcije prodaju na berzi za 4,5 eura, što je skoro upola niže od prvobitne ponude. EPCG je ovih 11,8 miliona svojih akcija stekla 2019. godine kada je kompanija sa 52,8 miliona eura isplatila dio akcija koje je do tada imala italijanska kompanija A2, koja je bila akcionar EPCG. Prema Zakonu o privrednim društvima, kompanija sopstvene akcije može posjedovati najduže tri godine i prije isteka tog roka ih mora prodati ili poništiti. Rok za otuđenje akcija EPCG je 26. septembar. R. E. dozvolu za helidrom u Portonovom

Prema podacima CBCG za jul Obavezna rezerva banaka 230 miliona na prvo tromjesečje i 39,3 odsto u odnosu na isti period lani, pokazuju podaci Monstata. Taj je indeks u veleprodaji veći 37 odsto na godišnjem i 41,3 odsto na kvartalnom nivou; u sektoru saobraćaj i skladištenje veći je 51,5, odnosno 47,6 odsto, a u turističkom i ugostiteljskom sektoru 76,9 odsto, odnosno 121 posto, a u sektoru informisanje i komunikacije 21,5, odnosno 10,2 odsto. S. P.

Odlazeći

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u junu, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 4,2 milijarde eura, od čega je 78,8 odsto depozita po viđenju. Obračun obavezne rezerve se vrši primjenom stope od 5,5 odsto na depozite po viđenju i oročene ne godinu, te stope od 4,5 odsto na depozite sa ročnošću preko godine, koje nemaju klauzulu ranijeg razročenja. Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama kamatu po stopi od Euro OverNight Index Average, umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou. Toliko sredstava banke mogu da koriste beskamatno za održavanje dnevne likvidnosti, ako novac vrate istog dana. R. E.

Podaci Monstata za drugi kvartal

PODGORICA - Indeks prometa u uslugama u drugom kvartalu ove godine veći je 43,7 odsto u odnosu U CEES-u smatraju da se mora inflacijuhranenaknadezaradeVećepolitikaekspanzivnazaustavitiskalnai

PODGORICA - Hercegnovska kompanija Azmont Investments uputila je Ministarstvu prostornogekologije,planiranja i urbanizma zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za gradnju helidroma u sklopu luke nautičkog turizma, odnosno marine u okviru turističkog naselja Portonovi. U Crnoj Gori helidrome imaju i turističko naselje Porto Montenegro u Tivtu sa ICAO oznakom LYTP i hotel ,,Splendid“ u Bečićima sa ICAO oznakom LYBS. Pored ova dva helidroma, i svaki aerodrom je istovremeno i helidrom, tako da helikopteri mogu da slijeću i u Podgorici na civilnom i vojnom aerodromu, kao i na aerodromima u Tivtu, Beranama i KompanijaNikšiću.Azmont Investments gazduje turističkim naseljem Portonovi u okviru koje se nalazi i marina. Osnivač hercegnovske kompanije je azerbejdžanska firma Azerbaijan Global Investments Limited Liability Company. Portonovi marina, u okviru koje je planiran helidrom, ima kapacitet od 238 vezova za prijem jahti i superjahti dužine do 120 metara. Portonovi naselje se prostire na 26 hektara, sa 1,8 km obale. Sa-

premijer razgovarao sa radnicima nikšićke fabrike Abazović obećao da će EPCG sigurno preuzeti željezaru

Promet većiuslugamau44odsto

Sastanak radnika sa Abazovićem Portonovi

PODGORICA - Obavezna rezerva banaka na kraju jula je, prema podacima Centralne banke, iznosila 230 miliona eura. Od ukupnog iznosa, na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 63,8, a na računima CBCG u inostranstvu 36,2 odsto.

PODGORICA - Nova vlada mora zaustaviti ekspanzivnu fiskalnu politiku koja je vođena od početka godine, jer je to doprinijelo rastu inflacije, ocijenjeno je iz Centra za ekonomske i evropske studije (CEES). Iz te NVO je saopšteno da je ta ekspanzivna politika, reflektovana u povećanju zarada u javnom sektoru i izdataka za socijalnu zaštitu početkom godine, u kombinaciji sa faktorima sa međunarodnog trzišta, vodila povećanju potrošnje i daljem rastu stope inflacije čija je godišnja stopa dvocifrena. – Visoka inflacija je dalje uticala na realno smanjenje tek povećanih zarada i kupovne moći, a prati je i visoka stopa nezaposlenosti od čak 19,5 odsto na kraju jula, ukazujući na moguće izazove stagflacije – navodi se u saopštenju. Da su razlozi visoke stope inflacije u Crnoj Gori i domaći i uvozni, potvrdio je i MMF nakon misije u julu. – Imajući u vidu nestabilnu političku situaciju u državi i brojne neizvjesnosti u međunarodnom okruženju, za očekivati je da će preduzimanje mjera u pravcu vođenja restriktivnije fiskalne politike i stvaranju predvidivijeg poslovnog okruženja biti veliki izazov – kazali su iz CEES-a. Ipak, mjere fiskalne konsolidacije moraju biti imperativ, imajući u vidu veoma uzak fiskalni prostor i situaciju visokog javnog duga u zemlji. – Pored mjera fiskalne politike fokusiranih na smanjenje rashoda, koje bi svaka naredna vlada trebala voditi, očekuje se da će politika Evropske centralne banke reflektovana u povećanju referentnih kamatnih stopa dodatno uticati na usporavanje inflacije u narednim mjesecima i u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju. Takođe, završetak turističke sezone i najava globalne recesije, može imati dodatne efekte na smanjenje stope inflacije u zemlji. S. P.

Abazović je radnicima na sastanku saopštio da će u naredna dva dana obaviti razgovor sa Tosjali grupom, kako bi od njih tražio da se od 1. septembra radnici željezare ne šalju kući

PODGORICA - Predstavnici radnika željezare kazali su juče da im je odlazeći premijer Dritan Abazović kazao da će Elektroprivreda (EPCG) sigurno preuzeti tu fabriku. – Premijer je kazao da je samo pitanje kad će to biti urađeno. Zbog pregovora sa Miodragom Davidovićem izgubili smo dragocjeno vrijeme, tako da smo se dogovorili da se u petak ponovo ovdje sastanemo, gdje će biti prisutan ministar finansija Aleksandar Damjanović i predsjednik borda EPCG Milutin Đukanović i tada se nadamo da ćemo imati konkretne odgovore – naveo je predstavnik radnika Ivan Vujović nakon sastanka kod Abazovića. Dodao je da je jedan od planova da Vlada kupi deset odsto vlastitih akcija EPCG, te da od tog novca Elektroprivreda plati željezaru Tosjali grupi. Kazao je i da je Abazović obećao da je rok za prodaju akcija 26. Premaseptembar.riječima Vujovića, Abazović im je kazao da će u naredna dva dana razgovarati sa predstavnicima Tosjali grupe i tražiti da od

Okupili su se ispred Ambasa de Ukrajine u Podgorici. Tu su bili pojedinci, porodice, a po držala ih je i nekolicina naših građana. ,,Biramo slobodu i borimo se za nju“, transparent je kojim je predvođena kolona. Uz povike - pobjeda, krenula je šetnja. Uputili su se ka mo stu Milenijum i Ulici slobode. Među njima je bio i bračni par, jedno je iz Ukrajine, a drugo iz Rusije. Poručuju da se vole, da su u Crnoj Gori prihvaćeni i da uče naš Njihovajezik.zemljakinja

– Vidimo da se ruska agresija smekšava, ne mogu da napre duju više. Nadamo se da će biti prekretnica, da uskoro odba cimo agresora iz naše zemlje i da sljedeći Dan nezavisnosti slavimo u potpuno slobodnoj državi – rekla je ona. Učesnike šetnje su pozdrav ljali građani iz automobila – sirenama i aplauzima. Te lefonima su snimali šetnju. Tokom cijele rute čule su se poruke podrške: ,,Ukrajina! Sloboda“, ali dok su prelazili preko Milenijuma neko je iz automobila povikao: ,,Rusija“. Ukrajinci su prošetali Ulicom slobode, potom Bulevarom Džordža Vašingtona, prola zeći pored Skupštine. Kon stantno su ponavljali da žele slobodu, pobjedu, da je Rusija agresor. Uputili su se potom u Ulicu Stanka Dragojevića, te su skrenuli u Njegošev park. Nakon skoro 45 minuta, šet nju su okončali spuštajući se na obalu Morače, nedaleko od mosta Moskva. Tu su izveli svoju himnu. N. Đ.

Otpravnica poslova u ukrajin skoj ambasadi Natalija Fijal ka rekla je da se njihov narod nikada ne predaje. Bore se pola godine. Ne predaju se, ponovi la je ona.

i građanske Crne Gore Ukrajinci u Podgorici obilježili svoj Dan nezavisnosti i zatražili kraj ruske agresije Vidimo da se ruska agresija smekšava, ne mogu da napreduju više. Nadamo se da će biti prekretnica, da uskoro odbacimo agresora iz naše zemlje i da sljedeći Dan nezavisnosti slavimo u potpuno slobodnoj državi – rekla je Natalija Fijalka Žele slobodu i povratak kući Ambasador pridružeširomidanačin.dočekalaCrnunajeGerasimenkoUkrajinerekaoidasuponosniUkrajince,naGoru,kojaihjenaprijateljskiPoslaojeporukuseborezaslobodupozvaosveljudesvijetadaimseutojborbi Daleko od domovine, ali uvijek sa njom ,,Biramo slobodu i borimo se za nju“ MANDIĆI. MANDIĆI.

Okupljanje na Cetinju nije održano zbog tragedije koja je taj grad zavila u crno Nedvosmislena podrška evropske

7Četvrtak, 25. avgust 2022. Društvo

su ni željeli civilizovanu, evrop sku i građansku Crnu Goru, oni nepomenici koji slave i priželj kuju nestanak takve Crne Gore, oni nepomenici koji negiraju njen najbrojniji narod i koji se u danima državne tuge nijesu ni udostojili suzdržati se od slav lja i raznih narodnih crkvenih sabora na kojima se negira sve crnogorsko. Takvim nepome nicima kao i bezumnicima iz Kremlja Cetinje je svojim du hom uvijek znalo na pravi na čin odgovoriti. Zbog śećanja na žrtve masakra cetinjskog bezumnika i tišine koja je po trebna Cetinju da zaliječi svoj duh, protestna šetnja podrške Ukrajini neće biti održana – na vedeno je u saopštenju.

bezumne ruske agresije na Ukrajinu i 24. avgusta - Dana nezavisnosti Ukrajine – navodi se u Kakosaopštenju.navode,zbog nezapam ćene tragedije na Cetinju, iz vršenog masakra jednog be zumnika koji je cijelo Cetinje, pristojnu i civilizovanu Crnu Goru zavio u crno, šetnja po drške Ukrajini na Cetinju neće biti održana. – Nažalost, u Crnoj Gori žive i oni nepomenici koji nikad nije

Olga Ba bak iščekuje povratak u Ukra jinu. Kroz suze priča kakva je sudbina zadesila. Došla je u Crnu Goru u martu, kaže da su u Crnoj Gori fantastični ljudi, da je imala najtopliji doček ika da. Zahvaljuje se zato svima. Iz Ukrajine je došla sa majkom i djecom. Njen suprug je, me đutim, ostao tamo, da brani zemlju. Grad u kojem su živjeli kao porodica, priča ona, Rusija bombarduje svakog dana… – Ovim skupom pokazujemo svi zajedno da je Ukrajina ne zavisna, slobodna zemlja i vo ljela bih da se vratimo tamo –rekla je Ambasadorona. Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko ka zao je da je ovaj dan važan za sve Ukrajince širom svijeta. On je novinarima rekao da, naža lost, ne mogu da ga slave kao ra nije. Prenio je kako je tamošnja Vlada zabranila javna okup ljanja zbog prijetnji od ruskih raketnih udara. Zahvalni su Crnoj Gori na podršci. Rekao je i da su ponosni na Ukrajince, Crnu Goru, koja ih je dočekala na prijateljski način. Poslao je poruku da se bore za slobodu i pozvao sve ljude širom svijeta da im se pridruže u ovoj borbi.

prijateljima iz cijele Crne Gore i brojnim Ukrajinkama i Ukra jincima nastanjenim u Crnoj Gori prvih sto dana agresije svakodnevno su kroz protes tne šetnje pružali moralnu i simboličnu podršku heroj skom ukrajinskom narodu u njihovoj borbi za slobodu. Nakon sto dana, svakodnev ne protestne šetnje podrške Ukrajini prešle su u jednomje sečne, svakog 24. u mjesecu, u znak 24. februara - početka

Milo Đukanović uputio je najsrdačnije čestitke predsjedniku Volodimiru Zelenskom i narodu Ukra –jine.Crna Gora stoji uz Ukraji nu i hrabri ukrajinski narod u odbrani slobode, teritori jalnog integriteta i suvere niteta i nezavisnosti. Slava Ukrajini – naveo je Đuka nović na PredsjednicaTviteru.Skupštine Danijela Đurović saopšti la je da Crna Gora stoji uz stradalnički narod Ukra jine i „još jednom poziva Rusiju na prestanak ratnih dejstava i na vraćanje mir nom i diplomatskom rješa vanju svih sporova, kako bi se okončalo svakodnevno gubljenje života“. – Cijeli svijet to s nestrplje njem iščekuje – navela je Đurović u objavi na Tvite Odlazećiru. premijer Dritan Abazović uputio je ukra jinskom kolegi Denisu Šmigalju zvaničnu čestitku povodom 24. avgusta, Dana nezavisnosti Ukrajine. – Rat u Ukrajini izmijenio je geopolitičku sliku Evro pe i stvorio potrebu da se Evropa ujedini, te da dje lujemo kao cjelina. Ovo je trenutak kad je zajedništvo i istrajnost u obezbjeđiva nju mira jedino važno – a moja posjeta Kijevu, zajed no sa premijerima zemalja regiona, NATO članicama, potvrdila je odlučnost Cr ne Gore u nepokolebljivom pružanju podrške Ukrajini i njenom narodu – naveo je OnAbazović.jesaopštio da će Crna Gora, kao odgovorna člani ca međunarodne zajednice, nastaviti da djeluje i predu zima mjere kroz raspoloži ve mehanizme, zajedno sa svojim partnerima, u svrhu podrške ukrajinskom naro du, kao i ponovnog uspo stavljanja mira i stabilnosti na evropskom tlu, što je za jednički prioritet.

PODGORICA – Ukrajinci koji su zbog bombardovanja Rusije napuštili svoju domo vinu i došli u Crnu Goru, si noć su prošetali ulicama Podgorice obilježavajući na taj način nezavisnost svoje države. Žele da se vrate u svoju zemlju, zatražili su slo bodu i prekid ruske agresije koja tačno traje šest mjeseci.

CETINJE – Okupljanje gra đana na Cetinju u znak po drške narodu Ukrajine juče nije održano zbog tragedije koja je taj grad zavila u crno, ali građani prijestonice kao i cijela evropska Crna Gora nedvosmisleno dižu glas protiv agresije Rusije. – Šest mjeseci traje herojski ot por ukrajinskoga naroda. Šest mjeseci traje bezumna agresija kremaljskog režima na suve renu i nezavisnu ukrajinsku državu. Šest mjeseci traje sve obuhvatna ruska invazija nad Ukrajinom i njenim građanima, praćena brojnim zločinima od urbicida, kulturocida, svjetskog gladomora do genocida – na vode u saopštenju organizatori ranijih okupljanja i protesnih šetnji, prenio je Portal Analitika. Evropska i građanska Crna Go ra, kako ističu, nedvosmisleno je stala na ukrajinsku stranu. Na stranu slobode i pravde. – Građani Cetinja zajedno sa

Državni vrh naše zemlje praznikčestitaočelnicima i narodu narodukrajinskiČvrstoUkrajineuz PODGORICA - Državni vrh Crne Gore uputio je podršku čelnicima i naro du Ukrajine povodom Da na nezavisnosti te zemlje koja se pola godine, počev od 24. februara, nosi sa agresijom Rusije. Uporedo, u glavnom gra du Crne Gore održano je okupljanje povodom ukra jinskog praznika i šetnja koja je vodila od Ambasade Ukrajine do zgrade crno gorskog Predsjednikkopna,podganizovanihznikinvazijemjesecinezavisnosti,31Ukrajinaparlamenta.jejučeobilježilagodinuodproglašenjaazbogšestodpočetkaruske24.februara,praseobilježavabezorsvečanostiiprijetnjomnapadasavazduhaimora.CrneGore

PODGORICA – Disciplinska komisija Pravnog fakulteta predložila je da studentkinja koja je lažirala diplomu bude kažnjena najstrožom sankci jom – isključenjem sa Fakul teta na dvije godine, saznaje Pobjeda. Konačnu odluku o ovom slučaju treba da done se Senat. Pisali smo nedavno da je Fa kultet pokrenuo disciplinski postupak nakon što su doznali da je studentkinja na društve nim mrežama objavila foto grafije na kojima je proslavila diplomiranje. Ona, međutim, još nije završila fakultet. Pret postavljalo se da je lažirana ceremonija bila predstava za Pravniroditelje.fakultet Univerziteta Crne Gore doznao je za ovaj slučaj kada je jedan zaposle ni uočio sporne fotografije studentkinje na društvenim mrežama, što mu je bilo čud no znajući da nije diplomirala. Reagovao je i obavijestio ruko Studentkinjavodstvo. je objavila slike sa roditeljima. Na fotografija ma je držala i cvijeće. Priložila je foto-zapis i iz jednog lokala kako proslavljaju. Istaknuta je ,,dobijena“ diploma na kojoj su, sa pečatom, potpisi deka nice Pravnog fakulteta prof. dr Anete Spajić i rektora Univer ziteta Crne Gore prof. dr Vla dimira Božovića Prema našim saznanjima, stu dentkinja nije dolazila na sjed nice disciplinske komisije koja je vodila ovaj slučaj. Zbog toga su sjednice odlagane u više na vrata. Nije se javljala ni na tele fon. Profesori su joj slali i mejl, ali je ovo tijelo, uprkos tome, ostalo bez odgovora. Student kinja nije iznijela svoju odbra Članicanu. disciplinske komisije prof. dr Maja Kostić-Mandić rekla je Pobjedi da se zalaže za oštriju kaznenu politiku kada se radi o disciplinskoj odgo vornosti studenata. Dodaje da uvijek, naravno, treba sagledati sve činjenice slučaja i da treba poslati poruku da se prekine praksa nepoštovanja propisa na svim nivoima obrazovanja, kako u osnovnoj školi, tako i u srednjoj, i na kraju na studija ma. Rekla je da dolaze u situ aciju da treba da sankcionišu takve pojave da bi se spriječile štetnije posljedice u budućno sti. Podsjetila je da se dešava da kandidate koji su za pravosuđe, sudije, tužioce, zatiču kako po kušavaju da koriste nedozvo ljena pravna sredstva. Profesorica upozorava da je na Pravnom fakultetu jedan od problema to što se većina ispita polaže u pisanoj formi. Ranije je Pobjedi sagovornik upućen u slučaj studentkinje koja je lažirala diplomu kazao da uprava fakulteta tada nije razgovarala sa njom, već da su je prvo prijavili policiji i tuži laštvu. Kao jedan od razloga što su prvo kontaktirali policiju, a ne studentkinju, iz uprave su tada navodili da ih je ,,uznemi rio ovaj slučaj“. Ovaj fakultet podnio je tada krivičnu prijavu protiv studentkinje. Navodili su da još čekaju da se o pred metu izjasni tužilaštvo. Nije iz vjesno jesu li, u međuvremenu, dobili informaciju od tog orga na. Na kolektivnom odmoru su do ponedjeljka. n. Đ. je razmatrala prigovor maj“ da je novinar Sanjin Vešović formulacijom pitanja ostavio utisak da brani agresiju Rusije, ocijenio da Vešović ima objektivan uređivački pristup, nultu toleranciju za zločine i empatiju nevine

Društvo

za sve

Podaci Instituta za javno zdravlje Novih 330 slučajeva infekcije, jedna osoba preminula Zbog lažne diplome nema ispita dvije godine Disciplinska komisija Pravnog fakulteta za studentkinju predložila najstrožu kaznu zbog nepoštovanja propisa, na potezu Senat UCG Savjet Javnog servisa nije podržao prijedlog da se djelimično uvaži prigovor na nastup novinara u emisiji „Link“ na Radiju Crne Gore Popović ocijenila da je novinar trebalo da vodi računa o spoljnoj politici zemlje Ombudsmanka

dok je urednik Prvog programa Radija Milutin Tomašević

PODGORICA– Od posljedi ca kovida-19 jedna osoba je preminula u utorak dok je uporedo registrovano 330 novih slučajeva infekcije ko ronom među 1.399 analizira nih uzoraka, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. – Tokom utorka IJZ-u je pri javljen jedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom kod pacijenta iz Nikšića od 88 godina – naveli su iz UkupanIJZ-a.broj preminulih po vezanih sa kovid-19 infekci jom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.769. Kako su saopštili iz IJZ, novo otkriveni slučajevi su iz Pod gorice 113, Nikšića 45, Bara 41, Budve 22, Berana 18, Tivta 14, Bijelog Polja 11, Ulcinja deset, sa Cetinja, iz Danilovgrada i Pljevalja po devet, Kotora šest, Herceg Novog pet, Moj kovca i Rožaja po četiri, Tuzi tri, Kolašina i Šavnika po dva, Petnjice, Plužina i sa Žabljaka po jedan slučaj. Dodaje se da je udio novopo zitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za utorak iznosio 24 odsto. Navodi se da je do 15 sati pri javljen oporavak kod 556 pa cijenata, a trenutno je aktivno 2.700 slučajeva kovida-19.

žrtve rata Pravni fakultet RTCG

GI ,,21.

– Vešović je upitao da li je pametno pa i ekonomski isplativo slijediti EU i zaoštra vati odnose sa Rusijom? On očigledno ima problem sa jasnim vrijednosnim sudom prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, na šta ga je, srećom, u odgovoru podsjetio sago vornik – Stanić – naveli su iz GI ,,21. maj“.

PODGORICA – Savjet Javnog servisa nije podržao prijedlog ombudsmanke te kuće Danijele Popović da treba pri hvatiti prigovor Građanske inicijative „21. maj“ na to kako je novinar Sanjin Vešović vodio razgovor o ruskoj agresi ji na Ukrajinu, u emisiji „Link“. Sjednici, na kojoj je otvoreno ovo pitanje, prisustvovalo je osam od devet članova, Predrag Marsenić je bio uzdržan, a ostali Kakoprotiv.u svom izvještaju povodom prigo vora navodi ombudsmanka Popović, Ve šovićev gost bio je Mirko Stanić iz Soci jaldemokratske partije, a prema mišljenju GI „21. maj“ novinar je „svojim formulaci jima ostavio utisak odbrane ruske agresije na Ukrajinu“.

Stav uredništva Urednik Prvog programa Radija Milutin Tomašević je na to odgovorio da novinar nije negirao nijednu tvrdnju sagovorni ka o zločinima ruske vojske, stradanjima civila, razaranju gradova, kao i da ni u jednom momentu nije iznosio svoj stav o ovom pitanju. Istakao je da o ratu u Ukra jini, kao i o ostalim temama i događajima, izvještavaju profesionalno i objektivno, pozivajući se na relevantne izvore infor –macija.Novinar nije polemisao sa stavovima sa govornika, naprotiv, svojim pitanjima mu je omogućio da kroz dinamičan intervju saopšti partijski i lični stav o ratu u Ukraji ni – naveo je Tomašević. Međutim, iz GA ,,21. maj“ su kategorični da je Vešović tokom razgovora „bez ogra de iznio tvrdnju da je Donbas i prethod nih godina bio bombardovan (od strane –Ukrajine)“.Nastranu to što je riječ o jednoj od oči glednih laži, koju ruska strana, kao i svi koji je podržavaju, neprekidno ponavlja kao jedno od opravdanja za napad na teritori ju suverene države, Vešović je na logičnu konstataciju Stanića, da je iz postavljenih pitanja jasno da pravda rusku agresiju — rekao „ne pravdam, nego sagledavam iz različitih uglova“. Odbrana ruskih pozicija kroz „sagledavanje iz različitih uglova“ na RCG nije problem samo novinara Vešovi ća, već očigledno i njegovih urednika, pa i cijelog Javnog servisa, u kojem bi u slučaje vima kao što je ruska agresija na Ukrajinu, morali da imaju neupitno jasan vrijednosni i moralni, a u skladu sa tim i profesionalnoetički stav – naveli su iz GI ,,21. maj“. Tomašević je naveo da su iz GI ,,21. maj“ izvrnuli Vešovićeva pitanja te da je ovaj mladi novinar jedan od najboljih u Crnoj Gori i da „pokušaj lijepljenja teške etike te da pravda nečije zločine može već na početku njegove karijere stvoriti ozbiljnu profesionalnu i ljudsku traumu“. etikete – Vešović je urednik Jutarnjeg dnevnika Radija Crne Gore i ko je jednom odslušao njegovu emisiju morao je i u izboru infor macija iz Ukrajine prepoznati objektivan uređivački pristup, nultu toleranciju za zločine i empatiju za sve nevine žrtve rata – naveo je OmbudsmankaTomašević.jenavela da je saglasna sa mišljenjem Tomaševića da je autonomno pravo i sloboda novinara da postavlja pita nja, ali je podsjetila da se država Crna Gora odredila prema dešavanjima u Ukrajini i jasno navela da ih smatra ruskom agresi jom na tu državu. – Uvažavajući profesionalnu potrebu da se tema emisije razmotri iz više uglova, novinar, pogotovo Javnog servisa, ne smi je da ostavlja prostor da se njegovo pitanje tumači kao odstupanje od zvanične spolj ne politike države – navela je Popović. Ona je rekla da je novinarski posao podlo žan kritici javnosti, te se prigovori ne mo gu smatrati „lijepljenjem teških etiketa“ koje bi „mogla stvoriti ozbiljnu profesio nalnu i ljudsku traumu“. k. J.

8 Četvrtak, 25. avgust 2022.

Viza je neophodna i za osobe koje na stavljaju da rade i proizvode u Kini, kao i njihove članove porodice. Lica koja odlaze u Kinu da nastave sa ra dom i proizvodnjom apliciraju za vi zu za trgovinske aktivnosti i posjete i predaju dokumentaciju koja je bila potrebna prije epidemije. Mogu se prijaviti na osnovu pozivnog pisma, bez dostavljanja pozivnog pisma iz datog od relevantnog organa vlade NR VizeKine.supotrebne i za članove porodi ce, uključujući supružnike, roditelje, djecu mlađu od 18 godina, roditelje supružnika, lica koja su nastavila sa radom i proizvodnjom (uključujući strance koji su već radili u Kini) mo gu podnijeti zahtjev za boravišnu ili porodičnu vizu u Kini sa dokazom o srodstvu bez dostavljanja pozivnog pisma za vizu, izdatog od relevantnog organa vlade NR Kine. Viza je neophodna i za studente iz inostranstva i članove njihovih po rodica. Prijave studenata na duži studijski boravak koji su stekli aka demsko obrazovanje (Viza X1) će biti prihvaćene, a one za kraći studijski boravak (Viza X2), koji su stekli nea kademsko obrazovanje, za sada, neće biti prihvaćene. Članovi porodica stu denata koji studiraju u Kini mogu se prijaviti za boravak ili za posjetu čla nu -Straniporodice.studenti mogu da podnesu zahtjev za vizu sa „Formularom za prijavu za vizu za strane studente ko ji studiraju u Kini“ (obrazac JV201/ JV202), obavještenjem o prijemu na fakultet (za nove studente) ili potvr dom o povratku na studije (za stare studente) – naveli su oni. Viza je neophodna i za lica koja do laze u Kinu iz humanitarnih razloga. -Lica koja odlaze na sahranu ili u posjetu teško bolesnom članu poro dice; Zahtjev za vizu se podnosi sa umrlicom ili obavještenjem o teškom zdravstvenom stanju člana porodice – naveli su oni. Dodaju da članovi porodica kineskih državljana i stranaca sa statusom stal nog boravka u Kini, uključujući su pružnike, roditelje, roditelje supruž nika, djecu, supružnike djece, braću i sestre, babe i djedove po ocu i majci, i unuke, mogu da se prijave za odlazak u cilju spajanja porodice ili porodične posjete. Podnose zahtjev sa pozivnim pismom i preostalom neophodnom dokumentacijom u skladu sa propisi ma prije epidemije. - Lica koja ispunjavaju uslove za izda vanje vize za visokorangirane talen te, kao i članove posade, mogu da se

To su juče apostrofirali i iz –Linka.Moramo naglasiti da je na snazi bilo kršenje osnovnih ljudskih prava, odnosno prava na zdravstvenu zaštitu, što je pokazatelj odnosa institucija sistema prema najranjivijim i najdiskriminisanijim zajed nicama ovog društva – piše u saopštenju.

OPREČNI PODACI Kako se desilo da u utorak za visnici ostanu bez redovne te rapije, ostaje nerazjašnjeno, i otvoreno je pitanje da li su po slate nedovoljne količine ovog medikamenta ili se nekontro lisano troše. Iz Montefarma su nam kazali da su ovaj lijek isporučili Do mu zdravlja Podgorica te da im je u periodu od 19. do 23. av gusta dostavljeno ukupno 650 kutija. To bi trebalo da bude dovoljno za oko 380 korisnika koji ovu terapiju uzimaju u toj zdravstvenoj ustanovi. – Samo na nivou Podgorice, upravo Domu zdravlja Podgo rica dostavljeno je 320 kutija ,,buprenorfina“ 7x2 mg i 330 kutija ,,buprenorfina“ 7x8 mg – ističu iz Montefarma za Po Navelibjedu. su da su u proteklih dvadesetak dana domovima zdravlja u Crnoj Gori isporu čili ukupno 6.807 kutija ovog Preciziranomedikamenta.jeda je od 1. do 23. avgusta Montefarm dostavio na nivou države 4.027 kutija lijeka ,,buprenorfin“ od 2 mili Iz Crnogorske mreže za smanjenje štete - Link zamjerili su to što se zaštitnik prava pacijenata DZ Podgorica nijednom nije oglasio povodom nestašice zamjenske terapije, niti se sastao sa pacijentima koji su se u utorak okupili ispred Doma zdravlja na Koniku. – Objašnjenja poput toga da su tenderska procedura, te nedostatak sredstava, krivi za trenutno stanje u državi koja je, po Ustavu, država socijalne pravde, ne bi smjela da budu opravdanje i samim tim je takvo objašnjenje u najmanju ruku neprihvatljivo – navode iz Linka.

N.Đ. Viza neophodna za studente iz inostranstva NVO sektor apeluje na nadležne da riješe problem nestašice ljekova za osobe koje se liječe

Da su terapiju juče dobili samo za dva dana, a nakon što su utorak proveli bez lijeka koji im je prijeko potreban za normalno funkcionisanje, kazali su nam neki korisnici „bupa“ koje je reporter Pobjede juče zatekao ispred Doma zdravlja u naselju Konik

Izmijenjeni uslovi za podnošenje zahtjeva za vizu za Kinu

Ne moraju da apliciraju za vizu stran ci koji podliježu različitim sporazu mima o uzajamnom izuzeću od viza; koji imaju važeće potvrde o stalnom boravku u Kini; važeću boravišnu dozvolu za rad, za lične poslove, za spajanje porodice, kao i rezidentni Vizanovinari.jeneophodna za one koji su za posleni u Kini, na koje će se primjenji vati važeća politika prije epidemije.

KO JE ODGOVORAN Navode da je prebacivanje odgovornosti zdravstvenih institucija sa jedne na drugu –nedopustivo.Apelujemo na zdravstvene vlasti u zemlji, Ministarstvo zdravlja, Fond za zdravstve no osiguranje, DZ Podgorica i sve odgovorne, da što prije nađu rješenje za taj problem kako osobe koje su korisnici te terapije ne bi trpile zdravstve ne, ali i druge posljedice koje mogu nastati usljed nedostat ka tog lijeka – navodi se u sa Izopštenju.Linkatvrde da je nekoliko ljudi imalo epileptične napade usljed nedostatka lijeka, dok većini prijeti apstinencijalna kriza koja ih može dovesti do teških zdravstvenih stanja, ali i uvesti u dodatne socijalne Korisnikprobleme.„buprenorfina“ taj medikament dobija u zdrav stvenoj ustanovi u količini koju odobri doktor medicine – specijalista psihijatar. Ranije se ovaj lijek dobijao na recept, u državnim apotekama, a kako nijesu postojali protoko li o izdavanju, tako je često do lazilo do zloupotreba pa samim tim i do nestašica. K. J. Pacijenti dobili teraPiju za dva dana: Dom zdravlja na Koniku

„Buprenorfin“ će

Kažu da se može podnijeti zahtjev za radnu vizu sa važećom „radnom do zvolom za strance“ ili „obavještenjem o radnoj dozvoli za strance“ bez pod nošenja pozivnog pisma izdatog od relevantnog organa vlade NR Kine.

PODGORICA – Od petka bi trebalo da se normalizuje distribucija lijeka „bupre norfin“ koji se koristi u lije čenju zavisnika od heroina, pa bi u tom slučaju pacijen ti terapiju dobijali za sedam dana, a ne, kako je to bio slučaj, juče za naredna dva dana. Ovu informaciju Pobjedi je po tvrdio šef Centra za mentalno zdravlje dr Ljubinko Kaluđe rović – Ne mogu sa sigurnošću da kažem, ali prema nekim infor macijama trebalo bi da se nor malizuje izdavanje terapije buprenorfinom, ali to ne zavisi od mene već od čitavog lanca. U svakom slučaju, nadamo se normalizaciji – naveo je Kalu đerović juče za Pobjedu. Da su terapiju juče dobili sa mo za dva dana, a nakon što su utorak proveli bez lijeka koji im je prijeko potreban za nor malno funkcionisanje, kazali su nam neki korisnici „bupa“ koje je reporter Pobjede juče zatekao ispred Doma zdravlja u naselju Konik.

Link: Neprihvatljiva situacija u državi socijalne pravde grama, a za isti period isporu čeno je 2.780 kutija pomenu tog lijeka od 8 miligrama. U Podgorici ima oko 500 zavi snika od heroina koji koriste „buprenorfin“ kao terapiju. Njih oko 380 u Domu zdravlja uzima terapiju, a više od 100 ih je u KCCG. Otvoreno je pitanje da li se ova terapija zloupotre bljava, a Kaluđerović je prije dva dana za naš list i potvrdio da imaju problema sa nekim pacijentima koji zahtijevaju od ljekara da im daju veću do zu nego što je to potrebno. – Vrše jak pritisak na ljekare. Njima nije lako da se nose sa tim pritiskom. Upravo zbog toga nekad se javljaju nestaši ce – naveo je Kaluđerović. Juče se povodom ove nemile situacije oglasila Crnogorska mreža za smanjenje štete Link odakle su apelovali na zdrav stvene vlasti u Crnoj Gori da što prije riješe problem ne stašice lijeka „buprenorfina“ kako osobe koje su korisnici te terapije ne bi trpjele zdrav stvene, ali i druge posljedice. Isti apel uputili su i iz Juven tasa, u čije ime je za Pobjedu govorila koordinatorka pro grama direktne asistencije osobama u riziku od socijalne isključenosti i socijalno isklju čenima Marija Kovijanić-Ra dović koja je rekla da se na ovaj način krše prava pacijenata.

9Četvrtak, 25. avgust 2022. Društvo

dobijati

PODGORICA – Iz Ambasade Narod ne Republike Kine u Crnoj Gori sa opštili su da su izmijenili uslove za podnošenje zahtjeva za vizu za Kinu.

prijave za odgovarajuću vrstu vize uz odgovarajuće pozivno pismo u skla du sa predepidemijskim propisima – istakli su u saopštenju. Od 24. avgusta, osobama sa važećom boravišnom dozvolom za studira nje i važećom poslovnom karticom APEC-a dozvoljen je ulazak u zemlju. Obustava ulaska se trenutno primje njuje za lica koja posjeduju važeću vizu izdatu prije 26. marta 2020. go dine; koji prave tranzit u periodu od 24h/72h/144h; ulazak u Hainan bez vize; krstarenje Šangajem bez vize; 144-časovna bezvizna politika važi za strance iz Hongkonga i Makaa koji ulaze u Guangdong u grupi. Podnosioci zahtjeva za vizu treba da budu vakcinisani vakcinama koje je odobrila Kina ili Svjetska zdravstvena organizacija za hitnu upotrebu prije ulaska u NR Kinu. od zavisnosti od petka po ustaljenoj šemi

Uhapšena bivša izvršna direktorica kompanije ,,13. jul - Plantaže“ zbog zloupotrebe Verica Maraš se sumnjiči državu oštetila za 5.000.000

PODGORICA - Bivša iz vršna direktorica kompa nije ,,13. jul - Plantaže“ Ve rica Maraš uhapšena je juče ujutro zbog sumnje da je zloupotrebom službenog položaja u privrednom po slovanju državnom budže tu pričinila štetu veću od 5.000.000 eura. – Po nalogu Specijalnog dr žavnog tužilaštva, pripad nici Sektora za borbu pro tiv kriminala, Specijalnog policijskog odjeljenja, lišili su slobode V. M. u nastavku predmeta „Plantaže“. Ona se sumnjiči za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom daoNalogopštenoprekokojaProcijenjenaposlovanju.vrijednostštetejojsestavljanateretjepetmilionaeura–sajeizUpravepolicije.zanjenohapšenjeizjespecijalnitužilac

HERCEG NOVI – J. S. (54) iz Herceg Novog poslat je petnaest dana na izdržavanje zatvorske kazne zbog prijetnji supruzi da će je napasti, a koje su bile praćene brojnim psovkama, sa opšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi. Odluku o određivanju zatvorske kazne donio je sudija herce gnovskog odjeljenja Suda za prekršaje u Budvi Andrija Vojvodić J. S. je suđeno u hitnom postupku. – Sudija Vojvodić je okrivljenom izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 dana, jer je u porodičnoj kući supruzi prijetio napadom i psovao je. Zbog bojazni da okrivljeni ponovi nasilje, pored za tvorske kazne, izrečena mu je i zaštitna mjera udaljenja iz stana u trajanju od tri mjeseca i mjera zabrane uznemiravanja oštećene u trajanju od šest mjeseci koje su stupile na snagu odmah po dono šenju odluke – precizirano je iz Suda za prekršaje u Budvi. B. R. IGALO – Osamnaestogodišnji S. P. iz Igala osuđen je na 30 dana zatvora zbog vožnje u pi janom stanju i bježanja od po licije u hitnom postupku u Prekršajnom sudu Budva, odjeljenje u Herceg Novom. S. P. se juče u jutarnjim časovima u Herceg Novom, u neposred noj blizini firme ,,Neckom“, dok je vozio motocikl ,,kavasaki“, Berancu određen pritvor zbog četvorogodišnjeg nasilja nad suprugom Sa sjekiricom na vratu prijetio joj lomljenjem lobanje, ubistvom… Osnovni sud Berane Sud za prekršaje Budva, odjeljenje Herceg Novi Poslat u zatvor na 15 dana zbog prijetnji i psovanja supruge

PODGORICA - Podgorička policija podnijela je krivič nu prijavu protiv državlja nina Italije G. R. (76) i M. F. (67) zbog sumnje da su pre varom od vlasnika zlatare uzeli 100.000 eura, saopšte no je iz Uprave policije. Italijani se sumnjiče da su 2. avgusta pribavili protiv pravnu imovinsku korist od 100.000 eura tako što su vla sniku jedne zlatare u Pod gorici prodali 3,4 kilograma neutvrđene metalne legure, tvrdeći da se radi o čistom zlatu. B. R. Verica Maraš

BERANE – Berancu T. A. određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je psihički, fi zički i seksualno zlostavljao suprugu S. T, saopšteno je iz Osnovnog suda u Beranama. T. A. se sumnjiči da je u dužem vremenskom periodu, od 2018. do 2022. godine, u Beranama svjesno narušio duševni inte gritet T. S. tako što ju je fizički, psihički i seksualno maltretirao. U slučaju neispunjavanja nje govih zahtjeva T. A. je supru gu kažnjavao ograničavanjem slobode kretanja, upućivao ra zličite prijetnje: da će je ubiti, otvoriti joj lobanju, ubiti njenu porodicu i promijeniti joj lični opis. T. S. je prijetio i da će joj slomiti vilicu, ošišati na ćelavo, te da je njena djeca više neće –vidjeti.Stavljao joj je sjekiricu na vrat, zbog čega T. S. živi u stalnom strahu za svoj i život maloljetne djece – navedeno je u optužnici. Odluku o pritvaranju T. A. donijela je sudija za istragu Ivana Došljak, po prijedlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama zbog okolnosti od ponavljanja krivičnog djela ili izvršavanja krivičnog djela ko jim Kakoprijeti.sukazali iz suda, protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba vanraspravnom vijeću ovog suda u roku od 24 sata od uručenja Redakcijarješenja.Pobjede iz saopšte nja Osnovnog suda u Beranama izostavila je dio u kome se opi suje način na koji je T. A. seksu alno maltretirao suprugu iz ra zloga zaštite dostojanstva žrtve nasilja. B. R.

Osamnaestogodišnjak osuđen na 30 dana zatvora Vozio pijan bez dozvolevozačke

Vu kas Radonjić u okviru istrage tokom koje su 11. jula uhapšeni nekadašnji predsjednik i članovi Odbora direktora Plantaža Veselin Vukotić, Božo Mihailović, Đorđije Rajković, Sead Ša hman i Duško Perović. Tada je uhapšena i Anica Hajdu ković koja je nakon sasluša nja u Tužilaštvu puštena da se brani sa slobode. Još tada je saopšteno da istra ga nije završena i da će biti proširena na još neke osobe. Mjesec i po kasnije ,,Specijal nom policijskom odjeljenju je dat obavezujući nalog za hapšenje V. M. zbog postoja nja osnova sumnje da je, u sa izvršilaštvu, učinila krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju“, saopštio je Portalu Pobjeda tužilac PripadniciRadonjić.Specijalnog po licijskog odjeljenja su juče oko 12 sati priveli Maraš na saslušanje u njihove prosto rije, nakon čega je odvedena u zgradu policije gdje će biti zadržana do saslušanja pred specijalnim tužiocem, koje je zakazano za danas. KR ivična p R ijava Nekadašnji predsjednik i čla novi Odbora direktora Plan taža uhapšeni su u julu ove godine po osnovu krivične prijave novog rukovodstva kojom su bivši članovi borda direktora osumnjičeni da su OMP Engineeringu pribavili višemilionsku protivpravnu imovinsku korist. Vukotić je u prijavi označen kao šef kriminalne grupe koji je davao naloge ostalim čla novima kako da prikažu od nos sa OMP Engineeringom, u cilju potpisivanja poravna nja. Mihailović je, navodno, postupao po nalozima Vuko tića i na sjednicama borda za stupao stav da je vansudsko poravnanje dobro za Planta že. Prijavom je obuhvaćena i Verica Maraš, za koju se tvr di da je pripremala izvješta je koji su trebali da potvrde opravdanost zaključivanja ugovora o poravnanju. U krivičnoj prijavi je navede no da je Maraš na sjednicama borda tvrdila da su Plantaže u zajedničku fabriku briketa uložile 450.000 eura, a OMP Engineering 1,12 miliona, ia ko je znala da su ulaganja dr žavne firme bila znatno veća. Plantaže su 2009. objavile javni poziv kojim su tražile partnera za fabriku briketa, na koji se javila kompanija OMP Engineering, vlasnika Olega Obradovića i Mi Krivična prijava za prevaru protiv dvojice lažnoPodgoričaninuItalijanaprodalizlatoza100.000eura

nije zaustavio na znak ,,Stop“ dat od strane policijskog služ benika, već je nastavio kretanje u pravcu Meljina. Kada je naknadno zaustavljen, odbio je da se podvrgne analizi krvi radi provjere prisustva al kohola u organizmu. Sudija mu je za počinjene prekr šaje izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 30 dana. Kako je utvrđeno da je okrivlje ni upravljao motociklom iako nema položen vozački ispit bilo koje kategorije vozila, za taj pre kršaj izrečena mu je i novčana kazna u iznosu od 300 eura.B. R.

10 Četvrtak, 25. avgust 2022.Hronika

Sud BiH ukinuo pritvor Nedeljku Luburi koji je prošle sedmice uhapšen pod sumnjom da je u gepeku službenog vozila prošvercovao Ivana Mijatovića, državljanina Crne Gore

U Osnovnom tužilaštvu saslušan okrivljeni za upad u redakciju Dana

zovao pregled Mijatovićevog ,,poršea“ radi utvrđivanja eventualnog prisustva GPS-a i prislušnih uređaja postavlje nih od policije, a zatim dogo vorio sastanak sa inspektorom Luburom, koji je u službenom vozilu MUP-a RS prokrijum čario Mijatovića iz Slovenije u BiH preko graničnog prijelaza Stara LuburaGradiška.jepristao da 16. decem bra prebaci Mijatovića iako je znao da je on na Interpolovoj potjernici zbog pokušaja ubi stva i da posjeduje lažne ispra ve na drugo ime. Prema pisanju medija, Bud vanin Ivan Mijatović je 2015. godine optužen da je automo bilom pokušao da ubije sugra đanina Vanju Mićevića Za ovaj put službenim vozilom MUP-a RS, Lubura nije imao nalog za službeno putovanje u inostranstvo niti je o tome bio obaviješten ministar Dragan Lukač Prema pisanju M portala, Lubura je za ovaj posao uzeo za sada neutvrđen novčani iznos.

U Bosni i Hercegovini mediji otvorili afere zahvaljujući prepiskama preko Sky aplikacije Glavni inspektor MUP-a RS pomagao „škaljarcu“ sa Interpolove potjernice zloupotrebe službenog položaja sumnjiči da je 5.000.000 eura

– Odbor direktora nalaže da se zaključi poravnanje sa OMP Engineeringom d.o.o. Podgorica na način da im se u svojinu prenese zemljište u površini 37.000 metara kva dratnih, koje predstavlja dio zemljišta obuhvaćenog LSL ,,Skladišno – poslovna zona Donji Kokoti“ i isplati novča ni iznos u visini od 350.000 eura – piše u tadašnjoj odluci Odbora direktora Plantaža. Poravnanjem je predviđeno da OMP prenese svoj udio u Plant-OMP-u na Plantaže na kon što im se uplati 350.000 eura i preda u svojinu ze mljište u Kokotima, za koje je utvrđeno da je procijenje no ispod tržišne vrijednosti. Procijenjeno je da su Obra dović i Ivanović time obe štećeni za 1,39 miliona eura. Prenos zemljišta, međutim, nije okončan u dogovorenom roku, pa je OMP Engineering u julu prošle godine podnio novu tužbu protiv Plantaža. Kompanija je već prinudno skinula 400.000 eura sa raču na Plantaža. U sporu koji je vođen pri je poravnanja, vještak ma šinske struke Goran Dedić utvrdio je 2019. godine da je oprema koju je za potrebe kompanije Plant-OMP insta lirao OMP Engineering bila loša i da nikada ne bi mogla da proradi i omogući proi zvodnju. B.r.

PODGORICA – Podgo rička policija uhapsila je M. M. (68) nakon što je po prijavi za porodič no nasilje pretresom njegovog stana prona đena veća količina oružja, saopšteno je iz Uprave policije. M. M. se sumnjiči za kri vična djela nasilje u poro dičnoj zajednici i nedo zvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. – Policija je prilikom pre tresa pronašla i oduzela oružje u ilegalnom posje du: improvizovani revol ver, 16 komada municije različitog kalibra, okvir i cijev pištolja, kao i pištolj CZ kalibra 9 mm, 19 ko mada municije, revolver ,,Nagant“, lovačku pušku i 12 komada municije –kazali su iz policije, do dajući da je uhapšeni za pronađeno oružje imao oružne listove, ali čija je važnost istekla. B. r.

P dokumenarovjeraTa

Nedeljko Lubura

Prije ilegalnog dovoženja Mi jatovića u BiH, Lubura je pro vjeravao i jesu li dokumenti izdati na ime Žarko Mlinare vić još važeći, odnosno da li su, eventualno, poništeni i postoji li potraga za osobom tog iden titeta, što je vidljivo iz ostvare nih komunikacija putem Sky aplikacije, navodi se u doku mentima PortparolTužilaštva.Tužilaštva BiH Bo ris Grubešić potvrdio je za Raport da je Tužilaštvo promi jenilo odluku.

11Četvrtak, 25. avgust 2022. Hronika

SARAJEVO – Sud Bosne i Hercegovine na prijedlog Tužilaštva, ukinuo je prije tri dana pritvor glavnom in spektoru MUP-a Republike Srpske Nedeljku Luburi, ko ji je prošle sedmice uhapšen pod sumnjom da je u gepeku službenog vozila prošverco vao opasnog kriminalca sa Interpolove potjernice Iva na Mijatovića, državljanina Crne Gore, prenosi M portal. Pritvor je ukinut i Bojanu Ro guljiću , koji je organizovao prebacivanje Mijatovića iz Slovenije u BiH službenim vo zilom MUP-a RS preko granič nog prijelaza Stara Gradiška. Lubura i Roguljić su nakon priznanja pušteni iz istražnog zatvora i određen im je kućni Onipritvor.su se na meti Tužilaštva BiH našli nakon pregleda ko munikacija preko Sky apli kacije koje su razotkrile veze ovih osumnjičenih sa ljudima iz kriminalnog miljea. Sky komunikacije Iz dešifrovanih poruka koje su u posjedu „Avaza“ utvrđeno je da je Mijatović koristio i krivotvorene isprave na ime Žarko Mlinarević, a otkrive no je gdje se ovaj pripadnik škaljarskog klana krio kao i da je njegovo prebacivanje u BiH organizovano sa ciljem njegove zaštite od hapšenja. Naime, iz razgovora vođenih putem Sky aplikacije utvrđeno je da je osumnjičeni Roguljić organizovao prebacivanje Mi jatovića sa područja Španije u BiH jer su saznali da je u toj zemlji 2020. godine došlo do hapšenja velikog broja osoba koje se bave trgovinom opoj nim drogama. U jednoj od poruka nastalih početkom decembra 2020. godine Roguljić na Sky piše Mijatoviću: ,,Tamo se španska murija digla. Idi, brate, idi iz Španije. Pred Novu sve hapse u Španiji. Murija se digla!“ Nekoliko dana kasnije, tačnije 8 . decembra, Roguljić je, sa još dvije osobe, otputovao u Španiju po Mijatovića, odakle su ,,poršeom“ njemačkih re gistarskih oznaka stigli u Slo veniju. Put do BiH nastavili su službenim vozilom MUP-a RS. Pregled vozila Zanimljivo je da je Roguljić 13. decembra 2020. organi

– S obzirom da je počinjenje kaznenih djela u OvajivodioneLubureOBiHtejeprisustvuzeimajućizadokumentirano,potpunostiatakođeuviduiukupneiskaosumnjičenihkojesudaliubranitelja,prestalapotrebazamjerompritvora,jeotomeobaviješteniSud–pojasniojeGrubešić.angažmanuRoguljićaiusklopuorganizovakriminalnegrupekojujeIvanMijatovićpisaojeRaport.medijnavodidase,,u jednom trenutku Mijatović nalazio u Sloveniji, a trebao je ‘poslovno’ doći u BiH. Tada na scenu nastupa Lubura, koji ko risteći službeno vozilo MUP-a RS odlazi u Sloveniju i Mijato vića stavlja u gepek te ga ‘šver cuje’ u BiH“. Raport precizira da je međunarodna potjerni ca za Mijatovićem raspisana 13. marta 2017. godine, a da je Lubura ovog kriminalca nakon prebacivanja iz Slovenije u BiH zaštitio i sakrio u Banjaluci. – Nakon što su osumnjičenog Mijatović Ivana prokrijumča rili na teritoriju BiH, osumnji čeni Roguljić Bojan i Lubura Nedeljko su navedenog smje stili na teritoriju Banjaluke, tačnije u mjestu Jablan, grad Laktaši, u kući koju koristi osumnjičeni Roguljić Bojan, gdje su mu osumnjičeni pru žali logistiku i zaštitu prilikom boravka i kretanja na području Bosne i Hercegovine, a naro čito osumnjičeni Lubura ko risteći ovlaštenja koja je imao kao policijski službenik MUPa RS – piše, između ostalog, u dokumentu Tužilaštva. B. r.

Pejanoviću zadržavanjeodređenodo72sata

PSPornooravnanje

Verica Maraš je funkciju izvršne direktorice Plantaža obavljala od 2008. do 2020. godine. Bila je zaposlena u kompaniji od 1985. godine, 17 godina je obavljala funkciju finansijskog direktora, a na poziciji izvršne direktorice kompanije bila je u periodu od 2008. do 2018. godine, nakon čega joj je produžen menadžerski ugovor za period od pet godina. Međutim, sa te funkcije je razriješena u oktobru 2020. godine na lični zahtjev iz, kako je saopšteno tada iz Plantaža, objektivnih razloga jer je ,,vođena interesima kompanije i novonastalim okolnostima“. Direktorski staž dug 29 godina odraga Ivanovića. Oni su u septembru 2009. zaključili ugovor o osnivanju zajednič ke kćerke-kompanije PlantOMP, koja je trebalo da proi zvodi brikete od loze. Fabrika je zvanično otvorena u julu 2011. godine, ali nikada nije počela da radi. Tri godi ne kasnije OMP Engineering tužio je Plantaže tražeći šest miliona eura jer državna kompanija, navodno, nije obezbijedila dovoljno siro vina za proizvodnju briketa. Plantaže su pokrenule kon tratužbu, a sudski postupak trajao je do 2020. kada je Odbor direktora odlučio da zaključi sporni ugovor o van sudskom poravnanju, na pri jedlog tadašnje direktorice Vesne Maraš i članova bor da Boža Mihailovića i Duša na Perovića.

PODGORICA - Žarku Pejanoviću zva nom Knele sa Zabjela, koji je u utorak veče fizički napao zaposlene u redakciji Dana, pritom lomeći inventar, određeno je zadržavanje do 72 sata, potvrđeno je Pobjedi iz Osnovnog tužilaštva u Podgo rici.

Držao tri pištolja, pušku i municiju Podgoričaninu pretresen stan nakon prijave za nasilje u porodici Žarko Pejanović

Pejanović se tereti za ugrožavanje sigur nosti novinara redakcije Dana A. J, M. V, A. D. i D. B. Pejanović se dao u pohod na redakciju Da na nezadovoljan što je u tekstu sa takmiče nja u ležanju održanom u etno-selu Mon tenegro u Breznama, na kojem je pobijedio, pisalo da je ,,najveći džabalebaroš“. Na meti Pejanovića prvo se našlo oglasno odjeljenje Dana koje se nalazi na prizemlju zgrade, a potom je nastavio sa incidentima u Policijaredakciji.jeodmah intervenisala i Pejanović je priveden u prostorije Centra bezbjedno sti Podgorica. B. r.

PODGORICA –satidinimtogagijompajanjekvalitetnijeizvodielektrodistributivniCrnogorskisistem25.avgustaradovezaisigurnijenaelektričnomeneruvišeopština.Zbogdanaspotrošačiupojenaseljimaponekolikonećeimatistruju.

C ETINJE : od 9 do 15 h Oće vići, Začir, Dubova, Ćeklin, Strugari, Dobrsko Selo, Ulići, Markov Do, Bokovo, Kosijeri, Đinovići, Štitari, Orašani, Mi kulići i Tomići.

NIKšIć: od 8 do 15 h Kuta, Pi latovci, Risji Do, dio Dragovo ljića.

KOTOR : od 8 do 10 h Troica, Crveni brijeg.

šAVNIK: od 9 do 17 h Dobra Se la, Previš, M-tel repetitor, Go dijelja, Grabovica, tunel Ivica, motel ,,Provalija“, Vrtoč Polje, Bukovica, fabrika vode ,,Diva“, Borovac.

BIJELO POLJE: od 8 do 13 h Ra dulići; od 9 do 16 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljani na, Vlah, Pex-impex, Zminac, Repetitor ,,Kurilo“, Kruševo – Crnionica, Ravna rijeka –Sopljače, Pali, Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Krade nik, Godijevo, Goduša, Ličine, Osmanbegovo selo, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Sipa nje, Sušica, Lazovići, Čampari, Đalovići, Dupljaci, Moravac, Jabučina, Rasovo – Rastoka.

na magistralu M-18. Generalno, izgradnjom obilaznice ne prekidaju se parcela.pristupimrežakomunikacijepostojećetj.putnaipoljskiputeviilidopoljoprivrednih Na trasi je velika dužina pot pornih zidova, te jedan vija dukt zbog vrlo teških teren skih uslova. Vijadukt je od tri raspona od kojih su krajnji po 12 m, a srednji je dužine 16 m ukupne dužine 40 m. Vijadukt ANDRIJEVICA: Donacija CEDIS-a Kupili terensko vozilo TO KOTOR: TO promoviše Risan Svi na Crkvice u neđelju Poster manifestacije CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom Isključenja u 18 opština

A NDRIJEVICA : od 8.30 do 14.30 h selo Poda (zaseoci Anđželate i Sućeska).

KOLA š IN: od 8 do 16 h Dulo vine, Šljivovica, Izlasci, Ma nastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Plani nica, Mateševo, Jabuka, Drc ka, Đekići, Sunga, Bare Kralj ske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica: od 8 do 15 h Vladoš II, Durutovac.

BERANE: od 8.30 do 14.30 h dio sela Bubanje.

ANDRIJEVICA – Crno gorski elektrodistributivni sistem donirao je automobil marke ,,lada niva“ Turistič koj organizaciji Andrijevica. Direktor TO Andrijevica Branko Đukić je zahvalio CEDIS-u. – Naše planine imaju značajan potencijal za obavljanje sport sko-rekreativnih aktivnosti, a s obzirom na to da su planin ski putevi dosta zahtjevni, za hvaljujući ovoj donaciji omo gućeno nam je da obavljamo dio posla vezan za kreiranje turističkih proizvoda u pla ninskim djelovima naše opšti ne, odnosno za osmišljavanje pješačkih i biciklističkih tura, sređivanje i održavanje pole tišta za paraglajding, traženje pogodnih mjesta za gradnju vidikovaca, planinarskih do mova i eko-katuna – kazao je DonacijuĐukić. je uručio izvršni di rektor CEDIS-a Vladimir Ča đenović KOTOR – Turistička organizacija treću godinu zaredom, sa ciljem promocije Risna, organizuje manifestaciju „Svi na Cr kvice“ u neđelju 28. avgusta sa početkom u 9.30 sati. Pripremili su raznovrstan program koji će započeti obilaskom predjela Crkvica sa posjetom tvrđavama Stražnik i Kom. Učesni ci će moći da se oprobaju u streličarstvu u saradnji sa Streličar skim klubom Kotor, dok će u saradnji sa Multisport Akademijom ,,Mayer“ biti organizovane zabavne igre za sve generacije, a one najbolje očekuju i nagrade. Za vrijeme trajanja manifestacije, domaćini iz opština Kotor, Tivat i Herceg Novi će imati priliku da predstave svoje proizvode na Bazaru domaćih proizvoda, koji će biti prodajnog karaktera. ,,Teatar 303“ će izvesti zabavni program, nakon čega će biti upri ličen muzički program sa Đurđom. Obezbijeđen je autobuski prevoz iz Kotora, Herceg Novog i Tivta. – Predio Crkvica bogat je kulturno-istorijskim građevinama u vidu tvrđava, a krase ga i očuvani predjeli, za koje vjerujemo da ih vrijedi posjetiti. Želimo upoznati, kako lokalno stanovništvo, tako i sve zainteresovane sa Crkvicama, a doživljaj upotpuniti raznovrsnim sadržajima – poručuju iz TO Kotor. C. G.

Obilaznica se sastoji se od kružne saobraćajnice dužine 882,61 metar i rekonstrukcije magistralnog puta M-18 Nikšić – Foča dužine 283,04 metra. TRASA – Za trasu je izrađeno idejno rješenje na osnovu glavnog projekta iz 2014. koje je pozi tivno revidovano i usaglašena je s predstavnicima investitora, Opštine i revidentske komisije. Pruža se uz obalu Pivskog jeze ra prema sjeveroistoku sve do spoja na magistralni put M-18. Prvih 200 m prolazi relativno povoljnim terenom, nakon ra skrsnice skreće oštro desnim zavojem. U nastavku trasa prati rub naseljenog dijela Plužina, uz auto-kamp, hotel ,,Piva“, te samački hotel, ali prolazi znat no zahtjevnijim terenom. Na tom dijelu je dodatnim istraž nim radovima evidentirana su klizišta koja se nalaze u prosto ru od 1.050 do 1.120 metra tra se i nastala su zbog nekontro lisanog odlaganja otpada duži period. Preostali dio trase je na obroncima uz Pivsko jeze ro, a dodatni problem od 1.440 metra pa do pred kraj trase u 1.580-om metru je neposredna blizina magistralnog puta M-18 – navedeno je u elaboratu. Glavni projekat faze 2 kružne saobraćajnice napravljen je u martu 2013. i dobijena je pozi tivna revizija. – Zbog troškova izgradnje, in vestitor se odlučio za potpuno novu trasu (skraćenoj za 200 m u odnosu na trasu iz glav nog projekta), u sklopu koje je predviđena izgradnja vidikov ca sa parkiralištem, te rekon strukcija magistralnog puta M-18 u dužini od 300 m (u glav nom projektu je bila predviđe na samo dogradnja trake za uključivanje i isključivanje od 200 m). Prethodno je analizi rano pet varijanti i napravljeno upoređenje sa onom iz glavnog projekta – piše u dokumentu. ISKOPI Procijenjeno je da će se tokom rada nastati 32.445 m³ isko pa, koji se može iskoristiti za ugradnju u nasip. Kako za na sip treba 7.941 m³ materijala, ostatak treba odvesti na depo niju Gradac. – Za izradu kamenog zasipa s unutrašnje strane zidova (drenažni kamen), materijal iz iskopa po svojim karakte ristikama ne odgovara, pa je potrebno iz pozajmišta Vrb nica, 10 km od Plužina dopre miti 10.066 m³. Iz Vrbnice je potrebno dopremiti i 7.510 m³ materijala za izradu tam ponskih slojeva kolovozne konstrukcije. Višak humusa ( 2.337 m³) treba odložiti na deponiju Gradac. Može se sa Opštinom dogovoriti da se potrebna količina materijala odveze na površine predviđe ne za razvoj naselja ili druge potrebe lokalne zajednice (buduće građevinske i indu strijske zone, lučke građevine, sportska i rekreacijska pod ručja, sanacije kamenoloma, groblja i drugo) – navedeno je u elaboratu. FINANSIJE Izgradnju obilaznice finansi ra Elektroprivreda Crne Gore a na osnovu ugovora koji je ta kompanija potpisala sa Op štinom Plužine 2010. godine, po osnovu izgradnje HE „Pi va“. Prema ugovoru EPCG je u Plužine trebalo da investira više od 11 miliona eura, a rea lizovani projekti vrijedni su 4,5 miliona eura. Za prvu fazu, shodno ugovoru sa Erlangom iz 2018. godine, izdvojeno je oko 1.086.000 eura za izvođe nje radova, 45.500 eura koštale su eura.eura),bezkoIzskeprojektantsko-konsultantusluge,8.000euranadzor.EPCGsuranijesaopštilikaočekujudakrajnjitroškovi,eksproprijacije(608.000iznoseoko1,3miliona D. Š.

DANILOVGRAD: od 8 do 15 h dio Novog Sela, dio Livada Ban dića, Savović, Velmont, dio Lužnice, Ćafa, Baloče (krat kotrajna isključenja); od 8 do 15 h Oraovica, Crvena Paprat, Podkuk, Vučiji Studenac, Frije ska Glavica, Rupice Komanske, Laško Rele, Dolovi Komanski, Mokanje, Lakat, Jelenak – Lu ke, Dio Studenog, Koljat.

PETNJICA: od 8.30 do 14.30 h Laze,Vrbica,Trpezi, Kalica i fabrika košulja ,,Lavista“.

MOJKOVAC: od 8 do 15 h Uloše vina, Lojanice, Lepenac, Žari, Gornji Lepenac, Pobrsijevići, Zaboj, Crvena Lokva; od 8 do 17 h Pržišta, Matovine, Selišta.

OBILAZNICE ZAVRŠEN U OKVIRU PRVE FAZE: Plužine FACEBOOK PLUŽINE: Okončana rasprava o projektu – kružna saobraćajnica (faza 2) Divlje deponije uzrokovale klizišta na trasi obilaznice Trasa je određena

PLUŽINE – Glavni projekat za kružnu saobraćajnicu u Plužinama (faza 2) završen je, uradio ga je Institut IGH D. D. iz Zagreba. Javnost je o elabo ratu o uticaju tog objekta na životnu sredinu mogla da se izjasni tokom rasprave koja je okončana prošle sedmice.

GUs INJE : od 9 do 14.30 h dio sela Vusanje.

PLAV: od 9 do 14.30 h dio sela Brezojevice.

PLJEVLJA: od 9 do 18 h Odžak, Alići, Vilići, Zekavice (mogu ća kratkotrajna isključenja); od 9 do 18 h Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče; od 9 do 17 h Brvenica, Glisnica.

12 Četvrtak, 25. avgust 2022.Crnom Gorom

U LCINJ: od 8 do 14 h Fraska njel. Ž ABLJAK : od 9 do 17 h Milo vić, Razvršje, Leković, Usijek, Kovačević, ruske vikendice u Motičkom Gaju, Motički Gaj, Motički Gaj Šarović, Stijepo vić CHF, restoran ,,Izvor“, Virak, Smrčevo Brdo, Javorje, Pošćenski Kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić, Provalija; od 9 do 15 h Njego vuđa, Baza, Vrela, Aluga, Raso va, Palež, Gradina, Brajkovača, Rudanca, Stolac, Krš, Pogrež đe, Ponor, Studenca, Gomile, Planinica, Jelina Gora, Pilana, Pilana Njegovuđa, Karadžić, Suvodo, Zminica, Rudinovača, Smoljan, Mandića Do, Okru glica, Bare Žugića, Novakovići, Merulja. C. G. DIO 2014. godine, pruža se uz obalu Pivskog jezera prema sjeveroistoku sve do spoja na magistralni put M-18. U nastavku prati rub naseljenog dijela Plužina, uz auto-kamp, hotel ,,Piva“, te samački hotel – piše u elaboratu o uticaju tog objekta na životnu sredinu Na trasi brze saobraćajnice nijesu predviđene petlje van nivoa, a raskrsnice u nivou planirane su na mje stima gdje se povezuju

P LUŽINE: od 8 do15 h Gornja Brezna, Podprisoje, Lug. ROŽAJE: od 9 do 14.30 h dio sela Kurbadovići, dio sela Sinanovi ća Luke; od 8.30 do 18 h naselje Mujevići, dio sela Sinanovića Luke, dio sela Kurbadovići.

mjesta za 250 mališana – po tri jaslične i vrtićke grupe. U osta lim vrtićima i dalje je tijesno. – Popunjeni su kapaciteti i novog, ali i svih ostalih vaspit nih jedinica, a najveća gužva je u vrtiću na Toploj. Tu smo, zaista, prešli sve optimalne okvire, a u ostalim vaspitnim jedinicama pokušavamo svim roditeljima da izađemo u su sret i pored konkursa. U ovom trenutku, oni više ne mogu da biraju gdje će upisati djecu, već su raspoređeni tamo gdje ima prostora. Ostaje prazna zaduž binska zgrada Nikole Ukropi ne i postoji mogućnost da se u tom prostoru otvori jaslični dio za djecu koja početkom ja nuara pune godinu – kazala je Živanović. C. G.

TIVAT/ BUDVA – Dvije trećine djece u Crnoj Gori pohađa osnovne škole čija je fizička odstupanjima.slučajevimamaksimumpiprosječannedovoljna.infrastrukturaUvrtićima,brojdjeceugručestoprelazipropisaniod25,unekimčaksavelikim Dodatan izazov za škole sa prevelikim brojem učenika je ste prijem i inkluzija raseljene i djece izbjeglica koja treba da se prilagode lokalnoj nastavi i savladaju jezičku barijeru. ANALIZA To je pokazala analiza sekto ra obrazovanja, koju će UNI CEF i Ministarstvo prosvjete uskoro objaviti, najavljeno je na sastanku državne sekre tarke u Ministarstvu prosvje te Milijane Vukotić-Jelušić, šefa predstavništva UNICEFa u Crnoj Gori Huana San tandera i zamjenice amba sadora Ukrajine u Crnoj Gori Natalije Fijalke. Oni su juče posjetili škole i vrtiće u Budvi i PredstavniciTivtu. tih institucije razgovarali su sa direktorima škola i vrtića, predsjednicima opština Željkom Komneno vićem i Milom Božovićem , kao i roditeljima, kako bi za jednički pronašli rješenja za problem nedostatka prostora u vaspitno-obrazovnim usta novama. Milijana Vukotić-Jelušić istakla je da Ministarstvo pro svjete radi na izgradnji i adap taciji prostora, u saradnji sa brojnim kreditorima.

Predstavnici Vlade i UNICEF-a o nedostatku prostora u vaspitno-obrazovnim ustanovama Škola u Tivtu projektovana za 550, a je 1.700 broj djece u grupi često prelazi propisani Dodatan izazov za škole sa prevelikim brojem jeste prijem i inkluzija raseljene i djece izbjeglica. Opštine na jugu pod najvećim pritiskom priliva stanovništva

CETINJE –nicenegardavioPrijestoniceGradonačelnikCetinjepostajeAnuNovović(StaraLiberalnogsavezaCrGore)nafunkcijuzamjegradonačelnika.

maksimum od 25.

KOLAŠIN – Kompanija M-tel je obezbijedila besplatan vajfaj (WIFI) internet na Trgu boraca ispred zgrade Opštine. Građani Kolašina i turisti koji dolaze u taj grad uživaće u Mtel vaj-faj surfovanju do 1. januara 2023. godine. Tim projektom kompanija M-tel nastavlja podršku ovom gra du, njegovoj turističkoj afirmaciji i razvoju. Nakon otvaranja poslovnice na atraktivnoj lokaciji u pješačkoj zoni Kolašina, M-tel je u okviru projekta „Feel Montenegro – Osjeti Crnu Goru“ podržao i manifestaciju „Ljeto u Kolašinu“. Dr. D.

izupiskvoteDodatnezadjeceUkrajine CETINJE Ana gradonačelnikazamjenicaAnaNovovićNovović DANILOVGRAD ,,Rijekom Zetom“ počinje sjutra Promo poster za koncert KOLAŠIN: Poklon kompanije M-tel Besplatan internet na trgu do 1. januara PODRŠKA SEZONI: Kolašin NAMJEŠTAJ OČEKUJU USKORO: Novi objekat na Savini HERCEG NOVI: Vrtić na Savini otvoriće vrata 5. septembra Biće mjesta za 250 mališana

učenika U vrtićima, prosječan

Novović je rođena 10. juna 1989. godine na Cetinju gdje je završila osnovnu i srednju školu. Nakon završetka Fakul teta za političke nauke, smjer evropskih studija, stručno os posobljavanje obavlja u Prije stonici Cetinje. Kako je saopšteno iz Službe gradonačelnika, Novović se bavi volonterskim radom u NVO ,,Razvitak“, radila je u JZU OB ,,Danilo I“, PZU ,,Moj lab“, privatnoj firmi ,,Rokš ped“ i turističkoj agenciji ,,Sanda tours“. C. G.

Zamjenica ambasadora Ukrajine Natalija Fijalka kazala je da je najveći iza zov za djecu iz te zemlje nedostatak dokumenata. – Mnogo roditelja je pobjeglo iz Ukrajine bez dokumenata neophodnih za upis djece u škole i vrtiće. Takođe, veliki pro blem je jezička barijera. Zahvaljujući međuna rodnim organizacijama tokom ljeta smo uspjeli da organizujemo nastavu crnogorskog jezika –kazala je Fijalka. Roditelji djece iz Ukrajine na sastanku su istakli da bi im najviše značio produženi boravak u školama i vrtićima, kao i da nedostaje mjesta za vannastavne aktivnosti i druženje. Milijana Vukotić-Jelu šić najavila je da će Mini starstvo za predškolce iz Ukrajine finansirati bora vak i ishranu. – Što se tiče osnovnih i srednjih škola, omogući ćemo dodatne kvote za upis – kazala je ona.

HERCEG NOVI – Predškolci i vaspitači započeće školsku godinu 5. septembra u no vom vrtiću na Savini. Novi namještaj nedostaje, ali i tome se uskoro nadaju jer su predstavnici kompanije „Eurozox“, koja je odabrana za taj posao, prošle sedmi ce obišli objekat. Koštaće 300.000 eura. Direktorica JPU ,,Naša radost“ Tamara Živanović kaže da će namještaj odgovarati uzrastu djece i njihovoj bezbjednosti. – Za razliku od onog koji sada imamo i koji je iz sedamdesetih godina, ovaj će biti moderan, veselih boja, stolovi, stolice, or mari i krevetići će biti plastični za razliku od sadašnjih koji su drveni. Biće to mnogo ljepši am bijent od onog u kojem djeca sa da borave – kazala je Živanović. Grad i roditelji čekali su novi vr tić šest godina. U njemu će biti

DANILOVGRAD – Kultur no-zabavna i sportska mani festacija „Rijekom Zetom“ počinje u petak veče. U 21 čas će u amfiteatru ispod glavnog gradskog mosta po sjetioci imati priliku da vide modnu reviju Marine Bano vić, a zatim i da čuju monolog prvaka CNP-a Slobodana Marunovića te gitaristu Ra da Amanovića, violinistkinju Vericu Čuljković i di-džeja Danila Radusinovića Narednog dana u Ulici „Baja Sekulića“ u prijepodnevnim satima biće postavljeni štan dovi sa zdravom hranom u okviru sajma poljoprivrednih proizvoda i preduzetništva dok će mališani građanima ponuditi svoje rukotvorine u vidu razglednica i raznih su Predstavuvenira. za djecu igraće glumac Davor Dragojević U nedjelju prvi na scenu stu paju ribolovci i takmičari u spremanju riblje čorbe te ve slači sa lađama i kajacima, kao i skakači sa plažne skakaonice.

– Informacije kojima raspola žemo, što se tiče interne i ek sterne migracije, govore da su opštine na jugu pod najvećim pritiskom priliva stanovništva, pa time i đaka – kazala je Vuko Onatić-Jelušić.jeporučila da je cilj Mi nistarstva da djeci iz Ukrajine omogući integraciju i socijali –zaciju.Kada su u pitanju predškol ska djeca, obezbijedićemo fi nansiranje boravka i ishrane. Što se tiče osnovnih i srednjih škola, omogućićemo dodatne kvote za upis – izjavila je dr žavna sekretarka. SARADNJA Huan Santander kazao je da mnogo djece u Crnoj Gori ide u škole koje nijesu sagrađene za broj učenika koji ih trenut no pohađa. Naveo je primjer Osnovne škole „Drago Milo vić“ u Tivtu koja je projektova na za 550 učenika, a trenutno je pohađa oko 1.700. – Svako dijete u Crnoj Gori ima pravo na kvalitetno obrazova nje. To obrazovanje počinje sa optimalnim brojem djece u učionicama, adekvatnim pro storom, kvalitetom školskih zgrada, a nastavlja se sa odgo varajućim brojem nastavnika, kojima takođe treba podrška. Ovo je dugogodišnji problem koji opterećuje obrazovni si stem u Crnoj Gori – kazao je OnSantander.jedodao da je djeci iz Ukra jine, kao i djeci iz manjinskih zajednica i djeci sa smetnjama u razvoju, potrebna dodatna pažnja – za učenje jezika, psi ho-socijalnu podršku, organi zaciju prevoza. – UNICEF će, zajedno sa Mi nistarstvom prosvjete, opšti nama, nastavnim osobljem i roditeljima ostati posvećen rješavanju ovog problema, kratkoročno i dugoročno –istakao je SantanderSantander.iFijalka sastali su se sa gradonačelnicima Tivta i Budve Željkom Komneno vićem i Milom Božovićem, koji su, zajedno sa državnom sekretarkom Vukotić-Jelušić, izrazili podršku proširenju ka paciteta škola i vrtića. C. G.

Za kraj manifestacije veliki koncert u centru grada od 21 čas održaće Indira ex Colo nia, nakon nastupa predgrupe „Crveno i crno“. B. K.

PREBUKIRANA: OŠ „Drago Milović“ u Tivtu U MNOGIM ŠKOLAMA TIJESNE UČIONICE: Sa sastanka u Tivtu

učenika

13Četvrtak, 25. avgust 2022. Crnom Gorom

pohađa

UGAO AUTORA Uz letonski „81 metar“ i hrvat ski „Babajanja“ prve večeri su na programu bili filmovi autora iz Finske, Holandije i Austrije: „Kopno koje se uzdiže i spušta“ Moone Pennanen , „U ritmu riječi“ rediteljke Eliane Esther Bots i ostvarenje Olge Kosano vić „Druže Tito, nasljeđujem“. Zadovoljstvo zbog povratka do kumentaraca na najveći festival filma u Crnoj Gori i jedan od naj značajnijih u regionu, kao i zbog činjenice da ovaj program na stavlja da baštini internacional ni karakter, iskazao je selektor programa Sead Šabotić, reditelj koji je svoje prve ozbiljne, profe sionalne filmove prikazivao baš na ovom Festivalu. On je izrazio zadovoljstvo zbog prilike da na Festivalu iz ugla autora čujemo kako nastaju dokumentarni fil movi, zašto su se bavili baš ta kvim temama i estetikama. Ka ko je napomenuo, među gostima su, između ostalih, Juanita On zaga koja je 2017. godine nagra đena na festivalu u Berlinu, kao i uspješna autorka Maria Silvia Esteve iz Gvatemale.

ČARI I IZAZOVI Perović svjetsku dokumenta rističku scenu vidi kao uzavre lu. Dokumentarac je, kako je istakao, stekao pravo građan

Mladi autori, prema njegovom mišljenju, bave se „bukvalno svim iz ovog svijeta, svim iz ove stvarnosti“. - Naravno, i iz one nedodirnu te, metafizičke. Dokumentarac se odavno ne bavi samo vidlji vim, opipljivim, konkretnim... Puno je dobrih, inovativnih, moderno projektovanih, film ski pismenih, duboko i iskreno mišljenih projekata. Na kraju odluče često samo nijanse... –kazao je Perović.

HERCEG NOVI - Bioskop je bitan, poruka je filma „81 metar“ letonskog reditelja Janisa Abelea kojim je u bašti Kuće Iva Andrića otvorena takmičarska selekcija doku mentarnog filma 35. Film skog festivala Herceg Novi –Montenegro film festivala. U okviru programa koji donosi uzbudljive i nepredvidive priče, publika je uživala u pet ostvarenja, a isto toliko fil mova biće prikazano i svake od narednih četiri večeri. Hrvatski reditelj Ante Zlatko Stolica, čiji je esejistički doku metarac sa elementima horora „Babajanja“ prikazan pred pu blikom u Herceg Novom, kazao je da su festivali ključni za film, za kinematografiju uopšte. - Filmovi se rade dosta dugo i naporno, u njima učestvuje veliki broj ljudi i nužna je za film ta zadnja faza, da bude prikazan na festivalima, da ljudi mogu razgovarati o tome, da postoji neki fidbek. Svaki festival veseli autora filma i sve koji su učestvovali – kazao je on je izrazio zadovoljstvo što je prvi put na Hercegnovskom filmskom festivalu, kao i zbog činjenice da ovaj festival svo jom selekcijom doprinosi afir maciji dokumentarnog filma.

TIVAT - Izložba radova „Boje na prstima“ Antona Tonija Ška nate biće otvorena večeras, u 20 sati, u Muzeju i galeriji Tivat. Riječ je o mladiću koji je 22 godine živio u Tivtu. Život sa teškom dijagnozom Dišen (Duchenne) distrofije mišića zbog koje već sa deset nije mogao da hoda, Toni je obogaćivao crtajući i bojeći olovkom, drvenim i vodenim bojama, temperama i flomasterima. Izložba se priređuje u susret 7. septembru, Svjetskom danu Dišena. Izložbu, koja će biti postavljena u galerijskom prostoru u pri zemlju, otvoriće akademski grafički dizajner Branko Bambi Bačanović, na platou ispred galerije. Postavku će činiti 23 rada u formi digitalnih crteža i digitalnog negativa crteža koje je selek tovao Bačanović. - Ideja je da pokažemo Tonijev svijet, prije svega kreativni, kao i da podstaknemo i ohrabrimo druge, njemu slične, da pronađu svoju radost i svjetlost. Svaki od crteža predstavlja jedinstvenu formu autorove slobode u likovnom izražavanju i predstavljanju ljudske figure životinja i stvari. Ljudska figura je prisutna skoro na svakom radu, dinamičnih linija i uvijek u pokretu. Razigranim potezima boje u olovci, autor je stvarao ekspresivne oblike ljudi i životinja kojima je sugerisao na zagrljaj, ljubav i prijateljstvo. Uz umjetnost je često nalazio radost i svjetlost – ističe se u najavi. A. Đ.

14 Četvrtak, 25. avgust 2022.Kultura PODGORICA - Kratki do kumentarni film „Zavjet“, crnogorskog reditelja Mla dena Ivanovića, biće premi jerno prikazan večeras na jubilarnom 20. Liburnia film festivalu u Opatiji. „Zavjet“ je nastao na zagre bačkoj Akademiji dramskih umjetnosti na predmetu Hi bridni film kod prof. Igora Bezinovića . Saradnici Mla dena Ivanovića su bili Ivan Čojbašić i Mirko Đurović. U filmu Nikola (33) nabraja sve svoje pretke, od početka nje gove loze do njega samoga, u vremenskom razdoblju od 250 godina. Uz svakog pretka go vori u kom ratu se slavno borio, koju medalju je dobio i gdje je kosti ostavio. Kao kontrast au dio narativa mu se suprotstav lja vizuelni narativ koji otkriva napušteno i kontemplativno groblje u centru grada. Niko lin plan je da nastavi tradiciju ratovanja na, danas, tuđim te Filmritorijama.jeprikazan i na ovogo dišnjem Underhill festivalu, a u oktobru će učestvovati na 31. Međunarodnom festivalu Etnološkog filma u Beogradu. - Meni je važno što Crna Gora od osnivanja Filmskog centra Crne Gore ima sve više zna čajnih autora koji probijaju međunarodne granice i na najbolji način promovišu na šu kulturu i kinematografiju, autora sa vrlo progresivnim temama i idejama – rekao je Ivanović za Pobjedu. On je ove godine sa projektom „Dubine Velebita“ (Vida Pro dukcija Zagreb) bio na Sara jevo film festivalu na progra mu „Dealing With the Past“. U potresnom dokumentarcu dvojica istoričara Filip Škiljan i Milan Radanović u vrletima Velebita pronalaze ostatke ustaškog logora smrti Jadov no iz 1941. godine gdje je svoj život izgubilo hiljade i hiljade Srba, Jevreja, Roma i hrvatskih antifašista, dok treći istoričar, Ivo Goldštajn, čita pismo ko je je primaocu, njegovom ocu Slavku, stiglo od njegovog oca Iva nakon 64 godine. Pismo je napisano u maju 1945. u zatvo ru gdje je Ivo Goldštajn završio nakon što su ustaše preuzele vlast. Ideja je, prema riječima Ivanovića, da se napravi seri ja koja bi razbijala nacionali stičke konstrukte/paterne na osnovu kojih se vlada proteke lih 30 godina na teritoriji bivše Jugoslavije. D. E. PODGORICA - Crnogorska varajka Ivana Radovanović predstaviće se na kolektivnoj izložbi „Skulptura 22“ koja će biti otvorena večeras, u 19 sati, u Umjetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“, povodom 100 godina od rođenja srpske i jugoslovenske vajarke Olge Jevrić. Izložbu organizuje vajarska sekcija ULUS-a, a rad Ivane Radova nović je selektovan za izlaganje van kategorije članstvo ULUS-a (vajarska sekcija). Radovanović će se predstaviti sa djelom „The Hollow Men-Burning Way 1925-2017“ koji se sastoji od tri zasebna i povezana procesa – skulpture, čina spaljivanja i objekta od pepela. Tročlana selekciona komisija koju čine Sanja Ždrnja, Milorad Panić i Magdalena Pavlović uvrstili su preko 60 izlagača razli čitih generacija. Izložbom se registruju pojave i specifičnosti sa vremene skulptorske prakse na domaćoj sceni koje se izražavaju kroz različite forme, prosedee, materijale, poetske i narativne vrijednosti. Za vrijeme trajanja izložbe, do 15. septembra, biće održana i promocija kataloga i dodjela nagrada. A. Đ.

stva pod pravim imenom, da kle kao ono što je suštinski bio od Flaertija pa do naših dana: kreativni dokumentarac.

- Mladi ljudi širom svijeta pre poznali su njegove čari i iza zove, pa mnogi kreću da rade i igrane filmove i dokumen tarce, a neki samo dokumen tarce. Taj prostor je beskrajan, mogućnosti istraživanja izra za i estetskih eksperimenata su neograničene, izbor tema neuporedivo širi nego u po lju igranog, i mislim da je taj osjećaj slobode ono što pri vlači. Drugi razlog je sigurno to što će vaš dobar projekat za kreativni dokumentarac danas sigurno naći podršku, a da ne morate da baratate kalkulantskim angažmanom oko najvrelijih, najaktuelni jih tema današnjice. Dakle, taj napredak (i u postavljanju dokumentarca na pravo mje sto, i u novim formama izra za i u sve većem broju mladih uključenih u pravljenje doku mentaraca) može da se uoči i bukvalno iz godine u godinu, pa dakle i od 2020. naovamo. Vidi se u iskrenoj posvećeno sti mladih autora, u ozbiljnosti temeljnosti njihovih istraži

PODGORICA - Čini mi se da je danas u dokumenta rizmu prevladao pristup „manje priče, više impre sija“. Dakle, priča (bilo da je ispričana nenarativno, vizuelno, bilo da postoji verbalna naracija) je manje važna, u prvi plan iskaču ulovljeni (ili blago do-insce nirani) momenti iz života – kazao je crnogorski redi telj Vladimir Perović, koji učestvuje kao član žirija na Festivalu kratkog doku mentarnog filma u Požegi.

Plakat filma Filmovi Mladena Ivanovića na festivalima u regionu „Zavjet“ u Opatiji Crnogorska vajarka Ivana Radovanović u Beogradu Kolektivna izložba u čast Olge Jevrić Kolektivna izložba u čast Olge Jevrić „Boje na prstima“ u Tivtu Ambijent u dvorištu Kuće Iva Andrića, gdje je počelo prikazivanje dokumentaraca Dokumentarna selekcija na Hercegnovskom filmskom festivalu počela ostvarenjem Uzbudljive priče i potvrđeni autori Filmovi se rade dosta dugo i naporno, u njima učestvuje veliki broj ljudi i nužna je za film ta zadnja faza, da bude prikazan na festivalima, da ljudi mogu razgovarati o tome, da postoji neki fidbek. Svaki festival veseli autora filma i sve koji su učestvovali – kazao je hrvatski reditelj Ante Zlatko Stolica Vladimir Perović kao predavač studentima i mladim autorima evićĐorM.Đ Crnogorski reditelj Vladimir Perović član žirija Festivala kratkog nijesuDokumentarcidokumentarnogodavnosamopukarealnost

šću i filozofskim konceptima i traga za navodno izgubljenim notnim zapisom, koji je ostavio čovjek koji se potpisivao kao „revolucionar sa Gornje Rajne“. Tip pod tim imenom je zaista postojao i nije ostavio nikakav notni zapis, ali je ostavio tekst koji se zove „Knjiga od 100 poglav lja“. Ako prvi dio u suštini funkcioniše kao zbirka neorealističkih priča, drugi dio je radikalno drugačiji, svako poglav lje je jedna rečenica – rekao je Nikolaidis. NEMOĆNA FIGURA Upravo je drugi dio romana, kako kaže sam autor, ideologiziran i oslikava nje govu težnju da stvori nekoga ko nije su perheroj koji će se na kraju suprotstaviti đavolu, već što ranjivije biće, bez ikakve volje za tim sukobom, koje je primorano na kraju da se suoči. - Budući da je u rukama đavola koncen trisana iznimna moć, trebala mi je figura koja će biti što je više moguće nemoćna.

PODGORICA – Kad sam napravio konstrukciju romana, shvatio sam da u prvom dijelu može biti bilo kojih 10 događaja na koje ću se pozvati. Među tim, kada sam odlučio da će narator u tom prvom dijelu biti đavo, postalo je jasno da je manje bitno šta se tu zbiva, a da jeste bitna sama đavolova interpretacija zbivanja – rekao je Ni kolaidis na promociji svog najnovijeg romana „Anomalija“. Promocijom romana poznatog crnogor skog književnika zaokružen je književni segment ovogodišnjeg festivala Barski ljetopis. Veče je moderirala novinarka i književna kritičarka Dragana Erjavšek KRITIKA Roman „Anomalija“ objavljen je počet kom ove godine u izdanju sarajevske kuće Buybook i predstavlja svojevrsnu kritiku sveopšte retardacije protiv koje se sad već ostaci savremenog društva bore kao protiv magle, a u kojoj se apokalipsa provlači kao jedino moguće rješenje. „Anomalija“, kako ističe Nikolaidis, za njega je bio najlakši tekst za pisanje iako nije najlakši za čitanje. Prema njegovim ri ječima, iako su same priče beskrupulozne i uznemirujuće, narator predstavlja neku vrstu bulgakovljevskog đavola, duhovitog, šarmantnog, zavodljivog, a pored svega toga i brutalnog.

NOVI PROJEKTI On je najavio da je upravo zavr šio montažu filma snimljenog prije šest godina, eksperimen talnog kratkog dokumentarca „Procenti života“, a dobio je i sredstva za po jedan dugome tražni dokumentarac u Crnoj Gori i u Srbiji. - Srpski, „Planeta Šljivova“, snimam od prošlog ljeta i svega nekoliko preostalih procenata predviđenoga biće snimljeno u narednih mjesec. Crnogorski film „Ova dobra zemlja“ – sni mio sam oko polovinu priče, čekaju me septembar i dio ok tobra, može se desiti da nešto sitno ostane za maj iduće go dine. Naravno, tu nećemo stati, pripremam se da kod Filmskog centra Srbije konkurišem sa kratkim animirano-igranim filmom „Basna iz vavilonske šume“, a po papiru, na kom pjuteru i u glavi mi se mota i još nekoliko projekata različitih tipova i žanrova... – rekao je Perović. J. N.

Kultura

KOLAŠIN - Avgust je najdi namičniji mjesec u „maloj varoši“ a tri njegove nedjelje obilježe „daske koje život znače“ u okviru Međunarod nog festivala alternativnog teatra „Korifej 2022“. Pozo rišne „daske“ ove godine bile su i u Biogradskoj prašumi i preko puta spomen-doma i u „staroj školi“, te naravno u Velikoj sali Doma kulture. Nakon tri sedmice raznovr snih „igranja“ i pratećih pro grama, studenti FDU sa Ceti nja sa predstavom „Bliskost“ stavili su tačku na ovogodišnje izdanje Festivala. Prve ocjene organizatora su da je ovogodišnji „Korifej“ imao najviše publike i najbolju po sjećenost sa kontinuitetom od prve do posljednje predstave. Grad, građani, turisti su na po seban način živjeli sa sadržaji ma Festivala koji je ove godine obilježila nezavisna produkcija. - Ovoga avgusta smo imali po dršku publike, ali i svih insti tucija grada. To uvjerava našu nadu i naše ambicije da će ovaj festival zaslužiti mnogo više uvažavanja i konkretne podrš ke kako ne bi razmišljali o nje govom opstanku već o njego vom razvoju – kazao je reditelj i umjetnički direktor Festivala Zoran Rakočević On je istako i značaj rada volon tera u organizaciji Festivala. - Takođe smo imali intenzivni je interesovanje studenata Fa kulteta za dramsku umjetnost koji su i sami bili dio festival skog repertoara. Bili su prisut ni sa četiri predstave a sa njiho vom predstavom „Bliskost“ je i zatvoren ovogodišnji „Korifej“ – kazao je Rakočević. Svojim kreativnim i odanim od nosom, organizaciju Festivala su pomogli Andrija Rašović, Ognjen Sekulić, Hana Rasto der kao i kolašinski pozorišni entuzijasti Marija Drakula , Jovana Vukićević, Ilija Milo šević, Bogdana Kostić, Mag dalena Tošić. Na taj način Fe stival stvara „svoje ljude“ koji daju pozorištu sve što mu treba za aktivnosti na sceni, ali i broj ne obaveze iza scene. Jedna od originalnosti ovogo dišnjeg festivala bio je start sa predstavom „Hasanaginica“ u ambijentu Biogradske prašu me. Poseban utisak je ostavila i monodrama Seada Đulića „Presuda – tiha likvidacija“, kao i autorski projekat, u sva kom slučaju „zavičajne glumi ce“ Marije Medenice koja je izvela monodramu „Neodu stajanje“. Za najmlađu publi ku izvedena je predstava „(Ne) pričaj mi bajke“ u uzvođenju Dramskog studija Prazan pro stor iz PredstavuPodgorice.„Legitimacija“ u režiji Morana Dolenca izveo je hrvatski KD Clou/Uo loft. Plus teatar iz Lazarevca je na stupio sa predstavom „Kako da ne bi smo“, poljski teatar Terminus izveo je predstavu „Adefora tu nije tu“, dok je KC Anikšej iz Litvanije nastupio sa komadom „Vješice“. Glumi ce Jelena Đukić, Milica Sto janović, Marija Đurić i Maša Labudović su zavrijedile do sta aplauza kolašinske publike sa predstavom „Golf 4“... Ovogodišnji „Korifej“ je imao moto „U kraj“, čime je poslata umjetnička ali i motivaciona podrška narodu Ukrajine. Fe stival je finansirala Opština Kolašin dok je sufinansiran od strane Ministarstva kulture i medija kroz konkurs i podršku razvoju kulture na sjeveru. Uz tehničku podršku JU Centar za kulturu, ovoga avgusta su po mogli i Turistička organizacija i predzeće „Avala resort“. Dr. D. ostvarenjem „81 metar“ Publici u Crnoj Gori dostu pni su za gledanje onlajn filmovi iz selekcije Adriatic Audience Award, koja je dio programa Mreže festivala Jadranske regije na 35. Film skom festivalu Herceg Novi – Montenegro film festivalu. Osim na Forte Mare, ovu selekciju zainteresovani mogu da gledaju na loka ciji koju sami odaberu i da za najbolji film glasaju sa svojih uređaja. Prijavom premijernoportugalskiZagrebufilmasuekskluzivnaimaint.ba,ondemand.kinomeetingponapublikauCrnojGoriprilikudapogledačetirinaslovakojabiraliselektorifestivalauSarajevu,Beogradu,iHercegNovom:„AlmaViva“prikazanna ovogodišnjem festivalu u Kanu, rumunski „Intre galde“ sa prošlogodišnjeg festivala u Kanu, holan dski „Rozi mjesec“ koji je premijeru imao prije par mjeseci na festivalu Tribeca, te gruzijski „Mokri pijesak“ premijerno prikazan na prošlogodišnjem festivalu u Lokarnu. Ulaznice/kodovi za gledanje filmova nalaze se na platformi AudiencećeugledaliMare,ćeprilikuširomcijenikinomeetingpoint.ba,ondemand.pood3eura.PublikaCrneGoreimaćedaocijenifilmove,pagledaocinatvrđaviFortekaoionikojiihbuduonlajn,datisvojglasodlucionajboljem,kojempripastinagradaAdriaticAward.

PRAVI NAČIN Govoreći o ostvarenjima ko ja će publika imati priliku da pogleda u narednim danima, Šabotić je izdvojio film „Pri ručnik“ Pavela Možara koji, kako je kazao, komunicira sa publikom na jedan vrlo sna žan način, zatim kratkome tražni film „Noć“ značajnog reditelja Caj Min Lianga sa Tajvana, kao i ostvarenje ko je u ovom programu pred stavlja Crnu Goru, „Mir naše gospe“ reditelja Vladimira Perovića - Neophodno je da postoje fe stivali ovog tipa, koji baštine open er sinemu, ali i bioskop ske premijere u zatvorenom, da veliki broj ljudi dolazi da pogleda film, jer je to pravi način da neko ko je autor isko municira sa nekim iz potpuno druge zemlje i druge kulture –poručio je Šabotić. Filmski festival Herceg Novi –Montenegro film festival odr žava se od 22. do 28. avgusta, pod sloganom „Mi smo djeca filma“. Pokrovitelji su Mini starstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna usta nova kulture „Herceg-fest“. Kompletan program naći ćete na sajtu www.filmfestival.me, kao i na društvenim mrežama Festivala. A. Đ. vanja i priprema projekata, i naravno, iznad svega, u krea tivnim pristupima – rekao je Perović, prenosi SEEcult. On ove godine kao predavač učestvuje i u okviru radioni ce „Interakcija“ studentskog filmskog kampa. Od polazni ka radionice, mladih autora sa raznih krajeva svijeta, očekuje da mu prenesu svoja iskustva i ciljeve. Želi, kako je rekao, da se bogati novim poznanstvi ma, novim prijateljstvima, no vim idejama koje ti mladi ljudi -donose.Apristup... u zajedničkom je ziku naroda bivše Jugoslavije mi, uz izraz tutorstvo, imamo i pežorativni oblik tutorisa nje. Dakle, moj pristup je: sve drugo samo nikako ne tutori sanje! Ono je pogrdnije pre ma „tutoru“ nego prema žrtvi tutorisanja. Razgovor, i samo razgovor. Izvlačenje iz njih i onoga što možda nijesu uspje li da artikulišu kroz prijedlog projekta. Nastojanje da se ulo ve, da se razotkriju tanane niti nečijeg razmišljanja i nečijeg senzibiliteta. I da im se ne na metne apsolutno ništa – rekao je Perović.

Četiri ekskluzivna naslova dostupna publici i onlajn filma i predavač u kampu „Interakcija“ odavnorealnost Sa promocije u Baru ORLANDIĆD: Roman „Anomalija“ Andreja Nikolaidisa promovisan na Barskom ljetopisu Okrenuti se onome što je manjinsko i skriveno Scena iz predstave „Bliskost“ U Kolašinu završen 8. Međunarodni festival alternativnog teatra „Korifej“ postavlja standarde

- Na Festivalu se mogu naći fil movi nekih mladih autora čije vrijeme tek dolazi. To su ljudi koji su tek počeli da stvaraju, kojima su ovo prvi ozbiljni filmovi, a koji su tokom prote klih godinu i po napravili zna čajan uspjeh na festivalskom planu, te na taj način imamo i filmove sa Berlinala, Kanskog festivala, Sundance-a i iz Ro terdama – rekao je Šabotić.

To je žena koja je primorana sa sobom vući dijete, žena koja je pripadnica ma njine, koja živi u Evropi, a muslimanka je, žena ranjiva na mnoge druge načine. Taj sukob između nje i đavola je dramatač niji i sa manjim šansama da ona na kraju pobijedi. To je bila neka ideja – istakao je Nikolaidis.Apokaliptične teme, karakteristične za Nikolaidisovo stvaralaštvo, po četvrti put su pronašle mjesto u njegovim romanima, iako sam autor smatra da ta činjenica kao ni brojne druge, ne moraju biti unaprijed proračunate odluke o čijim svim aspekti ma ste svjesni. - Jedan od razloga zašto pišem je uzalud ni pokušaj da neke stvari objasnim sebi. Kad je za vas nešto toliko fascinantno, da se opsesivno-kompulsivno vraćate uvijek tome, možete biti sigurni da nećete nikad shvatiti zašto vas nešto u toj mjeri fascini ra. Nije potrebno uvijek sve sebi objasniti – zaključio je on. A. Đ.

15Četvrtak, 25. avgust 2022.

- U prvom dijelu svjedočimo kako se svi jetu događa ono što obično definišemo kao „svijet vrlina se raspada“. Mislim da je jasno da sam htio reći da ukoliko želimo pronaći neku vrstu spasa, potrebno je za njim tragati tamo gdje za njim obično ne tragamo. Umjesto dominantnih društve nih vrijednosti, treba se okrenuti onome što je manjinsko i skriveno – kazao je autor. Priča romana se potom radikalno mijenja, i kroz drugi dio dominira naratorka. - Ona se tu bavi evropskom umjetno

Projekat izgradnje sekun darne kanalizacione mreže podrazumijeva uklanjanje septičkih jama i priključe nje domaćinstva na grad sku mrežu koja će ih po vezati na budući sistem za prečišćavanje otpadnih Početkomvoda.

FAZE - Radovi na rekonstrukciji Njegoševe ulice otpočeli su sredinom januara ove godi ne, a rok izvođenja bio je šest mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao. Međutim, da bismo vlasnicima kafića i poslovnih prostora omogu ćili da obavljaju svoju djelat nost u toku izvođenja radova, bili smo prinuđeni da radove podijelimo u dvije faze. Prva faza obuhvatala je radove na dionici od Bulevara Ivana Crnojevića do Hercegovač ke ulice, a druga faza od Her cegovačke do Bokeške ulice. Izvođač, dakle, nije mogao od samog početka izvoditi radove na cijeloj ulici, pa je morao izmijeniti dinamički plan i prilagoditi zahtjevima vlasnika objekata. Štaviše, da bi u potpunosti udovo ljio njihovim zahtjevima, izvođač radove nije izvodio u punoj širini, već najprije na središnjem dijelu ulice, a tek kasnije uz objekte – pojasnili su iz Agencije. Ni na ovoj ulici, ističu, nijesu imali pouzdane katastre insta lacija, što je zahtijevalo izmje ne u projektnoj dokumentaciji kako bi se postojeće instalacije uskladile sa projektovanim, a projektom uopšte nije bilo obrađeno priključenje objeka ta na fekalnu kanalizaciju. - Kao posljedicu izmjena i do puna glavnog projekta ima li smo povećan obim posla. Treba istaći i opštepoznatu globalnu situaciju na tržištu koja je prouzrokovala otežanu nabavku građevinskog materi jala, a to se naročito odnosi na kamene ploče koje se ugrađuju na trotoarima. Sve ovo što smo naveli umnogome je otežalo i usporilo izvođenje radova, a izvođač nastoji da sve radove završi u septembru – kažu iz RadoviAgencije.se trenutno odvijaju na kompletnoj trasi saobraćajnice.

Nastavljeno širenje sekundarne mreže u okviru projekta sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda Nastavljeni radovi na Koniku

DINAMIKA - Završeno je oko 80 odsto atmosferske kanalizacije, 90 odsto priključaka fekalne ka nalizacije i 70 odsto radova na instalacijama jake i slabe struje. Kada je u pitanju izgra dnja vodovoda, preostalo je prespajanje novog duktilnog vodovoda na postojeću vodo vodnu mrežu u Ulici Balšića i prespajanje potrošača na novi vodovod. Na dijelu ulice, od Bulevara Ivana Crnojevića do Hercegovačke ulice, zavr šeno je popločavanje trotoa ra kamenim pločama i beto niran je kolovoz. Na drugom dijelu ulice, od Hercegovač ke do Bokeške ulice, najveći dio kolovoza i trotoara sa desne strane ulice je betoni ran (preostalo je 30 metara) – ističu iz Agencije. Sa vlasnicima kafića i po slovnih prostora, dodaju, obavljen je razgovor prije početka radova i izvođač je nastojao, kroz organizaciju svog posla i po cijenu spori jeg odvijanja radova, da omo gući rad svih objekata. - Svim objektima omoguće no je priključenje na novoiz građenu komunalnu infra strukturu, što će im, uvjereni smo, i te kako koristiti u po slovanju – kazali su iz Agen cije, uz podsjećanje da je ugovorena vrijednost radova 846. 754 eura sa PDV-om. Nj. ŽIVANOVIĆ

završena u septembru

U Njegoševoj ulici radovi se trenutno odvijaju na kompletnoj trasi saobra ćajnice. Završeno je oko 80 odsto atmosferske kanali zacije, 90 odsto priključaka fekalne kanalizacije i 70 odsto radova na instalaci jama jake i slabe struje. Ve ći dio kolovoza i trotoara je betoniran, a iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgori ce poručuju da će ulica biti završena u septembru.

Za danas je u prvom dijelu dana najavljeno djelimično sunča no, a poslijepodne više oblaka, uz moguću kratkotrajnu kišu ili pljusak sa grmljavinom. Vjetar uglavnom slab do umjeren, sjevernih smjerova, a kasnije tokom dana južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha 24 stepena, najviša dnevna oko 34. H. P.

Radovi u Njegoševoj ulici MANDIĆI.

16 Četvrtak, 25. avgust 2022.Hronika Podgorice U Njegoševoj ulici preostalo betoniranje tridesetak metara kolovoza i prespajanje vodovoda

Radovi na širenju sekun darne mreže u okviru pro jekta sakupljanja i preči šćavanja otpadnih voda nastavljeni su juče i na po dručju naselja Konik. - Trenutno se izvode radovi u Ulici Aleksandra Puškina u dužini od 150 metara, kao i u Ulici Mirka Petrovića u dužini od 100 metara. Pla nirano je da do kraja mjese ca počne i izvođenje radova u Ulici Gavrila Principa u dužini od 300 metara i u bočnom kraku Ulice Bra će Ribar – saopšteno je iz Glavnog izgradnjaProjektomgrada.jeobuhvaćenakanalizacione mreže u dužini od oko 3,2 kilo metra, a najveći dio te mreže obu hvatiće naselje Konik u dužini od 2,3 kilometra, dok će preostalim dijelom biti obuhvaćena naselja Momišići i Masline.

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će od osam do 15 sa ti bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen; Veruša, Brskut, Dubaja, Duške, Gomilice, Grbi Do, Han Garančića, Ja blan, Kami, Kraljevac, Krkor, Lijeva Rijeka, Ljevaja, Ljevoruč ke Tuzi, Lopate, Mali Raj, odmaralište na Veruši, Opasanica, Pajkov Vir, pilana Veruša, Širalija, Slacko i Uvač (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu); Toke i Korita, Bukumirsko jezera, Ubogi do, Mokra, karaula ,,Mokra“; dio Dajbaba, Ma nastir Dajbabe; ulice Vlada Ćetkovića i Slovačka. H. P. Isključenje struje

Radovi u Ulici Aleksandra Puškina

ovog mjeseca potpisan je ugovor o izvo đenju radova na proširenju sekundarne kanalizacione mreže, vrijedan 1,2 mili ona eura. Rok završetka tih radova je januar 2023. godine. Riječ je segmentu LOT 3 projekta sakuplja nja, odvođenja i prećišća vanja otpadnih voda, koji je finansiran od KfW ban ke, Investicionog fonda za Zapadni Balkan i Glavnog grada. Nj. Ž.

Promjenljivo, do 34 stepena

Rekonstrukcija ulice biće

MANDIĆI.

Zmaj Jovin bulevar

Hronika

Zmaj Jovin bulevar na Sta rom aerodromu biće asfalti ran u narednih dvadeset da na, najavio je gradonačelnik Ivan Vuković, podsjećajući da se Glavni grad, iako nije investitor ovog projekta, po trudio da nađe rješenje kako bi radovi konačno bili prive deni kraju. - Vjerujem da je priča o maće hinskom odnosu prethodne vlade prema Glavnom gradu svima dobro poznata. Kao po sljedica opstrukcija koje smo trpjeli u kontinuitetu, realiza cija jednog broja važnih pro jekata u Podgorici dovedena je u pitanje ili bitno usporena. Svakako najznačajniji među njima odnosi se na izgradnju novog, Zmaj Jovinog bulevara na Starom aerodromu. Da su bivši ministar Spajić i bivši direktor Uprave javnih rado va Lučić pokazali minimum odgovornosti prema nekoliko desetina hiljada stanovnika ovog dijela grada, ovaj bulevar bi davno bio završen. Toga, nažalost, nije bilo. Naprotiv, sve se svelo na pokušaje da se gradskoj upravi i meni lično nanese politička šteta – pod sjetio je GradonačelnikVuković.je ocijenio da su pomenuti bivši državni zva ničnici djelovali destruktivno, zbog čega su danas bivši.

Autobuski prevoznik ,,BLT Podgorica“ juče u prijepodnevnim satima obustavio prevoz putnika na liniji do Zete

nastavili

Zgrada Opštine u Golubovcima

17Četvrtak, 25. avgust 2022. Podgorice

Zmaj Jovin

Pozajmili gorivo da bi vožnje

Iz te kompanije navode da su se za pomoć obratili Glavnom gradu, te da očekuju odgovor u naredna 24 sata.

Pat pozicija Građani su bili ogorčeni što su, i pored mjesečnih karata, morali da se snalaze za pre voz do posla, ali direktor ,,BLT Podgorica“ Janko Bulatović kaže da on nije adresa za ne zadovoljstvo jer su bili prinu đeni na ovakav potez. On je podsjetio da su i prije mjesec najavljivali da može doći do ovakve situacije. - Moram da naglasim da se mi finansiramo od proda tih karata. Imali smo jednu subvenciju od Glavnog gra da koja je potrošena već u prvom kvartalu, jer je toliko dizel poskupio da preduzeće sa 50-ak radnika ne može da opstane. Praktično smo odu stali od zarade da bi Glavni grad i građani Zete imali pre voz dok traje kriza, nadajući se da će se ona brzo završiti. Čekali smo sve dok dobav ljač nije prekinuo isporukudodao je Bulatović. Kako kompanija nije u situa ciji da kupi nijedan novi auto bus, a cijene karata su niske, pa Bulatović kaže da su dove deni u pat poziciju. - Kad nemate novca onda kvalitet usluge opada i do đete do ovakve situacije. Svjestan sam da kriza drma i ostatak Evrope i da nije izazvana ničijom krivicom u Crnoj Gori, ali očekujemo da će se sjesti za sto i naći dugoročno rješenje. Uskoro počinje i školska godina, pa se mora brzo reagovati kako bi prevoz đaka bio redovan i uredan - kazao je Bulatović.

- Mi smo se trudili, iako je in vestitor Vlada, a ne Glavni grad, da pomognemo da se na đe rješenje za ovaj problem i stvore pretpostavke kako bi se radovi konačno priveli kraju. I mislim da smo uspjeli. Ako sve bude kako treba, Zmaj Jovin bulevar će biti završen u na rednih dvadesetak dana – po ručio je IzgradnjaVuković.ZmajJovinog bule vara, odnosno pretvaranje ne kadašnje ulice u saobraćajnicu

NOVAC - Nijesmo imali novca za gori vo i morali smo obustaviti lini ju. Našli smo neko prelazno, privremeno rješenje tako što smo pozajmili gorivo od druge firme, tako da je ponovo us postavljena linija Zeta – Pod gorica. Glavni grad je ustupio tri autobusa koja će takođe saobraćati na linijama ka Zeti. Obratili smo se Glavnom gradu za pomoć i od lokalne uprave očekujemo odgovor u naredna 24 sata – kazao je za Pobjedu Janko Bulatović iz preduzeća „BLT Podgorica“. On je kazao da njihov dug pre ma dobavljaču goriva izno si 72.000 eura, te da je firma odavno u krizi. - Najavljivali smo ranije da mo že doći do obustave linija. Do govorili smo se sa Glavnim gra dom da im vratimo ustupljene autobuse za linije prema Kuči ma, Buronjima i Pričelju, tako da će oni preuzeti prevoz za te djelove grada – kazao je Bula tović.

Opština polovinudajenovca Autobus ,,bLt PodgoricA“: Juče u centru grada

Građani koji autobusima pu tuju na relaciji Zeta – Podgo rica juče ujutro ostali su „kratkih rukava“ jer je auto buski prevoznik ,,BLT Pod gorica“ obustavio prevoz putnika kroz Podgoricu i Ze tu zbog toga što nijesu imali novca za kupovinu goriva. Prevoznik „BLT Podgorica“ je u toku dana pozajmio gori vo od druge firme, pa je u po podnevnim satima ponovo uspostavljen prevoz građana na liniji do Zete i nazad.

bulevarskog tipa, počela je u decembru 2020. godine. Vri jednost radova je procijenje na na 1,6 miliona eura. Dužina saobraćajnice je 720 metara, a rok za izgradnju bio je 18 mje seci. Nj. Ž.

biće

GLAVNI GRAD Iz Glavnog grada Pobjedi je sa opšteno da su sva finansijska sredstva za pomoć prevoznici ma iscrpljena, te podsjetili da su prije dvadesetak dana upu tili zahtjev Ministarstvu kapi talnih investicija da se uključi u rješavanje ovog problema. - Iskoristili smo sva sredstva namijenjena u te svrhe. Obra tili smo se Ministarstvu kapi talnih investicija da se uključe i još čekamo odgovor – naveli su iz Glavnog grada. Krajem jula, dva od tri prevo znika koja obavljaju gradski linijski prevoz pristupili su ko rekciji ili potpunom ukidanju prevoza na određenim linija ma usljed višestrukog poveća nja cijene energenata. Iz Glav nog grada tada je saopšteno da je to učinjeno suprotno ugovo rima kojima im je povjereno obavljanje te javne funkcije. - Jedan od zahtjeva prevo znika prema Glavnom gradu bio je da se dozvoli povećanje cijene karata za građane što, kao odgovorna gradska upra va, u vrijeme globalne krize, ne možemo dozvoliti. Drugi zahtjev prevoznika odnosio se na novčanu pomoć. Podsjeća mo, Glavni grad je prethodno uplatio ovim prevoznicima kompletan iznos sredstava predviđenih budžetom za ovu namjenu. Svaka dodatna upla ta predstavljala bi kršenje pro pisa koji regulišu ovu oblast – naveli su tada iz Glavnog grada. Nj. Ž.

Gradonačelnik Ivan Vuković najavio završetak radova na Starom aerodromu bulevar asfaltiran u narednih 20 dana

Program podsticajnih mjera za proizvođače cvijeća u Zeti U Opštini Zeta u toku je pri javljivanje za program podsti cajnih mjera za proizvodnju cvijeća, namijenjenog poljo privrednim proizvođačima. - Pravo na podršku za nabav ku sertifikovanog sjemenskog i sadnog materijala cvijeća, suspstrata i drugih reproma terijala imaju poljoprivredna gazdinstva koja su upisana u Registar poljoprivrednih gaz dinstava ili Registar proizvo đača cvijeća i ukrasnog bilja kod Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – saopšteno je iz Op štine VisinaZeta.podrške, dodaju, izno si do 50 odsto od ukupno pri hvatljivih troškova, a najviše 200 eura po zahtjevu. Zahtjevi se podnose do 1. septembra, poštom ili ličnim dostavlja njem u arhivu Opštine Zeta, sa naznakom „Podrška proizvod nji Dodatnecvijeća“.informacije se mo gu dobiti putem telefona 020/873-294 ili u kancelariji Odjeljenja za ruralni razvoj. Nj. Ž.

Svijet

Priredila: R. U.-I.

Dvije osobe stradale, a dvije ranjene u pucnjavi

Uništeni ruski tenkovi izloženi u središtu Kijeva

Okršaj vatrenim oružjem u Vašingtonu Džonson i Zelenski juče u Kijevu

Dvadeset četvrtog februara u 4 sata ujutro u svijetu se pojavio jedan novi narod. Taj narod tada nije rođen, nego je ponovno rođen. Narod koji nije plakao, vrištao, niti se preplašio. Koji nije bježao. Nije odustajao. I nije zaboravio – rekao je Volodimir Zelenski

Sto osamdeset drugi dan ruske invazije na Ukrajinu, predsjednik Zelenski se obratio povodom Dana nezavisnosti Kraj rata biće kad Kijev pobijedi

Stoltenberg: Sukob će se završiti za pregovaračkim stolom

Džonson obećao dodatnu vojnu pomoć, a Bajden paket vrijedan skoro tri milijarde dolara Britanski premijer nenajavljeno posjetio Kijev na Dan nezavisnosti

centru Kijeva je uoči Dana ne zavisnosti priređena ,,izložba“ uništenog ruskog naoružanja, a na glavnim ulicama se našao veliki broj najrazličitijih ru skih Sjedinjenetenkova.Države su uoči obi lježavanja Dana nezavisnosti upozorile da bi Rusija mogla iskoristiti godišnjicu za po jačane napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu i na vladine objekte. Ni juče, ipak, nijesu izostali okršaji. Rusija je raketirala željezničku stanicu u Dnjepropetrovskom regionu u centralnoj Ukrajini, rekao je ukrajinski predsjednik Zelen ski, tokom video-obraćanja na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija posvećenoj –Ukrajini.Takoizgleda naš svakod nevni život, a ovako se Rusija pripremala za ovu sjednicu –rekao je Zelenski putem videolinka, prenosi Rojters. Prema njegovim riječima, u raketnim udarima je bilo i po ginulih i povrijeđenih i ne zna se konačan broj žrtava ruskih dejstava u Dnjepropetrov skom Ruskiregionu.raketni udar na Poltav sku oblast pogodio je vojnu in frastrukturu, objavio je Kijev UkrajinskaIndependent.831. brigada taktič ke avijacije saopštila je da su raketni udari pogodili vojnu in frastrukturu u gradu Mirgorod. Brigada je saopštila da se još utvrđuje broj žrtava i ukupna razaranja. Nije precizirano šta je tačno Zelenskipogođeno.jerekaoda je Rusija dovela čovječanstvo ,,na ivicu radijacijske katastrofe“, jer je ruska vojska kompleks najveće nuklearne elektrane u Evropi - Zaporožje pretvorila u ratnu Tokomzonu. jučerašnjeg obraćanja, Zelenski je pozvao Međuna rodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) da preuzme ,,stalnu kontrolu“ nad elektra nom.

18 Četvrtak, 25. avgust 2022.

– Podržavaćemo Ukrajinu koliko god bude potrebno –rekao je Stoltenberg za Skaj njuz, a prenosi Bi-Bi-Si. Kako je istakao, NATO će podržati Ukrajinu da opsta ne kao nezavisna, suverena država u Evropi i tada će se ovaj rat najvjerovatnije završiti za pregovaračkim –stolom.Iishod toga će u potpu nosti zavisiti od snage na bojnom polju, to je razlog zašto ih podržavamo –kazao je generalni sekretar Alijanse.

KIJEV - Predsjednik Ukra jine Volodimir Zelenski ju če je, u emotivnom govoru održanom povodom obilje žavanja 31 godine nezavi snosti, rekao da je Ukrajina ,,ponovno rođena“ na dan kad je Rusija izvršila inva ziju na zemlju 24. februara i da će Ukrajinci vratiti anek tirani Krim i okupirana po dručja na istoku.

U ranije snimljenom govoru, koji je emitovan na dan kada Ukrajina slavi Dan nezavisnosti i obilježava šest mjeseci otka ko je Rusija započela invaziju na tu zemlju, Zelenski je rekao da Ukrajina više ne smatra da će kraj rata nastupiti kada bude mir, već kada Kijev pobijedi. – Dvadeset četvrtog februara u 4 sata ujutro u svijetu se poja vio jedan novi narod. Taj narod tada nije rođen, nego je ponov no rođen. Narod koji nije pla kao, vrištao, niti se preplašio. Koji nije bježao. Nije odusta jao. I nije zaboravio – rekao je ČetrdesetZelenski. naruskimupozorenjanoduUlicelenski.mo:smo–nesimbolizujeSpomenikaispredznatljivojžaopredsjednikčetvorogodišnjiiratnivođaodrjegovorusvojojpreporatnojuniformisredišnjegakijevskognezavisnostikojiodvajanjeUkrajiodSovjetskogSaveza.Štojezanaskrajrata?Prijegovorili:mir.Asadakažepobjeda–poručiojeZeusredištuKijevausrijeujutrobilesuneuobičajepraznenakonvišednevnihomogućimnovimraketnimnapadimavećeukrajinskegradove.U

PRIŠTINA - Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Gabri jel Eskobar i specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Mi roslav Lajčak su poslije sastanka sa premijerom Kosova Aljbinom Kurti jem izjavili novinarima da su na Kosovu da bi po držali dijalog. Istakli su i da su od obje stra ne dobili garancije da će biti izbjegnuti bilo kakvi inciden ti na sjeveru Kosova. Lajčak nije iznio detalje o čemu su konkretno razgo varali sa premijerom Kurti jem, ali je rekao da će se raz govori za nalaženje rješenja za reciprocitet i registarske tablice nastaviti sa obje stra Dodaone. je da ne očekuje da će se „bilo šta loše“ desiti u na rednim Sastanakdanima.Kurtija sa Lajčakom i Eskobarom je bio zatvoren za medije, a najavljeno je da će Vlada Kosova izdati saop štenje poslije sastanka. Za danas su predviđeni raz govori sa zvaničnicima u Be ogradu.

Diplomate EU i SAD Miroslav Lajčak i Gabrijel Eskobar u posjeti Prištini, danas putuju i u Beograd Dobili garancije obje strane da neće biti incidenata na sjeveru Kosova Gabrijel Eskobar i Miroslav Lajčak u Prištini

Britanski premijer Boris Džonson obećao je juče dodatni paket vojne pomoći Ukrajini tokom posjete Kije vu, gdje se sastao s predsjed nikom Volodimirom Zelenskim na Dan nezavisnosti KakoUkrajine.senavodi u saopštenju iz Džonsonovog kabineta, paket od 63,5 miliona dolara uključivaće 2.000 dronova kako bi se ukrajinskoj vojsci omogućilo da bolje prati i cilja ruske snage, prenio je –Rojters.Velika Britanija nastaviće da bude uz naše ukrajinske prijatelje. Vjerujem da Ukra jina može i da će pobijediti u ovom ratu – napisao je na Tviteru BritanskiDžonson.premijer pohvalio je Ukrajinu zbog njenog ,,nesalomivog“ otpora, kako je rekao, ruskoj invaziji i poru čio da sada nije vrijeme za unapređenje ,,slabog plana za pregovore“. – Ovo nije vrijeme za napre dovanje nekog slabašnog plana za pregovore – rekao je Džonson na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Zelenskim i obećao da će Velika Britanija i saveznici Ukrajine stajati ,,rame uz rame“ sa Kijevom i ukrajin skim Američkinarodom.predsjednik Džo zef Bajden saopštio je da će Vašington Ukrajini uputiti novu vojnu pomoć vrijednu skoro tri milijarde dolara, koja će omogućiti toj zemlji da se bori ,,u godinama koje Bajdendolaze“.je u saopštenju naveo da će pomoć od 2,98 milijardi dolara omogućiti Ukrajini da kupi sisteme protivvazdušne odbrane, artiljerijske sisteme i municiju, dronove i ostalu opremu, ,,kako bi mogla da se brani u dugom vremen skom periodu“, prenosi AP. Vašington je od 2. februara za Kijev izdvojio 10 milijardi i 600 miliona dolara vojne pomoći.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je juče da će se rat u Ukra jini ,,najvjerovatnije završiti za pregovaračkim stolom“.

VAŠINGTON – U okrša ju vatrenim oružjem u sjeverozapadnom dijelu Vašingtona najmanje četiri osobe su pogođene od kojih su dvije podlegle povredama, prenijeli su lokalni mediji. Pucnjava se dogodila na uglu ulice O i avenije Severni Kapi tol u kvartu oko trga Traktona, saopšteno je i iz policije i iz ka bineta gradonačelnice Mjuri jel DoraBouzerTejlor-Lou, portparolka zamjenika gradonačelnice za javnu bezbjednost, potvrdila je smrtne slučajeve, prenosi EnBi-Si PrimjetnoNjuz. je veliko prisustvo pripadnika policije ispred stambenog bloka kod kojeg se dogodila pucnjava, a gdje je postavljen crni šator koji se koristi za forenzičko ispitiva nje mjesta ubistava. U izjavi za Vašington post žiteljka Vašingtona Olibel Grin (54) izjavila je iz bol nice da je među ranjenima i njen sin, 35-godišnji Levon Vilijam koji je pogođen pro jektilom iz vatrenog oružja, ali je Mjestosvjestan.tepucnjave se nalazi nedaleko od poprišta vatre nog obračuna koji se dogodio nekoliko sati ranije u glavnom gradu SAD, na aveniji Florida u kojoj poginuo muškarac, a ranjena žena. Nije saopšteno da li su ove pucnjave povezane.

Već na startu druge runde kvalifikacija, košarkaši Crne Gore su upisali pobjedu koja bi mogla da bude i te kako važna na putu ka drugom uzastopnom učešću na Mundobasketu – izabranici Boška Radovića su u sjajnom ambijentu „Morače“ lako i ubjedljivo, igrački i rezultatski, savladali Bosnu i Hercegovinu 88:69, u prvom kolu novoformirane grupe K, i uspješno počeli seriju mečeva koja ih očekuje u finišu avgusta i u prvoj polovini septembra u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, odnosno na Evropskom prvenstvu. Osim u prvoj četvrtini, ostatak meča je protekao u dominaciji naše selekcije, koja je do trijumfa došla lakše od očekivanog protiv reprezentacije u kojoj su udarne igre NBA igrač Jusuf Nurkić i MVP španske Endesa lige Džanan Musa Pobjedom protiv BiH, a pet kola prije kraja kvalifikacija, Crna Gora ima po dvije pobjede više od Češke, BiH i Mađarske (od koje je bolja međusobno). Crna Gora u subotu, u nastavku kvalifikacija, gostuje Litvaniji, koja je u gostima pobijedila Mađarsku 88:78…

Crna Gora se razigrala u drugom kvartalu, trojkom Mihailovića su „crveni“ nakon skoro dva i po minuta igre stigli do dvocifrene prednosti (27:17), a bek Mornara je sredinom dionice pogodio trojku sa oko osam metara za „plus 12“ (34:22). Prednost je rasla iz minuta u minut do maksimalnih 16 razlike, nakon koša Petra Popovića iz kontre za 41:25. U preostala skoro dva minuta do odmora nije bilo koša iz igre, a jedini poen je sa penala ubacio Halilović

RUTINA U NASTAVKU Prednost iz druge četvrtine Crna Gora je ne samo iskontrolisala u trećoj, već je uspjela i da je uveća, zahvaljujući i šutu za tri poena, pošto su Bojan Dubljević i Popović ubacili po dvije trojke, ukupno jednu više u ovom kvartalu od gostiju, kojima nije pomoglo ni što su povratili prednost u skoku (31-29), posebno ofanzivnom (13-7). Nošeni sjajnom podrškom sa tribina, a nakon nesportske lične Nurkića (džudo zahvatom je zaustavio Mihailovića u pokušaju da položi u kontri), Crna Gora je serijom 10:0 stigla do velikih 22 poena prednosti (57:35), sredinom kvartala. Do kraja četvrtine se igrao koš za koš, pa je domaćin posljednjih 10 minuta dočekao sa nedostižnih „plus 20“ Posljednja(66:46).

Nemanja Radović je meč završio sa 10 poena. Kod gostiju, Robertson je upisao 20 poena i sedam asistencija, Musa 19 poena, a Nurkić 13. S. JONČIĆ Foto: D. MALIDŽAN 88 69MihailovićIlićVučeljić ....20 RadončićPavlićević 6 Simonović 6 Radović 10 Dubljević 12 DrobnjakNikolić 4 Popović 15 Peri...................... 15 Nurkić 13 Robertson 20 Atić 2 Halilović 5 Gegić 4 MusaČamparaKamenjaš 19 Penava .............. Lazić VranacSulejmanović3-3 Sudije: Konde, Lucis i Štrobe. Dvorana Gledalaca:„Morača“4.500. (18:15, 23:11, 25:20, 22:23) 62% (16-10) 67% (36-24) 31% (32-10) za 1 za 2 za 3 75% 18%46%(29-22)(35-16)(27-5) IzgubljeneUkradeneAsistencijeBlokadeSkokoviloptelopteFaulovi38 (10+28)41681022 38 (15+23)21551418 Košarkaši Crne Gore lako i ubjedljivo do pobjede protiv Bosne i Hercegovine na startu 2. runde kvali kacija za SP Veliki korak Mundobasketuka Utakmica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine sinoć u ,,Morači“, u okviru kvalilifikacija za Mundobasket imala je i emotivnu notu – na tribini đe su bili ultrasi razvijen je

Emotivne poruke iz Morače

Selektor Crne Gore Boško Radović je na početku konferencije za novinare zahvalio publici na tome što je bila šesti igrač naše reprezentacije. - Velika pobjeda za nas, na startu druge runde kvalifikacija, protiv veoma dobrog tima. Cijelo ljeto smo se pripremali samo za ovu utakmicu, iako poslije ovog meča igramo sa Litvanijom, a onda i na Evropskom prvenstvu. Ali, za nas je ovo bila najvažnija utakmica. Pripremili smo tri krucijalne stvari - našu odbranu u tranziciji, kontrola defanzivnog skoka i kontrolu ritma utakmice. Spremali smo se za te stvari i mislim da su one bile ključ naše pobjede – rekao je Radović. Upitan da li ga je iznenadio slab otpor Bosne i Hercegovine i ubjedljiva pobjeda, Radović je odgovorio: - Kako ja gledam i kako smo mi spremali ovu utakmicu, “sajz” koji ima Bosna i Hercegovina je među pet-šest u Evropi. Bojali smo se toga, pripremali za to taktički, ali smo se pribojavali njihovog skoka u napadu, igra Nurkića na niskom postu i njegova igra na perimetru. Ne bih rekao da su oni odigrali mlaku utakmicu, nego smo mi odigrali strašnu odranu, posebno u prvom poluvremenu, jer smo takvu ekipu zaustavili na 26 poena. U drugom poluvremenu smo i mi malo pali fizički, osam igrača je iznijelo utakmicu, pa su njihov “sajz” i brzina došli do izražaja pa smo primili malo više poena. I dalje mislim da je BiH sjajna ekipa i svako će se sa njima teško nositi –dodao je Radović. Vladimir Mihailović, najefikasniji u taboru naše selekcije, kazao je da je meč bio ”mnogo lakše od očekivanog”. - Dobro smo otvorili, bili smo spremni. Pripreme su, stvarno, urodele plodom, radili smo jako kvalitetno. Očekivali smo jaku utakmicu, definitivno čvrstu, jer su onu jako veliki, kako unutra, tako i na bekovskim pozicijama. Ali, mislim da smo reagovali odlično i izborili sjajnu pobjedu. Kortistim priliku da se zahvalim divnoj publici, jer je atmosfera, stvarno, bila fenomenalna. U ovakvoj atmosferi možemo da igramo protiv svakoga – rekao je Mihailović.

Radost crnogorskih košarkaša nakon pobjede sinoć u ,,Morači“

četvrtina je bila stvar rutine, Crna Gora nije dozvoljavala gostima sa priđu na bliže od 14 poena (74:60), nepuna četiri minuta prije kraja, pa je više nego zasluženo pobjedom otvorila drugu rundu skokova.adamsaMihailovićkvalifikacija.jebionajefikasniji20poena.PopovićiPeri(se-skokova)suubacilipo15,Dubljević12poena,uzosam transparent na kojem je pisalo: ,,Srce naše sa 10 rana, Cetinje će viđet boljih dana“. Time su navijači crnogorske reprezentacije još jednom pokazali da su uz prijestonicu, koju je nedavno pogodila stravična tragedija. Ruka napadača usmrtila je deset nedužnih ljudi, među kojima i dvoje đece. Moračom se sinoć orilo: „Cetinje, Cetinje“ i „Belveder, Belveder“. ,,Srce naše sa 10 rana, Cetinje će viđet boljih dana“

19Četvrtak, 25. avgust 2022. Arena Košarka Tabela grupe K Mađarska – Litvanija 78:88 Crna Gora – B i H 88:69 Francuska – Češka 90:65 1. Francuska 7 6 1 569:403 13 2. Litvanija 7 6 1 550:499 13 3. Crna Gora 7 5 2 552:497 12 4. Češka 7 3 4 545:578 10 5. BiH 7 3 4 541:574 10 6. Češka 7 3 4 477:557 10 U narednom kolu (27. avgust): Češka –Mađarska, Litvanija – Crna Gora, Bosna i Hercegovina – Francuska.

Jedan od najboljih košarkaša BiH Džanan Musa poslije utakmice protiv Crne Gore pregledan je u Urgentnom bloku Kliničkog Nakoncentra. nešto više od dva minuta igre u ,,Morači“, Musa je dobio udarac u predjelu vrata, što je za trenutak podsjetilo na jezivu povredu iz finiša prošle sezone kada je nastupajući za Breogan doživio rupturu dušnika u meču protiv Manrese, u okviru španske ACB lige. Musa je tada odmah nakon utakmice morao na hitan operativni zahvat na vratu jer je zbog udarca imao probleme s disanjem. Poslije kraće rehabilitacije, nastavio je da igra. Strahujući od ponavljanja teže povrede, Musa je, kako je Pobjedi potvrđeno iz KSBiH, nakon utakmice pregledan u Kliničkom centru i nije bilo potrebe za hospitalizacijom. Musa pregledan u Kliničkom centru

ČETVRTINI Zahvaljujući odličnoj drugoj četvrtini, u oba pravca, Crna Gora je na polovini meča imala velikih 15 poena prednosti (41:26). „Crveni“ su do poluvremena poravnali učinak u skoku (20-20), jer su gosti imali prednost u tom segment nakon prve dionice (13-10). Posebno su naši košarkaši odigrali dobro defanzivno, pa je Bosna i Hercegovina u posljednja četiri minuta prve četvrtine i cijelu drugu postigla ukupno svega 15 poena! Crna Gora je odlično kažnjavala greške gostiju u napadu (14 poena), imala je bolji procenat šuta iz igre (47,4 – 39,6 odsto), mnogo bolju realizaciju iz reketa (22-10), više ukradenih lopti (5-2), te manje izgubljenih (4-9). Dvije trojke je pogodio Vladimir Mihailović, najefikasniji u prvom poluvremenu sa 10 poena, jednu Kendrik Peri , dok su gosti ubacili samo jednu tricu (iz 12 pokušaja (Robertson). U prvih sedam i po minuta su se ekipe smjenjivale u minimalnom vođstvu, a onda je Crna Gora serijom 7:0 povela 18:13. Do kraja dionice je za goste pogodio Halilović sa linije bacanja (18:15).

Radović: Velika pobjeda Mihailović: Protiv svakoga možemo u ovakvoj ,,Morači“

UBRZANJE U DRUGOJ

Korektorka Dijana Vuković je čestitala saigračicama na pobjedi protiv Islanda. - Danas smo odradile sve što smo se dogovorili i nadam se da ćemo nastaviti sa pobjedama. Drago mi je što smo se digle nakon poraza od Finske. Idemo u Češku na probamo da osvojimo bod, a možda i da domaćina iznenadimo pobjedom – rekla je Vuković.

U drugom meču ove grupe, Češka je u gostima savladala Finsku 3:0 (26:24, 25:20, 25:23) i stigla do druge maksimalne Crnapobjede.Gora naredni meč igra 27. avgusta u gostima protiv Češke. Vizu za EP izboriće dvije prvoplasirane selekcije iz svake grupe, ali vjerovatno i najbolja trećeplasirana, ako, prema očekivanjima, Rusija bude izbačena sa šampionata Evrope. S. JONČIĆ

Crna Gora 16 Japan

Karijera defanzivca Barselone odavno je krenula nizbrdo, a razlog su brojne povrede zbog kojih više nije u planovima katalonskog kluba. Dvadeset osmogodišnji defanzivac ima ugovor sa ,,blaugranom“ do 2026, ali kako stvari stoje – ovoga ljeta će promijeniti sredinu. Španski mediji pišu da je Barsa voljna da sasluša bilo kakvu ponudu za Umtitija, a jedna takva stiže iz Serije A. Za korpuletnog štopera ozbiljno interesovanje pokazuje Leće. Vijest je potvrdio jedan od direktora Pantaleo Korvino na konferenciji za medije. - Radimo u tišini da bismo finiširali neke poslove. U ovom trenutku je svašta moguće. Ne mogu opovrgnuti priče o Umtitiju, to je važna vijest – rekao je Korvino. Već četiri godine Umtitija muče problemi sa koljenom, a zbog toga je prošle sezone odigrao samo 90 minuta u La ligi. Ne tako davno njegov fudbalski put izgledao je bitno drugačije – redovno je igrao za Barselonu, a 2018. je sa reprezentacijom Francuske postao svjetski prvak. Vrijednost na tržištu mu je rapidno pala, a došao je to tog nivoa da bi u najboljim godinama iz Barse trebalo da pređe u Leće. D. K.

PODGORICA - Tajson Fjuri najavio je da će se za pola milijarde eura sa Aleksanderom Usikom boriti za titulu. Bez obzira što je otišao u penziju, za tu sumu odlučan je da povuče riječ. - Pročitao sam da tražim 200 miliona funti, ali taj novac me nije čak ni doveo u iskušenje. Ako želite da se vratim iz penzije, to će koštati pola milijarde - rekao je UkrajinacFjuri. je minulog vikenda ponovo pobijedio Džošuu i tako odbranio WBA, WBO, IBO i IBF pojaseve. Onaj najprestižniji WBC, i dalje je u vlasništvu ,,kralja Cigana“. - Usik je neporažen, ali on je srednja kategorija, nije ni kruzer, a kamoli teška. Džošua je izgubio od njega, prije toga od debelog Meksikanca. I o čemu mi pričamo? Oni mi nijesu izazov, ne bih gledao njihov meč ni da mi je ispod prozora. Ne bih se ni borio sa njima, ali ako je pola milijarde cijena, onda neću reći ne - poručio je Fjuri. D. K.

UmtitijahoćeFIFAplanira

PLJEVLJA – Dvorana: „Ada“. Gledalaca: 900. Sudije: Gjoka (Albanija), Niedbal (Poljska). Rezultat po setovima: 25:7, 25:18, 25:17. Poeni iz napada: Crna Gora 45, Island 19. Poeni iz bloka: Crna Gora 6, Island 1. Poeni iz servisa: Crna Gora 12, Island 4. Greške: Crna Gora 18, Island 12. CRNA GORA: Bokan 11, Tvrdišić, Cenović (libero 1), Šušić 7, Madžgalj, Labović (libero 2), Vuković 11, Petranović 10, Tuševljak, Vukčević 1, Petrović 1, Budrak 13, Đurović 5, Dragović 4. ISLAND: V. Porvarđardotir (libero), M. Einarsdotir, H. Stefansdotir, Karlsdotir, Arnarsdotir, V. Einarsdotir 1, Hadžiredžepović 3, S. Stefansdotir 1, Heimsdotir, Ragnasdotir (libero), Blondal 1, T. Gretarsdotir 12, T. Poraninsdotir 6, D. Gretarsdotir. Crnogorske odbojkašice upisale su prvu pobjedu u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo – izabranice Milorada Krunića su opravdale ulogu favorita protiv Islanda, najslabije selekcije u grupi B, i pomjerile se sa nule nakon startnog poraza, takođe u Pljevljima, od Finske. S obzirom na razliku u kvalitetu, Krunić je meč sa Islandom iskoristio i da pruži šansu skoro svim igračicama. Meč je počela postava – tehničar Marija Šušić, korektor Dijana Vuković, primači Tatjana Bokan i Simona Petranović, srednji blokeri Katarina Budrak i Mina Dragović, te libero Melisa Cenović U drugom i trećem setu je u igru ulazila tehničarka Tijana Tvrdišić, polovinu drugog seta je odigrala Nevena Vukčević, a polovinu trećeg Dušanka Petrović. U trećem je zaigrala i Lana Labović, koja je drugi libero, a cijeli treći set je odigrala i Saška Đurović, srednji bloker. Nijesu jedino igrale

Crnogorske odbojkašice upisale prvu pobjedu u kvali kacijama za Evropsko prvenstvo

Profesionalni boks Fjuri traži pola milijarde da se vrati u ring

Snažni štoper na izlaznim vratima Barselone

PODGORICA - Svjetska fudbalska asocijacija planira da promijeni sistem kvalifikacija za Mundijal. Konkretno – FIFA nije zadovoljna načinom takmičenja u Južnoj Americi.

Leće

promjene

20 Četvrtak, 25. avgust 2022.ArenaSportski miks

Njihova ideja je da umjesto jedne grupe sa 10, reprezentacije budu podijeljene u dvije grupe. Prve dvije selekcije išle bi direktno na Svjetsko prvenstvo, a trećeplasirane bi razigravale za petu vizu. Ova promjena trebalo bi da se koristi već za SP 2026. D. K.

PODGORICA - Samuel Umtiti je nekada na tržištu vrijedio 70 miliona eura, a sada oko dva miliona.

Gordana Madžgalj i Marija Tuševljak Za razliku od meča sa Finskom, protiv Islanda je Marija Šušić, koja je sama upisala sedam poena, od čega četiri iz servisa, mnogo više razigravala srednje blokere, koji su u ovom meču, iz napada i kontranapada, zabilježili ukupno 16 poena. Početak meča je nagovijestio konačan epilog. Na servis Marije Šušić, Crna Gora je prvi set otvorila vođstvom od 8:0 i već na startu odlučila set, u kojem je Island na kraju osvojio svega sedam poena. Island je bolje počeo drugi set, poveo 4:1, ali je Crna Gora vrlo brzo preokrenula na 7:6, a već sredinom seta je povela 15:8, a onda i sa nedostižnih 17:9. Neizvjesnost je u trećem setu trajala do 11:11, a onda je naša selekcija osvojila četiri poena u nizu (15:11), a novom serijom od 5:0 je povela 20:12 i otklonila sve dileme…

protivMaksimalnoIslanda

Vuković: Odradile sve što smo se dogovorili

PODGORICA - Kadetska vaterpolo reprezentacija Crne Gore izborila je plasman u četvrtfinale Svjetskog prvenstva koje se održava u grčkom Volosu. Naše ,,mlade ajkule“ su u osmini finala pobijedile Japan 16:9 i u polufinalu igraće sa Španijom, koja je bila bolja od Slovenije Japan(13:3). je samo u prvoj četvrtini bio ravnopravan, nakon čega je uslijedila serija crnogorskih vaterpolista za 13:5 nakon treće četvrtine. Najefikasniji u crnogorskoj selekciji bili su Srđan Janović, Andrija Roganović i Strahinja Gojković sa po tri gola, po dva su postigli Ognjen Moračanin i Nikola Petrović, a po jedan Tadija Matijašević, Danilo Stupar i Draško Samardžić Selektor Miodrag Mirović kazao je da je plasmanom u četvrtfinale ispunjen glavni cilj. - Zadovoljan sam prikazanim u dosadašnjem dijelu takmičenja, i siguran sam da možemo još Sadabolje.seokrećemo četvrtfinalu, to će biti selekcija Španije koja je favorit za zlatno odličje. Spremićemo se i za njih, potrudićemo se da damo maksimum i onda je sve moguće – rekao je Mirović. Naši najbolji kadeti su do sada u grupi bili bolji od Letonije 22:2 i Australije 14:12. R. A. Svjetsko prvenstvo u vaterpolu za kadete u grčkom Volosu Sa Španijom za polufinale 9

OSCG

PODGORICA - Crnogorski golman Matija Šarkić upisao je prvi nastup na golu Vulverhemptona. Dvadeset petogodišnji čuvar mreže dobio je šansu u Ligi (Karabao) Kupa, a njegov tim plasirao se u narednu rundu nakon pobjede nad Prestonom –(2:1).Bilo je dobro. Lijepo je izaći pred navijače i predstaviti se u dobrom izdanju. Uživao sam. Zadovoljni smo zbog pobjede i prolaza. Znao sam u nedjelju da ću braniti. Očekivao sam to. Naporno treniram, pripremam se za šansu i dobio sam je u Kupu – rekao je Šarkić. Momak koji je debitovao za naš najbolji državni tim trenutno je drugi izbor u timu popularnih ,,vukova“. U Premijer ligi brani Portugalac Žoze Sa, dok bi Šarkić trebalo da dobije minutažu u utakmicama Kupa. – Vidim ovo kao put koji kreiram kako bih stigao tamo gdje

Iskra1

Iskra nije stigla do prve ligaške pobjede s novim/starim trenerom, ali je napravila pomak s povratkom Aleksandra Nedovića na klupi – u odloženom meču 1. kola Meridianbet 1. CFL, Danilovgrađani su remizirali protiv Budućnosti (1:1). Nedović se upravo iz tabora ,,plavih“ vratio na stadion Braće Velašević, a za dva dana rada uspio je donekle da podigne ekipu koja je „otkinula“ bodove ,,Plavi“favoritu.su imali vođstvo, nekoliko situacija da prelome meč u prvom poluvremenu, a onda su početkom nastavka kažnjeni za promašaje. Gosti nakon primljenog gola nijesu mogli da nađu mod koji bih ih doveo do trećeg vezanog trijumfa. Duel u gradu na Zeti počeo je boljim izdanjem gostiju koji su bili brži, konkretniji, organizovaniji, sa više smisla za igru i opasniji posljednjoj trećini terena. Nije se dugo čekalo na promjenu rezultata. Krenuo je da teče četvrti minut kada je Vukčević sapleo Petrovića u šesnaestercu, a sudija Vođević pokazao na najstrožu kaznu. Kordić je odbranio penal Terziću , ali je na odbijenu loptu natrčao Milošević – i rutinski pogodio za vođstvo Budućnosti od četvrtog Podgoričaniminuta.susenametnili i stvarali šanse. Simić je bio najviši u skoku – udarac glavom, dok je Terzić sa distance pokušao da se iskupi za neiskorišćeni jedanaesterac. Nastavili su ,,plavi“ sa ofanzivom i bili bliži drugom pogotku. Novu obećavajuću situaciju imao je Mijović koji je tukao po zemlji, a pred odlazak na odmor bio je neprecizan nakon lijepe akcije svog tima. Iskra je bila slabija, ali je znala da zaprijeti. Poslije prodora Muharemovića u prilici je bio Nikač čiji je pokušaj zaustavio povratnik među stative – Miloš Dragojević Da vrati ,,crveno-bijele“ u egal mogao je Kojašević koji je glavom trznuo pored mete. Nekadašnji reprezentativac nije u tome uspio tokom prvog poluveremena, ali jeste samo što je krenuo nastavak. Izjednačenju Iskre prethodila je gruba greška Mirkovića koji je izgubio loptu nakon dodavanja Dragojevića. Na golmana Budućnosti izašao je Nikač, a poslije intervencije čuvara mreže na pravom mjestu našao se Kojašević, koji je iskosa sa desne strane poentirao za 1:1 u 47. Odminutu.togtrenutka domaćin je dobio vjetar u leđa, podigao se psihološki i počeo da pijeti Nekolikorivalu.

Crnogorski golman debitovao za Vulverhempton u meču Kupa Šarkić: Želim da budem prvi izbor

Damjanović je najbolji strijelac u istoriji elitnog azijskog takmičenja sa 42 gola. - Neću reći 100 odsto, ali mislim da je ovo moja posljednja Liga šampiona. Uvijek kažem vjerovatno, ostavljajući znak pitanja – nikad ne znaš šta dolazi u budućnosti – rekao je DamjaProslavionović. se u Aziji, gdje je nastupao za Al Ahli, Inčon, Seul, kineske Đangsu i Peking, da bi se vratio u Južnu Koreju – u dresovima Suvona i Daegua. Damjanović je osvajao trofeje i lična priznanja, a u karijeri je postigao ukupno 386 golova. Prate ga brojke za svaki respekt... - Neki momak, možda za pet godina, možda za dvije, ili deset, doći će i uživati u Aziji koliko i ja i ostaće ovdje dugo i oboriti ovaj rekord. Ono što ja ostavim, biće motiv za neke generacije koje dolaze – ističe Boske, nekadašnji reprezentativac Crne Gore. D. K.

21Četvrtak, 25. avgust 2022. Arena Fudbal Tabela 1. Dečić 5 4 1 0 13:3 13 2. Petrovac 5 3 2 0 11:6 11 3. Jezero 5 3 1 1 8:7 10 4. Arsenal 5 3 0 2 7:7 9 5. Sutjeska 5 2 1 2 8:5 7 6. Budućnost 5 2 1 2 6:7 7 7. Rudar 5 1 1 3 3:9 4 8. Mornar 5 1 1 3 5:7 4 9. Jedinstvo 5 0 2 3 3:6 2 10. Iskra 5 0 2 3 3:10 2 U narednom kolu (27. i 28. avgusta) sastaće se: Sutjeska – Dečić, Jezero –Mornar, Petrovac – Rudar, Jedinstvo –Iskra, Arsenal – Budućnost. STRIJELACALISTA 5 – Mendi (Petrovac) 4 – Denković (Dečić), Faust (Petrovac), 3 – Mijović (Budućnost), Bećiraj (Dečić), Bošnjak (Jezero)... Stadion: Braća Velašević. Gledalaca: 800. Sudija: Nikola Vođević. Golovi: 0:1 Milošević u 4, 1:1 Koješević u 47. Žuti kartoni: Kordić, Vukčević, Marković, Boljević, Gazivoda (Iskra), Petrović, Đuričković (Budućnost).

Budućnost

želim da budem. To je kao radno iskustvo u bilo kom drugom poslu. Prošla sezona je bila dio toga, nažalost, prekinuta je, ali sada je nova priča i neću da razočaram – poručio je Šarkić, koji dodaje: – Želim da igram što više utakmica, bilo u kupovima ili kao prvi izbor u prvenstvu. Ovo je moja prilika da pokažem šta mogu, pa se nadam da će to impresionirati trenera i izvršiti pritisak na njega da donese odluku. To je dio fudbala. Moja ambicija je da budem prvi golman Vulverhemptona – ističe crnogorski reprezentativac. ,,Vulvsi“ sada čekaju sljedećeg –rivala.Štoje protivnik veći tim, veći je izazov. Samo želim da idem dalje, da napredujem i pokažem ljudima šta mogu da uradim – zaključio je Šarkić. D. K.

jednogodišnji

(odTerzićMijovićMirkovićAdžić(odĐuričkovićRažnatovićPetrović(odMiloševićIgnjatovićSimićDragojević69.Mrvaljević)69.Janković)84.Rudović)

KumburovićŠaletićVukotić(odPavlićević(odKojašević(odMuharemovićNikač(odBoljevićD.VukčevićKordićMarković46.Popović)80.I.Marković)80.Pupović)46.Gazivoda)

puta su fudbaleri Iskre izašli visoko i uputili par šuteva – neki su išli pored okvira gola, a neke je Dragojević odbio. ,,Plavi“ su izgubili ritam iz prvog dijela, kada su imali vođstvo, a poslije primljenog gola više ništa nije bilo isto u njihovoj igri. Doprinos ovoga puta nijesu donijeli ni igrači sa Maloklupe. su Podgoričani uradili pravih stvari u nastavku, premalo da bi dobili meč. Ostalo je neriješeno – po bod i jednima i drugima, Iskri svakako slađi. - Veoma teška utakmica. Primili smo gol nakon greške, ali smo se vratili u meč i dali sve od sebe u nastavku. Zaslužili smo bod, a da smo imali malo više sreće - mogli smo i do pobjede. Sve u svemu, s obzirom na respekt prema rivlu, zadovoljni smo epilogom – rekao je Kojašević. Strateg Budućnosti bio je objektivan nakon utakmice. - Potpuno dva različita poluvrrmena. Uprvom smo bili bolji, dali gol i mogli da pogodimo još koji put. Imali smo par izglednih prilika koje nismo iskoristil. U drugom dijelu je domaćin bio bolji. Rezultat je realan – kazao je Miodrag Džudović. B. K. i remizirali u odloženom meču 1. kola Meridianbet 1. CFL Domaćinu slađi bod

Iskra

Crnogorski napadač Dejan Damjanović nagovijestio je kraj bogate igračke karijere. Četrdeset jednogodišnji golgeter, miljenik tribina gdje god je igrao, prije nekoliko dana je sa svojim Kičijem iz Hongkonga eliminisan u osmini finala azijske Lige Popularnišampiona.Boskeporučio je da je vjerovatno odigrao posljednji meč u takmičenju u kojem ima status legende.

Četrdeset Dejan Damjanović Lige šampiona

Stefan Milošević dovodi podgoričane u vodstvo FILIPOVIĆF.

sa Kičijem eliminisan iz azijske

Boske najavljuje kraj

IskraBudućnost Budućnost11

Pozvani su: Miško Milošević (Radnički), Đorđe Mitrović (BK Podgorica), Mihailo Obrenović (Podgorica), Milija Keković (Podgorica), Nikola Raičević (Nikšić), Luka Kovačević (Nikšić), Andrija Nikitović (Nikšić), Jovan Koljenšić (Nikšić), Matija Roganović (Nikšić). Na spisku za pripreme do 30. avgusta su i: Jasmin Idrizović (Feniks), Iris Leković (Feniks), Adila Mušović (Feniks), Ena Hot (Feniks), Anja Tešović (Budva), Luka Otašević (Budva), Mihailo Milović (Budva), Vasilije Kujundžić (Budva) i Strahinja Mrdak (Budva). Treninzi na Žabljaku će se obavljati po planu trenera Vitalija Jarovja, koji je nedavno došao iz Ukrajine. Jarovju će asistirati naši treneri Dragan Đuričković, Boško Drašković, Slavko Mrdak i Stevan Sjekloća R. A.

PODGORICA - Selektor bokserske reprezentacije Crne Gore Nikola Ružić objavio je spisak takmičara za sedmodnevne pripreme na Žabljaku, u konkurenciji pionira i školaraca. Navodi se da je Ružić na pripreme pozvao talentovane boksere, koji su se istakli na raznim takmičenjima.

PODGORICA - Svjetsko prvenstvo u džudou za kadete počelo je juče u Sarajevu. Prvog dana takmičenja održane su borbe u ženskoj konkurenciji do 40 i 44 kilograma, te u muškoj do 50 i 55 kilograma. U dvorani ,,Arena Hills“ na Ilidži takmičiće se 484 takmičara iz 60 zemlja i sa pet kontinenata. Crnu Goru predstavljaće šest takmičara – po tri u muškoj i ženskoj konkurenciji. U muškoj konkurenciji nastupiće – Mihailo Senić (do 66 kg), Stevan Nikčević (do 73 kg), Pavle Bulatović (do 90 kg), a kod dama – Milana Stevanović (do 48 kg), Andrijana Šutović (do 52 kg) i Mia Božinović (do 57 kg). Naši takmičari danas izlaze na tatami. Mihalio Senić će za protivnika imati Batsuri Bat Erdena iz Mongolije, a Milana Stevanović za prolaz u drugo kolo mora da savlada Japanku – Mijaki Kano Andrijanu Šutović u prvom kolu čeka predstavnica Mongolije –Terbiš Ariunzaja Mia Božinović u petak čeka pobjednicu iz duela Romdhani (Tunis) i Hebib (BiH), a istog dana boriće se i Stevan Nikčević koji za protivnika ima predstavnika Bosne i Hercegovine – Dimitrija Savića. Posljednjeg takmičarskog dana u pojedinačnoj konkurenciji, u subotu (27. avgust), Pavle Bulatović će se sastati sa Kartsaousidisom sa Kipra. Našu ekipu na ovom prvenstvu prati član Stručno-trenerske komisije Džudo saveza Crne Gore – Goran Dobrović, kome će pomagati Ivana Milović D. K.

Selektor bokserske reprezentacije Nikola Ružić okuplja Talentovanitakmičare napripremamanaŽabljaku

Poslije tri kola, po sedam bodova sakupile su takmičarke ŠK ,,Crnogorac“ ( Jovana Srdanović, Nikolina Koljević, Selena Zindović, Jana Katnić i Nina Delević) i ŠK ,,Mladost“, ali su dame iz crnogorske prijestonice podigle pobjednički pehar jer su uknjižile 8,5, a Nikšićanke sedam poena. Treće mjesto pripalo je ŠK ,,Budućnost“ sa šest, a četvrto bez bodova ŠK ,,Elektroprivreda“.

Sjajni nastupi Nikoline Koljević i Mila Pobora na međunarodnoj sceni Uzdanice cetinjskog i crnogorskog šaha ŠAH 1.c4 Sf6 2.g3 e6 3.Sf3 d5 4.Lg2 Le7 5.0–0 0–0 6.d4 dxc4 7.Se5 Sc6 8.Lxc6 bxc6 9.Sxc6 De8 10.Sxe7+ Dxe7 11.b3 Dd7 12.bxc4 Td8 13.Lb2 c5 14.d5 exd5 15.Lxf6 gxf6 16.cxd5 Dxd5 17.Sc3 Dxd1 18.Tfxd1 Lb7 19.Kf1 Kf8 20.Ke1 Ke7 21.Sa4 Txd1+ 22.Txd1 Tc8 23.Td3 f5 24.f3 Ke6 25.Kd2 La6 26.Ta3 Lb5 27.Sc3 a6 28.Tb3 Ld7 29.e4 Ke5 30.Ke3 fxe4 31.fxe4 Tc6 32.Tb7 Le6 33.a4 c4 34.Tb2 Td6 (dijagram) 35.Se2 Td3+ 36.Kf2 Kxe4 37.Tb6 Td2 38.Ke1 Ke3 39.Sc3 Txh2 40.Sd1+ Kd3 41.Td6+ Kc2 42.Sf2 a5 43.Ke2 Th5 44.Ke3 Te5+ 45.Kd4 Te2 46.Se4 Lf5 47.Sc5 Td2+ 48.Ke5 Txd6 49.Kxd6 Kb2 50.Ke5 Lg6 51.Sb7 c3 52.Sxa5 c2 53.Sc4+ Ka2 0:1 Moataz 0 Koljević 1 1.e4 c6 2.d4 d5 3.e5 c5 4.dxc5 e6 5.Nf3 Bxc5 6.Bd3 Nc6 7.0–0 f6 8.Re1 fxe5 9.Nxe5 Nxe5 10.Rxe5 Nf6 11.Bb5+ Bd7 12.Rxe6+ Kf7 13.Rxf6+ gxf6 14.Qxd5+ Be6 15.Qxb7+ Be7 16.Nc3 Rc8 17.Be3 Qc7 18.Qf3 Qe5 19.Bd3 h5 20.Bf4 Qd4 21.Re1 Bg4 22.Qb7 Rce8 23.Be3 Qb4 24.Bb5 Rb8 25.Qd5+ Be6 26.Qxe6+ (dijagram) Kxe6 27.Bc5+ Kf5 28.Bd3+ Kg5 29.Be3+ Kh4 30.g3+ Kg4 31.h3+ Kxh3 32.Bf5+ Qg4 33.Bxg4+ Kxg4 34.Nd5 Bd8 35.Bd4 Kf5 36.b3 a5 37.c4 Rh7 38.Re8 Rf7 39.Kg2 Rfb7 40.Kf3 a4 41.b4 Rd7 42.a3 Rbb7 43.Rf8 Kg6 44.Ke4 Be7 45.Ra8 Rd6 46.Rxa4 Re6+ 47.Kf3 Re1 48.Ra6 Rd1 49.Ke3 Kf5 50.b5 Rb1 51.a4 Rb3+ 52.Kd2 Ke4 53.Be3 Ba3 54.Rxf6 Rd7 55.Rf4+ Ke5 56.Bd4+ 1:0 Pobor 1 Ilijić 0 Dame ŠK crnogorac su šampiinke Crne Gore. Naime, u prostorijama ŠK ,,Budućnost“, nakon deceniju pause, minulog vikenda održano je ekipno prvenstvo Crne Gore za žene na kojem su nastupile četiri ekipe i pitanje šampiona za tekuću

Milo Pobor

U prostorijama ŠK ,,Budućnost“ održano ekipno prvenstvo za žene Pehar damama saNikolinaCetinjaKoljević

Dvostruka seniorska i četvorostruka omladinska šampionka naše zemlje Nikolina Koljević vratila se sa Olimpijade u Čenaju sa titulom ženskog FIDE majstora zahvaljujući odličnim igrama na drugoj tabli sa osvojenih 6,5 poena, pri čemu je pet partija riješila u svoju korist i po tri remizirala i izgubila. Učinak za svaku pohvalu i na zadovoljstvo ljubitelja drevne igre iz crnogorske prijestonice i ŠSCG uopšte. Ovo je Nikolini bio drugi nastup na najmasovnijem i najprestižnijem skupu šahista, a vatreno krštenje na ovako grandioznom takmičenju imala 2018. u gruzijskom Ba-tumiju.Ovajuspjeh za mene i moje dalje šahovsko usavršavanje znači mnogo, jer po dobijanju internacionalnog zvanja dobila sam i još veći podstrek da svo slobodno vrijeme nakon obaveza na univerzitetu posvećujem šahu. Konkurencija je sve žešća, tako da moram da ulažem i mnogo više truda za još bolje rezultate, ističe standardna prvotimka ŽŠK „Crnogorac“ koja je sa ovom ekipom minulog vikenda osvojila i ekipno prvenstvo Crne Gore. Naredni ispit za tablom očekuje je na pojedinačnom i ekipnom prvenstvu Evrope koje će se iduće godine održati kod -Podrškanas.roditelja, razmijevanje nastavnika i profesora za moje odsustvovanje sa nastave, nesebična i stalna briga od strane rukovodstva i svih članova matičnog kluba, a posebno ističem, instrukcije i savjeti trenera Dragana Kosića za mene predstavljaju obavezu više da se i ubuduće svima njima revanširam dobrim nastupima i da dostojno reprezentujem rodno mjesto i Crnu Goru na međunarodnoj sceni - rekla je odlična studentkinja treće godine Ekonomskog fakulteta u Podgorici koja već desetak godina s pravom nosi nadimak „kraljica iz doline Sabogova“.druge strane. Nikolinin klupski kolega ,jedan od najtalentovanijih i najambicioznijih izdanaka cetinjskog šaha, FIDE majstor Milo Pobor (2292) osvojio je prvo mjesto na Požarevcuintermajstorskompozivnomturniruusa6,5poena.Do ovog značajnog trijumfa na međunarodnom takmičenju stigao je sa šest pobjeda i tri remija, dok je samo u jednoj partiji potpisao kapitulaciju. Takođe treba istaći da je standardni prvotimac ŠK „Crnogorac“ imao fantastični performans od 2411. ELO i pri tome uknjižio još 28,6 rejting poena. Jedino ostaje žal za propuštenom šansom da osvoji prvi interbal za koji mu je falilo svega pola poena. Šteta. Ali, sudeći po radu i energiji koju posjeduje, nije daleko dan kada će ovaj disciplinovani i uporni mladić kraj imena upisati prefiks IM i zakucati na vrata reprezenPoslijetacije. ovog turnira Milo je na prvoj tabli branio boje ŠK „Slavija“ iz Istočnog Sarajeva u kvalitetnoj ligi Bosne i Hercegovine i na tom takmičenju otkinuo jedan velemajstorski skalp savladavši GM Milovana Ratkovića (2498) u trećem kolu. On je sakupio pet poena i njegov doprinos ekipi da sačuva prvoligaški status bio je nemjerljiv, kao i njegovog klupskog druga Miloša Pečurice koji je na drugoj tabli uknjižio 5,5 poena. Milu Poboru će ovo biti lijepa uvertira i dobra priprema za predstojeće Svjetsko kadetsko prvenstvo koje će se od 6. do 18. septembra održati u rumunskoj Mamaji. Priredio: B. KADIĆ godinu riješile u međusobnim mečevima.

Svjetsko prvenstvo u džudou za kadete počelo juče u šestpredstavljaCrnuSarajevuGorutakmičara

22 Četvrtak, 25. avgust 2022.Arena

Dr Saša Božović

 Dobrica Ćosić: U poznu jesen 1942. otpočelo je četničko klanje pristalica i simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta. Na savetovanju u manastiru Ljubostinji učestvovalo je nekoliko četničkih vojvoda iz zapadnog Pomoravlja. Osuđeni su na smrt klanjem: Radoje Krstić, Dojčin Savić, Sveta Babović, sestra i sin Mike Radovanovića iz Trstenika, Žika Valjarević, tri brata Karamatovića Tito u poratnim godinama, ispod Staljinovog portreta Tito, Staljin i Molotov u Moskvi

Javljam se posle više objavlje nih pisama na temu partizan skog, odnosno ravnogorskog pokreta. Citiraću deo teksta „Zlatousti Radoje“ Dobrice Ćosića („Prijatelji moga ve ka“, izdavač „Službeni gla snik“, Beograd 2011): „U poznu jesen 1942. otpočelo je četničko klanje pristalica i simpatizera narodnooslobo dilačkog pokreta. Na saveto vanju u manastiru Ljubostinji, koje je organizovao Bogdan Gordić , trstenički vojvoda, bez Nikolajevog prisustva, učestvovalo je nekoliko čet ničkih vojvoda iz zapadnog Pomoravlja. Osuđeni su na smrt klanjem: Radoje Kr stić, kamenorezac iz Popine, Dojčin Savić, pekar iz Trste nika, Sveta Babović , seljak iz Grabovca, sestra i sin Mike Radovanovića iz Trstenika, Žika Valjarević, zemljorad nik iz Novog Sela, tri brata Ka ramatovića iz Odžaka. Posle klanja Radoja Krstića, zaklan je Sveta Babović, seljak iz Gra bovca, tri brata Karamatovića iz Odžaka, Žika Valjarević iz Novog Sela i neki Vrnjčani koji su poklani na Goču. Na Bad nje veče 1942, u mom zavičaju četnici Draže Mihailovića započeli su po spiskovima „trebljenje gube u torini“ - kla nje komunista, partizanskih i ruskih pristalica i simpatize ra. Pošto nisu uspeli da uhvate ni jednog „komunističkog ko lovođu“, četnici su u Poljni, na pragu kuće, zaklali studentki nju Branku Brkić, komuni stu, najlepšu devojku u našem srezu i Levču, za njom i pored nje na pragu kuće i njenog oca. U Velikoj Drenovi „četnička trojka“ na Badnje veče zaklala je samo Tisu Đonđulu Navešću još samo jedan po tresan i jedinstven primer hrabrosti, junaštva, neustra šivosti, nesalomivosti i neve rovatnog samoodricanja Da rinke Radović i njenih kćeri Stanke i Radmile iz sela Raj kovac kod Topole. Knjiga „Na rodni heroji Jugoslavije“, pri premio Institut za savremenu istoriju, Beograd 1975. godine. Citiram: „U zemunici se skri vao jedan partizan. Četnici su tražili od Darinke (23. maj 1943) i njenih kćeri da otkriju zemunicu i ranjenog partiza na. One su sve tri odricale da zemunica i ranjeni partizan uopšte postoje. Počeli su da muče najmlađu kćer, četrna estogodišnju Stanku, tražeći od nje i Darinke priznanje i preteći da će je zaklati. Svirepi zločinci su pred očima maj ke i starije sestre zaklali ma lu Stanku. Pošto su preživele majka i kćerka su odbijale da priznaju saradnju sa parti zanima, četnici su počeli da kolju stariju kćer Radmilu. I dvadesetogodišnja Radmila je prerezanog grkljana u ropcu pala pred noge svoje nemoćne vezane majke. Darinka je i da lje ćutala. Podivljali četnički zločinci zaklali su na kraju i nju“. 14. 8. BRAČNI2019. PAR ABRAMO VIĆ NISU NARODNI HE ROJI Javljam se povodom teksta „Portret bez rama, Marina Abramović, zvezda perfor mansa“ objavljenog 11. avgu sta 2019. godine. Tekst počinje rečima: „Narodni heroji Da nica i Vojin Abramović po brinuli su se da njihova kćerka Marina svake godine slavi ro đendan 29. novembra na Dan Dverepublike“.Danice su narodni hero ji: Danica Materić iz Drvara poginula aprila 1943. godine kod Knina i Danica Milosav ljević iz Užica, umrla prošle godine u Beogradu. Ni Danica ni Vojin Abramović, Marinini roditelji, nisu narod ni heroji. (Nastavlja se) UREDNIKU 9. Piše: Milan MARETIĆ Prva proleterska brigada je osnovana 21. decembra 1941.

Josip Broz Tito je donio 17. 12. 1947. naredbu o ustanovljenju Dana Jugoslovenske armije - 22. decembra, kao dana kada je osnovana Prva proleterska brigada. Ta naredba je izazvala mnoga pitanja, naročito kod boraca koji su tom činu prisustvovali. Tito je u izvještaju na Petom kongresu KPJ citirao naredbu koju je pred strojem u Rudom pročitao politički komesar Prve proleterske. Ta naredba je sačuvana, u kojoj stoji da je brigada osnovana 21. decembra 1941. i nalazi se u Vojno-istorijskom institutu Tito vrši smotru Prve proleterske brigade u Rudom, decembar 1941. godine  Donosimo kritičke priloge koje je autor u protekle 32 godine objavio u podgoričkoj Pobjedi i beogradskoj Politici. Maretić je povremeno reagovao na netačnosti i proizvoljnosti u pismima čitalaca u ta dva lista, iznoseći u znalačkom maniru pred javnost suve činjenice. Pri tom nije „rasipao“ riječi, već pisao koliko je neophodno da se kritički poentira, često i na vrlo duhovit način. Maretićeva pisma objavljena su u knjizi „Pisma uredniku“, koju je 2021. izdao kolašinski „Lider montmedia“

23Četvrtak, 25. avgust 2022. Feljton

OBJAVLJENA PISMA U (TekstoviPOLITICIsu objavljeni na ekavici u skladu sa tehnič kim uređenjem lista, a na slove tekstova dao je ured nik rubrike lista Politika) 11. 5. STALJIN2017. „POMERIO“ DAN ARMIJE Javljam vam se povodom priloga „Pogrešan datum“, objavljenog 08. maja ove godi ne. Citiram: „Na primer, Prva proleterska brigada osnovana 21. decembra 1941. godine, ali kako se taj dan poklapao sa nekim Hazjaninovim jubile jom, to je datum pomeren, pa se Dan armije obeležavao dan kasnije“. Hazjanin je Josif Vi sarionovič Staljin, a na dan osnivanja Prve proleterske brigade bio je njegov 62. ro đendan. Miloš Vuksanović u knjizi „Prva proleterska brigada“, Beograd, 1981. godine piše, citiram: „Od odluke CKKPJ i Vrhovnog štaba 07. decem bra 1941. godine, pa do njenog osnivanja, prošlo je 14 dana. Bataljoni su pristizali u Rudo, počev od 17. decembra i Vr hovni komandant je mogao da ih postroji 19. ili 20. decembra, da napiše naredbu i da im je saopšti. Realno je pretposta viti da je osnivanje brigade namjerno izvršeno 21. decem bra, na dan rođenja J. V. Stalji na. To je bilo u duhu ondašnje Vrhovnisituacije“.komandant Josip Broz Tito je donio 17. decem bra 1947. godine naredbu o ustanovljenju Dana Jugoslo venske armije - 22. decembra, kao dana kada je osnovana Prva proleterska brigada. Ta naredba je izazvala mnoga pi tanja, u pogledu dana osniva nja Prve proleterske brigade, naročito kod boraca koji su tom činu prisustvovali i još ga imali u svježem sjećanju. Neizvjesnost je bila još veća kada je drug Tito u izvješta ju na Petom kongresu KPJ citirao naredbu koju je pred strojem u Rudom pročitao politički komesar Prve pro leterske brigade. Ta naredba je sačuvana, u kojoj stoji da je brigada osnovana 21. decem bra 1941. godine i nalazi se u Vojno-istorijskom institutu. 28. 11. 2018. DVE HEROINE Javljam se povodom pisma „Sećanje na dr Sašu Božović“, objavljenog 24. novembra 2018. u ovoj rubrici. U lepom i afirmativnom tek stu, autor navodi citiram: „Rođena Beograđanka, iz svešteničke porodice, lekar u ratu i miru, ranjeni borac, žena pukovnik, majka junak, partizanka Prve proleterske brigade sa Neretve i Sutje ske, osnivač ratnih bolnica…“. „Saznali smo od Saše život nu priču i majke sa buketom poljskog cveća donetog u Be ograd, oktobra 1944. godine gde je došla da prepozna po ginuog sina. Na zakazanom mestu - Slaviji nije ga našla. Cveće je stavila na tela palih oslobodilaca Beograda.“ Dr Saša Božović je iz poznate porodice Magazinović, njen otac je prota Sava Magazi nović, a u porodici je bilo pet Zasveštenika.majkupalog borca, Saša navodi da je to Milena , čiji je sin Dušan Milutinović iz Pipera, Crna Gora, narod ni heroj, poginuo prilikom oslobođenja Beograda, 20. oktobra 1944. kao zamenik komandanta Prvog bataljona Prve proleterske brigade i ta da sahranjen na Slaviji. Saša je sačekala Milenu na železnič koj stanici i zajedno su krenu le prema Slaviji. Citiram iz knjige Saše Božović „Tebi moja Dolores“: „Milena laganim hodom pri lazi levom grobu, pa desnom. Poljubi ih. Tek tada priđe i za grli srednju piramidu sa ime nom svoga sina. Malo postoja sa glavom oslonjenom na tek isklesano drvo. A zatim se diže i poče da ih kiti sitnim hrizan temama izvađenim iz torbice, a jabuke stavlja pri dnu. I uvek istim redom. Nikad ne po greši, da se zaleti i prvo stavi cveće Dušanu, da prvo spusti jabuku ispred njegove pirami de. Uvek prvo onoj dvojici čije majke još ne znaju i iščekuju svoje sinove, pa tek njenom Dušanu. Ne mogu više. Zaje cah glasno.“ 13. 8. ČETNIKAOPISANA2019.SVEDOČANSTVA„ANTIFAŠIZMU“

PISMA

Javni izvršitelj Vidak Latković iz Cetinja, postupajući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca “Crnogorski Telekom” a.d Podgorica, ul. Moskovska br. 29, Podgorica, protiv izvršnog dužnika MILICE MARKOVIĆ (ranije pre zimena KAPA KALUĐEROVIĆ), adr. Bulevar crnogorskih junaka br. 270, Cetinje i adr. Iva Vizina b.b., Podgorica i drugih, radi namirenja novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave, a shodno članu 45. Zakona o izvršenju obezbjeđenju, donio je ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

24 Četvrtak, 25. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Iv.br.452/2021;1417/2021;685/2022

VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) Vlasničkaosnivačastrukturamedija,,MediaNEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Elektronska desk@pobjeda.mepošta: Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, PIBPodgorica02842777 Naziv osnivača: Društvo sa prometodgovornošćuograničenomzaproizvodnju,iusluge,export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480Tiraž:3.150 MALINEKRETNINEOGLASI IZDAJEM nenamješten jed nosoban stan sa velikom zastakljenom terasom. Blizu Autobuske stanice. 180e 1Tel.067/809-693 RAZNO sveOTČEPLJENJEvrstekanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne

Pozivaju se izvršni dužnici 1. Milica Marković (ranija prezimena Kapa Kaluđerović), adr. Bulevar crnogorskih junaka br. 270, Cetinje i adr. Iva Vizina b.b., Podgorica; 2. Ivan Bastać, adr. Rijeka Crnojevića b.b., Cetinje; 3. Dragan Petričević, adr. Njegoševa br.50, Cetinje, naselje Gipos b.b., Cetinje, sa posljednjim poznatim adresama kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja Rješenja o izvršenju gornjih poslovnih oznaka, sa prijedlozima za izvršenje prilozima i Rješenja o troškovima izvršnog postupka gornjih poslovnih oznaka od 24.08.2022. godine. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snose same stranke. Ukoliko se izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Cetinju, 24.08.2022 Javni izvršitelj Vidak Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO. Broj žiro Universal560-822-77računa:Capital Bank Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ(fotografija)Dnevni list KOREDAKCIJSKILEGIJUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ PORTAL KULTOBJEKTIVPOBJEDELOGOTIPPOBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ Urednica M ARIJA I 5069/269-550Tel.NonpopravkaiOTČEPLJENJE4Tel.067/877-677Podgorica.Restoranšanker/ica.kuvar/ica,POTREBNI3020/629-558Tel:krovova,poslova,skoroSTRUČNO2069/424-150,Tel.069/747-204,opravke.vodoinstalaterskePregledcijevikamerom.Begović067/473-367isavjesnoradimosvevrstegrađevinskihadaptacije,popravkadimnjakaiostalo.069/926-382;RADNICI-pomoćnikonobar,pomoćniElit,CapitalPlaza,kanalizacijesvihvodovodnihcijevi,izamjenainstalacija.stop!Begović067/579-709,

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

JAVNI MajaIZVRŠITELJAjković

Poslovni broj: I.br. 2098/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore- osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Utješinović Dalibora iz Nikšića, ul. Novice Cerovića br.6, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 59.580,31 eura, dana 24.08.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2098/15 od 12.11.2015.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.11662/2008 dana 19.08.2008.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se sedma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 3449 KO Nikšić PJ Nikšić, to katastarska parcela broj 2191, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 1, površine 50m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za sedmu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 21.09.2022.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem. III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 38.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2098/15 od 29.09.2017.godine. IV Na sedmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.800,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na im e cijene položi razliku između potraživanja postignute cijene.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj novoj prodaji.

II Ročište za desetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 21.09.2022.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

Oglasi i obavještenja Poslovni broj: I.br. 1482/2015 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Aleksić Marije, ul. Voja Deretića bb, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 229.958,93 eura, dana 24.08.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1482/2015 od 18.06.2015.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene kod notara Ljubiše Markovića iz Nikšića pod poslovnom oznakom UZZ 13/2012 dana 11.01.2012. godine, i rješenja poslovne oznake I.br.1482/15 od 29.10.2019. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

25Četvrtak, 25. avgust 2022.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 133.900,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1482/2015 od 29.12.2020.godine.

I Određuje se deseta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 20 KO Nikšić PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 2502, plan/skica 34/192-85, ulica kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja dvorište, površine 333m2, katastarska parcela broj 2502, broj zgrade 1, plan/skica 34/192-85, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 172m2, katastarska parcela broj 2503, podbroj 2, plan/skica 34/347, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja pašnjak 1.klase, površine 180m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor u vanprivredi, PD1, spratnost P, površine 125m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD2, spratnost P1, površine 90m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD3, spratnost P2, površine 90m2, - sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

JAVNI MajaIZVRŠITELJAjković

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja postignute cijene.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca po ugovoru OV.br.11662/08 od 19.08.2008.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.279 od 08.02.2010.godine, podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti povjerioca a po ugovoru OV.br.11662/08 od 19.08.2008.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka. Dana 24.08.2022. godine.

IV Na desetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 13.390,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2423/08 od 08.02.08.god. za iznos duga 120.000,00 eura, te zabrana otuđenja opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, zatim podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ. br.13/12 za iznos duga 31.908,17 eura zabrana otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.13/12, zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.24-01/373 od 31.01.2013. god. Dana 24.08.2022. godine.

26 Četvrtak, 25. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi, tetki i babi VIDI od brata RADA, snahe VERE, bratanića FILIPA i bratanični TANJE, SANJE i SLAĐANE sa porodicama 1271 Posljednji pozdrav dragoj sestri VIDI od brata MILA, snahe NEĐELJKE, bratanića ZELJKA i bratanične SUZANE sa porodicama 1270 Posljednji pozdrav VELJKU Žalimo zbog tvoje smrti iskreni prijatelju naše porodice NIKOVIĆI ROSE sa djecom 1272

Posljednji pozdrav našem voljenom bratu, đeveru i stricu VELJKU Blažovom RAMADANOVIĆU

četrdeset tužnih dana u dubokom bolu za VOJISLAVOM – GORANOM PAVLOVIĆEM

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Porodica pok. BOŽA MUHADINOVIĆA Prođe1265

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Oni koje volimo nikad ne odlaze. Prate nas u stopu svakog dana. Ne vidimo ih, ne čujemo ali su uvijek tu neđe.UVIJEK ĆEŠ biti sa nama. Neka te u tišini vječnog mira čuva naša ljubav jača od vremena i zaborava. SESTRA STOJANKA – CICA RADULOVIĆ sa porodicom 1267 e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav dragom VELJKU

Tužnim srcem javljamo da je dana 24. avgusta, poslije kraće bolesti, preminuo u 73. godini života naš dragi TADIJA Ratkov VIŠNJIĆ Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću dana 25. avgusta od 11 do 16 časova i dana 26. avgusta od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju pod Trebjesom.Ožalošćeni: supruga ZORKA, sin VLADIMIR – BAĆKO, kćerke MARIJA i OLIVERA, brat MIODRAG, sestre MIOLJKA, DARINKA i STANKA, snahe VERICA, KOVILJKA i VINKA, unučad, sinovci, sinovice, sestrići, sestrična i ostala mnogobrojna rodbina 1268 Opraštamo se od naše strine i jetrve OLGE GAZIVODE Neka tvoja dobra duša počiva u miru. VESKO, BAĆKO, SENKA i MIKICA 1269

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Hvala ti za sve što si uradio za nas. Brat GAJO, snaha MIRA, sinovci KRSTO i BLAŽO, sinovična IVANA 1247

27Četvrtak, 25. avgust 2022. Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav ujaku VELJKU RAMADANOVIĆU Porodica STANKOVIĆ 1266

Supruga MILEVA, ćerka MIRJANA, unučad SOFIJA i TODOR,zet LUKA ĐONOVIĆ i prijateljica VUKICA

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja po kojoj si časno hodao. Hvala ti za iskrenoJOVOprijateljstvo.iCECA KALUĐEROVIĆ

Posljednji1257 pozdrav voljenom zetu VELJKU Blažovom RAMADANOVIĆU

Teško je opisati riječima tvoju dobrotu, plemenitost i radost kojima si plijenio sve nas. Hvala ti na svemu što si činio za nas. Neka ti je laka crna KOLEzemlja.KALUĐEROVIĆ sa porodicom Posljednji1258 pozdrav zetu

Posljednji1260 tužni pozdrav našem voljenom VELJKU Blažovom RAMADANOVIĆU Bolan je rastanak sa tobom, VENAŠU! Bio si naš iskren prijatelj i dobrotvor kuće naše. Hvala ti na svemu što si učinio za našu familiju, kao i na pažnji prema našoj sestri Milevi koju si joj nesebično pružao. Neka ti je laka crna zemlja po kojoj si Ponosno Hodao. Tvoji prijatelji: ĐOKO, SLOBODANKA, MILOVAN,MARKO i MAJA KALUĐEROVIĆ 1261

Posljednji pozdrav voljenom suprugu, ocu, tastu i đedu VELJKU Blažovom RAMADANOVIĆU

28 Četvrtak, 25. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Дана 24. августа 2022. умрла је у 75. години живота ЈОВАНКА - ГАРА Ђурова ДРАГОЈЕВИЋ Саучешће примамо дана 25. августа од 9 до 13.30 часова у градској капели Чепурци, када крећемо за родно село Бобија гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Ожалошћени: брат ПАВЛЕ, снахе ЗОРА и ЈОВАНКА - ЈОША, брат од стрица ДУШАН, сестре од стрица ЉУБИЦА, АНЂА и ЈЕЛЕНА, братанићи, братаничине, сестрићи, сестричне и остала бројна родбина 1239 Tužnim srcem javljamo da je dana 24. avgusta 2022. u 73 godini preminula naša draga majka, baba, sestra, jetrva, strina i zaova VIDOSAVA - VIDE pok. Neđa PAVIĆEVIĆ rođena Radonjić Saučešće primamo dana 25. avgusta u kapeli Vrbice – Dobrota od 10 do 17 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju. Ožalošćeni: kćer MILENA, sin MILORAD, braća RADE i MILO, sestre BOSE, DRAGE i MILKA, unučad ANJA, KATARINA i JANA, BALŠA, FILIP, MIJAT i PETAR, zaove ZORKA i BULA, jetrva JAGODA, đeveričić ŽELJKO, bratanične, bratanići, sestrične, sestrići, snahe i ostala mnogobrojna rodbinaPAVIĆEVIĆ i RADONJIĆ 1263Posljednji pozdrav našem zetu VELJKU Blažovom RAMADANOVIĆU

Bolan je rastanak sa tobom. Hvala ti za svu ljubav i podršku koje si nam pružao. Vječno ćemo pamtiti tvoj blagi osmijeh i veliko srce u kom je bilo mjesta za sve nas.

VELJKU Blažovom RAMADANOVIĆU Bio si naš iskren prijatelj. Druženje sa tobom činilo nas je radosnim. Hvala ti na tvojoj dobroti i iskrenosti prema nama. BLAGOTA KALUĐEROVIĆ sa porodicom 1259 Posljednji pozdrav DAMJANU VUČKOVIĆU Dado, prerano si otišao ali u sjećanju ćeš živjeti zauvijek. NIKOLA NOVAKOVIĆ sa porodicom 1262 TUŽNO SJEĆANJE MARKOMARTINOVIĆNikolin 17. 3. 1924 – 2. 2. 1998. Supruga Snaha ROSE SENKA 15. 1. 1929 – 14. 8. 2010. 22. 12. 1955 – 25. 8. 2020. Roditeljska ljubav, plemenitost, dobrota i najljepše ljudske vrline krasile su vas do posljednjeg dana vašeg časnog i dostojanstvenog Vječnoživota. ćemo čuvati uspomenu na vas. VAŠI NAJMILIJI 1264

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi dana 25. avgusta od 10 do 13.30 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u 14 časova na Novom gradskom groblju u Budvi. Ožalošćeni: supruga NATALIJA, ćerke VEDRANA iNATAŠA, sestra DARA GOVEDARICA sa porodicom, LOLA sa porodicom, GORDANA sa porodicom, sinovciDUŠKO, ADRIJANO, MARKO i VLADO i ostala rodbina 1246Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju DAMJANU VUČKOVIĆU TOMAŠEVIĆ SAŠA, IGOR i BORKO 1256Posljednji pozdrav dragom bratu DAMJANU - DADU VUČKOVIĆU Sestra VLADANA, zet IVAN, sestrić TADIJA RADOMAN Posljednji1236 pozdrav dragom bratu VELJKU RAMADANOVIĆUBlažovom od sestre ZLATE sa porodicom Posljednji1252 pozdrav voljenom svaku i tetku VELJKU Blažovom se od naše mnogo dobre i voljene sestre OLGE Krstove GAZIVODA rođena Šofranac

OLGE „Bila mi je tetka Olga, zvala me tetka Olga“... Uvijek si stigla tamo gdje si potrebna i sačekala svakog ko se ka tebi uputio. Nedostaje da zazvoni telefon, svakog jutra, da se javiš, da čujem glas natopljen ljubavlju. Mnogo nas se ugrijalo na tvom ognjištu topline, posvećenosti i pažnje. Odlazite i odnosite sa sobom dobrotu koja ne uzmiče i čovječnost koja slijedi naloge svoje savjesti. Dala si sve što si mogla. Javljaćeš se i dalje u sjećanjima i uspomenama na lijepo djetinjstvo.VoliteDADA

VELJKO Blažov RAMADANOVIĆ Uvijek smo od tebe imale veliku pažnju, ljubav i poštovanje. Gledao si na nas kao brat i kao roditelj. Neka tvoja dobra duša počiva u Sestreraju.odstrica: STANKA, VASE, JOVANKA, MILEVA i ZORKA sa porodicama 1249 Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 23. avgusta 2022. u 83. godini preminuo naš dragi STEVAN Andrijin ŠUKOVIĆ

29Četvrtak, 25. avgust 2022.

Draga naša Vonje, hvala ti na izuzetnoj sestrinskoj ljubavi i pažnji. Radovala si se svakom našem susretu i svemu lijepom što se događalo u našoj porodici. Stvarala si atmosferu bliskog prijateljstva između roda i doma, i uživala si u tome. Ostavljaš divnu porodicu i odlaziš punog srca. Hvala ti, Vonje, na tome što si živjela častan, pošten i dostojanstven život. Ostaju lijepe uspomene i sjećanja na sva tvoja dobročinstva. Mnogo mi teško pada to što iz zdravstvenih razloga nijesam bio u mogućnosti da te ispratim na vječni počinak. Brat DRAGO sa porodicom Nema1253

RAMADANOVIĆU Dragi Veljko, hvala ti na svemu što si učinio za mene i moju porodicu. Počivaj u miru.Odporodice pokojnog VOJA VUKIĆEVIĆA1251 Дана 24. августа 2022. године умрла је, у 85. години живота, наша ОЛГА Крстова ГАЗИВОДА рођена Шофранац Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 24. августа од 10 до 15 часова и 25. августа од 9 до 11 часова, када крећемо за село Додоше, гдје ће се обавити сахрана у породичној гробници у 13 Кућачасова.жалости: Ул. Московска бр. 56, Подгорица. Ожалошћени: синови МАРКО и БОШКО - БОРО, кћерка МИЛКА, браћа ЂОРЂЕ и ДРАГО, снахе ЗАГОРКА, АНА, ЈОВАНКА и МАЦА, јетрва СЕНКА, унучад МИЛОШ, НИКОЛА, МАЈА, КРСТО, МИЛО, МИЛИЦА и ДУЊА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, заовичићи, заовичне и остала родбина 1233 Opraštamo

supruga MILEVA, ćerka MIRJANA, brat BOŠKO, sestra ZLATANA, brat od strica VESKO, snaha MIRJANA, sestre od strica STANKA, VASILJKA, JOVANKA, MILEVA i ZORKA, zet LUKA, unučad SOFIJA i TODOR, sinovci KRSTO i BLAŽO, sinovična IVANA i ostala mnogobrojna rodbina Posljednji1244 pozdrav našem dragom VELJKU Blažovom RAMADANOVIĆU Teško mi pada rastanak sa tobom. Bio si mi pravi brat. Gledao si na mene i moje sestre kao roditelj, a roditelje si mi gledao kao na Počivajsvoje.umiru.Brat od strica VESKO i snaha NATAŠA 1248Napustio nas je dragi i pažljivi brat od strica

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Novom groblju na Cetinju 25. avgusta od 12 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na Novom groblju.Ožalošćeni:

Tužnim srcem javljamo rodbini, prijateljima, kumovima i poznanicima da nas je dana 24. avgusta 2022. u 75. godini života napustio naš voljeni VELJKO Blažov RAMADANOVIĆ

više naše tetke

Oglasi i obavještenja

1254

Danas1255 se navršava godina dana od smrti našeg dragog pašanoga, svojaka i tetka MAKSIMA N. VOJINOVIĆA

Prošla je godina dana od kada si otišla iznenada i tiho... Nadam se u neki bolji svijet bez bola i tuge... Jednog dana ćemo opet biti zajedno, a do tada znaj da te i dalje volim najviše na svijetu... Tvoj sin BLAŽO 1243 Danas se navršava godina dana od kada je prestalo da kuca tvoje plemenito srce MAKSIM Novakov VOJINOVIĆ

1242Majko... DRAGICA Milutinova JANKOVIĆ rođ. Đurašković 25. 8. 2021 – 25. 8. 2022.

Tvoje SESTRE i BRAT 1238

Mnogi ljudi prođu kroz naš život... Neki nas okrznu, neki dodirnu, a izabrani ostave neizbrisiv trag. Ti si svojom plemenitošću, dobrotom, jedinstvenim humorom, ostavio neizbrisiv trag u našim srcima. Ostaješ trajno poštovan i voljen! LJILJANA, PETAR i MILENA BRAJOVIĆ

Ožalošćene porodice JANKOVIĆ i ĐURAŠKOVIĆ

30 Četvrtak, 25. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Дана 22. августа 2022. у 88. години живота, преминуо је наш драги МАРКО Ђуров ВУШУРОВИЋ Сахрана је обављена у кругу породице дана 24. августа у 13 часова на Новом гробљу на Цетињу. Ожалошћени: унучад МИЛАН, ДЕЈАН, МАРИЈА и ДИЈАНА 1240 Posljednji pozdrav dragom đedu MARKU Bio si nam đed kakav se poželjeti može. Počivaj u miru, mi te čuvamo od zaborava. Unučad: MILAN, DEJAN, MARIJA i DIJANA 1241 POMENI Dana 25. avgusta 2022. godine navršava se petnaest godina od smrti našeg dragog IBRA ĐOZGIĆA Godine prolaze, a sjećanje na tebe, tvoju dobrotu i plemenitost trajaće koliko i mi. Tvoja PORODICA Deset1237 godina od kada počiva naš dragi suprug, otac, đed i svekar 25. 8. 2012 – 25. 8. 2022. VELJKO Jovanov VUJOVIĆ Počivaj u miru, a naša sjećanja sve su jača i bolnija od kada nijesi sa nama. Tvoja PORODICA 1235 OGLASNO“POBJEDA”ODJELJENJE 020-202-455, 020-202-456 SJEĆANJE

Dvadeset je tužnih godina sada, nezaboravni najdraži Dražene. Tvoj osmijeh je grijao od sunca toplije. Tvoje oči su bile od neba vedrije, a tvoja duša k’o svilen konac bila je. Bog nije smio taj konac da Počivajprekine.umiru, a ja kad budem dolazio u vječnost volio bih da me ti sretneš sa moje dvije sestre.

DRAŽEN VUKČEVIĆ

Tvoj profesor VESELJKO POPOVIĆ 1234Prošla je godina dana od smrti naše drage DRAGICE Milutinove JANKOVIĆ rođ. Đurašković 25. 8. 2021 – 25. 8. 2022.

Teško je prihvatiti istinu da te više nema u našem domu da slavimo tvoj rođendan, početak našeg zajedničkog života. Sada mi jedino preostaje tužno sjećanje kada si me iznenada napuštio i ostala tuga i bol. Nadam se da si našao mir sa tvojim Počivajnajmilijima.umiru, među anđelima. Moja duša i ranjeno srce čuvaće te od zaborava. Tvoja supruga SENKA Danas1250 je godina od odlaska našeg dragog MAKSIMA VOJINOVIĆA

Ti si nas napuštio, ali tuga za tobom i ponos na tebe nikad neće.

Porodica će na gradskom groblju Čepurci posjetiti njenu vječnu kuću.

Vrijeme koje je prošlo i koje će proći ne može izbrisati sjećanja na tvoj dragi i plemeniti lik. Počivaj u miru, dobri LJUBOMIRčovječe.PEJOVIĆ sa porodicom Dvije1245 su godine od rastanka s tobom, dragi brate MIKO ĐEKOVIĆ

31Četvrtak, 25. avgust 2022. Marketing

32 Četvrtak, 25. avgust 2022.Marketing

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me Cijeli Vesteros na jednom stolu Str. 4, 5, 6. i 7. Četvrtak, 25. avgust 2022. • broj 335. ili : zbog čega serija ,,House of the prednastavakgrandiozanvizuelnoDragon“,kultnefantazije,,GameofThrones“,patiodnarativneskučenosti

3Četvrtak, 25. avgust 2022.

ove države mora da se vodi na tromeđi turizam – sport – kultura. Dosta nam je bilo političkih performansa koji kao konačni rezultat nude samo osjećaj bespomoćnosti i sramote. Dosta je suludih politikantskih igrica koje za rezultat samo imaju nove dugove i zaduženja, dosta je bilo gubljenja (našeg) vremena i uništavanja generacija koje samo čekaju priliku i šansu da napuste Crnu Goru. Kao i Marija, prije neki dan je osvanula vijest da je mlada i talentovana Lana Pudar uzela evropsko zlato u plivanju za Bosnu i Hercegovinu. Ako je vjerovati portalima i navodima koji preplavljiuju društvene mreže, Lana je početke karijere napravila u plasteniku, s plastičnim bazenom okvirnih dimenzija 3x2, vezana rastegljivom trakom za leđa kupaćeg kostima, plivajući faktički u mjestu. Sve to prati i fotografija koja izgleda toliko nevjerovatno, ako znamo da u tim uslovima nastaje plivačko evropsko zlato. Sunce ti bogovo! *** Eto, to su ovi prostori i to je rezultat našeg višedecenijskog posrtanja u ratovima i trvenjima. Da su Marija i Lana pošle davno u Njemačku, Belgiju ili Francusku, danas bi te zemlje posjedovale njihove medalje. I ne bi to bilo ništa strašno, nije Balkan jedini geografski prostor iz kog se bježi. Čitav svijet obiluje ljudima koji su iz raznih razloga pobjegli iz matičnih zemalja i našli sreću i uslove za normalan život u nekoj od uređenih zemalja svijeta. U tome leži bogatstvo tih zemalja, a tuga onih iz kojih se bježi. Ulaganjem u kulturu i sport akumuliraćemo i mnoge druge pobočne stvari. To ne treba da bude malo uvećano ulaganje, već jasna strateška odluka o ogromnom ulaganju u kulturu i sport. O tome da počnemo da pravimo heroje od umjetnika i sportista. Dakle, radi se o koraku od sedam milja. Paralelno sa tim, baviti se obrazovanjem i naukom, pa onda medijima. Pa ćemo vidjeti kako se polako smanjuje odliv mozgova i kako najbolji odjednom ostaju ovdje. I kako se, nekako preko noći, popravljaju uslovi i ambijent u kome živimo. Da nam visine ostanu ovdje, a ne da idu negdje tamo.

Piše: Vladimir MARAŠ Ako smo mala zemlja, a jesmo, onda je svaki dragulj poput Marije, bio on u svijetu sporta ili kulture, najvažnija karika u lancu, sama „glava“ oko koje treba praviti sistem. To se zove prirodno odrastanje jednog društva –dakle, idemo samo za najboljima, pratimo njihove domete i potrebe i to je najbrži i nakraći put do uređenog sistema treba praviti sistem. To se zove prirodno odrastanje jednog društva – dakle, idemo samo za najboljima, pratimo njihove domete i potrebe i to je definitivno najbrži i nakraći put do uređenog sistema. Da li to do sada niko nije vidio ili, što bi bilo najgore od svega, vidio je pa ignorisao, nikada nećemo utvrditi. Ali je jasno kao dan da kompletna priča strategije razvoja Nije bilo davno kad sam u jednoj kolumni pominjao Mariju Vuković i njen doprinos crnogorskoj prepoznatljivosti. U tom tekstu, kao nebrojeno puta do sada, pomenuo sam kulturu i sport kao jedine prepoznatljivosti Crne Gore u koje se ne ulaže ni približno onoliko koliko se svima nama dobrim vraća. U ovom vremenu ludila na svim meridijanima, čini se da jedino kultura i sport nijesu teme oko kojih se svijet svađa i gloži. Svi prate sport, evropska, svjetska prvenstva, razni sportovi i razna takmičenja dostupni su za gledanje. Naravno, male zemlje poput Crne Gore sve to prate s posebnim osjećajem i uvijek s posebnim nadama, jer iz fonda iz kog crpimo te rezultate, neki se mogu brojati u nevjerovatne uspjehe. Takvo je i Marijino srebro na Evropskom prvenstvu. To je njena, krvavim radom stečena medalja, ali je i moja i tvoja, jer Marija je crnogorska atletičarka a nije baš da smo kao država u redu svjetskih atletskih sila. Bravo ti ga, Marija. Biti drugi u Evropi u čemu god hoćeš, uspjeh je vrijedan prepričavanja pokoljenjima. Sjetićemo se i vaterpolista, rukometašica, košarkaša, pa i fudbalera u godini kada smo u kvalifikacijama bili ispred Engleske, kao i utakmica Zete i Budućnosti protiv evropskih velikana Rendžersa i La Korunje. Tako je, bio je to tračak nade da smo na pravom putu. *** Ajde da se naglas prisjetimo i Šula Jovovića, Miloša Karadaglića, Alme Mićić, Darka Nikčevića i Srđe Bulatovića i mnogih drugih samo iz muzičkih voda, ali i onih koji pronose crnogorski kulturni potpis širom planete i najbolji su mogući ambasadori naše zemlje. Sa tankom, da ne kažemo mizernom podrškom države. S druge strane, kada bismo nabrajali sve promašaje i suvišne izdatke iste ove naše države, falilo bi nam i vremena i papira. Šta nam to govori? Ako smo mala zemlja, a jesmo, onda je svaki dragulj poput Marije, bio on u svijetu sporta ili kulture, najvažnija karika u lancu, sama „glava“ oko koje

Visine

A cappella

Četvrtak, 25. avgust 2022.4 theposterdb.com ,,House of the Dragon“: Vizuelno grandiozan prednastavak

U FOKUSU

naCijeli

Targerijani su vladali tako dobro za sebe i sasvim pristojno za druge i jedino što ih je moglo srušiti su oni sami. Prvo ,,Drakaris“ Tu tvrdnju vam otprilike prodaje serija ,,House of the Dragon“ - baladu o seriji ,,Game of Thrones“, onom fantazijskom blokbasteru koji je u završnici sam sebi priredio svilen gajtan pred milionima fanova... Ili, sve to je jedno opravdanje: zašto je tako moralo da bude. Takođe, svi Targerijani ludi su na isti način, pa su i svi oko kojih se u potpunosti vrti radnja serije ,,House of the Dragon“, tu da

Ljubaznošću servisa HBO i Warner Bros, već smo imali priliku da ekskluzivno pogledamo šest od deset epizoda. I da se uvjerimo da su kreatori zaista imali namjeru da iz ,,Game of Thrones“ u novi projekat ugrade najbolje, ono što su fanovi najviše voljeli i što ih je najviše angažovalo. Nažalost, u tom letu na krilima zmajeva, nijesu uspjeli da uhvate taj divni horizont Princeza Renira (Mili Alkok) - centralni lik u fantazijskom sučeljavanju sa patrijarhatom

Let zmajeva nad Kraljevom lukom od kog zastaje dah

Očevi i kćeri Ali, doćemo do toga – jer prvo valja jasno pokazati što seriji ,,House of the Dragon“ nedostaje. Ukratko i vrlo jasno: fali joj širina Vesterosa. Svih raznolikih i

objasne zbog čega je Deneris Targerijan u ,,Game of Thrones“ sebi skuvala gorku sudbinu. To nam onako tolstojevski podvali Rajan Kondal, kreator saj-faj drame ,,Colony“ i scenarista akcione avanture ,,Hercules“ (Bret Ratner, 2014), koji se prihvatio i posla adaptacije djelova knjige ,,Fire&Blood“, fantazijskog hita Džordža R. R. Martina... Svaki pristojan zaljubljenik u fantastiku već je uoči premijerne epizode 22. avgusta znao: ,,House of the Dragon“ je u odnosu na ,,Game of Thrones“ prequel, narativ koji je prethodio debelo ranije onom ,,glavnom“. Na isti način na koji je knjiga ,,Fire&Blood“ opisala jednu fantazijsku istoriju, mnogo prije one u osnovnom ,,A Song of Ice and Fire“ serijalu Martinovih knjiga. Ljubaznošću televizije HBO i servisa velike produkcijske kuće holivudskog spektabla Warner Bros, već smo imali priliku da među prvima u svijetu ekskluzivno pogledamo šest uvodnih epizoda. I da se uvjerimo da su kreatori ,,House of the Dragon“ zaista imali namjeru da iz ,,Game of Thrones“ u novi projekat ugrade najbolje, ono što su fanovi najviše voljeli i što ih je najviše angažovalo. I u tom letu na krilima zmajeva ne uspijevaju u cjelini da uhvate taj divni horizont. Odmah da štrikiramo sve što ljudi koji vole ,,Game of Thrones“ mogu da očekuju: tu je politička intriga, jaka dekonstrukcija borbe za moći, strast za koju je moć i zabranjeno jak afrodizijak, hektolitri krvi prosuti sa ili bez pokrića... E da: zmajevi, nikad grandiozniji, strašniji, opasniji, umiljatiji; u nikad luđem letu nad predivnim i grešnim obalama Vesterosa, tim konturama čvrste i okrutne vladavine Targerijena. Mačevi, dueli, konjanici, oklopi, vitezovi, mračne šume; uske ulice, noći koje trepere samo od baklji i života žednih očiju. Sve, sve je to ,,House of the Dragon“, a najprije je, pomalo

prednastavak kultne fantazije ,,Game of Thrones“ pati od narativne skučenosti

5Četvrtak, 25. avgust 2022. buzzfeed.com Nastavak na sljedećoj stranici

Cijeli Vesteros na jednom stolu

nihilistična i cinična studija patrijarhalnog sistema kojem voljno ili nevoljno sudjelujemo i svi mi. I to, naravno, teško može da promijeni i jedno obožavano ,,Drakaris!“, koje sleti sa ženske usne već u prvoj epizodi, i zbog kog ćete se naježiti taman kao i na prve taktove obožavane ,,Game of Thrones“ melodije.

danofgeek.combbc.co.uk vanityfair.com Zmajevi nikad grandiozniji, strašniji i voljeniji Renira i Alisent (Olivija Kuk) u jakoj dinamici, poput likova iz knjiga Elene Ferante

posve osobenih karaktera, porodica, krajeva, običaja. Fali ono sučeljavanje osoba i klanova koji, u udaljenim krajevima, na skoro iste načine prije svega pokušavaju da prežive, pa tek potom da se ostvare ili obezbijede neki napredak. Taj cijeli atlas jednog velikog i autentičnog, rascvjetalog ili trulog, a posve čovjekolikog svijeta koji je pošao po zlu, ono je što je ,,Game of Thrones“ činilo tako primamljivim, više od svake igre politike, moći i seksa. E, ,,House of the Dragon“ to nema jer je sveden na dinamiku likova iz vladarske („zmajevske“) kuće Targerijan, dok ostalo i obožavano plemstvo srijećemo samo uzgred, u prolazu, u nekoj rečenici... Tako da ovdje imamo jedan potpuni paradoks: koliko god se autorski tim trudio da vizuelno opravda tih famoznih 20-25 miliona eura potrošenih po epizodi, i koliko god taj let sa visine zmajevog krila i horizont velike krvave bitke bio gozba za oči i najprobirljivije akcione publike – to nije suština radnje. A suština je da je praktično cijeli narativ i cijeli Vesteros stao na jednom stolu u palati Kraljeve luke (King’s Landing). I kompletna serija stala je u tu skučenost, u igru za stolom u kom nova krupnija riba onoj sitnijoj jede rep, iznova i iznova. Genijalna prijateljica Konačno, konture radnje: 172 su godine prije rođenja Deneris Targerijan. Vesterosom u Kraljevoj luci vlada Viseris Prvi, poznat i prepoznat kao ,,topao, čestit, milosrdan, pošten čo’ek“. Pedi Konsidin ga glumi kao tipa koji, čak pomalo djetinjasto, zna da pokaže slabosti i duboke rane. Sve do, naravno, momenta kad mora da lupi šakom o sto i pokaže pravu, silničku prirodu Targerijana. Takva, razboljena figura je i idealna meta intrige, plana za Otkadsvrgavanje.jesvijetaivijeka u Vesterosu se zna: svakog kralja, gospodara i oca familije nasljeđuje najstariji sin. I tu nema ,,ali“ ni ,,ili“, pa koliko god sposobna i karakterna prvorođena kćerka bila. Ona je Renira, a Britanka Mili Alkok portretiše je tako karakterno i senzualno, da u njoj uhvatimo i nešto zaista posebno, dovoljno maznih obrisa jogunjastog djeteta i sjenki svih onih rana i one vatre, na kojoj je jahala Deneris Targerijan. Met Smit je princ Dejmon Targerijan; mlađi brat kralja Viserisa u knjigama je opisan sa više vrline, kavaljerstva, a ovdje je ciljano oslikan kao jogunasti, svojeglavi vuk samotnjak. Kao karakterni sigma muškarac koji (po druge često okrutno) uvijek bira svoj put, preuzima odgovornost, sebe stavlja u centar svijeta i ne obraća pažnju na potrebe drugih. I naravno da je takav lik užasno primamljiv za sve slabije i od njega nemoćnije. Ključna igračica i vezivno tkivo za igru moći ipak nije Targerijan po rođenju. Ona je ledi Alisent Hajtauer, najbolja prijateljica princeze Renire od djetinjstva, a Emili Keri igra je kao jednu prigušenu, delikatnu i krajnje promišljenu kariku blizu Gvozdenog prijestola. Kao savršeno uzemljenje za svu tu silnu vatru Posljednjazmajeva-Targerijana.bitnakarika (u igri koja se suštinski vrti u najviše pet likova) je Stiv Tuasejnt u ulozi lorda Korlisa Veleriona. ,,Morska zmija“ Korlis je i jedina realna protivteža moći Targerijana, najpoznatiji moreplovac u istoriji Vesterosa – od ključnog momenta i u životnom vrtlogu sa princezom Renis (Iv Best), starom Renirinom tetkom, Viserisovom starijom sestrom, ,,Kraljicom koja to nikad nije bila“... U odnosu Renis i Korlisa, ali i u jakoj dinamici između Renire i Dejmona, prepoznajemo obrise voljenih (nikad prežaljenih!) Sersi i Džejmija Lanistera iz ,,Game of Thrones“. Otprilike, mnogo (ne)dorečene strasti, mnogo sudbine koja ne uspijeva da se zaplete oko iste ose, kad u ljubavnom i grešnom grču ono drugo ne uspijeva niti može da ispuni očekivanja onog prvog. Centralni odnos je, ipak, onaj koji se tiče princeze Renire i ledi Alisent. Bez bilo kakvog pretjerivanja, to bi se moglo opisati kao preslikana (i naravno, donekle razvodnjena) dinamika glavnih likova knjiga iz ,,L’amica geniale“ serijala Elene Ferante Otprilike, to su žene koje na različite načine grabe ostvarenje u svijetu za koji su svjesne da pripada i da je ostavljen muškarcima. Jedna drugu vole, pa mrze, pa razumiju, pa se dive, pa opet ukrug; savršeno su različite i obje pripadaju istom kovitlacu putenosti, samoživosti. Prave iste greške i slične uzvišene izbore. Objema gomila privilegija odrastanja ne znači ništa, spram činjenice da njihovi očevi ne znaju ni da im govore, ni da ih slušaju. Suštinski su, naravno, potpuno usamljene. I nesvjesne da im blizina ili mjesto na Gvozdenom tronu ili na leđima jednog zmaja, ne može donijeti sreću. Kao Ferantine junakinje – uče na skupim greškama i plaćaju debelu životnu cijenu za to. Čvrsta ruka Tu dolazimo do onog ključnog ideološkog momenta ,,House of the Dragon“, koji je suštinski produbljivanje jedne dinamike koja je postavljena u ,,Game of Thrones“. I ne tiče se to samo činjenice, da ovo zaista jeste produbljen i proširen uvid u to zašto su Targerijani takvi vladaoci i takva porodica, kakvi jesu. Dakle, ,,House of the Dragon“ najbolji je dokaz u kojoj je mjeri Džordž R. R. Martin ciničan u studijama patrijarhata. Veliki pisac fantastike sistem vladavine Targerijana u Vesterosu postavlja kao okrutnu igru ,,čvrste muške ruke“ – tako što ga opisuje kao maltene nužan. Tako je vladavina kralja Viserisa opisana kao period blagostanja, za što nijesu potrebne riječi nego samo jedan vizuelni prelet preko Kraljeve luke ili Zmajeve stijene, nebitno. I zato ćete imati jedan neobičan utisak da je ovo ,,svijet budućnosti“ u odnosu na onaj iz ,,Game of Thrones“; da je sve to bilo mnogo naprednije 172 godine prije Deneris.

Renira i Dejmon u strasti i moći

kovitlacu

Princ Dejmon (Met Smit) - najkarakterniji muškarac igre oko Gvozdenog prijestola

7Četvrtak, 25. avgust 2022.

Naravno, Martin zato postavlja patrijarhat i kao sistem koji, u bjesomučnoj igri za ,,vrh piramide i lanca ishrane“, praktično jede sebe iznutra. I zato se, naravno, i Deneris i sve što se desilo u ,,Game of Thrones“ moralo desiti. Ali, pri tome, stari lupež fantastike ne želi da pravi bilo kakve iluzije: u okrutnom ratu sa bilo kakvim sistemom za moć, taj kruti, tradicionalni patrijarhat izlazi kao pobjednik. Devijantni, truli, nepravedni pobjednik – ali ipak pobjednik. I to je tragedija Vesterosa i svih vesterosa ovog svijeta, i teška lekcija koju će preko leđa učiti princeza Renira, baš kao onomad Deneris. Takođe, efektno je oslikana težnja i ambicija svih Targerijena da donesu neku suštinsku promjenu; da ostave trag, pa bilo plemenit, bilo potpuno lud ili iščašen... I naravno da je tu i gomila dobrih namjera, u istoj mjeri koliko je i kaprica, ličnih povreda. Sve to je stalo u ,,House the of Dragon“, da je velika šteta što u ovih šest epizoda praktično ne iskoračimo izvan zidina Kraljeve luke. Tehnička, manjinska... Nedostatak širine u prostornoj ravni autori pokušavaju da nadomjeste u vremenskoj. Tako da prelazi između epizoda najčešće predstavljaju i velike vremenske iskorake, koji se izvjesno neće dopasti publici. Taman kad se naviknete i doživite svojom Mili Alkok kao Reniru – zamijeniće je Ema D’Arsi u ,,starijoj“ verziji. I njih dvije zaista fizički liče i dijele isti karakter; ali, radi se o toliko karakternoj uvodnoj izvedbi da ćete sa pravom negodovati, što Mili Alkok nije ,,trajala“ makar sezonu. Zato je mnogo interesantnija i prirodnija ,,evolucija“ ledi Alisent, od momenta kad Emili Keri zamijeni Olivija Kuk Konačno, ,,House of the Dragon“ uspjeće da animira ,,Game of Thrones“ publiku. Da svima pokaže da ima dovoljno razloga da se velikoj hit-seriji prošle decenije ,,oprosti“ onakav kraj. I da je za sve to dovoljna jedna velika politička igra za krunskim stolom, u dvorima nad Kraljevom lukom. A tu će se, vjerujte, dešavati baš svašta i mnogo poznatog: i jedna rekonstrukcija, i pokušaj tehničkog mandata, i igra sa potencijalnim novim mandatarima, i sve te silne sujete, ludosti, impulsi koji se prebijaju preko leđa malog čovjeka... Ma, znate već i sve sami i dio je svakodnevice kojoj nijesu potrebni zmajevi – ali će vas i slatko nasmijati. Makar u momentu, kad shvatite ko vam je tu omiljeni Iznogud u igri ,,sultan umjesto sultana“, a ko zaprška u svakoj čorbi i lik koji izlazi iz svakog frižidera u Vesterosu. E da, sada je apsolutno jasno: ni Martin, ni HBO ni Warner Bros ne žele da stanu ovdje. ,,House of the Dragon“ nije kraj ,,Pjesme leda i vatre“. I dobra je opklada da ćemo negdje, u drugoj polovini ove decenije, dobiti novi, pravi nastavak ,,Game of Thrones“. Za jedno novo ,,Winter is coming“. Kao da ne znate: svim tim inflacijama, ratovima u komšiluku, baucima noći i podjelama našeg Vesterosa je opet potreban Džon Snou. Stojan STAMENIĆ Ocjena: 3.4/5

„Sigurno

Sarajevo film festival ima novu „upravu“ koja svaka ko ima svoju viziju, ali se odlu čila za postepenu, a ne naglu tranziciju. To se možda najbo lje osetilo u takmičarskom programu, ne toliko u koncep ciji istog koja se i dalje drži spiska država raširene regije (od Austrije na severozapadu do Turske, Grčke i Gruzije na jugoistoku, a na dotični je ove godine, razumljivo, dodata još jedna zemlja – Ukrajina), ko liko u broju takmičarskih na slova. Ove godine ih je bilo sa mo osam. Koncepcijski, tu se radi o „mešanom mesu“ svet skih premijera nekih manjih, rubni(ji)h naslova koji teško da bi istu osigurali na nekom baš velikom festivalu, i regio nalnih proverenih festival skih favorita koji su već u cir kulaciji ili su, pak, u Sarajevo stigli sa sveže završenog festi vala u Lokarnu, odnosno na merno su bili bukirani s tim ci Počnimoljem. od svetskih premije ra. Dve od njih došle su iz „ši re“ regije, jedna iz Rumunije („Men of Deeds“ Paula Nego eskua ), druga iz Mađarske („Six Weeks Noemi“ Veronike Sakonji ), te po jedna iz „uže“ regije bivše nam države (u pitanju je slovenački film „Riders“ Dominika Menceja) i sa domaćeg terena – os tvarenje Aide Begić „Balada“. Nijedan od navedenih nije se okitio nijednim od priznanja kako glavnog, tako i partner skih žirija. Opšta mjesta Takmičenje je otvorio domaći naslov za koji se može reći da je čak bio i prilično forsiran i „multipliciran“ i u revijalnom programu nacionalnog filma, tako da se (skoro) svaki dan Pregled glavne takmičarske selekcije mjesto“ je gusta, emocijama nabijena psihološka drama, bazirana na autobiografskim elementima o osobi koja istrajno pokušava samoubistvo, „spakovana“ okvir od 24 sata

Piše: Marko STojiljković miješanoProvjerenomeso „SIGURNO MJESTO“: Psihološka drama spakovana u 24 sata sff

CELULOID

u vremenski

Četvrtak, 25. avgust 2022.

prisutne na jedan diskretan način bez plakatnosti. Ima i „filera“ „Men of Deeds“ bi se, pak, mo gao nazvati „lažnim Taranti nom“, budući da se vodi logi kom autorovih novijih filmova po kojoj se bizarna socijalna si tuacija, u čijem centru se nalazi seoski policajac Ilie koji po sva ku cenu želi da uspe u životu, ali za to nema ni pameti ni sre će, kroz tri četvrtine filma ra zvija kroz ekstenzivne dijaloge da bi se završila krvoprolićem.

Nastavak na sljedećoj stranici

9Četvrtak, 25. avgust 2022. mogao pogledati u bioskopu. U svom filmu Aida Begić je poku šala ono što je Stefanu Arseni jeviću uspelo sa „Strahinjom Banovićem“ – rekontekstuali zaciju narodne pesme u sadaš nji socio-ekonomski i politički trenutak, sa tom razlikom da njoj to baš i nije pošlo za rukom. Naslovna balada je „Hasanagi nica“, pesma koja je proslavila narodnu epiku jugoslovenskih naroda, a naša junakinja Meri (autoričina česta saradnica Marija Pikić) je razvedena že na kojoj je muž zlotvor, po lukriminalnog profila oteo de te. Meri trpi pritisak svoje majke, eskapade svog razmaže nog brata i muljatorsko udvara nje ljigavog advokata sve dok ne sklopi savezništvo sa jednom prijateljicom koja je „na lošem glasu“, a jedino zadovoljstvo u životu joj predstavlja kasting za film koji je u planu da se snima u njenoj mahali. I taj konfluks opštih mesta bosansko-herce govačke i uopšte postjugoslo venske realnosti traje nimalo lakih dva sata. Sa druge strane, Dominik Mencej ozbiljne teme rascepa između slovenačkog sela i gra da, odnosno represije sredine i želje za slobodom „pakuje“ u dosta lakšu ambalažu unekoli ko inspirisanu novoholivud skim klasikom „Easy Rider“. Naime, dvojica drugara, od ko jih je jedan naivna dobrica, a drugi buntovna baraba, modi fikuju svoje „tomos“ mopede u „čopere“ i kreću u avanturu, prvo za vikend do Ljubljane, onda dalje prema moru, Dal maciji i Međugorju, a putem im se pridružuju odbegla opa tica i mudri stari bajker kojeg igra Nikola Kojo na fantastič no „polomljenom“ slovenač kom jeziku. Ono čime film ple ni je prirodnost glume mladih slovenačkih glumaca, osećaj za detalje vremena i mesta (radnja se dešava u proleće 1999. godine) i vrlo fina vivi sekcija svih adhezivnih sila u jednom društvu koje su i dalje

„SERVIAM – I WILL SERVE“: Triler na rubu„RAJDERS“:horora Avantura na modifikovanim „tomosima“ sff sff

Problem sa time je što dijalozi deluju reciklirano, a krvoproli će nakalemljeno i pritom dosta trapavo izvedeno. „Six Weeks“ je, pak, klasičan primer festivalskog „filera“, odnosno filma koji popunjava program zarad brojnog stanja. Reč je o filmu o tinejdžerskoj trudnoći koja zadesi mladu sportsku nadu Žofi. Ona, pak, ima plan kako će se iz situacije izvući, tako što će dete dati na usvajanje srednjeklasnom pa ru, ali u periodu od naslovnih šest sedmica koliko joj službe daju da se eventualno predo misli, njen život se raspada. Scenario „čekira“ sve kućice savremenog festivalskog fil ma, pa je najveća boljka filma koji se teško može ispeglati čak i solidnom režijom, dok najjaču kariku predstavlja glu ma debitantkinje i amaterke Katalin Roman Kratkih rukava je ostao i na slov „Serviam – I Will Serve“ u režiji austrijske autorice Rut Mader koji je u Sarajevo sti gao iz Lokarna. U pitanju je pomalo bizarni pokušaj da se napravi „uzdignuti“, umetnič ki obrađeni žanrovski film u ključu misterije i neprijatnog trilera na rubu horora, sme selekcije SFF-a u okviru koje je trijumfovala drama Juraja Lerotića

Četvrtak, 25. avgust 2022.10 Žalica odgovoranjei za predugo trajanje filma i tražinijemontažer,sebizatoglomaznostiutisakštojesamslužioikaopaseusuđivaodakrativiškoveiprečicekakobifilmodskorodvasataučiniokompaktnijim

šten u okruženje katoličkog internata za devojčice. Kako nam je Verhoven to već po kazao sa Benedetom, izolova na mesta izgrađena oko mi stike i vere mogu poslužiti kao poprišta borbe za moć. Prvi problem ovog naslova je, međutim, taj što je nedorečen po pitanju izgradnje tog sveta i njegovih internih pravila, a posebno njegove „političke ekonomije“, pa nam nije ja sno šta je tu sredstvo, šta cilj, a šta valuta kojom se trguje. Drugi problem je u „opremi“ filma animacijom za scene snova koja je uvek u drugom stilu i ključu, pa na neku kon zistentnost ne valja ni pomi Međušljati. nagrađenima, zani mljivo, oni koji su pre festiva la važili za favorite, morali su da se zadovolje sa po jednom nagradom. „Corsage“ po sce nariju i u režiji Mari Krojcer je svojoj glavnoj glumici Viki Krips doneo Srce Sarajeva, što nekako i ima smisla budu ći da je luksemburška glumi ca u nezaustavljivom usponu ujedno i najjači adut filma. Film je, pak, unekoliko degla murizovana biografija au strougarske carice Sisi, žene Franca Jozefa, poznate po svojoj lepoti i ekscentričnim pokušajima da istu sačuva ve žbom, sportovima na rubu ekstrema, dijetom i još pone čim, dok njen muž za nju ra pidno gubi interes, kći je osu đuje, a sin pokazuje sve znakove melanholije. Stilski bi se film najpre mogao opisa ti kao varijacija na temu „Ma rie Antionette“ Sofije Kopole (moderna muzika kao komentar i kontrast raskoš noj klasicističkoj kostimogra fiji) sa dodatkom austrijske začudnosti i nekih drugih modernih detalja kojima u fil mu mesto nije, ali i kao spoj starih dvorskih tračeva i al ternativno-istorijskih špeku lacija, čija recepcija dosta za visi i od kulture iz koje gledalac dolazi.

Uprvoj deceniji našeg veka, Pjer Žalica je bio možda i najjači i najglasniji predstavnik nove, posleratne, ali ratom i te ka ko obeležene bosansko-hercego vačke kinematografije. Da, narav no, Danis Tanović sa Oskarom za „Ničiju zemlju“ i Jasmila Žbanić sa Zlatnim medvedom za „Grba vicu“ požnjeli su veće međuna rodne uspehe, ali je Žalica sa fil movima „Gori vatra“ i „Kod amidže Idriza“ dotakao žicu do maće i regionalne publike i kriti Uke.međuvremenu je Žalica slagao projekte od kojih su neki propa dali, neki drugi su se pokazali kao značajni i primamljivi samo ma lom broju ljudi, a na nekima je Ža lica zapravo pomagao drugim au torima, kao recimo Elmiru Jukiću u adaptaciji uspešne po zorišne predstave „Žaba“ u sce nario za solidan film. Makar je na domaćem, sarajevskom terenu, Žalica sačuvao status relevantnog autora, budući da su dva njegova poslednja filma otvorila, odnosno zatvorila Sarajevo film festival. Pozicija prethodnog filma „Kon centriši se, baba“ bila je unekoliko čudna, budući da je dotični otva rao pandemijsko izdanje festivala čija je fizička izvedba otkazana nekih desetak dana pred sam fe stival. Rezultat ove dramedije te atarskog štiha u kojem likovi predstavljaju strane u raspadu bivše Jugoslavije bio je „hitičan“ u virtuelnom prostoru, budući da je Piše: Marko Stojiljković zerkalo

Ocjene: „Balada“ 2 „Riders“ 3+ „Men of Deeds“ 2+ „Six Weeks“ 2+ „Serviam - I Will Serve“ 3„Corsage“ 3 „Klondike“ 4„Sigurno mjesto“ 3+ sa crnom komedijom

sff„KLONDIKE“: Ljudska gadost u kombinaciji

Trijumfalni pohod Drugi festivalski favorit, film „Klondike“ Marine Er Gor bač došao je i sa najdebljim festivalskim portfoliom, od premijere na Sandensu preko prikazivanja na Berlinalu do selekcije za Karlove Vari, ali je u Sarajevu pokupio samo nagradu za režiju, time pono vivši uspeh sa Sandensa. Reč je o bespoštednom filmu u či jem se centru nalazi Irka, trudnica pred porođajem u vrlo „zanimljiva“ vremena početka rata u Donbasu i oba ranja malezijskog aviona. Njen muž Tolik misli da mu je dovoljno to što nikome nije ništa skrivio da može da ispregovara sa nadirućim Ru sima i proruskim separatisti ma nekakav imunitet za svoju familiju, dok je njen brat Jarik ne baš bistri nacionalista sklon provokacijama. Ona je, pak, skoncentrisana na poro đaj i život koji je pred njom i njenom bebom, dok se svet koji je i ona gradila oko sebe doslovno ruši. „Klondike“ je film izuzetnog tempa koji kombinuje šok od ljudske ga dosti sa kao dno bunara cr nom komedijom i surovim re alizmom rata, bez potrebe za „plakatnošću“.

Kao pobednik festivala, ali i fa vorit kritike, isplivao je hrvatski film „Sigurno mjesto“ Juraja Lerotića koji je tako nastavio trijumfalni pohod započet sed micu ranije u Lokarnu, dodavši na svoj konto Srce Sarajeva za najbolji film i najboljeg glumca, te dve nestaturane nagrade portala Cineuropa i udruženja nezavisnih prikazivača CICAE. U pitanju je gusta, emocijama nabijena psihološka drama, ba zirana na autobiografskim ele mentima o bliskoj osobi koja odlučno pokušava samoubistvo „spakovana“ u vremenski okvir od 24 sata. Dok je Lerotićeva gluma izvrsna, čime dobijamo još jednu potvrdu koliko se za pravo bio investirao u priču i koliko mu je značilo da je iz se be izbaci na filmsko platno, nje gova režija pomalo vrluda iz među ingenioznih rešenja kojima uspostavlja izvestan kod i onih školskih koje primenjuje prigodno i time uspostavljeni kod rastura. Reč je svakako o fil mu vrednog gledanja, možda i više njih, ali samo u mraku bio skopske dvorane i nasamo sa mislima, jer u drugim situacija ma ne doseže potencijal.

režiji Pjera Žalice

Da stvar bude zakučastija, upravo u to vreme u grad iz Nemačke dolazi i Fudin sin Armin ( Muhamed Hadžović), i to sa trudnom suprugom Dibom (Labina Mitevska), ali umesto da on iznenadi oca, on biva iznenađen razvojem situacije. Armin i komšije pokreću svoju istragu kako bi dokazali Fudinu nevinost, pripreme za roštilj i dalje teku, ali među ekipom počinju da deluju i one adhezivne sile u smislu ko kome veruje i šta je ko radio za vreme rata, pa možda na kraju bude kasno i za Fudu, a i za sve njih... Ako je Žalica hteo da prikaže kako

rat koji počeo pre 30, a završio pre 27 godina, i dalje kroji živote običnih ljudi u Bosni i Hercegovini, onda je uspeo u svom naumu. Problem je što to saznanje ne predstavlja neku naročitu novinu u bosansko-hercegovačkoj i regionalnoj kinematografiji. Autor je, doduše, po rubovima te priče pokušao da pokrene raspravu o nekim o ređe rabljenim aspekatima ratno-poratnog bosanskog mozaika, recimo o tome može li i strana koja se brani od agresije počiniti ratni zločin ili o sudbini branilaca Sarajeva i pripadnika Armije Bosne i Hercegovine srpske nacionalnosti (jedan od komšija je i Savo, igra ga Boris Isaković , povratnik iz Kanade prema kojem je Žuna, kojeg igra Emir Hadžihafizbegović, pomalo zavidan jer se ovaj iz rata izvukao manje oštećen, a Mujke, u interpretaciji Aleksandra Seksana, nepoverljiv), ali te teme ne uspevaju da se razviju jer nisu u fokuIzvedbeno,su. glumačka ekipa sastavljena od vedeta bosansko-hercegovačkog i regionalnog filma se i ponajbolje drži, jer im Žalica ostavlja prostora da sami tumače i nadgrađuju svoje likove koji su u scenariju usled inflacije skicirani tek ovlaš. Režija filma je svakako školska, na momente čak pomalo i statična, tako da zrači nekom pozorišnom energijom koju direktor fotografije Almir Đikoli pokušava da pomalo razbije razigranom kamerom i atraktivnim „vožnjama“. Žalica je takođe odgovoran i za predugo trajanje filma i utisak glomaznosti zato što je sam sebi služio i kao montažer, pa se nije usuđivao da krati viškove i traži prečice kako bi film od skoro dva sata učinio kompaktnijim. Na kraju, „Praznik rada“ je korektan, ali pomalo anahron uradak. Ocjena 5.7/10

na desetine hiljada ljudi pratilo otvaranje festivala i videlo film u prvih nekoliko dana prikazivanja na „Praznikuinternetu.rada“, međutim, pripala je čast da zatvori poslednje, a ujedno i prvo u potpunosti „normalno“ izdanje festivala od pandemije naovamo, a o dosezima filma možemo raspravljati tek naknadno. Prvi utisak je ipak takav da film kasni makar desetak godina i na planu sadržaja i na planu egzekucije, te da mu je za to snimanje u doba korone jedini aliRadnjabi. počinje pripremama za proslavu Prvog maja uz obavezni roštilj u jednoj od sarajevskih mahala, a u „organizacionom odboru“ su nekolicina komšijskih mudraca, ratnih veterana, a predratnih i u određenoj meri posleratnih drugova. Te pripreme bivaju prekinute kada specijalci upadnu u njihovo dvorište i iz jedne od kuća uhapse njihovog komšiju i prijatelja Fudu, i to, kako se ispostavlja, pod optužbom za ratni zločin. Fudo je, naime, bio u grupi ljudi koji su „smaknuli“ osumnjičenog snajperistu i njegovu porodicu, a da dokazi za snajperistino delovanje nikada nisu pronađeni, a takođe je on jedini trenutno dostupan iz grupe.

Kadar iz lma „Praznik rada“

Crnogorska u

anahronaUpadljivodrama

11Četvrtak, 25. avgust 2022.

manjinska koprodukcija ,,Praznik rada“

festivalfilmMontenegro

Četvrtak, 25. avgust 2022.12

FESTIVALI

Sav je život Vesne Pećanac sa Živkom Nikolićem bio kao bajka (ne, ona je kazala ja sno: bio je bajka!), isto kao što je svaki njen momenat u ,,Ate ljeu 212“ bio bajka... I svaka je od njenih rana svjedočila: koli ko je te prve festivalski noći na Kanli kuli, jedna izrečena ra dost o ličnim bajkama, prko sna i plemenita. U tu nastaje mala melodrama; Žalicin ,,Praznik rada“ na pre mijeri kasni već pola sata, ko lega voditelj već uveliko suge riše Vesni da skrati, a ona, kao fol izgovara ,,evo, još samo jed no...“. I cijela Kanli kula navija da se to tako nastavi. Radost srca ,,Moja radost, radost moga sr ca je neizmjerna. Moja osobita čast, moja dika i moj ponos i sva ljubav srca moga je sa va ma“ – izgovara Vesna. A mi gledamo kako se pogurena sta rica koja je na scenu izašla sa štapom od te radosti ispravlja i kako nam svima kičmu isprav lja ,,E,i...mora vas i Jeka jednom po zdraviti. Mi-šu-re! O, Mi-li-jana!“ – da se čuje i mnogo dalje od Kanli kule, kad grmi ona koja je toliko dugo birala da Samoćuti. je jedan momenat na Kanli kuli bolji od sutona. Ka da se sva svjetla zamrače, pa i to veliko platno prostrto iznad pučine. I dok se tu pobožno prikrada prvi kadar filmske špice, nad scenom i nad Bo kom i nad svim tim snom prvi put primijetite – zvijezde. Tu, na platnu koji sekund ranije bijelio se krasnopisni festival ski slogan: ,,Mi smo djeca fil ma“. I u toj zvjezdanoj tišini i mekoti, nama je ostalo samo da mu svjedočimo i da mu pri Vesnapadamo.je prije toga stigla čak i do Tesle... Na primjer: Tesla je bio bolešljiv dječak i u toj bole sti i vrućici ga je otac sokolio. ,,Ajde, Nidžo, ajde, sokole pa da velike škole upišeš!“... A mali Nikola, a Vesna odgovara: ,,Hoću tata, hoću“... Vesna Pećanac je dijete onih prvih posljeratnih godina. Ta ta je poželio sina i bio čvrsto ubijeđen da će za godinu sina i dobiti; i tačno za godinu dobio – Vesnu. ,,Bravo, Vesna, sine, možeš da upišeš što god hoćeš... Pravo ili ekonomiju“ – smije se Kanli kula, jer je naše, jer je istinito. Žalicin film i dalje čeka, vodi telj gleda na sat, a Vesna još do Živka nije ni stigla... Odbjegli vitezovi I Vesna je nastavila, o sreći i bajci u prvim danima među velikanima Ateljea ,,212“... I tu, na bini, Tanji Bošković su oči blistale; jer je znala koliko je ta priča lična i važna. Još malo o mekoti pod zvijez dama: kada se Želimir Žilnik, jedan od onih zabranjivanih, nevoljno odbjeglih vitezova ,,crnog talasa“ jugoslovenskog filma, prije 40 i kusur godina vraćao u Pulu, najveću YU filmsku smotru opisivao je kao ,,turistički festival“, pa i ,,cir Sada,kus“. primajući nagradu za ži votno djelo u Herceg Novom koja je pripala i Vesni – Žilnik, uzvišeno pomirljiv. Dok na sceni izgovara: ,,Eto, neki moji filmovi i nijesu imali baš pravu prođu“, svi znamo da je to u najmanju ruku – eufemizam. Ublaženo stanje stvari. Ili, sa mo fina patina životnog i au torskog iskustva. I takav je Žil nik: neka ide sve to, prosto im bilo... Jer što je to važno, sve te godine zabranjivanja i film skog izgnanstva – spram jedne mladosti koja stvara film? Pa opet, Vesna i jedno putova nje sa kraja na kraj svijeta. ,,Od Ohaja do Teherana, 35 nagra da. Moj Živko je bio samouk; jedini nagrađivani filmski re ,,Moja radost, radost moga srca je neizmjerna. Moja osobita čast, moja dika i moj ponos i sva ljubav srca moga je sa vama“ –izgovara Vesna. A mi gledamo kako se pogurena starica koja je na scenu izašla sa štapom, od te radosti ispravlja i kako nam svima kičmu ispravlja, i...

Sve zvijezde

Kako je Vesna Pećanac od otvaranja

Festivalska noć nad Kanli kulom

Vesna Pećanac na bini Montenegro film festivala

nad Kanli kulom

žiser bez jednog jedinog dana filmske škole!“. I eto nas u nji hovoj, ličnoj bajci. Sve to djeluje savršeno logič no: da iz jedne prirode, okrut no lijepog svijeta koji je sa ocem otkrivala, Vesna Peća nac pronađe Živka. I da onda, spram svoje životne muke, go vori dugo o radosti, o ponosu. Da zahvaljuje bogu: na Živku, na toj bajci njih dvoje, na svojoj djeci, na ser“...mokaoI,,Nijedanroditeljima.časfilma,zamislite...35nagrada.Makavejevjeredasusvirežiseriučeni,sajeŽivkobogomdanreži

13Četvrtak, 25. avgust 2022. festivalfilmMontenegro otvaranja Montenegro film festivala napravila melodramu i intimni šou

Priča iz Napulja Mikelanđelo Mesina je najti pičnije italijansko gospoče ko je ćete na festivalu sresti. Pred sjednik FEODORA žirija filmske kritike na festivalu je i organizator sjajnog festivala na ostrvu Iskija pored Napulja (morate da vidite Iskiju, trk na Google!). I na tu svoju divnu Iskiju uspio je, na primjer, da dovede snimanje i ekipu fil man,,The Talented Mr. Ri pley“ (Entoni Mingela, 1999), pa ,,The Men from U.N.C.L.E.“ (Gaj Riči, 2015), pa... Napisao knjigu, cijelu filmsku istoriju Iskije, ,,Od Kleopatre do Geni jalne prijateljice“. Za sada 56 projekata. I dok priča o ekipi serije ,,L’amica geniale“, pa Henriju Kavilu i Ališi Vikan der, sa novske terase usput sti že i laganu prepisku sa druga rom Paolom Sorentinom (!) o nekom budućem dolasku na Iskiju na festival... I započinje priču o Vesni Pećanac. ,,Znate, mnogo mi je bitan taj momenat komunikacije kul tura. Još filmskim jezikom. Zato mi je tako bitna priča mog festivala na Iskiji. I zato mi je ovo se u Herceg Novom tako blisko i autentično. I bilo mi je fascinantno gledati Vesnu na sceni na otvaranju. Ono kad ne razumijete bilo što jer ja zaista ne znam vaš jezik, ali iz svega toga razumijete i osjećate oso bu. Da je to nešto iskreno i bli sko. E taj momenat, kad vam ona tu govori nekim nerazu mljivim jezikom pa vam ipak ispriča sve ne podsjetilo na ni jemi film. Na taj početak i mla dost filma. Tu ljepotu i čistotu“ – govori Mikelanđelo, pa od mah produžava o papi Vojelu, Maradoni Uzdah sevdalinke Ima pred kraj Žalicinog ,,Pra znika rada“ momenat, kad sva svjetla u noći pod Trebevićem djeluju kao zvijezde. I sva ona djeca Sarajeva koja tu više ni jesu, koja rane i borbe svojih očeva iz neke daljine nikad ni jesu do kraja shvatila i osjetila, u svoj toj krivici i čežnji, djelu ju kao biserne suze, tu pod Trebevićem. Zatrepere zvijez de nad Kanli kulom, i one na velikom festivalskom platnu. I onda znate, da tu i tome pripa Žalicindate. ,,Praznik rada“ počinje u mraku, sevdalinkom. Otima se jedan uzdah: ,,Tebi, majko misli lete...“. I u tom momentu vam je savršeno jasno: zbog čega je Vesna Pećanac skoro pola nepredviđenog sata i mi mo programa, tu govorila i o Tesli i o Makavejevu i Živku i...

Tu više nije ni potreban štap, a ono ,,Mi-šu-reee“ ispravlja sva leđa sa kraja na kraj zaliva. I u ono njeno ,,hvala“, djeci, ro diteljima, Živku, bogu, staje i znači samo jedno, festivalsko: ,,Mi smo djeca filma“. Znate već: počinje sa sarajevskim ,,Praznikom rada“, završava sa Estlundovim kanskim pobjed nikom ,,Triangle of Sadness“... A sve između je samo naše, jedna intimna avantura. Na Kanli kuli, na tvrđavi Forte mare, u dvorištu Dvorane ,,Park“, pred kućom Iva Andrića, pod zvijezdama. Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 25. avgust 2022.14 imdb.com SERIJE CallBetterSaul Doviđenja,Džimi...ihvalatinasvemu Spin-of kultne „Breaking Bad“ priredio jednu Bilo je to saodržavalaštopitamoputovanjenezaboravnotokomkojegsmoprestalidasekadaćeseVolteriDžesipojavitiipočelidarazmišljamootomećebitisaKim.Serijajebezbrojnevezehitomnakojisenaslanja-odvizuelnogpristupa,dekora,lozojeradnjeimontaže,padolikova Saulovo (Oderkink) putovanje mnogo ubjedljivije od „Breaking Bad“ odiseje

Ocjena: 5/5

Piše: Davor PAVLOVIĆ Nakon sedam godina, šest sezona i 63 epizode, televizijski univerzum koji je promijenio svijet serija došao je do kraja. „Better Call Saul“, spin-of serije „Breaking Bad“ bio je fokusiran na Džimija Makgila ili Sola Gudmana ili Džina Takaviča (Bob Odenkirk), a sada se oprostio od gledalaca sezonom za pamćenje. Autori Piter Gould i Vins Giligan nadmašili su sami sebe jer su stvorili jedinstvenu seriju koja očarava. Bilo je to nezaboravno putovanje tokom kojeg smo prestali da se pitamo kada će se Volter i Džesi konačno pojaviti i počeli da razmišljamo o tome šta će biti sa Kim. Serija je održavala bezbrojne veze sa prethodnikom „Breaking Bad“ od nastanka. Počev od vizuelnog pristupa, preko dekora, filozofije radnje i montaže, do njenih likova. Međutim, kada se bolje pogleda, avanture Sola Gudmana imaju nešto posebno, zbog njegovog posebnog stila pričanja priče, jer svaki detalj koji vidimo na ekranu doprinosi naraciji serije i njenim likovima, dok će sam kraj ostati upisan zlatnim slovima u istoriji televezije kao savršen. Povratak na početak Serija je usredsređena na lik advokata Sola, šest godina prije nego što je upoznao Voltera Vajta i govori o tome kako je „mali“ Džimi, koji se bori da sastavi kraj s krajem, postao „veliki“ advokat Sol. Kada smo prvi put sreli Sola u osmoj epizodi druge sezone serije „Breaking Bad“, i pratili put lika kroz staze podzemlja, niko nije mogao da zamisli da je isti čovjek ušao u advokatsku profesiju sa najčistijim namjerama. To znamo zahvaljujući spin-ofu koji baca puno svjetla na prošlost heroja, predstavljajući ga kao bezbrižnog i veselog momka s talentom u klizanju. Džimi je odlučio da se bavi advokaturom i zasluži poštovanje starijeg brata Čaka (Majkl Makan ), poznatog, velikog advokata. Mic po mic, ambiciozni mladić stiče priznanja. Kada otkrije skandal sa zlostavljanjem starijih osoba visokog pro-

fila koji je doveo do velike tužbe protiv staračkog doma „Sandpiper Crossing“, obavještava Čaka o unosnom slučaju, ali Čakov direktni partner, Hauard Hamlin (Patrik Fabian) ga nogira, govoreći mu da mu neće dati posao. U šokantnom razvoju događaja, saznaje da je pravi krivac koji je stavio veto na njegovo unapređenje njegov rođeni brat (kasnije izvršio samoubistvo). Ovo je prva kritična raskrsnica na kojoj vidimo njegovu urođenu sklonost „zlu“. Slijediće ih još mnogo, koji će dalje razvijati lik i istovremeno voditi ga u silaznu spiralu moralnog propadanja. Neki od trikova su mu motivisani dobrim namjerama, zahvaljujući saradnji s Kim Veksler (Rija Sihorn), partnerkom i ženom, s kojom je izgradio poseban odnos. Međutim, nenamjerni susret i veza sa ljudima iz meksičkog narko-kartela i Salamankama stvaraće dublje pukotine i promjenu imena u Sol.

DŽIMI I KIM: Dva najsenzacionalnija lika sa malih ekrana

raspravlja o tome koliku pomoć bi trebalo da dobije u Meksiku, šesta sezona se vrti najviše oko odnosa između Sola i Kim, kao vrhunskoj studiji karaktera. Posljednje epizode su bile majstorski kurs o tome kako dati odgovore na način koji smo najmanje očekivali, a dobijen je savršen kraj i stvorena su dva najsloženija i najsenzacionalnija lika na televiziji. Ova mala-velika serija prvenstveno se bavila ljudima, njihovim osjećajima, odnosima i greškama, a autori su detaljno istraživali likove i ponudili vrlo autentičan pogled u njihove duše. Fleš-bekovi Kim jako su efektni i ona se sada suprotstavlja Solu prvi put otvoreno. Veliki dio epizoda posvećen je Solovom životu u cipelama Džina Takovića. On se krije od vlasti i vodi anonimni život u Nebraski. Međutim, počinje da rizikuje i gura „ruku u vatru“, baš kao što je to činio tokom čitave serije. Sol stalno mijenja životne puteve i kao lukava lisica se koristi trikovima. U trenucima kada sluša đavola na ramenu možemo se smijati onome što radi, ali i biti razočarani njegovom nepopravljivošću, jer tada nema interesa ni za empatiju. On ne zna kako da spasi ljubav koju gaji prema Kim, a koja je spasila njega. Ostario, zapanjen, odlučan da se žrtvuje, Gudman konačno opravdava svoje ime dok pretvara sud koji mu sudi u Sispovjedaonicu.drugestrane,kraj sporednih likova je samo smrt. Ni Načo Varga (Majkl Mando) i Lalo (Toni Dalton) nisu izuzetak od ovog pravila, a na kraju su zaokružili svoje priče. Izuzetak su njih nekoliko koji se pojavljuju i u seriji „Breaking Bad“, poput Majka (Džonatan Benks) ili Gasa Frindža (Đankarlo Espozito). Majkova uloga u šestoj sezoni je pomalo po strani. Ovaj lik i dalje vidimo u kontekstu priče, ali za razliku od pete sezone, nema posebnu težinu, iako kada se pojavi bljesne poput scene kada izgovori rečenicu „Kako si lagao do sada, tako ćeš i dalje“. S druge strane, u šestoj sezoni smo više na strani Gasa. Gledaocu se daju informacije o njegovoj motivaciji i ciljevima. Pojavljivanje Volltera Vajta i Džesija Pinkmena čekalo se dugo, ali se isplatilo, jer nisu mogli bolje da budu uvučeni u priču. Vječni rukopis Osim glumaca, kompletna ekipa serije je bila odličan posao sa vrlo prepoznatljivim rukopisom. U seriji se može pronaći nevjerovatna količina divnih scena i kadrova, zahvaljujući kojima sezone prolete brzo, a na trenutke podsjeća i na rani rad braće Koen. Neke od takvih su povratak Džesija i njegov susret sa Kim na kiši ili posljednje minute cijele serije, koje će dugo ostati u sjećanju. Od kamere, preko zvuka do režije, u kombinaciji sa složenin, detaljno razrađenim scenarijom u svakom pojedinom dijelu, ne može se pronaći nijedna zamjerka. Stvoren je svijet toliko uvjerljiv da je zaboravljena njegova povezanost sa serijom na koju se naslanja -„Breaking Bad“. Opet, pažljivi gledalac će primijetiti vizuelne ili dijaloške reference na prethodnika, kao što su električni znak koji zuji kada Sol spomene Čaka u posljednjoj epizodi. Ako ćemo tražiti dlaku u jajetu, najveća slabost serije je činjenica da je morala da biti za„Bettervršena. call Saul“ je mnogo više od nastavka „Breaking Bad“. Ona je još bolja, složenija i bolje snimljena dramska serija, koja se u suštini fokusirala na tragične živote likova. Nevjerovatno je kako su kreatori uspjeli ovu priču stvoriti sa tako puno pažnje, obraćajući pažnju na svaki detalj i veliki broj zanimljivih sukoba u „svijetu Albukerkija“. Bilo je to sjajnih sedam godina koje će se teško ponoviti.

15Četvrtak, 25. avgust 2022. imdb.com

Ljubavni par Otvaranje završne sezone razlikuje se od onog u prethodnih pet, jer umjesto crno-bijelih slika koje prikazuju što radi Džimi/Sol, počinje odmah nakon vrhunca pete sezone, i često koristi motive na početku epizoda (npr. komad stakla usred pustinje privlači pažnju, dok se na kraju iste epizode ne razumije njegova uloga u kontekstu priče). Uprkos tome što ima više linija zapleta, gdje Gudman i Veksler pokreću prevaru protiv Hamlina, gdje Načo bježi od neuspjelog atentata na Lala Salamanku i gdje Gas Frindž, čovjek koji stoji iza pokušaja atentata,

jednu od najboljih završnica u TV istoriji i daleko nadmašio originalnu seriju

Helene Huber zvana Baranka, može u isto vrijeme biti i Laponka i Balkanka. Notne linije bora sa njenog lica to ne otkrivaju. Ali zato oči odaju umorni nomadski bluz sazdan od vječitih selidbi, lutanja i briga za sudbinu plemena

Iz Beča: Miloš MILAČIĆ

Baranka

wikimedia.org

imena, prisna njegovom uhu, zazvone odnekud kao budilnik i trgnu ga iz letargije. Baranka i Beograd. Jedno je naziv parka a drugo trga gdje se park nalazi. Beogradplac (Beogradski trg) nije posveta srpskoj prijestonici, već austrougarskim vojskovođama Eugenu Savojskom i generalu Laudonu, koji su u raznim epohama istog, 18. vijeka donirali krv Kalemegdanskoj tvrđavi. Ne svoju, već tursku. Zidine Donjeg grada naročito pamte avgust 1717. kad je princ Eugen na turskom ruletu uložio glavu a dobio trijumfalni marš u svoju čast, na povratku u Beč. Tri sedmice trajala je austrougarska opsada Beograda i kad

su mu svi savjetovali povlačenje, Savojski je viknuo ,,juriš“. Tu vojnu piruetu istorija je ubilježila pod poglavljem ,,rariteti“. Zaokret od 180 stepeni, pa atak, iznenadni i direktni, sasvim je zbunio tursku vojsku, koja se, mada brojnija i jača, dala u bijeg. Ali tako se zaslužuju spomenici. Eugenov se nalazi na Trgu heroja u Beču. Bronzani konj se propinje na zadnje noge a zauzdava ga vojskovođa koji se sprema baš na taj odlučujući Beogradskijuriš. trg dobio je ime 1900. mada ga malo ko danas tako zove. Taj dio Beča u narodu, naročito među Romima koji su tu živjeli, ostao je prepoznat kao ,,Hellerwiese“ (Svijetla dolina). I zaista u parku postoji jedno posebno mjesto koje podsjeća na sunčanu dolinu. Tamo je drveće u deficitu, nekako se sklonilo u stranu, a stogovi sunca se razbokorili mazeći zelene vlati. Baš na tom mjestu i možda baš u vrije-

Beogradskomnatrgu ,,Svijetla dolina“ (Hellerwiese) u parku na Beogradskom trgu u Beču

Trenuci meditacije u parku u kom se

Putnik dobronamjernik željan odmora nailazi na park u 10. bečkom okrugu. Park je naizgled kao i svaki drugi, presvučen čojom po kojoj drveće pase sunčeve Gledanozrake.izperspektive ptica, te krošnje zaista liče na stada zelenog runa što se hrane plastovima sunca. Čim busenj sunca nikne na klupi gdje neki starčić prelistava dnevnu štampu, drveće se nagne na tu stranu i obrsti ga, tako da ovaj mirno može da nastavi sa čitanjem u hladu. Slično je i sa igralištem za djecu i sa ležaljkom od pletenog kanapa, raspetom među stubovima. I tu sunce jedva da proviri, rijetko, samo onda kad se drveće zasiti i namjerno propusti poneki zrak da se kao zlatna ribica zakoprca u mreži od ,,debelog lada“. Dremež i juriš U toj ležaljci obitava mit o bezbrižnosti kojeg se ovaj park još živo sjeća. Jedan stub za koji je vezana ležaljka priziva prošlost, drugi gleda u budućnost. Između njih ljuljuška se sadašnjost. Putnik dobronamjernik tu sanjari otvorenih očiju i podnevna meditacija neosjetno prelazi u dremež lakih nota. Ali tada, dva

Četvrtak, 25. avgust 2022.16 BE Č KI VALCER

Romi i Sinti u „Svijetloj dolini“ parka u prvoj polovini 20. vijeka

Portret Helene Huber zvane Baranka, po kojoj je park na Beogradskom trgu dobio ime

me kad je Savojski osvajao Beograd, Romi (iz plemena Lovara) i Sinti razapinjali su šatore da malo predahnu. Ta ,,svijetla dolina“ sve do četrdesetih godina 20. vijeka biće njihov konak i pristanište na putu za Grac, kuda su polazili karavani da bi prodavali tkanine, ćilime i konje… Dječak na tenku U očima Helene Huber ogleda se sva tragika jednog plemena. Kažu da venama Lovara teče i finska krv. Ali Helene Huber zvana Baranka, može u isto vrijeme da bude i Laponka i Balkanka. Notne linije bora sa njenog lica to ne otkrivaju. Ali zato oči odaju umorni nomadski bluz sazdan od vječitih selidbi, lutanja i briga za sudbinu plemena, odvajkada prokletog da traži i nikad ne nađe mir. Baranka je bila i sluškinja i poglavica, iscjeliteljka i čuvar vatre oko koje su Lovari okupljali, tugovali i veselili se, plakali i pjevali o istom trošku pokazujući zlatne Legendazube. kaže da su Lovari narod sunca. Zlato je simbol sunca, zato ga oni nose na sebi i u Poredsebi… parka nekad se nalazila fabrika čokolade i nije teško zamisliti male Rome kako se tiskaju ispred te fabrike. Tako sakupljaju slatkiše i zahvaljuju dobročinitelju pogledom, jer su im usta već puna a obrazi razmazani od čokolade. Među tim dječacima bio je i Johan Mongo Stojka , Barankin unuk. Imao je svega 11 godina te 1940. kad su nacisti ogradili park bodljikavom žicom.

Hari Stojka, rok muzičar i sin Monga Stojke, jednog od šest preživjelih Roma iz parka na Beogradskom trgu, koje su nacisti odveli u koncentracioni logor

17Četvrtak, 25. avgust 2022. Bundesarhiv dieprese.comoepb.at MilačićMiloš se točak sa romske zastave okreće ka smjeru prihvatanja različitosti

Ležaljka u parku ,,Baranka“

Pjesnik kaže da ako im „oduzmeš drum, oduzmi im i životne treba Mongovim“. otac je to nekako predosjetio pa je onaj točak sudbine sa romske zastave poput kormila broda okrenuo u suprotnu stranu, baš kao Eugen Savojski što je uradio sa svojom vojskom. Raskovao je točkove sa pokretne kolibe i ,,posadio“ je na drugi kraj Beča, u Otakring, sklonivši tamo porodicu. No, i tu su ih Njemci pronašli i zajedno sa onima iz parka 1943. odveli u koncentracioni logor Aušvic - Birkenau. Od 200 tih nesrećnih duša, živo je iz logora izašlo šest. Među njima i Mongo Stojka. A Huber, zvana Baranka je kao Gvido Orefiće stradala spokojna, vidjevši unuka na tenku. Ali, tako se zaslužuju parkovi. U parku ,,Baranka“ danas se nalazi ,,kamenje sjećanja“ na kom su ispisana imena i godine rođenja Roma iz parka, nastradalih u logoru. Svake godine tamo se priređuju muzičko-kulturni sadržaji pod nazivom ,,Glas različitosti“ koje organizuje bečki muzičar Hari Stojka, Mongov sin i Barankin praunuk. Električna gitara koju već pola vijeka ne ispušta iz ruku, nije ništa drugo do alhemičarev pribor. Tim instrumentom, na tragu Džimija Hendriksa, sjećanja pretvara u melodije. Muzikom promoviše slobodu i jednakost. Različitost kao prednost. A onaj crveni točak sa zeleno-plave zastave vrti se i dalje, kao žrvanj. Melje vrijeme koje često nije bilo naklonjeno Lovarima… Ptica i kavez Ako hoćeš da ti ptica tužno pjeva, stavi je u kavez. I to će biti najtužnija pjesma koju ćeš čuti. Ali to nije pjesma o izgubljenoj slobodi. Jer ptica je i u kavezu slobodna. I bilo gdje drugo. Bitno je samo da joj krila ne diraš. To je, u stvari, njena pjesma o tebi, Čovječe i tvojoj tužnoj ograničenosti da svakog staviš u krletku, ogradiš rešetkama i žicom... Ne ide tako! A ti Putniče Dobrih Namjera ako te put opet nanese u Baranka park, ne daj se zavesti i uljuljkati u ležaljci od kanapa, bezbrižan i spokojan. Donesi svježe cvijeće. Ne moraju da budu baš ruže, mogu i ljubičice ili đurđevak. Položi ih tiho kraj ,,kamenja sjećanja“ i oćuti taj zakašnjeli minut. To će biti tvoj mali zalog za budućnost. U kojoj, ako možemo da je zamislimo iole pravedniju i bolju, se ničija krila ne smiju posjeći. Jer ,,bi phakhengo i maj laćhi papruga krimo hi“ (bez krila je i najljepši leptir samo crv)!

PREPORUKA Srđan Gagić, pjesnik i urednik

MUZIKA Među klincima su popularni žanrovi koje teže razumem i zbog kojih mi čak nedostaje stari dobri turbofolk. Možda to upućuje na činjenicu da postajem konzervativan. Svakako, nikada ne bih sugerisao da se nešto zaobilazi, ali bih podsetio da i muzika – kao i poezija – treba da u nama pokrene i nešto značajnije od sentimenata.

MičetaDušan

Partizanke

FILM Skupljao sam kasete s domaćim filmovima, a neki su mi i danas omiljeni: ,,Majstori, majstori“ (Goran Marković, 1980), ,,Vrane“ (Gordan Mihić, Ljubiša Kozomara), ,,Lepota poroka“ (Živko Nikolić, 1986). Poslednjih godina pogledao sam sramno malo filmova. Pomenuću one koji su u nekoj životnoj fazi bili formativni: ,,Harold and Maude“ (Hal Ešbi, 1971) ,,Magnolia“ (Pol Tomas Anderson, 1999), „Rope“ (Alfred Hičkok, 1948), ,,Martha“ (Rajner Verner Fasbinder, 1974), ,,Chinese Roulette“ (Fasbinder, 1976), ,,Badlands“ (Terens Malik, 1973), ,,The Hours“ (Stiven Daldri, 2002), ,,3-IRON“ (Ki-Duk, 2004), ,,Carrie“ (Brajan de Palma, 1976), „Breaking the Waves“ (Lars fon Trir, 1996), „Mysterious Skin“ (Greg Araki, 2004). Svi, manje-više, govore o istom – usamljenosti, strahu, nasilju, borbi… i pomalo o ljubavi. TV Odrastao sam uz televiziju, uz dečji program HRT-a i RTS-a, a sve to usred medijske (po)etike jugoslovenskih ratova. Televizija je bitno uticala na formiranje mojih pogleda na svet, a danas televizor retko uključujem. Serije gledam online, takođe retko, pošto odrasli život i obaveze najčešće ne dozvoljavaju slatki greh bindžovanja. Radije biram kratke serije, kojima ne moram da posvetim celi komad života. Poslednja dobra bila je ,,Sherwood“, koja u pozadini kriminalističkog sižea priča o decenijskim uticajima političkih zbivanja i radničke borbe u Britaniji na malu, duboko podeljenu zajednicu i o sistemskom razjedinjavanju i negovanju antagonizma unutar radničke klase kako bi se osujetile značajnije društvene promene. Uvek preporučujem ,,The Young Pope“ i sjajnu prozu Paola Sorentina. MUZIKA Detinjstvo mi je vezano za ploče Beti Đorđević, Tereze, Bisere, Gabi, Josipe… Sve ih i danas slušam. Manje istražujem nego ranije, ali sam otvoren za sve na šta naiđem. U poslednje vreme rado puštam savremene kontratenore, Jakuba Jozefa Orlinskog i Mihala Slaveckog. Glavni junak romana koji čitam sluša Majkla Njumana, pa sam preslušavao plejlistu njegovih kompozicija. Posebno mi je inspirativna novokomponovana narodna muzika 70-ih, 80-ih i 90-ih godina prošlog veka, kao autentičan fenomen jugoslovenske kulture čije dublje vrednovanje i dalje izostaje. Poslednji bend koji sam ,,otkrio“ je Bohemija iz Niša, kao i solo projekat Warhaus, Martena Devolderea iz benda Balthazar. Slušam (prigodno) i snimke partizanskih pesama u aranžmanima koje je 1980. uradio Zvonimir Skerl, sa džez orkestrom RTB-a. FILM Ne prija mi kad mi drugi govore šta ne treba da gledam ili čitam. Naročito kada u takav ili sličan kontekst stavljaju dobre filmove i knjige, koji bi nekom zaista mogli biti važni, a sve s idejom o izuzetnosti vlastitog suda. To onda nema veze ni sa filmovima ni sa dobrim ukusom. Nemojte da konzumirate ono što vam ne prija ili u čemu ne nalazite smisao – previše je obaveznih i mrskih stvari u životu koje je teže izbeći. Ako već niste – naučite da ostavljate nepročitane knjige i neodgledane filmove u korist svega lepog što tek treba čitati, gledati i živeti. TV Kada bi trebalo da svoje učenike, koji uopšte ne gledaju televiziju, podstaknem da razviju tu vrstu kulture, ne bih imao dovoljno argumenata i verovatno bih rekao: zaobiđi TV. Savremena televizija ne ispunjava nijednu osim propagandne funkcije. Od zabavnih sadržaja, TV fenomen s kojim donekle imam problem jesu popularne domaće akciono-kriminalističke serije, koje ,,levitiraju“ između žanra i potrebe da se predstave kao hroničari društva. Manjak kritičkog otklona i hrabrosti da se bilo šta dublje etički problematizuje, uz povlađivanje određenim društvenim i ideološkim obrascima, dovodi u pitanje vrednost ovih serija i u estetskom pogledu i kao poštenih predstavnika svog žanra. Umesto toga, pogledajte ,,Više od igre“, ,,Grlom u jagode“, ,,Otvorena vrata“, ,,Sivi dom“ ili, najzad, reprizirajte ,,Bolji život“.

Đorđe Aćimović: Ove godine mu se dopao lm ,,Men“ Aleksa Garlanda Četvrtak, 25. avgust 2022.18

uobučenedžez

niz rijeku

Bijes u vrištećem lateksu

Čamac koji se prepušta vodi na omotu ploče

Sanjivo spuštanje

Provokacija izmučene zvijezde na kaveru demilovato.com

19Četvrtak, 25. avgust 2022. d ž uboks DemiLovato CassMcCombs

U 20 godina karijere Kes Mekombs nije uspio na taj način da ,,otkači“, da ostane sebe nesvjestan, kao na desetoj ploči ,,HearKaotmind“.pjesnik, kalifornijski folk-roker je potentan, precizan i svoj, jednako kao u bilo kojoj fazi autorskog razvoja. Na ovom laganom, sanjivom spuštanju niz mirnu rijeku, skoro u potpunosti izbjegava rukavce i vrtloge direktno ličnog... I umjesto toga, fokusira se na opšte ,,stanje čovjeka“, na dert i lavirint ljudskog postojanja koji je i ovovremenski i svakom vremenu priMuzikapadajući.je u ovom slučaju neočekivan iskorak; ,,Heartmind“ je razigrana, gotovo proljećno svježa i zamalo pa i rasplesana ploča. I to je odgovor iskusnog alternativca na brojne lične gubitke i povrede, koji su ga pratili u godinama za nama. Nakon tumaranja u horizontima psihodelije, čak i panka, u 45. godini odlučio je da ,,spusti loptu“. Tip koji je sredinom prošle decenije sa vrlo ozbiljnih adresa kićen epitetom ,,najbližem Dilanu našeg vremena“ (nije šala, red je da slušate Kesa) na ovom albumu traži čvrstinu u kolektivnom duhu, impulsu – ili kolektivnom nesvjesnom. Od starta ,,Music is Blue“, sa jednom postpankovskom distorzijom i uz koju šarmantnu džezi kap između redova, presuđuje i sebi i svom pozivu. ,,Once upon a time, I told myself music was all there was. Like a ghost town in quarantine. No road in, no road Uout“.suštini, Mekombs sa dva suprotna kraja dekonstruiše sve životne momente u kojima je pretjerano osjećao, i u svemu tome bio needy, nesiguran, sebičan. Na melanholičnoj ,,Unproud Warrior“ sve to zasoli sa mnogo elegantnih književnih referenci; pa ipak pronađe snagu za jedan reset u ,,New Earth“. I to je predivan, zarazan i najlaganiji momenat ploče. ,,Today is the day after the last day on Earth. It’s such a glad day! After a very bad day“... Teško da može zvučati jednostavnije, iskrenije, slađe, za jedan novi početak. S. S. Ocjena: 80/100 stereogum.com

Iskorak u mračnjačke rokerske vode za r’n’b i pop zvijezdu

Studija kolektivno nesvjesnog u stihovima kalifornijskog folk-rokera U albumu ,,Holy Fvck“ ne fali direktnosti. Bukvalno od prvog stiha ,,Demi leaves rehab again“ i prvog serviranog, gorkog i rokerskog ugriza glavnog singla ,,Skin of Teeth“ Muzika je u ovom slučaju neočekivan iskorak; ,,Heartmind“ je razigrana, gotovo proljećno svježa i zamalo rasplesana ploča. I to je odgovor iskusnog alternativca na brojne lične gubitke i povrede Sve što je Demi Lovato stvorila, ticalo se r’n’b i pop horizonta; prije nego je ovog ljeta odlučila da visokom štiklom u to ugazi i vidi što će izaći. U suštini, Lovato je autorski izraz gradila na manevarskom prostoru ,,ispovjednog popa“ (a to je makar istražena teritorija, na širokom pojasu od Bijonse do Adel, da birate). Od 2010. i prvih tretmana i sesija zbog bolesti zavisnosti, power balade ,,Skyscrapper“ koja je uslijedila – pa do zamalo fatalnog predoziranja i molbe da je svi shvate sa ,,Anyone“, prije dvije godine. U albumu ,,Holy Fvck“ ne fali direktnosti. Bukvalno od prvog stiha ,,Demi leaves rehab again“ i prvog serviranog, gorkog i rokerskog ugriza glavnog singla ,,Skin of Teeth“. Uglavnom, tu je ona i potpuno začuđena i prilično ponosna činjenicom da je i dalje živa, da može i dalje da stvara muziku. I sve to zvuči mnogo tvrđe, mračnije, gitarskije nego bilo što. Da ne povjerujete da je ta osoba u vrištećem lateksu i koži – ona Demi Lovato. Demi je ispunila obećanje, da će sve to biti onako bijesno, gorko, znojavo. ,,Freak“ po mnogo čemu pruža jasnu formu i ton albumu, sa tušta i tma sludge metal gitara i jednom neočekivanom YUNGBLUD kolaboracijom. I sve to, recimo cijela ispovijest veze sa mnogo starijim glumcem kada je imala 17 godina, ili cinizam i humor na račun sopstvene nebitnosti (u fazonu: kao da je bilo kome više bitno kad se predoziram), spakovano je u tvrdoj muzičkoj formi koja bi bila idealna za neku epizodu serije ,,True Blood“. U ,,Substance“ je mrtva-ladna kad izjavi ,,Am I the only one looking for substance“. U suštini – zabavno, na prvu loptu prijemčivo i uzbudljivo, ali jednoznačno i prilično plitko, iako smjelo i pečobrazno. Da znate: džabe nova forma, to je ista ona Demi Lovato. S. S. Ocjena: 67/100

muzika

- Na Kapri posle filma „Le Mepris“ (Žan Lik Godar, 1963), a vidim na Instagramu da neki to i rade ove godine. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Izvela bih u kafanu na provod neke mlade, neafirmisane filmske autore, jer mi to deluje kao bolje društvo od starijih, afirmisanih. Sa takvima je u kafani, često, naporno. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

Film koji Vas čini srećnom?

- Zamišljam da bi po kafićima glavnih gradova bila pojačana poseta ne bi li se zadesili tu gde je izašao Tarantino, a i salonima za pedikir bi verovatno skočio posao. Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - „Poinconneur des Lilas“ Serža Gensbura, „Suspicious Minds“ Elvisa Prislija , „Moj dilbere“ u izvedbi Safeta Isovića. Sve ima svoje, što kaže dživdžan. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - „That’s No Way to Say Goodbye“ Leonarda Koena Pjesma koja je himna slobode/hedonizma? - „You Can’t Always Get What You Want“, Rolling Stones. Sloboda od želja je jedina sloboda. Ipak, ne bih to nikome poželela. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - „Sara“ Boba Dilana Vaša pjesma za karaoke? - Nisam imala tu priliku… Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - Možda baš Gensbura, raznovrstan je, lepi aranžmani, a i moram da vežbam francuski. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Ne znam nijednog domaćeg autora koga svi obožavaju. Na našim prostorima su ljudi vrlo kritični. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Nikako da prežalim Elvisa. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - „Dead or alive“ od benda Bon Jovi. Opšta mesta pršte, ali pesma radi. Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi? - Dosadna sam, ali Elvis. I Kurt Kobejn. Dobro su se slagali. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Živi bili pa videli…

Četvrtak, 25. avgust 2022.20 Katarina Pejak, kantautorka33 OBRTAJA film

- Još nisam imala takvih težnji, moguće da filmska umetnost nema dovoljno dubinski uticaj na mene… Film koji uopšte nijeste skapirali? - Previše ih je da bih izdvojila jedan. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Volela bih da pogledam film o rasprodaji javnih površina. Omiljeni filmski rivali? - Žika i prijatelj Milan („Lude godine“). Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- „The Godfather“ ( Frensis Ford Kopola, 1972) - ponuda koja se ne odbija. Posebno drag citat iz domaćeg filma?

Svi Del Bojevi kišobrančići za koktele

- Ono sa Danskom i zemljama Beneluksa iz filma „Kad porastem biću Kengur“ (Radivoje Andrić, 2004), ali malo je predugačko da bih napisala. Doduše, nije ni ovaj odgovor bolji. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Džeri. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - Bio je to neki remaster i projekcija na otvorenom filma „Briljantin“ („Grease“, Rendal Klajzer , 1978), recimo, 1997 godine. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - „Elevator to the Gallows“ (Luj Mal, 1958), doduše i prati me jer ga imam na plejlisti. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

Bluz spava u svima nama, tu je i ne da se sakriti tako lako. Upravo je ta neukrotiva tuga osnova za jedan od najiskrenijih muzičkih Kantautorka,žanrova. pijanistkinja i vokalistkinja Katarina Pejak sa bluzom se druži od tinejdžerskih dana. Uz oca Vladislava, „isprljala“ je glas i prste i spoznala toplinu koja grije neke od njenih uzora – Toma Vejtsa, Dženis Džoplin, Nine Simon Mejvis Stejpls, Ane Popović... Nakon mnogo kilometara „nemog neba“ vratila se rodnom Beogradu. Život u Bostonu, Nešvilu, školovanje na „Berkliju“, turneje po Americi i Evropi, neke ljubavi i mnogo iskustva stali su u njen blog –„prostor gde reči stoje same, misli sazrevaju, a muzika se pretpostavlja između Katarina,suglasnika“.koju mnogi upoređuju sa Norom Džons, osvaja na prvo slušanje, a priliku za novi susret, nakon čini se davnošnjeg 2018. u Podgorici, čekamo strpljivo i znamo da će biti nezaboravno. Do tog dana družimo se uz „Obrtaje“ koji će vas povesti na odmor do Kaprija, druženje sa Del Bojem uz „raskovane“ melodije Elvisa Prislija

- „Sense and Sensibility“ (Ang Li, 1995), adaptacija romana Džejn Ostin. „Lude godine 3“ – „Ljubi, ljubi, al’ glavu ne gubi“ ( Zoran Čalić, 1981) me uvek baš obraduje. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

ČuturaIvana

Serija idealna za kišni vikend? - Za kišni vikend preporučujem seriju „Mad Men“. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - „Mućke“ („Only Fools and Horses“), „Crna Guja“ („Blackadder“) me asociraju na djetinjstvo. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - „Mućke“; jer su kultne, čini mi se, samo u Britaniji i na Balkanu. Serija koju nikada nijeste završili? - „Downton Abbey“. Nisam mogla… Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - „Sex and the City“, „The Office“, američka verzija. Nije to užasno, ali žanrovski kompromisi u komercijalne svrhe su promenili ton tih serija. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Svi Del Bojevi upaljači i svi kišobrani za koktele. Najdraži par iz serije? - Tenzija između Edmunda „Crne guje“ i kraljice Elizabete me i dan-danas takne. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - „Absolutely Fabulous“ partnertvo, recimo. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Volela sam kada se udruže protiv neke druge, veće sile. M. ČAVIĆ TV

Katarina Pejak: Poželjela putovanje na ostrvo Kapri nakon gledanja Godarovog lma ,,Le Mepris“

Cijele su dvije sedmice, u de cembru 1995, trajali prego vori Kraljice i premijera. Odluka je Dajani i Čarlsu proslijeđena pismom sa pečatom Elizabete Druge. Prosto i hladno: savjetu jemo vam da se razvedete. Daja na je znala: više je to naredba ne go savjet. Svakako se već osjećala Mjesecrazvedenom.ranije, u intervjuu za BBC, Dajana je rekla sve o aferi Čarlsa i Kamile. Jedno kratko: ,,Pa, bilo nas je troje u ovom bra ku, tako da je postalo malo tije sno...“. I još dodala da iskreno sumnja da je njen muž materijal za kralja! Kako je samo svjesno i slatko šokirala Britaniju; i kako je elegantno izrekla i potpisala sudbinu tom braku. I kako je Da jana tog dana izricala sudbinu i samoj Kardiohirurg;sebi... Britanac paki stanskog porijekla, Hasnat Kan, bio je ljubav Dajaninog ži

vota. Zvala ga je ,,Mr. Wonder ful“, samo pred najbližima; a i najbliži su joj okretali leđa zbog te veze, i nakon razvoda. Ni sa majkom mjesecima nije govori la: kako to, pobogu, britanska princeza i Raskinulimusliman...sunaljeto 1997; za mjesec je već bila u vezi sa Dodi jem Fajedom. Takođe musli man. Njen bijeg i inat. Pravo na jednu mediteransku jahtu, čija je paluba oivičila svijet u kom joj se niko neće miješati u lične iz bore. *** Prvi put se javnosti predstavila nakon vjeridbe, u martu 1981 –na dobrotvornoj aukciji. Do ok tobra Čarlsa i Dajanu nijesu vi djeli ni zajedno ni bilo gdje, do momenta kad su posjetili njiho vu ,,prinčevinu“ Vels. Tek u no vembru istupiće pred javnost prvi put sama – da upali svjetla

Nelsona Mandelu drža la je pod miškom, da se ne spota kne u godinama slave i pobjede nad aparthejdom. Prva pružala ruku i zagrljaj AIDS pacijenti ma, u godinama kad se nije još ni znalo kako se virus prenosi... Dan nakon razvoda, Dajana se odrekla preko 100 dobrotvornih programa i ostala patronka zasamo šest. ,,Centrepoint“ – po drška mladim beskućnicima. Engleski nacionalni balet. Veli ka dječija bolnica na Ormond

Treperava

Četvrtak, 25. avgust 2022.22 Testino/npr.org.ukMario kalendar Četvrt vijeka od tragične smrti princeze

Princeza od Velsa fotografisana 1997. godine

,,Narodna princeza“, govorio je britanskomdodaoDajaninepremijerbritanskinakonsmrti.Pajošispraznije:,,Ikonanacije“.AnovinarGardijanapisao:,,Vladarkakraljevstvastvarnihosjećanja“.Onačijajesmrtudarilajakzarezunovomnarativu;onomkoji,makarnakratko,nakrajusvakogavgustaisvakogljetaznačiempatiju,slaviotvorenost,iskrenost,integritet

Božića na Regent stritu... Bila je prva kraljevska figura ko ja je stupila na tlo jedne zemlje Varšavskog pakta. Iste 1990. uz ruku izgladnjelog djeteta u Ni geriji i Kamerunu. Pod njenim osmijehom i štiklom i Berlinski zid je treperio; i bilo je to lice jed ne nove otvorenosti, koje se neg dje usput, ne samo kraljevska porodica, već i cijeli svijet odre Starogkao.

svijeća na vjetru

princeze Dajane - britanske ikone saosjećanja, dužnosti, stila i ljepote

Dajana na jahti Dodija Fajeda u danima uoči smrti

stritu. Nacionalni fond za borbu protiv AIDS-a. Misija za pomoć leproznima. Kraljevska bolnica ,,Marsden“. I niko joj više nije mogao nametati, koje misije i pozive smatra svojima. *** Do 10. septembra 1997, izraču nali su tabloidni mešetari u svoj svojoj pedanteriji, gomila cvije ća u dvorištu palate Kensington dostigla je visinu od metar i po. Cijelih 11.000 svjetiljki u ,,Harrods“ tržnom centru, u sr cu Londona, u vlasništvu famili je Al Fajed, nikad više nije upa Prekoljeno. milion buketa ostavljeno je pred Kensington palatom i pred londonskom rezidencijom princeze. Porodica je danima molila sa starog imanja u Alto pru, mjesta njenog djetinjstva: ne donosite više cvijeće, drum je pokriven, zar još treba neko tu da Nastrada...ulicama Londona, na dan sa hrane 6. septembra, žalilo je tri miliona ljudi. I još su brojali ta bloidi: dvije i po milijarde ljudi širom svijeta pratilo je snimak Isahrane.svisu,cijeli svijet je vidio: sti snutu malenu pesnicu i ćoškić usne princa Harija. I Vestmin sterska opatija i svi njeni kra ljevski svodovi, drhtali su od te njegove ručice. I Elton Džon je svirao jednu no vu ,,Candle in the Wind“. Trepe rava svijeća na vjetru. Što je do gorjela mnogo prije; ali njena legenda nije. *** Mračni ulaz u tunel Ponte de l’Alma, bez svjetla na kraju. Fo tografisan sa nekih 20 metara daljine na pariskom pločniku; tog jutra pariska policija nije do zvolila da se priđe bliže. Bila je subota na nedjelju a Britanija je već sve znala: Dajana je privat nim avionom u Pariz stigla sa Dodijem Fajedom, filmskim producentom, sinom milijarde ra. Prethodnih devet dana ra zvedena princeza provela je na Dodijevoj jahti, na Mediteranu. I to su joj kao grijeh tog jutra ra Svečunali.jetog jutra Britanija već zna la; i na koji način je vozač Henri Pol, šef obezbjeđenja hotela Ric, izgubio kontrolu nad vozilom na ulasku u tunel. I na koji način je prethodno bježao od papara ca. I koliko puta je bio zaustav ljen sa prisustvom alkohola i droge u krvi. I koliko je droge i krvi tog jutra bilo u njegovoj kr vi. I famozno: 105 kilometara na čas. Duplo više od limita. ,,Sami su krivi“; šaputala je tog jutra 31. avgusta sebi jedna Britanija. A jedna druga zanijemila pred onom tminom na fotografiji ula ska u tunel. Pred suzom repor terke Skaj njuza koja je naciju tog jutra budila iz jednog sna. U jednu novu realnost. *** Oznaka: ,,top secret“. Fajl sa vi še od 1.000 stranica. Već 1999. stiglo je priznanje: Nacionalna agencija za bezbjednost (NSA) pratila je i prisluškivala Daja nu, do dana smrti. Neznano od kada. I još jedno ,,top secret“: NSA odlučno odbija da bilo ko ju od tih 1.000 stranica učini dostupnom javnosti. ,,Stvar i briga za nacionalnu sigur nost“. I sada, više od dvije de cenije kasnije. I što je ostalo? Desetine pisama, prepiski sa članovima i službe nicima u palatama kraljevske porodice – prodati na dobro tvornim aukcijama. Njene naj divnije haljine, ona najčuvenija u kojoj je plesala sa Džonom Travoltom jednom u Bijeloj kući – prodate na dobrotvornim aukcijama: Lično bogatstvo, keš na računima: 17 miliona funti, bez jednog penija duga. Sve ostavljeno mami i sestri. ,,Narodna princeza“, govorio je jedan novi britanski premijer, nakon Dajanine smrti. Pa do dao još ispraznije: ,,Ikona naci je“. A novinar Gardijana pisao: ,,Vladarka kraljevstva stvarnih osjećanja“. Ona čija je smrt uda rila jak zarez u novom britan skom narativu; onom koji, ma kar nakratko, na kraju svakog avgusta i svakog ljeta znači em patiju, slavi otvorenost, iskre nost, integritet. *** Prelijepo, malo vještačko jeze ro u Altopru, Northempšir, kri je sićušnu bjelinu mira jednog memorijalnog spomenika. Pod tom sjenom od maminih skuta, pod tišinom koju je jednom davno zaslužila, i ovih dana prinčevi Vilijam i Hari osluški vaće šuštanje njene ljetnje ha ljine. Već stari erl Spenser se strinoj mladosti opet će govoriti: ,,Dajana je čista esen cija saosjećanja, dužnosti, stila, ljepote; sa kraja na kraj svijeta simbol nesebične humanosti“... I Britanija će ponovo pronaći dušu, na kraju Ponte de l’Alma tunela u Parizu, u njenim oči ma. S. Stamenić

23Četvrtak, 25. avgust 2022. pinterest.com

Što god čuli ili čitali o tome, nije istina da ,,Juno“ propovijeda protiv abortusa. Film Džejsona Rajtmana je slava, propaganda odrastanja; onakvog kakvo, strašno, okrutno i uzvišeno, zai sta Takojeste.odrasta i Rajtmanov film: počinje kao komedija ,,situacije koja krene po zlu i prijeti da bude katastrofa“ – a završi kao zrela, ostvarena, utemeljena ljubav. Malo indi čudo koje rascvjetava u moderni filmski klasik. I od pre mijere prije 15 godina, 1. septem bra 2007. traje kao priča čiji bi svaki kadar i sekvencu dijaloga mogli zagrliti. Jer svjedočimo da tu nema viška, niti bi se moglo bi lo što dodati. Jer je istinito i stvar Poprišteno. filma je Elk River; zami slite grad od svega 20 hiljada du ša, koji je još najveći u centralnoj Minesoti, pa ćete znati o kakvoj životnoj inerciji i o ušuškanosti izvan svakog zla se radi. Džuno

Megraf ima 16 godina i ostaje trudna nakon seksa sa drugom za kog zna da je godinama zalju bljen u nju. Jedna-jedina propo vijed, školske drugarice, u prilič no banalnom ali strastvenom tonu kakav pripada američkoj provinciji – biće dovoljan da ona donese odluku: iznijeće trudno ću. Dijete će dati na usvajanje. Ušuškana provincija Elen, danas Eliot Pejdž, imala je samo 20 godina kada je Džuno portretisala jednom komplek snošću, pred kojom je zanijemila filmska Amerika. I u momentu kada donese odluku, kada čak svojeglavo verbalizuje da je ta trudnoća ,,samo period i stanje koje sad mora proći“, ona djeluje savršeno karakterno. Djetinjasta i samosvjesna u isti mah. U tom Elk Riveru, koliko god skupe lek cije odrastanja prolazila, kon stanta je to da Džuno Megraf se be apsolutno i brižno centrira, kao središte sopstvenog svijeta. Rijedak talenat u zabiti za 20 hi ljada ljudi. Režiser Rajtman u Oskarom nagrađenom original nom scenariju talentovane Dija blo Kodi, majstorski balansira važnu dinamiku: koliko god se Džuno u tih devet mjeseci film skog narativa mijenjala, izgleda da se još više i drastičnije mije njaju oni oko nje. Zato bi idealan odgovor svima koji tvrde da je ,,Juno“ film antia bortusa bio i ovo: to je djelo femi nizma. Jer pruža uvid u stvarnost i svakodnevicu jedne istinski sa mosvjesne žene. Pa iako ona ima tek 16 godina, iako tek treba da nauči i sazna kakvo oružje i oklop su joj potrebni za bitke u tom ma lom Takosvijetu.filmbez ijedne pogrešne ili scene viška teče kao bistra voda u potocima Minesote; a Džuno usput prepoznaje i uči, kome i na koji način suštinski pripada. Majkl Sera (sada velika pozoriš na faca sa dasaka Brodveja, pro mišljeno i delikatno talentovano čudo), briljantan je dok suptilno otkriva slojeve ličnosti Polija, dječaka koji je za Džuno i najbolji prijatelj i otac tog nevoljnog, ne željenog djeteta. Igra racija Jedine ,,zvijezde“ u holivudskoj ravni u filmu su bračni par Lo ring: Mark (Džejson Bejtman, glavna faca i kreator kultne Net fliksove serije ,,Ozark“) i Vanesa (Dženifer Garner). U dinamici odnosa dva para i unutar njih, re žiser Rajtman i scenarista Kodi pružaju vrlo suptilnu i inteligen tnu igru. U kojoj će, ne jednom, tinejdžer koji je debelo iza grani ce punoljetstva iskazati više raci ja, zrelosti, čak i uzvišene ljud skosti, od nekog ,,zrelog i ostvarenog“ ko pokušava da usvoji dijete. Što, naravno, ne znači da je ,,Juno“ priča ili propa ganda protiv usvajanja; napro Tutiv...negdje usput i shvatate, zbog čega je filmu bila potrebna ta za boravljena, banalna i bezbrižna Minesota. Kao pandan i potpuni kontrast, u odnosu na situacije kad naši junaci moraju donositi neke mnogo teške izbori. I to sa mo zato što su svjesni da su ti iz bori ljudski, nimalo sebični, iskreni – ne ubjeđujući vas u nji hovu ispravnost. I tu je negdje i ljepota odrastanja u ovom filmu: jer, u konačnom, niko se tako lijepo i uzvišeno ne lišava sebicentričnosti, niko tako ne njeguje i miluje ožiljke, kao

Zagrljaj sazrijevanja

Četvrtak, 25. avgust 2022.24 kalendar Petnaesti rođendan američkog indi klasika ,,Juno“

pinterest.com

U tom Elk Riveru, koliko god skupe lekcije odrastanja prolazila, konstanta je to da Džuno Megraf sebe apsolutno i brižno centrira kao središte sopstvenog svijeta. Rijedak talenat u zabiti za 20 hiljada ljudi Džuno na jednom od 900 crteža iz predivne rotoskopske špice filma

Iz takvog, sanjivog i toplog svijeta zaboravljenog u provincijskoj šumi, morala je zriti jedna predivna, autentična Džuno, za koju je navijala cijela filmska Amerika i koju je tako lično iznijela Elen Pejdž. I tada, sa 20 godina i već od uvodne rotoskopskom tehnikom skockane animacije kao špice za film (900 ručno crtanih slika za nekoliko nezaboravnih minuta), sebi proricala. I već bila svjesna, kakvi je teški i iskreni izbori čekaju u životu. Na putu do onog Eliota Pejdža, do sebe – figure pred kojom cijeli moderni Holivud zna samo da zaćuti. Jer je i cijelom Holivudu uzeo jednu sasvim odraslu i iskrenu mjeru. I zar nakon svega toga, zaista vjerujete da je ovo film o abortusu ili protiv njega? S. STAMENIĆ Majkl Sera i Elen Pejdž u plemenitoj igri odrastanja

poster Rajtmanovog ostvarenja deviantart.com

Svi ti detalji, poput godišnjih doba koja suptilno klize u mjesecima Džunine trudnoće, zimskog vjetra, cvjetanja trešnje u jednom dvorištu i jednom pecanju koje simbolično otvara put divnom i dozrelom ljetu na kraju –svjedoče o tome koliko je Rajtman brižno pripremao ovaj film. I u kojoj mjeri ga je, kroz svega 30 dana snimanja, grlio i na oltar autorstva pružao darove svog djetinjstva i odrastanja.

25Četvrtak, 25. avgust 2022. mubi.com

A možda je i više od Rajtmana to činila scenaristkinja Dijablo Kodi koja je insistirala da soba naše Džuno bude skoro u potpunosti nalik onom malom habitatu, svijetu za koji najprije veže svoje tinejdžerske godine... E, samo takvi likovi i autori mogli su snimiti ovaj film na takav način, da zaista djeluje kao topao i mek zagrljaj pravog sazrijevanja.

jedna pravičnost sa očima djeteNaravnota. da muzika u takvoj poslastici od filma igra bitnu ulogu. Svaka od originalnih pjesama folkerke Kimje Doson igra ulogu preciznog objektiva, da izoštri sliku u našem dvogledu, za svaki važan kutak tu u šumama Minesote. Sama Pejdž insistirala je da ,,Sea of Love“, cover starog klasika koji je savršeno iznijela slavna alt-rokerka Cat Power, tu dobije mjesto. A kako je samo jak i simboličan momenat, kada prvo pojavljivanje Polija u filmu prati ,,A Well Respected Man“ londonskih rokera The Kinks... Oltar autorstva

Alternativni

Četvrtak, 25. avgust 2022.26

PODGORI č ARENJE financialtribune.com Detalj sa

Karavan vijeka

Stanicareli-trkenajegzotičnije20.vijekabio

Zaglavi se Crta: Srđan Ivanović

je i Titograd – i sve to prije više od pola vijeka, u jednom svijetu koji je djelovao i otvorenije i gostoljubivije od današnjeg... Ne vjerujete? Krećemo na putovanje od 13.500 kilomeČaktara.i osobe koje ne interesuje automobilizam, pa pretjerano ni sport, čule su za Dakar reli i ,,najtežu trku svijeta“. Vidjeli ste te kadrove: po 1.000 kilometra dnevno niz pješčane dine ili po kamenitim pustinjama, godinama sa kraja na kraj Sahare, potom u Atakami i na Andima, a u posljednjim godinama u Saudijskoj Arabiji. Kadrovi kakvim nema premca u svijetu sporta, ultimativni test izdržljivosti, taktike i vještine, tokom dvije januarske sedmice... I da, uvijek, ali uvijek glava u torbi. Od prvog izdanja, 1979. godine – 32 takmičara i 45 članova osoblja trke ili navijača izgubili su život. I tu dolazimo do trke koja je Dakar reliju prethodila; da se nije desila, nikada ne bi bilo ni kulta zvanog Dakar. Start u Parizu, pa sve do antičkog Persepolisa u srcu Irana, drevne prijestonice i ponosa Ahemedinskog carstva... Pa nazad, do Pariza. ,,Karavan vijeka“, te, 1971. godine u svom jedinom izdanju – sa obaveznom stanicom u Crnoj Gori, u Titogradu! Sve je bila zamisao francuske kompanije Sitroen, koja je sa ,,ajkulama“ (legendarni DS model, vrhunac automobilskog dizajna 20. vijeka) ali i terencima tih godina harala kontinentom. Ideja je bila prosta: da se takmičari od 18 do 30 godina okupe, za putovanje od Pariza, kroz tunel Mon Blan, preko Alpa do Titove Jugoslavije. Pa rutom do antičkih grčkih kolonija, trajektom preko Bosfora, uzduž Anadolije, padinama Ararata... Sve do pustinja i vrleti imperijalne Persije. Pa opet nazad. Interesovanje u Evropi, sa obje strane ,,Gvozdene zavjese“ bilo je nezapamćeno. Na kraju je Sitroen, od 3.800 prijavljenih, odabrao 1.300 osoba za 500 vozila i ovu ludu avanTakmičarimaturu. su, s obzirom na to da se insistiralo upravo na elementu ,,avanture“, podjednako koliko i rezultatu – predstavljena pravila koja su unekoliko slobodnija u odnosu na klasične relije. Odnosno: tačno se znalo mjesto polaska i cilj etapa. Učesnici su birali rutu sami, sa jedinom obavezom da u određenom vremenskom periodu tokom dana budu na cilju – pa ko stigne prvi... E, jedna od tih bitnih ,,stanica“ bio je i Titograd. I ne samo naš glavni grad, naravno. U kojoj mjeri je to bila čast i koliko je trka bila prestižna, svjedoči i to da su ,,kontrolni punktovi“ dnevnih etapa bili i Solun, Istanbul, Kajzeri, Van, Hamadan, Teheran, PotpunoSamsun...uspješna misija karavana relija: planirani start bio je 31. jula 1971, dolazak u Persepolis 15. avgusta, povratak u Pariz 30. avgusta. Sve su takmičari sa uspjehom Isavladali.da,nijebilo nekih težih povreda ili fatalnih ishoda. Učesnici su samo doživjeli neprijatnost u pokrajinama Ataturkove Turske, kada su ih kurdski mladići, iz protesta prema vlastima u državi – zasuli kamenicama. Šteta na vozilima, sitnije povrede i srećom – ništa ozbiljnije. U godinama koje su uslijedile, Sitroen je usmjerio trku ka sjeveru Afrike. Prosto, učesnici su bili oduševljeni pustinjskim trkanjem. I onda se to proširilo na cijelu Saharu, pa sve do Dakara, pa... Znate već, najljepša i najsurovija istorija Iautomobilizma.jošzeruistorije: te 1971. to je morao da bude Persepolis. Navršavalo se knap 2.300 godina od najluđe avanture u istoriji – ludo smjelog, iracionalnog i uspješnog pohoda Aleksandra Makedonskog na Persiju. Te 330. godine prije nove ere, najveći osvajač među antičkim vladarima stao je pred kapijama Persepolisa. Pa 30 dana opsade, pa mjeseci klopki za persijske klopke... Prije nego rješenje nije stiglo iznutra. Plamen nad palatom, konačno otvorene kapije... I tog ljeta i tog dana u Persepolisu, 2.300 godina prije jednog relija sa stanicom Titograd, Aleksandar Makedonski je znao da će ga pamtiti cijela istorija. Stojan STAMENIĆ relija Pariz – Persepolis – Pariz

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović

Očekivano, najjači utisak ostavi la je serija radova maestralnog Vejveja ,,Study of Perspective“ u kojoj slavni umjetnik pokazuje srednji prst nekim od najvažni jih istorijskih zdanja na svijetu. Leila MURSELJEVIĆ

Simpatično rješenje za brojne teorije koje je izložba pokušala analizirati pružio je Arkejndžel sa radom ,,Super Landscape“, za koji je iz dvije video igrice uklo nio aktere i ostavio pozadinu. Tako na radu vrlo uočljivo zapa žamo oblake iz ,,Super Marija“ i put iz jedne od trkačkih igrica. Njegov kolega Hedok ponudio je interesantno rješenje kombino vanjem istorijskih kadrova in terpretiranih kroz video-igricu. Jedan od najpopularnijih bio je onaj o ,,Kinezu ispred tenka“ sa trga Tjenanmen 1989. godine.

Posebno bitan segment izložbe je i monetizacija digitalne foto grafije i njena moć ekonomske konkurencije, s posebnim pogle dom na njen uticaj na razvoj mo derne kulture. Radovi tridesetak međunarodnih umjetnika mul timedijalne forme u Fotograf skoj galeriji uspjeli su da pred stave različite pozicije koju zauzima savremena fotografija i time preispitali smisao, ali i funkciju fotografije u našem vre Međumenu.umjetnicima čiji su radovi izloženi je i kineski maestro sa vremene umjetnosti, Aj Vejvej, kao i poljska multimedijalna umjetnica Aneta Gžesikovska i Amerikanci Kori Arkejndžel i Džon Hedok, predstavnici za nimljivog osvrta na ,,tehnološ ko-gejmersku umjetnost“.

Ubrzanim razvojem tehnolo gije i sasvim jasnom mani pulacijom kvaliteta, fotografija kao umjetnička disciplina dugo nije imala pretjerane koristi za razvoj Naravnokulture.tajstav se mijenja i u zavisnosti od toga koga zapravo pitate – old school fotografa koji uživa u čarima seulogeputujom“,teorijekušalitografskojkameromigrazonatelja35-milimetarskognerazvijenogfilmaililjubidigitalnogfotografskogfakojemjesasvimdovoljnasatehnološkinaprednomnasmartfonu.AuFogalerijiuSohouposudaadresirajubrojneo,,igranjusafotogafisanamjeromdanatomodgovorenapitanjanašeusvijetufotografije.Dalikameraigrasanamailimisa

njom da li smo i u kolikoj mjeri zapravo figure u fotografskim kulturnim mrežama, kao i to ko u ovoj igri zapravo izlazi kao po bjednik – fotografija ili autor... Na koncu, da li je to uopšte i umjetnost?Izložba,,How to Win at Photo graphy“ specifičan je poziv po sjetiocima da sagledaju igrajuće aspekte vizuelne kulture, pa pronađu katkad neočekivane veze između istorije fotografije i kompjuterskih ili igrica sa kon zola (!)... I time prošire raz mišljanja na temu digitalnih ekrana.

Urednica Marija Ivanović-Nikičević Grafički dizajn Veselin Radonjić Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić,

Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor PavlovićZamjenik urednice Stojan Stamenić thephotographersgallery.org.uk thephotographersgallery.org.uk Jedan Photography“najpopularnijihodradovaizložbe,,HowtoWinatbio je ,,Kinez ispred tenka“. Očekivano, najjači utisak ostavila je serija radova maestralnog Aja Vejveja ,,Study of Perspective“ u kojoj slavni umjetnik pokazuje srednji prst nekim od istorijskihnajvažnijihzdanja Moćan angažovani odjek ,,Kinez ispred tenka“ Odjek Tjenanmenasa 2957-2800ISSN Kontroverzni rad ,,Study of Perspective“ slavnog Vejveja Pozadina iz slavnih igrica na radovima Korija Arkejndžela

LONDON CALLING