Dnevni list Pobjeda 26.06.2022.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 26. jun 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20329 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

INTERVJU: Jevto Eraković, potpredsjednik DPS-a i poslanik

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

PROPUŠTENA PRILIKA: U Vladi nijesu mogli da se dogovore koji kandidat da predstavlja državu u Savjetu za regionalnu saradnju

Ako Vlada bude navlačila na sebe hipoteku „srpskog sveta“, završiće kao Krivokapićeva

Jevto Eraković je, na pitanje kada možemo očekivati da će se Skupština izjasniti o prijedlogu za pokretanje parlamentarne istrage o dešavanjima na Cetinju 4. i 5. septembra prošle godine i očekuje li da će biti prihvaćen prijedlog, kazao da je stav DPS-a jasan – „očekujemo istragu, sve ćemo učiniti da do nje dođe. Moramo znati šta se sve tada događalo. Da li je u pitanju ’samo’ neznanje i zluradost ili su u sve upleteni i elementi veleizdaje“ STR. 2. i 3.

Domaća neslaganja koštala Crnu Goru značajne funkcije Crna Gora ostala je bez kandidata za generalnog sekretara Savjeta za regionalnu saradnju jer u Vladi nijesu mogli da se dogovore koji bi, od interno predloženih kandidata - Nebojša Kaluđerović ili Đorđe Radulović, predstavljao zemlju u ovoj važnoj organizaciji STR. 3.

U Crnoj Gori ima više od 8.300 Ukrajinaca, otpravnica poslova u Ambasadi u Podgorici Natalija Fijalka o percepciji da su svi koji su došli imućni

POGLED SA STRANE

Sekularizam i Crna Gora Piše: dr Dragan VESELINOV

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, usvojen 2021. godine, opovrgava Ustav i radikalne političare i govori u članu 41 da se vjerskoj organizaciji može iz budžeta obezbijediti novac za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje, a članom 46 se ističe da licencirane vjerske škole imaju pravo na budžetsko finansiranje. Time je zavedena i diskriminacija cijelog sektora NVO koji ovakva prava nema, a izdržavanje popova i kaluđera je prebačeno na cio narod STR. 8. i 9.

Američki predsjednik obratio se javnosti nakon odluke o zabrani abortusa

Sedmi Made in New York Jazz festival Montenegro zagrijao publiku u Tivtu, večeras u Kapital plazi u Podgorici

Bajden: Tužan dan za Vrhovni sud i SAD Moderna

STR. 11.

njujorška džez scena donijela je zabavu u Crnu Goru

STR. 13.

Mnogi ponizno prihvataju posao STR. 6. i 7.

35

RCC-FB

NE! RATU U UKRAJINI

2

Politika

Neđelja, 26. jun 2022.

Američka ambasadorka u Crnoj Gori u intervjuu za Glas Amerike

Rajnke: Sve vjerske zajednice da budu ravnopravne PODGORICA – Moj savjet Vladi je da osigura da se odnosi sa svim vjerskim zajednicama tretiraju ravnopravno i pravedno – kazala je američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.

Istakla je da SAD snažno vjeruju u slobodu vjeroispovjesti i da bi svi građani Crne Gore i svake demokratske zemlje trebalo da budu u mogućnosti da slobodno praktikuju svoju vjeru, bez ograničenja.

- Nijedna vjerska zajednica ne bi trebalo da bude tretirana kao posebna ili povlašćena – kazala je Rajnke u intervjuu za Glas Amerike. Nije mogla da govori o ugovoru sa SPC, jer, kako je kazala, ne zna što potencijalni pregovori obuhvataju, ali je istakla da bilo koji sporazum mora biti srazmjeran onome što će imati bilo koja druga zajednica.

- Dobro je što će biti napretka u pogledu pravila i normi za djelovanje vjerskih zajednica, ali to mora biti ravnopravno za sve vjere, jer su u suštini ljudi, vjernici ti koje treba tretirati pravedno i ravnopravno - kazala je Rajnke.

Ona je, odgovarajući na pitanje da li bi ugovor trebalo ponuditi i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, rekla da bilo koja registrovana zajednica mora biti tretirana ravnopravno.

- I ima mnogo vjerskih zajednica. Naravno, ima nekih koje imaju više članova, ali svaka vjerska zajednica bi trebalo da bude tretirana ravnopravno zato što sami članovi moraju da imaju isti pristup svojoj vjeri navela je Rajnke.

Džudi Rajzing Rajnke

Kazala je da SAD podržavaju „Otvoreni Balkan“ uz uslov da su u toj inicijativi potpuno i ravnopravno zastupljene sve države regiona i da ona u potpunosti bude usklađena sa principima EU. - Dakle, dok god je otvoren za sve i dok su svi principi unutar „Otvorenog Balkana“ u potpunosti usklađeni sa onim uslovima koje bi EU očekivala u procesu pristupanja. To su uslovi – istakla je Rajnke.

Smatra da bi na taj način regionalna inicijativa pružila šansu zemljama Zapadnog Balkana da izgrade ekonomije, rade na uspostavljanju normi i regulatornih principa za slobodno kretanje ljudi, dobara i sredstava. Upitana da li brine ruska podrška „Otvorenom Balkanu“ kazala je da za nju nije ključno ko podržava, već o čemu je riječ.

- I ono što mi razumijemo i podržavamo jeste „Otvoreni Balkan“ koji je ravnopravno otvoren za svih šest zemalja na Balkanu i u potpunosti usklađen sa principima EU - rekla je Rajnke. Ž. Z.

Sjednica lokalnog parlamenta na Žabljaku

Vukićević reizabran za predsjednika Opštine PODGORICA – Na jučerašnjoj sjednici lokalnog parlamenta na Žabljaku, glasovima 17 odbornika DPS-a i SD-a Veselin Vukićević ponovo je izabran za predsjednika te Opštine. On je, na početku sjednice, podnio ostavku na tu funkciju nakon čega mu je konstatovan prestanak mandata.

Mandat Skupštine opštine Žabljak isticao je u ponoć, a predsjednik lokalnog parlamenta Vidoje Tomčić kazao je da je sjednicu sazvao „iz razloga hitnosti“ kako se ne bi prekidao kontinuitet vlasti. Istakao je i da je SO u punom mandatu koji prestaje tek konstituisanjem novog saziva.

Odbornik SNP-a Milanko Ćetković smatrao je da hitnost nije argumentovano objašnjena, jer se, shodno Poslovniku, hitnost primjenjuje samo u vanrednim situacijama.

- Nijesu se stekli uslovi za održavanje sjednice. Izostao je dogovor sa predsjednicima klubova odbornika, niti su se ovim pitanjem bavili skupštinski odbori.

Moglo je da funkcioniše u teh-

ničkom mandatu, što je, u okolnostima dopuna Zakona o izboru poslanika i odbornika i postupka koji se vodi pred Ustavnim sudom, legalan način – kazao je Ćetković.

Primjedbu je imala i samostalna odbornica Gordana Stevović koja je istakla da nije bilo radnog materijala niti Vukićevićeve ostavke u pisanoj formi.

Odbornik SD-a Spasoje Ostojić smatrao je da je riječ o tehničkom pitanju.

Stari-novi predsjednik Veselin Vukićević zahvalio je odbornicima na doprinosu da se očuva parlamentarni duh i da Žabljak bude pozitivan primjer u Crnoj Gori i šire.

- Svi zajedno, ne našom krivicom, odgađanjem izbora našli smo se u nezahvalnoj situaciji. Do sada smo se vodili dobrom namjerom da se što više uradi – kazao je Vukićević i istakao da će njegov mandat biti oročen do održavanja lokalnih izbora.

Izbori na Žabljaku trebalo je da se održe 5. juna, ali su usvajanjem izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi odgođeni za oktobar. Ž. Z.

INTERVJU: Jevto Eraković, potpredsjednik DPS-a i poslanik

Ako Vlada bude navlačila na sebe hipoteku „srpskog sveta“, završiće kao Krivokapićeva Jevto Eraković je, na pitanje kada možemo očekivati da će se Skupština izjasniti o prijedlogu za pokretanje parlamentarne istrage o dešavanjima na Cetinju 4. i 5. septembra prošle godine i očekuje li da će biti prihvaćen prijedlog, kazao da je stav DPS-a jasan – „očekujemo istragu, sve ćemo učiniti da do nje dođe. Moramo znati šta se sve tada događalo. Da li je u pitanju 'samo' neznanje i zluradost ili su u sve upleteni i elementi veleizdaje“ PODGORICA – ,,Otvoreni Balkan“ i ,,srpski svet“ iz perspektive Crne Gore su sinonimi pojmovi istog značenja. Iz istih razloga zbog kojih se protivimo ,,srpskom svetu“, protivimo se i ,,Otvorenom Balkanu“.

Bude li i ova vlada, kao i prethodna, željela da na sebe navlači hipoteku ,,srpskog sveta“, onda ne može da se nada drugačijem našem odgovoru nego onom sa kojim se suočila i vlada Zdravka Krivokapića – kazao je u intervjuu Pobjedi Jevto Eraković, potpredsjednik DPS-a i poslanik.

Eraković je istakao da držanje u tajnosti „sadržaja ugovora sa Crkvom Srbije“ povećava sumnje da bi moglo doći do narušavanja ustavnosti i zakonitosti, kao i principa ravnopravnosti kroz favorizovanje ili diskriminaciju nekih vjerskih zajednica. Poručio je da Crnogorska pravoslavna crkva mora imati jednaka prava i poziciju kao i sve druge vjerske zajednice.

POBJEDA: Kako komentarišete to što javnost još ništa ne zna o pregovorima sa SPC, niti ko učestvuje u njima, a najavljuje se skoro potpisivanje ugovora. Kako to komentarišete, zašto se sve to drži u tajnosti?

ERAKOVIĆ: Crnoj Gori je u interesu da ima ugovore sa svim vjerskim organizacijama, a pojedini su već zaključeni i ratifikovani. Tako bi trebalo, na ugovorni način, definisati i odnos države prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, kao i sa Crkvom Srbije.

To nije i ne može biti sporno.

Ono u što postoji sumnja dijela javnosti - laičke, ali i stručne jeste da bi moglo doći do narušavanja ustavnosti i zakonitosti, kao i principa ravnopravnosti kroz favorizovanje ili diskriminaciju nekih vjerskih zajednica.

Te sumnje dodatno rastu jer se sadržaj ugovora sa Crkvom Srbije drži pod velom tajne. Zašto se

taji, pitanje je za Vladu. Ono što nikako nije tajna jeste stav DPS-a da protivustavni i protivzakoniti akti nikada neće imati našu podršku.

POBJEDA: Da li bi trebalo o ovakvoj vrsti ugovora otvoriti parlamentarnu raspravu?

ERAKOVIĆ: Formalno-pravno, skupštinska rasprava o ovim ugovorima nije obaveza, ali kao mogućnost postoji iniciranje rasprave. To je u skladu sa nadležnostima Skupštine, ali ne zavisi samo od DPS-a.

Mogla bi se, dakle, rasprava završiti zaključcima gdje bi jedan bio, primjera radi, prijedlog da se objavi tekst i povede javna rasprava prije potpisivanja.

POBJEDA: Ako bude potpisan ugovor koji nije usklađen sa političkim stavovima DPS-a, hoćete li uskratiti podršku Vladi? I da li će se DPS zalagati da se potpiše ugovor sa CPC? ERAKOVIĆ: Nije, primarno, stvar u bilo čijim političkim stavovima, nego su, potencijalno, u pitanju ustavnost i zakonitost.

To nije pitanje bilo čije političke volje. Procedure su tu jasne, i samim tim i odgovor na Vaše pitanje.

U ovakvom društvenom i političkom trenutku u Crnoj Gori i svijetu, svakako da bi svu našu energiju i pažnju dominantno trebalo usmjeriti ka evropskim integracijama i rješavanju životnih problema građana. Tajnim i drugim postupcima, poput ovog, samo se dodatno narušava klima u društvu i rastu podjele.

Iz prethodnih odgovora jasno je da CPC mora imati jednaka prava i poziciju kao i sve druge vjerske zajednice.

POBJEDA: Zašto je ,,Otvoreni Balkan“, po mišljenju Vaše partije, nepovoljan za Crnu Goru i kako komentarišete najavu iz Vlade da će se formirati radna grupa koja će analizirati tu inicijativu?

ERAKOVIĆ: Crna Gora je, od

kada je obnovila nezavisnost, pa čak i prije, u godinama građanskog rata, glasni zastupnik saradnje i dobrih susjedskih odnosa u regionu. Ne samo na riječima, nego, mnogo važnije, na djelu.

Dio te naše neupitne i snažne opredijeljenosti potvrdili smo i pristupanjem Berlinskom procesu za koji smatramo da je optimalna inicijativa imajući u vidi da države Zapadnog Balkana namjeravaju da pristupe Evropskoj uniji.

Crna Gora je, a to je sada u Briselu ponovio i predsjednik države, u stanju da i u narednom periodu bude država koja će prednjačiti na evropskom putu i koja će biti promoter evropskih vrijednosti u regionu. Ne nikako samo deklarativno, nego, je citiraću predsjednika Đukanovića „važno da svaka država shvati da s obje noge mora biti na strani temeljnih evropskih vrijednosti“. ,,Otvoreni Balkan“ je tek mimikrija, u eri fejk ideja, ova je baš takva. Kod nas postoji opravdano nepovjerenje i prema nekim od inicijatora ,,Otvorenog Balkana“. ,,Otvoreni Balkan“ i ,,srpski svet“, iz perspektive Crne Gore su sinonimi - pojmovi istog značenja. Iz istih razloga zbog kojih se protivimo ,,srpskom svetu“, protivimo se i ,,Otvorenom Balkanu“.

Bude li i ova vlada, kao i prethodna, željela da na sebe navlači hipoteku ,,srpskog sveta“, onda ne može da se nada drugačijem našem odgovoru nego onom sa kojim se suočila i vlada Zdravka Krivokapića.

POBJEDA: U skupštinskoj proceduri je inicijativa za pokretanje parlamentarne istrage o dešavanjima na Cetinju 4. i 5. septembra prošle godine.

Kada možemo očekivati da će se Skupština izjasniti o tome i očekujete li da će biti prihvaćen prijedlog?

ERAKOVIĆ: Stav DPS-a je jasan - očekujemo istragu, sve ćemo

učiniti da do nje dođe. Moramo znati šta se sve tada događalo. Da li je u pitanju „samo“ neznanje i zluradost ili su u sve upleteni i elementi veleizdaje.

POBJEDA: DPS je, iako pojedinačno najjača partija, izgubila vlast u više gradova gdje je ranije činila većinu. Slijede u oktobru lokalni izbori u više opština. Što očekujete?

ERAKOVIĆ: Zagledani u statistike, sondaže i dnevne taktike mi, često, prenebregavamo suštinu. Crnogorsko društvo je, kako vidim, na još jednoj prekretnici - hoće li ostati društvo građana ili će, sasvim, skliznuti u državu naroda. Od toga zavisiće i izborni rezultat DPS-a ali i, što je mnogo važnije, budućnost našeg društva.

Građanin je pojedinac svjestan svojih prava i obaveza, narod je stopljena masa ljudi iz koje se ne štrči, ali se računa na korist od moći te masovnosti. Što je društvo manje emancipovano, taj je jaz značajniji. Svi smo svjedoci da naše društvo nije emancipovano u mjeri u kojoj bismo željeli. Sad, možemo o tome kolika je odgovornost partije koja je 30 godina bila na vlasti, ali prije toga da ne zaboravimo - ovo je društvo u kojem su se neke godine računale kao gladne godine, društvo u kojem je, da parafraziram Bora Krivokapića, kralj Nikola, nakon 58 godina vladavine sa Podgoričke skupštine izašao sa nula glasova, društvo u kojem su generacije imale tek tri-četiri opismenjena, gdje je prije 50-60 godina bilo tek 200 televizora.

Poenta je da se u emancipaciji ne mogu, tek tako, preskakati etape i izgubljeni vjekovi. DPS proizilazi iz te i takve Crne Gore.

Mi kao partija nosimo taj, da tako kažem, DNK. Ono što je ovo društvo, budimo pošteni, dominantno nošeno na leđima DPS-a, postiglo - jeste stvaranje te neke racionalne paradigme. Od mitova o nebeskom narodu, ipak smo

Politika

Neđelja, 26. jun 2022.

3

PROPUŠTENA PRILIKA: U Vladi nijesu mogli da se dogovore koji kandidat da predstavlja državu u Savjetu za regionalnu saradnju

Unutrašnja sporenja koštala nas mjesta generalnog sekretara

Kaluđerović, dugogodišnji diplomata i bivši ambasador Crne Gore u Vašingtonu, bio je kandidat ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića, dok je Đorđa Radulovića, bivšeg ministra vanjskih poslova, predložio premijer Dritan Abazović

Partijska angažovanost ne umanjuje kvalifikacije POBJEDA: Ako DPS zamijeni kadrove DF-a i Demokrata, da li je to partijsko zapošljavanje koje je praktikovala i prošla vlast?

ERAKOVIĆ: Veći dio života posvetio sam, i još to činim, učenju i usavršavanju. To više od bilo kojih riječi svjedoči koliko mi je stalo do stručnosti. S druge strane, ne pristajem na to da sam, budući partijski angažovan, manje kvalifikovan od koleginica ili kolega koji to nijesu.

DPS je partija koja okuplja najviše ljudi, time i onih iz kategorije stručnjaka u svim oblastima. To je, naprosto, brojiva činjenica. Ako pogledam svoju struku, medicinu, mogu da samo da kažem da sam neizmjerno ponosan na koleginice i kolege koji su, pored posla kojim se bave, našli motiva i vremena da učestvuju i u politici. Ne mislim da bi trebalo da se zbog toga ikome pravdaju.

S druge strane, veoma jasno čujem poruke i našeg članstva i društva najšire da ovo mora i treba da bude sredina u kojoj će svako ko vrijedi - nezavisno od partije ili pola ili nacije ili bilo kog drugog kriterijuma, osim znanja - imati barem približno jednake šanse da upravlja i odlučuje.

Moramo naći dobru mjeru u tom smislu - da partijsko članstvo niti uvećava, niti umanjuje šanse u ovome o čemu govorimo.

stigli dotle da je veći dio društva stao iza Ustava koji nas definiše kao građane, kao jednake, kao slobodne u svojoj volji i pri svim izborima. Te vrijednosti danas su ugrožene i to je ono oko čega treba da se okupljamo.

DPS mora i, ja to vidim i u tome učestvujem, da u hodu ispravlja svoje sistemske probleme i da, zbog 150.000 ljudi koji nas glasaju, predvodi to okupljanje oko ideje da moramo da odbranimo vrijednosti ovog društva.

Svjestan sam, naravno ne samo ja, nego i mnoge moje partijske koleginice i kolege, da te vrijednosti nijesu samo antifašizam, sekularizam i evroatlantska orijentacija, nego i ideja, cilj da ovo društvo bude sa približno jednakim šansama za što veći broj ljudi u svim generacijama. Ideja o tome da smo pred zakonima apsolutno jednaki, kao i u tome da nam šanse za školovanje, za liječenje, za zapošljavanje, za međusobno razumijevanje i poštovanje moraju biti jednake.

Da ponovim, od svijesti u ovom društvu o tome što na izborima ustvari biramo - pravo na građansku kičmu ili bezimenost mase koja će se, da i to ne zaboravimo, utopiti u neku veću masu od svijesti o tome zavisi odgovor na Vaše pitanje.

POBJEDA: Nedavno je DPS proslavio 31 godinu postojanja, ali partija još nije, po ocjenama analitičara, dovoljno reformisana. Jeste li stali sa reformama u partiji i zašto?

ERAKOVIĆ: U formulaciji Vašeg pitanju, kao da ste presudili reformama u DPS-u. Ne presuđujte tako brzo. Ni Vi, ni ostatak javnosti. Kritikovanje DPS-a postalo je omiljeni nacionalni sport. Ne vidim da je Crnoj Gori zato bolje. Treba, a to jeste dio reforme i društva i DPS-a, da stvarima pristupamo drugačije.

Više puta sam već rekao, vjerujem da je nastupilo vrijeme u kojem moramo više i motivisanije slušati jedni druge - mi naše birače, a oni nas, kada moramo sa mnogo više hrabrosti i strasti raditi sa svim saveznicima kojima je stabilna, evropska, antifašistička i građanska Crna Gora cilj, kada moramo ohrabriti svakog ko želi da se ovdje normalno živi - u svakom smislu. Dok ne budemo imali ovakvo društvo sa reformama, moramo da nastavimo i ja ih podržavam. Očekujem razumnost i poštovanje unutar, najšire shvaćenog, korpusa svih koji žele Crnu Goru kao članicu EU, sa kvalitetom života i suživota koji idu u korak sa tim. To je naš konačni cilj. I. KOPRIVICA

PODGORICA - Crna Gora ostala je bez kandidata za generalnog sekretara Savjeta za regionalnu saradnju jer u Vladi nijesu mogli da se dogovore koji bi, od interno predloženih kandidata Nebojša Kaluđerović ili Đorđe Radulović, predstavljao zemlju u ovoj važnoj organizaciji.

Prema saznanjima Pobjede, crnogorski kandidat trebalo je da preuzme rukovodeće mjesto u RCC, nakon što aktuelnoj generalnoj sekretarki Meljindi Bregu istekne mandat.

Kaluđerović, dugogodišnji diplomata i bivši ambasador Crne Gore u Vašingtonu, bio je kandidat ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića, dok je Đorđa Radulovića, bivšeg ministra vanjskih poslova, predložio premijer Dritan Abazović.

Ni Kaluđerović ni Radulović nijesu odgovarali na pozive Pobjede. Pobjeda je pitala MVP zašto Crna Gora nije delegirala svog kandidata, ali iz ovog resora nijesmo dobili odgovor.

NEISKORIŠTENA ŠANSA

Izvor Pobjede iz Vlade kazao je da je Crna Gora imala sve šanse da preuzme mjesto generalnog sekretara RCC. - Poziciju je trebalo da preuzme bilo koji od kandidata, manje je važno koji. Važnije je to što smo imali sve pretpostavke da dobijemo tu poziciju u ime države jer je bio red na Crnu Goru da preuzme rukovođenje RCC. Propustiti takvu šansu je nedopustivo – kazao je Pobjedi sagovornik uključen u izbor kandidata za RCC. Upitan zašto na kraju Crna Gora, i pored dvojice predloženih diplomata, nije delegirala kandidata kaže da nije moglo da se dođe do dogovora.

Na pitanje ko je kriv za to, izvor Pobjede kaže da je manje važno ko je kriv, ali da je mnogo važnije što je Crna Gora propustila priliku koja se rijetko dobija.

Sa jedne od sjednica Savjeta za regionalnu saradnju

- A to je da, u trenutku kada predsjedavamo i SEECP, propustimo šansu da budemo na čelu ove izuzetno važne organizacije. To je prosto nedopustivo. Postojala su još tri ili četiri kandidata, ali sa njima bi se dalo nositi – zaključuje naš sagovornik, dodajući da su imena bila manje važna.

REVANŠIZAM 42. VLADE

Sporenja oko mjesta generalnog sekretara RCC počela su još ranije, kada je prethodna vlada Zdravka Krivokapića blokirala kandidaturu Igora Lukšića, a umjesto njega predložila Irenu Radović, direktoricu IRF-a.

Na 10. godišnjem sastanku samita šefova država i vlada Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi, koji je održan 23. aprila 2018. na Brdu kod Kranja, donesena je odluka o imenovanju Majlinde Bregu za generalnu sekretarku Savjeta na mandat od 2019. do 2021, a Igora Lukšića za generalnog sekretara RCC-a s mandatom od 2022. do 2024. godine.

Odluke su potvrđene Deklaracijom koja predstavlja međunarodni ugovor čije se odluke moraju poštovati.

Prema Statutu RCC-a mandat generalnog sekretara traje tri godine s mogućnošću rotacije.

Prije Bregu ovo mjesto je pokrivao Goran Svilanović iz Srbije u dva mandata. Svilanović je, između ostalog, bio ministar inostranih poslova u Saveznoj Republici Jugoslaviji.

Na samitu u okviru slovenačkog predsjedavanja na Brdu kod Kranja 24. aprila 2018. godine, donijeta je odluka o konsekutivnim mandatima generalnog sekretara RCC i to za albansku kandidatkinju Majlindu Bregu u periodu od 2019. do 2021. i tadašnjeg crnogorskog predstavnika Igora Lukšića (bivši premijer i bivši ministar finansija) za period od 2022. do 2024. godine.

Nova vlada premijera Zdravka Krivokapića nije dala podršku Lukšiću, već je za kandidata predložila Radović.

ŠTO JE RCC?

RCC osnovan je 27. februara 2008. godine odlukom članica Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) i Evropske unije o transformaciji Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu, tadaš-

nje inicijative EU za prevenciju konflikata i izgradnju povjerenja u ovom regionu, u mehanizam ,,regionalnog vlasništva“.

Djeluje kao operativno tijelo SEECP, s osnovnim ciljem promocije i jačanja regionalne saradnje u JIE i pružanja podrške zemljama na putu evropske i evroatlantske integracije.

RCC ima 46 učesnika: zemlje članice SEECP1, Evropska komisija, države donatori, međunarodne organizacije i međunarodne finansijske institucije.

Sekretarijat RCC se nalazi u Sarajevu, a Kancelarija RCC za vezu u Briselu.

RCC djeluje u okviru pet glavnih oblasti zajedničke saradnje: konkurentnost, razvoj ljudskog kapitala, digitalna transformacija, pravosuđe i unutrašnji poslovi i zaštita životne sredine, dok se među najznačajnijim aktivnostima koje sprovodi izdvajaju izrada Strategije JIE 2030, primjena Višegodišnjeg multinacionalnog akcionog plana za regionalni ekonomski prostor (MAP REA), Zajedničko regionalno tržište i Zelena agenda za Zapadni Balkan.

Jovana ĐURIŠIĆ

Državna izborna komisija uputila Skupštini inicijativu za izmjenu izbornog zakona

Traže da se u prostoriji za glasanje omogući upotreba elektronskog uređaja PODGORICA – Državna izborna komisija uputila je Skupštini inicijativu za izmjenu Zakona o izboru odbornika i poslanika čiji je cilj, kako navode, omogućavanje bržeg prikupljanja i objavljivanja rezultata izbora neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta.

Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša predložio je da se izmijeni

član 71a stav 1 Zakona kojim je propisano da je u prostoriji za glasanje zabranjena upotreba elektronskih uređaja za komunikacju (telefon, mobilni telefon, laptop, tablet računar itd), na način na koji bi ovlašćenom licu omogućio korišenje elektronskog uređaja u prostoriji za glasanje, a kako bi se brže prikupljali rezultati.

- Komisija je jednoglasno podržala prijedlog Mugoše i donijela zaključak o potrebi da se predsjednici Skupštine Crne Gore i članovima Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu ukaže na činjenicu da sadašnja odredba onemogućava korišćenje uređaja koji bi služio za brže prikupljanje i objavljivanje rezultata sa biračkog mjesta - saopšteno je

iz DIK-a.

DIK je u dopisu Skupštini naveo da je Misija OEBS-a donirala softver koji omogućava prenos rezultata sa biračkih mjesta, ali koji se upravo zbog zakonskog ograničenja koristi samo od nivoa opštinske izborne komisije, što u praksi ne daje željene rezultate po pitanju brzine prikupljanja i objavljivanja podataka. Ž. Z.

4

Politika

Neđelja, 26. jun 2022.

RAZGOVOR: Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam

Može se desiti da Crna Gora prva uđe u EU, ali mora se politički stabilizovati Makronov prijedlog o evropskoj političkoj zajednici može biti i ubrzanje ali i vječita čekaonica za EU, sve zavisi kako će se stvari dalje rješavati. Kada je riječ o nekim zemljama, koje su na putu ka EU, nije samo krivica na Uniji zbog toga kakva je EU i načina odlučivanja da jedna zemlja može da blokira drugu.

Problem je i što neke zemlje umjesto da napreduju, one nazaduju – kazao je Aleksandar Popov PODGORICA – Može se desiti da Crna Gora prva od zemalja Zapadnog Balkana uđe u EU i da bude primjer drugima. Ali prije svega toga Crna Gora se mora politički stabilizovati i konsolidovati da bi bila vodeća zemlja za primjer drugim kandidatima za članstvo u EU - kaže u razgovoru za Pobjedu Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam.

POBJEDA: Može li ,,Otvoreni Balkan“ da dobije veću šansu nakon briselskog samita EU – Zapadni Balkan u smislu da ga podrže i da mu se pridruže Crna Gora i BiH? POPOV: Nedavno su me pitali da li Amerika može da izvrši pritisak na Kosovo da uđe u ,,Otvoreni Balkan“ jer je Amerika sponzor ,,Otvorenog Balkana“?

Rekao sam - ako se neka zemlja tjera i na nju vrši pritisak da uđe u neku integraciju, tu nešto debelo ne štima, odnosno to znači da u toj integraciji nešto nije dobro.

Sjetimo se kako je nastao Nordijski savjet - sve zemlje koje su ga osnovale su željele da ga osnuju i na tome on i danas počiva: na ravopravnosti i povjerenju.

Crna Gora i BiH imaju oprez prema ,,Otvorenom Balkanu“ jer Beograd nema normalne odnose sa Podgoricom i Sarajevom.

Predsjednik Srbije je najavio da će resetovati odnose sa Crnom Gorom, ne sviđa mi se ta riječ, mislim da nije smjelo da dođe do pogoršanja međusobnih odnosa.

Sa Sarajevom imamo niz otvorenih pitanja. Posljednji sastanak vrha Srbije i BiH bio je prije četiri godine u Sarajevu kada je najavljeno rješavanje niza otvorenih pitanja od kojih i pomjeranje granice, izgradnja novih i korišćenje hidrocentrale kod Zvornika.

Međutim, tu se stalo jer nema dijaloga. Dva puta godišnje imamo zajedničku sjednicu Vlade

Republike Srpske i Vlade Srbije a nemamo zajedničku sjednicu sa Vladom BiH. Bivši premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić je u Beogradu najavio zajedničku sjednicu dvije vlade, u međuvremenu je pala vlada koju je vodio, sadašnji premijer Dritan Abazović najavljuje poboljšanje odnosa sa Srbijom - ali to se još nije desilo.

Postoje razni zazori, ali važna je najava kancelara Nemačke Olafa Šolca da će se aktivirati Berlinski proces. On je izrazio veliku rezervu prema ,,Otvornom Balkanu“ favorizujući Berlinski proces - koji je pokrenut na ideju Angele Merkel pa ga je kasnije i zamrzla - u njemu su ideje o zajedničkom regionalnom tržištu i ekonomskom investicionom planu za Zapadni Balkan, tu bi sve članice bile ravnopravne.

POBJEDA: Lideri Zapadnog Balkana izašli su nezadovoljni nakon sastanka sa predstavnicima EU. Na koji način će se odblokirati prijem novih članica?

POPOV: Glavni problem je što EU uopšte nema kritiku prijema novih članica, ispada da se sve zasniva na izjavama pojedinih čelnika Unije da zemlje Zapadnog Balkana imaju evropsku budućnost. Mislim da EU ima konstrukcionu grešku jer se odluke donose konsenzusom, a članice koje su je osnovale trebalo je da zadrže kontrolni paket. Sada EU pokušava to da ispravi i da pojedine članice ne mogu da urade ono što je Bugarska uradila Sjevernoj Makedoniji. Predsjednik Francuske Emanuel Makron kroz prijedlog da se napravi politička zajednica pokušava da ukine odlučivanje konsenzusom za neka veoma bitna pitanja.

Mađarska i Višegradska grupa su imale mnoštvo prigovora na Bugarsku zbog vladavine prava, Mađarska je kontra Bugarskoj da se u EU prime Srbija i neke dru-

Kriza EU traje predugo - Kriza unutar EU predugo traje zbog načina odlučivanja konsenzusom i to se mora ispraviti. Dakle, moraju se jasno omeđiti neki pravci da bi se ustanovila pravila koja su važila u Lisabonskom sporazumu, jer već se vidi da je EU blokirana – kaže Aleksandar Popov.

Aleksandar Popov

Šteta za Sjevernu Makedoniju - Velika je šteta što nije dat status kandidata Severnoj Makedoniji i Albaniji, Sjeverna Makedonija to zaslužuje jer ona bi sa statusom kandidata lakše išla ka demokratizaciji zemlje, ona je uradila nešto što generacije nijesu mogle - promijenila je ime čime su Cipras i Zajev riješili višedecenijski problem. Kada su to ispravili Bugarska je počela da ih blokira i zateže oko nekih identitetskih pitanja – kaže Aleksandar Popov.

ge zemlje. Dakle, problem traje još od Soluna 2003. godine kada je zemljama Zapadnog Balkana obećano da će biti članice EU, pa je primljeno dosta zemalja socijalističkog bloka u EU ali su one uprkos tome što su članice EU ostale visoko korumpirane i sa slabom demokratijom poput Bugarske, ili su postale autoritarne poput Mađarske i to je sada slika EU. Sada je EU zabrinuta zbog Ukrajine koja je u lošoj situaciji zbog ruske agresije. EU je zapravo okupirana tim pitanjem i pitanjem Moldavije. Dakle, nije se moglo očekivati da će neko dobiti staus kandidata poput Makedonije i Albanije.

Sa druge strane, prijetnja da Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija neće doći na samit EU - Zapadni Balkan je bila prijetnja praznom puškom. Na kraju su došli i mogli su očekivati da će se desiti sve ono što se desilo.

POBJEDA: Makronov prijedlog o evropskoj političkoj zajednici je na neki način reforma administracije EU koja se godinama nagovještava. Može li taj prijedlog donijeti ubrzanje za primanje država Zapadnog Balkana u EU? POPOV: Teško je predvidjeti do čega će to dovesti Makronov prijedlog: može biti i ubrzanje ali i vječita čekaonica za EU, sve zavisi kako će se stvari dalje rješavati.

Kada je riječ o nekim zemljama koje su na putu ka EU nije samo

krivica na EU zbog toga kakva je EU i načina odlučivanja da jedna zemlja može da blokira drugu.

Problem je i što neke zemlje, koje su već otvorile pregovaračka poglavlja, umjesto da napreduju, one nazaduju.

POBJEDA: Mislite na Srbiju?

POPOV: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u obraćanju u Briselu rekao da smo uradili neke reforme i da ćemo ih završiti do decembra. Ako ih godinama nijesmo uradili kako ćemo reforme završiti za pola godine?

POBJEDA: Crna Gora je od zemalja Zapadnog Balkana najdalje odmakla u evropskim integracijama. Da li će ona biti prva naredna članica EU ili će sve zemlje Zapadnog Balkana ,,u paketu“ biti primljene u EU? POPOV: Ovdje je teško biti prorok, jer se stvari mijenjaju skoro na dnevnom nivou. Ogromna su previranja unutar EU, ali može se desiti da Crna Gora prva uđe u EU i da bude primjer drugima – odnosno EU može da kaže - vidite kako je Crna Gora mogla da savlada sve probleme pa neka ona bude primjer i vama, ako i vi to uspijete imate šansu. To je moguća varijanta ali teško je biti prorok.

Ali prije svega toga Crna Gora se mora politički stabilizovati i konsolidovati da bi bila vodeća zemlja za primjer drugim kandidatima za članstvo u EU. V. CVEJIĆ

Predsjednik Vlade Dritan Abazović odgovaraće sjutra na pitanja predstavnika poslaničkih klubova

Sa prethodnog premijerskog sata u Skupštini

Premijera pitaju o ugovoru sa SPC, zapošljavanju u državnim preduzećima, ,,Otvorenom Balkanu“...

PODGORICA - Premijer Dritan Abazović odgovaraće u ponedjeljak u parlamentu na pitanja predstavnika poslaničkih klubova. Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitaće premijera šta namjerava da preduzme povodom drastičnog povećanja broja zaposlenih u prethodne dvije godine u preduzećima koja se nalaze u većinskom vlasništvu države.

- Da li ćete pozvati tužilaštvo da preispita rad izvršnih direktora i odbora direktora ovih kompanija, koji su od finansijski stabilnih preduzeća pretvorena u gubitaše, navodi se u pitanju Živkovića. Šef kluba Demokratskog fronta Slaven Radunović pitaće premijera da li dalje važi njegovo i obećanje potpredsjednika Vladimira Jokovića da će Vlada u najskorije vrijeme potpisati temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, organizovati popis u ovoj godini i najozbiljnije razmotriti savjet SAD i EU da se Crna Gora uključi u ,,Otvoreni Balkan“.

- Da li ste spremni da rizikujete pad Vlade, nakon tih odluka, pitao je Radunović Abazovića.

Predstavnik Socijalističke narodne partije Dragan Ivanović pitaće premijera da li je, za period od dva mjeseca, koliko je na njenom čelu, zadovoljan radom Vlade.

Poslanica koalicije ,,Crno na bijelo“ Suada Zoronjić pitaće

Abazovića šta planira da učini da državne institucije rade transparentno i budu servis građana i da li najavljeni zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću može vratiti poljuljano povjerenje u institucije i državu.

Amera Smailovića iz Bošnjačke stranke interesuje šta Vlada planira da uradi kako bi se smanjio negativan uticaj ekonomske krize koja utiče na standard građana i da li ima viziju kako da se smanji uvozna zavisnost i stimuliše domaća proizvodnja. Šef poslaničkog kluba DF – Pokret za promjene Branko Radulović pita premijera da li uviđa da se mora urgentnim finansijskim i drugim mjerama značajno unaprijediti socijalni i ukupni status građana i preduprijediti brojni izazovi.

Poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugošu interesuje zbog čega, u izuzetno kompleksnoj ekonomskoj, a prije svega socijalnoj situaciji, ključni prioriteti Vlade nijesu bili usmjereni radi zaštite socijalno ugroženih kategorija građana, već dominiraju teme koje dodatno političku scenu čine nestabilnijom i još više polarizuju i zbunjuju crnogorsku javnost.

Predstavnik poslaničkog kluba SDP – LP, Andrija Popović pitaće zašto Vlada preduzima nelegalne, protivustavne poteze, beznačajne za javni interes, u teškoj socijalno ekonomskoj situaciji.

R. P.

Opštinski odbor DPS Andrijevica zahtjeva smjenu načelnika Komunalne policije

Tvrde da je Miketić pijan razbijao pivske flaše po magistralnom putu PODGORICA – Iz Opštinskog odbora DPS-a Andrijevica ustvrdili su da je preksinoć u tom gradu nedavno imenovani načelnik Komunalne policije Ilija Miketić, u vidno pijanom stanju, ispred zgrade koja je u vlasništvu predsjednika Opštine Željka Ćulafića, razbijao pivske flaše po magistralnom putu i ponašao se krajnje bezobzirno, a protivno moralnim i etničkim načelima jednog nosioca javne funkcije.

- Tako je policija morala da reaguje pa je njega i društvo sa kojim je bio, u više navrata upozoravala, međutim, to nije urodilo plodom da ova pijana družina prestane sa svojim nedoličnim ponašanjem. Štaviše, na očigled prisutnih prolaznika, nastavili su da lome flaše, a time i uništavaju javne površine. U svjetlu ovakvog skandaloznog ponašanja Miketić je predstavio i iskazao sebe apsolutno nedostojnim obavljanja funkcije koja mu je na kraju krajeva i povjerena isključivo po partijskoj liniji, a ne po posjedovanju bilo kakvih stručnih kompetencija - saopšteno je iz OD DPS Andrijevica.

Pozvali su nadležne u lokalnoj samoupravi i u MUP-u da do kraja istraže slučaj i dostave prijave svih počinilaca ovog djela, ali i da smijene Miketića sa mjesta načelnika Komunalne policije u Andrijevici. Ž. Z.

Ekonomija

Neđelja, 26. jun 2022.

5

Podaci Uprave za kadrove o broju zaposlenih u dvije prethodne izvršne vlasti

ČEKAJU SE NOVI PRAVILNICI O SISTEMATIZACIJI

Iz Ministarstva javne uprave su pojasnili da na sva ova pitanja taj resor i Uprava za kadrove ne mogu odgovoriti u ovom trenutku jer u najvećem broju institucija nijesu doneseni novi pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, te, kako kažu, nijesu

Markovićeva vlada sa pet ministarstava više - imala službenika koliko i Krivokapićeva Iz Ministarstva javne uprave i Uprave za kadrove nijesmo dobili podatke koliko je zaposlenih u Vladi i u ministarstvima pojedinačno, kao ni da li je aktuelna vlada smanjila ili povećala nasljeđeni broj zaposlenih. Iz MJU su nam kazali da taj resor i Uprava za kadrove ne mogu odgovoriti jer u najvećem broju institucija nijesu doneseni novi pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta D.MIJATOVIĆ

PODGORICA - Prema podacima, koje je Pobjeda dobila od Uprave za kadrove, vlade Duška Markovića i Zdravka Krivokapića imale su gotovo isti broj zaposlenih. Na kraju Markovićevog mandata, početkom decembra 2020. godine, u Vladi (ministarstvima, kabinetu premijera i Generalnom sekretarijatatu) bilo je 2.858 zaposlenih, dok krajem aprila ove godine u Krivokapićevoj vladi, na isteku mandata, je bilo 2.850 službenika.

Vlada Duška Markovića imala je na kraju mandata 17 ministarstva u kojima je bilo 2.615 radnika, dok je u Krivokapićevoj vladi u 12 ministarstva, u aprilu ove godine bilo 16 zaposlenih manje, odnosno ukupno 2.599.

Dok je premijer bio Marković u njegovom kabinetu je bilo 89 službenika, dok ih je u tadašnjem Generalnom sekretarijatu bilo 154.

U kabinetu bivšeg predsjednika Vlade Krivokapića na kraju njegovog mandata je bilo 92 službenika, dok ih je u Generalnom sekretarijatu bilo 159.

Iz Vlade, odnosno Ministarstva javne uprave i Uprave za kadrove, nijesmo dobili podatke koliko je trenutno ukupno zaposlenih u Vladi, kao ni da li je aktuelna vlada smanjila ili povećala nasljeđeni broj zaposlenih. Nijesmo dobili ni podatke o trenutnom broju zaposlenih po ministarstvima, kao ni o projekcijama o tome da li treba povećati ili smanjiti broj zaposlenih u Vladi.

Naša redakcija nije dobila ni podatke o strukturi ugovora zaposlenih u Vladi, odnosno koliko je ugovora na određeno, neodređeno, ugovora o djelu i drugih vrsta ugovora.

PLANIRANA ZAPOŠLJAVANJA

Zgrada Vlade

urađena rasporedna rešenja za zaposlene.

- Nova ministarstva u obavezi su da u određenom roku donesu nove pravilnike o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. Kada donesu te pravilnike onda slijedi raspoređivanje zaposlenih na radna mjesta po tim pravilnicima. Do sada su samo četiri institucije donijele nove pravilnike i to Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo javne uprave, Ministarstvo

Reagovanje više nevladinih organizacija

Vlada usvojila ugovor kojim se ozvaničava uništavanje Komarnice PODGORICA – Vlada je usvojila ugovor kojim se ozvaničava uništavanje Komarnice, a takvi potezi nastavak su loših odluka prethodnih vlada čime se gubi veliki resurs, ulaže mnogo novca, a dobija vrlo malo energije - saopštila je grupa nevladinih organizacija (NVO).

U saopštenju, koje potpisuju građanska inicijativa Spasimo Komarnicu, Organizacija KOD, Crnogorsko društvo ekologa, Društvo mladih ekologa Nikšić, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Ekopatriotizam, Nikta, Zrcalo, KANA, legalizuj.me i Nature Lovers Montenegro, navodi se da je premijer Dritan Abazović

broj zaposlenih na centralnom nivou je iznosio 43.727 (u 459 institucija), dok je na lokalnom nivou broj zaposlenih iznosio 6.775 službenika (u 79 institucija) – naveli su iz Ministarstva javne uprave.

prije dva mjeseca kazao građanima da Vlada neće dozvoliti narušavanje Komarnice.

- Ipak, prije dva dana donešena je suprotna odluka, Vlada je usvojila ugovor kojim se ozvaničava uništavanje Komarnice – saopštile su NVO. Navode da su takvi potezi Vlade nastavak loših odluka prethodnih vlada čime se gubi veliki resurs, ulaže puno novca, a dobija vrlo malo energije.

- Tako nastavljamo da lutamo jer i dalje ne znamo što su naši strateški energetski ciljevi - kaže se u saopštenju i dodaje da „znanje košta, a neznanje još više“.

- Na protestnom kampu za Komarnicu premijer nas je pitao zašto protestujemo. Protestujemo upravo da se takve odlu-

kilture i medija i Ministarstvo pravde i još nijesu izdata rješenja o zapošljavanju , a posebno ne možemo govoriti o pitanju ,,smanjila nasljeđeni broj zaposlenih ili povećala broj zaposlenih“ – kazali su Pobjedi iz Ministarstva javne uprave.

Iz tog Vladinog resora su podsjetili da je u decembru prošle godine Vlada usvojila strategiju reforme javne uprave 20222026, strateški okvir za naredni petogodišnji period koji će, kako su kazali, biti dobra platfor-

ma za izgradnju javne uprave po mjeri građana.

- Strategijom su date polazne osnove, odnosno podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi, razvrstani po insitucijama i utvrđene instrukcije za vođenje evidencije o broju zaposlenih, a za potrebe implementacije pomenute strategije. Podaci o broju zaposlenih su takođe dati i za lokalne samouprave. Prema podacima Ministarstva finansija i socijalnog staranja, na kraju januara ove godine, ukupan

Iako iz Ministarstva javne uprave nijesu odgovorili na pitanje o projekcijama o budućem broju zaposlenih i planovima za zapošljavanje, odnosno o tome da li treba povećati ili smanjiti broj zaposlenih u Vladi, podsjećamo da je 9. juna Vlada usvojila informaciju o primjeni instituta kadrovskog planiranja u organima državne uprave za ovu godinu.

U tom Vladinom dokumentu se, kako je Pobjeda ranije i pisala, navodi da se u toku ove godine planira zapošljavanje 661 državnog službenika, odnosno namještenika u organima državne uprave od čega 327 na neodređeno i 334 na određeno vrijeme.

U tu brojku su, prema ranijim saznanjima Pobjede, uključena i politička namještenja u Vladi koja se već obavljaju shodno dogovorima nove parlamentarne većine.

U ovoj godini planirano je zapošljavanje 30 pripravnika sa

visokim i pet pripravnika sa srednjim obrazovanjem. U dokumentu je precizirano da će tokom ove godine 64 službenika ispuniti uslov za odlazak u penziju.

Početkom maja donesena je nova uredba o organizaciji i načinu rada državne uprave, kojom je izvršena reorganizacija državne uprave i utvrđeno je 18 ministarstava i 24 organa uprave (državne uprave, direkcije, agencije, zavodi …)

Zbog obima posla Upravi prihoda i carina biće potrebno da se zaposli čak 152 službenika od kojih 47 na neodređeno, a 105 na određeno, Ministarstvu finansija 85 od kojih na neodređeno 57, a 28 na određeno.

Prema podacima iz tog dokumenta Upravi za inspekcijske poslove potreban je 121 radnik od kojih 117 na određeno, a četiri na neodređeno, Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je neophodno 30 radnika od kojih 28 na neodređeno, a dva na određeno, Upravi za izvršenje krivičnih sankcija 28 radnika od kojih su svi na neodređeno.

U Ministarstvu kapitalnih investicija je predviđeno zapošljavanje 29 lica od kojih na neodređeno 18, a na određeno 11, a u Ministarstvu vanjskih poslova 25 od kojih 18 na neodređeno, a sedam na određeno, Ministarstvu javne uprave je potrebno 17 službenika od kojih osam na određeno, a devet na neodređeno.

U Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava biće zapošljeno sedam ljudi od kojih pet na određeno, u Upravi za katastar i državnu imovinu 12 od kojih je 11 na neodređeno.

U Upravi javnih radova predviđeno je da se zaposli 15 osoba od kojih 10 na određeno, a pet na neodređeno. Upravi za šume je potrebno 11 službenika od kojih devet na neodređeno, a dvoje na određeno, Upravi za ugljovodonike osam osoba od kojih su svi na neodređeno.

U Ministarstvu odbrane je potrebno zaposliti samo troje na određeno, a u Ministarstvu zdravlja šestoro od kojih petoro na neodređeno, a u Ministarstvu prosvjete sedmoro od kojih su svi za stalno. S. POPOVIĆ

Bivši premijer i poslanik DPS-a poručio da je Vlada, kojom je predsjedavao, ke ne bi desile jer takva odluka uspostavila savremenu brodogradnju za potrebe elitnog turizma

odobrava neisplativu hidroelektranu, a blokira sve druge zdrave projekte koji se mogu razvijati na Komarnici - naveli su iz tih NVO. Kako su kazali, odobravanje hidroelektrane nije samo sporno zbog zdrave životne sredine, sporno je i energetski i ekonomski.

- Nastavljamo da robujemo prevaziđenim tehnologijama, praksama i projektima koji su stari 50 i više godina. Mi jesmo zavisni od električne energije, ali nasuprot tome još više smo zavisni od očuvane prirode ističe se u saopštenju.

Iz tih NVO rekli su da postoje brojna rješenja čijom se primjenom može sa manje ulaganja dobiti više struje. Oni su pozvali Vladu da se ozbiljno pozabavi pitanjima energetskog sektora Crne Gore i da, kako su naveli, prestane sa eksperimentisanjem sa rizičnim i nepouzdanim projektima.

R. P.

Projekat dogovoren u Davosu prije četiri godine PODGORICA – Poslanik Demokratske partije socijalista Duško Marković podsjetio je premijera Dritana Abazovića da je 41. Vlada Crne Gore, na čijem je bio čelu, uspostavila savremenu brodogradnju za potrebe elitnog turizma.

Marković je to saopštio, komentarišući izjavu Abazovića da nova vlada vraća brodogradnju u Crnu Goru i da postajemo destinacija za remont super jahti.

- U Davosu smo 2018. dogovorili projekat valorizacije brodogradilišta Bijela i otpočeli remedijaciju i čišćenje radioaktivnog grita (otpada) iz Bijele, i za to platili 23 miliona eura - naveo je Marković na Tviteru.

Podsjetio je da je 2019. godine,

baveći se svojim državnim poslom, obišao radove u Bijeloj i sa čelnicima Damena konstatovao da je otpočeo projekat modernog brodogradilišta, kao prilika koja mijenja crnogorsku ekonomiju, donosi desetine miliona eura investicija, nove prilike i nova radna mjesta.

Marković je kazao i da ga raduje što je u nekadašnje brodogradilište u Bijeloj stigao plutajući dok koji je kompanija Adriatic 42, odnosno konzorcijum koji čine Adriatic Marinas – Porto Montenegro i DryDocks World Dubai, kupila za potrebe servisiranja i remonta jahti. Ž. Z.

6

Društvo

Neđelja, 26. jun 2022.

Prema podacima MUP-a, u Crnoj Gori ima više od 8.300 Ukrajinaca; otpravnica poslova u Ambasadi u Podgorici Natalija Fijalk

Mnogi ponizno prihvataju p Ona je kazala da su građani Ukrajine dobro primljeni u Crnoj Gori, ali da postoji, nažalost, jedna percepcija – mnogi građani misle da su u Crnu Goru stigli imućni Ukrajinci.

Fijalka ističe da nije baš tako i da je mnogo onih koji su skromni i nevidljivi, koji ponizno prihvataju svaku pomoć i posao. Prilikom nalaženja posla, jedan od problema je čuvanje djece koju nemaju kome da ostave ako su na poslu, a drugi je priznavanje diploma ljekarima i profesorima kojih takođe ima među onima koji su zbog rata napustili domove i sve što su imali.

SEDMORO ZATRAŽILO AZIL

Fijalka je kazala da većina tih ljudi nije ostala trajno, te da se Ambasadi ne obraćaju svi Ukrajinci koji dođu u Crnu Goru.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, prije početka rata u Crnoj Gori je bilo više od 2.000 ukrajinskih državljana, te ih sada, zajedno sa onima koji su pobjegli, ima preko 10.000.

Na pitanje Pobjede koliko je onih koji se vode kao izbjeglice, a koliko onih koji nijesu zatražili taj status, a borave u Crnoj Gori, Fijalka je kazala da se moraju razlikovati dva različita postupka – klasični azil i privremena zaštita.

- Ukupno je azil u Crnoj Gori zatražilo svega sedam državljana Ukrajine. Status privremene zaštite, koji omogućava boravak

naših državljana u Crnoj Gori tokom jedne godine, medicinsku pomoć, kao dozvolu za rad - zatražilo je otprilike četiri hiljade ljudi – kazala je otpravnica poslova Ukrajine.

Ističe da im se svaki dan javljaju Ukrajinci koji borave u Crnoj Gori ili planiraju da dođu ovamo, a da su najčešći problemi neposjedovanje važeće putne isprave, odsustvo drugih ličnih dokumenata.

- Za sve njih Ambasada je omogućila besplatno produžavanje pasoša, kojem je istekao rok važenja, unos u putne isprave podataka o djeci, izdaju privremenog identifikacionog dokumenta za one koji su bježeći od rata doputovali bez pasoša i mnogo drugog – kazala je Fijalka.

Ističe da se traže različite vrste pomoći – od konsultacija za zapošljavanje do uvoza životinja.

- Pomažemo im - prema našim mogućnostima, a takođe upućujemo našim partnerskim organizacijama ili volonterima koji prema našim procjenama mogu na najbolji način pomoći Ukrajincima – rekla je ona.

NIJE SVE KAKO IZGLEDA...

Osim što su se građani te zemlje našli u razornom ratu, kada su morali da pod ruskim bombama donesu tešku odluku da napuste domove kako bi spasili život – da ostave sve i odu bukvalno bez ičega, tražili su bilo kakve veze u inostranstvu.

– Zato je toliko Ukrajinaca i došlo u Crnu Goru – pošto su bili ovdje na ljetovanju, imali neke prijatelje ili poznanstva. Ti Ukrajinci suočavali su se sa različitim problemima – materijalnim, tehničkim, a najviše psihološkim. Kako je vrijeme prolazilo, problemi ostaju otprilike isti – nedostatak materijalnih sredstava za život, smještaj... – objašnjava Fijalka.

Ističe da sa početkom turističke sezone još složenije postaje pitanje smještaja: mnogi Ukrajinci ostaju u dilemi – da li da traže pristupačniji smještaj, na

CETINJE - Dvodnevna manifestacija Dani Ukrajine u Crnoj Gori počela je juče na Dvorskom trgu, festivalom ukrajinske kuhinje, pazarom, radionicama i dječjim programom.

Građani su bili u prilici da se upoznaju sa specijalitetima ukrajinske kuhinje i pića, učestvuju u vorkšopu ukrajinske nacionalne umjetnosti, izbjeglica kao i da kupe suvenire od ukrajinskih proizvođača, uključujući i ručno rađene suvenire od izbjeglica.

Sva sredstva prikupljena na ovom događaju biće donirana za potrebe Ukrajinaca koji su pogođeni ratom, kazao je direktor Turističke organizacije Prijestonice Cetinje Oskar Huter.

- Rat u Ukrajini i dalje bukti, a naša namjera nije da slavimo, već da ovim putem pomognemo i prikupimo sredstva

Najtraženiji su sezonski radnici na Primorju u području turizma i ugostiteljstva. Sigurna sam da u Crnoj Gori više ne postoji nezaposleni ukrajinski kuvar ili profesionalni turistički radnik.

Među Ukrajincima ima dosta visokokvalifikovanog kadra, ljekara, medicinskih sestara, profesora.

- Nažalost, procedura priznavanja diploma je dosta zahtjevna, što ne omogućava brzo zapošljavanje – kazala je Natalija Fijalka

primjer, na sjeveru Crne Gore gdje je jako teško zaposliti se ili da na Primorju pronađu sezonski posao, ali plaćaju smještaj po turističkim cjenama.

- Na prvi pogled odgovor se može činiti jednostavnim – mnogi poslodavci uz zapošljavanje nude i smještaj sezonskim radnicima. Ali sad nailazimo i na drugi problem – čuvanje djece. Kao što sam spomenula prije, glavni razlog za bjekstvo iz ratom zarobljene Ukrajine jeste spašavanje djece, za koju nema ko da brine ako se staratelj zaposli – objašnjava Fijalka težak položaj i izbore svojih sunarodnika.

Ona je posebno istakla problem koji su primijetili, a to je odnos građana Crne Gore prema onima koji su spas potražili ovdje.

- Nažalost, primjećujem da je među mnogim Crnogorcima

popularno mišljenje da su ovamo doputovali isključivo imućni Ukrajinci. Donekle u prilog tome idu česti prizori velikih, netipičnih za Crnu Goru, automobila sa ukrajinskom registracijom.

A i priče o navodnom talasu potražnje za kupovinom imovine od strane Ukrajinaca. Ne negiram postojanje određenog broja mojih sunarodnjaka koji imaju finansijsku mogućnost da osnuju lijep i bezbrižan život u Crnoj Gori. Ali bih posebno željela skrenuti pažnju na one ljude koji su pobjegli iz Ukrajine sa minimalnim ili bez ikakvih finansijskih sredstava, koji su imali jednu jedinu želju – da spasu svoj život i živote svoje djece – istakla je Fijalka.

To su tihi, skromni ljudi koji spuštaju pogled, neprimjetni na ulicama, ponizno prihvatajući

svu pomoć koju njima mogu da pruže saosjećajni građani.

- Ako sumnjate da takvi ljudi postoje, pitajte naše volontere ili Crveni krst – kazala je Fijalka i dodaje da skupi auto ne znači da toj osobi nije potrebna pomoć.

- Pada mi na pamet priča muškarca u šezdesetim godinama, koji mi je sa suzama u očima pričao kako je tim autom pobjegao 2014. godine od ruske vojske iz Donjecka u Kijev, a 2022. godine tim istim autom primoran je bio da pobjegne od tih istih ,,oslobodilaca“ sa predgrađa Kijeva u Crnu Goru. Vjerujte da mogu da vam ispričam desetine sličnih priča – kazala je ona.

ODGOVOR DRŽAVE

Na pitanje Pobjede da li je Crna Gora brzo reagovala i uspostavila olakšice za građane Ukrajine

Na Cetinju počela manifestacija Dani Ukrajine

Bogat program za promociju tradicije i kulture koja će značiti ukrajinskom narodu. Vjerujemo da će doći i puno Ukrajinaca da probaju svoju hranu, isto tako se nadamo da će doći puno naših ljudi kako bi se upoznali sa ukrajinskom gastronomijom, suvenirima, ali i da čuju muzički program – kazao je Huter.

Ukrajinski konzul u Crnoj Gori Mihailo Šmatov zahvalio se građanima Crne Gore na podršci, ističući kako ovom manifestacijom žele da im izraze zahvalnost.

- Ukrajina je divna država, raznolika. Ova manifestacija bi bila idealna za promociju naše zemlje da nije rata, ali

ovog puta promovišemo kulturu Ukrajine, jer želimo da prikupimo pomoć ugroženom narodu Ukrajine– kazao je Šmatov.

Koordinatorka nevladinog udruženja ,,Dobro djelo“ Oksana Kijaško predstavila je ukrajinsku nacionalnu kuhinju, a za RTV Cetinje kaže

prilikom registracije, zdravstvenog osiguranja, radne dozvole... kazala je da su veoma zahvalni Crnoj Gori, koja je praktično odmah poslije brutalnog napada Rusije na Ukrajinu zajedno sa zemljama Evropske unije aktivirala mehanizam privremene zaštite za Ukrajince.

- S obzirom na to da Crna Gora nije imala iskustva praktične primjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, trebalo je određeno vrijeme da taj mehanizam praktično počne da funkcioniše. Trenutno možemo konstatovati značajan napredak u regulisanju statusa privremene zaštite i odličnu komunikaciju između Ambasade, Ministarstva unutrašnjih poslova i međunarodnih organizacija odgovornih za pitanje izbjeglica kao što je UNHCR – rekla je Fijalka.

RTV CETINJE

PODGORICA - Posljednjih mjeseci je znatno povećan broj građana Ukrajine koji se obraćaju Ambasadi te zemlje u Crnoj Gori. Od početka rata 24. februara, više od 24.000 osoba je došlo u Crnu Goru, a prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori se nalazi više od 8.300 građana te zemlje koji su došli nakon početka agresije - kazala je Pobjedi Natalija Fijalka, otpravnica poslova u Ambasadi Ukrajine.

Juče na Cetinju

da joj je izuzetno drago što su građani Cetinja bili u prilici da probaju njihove specijalitete.

- Kuhinja je duša Ukrajine.

Svaka Ukrajinka voli da priprema nešto za svoju porodicu. Naše glavno tradicionalno

jelo je borš – čorba koju pravimo od povrća. Jedemo je uz meso sa hljebom i bijelim lukom kako bi bilo pikantno.

Zatim i varenike – tijesta u koja stavljamo krompir, sir, kupus, jagode i slično. Za prave gurmane preporučujem

Društvo

Neđelja, 26. jun 2022.

posao Istakla je da još uvijek postoje određena tehnička pitanja, naročito kad se govori o proceduri zapošljavanja, ali je sigurna da će biti riješena u bližoj budućnosti.

POVEZIVANJE S POSLODAVCIMA

Fijalka je kazala da Ambasada ne raspolaže stalnim brojem zaposlenih građana Ukrajine, ali da posao lakše dobijaju sezonski radnici ili zanatlije, a ne oni koji moraju nostrifikovati diplome.

- U maju naša Ambasada i Asocijacija Ukrajinaca ,,Dobro djelo“ u Budvi organizovali su sajam zapošljavanja za Ukrajince, pokušavali smo da maksimalno povežemo ukrajinske izbjeglice i crnogorske poslodavce. Najtraženiji su, naravno, sezonski radnici na Primorju u području turizma i ugostiteljstva.

Sigurna sam da u Crnoj Gori više ne postoji nezaposleni ukrajinski kuvar ili profesionalni turistički radnik – rekla je ona.

Ističe da među Ukrajincima ima dosta visokokvalifikovanog kadra, ljekara, medicinskih sestara, profesora.

- Nažalost, procedura priznavanja diploma je dosta zahtjevna, što ne omogućava brzo zapošljavanje – kazala je ona.

Ukrajinci pod privremenom zaštitom imaju ravnopravni status sa crnogorskim državljanama kada je riječ o pravu na zapošljavanje.

- I naravno, nadam se da poslodavci poštuju predviđene propise zapošljavanja, što ide na korist svih – države i građana – rekla je ona.

NEIZVJESNOST

Na pitanje Pobjede da li u Crnoj Gori ima i onih koji su Crnu Goru već izabrali za dom jer nemaju gdje da se vrate, kaže da je teško odgovoriti na to pitanje jer je rat donio, pored ostalih problema, i nesigurnost i nemogućnost dugoročnog planiranja života.

- Nedvosmisleno, svi Ukrajinci koji su pobjegli od rata žele da se što prije vrate u svoju domovinu.

Zato odbijaju da razmišljaju o drugoj domovini i grade svoju bu-

rebarca na kijevski način. Koristim priliku da se zahvalim našim volonterima na pripremi hrane, kao i hotelu ,,Grand“– kazala je Kijaško.

U muzičkom programu cetinjskoj publici predstavile su se ukrajinske muzičke zvijezde:

Svjesni prebukiranosti vrtića i škola Otpravnica poslova u Ambasadi Ukrajine kaže da su obrazovne i vaspitne crnogorske institucije pokazale razumijevanje kada su djeca iz Ukrajine u pitanju.

- Određeni broj ukrajinskih mališana upisan je u vrtiće, ali naravno da postoji puno veća potreba za zbrinjavanjem djece predškolskog uzrasta zbog njihove socijalizacije, ali i radi omogućavanja majkama da nađu posao. Sa druge strane, mi smo svjesni generalnog problema prebukiranosti predškolskih ustanova širom Crne Gore, zato naročito cijenimo svaku pojedinu mogućnost upisa naših mališana u vrtiće – kazala je Fijalka.

Kada su u pitanju djeca koja idu u škole, u Ambasadi predviđaju određene probleme prilikom upisa djece u opštinama gdje ima najviše Ukrajinaca – to su Budva i Bar. - Mi smo u toku prikupljanja podataka, ali po preliminarnim procjenama samo u Budvi imamo preko stotinu djece školskog uzrasta koji su izrazili želju da pohađaju lokalne crnogorske škole. To je značajan broj ako uzmemo u obzir postojeće kapacitete, mi radimo sa nadležnim organima na tome da svojevremeno obezbijedimo toj djeci mogućnost pohađanja škole – kazala je Fijalka.

dućnost u tuđini. Naravno, teže je onima koji nemaju gdje da se vrate. A najteže je onima koji nemaju gdje da se vrate, ali i nemaju sredstava za život. I takvih Ukrajinaca, uprkos suprotnom mišljenju javnosti, ima dosta veliki broj i u Crnoj Gori – istakla je Fijalka.

Ona je naglasila da upravo na tu kategoriju građana Ukrajine treba da se koncentrišemo, na one nevidljive na ulicama, da im pomognemo da opstanu i da izgrade život u lijepoj Crnoj Gori.

J. MARTINOVIĆ

Tetjena Piskarjova, Patsyki Franeka i Oleg Skripka i bend.

Dane Ukrajina organizovala je Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori u saradnji sa nevladinim udruženjem ,,Dobro djelo“, Turističkom organizacijom Cetinje i Prijestonicom Cetinje.

Poslije dužeg vremena iz IJZ ponovo apeluju na građane da se vakcinišu

Dvonedjeljni rast 17 odsto PODGORICA - U Crnoj Gori u posljednje dvije sedmice zabilježen je porast broja registrovanih slučajeva korona virusa za oko 17 odsto, dok je broj hospitalizovanih za oko 30 odsto manji, saopšteno je juče iz Instituta za javno zdravlje.

Iz te zdravstvene ustanove apelovali su na građane, posebno na rizične grupe, starije, osobe sa problemima u imunom odgovoru i/ili sa hroničnim bolestima, da se obavezno vakcinišu, a ako već jesu, da prime buster, odnosno dodatne doze šest mjeseci nakon primovakcinacije ili primoinfekcije.

Poslije dužeg vremena iz IJZ-a je poručeno da je neophodno pridržavati se osnovnih epidemioloških mjera, odnosno nošenja zaštitne maske, naročito u zatvorenim prostorima, pravilne higijene ruku i držanje adekvatnog odstojanja.

Iz IJZ-a su podsjetili da je obavezno nošenje zaštitne maske u zdravstvenim ustanovama, kolektivnim centrima i sredstvima javnog prevoza.

- Napominjemo da su Vlada i Ministarstvo zdravlja obezbijedili dovoljno besplatnih, bezbjednih i djelotvornih vakcina za sve građane, pa bi vakcine trebalo iskoristiti u cilju zaštite stanovništva od epidemijskog širenja bolesti i širokog društvenog odgovora na pandemiju – navode iz IJZ. Kako je saopšteno, Institut na dnevnom nivou prati epidemiološku situaciju.

- IJZ će djelovati brzo i efikasno, u cilju kontrole trenutne epidemiološke situacije, ukoliko bude neophodno, svim mehanizmima koji su nam na raspolaganju, ali svakako da su nam pomoć građana i medija neophodni kako bi zajedno priveli pandemiju kraju – poručili su u saopštenju.

KLINIČKI SPREMAN

Saopštenje Instituta za javno zdravlje dolazi nekoliko dana nakon što je direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulović, na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje početkom sedmice, najavila da se ta zdravstvena ustanova sprema za eventualni novi talas epidemije korona virusa, kao da će ga definitivno biti.

- Pratimo i upozorenja koja dobijamo od relevantnih međunarodnih medicinskih adresa koje nas upozoravaju da nove forme mogu da izazovu ozbiljnija oštećenja pluća od svega što smo do sada vidjeli – kazala je tada Radulović.

I prema posljednjem nedjeljnom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije u regionu Evrope, nakon bilježenja pada broja oboljelih od sredine marta, u psljednje dvije nedjelje se bilježi rast broja inficiranih.

Ukupan rast broja slučajeva infekcije u regionu Evrope, koja je u protekloj sedmici zabilježila 1,2 miliona novih

Kako ulazimo u ljeto, duže od dvije godine nakon početka pandemije, vjerovatno su riječi „novi talas“ posljednje što iko priželjkuje da čuje, ali podaci iz Engleske, Floride i drugih mjesta pokazuju da su podvarijante omikron soja (BA.4 i BA.5) već započele novi talas infekcija S. VASILJEVIĆ

ka o percepciji da su svi koji su došli imućni

7

Hoće li biti izbjegnut teški scenario

Devi Sridar

Registrovana još 184 slučaja korona virusa U Crnoj Gori registrovana su još 184 slučaja korona virusa, dok preminulih nije bilo, pokazao je posljednji presjek Instituta za javno zdravlje.

- Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 24. juna2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 788 uzoraka na korona virus. Ukupno su dijagnostikovana 184 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2 - saopšteno je iz IJZ-a.

Istakli su i da nije prijavljen nijedan smrtni ishod, a da je prijavljen oporavak kod 108 pacijenata.

- Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 942 - navedeno je u saopštenju IJZ-a.

slučajeva, iznosio je šest odsto u odnosu na prethodnu sedmicu.

U izvještaju SZO se navodi da je 21 zemlja evropskog regiona zabilježila porast novih slučajeva za preko 20 odsto.

Među zemljama sa najvišom stopom porasta oboljelih su Uzbekistan sa 164 i Kosovo sa 151 posto.

Veliki rast novootkrivenih slučajeva infekcije korona virusom na sedmičnom nivou zabilježen je i u Italiji. Sa preko 200 hiljada novih slučajeva zabilježila je porast od 47 odsto, dok Francuska bilježi rast novootkrivenih slučajeva od 33 procenta, a Njemačka od 10 odsto.

Sa druge strane, Evropa sa nešto manje od 2.000 smrti uzrokovanih korona virusom tokom sedmice, bilježi pad od 26 odsto kada su u pitanju fatalni ishodi što je nastavak trenda od februara.

U izvještaju SZO se navodi da je globalno broj novih slučajeva infekcije u blagom padu od četiri procenta u odnosu na prethodnu sedmicu, ali i da se, osim u regionu Evrope, rast broja novih slučajeva bilježi u jugoistočnoj Aziji i to za 46 odsto, te istočnomediteranskom regionu za 45 odsto.

Globalne trendove, upozoravaju iz SZO, treba interpretirati s oprezom jer neke zemlje kontinuirano mijenjaju strategije testiranja na kovid-19, što u konačnici dovodi do značajno manje urađenih testova i detektovanih slučajeva.

DOLAZI SLJEDEĆI TALAS

Šefica katedre za javno zdravlje Univerziteta u Edinburgu, profesorica Devi Sridar, u nedavno objavljenom autorskom tekstu za Gardijan, upozorava da sljedeći kovid talas sigurno dolazi.

Kako ulazimo u ljeto, duže od dvije godine nakon početka pandemije, vjerovatno su riječi „novi talas“ posljednje što iko priželjkuje da čuje, ali podaci iz Engleske, sa Floride i drugih mjesta pokazuju da su podvarijante omikron soja (BA.4 i BA.5) već započele novi talas infekcija, piše Sridar.

Iako ove podvarijante omikrona nijesu opasnije, imaju sposobnost da ponovo inficiraju ljude, čak i one koji su bili inficirani prethodnom verzijom omikrona. Ovo je dokaz da je dostizanje „imuniteta krda“ protiv kovida-19 vjerovatno nemoguće, ocjenjuje profesorica.

Kako navodi u tekstu, na osnovu onog što se dešavalo u posljednje više od dvije godine, izgleda da je obrazac da se novi talasi infekcija dešavaju na svaka tri mjeseca.

- Tako nije iznenađujuće što se sada dešava ponovo, a još jedan talas možemo očekivati ove zime. I dok ideja o tome da zaraza cirkuliše oko nas vjerovatno provocira anksioznost, mi danas imamo mnogo naučnog znanja i alata koje možemo upotrijebiti.

Fokus bi morao biti na ono-

me što ovi slučajevi znače za produženi kovid i za hospitalizacije – piše Sridar.

Ona, navodeći da je svjesna da su ljudi čuli to mnogo puta, kaže da su maske i provjetravanje još uvijek veoma važne mjere koje svako može preduzeti.

- Nošenje kvalitetne medicinske maske je efikasan način da zaštitite sebe od respiratornih infekcija, posebno u okolnostima gužvi. Takođe, moramo prepoznati da nas maske ometaju u želji da vidimo lica ljudi, povežemo se sa njihovim emocijama i komuniciramo na intimnom nivou. Takođe, dječji specijalisti su izrazili zabrinutost u vezi sa uticajem na emocionalni razvoj i razvoj govora – navodi ona.

Prema njenom mišljenju, razlog za ozbiljnu zabrinutost je produženi kovid, koji može izazvati mjesecima duge probleme i patnje, još uvijek nemamo jasne indikatore o tome ko će imati takvo stanje, a ko će imati brz oporavak.

- Tu nam je vitalno duboko razumijevanje bioloških mehanizama i tretmana. Kako ćemo podržati oporavak i rehabilitaciju? Istraživanja su pokazala da su ljudi koji su u potpunosti vakcinisani imali upola manju vjerovatnoću da obole od dugog kovida u odnosu na one koji su primili samo jednu ili nijednu vakcinu – kaže ona.

To znači da za zimu, kada se očekuje novi talas, dok su vakcine i antivirusni ljekovi smanjili stope hospitalizacije, sistemi moraju ulagati u medicinske sestre, ljekare, bolničko osoblje i krevete.

- Javno zdravlje se odnosi na sve činioce koji pomažu nekome da živi zdrav i srećan život. I dok se i dalje iznose čvrsta mišljenja o tome možemo li ,,živjeti s kovidom“ ili ne, činjenica je da gotovo svaka zemlja na ovoj planeti uči kako da upravlja ovom bolešću među mnoštvom drugih problema sa kojima se suočavamo kao ljudi. Situacija je složena, bez jednostavnog rješenja. Ne, nijesmo riješili kovid, ali smo sve pametniji i bolji u upravljanju ovom bolešću – zaključuje profesorica Sridar. D. MIHAILOVIĆ

8

Povodi

Neđelja, 26. jun 2022.

POGLED SA STRANE

Sekularizam i Crn

Piše: dr Dragan VESELINOV Čuje se u Crnoj Gori ponekad stav političara da Crkva ne sme da govori o društvu. To je moguć, ali izuzetno težak i opasan oblik sekularizma.

Takav stav šteti državi, a Crkvi daje priliku da zapadne u patos mučenika.

Uostalom, Ustav Crne Gore u članu 14 samo deklarativno navodi da su ,,vjerske zajednice odvojene od države“ i ne koristi termin ,,sekularnost“ niti uopšte opisuje šta ,,odvojenost“ znači. A Zakon o slobodi vjeroispovesti, usvojen 2021. godine, opovrgava Ustav i radikalne političare i govori u članu 41 da se verskoj organizaciji može iz budžeta obezbediti novac za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje, a članom 46 se ističe da licencirane verske škole imaju pravo na budžetsko finansiranje.

Time je zavedena i diskriminacija celog sektora NVO koji ovakva prava nema, a izdržavanje popova i kaluđera je prebačeno na ceo narod. I ovaj zakon, članom 37, jemči da verske zajednice ne mogu zbog dugova da izgube obredne nekretnine i obrazovne ustanove. To je generalna diskriminacija svih fizičkih i pravnih subjekata u Crnoj Gori koji likvidnost garantuju nekretninama. Crkva je sigurna ma kako rizično ,,poslovala“ jer je ona navodno neprofitna ustanova i ne spade ni u društva sa ograničenom odgovornošću.

Nije Crkva neprofitna jer ona nije amaterski plivački klub.

Uzmite u obzir njenu trgovinu obrednim rukotvorinama počev od sveća, ikona i nadalje, naplatu obrednih molitava, trgovinu placevima, poslovanje turističkih agencija i verski turizam, hotele, parkinge, komercijalnu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda – posebno vina i rakije, trgovanje manastirskim brendovima, iznajmljivanje poslovnog prostora i drugo…

Kada bi Crkva bila neprofitna organizacija, onda se Reformacija ne bi dogodila, niti bi se dogodile građanske revolucije XVIII-XX veka kao i socijalističke revolucije XX veka.

Sekularizam nije neprijatelj crkve već je prijatelj savremene i crkve i države. Sekularizam je poziv da obe strane gledaju svoja posla u opsegu svojih sposobnosti. Od kada su egipatski hrišćani, Kopti, u V veku objavili da odustaju od borbe za državno vođstvo u Rimu, oni su time položili

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, usvojen 2021. godine, opovrgava Ustav i radikalne političare i govori u članu 41 da se vjerskoj organizaciji može iz budžeta obezbijediti novac za zdravstveno i penzijskoinvalidsko osiguranje, a članom 46 se ističe da licencirane vjerske škole imaju pravo na budžetsko finansiranje. Time je zavedena i diskriminacija cijelog sektora NVO koji ovakva prava nema, a izdržavanje popova i kaluđera je prebačeno na cio narod temelj demokratskoj poziciji hrišćana u konkurenciji sa drugim političkim snagama u zemlji. Ali, sekularizam jeste obaveza Crkve da se pridržava zakona države.

JASNI SEKULARISTI

Čujmo o stvarnom sekularizmu dvojicu Austrijanaca iz XVIII veka, iz doba carice Marije Terezije i njenih sinova careva Svetog Rimskog Carstva Jozefa II Habzburškog i Leopolda II. Prvi je slovenački teolog i filozof Franc Gmajner: „Bilo koje kanonsko zakonodavstvo koje se suprotstavlja interesima Države suprotstavlja se zakonu prirode, i u tom smislu Hristovoj volji; saglasno tome, Crkva nema pravo da izda nijedan takav zakon niti će ga Država priznati“.

Tome još jasnije dodaje, dugodecenijski austrijski šef carske vlade grof Vencel Anton First fon Kaunic-Rajtberg, princ Sv. Rimskog Carstva i Volterov prijatelj, jezuitski školovan a postao Paskalov jansenista: „Nadmoć Države nad Crkvom se rasprostire na sve crkvene zakone i praksu jer su oni smišljeni i ustanovljeni isključivo od čoveka (ne

od Boga – prim. D. V.) i sve što Crkva ima duguje saglasnosti i kaznama sekularne sile.

Saglasno tome, Država uvek mora imati snage da ograniči, da promeni i da poništi svoje ranije ustupke iz bilo kog svog razloga, i da ublaži ili promeni okolnosti koje se za to iziskuju“.

Ni Didro u Francuskoj ovo nije bolje rekao.

Iza ovih reči je u Austriji (i u revolucionarnoj Francuskoj od 1789. godine) krenuo takav obračun sa kaluđerima i manastirstvom koji je pre njih izveo jedino Martin Luter u Nemačkoj u XVI veku. Jozef II je zatvorio 700 manastira i isterao na ulicu 20 hiljada kaluđera, jer je Rimokatolička crkva branila opstanak starog, baroknog feudalizma i svoje parazitske prihode, što se protivilo njegovom „prosvećenom apsolutizmu“. Manastire je prodao jer su oni „neaktivni kontemplirajući“ paraziti budući da ne šire savremeno obrazovanje.

Stoga je Jozef II novac dao parohijama koje to čine. Poništio je i večno nasledno pravo „mrtve ruke“ na zemlju i nekretnine kojom su manastiri i crkve mogli vekovima držati

Sa vjerskog skupa

bez obaveza prema poštovanju državne politike – što nasledno plemstvo nije moglo.

Da je mogao, Jozef II bi verovatno zavoleo Mocartovu masonsku „Čarobnu frulu“ iz 1791. godine u kojoj po njenom libretu Šikanedera, drugog masona autora, Kraljica noći predstavlja Katoličku crkvu a sveštenik Sarastro, njega, prosvećenog vladara. Umro je godinu dana pre, 1790. godine.

A verski zakoni koje je doneo nisu opozvani. Danas pravo „mrtve ruke“ u nekim državama ne može trajati duže od 80 godina i imovina se mora prodati. To je potez države kojim ne da Crkvi da finansijski jača.

Sigurno primećujete da pomenuti stav Fon Kaunica nominalno i posle više od 200 godina daje za pravo i sadašnjoj vladi u Podgorici da istakne svoj cilj oko imovine Srpske pravoslavne crkve –

ukoliko može da ga podupre političkom voljom naroda.

ODBRANA PAPE PIJA IX

Nije danas sporno da li država može u odnosu na Crkvu da donese bilo koji zakon, već ima li snage da ga održi. Možete li da zamislite da Podgorica nacionalizuje manastire i proda ih, a novac uloži u narodnu prosvetu?

Možete, ali sigurno možete da zamislite i kako bi se od toga Crkva branila počev od tvrdnje da je njeno znanje o prirodi i društvu na Bogosloviji „prosveta“ a ne znanje sa univerziteta i istraživačkih instituta, do ponavljanja 80 odbačenih tvrdnji pape Pija IX iz njegovog Syllabusa iz 1864. godine koji prati encikliku Quanta Cura. A nije nemoguće da bi SPC digla na noge i „svoje“ Srbe da brane „svetinje“ kojima širi svoju



„prosvetu“ po kojoj se mi sada nalazimo u 7530. godini od stvaranja sveta.

I evo kako je prosvetne „svetinje“ u Quanta Curi branio Pije IX, koji je sebe i sve pape retroaktivno do Sv. Petra dogmom Pastor aeternus iz 1870. godine proglasio nepogrešivim u stvarima hrišćanskog učenja i morala: Sve filozofije i ideologije osim katoličke su po Quanta Curi „čudovišne“ i ništa drugo do „brbljanje“(papin izraz), sve te misli trgaju omladinu sa prsa Crkve, one vode gubitku duša i prirodnog zakona ugrađenog Bogom u ljudska srca, i ova se zla moraju istrebiti jer kuljaju kao iz fontane i te ideje ne vode slobodi već slobodi za pakao.

I ne može se veronauka ukloniti iz škola – što Oto fon Bizmark uveliko preti u Pruskoj i uradiće to, zave-

Dugodecenijski austrijski šef carske vlade grof Vencel Anton First fon Kaunic-Rajtberg, princ Sv. Rimskog Carstva i Volterov prijatelj, jezuitski školovan a postao Paskalov jansenista: „Nadmoć Države nad Crkvom se rasprostire na sve crkvene zakone i praksu jer su oni smišljeni i ustanovljeni isključivo od čoveka (ne od Boga – prim. D. V.) i sve što Crkva ima duguje saglasnosti i kaznama sekularne sile. Saglasno tome, Država uvek mora imati snage da ograniči, da promeni i da poništi svoje ranije ustupke iz bilo kog svog razloga, i da ublaži ili promeni okolnosti koje se za to iziskuju“

Povodi

Neđelja, 26. jun 2022.

I. MANDIĆ

na Gora

šće i obavezan civilni brak sa neobaveznim verskim, narediće da svi katolički kandidati za sveštenike moraju 3 godine pohađati državni Germanski univerzitet i isteraće jezuite iz protestantske Pruske, jer su oni po zadatku Sabora iz Trenta 1564. godine zaduženi da sa novouvedenim pojmom „misionarstva“ šire katoličanstvo po svim nepokrivenim teritorijama u Evropi i drugim kontinentima.

Poručio je Bizmark prkosno Piju IX pre njegove smrti 1878. godine, da on, da Nemci: „Mi nećemo u Kanosu“, što je zadesilo cara Svetog Rimskog Carstva Henrija IV u XI veku kada je po ciči zimi puzao u prosjačkim ritama do pape Grgura VII. Ipak ga je naknadno Henri isterao iz papinstva i on postavio svog papu.

Tako je na Zapadu kadrovski sekularizam krenuo investiturom, pravom vladara da on imenuje vrhovnog biskupa, a ne Crkva, iako je investitura pretrpela i kontranapad Vormskim konkordatom iz 1122. godine.

Da, tako je sekularizam postepeno slamao Crkvu u Evropi.

Uzimao joj je imovinu, uklanjao je popove iz državnih škola i univerziteta, pretvarao je sveštenike u državne službenike, opunomoćio državu da bira biskupe i patrijarhe, obavezivao popove da polože zakletvu vernosti državi i još stotinu drugog.

Išlo je to stotinama godina levo-desno.

A ŠTO JE SEKULARNI POLITIČKI SISTEM?

Politički sistem koji je zagovarao tvorac sintagme „sekularizam“ je bio antikapitalistički, antifeudalni, antimonarhistički i antihrišćanski.

Sam termin „sekularizam“ je lansirao ateista Džordž Holijuk u Engleskoj u 1851. godini jer je pre toga 1842. godine kažnjen da zbog blasfemije hrišćanstva izdrži šest meseci zatvora i da ga osramoćenog javno u lancima do zatvora gone ulicom. Reč „sekularizam“ je on iskovao da bi izbegao rasprostranjeno negativno značenje reči „ateista“, a usvojio je i reč „agnostik“.

Sahranjen je na Hajgets groblju u Londonu blizu Karla Marksa. Bio je ovenista i želeo zadružnu republiku radnika tako da je zbog antimonarhizma trpeo stalne udarce. Mi ga navodimo i zbog toga što je osporavao zasnovanost državne religije i pravo Krune na patrijarhalnu funkciju, jer ne može kralj biti patrijarh, cezaro-papist.

U Kraljevini Jugoslaviji Holijuk bi bio protivnik Aleksandru I Karađorđeviću koji je svojim Zakonom o SPC iz 1929. godine sebe opunomoćio da bira patrijarha, gde je država sakupljala porez i takse za SPC, gde SPC nije plaćala poreze na crkve, na svoje škole, na vladičanske i druge dvorce, na manastire, na parohijske domove za svečanosti i zabave, za dvorišta oko svojih građevinskih nekretnina i drugo – a dobijala je i direktnu novčanu pomoć iz opšteg državnog budžeta od doprinosa svih jugoslovenskih naroda i građana i mogla je uz dozvolu Ministarstva finansija da na postojeći crkveni porez odredi i dodatni „prirez“ ako joj nije dovoljno novca od države. A popu nije nikad dovoljno.

IZGLEDI NA SPORAZUM PODGORICE I CRKVE

Možda do ovog „sporazuma“ neće još doći jer se on tiče sposobnosti Crne Gore da se održi kao nezavisna zemlja koju napada Srpska pravoslavna crkva zajedno sa Vladom Srbije.

Odugovlačenje više odgovara independistima Podgorice nasuprot srpskim iredentistima, jer će Crnogorci biti podržani većom silom od Beograda, to je NATO, Evropska unija i SAD. Odugovlačenje verovatno dovodi do produbljavanja nacionalnog sukoba između dve vatre, ali će siliti onaj deo glasačkog tela koji je hteo preko Crkve da sruši Đukanovića da taj cilj odloži kako se ne bi izgubila i država.

Ako se to odlaganje dogodi, Crna Gora će ostati ne samo nezavisna zemlja, već će dobiti šansu da uistinu uspostavi sekularnu poziciju Srpske pravoslavne crkve na politici bratske jednakosti Crnogoraca i Srba.

9

František Šistek, češki istoričar i profesor balkanistike na Karlovom univerzitetu, o crnogorskoj stvarnosti, događajima na Cetinju i jeziku u Matici crnogorskoj

Prethodna vlada je bizarna epizoda u istoriji Crne Gore Sramota je da vlast napada sopstvenu prijestonicu. Bio sam zaprepašćen time.

Evropljani su se smijali onom spuštanju helikopterima - ispričao je Šistek PODGORICA - Temeljni ugovor između države i Srpske pravoslavne crkve, ukoliko bude potpisan, mogao bi izazvati nove političke krize, ali i nemire u Crnoj Gori, upozorio je češki istoričar i profesor balkanistike na Fakultetu socijalnih nauka Karlovog univerziteta František Šistek.

On je, gostujući u okviru serijala Matice crnogorske „Śednik četvrtkom“, ocijenio da bi se država sada, umjesto na temeljni ugovor, trebala fokusirati na socio-ekonomske krize koje će izvjesno da uslijede.

– Crna Gora treba da se bavi rješavanjem kriza koje slijede, a ne temeljnim ugovorom. Bojim se da će taj dokument, ako bude potpisan, izazvati novu političku krizu, a moguće i nemire – upozorava Šistek.

Uz konstataciju da se pitanje vjere u ovdašnjoj javnosti povezuje sa pitanjem nacionalnosti, te da je religija kod nas „postala moda“, Šistek ističe kako su događaji 5. septembra prošle godine na Cetinju „obrukali i Crnu Goru i tadašnju vlast“.

– Sramota je da vlast napada sopstvenu prijestonicu. Bio sam zaprepašćen time.

Evropljani su se smijali onom spuštanju sa helikopterima – ispričao je Šistek.

On je u tom kontekstu ocijenio i da će prethodna, 42. crnogorska vlada ostati upamćena kao „bizarna epizoda u istoriji Crne Gore“.

– Plan te vlade je bio da se promijeni sve što se promijeniti može, da se Crna Gora uruši iznutra i uvuče u Vučićeve i planove – naveo je Šistek.

Kada je riječ o regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, Šistek kaže da je to „pogrešna ideja i pogrešna priča, jer povezuje ideološki različite države“. Šistek, kao jedan od rijetkih montenegrista u svijetu, ističe da je proces uspostavljanja crnogorskog jezika ostao nezavršen i da je to odgovornost državnih vlasti.

– Državna vlast po pitanju crnogorskog jezika nije uradila koliko je trebala. Jedan dio Crnogoraca je uvjeren da je crnogorski

František Šistek

Povratak u srednji vijek Šistek navodi da bi se litije koje su obilježile 2020. godinu u Crnoj Gori mogle opisati kao „povratak u srednji vijek“, ali i da je zanimljivo kako je crkva uspjela da pokrene toliki broj ljudi.

– Crkva je zauzela značajan prostor u društvenom životu Crne Gore.

Bilo je dosta marginalizovanog stanovništva koje je crkva prihvatila, pomogla mu i istovremeno uvećala sopstveni uticaj na sistematičan i dugoročan način – objašnjava Šistek i konstatuje da se „interesi crkve i Putinovog režima poklapaju u mnogo čemu“.

govor stvar provincijalizma. Taj proces je još u nekoj fazi koja nija završena, ali je situacija svakako bolja. Danas imate Fakultet za crnogorski jezik – kaže Šistek. Češki istoričar ističe i kako su crkveno pitanje u Crnoj Gori propustile da riješe, prvo komunističke, a onda i državotvorne vlasti nakon ponovnog uspostavljanja crnogorske nezavisnosti.

– Pitanje crkve je trebalo rješavati još u vrijeme socijalizma, ali komunisti nijesu željeli time da se bave. To je trebalo rješavati i nakon referenduma 2006. godine, ali je i ta prilika propuštena. Pitanje identiteta je ostalo nebitno, na tome se nije radilo – kaže Šistek.

On smatra i da je rat u Ukrajini podvukao

probleme koje Balkan ima sa ruskim uticajem.

– Vidi se jasno da je Vučićev režim povezan sa Rusijom i da je Srbija postala trojanski konj ruske politike. Evropa i Amerika su Balkan ostavile na margini i Rusija je to iskoristila. Dugoročno gledano, ja mislim da će se Balkan osloboditi ruskog uticaja, jer je ovo prostor gdje Rusija nema šta da traži - naveo je Šistek.

Ocijenio je i kako prijedlog Evropske komisije da se Ukrajini dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji predstavlja moralnu podršku toj zemlji usljed rata sa kojim se suočava, ali i ukazuje na promjenu rezervisanog stava evropskih lidera prema politici proširenja.

– U Češkoj postoji interes da se Ukrajina primi u EU. Jedan dio evropskih država zaista podržava taj proces. Mislim da se interes za Ukrajinu sada povećao i kod evropskih lidera – kaže Šistek.

Odgovarajući na pitanje šta bi mogao biti krajnji cilj ruskog lidera Vladimira Putina, Šistek je naveo da u politici nema uvijek krajnjih ciljeva.

– Putin igra sa više karata. Moguće da on igra na ponovnu obnovu Sovjetskog saveza ili možda nema nikakav plan – kazao je Šistek.

On smatra da će se Evropljani ubrzo zasititi ukrajinskom krizom i fokus prebaciti na socio-ekonomske probleme koji Evropu čekaju ove zime. Upozorava da tu situaciju može iskoristiti desnica.

– Biće teška zima u Evropi. Građani će biti sve više indiferentni prema Ukrajini i biće sve većih pritisaka na vlade.

Biće dosta teško i za građane i za vlade – zaključio je Šistek. J.MARTINOVIĆ



Kada je riječ o regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, Šistek kaže da je to „pogrešna ideja i pogrešna priča, jer povezuje ideološki različite države“

10

Hronika/Društvo

Neđelja, 26. jun 2022.

Policija rasvijetlila pokušaj ubistva u Budvi

Tri saobraćajne nesreće kod Kotora i u Podgorici

Četiri osobe povrijeđene

PODGORICA – Četiri osobe povrijeđene su u saobraćajnim nezgodama koje su se dogodile na putu Kotor – Pržice i u Podgorici – na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog i u Gornjoj Gorici, saopšteno je Pobjedi iz Operativnokomunikacionog centra Uprave policije Na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog kod CEDIS-a oko 19.27 juče dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su povrijeđene dvije osobe.

Do nezgode je došlo kada su se sudarili vozilo i motor.

Druga nezgoda dogodila se u Gornjoj Gorici kada su se sudarili kamion i motocikl.

Jedna osoba prebačena je u Urgentni blok, ali u OKC-u nijesu mogli da nam saopšte težinu povreda.

U udesu koji se kod Kotora dogodio u noći između petka i subote, oko 1.30 sati, teško je povrijeđen motociklista J. A. (34). Do nezgode je došlo kada se sudario sa putničkim motornim vozilom.

U OKC-u su nam rekli da je J. A. transportovan u Klinički centar i životno je ugrožen.

C. H.

Sa mjesta udesa u Podgorici

Opština Kotor namjerava da sruši terasu restorana ,,Risan“

Zakupac najavio da će spriječiti rušenje

KOTOR – Opština Kotor namjerava da sruši terasu restorana ,,Risan“ u Risnu, čiji dugogodišnji zakupac Nikšićanin Vladimir Mrvaljević, ima Ugovor o zakupu koji je validan još osam godina. Akcija rušenja zakazana je za ponedjeljak 27. juna, a Mrvaljević poručuje da će, zajedno sa mještanima Risna, spriječiti taj, kako kaže, bahati, bespravni i nasilni čin.

Riječ je o restoranu koji je dugo omiljeno mjesto za građane Risna, ali i turiste pa su mještani organizovali potpisivanje peticije a najavili su da će u ponedjeljak biti na licu mjesta i spriječiti rušenje terase.

Mrvaljević za Pobjedu kaže da je 2006. godine dobio ponudu od MZ Risan da uzme u zakup poslovni prostor koji je trebalo srediti i preurediti u restoran.

- Uvidom na lice mjesta konstatovao sam da je prostor u lošem stanju. Nije bilo struje, vode, niti bilo kakve infrastrukture za bilo kakvu djelatnost. S obzirom na to da sam konstatovao da je pozicija objekta dobra, prihvatio sam datu ponudu da napravim restoran, jer ga tada nije bilo u Risnu.

Sa MZ Risan sam sklopio Ugovor o zakupu na 10 godina. Inače, ovaj prostor niko nije koristio pet-šest godina i nuđen mještanima ali niko nije htio da ga preuzme.Krenuo sam u adaptaciju objekta koji je bio u lošem stanju.

Prvo sam morao da izbacim razni otpadni materijal, puna tri kamiona... Uradio sam komplet struju, vodu, a posebno mi je bio problem kanalizacija i taj problem je trajao punih 10 godina.

Krov je prokišnjavao pa sam morao postaviti betonsku košuljicu i uradio izolaciju čitavog krova.

Istovremeno napravio sam terasu u veličini koju nijesam mijenjao do današnjeg dana. Kompletnu investiciju finansirao sam ja - kaže Mrvaljević.

On naglašava da u Ugovoru o zakupu nije bio naznačen broj parcele na kojem se treba napraviti restoran.

Mrvaljević objašnjava da je nakon dvije, tri godine shodno zakonu došlo do promjene vlasništva poslovnog prostora i on prelazi u vlasništvo Opštine .

- Opština mi tada aneksom nudi produžetak ugovora u već definisanom vremenu. U tom aneksu ugovora bila je upisana parcela br. 568 KO Risan I, koja je sporna, ali ja nijesam mogao ni pomisliti tada da je ta parcela upisana greškom, što nije bio moj propust. Po isteku 10 godina, neko vrijeme sam radio bez ugovora, a onda se raspisuje tender sa jasno definisanim pravilima.

Na tri raspisana tendera nije bilo zainteresovanih ponuđača, pa ni ja. Kad je raspisan četvrti tender, ponovo se niko ne javlja i ja odlučujem da konkurišem.

Potpisao sam ugovor u trajanju 5 + 5 godina - kaže Mrvaljević i dodaje da je na svim tenderima broj parcele restorana bio kao i u aneksu ugovora prije otprilike 10 godina. S obzirom na to da je SO Kotor raspisivala sve tendere i određivala sve uslove, Mrvaljević ističe, da nije ni mogao pomisliti da tu može biti neka greška i nešto sporno.

Međutim, kako navodi, sa dolaskom novog rukovodstva u MZ

Risan počinju problemi.

- Uslijedilo je na desetine pisanih i telefonskih poziva i žalbi Komunalnoj inspekciji Kotora na rad mog restorana. Inspekcije uredno službeno dolaze i prave zapisnike i korektno konstatuju činjenično stanje i opravdano me ne kažnjavaju. Poslije svih tih prijava jednom prilikom dobijam poziv od glavnog građevinskog inspektora za Boku, da se javim u Meljine. U razgovoru sa inspektorom Dejanom Šinikom, obaviješten sam da je prijava došla iz MZ Risan i tom priliko zvoni mu telefon i poziva ga sekretarica MZ Risan kako bi intervenisala da on ubrza djelovanje po prijavi. Inspektor joj je jasno odbrusio da ga više nikad ne smije pozvati na telefon, a ako ima nešto da prijavi da se obrati službeno. Inspektor je napravio izvještaj sa svim činjeničnim stanjem i bez posljedica - kaže Mrvaljević.

On naglašava da zbog javnosti navodi sve detalje kako bi djelimično prikazao kakva se haranga pokrenula protiv njega.

On je pokrenuo ranije sudski postupak povodom ovog spora, koji je trenutno po žalbi pred Višim sudom i nada se da će sud donijeti presuditi pravično, a da će Opština Kotor donijeti odluku da umjesto rušenja potpišu aneks ugovora prije sudske odluke.

Mrvaljević kaže da je imao sastanak sa predsjednikom Opštine Kotor Jokićem i šefom njegovog kabineta Vukasovićem.

- Predložili su mi nagodbu da me ,,ne diraju“ do kraja sezone i da me obeštete sa 20.000 eura i da raskinemo ugovor koji imamo, a on je validan još osam godina - kaže Mrvaljević.

Iz kabineta predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića, Pobjedi su sinoć odgovorili da Vladimir Mrvaljević ni jednog trenutka nije imao Ugovor o zakupu prostora u kom se nalazi restoran ,,Risan“, što znači da se nalazi u opštinskom prostoru bez važećeg ugovora, nema dozvolu za postavljanje terase kao ni dozvolu da obavlja privrednu djelatnost.

Iv. K.

Uhapšen Nikšićanin PODGORICA – Uprava policije uhapsila je S. K. (23) iz Nikšića zbog sumnje da je preksinoć pokušao u Budvi da ubije Kristijana Bulatovića.

U noći između petka i subote Bulatović je ranjen u pucnjavi koja se dogodila u mjestu Potkošljun u Budvi, a, kako su saopštili iz UP, prošao je sa lakšim povredama.

- Nadležni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici izvršio je uviđaj i kvalifikovao krivično djelo ubistvo u pokušaju. Policija je u saradnji sa nadležnim tužilaštvom, preduzimajući operativno taktičke-istražne mjere i radnje, došla do saznanja da je vatreno oružje na štetu K. B. upotrijebio S. K. (23) iz Nikšića sa pri-

vremenim boravkom u Budvi.

Pronađeno je i oduzeto sredstvo izvršenja - pištolj, a K. S. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju u vezi sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija - naveli su iz Uprave policije.

Osumnjičeni će, dodali su, uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.

Prema neprovjerenim saznanjima pucnjavi je prethodio verbalni duel i do sada nije bilo naznaka da je posljedica sukoba organizovanih kriminalnih grupa.

Kristijan Bulatović hapšen je prošle godine zbog sumnje da je oteo A. G. kojeg je držao u kući na Koniku.

C. H.

UBNOR održao komemoraciju na Kapinom Polju povodom 79 godina od strijeljanja 25 rodoljuba

Sa skupa na Kapinom Polju

Damjanović: Crna Gora je 1941. rekla ne fašizmu, ali on nije ,,digao ruke“ od nje PODGORICA – Crna Gora je jasno i glasno rekla - ne fašizmu istorijske 1941. godine, ali fašizam nije ,,digao ruke“ od nje, kao ni od mnogih sredina danas u Evropi i svijetu, rekao je član Predsjedništva UBNOR-a i antifašista Nikšić Radovan Damjanović.

On je na komemoraciji održanoj na Kapinom Polju povodom 79 godina od strijeljanja 25 rodoljuba rekao da Udruženje boraca Narodno-oslobodilačkog rata i antifašista Nikšića nastavlja da evocira, osvježava sjećanja na najsvjetlije događaje i ličnosti naše burne i slavne prošlosti.

- Iz Barskog logora je 25. juna 1943. godine okupator sa domaćim izdajnicima u više mjesta Crne Gore u lancima sprovodio 180 rodoljuba na strijeljanje.

Dvadeset pet boraca NOR-a stigli su tog dana u ranu zoru i, nedaleko odavde, pored rijeke Moštanice stali su zadnji put pred neprijateljskim cijevima i rafalima. Tako su ugašeni životi i ostalih 155 boraca u drugim krajevima Crne Gore – podsjetio je Damjanović.

Kazao je i da su dužni da se sjete imena rodoljuba koji su strijeljani tog dana, a koja su ispisana na pet latica spomenika koji je djelo poznatog nikšićkog arhitekte Slobodana Vukajlovića.

- Strijeljani su ovđe tog dana - Nikšićani Milo, Jovo i Blažo Cicović, Boško Karović, Đorđije Damjanović, Božidar Dubljević i Vaso Mićunović; Podgoričani Dimitrije Dragović, Todor i Vukadin Đurović, Novo Ivanović i Blažo Mugoša; Danilovgrađani Marko i Đorđije Grgurović i Radovan Jovanović; zatim Vojislav Bojović i Vladislav Guberinić iz Berana; Milić Čukić i Nikola Labović iz Andrijevice; sa Cetinja Sava Filipović i Luka Lazarević; Marko Matijašević i Miladin Novović iz Bijelog Polja; Luka Marković i Milorad Jovanović iz Sjenice – rekao je Damjanović.

Među strijeljanim u drugim mjestima Crne Gore toga dana bilo je i 19 žrtava iz Nikšića.

- U Beranama su fašisti uzeli život Muju Asoviću i njegovom maloljetnom sinu Alitu, četiri rodoljuba iz bratstva Bojovića – Blagoje, Blažo, Dušan i Miladin, zatim Gavrilo Baletić, Danilo Banićević, Tomo Bulajić i Mirko Burić. Na Cetinju su svoj život ostavili Cvjetko Stanišić, Huso Bračković, Tvrtko Bijelić, Dimitrije Roganović, Vićentije Popović i Marko Abramović. U Baru je strijeljan Novak Todorović, u Andrijevici Radomir Stojanović i u Danilovgradu Marinko Vujinović – dodao je.

Istakao je i da danas, u 21. vijeku, svjedočimo ubijanju i uništavanju osnovnih ljudskih prava i sloboda, a kao primjer je naveo ubijanje ukrajinskog naroda.

- Pored tih najgrubljih oblika te mračne ideologije pojavljuje se ona i u nekim drugim vidovima, što je prisutno i kod nas u Crnoj Gori – naveo je Damjanović.

Ti oblici, dodao je, nastali su na talasu prisutnog veljenacionalizma, klerofašizma, negacije ratnih zločina, i od njih, kazao je, moramo napraviti otklon.Na našu nevolju, najbolji primjer može poslužiti naša nikšićka sredina. Za nevjerovati je da se danas u našem gradu, gradu heroja, gradu mladih školovanih građana, gradu intelektualaca, gradu svijetle tradicije ne može na dostojanstven i primjeren način zavijoriti državna zastava, proslaviti državni praznik, da imamo među građanima duboke podjele viđene jedino za vrijeme oslobađanja grada od fašističkog okupatora – kazao je Damjanović.

Poručio je da moramo biti ujedinjeni oko ideje antifašizmaa, a pozvao je i na protest protiv svi oblika primitivizma, vrijeđanja nacionalnog i ličnog dostojanstva, skrnavljenja državnih simbola, ispisivanja grafita i pjevanja nacionalističkih pjesama upućenih narodima i narodnostima naše sredine. Ž. Z.

Svijet

Neđelja, 26. jun 2022.

Ukrajina potvrdila da je Rusija zauzela Sjeverodonjeck KIJEV - Ukrajinska vojska saopštila je u subotu da su se ukrajinske trupe povukle iz strateškog grada Sjeverodonjecka na istoku Ukrajine.

- Nakon povlačenja naših vojnih jedinica, neprijatelj konsoliduje svoje položaje u

Sjeverodonjecku - navodi se u saopštenju ukrajinske vojske, prenosi Rojters.

Ukrajinski gradonačelnik Sjeverodonjecka Aleksandar Strjuk izjavio je ranije danas da su ruske snage, poslije višenedjeljnog bombardovanja, u potpunosti zauzele taj grad.

- Sjeverodonjeck su u potpunosti zauzele ruske snage i ovaj strateški značajan grad na istoku Ukrajine sada je pod punom kontrolom Rusije koja sada pokušava da uspostavi svoj poredak. Imenovali su svog komandanta grada - rekao je Strjuk.

Ruske i proruske snage ušle su u Lisičansk i u tom gradu, nedaleko od Sjeverodonjecka, vode ulične borbe, javlja AFP

navodeći da su tu vijest ,,objavili separatisti“, dok ruska agencija RIA Novosti izvještava da su snage Luganjske na-

Američki predsjednik obratio se javnosti nakon odluke Vrhovnog suda da zabrani abortus

Bajden: Tužan dan i za Vrhovni sud i za SAD, ovo nas vraća 150 godina unazad

VAŠINGTON - Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden obratio se javnosti nakon odluke Vrhovnog suda, koji je poništio presudu staru 50 godina, kada je abortus legalizovan u čitavoj državi.

- Ovo je tužan dan - i za sud i za našu državu - kazao je Bajden.

Ocijenio je kako je Amerikancima oduzeto Ustavno pravo.

- Američkom narodu je oduzeto Ustavno pravo. Nije ograničeno, već jednostavno oduzeto - dodao je.

UGROŽENI ŽIVOTI

Poručio je i da su ,,životi i zdravlje žena u ovoj državi sada ugroženi“. Bajden je dodao da je Amerika sada doslovno vraćena 150 godina unazad.

- Kao obrazloženje, Vrhovni sud se pozivao na zakone koji kriminalizuju abor-

tus, a koji potiču iz pretprošlog vijeka. Znači doslovno su vratili Ameriku 150 godina unazad - naglasio je on.

Očekuje se kako bi nakon današnje odluke Vrhovnog suda abortus mogao postati ilegalan u 26 američkih država - a već danas je u Luizijani i Teksasu.

Američki predsjednik je upozorio Amerikance da ne koriste nasilje u svojim demonstracijama nakon odluke Vrhovnog suda o ukidanju istorijske presude stare 50 godina kojom je pobačaj bio legalizovan u cijeloj zemlji.

Ovom najnovijom odlukom mnoge žene u SAD izgubiće zakonsko pravo na pobačaj.

- Pozivam sve da svi protesti budu mirni, mirni i mirni. Nasilje nikada nije prihvatljivo. Prijetnje i zastrašivanje nijesu govor - poručio je Bajden.

On je pozvao ljude da se ,,suprotstave nasilju u bilo kom obliku“ bez obzira na razloge za to, ali je rekao da razumije da su mnogi ljudi ,,frustrirani“.

- Znam da će se toliko žena sada suočiti sa nevjerovatno teškim situacijama. Čujem vas. Podržavam vas. Stojim uz vas - istakao je Bajden.

Nakon što je procurio nacrt

UN: Ograničavanje abortusa samo ga čini smrtonosnijim Ograničavanje pristupa abortusu ne sprečava ljude da ga obave i to ga samo čini smrtonosnijim - rekao je portparol glavnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša nakon što je Vrhovni sud SAD poništio odluku o legalizaciji pobačaja iz 1973.

- Seksualno i reproduktivno zdravlje i prava temelj su života s pravom izbora, osnaživanja i jednakosti za žene i djevojke širom svijeta - rekao je port-

odluke i kada se pokazalo da će Vrhovni sud vjerovatno poništiti zakon Ro protiv Vejda, kojim je pobačaj bio legalizovan u cijeloj zemlji, Bajden je izjavio da je ,,pravo žene na izbor fundamentalno“. Tada je rekao da je Ro zakon zemlje skoro 50 godina, a ,,osnovna pravičnost i stabilnost“ njihovog zakona zahtijevaju da se ,,on ne poništava“.

Bajden je rekao da je uputio svoj Savjet za rodnu politiku i Kancelariju savjetnika Bijele kuće da pripreme opcije za odgovor.

- Bićemo spremni kada bude donijeta bilo kakva odluka - rekao je on.

Predsjednik SAD kaže da će učiniti sve što može da zaštiti prava žena i tvrdi da će njegova administracija zaštititi pristup ženama putovanjima zbog abortusa i ljekova.

TRAMP PODRŽAVA, OBAMA KRITIKUJE

Bivši predsjednik SAD Donald Tramp ocijenio je da je odluku Vrhovnog suda SAD da ukine presudu iz slučaja Roe protiv Vejda iz 1973. godine, koja je Amerikankama garantovala pravo na abortus, donio Bog. - Mislim da će ovo biti korisno za sve. Pravo da se o tome odlučuje vraćeno je državama, kojima je to oduvijek pripadalo - rekao je Tramp.

Za razliku od Trampa, Barak

parol Stefan Dujaric novinarima.

Dodaje da ,,ograničavanje pristupa abortusu ne sprečava ljude da ga traže, samo ga čini smrtonosnijim“.

Agencija UN-a za seksualno i reproduktivno zdravlje (UNFPA) navodi da je ,,zapanjujućih 45 odsto svih abortusa širom svijeta riskantno, što ih čini najvećim uzrokom smrti majki“.

Odluka američkog Vrhovnog suda ,,velik je korak unatrag“ i ,,ogroman udarac ženskim ljudskim pravima i ravnopravnosti polova“, rekla je u saopštenju šefica UN-a za ljudska prava Mišel Bačelet.

Gotovo polovina svih trudnoća u svijetu je nenamjerna, a više od 60 odsto njih može završiti abortusom, saopštila je UNFPA.

Obama je kritikovao odluku Vrhovnog suda SAD. - Vrhovni sud nije samo ukinuo presedan star skoro 50 godina, već je najintenzivniju ličnu odluku koju neko može donijeti prenio na hirove političara i ideologa, a pritom je napao suštinske slobode miliona Amerikana-

ca - napisao je Obama na svom Tviteru.

Dodaje da su duže od mjesec znali da ovaj dan dolazi.

- Ali on zbog toga nije ništa manje poražavajući - naveo je Obama.

Pojedine države sada mogu da zabrane postupak.

Protesti širom SAD zbog izmjena zakona o abortusu: Bačen suzavac u Feniksu Nakon odluke Vrhovnog suda SAD, kojim je preinačena 50 godina stara presuda o legalizaciji abortusa širom zemlje, održavaju se protesti u više američkih gradova.

Kako prenosi CNN, protesti su počeli u petak nekoliko sati nakon saopštavanja odluke Vrhovnog suda, a očekuje se da će biti nastavljeni i tokom oba dana vikenda.

Protesti zagovornika abortusa održani su u nekoliko gradova u SAD, a bilo je i manjih skupova onih koji podržavaju ovakvu sudsku odluku.

Po riječima organizatora, protesti protiv ukidanja prava na abortus biće tokom vikenda održani i u Nju Džersiju, Njujorku, kao i u saveznim državama Viskonsin, Ilinois, Teksas, Novi Meksiko i Kalifornija.

Pripadnici snaga bezbjednosti upotrijebili su suzavac u Feniksu u petak uveče, kako bi rastjerali masu demonstranata koji su, po riječima portparola službe za javnu bezbjednost Arizone Barta Grejvsa, ,,uporno lupali na staklena vrata zgrade državnog senata“.

Odluka Vrhovnog suda izvela je na ulice i ljude u prijestonici Vašingtonu, gdje su se nezadovoljni okupili ispred zgrade suda.

U Njujorku je održan protest u Vašington Skver parku, iako će po zakonima savezne države Njujork pravo na abortus ostati zaštićeno.

- Ovo je kao da vidite voz koji ide direktno u vas i na kraju vas udara. A boli još jače nego što ste mogli da zamislite - rekla je Džulija Kaluta, jedna od učesnica protesta u Njujorku.

11

rodne republike i ruske trupe preuzele kontrolu nad jednim rudnikom i fabrikom u Lisičansku.

Radi se o strateškoj tački na istoku Ukrajine za koju se čini da je na ivici pada u ruke ruskih snaga i separatista, piše francuska agencija. Istovremeno, RIA Novosti citira izjavu „potpukovnika agencije za sprovođenje zakona“ Andreja Maročka da su „Narodna milicija LNR i Oružane snage Rusije preuzele kontrolu nad rudnikom i jednom od fabrika u Lisičansku“.

Po njegovim riječima, trenutno se vode ulične borbe.

To područje posljednjih je sedmica poprište žestokih sukoba, a naročito artiljerijskih napada.

Pucnjava u noćnom klubu u Oslu

Dvoje mrtvih, 14 ranjenih, napadač uhapšen OSLO - Dvije osobe su poginule, a 14 ranjeno u masovnoj pucnjavi u Oslu u ranim jutarnjim časovima 25. juna, saopštila je norveška policija. Pucnjava se dogodila ispred bara u centru norveške prijestonice i okolnim ulicama, saopštila je policija.

- Osumnjičeni, za koga se veruje da je jedini počinilac, uhapšen je nekoliko minuta nakon početka pucnjave, izjavio je portparol policije Tore Barstad.

London pab, ispred kog se dogodila pucnjava, popularni je gej bar i noćni klub u centru glavnog grada Norveške.

Barstad je dodao da motiv za sada nije poznat i da nije jasno da li je pucnjava imala veze sa Paradom ponosa koja je zakazana za 25. jun.

- Policija je u kontaktu sa organizatorima Prajda ove subote. Kontinuirano će se procjenjivati koje mjere policija treba da preduzme da zaštiti taj događaj i da li incident uopšte ima veze sa Prajdom - naveo je portparol policije.

Od 14 ranjenih, prema podacima policije, osam osoba zadržano je na bolničkom liječenju.

- Pucnjava ispred London paba u Oslu večeras je bila okrutan i duboko šokantan napad na nevine ljude - saopštio je premijer Jonas Gahr Stoere na Fejsbuku.

On je rekao da je pucnjava, iako je motiv nejasan, izazvala strah i tugu u LGBTQ zajednici.

- Svi smo uz vas - dodao je Gahr Stoere.

Organizatori Oslo Prajda izjavili su da su u bliskom kontaktu sa policijom i da pomno prate razvoj događaja.

- Šokirani smo i ožalošćeni tragičnim incidentom - naveo je Oslo Pride u saopštenju na Fejsbuku.

- Naše misli su sa žrtvama i njihovim najmilijima - istakli su.

Norveška je relativno bezbjedna zemlja, ističe agencija AP, ali je doživjela nasilne napade desničarskih ekstremista.

Generalno mirna Norveška bila je poprište krvavih napada 22. jula 2011. kada je desničarski ekstremista Anders Bering Brejvik ubio 77 ljudi.

Priredila: R. U. - I.

12

Kultura

Neđelja, 26. jun 2022.

INTERVJU: Reditelj zapaženih filmova „Dubina dva“ i „Teret“ Ognjen Glavonić za Pobjedu

Prošlost je zatrpana ćutanjem M. BaBović

To uporno insistiranje i nametanje pozicije žrtve je jedan od ključnih problema našeg života ovdje.

Količina ljudi koji za sebe zauzimaju tu poziciju je najbrojnija, najveći dio društva. U trenutku kada za sebe zauzmeš poziciju žrtve, sve drugo je oprošteno – laži se ne mogu prepoznati a često su i poželjne

FILMOVI KAO PROBLEMATIZOVANJE NAŠE SADAŠNJOSTI: Ognjen Glavonić

PODGORICA – U refleksiji naše sadašnjosti sabrana su činjenja onih koji su tu bili prije nas. A suočiti se sa greškama, tuđim ali i svojim, jednako je kao pustiti more da liječi otvorene rane – bolno, neprijatno, ali iscjeljujuće.

Takva je i filmska poetika mladog srpskog reditelja Ognjena Glavonića – britka, te bez različitih predznaka, jednostavno ljudska.

Mladi autor pažnju na svoje stvaralaštvo najviše je privukao nagrađivanim filmovima „Dubina dva“ i „Teret“, koji se bave zločinima srpskih policajaca na Kosovu tokom devedesetih godina, ali i masovnim grobnicama na teritoriji Srbije u koje su tajno 1999. godine pokopavani albanski civili. Kao dokumentarista, ali i autor igranih projekata, te producent na različitim filmovima, Glavonić je nerijetko i dio žirija različitih, etabliranih manifestacija. To ga je ovog puta i dovelo u Podgoricu – budući da je bio dio tima koji je odlučivao o najboljima na ovogodišnjem, nedavno završenom, izdanju Underhill Festa.

O tome koliko je filmska kamera važan alat za otvaranje društvenih tema, različitim pozicijama koje ljudi zauzimaju za sebe, te o domaćoj kinematografiji, Glavonić je govorio za Pobjedu.

POBJEDA: Kako ste, kao član žirija, zadovoljni selekcijom ovogodišnjeg Underhill Festa?

GLAVONIĆ: Selekcija je bila veoma kvalitetna, a žiriju posao težak. Filmovi su bili dosta drugačiji jedni od drugih, od usmjerenih na publiku do veoma introspektivnih. Kada se kod nas kaže dokumentarni film, obično se misli na nešto što je usmjereno na informativu, a sviđa mi se što selekcija ovog festivala nije bila takva. Problemi kojima

se filmovi bave prikazani su na više nivoa.

POBJEDA: U jednom intervjuu izjavili ste da je film pokušaj da se neki ljudi, koji se možda do sada nijesu zapitali u čemu žive, sada zapitaju.

Koliko smo mi istorijski inspirativni za propitivanje?

GLAVONIĆ: Nijesmo mi ništa više ili manje plodno tlo od bilo kog drugog društva. U moja posljednja dva filma sam se bavio zločinom koji je počinjen krajem 90-ih godina, ali moj cilj nije bio da pravim ostvarenje koje će se samo informativno baviti jednim zločinim u toku jednog rata. Baviti se nekim problemom na filmski način, uvijek je pokušaj da se otkopa više stvari.

Da se problematizuje, nađe način da se postavi pravo pitanje koje će aktivirati ljude. Pravi, dobar film, zahtijeva aktivnog gledaoca. Ne publiku koja će u bioskop doći da se zabavi, odmori, zaboravi na stvarnost u kojoj živi. Uvijek je to pokušaj da se nekom problemu pristupi iz više uglova, da se problem stavi u određeni kontekst, da se ne razgovara o njemu na način

Kadar iz filma „Teret“

na koji se o tim stvarima obično priča ili, uglavnom, ne priča.

POBJEDA: Zašto Vam je bitno suočavanje sa prošlošću u filmovima? Jesmo li mi danas i dalje žrtve duhova zajedničke prošlosti?

GLAVONIĆ: Moji filmovi nijesu suočavanje sa proslošću, već problematizovanje naše sadašnjosti. Ona je neodvojiva od prošlosti koja je zatrpana, oko koje se pažljivo izgradio zid ćutnje. Nešto što nikada nije stavljeno u kontekst u kome se može nešto naučiti - kao da se nije ni desilo. Na tom zatrpavanju se može proizvesti neznanje, ćutnja, a samim tim laž. Ako bi se od tih stvari i tema napravila neka nova škola, prostor učenja i znanja, onda bi to moglo da dovede i do promjena u današnjici.

Ja ne želim za sebe da zauzmem mjesto žrtve, da se saživim sa tim. To uporno instistiranje i nametanje pozicije žrtve je jedan od ključnih problema našeg života ovdje. Količina ljudi koji za sebe zauzimaju tu poziciju je najbrojnija, najveći dio društva.

U trenutku kada za sebe zauzmeš poziciju žrtve, sve drugo

Snimanje filma je uvijek luksuz POBJEDA: Posmatrajući naše kinematografije i centre, koji su se razvili poslije raspada velike bivše države, na kom smo produkcionom nivou? Dolazi li se lakše do sredstava i da li je snimanje dugometražnog filma i dalje luksuz?

GLAVONIĆ: Uvijek je luksuz. Kada se pogleda broj ljudi koji dobijaju pare za film na konkursima filmskih centara, i onih odbijenih, jasno je da su ovi koji ostanu bez sredstava u većini. Ono što je drugačije danas u odnosu na Jugoslaviju jeste da je tada sve mnogo brže išlo, to je bila industrija zasnovana na filmskim studijima. Oni su, kada odluče da snimaju film po određenom scenariju, finansirali cio budžet odmah. Reditelji i producenti nijesu čekali godine da sakupe na raznim tržištima određene procente budžeta. Danas, kada u u Crnoj Gori ili Srbiji izađete na konkurs, dobijete 20 ili 30 odsto svog budžeta ako komisija izabere vaš film, a ostatak tražite u izabranim

je oprošteno – laži se ne mogu prepoznati a često su i poželjne, pasivnost i neodgovornost se temeljno njeguju. Zato mislim da je to jedna opasna stvar. Ja pokušavam da svojim filmovima komuniciram sa ljudima na nekom ljudskijem nivou, ne da ih koristim kao neko sredstvo milovanja ili rasprivanja nacionalističkih strasti i patnji. Pokušavam da pokažem da je pobuna moguća, da bez nje nema ničega. Žrtve nacionalističkih obmana i otrova se rijetko bune (jer je neprijatelj uvijek dalek i neuhvatljiv a tako sveprisutan i sveprožimajuć), teško je a potrebno naći način da nekoga iz te pozicije ohrabrite da napravi korak naprijed. Bez toga - tapkaće se u mjestu.

POBJEDA: Ako nam je već jasan početak toga, nazire li mu se kraj?

GLAVONIĆ: Ne, ljudi koji su izazvali sve to, proizveli tu količinu zla, prolivene krvi i smrti, rušenja, su na tome profitirali.

Svi ostali su izgubili. Svi mrtvi ranjeni i raseljeni 90-ih su uzaludne žrtve, iskorišćene su da se nekoliko stotina, ili hiljada ljudi obogati, da ono što je društveno-javna svojina pređe u privatnu. Ono što živimo posljednjih 25, 30 godina je samo duga ali pažljivo građena i spinovana normalizacija tog stanja. Sve ovo o čemu mi pričamo je pokušaj podsjećanja da sve to tako nije trebalo da bude. U medijima se konstantno prebacuje odgovornost na drugoga, što je

zemljama koprodukcije. Neki filmovi uspijevaju da zatvore budžet sa dvije ili tri zemlje, neki sa sedam ili osam. A najčešći primjer je da se film snimi upravo i samo od tih 20 odsto planiranog realnog budžeta. To dovodi do mnogo problema - od slabo plaćenih radnika do manje dana za snimanje planiranog scenarija.

Tako da je sa te strane sve mnogo usporeno, a rijetko ko može da uđe u hiperprodukciju i radi film za godinu ili dvije. Sa ovim bumom snimanja serija, to je negdje amortizovano, mnogi ljudi – od glumaca, tehničara, reditelja sada imaju veći prostor za rad. Možda neka veća imena mogu da dođu do većih budžeta, sponzorstava, učešća televizije. Međutim, za prvi film najbolji saradnici će biti prijatelji i porodica, a u tome nema ništa strašnog ni sramotnog. Neki od naših najboljih filmova su upravo debitantski, često bez budžeta, u kojima ljudi više sa entuzijazmom nego sa ozbiljnim budžetom naprave nešto vrijedno.

dokaz da su mediji alati nacionalističkih tabora koji su proizveli sve to. Treba naći pozicije, koje su često na margini – film je jedna od njih - sa kojih se može ometati ta pažljivo izgrađena prevara. Kako bi se proizvodile pukotine koje će u nekom trenutku, ili nekoj novoj generaciji, pomoći da sruši ono što i mi znamo da je loše. Prvo moramo naći jezik, a onda i prostor da se komunicira sa njima istinom i činjenicama u jednakoj mjeri u kojoj do njih dopire laž, a to je nemoguće danas.

POBJEDA: Je li Vama „Teret“ donio katarzu ili veće breme?

GLAVONIĆ: O tome da li je film imao nekog smisla treba pričati sa ljudima koji su ga vidjeli.

Važni su ljudi do kojih je doprlo bar nešto od pitanja ili ideja koje sam filmom htio da istražim.

Sa druge strane, organizovana hajka protiv filma ili nas kao ekipe, je nebitna. Napadima na film, tokom pola godine, čak se stvorio i neki prostor da se o temi o kojoj se prethodno ćutalo - govori. Ne na način koji sam ja mogao da biram, ali opet prekinuta je ćutnja na neko vrijeme.

POBJEDA: Koliko je važno da ova tematika bude na filmu, ako je već društvo ne tretira kao takvu?

GLAVONIĆ: Mnogo često će se čuti da se filmom ili nekim drugim angažovanim umjetničkim djelima zapravo daje glas onima koji ga nemaju. Ako uzmemo zdravo za gotovo da neki ljudi nemaju glas, onda je to poraz.

Ako svoje djelo koristiš da nekome daš ili vratiš glas, a ni na jedan način ne postaviš pitanje - kako je moguće da neko nema glas - i to je problem. Odgovor na to pitanje je uvijek isti i uvijek ga treba ponavljati - zato što mu ga je neko oduzeo. Taj neko je problem. Mi biramo u šta ćemo uperiti kameru i time imamo jednu vrstu odgovornosti, a ne samo moći. Veoma je bitan kontekst u koji se nešto stavi ali i način na koji se postavljaju pitanja ili grade značenja. Ako proizvodimo značenja da bi rekli nešto što je već poznato ili dolazimo do njih tako što koristimo fraze, čak i najozbiljnije problematične tačke ćemo banalizovati.

Problem svake angažovanosti u umjetnosti, pa i one plemenitih

namjera, je neodvojiv od jezika koji se koristi da bi se nešto reklo, pitalo, kritikovalo, pokazalo.

POBJEDA: Krtitika za Vas kaže da ste reditelj poznat po provokativnom i angažovanom pristupu umjetnosti. Da li biste Vi svoju poetiku okarakterisali na taj način?

GLAVONIĆ: Ne, jer mislim da se uz takve pridjeve obično kače drugi - kritičari, novinari. Svakako mislim da i angažovanost i provokativnost imaju različite oblike, ali ka filmovima i poetici me nije vodila želja da se bude takav. Postoji i drugi razlog zbog kog se o tim filmovima govori na taj način - u Srbiji su o njima toliko pisali ljudi koji ih nijesu ni vidjeli. Onda je to počelo tako da se ponavlja i prepisuje i to je ostalo zakačeno. Mali je broj onih koji ih je zapravo pogledao.

Oni koji su i čuli za mene, najčešće su čuli zbog napada na te filmove. Volio bih da o njima ljudi steknu utisak nakon što ih pogledaju, a ne čitajući komentare – provokativan, kontroverzan, angažovan. Nijesu to loše stvari, naprotiv. Ali su i te stvari danas pretvorene u jednu vrstu psovke, ili svjesnu i lijenu redukciju, svođenje na nešto jednostavno, da bi im se moglo ili brže presuditi ili zapakovati u nešto što bi se moglo brže i bolje prodati, u proizvod u izlogu.

POBJEDA: Kakvu priču donosi Vaš sljedeći film? Očekujete li da će on imati „lakši“ put od „Tereta“?

GLAVONIĆ: Prvi put sam dobio novac u punom iznosu od Filmskog centra Srbije. Kada to kažem, mislim na to da je „Teret“ nakon što je snimljen dobio pet odsto svog budžeta, a ovaj sada 20 ili 30 odsto. Zove se „U senci rogova“. U pitanju je priča o odrastanju, u kojoj pratimo bend koji čine četiri tinejdžera u jednom banatskom selu. Oni imaju jedan ekstremni blek metal bend, a zbog toga ulaze u mnogo problema sa okolinom. Pratimo ih tokom završetka srednje škole, tokom cijele godine. Nadam se da će ići lakše od „Tereta“. Sve ovo o čemu smo pričali, ti epiteti, nagrade, festivali, imaju smisla jedino ako doprinesu tome da se lakše dođe do sljedećeg filma.

Svetlana VIŠNJIĆ

Kultura

Neđelja, 26. jun 2022.

13

Sedmi Made in New York Jazz festival Montenegro zagrijao publiku u Tivtu, večeras u Kapital plazi u Podgorici

PODGORICA - Dok se još uvijek govorilo o neobičnoj tehnici koju je Stenli Džordan demonstrirao prošlog vikenda, o ubitačnim duvačkim „dvobojima“ Jakova Mejmana i Fredija Hendriksa, crnogorska džez publika nakon cijele sedmice posvećene ovom žanru ušla je u sedmi Made in New York Jazz festival Montenegro u Porto Montenegru zagrijana i s velikim očekivanjima.

A očekivanja s ovim festivalom uvijek se ispune, jer organizatorski tim pažljivo bira koga će pozvati, a muzičari vjeruju da će, kako je rekao američki partner Majkl Brovkin za Pobjedu, biti zabavno.

BENAKOV ŠOU

I bilo je zabavno na tivatskom Sinhro stejdžu. Ovog puta je dominirala nova džez generacija koju je najprije predstavio pobjednik Made in New York Jazz Competition, Beni Benak III, trubač i vokalni solista, koji očigledno nije od onih koji najbolje čuvaju za kraj, već vjeruju da šou mora odmah da počne. Pjesma sa njegovog albuma se sasvim dobro primila među publikom, budući da smo u Tivtu imali na djelu suverenog gospodara scene koji poznaje puls muzike koju izvodi. Njemu su prostor otvorili članovi ritam sekcije - Jamajčanin Rasel Hol na

Moderna njujorška džez scena donijela je zabavu u Crnu Goru

MEDIATAG

U programu festivala Made in New York Jazz Montenegro nije bilo praznina, nije bilo trenutka u kome je padala dinamika i koji je davao publici prostora da se okrene oko svoje ose, bukvalno i metaforički.

Ako su prošle sedmice na istoj sceni bile sve same legende, ovog puta je bilo zabavnije za masu koja pohodi kocerte ovakvog tipa

den do kraja tivatski dio fešte. Šule Jovović je, po ko zna koji put, bio naša najbolja džez preporuka i dirljivo je pratiti kako svi na sceni s divljenjem prate njegove izdvojene momente.

Ovog puta je ritam sekcija rekonstruisala zvučne pozadine tako da su i poznate kompozicije imale osvježene strukture.

Posebno atraktivni momenti su bili praćeni na kontrabasu, pa je Hol, koji sve vrijeme, osim šešira, nije skidao ni osmijeh, bio atrakcija ne samo svojim talentom već i pojavom koja je signalizirala da se i na sceni svi dobro zabavljaju. Mladi saksofonista Ben Krauf bio je predstavnik džez scene o kojoj ništa ne znamo, ali nakon koncerta sigurno da vjerujemo da je i njemačka škola džeza nešto što bismo voljeli da upoznamo bolje.

U programu sedmog Made in New York Jazz festivala Montenegro nije bilo praznina, nije bilo trenutka u kome je padala dinamika i koji je davao publici prostora da se okrene oko svoje ose, bukvalno i metaforički.

Ako su prošle sedmice na istoj sceni bile sve same legenede, ovog puta je bilo zabavnije za masu koja pohodi kocerte ovakvog tipa jer, iako to nije imperativ kada je džez u pitanju, publika voli kad se pjeva.

NAJAVLJEN OSMI

Sa koncerta na Sinhro stejdžu u Tivtu

basu i bubnjar Darel Grin koji će na kraju imati i najveću minutažu na sceni, zatim Jakov Mejman, saksofonista s kojim smo se družili i kroz prethodna izdanja, gost iz Njemačke Ben Kraef koji je bio sa druge strane saks izazova, kao i naši muzičari Vladimir Maraš i Šule Jovović.

Benak III je izveo i hit Frenka Sinatre „Fly Me to the Moon“ koji je pjevao zajedno s publikom. Simpatičan gest kojim je pokazao oduševljenje dolaskom je uglavljivanje riječi Montenegro u nekoliko prigodnih momenata obje pjesme. Samouvjeren, precizan, sa zavidnim protokom kiseonika kojim s glasa prelazi na trubu izazvao je divljenje. Za klavirom je bio Filip Bulatović, gost iz Beograda. Pozdravi sa pozornice su otišli i na adresu maestra Sajrusa Čestnata, koji je prošle sedmice bio na njegovom mjestu – ovog puta je sjedio u publici.

Iz Kolumbije je stigao možda i najpopularniji od svih izvođača sedmog Made in New York Jazz festivala Montenegro, ako je suditi po društvenim mrežama, Hesus Molina. Improvizaciju je izveo sam, i tom je prilikom demonstrirao izuzetnu tehniku i prirodu istinskog mastera ceremonije. Pridružila mu se ritam sekcija za kompoziciju „Spain“, a Šule Jovović i Mejman su dali posebnu atmosferičnost kompoziciji „Historia de un amor“. Saksofon je nosio melanholični sloj, dok je gitara personifikovala protok vremena. Ponesen ritmom, na sceni se na kratko pojavio i Alan Haris koji je uzeo gitaru i dopunio vremenski sloj kompozicije, a klavirsko finale je bio onaj najljepši dio priče koja je morala, zbog nečega, biti ispričana.

DAŠAK BLUZA

Kamil Turman je na scenu izašla teatralno. Njen magični

Beni Benak III tokom nastupa u Tivtu

glas i saksofon kojim je odsvirala sve ono što riječima ne može izreći bili su uvod u drugi sat koncerta. Kombinacija saksofona i prodornog i ženstvenog glasa opčinila je i aktere na sceni i brojne posjetioce prekoputa scene. U njenom se nastupu vidi i brodvejsko iskustvo i opčinjenost džezom, uklopivost u forme i

Sistem da prepozna važnost džez obrazovanja Mlade snage sedmog izdanja Made in New York Jazz festivala Montenegro su potvrdile da džez ima kome da ostane, ali to nije dovoljno, tvrdi Vladimir Maraš.

- Zato se mi ovim festivalom borimo da u Crnoj Gori motivišemo mlade i na neki način motivišemo sistem da prepozna važnost džez obrazovanja ako ništa onda kroz srednje muzičko obrazovanje i kasnije visoko obrazovanje. Jer djeca će i dalje da nam idu, oni najbolji će da ostaju tamo, a mi nekako moramo voditi računa da zatvorimo krug koji se tiče edukativnog, pedagoškog dijela i

onoga što je na kraju krajeva interes svih nas jer nikako da shvatimo da je najbolji identitetski crnogorski proizvod kultura i sport. To su dvije stvari u koje, ako ne ulažemo - nijesmo napravili ništa – rekao je Maraš.

Kriza će biti i imamo je i biće neka nova za pet ili deset godina, tvrdi on, ali ako mislimo da svoju osobenost pretočimo u funkcionalnu prednost u odnosu na ostale, vrijeme je da se posvetimo i džez muzici.

- Tu podrazumijevam i simfonijski orkestar i mnoge manje sastave. I jedan mali big bend. Big bend od 15 ljudi ne košta

mnogo državu, a donosi neuporedivo više nego što košta. Samo treba neko od donosilaca odluka to da shvati. Imamo jako lijepo iskustvo sa novim Ministarstvom kulture i gospođom Mašom Vlaović koja baš posvećuje dosta pažnje i našem projektu i čini mi se da razumije potrebu da se neke stvari pomjere s mrtve tačke. Istovremeno mi razumijemo da to ne može biti preko noći. Naša obaveza je da držimo Made in New York jazz festival živim i svake godine u junu dovedemo neke od najboljih na svijetu – rekao je Maraš za Pobjedu nakon koncerta.

prelivanje preko njihovih granica, a posebno su dojmljive bile sket dionice.

Povratak Alana Harisa na scenu je, osim dva evergrina koja je otpjevao u maniru stare džez pjevačke škole, donio i dašak bluza na Made in New York Jazz festivalu. Vođen impulsima Haris, kao veliki znalac, zna da svaki početni impuls mora da krene od njega, pa je nježnost čuvene „Unforgetable“ koja je evocirala i Net King Kola i sve velikane koji su je imali na svom repertoaru, prenio među publiku. Bluz je donio na gitari i razbio koncept tek toliko da unese malo pometnje i da ne bude na kraju da je mladost ponijela onaj zabavni momenat u cijeloj priči sedme velike džez fešte.

Na zajedničkom nastupu izvedena je kompozicija „Sunny“ Bobija Heba koja je i Brovkina dovukla do klavira, a publiku podigla na noge. Tako je još jednom, svečano i uz nekoliko majstorskih solo poteza, dove-

Nakon završenog koncerta Maraš je za Pobjedu rekao da je bluz sastavni dio džeza i da je Haris koji je poznat kao džez pjevač, kao gitarista sklon bluz vodama, pa je unio malo osvježenja u festivalski koncept.

- Rijetkost je imati vrhunskog džez umjetnika koji se jako dobro snalazi i u bluzu, a ovo je bila idealna prilika za to – rekao je Maraš.

Izvođači su na ovom izdanju bili mlađi po godinama, ali stoje rame uz rame sa starijim kolegama, smatra Maraš.

- Kad pravite ugovore za ovakve manifestacije ne možete da ih birate shodno godištu ili ozbiljnosti na nivou iskustva, nego morate da se prilagođavate njihovim okolnostima, turnejama, agencijama, menadžerima. Dobili smo, igrom slučaja, malo mlađu ekipu, ali sa puno energije i većina njih su predstavnici moderne njujorške džez scene – rekao je Maraš nakon koncerta.

Još uvijek ne može da kaže kojim je od sedam dosadašnjih izdanja posebno zadovoljan.

- Kao neko ko je više iza bine nego na bini, teško mogu da vam kažem kakav je bio koncert dok malo stvari ne slegnu i dok ne pogledam to iz vašeg ugla. Ja sam i dalje u kablovima, monitorima, mikrofonima, a ovo je napravljeno za dragu publiku. Ja ću s aspekta producenta i direktora festivala nekakav svoj sud dati tek za nekoliko dana – rekao je Maraš.

Za sve one koji vole reprize i za one koji nijesu bili u mogućnost da dođu do Tivta u petak, večerašnji koncert u atrijumu Kapital plaze počinje u 21 sat.

Time će biti završeno ne samo sedmo izdanje festivala, već i kampanja „10 dana džeza u Crnoj Gori“ Osmi Made in New York Jazz festival Montenegro će početi na Sinhro stejdžu 16. juna 2023. godine. D. ERJAVŠEK

14

Projekti

Neđelja, 26. jun 2022.

Kod nas moguć uvoz sistema za proizvodnju raznih vidova zelene energije, ali neki su slabo zastupljeni; stručnjaci apeluju da se podrže inovacije

PODGORICA - Kod nas je moguće preko specijalizovanih firmi poručiti i uvesti neophodnu opremu za ugradnju sistema koji koriste bilo koji vid obnovljive energije, ali se proteklih godina dominantno nabavljaju i ugrađuju fotonaponski sistemi. Razlog za to je, između ostalog, i zbog toga što legislativa ne ide sasvim naruku drugim vidovima sistema za proizvodnju zelene energije, makar na nivou individualnih domaćinstava.

Sa druge strane, predstavnici organizacija koje promovišu povećanje udjela zelene energije, smatraju da se i lokalna samouprava treba uključiti svojim primjerom u promociju ove vrste proizvodnje struje. Uporedo, pojedini domaći inovatori i vlasnici patenata, konkretno iz oblasti korišćenja energije vjetra, godinama ne uspijevaju da zainteresuju domaće kompanije za konkretniju saradnju, odnosno ozbiljnija istraživanja i primjenu znanja koja bi se od pogona do upotrebe proizvodila na domaćem terenu.

LIMITI I ISPLATIVOST

Kako je Pobjedi pojašnjeno iz firme Vigoris Ecotech, koja se bavi konsultacijama, projektovanjem i izvođenjem postrojenja za obnovljive izvore energije, iako postoje korisnici malih vjetrogeneratora i mini turbine na potocima, ovakve instalacije su još rijetkost u našoj državi i uglavnom su vezane za potrošače koji nemaju pristup mreži i koji za sopstvenu potrošnju koriste ove izvore u kombinaciji sa fotonaponskim modulima i/ili dizel generatorom i baterijama.

– Fotonaponski sistemi se posljednjih godina već uveliko implementiraju, ali zasad najčešće na objektima u vlasništvu pravnih lica. Subvencije ovu vrstu tehnologije približavaju

Vuk Iković, Preokret

NADA SE PODRŠCI ZA IZGRADNJU VEĆEG MODELA: Pronalazač Darko Jovović

Iako postoje korisnici malih vjetrogeneratora i mini turbina na potocima, ovakve instalacije su još rijetkost u našoj državi i uglavnom su vezane za potrošače koji nemaju pristup mreži i koji za sopstvenu potrošnju koriste ove izvore u kombinaciji sa fotonaponskim modulima i/ili dizel generatorom i baterijama domaćinstvima koja takođe moraju da odigraju svoju ulogu u procesu zelene energetske tranzicije – kazala je Pobjedi Milica Mitrić, urednica Ecoportala.me čiji je osnivač firma Vigoris.

Ona pojašnjava da, za razliku od fotonaponskih sistema, čiji je rok otplate između pet i 10 godina (u zavisnosti od lokacije, mikrolokacije i tipa potrošača), za male vjetrogeneratore i mini turbine nije moguće procijeniti isplativost bez kontinuiranih mjerenja potencijala vode i vjetra na datoj lokaciji.

– Razlog tome je taj što su za procjenu potencijala sunca



dostupne baze podataka za kompletnu teritoriju Crne Gore, sa preciznošću od tri odsto u procjeni proizvodnje fotonaponskog sistema. Za vjetar i vodu situacija je drugačija, potencijal dominantno zavisi od uslova na samoj mikrolokaciji i najčešće ulaganje u izgradnju sistema prevazilazi očekivanu dobit, osim kada su u pitanju specifični potrošači koji nemaju pristup mreži, u ruralnim područjima - kaže ona.

Dodaje da u skladu sa Zakonom o energetici, mali potrošači koji namjeravaju postati i proizvođači električne energije moraju proizvedeno trošiti za sopstve-

U svojim prostornim planovima svaka opština bi trebalo da predvidi konkretno područje za izgradnju barem jedne vjetroelektrane, smatra Vuk Iković iz Preokreta

ne potrebe, dok višak predaju u mrežu.

– Pri tome, fotonaponski sistem ili vjetrogenerator mora biti postavljen na objektu na kojem se ujedno i obračunava potrošnja.

Kako većina stanovništva živi u gradovima, kao optimalan izbor nameće se energija sunca koja je za razliku od energije vode dostupna, a za razliku od energije vjetra provjereno isplativa. Takođe, urbane sredine nijesu pogodne za iskorišćenje energije vjetra čija je brzina zbog postojanja različitih prepreka uglavnom nedovoljna za generisanje optimalne količine električne energije – navodi Mitrić.

Situacija bi se, prema njenim riječima, značajno promijenila ukoliko bi bili donešeni podzakonski akti koji bi definisali pravila i procedure agregacije, slično kao u EU. - To bi omogućilo potencijalnim malim proizvođačima el. energije da vrše proizvodnju na pogodnoj lokaciji u njihovom vlasništvu, bez obzira na geografsku poziciju potrošača, a da višak predaju u mrežu.

PROSTOR ZA LOKALNU UPRAVU

ZA SADA DOMINIRAJU FOTONAPONSKI SISTEMI: Solarni panel

S. VASILJEVIĆ

Malim vjetrenjačama fali – malo više podrške

Nedovoljno stimulansa

Vuk Iković iz organizacije Preokret ističe da je svaka gradnja vjetroelektrana, kao obnovljivog i isplativog izvora energije, opravdana ako ,,nepovratno ne gubimo druge resurse kao što su prostor, biljni i životinjski svijet, ambijentalne karakteristike“.

- Opštine treba da kreiraju svoj prostor na kojem će proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora.

Nije neophodno da direktiva za to dođe s vrha i nije nužno da se čeka Vlada da riješi problem –

smatra on.

Ističe da onaj ko živi i koristi jedan prostor, on njime treba i da upravlja jer na taj način opstaje i razvija se lokalna zajednica.

– Kada odlučivanje prepustimo vlastima na centralnom nivou, onda često dolazi do grešaka jer niko bolje ne poznaje prostor i resurse od onoga ko živi na tom prostoru. Ako ne izbjegavamo greške s vrha onda nam se dešava siromaštvo, raseljavanje i gubitak zdravih ulaganja – ističe Iković, navodeći kao primjer upravo izostanak agilnije implementacije sistema zelene energije.

Prema njegovim riječima, u svojim prostornim planovima svaka opština bi trebalo da predvidi konkretno područje za izgradnju barem jedne vjetroelektrane.

- Za ovako nešto bi bilo potrebno angažovati eksterni tim stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja, energetike, zaštite životne sredine koji bi mogli napraviti kvalitetnu studiju za ovu namjenu, a koju bi kasnije opština mogla da ponudi stranim i domaćim investitorima. Izgradnjom energetskog objekta iz obnovljive energije vjetra svaka opština u Crnoj Gori bi mogla ostvariti i značajnu finansijsku korist tokom rada vjetroelektrane – smatra Iković.

PODRŠKA PRONALASCIMA?

Ovdje se dolazi i do prostora u kojem bi, da je mogućnosti, konkurencije a, neki će reći, više senzibiliteta, trebalo računati i na domaću pamet, odnosno inovacije i pronalaske.

Darko Jovović iz Danilovgrada prije gotovo 10 godina je patentirao vjetrogenerator sa vertikalnom osom rotacije, čije modele godinama testira i nastoji da zainteresuje i uvjeri institucije ili ulagače da bi to mogla biti crnogorska alternativa konvencionalnim tipovima vjetrenjača koje su mnogo skupe i – naravno iz uvoza.

Jovović, koji je svoj koncept,

Milica Mitrić iz Ecoportala. me ističe da je inovaciona djelatnost u Crnoj Gori regulisana zakonski, na osnovu nje je formiran prateći registar, osnovan Fond za inovacije Crne Gore, predviđen razvoj inovacione infrastrukture itd.

- Inovaciona djelatnost je podržana različitim programskim linijama, konkursima, tenderima i fondovima. Ipak, smatramo da je u praksi, posebno kada je riječ o patentima, inovaciona djelatnost najprije nedovoljno razvijena (nije u optimalnoj mjeri zaživjela u naučnoistraživačkom okruženju niti u privredi), a potom i nedovoljno stimulisana od strane nadležnih u smislu visine opredijeljenih finansijskih sredstava – kaže ona.

Ukazuje da je sve izraženije prisustvo startap kompanija koje na naše tržište donose briljantne ideje na temu čiste energije koje, navodi Mitrić, i sami nastoje da podrže kroz promociju na Ecoportalu ili kroz saradnju njihove firme.

- Upoznati smo i sa primjerima u kojima vlasnici ideje nijesu naišli na razumijevanje na našem tržištu niti kod domaćih institucija, a te su ideje bez oklijevanja prihvaćene u inostranstvu,m uz punu podršku za dalji razvoj. Očekujemo da će i kod nas klima koja je plodonosna za razvoj inovacija nastaviti da se unapređuje, kao i da će takav vid djelatnosti biti sve zastupljeniji među domaćim preduzetnicima i istraživačima – zaključuje sagovornica.

ideju i patent prezentovao u više navrata ističe da ima niz prednosti njegovog patenta i modela koji godinama testira na planini Ponikvici, obavlja mjerenja, ali sve iz sopstvenih izvora finansiranja.

Smatra da ono što je za njega veliki izdatak, sistem bi, kroz podršku izgradnji većeg modela mogao da uradi a da se ne osjeti pretjerano. Pritom, kaže da bi takav proizvod mogao da se sklapa i pravi u Crnoj Gori, a sam koncept je upravo pogodan za „lov“ nestalnih vjetrova po okolnim brdima.

- Pronalazak sam prijavio 2013. godine, a patent sljedeće. Od tada do danas bezuspješno pokušavam da zainteresujem nekoga za njegovu realizaciju.

Proračunima sam pokazao i prezentovao i stručnjacima da je u odnosu na konvencionalni model (sa tri kraka) jeftiniji za proizvodnju, jednostavniji za transport i montažu. Imao bi neograničen rok trajanja.

Ključno je da koristi vjetar svih pravaca i brzina, svi vitalni uređaji nalaze se na tlu ili ispod njega i slično – navodi Jovović.

Ističe da je svjestan da pojedinac teško može parirati dominantnim konceptima na tržištu, ali smatra da su upravo institucije i država tu da ovakve i slične koncepte provjere i valorizuju na opštu korist. I. PERIĆ

Crnom Gorom

Neđelja, 26. jun 2022.

KOLAŠIN: Eho devetogodišnjice tragedije u kojoj je život izgubilo 18, a povrijeđeno 29 rumunskih državljana Sjećanje mora da traje. Kada uzmakne sjećanje, uzmiče i čovjek. U misiji nezaborava, most „Grlo“ će imati ,,podršku“ spomen-obilježja u srcu grada KOLAŠIN - Nekoliko minuta poslije 17 sati je stigla dojava da je autobus sletio sa mosta „Grlo“. Čim se spoje te dvije riječi „sletio autobus“, znate da je nevolja beskrajna i da predstoje sati i sati rizika i borbe za preživjele.

Krenuli smo ka Morači službenom „nivom“ i tehničkim vozilom. Drugi vatrogasci su krenuli svojim vozilima. Prilazimo mostu „Grlo“ i vidimo – katastrofa. Autobus se poslije slijetanja prevrtao otprilike 200 metara, ,,istresajući“ putnike. Dočekuju nas stravični prizori dok spuštamo konope i nosila. U tom grozničavom spašavanju prilazi mi čovjek u klompama i kaže da je doktor koji je sa porodicom krenuo na more i da hoće da pomogne. Kasnije smo saznali da se radilo o dr Ivanu Todoroviću.

U početku imamo samo dvoje nosila, ali brzo stiže i vojska kao i spasilačke i medicinske ekipe iz drugih gradova...

Ovako se Željko Darmanović, komandir Službe zaštite i spašavanja, sjeća 23. juna 2013. Svaki spasilac i medicinski radnik u karijeri ima samo jedan ovakav dan. Osamnaest poginulih, 29 povrijeđenih, krvave litice, usponi, u stijeni nema mjesta, kamen „nudi“ prostor od samo pola koraka. Čekamo dizalicu da podigne stijenu koja je pritisla četvoro putnika...

Godinu kasnije, početak mosta „Grlo“ je dobio simbolično spomen-obilježje sa bojama rumunske zastave. Od prvog dana

15

Prijestonica i UBNOR povodom godišnjice stradanja

Položiće vijenac na Belvederu PODGORICA – Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković, predsjednica Skupštine Prijestonice Milena Vujačić i predstavnici UBNORA Prijestonice danas će, u devet sati, položiti vijenac na spomen-ploču na Belvederu povodom godišnjice stradanja na belvederskim demonstracijama 1936. godine.

Belvederske demonstracije 1936. godine organizovala je crnogorska opozicija predvođena predstavnicima CFS i KPJ, koje su usljed šestojanuarske diktature bile zabranjene.

- Skup je tadašnja vlast u više navrata zabranjivala, ali 26. juna 1936. godine velike kolone ljudi iz okolnih mjesta uputile su se ka Cetinju.

Na Belvederu ih je dočekao blok jakih vojno-žandarmerijskih snaga.

Nakon odustajanja demonstranata od daljeg prolaza prema Cetinju dolazi do incidenata, kada snage režima počinju da pucaju i lišavaju života šest demonstranata – saopšteno je iz Prijestonice.

R. D.

Novi autobusi na ulicama Podgorice

Sa polaganja cvijeća

Dan kad je tuga bila beskrajna je iz Rumunije stizala zahvalnost Crnoj Gori za požrtvovanje i solidarnost koji su učinili da tragedija turističkog autobusa ima broj i muku manje. Državljani Rumunije su često znali da naprave kolonu zaustavljenih automobila dok su oni sa ograde mosta „Grlo“ gledali surovost kanjona i stijena koji su „dočekali“ njihov autobus.

Prije dva dana, mjesto najveće saobraćajne drumske nesreće u Crnoj Gori obišli su Marta

Šćepanović, predsjednica Opštine Kolašin i Radu Gorincioi, otpravnik poslova u Ambasadi Rumunije u Crnoj Gori. Riječi su potvrdile kako je čovjekova nesreća moćna da ujedini, okupi, motiviše. Još jednom je konstatovana crnogorska urođenost da budu hrabri, požrtvovani, solidarni...

I sjećanje mora da traje. Kad uzmakne sjećanje, uzmiče i čovjek. U misiji nezaborava, most „Grlo“ će imati podršku u centru

Kolašina. Predsjednica Kolašina Marta Šćepanović je najavila da će na prvoj narednoj sjednici SO Kolašin inicirati donošenje odluke o podizanju spomen-obilježja u centru Kolašina, u znak sjećanja na poginule rumunske državljane. Kamen i slova zbog 23. juna 2013. godine kao trajna veza Crne Gore i Rumunije. Most „Grlo“ i centar Kolašina kao potvrda da nevolje treba da traju u sjećanju i pominjanju kako se nikada Dr. D. više ne bi ponovile.

Vuković: Ovo je samo prvi korak

PODGORICA - Novi autobusi od juče su na ulicama Podgorice, a do 5. jula vožnja njima biće besplatna.

- Ovo je samo prvi korak. Nastavljamo modernizaciju sistema javnog prevoza u našem gradu - poručio je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković.

Građani Podgorice imaju priliku danas da se upoznaju sa funkcionisanjem dvije nove linije – linijom 20 koja će saobraćati od salona Reno alijansa u Donjoj Gorici do mosta na Zeti u Rogamima i li-

nijom 21 koja će saobraćati od Bulevara Georija Žukova na Zabjelu do hotela ,,Balkan“ na Zlatici.

Drugi dan vikenda, kako je saopšteno iz Glavnog grada, počinje sa saobraćanjem linija 18 čija trasa je od Bulevara Miloša Rašovića na Tuškom putu do Univerizitetskog centra u Siti kvartu i linija 19 od reciklažnog dvorišta na Koniku do hotela ,,Resurs“ u Bloku VI, dok će od poneđeljka sve četiri linije saobraćati istovremeno, u skladu sa utvrđenim redom vožnje.

R. P.

Podgorica i Budva bile domaćini trećeg međunarodnog Cabrio Old Timer skupa

Sačuvani od zaborava

PODGORICA – U prethodna dva dana Podgorica i Budva bile su domaćini trećeg međunarodnog Cabrio Old Timer skupa, događaja koji je okupio brojne učesnike iz cijele Evrope.

Cabrio Old Time skup po prvi put je organizovan u Podgorici u petak, gdje su vlasnici kabriolet oldtajmera i započeli turneju po Crnoj Gori.

Posjetili su jedinstveni vinograd - Ćemovsko polje, jedan od najvećih i najljepših u Evropi i obišli podrum Šipčanik. Nakon posjete plantažama, vozila su se u koloni uputila ka hotelu ,,Podgorica“, jednom od najstarijih gradskih hotela, koji svojom autentičnošću, spojem kulture, arhitekture i nasljeđa, ali i gostoprimstvom, nikog od učesnika nije ostavio ravnodušnim. Glavni organizator trećeg međunarodnog Cabrio Old Timer skupa, Enriko Sforca kazao je da su po prvi put u Podgorici, te da je ovo bila prilika da steknu nova poznanstva.

- Glavni grad Crne Gore odlikuje idealna geografska pozicija i laka dostupnost, a krasi ga i puno specifičnosti, ima bogato kulturno nasljeđe, prirodne i arhi-

Interesovanje za oldtajmere u Budvi

Detalj iz Podgorice

tektonske atrakcije, te vjerujem da ću uskoro opet posjetiti Podgoricu – kazao je Sforza.

Iz TO Podgorice zadovoljni su što je glavni grad prepoznat i kao destinacija za Old Timer skupove.

- Podgoricu karakterišu mnoge prirod-

ne, saobraćajne, infrastrukturne i druge povoljnosti, koje pogoduju razvoju različitih vidova turističke ponude, a kao grad koji nema izraženu sezonalnost, zaista je idealno mjesto za organizaciju ovakvih i sličnih događaja – saopštili su iz TOP.

Turneja je nastavljena u Budvi, a na skupu na kojem je bilo sabrano oko četrdeset učesnika mogla su se vidjeti vozila marki ,,porše“, ,,ferari“, ,,mercedes“, ali i „buba“ i „golf“, među kojima nije bilo mlađeg od 1992. godine.

Ljubitelji oldtajmera imali su priliku da uživaju u ovoj nesvakidašnjoj „izložbi“ a automobili su bili parkirani na trgu ispred Starog grada i Svetog Stefana odakle se kolona uputila ka Petrovcu gdje su oldtajmeri bili parkirani na šetalištu ispred restorana „Katič“.

Iva Bajković iz TO Budva istakla je da je riječ o posebnom događaju za grad, jer izložbe ovog tipa imaju veliki turistički potencijal . Jakiša Vranješ, učesnik oldtajmer relija iz Hrvatske, kazao je da je ljubav prema oldtajmer automobilima nešto posebno, kao i da godišnje posjeti oko petnaest ovakvih skupova.

- Uglavnom su to skupovi u regionu, odnosno na prostoru bivše Jugoslavije i volim da učestvujem na njima i budem gost i kod vas u Crnoj Gori i Budvi – rekao je Vranješ. Ž. Z.

16

Arena

Vaterpolo

Crnogorski vaterpolisti lako savl

Egzibici

Ostrvo Margaret

Tabla s imenom Alfreda Hajoša

Ostrvo Margaret – zeleni raj i dom vaterpolo svetilišta Sve što treba domaćem rekreativcu ili turisti sportskog stila života u Budimpešti može da pronađe na jednom mjestu – ostrvu Margaret ili Margitsigetu, kako se kaže na mađarskom jeziku.

Ostrvo Margaret je najveća zelena oaza Budimpešte, pravi raj u ,,zagrljaju“ Dunava, dug dva i po kilometra, širok 500 metara.

Prostire se između mosta Margaret na jugu i Arpad na sjeveru.

Ko je makar jednom bio u glavnom gradu Mađarske, čuo je i vjerovatno posjetio Margaretino ostrvo, ne samo rekreacijski centar, već i važno vjersko središte iz srednjeg vijeka, u što se lako uvjeri svaki posjetilac.

Ostrvo je prije 14. vijeka imalo zanimljiv naziv – Insula Leporum, odnosno Ostrvo zečeva. ,,Margitsiget“, naravno, nije uvijek izgledao kao danas – nastao je spajanjem tri ostrva krajem 19. vijeka, kako bi se kontrolisao tok Dunava, a zbog sprečavanja poplava povećana je i njegova nadmorska visina (sa 102,5 na 104,85 metara).

Ostrvo je ime po Svetoj Margareti (1242-1270) dobilo u 14. vijeku. Margareta je bila kćerka tadašnjeg vladara Bela četvrtog od Mađarske, a živjela je u dominikanskom samostanu na ostrvu.

Među istorijskim spomenima na Margaretu nalaze se ruševine crkava i samostana iz perioda od 12. do 13. stoljeća.

Margaret ostrvo je za javni vrt proglašen 1908. godine, a tokom Drugog svjetskog rata i opsade Budimpešte bilo je poprište žestokih borbi.

Mađarske i njemačke jedinice dugo su sprečavale prodor sovjetskih trupa čamcima, sve dok – kako se navodi u istorijskim spisima – led na rijeci jedne januarske noći nije bio dovoljno ,,gust“ da je nekoliko sovjetskih jedinica

Bazen Alfred Hajoš

Muzička fontana

N. KOSTIĆ

THECROWDEDPLANET.COM

ZAPIS IZ BUDIMPEŠTE

Neđelja, 26. jun 2022.

Lik Tibora Benedeka kod ulaza u glavni bazen

Za Arenu iz Budimpešte:

Neđeljko KOSTIĆ moglo proći pješice, uhvativši neprijateljske snage na spavanju.

OAZA MIRA Kakvo je danas ostrvo Margaret, simbol spajanja Budima i Pešte, o čemu svjedoči i spomenik?

Ulaz automobila ograničen je duže od 40 godina, dozvoljena je samo jedna autobuska linija, a i taksi vozila ne mogu baš svuda.

Opravdano - jer bi gust saobraćaj pokvario idilu koje nudi Margitsiget, gdje možete da iznajmite bicikla, trotinete, električna vozila nalik manjim kočijama...

U bilo koje doba dana na ostrvu boravi veliki broj rekreativaca i sportista - i mladih i starijih, porodica koje imaju ,,bezbroj“ mogućnosti da provedu savršeno jutro ili popodne. Gdje god se okrenete – zelenilo i mir.

VIŠE BAZENA NEGO U CIJELOJ CRNOJ GORI

Na ostrvu se nalazi vodeni park Palatinuš, najveći plivački kompleks na otvorenom u Budimpešti, kao i bazen ,,Alfred Hajoš“, na kojem se igraju mečevi aktuelnog Svjetskog prvenstva. ,,Alfred Hajoš“ je pravo vaterpolo svetilište, svjetski centar ovog sporta, nazvan po prvom olimpijskom šampionu kojeg je Mađarska imala (osvojio zlato u plivanju).

Kompleks sadrži osam zatvorenih i otvorenih bazena, više nego što ih ima cijela Crna Gora! U Budimpešti ih je ukupno više od 100, koliko kod nas nema profesionalnih vaterpolista.

Tik do službenog ulaza na glavni bazen dominira slika sa likom Tibora Benedeka, legendarnog vaterpoliste i selektora Mađarske, koji je

preminuo u junu 2020, u 48. godini.

Mađari s velikim poštovanjem izgovaraju njegovo ime, i ne samo njegovo – jer vaterpolo je ovdje više od sporta. Od Mađarske, konkretno Budimpešte, Margitsigeta i ,,Alfred Hajoša“ ne postoji bolja i ljepša lokacija za organizaciju velikih takmičenja u jednom od najstarijih olimpijskih sportova.

Ostrvo Margaret ima i teniski stadion i atletski centar, te tartan stazu dužine 5,35 kilometara, izuzetno popularnu među lokalnim stanovništvom i turistima.

Posjetioci mogu da vide i termalne banje, manji zoološki vrt, a posebna atrakcija tokom ljetnjih noći je Muzička fontana sa svojim zvučnim i svjetlosnim efektima. Kao i Vodeni toranj, pod zaštitom je N. KOSTIĆ Uneska.

Crna Gora je odradila jači trening protiv Brazila, raspucala se protiv ,,karioka“ (20:5) i odbranila drugo mjesto u A grupi Svjetskog prvenstva, iza Mađarske koja ide direktno u četvrtfinale.

Naši vaterpolisti će za mjesto među osam igrati s Japanom, koji je bio trećeplasirani u grupi B, gdje je prvu poziciju zauzela Grčka, ispred Hrvatske.

Podrška ,,ajkulama“ s tribina Crnogorski vaterpolisti imaju podršku s tribina na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti.

Grupa studenata bodrila je ,,ajkule“ i u pobjedi nad Brazilom.

,,Ajkule“ su se protiv ,,karioka“ zagrijale za duel s azijskom selekcijom, gdje će takođe biti veliki favoriti, mada ne u mjeri kao protiv vaterpolista iz zemlje sambe, kafe i fudbala.

Bila bi senzacija da selekcija Vladimira Gojkovića ne dođe do okršaja sa Španijom, jednim od favorita za medalju.

Crna Gora nijednog trenutka nije dala nadu Brazilcima da bi mogli da naprave senzaciju na bazenu ,,Alfred Hajoš“.

Iskoristila je prva tri napada s igračem više, a prvu četvrtinu završila prednošću od 4:0.

Brazilci su do prvog pogotka stigli poslije osam i po minuta, a zanimljivo da su prvih osam golova naše selekcije postigli različiti igrači.

Dušan Matković se ,,ponovio“ za vođstvo od 9:1, četvrtinu je zaključio Marko Mršić preciznim udarcem iz peterca (10:2), dok je uoči posljednje četvrtine bilo 17:2 – u finišu trećeg perioda, u kojoj je bilo 7:0 za Crnu Goru, Dejan Lazović odbranio je peterac Gustavu Gimaraešu.

Završna četvrtina bila je

Arena

Neđelja, 26. jun 2022.

Vaterpolo

17

ladali Brazil u posljednjem kolu A grupe Svjetskog prvenstva

Treba razmišljati samo o Japanu

OSMINA FINALA PONEĐELJAK 14.00 – Crna Gora – Japan 15.30 – Gruzija – Hrvatska 17.00 – Italija – Australija 18.30 – J. Afrika – SAD

ČETVRTFINALE

Veljko Uskoković bivši kapiten „ajkula“

SRIJEDA Mađarska – Italija/Australija Grčka – SAD/J. Afrika Španija – Crna Gora/Japan Srbija – Gruzija/Hrvatska

KONAČNE TABELE GRUPA A 1. KOLO Brazil – Gruzija Mađarska – Crna Gora

10:14 12:8

2. KOLO Gruzija – Crna Gora Mađarska – Brazil

9:10 20:6

3. KOLO Crna Gora - Brazil Mađarska - Gruzija

5:20 18:14

1. Mađarska 3. Crna Gora 2. Gruzija 4. Brazil

Uroš Vučurović postigao je tri pogotka u rutinskoj pobjedi nad Brazilom.

– Bila je ovo prilika da podignemo igru na viši nivo, da se spremimo za ono što nas čeka u osmini finala. Na redu je Japan koji mora da se shvati ozbiljno, u pitanju je tim koji pliva odlično i ne smijemo da pravimo greške – kazao je Vučurović. ,,Ajkule“ su grupu završile s dvije pobjede – nad Gruzijom i Brazilom, i porazom od Mađarske.

– U prva dva meča smo imali veliki broj neiskorišćenih napada, protiv Brazila je bilo odrađivanje posla...

– Možemo da budemo zadovoljni i rezultatom i igrom jer je otvaranje meča bilo pravo, na način na koji smo željeli kako ne bismo doveli ništa u pitanje. Realizacija je u napadu bila bolja nego u prethodnom periodu, što je doprinijelo da

ANNA FEHER

VUČUROVIĆ: Japan mora da se shvati ozbiljno

3 3 3 3

3 2 1 0

0 0 0 0

0 1 2 3

50:28 38:26 37:38 21:54

6 4 2 0

GRUPA B 1. KOLO Njemačka - Japana Grčka - Hrvatska

11:12 8:8

2. KOLO Hrvatska - Njemačka Japan - Grčka

13:9 7:18

3. KOLO Japan-Hrvatska Grčka-Njemačka

13:21 16:8

1. Grčka 2. Hrvatska 3. Japan 4. Njemačka

3 3 3 3

2 2 1 0

1 1 0 0

0 0 2 2

42:23 42:30 32:50 28:41

5 5 2 0

GRUPA C 1. KOLO Južna Afrika – Italija

4:22

2. KOLO Španija – J. Afrika

28:2

3. KOLO Italija - Španija

drugačije. Imali smo prostora da vježbamo igrača više, ali i neke detalje u odbrani, jer ni ona u duelima sa Mađarskom sve izgleda lakše. Zalaganje je bilo pravo i sada se okrećemo osmini finala – rekao je selektor Vladimir Gojković.

U poneđeljak za ,,ajkule“ počinje ,,novo“ prvenstvo. Protiv Japanaca će trebati igra iz poraza od Mađarske, dok bi svi ,,crni minuti“ iz teške pobjede nad Gruzijom mogli da se obiju o glavu.

– Japanci imaju drugačiji stil, koji se sasvim razlikuje u odnosu na druge ekipe i moramo da se skoncentrišemo. Ako budemo fokusirani svih 32 minuta vjerujem da imamo prednost i da ćemo slaviti.

Jedan broj naših igrača nikada nije igrao protiv Japana i moraće da se prilagode. Biće sigurno u nekom momentu teško, ali treba da budemo disciplinovani od početka do kraja – istakao je Gojković.

i Gruzijom nije bila idealna – zaključio je Vučurović, jedini ljevoruki igrač u našoj selekciji.

5

takmičarskih mečeva odigrala je Crna Gora s Brazilom i u svakom od njih primila pet pogodaka

1. Španija 2. Italija 4. Južna Afrika 3. Kanada

12:14 2 2 2 0

2 1 0 0

0 0 0 0

0 1 2 0

42:14 34:18 6:50 0:0

4 2 0 0

GRUPA D 1. KOLO SAD – Srbija Australija – Kazahstan

13:17 10:4

2. KOLO Srbija – Australija Kazahstan – SAD

6:5 4:17

3. KOLO Kazahstan – Srbija SAD – Australija

3:22 14:9

1. Srbija 2. SAD 3. Australija 4. Kazahstan

3 3 3 3

3 2 1 0

0 0 0 0

0 1 2 3

Rano je razmišljati o četvrtfinalu, treba arhivirati posljednju utakmicu sa Brazilom. Rival je u posljednjem meču pokazao da je nedorastao, s druge strane mi smo odigrali zrelo, agresivno i angažovano u svim segmentima. To je nešto što hrabri, prije svega pristup. Treba razmišljati samo o osmini finala – samo o Japanu. Protivnik je takav da od starta ne staje. Igra izuzetno agresivan vaterpolo sa puno kretnji. Prima, ali i postiže puno golova. Siguran sam da smo ih već analizirali i vjerujem da će se tako igrači ponašati jer ovakav protivnik nije za potcjenjivanje. Japanci neće odustati od stila igre, a poznato je da uvijek nekoga iznenade. Imaju, zaista, čudan stil, mislim da niko ne igra tako. S druge strane, imaju i hendikep na poziciji centra – nemaju kvalitetnog igrača ili rješenje da opterete rivala. Ali, ono što dobro rade je agresivan presing. Nadam se da će naši igrači imati rješenja za kontre i polukontre i da će svesti igru što je više moguće na pozicionu. U takvom odnosu protivnik neće imati šta da traži.

Grupna faza je završena, tek sad slijedi ono pravo.

Mislim da nijanse odlučuju o kvalitetu osam do deset reprezentacija.

45:21 44:30 24:24 11:49

6 4 2 0

BAZEN: ,,Alfred Hajoš“ Gledalaca: 1.500.

Brazil

5

Igrač više: Brazil 8-3, Crna Gora 10-8 Peterci: Brazil 1 (0), Crna Gora 1 (1) Rezultat po četvrtinama:

(0:4, 2:6, 0:7, 3:3)

Crna Gora

20

BRAZIL

CRNA GORA

Barela ..................................(7 odbrana) Kabral ..........................................................Laserda...................................................... _ Kutinjo ....................................................... 1 Freitaš ........................................................ 1 Pedroso ......................................................Real ............................................................. 1 De Paula .....................................................Kjapini .........................................................Vizakre ...................................................... 1 Gimaraeš ...................................................Silva ............................................................ 1 Mendeš...................................................... _

Lazović ....... (10 odbrana i peterac) Mršić ....................................................2 (1) Vučurović ...............................................3 Averka ......................................................3 Čučković ..................................................1 Popadić ....................................................2 Radović ....................................................._ Đurđić .......................................................2 Perković ..................................................2 Banićević ................................................2 Matković .................................................3 Petković ....................................................Tešanović .................................................-

Selektor: Barbaro Dijaz

Selektor: Vladimir Gojković

MRŠIĆ: Više nemamo pravo na grešku Debitant na velikim takmičenjima Marko Mršić rekao je da je ključ pobjede nad Brazilom bio ozbiljni pristup.

– Fizički smo spremniji od Brazila, igrački svakako bolji, i spremili smo se bili tako da nije moglo da bude problema. Ušli smo maksimalno ozbiljno, s poštovanjem prema rivalu, što nas

Sudije: Kerni (Australija) i Ome (Njemačka)

je dovelo do toga da meč rutinski riješimo u svoju korist – kazao je Marko Mršić.

Put do četvrtfinala s Španijom vodi preko Japana.

– Neće biti nimalo lako s Japancima, počinje nokaut runda i moramo biti maksimalno koncentrisani. Više nemamo pravo na grešku – dodao je Mršić.

ANNA FEHER

ZAGRIJAVANJE PRED OSMINU FINALA: Konstantin Averka

ANNA FEHER

cija pred Japan

Iz mog ugla

18

Arena

Sportski miks

Neđelja, 26. jun 2022.

Svečanom ceremonijom otvaranja počele 19. Mediteranske igre u Oranu

PODGORICA – Svečanom ceremonijom otvaranja sinoć su u alžirskom Oranu zvanično počele 19. Mediteranske igre.

Jedriličar Milivoj Dukić predvodio je našu ekspediciju na otvaranju – našem trostrukom učesniku na Olimpijskim igrama pripala je čast da nosi crnogorsku zastavu.

Crnogorski nacionalni tim brojaće 30 takmičara u osam sportova, a osim vaterpolista i jedriličara (Dukić i Ilija Marković) nastupaće boćari (Miroslav Petković, Gracija Stjepčević, Nenad Ranković, Nina Boljević), atletičari (Marija Vuković, Danijel Furtula, Tomaš Đurović), bokseri (Petar Marčić, Stefan Savković, Bojana Gojković), džudistkinja (Jovana Peković), karatisti (Nikola Malović, Jelena Jovanović) i tekvondisti (Zinedin Bećović, Jelena Peruničić).

Na obali Mediterana prije dva dana su premijerno pobjedom nad Francuskom startovali vaterpolisti (juniori). Danas (13

COK

Očekujemo medalje Naš tim u Oranu

sati) mlade igrače očekuje novi duel sa Portugalom.

– Imali smo mali grč u prvoj utakmici, što je razumljivo jer su momci prvi put na ovakvom takmičenju. Mislim da smo protiv Francuza dobro igrali i nadam se da ćemo u nastavku podizati formu i igrati sve bolje – kazao je trener Milan Ćirović.

Veliku radost u Peskari, na debitantskom nastupu, Crnoj Gori donio je boćar Petković.

Tada je osvojio zlatno, a u Mersinu bronzanoCOK odličje.

– U dobroj smo formi. Liga je u toku, potpuno smo spremni i nadam se da ćemo u Alžiru doći do medalje. Lično vjerujem da mogu osvojiti i treću na Mediteranskim igrama. Kon-

kurencija je skoro kao na Svjetskom prvenstvu, sve zemlje Mediterana koje se bave boćanjem su tu. U stvari, najjače na svijetu – kazao je Petković.

Najmlađi član našeg tima, 18-godišnji Stjepčević se nada plasmanu među osam, a onda…

– U dobroj sam formi, a konkurencija je jaka. Nadam se plasmanu među osam, a onda

vjerujem i u borbu za jednu od medalja. Nadam se da ću opravdati poziv selektora jer sam dobio veliku čast da nastupam na MI – kazao je mladi boćar.

Ranković vjeruje da Crna Gora, pojačana mladim takmičarem, može u brzinskim disciplinama napravti uspjeh.

– Jedva čekamo početak takmi-

Bokseri dobili rivale Bojana Gojković (-54) je slobodna u 1. kolu, u 2. će boksovati protiv pobjednice meča Nikolina Ćaćić (Hrvatska) – Sirina Šarabi (Italija). Ćaćić je srebrna sa EP i SP za mlade, učesnica OI u Tokiju.

Protivnik Stefana Savkovića (-69) u 1. kolu je Rafail Pafios sa Kipra.

Petar Marčić (-81) biće Slobodan na startu, a u 2. kolu boksovaće protiv pobjednika meča Damir Plantić (Hrvatska) – Abdelrahman Abdelgavad (Egipat). čenja. Odradili smo nekoliko treninga, prilagođavamo se uslovima i nadam se da ćemo ostvariti zapažene rezultate.

Bez pritiska Nina Boljević gleda na predstojeću obavezu u Oranu.

– Dobila sam poziv od trenera da učestvujem na MI. Ne želim sebi da stvaram dodatni pritisak, već da steknem iskustvo za naredne igre.

Od boksera prvi u ring će danas Savković, a sjutra A. M. Gojković i Marčić.

IHF

Petar Popović svjestan snage prvog od dva rivala u trećem ,,prozoru“ kvalifikacija za Mundobasket

PODGORICA – Zbog duge i naporne sezone u dresu Budućnosti, Petar Popović se u četvrtak priključio pripremama košarkaške reprezentacije, koja se u Podgorici sprema za posljednji „prozor“ prve runde kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo i mečeve sa Francuskom kod kuće, te Portugalom u gostima.

– Poslije dvije-tri nedjelje pauze, a ima i onih koji su odmarali i po mjesec, sigurno se nije lako vratiti u ritam za desetak dana i biti spreman za utakmice. Ali, to nam je, što nam je.

Kompletiramo se polako i daćemo sve od sebe da svaki dan iskoristimo maksimalno kako bismo što spremniji dočekali prvu utakmicu sa Francuskom.

A onda ćemo da vidimo kako će to ići dalje – kaže bek naše reprezentacije, nakon kojeg su se posljednji priključili novi naturalizovani stranac Džona Radebau i Fedor Žugić, dok u ponedjeljak treba još da počne sa treninzima Nikola Ivanović.

Iako je prvi rival Francuska, 1. jula u „Morači“, čini se da je glavna „meta“, ipak, Portugal, 4. jula u gostima, jer je to veća šansa za pobjedu i dodatni bod koji se prenosi u nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

– Svaku utakmicu treba iskoristiti, iako je situacija specifična.

Teško je da se bavimo nekim kalkulacijama u smislu šta nam je bitnije, iako je, sigurno, bitniji Portugal. Ponavljam, mislim da i meč sa Francuskom treba da iskoristimo da odigramo što bolje i probamo da iznenadimo.

Francuska je kvalitetom, vjerovatno, iznad nas, ali su i njihovi

M. BABOVIĆ

Nije normalno prijetiti Francuzima, ali daćemo sve od sebe da ih iznenadimo

Čekam, niko me nije zvao Petru Popoviću je istekao ugovor u Budućnosti. Kako kaže, niko ga još nije zvao iz podgoričkog kluba, niti iz Cedevita Olimpije, kako se spekulisalo u medijima.

– Čekam. Nema nikakvih novosti, mene niko nije zvao direktno i konkretno nešto da me pita, niti da mi ponudi. Još je rano, još je jun, neke lige su se završile tek ili se završavaju. Što se mene tiče, nijesam u nekoj žurbi, čekam i nadam se da će biti nešto dobro za mene – rekao je Popović.

Na pitanje da li bi više volio da ostane u Budućnosti ili da promijeni sredinu, Popović je odgovorio: – Pomiješana su osjećanja. Imam želja i ovakvih i onakvih, ali ne bih sad o tome, to držim za sebe i ljude koji su mi baš bliski, i volio bih da tako ostane – dodao je 25-godišnji Cetinjanin, koji je proteklih šest sezona nosio dres Budućnosti.

igrači imali pauzu po završetku duge i naporne sezone, i sigurno je da ni oni nijesu u nekom najsjajnijem momentu. Mi ćemo, svakako, probati da iskoristimo svaku šansu koju nam oni pruže – dodaje Popović.

Popović ističe da se osjeća solidno, jer je odmorio desetak dana.

– Stvarno je bila duga sezona, psihički i fizički naporna. Polako ulazim u neki ritam, iako se

nije lako prebaciti iz stanja odmora u sistem rada, pogotovo ovih utakmica koje brzo dolaze.

Ali, svi zajedno se trudimo, nadam se da će biti dobro.

Crna Gora je prošle godine odigrala dva izjednačena meča, koje su „trikolori“ dobili tijesno u finišu.

– Mislim da je sada sve drugačije. Drugačiji je i sastav, drugačiji je i momenat. Sa njima smo

igrali u toku sezonu, kada smo svi bili na vrhuncu forme. Sad je priča za sebe, mislim da i nije normalno prijetiti Francuzima.

Ali, daćemo sve od sebe, a vidjećemo u petak za šta će to biti dovoljno.

Za razliku od prethodnih akcija, za predstojeća dva meča će selektor Boško Radović imati na raspolaganju samo jednog klasičnog centra, Zorana Nikolića.

– To sigurno može da bude problem. Mi smo se i u prethodnim „prozorima“ dosta oslanjali na visoke igrače. Ovoga puta nije tako, ali mislim da i to može da ima neke koristi za nas. Okrenućemo se igri sa nižom petorkom, a tu je Nemanja Radović koji može da „raširi“ teren. Mislim da to može da bude neka prednost, ako budemo znali da je iskoristimo. Činjenica je da je uvijek lijepo igrati kada smo svi na okupu, ali sada nema mjesta žaljenju, sa ovim što imamo probaćemo da izvučemo maksimum, odigramo dobro i ostvarimo naš cilj iz ove dvije utakmice.

Pored kvalifikacija za Mundobasket, crnogorske košarkaše ovog ljeta očekuje i Evropsko prvenstvo, u prvoj polovini septembra.

– Evropsko prvenstvo je daleko, mislim da ovo sad treba da odradimo maksimalno dobro, da sačuvamo tijela i izbjegnemo povrede. A nakon „prozora“ u kvalifikacijama za SP, biće nekoliko nedjelja za odmor i organizaciju priprema. Desi se da misli odlutaju na taj septembar i Eurobasket, ali ima još nešto više od dva mjeseca do tada – zaključio je Popović.

S. J.

Naše juniorke izborile glavnu rundu na Svjetskom prvenstvu u rukometu

Sa dva trijumfa stigle do cilja Crna Gora 29 (13) Italija 22 (11) LAŠKO – Dvorana: ,,Tri Lilije“.

Gledalaca: 100. Sudije: Faraj i Taki (Kuvajt). Isključenja: Crna Gora 6, Italija 2 minuta.

Sedmerci: Crna Gora 3 (3), Italija: 2 (1).

CRNA GORA: J. Kadović (3 odbrane), Vujisić (14 odbrana), A. Marsenić, Anđušić, Mehmedović 2, G. Marsenić 2, Radović 4, N. Kadović 6, Pejović 1, Gugač 1, Đurović, Zečević 1, Popović 1, Krivokapić 3, Racković, Novović 2.

ITALIJA: Di Điunđo (dvije odbrane), Kabrini (10 odbrana), Ponti, Gozi 1, B. Egianruva 8, Fabo 1, Manojlović 4, Ijami 2, Đirlanda 1, Notariani,

Gislimberti 2, S. Egianruva 1, Poda, Menegini 2, Mangone, Rosomando.

Rukometašice Crne Gore na juniorskom prvenstvu svijeta ostvarile su drugu pobjedu i iz grupe C sa druge pozicije (iza Danske) nastaviće takmičenje u grupi 2.

To je i bio cilj stručnog štaba na čelu sa Igorom Markovićem i mladih igračica koje su nakon startnog poraza od skandinavske ekipe nanizale dva trijumfa (Argentina i Italija) i u mnogo dobrom raspoloženju čekaju glavnu rundu SP. Za juniorke nema predaha – već večers (20.30 sati) će igrati sa Francuskom (najbolja iz grupe D), a dva dana kasnije i sa Norveškom (2. u grupi D).

Sve utakmice Crnogorke će A. M. igrati u Celju.

Neđelja, 26. jun 2022.

Arena

Sportski miks

Fudbaleri Petrovca treniraju duž Jadrana do polaska na Zlatibor

Crnogorski šampion igraće u grupi 10

Breznica domaćin turnira Lige šampiona PODGORICA – ŽFK Breznica igraće u grupi 10 prve runde kvalifikacija za Ligu šampiona, odlučeno je na žrijebu u Nionu.

Osim predstavnika Crne Gore, u grupi će se naći Spartak Mijava iz Slovačke i albanska Vlaznija.

Zbog najboljeg rankinga, Vlaznija će za plasman u narednu rundu igrati sa boljim iz duela Breznice i Spartaka.

Domaćin mini-turnira, koji se igra 18. i 21. avgusta, jeste R. P. Breznica.

Lambulić: Tim po mjeri i ukusu Mnogo promjena u Petrovcu tokom priprema za novu sezonu.

Novi je trener, angažovano je devet pojačanja, ambicije su evropske…

Primorski prvoligaš napravio je ozbiljan posao u ljetnjem prelaznom roku i mogao bi da pomrsi račune najboljim domaćim timovima.

Klub sa Jadrana krenuo je ambiciozno, a na šefu stručnog štaba Mladenu Lambuliću je da tokom priprema posloži ekipu.

– Imam tim po mjeri i ukusu.

Jako sam zadovoljan. Kvalitet je tu, ali idemo polako. Nećemo se razmetati velikim riječima. Na nama je da radimo i spremimo se za početak lige.

Iza nas je desetak treninga, nešto što obećava. Cilj je da se umiješamo u trku za Evropu,

EVROPSKE AMBICIJE: Lambulić sa igračima

ali sve redom – rekao je Lambulić.

Na stadion pod Malim brdom

stigli su Rodrigo Faust, Mendi, Brazilac Augusto, Igor Zonjić…

– Doveli smo kvalitetne igrače. Uz one koji su ostali – vjerujem da ćemo napraviti pra-

Kondicioni trener Nikola Vukčević brine o pripremi fudbalera Budućnosti

Pohvala za profesionalizam Fudbaleri Budućnosti imali su kratak predah od kraja prošle sezone do početka priprema za novu takmičarsku godinu.

Jedriličari Crne Gore otputovali na SP

Spremni za izazov PODGORICA – Jedriličarska reprezentacija Crne Gore u klasi Optimist u sastavu Vanja Strahinja, Marin Čižek, Aleksa Roganović, Marko Vujović i trener Radivoje Popović krenuli su na Svjetsko prvenstvo u turski Bodrum, koje sjutra počinje.

Istovremeno, Milivoj Dukić i Ilija Marković će sjutra početi borbe na Mediteranskim igrama u olimpijskoj klasi ILCA 7, dok će Nikola Golubović uče-

stvovati na Evropskom prvenstvu za mlade u klasi ILCA 6. Šampionat počinje 29. juna u Solunu.

Kompletan tim koji će predstavljati Crnu Goru na Svjetskom prvenstvu u Turskoj čine članovi Jedriličarskog kluba Lahor iz Kotora.

Svjetsko prvenstvo počinje u ponedjeljak, a mladi jedriličari iz Crne Gore odmjeriće snage sa 280 vršnjaka iz 62 države planete.

R. P.

Neki nijesu odmarali uopšte, budući da su imali obaveze u reprezentativnim selekcijama.

Utoliko je i zahtjevniji posao za kondicionog trenera Nikolu Vukčevića, koji je prethodnih dana na Zlatiboru dizao ekipu fizički i psihološki za obaveze na evropskoj sceni.

– Pripreme se definitivno razlikuju od standardnih zbog tog kratkog vremena za odmor.

Ako znamo da nivo motoričkih sposobnosti ne može da opadne za tako kratak period od kraja sezone, onda više pažnje treba da obratimo na psihološku pripremu – rekao je Vukčević za klupski sajt.

– Veliku pomoć, kao i tokom nekoliko prethodnih pripremnih perioda, imam od kolege Grbovića, funkcionišemo veoma dobro i zajedno planiramo sve do detalja.

Kondicioni trener Nikola Vukčević

Zbog specifičnosti pripremnog perioda vježbe snage nijesu dominantne, ali teretana – ekipno ili individualno – posjećena je od strane plavo-bijele družine na Zlatiboru. Međutim, od teretane sve i da hoće da „pobjegnu“ – ne mogu, jer je često „projektovana“ na terenu.

– Nivo motoričkih sposobnosti je, kao što sam već rekao, na dobrom nivou, tako da šefu ostaje veći prostor za uigravanje tima.

Znam da igračima nije bilo lako

Treća grupa Evropske zone Dejvis kupa

Crnogorski teniseri su u Ulcinju, u odlučujućem meču za opstanak, pobijedili Jermeniju

3:0. Vođstvo crnogorskoj selekciji donio je Petar Jovanović, koji je savladao Sedraka Kahatrijana 2:0 (6:0 i 6:2).

Pitanje pobjednika i opstanka riješeno je nakon drugog meča u kojem je Mihael Avetisijan, zbog povrede, u prvom setu predao meč Rezartu Cunguu.

vu priču. Očekujem dobru igru i rezultate. Do tada nas čeka mnogo posla. Dosta je novajlija i trebaće vremana da dostignemo željeni nivo. Sa nekim momcima sam radio prošle godine u Jezeru i oni znaju moj sistem. Raduje me što su to prihvatili i fudbaleri koje sam zatekao u Petrovcu.

Uprava je obezbijedila sve što je neophodno, a na nama je da vratimo učinkom na terenu – ističe Lambulić. ,,Nebo-plavi“ su formirali roster, mada nije isključeno da se u timu pojavi još neko lice.

– Recimo, 90 odsto će biti tako što se tiče pojačanja. Naravno, reagovaćemo ako se pojavi ekstra rješenje. Pokušaćemo eventualno da dovedemo i još jednog bonus igrača – poručio je iskusni stručnjak.

Petrovčani vježbaju duž jadranske obale, sve do Radanovića.

Uskoro odlaze na Zlatibor, gdje će odigrati tri prijateljske utakmice.

– Juče smo trenirali u Radanovićima i igrali između sebe.

Ozbiljnije testove imaćemo na Zlatiboru. Za 16. jul planiramo generalnu probu pred prvenstvo. Čini da vremena ima dovoljno, ali u suštini pripreme nijesu preduge. Moramo svaki dan da iskoristimo na najbolji način. Vjerujem da ćemo biti spremni za premijeru protiv Arsenala – zaključio je Lambulić.

D. K. dobio čestitke i podršku za dalji rad od Uefinih eksperata za fitnes – poručio je nekadašnji đak omladinske škole ,,plavih“, a kasnije prvotimac Iskre i Titograda, italijanskih klubova Potence i Pićerna, te član U20 selekcije Crne Gore.

– Ako već moram da izdvojim najveće profesionalce, to su definitivno Miomir Đuričković i Vladan Adžić, dok najviše zabušava Igor Ivanović, koji opet uradi sve maksimalno kvalitetno. To je ta radna etika koju imaju naši igrači.

Temeljnost, posvećenost, kvalitetan rad i profesionalizam nijesu prošli nezapaženo – Vukčević je nedavno dobio poziv selektora Miodraga Radulovića da bude kondicioni trener u njegovom stručnom štabu u reprezentaciji Crne Gore.

– Budućnost mi je dala sve, a ja se trudim da joj svakog dana to vraćam. Poslije pet godina i pet trofeja, poziv selektora Radulovića je stigao kao nagrada za sav rad i trud u prethodnom periodu. Biti dio stručnog štaba ,,A selekcije“ za mene predstavlja veliku čast i zadovoljstvo, ali isto tako i obavezu da se dalje edukujem i usavršavam – zaključio je Vukčević.

D. K.

Četvrti seminar polaznika za UEFA ,,Pro“ licencu

Struka ima riječ

Crnogorski teniseri izborili opstanak PODGORICA – Teniska reprezentacija Crne Gore pobijedila je Jermeniju 3:0 i izborila opstanak u trećoj grupi Evropske zone Dejvis kupa.

da odmah krenu sa radom poslije kratkog odmora, ali to je život profesionalca – poručio je trideset dvogodišnji Vukčević, koji je sa „plavima“ osvojio pet trofeja – dvije titule i tri kupa.

Ko je najveći profesionalac među igračima Budućnosti?

– Profesionalizam u našem klubu je unazad nekoliko godina na veoma velikom nivou, a to sam imao priliku da prezentujem na Uefinom fitnes seminaru u Kopenhagenu gdje sam

19

PODGORICA – Četvrti semestar IV generacije polaznika za sticanje UEFA ,,Pro“ licence počeo je na Zlatiboru u organizaciji Centra za edukaciju trenera Fudbalskog saveza Crne Gore.

Cungu je do prekida vodio 5:2.

U duelu dublova Jovanović i Danilo Raičević savladali su Kahatrijana i Henrika Nikogosijana 2:0 (6:1 i 6:2).

Crnogorski teniseri takmičenje u grupi završili su na posljednjem mjestu sa sva tri poraza i bili primorani da protiv Jermenije igraju za opstanak.

R. P.

Polaznici četvrte generacije, njih 20, boraviće do 29. juna u planinskom centru poznatom kao destinacija za ljetnje pripreme.

Raspoređeni u mini-grupe, od kojih svaka ima svog mentora, kandidati za ,,Pro“ licencu na dnevnoj bazi imaće prezentacije, praktičan rad na terenu i panel diskusije sa gostima.

Takođe, planirano je prisustvo nekim od utakmica crnogorskih klubova koji su na pripremama na Zlatiboru.

R. P.

20 Marketing

Neđelja, 26. jun 2022.

Feljton

Neđelja, 26. jun 2022.

21

10.

NEKOLIKO RIJEČI O PODGORIČKIM ZAGONETKAMA

Božidar Vuković pominje podgorički Manastir Sv. Đorđa » Piše: Slobodan ČUKIĆ Na Vranjinskom ugovoru iz 1455. godine navedeno je pedesetak „katuna“ s područja Zetske ravnice i okolnih brda, kako ih naziva i sami Stefanica Crnojević. Riječ „katun“ je u tom kontekstu imao značenje „samoupravne seoske opštine“. Među „katunima“ su, osim Podgorice, navedeni i njeni susjedi Grude, Kakarići i Dajbabe, koji danas spadaju u šire gradsko područje Podgorice. Svaki „katun“ je imao svoje područje. Dokumenti svjedoče da se područje Gruda u tom dobu dodirivalo s područjem Podgorice. O tome govori povelja iz doba Ivana Crnojevića, kojom se utvrđuje „međa Grudska s Podgoričani“. Granica je išla „najprvo počelo u Vrela i otole preko polja u Lisicu, a otole preko polja u Troje grude, a otole na Gomilicu. Ot gomile u Žrvanj i otole u Radojev studenac“ (Božidar Šekularac, Crnogorski anali ili Cetinjski ljetopis, Cetinje, 1996, 113).

Ovdje se pod Vrelima bez sumnje misli na Vrela Ribnička.

Ostali toponimi (Lisica, Troje grude, Gomilica, Žrvanj, Radojev studenac) su prekriveni velom tame. Izvjesno je da se Lisica nalazila na ravnom prostoru jer se do nje stizalo poljem i od nje takođe nastavljalo poljem ka Troje grudama.

Bilo je to najvjerovatnije na prostoru današnjeg Konika.

Moguće je da se iza toponima Troje grude krila grupacija tri zemljana tumula, koje je narod nazivao grudicama ili grudama, a kojih je inače u proteklim stoljećima bilo mnogo više nego danas.

MEĐA S DAJBABAMA

Osim međe Podgorice i Gruda, imamo i podatak iz druge polovine 15. stoljeća o „međi Dajbapskoj sa podgoričke strane“ – koji nam daje jasnu sliku o

Božidar Vuković u drugom testamentu, sačinjenom 1539. godine, ostavlja i deset dukata „za izgradnju podgoričkog manastira Svetog Đorđa“. Odmah iza toga stoji da svešteniku popu Radiču ostavlja jedan felon od fustanja, jedan stihar za služenje liturgije, jedan Minej, jedan Oktoih, jedan Misal i jedan Panegirik

Ilija Zlatičanin

Detalj iz Pazničnog mineja Božidara Vukovića

protezanju podgoričke teritorije prema jugozapadu. Kaže se da granica Dajbaba i Podgorice počinje na obali Morače preko puta lješkopoljskog Kolovrata. Kolovrat i danas nosi to ime i nalazi se u podnožju lješkopoljske Gorice. Međa je od obale Morače vodila preko Dahne ka Dajbapskoj gori i uz goru „povrh Teklice povrh Zrnosijeka i povrh Gornje Zelenikovice, suprotiv Zelenikovice na veliki put“ (Crnogorski anali ili Cetinjski ljetopis, 113).

Toponime Zrnosijek i Zelenikovica nalazimo i danas u izmijenjenom obliku.

Zahvaljujući ovome, znamo da se podgorička teritorija u drugoj polovini 15. stoljeća protezala od Vrela Ribničkih na istoku do Dajbapske gore na jugozapadu, zahvatajući brdo Goricu i Đuliće – mjesto u kome je rođen Božidar Vuković.

KNJIGE

Početni period Vukovićevog života prekriven je neprozirnim velom. Ipak imamo jedan dragocjeni podatak. Sami Vuković u Zborniku za putnike, štampanom 1536. u Veneciji, otkriva da je u mladosti žarko žudio za „božanskim knjigama“. Ovo ponavlja i u Prazničnom mineju iz 1536. godine: „Osjećah od mladosti svoje čežnju i ljubav prema božanstvenim knjigama“. To pominje i u Oktoihu Petoglasniku iz 1536. godine – „odlučih se na ovo božansko djelo koje željeh još od svoje mladosti“.

Dakle, nema sumnje da je Vuković još kao mladić spadao u prosvijećene ljude onog vremena. A ukoliko prihvatimo da se rodio 1466. godine, jasno je da takvu svijest nije mogao razviti prije 1485-1490. godine.

Najprije će biti da se ta strast

rasplamsala pod uticajem Ivana Crnojevića, koji je u periodu 1480-1490. slao svog sina Đurađa na školovanje i najvjerovatnije preduzimao korake na osnivanju štamparije, a što je realizovao njegov prosvijećeni sin. Đurđe u knjigama štampanim na Cetinju između 1993-1996. govori o potrebi da se crkve opreme knjigama. Božidar Vuković u tom duhu, u Psaltiru, štampanom 1519. godine, kaže: „Stoga ... poželjeh od sveg srca da nadoknadim nedostatak knjiga za dušu korisnih, čiji je broj smanjen pljačkanjem i uništavanjem ismailićana...“ Slično piše i u Prazničnom mineju iz 1536. godine: „ ... vidjevši u posljednje vrijeme rušenje i uništavanje svetih crkava od jeretičkih naroda, i smanjenje božanskih knjiga, obretoh se zbog toga, u zapadnoj zemlji italijanskoj, u svjetski slavnom mjestu Veneciji ... (i) sakupih ... ono što će služiti prosvjećivanju i sjaju svetih crkava. Bog mi je pomogao da ispunim svoju želju“.

MANASTIR POD GORICOM

Osvrnućemo se i na jedno zagonetno mjesto iz Vukovićevog drugog testamenta, sačinjenog 1539. godine. Naš slavni štampar u njemu, pored ostalog, ostavlja deset dukata „za izgradnju podgoričkog

Crkva Sv. Đorđa pod Goricom, stari (istočni), u pozadini, novi (zapadni) dio

Manastira Svetog Đorđa“. Odmah iza toga dodaje da „svešteniku popu Radiču“ ostavlja „jedan felon od fustanja, koji neka bude dva lakta širok, i jedan stihar za služenje liturgije, jedan Minej, jedan Oktoih, jedan Misal i jedan Panegirik, koje stvari imaju da se čuvaju od nasljednika do nasljednika pomenutog sveštenika”.

Pada u oči da nije navedeno u kojoj je crkvi služio sveštenik Radič. Očito je da sastavljači dokumenta nijesu to smatrali neophodnim, budući da je pop Radič pomenut odmah nakon dara za izgradnju Manastira Sv. Đorđa. Ovakav redosljed testamentarnih stavki snažno ukazuje da je pop Radič bio direktno povezan sa Manastirom Sv. Đorđa, pa da je možda bio i njegov iguman.

Ali, pitanje je đe se uopšte mogao nalaziti taj podgorički Manastir, kome je Božidar Vuković zavještao pet knjiga?

Poznato je da Manastira Sv. Đorđa nema na tlu današnje Podgorice. Nema ga u narodnom pamćenju i predanju, što je vrlo zagonetno. Ipak, kako ćemo se odmah uvjeriti, Vukovićev pomen ovog podgoričkog crkvenog središta nije greška. O postojanju tog podgoričkog manastira svjedoči jedan dokument iz 18. vijeka. U pismu od 21 juna/ 2. jula 1745. godine, koje je „opština podgorička Manastira Svetog Đorđa“ uputila ruskom poslaniku u Carigradu Alekseju Vešnjakovu, izražava se zahvalnost zbog

Manastira Sv. Đorđa nema na tlu današnje Podgorice. Ipak, Vukovićev pomen ovog crkvenog središta nije greška. O postojanju podgoričkog Manastira Svetog Đorđa svjedoči pismo od 21. juna/ 2. jula 1745. godine, koje je „opština podgorička Manastira Svetog Đorđa“ uputila ruskom poslaniku u Carigradu Alekseju Vešnjakovu, a u kojem se izražava zahvalnost zbog pomoći „za obnovu i ukrašavanje manastirske crkve“

Ilija Zlatičanin navodi da je Crkvu Svetog Đorđa 1761. godine opljačkala turska vojska nakon neuspjelog pohoda na Bjelopavliće. „Potučena Bećirova vojska, s bojnog polja, opljačkala je jedan dio sela Momišića, koji su blizu Podgorice. Zatim su opljačkali podgoričku crkvu, slomili zvono, pogubili kaluđere i opljačkali, pa izgorjeli ćeliju“ pomoći za obnovu i ukrašavanje manastirske crkve (Radoslav Raspopović, „Diplomatija Crne Gore 1711-1918“, Podgorica-Beograd, 1996, 49).

Ovaj podatak je u potpunosti vjerodostojan i ukazuje da je prethodno došlo do komunikacije sa ruskim poslanikom, i da mu je tom prilikom ukazano na potrebu da se u Podgorici popravi „manastirska crkva“.

Jedini mogući zaključak je da se Manastir Svetog Đorđa nalazio pod Goricom, odnosno, da je Crkva Svetog Đorđa nekada bila u sklopu tog manastira.

Da je ova tvrdnja validna, potvrđuju bilješke Ilije Zlatičanina koji je zapisao mnoge dragocjene podatke iz 19. stoljeća. Ovaj podgorički hroničar pored ostalog navodi da je Crkvu Svetog Đorđa 1761. godine opljačkala vojska Bećir-bega Osmanagića nakon neuspjelog pohoda na Bjelopavliće. „Potučena Bećirova vojska, s bojnog polja, opljačkala je jedan dio sela Momišića, koji su blizu Podgorice. Zatim su opljačkali podgoričku crkvu, slomili zvono, pogubili kaluđere i opljačkali, pa izgorjeli ćeliju“ (Ilija Zlatičanin, „Hronike“, Podgorica, 1999, 37). (Nastavlja se)

22

Horoskop

Neđelja, 26. jun 2022.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative. Tranzit prestaje u četvrtak u 14:53.

Đotiš bioritam (27. 6 - 3. 7) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www. poznatog đotiš astrologa Mladena soulmatestars.com/vedic-signs/calLubure, neophodno je da znate culate-your-vedic-sign, ili ako presideralnu poziciju Mjeseca! Samo uzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te dobrobit od Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne trannavedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog zite, već i periode kroz koje prolazi-

mo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

Mjesec je u fazi zamračenja u utorak od 2:22 do srijede u 4:52, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit prestaje u četvrtak u 14:53.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

NEDJELJA

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit prestaje u četvrtak u 14:53.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

NEDJELJA

Imaćete višak energije i bićete naro-

čito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit prestaje u četvrtak u 14:53.

PETAK I SUBOTA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit prestaje u četvrtak u 14:53.

PETAK I SUBOTA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

NEDJELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit prestaje u četvrtak u 14:53.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit prestaje u četvrtak u 14:53.

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

NEDJELJA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

NEDJELJA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit prestaje u četvrtak u 14:53.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

NEDJELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima

Mjesec u Strijelcu Ponedjeljak Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative. Tranzit prestaje u četvrtak u 14:53.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na

visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Tranzit prestaje u četvrtak u 14:53.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

NEDJELJA

Aktuelna je jedna od nepovoljnijih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit prestaje u četvrtak u 14:53.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

NEDJELJA

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora.

Imate energiju, odvažnost i inicijativu, ali izbegavajte konflikte.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Tranzit prestaje u četvrtak u 14:53.

PETAK I SUBOTA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

NEDJELJA

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Neđelja, 26. jun 2022.

Enigmatika

23

24

Enigmatika

Neđelja, 26. jun 2022.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. jun 2022.

25

Posljednji pozdrav našoj babi

BLAGI Svojom neizmjernom pažnjom i ljubavlju krasila si naše živote i ostavila neizbrisiv trag. Dok smo živi nedostajaće nam tvoj anđeoski lik i tvoja topla i brižna riječ.

Srce od srca našega.

Tvoje unuke: MILICA, LJUBICA, MILENA i TIJANA sa porodicama

973 Posljednji pozdrav mojoj majci

BLAGI Hvala što si u mom srcu utkala bezbroj najljepših uspomena za cijeli život. Tvoj blagi lik i tople riječi živjeće vječno.

DRAGICA sa porodicom 974 Posljednji pozdrav mojoj majci

BLAGI Bila si nam uvijek oslonac i podrška. Znala si dočekati, ispratiti i posavjetovati. Počivaj u miru, a mi ćemo te u našim srcima zauvijek čuvati od zaborava.

MILIJANA sa porodicom 975 Posljednji pozdrav mojoj majci

BLAGI Nema riječi kojima mogu opisati što si mi značila, draga moja majko.

Uvijek si bila najveći oslonac u mom životu. Tvoje uvijek nasmijano lice, vedar duh i dobrota se ne zaboravljaju.

Počivaj u miru, jedina moja.

LJILJANA sa porodicom 976

26

Oglasi i obavještenja

Završio je vijek časnoga života naš najstariji skojevac, učesnik NOR-a, komunista i antifašista

Neđelja, 26. jun 2022.

Dana 25. juna 2022. u 79. godini ispustila je svoju plemenitu dušu naša voljena

BIRKA Savova GRGUROVIĆ

ŠĆEPAN Markov BAROVIĆ

Iskreno saučešće porodici.

RANKU NIKOLIĆU

rođena Kovačević

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu dana 26. juna od 10 do 17 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na gradskom groblju u Danilovgradu.

Voljeni se nikad ne zaboravljaju.

Ožalošćeni: sinovi ILIJA - IDŽO i VLADAN - VANJA, snahe OLIVERA i DRAGANA, brat BOŠKO - RUSO, jetrva JANA, đeveričići, zaovičići, zaovična, bratanići, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina GRGUROVIĆ i KOVAČEVIĆ

KRSTO RADUSINOVIĆ

954

Posljednji pozdrav voljenom zetu

BRANKA KOLINOVIĆ sa djecom

960

971

Dana 25. juna 2022. napustila nas je naša draga

Sa osjećanjem tuge i nevjerice opraštamo se od našeg dragog

Posljednji pozdrav

BIRKA GRGUROVIĆ ŠĆEPAN Markov BAROVIĆ Najboljem stricu, vječno zahvalni.

969

MIJODRAG, SLOBODAN i JOVANKA

Bila si nam iskreni prijatelj, roditelj, brat, sestra i sve što povezuje ljude i daje im volju da žive.

Dovijeka ćeš nam neizmjerno nedostajati.

RANKA NIKOLIĆA

Tvoji VUJAŠKOVIĆI 953 Dana 25. juna 2022. poslije duge bolesti u 90. godini ispustila je svoju plemenitu dušu

Opraštamo se od voljene sestre i tetke

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Prijatelji BOŽOVIĆI

BIRKE GRGUROVIĆ

BLAGA Velimira RADONJIĆ

(djevojačko Kovačević)

rođena Perić

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 26. juna od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana.

Ispunjavala je naše živote čistom ljubavlju i plemenitom brigom.

Sjećanje na nju će živjeti u nama i potomstvu koje je na ponos darivala svijetu.

Brat BOŠKO KOVAČEVIĆ – RUSO i bratanić MILOŠ

968 Posljednji pozdrav poštenoj i iskrenoj prijateljici

967 Ožalošćeni: sin MILENKO - MIRKO, kćerke MILIJANA, DRAGICA i LJILJANA, snaha LJILJANA, brat SLOBODAN, snahe BOŽANA i VERA, unučad, praunučad i ostala rodbina RADONJIĆ i PERIĆ

Opraštamo se od drage tetke

BIRKI

964

DRAGAN MIĆKOVIĆ sa porodicom

BIRKE Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

972 ŽELJKO, DARKO, DRAGIŠA - GILE sa porodicama 970

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. jun 2022.

27

S nevjericom i tugom smo primili vijest o iznenadnom odlasku našeg dragog

RANKA NIKOLIĆA

Otišao je veliki čovjek. Od onih ljudi koji svojim činjenjem naprave iluziju da ovaj beskrajno tužan trenutak nikad ne može stići.

Način na koji si djelovao kao direktor i kolega bio je ispunjen profesionalnošću, ljubavlju, iskrenošću i ljudskošću. Izgradio si tim, snažan, ujedinjen i skladan, a svojom harizmom, šarmom, erudicijom, duhom, dosjetkama, širokim osmijehom, savjetom u pravom trenutku, učinio si rad sa tobom istinskom privilegijom, ali i obavezom.

Nepodijeljen ugled i poštovanje koje si uživao, ljubav i empatija koje smo nesebično dijelili, ostavili su nam utjehu da te u srcu s ponosom i sjetom možemo nositi imenom – Naš Ranko.

Neka su ti laki nebeski puti, veliki prijatelju naš.

Tvoje ATCG

937 Posljednji pozdrav dragom tetku

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

RANKU NIKOLIĆU Uz ogromnu tugu i bol, sa neizmjernom ljubavlju, poštovanjem i zahvalnošću čuvaćemo uspomenu na tvoj vedar i plemeniti lik.

KOMNEN i SNEŽANA KOMNENOVIĆ sa porodicom 949

Posljednji pozdrav dragom tetku

RANKU NIKOLIĆU

RANKU NIKOLIĆU

Čuvaćemo te od zaborava.

Tvoju dobrotu i plemenitost nikada nećemo zaboraviti.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i saradniku

SLOBO, DANKA, ANJA, GRUJICA i ALEKSANDRA 963

RAŠO, IVANA i NAĐA 945 Posljednji pozdrav našem dragom drugu i prijatelju

Posljednji pozdrav dragom

RANKU NIKOLIĆU RANKU NIKOLIĆU OPŠTINSKI ODBOR DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA NIKŠIĆ

RANKU NIKOLIĆU

MJESNI ODBOR DPS RUDO POLJE

Od kumova MEDOJEVIĆA 966

939

944

Posljednji pozdrav dragoj strini

Posljednji pozdrav dragom zetu

Posljednji pozdrav prijatelju

BUDIMKI ĐUKANOVIĆ Porodica pokojnog VOJA ĐUKANOVIĆA 965

RANKU NIKOLIĆU Postoji nešto što nikada ne umire, a to su veliko srce, plemenita duša i tvoj častan život.

Počivaj u miru. ŽELJKO KOMNENOVIĆ 948

RANKU NIKOLIĆU Počivaj u miru.

947

MARKO i VERA BAJOVIĆ sa porodicom

28

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav

Neđelja, 26. jun 2022.

Posljednji pozdrav dragom kumu

Godina dana je od smrti našeg voljenog supruga i oca

RANKU NIKOLIĆU

RANKU NIKOLIĆU

Beskrajno tužni zbog tvog iznenadnog i preranog odlaska.

NIKOLE T. KLISIĆA Svakim danom nam sve više nedostaješ. Sa tobom je otišao i veliki dio nas. Ostala je praznina u našim srcima i sjećanje na tvoju dobrotu, plemenitost i pažnju kojom si nas obasipao.

Neka tvoja duša počiva u miru a mi ćemo vječno tugovati za tobom.

MILENA i VASKO BALETIĆ KOLEKTIV INSTITUTA ZA CRNU METALURGIJU AD NIKŠIĆ

962

Tvoji: MARICA, MARIJA i JOVANA

956 Posljednji pozdrav dragom tetku

Godina je od smrti našeg dragog ujaka

RANKU NIKOLIĆU 951 Otišao je na krilima anđela naš prijatelj

Dostojanstvenim životom i velikim srcem zaslužio si vječno sjećanje.

Sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe.

Počivaj u miru.

ALEKSANDRA i RADOVAN BAJOVIĆ sa porodicom 950

NIKOLE T. KLISIĆA Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom.

Zauvijek ćemo te nositi u srcu i čuvati od zaborava.

POMENI

Tvoji: MLADEN, OLJA, SLAĐA, IVANA i DEJAN

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naša

Godina dana je od smrti našeg dragog zeta

RANKO NIKOLIĆ

I dok ova konačnost, ovako bolna i duboko ljudski neprihvatljiva, daje pečat svim onim iskreno razmijenjenim i podijeljenim nasmijanim i zabrinutim, običnim i značajnim zajedničkim trenucima, s tugom i sjetom se opraštamo od tebe, druže i prijatelju.

TANJA i MIŠKO RADOVIĆ sa djecom

957 Voljenom i poštovanom bratu

NADA MARTINOVIĆ Majko, bit ćeš zauvijek u našim srcima jer si jedini iskreni prijatelj bez interesa.

Tvoj RADE sa porodicom 942 Dana 30. juna 2022. navršava se 29 godina od smrti

NIKOLE T. KLISIĆA

MILORAD Blažov POPOVIĆ

Tvoje veliko srce i plemenitu dušu čuvaćemo vječno od zaborava.

Tvoja mirnoća i dobrota biće uvijek u našim srcima.

PIPO i NADA

ANDRIJA, VUKAŠIN, PETAR , PAVLE

961

935

Prošla je godina od kada nijesi sa nama, voljeni brate

938 Posljednji pozdrav

RAJKA Mitovoga VIDAKOVIĆA

Vječno ćeš živjeti u našim srcima.

Tvoja PORODICA

Nedostaje bratska ljubav.

Vrijeme prolazi, bol i tuga ostaju zauvijek.

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

936

RANKU NIKOLIĆU

Brat RADOVAN, snaha BILJANA i sinovac JOVAN

8. godina od smrti našeg dragog

940 Beskrajno smo tužni što se na ovaj način opraštamo od tebe, i neizmjerno zahvalni za svaki zajednički trenutak, za tvoju dobrotu i podršku.

Bila je velika čast i privilegija imati te za prijatelja.

Zauvijek ćemo te čuvati u sjećanjima i najljepšim uspomenama.

Tvoji Nikovići:

MILORAD POPOVIĆ

IN MEMORIAM 21. 6. 2021 – 21. 6. 2022.

RAJKA Božovog RAIČEVIĆA RADA, MILAN, DANILO, SLAVICA sa djecom

941

GOJKO RAIČEVIĆ A sada ostaje vjera, nada, ljubav, ovo troje; ali je ljubav najveća među njima.

PORODICA 959

Ne prođe ni jedan dan, a da ne pomislimo na tebe. Tvoju ljubav i dobrotu koju si nam nesebično pružao, nikada nećemo zaboraviti.

Ima nešto što nikada umrijeti neće, a to su ljubav, ponos i sjećanje na tebe.

Tvoja PORODICA 933

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. jun 2022.

Navršila se godina od kada nije sa nama naš dragi

SAŠKO - KALE SAVELJIĆ Živiš u našim srcima i sjećanjima.

TUŽNO SJEĆANJE

BOŽIDAR – BOŽO PEROVIĆ

29

Дана 27. јуна је година дана од када се упокојила наша мила мајка

а 26. јула навршава се 6 тужних година од упокојења наше непрежаљене сестре

ЉУБИЦА КЕКОВИЋ

ТАТЈАНЕ ЂУРАНОВИЋ

MILENA PEROVIĆ rođ. Kažić 2000–2022.

26. 6. 1985 – 26. 6. 2022.

LJUBIŠA, ĐORĐE, MILICA i VESNA 943

Недостајете сваког дана све више и више.

26. 6. 2022.

PERO PEROVIĆ 2011–2022.

DUŠAN – DUKA PEROVIĆ

Син РАДЕ и кћерка СОЊА ДАБЕТИЋ са породицом

2016–2022.

Uvijek u našim mislima.

Vaši najmiliji: SIMO, JELENA i VASILIJE

RADOJKO – RADE KNEŽEVIĆ Prolazi godina dana od tvoje rane smrti od bolesti kojoj nije bilo lijeka.

Odmaraj, dragi zete, a mi ćemo te čuvati u svim sjećanjima.

934

952

S tugom i poštovanjem VESELINKA i STANKA GVOZDENOVIĆ 958

Navršavaju se četiri godine od smrti naše voljene majke

Navršava se 40 dana od smrti

6 godina je prošlo otkako nisi sa nama

CICO

ZORKE - ZORE Milovana ĐURIĆ

STEVANA RAČIĆA

Draga majko, dani prolaze ali ni jedan bez sjećanja na tebe, na tvoju dobrotu, plemenitost i anđeosku dušu.

Danas će njegovu vječnu kuću posjetiti najbliži prijatelji i porodica.

Puno nam nedostaješ. Živiš u našim srcima i mislima zauvijek.

Bilo koja riječ slaba je utjeha onima koji ne mogu preboljeti i čije duše zaplaču kada zaboli sjećanje. Još uvijek osluškujemo tvoj glas, tvoj osmijeh, još ti se nadamo i teško mirimo sa istinom da si nas zauvijek napustila.

Ako je smrt jača od života, nije od ljubavi u srcima tvojih najmilijih, gdje ćeš zauvijek živjeti.

Tvoji najmiliji suprug MILE, ćerke MARIJANA, MILICA, NATALIJA, JELENA i ANĐELA sa porodicama

Supruga VUKOSAVA, kćerka LJILJANA i sin VOJIN

Tvoja PORODICA

946

929

Dana 27. juna 2022. navršava se 65 godina od smrti Nikole Petrova Bokan i 1 godina i 4 mjeseca od smrti Anke Nikoline Bokan

Dragi

27. 6. 1957 – 27. 6. 2022.

21. 2. 2021 – 27. 6. 2022.

931 Draga

TATA NIKOLA Petrov BOKAN

ANKA Nikolina BOKAN

CICO Vrijeme koje prolazi ne može izbrisati sjećanja na tvoju plemenitu dušu.

S ljubavlju i velikim ponosom ćemo njegovati uspomenu na tebe.

Dragi naši roditelji, sa ponosom i sjećanjem čuvaćemo uspomenu na Vas. Vole te tvoja kćerka LJILJANA i sin VOJIN Vaše ćerke SLAVICA, MIRA i MILIJANA

PORODICA NAUNOVIĆ

932

Kažu da dok su živi roditelji uvijek si nečije dijete i da nikada nijesi dovoljno odrastao da prihvatiš taj gubitak.

Nijesmo bili spremni.

Nedostaješ!

955

930

30

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. jun 2022.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MIlENA gOlUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKA RADUlOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMIlA UsKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JElENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAgICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOlA sEKUlIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) slOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAgAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

MAlI OglAsI NEKRETNINE PRODAJEM plac uAndrijevici,u gradu 20m od magistrale 114m2.tel.067/175-856.

1

RAZNO OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija.

Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 2

OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke.

Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 3

STRUČNO i savjesno radim skoro sve građevinske poslove adaptacije, popravke krovova, dimnjaka i ostalo- Podgorica.

Tel: 069/926-382, 020/629-558 4 POTREBNI radnici pomoćni kuvar/ica higijeničarka Uslovi dobri, restoran Elit, Capital Plaza Podgorica Tel.067/877-677 5

Neđelja, 26. jun 2022.

Marketing

31

32

Marketing

Neđelja, 26. jun 2022.