Dnevni list Pobjeda 25.11.2021.

Četvrtak, 25. novembar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20124 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

CETINJE: Protest zaposlenih na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost uz podršku studenata i nekoliko stotina građana

Ako ne budu prestali pritisci na FCJK, vidimo se u Podgorici U znak protesta zbog obustave finansiranja i ukidanja zaštitarske službe, zaposleni na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost uz podršku studenata i nekoliko stotina građana okupili su se juče ispred zdanja bivšeg Ministarstva kulture na Cetinju. Na protestu je ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić pozvana da se okane pritiska na FCJK i da izvrši sve obaveze prema Fakultetu, jer će u suprotnom, kako je najavljeno, doći do još masovnijeg protesta u Podgorici.

- To je tako zato što se FCJK ne povija kao trska pred velikosrpskim vjetrovima koji duvaju iz Vlade u Podgorici. To je tako zato što nijesmo ćutke htjeli posmatrati kako nam pred očima nestaju vrijednosti na kojima nam je zavidio cijeli region – rekao je dekan FCJK Adnan Čirgić.

STR. 8. i 9.

Da li je Vlada pomogla organizaciju ustoličenja Joanikija sa 200 hiljada?!

» Tri puta je tokom

S. VASILJEVIĆ

S. VASILJEVIĆ

IZA KULISA: Izvori Pobjede tvrde da je kabinet premijera Krivokapića, novcem građana, netransparentno pomogao Crkvu Srbije za procesiju 5. septembra

sjednica saopšteno da je Vlada posredno pomogla ustoličenje - kazao je izvor našeg lista iz Vlade Crne Gore. » Pobjedi je iz Ministarstva finansija rečeno da nije tačno da je Vlada Crne Gore finansirala ustoličenje 5. septembra i za tu namjenu izdvojila 200 hiljada eura iz državnog trezora, niti postoji odluka Vlade STR. 2.

D.MIJATOVIĆ

AFERA ZA AFEROM: Pred Odborom za bezbjednost i odbranu ministarka odbrane odgovarala na pitanja o slučaju „kadeti“, Administrativnom odboru stigao zahtjev da joj se skine imunitet zbog slučajeva nezakonitog zapošljavanja i imenovanja

NOVI SUKOBI: Vicepremijer pozvao Demokrate da odluče je li im bliža Ura ili DF, poslanik Martinović odgovorio da je stranka vicepremijera tražila premijersku funkciju

Abazović: Ko može do 41 poslanika, neka izvoli STR. 4.

STR. 2. i 3.

PODGORICA: Nova promenada uz Moraču već privlači brojne građane

Tvrde da To Montenegro nije STR. 6. htio njihove usluge

I.MANDIĆ

Umjesto da ponudi odgovore, Injac insinuacijama napala Konjevića i Boškovića

Radnici angažovani u MA u stečaju negirali da su doprinijeli gubitku novog avio-prevoznika

Uživanje u suncu i pogledu na rijeku STR. 17.

2

Politika

Četvrtak, 25. novembar 2021.

IZA KULISA: Izvori Pobjede tvrde da je kabinet premijera Krivokapića, novcem građana netransparentno pomogao Crkvu Srbije za procesiju 5. septembra

S.VASILJEVIĆ

Da li je Vlada pomogla organizaciju ustoličenja Joanikija sa 200 hiljada?!

Ustoličenje Joanikija

PODGORICA - Vlada premijera Zdravka Krivokapića pomogla je organizaciju ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija iznosom od oko 200 hiljada eura, saopštila su dva izvora iz Vlade, navodeći da je ta ,,operacija“ izvedena kroz uplate više tranši iz budžetske rezerve.

– Tri puta je na sjednicama saopšten podatak o posrednoj pomoći Vlade ustoličenju u iznosu od oko 200 hiljada eura.

Kada je krajem avgusta pregovarano sa predstavnicima Crkve Srbije o broju zvanica koje će prisustvovati ceremoniji, iskazana je namjera o finansijskoj pomoći. O svemu je razgovarano na sjednicama Vlade održanim prije ustoličenja kao i u ,,gluvoj sobi“ u Vladi u kojoj su donošene odluke o akciji na Cetinju – precizirao je prvi izvor Pobjede.

Izvori Pobjede kažu da je motiv za ovakvu odluku vjerovatno da se amortizuje bijes Beogradske patrijaršije zbog Krivokapićevog odbijanja da 27. maja potpiše usaglašenu verziju temeljnog ugovora Vlade Crne Gore i Crkve Srbije. Organizovanje ustoličenja i podrška novcem je bila opcija da Vlada povrati izgubljeno povjerenje Crkve, tvrdi izvor Pobjede Drugi izvor Pobjede je saopštio da je sa tom odlukom bila upoznata većina članova Vlade, a i da je čitav posao obavljen najvjerovatnije preko Ministarstva finansija.

– Jasno je da je takvu transakciju mogao

Večeru u podrumu ,,Plantaža“ platila Crkva, zvanice čašćene pićem Nakon helikopterskog ustoličenja na Cetinju, Crkva Srbije je, u čast dolaska patrijarha srpskog Porfirija i ustoličenja mitropolita Joanikija organizovala svečani ručak u Šipčaniku u okviru vinarije ,,Plantaža 13. jul“.

Prema informacijama Pobjede, za tu priliku je brendirano 1.000 boca vina Plantaža koje je nazvano ,,Axios“ i dijeljeno je zvanicama i prijateljima Crkve. Svečanom ručku su prisustvovali i ministri u Vladi Crne Gore, brojni poslanici parlamentarne većine, predstavnici srpskih udruženja, kao i više direktora državnih preduzeća.

Zakup objekta i svečani ručak platila je Crkva Srbije dok je piće koje je služeno bio dar Plantaža.

Svečanost u vinariji u Šipčaniku

da odobri premijer Krivokapić, a da je tehnički operacionalizuje Ministarstvo finansija – rekao je drugi izvor Pobjede.

Izvori Pobjede kažu da je motiv za ovakvu odluku vjerovatno da se amortizuje bijes Beogradske patrijaršije zbog

Ministarstvo finansija: Nijesmo finansirali ustoličenje Nije tačno da je Vlada Crne Gore finansirala ustoličenje od 5. septembra i za tu namjenu izdvojila 200 hiljada eura. Nijedna transakcija te vrste nije evidentirana sa glavnog računa državnog trezora, niti postoji odluka Vlade o finansiranju ustoličenja koja je na realizaciju dostavljena Ministarstvu finansija, saopšteno je Pobjedi iz resora Milojka Spajića.

Krivokapićevog upornog odbijanja da 27. maja potpiše usaglašenu verziju temeljnog ugovora Crne Gore i Crkve Srbije.

– Organizovanje ustoličenja i podrška novcem je bila opcija da Vlada povrati izgubljeno povjerenje Crkve – tvrdi izvor Pobjede.

Vlada je prije ustoličenja održala sjednice 27. avgusta i 2. Septembra, ali na njima, makar prema zvaničnim saopštenjima, nije bilo ni riječi o ustoličenju.

Izvori Pobjede tvrde da su sa tajnom odlukom o finansiranju upoznati i svi članovi neformalnog tijela sastavljenog od predstavnika Vlade i političara koje je donosilo odluke o Cetinju.

Na fotografiji koju je objavio Krivokapić, tokom krize na Cetinju, a koja je na društvenim mrežama nazvana ,,Var soba“, vide se poslanici Marko Milačić i Momo Koprivica, ministri finansija i socijalnog staranja i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović, šef ANB-a Dejan Vukšić, ministarka odbrane Olivera Injac i široj javnosti nepoznata ženska osoba za koju se kasnije tvrdilo da je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede?!

Formacijski, poslanicima Milačiću i Koprivici nije tu mjesto jer ne pripadaju državnom vrhu kao i nepoznatoj ženskoj osobi, jer se ne radi o članovima Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

Zanimljivo je da na fotografijama nema koordinatora bezbjednosnog sektora Dritana Abazovića, ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina koji su, po navodima provladinih medija, u tom periodu boravili u drugoj kancelariji.

N. ZEČEVIĆ

AFERA ZA AFEROM: Administrativnom o

Umje Injac napa PODGORICA – Baš na dan kada je Odbor za bezbjednost i odbranu zakazao kontrolno saslušanje ministarke odbrane Olivere Injac u slučaju „kadeti“, zbog sumnji da je nezakonito postupala, Administrativnom odboru dostavljen je zahtjev da joj se skine imunitet zbog drugih afera – nezakonitog zapošljavanja i imenovanja.

– Sticajem okolnosti danas smo dobili zahtjev za skidanje Vašeg imuniteta, jer ste prekršili Zakon i član 130. Ustava, kada ste zaobišli Savjet za odbranu i bezbjednost koji je jedini, po Ustavu, ovlašćen da imenuje i razrješava aktivna vojna lica – saopštio je juče na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu Raško Konjević (SDP) na kojoj je saslušana ministarka Injac zbog eventualnih zloupotreba prilikom konkursa za odlazak kadeta na vojne akademije u inostranstvo.

Protiv ministarke Injac podnešeno je više krivičnih prijava zbog nezakonitog postupanja i raznih zloupotreba, a Specijalno tužilaštvo je, postupajući u slučaju dvije prijave, formiralo predmet i još polovinom oktobra zatražilo da joj bude skinut imunitet. Sumnjiče je za zloupotrebu položaja i nezakonito zapošljavanje – u slučaju penzionera Miodraga Jokanovića, kojeg je bila postavila za šefa Obavještajno-bezbjednosnog direktorata, ali mu je ubrzo uručila i otkaz, te u slučaju imenovanja Veljka Mališića na jednu, pa na drugu poziciju u Ministarstvu odbrane.

Kontrolno saslušanje koje je održano juče zbog afere „kadeti“ inicirao je Raško Konjević, a kako je rekao, niz postupaka koji su uslijedili nakon donošenja odluke o izboru kandidata za školovanje na vojnim akademijama u Grčkoj, pokazao je da „pravo Vladi nije jača strana“.

Podsjetio je kako je Vlada, 15-ak dana nakon što je Komisija za žalbe poništila odluku za izbor kadeta, na elektronskoj sjednici donijela rješenje o prestanku mandata predsjednici i članovima te komisije. Konjević je pročitao i obrazloženje Vlade u kome se, kako je naveo, direktno optužuje ministarka Injac.

– Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija (Tamara Srzentić) u obrazloženju kaže da joj je Injac uputila dopis kojim je obavijestila o propustima u radu Komisije za žalbe – rekao je Konjević i dodao da ministarka odbrane nema nad-

Politika

Četvrtak, 25. novembar 2021.

3

: Pred Odborom za bezbjednost i odbranu ministarka odbrane odgovarala na pitanja o slučaju „kadeti“, odboru stigao zahtjev da joj se skine imunitet zbog slučajeva nezakonitog zapošljavanja i imenovanja

esto da ponudi odgovore, optužbama i insinuacijama ala Konjevića i Boškovića Poslanik SDP-a je, čitajući oglas za prijavu kadeta, ministarku optužio da je trgovala uticajem – odbijanjem da na školovanje u Grčku pošalje sina specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, na šta je Injac odgovorila da bi to bilo tačno kada bi se oglasi čitali „na preskok“ što je, kako tvrdi ona, Konjević učinio D.MIJATOVIĆ

Krivokapić i Sekulović nijesu došli Pred Odborom za bezbjednost i odbranu na temu „nezakonitio upravljanje aktivnostima Uprave policije i ugrožavanje njene političke i ideološke neutralnosti i operativne nezavisnosti“ tokom događaja na Cetinju 4. i 5. septembra, juče je trebalo da budu saslušani premijer Zdravko Krivokapić i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, ali se oni nijesu pojavili.

Krivokapić je Odbor obavije-

stio da odluka o kontrolnom saslušanju nije utemeljena Ustavom, Zakonom i Poslovnikom Skupštine, te da ga zato ni na koji način ne obavezuje.

Sekulović je, sa druge strane, svoj nedolazak opravdao time što se pozivu za saslušanje nije odazvao ni premijer.

Predsjedavajući Odborom Milan Knežević ocijenio je da je riječ o ponavljanju nezakonitog ponašanja premijera koji, kako je rekao, izbjegavajući svoje obaveze i dužnosti

Knežević istražuje je li bila ideja da Joanikije i Porfirije maskirani kao medicinsko osoblje dođu na Cetinje

Sa sjednice Odbora

ležnost da utvrđuje propuste u radu drugog organa, odnosno u postupcima Komisije za žalbe koja je poništila konkurs.

Objasnio je da je Upravni sud naložio postupanje Komisije za žalbe, te samim tim utvrdio i njenu nadležnost.

– Vaše postupanje je samo potvrda jednog manira u ponašanju koje Vi, kao ministarka odbrane, imate u ovih 11 mjeseci mandata Vlade – rekao je Konjević.

Poslanik SDP-a je, čitajući oglas za prijavu kadeta, ministarku optužio da je trgovala uticajem odbijanjem da na školovanje u Grčku pošalje sina specijalne Iz Agencije za sprječavanje korupcije oglasili su se sinoć reagovanjem na komentare ministarke Olivere Injac tokom kontrolnog saslušanja na Odboru za bezbjednost i odbranu, navodeći da je u slučaju ove institucije saopštila neistine.

U reagovanju ističu kako je Injac nekoliko puta „naglašavala značaj činjenica kao osnove za donošenje ispravnih zaključaka, kazavši, između ostalog, i to da javna riječ mora da bude odgovorna i tačna“, ali da se, pominjući Agenciju, „sama nije pridržavala tih načela“.

tužiteljke Lidije Mitrović, na šta je Injac odgovorila da bi to bilo tačno kada bi se oglasi čitali „na preskok“ što je, kako tvrdi ona, Konjević učinio.

Ministarka je navela i da je sve što je rekao Konjević netačno.

Ocijenila je i da neki političari u javnosti svjesno konstruišu afere.

– Neko silom na sramotu pokušava da instalira aferu. Prvo donesete zaključak, pa tek onda utvrđujete činjenično stanje.

Po tome se vi i ja razlikujemo – kazala je Injac, obraćajući se Konjeviću.

Ministarka je ponovila da je sin specijalne tužiteljke Marko

Mitrović imao manji broj bodova u odnosu dva prvorangirana kandidata.

– Nije tačno da su na obuku poslati lošiji kandidati, već oni koji su bili najbolji. Rekla sam da će ići najbolji i najbolji su i otišli.

To što među njima nije bio i on, ne znači da neće otići u sklopu nekih drugih konkursa – kazala je Injac i dodala da Mitroviću želi sve najbolje.

Na to je Konjević podsjetio ministarku da joj ovo nije prvi put da se sumnjiči za kršenje zakona, na šta je ona zaprijetila da će objelodaniti ono što je on radio dok je bio ministar.

– Ohrabrujem vas da to uradite.

Milan Knežević kazao je juče i da se neće smiriti dok se ne utvrde sve činjenice vezane za događaje koji su na Cetinju prethodili ustoličenju mitropolita Joanikija Mićovića, ali i ispričao da su pojedini ministri u Vladi tom prilikom predlagali da se mitropolit i patrijarh Porfirije preruše u medicinsko osoblje i ambulantnim koli-

Iznesite sve što imate – odgovorio je Konjević.

Ministarka je kazala i da Mitrović, zbog nepotpisanog ugovora sa Ministarstvom odbrane, nema status kadeta, pa samim tim ni zakonsko pravo na žalbu na rezultate konkursa. Ona tvrdi i da je njegova žalba na rezultate konkursa neosnovana, te da je odluka Komisije za žalbe donešena prije izjašnjenja Mi-

ASK: Ministarku demantuju dokumenta - Ministarka Injac je navela da je mišljenje Agencije o postupku sprovođenja javnog oglasa Ministarstva odbrane za izbor šestoro kadeta/kadetkinja za obrazovanje na vojnim akademijama u Grčkoj „stiglo dva dana prije nego smo (Ministarstvo odbrane, prim. a.) poslali svu dokumentaciju“, što ne odgovara činjeničnom stanju – kategorični su oni.

Ministarstvo odbrane, kako su istakli, 2. novembra im je dostavilo izjašnjenje sa pratećom dokumentacijom, koju je

osam dana kasnije dopunilo, te da je nakon toga, Agencija, 15. novembra donijela mišljenje.

– To nije bio jedini primjer razmimoilaženja sa istinom ministarke Injac, koja je saopštila da je u prekršajnom postupku koji je podnijet protiv nje zbog dostavljanja netačnih i nepotpunih podataka u izvještaju o prihodima i imovini „jedna hrabra žena, sudija... procijenila da Agencija za sprječavanje korupcije nije postupila u skladu sa zakonom i oslobodila me“ –

naveli su u reagovanju.

Dokumenta je, poručuju oni, demantuju.

– Rješavajući u prekršajnom postupku protiv nje, Sud za prekršaje u Podgorici je 30. juna izrekao opomenu ministarki zbog toga što je počinila prekršaj iz člana 103 stav 1 tačka 23 u vezi sa članom 23 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije – podsjetili su ministarku, uz poruku da bi trebalo da se pridržava principa da „javna riječ mora biti odgovorna i tačna“.

ma prođu kroz barikade na Belvederu.

– Neću se smiriti dok ne saznam je li istina da su neki ministri predlagali da se patrijarh i mitropolit maskiraju u medicinsko osoblje i tako zamaskirani smjeste u ambulantno vozilo hitne pomoći i pod rotacijama pređu Belveder. Neću se smiriti dok ne saznam da li je tačno i ko je

nistarstva odbrane.

Optužila je Konjevića da ima kumovske veze sa porodicom Mitrović, što je on negirao saopštavajući joj ko su njegovi kumovi.

Injac je potom optužila svog prethodnika, sada poslanika i člana Odbora za bezbjednost Predraga Boškovića da je raspisivao konkurse za dva, a na obuke slao osam kandidata.

Bošković joj je na to sugerisao kako nema potrebe da se toliko bavi njime, već da treba da pogleda sebe.

– Vama treba stručna pravna pomoć. Ne znam ko Vas savjetuje, ali Vas pogrešno savjetuje i navodi na tanak led – kazao je Bošković.

Rekao je i kako je činjenica da je mladi momak diskriminisan i pitao Injac zašto je, ako je smatrala da Mitrović nije dobar kandidat, tražila i treće mjesto za školovanje u Grčkoj, na šta ona nije precizno odgovorila.

Odgovarajući na pitanje drugog poslanika DPS-a Branka Čavora, rekla je da je razlog što treći kandidat nije otišao na školovanje u Grčku to što

pokušava da derogira značaj tog odbora i Skupštine.

– Plašim se da premijer time derogira i svoju funkciju.

Neću odustati od toga da premijer poštuje Ustav i zakone dok je na toj poziciji i kada dođe do promjena u tužilaštvu zahtijevaću tumačenje njegovog neodazivanja pozivima za kontrolno saslušanje – najavio je Knežević.

Stavove Kneževića podržali su opozicioni poslanici Konjević i Bošković. saopštio da postoji nekakav dron koji nosi kilo eksploziva i koji je trebalo da se zaleti na Cetinjski manastir i ubije mitropolita i patrijarha. Sve dok sam na ovoj poziciji insistiraću da se utvrdi istina koliko god bude bolna – naveo je Knežević.

Poslanik DPS-a Predrag Bošković predložio je da se na kontrolno saslušanje pozove generalna sekretarka Vlade Žana PraščevićMilačić koja je, u ime premijera, ministru unutrašnjih poslova uručila nezakonito uputstvo o postupanju, kojim je on namjeravao da preuzme komandu policijom.

nije bilo konkursa.

– U tom trenutku je bilo bespredmetno da ga raspišemo i čekamo još dva mjeseca da se uputi. To ne bi bilo ni odgovorno prema grčkoj akademiji – navela je ona.

Najavila je i da razmišlja, kako bi se ubuduće izbjegla sumnja u to da su konkursi namješteni, da pokrene inicijativu da akademije koje primaju kandidate ujedno budu i te koje procjenjuju njihove sposobnosti. Objasnila je kako upravo na takav način funkcionišu američke vojne akademije.

S obzirom na to da je postupak o eventualnim zloupotrebama Injac u slučaju konkursa za školovanje kadeta na vojnu akademiju u Grčkoj otvoren pred drugim nadležnim institucijama, članovi Odbora za bezbjednost i odbranu prihvatili su prijedlog predsjedavajućeg Milana Kneževića da to parlamentarno radno tijelo ne usvaja zaključak koji će uputiti Skupštini.

Umjesto toga, članovi Odbora jednoglasno su usvojili izvještaj o kontrolnom saslušanju ministarke odbrane. Đ. ĆORIĆ

4

Politika

Četvrtak, 25. novembar 2021.

NOVI SUKOBI: Vicepremijer pozvao Demokrate da odluče je li im bliža Ura ili DF, poslanik Martinović odgovorio da je stranka vicepremijera tražila premijersku funkciju

Abazović: Ko može do 41 poslanika, neka izvoli PODGORICA – Potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović poručio je Demokratama da bi trebalo da odluče je li im bliža njegova partija ili Demokratski front.

On je komentarisao izjavu predsjednika Skupštine Alekse Bečića koji je kazao da će Demokratska Crna Gora razmotriti svaki prijedlog koji usaglase njihovi koalicioni partneri na vlasti, a koji su odbili rekonstrukciju Vlade.

Prethodno je Demokratski front ponudio novu platformu kao posljednje rješenje aktuelne krize i kroz nju pozvao Uru i Demokrate da predlože novog premijera. Na taj prijedlog, iz Bečićeve stranke su u više navrata odgovorili da je na DF-u i Uri da usaglase model koji bi okončao krizu, jer su oni ti koji su odbili rekonstrukciju.

Abazović je poručio Demokratama da moraju da odluče koji koalicioni partner im je bliži i kazao da on nema ambiciju da bude premijer, već da želi da pomogne Crnoj Gori da izađe iz krize.

– Ako Demokrate i DF mogu da nađu zamjenu Uri, ja bih bio srećan i zadovoljan. Ko god može da dođe do 41 poslanika, neka izvoli. Međutim, ovdje ljudi nemaju ideje i onda urušavaju one koji žele da uspostave model koji može da funkcioniše – istakao je Abazović.

Ocijenio je da u ponudi DF-a nema ničega novog i naglasio i da je pozicija njegove stranke kristalno jasna.

– Ko hoće u voz za Evropsku uniju sa nama, može da se vozi besplatno. Ko neće, srećan mu put – rekao je on.

Vidjeće, dodao je, da li će imati podršku da izglasaju budžet i kazao da postoji mogućnost da uđemo u 2022. godinu, a da se on ne usvoji.

- Vrlo je moguće to, jer ako je DF u vladi onda je on dobar, a ako DF nije u vladi, onda im ne valja – kazao je Abazović.

Dritan Abazović



Ako Demokrate i DF mogu da nađu zamjenu Uri, ja bih bio srećan i zadovoljan. Ko god može da dođe do 41 poslanika, neka izvoli. Međutim, ovdje ljudi nemaju ideje i onda urušavaju one koji žele da uspostave model koji može da funkcioniše – istakao je Abazović

Na izjavu vicepremijera reagovao je poslanik Demokrata Vladimir Martinović koji je poručio da su toj stranci jasni izbori i pojasnio da su njihovi

putokazi izborna volja građana, evropske i evroatlantske integracije. Istakao je i da je Abazović u proteklih godinu dana više vremena proveo sa

liderima DF-a nego svi ostali iz parlamenta.

- Nema ničeg spornog u tome, samo priznajte da ste sa njima pisali tužilačke zakone, a ne sa nama. Da ste sa njima dogovarali Tužilački savjet, a ne sa nama. Da ste od Mandića, sa kim ste se vidjeli prije par dana, tražili da budete premijer i to je nešto što su oni javno saopštili. Zato nemojte drugima da dijelite lekcije – poručio je Martinović. Ž. Z.

DF: Platformom predviđeno da su izbori 2024. godine Platforma Demokratskog fronta o izboru nove vlade podrazumijeva njeno trajanje do 2024. godine – pojasnili su iz ovog političkog saveza nakon što su iz Demokrata poručili da će razmatrati jedino one prijedloge o rješenju političke krize koji budu garantovali da neće biti vanrednih parlamentarnih izbora.

Podsjetili su i da su ranije pristali na rekonstrukciju, ali da je ta opcija propala jer poslanicima Ure nije odgovaralo takvo rješenje, već poručili da bi najbolje bilo da sve ostane kako jeste.

- I sada kada imamo priliku da dođemo do poštenog dogovora, opet neko ucjenjuje.

Drugosrbijanski tabloid Vijesti je od trenutka saopštavanja naše platforme otpočeo odvratnu kampanju protiv tog prijedloga kako bi disciplinovali stranku za koju procjenjuju da je njihova privatna svojina – poručili su iz DF-a.

Smatraju da je njihova ponuda pošten korak ka rješavanju teške političke krize i da bi bilo prirodno da sa postojećim partnerima dođu do novog dogovora. Istakli su i da je za njih prihvatljiv stav predsjednika Demosa Miodraga Lekića koji je saopštio da bi za pad Vlade odgovarao samo onaj koji odstupi od koalicionog sporazuma.

Lider Albanske alternative o rješenjima političke krize u državi

Đeljošaj: Manjine spremne da podrže Abazovića za premijera, vlada bez DPS-a PODGORICA- Manjine su spremne da podrže Dritana Abazovića kao premijera. Tražimo da nas u tome podrži DPS, a mi da napravimo vladu, bez DPS-a. Dajte nam jednu godinu i onda da idemo na izbore, kazao je lider Albanske alternative Nik Đeljošaj u emisiji ,,U sred srijede“ Gradske TV. Kako je rekao, tako bi se napravila dugoročna stabilnost.

-Manjine da idu sa GP Ura i da imamo i dvije građanske partije.

Ali DPS neće moći da bude dio te vlade. Neka je podržava, ali ne kao što DF podržava ovu, jer nam takva podrška ne treba. Podržite nas da ostvarimo zakonska rješenja i sve ono što traži od nas EU. Da zatvorimo poglavlja 23 i 24, da više nikad nemamo ovakav izvještaj EK, kazao je Đeljošaj i dodao.

-Pozivamo Uru - manjinske partije su spremne da podrže njenog lidera da bude novi premijer. Ova sam razmišljanja podijelio i na sastancima sa međunarodnim predstavnicima, zaključio je Đeljošaj.

R.P.

Nik Đeljošaj

Odluka Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija

Narodna stranka i Stranka srpskih radikala izbrisani iz registra PODGORICA - Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, na osnovu člana 18 Zakona o političkim partijama i člana 46 Zakona o upravnom postupku donijelo je rješenja o brisanju Stranke srpskih radikala i Narodne stranke iz Registra političkih partija. Rješenja o brisanju objavljena su u Službenom listu Crne Gore.

Ministarstvo je donijelo rješenje kojim se politička partija Narodna stranka, sa sjedištem u Podgorici, upisana u Registar političkih partija u Knjigu broj I, pod rednim brojem 11, briše iz Registra političkih partija.

Ovlašćeno lice za predstavljanje stranke je, kako se navodi, Predrag Popović.

– Zakonom je propisano da će nadležni organ pokrenuti postupak za brisanje partije iz registra, ukoliko partija samostalno ili u koaliciji šest godina nije učestvovala na parlamentarnim ili lokalnim izborima.

Kako su se ispunili formalni uslovi, donijeto je rješenje o brisanju – navodi se u rješenju Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

Narodna stranka Crne Gore osnovana je 12. maja 1990. kao politička organizacija desnog konzervativnog centra, naglašene srpske nacionalne prepoznatljivosti. Osnivač i prvi predsjednik ove stranke bio je dr Novak Kilibarda. Narodnu stranku je, prema priznanju njenog lidera, osnovala „tajna policija“ i turbulentnih devedesetih godina bila je prepoznatljiva po ekstremnom raspirivanju ratnohuškačke velikosrpske propagande i mržnji prema svemu što je imalo crnogorski predznak.

Veliki politički zaokret Narodna stranka napravila je krajem 1996. kada su njen lider Novak Kilibarda i prvi čovjek procrnogorskog Liberalnog saveza Slavko Perović formirali koalicioni savez ,,Narodna sloga“.

Zajednički su nastupili na izborima krajem 1996, ali izborni rezultat nije bio sjajan.

Kada je Narodna stranka 1997. sklopila savez sa Milom Đukanovićem protiv Momira Bulatovića i Slobodana Miloše-

Predrag Popović

vića, počelo je njeno osipanje.

Stranku je tada napustio dr Božidar Bojović, njen potpredsjednik, sa grupom sljedbenika, optužujući Kilibardu za izdaju opštih interesa Srba. Formirali su Srpsku narodnu stranku koja se vratila politici „izvornog srpstva“ i bezrezervnoj podršci Slobodanu Miloševiću, a kasnije Vojislavu Koštunici usmjerenu ka pretvaranju Crne Gore u 28. izbornu jedinicu ,,velike Srbije“. Od SNS, nešto kasnije, kao posljedica sukoba „mladih lavova“ - Andrije Mandića, Dobrila Dedeića i Gorana Danilovića sa Bojovićem i dr Rankom Kadićem nastale su nove stranke NSD, Srpska lista, Demokratska srpska stranka i Ujedinjena Crna Gora.

Početkom 2000. godine Glavni odbor Narodne stranke smijenio je predsjednika te stranke Novaka Kilibardu, pa je za predsjednika izabran Dragan Šoć.

Nakon povlačenja Dragana Šoća u martu 2005. godine, za novog predsjednika je izabran Predrag Popović. Popoviću je 2011. zbog uzimanja državljanstva Srbije oduzeto crnogorsko državljanstvo pa se to negativno odrazilo na učešće stranke u političkom životu. Pretrpjela je nekoliko uzastopnih izbornih neuspjeha, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou. Narodna stranka je sve do 2009. godine imala parlamentarni status.

Ministarstvo je iz Registra političkih partija izbrisalo i Stranku srpskih radikala čije je sjedište u Podgorici. Riječ je o partiji koja je prvobitno bila upisana kao Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj, ali je 2006. godine promijenila ime u Stranku srpskih radikala.

Z. DARMANOVIĆ

Ministarstvo vanjskih poslova o proglašenju ekskluzivne ekonomske zone PODGORICA - Vlada Crne Gore dobila je od Hrvatske garancije da proglašenje ekskluzivne ekonomske zone neće narušiti duh Privremenog protokola o Prevlaci, niti se time prejudicira ishod bilateralnih pregovora o razgraničenju dvije zemlje.

To se navodi u Izvještaju o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore za 2020. godinu, koji je objavljen na sajtu Vlade.

– Aktivnom diplomatskom aktivnošću ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića krajem godine dobijene su garancije Hrvatske da odluka o proglašenju ekskluzivne

MVP: Hrvatska garantuje da ekskluzivna zona nema veze sa Prevlakom

ekonomske zone (EEZ) neće prejudicirati ishod bilateralnih pregovora o razgraničenju dvije zemlje niti narušiti duh Privremenog protokola o Prevlaci – navodi se u izvještaju MVP. Hrvatska vlada je prošle godine odlučila da proglasi ekskluzivnu ekonomsku zonu u Jadranskom moru. EEZ je zona izvan i duž teritorijalnih voda propisana Konvencijom Ujedinjenih nacija o pomorskom pravu iz 1982. godine nad ko-

jom država ima isključiva prava u pogledu eksploatacije resursa, uključujući proizvodnju energije iz vode i vjetra.

Hrvatska se na taj potez odlučila nakon najave svog susjeda Italije, koja je, u cilju zaštite svojih nacionalnih interesa, najavila proglašenje EEZ koja će joj dati veću kontrolu nad područjem izvan njenih teritorijalnih voda, posebno kada su u pitanju ribari iz „treće zemlje“ van EU. R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Predstavnici Univerziteta CG i Hipotekarne banke potpisali ugovor o saradnji

Iako bi građevinski radovi na prioritetnoj dionici trebalo da budu završeni do kraja novembra, neizvjesno je kada će biti puštena u saobraćaj

Od elektro-mašinskih i instalacija za upravljanje zavisi otvaranje auto-puta Iako su pri kraju, još nijesu završeni ni naknadni radovi koji se odnose na petlju Smokovac, vodosnabdijevanje i trajno napajanje električnom energijom PODGORICA - Iako je najavljeno da će građevinski radovi na prioritetnoj dionici auto-puta Bar – Boljare biti završeni do kraja novembra, još je neizvjesno kada će biti puštena u saobraćaj jer treba završiti i druge radove, prvenstveno na elektro-mašinskim i instalacijama za kontrolu i upravljanje auto-putem, koji neće biti završeni do kraja ovog mjeseca. Iz Ministarstva kapitalnih investicija Pobjedi je rečeno da za puštanje u saobraćaj prioritetne dionice moraju biti završeni radovi koji će omogućiti nesmetano i bezbjedno saobraćanje vozila, a što će cijeniti nadzorni organ – inženjer (francusko-italijanski konzorcijum Ingerop&Geodata) i komisija za tehnički pregled radova.

- Pored građevinskih radova, paralelno se izvode i radovi na elektro-mašinskim instalacijama i instalacijama za kontrolu i upravljanje auto-putem (ventilacija, rasvjeta, protivpožarna oprema, izmjenjiva signalizacija, softver za kontrolu i upravljanje auto-putem, softver za naplatu putarine…). Ovi radovi zahtijevaju dodatno vrijeme za uvezivanje i testira-

Auto-put

nja sistema – kazali su iz Ministarstva.

Naveli su da će završetak svih radova potvrditi nadzor (inženjer -francusko-italijanski konzorcijum Ingerop&Geodata) shodno ugovoru o projektovanju i izgradnji auto-puta kao i Komisija za tehnički pregled radova.

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je prije desetak dana pri obilasku auto-puta saopštio da će kompletni građevinski radovi na prioritetnoj dionici auto-puta biti završeni do kraja novembra. Iako su pri kraju, još nijesu završeni ni radovi na naknadnim radovima koji se odnose na petlju Smokovac, vodosnabdijevanje i trajno napajanje električnom energijom.

- Trenutno je prilog 3 - petlja Smokovac realizovana 98,2 odsto, prilog 4 vodosnabdijevanje 99,38 odsto i prilog

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Janko Odović najavio nacrt zakona o igrama na sreću do kraja godine

Državi više para od kocke Janko Odović

PODGORICA - Nacrt zakona o igrama na sreću i nagradnim igrama biće dostavljen Vladi do kraja godine i predstavlja značajan iskorak u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, ocijenio je državni sekretar u Ministarstvu finansija Janko Odović.

Izjavio je da će se novim zakonom stvoriti kvalitetniji ambijent za razvoj tržišta i

privlačenje priređivača iz inostranstva i veća fiskalna disciplina.

- Obezbijediće se veći prihod za budžet Crne Gore, time što će biti manje prostora za malverzacije, utaje poreza, neplaćanje naknada - rekao je Odović i naglasio da će pooštrenom kaznenom politikom novi zakon pružiti dodatne garancije poslovanju legalnih priređivača igara na sreću, a demotivisati nelegalne.

Nacrt zakona prošao je javnu raspravu, a posebno važno je, smatraju u Ministarstvu, bilo sprovođenje preporuka Savjeta Evrope.

R. E.

5 - izrada kablovske kanalizacije za 20 kV kablovski razvod za trajno napajanje električnom energijom na otvorenoj trasi i mostu Moračica realizovano 98 odsto cijevi i 95 odsto šahti – precizirali su iz Ministarstva, ali nijesu precizirali kada bi ti radovi mogli biti završeni.

Radove na petlji Smokovac izvodi kompanija Bemaks. Ova petlja predstavlja saobraćajnu vezu dionice auto-puta Smokovac – Mateševo, sa magistralnim putem M2 Podgorica – Kolašin.

Za radove na elektromreži prethodna Vlada je zadužila Monteput, koji je angažovao Novi volvoks i Elektro tim.

Vlada bivšeg premijera Duška Markovića je u maju 2019. godine sa kineskom kompanijom CRBC potpisala anekse ugovora kojim je naknadno ugovorena izgradnja petlje Smokovac, vodosnab-

5

dijevanja i elektroinstalacija. Tim aneksima je 30. septembar prošle godine bio određen kao rok za završetak radova na prioritetnoj dionici. Ministarstvo kapitalnih investicija zaključilo je krajem aprila ove godine sa CRBC prilog ugovora, kojim je kraj novembra ove godine rok za završetak svih radova. Izgradnja prve dionice počela je 2015. i prvobitni rok za završetak bio je maj 2019. godine.

Ukupna dužina prioritetne dionice je 41,5 km, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, 16 dvocijevnih tunela. Ukupna dužina tunela je 17,7 km, što čini oko 43 odsto dužine prioritetne dionice auto-puta. Otvorena trasa, ukupne prosječne dužine od oko 17,6 km čini 42 odsto ukupne dužine ove dionice.

Predviđene su četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem. To su petlje Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Ugovorena je cijena od 809,6 miliona eura. Od kineske Eksim banke pozajmljena su 944 miliona dolara na 20 godina, sa kamatom od dva odsto, uz grejs period od šest godina. Vlada je početkom jula objavila informaciju o hedžing aranžmanu sa evropskim i američkim bankama, čime je, kako tvrde, smanjena kamatna stopa za taj kredit, čime su uštedjeli osam miliona eura za ovu godinu. Crna Gora je nedavno Eksim banci platila prvu ratu ovog kredita i, kako tvrde iz Vlade, zahvaljujući hedžing aranžmanu uštedjeli su četiri miliona eura.

S. P.

Platforma za studente PODGORICA - Predstavnici Univerziteta Crne Gore i Hipotekarne banke potpisali su ugovor o poslovnoj saradnji, koji studentima omogućava da u naredne tri godine besplatno koriste platformu Jobiri i spremni uđu u fazu života koja obuhvata traženje posla i razvoj karijere.

Ugovor su potpisali rektor UCG-a Vladimir Božović i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović.

S. P.

Potpisan ugovor o finansiranju između EIB-a i IRF-a

Za oporavak privrede 50 miliona PODGORICA - Evropska investiciona banka i Investiciono-razvojni fond potpisali su juče ugovor vrijedan 50 miliona eura za oporavak malih i srednjih preduzeća od pandemije korona virusa.

Iz IRF-a je saopšteno da ugovor omogućava povoljnije finansiranje kompanija koje posluju u sektorima koji su najteže pogođeni pandemijom. R. E.

Vlada razriješila rukovodioca kompanije Monteput

Smijenjen Jonuz Mujević

U Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma održan konsultativni sastanak radi izrade prostornog plana PODGORICA - Prvi konsultativni sastanak povodom izrade koncepta prostornog plana i to u oblasti saobraćaja, održan je juče u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

- Dva ključna zaključka sa sastanka jesu da se tokom izrade koncepta razmotre sva varijantna rješenja i da se višekriterijumskom analizom dođe do preciznih i konačnih rješenja koja će biti jasno de-

Počeli od saobraćaja finisana u nacrtu prostornog plana, sa naglaskom na zaštitu životne sredine i kulturnog nasljeđa, kao i da se sa zemljama okruženja usklade prioriteti i preciziraju tačke priključka saobraćajne infrastrukture saopšteno je iz Ministarstva.

Resorni ministar Ratko Mitrović rekao je da je saobraćajna infrastruktura krvotok

u organizmu, jer od nje zavisi demografski razvoj, razvoj turizma i industrije. Naveo je da se prilikom analize i odabira varijantnih rješenja naročito konsultuju opštine koje su jasno upućene u problematiku na lokalnom nivou i da se ta rješenja usklade sa lokalnim ciljevima razvoja, naročito kada je u pitanju turizam. N. K.

Jonuz Mujević

PODGORICA - Vlada je juče razriješila Jonuza Mujevića sa mjesta izvršnog direktora državne kompanije Monteput, objavljeno je u Službenom listu.

Navedeno je da je odluka donešena bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade.

Vlada je za novog direktora Monteputa imenovala Milana Ljiljanića.

S. P.

Zaključak sa sastanka predstavnika Uprave za šume i Agencije za investicije

Koncesioni model nagrdio i šume i budžet PODGORICA – Koncesioni model korišćenja šuma koji niz godina postoji u Crnoj Gori, a koji nije prepoznat od struke u Evropi, nanio je ogromnu štetu budžetu i šumama, saopšteno je na sastanku predstavnika Uprave za šume i Agencije za investicije.

- Reorganizacija ovog modela i uspostavljanje zakonite i neprivilegovane dostupnosti sirovine po tržišnim cijenima jedan

su od osnovnih preduslova za privlačenje kredibilnih stranih investitora koji bi se bavili finalnom proizvodnjom - navodi se u saopštenju Uprave za šume.

Vršioci dužnosti direktora Agencije i Uprave Mladen Grgić i Srđan Pejović razgovarali su o pravcima razvoja drvne industrije u Crnoj Gori i potencijalima koje država može da ponudi zainteresovanim investitorima.

Na sastanku je saopšteno da je Agencija partner Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Upravi, kako bi zajedničkim naporima kreirali povoljan i transparentan ambijent za investicije u sektor drvoprerade, a zatim privukli investitora koji bi omogućio transfer tehnologija i znanja kao podsticajnih faktora za razvoj polufinalnih i finalnih proizvoda u Crnoj Gori.

R. E.

6

Ekonomija

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Radnici angažovani u MA u stečaju negirali da su doprinijeli gubitku novog avio-prevoznika

Tvrde da To Montenegro nije htio njihove usluge

Radnici MA u stečaju

PODGORICA - Radnici angažovani u Montenegro erlajnzu (MA) u stečaju juče su negirali tvrdnje ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića da su opstrukcijama prouzrokovali gubitak To Montenegra, koji je na kraju trećeg kvartala dostigao 2,6 miliona eura.

Oni su saopštili da od uvođenja stečaja rade na obnavljanju poslovanja MA kako bi uspostavili poslovno-tehničku

saradnju sa novom avio-kompanijom kojoj bi se time smanjili troškovi, dok bi više bivših radnika MA našlo posao. Usluge su, kako navode, više puta bezuspješno nudili To Montenegru, o čemu su obavijestili Bojanića.

- Na svim sastancima, kojima je prisustvovao državni sekretar Zoran Radunović, konstatovano je da To Montenegro jedva čeka da ostvari saradnju sa MA u stečaju, do koje nikada

nije došlo. Na istim sastancima je MA u stečaju ponudio i iznajmljivanje aviona ,,foker 100“, što su oni odbili, pravdajući odluku starošću aviona i malim brojem sjedišta, da bi nakon toga od njemačke kompanije Džerman ervejz iznajmili ,,embraer 190“, sa manjim brojem sjedišta, a potom od hrvatskog Trade Aira i ,,foker 100“, po mnogo višoj cijeni od one koju su mogli dobiti od MA. Zašto je interesantnije raditi sa ino-

stranstvom i iznositi novac iz zemlje, pitanje je za nadležne - istakli su radnici MA. Oni tvrde da To Montenegro planira da nakon Nove godine aplicira za državnu pomoć kroz proces restrukturiranja, što će, kako upozoravaju, biti presedan u poslovnom svijetu i avio-industriji.

- Poražavajuće je da jedna kompanija nepunu godinu od osnivanja, i nakon samo pola godine od prvog leta, ostvari tako loše razultate da joj je ugroženo poslovanje. Ministar finansija Milojko Spajić izjavio je prošlog decembra da će osnivanje nove kompanije koštati nula eura, a sada je zvanično poznato da je na to potrošeno čak 30 miliona eura, dok je nezvanično ta cifra mnogo veća. Sa manje novca je mogao biti spašen MA - navode radnici, dodajući da je Spajić u To Montenegru angažovao isti menadžment koji je u MA stvarao gubitke i gurnuo ga u stečaj.

Svoje tvrdnje, kako naglašavaju, mogu potkrijepiti dokazima i dati ih na uvid javnosti.

- Zbog svega navedenog, kao i zbog činjenice da MA u stečaju trpi opstrukcije u pokušajima da sačuva i angažuje resurse stare kompanije na dobro države Crne Gore, smatramo da bi bilo moralno i krajnje odgovorno da ministar Bojanić i Radunović podnesu ostavke - zaključili su radnici MA u stečaju.

R. E.

Poruka izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Gorana Jandreoskog

Nije došao da proda aerodrome, već da radi profesionalno PODGORICA - Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Goran Jandreoski poručio je da u Crnu Goru nije došao da bi prodao jedno od najuspješnijih državnih preduzeća, već da zajedno sa bordom isporuči dobre rezultate u korist kompanije i građana. On je kazao da je u vazduhoplovstvu dvije decenije što ga je i preporučilo bordu da ga imenuje za izvršnog direktora nakon međunarodnog konkursa.

- Maltene od prvog radnog dana čitam neistine u vezi sa razlogom mog dolaska. Došao sam isključivo da radim profesionalno kao i svugdje gdje sam radio. Očekujem da u saradnji sa bordom i ovdje isporučim dobre rezultate za Aerodrome CG i građane - poručio je Jandreoski u saopštenju.

Goran Jandreoski

On je u rubrici Ukratko o Aerodromima, što će biti standardna forma izvještavanja javnosti o ključnim temama u vezi sa tom firmom jednom mjesečno, naveo i da sa bordom i Ministarstvom

kapitalnih investicija radi na poboljšanju povezanosti Crne Gore sa više država, među kojima je i Rusija. Trenutnio je fokus na povećanje konekcija iz Crne Gore, a ističe da je saradnja sa Odborom direk-

tora na zavidnom nivou.

- Važno je da na vrijeme obavijestimo sve potencijalne kandidate zainteresovane za prevoz putnika prema Crnoj Gori tokom naredne godine da što prije naprave planove letjenja, da mogu da prodaju karte. Svjedočimo da je, na primjer, Viz er potvrdio da će od juna naredne godine letjeti od Podgorice do Rima - rekao je Jandreoski.

U vezi sa koncesijama, Jandreoski je ponovio da postoji više različitih modela, napominjući da tu temu ova vlada nije otvorila, a da svakako konačnu odluku neće donijeti ni izvršni direktor, niti Odbor direktora, već izvršna vlast.

Podsjetio je da je projekat započela bivša vlada, a ova je samo pozvala zainteresovane kompanije sa kraće liste da prezentuju modele u vezi sa tim kako oni vide razvoj aerodroma u Tivtu i Podgorici.

- Vlada je ta koja odlučuje. Tu odluku ne donosi Odbor direktora, ni izvršni direktor Aerodroma. Mi smo tu da odbranimo interese Crne Gore.

Kao što smo radili do sada, tako ćemo raditi i u budućnosti – harmonično i sa zajedničkim pristupom da bismo donijeli najbolju odluku za razvoj i budućnost Aerodroma - saopštio je Jandreoski.

S. P.

Završen EU projekat vrijedan 1,4 miliona oko primjene evropskog zakonodavstva o unutrašnjem tržištu

Završna konferencija projekta AIM II

Sporo i nedovoljno

PODGORICA – Pred Crnom Gorom je dosta posla, a potrebno je ispraviti dosadašnja odlaganja i obezbijediti dalji napredak u pregovorima za poglavlja 1 i 28, kazao je šef Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori Ingve Ingstrom na završnoj sesiji trogodišnjeg projekta „Tehnička pomoć za usklađivanje i primjenu pravne tekovine EU o unutrašnjem tržištu AIM II“.

Ocijenio je da je od presudnog značaja ubrzanje procesa donošenja zakona, što zahtijeva proaktivniji pristup.

Prema riječima vođe projekta Matjaža Logara, tim je radio na šest zakonskih i 20 podzakonskih akata, organizovano je 36 radionica sa 500 učesnika, jedna studijska posjeta i pet treninga. Unaprijeđena je usklađenost sa EU regulativom na područjima medicinskih i građevinskih proizvoda, tehničkog zakonodavstva, zaštite potrošača i nadzora nad tržištem.

- Projektom je obezbijeđena podrška za jačanje kapaciteta institucija u oblasti kretanja robe i zaštite potrošača - kazala je v.d. direktorice za unutrašnje tržište i konkurenciju

u Ministarstvu ekonomije Jasna Vujović.

Kao osnovne benefite projekta označila je „donošenje velikog broja zakona i podzakonskih akata u okviru poglavlja 1 i 28“, te uvođenje dva ISO standarda za upravljanje kvalitetom i zaštitu informacija. Pripremljena je i aplikacija za punopravno članstvo Instituta u evropskim institucijama za standardizaciju CEN i CENELEC, te dodala da je doprinio pokretanju tri postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, od kojih se jednom pravosnažnom presudom u njihovu korist pokazala spremnost pravosuđa da primjenjuje evropske direktive.

Pomoćnica direktora Uprave za inspekcijske poslove Rada Marković je kazala da su u proceduti preuzimanja direktiva EU u više zakona i podsjetila da je formiran Centralni informacioni sistem za zaštitu potrošača.

Projekat, kojim je upravljao Direktorat za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći Ministarstva finansija, a sprovodio ga konzorcijum na čelu sa IBF International Consulting, EU je finansirala sa 1,4 miliona eura.

M. Lk.

Na seminaru Privredne komore o značaju odbora za reviziju u preduzećima ukazano na nelogičnost u propisima

Odbor za velike i srednje, revizija samo za velike PODGORICA – Novim Zakonom o reviziji obaveza formiranja odbora za reviziju nametnuta je i srednjim privrednim društvima, matičnim pravnim licima, investicionim društvima i fondovima, te dobrovoljnim penzionim fondovima, čulo se na seminaru Privredne komore Crne Gore (PKCG).

Prema riječima direktora sektora za obrazovanje i kvalitet PCKG Mladena Perazića, odbori za reviziju nijesu dio upravljačke strukture, već tijelo u službi menadžmenta sa funkcijom unapređenja i kontrole finansijskog i ukupnog izvještavanja.

Predavač na seminaru, senator DRI, predsjednik Udruženja pravnika i glavni i odgovorni urednik Pravnog zbornika prof. dr Branislav Radulović je ukazao da je uspostavljanje odgovornog i transparentnog

finansijskog izvještavanja i sistema internih kontrola imperativ za uspješni poslovni menadžment. Primarna funkcija svih odbora za reviziju je, kako je naveo, da obezbijede kvalitetno uvjeravanje za menadžment o efektivnosti procesa upravljanja. Radulović je ukazao na koliziju u zakonu, prema kojem i velika i srednja preduzeća moraju imati odbor za reviziju, dok se interna revizija predviđa samo za velika.

-Ovo rješenje nije konzistentno, jer odbori za reviziju imaju primarnu funkciju nadzora nad radom interne revizije i ostvarivanje saradnje sa njom i ovo bi budućim dopunama i izmjenama zakona trebalo uskladiti – naveo je Radulović ukazujući na generalnu zakonsku „podnormiranost“ rada odbora, koje zakon uređuje sa samo dva člana, za razliku od regulative zemalja okruženja.

R. E.

Društvo

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Predsjednik saveza udruženja penzionera Crne Gore Branko Vešović osudio ,,postupanje“ Vlade prema njima

Penzioneri nijesu u ,,Evropi sad“ Aktuelna vlast je u predizbornoj kampanji prije godinu i po dana najavljivala povećanje penzije od 10 odsto, a dobili smo samo usklađivanje od 0,53 odsto. Očito je da predlagači plana ,,Evropa sad“ penzionere stavljaju na dnu ljestvice njihovih prioriteta - poručuje Vešović

Predlažu da se odnos penzije veže za prosječnu platu 1:65 odsto Savez udruženja penzionera Crne Gore, kao i svih 25 opštinskih, nikada nijesu prihvatili niti Švajcarsku niti sada važeću modifikovanu metodu obračuna penzija, ali zakoni se donose u parlamentu.

- Godinama predlažemo da se odnos penzije veže za prosječnu platu u zemlji u odnosu 1:65 odsto, a sada je taj odnos 1:55 odsto. Nažalost to nikada nije prihvaćeno, međutim smatramo da je to jedini i ispravani put - ističe Vešović.

Povećanje penzija najavljeno tek za 2023. godinu

PODGORICA - Za crnogorske penzionere je neshvatljivo da ih ova Vlada stavlja na dnu ljestvice njihovih prioriteta. Njihova najava da će povećanje penzije najvjerovatnije nastupiti tek 2023. godine i da penzioneri nijesu u ,,Evropi sad“ za njih je neprihvatljiva.

Savez udruženja penzionera zdušno prihvata najavu Ministarstva finansija, oko poboljšanja statusa zaposlenih lica i povećanje plata i zarada, čak se pominju prosječne zarade oko 700 eura što je impozantno, ali ističu i da se ne zna još je li to izvodljivo.

- O penzionerima se, međutim, govori uzgred, i kažu da je tu zakon tj. modifikovana metoda obračuna penzija. Skoro da se penzioneri, invalidi rada i lica u stanju socijalne potrebe i ne pominju kao da te kategorije stanovnika i ne postoje - kaže Vešović koji napominje da je u 16 crnogorskih opština više penzionera nego zaposlenih i da je stanje pogotovo teško na sjeveru države.

- Neshvatljivo je da se o penzionerima razmišlja na način da će tokom 2022. godine naći neki model obračuna penzija, kako je nedavno pomenuo ministar finansija Milojko Spaić u medijima i da to treba da zaživi tek tokom 2023. godine.

Očito je da predlagači plana ,,Evropa sad“ penzionere stavljaju na dnu ljestvice njihovih prioriteta - govori Vešović za Pobjedu.

On podsjeća da trenutno nemaju predstavnika u socijalnom

Branko Vešović

savjetu, ekonomskom savjetu.

- Godinama smo tražili praznu stolicu u parlamentu da naši predstavnici učestvuju u kreiranju zakona, ali smo nailazili na zid ćutanja. Uputio sam zahtjev preko Fonda PIO ministru finansija da razgovaramo na temu usklađivanja penzija.

Taj zahtjev sam ispred Saveza ponovo ažurirao ovih dana ističe Vešović.

On podjseća da je sadašnja aktuelna vlast u predizbornoj kampanji prije godinu i po dana najavljivala povećanje penzije od 10 odsto, a da su dobili samo usklađivanje od 0,53 odsto.

- Poznato je da su od 2013. godine do 2015. penzije bile zamrznute, isto tako je poznato da su penzije za posljednjih devet godina povećane svega 10 eura - podsjeća Vešović dodajući da su ,,to penzioneri stojički podnosili, na svoju štetu davali doprinos stabilizaciji finansija države“.

- Moramo imati sluha za probleme penzionera i zaštitu njihovog položaja kako zdrastvenog tako i socijalnog jer naša organizacija ima 95.500 članova. U Crnoj Gori živi 114.880 penzionera, a van granica još 9.155 - podsjeća Vešović.

On ističe i podatak da penziju do 147,08 prima 16.663 penzionera, a da penziju od 147,08 do 179,15 prima 14.159 penzionera.

- Oko 60 odsto crnogorskih penzionera prima penziju do prosječne penzije koja iznosi 292,91 euro. Odnos broja penzionera prema broju zaposlenih 1 prema 1,28 - pecizira Vešović.

Pominje i prosječne penzije u okruženju. Tako je u Sloveniji 548, Hrvatskoj 352, Makedoniji 257, Srbiji 251, BiH 219, Republici Srpskoj 212.

O benifitima za crnogorske penzionere kaže da se i oni ukidaju.

- Imamo zimnicu na rate uz participaciju Vlade. Humani-

tarnu pomoć iz dva dijela. Prvi dio je obezbjeđivala Vlada preko Ministarstva finansija i Fonda PIO i drugi dio izdvajanje od članarine 35 odsto dok je sad prvi dio neizvjestan - kaže Vešović dodajući da je godišnje pomoć primalo oko 15.000 penzionera.

- U našim odmaralištima za odmor i rekreaciju u Ulcinju i na Žabljaku boravi oko 3.500 penzionera dok je od 2013. godine urađeno 510 stanova za penzionere - kaže Vešović dodajući da im, nažalost, Upravni odbor Fonda PIO na, kako je konstatovano, preporuku Ministarstva finansija stopirao ovaj veoma humani posao sa motivacijom da se provjere dosadašnja ulaganja.

Vešović podsjeća da je ovaj posao rađen u dogovoru sa lokalnim upravama koje su obezbjeđivale zemljište i oslobađale od komunalija, zatim učešće samih penzionera i učešće Vlade preko Fonda PIO. U 2021. godini, iako je bilo u budžetu Fonda PIO planirano preko 900.000 eura, nije ništa urađeno, iako su zahtjeve poslali Podgorica i Tivat.

- Prema svim istraživanjima crnogorski penzioneri se nalaze u dosta teškom socijalnom i materijalnom položaju. Sa veoma lošim životnim standardom i veoma lošom zdravstvenom zaštitom - kaže Vešović dodajući da njihova organizacija i svih 25 opštinskih udruženja imaju jedini i osnovni zadatak zaštite materijalnog i socijalnog položaja penzionera, jer su penzioneri dovedeni na rubu egzistencije.

N. K.

Stav

Ustav, sekularnost i vjeronauk » Piše: Slobodan BACKOVIĆ

Kada je u pitanju vjeronauk-vjeroučenje ili praktikovanje vjere u školama, sekularna država, što Crna Gora jeste, ne može finansirati i pomagati obavljanje vjerskih poslova, tj. novcem iz budžeta se ne mogu finansirati vjerski poslovi, i širenje vjere čak i u privatnim školama. Isto tako vjerska zajednica ne može da koristi državne institucije i državnu imovinu, kao što su škole, da u njima vjerski djeluje.

Jedan od ciljeva obrazovanja u Crnoj Gori je da razvija samostalno, kritičko mišljenje djece i mladih, a na osnovi dokazanih naučnih teorija. Religijsko djelovanje u javnim obrazovnim ustanovama zakonom nije dozvoljeno kao ni isticanje religijskog vjerovanja ili ateizma.

Sekularnost Crne Gore propisuje Ustav (član 14): ,,Vjerske zajednice odvojene su od države. Vjerske zajednice su ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.“ To znači da država ne može da se miješa u organizaciju i poslove vjerskih zajednica kao i da vjerske zajednice ne mogu da se miješaju u državne poslove.

Vjera i vjerovanje su stvar privatnosti i ne mogu da utiču na javni sektor. Ovaj princip je u prošloj godini u Crnoj Gori brutalno narušavan javnim uticajem i miješanjem SPC u državne poslove, s tendencijom klerikalizacije države (formiranje izborne liste, formiranje Vlade pod Ostrogom, ,,obaveza crkve da se zalaže za uvođenje vjeronauke u školama“ itd). Takođe, sekularna država prema vjerskim zajednicama mora da je neutralna i ne može među njima da pravi diskriminaciju, recimo kao u Crnoj Gori - da nekim vjerskim zajednicama ne upućuje poziv za državne svečanosti, da jedne evidentira, a druge registruje.

Neustavno je da premijer i ministri, kao predstavnici države, javno iskazuju svoju vjersku pripadnost učešćem u vjerskim obredima, da opštinske televizije i javni servis propagiraju vjeru, da se osvještava javni prostor, da se državni helikopteri koriste u vjerske svrhe itd.

Država iz svog budžeta, zbog odvojenosti od vjerskih zajednica, ne može da finansira, ni subvencira vjerske zajednice i vjerske poslove. Sekularna država

iz budžeta finansira rad zaposlenih u javnom sektoru koji rade za dobrobit svih građana, a ne sveštenike koji su članovi vjerske zajednice (odvojene od države) koji vrše vjerske obrede i poslove.

Kada je u pitanju vjeronauk-vjeroučenje ili praktikovanje vjere u školama, sekularna država, što Crna Gora jeste, ne može finansirati i pomagati obavljanje vjerskih poslova, tj. novcem iz budžeta se ne mogu finansirati vjerski poslovi, i širenje vjere čak i u privatnim školama. Isto tako vjerska zajednica ne može da koristi državne institucije i državnu imovinu, kao što su škole, da u njima vjerski djeluje. Školski program vjeronauka, kao program vjerske zajednice, ne treba da ima mjesto u obrazovnom programu javnih obrazovnih ustanova (državne škole).

Crna Gora, saglasno ustavnom principu, ne može, kao što je rečeno, da finansira ni vjerske škole, pa je stoga neustavno finansiranje vjerskih škola predviđenih planom budžeta za 2022.

(1,7 miliona eura). Neustavan je i član 56 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica kojim se propisuje da vjerska škola: ,,ima pravo na finansiranje iz državnog budžeta“, kao i član 41 ovog zakona koji propisuje: ,,Vjerskoj zajednici iz stava 3 ovog člana, mogu se obezbijediti i sredstva u državnom budžetu za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje vjerskih službenika“, što je u očiglednoj koliziji sa principom sekularnosti formulisanim u 14. članu Ustava Crne Gore.

U vjerskim školama mladi uče da vjeruju - tako da sekularna država to učenje ne može da finansira budžetskim novcem.

Ustav treba čitati i poštovati.

7

Društvo

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Ministarstvo finansija i Vlada Crne Gore reagovali na stavove Savjeta Javnog servisa

Za RTCG iz budžeta 15,92 miliona

POGORICA - Vlada Crne Gore ne planira ukidanje finansiranja Radio Televizije Crne Gore, a budžetom je za narednu 2022. godinu opredijeljeno 15,92 miliona za Javni servis, saopštilo je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja.

IJZ dijagnostikovao 329 novih slučajeva korone među 2.489 testiranih

Preminulo sedmoro od Bijelom Polju, Baru i Pljevljima.

Među preminulima najmlađi je imao 62, a najstariji 86 godina.

Ukupan broj preminulih pove-

zanih sa kovidom-19 od početka pandemije dostigao je 2.268.

Iz Instituta je saopšteno da je juče do 15 sati prijavljen opo-

ravak kod 372 pacijenta.

Podgorica bilježi 128 novih slučajeva infekcije, Nikšić 30, Berane 25, Herceg Novi

Protest zaposlenih na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost uz p

Milojko Spajić

budžetske jedinice u korist građana Crne Gore.

- Radi se o primjeni programskog budžeta koja donosi veću transparentnost, bolju kontrolu trošenja sredstava, unapređuje proces planiranja budžeta i efikasnost potrošnje. Potpuna primjena programskog budžetiranja dobra je, kako za kontrolu trošenja sredstava poreskih obveznika - tako i za same potrošačke jedinice, jer omogućava bolje planiranje, efikasnije i efektivnije trošenje novca, ali i bolje i lakše planiranje i praćenje srovođenja politika i ciljeva potrošačkih jedinica, u konkretnom slučaju RTCG-a – saopšteno je iz Ministarstva.

- Visinu izdataka/sredstava, koja se opredjeljuju potrošačkim jedinicama iz budžeta Crne Gore, neophodno je da opredjeljuje kvalitet predloženih programa, projekata odnosno aktivnosti i njihov sveukupni doprinos opštem javnom interesu, odnosno kvalitetu pružanja javnih usluga – istakli su iz resora kojim rukovodi Milojko Spajić.

Objasnili su da primjena principa programskog budžetiranja ne znači nužno smanjenje sredstava iz budžeta države.

- Naime, u zavisnosti od kvaliteta predloženih programa, potprograma i aktivnosti, te ispunjenosti postavljenih indikatora, budžetska sredstva koja se budu opredjeljivala RTCG u budućnosti mogu značajno premašiti 15,92 miliona eura, odnosno kvotu od 0,3 odsto istakli su iz tog resora.

R.D.

Njemačka donirala monoklonska antitijela zdravstvenom sistemu Crne Gore

Stigao lijek za početnu fazu borbe protiv kovida, vakcina i dalje nema alternativu PODGORICA - Donacija monoklonalnih antitijela, najsavremenije terapije u liječenju korona virusa, dopremljena je u Crnu Goru. Radi se o lijeku koji se koristi u početnoj fazi borbe protiv kovida-19, a donaciju vrijednu 3.172.454 eura obezbijedila je Vlada Njemačke.

U Kliničkom centru Crne Gore donaciju je uručio ambasador Njemačke Robert Veber.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović je kazala da su monoklonska antitijela terapija koja se daje u početnoj fazi infekcije i smatra se nekom vrstom ,,ratnika“ imunog sistema i da ovu terapiju daju ljekari po jasno utvrđenim terapijskim protokolima i uglavnom kod osoba čiji je imunitet već narušen nekim dodatnim oboljenjem.

Ambasador Veber je istakao da četvrti talas pandemije pokazuje da ne smijemo popustiti u naporima vakcinacije stanovništva ali i uspješnog liječenja pacijenata. Tu i dalje važi poruka da niko nije siguran dok svi ne budemo sigurni. To je i poruka za sve one koji još nijesu donijeli odluku da se vakcinišu, da svi treba da daju doprinos kako bi svi bili sigurni - kazao je Veber.

R.D.

Ne prestanu li prit vidimo se u Podg Da smo sramotno ćutali onako kako to čini CANU, ili da smo upravu Fakulteta prepustili agentima ruske politike na Balkanu, kao što je učinio Univerzitet Crne Gore, ne bismo se danas okupili, a od vas bi imali zasluženi prezir. Nijesmo ćutali, ne zato što smo hrabri, nego zato što smo dužni da ne ćutimo - kazao je Dekan FCJK Adnan Čirgić u obraćanju okupljenim građanima CETINJE - U znak protesta zbog obustave finansiranja i ukidanja zaštitarske službe, zaposleni na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost uz podršku studenata i nekoliko stotina građana okupili su se juče ispred zdanja bivšeg Ministarstva kulture na Cetinju. Na protestu je ministarka prosvjete, kulture, nauke i sporta Vesna Bratić pozvana da se okane pritiska na FCJK i da izvrši sve obaveze prema fakultetu, jer će u suprotnom, kako je najavljeno, doći do još masovnijeg protesta u Podgorici.

Dekan FCJK, Adnan Čirgić, smatra da je taj fakultet samo jedna mala u mnoštvu crnogorskih institucija koja je na većem udaru nego sve ostale naučne ustanove.

- To je tako zato što se FCJK ne povija kao trska pred velikosrpskim vjetrovima koji duvaju iz Vlade u Podgorici. To je tako zato što nijesmo ćutke htjeli posmatrati kako nam pred očima nestaju vrijednosti na kojima nam je zavidio cijeli region.

To je tako zato što ne ćutimo dok vlast građansko društveno ustrojstvo pokušava zamijeniti svetosavksim šovinizmom. To je zato što na FCJK nema onih koji ližu so sa ruku vlastodržaca kako to čine brojni koritaši po našim institucijama. FCJK jeste ustanova koja proučava one fenomene bez čijega bi opstanka i opstanak Crne Gore izgubio smisao. Zato, između nas i Vesne Bratić i njenog ministarstva, ne može postojati kompromis i saradnja. Glavna krivica naše ustanove je što funckioniše u zemlji čija vlast ne priznaje ni svoj jezik, niti književnost i kulturu - kazao je Čirgić.

Istakao je da uprkos svemu FCJK postoji i dalje zahvaljujući podršci građana, ali i zato što im je sjedište na Cetinju.

- A što o Cetinju misli marionetska vlast, jasno su pokazali 5. septembra kad su gumenim mecima, bagerima i suzavcima razgonili goloruke građane koji su branili obraz svoje države.

Između nas i ove vlasti stoji nepremostivi civilizacijski jaz. Mi želimo slobodnu Crnu Goru, a oni provinciju srpskog sveta.

Mi želimo društvo evropskih vrijednosti, oni sanjaju majku Rusiju. Mi želimo Cetinje kao kulturni centar, oni šubaru s kokardom. Da smo sramotno ćutali, onako kako to čini CANU, ili da smo upravu fakulteta prepustili agentima ruske politike na Balkanu, kao što je učinio Univerzitet Crne Gore, ne bismo se danas okupili, a od vas bi imali zasluženi prezir. Nismo

FCJK postoji i dalje zahvaljujući podršci građana

ćutali, ne zato što smo hrabri, nego zato što smo dužni da ne ćutimo - kazao je Čirgić u obraćanju okupljenim građanima.

Pojasnio je da su neuspjeli pokušaji zastrašivanja od strane ministarke Bratić i „vječitog vršioca dužnosti“. Čirgić je još kazao da je ministarka Bratić dan uoči protesta uplatila septembarsku ratu, ali tek kada je shvatila da oni neće odustati od protesta.

- Do kraja neđelje ćemo uputiti zahtjeve i za preostale mjesece.

Ne uplate li iznose za dvije neđelje i ne vrate li sekjuriti službu vidimo se na još masovnijem protestu u Podgorici - poručio je Čirgić.

SVJETIONIK GRAĐANSKE MISLI

Profesor na FCJK-u Boban Batrićević posebno se zahvalio crnogorskoj dijaspori koja, kako je kazao, svakodnevno pruža podršku tom fakultetu.

Kazao je da su i ranije poručili da nema toga ministra i eksperS.VASILJEVIĆ

Prijedlogom zakona o budžetu za narednu godinu predviđen je iznos izdvajanja za Javni servis na nivou garantovane sume od 0,3 odsto.

Oni su reagovali na stavove članova Savjeta RTCG koji su kazali da Vlada vodi naopaku politiku i na tumačenja predloženog postepenog ukidanja u budžetskoj potrošnji.

Iz Ministarstva je rečeno prepoznaju i uvažavaju izuzetan značaj koji medijski javni servis ima u izgradnji demokratskog i evropskog društva.

Istakli su da je puna implem e n t a c i j a p r o g r a m s ko g budžeta Crne Gore počela ove godine, te je stoga planirano i neophodno da i RTCG, kao i svi drugi koji se finansiraju iz državnog budžeta poštuju pravila koja važe za programsko budžetiranje.

- Prijedlogom fiskalne strategije je to predviđeno postepenim ukidanjem procentualnog izdvajanja u budžetskoj potrošnji za više potrošačkih jedinica, bez zadiranja u nezavisnost i finansijsku stabilnost. Dakle, ne postoji namjera izmjene normi koje se odnose na izvor finansiranja, kao ni na uredničku, finansijsku i institucionalnu nezavisnost RTCG-a – saopštilo je Ministrastvo.

Saopšteno je da nije riječ o politici „svršenog čina“ niti iznenadnoj odluci, jer je primjena programskog budžeta počela ove godine, a njegova odlika je jednak princip za sve i neselektivno sprovođenje.

Objašnjeno je da je cilj prijedloga Vlade adekvatnija raspodjela budžetskih sredstava i snaženje kvaliteta javne usluge koju treba da pružaju sve

PODGORICA - Sedam osoba preminulo je u ponedjeljak od kovida, saopšteno je juče iz Instituta za javno zdravlje, dok je dijagnostikovano 329 novih slučajeva infekcije korona virsuom među 2.489 testiranih.

Najviše umrlih bilo je u Podgorici – četiri, i po jedan pacijent u

S.VASILJEVIĆ

8

Vesna Bratić pozvana da se okane pritiska na FCJK i da izvrši sve obaveze prema Fakultetu

Društvo

Četvrtak, 25. novembar 2021.

d kovida

21, Bar 18, Bijelo Polje i Kotor po 17, Budva 11, Cetinje, Danilovgrad i Mojkovac po 10, Pljevlja i Tivat sedam, Ulcinj

RTV Cetinje pred blokadom zbog duga za poreze i doprinose za period jul 2017 -- decembar 2020. godine pet, Kolašin četiri, Žabljak tri, Plužine i Šavnik po dva, Andrijevica i Rožaje po jedan.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 23. novembra iznosio je 13,22 odsto.

Uzimajući u obzir sve novo-

otkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 3.189.

Od početka epidemije ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 155.694. r.d.

podršku studenata i nekoliko stotina građana

tisci gorici

ta pred kojim će poviti kičme kad je u pitanju borba za opstanak Fakulteta.

- FCJK je posljednjih godinu i kusur postao svjetionik građanske i kritičke misli u Crnoj Gori.

Upravo zbog toga Vlada Crne Gore koja ne haje ni za prosvjetu, ni za kulturu, a ponajmanje za nauku, želi unitštiti FCJK ne bi li uklonila posljednju neokupiranu prosvjetnu instituciju u zemlji. Tri su glavna razloga protesta - obustava finansiranja Fakulteta što je prvi korak

9

njegovom gašenju, oduzimanje stražara fakultetu čime je postao jedina nezaštićena visokoškolska ustanova, izjava gospodina Danilovića (Goran) da fakultet nije trebalo akreditovati - poručio je Batrićević.

trn U oKU

Prodekan za nastavu na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, Aleksandar Radoman pojasnio je zašto je FCJK trn u oku vlastima.

- Ono što je za slobodarsku Crnu Goru Cetinje, za slobodnomisleće građane je FCJK. To je središte intelektualnog otpora civilizacijskom urušavanju Crne Gore. Ne ovoj ili onoj vladi, ovom ili onom ministru, ovom ili onom vršiocu raznih pljavih dužnosti, ovoj ili onoj politici, već onome što nagriza temeljne vrijednosti crnogorskog društva. Oni koji danas vrše izvršnu vlast samo na pomen pridjeva crnogorski, građanski, multikulturni, sekularni i antifašistički dobijaju spontani napad panike i bijesa. Zato je FCJK njihova stalna meta – kazao je Radoman.

Prema njegovim riječima, dok god u Crnoj Gori eksponenti vlasti budu proganjali slobodomisleće ljude i represivno djelovali nad novinarima i intelektualcima, dok god budu izlivali taloge ogavne mizoginije, skrnavili državne simbole, one najbolje među nama, poput sportista, budu omalovažavali i dok kod njihovi funkcioneri i ministri budu širili mržnju prema manjinama, ženama, Crnogorcima, nekažnjeno prijetili onima koje smatraju slabijima i iscrtavali užasne parole kojima podržavaju genocid, ovo društvo gurali u fašizam, možemo im tvrdo obećati da će se glas otpora čuti sa FCJK. On se osvrnuo i na izjavu čelnika Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, Gorana Danilovića koji je kazao da je FCJK akredi-

tovan nerazumno.

- Kad je mjera razumnosti afirmacija ratnih zločinaca, klanjanje četničkim zlikovcima, ksenofobija i klerofašizam, kao što je slučaj sa ovim našim vršiocem dužnosti, onda zbilja može bit’ da je akreditacija FCJK nerazuman gest, jer se na FCJK ne izučavaju vradžbine nego nauka, ne školuju robovi, nego slobodni ljudi, ne ućeruje pamet u svetosavlje nego afirmiše humanistika, ne slave genocidi već umjetnost i kultura – poručio je Radoman.

ČItaĆe nas KaKo zBorIMo

Pjesnik i kompozitor Momčilo Zeković je obraćajući se okupljenima kazao da su crnogorske knjige i autori marginalizovani.

- Objavljivane su knjige skoro ilegalno. Ignorisani su autori, u prvom redu od naših, koji ne vole da štrči niko drugi do njih samih. Njihovu sujetu ne možemo ni dan danas pregaziti. To je razlog što zid manipulacije zidari naše apsane zidaju i našim rukama, a spore se da su naši. Đe su ti momci dobri i pošteni?

- pitao je on.

Zeković je kazao da je više katedra FCJK-a u posljednjim godinama učinila za buđenje uspavanog, nego što je kulturna elita zamišljala decenijama.

- Vječita im je dilema sa koje je planine donešeno Sunce. Nije ga niko donio! Luču svako bira po svojemu mozgu, no ne umije da je prepozna, ili ga ne naučiše da u knjigu baš to piše. Imate li dilemu oko toga koliko je dobiti ostvarila kulturna zajednica?

Mi nećemo čekati „dogodine“.

Ova godina je nekulturni košmar. Nećemo više čekati da oni koje ste doveli unište puteve našeg identiteta. Mi se ne bojimo, svoje volimo, čitaće nas kako zborimo - poručio je Zeković.

Juče je i Matica crnogorska podržala protest i najoštrije osudila napade. d.MIHaILovIĆ

Batrićević: Nema toga ministra i eksperta pred kojim će FCJK poviti kičmu

Rok od dva radna dana da uplate šestinu duga Kako je saopštio menadžment RTV Cetinje, sa rješenjem o prinudnoj naplati 180.000 eura, informisali su osnivača – Prijestonicu Cetinje, ali kako do 22. novembra nijesu dobili odgovor, bili su, navode, prinuđeni da kontaktiraju Upravu kako bi vidjeli koje su mogućnosti da se izbjegne blokada i dovođenje preduzeća u bezizlaznu situaciju PODGORICA - Uprava prihoda i carina ostavila je rok do 28. novembra lokalnom javnom emiteru Radio i televiziji Cetinje da uplati šestinu duga za poreze i doprinose za period jul 2017 – decembar 2020. godine, a ostali iznos u ratama, dok će u protivnom blokirati račun tog medija.

Na takvu odluku, koja je proistekla iz pregovora RTV Cetinje i Uprave, reagovala je Prijestonica, odnosno osnivač, pa je u dopisu lokalnom emiteru, napomenuto da RTV Cetinje nije imala mandat da bez uključivanja osnivača pregovara sa Upravom o definisanju dinamike isplate duga.

Rješenje o prinudnoj naplati ukupno 180.882,22 eura i blokadi računa RTV Cetinje poslat je 19. novembra.

Bez odgovora

Kako je saopštio menadžment RTV Cetinje, sa rješenjem koje su dobili dopisom su odmah informisali osnivača – prijestonicu Cetinje, ali kako do 22. novembra nijesu dobili odgovor, bili su, navode, prinuđeni da kontaktiraju Upravu kako bi vidjeli koje su mogućnosti da se izbjegne blokada i dovođenje preduzeća u bezizlaznu situaciju.

- Saopšteno nam je da je jedina mogućnost koju imamo da uplatimo šestinu duga, u iznosu od 30.147,04 eura do 28.11.2021. godine, a da bi se ostatak isplaćivao u ratama – saopšteno je iz RTV Cetinje.

Navodi se da su nakon toga, uputili još jedan dopis, takođe kabinetu gradonačelnika i Sekretarijatu za privredu, finansije i razvoj, u kome su ih obavijestili o obavljenom razgovoru, uslovu koji im je saopšten i pitali da li postoji mogućnost da im Prijestonica Cetinje pomogne u rješenju problema.

Odgovor je stigao od sekretara Sekretarijata za kulturu i mlade Stanka Markovića, 24. novembra, koji je objavljen na sajtu Cetinjskog lista. U njemu se ističe neslaganje osnivača da menadžment RTV Cetinje sam i bez prethodnih konsultacija sa osnivačem, ode na pregovore sa Upravom prihoda i poreza, „jer je sada sužen prostor za pregovore i iznalaženje najpovoljnijeg rješenja“.

Marković je saopštio da su očekivanja lokalne uprave, zasnovana na redovnom servisiranju svih obaveza prema RTV Cetinje, bila da se lolalni javni emiter domaćinski

Žele da izbjegnu političke ucjene i manipulacije RTV Cetinje je zamolila građane da im pomognu i da, na osnovu transparentih podataka o poslovanju preduzeća, zajedno sa radnicima stanu u odbranu lokalnog medijskog servisa kako ne bi nakon 30 godina došli u situaciju da prestanu sa radom.

- U ovom preduzeću je 13 stalno zaposlenih i 2 honorarna saradnika i svi od ovih zarada izdržavamo porodice. Zbog svega ovoga molimo privredne subjekte koji su u mogućnosti da nam na bilo koji način pomognu, javnom pozajmicom uz našu obavezu da je vratimo, jer ne želimo da dozvolimo da se na našoj situaciji prikupljaju politički poeni, vrše ucjene niti manipulacije bilo koje vrste – ističe menadžment RTV Cetinje.

Naglašavaju da ne žele da dozvole da čekaju kraj izborne kampanje bez zarada ili uz prijetnju blokadom, „pa da se tada pojavi eventualni spasilac prema kome bismo imali takvu vrstu dugova koje nijesmo spremni niti želimo da vraćamo“.

odnosi prema povjerenom budžetu, te da se nikada više ne ponovi teško vrijeme kada se radnicima dugovalo 56 zarada.

adresa

Iz RTV Cetinje je objašnjeno da, „kako je menadžment saopštio i gospodinu Markoviću i ostalim predstavnicima lokalne uprave, pitanje trošenja sredstava iz ugovora u periodu od 2017. do 2020. godine trebalo je, a i moralo, biti postavljeno onome ko je bio na čelu našeg preduzeća u navedenom periodu, a koji je došao upravo iz redova Prijestonice Cetinje“.

Sekretar za kulturu istako je da su svjesni trenutka i oz-



Iz RTV Cetinje je objašnjeno da, „kako je menadžment saopštio i gospodinu Markoviću i ostalim predstavnicima lokalne uprave, pitanje trošenja sredstava iz ugovora u periodu od 2017. do 2020. godine trebalo je, a i moralo, biti postavljeno onome ko je bio na čelu našeg preduzeća u navedenom periodu, a koji je došao upravo iz redova Prijestonice Cetinje“

biljnosti situacije, ali očekuju razumijevanje za osnivača od RTV Cetinje, budući da se, kako je navedeno i neke druge potrošačke jedinice nijesu redovno izvršavale obaveze, „pa moraju zauzeti jasan i pravičan stav prema svim ustanovama i preduzećima čiji je osnivač prijesotnica“.

Marković je ukazao da se uvidom u revizorski izvještaje RTV Cetinje za 2017-2020. godinu, odnosno za period koji je naznačen u rješenju Poreske uprave može utvrditi da su ukupni gubici 121.691 euro, što je znatno niže od iznosa koji potražuje Poreska uprava – 180.882 eura.

- Smatramo da bi razliku koja nije zanemarljiva trebalo prvo sagledati kroz usaglašavanje kartica RTV Cetinje i Poreske uprave kako bi se utvrdio stvarni dug lokalnog javnog emitera. Tek nakon toga moguće je pristupiti pregovorima sa Poreskom upravom – naveo je on.

odgovornost

Podsjetio je da je u svakom od tih procesa nužno uključivanje predstavnika lokalne javne uprave „jer se radi o potrebi namirenja duga koji nije nastao krivicom Prijestonice“.

Naveo je i da su budžeti RTV Cetinje za tekuću godinu isplaćeni u potpunosti prema tada važećem Ugovoru o međusobnim pravima i obavezama.

Menadžment RTV Cetinje je, međutim, saopštio da od decembra 2020. godine vode pregovore sa Prijestonicom Cetinje o sredstvima za trogodišnji ugovor o finansiranju koji nije potpisan do danas, „a gospodin Marković je na svakom sastanku uredno dobio odgovor o trošenju sredstava od strane RTV Cetinja, a sada će ga dobiti i građani“.

I. P.

Hronika

Četvrtak, 25. novembar 2021.

PREDMET ,,ZAMKA“: Prihvaćene nagodbe Specijalnog državnog tužilaštva sa optuženima za učešće u švercu marihuane

Za prevoz droge kroz Crnu Goru osuđeni na ukupno 35 mjeseci zatvora

PODGORICA – Viši sud je u predmetu ,,Zamka“ prihvatio sporazume optuženih Bojana Ivanovića i Boška Perovića kojim su priznali članstvo u osamnaestočlanoj kriminalnoj organizaciji, koja se bavila transportom marihuane iz Albanije u BiH kroz Crnu Goru, dok je odbacio nagodbe koje su sa Specijalnim tužilaštvom potpisali optuženi Davor Klikovac i Ivan Perović.

Sutkinja Biljana Uskoković je, nakon usvojenog sporazuma, Ivanovića osudila na dvije godine i dva mjeseca zatvora za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Samira Ustabećira i šverc marihuane, a Perovića na devet mjeseci zatvora zbog stvaranja kriminalne organizacije.

Viši sud je sredinom oktobra potvrdio optužnicu protiv osamnaest pripadnika kriminalne organizacije u predmetu ,,Zamka“ za šverc marihuane koju je razotkrio pokojni visokorangirani policajac Rudolf Elezović čije je tijelo pronađeno 8. juna u rijeci Bojani.

Na optužnici su: Samir Ustabećir, Ilir Ljamović, Marko Rudović, Davor Klikovac, Bojan Ivanović, Aleksa Mićković, Igor Kovačević, Danilo Dragojević, Stevo Đakonović, Dalibor Marković, Esad Nimanbegović, Predrag Krstev, Ivan Perović, Rajko Kovač, Petar Deretić, Boško Perović, Radoje Petrović i Tamara Petrović.

U ovom slučaju, status svjedoka saradnika dobio je Andrija Karađinović koji je za šefa organizacije, u poslu šverca droge iz Albanije preko Crne Gore, označio državljanina Bosne i

Uhapšen osumnjičeni za krađu automobila

Ispituju požar na „pežou“

PODGORICA - Nemanja Velkovski (18) uhapšen je zbog sumnje da je ukrao automobil koji je u utorak veče zapaljen u podgoričkom naselju Zagorič.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, sumnja se da je Velkovski ukrao „pežo 407“, koji

je preksinoć zapaljen u naselju Zagorič u glavnom gradu.

- Policija je preduzela sve neophodne mjere i radnje iz svoje nadležnosti i identifikovala izvršioca. Osumnjičeni N. V. će uz krivičnu prijavu biti sproveden tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost – navode iz policije.

Iz policije nijesu saopštili kako je došlo do požara i da li osumnnjičeni za krađu „pežoa“ ima veze sa požarom.

Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, na automobillu je pričinjena totalna šteta. A.R. ILUSTRACIJA

10

Kotorski policajci rasvijetlili razbojništvo

Prijeteći nožem oteo novac od vozača kamiona Viši sud

Bojan Ivanović osuđen je na dvije godine i dva mjeseca zatvora za pripadništvo kriminalnoj organizaciji Samira Ustabećira i šverc marihuane, a Boško Perović na devet mjeseci zatvora zbog stvaranja kriminalne organizacije Hercegovine Dragana Gajića dok je Ustabećir označen kao osoba koja je organizovala preuzimanje i transport droge na teritoriji Crne Gore.

Iako nikada nije vidio Gajića, Karađinović je ustvrdio da je državljanin Bosne i Hercegovine drogu nabavljao preko nekih ljudi u Albaniji. Nakon što bi Gajić dogovorio posao kupovine droge, pozvao bi Samira Ustabećira da preuzme tovar na granici.

Po već unaprijed napravljenom dogovoru, Ustabećir bi pozivao Albanca Mir Bruljija koji mu je dovozio drogu do Bojane, odakle ju je Ustabećir dalje prevo-

zio gliserom do Ulcinja.

U Ulcinju bi je Karađinović i Ilir Ramović pakovali u auta i slali za Podgoricu.

Vozači su bili Samir, Bojan Ivanović i Esad Nimanbegović dok je Marko Radulović čistio put ka Podgorici automobilima koji su prevozili drogu.

Po dolasku u Podgoricu, Gajić bi preko kriptovanog telefona Ustabećiru dao instrukciju da robu ostavi u vozilu sa ključem, kod samoposluge Aroma u podgoričkom naselju Masline.

Nakon pola sata dolazio bi vozač koji je preuzimao marihuanu i ostavljao novac u ladici.

Kako se navodi u optužnici, ka-

da bi nepoznata osoba preuzela 100 kilograma marihuana, u ladici automobila bi bilo ostavljeno 3.000 eura i taj novac su dijelili svi učesnici transporta droge.

Od tog novca 700-800 eura je dobijao vozač, 300-400 eura pratnja dok bi ostatak uzimali svjedok saradnik i optuženi Ustabećir, koji je ipak uzimao malo više.

Svjedok saradnik je u istrazi ustvrdio da je njegov zadatak u ovom poslu da osmatra ima li policije.

On je pojasnio da, u slučaju kada bi drogu zaplijenila policija, šteta je išla na račun ljudi iz Albanije koji su nabavljali drogu dok vozači i pratnja ne bi dobijali ništa.

Svjedok saradnik je precizirao i da droga koju je Mir Brulji dovozio na granicu i predavao je Samiru nije bila njegova, već nekih lica iz Albanije.

B.R.

KOTOR - N. I. (34) iz Kotora uhapšen je zbog sumnje da je uz prijetnje hladnim oružjem otuđio novac i druge stvari od vozača kamiona, saopšteno je iz Uprave policije.

N. I. je, kako se sumnja, 16. novembra prišao parkiranom teretnom vozilu u mjestu Lipci i od vozača uz prijetnju nožem otuđio novac i druge stvari oštećenog.

Osumnjičeni će uz krivičnu prijavu biti priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.

C.H.

Izdat 371 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 55 prekršajnih prijava

Za 24 sata 13 saobraćajnih nezgoda PODGORICA - U Crnoj Gori, u protekla 24 sata, dogodilo se 13 saobraćajnih nezgoda, u kojima je sedam osoba lakše povrijeđeno, javlja agencija MINA. Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici do-

godilo pet nezgoda, Baru i Danilovgradu po dvije i po jedna u Herceg Novom, Kotoru, Bijelom Polju i Beranama.

Izdat je 371 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 55 prekršajnih prijava.

Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

C. H.

dostavu kokaina ostalim članovima udruženja i krajnjim korisnicima – navodi se u optužnici.

Prema stavu tužilaštva, okrivljeni Nikola Ivović prihvatio je zadatak da prodaje kokain i da po potrebi angažuje okrivljenog Šukovića za dostavu te droge krajnjim korisnicima, dok je Dragan Bigović bio zadužen da sakriva kokain i marihuanu, da obavlja primopredaju droge i obavlja logističke poslove.

-Okrivljeni Bigović Ivan prihvatio je zadatak da prodaje neutvrđene količine kokaina i

marihuane u Herceg Novom i posreduje u njihovoj prodaji, da ostalim pripadnicimna udruženja obezbjeđuje mjesto za primopredaju droge u svom ugostiteljskom objektu „Magnum“ u Baošićima – navodi se u optužnici.

Zadatak Šukovića je bio da dostavlja kokain ostalim okrivljenima radi dalje prodaje, kao i da sakuplja novac od prodate droge i o tome vodi evidenciju.

Optužnicom je obuhvaćen i Željko Bigović, koji se tereti za šverc droge ali ne i za kriminalno udruživanje.

B.R.

Odgođeno suđenje grupi optuženoj za šverc droge PODGORICA - Početak suđenja Milovanu Bigoviću i još osam osoba za kriminalno udruživanje i šverc droge juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 2. februar naredne godine jer se jedan od optuženih nalazi u samoizolaciji, potvrdio je za Pobjedu advokat Srđan Lješković.

Uprava UIKS-a je obavijestila sud da se pritvorenik Nikola Ivović nalazi u samoizolaciji s obzirom na to da je kod njegovog cimera iz ćelije konstatovan kovid.

Bigović i ostali pred sudom 2. februara naredne godine Ostali optuženi u ovom predmetu su nakon godinu pritvora prije deset dana pušteni da se brane sa slobode, dok je u spuškom Istražnom zatvoru ostao jedino Nikola Ivović koji se tamo nalazi zbog drugog krivičnog djela.

Milovan Bigović se tereti da je sredinom 2018. godine u Herceg Novom organizovao kri-

minalno udruženje i mrežu preprodavaca i posrednika, čiji su pripadnici postali Radomir Bigović, braća Dragan i Milan Bigović, Ivan Bigović, Željko Bigović, Vitorio Šuković, Nebojša Bogdanović i Nikola Ivović.

Prema navodima optužnice, Milovan Bigović je nabavljao i prodavao kokain i marihuanu,

kontrolisao članove kriminalne grupe i tokove novca.

-Okrivljeni Radomir Bigović prihvatio je da prodaje neutvrđene količine kokaina i marihuane u Herceg Novom, sakriva i raspodjeljuje kokain ostalim članovima udruženja, vodi evidenciju prodatih količina ovih opojnih droga, po potrebi angažuje okrivljenog Šukovića za

Svijet

Četvrtak, 25. novembar 2021.

11

Preliminarni rezultati istrage o nesreći u kojoj je stradalo 45 putnika

Autobus koji je izgorio u Bugarskoj prevozio benzin i pirotehniku?

SOFIJA- Prvi rezultati istrage saobraćajne nesreće u Bugarskoj ukazuju na to da je vatra na autobusu započela na prednjem dijelu vozila, u sklopu sastava grijanja.

Autobus sjevernomakedonskih tablica nosio je kanistre s gorivom koji su možda doveli do tragedije. Pored toga, Infomaks prenosi da je vozilo skladištilo i veliku količinu pirotehnike, ko-

ja bi završila na makedonskom tržištu pred novogodišnje praznike, prenosi Nova.rs.

Prema prvim saznanjima bugarske policije, autobus turističke agencije „Besa trans“ potpuno je izgorio za manje od tri minuta.

Infomaks nezvanično saznaje da se u prednjem dijelu autobusa nalazila nelegalna cisterna kapaciteta 1.000 litara nafte, što je uticalo na obim te tragedije. Međutim, Infomaks je došao i do podatka da je autobus navodno prevozio veliku

Okončana dugogodišnja era vladavine kancelarke Angele Merkel

količinu pirotehnike.

Pored dodatne cisterne, autobus je imao i posebno skladište za šverc robe, u kojem je navodno prevozio pirotehnički materijal – oko 30.000 vatrometa.

Nesreća je odnijela živote 45 osoba, među kojima je 12 djece.

Stručnjaci su od početka upozoravali da postoje dvije teorije koje mogu da objasne kako je došlo do tragedije.

Na putu nije bio vidljivih tragova kočenja, zbog čega se zasad čini najizglednijom teorija da je vozač zaspao na putu iz Istanbula, iz kojeg se većina putnika vraćala s turističkog putovanja.

Bugarsko ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je da je poginulo 45 osoba u najsmrtonosnijoj autobuskoj nesreći u istoriji te zemlje.

Privremeni ministar unutrašnjih poslova Bojko Raškov rekao je da su tijela bila zbijena i potpuno spaljena.

Švedska premijerka podnijela ostavku nekoliko sati nakon što je izabrana

je Postignut sporazum o Anderson spremna da novoj njemačkoj vladi ponovo pokuša BERLIN - Mandatar za sastav nove njemačke vlade Olaf Šolc potvrdio je danas da su tri stranke – socijaldemokratska, liberalna i zelena – postigle dogovor o formiranju nove vlade, čime će se okončati era dugogodišnje vladavine kancelarke Angele Merkel.

Nova vlada imaće 17 ministarstava, odnosno za jedno ministarstvo više nego prethodni kabinet pošto se uspostavlja ministarstvo građevine, prenose agencije.

Socijaldemokratama pripada mjesto kancelara, šefa kabineta, kao i šest resora.

Zeleni dobijaju pet ministarstava, među kojima vicekancelarsko mjesto i ministarstvo spoljnih poslova. Slobodne demokrate (FDP) će imati četiri resora.

Ta takozvana „semafor koalicija“, prema Šolcovim riječima, ispuniće cilj modernizacije Njemačke.

Prema sporazumu dugačkom 177 stranica, koji je sklopljen nakon dva mjeseca pregovora, tri stranke su se saglasile da ubrzaju javna ulaganja u zelenu tehnologiju i digitalizaciju, kao i da se od 2023. godine vrate na stroga ograMINSK- Poljske snage pokušale su da zaustave grupu migranata koja je htjela da pređe na njihovu teritoriju u utorak veče pucanjem iz mitraljeza, saopštio je Državni granični komitet Bjelorusije.

-Ovaj put poljske snage su dočekale migrante vatrom iz automatskog oružja. Područje su obezbjeđivali bjeloruski vojnici kako bi spriječili moguće provokacije – tvrdi se u saopštenju Komiteta, prenosi Tas. Državni granični komi-

Angela Merkel i Olaf Šolc

ničenja nivoa državnog duga. Šolc iz Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), koji bi trebalo da zamjeni Merkelovu na funkciji kancelara, istakao je značaj suverene Evrope, prijateljstva sa Francuskom i partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama kao ključne tačke u vladinoj spoljnoj politici.

Prema koalicionom sporazumu, tri stranke izražavaju po-

dršku evropskim integracijama Zapadnog Balkana. Šolc je rekao da očekuje da će članovi stranaka dati „svoj blagoslov“ sporazumu u narednih 10 dana.

Socijaldemokrate su pregovarale sa ekološkom strankom Zelenih i Slobodnim demokratama otkako su odnijeli tijesnu pobjedu na nacionalnim izborima 26. septembra.

Ako članovi stranke potpišu sporazum, tročlani savez za-

Državni granični komitet Bjelorusije istakao da je situacija na granici i dalje napeta

mijeniće sadašnju „veliku koaliciju“.

Tri buduće vladajuće stranke se nadaju da će Šolca (63), koji je bio ministar finansija i vicekancelar od 2018. godine u vladi Merkelove, parlament izabrati za kancelara u nedjelji koja počinje 6. decembra, prenosi Tanjug.

To je prvi put u njemačkoj istoriji da koalicionu vladu čine socijaldemokrate, liberali i zeleni.

Poljske snage pucale iz mitraljeza na migrante tet Bjelorusije naveo je da je situacija na bjelorusko-poljskoj granici i dalje napeta.

Ranije je Istražni odbor Bjelorusije saopštio da razmatra slučaj još jedne upotrebe sile od strane Poljske protiv migranata, koji se dogodio 23. novembra.

STOKHOLM - Novoizabrana švedska premijerka Magdalena Anderson podnijela je juče ostavku samo nekoliko sati nakon što je imenovana, kada je njen koalicioni partner iz Zelenih napustio vladu.

- Rekla sam da želim da podnesem ostavku na mjesto premijera – rekla je Anderson novinarima na konferenciji za medije.

Ona je, međutim, kazala da je spremna da ponovo pokuša kao lider jednopartijske vlade.

Ranije juče poslanici švedskog parlamenta izabrali su Magdalenu Anderson, predsjednicu Socijaldemokratske partije, za novog šefa švedske vlade. Dosadašnja ministarka finansija time je bila prva žena koja je izabrana da bude premijer Švedske.

Za nju je glasalo 117 poslanika, protiv 174, dok je uzdržano bilo 57 od 349 članova švedskog Riksdaga. Prema švedskim propisima, za izbor premijera je dovoljno da protiv ne glasa više od 175 poslanika.

Nakon ostavke Stefana Levena, počela je neizvjesnost na švedskoj političkoj sceni, pošto je Socijaldemokratska partija bila u komplikovanim pregovorima sa ljevicom, koja je kao uslov za podršku Anderson postavila povećanje penzija. Potvrđeno je da

Magdalena Anderson

je došlo do dogovora i da će se ljevica uzdržati prilikom glasanja, čime podržavaju izbor nove premijerke. Druge opozicione stranke, koje su takođe ostale uzdržane, poručile su da je Švedskoj potrebna vlada prije izbora sljedeće godine i da zbog toga ne glasaju protiv.

Magdalena Anderson preuzela je manjinsku vladu koju je Stefan Leven predvodio u koaliciji sa Zelenom strankom od 2014. Levenu je u junu izglasano nepovjerenje, nakon čega je podnio ostavku, ali je početkom jula ponovo izabran za premijera. Krajem avgusta najavio je da će podnijeti ostavku, dok je na partijskom kongresu početkom novembra predao dužnost predsjednika stranke Magdaleni Anderson.

Ruski predsjednik potvrdio da je primio nazalnu dozu

Putin dobio rusku vakcinu koja se prima kroz nos MOSKVA- Ruski predsjednik Vladimir Putin jedan je od prvih ljudi na svijetu koji je primio novu rusku vakcinu protiv korona virusa, koja se daje kroz nos.

Putin je objavio da je među prvima kojima je data nova ruska vakcina protiv kovida. Ona se primjenjuje kruz nos, bez upotrebe igle.

Govoreći na sastanku vladinih zvaničnika u srijedu, Putin je potvrdio da je primio nazalnu formulu.

- Zamolili su me da duboko udahnem i izbrojim do tri – rekao je ruski predsjednik i dodao da tokom procesa nije ništa osjetio.

- Šest mjeseci nakon vakcinacije, nivo mojih antitijela je opao i stručnjaci su preporučili proces revakcinacije – objasnio je Putin.

Priredila: Bojana PRELEVIĆ

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 25. novembar 2021.

BijELO POLjE: Nacrt programa uređenja prostora za 2022.

BIJELO POLJE - Za objekte od posebnog značaja i lokalnu infrastrukturu Bijelog Polja, nacrtom programa uređenja prostora za 2022. godinu predviđeno je 18.918.600 eura. Taj novac biće obezbijeđen iz sredstava predviđenih budžetom Opštine, sredstvima Uprave javnih radova, Uprave za saobraćaj, Željezničke infrastrukture, CEDIS-a, sredstvima kredita, donacijama i drugim izvorima.

Predviđen je nastavak radova na istražnoj bušotini Kisjele vode koji bi koštali 200.000 i finansiralo bi ih Ministarstvo poljoprivrede, a za početak rekonstrukcije Gradskog stadiona - zapadna tribina, Fudbalski savez će izdvojiti 300.000 eura. Izgradnja regionalne sanitarne deponije ,,Čelinska kosa“ koštaće 500.000 eura

kORišćEN LAPAROSkOPSki STUB: Iz operacione sale

Urađene operacije kile i debelog crijeva NIKŠIĆ - U Opštoj bolnici Nikšić, primjenom laparoskopske hirurgije, urađene su operacije kile i debelog crijeva, koje se nijesu do sada radile u toj zdravstvenoj ustanovi.

Iz Ministarstva zdravlja saopšteno je da su tri laparoskopske operacije, primjenom najnovije tehnologije u minimalno invanzivnoj hirurgiji, uradila dva eminentna hirurga iz oblasti laparoskopske hirurgije. To su hirurg sa najvećom serijom operacija ovog tipa, doc. dr Igor Krdžić, iz KBC Zvezdara, sertifikovani edukator i predavač i nacionalni instruktor iz oblasti laparoskopije i kolorektalne hirurgije i doc. dr Mihailo Bezmarević, opšti hirurg sa Vojno-medicinske akademije Beograd, sertifikovani edukator i predavač iz oblasti laparoskopije hepatobilijarnog trakta i pankreasa i gornjeg gastrointestinalnog trakta.

- Operacije su izvedene uz pomoć laparoskopskog stuba najsavremenije 3D tehnologije, koji je budućnost savremene laparoskopske hirurgije – saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. Ra.P.

Javna rasprava o tom dokumentu traje do 26. novembra.

PROJEKTI

Za nastavak radova na valorizaciji planine Bjelasice i Đalovića pećine planirano je po 3.000.000 eura, i to sredstvima Uprave javnih radova.

-Planirana je i rekonstrukcija magistralnog puta M21 (1.000.000 eura) sredstvima Uprave za saobraćaj, nastavak radova na izgradnji OŠ ,,Dušan Korać“ (500.000 koje obezbjeđuje UJR), izgradnja fiskulturne sale u OŠ ,,Pavle Žižić“ (200.000) koje finansira UJR. Takođe, kako je planirano, doći će do izgradnje glavnog cjevovoda od izvorišta Bistrice (nova kaptaža) do nove hlorne stanice u Ravnoj Rijeci (prekidna komora) radi obezbjeđenja dovoljnih količina vode za grad i proširenje gradske vodovodne mreže za naselje Zaton, što će zahvaljujući donaciji Evropske unije koštati 1,65 miliona eura – piše u planu.

Fond PIO finansiraće izgradnju stambenih objekata u naselju Ribarevine (400.000 eura). Za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čija je ukupna vrijednost 5.900.000 eura, Opština će uz pomoć kredita i donacija izdvojiti 300.000 eura, dok će iz

MINISTARSTVO ZDRAVLJA

Za radove u Đalovića pećini tri miliona eura

Nikšić: U Opštoj bolnici prvi put izvedeni zahvati savremenim metodama

TiVAT: Ozelenjena tri gradska parka

Zasađeni kedar, čempresi, oleanderi...

PLANiRANi PROjEkTi VRijEDNi SkORO 19 MiLiONA: Bijelo Polje

sredstava Svjetske banke početi izgradnja regionalne sanitarne deponije ,,Čelinska kosa“, koja će koštati 500.000 eura.

šETalIšTE

- Od ukupno 4.000.000 eura koliko bi koštala regulacija rijeke Lim u gradskoj zoni - izgradnja obaloutvrda, od Svjetske banke je obezbijeđeno milion. Planirana je i rekonstrukcija glavne željezničke stanice, koju će sa 500.000 eura finansirati Željeznička infrastruktura, dok će Ministarstvo

prosvjete sa 200.000 eura pomoći izgradnju jaslica i vrtića u gornjem gradu. Takođe, za početak radova na izgradnji šetališta od vatrogasne stanice do Doma zdravlja u dužini od oko 650 metara, sa izgradnjom kolektora Uprava javnih radova će obezbijediti 100.000 eura. Nastavak rekonstrukcije lokalnog puta Gubavač-Bistrica koštaće milion, rekonstrukcija lokalnog puta Srđevac - Sušica 500.000 – piše u nacrtu plana uređenja prostora.

Predviđen je nastavak radova

na istražnoj bušotini Kisjele vode koji bi koštali 200.000 i finansiralo bi ih Ministarstvo poljoprivrede, a za početak rekonstrukcije Gradskog stadiona - zapadna tribina, Fudbalski savez će izdvojiti 300.000 eura.

Ostatak sredstava planiran je za asfaltiranje opštinskih puteva, izradu fasada u Ulici slobode (pješačka zona), izgradnju potpornih zidova i sanaciju klizišta po potrebi, izgradnju mostova, regulaciju potoka i atmosferske kanalizacije u naselju Rakonje.

B. ČOKOVIĆ

TIVAT – Sekretarijat za uređenje prostora je tokom oktobra nabavio 50- tak sadnica ukrasnog drveća i 40 ukrasnih žbunova, koji su ovoih dana zasađeni na javnim površinama u gradu sa fokusom na Veliki gradski park, park na Trgu Dara Petkovića i park na Trgu kulture.

Po riječima Igora Mamule, savjetnika u Sekretarijatu, sadnice drvenastih vrsta su visoke od oko 2 do oko 4,5 metara, dok su sadnice žbunastih vrsta visine oko 60 cm, a ukupna vrijednost nabavke je iznosila oko 3.000 eura.

CETiNjE: Pripremljen nacrt plana socijalnog stanovanja

Mladi bračni parovi imaće prioritet CETINJE - Prijestonica Cetinje pokrenula je proceduru za donošenje lokalnog programa socijalnog stanovanja za 2022. godinu, a prioritet u ostvarivanju tog prava imaće mladi bračni parovi. Tokom naredne godine Prijestonica bi, kako je planirano, trebalo da dodijeli 42 stana za socijalno stanovanje.

Nacrt tog dokumenta je na javnoj raspravi koja će trajati 15 dana.

- Uzimajući u obzir da se radi o jednom od najznačajnijih programa za lokalno stanovništvo, posebno pojedinaca i domaćinstava koja iz socijalnih, ekonomskih i drugih razloga ne mogu riješiti stambeno pitanje, lokalni plan biće 15 dana na javnoj ra-

BRiGA O RANjiViM kATEGORijAMA GRAĐANA: Cetinje

spravi kako bi svi zainteresovani mogli doprinijeti kreiranju što kvalitetnijeg dokumenta - saopšteno je iz Prijestonice.

U skladu sa Zakonom pravo na socijalno stanovanje mogu

da ostvare osobe koje nemaju stan ili drugi objekat za stanovanje, odnosno oni čiji stambeni objekat nije odgovarajućeg standarda i koji iz prihoda koje ostvaruju ne mogu da obezbi-

jede stambeni objekat.

Prijestonica je u završnoj fazi sprovođenja tenderskog postupka i potpisivanja ugovora o izvođenju građevinskih radova na stambenom objektu na lokaciji Gruda – Donje Polje.

Glavnim projektom predviđeno je da zgrada ima 30 stanova, od kojih će osam biti rezervisano za mlade bračne parove.

Izgradnja tog objekta trebalo bi da bude završena do kraja naredne godine.

-Prijestonica će u 2022. godini obezbijediti sredstva u budžetu za dodjelu građevinskog materijala za izgradnju novog ili rekonstrukciju postojećeg stambenog objekta i davanje subvencija za socijalno stanovanje, u skladu sa zakonom.

Nakon stupanja na snagu lo-

kalnog programa socijalnog stanovanja Prijestonica će posebnom odlukom definisati uslove i način ostvarivanja prava mladih bračnih parova na socijalno stanovanje i subvencije – navedeno je u saopštenju.

Pored rješavanja stambenih potreba mladih bračnih parova, prioritet će imati samohrani roditelji, osobe sa invaliditetom, osobe starije od 67 godina, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju i žrtve nasilja u porodici. U zgradi u naselju Gruda – Donje Polje 22 stana biće opredijeljena za osobe u stanju socijalne potrebe, a u objektu za zaposlene u kulturi još 12.

C.G.

U parku na Trgu Dara Petkovića zasadili smo jedan kedar i tri čempresa a na Trgu od kulture po jedan čempres i likvidambar, kao i dvije vrste kedra.

Posadili smo i 50 grmova eleagnusa i 12 oleandera.

-Odabir vrsta je bio usmjeren na one koje su već zastupljene u dendroflori gradskih zelenih površina, zatim na unošenju nekih novih vrsta koje po svojim biološkim karakteristikama odgovaraju sadnji na javnim površinama, a sve u skladu sa mikroklimatskim uslovima područja na kojima će biti zasađene- kazao je Mamula.

S.K.

PLAV

Sportu iz budžeta 9.000 eura PLAV – Iz budžeta Opštine Plav ove godine za sport je namijenjeno 15.000 eura. Komisija za raspodjelu sredstava za sufinansiranje rada sportskih organizacija donijela je odluku prema kojoj ekipni sportovi dobijaju 9.000 eura, a pojedinačni 3.750 eura.

Od ekipnih OKK ,,Balkanski ris“ je dobio 5.290 eura, PK ,,Polimlje“ 2.109, SRK ,,Plavsko jezero“ 1.152, a ŠK ,,Plavsko jezero“ 447 eura.

Kod pojedinačnih sportova sredstva su dobili ŠK ,,Plavsko jezero“ 1.136 eura i SRK ,,Plavsko jezero“ 2.613 eura.

C.G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 25. novembar 2021.

13

Bar: Svečanom sjednicom Skupštine grada obilježen Dan opštine

Grad jednakih šansi za sve

Za nama je godina velikih izazova u kojoj smo vodili teške i naporne bitke za očuvanje zdravlja građana i za život svakog građanina. Uprkos krizi više od 4,5 miliona eura uloženo je u putnu i vodovodnu infrastrukturu – kazao je predsjednik Opštine Dušan Raičević BAR - Povodom 77 godina od oslobođenja Bara u Drugom svjetskom ratu, juče je održana svečana sjednica lokalnog parlamenta.

Predsjednica Skupštine opštine Milena Božović, kazala je da zbog pandemije korona virusa, zasijedanje protiče gotovo bez zvanica.

-To nas ne sprječava da se prisjetimo svih koji su živote dali za slobodarske i antifašističke ideale i time zaslužili vječni pomen i poštovanje…

Bar je pobjednik svih borbi.

Bar je čuvar multietničkog, multikulturalnog i građanskog karaktera Crne Gore. Bar je, naposljetku, Crna Gora u malom. Na ovim prostorima, vjekovima se živjelo i živjeće se zajedno i skladno, daleko od podjela. Na nama je da Bar vodimo putem prosperiteta, da gradimo moderan grad, jednakih šansi za sve njegove građane - kazala je Božović, i pozvala zvanice da minutom ćutanja odaju počast rodoljubima koji su položili svoje živote za slobodu. Odata je i počast onima koji su izgubili bitku sa kovidom-19.

IZAZOVI

Epidemija korona virusa, kazala je Božović, nije omela Skupštinu da redovno zasijeda i usvaja bitne odluke koje imaju za cilj razvoj i sveukupni prosperitet Bara. U protekloj godini održano je šest sjednica i usvojeno 90 odluka.

USPJeŠna GODIna UPrKOS KrIZI: Sa svečane sjednice

Predsjednik Opštine, Dušan Raičević, kazao je da je 24. novembar ,,kruna svega što simboliše naš grad i što je duboko utkano u njegovo biće - borba za slobodu, jedinstvo njegovih ljudi, čast i dostojanstvo svakog čovjeka“.

-Za nama je godina velikih izazova u kojoj smo vodili teške i naporne bitke, godina borbe za očuvanje zdravlja građana i za život svakog građanina. Ova borba podsjeća nas, simbolično, na sve one koji su svoje živote položili na oltar slobode Bara i Crne Gore, njih 800 najhrabrijih kćeri i sinova, koji su poginuli u NOB-u, na

frontovima, u koncentracionim logorima ili su stradali kao civilne žrtve. Nažalost, ni ova današnja borba sa epidemijom nije bez žrtava, te se ovom prilikom prisjećamo i odajemo počast za svih 212 naših sugrađanki i sugrađana koje je odnijela pošast savremenog doba - kazao je Raičević.

Govoreći o učinku lokalne uprave on je kazao da su protekloih 12 mjeseci ostvareni dobri rezultatri uprkos epidemiji i ekonomskoj krizi.

-Preko 4,5 miliona eura, uloženo je u putnu i vodovodnu infrastrukturu na području svih 12 mjesnih zajednica. Velika

Vlada usporava razvoj Bara Dušan Raičević kazao je da je budžet za 2022. godinu kao razvojni, te da je čak 42 odsto sredstava predviđeno za kapitalne investicije.

-To je pet puta veći iznos u odnosu na ono što je predviđeno Nacrtom kapitalnog budžeta Vlade za Bar. Takav odnos prema Baru i

njegovim građanima nije adekvatan, pa ćemo tražiti reviziju odluka koje naš grad stavljaju na margine budućeg razvoja. Više puta smo u ovoj sali potvrdili da umijemo da prevaziđemo sve političke razlike i da nam je Bar zajednički interes- kazao je Raičević.

pažnja posvećena je i uređenju objekata od javnog interesa (Kretaivni hab, evropski projekat Fortitude, uređen je objekat Carinarnice u Starom gradu, te Teatar i niz drugih projekata koji će na pravi način valorizovati značaj Starog Bara). Taj dio grada dobio je i Kuću maslina, u koju je uloženo milion eura, a zgrada za penzionere biće završena iduće godine.

Dodao je da je ulagano i u sportsku infrastrukturu i uređenje parkova.

TURIZAM

Značajne investicije započete su i u segmentu turizma.

-To se, prije svega, odnosi na kompleks ,,Biserna obala“ u Čanju, rekonstrukciju hotela ,,Korali“ u Sutomoru, ,,Inex Zlatne obale“ i Hotela ,,13. Jul“ na Virpazaru. Značajna ulaganja započeta su i na izgradnji novih objekata - ekskluzivnog turističkog naselja ,,Ammar projekat“ u Čanju i ,,Liko So-

Planirajući budućnost ne zaboraviti slavnu prošlost Program svečanog obilježavanja 24. novembra - Dana opštine, otpočeo je na Topolici, u spomen-parku, mjestu gdje je u Drugom svjetskom ratu, u italijanskoj fašističkoj okupacionoj zoni postojao koncentracioni logor tokom 1942. i 1943. godine.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, predsjednica Skupštine Opštine Milena Božović i general JNA u penziji Špiro Niković, potpredsjednik UBNOR-a i antifašista Bara, položili su vijenac u znak sjećanja na tešku sudbinu gotovo deset hiljada ljudi i odali poštu logorašima stradalim od strane fašističkog okupatora.

Potom je na početku Ulice Maršala Tita, svečano otkrivena spomen-ploča koja podsjeća da je ta ulica otvorena 24. novembra 1969. godine. Ploču su sa Raičevićem otkrili nekadašnji predsjednici Opštine Bar Čedo Ratković, Zarija Lekić, Jusuf Kalamperović i Žarko Pavićević.

Dušan Raičević je poručio kako ideja slobode i antifašizma i danas živi jednako živahno i jako kao i prije 77 godina.

- Ovaj praznik, 24. novembar još jedan je dokaz veličine ljudi ovoga kraja. Nema ljudi koji su otvoreniji prema svima, miroljubiviji i srdačniji, ali ni ljućih i strašnijih boraca protiv zla fašizma i nacizma, ali i svih onih koji dovedu u pitanje ono što je najsvetije, slobodu, čast, ljudsko postojanje i ime ovog grada i ove države. Zato sa ponosom stojimo ovdje i pred njihovim sjenama se prisjećamo da smo potomci tih velikih ljudi, divova, kojima se danas klanjamo i ne dopuštamo da padnu u zaborav. Njihova ideja i žrtva vječna su nam inspiracija u svakom trenutku - kazao je predsjednik Opštine Bar. On je oživio sjećanje na više od 800 barskih rodoljuba, na 11 mladića koji su u tim borbama postali narodni heroji i na 131 borca, koji je zaslužio priznanje Partizanske spomenice.

Predsjednik Udruženja boraca NOR i antifašista Bara Đuro Marković podsjetio je na slavne jedinice Bokeljske brigade koje su 24. novembra 1944. oslobodile Bar od okupatora. On je zahvalio Opštini na stalnoj podršci koju pruža ovom Udruženju i očuvanju ideala antifašizma, te podsjetio na ideju da se, pored brojnih drugih spomen-obilježja, u Virpazaru podigne i spomenik ženi borcu, u znak zahvalnosti svim ženama koje su pale za slobodu u narodnooslobodilačkoj borbi.

ho“ hotela na Topolici III, kao kompleksa koji je Vlada svrstala na listu najprioritetnijih. Svi ti projekti, među kojima su i hotel ,,Madams Palace“ na Velikom Pijesku, vrijedni oko 200 miliona eura, doprinijeće unapređenju turističke ponude i valorizaciji potencijala Bara, ali i otvaranju novih, 1.000 radnih mjesta - istakao je čelni čovjek grada.

Kada je riječ o novim projektima on je naveo izgradnju sportske sale u Mrkojevićima, objekat za djecu sa smetnjama

u razvoju, uređenje starobarske kaldrme, azila za napuštene životinje, te uređenje Trga Vladimira i Kosare koje će koštati 600.000 eura.

Državnu himnu na početku sjednice izveo je ženski hor iz Podgorice ,, Alata“. Čestitke povodom Dana opštine uputili su predsjednik države Milo Đukanović, premijer Zdravko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, te lideri SNP i SD-a Vladimir Joković i Ivan Brajović.

V.K.V.

Berane: Ministar Jakov Milatović i predstavnici Opštine o problemima sjevera

Novi programi podrške za zaustavljanje iseljavanja PODGORICA/BERANE – Visoka stopa nezaposlenosti, koju je prouzrokovalo izumiranje privredne djelatnosti, jedan je od najvećih problema opština na sjeveru. Vlada će im pomoći da ga riješe novim programima podrške - najavio je tokom posjete Beranama ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

Sljedeće godine biće na raspolaganju posebna linija Programa za una-

pređenje konkurentnosti koja će se odnositi isključivo na sjever, a podrazumijevati refundiranje 80 odsto uloženih sredstava.

- Takođe, biće dostupan Programa za mlade vrijedan milion eura, a u čijem je fokusu osposobljavanje i prekvalifikacija za poslove u IT sektoru - rekao je Milatović.

Uskoro će biti potpisani ugovori sa korisnicima sredstava Programa

podsticajnih mjera za ruralni turizam 2021-2022, četvrtina podržanih seoskih domaćinstava su iz Berana.

-Ta vrsta podrška biće nastavljena tokom narednih godina. Prirodni potencijali Berana će biti uklopljeni u cjelinu sa ostalim opštinama sjevera, što će umanjiti neravnomjeran razvoj koji je godinama karakterističan za ovaj dio Crne Gore. Vlada je spremna da pruži podršku lokalnoj samoupra-

vi u svim segmentima razvoja, prije svega kroz program investicija, kako bi se kraj u kojem gravitira Berane privredno i ekonomski približio rezultatima koje bilježe gradovi u drugim regijama - zaključio je ministar.

Predsjednik Opštine Tihomir Bogavac kazao je da su glavni problem - nezaposlenost i manjak realnog sektora za ostvarivanje mladih ljudi na profesionalnom polju.

-Lokalna uprava, pored svojih napora, očekuje pomoć od Vlade, kako bi se zajedničkim snagama pokrenula privreda, što bi bilo od značaja i za susjedne opštine – kazao je Bogavac.

Tokom posjete Milatović će obići i Regionalni biznis centar, razgovaraiti sa privrednicima opštine Berane, a u Gimnaziji ,,Panto Mališić“ razgovaraće sa članovima Đačkog parlamenta.

C.G.

Kultura

Četvrtak, 25. novembar 2021.

PR centaR

Muzički centar obilježava 100 godina od smrti Kamija Sen-Sansa

Sa jedne od proba projekta „Karneval životinja“

Edukacija i humor uz „Karneval životinja“ PODGORICA - Multimedijalni projekat za djecu „Karneval životinja“, koji pod okriljem Edukativnog centra MCCG potpisuju Sara Vujošević-Jovanović (autorka projekta), Nataša Popović (rukovodilac muzičkog ansambla), Ogdeš Neš (tekst), Jelena Martinović-Bogojević i Jovan Drašković (prevod i adaptacija) biće izveden danas u 12 sati u Muzičkom centru Crne Gore.

Povod je obilježavanje 100 godina od smrti francuskog kompozitora Kamija Sen-Sansa koji je u Francuskoj uživao epitet „drugog Mocarta“. Njegova četrnaestostavačna svita „Karneval životinja“ svojevrsni je „muzički zoološki vrt“ koji, uz segmente humora i satire, ima edukativni karakter. Svaki od četrnaest stavova posvećen je određenoj životinji ili grupi životinja, a insipraciju za ovo djelo Sen-Sans je pronašao u pričama o potopu i Nojevoj barci iz Starog zavjeta.

Učesnici u projektu su studenti Muzičke akademije sa Cetinja: Petar Popović, Sofija Jović, Viktor Huter, Milena Jara-

maz, Ksenija Lukić, Branislav Proročić, Viktor Minić, Zorica Pavićević, Vasilije Vujadinović i prof. Nataša Popović, zatim studenti Fakulteta dramskih umjetnosti Lara Dragović i Ognjen Sekulić, i student Fakulteta likovnih umjetnosti Radomir Milić.

Rukovoditeljka edukativnog centra MCCG, dr Sara Vujošević-Jovanović najavila je za PR centar da će ova ustanova u narednom periodu realizovati projekte koji će biti namijenjeni djeci koja ne pohađaju muzičke škole. Oni će, kako je navela, za pet, deset, 20 godina postati redovna publika MCCG. - Uložićemo trud i naš veliki entuzijazam u projekte sa pomenutom tematikom, kako bi djeci pružili mogućnost da se upoznaju sa klasičnom muzikom, istu zavole, postanu u budućnosti vjerna publika Muzičkog centra Crne Gore i mogu slobodno reći, iskusni konzumenti klasične muzike - rekla je Vujošević Jovanović za PR centar.

Ulaz na „Karneval životinja“ je slobodan, uz obaveznu rezervaciju mjesta na telefon 068 366 319 dva sata prije početka događaja.

D. E.

Italijanski časopis „Nova savremena istorija“ predstavljen sinoć u KIC-u

Pogled na Crnu Goru i period poslije 1918.

PODGORICA – Ugledni italijanski časopis „Nova savremena istorija“ (Nuova Storia Contemporanea), sa tekstovima crnogorskih istoričara Novaka Adžića, Slavka Burzanovića, Živka Andrijaševića i Šerba Rastodera o Crnoj Gori u razdoblju poslije 1918. godine, predstavljen je sinoć u KICu „Budo Tomović“.

O sadržaju ovog broja časopisa govorio je i nekadašnji ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu Miodrag Vlahović, koji je koordinisao ovaj projekat, dok su Andrijašević i profesor Mateo Napolitano, istaknuti italijanski istoričar srednje generacije, bili opravdano odsutni.

RIZNICA

Vlahović je kazao da je kao ambasador imao veliku potrebu i želju da predstavi Crnu Goru na način koji nije bio uobičajen u intervalu novije crnogorske diplomatije.

- Sveta Stolica sa svojom prebogatom arhivskom i bibliotečkom građom je nevjerovatna riznica znanja, sjećanja, dokumenata i istorijskih fakata koji mogu biti relevantni za našu zemlju. Želio sam da sa Istorijskim arhivom Svete Stolice uspostavim komunikaciju. To se dogodilo sa godspodinom Johanom Iksem. U razgovoru sa njim sam došao do saznanja da sam prvi ambasador Crne Gore kojeg je upoznao – kazao je Vlahović.

Prema njegovim riječima, za-

Sama činjenica, prema riječima Rastodera, da je jedan od najboljih italijanskih časopisa za savremenu istoriju posvećen Crnoj Gori trebalo bi da bude kulturni događaj.

M.BaBOVIĆ

14

POGLED

Sa predstavljanja časopisa sinoć u KIC-u

interesovao se za građu i dokumenta naše zemlje koja su intrigantna.

- Zaintrigirala su me dokumenta koje se tiču naše Vlade u egzilu. Naročito segment koji se ticao Ministarstva vanjskih poslova i mojih uvaženih velikih prethodnika iz tog najnesrećnijeg i najtragičnijeg doba novije crnogorske istorije – kazao je Vlahović.

On je pojasnio da je Adžić inicijator nastanka tekstova u priznatom časopisu, sa profesorom Napolitanom u novijem istorijskom pasažu.

- Uklopili smo zajedničko izdanje sa crvenom niti koja se tiče Crne Gore poslije te nesrećne 1918. godine – rekao je Vlahović i dodao da je prva polovina časopisa posvećena Crnoj Gori, a druga Napoleonu.

Rastoder je istakao da nijedan istorijski časopis u posljednjih 40 godina nije posvećen Crnoj Gori.

- Ako je to tako, onda je ova noć tuga savremene intelektualne

U Baru predstavljene monografije dr Slavice Stamatović-Vučković BAR – Monografije „Spomenici II svjetskog rata u Crnoj Gori“ i „Arhitektonska komunikacija i objekti kulture u Crnoj Gori 1945-2000“, autorke dr Slavice StamatovićVučković, predstavljene su u Domu revolucije, u okviru proslave Dana opštine Bar. Rukovoditeljka Narodne biblioteke i čitaonice „Ivo Vučković“ Sonja Lalević kazala je da je u monografiji „Spomenici II svjetskog rata u Crnoj Gori“ predstavljeno 11 spomenika koji, pored memorijalne i istorijske, imaju i umjetničku i arhitektonsku vrijednost. Riječ je o djelima poznatih crnogorskih i jugoslovenskih arhitekata i umjetnika, između ostalih Svetlane Kane Radević, Bogdana Bogdanovića, Branka Bona, Marka Mušića.

Knjiga „Arhitektonska komunikacija“ je rađena sa idejom da se kroz istraživački proces dođe do različitih slojeva informacija i objasne procesi iz kojih nastaje jedno arhitektonsko djelo.

- Dakle, to nije samo ono što se vidi u prostoru, već je istraživanje podrazumijevalo vraćanje unazad, društveno političke okolnosti u kojima je djelo nastalo, kao i širi društveni kon-

Najbolje vrijeme naše države

Predstavljanje monografija u Domu revolucije u Baru

tekst u kojem je taj objekat nastajao poslije II svjetskog rata, pa do toga šta oni predstavljaju danas. U pitanju je slojevito koncipirana knjiga sa aspekta komunikacije. Teorijsko polazište koje je tu definisano vezano je za kontekst, koji je sa jedne strane fizički, a s druge strane društveni - kazala je autorka Stamatović-Vučković.

Prema riječima dr Tatjane Koprivice iz Istorijskog instituta,

ove dvije monografije su tijesno vezane sa vrijednostima koje građani Bara proslavljaju ovih dana, kada su jedinice Prve bokeljske brigade oslobodile grad Bar. - Sjećamo se svih 885 boraca, žrtava antifašističkog terora, 131 nosioca spomenice, među kojima je bilo i 30 žena, narodnih heroja… Obje knjige nas podsjećaju na Crnu Goru u najboljem vremenu, vremenu

izgradnje, estetičkih i etičkih vrijednosti, što se ogleda kroz njihov sadržaj. Knjiga je slojevita, puna zanimljivih podataka, kako u arhitektonskom, tako i metodološkom smislu kazala je Koprivica.

Direktorica NVO Expedito Biljana Gligorić je istakla da su objekti koje Stamatović-Vučković obrađuje u knjizi dio našeg kolektivnog sjećanja. Metodološkom analizom dočaran je širi ekonomski, istorijski, kulturološki spektar vremena u kojem je nastalo 27 reprezentativnih građevina.

- Mislim da taj segment ove knjige daleko prevazilazi crnogorske okvire, gdje su neka od rješenja u samom vrhu memorijalnih obilježja na prostoru Jugoslavije - kazala je Gligorić.

Slavica Stamatović-Vučković je vanredna profesorka na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Magistrirala je na Univerzitetu „La Sapienza“ u Rimu i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Dobitnica je više inostranih stipendija, a njeni radovi objavljivani su u brojnim domaćim i inostranim časopisima i publikacijama.

Dobitnica je Trinaestojulske nagrade (2009).

V. K. V.

Crne Gore – kazao je Rastoder.

Prema njegovim riječima, prilikom dodjele odlikovanja Malteških vitezova Nikoli Petroviću, francusko Ministarstvo spoljnih poslova se zvanično izvinilo za odnos koji je imalo prema Crnoj Gori 1918. godini.

- Ja sam to i citirao u nekim radovima – kazao je Rastoder.

Sasvim slučajno, kako je kazao, kao pasionirani istraživač došao je do arhive Poslanstva Kraljevine SHS u Carigradu.

- Ta arhiva je nedavno otvorena i ima 8,4 metra arhivske građe. Fascinirao sam se činjenicom da ima najviše građe o Crnoj Gori i Crnogorcima. To je bio motiv da napišem rad o crnogorskoj emigraciji poslije smrti kralja Nikole i da ga prevedem na italijanski, njemački i francuski. Vodeći se onim motivima da mi sve znamo, a u stvari ne znamo ništa, za mene je mnogo važno da to sazna strana javnost. Prevod na italijanski sam poslao ambasadoru Vlahoviću – kazao je Rastoder.

Burzanović je ukazao da je najcitiraniji crnogorski istoriograf Antun Sbutega, koji nije istoričar.

- Potrudio se da za italijansko tržište napiše pregled istorije Crne Gore. Ta činjenica o broju citata govori o tome koliko je važno da se istoriografijama evropskih naroda ponudi i naš pogled – kazao je Burzanović.

Prema njegovim riječima, pojedini istoričari iz regiona su posvetili obiman prostor Crnoj Gori.

- Propustili su da iskoriste čitav niz činjenica koji se nalaze u srpskim arhivima i koji u drastično drugačijem svijetlu prikazuju istoriju Crne Gore.

Nećete tamo naći da je Italija jedan od glavnih krivaca za nestanak Crne Gore, da je imala interese da spriječi Crnu Goru da osvoji Skadar – kazao je Burzanović.

Adžić se u svom radu bavio političkom ideologijom crnogorskih suverenista, političkih emigranata, ustanika, zelenaša, od 1919. do 1923. godine.

- Uspjeh je za savremenu crnogorsku istoriografiju da se italijanska naučna i stručna javnost upoznaje sa pogledima na prošlost crnogorsko-italijanskih odnosa – kazao je Adžić.

B. B.

Helena Blagojević najbolja studentkinja FLU

Izaći iz zone komfora

PODGORICA - Studentkinja Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, na smjeru slikarstvo, Helena Blagojević proglašena je za najbolju studentkinju ove obrazovne ustanove za tekuću studijsku godinu 2021/22, sa prosjekom 9,97. Kaže da ova nagrada za nju predstavlja potvrdu dosadašnjeg truda i rada, kao i motivaciju za dalje usavršavanje u svijetu likovne umjetnosti.

- Za postizanje uspjeha u razvijanju sopstvenog stila u širokom svjetu slikarstva, neophodna je koncentracija, mašta, kao i kombinacija stečenog znanja iz svih oblasti - ocjenila je Blagojević i dodala da iza bilo kakvog uspješnog rada stoji odricanje, ali ako izaberete fakultet koji volite i koji je blizak vašim istinskim kvalitetima i talentu, onda se odricanje i veliki rad anulira.

Helena kaže da se tokom prve godine studija upoznavala sa tehničkim mogućnostima koje su joj kasnije pomogle u boljem

likovnom izražavanju.

- U toku druge godine odlučila sam da, motivacijom i željom za promjenom, implementiram svoj lični stil slikanja. Za ovakav poduhvat potrebno je izaći iz zone komfora i ući u neistraženo područje, pa bilo to u novoj slikarskoj tehnici ili temi za buduća djela. Sa ovakvim stavom, učestvovala sam u mnogim izložbama kao i donacijama svojih radova - rekla je Blagojević.

Njen cilj, u domenu profesionalnog usavršavanja, je da završi osnovne i magistarske studije u Crnoj Gori, nakon čega bi upisala doktorske studije u inostranstvu. Smatra da osoba koja se opredjeli za Fakultet likovnih umjetnosti treba da ima iskrenu želju, talenat i namjeru za napredak u svom radu kao i da doprinese našoj kulturnoj baštini.

A. Đ.

Kultura

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Izvođenjem predstave „Pluća“ u Nikšiću počeo Međunarodni festival glumca

Susreti i vječita igra iznad svakog zla

Rediteljka predstave „Pluća“ Aida Bukvić priznala je da se prijatno osjeća u Nikšiću, da ne želi bježati od emocija, da je joj je „ljudsko“ najbitnije, te da je muško-ženske odnose u gostujućem komadu pokušala svesti na pravu mjeru Direktor Nikšićkog pozorišta Radinko Krulanović takođe je iskazao zahvalnost pokroviteljima festivala.

- Na žalost svih, predstava „Konji ubijaju, zar ne“, morala je biti otkazana zbog bolesti glumca tako da ćemo biti uskraćeni za predstavu Gradskog pozorišta iz Podgorice. Svim ostalim učesnicima želim da se lijepo i ugodno osjećaju, da budu zdravi i da budu zadovoljni svojim nastupima i da na koncu svega ponesu lijepe utiske. Neka nagradu ponese gluma, pozorište, publika, susret svih nas i vječita igra iznad svakog zla. Nadamo se da sljedeći festival neće imati ove i slične probleme i da će život nadjačati smrt, a igra nadvladati bol. U to ime, dobro došli u Nikšićko pozorište - kazao je Krulanović.

Nakon prve predstave, uobičajeno, organizovan je oku-

FOTO: M. Zvicer

NIKŠIĆ - Predstavom „Pluća“, u koprodukciji zagrebačkog Exita i Gradskog kazališta iz Siska, otvoren je 17. Međunarodni festival glumca u Nikšiću. Nagrada „Veljko Mandić“ ove godine pripala je glumcu Andriji Miloševiću.

Priznanje mu je uručio predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, ističući da je ovo festival posebne vrijednosti, da se u Nikšiću prepoznaje kao ujediniteljski…

- Ovaj festival na nikšićkoj sceni ujedinjuje bivšu Jugoslaviju. Selekcija predstava sigurno nije bila laka, kao što ni žiriju sigurno neće biti lako da odabere najbolja ostvarenja koja će se pojaviti na festivalu. Posebno je zadovoljstvo što nagrada „Veljko Mandić“ ove godine završava u rukama jednog od najtalentovanijih i najuspješnijih Nikšićana - kazao je Kovačević i iskoristio priliku da zahvali Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta što je i ove godine, zajedno sa Opštinom Nikšić, pokrovitelj festivala.

Andrija Milošević je, na poseban način, opisao Kličevo, naselje u kome je odrastao, Nikšić, Lukavicu, Brnjičko jezero gdje je goveda čuvao ko dijete… i sve čega se pravi, istinski, umjetnici ne libe.

Kazivao je i svoje stihove posvećene majci, pominjao miris babine pite, Pelagojinu prodavnicu u Kličevu, Lukvicu… Oduševio je Nikšićane.

Scena iz predstave „Pluća“

gli sto, čiji je moderator bio reditelj Goran Bulajić. To je bila prilika da Amer Bukvić

i Jadranka Đokić, akteri predstave „Pluća“, saopšte nešto više o svemu doživ-

ljenom u Nikšiću. Bukvić je kazao da se osjeća kao kod svojih, a njegova koleginica je, takođe, priznala da je prijatno iznenađena aplauzom koji je je doživjela nakon igranja.

I rediteljka Aida Bukvić, inače sestra Amerova, priznala je da se prijatno osjeća u Nikšiću, da ne želi bježati od emocija, da je joj je „ljudsko“ najbitnije, te da je te muško-ženske odnose pokušala svesti na pravu mjeru. „Pluća“ su, iako sa samo dva aktera, držala pažnju nikšićkih gledalaca gotovo dva sata. Komad koji se igrao gotovo stotinu puta u posljednje četiri godine, očigledno, zadovoljio je ukuse probirljive nikšićke publike i ljubitelji pozorišta čekaju s nestrpljenjem narednu predstavu festivala, a to je „M.I.R.A.“ iz Beograda, koja će biti izvedena večeras.

Ra. P.

15

,,Godine prkosa i ponosa“ na Cetinju PODGORICA - Izložba radova ,,80 godina 13. jula - Godine prkosa i ponosa“ biće otvorena večeras u 18 sati u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević“.

Govoriće predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić i predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović.

Matica crnogorska i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske priredili su pomenutu izložbu povodom obilježavanja jubileja - 80 godina od Trinaestojulskog ustanka 1941. godine.

A. Đ.

Završnica izložbe o Novom talasu PODGORICA - Zatvaranje izložbe fotografija ,,Tako je talasao Novi talas“, koju je KIC ,,Budo Tomović“ priredio u saradnji sa Radiom Beograd 202, manifestacijom ,,Beogradski mesec fotografije“ i „Jugotonom“, biće organizovano večeras u izložbenom holu KIC-a od 19 sati.

Izložbu će zatvoriti voditeljka Radija Beograd 202 Ružica Vrhovac i kantautor Momčilo Zeko Zeković. Gosti događaja biće i članovi NVO Gramofonske ploče Crne Gore - Montenegro records i FM Mirda, koji će puštati kultne hitove bendova ,,Novog talasa. Od 20 sati u sali Dodest biće priređena i promocija knjige Vinka Barića ,,Hrvatski punk i novi val 1976-1987“ . A. Đ.

16

Hronika Podgorice

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Učestali vandalizmi na parkiralištu iza zgrade „Metalka“

Farbaju znakove da se ne bi plaćao parking Nepoznati počinioci su u prethodnih dva – tri mjeseca nekoliko puta sprejom farbali znakove na zoniranom parkiralištu iza zgrade ,,Metalka“ u Ulici kralja Nikole, odnosno dio na tabli gdje je broj telefona na koji korisnici usluga Parking servisa treba da pošalju poruku da bi platili parking.

U navedenom periodu farbali su i horizontalnu signalizaciju na asfaltu a, kako je za Pobjedu izjavio direktor Parking servisa Nusret Canović, sve je prijavljeno policiji.

U posljednjih dva – tri mjeseca svako malo neko prefarba sve table koje su na tom parkingu, kako korisnici naših usluga ne bi mogli vidjeti broj telefona na koji treba da pošalju poruku za plaćanje parkinga. Pretpostavljamo da se radi o istom počiniocu... Siguran sam da će oni biti otkriveni jer na tom parkiralištu postoji kamera, a koliko znam, policija je izuzela snimke sa video-nadzornih kamera – kazao je direktor Parking servisa Nusret Canović VANDALIZAM

Parkiralište iza Metalke zonirano je prije pola godine. U pitanju je treća zona na kojoj ima stotinak parking mjesta.

Navodeći da imaju problema sa uništavanjem mobilijara i saobraćajne signalizacije i na ostalim parkiralištima, direktor Parkinga ističe da to

nigdje nije drastično izraženo kao na parkingu iza ,,Metalke“.

- U posljednjih dva – tri mjeseca svako malo neko prefar-

Aktivnije uključivanje policije u rješavanje saobraćajne nekulture Na parkiralištu iza „Metalke“ i juče je bilo lako uočiti dosta nepravilnosti i primjera saobraćajne nekulture. Na samom ulazu na saobraćajni znak koji obavještava korisnike da ulaze na zonirani parking, odnosno o načinu plaćanja, bio je okrenut prema zgradi i beskoristan za vozače. Na mjestu obilježenom za parkiranje protivpožarnog vozila bio je parkiran ,,civilni“ automobil i to sa dva točka na zelenoj površini. Brojna vozila bila su parkirana na trotoarima, na saobraćajnici ili zelenim

površinama, pa je sve više ličilo na saobraćajni haos nego na uređeno parkiralište. I direktor Parking servisa ukazuje na saobraćajnu nakultura u glavnom gradu, zbog čega će, u ime Udruženja parking servisa, obratiti i Upravi policije.

- Policija se mora aktivnije uključiti u rješavanje problema saobraćajne nekulture i u gradskim jezgrima, kako na nivou glavnog grada, tako i na nivou Crne Gore. Ovo je toliko uzelo maha da lokalne službe i Parking servis nijesu u stanju, s

Apel gradskog preduzeća Deponija

Rashodujte staro vozilo na odgovoran i ekološki prihvatljiv način Podsjećajući da se Podgorica, kao i svi veći gradovi, suočava sa nelegalnim otkupom otpadnih vozila, te da se na nelegalnim odlagalištima auto-djelovi tretiraju van ekoloških normi i propisa, gradsko preduzeće Deponija d.o.o. podsjetilo je građane

da oni imaju jedan od najbolje opremljenih pogona za tretman vozila van upotrebe u regionu.

- Otpadna vozila često zauzimaju javne površine, dvorišta i privatne posjede, te predstavljaju smetnju i vlasnicima i okolini. Naš prevashodni cilj

Odnošenje jednog od vozila van upotrebe

Parkiranje đe ko stigne

Jedan od prefarbanih znakova

ba sve table koje su na tom parkingu, kako korisnici naših usluga ne bi mogli vidjeti broj telefona na koji treba da pošalju poruku za plaćanje parkinga. Pretpostavljamo da se radi o istom počiniocu.

To služi ljudima kao izgovor da ne mogu da plate parking na tom mjestu. Međutim, naš broj telefona mogu naći i na sajtu Parking servisa – kaže Canović.

Kako dodaje, njihova dežurna služba svakodnevno obilazi parkirališta, pa tako prijave ove nepravilnosti i table budu brzo promijenjene. Ali, kako naglašava, to predstavlja veliki trošak za ovo preduzeće.

- Siguran sam da će počinioci biti otkriveni jer na tom parkiralištu ima kamera. Koliko znam policija je izuzela snimke sa video-nadzornih kamera. Ovo je prilično velika šteta, moramo da skidamo table, da se opet rade... Ovo je uzelo maha i tu se mora adekvatno reagovati. Krivac ili krivci se moraju sankcionisati. Ovo nam se nije dešavalo ranije – kazao je Canović.

ODGOVORNOST

Stanari ovog kvarta, podsjeća Canović, obratili su se Parking servsu sa zahtjevom za zoniranje ovog parkirališta.

Kako ističe, to je definitivno dobro rješenje za ovaj dio, kao i za veliki broj lokacija u gradu.

- Trenutmo imamo pet zahtjeva za zoniranjem parkinga, ne samo u centru nego i na Zabjelu, Starom aerodromu, kod zgrade Galenike prekoputa Mola of Montenegro, tj. u onim djelovima grada gdje se stvrajaju gužve na parkiralištima, gdje stanari ne mogu naći slobodan parking – rekao je direktor Parkinga, podsjećajući da su stanari u tim situacijama povlašćeni jer mogu kupiti mjesečnu parking kartu po cijeni od šest eura, dok je cijena sata za ostale 40 centi po satu u trećoj zoni.

Preduzeće Parking servis gazduje sa oko 6.500 parking mjesta, od čega je oko 4.500 uličnih i oko 2.000 na zatvorenim parkiralištima i u garažama.

I.MITROVIĆ

obzirom na svoje nadležnosti, da do kraja riješe problem saobraćajne nekulture. Neophodna je saradnja svih službi, i Glavnog grada i Uprave poli-

cije, da bi se izašlo na kraj sa ovim problemom koji u velikoj mjeri remeti odvijanje saobraćaja i bezbjednost svih učesnika – poručio je Canović.

je da u saradnji sa građanima suzbijemo ovu pojavu i omogućimo našim sugrađanima da na legalan i ispravan način rashoduju vozilo i ostvare prihod.

Za svako ustupljeno vozilo vlasnik dobija novčanu naknadu čiji iznos se procjenjuje na osnovu težine predatog vozila – naveli su iz Deponije.

Naglašava se i da prevoz starog vozila do pogona za reciklažu više nije briga građana.

- Nabavkom specijalizovanog vozila za odvoz otpadnih automobila i taj problem riješili smo u korist građana. Dovoljno je da vlasnik vozila kontaktira Deponiju d.o.o. i svu organizaciju prepusti našoj službi.

Prijavom na link ,,ZAHTJEV ZA OTKUP (RECIKLAŽU) OTPADNIH VOZILA“, na zvaničnom veb-sajtu Deponije i popunjavanjem kratkog upitnika o vlasniku vozila i samom vozilu, osim lične dobiti i uštede vremena, građani čine veliku dobrobit za zajednicu i sredinu u kojoj žive – poručili su iz Deponije.

H. P.

Održana centralna javna rasprava: Više od polovine budžeta opredijeljeno za kapitalne projekte

Najviše novca za razvoj grada Sekretarijat za finansije organizovao je juče centralnu javnu raspravu o nacrtu odluke o budžetu Glavnog grada za 2022. godinu, koji je na javnoj raspravi od 15. do 30. novembra.

Sekretarka za finansije Snežana Popović saopštila je da je nacrtom odluke, budžet Glavnog grada za 2022. godinu planiran u iznosu od 93.922.000 eura, odnosno 465.000 više u odnosu na budžet za ovu godinu.

- Nacrt budžeta je urađen u skladu sa važećim zakonskim propisima, ispoštovana su fiskalna pravila predviđena zakonom, a isti je kreiran u saradnji sa građanima. Naime, u posljednja dva mjeseca obišli smo mjesne zajednice u širem gradskom jezgru, kako bi u neposrednom

kontaktu sa građanima sagledali probleme i zajedno utvrdili prioritete i projekte koji bi trebalo da se nađu u budžetu za narednu godinu - kazala je sekretarka Popović i istakla da u strukturi ukupnih primitaka najveće učešće imaju sopstveni prihodi u iznosu od 49.710.000 ili 52,93 procenata.

U strukturi ukupnih rashoda za 2022. godinu, kapitalni izdaci učestvuju sa 53,35 odsto, što je pokazatelj da je Glavni grad i ovoga puta dao prioritet razvoju u odnosu na tekuće potrošnju.

Neke od najznačajnijih kapitalnih investicija u 2022. godini su Postrojenje za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, izgradnja saobraćajnica i mostova, odnosno ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu, modernizaci-

ja javnog prevoza i kupovina novih autobusa, uređivanje i opremanje lokacija, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete, uređenje zelenih površina, dječjih igrališta i ugradnja hidrosistema. Između ostalog, izdvojena su značajna sredstva za izgradnju višenajmjenskih objekata, kao i sredstva za Projekat poboljšanja uslova stanovanja.

- Kada su u pitanju gradske finansije, njihova osnovna karakteristika jeste stabilnost.

Stabilne finansije znače da svoje poslovanje grad najvećim dijelom finansira iz sopstvenih izvora, a budžet grada predstavlja razvojni budžet, jer se najviše sredstava usmjerava upravo na kapitalne projekte, odnosno razvoj grada - zaključila je Popović.

H. P.

Hronika Podgorice I. MANDIĆ

Četvrtak, 25. novembar 2021.

17

Nova promenada uz Moraču već privlači građane

Uživanje u suncu i pogledu na rijeku Novoizgrađeno šetalište uz Moraču već privlači Podgoričane da prošetaju atraktivnom promenadom, a kad je divan jesenji dan, ispunjeni su svi uslovi za uživanje u prirodi.

Miljana Šćekić juče je bila oduševljena pješačkom stazom i pogledom na rijeku.

- Pogled je nestvaran. Idilično. Imamo toliko mostova, a nijesmo imali priliku da ovako šetamo i uživamo. Sada nam je ta mogućnost pružena – kazala je Šćekić.

Zorica Komnenić ističe da joj se najviše sviđa amfiteatar.

- Uživanje na klupi uz zvuke rijeke, neprocjenjivo. Dolazim često ovdje, pravi je odmor za dušu i oči – kaže Komnenić.

Igor Božović voli da uživa u večernjim satima kraj rijeke.

- Rasvjeta je dobra, tako da se može i uveče šetati. Zbog posla, taj termin mi najviše odgovara. Prezadovoljan sam – ističe Božović.

Gradonačelnik Ivan Vuković i izvršni direktor kompanije Bemax Miladin Mijajlo-

vić potpisali su krajem jula ugovor i položili kamen temeljac za izgradnju šetališta uz Moraču i uređenje Njegoševog parka, čime je obilježen početak realizacije projekata vrijednog 950.000 eura. Kompanija Bemax izgradila je šetalište iznad Morače, popločala pješačke staze, obložili zidove moračkim oblutkom, postavila stubove ograde i uradila prilazna stepeništa. Komunalne usluga postavile su javnu rasvjetu na šetalištu, a Zelenilo se pobrinulo za sadnju i uređenje zelenih površina. Nj. ŽIVANOVIĆ

Podgorica dobila još jedno atraktivno mjesto u srcu grada

Tokom januara biće ugrađena platforma za OSI Građani su na fejsbuk stranici pisali gradonačelniku Ivanu Vukoviću da je šetalište urađeno sjajno, ali da nije dostupno osobama sa invaliditetom. Vuković je u odgovoru najavio da je u toku javna nabavka jedne mobilne platforme za OSI. - Ukoliko sve bude u redu sa procedurom, očekujem da ćemo je ugraditi tokom januara – napisao je Vuković.

Elektrotehnička škola ,,Vaso Aligrudić“ u okviru regionalnog programa dobila više od pola miliona eura

Zaslužili povjerenje u konkurenciji 205 projekata D. MIJATOVIĆ

Realizacija projekta podrazumijeva potpunu rekonstrukciju postojećih učionica naše škole u sklopu zajedničkih prostorija sa mašinskom školom, nabavku nove laboratorijske opreme kao i opreme potrebne za realizaciju praktične nastave obrazovnih programa - kazala je koordinatorka projekta u ime ETŠ ,,Vaso Aligrudić“ Marina Braletić Elektrotehnička škola ,,Vaso Aligrudić“ dobila je nepovratna sredstva u iznosu od 511.508 eura, koja će u naredne tri godine biti iskorišćena za rekonstrukciju i opremanje škole, nabavku nove opreme, realizaciju praktične nastave kod poslodavaca za 86 učenika, kao i neophodnih obuka za nastavno osoblje, ali i instruktore, mentore iz preduzeća…

PODRŠKA

Program podrške Regionalni Challenge Fond usmjeren je na jačanje relevantnosti stručnog

Unapređenje zapošljavanja mladih i kvaliteta stručnog osposobljavanja Za predstavnike ICT klastera Cortex, koji su učestvovali u pisanju ovog projekta, ovo je značajan uspjeh i potvrda da idu ka ostvarenju jednog od glavnih ciljeva - unapređenju crnogorskog obrazovnog sistema u oblasti ICT-a.

- Vjerujemo da smo projektom u potpunosti odgovorili na cilj poziva a to je unapređenje zapošljivosti mladih, jačanje kvaliteta stručnog obrazovanja i pružanje relevantnih obuka.

Ovim projektom, ali i krovnim programom edukacije u okviru Cortex akademije, nastavljamo da sadimo sjeme za bolju IT budućnost i ostvarujemo jedan od glavnih ciljeva ICT klastera Cortex - poručila je Ferida Mandić, direktorica projektnog odjeljenja klastera ICT Cortex.

elektrotehničara za razvoj veb i mobilnih aplikacija. Osim ovoga, veoma važan segment realizacije projekta je saradnja sa članovima našeg konzorcijuma koja podrazumijeva realizaciju praktične nastave kod poslodavca za ukupno 86 učenika kao i realizaciju neophodnih obuka za naše nastavno osoblje ali i instruktore, mentore iz preduzeća – objasnila je Braletić.

Prezentacija projekta u ETŠ ,,Vaso Aligrudić“

obrazovanja i obuke na tržištu rada finansiranjem ulaganja u opremu i infrastrukturu za pružaoce obuke koji se uključuju u aktivnosti kooperativnog odnosno dualnog obrazovanja i obuke sa partnerskim preduzećima. Fond je nastao na inicijativu njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), delegiran KfW razvojnoj banci, a sprovodi ga Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana kao glavni implementacioni partner, koji predstavlja zajedničku inicijativu privrednih komora Albanije,

Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije.

- Od ukupno 205 prijavljenih projekata iz šest zemalja Zapadnog Balkana na prvom pozivu ovog fonda, 23 najuspješnija su predložena za finansiranje, od čega je samo jedan iz Crne Gore bio uspješan i dobio podršku fonda za realizaciju - kazala je za Pobjedu koordinatorka projekta u ime ETŠ ,,Vaso Aligrudić“ Marina Braletić.

Riječ je o projektu ,,Job booster – VET4all“, konzorcijuma koji čine ETŠ ,,Vaso Aligrudić“

(vodeći partner), IT kompanije članice klastera ICT Cortex (Bild studio, Amplitudo, Datadesign, Alicorn) kao i preduzeće Montinženjering.

- Realizacija ovog projekta podrazumijeva potpunu rekonstrukciju postojećih učionica naše škole u sklopu zajedničkih prostorija sa Mašinskom školom, nabavku nove laboratorijske opreme kao i opreme potrebne za realizaciju praktične nastave obrazovnih programa za montera elektronske komunikacione infrastrukture, elektrotehničara elektronskih komunikacija i

ULAGANJE

Rekonstrukciju učionica i opremanje najsavremenijom opremom, ističe Braletić, pratiće i unapređenje nastavnog programa kroz uvođenje obavezne praktične nastave u kompanijama članicama konzorcijuma.

- Pored učenika, biće uključen veliki broj nastavnog osoblja što će se svakako odraziti na kvalitet nastave i nakon tri godine trajanja projekta – navela je Braletić.

RCF podržava osnivanje konzorcijuma između ustanova za stručno obrazovanje i obuku i preduzeća za sprovođenje

programa kooperativnog obrazovanja i obuke kroz sklapanje memoranduma o razumijevanju. Da bi bili prihvatljivi, projektni partneri moraju da budu spremni da se uključe u zajedničke aktivnosti obuke s ciljem osposobljavanja polaznika na osnovu standarda kvalifikacija i standarda zanimanja koji odgovaraju potražnji na tržištu rada.

- Finansijska podrška koju će obezbijediti RCF za realizaciju ovog projekta je 511.508 eura, a početak realizacije projekta će biti u toku naredne godine.

Važno je napomenuti da će sva sredstva biti usmjerena na modernizaciju i opremanje škole, dok će članice konzorcijuma obezbijediti mentorstva za učenike, kako bi na taj način pomogli učenicima usvajanje vještina usklađenih sa potrebama tržišta rada – zaključila je Braletić.

Ukupna vrijednost ovog projekta je 584.748 eura, a ostalih 73.240 eura, kako nam je objašnjeno iz ETŠ ,,Vaso Aligrudić“ je učešće konzorcijuma.

I.MITROVIĆ

18

Arena

Fudbal

Četvrtak, 25. novembar 2021.

ČETVRTFINALE KUPA CRNE GORE: ,,Plavi“ ć

Očekivan Nije bilo iznenađenja u četvrtfinalu fudbalskog Kupa Crne Gore. Budućnost je eliminisala Rudar, Sutjeska bila ubjedljiva protiv Podgorice, Iskra odradila Igalo, Dečić pobijedio Titograd.

Budućnost Rudar

GODINA OD SMRTI DIJEGA ARMANDA MARADONE: Sumnje, dokazi i zaostavština

El Pibe – vječita kontroverza Vijest je odjeknula, planeta zanijemila. Na današnji dan prošle godine plakali su i bogati i siromašni, u nevjerici bili i vjernici i ateisti, fudbalski se sjedinili Argentinci i Brazilci...

Dvadeset petog novembra 2020. umro je Dijego Armando Maradona, čovjek koji je igrao fudbal kao vjerovatno niko prije i poslije njega i koji se igrao s životom kao nijedan fudbaler u istoriji.

Taj, u isto vrijeme šarmantni i bezobzirni, način života, hedonizam s primjesama mazohizma, taj tango sa smrću – završio se tragičnim ishodom na kućnom liječenju u Tigreu, tri dana poslije 60. rođendana velikog El Pibea, nakon što je operisao krvni ugrušak koji se nalazio blizu mozga.

U Argentini je bila proglašena trodnevna žalost, milione Argentinaca došlo je da se posljednji put pokloni najvećem sinu svoje domovine, ispred zgrade u kojoj se nalazio kovčeg bilo je toliko ljudi da je došlo do sukoba s policijom.

KRIVICA Koliko je El Pibeov život bio kontroverzan, toliko je kontroverzna i njegova smrt i sve što se događalo do danas, godinu otkad je odlaskom nenadoknadivo osiromašio svijet.

Posljednja vijest bila je šokantna – sahranjen je bez srca jer su navijači htjeli da ga ukradu!

Još se vodi istraga o tome da li su Maradoninoj smrti doprinijeli ljekari koji su u posljednjem

periodu vodili računa o njemu, odnosno da li bi bio živ da je bolje liječen.

Glavni državni tužilac ubrzo nakon smrti uzeo je izjave od optuženih i svjedoka te zaključio da je, u najmanju ruku, bilo zloupotrebe. Takođe, na temelju svjedočenja i mnoštva audio-zapisa sa različitih telefona, navodno postoji dovoljno dokaza da se slučaj tretira kao namjerno ubistvo (odnosno, s određenom namjerom), pisao je argentinski Ole. Pod istragom su ljekar opšte prakse, psihijatrica, medicinske sestre... Niko ne zna kada će se održati suđenje, ali procjenjuje se da bi moglo da se dogodi za godinu i po, do dvije. Sedmoro optuženih moglo bi da se suoči sa kaznama u rasponu od osam do 24 godine.

Trenutno im je zabranjeno napuštanje zemlje, a u slučaju selidbe moraju obavijestiti tužilaštvo.

- Onog dana kada se nalazi obdukcije pojave na suđenju, dokazi o tome u kakvom je Dijego bio stanju, odmah će nekoliko njih završiti u zatvoru – kazao je izvor Olea upućen u slučaj.

Postoji odgovornost i onih koji su iznajmili kuću u kojoj je Maradona proveo posljednje dane života, a koja nije imala osnovne uslove za liječenje.

NASLJEDSTVO Gdje su slavni, tu je problem i sa nasljedstvom.

Trenutno je petoro legitimnih nasljednika – Dalma, Đanina,

Hana, Dijego Junior i Dijego Fernando.

Mahali Hil i Euhenija Laprovitola čekaju rezultate DNK testa kako bi se utvrdilo da li su Maradonine kćerke.

Zbog ovog slučaja sačuvano je šest uzoraka DNK od Dijega, a jedan je ,,prebačen“ u La Platu gdje će se postupak održati 14. decembra.

Dijego Maradona je na računima u Švajcarskoj i Ujedinjenim Arapskim Emirata ostavio između pet i šest miliona dolara, u Bjelorusiji ima tenk i pet odsto dionica FK Dinamo iz Bresta, a na aukciji 19. decembra naći će se kuća sa bazenom, dva BMWa, kamion i mnogo drugih stvari koje se čuvaju u dvije kutije u San Isidru...

Brend ,,Maradona“ u vlasništvu je advokata Matijasa Morle, koji je najavio da će pokrenuti sudski postupak zbog ,,Maradolar“ kriptovaluta.

Zbog prava na Dijegov brend i lik vode se već dva postupka...

OMAŽ Fudbalski klub Napoli, kojem je El Pibe donio dva Skudeta i Kup UEFA, nazvao je stadion po svom najvećem asu, a nedavno je predstavio dresove s likom Maradone.

I oni su izazvali kontroverze zbog određenih autorskih prava.

U neđelju, 28. novembra, u Napulju će biti otkriven spomenik Dijegu Armandu Maradoni.

Izrađen je 3D tehnikom štampanja, a gradu Napulju poklonio ga je Maradonin prijatelj

Stefano Ceci.

- Obećao sam to na dan kada je proglašen počasnim građaninom Napulja – rekao je Ceci za Radio 24.

Spomenik će biti predstavljen uoči utakmice 14. kola Serije A između Napolija i Lacija. Na pokretnom postolju proći će po atletskoj stazi, kako bi ga svi vidjeli, a zatim će biti smješten u okviru stadiona.

Maradonina najveća ljubav, Boka juniors, i Barselona – klub koji je takođe proslavio, uskoro će odigrati prijateljsku utakmicu u čast El Pibea... I podsjetiti sve koliko nedostaje.

Koliko nedostaju sve ,,ludosti“ vječitog dječaka – onaj ,,bezbrižni“ pogled koji su mnogi pripisivali raznim opojnim sredstvima, i ona slika sa tribina ,,Bombonjere“ na kojoj je sa tompusom u ustima i likom Če Gevare na ruci, i ona slika kada vodi ekipu sjedjeći na fotelji kraj terena, i ona kada dodaje loptu djetetu s invaliditetom, s istom radošću kao što je, na primjer, Klaudiju Kaniđi u slavnim danima ,,gaućosa“.

(Fudbalskom) svijetu nedostaje i Dijegova patnja sreća i Dijegova sreća, i ono kad su svi drhtali jer je ko zna koji put završio u bolnici ne mareći što će biti kad i ako se probudi, i ono kada – na primjer – ode na oporavak kod svog velikog prijatelja Fidela Kastra, pa dječački se osmjehujući skoči u bazen i uzvikne: ,,Viva la Cuba! (Živjela Kuba)“. Živjeće vječno i Dijego Armando Maradona. Zato što se takav Ne. K. više neće roditi.

Kažnjen zbog ucjene u ,,slučaju Valbuena“

Benzema dobio godinu zatvora uslovno Karim Benzema (33) osuđen je na godinu dana uslovne zatvorske kazne, zbog učešća u ucjeni bivšeg saigrača iz reprezentacije Francuske Matjea Valbuene.

Proslavljeni francuski napadač je negirao krivicu, ali je francuski sud ipak utvrdio njegovo učešće u sramnoj zavjeri 2015. godine.

Kako se navodi, Benzema je uoči meča sa Jermenijom prije šest godina ohrabrivao vezistu Valbuenu da ucjenjivačima, koje odlično poznaje, plati novac kako ne bi učinili javno dostupnim snimak njegovog seksualnog odnosa.

Zbog toga je napadač Real Madrida i Primere dugoročno bio izbačen iz reprezentacije. U nacionalni tim se vratio prošle godine, a ove je Benzema Francusku predvodio do trofeja u Ligi nacija.

Mala je vjerovatnoća da će sudski epilog uticati na trenutni status Benzeme u nacionalnom timu Francuske.

R. A.

Radost fudbalera Budućnosti

2 0

PODGORICA - Gradski stadion. Gledalaca: 400. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica).

Strijelci: Đuričković u 42, Đukanović u 45. minutu. Žuti kartoni: Agović (Rudar).

BUDUĆNOST: Pav l i č i ć , Đuričković, Babić, Adžić, Ražnatović (od 86. Perišić), Mirković, Ćetković (od 86.

Dašić), Raičković, Petrović (od 67. Mrvaljević), Đukanović, Mijović (od 80. Sekulić).

RUDAR: Agović, Jočić, Kartal, Kašćelan, Živković, Peličić (od 46. Prenkočević), Gašević (od 74. Kasalica), Zečević, Bojović (od 46. M. Golubović), Vujanović (od 64. Vujović), Striković (od 46. Suraka).

Fudbaleri Budućnosti na proljeće će braniti trofej u Kupu Crne Gore. ,,Plavi“ su u četvrtfinalu savladali Rudar rezultatom 2:0 i napravili lijepu uvertiru za neđeljni derbi sa Sutjeskom, u kojem bi mogli da ožive nadu o ravnopravnoj borbi za titulu u Telekom 1. CFL. Budućnost je od starta bila bolja od Pljevljaka, s tim što su gosti prvi zaprijetili - udarac Vuka Strikovića pravovremenim startom zaustavio je Vladan Adžić.

Rudar je poslije toga bio bezopasan, uglavnom se nalazio u obruču domaćih, a odbrana je posustala u finišu prvog poluvremena. U 42. minutu Lazar Mijović je izveo slobodan udarac blizu linije šesnaesterca i pronašao Miomira Đuričkovića, koji je prilično neometan glavom sa četiri metra zatresao mrežu gostiju.

Budućnost je tri minuta kasnije povisila na 2:0. Luka Mirković je idealnim dugim pasom proigrao Zorana Petrovića, a svojevremeno najbolji strijelac domaćeg prvenstva na drugoj stativi pronašao Viktora Đukanovića koji je pogodio praznu mrežu.

U nastavku nije bilo uzbuđenja i promjena - Budućnost je odrađivala posao, Rudar nije imao snage da se vrati u meč. Ne. K.

Sutjeska Podgorica

4 0

NIKŠIĆ - Gradski stadion.

Gledalaca: 200. Sudija: Vojin Vojinović (Podgorica). Strijelci: Drinčić u 39, Marušić u 62, Raičević u 78, Eraković u 87. minutu. Žuti kartoni: Cicmil, Vuković (Podgorica).

SUTJESKA: Ličina, Janjić, Drešković (od 46. Bubanja), Stijepović, Augusto, Matanović (od 78. Pajović), Marušić (od 71. Raičević), Vlahović, Drinčić, Zoćević (od 62. Eraković), Nikač (od 62.

Marković).

PODGORICA: Ivezić, Ukšanović, Cicmil, Đajić, Muharemović (od 81. A. Krivokapić), Jovanović (od 61.

Sentoku), Adrović, Maraš (od 61. Popović), Boljević (od 74. Vuković), Bajović (od 46.

Vukčević), Suzuki.

Sutjeska nije ostavila ni najmanju dilemu o prolazu u polufinale u meču sa Podgoricom, iako pravih prilika nije bilo do finiša prvog poluvremena.

Nikola Janjić je u 39. minutu dobro centrirao iz kornera, a Miloš Drinčić sa druge stative postigao svoj prvi gol u dresu Sutjeske.

Podgorica je do izjednačenje mogla u nadoknadi, kada je

će na proljeće braniti trofej, i preostala tri favorita upisala pobjede

Fudbal

Žunior Mesijas, junak Milana na debiju u LŠ

M. BABOVIĆ

ni polufinalisti Milan

Luka Maraš sa desne strane ušao u šesnaesterac i šutirao, ali je Suad Ličina bio dobro postavljen.

Domaćin je propustio prilike preko Zoćevića u 53. i Janjića u 58. minutu da udvostruči prednost, ali se to ipak dogodilo u 62.

Bubanja je efektno pronašao Vlahovića u šesnaestercu, a akcija se nastavila pasom za Aleksu Marušića koji je bio precizan sa oko 15 metara.

Do 3:0 Sutjeska je stigla sjajnom akcijom cijelog tima - asistent je bio Janjić, realizator Milivoje Raičević.

Poker pogodaka lidera Telekom 1. CFL zaokružio je Novica Eraković iz slobodnog udarca u 87.

Ra. P.

Titograd Dečić

0 2

PODGORICA - Stadion OFK Titograda. Gledalaca: 100.

Sudija: Miraš Cerović (Podgorica). Strijelac: Camaj u 53. i 79. minutu. Žuti kartoni: Lazarević, Smolović (OFK Titograd), Novović, Živković (Dečić). Crveni karton: Luka Smolović u 87. minutu (OFK Titograd).

OFK TITOGRAD: Zlajić, Bracanović, Šušić, Bogićević, Vujačić (od 78. Dragović), Božović (od 78. Janković), Lazarević (od 46. Vukčević), Bulatović (od 69. Jovanović), Spahić, Vujisić (od 69. Rako-

čević), Smolović.

DEČIĆ: Velimirović, Camaj (od 82. Adžović), Ljuljđuraj, Drešaj, Tući (od 10. Đeljaj), Ad. Rudović, Novović (od 46.

Vuljaj), Živković, An. Rudović, Janketić (od 46. Božanović), Maraš (od 46. Božović).

Dečić je uspio da odradi četvrtfinale Kupa. Tuzani su savladali Titograd golovima Ilira Camaja u drugom dijelu meča.

Titograd je u prvom dijelu imao šansu da najavi iznenađenje, ali je Drešaj sa gol crte makao loptu nakon udarca Bogićevića. Sve to natjeralo je Miljana Radovića da odmah na startu drugog dijela uvede Božanovića, te Vuljaja i Božovića, koji su dali poseban ton igri Dečića. Upravo su Božović i Vuljaj upisali po asistenciju kod golova Camaja, s tim što je Božović maestralno uposlio Drešaja u 58. minutu, ali je tada stativa spasila domaće.

Meč na Starom aerodromu kasnio je 20 minuta, jer pored terena nije bilo vozila hitne pomoći.

R. P.

Iskra Igalo

2 0

DANILOVGRAD- Stadion: „Braće Velašević“. Gledalaca: 250. Sudija: Nikola Vođević (Podgorica). Strijelci: Milojko u 30, Jamamoto u 42. minutu. Žuti kartoni: Bakrač (Iskra), Đurković (Igalo). Crveni kar-

ton: Goran Milojko u 43. minutu (Iskra).

ISKRA: Spasojević, Tučević, Šahman (od 85. Raspopović), Milić (od 70. Vuković), Grbović (od 83. Uskoković), Đurišić, Jamamoto (od 83. Jauković), Milojko, Pavlićević (od 70. Perišić), Bakrač.

IGALO: Kulinović, Kosać, Petrović, Mučalica, Kordoba (od 68. Vujičić), Perović (od 87. Đuković), Koprivica, Aleksandro (od 75. Vujičić), Bigović, Đurković (od 75. Raičević), Ilić.

U prilično izmijenjenom sastavu, bez nekoliko standardnih prvotimaca koje je trener Srđan Nikić vjerovatno odmarao za neđeljni susret sa Mornarom, Iskra je opravdala ulogu favorita protiv Igala i zasluženo isborila plasman u polufinale Kupa.

Pitanje pobjednika riješeno je već u prvom poluvremenu, a otpor gostiju trajao je do 30. minuta kada je, poslije kornera Ilije Tučevića, Goran Milojko nadvisio odbranu drugoligaša i glavom matirao nemoćnog Aleksandra Kulinovića koji je do tog momenta bio na visini zadatka.

Danilovgrađani su udvostručili prednost 12 minuta kasnije kada je, nakon centaršuta Milana Đurišića, Japanac Šo Jamamoto proletio kroz vazduh i u padu glavom pogodio mrežu Igala.

Da potraje neizvjesnost oko konačnog ishoda postarao se jedan od najboljih pojedinaca, iskusni Milojko koji je dozvolio da ga isprovocira protivnički igrač i da mu sudija Nikola Vođević pokaže put u svlačionicu zbog nepristojne gestikulacije. Samo nekoliko minuta prije odlska na odmor Miloš Perović je mogao da ublaži vođstvo domaćina, međutim, njegov udarac sa distance zaustavio je sigurni Stefan Spasojević. Isti igrač je u 58.minutu pogodio stativu, a nedugo zatim i rezervista Andrija Vujičić mogao je da se upiše u listu strijelaca kada se našao oči u oči sa Spasojevićem, koji ponovo izlazi kao pobjednik. Gosti su imali terensku inicijativu, ali nijesu uspjeli da iskoriste brojčanu prednost i nekoliko povoljnih prilika za postizanje gola.

B. K.

LIGA ŠAMPIONA: Inter, Real, Siti, PSŽ i Sporting u osmini finala

šokirao Atletiko

Milan je ,,San Siru“ nezasluženo ostao bez ijednog boda protiv Atletika, ali je dočekao šansu da mu se revanšira i zagorča život. ,,Rosoneri“ su pogotkom Žuniora Mesijasa u 87. minutu slavili na ,,Vanda Metropolitanu“ (1:0) i napravili zbrku u grupi B. Liverpul je siguran na prvom mjestu, a tri ekipe boriće se za drugu poziciju. Milan se vratio ,,iz mrtvih“ i sada je izjednačen s Atletikom sa po četiri boda, jednim manje od Porta koji je izgubio na ,,Enfildu“ - 2:0.

Atletiko će u posljednjem kolu gostovati Portu i morati da pobijedi, dok se Milan nada remiju na ,,Dragau“ kako bi eventualnim trijumfom nad Liverpulom kod kuće izborio osminu finala u povratničkoj sezoni u Ligi šampiona. ,,Kolćonerosi“ su sinoć kažnjeni za suviše oprezan pristup i igru na remi.

Jednom je viđeni pogodak gostiju koljenom spriječio Stefan Savić koji se vratio u tim poslile suspenzije od četiri meča u LŠ, ali nije mogao ništa u 87. kada je izašao na centaršut, a Mesijas ostao sam između saigrača crnogorskog internacionalca i pogodio na debiju u elitnom takmičenju.

Milan je živ i ima pravo da se nada, naročito jer će Liverpul ponovo biti rasterećen. To ne znači i nezainteresovan, što je pokazao u duelu s Portom u kojem je slavio evrogolom Alkantare i efektnom rolom Salaha.

Engleska je dobila četvrtog predstavnika u osmini finala LŠ.

Mančester siti je poslije preokreta pobijedio Pari Sen Žermen (2:1) i u nokaut rundu ide s prvog mjesta jer ima četiri boda više od ,,svetaca“. ,,Građani“ su u prvom poluvre-

Rezultati i tabele GRUPA A Man. siti - PSŽ Klub Briž - RB Lajpcig

2:1 (0:0) 0:5 (0:4)

1. Man. siti 5 4 0 1 17:8 12 2. PSŽ 5 2 2 1 9:7 8 3. RB Lajpcig 5 1 1 3 13:13 4 4. Briž 5 1 1 3 5:16 4 U posljednjem kolu (7. decembra) sastaće se: PSŽ - Briž, RB Lajpcig - Man. siti.

GRUPA B Liverpul - Porto Atletiko M. - Milan

2:0 (0:0) 0:1 (0:0)

1. Liverpul 5 5 0 0 15:5 15 2. Porto 5 1 2 2 3:8 5 3. Milan 5 1 1 3 5:7 4 4. Atletiko 5 1 1 3 4:7 4 U posljednjem kolu (7. decembra) sastaće se: Milan - Liverpul, Porto - Atletiko.

GRUPA C Bešiktaš - Ajaks Sporting - Borusija D.

1:2 (1:0) 3:1 (2:0)

1. Ajaks 5 5 0 0 16:3 15 2. Sporting 5 3 0 2 12:8 9 3. Borusija 5 2 0 3 5:11 6 4. Bešiktaš 5 0 0 5 3:14 0 U posljednjem kolu (7. decembra) sastaće se: Borusija - Bešiktaš, Ajaks - Sporting.

GRUPA D Inter - Šahtjor Šerif - Real M.

2:0 (0:0) 0:3 (0:2)

1. Real M. 5 4 0 1 12:3 12 2. Inter 5 3 1 1 8:3 10 3. Šerif 5 2 0 3 6:10 6 4. Šahtjor 5 0 1 4 1:11 1 U posljednjem kolu (7. decembra) sastaće se: Real - Inter, Šahtjor - Šerif.

menu imala dvije šanse, pogodili su i stativu, ali je na startu nastavka poveo PSŽ - Kilijan Mbape je krunisao odličnu timsku akciju.

Odgovor je, međutim, brzo stigao. Rahim Sterling je je u 63. bio snalažljiv poslije akcije s desne strane i slučajne asistencije Gabrijela Žezusa, koji je u 76. donio velika tri boda domaćinu.

PSŽ je izgubio, ali ide dalje jer je RB Lajpcig u gostima deklasirao Briž (5:0), pa obje ekipe imaju po četiri boda, isto toliko manje od Mesija i drugova.

Tri puta zaredom Inter i Šahtjor

LIGA EVROPE (5. KOLO)

Zvezda i Dinamo za evropsko proljeće Crvena zvezda i zagrebački Dinamo večeras bi mogli da ovjere evropsko proljeće.

Srpski šampion dočekuje Ludogorec i pobjeda mu, uz uslov da Mitjiland ne savlada Bragu, garantuje jedno od prva dva mjesta u F grupi Lige Evrope. ,,Modri“ na ,,Maksimiru“ igraju sa Genkom, od kojeg u grupi H kao drugoplasirani imaju dva boda više.

Zvezda će protiv bugarskog predstavnika, kojeg je u gostima savladala 1:0, igrati bez podrške navijača (mogu da prisustvuju samo djeca do 14 godina) zbog kazne nakon incidenata po završetku meča sa Mitjilandom.

- Čeka nas možda jedna od najbitnijih utakmica u ovom dijelu prvenstva. Svako ko igra Evropu želi da pobijedi, vidim da se priča da će Ludogorec doći bez nekoliko igrača. I mi

smo tamo igrali bez nekoliko nosilaca igre, pa smo napravili sjajan rezultat. Svi znamo šta može pobjeda da nam donese rekao je Zvezdin strateg Dejan Stanković.

Dinamo je u gostima pobijedio Genk 3:0. Može li do reprize?

- Dočekujemo teškog protivnika kojeg poštujemo, ali vjerujemo kako naša ekipa ima znanje i kvalitet da u meč uđe odlučno i da ga završi odlično. Genk je ekipa koja u posljednje vrijeme,

19

slično kao i mi, igra odlično, ali nema rezultate koji bi to potvrdili. Radi se o ekipi koja je raznovrsna i agilna u napadu, ali ima problema u fazi odbrane - naveo je trener Dinama Damir Krznar.

Lacio našeg Adama Marušića mogao bi da obezbijedi evropsko proljeće ukoliko u Moskvi pobijedi Lokomotivu, a Marsej ne savlada Galatasaraj.

Raspored i tabele: Grupa A: Brondbi - Lion (21 h),

Rendžers - Sparta Prag (21).

Tabela: Lion 12, Sparta 4, Rendžers 4, Brondbi 2 boda.

Grupa B: PSV - Šturm (21), Monako - Sosijedad (21).

Tabela: Monako 8, Sosijedad 6, PSV 5, Šturm 1 bod.

Grupa C: Spartak - Napoli 2:1, Lester - Legija (21).

Tabela: Spartak 7, Napoli 7, Legija 6, Lester 5.

Grupa D: Olimpijakos - Fenerbahče (21), Ajntraht - Antverp (21).

Tabela: Ajntraht 10, Olimpija-

igrali su 0:0, koliko je bilo i na poluvremenu sinoćnjeg duela na ,,Đuzepe Meaci“, ali bilo bi previše da je golgeterski post produžen na 360 minuta.

Za ,,razbijanje malera“ zadužen je bio Edin Džeko. Bosanskohercegovački napadač pogađao je u 61. i 67. minutu i doveo Inter do osmine finala. ,,Nerazuri“ su, istina, morali da čekaju ishod meča u Moldaviji da bi proslavili prolaz, ali dilema se nije ni postavljala - Real Madrid je u Tiraspolju rutinski slavio 3:0 protiv Šerifa i u posljednjem kolu kod kuće u direktnom duelu s Interom odlučivaće o prvom mjestu. ,,Merengesi“ imaju 12, Inter dva boda manje.

David Alaba je u 30. doveo Real u vođstvo, a na isteku prvog poluvremenu upisao se i Toni Kros udarcem sa distance.

Sa približne razdaljine, samo na drugoj strani terena, Karim Benzema je u 56. postavio konačan rezultat.

Bešiktaš je u Istanbulu protiv Ajaksa vodio od 22. minuta preko Gezala iz jedanaesterca, ali je sjajni Sebastijen Ale u drugom poluvremenu postigao svoj osmi, pa deveti pogodak ove sezone u LŠ, za učinak pet od pet ,,kopljanika“ u grupi C (2:1).

Zajedno s Ajaksom u osminu finala ide Sporting, iako je poslije dva kola bio na nuli. ,,Lavovi“ su pobijedili oslabljenu Borusiju iz Dortmunda (3:1) i odmakli joj tri boda, a uz to su bolji u međusobnom skoru jer su ,,milioneri“ u prvom meču slavili 1:0.

Pedro Gonsalveš je u 30. i 39. minutu najavio potop njemačkog velikana, kojeg je dotukao Poro u 81, nakon što Gonsalveš nije realizovao jedanaesterac.

Ne. K. kos 6, Fenerbahče 5, Antverp 1.

Grupa E: Galatasaraj - Marsej (18.45 h), Lokomotiva - Lacio (18.45).

Tabela: Galatasaraj 8, Lacio 5, Marsej 4, Lokomotiva 2.

Grupa F: Mitjiland - Braga (18.45), C. zvezda - Ludogorec (18.45).

Tabela: Braga 9, C. zvezda 7, Mitjiland 5, Ludogorec 1.

Grupa G: Betis - Ferencvaroš (18.45), Bajer L. - Seltik (18.45).

Tabela: Bajer 10, Betis 7, Seltik 6, Ferencvaroš 0.

Grupa H: Rapid Beč - Vest Hem (18.45), Dinamo Z. - Genk (18.45).

Tabela: Vest Hem 10, Dinamo 6, Ne. K. Genk 4, Rapid 3.

UEFA

Arena

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Arena

20

Četvrtak, 25. novembar 2021.

ŠAH U Osnovnoj školi „Njegoš“ u Spužu najbrojnija šahovska sekcija

Drevna igra budi interesovanje učenika Sa svečanosti u OŠ „Njegoš“ u Spužu

PODGORICA - Potencijal je ogroman, a kvalitet je u najavi – Ženska rukometna reprezentacija 3. decembra protiv Slovenije odigraće prvi meč na Svjetskom prvenstvu. Do tada će ,,lavice“ odraditi dva kontrolna meča sa Švedskom u Geteborgu. Na put kreću danas, a iz Švedske će produžiti za Španiju.

Na šestom učešću planetarnog takmičenja selektorka Bojana Popović od iskusnijih može da računa na kapitenku Jovanku Radičević i golmanku Marinu Rajčić. Zbog povreda odustale su ključne odbrambene i napadačke opcije, lijevi bekovi Đurđina Jauković i Jelena Despotović. Nakon OI u Tokiju oprostile su se Majda Mehmedović i Andrea Klikovac.

Smjena generacije je tu, nova, mlada lica će dobiti šansu, a neke od djevojaka formom su već sada na visokom nivou, što ohrabruje pred duele sa Slovenijom, Angolom i olimpijskim šampionom Francuskom.

Rukometna reprezen dvomeč sa domaćino

Popov da ode

GLAVU GORE

Kapitalni projekat Šahovskog saveza Crne Gore „Šah u škole“ počeo je da se realizuje i u OŠ „Njegoš“ u Spužu. Blizu stotinu mališana se učlanilo u šahovsku sekciju ove ugledne vaspitno-obrazovne ustanove koja je već odavno poznata ljubiteljima drevne igre ne samo u našoj zemlji nego i svijetu po prestižnim šahovskim događajima i spektaklima.

Naime, prije više od tri decenije u zbornici ove škole odigrali su prijateljski meč, osmi šampion planete Mihail Talj i „vječiti“ prvak Crne Gore Božidar Ivanović nakon čega je u Spužu i osnovan šahovski klub koji je nosio ime čuvenog gusara iz Rige. Saradnju sa direktoricom Tatjanom Jokić uspostavili su prilikom nedavne posjete osnovcima sekretar saveza Boro Miljanić i direktor reprezentacije Predrag Nikač i tom prilikom poklonili im desetak garnitura i tri šahovske knjige pod nazivom „Kroz svijet šaha sa rakunom“.

- Sa zadovoljstvom smo prihvatili ponudu crnogorske kuće šaha. Spuž i naša škola ima tradiciju igre na 64 polja, tako da očekujem da će se među ovim mališanima naći kadra koje će drevna igra zainteresovati i u budućnosti – poručila je direktorica OŠ ,,Njegoš“ Tatjana Jokić.

Polaznici

Na spisku polaznika su: Maša Radulović, Sergej Radojević, Milica Vidić, Marija Praščević, Stefan Žarić, Andrea Zajić, Dunja Bijelić, Perović Vuk, Matej Dmitrić, Lazar Bešović, Luka Đuričković, Mila Rađenović, Milan Rajković, Stevan Perović, Petar Jovanović, Hajdana Vučinić, Helena Popović, Miro Ćupić, Sara Barović, Ognjen Vidić, Milica Radulović, Pavle Jeremić, Andrea Popović, Pavle Ljumović, Željko Marković, Lena Ljumović, Sara Kovačević, Viktorija Bojanić, Nikola Vidić, Danilo Brković, Ognjen Žarić, Uroš Gačević, Sara Gačević, Nemanja Pavićević, Petar Drobnjak, Nađa Milojičić, Ognjen Mijatović, Vuk Petrović, Matija Đuranović, Lazar Pavićević, Vasilije Todorović, Đorđe Radović, Aleksa Mrdović, Miroslav Šćepanović, Ina Bojanić, Branko Novićević, Damjan Sekulić, Niko-

Đukić 1 Pančevski 0 1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 a6 4.Ba4 Nf6 5.0–0 Be7 6.Re1 b5 7.Bb3 d6 8.c3 0–0 9.h3 Nb8 10.d4 Nbd7 11.Nbd2 Bb7 12.Bc2 Re8 13.Nf1 Bf8 14.Ng3 g6 15.a4 Bg7 16.Bd3 c6 17.Bg5 Nf8 18.Qd2 Ne6 19.Be3 Nd7

lina Potparić, Anja Boričić, Aleksa Miljanović, Aleksa Kosović, Aleksa Roganović, Jovan Jovanović, Nikolina Jovović, Janja Malović, Lara Novaković, Matija Petrović, Emilija Bečanović, Stefan Todorović ,Sofija Pančić, Damjan Drobnjak, Andrej Šiklić, Novak Golubović, Lana Vešković, Slobo Vuković, Malina Banašević, Nikola Radeč, Nađa Filipović, Lena Globarević, Ilija Brković, Krsto Vujičić, Aco Popović, Ivan Pejović, Jovana Novaković, Miljan Đuranović, Lazar Mujović, Goran Rovčanin, Hristina Marković, Tihan Vukićević, Nikolina Milonjić, Sofija Popović, Lazar Brajušković, Alisa Milatović, Mašan Radulović, Miloš Brajušković, Novak Đalović, Danilo Božović, Sergej Sajčić, Aleksandar Ćorić, Veljko Žarić, Andrea Kljajević, Jovana Kovačević, Andrej Pejović, Đorđe Ljumović, Dušan Simonović, Pavle Roganović, Aleksa Roganović , Nevena Žarić, Mateja Ljumović. Oni šahovsku nastavu pohađaju petkom od 11 časova.

20.Red1 Qc7 21.Bf1 Rad8 22.axb5 cxb5 23.d5 Nec5 24.Qc2 Nb6 25.Nd2 Ncd7 26.c4 Rc8 27.Rdc1 bxc4 28.Bxc4 Nxc4 29.Nxc4 f5 30.exf5 Bxd5 31.b3 Qb7 32.fxg6 Bxg2 33.gxh7+ Kh8 34.Qf5 Rxc4 35.Rxc4 Rf8 36.Qg6 Rf6 37.Qg4 Bf3 38.Rb4 (dijagram) Bxg4 39.Rxb7 Bxh3 40.Rxa6 Rg6 41.Kh2 Bg4 42.f3 1:0 One će na nekom od narednih časova ugostiti višestrukog prvaka Crne Gore intermajstora Blaža Kalezića koji će uče-

nicima govoriti o svojoj bogatoj karijeri i prenijeti iskustva sa državnih i međunarodnih takmičenja.

Nepomnjašnji izaziva Karlsena Rus Jan Nepomnjašnji izaziva Norvežanina Magnusa Karlsena, koji je već tri puta odbranio tron, a na njemu se nalazi još od 2013. godine.

U 14 planiranih partija, do 15. decembra, Rus će Norvežaninu pokušati da oduzme titulu.

moguće i sve se može ispoštovati ako je dobra komunikacija na terenu.

Stručni štab ima malo vremena da nova lica prilagodi odbrambenom sistemu. Konkretno Bojana vidi niže igračice na pozicijama koje do sada nijesu igrale. Ali...

- Igraćemo možda i dublju zonu koja će odgovarati nižim igračicama – kombinovaćemo u zavisnosti šta se bude dešavalo ispred nas. Neke igračice su probale kroz Budućnost tu novu ulogu u odbrani i u sredini.

Puzlu ćemo slagati drugačije nego inače, a biće je teže složiti. Jeca i Đina su dominantne u sredini i teško je naći zamjene.

Ali to što je tu probaćemo da uklopimo i nađemo najbolji način kroz pliću i dublju odbranu da se branimo od svih.

STRPLJENJE I FOKUS

Bojana će probati kroz dvomeč sa Švedskom da sačuva svježinu i isproba nove stvari – konkreno u defanzivi.

- Djevojke imaju veliku volju da se uklope u sistem, odnosno u neke nove pozicije. Neke čak nižeg rasta nijesu bile nikad

NBA: Poraz ,,jezerdžija“ u Njujorku, Dončić odličan u pobj Na početku kursa o edukaciji dječaka i djevojčica staraće se nastavnice Olivera Jovanović i Sandra Komarica.

Danas u Dubaiju počinje meč za svjetsku titulu

Danas u Dubaiju počinje meč za svjetsku titulu u šahu.

- Ispred nas su veliki izazovi u potpuno drugom sastavu, ali ovo je trenutno najbolje što imamo. Uvijek želimo da izvučemo maksimum, imamo veliku želju i volju da ponovo Crnu Goru predstavimo na najbolji način. Neće biti lako, posebno na lijevoj strain, gdje nam fale Đina i Jeca, a obje su trebale da budu nosioci ove generacije.

Sa te strane moraćemo da popunjavamo prostor sa bržim i nižim igračicama. Imaće neku drugu ulogu, ali se nadam da će je iskoristiti. Naravno, ne želimo da ih opterećujemo očekivanjima, sljedeće godine čeka nas nešto što je veoma bitno i probaćemo da na ovom SP od mladih izvučemo maskimum.

Cilj bi bio da se prođe u drugu rundu, da dobijemo još tri utakmice i kroz njih gradimo ono što nas čeka – poručila je selektorka na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

Aduti su neopterećenost i mladost, ali i želja da se na velikoj sceni izbore sa velikim rivalima.

- Probaćemo da budemo svoji, gradimo igru na naš način, sa disciplinom, energijom i poznatim karakterom. Ako sve to bude na visokom nivou, biće pravi put za nas i imaćemo šansu da odemo korak dalje u odnosu na trenutne mogućnosti. Uvijek se treba nadati i imati snove, a mi ih imamo. Borićemo se, nećemo dati na sebe. Sve je

Karlsen ima pobjedu i čak četiri poraza u međusobnim partijama sa Nepomnjašnjim, s tim da je Rus dvije posljednje zaslužio crnim figurama.

Nepomnjašnji je poznat kao hazarder i očekuju se spektakularne partije, a ulog je veliki - nagradni fond iznosi dva miliona, od kojih 60 odsto uzima pobjednik.

Priredio: B. KADIĆ

Lejkersi ne mogu bez Lebrona Los Anđeles Lejkersi ni u jednom momentu poraza 106:100 u gostima protiv Njujork Niksa nijesu imali vođstvo. Suspenzija Lebrona Džejmsa, koji je kažnjen mečom neigranja, ih je skupo koštala.

Slavni tim ,,jezerdžija“ tako je već deseti put poražen ove sezone. Sa skorom 9-10 su skliznuli van zone plej-ofa. Njujork je pokazao da igra čvršću timsku košarku, u utakmici u

kojoj je francuski bek Evan Furnije postigao 26 poena uz četiri skoka, a Rendl imao učinak od 20 poena, 16 skokova i pet asistencija. Sada Niksi imaju skor 10-8, dijele šesto mjesto na Istoku i sveukupno pružaju dobre partije.

Dalas je u gostima pobijedio Kliperse u Los Anđelesu 112:104, a mlada slovenačka zvijezda Luka Dončić igrao je izuzetno: postigao je 26 poena uz po devet skokova i asistencija. Letonac Porcingis je pored 30 poena imao sedam skokova.

Dalas je preokrenuo u četvrtoj četvrini i sada ima učinak 10-7.

Klipersi (skor 10-8) plaćaju cijenu dugoročnog neigranja prve zvijezde Lenarda. Standardno dobar u njihovom dresu bio je krilo Džordž sa 26

Arena

ntacija Crne Gore danas putuje u Švedsku na om, a 3. decembra debituje protiv Slovenije na SP

vić: Probaćemo emo korak dalje KAPISODA: Potencijal će se isprofilisati

jedi nad Klipersima poena, devet skokova i šest asistencija. Bek Džekson upisao je 31 poen uz deset skokova.

Bez povrijeđenog centra Jokića Denver (9-9) je ponovo poražen, protiv sve boljeg Portlanda (10-8) u gostima, 119:100. Pobjedu Portlanda obilježio je bek Mekolum sa 32 poena, 25 je dodao bek Lilard.

Majami (12-6) ostaje u igri za vrh Istočne konferencije, pobjedom nad Detroitom (4-13) u gostima 100:92.

Tajler Hiro je sa klupe imao izuzetan učinak: za 32 minuta na parketu postigao je 31 poen.

Batler, Adebajo i Lauri postigli su po 15 poena za važan trijumf ekipe koja ima šampionske ambicije. Detroit je predvodio Grent sa 21 poenom.

S. S.

ovo takmičenje će izroditi nove, mlade snage za budućnost.

Možemo da napravimo reprezentaciju koja će biti konkurentna narednih godina.

U svom maniru Radićević je ispričala da Crna Gora neće dati na sebe.

- Grupa je teška, ali nećemo dozvoliti nikome lako da igra sa nama. Ne treba imati velika očekivanja, a djevojke treba da uživaju na terenu. Pritisak može samo da sputa. Djevojke su željne rada, vrijedne su i grizu na terenu, to je vidno i ne može da prođe neprimjećeno.

Ali su svjesne da je biti dio crnogorskog tima poseban teret, jer treba opravdati sve ono što smo uradili u proteklom periodu. Naravno, ne treba praviti pritisak od toga, smjena generacije je ogromna, zahtijeva strpljenje, a ništa se preko noći ne gradi, tako ni uspjeh. Moraju da prođu kroz bitna takmičenja, a jedna lošija utakmica je značajnija od dobrih 10 treninga. Sve treba iskoristiti. Maja i Bojana su tu, pomažu, a svi mi moramo da budemo strpljivi i da im pomognemo na putu za budućnost – poručila je Radičević. A. M.

PODGORICA – Budućnost Bemax se ne zaustavlja.

Podgoričke košarkašice uspjele su da savladaju u „Bemax areni“ Vojvodinu 79:56, pa imaju idealnu situaciju da u drugu fazu takmičenja budu jedini tim koji će prenijeti maksimalnih 12 bodova.

Naime, crnogorskog šampiona do kraja grupne faze očekuju dva meča u Podgorici protiv Basket Kama iz Sjeverne Makedonije, koji kao ,,fenjeraš“ sigurno neće proći, pa će Budućnost Bemax 15. decembra u Banjaluci protiv Orlova tražiti brejk za maksimalan učinak u grupi, a samim tim i maksimalnih 12 bodova za drugu fazu, čime bi i prije početka tog dijela takmičenja imala ozbiljnu zalihu koja bi gotovo izvjesno garantovala fajnal for... Što se tiče samog meča, neizvjesnost je trajala samo do finiša prve dionice. Janković i Lumis pogađale su gotovo sve iz reketa, pa je u 8. minutu bilo možda i neočekivanih 16:16. Ali, sve nakon toga bilo je u znaku domaćeg tima. Po već prepoznatljivom stilu, Vladan Radović je čestim rotacijama nametnuo ritam, koji rival nije mogao da prati, a ono što je zanimljivo – sve igračice i sa klupe koje su ulazile davale su posebnu energiju odbrani, ali i veliki značaj u napadu. Tako su Savković i Marković vezale trojke, da bi centar „plavih“ pogodila i dva penala za seriju 8:0 i 24:16.

U drugoj dionici, nakon sjajno osmišljenih akcija domaćih, Drobnjak je često bila sama u „korneru“, a da je riječ o jednom od najboljih šutera van linije 6,75, mlada Bjelopoljka je i ovog puta dokazala.

Zahvaljujući njenim trojkama, te poenima Živković i Đorđević, prije svih, „plave“ su uspjele da dignu razliku već do poluvremena. Prvo je Živković pogodila za prvo dvocifreno vođstvo (31:20) u 12. minutu, da bi nakon, takođe, poena kapitenke Budućnost Bemaxa, bilo i +17 (37:20) u 16. minutu, dok je na velikom odmoru bilo 44:30.

Već tada je bilo jasno da se iznenađenje neće dogoditi i da će „Bemax arena“ i u trećoj sezoni biti odbranjena.

Drugo poluvrijeme krenulo je sa dvije ukradene lopte Đor-

WABA LIGA, 7. KOLO: Budućnost Bemax nastavila pobjednički niz protiv Vojvodine

Podgoričanke plesale do +23

Dvorana: ,,Bemax arena“ Gledalaca: 500.

Sudije: Vlaho, Lovrić, Brekalo

Drobnjak Vučković Radonjić Živković Bajrović Bigović Savković Marković Lazarević Šćepanović Leković Đorđević

11 – 5 11 5 3 4 10 – 2 10 18

79

Grupa A

89% (18-16) 39% (36-14) 29% (14-4)

Prokić Jakovljević Živković Radulović Jovović Marić Vulović Janković Jovanović Lumis

9 – – 1 12 – – 14 10 10

Grupa B

Orlovi - Basket Kam 77:49 Budućnost Bemax – Vojvodina 79:56 1. Bud. Bemax 7 7 0 +195 14 2. Vojvodina 8 5 3 +73 13 3. Orlovi 7 6 1 +43 13 4. Triglav 7 3 4 -8 10 5. Basket Kam 7 2 5 -103 9 6. Fenix 10 0 10 -200 0

Partizan – Plamen 67:78 VEČERAS 18.00 - Celje - Badel 1. Montana 7 6 1 2. Plamen 7 6 1 3. Celje 5 4 1 4. Badel 6 2 4 5. Banovići 7 0 7 6. Partizan 6 1 5

+149 +71 +165 -62 -315 -8

13 13 9 8 7 7

Sjajna podrška sa tribina Tribine „Bemax arene“ nikad nijesu bile punije nego na sinoćnjem meču. Prvi put ove sezone Budućnost Bemax imala je snažnu podršku navijača, a to su uglavnom bile djevojčice i dječaci školskog uzrasta, a koji su sjajnim navijanjem dali poseban ton ovom meču. Tokom svih 40 minuta nosili su „plave“, ali i jasno pokazali da košarkašice Budućnost Bemaxa imaju nove idole. Osim pobjede, definitivno, izuzetno pozitivna stvar za žensku košarku. đević, da bi nakon treće trojke Drobnjak bilo 56:32 (24. minut). Vojvodina je pokušala da odgovori, napravila je razliku 7:0, ali je sve to bilo

Spremni za (ne)moguću misiju

Zoran Nikolić na treningu

- Svjesni smo da neće biti lako, s obzirom na sve okolnosti. Imamo kvalitetnu ekipu i mislim da imamo šansu da ih iznenadimo, ako budemo fokusirani i ako se

za 1 za 2 za 3

41 (14+27) Skokovi 30 (6+24) Blokade 3 Asistencije 20 18 10 Ukradene lopte 6 11 Izgubljene lopte 15 Faulovi 19 1

Košarkaši Crne Gore otputovali za Francusku, gdje sjutra počinju kvalifikacije za Mundobasket

PODGORICA - Nakon samo dva dana priprema, odnosno bolje reći rada u Podgorici, crnogorska seniorska košarkaška reprezentacija otputovala je za Francusku.

Oslabljena reprezentacija Crne Gore, koja je shodno okolnostima dodatno podmlađena, već sjutra (20.30h) gostovanjem protiv prvog favorita grupe, selekcije Francuske, otvara novi ciklus kvalifikacija za plasman na Mundobasket. ,,Crveni“ će u ovom kvalifikacionom ,,prozoru“, koji traje do poneđeljka, igrati sa Francuskom i Portugalom u ,,Bemax areni“, a jasno je da su ,,trikolori“ izraziti favoriti. Međutim, baš zbog toga što nemaju šta da izgube, naši košarkaši nadaju se da će uz veliku energiju, borbenost i želju možda i iznenaditi Francuze.

56

((24:18, 20:12, 21:13, 14:13)

76% (17-13) 45% (40-18) 40% (25-10

KSCG

u odbrambenoj formaciji. U Švedskoj ćemo balansirati kako bi sačuvali svježinu. Rezultat nije prioritet, već da vježbamo slabije odbrambene karike.

Znači, probaćemo sve ali i uradićemo sve da se ekipa ne potroši. Ne smijemo da forsiramo puno, jer rezultat nije u prvom planu, već uigravanje – jasna je selektorka.

Važnu ulogu na terenu i van njega ponijeće kapitenka Radičević. Iskustvom i klasom kapitenka bi mogla da pogura tim.

- Crna Gora na ovom prvenstvu ide sa izmijenjenim sastavom.

Ostale smo od iskusnijih Marina i ja, kao najstarija. Zaista je prelijep osjećaj biti dio reprezentacije. Mislim da Crna Gora, bez obzira u kom sastavu nastupa, treba da ima cilj, da gradi stvari i da se bori i pokaže karakter i volju. Sve je moguće u sportu i zašto se ne nadati i iznenaditi neke velike reprezentacije.

Upozorava kapitenka na pritisak koji bi tim mogao da odvuče u kontra stranu.

- Potrudiću se sa trenerima da im pomognem i tako ćemo moći da budemo najbolji. Jer,

Petar Kapisoda, predsjednik RSCG, poželio je rukometašicama srećan put uz nadu da će Svjetsko prvenstvo iznjedriti nove asove za budućnost.

- Sa ovog mjesta smo već pratili đevojke na SP u Japanu i zimus na EP u Danskoj. Naša reprezentacija je trenutno peta na svijetu, taj uspjeh je najveći na SP. Sada se nalazimo u drugačijoj situaciji.

Trenutno smo u tranziciji ili smjeni generacije, što je potpuno normalno.

Selektorka ima i dodatne probleme, poznato je koliko bitnih igračica, sa značajnim ulogama, su teško povrijeđene, tako da bih, sa ove pozicije, očekivanja usmjerio ka tome da prvenstvo iskoristimo da dobijemo neku od mlađih igračica za naredni period. Smatram da imamo puno potencijala, koji će se isprofilisati. Fokus ipak treba da bude na EP koje mi organizujemo iduće godine. Nadam se da će đevojke biti zdrave i u formi i na osnovu toga baziraćemo očekivanja.

Prije svega, kao i svaki put, ne sumnjam da će imati pristup koji imaju, a sve one strašno vole da igraju za reprezentaciju. Želim im srećan put i uspješan nastup i da nas još jednom obraduju – kazao je Kapisoda.

21

Sportski miks

M. BABOVIĆ

Četvrtak, 25. novembar 2021.

budemo borili od prvog minuta. I njima nedostaje igrača, ali opet imaju dobar sastav. Potrudićemo se da damo maksimum i probamo da ih iznenadimo – re-

kratkog daha, jer je Živković ubacila trojku kao suzu za 70:46, a Šćepanović pogodila dva penala za rekordnih 77:52 u 37. minutu...

R. P.

kao je Zoran Nikolić, stameni Nikšićanin i centar Budućnost Volija.

Kao što je poznato, zbog povreda u timu nema Bojana Dubljevića i Igora Drobnjaka, reprezentaciji nijesu mogli da se priključe ni Marko Todorović i Jovan Kljajić, ali i pored toga u našoj selekciji vlada dobra atmosfera.

- Ekipa je dosta mlađa, uz par iskusnijih igrača, a većina momaka je u dobroj formi. Mislim da će nam to biti dodatni vjetar u leđa – kazao je centar Zoran Nikolić.

Poslije utakmice sa Franucuzima, slijedi meč sa Portugalom, u poneđeljak (18.30h) u Podgorici. Trijumf u ,,Bemax areni“ se na neki način podrazumijeva, ali gostovanje Francuskoj donosi za naš tim gotovo nemoguću misiju. Ipak, fokus je samo na prvi meč u novom ciklusu.

-Pobjeda protiv Portugala bi bila zadovoljavajuća, a bilo bi izvanredno ako bismo upisali dva trijumfa. Idemo utakmicu po utakmicu. Sada igramo sa Francuskom i ne želimo da razmišljamo o Portugalu – kazao je Nikolić.

R. P.

22

Feljton

Četvrtak, 25. novembar 2021.

PODSJETNIK: Kako je Crna Gora prije jednog stoljeća oteta od crnogorskog naroda

17.

Aleks Divajn: Pitanje je da li će ovaj narod biti istrijebljen Piše: Slobodan ČUKIĆ

U okupiranu Crnu Goru je u maju 1919. stigao grof de Salis, britanski ministar pri Vatikanu, koji je ostao na terenu do avgusta i podnio opširan izvještaj svojoj vladi. Konstatovao je da je dobio nalog iz Londona da iz Rima pođe u Crnu Goru da ispita političke okolnosti a naročito „istinske želje stanovništva u odnosu na budući status Crne Gore”. U izvještaju se pored ostalog kaže: „Jedna divizija srpskih trupa je okupirala ključna mjesta zemlje ...

Srbi su zamijenili Crnogorce u administraciji a naročito u školama ... Srbi čvrsto drže vlast u cijeloj zemlji i namjeravaju da je zadrže. Što se tiče protivnika inkorporacije zemlje u Srbiju, njihovi lideri su bili u bjekstvu i zatvoru ... Izgleda da ima malo osnova za opovrgavanje tvrdnje da su izbori „održani pod bajonetom” ... U zatvoru u Podgorici bilo je oko 160 zatvorenika, uključujući vodeće ljude zemlje, kao što su Risto Popović, koji je dugo bio ministar finansija, i gospodin Marko Đukanović, ministar unutrašnjih djel čija je svojina na Cetinju opljačkana uz saglasnost vlasti, a kuća konfiskovana bez ikakvog zakona. Nekoliko mjeseci je ovdje takođe bio zatvoren vojvoda Božo Petrović ... koji je držan mjesecima u zatvoru bez procesa, pa čak ni optužbe ... Tokom jula u Cetinju zatvorski smještaj je postao nedovoljan, tako da je podrum Vladinog doma, nesrećno prekršten u Dom slobode, bio ispunjen novim zatvorenicima. U noći 29. jula izbrojano je nekih četrdeset ljudi u dvjema sobama ... Omladina je 26. jula izdala neku vrstu dekreta da svi muškarci Cetinja moraju doći u 6 sati u Vladin dom da potpišu deklaraciju vjernosti srpskom kralju Petru, uz prijetnju da će u protivnom biti smatrani prijateljima Italije”. U izvještaju se opisuje kako su grupe omladinaca u selima oko Rijeke, oko Podgorice, u Crmnici palili kuće, među njima i kuću Milutina Vučinića.

U rezimeu, pod tačkom 1. de Salis konstatuje: „Crna Gora je sada okupirana od strane jake sile srpskih trupa, za koje se službeno tvrdi da broje jednu diviziju”. Pod tač. 2. naglašava: „Srpska vlada” odbija da povuče svoje trupe, sa obrazloženjem „da je Crna Gora dio Srbije”, a tvrdnju zasniva „na radu Skupštine održane u Podgorici novembra 1918”. Treća tačka glasi: „Ni u jednom smislu izbori nijesu bili legalni ... Izbori su održani, a skupština donijela odluke pod bajonetom srpskih trupa ... u takvim uslovima, protesti koji zahtijevaju nepristran stav srpskih trupa neminovno moraju propasti”.

U nikšićkom zatvoru je 1924. godine bilo 40 uhapšenika koji su bili iznureni i u bijednom stanju, dvojica su bila okovana gvožđem, skoro goli i zdravstveno ruinirani. U Podgorici je u političkom zatvoru bilo pet pritvorenika čije je stanje bilo slično stanju nikšićkih uhapšenika, dok je u Jusovači bilo 200 osuđenika

Aleks Divajn

Risto Popović

Edvard E. Arnold je pisao: Veliki je broj onih Crnogoraca koji su se pobunili protiv Jugoslovenske Vlade, koju smatraju za neprijateljsku i za uzurpatorsku. Zločini, počinjeni nad tim ustaničkim porodicama ulivaju užas u srce svakog stvora. Članovi Amerikanskog Crvenog Krsta pričali su mi da je izvjestan broj kuća bio popaljen, čitave porodice poubijane U četvrtoj tački konstatuje da „Opozicija raste sa nadama ... da je slobodna jugoslovenska država sada mogućnost ... Oni žele, kako kažu, da uđu u jugoslovensku državu, ali da uđu kao Crna Gora, a ne kao profektura Srbije, kao slobodni Crnogorci u skladu sa tradicijama i prošlošću svoje zemlje a ne kao poslušnici Beograda; da uđu u nju na istoj ravni kao Slovenci, Hrvati i sami Srbi...

Jedna, i možda fatalna prepreka takvoj uniji je politika ‘Velike Srbije’ koja joj se suprotstavila iz Beograda”.

Forin Ofis nikada nije objelodanio de Salisov izvještaj.

Veliki dio crnogorskog sta-

Stefan Pišon

novništva bio je tokom 1919. i početkom 1920. trajno ekonomski, fizički i zdravstveno upropašćen. To je činjeno sistematski, s namjerom da se uguši svaki otpor srpskoj okupaciji. Narod koji je od 1912. bio u stalnom ratu je, konačno, morao pokleknuti pred dugotrajnom torturom, koja je u kontinuitetu trajala 17 mjeseci.

Edvard E. Arnold, izaslanik američke ambasade u Rimu, pisao je 26. juna 1920. o teroru srpskih okupacionih vlasti nad crnogorskim narodom: „Veliki je broj onih Crnogoraca koji su se pobunili protiv Jugoslovenske Vlade, koju smatraju

za neprijateljsku i za uzurpatorsku, a nikako kao izabranu vladu. Zločini, počinjeni nad tim ustaničkim porodicama, ulivaju užas u srce svakog stvora. Jedan izvjesni broj tih ustanika odbjegao je u inostranstvo, dok se drugi nalaze po šumama. Veliki broj je onih, koji su ostali kod kuće, mirni, svjesni da bi njihove porodice zlo prošle, ako bi se oni odmetnuli. Članovi Amerikanskog Crvenog Krsta pričali su mi da je izvjestan broj kuća bio popaljen, čitave porodice poubijane, pošto su prethodno njihove kuće bile opljačkane.

Razumije se, Vlada baca svu krivicu za ovo na ustanike koji su po šumama. Ali je očevidno, da su ta nasilja bila izvršena od strane srbijanskih vojnika da bi zaplašili narod i tako vladali pomoću terora. Niko se ne usuđuje otvoreno davati izjave ove vrste, jer nepovjerenje vlada u najvećem stepenu“.

Aleks Divajn, šef britanske misije za pomoć Crnoj Gori, izvijestio je 9. juna 1920. lorda Kerzona, ministra spoljnih poslova, sljedeće: „Moj Lorde, Čast mi je po-

dnijeti Vam izvještaj o radu misije u Crnoj Gori i obustavljanju njenog rada od strane srbijanske vlade, koja je vojnički okupirala ovu zemlju (…) Uzimajući u obzir nasilnu okupaciju Crne Gore od strane Srbije (...) potpuno je nemoguće u toj zemlji ma za kakvu britansku misiju da ulazi u ma kakve političke stvari i da priznaje jednu situaciju kakvu još britanska vlada nije akceptirala. Kao što je vrlo dobro poznato, razne amerikanske pomoćne misije, koje su ovo učinile, za cijelo vrijeme boravka u Crnoj Gori nijesu imale slobodne ruke u razdjeljivanju pomoći a njihova je pomoć bila upotrebljavana samo u svrhu srbijanske propagande, da nikad nije nijedna para bila dana onom dijelu stanovništva, koji nije htio priznati nasilnu aneksiju Crne Gore“.

Divajn bilježi i ovo: „Za vrijeme boravka u Baru, kapetan Ćavort Masters dobio je raznovrsne informacije od Crnogoraca i drugih, koji su bili na licu mjesta (...) Ti izvještaji o stanju mizerije i siromaštine su vrlo žalosni. Nema nigdje

ničega. Seljaci, koji se ne smiju kretati iz jednog u drugo selo bez srbijanske „dozvole“, donose ponešto dnevno, ali i to, što mogu skupiti za prodaju, vrlo je bijedno. Mnogi od ovih bijednika ne mogu doći na pazar, jer nemaju odijela; odjeća je jedino od vreća. Radnje su prazne, pazari pusti. Većina djece po ulicama obučena su samo u vrećama (…) Siromašan narod nema sredstava niti išta za hranu. Govori se, da živi od neke vrste trave koja divlje raste po planinama. Poslije gotovo 10 godina ratovanja i oskudijevanja u potrebnoj hrani, stanje naroda je uopšte vrlo slabo. Kada se razbole, nemaju gotovo nimalo otpora da prebole: oni su na jednoj tački iznemoglosti“.

Divajn finišira: „Stanje naroda bi zgrozilo one koji se tako dugo bave pitanjem Crne Gore. Oni nemaju ni najnužnijih potreba, a od udobnosti za koje mi znamo, oni nemaju nimalo, to je borba između života i smrti i pitanje je: da li će ovaj narod biti istrijebljen.

Borba se stalno vodi u planinama, ali ovo istrijebljenje će prije prouzrokovati glad nego ratovanje. Sada je samo pitanje kapitulacije zbog gladi (...) Nikada se ne smije zaboraviti, da je Crna Gora jedina od savezničkih zemalja ovako izuzetno tretirana i da joj za vrijeme cijelog rata nije bilo dozvoljeno da prima ikakve pomoći, a otkako je okupirana od Srbije, sva je pomoć bila obustavljena svima onim Crnogorcima, koji se nijesu složili sa nasilnom okupacijom od strane Srbije“.

(Nastavlja se)

Ljekar Ilija Đ. Bošković: Više od 90 odsto Crnogoraca danas smatraju srećnim, kad mogu doći do najprostije kukuruzne hrane, u kojoj ni stoka ne oskudijeva u mnogim državama. Pretjerano velika smrtnost djece u Crnoj Gori plod je opisanih užasnih ekonomskih, socijalnih i zdravstvenih problema

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. novembar 2021.

23

Poslovni broj: I.br. 1326/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, koju zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, ulica Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Krivokapić Milana iz Nikšića, ul. Narodnih heroja bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 83.300,15 eura, dana 24.11.2021. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1326/17 od 19.05.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.748/10 od 16.11.2010.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se osamnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 475 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- u obimu prava korišćenja izvršnog dužnika 1/1, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 1, površine 20 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 2, površine 94 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 94 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 94 m2- u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za osamnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 20.12.2021.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 252.270,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1326/17 od 26.06.2018.godine, i to: iznos od 7.400,00 eura za PD1, iznos od 105.750,00 eura za PD2, iznos od 69.560,00 eura za PD3, iznos od 69.560,00 eura za PD4, dok je za kat. parcelu broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, i kat. parcelu broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- vrijednost izražena kroz vrijednost objekata.

IV Na osamnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 740,00 eura za PD 1, iznos od 10.575,00 eura za PD 2, iznos od 6.956,00 eura za PD 3 i iznos od 6.956,00 eura za PD 4.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3226/06 od 29.03.2006.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.34/76, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3226/06, podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.4306/06 od 18.04.2006.god, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br. 4306/06, podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.32614/07 od 21.09.2007. god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga na naplatu –obavještenje br.24-01/3021/1 od 04.07.2008.god, te zabilježba obavještenja o vansudskoj prodaji, obavještenje br.24-01/194 od 22.01.2009.god, a sve na objektu PD2 iz stava jedan ovog zaključka, dok je za kat. parceli broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, i kat. parceli broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih Heroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- upisan podatak o hipoteci u korist Opštine Nikšić, iznos duga 2.364,05 eura, po Zaključku br.06-4227/1 od 19.05.2010.god, i podatak o hipoteci u korist Opštine Nikšić, iznos duga 3.649,84 eura, po Rješenju UP/IO br.11-422-18168-H/I od 25.12.2014.god. Na kat. parceli broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 94 m2- postoji podatak da objekat nema dozvolu za građenje.

Dana 24.11.2021. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 2692/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, koju zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, ulica Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Barović Bojan iz Nikšića, ul. Nikca od Rovina broj 33, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 29.474,78 eura, dana 24.11.2021. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2692/15 od 02.03.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.6664/07 dana 11.05.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se trinaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 96 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 594, plan/skica 1972/85, potes Rastoci, po načinu korišćenja dvorište, površine 17m2, katastarska parcela broj 594, broj zgrade 1, plan/skica 19-72/85, potes Rastoci, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 113m2, u obimu prava korišćenja izvršnog dužnika 1/1, katastarska parcela broj 594, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, godina izgradnje 1978, površine 96m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za trinaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 21.12.2021.godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 39.360,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2692/15 od 25.04.2017.godine.

IV Na trinaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.936,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača.

U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 25.000,00 eura, a na osnovu Ugovora Ov.br.6664/07 od 11.05.07.god., podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.163 od 24.01.2011.godine, te podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, a na osnovu Ugovora Ov.br.6664/07, sve na nepokretnostima iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 24.11.2021. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

24

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Crna Gora Glavni grad - Podgorica DIREKCIJA ZA IMOVINU Broj: 13-421/21- 13 Podgorica, 25. novembar 2021. godine

Na osnovu Odluke Odbora direktora AD Turjak Rožaje održane dana 28.10. 2021 god.objavljuje se

Na osnovu člana 34 stav 1 i člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini (“Službeni list Crne Gore”, br. 21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Službeni list Crne Gore“, br. 44/10), Odluke o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta radi podsticaja poljoprivredne proizvodnje na teritoriji Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi”, broj:16/20 i 26/21), Direkcija za imovinu Glavnog grada Podgorica, objavljuje:

katastarska parcela broj 6971. i kat.parcela br.6972 u površini od 6255 m2 upisana u Listu nepokretnosti br.1473 ĐERANE KO ULCINJ Početna cijena zemljiša iznosi 120 eura po m 2 (obuhvaćeni su objekti u cijenu prodaje ).Prodaja će se izvršit nadmetanjem koje će sprovesti dana 03.12.2021 godine 11 časova u Odmaralištu Ulcinju ul.Đerane bb Ulcinj Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju podnosioci prijava koji uplate- predaju depozit učešća od 5.000 ,00 eura prije početka prodaje.

Prijave se dostavljaju na adresu AD Turjak ROŽAJE ul.M..Tita bb- 7. dana od datuma objavljivanja u sredstvima javnog informisanja tj do 02.12.2021 u 13h. .i moraju biti zapečatćenje uz naznaku za javno nadmetanje ne otvarati.

-za fizička lica ime i prezime mat.br.lk,br. adresa stanovanja -za pravna lica naziv sjedište izvod iz Crps prijavu ovjerenu potpisom ovlašćenog lica Učesnici u javnom nadmetanju čije prijave budu neblagovremene i neuredne neće učestvovati u javnom nadmetanju Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedno fizičko ili pravno lice koji ponudi iznos početne ili veće cijene Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem a njegova ponuda se smatra prihvaćenom.

Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu u roku o osam dana od dana javnog nadmetanja , nakon čega će izvršni direktor preduzeća da u ime AD Turjak Rožaje potpisati ugovor o prodaji nepokretnosti ,prenosu prava svojine na kupca,prodavac garantuje svojinska prava kupcu.

Ukoliko kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 8 dana, od dana uplate kupoprodajne cijene,prodavac može zaključiti ugovor sa drugim ponuđačem koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja po visini je odmah iza najveće ponuđene cijene.

Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prenosu vlasništva-svojine takse porez na promet nepokretnosti snosi kupac. adresa i tel komisije ul.M.Tita bb Rožaje tel.069 723 094 na ime Dzenan Sabotic Izvršni direktor Šabotić Dženan

JAVNI POZIV ZA UČEŠĆE U JAVNOM NADMETANJU ZAPRODAJU NEPOKRETNOSTI U ULCINJU PREDMET PRODAJE JE ZEMLJIŠTE U SVOJINI AD TURJAK ROŽAJE KOJE SE NALAZI ULCINJU

JAVNI

POZIV

broj: 13/21 za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta radi podsticaja poljoprivredne proizvodnje na teritoriji Glavnog grada I - Predmet javnog poziva je davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta radi podsticaja poljoprivredne proizvodnje na teritoriji Glavnog grada na period od 10 godina uz mogućnost produženja i to na sljedećim lokacijama: 1.Dio katastarske parcele broj 2661 KO Dajbabe, ukupne površine 13.359,00m², evidentirane u listu nepokretnosti broj 56, minimalna cijena zakupa za period od jedne godine iznosi 1,068.72€.

2.Katastarske parcele broj 656/1, 660/11, 808/1 i 808/2 KO Golubovci, ukupne površine 24.726,00m², evidentirane u listu nepokretnosti broj 508, minimalna cijena zakupa za period od jedne godine iznosi 247.26€.

3.Katastarske parcele broj 9815, 9817, 9818, 9819, 9820, 9821, 9823 i 9824 KO Golubovci, ukupne površine 14.778,00m², evidentirane u listu nepokretnosti broj 508, minimalna cijena zakupa za period od jedne godine iznosi 118.22€.

4.Katastarska parcela broj 9832 i djelovi kat.par. broj 9833 i 9834 KO Golubovci, ukupne površine 8.474,00m², evidentirane u listu nepokretnosti 508, minimalna cijena zakupa za period od jedne godine iznosi 67.79€.

5.Katastarske parcele broj 690/1 i 690/2 KO Golubovci, ukupne površine 19.876,00m², evidentirane u listu nepokretnosti broj 508, minimalna cijena zakupa za period od jedne godine iznosi 198.76€.

II - OPŠTI USLOVI Pravo učešća po ovom pozivu imaju sva fizička i pravna lica sa teritorije Glavnog grada -Podgorica.

Napomena: Fizička lica koja ostvare pravo na zakup zemljišta po osnovu ovog poziva su dužna da se u roku od 30 dana od dana zaključivanja Ugovora o zakupu, registruju u Registru poljoprivrednih gazdinstava u Crnoj Gori. Ukoliko fizičko lice ne postupi u skladu sa navedenim, smatra se da je Ugovor raskinut i gubi pravo na povraćaj depozita.

Rok za dostavljanje ponuda je 15 dana od dana objavljivanja.

Ponude se predaju u zapečaćenom omotu Direkciji za imovinu Glavnog grada Podgorica, ul. Jovana Tomaševića 2A, sa naznakom “Za prikupljanje ponuda za javni poziv br.13/21 - ne otvaraj”, zaključno sa danom 10. decembar 2021. godine do 15h.

Ponuda treba da sadrži: -tačan naziv i adresu ponuđača, -oznaku lokacije sa brojevima kat. parcela, na koju se ponuda odnosi, -ponuđenu cijenu zakupa lokacije izraženu u eurima za period od jedne godine, -broj žiro računa za vraćanje depozita, -pečat i potpis ovlašćenog lica za pravna lica, odnosno potpis ponuđača za fizička lica;investicioni program sa detaljnim osvrtom na sistem proizvodnje;održivost proizvodnje (ekološki/organski aspekt), visinu investicije; -pisanu izjavu ovjerenu od strane notara, kojom se obavezuje da će 80% ukupno zakupljene površine biti pod zasadom i da će sa sprovođenjem investicionog programa započeti najkasnije za 6 mjeseci od dana zaključivanja Ugovora.

Učesnici postupka dužni su kao garanciju učešća dostaviti dokaz o uplati iznosa depozita u visini od 50% od ponuđene cijene zakupa lokacije za period od jedne godine na račun trezora Glavnog grada - Podgorica br.

540-2663-13 kod Erste banke ili dostaviti garanciju banke bez prigovora naplativu na prvi poziv.

Tenderska dokumentacija (Grafički prikaz predmetnih lokacija i Skica lica mjesta) za navedene parcele može se preuzeti svakog radnog dana u prostorijama Sekretarijata za podršku biznis zajednici (ul. Vuka Karadžića br. 41) , u periodu od 09.00 do 14.00 časova – kontakt osoba Maja Kostić – tel. 020/625-190.

Za otkup tenderske dokumentacije potrebno je uplatiti iznos od 20,00 eura na žiro račun Budžeta Glavnog grada - Podgorica br. 540-2663-13 kod Erste banke.

Učesnici postupka prikupljanja ponuda dužni su uz ponudu dostaviti lične podatke za: -fizička lica: ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša, (fizička lica koja su već registrovana kao poljoprivredni proizvođači dužna su da dostave dokaz o tome) -za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a za domaća privredna društva, odnosno dokaz o registraciji izdat od strane nadležnog organa kod kojeg je pravno lice registrovano za ostala pravna lica.

Sva priložena dokumenta dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Ponuda se može odnositi samo na jednu lokaciju.

Zemljište iz ovog Javnog poziva daje se u viđenom stanju i zakupac se ne može pozivati na fizičke nedostatke.

Zemljište iz ovog Javnog poziva daje se u zakup isključivo za poljoprivrednu djelatnost i ne može se koristiti u druge svrhe.

Zakupac je duzan da nakon isteka perioda zakupa vrati zemljiste u prvobitno stanje.

Isto lice može podnijeti samo jednu ponudu.

Učesnici postupka mogu zajedno dati ponudu za konkretnu lokaciju, pri čemu dostavljaju i pismo namjere o zajedničkom apliciranju.

U slučaju da najpovoljnije ponude za pojedine lokacije imaju isti broj bodova prednost ima ponuda koja je ranije protokolisana.

Neblagovremene, nepotpune i neuredne ponude neće se razmatrati.

Ukoliko učesnik postupka sa najpovoljnijom ponudom odustane od ponude nakon otvaranja ponuda gubi pravo na povraćaj depozita.

Postupak po ovom javnom pozivu za konkretnu lokaciju će se proglasiti neuspjelim ukoliko više od dva prvorangirana ponuđača odustanu od ponude ili ne prihvate potpisivanje ugovora u ostavljenom roku.

Povraćaj sredstava depozita izvršiće se u roku od 7 (sedam) dana od dana sprovedenog postupka.

III - KRITERIJUMI ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJIH PONUDA •najveća ponuđena cijena................................................................................................................ 20 bodova; •investicioni program.........................................................................................................................80 bodova - Sistem proizvodnje: 0-25 bodova - Održivost proizvodnje (ekološki /organski aspekt): 0-15 bodova - Visina investicije: 0-40 bodova IV - NAČIN I USLOVI PLAĆANJA -Najpovoljniji ponuđač je dužan da sa Direkcijom za imovinu Glavnog grada Podgorica zaključi ugovor o zakupu, u roku od 8 (osam) dana od dana dostavljanja odluke. Ukoliko najpovoljniji ponuđač ne zaključi ugovor u predviđenom roku ili ne plati zakupninu za lokaciju u predviđenom roku, gubi pravo na istu, kao i pravo na povraćaj depozita.

-Zakupnina se plaća unaprijed posebno za svaku godinu trajanja zakupa.

-Najpovoljnijem ponuđaču, depozit se uračunava u iznos zakupnine.

-Zakupci su dužni da u periodu od 6 mjeseci od dana zaključenja ugovora o zakupu lokacije započnu sa obavljanjem djelatnosti, u suprotnom ugovor će se raskinuti u kom slučaju zakupac gubi pravo na povraćaj uplaćene zakupnine.

V - SPROVOĐENJE POSTUPKA Otvaranje ponuda sprovešće se dana 14. decembra 2021. godine, sa početkom u 13 časova, u zgradi Gradskog parlamenta – multimedijalna sala, ulica Njegoševa br.20, Podgorica.

Obavještenje o izboru najpovoljnijeg ponuđača dostaviće se učesnicima postupka u roku od 8 dana od dana otvaranja ponuda.

Sve dodatne informacije možete dobiti na kontakt telefon: 020/625-628; 020/625-190; 020/665-041 ili putem e-mail-a: maja.kostic@podgorica.me i/ili edina.serhatlic@podgorica.me.

Ponuđači zainteresovani za obilazak lokacija koje su predmet zakupa, moraju zakazati termin obilaska predmetnih lokacija na neki od gore navedenih kontakata.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. novembar 2021.

25

Možda niko nikad nije imao majku kao što si bila ti.

Dana 23. novembra 2021. preminula je, u 82. godini, naša draga

NEDA VUKOTIĆ

mr. sci elektrotehnike i profesor Pomorskog fakulteta u Kotoru

Sahrana će se obaviti u krugu porodice na Novom Groblju u Beogradu – Ruzveltova ulica, dana 27. novembra u 15 časova.

Vječno će te nositi u srcu sin VLADIMIR, ćerka JELENA, unuke INES i IVONA i njena SANDRA

1416

VESELIN LALOVIĆ Vele moj, Sestra nikad ne zaboravi brata, naročito brata kao što si ti! Tebe uz kojeg sam rasla i odrasla.

Boli i sama pomisao da nikada više neću čuti tvoju šalu, tvoj glas i osjetiti tvoj zagrljaj.

Brate mili, počivaj u miru!

Tvoja NANA 1417 Dragi ujače

VESELIN LALOVIĆ Pamtićemo te po čistoj duši i toplom osmijehu.

Počivaj u miru.

1418

TAMARA i VANJA sa porodicom

26

Oglasi i obavještenja

Dragi oče, svekre, đede

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Posljednji pozdrav

Dana 24. novembra 2021. preminula je u 83. godini života naša draga

VESKO Neka tvoja duša počiva u zasluženom miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava i sa ponosom se sjećati tvoje dobrote i vedrog duha.

Hvala za sve.

RAJKU LAGATORU

Sin NIKOLA, snaha DANIJELA i unuk SEKULA

MILIJANA – MAKA Radova ĐUROVIĆ

1385

rođena Knežević

Posljednji pozdrav našem prijatelju

Što god da kažem ili napišem premalo je da bih iskazao tvoje ljudske vrijednosti što su te krasile. Čuvaću te u najljepšem sjećanju, jer posebni ljudi su u našim srcima i kada nijesu pored nas.

Počivaj u miru i neka ti je laka Crnogorska zemlja koju si mnogo volio.

VESKU STRUGARU

ŽELJKO SUKAČEV sa porodicom

Počivaj u miru, neka ti duša caruje.

S poštovanjem, DRAGAN i SVETLANA NIKOLIĆ 1386 SJEĆANJE 2020 – 2021.

1412

Usljed novonastalih okolnosti u državi sahrana će se obaviti dana 25. novembra u 14 časova, na mjesnom groblju Zagrad, u krugu porodice.

Ožalošćena porodica: sin RADONJA – BAJICA, snahe BOSA, žVUKICA i MILENA, unučad IVAN, ANA, MAJA, TIJANA i MILUTIN, praunučad, zaove VUKOSAVA, VERUŠA i STANUŠA, bratanići, bratanične, sestrići i sestrične i ostala mnogobrojna porodica ĐUROVIĆ i KNEŽEVIĆ

1382 Deset godina otkako nijesi sa nama

DRAGO MARTINOVIĆ Vječno ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

1408

MILI sa familijom

RAJKO LAGATOR Posljednji pozdrav dragom Rajku, a porodici iskreno saučešće.

1411

Danas se navršava godina dana od bolnog saznanja da nas je zauvijek napustila naša

MILUTIN VUKIĆEVIĆ sa porodicom

IVAN

TUŽNO SJEĆANJE Vrijeme ne može umanjiti bol i tugu koju si ostavio svojim preranim odlaskom.

IVAN DULOVIĆ 2011 – 2021.

MOMO, DRAGANA i DACA

BOSA Kostadinova BAĆOVIĆ Draga majko, prođe godina od kada nijesi sa nama, od kada nema tvog vedrog lika, tvojih toplih riječi i nježnih zagrljaja.

Utjehe nema i zaborav ne postoji za sve nas koji te iskreno volimo.

Teško je iznaći i napisati riječi zahvalnosti za sve što si uradila za tvoju djecu.

Nedugo posle tebe majko, opaka bolest odnese i našeg brata Aca, našu diku i ponos nanoseći još veće rane na našim srcima.

Tvoj časni život učini da te pamtimo zauvijek.

Deset je godina od kad Ivan voda presta da teče.

Tragedija mladosti i nasložene godine porodičnog bola.

Nedostaješ, ljepoto naša.

DAVOR sa porodicom

1414 Deset godina...

1415 Godina je dana kako na vječni počinak ode jedna dobra duša, moja majka

Tvoja zahvalna djeca: JOVAN, BAĆO, RADMILA, RUŽA i RAJKA, snahe MILIJANA, DRAGA i ZORANA, unučad i praunučad

IVANE

1409

BOSA Kostadinova BAĆOVIĆ Putokazu čovječnosti, porodičnog žrtvovanja, roditeljske ljubavi, praštanja, časti i ponosa, težak je svaki dan bez tebe MAJKO. Nijesmo mogli protiv opake bolesti današnjice, ali smo učinili sve, teška srca, da tvojim ispraćajem ne ugrozimo nikog. A boljelo je i boljeće zauvijek.

Bol i prazninu za tobom nosiću vječno.

Dragi brate, smrt je jača od života, ali ne i od sjećanja na tebe, na tvoj častan život i bratsku ljubav koju si mi pružao.

IGOR sa porodicom

Tvoj BAĆO sa porodicom 1410

e-mail: oglasno@t-com.me

1413

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Umrla je dana 24. novembra 2021. godine naša draga

Dana 23. novembra 2021. preminula je naša voljena majka u 72. godini

Dana 24. novembra 2021. preminuo je naš voljeni otac u 77. godini

JELKA Miloradova MIRANOVIĆ

MILORAD Simov MIRANOVIĆ

MITRANA Dušanova ČELEBIĆ rođena Radusinović

U skladu sa epidemiološkim mjerama, sahrana će se obaviti u krugu porodice, 25. novembra u 14 časova, na seoskom groblju Štitari – Cetinje.

Ožalošćena porodica: kćerke VJERA, RADOJKA, MILIJANA i STANKA, brat MILISAV, jetrva DARA, snahe, unučad, praunučad, zetovi, bratanići, bratanične, sestrić, sestrične i ostala rodbina ČELEBIĆ i RADUSINOVIĆ

1384

rođena Kastratović

Uz poštovanje epidemioloških mjera sahrana je obavljena 24. novembra, na gradskom groblju Čepurci, u 10 časova.

Sahrana se obavila u krugu porodice.

Uz poštovanje epidemioloških mjera sahrana se obavila 24. novembra na gradskom groblju Čepurci u 10 časova.

Sahrana je obavljena u krugu porodice.

Ožalošćeni: sin IGOR, ćerka VALENTINA, snaha BOJANA, unuci DUŠAN, VUK, MILAN, unuke SOFIJA, MARTINA i ostala porodica MIRANOVIĆ

Ožalošćeni: sin IGOR, ćerka VALENTINA, snaha BOJANA, unuci DUŠAN, VUK i MILAN, unuke SOFIJA, MARTINA i ostala porodica MIRANOVIĆ

1372

1373

Sa tugom se opraštamo od

Posljednji pozdrav sestri i zetu

Дана 24. новембра 2021. године, после краће болести, испустио је своју племениту душу наш вољени

JELKE

i

JELKI

MILORADA

MIRANOVIĆA

ВЛАДИМИР Николин ЈОВОВИЋ 1945 – 2021.

Због епидемиолошких мјера, саучешће примамо у градској капели Даниловград, 25. новембра од 12 до 14 часова, након чега ће се обавити сахрана у кругу породице у породичној гробници у Даниловграду. Кућа жалости: Главица бб – Даниловград.

Ожалошћени: син ЖЕЉКО, снахе НАТАША, МАРТА и РАДОЈКА, братанићи МИШО, ДЕЈО и ИВАН, братаничне ОЛГА, ДРАГИЦА, ДУШАНКА, РАДОЈКА и ДАНКА, унук ЈАКША, и остала многобројна родбина

S poštovanjem,

i

MILORADU

MIRANOVIĆU S bolom u srcu

sestra LJILJA i zet MIRKO sa djecom

JOVANKA, JELICA, MILICA i OBRAD BABIĆ

1377

1376

Dragi

Posljednji pozdrav našim

1387 25. 11. 2019 – 25. 11. 2021.

GAJO

MILORAD Vukov BEGOVIĆ

MILORADU

Sin PREDRAG – PEĐA BEGOVIĆ sa porodicom

1375

e-mail: oglasno@t-com.me

JELKI

Od sestre STANKE VUJAČIĆ sa porodicom

Tvoji Bulatovići: VESNA, BOBAN, PAVLE i PETAR

1374

i

MIRANOVIĆ

Od najranijih sjećanja mog djetinjstva imaš posebno mjesto u mom srcu.

Srećna sam što su i moja djeca oplemenjena sjećanjem na tebe. Čuvamo te.

Otišao si nam iz života, ali nećeš iz sjećanja.

Molimo se u tišini, da ti duša počiva u miru.

1398

27

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Dana 24. novembra 2021. iznenada je preminuo

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Ostavio si nas u velikom bolu

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 1111

RAJKO Dušanov LAGATOR

Posljednji pozdrav dragom drugu sa fudbala

Sahrana će se obaviti 25. novembra u 14 časova, u krugu uže porodice na seoskom groblju Vrela.

RAJKO ŽELJKU

Ožalošćeni: supruga VESNA, sin LUKA, brat VESKO sa porodicom, sestra MILKA sa porodicom, stric MARKO sa porodicom, braća i sestre od stričeva, tetaka, ujaka i ostala mnogobrojna rodbina

ĐANI, ACKO, ČARLI, SLOBO, ŽELJKO, PEŚKO, ŽILE, ZORAN, MIĆKO, SLAVKO, DRAGAN, TUKŠA 1396

1389

Četrdeset dana je od smrti moje drage ujne

Tvoji: LUKA i VESNA

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

GARE ĐURIŠIĆ

RAJKU

Počivaj mirno, čestita dušo, pored tvojih i mojih voljenih.

NADA

1392

SEKA i MILICA JABLAN

1397

1399 Posljednji pozdrav našem prijatelju

Dragi moj Herbora

Posljednji pozdrav našem školskom drugu

RAJKU LAGATORU

Ti si pravi primjer da nema smrti bez sudnjega dana.

Bio si ono što bi mnogi voljeli...

Bastalo ti je...

Dragi naš Rajko, tvoja plemenitost i dobrota zauvijek će ostati u našim sjećanjima.

LJILJA, MIRA, ZORKA i NENA 1404 Posljednji pozdrav moj dobri

RAJKU LAGATORU Hvala ti na divnom druženju i lijepim uspomenama...

GENERACIJA CETINJSKIH MATURANATA 1980/81. GODINA 1393

BANJA KALUĐEROVIĆ

Posljednji pozdrav dragom 1401

KONADŽIJA 1405

MIJO KALUĐEROVIĆ

Posljednji pozdrav voljenom bratu od ujaka

RAJKU Počivaj u miru, plemenita dušo.

RAJKU Počivaj u miru, plemeniti i dobri čovječe.

TANJA i JOŠO OTAŠEVIĆ

RAJKU

1402

Počivaj u miru, plemenita dušo.

Zbog nemogućnosti prisustvovanja tvom posljednjem ispraćaju, porodici i ožalošćenima iskreno saučešće.

Od NIKOLE KNEŽEVIĆA iz Švedske 1406

Posljednji pozdrav našem drugu

Posljednji pozdrav voljenom bratu od ujaka

RAJKO, TAMARA i KRISTINA DAPČEVIĆ

1394 Posljednji pozdrav našoj dragoj sestri

VASI PEJOVIĆ

RAJKU LAGATORU Školski, neka te čuvaju anđeli.

Tvoje drugarice DUŠKA BRKOVIĆ i SANJA PEJOVIĆ 1400

RAJKU

Nema riječi kojima se može iskazati tvoja dobrota i plemenitost.

Počivaj u miru.

Od NEVENKE KARIĆ sa porodicom 1407

Počivaj u miru.

BRANKO, MILUTIN i JANKO JOVIĆEVIĆ sa porodicama 1403 OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Opraštamo se od naše drage komšinice

29

Na današnji dan prije deset godina preminula je naša kćerka, majka, sestra

SJEĆANJE 25. 11. 2011 – 25. 11. 2021.

Deset godina praznine nasložismo, nadajući se da će nas na kraju ovog puta sačekati

SOKE Velimirove LAJOVIĆ

MARIJA 2011 – 2021.

S poštovanjem, čuvaćemo te od zaborava.

Otišla iznenada, bez najave, otrgnuta od života. U sjećanju svih nas koji te volimo ostaće zauvijek tvoj osmijeh i ljepota.

Velika duša nikad ne umire. Okuplja nas opet i opet. Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

IVAN DULOVIĆ

Komšije: BOLJEVIĆ, OSTOJIĆ, kćerke pok. STOJANOVIĆA, MILATOVIĆ, POPOVIĆ, TUZOVIĆ, MARKOVIĆ, RAIČKOVIĆ, JOVANOVIĆ, RADONJIĆ, DRAGIĆ i KOVAČ

1395

U moru patnje i sjećanja koja nas potapaju, tražimo obalu, ali je ne vidimo.

Tata…. tata… zašto su mi oduzeli ovu riječ?

Moje malo srce tuga je već umorila i naučila me da ćutim.

Pokaži mi put … i pomogni mi da pobijedim bol i strah.

POMENI

S ljubavlju i poštovanjem,

tvoja majka NADEŽDA, tvoj sin NEMANJA, tvoja kći VESNA, tvoj brat SRĐAN sa porodicom, tvoja sestra MILICA sa porodicom

SJEĆANJE 1371 Deset godina je otkad me je napustila moja

Sa suzama u ruci sudbine,

NIKOLA NIKEZIĆ Prođe godina od kada nijesi sa nama, voljeni oče. Neka tvoja duša počiva u miru zajedno sa našom majkom i bratom. Dovijeka ćemo u srcima čuvati uspomene na vrijeme provedeno sa tobom.

zauvijek DORIS i MARIJA

TVOJI NAJMILIJI

MARIJA

1379 SJEĆANJE

Prva tetkina radost, moja djevojčica sa toplim očima i osmijehom zapisanim u srcima svih nas.

Ljepota, dobrota, moj ponos.

Nije sjećanje, ljubav je.

Nije smrt, život je.

Ti živiš sa nama, svakog minuta, dana, svih ovih godina u svakoj radosti, žalosti, milo moje.

I tako dovijeka.

Sve dok ponovo ne budemo zajedno, tamo gdje nema tuge, bola, rana.

Rano moja. Anđele moj.

1381

25. 11. 2014 – 25. 11. 2021.

ĐORĐIJE – ĐOLE BOGDANOVIĆ dip. ing. geodezije

Drug, prijatelj, jednostavan, tople ljudske duše, bio je Đole.

Ostaju nezaboravne uspomene na njegov častan život i višedecenijsko druženje koje ne dam zaboravu.

1383

BRANKO Ilijin RAIČEVIĆ

Tetka BEBA, sestre SANDRA i ANĐELA, tetak SLOBODAN

MIKI

Godina dana je od kada nijesi sa nama naš dragi

Vrijeme koje prolazi ne može da umanji sjećanje na tebe.

1380 Dana 25. novembra 2021. navršava se

S poštovanjem,

pet godina od smrti

tvoja PORODICA

DRAGO Jovanov MARTINOVIĆ S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Tvoja ćerka LUTKA i unuka MARINA sa porodicom

i

dvije godine i tri mjeseca od smrti

1378 Dvadeset godina je od smrti oca, šest godina od smrti brata i godina dana od smrti majke

1390

PETRA

Godina dana je od kada nijesi sa nama, naš dragi

ĐURA VUJOVIĆA

LJUBA

ZORANA

NOVKE

MARKOVIĆ

Dragi naši, S tugom i ponosom u isto vrijeme, brojimo dane koji neumitno prolaze.

Neka vas u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od zaborava.

DRAGO Jovanov MARTINOVIĆ Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Nedostajete za sve trenutke koje donosi život i koje smo trebali da dijelimo zajedno.

Vaši: NAĐA, ŽELJKO, MAJA i JELENA sa porodicama

Tvoja ćerka PEPA, unuk NIKOLA i zet MILOŠ KRIVOKAPIĆ Vaši: DRAGAN, PERSA, MILOŠ, JELENA i MARKO

1391

e-mail: oglasno@t-com.me

1388

1370

30

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Poslovna oznaka I.br.303/2020 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca, Prva banka Crne Gore AD, Bul. Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika Tihomir Bulatović, iz Podgorice, Nikšićka br. 95, u smislu odredbe 45 ZIO-a, dana 24.11.2021.godine donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Tihomir Bulatović, iz Podgorice, Nikšićka br. 95, vrši se dostavljanje Rješenje o utvrđivanju tržišne vrijednosti nepokretnosti od 01.07.2021.godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

S tim u vezi potrebno da se dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorica.

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

На основу члана 13 Закона о процјени утицаја на животну средину (“Службени лист ЦГ”, број 75/18) Секретаријат за комунално-стамбене послове, саобраћај и заштиту животне средине Општине Беране

ОБАВЈЕШТАВА заинтересовану јавност да је инвеститор „Беране градња“ ДОО из Берана, поднио захтјев за одлучивање о потреби процјене утицаја на животну средину за пројекат “Бетоњерка на градилишту”, чија реализација се планира на дијелу кат.парцела бр. 512/16, 1780/6, 1780/8 и 1781 КО Буче I , у захвату ПУП-а „Беране“, општина Беране. У вези са наведеним позивамо заинтересовану јавност да изврши увид у достављену документацију у просторијама Секретаријата за комунално-стамбене послове, саобраћај и заштиту животне средине Општине Беране, ул. IV Црногорске бригаде бр.1, радним данима од 12 до 14 часова, као и на веб страници Општине Беране, www.berane.me. Рок за јавни увид и достављање примједби и мишљења у писаној форми, на адресу Секретаријата или путем е-поште: stambeno@berane.co.me , је 03.12.2021.године.

MALI OGLASI NEKRETNINE CENTAR nekoliko koraka od ulice Slobode, poslovni prostor 410m2 sa 4 privatna parkinga.

Moderan, savremen, extra klase. Ima prednosti koje niko nema. Prodajem.

Tel. 069/756-194 1 CENTAR nova Hercegovačka desetak metara od Ulice slobode jedinstvena poslovna zgrada 725m2 (na vrhu penthaus 155m2 ) sa prostranim parkingom. Mnogo veoma bitnih prednosti. Izuzetna po svima parametrima. PRODAJEM. Tel. 069/867-791 2 CRNOGORSKOM NARODU NA ZNANJE: Svetoj Crnogorskoj crkvi poklanjam kuću i imanje, na jezero Slano.

S poštovanjem, MILOŠ Blaža Matova KOVAČEVIĆ 3

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 4 POTREBNI radnici za kamenorezačku radionicu u Spužu.

Početna plata od 600E .

Tel. 067/665-500 5

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Oglasi i obavještenja

31

32

Marketing

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 25. novembar 2021. • broj 298.

Kome je potrebna kvadratura točka? ili:

zbog čega Amazonova serija ,,The Wheel of Time“ ne uspijeva da uhvati ni šarm ni suštinu velikog serijala epske fantastike Roberta Džordana Str. 4, 5. i 6.

2

Četvrtak, 25. novembar 2021.

3

Četvrtak, 25. novembar 2021.

A cappella

Ponesi iz kuće U

četvrtak, 25. novembra, kao i svake godine od 1990. zvanično, obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Neke statistike kažu da je u ovom dijelu Evrope, tačnije Balkana, to jedan od najeksplicitnijih problema koji dotiče žene, odvajkada.

Ni Crna Gora nažalost ne zaostaje. Sa patrijarhalnom ,,zaostavštinom“, možda se nalazi u samom vrhu ove neslavne statistike. Uzroka je bezbroj, a svaki se opet svodi na civilizacijsko dostignuće ljudi koji žive na ovim prostorima.

Dakle, kaskamo.

Piše: Vladimir MARAŠ

*** Godine 1990. Ujedinjene nacije službeno su ovaj datum definisale kao dan eliminacije nasilja na ženama.

Krenulo je tri decenije ranije, kada su sestre Mirabel brutalno lišene života u Dominikanskoj Republici 1960. godine.

Na ovaj dan, Ujedinjene nacije, vlade i sve svjetske humanitarne organizacije zvanično pozivaju sve javne aktere da se uključe u veliku kampanju osvješćivanja, čiji je cilj da se iskorijeni nasilje nad ženama.

Osim fizičkog, postoji širok dijapazon mehanizama koji se svrstavaju pod pojam nasilje. Ekonomsko, seksualno, psihičko, koje podrazumijeva proganjanje i uznemiravanje, a koje nerijetko završi i tragičnim ishodima. Posebnu pažnju treba obratiti na sve vidove nasilja koji se češće dešavaju u ruralnim sredinama, zatim ženama sa invaliditetom i ženama koje pripadaju romskoj populaciji. Obaveza društva u procesu eliminacije ovog problema podrazumijeva omogućivanje mehanizama prijavljivanja nasilja, kao i adekvatno kažnjavanje počinilaca. Na kraju, cilj je jedinku osamostaliti, uputiti joj sistemsku podršku i uključivanje u društvene procese, sa što manje posljedica po fizičko i mentalno zdravlje.

Koliko je važno baviti se aktivno ovim problemom, govori i činjenica da sigur-

Bez jasne i konkretne odluke sistema, države, neće biti ni jasnog odgovora na nasilje.

Nasilje generalno, s akcentom na nasilje nad djecom ili ženama.

A to je važno, makar koliko i sve što čini naše živote onakvima kakvim želimo da ih živimo

no ne postoji osoba koja nije prisustvovala nekom činu nasilja nad ženama, bilo kog tipa. Saobraćaj, šalter u banci ili Domu zdravlja, prodavnica, noćni klub… Reakcije društva na ove pojave su mahom pojedinačne, tačnije, samo rijetki pokušaju da žrtvu nasilja spasu daljeg maltretiranja, uz rizik da i sami postanu žrtve nasilja, u tom slučaju, najčešće fizičkog. Većina odluči da okrene glavu i ode.

To znači da je kolektivna svijest o tom gorućem problemu na nedopustivo

niskom nivou. Doduše, gorućih problema ima na pretek u našem društvu, ali ovo je svakako jedan od onih koji jasno pokazuju stanje duha jedne nacije. Opšte okolnosti, nemaština, konstantna ekonomska kriza, kriza moralnih vrijednosti u dužem trajanju, svakako ostavljaju nesagledive posljedice i po žrtve nasilja ali i na društvo u cjelini. Bez jasne i konkretne odluke sistema, države, neće biti ni jasnog odgovora na nasilje. Nasilje generalno, s akcentom na nasilje nad djecom ili ženama. A to je važno, makar koliko i sve što čini naše živote onakvima kakvim želimo da ih živimo.

*** Civilizacija nije previše odmakla u tom smislu, pogotovo u ovim našim krajevima. Nasilje nad ženama jedan je od najočiglednijih primjera ukupnog zapuštenog sistema vrijednosti. U nekim civilizovanim zemljama, koje su odavno usvojile standarde po kojima živi normalan svijet, ovaj problem svele su na nivo promila, na nivo pojedinačnih incidenata, sa ozbiljnim kaznama za prekršioce. Tako da, ako čujete da je u Švedskoj, Norveškoj ili Njemačkoj, neko osuđen za nasilje nad ženom, znate da je svjestan ili da će služiti višegodišnju zatvorsku kaznu ili da će mu trebati pomoć stručnog lica iz oblasti mentalnog zdravlja.

U nas, to nažalost nijesu pojedinačni incidenti, već jasan i vidljiv generalni problem koji će se mjeriti procentima. Zbog toga, roditelji, učite svoju djecu da poštuju majke, sestre, tetke, ujne i strine, ne po funkciji koju imaju u vašim životima, već i po njihovom statusu i pravima koja ih sljeduju u društvu koje je dominantno i dalje muško.

Jedino tako, poštujući žene, mi muškarci možemo postati bolji ljudi, sa više empatije prema drugima, kog god oni pola bili.

Time ćemo ostvariti mnogo više koristi za naš civilizacijski napredak, a iskorijeniti nasilje nad njima. Jer bez žena, nema svijeta.

4

Četvrtak, 25. novembar 2021.

U FOKUSU udna su fela kreatori serije ,,The Wheel of Time“: zamislite likove za koje je potpuno jasno da su zagriženi die hard fanovi kultnog fantazijskog serijala knjiga ,,Točak vremena“, a da pri tome imaju stalnu potrebu da narativ 14 knjiga sage Roberta Džordana poslože na neki drugačiji način.

Osakaćeni klasik

Ili otprilike: neko u korporaciji Amazon koja stoji iza projekta, na primjer stanoviti Džef Bezos lično, kao da je rekao: ,,Napravite mi, bre od ovog novi ,,Game of Thrones“! Ali, bez previše krvi i nimalo golićenja i psovki, moliću“. I u takvoj vožnji, kreatori serije su morali da prospu dobar komad berbe za televizijsku gozbu.

Svako ko se bilo kada dotakao makar jedne od Džordanovih knjiga (prva ,,Zenica svijeta“ sa oko 800, a neke od njih i sa više od 1.000 strana) zna da bilo kakvoj potencijalnoj ekranizaciji ni u kom slučaju ne smije da se desi utisak protrčavanja kroz radnju. ,,The Wheel of Time“, od sedmice za nama Amazonova fantazijska perjanica, djeluje upravo tako: zbrda-zdola, na preskoke, iz ćoška u ćošak velike priče. Koju je, kako mnogi smatraju, najveći američki autor epske fantastike vrlo ciljano baš tako posložio da baš nije bilo potrebe da je neko prekraja...

Rezultat: tri epizode koje djeluju kao generički hod od jednog do drugog čekpointa akcionih sekvenci, od kojih skoro nijedna nema neki ,,vau“ efe-

Kome je potr kvadratura t Ne postoji dovoljno dobra preporuka bilo kom fanu fantastike da se dohvati Džordanovih knjiga – a Amazonova serija je u najboljem slučaju samo to, preporuka. Televizijski spektakl koji je u krajnjoj liniji loša reklama za televiziju, jer vam nehotice signalizira – ma držite se vi, bre knjiga kat. Šteta, tako čest slučaj kod fanova fantastike: spremni su i sposobni da grčevito i zaluđenički brane i vole neko djelo, a da pri tome pojma nemaju zašto. A vjerujte, mnogo je toga što ,,Točak vremena“ Roberta Džordana čini posebnim.

Dakle, sa jedne strane je ,,Točak vremena“, koji je fantazijski klasik i pun pogodak prije svega zato što je savršena (i vrlo realna!) priča o odrastanju.

To što je smještena u milje kompleksnog fantazijskog svijeta je samo sredstvo, alatka za ono što je Džordan želio da kaže, a što je recimo, na malo drugačiji način, bila opsesivna tema za kralja horora Stivena

Kinga. Odrastanje u ,,Točku vremena“ je i užasno i uzbudljivo i neodoljivo životno i strašno opasno... Tiče se preuzimanja odgovornosti, hvatanja sa sopstvenim životom u koštac, u jednom svijetu koji je na ivici (ili makar u realnom strahu od) novog ledenog doba (kakva alegorija na svijet odraslih!). A premisa je savršeno jednostavna: banalno odrastanje u zaboravljenom banalnom kraju, bogu iza tregera – prije nego realnost života pokuca na vrata. Uz onaj momenat, kada treba progledati i proputiti malo dalje nego što horizont sa vrata roditeljskog doma nalaže.

Zlo koje vreba u mraku djeluje banalno i gotovo bezopasno

dualschockers.com

Č

,,The Wheel of Time“: Amazonova serija ne ni suštinu velikog serijala epske fantast

Zato se ,,Točak vremena“ tiče i velike avanture i nostalgije za dvorištem djetinjstva. I stvari na koje apsolutno u životu ne možemo uticati ili birati – osim istine da ipak vrijedi što bolje odigrati tu neku namijenjenu ulogu. Jedna stvarnost, u samo naizgled liči da je svaki život već hiljadama puta bio proživljavan i da je takvih priča bilo na milione... A da je svaki od njih ipak treperavi bljesak neke jedne, jedinstvene i neponovljive zvijezde na noćnom horizontu.

Brže, više, jače

Vjerujte, ne postoji dovoljno dobra i dovoljna preporuka bilo kom fanu fantastike da se dohvati Džordanovih knjiga – a Amazonova serija je u najboljem slučaju samo to, preporuka. Televizijski spektakl koji je u krajnjoj liniji loša reklama za televiziju, jer vam nehotice signalizira – ma držite se vi bre knjiga Roberta Džordana! A tako je samo i isključivo zato što je neko odgovoran za ovaj projekat naprosto procijenio da seriji nije dovoljan ,,Točak vremena“ sam po sebi. Već da ova serija bude nekakav odgovor na ,,Game of Thrones“; da ova serija bude nekakvo ,,brže, viče, jače“ od svega onog što je rivalski HBO uradio sa megapopularnim i najpoznatijim serijalom epske fantastike

Četvrtak, 25. novembar 2021.

5

e uspijeva da uhvati ni šarm tike Roberta Džordana

na televiziji. Rezultat: nekakva kvadratura od točka, a sami procijenite kako bi se i koliko sa takvim ćoškastim točkovima moglo putovati...

Odmah da vas razuvjerimo: ne, ,,Točak vremena“ nije priča nalik onoj u ,,Game of Thrones“.

Politika, požuda, ambicija, ljudska pizma i nesreća uz koji bljesak herojstva, sve ono što čini epski serijal ,,Pjesma leda i vatre“ Džordža Martina – nije nešto što je u prvom planu ,,Točka vremena“. Mnogo bolje poređenje bio bi Tolkinov ,,Gospodar prstenova“ – što ne znači da ,,Točak vremena“ nije mračan, karakterno i narativno slojevit i po mnogo čemu životan, istinit. Sve to imate kod Roberta Džordana, a u seriji ,,The Wheel of Time“ kao da je nego – uspustio. I ostavio priču koja je, na prvi pogled – generički zaplet bilo koje epske fantastike.

Praktično u uvodnom kadru i sceni ,,The Wheel of Time“ će uspjeti da naljuti fanove knjiga: u njemu će Moraina (tumači je solidna Rozamund Pajk, jedina realna zvijezda serije) praktično objasniti ,,stanje stvari u svijetu“, sve ono što junacima serijala trebaju stotine i stotine milja i Džordanovih ispisanih strana da otkriju! I to je totalni promašaj, jer se jedan bitan element misterije i važna slika svijeta koju neke mlade osobe trebaju da otkriju i nauče – jeftino troši i gubi.

Promašen heroj

Dakle, na običnoj godišnjoj seoskoj gozbi zaboravljene pokrajine Dvije rijeke, na praznik proljeća koje nikako da konačno stigne, pojaviće se

theposterdb.com

rebna točka?

Čarobnica Moraina (Rozamund Pajk) i zaštitnik Lan (Danijel Heni) u fokusu tri uvodne epizode serije

Moraina, čarobnica, vještica, nešto između – i njen ćutljivi zaštitnik Lan (Danijel Heni). I njihovo prisustvo neće (pretjerano) rasrditi seljane – dok se, naravno, u noći ne pojavi realna opasnost. A trojica dječaka, glavni lik Rand kojeg tumači potpuno promašeni i anonimni Joša Stradovski, Perin (vizuelno mnogo prisutniji i dominantniji Markus Raterford) i Met (karakterni-

ji Barni Heris) shvate da moraju što prije bježati iz sela. Sa obećanjem Moraine, da im samo u dalekom gradu čarobnica Tar Valon može biti sigurno skrovište od čudovišne armije trologa i njihovog gospodara Mračnog. Aakvu im je sudbinu veliki točak vremena namijenio - to, naravno, možda mogu saznati u Tar Valonu.

Ukratko, djeca treba da se navrat-nanos suoče sa sudbinom,

s tim što u jednačinu upadaju i njihove dvije drugarice Ninaeva (Zoi Robins) i Egvena (Medelin Meden). Obje djeluju kao za klasu bolja i kompleksnija rješenja za ove likove od pomenutih momaka. Što je za seriju na duže staze pogubno – jer se glavni narativ kompletnog serijala ,,Točak vremena“ vrti oko jednog od njih.

Nastavak na sljedećoj stranici

6

Četvrtak, 25. novembar 2021. dailymail.co.uk

Otprilike tu, u prvom bjekstvu od troloka, kreće ona navrat-nanos akcija. Uz potpuno promašen vizual i kolorit; utisak je da su milioni (desetine miliona?) dolara spucani u realizaciju serije čiji kolorit na mahove djeluje ili kao nekakav vašar u renesansnom selu ili kao viteška borba filma devedesetih. A nije to ,,Točak vremena“, bre! Već duga i jezovita zimska noć u kojoj opasnost vreba u sjenkama i iza svakog ćoška; a sama zima djeluje kao vjekovni usud, kao krivica predaka. I može biti samo duža i duža…

Prežvakana matrica

Joša Stradovski u najmanju ruku klimavo rješenje za važan lik Randa

Dobre stvari u seriji tiču se prije svega onog što su, iz bogate Džordanove premise, autori uspjeli da izvuku. U uvodne tri epizode praktično nema bilo kakvog razvoja likova – ali zato ima otključavanja, milju po milju, jednog izuzetno interesantnog i autentičnog fantazijskog svijeta. Tu je stari majstor Robert bio majstor: da riječima oslika redove i redove koji će vas učiniti nepopravljivim, beznadežnim avanturistom! I otključavati maštu za nove i nove pohode i teritorije… A to, prosto, ne bi uspjeli da promaše i mnogo lošiji producenti i televizijski autori od ovih, koje je za potrebe megalomanskog projekta angažovao Amazon.

Naravno, mnogo toga ovdje se vrti oko religije i mitologije. Uz ključnu dramu, onu vječnu zublju koja se tiče filozofske dile-

me: da li su naši životi strogo determinisani, samim tim i već hiljadama godina isti takvi proživljavani. I da li možemo i santimetar odmaći od zacrtane sudbine? Spram uvodne tri epizode, serija ,,The Wheel of Time“ od svoje sudbine teško može pobjeći – a to je, da ona definitivno nije novi ,,Game of Thrones“-

Čekajući Vješca

Za sada smo uspjeli da pogledamo tri epizode prve sezone koja će se zaključiti osmom, tamo negdje u prazničnoj sezoni krajem decembra. Utisak kritičara koji su imali priliku da vide uvodnih šest epizoda nije ništa bolji, naprotiv – uz komentar da su se, negdje tamo na polovini šeste, gospoda Amazona konačno sjetila da malo rade na kompleksnosti

Promašeni i forsirani momenti romanse glavnih likova kojih nema u uvodnom dijelu Džordanovog epa

nerdist.com

Vjerovatno su kreatori (predvođeni izvršnim producentom Rejfom Džadkinsom, koji je reputaciju gradio radom na serijama ,,Chuck“ i ,,Marvel’s Agents of SHIELD“, dakle ni blizu epske fantastike) ciljali nešto mlađu demografiju publike i samim tim su željeli da izbjegnu bilo kakav oštriji hororističan ujed. Šteta, ovako ostaje da se vade šljaštećim odorama i mačevima, frenetičnom jurnjavom od grada do grada, od gostionice do gostionice, do novog sudara sa trolocima i njihovim gospodarima… Dakle, po najprežvakanijoj matrici manje-više bilo koje fantazijske priče. I sve to, uglavnom, na konju. E da, znate kako te duge jahačke sekvence djeluju u ,,The Wheel of Time“. Kao ono kad dijete ostavite ispred supermarketa na električnom konjiću za prvu ,,lekciju jahanja“. I vjerujte, uopšte nije pretjerivanje…

junaka… Kreatori su negdje usput spomenuli da planiraju da, kao i sam Džordan, priču grade polako (i dalje uz skokove naprijed-nazad duž narativa knjiga) i na duge staze. Trebalo je neko da im javi da je sam veliki autor epske fantastike svoju publiku uspio uhvatiti i očarati negdje već do 20. strane prve knjige.

Tako da, za novi ,,Game of Thrones“, biće ipak potrebno nešto više. Petlje, damara, bezobrazluka, vica – da se zagrize mračna, pogana i životno realna priča. ,,Točak vremena“ je, čini se, propuštena prilika…

Naredna i idealna bila bi potencijalna ekranizacija serijala knjiga megapopularnog Britanca, našeg savremenika Džoa Aberkrombija… Ili, prema mišljenju mnogih, najvećeg među živim piscima epske fantastike, Brendona Sandersona. Upravo on je, uz Džordanov blagoslov, perfektno završio i zaključio megalomanski ,,Točak vremena“ nakon Robertove smrti. ,,The Wheel of Time“ je dokaz, da se samo uz strogu kontrolu, praćenje rada i sugestije nekog velikog pisca poput Sandersona, može izgurati jedan televizijski projekat epske fantastike na pravi način. Ovako je ,,The Wheel of Time“ samo zakuska za glavnu decembarsku poslasticu - drugu sezonu Netfliksovog ,,The Witcher“ i sagu omiljenog vješca obojenu neodoljivom autoironijom, koja samo što nije.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 2.6/5

lwlies.com

Četvrtak, 25. novembar 2021.

7

Fantastična Anamarija Vartolomei ulogom u ovom filmu potencijalno lansirala veliku karijeru

Zerkalo

Venecijanski pobjednik ,,Happening“: Unikatan pogled na ponovo aktuelnu temu abortusa

Suptilna odbrana prava na lični izbor Iz Zagreba:

Marko Stojiljković

K

ao vrsta, mi ljudi imamo tendenciju da stvari uzimamo zdravo za gotovo, posebno ako se radi o našim pravima i slobodama. Oni nam nisu pali s neba kao dar od nekog boga, već su na ovaj ili onaj način izborena, u ratovima i revolucijama, preko nasilnih ili nenasilnih protesta ili makar ekstenzivnim političkim radom u okvirima sistema.

Tek kada nam ih uskrate ili zaprete da će nam ih uskratiti iz nekih dogmatskih (ideološ-

Film koji smo mogli da vidimo na Zagreb film festivalu pogađa i problematizuje aktuelni politički trenutak, što mu je već na premijeri u Veneciji krajem ljeta donijelo i Zlatnog lava i nagradu kritike. U fokusu je lična perspektiva, zbog čega glavnu ideju o pravu žene na odluku kada se radi o vlastitom telu i reproduktivnim funkcijama, režiserka gura efikasno

kih, religijskih ili „naučnih“ i „humanističkih“) razloga, shvatamo koliko su fragilna.

Nježan pristup

Drugi film u režiji Odri Divan, ovogodišnji venecijanski pobednik ,,Happening“ (,,L’evenement“), adaptacija je istoim e n o g a u t o b i o g ra f s ko g

romana francuske spisateljice Ani Erno iz 2000. godine, u kojem je opisala svoje iskustvo s abortusom početkom šezdesetih godina, dok je isti još bio ilegalan u Francuskoj.

Imajući u vidu politička kretanja u Teksasu i u Poljskoj, gde su sudovi postali instrument za sprovođenje crkvenih do-

gmi, možemo zaključiti da je ,,Happening“ film koji pogađa i problematizira aktuelni politički trenutak, što mu je već na premijeri u Veneciji donelo i glavnu nagradu i nagradu kritike. Kod nas u regionu, ,,Happening“ je zaigrao u glavnom taNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 25. novembar 2021. variety.com

8

Slavna Sandrin Boner u ulozi majke glavne junakinje

and 2 Days“ (2007) Kristijana Munđiua koji je u evropsku i svetsku orbitu izbacio ,,rumunski novi talas“... Pa do recentnog berlinskog naslova ,,Never Rarely Sometimes Always“ (2020) Elize Hitmen, i u tom svetlu ,,Happening se ne čini naročito novim“.

Njegova specifičnost, međutim, ne leži u samoj temi, koli-

Autorka filma Odri Divan sa statuom Zlatnog lava Venecijanskog festivala

ko u vrlo nežnoj obradi iste, s fokusom na ličnu perspektivu, zbog čega režiserka glavnu tezu o pravu žene na izbor i odluku kada se radi o vlastitom telu i reproduktivnim funkcijama, gura suptilno i efikasno.

Snovi o karijeri

Godina je 1963. Seksualna revolucija se čini kao da je iza chinadailyhk.com

kmičarskom programu Zagreb film festivala, gde se u izuzetno jakoj konkurenciji „takmičio“ protiv, između ostalih, i kanskog pobednika, filma ,,Titane“ Žulije Dukurno.

Filmova koji se bave pitanjem abortusa ima dosta, posebno među festivalskim naslovima, od ,,Vera Drake“ (2004) Majka Lija, preko ,,4 Months, 3 Weeks

ugla. Sluša se rani rokenrol, ide se na igranke i oblači se slobodnije, čak i u dubokoj francuskoj provinciji. O seksu svi pričaju, ali kao da ga niko ne praktikuje: momci pokušavaju da zavedu devojke, one se trude da im to ne dozvole, pa se sve uglavnom svodi na flertovanje pod budnim okom mladih provincijalnih konzervativaca oba pola, ali uglavnom devojaka, koje su prve spremne da koleginicu za koju pomisle da je posrnula osramote kao drolju.

U tom svetu živi Ani (Anamarija Vartolomei), studentkinja književnosti koja ima ambicije da postane učiteljica. Ona je prva u svojoj familiji da ima priliku da studira: njeni otac i majka (neprepoznatljiva Sandrin Boner) su vlasnici prodavnice i bara u selu, a njoj je obrazovanje beg od takvog težačkog života koji podrazumeva udaju, decu i repetitivnost fizičkog posla. Tu priliku Ani izuzetno koristi. Među najboljima je u klasi, svojim prijateljicama Brižit (Luiz Ori-Dikero) i Elen (Luana Bajrami) rado priskače u pomoć, ali ne zaboravlja ni da se s njima zabavlja po igrankama, da deli

9

fantazije o mladićima i da flertuje.

Ani je, međutim, u problemu.

Menstruacija joj kasni već tri sedmice kad je upoznamo, što je plod veze na jednu noć s finim momkom iz Bordoa koji je došao u Angulem da poseti tetku. Ani, dakle, ima još devet sedmica da reši problem ili da se okane svojih snova o akademskoj karijeri. Abortus je ilegalan do te mere da osobe koje ga izvode i devojke koje ga traže završavaju u zatvoru (ako imaju sreće, alternativa su rizične procedure u kojima smrt nije nezamisliv ishod), a zatvorska kazna je zaprećena čak i pomagačima ili kontaktima.

cineuropa.org

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Sama u problemu

O abortusu se čak i ne govori, više se šapuće na pola glasa, pa Ani okreću leđa i prijateljice.

Ona nema mrežu kontakata da dođe do osoba koje u šupama, sobama i stanovima u buđavijim delovima grada izvode takve operacije. Njen doktor (Fabricio Ronđone, inače stalni glumac slavne belgijske braće i autora Darden) ima razumevanja za nju, ali joj legalno ne može pomoći. Drugi joj, umesto pilula za poticanje menstruacije, uvaljuje suplemente koji ojačavaju embrion, profesor se brine što je popustila sa zadacima na fakultetu, ali ne shvata tip problema u kojem se nalazi, a otac deteta svu odgovornost prepušta njoj samoj.

Kada se za pomoć obrati svom kolegi-zavodniku Žanu (Kejsi Motet-Klajn), on je oportuno „muva“, jer „ionako ne može drugi put zatrudneti kada je već trudna“. Vreme ističe, a dok dođe do žene koja izvodi ilegalne procedure (Ana Muglali, neprepoznatljiva po svemu osim po glasu), Ani će se namučiti, s neizvesnim rezultatom.

Ako je tema filma više puta ispričana priča, način na koji je predstavljena svakako nije toliko izrabljen. Odri Divan se tu unekoliko poziva na braću Darden i svoju junakinju, običnu devojku u jasno definisanoj situaciji u kojoj traži rešenja za svoje konkretne probleme, prati izbliza tako da mi vidimo samo njenu perspektivu koja je zapravo i jedina bitna. Tome u prilog govori i uzak format

Izražajna glavna glumica na posteru venecijansk og

slike i veristička kamera iz ruke i prirodna paleta boja.

Ekstremna rješenja

Pametnom postavkom scena i režijom, Divan uspeva da istovremeno bude prilično eksplicitna, ali ne i vulgarna. Do izražaja dolaze fotografija Lorana Tangija koja se oslanja na ekstremno plitak fokus i precizna montaža Žeraldin Manženo, dok minimalna, skoro pa atonalna klavirska muzika braće Jevgenija i Saše Galperina diktira trilersku napetost.

Grafičnost kojoj pribegava na kraju je možda šokantna i sva-

pobjednika

kako neprijatna, ali taj naturalistički „body horror“ ni u kojem smislu nije ni neočekivan ni neopravdan.

Odri Divan izuzetan posao radi i po pitanju kastinga, kombinujući mlade glumce i glumice s prekaljenim veteranima, . Ovakav tip uloge zaista može propelirati karijeru Anamarije Vartolomei koja je u svakom kadru dokazano ima onu „običnu“, nepretencioznu prezentnost i koja sjajno sarađuje s ostatkom ekipe.

Tako dobijamo neposrednost i urgentnost čak i u trenucima kada se kroz scenario koji je Divan napisala skupa sa Mar-

sijom Romano sasvim očito provlači teza. Što se same teze tiče, ona je sasvim na mestu u vremenu i u prostoru gde se ponovo otvara debata oko stvari za koje smo mislili da smo ih odavno ostavili iza sebe. Pitanje je, međutim, koliko će se od nje koja se ponekad probija u prvi plan primetiti, koliko je ,,Happening“ zapravo inteligentno i dobro urađen film na apsolutno svakom zanatskom nivou.

Odnosno, nije li možda i ta fantastična zanatska obrada isključivo u funkciji te teze.

Ocjena: 8.8/10

10

Četvrtak, 25. novembar 2021.

CELULOID

Š

ta osobu čini dobrom ili lošom? To je prilično arbitrarna stvar i u principu zavisi i od društvenih konvencija, odnosno očekivanja, ali i od individualnih preferencija, kako dotične osobe, tako i posmatrača.

Jedno je, međutim, jasno: gradnja karaktera je proces koji podrazumeva odrastanje i učenje o samom sebi, što opet podrazumeva i interakciju s drugim ljudima. A odrastanje i interakcija s drugim ljudima podrazumevaju različite stvari za različite generacije.

Srljanje u ljubav

Svi filmovi norveškog reditelja Joakima Trira za koje je scenario napisao u saradnji s Eskilom Vogtom su u neku ruku filmovi o odrastanju, odnosno o prolasku kroz važne tranzicijske faze u životu. Tako se autorski dvojac u Trirovom prvencu ,,Reprise“ (2006) bavio prijateljstvom i rivalstvom mladih ljudi s literarnim ambicijama. Još uvek najbolji Trirov film ,,Oslo, August 31st“ (2011) prati jedan dan u životu lečenog narkomana dok je isti na odsustvu iz klinike za rehabilitaciju, a taj dan bi lako mogao biti ona prelomna tačka između dve faze života. Njihov internacionalni prvenac ,,Louder Than Bombs“ (2015) studira odnose u porodici između oca i dvojice sinova nakon smrti supruge, odnosno majke, pa ga možemo posmatrati i kao film o odrastanju odraslih i odraslijih. Konačno, Trirov izlet u okrilje žanrovskog filma ,,Thelma“ (2017) je psihološki horor koji prati mladu studentkinju u suočavanju s novom sredinom, ali i sa vlastitim težnjama.

Njihova najnovija saradnja na filmu naslovljena je ,,The Worst Person in the World“.

Premijeru je imala ove godine u glavnom takmičarskom programu Kana, odakle se glavna glumica Renate Reinsve vratila s nagradom za najbolju. Od tada film kruži festivalima i oduševljava žirije, publiku i kritiku, a u našoj regiji je već ostavio traga na Paliću, gde je skupio i glavnu nagradu Zlatni toranj i nagradu kritike. Za sada poslednja stanica mu je

,,The Worst Person in the World“ Joakima osavremenjivanje nekoliko žanrova za mod

Odrastanje rendgenu nestabilnih v Ovo je dijelom studija milenijalske generacije, njenih životnih, emocionalnih i inih navika, kao i ponašanja u različitim situacijama, ali, opet, nije samo to. Trir i Vogt studiraju i njen odnos sa drugim generacijama, pre svega s generacijom X koja joj je prethodila i njenom slobodom koja je zamenjena za udobnost

Zagreb film festival, gde igra u paralelnom takmičarskom programu „Ponovo s nama“. ,,The Worst Person in the World“ prati prolongirano odrastanje protagonistkinje Juli (Reinsve) koja može, ali i ne mora da bude naslovna najgora osoba na svetu u periodu od četiri godine koje pokrivaju kasne dvadesetete do otprilike 30. rođendana. Ona je možda naslovni epitet zaslužila činjenicom da je vidimo na ekranu kako ostavlja dva svoja, po svemu sudeći, dobra ili „dobra“ dečka, srljajući iz veze u vezu.

Juli ipak verovatno nije najgora osoba na svetu, samo je nestalna i traži se u vezama baš kao što se pre toga tražila u smislu svoje akademske i profesionalne karijere. Još u prologu saznajemo da je prvo studirala medicinu, da bi posle prešla na psihologiju („jer je um interesantniji od tela“), pa onda na fotografiju, da bi i od toga odustala i na kraju se zaposlila kao

prodavačica u knjižari i pokušavala pisati kolumne u stilu osavremenjene #MeToo verzije ,,Sex and the City“.

Crtač stripova

Svog prvog dečka „na ekranu“ koji je bio njen model, ostavila je zbog drugog, osetno starijeg strip-crtača po imenu Aksel (Trirov regularni glumac Anders Danijelsen Li). I on bi, pak, mogao da nosi epitet najgore osobe na svetu, ako ni zbog čega drugog, onda zbog ponekad latentnog, a ponekad otvorenog seksizma u svojim stripovima koji brani klasičnim argumentom da umetnik zadržava pravo na slobodu da nekog svojim delom i uvredi.

On prema njoj možda nije „loš čovek“, kamoli „najgori na svetu“, ali je razlika u godinama, generacijama i stavovima između njih evidentna. On je u fazi da želi stabilnost, zajednički život i porodicu, a ona se još nije ni pronašla, da ne govori-

mo o tome da se nije ostvarila.

Uostalom, šta je ta tačka posle koje mlada osoba postaje odrasla? Roditeljstvo, karijera ili makar stalni posao koji podnosimo? Kredit za kuću i auto? Čini se da Juli o tome baš i ne razmišlja i uživa u nestalnosti svog karaktera i svog života. Zato i ostavlja Aksela zbog momka koji je u sličnoj fazi kao i ona, Eivinda (Herbert Nordrum), a kojeg upoznaje na venčanju nepoznatih ljudi na koje je upala. I Eivind, pak, ima svoj emocionalni bagaž koji nosi, pa je pitanje je li baš to ono konačno rešenje kojem se nada. ,,The Worst Person in the World“ je delom studija milenijalske generacije, njenih životnih, emocionalnih navika, kao i ponašanja u različitim situacijama, ali, opet, nije samo to. Trir i Vogt studiraju i njen odnos sa drugim generacijama, pre svega s generacijom X koja joj je prethodila i njenom slobodom koja je zamenjena za udobnost od koje je ostalo samo pravo na provokativnost koje danas sredovečni ljudi prisvajaju.

Još više od toga, ,,The Worst Person in the World“ je primer temeljnog promišljanja i osavremenjivanja par žanrova za koje se čini da su u nova vremena uniformnosti maskirane u različitost i unikatnost ispali iz mode. Radi se tu o skoro pa jednakom omeru drame o vezama, romantične komedije i filma o

11

Četvrtak, 25. novembar 2021.

a Trira – temeljno derni sociološki ogled

e na u veza

(prolongiranom) odrastanju.

Film je to interesantne strukture u dvanaest poglavlja s prologom i epilogom, ali su te vinjetice prilično glatko povezane tako da klize od jedne do druge nehajno poput svoje glavne junakinje.

Lagane vinjete

Kroz priču o Juli nas vodi glas naratorke kojeg Vogt i Trir koriste obilato, ali je takav literarni element ovde zapravo neophodan da bismo se kao gledaoci mogli orijentisati.

Iako se klasici žanra, odnosno žanrova, povremeno citiraju, a još češće dotiču (ima tu svega i svačega, od Vudija Alena do Nore Efron), Vogt i Trir se ipak trude da nas često iznenade skretanjem smera radnje i skretanjem fokusa, izmičući nam svakih nekoliko minuta tlo pod nogama i držeći nas tako zainteresovanim za dva sata priče koja može biti priča o svima nama. Neke od minijatura od kojih je film sačinjen graniče se s genijalnim, poput animirane sekvence tripa nakon gutanja ludih gljiva, žanr-scene jurnjave kroz grad u naručje drugome posle dugog dijaloga / dvostrukog monologa oko raskida, sekvence posete Akselovim prijateljima koji žive porodičnim životom ili kadra u teretani u kojem Juli dok vežba na televiziji gleda kako predstavnice nove generacije femi-

Renata Reinsve u glavnoj ulozi intrigantne drame o prolongiranom odrastanju

nistkinja „roštiljaju“ Aksela zbog mizoginije u njegovim stripovima.

U tome se Trir dosta oslanja na glavnu glumicu Renate Reinsve koja se s lakoćom i igrivošću probija kroz svoj vrlo atipičan filmski lik kojeg je teško uhvatiti „za glavu ili za rep“.

Reinsve veliku pomoć ima i u prekaljenom Andersu Danielsenu Liju i u vrlo ležernom Herbertu Nordrumu, ali i u mnoštvu epizodista koji igraju u sinergiji s njom tako da sve pršti od hemije.

Uz ovakav opis, čini se da je „The Worst Person in the World“ savršen i revolucionaran novi film koji zaslužuje gotovo unisono slavljenje filmske kritike. Istina je da tu ima dosta toga

novog i dosta toga dobrog i da je genralni utisak svež, ali to novo i to dobro se ponekad ne poklapaju, pa ima i nekih problema koji se ne mogu zanemariti.

Forsirana očuđenost

Prvi od njih je upravo glavna junakinja, kako u smislu svoje svežine, tako i u smislu reprezentativnosti za svoju generaciju. I pored truda Trira i Vogta da je predstave kao organsku, ona i dalje deluje kao tipični primerak fantazije, filmske i uglavnom muške. Juli upada u trip „manic pixie dream girl“ o „kroćenju“ koje filmski autori fantaziraju otkako je filma kao umetnosti.

Drugi set problema je zapravo povezan sa samom junakinjom

koja je, sudeći po postupcima, često čudna čudnosti radi, pa se taj utisak vrlo često preliva i na sam film i nešto pojedinačnih narativnih, stilskih i tehničkih rešenja u njemu. Tako naratorka postaje iritantna sveprisutnošću i sveznanjem, tako kamera i montaža u pojedinim kadrovima deluju napadno nervozno bez ikakvog opravdanja, a spektar ispranih boja koji film čini gotovo crno-belim uz napadne hladno-plave filtere naprosto nema smisla. Pa opet, ,,The Worst Person in the World“ je jedan od onih filmova koji ostavljaju utisak i potiču na razmišljanje, pa i na raspravu.

M. STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.6/5

Četvrtak, 25. novembar 2021.

BEČKI VALC ER

Savršenstvo nedovršenog - jedan

Mačka Gustava Klimta

Mural Eduarda Kobre posvećen Gustavu Klimtu u Beču

M. Milačić

12

Piše:

Miloš MILAČIĆ

U

novembru 2018. na jednoj zgradi u četvrtom bečkom okrugu zbio se posve neobičan susret. Kobra i mačka su razmijenili poglede. Glavu mačke prekrivala je dominantno crna dlaka sa izuzetkom bijele fleke oko njuške. Oči su joj bile dvije zelene zagonetke.

Odgovor na prvu zagonetku glasio je da je mačka uistinu mrtva duže od vijeka. A na drugu, da je ponovo oživjela nakon Kobrinog dodira. Još istog dana na istoj zgradi, pomalo lijeno, skočila je vlasniku Gustavu Klimtu u naručje. I tu su oboje ostali do danas.

Deveti život

Brazilac Eduardo Kobra ulični je umjetnik iz Sao Paola. Kažu da njegovi murali plešu sambu. Napravio ih je na hiljade i nalaze se na svih pet kontinenata. Na Kobrine murale niko nikad nije bacio jaje ili prosuo farbu. To je bila dovoljna preporuka zvaničnicima Beča da ga angažuju za izradu murala povodom 100 godina od smrti jednog od simbola austrijske prijestonice - Gustava Klimta. Kobra se prihvatio posla.

Od fasade obične zgrade načinio je ogromnu fresku umjetnika pred kojom se klanjaju i vjernici i ateisti. A mački, čija glava proviruje iz Klimtove tunike, udahnuo je posljednji - deveti život.

Iste godine, istim povodom, na drugom kraju grada, austrijski bonvivan Johan Rumpf podigao je spomenik Klimtu u čast. Ne bi tu bilo ništa čudno, da spomenik ne asocira na drečavi falus i da se ne nalazi ispred saune za masažu. Rumpf je, kako reče, htio time da prikaže Klimtovu erotičnost i stavi ga na pijedestal plodnosti i užitka, kao kakvog Dionisa vječito inspirisanog ženskom putenošću. Ispred tog spomenika danas se uglavnom slikaju radnice saune i njihovi klijenti. Nedavno je u štampi objavljena vijest da se baš u tom salonu Bečlije svakog ponedjeljka mogu vakcinisati protiv kovida. Kao nagradu dobiće vaučer koji im obezbjeđuje pola sata tretmana u sauni i druženja sa službenicom, po izboru. Službenice su fotografisane u unifor-

Četvrtak, 25. novembar 2021.

13

dijaspora.at

n od simbola austrijske prijestonice kroz prizmu vijeka od umjetnikove smrti kao profesor na Bečkom univerzitetu, kad je imao sve reference za to mjesto. Prava je šteta što ni nacisti nijesu imali sluha za Klimta, pa su te slike koje su u međuvremenu iz Univerziteta prenešene u jedan dvorac u Donjoj Austriji uništene krajem Drugog svjetskog rata. A danas Klimta svi prisvajaju. Replike njegovog „Poljupca“ možda su uz Mocartove suvenire i najprodavanije u Beču. Rijetko koji turista ode iz grada a da ne kupi makar ceger sa otiskom zagrljenih ljubavnika.

Svetac i grešnik

Dama sa lepezom, nedovršena slika Gustava Klimta

Klimt je bio zgodan čovjek širokih ramena i vidika, kog su žene obožavale. I on njih. Ali još više je volio mačke. Imao ih je osam. Interesantno da nijednu nije naslikao. Ipak na veličanstvenoj slici „Drvo života“ koju je radio šest godina, postoji puno simbola i skrivenih poruka. U donjoj krošnji stabla jedan je obris i naznaka, možda tek slutnja da to može biti sklupčana mačka. Ili čak dvije.

Taj sveti Gustav, kako ga sad oslovljavaju, nije bio nikakav božji čovjek, već grešnik slobodan u umu i izražaju, koji sjedi kraj ognja svojih iluzija, prška i razgo-

Klimt je bio zgodan čovjek širokih ramena i vidika, kog su žene obožavale. I on njih.

Ali još više je volio mačke. Imao ih je osam.

Nijednu nije naslikao. Ipak na slici „Drvo života“ u donjoj krošnji stabla jedan je obris i naznaka, možda tek slutnja da to može biti sklupčana mačka. Ili čak dvije

Gost bordela

Postoji ona epizoda kada ga je prilikom posjete bordelu jedna mlada djevojka oslovila riječima: „Oče, zar me ne prepoznajete?“ Na što je on, nimalo iznenađen, učtivo popričao s njom nekoliko minuta, raspitivao se o njenoj majci, porodici, poželio joj sreću u daljem životu, a zatim izašao.

Ona je bila, ako je vjerovati priči, jedna od mnogobrojne Klimtove djece koja su rođena kao plod njegovih slobodnih veza sa damama iz bečkog visokog društva ili modelima za poziranje. Alfred Vajdinger, istoričar umetnosti i kustos bečkog muzeja „Belvedere“ izjavio je povodom stogodišnjice od Klimtove smrti da on nage žene nije slikao kao boginje već kao obične žene iz susjedstva.

Slikao ih je, kaže, u njihovoj ljepoti ali i u ružnoći.

Taj bečki Živko pokazao je licemjernim sugrađanima kako u stvari izgledaju. Kada mu je povjeren zadatak da oslika plafon Bečkog univerziteta, on je na vječni plamen spoznaje i naukovanja dolio ulje grijeha. Univerzitet je bio njegova Sikstinska kapela. Klimt nije uradio ono što su drugi očekivali od njega. Uradio je ono što je sam od sebe očekivao. Naslikao je golotinju. „Bila je to kap koja je prelila čašu“ - smatra Vajdinger. „Ali nije se radilo o smišljenoj provokaciji – Klimt je bio vrlo autentičan, jednostavno je želio da slika ono što ga je zabavljalo.“ No Bečlije onog vremena to nijesu mogle da prihvate.

Neki biografi se poslije svega pitaju zašto nije nikad primljen

Radnica saune za masažu poziva na vakcinaciju pored spomenika posvećenog Klimtu

Facebook/ Funpalast

mama medicinskih sestara kako pored Klimtovog spomenika drže velike špriceve i pozivaju mušterije da navrate.

U doba tranzicije, na raskršću milenijuma, arhaični nazivi mjesta za prodaju ljubavi zamijenjeni su novim, uhu ugodnijim i primamljivijim. Tako su javne kuće, bordeli i kupleraji naprasno postali saloni za masažu, klubovi za intimna druženja i saune sa posebnim tretmanom. Mušterije su evoluirale u klijente, a prostitutke u službenice, osoblje i poslovnu pratnju.

Sve je to prihvatljivo i odražava trend vremena u kom živimo, ali ne i suštinu Klimtovog djela koje je ostavio iza sebe. On je čitav život nastojao da prikaže stvari onakve kakve jesu, bez uljepšavanja. I bio je nebrojeno puta gost bečkih kupleraja i bordela, ali nikad salona za masažu.

rijeva vatru, dok iskre talenta vrcaju na sve strane. „Ne umijem lijepo da govorim niti pišem, a naročito ne onda kada treba nešto da kažem o svojim djelima. Ako neko hoće da me upozna kao umjetnika ili kao čovjeka, treba pažljivo da posmatra moje slike i da mene i moje misli pokušava da shvati kroz njih“, pričao je majstor.

Fotograf Moric Ner samo dan nakon Klimtove smrti, 6. februara 1918. ušao je u njegov atelje i tamo opazio dvije slike na štafelajima. Jedna je bila „Nevjesta“ a druga „Dama s lepezom“. Nakon godina spletki, intriga i kuloarskih priča koje su je pratile, oplovivši okean „Dama s lepezom“ konačno se vratila kući. Izložena je u muzeju dvorca „Belvedere“ do februara 2022. Cvjetovi sa slike opet u sivi Beč donose mirise Azije. I egzotike i erotike. I jedan kimono sa namreškanom svilom.

I paunove koji oblijeću oko lijepe, mlade žene. I raširenu lepezu poput repa ovih senzualnih ptica.

Savršenstvo nedovršenog. Ili dovršeno nesavršenstvo. A mačke nema na slici. Nema je ni u ateljeu. Eno je, šćućurila se na onoj zgradi. I čeka da prođe sto godina samoće da joj se Klimt pridruži na muralu.

14

Četvrtak, 25. novembar 2021.

cbr.com

SERIJE

Mayor of Kingstown

Razočaravajuća nova saradnja Te

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

T

ejlor Šeridan je uvijek pisao stvari koje prvenstveno alfa mužjaci vole, od filmova ,,Sicario“ (Deni Vilnev, 2015), ,,Hell or High Water“ (Dejvid Mekenzi, 2015) i ,,Wind River“ (Šeridan, 2017), a na kraju do serije ,,Yellowstone“.

Muškarci se u njima suprotstave sistemu i bore za svje porodicu. Oni su klasični heroji, u koje ih Šeridan pretvori iz običnih ljudi. Takođe, njegova su djela poznata i po društvenoj kritici, koja proglašava američki san mrtvim. Međutim, sve ovo navedeno, nije slučaj sa njegovom novom serijom ,,Mayor of Kingstown“, koji je napravio zajedno sa Hju Dilonom. jer nakon odgledane tri epizode ona je prilično razočaravajuća.

Porodični biznis

Sam naziv ,,gradonačelnika Kingstauna“, malog izmišljenog mjesta u Mičigenu, odnosi se na Miča Meklaskija (Kajl Čendler). On manipuliše zatvorenicima, čuvarima, policajcima… jednom rječju održava ravontežu u cijelom sistemu u gradu, koji je prepoznatljiv po zatvorima (sedam zatvora u krugu od deset milja) i u kojem je stavljanje ljudi iza rešetaka prava industrija.

Međutim, većina radnje se ne odvija iza rešetaka, već izvan ćelija, jer se radi o ljudima koji imaju kontrolu, a ne o onima koji se kontrolišu. Vozajući se u svom ogromnom kadilaku uživa u tome šta radi. Mič ima brata Majka (Džeremi Rener), koji djelu-

Prisutno je previše likova u uvodu, a rijetki su od njih iznijansirani, niti im se karakter nazire. Većina ih je u stereotipnim ulogama i ne pružaju perspektivu na probleme koje serija želi istaknuti je još ciničnije i grublje i neka je vrsta veze između stražara i gangstera. Tako npr. kada čuvar upadne u nevolje zbog jednog pisma, Majk odlazi do Banija (Tobi Bamtefa), vođe lokalne bande Krips, kako bi ga pokušao nagovoriti da se taj problem riješi.

Jedan iznenadni događaj u prvoj epizodi natjeraće Majka na istaknutiju ulogu, onu za koju nije siguran da li je može izvesti. Tu je još i treći brat, policajac Kajl (Tejlor Hendli), koji je oprezan u vezi s porodičnim poslom, dok majka Meriem (Dajan Viest) ne želi imati ništa sa svoja dva najstarija sina, koje naziva gangsterima. Postoji i nekoliko sporednih priča, koje prekratko traju, od kojih je jedna vezana za zatvorenog kriminalnog šefa Milu (Ejdan Gilen). Šeridan je želio stvorio svijet iz pakla. u koji kada se uđe, više nema izla-

theposterdb.com

Tobi Bamtefa (u sredini) ostavlja jak utisak kao Bani, vođa bande Krips

Gradon koji tre bude op Džeremi Rener u glavnoj ulozi kojoj nedostaje kohezije

15

Četvrtak, 25. novembar 2021.

načelnik eba da pozvan

outsider.com

ejlora Šeridana i Džeremija Renera nakon odličnog filma ,,Wind River“

Dajan Viest blista kao majka ,,prigušene“ moći

za, iako postoji želja za to. Htio je stvoriti svijet poput onog u seriji ,,Oz“ Toma Fontane, samo na otvorenom, gdje čuvari žele osvetu, a policajci više brinu o obračunu, nego o provođenju zakona.

Međutim, u ovakavom prljavom svijetu, autori potenciraju samo tu negativnu stranu, od rasizma, preko korupcije donejednakosti, ne ulazeći dublje u uzroke problema. Nažalost, s tim je stvoren samo okvir, a nije popunjeno ništa iznutra, pa je serija ostala bez ,,mesa“. Fotografija, montaža, praćeni saundtrekom, pa čak i osnovna ideja, iako ne previše inventivna, čine taj okvir i bolja su strana serije.

Kradljivica Dajan

Ipak, ono što je bitnije, scenariju nedostaje ritam i osjeća se nesigurnost u pogledu smjera kuda serija treba da ide. A nema ni početka, jer počinje dok je priča u toku, pa treba neko vrijeme da se pohvataju niti. U prve tri epizode, pojavljuje se mnogo rupa, a serija je dosta inertna i ne daje znakove da bi mogla negdje da ,,eksplodira“, iako autori koristi pregršt nasilja, golotinje i čestih psovki, koji se nerijetko pojavljuju, ali ne toliko da unaprijede priču, već je šok glavni razlog njihovog postojanja.

S druge strane, prisutno je previše likova u uvodu, a rijetki su od njih iznijansirani, niti im se nazire karakter.

Većina ih je u stereotipnim ulogama i ne pružaju perspektivu za razvoj.

Oni su uglavnom varijacije korumpiranih muškaraca koji se razlikuju samo po profesiji, rasi i nacionalnosti, a žene su podijeljene kao majke i supruge ili striptizete i kurve i imaju minorne uloge. Tako se drugoplasirana žena u špici, britanska glumica

Ema Lerd, pojavila u samo dvije scene, gotovo bez dijaloga.

U moru likova, među kojima nemate za koga da navijate ističu se tri. Sa likom Majka, Džeremi Rener se ponovo udružio sa Šeridenom, nakon filma ,,Wind Rivera“. Rener, zvijezda Oskarima nagrađene ratne priče ,,Hurt Locker“ (2008, Ketrin Bigelou), za koju je zaslužio nominaciju za glavnu ulogu, je jedan od najntrigantnijih ljudi u Holivudu, koji je bio na putu da postane jedan od glavnih glumaca blokbastera, a nikada nije uspio.

Njegov lik ne izlazi van njegovog opsega, ali mu nedostaje kohezija. Njegove promjene su od, iznenadnih, nasilnih ispada do pretjerane zamišljenosti, kao da je scenario dobio pet minuta prije snimanja, dok u trećoj epizodi, autori kao da su odustali od toga da ima bilo kakvu specifičnost, pa nastavlja da glumi u auto-modu.

Dajan Viest, kao jedina izražena ženska uloga, čudo je kao majka, donoseći prigušenu moć koju ekipa zaraćenih muškaraca nikada ne pokazuje.

Njeni česti dijalozi su lijepo izvedeni i pokazuju koliko ona prezire svoju djecu, a u stanju je ukrasti scenu bilo kojem od svojih partnera. Treći je Tobi Bamtefa, koji takođe ostavlja snažan trag kao Bani, vođa Kripsa.

Njegova magnetična i vesela gluma nadopunjuje Renerovu i donekle osvježava prilično loš kasting.

Ova tmurna krimi serija, za razliku od ranijih Šeridanovih filmova, jednostavno ne funkcioniše, barem ne nakon tri epizode, u kojima je odgovoreno na jako mnogo pitanja, a odgovora ima vrlo malo. S obzirom na dubinu mnogih njenih mana, teško će pronaći način da se oporavi do kraja. Ipak znajući Šeridana, nada umire posljednja.

Ocjena: 2.4/5

Anime planet til ispred suštine ne mora da zvuči loše kada to radi ekipa iz gejming studija Riot Games i genijalci francuskog studija animacije Fortiche. ,,Arcane“ vam suštinski ne nudi ništa novo – osim što podiže letvicu televizijske animacije na potpuno novu, do sada neosvajanu visinu.

Čudo od grada

,,Arcane“, Netfliksov instant hit koji je sa trona najgledanije serije na streaming servisima konačno sklonio ,,Squid Game“, popularnost duguje prije svega milionskoj bazi igre ,,League of Legends“. Ali ni to ne treba da vas odbije – prije svega, ,,Arcane“ će biti sjajan način da shvatite u kojoj mjeri su produkcijske vrijednosti moderne industrije video igara razvijene i napredovale. Za ,,League of Legends“ možda nijeste čuli – ali radi se bukvalno o zlatnoj koki multiplejer gejminga, mašini za zabavu i pravljenje novca koja od 2009. postavlja trendove onlajn igranja. ,,Arcane“ je pokušaj da se razgrana i produbi priča svega nekoliko od desetina junaka (,,šampiona“) u ovoj igri.

Samo kratko o osnovnoj premisi: igra ,,League of Legends“ se otprilike svodi na taktičku i poteznu borbu timova odabranih likova, od kojih svaki ima posebne karakteristike i, naravno, iz godine u godinu sve jaču i utemeljeniju priču. Istovremeno, ,,League of Legends“ je prljav, pogan, krvav i prilično surov svijet, idealan za prilično toksičnu bazu miliona igrača. I jedna sve bogatija mitologija, koju studio Riot Games bogati novim detaljima i rukavcima iz mjeseca u mjesec, prije svega vezujući je za izmišljene fantazijske gradove sa šmekom rane industrijske ere.

Poprište serije ,,Arcane“, čijih je devet epizoda lansirano u tri sedmična bloka po tri epizode – jedno je autentično čudo od ma-

Netfliksov instant hit, naslon Legends“, vrijedan pažnje up

Magija diza gejmerskom Ono dobro u narativu je to što vrlo brzo i lako uspijeva da se ,,proda“ i da vas lansira u priču. U centru priče su sestre, Vi i Pauder – siročad zapletena u akrobatsku igru lopovluka. Kroz njih brzo ćete i shvatiti, da je čudesni grad Piltover, perjanica razvoja u fantazijskom svijetu – podijeljen na dva dijela, po zakonoma kapitalizma gijskog steampunk grada Piltover. Prvi pogled sa visine, na krovove i ulice, koji će vam vrlo brzo biti serviran u prvoj epizodi – biće dovoljan da vam razvuče vilicu do poda.

A onda kreće vratolomna jurnjava likova koji su u suštini sitni ulični lopovi, klinci-džeparoši – u jednoj igri koja će vrlo brzo krenuti po zlu. Važno: ,,Arcane“ je serija koja se ne preporučuje publici mlađoj od 16 godina; to je svijet u kojem su likovi na svakom koraku suočeni sa realnom opasnošću da izgube život. I sav taj miks ludog animiranog urbanog šarenila, krvi i znoja, ovaj svijet čini vrlo uzbudljivim.

Ono dobro u narativu serije ,,Arcane“ je to što vrlo brzo i lako uspijeva da ,,proda“ i da vas lansira u priču. U centru priče su sestre, Vi i Pauder – dvoje musavih siročadi sa ulice, zapletene u jednu silnu akrobatsku igru lopovluka. Kroz njih dvije brzo ćete i shvatiti, da je taj čudesni grad Piltover, perjanica

industrijskog razvoja u fantazijskom svijetu – suštinski podijeljen na dva dijela. Naravno, po zakonima koji ,,mirišu“ na diskretnu kritiku kapitalizma, što će se dodatno produbiti i podvući onda kad se u cijelu jednačinu uvuče i magija... A ono najbolje i najgore u ljudskom karakteru izađe na vidjelo. Dakle, u realnosti, ,,Arcane“ je animacija čije tonove može istinski shvatiti i osjetiti neka odraslija publika. I kao takva će, naravno, biti izuzetno interesantna i prijemčiva tinejdžerima.

Već viđeno

Problemi će biti golim okom vidljivi već do polovine prve epizode: brojni likovi su klišeizirani, oni ,,odrasli“ su, liše dvije očinske figure, uglavnom zapleteni o kučine ambicije, požude i sujete.

Takođe, serijal se strogo drži nekih narativnih klišea vezanih prije svega za anime svijet (dobre namjere koje pođu po zlu; krivica zbog krupnih grešaka

arcane.com

S

Arcane

Fantastičan svijet grada Piltover

koje se tiču uglavnom neiskustva, tvrdoglavosti ili mladalačkog zanosa; ,,neočekivani“ saveznici koje splet okolnosti natjera da pronađu zajednički interes).

Sve to utiče da ,,Arcane“, i pored besprijekornog dizajna, djeluje kao izvod iz kategorije ,,već viđeno“.

Dobar anime se obično u takvoj situaciji izvlači metodom ,,još surovije, još strašnije“; za takvim rješenjima ,,Arcane“ će posegnuti malo kasno, tek na kraju treće epizode, kada će jednim riskantnim rezom uspjeti da vas konačno angažuje i kupi pažnju.

Tek tada će te, u momentu koji ponudi vremenski iskorak i distancu, shvatiti da vam je stalo do makar dvoje od silnih serviranih likova. I poželjeti makar malo normalnog odrastanja za Pauder i Vi, u jednom svijetu rađanja i umiranja, pa opet rađanja, opet i opet... Ili makar, malo mira za već izmučene mlade duše.

Najjači lik serije je ipak sam grad Piltover; niz dugu vremensku

njen na igru ,,League of prkos stereotipnoj priči

ajna u svijetu U seriji ,,Arcane“ nema suštinski potpuno dobrih ni loših likova i to je dobro – pa se tim nijansiranjem donekle pokrije činjenica da su junaci serije realno već mnogo puta viđeni i samo ,,prepakovani“ iz drugih serijala. ,,Arcane“ je Netfliksov hit za koji se odoka vidi da je ,,kalibrisan“ tako da jasno cilja demografiju starijih tinejdžera i onih mlađih od 25 godina. Istovremeno, u surovoj igri smrti i krvi (ništa pretjerano kontroverzno, naročito za one sa dužim gejmerskim ili anime stažom) – prilično patetično, promašeno i plitko zalazi u reon romantike i seksa. Suštinski, tek toliko – da i to bude tu, makar u ovim uvodnim epizodama. Ali i sa velikim prostorom

Ocjena: 3.6/5

Poster animiranog hita nagovještava ljepotu izuzetnog dizajna

imdb.com

Prostor za napredak

za napredak, naročito imajući u vidu koliko se već godinama ulaže u razvoj ,,League of Legends“ mitologije.

Kada bi fantastičan rad pariskih animatora (od urbanih rješenja, vratolomne jurnjave, grimasa na licima do svjetlosnih efekata i oštrih crteža koji odražavaju određena mentalna stanja) bio jedini dobar razlog da gledate ,,Arcane“ – vjerujte, opet bi bila vrijedna vaše pažnje. A tu, srećom, ima servirano i još ponešto da valja; čega ćete biti svjesni od završnice treće epizode i prvog velikog vremenskog skoka koji vam serija pametno servira. Računajući na to kako temeljno i brižno je rađena, dobra je opklada da može biti samo bolja. I da će ova magija od animacije samo dobijati nove, luđe i kompleksnije tonove u lavirintu ulica grada Piltover. Tako jedino i može biti, kada iza jednog projekta stoji temeljni i krvavi rad talentovanih zaluđenika za igrom ,,League of Legends“.

S. STAMENIĆ

arcane.com

osu pratićete, kako sve ono dobro i loše u ljudskom karakteru oblikuje grad – a potom, kako sam grad oblikuje svoje ljude.

Jedan mladi naučnik će se zbog gole sujete igrati boga i alhemičara; drugi će se suočiti sa prolaznošću i ličnom neostvarenošću. Najveći revolucionar iz podzemlja će mutirati u kaljuzi korupcije i postati najgadnija pijavica na gradskim venama. A jedna tinejdžerka će, naravno, pokušati da se uhvati sa najstrašnijem klinču krivice i traume djetinjstva.

18

Četvrtak, 25. novembar 2021.

PREPORUKA

FILM U posljednjih nekoliko godina sve je teže pronaći film koji bih poželio da pogledam.

Tako je bilo i ove. Ipak, u drugoj polovini godine neki naslovi su bili interesantni.

Bilo mi je drago da vidim Toma Hanksa u novom filmu „Finch“ (Migel Sapočnik, 2021). U postapokaliptičnoj budućnosti, klimatske promjene na zemlji su se dobro „zakuvale“. Tom Hanks bježi iz srednje Amerike ka zapadu u San Francisko.

Međutim, osjeća da ga snaga napušta i odlučuje da konstruiše robota Finča koji će mu pomoći da se stara o njegovom psu.

Benedikt Kamberbač igra glavnu ulogu u „The Electric life of Louise Wain“ (Vil Šarp, 2021), po istinitoj priči o čovjeku koji pored svih mnnogobrojnih talenata postaje poznat po ilustraciji mačaka.

Božićna romantična komedija „Love Hard“ (Ernan Himenez, 2021) nije ono što na prvi trenutak djeluje. Džimi Jang igra jednu od glavnih uloga, što obećava da bi film mogao da bude i smiješan.

Korejski „Escape from Mogadishu“ (Rio Seng-Van, 2021) još je jedno odlično ostvarenje koje dolazi iz ove zemlje.

Bavi se trenutkom kada Mogadiš potpuno zatvore zbog građanskog rata koji bjesni na ulicama i u drugim djelovima zemlje.

Rajan Rejnolds je „Free Guy“ (Šon Livi, 2021) u istoimenom filmu, jedinoj pravoj i smiješnoj komediji ove godine. Vrijedi ga pogledati ako želite da se nasmijete i eventualno volite video- igre, ali to nije preduslov.

TV Počela je nova sezona serije „Curb Your Enthusiasm“, producenta i scenariste Lerija Dejvida koji je takođe jedan od autora kultne „Seinfeld“.

Nova serija „Dopesick“ pred-

Iznenađenje od matorog Martina Privatna arhiva

Zgrabi

Boris Radunović, arhitekta

džez numera, od čijih smo elemenata stvarali potpuno nove pjesme za koje se može reći da spadaju u novi žanr soul-hop.

Zaobiđi FILM

Boris Radunović: Odustao od serije ,,Ted Lasso“ nakon prve sezone

Nemam običaj da pustim film ili seriju a da makar malo nisam ubijeđen da će mi se dopasti. Međutim, uveo sam pravilo da ako mi se nešto ne dopada, odmah prestanem da gledam. To me je spasilo gledanja dosta ostvarenja koja su „izvikana“. Jedno od takvih je „Space Jam 2“ (Malkom D. Li, 2021). Ako ste kao dijete gledali prvi dio, možda ne bi trebalo da date šansu drugom dijelu. Izgasio sam film poslije petnaestak minuta.

TV stavlja višedecenijsku borbu američkih državnih agencija protiv farmakološke industrije.

U „Succession“, o uticajnoj porodici Roj sa medijskim konglomeratom, igra Kiran Kalkin, rođeni brat glumca iz filma „Home Alone“.

Stiv Martin je već mator i odavno ga nije bilo u nekom dobrom ostvarenju, ali matori ima iznenađenje - seriju „Only Murders in the Building“.

MUZIKA Od kada sam prestao da „vrtim“ muziku kao di-džej, sve manje istražujem. Sada su i algoritmi platformi kao što su Spotifaj i Jutjub znatno poboljšani, pa za „kopanjem“ nema potrebe.

Tokom rada u kancelariji ili kod kuće volim da pustim neki radio stream jer se

mogu osloniti na konzistentnost istog ritma i neprekidne muzike. Na Jutjubu su to chill radio 24/7 i dub techno miksevi. Radio Nula ima tri stanice i najviše puštaju soul, fank, r&b, džez, rep 90-ih, hip-hop, ali i chill. Defcon Radio na soma.fm mi je jedan od omiljenih, što se tiče elektronike.

Volim da slušam inostrane producente i izvođače - Toro i Moi, Fatima Al Kadiri, Merkaba, Com Truise, Gonjasufi.

Od domaćih su to: Random, Vrpca i izvrsni Xdizzy (Jakša Janjić) koji desetak godina pravi „bitove“, slušan je u svijetu, ali malo ljudi kod nas.

Kako se bavim produkcijom, sa Xdizzy sam uradio prvi album pod pseudonimom Butua. Biće na Bandcampu, a i na ostalim platformama.

Koristili smo metodu semplovanja soul, fank, r&b i

Na televiziji loših serija ima još više, a jedna od njih je „Ted Lasso“ koja počinje simpatično. Dao sam šansu, ali nakon prve sezone više nisam mogao da gledam.

Isto se desilo i sa „Young Sheldon“. Znao sam da je to samo privremeno i da neću gledati više od nekoliko epizoda. Bio sam u pravu. Mladi Šeldon je šarmantan i definitivno zanimljiv fanovima prve serije, ali ako to niste, veoma brzo postaje dosadan.

Ako volite duo komičara Ki i Pil (Key and Peel), onda definitivno treba da propustite komični mjuzikl „Schmigadoon“! sa Kigan-Majkl Kijem i SNL zvijezdom Sesili Strong u glavnoj ulozi.

MUZIKA Zaobiđite sve što ne prija vašoj duši.

19

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Z

nate već: za svaki vaš odjek i eho na kardiogramu slomljenog srca Adel će prepoznati, priznati i tvrditi da ga je na isti način osjetila. Album ,,30“ počinje riječima: ,, I’ll be taking flowers to the cemetery of my heart“. Završava sa: ,,The feelings flood me to the heights of no compromise“...

Ad ele

Velika zvijezda ne odstupa od dobro istražene teritorije

Simon Emmett

d ž uboks

Elegija razvoda

rollingstone.com

Sve između, sve ostalo je novi dokaz, iznova – da je prosto tu, da je ,,jedna od nas“. Tu negdje, u njenom upornom odbijanju značajnijeg prisustva na društvenim mrežama ili selebriti statusa, leži suština uspjeha Adel Lori Blu Adkins: ta aura iste one djevojke iz Sjevernog Londona koja se nije promijenila ni sa silnim desetinama miliona ili vilama na Beverli Hilsu. Pa ipak, pola svijeta već zna da se ploča ,,30“ tiče razvoda. Da je i bijesna i ranjiva i potpuno usamljena dok prebira svoje i tuđe greške; da je, naravno, užasno samokritična, prije nego pronađe zamah za neki novi uzlet. Ukratko, ista ona Adel, sada uhvaćena u kučinama životne igre sasvim odrasle osobe.

Dva su ključna problema sa albumom ,,30“: prvi je to što vas od početka do kraja neće povesti na nepoznatu ili neočekivanu teritoriju. To je skup dobrih, realno sasvim iskrenih pjesama na kojima je pop umjetnica hrabro iskrvarila mnogo toga ličnog i bitnog... Ali, nije uspjela da kaže nešto suštinski novo o sebi. Sva ta maglovita klavirska ili gudačka treperenja nad kojima blješti silna kosmička moć od ranjivo-

Adel dekonstruiše dane nakon razvoda na novom albumu

Čerčilovsko obećanje sti njenog glasa – je jedan, ovog puta prošireni horizont, za koji ćete biti sigurni da ste ga već pohodili. Utisak ,,igre na sigurno“ nećete izbjeći.

Na pjesmama poput izvikanog singla ,,Easy on Me“, ,,To Be Loved“ ili razigrane, štosne ,,I Drink Wine“, Adel naravno uspijeva da uspostavi jaku emocionalnu konekciju. Ali ne uspijeva da dohvati, da isporuči

instant hitčinu, poput onih pjesama koje su nosile i uzvisile jednu karijeru omiljene pop autsajderke.

Kotrljajući ritam

I to je, naravno, drugi ključni problem sa pločom: izvjesno ćete, tamo do zenita praznične sezone, već zaboraviti i taj zarazni udar na početku ,,I Drink Wine“ i savršenu mekotu refrena ,,Hold On“. A udarni singl ,,Easy on Me“ ste već, izvjesno, prežvakali i uoči objavljivanja albuma ,,30“ prošle sedmice.

Tu negdje spakovano je i nekoliko istinitih suza u predugoj ,,My Little Love“, pa i snimljen audio njenog devetogodišnjeg sina (koji, naravno, pita ,,zašto je mama tužna“)... I tek na mahove – očigledna potreba Adel i njenih producenata da konačno iskorači iz sigurne zone, a da ipak pretjerano ne rizikuje i ne spotakne se o bilo koju koru od banane. Na primjer, ,,Oh My God“ hvata svjež i kotrljajući ritam koji se lomi slično kao na čuvenoj ,,Rolling in the Deep“,

Album ,,30“ vas neće voditi na nepoznatu ili neočekivanu teritoriju. To je skup dobrih, realno sasvim iskrenih pjesama na kojima pop umjetnica ipak nije rekla nešto novo o sebi ,,Strangers by Nature“ ima šmek balada pedesetih i ere pred samo zoru rokenrol... A ekskurzije u soul šezdesetih su očigledna, česta skretanja i mali Motaun omaž u laganim tonovima u stilu Dion Vorvik.

Konačan utisak glasi da je Adel ipak odlučila da na ,,30“ odigra iskreno i iskrvari, nego što je razmišljala o marketinškoj računici; a novac će, dakako, sam i doći nakon prosutih suza, krvi, ličnih promašaja i znoja za ko zna koji novi početak. Ona djevojka iz Totenhema je tu da kao Vinston Čerčil pošalje jedno strašno obećanje na početku najvećeg rata. Jeste, to je ista ona Adel, ali na svom putu nije bilo što slagala, isfolirala; suštinski nije bilo što ni pogriješila.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 69/100

20

Četvrtak, 25. novembar 2021.

film

33 OBRTAJA

(1998), zatim odnos majmuna i Slavka Štimca iz filma „Underground“ (1995).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Jooooj, da me vidi moja mila majka“ iz filma „Lepota poroka“ (Živko Nikolić, 1986). „I, šta sam noćas propuštio?“ Zoran Cvijanović u filmu „Mi nismo anđeli“ (Srđan Dragojević, 1992).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Prasestrići Baje Patka: Gaja, Vlaja i Raja.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Schindler’s List“ (Stiven Spilberg, 1993), preciznije prvi važan film kojeg se sjećam.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Muzika Zorana Simjanovića iz filma „Nacionalna klasa“, (Goran Marković, 1979).

bradovala nas je informacija da je kratkometražni dokumentarni film „Obrad“, u režiji našeg gosta Branislava Milatovića, proglašen najboljim na međunarodnom festivalu FICPA (Past International Film Festival) u Kolumbiji ovog mjeseca.

Prethodno je na domaćem Forteca festivalu u Perastu za najbolju fotografiju nagrađen Lazar Radić. Priča o Obradu Pavloviću, bibliotekaru koji smiraj nalazi u „zagrljaju“ knjiga, a svoj poziv smatra neodvojivim dijelom identiteta, nakon festivala u regionu (Beldocs, Mediteran film festival) biće prikazana, ukoli-

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- U Maroko, nakon posljednje muzičke scene Džarmuševog filma „Only Lovers Left Alive“ (2013).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Sa Tarantinom u „Tarantino“ u Bokeškoj ulici u Podgorici, pio bih nanu s limetom, sa Vendersom bih pošao u „Berlin“ u Njegoševoj ulici, a naručili bismo albanski „skenderbeg“. Sa Živkom Nikolićem u „Zlatni papagaj“ na Žabljaku na „džejmison“ i pastrmku iz Pive.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Kao filmove Draška Đurovića.

ko dozvoli epidemiološka situacija, na Podgorica Film Festivalu.

Milatović, koji sa Đorđem Vojvodićem potpisuje i produkciju može da bude ponosan jer će se „Obrad“ takmičiti u i francuskom Belfortu na 36. izdanju Enterevues Belfort Festival International du Film (21 – 28. novembar). Čekajući njegov debitantski dugometražni igrani film „Bez rikverca“, koji je kao i „Obrada“ podržao Filmski centar Crne Gore, pred vama su njegova „33 obrtaja“. Vodimo vas na pivsku pastrmku zagrijanu „džejmisonom“, a sve pod budnim okom jednog papagaja.

mu

ika

O

Sve će na nadživjet Bato Vujoše z

Film koji Vas čini srećnim?

- Srećnim me čini film „Balkan ekspres“ (Branko Baletić, 1983).

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- To sam poželio da učinim Džejmsu Kameronu, zbog „Titanika“ (1997). Iritantna muzika Selin Dion. Dozvolio je da umre Leonardo Dikaprio.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Nijesam skapirao „Daru iz Jasenovca“ (Predrag Antonijević, 2021).

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Priča o Nikšiću šezdesetih godina. Okupljanja i kolektivno gledanje fudbalskih prenosa Svjetskog prvenstva na malobrojnim TV aparatima u tadašnjem Nikšiću. Zbog kafana i zbog Vita Nikolića i ostalih mladih ljudi iz tog perioda.

Taj film bi tematski izgledao kao spoj Felinijevih filmova „Dangube“ („I vitelloni“, 1953) i „Amarcord“ (1973).

Omiljeni filmski rivali?

- Gidra i Tajger u filmu „Rođen kao ratnik“ (Gvido Zurli, 1994).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Svinja koja glođe farove „trabanta“ iz Kusturičinog filma „Crna mačka, beli mačor“

Branislav Milatović, režiser

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Ja imam (Hej, Duck ti si mrak)“, Duck me podsjeća na moga brata Danila.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Godina nova“ od Srećka Savovića.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Prokleta je nedelja“, Toma Zdravković.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Gracija“, Džoni Štulić.

Vaša pjesma za karaoke?

- Više volim „karioke“.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Odabrao bih Boba Dilana.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Đorđe Balašević.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Pogodila me smrt Tošeta Proeskog.

as ti ević

21

Privatna arhiva

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Grlica“, Željko Samardžić.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Na zidu sam imao poster Slavka Perovića.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Sve će nas nadživjeti Bato Vujošević.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Za kišni vikend idealna je „Twin Peaks“.

Serija koju nikada nijeste završili do kraja?

- Nisam uspio da završim ni prvu epizodu serije „Game of Thrones“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Sharpes Eagle“, britanska serija sa početka devedestih sa Šonom Binom u glavnoj ulozi. Takođe nezaobilazne „Kasandra“, „Ljovisna“, „Samanta“ i naravno francuska „Sen Trope“ („Sous le soleil“).

Branislav Milatović: Za susret sa Kventinom Tarantinom odabrao bi podgorički ,,Tarantino“ i nanu sa limetom

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Serija „Babylon Berlin“ zaslužila je veću gledanost.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Ako je nešto fantastično, nemoguće je da ima užasnu razradu.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije - Auto na tri točka, naravno žute boje.

Najdraži par iz serije?

- Del Boj i Rodni, „Only Fools and Horses“.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Popadiće iz serije „Bolji život“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Navijao sam za gazdaricu.

M. ČAVIĆ

22 kal endar Četvrtak, 25. novembar 2021.Prošlo je 30 godina od smrti stidljivog rok titan

latimes.com

Odlazak posut zvjezdanom prašinom Fredi Merkjuri na koncertnoj bini nekoliko godina prije smrti

Pred svima, pa i roditeljima, bio je samo i isključivo Fredi; tako je želio da ga svi zovu i mnogo prije nego se proslavio. Pa ipak, tog dana je pustio da mir pronađe i ono dijete Farok Bulsara. Niz hiljadama godina čuvanu molitvu onog jezika avestan, i za sve njih, posljednje potomke persijskih pravednika što su i dalje vjerovali u Ahura Mazdu

H

iljadama godina prenošen i šaputan jezik, avestan, tajnovit tako da ga izgovaraju samo zoroastrijski sveštenici Ahura Mazde, oglašavao je ime Faroka Bulsare.

A krematorijum Zapadnog Londona dočekao vječni oganj, na dan kada je odlazio.

Samo će Meri ovih dana, kao i svakog od 30 prethodnih novembara, biti na vječnom počinku Fredija Merkjurija.

Već 30 godina Meri Ostin zna i čuva jednu tajnu, gdje je prosut pepeo onog stidljivog djeteta sa Zanzibara kojem je moralo biti da dostigne visine rok zvijezde, pa da konačno pred svima postane i ostane samo: Fredi. Meri je u danima nakon sahrane dugo i taktički čekala; dobro ispitala sve pozicije i ru-

te paparaca koji su čekali ,,lovinu“; strogo se držala svakodnevnih ruta... I negdje usput, Londonu darovala malo zvjezdane prašine.

Eltonove riječi

Frediju Merkjuriju ne zna se ni groba ni mramora; samo je tako mogao pripasti svima i cijelom Londonu. I danas, kao i svake posljednje sedmice u novembru, uz hladan zid onog krematorijuma ostaće cvijeće i ispisane ceduljice, neka nova ljubavna priznanja.

Na dan sahrane, njegov kovčeg unijelo je šest najbližih prijatelja, a sa razglasa se čula ,,Precious Lord Take My Hand“. Elton Džon je, umjesto govora, uspio reći samo jedno: ,,Uvijek ću te voljeti.

Ponosan sam, jer imam takvog prijatelja“.

Svi su znali, a niko tog 25. novembra, prije 30 godina, nije bio spreman za Fredijev odlazak. Dan ranije, javnosti iz njegovog doma u Kensingtonu poslato je ono što su lešinari dugo čekali: ,,priznanje“. Zvanična potvrda da je obolio od side. Tako je moralo biti; umoran od godina borbe koja je morala biti tajnovita, sa ljekovima koji ni izbliza nijesu efikasni kao danas, Fredi je 11. novembra odlučio da prekine sve terapije. Da je vrijeme za kraj.

Ljekari su ih ipak sve uvjeravali ima još makar nekoliko sedmica. Fredi je bio slab, potpuno iscrpljen i ispijen - i spokojan.

Za nedjeljnom trpezom tihog londonskog popodneva, koju

godinu ranije, Fredi Merkjuri je pred bivšom djevojkom i vječitom srodnom dušom, Meri Ostin, prosto izgovorio: ,,Samo ti moraš znati, gdje ostaje moj pepeo. Ne želim da prškaju tuda... znaš što, znaš kako. E tako. Ma, ne zezaj, sve je to prirodno...“ – i razvukao osmijeh ispod onih brkova. I to je sve što je sa njom ili bilo kim o smrti govorio.

Najtopliji dom

Tu je živjelo šest mačaka (nekada sedam, jednom čak deset, ali uglavnom šest); pa Fredi, njegov ljubavnik, partner i nesuđeni muž Džim Haton onda kad gej brakovi još nijesu ni u ludilu bili u razmatranju u Britaniji; pa vrlo često i Meri Ostin, jer Fredi nikako nije že-

23

grunge.com

na i božanstvenog propovjednika slobode Fredija Merkjurija Četvrtak, 25. novembar 2021.

latimes.com

Pjevač grupe The Queen u godini kada je saznao da je obolio od side

lio da se odrekne svoje srodne duše i onda kad je sebi priznao da je homoseksualac - i Teri.

Za Terija Gidinsa, nikad nije bilo niti će biti toplijeg doma, od onog u kom je Fredi živio u Kensingtonu, u Zapadnom Londonu. Za Fredija Merkjurija, Teri Gidins je bio bodigard, šofer, kuvar, kućepazitelj... Prijatelj.

Dva dana pred smrt, 23. novembra, Fredi je tražio da posljednji put vidi kompletnu kuću. I Teri ga je na rukama iznio dolje, niz stepenice... I tada je osmijeh blistao, dok je Fredi govorio kada je, od koga i kako nabavio neko umjetničko djelo. Vrijedjeli su milione; bilo bi ih i mnogo više, da dobar dio bogatstva pjevač grupe The Queen, planetarna senzacija, nije podijelio u dobrotvorne svrhe. Jedna od tih slika će koji dan nakon sahrane osvanuti pred vratima doma Eltona Džona.

U posljednjim danima, Frediju je samo falio rad; od stida onog dječaka koji ga nikad ni-

je napustio, znao je najbolje pobjeći u studiju. Ali eto, tog dana se smijao. Samo tri dana kasnije, to će postati kuća Meri Ostin; svako od njih je svjedočio, da je u momentu Fredijevog odlaska svako i osjetio, da to više nije bio isti dom.

Žurka pod perikama

Na sahrani je bilo svega 36 ljudi. Meri Ostin je 25. novembra dobila zvaničnu ljekarsku potvrdu, pa obavijestila njegove roditelje. I konačno, nad Fredijevim životom više nije imao ko da lešinari. Tek godinama kasnije će svi saznati da je dijagnozu, zbog sumnjivog biljega na koži, dobio u aprilu 1987. godine. Da je dugo i sam sumnjao; da je odbijao razgovor sa zabrinutim doktorom, dok ga nije ubijedila sama Meri... I da je istog aprila Fredi rekao svom partneru Džimu: ,,Eto, možeš da ideš, da ne gledaš i ne pamtiš sve to što slijedi...“.

Naravno da ga nije napustio.

Duhovit lik: kada je spremao album ,,Innuendo“ (1991), 14. i posljednji za Fredijevog života, već je znao da umire. I jednu pjesmu nazvao - ,,Delilah“. Po jednoj, ipak najdražoj od svih njegovih mačaka. Jedna je morala biti najdraža.

Svaki je koncert, svaki taj visoki talas navođen sa božanske visine Fredijevog glasa, bio planetarna gozba i slava; i tako je ironično da je za oproštajni čin Merkjuri tražio strogu privatnost. Članovi benda, njihove supruge, najbliži prijatelji, nekoliko kolega sa kojima je najiskreniji bio... Zvaničnici? Čak ni Dajana, lejdi Di, britanska princeza koju je, koju godinu ranije i mrtav ozbiljan, uspio nagovoriti da je povede na gej žurku pod perikama... Naravno, ona prerušena tako da je niko neće prepoznati – a on, mangup, prerušen u brkatu lejdi Dajanu. Dakle, 36 ljudi, među njima i onaj zoroastrijski sveštenik. Svakom od njih, pa i roditeljima, bio je samo i isključivo Fredi; tako je želio da ga svi zovu i mnogo prije nego se proslavio. Pa ipak, tog dana je pustio da mir pronađe i ono dijete Farok Bulsara. Niz hiljadama godina čuvanu molitvu onog jezika avestan, i za sve njih, posljednje potomke persijskih pravednika što su i dalje vjerovali u Ahura Mazdu... I tako je ona njegova himna ,,I Want to Break Free“

konačno dobila ostvarenu punoću.

Skrivani osmijeh

Fredi Merkjuri je pred svima, pred kamerom pogotovo, najčešće i na koncertu, na plesnom podijumu, u mraku gej bara ili u bilo kom javnom nastupu rukom skrivao osmijeh. Bio je to njegov tik i stid, strah djeteta podsmijavanog zbog izraženijih prednjih zuba. Samo u svom domu, ponekad i onda kada ga je podsvijest tjerala na prostranstva i visine nesputane sreće, taj osmijeh nije krio. I tako je bilo i onog dana kada je sjenku od umirućeg rok titana Teri Gidins na rukama spustio niz stepenište, da posljednji put vidi svoj cijeli dom. Taj osmijeh bio je razlog zbog kojeg Teri prvi put pred njim nije mogao sakriti suze.

Aretina pjesma je završila, kovčeg položen u krematorijum, a Elton Džon se gitaristom Brajanom Mejom prisjetio da bi sada, izvjesno, Fredi od svih njih zahtijevao da sa šampanjcem pođu na žurku. A ipak, svi su plakali; bile su to suze nedostajanja za onog, koji je u krešendu, tonu ,,Boemske rapsodije“, tek u smrti konačno osvojio slobodu. Fredi Merkjuri je preminuo prije 30 godina. Ostaju milioni onih koji će i ovog 25. novembra svjedočiti da im je Fredi posuo stazu zvjezdanom prašinom, za trajno blistav put ka istoj onoj slobodi.

Stojan STAMENIĆ

Dastin Hofman u najzahtjevnijoj ulozi velike karijer

kalendar 24 Četvrtak, 25. novembar 2021.

Tri i p

Trans

bfi.org.uk

I ,,Straw Dogs“: JUBILEJ jednog od najkontroverznijih filmova 20. vijeka

Krvava vizija (ne)ljudskosti K

ao revolucionar vesterna, kalifornijski miljenik među režiserima Sem Pekinpo bio je, na prvi pogled, najmanje logičan izbor za adaptaciju psihološke ekplozije objavljene 1969. godine ,,The Siege of Trencher’s Farm“.

Odbrana teritorije

imdb.com

Ipak, spisateljski i režiserski rezultat Pekinpoa ,,The Straw Dogs“, koji je stigao dvije godine kasnije, bio je svojevrstan dokaz da Amerikanac ima ,,žicu“ i za ovako kontroverzne poduhvate. Jer ,,Straw Dogs“, premijerno prikazan prije pola vijeka, nije samo najkontroverznije ostvarenje u karijeri Pekinpoa, već sigurno jedan od najproblematičnijih filmova snimljenih u 20. vijeku. Fabula o bračnom paru koji odlazi na jugozapadni ćošak Engleske,

gdje ih čeka turbulentan period i borba sa ,,lokalcima“ - dobar je violentni prikaz. Ali i svojevrsno istraživanje, koliko daleko čovjek može da ide u ,,odbrani svoje teritorije“. Dok je glavnu žensku ulogu tumačila do tada skoro nevidljiva Suzan Džordž, Pekinpo je krajnje atipično za glavnu mušku ulogu odabrao Dastina Hofmana kojem je ovako kompleksna rola, nakon niza drami i komedija, bila zasigurno najteži poduhvat u karijeri.

Interesantno, Pekinpo je ovu brutalno-violentnu fabulu snimio u zabačenom selu predivno mirnog Korvnola na jugu Engleske, u Ujedinjenom Kraljevstvu koje je godinama film držalo čak pod strogom zabranom - iako je baš tu bila upriličena i premijera.

Šokantno silovanje

Ključni razlog za zabranu ležao je u činjenici da je, pored očiglednog predstavljanja specifičnog nasilja koje se tih godina ,,glorifikovalo“ kroz brojne filmske komade, Pekinpo snimio scenu silovanja na vrlo kontroverzan način. Štoviše, i danas, nakon 40 godina od premijere, lako možemo pronaći kritike na račun i Pekinpoa i produkcije, zbog ovih scena.

Očekivano, film je bio kritikovan na svim poljima, pa je kada govorimo o festivalima i nagradama ostao bez usijane statue. Američka akademija nauka i umjetnosti je nominovala fenomenalnu muziku Džerija Fildinga kao utješni potez.

Ipak, danas, ovaj film uživa sasvim posve status, posebno ako se posmatra iz ugla režije jednog vestern majstora. Jer, sasvim sigurno, način na koji je Pekinpo ,,gurnuo“ svoje junake do tačke pucanja brutalnim vizuelnim opcijama i tako kulminirao fabulu do etikete krvave vizije jedne (ne)ljudskosti i civilizacije, rijetko je viđen potez u filmskoj produkciji 20 vijeka. Kontroverzno danas? Možda i ne. Efektno i pet decenija kasnije? Apsolutno da.

L. MURSELJEVIĆ

ako je promovisao jedan od najljepših holivudskih filmskih perioda, igrajući u najznačajnijim ostvarenjima četrdesetih, pedesetih i šezdesetih, ljubav prema glumi za Kerija Granta počinje u rodnoj Engleskoj. Na daskama bristolskog ,,Hipodroma“.

Višegodišnje teatarsko iskustvo dovelo ga je na američke stepenice, gdje je s lakoćom uspio da baci sidro i integriše se u, za taj period, kompleksno filmsko društvo.

Na početku ozbiljne karijere, Grant je tridesetih efikasno skakao sa komedije na romantiku, sa romantike na dramu ili tamnu komediju. I polako se uvlačio pod kožu i publici i filmskoj produkciji. Komad poput ,,Bringing Up the Baby“ (1938) Hauarda Hoksa bio je samo jedna u nizu potvrda Grantovog umijeća, da sa lakoćom preleti iz jedne kompleksne uloge u drugu. Simplicifirano prijateljstvo sa Alfredom Hičkokom glumcu je otvorilo vrata za tamnije filmske figure, pa je njegova kontribucija u četiri fenomenalna komada, uključujuci ,,To Catch a Thief“ (1955) i vanvremenski ,,North

by Northwest“ iz (1959), zacementirala višeslojno glumačko umijeće.

Oskarovska nepravda

Grant je tokom karijere bio nominovan za Oskara dva puta u kategoriji glavne muške uloge.

Prvi put za romantičnu dramu Džordza Stivensa ,,Penny Serenade“ (1941), čija je, realno, jedina svijetla tačka upravo bio Grant. Druga nominacija stigla je tri godine kasnije, za manje poznati komad „None But the Lonely Heart“ Kliforda Odetsa. To nas polako dovodi do onog najšokantnijeg elementa priče o Grantu i promašenim nagradama – glumac nikada nije bio nominovan ni za jednu od njegovih zaista kvalitetnih uloga, po kojima je planetarno poznat. A tehnički nema ni Oskara! Dok mu je počasnu zlatnu statuu Akademija dodijelila tek

Četvrtak, 25. novembar 2021.

25

po decenije od smrti holivudskog mačora u tamnom Kerija Granta

satlantski kameleon I neke ne tako poznate uloge nezaboravnog Britanca sasvim su dovoljne da identifikuju i dešifruju o kakvom se pefromans-majstoru radilo

SheDoneHimWrong(1933)

Inicijalno, Grant je bio krimi glumac, sa zanimljivim rješenjima u dramama u kojima ipak nije bio centralna figura. Jedna od tih je i „She Done Him Wrong“ Louela Šermana u kojoj teatarski koncept dijeli sa legendarnom Mae Vest. Adaptacija njenog komada „Diamond Li“ iz 1928. godine otkrila je sasvim oprečnu Grantovu stranu, koju će Holivud kasnije prepoznati.

The Awful Truth (1937)

Krajnje čudnjikavi Leo Mekeri 1937. godine preuzima „The Awful Truth“, djelo Artura Rihmana desetak godina nakon teatarske premijere i koncipira ga u sinematski predratni hit. Istoimeno ostvarenje sa Grantom i Ajrin Dan slatkast je komad koji specifično kombinuje fabulu o bračnom paru, razvodu i simpatičnim smicalicama. Iako su evidentna neslaganja režisera i Granta često rezultirala svađama koje su se direktno re-

flektovale na sam film, „The Awful Trurth“ direktan je uzrok uzlazne karijere za obojicu.

The Talk of the Town (1942)

Nakon više nego uspješne hemije u u Hoksovom komadu „Only Angels Have Wings“ (1939), američki majstor Džordž Stivens spaja Granta i Žan Artur još jednom u dramediji „The Talk of the Town“.

Simpatična avanturistična fabula koja igra na ivici drame i komedije, bila je jedno u nizu ostvarenja kojim je Grant dokazao da je apsolutni maestro šarmiranja same granice dva žanra.

Crisis (1950)

Rediteljski debi fenomenalnog Ričarda Bruksa bio je tihi, misteriozni noir „Crisis“, u kojem su Keri i Pola Rejmond upleteni u političku kompleksnost u Latinskoj Americi, nenadano kao dio tamošnje revolucije. Iako film nije najbolje prošao kod kritičara nakon premijere, često se naglašava kao solidan početak za Bruksa, a i dokaz da će pedesete za Granta biti uspješne.

Indiscreet (1958)

Simpatična adaptacija teatarskog komada „Kind Sir“ iz 1954. Normana Krasne spaja Granta i Ingrid Bergman drugi put nakon Hičkokovog remek djela „Notorious“ (1946).

Ovog puta, ključni segment je više komičan i romantičan nego špijunski, pa su zvijezde filma morale da rade po znatno jednostavnijem, lošijem skriptu Krasne. Ipak, kvalitet performansa bio je na očekivanom nivou, a režiser Stenli Donen uspješno je zatvorio ovu solidnu romantičnu fabulu.

Leila MURSELJEVIĆ

pinterest.cl

1970. godine, za ,,unikatno glumačko majstorstvo“, Grant je ostao upamćen po ulogama koje su mu donijele zvjezdanu poziciju u Holivudu, ali ne i opipljivu nagradu. Štoviše, bio je nominovan za Zlatnog globusa čak pet puta, i to neuspješno!

Sada, kada se obilježava 35 godina od njegove smrti, podsjetićemo na njegove ne tako poznate uloge, ali sasvim dovoljne da identifikuju i dešifruju o kakvom se pefromans-majstoru radilo. Ovih pet naslova možda jeste manje prepoznato od Kerijevih stelarnih uloga kod Hičkoka ili Hoksa, ali u su idealni reprezenti talenta, u filmskom moru od više od 70 filmskih ostvarenja.

Keri Grant na vrhuncu slave

Četvrtak, 25. novembar 2021.

PODGORI č ARENJE

A

Veljkova igra nuklearkama

utor prvog filma naučne fantastike u Jugoslaviji – iz Vilusa, kod Grahova, opština nikšićka. Vakat je da Veljka Bulajića sa 93 godine ne prepoznajemo samo, ili prije svega, kao režisera globalno poznate i priznate ,,Bitke na Neretvi“. Već kao autora od koga je jednom, možda, pozajmio i vječni Kjubrik.

Kao dokaz na temu, šta biva kad nasljeđe jugoslovenske kulture krenu da razvlače i čereče države nasljednice, prilažemo – film. Veljkov ,,Rat“ (za stranu distribuciju: ,,Atomic War Bride“) na hrvatskoj Vikipediji stao je u šest riječi: ,,hrvatski dugometražni film iz 1960. godine“. I ništa više.

Tek toliko da obilježe čiji je, a ne bilo što, o čemu se tu radi.

O filmu ,,Rat“, valja početi, na primjer, to da se glavni junak zove Džon Džonson. Da je to jedan od prvih filmova u karijeri, jedna mala uloga za Batu Živojinovića. I da je, pet decenija kasnije, spekuliše se – zbog jedne svađe – sa fotografija i postera koji su pratile film uklanjan glavni lik, slavni Antun Vrdoljak, u ratnim danima potpredsjednik Hrvatske i direktor HRT-a...

Ali, sve su to neke pikanterije mnogo manje važne od onog što je suštinski bitno: film. ,,Rat“ je nastajao u osvit Kubanske krize, u jeku Hladnog rata i u najvećem globalnom strahu od nuklearne kata-

strofe. Na početku, glavni junak ubjeđuje vjerenicu da do nuklearnog rata sigurno neće doći; ili će ,,ostati od ljudi samo prašina, poput samljevene kafe“. A onda režiser Bulajić okrene film naglavačke: nuklearni rat se desi taman negdje u momentu kad Džon (Vrdoljak) oženi svoju Mariju (sjajna i slavna Poljakinja Eva Kšiževska). I tek tu kreće igra satire i ratne tragedije. ,,Rat“ je bio apsolutno svjetski projekat; film je stigao do nominacije za Zlatnog lava u Veneciji, a sve po tekstu slavnog Italijana Ćezarea Cavatinija. Istog scenariste koji je autor priče za kultne ,,Kradljivce bicikla“ (,,Ladri di biciclette“, 1948), vanvremenski klasik Vitorija de Sike! Eto koliko je svjetskim filmskim facama bilo važno da već tada rade sa mladim jugoslovenskim režiserom Bulajićem.

A Veljka je, uz fantastičan talenat dokazan u debiju ,,Vlak bez voznog reda“ (1959), sjajnoj priči o odrastanju (drama o brđanima koji su prinuđeni da napuste roditeljske domove radi obećanja o progresu na jednoj plodnoj zemlji i ravnici, što je suštinski i provokativna priča o kolonistima u poratnoj Jugoslaviji) – pratila i aura ratnog heroja. Filmski svijet je želio da čuje priču o režiseru koji je sa 15 godina pošao u rat; koji je u ratu ranjavan, kojem je cijela porodica bila u logoru a brat poginuo

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

imdb.com

26

Poster filma ,,Rat“ Veljka Bulajića

zbog jedne prkosno izgovorene rečenice...

Heroj – i vrlo odvažan, ,,opasan“, prčevit mladi režiser. Prvi film – i odmah nagrada publike u Kanu!

A onda je uslijedio ,,Rat“; a filmskim zaljubljenicima ta priča, to tkanje filmskog jezika, mora podsjećati na kultni ,,Dr. Strangelove“ Stenlija Kjubrika. Od same postavke ,,igre filmskim nuklearkama u ne tako dalekoj budućnosti“, preko satire – čak do vizuala. Sa tom razlikom, što je ,,Rat“ Veljka Bulajića snimljen četiri godine ranije! I odatle ona, ne jednom izgovorena teorija u filmskim krugovima, da je to Kjubrik malo od Bulajića pozajmljivao...

Koliko je ,,Rat“ slojevit i štosan film, govori činjenica – da to nije samo priča o Hladnom ili potencijalno nuklearnom ratu. Već i o tome što se desi kad se mladost ,,na prepad“ baci u životnu realnost - braka.

Dakle, još jedan autorski film o sazrijevanju, kao i ,,Vlak bez voznog reda“.

U cijeloj toj priči, najmanje je bitno to što su se Bulajić i Vrdoljak sporili pola vijeka kasnije, pa Veljko s pravom dobio parnicu kao autor jedne priče o Titu. Mnogo važnije – suva činjenica: prvi jugoslovenski film naučne fantastike radio je crnogorski umjetnik. I vrijedi ga vidjeti i danas.

Stojan STAMENIĆ

27

LONDON CALLING

koreanfilm.co.uk

Četvrtak, 25. novembar 2021.

Oskarovka Jun Ju-džung u kultnom ,,Woman of Fire“ prije pola vijeka

L

ondoncima, kao i uostalom većini publike iz gradova drugih zemalja koja uživa u čarima filmova sa Dalekog istoka, ne treba dva puta reći da pođu u bioskop i pogledaju neko ostvarenje iz Južne Koreje.

Popularnost filmskih i serijskih naslova iz ovog predivnog ćoška Azije već godinama raste, zahvaljujući režiserima poput Bong Jun-hoa, a ove godine posebno zbog Netfliksovog violentnog televizijskog plesa ,,Squid Game“.

Nakon što je prošlogodishnje izdanje Festival korejskog filma, usljed restriktivnih mjera, zaokupiralo internet prostor u digitalnom formatu, ovogodišnji festival je efikasno prošetao londonskim bioskopima, kako mu dolikuje. Najveći filmski program korejskog filma koji se održava van Južne Koreje predstavio je izrazito bogatu i raznoliku postavu filmskih komada, od blokbastera do onih iz nezavisne produkcije, sa posebnim fokusom na ,,glas zena“. Takođe, organizatori ni ove godine nijesu zaobišli animaciju, dokumentarce i nagrađivana ostvarenja kratke forme.

Tako su posjetioci u okviru festivalskog segmenta savremenog filma imali priliku da vide neka nova ostvarenja o kojima će se zasigurno pričati u narednom periodu, poput drame Hong Sung-euna ,,Aloners“. Režiserski debitantski nastup sa mladom Gong Sung-jeon priča je o realističnoj, referentnoj i vrlo prepoznatljivoj izolaciji, kao i preispitivanje međuljudskih konekcija. Krajnje je adekvatna za post-lokdaunski period. Fenomenalni Li Džun-ik nakon trogodišnje pauze vratio se na scenu sa monohromnom istinitom pričom ,,The Book of Fish“, o progonjenom učitelju tokom persekucije katolika u zemlji 1801. godine.

Kada govorimo o dokumentarnom formatu, najjači fokus bio je na prošlogodišnjem komadu ,,Sewing Sisters“ (Kim Džung-joun i Li Hjuk-rae) o eksploataciji žena šezdesetih i sedamdesetih godina u tekstilnoj industriji. Slična tematika bila je i u prošlogodišnjem ostvarenju ,,Sister J“ (Li Sujung) o marginalizovanim bivšim radnicima u fabrici, s posebnim fokusom na njihovu borbu za pravdu.

Kadar iz potentne drame ,,Aloners“ koja analizira odnose ljudi u izolaciji koreanfilm.co.uk

Najveći filmski program korejskog filma koji se održava van Južne Koreje predstavio je izrazito bogatu i raznoliku postavu filmskih ostvarenja, od blokbastera do onih iz nezavisne produkcije

koreanfilm.co.uk

Glas žene Dalekog istoka

Autorski povratak fenomenalnog Li Džun-ika s istinitom pričom ,,The Book of Fish“

Ipak, najveća zvijezda ovogodišnjeg festivala bila je legendarna korejska glumica i ovogodišnja dobitnica Oskara u kategoriji sporedne ženske uloge, Jun Ju-džung. Posjetioci festivala imali su priliku da pogledaju neka njena ostvarenja prije prošlogodišnje, već legendarne

uloge bake u ,,Minari“ (Li Ajzak Čung) - poput debitantskog nastupa u ,,Woman of Fire“ (Kim Ki-jong) iz 1971. godine. Ali i popularnog ,,The Bachhus Lady“ (Li Džae-jong) iz 2016, kao i fenomenalnog trilera ,,The Housemaid“ (Im Sang-su) iz 2010. godine. Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić