Dnevni list Pobjeda 25.09.2022.

Odgovarajući na pitanje kakvu šansu za proširenje Crna Gora ima ministar odbrane Slovenije rekao je da „nijesu svi u Evropi skloni brzom približavanju, ali to ne znači da Crna Gora i druge zemlje moraju zato odustati od toga“

Iz Montefarma građanima sugerišu da sve informacije o bilo kom lijeku ili medicinskom sredstvu mogu dobiti od farmaceuta u njihovim apotekama ili farmaceuta sektora nabavke kako bi bili tačno obaviješteni

Ostaje da vidimo kako će na to reagovati Gabrijel Eskobar i njegove evropske kolege. Mislim da je ova izjava vrlo korisna. Ona skida i posljednji sloj iluzije o njegovim stvarnim motivima i namjerama i stavlja naše zapadne saveznike pred jasno pitanje. Oni znaju koje je to pitanje – poručio je ambasador Miodrag Vlahović

Jedan od uslova spornog konkursa jeste da se podnesu dokazi o stručnom ispitu, radnom iskustvu, da onaj ko se prijavi nije osuđivan… Kada je donešena odluka po tom oglasu, Goran Tomović je tvrdi da sporna kandidatkinja nije adekvatno izabrana

Još jedna akcija crnogorskih planinara

PODGORICA – Predsjednik

Crne Gore Milo Đukanović dostavio je parlamentu dopunjeni prijedlog odluke za skraćenje mandata Skupštini, nakon što mu je prvobitni prijedlog predsjednica parlamenta Danijela Đurović „vratila na doradu“. U prijedlogu ponovo traži vanrednu sjednicu parlamenta za 30. septembar.

Članom 1 predložene odluke propisano je da se Skupštini Crne Gore 27. saziva, izabranoj na izborima 30. avgusta 2020. godine, skraćuje mandat. U članu 2 navodi se da poslanicima postojećeg saziva Skupštine prestaje mandat danom potvrđivanja mandata novoizabranim poslanicima. Član 3 predviđa da ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.

- Prijedlog da se mandat za sastav vlade povjeri Miodragu Lekiću koji mi je u ime partija koje su osvojile većinu mandata na izborima 2020. godine uputio Andrija Mandić nijesam mogao da prihvatim, jer smatram da se za to nijesu stekli svi neophodni uslovi. Javnost je od pojedinih predstavnika partija koji su učestvovali u konstituisanju tog prijedloga obaviještena da je on dobio samo verbalnu podršku i da potpise podrške nijesu dali Ura, SNP i Civis – naveo je Đukanović u obrazloženju odluke.

Podsjetio je da su prilikom određivanja mandatara za sastav 42. vlade (Zdravko Krivokapić ) predstavnici tri pobjedničke koalicije („Za budućnost Crne Gore“, „Mir je naša nacija“ i „Crno na bijelo“) učestvovali u konsultativnom procesu i priložili potpise po-

drške većine od 41 poslanika. - Takođe, prilikom određivanja mandatara za sastav 43. vlade (Dritan Abazović) politički lideri većine od 46 poslanika su učestvovali na konsultacijama kod predsjednika države i nedvosmisleno najavili podršku izboru vlade, što je do u nijansu potvrđeno na sjednici parlamenta. Jedino ovoga puta lideri koji tvrde da imaju većinu nijesu se odazvali na konsultacije. Nijesu predložili ni potpise većine poslanika, a pozivaju se na prethodno iskustvo koje je sasvim drugačije – naveo je Đukanović. U obrazloženju, Đukanović je naveo da nakon obavljenih konsultacija o mandataru za sastav vlade „nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu koja bi ponudila rješenja veoma teških problema na finansijskom, ekonomskom, pravnom, institucionalnom i političkom planu“. - Posebno na bezbjednosnom, imajući u vidu aktuelnu krizu u Evropi izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu, koja ima nesumnjive implikacije na bezbjednost Zapadnog Balkana. Suprotno, smatram da ne postoji politička saglasnost o formiranju vlade (o čemu svjedoči i saopštenje Građanskog pokreta Ura, jednog od konstituenata navodne većine, sa sjednice Predsjedništva), što doživljavam kao namjeru da se dalje troši vrijeme u kojem bi se nastavili pregovori o diobi resora u vladi i „mjesta po dubini“, dok bi za to vrijeme država bila dodatno urušavana – navodi se u obrazloženju.

Odlazeći za Amerike

Vlahović: Abazovićev stav potvrda lojalnosti

Mislim da je Abazovićeva izjava, u stvari, vrlo korisna. Ona skida i posljednji sloj iluzije o njegovim stvarnim motivima i namjerama i stavlja naše zapadne saveznike pred jasno pitanje. Oni znaju koje je to pitanje. Nema potrebe da im to objašnjavamo, ni kada je Crna Gora u pitanju, ali ni region Zapadnog Balkana u cjelini – poručio je Vlahović

PODGORICA – Odlazeći premijer Dritan Abazović komentarisao je za Glas Amerike mišljenje američkih i evropskih partnera o ulasku Demokratskog fronta u vladu i ocijenio da svako ima pravo na svoje stavove, ali i istakao da „mi imamo pravo da uređujemo stvari u svojoj državi“. Ambasador i vanjsko-politički komentator Pobjede Miodrag Vlahović ocijenio je da izjave i ukupni nastup Abazovića tokom i poslije njegovog boravka u Vašingtonu i Njujorku „obiluju

neozbiljnostima, jeftinim trikovima i nezgrapnim improvizacijama“. Abazović trenutno boravi u Americi gdje je govorio na Generalnoj debati 77. sjednice Ujedinjenih nacija, i gdje je, tokom posjete, razgovarao sa američkih zvaničnicima. Ipak, novinarima nije mogao da otkrije što su tačno razgovarali, ali je kazao da je bilo riječi „o svemu, ukupnoj političkoj situaciji, načinima na koje ona može da se prevaziđe“.

- Ali ja ću samo zbog vaših gledalaca, pa i zbog javnosti u Crnoj Gori i SAD da podsjetim da smo mi već uložili napore, dva

puta, ekstremne napore da se sačuva spoljnopolitički kurs zemlje i orijentacija i pozicija koju je Crna Gora zauzela u međunarodnom kontekstu. Mi smo garant da se to neće ni u kom slučaju promijeniti. Dok bude zavisilo od nas – ustvrdio je odlazeći premijer.

Upitan da li je sa partnerima u SAD razgovarao o navodima da je Rusija finansirala DF, Abazović je odgovorio potvrdno i ukazao da „postoji ta zabrinutost“.

Ipak, odlazećeg premijera više brinu organizovane kriminalne grupe, za koje tvrdi da „permanentno finansiraju Demokrat-

sku partiju socijalista“.

- Odnosno podržavaju ono što su radili 30 godina. Sada ćete vi reći, pa dajte dokaze, a ja ću reći dajte dokaze za Demokratski front. Za koga god se uspostavi da ima dokaze, neka se procesuira – poručio je Abazović.

Nije mogao ni da kaže da li su mu američki zvaničnici dostavili dokaze da je Rusija finansirala DF, a ocijenio je da bi to bilo neprofesionalno.

Komentarišući navode odlazećeg premijera, ambasador i vanjsko-politički komentator Pobjede Miodrag Vlahović ocijenio je da izjave i ukupni

Ministar odbrane Slovenije ocijenio da je Crna Gora postigla veliki napredak Šarec: Crna Gora da drži kurs ka

PODGORICA – Danas se čini da je Slovenija brzo ušla u Evropsku uniju, ali to su bile godine i godine. Kao Slovenac kažem da, ipak, vrijedi, jer alternative evropskom putu nema i onaj ko misli da može bez Evrope i bez NATO-a se vara. Te dvije organizacije su, pogotovo za Crnu Goru, od velike važnosti – ocijenio je u razgovoru za Pobjedu ministar odbrane Slovenije Marjan Šarec. Ministar u Vladi premijera Roberta Goloba, koji je prošle sedmice boravio u službenoj posjeti našoj državi, kazao je za Pobjedu da je Slovenija oduvijek podržavala zemlje Zapadnog Balkana, osobito i Crnu Goru, da se

I. K.

– Na osnovu razgovora koje sam obavio, činjenice da su predstavnici partija koje sam naveo ignorisali poziv za konsultacije i neubjedljivog prijedloga koji sam dobio, a koji je javno doveden u pitanje i od pojedinih predstavnika stranaka koji tvrde da imaju većinu, obavještavam Vas da je konsultativni proces jasno pokazao da nema osnova da se u ustavom predviđenom roku predloži mandatar koji bi obezbijedio podršku u Skupštini za sastav 44. vlade. Stoga, saglasno ustavnim ovlašćenjima, podnosim prijedlog odluke za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine Crne Gore – navodi se u obrazloženju.

PODGORICA – U Tivtu je juče predata izborna lista „Prava stvar, za Tivat svih nas – koalicija DPS, SD, SDP, LP“. – Našu koaliciju okupila je želja za borbom za prave i istinske vrijednosti grada, te vraćanje Tivta Tivćanima. Dakle, akcenat je prije svega na građaninu kao pojedincu i stvaranju boljih uslova života u gradu – kazali su iz tivatske koalicije. R.P.

pridruže Evropskoj uniji, te da su dvije države odlični partneri unutar NATO-a. Sa pozicije premijera, što nije bi-

Slovenija sa Crnom Gorom učestvuje u NATO misiji ojačanog prisustva u Letoniji, a naša država najavila je učešće u NATO misiji u Bugarskoj.

Na pitanje da li će i Slovenija biti dio neke od novih NATO misija, imajući u vidu potrebu Alijanse da ojača istočno krilo saveza, ministar odbrane ove zemlje odgovorio je da je sad prerano za reći.

- Slovenija je prisutna u Letoniji i u Slovačkoj od evropskih zemalja. Prvi put je da sada imamo neke misije koje su na tlu Evropske unije, zbog zbivanja u Ukrajini.

lo tako davno, Šarec je rekao da nije „pretjerano optimističan kada je u pitanju proširenje EU, već realan“.

Sad se događa neko preslagivanje centara i govori se puno o tome gdje se neka zemlja nalazi, gdje će biti njen interes. Za sad Slovenija ostaje u Letoniji, do 2024, to bi bila naša obaveza i neće se mijenjati, a ubuduće ćemo vidjeti kako će se unutar NATO-a odvijati situacija – naveo je Šarec. Naglašava i da su Crna Gora i Slovenija odlični partneri unutar NATO-a.

- Sarađujemo i na svim područjima u kojima smo našli zajedničke interese, tako da je naša saradnja odlična. Posebno u području odbrane – istakao je Šarec.

Odgovarajući na pitanje kakvog je danas stava i kakvu šansu za proširenje ima Crna Gora rekao je da „nijesu svi u Evropi skloni brzom približavanju, ali to ne znači da Crna Gora sama i druge zemlje moraju zato odustati od toga“.

- Bio sam prisutan na sastancima Savjeta EU kada se odlučivalo o budućnosti Zapadnog Balkana i pridruženja Evropskoj uniji. Neka loša priča je Sjeverna Makedonija, oni su zaista uradili sve, i više nego sve, pa nijesu bili pozvani da počnu pregovore. To ne doprinosi nekom optimizmu –istakao je Šarec.

Svako od lidera zemalja onda, prema njegovim riječima, ima problem da svom narodu kažemoramo istrajati, a narod se pita - zašto.

Kao Slovenac, ističe, smatra da proces pridruživanja, koliko god dugotrajan bio, vrijedi, jer alternative evropskom putu nema i onaj ko misli da može bez Evrope i bez NATO-a se vara.

- Pokojni predsjednik (Janez) Drnovšek posvetio je svoj vijek kao premijer za ta dva cilja – NATO i Evropska unija. To su bili dugotrajni procesi, ali vrijedi – naglasio je Šarec.

Odgovarajući na pitanje smatra li da politička nestabilnost padom dvije vlade u dvije godine ugrožava evropski put Crne

Abazovićev potvrda njegove lojalnosti Vučiću

nastup Abazovića tokom i po slije njegovog boravka u Vašin gtonu i Njujorku „obiluju neoz biljnostima, jeftinim trikovima i nezgrapnim improvizacijama“.

- Sve to odiše neznanjem – jer neznanje ostaje trajna karakte ristika njegove, politike njegove partije i njegovih medijskih sa veznika i promotera – istakao je Vlahović.

Ukazao je da Abazovićeva inter pretacija negativnog stava SAD o eventualnom učešću DF-a u vladi pokazuje samo jednu stvar – da je stav o DF-u negativan.

- To se ne može sakriti. Razlo ge za to znamo. Oni traju bar od 2016, a ponovljeni su i potvrđe ni i nedavno. Ruska veza je zna na zapadnim saveznicima, tu nema nikakve dileme. Abazo

vić zna da dokazi postoje. Zato je njegov stav „da bi mi trebalo sami da uređujemo stvari u dr žavi“ zapravo potvrda njego ve lojalnosti Vučiću, odnosno osovini Beograd-Moskva. To je i poruka Vašingtonu, ali i Brise lu, koja pokazuje da Vučić nema namjeru da odustane od direk tnog uticaja na Abazovića i DF, tj. na cjelokupnu „staru većinu“ – naglasio je Vlahović. Ostaje da vidimo, dodao je, ka ko će na to reagovati specijalni izaslanik SAD za Zapadni Bal kan Gabrijel Eskobar i njego ve evropske kolege.

- Zbog toga mislim da je Abazo vićeva izjava, u stvari, vrlo kori sna. Ona skida i posljednji sloj iluzije o njegovim stvarnim mo tivima i namjerama i stavlja na še zapadne saveznike pred ja sno pitanje. Oni znaju koje je to pitanje. Nema potrebe da im to objašnjavamo, ni kada je Crna Gora u pitanju, ali ni region Za padnog Balkana u cjelini – za ključio je Vlahović. Ž. ZVICER

Medojević: Istražićemo tvoje veze sa škaljarskim klanom

Jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević prokomentarisao je najavu Abazovića da će istražiti da li je Rusija tajno finansirala ovaj politički savez.

- Istražićemo tvoje veze sa škaljarskim narko klanom i mojkovačkim klanom za šverc cigareta i o tome ćemo obavijestiti

ka Zapadu

Gore naš sagovornik je ocijenio da je to dinamika koja je do neke mjere i značajna za demokratiju.

- To znači da Crna Gora ima de mokratiju, da se raspravlja, da postoje različita mišljenja, ali si guran sam da će Crna Gora na staviti put ka Evropi, da će to biti i ubuduće evropska zemlja, da je Slovenija tretira tako i postigla je napredak – veliki napredak – ka ko demokratski, tako i ekonom ski i razvija se na tom putu – re kao je Šarec.

Želio bi i da, kako dodaje, sve ne ke tenzije koje su prisutne ne uti ču na razvoj Crne Gore.

- Mi ćemo uvijek podržavati evropski put Crne Gore. Crna Gora je članica NATO-a i tako i treba. Sve što se događa unutar politike ne mogu komentarisati – to će Crna Gora riješiti sama –uvjeren je Šarec.

Upitan da prokomentariše ka kav je njegov stav o regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, te smatra li da je Crnoj Gori mjesto u tom savezu ili da njene težnje i dalje treba da budu usmjerene ka EU, ministar odbrane Slove nije je odgovorio da je „to stvar Crne Gore da odluči“.

- Mogu samo da kažem da se mi nadamo da Crna Gora nastavlja evropski put, to je za nas bitno.

To ne znači da ne smije sarađi vati ni sa kim drugim, posebno na Balkanu gdje je bolje da se sa

Komentar

Mala pomoć mojim prijateljima

Može li postojati harmonija u ovoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj disharmoniji i društvenom dnu, gdje se izdaja naziva političkim diskursom, a religiozno i nacionalističko mračnjaštvo narativom?

Piše: Milorad PuSTAHIJA

naše američke partnere – napisao je Medo jević na Fejsbuku. Ustvrdio je i da je Abazović „vrbovan od škaljarskog klana“, ali i da je za to „uzeo pare“.

- On pare voli više od fotelje, a fotelje voli najviše – poručio je Medojević.

Pomoć SAD

Stejt department opredijelio je nedavno 2,2 milijarde eura vojne pomoći Crnoj Gori, Sloveniji, Albaniji, Hrvatskoj, svim balkanskim zemljama osim Srbiji.

Na pitanje zbog čega sada, Šarec je istakao da je to logič no jer su svi postali svjesni da se vrijeme promijenilo.

- Svi su postali svjesni da se geopolitička karta mijenja, da se događaju stvari koje nijesu željene u evropskom prosto ru i to je svrha NATO-a – kolektivna odbrana, da svi sarađu jemo – istakao je Šarec.

Prije nekoliko godina se, kako je dodao, smanjivao nivo fon dova za odbranu, a sad se zbog rata u Ukrajini sve okrenulo.

- Svaki savez jak je koliko je jaka najslabija karika. Ako naj slabija karika popusti nema ništa od toga, zato je to vrlo važno – naglasio je Šarec.

Odgovarajući koliko će novca iz donacije Stejt departmen ta dobiti Slovenija rekao je da je „o tome sada teško govo riti, jer to su neki podaci koje je trebalo detaljno definisati i još nijesu za javnost“.

- Slovenija i NATO zemlje se pomažu i mnogo njih imaju kapacitete i doniraju Ukrajini. Slovenija donira opremu i oružje – naveo je Šarec.

rađuje nego da se ponavlja neka istorija koju svi pamtimo i ko ju niko više ne želi doživjeti, ali za nas je bitno da Crna Gora dr ži evropski kurs, da drži kurs ka Zapadu – istakao je Šarec.

I Slovenije je to uradila. Treba reći, kako dodaje, da „ni Evrop ska unija ni NATO nijesu neke idealne organizacije u kojima ne bi bilo nikakvih poteškoća ili problema“.

- Naravno da ima. Svaki savez ima svoje poteškoće. To je isto kao u braku, u braku ljudi se vole, ali imaju neke probleme za rje šavati, tako da to nam je svima jasno. Ali da nije bilo EU i NA TO-a, istorija Evrope bila bi da

nas možda i drugačija. I u Evropi postoje sklonosti ka nekim tenzi jama, ali Evropska unija je nešto najbolje što se dogodilo Evropi –ocijenio je Šarec.

U EU, dodaje, postoji prostor bez granica.

- U suštini, neki prostor bez gra nica u kojem ljudi mogu putova ti, u kojem velika većina ima eu ro, to je baš drugačije od onoga što smo nekada doživjeli. Neka porodica kad ide na more u dru gu državu to osjeti, kad ne tre ba mijenjati novac, kad ne treba imati pasoš. Geostrateški i po litički EU je čuvar nekog mira i stabilnosti –zaključio je. J. MIlošEVIć/J. ĐuRIšIć

Postoji jedna stara pjesma od Bitlsa „Uz malu pomoć mojih prijatelja“; nijesam baš ponesen tom ša-na-na pjesmicom jer sam poklonik buntovnog roka, ali tekst sa početka te pjesmice može biti jako dobra alegorija. Dakle, pjesma kaže: „Što ćeš pomisliti ako distoniram izvan harmonije/ hoćeš li ustati i pobuniti se protiv mene?“. Trenutno dvoje mojih prijatelja u različitim rovovima postrojenih političkih ešalona distonira, i neću ih napustiti niti napasti već pokušati pomoći. Nijesu ni oni mene napuštali zbog mojih kolumnističkih soli ranja, distonalnih za obje najpopularnije političke harmonije. Mada, može li postojati harmonija u ovoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj disharmoniji i društvenom dnu, gdje se izdaja naziva političkim diskursom, a religiozno i nacionalističko mračnjaštvo narativom?

Prvo o Maši Vlaović, jer dame imaju pred nost. U organizaciji Ministarstva kulture i medija, čija je Maša ministarka, na Cetinju su nedavno održana predavanja i edukativ na radionica za zaposlene u crnogorskim muzejima. Iako nijesam imao uvid u mate rijale sa toga događanja i nijesam nikakav muzeološki ekspert, unaprijed podržavam napore u vezi sa kadrovskim usavršava njem i poboljšanjem uslova rada u muzeji ma, od tehnološke modernizacije i izmjena načina rada, pa do poboljšanja socijalnog stanja zaposlenih u muzeološkim ustanova ma. Muzeološko blago je, kroz cijelu istoriju, bilo i ostalo izvor i inspiracija za nastajanje moćnih i čak svevremenih uvida u oblasti ma filologije, filosofije, istoriografije i cijele lepeze društvenih i prirodnih nauka. Osim toga, i snažan grudobran protiv mistifikacij skih i improvizatorskih poduhvata u nauci. Ali na ovim događanjima Maša je izrekla i sljedeću rečenicu: „Ubrzana sadašnjost traži promjenu kulturne paradigme“. Draga Mašo, znaš situaciju i prisustvovala si izmjenama diskursa i narativa u pogledu ustavnosti i sekularizma i strateških inte resa zemlje, koje su rađene pri velikom ubrzanju, koje je ta događanja izbacilo u trajektorije izvan uticaja Ustava i zakona i uma i razuma i časti i običaja. I koje je našu zemlju bacilo u orbitu oko tuđih interesa zakona i namjera. Znam nekim izmjenama nijesi htjela ni da prisustvuješ. A sada nago vještavaš da bi se moglo krenuti u izmjenu kulturne paradigme u uslovima ubrzanja sadašnjosti?!

Paradigma je ozbiljan pojam (primjer za ugled, uzor, obrazac mijenjanja), koji se formuliše u dužim periodima i na ozbiljnim i neupitnim naučnim, iskustvenim, umjetničkim i duhovnim temeljima. Stanje ubrzanja onemogućava studiozno sagleda vanje tih temelja već inercijom prirođenom ubrzanju vodi u improvizaciju ili što grđe.

Ako se ubrzanje pomnoži sa masom sve tosavaca koji kontrolišu ovu vladu, onda dobijamo grubu i neartikulisanu silu koja onemogućava razborito i istinito stvaralač ko djelovanje.

Ne zaboravi kako je nastala kulturna i obra zovna paradigma Bratić. Ili Spaić- Milatović ekonomska paradigma znana kao „destrukcija sada“. Iako je kultura naizgled nježna oblast, pogrešna paradigma joj može dati istu razornu moć. Ti si intelektu alni cvijetak iz druge bašte i nemoj inicirati procese koje nećeš moći kontrolisati. Ne sumnjam u tvoje namjere ali u takvoj situa ciji i najdobronamjernije i soficistirane ideje proizvode kulturni armagedon.

U međuvremenu, u Podgorici se doga đa čudo. Moj prijatelj Ivan Vuković je pokrenuo politički Vudstok. Da, Vudstok je onaj legendarni rok koncert koji je bio maksimum rok i hipi kontrakulture koji je rasplamsao borbu protiv rata u Vijetnamu, rasne segregacije i koji je bio rodno mjesto mnogih danas opšteprihvaćenih inkluziv nosti. Mnogima danas nije jasno kako su drogirani i neobavezni hipici sa nekonven cionalnim kulturološkim, moralnim i politič kim stavovima više učinili za zaustavljanje rata u Vijetnamu nego što će danas učiniti NATO, EU i razni pametnjakovići za zau stavljanje rata u Ukraijni. Tada je nastala čuvena parola: „Vodimo ljubav a ne rat“. I pokret „Svi za naš grad“ djeluje nekonven cionalno i opušteno a čine ga ljudi različitih vjerskih, nacionalnih i stranačkih pripad nosti, kao i ljudi koje ne interesuje politika već prosperitet grada i građana. Predvodi ih čovjek respektabilne erudicije, prijatan i pristojan bez afera, sa respektabilnom akademskom reputacijom i respektabilnim rezultatima vladavine u Podgorici. Sve ovo izaziva poplavu finih emocija prema ovom pokretu toliko različitom od šibicarskih, demagoških i fundamentalistič kih stranaka i njihovih klovnova, duduka i autoritaraca po dubini, širini i visini, i uliva nadu u pobjedu. Ova pobjeda bi bila snažan potsticaj za političke transforma cije ukupne političke scene i društveno političkih imperativa.

Pod jednim uslovom: da Ivan i Pokret uspiju da u slučaju pobjede odbrane svoja obećanja od karijerista i sličnih živuljki. Uh, što sam omatorio pa ne mogu da pišem bez skepse ni o djelovanju mojih prijatelja. Nije to to, nijesam skeptičan prema njima - nego prema našoj stvarnosti. Znate onu narodnu: „Ako ikad vidiš čojka, đe ga nikad bilo nije, od njega se dobro čuvaj prađe dovsku narav krije“. Tako i nevjerovatno izgleda rađanje demokratije đe je nikad bilo nije.

Ali ko zna, kaže se da pregaocu Bog daje mahove, zar ne?

SAD ima pravo na stav o ulasku DF-a u vladu i poručio svojoj državi

Crnogorski turistički poslenici o postsezoni i problemima sa kojima se

Hoteli gotovo prazni, sezona završena

NIKOLA PEJOVIĆ: Svi govore da će biti mnogo turista i milijardu eura od turizma. Ja bih volio, onda se nećemo morati zaduživati... Većina upoređuje ovu sa 2019. godinom, a u stvari može se upoređivati samo sa 2021.

NEMANJA KOVAČEVIĆ: Prije korone hotel smo zatvarali krajem oktobra, a ove nam je, i u drugoj polovini septembra, skoro prazan JOVAN VUKALOVIĆ: Posljedice korone u ostalom dijelu postsezone i zime i dalje će biti prisutne. Osjeća se nedostatak gostiju iz inostranstva koji su u tom periodu ranijih godina realizovali većinu noćenja

PODGORICA – Poslanik

Demokratske partije soci jalista Predrag Bošković poručio je Demokratskom frontu i svima koji ih žele slijediti da se „okanu mani pulisanja i pokušaja stvara nja dodatne nestabilnosti države“, podsjećajući ih da iza sebe imaju već jedan ne uspjeli državni udar, zbog čega ih savjetuju da „budu posebno oprezni sa plani ranjem drugog“.

- To što su udruženo i sa na mjerom doveli do nefunkcio nalnog Ustavnog suda, što su svojim potezima – a sve navo đeni daljinskim upravljačem iz Moskve i Beograda – plani rano izazvali potpuni haos u državi, ne znači da ćemo sje djeti skrštenih ruku i nijemo posmatrati kako žele da uru še preostale funkcionalne in stitucije u ovoj državi – ista kao je Bošković.

Kazao je kako im je sve ja sno nakon posljednje sjed nice Skupštine na kojoj je, „iz klupa ruske plaćeničke garni ture“ pominjana mogućnost sukoba. Bošković je naglasio i da se njihovih prijetnji niko ne plaši i poručio im da ener giju i koncentraciju „posvete agrumentaciji koju će koristi ti kada uh nadležni organi bu du upitali - zašto baš vas pri padnici narko klana spominju u svojim kriptovanim komu nikacijama.

- Šta ste im dužni i šta ste im obećali, a nijeste još ispunili? Vaš očajnički pokušaj desta bilizacije Crne Gore, o kojem ćemo vjerovatno u budućno sti čitati iz neke nove kripto komunikacije, biće spriječen, kao svaki put do sada – kate goričan je Bošković.

Bošković se oglasio nakon ini cijative 41 poslanika za pokre tanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik države Mi lo Đukanović, ali i nakon na java DF-a da će ga smijeniti u narednih 15 dana.

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević to je ponovio ju če gostujući na TV Prva. On je kazao kako je uvjeren da će uspjeti da smijene Đukanovi ća u narednih 15 dana, jer su, kako je rekao, „poslanici spre mni za to, i jer je to jedini na čin da se izađe iz institucio nalne krize“.

To, dodao je, može da uradi predsjednica Skupštine Da nijela Đurović - U ovom trenutku sve je ja sno, ukoliko dođe do razrje šenja Đukanovića predsjed nica Skupštine preuzima sve njegove ingerencije i nadlež nosti, a to znači da ona odmah treba da raspiše prijevremene predsjedničke izbore, ali i da izabere mandatara Miodraga Lekića. Nepostojanje Ustav nog suda u ovom trenutku je pravna praznina, koja se jedi no može tumačiti logički, da je Skupština jedina nadležna da upravlja državom - ustvr dio je Knežević. U ovom dijelu, pak, Ustav je precizan i predviđa jasno de finisanu proceduru po kojoj se može razriješiti predsjed nik države. Shodno ustavnim odredbama, nesporno je pravo poslanika da pokrenu inicijati vu za utvrđivanje eventualne povrede Ustava, ali o toj inici jativi u konačnici mora odlu čiti Ustavni sud. Predsjednik države, kako Ustav propisu je, može biti razriješen kada i ako Ustavni sud ocijeni da je povrijedio Ustav. Ž. z.

BRANKA DŽOGANOVIĆ: Ukupna dešavanja na tržištu utiču da je sve dosta nestabilno, promjenljivo i bez ikakve statistike pa je teško planirati i dan za danom. I gosti rezervišu par dana ili čak dan prije dolaska

PODGORICA – Gosti polako odlaze sa našeg primorja, a tome je uveliko doprinijelo i loše vrijeme. Kako su sagovornici Pobje de naglasili prva polovina septembra je bila zadovolja vajuća dok već sada se osje ća nedostatak Ukrajinaca koji su prošle godine bili do minantni u ovom periodu. Sezonski hoteli se uskoro zatvaraju, dok će oni koji rade cijele godine pokušati da se ,,izbore“ do maja iduće godine. Sa rezultatima se, kažu, mogu upoređivati sa 2021. godinom, dok je 2019. još uvijek neuporediva ka tegorija.

Gosti iz reGiona Vlasnik hotela ,,Grbalj“ iz Budve Nikola Pejović, koji je i predsjednik Udruženja hote la Crne Gore, smatra da je pr va polovina septembra bila do bra i da ima najava i za oktobar. - Ima upita mada ima i dam ping cijena, tako da pojedini hoteli ,,daju“ polupansion za 17 eura, što nije dobro – kazao je Pejović za Pobjedu. Njegov hotel je mali porodič ni koji radi cijele godine i ka že da je bolje nego prošle godi ne, ali da se ne mogu porediti sa 2019. godinom. Gosti su pre težno sada iz regiona.

- Najviše dolaze iz Srbije, Bo sne, Hrvatske nešto iz Bugar ske, Makedonije… osjeća se nedostatak Ukrajinaca, ali tre nutmo je takva situacija. Kada se završi rat nadamo se da će opet doći kod nas. Hoteli koji rade sezonski, neki naši člano vi, planiraju da zatvore objekte i otvore ih u maju sljedeće go dine jer ne mogu da izguraju zimu. Lakše im je ključ u bra vu nego da se muče – objašnja va Pejović.

Što se tiče poređenja njegov je stav da se nikako ne može mo porediti sa 2019. godinom.

- Jul je podbacio ,,debelo“, startovao je kasno i trajalo je do 30. avgusta, a onda kao no

žem prekinuto, ali dobro. Bilo je nešto u septembru i evo na damo se nešto u oktobru, sa mo da nam vrijeme potraje. Ako bude sunca biće i gostiju – kaže Pejović.

Dešavalo im se kažu da agen cije dovedu grupu i da nema ju novca da plate, toliko o oz biljnosti tih agencija. Pejović smatra da nadležni treba da rade na legalizaciji privatnog smještaja jer tu ,,le že“ pare.

- Neka pođu malo u privatni smještaj i obiđu ,,stanove na dan“ kao što ima po cijeloj Pod gorici i vidjeće gdje im je priliv novca koji gube u budžetu. Ni je to u hotelima koji rade cije le godine i zapošljavaju radnu snagu. Imamo sve više hotela, novih objekata, neka ovaj pri vatni smještaj uvedu u legalne tokove da plaćaju PDV i vjeruj te da će se budžet napuniti sa mo tako, ne samo državni nego i opštinski. Dozvolili su da, re cimo, čovjek koji ima 100 kre veta podijeli to na pet članova porodice i ne plaća PDV. I ta ko po članu porodice ,,obrne“ 30.000 i zaradi 150.000 eu ra za sezonu, a ne plaća niko me ništa – objašnjava Pejović. Kao jedan veliki problem na vodi radnu snagu.

- Ne možemo da čekamo da nam se papiri završavaju u MUP-u po mjesec, dva... Osta nemo i bez radnika i gostiju –kaže Pejović i dodaje da je i

problem nedostatak avio-li nija koji ide u paketu sa osta lim problemima.

- Svi govore da će biti puno tu rista da ćemo ima milijardu od turizma. Ja bih volio, onda se nećemo morati zaduživati...

Svi upoređuju sa 2019, a u stva ri mogu se upoređivati samo sa 2021, a oni se ,,gađaju“ sa 2019 – poručuje Pejović.

nedostatak avio-letova

Direktor hotela ,,Rivijera“ u Petrovcu Nemanja Kovače

vić uskoro zatvara ovaj obje kat jer gostiju, kaže, već od 1. oktobra neće biti.

- Sada imamo 41 sobu proda tu od 91 znači manje od 50 od sto hotela je trenutno zauzeto.

Već za tri dana biće popunje no samo sedam do osam soba, skoro pa prazan hotel tako da zatvaramo 2. oktobra – kaže Kovačević.

Gosti su im pretežno domaći i iz regiona.

- Nažalost nema dovoljno go stiju preko zapadnoevrop skih agencija. Dakle, tu je ve biće spriječen kao i svaki put do sada

Nikola Pejović

Nemanja Kovačević

Jovan Vukalović

Hladnije vrijeme otjeralo turiste: Slovenska plaža

Predrag Bošković

Milan Knežević

Zovu ujutro da kažu da će doći u toku dana na jednu noć ako je lijepo vrijeme ili ako je loše vrijeme zovu me da otkažu rezervacije... ili skraćuju boravke – tvrdi Kovačević dodajući da je, što se tiče njih, lošije nego prošle godine jer su izostali gosti iz Ukrajine

Što se tiče postezone Džoganović smatra da je treba raditi planski.

- Treba se okrenuti ciljnim grupama i još u predsezoni se izboriti da budemo njihov izbor u postsezoni. Sada je dosta teško odraditi bilo šta i mislim da potencijalni gosti nemaju dovoljno informacija na koje sve načine mogu jesen, zimu i proljeće provesti u Crnoj Gori. Imamo poje dinačne prezentacije određenih aktivnosti, ali kao desti nacija se nijesmo tako pozicionirali. Princip ,,dođite pa ćemo vam sve organizovati“ - nije dobar. Gost želi da ima informacije, da isplanira budžet, osmisli boravak i dođe sa jasnim planom – poručuje Džoganović.

jem oktobra, a ove im je i druga polovina septembra skoro pra zna.

- Loše vrijeme je najviše do prinijelo da se isprazni, a nema ni agencijskih rezervacija gdje važi fiksni zakup. Sa agencija ma bi bio značajniji broj gosti ju i to je druga priča. Tu najviše dođu stariji ljudi koji su u pen ziji iz Zapadne Evrope. Njima su osmišljeni boravci sa vodi čima, organizuju im se eskur zije tih sedam dana potpuno im je ispunjeno i to je imalo način. Oni nijesu samo puni li hotel ,,Rivijeru“ nego su po sjećivali i druge ugostiteljske objekte u cijeloj Crnoj Gori –navodi Kovačević dodajući da je to sada naš narod koji rezer višu ,,danas za danas“.

- Zovu ujutro da kažu da će do ći u toku dana na jednu noć ako je lijepo vrijeme ili ako je loše vrijeme zovu me da otkažu re zervacije... ili skraćuju borav ke – tvrdi Kovačević dodajući da je, što se tiče njih, lošije ne go prošle godine kada su imali dosta gostiju iz Ukrajine.

- Nadamo se normalizaciji na tržištima sa kojih su nam gosti dolazili u vansezoni – poruču je Vukalović.

Što se tiče privatnog smještaja sve je promjenljivo i bez ikakve statistike. Kako je Pobjedi ka zala predsjednica Udruženja izdavalaca privatnog smješta ja Branka Džoganović gostiju još uvijek ima, ali ne u nekom velikom broju.

Sve je ne Stabilno

Londonski sud odlučio u korist Adriatic Properties-a prazni, završena

liki problem. Nijesu poslale dovoljan broj turista, tu se ni je desila dobra prodaja i opet smo ,,osuđeni“ na region. Pro sto djeca su krenula u školu i lošije je vrijeme i ne možemo se ni nadati gostima iz regio na da punimo drugu polovinu septembra. Doduše prva polo vina je bila dosta dobra, bilo je dovoljno interesovanja – tvrdi Kovačević.

Problem je, kako navodi, i u nedostatku avio-letova. Ko vačević naglašava da su pri je korone hotel zatvarali kra

- Sada smo ostali bez Ukraji naca, a ,,zapadnjaka“ opet ne ma tako da smo lošiji za 31 od sto u odnosu na prošlu godinu a sa 2019. godinom nijesu upo redive kategorije – poručuje Kovačević.

Zimi će biti PRoblem Izvršni direktor hercegnov skog hotela ,,Lajthaus“ Jovan Vukalović kazao je Pobjedi da su trenutno na 60 odsto popu njenosti, a gosti su uglavnom iz Srbije i BiH, uz jedan dio domaćih gostiju preko Fon da PIO.

- Postsezona u prvom dijelu je na zadovoljavajućem nivou ali će posljedice korone u ostalom dijelu postsezone i zime i dalje biti prisutne. Osjeća se nedo statak gostiju iz inostranstva koji su u tom periodu ranijih godina realizovali većinu no ćenja – tvrdi Vukalović.

Po njegovim riječima postse zona i dalji period godine ne obećavaju popunjenost ništa bolju nego lani.

- Vremenske prilike nama ni jesu odlučujući faktor već sla bo interesovanje gostiju sa tr žišta Zapadne Evrope i Azije koji su bili dominantni prije epidemije korone – kaže Vu kalović i dodaje da je cjeloku pno ova godina za njih znatno bolja nego prošla, a samo ne kih pet odsto slabija od 2019, tako da su veoma zadovoljni rezultatima.

- Nije zanemarljiv broj rezer vacija. Ukupna dešavanja na tržištu utiču da je sve dosta nestabilno, promjenljivo i bez ikakve statistike pa je teško planirati i dan za danom. I go sti rezervišu par dana ili čak dan prije dolaska. S obzirom na to da se povećao broj događa ja različite vrste na lokalnom nivou kojima se promoviše lo kalna kultura, za očekivati je da privuku određeni broj po sjetilaca - kaže Džoganović. Njena preporuka je da najave događaja budu intenzivnije i da se vremenski ranije počnu najavljivati.

- Avio-karte su sve skuplje i ako želimo goste sa avio-do stupnih tržišta trebali bi im na vrijeme dati dovoljno informa cija – tvrdi Džoganović. Dodaje da su gosti trenutno sa različitih tržišta koji su uglav nom na ruti obilaska Balkana.

- Imamo i goste koji su rezer visali na 10-ak dana, ali se pre mišljaju da li će zimu provesti kod nas ili u nekoj od takođe popularnih mediteranskih ze malja. To je ciljna grupa kojoj se nijesmo obratili na vrijeme, a sa druge strane su im dostu pni dosta primamljivi paketi u Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji... –tvrdi Džoganović. Što se tiče zarade kaže da nije na zavidnom nivou.

- Nakon turističke sezone, pri marni i najveći problem je što izdavaoci nijesu uspjeli da ostvare ni blizu zaradu koja je potrebna da bi se servisirale postojeće obaveze, da ne pri čamo o nekom ulaganju u ra zvoj kapaciteta. Što se tiče uslo va rada, brojnih dažbina koje se plaćaju, edukacije, fiskalizaci je, centralne registracije, orga nizovane promocije i prodaje, planiranja na lokalnom nivou, to su sve problemi za koje ima mo najave da će se rješavati u narednom periodu i sve zajed no bi trebalo da dovede do toga da sljedeće sezone imamo bolje rezultate – poručila je, na kraju, Džoganović. n. Kovačević

PODGORICA – Londonski međunarodni arbitražni sud (LCIA) odbio je za htjev države Crne Gore da se otvori grad hotel Sveti Stefan i Vila Miločer, čiji je zakupac kompanija Adria tic Properties. Londonski sud je utvrdio i da neotva ranje hotela nije kršenje ugovora, kako to se tvrdilo u zahtjevu države. Sud na vodi da su plaže hotelske do okončanja arbitraže. Glavna rasprava pred arbi tražom u Londonu vezano za odštetni zahtjev od 100 miliona eura počinje u ok tobru – prenosi CdM.

Adriatic properties pred Ar bitražnim sudom u Londonu pokrenuo je prošle godine po stupak kojim traži 100 miliona eura odštete zbog nepoštova nja ugovora. Adriatic proper ties se na taj korak odlučio na kon što su mještani polomili kapiju na Kraljičinoj plaži, a JP Morsko dobro onemogu ćilo postavljanje nove kapije. Potom je kompanija odluči la da grad-hotel Sveti Stefan i Vilu Miločer zatvori, pojaš njavajući da ne može gostima garantovati diskreciju i mir. Na to je Vlada Crne Gore, na čijem čelu je bio Zdravko Krivokapić, uzvratila svo jom tužbom. U martu ove godine tadašnji ministar ekonomskog razvo ja Jakov Milatović je saopštio da je Arbitražni sud u Londonu izdao zabranu postavljanja pri vremenih objekata kojima se onemogućava slobodan prolaz kroz Miločerski park. Milato vić je tada rekao i da je odluka Arbitražnog suda u Londonu takođe ogolila partijsku zaro bljenost našeg Privrednog su da. Ipak, sada je londonski sud donio istu odluku kao Privred ni sud Crne Gore.

Privredni sud je 7. marta 2022. godine donio rješenje kojim se potvrđuje odluka o privre

Konjević pozvao Đurovića: Nađite zajedničko rješenje, državi prijeti enorman odštetni zahtjev

Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konje vić pozvao je ministra ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića da, u cilju zaštite interesa države, otvori dijalog sa investitorom i nađu zajedničko rješenje. Đurović je na to kazao da je uvijek raspoložen da sjedne sa investitorom i da se nađe adekvatno rješenje, te da se rješenje može i mora tražiti u skladu sa zakonom i Usta vom Crne Gore.

- Kao što sam upozoravao na jednoj od sjednica Vlade Crne Gore da zlonamjernim pristupom prema investito rima država može da izgubi osim investicione reputacije i ogromna finansijska sredstva - napisao je Konjević na Tviteru.

On ističe da usljed već dvogodišnje opstrukcije u radu hotela Sveti Stefan, neodgovornim pristupom u nastavku postupka državi prijeti enorman odštetni zahtjev.

- Pozivam ministra ekonomskog razvoja u turizma Gora na Đurovića da, u cilju zaštite interesa države, otvori dijalog sa investitorom i nađu zajedničko rješenje - naveo je Konjević.

Đurović je Konjeviću, u Tviter prepisci, poručio da je uvi jek raspoložen da sjedne sa investitorom i nađu adekvat no rješenje što i sam investitor dobro zna.

- Ono što moram da Vas napomenem jeste da se rješenje može i mora tražiti u skladu sa zakonom i Ustavom Crne Gore - poručio je Đurović.

Prema njegovim riječima, niko nije srećan što hotel ne radi ali ,,kao što i sami znate ja sam zatekao proces arbi traže u Londonu“.

menoj mjeri u korist Adriatic Properties Budva u odnosu na rizort Aman Sveti Stefan. Rješenjem Privrednog suda Sveti Stefan, Vilu Miločer i plaže može da koristi samo zakupac, kompanija Adria tic Properties. Iz kompanije Adriatic Properties je tada sa opšteno da je Milatović prekr šio uslove povjerljivosti arbi traže jer je, kako su naveli, na Tviteru širio dezinformaci je i neistine o prirodi trenut ne i privremene mjere koju je odobrio Londonski međuna rodni arbitražni sud (LCIA). Poručili su da takve izjave mi

nistra štete i ekonomskom ra zvoju Crne Gore narušavajući reputaciju Crne Gore kao mje sta za poslovanje stranih inve stitora, i upozorili da je time Milatović ekstremno otežao otvaranje Amana Sveti Stefan za sezonu 2022.

- Istina je, kažu u toj kompani ji, a to zna i ministar, da LCIA nije donio odluku da Adriatic mora da otvori hotele za sezo nu 2022. Takođe, dodaju, da LCIA nije donio odluku ko jom se Adriatic-u zabranjuje da ograniči pristup kroz Mi ločerski parka – kazali su ta da iz kompanije. R. P.

Džoganović: Princip ,,dođite pa ćemo vam sve organizovati“ - nije dobar

Branka Džoganović

Onkološka terapija trenutno nije de citarna u Montefarmovim apotekama i Institutu za onkologiju

Ljekove za najteže pacijente nabavili nakon uplate od sedam miliona eura

Iz Montefarma građanima sugerišu da sve informacije o bilo kom lijeku ili medicinskom sredstvu mogu dobiti od farmaceuta u njihovim apotekama ili farmaceuta sektora nabavke kako bi bili tačno obaviješteni

PODGORICA – Montefarm je obezbijedio oralne citostatike koji se izdaju na recept onkološkim pacijentima, kao i terapiju koja je bila deficitarna u Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore, nakon što im je prije nekoliko dana Fond za zdravstveno osiguranje uplatio sedam miliona eura.

Ova informacija Pobjedi je potvrđena iz Montefarma, kojeg smo pitali da li i do kada ima terapije za one koji se liječe od najtežih bolesti, jer se u prethodnom periodu često dešavalo da pacijenti dođu u Institut za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore i da im tek tada kažu da njihove terapije nema. Nekad je kupuju, na što troše velike sume novca, a kad je ne nađu ni u privatnim apotekama, idu u zemlje regiona, najčešće u Srbiju. „Taksotera“ ili „docetaksel“ bio je deficitaran sedmicama, a 140 mg tog lijeka naši građani su plaćali 170 eura u Beogradu. Ipak, nekim pacijentima treba manja doza od 100 mg ili veća od 200 mg.

Najčešće je falilo „zomete“, koja se daje pacijentima kojima se rak proširio na kosti, i „zoladeksa“ u injekcionom špricuhormonski lijek koji se, između ostalog, koristi i kao alternativa hemioterapiji.

STABILNA SITUACIJA

Međutim, situacija je, prema tvrdnjama Montefarma, trenutno stabilna. Uvjeravaju da su onkološku terapiju isporučili ustanovama u kojima se liječe najteži pacijenti.

– Distribucija se nastavlja svakodnevno, shodno iskazanim potrebama istih. Nakon što je 9. septembra izvršena uplata od strane FZOCG u iznosu od sedam miliona eura, počelo je povlačenje nedostajućih količina ljekova među kojima su i oralni citostatici koji se izdaju na recept u našim apotekama – preciziraju iz Montefarma za Pobjedu.

Podsjećaju da je distribucija ljekova proces koji zahtijeva određeno vrijeme, te da medikamenti svakodnevno stižu u skladište te zdravstvene ustanove odakle se raspoređuju dalje.

– Nakon obavezne procedure prijema, naša vozila kreću ka svim opštinama u Crnoj Gori i taj proces je u toku – ističu iz Montefarma.

Jedini zastoj u ovom trenutku može biti ukoliko dobavljač trenutno nema da isporuči dovoljnu količinu nekog lijeka. Ipak, iz Montefarma navode da na to ne mogu da utiču.

– Na te vrste nestašica kada dobavljač ili proizvođač nije u mogućnosti da isporuči zahtijevani lijek, Montefarm ne može da utiče, olakšavajuća činjenica je da do takvih problema rijetko dolazi i oni se prevazilaze u kratkom vremenskom roku –ističu u odgovorima. Istakli su da ne treba da brinu ni dijabetičari te da insulina za njih uvijek ima.

– Iako je posljednjih dana iz ZUACG Montefarm saopšteno javnosti da je usljed neizmirenih obaveza prema dobavljačima naša ustanova bila u nemo-

gućnosti da obezbijedi građanima i JZU dovoljne količine ljekova i medicinskih sredstava, pacijenti koji su insulin zavisni dijabetičari ni u jednom trenutku nijesu bili bez terapije. Dakle, insulini nijesu nedostajali i distribuiraju se svakodnevno prema rasporedu relacija kojima se vrši dostava ljekova i to onim apotekama koje prostorno i kadrovski odgovaraju potrebama skladištenja/čuvanja i izdavanja ovog farmaceutskog oblika lijeka – pojasnili su nam iz Montefarma.

TAČNE INFORMACIJE

Građanima sugerišu da sve informacije o bilo kom lijeku ili medicinskom sredstvu mogu dobiti od farmaceuta u Montefarmovim apotekama ili farmaceuta sektora nabavke kako bi bili „tačno i nedvosmisleno obaviješteni“.

– Postoji izuzetno veliki broj ljekova koji se proizvode u ra-

zličitim oblicima i jačinama, u okviru Montefarma posluje 56 apoteka, snabdijevamo sve javne zdravstvene ustanove, ljekovi pristižu nerijetko više puta u toku dana u naše skladište, vanredne isporuke su svakodnevne, te je sigurna samo ona informacija koju im pruže farmaceuti Montefarma – zaključuju u odgovorima.

U emisiji „Okvir“ na Televiziji Crne Gore, direktor FZO Vuk Kadić, govoreći o drugom kvartalu ove godine, rekao je da obaveze FZO prema javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama, kao i ustanovama u inostranstvu gdje šalju osiguranike iznose 38,5 miliona. Obaveze prema Montefarmu iznose oko 30 miliona, što je ukupno oko 68 miliona.

– Skoro dvije trećine ukupnog budžeta fonda troši se na ljekove i medicinska sredstva i plate unutar zdravstvenog sistema. Kada su povećane plate u zdravstvu, nama se povećavaju i obaveze, i sada nam treba oko 17 miliona do kraja godine – rekao je Kadić. Fondu je, kako je naveo, potreban optimalan budžet. Projekcija za ovu godinu bila je 380 miliona, bez povećanja plata, a odobreno je 334 miliona. Samim tim, kaže Kadić, budžet nije bio dovoljan.

Podsjetio je na dugove koji su ostali ka privatnim apotekama za jun i jul i da „uzimanje s jedne pozicije da se plati nešto s druge, fond ostavlja u istoj poziciji“.

Bivši ministar finansija Milojko Spajić je, sa druge strane, istakao da nije tačno da je Fondu zdravstva rebalans bio potreban zbog dugova prema Montefarmu, te da novca ima i da je ušteda bilo na različitim stranama, pa se problem mogao riješiti. K. J.

U Herceg Novom epidemija žutice

Pojačana higijena u školama, vrtićima i Opštini

Neki malaksali pacijenti su se obraćali misleći da imaju koronu. Na kraju kada dobiju žutu boju kože shvate da imaju možda Hepatitis A, objašnjava dr Slađana Zgradić

HERCEG NOVI - U hercegnovskoj opštini je još 14. septembra proglašena epidemija žutice, odnosno Hepatitisa A, potvrdila je Novskom potralu epidemiološkinja Doma zdravlja Herceg Novi, dr Slađana Zgradić

Akutno zapaljenje jetre prouzrokovano Hepatitis A virusom pripada grupi crijevnih zaraznih bolesti. Najčešće se radi o blagoj bolesti koja ne ostavlja posljedice niti hronično nosilaštvo virusa i ne treba dizati paniku, ali treba upozoriti stanovništvo, naglašava dr Zgradić.

Zato su iz Doma zdravlja o epidemiji obavijestili Institut za javno zdravlje, a dopise sa preporukama za veći stepen higijene ruku, toaleta, prostorija, poslali su svim većim kolektivima, školama, vrtićima, Opštini.

- Prije mjesec i po su počeli sporadični slučajevi, uglavnom, među odraslom populacijom. Naša osnovna briga je zdravlje građana i zato, s obzirom na to da su početkom septembra bile i restrikcije vode, iz bojazni da ne dođe do većeg širenja bolesti, moja obaveza kao preventivca i epidemiologa bila je da obavijestim sve kolektive koji imaju najosjetljiviju populaciju - ističe dr Zgradić.

Iako je epidemiju proglasila 14. septembra, mediji nijesu do sada zvanično obaviješteni o tome, što Zgradić donekle pravda time što su kasnili nalazi i potvrde slučajeva. Svakako

smatra neophodnim informisati javnost da ne bi bilo panike i dezinformacija, te da bi se poboljšala higijena.

- Od polovine jula do danas je registrovano 15 slučajeva. Oni više nijesu zarazni. Nakon tri nedjelje od pojave simptoma osobe više nijesu zarazne. Obradili smo sve kontakte i pratimo situaciju. Bitno je da najosjetljiviji, dječji kolektivi to znaju i da obrate pažnju na higijenu, jer tu su djeca koja nemaju imunitet - rekla je ona. Dodaje da su simptomi zaraze slični stomačnom virusu, što otežava dijagnostiku. Javlja se bol u stomaku, povraćanje, mučnina, temperatura, gubitak apetita.

Neki malaksali pacijenti su se obraćali misleći da imaju koronu. Na kraju kada dobiju žutu boju kože shvate da imaju možda Hepatitis A, objašnjava ona.

- Ono što treba da znaju svi kada vide svijetlu stolicu, a tamnu mokraću, to je jedan od pravih znakova koji ukazuju na postojanje virusa. Onda se urade analize, vide se parametri jetre i dalje se ispituje krvna slika i dobije serološka potvrda. Osobe budu zarazne nedjelju do dvije prije početka simptoma, a tri nedjelje nakon početka simptoma je maksimum koji osoba može biti zarazna. Liječenje prolazi bez velikih posljedica. Ali kada je veliki broj oboljelih postoji mogućnost da se kod nekoga sve iskomplikujepojasnila je dr Slađana Zgradić. R. P.

Analizirano 916 uzoraka na korona virus

Još 147 inficiranih

PODGORICA – U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, registrovano 147 slučajeva infekcije korona virusom. Nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa kovid infekcijom.

Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa tokom petka završile analizu i dostavile rezultate za 916 uzoraka.

Otkriveni slučajevi su iz Podgorice 56, Nikšića 31, sa Cetinja 13, iz Budve deset, Tivta devet, Herceg Novog i Kotora po šest, Pljevalja tri, Bara, Danilovgrada, Ulcinja i sa Žabljaka po dva. U Andrijevici, Beranama, Bijelom Polju, Kolašinu i Mojkovcu registrovan je po jedan slučaj infekcije.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za petak iznosio je 16,05 odsto.

– Tokom petka IJZ-u nije prijavljen ni jedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom – kazali su iz IJZ-a.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.781. Navodi se da je do 15 sati prijavljen oporavak kod 115 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 1.086. R. P.

Propusti u konkursu za izbor direktora Doma učenika

PODGORICA – Goran To mović pokrenuće narednih dana tužbu protiv Ministar stva prosvjete zbog ranije odluke po konkursu za izbor direktora Doma učenika u Baru u kom on nije izabran. Tužiće taj resor, zbog for malnih propusta za vrijeme rukovođenja Vesne Bratić – izabrana kandidatkinja nije dostavila kompletnu dokumentaciju, koja je bila nužna.

To je potvrdio Pobjedi advokat Mitar Šušić. Jedan od uslova spornog konkursa jeste da se podnesu dokazi o stručnom is pitu, radnom iskustvu, da onaj ko se prijavi nije osuđivan… Ka da je donešena odluka po tom oglasu, Tomović je tvrdio da ni je adekvatno izabran kandidat, te je njegov advokat pošao u Mi nistarstvo da sagleda komplet nu dokumentaciju. Došli su do saznanja da je sporna kandidat kinja poslala obraćanje tadaš njoj ministarki Vesni Bratić, te ,,šablonizovani program rada“, ali da, navodno, nema dokaza o stručnom ispitu, uvjerenju da nije osuđivana. Zato smatraju da je prijava zbog tih propusta morala biti odbačena, a ne da se okonča izborom kandidatkinje. Postupak mirnog rješavanja ovog spora nije završen uspješ no. Kada advokat dobije zva

ničnu odluku o tome, predaće tužbu protiv resora kojim sada rukovodi ministar Miomir Vo jinović

Taj resor je tužila i Marijana Antonijević iz Resursnog cen tra za djecu i mlade Podgori ca. Ona je, takođe, konkurisala za mjesto direktorice ustano ve, ali nije odabrana. Smatra da izabrana kandidatkinja nije is punjavala uslove koji su traženi po konkursu. Jedan od kriteri juma je bio da onaj ko se prijavi mora da bude crnogorski držav ljanin. Izabrana kandidatkinja,

tvrde oni, nema crnogorsko dr žavljanstvo. Advokat Šušić kaže da Ministarstvo u ovom slučaju pokušava da objasni situaciju na način – može i stranac da bude izabran za direktora. Ne može, tvrdi on, jer su uslovi konkursa bili takvi. Ponavlja da je decid no ispisano da kandidat mora da ima crnogorsko državljanstvo. Očekuju da dobiju ovu tužbu, jer smatraju da argument Mi nistarstva nije validan. Mimo uslova za državljanstvo, u ovom slučaju je sporno, kako ka žu, i što kandidatkinja nije dosta

vila dokaz da ima sedam godina radnog iskustva u nastavi, koli ko je bilo potrebno da bi mogla da bude izabrana za direktoricu. Ranije smo pisali i da je profe sor nikšićke Gimnazije ,,Sto jan Cerović“, mr Aleksandar Vujković podnio tužbu protiv Ministarstva prosvjete, tako đe, osporavajući oglas za izbor direktora. Vujković traži da se poništi odluka koju je donijela bivša ministarka Vesna Bratić, jer je prekršena zakonska pro cedura. Sporni konkurs je ras pisan 15. novembra prošle go

dine, a umjesto da se po njemu odluči u roku 45 dana, Bratić je to učinila tek 15. aprila.

Profesoru je sporno i što u ko načnoj odluci bivša ministarka Bratić nije navela zašto je pro gram protivkandidata bolji od njegovog. Vujković se tada po žalio da su samo predočene ka rakteristike i jednog i drugog, što je nepotpuno i neprihvatljivo. Koliko je do sada pokrenuto tuž bi protiv Ministarstva prosvje te, u kojima se osporavaju kon kursi za izbor novih direktora obrazovnih ustanova, čekamo podatke od tog resora.

Novi direktori su postavljeni na kon što je bivša ministarka Ve sna Bratić smijenila njih 223, a evidentirane su 243 javne usta nove obrazovanja i vaspitanja. Centar za građansko obrazova nja traži da se ozbiljno preispi

taju sve odluke bivše ministarke Vesne Bratić o izabranim direk torima i vršiocima dužnosti di rektora u 2021. godini. Traže da se pokrene utvrđivanje odgo vornosti ministarke i njenih sa radnika zbog zloupotrebe služ benog položaja.

CGO je saopštio prošle sedmi ce da su uradili analizu transpa rentnosti procedura zapošljava nja direktora/ki javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja u Crnoj Gori za prošlu godinu. Nakon smjena direktora u većini javnih obrazovnih ustanova imenova ni su vršioci dužnosti. Imenova ni su na šest mjeseci, ali su ogla si za ta radna mjesta raspisivani tek u novembru i decembru. Na konkurs se, uglavnom, prijavlji valo dvoje ili više kandidata, ali u većini slučajeva imamo izbor v. d. direktora/ke umjesto izbora direktora po konkursu, što je ne zakonito, upozorava viša prav na savjetnica Snežana Kalu đerović Kaluđerović je kazala da je pri mjetna bila namjera tadašnje resorne ministarke Bratić da se smijene direktori/ke ustano va samo zato što ih je imenova la prethodna vlast, a bez ikakve pojedinačne procjene njihovog rada. Smijenjeni direktori, njih 157, pokrenuli su sudske postup ke protiv Ministarstva, i prvoste pene presude je dobilo njih 25, o čemu smo nedavno pisali. N. Đ.

PODGORICA - Strukovno udruženje socijalnih radnika Crne Gore tražiće da socijal ni radnici dobiju status služ benog lica. Njihove kolege u Hrvatskoj ga, recimo, imaju. Predsjednica ovog novoformira nog udruženja mr Suzana Milo vić kaže Pobjedi da je važno da se to pitanje riješi. Objašnjava da nedostatak tog statusa utiče na osjećaj njihove sigurnosti, a nekada i hrabrosti da postupaju. Upravo je, prema njenim riječi ma, zato formirana ova organi zacija. Žele da promovišu profe siju socijalnog rada, poboljšaju status socijalnih radnica i soci jalnih radnika, kao i njihovih ko risnika. Milović smatra da treba da odbrane temeljne postavke profesije.

- Pored toga što je ovo huma na profesija koja nema alterna tivu, nerijetko se dešava da se o našoj profesiji govori u nega tivnom kontekstu i često smo osuđeni od strane javnosti – ka že Milović.

Dodaje da su socijalni radnici važna karika u društvu ne samo zbog trenutnih društvenih okol nosti, nego kao stalna podrška pojedincu, porodici, zajedni ci, kada se nađu pred izazovom.

- Po svojoj vokaciji socijalni rad nici su tihi ljudi, koji do sada ni jesu naročito javno istupali da se izbore za svoja prava, nije su pričali o svojim svakodnev nim profesionalnim uspjesima i iskustvima, a sve to zarad ču vanja profesionalne tajne, ne rijetko trpeći osudu javnosti u konkretnim situacijama – ka že Milović.

Ističe da su svjesni da negativan društveni kontekst utiče na sma njenje povjerenja između profe sionalaca i korisnika.

- Nastojaćemo da stalno govo rimo o našoj humanoj profesiji, naporima koje ulažemo za svo je korisnike, ali i poteškoćama u radu. Smatramo da mediji treba puno da nauče o profesiji socijal nog rada kako bi se izbjegli sen zacionalistički naslovi i fokusi

ralo se na suštinu, koja je boljitak svakog pojedinca – rekla je ona. Milović navodi da su socijal ni radnici visoko obrazovani stručnjaci, da tokom obrazova nja stiču zanja iz širokog spek tra oblasti.

- Socijalni radnici nijesu karita tivni pomagači, već stručnjaci koji i nakon formalnog obrazo vanja nastavljaju da jačaju kom petencije i vještine. Zastupljen je princip cjeloživotnog učenja i praćenje savremenih trendova struke. Dakle, socijalni radnici postupaju po pravilima struke, ali opet individualno u odnosu na specifične poteškoće korisni ka – rekla je ona.

Kaže da su očekivanja od soci jalnog rada velika, ali je sama pa žnja i ulaganje društva u profe siju zanemarljivo mala.

- Sa tim u vezi ciljevi i djelova nje udruženja, pored poboljša nja društvenog ugleda i statu sa, afirmacije profesija i statusa socijalnih radnika, biće usmje reni i na razvijanje savremenih

metoda i tehnika socijalnog ra da kako bismo u svojim postupa njima bili sve bolji i kvalitetnije dopinosili našim korisnicima, ali i sačuvali sebe u što dužem kontinuitetu. Poznato je da rad u stresnim okolnostima, kao što su naše, utiče na profesionalno sagorijevanje profesionalaca, o čemu se, takođe, malo govori –rekla je Milović. Nastojaće da budu uključeni ji u donošenju svih važnih od luka koji se tiču struke, profe sije i njihovih korisnika kada su u pitanju zakonodavni okviri iz ove oblsti.

- Radićemo na prevenciji druš tveno negativnih pojava, edu kaciji stanovništva, medija. Us postavićemo saradnju sa svim značajnim akterima iz ove obla sti. Socijalni rad je profesija koja može doprinijeti u svim djelat nostima zato ćemo propagira ti njenu prisutnost naročito u obrazovanju, ali i korporacija ma sa velikim brojem zaposle nih – ističe Milović.

Kaže da čvrsto vjeruju da će ovo udruženje, kroz aktivno učešće svih članova, podsticati društve ne promjene i raditi na kvalite tu života u zajednici i da će bi ti pokretač u kreiranju komore socijalnih radnika i socijalnih radnica.

- Nadamo se da ćemo u svemu imati punu podršku članica i članova, Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, Ministarstva ra da i socijalnog staranja, drugih strukovnih udruženja i srod nih nevladinih organizacija –zaključuje Milović. N. Đ.

Seksizam u Crnoj Gori često nije prepoznat kao problem

PODGORICA - Seksizam u Crnoj Gori uzima maha i ne samo da nije adekvatno sankcionisan, već dosta često nije ni prepoznat kao problem, ocijenjeno je na panelu Instituta za pravne studije organizovanog povodom završetka projekta ,,STOP seksizmu u Crnoj Gori“.

Ekspertkinja za rodne politike u IPLS-u Mirjana Ivano vić napominje da su seksualna objektifikacija, rodni ste reotip, mizoginija, govor mržnje, teme koje je potrebno si stemski obrađivati u crnogorskom društvu. Ona je, predstavljajući „Smjernice za prevenciju pojave i eliminaciju seksizma u djelovanju institucije Zaštitnika/ ca ljudskih prava i sloboda“, kazala da je taj dokument na stao kao odgovor na preporuku CM/Rec (2019)1 Savjeta Evrope, kao i na narastajući problem sve učestalije pojave seksizma u Crnoj Gori.

- Seksizam u Crnoj Gori, ne samo da nije adekvatno sankci onisan, već dosta često nije ni prepoznat kao problem - ka zala je Ivanović i dodala da do sad nijesu napravljeni zna čajni pomaci u primjeni legislative. Predstavljajući smjernice, kazala je da je u njima dat niz ak tivnosti koje zaštitnik može da preduzima unutar instituci je, ali i ka spolja, kako bi doprinosio prevenciji i eliminaciji seksizma u crnogorskom društvu. Mjere poput jačanja ad ministrativnih kapaciteta te obuka zaposlenih, zajedno sa intervencijama u ranom obrazovanju, saradnji sa različi tim institucijama i posebno medijskom zajednicom, treba da doprinesu kreiranju realne slike o rodnoj ravnopravnos ti, rodnim ulogama, ravnopravnosti polova, te smanjenju rodnog jaza u Crnoj Gori.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković rekao je da su primjeri seksizma, mizoginije, govora mržnje i otvorenih napada na žene u Crnoj Gori „tmurna slika na še realnosti“.

- Seksizam kao pojava u Crnoj Gori ovih dana dobija na za mahu i to ne treba kriti, niti se treba distancirati od takvih stvari, već naprotiv treba da budemo aktivniji u smislu či njenice da se ponekad seksizam prepoznaje i vidi na prvi pogled, a ponekad je iz namjera i onoga što čini tamnu stra nu ličnosti - ocijenio je Bjeković. Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Biljana Pejović kazala je da su rodni stereotipi duboko integrisani u patri jarhalne obrasce ponašanja i razmišljanja.

- Rodni stereotipi su uzrok još uvijek postojanja brojnih i jakih nejednakosti polova u crnogorskom društvu - ocije nila je Pejović.

Prema njenim riječima, najveće prepreke za postizanje rod ne ravnopravnosti u Crnoj Gori su nedovoljna politička vo lja, neadekvatna primjena zakona, kontinuirana tradicija tvrdog patrijarhata i snažnih rodnih stereotipa, nedovoljan broj žena na mjestima odlučivanja, izostanak ženske soli darnosti, nepravedna podjela kućnih poslova, marginali zacija kulturnih politika.

Ideološka apokalipsa

Srpska pravoslavna crkva je pokazala svoj model apologije Isusa kroz teološku, moralnu i političku deformaciju stvarnog Svetog Save tvoreći falsifikovanu istoriju pravoslavlja u starom „srpskom“ etničkom prostoru otvarajući prostor za sebičnu osvajačku politiku. Vodi ratove za teritorije, organizuje batinaške demonstracije, proganja nauku – posebno biologiju (odbija da shvati da Bog nije mogao da stvori biljke trećeg dana, a Sunce i neophodnu fotosintezu četvrtog), mrzi demokratiju i konkurenciju sa svojom ideologijom, ženu drži za maloumnu grešnicu bez prava na liturgijsko vođstvo, proganja druge slovenske narode osim ruskog, podsmjeva se sekularizmu koji je sama zahtjevala i nalazi da su glavni neprijatelji ljudskog roda muškarci i žene koji neće u brak. A kaluđeri nijesu

presudnih demokratskih dr žava. I „komunistička“ Kina se već ne samo gasno odvaja od Moskve, već i politički. In dija je odjavila zajedničke voj ne vežbe sa Rusijom.

NOVI GULAG

u svojoj knjizi iz 2003. godine „ Gulag: A History“ za neisti nito prikazivanje pozitivnih ekonomskih rezultata kojim se želeo opravdati ropski si stem koji su vodili .

IKEA U JEKATERINBURGU

slikarstvo – i doneće novu filo zofiju radnog nadčoveka koji će za komad hleba pod bičem stvarati moskovski Raj tišine.

Da, najavili smo u prošlone deljnom prilogu da će Putin krenuti na mobilizaciju, bar delimičnu. Ona se odnosi na najmlađu vojnu rezervu, na tek venčane parove sa malom decom, studente koji su proš li vojnu obavezu i mlade prvo zaposlene stručnjake. Putin će potući cvet Rusije, jer debe la drugopozivna rezerva teš ko može da prođe kroz gornji tenkovski ulaz u turelu. Od opšte mobilizacije ga, izgle da, najviše odvraćaju generali, jer bi ona otvorila svetski front protiv Rusije. Sukob sa svetom u Ukrajini Rusija ne može da dobije ni u jednom pogledu, a vlast u Moskvi neće moći da objasni narodu ovog grada i Petrograda zašto moraju iz udobnih gradskih kafea i to plih kreveta na front sa Ukra jinom. Za sada ih zamenjuju mobilisani tatarski narodi iz agrarnih područja iza Urala i zatvoreni gangsteri po fede ralnim zatvorima.

I da, najavili smo u prošlom osvrtu da će Rusi reaktivirati prinudne zatvoreničke rad ne logore. Upravo su krenuli na to. Putinovi Rusi su u naj manje sedam federalnih obla sti reaktivirali 30 kažnjeničkih radnih logora za političke pro tivnike, vojne begunce i krimi nalce, obnavljajući Staljinovu politiku koju je izmislio Naf tali Frenkel

Uz njih će ići ukrajinski za robljenici, ruski dezerteri sa fronta i protivnici delimične i opšte mobilizacije zbog teš koća u Ukrajini.

A ne stvaraju jedino Rusi poli cijskom batinom novi svet. To rade i popovi. Evo kako to rade islamisti u Turkmenistanu ko ji su pre 30 godina srećno izašli iz podložnosti u SSSR-u, da bi u XXI veku stvorili svoje rop stvo, posebno za žene.

R. P.

- Ono što smo prepoznali u Nacionalnoj strategiji rodne ravnopravnosti je rodno odgovorno obrazovanje, kultura i mediji. To su oni segmenti kroz koje bi njegovali vrijedno sti ravnopravnosti saradnje i inkluzivnosti - kazala je Pejo vić.

Van razuma je Putinov pro gram o referendumima u Do njecku, Lugansku, Hersonu i Zaporožju u korist države Ru sije. Njihov državni status bi bio svetski neodrživ, kao što bi to bio i status Marsa kada bi na njega Rusi poslali troje astro nauta, kada bi oni tamo zaboli rusku zastavu, potom organi zovali svoj referendum i tajno glasali, i zatim proglasili Mars za Rusiju.

A sada očekujemo uvećanje ukrajinske vojske sa prilivom odgovarajuće vojne, kadrov ske i ekonomske podrške iz

On je bio bivši gangster iz Ode se i zatvorenik na Solovjeckim ostrvima na Belom moru, ko ji je uz podršku Henrika Ja gode, Lazara Kaganoviča i Staljina, pretvorio svoj za tvor u prinudni radni kamp na načelu – „koliko uradiš, to liko ćeš hleba dobiti“, ali ma lo, za prvu klasu „radnika“ 80 grama mesa dnevno i obilnih 800 grama hleba. Druga i tre ća klasa (invalidi) su umirali na 40 grama mesa. Solženji cin je kazao da je sistemom „trudosposobnosti“ uništa vao radnu snagu koja se sasto jala, jedinstveno, bez razlike, od političkih zatvorenika iz či stki, i kriminalaca. Frenkel je tri puta odlikovan Ordenom Lenjina za smrtonosni dopri nos izgradnji Baltičkog ka nala, sibirskih puteva u obla sti Arhangelska, seču šuma u finskoj Kareliji i drugo, na pustivši infrastrukturnim ra dovima prethodne zatvorske farme za proizvodnju krzna i egzotičnih arktičkih biljaka. Njime se zadivio 1929. godine i Maksim Gorki kada je bio u poseti Solovjeckim ostrvima i pohvalio Gulag, a Frenkela je nazvao „zgodnim“ čovekom. Iako je svakako slučajno da su sistem Gulag vodili ruski Je vreji, Frenkel neke kampove, a Matvej Davidovič Berman ceo sistem - Ana Apelbaum, Jevrejka iz Vašingtona, dobit nica Pulicerove nagrade (Pu licer je poreklom mađarski Jevrejin), teško ih je optužila

Pre nekoliko nedelja je u Je katerinburgu održan komer cijalni sajam drvenih proizvo da koje su izradili zatvorenici iz Saveznog zatvora u tom gra du zajedno sa ostalih 29 zatvo ra iz šest federalnih regiona. Upravnik Odeljenja za „rad nu adaptaciju zatvorenika“ u Sverdlovskoj oblasti Ivan Šarkov je na izložbi rekao da „ruski sistem radnih kampo va za korekciju zatvorenika može da zameni IKEU“, jer „zatvorenici bolje rade i jefti niji su“ od švedske fabrike. Di rektor celokupnog kaznenog sistema u Sverdlovskoj obla sti Aleksandar Fjodorov je pobednički kazao da prinudni kazneni kampovi mogu da za mene i druge inostrane kom panije koju su zbog svetskih sankcija Rusiji napustile ze mlju. Na sajmu je, tokom ne koliko izložbenih dana, pro dato robe za 58 hiljada dolara koliko jedva da vredi dvoso ban stan u Budvi. Kako ta svo ta može da zameni IKEU nije nam objašnjeno. Sada možemo da očekujemo hapšenje političkih protivni ka Putinovom režimu koji će u krdima da pune prinudne radne kampove i pobede ne samo IKEU, već i svetsku in dustriju, usluge banaka, in dustriju zabave, književnost i

ŽENE, HOĆETE POPA? Žene, vi koje se gurate u prvi red u crkvi da vas pop vodi ka sreći, želimo da vam kažemo u koji ćete red verovatno na kra ju stići - u poslednji. Zajedno sa popadijom.

Ovako izgleda vaša sreća u Turkmenistanu posle oslo bađanja od komunističkog SSSR-a koji je prvi na svetu proglasio slobodno pravo že ne na abortus: upravo je zako nom zabranjeno ženama da upotrebljavaju maskaru i kre jon, zabranjeno je manikiranje i bojenje kose, zabranjeno im je da koriste silikone i hijalu ronsku kiselinu koja poništa va bore, ne smeju se tetovirati uključujući i obrve, ne smeju voziti automobil i motocikl ni ti sedeti na prednjem sedištu u automobilima, vozači i taksisti ne smeju voziti žene ukoliko nisu u srodstvu sa njima, a ako se žene nađu da sede na pred

Žene, vi koje se gurate u prvi red u crkvi da vas pop vodi ka sreći, želimo da vam kažemo u koji ćete red vjero vatno na kraju stići - u posljednji. Zajedno sa popadijom

Piše: Dragan VEsELINOV

Učesnici panela tvrde da su rodni stereotipi duboko integrisani u patrijarhalne obrasce

apokalipsa

njem sedištu posle 20 časova platiće kaznu od 2.000 dolara, ne smeju nositi farmerke i te snu odeću, marama na glavi je obavezna, zabranjen je botoks usana i liposukcija, zabranjen je bikini, zabranjeno je čude sno prsluče za grudi (kazna je od 140 dolara do jedne-tri go dine zatvora), zabranjene su veštačke trepavice i nokti. I, naravno, zabranjen je abortus i kontracepcija. Žene smeju nositi narodnu nošnju iz biv ših modnih vekova.

Neki među nama će ipak reći, nije to važno, jer Turkmeni stan je islamska zemlja, a naš pravoslavni pop to neće ni kada zatražiti. Neće tako bi ti, jer niko nije video popa diju sa napućenim usnama, raznobojnim noktima, u bi kiniju i sa plavom kosom kao Merilin Monro. Jeste li je vi deli u diskoteci u mini-suknji na štiklama od 10 cm ili, mož da, da trenira skok uvis sa mot kom za atletsko prvenstvo? Ne mora biti dalek dan kada će se poštovanje navodne „hrišćan ske“ etike oblačenja, ulepša vanja, javnog ophođenja i sa obraćajnog kretanja završti turkmenskom obavezom da pri zapošljavanju potpišete ovu rečenicu: „Ako dovedem svoju ustanovu do gubitka re putacije zbog kršenja naredbi (gore navedenih – prim.auto ra) na poslu i van njega, prista jem da budem uklonjen sa svo je pozicije“.

A u Maleziji? Hteli biste u bio skop? U muslimanskom sek toru stanovništva, recimo u saveznim državama Kelan tan i Terengan, teško bi to iš lo – zabranjeni su, jer žene i muškarci u mraku biosko pa hoće svašta da rade. Mu slimanka ne sme da se uda za nemuslimana a građanskog državnog braka nema. Male zijski teolog Jakub bin Jusuf sa međunaronog koledža Sul tan Ismail Petra u Kota Baruu je 2008. godine kazao, ponav ljajući Koran, da „muslimana koji želi da napusti islam mo ramo ubiti“ i „ne treba stupa ti u mešovite brakove jer će to dovesti do toga da religije ne

stanu“ – dakle, odvojeni sve tovi su bolji od zajedničkih. Ljubav različitih ljudi uništa va svu zasebnost religije? To nije tačno, a ako i jeste, šta je tu loše – doduše, samo sa na šeg stanovišta?

Sto diskriminacionih čuda je u Maleziji, neka su takva i u drugim islamskim državama: musliman će prvi dobiti kredit i državne subvencije za stan i imovinu, on uživa zakonsku prednost pri zapošljavanju, nijedna firma ne može zapo sliti manje od 30 odsto musli mana, svaka veća firma bez obzira ko joj je vlasnik mora imati muslimana za direkto ra, svako akcionarsko društvo mora dati minimalno 30 odsto akcija muslimanima, mladi ne smeju da se drže za ruke, lju be i piju pivo, grade se zaseb na verska i nacionalna naselja za muslimane (u Vojvodini za vreme Austrije je bilo baš su protno), brakovi dečaka i de vojčica se unapred sklapaju, devojčice neveste se kupuju, muslimani ne odlaze u kine ske restorane jer tamo ima svi njetine i rakije, od 1990. godi ne feredže i burke se šire brže od kolere, malezijsko držav ljanstvo je manjeg ugleda od pripadnosti verskim i naci onalnim grupama (ponavlja se u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini), zabranjeno je hapšenjem propovedanje nereligijskih ideja i okuplja nje takvih ljudi u grupu veću od tri osobe, čak i u sobi – no vinari iz Evrope o tome mo raju prilikom intervjuisanja opozicionara da vode posebno računa. Opet će neki reći, ali Muhamed i Isus nisu mnogo toga naredili što se sada odvi ja u Rusiji i islamskim zemlja ma. To je istina i zato želimo da istaknemo razliku između njih dvojice kao drevnih pro roka i savremenih sledbenika koji tvrde da su im apologete.

ŠTO SU REKLI

MUHAMED I ISUS

Muhamed nije rekao nijednu reč protiv ulepšavanja žena i uživanja u životu sa njima. Ne bi u suprotnom bio oženjen sa 11-13 žena, kako ih je već ko iz brojao, ne računajući prvu Ha tidže, kojoj je do njene smrti bio veran. Jedino je bio za je vrejsku naredbu da žene mo raju pokriti telo i kosu tkani nom – a zašto je ženska kosa stare proroke toliko seksualno izazivala, ne znamo. Na nas je ostavio najveći utisak kada je zaveo sigurno nasledno pravo za žene, na najmanje 25 odsto zajedničke imovine sa mužem i na slobodan razvod sa imo vinskim obeštećenjem. Išao je ispred Evrope 1.200 godi na, sve do Francuske revoluci je. I nije zamislio kaluđerstvo kao vrhunac imitacije i oda

nosti Bogu iako ga derviški re dovi nisu slušali. Bio je živ čo vek od glave do pete, momak, muž, veseljak gde mu ni vino nije bilo strano, trgovac, rat nik, ustavotvorac, zastupnik verske i narodne trpeljivosti, unapređenog milosrđa – bio je veliki revolucionar. Ni Isus nije ženama ništa za branio niti ih je potcenjivao. Ako ostavite Pavla po strani, onda Jovan, Luka i Mateja nisu nijednom reči pripisali Isusu potcenjivanje i degra daciju žena. Suprotno je, nisu nigde istakli da je Isus govorio (kao Pavle i Crkva) da su žene kolektivno odgovorne za Evi nu pobunu protiv Boga, niti ju je osudio. Svaku ženu je vred novao sa stanovišta njene in dividualnosti i lične odgovor nosti za svoje akte. Nije isticao da sa ženom govori drugači je osim kao sa ličnošću neza visno od njenog pola, starosti i bračnog statusa. Ženama se direktno obraćao oči u oči - sa Samarićankom, sa preljubni com, sa ženama na svom putu ka Golgoti i drugima, i držao ih je misaono jednakim sa muš karcima. I istakao je da su že ne „Avramove ćerke“ prida vajući im jednaku važnost sa muškarcima u molitvi, sa jed nakom važnošću u druželju blju, u pomoći u ravnopravnoj službi sa njim, i u finansijskoj podršci. Žensku zakletvu na istiniti iskaz i svedočanstvo je izjednačio sa muškom. On nije bio u svemu ispred duha antičkog Rima i Grčke, kao ni Muhamed, ali su obojica ostavila jevrejski patrijarhat iz Tore. I nikada nije rekao, kao njegov otac, ubijte homosek sualca i ne dajte ženi da bude pop – kao Pavle, i voleo je Ma riju iz Magdale koja je rav nopravno sa njim učestvova la u obredima.

KO JE NAPAO ŽENE I LGBT

A ko ipak jeste unizio žene?

Pre Hrista je sam Bog u Tori obezvredio i ženu i homosek sualce prokletstvom, sa izgo

Nije do kraja jasno šta Srpsku pravo slavnu crkvu ometa da ne može da shvati razliku između muškog i žen skog pola u biološkom smislu u odnosu na psihološki osjećaj svakog ljudskog bića koliko je svako od nas muško i žensko. Muči se da shvati razliku između pola i rodnosti. Ali to je tako jednostavno! I istinito!

nom i zaboravom Eve, i na redbom da se homoseksualci pobiju. Niko ne zna gde je Eva umrla i gde joj je grob, kao ni Adamu. Bog nije došao svojim prvencima na sahranu. A ljudi posle Hrista, teolozi i Crkva su od Hrista stvorili de kadenta. Prvi je sa tim krenuo Pavle izmišljajući pravila za žene koja su poništavana po sebno u XX veku, recimo da moraju da se stide zbog Evi ne „krivice“ i da je stid srce njihove lepote, da ne gleda ju muškarce u oči, da sagnu glavu pred muškarcem, da na sokak ne izađu bez marame i pokrivene od glave do pete, da Bibliju otkriju preko muš karčevog čitanja, da ne sapli ću kosu u kike jer bi otkrile le pe obraze i drugo. Pavle je prvi falsifikator Hrista i otuda je i tragedija hrišćanstva što se obrazovalo oko njegovih ve štačkih dedukcija Isusovih reči – iz tuđih usta, jer on Hri sta nikada nije video i slušao. A tek dominikanski teolog Đirolamo Savonarola u Fi renci u XV veku! Polupao je sva ogledala u gradu, ispra znio sve pudrijere, spalio jere tičke spise i note necrkvenih pesama, spalio je neprilič ne slike svom moralnom ko deksu, razbio nedolične skul pture, čak je navodno i jednu humanističku Botičelijevu sliku spalio, zatvorio je kafa ne, zabranio šah, uveo smrt nu kaznu za homoseksualce, spaljivao lepu odeću i obuću! Pogrešno je zamislio povra tak stvarnoj Hristovoj ideo logiji života – jer, ma koliko Savonarola opravdano pro testovao protiv dekadencije Rimske crkve, konstruisao je svoju alternativu na skroz ne

privlačan antihumanistički i spartanski život. Nije uzalud Niče kazao da je Hrist bio je dini hrišćanin, ostali su zalu tali, iako je Hristov prosjački život bio malo privlačan.

A PRAVOSLAVNE CRKVE?

Srpska pravoslavna crkva je pokazala svoj model apolo gije Isusa kroz teološku, mo ralnu i političku deformaciju stvarnog Svetog Save tvoreći falsifikovanu istoriju pravo slavlja u starom „srpskom“ etničkom prostoru otvara jući prostor za sebičnu osva jačku politiku. To je uradila u XX veku, ne pre, bez obzira na duboke korene. U XX veku je pokazala da uprkos pret hodnim istorijskim doprino sima na očuvanju slovenske samobitnosti na Balkanu, nije umela da se snađe u moderni Evrope, da nije razumela po ruke humanističkog duha i teološki progres u brojnim crkvenim zajednicama na našem kontinentu. Vodi ra tove za teritorije, organizu je batinaške demonstracije, proganja nauku – posebno biologiju (odbija da shvati da Bog nije mogao da stvori biljke trećeg dana, a Sunce i neophodnu fotosintezu če tvrtog), mrzi demokratiju i konkurenciju sa svojom ide ologijom, ženu drži za malo umnu grešnicu bez prava na liturgijsko vođstvo, proganja druge slovenske narode osim ruskog, podsmeva se sekula rizmu koji je sama zahtevala i nalazi da su glavni neprija telji ljudskog roda muškarci i žene koji neće u brak. A ka luđeri nisu. Nije do kraja jasno šta Srpsku

pravoslavnu crkvu ometa da ne može da shvati razliku iz među muškog i ženskog pola u biološkom smislu u odnosu na psihološki osećaj svakog ljudskog bića koliko je svako od nas muško i žensko. Mu či se da shvati razliku izme đu pola i rodnosti. Ali to je tako jednostavno! I istinito!

Zar niste tokom dana vide li feminizovane muškarce i žene muškarače, zar mnogi među nama bar jednom u ži votu nisu poželeli da se igra ju sa osobinama drugog pola u govoru, kretanju, pevanju, oblačenju, načinu sedenja i drugih transrodnih želja. I zašto bismo onda osuđiva li one kojima je telo oklop za duh i ne mogu više ostati sa mo u igri? Neka budu što že le, neka promene pol ma ka ko to izgledalo. Njihova je to muka i zadovoljstvo. Pojam slobode na naš način pravoslavne crkve u liturgij skom jedinstvu sa Vaseljen skom patrijaršijom još ne ra zumeju. Ni Rim službeno to ne razume, iako mnoge stvar ne sekularne države kato ličkog sveta idu i tu ispred pravoslavnih, poput Špani je, poput Republike Irske i drugih. Prošle godine je 29. aprila bugarski Ustavni sud pozvao da se Bugarska pra voslavna crkva izjasni kako ona gleda na predlog da se promeni Ustav Republike Bugarske u članovima dva i 46 koji menjaju pravni po jam pola, odnosno, roda, i da li je pojam pola samo biološ ke prirode. Crkva je odgo vorila da su sve pravoslavne crkve koje preko svog zajed ničkog Komiteta Pravoslav nih crkava održavaju odno se sa Evropskom unijom već dale odgovor na to pitanje u 2018. godini. Njihov odgovor je jasan: muško čeljade ima pišu, a žensko ima ribicu. Ka kvi su spolja, takvi su i unutra. Popovi znaju upravo ono što i deca u predškolskom vrtiću i blago njima što su deca. Ne muči ih stvarni svet.

Ni Isus nije ženama ništa zabranio niti ih je potcenjivao

komunikacija, fizički susret je mnogo efikasniji.

Svijet se mijenja i sve ono što smo mislili prije tri godine da je nemoguće pokazalo se da mo že. Sve zavisi od nekih industri ja i biznisa gdje je šta primjen ljivo. Rad na daljinu kod nekih i dalje može da funkcioniše, troš kovi su manji a poslovanje efi kasnije, a sa druge strane je to teško održati u nekim industri jama. Mi smo prošle godine kre nuli sa školom i insistirali smo da predavanja budu uživo, jer smatramo da su mnogo kvali tetnija. Uspostavlja se interak cija, bolje se sarađuje i radi. Sa druge strane jedan od ključnih benefita MBA programa jeste taj netvorking, tj. umrežavanja ljudi što takođe dolazi do pu nog izražaja tek kada predava nja sprovodite uživo – kazala je Šinik-Vulić.

Ukoliko ne radite na sebi, ne ulažete u svoje ljude i ne pratite trendove teško da možete da očekujete neki dugoročniji napredak. Menadžeri na Balkanu najviše se suočavaju sa nedostatkom praktičnog iskustva i hvatanja u korak sa svjetskim trendovima – poručuje Šinik-Vulić

PODGORICA - Pandemija uzrokovana virusom ko vid-19 pojavila se iznenada, širila se astronomskom brzinom, ostavljajući ogro mne posljedice i pogađajući sve aspekte poslovanja i privatnog života. Ukoliko se slažemo da je 21. vijek - vijek znanja, kao i da je znanje moć, dolazimo do zaključka da edukacija predstavlja proces koji ima početak, ali definitivno nema kraj. Na kon kovid pandemije ulazi mo u novu krizu, uslovljenu ratom u Ukrajini, koja je donijela nove probleme, dok još nijesmo izašli iz one koju je uslovio virus.

ObrazOvaNje i usavršavaNje Kako je kazala Pobjedi direk torica Rome Business School Rajka Šinik-Vulić koja od no vembra u Beogradu otvara vra ta drugoj generaciji polaznika Executive MBA programa na mijenjenog obrazovanju i usa vršavanju menadžera, predu

zetnika i svih onih koji žele da napreduju i rade na sebi jer je unapređenje određenih vješti na i učenje potpuno novih, po stalo imperativ za svakog ko želi da održi korak sa vremenom, da započne novi biznis ili napre duje na korporativnoj ljestvici. Vremena u kojima se po zavr šetku fakulteta težilo prona lasku dobrog i „stalnog“ posla, na kome, uz malo sreće, može te još malo i da napredujete i ta ko „uljuljkani“ sačekate penzi ju, već su odavno iza nas. Kao jedan od glavnih faktora ko ji su doveli do toga, nameće se svakako tehnološka revolucija. - Digitalna transformacija u po sljednjoj deceniji već je preo blikovala većinu industrija i digitalni kanali postaju sve važ niji iz dana u dan. Opcija za da lje usavršavanje, naravno, ima mnogo, a Executive MBA (Ma ster of Business Administrati on) smatra se jednim od naj boljih kada je riječ o edukaciji menadžera koji imaju potenci jal i želju da naprave iskorak, i na taj način, svoju profesional

nu karijeru podignu na viši ni vo. Svrha EMBA je da pomo gne motivisanim poslovnim ljudima, menadžerima da oja čaju i unaprijede svoje vješti ne upravljanja, koje će biti od suštinskog značaja za njihovo dalje napredovanje – kaže Ši nik-Vulić.

Ona ističe da se menadžeri na Balkanu najviše suočavaju sa nedostatkom praktičnog isku stva i hvatanja u korak sa svjet skim trendovima.

- Generalno svijet se mijenja. Možemo reći da je 21. vijek opredijeljen za znanje, komu nikaciju i umrežavanja. Ukoli ko ne radite na sebe i ne ulažete u svoje ljude i ne pratite trendo ve teško da možete da očekuje te neki dugoročniji napredak. Isto tako na nekom individu alnom nivou svijet se tako br zo mijenja, dostupno je mnogo novih informacija, govorimo o digitalnim infomacijama i vir tualnim stvarnostima… - nagla šava Šinik-Vulić.

Dodaje da nakon kovid pande mije ulazimo u novu krizu us

lovljenu ratom u Ukrajini koja je donijela nove probleme, dok još nijesmo izašli iz one koju je uslovio virus.

PaNdemija uslOvila treNdOve Kovid pandemija, s druge stra ne, pokrenula je pozitivne tren dove. Postali smo svi nekako efikasniji u konzervativniim in dustrijama. Napravili smo isko rak i krenuli u proces digitaliza cije. Ko je htio da preživi morao je da svoj poslovni model prila godi i vidi kako će da opstane. U tom smislu neke pozitivne pro mjene su se desile i to sad ide nekim svojim tokom – kazala je

Šinik-Vulić dodajući da se sada nastavlja nova kriza i problemi u lancima snabdijevanja.

- Sada se suočavamo sa novom krizom i mislim da put kome trebamo da se okrenemo svi mi u regionu jeste poveziva nje na lokalnom i regionalnom nivou, svojim mikro zajedni cama jer mnogo više pate ma nje zemlje nego veliki svjetski igrači. Potrebno je što bolje po vezivanje i međusobno umre žavanje malih tržišta – kazala je Šinik-Vulić.

Onlajn poslovanje je, po nje nim riječima, zastupljeno i da lje u nekim industrijama dok u drugim, gdje je potrebna veća

Ona smatra da u onim industri jama koje se zasnivaju na ko munikaciji mnogo je bolji ,,ži vi“ kontakt.

U Rome Business School Bel grade kreiran je program spe cijalno za middle i senior me nadžere i rukovodioce biznisa koji žele da unaprijede i pro šire svoja znanja i vještine no vim tehnikama koje su aktuel ne u poslovnom svijetu.

- Poslovnoj zajednici i mediji ma smo u Podgorici predsta vili Executive MBA program koji počinje u novembru, a či je su prijave još uvijek otvore ne. Executive MBA program je sastavljen od 16 modula, ko ji se održavaju jednom mje sečno u vidu produženog vi kenda (petak-nedjelja) a čitav program traje 21 mjesec – po ručila je Šinik-Vulić.

Rome Business School Belgra de akreditovana je od strane VIU – Universidad Internacio nal de Valencia koji studentima dodjeljuje 60 univerzitetskih bodova (60 ESPB) i dvostruku diplomu. N. K. Vrijeme posla do penzije je iza nas

dina zahvatiti ogroman priliv takvih automobila i stručnja ci zato upozoravaju da infra struktura i energetska mreža moraju biti spremne.

PODGORICA – Profesor dr Neven Duić došao je iz Hrvatske u Crnu Goru električnim automobilom na konferenciju, koja je odr žana u petak na tehničkim fakultetima Univerziteta Crne Gore i upravo bila po svećena toj novoj tehnologiji u saobraćaju.

Ključna prednost električnog automobile, na koju ukazuje professor, jeste što ne zagađu je, te se tako smanjuje broj smrt nih slučajeva od plućnih bolesti. Kaže da je to značajna prednost za zajednicu. Komentarišući dalje specifičnosti automobila naveo je da ima puno predno sti za vozača. Profesor sa Sve učilišta u Zagrebu priča da su na tamošnjem fakultetu imali električni smart i bio je uvijek prvi na svakom semaforu, bo lji je od svih onih velikih, brzih

auta poput ,,BMW“, jer elek tričnim automobilima ne tre ba mjenjač. Električna auta za htijevaju prilično jak kompjuter za optimalni rad baterije i onda se može koristiti i za automatski pilot, objašnjava profesor Duić.

- Moje iskustvo sa ,,Teslom“ je da 98 odsto vremena ona sa ma vozi. Po auto-putu pustite da sam vozi, a vi ste tu da usko čite kad je neka situacija koju ne može odraditi, poput rado va na putu, što je tipično, snije ga. To je zbuni. Kada nema li nija na cesti, takođe. Gradska vožnja nije sasvim dobra, ka da treba skretati stalno, ali, re cimo, ujutro, kada ste u gužvi, idete na posao i onda pustite da sam vozi pokreće se, zaustavi, a vi možete čitati novine lijepo dok vozite auto – kaže u razgo voru za Pobjedu profesor Duić.

Automobilom putuje po Evropi, uglavnom je cijeli Balkan pro

šao. Kupio je ,,Teslu“ i kaže da je skupa. Manji ulazni košta oko 50.000 eura, a veći modeli su preko 100.000 eura. Objašnja va da su dugačka putovanja la godna, ali i da se sada pojavljuju kvalitetna vozila od drugih pro izvođača, te da cijena pada. Za 30.000 eura se, prema riječima profesora, može kupiti relativno dobar model za gradsku vožnju.

Ljudi, kako kaže, ovakve auto mobile mogu da pune kod ku će, da koriste struju kada je jef tina. On živi u zgradi i nema tu opciju, ali na poslu, odnosno na fakultetu ima punjač. Duić smatra da bi firme trebalo da razmisle o toj ideji, da za zapo slene postave punjače.

- Bio sam u Dubrovniku i došao sam do Podgorice, to je 150 ki lometara i nije mi trebalo pu njenje. Bilo je vrlo lako, bez problema. Međutim, punje nja ima. I Podgorica ima pu njač – kaže on.

Koliko automobil može da iz drži bez punjenja, profesor objašnjava da sve zavisi koli ko traje vožnja. Ako vozite 80 km na sat onda može da izdr ži 400 km, a ako vozite 130 km, onda 250 km.

Duić kaže da uvijek preferi ra da putuje automobilom, jer avionom potroši puno vreme

na na procedure ulaska i slično. Kaže da je trenutno električ ni automobil za ,,boljestoje će“. Međutim, sigurno, za oko pet godina će krenuti polovni automobili Zapadne Evrope i tada će to postati pristupačno većini građana na Balkanu, po ručuje profesor.

- Moramo se pripremiti za to. Moramo pripremiti infrastruk turu da ne bismo imali proble ma kasnije – rekao je on.

Smatra da je zato važno organi zovati događaje koji su posve ćeni ovoj temi, da se razmisli što je potrebno danas napravi ti da bismo bili spremni kada većina građana počne da vozi ove automobile.

Na tom skupu u petak je saop šteno da su u Crnoj Gori regi strovana 323 električna vozila.

To su podaci od prošle godine i očekuje se njihov rast. Pred viđa se da će Balkan za pet go

U Crnoj Gori je, za sada, evi dentirano, 60 javnih stanica za punjenje električnih vozi la i taj broj mora da se poveća. Očekuje se da broj elektro-vo zila odjednom počne da raste, i poručeno je da ne bi dobro bi lo da nadležni budu nepripre mljeni. Građani će moći da pu ne električne automobile kod kuće. Brzina punjenja je limi tirana, odnosno dostupna sna ga je niska. Ko želi da promijeni snagu punjenja, onda će biti ve ći izdaci na računima za struju. Na javnim stanicama za punje nje automobili se brže napune.

Na okruglom stolu se govori lo i o važnosti što je EU doni jela strategiju da do 2050. go dine neće biti kola i transporta koji emituje štetne gasove. Na kon 2035. neće moći da se pro daju nova kola na benzin. Uz to, sve velike auto-kompani je su donijele odluke i u nared nih par godina prekinuće proi zvodnju klasičnih vozila - preći će na električna. N.

nema Rajka

POVODI: u Srbiji sve jača

Vlast, SPC i desničari na istom zadatku

BEOGRAD- Ruska propaganda svakodnevno jača u Srbiji: slike Putina na aerodromu i zgradama, a pronose ih i litijaši Beogradom uz slovo Z na odjeći i transparente za „spas Srbije“. Medijsku podršku dobijaju kroz plasiranje lažnih vijesti o propasti zapadnog svijeta, ruskim pobjedama nad Ukrajinom i objašnjenja „analitičara“ da je za Srbiju jedini spas totalno okretanje ka Rusiji.

MANIPULACIJE

Sagovornici Pobjede pokušavaju da odgovore na pitanje zašto ruska propaganda ima veliki uticaj u Srbiji i na koje djelove društva ona najviše utiče. - Ruska propaganda je višestruka i plasira se preko pojedinih ruskih medija, portala, ali i mejnstrim medija, publika je široka, a oficijelna vlast je saglasna sa tim - objašnjava dr Rade Veljanovski, profesor novinarstva Fakulteta političkih nauka, u penziji, za Pobjedu. On ukazuje da tu propagandu promovišu i mediji nastali u Srbiji, TV Hepi ima nacionalno pokrivanje, ponovo je dobila dozvolu a svakodnevno emituje izrazito propagandu Rusije. Veljanovski kaže da je to i posljedica neistina i manipulacija kojima se objašnjavaju događaji u Srbiji u posljednjih 35 godina.

- Kosovo je izgubljeno ratnom politikom Srbije ali se netačno govori kako se to dogodilo. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je u Ujedinjenim nacijama kao da je neko jednoga dana riješio da uzme Kosovo Srbiji bez ikakvih razloga, a ne pominje uzroke koji su doveli do toga - da je inicijator i generator bila politika Srbije od Slobodana Miloševića do danas - kaže Veljanovski. Konstatujući da je ta propaganda namijenjena populističkom dijelu Srbije koja je pod uticajem politike i ne mijenja se od Miloševića do danas profesor ukazuje da opozicija ne oponira Vučiću oko krucijalnih pitanja i niko ne pominje ko je odgovoran za to što Kosovo nije u Srbiji.

- Niko ne postavlja pitanje na tvrdnju - Kosovo nije nezavisno i zašto pregovarati o Kosovu ako je Kosovo dio Srbijekaže on i precizira:

- U takvim okolnostima nastaje manipulativna priča da je Rusija garant srpskih pretenzija da Kosovo ostane dio Srbije i da Kosovo neće biti članica UN dok Rusija i Kina imaju pravo veta u UN. Niko se ne osvrće na to da je Kosovo zapravo već izgubljeno.

MITOVI

Kao objašnjenje da je jedina istina sadašnja propaganda Veljanovski vidi i veliki uticaj mitova prošlosti u kojima je Rusi-

Propaganda Kremlja je višestruka i plasira se preko pojedinih ruskih medija, portala, ali i mejnstrim medija, publika je široka, a o cijelna vlast je saglasna sa timobjašnjava dr Rade Veljanovski, profesor novinarstva Fakulteta političkih nauka

Crkva i politički razlozi

- Kad neko kritikuje uticaj SPC odmah mu se prebacuje da je protiv slobode vjeroispovijesti što nije tačno: jedno je sloboda vjeroispovijesti, a drugo kada Crkva ima toliki uticaj kao danas. Razlog tog uticaja je samo politički, jer ovoj vlasti to odgovara. Vlast sarađuje sa Crkvom, finansira je veoma bogato, a Crkva uzvraća tako što svoje stavove poistovjećuje sa stavovima vlasti. Izjava patrijarha u vezi sa paradom ponosa je potpuni anahronizam, odnosno srednjovjekovno razmišljanje u XXI vijeku - kaže profesor Veljanovski

Nepismeni sve ,,gutaju“

- Ruska i unutrašnjo-politička propaganda su uništile naše društvo. Sa jedne strane nepismeni smo zbog propagande, a sa druge ona je uspjela jer smo nepismeni. Ljudi ,,gutaju“ sve kao slijepi i može da im se plasira bilo šta: milion ljudi je povjerovalo u priču o čipovanju vakcinama, da je Zemlja ravna ploča... i kako takav svijet da ne povjeruje da su Rusi naša braća i da ne ,,zažmuri“ na ono što su Rusi uradili a nije bilo u korist naše države. Bitno je da se trgnemo i da u sljedećih 20 godina tu situaciju promijenimo - da pismeni više ne ćute - kaže Skrozza

ja uvijek bila na strani Srbije za šta kaže da nije tačno. - Mitovi su se ovdje ,,naduvavali“ jer nije bilo dovoljne brane za njih, a nacionalistička mitologija je postala dio društvenog sistema. Dva puta smo postigli nacionalistički konsenzus svih društvenih snaga - 2006. godine kada je usvajan Ustav svi su glasali za njega - jer u preambuli stoji da je Kosovo dio Srbije i da više ne može da se odvoji od nje, a Kosovo već tada sedam godina nije bilo u sastavu Srbije. Sada je taj nacionalistički konsenzus obnovljen raspravom koju smo imali prije desetak dana u Skupštini Srbije - objašnjava on.

-Retorika mitova i sadašnja propaganda iz politikantskih razloga povećavaju uticaj ruske propagande u Srbiji-kaže Veljanovski.

Na pitanje da li se ta vrsta propagande širi više preko Crkve ili mejnstrim medija Veljanovski kaže svuda.

- Ide na sve moguće načine, jer u ovom momentu u Srbiji su u sprezi SPC i mejnstrim mediji - da bi postigli cilj, a kritički mediji imaju manju tehničku mogućnost da dosegnu do određenog broja građana - odgovara Veljanovski i kaže da je sadašnja vlast populistička i bazirana na etnocentrizmu.

- Ovdje nijesu vrijednosti život, sloboda, ravnopravnost, tolerancija već je najveća vrijednost nacionalni identitet, svrstavanje u nacionalni tor. Vlast odlično zna da toj vrijednosti Crkva može najviše da doprinese. Sve više se govori o potpunoj identifikaciji naroda sa Crkvom i obrnuto što je kroz istoriju i postojalo - ali mi živimo u trećoj deceniji XXI veka-kaže naš sagoornik.

PLODNO TLO

Konstatujući da ruski uticaj postoji već godinama, da se o njemu nekad i pretjeruje ali da je Srbija za njega plodno tlo - novinarka Tamara Skrozza, dobitnica brojnih novinarskih nagrada kaže za Pobjedu da i bez ruske propagande stvari ne bi izgledale mnogo drugačije.

- Ta propaganda je naišla na plodno tlo ne zbog velike sklonosti prema Rusiji nego zbog netrpeljivosti prema Zapadu – što je rezultat posljednjih 30 godina.

Na pitanje da li su litije isključivo dio te propagande Skrozza odgovara:

- Mislim da su one proizvod rada ovdašnjih službi. Priča se o novcu jednog ruskog oligarha ali ne mislim da on ima odlučujuću ulogu – pravi režiseri

su ovde i koriste litije u najvećoj mogućoj mjeri. One ikonografski imaju veze sa Rusima. Uostalom litije smo vidjeli i kada su u pitanju naša unutrašnjopolitička trvenja. Ona ukazuje da je u Srbiji dominantan duh pravoslavlja, ali da se ne radi o proruski orijentisanim ljudima već o radikalnoj desnici koja bi postojala i bez uticaja Rusije.

OTPOR

Na pitanje na koji način možemo da se odupremo sveprisutnoj propagandi ili je kasno za otpor Skrozza kaže da je kasno. - Propaganda, koja ovdje postoji, naišla je na plodno tlo zbog medijske, političke i opšte nepismenosti građana - kaže Skrozza i primjećuje da u ovom trenutku malo preostalih pismenih građana mogu da viču, govore, protestuju i nastupaju po otvorenim medijima.

- Nijesam sigurna koliko će građanski bunt imati efekta u ovom okruženju, ali na duge staze u najširem smislu treba da opismenjavamo mlade koji dolaze. Ako to ne uradimo litije i ovo što sada imamo djelovaće kao teška avangarda u odnosu na ono što nas čeka kroz 20 godina - zaključuje Skrozza.

Violeta CVEJIĆ

Snažni udari na ukrajinske gradove

KIJEV/MOSKVA – Ruske snage izvele su juče nove udare na ukrajinske gradove, dok se u ukrajinskim regionima pod kontrolom Kremlja nastavljaju referendumi koji otvaraju put za njihovo pripajanje Moskvi.

Guverner Zaporožja Oleksandar Staruk rekao je da su Rusi izveli udare na infrastrukturne objekte u gradu Dnjepropetrovsku, prenosi AP.

Prema njegovim riječima, pogođena je stambena zgrada i jedna osoba je stradala, a nekoliko povrijeđeno.

Ruske snage pogodile su i druge oblasti u Ukrajini, gdje su oštećene stambene zgrade i civilna infrastruktura, javili su ukrajinski zvaničnici.

Britansko ministarstvo odbrane izvijestilo je da Rusija gađa branu Pečenihi na rijeci Severski Donjec u sjeveroistočnoj Ukrajini poslije ranijih napada na branu blizu mjesta Krivi Rog, što je izazvalo poplave na rijeci Inhulec.

Britansko ministarstvo je saopštilo da ukrajinska vojska napreduje nizvodno i da ruske snage vjerovatno pokušavaju da pogode brane da bi poplavili mjesta gdje ukrajinska vojska prelazi.

Dok traju borbe, nastavljeno je glasanje na referendumima u oblastima pod ruskom kontrolom – glasanje su Ukrajina i njeni zapadni saveznici odbacili kao lažno i bez pravne snage.

Administracija pod kontrolom Moskve, u regijama Lugansk i Donjeck na istoku i Herson i Zaporožje na jugu, sprovodi glasanje koje je počelo u petak,

a trajaće do utorka. U međuvremenu je predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao paket izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koji se odnosi na vojnu službu, a kojima je predviđena i kazna zatvora do 10 godina za odbijanje učestvovanja u vojnim ili borbenim dejstvima tokom ratnog stanja ili u uslovima oružanog sukoba. Uvodi se krivična odgovornost za pljačku – krivično djelo počinjeno u periodu ratnog stanja ili u uslovima oružanog sukoba ili borbenih dejstava. Za to krivično djelo predviđena je kazna zatvora od šest do 15 godina. Za dobrovoljnu predaju prijeti od tri do 10 godina zatvora, a za dezerterstvo ili neodazivanje na služenje vojnog roka do 10 godina. Pored toga, pooštrava se odgovornost za neizvršavanje vojnih naređenja, pružanje otpora načelniku vojne službe, samovoljno napuštanje mjesta službe, izbjegavanje službe, kršenje pravila službe, gubitak vojne imovine, ako su počinjeni „u vrijeme ratnog stanja, u ratno vrijeme ili u uslovima oružanog sukoba ili za vrijeme trajanja borbenih dejstava“. Takođe je potpisan zakon koji predviđa pojednostavljenu proceduru za dobijanje ruskog državljanstva za strance koji su sklopili ugovor o služenju vojnog roka.

Neke izmjene se odnose na ispunjavanje ugovora u vezi sa državnom narudžbinom – za ponovljeno kršenje uslova ugovora prijeti od četiri do osam godina zatvora, a ako zadatak nije izvršen ili šteta iznosi najmanje pet miliona rubalja – od pet do 10 godina zatvora. R.P.

U najmanje pet ruskih gradova kancelarije za mobilizaciju napadnute su Molotovljevim koktelima. U desetak gradova održane su demonstracije. U moskovskom Arbatu protestanti su skandirali Vladimiru Putinu da sam ode u rov. Najmanje 1.386 ljudi uhapšeno je na protestima u 38 gradova, prenose aktivisti. U Moskvi i drugim gradovima su nekim uhapšenima u policijskim stanicama uručili pozive na mobilizaciju. Dmitrij Peskov, Putinov portparol, rekao je da policija ima pravo uručiti ljudima pozive za vojnu službu u policijskim stanicama. Novi protesti najavljeni su za vikend.

Raketiranja ukrajinskih naselja ne jenjavaju

PODGORICA – Izložba radova poznatog hrvatskog i jugoslovenskog slikara Velimira Trnskog otvorena je u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u budvanskom Starom gradu. Trnski je rođen 1947. godine u Hrvatskoj. Profesionalno i privatno je vezan za Crnu Goru.

Njegova druga samostalna izložba bila je priređena u sali „Zeta filma“ u Budvi 1972, a 1976. godine imao je veliku izložbu u Umjetničkom paviljonu u Podgorici. Poslije zemljotresa 1979. godine radio je kao profesor likovnog vaspitanja u budvanskoj gimnaziji. Sa umjetnikom smo se sreli u budvanskoj Modernoj galeriji. Kišni i magloviti dan na putu od Podgorice do Budve ubrzo je zamijenila vesela atmosfera koja vlada na slikama Trnskog – snažan kolorit i igra linija plijene. U Budvi izlaže nakon dužeg vremenskog perioda. Kaže da bi volio da publika, dok gleda njegove radove, osjeti optimizam, snagu i emociju. Na nas su takav utisak definitivno ostavili.

POBJEDA: Šta pred publiku donosi izložba u Budvi?

TRNSKI: Donosi mojih 28 radova podijeljenih u dvije cjeline – ,,Svi oriđinali“ i ,,Masline, stijene i more“. U prvoj cjelini su portreti likova koji su meni bili važni – poznati ili nepoznati. Među njima je i

moj autoportret koji se zove

POBJEDA: Postoji li nešto što spaja te dvije cjeline?

TRNSKI: Spaja ih to što sam otkrio da na jednoj kori masline ima toliko lijepih bora kao na jednom ljudskom licu – muškom ili ženskom, starom ili mladom. Na samom ulazu u galeriju je moja slika ,,Ljubičasti konji“ koja je nastala 1977. godine. Na njoj se vidi početak tih mojih linija današnjeg načina slikanja.

POBJEDA: Jednu cjelinu naslovili ste ,,Svi oriđinali“. Ko su ti oriđinali?

TRNSKI: Obično su to neke bake koje kada sjednu pored mene i kada ih nešto pitam one se najedanput otvore i počnu pričati. Interesantno mi je da pričam sa njima. Mene ne odbija njihova fizička starost, važna mi je ta ljepota koju one imaju u duši. To sam htio zabilježiti. Pošto smo ovdje na obali, ima na platnima i puno ribara kojima su sunce i vjetar ,,izgrizli“ lice. To su za mene likovno jako interesantni tipovi.

POBJEDA: Među ovim portretima postoje dva koja su Vam posebno važna. Zašto ih izdvajate od ostalih?

TRNSKI: To je moj autoportret – ,,Sa lulom“ koji je prošao žiri za jednu jako veliku izložbu u Francuskoj koja se zove ,,Art Capital“ i biće prikazana u Parizu u februaru u jednoj velikoj palati. Druga sli-

U Parizu je velika konkurencija, tamo vas niko ne pita za akademiju, tamo samo gledaju kakva je ta slika, galerista misli da li će se to moći prodati. Holandija pomaže slikarima, daje im subvencije, a u Zagrebu je situacija slična kao i u Crnoj Gori – postoje galerije, ali ne postoji tržište. Ljudi se bore da bi preživjeli – kazao je Velimir Trnski

ka je naslovljena ,,Riđokosa“. Ona je likovno dobra. To je jedna žena preko koje idu moji izmišljeni talasi.

POBJEDA: Druga cjelina su ,,Maslina, stijene i more“ gdje je inspiracija zasigurno bila Jadran. Možete li nam reći koji dio obale Vam je privukao pažnju?

TRNSKI: Od Metkovića, Opuzena, Dubrovnika do Budve. Interesantno je da sam ja čovjek iz ravnice – Podravine, a volim stijenu, more, planinu, krš. Recimo, oduševio sam se Fundinom kada sam došao prvi put 1976. godine. Sjećam se, ljudi nijesu imali krompira, krtole, kako su tada govorili. Ja uzmem auto i odem dolje do pijace i uzmem 30 kila krompira, oni nešto zakolju i naprave mi kraj ognjišta hranu. Bio sam oduševljen. Toga u Hrvatskoj nije nigdje moglo biti. Nigdje nijesam mogao vidjeti ognjište i djedove i bake koji sjede pored. U mojoj duši se nešto otvorilo što nijesam ni znao da postoji, a to je ta povezanost ljudi oko vatre.

POBJEDA: Vratimo se na početke Vašeg bavljenja umjetnošću. Zanimljiva priča stoji iza izbora Vašeg fakulteta – na nagovor roditelja izabrali ste elektrotehniku, ali ste brzo prešli na zagrebačku Likovnu akademiju. Kako se danas sjećate toga?

TRNSKI: Upisao sam elektrotehniku, sa 17 godina ni-

jesam ni sam bio svjestan šta me je zanimalo. Nije me uopšte zanimala matematika, iako sam bio dobar u tome. Zanimao me je ekran kao nešto likovno. Htio sam da radim nešto na ekranu, međutim to se nije moglo. Na elektrotehnici sam na ekranu vidio samo sinusoide. Profesori su mi rekli da sam pogriješio fakultet jer su moje sveske bile pune crteža studenata oko mene. Kada sam shvatio da sam pogriješio, otišao sam na akademiju, položio sam ispit. Onda je trebalo položiti još jedan ispit, a to je bilo kod kuće.

POBJEDA: Kako su roditelji reagovali na promjenu fakulteta?

TRNSKI: Moja majka je bila vrlo stroga. Rekla mi je: ,,Dobro, idi na akademiju, ali nikada se ne smiješ u životu žaliti“. Nikad se nijesam požalio. Oca i majku su brinuli ekonomski

razlozi – da li ću biti u životu gladan, da li će mi biti teško ili neće. Međutim, mene je moja unutrašnja ,,lokomotiva“ vodila da idem tim pravcem. Bio sam dovoljno emotivno jak da sam sve uspio. Do sada sam imao 160 izložbi, imam atelje u Parizu, kuću pored Zagreba, još uvijek radim ono što hoću i što volim. Taj slikarski život je težak, ali lijep.

POBJEDA: Diplomirali ste na Likovnoj akademiji u Zagrebu 1970. i specijalizirali grafiku 1971. godine na Rietveld akademiji u Amsterdamu. Kako Vas je put odveo u Pariz?

TRNSKI: Prvu izložbu sam imao u Zagrebu, drugu u Budvi, a treću u Njemačkoj. Imao sam spaček i otišao sam u Pariz. Malo po malo, došao sam do galerije, do prve izložbe u Parizu. Otkrio sam galeristu koji je bio zanimljiv za mene i

ja za njega. To je to. Moj put se tamo nastavio. Imao sam kojekakve susrete – i dobre i loše, uglavnom, borba jednog slikara sa svijetom oko sebe.

POBJEDA: Da li je tačno da je na Vašoj prvoj pariskoj izložbi 1989. godine supruga ruskog režisera Tarkovskog kupila Vaše dvije slike?

TRNSKI: Tačno je. Kupila je jednu sliku koju sam vidio, a kasnije je od galeristice kupila drugu. To je za mene bilo jako lijepo. Tarkovskog nikad nijesam upoznao, ali sam ga poštovao i to mi je bila potvrda.

POBJEDA: Kada smo već kod Pariza, često prepričavate anegdote koje su se zbile ispred katedrale Notr Dam? O čemu se radi?

TRNSKI: To mi je materijal koji je jako potreban. Napravite fotografiju, onda vas ona podsjeti, napravite skicu, to sve izmiješate u glavi i nastane slika. Ima jedna slika – jedna gospo-

đa je puno pričala i odjedanput je sebi rekla: ,,Stop talking“. Od toga sam napravio sliku.

To je kao jedan fleš koji je prošao ispred mojih očiju i pretočio se u sliku. Poslije akademije sam napravio još jedan diplomski rad koji se zove ,,Baba Ikonija“. To je bila mamine mame mama, isto gore u Fundini. Čuvam tu sliku kod kuće u Zagrebu. Sjećam se kad je mašicama uzela žar iz vatre i zapalila cigaretu. Nikada to prije nijesam vidio. Imala je uz sebe jednu djevojčicu koja je danas možda već baka, a koja je imala zelene čizmice.

Slika ,,Sa lulom“ izložena na budvanskoj izložbi u Modernoj galeriji

TRNSKI: Napravio sam jedan crtež koji se zove ,,Prvo pivo ispred Notr Dama“. Tu je jedna baš mala moja figura ispred ogromnog Notr Dama. Normalno je da kada dođete tamo i vidite tu čudesnu crkvu da se šokirate. Htio sam to da dokumentujem. Takođe, jednom prilikom sam šetao oko crkve. Tada sam već živio u Parizu u jednom internacionalnom centru za slikare blizu Notr Dama. Kako sam šetao vidio sam kampera koji se parkirao kraj Notr Dama, to je danas nemoguće vidjeti. Unutra je sjedio gospodin koji je čitao knjigu, a iznad njega je bilo pola metra konopa na kojem vise ženske gaćice. Bio sam u šoku, sve mi se to zajedno svidjelo i odlučio sam kupiti kamper. Još sam ga i ranije htio kupiti. Danas imam tri kampera. Za mene jedna godina ima 18 mjeseci – šest mjeseci sam u Parizu, šest mjeseci sam ovdje, a šest onih trećih putujem sa kamperom između.

Umjetnost ne može umrijeti jer najbolje pokazuje život skupljate ideje, motive i onda sve to pretočite na platno. Motive vidite svuda. Uzmete foto-aparat i kako ugledate neko zanimljivo lice ili pojavu Vi to fotografišete, a kasnije te ljude uklopite u neku svoju sliku. Je li i danas tako?

POBJEDA: Zanimljivo je da je Vaša druga samostalna izložba bila priređena u Budvi, a imali ste i veliku izložbu u Umjetničkom paviljonu u Podgorici. Kako se danas sjećate toga?

TRNSKI: Izložba u Budvi je bila odlična. Vrlo dobro su me primili. Kasnije sam ušao na velika vrata u Umjetnički pavi-

INTERVJU: Jugoslovenski i hrvatski slikar

ljon. Imao sam pozitivne, a po malo i čudne kritike. Recimo, jedna mlada kritičarka je oci jenila da ,,taj rukopis koji Trn ski radi samo on poznaje“. Na drugoj strani, istoričarka um jetnosti Olga Perović je rekla da se ,,po tragu poznaje div ljač“, misleći da se po crtežu poznaje umjetnik. To je meni bilo jako visoko.

POBJEDA: Poslije ze mljotresa 1979. radili ste kao profesor likovnog vaspitanja u budvanskoj gi mnaziji. Kakav je taj period Vašeg života?

TRNSKI: Radio sam kao pro fesor u budvanskoj gimnaziji i živio sam u malom kontejneru koji sam sam napravio od drve ta. Radio sam tu godinu. Taj dio mog likovnog pedagoškog rada ostavio je traga ovdje. Nakon dvadeset godina sam kod fonta ne San Mišel u Parizu sreo uče nike koji su me dozivali: ,,Pro fesore!“. Bio sam u šoku – šta je sad, ko me to zove, kad vidim moji učenici. Oni me se lijepo sjećaju, znači da sam ostavio trag. Kao profesor sam im pri čao priče o starim slikarima, ali i priče o životu – šta ih čeka. Bilo je teško poslije zemljotresa, svi smo izgubili ponešto.

POBJEDA: Jeste li bili u Budvi kada se dogodio ze mljotres?

TRNSKI: Jesam, sjećam se bi la je nedjelja, 7.19 sati. U Sta rom gradu sam imao svoj ži votni prostor. Moja Radmila je bila trudna, u sedmom mje secu. Istrčali smo vani. Zausta vili smo se i dimnjak je udario ispred nas. Sjećam se kad se ispred nas otvorila zemlja, me ni se činilo pola metra, a možda je bio centimetar. Sjećam se te crne linije po zemlji. I dan da nas ako se nešto zadrma ja ću skočiti, a prošle su tolike godi ne. Zemljotres je nešto protiv čega se ne možete boriti. Prvo strašna tutnjava, a onda to dr manje, ne znate odakle je doš lo. Imam nekoliko fotografija Budve godinu prije i poslije ze mljotresa. Poslije toga je izgle dala strašno. Ljudi su drugi, treći dan nakon zemljotresa izlazili vani, gledali put Ceti nja i kad bi vidjeli neki oblačić mislili su da je vulkan. Išli smo u Sportski centar, tamo smo spavali na strunjačama. Imao

Inspiracija se ne traži, ona dođe sama

POBJEDA: Vama tematika nije mnogo važna. Zbog čega?

TRNSKI: Tematika nije važna zato što čovjek koji je završio akademiju mora znati slikati sve. Meni je profe sor rekao: ,,Ako znaš slikati akt, onda znaš slikati i pejzaž i obratno“. Slikar – pošteni i pravi mora znati sve slikati. Nema nešto da neće. Ja sam prošao nekoliko tematskih cjelina – radio sam konje, jedrenjake, ribe, pa žene koje sam miješao sa jedrenjacima tako što je njihova odjeća postala jedro, onda sam otišao na kamenje, izmišljene portrete… Pitaju me često: ,,Gdje ste našli inspiraciju?“. To je pogrešno pitanje. Inspiracija se ne traži, ona dođe sama. Zato se ova izložba zove ,,Oko nas“, a mogla se zvati i ,,U meni“. Inspiracija mene nađe, a ne ja nju.

sam ključ od spačeka u džepu, a nijesam znao gdje je spaček. Spaček je bio između dva au tomobila, a ta dva autombila su bila poklopljena sa stablima. Ima još jedna priča, nekoliko dana nakon zemljotresa oti šao sam iznad Budve, tu je sad vidikovac, imao sam sa sobom flašu rakije. Pored mene je sje dio gospodin koji je plakao. Pi tao sam ga zašto plače. On mi je kazao: ,,Sve sam izgubio“. Pitao sam ga: ,,Koliko godina si bio u toj kući“. On mi odgo vori – četrdeset. Ja mu na to kažem: ,,Ja sam bio godinu u svojoj kući i izgubio sam je. Ja moram plakati, ti si ipak uživao u tome četrdeset godina“. On me pogleda i samo nagne fla šu rakije. Sjećam se da sam na kon zemljotresa imao izložbu u Ljubljani koju sam naslovio ,,Podzemnim silama u inat“. Na izložbi je bila jedna slika na koju sam stavio crvenu li niju po sredini. To sam morao napraviti. Kad sam to izbacio iz sebe onda sam prestao. Ne što što je ružno čovjek pokuša va izbaciti iz glave, a ne može.

POBJEDA: Djela Vam se nalaze u svim većim svjet skim gradovima, a najveću kolekciju Vaših slika ima jedan kolekcionar iz Haga. Da li ste imali kontakt sa njim i šta je to što mu se posebno dopada kod Vašeg stvaralaštva?

TRNSKI: U mom životu su neke slučajnosti odigrale zna čajnu ulogu. On je u jednom časopisu vidio kad se zatvara moja izložba. Žena mu je rekla

da pođe na izložbu. Rekao mi je: ,,Mene gleda četrdeset pa ri očiju lijepih žena“. Od tada, pa sljedećih deset, 12 godina on je kupio 42 slike, a četrdeset treću sam mu poklonio. Posta li smo veliki prijatelji. Tada su ga posebno privlačile žene ko je sam slikao. Imam još jednog kolekcionara iz Austrije, on je vlasnik malog zabavnog parka za djecu. Od mene je kupio de set velikih erotskih crteža. Ka da sam se sa tadašnjom prince zom rastao, iz neke unutrašnje mržnje sam napravio te crte že. Još je kupio neke radove i ima 15 mojih djela.

POBJEDA: Od 1985. živite i radite u Parizu, Hagu i Zagrebu. Kakva je spona između ta tri grada?

TRNSKI: Moj kamper.

POBJEDA: Gdje se osjeća te ,,svoji na svome“?

TRNSKI: Svud se osjećam do sta dobro. U Parizu je velika konkurencija, tamo vas niko ne pita za akademiju, tamo sa mo gledaju kakva je ta slika, ga lerista misli da li će se to moći prodati. Holandija pomaže sli karima, daje im subvencije, a u Zagrebu je situacija slična kao i u Crnoj Gori – postoje galeri je, ali ne postoji tržište. Ljudi se bore da bi preživjeli.

POBJEDA: Kategorički tvrdite da umjetnost nije i neće biti mrtva?

TRNSKI: Nikad umjetnost ne može biti mrtva jer ona naj bolje pokazuje život. Govo rim uopšte o umjetnosti – va jarstvu, filmu, muzici, baletu. Adrijana ĐOROJEVIĆ Ivanović“ u Budvi

Na Balkanu ništa novo

NIKŠIĆ – Nušićev „Posla nik“, koga je posljednjih dana sa prilično brojnom glumačkom ekipom pripre mao iskusni reditelj Goran Bulajić, u koprodukciji Nikšićkog pozorišta i Cen tra za kulturu iz Pljevalja, spreman je za ocjenjivanje pozorišne publike. Premijera će biti u Pljevljima 28. septembra, a u Nikšiću dvi je večeri kasnije, a to je na kon ferenciji za novinare potvrdio i direktor Nikšićkog pozorišta Radinko Krulanović, ističući da je uvjeren u dug život ovog komada, te da bi volio da se ova kve teme igraju na sceni, a ne u životu. Pohvalio je čelnik te ustanove glumačku ekipu, kao i sve koji su doprinijeli komplet noj slici predstave. - Čast je svima bilo pratiti Gora

na Bulajića koji iza sebe ima 70 predstava i koji svima može bi ti parametar kako treba raditi –kazao je Krulanović.

I umjetnički direktor Nikšićkog pozorišta Janko Jelić imao je samo riječi hvale za sve koji su bili angažovani na ovom pro jektu. Podsjetio je i da je jedno Nušićevo djelo nakon sedam decenija postavljeno na nikšić ku scenu, što je garant da su svi imali dosta vremena da se pre ispitaju i uvjere u veličinu knji ževnog opusa Nušića kao po znatog komediografa.

- No, iako je „Narodni poslanik“ nastao prije gotovo 140 godina, na Balkanu se nije mnogo toga promijenilo. Nušić i njegova dje la su i dalje jednako živa i aktu elna – ističe Jelić.

Bulajić je kazao da su svi glum ci od početka prihvatili odlič

nu njegovu adaptaciju, a ona je bila zanimljiva i provokativna.

- Radili smo ovu predstavu za gledaoce i potrudili se da bude direktna, aktivna, otvorena i vje rujem da će sve to dati očekivan rezultat – kazao je Bulajić ko me je ovo deveta predstava ko ju je radio za Nikšićko pozorište. Scenografiju za ovaj komad radila je Anka Gardašević, kostime Olivera Eraković, a producentkinja je Milica Bu rić. Nušića igra dvanaestočla na ekipa, a uloge su povjerene: Stevanu Vukoviću, Mariji Đurić, Maši Božović, Matiji Memedoviću, Velizaru Ka salici, Nikoli Vasiljeviću, Anji Drljević, Milici Kekić-Mar tinović, Pavlu Bogojeviću, Lazaru Đurđeviću, Boba nu Čvoroviću i Nebojši Ćiću Vulanoviću Ra. P.

PODGORICA - Crnogorska umjetnica Irena Laga tor-Pejović učestvovala je na kolektivnoj izložbi u Mu zeju savremene umjetnosti u Ljubljani ,,Umjetnost na djelu. Na raskršću između utopizma i (ne)zavisnosti“. Predstavila je instalaciju ,,Mreže, čvorovi, horizonti“.

Rad ,,Mreže, čvorovi, horizon ti“ je aranžman mnoštva ručno pravljenih kolornih klupčadi. Jednim krajem pričvršćena su za mreže okačene na zidu, dok je drugi kraj njihovih niti slobo dan i predviđen za interakciju posjetilaca.

Lagator-Pejović je kazala da izvlačenjem pojedinačnih ko

lornih niti ka dubini izlagačkog prostora, posjetioci učestvuju u procesu odmotavanja klupka uspostavljajući direktnu-fizič ku vezu sa radom i materijalom, modifikujući ga, te čineći vidlji vim njegovu pozadinu – mrežu. - Učešćem publike u kreiranju vidljivosti ideje kolorističkog i inkluzivnog horizonta, ak tivira se misao o oba, i širem i užem kontekstu u kome rad nastaje: današnjim globalnim ekološkim, socijalnim i politič kim nemirima, ali i socijalnom i

kulturnom kontekstu svakod nevice. Ono što je ovdje izlo ženo je naš zajednički rad. On postaje proživljeno iskustvo i dokument svjedočenja da naš razvoj i djelovanje na planeti zavise od naše kolektivne i di jeljene odgovornosti – istakla je umjetnica.

Prema njenim riječima, rad ,,Mreže, čvorovi, horizonti“ govori o oscilirajućoj sadaš njosti između kompleksnih sa vremenih i istorijskih okolnosti kao i naših individualnih i ko lektivnih očekivanja, nadanja, zalaganja.

Rad Irene Lagator-Pejović

- Rad takođe pokreće raz mišljanje o kolaborativnim ob licima stvaranja, ali i stvaranja na način na koji ga razumije že na, ukazujući nam na potenci jal uviđanja zamršenosti i slo ženosti sadašnjeg trenutka, u nadi da upravo to činjenje vid ljivim kako stvari stoje, može pokrenuti strategije zajedniš tva, kolektivnosti i solidarno sti u toku tekućih zdravstve nih, ekonomskih, prirodnih i političkih kriza – kazala je La gator-Pejović. A. Đ.

Slika ,,Riđokosa“ predstavljena u Budvi

D.

Premijera predstave „Poslanik“ prvo u Pljevljima, a potom u Nikšiću

Scena iz predstave „Poslanik“

KOLAŠIN – Saobraćaj nica od petlje „Mateše vo“ do priključnog puta Mateševo – Kolašin, koja je ostala nezavršena pri lkom julskog otvaranja auto-puta „Princeza Ksenija“, uskoro će biti u

upotrebnoj funkciji. Po stavlja se habajući, završ ni sloj asfalta u dužini od 1,4 kilometra. U to se juče uvjerila i Marta Šćepano vić, predsjednica Opštine Kolašin, koja je obišla radove.

KOLAŠIN - Na najvišem vrhu Olimpa - Mitikasu, na visini od 2.918 metara, u četvrtak 22. septembra, za vijorila se crnogorska za stava. Mjesto i visine, koji su simbol Zevsa, korakom su osvojili crnogorski pla ninari u okviru ekspedicije „Olimp 2022“.

Kako nam je kazao Dragan Bulatović, predsjednik Pla ninarskog saveza Crne Gore, crnogorsku planinarsku ek spediciju „Olimp 2022“ or ganizovao je klub vojnih pla ninara Crne Gore „Kapetan“, povodom deset godina posto janja i uspješnog rada.

- Podršku u organizaciji kom pletne misije dao je i Plani narski savez Crme Gore. U ekspediciji je učestvovalo 49 planinara iz planinarskih klu bova ,,Berane“, ,,Cmiljača“, ,,Gorica“, ,,MAK“, ,,Kapetan“, ,,Očnjak“, ,,Subra“ i ,,Visoko gorci Crne Gore“. Tokom ek spedicije osvojena su tri vrha Olimpa – Skala, Skolio i Mi tikas. Na najveći vrh Mitikas (2.918) popelo se 39 planina ra. Inače klub vojnih planina ra ,,Kapetan“ osnovan je 2012. godine sa ciljem promovisa nja planinarstva, planinare

nja, svih sportova na planini, ljepota planina Crne Gore kao i zdravih stilova života u Voj sci Crne Gore. Sa druge strane i planinari ,,Kapetana“ su pro movisali glavne vrijednosti i glavne odgovornosti Vojske

Crne Gore. U protekloj dece niji klub je ostvario zapažene rezultate i dao značajan do prinos razvoju i unapređenju našeg planinarstva - istakao je Dragan Bulatović. Dr. Drašković Mateševa Kolašinu

puta R13 Bioče – Mateševo –Kolašin. Tako će Tara „dobi ti“ još jedan svoj most, a most se takođe gradi i preko rijeke Drcke. Rok za završetak rado va na priključnom putu do Ko lašina je osam mjeseci od dana uvođenja u posao, kazali su iz kompanije „Bemax“.

Ono što je posebno važno je ste da će asfaltiranje ovih 1.400 metara asfalta biti uvod u re konstrukciju puta R13 Bioče –Mateševo – Kolašin. Investi tor je „Monteput“, a izvođači radova, vrijednih 6,4 miliona eura, iz kompanije „Bemax“ su

najavili da će radovi početi za petnaestak dana.

- Prvi značajniji građevinski korak desiće se u ponedjeljak, 26. septembra, kada će biti otvoren novi most na Tari du žine 56 metara, čija je izgrad nja planirana rekonstrukcijom

Marta Šćepanović, predsjed nica Opštine Kolašin, izrazi la je zadovoljstvo što će skoro deset kilometara priključnog puta do Kolašina biti rekon struisano.

-Cilj nam je da Kolašin i nje govi građani budu još bliži auto-putu „Princeza Kseni ja“ a preko auto-puta svim ostalim administrativnim, ekonomskim, razvojnim, tu

rističkim i obrazovnim adre sama. Rekonstrukcija puta od Kolašina do Mateševa, koji je izgrađen 2006. godine, će to omogućiti. Modernizova ni put od grada do Mateševa stvara uslove i za kvalitetni ju valorizaciju toga prosto ra. Pored sadašnjeg puta ko ji će biti rekonstruisan već su izgrađeni prepoznatljivi re storani, planiraju se i manji smještajni turistički objek ti ali i ostali sadržaji i usluge koje trebaju vozačima i au tomobilima.To je vrlo zani mljivi investicioni prostor i prostor za otvaranje novih radnih mjesta, kazala je Mar ta Šćepanović. Dr. Drašković

Srećan kraj drame

Bez pravih odgovora i reakcija u odbrani Budućnost Bemax ne može daleko u Ligi šampiona.

Na sreću pa su se podgoričke rukometašice na vrijeme trgnule i u drugom poluvremenu primile samo deset golova (do odmora 14) od Lokomotive za drugi trijumf (25:24) u 3. kolu grupne faze elitnog takmičenja. Trener Bojana Popović nakon meča sve je objasnila u jednoj rečenici: ,,Jedino što pozitivno nosim sa ove utakmice su dva boda, sve ostalo je za zaborav“! Podgoričanke nijesu oduševile igrom kao na startu u trijumfu nad Kastamonuom, ali nijesu ni gubile glavu kada im je gorjelo pod nogama. Kao od 17. minuta kada su vodile 9:6, a u nastavak ušle sa minusom od gola i imale sreće jer je Stela Posavec pogodila stativu u prvom napadu. Mlađe i igračice sa manje iskustva naučile su da se unaprijed dobijene bitke nikada lako ne dobijaju. Ali i da se kroz tešku borbu, a do gola Kardose na 1.12 prije kraja bilo je neriješeno, dobijaju igračice za budućnost. Popović je vjerovat-

no kroz ovu utakmicu dobila još bolje smjernice. Konkretno dobitnu odbrambenu formaciju koju je dugo tražila izmjenama i dobila za ovaj meč sa Natašom Ćorović, Ildom Kepić i Ivanom Godeč. Upravo je ovaj ,,trio“ u ključnim momentima, uz razbuđenu od drugog poluvremena sa gola Armel Atin-

Liga šampiona nastavlja se 9. oktobra (,,plave“ će kod kuće igrati sa Mecom), jer slijedi EHF sedmica

gre, uhvatio neke važne lopte i natjerao bekove na greške, kao što je kapitenka Milena Raičević koja je stavila tačku trijumf. - Ovakve utakmice prave igrači-

Crnogorska reprezentativka Đurđina Jauković postigla je 21. timski, pobjednički gol (15 sekundi prije kraja) i donijela Brestu veliko slavlje u Budimpešti protiv FTC-a u derbiju 3. kola A grupe LŠ. Jauković je meč završila sa 12 golova iz 17 šuteva, a odlična je bila Itana Grbić sa pet golova. Tatjana Brnović, još jedna naša reprezentativka, imala je zapaženu ulogu u defanzivi. I Dragan Adžić sa kapitenkom ,,lavica“ Jovankom Radičević, radovao se sa Krimom. Slovenačka ekipa upisala je prvi trijumf u gostima kod Banik Mosta (42:29). Radičević je dala šest golova. U našoj grupi Mec je šokirao Đera u Mađarskoj (28:24).

PODGORICA - Crna Gora će naredne godine biti domaćin Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina, odlučio je Izvršni odbor Evropske rukometne federacije na sjednici u Luksemburgu. Evropska kuća rukometa je treću godinu zaredom povjerila Rukometnom savezu Crne Gore organizaciju prvenstva Evrope za mlađe kategorije, nakon šampionata

za igračice do 17 godina koje je održano 2021. i za igrače do 18 godina ovog ljeta.

Ovo je veliko priznanje za Savez i potvrda organizacionih sposobnosti, o čemu svjedoči i činjenica da je na sjednici Izvršnog odbora EHF-a između ostalog usvojen izvještaj o uspješnoj organizaciji Evropskog prvenstva za igrače do 18 godina u avgustu u Podgorici.

Sjednica Izvršnog odbora EHF-a je, inače, održana dan uoči Konferencije predsjednika i vanrednog kongresa EHF-a, koji je okupio predstavnike 43 nacionalne federacije, među kojima je i predsjednik našeg saveza Petar Kapisoda

Na sjednici je, između ostalog, održana prezentacija Evropskog prvenstva za rukometašice, čiji domaćini će u novembru biti Slovenija,

ce boljim, ovo je još jedno iskustvo za našu ekipu. Bilo je dosta dobrih odbrambenih stvari, imala sam osjećaj da smo čitavu utakmicu stajale dobro u defanzivi, ali smo nekoliko osvojenih lopti olako potrošile u tranziciji, u nekoj žurbi. Taj dio nije išao kako bi trebalo. Lokomotiva je duže igrala napad, ali je na kraju pobjeda najvažnija. Djevojke su je zaslužile, jer su se borile tokom svih 60 minuta. Bitna stvar za ovaj mladi sastav je i da ovakve utakmice izvuče i uzme dva boda. Imamo dosta toga da analiziramo, dosta je bilo ishitrenih stvari, na tome ćemo da radimo do sljedeće utakmice. Ali je najvažnije što kući nosimo dva boda - poručila je Popović. Bolji ulazak u meč imao je crnogorski tim. Domaće su jurile minus, ,,plave“ diktirale tempo, a mogle su nakon ,,plus tri“ da odu na veću razliku. Ali brzopletost ih je nakon 10:7 i 12:10 koštala vođstva i minusa od gola. U posljednjih devet minut

Kardosa bila ključna igračica

- Nijesmo baš najbolje odigrale, ali sam ponosna jer smo se borile do kraja, zbog toga smo i osvojile dva boda. Srećna sam što sam pomogla timu u ključnim trenucima - kazala je Brazilka Kardosa de Kastro

hrvatski tim je pronašao dobitnu kombinaciju, ljevoruka Klara Birtić lako je pogađala (šut 7-5), a Mia Tupek bila nepogrešiva sa sedam metara… Bekovska linija mnogo muke je zadavala našem timu, krila su takođe bila sigurna što je donijelo domaćinu prednost od gola u prvom poluvremenu, a onda su ,,plave“ zaigrale kako trebačuvale gol osam minuta za vođstvo od 15:14. Od tog trenutka krenula je rezultatska klackalica, a domaće su u 50. minutu možda i bile bliže osvajanju bodova kada je Atingre isključena, na gol stala mlada Andrea Škerović. Lokomotiva je nakon

- Čestitke protivničkoj ekipi na pobjedi i svojim saigračicama na borbi svih 60 minuta. Dokazale smo da nijesmo ekipa od prošlog vikenda u Norveškoj, pokazale smo šta možemo i da imamo puno prostora za napredovanje. Dobro sam odradila svoju rolu, ali mislim da imam puno prostora za napredak - kazala je Klara Birtić.

greške u izmjeni dobila napad, došla do vođstva od 20:19, a Brazilka u dresu Budućnosti nakon nekoliko sekundi izjednačila… Ovaj pogodak pokrenuo je naš tim - reakcija je stigla četiri minuta kasnije golom Matee Pletikosić za ,,plus dva“. Do kraja meča Brazilka je ponovo bila precizna za 24:23 (1.12 do kraja), a nakon tajm-auta domaćina Raičević je vješto ukrala loptu i pogodila za dva boda.A. M.

Sjeverna Makedonija i Crna Gora. U ime domaćina smotre najboljih selekcija Evrope, prezentaciju je održao predsjednik Rukometnog saveza Slovenije Franjo Bobinac Održane su i prezentacije prvenstava Evrope u muškoj i ženskoj konkurenciji, koji će biti održani 2024. godine, te predstavljen plan razvoja takmičenja mlađih kategorija i rukometa na pijesku. Na kongresu su, između ostalog,

usvojene izmjene i dopune Statuta i drugih pravnih akata EHF-a.

Đurđina Jauković postigla 12 golova u trijumfu Bresta u Budimpešti

Naredni kongres biće održan naredne godine u Bazelu.

Berane 1

Bokelj 0

BERANE – Gradski stadion. Gledalaca: 200. Sudija: Nikola Cvijović. Strijelac: Ni. Tmušić u 23. minutu iz penala. Žuti kartoni: Jeknić, Guberinić, Ni. Tmušić, (Berane), Đurović, Alhasan, Imamović (Bokelj).

BERANE: Aković, Perošević (od 70. Nedić), Muković, Račić, Blagoge (od 56. Vulević), Vučinić, Vujačić (od 80. Ne. Tmušić), Vukićević, Jeknić, Stojanović (od 80. Guberinić), Ni. Tmušić.

BOKELJ: Spasojević, Đurović, Obradović, Imamović, Krivokapić (od 84. Osmanović), Macanović, Popović, Kašćelan (od 56. Vraneš), Čavor (od 46. Marstijepović), Globarević, Alhasan.

Bokelj je imao ulogu favorita, ali su Beranci u važnom meču pokazali da imaju kvalitet i uspjeli da golom Nikole Tmušića dođu do sva tri boda.

Igalo 0

OFK Mladost DG 0

IGALO – Stadion: ,,Solila“. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Bešović. Žuti kartoni: Bulatović, Vlahović, Radović, Kordoba, Koprivica (Igalo), Perišić, Ondong Mba, Vlahović, Globarević (Mladost DG).

IGALO: Kulinović, Šćepanović, Bulatović, Vlahović (od 68. Đorđević), Radović (od 78. Đurđević), Dajević, Kordoba, A. Vujičić (od 56. Kopitović), Perović (od 68. Ilić), Grbić, Koprivica.

OFK MLADOST DG: Đurović, Ondong Mba (od 80. Popović), Bujiša, Perišić, Vlahović, Bracanović, Mrvaljević (od 80. Popović), Medojević (od 72. Globarević), Orahovac, Krstović, Tešović (od 46. Ivanović).

U derbiju kola, timovi koji su bez poraza, igrali su bez golova, čime je Mladost sačuvala lidersku poziciju, ali je dozvolila konkurentima da joj se primaknu.

Nikšić 2

Otrant O. 0

NIKŠIĆ – Stadion Čelika. Gledalaca: 200. Sudija: Mladen Knežević. Strijelac: Globarević u 19. i 88. minutu. Žuti kartoni: Hadžibegović, Kecojević, Goranović (Nikšić), Sefa (Otrant).

NIKŠIĆ: Radović, Hadžibegović, Žižić, Kecojević, Mićunović, Globarević (od 90.

Vuković), Goranović (od 57. Perišić), Đukanović, Videkanić, Mirković (od 81. Fujijama), Todorović.

OTRANT OLIMPIK: Mećikukić, Karamanaga (od 46. Sefa), Gajić (od 78. Smolović), Gluščević, Marstijepović (od 78. Lolović), Barjaktarović, Ljamović (od 46. Kurti), Seniković, Alibegu.

Nikšić je u derbiju začelja golovima Globarevića savladao Otrant, tako da su Ulcinjani ostali ,,prikovani“ za dno tabele.

RADANOVIĆI – Stadion Grblja. Gledalaca: 150. Sudija: Branko Odalović. Strijelac: Vilotijević u 30. minutu iz penala. Žuti kartoni: V. Popović, Batuta, M. Popović, Mladenović, Braletić (Grbalj), Vuksanović, Dujović (Kom).

GRBALJ: V. Popović, Bigović (od 90. Golub), Vilotijević (od 83. Braletić), Batuta, M. Popović, Mladenović, Pajović, Radulović, Damjanović, Petović, Vučetić.

KOM: Vuksanović, Ajković (od 62. Đukanović), Bojić, Ljumović (od 62. Medenica), Krkanović, Mujović, Radičković (od 62. Gazivo-

da), Radulović, Peličić (od 35. Sumo), Golubović, Dujović (od 81. Radovani). Grbalj je uspio u meču sa dosta neizvjesnosti da trijumfuje protiv Koma. Gol vrijedan tri boda domaćinu je donio Vilotijević sa bijele tačke.

Zeta 2

Podgorica 3

GOLUBOVCI – Stadion: ,,Trešnjica“. Gledalaca: 200. Sudija: Dejan Marković. Strijelci: Kalačević u 16. i 71. (Zeta), Vuković u 60, Neto u 79. i Mrvaljević u 85. minutu (Podgorica). Žuti kartoni: Ukšanović, Vukčević, Davidović (Zeta), Janik, Mrvaljević, Prelević (Podgorica).

Crveni karton: Stefan Puletić u 45+1. minutu (Zeta).

ZETA: Karadžić, Peruničić, Rakočević (od 66. Jovićević), Kalačević, Mihaljević, Ukšanović, Puletić,

Vukčević (od 46. Tripunović), Đukić (od 13. Cmiljanović, od 60. Davidović), Krstović, Radusinović (od 66. Bečić).

PODGORICA: Andrej Krivokapić, Marsenić, Radenović (od 68. Vukčević), Janik, Neto, Dapčević (od 68. Mrvaljević), Vuković, Maraš (od 87. Pavlićević), Prelević, Habibović (od 64. Radunović), Tripković (od 46. Andrija Krivokapić).

Sjajan meč viđen je na ,,Trešnjici“: Zeta je imala prednost na poluvremenu, ali je Podgorica u nastavku brojčano jača (nakon isključenja Puletića) uspjela da napravi preokret. Zeta je povela golom Kalačevića u 16. minutu, a u nastavku je viđena prava drama. Lješkopoljci, iako sa dosta kadrovskih problema, uspjeli su u 60. minutu da dođu do egala, ali je domaćin nakon novog gola Kalačevića stigao ponovo do prednosti – 2:1. Činilo se da će Podgorica teško moći da odgovori. Ali gosti su igrali dobro, stvarali šanse, a nakon gola u 79. minutu, kada je Neto pogodio (2:2), bilo je jasno da Zetu čeka teška misija da sačuva i bod. I u samom finišu Podgorica je preko rezerviste Mrvaljevića kompletirala totalni preokret – 3:2.

Priredio:

Poraz Crne Gore od

Poraz je sastavni dio sporta, ne treba ga doživljavati kao tragediju, ali kada dođe kao posljedica nedostatka bilo kakve ideje u igri i totalne psihološke nespremnosti u meču velikog uloga, onda to otvara brojna pitanja.

Takav poraz pretrpjela je fudbalska reprezentacija Crne Gore od Bosne i Hercegovine (1:0) u Zenici, gdje je mogla da dođe na korak od raja.

Mjesto u A diviziji i dueli sa selekcijama kakve su Njemačka, Španija i ostali velikani, osiguran baraž za Evropsko prvenstvo 2024, drugi šešir pred žrijeb kvalifikacija... Sve je to bilo ,,na stolu“ na ,,Bilinom polju“, a Crna Gora nije uradila gotovo ništa da izađe kao pobjednik i preskoči ,,zmajeve“ uoči posljednjeg kola grupe B3.

- Ostaje žal zbog još jedne propuštene šanse da uradimo nešto veliko. Bojažljivo smo odigrali prvih 45 minuta i mogu da kažem da smo ,,bacili“ to poluvrijeme. Ušli smo s prevelikom dozom respekta, a i dalje mislim da BiH nije uopšte bolja od nas. U drugom poluvremenu je bilo donekle bolje, ali ni to nije recept kako treba da igra Crna Gora, već samo poređenje u odnosu na prvo koje je bilo previše loše – rekao je Nikola Điđo Vukčević

- Nije ni BiH imala previše šansi, ali nas je ,,gušila“ u prvom poluvremenu i dala gol u najlošijem trenutku za nas. Dali smo im prostor i vrijeme da razmisle, da okrenu stranu, bili smo pasivni.

BACILI SU SVE NIZ RIJEKU...

Što se to dešava sa ,,sokolima“, sadašnjoj i prethodnim generacijama, pa kada treba zadati završni udarac u određenom ciklusu - on po pravilu izostane? Zaštitni znak crnogorske reprezentacije postalo je da ,,prespava“ dobar dio meča i prekasno shvati da može i mora da igra hrabrije.

- Pričali smo nakon utakmice, kada smo se vratili u Podgoricu, do kasno i niko od nas nije znao odgovor na to pita-

nje, ni pravi razlog, nažalost –prokomentarisao je Vukčević Priče o ,,evidentnom napretku“, neiskustvu i dobrim lekcijama za budućnost odavno ,,ne piju vodu“ nakon ovakvih poraza. Možda će Crna Gora sjutra pobijediti Finsku, osvojiti 10 bodova u grupi i popraviti prilično loš utisak iz Zenice, ali će ostati gorak ukus da na obali rijeke Bosne nije imala potreban stav i da je potvrđeno ono što se možda izbjegava priznati – da nema pobjednički mentalitet.

Ne samo ova generacija, niti samo fudbalski od svih naših nacionalnih timova, a to nema veze s većim ili manjim kvalitetom protivnika, ni toliko s renomeom domaće lige ili onoj ispraznoj priči kako smo teritorijalno mali i da treba da budemo srećni kad se približimo ,,većima“.

Po tom ,,običaju“ svaki poraz bude prihvatljiv i ne govori se o suštini kako je do njega došlo.

Sve što je najavljivala i mogla, Crna Gora je u Zenici – bacila niz rijeku.

- Kada smo u nastavku izašli malo naprijed i napravili presing bilo je drugačije, niko ne može lagodno da igra kada se nađe pod pritiskom.

KARATE: Prvenstvo malih zemalja Evrope medalje drugog dana

Zlatne medalje osvojili su juniori Lazar Sekulić u katama i Lazar Potpara u borbama, u kategoriji preko 76 kilograma, i mlađa seniorka Jovana Stojanović u apsolutnoj kategoriji. Stojanović je u konkurenciji seniora, u kategoriji preko 68 kilograma, bila srebrna.

Crnogorska reprezentacija nakon dva takmičarska dana ima 12 medalja.

Zlatnu medalju u petak je osvojio kadet Saša Petrić u katama. Srebrni su bili Neda Beljkaš (do 14 godina) i Luka Klačar (U 14) u katama i kadeti Sofija Mikulić (preko 54 kg) i Simon

Međutim, nijesmo imali niEvrope u Vaduzu osvojila je četiri medalje - tri zlatne i jednu srebrnu.

potrazi za pobjedničkim mentalitetom

Ako je većina odluka u junu bila za pohvalu na račun stručnog štaba na čelu sa selektorom Miodragom Radulovićem, onda se za postavku igre u Zenici mora reći da je bila – pogrešna.

Da li je problem bila formacija ili odabir igrača, sada nije toliko bitno. Od agresivnosti i diktiranja ritma u prvom poluvremenu nije bilo ništa, u drugom su napadi bili stihijski.

- Žao nam je što nijesmo bili na nivou iz ranijih mečeva, posebno u prvom poluvremenu. U nastavku smo bili opasniji, mogli smo da dođemo do toga držimo stvari u svojim rukama. Ovako, ostaje nam meč sa Finskom, želimo da pobijedimo i budemo drugi, sa 10 bodova, što bi bio veliki uspjeh – kazao je Srđan Kljajević, prvi pomoćnik selektora Radulovića.

- Ponavlja se, pa i generacijama prije ove, da u važnim mečevima ne ,,udarimo jako“ i napravimo to što možemo i što bi trebalo. Sigurno je to za analizu, ali nemamo mnogo vremena, nadam se da ćemo protiv Finske biti na nivou. Mislim da su igrači svjesni što može da nam donese drugo mjesto, ne sumnjam da će dati maksimum – rekao je Kljajević i najavio promjene u timu.

A diviziju Ligu nacija, plej-of za Evropsko prvenstvo... Tako bi trebalo da bude uvijek, ali, s druge strane, mislim da je činjenica – nije mala stvar da budemo drugi u grupi B Lige nacija. Čeka nas meč sa Finskom, nadam se pobjedi –izjavio je Vukčević.

FINSKA? NIJE

SVEJEDNO!

Duel s Finskom neće biti ,,revijalan“ jer nije isto biti drugi ili treći u grupi. Ako se svi pobjednici grupa B divizije kroz kvalifikacije plasiraju na EP, njihova mjesta u polufinalu baraža pripala bi drugoplasiranim timovima.

Ako pobijede Fince, naši fudbaleri bi s 10 bodova bili ozbiljni kandidati da ugrabe tu šansu.

Sličnu su propustili prije četiri godine u prvom izdanju Lige nacija, C diviziji, kada su izgubili kod kuće od Rumunije (1:0) i umjesto druge zauzeli treću poziciju.

Rumuni su i kao drugi (iza Srbije) igrali baraž za Euro 2020. u kojem su poraženi u polufinalu od Islanda.

Nije do neiskustva: Startnih 11 Crne Gore stariji od postave BiH

Selektor Miodrag Radulović rekao je nakon meča u Zenici da su igrači podlegli pritisku, prije svega ,,oni mlađi“, te da će kroz iskustvo sve izgledati bolje. Nije to argument kojim Radulović može da se posluži kada traži uzroke poraza. Crna Gora je u startnih 11 na ,,Bilinom polju“ imala samo jednog fudbalera mlađeg od 27 godina – Milutina Osmajića,

prezentacije, kakav god meč da je u pitanju. Motiv je i to drugo mjesto, postoje neke šanse da sa druge pozicije dođemo do baraža za Evropsko prvenstvo, znamo koliko je značajna ta utakmica – naveo je Vukčević. Nada se i podršci publike pod Goricom.

koji je u julu napunio 23, a ni za njega se ne može reći da je novo lice.

Oni koji su ušli sa klupe imaju 30 (Nikola Vukčević i Stefan Mugoša), 28 (Uroš Đurđević), 23 (Sead Hakšabanović) i 25 godina (Driton Camaj).

Na kraju, sve staje u jedan podatak – prosjek godina startnih 11 Crne Gore veći je nego BiH – 29,5 naspram 28,5.

Posrtanje Engleza, Sautgejt ne brine

Fudbalska reprezentacija Engleske u narednom izdanju Lige nacija igraće u nižem rangu, odnosno u B diviziji. Selekcija ,,tri lava“ je porazom od Italije 1:0 ostala ,,zakucana“ za dno tabele, pa će za dvije godine biti u istom rangu kao naša reprezentacija.

šta konkretno da bismo mogli da žalimo za šansama. Greška je naša, cijela reprezentacija

preuzima krivicu za prvih 45 minuta. U junu se išlo iz meča u meč, niko nije pominjao

- Zvuči možda ,,izlizano“, ali svaki igrač ima maksimalnu motivaciju kad obuče dres re-

- Dugo sam u reprezentaiciji, prolazio sam i dobre i teške situacije, i kada je bila euforija i kad se ,,vatra gasila“. Cijela Crna Gora je gledala naš meč u Zenici i osjećamo odgovornost prema svom narodu da pobijedimo Fince. Nadamo se pomoći sa tribina sada kada je najbitnije – poručio je Nikola Điđo Vukčević. Ne. K.

- Teško mi je da budem kritički nastrojen prema onom što smo pokazali protiv Italije. Imali smo veći posjed, više šuteva ka golu i u okvir. Ali nijesmo pobijedili. Vjerujem da je i pored negativnog rezultata bilo dosta toga pozitivnog o čemu možemo da pričamo. Mnogi su odigrali dobro na individualnom nivou, a lično smatram da je i igra cijele ekipe bila korak u pravom smjeru – nije očajavao selektor Garet Sautgejt

U grupi 3 prva je Mađarska sa 10 bodova, Italija ima osam, Njemačka šest, Engleska iz pet mečeva samo dva.

Mark Markes osvojio je pol-poziciju pred trku za Veliku nagradu Japana. Španac je nakon silnih povreda, četiri operacije, na stazi Motegi do stratne pozicije došao nakon tri godine.

Očigledno da mu staza u Japanu odgovara jer je i tada bio najbrži. Markes je do startne pozicije stigao u vreme-

nu 1:55.214, Žoan Zarko zaostao je 208 hiljaditih djelova sekunde, a na trećem mjestu završio je Bred Binder sa 323 hiljaditinki zaostatka. Među prvih deset su još Maverik Vinjales, Horhe Martin, Aleš Espargaro, Džek Miler, Migel Oliveira, šampion Fabio Kvartararo bio je deveti, a Marini 10. Pol Espargaro bio je tek 11, a Peko Banjaja 12. R. A.

Kljajević: Za analizu je što ne ,,udarimo jako“ kada treba

Radulović i Kljajević

D. MALIDŽAN

Klasa se oprostila - Rodžer Federer rekao je zbogom. Jedan od najvećih tenisera (103 trofeja, 31 grend slem finale, 20 grend slem titula, 28 masters titula, pet godina je bio broj jedan), dublom na Lejver kupu u Londonu sa Rafaelom Nadalom protiv Džeka Soka i Frensisa Tijafoa završio je bogatu karijeru. Oproštaj je bio onakav kakav zaslužuje Švajcarac - pored terena bili su svi najbolji igrači svijeta…

- Nijesam tužan, nego sam srećan. Sjajan je osjećaj biti ovdje. Uživao sam u ovim cipelama. Sve je bilo posljednji put za mene. Svi smo tu, porodica, momci, prijatelji, navijači. Nije bilo puno stresa, ali bojao sam se da će nešto da mi ode, leđa, list, da će nešto da pukne. Na kraju je sve bilo super. Preguraćemo ovo nekako, zar ne - rekao je Federer.

Zaplakao se Federer nakon dirljivog oproštaja, suze nijesu skrivali ni njegovi najveći rivali.

- U nekom trenutku bili smo i najveći rivali na terenu, ali sve

Uživao sam u ovim cipelama

James Hill/The New York Times

Odbojkaški savez Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisali su memorandum o razumijevanju.

Na marginama 38. Kongresa FIVB, koji se održava u Holandiji, memorandum su potpisali predsjednici dva saveza – Cvetko Pajković i Abdula Juma Aldarmaki.

Memorandum je potpisan imajući u vidu značaj jačanja bilateralnih i prijateljskih odnosa, kao i želju obje strane da jačaju i razvijaju odnose saradnje u oblasti odbojke u cilju ostvarivanja zajedničkih interesa i razvoja odbojke u obje zemlje.

Memorandum o razumijevanju će podržavati i podsticati međusobnu saradnju odbojkaških saveza Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata u oblasti odbojke kroz razmjenu istraživanja i studija u oblasti odbojke kao i njihovih odgovarajućih pravila i propisa. Takođe, podrazumijeva se učešće na forumima, seminarima, konferencijama, radionicama i kur-

u dobrom maniru. Na terenu imamo potpuno različite stilove. Naš lični odnos se sa go-

dinama pojačavao. Iz dana u dan, kako smo postajali stariji, shvatali smo da imamo mno-

go toga zajedničkog i da na isti način idemo kroz život - rekao je Nadal. R. A.

Juniori žele da poprave utisak

PODGORICA - Posljednji meč na Evropskom prvenstvu za juniore naš vaterpolo tim odigraće danas (14.30) sa Njemačkom.

,,Ajkule“ su favoriti i pobjedom bi osvojile sedmo mjesto, iako su ambicije bile znatno veće. U najvažnijem meču, na putu do polufinala, crnogorski vaterpolo tim izgubio je od Španije, a u grupnoj fazi, u ključnom duelu za prvo mjesto, bili su slabiji i od Mađarske. Upravo je razočaranje i emotivno pražnjenje uticalo na još jedan, treći poraz i to od

Hrvatske u meču za plasman od petog do osmog mjesta. Medalja je bila želja, ali realnost je nešto drugo…

- Nadam se da ćemo pružiti mnogo bolje izdanje. Favoriti smo, ali to smo bili i protiv Hrvatske, ali dogodilo se što se dogodilo - kazao je trener Milan Ćirović

Pred posljednja dva meča za medalju, Hrvatska i Italija boriće se za peto mjesto od 16 sati, Mađarska i Grčka igraće za bronzu od 17.30, a sat i po kasnije u finalu sastaće se Španija i Srbija. A. M.

Provjere dale smjernice

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaxa nakon šest dana i pet utakmica završile su turneju po Srbiji i doputovale u Podgoricu. ,,Plave“ su nakon tačno mjesec priprema, tokom kojih su odigrale samo kontrolni meč sa hrvatskom Raguzom u ,,Bemax areni“, iskoristile priliku da u Srbiji odigraju što više utakmica, kako bi se neke stvari kristalizovale i dobila što jasnija slika uoči početka nove sezone. ,,Vučice“ su u prvom meču poražene od mađarskog Vašaša, zatim su savladale Vrbas, Vojvodinu, Art basket i na kraju Žensku košarkašku akademiju (ŽKA) iz Novog Sada.

sevima obuke koje organizuju obje strane u oblasti odbojke, proučavanja strateških planova i programa koje primjenjuju obje strane, saradnje u polju informacionih tehnologija, upotrebe istih i razmjene svih materijala i informacija vezanih za odbojku. Osim toga memorandum podrazumijeva razmjenu iskustava koja su dostupna svakoj strani i korišćenja istih u oblasti organizovanja sportskih događaja, turnira, kurseva i sportskih takmičenja, podsticanje razmjene posjeta reprezentacija i sportskih klubova i pozivanja za učešće na prijateljksim turnirima koji se održavaju u obje zemlje, saradnje u oblasti podrške ženskom sportu i razmjene iskustava u cilju promocije ženskog sporta. Potpisivanju memoranduma prisustvovali su i Ivan Bošković, generalni sekretar Odbojkaškog saveza Crne Gore i Abdulaziz Ibrahim Alsaman, generalni sekretar OS Ujedinjenih Arapskih Emirata. R. P.

- Nije bilo lako nakon napornih priprema odigrati pet utakmica u šest dana, ali sigurno da su nam ove provjere trebale i da nam mnogo znače. U Podgorici smo zaista vrijedno trenirali od prvog dana priprema, ali imamo taj problem da nađemo sparing rivala. Zbog toga smo i ove godine iskoristile priliku da u Srbiji odigramo što više utakmica i svakako da su one pokazale dosta toga, a s obzirom na to da imamo još dvadesetak dana do početka sezone sigurno da će biti vremena da popravimo neke segmente – istakla je Zorana Radonjić, bek Podgoričanki.

Trener Vladan Radović nije mogao da računa na Jovanu Marković, koja je trenutno sa reprezentacijom Bosne i Hercegovine, u prvoj utakmici povrijedila se Jovana Savković i čeka se nalaz magnetne rezonance, koji će pokazati stepen ozbiljnosti, ali su zato na turneji bile i Lana Vukčević i Marija Baošić, tandem iz filijale ,,plavih“ – ŽKK Podgorica.

- U pripremnim mečevima rezultat nije u prvom planu, ali sigurno da je ljepši utisak

nakon pobjede. Poražene smo od Vašaša, mada je u tom duelu povreda Jovane Savković sve nas poremetila. Mislim da je bilo primjetno da smo djelovale sve bolje i bolje iz utakmice u utakmicu, pa sam sigurna da ćemo u pravoj formi dočekati početak nove sezone – dodala je Ksenija Šćepanović, krilni centar Budućnost Bemaxa. ,,Plave“ već u utorak očekuje novi kontrolni duel i to protiv Raguze u Dubrovniku. R. P.

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su u Podgorici, u kontrolnom meču, čačanski Borac 96:79.

Podgorički tim do pobjede vodio je Kameron Rejnolds sa 26 poena. Istakao se i Igor Drobnjak sa 17, Fil But uba-

cio je 13, dok su sa po deset poena meč završili Aleksa Ilić i Marko Jagodić Kuridža U čačanskom timu po 14 poena postigli su Marko Radonjić i Nemanja Todorović Podgoričkom timu duel sa Borcem bio je generalna proba uoči početka nove sezone

ABA lige. Budućnost će na otvaranju sezone, 2. oktobra, ugostiti Split.

U Podgorici su kontrolni meč odigrali i Podgorica i SC Derbi, a tim iz ABA lige slavio je 86:74. Podgorica je do poluvremena bila u egalu (37:38), ali su ,,studenti“ u nastavku

uspjeli da naprave seriju, uglavnom imali dvocifrenu prednost i na kraju bez problema došli do trijumfa. Čak šest igrača u ekipi SC Derbija bili su dvocifreni –Džekson je postigao 15, Ivišić i Megi po 13, Tasić 12, Drežnjak i Slavković po 10.

U timu Podgorice najbolji su bili Vujić i Kljajević sa po 13, dok je dvocifren bio još Barišić sa 11. R. P.

Naši vaterpolisti sa Njemačkom (14.30) boriće se za sedmo mjesto na Evropskom prvenstvu

Košarkašice Budućnost Bemaxa nakon šest dana i pet utakmica završile turneju po Srbiji

OSCG i Savez Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisali memorandum

Druženje put do mladosti…

KOLAŠIN - Ljubiša Bošnjaković iz Užica je u svojoj 61. godini sjeo na biciklo. Bio je koji minut po slije sedam sati ujutru. - Gdje ideš, Ljubiša - pitaju ga komšije.

- Odoh pravo za Kolašin - od govorio im je Ljubiša koji je, nakon deset sati vožnje, stigao do pansiona ,,Lidija Rakočević“, u centru Kolašina, gdje je bila smještena njegova ekipa beo gradskih prijatelja…

Na dnevnom redu tih nekoliko ko lašinskih dana bilo je – druženje. Ovoga puta druženje je našlo po kretačku energiju u košarci. Uta kmice veterana okupile su prijate lje iz Beograda, Nikšića i Kolašina. Sat vremena na parketu a sve osta lo druženje kao način da se ožive i obnove nekadašnje navike. Da se

Košarkaški veterani iz Beograda, Nikšića i Kolašina pokazali su da jedini dnevni red koji nikada nije dosadan je onaj sa prvom tačkom pod kojom su ,,prijateljstva i sjećanja“…

sjećanjem dodirne mladost nedo dirljiva… Inicijator cijele priče koja traje če tvrtu godinu je Aco Milošević. Ro dom sa Mateševa a školovanjem, košarkom i poslom iz Beograda. Iza brao je svoj Kolašin za mjesto ljeto vanja. Uvjerio svoje prijatelje da tre ba da ga poslušaju. Izabrao pravog turističko-smještajnog partnera –Ljubišu Rakočevića. Sve ,,potpi sao“ košarkaškim utakmicama vete rana ali i ,,originalnim“ turističkim turama Bjelasice, Biogradske pra šume pa sve do Skadarskog jeze ra i ribljih specijaliteta zeta Luke

Globarevića. Njegovu beogradsku ekipu Bata Jugovića, Aleksandra Miljevića, Nina Batestina, Miša Lopičića, Dragana Tornjanskog pojačala su i dvojica Užičana – Aca Pavlović igrački a Ljubiša Bošnja ković logistički… Nikšićane nije trebalo dva puta zva ti. Najvažnije je bilo da se Zdravko Gajović – Gajo spusti sa planine i počne da ,,koordinira“.Preplanuo od planinskog sunca, sve je mlađi i mlađi iako je penzioner preko de ceniju. Inicijativu košarkaško-ve teranskog druženja u Kolašinu odmah su prihvatili Zoran Maro

jević, Vidak Roganović, Nikola Tadić, Saša Lješković, Slobo Ra dusinović, Dragoljub Milović, Desimir Radulović, Saša Miličić,

Nikola Dubljević i Milan Lučić Kolašinci - dobri domaćini. I kao turistički radnici i kao košarkaški veterani ali i kao vlasnici energije i potrebe druženja. Dragan – Dačo Bulatović, Petar Raković, Dušan Đurović, Igor Trifunović, Ljubi ša Vesov Bulatović, Boban Gru jić, Boško Grujić, Darko Peković, Goran Todić, Davor Bakić, Dra žen Dulović, Ljubiša Petronijev Bulatović

Da na parketu bude sve kako treba pobrinuo se Boris Raičević, prija telj i afirmisani košarkaški sudija iz Bijelog Polja. Trpeza i čaša, kao pra tioci druženja, ovoga puta su ima li organizacioni šarm Veska Popo vića u restoranu ,,Slavija“.Tri grada, dvije države, desetine i desetine pri jatelja. Obnova navike druženja u vremenu kada je i ono deficitarno… Pozdravljanje je imalo i pitanje – ka da Aco opet dovodiš ove tvoje. I od govor Aca Miloševića – možda ne ćemo ćekati naredni avgust. Dani druženja koji regenerišu. Vraćanje nekih života koji su nam pripadali… I Ljubiša Bošnjaković koji je ener gično odbio prijedlog prijatelja da biciklo ,,spakuje“ u auto i na ,,četiri točka“ dođe do Užica. Kolašin ga je toliko ,,oporavio“ da će povratak biti brži od deset dolaznih sati… Dr. Drašković

Veterani Beograda i Nikšića

Veterani Gorštaka i Beograda

Ljubiša Bošnjakovič

Uspostavljanje konzularnih odnosa i razmjena konzula predstavljaju jedan od naj starijih oblika međunarod nih odnosa, čak i prije ozva ničenja stalnih diplomatskih predstavnika. Antička Grčka, drevni Rim i Vizantijsko car stvo utemeljuju konzularne odnose, koji posebno jačaju tokom IX i X vijeka procva tom trgovine, razvojem plo vidbe i brodarstva, naročito na toplom Mediteranu, kasnije i na hladnom Baltiku i Śever nom moru. Putevima trgo vine ka bogatom Carigradu i tajnovitim gradovima na Bli skom istoku neminovno ho de i migracije stanovništva. Zaštita trgovinskih intere sa, rješavanje statusa strana ca i njihovih sporova u dru gim državama povjerava se uglednim trgovcima i pomor cima, a važnost njihove funk cije kao konzularnih pred stavnika dobija na značaju i u pogledu ingerencije nad svo jim sunarodnicima. Otkrića novih, prekookeanskih kon tinenata i njihova koloniza cija od strane moćnih evrop skih država tokom XV i XVI vijeka predstavljaju jak im puls razvoju konzularnih od nosa, čije se moderne konture u XIX vijeku kristališu u Fran cuskoj koja prva upućuje ka rijerne konzularne predstav nike i po Evropi, dok Velika Britanija konzularnu službu stavlja pod okrilje Ministar stva vanjskih poslova, što sli jede i druge države.

Konzulati na Mediteranu

Znameniti Francuz Fernan Brodel u svom uzbudljivom, istorijskom djelu „Medite ran“ ističe: „Mediteran čak ni je jedno more, već ′kompleks mora ′, mora zatrpanih ostr vima, ispresijecanih poluo strvima, okruženih razuđe nim obalama. Njegov je život pomiješan s kopnom, njego va je poezija više nego dopo la seljačka, njegovi su mornari težaci, to je more maslina i vi nograda, njegova se istorija vi še ne može odvojiti od kopna koje ga okružuje, kao što se ni glina ne odvaja od ruku zana

tlije koji je oblikuje“. Nadomak Jadrana, skrovi tog dijela Sredozemlja, okru žen moćnim carstvima jedan hrabri, malobrojni narod, sto ljećima je u ratu, braneći svo ju čast i slobodu. Crnogorski vladari sa gordog Lovćena če žnjivo gledaju more, dok Cr nogorci iz luka na Jadranu odlaze u pečalbu na zaradu. Crna Gora toga vremena, pra teći razgranate tokove trgo vine i razvoj diplomatije, ali i daleke puteve svog stanovniš tva, otvara i prve konzulate u drugoj polovini XIX vijeka: u Kotoru, često jedinoj vezi Cr ne Gore sa svijetom; trgovač kom centru Trstu, opjevanom Skadru i Rimu. Konzulati na Mediteranu. Otvaranje konzulata bješe uspjeh, značajan poduhvat za jednu neveliku zemlju, skro mne državne kase, ali zemlju ponosnih ljudi i umnih vlada ra, koji su stremili omogući ti svojim državljanima zašti tu njihovih prava i interesa u inostranstvu, kao da su poda nici velikih sila. Želja za jačim prisustvom i promovisanjem Crne Gore u svijetu, afirmacijom trgovin skih i ekonomskih odnosa, ali prevashodno ośećaj odgo vornosti prema svom narodu, omogućava i institucija poča snih konzula koju knjaz Ni kola mudro koristi u nedo statku crnogorskih ambasada i konzulata. Postavlja počasne konzule u lepršavom Parizu, aristokratskoj Nici, značaj nim lukama na Sredozemlju: Marseju, Solunu, Bariju, Brin diziju, Napulju, na Malti, kao i Liverpulu na Irskom moru.

ugledni počasni Konzuli

Ozbiljnost države i riješenost da zaštiti prava svojih držav ljana Knjaževina Crna Go ra potvrđuje i potpisivanjem međunarodnih ugovora po put „Ugovora o prijateljstvu, trgovini i plovidbi između Njenoga Veličanstva kraljice Ujedinjene Kraljevine Veli ke Britanije i Irske i Njegovog Visočanstva knjaza crnogor skog“ od 21. januara 1882, a isti ugovor je potpisan i sa Ita lijom. Ovi ugovori su predvi đali i sljedeće odredbe: „Svaka od ugovornijeh stranaka mo že imenovati Glavne konsule, Konsule, Vice konsule, Pro konsule i Konsularne agente da stoje u varošima i pristani ma Ugovornijeh Sila. Ovi pak Konsularni agenti neće prije stupiti u službu, dok ne budu u

uobičajenoj formi priznani od vlade kod koje su akreditova ni“. Sljedstveno, zahvaljujući počasnim konzulima crno gorski barjak vijori se u im perijalnom Londonu, Bristo lu, Glazgovu, kao i u Briselu, Stokholmu, Ženevi, Milanu, Madridu i drugim gradovima. Uglavnom su birani iz redova uglednih stranih državljana, uticajnih i ostvarenih u svo jim profesijama. Iseljavanja Crnogoraca u daleku Južnu Ameriku uslovljava i njihovu konzularnu zaštitu od stra ne ruskih počasnih konzula, uspješnih njemačkih banka ra u Buenos Airesu. Švedski konzul u Montevideu, glav nom gradu Urugvaja, zastupa interese i Crnogoraca Zarad što bolje zaštite pra va i interesa crnogorskih državljana u inostranstvu, blagotvorno je bilo angažo vanje uglednog konstrukto ra i pomorca, glasovitog bro dovlasnika rođenog u Boki Kotorskoj, otmjenog Miloša Vukasovića, počasnog kon zula Crne Gore u Argentini. Počasni konzul Kraljevine Cr ne Gore u Njujorku bio je i ču

veni srpski naučnik Mihai lo Pupin

poštovanje diploMatsKih uzusa Knjaževina Crna Gora, ruko vođena međunarodnim uzu sima, poklanjala je posebnu pažnju na ośetljivost suptil nog diplomatskog i konzular nog običajnog prava, naročito vojvoda Gavro Vuković, du gogodišnji ministar inostra nih djela za vrijeme knjaza Nikole, koji depešom od 27. marta 1891. obavještava Du šana Ristića, počasnog kon zula Crne Gore u Trstu: „Što je u dekretu stavljeno da ste

naimenovani počasnim kon sulom to je međunarodno pra vilo po kome se sve države upravljaju kad imenuju kon sula podajnika ma koje druge države. Sad smo naimenovali jednog konsula u Parizu, a jed nog u Marselju i to na isti na čin kao i vas. Naredio sam bar jake, trebaće vam pečati i grb na kuću, ali sve to kad dobijete egzekvatur od vlade Austrije“. Zavidan nivo ustrojstva di plomatske službe Knjaževine Crne Gore ogleda se i u praće nju aktivnosti drugih država u suśedstvu Crne Gore i analizi ranju tih odnosa, što potvrđu je i depeša vojvode Gavra Vu

kovića upućena 25. jula 1895. Mitru Bakiću, crnogorskom diplomatskom predstavniku u Turskoj: „Kako se svakovrsne prilike razvijaju u našoj okoli ni na strani Arbanije i Stare Sr bije, to je potrebito da osnuje mo Konsulat u Peć. Toga radi najozbiljnije nastojte kod Por te da dobijete njeno pristaja nje za to. Kad se dobije prista janje Portino saopštiće vam se ime lica na koje pane izbor da na njega izištete egzekvatur“. Bečka konvencija o konzular nim odnosima iz 1963. godine kodifikovala je ovu oblast me đunarodnog prava, potvrdila dotadašnju praksu, kao i isti canje zastave i grba zemlje koju predstavljaju. Kuriozi tet je da konzularni odnosi s jednom državom mogu po stojati i ukoliko su diplomat ski odnosi prekinuti. Socijali stička Federativna Republika Jugoslavija, nakon rušenja či leanskog predśednika Aljen dea u državnom udaru, pre kida diplomatske odnose sa tom južnoameričkom ze mljom, ali su konzularni od nosi ipak nastavljeni. Ili kada je Titova Jugoslavija prizna la Demokratsku Republiku Njemačku, a Savezna Repu blika Njemačka u znak pro testa prekinula diplomatske odnose, uz ipak neprekinu ti kontinuitet u konzularnim odnosima. Zanimljivost je da u državi primateljici može biti više konzulata, (ambasa da samo jedna) i uglavnom se otvaraju u većim gradovima, ekonomski razvijenim pokra jinama i oblastima, ili u regi jama đe je koncentrisano ise ljeništvo države šiljateljice. Prestižna titula počasnih kon zula i danas je privlačna, po gotovo je značajna za manje države koje nemaju razgra natu diplomatsku mrežu. Odraz je časti i ośećaj privi legije predstavljati jednu su verenu državu i doprinijeti njenoj afirmaciji, a istovreme no biti rafinirana spona pove zivanja, njegovana nit ličnog, ali i prijateljstva među drža vama. Uzajamno poštovanje se podrazumijeva, uz unap ređenje povjerenja. Zamah snažnim krilima ponosnog crnogorskog dvoglavog orla daje obnova nezavisnosti Cr ne Gore da simbolično i gordo svije svoje gnijezdo i na lije pim zdanjima počasnih kon zula, naših prijatelja na Me diteranu, u Evropi, dalekoj Latinskoj i Śevernoj Ameri ci, potkontinentu Indiji, No vom Zelandu. Očekujemo da njegova velika krila slobode i prijateljstva slete i na druge zemlje i udaljene kontinente. (Autor je crnogorski diplomata)

Na tlu Nevesinja i Konjica ima po 3.000 primjeraka

Priredio: Slobodan ČUKIĆ Tokom vremena je na razne načine nestao izvjestan broj stećaka. Bilo je stradanja zbog slabog kvaliteta kamena, ali je sigurno da je znatno veći broj iskorišten za izgradnju stambenih zgrada, crkava, nadgrobnih spomenika, zatim cesta, mostova i drugih objekata

Pri utvrđivanju ukupnog bro ja stećaka moramo imati na umu činjenicu da je tokom vremena na razne načine ne stao izvjestan broj tih spome nika. Bilo je stradanja zbog slabog kvaliteta kamena, ali je sigurno da je znatno veći broj iskorišten za izgradnju stambenih zgrada, crkava, nadgrobnih spomenika, za tim cesta, mostova i drugih objekata. O nekim uništava njima postoje i podaci. Ta ko su stećci u Puškovcu kod Koraja preklesani u nišane, u Gučoj Gori kod Travnika su mnogi primjerci ugrađe ni u rimokatoličku crkvu i sa mostan, u Kruševljanima kod Nevesinja su ugrađeni u zido ve pravoslavne crkve, u Ro gatici su stećci poslužili kao građevinski materijal za ku će, mostove i ceste, a u Sege tu kod Trogira su ugrađeni u ogradu groblja. Takvih i slič nih uništavanja je sigurno bi lo u svim krajevima. Broj ne stalih stećaka nije malen. Ja sam prvobitno pretpostavio da je on mogao iznositi oko 20 odsto ukupnog broja, ali sam se kasnije uvjerio da je taj procenat mnogo veći, možda iznosi i čak 40 odsto (…) Hercegovina je zemlja kame na i klesara, pa je sasvim ra zumljivo što je tamo najveća gustoća ovih spomenika. Na relativno veliki broj stećaka u Hercegovini i u istočnoj Bo sni, posebno u istočnoj Her cegovini i jugoistočnoj Bosni, svakako je utjecala i okolnost da su oblasni gospodari — Kosače i Pavlovići, osobito Herceg Stjepan, pružali za štitu progonjenim sljedbeni cima srednjovjekovne Crkve bosanske. (…)

U Bosni i Hercegovini najve ći broj stećaka imaju hercego vačka opštinska područja, a u tome pogledu se svojim bro jem naročito ističu opštine

Nevesinje i Konjic, koje imaju svaka preko 3000 primjeraka. Među bosanskim opštinama se ističe Rogatica sa 2628 ste ćaka. U Hrvatskoj najviše ste ćaka ima opština Sinj (1313), u Crnoj Gori opština Nikšić (949), a u Srbiji opština Pri jepolje (523).

VREMENSKI PERIOD STEĆAKA

O vremenu postanka, trajanja i nestanka stećaka do sada su ispoljena vrlo različita, često vrlo pogrešna mišljenja. Ova konstatacija se više odnosi na stariju literaturu, ali i u novi joj to važno pitanje nije pre cizno i do kraja riješeno. A. Sapieha je rekao da su steć ci „vrlo stari spomenici” ko

Ako se uzme kao pouzdano datiranje nadgrobne ploče trebinj skog župana Grda (1151 — 1177), odnosno ako se ta ploča sasvim pouzdano tretira kao stećak, što bi, po mome mišljenju, bilo sasvim osnovano, onda ima razloga tvrdnji da ovi spomenici počinju još u drugoj polovini XII vijeka

ji su ga najviše podsjećali na scene na starim egipatskih i partskim spomenicima. Ka talinić je upotrijebio isti ne određeni vremenski termin „vrlo stari”. A. Boue je zabi lježio mišljenje nekih doma ćih ljudi da su stećci rimski spomenici, a sam je mislio da potječu iz prvih vremena ši renja kršćanstva u ovim kra jevima. A. Evans je stećke stavio u preistoriju i nazvao ih „kurioznim prehistorij skim druidskim spomendci ma”. A. J. Fosco je rekao da su to spomenici Feničana ko ji su u davna vremena živjeli u Dalmaciji. H. Sterneck je smatrao da stećci pripadaju

predrimskom vremenu a, ka ko se često nalaze na ilirskim gomilama ili u njihovoj nepo srednoj blizini, da pripadaju vremenu kojem i ilirski tu mulusi. Iako nije bio sasvim jasan, P. Kaer je stećke sta vio u preistoriju. A. Blau je dozvolio mogućnost da po tječu iz istočno-gotskog pe rioda. V. Lago ih je pripisao Slavenima, ali dok su još bili pagani. Nekoliko starijih na učnih radnika stećke su odre dili slavenskim periodom. Takvo stanovište je najprije izrazio G. Wilkinson rekavši da stećci potječu iz predtur skog perioda. V. Lago je izja vio da stećci ne mogu biti rim

Uništavanja stećaka je sigurno bilo u svim krajevima. Broj nestalih stećaka nije malen. Ja sam prvobitno pretpo stavio da je on mogao iznositi oko 20 odsto ukupnog broja, ali sam se kasnije uvjerio da je taj procenat mnogo veći, možda iznosi i 40 odsto

ski, kako to neki misle, zbog toga što nemaju rimskih nat pisa, nego da su slavenski, od nosno da su to „spomenici Hrvata i djelomično Srba . . .” F. Luschan je, prema nalazu novčića u grobovima, stećke datirao u XIV v., ali je za nji hovo postojanje uzeo nešto šire razdoblje — od XIII do XV v. Hoernes je stećke na zvao staroslavenskim spome nicima. K. Jireček je uzgred napomenuo da će „mnogo ka menja bez natpisa poticati iz tamnih vremena ranog sred njeg vijeka”, a F. Luschan ih je nazvao starim bosanskim spomendcima. Izražena su i vrlo koleblji va, kao i sasvim čudnovata mišljenja. Za A. J. Fosca sam već rekao da ih je pripisao Feničanima. V. Vuletić-Vu kasović je najprije mislio da su stećci iz predgrčkog i pre drimskog vremena, da pri padaju Abrigenima, a kasni je ih je, kao i Ć. Truhelka i F. Luschan, smatrao starim bo sanskim spomenicima. I Š. Ljubić se prilično dvoumio — najprije ih je stavio u sla venski paganski period, za tim u vrijeme prelaza Slave na iz paganstva u kršćanstvo, a potom je tvrdio da su to Hr vati upotrijebili rimske spo menike, odnosno da su svoje pravili po uzoru na rimske. I A. J. Evans je najprije mislio da se radi o preistorijskim, a kasnije o starim bosanskim spomenicima. Nije to davno bilo kada je naš etnolog dr S. Tomić stećke stavio u IV i V v. i pripisao ih Hunima. Otkrivanjem natpisa na ste

ćcima i njihovim čitanjem došlo se do putokaza za rje šavanje pitanja kronologije stećaka. Otuda u novijoj lite raturi sigurnije datiranje. (…) Većina novijih i savremenih naučnih radnika uglavnom se slažu sa datiranjem u širim potezima. Ima mnogo argu menata kojima se dokazuje postojanje stećaka u XIV i XV v., a sigurno je da oni egzisti raju i u prvoj polovini XVI v. Nije sasvim izvjesno kada se najranije javljaju ovi spome nici. Po nekim natpisima, kao i po nekim drugim svojstvi ma, stećaka je bilo i u XIII v., kao što je onaj sa natpi som iz Vidoštaka kod Stoca, iz 1231. god. Ako se uzme kao pouzdano datiranje nadgrob ne ploče trebinjskog župa na Grda (1151 — 1177. g.), od nosno ako se ta ploča sasvim pouzdano tretira kao stećak, što bi, po mome mišljenju, bi lo sasvim osnovano, onda ima razloga tvrdnji da ovi spome nici počinju još u drugoj po lovini XII v. To je rezonova nje na bazi natpisa. Približno istom zaključku možemo doći i drugim pu tem. U raspravi o oblicima stećaka, u narednom poglav lju knjige, došao sam do sa znanja da u osnovne oblike moramo uračunati i tanke, slabije obrađene, ploče koje su često bez ukrasa, a ako ih imaju, onda su to prvenstve no rozete, polumjeseci i kr stovi. Kako se takve ploče vrlo rano javljaju kao nadgrobni ci ne samo u našim nego i u drugim evropskim zemljama, kao prototip naših stećaka u obliku ploča, to bi bila osnova da i dobar broj takvih steća ka, iako nemaju natpisa, ura čunamo u najstarije primjer ke, u XIII, pa i u XII v. Pošto se vrlo rano javljaju i amorfni stećci (slični pločama i san ducima), i to često zajedno sa pomenutim pločama bez natpisa, to bismo i izvjestan broj ovakvih oblika, sa dosta razloga, mogli uvrstiti u naše najstarije stećke, iako za to za sada nemamo sasvim sigurne argumente. To sve upućuje na mogućnost prve pojave steća ka u XIII, pa i u XII v. Napominjem da je i I. Ren đeo izrazio mišljenje da ste ćaka ima i starijih od XIII v. U vezi s tim on je rekao kako mu se čini da se ti najstariji stećci nalaze u Dalmaciji i da im je tu kolijevka. Slično njemu misli li su i D. Mandić i A. Škobalj, ali su oni otišli u krajnost, pri pisujući stećke isključivo Hr vatima, i to još sa početkom iz vremena paganstva.

(Nastavlja

Dio natpisa

Dominik Mandić

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me osnivača: ograničenom za proizvodnju,

MALI OGLASI

NEKRETNINE

CENTAR-Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostranim par kingom. Objekat je vrhunske arhitekture, izuzetan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791

1

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov- Her cegovačka ulica, desetak metara od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786 2

RAZNO

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 3

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena.

PRODAJEM kanarince, crte že i pjesme. Tel. 069-051-526 4

BUREGDŽIJSKOJ radnji ST&IV potrebna radnica. Tel. 067/578-790

POTREBNA radnica za pro daju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565 6

NA seoskom području na periferiji Danilovgrada, potreban pomoćni radnik u plasteničkoj proizvodnji. Hrana i smještaj obezbijeđe ni. Plata po dogovoru. Tel: 069/ 221-550

LOGOTIP POBJEDE Urednica

PORTAL POBJEDE

OBJEKTIV

KULT

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Miloš Milošević i Nikola Latković inspiracija Anton NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank

Dana 24. septembra 2022. iznenada je u 76. godini preminuo naš dragi

VELJKO - SAVO Vladimirov ČELEBIĆ

Saučešće će se primati u Gradskoj kapeli dana 25. septembra od 12 do 15 časova i 26. septembra od 10 do 12 časova kada sa posmrtnim ostacima krećemo za selo Štitari gdje će se obaviti sa hrana u 15 časova.

Ožalošćena porodica: supruga MILEVA, sin VLADIMIR, ćerka VESNA, sestra ZORKA, bratanična BRANKA, sestrić MILOŠ, sestrična MILICA, unuci ANDRIJA i LAZAR, braća i sestra od stričeva, braća i sestre od ujaka, braća i sestre odtetaka i ostala mnogobrojna rodbina ČELEBIĆ i VUJOVIĆ

1225

Treći je dan od kada si otišao, voljeni moj OČE

Tri godine je od smrti voljene majke, svekrve i babe ĐINE

Voljena naša, vrijeme koje prolazi nije umanjilo bol i tugu za tobom.

Sjećanje na tebe nikada neće izblijediti.

Vječno ćeš biti u našim srcima, tvoj lik, ljubav i dobrota. Znamo da si negdje gore na sigurnom mjestu, da je sada i tvoj Milan sa tobom, da nas pazite i čuvate odozgo.

Vole vas vaši najmiliji, uvijek i zauvijek.

RATKO, SNEŽANA, AKI, ANA 1223

Četrdeset dana od kada nije sa nama naša voljena ZORICA KRALJEVIĆ

Prolaze dani, ali bol za tobom proći neće. Nedostaješ za sve što dolazi... Počivaj u miru.

Tvoja ćerka TANJA sa familijom 1213

ĐORĐE - ĐOKO Dušanov PERUNOVIĆ

Tvoje izmučeno tijelo dokusurila je prokleta korona. Vjerovao sam da ćeš i iz ove bitke izaći kao pobjednik, kao i svaki put do sada, ali najgori na ovoj planeti izmislili su smrto nosni virus protiv ljudi i tvoje izmučeno tijelo nije imalo šansu da preživi.

Toliko žalim za tobom i sve me podsjeća na tebe. Tako mi nedostaješ.

Živim za dan kad ćemo se ponovo vidjeti.

Siguran sam da si sada negdje na nekom boljem mjestu. Najbolji si.

Voli te tvoj BOŠKOVidimo se...

1193

POMENI

VESNA NOVAKOVIĆ

Nema te, Vesna, fali toplina zagrljaja, fališ, srećo, fali tvoj osmi jeh, tvoja dobrodošlica. Ali živiš u srcu tvoje sestre Dragane Marković i njene porodice. Sestra DRAGANA MARKOVIĆ   1224

SLOBODANKA BEBA VUJOTIĆ

Tek je godina prošla, teška kao vijek bez tebe. Uspomene su to ple kao i prvog dana, jer po srcu si još uvijek tu, dokle god ima nas. Vrijeme je najveća daljina među ljudima – jer je jedina ne premostiva prepreka.

Tvoji: LIDIJA, MIRJANA, DAMJAN, DANICA, MILENA, NIKOLINA i VLADIMIR 1221

Draga

BEĆKA

Hvala ti za svaku tvoju toplu riječ, i prijateljstvo koje si mi pru žila.

LIDA ĐUKANOVIĆ 1222

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456 3. 26. 9.

Dvije godine je od smrti našeg jedinog brata

Navršava se godinu dana od smrti našeg

Mila naša

VOJISLAVA – DUJA JOVANOVIĆA

Tuguju za tobom, sestre BEKA i LOKA

Draga naša majko,

DANICA VUJOVIĆ

Navršava se četrdeset dana od tvoga odlaska, četrdeset svanuća bez tebe, bez tvoga osmijeha i tvoje podrške. Tužno je doći u grad u kojem više ne postojiš ti, u kojem ne sija sunce tvoga bića. I septembar je drugačiji bez tvoga prisustva, i kućni prag je ogoljeniji bez tvojih dočeka i ispraćaja. Sa preobraženjem prirode i ljudi i ti si nas napustila, sa suzom, ali tiho i nikog ne remeteći. I ništa više nije isto.

Nadajući se da si mir našla na nekom drugom mjestu ka kojem svi hodimo, čuvaćemo uspomenu na tebe i od nje gradićemo tvrđavu neosvojivu, tvrđavu braniteljku i duše hraniteljku.

Tvoji VLADAN i LOLA

VESELINA Ilijinog VUJOVIĆA

Dani prolaze, a bol ostaje u našim srcima, gdje te čuvamo od zaborava.

Tvoji VELIMIR, ČEDOMIR i BOSILJKA sa porodicama 1207

Dana 28. septembra navršava se godina dana od kada nije sa nama naš dragi

DRAGA

Dvije su godine a nas boli kao one tužne noći kada si nas ostavila.

Zauvijek si u našim srcima, s ljubavlju, ponosom i poštovanjem.

Vole te, ANĐELKA, ALEN i IRENA 1198

Dvije godine od smrti

BRANKO DŽANKIĆ

U tišini vječnog mira neka te prati naša ljubav i ponos na tebe koji su jači od vremena i zaborava. U nedjelju, 25. septembra uža porodica će posjetiti vječnu kuću – Gornji Crnci.

Porodica DŽANKIĆ 1194

VELIMIR – VELJO KOVAČEVIĆ

Dragi naš Veliša, prođe godina dana bez tebe, godina tuge, sjećanja i bola. Mnogo nam nedostaješ i nedostajaćeš uvijek.

DRAGICE ĆERANIĆ

Počivaj u tišini vječnog mira u zagrljaju tvog oca Veljka i brata Dragana u grudi crnogorske zemlje koju si beskrajno voljela. Mi ćemo te sa ponosom čuvati od zaborava, sjećajući se najljepših uspomena na tebe.

Žale za tobom: VESNA i BATO RAULOVIĆ sa porodicom 1216 Godina dana od smrti mog brata

Godina dana je od smrti

BRANKA M. DŽANKIĆA

Puno si, brate, ostavio dobrih uspomena i dobrih djela da ne možeš da se zaboraviš. Mi te pamtimo po dobru da te nikad ne zaboravimo. Počivaj u miru.

Sestra DRAGICA, DALIBOR i DAVOR sa porodicama

BRANKA DŽANKIĆA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Po dobru ćemo te pamtiti, sa ponosom pominjati i od zaborava čuvati.

Sestra BISERKA MIRANOVIĆ sa porodicom 1196

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 26. septembra 2022. je godina dana od kada nije sa nama

TVOJA PORODICA

Danas su dvije godine od kada nije sa nama naša voljena i nikad prežaljena

DRAGICA Veljkova ĆERANIĆ

Otišla si, sine, tako tiho i dostojanstveno kao što si i živjela, a svoju majku ostavi u vječnoj tuzi. Sestro moja, sve decenije pored tebe su bile malo a sva vječnost bi bila nedovoljna da zaustavi tugu što smo te prerano izgubili. Zauvijek si u našim srcima i duši.

Septembra 18. porodica je posjetila tvoju tužnu kuću.

1211

Voljeni naš

GAGO

Tuga i bol se ne mjere vremenom, već prazninom koju si ostavila u našim srcima. Fali nam tvoje prisustvo, tvoj osmijeh, tvoj zagrljaj. Fali da te zagrlimo. Znala si koliko te volimo, ali nikad nećeš saznati koliko nam nedostaješ.

Tvoja neutješna PORODICA

DRAGICI

Čuvamo sjećanje i sve vrijeme koje smo zajedno sa To bom srećno proveli. Nedostaješ...

Voljena naša,

Traješ kroz svaki damar naših bića. Tako nam je toplije, jer Ti i jesi bila naše sunce.

NADA i BAJO sa porodicom

Tvoja JELENA sa porodicom 1197

Vole te tvoji BATAN, SLAĐA, ALEKSEJ i ZOJA

Našoj

GAGO

DRAGICA ĆERANIĆ

DRAGICA ĆERANIĆ

Dvije godine od Tvog odlaska. Od tebe se ne možemo oprostiti. Ti – postojano kao najbolje u nama.

JOVANA, ŽELJKO i SAVA GRBOVIĆ 1217

Dvije godine je otkako nas je napustila

Nedostaje mnogo tvoja riječ i pažnja. BOŽO i BRANO MIĆUNOVIĆ 1218

DRAGICA ĆERANIĆ

DRAGICA ĆERANIĆ

Neka te anđeli čuvaju.

Živiš u našim pričama i sjećanju.

SAVA VUJOVIĆ

DRAGAN GRUJIČIĆ

Navršava se godinu dana od smrti naše drage i voljene majke

Navršava se četrdeset dana od smrti

Прошло је тужних и болних годину дана од смрти нам драгог и вољеног супруга, оца и деде

MILICE VUKAJLOVIĆ

Prošla je godina dana ispunjena nezamislivom tugom i nepodnošljivom prazninom... Najteža i najbolnija godina. Nedostaje nam tvoj osmijeh da nas dočeka i razoruža sve brige i strahove. Nedostaje nam tvoje plemenito srce i mudra riječ da nam pruže utjehu i razumijevanje, podršku i snagu. Nedostaje nam tvoj brižni dodir, topli zagrljaj da svoju unučad utopiš u naručju bezuslovne ljubavi.

Uvijek si bila uz nas... skromna i tiha, nepokolebljiva i snažna, plemenita i dostojanstvena. Nosila si nas ispod srca i u srcu... u zabrinutom pogledu, neprospavanoj noći, strpljivom uzdahu i najljepšem osmijehu. Nedostaješ... Zadužila si i zaslužila svu ljubav i dobrotu ovog svijeta.

Neka te anđeli i tata čuvaju.

U nedjelju, 25. septembra 2022. u 10 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.

MIRKA KOSTIĆA

Ostaje trajno i iskreno sjećanje na našeg dragog zeta i tetka.

KSENIJA, BALŠA, STEFAN i TAMARA 1212

Osam godina od kada nije sa nama

1200

Željo naša, vratila si se zvijezdama, a nama je tvojom smrću nestala bezrezervna ljubav i toplina u našem domu, nema one veselosti ni spokojstva. Nedostaje nam tvoj osmijeh, zaštitnički zagrljaj, podrška u svemu, a fale nemjerljivo i tvoji savjeti. Nepomireni sa istinom, tuguju i vole te: suprug, sinovi, snahe, unučad, brat, sestre, sestrići, sestrične. S ljubavlju koja i smrt pobjeđuje, ponosni što smo dio tebe, vole te i zaboravu ne daju

porodice NOVAKOVIĆ i BOŽOVIĆ

DRAGAN – RAJO RAIČEVIĆ

Godine koje prolaze ne umanjuju bol i prazninu koju osjećamo što nisi sa nama. Nedostaje nam tvoja snaga, tvoje „riješićemo“, nedostaješ nam da si tu pored nas. Sa ponosom i ljubavlju čuvamo te u srcima.

Tvoje, GIGA, ANA i MILENA

1209

Osam predugih godina od kada nije sa nama moj TATA

Koliko je neistine u rečenici „da vrijeme liječi sve“. Navikneš da živiš sa bolom i prazninom.

Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažem koliko te volim i koliko mi nedostaješ.

Tvoja ANA sa porodicom 1210

Osam godina

MIRKO JOVANOVIĆ

Nedostaješ svaki dan u našim životima, ali vječno živiš u našim srcima.

TVOJA PORODICA

МИЛОЈА ПАНИЋА 1933–2021.

Вријеме које је прошло, за нас нема трајање. Недостајеш свима, а твоје мјесто испунили смо успоменама и сјећањем на тебе. У нашим си срцима, док живимо.

У недјељу, 25. септембра у 10 часова, твоји најближи ће посјетити твоју вјечну кућу.

Супруга НАДА, син ВЛАДИМИР, кћерке НАТАША и ТАМАРА, зет ЗОРАН, унучад ЈЕЛЕНА, КАТЈА и СТЕВАН 1204

SJEĆANJE

MILOJE PANIĆ

Čuvamo te od zaborava, sjećajući se tvoje plemenite duše, blagog pogleda, lijepih riječi. Nedostaješ, prijatelju.

NIKOLA GAZIVODA sa porodicom 1202 Godina dana prođe od kada nije sa nama naš voljeni i poštovani

DRAGAN - RAJO RAIČEVIĆ

Otišao si, voljeni brate, ali iz moje duše i suze nećeš otići nikada. Sestra MACA 1199

Neka tvoj častan život i plemenita duša počiva u miru, a nama ostaje da te čuvamo od zaborava.

ZDRAVKO i BOŽIDARKA KRAGIĆ sa porodicom 1203

OGLASNO ODJELJENJE 020-202-455, 020-202-456

Tvoje kćerke SANJA i TANJA sa porodicama

Pola godine je od smrti naše neprežaljene

VESNE NOVAKOVIĆ