Dnevni list Pobjeda 26.07.2022.

Utorak, 26. jul 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20357 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

UPOZORENJE IZ BRISELA: Insistiranjem na ,,temeljnom ugovoru“ premijer Abazović narušio izglede da država dobije Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila (IBAR)

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Zakonodavni odbor odlučio da pokretanje parlamentarne istrage o dešavanjima na Cetinju 4. i 5. septembra 2021. nije u skladu sa Ustavom i zakonom

Zeković: Bez političke volje da se javnosti predoče istine o postupanju policije S. VASILJEVIĆ

,,Prozor mogućnosti“ se za Crnu Goru lagano zatvara » Da bi se iskoristila ukazana

evropska šansa zbog dešavanja u Ukrajini i prozor EU držao otvorenim, uticajni ljudi iz međunarodne zajednice ukazuju da je važno odgoditi potpisivanje ugovora sa Crkvom Srbije, do oktobra ove godine i objavljivanja Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru – kaže za Pobjedu zapadni diplomata sa višegodišnjim stažom u državama Evropske unije

Nažalost vidimo i da su građanske i evropske snage, koje su tvrdile da će na neki način držati kontrolu nad ovim procesom, gotovo nemoćne pred nacionalističkim strukturama koje su i dalje jake i snažne u Skupštini Crne Gore – kategoričan je Zeković

STR. 2.

Sjednica Savjeta AEM-a: Jednoglasno povukli odluku donešenu 1. juna

M. BABOVIĆ

Bojana Jokić iz LGBT Forum Progres poziva tužilaštvo da procesuira odgovorne za veličanje ratnog zločinca

STR. 3.

„Naše more, naše skale“ Krivična nije više događaj od prijava nacionalnog značaja

protiv organizatora projekcije filma o Rastoderu RTCG

STR. 8.

Milika Mirković

U ISSP smatraju da je na rast cijena, pored pandemije i rata u Ukrajini, uticalo i povećanje zarada

STR. 9.

Goran Vuković

Ne postoji način da država obuzda rast inflacije STR. 5.

Budvanska policija radi na rasvjetljavanju pokušaja krađe u NLB banci

PRIMJERI: Kako u zavičaju svoga oca ljetuju Anabela, Izabela i Dario Đurović

Aktivirali bombu na bankomatu, ali novac nijesu uzeli

Kolašin će vazda biti blizu Indijani

STR. 10.

STR. 12.

2

Politika

Utorak, 26. jul 2022.

UPOZORENJE IZ BRISELA: Insistiranjem na ,,temeljnom ugovoru“ premijer Abazović narušio izglede da država dobije Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila (IBAR)

,,Prozor mogućnosti“ se za Crnu Goru lagano zatvara PODGORICA/BRISEL Vlada Dritana Abazovića je diplomatskim kanalima oštro upozorena da u briselskim krugovima ne postoji razumijevanje zašto se u ključnom momentu za proces evropske integracije fokus stavlja na pitanja kao što je ,,temeljni ugovor“ i tako ,,dovodi u pitanje istorijska šansa Crne Gore da ubrza svoj put ka Evropskoj uniji“, saznaje Pobjeda iz više diplomatskih izvora iz Podgorice i Brisela.

Prema informacijama našeg lista, glavnoj pregovaračici Vlade Crne Gore sa EU Jovani Marović i njenim saradnicima više puta u posljednjih dvadesetak dana su predstavnici Evropske komisije ukazivali da prijeti opasnost da Crna Gora, ako ,,ne bude konkretnih aktivnosti na ispunjavanju svih spornih privremenih mjerila“ – neće dobiti do kraja godine Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila, takozvani IBAR.

(NE)AKTIVNOST

IBAR-a, to je apsolutno pogrešna procjena – kazala je prije desetak dana sagovornicima iz Podgorice visoka zvaničnica jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Evropskoj komisiji.

Stoga je zvaničnoj Podgorici naloženo da najkasnije do kraja jula pripremi plan realizacije spornih privremenih mjerila i još jednom skrenuta pažnja ,,da Crna Gora ne smije propustiti ovu jedinstvenu priliku“.

Iz Brisela je, takođe, istaknuto da ispunjavanje privremenih mjerila i nije moguće uz ovakav angažman Ministarstva pravde Marka Kovača ,,koje za sada nije na željenom nivou“.

- Plan za privremena mjerila i njegova implementacija nije pitanje mjeseca nego pitanje dana – upozorili su iz Evropske komisije.

ABAZOVIĆEVA OBEĆANJA

Pitanje je, međutim, da li su Dritan Abazović i njemu lojalni ministri sposobni da sada, preko noći, izmijene vlastitu neodgovornu politiku.

Evropljani su vrlo razočarani olako datim obećanjima crnogorskog premijera i lakoćom neispunjavanja date riječi, kažu sagovornici Pobjede, uz napomenu da je Abazoviću sve to jasno predočeno

D. MIJATOVIĆ

Evropljani su zadovoljni najavom da je Crna Gora spremna da uništi zaplijenjene cigarete iz Slobodne carinske zone u Luci Bar, obećanjem da će program ekonomskog državljanstva prestati istekom 2022. godine, kao i ,,ohrabrujućim najavama o izboru nosilaca pravosudnih funkcija“.

To, međutim, neće biti dovoljno, upozoravaju iz Brisela.

- Ako crnogorska strana smatra da će se samo rješavanjem izbora funkcionera u pravosuđu steći uslovi za dobijanje

Da bi se iskoristila ukazana evropska šansa zbog dešavanja u Ukrajini i prozor EU držao otvorenim, uticajni ljudi iz međunarodne zajednice ukazuju da je važno odgoditi potpisivanje ugovora, čak i ako pretrpi ,,post-festum izmjene“, do oktobra ove godine i objavljivanja Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru – kaže za Pobjedu zapadni diplomata sa višegodišnjim stažom u državama Evropske unije

PODGORICA - Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Filip Adžić saopštio je da u ovom momentu nema organizovanog pokušaja ugrožavanja bezbjednosti Dritana Abazovića nakon što je u Vijestima objavljeno da premijera „grupe, bliske uhapšenom Petru Lazoviću i njegovom ocu Zoranu bivšem visokom policijskom funkcioneru, targetiraju kao glavnog krivca za hapšenje i da planiraju neku vrstu odmazde“.

EVROPSKA REAKCIJA

NEMAJU POVJERENJA U ABAZOVIĆA: Zgrada Evropske komisije

na posljednjem sastanku sa predstavnicima Kvinte.

Još početkom maja u brojnim razgov o rima sa zapadnim zvanič n icima, crnogorski premijer je obećao formulu koju će da sprovede do 31. jula: obezbijediće dvije trećine parlam e ntarne podrške za reforme u pravosuđu i dvije trećine u Vladi za usvajanje ,,usaglašenog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom“.

To je, po Abazovićevom ,,scenariju“, trebalo da omogući stišavanje političkih tenzija u Crnoj Gori.

Sada, praktično na izmaku jula, već je izvjesno da je Abazović olako dao obećanja: ne može se računati da će do 31. jula doseći brojka od 54 glasa i biti u prvom krugu izabrano najmanje dvoje sudija Ustavnog suda. U tom slučaju crnogorski

Jovana Marović

parlament će morati da vanredno zasijeda već početkom avgusta, da bi se krajem mjeseca popunio sastav Ustavnog suda, ovaj put uz tropetinsku podršku parlamentaraca.

No, to je politički rizična situacija koju je uzrokovao lično premij e r Abazović. Nakon skandaloznog usvajanja teksta ,,t emeljnog ugovora“ sa Crkvom Srbije na sjednici

Zvaničnoj Podgorici je naloženo da najkasnije do kraja jula pripremi plan realizacije spornih privremenih mjerila i još jednom skrenuta pažnja ,,da Crna Gora ne smije propustiti ovu jedinstvenu priliku“. Iz Brisela je, takođe, istaknuto da ispunjavanje privremenih mjerila i nije moguće uz ovakav angažman ministra pravde Marka Kovača i njegovog ministarstva ,,koje za sada nije na željenom nivou“

Dritan Abazović

Vlade C rne Gore, politička scena je usijana, a kabinetu Dritana Abazovića je najavljeno otkazivanje podrške Đukanovićevog DPS-a, najveće parlamentarne stranke, ali i Konjevićevog SDP-a.

Da li je Abazović bio iz Beograda ucijenjen i primoran da, u času kada se Crnoj Gori ukazala prilika za ubrzan hod na putu za EU, usvaja ugovor sa Crkvom Srbije bez prethodnog javnog dijaloga, sada je manje važno. Crna Gora je zbog tog neodgovornog političkog poteza postala nestabilna država, sa brojnim institucijama u ,,vanrednom stanju“.

Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore saopštio

To je izazvalo žestoku, iako ne javnu, reakciju iz Evrope. Više diplomatskih izvora Pobjede ističe da se ogromna većina diplom a tskog kora u Crnoj Gori, kao i ključni predstavnici međunarodne zajednice, uključujući države Kvinte, pitaju - zašto je Vlada Dritana Abazovića dala prioritet ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom u odnosu na evropsku integraciju Crne Gore?

- Ovakav odnos Vlade Crne Gore prema istorijskoj šansi jedan je od razloga zbog kojih je trenutni nacrt Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2022. godinu prilično negativan. ,,Prozor mogućnosti“ za Crnu Goru, koji je otvoren zahvaljujući geopolitičkoj situaciji u Ukrajini, se lagano zatvara – upozorila je, 15. jula, zvaničnica iz Brisela Ministarstvo evropskih poslova.

Zato je zvaničnoj Podgorici sugerisano da – ,,u cilju korišćenja šanse koja se ukazala i koja se možda neće ponovo ukazati“ – razmotre odgađanje usvajanja ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom do oktobra, do objavljivanja Izvještaja Evropske komisije.

Iako je upozorenje neka vrsta posljednjeg alarma, činjenica da resorna ministarka Jovana Marović o ovome još nije ni informisala ministre, ni kandidovala ovu temu za dnevni red sjednice Vlade, ukazuje na poražavajuću istinu: između evropske budućnosti Crne Gore i ispunjavanja zahtjeva Crkve Srbije, političkog instrumenta režima Alkeksandra Vučića, lider Ure Abazović i njegovi partijski ministri izabrali su – potpisivanje ,,temeljnog ugovora“.

To će, najvjerovatnije, značiti i potpisivanje kraja Vlade Dritana Abazovića, ali – što je gore – bahato i neodgovorno odbacivanje da Crna Gora iskoristi šansu i bude u predvorju Evropske unije.

Draško ĐURANOVIĆ

Adžić: Nema organizovanog pokušaja ugrožavanja bezbjednosti Abazovića - Ono što mi trenutno imamo kao informaciju je da ne postoji neka organizovana grupa koja n a organizovani način pokušava da ugrozi bezbjednost premijera. Da li postoje pojedinačni slučajevi? To je nešto što ćemo dobiti kada se

sprove d u sve aktivnosti od nadležnih državnih organa, rekao je za Radio Slobodna Evropa Adžić.

Pojasnio je da je razgovarao sa Aba z ovićem koji ga je, kako j e rekao, upoznao sa „mnogo detalja“.

- Institucionalno smo odmah reagovali. Sektor policije za posebne namjene je uputio svim operativnim sektorima, ali i lokalnim centrima bezbjednosti zahtjeve za dostavljanje podataka o ugroženosti - rekao je Adžić.

Dodao je da je obaviještena i Agen c ija za nacionalnu bezbjednost od koje očekuj e novu procjenu da li ima dodatne ugroženosti premijera u novonastalim okolnostima.

R. P.

Politika

Utorak, 26. jul 2022.

Zakonodavni odbor odlučio da pokretanje parlamentarne istrage o dešavanjima na Cetinju 4. i 5. septembra 2021. nije u skladu sa Ustavom i zakonom

3

Predsjednik države primio u oproštajnu posjetu ambasadora Njemačke

Zeković: Bez političke volje da se javnosti predoče istine o postupanju policije Đukanović odlikovao Vebera Ordenom Robert Veber i Milo Đukanovićć

Nažalost vidimo i da su građanske i evropske snage, koje su tvrdile da će na neki način držati kontrolu nad ovim procesom, gotovo nemoćne pred nacionalističkim strukturama koje su i dalje jake i snažne u Skupštini Crne Gore – kategoričan je Zeković

GLASANJE

- Da se sazna puna istina o Molotovljevom koktelu, o tome da li je bilo promjena u komandnom lancu, da se utvrde činjenice o tome što je jedan policijski funkcioner pominjao da je bio u kontaktu sa pojedinim kriminalnim grupama, da se ispita zakonitost angažmana privatnih firmi i sve ono što je proizvelo nezadovoljstvo u javnosti - rekao je Šehović.

On je dodao da je otkrivanje pune istine i u interesu onih koji su naložili akciju 5. septembra na Cetinju.

Međutim, protiv mogućnosti da skupštinski anketni odbor utvrdi činjenice glasali su članovi Zakonodavnog odbora iz Demokratskog fronta i Socijalističke narodne partije.

BEZ POLITIČKE VOLJE Građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković ocijenio je za Pobjedu da je odluka Zakonodavnog odbora, da akt o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora koji bi se bavio utvrđivanjem činjenica o dešavanjima na Cetinju iz septembra prošle godine nije u skladu sa Ustavom i zakonom, pokazala da ne postoji politička volja, niti svijest o tome kako je potrebno zaštititi ljudska prava, sačuvati policijski integritet i javnosti predočiti istinu o postupanju policije.

- Vidi se da određeni političari ne žele da se javnosti saopšte sve činjenice. Vjerujem da ne žele, jer bi kroz anketni odbor moglo doći do jasnih činjenica koje bi dodatno razobličile velikosrpsku politiku

Aleksandar Saša Zeković

koja je imala punu manifestaciju na Cetinju tog dana – istakao je Zeković. Smatra i da onima koji upravljaju Crnom Gorom ne odgovara da se predstave stvarni i istinski nalazi Unutrašnje kontrole policije o kojima se ništa ne govori. Pokušava se, kaže on, „prebaciti lopta“ na izvršnu vlast.

„PREBACIVANJE LOPTE“ - Iako je poznato da je prethodna vlada, ne čekajući nalaze istražnih organa, tijela koja imaju ovlašćenja da kontrolišu i ispitaju postupanje policije, poput Odjeljenja za unutrašnju kontrolu, Ombudsmana ili Savjeta za građansku kontrolu rada policije, sve policijske službenike i starješine bez obzira da li su postupali zakonito ili nijesu, nagradila kao da su krajnje profesionalno i odgovorno iznijeli taj dio svog posla – podsjetio je Zeković.

Ocijenio je i da se pokazalo kako, kada je riječ o zaštiti ljudskih prava i utvrđivanju činjenica, i dalje S. VASILJEVIĆ

PODGORICA – Zakonodavni odbor većinom glasova odlučio je da pokretanje parlamentarne istrage o dešavanjima na Cetinju 4. i 5. septembra 2021. nije u skladu sa Ustavom i zakonom.

Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost vezano za dodađaje od 4. i 5. septembra 2021. godine na Cetinju kao predlagač obrazložio je poslanik Socijaldemokrata Damir Šehović. Poručio je da se uloga donosioca odluka, u dođajima koji su pratili ustoličenje mitropolita Crkve Srbije Joanikija u Cetinjskom manastiru, mora do kraja razjasniti.

Akcija policije 5. septembra na Cetinju

postoji neka druga parlamentarna većina.

- Nažalost vidimo i da su građanske i evropske snage, koje su tvrdile da će na neki način držati kontrolu nad ovim procesom, gotovo nemoćne pred nacionalističkim strukturama koje su i dalje jake i snažne u Skupštini Crne Gore – kategoričan je Zeković.

Smatra da ni Vlada neće učiniti ništa da rasvijetli postupanje policije tokom događaja na Cetinju.

Podsjetio je da smo uoči formiranja Vlade mogli čuti vrlo malo poruka koje su se odnosile na utvrđivanje istine u ovom slučaju, a koje ni na koji način nijesu obavezivale ni premijera ni Vladu.

GURANJE U ZABORAV - Cetinjske demonstracije su voljom gotovo svih političkih partija koje podržavaju ili obrazuju ovu vladu na neki način stavljene po strani, guraju se u zaborav, smatraju ih temom koja dijeli crnogorsko društvo – ocijenio je Zeković.

Pozitivniji pravac, pojasnio je, značio bi utvrđivanje okolnosti pod kojima se komandovalo policijom i načina na koji je došlo do zloupotrebe i prekoračenja policijskih ovlašćenja. Smatra i da ovakva odluka odbora upućuje na to da se neće utvrditi ni propusti tokom događaja u Nikšiću 13. jula kada je policija propustila ekstremističku grupu da dođe do gradskog trga gdje su građani slavili Dan državnosti i suprotno ovlašćenjima upotrijebila hemijska sredstva.

Očekuje da će Vlada i u ovom slučaju zataškati informacije, učiniti da se proces utvrđivanja činjenica rastegne koliko god je moguće, ali i dati instrukciju nezavisnim strukturama, poput Ombudsmana, da se ne bave tim događajem.

- Ostaje nam mogućnost da vidimo hoće li nezavisnost tužilaštva doći do izražaja, ali i mogućnost da crpimo ono što nam pruža međunarodna zaštita ljudskih prava – zaključio je Zeković.

Iako se Zakonodavni odbor juče negativno izjasnio o prijedlogu odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora o ovom prijedlogu Socijaldemokrata postoji mogućnost da se odlučuje na plenarnoj sjednici crnogorskog parlamenta, ako dobije podršku 41 poslanika.

Podsjetimo, u akciji razbijanja građanskih protesta na Cetinju 4. i 5. septembra prošle godine, kada je nasilno ustoličen mitropolit Crkve Srbije Joanikije Mićović, desetine ljudi je povrijeđeno. Policija je na njih ispaljivala čak i zabranjene gumene metke, a Cetinje je duže od četiri sata gušeno u dimu suzavca, šok i fleš bombi. Ž. ZVICER

crnogorske zastave drugog reda

PODGORICA - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović odlikovao je ambasadora Njemačke Roberta Vebera Ordenom crnogorske zastave drugog reda, visokim državnim priznanjem koje se dodjeljuje za naročite zasluge za Crnu Goru.

Kako je saopšteno iz Službe za informisanje predsjednika, Đukanović je primio juče Vebera u oproštajnu posjetu. Đukanović je iskazao izuzetno p o š t o v a n j e z a Ve b e r o v doprinos unapređenju međudržavne saradnje i dalje snaženje povjerenja i prijateljstva dvije države.

Uz ocjenu da Crna Gora i Njemačka imaju razloga za ponos unapređenjem saradnje u oblasti kulture, Đukanović je rekao da su tokom Veberovog

mandata postavljeni i dobri temelji za unapređenje poslovne saradnje, uključujući formiranje udruženja nemačkog biznis kluba.

Veber je zahvalio Đukanoviću na visokom priznanju, ističući da je počastvovan tim činom.

- On je naglasio da nije tajna da voli Crnu Goru, i da je sa velikim zadovoljstvom radio za dobro Crne Gore i međudržavnih odnosa tokom svoje diplomatske misije, koju su obilježile četiri politički interesantne i intenzivne godine i dinamična komunikacija, kaže se u saopštenju.

Veber je rekao da se nada da je uspio da pruži lični doprinos kvalitetu bilateralnih odnosa, i da mandat završava sa osjećajem velikog prijateljstva i gostoprimljivosti Crnogorki i Crnogoraca.

R. P.

Demokratska Crna Gora podnijela krivičnu prijavu protiv predsjednika Opštine Plužine

Tvrde da je Bajagiću istekao mandat i da je ispunio uslove za penziju PODGORICA – Demokratska Crna Gora podnijela je krivičnu prijavu protiv Mijuška Bajagića zato što je, kako su naveli, protivpravno nastavio da obavlja funkciju predsjednika Opštine Plužine iako mu je istekao mandat i po sili zakona je ostvario uslove za starosnu penziju.

U prijavi koju su uputili v. d. vrhovne državne tužiteljke Maji Jovanović naveli su da je Bajagiću 25. juna ove godine prestao mandat, ali da je on nastavio da izvršava radnje iz nadležnosti predsjednika Opštine.

- Razlozi ukazuju na postojanje osnovane sumnje da je time počinio krivično djelo – lažno predstavljanje iz člana 383 Krivičnog zakonika Crne Gore, a što su mu omogućila sa njim povezana lica u Skupštini

opštine Plužine – istakli su iz Demokrata.

Ukazali su i da, kada u slučajevima propisanim zakonom predsjedniku Opštine prestane mandat, tu funkciju do izbora novog vrši potpredsjednik kojeg izabere Skupština.

Podsjetili su i da se izbor novog predsjednika Opštine mora izvršiti u roku od 30 dana od dana prestanka mandata, kao i da Skupština, ukoliko se to ne učini, donosi odluku o skraćenju mandata lokalnom parlamentu.

Nadzor nad primjenom Zakona o lokalnoj samoupravi, dodali su, vrši Ministarstvo javne uprave.

- Navedeno, protivpravno postupanje Mijuška Bajagića, zloupotrebom službenog položaja, omogućio je Petar Mitrić, predsjednik Skupštine opštine Plužine – ustvrdili su. Ž. Z.

4

Politika

Utorak, 26. jul 2022.

U Skupštini održana rasprava o dopunama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja

Damjanović: Uklanjamo probleme u poslovanju lokalnih uprava

PODGORICA – Usvajanjem dopuna Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja otklonio bi se problem sa kojim se lokalne uprave suočavaju usljed odlaganja lokalnih izbora, kazao je ministar finansija Aleksandar Damjanović.

On je juče u Skupštini naglasio kako je odlaganje izbora dovelo do toga da lokalne samouprave teško posluju.

- Ispostavilo se da, zbog odlaganja izbora, imamo kontinuitet blokada rada lokalnih samouprava, a kako imamo rok održavanja izbora, namjera je da se ovom normom omogući njihovo nesmetano djelovanje - naveo je Damjanović.

Istakao je, takođe, i da će se izbori održati u oktobru iako Ustavni sud u međuvremenu presudi da je Zakon o lokalnoj samoupravi neustavan.

- Nijesu lokalne samouprave krive što im je produžen mandat i što zabrana traje sedam mjeseci, de fakto od početka godine. Ako ovo ne bismo uradili, imali bismo od oktobra cijelu ovu godinu sa ograničenjima i zabranama - naveo je Damjanović.

Govoreći na jučerašnjem skupštinskom zasijedanju poslanik Demokrata Boris Bogdanović ocijenio je da je napravljen totalni pravni haos odlaganjem izbora.

Poslanica DF-a Branka Boš-

Inicirali kontrolno saslušanje Filipa Adžića i Zorana Brđanina

Skupština Crne Gore

njak kazala je da je pred poslanicima iznuđeno rješenje nakon usvajanja „pravno neutemeljenog zakona“.

Poslanik DF-a Dragan Bojović zapitao se da li će uopšte i biti izbora.

- Nelegitimnim odlaganjem izbora se onemogućava promjena, kreiraju se monopoli i uvode totalitarni načini razmišljanja - rekao je Bojović.

Poslanica Demokrata Zdenka Popović smatra je da nije realno da Skupština raspravlja o važnom zakonu koji bi trebalo da važi mjesec.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica je kazao da je u po-

sljednjih nekoliko mjesecu u Skupštini prisutna tendencija da se „dvočlanim zakonima“ proizvodi pravni galimatijas.

Sa druge strane, poslanica DPS-a Jovanka Laličić ističe kako se na taj način praktično deblokira rad lokalnih samouprava.

Poslanik DPS-a Luiđ Škrelja ističe da su izmjene zakona neophodne kako bi se doprinijelo da izbori budu demokratski i slobodni.

Njegov partijski kolega Danijel Živković vjeruje da je, kako je rekao, predlaganjem izmjena i dopuna zakona Vlada pokazala odgovoran odnos.

Nikola Rakočević, takođe iz DPS-a, navodi kako u zakonskom rješenju nema ništa sporno, jer je sadašnja opozicija, kada je bila na vlasti, predložila sličan model koji je važio za drugi set opština - Naša namjera je da idemo u skladu sa preporukama OEBS-a i Evropske komisije - naveo je Rakočević.

On je rekao i da je Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja samo prilog toj odluci, budući da je radi nesmetanog obavljanja posla lokalnih samouprava potrebno zakonsko rješenje. Đ. Ć.

Iz Instituta alternativa reagovali povodom imenovanja generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost PODGORICA - Ukoliko ne poništi postavljenje generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija Vlada dovodi u pitanje i kvalitet svih ostalih bezbjednosnih provjera i procedura zasnivanja radnog odnosa u sektoru bezbjednosti - ocijenila je istraživačica javnih politika u nevladinoj organizaciji Institut alternativa Milena Muk. - Ovakvim rješenjem za jednu od ključnih pozicija u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Vlada je otvoreno prekršila zakon, imajući u vidu medijske izvještaje i informacije o pravosnažnim presudama za ozbiljna krivična djela nedavno postavljenog inspektora - navela je Muk. Generalni inspektor, kako je dodala, vrši kontrolu nad svim pitanjima od značaja za rad Agencije.

- Zakonom o ANB-u je propisano da radni odnos u Agenciji ne može zasnovati lice koje je pravosnažno osuđivano za neko krivično djelo i ukoliko postoji bezbjednosni rizik

Poslanički klub DPS-a zahtijeva da se utvrdi odgovornost ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije u događajima u Nikšiću 13. jula

Muk: Vlada da poništi postavljenje Kurtija

Milena Muk

za zasnivanje radnog odnosa u Agenciji. Ove odredbe dovoljan su razlog da se postavljenje povratnika u izvršenju krivičnih djela ni ne razmatra na tako osjetljivim pozicijama - istakla je Muk.

Opravdanje se, prema njenim riječima, ne može tražiti u birokratskim formalnostima vođenja kaznene evidencije.

- Bezbjednosna provjera koja ima odlučujuću ulogu prilikom angažovanja u bezbjed-

nosnom sektoru nije administrativna provjera upisa i brisanja iz kaznene evidencije, na što su predsjednik i pojedini članovi Vlade pokušali da je svedu, već treba da obuhvati sve aspekte bezbjednosnog rizika. Ukoliko višestruko vršenje krivičnih djela nije prepreka za „prelaznu ocjenu“ na bezbjednosnoj provjeri, opravdano se postavlja pitanje za šta se još sve otvara prostor ovakvim snižavanjem kriterijuma - navela je Muk. Zbog toga pozivaju Vladu da ne pravda ovakvo rješenje zamjenom teza i relativizacijom normi, koje nemaju uporište ni u duhu zakona niti u namjeri da se osobe neupitnog integriteta i lične biografije postave na najodgovornije pozicije u zemlji.

R. P.

PODGORICA – Klub poslanika Demokratske partije socijalista uputio je inicijativu za održavanje kontrolnog saslušanja ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića i direktora Uprave policije Zorana Brđanina zbog, kako su naveli, nesavjesnog i neodgovornog postupanja policije 13. jula u Nikšiću.

Predložena tema je, kako su precizirali, postupanje pripadnika Uprave policije Centra bezbjednosti Nikšić prilikom obezbjeđivanja skupa na Trgu slobode uz upotrebu hemijskih i drugih sredstava prinude protiv okupljenih građana koji su proslavljali 13. jul - Dan državnosti Crne Gore.

- Nemili događaji koji su se odigrali u Nikšiću tog dana govore u prilog tome da su sukobi bili isplanirani. Očigledno je i to da policija nije odgovorila adekvatno obezbjeđenju skupa, s obzirom na to da su bili upoznati da je crkveno brat-

stvo Tvrdoš najavilo okupljanje, te da je dezorijentisanim postupanjem omogućila provokatorima da dođu do grupe koja je slavila na nikšićkom trgu – istakli su iz DPS-a.

Kako osobe koje su poslate da izazovu incident, dodali su, Uprava policije nije zaustavila na ulazu u Manastirsku ulicu, a čime bi i posljedice bile izbjegnute, jasno je da nije postojala šema ili organizacioni plan da se spriječe sukobi.

- Zbog svega navedenog smatramo neophodnim da se obave saslušanja Adžića i Brđanina kako bi se pred skupštinskim nadležnim radnim tijelom javnosti predočile sve relevantne činjenice, ali i utvrdila odgovornost za neodgovorno, nesavjesno i očigledno smišljeno ponašanje koje se sastojalo u nepreduzimanju radnji koje je trebalo da spriječe bilo kakav kontakt inspiratora sukoba sa građanima koji su dostojanstvo slavili državni praznik – zaključili su. Ž. Z.

Predsjednica crnogorskog parlamenta potpisala zaključak o formiranju radne grupe za izradu nacrta Zakona o Skupštini

Na tekstu će raditi predstavnici svih poslaničkih klubova

PODGORICA – Predsjednica crnogorskog parlamenta Danijela Đurović potpisala je zaključak o formiranju radne grupe za izradu nacrta Zakona o Skupštini čime su se, kako su saopštili, stvorili uslovi za rad na ovom aktu.

Zakon bi trebalo dodatno da definiše nadležnosti zakonodavnog doma, njegovog odnosa sa Vladom i drugim institucijama, kao i da preduprijedi eventualne probleme i razriješi i pravno uredi sve nejasnoće u postupku ostvarivanja funkcija Skupštine koje utvrđuje Ustav.

U radnoj grupi, a u skladu sa prijedlogom Kolegijuma predsjednice, imenovani su predstavnice i predstavnici svih poslaničkih klubova.

- Đurović smatra da je konačno došlo vrijeme da se usvoji akt o Skupštini kao krovni dokument koji će omogućiti nesmetano i profesionalno funkcionisanje ove instutucije, što je, po njenom mišljenju, davno trebalo uraditi, a što su njeni prethodnici najavljivali, ali nijesu realizovali – navedeno je u saopštenju.

Ukazali su i da će usvajanjem ovog akta Skupština, po prvi put od svog osnivanja 1905. godine, imati pravni propis koji će u rangu zakona definisati njeno djelovanje, funkcije i nadležnosti. Ž. Z.

Ekonomija

Utorak, 26. jul 2022.

Prijedlog zakona o preuzimanju oduzetih duvanskih proizvoda sa teritorije Slobodne zone Luke Bar

U ISSP smatraju da je na rast cijena, pored pandemije i rata u Ukrajini, uticalo i povećanje zarada

Država planira da prodaje paklice cigareta po 30 centi

Ne postoji način da država obuzda rast inflacije Istraživač na ISSP dr Milika Mirković smatra da ne postoji način da država obuzda rast inflacije navodeći da će rast cijena, prije svega, zavisiti od kretanja cijena goriva i hrane koje nabavljamo na svjetskom tržištu. Napominje da ograničavanje cijena određenog proizvoda na dugi rok ne daje pozitivne rezultate te da je to potrebno izbjegavati PODGORICA – Korijene inflacije sa kojom se suočavamo treba tražiti prije svega u ubacivanju novca u ekonomske sisteme tokom kovid pandemije, kada realne ekonomske aktivnosti nije bilo. Na to su se nadovezali problemi u lancima snabdijevanja izazvani pandemijom i ratom u Ukrajini, koji su rezultirali nestašicama i dodatno uticali na rast cijena - kazao je za Pobjedu istraživač na Institutu za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Milika Mirković.

Ono što je u Crnoj Gori dodatno uticalo na povećanje cijena je, kako objašnjava Mirković, povećanje zarada koje nije bilo praćeno povećanjem produktivnosti. Prema posljednjim podacima Monstata, potrošačke cijene u junu ove u odnosu na isti period prošle godine u prosjeku su više za 13,5 odsto. Mirković navodi da je najveći uticaj na godiš-

nju stopu inflacija imao rast cijena hrane i bezalkoholnog pića od 7,9 procentnih poena, prevoza od 2,4, te troškova stanovanja, vode i struje od 15 procentnih poena.

Pojedinačno gledano, grupe koje su najznačajnije uticale na godišnju stopu inflacije su čvrsta goriva sa godišnjom inflacijom od 33,8 odsto, mlijeko, sir i jaja sa 25,8 odsto, usluge smještaja sa 14,9 odsto, ulja i masti sa 36,8 odsto, usluge za održavanje i popravku stanova sa 23,6 odsto, meso sa 14,6 odsto, voće i povrće sa 13. odnosno 29,5 odsto. te šećer i slatkiši sa 20 odsto.

UTICAJ NA STANDARD

Upitan na koji način to utiče na standard građana, Mirković je kazao da svako povećanje cijena smanjuje njihov standard, jer za isti novac mogu da kupe manje proizvoda i usluga.

- S obzirom na to da je riječ o rastu cijena, prije svega, prehrambenih proizvoda onda ovaj rast ima najviše uticaja

Strukovni sindikat taksista Crne Gore nezadovoljni odnosom nadležnih

Najavili blokadu magistrale u Baru 10. avgusta PODGORICA – Strukovni sindikat taksista Crne Gore kreće u pripremu protesta u Baru koji planiraju za 10. avgust, kada će blokirati Jadransku magistralu u špicu ljetne turističke sezone, saopštio je predsjednik Sindikata Borislav Pavlović.

Na to su, kako navodi, bili primorani, jer su nadležni, nakon brojnih molbi da spriječe haos u ovoj djelatnosti, ostali nijemi.

- Dvije decenije traje haos na tržištu prevoza putnika u drumskom saobraćaju, koji je izazvan hroničnim i maltene drskim neradom nadležnih institucija zaduženih za sprovođenje zakonskih propisa u ovoj djelatnosti, koji je dobio pandemijske razmjere, koja traje mnogo duže od pandemije izazvane korona virusom, a za posljedicu ima uništavanje svih onih koji su legalno registrovani za ovu djelatnost i stvaranje socijalnih slučajeva, a svjesno favorizovanje sive ekonomije i nelegalnog prevoza putnika, koji prema analizi Ministarstva saobraćaja i pomorstva, još iz 2019. godine, čini 60 odsto, a od 2020. godine, prelazi i 70 odsto ukupnog prevoza putnika u drumskom saobraćaju, posebno u auto-taksi prevozu - kazao je Pavlović.

Za takvu situaciju optužuju i opštinske i državne institucije koje odbijaju da primjene zakone i odluke koje regulišu ovu djelatnost.

R. E.

na budžet onih domaćinstava koji procentualno najviše svog budžeta troše na hranu, a to su ipak oni sa nižim dohotkom – kazao je Mirković.

Može se očekivati, kako je naveo, da će se inflacija iz EU zone prelivati i na Crnu Goru.

- Prema predviđanjima Evropske centralne banke (ECB), inflacija će u Euro zoni tokom 2022. godine biti u prosjeku na nivou od 6,8 odsto. Najviše će na inflaciju uticati rast cijena energije i hrane, ali i dalje prisutni globalni problemi u lancima snabdijevanja. ECB predviđa da će se tokom 2023. godine inflacija smanjiti na 3,5 odsto. To znači da se u narednih nekoliko kvartala očekuje rast cijena, ali po nešto manjim stopama nego do sada.

Projekcije drugih institucija se kreću od 5,3 odsto MMF-a iz aprila ove godine do sedam odsto prema OECD -u - naveo je Mirković.

Smatra da ne postoji način da država obuzda rast inflacije, navodeći da će rast cijena,

5

Milika Mirković

prije svega, zavisiti od kretanja cijena goriva i hrane koje nabavljamo na svjetskom tržištu.

Napominje da ograničavanje cijena određenog proizvoda na dugi rok ne daje pozitivne rezultate te da je to potrebno izbjegavati.

REKORDI U EU

Rekordni nivoi godišnje stope inflacije zabilježeni su i u EU i eurozoni, pod uticajem snažnog rasta cijena energenata i hrane, pokazuju podaci Eurostata. Godišnja stopa inflacije u EU, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u junu je dostigla rekordnih 9,6 odsto, porastavši 0,8 procentnih poena u odnosu na prethodni mjesec. U eurozone povećana je za pola procentnog poena na 8,6 odsto, što je najviši nivo od kada se podaci prikupljaju. Prema izvještaju Eurostata, inflacija se u ubrzala u 25 članica EU, sa rastom cijena od deset odsto, a usporila samo u Njemačkoj i Holandiji.

M. Lk.

PODGORICA - Prijedlogom zakona o preuzimanju oduzetih duvanskih proizvoda sa teritorije Slobodne zone Luke Bar precizirano je da će naknada za preuzimanje biti određena na nivou od 0,30 eura po paklici cigareta, objavio je Portal RTCG. Bivši držaoci će morati da plate deset eura po kilogramu rezanog duvana i deset eura po kilogramu arome za nargilu. Prijedlog zakona je spreman, a iz Ministarstva finansija su prošle sedmice kazali da očekuju da bude usvojen na sjednici Vlade, a onda poslat parlamentu.

Ovim zakonom, kako se navodi, uređuje se način preuzimanja duvanskih proizvoda koje je Uprava prihoda i carina oduzela sa teritorije Slobodne zone Luke Bar u periodu od 1. maja 2022. godine do 31. avgusta 2022. godine, od strane lica od kojeg su oduzeti duvanski proizvodi.

To lice se označava kao bivši držalac.

- Bivši držalac duvanskih proizvoda može da podnese zahtjev Upravi prihoda i carina do 1. septembra 2022. godine, radi preuzimanja duvanskih proizvoda koje je Uprava oduzela. Uz zahtjev bivši držalac je dužan da podnese i dokaz o uplaćenoj naknadi za preuzimanje duvanskih proizvoda u iznosu od 0,30 eura po paklici cigareta, deset eura po kilogramu rezanog duvana i deset eura po kilogramu arome za nargilu. Uprava je dužna da, u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva i dokaza, donese rješenje o preuzima-

nju oduzetih duvanskih proizvoda. Bivši držalac je dužan da, u roku od 45 dana od dana dostavljanja rješenja, podnese deklaraciju za ponovni izvoz duvanskih proizvoda, preuzme ih i iznese sa carinskog područja Crne Gore u skladu sa carinskim propisima - navodi se u predloženom zakonu.

Bivši držalac je dužan da duvanske proizvode iznese sa carinskog područja u roku od 48 časova od podnošenja deklaracije za ponovni izvoz.

- Uprava je dužna da do 10. decembra ove godine za duvanske proizvode koje je oduzela na teritoriji Slobodne zone Luke Bar, a za koje bivši držalac nije podnio zahtjev i nije iznio sa carinskog područja Crne Gore sprovede javnu prodaju tih proizvoda u skladu sa propisom kojim se reguliše prodaja robe oduzete od strane carinskog organa. Uprava je dužna da do dana primjene ovog zakona uništi duvanske proizvode koji nijesu prodati u skladu sa ranije navedenim odredbama - piše u predloženom zakonu.

Ovaj zakon, ukoliko dobije zeleno svjetlo, primjenjivaće se do kraja ove godine.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je prošle sedmice da je spreman prijedlog zakona o preuzimanju zaplijenjenih duvanskih proizvoda sa teritorije Slobodne zone Luke Bar. Najvaljeno je da, ukoliko bi Vlada usvojila prijedlog i uputila ga parlamentu, mogla bi da prihoduje između 15 i 20 miliona eura.

R. E.

EPCG apeluje na potrošače da krajnje racionalno troše električnu energiju

Građani da štede struju, da bi se izbjegle restrikcije PODGORICA – Elektroprivreda Crne Gore apelovala je na građane da krajnje racionalno troše električnu energiju, kako bi se izbjegle planske obustave isporuke struje domaćinstvima.

- Snažna energetska kriza praćena sve većim nedostatkom energije i vrtoglavim rastom cijena na tržištu, koje trenutno dostižu i nevjerovatnih 510 eura po megavat satu dodatno otežavaju, ionako složenu, energetsku situaciju i u našoj zemlji. Upozoravamo i na ozbiljan rizik da se, i pored dovoljno novca za uvoz, potrebne količine energije neće moći nabaviti na tržištu, stoga još jednom apelujemo na građane da svojim odgovornim ponašanjem i racionalnom potrošnjom električne enegije doprinesu uspješnom rješavanju izuzetno teške situacije u kojoj se, ne svojom krivicom, našao

i energetski sektor Crne Gore sa ozbiljnim implikacijama na ukupnu ekonomiju države – poručuju iz EPCG. Ističu da, kao ozbiljna i društveno odgovorna kompanija, preduzimaju sve mjere i radnje kako bi se izbjegle restrikcije i poskupljenje struje za distributivne potrošače. Napominju da je Odbor direktora EPCG početkom jula donio odluku o utvrđivanju od pet do 13 odsto popusta od 1. jula do 30. septembra na vrijednost obračunate aktivne električne energije i mrežnih usluga.

- Tom odlukom, koja je za osnovni cilj imala podsticanje na štednju električne energije, obuhvaćeni su kupci iz kategorije domaćinstva, članovi ,,Zlatnog tima“ sa 13 odsto, kao i ostali redovni kupci sa pet odsto, koji mjesečno troše manje od 500 kilovatsati električne energije – navode iz EPCG. R. E.

Cigarete u Slobodnoj zoni Luke Bar

Susret rukovodstva crnogorskog i bosanskohercegovačkog regulatora osiguranja

Zajedničke pripreme za novi regulatorni režim

PODGORICA – Agencije za nadzor osiguranja Crne Gore i Bosne i Hercegovine potpisaće memorandum o razumijevanju, kojim će biti formalizovana dosadašnja saradnja za efikasniju pripremu za novi regulatorni režim Solventnost 2 koji sve članice EU moraju primjenjivati u sistemu regulacije, kazao je predsjednik Savjeta ANO Crne Gore Uroš Andrijašević.

To je dogovoreno na sastanku u Podgorici kom je prisustvovala delegacija ANO iz Bosne i Hercegovine na čelu sa direktorom Ivanom Luburićem, na kom je bilo govora o specifičnostima tržišta dvije zemlje te najboljoj regulatornoj i nadzornoj praksi.

- Predstavnici ANO Crne Gore posebno su predstavili projektnu saradnju koju je Agencija imala u prethodnom periodu, a koja je rezultirala ekspertskom podrškom pri izradi novog Zakona o osiguranju, potpuno zasnovanog na direktivi Solventnost 2, kao i izradom novog softverskog rješenja kojim je uvedena puna digitalizacija u procesu izvještavanja subjekata nadzora prema Agenciji – saopšteno je iz ANO. R. E.

6

Ekonomija

Utorak, 26. jul 2022.

Juče u Ulcinju održana sjednica Odbora za turizam udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore

Sastanak ministarke evropskih poslova i šefa kancelarije EBRD-a

Đurović: Imamo sasvim korektnu sezonu, ne trebaju nam spinovanja Ministar obišao hotel ,,Mediteran“

Sa jučerašnje sjednice odbora Privredne komore

PODGORICA – Nemojte da crnimo našu državu, a da hvalimo tuđe. Mi imamo jednu sasvim korektnu sezonu, je li najbolja - nije vjerovatno, može li biti bolja - može, svaka može i sve ćemo uraditi da sljedeća bude duplo bolja, ali sa ovim špicem imaćemo sezonu koja je sasvim zadovoljavajuća - saopštio je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović na sjednici Odbora za turizam udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore koja se juče održala u Ulcinju. Napomenuo je takođe da se vrlo vješto spinuju priče u javnosti u nečiju korist ,,a na našu štetu koje nijesu tačne“.

Sezona

Iz lokalne samouprave saopštili su da je turistička posjeta Ulcinju veća za 20 odsto u odnosu na

prošlu godinu a vrlo blizu rezultatima iz rekordne 2019. godine.

Turistički poslenici ukazali su na probleme koji otežavaju njihovo poslovanje i odvijanje sezone: saobraćajne gužve, buku, čistoću, probleme sa vodosnabdijevanjem, naplatom turističke takse, nelegalnim radom. Kao problem je istaknuto i povećanje cijena zakupcima privremenih objekata na Adi Bojani od strane JP Morsko dobro. Đurović je poručio da je za rješenje ovih izazova potrebno vrijeme i pozvao ugostitelje da posluju legalno i plaćaju obaveze prema državi, koja će im to znati vratiti.

- Ne možete očekivati od Ministarstva, na čije sam čelo došao prije dva mjeseca da odmah riješi sve probleme i molimo vas da nas razumijete. Kada je u pitanju odluka JP Morsko dobro - ja je podržavam. Objekti

Žabljak, Kolašin i Ulcinj nemaju turističkog inspektora Glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin je saglasna sa privrednicima da Ulcinj mora imati lokalnog turističkog inspektora, kao i Žabljak i Kolašin, kako bi se adekvatno suzbijala siva ekonomija. Ona takođe smatra da novčane

PODGORICA - Svetlana Vuksanović ponovo je jednoglasno izabrana za predsjednicu Upravnog odbora Američke privredne komore (AmCham) u Crnoj Gori. Vuksanović će, u skladu sa statutom AmCham, predsjedavati Komorom i generalnom skupštinom, nadgledati poslove i interese Komore i za-

kazne u turizmu i ugostiteljstvu nijesu adekvatno odmjerene, jer za nelegalno poslovanje iznose svega 150 do 500 eura dok za legalne hotele koji ne vode evidenciju gostiju i nemaju istaknut cjenovnik one prelaze 1.000 eura.

na Adi se tretiraju kao luksuz, a svako ko bude tamo želio da uživa - moraće da plati cijenu. Na taj način želimo da čuvamo prostor, destimulišemo dalju divlju gradnju i da pravila važe jednako za sve - poručio je Đurović.

Apelovao je na sve predsjednike opština da iznađu rješenja za izmještanje diskoteka i odrede ,,tihe zone“ i da moraju raditi na poboljšanju saobraćajne infrastrukture.

Predsjednik Odbora Ranka Jovovića kazao je da nedostupnost zvaničnih podataka u realnom vremenu onemogućava donošenje validnih zaključaka o prirodi i kretanju turističke potražnje u nacionalnim ekonomijama.

Takođe predložio je da treba osmisliti podsticajne mjere kojima će se privući gosti u periodu van glavne turističke sezone budući da je u Crnoj Gori turizam i dalje izrazito sezonalana djelatnost.

- Potrebno je poboljšati avio-dostupnost Crne Gore. Aerodromi nemaju dovoljno kapaciteta da odgovore na potrebe crnogorskog turizma. Aerodrom u Podgorici ne radi od 23 h do jutarnjih sati, dok aerodrom u Tivtu još uvijek nema noćno slijetanje.

U narednom periodu potrebno je raditi na uspostavljanju direktne avio-konekcije između Crne Gore i važnih emitivnih tržišta za sezonu 2023. U tom smislu

Ministar Đurović je nakon sjednice održao sastanak sa predsjednikom Opštine Ulcinj Barjaktarijem na kojem je razgovarano o izazovima sa kojima se suočava lokalna samouprava, posebno u oblasti infrastrukture, kao i mogućnostima za podsticanje poljoprivrede i njenog uvezivanja sa ugostiteljstvom.

U sklopu posjete opštini, ministar Đurović je obišao hotel „Mediteran“, vlasništvo Bećović Management Group, koji je nedavno otvorio dio od 16 luksuzno opremljenih apartmana.

Riječ je o investiciji vrijednoj ukupno 13 miliona eura koja će se realizovati do 2025. godine.

Ona je na sastanku sa šefom kancelarije EBRD-a za Crnu Goru Remonom Zakarijem podsjetila da je za nastavak izgradnje auto-puta u toku izrada projektne aplikacije kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir.

Marović je, kako je saopšteno iz Generalnog sekretarijata Vlade, objasnila da projektnu aplikaciju za ZIO priprema Ministarstvo kapitalnih investicija, a njen cilj je priprema glavnog projekta i tenderske dokumentacije za dionice Mateševo - Andrijevica i Smokovac - Farmaci.

Marović je istakla odličnu sa-

radnju sa EBRD-om kroz ZIO, putem kojeg ta finansijska institucija u Crnoj Gori finansira projekte iz oblasti energetike, saobraćaja i digitalne infrastrukture.

- Značajna je i podrška EBRDa ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz završnih mjerila za pregovaračko poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, jer se poistovjećuje sa jednim od prioriteta 43. Vlade Crne Gore - dodala je Marović.

Zakarija je saopštio da je EBRD spremna da kreditno podrži Crnu Goru u naznačajnijim izazovima, kao što su upravljanje čvrstim otpadom i prioritizacija izgradnje putne infrastrukture.

On je dodao da EBRD ostaje posvećen pružanju podrške projektima obuhvaćenim zelenom agendom, malim i srednjim preduzećima i boljoj povezanosti Crne Gore sa regionom, kako saobraćajnoj, tako i energetskoj.

S. P.

Prioriteti

Predsjednik Opštine Ulcinj Omer Barjaktari kazao je da su fokusirani na dva prioriteta – naplatu lokalnih prihoda i unapređenje komunalnog reda.

- Naplate boravišne takse je 25 odsto veća što pokazuje bolju turističku posjetu. Apelujem da svi u Ulcinju registruju smještaj i turiste, jer je to investicija u naš grad, promociju turizma i preduslov dobre pripreme turističke sezone – rekao je Barjaktari, pozivajući sugrađane da daju doprinos komunalnom redu u ovoj opštini.

Direktor Turističke organizacije Ulcinj Gzim Hajdinaga saopštio je da je Ulcinj trenutno najposjećeniji grad u Crnoj Gori.

- Na dan 22. jula u Ulcinju je boravilo 37.000 turista, od čega u hotelima 6.700 (13,83 odsto manje nego rekordne 2019) – kazao je Hajdinaga.

Ističe da taj broj treba pomnožiti sa tri, imajući u vidu lošu evidenciju turista i naplatu boravišne takse. n. K.

Svetlana Vuksanović ponovo predsjednica Upravnog odbora u Crnoj Gori. Kako bi u tome uspjeli moramo dostići standarde razvijenih zemalja, a to nije moguće bez kvalitetne saradnje i komunikacije donosioca odluka i privatnog sektora od samog početka i

PODGORICA - Crna Gora očekuje značajnu podršku Evropske unije i Evropske banke za obnovu i rezvoj prilikom finansiranja nastavka izgradnje auto-puta Bar – Boljare - saopštila je ministarka evropskih poslova Jovana Marović.

potrebno je donijeti strategiju razvoja avio-saobraćaja u Crnoj Gori – poručio je Jovović.

Jednoglasna odluka UO Američke privredne komore

jedno sa izvršnim direktorom predstavljati je u spoljnim odnosima.

- AmCham nastoji da unaprijedi poslovno okruženje kako bi uglednim investitorima bilo privlačno da dolaze i ostaju

Crna Gora očekuje podršku EU u nastavku izgradnje auto-puta

kontinuirano, na svakoj temi koja utiče na poslovno okruženje. Imajući to na umu, pokrenuli smo našu novu platformu za saradnju sa Vladom Crne Gore i drugim javnim institucijama, pod nazi-

Remon Zakaria i Jovana Marović

Odluka direktora Uprave prihoda i carina

Milošević smijenio Perovića, Lazovića, Vušovića i Vuksanovića PODGORICA - Direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević donio je odluku o smjeni načelnika Odsjeka za suzbijanje krijumčarenja Dragana Perovića, Odsjeka za analizu rizika i obavještajni rad Rada Lazovića, kao i šefova carinskih ispostava Nikšić i Podgorica Dragoljuba Vušovića

vom „Vladavina dijaloga“ – kazala je Vuksanović.

AmCham je početkom juna potpisao krovni memorandum o saradnji sa premij e rom Dritanom Abazovićem, a u toku je i potpisivanje individualnih memoranduma o saradnji sa ministarstvima sa kojima će AmCham, kako je navedeno, raditi na unapređenju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori. r. e.

Svetlana Vuksanović

i Rajka Vuksanovića, saznaje nezvanično CdM. Prema saznanjima CdM-a načelnica Odsjeka za carinske istrage Stojanka Milošević smijenjena je sa te pozicije i postavljena na mjesto načelnice Odsjeka za akcize i poreze.

Milošević je prošle sedmice smijenio načelnike područnih jedinica Pljevlja i Herceg Novi. r. e.

Društvo

Utorak, 26. jul 2022.

7

Procenat pozitivnih u ukupnom broju testiranih 43,37 odsto, otkriveno 638 novih slučajeva

Preminula jedna osoba PODGORICA - Jedna osoba je preminula od posljedica infekcije korona virusom, a dijagnostikovano je 638 novih slučajeva infekcije, podaci su nakon jučerašnjeg presjeka Instituta za javno zdravlje. Preminuli pacijent je imao 83 godine.

Prijavljen je oporavak kod 435 pacijenata.

Analizirano je 1.471 uzorak na korona virus u javnim i privatnim laboratorijama, a procenat pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih iznosio je 43,37 odsto.

Najviše inficiranih je u Podgorici 263, Nikšić ima 74, Budva 47, Bar 39, Cetinje 31, Tivat 28, Bijelo Polje 27, Ulcinj 26, Herceg Novi 24, Tuzi 21, Kotor 20, Berane 15, Pljevlja 11, Da-

nilovgrad četiri, Mojkovac tri, Rožaje tri, Kolašin i Plužine po jednog inficiranog.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.739.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 5.782.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom u Crnoj Gori je 253.365.

U Podgorici je 2.155, Baru 540, Nikšiću 517, Budvi 462, Ulcinju 315, Herceg Novom 314, Kotoru 302, Tivtu 217, Bijelom Polju 177, na Cetinju 176, u Pljevljima 109, Danilovgradu 106, Beranama 96, Tuzima 66,

Rožajama 57, Mojkovcu 45, Andrijevici 33, Kolašinu 32, Petnjici 19, na Žabljaku 15, u

Plavu 11, Šavniku devet, Plužinama šest i Gusinju tri.

J. M.

Ustavni odbor obavio konsultativno saslušanje dva od sedam kandidata za izbor jednog sudije Ustavnog suda PODGORICA - Ustavni odbor Skupštine Crne Gore obavio je juče konsultativno saslušanje dvojice, od sedam kandidata i kandidatkinja, koji su ispunili uslove javnog poziva raspisanog 27. maja za izbor jednog sudije Ustavnog suda.

Viziju prevazilaženja problema u radu krovne sudske instance u zemlji kroz odgovore na pitanja članova Odbora dali su predsjednik Suda za prekršaje u Bijelom Polju Alija Beganović i advokat i nekadašnji sudija Elvis Duraković koji se prethodno javio i kao kandidat za izbor člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Ključni aspekti na koje su ukazali je rješavanje problema nagomilanih ustavnih žalbi građana koje nijesu procesuirane, odnosno riješene. U svakoj varijanti, povećanje broja stručnih saradnika i uvođenje novih vijeća smatraju za uslov bez kojeg se ne može očekivati unapređenje efikasnosti rada krovne sudske instance u zemlji.

Jučerašnje konsultativno saslušanje odnosi se na konkurs raspisan nakon što je Ustavni sud obavijestio parlament da sudija Miodrag Iličković u septembru ispunjava uslove za odlazak u starosnu penziju. Prethodno, početkom juna obavljena su konsultativna saslušanja po ranijem konkursu od 25. januara raspisanom nakon što je sudija Dragoljub Drašković otišao u penziju.

Izbor sudije Ustavnog suda imperativ je kako ta sudska instanca, koja inače radi u krnjem sastavu, ne bi sredinom septembra ostala bez kvoruma, nakon što jedan od četvoro preostalih sudija formalno stekne uslove za penziju, a sastav suda u međuvremenu nije popunjavan.

Komentarišući prestanak sudijske funkcije sa ispunjenjem starosne granice kao uslova kojim se stiče pravo za odlazak u penziju, kandidat Beganović smatra da se u javnosti nepotrebno digla velika fama oko tog pitanja.

On zastupa stajalište prema kome sudije nijesu u ugovornom odnosu sa poslodavcem, već su imenovana lica kojima funkcija prestaje sa ispunjavanjem zakonskih uslova za penziju.

- Da li će neko iskoristiti zakonsko pravo i poći u penziju ili se baviti nekim drugim po-

Beganović i Duraković smatraju da treba povećati broj savjetnika i uvesti nova vijeća



Izbor sudije Ustavnog suda imperativ je kako ta sudska instanca, koja inače radi u krnjem sastavu, ne bi sredinom septembra ostala bez kvoruma, nakon što jedan od četvoro preostalih sudija formalno stekne uslove za penziju, a sastav suda u međuvremenu nije popunjavan

Sa sjednice Ustavnog odbora

slom, to je njegova stvar. Ali u ovom segmentu stvar je jasna – ocijenio je Beganović.

On se založio za prevazilaženje pat pozicije u radu Ustavnog suda, koji je zatrpan velikim brojem ustavnih žalbi tako što bi se formiralo takozvano trijažno vijeće koje bi pregledalo žalbe i doprinijelo ubrzanju procedure Odgovarajući na pitanje poslanice Suade Zoronjić, Beganović se složio sa ocjenom da, ukoliko bi Evropski sud za ljudska prava u Strazburu konstatovao da ustavna žalba nije djelotvorno pravno sredstvo, kao zemlja bismo bili u riziku da dobijemo ocjenu da smo nespremni da funkcionalno štitimo prava građana.

Prema njegovim riječima, nije bila dobra okolnost što je ukinut rok za odlučivanje o žalbama.

On smatra da dobro rješenje ima hrvatski sistem odno-

sno praksa gdje se navodi da Ustavni sud po pravilu o žalbama donosi odluku u okviru od godinu.

Na pitanje Ljuiđa Škrelje (DPS) kako bi doprinio efikasnosti rada suda, odnosno što smatra da bi trebalo uraditi, Beganović se založio za povećanje broja ustavno-pravnih savjetnika u sudu kako bi se doprinijelo da građani što prije dođu do zadovoljenja svojih prava.

Advokat Elvis Duraković pojasnio je da je bio primoran da napusti sudijsku funkciju u Osnovnom sudu u Kotoru.

Na pitanje poslanika SNP-a Dragana Ivanovića zašto je bio primoran, Duraković je kazao da ga je predsjednik suda pozvao i saopštio mu da će protiv njega pokrenuti disciplinski postupak zbog nedonošenja nekoliko sudskih odluka u roku, iako je imao razloge zbog kojih to nije učinjeno.

Prema Durakoviću, predočeno mu je da odavno nije vođen disciplinski postupak protiv nekog sudije, pa je moralo da se to desi nekome iako je bilo sudija sa mnogo više nezavršenih predmeta.

Argument je, prema njegovim riječima, bio da je mlad sudija i da ga to neće mnogo omesti u karijeri, na šta je on rekao da, ako se na taj način i uz tu argumentaciju pokrene postupak, on će napustiti sudijsku funkciju. Pritom, kako je naveo, na njegove žalbe niko nije reagovao iz tadašnjeg Sudskog savjeta, a smatrao je da kao mlad čovjek ne treba pošto-poto da istrajava da bude sudija i bude izložen nepravnom djelovanju i nečijim frustracijama, već da na drugi način zarađuje za život.

Kazao je da bi kao sudija, samoinicijativno pokrenuo pitanje zaštite nečijih ugroženih prava, ukoliko to uoči, jer mu

zakon dozvoljava da samostalno inicira predmet.

Njegova je procjena da bi za efikasan rad Ustavnog suda i rješavanje ustavnih žalbi trebalo povećati broj sudija na devet, kako bi postojala makar tri vijeća u sudu, a ujedno treba povećati broj saradnika.

Odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Vladimira Martinovića o tome da li smatra da je Ustavni sud ranije donosio političke odluke, Duraković je kazao da je stvar percepcije i da se odluke, zavisno od nečijeg političkog gledanja, mogu doživljavati kao takve.

- Možda postoji vjerovatnoća, ali ja ne mogu da tvrdim. Pritom, postoji mehanizam provjere i u samom Ustavnom sudu, pa bilo koji sudija može da izdvoji svoje mišljenje, objavi ga u ,,Službenom listu“ i na taj način ukaže je li bilo pritiska na njega. A na onima koji biraju je da biraju ljude od integri-

teta – naveo je on.

Na javni poziv za popunjavanje sudijske pozicije 27. maja javili su se Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Elvis Duraković, Dragana Đuranović, Jovan Kojičić, Zdenka Perović, Branislav Radulović i Momirka Tešić. Kandidaturu je u međuvremenu povukla inspektorka rada u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Lidija Kovačević dok je Odbor zaključio da kandidat Kojičić nije ispunio formalne uslove zahtijevane javnim pozivom kojim se traži prilaganje uvjerenja o položenom stručnom ili pravosudnom ispitu.

Podsjetimo, Ustavni sud ima sedam sudija, koje bira Skupština na 12 godina, dvotrećinskom većinom glasova poslanika, ali trenutno radi na ivici kvoruma sa četiri člana.

Osim Miodraga Iličkovića, koji u septembru stiče uslove za penziju, sudije Ustavnog suda su predsjednik Budimir Šćepanović, Milorad Gogić i Desanka Lopičić. Početkom godine penzionisan je sudija Dragoljub Drašković, a ranije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović.

I. P.

8

Društvo

Utorak, 26. jul 2022.

LGBT Forum Progres poziva tužilaštvo da po službenoj dužnosti procesuira odgovorne za prikazivanje filma o ratnom zločincu u Petnjici

Jokić najavila prijavu zbog projekcije filma o Osmanu Rastoderu PODGORICA- Predsjednica Upravnog odbora LGBT Forum Progres Bojana Jokić pozvala je tužilaštvo da postupi po službenoj dužnosti i u skladu sa važećim propisima procesuira odgovorne za projekciju filma o Osmanu Rastoderu u Petnjici.

Ona je Pobjedi najavila i da će kao Veličanka i građanska aktivistkinja podnijeti krivičnu prijavu protiv organizatora te projekcije.

- Mi, Veličani, dobro pamtimo monstruzni zločin i desetkovanje našeg sela – kazala je ona.

Film „Osman ef. Rastoder oslobađanje od zaborava“ premijerno je prikazan u Petnjici u petak. Projekciju filma o osuđenom ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata organizuje Bošnjački kulturni centar Sandžak. Autor filma je Avdo Huseinović.

Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača je krajem 1945. godine poslala dopis da se Osman Rastoder proglasi ratnim zločincem, a to je urađeno nekoliko mjeseci kasnije. U akciji Odjeljenja za zaštitu naroda OZNA, Obavještajne službe Jugoslavije, Osman efendija Rastoder je ubijen 1946. godine.

Prema Krivičnom zakonu Crne Gore, zabranjeno je javno odobravanje, negiranje postojanja ili umanjivanje težine krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

POZIV NA REAKCIJU

- Pozivam kolege iz civilnog sektora da osude veličanje ratnih zločinaca jednako i skrenu pažnju na anomalije u društvu koje moramo tretirati u skladu sa pozitivno-pravnim propisima Crne Gore – kazala je Jokić.

Ona je podsjetila da će 28. jula biti 78 godina od pokolja u Velici, u kojem je jedan od glavih aktera upravo bio Rastoder - Za samo dva sata, fašističke jedinice „Princ Eugen“ i „Skender-beg“, pobili su 428 osobe – žena, staraca i djece u Velici i Gornjoj Ržanici. Sem Njemaca, u monstruoznom zločinu učestvovali su i balisti sa Kosova, kao i pojedini fašisti iz Plava, Gusinja i Sandžaka, među kojima su se najviše isticali Osman Rastoder i Sahit Hodža – piše u saopštenju Progresa.

Istoričar Vukota Vukotić je Pobjedi, dan prije projekcije, kazao da je „blago rečeno, neukusno promovisati lik i djelo osuđenog ratnog zločinca“.

Osman Rastoder je bio vođa fašističke milicije u toku Drugog svjetskog rata i SS jedinice Skenderbeg, pojasnio je Vukotić.

– Promovisanje njegove lič-

Bojana Jokić

nosti u ovom trenutku kada je upravo bošnjački narod pogođen stradanjem i genocidom u Srebrenici, kada je ekstra osjetljiv na gubitke i osjeća duboki pijetet prema žrtvama, zapravo je kontraproduktivno i u neku ruku skandalozno – ističe Vukotić.

On je kazao da opasne igre revidiranja prošlosti, posebno na Balkanu, ali i u sadašnjem složenom trenutku, ne mogu ostati neprimijećene i na njih se mora reagovati.

– Ne smije se dozvoliti da u savremenoj Crnoj Gori iko, bilo koja strana, bilo koja manjina, slavi i veliča osuđene ratne zločince. Zato ovakvi potezi, poput filma o efendiji Rastoderu ili izjave o Đurišiću i drugima, samo skandalizuju crnogorsku javnost i ruše multietnički sklad naše države – naglasio je Vukotić.

On je kazao da je davanjem važnosti takvoj ličnosti, „po principu i mi konja za trku imamo“, samo potez koji naruku ide svima koji danas pokušavaju da relativizuju istorijske činjenice.

REHABILITACIJA

– Istorijski revizionizam koji je već više decenija na snazi u nama susjednim zemljama, prema kojemu se rehabilituju osvjedočeni saradnici okupatora iz Drugog svjetskog rata, konstantno se pokušava preliti i na Crnu Goru – rekao je Vukotić.

Na informaciju o projekciji filma o Osmanu Rastoderu crnogorska javnost, ni laička ni stručna, nije reagovala. Pobjeda je uoči projekcije pokušavala da dobije komentar i istorijski kontekst djelovanja tog ratnog zločinca tokom Drugog svjetskog rata. Nekoliko crnogorskih istoričara, aktivnih u civilnom i političkom javnom

Plakat kojim je najavljena projekcija filma

životu, nijesu imali vremena da komentarišu činjenicu da će u državi, u kojoj je Krivičnim zakonikom zabranjeno javno odobravanje, negiranje postojanja ili značajno umanjivanje težine krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina biti prikazan film koji revizionistički govori o presuđenom ratnom zločincu, vođi muslimanske milicije.

Nakon projekcije filma, oglasila su se udruženja boraca. Predsjednik Organizacije boraca NOR Berane Petar Labudović kazao je da je neprihvatljivo veličanje nekoga ko je proglašen ratnim zločincem i ko je, kako je rekao, ,,činio zulum po petnjič-

kom i beranskom kraju“, prenio je Portal RTCG. Predsjednik Udruženja boraca i antifašista opštine Petnjica Faik Adrović je kazao da se oštro protivi i izražava negodovanje zbog najavljene projekcije. Ovaj devedeset šestogodišnjak je među rijetkima živim učesnicima Drugog svjetskog rata. On je Portalu RTCG kazao da je lično poznavao Osmana Rastodera i da se slaže da se radi o ratnom zločincu.

- Protiv sam i promocije dokumentarnog filma, kao i ideja o podizanju spomenika osuđenom ratnom zločincu - rekao je Adrović tom portalu.

J. MARTINOVIĆ

Povodom najave okruglog stola MCP „Pedeset godina od razaranja Njegoševe kapele na Lovćenu“, Vladimir Jovanović iznio istorijske činjenice

Crkvu na Lovćenu Srbi srušili do temelja još 1925. a sada bi i Njegošev mauzolej PODGORICA – Vraćanje Crkve Svetog Petra Cetinjskog na Lovćen treba da bude civilizacijsko, a ne ideološko i posljedično – političko pitanje, poručeno je na pres konferenciji Mitropolije crnogorsko-primorske koja je održana juče kao najava okrugog stola „Pedeset godina od razaranja Njegoševe kapele na Lovćenu“ Povodom te najave Vladimir Jovanović je za Antenu M napisao osvrt u kome iznosi istorijski kontekst rušenja kapele.

Jovanović je napisao da su Plamenac, Markuš i Vojinović „otkrili“ da je „prije pola vijeka, u avgustu i početkom septembra 1972. godine, porušena Crkva Svetoga Petra Cetinjskoga na Lovćenu“ — iako je taj hram potpuno porušen pet decenija ranije, 1925. godine od strane vlasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

- Naime, Crkva Sv. Petra Cetinjskoga - podigao je Njegoš 1840ih u slavu svoga strica, a koga je, kao vladika autokefalne Crkve (koji je nosio i bijelu kamilavku kao simbol toga dostojanstva) 1834. samostalno kanonizovao i „crvenim slovima“ upisao u kalendar Crnogorske pravoslavne crkve uprkos protivljenju jerarhija ruske i srpske karlovačke crkve — dijelom je oštećena početkom 1916. u ratnim dejstvima od austrougarske artiljerije – napisao je Jovanović.

On podsjeća da nije obnovljena iako je postojao poseban projekat za to.

- Srbi su su 1925. potpuno, do temelja, porušili Njegoševu crkvu na Lovćenu. Potom je, blizu mjesta originalne Njegoševe crkve, Aleksandar Karađorđević, po idejnom projektu ruskoga emigranta Nikolaja Krasnova, podigao sasvim drugi, novi objekat, „kapelu“ koju je posvetio i drugom svetitelju (Sv. Đorđiju), a ne Svetome Petru Cetinjskome. Ova „karađorđevićevska kapela“ simbolizovala je uništenje vladavine Njegoševih nasljednika, iz dinastije Petrovića Njegoša, te nezavisne Kraljevine Crne Gore i njezine autokefalne Crkve — kojoj je i Njegoš bio poglavar – napisao je Jovanović.

Osvrnuo se i na na izlaganje, kako je kazao, „bivšeg komuniste“ Jovana Markuša koji je pomenuo da je SPC (Mitropolija crnogorsko-primorska, osnovana 1931) protiv SR Crne Gore pokrenula i sudski postupak.

- Ali nije ispričao priču do kraja - da je SPC izgubila – naglašava Jovanović.

- Plamenac, Markuš i Vojinović su danas propuštili da saopšte, ili im je to nepoznato, da je podizanje mauzoleja na Lovćenu, koji je 1974. realizovala NR/SR Crna Gora, po nešto modifikovanom projektu Ivana Meštrovića prvobitna ideja upra-

vo Aleksandra Karađorđevića, od koje je odustao — projekat mu je bio preskup!

O tome da je 1925. podignut sasvim novi objekat, tj. da nije obnovljena „njegoševska“ crkva posvećena Sv. Petru Cetinjskome svjedoči i srpski istoričar Vladimir Dedijer: „Ova kapela je građena od NOVOG kamena, na NOVIM temeljima, a ostaci stare kapele su BAČENI u Jezerski vrh...

Aleksandrova zadužbina je oličenje UNIŠTENJA državnosti Crne Gore posle 1918... Aleksandrova kapelica na Lovćenu je ujedno simbol UNIŠTENJA nezavisnosti Crnogorske mitropolije...“ („Pismo Vladimira Dedijera“,Borba, Beograd 20. avgusta 1970).

Novi kamen za tu „Aleksandrovu kapelu“ je 1925. dovlačen i iz Srbije — iz Venčaca kod Aranđelovca!

Srbi nastoje da „kompromituju“ Njegošev mauzolej i time da je idejni autor ovoga projekta Ivan Meštrović po nacionalnosti Hrvat. Meštrović je autor i najpoznatijih monumentalnih spomenika u Beogradu, koji, međutim, Srbima „ne smetaju“ — poput dva spomenika na Kalemegdanu (Pobednik i Zahvalnost Francuskoj) ili spomenika Neznanome junaku na Avali – napisao je Jovanović.

On je podsjetio da mauzolej na Lovećenu ima posebnu kriptu, a u njoj, na Njegoševoj grobnici, ugraviran je krst. Podsjetio je i da je istoričar dr Dragutin Papović 2017. objavio dokument da je 17. septembra 1974. u Republičku komisiju za odnose sa vjerskim zajednicama tadašnje vlade SR Crne Gore, kako se navodi, „stigao i odgovor Arhijerskog Sinoda SPC, sa potpisom patrijarha Germana (Đorića)“.

- Sinod se zahvalio komisiji na izvještaju da je mauzolej završen i izrazio je zadovoljstvo na spremnosti da se odobri i dalje vršenje vjerskih obreda nad Njegoševim grobom, prema ustaljenoj praksi i tradiciji.

Dalje dogovore oko vjerskih obreda u Mauzoleju Sinod je prepustio dogovoru komisije i mitropolita Danila (Dajkovića)“ (DACG – 411, k. 33, Sveti Arhijerejski Sinod SPC – Republičkoj komisiji za verska pitanja SR Crne Gore).

Takođe, objavljen je i sadržaj dokumenta od 11. decembra 1974. da se „mitropolit (Danilo Dajković) SAGLASIO da se u kripti Mauzoleja na Lovćenu crkveni obred može obavljati 12. jula i 1. novembra“. Predstavnicima vlasti SR Crne Gore, „mitropolit je naveo da bi se na Lovćenu (u Mauzoleju) vršio samo obred tzv. mali pomen, dok bi se sve drugo što je vezano za obred vršilo u Cetinjskom manastiru“ (DACG – 411, k. 33, Kontakt sa mitropolitom Danilom, Titograd)… - napisao je Jovanović u svom osvrtu. J. M.

Društvo

Utorak, 26. jul 2022.

9

SJEDNICA SAVJETA AEM-A: Jednoglasno povukli odluku donešenu 1. juna na zahtjev RajkaTodorovića

„Naše more, naše skale“ nije više događaj od nacionalnog značaja PODGORICA – Savjet AEM-a opozvao je rješenje koje su donijeli 1. juna ove godine, a kojim je muzički festival „Naše more, naše skale“ uvršten u listu događaja od posebnog značaja za javnost u Crnoj Gori.

Savjet je podršku ovoj muzičkoj manifestaciji dao početkom prošlog mjeseca, na sjednici kojoj nije prisustvovao Rajko Todorović. Upravo je Todorović juče zatražio da se opozove ovo rješenje jer sa njim nije bio saglasan.

Dobio je podršku ostalih u Savjetu, ali kako bi odluka bila povučena iz dokumenta, pravilo je da prođe javnu raspravu, jer je na taj način i uvrštena u ovu važnu listu.

ORGANIZATOR

Muzički festival ,,Naše more, naše skale“ organizovala je u Herceg Novom na Kanli kuli, Adria Jadran medijska grupa, pod pokroviteljstvom Telekoma Srbije.

Ipak, zahtjev za to da se taj događaj uvrsti u listu onih koji nose nacionalni značaj, Savjetu AEM-a poslao je generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić.

Nacionalni javni servis je, kako saznaje Pobjeda, TV Adria naplatio 40.000 eura za produkciju i za uslugu iznajmljivanja reportažnih kola koja su bila potrebna da se emituje ta manifestacija.

To što je Savjet AEM-a po hitnom postupku donio odluku da dopuni listu događaja od posebnog značaja za javnost PODGORICA – Na Odboru za ekonomiju, finansiju i budžet poslanici su se saglasili da su pripravnicima plate niske, da moraju da se povećaju, ali i da se do kraja godine izmijeni program stručnog osposobljavanja.

Dogovoriće se na koji način.

Bilo je riječi o tome da poslodavci treba da se uključe i finansiraju pripravnike.

Na stolu poslanika sada su predložene izmjene Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem Socijaldemokrata, kojim se traži da se poveća naknada pripravnicima na 450 eura, koliko iznosi minimalna zarada. Oni sada primaju 266 eura. Nedavno je, takođe, Studentski parlament izašao u javnost sa istom inicijativom.

Poslanici SD-a kazali su da je o ovome trebalo da se govori prije dva mjeseca, ali da sjednica Skupštine nije bilo. Kazali su da je ova kategorija zaposlenih diskriminisana, jer primaju manju platu od onih koji imaju samo završenu osnovnu školu.

Do ove razlike je došlo nakon što se minimalna zarada uvećala na 450 eura. Prema po-

Nacionalni javni servis je, kako saznaje Pobjeda, TV Adria naplatio 40.000 eura za produkciju i za uslugu iznajmljivanja reportažnih kola koja su bila potrebna da se emituje muzički festival „Naše more, naše skale“ u Crnoj Gori, prema riječima direktora AEM-a Gorana Vukovića, je nedopustivo.

- Ranija odluka SAEM-a, o proširenju liste od posebnog značaja za crnogorsku javnost bila je pogrešna, o čemu svjedoči i njeno povlačenje. Lista je formirana sa posebnim ciljem i kao takva trebalo bi da se dopunjava poslije detaljnih analiza predloženih događaja po više osnova - kategoričan je Vuković.

Kaže da bi to trebalo da bude proces od inicijative do donošenja odluke u kome bi se pažljivo analizirali svi neophodni uslovi za dobijanja takvog statusa neke manifestacije.

- U suprotnom ,,lista događaja od posebnog značaja“ ubrzo bi bila pretvorena u običan spisak događaja. Primjer koji smo imali očigledna je potvrda toga jer karakter tog događaja nikako ne može biti preporuka za listu događaja od posebnog značaja što je bio moj stav i na sjednici na kojoj je ta odluka, kasnije se pokazalo pogrešnom, i donijeta - zaključio je Vuković za Pobjedu.

Nekoliko izvora Pobjede iz AEM-a, saglasni su da je Savjet pogriješio time što je donio odluku da muzički festival „Naše more, naše skale“ bude uvršten u ovu listu jer bi onda trebalo da uvrste i neke kultne događaje kao što su ,,Dani

Goran Vuković

ukljeve“ u Virpazaru ili Praznik mimoze u Herceg Novom i slično tome.

- Rame uz rame sa događajima poput svečanosti pri izboru predsjednika ili važnih sportskih događaja, našla se manifestacija sa eksplicitnim sadržajem, što je skandalozno - naveo je jedan od izvora iz te ustanove.

REGULATIVE

Zakon o nacionalnom javnom emiteru u članu 5, koji se odnosi na pružanje komercijalnih audio-vizuelnih usluga predviđa da RTCG može da pruža i komercijalne audio-vizuelne usluge i da iznajmljuje tehničkoprodukcione i logističke resurse, kao audio-vizuelne usluge.

Odluka AEM-a

Zahtjev za to da se taj događaj uvrsti u listu onih koji nose nacionalni značaj, Savjetu AEM-a poslao je generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić U članu 4 ovog zakona piše da RTCG svoju djelatnost ostvaruje, između ostalog i „javnim izvođenjem i snimanjem muzičkih sadržaja, organizovanjem događaja i koncerata od nacionalnog značaja“.

Odlukom o listi događaja od posebnog značaja za javnost u Crnoj Gori utvrđuju se događaji od posebnog značaja za građane i propisuje da li treba da budu u cjelini ili djelimično dostupni za direktan prenos ili, gdje je to „neophodno ili primjereno u jav-

nom interesu iz objektivnih razloga, u cjelosti ili djelimično odloženo emitovani“.

Tu se prema članu 2 ove odluke ubrajaju, između ostalog: prenos inauguracije predsjednika Crne Gore; vanrednih skupštinskih zasijedanja; ljetnje i zimske Olimpijske igre; Svjetsko i Evropsko fudbalsko prvenstvo, polufinalne i finalne, kao i sve utakmice u kojima učestvuje crnogorska fudbalska reprezentacija, kao i utakmice kojima ta prvenstva počinju.

Na listi se nalaze i fudbalska

takmičenja Liga šampiona i Liga Evrope, polufinalne i finalne, kao i sve utakmice u kojima učestvuje crnogorski timovi, kao i utakmice kojima ta takmičenja počinju, sve utakmice crnogorske (seniorske muške) fudbalske reprezentacije, kod kuće i u gostima; finalna utakmica crnogorskog fudbalskog kupa, kao i prenos teniskih turnira (Australian Open, Vimbldon, French Open, United States Open, Roland Garos) ako u njima nastupaju crnogorski predstavnici.

Ovo je samo dio događaja za koji je određeno da budu događaji od posebnog značaja. Ipak, muzički festivali se ne nalaze na ovoj listi.

K. JANKOVIĆ

Poslanici saglasni da treba da se poveća naknada pripravnicima

Sa fakultetom primaju 266 eura a sa osnovnom školom 450 stojećem zakonu, pripravnici primaju iznos koji je na nivou 50 odsto prosječne zarade u prethodnoj godini.

Poslanici ove partije traže da se izmijenjeni zakon, ako se usvoji, počne primjenjivati i na postojeće korisnike. Njima su ostala još dva mjeseca do kraja završetka programa, koji, inače, počinje da se primjenjuje od januaru. Poslanik Damir Šehović (SD) rekao je da bi mjesečno za ova povećanja trebalo izdvojiti oko pola miliona eura.

„JESTE I NIJE VELIKA SUMA“

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da je za narednu godinu predviđeno da ta zarada bude 350 eura, te da bi trebalo izdvojiti 10,1 milion eura. Broje u prosjeku 3.200 korisnika. Prijedlogom Socijaldemokrata taj

iznos bi se povećao za oko tri miliona, tačnije – 2,9.

- To jeste i nije velika suma novca – rekao je ministar finansija.

Pošto nema mišljenja Vlade na ovo predloženo zakonsko rješenje, rekao je da će „prenijeti kolegama“, te da su spremni da, u saradnji sa predlagačima akta, parlamentom, nađu fiskalno održivo rješenje. Damjanović je predložio da se pronađe neka objektivna vrijednost.

Poslanik Miloš Konatar (Ura) kazao je „ako su sredstva u budžetu takva, da se onda vidi do koliko mogu da idu, ali da do nekog povećanja moraju doći“.

Poslanica Dragica Sekulić (DPS) rekla je da pripravnici treba da imaju 450 eura, ovi koji su sada u programu i da ubuduće treba da primaju makar iznos minimalne zarade.

Govorila je kako taj teret ubu-

duće, možda, treba da dijele država i poslodavac. Smatra da su poslodavci do sada bili u komfornoj poziciji, da nijesu imali nikakvu obavezu plaćanja prema pripravnicima.

Poručila je da treba da izmijene program prije nego što se raspiše poziv za prijem novih učesnika.

To je upravo bila intencija SDa, odgovorio je poslanik Boris Mugoša (SD).

- Naša ideja je bila da do kraja godine cijeli zakon pretresemo. Deset godina je prošlo otkako je donešen i može se napraviti analiza. Ima pozitivnih i negativnih stvari koje treba popraviti. Poslodavci i država treba da podijele odgovornost – rekao je on. Šehović je dodao da se u ovom slučaju mogu motivisati poslodavci da zadrže učesnike programa. Pomenuo je da to može da se postigne kroz poresku

stimulaciju, subvencije, a zauzvrat bi imali obavezu da ih, recimo, zapošljavaju još dvije godine. Šehović je kazao da ne predstavlja budžetsko opterećenje da se usvoji povećanje naknade za postojeće korisnike, kojima ističe program za dva mjeseca, te da do kraja godine razmisle o novom programu.

- Nije opterećenje milion eura za njih – rekao je on.

ISKORIŠĆAVAJU PRIPRAVNIKE, IDU U JAVNI SEKTOR

Na Odboru se pričalo o tome kako se zloupotrebljava program stručnog osposobljavanja, da ima slučajeva da zaposleni navodno rade kod poslodavaca, a, zapravo, su van Crne Gore, da ne dolaze na posao...

Poslanik Demokrata Danilo Šaranović kazao je da je ak-

tuelni zakon donio više benefita poslodavcima nego onima zbog kojih je donešen. Smatra da je to razlog zbog čega značajan broj korisnika se odlučuje da se seli u javni sektor. Puno je, prema njegovim riječima, slučajeva gdje se kod privatnika obavljaju poslovi koji nemaju dodirnih tačaka sa strukom i nijesu u skladu sa njihovom stručnom spremom. Rekao je i da je značajan broj poslodavaca gledao na ovo kao na mogućnost da se dobije besplatna radna snaga.

- Nijesmo činili gotovo ništa da se takvo stanje promijeni – kazao je Šaranović.

Odbor je na kraju usvojio mišljenje koje će proslijediti matičnom odboru – za prosvjetu, da se procijeni uticaj predloženog zakona na budžet za sljedeću godinu, da se sagleda mogućnost izmjene modela finansiranja...

N. Đ.

10

Hronika

Utorak, 26. jul 2022.

Budvanska policija radi na rasvjetljavanju pokušaja krađe u NLB banci

BUDVA – Službenici Uprave policije u Budvi preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji lica ili više njih koja su juče ujutro aktivirala eksplozivnu napravu na bankomatu NLB banke.

Kako je saopšteno iz policije, juče ujutro je aktivirana eksplozivna naprava na bankomatu koji je smješten u prostorijama Turističkog naselja Slovenska plaža u Budvi, ali novac nije ukraden sa bankomata.

– Od strane službenika banke ustanovljeno da iz bankomata novac nije otuđen već se nalazi u oštećenom bankomatu i plombiranim sefovima – saopšteno je iz policije.

O događaju je obaviješten nadležni državni tužilac koji je djelo kvalifikovao kao teška krađa u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Ovakav vid pokušaja krađe novca sa bankomata se prvi

put dešava u Crnoj Gori. Zemlje u okruženju su se već suočile sa ovakvim napadima.

U februaru su hrvatski mediji saopštili da su uništavanja bankomata uslijedila u posljednje vrijeme posebno na širem zagrebačkom području, a eksplozije su uglavnom izazivane zapaljivom smjesom plina.

Tamošnji mediji su saopštili da je tokom godine bilo 10 bombaških napada na bankomate, ali su počinioci uhapše-

PORTAL RTCG

Aktivirali bombu na bankomatu, ali novac nijesu uzeli

Sa uviđaja

ni samo u jednom slučaju, i to neposredno nakon pokušaja pljačke.

U oktobru prošle godine nepoznati lopov u Sisku je aktiviranjem eksplozivne naprave pokušao da provali u bankomat u sklopu trgovačkog centra u koji je provalio,

Okončana potraga za članom kriminalne organizacije koja je počinila dvostruko ubistvo na Veruši

Draškoviću zadržavanje do 72 sata

Vikendica na Veruši u kojoj su ubijeni Prelević i Peković

PODGORICA – Beranac Zlatko Drašković uhapšen je juče zbog sumnje da je član kriminalne grupe Marka Zekića, koja se tereti za ubistvo Nemanje Prelevića i Danila Pekovića 17. oktobra 2020. godine na Veruši.

Drašković je uhapšen na aerodromu i priveden u Specijalno državno tužilaštvo gdje mu je određeno zadržavanje do 72 sata.

Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Nenada Milačića (36) i Branislava Ivanovića iz Podgorice i Beranaca Vasilija Đukića (26) Dragana Biletića (36), Mirka Zekića i Mirčete Mihailovića (41), Gorana Milašinovića iz Sutomora i srpskog državljanina Dragana Tarića zbog sumnje da su učestvovali u organizaciji i ubistvu Podgoričana Nemanje Prele-

Podnijeta prekršajna prijava

Instruktor auto-škole preticao na punoj liniji NIKŠIĆ – Na putnom pravcu Vilusi – Nikšić, u mjestu Trubjela, instruktor auto-škole preticao je na punoj liniji, saopšteno je iz Uprave policije na Tviteru.

– Policija je identifikovala R. V. (59) koji je upravljao vozilom i protiv njega podnijela prekršajnu prijavu zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima – dodali su iz Uprave policije.

C. H.

vića (28) i Danila Pekovića (20) na Veruši u oktobru 2020.

Prema prikupljenim dokazima, Marko Zekić, Đukić i Mihailović su 17. oktobra 2020. godine u mjestu Uvač, sa umišljajem i po prethodnom dogovoru zajedno ubili Prelevića i Pekovića.

Teško ubistvo dvojice Podgoričana umišljajno stvaranjem uslova i otklanjanjem prepreka pomogli su Milašinović, Biletić, Ivanović i Miličić.

Zadatak dijela grupe bio je da prate kretanje Prelevića i Pekovića kako bi odredili najpovoljnije mjesto i vrijeme za njihovu likvidaciju.

- Nakon što su doznali da će mete 17. oktobra biti u kući Prelevića u mjestu Uvač, tu su informaciju saopštili Zekiću, Đukiću i Mirčeti Mihailoviću koji su se uputili ka Veruši – navodi se u optužnici.

Mirčetić je predao automatsku pušku i pištolj Zekiću i Đukiću koji su nakon kraće rasprave na vratima vikendice ubili Prelevića ispalivši u njega više projektila u glavu i gornji dio tijela.

Pošto su eliminisali Prelevića, ušli su u vikendicu i ubili Pekovića.

Ubistvo dvojice Podgoričana otkriveno je dan kasnije kada je supruga Prelevića oko 18 časova pozvala prvog komšiju i zamolila ga da pođe do vikendice jer joj se muž nije javljao dva dana.

Pošto je prišao vikendici, dvojica komšija su primijetila da su ulazna vrata od kuće otvorena, a onda i da na pragu leži Prelević u lokvi krvi.

Transkripti Skaj aplikacije koju su koristili pripadnici ove kriminalne organizacije otkrili su da je ubistvo Prelevića i Pekovića planirano nekoliko mjeseci ranije. Organizovanjem likvidacije u ovom slučaju rukovodio je Zekić.

Skaj komunikacije su otkrile i da je Milašinović imao konekciju u policiji preko koje je grupi otkrivao saznanja istražitelja vezano za istragu ubistva Prelevića i Pekovića i pronađenih tragova.

A. R.

no nije uspio u namjeri da dođe do novca.

Sisačko-moslavačka policija saopštila je da je nepoznati počinilac ili više njih u ponedjeljak dva i po sata nakon ponoći najprije provalio ulazna vrata trgovačkog centra, prenosi Index.

Potom je aktiviranjem zasad nepoznate eksplozivne naprave pokušao provaliti u bankomat.

Lopov nije ukrao novac.

Takođe prije godinu zabilježen je pokušaj pljačke bankomata eksplozivom u Rijeci, u Hrvatskoj.

A. R.

Nesreća na Prokletijama

Planinarka stradala silazeći sa vrha Očnjak GUSINJE – Planinarka iz Srbije Daliborka S. (41) poginula je u subotu uveče dok je sa planinarskim klubom bila na Prokletijama u Crnoj Gori, pišu beogradski mediji.

– Prilikom silaska sa vrha Očnjak (2.185 metara), na Prokletijama, u neobezbijeđenom strmom dijelu staze došlo je do okliznuća i pada sa tragičnim ishodom – prenose srpski mediji.

Daliborka je bila dugogodišnji član Planinarskog društva ,,Stara Pazova“.

C. H.

Skrinšot sa auto-puta

Podgorički vremeplov objavio snimak tuče na novom auto-putu ,,Princeza Ksenija“

Mladići se potukli kod rampe za naplatu putarine

Po međunarodnoj potjernici uhapšen u Podgorici

PODGORICA – Na Fejsbuk stranici Podgoričkog vremeplova objavljen je snimak koji svjedoči tuči više muškaraca na novom auto-putu, na prilazu ka rampama za naplatu putarine.

PODGORICA – Državljanin Republike Sjeverna Makedonija Saško Acevski (23) uhapšen je u Podgorici po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Skoplje.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, Acevski se potražuje na osnovu naredbe izdate od zatvora ,,Idrizovo“ – Skoplje, gdje je bio na izdržavanju kazne u trajanju od pet godina po presudi Osnovnog suda u Skoplju zbog krivičnog djela razbojnička krađa. On je priveden sudiji koji mu je odredio ekstradicioni pritvor.

C. H.

Kako se vidi na snimku, koji traje 29 sekundi više osoba se tuku na auto-putu. Na snimku se vide i zaustavljeni automobili koje su koristili akteri tuče, pa će policija na osnovu ovog video-priloga identifikovati osumnjičene.

Podsjećamo, prije par dana prilog koji je snimila Radio Slobodna Evropa postao je viralan

Makedonskog državljanina tražili zbog razbojničke krađe

Planinarka iz Srbije

na društvenim mrežama, pošto su za sagovornika pozvali nadzornika na auto-putu, koji je sa gledaocima i čitaocima podijelio sa čime se sve susrijeću i šta je sve moguće vidjeti preko video-nadzora otkako je otvorena dionica Smokovac – Mateševo.

On je svakodnevna dešavanja na auto-putu okarakterisao ,,temama za psihologa“ kako je prilog i naslovljen.

- Imamo čovjeka koji je vozio dvosjed na krovu auta do tunela na sjevernom dijelu auto-puta, 45 minuta. Tamo je fino odlučio da zaustavi vozilo i da odspava tu na dvosjedu – kazao je zaposleni u prilogu RSE. C. H.

Svijet

Utorak, 26. jul 2022.

STO PEDESET DRUGI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruski Gasprom najavio zaustavljanje još jedne turbine na gasovodu Sjeverni tok 1

11

Zaključci njemačkog Instituta za privredna istraživanja

Protok gasa ka Evropi se dodatno smanjuje Zbog remonta turbine, dnevni kapacitet ruske kompresorske stanice „Portovaja“ će od srijede biti smanjen na 33 miliona kubnih metara gasa dnevno, u odnosu na njen puni kapacitet od više od 160 miliona kubika

Najveća evropska ekonomija na ivici recesije

KIJEV/MOSKVA – Ruski energetski gigant „Gasprom“ saopštio je da, radi održavanja, zaustavlja još jednu turbinu na gasovodu Sjeverni tok 1, što će dovesti do dodatnog smanjenja protoka gasa.

U saopštenju Gasproma se ističe da će zbog remonta turbine dnevni kapacitet ruske kompresorske stanice „Portovaja“ biti smanjen na 33 miliona kubnih metara gasa dnevno od 27. jula, u odnosu na njen puni kapacitet od više od 160 miliona kubika, prenijela je agencija Rojters.

Gasprom je saopštio da sankcije i dalje ometaju održavanje gasovoda Sjeverni tok 1, što znači da snabdijevanje Evrope energentima ostaje nesigurno ukoliko Zapad ne ublaži sankcije.

U saopštenju se navodi i da je ruski gasni gigant dobio papire od „Simens energije“ i Kanade o turbini za Sjeverni tok 1 koja se, kako se ističe, sporo vraća sa remonta iz Montreala ka Rusiji.

- Gasprom je proučio dokumenta, koja ne otklanjaju prethodno identifikovane rizike i otvaraju dodatna pitanja – dodaje se u saopštenju.

Gasprom naglašava da i dalje postoje otvorena pitanja u vezi sa sankcijama EU i Velike Britanije, čije je rješavanje važno za isporuku motora Rusiji i hitan remont drugih gasnoturbinskih motora za kompresorsku stanicu „Portovaja“.

Britanska agencija podsjeća da su i evropski političari naglašavali da bi Rusija mogla da prekine dotok gasa ove zime, što bi Njemačku gurnulo u recesiju i

Poslovni moral u julu pao ispod svih očekivanja

Gasovod Sjeverni tok 1

dovelo do skoka cijena za potrošače koji se već bore sa višim cijenama hrane i energije.

Ukrajinski zvaničnici su u međuvremenu saopštili da ruski raketni napad u nedjelju nije načinio značajnu štetu na luci Odesa, te da se pripreme za ponovno pokretanje izvoza žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka nastavljaju.

Vlasti u Kijevu se nadaju da će sporazum, uz posredovanje UN koji treba da ublaži globalnu nestašicu hrane obnavljanjem izvoza žitarica iz regiona Crnog mora, početi da se primjenjuje već ove nedjelje.

Visoki vladini zvaničnici izrazili su nadu na jučerašnjoj konferenciji za novinare da će prva pošiljka žita u okviru sporazuma krenuti u srijedu iz luke Cernomorsk, prenosi Rojters.

Zamjenik šefa vojno-civilne uprave Hersonske oblasti Kiril Stremousov, saopštio je juče da će ukrajinska grivna biti uklonjena iz opticaja u tom regionu, te da će u upotrebi ostati isključivo ruska rublja.

- Grivna će se postepeno povlačiti iz opticaja u Hersonskoj oblasti i imaćemo samo rublju – rekao je Stremousov i dodao da ukrajinska valuta nastavlja da pada, što je čini neprivlačnom stanovništvu i preduzećima.

Narodna banka Ukrajine je prošle nedjelje oborila zvanični devizni kurs grivne za 25 odsto sa 29,2 grivne za dolar na 36,56 grivni.

Stremousov je ocijenio da je Narodna banka Ukrajine potpuno zavisna od Federalnih rezervi SAD i da ne donosi odluke nezavisno, uključujući i one koje

se tiču kursa nacionalne valute.

Region Herson je od 23. maja oblast u kojoj uporedo cirkulišu rublja i grivna. U početku je kurs bio utvrđen na dvije rublje za jednu grivnu, a kasnije je kurs ukrajinske valute snižen na jednu i po rublju.

Hersonska oblast se nalazi na jugu Ukrajine i graniči se sa Krimom. Sredinom marta rusko Ministarstvo odbrane izvijestilo je da je region Hersona pod potpunom kontrolom ruskih trupa. Krajem aprila formirana je ruska civilno-vojna uprava u Hersonskoj oblasti.

Ukrajinske snage su nedavno najavile pokretanje kontraofanzive u Hersonskoj oblasti, a zvanični Kijev očekuje kako bi taj južni region već do septembra mogao ponovo biti pod njihovom kontrolom.

BERLIN – Visoke cijene energenata i nestašica gasa doveli su njemačku ekonomiju na ivicu recesije, saopštio je tamošnji Institut za privredna istraživanja koji je objavio istraživanje koje je pokazalo da je i njemački poslovni moral u julu ove godine pao ispod svih očekivanja.

Indeks poslovne klime u Njemačkoj, prema nalazima instituta IFO, pao je na 88,6, što je najniži nivo u više od dvije godine i ispod prognoze od 90,2 u Rojtersovoj anketi analitičara.

Ispitivanje u junu je marginalno revidirano na 92,2.

- Recesija ,,kuca na vrata“. To se više ne može isključiti - rekao je šef istraživanja IFO-a Klaus Volrabe.

Njemačka se ove zime suočava sa prijetnjom racionalizacije potrošnje gasa bez presedana u minulim generacijama nakon značajnog pada snadbijevanja iz Rusije, čijeg predsjednika Vladimira Putina Zapad optužuje da koristi energiju kao odgovor na sankcije koje su mu uvedene zbog rata u Ukrajini.

Rusija je ovog mjeseca zatvorila gasovod Sjeverni tok 1, koji Njemačku snabdijeva gasom preko dna Baltičkog mora, na 10 dana održavanja za koje su

neki strahovali da će biti produženo.

Pumpanje je ipak nastavljeno u četvrtak, ali sa samo 40 odsto kapaciteta.

Volrabe je u intervjuu za Rojters rekao da recesije neće biti, ukoliko se njemačke isporuke gasa nastave na tom nivou.

Međutim, njemački regulator gasne mreže saopštio je u petak da će, ako gas kroz gasovod nastavi da se pumpa na samo 40 odsto, zemlja morati da preduzme „dodatne mjere“ kako bi dostigla 90 odsto skladišnog kapaciteta postavljenog kao cilj kako bi se spriječila racionalizacija.

Vlada je saopštila da će u slučaju racionalizacije dati prioritet stanovnicima u odnosu na korporativni sektor.

Indeks IFO od ponedjeljka, koji ispituje oko 9.000 firmi, pokazao je očekivanja da će se poslovanje značajno pogoršati u narednim mjesecima.

- Indeks poslovne klime IFO, kao i indeks menadžmenta nabavke, sada jasno ukazuje na pad njemačke privrede - rekao je ekonomski analitičar „Komercbanke“ Jorg Kramer.

- Koliko će se loše završiti, nažalost, uglavnom je u rukama Putina – zaključio je on.

Građani BiH ispred kancelarije visokog predstavnika organizovali protest protiv izmjena Izbornog zakona SARAJEVO – Veliki broj građana Bosne i Hercegovine okupio se juče ispred sjedišta visokog predstavnika Kristijana Šmita u centru Sarajeva zbog mogućeg nametanja izmjena Izbornog zakona u toj zemlji.

Traže da Šmit odustane od odluka koje dodatno produbljuju podjele

Okupljeni od OHR-a traže da odustane od nametanja odluke koja bi, kako tvrde, dodatno produbila podjele u BiH na principu etno-teritorijalne dominacije.

Opoziciona Socijaldemokratska partija SDP BiH pozvala je na mirne proteste ispred sjedišta kancelarije visokog predstavnika u Sarajevu, nakon što je najavljeno da će Šmit nametnuti izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine što bi zemlju moglo gurnuti u dublje etničke podjele i diskriminaciju, prema oponentima takve odluke.

Prema natpisima bosansko-

hercegovačkih medija, koje iz kancelarije visokog predstavnika nijesu ni potvrdili ni demantovali, predstavnik međunarodne zajednice za BiH Kristijan Šmit iskoristiće specijalna ovlašćenja i nametnuti izmjene Izbornog zakona u utorak.

To u slučaju Federacije BiH, jednog od dva entiteta u zemlji, uključuje cenzus za ulazak delegata u entitetski dom naroda. Zbog toga bi Hrvati mogli ostati bez delegata u tom domu iz istočnog dijela zemlje, jer ih tu živi jako mali broj, dok bi Bošnjaci mogli ostati ili bi broj delegata koji ih predstavljaju

bio redukovan iz zapadne Hercegovine.

Prema trenutnom Izbornom zakonu BiH, svaki od 10 kantona u Federaciji BiH i federalni Dom naroda daje najmanje po jednog predstavnika iz reda Hrvata, Srba i Bošnjaka.

- Vrijeme je da dignemo glas i jasno kažemo kakvu Bosnu i Hercegovinu žele naši građani – navedeno je u proglasu SDP-a kojim se građani pozivaju na proteste.

Na mirne proteste ispred sjedišta OHR-a u Sarajevu pozvali su i Demokratski front, člana tročlanog državnog predsjedništva koga čine Željko Komšić, aktivista za prava Ro-

ma Dervo Sejdić i još nekoliko političkih partija i civilnih organizacija. Naknadno, pozivima na proteste pridružila se i vladajuća Stranka demokratske akcije.

OHR je međunarodno ad hoc tijelo koje čine ambasadori više stranih zemalja. Formirano je kako bi nadgledalo povredu Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je 1995. godine zaustavio rat u Bosni i Hercegovini. Međunarodni predstavnik na čelu OHR-a ima specijalna ovlašćenja da interveniše u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine u dijelu gdje domaće vlasti ne mogu postići dogovor.

Protest ispred sjedišta OHR u Sarajevu

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

12

Crnom Gorom

Utorak, 26. jul 2022.

Primjeri: Kako u zavičaju svoga oca ljetuju Anabela, Izabela i Dario Đurović

Kolašin će vazda biti blizu Indijani KOLAŠIN – Među brojnim gostima koji ljetuju u Kolašinu njih troje su posebni.

Između ostalog i po daljini koju su prešli da dođu do Kolašina. Nema ih u evidenciji turističkih agencija, ni u knjigama zvaničnih recepcija. Njihova agencija i recepcija se zovu – stric Dućo i strina Svetlana – Ceca Đurović…

Stigli su iz američke države Indijana, iz grada Port Vejn. Obavijestili su oca Zorana i majku Peju da će ovog ljeta ponovo u Crnu Goru kod strica Duća.

Anabela ima 19 godina i student je. Izabela ima 17 godina i učenica je srednje škole a treći član porodične ekipe Đurovića iz Indijane je i glavni – četrnaestogodišnji Dario koji ima sva prava i privilegije mlađeg brata ali i uspješnog đaka…

Sve troje su rođeni u Americi u koju se doselio otac Zoran iz Kolašina. Izgovorena riječ o očevom zavičaju bila je za njih magnet još kada su bili mali. Počeli su da dolaze u Crnu Goru i Kolašin tako što je to za njih bilo posebno putovanje i nagrada. Ovoga ljeta su došli u punom kapacitetu, sve troje i sa posebnom ambicijom da korakom stignu do svake zanimljive kolašinske tačke…

Stric Dućo je, kao i uvijek, bio spreman da sa osmijehom i posebnim zadovoljstvom automobilom pokaže svojim Đurovićima iz Indijane sve ljepote i zanimljivosti Kolašina i okoline. Znao je da će, kada upoznaju Kolašin, on uvijek biti njihov grad u koji će dolaziti i sami i u budućnosti sa porodicama. Bjelasica sa eko katunima, pano-

Pljevlja: Opština najavila podršku sedmočlanoj familiji kojoj je izgorjela kuća

Pomoći će izgradnju novog doma Bujišićima PLJEVLJA – Lokalna uprava će urgentno intervenisati novčanim sredstvima kako bi porodici Bujišić obezbijedili sredstva za elementarne potrebe, a ponudili smo i pomoć u izgradnji nove kuće – kazao je predsjednik Opštine Rajko Kovačević.

On i komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Čavić obišli su sedmočlanu porodicu Bujišić iz sela Maoče, kojoj je od udara groma prekjuče u potpunosti izgorjela kuća.

Kovačević je istakao da je najznačajnije to što je taj nemili događaj protekao bez ljudskih žrtava, izrazivši vjerovanje da će se materijalna šteta nadoknaditi uz pomoć dobrih ljudi.

– Koristim priliku da uputim apel svim ljudima, organizacijama i privrednim društvima da u skladu sa mogućnostima usmjere pomoć, kako bi Duško Bujišić i njegova porodica što prije izašli iz teške situacije koja ih je zadesila – zaključio je Kovačević. C. G.

SAVLADALI VJEŠTINU JAHANJA: Anabela, Izabela i Dario Đurović

Na Bjelasici panoramske vožnje žičarom i jahanje konja. Kupanje u Tari i poneka riba da se rukom ulovi. Stric Dućo ima dosta ideja kao i onu najvažniju – što se u mladosti zavoli, nikada se ne zaboravlja i ostavlja….

Na ljetnjim stazama skijališta Bjelasice

ramskim vožnjama žičarama. sjednikom u kolibama sa nacionalnim specijalitetima. Ipak, za Anabelu, Izabelu i Darija su najdraži sati na Bjelasici bili oni koji su proveli jašući konje.

Brzo su naučili tu vještinu američke tradicije ali i spretnost

ovdašnjeg gorštačkog načina života. Stizali su i do Biogradskog jezera ali im je rijeka Tara bila zanimljivija i raznovrsnija. Kupali su se u Tari, Dario je izvodio i skokove sa skakaonice, malo dalje su se i ribe lovile…

Ljeto za nezaborav troje Đuro-

Opština Pljevlja raspisala javni poziv

vića iz Indijane je počelo 12. jula i još traje. Stric Dućo ima i te kako turističkih ideja. I najvažniju – što se u mladosti zavoli, nikada se ne zaboravlja i ostavlja…

Kolašin će Anabeli, Izabeli i Dariju Đurović vazda biti blizu Indijani…

Dr. DRAŠKOVIĆ

Morsko dobro objavilo najnoviji izvještaj Instituta za biologiju mora

Voda bezbjedna za kupanje na svih 110 kupališta BUDVA – Rezultati analize kvaliteta morske vode za 110 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 19. do 22. jula ove godine, pokazali su da je na 94,5 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 3,6 odsto lokacija dobrog, dok je na 1,8 zadovoljavajućeg kvaliteta.

Program praćenja sanitarnog kvaliteta u opštini Ulcinj se realizuje na 18 lokacija i na svim lokacijama voda je bila odličnog kvaliteta. Analize su pokazale da je u Baru na svih 15 lokacija voda bila odličnog, dok je u Budvi na 31 lokaciji odličnog, a na jednoj zadovoljavajućeg kvaliteta. U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, na osam lokacija voda

je bila odličnog kvaliteta, a na jednoj dobrog.

Analize su pokazale da je u Kotoru od ukupno 15 lokacija, voda bila odličnog kvaliteta na njih 14, dok je na jednom kupalištu voda bila dobrog. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na 18 bila odličnog, na dvije dobrog i na jednoj zadovoljavajućeg kvaliteta.

C. G.

Počelo predlaganje kandidata za priznanje grada PLJEVLJA - Žiri za dodjelu nagrade ,,20. novembar“ pozvao je građane, preduzeća i ustanove, nevladine organizacije i udruženja na području opštine Pljevlja da predlože kandidate (pojedince i pravna lica) za dodjelu tog opštinskog priznanja za ovu godinu.

Kako je navedeno na sajtu Opštine, nagrada se dodjeljuje za ostvarene rezultate i dati doprinos iz oblasti naučno istraživačkog rada, unapređenja i organizacije proizvodnje, turizma, trgovine i usluga, za umjetnička djela, za stručne i publicističke radove, kulturno prosvjetne i

umjetničke aktivnosti, za fizičku kulturu i sport, za značajne rezultate koji doprinose unapređenju rada državnih organa i organa lokalne uprave i službi, kao i za druga stvaralaštva i doprinos od posebnog značaja za Pljevlja i njegov razvoj.

Dobitnici tog priznanja, koje se sastoji od diplome i novčanog iznosa, mogu biti i lica koja žive i rade van područja Pljevalja ili Crne Gore, ako tematika njihovih radova i rezultati doprinose razvoju i afirmaciji opštine Pljevlja, a nagrada se može dodijeliti i posthumno.

Prijedlozi se predaju do 1. oktobra.

I. R.

FOTO:RTHN

HERcEG NOVI: Fond zdravstva neće Opštoj bolnici Meljine refundirati troškove analiza

Građani će ići u Kotor za usluge laboratorije

Opšta bolnica Kotor – piše RTHN, a informacije su, navode, dobili iz Fonda.

U STEČAJU OD 2019. GODINE: Opšta bolnica Meljine

HERCEG NOVI – Fond zdravstva je zatražio od Opšte bolnice Meljine da ubuduće ne fakturiše usluge laboratorije jer one nijesu obuhvaćene

OSTALO ZGARIŠTE: Kovačević u Maoču

ugovorom. Laboratorijske analize koje pripadaju sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, za osiguranike Herceg Novog, treba da pruža

Kako objašnjavaju, Ugovorom o pružanju zdravstvenih usluga, zaključenim između PZU Opšta bolnica Meljine (u stečaju od 2019. godine) i Fonda, osiguranim licima opštine Herceg Novi, po uputu izabranog doktora DZ Herceg Novi, pružaju se usluge iz oblasti opšte hirurgije, interne medicine, ORL,

ginekologije i akušerstva, HBO terapija, usluge mamografije i usluge kolonoskopije sa uzimanjem biopsije sa anestezijom, u okviru skrininga kolorektalnog karcinoma.

– Takođe, ugovorom je definisano da se u hitnim i neodložnim slučajevima potrebe za liječenjem osiguranih lica drugih opština, za vrijeme njihovog privremenog boravka na području opštine Herceg Novi, na osnovu uputnice Jedinice

HMP Herceg Novi, mogu fakturisati i troškovi liječenja ovih lica, prema ugovorenoj proceduri – naveli su iz Fonda.

Ugovorom je, kako kažu, definisano da se fakture ispostavljaju do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, a da rok plaćanja iznosi 60 dana od dana fakturisanja.

– Međutim, Fond plaća fakture u veoma kratkom roku nakon ispostavljanja, odnosno nakon knjiženja, upravo imajući u vidu finansijsku situaciju ove

bolnice i još uvijek nedefinisan status. Za posljednjih šest mjeseci bolnici je uplaćeno 931.102 eura – saopšteno je iz Fonda zdravstva. Fond je, kako ističu, u kontaktu sa predstavnicima Ministarstva zdravlja po pitanju očuvanja funkcionisanja bolnice. Međutim, ,,u skladu sa nadležnostima, nemaju zakonskih ovlašćenja za preduzimanje bilo kakvih inicijativa po pitanju promjena statusa te zdravstvene ustanove“. C. G.

Crnom Gorom

Utorak, 26. jul 2022.

Projektant žičare Kotor – Lovćen Miljan Gogić odgovarao na pitanja građana o tom projektu

On je odgovarao na pitanja građana tokom ponovljene javne rasprave o Elaboratu procjene uticaja žičare na životnu sredinu koju je organizovao opštinski Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine.

Nijednu kuću na trasi neće srušiti Sve parcele na kojima se nalaze stubovi i pristupni putevi za stubove su u državnom ili opštinskom vlasništvu osim parcele na kojoj će se naći jedan stub, za koju će se raditi eksproprijacija. Pošto se radi o linijskoj trasi, iznad nekih kuća će prolaziti žice i to ne možemo promijeniti jer smo ograničeni prostorom – kazao je Miljan Gogić

SAGLASNOST

PRIMJEDBE SE MOGU DOSTAVITI DO 30.JULA: Sa javne rasprave

boratu ne postoje brojevi parcela iznad kojih će biti sajle“.

Projektant im je obećao da će im brojeve parcela naknadno dostaviti elektronskim putem.

Građani, primjedbe u pisanoj formi mogu dostaviti Agenciji za zaštitu životne sredine do 30. jula.

PROJEKAT

GOV.ME

– Kao projektanti najprije smo se obratili Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da, na osnovu koncesionog ugovora i raspisanog tendera, potvrde da li su važeći ili da – ukoliko nijesu važeći, izdaju nove urbanističko-tehničke uslove. Dobili smo zvaničan odgovor od tadašnjeg ministra Ratka Mitrovića da su UT uslovi izdati 2014. godine za kompletnu žičaru Kotor – Lovćen – Cetinje važeći za projektovanje trase od Duba do Kuka i u skladu sa tim projektovana je žičara – kazao je Gogić.

Kako piše Radio Kotor, on je dodao da se na teritoriji Kotora nalazi 18 od planiranih 19 stubova, polazna stanica sa garažom i objektom pratećeg sadržaja, a da je ukupan koridor žičare dužine 3.918 metara.

– Sve parcele na kojima se nalaze stubovi i pristupni putevi za stubove su u državnom ili opštinskom vlasništvu osim parcele na kojoj će se naći jedan stub, za koju će se raditi eksproprijacija. Neće se rušiti ni jedna kuća na trasi žičare, a pošto se radi o linijskoj trasi, iznad nekih kuća će prolaziti žice i to ne možemo promijeniti jer smo ograničeni prostorom – kazao je, između ostalog, Gogić.

Najviše zamjerki građani su imali na to što ,,nijesu upoznati sa preciznom trasom kuda prolazi žičara, jer u Ela-

Mještani Duba zabrinuti za privatnost RADIOKOTOR

KOTOR – Žičara Kotor – Lovćen je u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima projektovana po trasi koja je definisana prostornim planom posebne namjene Nacionalnog parka ,,Lovćen“ i zadovoljeni su svi uslovi u skladu sa evropskim i važećim zakonskim normama u Crnoj Gori, u smislu sigurnosti postojećih objekata na trasi – kazao je odgovorni projektant Miljan Gogić.

Trasa žičare

Projekat izgradnje žičare je vrijedan 20 miliona eura a gradiće je konzorcijumu „Leitner – žičara Kotor 1350“, koji čine privredna društva Novi Volvox DOO iz Podgorice i LEITNER AG/SpA, sa kojima je Vlada potpisala ugovor u decembru 2021. godine

Kamen temeljac za izgradnju žičare je 12. jula položio predsjednik Vlade Dritan Abazović. Najavio je da bi prva dionica trebalo da bude puštena u rad za godinu. Posao vrijedan 20 miliona eura povjeren je konzorcijumu „Leitner – žičara

Kotor 1350“, koji čine privredna društva Novi Volvox DOO iz Podgorice i LEITNER AG/SpA, sa kojima je Vlada potpisala ugovor u decembru 2021. godine.

Prva faza žičare vodi od Kotora do Kuka, druga do Ivanovih

Reload2 program u Nikšiću i Plužinama

BeRAne – U Opštoj bolnici urađene su laparoskopske operacije u urologiji koje se još jedino rade u Kliničkom centru.

BERANE: Saradnja Opšte bolnice i Kliničkog centra

nIKšIć – Mreža za ruralni razvoj i NVO ,,Da ožive pivska sela“ pozvali su građane koji imaju potencijal i namjeru da se bave agroturizmom na području Nikšića i Plužina da se prijave za besplatnu ,,Školu agroturizma“.

Kako su iz NVO objasnili, škola se realizuje kroz projekat ,,Program podrške razvoju agroturizma u Nikšiću i Plužinama“, koji se sprovodi u okviru regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu – Reload2, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj.

U Crnoj Gori, Reload2 program realizuje se u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava.

I. R.

Kako je saopšteno iz beranske zdravstvene ustanove dr Aleksandar Magdelinić, urolog iz Kliničkog centra uspešno je uradio dvije operacije ciste bubrega, uz asistenciju beranskih urologa - dr Tanje Cimbaljević i dr Blagoja Kljajića.

Direktor Opšte bolnice dr Milorad Magdelinić kaže da se pacijenti dobro osjećaju, uspješno se oporavljaju i već nakon 48 sati otpušteni su na kućno liječenje i vraćanje svakodnevnim aktivnostima.

Dr Aleksandar Magdelinić je završio Medicinski fakultet u Kragujevcu, a od 2002. bio je zaposlen u Vojnomedicinskom centru u Podgorici, specijalizaciju iz urologije završio je na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Bavi se otvorenom

Besplatna škola agroturizma

Korita, a treća do prijestonice. Žičara će biti dugačka 3.918 metara, kapaciteta 1.000 putnika po jednom satu i 40 gondola, dok će vrijeme putovanja biti 11 minuta. Početna tačka predviđena je u Kotoru, a krajnja na Lovćenu.

Kao problem mještani Duba vide to što će im biti ugrožena privatnost jer će im gondola prolaziti iznad terasa i kuća. Takođe negoduju zato što njihove nekretnine više neće imati istu tržišnu cijenu, jer su u saznanju da zbog izgradnje žičare ne mogu da dobiju građevinsku dozvolu za izvođenje radova na svojim imanjima.

Kako su rekli, na dionici kuda prolazi žičara 586/1 i 586/2 postoji objekat.

Planirana trasa je od lokaliteta Dub, koji se nalazi na periferiji Kotora (u neposrednoj blizini ulaza u drumski tunel koji povezuje Kotor sa Tivtom), i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen.

C. G.

Urađene dvije urološke laparoskopske operacije i laparoskopskom hirurgijom.

Direktor Opšte bolnice dr Milorad Magdelinić kazao je da je beranska urologija oduvijek imala tradiciju, a u cilju njenog očuvanja, urolozi teže ka usavršavanju dijagnostičkih i terapijskih procedura.

– Opšta bolnica nastaviće sa angažovanjem doktora iz Kliničkog centra, a sve u cilju unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite, povećanja vrsta zdravstvenih usluga, smanjenja troškova liječenja, rasterećenja Kliničkog centra , a prije svega zdravlja naših građana, kako iz Berana tako i drugih sjevernih opština – kazao je Magdelinić.

C. G.

USPJEŠAN PODUHVAT: Tim koji je izvršio operacije

13

CEDIS

Radovi u 19 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 26. jula radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

AnDRIjevICA: od 8.30 do 14.30 h

dio sela Đulići, Bojovići, Božici, Poda, Kuti, Cecuni, Jošanica, Dulipolje, Konjusi, MHE Bradavac, Gračanica, Gornje Luge, Ulotina i Zorići i dio sela Seoce. / BeRAne: od 8.30 do 14.30 h Veliđe, dio sela Budimlja i dio sela Batuni. / BIjelO POlje: od 9 do 16 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-Impex, Zminac, Repetitor ,,Kurilo“, Čokrlije – Rajkovići. / CeTInje: od 10 do 12 h Ljubotinj. / DAnIlOvGRAD: od 8 do 15 h dio Studenog, Pištet – dio Gornjih Martinića i Glava Zete. / GusInje: od 9.30 do 14.30 h dio sela Vusanje. / HeRCeG nOvI: od 8 do 11 h Lazarevići, Terzovići. / KOTOR: od 9 do 12 h Novo Naselje – Škaljari. / nIKšIć: od 8 do 15 h Riđani, dio Miločana, dio Gornjeg Polja, Vidrovana i Vira, Brod, dio Rastovca, Nula, Donje Čarađe. / KOlAšIn: od 8 do 16 h Vranještica, Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica. / MOjKOvAC: od 9 do 13 h Marića luka – Papratine, Štitarica I; od 9 do 16 h Babića polje; od 9 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari. / PeTnjICA: od 8.30 do 14.30 h Laze,Vrbica,Trpezi, Kalica, fabrika košulja ,,Lavista“, Vrševo i Azane. / PlAv: od 10 do 14.30 h dio sela Hoti. / PljevljA: od 8 do 18 h Repetitor ,,Gradac“, Crno Brdo, Glisnica, Jakupov Grob, Rađevići, Mironići, Boljanići, Jezero, Kovač, Zorlovići, Potkovač, Savine Vode, Rajišići, Đuli, Milakovci, Pliješ, Repetitor Vraca, Skenderovina, Đakovići, Poblaće, Babino Brdo, Prisoje, Metaljka; od 9 do 17 h Kosanica, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica, Uremovići, Gornje Selo, Crnobori, Javorak; od 9 do 17 h Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo, Odžak ( moguća kratkotrajna isključenja na početku i kraju radova). / PlužIne: od 8 do 15 h Goransko, Mratinje selo, Repetitor T-mobile. / ROžAje: od 8 do 16 h Bandžov; od 9 do 14.30 h Razdolje i Plunca. / šAvnIK: od 9 do 17 h Dobra Sela, Previš, M-tel repetitor, Godijelja, Grabovica, tunel Ivica, motel ,,Provalija“, Vrtoč Polje, Bukovica, fabrika vode ,,Diva“, Borovac. / ulCInj: od 8 do 14 h dio naselja Salč. / žABljAK: od 9 do 17 h Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Kovačević, ruske vikendice u Motičkom Gaju, Motički Gaj, Motički Gaj Šarović, Stijepović CHF, restoran ,,Izvor“, Virak, Smrčevo Brdo, Javorje, Pošćenski Kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić, Provalija.

C.G.

14

Kultura

Utorak, 26. jul 2022.

Internacionalni filmski festival Green Montenegro od 4. do 6. avgust

Ljudska pohlepa ugrozila je planetu Zagrebački kvartet

Koncert klasike u Starom gradu

Priče o ljubavi i nadanju u Budvi BUDVA - Koncert pod nazivom „Priče o ljubavi, nadanju i patnji“ biće održan večeras, u 21 sat, na sceni između crkava, u okviru muzičkog programa festivala Grad teatar.

Koncert se organizuje u saradnji sa Ambasadom Kanade, a nastupaju Milan Milošević (klarinet), Žarko Perišić (fagot) i Zagrebački kvartet u sastavu Martin Krpan (I violina), Davor Filips (II violina),

Hrvoje Filips (viola) i Martin Jordan (violončelo).

Umjetnici će izvoditi djela Bramsa, Mocarta, Dvoržaka i Daulenda, a publika će biti u prilici da čuje svjetsku premijeru programskog djela Faršida Samandarija, savremenog kanadskog kompozitora iranskog porijekla, za fagot, basetni klarinet i gudački kvartet pod nazivom „To the Tails Unsaid (Neizgovorene priče)“.

R. K.

„Boing, boing“ u Kolašinu KOLAŠIN – Predstava „Boing, boing“ Nikšićkog pozorišta biće izvedena večeras, u 20 sati, u kolašinskom Domu kulture.

Tekst francuskog komediografa Marka Kamoletija režijski je obradio Rastislav Ćopić, adaptaciju i dramatugiju je uradila Isidora Milosavljević, scenografiju Vesna Sušić a kostime Ivana Ristić.

U predstavi igraju Stevan Vuković, Jovan Krivokapić, Gordana Mićunović, Maja Stojanović, Žana GardaševićBulatović i Nikola Vasiljević.

Dr. D.

Program KotorArt Akademija

Koncert polaznika majstorske radionice KOTOR - Polaznici majstorske radionice violine, koju vodi poznati violinista, Stefan Milenković, nastupiće na završnom koncertu, večeras u 21 sat, u Crkvi Sv. Duha.

KotorArt Akademija, mladima posvećen program u okviru ciklusa KotorArt Talenti, održava majstorske radionice koje vode istaknuti umjetnici i pedagozi tokom jula i avgusta mjeseca.

Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta se održava od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom.

R. K.

„Nebo“ u Podgorici PODGORICA – Izložba djela Mata Uljarevića, pod nazivom „Nebo“, biće otvorena večeras, u 20 sati, u galeriji Botanička bašta, kod Dvorca Petrovića na Kruševcu.

- Zidane, arhitektonski građene, skulpture Mata Uljarevića su rezultat umjetničkog direktnog kontakta sa materijalom. Nebo (duh), zemlja (materija), njihov odnos odslikava se u izrazito impresivno izvajanim, očnim dupljama „Ljudi 1“ koji čekaju „dobru vijest“ koja dolazi odoz-

go – zapisali su muzejski pedagog Vuk Vuković i kustostinja Maja Dedić, u tekstu za katalog izložbe.

Mato Uljarević je rođen u Podgorici 1997. godine. Diplomirao je na specijalističkim studijama vajarstva, na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi prof. Predraga Milačića 2020. godine. Učestvovao je na više domaćih i međunarodnih umjetničkih projekata, studijskih razmjena, rezidencija i radionica.

R. K.

PODGORICA – Internacionalni filmski festival na temu zaštite životne sredine – Green Montenegro, biće održan od 4. do 6. avgusta na Žabljaku, a publika će biti u prilici da pogleda 42 ostvarenja, okupljena u različitim kategorijama.

Festival se održava od 2015. godine, a kontinurano nastoji da podigne svijest o važnim temama kojima se bavi.

SELEKCIJA

Ove godine, kako je za Pobjedu kazao umjetnički direktor Festivala Slobodan Marunović, pristigao je veliki broj sjajnih filmova a selektor Festivala, reditelj, ekološki aktivista, direktor i osnivač jednog od najstarijih ekoloških festivala u ovom dijelu Evrope SEFF (Smaragdni ekološki filmski festival) Daniel Pavlić iz Hrvatske, odabrao je 42 filma za takmičarski i prateći program u tri kategorije – „Ekologija“, „Ekologija duše“ i „Promotivno turistički filmovi“. Izabrao je filmove iz Austrije, Njemačke, Kanade, Španije, Ujedinjenog Kraljevstva, Malezije, Australije, Italije, SAD, Irana, BIH, Srbije, Portugala, Belgije, Turske, Meksika, Poljske, Brazila, Hrvatske, Francuske, Kosova i Crne Gore. Filmovi će biti prikazani na glavnoj lokaciji – na Crnom jezeru i u multimedijalnoj sali hotela „Gorske oči“.

- Od prošlogodišnjeg (VII) izdanja Festivala postoji studentska kategorija i nastala je kao potreba da se pruži prilika i podrška mladim crnogorskim sineastima u njihovim prvim profesionalnim koracima – kazao je Marunović.

Plakat ovogodišnjeg Festivala

Sigurno je da su globalna pandemija virusa kovid-19, ekonomska kriza, kao i besmisleni rat u Ukrajini stvorili velike probleme oko održavanja i realizacije ovog jedinstvenog festivala u našoj zemlji, ali na volšeban način iz godine u godinu uspijevamo da održimo kontinuitet i čak podignemo nivo i kvalitet Festivala... – rekao je Slobodan Marunović O nagrađenim na Festivalu odlučivaće i međunarodni žiri – reditelj Andro Martinović (Crna Gora), reditelj i direktor fotografije Mustafa Mustafić (BiH), producent i reditelj Dong Hee Chun (Južna Koreja). Do sada su na društvenim mrežama Festival najavili i podžali poznati umjetnici Darko Rundek, Tihomir Stanić, Žarko Radić, Dino Mustafić, Rade Šerbedžija, Ksenija Prohaska, Kaliopi, Momčilo Zeković i drugi.

- Veliki broj poznatih umjetnika iz regiona uputio je video-poruke podrške ovoj plemenitoj ideji

našeg festivala koji ima za cilj da prije svega edukativno, preko jednog moćnog medija kakav je film, poručuje ljudima da je naš zajednički dom – Planeta Zemlja u ogromnoj opasnosti zahvaljujući upravo čovjekovoj pohlepnoj prirodi i besomučnoj trci za kapitalom, pritom brutalno uništavajući milenijumske šume, rijeke, okeane, životinje, vazduh. Svjedoci smo u 20. i 21. vijeku i neviđenih ratova, na zločinački način ubijenih ljudi, srušenih gradova, sprženih zemalja – rekao je Marunović.

Osim bogatog filmskog programa, kako je Marunović najavio,

Festival će ove godine prirediti i niz aktivnosti i raznolikog sadržaja koji će se pojaviti kao dio pratećeg programa.

- Prvog dana nas očekuju prezentacija „Save Soil Montenegro“, kao dio globalnog „Save Soil“ pokreta, koju će održati inicijatorka pokreta u Crnoj Gori i glumica Marta Ćeranić i spisateljica Snežana Dabović.

I ove godine biće organizovana volonterska akcija čišćenja obale Crnog jezera. Dalje tog dana, planirana su dva mini koncerta: nastupiće Lana-Asija Dabović (Crna Gora) – lirski sopran u pratnji Oleksija Molčanov-

U Kolašinu održano autorsko veče profesora i pjesnika Bojana Peka Minića

Umjetnost kao prirodno stanište KOLAŠIN - Peko je još jedno od „moje đece“. Pisac, muzičar, glumac, profesor crnogorskog jezika. Moj pripravnik koji je odavno nadmašio mentorku a najveća sreća jednog prosvjetnog radnika je kada u ga znanju, stvaralaštu i postignuću učenici nadmaše – kazala je profesorica Snežana Šćepanović-Đurasović, na autorskoj večeri Bojana Peka Minića.

- Pekova poezija je ljubav. Pekov život je ljubav. To je njegov izbor i sve što radi u osnovi ima ljubav.

Ljubav prema crnogorskom jeziku kojeg predaje na fakultetu, ljubav prema muzici koju stvara i pjeva, ljubav prema poeziji koju poznaje, voli, piše, ljubav prema glumi i sceni. Sve su to njegova prirodna staništa – rekla je Šćepanović-Đurasović.

Prema njenim riječima, Pekovi aforizmi su duhoviti, lucidni i oštri – ono što jeste suština aforizma.

- On zna sa riječima, poigrava se sa

Sa autorske večeri Bojana Peka Minića

njima i u poeziji i u prozi. Majstorski ih raspoređuje tako da je riječ njegovo oruđe za rad i njegov svijet. Njega umjetnikom čini to što mu je sve prirodno i lako. On nas ne zbunjuje rečenicom i stihom.

On nam nerazumljivo ne pametuje o životu već nam se čini da je sve što je napisao – napisao iz naše glave i da mi vrlo slično razmišljamo samo ne umijemo tako jasno da kažemo. Zbog toga je on umjet-

nik – ocijenila je Šćepanović-Đurasović.

Autorsko veće Minića je predstavilo njegovo pjesničko stvaranje i kao osnovca, srednjoškolca, studenta. Njegova zbirka poezije tek će se sjediniti i odštampati a predstavljena su poglavlja „Unazad“, „Prva pomoć“, „Lomovi“, „Triptih u ogledalu“, „Šaljive skice zle svakodnevice“, „Riječ notom zapisana“. Autor kaže da svoje pjesnič-

ke početke vezuje za predškolski uzrast i pokojnog ujaka koji ga je pažljivo uveo u svijet stiha.

- Pjesme iz nižih razreda osnovne škole sačuvane su trudom učiteljice Dragane Aprcović koja mi je bila velika podrška na tom putu.

Osnovna i srednja škola su upućeni na ljubavnu poeziju u koju sam se razočarao kada sam na fakultetu izučavao ritam i rimu. Razočarao sam se i prestao da pišem.

Nove pjesme sam napisao u posljednjih nekoliko godina koje su predstavljene u odjeljku „Šaljive skice zle svakodnevice“. Pjesme iz odjeljka „Riječ notom zapisana“ nijesmo čitali nego ih je u akustičnom aranžmanu pjevala grupa „Rudolf“ kojoj takođe pripadam.

Ređale su se kompozicije „Bluz za nju“, „Posljednji čin“, „Pod prozorom“, „Don Kihot“, „Stari“ i mnoge druge. Stihove i odabrane aforizme je znalački čitao Nikola Lića Šćepanović – rekao je Peko Minić.

Dr. D.

Kultura

Utorak, 26. jul 2022.

Džez kvartet i kamerni orkestar nastupili na festivalu Wild Beauty Art

ta na Žabljaku

Veče za pamćenje na Macanskoj poljani

Pokretanje akcija za goruće probleme Internacionalni festival Green Montenegro je za osam godina postojanja, kako je rekao Slobodan Marunović, dao ogroman doprinos u sredini u kojoj djeluje i postao prepoznatljiv na širim prostorima kao mjesto okupljanja i pokretanja akcija za goruće ekološke probleme naše zemlje.

- Počev od divljih deponija, nekontrolisane i divlje gradnje stambenih objekata i uništavanja zelenih površina u jezgrima naših gradova, „betoniranja“ naše prekrasne svjetski poznate morske obale, ukroćavanje čistih planinskih rijeka, do edukacije i tema filmova u festivalskoj kategoriji „Ekologija duše“ koja se bavi čovjekom i njegovim usudom – rekao je on.

SVE VIŠE PUBLIKE

Posljednjeg dana planirano je održavanje matinea koji će biti sastavljen iz različitih sadržaja.

Između ostalog, gosti i posjetioci mogu očekivati i izložbu

fotografija Agencije za zaštitu životne sredine, kao i autora Roberta Siorinija čiji je koncept osmišljen tako da prisutni „postaju dio izložbe“ kroz izlaganje polaroid fotografija nastalih na licu mjesta.

Glavni sponzor i pokrovitelj Festivala, od njegovog osnivanja, kako je Marunović rekao, je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i ubranizma.

- Sigurno je da su gobalna pandemija virusa kovid-19, globalna ekonomska kriza, kao i besmisleni rat u Ukrajini stvorili velike probleme oko održavanja i realizacije ovog jedinstvenog festivala u našoj zemlji, ali na volšeban način iz godine u godinu uspijevamo da održimo kontinuitet i čak podignemo nivo i kvalitet Festivala... Što je najvažnije – sve i više i više imamo publike, što je i smisao njegovog postojanja – rekao je on.

S. V.

Završen Filmski festival u Puli

Za „Zbornicu“ pet nagrada PODGORICA – Film „Zbornica“, rediteljke Sonje Tarokić, osvojio je Zlatnu arenu za najbolji film na nedavno završenom 69. izdanju Pula film festivala, te sa još četiri nagrade završio kao najnagrađenije ostvarenje na smotri.

Odluke o nagrađenima donio je žiri koji su činili predsjednik Stefan Ruzovicki, kao i članovi Rita Di Santo, Miran Miošić, Zrinko Ogresta i Marija Škaričić, a Zlatne arene svečano su dodijeljene u pulskoj Areni. Sonja Tarokić dobila je Zlatnu arenu za najbolju režiju, a kako su prenijele agencije, nagrada za najbolju glavnu mušku ulogu dodijeljena je Stojanu Matavulju za ulogu u „Zornici“, za najbolju sporednu žensku Nives Ivanković, te za montažu Borni

Buljeviću. Film „Stric“ reditelja Davida Kapca i Andrije Mardešića osvojio je dvije Zlatne arene – za scenario koja je dodijeljena Andriji Mardešiću i Davidu Kapcu, te za kostimografiju koja je pripala Ani Savić-Gecan. Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu dodijeljena je Lani Barić za ulogu Vesne u filmu „Glava velike ribe“ reditelja Arsena Uremovića, dok je Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu dodijeljena Ljubu Zečeviću za ulogu Jože u filmu „Nosila je rubac črleni“. Žiri u međunarodnoj kategoriji nagrada za najbolji film dodijelio je filmu „Dani suše“ reditelja Emina Alpera. Na festivalu je, podsjetimo, prikazan i crnogorski dugometražni igrani film „Posle zime“, u režiji Ivana Bakrača.

R. K.

ŽABLJAK - Džez kvartet „Schime“ i kamerni orkestar „Muzikon“ iz Beograda nastupili su minulog vikenda u sklopu glavnog programa Wild Beauty Art festivala na Macanskoj poljani, nadomak Žabljaka. Nesvakidašnjim koncertom pod nazivom „Music Fusion Picnic“, Macanska poljana je dobila sasvim novu dimenziju i čar kao turistička tačka koja je postala pozornica, bez intervencija na njenu najveću vrijednost, njenu netaknutu divlju prirodu.

Mještani Žabljaka, turisti ali i planinari uživali su u koncertu ne skrivajući zadovoljstvo i oduševljenje jer prisustvuju avanturi za sva čula, pa je koncert završen vraćanjem izvođača na bis i željom da ova nestvarna avantura potraje do dugo u noć. „Muzikon & Schime“ do sada su nastupali sa svjetski priznatim instrumentalistima, a poznati su i po nastupima na alternativnim lokacijama, kao i neobaveznim svirkama za sugrađane, tako da je lokacija za nastup na WBA festivalu – Macanska poljana, jedna od novih umjetničkih avantura koju nikada neće zaboraviti, upravo zbog ambijenta.

- Kada se nastupa na ovakvom prostoru doživi se nešto sasvim novo. Velika je rijetkost da se ponovi ovoliki orkestar, da ljudi dođu i da se sve ovo organizuje. Dok sam svirao, na moment

Publika uživala na livadi slušajući džez i klasiku

sam zaboravio gdje sam, a kada otvorim oči, to je bio nevjerovatan doživljaj. Jako volim prirodu i veoma smo rijetko u kontaktu sa njom, dok sviramo i nastupamo. Nije bilo barijere između publike i nas, tako da je osjećaj jako unikatan – rekao je vođa džez kvarteta „Schime“ Luka Ignjatović.

Sa njim je saglasan i direktor orkestra „Muzikon“ Miloš Jovanović.

- Macanska poljana, svježe pokošena, dugi pogled na Durmitor i najveći vrh, kako su nam organizatori Wild Beauty Art festa rekli – Bobotov kuk, bila je nestvarna prirodna pozornica

za koncert i piknik na kom smo imali sreću da nastupimo. Veoma smo radosni što smo našim projektom makar pokušali da uveličamo ovaj prizor i nadamo se da će cjelokupna ideja festivala postojati još mnogo godina. Sam pogled na publiku koja leškari na travi slušajući džez i klasičnu muziku budi nadu i optimizam a sama činjenica da poslije nastupa nije ostao ni komadić đubreta budi osjećaj zadovoljstva i ponosa – rekao je Jovanović. „Music fusion picnic“ bio je žanrovska varijacija klasične muzike u fuziji sa džezom, a prisutni su uživali u autorskim

kompozicijama džez sastava „Schime“, u aranžmanu za džez kvartet i gudački orkestar kompozitora Luke Ignjatovića i Save Miletića, dok aranžmane za gudački orkestar potpisuju Vladimir Nikolov i Ana Krstajić.

Već narednog vikenda, u subotu 30. jula, na programu je Kotor u gostima, defile sa Gradskom muzikom Kotor po Crnom jezeru i centru Žabljaka, čime će Wild Beauty Art festival odati počast orkestru koji ovog ljeta obilježava čak 180 godina postojanja.

Ulaz na sve programe je slobodan.

S. V.

Milica Vučković na Gradu teatru predstavila djelo „Smrtni ishod atletskih povreda“

Roman o roditeljstvu i odrastanju BUDVA – Gošća književnog programa festivala Grad teatar bila je spisateljica i slikarka Milica Vučković, koja je publici na Trgu pjesnika u budvanskom Starom gradu predstavila svoj roman „Smrtni ishod atletskih povreda“.

Roman je bio u užem izboru za NIN-ovu nagradu i nagradu „Beogradski pobednik“, a nagrađen je Vitalovom nagradom, odnosno nagradom „Zlatni suncokret“ za najbolju napisanu knjigu na srpskom jeziku u 2021. godini.

Moderator večeri je bio pisac i književni kritičar Nikola Nikolić, koji je kazao da je Vučković uspjela da privuče veliku pažnju istinskih ljubitelja književnosti, tj. onih koji prepoznaju šta je dobro književno djelo.

- Milsim da je ova knjiga zavrijedila status kulturnog fenomena.

Kod ovog djela je najvažnije to što je napisano sa velikim razlogom. Imate dosta knjiga koje su solidne, ali se pitate zašto je to napisano. Ovo je roman sa jako snažnom poukom i kad ga pročitate imate osjećaj da je jako bitno što je napisan jedan takav roman. Odlična tema, koju je Milica na vrlo vješt i majstorski

GRAD TEATAR

Umjetnički direktor Festivala Slobodan Marunović

va (Ukrajina) – klavir, a zatim O’Konards benda (Rusija), pod nazivom „Live Irish music“ – rekao je Marunović.

Drugog dana, 5. avgusta, biće upriličena regionalna EUSAIR konferencija „Promocija ekološke povezanosti Jadranskojonske makroregije“ koja će ugostiti brojne eksperte iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine i Slovenije.

- Osim toga, istog dana planiran je VR program u saradnji sa Evropskom kućom, na obali jezera pod nazivom „Pollinator Park“ – čudesni svijet insekata oprašivača u virtuelnoj stvarnosti – rekao je Marunović.

15

Sa književne večeri na Trgu pjesnika

način pretvorila u riječi – istakao je Nikolić.

Vučković je istakla da je roman za godinu doživio devet izdanja, što je otprilike 15 hiljada prodatih knjiga i dodala da velika popularnost knjige ima i dobre i loše strane.

- Neke ljude je ta sama promocija knjige privukla, a neke dodatno odbila. Meni se čini da je u jednom trenutku bilo prenaporno, knjiga je bila skoro svuda, što bi se reklo „iskakala je iz frižidera“ – rekla je Vučković.

Nikolić je objasnio da je tema samog romana disfunkcionalni ljubavni odnos između muš-

karca i žene, a za Vučković je to suštinski roman o roditeljstvu i odrastanju.

- Čovjeku su potrebna ta neka intenzivna iskustva ne bi li se suštinski promijenio. Činjenica je da nerijetko mi za svoje loše izbore često nalazimo opravdanja, ili je neko drugi kriv, ili ti horoskop nije naklonjen, ili je to sudbina... Meni su bile čudne tvrdokorne feminističke interpretacije romana, gdje svi osjećaju empatiju prema junakinji, a niko ne dovodi u pitanje zašto je ona tu i koji je razlog tome. Ja sam se bavila psihologijom tih likova, šta je to što

formira nas i to naše breme koje sjutra učestvuje u svim našim životnim izborima. To me najviše interesovalo u istraživanju, a ponukano ličnim iskustvom i ličnim omaškama u životu – kazala je Vučković.

Ona je otkrila publici da se, između ostalog, bavi i tetoviranjem jer od slikarstva ne može da živi te da je upravo u tom poslu slušala razna iskustva ljudi.

- Čovjek misli da je njegova muka najveća, ali kad vidiš da stotinu ljudi ima isti problem, onda ti bude lakše. Nerijetko se dešavalo da su to uglavnom iste replike, iste situacije i tako me to zainteresovalo – rekla je Vučković.

Ona je kazala da je slikarski svijet hermetičniji nego književni.

- Jako teško se na tu stranu probija, to je ipak rezervisano za neke ljude koji imaju „lovu“ ili dolaze iz bogatih porodica. Treba da budeš nevjerovatno istrajan na uštrb svog slobodnog vremena i novca da nešto kao uspije. Taj svijet je baš čemeran. Meni je slikarstvo draže, ja volim da slikam.

Ali u slikarstvu ne mogu da se bavim problemima koji me tište i ne mogu od toga da živim, pa je uvijek po strani i žao mi je što je to tako – kazala je Vučković. R. K.

16

Arena

Košarka

Utorak, 26. jul 2022.

Fedor ŽUGIĆ

Luka Bogavac

Filip Anđušić

Ilija Varajić

Danilo Ivanović

Lazar Radetić

Datum rođenja: 18.09.2003.

Visina: 196 cm Pozicija u timu: Bek Klub: Ulm

Datum rođenja: 20.09.2003.

Visina: 190 cm Pozicija u timu: Plejmejker Klub: Mega

Datum rođenja: 22.01.2002.

Visina: 208 cm Pozicija u timu: Centar Klub: Crvena zvezda

Datum rođenja: 18/06/2002 Visina: 194 cm Pozicija u timu: Bek Klub: Sutjeska

Datum rođenja: 12/09/2003 Visina: 184 cm Pozicija u timu: Plejmejker Klub: SC Derbi

Datum rođenja: 03.07.2003 Visina: 200 cm Pozicija u timu: Centar Klub: Budućnost Voli

Selektor Dušan Dubljević za Pobjedu sumira utiske sa Evropskog prvenstva na kojem je Crna Gora osvojila bronzu

Dušan DUBLJEVIĆ

Rade PETRIĆ

Selektor

Pomoćni trener

Žarko DRAGIĆEVIĆ

Vladimir LAKČEVIĆ

Pomoćni trener

Kondicioni trener

Borko BRKOVIĆ

Petar STOJOVIĆ

Tim menadžer

Fizioterapeut

Rezultati Crne Gore na EP GRUPA FAZA Poljska – Crna Gora 83:62 Crna Gora – Turska 77:70 Crna Gora – Njemačka 76:72 OSMINA FINALA Crna Gora – Češka 80:78

ČETVRTFINALE Hrvatska – Crna Gora 67:89 POLUFINALE Litvanija – Crna Gora 67:63 Meč za 3. mjesto Crna Gora – Izrael 86:77

Zahvalnost publici Svi su to isticali tokom šampionata, ali je selektor Dušan Dubljević još jednom želio da podvuče.

– Moram da izrazim maksimalnu zahvalnost publici, navijačima, koji su konstantno bili uz nas od početka. Bili su nam i te kako značajna podrška – rekao je Dubljević.

Budućnost Crne Gore

PODGORICA – Kada je 16. jula mlada košarkaška reprezentacija Crne Gore otvorila šampionat ubjedljivim porazom od Poljske (83:62), u meču u kojem je bilo i 31 razlike za rivala, vjerovatno je bilo malo onih (ako ih je uopšte i bilo) koji su pomislili da mlada košarkaška reprezentacija može nešto više od željenog opstanka, a kamoli da se umiješa u borbu za medalje i da na kraju osvoji odličje.

Izabranici Dušana Dubljevića su, međutim, prijatno iznenadili košarkašku javnost, možda i sebe. Ipak, fakat je da do velikog uspjeha nijesu mogli da stignu bez vjere u sebe, te ,,koktela“ velike želje, karaktera, borbenosti, kompaktnosti, ali, naravno, i kvaliteta. Sve to je donijelo bronzu na šampionatu gdje su naši mladi košarkaši iskoristili podršku sa tribina i pretvorili je u prednost, umjesto da dozvole da im domaća publika ,,veže noge i ruke“, kako to zna često da se dogodi, posebno u mlađim uzrasnim kategorijama…

– Još uvijek se sumiraju utisci, sve je još uvijek svježe. Sigurno ćemo narednih dana biti svjesniji rezultata koji smo ostvarili, a on je svakako veliki u jakoj konkurenciji. Treći smo u Evropi u ovom uzrastu iza Španije i Litvanije, a bronza je više nego zaslužena, i zbog toga što smo u polufinalu protiv Litvanije bili konkurentni, u igri do samog kraja da igramo za zlato. A to nijesmo mogli ni da sanjamo prije početka, posebno nakon startnog poraza od Poljske, kada je malo ko

Žugić prvi strijelac i asistent, Anđušić najbolji skakač i sa najboljim indeksom Fedor Žugić je bio prvi strijelac crnogorske selekcije, treći ukupno na EP, sa prosječnih 18 poena po meču. Slijede Andrija Grbović (12,1) i Đorđije Jovanović (11,3). vjerovao da možemo daleko da doguramo. Ali, eto, utakmicu po utakmicu, stigli smo do te medalje. A svaka utakmica je, bukvalno, bila sa velikim značajem. Jedno teško prvenstvo za nas, maltene smo sve utakmice igrali na jednu loptu, osim sa Hrvatskom. Zbog toga je zadovoljstvo još veće – kaže na početku razgovora za Pobjedu selektor mlade selekcije Dušan Dubljević.

DJELOTVORAN PORAZ OD POLJSKE Dubljević je kao prvi cilj najavljivao opstanak u A diviziji, nadao se da njegova ekipa može da uradi i nešto više, ali iskreno ističe da nije mogao da očekuje i medalju.

– Opstanak je, svakako, bio prioritetan cilj koji smo postavili ispred sebe. I to nije bilo nerealno očekivati u toj konkurenciji. Mi smo, kao što se moglo vidjeti, u svakoj utakmici išli na pobjedu. A cilj je bio da u grupnoj fazi pokušamo da dobijemo dvije utakmice, kako bismo u osmini finala izbjegli Španiju i Litvaniju, koje su na kraju igrale finale, i da preko osmine finala izborimo opstanak, a onda rasterećeno da se borimo za nešto više. Mi smo Češku u

Prvi skakač ekipe je bio Filip Anđušić sa 8,7 skokova po meču, ispred Grbovića (6,1) i Jovanovića (5). Žugić je prvi i po asistencijama (tri po meču), drugi je

Luka Bogavac (2,9), a treći Danilo Ivanović (2,7).

Najzad, najbolji prosječan indeks korisnosti imao je Anđušić (14,7), ispred Grbovića (14,4) i Žugića (13,9).

GRBOVIĆ:Ispisali smo istoriju crnogorske košarke Andrija Grbović je bio drugi strijelac ekipe, sa 12,1 poenom po meču.

– Presrećni smo. Ispisali smo istoriju crnogorske košarke i Saveza. Borili smo se tokom cijelog prvenstva, nijesmo posustajali, nijesmo se predavali kada je bilo najteže. Vratili smo se nakon teškog poraza od Litvanije, kada je odlučivalo nekoliko lopti u finišu meča, i protiv Izraela smo pobijedili. Funkcionisali smo kao tim cijelo prvenstvo, bodrili jedni druge, dobro trenirali – kazao je Grbović.

Plej Danilo Ivanović je istakao da se sav trud i rad isplatio.

– Zajedno smo od 6. juna, mnogo toga smo prošli. Dobili smo sve prijateljske mečeve prije Evropskog prvenstva. Pokazali smo da smo velika porodica. Smogli smo snage nakon polufinala protiv Litvanije, gdje smo pokazali da smo bolji, da pobijedimo. Mislim da smo zaslužili ovu bronzu. Mi smo, sigurno, jedna od grupa sa najtalentovanijim igračima u posljednjih desetak godina. Ako se ne varam, imamo osam igrača 2003. godište, i svako je doprinosio pobjedi. Sljedeće godine imamo šansu za to zlato – poručio je Ivanović. osmini finala dobili, praktično, u posljednjem napadu, a oni su dan kasnije na jednu loptu izgubili od Italije.

A težak poraz na startu od Poljske očigledno je bio djelolotvoran.

– Više puta sam to govorio tokom prvenstva, a posebno sada kada su stvari malo ,,legle“, da je taj poraz nešto

najbolje što je moglo da nam se desi. Nakon te utakmice se ekipa skupila i odmah nakon toga protiv Turske odigrala, po meni, vrhunski meč, najefektivniji. Nakon toga se nadovezao fizički veoma zahtjevan meč, koji smo uspjeli da dobijemo i grupu završimo na prvom mjestu, iako je to već bila treća utakmica u tri dana.

Arena

Utorak, 26. jul 2022.

Košarka

17

Zoran Vučeljić

Nikola Rakočević

Đorđije Jovanović

Andrija Grbović

Janko Bulajić

Datum rođenja: 09.09.2003.

Visina: 197 cm Pozicija u timu: Krilo Klub: Budućnost Voli

Datum rođenja: 26.08.2002.

Visina: 200 cm Pozicija u timu: Krilni centar Klub: Teodo

Datum rođenja: 15.05.2003.

Visina: 197 cm Pozicija u timu: Bek Klub: Partizan

Datum rođenja: 16.09.2003.

Visina: 204 cm Pozicija u timu: Krilo Klub: Mega

Datum rođenja: 24.11.2002.

Visina: 205 cm Pozicija u timu: Centar Klub: Podgorica FIBA. BASKETBALL

Marko Kljajević Datum rođenja: 14.01.2002 Visina: 198 cm Pozicija u timu: Krilo Klub: Jedinstvo

A onda je došao meč sa Česima, u kojem je pobjeda značila siguran opstanak i borbu za nešto više, a poraz je vodio u borbu za opstanak.

– To je bio psihološki težak meč, bez prava na grešku, prva prepreka na putu ka opstanku u A diviziji. Vidjelo se da je ekipa pod velikim pritiskom, ali su momci velikim zalaganjem tokom čitavog meča izborili četvrtfinale protiv Hrvatske.

A igra protiv Hrvatske je bila odlična, od početka do kraja, za ubjedljivu pobjedu (89:67)…

– To je bila naša najbolja utakmica na šampionatu, najtačnije odigrana, od početka do kraja.

LITVANIJA NIJE BILA BOLJA Meč sa Litvanijom u polufinalu nije imao hepiend, iako je Crna Gora bila blizu da eliminiše košarkašku velesilu i izbori pla-

TANJEVIĆ: Dobri moji Crnogorci…

Bivši selektor Crne Gore, legendarni trener Bogdan Tanjević izuzetno je zadovoljan zbog bronzane medalje mlade reprezentacije.

– Veliki uspjeh crnogorske košarke, uspjeh KSCG, nagrada za dugogodišnji besprekorni rad svih struktura Saveza. Uspjeh Dušana Dubljevića i igrača koji su igrali fantastično u toku cijelog prvenstva. Čestitke - napisao je Tanjević na Tviteru, a onda uporedio naš savez sa italijanskim: – Košarkaški savez CG, ima godišnji budžet 1,2 miliona eura, zaposlenih desetak, direktor 1.000 eura platu. Opslužuju devet selekcija, muških i ženskih, pokrivaju sva takmičenja, pripreme. sman u finale.

– Siguran sam da oni nijesu bili bolji. Na početku treće četvrtine smo imali prednost od 11 razlike, kada su promjenom odbrane poremetili neki naš ritam. Ne mogu da kažem

Italija 40 miliona eura, 126 zaposlenih, pripreme mladih su ograničene na 30 dana, eto tako.

Tanjević se osvrnuo i na negativne komentare na društvenim mrežama poslije polufinalnog poraza od Litvanije.

– Najbolje je kad mi moji Crnogorci vele: ,,Nije znao da napada zonu protiv one sile od Litve“, onda ja kažem – ,,Pa nije ni čudo što nam ovako dobro ide u svim ostalim vidovima života (mnogo značajnijim), dobri moji Crnogorci!“.

da se nijesmo snašli, jer smo u toj situaciji u većem dijelu meča protiv Izraela pokazali da možemo da to napadnemo onako kako treba. Jednostavno, protiv Litvanije od početka nijesmo pogodili neke otvo-

rene šuteve, uvukla se neka nervoza, ali smo karakterom i odbranom uspjeli da se vratimo iz minusa od 11 poena, i dođemo u situaciju da imamo šansu za pobjedu. Ali, promašili smo slobodna bacanja za

vođstvo, promašili smo zicer, na 50 sekundi do kraja smo u odbrani uhvatili čistu loptu, ali je onda ,,prodali“. Nijesmo imali sreće u toj završnici.

Nakon takvog poraza bilo je teško dan kasnije igrati protiv

Izraela, ali je motiv bio medalja.

– Poslije jedne takve eliminacije u polufinalu, znate i sami koliko je teško vratiti se u pravi kolosijek. Možda bi neko očekivao da se naša ekipa vrati lakše poslije težeg poraza, ali, nije fraza, ekipa je pokazala nevjerovatan karakter. Svi su potrošili posljednji atom snage, i nemam što da kažem osim da je ova bronza veliki rezultat za sve nas.

Dubljević nije želio da izdvaja pojedince, već je istakao da je bronza rezultat timskog zalaganja i požrtvovanja svih igrača.

– Pokazali smo snagu tima. A iz takvog tima je iskočio Fedor (Žugić), koji je bio u najboljoj petorci prvenstva, i to je, stvarno, još jedan dodatni plus za sve nas. Čestitam svim igračima i stručnom štabu, hvala svima na saradnji – zaključio je S. JONČIĆ Dubljević.

18

Arena

Košarka/Fudbal

Utorak, 26. jul 2022.

Budućnost u četvrtak juri dva gola min

Selektor košarkaša Boško Radović objavio spisak za kvalifikacije za SP i nastup na EP, okupljanje 28. jula

Pozvana četvorica bronzanih momaka

PODGORICA – Tri dana pred okupljanje i početak priprema, selektor košarkaša Crne Gore Boško Radović je objavio spisak od 21 košarkaša na koje računa za pripreme za prvi ,,prozor“ druge faze kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo i Eurobasket.

Na spisku od 21 igrača su i četvorica košarkaša koji su u nedjelju bili dio mlade selekcije koja se okitila bronzanom medaljom na Evropskom prvenstvu – Fedor Žugić (izabran u najbolju petorku

Spisak Nikola Ivanović (Crvena zvezda) Nikola Pavlićević (SC Derbi) Igor Drobnjak (Budućnost Voli) Kendrik Peri (Unikaha) Vladimir Mihailović (Mornar) Petar Popović (Budućnost Voli) Fedor Žugić (Ulm) Džona Radebou (Valensija) Dino Radončić (Saragosa) Jovan Kljajić (Gran Kanarija) šampionata u Podgorici), Đorđije Jovanović, Andrija Grbović i Filip Anđušić.

Đorđije Jovanović (Partizan) Andrija Grbović (Mega) Radosav Spasojević (Sutjeska) Nemanja Radović (Mursija) Aleksa Ilić (Budućnost Voli) Vasilije Baćović (SC Derbi) Filip Anđušić (Crvena zvezda) Bojan Dubljević (Valensija) Zoran Nikolić (bez kluba) Marko Simonović (Čikago Bulsi) Marko Todorović (Peking Rojal fajtersi) Žugić je već bio dio seniorskog tima i ima najveće šanse da zaigra na Eurobasketu, a

Janković

ostali su poziv zaslužili odličnim partijama na EP i sigurno predstavljaju budućnost seniorske reprezentacije na pozicijama ,,tri“ (Jovanović), ,,četiri“ (Grbović) i ,,pet“ (Anđušić).

Nema iznenađenja što se tiče ostatka spiska, na kojem nema Nikole Vučevića, koji je u razgovoru sa selektorom i rukovodstvom KSCG poručio da želi da odmori sa porodicom. Pozvani su uglavnom svi ostali igrači koji su nastupili u većini ili nekim od prvih šest utakmica kvalifikacija za Mundobasket.

Selektoru Radoviću bi na raspolaganju trebalo da budu oni na koje nije mogao da računa u prethodnom ,,prozoru“ – Bojan Dubljević, Marko Todorović, Marko Simonović, Dino Radončić…

Prvi put je u konkurenciji i novi naturalizovani Amerikanac, bivši plej Budućnost Volija Kendrik Peri, koji će se sa Džonom Radebouom boriti za mjesto naturalizovanog igrača.

Naša selekcija će 24. avgusta dočekati Bosnu i Hercegovinu u prvom meču druge faze kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Tri dana kasnije gostovaće Litvaniji.

Crna Gora drugu fazu kvalifikacija počinje na 3. mjestu grupe K, sa četiri pobjede i dva poraza i dobrim šansama da se izbori za Mundobasket.

Nakon meča u Litvaniji, naša reprezentacija će otputovati za Tbilisi (Gruzija) gdje će od 1. septembra igrati mečeve Eurobasketa. ,,Crveni“ su u grupi A sa Gruzijom, Španijom, Bugarskom, Belgijom i S. J. Turskom.

PODGORICA – Stadion pod Goricom, četvrtak veče (20.30 h), revanš 2. kola kvalifikacija za Ligu konferencija, utakmica u kojoj Budućnost juri dva gola minusa protiv Brejdablika (2:0).

Težak zadatak čeka ,,plave“, koji ne gube vjeru u produženo evropsko ljeto.

Tim Aleksandra Nedovića sprema plan za drugi meč sa Islanđanima, a vezista Branislav Janković smatra da bi brza lopta u mreži protivnika otvorila vrata treće runde najmlađeg klupskog takmičenja na Starom kontinentu.

– Uzdamo se u navijače, naš motiv i želju. Borićemo se do kraja – za Pobjedu kaže Janković, koji nastavlja: – U Koupavoguru nijesmo odigrali kako možemo. I dok je bilo 11 na 11 – nije bilo previše šansi.

Poslije prvog crvenog kartona duel je otišao u drugom smjeru. Kasnije smo dobili još jedno isključenje i bilo je teško odbraniti se. Primili smo dva gola u samom finišu, ali probaćemo to da ispravimo na našem terenu.

Svi do jednog želimo da pružimo ono najbolje što imamo. Nadam se da će nam to donijeti rezultat vrijedan prolaza – dodao je nekadašnji reprezentativac.

Iskusni fudbaler sredine terena zna kako bi Podgoričani trebalo da igraju.

– Vremena nema previše i napašćemo od starta. Pokušaćemo da napravimo pritisak i što

prije postignemo pogodak. To bi nam znatno povećalo šanse za konačnu pobjedu. Naravno, moramo da čuvamo nulu pozadi – zbog nas samih i ambijenta na stadionu. Ako meč krene kako ne valja, biće zvižduka i prozivki. Zato moramo da budemo pametni, koncentrisani u oba pravca. Pomoć sa tribina nam je neophodna. Potrudićemo se da je zalaganjem i borbenošću zaslužimo – ističe Janković.

Uprava Budućnosti odlučila je da ulaz za utakmicu odluke sa Brejdablikom bude besplatan.

Očekuje se lijepa atmosfera na našem najvećem stadionu.

– Mnogo nam znači kada izađemo na teren i vidimo punije tri-

Selektor naše mlade ženske košarkaške reprezentacije Vladan Radović zadovoljan nakon osvajanja B prvenstva Evrope

Đevojke pokazale da u njih vrijedi ulagati PODGORICA – Ženska seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore na putu je da sedmi put uzastopno izbori plasman na Eurobasket.

Jasno je da su naše košarkašice navikle javnost na dobre rezultate i kontinuitet učešća na velikim takmičenjima. Ali, nakon istorijskog rezultata na prvenstvu Evrope 2011. godine (šesto mjesto), te propuštene šanse na šampionatu 2015. (poraz u gotovo dobijenom meču četvrtfinala od Španije) i očekivane smjene generacija (Škerović, Perovanović, Bjelica, Vujović), bilo je jasno da slijedi težak period.

Međutim, malo je ko vjerovao da imamo generaciju koja može da igra na velikoj sceni. Ipak, ovog ljeta na B šampionatu Evrope za igračice do 20 godina, Crna Gora je izdominirala (sedam utakmica, isto toliko pobjeda, uz koš razliku ,,plus 266“) i jasno pokazala da ima igračice koje će tek pokazati svoje vrijednosti.

Poslije dužeg vremena Košarkaški savez odlučio je da ovog ljeta prijavi dvije selekcije – do 20 godina i do 16 godina, na B prvenstvima Evrope. Mladu

selekciju čine uglavnom mlađe igračice (samo pet košarkašica je bilo 2002. godište), ali je i pored toga tim Vladana Radovića pokazao talenat, potencijal i nagovijestio da stiže generacija koja može mnogo.

– Mislim da su te đevojke u toku sezone pokazale da u njih treba ulagati, da im treba dati prostora da se prezentuju i na evropskoj sceni i definitivno su pokazale da je to bio jako dobar potez Košarkaškog saveza – ističe na početku priče selektor Crne Gore Vladan Radović.

Naše košarkašice nijesu imale pravog konkurenta u grupi – četiri utakmice, četiri pobjede, uz koš razliku ,,plus 214“. Lako osigurano prvo mjesto i lakši rival u četvrtfinalu (Norveška), gdje su ,,crvene“ bez problema stigle do polufinala. S obzirom na to da samo dva tima iz B divizije idu u elitni rang, znalo se da je duel sa Izraelom najvažniji na šampionatu.

– Meč protiv Izraela bio je jako zahtjevan. To je ekipa koja je atipična, sa načinom igre i igračicama koje nama ne odgovaraju. Prvi put smo bili u situaciji da se adaptiramo, čak i da igramo sa pet bekova u pojedinim momentima. Možda

Vladan Radović

Gradonačelnik Prijestonice primio mlade košarkašice Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković primio je košarkašice sa Cetinja Milenu i Maju Bigović i Milicu Vujačić, koje su nedavno sa mladom košarkaškom reprezentacijom osvojile zlatnu medalju na B prvenstvu Evrope i izborile plasman u A diviziju Evropskog prvenstva.

Gradonačelnik je čestitao mladim košarkašicama na uspjehu, ističući da su one ponos grada i da će im Prijestonica biti oslonac i podrška u daljoj karijeri, izrazivši nadu da će biti prilike da tokom svoje uspješne karijere ponovo zaigraju u svom matičnom ŽKK Lovćenu.

Prijestonica Cetinje je za mlade reprezentativke opredijelila i adekvatnu novčanu nagradu.

Budućnost Bemax nastavlja sa promocijom mladih Vladan Radović nakon miniodmora započeće četvrtu sezonu na klupi seniorskog tima ŽKK Budućnost Bemax.

– Nastavljamo sa idejom ogromne količine rada i promocijom mladih crnogorskih igrači-

najbitnija stvar kod ove ekipe je što su đevojke, koje potpuno isto igraju na 20, 40 razlike za nas ili u situaciji koja je bila, gdje nas je Izrael sustigao i izjednačio, jake i požrtvovane u odbrani, nesebične, sa traženjem saigračice koja je u pravom ritmu. Naravno, tu je dobra atmosfera među đe-

ca. Posebno sada, kada smo još jednom dobili potvrdu ispravnosti. Ostali smo bez dvije jako bitne igračice, koje su mnogo donosile ovoj mladoj ekipi, prije svega ponašanjem i načinom izvršavanja obaveza na

vojkama jako bitna i sigurno da donese kvalitet više svakoj ekipi. Drago mi je da pokazuju karakter i siguran sam da smo došli do jednog bitnog segmenta kada je njihova karijera u pitanju, a to je mentalitet pobjednika – naglasio je Radović.

Veći dio reprezentacije je već

treningu, a zatim i na utakmicama. Tu mislim na Minu Đorđević i Violetu Lazarević, ali će se samim tim otvoriti pravi prostor za Kseniju Šćepanović i Maju Bigović. Vjerujem da su sada i one uvjerene da je jedini pravi način, kada je sport u pitanju, ulagati mnogo rada, pošten odnos i predanost – kategoričan je Radović.

duže pod vođstvom Radovića, jer im je trener i u ekipi Budućnost Bemaxa – Radonjić, Drobnjak, Savković, Milena i Maja Bigović, Šćepanović i Leković.

– Sigurno da smo imali prednost što su te đevojke dugo zajedno, u istom trenažnom sistemu, što se dobro poznaju, a

mislim da nije bilo ekipa sa sličnom situacijom. Definitivno se vidjela ta uigranost. Đevojke koje nijesu kod mene u prvom timu jako lijepo su se uklopile, sa iskrenim pristupom i dale značajan doprinos – objasnio je mladi stručnjak.

Prilično pozitivna stvar je što je Crna Gora na ovom šampionatu igrala sa mlađom ekipom, tako da će čak sedam igračica imati pravo nastupa i naredne godine na šampionatu Evrope.

– Imali smo jaku mladu selekciju, tako da će njih sedam igrati i naredne godine. Ali, sigurno da će se tada osjetiti izostanak đevojaka koje su 2002. godište.

Pokušaćemo da đevojke koje će imati sigurno mnogo veću ulogu ispratimo i koliko možemo adaptiramo na to – zaključio je Vladan Radović. R. PEROVIĆ

Utorak, 26. jul 2022.

Arena

Sportski miks

nusa protiv Brejdablika u revanšu 2. kola kvalifikacija za Ligu konferencija

ć: Što prije do gola Reakcija Budućnosti nakon utakmice na Islandu

Nedopustivo ponašanje, igrači bili isprovocirani

bine. Naši navijači prave odličnu atmosferu i nose nas tokom meča. Vjerujem da će tako biti i u revanšu. Islanđani nemaju takvu podršku kod kuće i nijesu navikli na pritisak sa tribina.

To može da bude ključan faktor – ističe Janković, koji je pomenuo i paklene vrućine ovih dana u Podgorici.

– Čujem da mnogi pominju visoku temperaturu kao našu prednost. Ne slažem se uopšte sa tim. Ni mi ne volimo da igramo po velikoj vrućini. Bilo bi pogrešno da razmišljamo o uslovima. Brejdablik je u jeku sezone. Igračima su puna pluća i neće misliti o toploti.

Fokus je na igru, rezultat, tim-

Tri dana uoči revanša sa Brejdablikom pod Goricom, iz Budućnosti su saopštili da je ponašanje igrača tokom prvog meča na Islandu ,,bilo nedopustivo“, kao i da će ,,kompletna ekipa snositi posljedice propisane Disciplinskim pravilnikom unutar kluba“. ,,Plavi“ su izgubilli sa 2:0, a duel 2. kola kvalifikacija za Ligu konferencija završili su i sa dva igrača manje.

Andrija Ražnatović je direktno isključen, a Luka Mirković je prijevremeno završio utakmicu zbog dva žuta kartona.

Nije to bilo sve – u finišu je sa klupe udaljen trener Aleksandar Nedović.

ski učinak… Tako ćemo se mi postaviti. ,,Plavi“ će nastupiti bez momaka koji su isključeni u prošlom duelu.

Van kombinacije biće lijevi bek Andrija Ražnatović i ,,motorino“ Luka Mirković.

– Ogroman hendikep za nas. To su dva standardna igrača, ali siguran sam da imamo momke koji uspješno mogu da ih odmi-

– Za ponašanje koje ne služi na ponos klubu, sami smo krivi, podlegli smo pritisku protivnika, ali i to je neka vrsta odrastanja mlade ekipe – navodi se u objavi na zvaničnom sajtu kluba, uz poziv da svi pruže ,,podršku momcima, jer većina njih su budući ,,A“ reprezentativci i budućnost crnogorskog fudbala“.

U istoj objavi piše i da se u sportskoj javnosti nakon poraza na Islandu ,,više pričalo o ponašanju naših igrača, nego o njihovoj nevjerovatnoj borbi i želji tokom svih 90 minuta, od čega trećina tog vremena sa dva igrača manje u polju, uz tendenciozno mahanje kartonima i domaćinsko suđenje arbitra Denisa Šurmana“.

jene – nadovezao se Janković.

Budućnost je preskočila premijeru domaćeg prvenstva protiv Iskre, dok je lider šampionata na Islandu remizirao sa Hafnarfjordurom proteklog vikenda.

Brejdablik je od devetog minuta igrao sa čovjekom manje – i nije izgubio (0:0).

– Upoznali smo ih dobro, poznate su nam njihove vrline i

– Ponavljamo, nema opravdanja za ponašanje, ali želimo da makar naša javnost čuje i drugu (našu) stranu priče. Jer, ne računajući korektan doček uprave Brejdablika, sve ostalo što smo doživjeli na Islandu ne služi na čast domaćinu. Činjenica je da su igrači Brejdablika od starta provocirali naše momke pogrdnim riječima, da je jedan od njihovih igrača non-stop pričao neprimjerene stvari na jeziku sličnom našem, da su Islanđani udarali bez lopte dok se sudija ,,pravio“ da ne vidi, da je publika blizu lože Budućnosti bila neprijateljski nastrojena... – stoji u objavi Budućnosti.

Iz podgoričkog kluba pozivaju da se u revanšu pokaže dostojanstvo.

– Budimo pravi domaćini, bez obzira na sve, napunimo tribine i budimo 12. igrač ovim momcima. Oni će znati da odgovore na terenu – navodi se u zaključku.

mane. Ne vjerujem da nečim mogu da nas iznenade u revanšu. Igraćemo jako, čvrsto, agresivno od starta. Nadam se da ćemo biti prisebniji u završnici jer smo tamo kod 0:0 mogli da povedemo. Da smo tada dali gol – sve bi bilo drugačije. Ipak, to je prošlo. Ne možemo to da vratimo, ali možemo da se popravimo pod Goricom – zaključio je Janković.

D. KAŽIĆ

19

,,Ajkule“ poražene od Francuske - ništa od polufinala završnog turnira Svjetske lige

Oproštaj od titule Crna Gora Francuska

9 12

STRAZBUR - Gradski bazen.

Gledalaca: 400. Sudije: Periš (Hrvatska) i Severo (Italija). Rezultat po četvrtinama: 3:1, 2:4, 1:4, 3:3.

CRNA GORA: Andrić ( jedna odbrana), Tešanović (tri odbrane), Mršić 3, Radović, Averka 1, Čučković 1, Popadić 1, Vidović 1, Gardašević, Vujović 1, Spaić, Matković 1, Banićević.

FRANCUSKA: Dubis, Fontani (osam odbrana), Saudadir, Kruzia 3, Buet 3, Khaz 1, Verno 3, Marion, Bjork, MArzuki 1, Kanone, Venpeperstraet 1, Piot.

Ponovo su naši vaterpolisti propustili idealnu šansu da dođu do trijumfa i to najvažnijeg na završnom turniru Svjetske lige.

Izabranici selektora Vladimira Gojkovića izgubili su u četvrtfinalu od Francuske 12:9, početkom druge četvrtine mogli su da dođu do prednosti od ,,plus 3“, ali… Kada je najviše trebalo posustali su u situacijama sa igračem više, a i neke idealne šanse nijesu realizovali.

Ovim porazom ,,ajkule“ su se oprostile od titule koju su osvojili prošle godine u Mađarskoj, ali i izgubili šansu da direktno odu sa ovog takmičenja na SP naredne godine u Japanu.

Moglo je da bude drugačije, startna pobjeda nad Srbijom u grupnoj fazi nagovijestila je dobre stvari. Ali vrlo brzo stigao je neočekivani poraz od Australije, a sa Španijom, u posljednjem kolu, ispustili su prednost od ,,plus pet“.

Slično se ponovilo u četvrtfinalu sa domaćinom turnira koji je serijom 4:0 u prvom minutu posljednje četvrtine vodio 10:6. U posljednje dvije četvrtine naši igrači nijesu realizovali dobre šanse sa igračem više (od prvih šest golova pet postigli kada su brojčano bili jači). Uz slabiji napad, slabija je bila odbrambena koncentracija jer su mnogi golovi od strane domaćina postignuti sa osam, devet metara…

- U prve dvije četvrtine je bilo kako treba, ali to nijesmo valorizovali. Mislim da smo sami sebe doveli do ove situacije, jer smo utakmicu ranije mgli da uvedemo u miran tok. Poslije je bilo grešaka, primili smo neke golove… Vidjela se želja kod igrača da se vrate u meč i vraćali su se, ali smo brzo primali golove. Idemo dalje, nastavlja se turnir, jer svaka utakmica za nas je važna - kazao je selektor Vladimir Gojković.

Danas će ,,ajkule“ od 14 sati igrati sa Australijom za plasman od 5. do 8. mjesta.

U polufinalu igraće Španija-Italija (finalisti SP) i SAD-Francuska.

A. M.

Rukometni klub sa Cetinja imenovao novog šefa stručnog štaba

Vlatko Đonović na klupi Lovćena

Mornar ostao bez odličnog beka šutera

Jeremić otišao u Cedevita Olimpiju PODGORICA – Iako je imao ugovor i za narednu sezonu, Marko Jeremić nije više član Mornara, a karijeru će nastaviti u Cedevita Olimpiji, sa kojom je, kako je potvrdio njegov menadžer Davor Ristović, potpisao ugovor na dvije godine.

Kako je za Pobjedu kazao predsjednik Mornara Barsko zlato Đorđije Pavićević, sa Jeremićem je sporazumno raskinut ugovor.

– Pojavio se drugi klub sa ponudom, a nama se ne isplati da toliko plaćamo, pa smo mu izašli u susret. Mislio sam da će u Budućnost, pa nijesam zatezao, jer mu je to bila prva opcija. Ali, izgleda da se nijesu dogovorili,

pa je našao Cedevita Olimpiju.

Inače, Marko je pravi profesionalac i dobar momak – kazao nam je Pavićević.

Jeremić je prošle sezone u ABA ligi prosječno bilježio 10,1 poen, uz 1,3 skoka i 1,2 asistencije po utakmici.

Odličan šuter za tri poena je prethodno nastupao za FMP, Napredak, Mladost i Vojvodinu.

Mornar je do sada doveo pet novih igrača, stigli su Dalonte Braun, Mbake Diong, Fets Rasel, Antonio Vranković, Petar Vujačić i Marko Kovačević.

Pod ugovorom su Vladimir Mihailović, Nemanja Vranješ (produžio ugovor), Milija Miković, Balša Živanović i Gligorije Rakočević.

S. J.

PODGORICA – Prije mjesec za trenera Rukometnog kluba Lovćen imenovan je Igor Marković, ali će Cetinjane naredne sezone sa klupe, ipak, predvoditi Vlatko Đonović.

Naime, Marković je prije dva dana odlučio da preuzme Ženski rukometni klub Rudar, a čelnici cetinjskog kluba neočekivano su morali ponovo da traže rješenje. Odluka je bila brza – povjerenje je ukazano Đonoviću.

Trenersku karijeru Đonović je počeo 2007. godine u barskom



Lovćen je juče doveo treće pojačanje poslije Dražena Mandića i Žarka Pejovića, član najvećeg crnogorskog kluba postao je naš povremeni reprezentativac, desni bek Igor Radojević

Mornaru, a upravo te sezone bio je i trener golmana u svim muškim selekcijama nacionalnog tima. Takođe, bio je i asistent selektora u seniorskoj reprezentaciji. Đonović je bio dio stručnog štaba ženske reprezentacije, ali i u

Ženskom rukometnom klubu Budućnost sa kojim je osvojio dvije Lige šampiona – 2013. i 2015. godine. U trenerskoj karijeri je osvojio i srebro na Igrama u Londonu 2012. i zlato na Evropskom prvenstvu iste godine u Beogradu.

Spektakularan turnir na Luštici

,,Kurjaci“ prvi na premijeri PODGORICA – Počela je ljetnja tekbol turneja ,,Teqball Montenegro Summer Tour 2022“, a na prvom turniru koji je održan na sportskim terenima luksuznog turističkog naselja Luštica Bay slavila je ekipa ,,Kurjaci“. Na turniru je učestvovalo 12 ekipa.

– Svjesni smo činjenice da će najbolja ekipa na ljetnjoj turneji predstavljati Crnu Goru na Svjetskom tekbol prvenstvu u oktobru, što je veliki motiv kako za nas, tako i za ostale ekipe.

Jako smo srećni zbog osvojene

titule na Luštici, ali nema opuštanja – već od sjutra startujemo pripreme za naredni turnir – izjavio je Marko Žarković, koji uz Andriju Jovanovića predstavlja ekipu ,,Kurjaka“.

Drugo mjesto je osvojila ekipa ,,Shadows“, za koju igraju Lu-

ka Pejović i Vasilije Ljumović, a odličan nastup su zabilježile i ekipe ,,Kumare“ (Balša Bogićević i Nikola Pavković) i ,,PG Teqers“ (Nikola Popović i Vaso Pejović), koje su svoj nastup završile u polufinalu.

Na prvom turniru ljetnje tekbol

Kao prvi trener radio je u Kišvardi i u ruskoj Astrahanočki.

R. PEROVIĆ turneje, učestvovale su ekipe iz Bara, Bijelog Polja, Herceg Novog, Nikšića, Podgorice, Tivta.

– Jedan od osnovnih ciljeva Saveza je da imamo tekbol ekipe i da se tekbol igra u svim djelovima Crne Gore, a turnir na Luštici je pokazao da smo na dobrom putu. Dodatno, izuzetno nas raduje nivo igre koji su prikazali takmičari, pogotovo uzimajući u obzir da smo sa treninzima i aktivnostima započeli u novembru prošle godine.

Vjerujem da imamo potencijal za odlične rezultate i na međunarodnoj sceni – saopštio je predsjednik Tekbol saveza Crne Gore, Milorad Šutulović.

Sljedeći tekbol turnir je zakazan za 7. avgust, a domaćin će biti Ski- centar 1600. R. PEROVIĆ

20 Hronika Podgorice

Utorak, 26. jul 2022.

U JPU ,,Đina Vrbica“ upisano 5.887 mališana, konačan broj znaće se tek u avgustu U Javnu predškolsku ustanovu ,,Đina Vrbica“ za 2022/23. godinu do sada je upisano 5.887 mališana – 336 više nego lani.

Međutim, ovo nije konačan broj, budući da nijesu uključena djeca koja borave u objektima sa poludnevnim boravkom, dok za veliki broj mališana koji su boravili tokom prošle školske godine u njihovim objektima još nijesu u predviđenom roku sklopljeni ugovori.

Konačan broj, poručuju iz te predškolske ustanove, znaće se u avgustu, ali je već evidentan porast broja upisanih mališana i prebukiranost pojedinih vaspitnih jedinica.

NEPOZNAT BROJ

Navodeći da je do sada upisano 5.887 mališana, iz JPU ,,Đina Vrbica“ su za Pobjedu izjavili da to još uvijek nije konačan broj, budući da nijesu uključena djeca koja borave u objektima sa poludnevnim boravkom.

- Takođe, za veliki broj mališana koji su boravili tokom školske 21/22. godine u objektima JPU „Đina Vrbica“ još uvijek nijesu u predviđenom roku sklopljeni ugovori o međusobnim pravima i obavezama. Naknadni termin za potpisivanje ugovora za djecu koja su već boravila u vrtiću biće organizovan u avgustu. Kao što smo već naznačili, još uvijek nije poznat konačan broj upisane djece, budući da za veliki broj mališana koji su boravili tokom školske 2021/22. godine još uvijek nijesu iz različitih razloga (odlaska na odmore, nemogućnosti roditelja da izađu sa posla, neinformisanosti i slično) sklopljeni ugovori o međusobnim pravima i obavezama. Tek po završetku naknadnog roka za potpisivanje ugovora za djecu koja su već boravila u našim vrtićima, u avgustu tekuće godine, raspolagaćemo konačnim i preciznim brojem mališana upisanih u JPU ,,Đina Vrbica“, ali već sada možemo da konstatujemo da taj broj u odnosu na školsku 2021/22. godinu bilježi tendenciju rasta – poručuju iz JPU ,,Đina Vrbica“, uz podsjećanje da je ukupan broj upisane djece u septembru 2021/22. godine iznosio 5.521.

PREBUKIRANOST

Problem preopterećenosti prostornih kapaciteta vaspitnih jedinica, podsjećaju iz JPU ,,Đina Vrbica“, prisutan je već dugi niz godina.

- U proteklih nekoliko godina

Već izvjesna prebukiranost nekih vrtića

Do sada je upisano 336 mališana više nego lani, ali to nije konačan broj, budući da nijesu uključena djeca koja borave u objektima sa poludnevnim boravkom, dok za veliki broj mališana koji su boravili tokom prošle školske godine u njihovim objektima još nijesu u predviđenom roku sklopljeni ugovori

Još se ne zna koliko mališana će primiti podgorički vrtići

mreža vaspitno-obrazovnih ustanova na nivou Podgorice postala je bogatija za nekoliko objekata, čije funkcionisanje nije u značajnijoj mjeri rasteretilo prilično prekobrojne radne sobe u vrtićima. Razlog tome možemo pronaći u brojnim društvenim, prvenstveno migracijskim promjenama, koje su podstaknute ekspanzijom naseljavanja stanovništva iz ostalih krajeva Crne Gore u Podgoricu, u potrazi za poslom, dostupnijim i boljim obrazovanjem, i slično – ocijenili su iz JPU ,,Đina Vrbica“.

I pored svakodnevne uključenosti velikog broja mališana, iz ove predškolske ustanove ističu da usljed kreativnog i posvećenog zalaganja njiho-

vih zaposlenih, realizacija vaspitno-obrazovnog rada u JPU ,,Đina Vrbica“ ne trpi i ne odstupa od zahtjeva kvaliteta i efikasnosti.

- Našim mališanima uspijevamo ponuditi adekvatne uslove za rast i odrastanje, uz konstantno angažovanje na kontinuiranom oplemenjivanju vaspitno-obrazovne prakse kako bi bila konkuretna razvijenim zemljama Evrope i kontinuirani pritisak na predstavnike nadležnih i odgovornih instanci da obuhvat djece bude usklađen sa prostornim kapacitetima objekata, otvaranjem novih vaspitnih jedinica ili proširenjem i adaptacijom postojećih – poručuju iz ove predškolske ustanove.

U pet najvećih objekata – VJ ,,Dragan Radulović“ (Ul. Mirka Banjevića, br. 6, Stari aerodrom), VJ ,,Mali princ“ (Ul. Velimira Stojanovića bb, Zagorič), VJ ,,Poletarac“ (Ul. Radosava Burića bb, Zabjelo), VJ ,,Mogli“ (Ul. Princeze Ksenije, Zabjelo) i VJ ,,Đina Vrbica“ (Bulevar Save Kovačevića) u školskoj 2021/22. godini upisano je oko 3.600 mališana što, ističu iz JPU ,,Đina Vrbica“, čini dvije trećine cjelokupnog obuhvata predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem u ovoj predškolskoj ustanovi.

- Što se tiče dosadašnjeg broja upisane djece za školsku 2022/23. godine, broj do sada upisane djece neznatno prevazilazi prošlogodišnji obuhvat.

Reorganizacija rada U školskoj 2021/22. godini u okviru JPU ,,Đina Vrbica“ funkcionisalo je 19 vaspitnih jedinica – 14 po sistemu cjelodnevnog boravka, te pet po programu poludnevnog boravka; kao i dva interaktivna punkta (Bijelo Polje u Zeti i na Ublima u Kučima).

- Polazeći od evidentirane potrebe i broja zainteresovanih mališana, predviđeno je da VJ ,,Vladika Danilo“ (Srpska, Golubovci) u školskoj 2022/23. godini preraste iz poludnevne u vaspitnu jedinicu u kojoj se organizuje cjelodnevni boravak. Takođe, razmatramo opciju da, uz podršku resornog ministarstva i lokalne zajednice, interaktivni punkt na Ublima (Kuči) preraste u vaspitnu jedinicu, u kojoj će se svakodnevno realizovati vaspitno-obrazovni proces (a ne jednom do dva puta sedmično, kako je ustaljena praksa interaktivnih punktova) – poručuju iz JPU ,,Đina Vrbica“, uz napomenu da će u skladu sa Strategijom ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja (2021-2025) osluškivati stvarne potrebe na terenu i truditi se da što većem broju mališana sistem predškolskog vaspitanja i obrazovanja učine što je moguće dostupnijim.

Cijene ostaju na nivou prošlogodišnjih Iz JPU ,,Đina Vrbica“ poručuju da je inicijativa za promjenom, odnosno povećanjem cijene vrtića, potekla od svih javnih predškolskih ustanova sa teritorije Crne Gore.

-Korekcija cijene vrtića (koja se nije mijenjala u prethodnih 15 i više godina) trebala bi biti logičan slijed događaja u proteklih šest mjeseci, koje su uslovile porast cijena osnovnih životnih namirnica, i to za minimum 30 odsto, što značajno ugrožava održivost funkcionisanja svih javnih predškolskih ustanova.

Međutim, i pored stvarne potrebe za korigovanjem, prema odluci resornog ministarstva, nova školska 2022/23. godina neće donijeti i porast cijena vrtića – poručuju iz JPU ,,Đina Vrbica“.

Problem prebukiranosti grupa, pored područja Zabjela, postoji i na Starom aerodromu i u Zagoriču što je, pretpostavljamo, posljedica ekspanzije naseljavanja stanovništva na području ovih mjesnih zajednica – ističu iz ove ustanove.

Tri vaspitne jedinice na teritoriji Zabjela – ,,Poletarac“, ,,Mogli“ i ,,Ljubović“, u školskoj 2021/22. primile su 1.250 mališana, dok je neznatno manji broj bio u njihovom najvećem objektu – ,,Dragan Radulović“ (upisano 1.150 mališana u školskoj 2021/22. godini). U VJ ,,Mali princ“ je u godini za nama boravilo oko 560 mališana, dok je taj broj za 2022/23. godi-

Kako pojašnjavaju, cijene boravka u vaspitnim jedinicama JPU ,,Đina Vrbica“ od septembra ove godine ostaće nepromijenjene – 39 eura za vrtić, te 40 eura za jaslice.

-Jedina izmjena koja će biti implementirana od početka ove godine tiče se ugovora o međusobnim pravima i obavezama, koji se sklapa između roditelja i ustanove.

Naime, tokom prethodne školske 2021/22. godine, vrtić se plaćao po danu boravka djeteta - za vrtić 1.79, a za jaslice 1.82 eura. Od septembra 2022. godine, roditelji će plaćati punu cijenu vrtića, izuzev u slučaju kada za izostanak djeteta postoje objektivne i opravdane okolnosti, koje su jasno naznačene u ugovoru – poručuju iz JPU ,,Đina Vrbica“.

nu već sada uvećan.

- Može se zaključiti da je u pomenutim vaspitnim jedinicama upisan gotovo dvostruko veći broj nego što je to prema prvobitnim nacrtima pri izgradnji objekta projektovano. Međutim, kao što smo već istakli, jako je bitno naglasiti da JPU ,,Đina Vrbica“ vrši kontinuiran pristisak na predstavnike nadležnih instanci da se broj djece prilagodi prostornim mogućnostima objekata, istovremeno trudeći se da mališanima koji borave u našim vaspitnim jedinicama kreiramo što je moguće optimalnije uslove za odrastanje – zaključuju iz JPU ,,Đina Vrbica“.

I. MITROVIĆ

Održana radionica prve pomoći za stanovnike iz stambenih zgrada u Društvenom centru na Koniku

Dobili uputstva kako da reaguju u kriznim situacijama Kancelarija za Rome i Egipćane, koja djeluje u okviru Sekretarijata za socijalno staranje, organizovala je radionicu prve pomoći za predstavnike stambenih zgrada u Društvenom centru na Koniku, koju je održao koordinator prve pomoći Crvenog krsta Crne Gore Igor Jokanović.

- S obzirom na to da su naše aktivnosti u Kampu Konik usmjerene na rad sa romskom i egipćanskom zajednicom kako bi

održavanje stambenih objekata i ukupni uslovi života bili bolji i kvalitetniji, stečena znanja i vještine iz oblasti prve pomoći su takođe veoma značajne, jer su učesnici radionice dobili informacije kako da reaguju u situacijama koje se mogu desiti u svakodnevnom životu kada je potrebno da nekome pruže pomoć, a nekad možda i spasu život – naveli su iz Kancelarije za Rome i Egipćane.

Pripadnici RE zajednice učili su o tome kako reagovati u kriznim situacijama – u

slučaju gubitka svijesti, kako pružiti kardio-pulmonalnu reanimaciju, kako reagovati u slučaju opekotine, krvarenja, ujeda zmije, udara struje i slično. Radionica je bila veoma zanimljiva i interaktivna, a oni koji pokažu dodatno interesovanje biće polaznici nove obuke koja će, na istu temu, biti organizovana u septembru.

Obuka je organizovana u sklopu zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope – ROMACTED. H. P.

Obuka bila interesantna

Hronika Podgorice

Utorak, 26. jul 2022.



Vlasnici poslovnih prostora i stanari iz Njegoševe ulice nezadovoljni zbog sporog izvođenja radova na rekonstrukciji te saobraćajnice u centru grada

Nezadovoljni zbog toga što su se radovi odužili, smatraju da se završetak posla ne može očekivati ni za tri mjeseca ako se radovi nastave ovim tempom.

Podsjećaju da je bilo planirano da dio Njegoševe ulice od raskrsnice sa Bulevarom Ivana Crnojevića do raskrsnice sa Hercegovačkom ulicom bude završen do 15. aprila, a drugi dio, od raskrsnice sa Hercegovačkom do raskrsnice sa Bokeškom ulicom, do 25. juna.

Navodeći da su upoznati da je prilikom izvođenja radova bilo problema sa kanalizacijom i nepreciznom evidencijom drugih instalacija, ističu da ne mogu razumjeti da završetak radova nije pri kraju ni u prvom dijelu ulice. U prethodna tri mjeseca, ističu, ugrađeno je tridesetak kvadrata kamenih ploča, i to koje nijesu planirane projektom!?

- Ovo ne valja i nema veze sa projektom. Riječ je o kamenim pločama koje su trebalo da budu ugrađene prilikom rekonstrukcije Ulice Vuka Karadžića.

Kako su dospjele u Njegoševu ulicu to niko ne zna. Uglavnom, ovo je bruka i sramota – kazao je za Pobjedu Momo Sladaković, jedan od ugostitelja iz Njegoševe ulice.

Ovim tempom, smatra on, reOdgovarajući na pitanja Pobjede, iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice podsjetili su da je ugovoreni rok za izgradnju Njegoševe ulice, šest mjeseci od uvođenja izvođača u posao, određen na osnovu projektne dokumentacije.

- Radovi su otpočeli sredinom januara tekuće godine, na dijelu trase od Bulevara Ivana Crnojevića do Hercegovačke ulice. Na zahtjev privrednika iz ove ulice da se omogući rad njihovih lokala uporedo sa izvođenjem radova, izvođaču radova je naloženo da radove izvodi u dvije faze, prvu – od

Izgubili strpljenje i razmatraju tužbu Navodeći da su upoznati da je prilikom izvođenja radova bilo problema sa kanalizacijom i nepreciznom evidencijom drugih instalacija, ugostitelji i stanari ističu da ne mogu razumjeti da završetak radova nije pri kraju ni u prvom dijelu ulice konstrukcija Njegoševe neće biti gotova ni za tri mjeseca.

- Činjenica da je usred sezone u gradu turista koliko hoćete, a ova ulica takva da niti oni mogu normalno doći, niti ih mi možemo ugostiti, trebalo bi da zabrine i nekoga osim nas. Trebalo bi da da bude profesionalne odgovornosti – naglašava Sladaković.

Dažbine, ističe on, plaćaju uredno, a pazari nikakvi.

- Niko iz Glavnog grada nije došao da nas pita kako nam je, možemo li, da nam ponude neke olakšice... Samo nam poručuju da budemo strpljivi.

Među nama ima onih koji plaćaju 50.000 eura za zakup lokala, a posla nema. Da je sreće, nadležni iz Agencije za izgradnju i razvoj trebalo bi da snose odgovornost, da se posegne i za kaznama. Pa, ovo se radi od naših para! Ovakvi propusti se ne dešavaju prvi put. Svim inve-

Radovi u Njegoševoj ulici

stitorima i izvođačima radova koji ne poštuju rokove treba zabraniti da rade – istakao je ovaj

ugledni privrednik sa decenijskim stažom u ugostiteljstvu.

Istakao je da njegove kolege

Agencija za izgradnju i razvoj: Radovi će biti gotovi krajem avgusta ili početkom septembra Bulevara Ivana Crnojevića do Hercegovačke ulice i drugu – od Hercegovačke do Bokeške ulice. Ovakav način rada, uz činjenicu da su prilikom izvođenja radova pronađene instalacije koje nijesu bile evidentirane u katastrima javnih preduzeća, a čije je usklađivanje sa projektovanim instalacijama iziskivalo inovirana tehnička (projektna) rješenja i dodatne radove, uslovilo je i samo prolongiranje radova – navode iz Agencije za izgradnju i razvoj.

Dodaju da je globalna situacija na tržištu dovela do problema u smislu otežane nabavke materijala predviđenog za ugradnju.

- Nakon što su kamene ploče dopremljene u stovarište izvođača, moralo je biti odrađeno atestiranje, a u skladu sa zahtijevanim kriterijumom u pogledu njihove debljine, nakon čega se pristupilo selekciji i ugradnji – objašnjavaju iz Agencije.

Kako navode, u toku su radovi na cijeloj dužini saobraćajnice.

- Na dijelu trase od Bulevara Ivana Crnojevića do Hercegovačke ulice, u su toku radovi na postavljanju kamenih ploča na trotoarima i radovi na instalacijama. Na dijelu trase od Hercegovačke do Bokeške ulice, u toku su radovi na hidrotehničkim i elektoinstalacijama. Radovi bi trebalo da budu završeni krajem avgusta, eventualno početkom septembra mjeseca tekuće godine – poručuju iz Agencije.

U pogledu gubitaka koje trpe

Deponija i Metalurško-tehnološki fakultet sklopili ugovor o realizaciji stručne prakse za studente

Prilika za primjenu teorijskog znanja Gradsko preduzeće Deponija i Metalurško-tehnološki fakultet Univerziteta Crne Gore sklopili su ugovor o realizaciji stručne prakse za studente ove visokoobrazovne javne ustanove.

Studentima je u okviru prakse u preduzeću Deponija omogućeno da stiču nova znanja, vještine i kompetencije, a sve sa ciljem nesmetanog uključivanja na tržište rada.

U okviru ovog projekta, stručnu praksu su obavili Damjan Andrijašević i Katarina Vuksanović, dok je student postdiplomac Adnan Efović za svoj magistraski rad odabrao temu o problemu zbrinjavanja auto-

Činjenica da je usred sezone u gradu turista koliko hoćete, a ova ulica takva da niti oni mogu normalno doći, niti ih mi možemo ugostiti, trebalo bi da zabrine i nekoga osim nas – kazao je Momo Sladaković

M. BABOVIĆ

Vlasnici poslovnih prostora i stanari iz Njegoševe ulice, čija je temeljna rekonstrukcija u toku, podnijeće zahtjev sa hitan sastanak sa predstavnicima Glavnog grada.

mobilskih guma.

- Ova stručna praksa značajno mi je pomogla u pisanju magistarskog rada, s obzirom na to da sam imao mogućnost da na oglednim primjerima sprovedem stečena znanja i vještine – kazao je Efović.

Profesorica Jelena Šćepanović je kazala da su studenti izuzetno zadovoljni saradnjom sa gradskim preduzećem Deponija.

- Ove prakse su izuzetno značajne za njihovo dalje usavršavanje. Deponija se, u saradnji sa Glavnim gradom, uvijek rado odazove zahtjevima našeg fakulteta i nadam se da će se ta dobra saradnja i ubuduće nastaviti – kazala je Šćepanović.

i stanari očekuju da radovi u Njegoševoj ulici budu ubrzani, ali dodaje da su angažovali vlasnici (zakupci) poslovnih prostora u objektima, zbog izvođenja radova, te nadoknade štete, podjećaju da je Glavni grad donio Odluku o umanjenju lokalnih komunalnih taksi i naknada kojom je, između ostalog, ugostiteljima omogućeno umanjenje 100 odsto lokalne komunalne takse za postavljanje bašte do 31. avgusta ove godine.

Podsjećaju još jednom i na to da je dinamika izvođenja radova, odnosno organizacija gradilišta, usvojena upravo u skladu sa zahtjevima vlasnika da obavljaju svoje djelatnosti uporedo sa radovima na

21

advokata da provjere da li ima pravnog osnova da tuže Glavni grad i Agenciju za izgradnju i razvoj za nadoknadu štete zbog probijanja rokova.

Ugovorena vrijednost radova na rekonstrukciji Njegoševe ulice je 846.754 eura, a izvođač radova je kompanija „Fidija“ iz Podgorice. Radnici te kompanije počeli su rekonstrukciju 10. januara. Planirano je da taj dio Njegoševe ulice bude uređen poput Bokeške ulice, popločan granitnim kockama i kamenim pločama, sa unificiranim izgledom terasa ugostiteljskih objekata i uređenim fasadama, ali i sa potpuno novom komunalnom infrastrukturom i dekorativnom javnom rasvjetom. Za razliku od Bokeške, planirano je da Njegoševa ulica funkcioniše kao kolsko-pješačka zona sa utvrđenim vremenskim režimom dozvoljenog saobraćaja.

U sklopu trotoara predviđene su i taktilne staze, a u zoni raskrsnica kameni ivičnjaci, upušteni na mjestima rampi, kako bi se olakšalo kretanje licima smanjene pokretljivosti. I.M.

rekonstrukciji saobraćajnice.

-Pojedini vlasnici, iskoristili su rekonstrukciju ulice, da uporedo izvedu radove i na svojim objektima. Svim objektima je omogućeno priključenje na komunalnu infrastrukturu, od čega cijenimo da mogu imati samo koristi u poslovanju, kao i od uređenja cjelokupnog prostora. U sklopu radova, biće otklonjeni i neki višegodišnji problemi na funkcionisanju komunalne infrastrukture, koje su pojedini vlasnici (zakupci) poslovnih prostora u ovoj ulici imali – poručili su iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.

Isključenje struje Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 4 do 6 sati: dio Zagoriča, dio Zlatice, Rogami, Vranićke Njive, Miletine Njive, dio Veljeg Brda, Piperi, Drezga, Madra, dio Pričelja, Baći, dio Stare Zlatice, Radevići, Smokovac, Mosor, Stijena Piperska, Straganica, dio Doljana, Peuta, Gornja i Donja Vrbica, Cerovice, Zavala, Liša, Radeća, Markovići, Lopate, Vukovići, Gola Strana, dio Meduna i repetitor Sjenica.

- od 8 do 14: dio Vrela (Španskih boraca - prema groblju, dio između škole i Reciklažnog centra); - od 8 do 15: dio Tološa (Ceklinska, Milana Raičkovića i Vlada Raičevića); Nova dalmatinska ulica (naselje u blizini Bazara); Gornja i Donja Vrbica.

H. P.

Sunčano, do 39 stepeni Upravna zgrada Deponije

Iz gradskog preduzeća Deponija poručili su da će ovakvim i sličnim aktivnostima nastaviti

da pružaju podršku mladima na putu usavršavanja i sticanja novih znanja i vještina. I. M.

Za danas je najavljeno sunčano i veoma toplo. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 25 stepeni, najviša dnevna oko 39.

H. P.

22

Feljton

Utorak, 26. jul 2022.

1.

2.

DINAMIČNE IMPRESIJE SA TERENA

Ubijeđeni budist rođen u tijelu muslimana, sred hrišćanske zemlje » Piše: Senad KARAĐUZOVIĆ Kad pivo postane mlako, naruči novo – hladno.

Naručujući još jedno, na FB profilu ispisujem post iznad urađenih autoportreta.

Nakon pišanja, perući ruke na česmi u toaletu, gledam u svoj odraz u ogledalu i mislim: ,,Mator sam, koliko i ova jebena planeta“.

Postoje stvari o kojima niti ja ništa ne znam.

Vrativši se u ARCUS, veli mi supruga: „Opet nije bilo popa, ali su vrata katedrale bila otprta, pa sam ubacila peneze u kasi CARITASA“.

Od tog saznanja, bi mi lakše, jer sam znao da sam doživio još jedan dolazak NOĆI NAD SVIM NOĆIMA, davši prilog, na pravom mjestu.

(Osmijehnite se kao i ja od takvog saznanja i bit će vam ugodno kao i meni u tom času.

Preporuka aut. teksta).

Uđoh u lokal i pozdravih konobara Ukrajinca i grmnuh „Slava Ukrajini“. „Herojima slava“ – odgovori mladi konobar i prosu času s pićem, koju je napunio za porudžbinu. Pa se zacrvenje u licu nespretnošću svojom, izazvanoj mojim povikom. Dejo mi kasnije zbori da se momak srami jer je došao prije tri godine da radi u Hrvatsku i kad je krenuo haos u Ukrajini nije otišao nazad da brani svoju zemlju i to ga muči i izjeda i još mi veli: ,,Kad se pomene Marijupolj, napune mu se oči suzama“



Donosimo putopisno-prozni zapis crnogorskog književnika Senada Karađuzovića u kojem se opisuje posjeta Međimurju i Čakovcu nakon tri decenije. Autor preispituje sjećanja, lične zavjete i emocije u ambijentu postjugoslovenske Hrvatske

DAN GROFA ZRINSKOG: SLAVA OBEZGLAVLJENIM UKRAJINSKIM HEROJIMA

Sve sam, pomoću ožiljaka, svoje rane, za života stečene, prebrojao u pedeset i četiri ljeta.

Bez tih rana i uboja, u ovom času bih navršio 108 zemaljskih godina, što je i logična brojka za jednog ubijeđenog budistu rođenog u tijelu muslimana, sred hrišćanske zemlje.

(Jesam zajeban, a? Kakva FRČKA sam ja multikonfesionalna – mulrikulturalna baraba, a?).

Zgrabe me moje tuge i bace me u stvarnost, te misli trezvene koje nas sjete na to da smo svi: PRAH PRAHU - PEPEO PEPELU i ako vjerujemo da smo posebni ... do moga.

Davno je vikala moja baba, mojoj majci (dok bi je majka kupala, jer je u Crnoj Gori red da kupaš očevu majku): „Kupaćeš me dok mi kujruci od kose (repovi kose) ne stignu do na vrh guzice“.

A majka mi je poslije zborila: „Kad sam je zadnji put kupala, stvarno su joj kujruci kose prispjeli do vrha guzice“.

Sjećajući se kujruka upletene kose svoje babe, gledao sam u povorku gardista grofa Zrinskog u Čakovcu 2022.

Pa kaj da vam velim lijepi su to uniformisani i plećati muškarci. Stari i mladi, u husarskim pelerinama i zlaćenim rojtama i sa zašiljenim brcima.

Njihovi preci su davno čuvali Europu i BEČKI DVOR od barbarogenih osmanlija...

I prosto tako raznježen svim kovitlacem premisli izazvanih grenardiskom paradom (uniformi) u takos baru (MAMAS & TAPAS baru) malo prije podna, prije nego top pred kon katedralom zapuca u čast garde i potom se razglase zvona, ponesen starom slavom junaka ustadoh i sa poštovanjem ispratih špalir gardista, sa kojima sam se izgleda jedino ja, u tom času htio fotografisat,

Senad Karađuzović u Čakovcu

ja potomak Turaka, koji zbog takve momčadi nijesu nikad stigli do Beča.

Umjesto toga, uđoh u lokal i pozdravih konobara Ukrajinca i grmnuh „SLAVA UKRAJINI“. „Herojima slava – odgovori mladi konobar i prosu času s pićem, koju je napunio za porudžbinu“...

Pa se zacrvenje u licu nespretnošću svojom, izazvanoj mojim povikom.

Dejo mi kasnije zbori polušapćući, da se momak srami jer je došao prije tri godine da radi u Hrvatsku i kad je krenuo haos u Ukraini nije otišao nazad da brani svoju zemlju i to ga muči i izjeda i još mi veli: Kad se pomene Marijupolj, napune mu se oči suzama.

Gledam u konobara Ukrainca.

Mlad i zdrav momak. Zašto bi neko u tim godinama poginuo? Zbog čega da se vrati i pogine? Priča kajkavski, kao da je rođen u Čakovcu. Do vraga, nema tu filozofije. Ljudi poput ptica nebeskih oduvijek migriraju, putuju tamo gdje im je bolje. Lete s kontinenta na kontinent. Sele se, množe, žive, umiru. Za „ptičija krila“ ne postoje geopolitičke granice. Za slobodu ne bi trebalo postojati nikakvih barijera...

Pitam ga kasnije: ,,Rodbina ti je zdravo i dobro“?

Gleda u šank i kaže: ,,Dobro su“.

Od svojih odluka siroti čovjek se ne bi trebao stidjeti. Od kolebanja i neodlučnosti se ljudi u glavnom stide, ali niti neodlučnost nije odraz kukavičluka. Kolebanje je takođe vrsta bivstvovanja čovječjeg na planeti ovoj svekolikoj.

Podsjetio me je na Ostapa, sina Taras Buljbe, poznatog zaporožca iz ruske literature, koji

Čakovac

bez suze gleda u sina kojeg dušmani muče i očinski trpi sinovljeve muke.

I od te pomisli bi mi momka žao, te progovorih: ,,Ja sam Crnogorac i ponosim se sa tobom i znaj, dok ti ovo govorim dobar dio Crnogoraca je na strani Ukrajine“.

7. marta 2022. Sam napisao pjesmu sljedeće sadržine i ona se tiče žestokih napada ruske federacije na Ukrainu: ZBOG ČEGA MI U SNOVE DOLAZIŠ MARIJU(POLJ) (PARLAMI D AMORE MARIU- Achille Togliani) Noćima mi dolaziš Mariu, ti gospo stara dođeš uplakana i staračkim glasom mi zboriš o generalu Ždanovu.

A ja siroti pjesnik, ne bih u tvoj industrijski svijet i molim te: „vodi me u

 Ljudi poput ptica nebeskih oduvijek migriraju, putuju tamo gdje im je bolje.

Lete s kontinenta na kontinent. Sele se, množe, žive, umiru. Za „ptičija krila“ ne postoje geopolitičke granice. Za slobodu ne bi trebalo postojati nikakvih barijera. Od svojih odluka siroti čovjek se ne bi trebao stidjeti

polja suncokreta“.

Gledaš me tužno i ćutiš.

Znam, silovali su te Mariu mladi ruski vojnici potomci bezbožnika, silovali su te i ejakulirali po tebi i u tebi, sipali su svoj novichok i igrali kazačok, a ti si svo vrijeme stiskala zubne proteze i odmahivala glavom ne želeći da im upamtiš lica, iskorovašena aknama od mladalačke nejebice.

Pred zoru mi čiliš iz snova Mariu, odvlači te paljba VBR-a i vriska obezglavljene djece, koja pretrčavaju u daljine poljima tek niklih suncokreta.

(Nisam uzalud pisao pjesmu.

Vrijedilo je jer sam je tog trena, bez trunke patetike u sebi posvetio mladom konobaru

Detalj iz Čakovca

Ukrajincu Max-u) Bi mu milo i osmjehnu mi se.

Uzvratih osmijehom.

(Osmijehnite se i osjetićete kao mladi konobor iz Ukrajine u tom času! Preporuka aut. teksta).

STARE RANE I NEZARASLI OŽILJCI

Danima sam „ćaktao“ sa mojim nesigurnim androidom. Čekao sam da sunčeva svjetlost obasja trošne fasade i oksidisane oluke od korodiranog metala.

Biram stara zdanja iz vremena Marie-Terezije i habzburške monarhije.

Kad „uloviš“ dobru fotografiju, a pri tom si siguran da ti je vid oštećen 30%, onda znaš da si na pravom putu i ljudima se obično „diže“ od takvog samopouzdanja.

Barokna manufaktura, stari pločnici...znam ja kako diše razmeđe orijenta i Europe.

Hrđa i debeli zidovi.

Zanimaju me spojevi od kreča

između ručno tesanih kamenih gromada..

Taj spoj drži već dugo na okupu ovu (v)usranu regiju, matoru kurvetinu Europu! Željezo se tek pojavljuje u armaturi kazamata i zatvora, kad postaje neophodno. Prije toga je željezo korišteno za ubijanje. Upotrebom željeza, natjeraš protivnika u čvrsto okovane ćumeze i ne griješiš dušu ubojstvom. Čist si pred bogom. A protivnik sve jednako umire, ali sporije. Savjest ti je čista, to je teorija slow motion dželata. To je moderni temelj Europstva!

Klik – klik – klik – klik – biiipp.

Jebem ti ion litium bateriju i nesigurni samsung android paranoid.

Supruga me prekorjeva: “Za kaj samo slikaš stare objekte, svi će reć da sam živjela u vremenu auostro-ugarske“ i počinje se smijati, shvativši da mi se od kako smo stigli u Hrvatsku obraća na kajkavici.

Ponijela ju je „lijepa naša“, a samo prije nekoliko dana je polagala CRNOGORSKI JEZIK na Cetinju, radi uzimanja dvojnog državljanstva.

Oblici i obloci, način nametanja gradnje u skladu vremensko prostorno, vremenskih „pogoda i nepogoda“: blizine rijeke i smjera vjetrova i atmosferskih padavina. Od tahvih rasporeda drhtim, ja sam zbunjena magarčina iz zemlje zemljotresa. Meni je snijeg stran(stven)a padavina, kao da sam beba rođena na suvomeđi, među akrepima i oškrapima,. Kao da su me majka i baba povijale u kolijevci umjesto tkanim povojima, mrtvim blavorima i koprivom.

Ograđujem se i od ISTOKA i od ZAPADA, a ponekad mislim da ne volim nit Tibet. Čudno je, ja sam sve više terocentrik: volim ovu planetu sve više turistički, svaki njen meridijan i paparelu u najudobnijem momentu.

Moje tijelo – skafander za moju dušu je ostario i umjesto da ispušta toksine ka vani, prima ih ka unutra. Tako je to i nema nazad. Birao sam slabiji model skafandera za dušu i shodno tome „putovaću brzo“ i nadasve kvalitetno, iz tog razloga moram uraditi što više fotografija, jer one su mi dodatak za pogonsko gorivo.

Klik – klik – klik – biiipp. Memory full.

Užas, sve sam slike sačuvao u memory flash card ali malo je 2 GB. Za 3 %, kad se otrijeznim od piva, biće mi „oslobođena memorija“.

(Nastavlja se)

Utorak 26. jul 2022.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora:

Oglasi i obavještenja

23

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta „MASLINJACI BALETIĆ“ d.o.o. iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UPI 08-331/22-568 od 21.07.2022. godine, kojim je odlučeno da za izgradnju objekta mješovite namjene, koji će biti lociran na katastarskim parcelama broj 1729/1, 1731 i 1732 KO Cijevna Podgorici, opština Podgorica, nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.

Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h, od dana objavljivanja ovog obavještenja.

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

BROJ: I-2036/2021 Javni izvršitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca STADION DOO PODGORICA ,koga zastupa adv.Vanja Mugoša iz Podgorice ,protiv izvršnog dužnika KLEMENC ŽELJKA iz Tivta,Seljanovo bb ,radi naplate novčanog potraživanja , na osnovu izvršne isprave ,u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak na predlog izvršnog povjerioca STADION DOO PODGORICA ,koga zastupa adv.Vanja Mugoša iz Podgorice ,protiv izvršnog dužnika KLEMENC ŽELJKA iz Tivta,Seljanovo bb, a istome nije bilo moguće uručiti Zaključak o I prodaji I-2036/2021 od 19.07.2022.godine.

Izvršenje je određeno radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 29.757,03 eura na ime glavnog duga ,sa zakonskom zateznom kamatom počev od 13.11.2021.godine, pa do isplate , sa troškovima izvršnog postupka ,advokatskim troškovima ,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati.

Izvršni dužnik se može obratiti Javnom izvršitelju Branki Samardžić na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zaključka o I prodaji I-2036/2021 od 19.07.2022.godine Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posljedice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli ,ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda.

Javni izvršitelj Branka Samardžić

MALI OGLASI NEKRETNINE PRODAJEM u Glavici u Danilovgradu staru kuću od 146 kvadrata i plac od 1.000 kvadrata. Može i uz 800 kvadrata uz Zetu, ispod stadiona. Zvati poslije 15 časova.

Tel. 067834420 1 IZDAJEM višenamjenski poslovni prostor od 370m2, 4m visina, Podgorica uz magistralu sa upotrebnom dozvolom.

Tel. 069-213-604 4

RAZNO OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom.

Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih

cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović

Tel. 067/579-709 , 069/269-550 3

24

Oglasi i obavještenja

Utorak, 26. jul 2022.

Utorak 26. jul 2022.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Utorak, 26. jul 2022.

Posljednji pozdrav dragom suprugu i roditelju

Дана 25. јула 2022. преминуо је у 82.години наш драги

Dana 25. jula 2022. godine poslije kraće bolesti umrla je

RADOMIRU - GARU MILUTINOVIĆU Hvala ti za sve što si nam podario.

Ponosni smo na sav tvoj život i ime koje si izgradio, živjećeš vječno u našim sjećanjima.

1015

VESNA, IVAN, TIJANA i BOJAN

ЈОВАН-ЈОЗА Мирков ПОПИВОДА

MILJA Aleksandra - Leksa MILOŠEVIĆ

Саучешће примамо у капели под Требјесом 26. јула од 11 до 16 часова и 27. јула 2022. године од 11 до 14 часова када ће се обавити сахрана на Новом гробљу под Требјесом .

Saučešće primamo dana 26. jula od 9 do 11 časova na gradskom groblju Zagorič i od 12 do 14 časova na mjesnom groblju Mateševo, gdje će obaviti sahrana u 14 časova.

rođena Vujisić

Posljednji pozdrav prijatelju

Ожалошћени:супруга МИЛЕНА, синови РАНКО и ВЕСЕЛИН, браћа МИХАИЛО-МИШО и ЂОРЂИЈЕ, сестре ВУКОСАВА, МАРТА и ОЛГА, снахе МИЛАНКА и ГОРДАНА, синовци СЛОБОДАН, ДЕЈАН и ЗОРАН,синовице СЛОБОДАНКА, ДАНИЈЕЛА, РАЈКА, ТАЊА и НАТАША, унучад ЈЕЛЕНА, АНДРИЈА и НИКОЛИНА, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина

Ožalošćeni: kćerka DANKA, sinovi DRAGAN i VELJO - LALE, brat NIKOLA, sestra od strica MIRA BOŽOVIĆ, snahe JELENA, NATAŠA, VANJA, BARBARA i BILJANA, unučad, praunučad i ostala rodbina MILOŠEVIĆ, VUJISIĆ i GLOBAREVIĆ

RADOMIRU GARU MILUTINOVIĆU 1019 Godina dana je od kada nije sa nama naš dragi bratanić, brat i đever

Dana 25. jula 2022. godine preminula je naša draga

ŽELJKO MUŠIKIĆ sa porodicom

DRAGAN

JELA Jovana VUKOVIĆ

Vrijeme koje je prošlo ne umanjuje sjećanje na tebe, na tvoj vedri duh, osmijeh i pažnju.

rođena Šušić

Tvoji tetka MILICA, brat VESKO i snaha SEKA

1020

1013

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

Voljena majko, došao je dan kada ti moram reći zbogom

Ožalošćeni: sin SLOBODAN, kćerke DRAGICA i ZORICA, snaha MARIJA, unučad NEMANJA, BALŠA, JOVANA, IVA, NIKOLINA, VIKTOR i JOVAN, đeveri RADOMAN, MILUN i ostala mnogobrojna rodbina VUKOVIĆ i ŠUŠIĆ

RADOMIRU – GARU MILUTINOVIĆU Pa zar nas i ti napusti bez pozdrava, bio si nam kao brat, i otac naša najveća podrška i oslonac.

Tvoja velika bol za braćom te je povukla kod njih.

Zauvijek ćemo žaliti za tobom.

Počivaj u miru, veličino naša!

JELA VUKOVIĆ 1012

MILODARKA, BORIS i NAĐA

Posljednji pozdrav

1016 Voljenom bratu

Zbog trenutne epidemiološke situacije sahrana će se obaviti u krugu najuže porodice, dana 26. jula na seoskom groblju u Donjoj Bukovici u 15 časova Kuća žalosti: Vranići bb. Podgorica

Mnogo je lijepih uspomena i nek te anđeli čuvaju.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Tvoja kćerka DRAGICA KILIBARDA sa porodicom

RADOMIRU - GARU MILUTINOVIĆU Sunce naše, oči naše, kako ćemo izdržati bol za tobom?

e-mail: oglasno@t-com.me 1014

Sestre LJIKA i BOSA sa porodicama

1018

JELA VUKOVIĆ

Tvoja roditeljska briga, tvoj plemeniti lik, zajedničke uspomene, sjećanja i ljubav prema tebi biće vječni.

Počivaj u miru.

Šćer ZORICA i zet TOMAŠ

1017

Oglasi i obavještenja

Utorak, 26. jul 2022.

Draga naša baśe

27

Posljednji pozdrav našoj dragoj jetrvi i strini

Obavještavamo rodbinu, kumove, komšije i prijatelje da je dana 25. jula 2022. poslije kraće i teške bolesti u 76. godini života preminuo naš dragi

DRAGICI IVKOVIĆ Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

DRAGE

1005

ZDRAVKA IVKOVIĆ sa porodicom

GOJKO Ćetkov NOVAKOVIĆ Želimo da ti zahvalimo na svoj tvojoj neizmjernoj ljubavi i podršci koju si nam pružala sve ove godine. Čuvaćemo te od zaborava duboko u našim srcima.

Volimo te.

BALŠA, ADRIJANA, VEDRANA, NAĐA, LUKA, VUK, LANA i LENA

Saučešće se prima na gradskom groblju Čepurci dana 26. jula od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti na seoskom groblju u Gornjim Mrkama dana 26. jula u 15 časova

Дана 25. јула испустила је своју племениту душу у 70. години живота наша вољена

O Ž A L O Š Ć E N I: sinovi VANJA i VLATKO, supruga NOVKA, sestre NEVENKA, PERSA i BISERKA, snahe IVANA i IRENA, unuci VLADAN, SLAVEN, MAKSIM, NOVAK i MARKO, brat od ujaka VESELIN, sestra od ujaka VESNA, zet BOŠKO, sestrići BORIS i MLADEN i ostala mnogobrojna rodbina NOVAKOVIĆ

1008

975

Posljednji pozdrav majci i baki

С поштовањем и тугом опраштамо се од друга и пријатеља

МИЛЕВА – МИЛА Комненова ПОПОВИЋ рођена Ђуричковић

Саучешће примамо у мјесној капели Спуж, дана 26. јула од 9 до 16 часова, након чега ће се обавити сахрана у породичној гробници на мјесном гробљу Кракоровина – Под Острог у 17 часова.

Ожалошћени: синови ГОРАН, РАДОВАН и МИЛОШ, сестре РАДМИЛА – Пура и ЉУБИЦА, браћа БРАНКО и РАЈКО, ђевер НИКОЛА, снахе ТАЊА, МАРИЈА, РУЖИЦА и СВЕТЛАНА, стрина МАРИКА, јетрве СЕКИЦА – Сења и ГИНА, унучад и остала многобројна родбина

DRAGICI

Teško je ove riječi pisati i od tebe se opraštati.

Bila si naš oslonac i podrška.

Ponosni što smo tvoji i što smo te imali.

LJUBO, LANA i LENA

РАДОМИРА – ГАРА МИЛУТИНОВИЋА

997 Draga naša strina

Твоје часно понашање, врлине, које су те красиле, остају у нашем тужном сјећању. Наша заједничка дружења не прекрива вео заборава. Почивај у миру у грудима црногорске земље.

1009

ОДБОР ЗА ИЗГРАДЊУ МУЗЕЈА ГУСАЛА И ЕТНО-ИСТРУМЕНАТА ЖУПА, НИКШИЋ МИЛАН ФИЛИПОВИЋ, ЗДРАВКО ФИЛИПОВИЋ, МИЛАДИН КРСМАНОВИЋ, ДРАГАН РАДУЛОВИЋ, СЛАВЕНКО ЈОВАНОВИЋ, МИРО БЛЕЧИЋ, ЗОРАН ГЛОМАЗИЋ, ИЛИЈА АЛЕКСИЋ, ДРАГАН М. ЂУРОВИЋ, МИЛАН ВУЈОВИЋ, БРАНКО КОВАЧЕВИЋ, ЉУШО РОНЧЕВИЋ и БЛАЖО ЈОВАНОВИЋ

Posljednji pozdrav dragoj

OLGA VUČEKOVIĆ

Tvoja tiha posvećenost i ljubav će zauvijek ostati u našim srcima.

DRAGICI 1006 S ljubavlju i poštovanjem kroz mnogo lijepih uspomena čuvaćemo te od zaborava.

ŽELJKA, LANA i ŽELJKO

Posljednji pozdrav našoj

DEJAN, SANJA, NAĐA, LUKA i VUK

1007

1010

DRAGICI

Draga moja bako

Tuga za tobom je beskrajna dok smo živi mi živjećeš u našim srcima i našim mislima.

Hvala ti, majko, za sve.

STANICA NEVENA sa porodicom

Zauvijek ćeš biti moj ponos, uzor i primjer čiste neizmjerne ljubavi.

Mi te čuvamo u srcu!

Unuka JELENA ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom

1011

1001

28

Oglasi i obavještenja

Utorak, 26. jul 2022.

Дана 25. јула 2022. изненада је преминуо у 72. години наш драги

Дана 23. јула 2022. у 92. години живота преминула је наша драга

Dana 25. jula 2022. iznenada je preminuo u 61. godini naš dragi

РАДОМИР - ГАРО Илијин МИЛУТИНОВИЋ ОЛГА Драгова ВУЧЕКОВИЋ

MARINKO - GAGO Borov PRELEVIĆ

По жељи покојнице сахрана се обавила у кругу породице дана 25. јула на градском гробљу у Даниловграду.

Saučešće primamo dana 25. jula od 10 do 18 časova i dana 26. jula od 10 do 11.30 časova u gradskoj kapeli u Škaljarima.

Zatim će povorka krenuti na seosko groblje Jelenak – Martinići gdje će se primati saučešće do 15 časova, kada će se obaviti i sahrana.

рођена Љумовић

Саучешће примамо у капели у Југовићима – Жупа дана 25. јула од 11 до 18 часова и дана 26. јула од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Југовићима.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ВЕСЕЛИНКА, синови ИВАН и БОЈАН, кћерка ТИЈАНА, брат ЉУБОМИР - ЉУБО, сестре БРАНИМИРКА - ЉИКА и БОЖИДАРКА - БОСА, унучад АНДРЕЈ и ТЕОДОРА, снахе НАДА, МИЛОДАРКА и НАДА, тетке МИЛИЈАНА и ПЛАНА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина

966

Ожалошћена породица ДРАГА ВУЧЕКОВИЋА

OŽALOŠĆENI: Sinovi DEJAN i SAVO, brat MIRKO - BUCKO, sestra MILANKA i VERA, stric SAVA, snaha ANASTASIJA, unučad STEFAN i STEFANA, bratanići i bratanične, sestrići i sestričine i ostala mnogobrojna rodbina PRELEVIĆ

967

983

Dana 25. jula 2022. godine umrla je naša draga

Posljednji pozdrav dragom zetu

Дана 24. јула 2022. умрла је наша драга

RADOMIRU - GARU MILUTINOVIĆU

RADMILA Kita DRAGOVIĆ

PEĐA i MARINA ROGANOVIĆ sa porodicom

МИЛУША – МИДА Радоманова ЗОРИЋ

1002

рођена Делибашић

Sahrana je obavljena na gradskom groblju Čepurci dana 25. jula u krugu porodice.

Posljednji pozdrav dragom zetu По жељи покојнице сахрана је обављена у кругу породице на гробљу Горња Бијела – Шавник.

OŽALOŠĆENE PORODICE ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

RADOMIRU - GARU MILUTINOVIĆ BOBO i DANKA ROGANOVIĆ sa porodicom 1003

980

977

Dana 25. jula 2022. tragično je preminula u 85. godini života naša

Дана 25. јула 2022. у 85. години живота испустила је своју племениту душу наша вољена

Posljednji pozdrav dragom zetu

RADOMIRU - GARU MILUTINOVIĆU LOLA ROGANOVIĆ sa porodicom

DARINKA - BELA Momova RAZIĆ

1004 Posljednji pozdrav dragom stricu

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

RADOMIRU MILUTINOVIĆU Porodici iskreno saučešće.

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

СТАНИЦА Миркова ПОПОВИЋ

rođena Raičević

рођена РАКОВИЋ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, dana 26. jula od 11 do 13.30 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Ždrebaonik u 14 časova.

Kuća žalosti – Vučica bb. – Danilovgrad.

Cvijeće se ne prilaže.

Саучешће примамо у градској капели Даниловград, дана 25. јула од 10 до 14 часова и дана 26. јула од 10 до 14 часова, након чега ће се обавити сахрана у породичној гробници на мјесном гробљу у Великој Загреди.

Ožalošćeni: sin DARKO, kćerke LJUPKA i LJILJA, snaha SVETLANA - SEKA, unučad RADOSAV, ANA, JELENA, MILIVOJE, MILICA, MARKO i ANĐELA, praunučad, đeveričići DRAGAN, GORAN i ZORAN, bratanići, bratanične, snahe i ostala rodbina RAZIĆ i RAIČEVIĆ

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови РАДОСАВ и ЉУБОМИР, ћерка ЈАДРАНКА, брат МИЈО, сестра МИЛЕВА, унучад, праунучад и остала многобројна родбина

TODOROVIĆ JAKOV sa porodicom 985

996

964

Oglasi i obavještenja

Utorak, 26. jul 2022.

Obavještavamo rođake kumove i prijatelje da je naš dragi

29

Četiri godine je od smrti

Дана 24. јула 2022. у 74. години живота преминула је наша драга

ČEDOMIR BULATOVIĆ Vrijeme prolazi, a sjećanje i ljubav traju. Nedostaješ.

ISMET – ILJO MURATOVIĆ

ДРАГИЦА Петрова ИВКОВИЋ рођена ГЛОБАРЕВИЋ

972

Porodica TRAJKOVSKI

26. 7. 2020 – 26. 7. 2022.

Preminuo u 67. godini, dana 20. jula 2022, a sahranjen dana 21. jula u Brusu – Srbija.

Ožalošćena braća BELO, BEŠO i ZELJO sa porodicama

Саучешће примамо у градској капели дана 25. јула од 11 до 16 часова и дана 26. јула 11 до 15 часова, када ће се и обавити сахрана на градском гробљу у Никшићу.

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ДЕЈАН и ЉУБО, кћерка НЕВЕНА, брат ВЕСЕЛИН, сестре МИРА, ДЕСАНКА, БИСЕРКА и ВОЈКА, ђевери СЛОБО, ВУКОТА и НИНО, заове МАРА и БОСИЉКА, снахе САЊА и ДРАГАНА, унучад и остала родбина

ZORAN IVANOVIĆ Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu za tobom.

961

965 Posljednji pozdrav dragoj

973

Majka LOLA i MILOŠ

26. 7. 2020 – 26. 7. 2022.

Posljednji pozdrav dragom striku

DRAGICI Počivaj u miru, a mi ćemo tvoju plemenitu dušu sa ponosom čuvati u srcu od zaborava.

ISMET – ILJO MURATOVIĆ Striko, puno te volimo i nikada te nećemo zaboraviti.

S ljubavlju i poštovanjem, MILI DUMANČIĆ sa porodicom

976

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici i komšinici

Посљедњи поздрав драгој ујни

ZORAN SULJO IVANOVIĆ Sjećanje na tebe i sve što te činilo onakvim kakav si bio, vrijeme ne može otrgnuti od zaborava.

960

ZDENKO, VERICA i NEMANJA

Dana 27. jula 2022. navršava se godina dana od gubitka naše voljene

ORLE - OKI, HARIS, AZRA, AIDA i IRMA sa porodicama 974 Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Посљедњи поздрав драгој

DRAGICI IVKOVIĆ Od porodice STOJKOVIĆ

DRAGICI Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava.

LJUBO ERAKOVIĆ sa porodicom 994

ДРАГИЦИ ИВКОВИЋ

Била си ми ујна, родитељ и пријатељ. Почивај у миру.

986

971

МИРЈАНА ШЋЕКИЋ са породицом

POMENI

Почивај у миру и нека те анђели чувају. МИЛАН, БЛАЖО и ЗОРИЦА

STANKE RADOMAN

ДРАГИЦИ ИВКОВИЋ

rođene Božović

Sjećanje na tebe vječito živi.

Zauvijek zahvalni na svemu.

Brat MILIĆ BOŽOVIĆ sa porodicom 999 Danas je godina dana od smrti

26. 7. 2017 – 26. 7. 2022.

987

DRAGANA LOPIČIĆA Dragi brate, mnogo je lijepih uspomena po kojima ću te pamtiti i žaliti za tobom.

IVANA ŠARANOVIĆ

VESKO MILOŠEVIĆ 998

STANICA POPOVIĆ

U našim si mislima i srcima. Nedostaješ nam. S ljubavlju,

Draga naša bako, čestitost, požrtvovanost i plemenitost su te krasili cijelog tvog života.

Bila si nam velika podrška i iskreni prijatelj.

Veliko ti hvala za sve.

Dvije su godine od smrti našeg voljenog tate

Tvoji: VUJADIN, SANJA i SAŠA, CHIARA, FRANCESCA, LUKA, SUZANA i FERDINANDO

Tvoja unuka MILENA i praunučad MARINA i MIHAILO 963

MUSE MRĐENOVIĆA

962

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Tužni što moramo dalje bez tebe, a ponosni što smo te imali...

020-202-455, 020-202-456

978

Tvoje IVANA i JELENA sa porodicama

e-mail: oglasno@t-com.me

30

Oglasi i obavještenja

Utorak, 26. jul 2022.

Brate

TUŽNO SJEĆANJE

Dana 26. jula 2022. navršava se godina dana od smrti

DRAGANE

DEJAN – DADO

VOJO Milutinov

i

1975–2012.

1948–2018.

Teško je živjeti bez tebe, tvoja ljubav prema meni i mojoj porodici je bila velika.

Fali nam tvoj osmijeh, vedri nasmijani lik, ali, znaj, dok smo živi ti ćeš biti uvijek u našem srcu i nikad zaboravljen.

LUBARDA

DRAGANA M. GLENDŽA

Koliko bola u samo dvije riječi. Nedostaješ nam.

Nek te anđeli čuvaju, a mi ćemo od zaborava.

Tvoji: brat ZORAN, snaha ZORICA sa porodicom

Dado sine, rano naša neprebolna. Vrijeme ne liječi tugu i bol, već sve više produbljava čežnju za tobom.

Vojo naš, izgubili smo veliki oslonac i podršku, ogromnu ljubav i sve ono što je plemenito u čovjeku.

Počivajte u miru, voljeni naši.

989

TVOJI NAJMILIJI

Prošla je godina od smrti našeg voljenog 979 Prođe godina dana od smrti mojega

PORODICA

DRAGANA LOPIČIĆA

968 Deset je godina od smrti mog bratanića

i četiri godine i dva mjeseca od iznenadne smrti mog jedinog brata

Dragi Dragane, tvoja dobrota i iskrenost će uvijek biti u našim sjećanjima.

Neka tvoja dobra duša počiva u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Počivaj sa anđelima.

Supruga RAJKA, sin PERICA, ćerka MILICA, snaha MAJA, unučad KOSTA, SIMON, BODIN, ILIJA i NIKOLINA

DRAGANA Moj voljeni sine, ovo je najteža godina u mom životu. Bilo mi je teških, jer sam dosta izgubila ali ovaj bol i tuga ne može se ni sa jednom mjeriti. Dado moj, hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si mi nesebično pružao u životu.

Srećo moja, počivaj pored tvojega dobroga oca, a ja ću te čuvati od zaborava.

981

DEJANA - DADA

Tvoja majka BOSE

VOJA Milutinovog Godina dana od smrti oca i đeda

LUBARDE

988 Godina dana od kada nijesmo zajedno

Voljeni moji, u mojim ste sjećanjima i srcu kao u dane kada ste otišli, a godine koje prolaze ne smanjuju bol i tugu za vama.

U tuzi za vama, vaša tetka i sestra.

VERA JANKOVIĆ sa porodicom

DRAGANA LOPIČIĆA Ljubav ne umire. Ponosna sam na tebe i na svaku uspomenu.

Boli praznina koja nikad neće biti popunjena.

Bole suze, bole uspomene.

Deda Gane, zauvijek ćeš da živiš u nama.

Voli te tvoja Lola. Ćerka MILICA , unučad ILIJA, NIKOLINA

969

982

1975–2012.

i

Nedostaješ mi mnogo, fališ mi svakog dana sve više i više.

Ništa nije kao prije.

U mojim mislima si zauvijek da te pamtim onako nasmijanog, kakav si uvijek bio.

990

Godina dana je od smrti našeg dragog

TUŽNO SJEĆANJE

DEJAN – DADO

DRAGANE

1948–2018.

LUBARDA TANJA i VESKO RADULOVIĆ 970

26. 7. 2021 – 26. 7. 2022.

DRAGANA LOPIČIĆA

VOJO Milutinov

Tvoja čestitost i dobrota ostaju duboko u našim srcima.

Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava.

992

NANA, MILOŠ i MARIJA

Tvoja BAKI sa porodicom

DRAGANA GLENDŽE Dragi brate, tvoja dobrota će biti uvijek u našim sjećanjima.

Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

993

Tvoja sestra VIDE sa porodicom

Dana 27. jula 2022. navršava se godinu dana od smrti naše voljene tetke

Pola godine je od smrti moje majke

DADO STANKE RADOMAN rođene Božović

VOJISLAVKE ĆERANIĆ Tužan što moram dalje bez tebe, a ponosan što sam te takvu imao.

995

Tvoj sin PAŠA

Tvoj odlazak je nenadomjestiv.

Još ti čujem glas, i svu ljubav u njemu, draga tetka...

984

Tvoja bratanična SNEŽANA sa porodicom

Vječno ćeš živjeti u našim najljepšim sjećanjima dok svojim anđeoskim osmijehom krasiš neki drugi svijet.

991

PEĐA i JELENA

e-mail: oglasno@t-com.me

Utorak, 26. jul 2022.

Marketing

31

32

Marketing

Utorak, 26. jul 2022.