Dnevni list Pobjeda 27.04.2023.

Četvrtak, 27. april 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20626 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Nova vlast u Podgorici grubo obmanula javnost senzacionalnim tvrdnjama o zapošljavanju nekoliko stotina lica, podaci bivšeg gradonačelnika oštro demantuju te navode

Izmislili da je Vuković

zaposlio 520 ljudi, novozapošljenih

je - samo 48

Burna sjednica Glavnog odbora Pokreta ,,Evropa sad“, predsjednik tog pokreta dobio unutarstranačku bitku sa svojim zamjenikom

Spajić nosilac liste, PES će samostalno na izbore

Sjednica Glavnog odbora je sazvana na zahtjev dvije trećine članova tog tijela, uprkos protivljenju zamjenika predsjednika Pokreta „Evropa sad“ Jakova Milatovića koji je ,,zbog poslovnih obaveza“ tražio da se sjednica odgodi za dan kasnije. Nezvanične ali pouzdane informacije Pobjede govore da je u pitanju bio Milatovićev plan da se spriječi akcija Spajića - da se izbori za samostalan nastup na parlamentarnim izborima i bude izabran, preko svojih ljudi u GO, za nosioca liste

Institut za medije, Medijski savjet za samoregulaciju i NVO ,,35 mm“ osudili pritisak koji je funkcioner PES-a Andrej Milović pokušao da izvrši na Pobjedu i Portal Analitiku

Novoizabrani predsjednik Crne Gore zakletvu pred poslanicima položiće u zgradi Skupštine

Biće para iz budžetske rezerve za izdavačku djelatnost ustanove čiji je osnivač poslanik DF-a Budimir Aleksić

I TO SE DEŠAVA: U crnogorskim školama se nastavlja trend zapošljavanja osoba bez kvali kacija da podučavaju učenike jer nedostaje kadra U

Kolašinu

Ista cifra za unapređenje izdavačke djelatnosti odlukom Vlade opredijeljena je Institutu za srpsku kulturu

STR. 4.

M.

Nova vlast u Podgorici grubo obmanula javnost senzacionalnim tvrdnjama o zapošljavanju nekoliko stotina lica, podaci bivšeg gradonačelnika oštro demantuju te navode

Izmislili da je Vuković zaposlio 520 ljudi, novozapošljenih je - samo 48

PODGORICA - Nova vlast u Podgorici, koju čine Pokret ,,Evropa sad“, Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret Ura, teško je obmanula javnost i građane tvrdnjama da je bivši gradonačelnik Ivan Vuković partijski zaposlio više od 500 ljudi.

Vuković je juče objavio precizne podatke: da je u 18 službi Glavnog grada ukupno, za skoro pet godina, novozapošljeno svega 53 ljudi. Administraciju Glavnog grada čine službe i sekretarijati u kojima danas radi pet ljudi manje. Dakle, prethodna uprava zaposlila je 48 ljudi u administraciji, rekao je Vuković objavljujući kumulativne podatke.

– Na dan 31. 7. 2018. godine broj zapošljenih u sekretarijatima Glavnog grada je bio 245, a 12. 4. 2023. je 240 zapošljenih. Istovremeno, broj zapošljenih u službama Glavnog grada na dan 31. 7. 2018. bio je 531, a na dan 12. 4. 2023. je 584 – objavio je bivši gradonačelnik Podgorice.

LAŽNE TVRDNJE

Senzacionalnu, a ispostaviće se - lažnu tvrdnju - o navodnim masovnim partijskim zapošljavanjima čak 520 lica iznio je novoizabrani zamjenik gradonačelnika iz Demokrata Danilo Šaranović, podržan i od ostalih konstituenata vlasti.

– Od početka prošle godine u organima uprave i javnim ustanovama u Glavnom gradu, do 23. oktobra prošle godine kada su održani lokalni izbori, bivša gradska uprava je angažovala 91 novo lice, a u privrednim društvima čak 197, što je zajedno 268. Nakon gubitka vlasti na izborima, bivša gradska uprava na čelu sa Ivanom Vukovićem je u organima uprave i javnim ustanovama angažovala najmanje 55 novih lica i najmanje 197 no-

Nekoliko funkcionera nove gradske uprave, uz podršku jednog broja režimskih medija, krenulo je u kampanju protiv prethodnog gradonačelnika i njegovog tima insistirajući na dvije teze: zbog složene nansijske situacije faliće novca za isplatu plata zapošljenima u Glavnom gradu, te da preveliki broj zapošljenih u Glavnom gradu sistem čini nefunkcionalnim. Istina je potpuno drugačija, rekao je Vuković

vih lica u privrednim društvima čiji je osnivač Glavni grad, što je ukupno 252. Ovo nas navodi na zaključak da je bivša gradska uprava od početka godine angažovala najmanje 520 novih lica. Ovo nijesu konačni podaci, imajući u vidu da nijesmo prikupili podatke od svih. Ovdje se ne nalaze podaci o licima koja su angažovana po ugovorima o djelu, preko agencija – ustvrdio je Šaranović u razgovoru za TV Vijesti.

Tvrdnje Šaranovića, iza koje je stala cijela vlast, donekle je relativizovao drugi zamjenik gradonačelnika iz Ure Luka Rakčević koji je, nakon što je Vuković izašao sa zvaničnim

podacima na društvenim mrežama, ustvrdio da su gradska preduzeća ,,prenatrpana zapošljavanjem“, ali nije iznosio konkretne podatke o broju zapošljenih.

PRECIZNI PODACI

Bivši gradonačelnik Ivan Vuković je, demantujući navode nove vlasti, objavio i tačan broj zapošljenih u svim službama i administraciji. Direkcija za imovinu: 31 zapošljeni 2018. godine – 21 zapošljeni 2023; Centar za informacioni sistem: 18 zapošljenih 2018 – 19 zapošljenih 2023; Uprava lokalnih javnih prihoda: 37 zapošljenih 2018 – 49 zapošljenih 2023; Komunalna policija: 65 zapošljenih 2018 – 64 zapošljenih 2023; Komunalna inspekcija: 54 zapošljena 2018

– 74 zapošljena 2023. i Služba zaštite: 122 zapošljena 2018 –97 zapošljenih 2023. godine. Služba za zajedničke poslove imala je 118 zapošljenih 2018. a 134 zapošljena 2023, Služba za javne nabavke ima pet zapošljenih i sada i prije pet godina, a Služba glavnog administratora devet zapošljenih 2018, a 11 zapošljenih 2023. godine.

Zvanični podaci Vukovića pokazuju da je Služba za unutrašnju reviziju 2018. godine imala četiri zapošljena a tri 2023, Služba Skupštine 12 zapošljenih 2018 – 16 zapošljenih 2023, Služba gradonačelnika 45 zapošljenih 2018 – 36 zapošljenih 2023, Služba gradskog arhitekte pet zapošljenih 2018. godine, a četiri zapošljena 2023. Služba me-

nih 2018. godine – 20 zapošljenih 2023; Kultura i sport 14 zapošljenih 2018 – 19 zapošljenih 2023; Rad i socijalno staranje 35 zapošljenih 2018. godine – 31 zapošljeni 2023. godine i Saobraćaj i komunalni poslovi - sekretarijat razdvojen na Sekretarijat za komunalne poslove i Sekretarijat za saobraćaj 46 zapošljenih 2018 – 53 zapošljena 2023. godine.

Bivši gradonačelnik objavio je podatke i za Vodovod i kanalizaciju: ,,Prvog dana mandata zatekli smo 620 zapošljenih, posljednjeg dana mandata, u preduzeću je radilo tačno 48 ljudi manje ili 572 lica“.

Bivši gradonačelnik objavio je i podatke i za Vodovod i kanalizaciju: „Prvog dana mandata zatekli smo 620 zapošljenih, posljednjeg dana mandata, u preduzeću je radilo tačno 48 ljudi manje ili 572 lica“

nadžera sa šest zapošljenih je, kako je objavio Vuković, pripojena Službi gradonačelnika. Vuković je u izjavi za Pobjedu objasnio i da su tokom mandata formirane četiri nove službe u Glavnom gradu: Služba za podršku poljoprivredi – 10 zapošljenih, Služba za zaštitu imovinsko-pravnih interesa Grada – 11, Građanski biro – 17 i Služba za međunarodnu saradnju sa šest zapošljenih.

Bivši gradonačelnik je objavio i precizne podatke o broju zapošljenih po sekretarijatima: lokalna samouprava

70 zapošljenih 2018 – 64 zapošljena 2023; Planiranje prostora 35 zapošljenih 2018 – 33 zapošljena 2023; Finansije 19 zapošljenih 201820 zapošljenih 2023; Podrška biznis zajednici 26 zapošlje-

Nova vlast i dalje bez konkretnog plana razvoja, bave se samo revizijama

Nova vlast u glavnom gradu i dvije sedmice nakon preuzimanja vlasti i dalje nije izašla sa konkretnim planom razvoja Podgorice već su u fokus stavili ,,reviziju upravljanja bivše vlasti“. Po tome nova gradska vlast podsjeća na apostolsku vladu

Zdravka Krivokapića Konfuziju u funkcionisanju vlasti najbolje osjećaju građani imajući u vidu da pojedine gradske službe nakon promjene vlasti otežano funkcionišu.

U koalicionom sporazumu koji su potpisali konstituenti se navodi da se

,,potpisnici obavezuju da će sprovesti sveobuhvatnu i objektivnu reviziju administrativnog i finansijskog poslovanja prethodnih gradskih uprava, organa lokalne uprave, gradskih preduzeća i ustanova, te da će upoznati najširu javnost sa rezultatima“, ali nijesu

Vuković je istovremeno kategorično demantovao i tvrdnje nove vlasti da je ,,sistem Glavnog grada nefunkcionalan“. – Par funkcionera nove gradske uprave, uz podršku jednog broja medija, krenulo je u kampanju protiv prethodnog gradonačelnika i njegovog tima, insistirajući na dvije teze: zbog složene finansijske situacije faliće novca za isplatu plata zapošljenima u Glavnom gradu i preveliki broj zapošljenih u Glavnom gradu sistem čini nefunkcionalnim. Istina je potpuno drugačija. Iako iznenađen takvim odnosom ljudi prema kojima sam pokazao dobru namjeru i želju da pomognem u interesu stanovnika Podgorice, osjećam obavezu da, od ovih manipulacija, zaštitim sopstveni i profesionalni ugled vrijednih kolega koje su, radeći posvećeno, nerijetko i više od onoga što su im obaveze nalagale, tokom prethodne četiri godine, Podgoricu transformisale u moderan evropski glavni grad. Vjerujem da su pomenute manipulacije motivisane željom da se pribavi alibi za eventualne buduće neuspjehe nove gradske uprave kojih, kao bivši gradonačelnik i stanovnik Podgorice, nadam se da neće biti – objasnio je Vuković razloge zbog kojih je objavio sve podatke o broju zapošljenih. N. ZEČEVIĆ

građanima iznijeli svoju viziju razvoja grada. Obećali su i profesionalizaciju javne uprave, a u tajnosti su, kako je Pobjeda objavila, dogovorili da PES-u pripadne 32 odsto preduzeća, Demokratskom frontu 35 odsto, Demokratama 20 odsto, a GP Uri 11 odsto. Nova rukovodstva gradskih preduzeća očekuju se do sredine maja.

PODGORICA - Glavni odbor Pokreta „Evropa sad“ na sinoćnjoj sjednici odlučio je da na parlamentarnim izborima nastupi samostalno i da nosilac liste bude aktuelni predsjednik stranke Milojko Spajić. To je sinoć nakon višečasovne i povremeno burne sjednice Glavnog odbora odlučio najveći organ Pokreta.

U saopštenju se, međutim, ističe da nije bilo nesaglasja, ali i ostavlja mogućnost daljih razgovora sa građanskim listama, aktivistima i ,,lokalnim pokretima i partijama manje brojnih naroda“.

JEDINSTVO

-Na sinoć održanoj sjednici, članovi Glavnog odbora Pokreta „Evropa sad“ jednoglasno su donijeli odluku o modalitetu nastupa na parlamentarnim izborima. Odlučeno je da Pokret „Evropa sad“ u narednom periodu obavi niz razgovora sa građanskim listama, nezavisnim intelektualcima, uglednim aktivistima, lokalnim pokretima i partijama manje brojnih naroda u vezi sa zajedničkim nastupom. Listu Pokreta „Evropa sad“ nosiće predsjednik Pokreta Milojko Spajić koji je za to dobio jednoglasnu podršku –saopštili su iz stranke.

Po završenoj sjednici Spajić se obratio novinarima i pojasnio da su jednoglasno odlučili o samostalnom nastupu. - Bila je sjajna sjednica, imamo puno posla pred sobom –rekao je Spajić.

On je i zastupao stav da na izborima nastupe samostalno, zato što će tako, kako očekuje, ostvariti najbolji rezultat. Takav stav Spajića drugačiji je od stava njegovog partijskog kolege Jakova Milatovića koji se zalagao da na parlamentar-

Burna

pokreta dobio unutarstranačku bitku sa svojim zamjenikom

Spajić nosilac liste, PES će samostalno na izbore

Sjednica Glavnog odbora je sazvana na zahtjev dvije trećine članova tog tijela, uprkos protivljenju zamjenika predsjednika Pokreta „Evropa sad“ Jakova Milatovića koji je ,,zbog poslovnih obaveza“ tražio da se sjednica odgodi za dan kasnije. Nezvanične ali pouzdane informacije Pobjede govore da je u pitanju bio Milatovićev plan da se spriječi akcija Spajića - da se izbori za samostalan nastup na parlamentarnim izborima i bude izabran, preko svojih ljudi u GO, za nosioca liste

nim izborima nastupe u koaliciji sa Demokratama i Građanskim pokretom Ura.

NAJBITNIJA CRNA GORA

Upitan kako će Jakov Milatović reagovati na odluku da nastupe samostalno na izborima, posebno što nije prisustvovao sjednici, kao i da li ima mimoilaženja između njih, Spajić je rekao da je Crna Gora najbitnija.

- Crna Gora je najbitnija, lični odnosi, naravno, su bitni, ali su lični odnosi. Ova država je svima nama najbitnija. Ja sam u dobrim odnosima sa Jakovom. Početna tačka nam je identična, mi smo se tu pronašli, ali smo se pronašli i u završnoj tački gdje svi želimo da budemo. Put kojim ćemo doći, ići će možda biti različit, ali smo ubijeđeni da ćemo doći do istog cilja – naveo je predsjednik PES-a. Spajić je rekao da je zaključak sjednice i da vide Demokrate i Uru kao partnere, ali - u postkoalicionom aranžmanu,

konstatujući da će okosnicu sljedeće vlade činiti upravo Pokret „Evropa sad“. Istakao je i da će zajedno sa Milatovićem, koji je i novoizabrani predsjednik države, brzo sprovesti potrebne reforme u zemlji. - Mislim da će biti sjajan predsjednik, da će u koordinaciji sa

Odović sada tvrdi da je došlo do nesporazuma

Janko Odović, čiju je ostavku Predsjedništvo partije Pokreta „Evropa sad“ juče prihvatilo, kazao je da je došlo do nesporazuma u tom slučaju.

- Došlo je do nesporazuma, nijesu svi članovi bili na Predsjedništvu. Vjerujem da će se na nekoj od sjednica Predsjedništva raspravljati. Pravno gledano, odlučiva-

budućom vladom, gdje će Pokret „Evropa sad“ biti okosnica, imati sjajne rezultate za Crnu Goru. Pravićemo reforme brže nego ikad. Mislim da ćemo na ekonomskom planu imati impresivne rezultate. Vrlo sam optimističan po pitanju Crne Gore u sljedeće četiri godine – istakao je Spajić.

nje o ostavci koja je podnešena je odlučivanje o nečemu što ne postoji - rekao je Odović novinarima. Govoreći o razlozima zbog kojih je prvobitno povukao ostavku rekao je da su posrijedi lični razlozi. Smatra da je, pošto je ostavku podnio, on for-

Glavni odbor Pokreta „Evropa sad“ na jučerašnjoj sjednici verifikovao je i ostavku funkcionera Janka Odovića

On je ostavku, prošle neđelje, podnio na mjesto u Predsjedništvu stranke, a potom je odlučio i da je povuče. Međutim, Predsjedništvo je na sjednici koja je održana uo-

malno-pravno i dalje član i Predsjedništva i GO i predsjednik Statutarne komisije. Prema informacijama Pobjede, tokom rasprave o ostavci Odovića na jučerašnjoj sjednici umalo je došlo i do fizičkog obračuna između njega i funkcionera Andreja Milovića

či Glavnog odbora prihvatilo ostavku, a da povlačenje nije ni razmatralo.

ŽUČNE RASPRAVE

Iako su na kraju večeri svi govorili o jedinstvu, uvodni dio jučerašnje sjednice obilježile su žestoke rasprave članova, a funkcioner Pokreta „Evropa sad“ Branko Krvavac, prema nezvaničnim informacijama, pominjao je i svoju ostavku, ali je nije formalizovao. Govoreći o ostavci Janka Odovića, koji je isključen iz te partije, Spajić je kazao da bi Izvršni odbor trebalo da razmotri pravnu situaciju vezano za to. Sjednica Glavnog odbora je sazvana na zahtjev dvije trećine članova tog tijela i uprkos protivljenju zamjenika predsjednika Pokreta „Evropa sad“ Jakova Milatovića koji je tražio ,,zbog poslovnih obaveza“ da se sjednica odgodi za dan kasnije.

Nezvanične, ali pouzdane informacije Pobjede govore da je u pitanju bio Milatovićev plan da se spriječi namjera Spajića koji je želio da se, ,,blic krigom“ preko svojih poslušnih kadrova, inauguriše u nosioca liste.

- Milatović je zagovarao širu koalicionu listu odnosno ,,građanski blok centra“ u kome bi osim PES-a bilo mjesta za Demokrate, Uru, možda čak i SNP. Spajić je bio potpuno drugačijeg mišljenja i prevagnuo je njegov stav - tvrdi izvor Pobjede.

Burna dešavanja u toj stranci tokom jučerašnjeg dana pokazala su veliki stepen nepovjerenja dvojice lidera, ali i činjenicu da Milatović kontroliše Predsjedništvo a Spajić ipak po Statutu ključni organ: 57 članova Glavnog odbora. Ž. ZVICER / N. ZEČEVIĆ

Novoizabrani predsjednik Crne Gore zakletvu pred poslanicima položiće u zgradi Skupštine u Podgorici

Inauguracija Milatovića 20. maja

PODGORICA – Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović biće inaugurisan 20. maja u Skupštini Crne Gore u Podgorici, saopštila je predsjednica parlamenta Danijela Đurović.

– Na osnovu člana 84 stav 1 Poslovnika Skupštine Crne Gore sazivam Skupštinu Crne Gore 27. saziva na treću sjednicu prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2023. godini za 20. maj (subota) 2023. godine. Saglasno članu 97 stav 3

Ustava Crne Gore, na sjednici će, pred poslanicima u Skupštini Crne Gore, izabrani predsjednik Crne Gore gospodin Jakov Milatović položiti zakletvu i stupiti na dužnost predsjednika Crne Gore – navela je Đurović.

Sjednica će se održati u zgradi Skupštine Crne Gore, sa početkom u 12 sati.

Odlukom Milatovića da zakletvu pred poslanicima položi u Podgorici prekida se dosadašnja praksa shodno kojoj je predsjednik države inaugurisan na Cetinju. U slučaju Mi-

latovića otvorilo se pitanje da li je bezbjedno da se inauguracija održi na Cetinju, a uprkos garancijama ministra unutrašnjih poslova Filipa Ažića da se ceremonija može obezbijediti u prijestonici, novi predsjednik ipak se odlučio za Podgoricu.

Vijest da će se Milatović inaugurisati u Podgorici juče je prokomentarisao član Predsjedništva Demokratske partije socijalista, poslanik Andrija Nikolić – Odluka budućeg predsjednika Jakova Milatovića da svoju

inauguraciju izmjesti van Cetinja, ne samo da je izraz nepoštovanja prema prijestonici Crne Gore, već predstavlja operativnu razradu pređašnje ideje Andrije Mandića –da se Cetinju oduzmu njegovi istorijski i ustavni prerogativi – napisao je Nikolić na Tviteru. Reagovao je i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović – Sramno. Nepoštovanje Crne Gore i njene istorije; nepoštovanje Cetinja kao istorijske prijestonice – simbola vjekovne crnogorske slobode;

nepo-

štovanje 21. maja, Dana nezavisnosti, zbog nezavisnosti! Proglasite da je taj dan 31. av-

a možete tu „zakletvu“ dati i Srpskoj crkvi – istakao je Vlahović.

Jakov Milatović

sjednica Glavnog odbora Pokreta „Evropa sad“, predsjednik tog

Milojko Spajić nakon sjednice Glavnog odbora

Institut za medije, Medijski savjet za samoregulaciju i NVO ,,35 mm“ osudili pritisak koji je funkcioner Pokreta „Evropa sad“ Andrej Milović pokušao da izvrši na Pobjedu i Portal Analitiku

PODGORICA – Institut za medije, Medijski savjet za samoregulaciju i NVO „35 mm“ osudili su pritisak koji je funkcioner Pokreta „Evropa sad“ Andrej Milović pokušao da izvrši na glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića i direktoricu Portala Analitika Tinku Đuranović zbog toga što su ti mediji prenijeli njegovu izjavu da treba dekontaminirati Cetinje.

Iz Instituta su ukazali da je riječ o neprimjerenom uticaju i targetiranju ova dva medija. – Pozivamo političare da preuzmu odgovornost za javno izgovorenu riječ umjesto što posljedice za neoprezne javne istupe prebacuju na medije, čiji je posao da ih zabilježe, prenesu i stave u odgovarajući kontekst. Neslaganje sa uređivačkim politikama medija, političarima ne može i ne smije biti povod za neprimjeren uticaj i pritisak na novinare, jer takvim ponašanjem doprinose stvatanju atmosfere nepovjerenja u medije kao jednog od stubova demokratije – naglasili su iz Instituta.

NEPRIMJERENA

JAVNA KOMUNIKACIJA

Podsjetili su da je sloboda medija zagarantovano pravo koje zahtijeva od svih društvenih činilaca da je njeguju, a istakli su da urušavanjem te tekovine društvo klizi u cenzuru.

– Podsjećamo javne ličnosti, posebno političare i one koji su na pozicijama moći, da javni posao podrazumijeva ne samo privilegije, već prije svega odgovornost za svoje postupke, te da su dužni da trpe veći stepen kritike od građana, kojima trebaju da služe kao primjer za tolerantnu i dobronamjernu javnu komunikaciju – poručili su. Naveli su i da istraživanja Instituta u kontinuitetu pokazuju porast neprimjerene javne komunikacije, uvredljivog i spornog govora u javnom prostoru, a za što su najviše odgovorni političari.

Političari da preuzmu odgovornost za javno izgovorenu riječ

Neslaganje sa uređivačkim politikama medija političarima ne može i ne smije biti povod za neprimjeren uticaj i pritisak na novinare, jer takvim ponašanjem doprinose stvaranju atmosfere nepovjerenja u medije kao jednog od stubova demokratije – naglasili su iz Instituta

Iz NVO „35 mm“ osudili su i nedopustivo etiketiranje portala CDM kao zaštitnika interesa organizovane kriminalne grupe od strane funkcionera PES-a Tihomira Dragaša – Pozivamo političare da se uzdrže od bilo kakvih pritisaka na medije, miješanja u novinarski posao, kao i crtanja meta medijima, te da u svakom trenutku budu svjesni da kao poslenici javne riječi, oni su ti koji bi trebalo da snose odgovornost za izgovoreno ili napisano – poručili su.

MEDIJI NIJESU USLUŽNI SERVIS

„uređivačku politiku medija i ustroje ih prema svojim potrebama“, da tu snagu „odmjeravaju intelektualnim nadgornjavanjem u parlamentu, zarad dobrobiti svih nas“.

– No je tu očigledno – mrka kapa. Drugim riječima, ostavite medije da rade svoj posao u miru. Oni nijesu vaš uslužni servis, niti meta za potkusurivanje – poručili su iz NVO „35 mm“.

Medijski savjet za samoregulaciju ocijenio je da je takav način komunikacije političara sa predstavnicima medija nedopustiv, da predstavlja direktno miješanje u uređivačku politiku i ima za cilj zastrašivanje novinara. – Ovo tim prije jer se radi o situaciji u kojoj su mediji samo prenijeli ono šta je gospodin Milović javno izjavio. Medijski savjet za samoregulaciju izražava zabrinutost zbog posljednjih izjava političara, jer gotovo na dnevnom nivou svjedočimo pritiscima i prijetnjama novinarima i medijima – istakli su.

Ukazali su da to što su pojedini političari zaoštrili retoriku prema novinarima ne doprinosi nimalo stvaranju povolj-

nog ambijenta za rad medija. – Naprotiv, sve više se urušavaju medijske slobode, a agresivan govor protiv medija i novinara pojačava – naglasili su.

Takvi postupci političara su, ukazali su, pokazatelj da se u odnosu političkih elita prema medijima ništa nije promijenilo nakon smjene vlasti, a navode i da medijima ostaje samo da se nadaju da „mekane“ prijetnje Abazovića, Milovića, Dragaša i družine neće imati isti rezultat kao i njihovih prethodnika.

Iz NVO „35 mm“ osudili su i nedopustivo etiketiranje portala CDM kao zaštitnika interesa organizovane kriminalne grupe od strane funkcionera PES-a Tihomira Dragaša

Apelovali su i na predstavnike međunarodne zajednice, kao i međunarodne organizacije koje se bave slobodom medija da osude posljednje oštre prijetnje i napade na medije i novinare u Crnoj Gori, a kako bi se prestalo sa praksom konstantnog zastrašivanja medijske zajednice i koliko toliko omogućio normalan i nezavisan rad novinara.

Savez asocijacija Crne Gore u Njemačkoj i grupe građanskih aktivista u dijaspori povodom izjave funkcionera ,,Evrope sad“ o dekontaminaciji prijestonice

Bukilić: Miloviću, dalje ruke od Cetinja

PODGORICA - U ime Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj i grupe građanskih aktivista u dijaspori Miloš Bukilić pitao je funkcionera „Evrope sad“ Andreja Milovića zna li što znači obračun sa Cetinjem i podsjetio da su na Cetinju zube lomili mnogi moćnici.

– Nada se da je uvodničar u kraj Crne Gore, zajedno sa svojim partijskim drugovima i rusko-srpskim mentorima. Zato poziva na ,,dekon-

taminaciju“ Cetinja. Zna li Milović što znači obračun sa Cetinjem? Da su na Cetinju zube lomili mnogi moćnici? Da Cetinje nije ćutalo ni kada je Slobodan Milošević poslao topove, vojsku i paravojni zloglasni Sedmi bataljon na njih? Zna li Milović, ,,evropljanin“, išta od ovoga – pitao je Bukilić. On je naveo da bi Milović, da zna da je Crna Gora njegova domovina ustao i poklonio se Gradu heroju, sa poštovanjem bi govorio o luči crnogorske

slobode i bastionu odbrane svega crnogorskog u najgorim i najtežim vremenima.

– Problem je što „evropljaninu“ nije Crna Gora domovina, pa samim tim mu je i Cetinje kontaminirano. Onim osjećanjem koje je njemu strano. Osjećanjem ljubavi, ponosa, ispunjenosti kad voliš svoju državu. Kad ti je srce puno pri samom pomenu njenog imena. ,,Evropljanin“ je čovjek koji ne ostaje u granicama onog što mu je postojbina. Zato se hvata tuđeg. Po tuđem nalogu

napada klicu crnogorskog. Ne zna da ako takne u srce Crne Gore ono ne krvari već kao lav brani svoje i proguta napadača - istakao je Bukilić.

Poručio je funkcioneru Pokreta „Evropa sad“: „Dalje ruke od Cetinja“.

– Dok je Cetinja i dijaspore Crne Gore tvoji nalogodavci mogu samo da zamišljaju da će primijeniti ukrajinski scenario u Crnoj Gori. Ne zaboravite da van granica Crne Gore živi još jedna Crna Gora. Nećemo posmatrati sa strane, imajte i

– Kako je krenulo, ne piše nam se dobro. Stoga, u NVO „35 mm“ ozbiljno smo zabrinuti zbog atmosfere koja ponekad ide i do otvorene mržnje koja se uočava u odnosu političara prema određenim medijima u Crnoj Gori, što često kulminira napadima na poslenike javne riječi –istakli su. Predložili su političarima koji pokušavaju da utiču na

Podsjetimo, Milović je prekjuče telefonom nazvao Đuranovića i saopštio mu kako dobija prijetnje smrću, a onda ga upozorio da će on i njegova supruga Tinka, koja je izvršna direktorica Portala Analitika biti odgovorni ukoliko se njemu i njegovoj porodici bilo što dogodi nakon tekstova ova dva medija. Na pitanje glavnog i odgovornog urednika Pobjede da pojasni što je netačno prenešeno i konstataciju da je Milovićev citat integralno objavljen, funkcioner Pokreta ,,Evropa sad“ je samo ponovio tvrdnju da će smatrati Đuranovića i njegovu suprugu Tinku lično odgovornim za bilo što, što se desi njemu ili njegovoj porodici, nakon čega je prekinuo vezu. Milović je prethodno, još u poneđeljak veče, targetirao tri medija koji su prenijeli njegovu izjavu o Cetinju –Portal Analitiku, Pobjedu i Antenu M, kao DPS medije koji mu „crtaju metu“, iako je ono što je rekao integralno prenešeno. – Moj lični stav je da je Cetinje početak i kraj Crne Gore. Cetinje je istorija Crne Gore. Crna Gora bez Cetinja ne postoji i Milatović treba da se inauguriše na Cetinju. Nema te grupe ljudi, ili veće ili manje, koja smije da utiče na istorijske procese, a to je da će Crna Gora, ona prava Crna Gora da se vrati na Cetinje. Uskoro ćemo izvršiti dekontaminaciju Cetinja koje je za vrijeme tridesetogodišnje vladavine DPS-a apsolutno kontaminirano podjelama, mržnjom, razdorom – kazao je Milović za veb TV Dan. Ž. Z.

to na umu – rekao je Bukilić. Preporučio je Miloviću da se pozabavi bankrotom koji sli-

jedi zahvaljujući njegovoj partiji, njihovim sposobnostima i znanjima. R. P.

Andrej Milović

i. mandić

Na

redu

sjednice SO

Ne smije grad slobodara imati svoju slavu ni ulice s imenima četničkih vođa

NIKŠIĆ – Odbornici će na dnevnom redu 13. sjednice

SO Nikšić imati više od dvadeset tačaka - najaktuelnije su dvije, a odnose se na promjenu Statuta i naum lokalne vlasti da promijeni nazive pojedinih ulica u gradu podno Trebjese.

Prijedlogom novog statuta Opštine Nikšić predviđeno je da se 12. maj – Dan Svetog Vasilija Ostroškog proglasi slavom Opštine. Taj potez lokalne uprave, kao i namjera da ulice Partizanski put, Narodnih heroja, Hercegovački put i dio Ulice Vuka Karadžića dobiju nazive Meše Selimovića, Iva Andrića, Sv. Petra Cetinjskog, ali i četničkog vođe Blagoja Jovovića naišao je na ogorčenje gotovo svih Nikšićana, pa i političkih subjekata.

Upravo zbog toga što su namjerili da im preimenuju ulicu Partizanski put, prije dvije noći protestovali su Nikšićani na kružnom toku u Rastocima, a zanimljivo je da su reagovali nekolika dana ranije i čelnici Komunističke partije, koji su u koaliciji sa pokretom „Za budućnost Nikšića“, koji je osvojio vlast na posljednjim lokalnim izborima.

Juče su se oglasili i iz Opštinskog odbora Ure saopštavajući da se ovaj potez ne odnosi samo na relativizaciju i brisanje istorije, već da se njime jasno očitavaju prioriteti aktera i promotera ovakvih aktivnosti. – Umjesto poštovanja i reafirmacije slavne prošlosti i antifašističkih vrijednosti, mi se danas suočavamo sa djelovanjem koje omalovažava tradiciju antifašizma, a sve kako bi

se plasiralo novo sjeme podjela i na tome gradio jeftini politički kapital – navodi se u saopštenju nikšićke Ure uz napomenu da su dužni kao potomci slavnih predaka koji su dali živote u borbi protiv fašizma da čuvaju uspomenu na njih.

Iz Centra za demokratsku tranziciju su pozivali odbornice/ke u SO Nikšić da ne usvajaju inicijativu o uvođenju slave grada jer je ona protivna Ustavu i relevantnim međunarodnim konvencijama. Pozvali su Opštinu Nikšić da odustane od inicijative za promjenu imena ulica u gradu jer je ona, u svojim djelovima, nezakonita i predstavlja primjer opasnog istorijskog revizionizma. – Iako nas je zaprepastila činjenica da se niti jedan odbor-

nik/ca nijesu usprotivili prijedlogu da se u Opštini Nikšić uvede slava grada iako postoji odluka Ustavnog suda kojom je slična inicijativa u Herceg Novom proglašena neustavnom, nadamo se da on na sjednici zakazanoj za 27. april neće biti usvojen. Usvajanjem prijedloga SO Nikšić bi pripadnike pravoslavne vjerske zajednice dovela u privilegovan položaj u odnosu na druge građane – pripadnike drugih vjerskih zajednica i ateiste, čime bi povrijedila princip jednakosti građana, njihovo pravo na slobodu vjeroispovijesti, kao i njihovo pravo da budu zaštićeni od bilo kog akta posredne ili neposredne diskriminacije. Predloženim rješenjem se krši duh Ustava i važni ustav-

ni principi: Crna Gora je građanska država (član 1), svi su pred zakonom jednaki (član 17), vjerske zajednice su odvojene od države (član 14), zabrana asimilacije (član 80)... Prijedlog nije u skladu ni sa članom 9 Zakona o slobodi vjeroispovijesti kojim je propisano da nijedna religija nema status državne religije. On je u suprotnosti i sa jednim od osnovnih principa međunarodnog prava o ljudskim pravima – zabranom diskriminacije, koja je sadržana u Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (član 14. Konvencije i Protokol 12) koja zabranjuje diskriminaciju od strane organa javne vlasti po bilo kom osnovu – smatraju u CDT-u. Imenovanje ulice u Nikšiću, kako su istakli, po pripadniku Bjelopavlićke četničke brigade Blagoju Jovoviću predstavljalo bi direktno kršenje Zakona o spomen-obilježjima koji zabranjuje podizanje spomen-obilježja „licu koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomagača“. – Preimenovanje ulica Narodnih heroja i Partizanski put bi poslalo jasnu poruku da većina u SO Nikšić ima problem sa antifašizmom. Ne očekujemo da u gradu koji je dao 48 narodnih heroja većina odbornika/ca želi da uništi sjećanje na njih. Uništavanje sjećanja na te ljude značilo bi akt istorijskog revizionizma, obračun sa najprogresivnijim momentom naše prošlosti, te bezobzirnu trgovinu zarad ostvarenja političkog i ideološkog profita – navodi se u saopštenju koje potpisuje direktor CDT-a Dragan Koprivica R. PEROŠEVIĆ

V. d. predsjednika DPS-a posjetio opštinske odbore ove partije u Mojkovcu i Kolašinu

Živković: Poslije 11. juna ponovo ćemo biti dio vlasti

PODGORICA - Predstojeći parlamentarni izbori, osim što nose jak predznak državnog karaktera, i te kako su značajni za ukupan ekonomski razvoj Crne Gore, a posebno za realizaciju kapitalnih projekata na sjeveru naše države, poručio je v. d. predsjednika DPS-a Danijel Živković tokom jučerašnje posjete opštinskim odborima ove partije u Mojkovcu i Kolašinu. On je rekao da su projekti koji su u vrijeme izvršne vlasti DPS započeti, u posljednje dvije i po godine zaustavljeni.

– Vidjeli ste kako su svi projekti koje smo započeli u prethodnom periodu do 2020. godine u posljednje dvije i po godine potpuno obustavljeni! Završena je dionica auto-puta do Mateševa i njome se hvale, iako su nekad žestoko napadali ovaj projekat. Skoro sve ostalo – stoji. Stoga, moramo da završimo započete projekte. To smo mi započeli, ali smo bili prekinuti. Realizacija ovih projekata potpuno eliminiše najveći problem ovog regiona – nezaposlenost – rekao je Živković. Nakon dolaska na vlast, kako je kazao, politički oponenti

DPS-a rekli su da ništa ne valja što je dosad rađeno.

– A mi ih pitamo – šta ste vi napravili, šta ste izgradili, koga ste zaposlili sem svoju rodbinu i prijatelje? Zbog čega stoji najvažniji projekat, ne samo sjevera nego i Crne Gore - valorizacija planine Bjelasice? Projekat koji determiniše dalji razvoj Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, Berana i Andrijevice! Koliko se kasni sa otvaranjem Đalovića pećine, završetkom puta Kolašin – Berane, izgradnjom kolektora, deponija i obaloutvrda u svim opštinama itd – upitao je Živković.

Administrativni odbor Skupštini predložio razrješenje člana Savjeta AZLP

Đokaj upozorio da će njegovu smjenu na kraju platiti građani

Advokat Mladen Tomović je podsjetio da je postupak za razrješenje člana Savjeta AZLP pokrenut 19. aprila i to dan nakon što je njegov brat podnio ostavku na odborničku funkciju u SO Tuzi, zbog čega bi jedina racionalna odluka bila da je Odbor obustavio postupak protiv njegovog klijenta

PODGORICA – Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Muhamed Đokaj prekršio je Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, jednoglasno je juče odlučio Administrativni odbor i Skupštini Crne Gore predložio da ga razriješi te funkcije.

Pred tim parlamentarnim radnim tijelom juče je održano konsultativno saslušanje Đokaja, koje je zakazano nakon što se ispostavilo da je njegov rođeni brat Husein Đoković odbornik u Skupštini opštine Tuzi.

čini srodnikom i po meni se tu desilo kršenje zakona – kazao je Krapović.

Đokajev advokat Mladen Tomović je nakon toga podsjetio da je postupak za razrješenje člana Savjeta AZLP pokrenut 19. aprila i to dan nakon što je njegov brat podnio ostavku na odborničku funkciju u SO Tuzi, zbog čega bi, kako je ocijenio, jedina racionalna odluka bila da Odbor obustavi postupak protiv njegovog klijenta. – Nesporno je da činjenica o konsultativnom saslušanju nije postojala, pa je čitav postupak bespredmetan – rekao je Tomović.

Konstatovao je da je Demokratska partija socijalista uvijek bila najjači politički subjekt na sjeveru Crne Gore, te ukazao da je na novoj generaciji političara da tu podršku zadrži i još je više osnaži. – I sam živim na sjeveru Crne Gore i znam šta su potrebe ovog regiona. Ovih dana razgovaram sa građanima, razmjenjujemo ideje, slušam i pohvale, a i zamjerke na ono što smo dosad radili. Ubijeđen sam da je naš program za sjever bolji od svih drugih. Da je do 2020. godine urađeno mnogo na izgradnji infrastrukture, obrazovnih, kulturnih i sportskih objekata. Siguran sam da ćemo poslije 11. juna ponovo biti sastavni dio vlasti koja će dinamizirati ekonomski razvoj Crne Gore –poručio je Živković. R. P.

Đoković je u međuvremenu podnio ostavku na tu funkciju i o tome obavijestio Administrativni odbor, a Đokaj je juče, tokom kontrolnog saslušanja, kazao kako ne postoji nikakav dokaz da je prekršio Zakon o sprečavaju korupcije i naglasio da je jedina institucija koja to može da cijeni Agencija za sprečavanje korupcije.

On je predložio i da se postupak protiv njega prekine i da se sačekaju nalazi ASK-a od koje je, kako je rekao, i sam tražio da utvrdi da li je prekršio Zakon.

Predsjedavajući Administrativnim odborom Dragan Krapović je, odgovarajući na njegove navode, podsjetio na odredbe Zakona o zaštiti podataka o ličnosti koje propisuju da predsjednik i član Savjeta AZLP ne može biti osoba koja je u prvoj liniji srodstva sa funkcionerom neke stranke, odbornikom ili poslanikom. – Gospodin Đoković je rođeni brat gospodina Đokaja što ga

Krapović je, sa druge strane, ustvrdio kako činjenica da je Đoković 18. aprila podnio ostavku ne može biti od uticaja na drugačije odlučivanje po inicijativi za razrješenje Đokaja.

Naveo je i kako je Đokaj morao sam da podnese ostavku istog dana kada je njegovom bratu potvrđen odbornički mandat. Odgovarajući na to, Đokaj je rekao da nije prekršio Zakon i da nije u konfliktu interesa. – Nijesam prekršio zakon, ni ja niti moj brat. Sve smo uradili u skladu sa zakonom i u to sam ubijeđen – rekao je Đokaj. Istakao je i kako niko ne može spriječiti Administrativni odbor da ga smijeni, ali da je upitno da li je ta smjena zakonita. – Možete me smijeniti, ali će tu smjenu sjutra platiti građani – zaključio je Đokaj. Administrativni odbor, čijem zasijedanju ni juče nijesu prisustvovali poslanici opozicije, je ipak odlučio da Skupštini proslijedi prijedlog za razrješenje Đokaja. Đ. Ć.

dnevnom

današnje

Nikšić i dvije tačke koje su izazvale ogorčenje gotovo kompletnog društva

Zgrada Skupštine opštine Nikšić

Sa sjednice Administrativnog odbora

d. malidžan

EBRD predstavio izvještaj o tranziciji Crne Gore za 2022-2023. godinu

Očekuju rast BDP između tri i četiri odsto

PODGORICA - Evropska

banka za obnovu i razvoj (EBRD) predviđa godišnji rast crnogorske ekonomije između tri i četiri odsto, rečeno je na jučerašnjoj prezentaciji izvještaja o tranziciji za 2022-2023. godinu pod nazivom „Neuobičajeno poslovanje“.

Direktor za ekonomiju, strategije i politike EBRD-a Artur Radcivil je naveo da vide potencijal za rast i povoljne okolnosti, ali i izazove za donosioce odluka.

– EU je pogođena onim što se dešava oko nas. Postoji rizik od recesije, pogotovo u njemačkoj ekonomiji koja je pokretač evropske ekonomije. To ne daje povoljan kontekst ni za Crnu Goru – ocijenio je Radcivil dodajući da je izazov visoka inflacija zbog rasta cijena energije i hrane, što utiče na smanjenu potrošnju domaćinstava.

EBRD, kako je naveo, predviđa snažan oporavak turizma čiji će prihodi dostići one iz rekordne 2019. godine.

– Oporavak u ovoj oblasti bio je impresivan prošle i pretprošle godine, taj rast se nastavlja, pa će Crna Gora ostvariti bolji uspjeh u odnosu na region –smatra Radcivil i ističe da je na donosiocima politika da ubrzaju reforme, nakon rješavanja izazova političke nestabilnosti sa kojima se suočavaju proteklih godina.

Prema riječima šefa EBRD u Crnoj Gori Remona Zakarije, ova banka je od otvaranja kancelarije u Crnoj Gori 2006. godine uložila preko 724 miliona eura kroz 81 projekat. Njihovi prioriteti, kako je naveo, odnose se na pomoć, pružanje pomoći i tranziciju, jačanje konkurentnosti i pomoć u konektivnosti i integraciji. EBRD je prošle godine u Crnu Goru kroz šest projekata uložio 23 miliona eura, od čega je 75 odsto zelenih projekata. Ocijenio je da je to potrebno Crnoj Gori kako bi se unaprijedila željeznička infrastruktura. EBRD je, prema riječima Zakarije, fokusiran na politički dijalog i aktivnosti kojima se povezuju njihovi strateški prioriteti i kreira podsticajno okruženje za ulaganje. Podsjetio je da su nedavno potpisali sporazum sa MFI Alter modus za kredit-

Nova ponuda M-tela za roming

Besplatna vožnja na liniji Kamenari – Lepetane do nabavke

PODGORICA - Cijene karata na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane kretaće se od 1,5 eura do 10,5 eura, saopšteno je na sjednici Vlade. Ministarka ekologije, urbanizma i prostornog planiranja Ana Novaković-Đurović kazala je da cjenovnik neće stupiti na snagu dok JP Morsko dobro ne nabavi barem još jedan trajekt, a odobrili su ga Ministarstvo finansija i Uprava pomorske sigurnosti. Dodala je da su uvedene različite cijene za sezonu, koje važe od 1. juna do 1. oktobra i za ostatak godine.

Karte za trajekt od 1,5 do 10,5

nu liniju namijenjenu mladim preduzetnicima, malim i srednjim preduzećima.

– Pružamo pomoć u unapređenju regulatornog okvira, kao i pomoć u oblasti bezbjednosti na putevima - kazao je Zakarija dodajući da su prošle godine, najviše u digitalizaciji, pomogli 41 malom i srednjem preduzeću. Izvještaj o tranziciji je vodeća publikacija EBRD-a koja analizira dešavanja u sprovođenju strukturnih reformi i ekonomske trendove u 36 ekonomija u koje EBRD ulaže, uključujući i Crnu Goru. Naslov ovogodišnjeg izvještaja „Neuobičajeno poslovanje“ obuhvata i tektonske promjene povezane sa ratom u Evropi, odnosno rastuće cijene gasa, prisilne migracije, visoku inflaciju i promjene u lancu snabdijevanja.

M. Lk

Data tiketi od 5,9 eura

PODGORICA - M-tel nudi nove m:roaming DATA tikete korisnicima koji putuju u neku od zemalja EU, Tursku, Kanadu ili Kinu. Aktiviranje trodnevnog DATA tiketa od 750 MB košta

5,9 eura, sedmodnevnog od

1.5GB 11,9 eura, dok će za 15 dana za 3Gb platiti 19,9 eura.

Tiketi se mogu aktivirati pu-

tem USSD menija pozivom na broj *105# ili slanjem SMS poruke na broj 14555 sadržaja ,,DATARO3“ za trodnevni, ,,DATARO7“ sedmodnevni ili ,,DATARO15“ na 14555 petnaestodnevni. Moguće ih je aktivirati i preko Korisničkog centra na broj 1600 ili pozivom Key Account menadžera, ukoliko se radi o biznis korisniku. Tiketi su validni u navedenim

zemljama bez obzira na izbor operatera.

– Tokom trajanja validnosti tiketa, korisnik može da aktivira nov. Nepotrošeni resursi iz prve aktivacije se sabiraju sa resursima novog, uz validnost trajanja novog tiketa. Provjeru preostalih internet resursa korisnik može izvršiti pozivom na broj *108# - poručuju iz M-tela. R. E.

CBCG započela saradnju sa kompanijom Riplle

U pripremi

digitalna

valuta CBCG

PODGORICA - Centralna

banka Crne Gore (CBCG) je sa kompanijom Ripple dogovorila saradnju za razvoj strategije i realizacije pilot programa za pokretanje prve digitalne valute u zemlji - digitalne valute centralne banke (CBDC) ili nacionalnog stejblkoina - saopšteno je iz CBCG. Jučerašnja edukativna radionica na kojoj su učestvovali predstavnici Vlade, finansijskih institucija, IT zajednice i

Radionica o stejblkoinu

Univerziteta prvi je korak u saradnji. Radionicu je vodio Bret Molin, jedan od direktora Ri-

zaduženih za oblast digitalnih valuta centralnih banaka. R.E.

– Primjera radi, prevoz motocikla koštaće van sezone 1,5, a u sezoni 2,5 eura; automobila četiri eura, odnosno pet eura, a kamiona i kombi vozila 10,5 eura – navela je resorna ministarka.

Predviđen je besplatan prevoz za bicikla, vozila Hitne pomoći i vatrogasne službe, službena vozila Vojske i Uprave policije. Uz to, građani Herceg Novog i Tivta će u svako doba godine prevoz motora i auta plaćati 1,5, odnosno tri eura.

Cijene Pomorskog saobraćaja, koji je do nedavno gazdovao ovom linijom, bile su pet eura za automobila, euro za bicikle, 2,5 eura za motore, 9,3 eura za kombije, 10,5 eura, 14,5 eura za kamione preko pet tona, 17,5 eura za autobuse, 25,5 eura za šlepere i prikoličare i 29 eura za specijalna vozila sa gabaritima van standarda. Vlada je usv ojila izmjene uredbe, prema kojoj su prepolovljene naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Ad-

Vlada je prepolovila naknadu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i te troškove prebacila na Elektroprivredu

mir Šahmanović kazao je da su izmjene inicirali da bi smanjili račune građana za struju. Dodao je da oni koji troše manje od 300 kilovata mjesečno, neće uopšte učestvovati u plaćanju te naknade.

– Državni budžet smo oslobodili obaveze za eventualnu naknadu ovih podsticaja

Od ekonomskog državljanstva na račun leglo 158,6 miliona

Od ekonomskog državljanstva na ESCROW račun je položeno 158,6 miliona eura, navodi se u juče usvojenoj informaciji. Od toga je opštinama namijenjeno 55,2 miliona, Agenciji za investicije 27,7 miliona, državi 33 miliona, Fondu za inovacije 40,5 miliona eura, u - kaže se u dokumentu i dodaje da je investitorima uplaćeno 37,4 miliona.

Kursna lista

USD 1.10390

JPY 147.67000

GBP 0.88560

CHF 0.98240

AUD 1.67250

CAD 1.50350

u slučaju da nedostaju sredstva na kraju godine. Cio teret je prenešen na Elektroprivredu – objasnio je Šahmanović. On je kazao da je novi segment tržišta električne energije u Crnoj Gori, pod nazivom „Dan unaprijed tržište“ juče počeo sa radom. – Danas je profunkcionicalo ,,day-ahead“ tržište i naša berza danas prvi put počinje sa trgovinom. Očekujemo brzo dobre vijesti sa njihove strane u vezi sa prvim transakcijama –rekao je Šahmanović. Kako je ranije saopšteno, na crnogorskom tržištu, osim državnih energetskih kompanija Elektroprivrede i Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, biti prisutna vodeća regionalna i evropska imena iz tog privrednog segmenta, poput italijanskog ENEL-a,

Crna Gora u programu jedinstvenog tržišta

PODGORICA - Ministar

ekonomije Goran Đurović potpisao je sa generalnom

direktorkom za unutrašnje

tržište, industriju, preduzetništvo u Evropskoj komisiji Kerstin Jorna sporazum za učešće Crne Gore u programu jedinstvenog tržišta.

– Ovaj program sa budžetom od 4,2 milijarde eura ima za cilj jačanje jedinstvenog trži-

šta fokusiranjem na ekonomski oporavak svakog industrijskog ekosistema od pandemije kovida – navode iz Ministarstva. Iz Ministarstva navode da će ovim programom biti nastavljena podrška preduzećima iz EU i Crne Gore kako bi napredovali na međunarodnom nivou kroz kombinaciju prilika za pronalaženje partnera, savjeta i uspostavljanja novih pouzdanih poslovnih partnerstava. R. E.

Sa prezentacije izvještaja

Trajekt JP Morsko dobro

Ministar ekonomije potpisao sporazum sa EK

pplea

D. MALIDŽAN

nabavke barem još jednog plovila

trajekt 10,5 eura

Za bivše radnike FEP-a 348,7 hiljada eura

Ministar poljoprivrede Vladimir Joković saopštio je da bi 114 bivših radnika Fabrike elektroda Piva (FEP) iz Plužina trebalo da do ponedjeljka prime dio od 27 plata duga. Za trećinu neisplaćenih zarada iz budžeta će izdvojiti 348,7 hiljada eura.

Ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović je podsjetio da je u tu fabriku stečaj uveden 2015. godine, da je isplaćeno 675 hiljada eura otpremnine za 66 bivših radnika, da je u prijevremenu penziju otišlo 37 radnika, a 32 su dobila po 12 hiljada eura iz programa pomoći metalskim radnicima.

Kazao je da se priča sa ovim radnicima završava najavljenom isplatom.

Direktorica Željezničke infrastrukture Marina Bošković najavila

Nadaju se da će sve pruge srediti za pet godina

PODGORICA - Za održavanje i rekonstrukciju pruga ove godine planirano je 16 miliona eura, koliko je uloženo i lani, rekla je Pobjedi izvršna direktorica Željezničke infrastrukture (ŽICG) Marina Bošković. Očekuje da će za tri do pet godina sve pruge biti rekonstruisane.

– Država je uvećala ulaganja za 54 odsto i obezbijedila deset miliona eura za održavanje željezničke infrastrukture

– kazala je Bošković i objasnila da je za modernizaciju pruge ove godine planirano šest miliona eura, a očekuje se potpisivanje kreditnog ugovora sa EIB i Investicionim fondom za Zapadni Balkan od 80 miliona za rekonstrukciju čeličnih mostova, tunela i gornjeg stroja.

Ona je istakla da je izuzetno dobra vijest što je ŽICG u saradnji sa Ministarstvom kapitalnih investicija uspio aplicirati za investicioni grant od 150 miliona eura.

Za održavanje i rekonstrukciju pruga ove godine planirano je 16 miliona eura; očekuju grant od 150 miliona eura od Investicionog fonda za Zapadni Balkan

Fali otpravnika vozova i inženjera

Vlada je juče usvojila urbanističko-tehničke uslove za izgradnju solarne elektrane u Bijelom Polju po zahtjevu firme „EE Korita“. Šahmanović je, međutim, upozorio da bi taj projekat mogao ugroziti elektromrežu na sjeveru države.

– Ja se ne bih složio da je ovo lijepa vijest, jeste lijepa vijest za investitora i davaoca u zakup tog zemljišta, tu državnog interesa nema uopšte – kazao je Šahmanović. On je istakao da je u pitanju lokacija od 505 hektara u Bijelom Polju i da je planirana izgradnja SE od 240 MW.

– Znači, imamo jedan ogroman energetski projekat koji je van svih energetskih planova, a koji može dovesti do raspada energetske mreže na sjeveru – naglasio je Šahmanović.

Ministarka Novaković-Đurović je kazala da su CGES i CEDIS procijenili da se ta elektrana može priključiti na mrežu.

Elektroprivrede Srbije, hrvatskog HEP-a, slovenačkih HSE i GENi-ja, EFT Montenegro koji čini dio EFT grupe i Danske commodities. Vlada je utvrdila prijedlog za-

kona o turizmu i ugostiteljstvu, koji u pravnu praksu uvodi zdravstveni turizam, sportsko-rekreativni, avanturistički, lovačke domove, uzgajališta morskih plodova i sl. S. P.

Komisija za tržište kapitala izdala rješenje

Registrovan fond

Erste Green Equity

PODGORICA - Društvo za upravljanje Erste Asset Management iz Hrvatske registrovalo je svoj fond

Erste Green Equity u Crnoj Gori, kao prvi otvoreni investicioni fond s javnom ponudom (UCITS) koji za cilj ima održiva ulaganja.

Ta ulaganja, kako je saopšteno iz Erste banke, uzimaju u obzir ekološke, društvene i

upravljačke rizike, odnosno ESG faktore. Komisija za tržište kapitala juče je izdala rješenje kojim se odobrava trgovanje investicionim jedinicama tog fonda.

Predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić kazao je da fondovsku industriju vide kao najvažniji i najbrži segment oporavka tržišta kapitala u Crnoj Gori. R. E.

– Sve te investicije će omogućiti da se za tri do pet godina može govoriti o potpuno drugačijem kvalitetu sistema željezničke infrastrukture, što znači da ćemo imati praktično potpuno rekonstruisane sve pruge – naglasila je Bošković. Ove godine planirana je sanacija četiri tunela, tri čelična mosta i 20 km gornjeg stroja pruge, u saradnji sa EIB-om. U toku je i realizacija 11 mili-

ona eura kredita od EBRD za nabavku mehanizacije za građevinsko i elektrotehničko održavanje pruga. Bošković je istakla i značaj adaptacije pogranične stanice Bijelo Polje, u okviru IPA fonda, ukupne vrijednosti 1,88 miliona. Očekuje se da će rekonstrukcija biti završena u maju. Istakla je da je lani zamijenje-

no 7.000 pragova, 200 posto više nego 2021, a ove godine plan je 10.000 pragova. – Cilj je da do špica turističke sezone na dijelu pruge između Podgorice i Bara ukinemo sve brzine manje od 30 km/h – rekla je Bošković i istakla da se nadaju razviti svijest o važnosti i prioritetnom korišćenju željezničkog saobraćaja u

Kompanija je prošlu godinu završila sa 389.839 eura u plusu. Zapošljavaju 772 radnika, a ukupan broj sistematizovanih radnih mjesta je 893. – Imamo deficit otpravnika vozova, ali i inženjera (elektro, građevinska i saobraćajna struka) u izvršnim službama – kazala je Bošković i dodala da se zarade redovno isplaćuju. – Prosječna neto zarada za 2022. iznosi 561 euro i niža je za 21,2 odsto u odnosu na prosječnu zaradu u državi – precizirala je Bošković.

Podsjetila je da je Vlada dala saglasnost na izmjene i dopune kolektivnog ugovora ŽICG, kojim su koeficijenti za obračun zarada uvećani 20 do 30 odsto.

Crnoj Gori – kao najzelenijeg i najsigurnijeg vida saobraćaja, što nalaže i evropska agenda. S. POPOVIĆ

Uniprom traži istragu od EK i Energetske zajednice u vezi sa emisionim kreditima

Tvrde da su čelnici Ministarstva i Eko tima u konfliktu interesa

PODGORICA – Kompanija Uniprom u vlasništvu Veselina Pejovića uputila je juče dopise Evropskoj komisiji za tržišnu konkurentnost i Sekretarijatu energetske zajednice tražeći da utvrde da li su bili privilegovani ili oštećeni prilikom dodjele emisionih kredita te ocjene državnu pomoć Elektroprivredi, što, kako navode, evropsko zakonodavstvo ne dozvoljava.

U reagovanju na jučerašnje navode NVO Eko tima o hitnosti izmjene propisa u oblasti emisionih kredita i problematizovanju prihoda Uniproma po tom osnovu, iz ove kompanije kažu da ih ne iznenađuje što se na tu temu, pored Fideliti konsaltinga bliskom šefu GP Ura, javlja i NVO čiji je osnivač suprug načelnice Direkcije za klimatske promjene u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Optužuju ih za pristrasnost, te poručuju da bi, imajući u vidu da su posredno ili neposredno uključeni u izradu propisa iz oblasti klimatskih promjena, trebalo da se ažuriraju. – Besplatne alokacije emisionih kredita više se ne smiju dodjeljivati elektro-energetskim instalacijama, osim u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji, za koje iz objektivnih

Dopis Uniproma EK

razloga postoji derogacija u odnosu na navedeno pravilo. Svaka derogacija mora biti prethodno odobrena od strane Evropske komisije i to isključivo u slučajevima kada se besplatne alokacije opravdano dodjelju-

ju po jasno definisanim pravilima i isključivo u svrhu modernizacije proizvodnje. Isto nije slučaj sa sektorom industrije, pa se besplatne alokacije u EU i dalje dodjeljuju sektoru industrije zbog tzv. „carbon leakage“ – navode iz Uniproma.

Optužuju Vladu da je direktnim miješanjem uništila tržište za trgovinu emisionim kreditima koje je formirano 2020. godine, svodeći ga samo na Elektroprivredu kojoj dodjeljuje besplatne emisione kredite po povlašćenim uslovima. Eko timu poručuju da bi trebalo da se zapitaju zašto na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine nikad nije objavljena dozvola za emisiju GHG koju, kako kažu, EPCG navodno posjeduje i zbog čega nijedne godine nijesu podnijeli verifikacioni izvještaj.

Pitaju Eko tim da li su svjesni da im je „očito bliska ministarka Novaković-Đurović objavila kvaziaukcijsku prodaju emisionih kredita za 2022. godinu u 2023. godini i to za ukupan iznos od 600.000 emisionih kredita, registrovanih nigdje“, te da su u registar Eko fonda EPCG-u upisani emisioni krediti u iznosu od 385,657.33t CO2eq, a isti dan i besplatne od 222.515,35t CO2eq. R. E.

Solarna elektrana u Bijelom Polju može ugroziti elektromrežu

Marina Bošković

D. MIJATOVIĆ

Direktorica Kliničkog centra svojim postupcima ugrožava prava radnika na sindikalno udruživanje

Sindikat slobodnih radnika KCCG tražio od Vlade smjenu Radulović

Sekretar Sindikata Slobodan Brajović je napomenuo da je nedavno jednoj televiziji dao izjavu zbog koje je disciplinski progonjen, u kojoj je objasnio zašto je ta organizacija podnijela SDT-u krivičnu prijavu protiv, kako je kazao, organizovane grupe koja je na štetu te zdravstvene ustanove sklopila ugovor o nabavci namirnica u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji

PODGORICA - Sindikat

slobodnih radnika Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) zatražio je od premijera Dritana Abazovića i ministra zdravlja Dragoslava Šćekića da hitno smijeni direktoricu te zdravstvene ustanove Ljiljanu Radulović jer, kako su kazali, svojim postupcima ugrožava prava radnika na sindikalno udruživanje, slobodu djelovanja i zabranu javne riječi.

Predsjednik Sindikata slobodnih radnika KCCG-a Željko Milićević istakao je da već dvije godine rukovodstvo KCCG-a sprovodi obračun sa sekretarom te sindikalne organizacije Slobodanom Brajovićem - Dvije godine je od prvog disciplinskog obračuna menadžmenta prema sekretaru našeg sindikata Slobodanu Brajoviću, kada je savjesno kao zaposleni KCCG-a direktorki Radulović ukazao da se u njegovoj službi dešavaju malverzacije sa prekovremenim satima. Nakon prijave inspekciji rada, ona dolazi u KCCG, vrši provjeru i donosi rješenje kojim potvrđuje navode Brajovića i kažnjava KCCG i direktorku. Kao odmazdu, Radulović sprovodi montirani disciplinski postupak, suspenduje Brajovića i nakon postupka ga premješta na drugo radno mjesto, daleko od službe u kojoj je radio –kazao je Milićević. Kako je naveo, sada se protiv Brajovića vodi novi disciplinski postupak zbog njegovog ukazivanja na potencijalno prevarni tender KCCG-a za nabavku namirnica.

Milićević je poručio da menadžment KCCG-a ,,želi silom, strahom i prinudom da spriječi jačanje našeg Sindikata i time pomogne opstanak njihovog kućnog Sindikata, koga u potpunosti kontrolišu“. Milićević je rekao da se od do-

laska Radulović ni jedan novozaposleni, kojih je bilo preko 500, nije učlanio u Sindikat slobodnih radnika KCCG, već se preko pravno kadrovske službe direktno učlanjuju u njihov kućni sindikat.

– Konstantno se ljudi ucjenjuju da moraju da napuste Sindikat i samo oni najsmjeliji ostaju da se bore za svima nama za zajednička prava. Posljednjih dana, nakon aktiviranja disciplinskih postupaka, imamo ucjene da se zapošljenima na određeno vrijeme može produžiti ugovor, ali se prije toga moraju iščlaniti iz Sindikata slobodnih radnika KCCG-a - tvrdi Milićević. Kako je naveo, afera sa nabavkom osnovnih životnih namirnica i naduvani tenderi su im „poremetili uhodane staze netransparentnosti“.

– Nepotizam, kumovske i esnafske veze uništavaju najveću zdravstvenu ustanovu, tako da slobodno možemo da konstatujemo da stanje u KCCG-u nikada nije bilo gore –ukazao je Milićević.

Naveo je da su svima zarade u javnom sektoru povećane osim medicinskim sestrama i tehničarima, a da o Granskom kolektivnom ugovoru, koji je, kako je istakao, najgori do sada, ne želi ni da govori.

- Današnja situacija, da Radulović pokreće disciplinski postupak protiv sindikalnih aktivista zbog javno iznešenog stava je poruka da iza toga čina stoji Vlada – rekao je Milićević.

Prema njegovim riječima, ovi disciplinski postupci su pokazatelj ogromnog revanšizma i hajke.

– Mislio sam da se ovakvi postupci neće događati u Crnoj Gori u 21. vijeku, ali smo se izgleda prevarili. Za nas je ovo ključna odmazda, šikaniranje, mobing i kršenje osnovnih prava na slobodnu riječ i slobodu sindikalnog rada i aktivizma, koji su garantovani Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima - kazao je Milićević.

Sekretar slobodnih radnika

KCCG-a Slobodan Brajović podsjetio da je prema zakonu svaki zapošljeni dužan da prijavi svaku nepravilnost koju primijeti.

– Ja sam prošle godine prijavio nepravilnosti finansijskoj službi i uz pomoć inspekcija dokazao da je kuma direktorka KCCG-a nezakonito dobijala prekovremene sate.

Tu sam ja, zbog prijavljivanja tih nepravilnosti, kažnjen uslovnim otkazom – kazao je Brajović.

On je napomenuo da je nedavno jednoj televiziji dao izjavu u kojoj je objasnio zašto je Sindikat KCCG-a podnio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv, kako je kazao, organizovane grupe koja je na štetu te zdravstvene ustanove sklopila ugovor o nabavci namirnica u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji. – Taj ugovor, po našim sum-

Sindikat prosvjete najavio da će Vlada izdvojiti više sredstava za rješavanje stambenog pitanja prosvjetnih radnika, kritika za Stambenu zadrugu ,,Solidarno”

Slučaj Budve opomena, uzimaju novac u svoje ruke

PODGORICA – Sindikat prosvjete Crne Gore dobio je saglasnost od ministarstava prosvjete i finansija da im od ove i kroz naredne dvije godine izdvoje više novca za rješavanje stambenih potreba prosvjetnih radnika. Do sada im je kroz trogodišnji sporazum Vlada godišnje isplaćivala 700.000 eura, a ubuduće će 850.000.

ne bi bio 650 eura, nego bi se cijenio do 800.

njama, ukazuje na neki vid korupcije. Da li je to tako ili nije, to će vidjeti SDT. Međutim, ja sam, kao osvetu zbog toga, dobio još dva montirana disciplinska postupka, koji su smiješni– rekao je Brajović.

On je kazao da pokretanje disciplinskih postupaka protiv njega ima veću poruku. – Uprava preko mene šalje poruku svim zaposlenima u KCCG da se prijavljivanje nepravilnosti, kojih je Klinički centar pun, nikako ne isplate i sve je ovo rađeno u cilju da ja dobijem otkaz – zaključio je Brajović.

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević rekao je da ta organizacija daje javnu i bezrezervnu podršku Sindikatu slobodnih radnika KCCG-a. On je poručio KCCG-u, Vladi i resornom ministarstvu da Sindikat slobodnih radnika KCCG-a nije sam.

Predsjednica Sindikata hitne medicinske pomoći Maja Radišević kazala je da situacija koja se desila Brajoviću nije prvi slučaj i da se to dešavalo i ranije.

– Razlika je u tome što je Brajović smogao snage da se javno bori za svoja prava – ocijenila je Radišević.

Ona je, u ime Sindikata na čijem je čelu, podržala Sindikat slobodnih radnika KCCG-a i kazala da vjeruju u pozitivan ishod ove situacije.

D. MIHAILOVIĆ

Predsjednik Sindikata prof. mr Radomir Božović rekao je Pobjedi da je ostalo još formalno da se potpiše sporazum. Najavljuje da će Sindikat bolje kontrolisati tok novca, nego što je do sada činio. Ranije bi se nakon što bi Vlada uplatila iznos direktno prosleđivao Stambenoj zadruzi ,,Solidarno“. Poučeni spornim slučajem prosvjetara u Budvi, odlučili su da Sindikat ima više autonomije, da određuje kuda će da se distribuira novac. Božović kaže da će možda dio sredstava uplaćivati Zadruzi. Kritikovali su što se sve prosleđivali Budvi, dok su ostali prosvjetari u Crnoj Gori zanemareni. Prosvjetari u Budvi su optuživali Stambenu zadrugu ,,Solidarno“ da su im sumnjivi tokovi novca, jer je izgradnja stanova koje je trebalo da plate po povoljnim uslovima, kvadrat 650 eura, kasnila oko deset godina. I na kraju su prošle godine, nakon štrajka, ušli u stanove koji nijesu bili završeni i sa brojnim problemima, parketi su im se podigli, bravarija nije bila ispravna, prokišnjavali su pojedini... Tada je saopštavano da je slučaj prijavljen tužilaštvu. Iz Zadruge su odgovarali da su sve radili po propisima. Božović ističe da će se Sindikat sada više pitati, te da se Zadruga u sporazumu koji se potpisuje sa nadležnima ne pominje. Ponovio je da nijesu zadovoljni dosadašnjim modelom raspodjele sredstava.

-Prethodne tri četiri godine samo se novac usmjeravao prema Budvi, ostatak Crne Gore nije koristio sredstva. Sada da im damo 850.000 eura opet bi ih utrošili za dugove u Budvi. Moramo malo da povedemo računa i o ostatku Crne Gore, činimo sve da se Budva završi, ali i ostali imaju pravo na sredstva – kaže Božović.

Upitan koliko prosvjetnih radnika u državi nema riješeno stambeno pitanje, odgovara da nemaju podatke o tome.

Božović je rekao da kada bi po jednu zgradu od 20-ak stanova izgradili u svakoj opštini, bilo bi zainteresovanih prosvjetnih radnika. Dodaje da u Nikšiću ima njih 70-80 koji bi kupili stanove po sličnom modelu koji se do sada primjenjivao, pri čemu kvadrat možda

Prosvjetari u Budvi su lani štrajkovali i glađu ispred Opštine, spavali su u šatorima, tražeći da se usele u stanove čija izgradnja je kasnila skoro deset godina. Dobili su ključeve i uselili se u septembru, iako zgrada nije dobila tehnički prijem. Profesori su to znali, ali su pristali da žive u nezavršenoj zgradi, jer nijesu imali gdje da pođu. Nastavnici koji su se uselili nakon gotovo deceniju čekanja prijavili su i da im voda curi na terasama kroz rasvjetu, te da su im majstori popravljali instalacije i skidali plafonjerke kako ne bi došlo do požara. Vlada je ranije ovaj slučaj izgradnje stanova označila pod oznakom interno. Jelić kaže da je tada angažovano oko 20 stručnjaka, kako bi provjerili na koji način je izgrađena kompletna zgrada. Profesori su ranije najavljivali da će protiv odgovornih pokrenuti tužbe, zbog svega kroz što su prolazili. Stambena zadruga ,,Solidarno“ je gradila sporne stanove. Nju je osnovao Sindikat prosvjete. Za njih se gradilo 147 stanova u tri lamele u naselju Dubovica. Na stanove su čekali zaposleni Srednje mješovite škole ,,Danilo Kiš“, OŠ ,,Stefan Mitrov Ljubiša“, Druge osnovne škole, Škole za osnovno muzičko obrazovanje i Predškolske ustanove ,,Ljubica Jovanović Maša“. Nastavnici su govorili kako im je svake godine, nakon što je probijen rok izgradnje, obećavano da će da se usele. Nastavnici su pričali da je u startu dogovoreno da kvadrat plate 650 eura, toliko je bilo obećano po konkursu, a ne 890, što je nova cijena koja im je bila najavljena. Vlada se na kraju uključila u problematiku prosvjetara i dogovoreno je da cijena kvadrata ostane 650 eura, a razliku do 890 - platiće država. Stambena zadruga dobila je garancije od Vlade da će im novac koji nedostaje da bi se zatvorila dva kredita u iznosu od 7,8 miliona eura – biti vraćen. Prije deceniju, kada je krenula izgradnja stanova, utvrđena je cijena od 650 eura po metru kvadratnom. Opština je poklonila zemljište vrijednosti oko 880.000 eura i 500.000 vrijednosti za komunalije. Preostali iznos, 7,8 miliona eura za izgradnju je podigla SZ „Solidarno“. Izvođač radova je Cijevna komerc.

Sporazum kojim Vlada pomaže prosvjetarima da riješe stambeno pitanje potpisuje se odavno. Prema riječima predsjednika Sindikata prosvjete, unazad 20 godina. N.Đ.

TVRDE DA STANJE U KLINIČKOM CENTRU NIKAD NIJE BILO GORE: Predstavnici sindikata

I. MANDIĆ

Četvrtak, 27. april 2023. Društvo

Biće para iz budžetske rezerve za izdavačku djelatnost ustanove čiji je osnivač poslanik DF-a Budimir Aleksić

PODGORICA – Vlada

Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici prijedlog za finansiranje

Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić čiji je osnivač i vlasnik poslanik Demokratskog

fronta Budimir Aleksić, a među članovima njenog upravnog odbora, pored sveštenika, su i otvoreni negatori crnogorske nacije.

Usvojeni prijedlog se odnosi na finansiranje iz tekuće budžetske rezerve na osnovu dopisa Instituta od 3. aprila koji je tražio da im se uplati 50.000 eura.

Ista cifra za unapređenje izdavačke djelatnosti odlukom

Vlade opredijeljena je toj ustanovi i prošle godine, u avgustu, a lani je među izdavačkim poduhvatima, makar prema dostavljenom planu rada, bilo i djelo samog Aleksića.

Iz Vlade je juče navedeno da je Skupština 27. saziva donošenjem Zakona o budžetu za 2023. godinu donijela i zaključke kojima se, kako je precizirano, zadužuje Vlada da će sredstva tekuće budžetske rezerve koristiti, između ostalog, za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić u iznosu od 50.000 eura.

– Ovo davanje iz tekuće budžetske rezerve moguće je realizovati putem primjene pravila dodjele pomoći male vrijednosti – navedeno je, između ostalog, u dokumentu koji je juče usvojila Vlada.

VLASNIK I ČLANOVI

Prema podacima sa sajta Company Wall, Institut je u stopostonom vlasništvu poslanika Aleksića, dok je direktor sveštenik Srpske pravoslavne crkve Nikola Marojević, a članovi Upravnog odbora su, pored Aleksića, nekadašnji poslanik DF-a Strahinja Bulajić (DF), viši naučni saradnik u Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore Žarko Leko-

Prihodi i rashodi Instituta za srpsku kulturu

Finansijski sažetak sa sajta ,,Company Wall“ prikazuje, pored ostalog, da je ustanova Budimira Aleksića 2022. godine

imala prihod od 101.900

eura, godinu prije (2021)

163.296 eura, dok je

2020. godine prihod

Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić iznosila 123.436 eura.

Rashodi su prošle

godine iznosili 50.530

eura, godinu prije (2021)

81.548 eura, dok su rashodi 2020. godine iznosili 61.718 eura.

Vlada sa 50.000 eura i ove godine finansira negatore crnogorske nacije

Ista cifra za unapređenje izdavačke djelatnosti odlukom Vlade opredijeljena je toj ustanovi i prošle godine, u avgustu, a lani je među izdavačkim poduhvatima, makar prema dostavljenom planu rada, bilo i djelo samog Aleksića

vić, književnik Bećir Vuković i pjesnik Tripko Draganić. Aleksić je prije nego se vratio u skupštinske klupe, od 2020. godine do januara 2022. godine bio član Upravnog odbora

Univerziteta Crne Gore, gdje je trebalo da ga zamijeni njegov kolega i direktor Instituta za srpsku kulturu - dr Nikola Marojević

Vlada Crne Gore Zdravka Krivokapića, odnosno resor prosvjete koji je tada pokrivala Vesna Bratić donio je, naime, u januaru prošle godine rješenje da u Upravnom odboru Univerziteta Crne Gore umjesto poslanika Demokrat-

skog fronta Budimira Aleksića ubuduće sjedi upravo Marojević - paroh nikšićki i šef izdavačke službe Eparhije budimljansko-nikšićke. (Aleksić je i dalje redovni profesor na Bogosloviji na Cetinju, gdje je honorarni predavač (bio) i Zdravko Krivokapić).

Negodovanje javnosti i problematizovanje činjenice da svešteno lice bude u Upravnom odboru državnog univerziteta nije pomoglo, ali je Marojević nakon što mu je potvrđen mandat u Upravnom odboru, ipak podnio ostavku na tu funkciju, pravdajući to ličnim razlozima.

Jedan od članova Upravnog odbora Instituta za srpsku kulturu je, makar prema zvaničnim dostupnim podacima i Bećir Vuković koji je 2021. godine za portal Vidovdan, blizak SPC, u autorskom tekstu naveo da crnogorska nacija ne postoji i da su je izmislili nekadašnji komunistički funkcioner i disident Milovan Đilas i Kominterna. – Kad je Crna Gora kažnjena istorijskom ironijom. Onda kad je Kominterna krenula da izmišlja nacije. Đilas je Crnoj Gori oko vrata namako omču. Na tim vješalima do danas ljulja se potonja udovica Kominterne. Grana je suva, sa-

mo treba cimnuti nesrećnicu za mrtve nogare da se strovari na zemlju, i pregrnuti lopatom zemlje – napisao je Vuković u tekstu „Ironija istorije“. Da ironija bude veća, upravo je Bećir Vuković 2021. godine bio predsjednik žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.

OBRAZLOŽENJE ZA

MODEL POMOĆI

Kako se navodi u prijedlogu za finansiranje Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu, koji je usvojila Vlada na sjednici od 26. aprila, davanje iz tekuće rezerve moguće je primjenom pravila dodjele pomoći male vrijednosti u skladu sa pravilima uredbi Komisije (EU). Ističe se da je prema toj uredbi gornja granica za pomoći male vrijednosti do 200.000 eura tokom perioda od tri fiskalne godine, odnosno do 100.000 eura tokom perioda od tri fiskalne godine, ukoliko korisnik obavlja drumski prevoz tereta za najamninu. – Iznose pomoći koji nijesu u obliku novčanih pomoći potrebno je pretvoriti u njiho-

Članovi UO Instituta su: Budimir Aleksić, Strahinja Bulajić, Žarko Leković, Bećir Vuković i Tripko Draganić, a direktor je sveštenik SPC Nikola Marojević

vu bruto novčanu vrijednost (ekvivalent subvencije) - precizirano je u dokumentu.

Prije dodjele pomoći male vrijedosti (de minimis pomoći), davalac, kako je istaknuto, mora od korisnika dobiti izjavu o drugim pomoćima male vrijednosti koje je preduzetnik primio tokom aktuelne fiskalne godine i u prethodne dvije fiskalne godine, ,,kako bi se utvrdilo da nova pomoć male vrijednosti neće preći gornju granicu za pomoći male vrijednosti, dostavljanjem popunjenog formulara na propisanom obrascu“.

– Uredbom Komisije propisano je i da de minimis pomoć ne podliježe postupku prijave Agenciji za zaštitu konkurencije, već se danom dodjele unosi u registar za svakog pojedinačnog korisnika. Podaci o ukupno dodijeljenom iznosu de minimis pomoći dostavljaju se Agenciji za zaštitu konkurencije, radi iskazivanja u godišnjem izvještaju o dodijeljenoj državnoj pomoći – navedeno je u dokumentu Vlade. Naučna ustanova Institut za srpsku kulturu Nikšić je, kako zaključuje Vlada, u obavezi da u što kraćem roku dostavi potreban obrazac.

– Takođe, neophodno je dostaviti detaljni plan rada za 2023. godinu Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić - precizirano je u dokumentu Vlade. Igor PERIĆ/ Jasmina MILOŠEVIĆ

ALEKSIĆ TRAŽIO, ABAZOVIĆ ODOBRIO: Sa sjednice Vlade

Budimir Aleksić

INSTITUT ZA SRPSKU KULTURU

OZBILJAN PROBLEM: U crnogorskim školama se nastavlja trend zapošljavanja osoba bez kvali kacija da podučavaju učenike jer nedostaje kadra

U Kolašinu apsolventkinja zapošljena kao učiteljica

PODGORICA - Osnovna

škola „Risto Manojlović“ iz Kolašina angažovala je, kako piše u ugovoru, osobu koja ima završenu srednju školu – gimnaziju, kao nastavnicu razredne nastave. Prema aktu o sistematizaciji, za to neophodna je viša škola ili fakultet. Direktorica te škole Nataša Peković potpisala je ugovor o radu na određeno vrijeme sa Jovanom Sošić, do povratka nastavnice sa bolovanja.

Pobjeda je uputila pitanja Ministarstvu prosvjete i upravi škole, zbog čega je angažovana Sošić, koja, kako piše u ugovoru, ima završenu gimnaziju. Pojašnjeno je da je ona apsolvent i da je razlog njenog zapošljenja nedostatak kadrova.

Iz Ministarstva prosvjete je odgovoreno da je zbog hitne potrebe da se obezbijedi kontinuitet nastavnog procesa učenicima prvog razreda, uprava škole sklopila ugovor na određeno vrijeme sa apsolventkinjom na Pedagoškom fakultetu u Užicu.

– Ugovor je sklopljen nakon dobijenih informacija od strane službenika Zavoda za za-

pošljavanje iz Kolašina da na tržištu rada nema u ponudi kadra ovog zanimanja, počev od 18. aprila – kazali su iz Ministarstva prosvjete.

Pojasnili su da će se uprava škole obratiti Ministarstvu za davanje saglasnosti za raspisivanje konkursa za prijem zamjene pomenute nastavnice.

Direktorica škole Nataša Peković je rekla da su angažovali Sošić, koja je apsolventkinja.

– Nastavnički kadar je veoma deficitaran. Prije angažovanja pomenute koleginice kontaktirali smo Zavod za zapošljavanje i tek nakon što smo dobili odgovor, angažovali smo koleginicu da radi do povratka učiteljice sa bolovanja – kazala je Peković Pobjedi. U odluci o zasnivanju radnog odnosa na određeno vrijeme se navodi da je Sošić angažovana s punim radnim vremenom. Navodi se da je nastavnica S. B. zbog bolesti morala da odsustvuje sa posla te da se pojavila potreba za njenom zamjenom. – Odlučeno je da se Jovana Sošić iz Bijelog Polja sa završenom SSS - gimnazija primi u radni odnos po ugovoru o radu na određeno vrijeme do popunjavanja radnog mjesta po konkursu, odnosno do povratka zapošljene sa bolovanja

– piše u obrazloženju odluke. Pobjeda je objavila niz tekstova u kojima su se našli sporni ugovori o radu sa nastavnicima koji predaju predmete za koje nijesu kvalifikovani. Mahom se radilo o školama na sjeveru Crne Gore i seoskim školama, a Ministarstvo prosvjete i uprave tih škola su pojašnjavali da su neobična rješenja bila omogućena zbog nedostatka kadra, a proces izvođenja nastave nije smio biti ugrožen.

Tako smo pisali o nastavniku istorije Vesku Tomaševiću koji predaje teorijski dio šišanja, prepariranja kose u Srednjoj stručnoj školi u Pljevljima, ali i muzičko i informatiku sa tehnikom u Osnovnoj školi „Kruševo“.

Njegov kolega Đorđije Ćuzović je nastavnik istorije i geografije, a pored toga, normu će dopunjavati i časovima muzičkog i likovnog u OŠ „Radoje Kontić“, Gradac kod Pljevalja.

Ovakav širok dijapazon predmeta koje nastavnici predaju, a pogotovo kada je riječ o seoskim i malim školama, direktori tih ustanova, ali i Ministarstvo prosvjete objašnjava nedostatkom kadra.

Ističu da postoji veliki pro-

blem stručne zastupljenosti u teoretskom izvođenju nastave u obimu od dva časa, što pokazuje i primjer nastavnika istorije koji drži teoriju šišanja i prepariranja kose.

Direktor Srednje stručne ško-

le u Pljevljima Bojan Strunjaš je Pobjedi potvrdio da imaju problem da pronađu stručni kadar, inženjere mašinstva, elektrotehnike, da ih nema na birou i da su prinuđeni da ponekad

angažuju nestručan kadar. – Bio sam direktor škole kada je angažovan profesor koji je u decembru predavao istoriju i ove druge predmete. To su bila nekolika časa. Nije bilo stručne osobe koja je mogla to da predaje. Tražili smo na birou, nema je uopšte. Profesorica koja predaje sada te predmete zatvorila je frizerski salon – naveo je direktor, komentarišući slučaj profesora istorije koji je predavao i teorije iz šišanja i prepariranja kose. Iz Ministarstva su Pobjedi kazali da problem izvođenja nastave nije samo iz tih stručnih predmeta, već i onih poput muzičkog, likovnog, fizike, hemije i nekih drugih stručnih predmeta, pa se ugovori o radu oročavaju na mjesec dana. Ipak, iako konkurse redovno objavljuju i na mjesec dana, jer na toliko su i potpisivani ugovori sa nastavnicima koji ne predaju predmete za koje su školovani, na njih se niko ne javlja. Pobjeda je u više navrata problematizovala to što u školama fali kadra. Pojedine obrazovne ustanove mjesecima raspisuju oglas za matematičara i niko se ne odaziva. Neke ga objavljuju čak 15-20 godina. Direktori su javno poručivali da se svi suočavaju sa istim poteškoćama, bez obzira da li je riječ o školi koja je u urbanom ili ruralnom dijelu Crne Gore. Dok se postupa na zakonit način, objavljivanjem konkursa na koje se niko ne javlja, mladi nastavnici sakupljaju normu tako što drže časove koje su daleko od njihovih oblasti, sistem decenijama ne reaguje. Opravdanje se nalazi u poštovanju zakonskih okvira, ali ne i logičkih i sistemskih rješenja. J. MARTINOVIĆ/ D. DRAŠKOVIĆ

Nakon Cetinja, slučaj imenovanja v. d. direktorice OŠ „Lovćenski partizanski odred“ dobio sudski epilog i u Podgorici

PODGORICA - Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu cetinjskog Osnovnog suda po kojoj je nezakonita odluka Ministarstva prosvjete od 28. jula 2022. godine da ne izabere redovnog direktora Osnovne škole „Lovćenski partizanski odred“ i da za vršiteljku dužnosti te obrazovne ustanove imenuje profesoricu srpskog jezika i književnosti Ivanu Mitrović U obrazloženju odluke, u koje je Portal Pobjeda imao uvid, navodi se da je prvostepeni sud dao dovoljne, valjane i jasne razloge u pogledu bitnih činjenica, koje proizilaze iz sadržine provedenih dokaza. Prvostepenu presudu, 22. februara, donijela je sutkinja Marija Ćupić po tužbi profesorice muzičkog obrazovanja mr Petre Ivanović, bivše v. d. direktorke cetinjske škole koja je u maju prošle godine konkurisala za puni mandat na toj poziciji. Međutim, resor Miomira Vojinovića odlučuje da ne angažuje Ivanović i produžava VD stanje postavljajući Mitrović na čelo te ustanove. Petra Ivanović imenovana je za v. d. direktoricu OŠ „Lovćenski partizanski odred“ 13. janua-

Viši sud potvrdio da je odluka Vojinovića bila nezakonita

petnaestogodišnjim radnim iskustvom u prosvjeti ispunila sve opšte i posebne uslove koji su konkursom traženi, Ivanović nije dobila posao. Pojašnjenje za tu odluku nije dato, ali se potencira politička pozadina.

je predala za četvorogodišnji mandat. Nijesu navedeni ni ozbiljni razlozi kojima bi bila opravdana odluka ministra da ne izabere Ivanović za direktorku škole.

ra 2022. godine i na tom mjestu je ostala do 28. jula, kada je Ministarstvo prosvjete donijelo rješenje da je zamijeni Ivana Mitrović. Prethodno je, 13. maja prošle godine, Školski odbor objavio konkurs za izbor direktora OŠ „Lovćenski partizanski odred“, na koji se jedina prijavila Ivanović.Iako je u obrazloženju Ministarstva navedeno da je profesorica sa

- Ova odluka ne sadrži jasne kriterijume koji su rukovodili Ministarstvo prosvjete prilikom donošenja sporne odluke, da se ne vrši izbor Ivanović. Nije sporno da ministar uživa diskreciono pravo prilikom izbora kandidata, što ne podrazumijeva pravo da odluka o izboru kandidata ne mora biti obrazložena - navedeno je u obrazloženju cetinjskog Osnovnog suda. U presudi se navodi i da komisija koja je obavila intervju sa Ivanović nije imala zamjerke na konkretne rezultate u njenom radu kao v. d. direktorice u periodu od 13. januara do 28. jula, ali i na plan razvoja ustanove koji

– Kao jedini kandidat predala je plan razvoja ustanove za četvorogodišnji mandat, reference, podršku nastavničkog vijeća, raniji rad, odnosno iskustvo, pokazala komunikativnost i spremnost da školu povede u četiri godine progresa sa ciljem najboljeg interesa djece te škole - navedeno je u obrazloženju presude.

Po ocjeni Višeg suda, Osnovni sud na Cetinju je pravilno izveo zaključak da osporena odluka Ministarstva prosvjete od 28. jula prošle godine, kojom je odlučeno da se ne vrši izbor direktora po konkursu u OŠ „LPO“, ne sadrži nikakve razloge za donošenje te odluke i da je zbog toga nezakonita.

- Tačno je da je ministru dato pravo da vrši izbor ili ra-

zrješenje direktora i u tom smislu ima diskreciono pravo prilikom izbora direktora javne ustanove, ali i mogućnost da iz reda kandidata ne izvrši izbor. Međutim, iako ministar prosvjete ima diskreciono pravo da ne vrši izbor direktora javne ustanove iz reda prijavljenih kandidata, on je dužan da u svojoj odluci o tome navede neki razlog zbog čega donosi takvu odluku, odnosno zašto ne vrši izbor direktora javne ustanove - ističe se u obrazloženju odluke Višeg suda. Takav razlog, dodaje se, mora postojati, kako ne bi došlo do samovolje u odlučivanju. – Osporena odluka ministra prosvjete, osim konstatacija o raspisanom konkursu, o prijavljenom kandidatu, imenovanju tročlane komisije, obavljenom usmenom razgovoru sa prijavljenim kandidatom i konstatacijom o dostavljenoj dokumentaciji, odnosno

ispunjenosti uslova kako opštih tako i posebnih od strane kandidata – tužilje (Petre Ivanović) uopšte ne sadrži bilo kakav razlog za donošenje osporene odluke, zbog čega se iz iste ne može utvrditi kojim se razlogom ministar prosvjete vodio da donese takvu odluku, već je u obrazloženju iste samo konstatovao da je odlučio da ne vrši izbor. Kako osporena odluka uopšte ne sadrži razloge, ona je samim tim nezakonita - navedeno je u odluci Višeg suda u Podgorici.

U Ministarstvu prosvjete su ranije osporili tužbu u cjelosti, navodeći da se na osnovu dokaza koje je iznijela Ivanović ne može dovesti u pitanje pravilnost i zakonitost postupanja tog resora u ovom slučaju. Resor Vojinovića je Osnovnom sudu predložio da odbije tužbu kao neosnovanu, a završno izlaganje tužene strane je izostalo. T. KLIKOVAC

Petra Ivanović

KIJEV/MOSKVA – Kina

će u Ukrajinu poslati svoje specijalne predstavnike koji će sa dvije zaraćene strane razgovarati o okončanju krize u toj zemlji, najavio je juče kineski predsjednik Si Đinping u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim.

Si i Zelenski su juče prvi put razgovarali od početka rata u Ukrajini 24. februara prošle godine, a kineski predsjednik je tom prilikom, kako prenosi Rojters, naglasio i kako će se zvanični Peking usredsrediti na promovisanje mirovnih pregovora, te uložiti napor da do prekida vatre dođe što je prije moguće.

Zelenski juče nije komentarisao pokušaj kineskog posredovanja u okončanju ukrajinske krize, ali je na Tviteru objavio kako je imao „dug i sadržajan“ razgovor sa kineskim kolegom. – Vjerujem da će to, kao i imenovanje ukrajinskog ambasadora u Kini, dati snažan podsticaj razvoju naših bilateralnih odnosa – napisao je Zelenski.

Rusija i Ukrajina juče su obavile novu tranšu razmjene ratnih zarobljenika. Rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da je iz zarobljeništva u Ukrajini vraćeno 40 ruskih vojnika.

– Svima oslobođenima pruža se neophodna medicinska i psihološka pomoć – saopštilo je Ministarstvo na Telegramu, a prenio Rojters.

Viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak je, takođe na Telegramu, potvrdio da su tokom razmjene vraćena 42 ukrajinska vojnika i dva civila.

VAŠINGTON – U vrijeme

kada čelnik bosanskih

Srba Milorad Dodik, po ko zna koji put u društvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, najavljuje otcjepljenje Republike

Srpske od Bosne i Hercegovine i ujedinjenje sa Srbijom, američki magazin

Foreign Policy pozabavio se ulogom Srbije na Balkanu, posebno u kontekstu ruskih nastojanja na regionalnoj i globalnoj sceni nakon invazije na Ukrajinu.

U opsežnoj analizi, autor kreće od Crne Gore, zemlje u kojoj Beograd i Moskva već godinama rastaču društvenu, institucionalnu i političku scenu i navodi da je, prije nego što je poražen u drugom krugu predsjedničkih izbora

2. aprila, višedecenijski vladar zemlje Milo Đukanović oglasio uzbunu zbog oživljavanja srpskih napora da se uspostavi „srpski svet“ na Balkanu, što se direktno veže sa ideologijom koja pokreće rusku invaziju na Ukrajinu.

Tokom proteklih nekoliko decenija, kako navodi autor teksta, ideja „ruskog sveta“ oblikovala je način na koji Rusija gleda na stanovništvo bivših sovjetskih zemalja.

ČETIRISTO DVADESET SEDMI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Obavljena nova tranša razmjene ratnih zarobljenika

Kina šalje svoje mirovne predstavnike u Kijev

Njemačke i britanske snage presrele tri ruska borbena aviona iznad Baltika

Tri ruska borbena aviona, koja su letjela bez signala transpondera, presrele su njemačke i britanske snage u međunarodnom vazdušnom prostoru iznad Baltičkog mora, saopštio je njemački Luftvafe.

– Neki od njih imaju povrede nastale tokom torture – napisao je Jermak. U međuvremenu je objavljeno i kako Ukrajina u saradnji sa Federalnim istražnim biroom (FBI) i američkim kompanijama prikuplja dokaze o ruskim ratnim zločinima počinjenim na teritoriji Ukrajine. To je, na konferenciji za medije u San Francisku, potvrdio i FBI agent Aleks Kobzanets, koji je naglasio i kako ta organizacija ima iskustva sa prikupljanjem i analizom takvih podataka. – Posao uključuje ispitivanje informacija iz mobilnih tele-

Njemačko ratno vazduhoplovstvo je na Tviteru objavilo da su presretnuta dva ruska borbena aviona „suhoj 27“ i jedan „iljušin 20“ i objavilo fotografije tih letilica u vazduhu.

fona, forenzičke analize uzoraka DNK, kao i analizu djelova tijela prikupljenih sa bojnih polja – rekao je Kobzanets. Dodao je i kako je FBI minulih godinu i po Ukrajini pomagao da identifikuje ruske saradnike i špijune koji djeluju na teritoriji te zemlje. Ruski lider Vladimir Putin potpisao je juče uredbu o uvođenju privremenog upravljanja imovinom osoba iz neprijateljskih zemalja, što predstavlja ruski odgovor na raniju odluku Zapada o zapljeni i ograničavanju prava raspolaganja ruskom imovinom.

U uredbi se, kako je prenijela agencija Tas, navodi kako su potrebne hitne mjere kao odgovor na nezakonite radnje SAD i drugih zapadnih zemalja usmjerene na lišavanje ili ograničavanje imovinskih prava Ruske Federacije, njenih kompanija i građana.

Uredbom je predviđeno i da se, u slučaju takvih neprijateljskih radnji, uvodi privremena uprava nad imovinom koju u Rusiji posjeduju vlasnici iz neprijateljskih zemalja. Uredbom je obuhvaćen i spisak imovine koja već podliježe mjeri privremenog upravljanja i na njemu se za

sada nalaze akcije stranih kompanija „Unipro“ i „Fortum“. Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je i kako će Moskva, ukoliko Zapad bude plijenio zamrznutu rusku imovinu, odgovoriti „oko za oko“.

Analiza Foreign Policy o političkoj situaciji u regionu, sa osvrtom na našu zemlju

„srpskog

Više od tri decenije nakon kolapsa SSSR-a, Kremlj i dalje na te zemlje gleda kao da pripadaju njegovoj sferi uticaja uprkos tome što su nezavisne države.

- Ruski svet odražava napetost između „stvarnih državnih granica Ruske Federacije i mentalnih mapa „ruskosti“, koje postoje u umovima mnogih Rusa – naveo je saradnik u istraživačkom think tanku

„Vilson centar“ Igor Zevelev

Koncept „ruskog sveta“, kako je rekao, omogućava Moskvi da granice budu nejasne, barem retorički, sa neizvjesnim posljedicama za regionalnu bezbjednost.

Britanski istoričar Timoti

Garton Eš, koji se bavi savremenom istorijom Evrope sa posebnim fokusom na Srednju

i Istočnu Evropu, nedavno je, kako podsjeća autor, primijetio da je „ideologija ruskog svijeta uvijek bila blisko povezana sa ruskim imperijalnim projektom, Ruskom pravoslavnom crkvom i autokratijom“. Slično tome, ideja srpskog sveta „dovodi u sumnju“ granice država nastalih raspadom Jugoslavije i ima za cilj njihovo ponovno ujedinjenje. Taj je koncept u septembru 2020. godine prvi artikulisao tadašnji srpski ministar odbrane Aleksandar Vulin, koji je tada izjavio da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić „treba da izgradi srpski svet“. U Strategiji nacionalne bezbjednosti Srbije iz 2021. navodi se da je cilj države „očuvanje postojanja i zaštita srpskog naroda gdje god on živi“.

Najzlokobnije u svemu tome je, smatra autor, to da se u toj strategiji navodi i da je „očuvanje Republike Srpske jedan od vanjskopolitičkih prioriteta Republike Srbije“.

Iako ovaj ozloglašeni koncept uspijeva da dobije institucionalnu podršku, mnogi u regionu Balkana upravo su Mila Đukanovića percipirali kao onoga ko njegovu realizaciju koči.

Ipak, 36-godišnji ekonomista Jakov Milatović na nedavnim je predsjedničkim izborima osvojio 60 odsto glasova naspram Đukanovićevih 40 procenata, postavši tako novi predsjednik Crne Gore. Đukanovićev poraz, kako smatra autor ove analize, velika je pobjeda za one koji vjeruju u „srpski svet“ i podržava-

ju njegove ciljeve, jer uklanja prepreke uticaju Beograda u Crnoj Gori.

Nakon izbora u avgustu 2020. godine, koalicija do tada opozicionih stranaka formirala je vladu, pretvorivši Đukanovića u „fikus“, a 2. aprila 2023. godine niz „anti-Đukanović“ stranaka udružio je snage kako bi ga definitivno zbacili sa vlasti. Jakov Milatović, koji se politikom počeo baviti na poziciji ministra ekonomskog razvoja u koalicionoj vladi prosrpskih stranaka koje je podržavala Srpska pravoslavna crkva, pobijedio je na izborima uz podršku Andrije Mandića, jednog od čelnika crnogorskog prosrpskog Demokratskog fronta. Mandiću, koji je takođe učestvovao u predsjedničkoj tr-

ci protiv Đukanovića u prvom krugu izbora, suđeno je 2019. zbog njegove navodne uloge u pokušaju puča u Crnoj Gori, odnosno da se udružio sa Srbima, Rusima i nekim Crnogorcima u pokušaju rušenja crnogorske vlade. Mandić je bio uz Milatovića tokom njegovog pobjedničkog govora, dok su istovremeno Milatovićeve pristalice na ulicama pozdravljale novog predsjednika, mašući srpskim zastavama.

Sam Milatović, ipak je odbacio ideju „srpskog sveta“, ali ga mnogi analitičari u Crnoj Gori percipiraju drugačije.

Sa Milatovićem na vlasti, Crna Gora će zadržati svoj teritorijalni integritet, procjenjuje autor, ali će izgubiti političku nezavisnost koju joj je Đukanović obezbijedio. Odlaskom Đukanovića, strahovi od uspona „srpskog sveta“ šire se i van Crne Gore, navodi se u analizi i dodaje kako ono što „Velika Srbija“ nije uspjela postići grubom silom 90-ih, sada može pokušati ostvariti hibridnim sredstvima, zaključuje se u analizi Foreign Policy.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Ukrajinske trupe u blizini Bahmuta

Vučić kopira ruski recept, strah od

sveta“

širi se i van Crne Gore

Saobraćajna nesreća na Barutani

Poginula jedna osoba, jedna povrijeđena

PODGORICA – Goran Đukanović (51) stradao je juče u udesu na magistralnom putu Podgorica – Cetinje, u mjestu Barutana, dok je jedna osoba upućena u Urgentni centar Kliničkog centra Crne Gore – kazali su za naš portal iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.

Udes se dogodio u 12.12 sati prilikom kontakta dva vozila, a informacije o drugim povrijeđenima za sada iz OKC-a nemaju. Saobraćaj je bio u prekidu zbog uviđaja. C. H.

Odgođena ocjena dokaza u slučaju štete u državnoj kompaniji nastale zloupotrebom položaja

Kontrola optužnice protiv

bivših čelnika Plantaža

zakazana za 25. maj

PODGORICA – Kontrola

optužnice protiv nekadašnjeg predsjednika i članova Odbora direktora ,,Plantaža“ za zloupotrebu službenog položaja danas je u podgoričkom Višem sudu odložena za 25. maj na zahtjev advokata Dragoljuba Đukanovića, Bojane Franović i Nede Ivović usljed ranije preuzetih obaveza i putovanja u inostranstvo.

Predsjednik Višeg suda, sudija Boris Savić, je konstatovao da u spisima predmeta nema dokaza da je optuženom Seadu Šahmanu uručen poziv za ročište kao i da je u dostavnici kao razlog navedena ,,nepoznata adresa“.

Bivši čelnici Plantaža su se našli na optužnici zbog zloupotrebe položaja prilikom zaključenja štetnog vansudskog poravnanja između kompanija ,,Plantaže“ i ,,OMP inženjering“ vezanu za zajedničku proizvodnju briketa.

Viši sud potvrdio 14 od 17 tačaka optužnice SDT-a protiv

PODGORICA – Viši sud potvrdio je 14 od 17 tačaka optužnice protiv desetočlane grupe Radoja Zvicera koje Specijalno tužilaštvo tereti za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta, pranje novca i teško ubistvo Milana Lepoje, saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda.

Na optužnici Specijalnog tužilaštva kao pripadnici Zvicerove grupe označeni su policajci Ljubo Milović i Petar Lazović, Milan Vujotić, Radovan Mujović, Slobodan Kašćelana, Radoje Živković, Nikola Spasojević, Duško Roganović, Radovan Pantović i Nikša Perović

ODLUKA

za pokušaj

Vukotića i šverc

Na optužnici su Veselin Vukotić, Božo Mihailović, Đorđije Rajković, Sead Šahman, Duško Perović i Verica Maraš Oni se terete da su od 24. decembra 2019. do 23. aprila 2020. godine u Podgorici, kao odgovorna lica u kompaniji ,,13. jul – Plantaže“, zloupotrijebili svoj položaj i privrednom društvu ,,OMP inženjering“ pribavili protivpravnu imovinsku korist od 384.672 eura na štetu Plantaža.

Vukotić, Rajković, Mihailović, Šahman i Perović se terete da su, kao predsjednik i članovi odbora direktora Plantaža postupali suprotno tada važećem Zakonu o privrednim društvima i Statutu.

Verica Maraš se tereti da je kao izvršni direktor Plantaža postupala suprotno tada važećem Zakonu o privrednim društvima, jer se prilikom donošenja odluka i u upravljanju poslovanjem društva nije pridržavali načela savjesnosti

i postupala sa pažnjom dobrog privrednika.

Optuženi predsjednik i članovi borda direktora terete se da su, bez mišljenja advokata, utvrdili vrijednost zemljišta za kompaniju ,,OMP inženjering“.

Oni su, kako je precizirano iz SDT-a, prilikom razmatranja i odlučivanja o prijedlogu za poravnanje privrednog društva ,,OMP inženjering“, sa kojim su Plantaže vodile parnicu pred Privrednim sudom Crne Gore, radi raskida ugovora o osnivanju zajedničke fabrike za proizvodnju briketa ,,PLANT-OMP“ DOO Podgorica i naknade štete i izgubljene dobiti donijeli zaključak da se parnica riješi poravnjanjem uprkos tome što su svi izvedeni pisani i personalni dokazi išli u korist Plantaža.

Optuženi predsjednik i članovi borda direktora našli su se pod lupom tužilaštva po krivičnoj prijavi novog rukovodstva Plantaža. B. R.

U Bijelom Polju realizovana akcija ,,Magistrala“

Sedam osoba terete za krijumčarenje cigareta

BIJELO POLJE – Protiv sedam osoba podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su izvršile krivično djelo krijumčarenje. Kako je navedeno u saopštenju policije, službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga su zajedno sa službenicima Odjeljenja

bezbjednosti Bijelo Polje, a u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Bijelom Polju, realizovali višemjesečnu aktivnosti kodnog naziva „Magistrala“, usmjerenu na suzbijanje krijumčarenja akcizne robe na sjeveru Crne Gore, a koja je rezultirala podnošenjem krivične prijave. Dodaju da je prekjuče obavljen pretres na dvije lokacije koje

koriste četiri osobe, a koje su nakon toga uz krivičnu prijavu privedene tužiocu.

-Osumnjičeni su krivična djela izvršili na način što su, od aprila 2021. godine do oktobra 2022. godine, vršili prodaju neocarinjene robe, pritom organizujući mrežu preprodavaca na teritoriji više gradova u Crnoj Gori, a u namjeri da pribavljanja protivpravne imovinske koristi na štetu budžeta Crne Gore. Vrijednost privremeno oduzete robe – cigareta, u navedenom periodu iznosi oko 20.000 eura, navedeno je u saopštenju. C. H.

Kako je saopšteno iz Višeg suda, u odluci koja je donijeta 10. marta usljed nedostatka dokaza protiv Zvicera, Slobodana Kašćelana i Milana Vujotića obustavljen je krivični postupak za optužbu SDT-a da su kao saizvršioci pokušali ubistvo Jovana Vukotića ispred zgrade kotorske policije 2020. godine. Sudija Zoran Radović je prilikom kontrole optužnice utvrdio da se u konkretnom slučaju radilo o pripremnim radnjama koje našim zakonom nijesu predviđene kao posebno krivično djelo. Takođe, sud nije potvrdio i dio optužnice kojom Specijalno tužilaštvo tereti Lazovića, Milovića, Mujovića i Živkovića za nedozvoljeno držanje i šverc oružja jer sudija Radović nije kao dokaz tužilaštva prihvatio fotografije oružja koje su ovi pripadnici kriminalne organizacije razmjenjivali preko Skaj aplikacije. -Postupajući po kontroli optužnice protiv Z. R i dr. krivično vanraspravno vijeće ovog suda je našlo da nema mjesta optužbi protiv okrivljenih Z .R, V. M, i K. S. da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju iz čl.143 u vezi čl.20 i 23 st.2 KZ CG, jer navedeno krivično djelo koje je u konkretnom predmet optužbe nije krivično djelo, kao i da nema mjesta optužbi protiv okrivljenih M. Lj, Ž. R. i M. R. zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija iz čl.403 st.3 u vezi st. 1 i 2 KZ CG, te i protiv okrivljenog L. P. zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija iz čl.403 st.1 KZ CG, jer u odnosu na navedeno djelo nema dovoljno dokaza, pa je u ovom dijelu, protiv prethodno navedenih lica u odnosu na navedena krivična djela krivični postupak obustavljen – precizirano je iz Višeg suda.

OPTUŽNICA

Prema navodima tužilačkog akta koji potpisuje specijalni tužilac Zoran Vučinić, ova kriminalna organizacija formirana je u drugoj polovini 2020. godine i osim u Cr-

U odluci koja je donijeta 10. marta usljed nedostatka dokaza protiv Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana i Milana Vujotića obustavljen je krivični postupak za optužbu SDT-a da su kao saizvršioci pokušali ubistvo Jovana Vukotića ispred zgrade kotorske policije 2020. godine. Takođe, sud nije potvrdio i dio optužnice kojom Specijalno tužilaštvo tereti Lazovića, Milovića, Mujovića i Živkovića za nedozvoljeno držanje i šverc oružja jer sudija Radović nije kao dokaz prihvatio fotografije oružja koje su ovi pripadnici kriminalne organizacije razmjenjivali preko Skaj aplikacije

noj Gori djelovala je u Južnoj Americi, Africi, Evropi i Australiji. Zvicer se optužnicom

Specijalnog tužilaštva, između ostalog, tereti i da je početkom novembra 2020. godine

Zeković: Sistem služi interesnim umjesto jednakosti građana pred

Advokatica Maja Zeković je komentarišući odluku kojom je potvrđena optužnica protiv Petra Lazovića kazala da se radi samo još jednom u nizu dokaza nezakonitog postupanja pravosudnih organa. - Ovakvom odlukom, čije donošenje bezmalo kasni mjesec i po, dolazimo u situaciju ne samo neblagovremenog i neažurnog postupanja nadležnog suda, u pritvorskom predmetu koji je po prirodi hitan, već da je ovakva odluka produkt postupanja sudskih instanci, ispod svakog minimuma uspostavljenih kriterijuma znanja, prakse i obaveze poštovanja

zakona – ocjenila je Zeković. Po njenom sudu, vijeće sudije Radovića ni u kom slučaju nije bilo u zakonskoj prilici da potvrdi optužnicu u kojoj niti jedno krivično djelo koje se stavlja na teret Petru Lazoviću nije određeno niti odredivo kako po mjestu, tako ni po vremenu a ni načinu izvršenja. -Posebno zabrinjava činjenica, da je Viši sud u Podgorici potvrdio optužnicu za četri krivična djela u odnosu na okrivljenog Petra Lazovica, a da u predmetu ne postoji nijedan zakoniti dokaz iz kojeg bi se mogla opravdati

Detalj sa mjesta nezgode

Sa saslušanja Lazovića

protiv desetočlane grupe Radoja Zvicera

postupak ubistva šverc oružja

U zloglasnoj kući u Ritopeku, srpska policija je pronašla biološke tragove Milana Lepoje, kao i dugme farmerki „dizel“ koje je nosio na dan nestanka. Nakon juče objavljene odluke Višeg suda Zvicer pred sudom neće odgovarati za planiranje ubistva Jovana Vukotića ispred kotorske policije. Viši sud je utvrdio da u konkretnom slučaju ubistvo Vukotića nije ni pokušano jer je Petar Mujović, koji je iz „češke zbrojevke“ trebao da ispali smrtonosne hice u vođu „škaljaraca“, pretresen, a potom i uhapšen pošto je policajcu koji se nalazio ispred zgrade policije bilo sumnjivo njegovo ponašanje.

Mujović je 14. januara 2021. godine osuđen na petomjesečnu kaznu zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja.

Ukinuta presuda osuđenom za saizvršilaštvo u pokušaju ubistva Jevrema Brkovića

PODGORICA – Apelacioni sud ukinuo je presudu kojom je Željko Vuković krajem prošle godine osuđen na tri i po godine zatvorske kazne zbog pokušaja ubistva književnika Jevrema Brkovića 24. oktobra 2006. godine ispred zgrade u kojoj je stanovao.

Vuković je istom presudom oslobođen optužbe da je ubio Srđana Vojičića kojeg je, prema navodima presude, upucao N. N. napadač kada je pokušao da pomogne Brkoviću čuvši njegovo zapomaganje.

Prvostepenu presudu izrekla je sutkinja Vesna Kovačević. – Prvostepeni sud u obrazloženju presude nije naveo razloge o odlučnim činjenicama koje se odnose na postojanje krivičnog djela za koje je optuženi oglašen krivim i osuđen i krivice optuženog za isto, a dati razlozi su nejasni i protivrječni sadržini provedenih dokaza – saopšteno je iz Apelacionog suda.

Željku Vukoviću će se ponovo suditi

naložio ubistvo Milana Lepoje koji je učestvovao u organizaciji pokušaja njegove likvidacije u Kijevu.

„Pink Panter“ Milan Lepoja zvjerski je ubijen 9. decembra 2020. godine kada su ga pripadnici klana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića prvo namamili u kuću u beogradskom naselju Ritopek.

UBISTVO

Prema pisanju beogradskih medija, Ljepoja je 8. decembra ostavio telefon kod kuće, pozvao taksi i otišao u nepoznatom pravcu, a tokom istrage saznalo se da je otišao na dogovoreni sastanak sa pripadnicima klana Belivuk-Miljković.

interesnim krugovima pred sudom

osnovana sumnja za bilo koje krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, već je prihvatio zbirni operativni materijal, koji ukoliko se poštuje zakon, može poslužiti samo za usmjeravanje

radnji istrage nadležnog tužilaštva – navodi advokatica Zeković.

Ona dodaje da postupanje

Višeg suda dovodi do situacije da se na glavnom pretresu ponovo otvori istraga i svi učesnici primoraju da se bave nezakonitim dokazima Skaj aplikacije, koja po važećem zakonu nije i ne može biti dokaz.

Ova grupa Radoja Zvicera našla se na optužnici nakon što je Specijalno tužilaštvo po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića u maju prošle ponovo formiralo predmet po materijalu Europola i francuskih pravosudnih organa, a koji su bili dostavljeni u julu i decembru 2021. godine. Portal Libertas pres je 3. maja prošle godine objavio da se u dokumentima Europola kao članovi kavačkog klana pominju policijski službenici Petar Lazović i Ljubo Milović, koji su, prema tim navodima, uključeni u šverc kokaina iz Latinske Amerike u Evropsku uniju i Australiju. Petar Lazović je uhapšen 18. jula, po nalogu Specijalnog tužilaštva, dok je Milović još uvijek nedostupan državnim organima. B. R.

Ona je poručila da i pored kontinuiranog ignorisanja zakona od strane nadležnih sudova, na štetu Petra Lazovića, odbrana neće odustati od principijelnog i profesionalnog istrajavanja na poštovanju normi i načela, bez obzira na ime i prezime okrivljenog, bez obzira na politički kontekst, kao i u dokazivanju da je sistem ovog puta istinski zakazao.

-Sistem očigledno služi različitim krajnje upitnim interesnim krugovima, umjesto dosljednom sprovođenju načela jednakosti građana pred sudom, te sigurnosti pravnog poretka zemlje koja se deklarše kao dorasla civilizacijskim tokovima EU –zaključila je Zeković.

Prvostepenom sudu je naloženo da u ponovnom postupku otkloni bitne povrede odredaba krivičnog postupka i da nakon brižljive ocjene svih provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, uvažavajući pri tom razloge ukidnog rješenja, donese pravilnu i zakonitu odluku.

Prema navodima prvostepene presude, tokom sudskog postupka utvrđeno je da je Vuković sa N. N. osobom umišljajno pokušao da ubije Brkovića. Oni su naoružani metalnim šipkama u 21.50 časova u Ulici obala Ribnice sačekali da iz „audija A6“ kojim je upravljao Vojičić izađe Jevrem Brković, koji se uputio ka ulazu broj 8 zgrade u kojoj živi. Vuković i N. N. osoba su neo-

paženo prišli Brkoviću i napali ga metalnim šipkama. Nakon prvog udarca u glavu, Brković je iz ruku oteo šipku Vukoviću i oborio ga a potom odgurnuo i drugog napadača. Čuvši zapomaganje Brkovića, Vojičić je krenuo da mu pomogne, N. N. napadač je u njega ispalio najmanje dva projektila od kojih ga je jedan pogodio u lijevom slabinskom predjelu. Vojičić je preminuo usljed iskrvavljenja iz rascjepa aorte, gušterače, tankog i debelog crijeva.

Za vrijeme napada na Vojičića, Brković je uspio da se skloni u ulaz zgrade u kojoj živi, dok su Vuković i N. N. napadač pobjegli. Vuković je uhapšen 24. okto-

bra 2019. godine a šest mjeseci kasnije protiv njega podignuta je optužnica za pokušaj ubistva Brkovića i ubistvo Vojičića.

Optuženi Vuković pred sudom nije želio da iznosi odbranu, navodeći da ostaje pri izjavama datim u ranijoj fazi postupka. Vuković je u prvoj izjavi naveo da nema veze sa napadom na Vojičića i Brkovića.

On je u tužilaštvu tvrdio da ne poznaje Brkovića, niti je poznavao Srđana Vojičića.

Ispričao je da se bavio sakupljanjem željeza od čije je prodaje kupovao drogu.

- Nikada nikog nijesam napadao niti udarao metalnom šipkom. Nijesam učestvovao u događaju gdje je neko lice

Sud na Cetinju osudio optuženog za izazivanje nesreće na Obzovici Nikčeviću dvije

godine zatvora zbog smrti Stanojevića i Đurković

PODGORICA – Niko Nikčević juče je u cetinjskom Osnovnom sudu osuđen na dvije godine zatvora zbog izazivanja saobraćajne nesreće u kojoj su 11. jula prošle godine na Obzovici stradali Marko Stanojević (24) i Milica Đurković (27), dok su tri osobe teško povrijeđene. Presudu je izrekao sudija Branislav Leković Pravna zastupnica porodica Stanojević i Đurković – advokatica Maja Zeković ocijenila je da dvogodišnja zatvorska kazna za saobraćajnu nesreću u kojoj su poginule dvije mlade osobe, a tri teško povrijeđene, pokazuje odsustvo realnog suočavanja nadležnog suda sa posljedicama jednog tragičnog događaja. Dragan Stanojević, otac pokojnog Marka, smatra da ovakva kaznena politika omogućava da se svi bahato ponašaju po cestama. -Da se kažnjava kako treba ne bi bilo ovoliko tragedija. Zapitali bi se ljudi kako da voze. Zar jedan ljudski život vrijedi godinu zatvora. Marka i Milicu Đurković nam ne mogu dići ni da je presuda bila 20 godina. Duša nam ne bi bila mirnija sa većom presudom, ali smo vjerovali da će biti pravedna. Vjerovao sam u sudstvo, ali sad vidim da mi nemamo ništa što je pravedno – kazao je Dragan Stanojević. B. R.

pucalo u neko drugo lice. To što je moj DNK trag nađen na šipci jedino može biti da sam u prolazu dodirnuo i odbacio tu šipku, vidjevši da od nje ne mogu zaraditi – stoji u prvoj izjavi koju je ovaj optuženi dao u istrazi.

U drugoj izjavi pred tužilaštvom u novembru 2019. godine, Vuković je ponudio istražiteljima da im ispriča ,,sve od A do Š“ u zamjenu za status zaštićenog svjedoka u ovom slučaju.

U trećoj izjavi datoj u aprilu 2020. godine, Vuković je kazao da će ispričati sve ali Specijalnom tužilaštvu, jer je u predmetnom događaju učestvovalo više lica, nalogodavaca i organizatora. B. R.

Incident na Ćemovskom polju

Policajac ranjen tokom vježbe gađanja

PODGORICA – Pripradnik specijalnih jedinica policije Crne Gore ranjen je juče na Ćemovskom polju, saopšteno je nezvanično Portalu Analitika iz Uprave policije.

Kako prenosi Portal Analitika, do incidenta je došlo kada se tokom vježbe gađanja dio metka odbio o metalni gong. Policajac je zadobio lakše površinske rane u predjelu stomaka i u stabilnom je stanju. C. H.

Apelacioni sud u Podgorici

Osnovni sud na Cetinju

M. BABOVIĆ

D. MIJATOVIĆ

D. MALIDŽAN

TivaT: opština potpisala ugovor, kompanija Bemaks završiće radove na putu MR2

TIVAT – Preostale radove na izgradnji saobraćajnice MR2 u Radovićima završiće Bemaks koji je posao dobio na tenderu.

Ugovor vrijedan 1.662.049 eura sa PDV-om potpisao je sa tom kompanijom predsjednik Opštine Željko Komnenović. Saopšteno je da će radovi trajati 48 dana, a počeće naredne sedmice.

Zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza, Opština Tivat prošle godine je jednostrano raskinula ugovor sa prvobitnim izvođačem, kompanijom Civil Engineer. Radovi su počeli u junu 2021. godine i bilo je predviđeno da traju 300 dana.

Iz lokalne uprave saopšteno

Grad će imati bolju

vezu sa Lušticom Bej

Posao vrijedan 1,66 miliona eura Bemaks će završiti za 48 dana. Sa prethodnim izvođačem (Civil Engineer) ugovor je raskinut jer nije poštovao ugovorene obaveze

je da je do sada u izgradnju MR2 Opština investirala oko 600.000 eura i na tom je projektu završeno oko 50 odsto radova.

MR2 dužine 605 metara, predstavlja nastavak već izgrađene saobraćajnice MR1 i njen pro-

Ministarstvo konačno pripremilo uputstvo za dobijanje ključnog dokumenta za postupak legalizacije

Nakon osam mjeseci orto-foto snimak je dostupan opštinama

Od avgusta prošle godine kada je vebsajt Vlade bio meta sajber napada, lokalni organi zaduženi za postupak legalizacije nijesu mogli dobiti orto-foto snimak. Prema uputstvu, taj dokument sada se može dobiti elektronskim putem

dužetak ka kompleksu projekta Luštica Bej u Radovićima. Planirano je da saobraćajnica jednim dijelom prođe kroz prostor u kojem se razvija taj kompleks i poveže Tivat sa administrativnom granicom prema opštini Herceg Novi.

– Izgradnjom MR1 i MR2 rasterećuje se regionalni put Tivat – Radovići (obala Đuraševića i Bogišića) i omogućava brz i lak pristup Plavim horizontima, odnosno naselju Luštica Bej – navedeno je u saopštenju.

BiJELO POLJE: Udruženje penzionera i invalida rada pisalo Vladi

Činovnicima ste plate povećali 30 odsto, a penzije četiri eura

BIJELO POLJE – Udruženje penzionera i invalida rada sa najnižim primanjima iz Bijelog Polja uputilo je otvoreno pismo Vladi, te posebno ministru finansija Aleksandru Damjanoviću.

PODGORICA – Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma donijelo je uputstvo kojim se uređuje pristup 3D orto-foto snimcima bespravnih objekata. Vertikalni i kosi orto-foto snimci teritorije Crne Gore snimljeni 2018. godine su ključni dokument za legalizaciju, a nijesu dostupni od avgusta 2022. godine nakon što je vebsajt Vlade bio meta sajber napada.

U obrazloženju za donošenje uputstva navedeno je da su snimci dostupni korisnicima mreže u Ministarstvu, ali da je neophodno utvrditi proceduru koja će omogućiti učesnicima u postupanju legalizacije da dobiju prikaz objekta sa orto-foto snimka.

Na problem nedostatka snimaka ukazivale su lokalne upra-

ve. Pobjeda je nedavno objavila da je Sekretarijat prostornog planiranja i izgradnje u Herceg Novom primio 5.000 zahtjeva a da je legalizovano svega 50 bespravno izgrađenih objekata. Pored ostalog i zbog toga što od avgusta nemaju na raspolaganju orto-foto snimak.

ZAHTJEV

Prema uputstvu koje je objavljeno na veb sajtu Vlade pravo da dobiju snimak imaju revidenti – firme koje imaju licencu za revidiranje i stručni nadzor. Oni se obraćaju organu lokalne uprave nadležnom za sprovođenje postupka legalizacije s zahtjevom za dostavljanje prikaza bespravnog objekta sa 3D orto-foto snimka radi kompletiranja izvještaja. Uz zahtjev dostavlja prikaz istog objekta sa orto-foto snimka koji se nalazi

orto-foto snimak mogu tražiti revidenti – firme koje imaju licencu za revidiranje i stručni nadzor. oni se obraćaju organu lokalne uprave nadležnom za sprovođenje postupka legalizacije

na geoportalu Uprave za katastar i državnu imovinu sa informacijom o broju kat. parcele i kat. opštine u kojoj se objekat koji se legalizuej nalazi. –Starješina organa lokalne uprave nadležnog za sprovođenje postupka legalizacije je dužan da odredi jednog ili dva službenika koji će biti zaduže-

ni da putem imejla prosljeđuju zahtjeve revidenta i komuniciraju sa obrađivačem izvještaja u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kao i Direktoratu za razvoj stanovanja i legalizaciju – piše u dokumentu. U Ministarstvu su tri službenika zadužena za dostavljanje prikaza bespravnog objekta sa 3D orto-foto snimka službenicima lokalne uprave (Rina Ivančević, Tatjana Jovović, Nataša Ćeranić), a svaki zahtjev mora biti proslijeđen i na imejl generalne direktorice Direktorata za razvoj stanovanja i legalizaciju Radmile Lainović – Službenik Ministarstva u roku od 10 dana od dana prijema zehtjeva dostavlja prikaz bespravnog objekta sa snimka. Komunikacija se obavlja preko službenog imejla – navodi se u uputstvu.

GEOPORTAL

Vlada je u junu 2019.godine predstavila portal https:// www.geo.mrt.gov.me na kojem su bili dostupni svi vertikalni i kosi orto-foto snimci za teritoriju Crne Gore. Najavljeno je da će biti dio budućeg geografsko informacionog sistema i služiće kao baza za planiranje, projektovanje, kontrolu izvođenja geodetskih radova i potrebe praćenja urbanističkog planiranja, monitoringa bespravnih objekata, planiranje saobraćajnica, monitoringa zaštite životne sredine i dr. I.R.

U pismu koje potpisuju predsjednik i član Udruženja Marko Hajduković i Milisav Smolović ističu kako na taj način pokušavaju skrenuti pažnju na težak materijalno-socijalni položaj te najugroženije kategorijje građana. Podsjećaju da je ministar Damjanović lani izjavio da će minimalna penzija od Nove godine iznositi 270 eura.

– Crnogorska i šira javnost dobro je upamtila tu ministrovu izjavu koju je svojim djelima sam demantovao. Od navedene minimalne penzije uslijedilo je jedino uvećanje od nekih četiri eura nedovoljno da se kupi kornet jaja. Poradovasmo se ministrovoj najavi o uvećanju minimalnih penzija i čak smo ga proglasili ,,Aleksandrom Velikim“ – navodi se u pismu.

Podsjećaju kako je Damjanović nedavno izjadio da je državna kasa u odnosu na prošlu godinu punija za 200 miliona eura.

–Sa druge strane primanja zaposlenima u javnoj upravi uvećana od 20 do 30 odsto dok su

Sa penzijom od 259 eura ne može se preživjeti ni dva dana kada se uzmu u obzir cijene osnovnih životnih potrepština, kupovina ljekova i plaćanje komunalija i ostalih dažbina – navodi se u otvorenom pismu

penzioneri sa najnižim primanjima i dalje na margini siromaštva u državi koja stremi prema Evropskoj uniji. Stoga očekujemo da će usklađivanjem koje slijedi minimalne penzije biti uvećane najmanje 20 odsto ili 70 odsto od minimalne zarade. To je u trenutnim datim okolnostima sasvim realno. Inače, sa penzijom od 259 eura ne može se preživjeti ni dva dana kada se uzmu u obzir cijene osnovnih životnih potrepština, kupovina ljekova i plaćanje komunalija i ostalih dažbina – navodi se u otvorenom pismu. Zaključuje se da ukoliko ne bude reakcije Vlade ugroženi penzioneri ozbiljno razmišljaju skorije organizovanje i radikalizaciju protesta ispred Vlade i Ministarstva finansija. B. Č.

C. G.

RaDOvi ĆE POČETi iDUĆE SEDMiCE: Detalj sa lokacije

NaPRavLJEN 2018. GODiNE: Satelitski snimak

PLJEVLJA: Dario Vraneš iz DF-a izabran za predsjednika Opštine

Za funkciju ga preporučilo i aktivno učešće na litijama

PLJEVLJA – Na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine za predsjednika

Opštine Pljevlja izabran je dr Dario Vraneš, član Demokratskog fronta (Nova srpska demokratija). Za njega je glasalo 24 od 30 prisutnih odbornika.

Polažući zakletvu Vraneš je kazao kako će se truditi, po svaku cijenu, da o sudbini Pljevalja odlučuju isključivo Pljevljaci a ne neko drugi i da se o Pljevljima odlučuje u Pljevljima a ne negdje drugo.

–Smatram da je jedino tako ispravno i pošteno, uostalom takva je uobičajena praksa u svim demokratskim društvima savremenog svijeta – kazao je Vraneš.

Govoreći o odnosu većinskog pravoslavnog i manjinskog islamskog stanovništva u Pljevljima poručio je da ,,naš odnos treba da počiva na isključivo zdravom, istinskom, međusobnom poštovanju i toleranciji“.

– Ličnog sam mišljenja da suživot nije prikladan pojam za međuljudske odnose. To je pojam koji nije svojstven ljudskoj, već nekim drugim vrstama. Ja bih više volio da sa našim rođacima, kumovima, prijateljima, komšijama islamske vjere pričamo o životu – kazao Vraneš. U obrazloženju prijedloga nove odborničke većine da Dario Vraneš bude izabran za predsjednika Opštine Pljevlja, koje je objavljeno na sajtu lokalne uprave, navodi se da potiče iz ugledne porodice čije je postojanje vezano za Pljevlja preko tri stotine godina, te da je rođen je 18. oktobra 1983. godine u Pljevljima.

Po nacionalnom opredjeljenju je Srbin i vjernik je Srpske pravoslavne crkve.

KOLAŠIN – Kako unaprijediti organizacione strukture i kapacitete lokalne uprave za efikasniju primjenu Plana održive mobilnosti – bila je tema sastanka lokalne uprave sa Njemačkim društvom za međunarodnu saradnju (GIZ) i Zajednicom opština Crne Gore.

Poručeno je da kvalitetnija urbana mobilnost traži jače kapacitete lokalnih uprava. Dogovoreno je da sve analize i preporuke budu dio projekta „Promovisanje regionalne razmjene o implementaciji planova održive mobilnosti u zemljama Zapadnog Balkana“ koji je dio Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu – energija, transport i zaštita klime.

U obrazloženju prijedloga da Vraneš bude čelnik grada odbornička većina navodi da je završio studije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Srpskom Sarajevu, potom je radio u Hitnoj pomoći i Opštoj bolnici u Pljevljima. Učestvovao je u obnovi Srpskog kulturnog društva „Bratstvo“ i radu Srpskog kulturnog centra „Patrijarh Varnava“, te bio prvi ljekar koji je javno iskazao stav protiv tzv. Zakona o slobodi vjeroispovijesti

BUDVA – Opština je pripremila prijedlog odluke o pravima i uslugama iz socijalne i dječje zaštite za čiju je primjenu neophodno 200.000 eura.

Jednokratnu pomoć može ostvariti pojedinac ili porodica koja se nađe u stanju socijalne potrebe.

– Pomoć pojedincu iznosi 150 eura, dvočlanoj porodici 170, tročlanoj 190, četvoročlanoj 210 eura, petočlanoj 230 i porodici sa više od pet članova 250 eura. Može se odobriti i pojedincu i porodicama koje imaju prihode - pojedincu 120 eura, dvočlanoj 130, tročlanoj 140, četvoročlanoj porodici 150 eura, petočlanoj 160 i porodici sa više od pet članova 170 eura.

KONSTITUISANA VLAST: Sa sjednice Skupštine

Osnovu školu i gimnaziju završio je u Pljevljima. Nakon odsluženja vojnog roka u Vojsci Jugoslavije upisuje studije medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Srpskom Sarajevu koje sa uspjehom završava i tako nastavlja porodičnu tradiciju. Po završetku studija počinje da radi kao ljekar u Hitnoj pomoći u Pljevljima, potom od Opšte bolnice Pljevlja dobija specijalizaciju iz opšte hirurgije, te prelazi da radi kao specijalizant hirurgije koji posao i sada obavlja.

Dr Dario Vraneš se kao veoma mlad aktivno uključuje u kulturni i duhovni život Pljevalja: učestvuje u obnovi rada Srpskog kulturnog društva „Bratstvo“, učestvuje u radu Srpskog kulturnog centra „Patrijarh Varnava“. Punoljetstvom, 2002. godine postaje član Srpske narodne stranke, a kasnije Nove srpske demokratije gdje je u više navrata bi-

Prva posjeta Manastiru

Svete Trojice

Nakon polaganja zakletve pred odbornicima u Skupštini grada novoizabrani predsjednik Opštine Pljevlja dr Dario Vraneš posjetio je Manastir Svete Trojice. PV portal piše da ga je dočekao trojički arhimandrit Zosima i poželio mu

da u svom budućem radu slijedi put Svetog Save – Želja novoizabranog predsjednika je bila da njegova prva posjeta bude Manastiru Svete Trojice koji predstavlja duhovno ognjište pljevaljskog kraja i Stare Raške – navedno je u informaciji.

Staratelju (hranitelju) djeteta odobrava se jednokratna pomoć u visini od 200 eura – navodi se u dokumentu. Jednokratna pomoće može se ostvariti najviše tri puta u toku kalendarske godine.

Vanredna pomoć (300 eura, jednom godišnje) može se odobriti pojedincu ili porodici u slučaju kad je nesrećnim slučajem nastupila smrt jednog ili više lica, član porodice obolio od teške bolesti, nastupila izuzetno teška materijalne situacija koja se nije mogla predvidjeti.

Vraneš u Manastiru Svete Trojice

ran u najviše organe stranke. – Posebno značajnu ulogu doktor Vraneš je imao tokom velikog svenarodnog litijskog pokreta za odbranu Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori kada je bio prvi ljekar koji je javno iskazao stav protiv tzv. Zakona o slobodi vjeroispovijesti čime je značajno doprinio da se ogroman broj ljekara

i drugog medicinskog osoblja iz Pljevalja priključi ovom pokretu – piše u prijedlogu. Izborom Darija Vraneša za predsjednika Opštine Pljevlja je, šest mjeseci nakon izbora, konstituisana vlast u Pljevljima. U utorak je za predsjednicu Skupštine opštine izabrana Jovana Tošić, odbornica Demokrata.

KOLA šIN: Opština i GIZ o urbanoj mobilnosti

Prošle sedmice su verifikovani mandati novim odbornicima. Novi saziv Skupštine opštine ima 34 odbornika, jedan manje od dosadašnjeg. Najviše, 12, ima lista DF, koalicija okupljena oko Demokrata osvojila je sedam, „Evropa sad“ četiri, koalicija SNP – Ura dva, a koalicija DPS – BS – SD – SDP devet odbornika. C. G.

Fale pješačke zone, javni prevoz

Prije dvije godine odbornici kolašinske skupštine usvojili su Plan održive urbane mobilnosti koji je rađen uz podršku GIZ-a i u partnerstvu sa Zajednicom opština. Kolašin je jedna od tri opštine u Crnoj Gori koja ima taj dokument. Strateška važnost Plana ogleda se u tome da omogući razvoj i uravnoteži održive vidove mobilnosti i omogući veći kvalitet života. Jedna od konstatacija Plana je bila da pješačka infrastruktura ne odgovara potrebama građana Kolašina. Ukazano je kako je neophodno sanirati postojeće

i izgraditi nove trotoare, ocrtati pješačke prelaze, postaviti usporivače brzine, odrediti ulice koje će biti pješačke zone.

Sve to između ostalog treba da prati i kupovina bicikala, koju treba da pomogne lokalna uprava, kako bi što više Kolašinaca bilo na biciklima – da idu na posao, u školu, da se rekreiraju. Takođe je neophodno aktivirati i javni prevoz koji godinama ne postoji. Nedostatak javnog prevoza, ograničava mobilnost populacije koja živi van gradskog područja.

Naknada za novorođenče, 500 eura, može se ostvariti do prve godine života djeteta. Pravo na naknadu za kupovinu udžbenika i školskog pribora mogu ostvariti djeca bez roditeljskog staranja i djeca porodica koje su korisnici MOP-a. Za kupovinu udžbenika određuje se 115, a školskog pribora 65 eura. Korisnici prava na besplatne polumaturske i maturske ekskurzije su djeca bez roditeljskog staranja i djeca koja su korisnici MOP-a– piše u prijedlogu odluke.

Pravo na besplatan obrok (jednom dnevno, radnim danima) ostvaruju samohrana lica koja zbog trajne promjene zdravstvenog stanja, invalidnosti ili starosti nijesu u mogućnosti da pripreme obrok, lica sa fizičkim, intelektualnim i senzornim invaliditetom, kao i teškim hroničnim ili malignim oboljenjima i beskućnici.

Usluga ,,Pomoć u kući“ predviđena je za podršku starim licima koja nemaju porodičnu podršku ili je ona nedovoljna, a usljed nemoći ili smanjenih funkcionalnih sposobnosti nijesu u stanju da žive bez pomoći drugih lica. To može biti žena starija od 60 i muškarac stariji od 65, a prioritet će imati lice koje nema srodnike koji su po zakonu dužni da se o njemu staraju. Izuzetno, pravo može ostvariti samohranom licu sa invaliditetom mlađe od 65 godina. Pomoć se obezbjeđuje bez naknade. I. R.

TV PLJEVLJA

Dr. D. SPROVESTI PLAN: Kolašin

PODGORICA – Kroz konkurs Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za ovu godinu Ministarstvo kulture i medija podržaće 45 projekata, za koje će biti izdvojeno 694.400 eura. Programom je podržano 13 projekata iz oblasti arheoloških i konzervatorskih istraživanja, 20 projekata za sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima, jedan projekat u oblasti edukacije i doedukacije u oblasti kulturne baštine i 11 projekata za prezentaciju i popularizaciju kulturne baštine. Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za ovu godinu, a ministarka kulture i medija Maša Vlaović kazala je da kroz odobrene projekte Ministarstvo daje podršku unapređenju stanja kulturne baštine na teritoriji cijele Crne Gore, njenoj promociji i prezentaciji. R. K.

Sašo Popovski i Olivije Samujan za Pobjedu povodom koncerta u Podgorici

PODGORICA – Prvo gostovanje trija Saša Popovskog u Podgorici, u okviru „Mjeseca poštovanja džeza u Crnoj Gori“, dio je razmjene dvije manifestacije – pomenute podgoričke i bitoljskog festivala „Jazz Factory“ koji se već šestu godinu održava na jugu Makedonije. Dva crnogorska koncerta trija Saša Popovskog (jedan koji je održan u utorak u KIC-u „Budo Tomović“, a drugi sinoć na Cetinju) dio su balkanske turneje ovog ansambla.

ŽIVOT U MUZICI

Bubnjaru Viktoru Filipovskom, kontrabasisti Ivanu Bejkovu i gitaristi Sašu Po-

Najmanje kažu oni što najglasnije govore

povskom na sceni se pridružio i njihov dugogodišnji saradnik i prijatelj, multiinstrumentalista Olivije Samujan. Osim što predstavljaju još uvijek aktuelni album „Fallen land“, trio je u Podgorici izveo i neke kompozicije sa novog albuma. Najteže je, prema riječima Popovskog, objasniti sopstvenu muziku.

- Radi se o nekim životnim trenucima, situacijama koje su se desile pa sam ih pretočio u muziku. To se samo desi – rekao je on.

Samujan je objasnio da je u pitanju moderni džez sa jakim melodijama i sa ukusom Balkana. Sintagma „Fallen Land“ je, iako se osjećaj gorčine može stopiti s bilo kojom zemljom na Balkanu, ipak vrlo konkretna.

OTVORENOST

- To je moje ime za Makedoniju, preslikavam je kao zemlju koja se 30 i kusur godina bori da postane država, a jeste država. Mistična je to muzika, nije tradicionalni džez, najbolje objašnjenje bi bilo da je to „world music“, a zapravo je moja – rekao je Popovski. „Fallen Land“, uprkos očekivanjima da kao kritika i pobuna pretočena u muziku nosi i agresivniju atmosferu, počiva na smirenosti i odbrojavanju, dominantna je ljutnja pomiješana s tugom i melanholijom, a ne bijesom i agresijom. Popovski smatra da smo svi različiti i da emocije pokazujemo na različite načine.

- Oni što najglasnije govore, kažu najmanje – rekao je Popovski.

Kada je publika u pitanju, Popovski je izdvojio onu u malim gradovima.

PODORICA – Predstavljanje

zbirke pjesama „Sekvoja“, autora Enesa Halilovića, biće priređeno večeras u 20 sati u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. O knjizi će sa autorom razgovarati pisac Vasko Raičević.

Halilović je rođen 1977. u Novom Pazaru. Autor je više knjiga poezije, drama i romana. Osnovao je književni časopis „Sent“ i književni veb časopis „Eckermann“. Djela su mu prevođena na više svjetskih jezika, a dobitnik i je i značajnih književnih nagrada.

R. K.

PODGORICA – Predstava „Hasanaginica“, u izvođenju studenata glume FDU sa Cetinja, biće odigrana večeras, u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom.

Ova predstava nastala je kao diplomski ispit studenata u klasi red. profesora Branimira Popovića. Glumačku podjelu čine Una Lučić, Nemanja Todorović, Ognjen Sekulić, Milica Kekić, Maša Božović i Kristijan Blečić. U ovoj ispitnoj predstavi, pored studenata, igraju i studenti sa drugih godina studija glume Aleksa Balević, Matija Memedović, Milo Perović i Miloš Kašćelan Predstava je nastala po tekstu

Ljubomira Simovića, koji je ustupio autorska prava bez naknade. S. V.

- Veliki gradovi imaju previše kulture i nekako je teško da ih impresioniraš. Različita je publika u Italiji, recimo. Oni su navikli na mediteranski prizvuk koji postoji u mojoj muzici, a viola koju svira Olivije ima takođe taj prizvuk. U Rumuniji je skroz drugačije, jer tamo je dominantan drugi folklor, tamo dominira tradicija, pjesme koje smo pjevali dok smo odrastali – objasnio je Popovski.

Manifestacija „Dani Dragana Radulovića“ danas i sjutra u Podgorici Angelovskoj

PODGORICA – Manifestacija „Dani Dragana Radulovića“ biće otvorena danas, u 12 sati, u sali „Marko Miljanov“ Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, kada će biti uručena književna nagrada „Dragana Radulović“ koja je ove godine pripala spisateljici Jeleni Ange-

lovskoj za roman „Mika“. O nagradi je odlučio žiri u sastavu: Šimo Ešić, predsjednik i članovi Zorana Opačić, Svetlana Kalezić-Radonjić, Ana Vitanova-Ringačeva i Valentina Radulović. Nakon razmatranja 27 knjiga pristiglih na konkurs, jednoglasno je odlučio da se nagrada dodijeli romanu „Mika“. Glav-

ni junak ovog romana, adolescentski nesigurni dječak Mika odrasta u dijaspori, u multikulturalnoj sredini pokušavajući da razriješi sopstveno osjećanje praznine i nepripadnosti.

Nakon uručenja nagrade, u 13 časova, na platou ispred Biblioteke biće izvedena dječija predstava „Snežana bez patuljaka“, u izvedbi Kulturnog centra „Čigralište“ iz Podgorice. Uz poeziju Dragana Radulovića, djeca će recitovati pjesme koje su nastale u radionicama kreativnog pisanja „Pisalići majstorići“, podstaknuti stihovima znamenitog stvaraoca, ali i njegovim poznatim TV serijalom „Iščašene bajke“. Učesnici radionice su tom prilikom ilustrovali stihove po izboru, pa u maju slijedi i objavljivanje publikacije koja će pored poezije Dragana Radulovića obuhvatiti i dječije radove.

U 14 sati, na platou ispred Biblioteke i gradskog parlamenta, biće otvorena izložba „Dječija književnost i muzika – Children’s Literature

Osim što je multiinstrumentalista, čiji je prvi instrument viola (pored mandoline, temerina i drugih), Samujan je i uspješan kompozitor pozorišne i filmske muzike koji se školovao na Berkliju. Popovski ga je nazvao „djelićem koji je nedostajao“ muzici njegovog trija. Samujan je prokomentarisao i repertoar koji izvode na koncertima u posljednje vrijeme. - Uglavnom sviramo Sašove kompozicije, jer on nije samo odličan gitarista već je i odličan kompozitor. Sviramo i jednu moju kompoziciju, i zaista sam srećan i ponosan što sam dio ovog projekta. Muzika ovog trija je dosta otvorena i lako se uklapaju novi instrumenti. Moj osnovni instrument je viola, ali sam i svoju mandolinu ponio u Podgoricu. Radi se o veoma starom instrumentu koji sam kupio na starom bazaru u Skoplju, a napravljen je sedamdesetih u Zagrebu – rekao je Samujan. Na novom albumu Sašo Popovski trija pod nazivom „Steps“ osim Olivijea Samujana gost su i Vasil Hadžimanov, Kiril Kuzmanovalt saksofon, i perkusionisti Ratko Dautovski i Aleks Sekulovski. Biće objavljen za francusku etiketu Art melodies, čiji je vlasnik upravo Samujan. D. ERJAVŠEK

Dragana KršenkovićBrković u Lajpcigu

and Music“, studenata Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja. Izložbu će otvoriti doc. dr Svetlana Kalezić-Radonjić, koordinatorka konferencije „The Child and the Book“, sekretarka za kulturu i sport Ana Medigović i prof. mr Suzana Pajović. Radovi studenata biće izloženi do 20. maja.

U sali „Marko Miljanov“, sjutra u 12 sati, predviđena je promocija zbornika radova „Moć i uloga književnosti za djecu i mlade u savremenom društvu“, s istoimenog okruglog stola. Na promociji će govoriti prof. dr Dušanka Popović, prof. Svetlana Jovetić-Koprivica i doc. dr Svetlana Kalezić-Radonjić, a u 15 sati biće upriličen razgovor s ovogodišnjom laureatkinjom književne nagrade „Dragan Radulović“ Jelenom Angelovskom, sa kojom će razgovarati bosanskohercegovački pisac za djecu i predsjednik žirija Šimo Ešić Organizator manifestacije je Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada Podgorica. S. V.

PODGORICA – Crnogorska književnica Dragana Kršenković-Brković pozvana je da učestvuje u programu The Invitation na Sajmu knjiga u Lajpcigu, koji počinje danas i trajaće do subote.

Poziv je stigao od direktorice odjeljenja „Literature and Translation Funding Gete Institute-a“ Klaudije Amtor-Kroft u Minhenu, koji taj segment organizuje u saradnji sa Sajmom knjiga u Lajpcigu i fondacijom „S. Fišer“. Pomenuti program služi za promociju i proširenje odnosa između zemalja njemačkog govornog područja i zemalja u okviru TRADUKI mreže. Književnici će svojim prisustvom dobiti ne samo dublji uvid u tržište knjiga na njemačkom jeziku, već putem pouzdanih mreža i veći pristup književnosti na njemačkom jeziku. Primarna je, ipak, prilika za predstavljanje i promociju književnosti iz zemalja jugoistočne Evrope. D. E.

Sašo Popovski i Olivije Samujan tokom koncerta u KIC-u

Otvorena Neđelja klikerijade u Osnovnoj školi ,,Pavle Rovinski“ na Starom aerodromu

Stara igra za nova vremena

U dvorištu Osnovne škole ,,Pavle Rovinski“ juče je pod sloganom ,,Stare igre za nova vremena“ otovrena manifestacija Nedjelja klikerijade. Na jedinstvenom putovanju kroz vrijeme, učenici su imali priliku da odu u prošlost i ožive jednu od najomiljenijih dječjih igara. Na tom putu pridružili su im se i mališani iz vrtića ,,Pinokio“ i ,,Bambina“, kao i đaci iz Petnjice i Prčnja.

- Ovaj jednostavan, ali zarazan koncept igre je dobio novo lice u modernim vremenima, pružajući nam uzbudljivu avanturu u novom svijetu. Klikerijada protiče zabavno. Škola treba da bude mjesto lijepog druženja, zabave i naravno, učenja. Ova nedjelja je posvećena klikerima, i drago nam je što se već tri godine ova manifestacija održava u ovoj školi. Tu je i ekipa koja će prezentovati letjenje dronovima, kao i ekipa koja će predstaviti igru klikera – kazao je profesor fizičkog vaspitanja Velimir Marković

KREATIVNOST

Za Klikerijadu nastavnici su u okviru svog predmeta napravili kreativne dječje zadatke na temu klikera, poput pravljenja klikera od plastelina i gline, rješavanja zadataka iz matematike uz korišćenje klikera tokom računskih opera-

Za Klikerijadu nastavnici su u okviru svog predmeta napravili kreativne dječje zadatke na temu klikera, poput pravljenja kuglica od plastelina i gline, rješavanja zadataka iz matematike uz korišćenje klikera tokom računskih operacija, pisanja sastava, izrade likovnih radova, fotografija, video-snimaka...

cija, pisanja sastava, izrade likovnih radova, fotografija, video-snimaka...

- Na Klikerijadi učestvuju učenici svih razreda. Prvačići su zaduženi za pravljenje kuglica

Služba zaštite i spašavanja organizovala sastanak sa predstavnicima mjesnih zajednica, NVO i preduzeća i organa Glavnog grada

Zajedničkim snagama do manjeg broja požara

Donesene su mjere o načinu saradnje i postupanja u toku ljetnje požarne sezone, a dogovorena je i saradnja sa Upravom policije u cilju sprečavanja i otkrivanja podmetanja požara, saopšteno je na sastanku predstavnika

Službe zaštite i spašavanja Podgorice sa predstavnicima mjesnih zajednica, nevladinih organizacija, preduzeća i organa Glavnog grada. Sastanak je organizovala ta služba u cilju što efikasnije pripreme za ljetnju požanu sezonu.

– Na sastanku je ostvarena odlična komunikacija sa predstavnicima mjesnih zajednica i usaglašene su mjere o načinu saradnje i postupanja u toku ljetnje požarne sezone, kao i upoznavanje nadležnih organa sa potrebama mjesnih zajednica. Sa pripadnicima Uprave policije dogovorena je intenzivna saradnja u cilju sprečavanja i otkrivanja podmetanja požara, dok će

odgovorna gradska preduzeća obavljati poslove iz svoje nadležnosti u cilju prevencije požara tokom ljetnje sezone, kada je povećan rizik – saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada.

Naglašeno je da će predstavnici nevladinih organizacija u potpunosti biti na raspolaganju za saradnju sa Službom zaštite i spašavanja, kako u preventivnim mjerama i radnjama, tako i u slučaju potrebe pomaganja prilikom gašenja požara.

– Noviteti u postupanju Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada realizovaće se kroz institut inspektora za zaštitu i spašavanje u cilju sprovođenja mjera i radnji u skladu sa Naredbom o postupanju i preduzimanju preventivnih mjera i radnji prije i u toku požarne sezone – naglašeno je u saopštenju izdatom nakon sastanka, uz zadovoljstvo iskazanim jedinstvom o potrebi sveukupnog angažmana svih faktora u cilju smanjenja broja požara na teritoriji glavnog grada. Nj. Ž.

od plastelina i gline, malo stariji rade crteže na temu klikera, a stariji pišu sastave i pjesme, video-montaže. Siguran sam da će naši drugari pokazati takmičarski duh, ali i pošto-

vati fer plej i tako poslati lijepu poruku – kazao je Marković. Učenik petog razreda Maksim Raonić kazao je da mu je Klikerijada izuzetno zanimljiva.

Ova nedjelja je posvećena klikerima, i drago nam je što se već tri godine ova manifestacija održava u ovoj školi. Tu je i ekipa koja će prezentovati letjenje dronovima, kao i ekipa koja će predstaviti igru klikera – kazao je profesor fizičkog vaspitanja Velimir Marković

- Veoma sam srećan što ćemo se igrati klikera. Malo sam vježbao, ali za sada nijesam baš dobar u ovoj igri – kazao je Raonić. Njegov drug Balša Petanović istakao je da odavno igra klikere.

- Dobar sam u klikerima, ali posebno mi je lijepo što smo danas svi napolju i lijepo se družimo – kaže Petanović.

POZNATI

Promociji Klikerijade pridružili su se mnoge javne ličnosti, koje su poslale video-poruke – bokser Predrag Radošević, vaterpolista Dušan Matko-

vić, atletičarka Marija Vuković, pjevači Sergej Ćetković, Knez i Bojan Delić, dok je glumac Mišo Obradović juče bio u dvorištu škole na Starom aerodromu. - Svi oni su poslali iskrene poruke podrške. Zadovoljstvo mi je što su stali uz nas, pokazali da su izuzetno plemeniti ljudi, uvijek spremni da daju podršku djeci – kazao je profesor Marković, zahvaljujući na doprinosu u promociji ove lijepe manifestacije. Neđelja klikera u OŠ ,,Pavle Rovinski“ obilježava se od 24. do 30. aprila. Nj. ŽIVANOVIĆ

Evropska investiciona banka prihvatila dokumentaciju potrebnu za nastavak procedure za gradnju školskog objekta OŠ ,,Vladimir Nazor“

Tender će raspisati 2. maja

Evropska investiciona banka juče je prihvatila tendersku dokumentaciju – nabavku za izvođenje radova na objektu OŠ ,,Vladimir Nazor“, koju su uz pomoć konsultanta pripremili Ministarstvo

prosvjete i Uprava javnih radova. Takođe, EIB je započela internu proceduru objave ovog međunarodnog tendera koja po pravilu traje minimum tri dana, tako da se očekuje da on za ponuđače van Crne Gore

postane javan 2. maja, dok će narednog dana biti objavljen i u našoj zemlji. Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete Milijana Vukotić-Jelušić kazala je da na ovaj način započinje najbitnija faza na realizaciji projekta

Odložen protest ispred Vlade

Predsjednica Savjeta roditelja OŠ ,,Vladimir Nazor“ Jelena Milošević potvrdila je da su obaviješteni o tome da će 3. maja biti raspisan tender za izgradnju novog školskog objekta u Maslinama.

- U svjetlu ove informacije, koju, naravno, ocjenjujemo pozitivnim pomakom, odložićemo protestno okupljanje ispred Vlade koje smo najavili za četvrtak (danas). Sačekaćemo

da vidimo da li će tender zaista biti raspisan u sljedeću srijedu, a ako to ne bude ispunjeno, već narednog dana ćemo se okupiti ispred Vlade –kazala je Milošević.

izgradnje novog objekta škole „Vladimir Nazor“, naglašavajući da je riječ o jednom od prioriteta tog resora.

- Tender će biti otvoren šest nedjelja, pa je realno očekivati početak radova na ovom objektu u toku avgusta mjeseca. Zajedničkim angažovanjem Ministarstva, Uprave i konsultanta, kao i uz veliko razumijevanje EIB, koja je ovom projektu dala prioritetnost, na ovaj način je održana riječ data roditeljima i đacima škole da će tender biti objavljen do kraja ovog mjeseca, što će svakako biti vodilja ove uprave Ministarstva i na drugim projektima u budućnosti – rekla je Vukotić-Jelušić.

Tenderom je predviđena gradnja savremenog objekta površine 5.590 kvadratnih metara, čija je procijenjena vrijednost 6,5 miliona eura. Od toga iznosa, 51 procenat obezbijeđen iz kredita EIB, 20 procenata je učešće države, dok je 30 procenta bespovratna pomoć obezbijeđena uspješnom aplikacijom prema grupi bilateralnih donatora kroz mehanizam Zapadno-balkanskog investicionog okvira. Nj. Ž.

Velimir Marković

JOŠ ČEKA: Lokacija u Maslinama na kojoj će biti građen novi školski objekat

NBA: Sjajne partije Bukera, Mareja, Jokića i Janga; Atlanta i dalje u igri

osam skokova za manje od 42 minuta na parketu.

Buker je šutirao izuzetno 2719 iz igre (trojke 7-4) i obilježio trijumf pred domaćim navijačima. Superstar Djurent bio je izuzetna podrška sa 31 poenom, šest skokova i četiri asistencije (19-10 šut iz igre).

Centar Ejton je pored 21 poena imao 11 skokova.

Denver i Finiks slavili i zakazali duel

PODGORICA - Denver

Nagitsi i Finiks Sansi već su zakazali spektakularan duel polufinala Zapadne konferencije – i lider u ligaškom dijelu sezone na Zapadu i prvi favorit plej-ofa su relativno lako riješili posao u prvoj rundi plej-ofa. Denver je na svom terenu završio posao protiv Minesote, pobijedio je 112:109 i kompletirao plej-of seriju skorom 4:1. Jedan nalet u drugoj dionici bio je dovoljan da se trasira put ka trijumfu.

Dvostruki uzastopni MVP (dobitnik nagrade za najboljeg igrača lige) Nikola Jokić za Denver je imao tripl-dabl skor sa 28 poena, 17 skokova i 12 asistencija, uz dvije bloka-

de. Imao je i loše šutersko veče, iz igre šutirao svega 29-8 ali to nije skupo koštalo pobjednički tim. Bek Marej je upisao 35 poena, a krilo Gordon 14 uz šest skokova.

Minesota je dobro odigrala na posljednjem meču sezone za ,,vukove“, Edvards je pored 29 poena imao osam skokova i sedam asistencija, dok je centar Tauns upisao 26 poena uz 11 skokova. Slavni francuski centar Gober je pored 16 poena imao 15 skokova.

Finiks je izdržao nalet oslabljenih Klipersa u posljednjoj četvrtini i pobijedio 136:131 za konačnih 4:1 u prvoj rundi plejofa. Ponovo je fantastično odigrao bek-šuter Devin Buker, sa 47 poena, deset asistencija i

Rukometna reprezentacija Crne Gore favorit u Prištini

Klipersi su sezonu završili bez povrijeđenih velikih zvijezda Lenarda i Džordža, ekipa koja je prije sezone važila i za favorita za titulu platila je ceh brojnih problema sa povredama ključnih igrača. A demonstrirali su kvalitet i u ovom meču, u kom su posljednju dionicu riješili 36:25 u svoju korist. Na oproštaju od sezone Pauel ih je predvodio sa 27 poena.

Atlanta je u gostima neočekivano pokvarila računicu Bostonu, slavljem 119:117 za 3:2 u plej-of seriji. U narednom meču ,,jastrebovi“ biće domaćini. Trijumf gostiju obilježio je izuzetni plejmejker Trej Jang sa 38 poena, 13 asistencija i četiri skoka. Kolins je dodao 18, a odlični bek Bogdanović 18 poena uz šest skokova i pet asistencija, za ekipu koja je u četvrtoj četvrtini režirala preokret 37:25. Boston je razočarao u završnici, ,,Kelte“ su predvodili Braun sa 36 i Tajtum sa 18 poena i po osam skokova i asistencija, uz loš šut iz igre 21-8. S. S.

Sve osim pobjede je senzacija

Večeras (20.15h):

Kosovo – Crna Gora

PODGORICA – Crna Gora i matematički pobjedom večeras (20.15h) u Prištini protiv Kosova može da obezbijedi plasman na EP, čak i ako Bosna i Hercegovina savlada oslabljenu Sloveniju.

Pobjeda ,,lavovima“ garantuje da će biti jedna od četiri najbolje trećeplasirane reprezentacije (ako BiH u Podgorici slavi) iz osam kvalifikacionih grupa koja će ići na EP u Njemačkoj. Ali, selektor Vlado Šola i reprezentativci ne žele da se bave kalkulacijama, idu na pobjedu i večeras i neđelju u ,,Morači“ kada je zakazan posljednji duel sa Bosnom i Hercegovinom.

ĆUNI: Utakmica sa Crnom Gorom važan momenat za naš dalji

Pivot Luiđ Ćuni meč sa Crnom Gorom smatra važnim. - Tokom posljednjih nekoliko godina kontinuirano smo napredovali. A to pokazuje i činjenica da je pritisak za mečeve sa određenim protivnicima sa pravom veći. To se dešava zato što su očekivanja u našoj zemlji veća. Utakmica na domaćem terenu protiv Crne Gore je važan momenat za nas, za naš dalji razvoj. To uključuje taktičku, psihičku i fizičku pripremu protivnika. Nadamo se podršci navijača u dvorani – rekao je Ćuni, koji je završio još jednu uspješnu sezonu u švajcarskoj Superligi.

,,LAVOVI“ SE PITAJU

Novi ugovori za Bigović, Radonjić i Drobnjak

PODGORICA – Ženski košarkaški klub Budućnost Bemaks prije samo tri dana osvojio je novu titulu prvaka (15. ukupno, a 13. od obnove nezavisnosti), a iako je tek stavljena tačka na sezonu u podgoričkom klubu već se razmišlja o narednoj. Naime, odmah nakon završenog finala plej-ofa čelnici crnogorskog šampiona počeli su da razmišljaju o planovima za budućnost, a u tom cilju i oko sklapanja mozaika za tim koji će naredne sezone nastojati da nastavi kontinuitet uspjeha. Većina igračica bila je pod ugovorima, ali su među njima bile i tri košarkašice kojima ističe na kraju naredne sezone. Upravo zbog toga čelnici kluba pozvali su ih na razgovor i vrlo brzo postignut je dogovor da saradnja bude dodatno produžena, tako da će u redovima ,,plavih“ još tri

sezone biti tri crnogorske reprezentativke – Maja Bigović, Zorana Radonjić i Anastasija Drobnjak.

-Kao ozbiljan klub nijesmo željeli mnogo da čekamo, već smo odmah krenuli sa razgovorima oko nastavka saradnje sa igračicama. Imali smo tri igračice koje su bile vezane ugovorom samo još za narednu sezonu, zbog čega smo odmah željeli da reagujemo. Drago mi je da smo uspjeli da dogovorimo produžetak, kako bi generacija, uglavnom 2002. godište, bila još na okupu, jer će one predstavljati okosnicu tima i u narednom periodu. Zadovoljstvo je da su produžile ugovore... Maja Bigović, jedna od najperspektivnijih mladih igračica na poziciji centra na ovim prostorima i vjerujem da će ona to i pokazati. Na bekovskim pozicijama, iako mlade, već su se na neki na-

čin afirmisale Radonjić i Drobnjak, skrenule pažnju na sebe, ali biće još u našem klubu, željne rada i napredovanja, a onda siguran sam da će poput nekih igračica uspjeti da naprave ozbiljan iskorak iz Budućnosti –objasnio je Zoran Vujičić, direktor podgoričkog kluba.

Crnogorska seniorska ženska reprezentacija okupiće se 9. maja u Podgorici, a čak sedam igračica biće iz Budućnosti.

-Mislim da je to dokaz da smo na pravom putu i da radimo zaista dobre stvari. Napravili smo ozbiljan zaokret prije par godina, maksimalno dali povjerenje mlađim igračicama i upravo one su sada kostur nacionalnog tima. Upravo to je glavni cilj našeg kluba, a siguran sam da ćemo velikim radom nastaviti da pravimo pozitivne stvari za naš nacionalni tim – naglasio je Vujičić. R. P.

Drugo mjesto u grupi 7, u kojoj je Slovenija lider, obezbijediće našem timu jači šešir na žrijebu nego što bi bio slučaj da završe na trećoj poziciji. I to je najrealnija varijanta, jer su ,,lavovi“ prigrabili ulogu favorita u posljednja dva meča. Imaju razloga da vjeruju u sebe poslije ubjedljivih trijumfa kod kuće nad Kosovom (29:20) i u Sarajevu (36:25).

DRUGA LIGA, 30. KOLO

- Sve zavisi od nas i sa tom idejom smo došli da u neku ruku završimo posao koji smo započeli u oktobru prošle godine. Momci se osjećaju odlično, a očekujem zanimljivu utakmicu i dobar otpor domaćina – kazao je Miloš Božović.

„Lavovi“ su juče doputovali u Prištinu, u dobrom raspoloženju i svjesni da im pripada uloga favorita protiv domaćina koji je bez bodova nakon četiri odigrana meča. U sastavu neće biti tri igrača iz startne postave – uz duže povrijeđenog pivota Nemanju Grbovića i lijevo krilo Miloša Vujovića,

koji odrađuje meč suspenzije zbog crvenog kartona u duelu protiv Slovenije u Podgorici, neće igrati ni Božo Anđelić. Srednji bek kuvajtskog Al Kuraina ima problem sa vizom, zbog čega još nije ni doputovao u Crnu Goru. Iako je u svakodnevnoj komunikaciji sa selektorom Šolom, još je neizvjesno da li će biti u prilici da se priključi saigračima iz nacionalnog tima i bude u protokolu i za neđeljni okršaj protiv Bosne i Hercegovine pred našim navijačima. - Kada ekipa nema šta da izgubi igra opušteno i uživa i u neku ruku može biti nezgodan rival.

Porazi vodećih, Zeta zakovana

Podgorica 2

Berane 0

PODGORICA – Stadion: DG ,,Arena“. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Bošković. Strijelac: Komija u 6. i 40.minutu. Žuti karton: Radunović (Podgorica).

PODGORICA: Radulović, Mi. Vračar, Kovačević, Janik, Vukčević, Radenović, Burzanović (od 64. Radunović), Pavlićević (od 72. Mrvaljević), Komija (od 90. Radusinović), Tripković (od 90. Ma. Vračar), Krivokapić (od 72. Maraš).

BERANE: Vukčević, Perošević (od 59. Vujačić), Mugoša (od 21. Ni. Tmušić), Ćetković, Vulević, Muković,

Račić, Magdelinić (od 67. Ne. Tmušić), Vučinić (od 46. Rendulić), Jeknić, Stojanović.

Fudbaleri Podgorice uspjeli su da sruše lidera, ekipu Berana, i tako iskoriste kiks Bokelja, pa će im bodovi biti od izuzetnog značaja u borbi za baraž.

Lider je imao ulogu favorita, ali su Lješkopoljci golovima Japanca Takeru Komije stigli do vrijedne pobjede.

Kom 2

Mladost DG 1

PODGORICA – Stadion Koma. Gledalaca: 200. Sudija: Vojin Vojinović. Strijelci: Pavićević u 52. i Dapčević u 56. (Kom), Perišić u 2. minutu au-

togol (Mladost DG). Žuti kartoni: Bulatović (Kom), Vujisić, Vlahović (Mladost DG).

KOM: Vuksanović, Nišimura (od 90+2. Radonjić), Perišić, Dapčević, Bulatović, Pavićević (od 79. Ajković), Kažić (od 85. Dujović), Gazivoda (od 90+2. Đukanović), Radulović, Golubović, Krkanović (od 46. Peličić).

MLADOST DG : Đurović, Bogdan Milić, Vujisić, Bulatović (od 66. Jukić), Bogdan Milić (od 60. Hot), Ukšanović, Ondong Mba, Vlahović (od 85. Globarević), Mugoša (od 85. Bracanović), Orahovac, Krstović (od 66. Medojević).

Mladost je imala šansu da sustigne lidera, jer je Berane poraženo u Lješkopolju, ali su

Crnogorski šampion odmah nakon završene sezone krenuo u sastavljanje tima

pretposljednjem meču grupe 7 kvali acija za EP

Marko Pavlovski, pojačanje Budućnosti posljednjeg dana prelaznog roka, dao pečat trijumfu protiv Rudara:

Svi smo podređeni zajedničkom cilju

PODGORICA – Došao je kao veliko pojačanje posljednjeg dana prelaznog roka, odmah se uklopio u redove Budućnosti, lagano upao u ritam treninga, a brzo ugrabio i mjesto startera u veznom redu našeg tima.

I čekao se samo gol… Stigao je u 31. kolu domaćeg šampionata – Budućnost je prethodnog vikenda pod Goricom savladala Rudar rezultatom 2:1, a Marko Pavlovski je efektno poentirao za 2:0 u 7. minutu.

jer smo par dana prije toga remizirali na teškom terenu u Pljevljima, ali je ekipa pokazala karakter i to je ono što odvaja velike ekipe od prosječnih. Najbitnije je da je sve u našim rukama pred finiš sezone – jasan je Pavlovski.

možemo da se nosimo sa bilo kojom vrstom pritiska. Naravno, maksimalno respektujemo Sutjesku, a pripremamo se na naš način maksimalno fokusirani – dodao je vezista Podgoričana.

Ako Crna Gora i BiH u posljednji kvalikacioni duel uđu sa istim brojem bodova (šest), ,,lavovi“ u neđelju mogu da izgube sa deset golova razlike i budu drugi u grupi 7, jer su ,,zmajeve“ dobili u gostima 36:25

Grupa 7

Očekujem drugačiju atmosferu sa tribina u odnosu na naše prethodno gostovanje kada je bila na snazi zabrana zbog korone. Selektor Šola je debitovao sa dva poraza u kvalifikacjama od Slovenije. Božović smatra da je sada situacija bolja samim tim što je trebalo vrijeme da prođe i da se upoznaju sa načinom rada hrvatskog trenera.

- Opet se vraćam na pristup, svaki je početak težak. Sjećamo se i prije četiri godine kada je počeo novi ciklus sa novm trenerom. Trebalo je vremena da se sve zavrti. Smatram

zakovana za dno

da smo sada preskočili početnu prepreku. Imamo odličnu saradnju i siguran sam da će se dobre stvari vidjeti na terenu –jasan je lijevi bek našeg tima.

NAJVAŽNIJA UTAKMICA

Naš tim je od 2014. redovni učesnik na Evropskim prvenstvima i ima za cilj da nastavi taj niz. Čini se – nikad lakši posao…

- Čeka nas najvažnija utakmica. Svi očekuju pobjedu, ali nećemo tako olako gledati na sve ovo što je ispred nas. Moraćemo da se potrudimo i uz maksimalan pristup završimo meč. Kosovo se ne može potcijeniti, igrači su pokazali kako mogu da igraju u Podgorici kada su se vratili iz minusa i bili u egalu. Naravno, to nećemo dozvoliti, a ako budemo pravi, u što ne sumnjam, pobijedićemo –poručio je Aleksandar Bakić Prethodnih dana mogle su se

Očekuju se pune tribine Palate omladine i sporta (kapacitet 2.500 mjesta). Prije dvije godine, takođe u kvali kacijma za EP, zbog korone, tribine su bile prazne. Domaćin danima poziva navijače, a amosfera će de nitivno sa tribina biti drugačija

čuti izjave da je Kosovo blizu kvaliteta Rumunije, a da je naš tim nivo iznad. Samim tim, sve osim pobjede večeras i u neđelju je neuspjeh.

- Ne bježimo od uloge favorita. Potrudićemo se da da opravdamo tu ulogu u oba meča. Naš reprezentativac vjeruje da će ekipe, iako bez tri ključna igrača, biti na nivou.

- Nadam se da ćemo i mi mlađi, koji ćemo dobiti šansu, opravdati povjerenje i dati sve od sebe kako se ne bi osjetilo odsustvo nekoliko važnih igrača. Definitivno idemo po dva boda – jasan je Bakić. A. M.

-Uvijek je lijepo kada postignete gol, ali sve je podređeno timu, cjelokupnom kolektivu i našem zajedničkom cilju. Najbitnije je da smo upisali tri veoma važna boda – poručio je Pavlovski, a zatim objasnio značaj pobjede nad Rudarom…

-Pobjeda je važna zbog samopouzdanja pred derbi, kao i zbog činjenice što smo se vratili na pravi put nakon tri utakmice bez trijumfa. Utakmica nije bila nimalo laka, posebno

Rudar je arhiviran, sva pažnja je preusmjerena na najveći crnogorski derbi – Budućnost u subotu, 29. aprila, igra protiv Sutjeske kraj Bistrice od 20 časova. -Imamo sjajan stručni štab koji nam iz dana u dan ukazuje šta možemo da poboljšamo, kako sa prethodne utakmice, tako i sa treninga. Međutim, najbitnije je da budemo koncentrisani non-stop i da svi razmišljamo kao jedan –govori Pavlovski, koji izuzetno poštuje najvećeg rivala… -Kada si igrač Budućnosti, očekivanja su uvijek najveće i od toga ne smiješ i ne možeš da pobjegneš. Spremni smo za veliki derbi, pokazali smo da

,,Plavo-bijeli“ u sami finiš prvenstva ulaze sa tri boda više u odnosu na Sutjesku, imaju bolji međusobni skor, što je i te kako važno, ali još na pripremama za proljeće je prihvaćena krilatica da je svaki naredni meč – najvažniji.

-Timski duh, karakter ekipe i zajedništvo nas je dovelo do situacije u kojoj se nalazimo. To je naša najveća snaga. Naravno, derbi je uvijek priča sama za sebe, a mi u tu priču ulazimo maksimalno motivisani i ne razmišljamo o drugim stvarima. Idemo korak po korak, utakmicu po utakmicu i to je jedino važno za nas – rekao je kapiten omladinske reprezentacije Srbije iz 2013. godine koja je bila prvak Evrope. R. P.

Podgoričani nakon preokreta pali u nastavku.

Tim iz Donje Gorice vodio je golom Perišića u drugom minutu, koji je nesmotreno poslao loptu u svoju mrežu. Ali, Kom je u samo četiri minuta uspio da okrene stvari. Prvo je Pavićević pogodio, a zatim Dapčević potpisao total-

ni preokret, čime Kom nastavlja da gazi ka baražu.

KOTOR – Gradski stadion.

Gledalaca: 150. Sudija: Vladimir Bjelica. Strijelci: Poček u 11. (Bokelj), Krkotić u

73, Škrelja u 79. (iz penala) i Pepić u 85.minutu (Otrant).

Žuti kartoni: Kordić, Osmanović, Obradović (Bokelj), Golubović, Sefa (Otrant).

BOKELJ: Aković, Kordić, Poček (od 80. Vraneš), Niković, Đurović, Osmanović, Alhasan, Popović (od 80. Globarević), Macano-

vić, Obradović, Sklender (od 46. Kašćelan).

OTRANT OLIMPIK: Agović, Banović, Harada (od 90+3. Marseni), Orlandić (od 64. Škrelja), M. Marstijepović, Golubović, Redžović, Rudović, B. Marstijepović (od 64. Krkotić), Molabećirović (od 64. Sefa),

Pepić (od 90+1. Ajković). Otrant je napravio važan brejk u Kotoru. Bokelj je jurio bodove u borbi za baraž, ali su gosti stigli do važnih bodova za opstanak. Kotorani su imali sve – vodili su od 11. minutu golom Počeka, ali je Otrant u finišu na pogonu rezervista stigla do trijumfa. Prvo je nekadašnji crnogorski rezervista Miloš Krkotić uspio da pogodi za egal, da bi šest minuta kasnije, takođe rezervista Škrelja, pogodio za preokret. Bilo je jasno da slijedi uzbudljiv finiš, ali u periodu kada je domaćin išao na sve ili ništa, Pepić je osigurao pobjedu gostiju.

GOLUBOVCI – Stadion:

,,Trešnjica“. Gledalaca: 150. Sudija: Miloš Savović. Strijelci: Maraš u 9, A. Vujičić u

30. i 84. minutu. Žuti kartoni: Vukčević, Muratović, S. Krstović (Zeta), Dajević (Igalo).

ZETA: Karadžić, Barjaktarović (od 76. Rakočević), Filipović (od 56. Vujačić), Keit (od 56. Popović), Peruničić, Kalačević, Vukčević (od 76. Bečić), Muratović, S. Krstović (od 62. Puletić), Tuzović, A. Krstović.

IGALO: Raičević, Acevedo (od 46. Guzina), Đukanović, Bumbar, Maraš, Radović (od 77. Kosać)(, Đurđević, Dajević, Kordoba, A. Vujičić (od 88. Koprivica), Grbić. Igalo je nakon pobjede protiv Grblja uspješno odradilo još jedan derbi začelja, čime je Zeta zakovana za dno i čeka je teška borba za spas. Gosti su poveli već u 9. minutu preko Maraša, Vujičić je udvostručio prednost dvadesetak minuta kasnije, da bi u 80. minutu potpisao ubjedljiv brejk.

Pripremio: R. PEROVIĆ

Momenat sa utakmice Crna Gora - Kosovo u Podgorici

utakmice Kom - Mladost na Zlatici

M.

Novo izjednačenje u meču za titulu svjetskog prvaka - Nepomnjašći – Ding 6:6

Rapid će odlučiti šampiona?

Obistinila se prognoza standardnog prvotimca podgoričke Budućnosti, intermajstora Blaža Kalezića, da će u 12. partiji meča za titulu svjetskog prvaka u kazahstanskoj

Astani Ding Liren poravnati rezultat na 6:6 protiv Jana Nepomnjašćija

Tako je i bilo, a Rus je obustavio otpor u 38. potezu.

- Ulog je veliki za oba protivnika tako da vjerovatno neće izazivati sudbinu u posljednje dvije runde. Tačnije, mislim da će se obje završiti podjelom poena i da će odluka o šampionu pasti u rapidu, po ubrzanom tempu ili eventualno u blicu - smatra Kalezić.

Inače, u dramatičnoj sedmoj partiji Nepo je ponovo poveo, iako ga je Ding šokirao, i ne samo njega nego i publiku igrajući francusku

odbranu, što je dovelo do dvosjekle pozicije u veoma uzbudljivoj završnici. Dok je Ding uspijevao da postepeno rješava svoje probleme u središnjici i preuzima inicijativu, neoprezno je tonuo u veliku vremensku oskudicu. Sa samo nekoliko sekundi na satu i bez dodatka vremena, on je napravio previd i predao.

-Bilo je jako teško igrati. Jednostavno nijesam uspio da pronađem pravi nastavak.

Nepomnjašći-Ding

Ding 1 – 0 Nepomnjašći

Večeras na Škveru kreće nalna serija

Novljani favoriti, Kotorani žele spase sezonu

Večeras (19h):

Jadran – Primorac

PODGORICA – Jadran želi titulom da završi sezonu, nakon što je uspio kući da vrati Kup trofej. Primorac priželjkuje najbolja izdanja u finalnoj seriji i kako je kazao kapiten Marko Gopčević – da spase sezonu poslije ispadanja iz najjače Regionalne vaterpolo lige.

Rekao sam mom sekundantu Rihardu Raportu da ću igrati francusku odbranu, ali to je sa moje strane bila samo polu-šala ili polu-ozbiljno razmišljanje. Međutim, on me je shvatio ozbiljno i rekao da mogu probati ovu varijantu kako bih iznenadio svog protivnika. I sve se odvijalo po planu do kritičnog previda u cajtnotu - rekao je Ding.

Za Nepomnjašćija čitava partija je bila izuzetno oštra

U Podgorici održano prvenstvo srednje Stručne medicinske škole

Jocović bez poraza do titule

Za vikend u OŠ ,,Njegoš“ u Spužu

Takmičenje za osnovce

Poslije više od godinu od početka rada šahovske sekcije koja broji oko stotinu polaznika, u OŠ ,,Njegoš“ u Spužu će se 29. aprila, sa početkom u devet časova, održati pojedinačno prvenstvo osnovaca u muškoj i ženskoj konkurenciji.

Prema riječima nastavnica koje edukuju najmlađe ljubitelje drevne igre u ovoj uglednoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi – Olivere Jovanović, Sandre Komarice i Bojane Drobnjak, ovo je najbolja prilika da mališani za tablom pokažu šta su do sada naučili i ujedno da obnove šahovsko gradivo. Za najuspješnije takmičare u obje grupe, prigodne nagrade u vidu pehara, medalja i diploma obezbijedili su NVO Danilovgrad u pokretu i Turistička organizacija Danilovgrad. Turnir će otvoriti višestruki seniorski prvak Crne Gore, intermajstor Blažo Kalezić

Na prvom pojedinačnom prvenstvu JU Stručna medicinska škola u Podgorici nastupilo je devet učenika među kojima i maturantkinja Lidija Bulatović, što je dalo još ljepšu dimenziju ovom turniru koji će ući u anale ove ugledne vaspitno-obrazovne ustanove.

Poslije devet odigranih kola po Bergerovom sistemu prvo mjesto osvojio je bez poraza sa sedam pobjeda i jednim neriješenim ishodom Vladimir Jocović sakupivši 7,5 poena. Srebrna medalja pripala je Filipu Banoviću sa 7, a bronzana Pavlu Pejuškoviću sa 4,5 koliko

i veoma napeta. - Osjećao sam da bi moja pozicija trebala biti sasvim dobra. Ali nakon…Bd6, što je odličan potez, nijesam znao šta da radim. Bilo je mnogo oštrih varijanti, ali nijesam mogao da shvatim šta da radim, pa sam pošao u ovu poziciju u kojoj sam bio nešto slabiji - objektivan je popularni Nepo. Do kraja meča ostale su još dvije partije, a danas je na redu trinaesta.

Finalna serija, koja će se igrati na tri dobijene utakmice, kreće večeras (od 19 sati) na otvo-

renm bazenu na Škveru. Naredni termini su: 1. maj (Kotor), 4. maj (Herceg Novi), a ako bude potrebno naredna dva meča igraće se 8. i 11. maja. - Motivisani smo, spremni psihički i fizički. Maksimalno smo i skoncentrisani jer nas očekuje veoma uzbudljiva utakmica. Svako finale je zanimljivo samo po sebi, posebno jer je ovo bokeški derbi. Nadam se da će finalna serija opravdati ovaj epitet – kazao je Martin Gardašević, prvotimac Jadrana. Jadran je ušao u pozitivnu seriju sa Primorcem. Rezultati igračima trenera Petra Rada-

Najstariji crnogorski fudbalski klub dominantno osvojio prvo mjesto u najnižem rangu

Lovćen ekspresno do baraža, čekaju se Internacional i Ibar

PODGORICA – Lovćen je na početku sezone, predvođen novom upravom, pokazao da ima igrački kadar, koji konačno djeluje ozbiljno i samim tim bilo je jasno kakve su ambicije najstarijeg crnogorskog fudbalskog kluba. I, četiri kola prije kraja Južne regije, trećeg ranga crnogorskog fudbala, Lovćen je i teoretski osigurao prvo mjesto i time baraž za ulazak u Drugu ligu.

Cetinjani su u okviru 18. kola deklasirali Partizan iz Bara 6:1 i upisali čak 17. trijumf. Prvi strijelac lige Vuk Milačić (28 golova) ostvario je het-

trik u 16, 20. i 60. minutu, dok su po jedan gol postigli Nikola Perović u 25. i Miloš Pejaković u 28. minutu, dok je pobjedu zaključio rezervista Marko Draganić u 86. minutu. Jedini gol za goste postigao je Almin Balić u 33. minutu.

Na taj način Lovćen je nakon sezone u kojoj je bio na samom dnu regije, često igrao utakmice na kojima nije imao ni 11 igrača u sastavu, konačno pokazao da se vraća na pravi put. Lovćen ove sezone nije doživio nijedan poraz, uz pomenutih 17 pobjeda i tek jedan remi bez golova u gostima protiv drugoplasirane Budve, od koje ima čak 10 bo-

MotoGP velikan zbog povrede propušta i Veliku nagradu

Markez ne vozi

Priredio: B. KADIĆ

je uknjižio i Mladen Mišković na četvrtom mjestu, ali sa slabijim buholc koeficijentom. Poredak ostalih učesnika je sljedeći: Danilo Vlahović i Aleksa Radević po 3,5, Boris Adžić 2,5, te Lidija Bulatović i Radovan Tomić sa po 2 poena. Pored pehara i medalja za najbolje, svi učenici su dobili na poklon šahovske knjige i naslove iz beletristike,zahvaljujući upravi škole na čelu sa direktoricom Kristinom Radoman koja je i materijalno pomogla ovu lijepu šahovsku priču, kao i profesoru Draganu Čađenoviću, rukovodiocu šahovske sekcije, koji se postarao da se učenici nadmeću u odličnim uslovima za igru. Za regularnost takmičenja se postarao intermajstor Vladimir Vujošević. Na ostvarenim rezultatima svima je čestitao predsjednik ŠK ,,Prosvjeta“ Željko Sekulović i obećao im da će uskoro ovaj ugledni sportski kolektiv organizovati nova šahovska druženja i manifestacije uz drevni pozdrav Gens una sumus.

ni u Herezu

PODGORICA - Mark

Markez neće voziti ni na četvrtoj trci MotoGP šampionata, Velikoj nagradi Španije u Herezu.

Šestostruki šampion svijeta u najjačoj klasi motociklizma i velikan sporta je doživio prelom šake u teškom

padu u prvoj trci sezone. Španac je trebao da se vrati trkama još na prethodnoj u Ostinu, ali se oporavak odužio.

Za Markeza ovo znači praktično i sunovrat sezone, budući da će na prvoj trci na kojoj nastupi morati da

serija vaterpolo prvenstva Crne Gore

favoriti, žele da sezonu

novića idu od ruke. Posljednji ligaški meč ova dva tima odigrala su 3. aprila i upravo je u finišu gol za pobjedu (13:12) postigao kapiten Gardašević. Njegov brat Filip, u kapici Primorca, bio je najefikasniji sa pet golova. Do najvažnije pobjede aktuelni šampion je došao u decembru prošle godine kada je u finalu Kupa slavio

10:6. Tada je Jadran dvije četvrtine uspio da sačuva gol.

- Došli smo do završnice prvenstva, do finala sa Jadranom. Dobro smo se spremali, iako smo imali neke igrače koji su bili povrijeđeni, a neki odsut-

Brejk Budvana

Budva je vratila brejk, slavila je u gostima kod

Katara 19:11 (2:7, 2:5, 5:5,

ni zbog bolesti. Dali smo sve do sebe da se spremimo. Finale je prilika, u neku ruku, da spasimo sezonu nakon ispadanja iz

2:2) i izborila majstoricu za treće mjesto 29. aprila. Najefikasniji kod gostiju

najjače Regionalne lige, a izgubili smo i Kup. Jadran je favorit, prvi meč igra kod kuće, ali, ponoviću, ovo je prilika da ovu

bio je Nenad Dragović sa četiri gola, a u kotorskoj ekipi po tri gola dali su Dušan Milaš i Dragan Marković

sezonu barem na najbolji način završimo nakon neuspjeha. A to bi nam mogao biti veliki motiv – kazao je Gopčević. A. M.

Evropsko prvenstvo u boksu za mlade

Božović eliminisan u osmini finala

PODGORICA - Crnogorski bokser Filip Božović u osmini finala završio je nastup na Evropskom prvenstvu za mlade u Jervenu. Naš reprezentativac u meču kategorije do 54 kilograma poražen je od Poljaka Viktora Andreja Packovskog 5:0. Božović nije uspio da nadmudri odličnog Poljaka, koji se sjajno kretao i precizno pogađao.

U prvoj i trećoj rundi primorao je sudiju da broji crnogorskom borcu.

Packovski će se u četvrtfinalu, u neđelju, boriti protiv naturalizovanog Danca Reja Silasa Griholta, koji je u osmini finala eliminisao Dima Grozdanova Toneva iz Bugarske.

Plasman u četvrtfinale ranije je izborio Mirko Šarčević u kategoriji do 80 kilograma, pobjedom protiv Luiđija Šalova iz Hrvatske (5:0).

Rival crnogorskom bokseru u četvrtfinalu, u subotnjem meču za medalju, biće Njemac Stiven Učena Ndouka, koji je prekidom u prvoj rundi pobijedio Bjelorusa Mikitu Bruja.

Bokser Bijelog Polja prošle godine osvojio je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu za mlade u Sofiji, u kategoriji do 71 kilogram. U karijeri ima i srebrnu medalju, godinu ranije, sa juniorskog Evropskog prvenstva u Gruziji. R. P.

Obavljen žrijeb za Evropsko prvenstvo u odbojci do 17 godina

Crna Gora u grupi sa aktuelnim prvakom

PODGORICA - Muška odbojkaška reprezentacija Crne Gore do 17 godina saznala je rivale na Evropskom prvenstvu koje će se igrati u Podgorici u drugoj polovini jula.

Ekipa koju sa klupe predvodi Darko Prebiračević je smještena u grupi I sa braniocem trofeja Slovenijom, Bugarskom, Turskom, Belgijom, Austrijom, Estonijom i Grčkom. U drugoj grupi su Poljska, Italija, Češka, Francuska, Srbija, Finska, Holandija i Španija.

dova prednosti (49-39).

Totalnu dominaciju potvrđuju i druge brojke – Cetinjani do sada su postigli 87 golova, uz samo četiri primljena pogotka. Tim iz prijestonice do kraja očekuje još gostovanje Akademiji, nakon čega će igrati baraž. Lovćen će predstavljati Južnu regiju, a čekaju se pobjednici

nagradu Španije

ostale dvije. Internacional četiri kola prije kraja ima tri boda više od Crvene stijene u Srednjoj, a s obzirom na raspored do kraja izvjesno je da će osvojiti prvo mjesto, dok Ibar iz Rožaja u Sjevernoj regiji ima šest bodova prednost ispred Pljevalja na osam utakmica do kraja pomenutog prvenstva. R. P.

bez bodova.

Od teške povrede na trci u Herezu na ljeto 2002. godine Markezova karijera je u sunovratu, dugo je morao da pauzira i često prekida periode priprema.

Zbog toga ekipa Honde nije uspjela da ni prošle ni ove godine prilagodi motocikl karakteristikama slavnog vozača i očigledno kaska za dominantnim rivalima iz Dukatija.

Žrijeb je odrađen u onlajn formatu, a predsjednik OSCG Cvetko Pajković i Zdeslav Barač, član Administrativnog borda CEV i predsjednik žirija U17 Evropskog prvenstva iz prostorija našeg saveza pozdravili su sve učesnike Evropskog prvenstva. Prvi put u istoriji će naša U17 selekcija igrati na prvenstvu Starog kontinenta, a pred ljudima iz OSCG je veliki zadatak sama organizacija. Ali, niko ne

sumnja da će sve proći u najboljem redu. Sistem takmičenja je takav da će sve selekcije odigrati po sedam mečeva, a dvije najbolje plasirane iz dvije grupe izboriti polufinale.

Četvrto Evropsko prvenstvo za odbojkaše do 17 godina na programu je od 19. do 30. jula u Podgorici. Utakmice će se igrati u dvorani kompleksa ,,Verde“ i Univerzitetskoj sportskoj dvorani.

Crnogorske odbojkašice imale zapažene uloge u svojim klubovima

Nikoleta Perović osmi put MVP

PODGORICA – Crnogorske odbojkašice nastavile su sa zapaženim partijama u svojim klubovima širom Evrope. Nikoleta Perović, Dijana Vuković i Katarina Budrak potvrdile su sjajnu formu u važnim utakmicama.

crnogorsku reprezentativku.

Konsolini je bio bolji od Breše rezultatom 3:1 (25:22, 25:20, 20:25, 25:23).

odradi kaznu od duplog ,,dugog kruga“, zbog čega će skoro izvjesno tada ostati

Honda je saopštila da će se Markes najvjerovatnije vratiti trkama u Le Manu, za manje od tri sedmice. R. A.

Korektorka Nikoleta Perović sa osvojena 24 poena predvodila je Konsolini do pobjede u prvoj utakmici polufinala plej-ofa italijanske serije A2. Za odličnu partiju uslijedila je MVP nagrada, osma po redu za

Dijana Vuković i Voluntari 2005 boriće se za 5. mjesto u šampionatu Rumunije. U odlučujućoj utakmici za nastavak takmičenja Voluntari je savladao Bukurešt 3:0 (25:17, 25:20, 25:22), a veliki doprinos pobjedi dala je Dijana sa 15 osvojenih poena. Do 15 poena brojala je i Katarina Budrak u franckuskom prvenstvu. Na utakmi-

ci plej-ofa, Bordo je bio bolji od Istre rezultatom 3:1 (25:17, 25:14, 23:25, 25:22). Ekipa Bor-

doa trenutno je druga na tabeli, u trci je za osvajanje Druge lige.

Detalj sa ligaškog meča Jadran – Primorac

LJEŠKOPOLJSKO RAZBOJIŠTE I LJEŠANSKI BEDEM

4.

Ali-pašu je dočekala i potukla ujedinjena crnogorska vojska

BITKA IZ 1604. (IlI 1603.) GODINE

Marijan Bolica bilježi da su Crnogorci 1604. godine porazili Ali-pašu Memibegovića, skadarskog sandžak-bega, neđe na granici Lješkopolja i Lješanske nahije.

„Skadarski sandžak-beg Memibegović bio je, naime, prisiljen da barem pokuša da naćera narod da plaća danak i tako prekrati hajdukovanje Lješnjana u okolini Oboda, Žabljaka i Podgorice“, komentariše Radoslav Rotković („Kratka ilustrovana istorija crnogorskog naroda”, 2005, 19).

Ali-paša je s vojskom prešao rijeku Moraču, stigao u Lješkopolje i popalio sela Goricu i Stanjeviće. Selo Gorica postoji i danas, a Stanjevići su odavno nestali. Riječ je upravo o onom selu „Lešnjani Stanjevići“ koje se pominje u turskom defteru iz 1523. godine. Stanjevići su se nalazili u ravnici, nedaleko od Gorice, u blizini rijeke Sitnice, na njenoj lijevoj obali, naspram sela Bera. U Boličinom izvještaju se dalje kaže da je Ali-paša nakon tog pustošenja krenuo na Crnu Goru. To znači da je prešao Sitnicu i počeo da se uspinje uz lješanske strane. Ali, kako Bolica svjedoči, tu ga je dočekala i potukla „ujedinjena crnogorska vojska”. Turci su razbijeni i natjerani u bijeg, a skadarski sandžak-beg je jedva uspio da utekne. Bolica navodi da je Ali-beg bio „ranjen kopljem” i da je jedva iznio živu glavu i to „zahvaljujući dobrom konju”. Bio je to rasplet sličan onom iz bitke 14. septembra 1542. godine kada je Stefanica Crnojević potukao srpsko-tursku vojsku koju je predvodio Toma Kantakuzin, a kojega su crnojevićki ratnici „zamalo živa uhvatili“.

Ali-beg je 1604. godine uspuo da utekne iz Lješkopolja, ali cr-

Ali-paša je popalio sela Goricu i Stanjeviće. Iza toga je prešao rijeku Sitnicu i počeo da se uspinje uz lješanske strane. Ali, tu je razbijen i natjeran u bijeg. Bolica navodi da je skadarski sandžak-beg bio „ranjen kopljem” i da je jedva iznio živu glavu i to „zahvaljujući dobrom konju”

nogorskoj sablji nije umakao njegov zamjenik Šabanćehaja, „veoma hrabar čovjek”. Tom prilikom nastradalo je „oko stotinu Turaka ... a da im nije pomogao mrak noći koja se spuštala, loše bi prošao i ostatak njegove vojske”, piše Marijan Bolica („Opis Skadarskog sandžakata“, u Fransoa Lenorman, Turci i Crnogorci, CID, Podgorica, 2002).

U lješanskoj tradiciji se pominje da se bitka iz 1604. odigrala u Farmacima, u Lisici. Momir

M. Marković za tu bitku piše da je vojska skadarskog sandžak-bega u jačini od 12.000 ljudi krenula iz Podgorice preko Lješanske nahije u pravcu Cetinja. U lješanskom kamenjaru sukobili su se sa crnogorskim snagama jačine oko 400 ljudi, koje su pružale žilav otpor. Tokom cjelodnevne borbe prednji djelovi turskog borbenog rasporeda dostigli su liniju Staniseljića, đe ih je zatekla noć. Tokom istog dana na bojište je prispio vladika Rufim sa oko 500 Katunjana. Crnogorsko komandovanje uočilo je da je glavnina turskih snaga u Lješkopolju zanoćila gotovo bez ikakvog osiguranja. Vladika Rufim izdijelio je svoje snage u više manjih odreda koji su tokom noći neprimijetno zaposjeli položaje na jurišno odstojanje. U rasvit su Crnogorci izvršili opšti juriš na turski logor. Iznenađenje je bilo potpuno i turske snage u Lješkopolju

su razbijene (Momir Marković, „Crnogorski rat“, CDNK, Podgorica, 1993). Dragoje Živković u vezi ovog događaja piše da je turska obavještajna služba sigurno raspolagala izvjesnim podacima o propagandnom radu zapadnoevropskih katoličkih emisara na Balkanu, te da je, skadarski sandžak-beg „u najmanju ruku naslućivao da bi u tu aktivnost mogao biti uključen i cetinjski vladika Ruvim II“. U namjeri da ga od toga odvrati, Ali-beg Memibegović traži od njega znake pokornosti (harač). Pošto je taj njegov zahtjev odbijen, pokušava da ga

na to natjera silom oružja, što dovodi do poznate bitke u Lješkopolju (koju Živković smješta u 1603. godinu) i do poraza turske vojske. „U vezi s ovom bitkom zavrjeđuje posebnu pažnju činjenica da je crnogorskom vojskom zapovijedao Ruvim II (...) Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve javlja se u ulozi vojskovođe, glavnog protagoniste odbrambene i oslobodilačke borbe“ (D. Živković, Istorija crnogorskog naroda, 95).

BITKA IZ 1613. GODINE

Jedan boj odigrao se 10. septembra 1613. godine poviše

U fermanu sultana Ahmeda I iz 1613. govori se o pustošenju crnogorskih sela. Podgoričke spahije Muhamed, Ali-čauš, Selim ćehaja i njegov brat Mustafa su u selima koja pripadaju Crnoj Gori „popalili preko pet stotina kuća, pobili i ranili mnogo ljudi i opljačkali i mnogo imetka i hrane“

Vladika Rufim je uočio da je glavnina turskih snaga u Lješkopolju zanoćila gotovo bez ikakvog osiguranja. Crnogorske snage su tokom noći neprimjetno zaposjele položaje na jurišno odstojanje. U rasvit su Crnogorci izvršili opšti juriš na turski logor. Turske snage u Lješkopolju su razbijene

rijeke Sitnice, kada je Arslan-paša krenuo na Lješansku nahiju. Momir Marković piše da je turski napad izveden u dva pravca. Jedna kolona krenula je iz Podgorice prema Cetinju, dok je druga kolona, s osloncem na Spuž i Podgoricu, imala zadatak da uništi crnogorske ustaničke snage u Piperima i Bjelopavlićima. Turske snage koje su nastupale preko Lješkopolja prema Cetinju, suzbijene su od Crnogoraca u rejonu sela Kokoti i natjerane na povlačenje. Druga turska kolona, koja je u Bjelopavlićima vodila borbu sa ustanicima iz Bjelopavlića, Pipera i Rovaca, do nogu je potučena krajem septembra 1613. godine. Milivoje S. Đurišić piše da su „Turci u tom boju pretrpjeli težak poraz. Glavnokomandujući Arslan-paša, teško ranjen, jedva je uspio da se spasi, dok je njegov zamjenik poginuo.

Povlačenje turske vojske pretvorilo se u panično bjekstvo i veliki broj njih se utopio prelazeći rijeku Moraču“ (M. Đurišić, „Lješanska nahija“, 299). Momir Marković ističe da je izvjesno da je odlučujuću ulogu u boju odigrao odred od oko 700 Katunjana, pod komandom vladike Ruvima Njeguša, koji je iz pravca Zagarača, odlučnim udarom u bok i nametanjem bliske borbe, unio pometnju u turski borbeni raspored i nanio im znatne gubitke (M. Marković, nav. djelo ). Komentarišući ulogu vladike Ruvima u ovim bojevima, D. Živković kaže: „Da nije bilo slučajno to što je Ruvim II predvodio crnogorsku vojsku protiv Ali-bega Memibegovića (1603), mogao se uvjeriti njegov drugi po redu nasljednik, sandžak-beg Baličević, koji je krenuo u novi pohod na podlovćensku Crnu Goru 1613. godine, ali nije od njega bolje prošao. Na dnu Lješkopolja u Kosovom lugu njegov odred bio je razbijen od crnogorske vojske kojom je opet zapovijedao pomenuti ratoborni cetinjski vladika“ (D. Živković, nav. djelo, 96).

JOŠ JEDAN PLJAČKAŠKI POHOD

IZ 1613. GODINE?

Osim opisanog pohoda Arslan-paše, sa 1613. godinom je povezan još jedan događaj koji bi mogao imati veze sa Lješanskom nahijom. U fermanu sultana Ahmeda I izdatom 1613. govori se o pustošenju crnogorskih sela koje su „prije izvjesnog vremena” izvele podgoričke spahije Muhamed, Ali-čauš, Selim ćehaja i njegov brat Mustafa. „Postavili su sebi za barjaktara ... Bilicu sina Vučića, nastanjenog u spomenutoj varoši, te pošto su prikupili i raju sa svojih timara i zeameta, uzdigli su poznate razbojnike navedenog kadiluka i poveli sa sobom. U selima koja pripadaju spomenutoj Crnoj Gori ne samo što su popalili preko pet stotina kuća i pobili i ranili mnogo ljudi, nego su opljačkali i mnogo imetka i hrane. Kada je prije izvjesnog vremena podnesen izvještaj o njihovom nasilju i nevaljalštinama, došla je časna zapovijest da se stvar po šeriatu izvidi (...) utvrđeno je da je spomenutoj raji učinjen zulum i nasilje”. Sultan je ponovo naredio da se pomenute spahije, koje se prvom sudu nijesu htjeli pokoriti, nego nastavili sa nasiljem, najstrožije kazne (H. Hadžibegić, „Turski dokumenti u državnom muzeju na Cetinju“, Istorijski zapisi, XI, 1955, 118-119). (Nastavlja se)

Piše: Slobodan ČUKIĆ

Turska vojska u 17. stoljeću

Livade Stanjevića u Lješkopolju

Stanjevići na karti Crne Gore iz 1862. godine

Oglasi i obavještenja

Na osnovu člana 134 Zakona o stečaju ( Sl.L.CG br.01/11, 053/16),stečajni upravnik ,, UNIPROM ENERGY’’ DOO u stečaju iz Podgorica, blagovremeno

stečajnog sudiju, dužnike, sve povjerioce i sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine ,, UNIPROM ENERGY ‘’DOO u stečaju iz Podgorica i istovremeno na osnovu člana 135 i člana 136 Zakona o stečaju objavljuje:

ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE ,, UNIPROM ENERGY’’ DOO U STEČAJU PODGORICA

Predmet prodaje su:

I OPREMA-POLUPRIKOLICE

1.Vrsta vozila: priključno

Tip i marka: CAZGIR TOC-1

Godina proizvodnje: 2018

Registarski brij:PG 500 AB

Broj šasije: NP9T1CR2AJC176002

Broj vrata: 1

Boja: bijela

Početna cijena 50.320,00 EUR-a

2.Vrsta vozila: priključno

Tip i marka: CAZGIR TOC-1

Godina proizvodnje: 2018

Registarski brij:PG 503 AB

Broj šasije: NP9T1CR2AJC176003

Broj vrata: 1

Boja: bijela

Početna cijena 50.320,00 EUR-a

3.Vrsta vozila: priključno

Tip i marka: CAZGIR TOC-1

Godina proizvodnje: 2018

Registarski brij:PG 542 AB

Broj šasije: NP9T1CR2AJC176005

Broj vrata: 1

Boja: bijela

Početna cijena 50.320,00 EUR-a

4.Vrsta vozila: priključno

Tip i marka: CAZGIR TOC-1

Godina proizvodnje: 2018

Registarski brij:PG 571 AB

Broj šasije: NP9T1CR2AJC176006

Broj vrata: 1

Boja: bijela

Početna cijena 50.320,00 EUR-a

5.Vrsta vozila: priključno

Tip i marka: CAZGIR TOC-1

Godina proizvodnje: 2018

Registarski brij:PG 588 AB

Broj šasije: NP9T1CR2AJC176004

Broj vrata: 1

Boja: bijela

Početna cijena 50.320,00 EUR-a

Svega I: 251.600,00 EUR-a

II OPREMA-Ostala oprema po spisku ukupno 3.564,00 EUR-a

Svega II: 3.564,00 EUR-a

Svega I+II: 255.164,00EUR-a

Prodaja imovine vrši se dostavljanjem zatvorenih pisanih ponuda na adresu Privrednog suda Crne Gore, ul.IV proleterske br.2 Podgorica, sa naznakom ,, PONUDA ZA

KUPOVINU IMOVINE ,, UNIPROM ENERGY’’ DOO U STEČAJU ST.BR.57/21 NE

OTVARAJ PRIJE JAVNOG OTVARANJA PONUDA’’.Ponude se dostavljaju najkasnije do 18.05.2023.godine do 14:00 časova, a postupak otvaranja ponuda otpočeće 19.05 .2023.godine u 10:00 časova u kancelariji Privrednog suda Crne Gore br.17.

Ponuda mora da sadrži : a/za fizička lica lične podatke ovjerenu fotokopiju lične karte ili pasoša,adresu za dostavljanje pošte,dokaz o uplati depozita i iznos ponuđene cijene oglašene imovine koja ne može biti manja od početne, b/za pravna lica dokaz o registraciji pravnog lica,podatke o licu ovlašćenom za podnošenje ponuda sa propisanim punomoćjem,dokaz o uplati depozita i iznos ponuđene cijene oglašene imovine koja ne može biti manja od početne.

Kupac može dostaviti ponudu za kupovinu ukupne imovine,ili dijela imovine.Prednost će imati ponuda za cjelokupnu imovinu.

Pravo na dostavu ponuda imaju sva pravna i fizička lica iz zemlje i inostranstva koja uplate depozit od 10% od početne cijene imovine ponuđenih na prodaju za koje ponudu dostavljaju i to na žiro račun 570-1110012451-57.

Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača stečajni upravnik će donijeti najkasnije u roku od 8 (osam) dana, od dana održanog javnog otvaranja ponuda. Ponude učesnika javnog nadmetanja ne obavezuju, što znači da stečajni upravnik zadržava pravo da po ovom oglasu ne proglasi kupca, i da zbog toga ne snosi posledice. Ukoliko stečajni upravnik proglasi kupca o tome će obavijestiti ostale ponuđače u roku od 3 radna dana od dana proglašenja kupca.Status kupca stiče ponuđač koji ponudi najvišu cijenu, a koja nije niža od početne cijene.

Izabrani kupac dužan je zaključiti kupoprodajni ugovor i uplatiti kupoprodajnu cijenu u roku od osam(8) dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Ukoliko ne zaključi kupoprodajni ugovor i ne izvrši uplatu u ovom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi kupoprodajni ugovor sa sljedećim ponuđačem-kupcom čija je ponuda odmah iza najviše i nije niža od početne cijene. Oprema-poluprikolice i ostala oprema se prodaju u viđenom stanju bez prava na reklamaciju. Troškove zaključenja ugovora i prenosa prava svojine plaća kupac.Učesnicima javnog prikupljanja ponuda koji nijesu stekli status kupca, depozit se vraća u roku od osam (8) dana. Javno prikupljanje ponuda smatra se uspijelim ako se na oglas javi bar jedan (1) ponuđač koji ispunjava uslove iz oglasa.

Zainteresovana lica, uz prethodnu najavu, mogu razgledati imovinu stečajnog dužnika, i vršiti neposredan uvid. Sve informacije se mogu dobiti na telefon +38269319432

Stečajni upravnik

Ministarstvo kulture i medija, na osnovu člana 14 Zakona o državnim nagradama („Sl. list Crne Gore“, br. 17/19) i člana 8 Poslovnika o radu Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade

OBAVJEŠTAVA JAVNOST

Da, shodno Zakonu o državnim nagradama, Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade može u 2023. godini dodijeliti tri Trinaestojulske nagrade, kao godišnje nagrade (u daljem tekstu: Trinaestojulska nagrada za 2023. godinu), s tim da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada za 2023. godinu. Prijedlozi za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2023. godinu mogu se podnositi zaključno sa 18. majem 2023. godine.

Trinaestojulska nagrada za 2023. godinu dodjeljuje se građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore.

Kao godina koja prethodi dodjeli nagrade, smatra se 2022. godina.

Pravo da podnesu prijedlog za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2023. godinu, imaju državni organ, organ državne uprave, organ lokalne samouprave, organ lokalne uprave, ustanova, privredno društvo, nevladina organizacija, drugo pravno lice, grupa lica, pojedinac i dr.

Prijedlozi za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2023. godinu podnose se Ministarstvu kulture i medija, neposredno na arhivi Ministarstva ili preporučenom pošiljkom, na adresu: Ministarstvo kulture i medija, Ulica Njegoševa br. 83, Cetinje (sa napomenom – prijedlog za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2023. godinu).

Prijedlog se podnosi u pisanoj formi sa obrazloženjem, i mora sadržati osnovne podatke o predloženom licu i njegovom djelu sa dokazima koji potvrđuju izuzetan doprinos razvoju oblasti za koju se predlaže dodjela nagrade.

Uz prijedlog za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2023. godinu obavezno se podnosi dokaz o državljanstvu ili prebivalištu predloženog fizičkog lica, odnosno o sjedištu predloženog pravnog lica.

Zavisno od oblasti rada i stvaralaštva, uz prijedlog za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2023. godinu, podnose se odgovarajući prilozi (objavljeno djelo, katalog, recenzija, stručna kritika i dr.).

Ako se prijedlog za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2023. godinu podnosi za književno ili naučno djelo, ili za prezentaciju, odnosno izvođenje umjetničkog djela, podnosilac prijedloga je dužan da uz prijedlog dostavi osam primjeraka knjige, kataloga, ili druge publikacije, na koju se prijedlog odnosi.

Prijedlog se podnosi u osam primjeraka, uz obrazac koji možete preuzeti na sajtu Ministarstva kulture i medija.

Dostavljeni prijedlozi se ne vraćaju i ne nadoknađuju. Neblagovremeni prijedlozi neće se razmatrati.

Dodatna obavještenja mogu se dobiti u Ministarstvu kulture i medija, na tel. 041/232-582 kao i na e-mail: milena.bosnjak@mku.gov.me.

Na osnovu člana 69. Zakona o igrama na sreću ( Sl.list RCG br. 52/04 i ,,Sl. list CG“, br. 13/07, br. 61/13 br. 37/17) odluke kolegijuma firme „MPM“ d.o.o.od 06.04.2023. godine, izvršni direktor dana 06.04.2023. godine, donosi sljedeća

P R A V I L A nagradne igre Cosmetics-a pod nazivom „VITAR“ maj 2023

1. Priređivač nagradne igre je privredno drustvo „MPM“ d.o.o. sa sjedištem u Podgorici u Ul. Bracana Bracanovica 38 , sa matičnim brojem 02047861 sa ciljem unapredenja prodaje .

2. Vrijeme trajanja nagradne igre: Nagradna igra počinje 01.05.2023. godine traje do 31.05.2023. godine.

3. Fond nagrada: Ukupan fond nagrada iznosi 500.00€ sa PDV-om, bez PDV-a 413,22€

4. Nagradni fond sastoji se:

1 vaučer u vrijednosti 100.00€ za trgovinu u Cosmetics objektima

20 vaučera u vrijednosti 20.00€ za trgovinu VITAR proizvoda u Cosmetics objektima

Ukupna vrijednost svih vaučera iznosi 500.00€ sa PDV-om, bez PDV-a 413,22€ (Vaučer se moze iskoristiti u bilo kom Cosmetics marketu, apoteci ili parfimeriji i to jednokratno, u cjelosti. Vaučer važi do 15.07.2023.)

5. Uslovi za učestvovanje u nagradnoj igri, postupak priređivanja i sprovođenja nagradne igre i izvlačenja nagrada, način objave rezultata, odnosno dobitnika nagrada:

5.1. Nagradna igra počinje 01.05.2023. godine objavljivanjem u stampanim medijima , a završava se 31.05.2023. godine.

5.2. Pravo ucešća imaju svi građani s prebivalištem u Crnoj Gori koji u periodu od 01.05.2023. do 31.05.2023. godine OSTVARE KUPOVINU NAJMANJE 1 PROIZVODA IZ ASORTIMANA brenda VITAR u Cosmetics marketima ili apotekama. Na blagajni će dobiti račun za kupljenu robu, na čijoj će na poleđini upisati sljedeće podatke: ime i prezime, adresu, broj telefona. Fiskalni računi se potom ubacuju u kutije koje ce biti na vidnom mjestu u Cosmetics marketima i apotekama. Podaci koje učesnik ostavi neće se koristiti u druge svrhe osim za potrebe nagradne igre. U nagradnoj igri ne mogu učestvovati zaposleni u MPM doo i članovi njihove uže porodice .

5.3. Praćenje izvlačenja nagrada vrši tročlana komisija u sljedećem sastavu: Danica Krivokapić, Tijana Terzić Mira Dubak, koju imenuje izvršni direktor priređivača nagradne igre.

Izvlačenje nagrada će se obaviti u Podgorici Cosmetics marketu u TC BIG FASHION, slučajnim odabirom iz kutije namjenjene za izvlačenje, 14.06.2023. godine u 15h .

5.4. Dobitnike nagrada ce kontaktirati predstavnik organizatora nagradne igre u roku od 8 dana od dana izvlačenja nagrade.

5.5. Preuzimanjem nagrade prestaju sve dalje obaveze organizatora nagradne igre prema dobitniku.

5.6. Učešćem u nagradnoj igri učesnici prihvataju ova, prethodno objavljena, pravila.

5.7. Organizator igre ce imena dobitnika objaviti u dnevnim novinama „Pobjeda“ u najkraćem mogućem roku nakon izvlačenja, na zvaničnom sajtu organizatora www.cosmetics-market.com, na društvenim mrežama: Facebook i Instagram strani Cosmetics-a.

5.8. Nagrade se ne mogu zamijeniti za novčanu protivvrijednost. Cosmetics vaučeri se mogu iskoristiti samo u Cosmetics objektima sirom Crne Gore.

5.9. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za preuzimanje nagrade. Nagradni fond u nižoj vrijednosti ostaje u vlasništvu priređivača nagradne igre.

6. Rok i način preuzimanja nagrada: Dobitnici nagrada mogu preuzeti nagradu lično ili preko trećeg lica uz obavezu podnošenja na uvid ličnog dokumenta dobitnika nagrade, u službi marketinga firme ili u nekom od predstavništava najkasnije u roku od 30 dana od objave imena dobitnika.

Ukoliko je dobitnik nagrade maloljetno lice nagradu preuzima zakonski zastupnik maloljetnog lica (roditelj ili drugo lice koje je odredjeno za zakonskog zastupnika) uz lični dokument izvod iz matične knjige rođenih za maloljetno lice ili zdravstvenu knjižicu.

7. Viša sila: Priredjivač nagradne igre zadržava pravo da ukoliko nastanu nepredvidjene okolnosti koje nije skrivio, niti mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti (viša sila) može promijeniti pravila u tačkama 5 i 6 nakon dobijanja saglasnosti na Pravila, o čemu je dužan obavijestiti Upravu za igre na sreću, pisanim putem, u roku od 3 dana od dana nastanka nepredviđene okolnosti.

8. Svi eventualni sporovi između dobitnika i priređivača nagradne igre rješavaće se sporazumno, u protivnom nadležan je Osnovni sud u Podgorici.

9. Stupanje na snagu pravila: Pravila nagradne igre „VITAR“ maj 2023 biće objavljena u dnevnim novina „Pobjeda“ prije početka nagradne igre , a nakon dobijanja saglasnosti od Uprave za igre na sreću.

Izvrsni direktor: Tomislav Djorojevic

1220

Тужним срцем јављамо да је дана 26. априла 2023.

у 81 години живота преминула наша драга и никад непрежаљена

ЉУБИЦА Миливоја БЛАГОЈЕВИЋ

рођена Миловић

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу

26. априла од 11 до 16 часова и 27. априла од 11 до

14 часова, када крећемо за село Шипачно гдје ће се

у 15 часова обавити сахрана драге нам покојнице.

Вијенци и цвијеће се не прилажу.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг МИЛИВОЈЕ, син ДРАГАН, ћерке

МИЛИЦА и ОЛИВЕРА, снаха ВЕСНА, унучад, браћа

РАДИВОЈЕ и МИЛОШ, сестре СТАНКА и АНЂА, заова

ЈЕЛЕНА, ђеверичић МИЛОВАН, снаха САЊА, ђеверичне

СЕНКА и ТАЊА и остала многобројна родбина

Дана 25. априла 2023. послије дуге и тешке болести у 77. години живота преминуо је наш драги

Дана 26. априла 2023. године, преминула је у 85.

години наша драга

МИЛЕВА Ђурова ЋОСОВИЋ

Саучешће примамо дана 27. априла од 11 до 16 ча-

Саучешће примамо у породичној кући у селу Шушуња – Зета, 25, 26. и 27. априла до 13 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Света Петка у Голубовцима. Ожалошћени: синови ВЕЛИМИР и ВЛАДИМИР, сестре СЛАВКА и ВЕРИЦА, брат од стрица МИЛО, снахе ЈАСНА, ДРАГАНА и ЈАСМИНА, унучад ЈАКОВ, ВУК и КОСТА, сестрић БАЛША, сестричне ЗДЕНКА, КАТАРИНА, АНДРИЈАНА, ЈЕЛЕНА и МИЛЕНА и остала многобројна родбина КАЛУЂЕРОВИЋ и АЈКОВИЋ

сова и 28. априла од 10 до 14 часова у капели у

Спужу, гдје ће се обавити сахрана.

Вијенци и цвијеће се не прилажу.

Ожалошћени: кћерка ВЕСНА, браћа РАДОВАН и

ВОЈИН, унучад ДАНИЦА, САВО, ИВАНА и ПАВЛЕ, снахе СТАНКА, БУЛА и ВЕРА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина

Tužnim srcem javljamo da je 26. aprila 2023. iznenada preminula naša draga sestra, tetka i baba

KOVILJKA Milenka DELETIĆ

“Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta ‘’GUGI COMMERCE’’ d.o.o. Budva donijeto Rješenje UP/I 0501-322/23-763-9, od 26.04.2023. godine o utvrđivanju potrebe izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat projekat postavljanja Postrojenja za proizvodnju betona, koji je planiran na katastarskim parcelama br. 954/3, 946 i 945 KO Lastva, u zahvatu PUP-a Opštine Kotor (’’Sl. list CG’’, br. 95/20) u Kotoru.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu predmetnog projekta utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja, a preko ovog organa.” v.d. sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Bojana Petković, dipl.ing.arh

CRNA GORA

TUŽILAČKI SAVJET

TSO broj 5/23

Podgorica, 26. april 2023. godine

Na osnovu člana 14 i 15 Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu („Sl.list CG“, br. 10/15 i 53/16), i člana 68 Poslovnika Tužilačkog savjeta („Sl.list CG“, broj 67/15,57/18,78/21 I 57/22), Tužilački savjet, objavljuje

JAVNI OGLAS

za izbor jednog specijalnog tužioca u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore. Kandidati treba da ispunjavaju opšte i posebne uslove, propisane članom 13 Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu.

Prijava na javni oglas podnosi se na obrascu (obrazac broj 3) koji je dostupan svim kandidatima u prostorijama državnih tužilaštava, Sekretarijatu Tužilačkog savjeta i na internet stranici Tužilačkog savjeta Crne Gore www.pravosudje.me.

Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom, koja je propisana članom 68 Poslovnika Tužilačkog savjeta, podnosi se Tužilačkom savjetu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u Službenom listu i dnevnom listu Pobjeda“.

Prijava se podnosi na adresu: Tužilački savjet, Podgorica, ul. Oktobarske Revolucije br.78 Tužilački savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

PREDSJEDNICA

TUŽILAČKOG SAVJETA Tatjana Begović s.r.

USLUGE

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 1

OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahta. Dolazak odmah. Povoljno Vukčević Tel.069/991-999, 067/000-008 2

KOSIM placeve bašte i dvorišta motornim trimerom. Dolazak po pozivu. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/000-008 3

TRAŽIM ženu za njegu starije osobe 24 sata u Podgorici. Tel. 067/837-229 4

KUĆEPAZITELJ/KA potrebni. Drušići (Cetinje). Redovno održavanje imanja od 3,5 hektara, uključujući vinograd (500 čokota loze), povrtnjak i travnjake. Uslovi po dogovoru. Viber/SMS: 069 123 074

1940 – 2023

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 27. aprila od 10 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sestra DARINKA, sestrići PERO i DARKO, bratanić ZORAN, bratanične TANJA i BOBA, unučad i ostala rodbina DELETIĆ i TATALOVIĆ

Oglasi i obavještenja

Дана 26. априла 2023. преминула је у 82. години

наша вољена и поштована

Тужним срцем јављамо да је дана 18. марта 2023. године изненада на школовању у Великој Британији преминула је наша драга

Бранкова БОГИЋЕВИЋ

рођена Бауковић

Саучешће примамо у градској капели у Данилов-

граду 27. априла од 10 до 14 часова.

Сахрана ће се обавити на гробљу у Богићевићима у

15 часова.

Цвијеће се не прилаже.

ОЖАЛОШЋЕНИ: сестра ВЕРА, заове ВУКА, ЈЕЛЕНА

и ВОЈА, братанићи, братанична, сестрић, сестрична, заовичићи, заовичне и остала родбина

БОГИЋЕВИЋ и БАУКОВИЋ

МИА Бошка ПОПОВИЋ 2004–2023.

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 27. априла, четвртак, од 9 до 16 часова када ће се и обавити сахрана.

ОЖАЛОШЋЕНИ: отац БОШКО, мајка МАРИНА, брат ДАНИЛО, сестра ИВАНА, снаха ЗОРКА, стриц СЛОБОДАН, ујак НЕБОЈША, стрине МАРТА и ИВАНА, тетке ЛИДИЈА и МИЛИЈАНА, браћа и сестре од стричева и тетака, братанићи, сестричне, зет КРСТО и остала многобројна родбина ПОПОВИЋ и КУЗМАН

1257

SLOBA B. BOGIĆEVIĆ

Naša snaha odlazi u vječnost.

Bolan je rastanak za posljednjim članom našeg roda. Nanovo se otvaraju nikad zaliječene rane. Slobe, ti si danas srećna, ponovo si sa tvojim Brankom, a nama ostaje bol i tuga za vama. Hvala za sestrinsko druženje.

Tvoje zaove: VUKA, JELENA i VOJA

1229

Poslednji tužni pozdrav

MIA POPOVIĆ

Draga Mia, Anđele, neka tvoja divna duša počiva u Carstvu Nebeskom.

Od KIKE sa porodicom

MIA POPOVIĆ

1262

Posljednji pozdrav dragoj bratanični

MIA POPOVIĆ

Kažu da Bog za svoje rajske vrtove bira sa zemlje najvrednije i najljepše cvijeće.

Možda te baš zato uputio na taj nebeski put. Ali rano, prerano…

Porodica pokojnog MIĆUNA VULETIĆA

Danas odlaziš ali ćeš u mom srcu ostati zauvijek. Hvala ti na iskrenom prijateljstvu i najljepšem osmijehu. Počivaj u miru.

MIA POPOVIĆ

Nebo je bogatije za još jednog anđela. Tvoje milo lice i osmijeh nikada nećemo zaboraviti. Neka tvoja dobra duša nađe mir u Carstvu nebeskom i neka ga tvoja vedrina obasja, kao što je sjala u tvom kratkom ovozemaljskom životu.

Strina MARTA, sestra ANA i brat VASILIJE

1245

Tvoja ANIKA sa porodicom

1237

Draga

MIA

1246

Sada ostaju uspomene na naše vrijeme i djetinjstvo provedeno sa tobom.

Zauvijek od nas voljena i nezaboravljena.

MIHAILO i MINA

1254

Posljednji pozdrav

MIJI

Neka te anđeli čuvaju. JOKO POPOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

Četvrtak, 27. april 2023. Oglasi i obavještenja

1226

Posljednji pozdrav bratu naše koleginice Željke ŽELJKO KUKULIČIĆ

PETAR i TANJA STOJANOVIĆ sa porodicom

MIA POPOVIĆ

Imali smo sreću da te upoznamo, šarmantnu, pametnu, brižnu. Uživali smo u svakom zajedničkom trenutku, bila si nam i drug i najbolji prijatelj i savjetnik.

Sigurno postoji razlog zbog koga te je neki drugi svijet poželio za sebe. Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Tvoji drugari: ANASTASIA, MIHAILO, MILICA, ROMAN, ELENA i LAZAR

Draga naša

MIA Boška POPOVIĆ

Bila si, i ostaćeš dio naših života. Drugu klupu ćemo zauvijek pamtiti po tvom osmijehu koji je, čini nam se, i dalje tu. Neponovljiva naša, počivaj u miru. Nikad te neće zaboraviti tvoje IVE3 I RAZREDNA

Posljednji pozdrav dragom kolegi

ŽELJKU KUKULIČIĆU

KOLEKTIV MONTEPUTA d.o.o. Podgorica

1232

Posljednji pozdrav bratu naše koleginice Željke ŽELJKO KUKULIČIĆ

Osoblje restorana VODA U KRŠU – Sotonići

1228

MIA POPOVIĆ

Tiho i nemilosrdno noć te uzela sebi i odvela u san da vječno sanjaš o životu koji si tek trebala da živiš, princezo.

Počivaj u miru i neka ti je zemlja laka a na nebu put do raja neka ti osvijetli zvijezda svaka.

Tvoj stric SLOBODAN, strina IVANA, sestre TEA i ELENA, brat ARSO

Posljednji pozdrav dragom

SLAVKU ĐURIČKOVIĆU

DESA ĐURIČKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav sestri i kćerki naših prijatelja

MIA POPOVIĆ

EMIR HADŽIKADRIĆ sa porodicom

1227

1242

1238

1243

Posljednji pozdrav dragoj

MILKI ĐURIŠIĆ

Neka ti duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Brat SVETOZAR i snaha SLOBODANKA sa djecom

Posljednji pozdrav sestri od tetke

LJUBICA BLAGOJEVIĆ

1249

Počivaj u miru.

MILKI ĐURIŠIĆ

Sestre od ujaka JELENA i JULKA

Posljednji pozdrav dragoj sestri od tetke

MILKI

Neka tvoja umorna duša nađe vječni mir.

BEĆKO i RAKO MARKOVIĆ sa porodicama

1256

Uvijek će u nama živjeti sjećanje na tvoju dobrotu i plemenitost.

1244

1260

Posljednji pozdrav dragoj strini LJUBICI

Počivaj u miru.

MIĆO i SANJA BLAGOJEVIĆ sa djecom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MILEVA PRELEVIĆ

1261

LJUBICI Milivoja BLAGOJEVIĆ

Počivaj u miru. Živjećeš uvijek u našim srcima. Suprug MILIVOJE, djeca DRAGAN, MILICA i OLIVERA sa porodicama

1231

Dana 27. aprila 2023. navršavaju se tri godine od kada nije sa nama naš voljeni

DRAGOMIR MILOVANOVIĆ

Sa ljubavlju, poštovanjem i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

TVOJI NAJMILIJI

Danas je pola godine od smrti našeg dragog

SLAVKA Vasova VUJOVIĆA

Teško je shvatiti da te više nema Ne mirimo se sa tim da te nećemo naći kući kada dođemo u Štitare Ne postoji vrijeme koje će donijeti zaborav i sjećanje na tebe i tvoj dragi lik. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju a mi ćemo te čuvati od zaborava.

TVOJA PORODICA

Pola godine je SLAVKU VUJOVIĆU

1236

Ne postoji vrijeme zaborava, postoji samo tuga i vječno sjećanje na tebe. Uvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Sestra RADMILA sa porodicom

1221

Navršava se godina dana od smrti mog jedinog brata

RADOJA Jovana ŠTURANOVIĆA

27. 4. 2022 – 27. 4. 2023.

Dani koji su prošli nijesu izbrisali bol i tugu što više nijesi sa mnom.

Svaka riječ je suvišna

Svaka suza je premala

Svaki uzdah je kratak, a svaki jecaj je preslab, dragi brate, da kažem koliko mi nedostaješ Ostala sam bez čvrstog oslonca i topline koju si mi nesebično pružao

Bio si, jesi i ostaćeš ponos koji grije moje ranjeno srce Tvoja sestra RADMILA

1225

Godina dana je od smrti mog jedinog ujaka

RADOJA Jovana ŠTURANOVIĆA

27. 4. 2022 – 27. 4. 2023.

Ponosni smo na tvoju nesebičnu dobrotu i beskrajnu ljubav kojom si nas darivao.

Doživotno ćeš živjeti u našim srcima i mislima

Počivaj u miru. Čuvaćemo te od zaborava

Tvoja sestričina NAĐA sa porodicom

MILICA PARFENOV 2007–2023.

1233

Draga Mike, bila si nam sestra i tetka, ali i brižna majka kad god je bilo potrebno, takvu smo te zavoljeli i doživotno zapamtili. Počivaj u miru kraj tvojih Đura i Vasilja.

TVOJ ROD

Dvije godine je od smrti

DRAGUTINA – DRAGA VUJOVIĆA

Sa ljubavlju i poštovanjem čuvam uspomenu na tebe. Tvoj unuk VLADAN sa porodicom

1247

Dana 27. aprila 2023. navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama

Kroz lijepa sjećanja, od zaborava je čuva

Posljednji pozdrav našoj dragoj supruzi, majci, svekrvi i baki

Draga strina

Tvoje SENKA i TANJA

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni

i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“:

02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

JZU Dom zdravlja Kotor objavljuje:

Ispravku Javnog poziva od dana 22.4.2023. godine za davanje u zakup prostora i opreme prikupljanjem ponuda broj: 01-770/1 od 21.4.2023. godine.

U javnom pozivu objavljenom u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 22.4.2023. godine u poglavlju II, pasus 13 i 15, u dijelu koji se odnosi na predaju ponuda i otvaranje ponuda umjesto datuma 30.5.2023. godine treba da stoji 28.4.2023. godine.

Ispravka javnog poziva se objavljuje u dnevnom listu ’’Pobjeda’’ i na internet stranici Doma zdravlja Kotor www.dzkotor.me

Bliže informacije mogu se dobiti na broj telefona 032 334 540

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta, VOLI TRADE d.o.o., donijeto Rješenje broj: UPI 08-331/23-186 od 24.04.2023. godine, kojim je odlučeno da za solarnu elektranu čije je postavljanje planirano na krovovima poslovnih objekta “Voli trade” (“VOLI” Logistički centar – krov 1 i “VOLI” Distributivni centar – krov 2), na katastasrkim parcelama broj 1343/106, 1343/121 i 1344/4 KO Dajbabe, u zahvatu DUP-a “Industrijska zona KAP-a”, u Podgorici, nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu

Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h, od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Poslovni broj : Iv.br.346/23 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Bar Gradnja DOO Bar,PIB:03022188, koga zastupa punomoćnik Isić Jasmina,advokati iz Bara,Rista Lekića I 31 protiv izvršnog dužnika “INTELLIZE

MONT” D.O.O sa sjedištem u Podgorici , adresa sjedišta, Baku bb, PIB:03273016, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 54.315,07€ u smislu člana 45 ZIO-a dana 26.04.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik “INTELLIZE MONT” D.O.O sa sjedištem u Podgorici , adresa sjedišta, Baku bb, PIB:03273016, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rješenje o izvršenju Iv.br.346/23 od 06.03.2023.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima rješenje o visini troškova izvršnog postupka poslovne oznake Iv.br.346/23 od 24.04.2023.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 26.04.2023. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović

Poslovni broj : Iv.br.347/23

Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Bar Gradnja DOO Bar,PIB:03022188, koga zastupa punomoćnik Isić Jasmina,advokati iz Bara,Rista Lekića I 31 protiv izvršnog dužnika SF Gradnja

D.O.O., adresa:Vojvode Maše Đurovića br.13 A, PIB:03405974, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 3.803,95 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 26.04.2023. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik “SF Gradnja” D.O.O sa sjedištem u Podgorici , adresa sjedišta, Vojvode Maše Đurovića br.13 A , PIB:03405974, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rješenje o izvršenju Iv.br.347/23 od 06.03.2023.godine, sa predlogom za izvršenje prilozima i rješenje o visini troškova izvršnog postupka poslovne oznake Iv.br.347/23 od 24.04.2023.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 26.04.2023. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Broj: 10-10-46-05

Nikšić, 26.04.2023.godine

Društvo sa ograničenom odgovornošću „EPCG-Željezara Nikšić“ objavljuje: Izmjenu javnog oglasa za prikupljanje ponuda za javnu prodaju br. 10-10-41-01

1.Tačka 1 Javnog oglasa br. 10-10-41-01, objavljenog u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 20.04.2023. godine, mijenja se i glasi: „Predmet javne prodaje su dvije lokomotive, model 744, proizvedene u SSSR-u 1971. godine, ukupne težine 156 tona.“

2.Ostale tačke Javnog oglasa br. 10-10-41-01 ostaju nepromijenjene.

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG”, br. 75/18) Sekretarijat za urbanizam

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta “DADI GRADNJA” DOO iz Podgorice, Bul. Veljka Vlahovića bb, dana 24.04.2023. godine, podnio zahtjev broj 07-322/23-2553/3, za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat ,,PRIVREDNI OBJEKAT – FABRIKA BETONA” na katastarskoj parceli broj 330/163 KO Tuzi, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Opština Tuzi.

U vezi sa navedenim, pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam Opštine Tuzi, ul. Tuzi broj 1, zgrada broj 44, kancelarija broj 6, radnim danima od 09,00 do 11,00 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Opštine Tuzi, www.tuzi.org.me.

Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Tuzi, Sekretarijat za urbanizam kao i na e-mail urbanizem@tuzi.org. me je do 02.06.2023. godine.

Javna tribina o predmetnom elaboratu održaće se u sali Skupštine Opštine Tuzi, dana 15.05.2023. godine, sa početkom u 10,00 časova.

Sezona događaja počinje u Portonovom ovoga petka

Nakon sjajne Praznične sezone, Portonovi će vas oduševiti proljećnim zabavnim programom, a ujedno i najavljuje uzbudljivu ljeto u rizortu.

Portonovi Proljećna saga počinje 28. aprila, sa otvaranjem proljećnog bazara, a atmosferu podiže DJ Danilo Radusinović od 18h.

„Od 28. aprila do 7. maja na Marina trgu posjetioci će u bazarskim kućicama naći veliki izbor lokalnih i internacionalnih ukusnih jela i pića.

One&Only Portonovi, Kantina 65, Idea, Friends House, Tetkina kućica, Maison du Monde i Bel Paese mnogima su već poznati domaćini koji su oduševili svojom ponudom tokom prethodnih bazara. A ove godine, svoje tradicionalne specijalitete predstaviće i Kulturno – Ekonomski Centar Azerbejdžana, u Azerbejdžanskoj kućici. U ponudi će biti širok asortiman slatkih i slanih proizvoda, u kojima će uživati svi gosti, kao što su palačinke, pice, vafli, burgeri, salate, krofnice, priganice, kobasice i mnogo toga.“ - istakla je Adrijana Husić, direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom.

Sljedećeg dana, u subotu, 29. aprila, od 15h do 22h, povodom Međunarodnog dana

plesa, posjetioci će uživati uz latinoameričke zvuke, i u zabavi uz milongu i salsu zajedno sa školom plesa Buena Vista i nastupom Havana Girls trija.

„Povedite svoje najmlađe 30. aprila kada ih očekuje Por-

tonovi Kids’ Games od 10h do 15h. Dječije igre i poligoni, od puzijade do BlazePod takmičenja za starije oduševiće sve prisutne, a više informacija o aktivnosti i prijavi možete pronaći na linku https:// live.3hercegnovi.me/event/ PKG23/register. Istog dana,

od 17h do 20h, Portonovi organizuje i turnir u jednoj od najpopularnijih društvenih igara – Čovječe ne ljuti se, u veličini koju niste očekivali.“ , - dodala je Husić.

Fanove naših prepoznatljivih starih automobila i jugonostalgije, obradovaće tura ExYu automobilima od Portonovog to Titove vile i nazad, u perfektno očuvanim vozilima koje u Boku dovodi North Tour Montenegro, biće održane 1. i 2. maja. Više detalja možete naći na linku https:// portonovi.com/me/annual-calendar/ex-yugoslavian-cars-exhibition-and-special-drive.

Muzički nastupi koji

najavljuju sjajno

ljeto u Portonovom

Od muzičkih nastupa tokom Proljećne sage, izdvaja se koncert jedne od najpopularnijih zvijezda regiona –Jelene Rozge, koja će nastupiti sa pratećim bendom 1. maja na Portonovi Marina trgu. 2. maja posjetioce će zabavljati DJ Peđa Radević uz Ex-Yu zvuke

U srijedu i četvrtak, 3. i 4. maja od 17h do 19h posjetioci će uživati uz zvuke tradicionalne klapske muzike lokalnih ansambla Castel Nuovo i Lira.

Osim toga, Mirror Crew animatori biće spremni za sjajnu zabavu i fascinantne vizualne efekte, praćeni talentovanim lokalnim bendovima i DJ-evima od 5. do 7. maja.

U petak će posjetioce zabavljati bend Kukavice, u subotu Jack Lupino, a za nedjelju su planirani nastupi dječijih horova D-mol i Cvrkutići, kao i bokeljskih klapa Castel Nuovo i Lira

Proljećna saga otvara sezonu nezaboravnih događaja koje Portonovi sprema ovog proljeća i ljeta, a više informacija možete dobiti na web stranici i prateći Portonovi na društvenim mrežama. Kalendar događaja možete pogledati na linku https://portonovi. com/me/annual-calendar.

*Program je podložan promjenama bez prethodne najave.

Adrijana Husić

Jelena Rozga

A cappella

Dok smo bili drugovi

Generacije koje su odrasle u Jugoslaviji i u okvirima tadašnjeg socijalističkog uređenja, sada sa nostalgičnim prisjećanjem izgovaraju jednu od najpoznatijih floskula tog vremena: „Dok smo bili drugovi, živjeli smo kao gospoda“. Elem, da u tome ima pretjerivanja, ali i istine, jasno je svima. Međutim, ono što su nam donijela moderna tranziciona vremena zasigurno ide u prilog socijalističkoj Jugoslaviji i kriterijumima obrazovanja, kulture, medija ili uopšteno – sistemu vrijednosti koji smo tada živjeli.

Jedan od praznika po kojima se prepoznavala socijalistička Jugoslavija, naravno, bio je Prvi maj. Praznik rada koji se slavio veoma neradno bio je jedan od najznačajnijih u kalendaru tadašnje Jugoslavije. Tih dana, a najčešće su se spajala dva slobodna sa vikendom, radnička klasa prepuštala se klasičnom neradu, uživanju i pretjerivanju u hrani i alkoholu. Nešto poput novogodišnjih praznika, samo bez ruske salate. Iako je poenta međunarodnog praznika simbolično obilježavanje borbe za veća prava radničke klase, na kraju, priča se završi na uranku, izletima, roštiljanju i alkoholu. Prvomajski uranak po definiciji predstavlja slavljenje praznika od ranih jutarnjih sati, čak i prije izlaska sunca. Zanimljivo je da nakon 1945. država proglašava Prvi maj praznikom rada, kao i druge zemlje širom svijeta, ali moguće i kao pokušaj da pronađe zamjenu za dotadašnju tradicionalnu proslavu Đurđevdana ili đurđevdanskog uranka. Sve to, pored nesumnjivo ideološke, imalo je i antireligijsku komponentu, u saglasju sa državnom doktrinom i političkom ideologijom.

Ono po čemu se prvomajski praznici pamte i sve što je kao tradicija ostalo i do dana današnjeg, ogledalo se u muzici i prigodnim programima. Nema te proslave Prvog maja tokom koje se nije „cijedila“ čuvena „Pjesma radu“.

Tragajući za imenom autora ove numere, nijesam uspio da dođem do preciznog podatka. A bilo bi zanimljivo čuti da li se tu radi o spontano komponovanom uratku (u što osnovano sumnjam) ili o naručenom djelu, direktno iz kabineta tadašnjeg Broja Jedan. No, nesumnji-

Piše: Vladimir MARAŠ

Ako moramo da izdvojimo samo jednu numeru po kojoj bi se mogao prepoznati kontekst jugoslovenskog vremena i svih tadašnjih praznika, na čelu sa prvomajskim, onda je to pjesma Zdravka Čolića.

Njegova „Druže Tito, mi ti se kunemo“ sigurno treba da uđe u Hall of Fame

jugoslovenske

kulturne zaostavštine

vo je da je ta kompozicija bila u duhu vremena, podizala borbenu gotovost u mirnodopskim uslovima i na kraju, nema živog čeljadeta koje nije znalo tekst ili već u prvom taktu bilo u stanju da prepozna tu zaraznu melodiju.

Dok su stariji prvomajske uranke i praznike provodili u prirodi, u hladovini uz obi-

lato korišćenje alkohola i hrane, mlađarija je tih godina raspuste i sve druge praznike provodila radno – na akcijama koje su se raznim povodima organizovale u svim krajevima bivše nam velike domovine. Uz pjesmu, krampom i lopatom obnavljali su zemlju, družili se, zabavljali, ženili i udavali, upoznavali svaki ćošak voljene domovine. Kako rekoh, tim krampama i lopatama uspijevali su više nego svi mi sada, modernom mehanizacijom, kreditima Svjetske banke ili namještenim tenderima. A đe su mladi, tu je i šala, pa su osim zvaničnih „hitova“ po kojima se prepoznavao prvomajski praznik, spontano nastajale i popularne brigadirske pjesme.

Čak i nakon smrti Josipa Broza Tita, tradicija se nastavila i ostao je recidiv da se „kult rada i samopregalaštva“ slavi i dalje. Čak je i Zabranjeno pušenje potpalo pod opšte okolnosti i za te svečane prilike imali su dvije poznate numere, „Abida“ i „Srce, ruke, lopata“. Dok je bio živ, Tito je svakako bio centralna figura prvomajskih praznika. O njemu, kao i njemu u čast ispjevano je more pjesama. I ne samo Titu – na meniju su se nalazili i narodni heroji, nosioci Partizanskih spomenica, udarnici i svi drugi pregaoci.

Ipak, ako izdvajamo jednu numeru po kojoj bi se mogao prepoznati kontekst tog vremena i svih praznika, na čelu sa prvomajskim, onda je to pjesma jedne od najpopularnijih jugoslovenskih pop zvijezda. Zdravko Čolić i njegova „Druže Tito, mi ti se kunemo“ sigurno treba da uđe u Hall of Fame jugoslovenske (čak i) kulturne zaostavštine. Na stranu, dodao bih, što je kompozicija vrhunskog kvaliteta, što je aranžman urađen po svjetskim standardima, i što i dan-danas tako zvuči... I na kraju, ne i manje važno, što ju je otpjevao zaista jedan od najboljih. Opet, da ne bude sve bajno, kritiku tadašnjeg sistema mogli ste naći, iako rijetko. Ako baš treba da se sjetimo nečega u tom kontekstu, neka to bude Rundekov Haustor – „Radnička klasa odlazi u raj“. Drugovi i drugarice, srećan vam Prvi maj!

U FOKUSU Prvi pogled na dugo iščekivanu mini-seriju „Unicorn:

Uprkos tome što je osvojio 12 Emija i mnoge hardkor zaljubljenike u animaciju, Džendi Tartakovski i dalje kao da je „najbolje čuvana tajna televizije“. Makar smo se tako osjećali dok smo iz sedmice u sedmicu, tokom dvije sezone gledali „Primal“. Tada nam se činilo da niko, ali baš niko mimo nas i Tartakovskog nije ni čuo za ovo apsolutno remek djelo animirane televizije. Za hipnotišuću, visokooktansku seriju u kojoj su brutalne scene nasilja i krvave borbe za opstanak jednog praistorijskog čovjeka i ženke ti-reksa pretvorene u čistu poeziju – i jednu od najdirljivijih priča o prijateljstvu na malim ekranima.

Šklopocija na parni pogon

Ako je iko retro-futurizam i doba industrijske revolucije u viktorijanskoj Engleskoj mogao da oslika tako da ostanete bez daha, to je Tartakovski. Nažalost, njegova nova steampunk fantazija, čije emitovanje počinje 4. maja na televiziji HBO, može vas ostaviti samo bez strpljenja

Strastveni projekat Kad bismo i probali da nekoga ubijedimo da gleda „Primal“, navodeći ime kreatora kao da govorimo o samom Bogu, dobili bismo blijedi pogled. Džendi Tartakovski, helou? Ništa. „Samurai Jack“? „Star Wars: The Clone Wars“? I dalje ništa. „Sym-Bionic Titan“? A đe... Tek na pomen „Dexter’s Laboratory“, kultne Cartoon Network serije koja mu je lansirala karijeru davne 1996, pojavila bi se jedna mala, slabašna sijalica iznad glave sagovornika. I to ne svakog... Naravno i nažalost, Tartakovski „situacija“ nije takva samo kod nas. Kritičari i uža publika, „specijalizovana“ za animaciju, i dalje su jedini koji gotovo religiozno prate njegov rad. Zbog toga nas nije ni začudilo što smo tek „u pet do pet“ saznali da će 4. maja, na televiziji HBO i kanalu Adult Swim, biti premijerno prikazan novi TV projekat Džendija Tartakovskog. I to ne bilo koji, nego „Unicorn: Warriors Eternal“: desetodjelna mini-serija o kojoj je maštao skoro dvije decenije. Njegov strastveni projekat zbog čijeg je pokretanja, pa prebacivanja sa mreže na mrežu, pa otkazivanja, pa novog oživljavanja – godinama padao u očaj. I za koji tvrdi da se spremao cijelog života; da je sve ono što mu je prethodilo – dakle, čuda animacije poput „Samurai Jack“ i „Primal“, bilo samo priprema za ono što do-

„Unicorn: Warriors Eternal“ maestra animacije Džendija Tartakovskog

Luda noć prije kastracije

lazi. Za taj toliko dugo čekani „Unicorn: Warriors Eternal“, najepskiji animirani projekat Džendija Tartakovskog. A ovo nije naš opis, nego riječi samog autora...

Poslije pet pogledanih epizoda, koje smo dobili kao ekskluzivu od televizije HBO, možemo da vam kažemo jedno: „Unicorn“ odista jeste epska mini-serija. Po kreatorskoj ambiciji, narativu, stilu, konceptu priče i likova, teško da možete da zamislite gargantuanskiju ideju iza bilo koje animacije. Dakle, epska je po svemu što je Tartakovski želio da uhvati i obuhvati u samo deset epizoda (20-23 min). Sa druge strane, kada je u pitanju kvalitet, „Unicorn“ je takođe epski – ali epski promašen šou. Kao hardkor fanovi Tartakovskog, i dalje ne možemo ni da vjerujemo, ni da prihvatimo da mu je bilo koji, a kamoli passion project ovako neshvatljivo loš. Ali, tako je kako je. Najepskije razočaranje 2023. stiže nam upravo od kreatora nekih od najepskijih animacija u istoriji televizije.

Nezreli za misiju

Epski obim Džendijeve nove serije mogao se naslutiti već iz sinopsisa. „Unicorn“ se vrti oko drevnog magičnog reda koji je zadužen da, dok je svijeta i vremena, čuva civilizaciju od zla. Njegovi ključni igrači su kosmički monah Seng (Demari Hante), koji ima sposobnost da manipuliše prostorom i vre-

menom; ratnik-vilenjak Edred ( Tom Miligan ) i čarobnica Melinda (Hejzel Dup). Čarobnjak Merlin zadužuje Kopernikusa, robota na parni pogon, da budi njihove moći čim se pojavi prva naznaka ozbiljne opasnosti. Te moći sve vrijeme čuče u reinkarnacijama naših troje junaka, a cijeli proces decenijama protiče bez ozbiljnijih problema, sve dok se novo zlo naprasno ne pojavi 1890. u Londonu. Tada se događa nešto totalno čudno i neobjašnjivo. Dok se duh vilenjaka Edreda budi normalno i bez „nuspojava“, kao i prethodnih decenija, Melindin i Sengov probuđeni su u premladim osobama, „nedozrelim“ za toliku moć i kosmički težak zadatak.

Melinda se budi u tijelu tinejdžerke Eme, i to usred crkve, tik nekoliko minuta prije nego što ova djevojka izgovoriti „da“ pred oltarom i udati se za ljubav svog života, Vinstona. A Senga pronalazimo u tijelu dječačića Alfija, sirotana koji živi

u napuštenoj školi sa još pet takvih drugara, nalik onim Izgubljenim dječacima iz „Petra Pana“, koji buntovnim duhom i neposlušnošću samo kamufliraju ogromni strah i manjak roditeljske ljubavi.

Malo je reći da su i Melinda i Seng, odnosno Ema i Alfi zbunjeni novim ulogama koje su im dodijeljene. I dok maleni dječak samo leti naokolo, omađijan kosmičkim prostranstvima koje mu odjednom pokazuje „unutrašnje oko“, Ema prkosi Melindinom duhu u sebi, te pokušava, na svaki mogući i nemogući način, da vrati kontrolu nad sopstvenim tijelom i istjera je van.

Beti Bup i Umočići

„Unicorn: Warriors Eternal“

najavljena je kao akciona fantazija sa natprirodnim elementima, ali prvenstveno i kao coming of age komedija, čije je pokretački motor upravo taj sudar tinejdžerskog angsta i (pre)jakih emocija sa velikom odgovornošću i zrelošću starih

Naredni projekat Džendija Tartakovskog biće filmska animacija za odrasle s ocjenom „R“. Zvaće se „Fixed“, a iza produkcije će stati Columbia Pictures’, te studio Sony Pictures Animation, sa kojim je već sarađivao na franšizi „Hotel Transylvania“. Na sajtu IMDB, Džendijeva animacija i dalje nosi etiketu „under development“: niti je završena, niti se zna datum premijere. Sve što je za sada poznato jestesinopsis. Glavni junak filma biće jedan tipičan good boy, poslušni i dobri pas, koji ni mrava ne bi zgazio. Njegova drama počeće onog trenutka kada načuje od vlasnika da će sjutra ujutro biti kastriran, što se poprilično „kosi“ sa romantičnim planovima koje ima u vezi sa jednom ženkom iz komšiluka. Zvanični sinopsis završava pitanjem: „Kako bi mogao da izgleda njegov posljednji noćni provod sa najboljim prijateljima?“ Nadajmo se mnogo luđe i zabavnije od noći koju smo doživjeli mi gledajući „Unicorns: Warriors Eternal“.

duša zareknutih da zauvijek štite Zemlju od zla. Što se u međuvremenu dogodilo, možemo samo da slutimo, ali ono što sigurno znamo poslije gledanja prve polovine serije jeste – da je taj inicijalni humoristični ton prisutan samo u tragovima. Malo je tu ostalo i od steampunk etikete i cjelokupne estetike na „parni pogon“ zbog koje su očekivanja od ovog šoua, nakon zvanične objave opisa, porasla do neba. Ako je iko retro-futurizam i doba industrijske revolucije u viktorijanskoj Engleskoj mogao da oslika tako da ostanete bez daha, to je Tar-

Čarobnica Melinda i vilenjak-ratnik Edred

Robot na parni pogon Kopernikus i čarobnjak Merlin

takovski. Nažalost, „Unicorn“ vas može ostaviti jedino bez strpljenja.

Kopernikus je jedan od rijetkih elemenata zahvaljujući kojima zaista osjećate steampunk duh, te autorski dodir maestra animacije i njegovog stalnog saradnika Stivena Destefana, koji potpisuje dizajn likova. Robot na parni pogon iskorišćen je kreativno i zanimljivo, i to ne samo kao estetski pečat, nego i za neka lijepa narativna iznenađenja. Ostatak serijala pravi je mumbo-jumbo, čitava nepodmazana i rogobatna šklopocija, koja djeluje kao da je sastavljena od ideja, folklora i mitova iz svih krajeva svijeta, kao što je i najavljeno u rijetkim i šturim intervjuima kreatora – ali koje smo već gledali. I to mnogo dublje i ljepše obrađene, u mnogim drugim animacijama.

Seng će vas tako odmah podsjetiti na ključnog junaka masterpisa „Avatar: The Last Airbender“, što bi bio vrhunski kompliment – da je njegov lik nacrtan i obrađen po mjeri onoga što se očekuje od Tartakovskog. No, animacija je toliko spedevećena i stilski neujednačena, da će vam ovaj kosmički monah u jednom trenutku zaličiti na lika iz crtaća koje smo gledali prije Dnevnika. Na patuljka Džoa Proljeće, ili na jednog od „Umočića“!

Dizajn vilenjaka-ratnika jedan je od rijetkih koji djeluje ubjedljivo, što se nikako ne može reći za Melindu, oko koje se vrti najviše drame u početnim epizodama. Što se dogodilo Destefanu i Tartakovskom; o čemu su mislili

kad su je skrojili tako da više liči na Beti Bup nego na čarobnicu iz bilo koje, pa i najtrivijalnije animacije? Njen dizajn toliko je konfuzan, da je teško pratiti radnju; odvraća vam pažnju od cjelokupne priče čim se pojavi u kadru.

Prevrtanje očima

Donekle interesantna je opaka Lady Fox, ključna manifestacija zla u viktorijanskom Londonu, čiji će repovi i otrovno zelene oči vjerovatno natjerati čak i najveće zaljubljenike u lisice da barem malo prevrednuju simpatije koje osjećaju prema njima. No, osim što nam nije dozvoljeno da komentarišemo radnju, kako bismo vas sačuvali od spojlera, njen lik svakako nije toliko prisutan u prvoj polovini serijala, da bismo vam nešto iole bitno mogli reći o tome u kom bi se pravcu mogao razvijati njen lik. Za razliku od „Primal“, punokrvne animacije za odrasle, „Unicorn“ je definitivno šou prijateljski nastrojen prema djeci. I to nije problem, taj child friendly vajb nije nešto što smeta da biste uživali u seriji. No, neujednačen stil, ogromna narativna okolišanja zbog kojih tek nakon pet epizoda imate osjećaj da je priča zaista krenula, totalno neugledan dizajn većine likova – te stvari su problemi zbog kojih „Unicorn“ nijedna odrasla osoba ne može da shvati ozbiljno. Novom projektu Tartakovskog mnogo više fali „gaženje“ steampunk elemenata; previše ova priča i narativno i estetski luta, traži se, ne zna kome bi prije napravi-

la omaž, pa ćemo tako u jednom trenutku završiti i sa čudovištem u Lavkraft fazonu, te sa jednim od najkultnijih „dlakavaca“ u istoriji horora. Nažalost, oboma ćete samo prevrnuti očima, jer znate da služe samo da odvedu radnju od tačke „A“ do „B“; ničim ne doprinose punokrvnoj karakterizaciji ili bilo kakvom produbljivanju priče. Previše se ovdje vremena i prostora gubi na nebitnoće. Između ostalog, u Džendijevom nutribuletu završavaju i totalno nepotrebni detalji, od engleskog fudbala, preko Skotland jarda, do ukletog broda. A u rijetkim momentima, kada punom parom nagazi steampunk, ili kada stvarno stisne akciju do daske, šou zaista proradi. I vidite obrise nečega što stvarno zaslužuje Džendijevo ime. Ako od svih likova najviše života posjeduje jedna „metalna kanta“, odnosno robot poput Kopernikusa, onda bi trebalo da znate da imate problem. Gotovo je nevjerovatno da to nije „primijetio“ Tartakovski - jedan od najvećih majstora zapadne animacije. Ma, čovjek kojeg bismo, kada bismo animaciju i najveća autorska imena njenog svijeta zamislili kao polje puno konja, uvijek vidjeli isključivo kao – jednoroga. Nije li ironično što je morao da se dogodi baš „Unicorn“, da bismo ga, prvi put u životu, vidjeli bez „roga“? Kao samo jednog od mnogih kreatora totalno nevažnih i neuglednih animacija. Marija

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 2/5

Piše:

Svako ko je kročio nogom u Njujork, reći će vam da ne postoji nijedan drugi grad u kojem se osjećate kao da ste u epicentru svijeta. Oni drugi koji, pak, (još) nijesu zagrizli Veliku jabuku u stvarnosti, posvjedočiće da su nešto slično osjećali gledajući vrhunske nujorške priče na velikom platnu. Autori poput Vudija Alena, Martina Skorsezea i Spajka Lija, između ostalih, pobrinuli su se da milioni počnu da maštaju o Menhetnu, Tajms skveru, Central parku, Bruklinskom mostu, Brodveju... ali i o sjaju noćnih klubova i ludilu poslijeponoćnog života u kultnim NYC mjestima poput sad već pokojnog Studija 54.

Život u strahu

U njihovim filmovima, pak, mnogo je i mraka koji grabi i vreba jednim takvim mravinjakom života kakav je Njujork - a upravo za mračnom stranom, za crvima koji rominjaju Velikom jabukom, posegnula je režiserka A. V. Rokvel u dugometražnom debiju „A Thousand and One“.

Poniženi i uvrijeđeni u gradu u kojem se, po legendi, mogu ostvariti svi snovi – ti su koji zanimaju autorku pobjedničke drame ovogodišnjeg Sandensa. Zato smatrajte da ste upozoreni, posebno ako volite sanjarske priče o Njujorku: „A Thousand and One“ je film vrlo mučan i težak za varanje.

No, znajte i još jedno: sve to trpljenje apsolutno se isplati. Jer, na kraju ovog nesavršenog a užasno važnog filma čeka katarza koja daleko prevazilazi okvire sopstvene teme. I jednu konkretnu i intimnu porodičnu storiju, sa jakom socijalno angažovanom oštricom i porukom o crnoj zajednici u Njujorku, pretvara u skoro pa univerzalnu priču o majčinstvu.

Nebeski monah Seng sa premladom reinkarnacijom Alfijem

Mučna, slojevita i važna drama o majčinstvu „A Thousand and One“

Poniženi i uvrijeđeni u Njujorku

Smatrajte da ste upozoreni, posebno ako volite sanjarske priče o Velikoj

jabuci... Ovo je film vrlo težak za varenje, ali sa toliko jakom katarzom u finišu, da se gledanje i te kako isplati

Ta priča počinje sredinom devedesetih, a do kraja filma obuhvatiće skoro dvije decenije života glavne junakinje. Njeno ime je Ajnez (Tejana Tejlor) i ona je furija. Upoznajemo je u trenutku kada izlazi iz zatvora i zapućuje se ka starom kvartu, gdje gomila dječaka gluvari na ulici. Jedan je njen. Zove se Teri (Aron Kingzli Adetola), vrlo je ćutljiv i nepovjerljiv prema mami... A njegove duboke, tragično starmale oči, žigosane su samo jednim pitanjem: kako je mogla da ga ostavi?

Ekspresivna gluma

Nakon što Teri završi u bolnici, nakon povrede tokom pokušaja bjekstva od hraniteljske porodice, Ajnez ga posjećuje. I lomi se kao drvce. U milisekundi donosi odluku koja će im obilježiti bitisanje. Uzima Terija i vodi ga u rodni Harlem, iako nema ni posao, ni novac, ni dom koji bi mu mogla pružiti. Pritom, svjesna da će morati da se kriju i žive u strahu. Jer, to „pozajmljeno vrijeme“ mora im kad-tad isteći.

Rokvel prikazuje njihov život gotovo dokumentaristički, sa drmusavom kamerom koja im diše u vrat i skoro voajerski hvata intimu. Taj stil mijenjaće se postepeno, i to ne samo držeći korak sa karakterizaci-

jom, nego i pretvarajući džentrifikovani Harlem u jednog od ključnih glumaca ove drame. Jer, iako je ovo intimna priča, „A Thousand and One“ je i urlik o ljudima sa margine; o onima prema kojima se sistem postavlja kao da ih ne vidi. I još važnije: o njihovom dostojanstvu, izdržljivosti i odbijanju da budu nevidljivi. Na tom putu da vas ubijedi koliko je nepravedno sve što se događa crnoj zajednici u Njujorku, Rokvel na momente gubi fokus i oštrinu. „A Thousand and One“ je pomalo nespretan dok vijuga kroz skoro dvije decenije Ajnezinog života sa Terijem i često odsutnim suprugom Lakijem (Vil Katlet), takođe bivšim zatvorenikom.

Opet, režiserka i scenaristkinja ima toliko uvjerljive glumce na raspolaganju, da se njenoj drami lako mogu zaboraviti svi padovi. Teško je odlučiti ko je ekspresivniji, Aron Kingzli Adetola kao mladi ili Džozaja Kros kao tinejdžer Teri; ili Katlet u ulozi muškarca kojem je tako lako presuditi, a čijoj tragičnosti ipak do kraja vjerujete, baš zahvaljujući glumi.

Sila prirode

REŽIJA I sc E n ARI o: A. V. Rokvel

ULoGE: Tejana Tejlor, Džozaja Kros, Vil Katlet, Aron Kingzli Adetola

TRAJAnJE: 117 min

A Tejana Tejlor? Ma, čitava sila prirode kao Ajnez. Potpuno je fascinantno do koje mjere može da vam proda saosjećanje za jednu osobu toliko grešnu i agresivnu, da na momente ne znate da li je ta ratobornost, ključna odlika njenog karaktera, zapravo vrlina ili mana. Upravo zahvaljujući Tejlor, Ajnez postaje sinonim za mama bear; za majku spremnu da zapali čitavi svijet, uključujući

i sopstveno dijete, ako misli da bi ga time zaštitila. Bez Tejane, teško da bi onaj obrt, ona nuklearna istina koju ne možete ni da naslutite, ona razorna katarza tempirana na kraju– bila toliko jaka. Ostao bi „A Thousand and One“ bez škorpionskog uboda; izgubio bi vašu empatiju za majku spremnu na sve da bi pružila sinu život kakav nikada nije mogla da ima... a režiserka ne bi tako jako zakucala poentu, da ipak nije štos u onom savjetu koji Ajnez dobija, da treba da „bude iz Harlema, a ne od Harlema“.

Jer, kad toliko dugo pokušavate, kad kucate pa lomite i pokušavate da razbijete vrata, a ona ipak ostaju zatvorena – ovo više nije pitanje izbora. Makar ne za osobe poput nje. Za nju, koja nije ni od, ni iz Harlema. Za Ajnez, koja jeste Harlem.

Ocjena: 7.7/10

Moćni plakat nesavršenog, ali važnog debija A. V. Rokvel

Nikad življi zli mrtvaci

Zarazliku od drugih horor-franšiza, „Evil Dead“ nikada se nije gubio, čak ni kada je koncepcijski lutao. Na tome možemo da zahvalimo Semu Reimiju , koji je uspevao da održi kreativnu kontrolu čak i kada nije lično pisao scenario ili režirao pojedine filmove, nego je bio samo producent. Drugi razlog možda može biti i to što se, u čisto filmskom smislu, „Evil Dead“ zapravo teško i može nazvati „pravom“ franšizom –kada je za 45 godina obuhvatio samo pet dugometražnih i jedan „trenažni“ kratkometražni naslov. Franšiziranje je, pak, bilo prisutno u transferu na druge formate, video-igrice na raznim platformama, seriju „Ash vs the Evil Dead“, stripove...

Bitne inovacije

Originalni „The Evil Dead“ (1981) mogao bi se nazvati jednim od prelomnih filmova koji su sa dobrim razlogom postali kult. Glavni lik Eš Vilijams (Brus Kembel) jedan je od ikoničnih heroja velikog ekrana, a Reimijev film je pritom promovisao, ako ne i zapravo ustoličio - „tropu“ kolibe u šumi. Istini za volju, reč je o filmu skromnog budžeta, ali koji to kompenzuje originalnim idejama spajanja ekstremnog nasilja i provokativne crne komedije u glatku celinu i izvedbenim umećem na svim nivoima, posebno u sferi praktičnih efekata koji su akcentovali eksces. Reklo bi se, idealan treš-film.

„Evil Dead II“ (1987) nastavio je gde je original počeo, dodatno gradeći Ešov lik i intrigantno produbljujući mitologiju o Knjizi Mrtvih i demonskim entitetima koji ulaze u tela

Za Sema Reimija, „duhovnog oca“ cijelog serijala filmova, možemo reći da je autor od planiranih, koreografiranih scena, osmišljenih tako da se dobije maksimalni emocionalni ili visceralni efekat. Međutim, Li Kronin ga ovdje čak i „šije“

što živih, što ubijenih. Sa trećim delom „Army of Darkness“ (1992), Reimi se pomalo vodio idejom koju je Robert Zemekis isprobao za završni deo „Back to the Future“ trilogije, prenoseći radnju vremeplovom (bukvalno) u jedno drugo doba, ali i u drugi žanr. Kod Zemekisa su to bili Divlji zapad i vestern, kod Reimija srednjevekovna Engleska i fantazija, sa malo jačim akcentom na komične, gotovo „slepstik“ elemente.

Neplanirana pauza od 20 godina, delom zbog Reimijevih drugih projekata, prekinuta „soft ributom“ „Evil Dead“ (Fede Alvarez, 2013). U filmu nije bilo Eša kao lika, ni Kembela kao glumca, već je kao nova heroina ustoličena Mia Alen ( Džejn Levi ). Takođe, komedija je praktično izbačena i zamenjena još ekstremnijim nasiljem, a reakcije su bile podeljene. Gledaocima je uglavnom manje smetala zamena glavnog lika, a više zamena tona u smeru bliskom „torture porn“ podžanru koji je već tada bio na zalasku.

Sada pred sobom imamo peti nastavak i zapravo totalni „ribut“ „Evil Dead Rise“, čiji scenario i režiju potpisuje irski autor Li Kronin, čiji su prvenac „The Hole in the Ground“ (2019) toplo dočekali kritičari. Nema u filmu ni Eša ni Mie, već Kronin uvodi novi set likova, ali to nisu ni jedine inovacije. Za početak, u velikoj meri se napušta koncept kolibe u šumi, a celokupna radnja seli se u urbano, a propadajuće okruženje.

Rupa do trezora

Međutim, Kronin otvara film prologom čija se radnja odvija upravo oko kolibe u šumi. Tamo se odmaraju tupavac Kejleb, njegova devojka Džesika i njena prijateljica Tereza. Odnos između Kejleba i Tereze je napet, a tome ne pomaže ni to što se Džesika čudno ponaša i osamljuje. To jest, sve dok ne poludi, ne počne demonskim glasom da citira „Orkanske visove“ Emili Bronte i ne napadne ih oboje na kreativne i brutalne načine.

Radnja se odatle seli u „flešbek“ datiran na dan ranije. Rokerka Bet (Lili Saliven) na turneji otkriva da je trudna, daje otkaz na poslu tehničarke za gitare i prvim avionom odlazi kod sestre Eli (Alisa Saterlend) u Los Anđeles. Elin život se, međutim, mnogo promenio otkad su se poslednji put videle. Razišla se sa mužem, pa sada kao samohrana majka i tattoo majstorica sa, čini se, ne baš previše mušterija, izdržava troje dece, tinejdžere Denija (Morgan Dejvis) i Bridžet (Gabrijel Ekols), te malu Kesi (Nel Fišer). Pride je i zgrada u kojoj žive, inače nekadašnja banka, predviđena za rušenje, pa familija mora hitno da pronađe novi krov nad glavom. Kada Eli pošalje decu po picu da se na miru ispriča sa sestrom, zemljotres pogodi kraj i u garaži otvori rupu baš ka -

da se klinci vrate tamo. Rupa vodi do trezora banke, pa Deni dobija ideju da pogleda šta tamo može da se nađe. Umesto zaboravljenih svežnjeva zelenih novčanica, pronalazi samo tri stare gramofonske ploče i jednu starinsku knjigu koja bi možda nešto vredela. Knjiga, doduše, deluje jezivo, ali šta zna dete šta je „Nekronomikon“, iliti „Naturom Demonto“...

Otvaranjem knjige, uz preslušavanje prve dve ploče (druga sadrži mračnu „mantru“), Deni uspeva da prizove nematerijalnog demona koji uđe upravo u Eli, ali proći će malo vremena dok se ona ne promeni u potpunosti. Jednom kada se to dogodi, napadaće svakoga oko sebe, te ubijajući i ponovo oživljavajući stvoriti svoju legiju, a na Bet će biti to da sačuva svoj i živote nećaka. Demonska Eli, pritom, nije nekakav entitet bez mozga, već je manipulativna, snalažljiva i sposobna da povredi verbalno skoro jednako efikasno kao i fizički. A s obzirom na to da u međuvremenu nestaje struje i telefonskog signala u derutnoj zgradi, čeka borba za preživljavanje sa slabim izgledima...

Šok i neprijatnost

Promena okoline prijala je „Evil Dead“ franšizi skoro jednako kao ona „ekskurzija“ u srednji vek i žanr fantazijske komedije onomad. Pritom, urbana okolina možda nije baš do kraja ni iskorišćena, budući da psihološko stanje u izolovanoj, napuštenoj zgradi u centru grada nije mnogo različito od „sindroma brvnare“. Opet, urbano propadanje je prizor prilično strašan (ili makar vizuelno sugestivan) sam po sebi. Uostalom, Kronin će elemente u zgradi iskoristiti za „set-pis“ scene na kojima se ovaj (hm, svaki?) „Evil Dead“ u priličnoj meri zasniva.

Piše: Marko Stojiljković

Propisno strašan i brutalan „Evil Dead Rise“ posustalu horor franšizu uspravlja na noge

mrtvaci

Za Reimija možemo u velikoj meri i prilično tačno reći da je autor od „set-pisa“, odnosno od planiranih, koreografiranih scena usmerenih na maksimalni emocionalni ili visceralni efekat kod gledalaca. Međutim, Li Kronin ga ovde čak i „šije“. Zapravo, „Evil Dead Rise“ kao da je ceo sastavljen od „set-pisova“ usmerenih na šok, gađenje i neprijatnost, dok priča uglavnom služi da nas od jednog dovede do drugog, tek povremeno zahvatajući šire i kreirajući neki svoj „svet“.

U tom smislu je ključna režija u najužem, zanatskom smislu (Kronin tu demonstrira neke ingeniozne ideje), kao i ekonomika scenarija (takođe na impresivnom nivou, uz poneku grešku koja se potkrade).

„Evil Dead Rise“ je svakako vrlo koncentrovano iskustvo, te propisno strašan, čak brutalan i potpuno grozan horor. No, pritom u pozadini može-

mo iščitati i dramski duboke odnose između likova u okviru familije i registrovati detalje koji mogu kasnije izbiti u prvi plan. Ima tu mesta i za humor koji ne kalkuliše sa publikom, slično uvrnut kao i u originalnoj trilogiji. Takođe, ostavljen je prostor i za malo topline, recimo, za mladog komšiju koji je zainteresovan za Eli; ili za još mlađeg zainteresovanog za Bridžet; ili za onog starijeg zainteresovanog da pronađe svoju mačku i da u pravom trenutku upotrebi pušku.

A priča sa početka? Njen prolog videćemo tek u epilogu filma. Čini se, dakle, da je s „Evil Dead Rise“ franšiza „ustala na noge“ i da je, paradoksalno, prilično živa iako se bavi „zlim mrtvacima“. Uostalom, šuška se da se vraćaju i Reimi i Eš, odnosno Kembel, ali i Mia. U slučaju da su glasine istinite, biće i za Bet mesta u „blenderu“.

Ocjena: 4/5

Svijet novog „ributa“ usmjeren isključivo na šok, gađenje i neprijatnost

Ringers

Mini-serija sa maestralnom

Ovaj krvavi psiho-triler

jeste apsolutno nesavršen, ali nijedna mana ne mijenja utisak da je Alis Birč pronašla efektan i bitno drugačiji način da uradi isto što i lmski horor maestro: da vas prestravi i zgrozi, ali i preplavi neopisivom tugom

Fascinantna zvijer

Jedna velika istina: Amazonova mini-serija „Dead Ringers“ zvuči kao vrlo, vrlo loša ideja. To nam makar poručuje; na to nas upozorava iskustvo. Jer, svi ti silni TV projekti na koje smo se opekli prethodnih godina - iskanibalisali su filmske klasike upravo pod alibijem da žele da ih dopune, osvježe, prilagode modernom vremenu. Od „American Gigolo“ i „Heathers“, recimo, još imamo traume. O „Interview with the Vampire“ bismo već mogli i razglabati; „Westworld“ je krenuo vrhunski, a onda je završio u rasulu. Na koncu, rijetki izuzetak od pravila ispao je „Fargo“.

Drugačija vizija

Još veća istina: „Dead Ringers“ (1988) sa duplom dozom briljantnog Džeremija Ajronsa svetinja je koja se ne dira. Jer, kod Dejvida Kronenberga, između svih tih šokova, perverzija, ekscesa, krvi, mesa i izobličenih (ženskih) tjelesa, krije se razarajuća meditacija o ljudskom postojanju – i duboka, katkad i skoro fizički neizdrživa melanholija.

Tako da, izvini, Brendone Možemo da se simpatišemo, ali tata je – tata. Samo je jedan Kronenberg. I stoga je teško kriviti ikoga, naročito hardkor fanove, zbog užasno niskih očekivanja od televizijskog „ributa“.

Najveća istina, pak, glasi ovako: Amazonova mini-serija „Dead Ringers“ morala je da bude užasna. Jednostavno, nije imala pravo da bude dobra. A projekat Alis Birč („Normal People“, „Succession“) ne samo što jeste dobar, nego je i spektakularan.

„Dead Ringers“ je drska, hrabra, subverzivna, svježa, opasna, slojevita; ovo je serija koja je fascinantna. Ovo je hororistični psiho-triler koji dolazi po vas, da vas totalno uništi, da vam napravi mindfuck u glavi, ma da vam ‘ebe četiri majke majčine – a da i ne pomisli kako bi trebalo da vam se izvinjava zbog toga. I kao da to nije dovoljno, da stvar bude još ljepša: ovo je projekat čija svaka epizoda odiše dubokom ljubavlju prema Kronenbergu.

Rejčel Vajs mnogo više od pukog „restarta“ klasika Dejvida Kronenberga

Ono zbog čega „Dead Ringers“ zaslužuje epitet kronenbergovski, ipak je više stvar omaža koji su spakovani u čast velikana. Jer, ova vizija bitno je drugačija od Kronenbergove, a Alis Birč ne fali ni znanja, ni vještine, ni strasti da je sprovede do kraja. Zbog toga je i uspjela da napravi nešto svoje od obožavanog filmskog klasika, bez šlepanja na slavu velemajstora.

Šestodjelna TV verzija, zasnovana na hororu iz 1988. i knjizi „Twins“ Barija Vuda o blizancima ginekolozima Stujartu i Sirilu Markusu, čiji je čudni i pomalo jezivi odnos inspirisao i Kronenberga – vrti se oko istih protagonista; Birč im nije promijenila ni imena. No, jeste pol, a taj gender swap momenat je fantastično iskorišćen.

To što su Eliot i Beverli Mentl (Rejčel Vajs) sada žene nema veze sa političkom korektnošću i hvatanjem trendi girl power talasa. Promjena perspektive morala je da se dogodi zbog toga što je Birč odlučila da se bavi temom bitno drugačijom od Kronenbergove.

Patološka vezanost Da, ona jeste zadržala istovjetan tretman likova (Beverli je stidljiva, povučena i orijentisana ka poslu; Eliot je teška zavisnica i vamp-žena, lajava je, ekstrovertna i vrlo promiskuitetna), i jeste pretvorila tu patološku vezanost karakterno vrlo komplikovanih bliznakinja – u žilu kucavicu serije. I kod Birč su Eliot i Beverli hiperuspješne na poslovnom, a totalno rasulo na privatnom planu. I u seriji se tretiraju kao jedna duša podijeljena u dva tijela, te kao moćni, samoodrživi ekosistem koji, pak, dolazi do tačke pucanja kada u njihov život uđe treća osoba, prva koju neće moći da podijele. Naravno, i kod Birč je ta patologija ključni izvor užasa, a i ona je, kao Kronenberg, za projekat obezbijedila maestralnu glumu. „Dead Ringers“ je tour de force Rejčel Vajs, isto kao što je film bio Ajronsov. I gluma im je na istom tragu, tako da uvijek, u svakom trenutku, znate ko je Eliot, a ko Beverli, te kada se jedna pretvara da je ona

druga. Što je, doduše, i mali minus zbog jednog detalja u vezi sa raspletom, ali recimo samo da ni to ne kvari ukupni užitak.

Skelet i meso

No, ključna promjena kod Birč povezana je sa samom motivacijom likova, kroz koje autorka želi da progovori o urgentnoj potrebi za revolucijom. Za žestokom promjenom sistema u okviru kojeg se, na globalnom nivou, dehumanizuju žene kada je riječ o njihovim reproduktivnim pravima. A o (ne) autonomiji nad vlastitim tijelom, pravu na abortus, ginekološko-akušerskom nasilju, agoniji porođaja ili nemogućnosti začeća – mnogo više znaju žene nego muškarci, zar ne?

Kronenbergovi blizanci, u suštini, ne znaju ništa o ženama. Ne razumiju ih mimo fizičkog - naučnog, medicinskog konteksta. Odatle i ona fascinacija deformisanim ženskim tijelima, te mizoginija. A Birč odbacuje muški ugao baš zbog toga što joj je potrebna perspektiva ginekološkinja, koje odlično poznaju horor bitisanja u ženskom tijelu i sve njegove misterije orga(ni)zma.

Dakle, Birč je od Kronenberga zadržala „skelet“, a seriji je obezbijedila drugačije meso, kao i vrstu tjelesnog horora. To će vam biti jasno već u prvoj, maestralno režiranoj epizodi Šona Durkina, koja nije za gledaoce slabog stomaka. Svi ti eksplicitni, close up kadrovi vaginalnih porođaja i rascijepanih međica, urlika,

suza, hektolitara krvi izlivenih iz zgrčenih materica – prokleto su realni. I stoga, kada znate da se sve te stvari, u baš takvim (ne)uslovima, događaju milionima žena širom svijeta, postaju mnogo strašniji nego ijedan kronenbergovski body horror.

Taj hororistični osjećaj nastavlja da raste u drugoj epizodi, takođe Durkinovoj, koja je koncipirana kao socijalna satira, te u kojoj užas budi jedna večera sa debelo privilegovanim bogatašima. Teško je otresti se svih gadosti izgovorenih za stolom Rebeke Parker (sjajna Dženifer Ili), milijarderke koja treba da investira u kliniku bliznakinja, a čija je porodica očigledno inspirisana familijom Sakler, koja je presudila milionima života „režirajući“ opioidnu krizu u Sjedinjenim Američkim Državama.

Iznajmljene materice

Notorne bogataše ne zanima kako bi se običnoj ženi porođaj mogao pretvoriti u lijepo, ili makar netraumatično iskustvo. Ključno pitanje je koliko se tu može zaraditi novca. I koliko bi, recimo, moćnica njihovog ranga bila spremna da plati za odlaganje menopauze, za „vječnu mladost“. A o iznajmljivanju materica siromašnih žena, ili eksperimentisanju sa njihovim tijelima bez pristanka – da i ne počinjemo. Teško je otresti se ovih i mnogih drugih provokativnih (naučnih) ideja koje plasira Birč, poput onog momenta kada se

Stilizovani košmar

Što se estetike tiče, „Dead Ringers“ je krv-crvena bombona ofarbana u predvorju pakla. Atmosferični dizajn produkcije (Erin Magil), osmišljen kao stilizovana noćna mora iz koje se budite sa vriskom, perfektno pokazuje da su Eliot i Beverli, koliko god djelovale karakterno različito, samo dvije strane istog, totalno sjebanog novčića. U seriji su „preživjela“ ona Kronenbergova uznemirujuća crvena doktorska odijela, klaustrofobična atmosfera NYC stana, te vanzemaljski dizajn medicinskog centra, a Birč se pobrinula da maestro dobije i niz omaža, što onih iz „Dead Ringers“ (skinutih „u kadar“), što „uskršnjih jaja“ posvećenih i nekim drugim filmovima. Recimo, „Spider“ (2002) sa Rejfom Fajnsom, čiji je lik obolio od Kapgasovog sindroma (paranoična iluzija da je voljena osoba zamijenjena identičnim dvojnikom), a po kojem će biti nazvan saradnik bliznakinja, Tom Kapgas (Majkl Černus).

raspravlja o tome kako bi fenomenalan naučni pomak, recimo, da postane moguće spasiti bebu, rođenu već u 14. sedmici - išla u korist pro life strane u „debati“ o pravu na abortus. Jezivo je razmišljati o takvim stvarima i u Crnoj Gori, a kamoli u SAD-u, gdje su bolno aktuelne „igranke“ na ovu temu.

Dok se zalaže za svijet u kojem se trudnice ne tretiraju kao steone krave; u kojem nijedna žena koja ne može da ima djecu neće osjećati krivicu; u kojem nijedna majka, koja nije tražila pomoć na vrijeme plašeći se porođaja u bolnici, neće jecati sa mrtvorođenom bebom na grudima; u kojem nijedna porodilja neće iskrvariti do smrti u punoj bolnici, samo zbog toga što je imala „pogrešnu“ boju kože – Birč vas, jednostavno, raznosi. Čak i onda kada previše komplikuje, kada ne razradi ili prebrzo napusti moćnu ideju, ili pravi dramaturške greške, njen šou je hipnotišući, zadivljujući, za duboko poštovanje.

Zbog toga je mini-seriji „Dead Ringers“ lako oprostiti i nedopečene, manje uspjele elemente poput požurenog kraja; vinjete sa duhom mlade, tamnopute ropkinje sa čijem je tijelom eksperimentisao „otac moderne ginekologije“ Džejms Marion Sims (ovaj dio, pak, malo visi i djeluje forsirano); ili sporednih likova poput Agnes (Suzan Blomart) i Grete (Popi Liu), čije uznemirujuće ponašanje (krađa iskorišćenih tampona bliznakinja, između ostalog) dobija neočekivano, ali i nedovoljno efektno objašnjenje u finalu.

Nijedna mana ipak ne mijenja utisak da je Birč pronašla efektan i bitno drugačiji način da uradi isto što i Kronenberg u filmu: da vas prestravi i zgrozi, ali i preplavi neopisivom tugom. U seriji „Dead Ringers“, koja je komplikovana i kompleksna taman koliko i njene bliznakinje... I prokleto bolja nego išta što smo mogli da očekujemo od „ributa“ bilo čijeg, a kamoli Kronenbergovog klasika. M. I.-N.

Ocjena: 4.4/5

Šoutajmova potcijenjena misterija Yellowjackets

Igre gladi za moderne žene

Među

lekcijama za dugoročno preživljavanje u divljini, nakon emitovanja serije „Yellowjackets“, komotno može da stoji ovo upozorenje: „Izbjegavajte društvo fudbalskog tima“. Ili, recimo, fudbalerki. Koliko je situacija ozbiljna: ako se u toj vrtutmi za spašavanje golog života još pokažete nesposobnim i za ekipu nekorisnim, može se komotno desiti da im završite na jelovniku!

E, „Yellowjackets“ nekako, nekim čudom od misterije spašavanja njihovih života, uspijeva da vas ubijedi da je jedan takav kanibalizam okej. I da vam na početku druge sezone spakuje i servira neke važne lekcije o čoporu. Onom na koji moderna zajednica sve više i više počinje da liči.

Parčići mozaika

Teško da ima nezahvalnijeg televizijskog žanra, od onih serija koje se slažu polako i poput puzli. Kreatori takvih projekata otprilike znaju: uvijek i u svakom trenutku moraju biti nekoliko koraka ispred publike. I gledaoce uvjeriti da u svakom trenutku apsolutno znaju što čine, i da imaju plan.

Još jedno upozorenje iz priručnika televizijskih noćobdija: takve serije, koliko god primamljive i misteriozne parčiće mozaika otkrivale, najčešće žestoko razočaraju publiku. I to onda kad ispadne, da se tu suštinski radilo samo o vrlo lijepom pakovanju; da je kutija prazna; da tu nema ničega. Primjer takve spektakularne katastrofe ispala je Lindelofova obožavana „Lost“; a savršen dokaz da TV misterije poput ove mogu da budu spakovane i vrlo dragocjeno, kao nešto što je trajno i otima se bilo kakvom smetlištu televizije, dao nam je

U eri streaming titana, ovaj klasični TV autsajder preživljava kao komandos u džungli, uvijek spreman da odgovori na baš svaki žanrovski izazov i demonstrira gomilu novih stilskih

vještina, od scene do scene

isti autor. Naravno, u seriji „The Leftovers“.

E, „Yellowjackets“ na svojoj televizijskoj ekspediciji u skoro svakom trenutku drži vodi publiku tako da gledaoci ostaju uvjereni da prate vodiča koji dobro zna kuda grabi. A taj recept, dobar razlog zbog čega je to tako, jeste jednostavno držanje pravila ove „igre gladi“. Strogo na liniji početne premise: školski tim fudbalerki uoči mature, na putovanju na važan meč sa kraja na kraj Amerike, „zaglavi“ u avionskoj nesreći u šumovitoj divljini, neđe na granici SAD i Kanade.

Dio njih će te 1996. biti pronađen i spašen, ali tek nakon 19 mjeseci; uz misteriju i dilemu, kako su to baš one preživjele, a neke druge ne. Četvrt vijeka kasnije, oko njih će početi da se veze ludi i mračan splet okolnosti, koji sluti na odjeke velike lične i kolektivne traume... A možda, samo možda, i na nešto natprirodno.

Povećani ulozi

Ovakvih serija je sve manje zbog toga što je publika sve zahtjevnija i nestrpljivija. U rješavanju velike ,,zagonetke“, televizijski izbirljivci u eri „peak“ televizije sve lakše namirišu neki kvarljiv sastojak ili trag neprijatnog mirisa. Prosto, prije dvije decenije seriji „Lost“ moglo je bit da vuče ljude za nos neđe od polovine četvrte sezone; sada bi je ekspresno otpisali kao škart

i mnogo prije tog momenta. A sve ove paralele su zaista potrebne, da biste shvatili u kojoj mjeri kreatori serije Ašli Lajl i Bart Nikerson dobro rade domaći zadatak.

U eri streaming titana, ovaj klasični TV autsajder mreže Showtime preživljava kao komandos u džungli, uvijek spreman da odgovori na baš svaki žanrovski izazov i pokaže gomilu novih stilskih vještina, od scene do scene. I to, pazite sad: od horora preživljavanja, do velike avanture. Od tinejdžerske zabave, preko ozbiljne drame odrastanja, do strašne studije trauma, emancipacije, životnih izbora mlade, ali i sredovječne žene.

Na startu druge sezone počinje zima, a sa prvim snijegom ulozi su povećani i čopor mora da pronađe način da preživi. Ne radi se tu samo o kanibalizmu nad tijelom bivše „kraljice mature“, koja se u šumi pokazala potpuno nekorisnom, a za čiju smrt možda jesu, a možda i nijesu odgovorne. Ta Džeki Tejlor (Ela Parnel, potencijalno velika buduća zvijezda) apsolutno je i dalje prisutna među njima, oblikuje im i savija karaktere, progoni ih krivicom i nakon 25 godina.

Koliko god te tinejdžerke devedesetih djelovale nemoćno i koliko god (ritualno!) plesale oko granice ludila, tamo u šumi – toliko su ove žene, u paralelnoj radnji u 2021. godini, potpuno i

otkačeno neodoljive. Naravno, prije svih Kristina Riči, kojoj uloga devijantne, neizlječive introvertkinje Misti bukvalno spašava karijeru. I koja je u svojim šerlokovskim poduhvatima dobila savršenog partnera. Ilajdža Vud ispao je perfektan izbor za ulogu Voltera, koji kreatorima služi da „spuste loptu“ i razbiju „gusti sok“ horora, saspensa i trilera.

Čovjek bez očiju

Naravno, u centru radnje ostaje Šona Šipman fantastične Melani Linski koja se polako etablira kao jedna od ključnih igračica moderne američke televizije. Njena junakinja je i primjerena gospođa iz predgrađa, i paranoična šizika koja zaglavljuje u aferi sa mlađim likom, pa ga ubija, pa za sve to dobija podršku i pomoć muža, pa... I sve to u nimalo iščašenom, već potpuno „ravnom“ uvjerenju da je ona tu, nekako, žrtva. Ma, totalno jedinstven karakter i lik na horizontu aktuelne televizije, uz savršen balans sa njom-tinejdžerkom, malom kanibalkom Sofi Neliz.

Tauni Sajpres je već zadužena da iznese rolu „krupne političke ribe“, bivše kapitenke fudbalskog tima a sada novopečene senatorke... Koja uz to shvata da je na tragu sopstvene podvojene ličnosti. A ona druga, naravno, ima mnogo mračniji „liderski“ karakter. U njenim vizijama pojavljuje se i nekakav čovjek bez očiju, realno trenutno najklimaviji momenat u seriji, koji je i najbliži nečemu „opipljivo“ natprirodnom... Kreativni tim televizije Showtime imaće ozbiljan zadatak da to razriješi.

Rijetki momenti praznog hoda, poput halucinacija preživjelog i osakaćenog gej profesora fizičkog (Stiven Kruger), real-

i u drugoj sezoni sjajno dekonstruiše kolektivnu traumu

no ne smanjuju pozitivan utisak nakon pogledanih pet epizoda desetodjelne druge sezone. Ispostavlja se čak da ovakvi likovi, kao takvi, služe svrsi i široj slici, koja se polako dopunjava...

Znavena šamanka

A poenta je zaista jednostavna: koliko god traume ovih mladih osoba djelovale stravično, koliko god sva ta glad i beznađe tamo u šumi bile katapult za teške psihoze i stvarne halucinacije – to opet nije ništa spram kolektivne psihoze. One, u kojoj jedan čopor nađe praktično religijski i šamanski motiv i opravdanje, zbog čega te djevojke moraju da jedu jedne druge, da bi preživjele. I uz sve to, da na jelovniku biraju najslabije.

Autori u toj igri odlično balansiraju između psihologije, antropologije i klasične mistike, a jako je interesantno pratiti likove koji su prejaki individualci i previše se opiru kolektivu. Naravno da je takva Natali, koju glumi sjajna Sofi Tačer (najveći talenat serije) i najveća faca u cijeloj ekipi. I naravno da je ona, odrasla Nat (Džulijet Luis) potpuno promašena, odbačena i neostvarena. Za razliku od svih tih kapitenki koje „gaze preko leševa“ i u međuvremenu postaju senatorke...

Perfektan dodatak ekipi je Loti. Mala „šamanka“ u međuvremenu je postala, naravno, nekakav lifecoach, maltene internet guru za podkaste o tome kako bi trebalo živjeti i sa životom se boriti... Simon Kesel tumači je tako neočekivano senzualno, meko i ranjivo, da povjerujete da se tu praktično radi o nekoj damsel in distress, dami u nevolji iz noar filma.

Kuda, konačno, ide „Yellowjackets“? Ka ogledalu koje otkriva svu svjetlost i sve sjenke moderne žene i savremenog društva. I što je najbolje, taj portret ne djeluje uopšte iskrivljeno, čak ni osuđivački. Prosto, tako je kako je, a „Yellowjackets“ još učini da povjerujete da nas život zaista sve, negdje oko mature, u jednom momentu lansira u jednu avionsku nesreću. Nakon koje tumaramo sami i gladni u šumi, pa onako neznaveni učimo da preživljavamo, i jedemo jedni druge. S. S.

Ocjena: 4.1/5

Kreatori misteriozne slagalice i dalje potvrđuju utisak da imaju dobar plan

Ovo je mini-serija koja treba da bude i smiješna i ironična, i inteligentna i emotivna, i tužna i prefinjena.

Takva većinom i jeste, najviše zahvaljujući „neurotičnoj“, ponekad i srceparajućoj

glumi Ketrin Han

Ako nijeste čuli za Šeril Strejd, sada je pravo vrijeme. Ova autorka najpoznatija je po Njujork tajms bestseleru „Wild: From Lost to Found on the Pacific Crest Trail“ (2012), u kojem je pisala o svojoj zavisnosti od heroina, preljubama i gubitku majke, čija ju je smrt skoro uništila. Godine 2014. njena priča dobila je i filmsku hit-adaptaciju. „Wild“ u režiji Žan-Mark Valea , rađen je po scenariju Nika Hornbija, a glavne uloge odigrale su Riz Viderspun i Lora Dern, obje nominovane za Oskara za portretisanje Šeril i njene majke Barbare.

Hodajući haos

Dvije godine ranije, Šeril Strejd pod pseudonimom Šuger počela je da piše kolumnu „Dear Sugar“ za vebsajt The Rumpus. Tek 2012. otkrila je identitet, malo kasnije pokrenula je i istoimeni podkast, te napisala knjigu „Tiny Beautiful Things: Advice on Love and Life from Dear Sugar“, koja je obuhvatila niz tekstova sa savjetima/odgovorima na pisma čitalaca. Ta knjiga kolumni nedavno je adaptirana u mini-seriju u Huluovoj i Disney+ produkciji. Gorko-slatka drama „Tiny Beautiful Things“, podijeljena na osam polučasovnih epizoda, usredsređena je na Šeriline

Inteligentna terapeutska slagalica

najdublje životne rane, a pokazuje kako je uspjela da kanališe sopstvenu bol da bi pomogla drugima.

U seriji, Šeril je dobila ime Kler (Ketrin Han), a njen život predstavljen je kao pravo-pravcato rasulo. Nakon svađe sa suprugom zbog „fi-

nansijske nevjere“, završila je na ulici. Odnosno, Deni (Kventin Pler) je tražio da se odseli iz kuće na „neodređeno“ zbog toga što je, ne konsultujući ga, podigla veliku sumu novca iz koledž-fonda njihove kćerke Rej (Tanzin Kraford). Kler u boljim odnosima ni -

je ni sa kćerkom Rej, čije je to, zapravo, srednje ime. Pravo Frenki dobila je po baki (Merit Viver iz HBO hit serije „Run“), a odjednom ne želi da ga koristi. Kler se sa tom kćerkinom odlukom teško miri, kao i sa pratećim „tinejdž-bubicama“. Pritom, na -

Ketrin Han blista kao sredovječna žena u potrazi za drugom i trećom životnom šansom

Piše: Davor Pavlović

izvrsnom Ketrin Han u ulozi emocionalno rastrojene „Drage Savete“

ša junakinja je hodajući haos i na poslovnom planu. Kler je suspendovana zbog istrage navodnog neprimjernog ponašanja prema 85-godišnjoj pacijentkinji s Alchajmerom. Usred sveg tog ludila, Kler pronalazi utjehu u pisanju pisama „Dragoj Saveti“, odnosno „Dragoj Šuger“, sa kojom se na neki način poistovjećuje. I možete samo da zamislite u kakvom će se čudu naći, kada shvati da iza tog pseudonima stoji – muškarac! Njen prijatelj iz djetinjstva otkriva joj tajnu i moli je da preuzme posao. Smatra da Kler, kao vrhunski pisac – ali i žena iz radničke klase koja je izgubila majku zbog kancera, može mnogo bolje od njega da daje savjete drugima.

Studija tuge

Nakon što Kler prihvati ponuđeni posao, kreatorka Liz Tajgelar gradi sve složeniji i nijansiraniji portret protagonistkinje. Tako da, iako se može učiniti da Šuger djeluje kao karikatura, na kraju će se pokazati da je njen lik mnogo kompleksniji nego što se čini na prvi pogled.

Kako bi zaliječila samu sebe, Kler koristi ruševine sopstvenog života da pomogne drugima, da razgovara sa njima, da im pruži smisao dok ga istovremeno i sama traži. „Tiny Beautiful Things“ tako postaje slojevita studija tuge, porodičnog (ne)razumijevanja, životnih trauma i svega onoga zbog čega se bilo koja osoba, u najgorim momentima života, može osjetiti sasvim promašeno. Kao da je proćerdala život. Srećom, Ketrin Han je apsolutna vladarka cijele priče – i savršen izbor za ulogu žene sa toliko grijehova i pogrešnih odluka iza sebe, da je teško osjetiti saosjećanje prema njoj. Bez njene glumačke harizme teško da bi kreatorka mogla da održi dobar balans između komedije i drame. A ovo svakako nije laka serija niti ona koja vas odmah poziva da gledate dalje. No, uz Han, postepeno postaje takva.

To se događa i zbog toga što cjelokupna atmosfera postaje blaža i laganija, te zato što Klerina unutrašnja promjena postaje

lako primjetna, a pritom i fascinantna. Recimo, ono što počinje kao razgovor sa mlađim verzijama nje (u flešbekovima igraju je Sara Pidžen i Marlov Barkli), pretvara se u terapiju. I to toliko dobru, da riječi koje piše u kolumni savjeta slučajno ostvaruju i ogroman uticaj na Klerin privatni život.

„Tiny Beautiful Things“ je serija koja treba da bude i smiješna i ironična, i inteligentna i emotivna, i tužna i prefinjena. Obično takva i jeste, najviše zahvaljujući „neurotičnoj“, ponekad i srceparajućoj glumi, kao i promišljenim scenama, sa kojima mogu poistovjetiti mnogi gledaoci pri kraju četrdesetih godina života, posebno žene. A za pohvalu je i lirski, ali nikad pretjeran način na koji uspijeva da uvede „književni“ sadržaj u audio-vizuelni svijet.

Ruševine sopstva

Cjelokupni narativ osmišljen je kao slagalica koju sastavljate i tako dobijate detaljniju sliku o Klerinom karakteru. Sve epizode organizovane su prema temama koju generišu konkretna pisama čitalaca, pa ih pokreću upravo njihova pitanja i način na koji ih Kler percipira i uvezuje sa sopstvenim traumama. Taj narativni izbor ponekad je prenaglašen i prekomjerno iskorišćen, ali ipak ne sputava seriju. Naprotiv, najčešće joj omogućava da se kreće naprijed-nazad između različitih tema, dok istovremeno pomjera priču iz sadašnjeg vremena u prošlost, i obrnuto.

Tu i dolazimo do najdelikatnije tačke. U glavnoj narativnoj liniji, ovoj koja se odvija u sadašnjosti, predstavljen je trenutni haos u životu glavne junakinje, a bekgraund priča o tome kako je završila u emocionalnom rastrojstvu, potkrijepljena je neuređenim fleš-bekovima koji produbljuju kontekst, kao i odgovorima na pisma kako bi se određena razmišljanja „stavila na sto“... Sve dok se niti između života „nekada“ i ovog „sada“ ne spoje u poučan odgovor/pismo sa savjetom. Sa jedne strane, to gledaocima omogućava da lakše uđu u glavu glavne junakinje, a sa druge pravi seriji problem. Jer, vjerovatno neće baš svi moći da pronađu izlaz iz tako organizovanog narativnog lavirinta. Pritom, postoje i momenti kada vremenski prelazi postanu previše repetitivni i metaforični; kada serija postaje pretjerano „poetična“ (što joj nije svrha); ili kada se previše insistira na „emocionalnom oslobađanju“. Takve stvari, ironično, smanjuju jačinu emocija koje bi mogli da osjete gledaoci. Opet, i kad serija zaškripi, tu je izvrsna glavna glumica, „specijalka“ za ovako slojevite likove. Srećom, Marvelova „WandaVision“ promijenila je to što je Ketrin Han nekada bila „ona glumica koju znate iz viđenja“, ali ne možete da joj se sjetite imena. Tako da se nadamo da će šira publika otkriti i njene ranije projekte na sličnom tragu na kojem je „Tiny Beautiful Things“, poput „Mrs. Fletcher“, te nastaviti da pomno prati njenu karijeru.

U izvedbi Ketrin Han, Kler je lik sa kojim se može saosjetiti, iako je kontradiktorna, oštra, često agresivna i autodestruktivna, jedna od onih osoba koje komplikuju svoj i živote drugih većinu vremena, a da to navodno ne mogu izbjeći. Čak i kada postane iritantna, gluma spriječi seriju da postane melodramatična, te da potcrta da je ovo zapravo ozbiljna priča o drugoj, trećoj ili četvrtoj šansi u životu osobe koja veruje da je više neće imati.

Složena naracija

Adolescenti su često neraspoloženi prema roditeljima, a na televiziji to previše često djeluje jednodimenzionalno i klišeizirano. No, u seriji „Tiny Beautiful Things“ nije tako. Han jeste vrhunac, ali ne i njen jedini glumački adut. Sara Pidžen dobila je težak zadatak da prikaže Kler tokom tinejdžerskih dana, kada su se desili mnogi događaji koji su je suštinski oblikovali. I gotovo je jezivo koliko se njen i portret koji gradi Ketrin Han dobro slažu, od izraza lica do manira. Pidžen definitivno bilježi istu komplikovanu, ali ključnu kombinaciju žestoke tvrdoglavosti i ranjivosti.

Sa druge strane, lik Klerine majke je totalna suprotnost dominantnoj goropadnici. Frenki, u izvedbi Merit Viver, savršen je roditelj. Ne pokazuje ništa osim empatije, razumijevanja, podrške i ljubavi. Međutim, oblast u kojoj serija zaostaje jesu sporedni likovi, koji se čine nekompletnim u poređenju sa protagonistkinjom u svim vremenskim linijama. Na primjer, vidimo da i Deni i Rej prolaze kroz velike intimne probleme, ali radnja je toliko fokusirana na Klerino putovanje da im zaboravlja na kraju dati pravilno zaokruženje.

„Tiny Beautiful Things“ je svakako pomno razrađena dramedija koja većinu vremena funkcioniše vrlo dobro, manje-više uspješno prikrivajući složenu konstrukciju i održavajući niz narativnih lukova koji joj daju logiku i unutrašnju koherentnost. I definitivno je mnogo više od puke „serije o samopomoći“.

Ocjena: 3.7/5

Jedan od fleš-bekova sa Merit Viver u ulozi Klerine nježne majke Frenki

BECKI VALCER Događaj na Trgu Svetog Stefana kao inspiracija

Beča: Miloš Milačić

Naulici stoji dječak i roni suze. U gužvi je izgubio nekog. Ili je taj neko izgubio njega. Bespomoćan je. Nedaleko od njega, na uglu glavnog bečkog trga i jedne uske ulice nalazi se pokretna reklama za Apple proizvode. Nju na leđima nosi Besart . Nedavno je došao iz Peći u Beč. Studira pravo. Ujedno uči njemački da bi mogao da prati predavanja. Prinuđen je da radi kako bi platio semestar, smještaj i hranu. Svakog dana stoji na istom mjestu. Kao puž kućicu, na leđima nosi tablu.

Prodavnica sa proizvodima čuvene kompanije nalazi se desetak metara od Besartove pozicije, pa je zadužen da potencijalne mušterije uputi u radnju. Tokom radnog vremena skoro da se ne pomjera s mjesta, a opet nikad mu nije dosadno. U ruci mobilni, na glavi kačket. Naočare za sunce skrivaju pogled koji pomno prati dešavanja na trgu.

Suze i zagrljaji

Besart u momentu opaža ucviljenog dječaka i prilazi mu, napuštajući radno mjesto. Raz-

Besart the Braveheart

Nedavno

je došao iz Peći u

Beč.

Studira pravo. Prinuđen je da radi kako bi platio semestar, smještaj i hranu. Svakog dana stoji na istom mjestu. I kao puž kućicu, na leđima nosi tablu sa reklamom megapopularne kompanije

govoraju na engleskom, a ja prisluškujem:

- Zdravo mališa. Govoriš li engleski? - Da. - Zašto plačeš? - Izgubio sam majku. - Ne brini, pronaći ćemo je. Odakle si? - Iz Kijeva.

Ali, moja majka, gdje je ona? - Ne boj se, ja ću je pozvati i ona će doći po tebe. Znaš li joj broj telefona? - Da. Ne. Nijesam siguran...

I tu dječak, grcajući izgovara nekoliko brojeva telefona, od kojih, ispostaviće se, nijedan nije pravi. Ali Besart „Braveheart“ se ne predaje. Nastavlja da tipka po telefonu i isprobava razne kombinanacije koje mu je mališa procijedio kroz suze. Na kraju im se posreći! Javlja se usplahirena žena i potvrđuje da je dječakova majka. Ostavila je sina sa rođakom dok nešto ne kupi i mali je u međuvremenu nestao. De -

šava se, kaže Besart i objašnjava joj gdje se nalaze. Dječakov ujak će odmah doći po njega, rekla je. Kad je nekoliko minuta kasnije spazio rođaka, mali Ukrajinac je rukavom obrisao nos i poletio mu u zagrljaj. A onda se vratio i zagrlio i Besarta, prijateljski. See you, reče na rastanku. See you my friend, namignu mu Besart. Majka je, kasnije, još jednom nazvala „spasioca“ želeći da mu se zahvali. Čak mu je ponudila i novac za humani gest. Besart je to odlučno odbio... Upoznao sam ga kad se doselio u moju ulicu. Bio je, kaže, nekoliko puta u Crnoj Gori i zna poneku našu riječ. Mene zove Zemo (zemljak od milošte) a ponekad i Crna Gora. To mi dođe nekako veće nego da kaže Crnogorac. Nesvjesno me

identifikuje sa državom, a kakva je da je – druge nemam.

Susreti na ulici

Dolazi iz Peći, zapravo iz jednog malog mjesta nedaleko od tog kosovskog grada. Studirao je na tamošnjem Pravnom fakultetu, pa je došao u Beč da nastavi studije. Ovdje je, veli, stvarnost drugačija nego na Balkanu. Bolje se živi, ima više posla. Ali, da bi mogao da studira, mora da zarađuje. Ranije je, kaže, radio u nekom disko-klubu, a sada tu na Trgu Svetog Stefana.

- Radim nekoliko sati dnevno ali iskreno, ovo nije neki posao. Imam svakavih iskustava, i pozitivnih i negativnih. Razni ljudi dolaze, neki su nevaspitani, udaraju me po tabli, zavitalavaju se, pitaju neka neumje-

Iz

Detalj sa Trga Svetog Stefana

expedia.at

inspiracija za ćaskanje sa herojem dana

Braveheart

sna pitanja, što me čini nekad nervoznim i otežava mi posao. Takođe se susrijećem sa dobrim ljudima i djecom, a nerijetko se desi da nekome zatreba pomoć. Evo, kao danas ovom dječaku. To je ljudski gest i svako normalan bi mu pomogao da se našao u mojoj poziciji...

Kaže da je jednom bio svjedok kriminalnog napada, kada su neki ljudi pokušali da provale u kompaniju za koju radi.

- Pozvao sam u pomoć prijatelje prodavce, a alarmirali smo i policiju, pa srećom nije došlo do većeg incidenta. Kriminalci su spriječeni u svom (ne)djelu. To su bili afrički azilanti. Ipak, nije bila naivna situacija... Besart je do sada nekoliko puta bio u Crnoj Gori i volio bi da bolje nauči naš jezik.

- Govorim engleski, španski, pomalo italijanski i njemački. Ali veoma bih želio da naučim i tvoj jezik. Znam poneku riječ i razumijem kad pričaš, ali bih volio da imam albansko-crnogorski ili srpski rečnik da bih bolje ovladao jezikom. Bio sam u Ulcinju, radio sam tamo

za jednu albansku firmu i svakako da ću opet ići u Crnu Goru. Vidio sam tamo vaše policajce, veoma su visoki i snažni momci. Ne bi bilo dobro ulaziti u konflikt sa njima (smijeh). Besart voli da putuje, kaže da je bio u Italiji, a volio bi da posjeti i Kanadu.

- Posjetio sam Firencu, Sijenu, Rim, Milano i papinu rezidenciju u Vatikanu. Moja škola iz Peći pobratimila se sa jednom italijanskom, i to je bila prilika da posjetimo tu divnu zemlju. Volio bih da vidim i Kanadu: Vankuver, Toronto, Montreal... Nadam se da ću jednog dana otići tamo.

Stara harmonika

Besart vozi rolere koje je dobio od firme. Voli brzu vožnju koja je ga je, kako priznaje, mogla skupo koštati.

- Tačno je da brzo vozim. S obzirom na to da imamo tri „free shopa“ u Beču, na roleru je mnogo lakše doći do njih. Stavim slušalice, pustim muziku i jurim. Jednom sam imao i manji incident dok sam tako brzo vozio. Mogao sam da iza-

berem dvije mogućnosti: ili da udarim u čovjeka koji se našao ispred mene, ili da sletim sa rolera. Odlučio sam se u trenutku za ovo drugo i prošao sam sa lakšim povredama. Ništa strašno.

Ispričao mi je i kako mu je bivša gazdarica, fina bečka gospođa starinskog kova, poklonila harmoniku.

- Ona živi na periferiji Beča u otmenoj velikoj kući s ogromnim vrtom. Kratko sam stanovao u sobici koju je izdavala. Jednog dana me zamolila da joj pomognem oko vrta. Radio sam to i ranije kod kuće, pa mi nije bilo strano. Čupao sam korov, šišao travu, dotjerivao cvijeće i tako te jednostavne vrtlarske poslove. Gazdarica je htjela da plati. Ma, nije bilo ni govora. To je kod nas normalno da pomognemo. Sigurno i kod vas u Crnoj Gori. A ovdje se svaka usluga naplaćuje. S obzirom na to da je odbio novac, gazdarica je odnekud iz podruma izvukla neku harmoniku 100 godina staru i poklonila mu je.

- Ja ne umijem da sviram i sad mi taj instrument „teret“ jer zauzima prostor u novoj sobi.

Ali, ko zna, ako mi zafali para, prodaću je kao antikvitet, možda vrijedi pravo bogatstvo (smijeh).

Komšija Besart, heroj dana, na kraju je još malo filozofirao o prolaznosti života, gledajući ipak optimistički na stvarnost, kako i dolikuje mladim osobama.

- Ne brinem mnogo o tome što je bilo prošle godine. To je iza mene. Ali isto tako smatram da ne bi trebalo mnogo razmišljati ni o budućnosti. Živjeti u sadašnjem trenutku, to je najbitnije. Ono što radiš danas, to je zapravo tvoj zalog za budućnost.

Priznao mi je da mu je ovo bio prvi razgovor u životu za bilo koje novine. S obzirom na to da smo sve vrijeme razgovarali na engleskom, ukucao sam da mi Google translate prevede nekoliko riječi kako bih mu se zahvalio na albanskom jeziku.

- Faleminderit shumë për bisedën – rekoh mu.

- Fala tebi, Zemo. Fala Crna Gora!

P. S. Dva dana nakon našeg razgovora Besarta je intervjuisala i italijanska televizija Rai 3. Tek da se zna!

Prvatna arhiva

Prvatna arhiva

Besart na radnom mjestu

Stara harmonika koju je naš sagovornik dobio na poklon od bivše gazdarice

PREPORUKA Dušan Vojinović, režiser

Nijesam plakao zbog pjesme o Ljiljani

ZGRABI

FILM

Uživam u filmovima čiji su glavni junaci mladi; češće se povežem sa pričom i likovima. „Uncut Gems“ (Džoš i Beni Safdi, 2019) mi je jedan od omiljenih, zbog velikog povratka Adama Sendlera i novog iskustva gledanja filma. Budi anksioznost i veliku dozu stresa, uzrokovanog odličnom montažom i pažljivo urađenim dizajnom zvuka.

U fokusu filma „Athena“ (Roman Gavras, 2022) su tri brata muslimana u Francuskoj, koja je na ivici građanskog rata. Obratite pažnju na muziku, miks moderne elektronike i horskog crkvenog pjevanja. „Aftersun“ (2022) je suptilna priča o odnosu oca i kćerke. Pored odličnog Pola Meskala, ostao sam pod utiskom uloge mlade Frenki Korio i režije Šarlot Vels. Emotivan kraj ostavlja vas u tišini i preporučujem da ga gledate sami. „Rambo: Last Blood“ (Ejdrijen Grunberg, 2019). Rambo je bio i ostao klasik.

TV

Kako je sada skoro svaki oblik sadržaja dostupan na internetu, televiziju ne gledam često. Volim političke emisije i debate; trudim se da ispratim aktuelna dešavanja, ne zbog informisanja koliko zbog zabave koju takva vrsta sadržaja nudi. Programe koji nude nauku, obrazovanje ili kulturu tražim na internetu zato što mogu da biram kakav sadržaj želim. Od serija preporučujem „Dave“, urnebesnu komediju o životu repera iz Filadelfije koji pokušava da postane poznat i prihvaćen u muzičkoj industriji. Zatim, „4 Blocks“ o životu Arapa, migranata u Berlinu. Putevi droge i sukobi bandi su glavna nit ove interesantne serije. A

„Vratiće se rode“ je vjerovatno najbolja serija sa naših prostora. „Tulsa King“. Jer, i ovu rubriku zatvaramo sa Staloneom. Ni ovoga puta nije bitno koliko je serija dobra, bitno je da Silvester u 76. godini i dalje glumi opasnog gangstera.

MUZIKA

Muzika me vezuje za ljude. Pamtim trenutke provedene sa njima po pjesmi koju su mi pustili ili se čula u tom momentu. Mislim da su muzika i muzički događaji jedan od najljepših načina povezivanja. Preporučujem da pođete na Egzit ili Guču. Ne volim pank, metal ili bilo kakve varijacije. Volim elektronsku muziku, naročito na otvorenom. Što se tiče izvođača, to su Tyler the Creator, posebno ploča „IGOR“; zatim posljednji album grupe PRTI BEE GEE; Kanje Vest i njegov „Jesus is King“. A kada je u pitanju muzička scena u Crnoj

Gori, izdvajam album „Eo viđi“

Marka Lubarde - Randoma

ZAOBIĐI

FILM

Zaobiđite kvazipacifističke priče o ratu i propagandne filmove kojih je sve više. Smatram da je bolje pogledati loš, nego film iza kojeg stoji bilo kakva vrsta ideologije. U posljednjih nekoliko godina me je razočarao pristup nekim ratnim temama zarad dobijanja političkih poena, buđenja nacionalnog duha ili zarade. Da bi se radile neke tako osjetljive teme, trebalo bi biti etičan i objektivan u svakom trenutku. Interesantna je i pojava filmova koji se bave životima pjevača, pa bih izdvojio „Tomu“ (Dragan Bjelogrlić, Zoran Lisinac, 2021). Nije me oduševio i nijesam uspio da zaplačem na pjesmu o Ljiljani koja je, izgleda, dotakla čitav region. Ne volim ni filmove o superherojima. Imam osjećaj da su svi ti likovi identično napisani i da

je razlika samo u kostimima i moćima koje imaju.

TV

Zaobići sve što u nazivu ima riječi SHOW i SMEH. Obično se SHOW pretvori u program koji vrijeđa inteligenciju, dok je SMEH postao sinonim za loš i banalan humor. Drago mi je što u Crnoj Gori ne postoje tabliodi i toliki broj besmislenih emisija „o ničemu“, pa smo na neki način sačuvani od „roze pošasti“.

MUZIKA

Trudite se da ono što slušate shvatate ozbiljno i ne uzimate ga zdravo za gotovo jer sada svako, iz sopstvene spavaće sobe, može da stvara muziku. Slušajte ono što želite, a ne ono što vam neko nameće. Zavaravamo se da samo u modernoj „komercijalnoj“ muzici ima lošeg sadržaja i nekvaliteta; zaboravljamo da je i ona muzika koja je bila najslušanija u „kulturnoj Jugoslaviji“ takođe bila okarakterisana kao šund i sinonim za nekvalitet.

DUŠAN VOJINOVIĆ: Dopada mu se Randomov album „Eo viđi“

Privatna arhiva

Kao nekakav hram, skrovito svetilište elegantne elektronike iz proljećnog izvora, izranja „Fuse“, prvi album koji je duo Everything But the Girl snimio nakon 24 godine!

Ono što su Trejsi Torn i Ben Vat zajednički stvarali u dragocjenoj privatnosti (u braku od 2009.) jesu geometrijski talasi i lukovi za arhitekturu divnih melodija; tonski odbljesci sa masivnih čaša od skupog kristala... Iznad kojih, naravno, gospodari savršeno urban, večernji, čvrst Trejsin glas, sa nekim pravednič-

Everything But the Girl Fuse

kim uvjerenjem i punoćom. Album je duboko spiritualan, zapitan nad prolaznošću, interni dijalog katapultiran nakon smrti Trejsine mame. I sve to, priznaje Torn, počinje da zvuči kao molitva, dok luta lavirintom večeri londonskog predgrađa.

U onoj mjeri u kojoj je hitčina „Nothing Left to Lose“ trijumfalno erotična (kao muzika Šade , ali neke mnogo kompleksnije, u isti mah i ranjivije i destruktivnije osobe)

Teška

obezbjeđuje da projekat bude na radaru.

Činjenica

da je „Teška vremena za sanjare“ prvi ženski trap album u Hrvata, sama po sebi nije dovoljna da zavrijedi pažnju regionalne publike. To što ga, sa druge strane, potpisuje Alterella – što je alterego Ele Dvornik-Pirs, Dinove šćerune i Borisove unuke, već

Otprilike, Alterella zvuči nešto kao Gorillaz sa malo više trapa, stilski je sasvim skockan i raznolik, ali ispod površine nema ništa bitno da kaže. Sveden je na odjek stvarnosti tridesetogodišnjakinje koja je, kao, zaglavljena negdje u 20. ili 21. godini. Odnosno, slika je onoga kako Ela u svojim tridesetim zamišlja i doživljava deceniju mlađe cure.

– toliko je „No-One Knows

We’re Dancing“ jedna sarkastična zaraza. U kojoj Trejsi grabi na vožnjicu i ples sa jednim nabijeđenim japi advokatom, sa kraja na kraj Evrope.

Ben i Trejsi stvaranje albuma opisuju kao „hvatanje jedne njihove vječite varnice“. Ploča se kreće isključivo po stilskom prostoru koji su zacrtali i koji ih je proslavio devedesetih – što apsolutno nije loše. Naprotiv, samo je podsjetnik,

Alterella

koliko je to dobra podloga za dostojanstveno iznijetu modernu melanholiju. I koliko se sve to samo dobro pleše. S. S.

Ocjena: 81/100

vremena za sanjare

Najbolja stvar u vezi s albumom jeste stilska raznovrsnost, koju ćete uhvatiti već u uvodnom, vrlo atmosferičnom dijelu. Na primjer, „Bonton“ u svom tom trap naletu ima spakovanu i ciljanu „žvaku“ iz devedesetih, a u tom momentu zaista imate osjećaj da muzički putujete kroz sasvim nepredvidiv Elin lični krajolik. Drugi dio je i laganiji, emotivno spuštenijeg garda, spreman čak i na nalete melanholije – i sve to igra dobro za širu sliku, da

Jethro Tull

RökFlöte

Ijanu Andersonu se baš svidjelo da ponovo snima i stvara muziku; čekao je lijepe dvije decenije da prošle godine objavi album kultnih rokera iz benda Jethro Tull „The Zealot Gene“ – da bi već godinu kasnije uzletio sa novim projektom „RökFlöte“.

Ključno je pitanje, kome je uopšte nova Jethro Tull muzika sada relevantna. Ova tvrdolinijaška pjesma mača i magije otprilike je spakovana kao nordijski mitološ-

ki koncept, u kom silna božanstva ili nadljudi, nakon kataklizme ili smaka svijeta, grabe da stvore nešto novo.

Freja, Odin, Tor, Loki i svaka ta ekipa se u novim Ianovim pjesmama otprilike lome oko toga da li će stvoriti zaista novu vrijednost, ili neki novi haos... A konačna mjera je „RökFlöte“ – prilično neoriginalna i izrabljena priča, naročito na prog-rokerskom horizontu.

Dakle, Ijan se s ovim albumom ponaša kao da nije

2023. nego 1973. godina, kao da je prog-rok uz flertovanje sa folkerskim i pastoralnim momentima nešto savršeno novo... Makar mu ne fali entuzijazma, dok ta flauta ili bardovska mandolina oslikavaju svu tu epsku fantastiku od ambijenta.

Tu negdje, između hrišćanske etike i otkačenog paganstva, izranjaju Andersonova fantastika i vizija, koja u pjesmi „The Navigators“ zvuči čak i zarazno interesantno...

se radi o svestranoj i kompleksnoj osobi. Momenti destrukcijice poput „Glupa kuja“ i „Svi su dečki kurve“ sasvim su prazni; „Arigato“ je prilika da se publici dodatno približi i „pročita“ jedna preočigledna japanska fascinacija... A u nizu sasvim generičkih tekstova bljesnu momenti kada se, na primjer, Ela „brani od likova kao Sep Mejer“. Dovoljno za početak, ali moraju te riječi i te priče za komad bolje. S. S.

Ocjena: 53/100

Ali opet, sa više muzičke punoće, pa čak i više zrelosti neke odraslije osobe – od ovoga djeluje sve ono, što su slavni Britanci iz Lutona stvarali sedamdesetih. S. S. Ocjena: 59/100

jethrotull.com

Izudin Bajrović, glumac f ilm

Film koji Vas čini srećnim?

- Pa nije baš film ono što me može učiniti sretnim, ali ima ih nekoliko koji me učine raznježenim. Na primjer, ona limunada „Notting Hill“ (Rodžer Majkl, 1999) sa Džulijom Roberts i Hju Grantom, ono u knjižari, ako se sjećate. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Inače često poželim da ubijem režisere, previše su osilili. Srećom, uspijevam da iskontrolišem taj nagon. Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Uglavnom skapiram filmove, ali često ne i zbog čega su, uopšte, snimljeni. Ali dobro, novac, novac...

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Haha, volio bih da vidim film u kojem Crnogorci nisu hrabri, Bosanci nisu glupi, Srbi nisu pametni, Hrvati nisu lukavi, Slovenci nisu škrti.

Omiljeni filmski rivali?

- Eh, sada ozbiljno: Al Paćino i Robert de Niro, a može i obrnutim redom.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Pa to je barem jasno, kad medo urniše Leonarda Dikaprija („Revenant“, Alehandro Gonzales Injaritu, 2015). Baš ga je oštetila, mislim, mečka.

Kad Dikaprija ošteti mečka

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Za mnom, tifusari!“ („Bitka na Neretvi“, Veljko Bulajić, 1969). Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Žao mi je, ne razumijem pitanje. Do mene je. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Davno je bilo, ne sjećam se. Mogao bi biti neki „Tarzan“ sa Džonijem Vajsmilerom. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Svi smo uzdisali na muziku iz „Love Story“ (Artur Hiler, 1970), ono sa Rajanom O’Nilom i onom drugom, ali ipak „The Godfather“ (Frensis Ford Kopola, 1972).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Haha, poslije „Bogovi su pali na tjeme“ („The Gods Must Be Crazy“, Džejmi Uis, 1980) u Bocvanu. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Šeron Stoun, Kameron Dijaz i evo ne mogu da se sjetim treće. Nisu autori, ali šta ima veze. U „Behar“, na smreku.

Izudina Bajrovića, bosanskohercegovačkog glumca rođenog u Pljevljima, zavoljeli smo zahvaljujući ulogama u filmovima: „Gori vatra“ (Pjer Žalica, 2003), „Halimin put“ (Arsen Ostojić, 2012), „Smrt u Sarajevu“ (Danis Tanović, 2016) i „Quo Vadis, Aida“ (Jasmila Žbanić, 2020), koji je nominovan za Oskara, te u kome glumi sa sinom Dinom. Ova ostvarenja dragulji su filmske umjetnosti BiH jer svijetu šalju važnu poruku i ne gube

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Joj, pa svi bi se hvalili kako kod nas snima Tarantino i kako smo mi sad bolji od onih okolo. Hajd’ nek ne snima, bogati.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Ne bih uz muziku čekao smak, radije bih u tišini. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Niko nije baš toliko veliki. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Nema takvih. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Svi umiru.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Eh, tu me uhvati sjeta. Mnogo je takvih pjesama, neka me podsjeti na majku, druga na oca, treća na druga, četvrta na neku ljubav...

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Internacionala“.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Emina“ Alekse Šantića Vaša pjesma za karaoke?

- Ništa od toga, nemam osjećaj za ritam, ili kasnim, ili žurim.

na aktuelnosti, jer, svjedoci smo da se, nažalost, ratovi nastavljaju čak i u savremenom svijetu.

Osim na velikom platnu i teatarskim daskama, Bajrović se odlično snalazi i na malim ekranima. Gledali smo ga u nagrađivanoj seriji „Područje bez signala“ Dalibora Matanića, a potom i u TV hitovima „Pad“ i „Južni vetar“. Trenutno snima drugu sezonu „Pevačice“ Predraga Antonijevića, a u najavi je još TV projekata.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Ne želim da volim loše pjesme, a bojim se da ih je mnogo koje su loše, a ja ih volim. I ukus se kvari.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Izišao poster Zdravka Čolića u listu „Zdravo“ u prirodnoj veličini. Ja ga kupio da vidim koliko je Zdravko visok. Negdje oko 180, ako je vjerovati „Zdravu“.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Je li on još živ? Nek mu Bog da zdravlje.

Prvaku drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, teatar je dobro poznat teren i utočište. U proteklom periodu ispunjavao ga je rad na predstavi „Orestija“, a mi žarko želimo da ga vidimo u ulozi Ilije Čvorovića u komadu „Balkanski špijun u Sarajevu“ po čuvenoj drami Dušana Kovačevića. Prije nego što se sretnemo na nekim pozorišnim daskama, odlučili smo da ubrzamo sastanak i izazovemo ga da popuni naše „Obrtaje.“ Uživajte u čitanju!

Dikaprija mečka

Serija idealna za kišni vikend?

- Bilo koja na našem jeziku, slušam dok igram igricu.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Šta je to tad bilo? „Salaš u malom ritu“ (sretan sam što sam upoznao Slavka Štimca i što sam čak i radio sa njim). Ne znam, „Otpisani“, pa onda ono Špiro Špula zlatna nit...

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Pa recimo, sve serije u kojima sam ja igrao. Trebalo je da ih vidi čitav svijet. Ali nije, avaj.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Malo ih je koje sam završio. Živci.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Većina autora serija zbrčka kraj, jer računaju na sljedeću sezonu, pa da se ništa ne zna.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Predmet? Mislite na predmet u školi, ili predmet kao predmet. Ne znam, nisam poželio ništa da imam.

Najdraži par iz serije?

- Sandokan i Marijana. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Ne volim radna okruženja, ne pitajte me to.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Pa dobro, dok smo mali taj Džeri nam je okej, ali sada...

M. ČAVIĆ

Četvrtak, 27. april 2023.

IzudIn BajrovIć: Volio bi da vidi film u kom Crnogorci nijesu hrabri, a Bosanci glupi

Facebook / Izudin Bajrović

Jubilej erotskog horora „The Hunger“ sa Dejvidom Bouvijem i Suzan Sarandon

Ukus prolaznosti vampirskih usana

Upozorenje: ako vam neko nekada o svojim bivšim ljubavima bude govorio kao o likovima koji, ni živi ni mrtvi, čame po nekim internim sanducima i odbijaju da umru –dobra je šansa da razgovarate sa vampirom. Što je možda i vrijedno rizika, ako je to, prekoputa vas, Katrin Denev ili Dejvid Bouvi.

Đavo i anđeo

Jednom je Bouvi jedan intervju otkačeno i šarmantno reklamirao kao „potpuno i sigurno posljednji“, a u njemu je mnogo govorio o filmu „The Hunger“ (Toni Skot, 1983). - Tih prvih 20 minuta... Pa to se vrti i vri kao sami pakao, to je zaista sjajno otvaranje. A onda, znate... (tu se već zvijezde u Dejvidovom oku i osmijehu tope, pa klize poput toplih suza) Onda, film malo izgubi put. Ali stvarno, to je opet interesantan film. Svašta su filmu „The Hunger“ prišivali i za svašta ga optuživali, od 29. aprila 1983. kada je premijerno prikazan u Kanadi... Recimo i to da je, zamislite, „prestilizovan“. Otprilike to znači ovo: ovo filmsko slatko sa vampirskih usana je toliko zasićeno delikatnom putenošću; toliko besramno i otkačeno umackano od estetizovane erotike... Da je neko, usput, zaboravio da priču odvede u pravcu bilo kakvog vrhunca ili egzekucije.

Na početku filma, Bouvijev lik Džon Blejlok je najšarmantniji đavo i anđeo od dendi urbanštine; čelista iz 18. vijeka koji vampirski luta po noćnim klubovima modernog Njujorka... Do kraja je, otprilike, rasklimatani starac, baš kao Broj Jedan

Terapeutkinja Sara (Sarandon) na savršeno estetizovanom posteru

philrayart.artstation.com

sa Katrin Denev, Sarandon

prolaznosti sa usana

Otprilike to je i poenta filma

Tonija Skota: da nam je svima kadtad mjesto u nekoj i nečijoj mračnoj ladici, gdje stanuju

bivše ljubavi... Da tu čamimo i da se tu čvarimo, ni živi ni mrtvi. I što nam onda, bože moj, preostaje kao utjeha?

iz „Alana Forda“, koji je zaboravio i kako da umre, a kamoli što drugo. Naravno da su mnogi potrčali da kompletan film ,,The Hunger“ uporede sa tim Bouvijevim Džonom. I naravno da je to daleko od istine. Ili je makar žestoko pretjerivanje...

Smrt bez smrti

Taj neko, ko je negdje usput propustio da „The Hunger“ ismjeri ka katarzi, vrhuncu, filmskom orgazmu, jeste režiser Toni Skot. Cijela jedna plejada britanskih autora sedamdesetih, sa sve diplomama Kraljevske akademije umjetnosti, te sa sličnih i inih cijenjenih adresa i instanci – stasavala je snimajući reklame. I bile su, naravno, bombastične. Vamp, puteno i bezobrazno „naoštrene“ – ali ipak samo reklame.

Među cijelom tom ekipom, u kojoj su, zamislite, bili i veli-

ka engleska faca Alan Parker, i famozni „tata“ modernog erotskog trilera osamdesetih

Ejdrijan Lajn , bio je i Toni, mlađi brat Ridlija Skota.

E, Toni se pokazao kao toliko dobar esteta sa tim reklama, da mu je moglo biti da za režiserski debi odabere upravo „The Hunger“. Dakle, Britanac, izvanjac, maltene anonimus, dobio je priliku da u Holivudu snima visokobudžetni vampirski film začinjen teškom erotikom. I to ni manje, ni više nego sa Bouvijem, Denev i Suzan Sarandon!

Postavka igre je otprilike ovakva: Denev je praskozorna vampirica Mirijam čiji pipci i očnjaci sežu neđe do antičkih dana i starog Egipta; Džon je ko zna koji ljubavnik kojem je „spakovala“ vampirsku žeđ u zamjenu za vječni život. Sa tim što on nije baš najbolje shvatio njihov „dogovor“: život vječni tu ne znači i vječnu mladost, pa se nakon 200 ili 300 godina svaki od tih ljubavnika polako pretvarao u ruinu, starca, živog mrtvaca. Kojem bi samo ostajalo da u nekom sanduku proživljava agoniju „smrti bez smrti“.

A ona je, nekim čudom, kao starija od svih njih ostajala živa. Otprilike kada Džon shvati da rapidno stari, koliko god mladalačke krvi kušale one bouvijevske usne – pomoć tra-

ži od Sare, „obične smrtnice“, terapeutkinje koju glumi Sarandon. I u toj vrtutmi, dok beskrajno hladna i primamljiva Mirijam i sve pogubljeniji Džon špartaju, plešu, pohotno grabe ulicama Njujorka –film se zaista pretvara u čudo od stvarne i vampirske erotike, stila i umjetnosti. Onda se, jednostavno, filmu desi život; Skot je svjestan da tom Džonu spasa nema i relativno brzo ga smješta u onaj Mirijamin podrum sa svim prethodnim bivšim ljubavnicima. A cijeli film grabi ka momentu koji publici donosi ono „pa neće valjda“ iščekivanje. I onda se i to desi, a luda erotska scena Katrin Denev i Suzan Sarandon postaje jedini razlog da film uopšte postoji. Ukratko, sve što se do tada desilo, cijeli film, samo je reklama za trenutak kad Katrin i Suzan jedna drugoj „vade oči čarne“!

Što, naravno, sa plana estetike nije uopšte ni loše: pošteno je reći da je ludi randevu jedne vampirice i jedne terapeutkinje koja će vampirica tek postati - jedna od ključnih erotskih scena tako otkačeno erotizovane filmske ere osamdesetih. I sve to tu, u njihovom plesu u svili, savršeno distancirane i vanvremenske Denev, te svakodnevno životne Sa -

randon, kroz njihova dva tako različita erosa – treperi kao reklama. Recimo, za jako skup parfem, ili za još skuplji komad kašmira, ili za Šubertov klavirski koncert, ili za gotski rok bend Bauhaus koji, uz sve to, na početku prži „Bela Lugosi’s Dead“... Ma, đavo će im znati.

Zgarišta ljubavi

Naravno da se film ne dešava i ne rješava tu; naravno da će Toni Skot do kraja ponuditi i nekakvu poentu, a to je otprilike da je i jednoj Mirijam na kraju suđen i sluđen put do zgarišta i groblja svih bivših ljubavi. A to je onda kada, htjela to ili ne, slučajno ili namjerno, ta antička zavodnica okuša kap krvi jedne tek novopečene vampirice.

Otprilike to je i poenta filma „The Hunger“: da nam je svima kad-tad mjesto u nekoj i nečijoj mračnoj ladici, gdje stanuju bivše ljubavi... Da tu čamimo i da se tu čvarimo, ni živi ni mrtvi. I što nam onda, bože moj, preostaje kao utjeha uopšte? Ostaje onaj zanos od strasti i vječito žedne želje za prožimanjem i pripadanjem, tako grozničavo lijep, da i nekoliko vjekova djeluje bolno i užasno kratko. Tako uzvišen, da mu pripada i strastveni ples jednog Bouvija i Denev, pa Sarandon i Denev, pa... Nebitno. E, u slavu te strasti i strastvene prolaznosti, Toni Skot je snimio jedan prelijep i pretjerano stilizovan film; ili, jednu reklamu tako divnu, da je na momente zaista i stvarno zamijenimo za film. Cijelih 40, vampirski i čežnjivo prekratkih godina nakon premijere, svjedočimo i da je jedan takav „The Hunger“ dragocjen i filmski nezaboravan. I vrijedan, za makar onih 20 uvodnih minuta, dok njujorškom noći grabe, đuskaju, haraju i o jadu nam rade vampiri Dejvid Bouvi i Katrin Denev. S. STAMENIĆ

Dejvid Bouvi i Katrin Denev neodoljivi kao vampiri Džon i Mirijam

Famozna erotska scena, epicentar filma iz 1983.

Lorensa Olivijea, najmoćnija adaptacija

Tragedija jedne neodlučnosti

Ovo je bio prvi primjer lmske adaptacije koja nije izazvala ljutnju ljubitelja pozorišta. Štoviše, godine 1948. Olivije ne samo što je pomirio dvije „zaraćene“ strane, već je i dokazao da Šekspirova djela zaslužuju mjesto i na velikom platnu

Dali komadi, koji su napisani striktno za teatarske daske, zaista imaju što da traže na velikom ekranu? Ili filmsko platno ipak nije previše grubo za oživljavanje pozorišnih priča? Da, to je jedna od onih debata bez kraja, te pitanje koje će postavljati naredne generacije i za ko zna koliko godina. Srećom, ta dilema nije zaustavila mnoge režiserske velikane da adaptiraju brojne pozorišne drame, najčešće tako da i najveći kritičari zaćute pred njihovim djelima.

Unikatna energija

Omiljeni pozorišni komadi za ovu vrstu filmske igre, sasvim sigurno, bili su i ostali oni koje je napisao precizni, ambivalentni i zagonetni Viljem Šekspir Njegovim opusom bavili su se mnogi režiseri, od maestralnog Orsona Velsa, preko Franka Zefirelija, do krajnje dosadnjikavog Keneta Brane. Šekspir je, nekako, uvijek u modi: njegove tragedije ostale su poslastica, kako za režisere i glumce, tako i za najširi auditorijum. Istorija kinematografije pamti mnogo kvalitetnih adaptacija djela engleskog poete iz Straforda, ali senzibilnost koju mu

„Hamlet“

Lorens Olivije maestralan kao Šekspirov danski kraljević

Džin Simons u nezaboravnoj sceni Ofelijine smrti Moćna visokokontrastna fotogra ja Dezmonda Dikinsona

Šekspirove tragedije, slavi 75. rođendan

neodlučnosti

je posvetio Lorens Olivije, kao glumac i režiser, izuzetno je rijetka pojava. Kulminacija te neponovljive energije najmoćnije se osjeća u adaptaciji Šekspirovog „Hamleta“. Olivijeov istoimeni film premijerno je prikazan 6. maja 1948. u Londonu. Loren Olivije bio je zaluđen djelima engleskog poete, a ljubav prema njegovim kompleksnim stranicama počeo je da demonstrira 1944. godine, kada je premijerno prikazan „Henry V“. Ovaj film označiće početak Olivijeove šekspirovske trilogije, koju je 1955. zatvorio „Richard III“.

Ograničeni svijet

No, najznačajnija adaptacija stigla je u sredini. Olivije je godinama maštao o adaptaciji „Hamleta“. Kada mu se napokon ukazala prilika, nije je želio propustiti. Kao rezultat dobili smo jedan od najinspirativnijih radova koji je, sa jedne strane, popularizovao ovu dramu, a sa druge pokazao melanholičnu dramaturgiju jednog uigranog glumca, dovoljno hrabrog da za drugo režisersko djelo uzme jednog od najkompleksnijih Šekspirovih likova.

Možemo govoriti o tome da su dijalozi u Olivijeovom „Hamletu“ katkad komplikovani, te da oni gledaoci koji „u prste“ ne poznaju ovu Šekspirovu tragediju ne mogu istinski da ispratite svaki segment filma. No, to ne mijenja činjenicu da je Olivijeova vizija čuvene drame - vrlo specifična introspekcija ne samo jednog čovjeka, već i društva koje ga okružuje. Na koncu, režiser nije slučajno započeo film podvlačeći da je sve što ćemo gledati, zapravo, „tragedija jednog čovjeka koji nije uspio da donese odluku“.

To nas i dovodi do interesantnog obrta: ostavivši po strani dvorske političke igre u ključnim momentima, te sklonivši likove poput Fortinbrasa (što je možda uticalo na to da ostanemo uskraćeni za neke dobre replike), Oli-

Zlatni lav i četiri Oskara

vijeova interpretacija pomjerila je fokus isključivo na Hamleta. I naravno, na specifične i problematične relacije danskog kraljevića s Ofelijom (fenomenalna Džin Simons) i majkom Gertrudom (Ajlin Herli).

Visokokontrastni, klaustrofobični monohromatski kadrovi direktora fotografije Dezmonda Dikinsona, koji su reflektovali jedan ograničavajući svijet, snimljeni su većinom u studiju, u kojem je pokretljivost kamere došla do izražaja, konstantno nam mijenjajući percepciju likova i njihovih odnosa.

Zaboravljena muzika

Ovo je posebno važno u kontekstu Ofelije i sanjive scene njene smrti, dok pluta niz rijeku i tone sa cvijećem, koja je bila i jedna od rijetkih snimanih van zidina studija. A to nas dovodi i do jednog od ključnih segmenata

Olivijeovog filma: do često i ne-

pravedno zaboravljene hipnotišuće muzike Vilijama Voltona. Olivijeov filmski kompozitor osmislio je pažljivo svaki ton, tako da ama baš svaki izrazi karakterizaciju. I tako su svi centralni likovi dobili sopstvene tonove. Režiser je lako odabrao mjesto premijere jednog od najznačajnijih autorskih djela, pa nikoga u Londonu nije iznenadilo to što je „Hamlet“ 6. maja 1948. započeo filmski put sa Lester trga, i to sa Princezom Elizabetom i Margaret u prvom redu. Reakcije su, naravno, bile vrlo pozitivne. Štoviše, „Hamlet“ je bio prvi primjer adaptacije čuvenog djela koja nije izazvala ljutnju ljubitelja pozorišta. Olivije ne samo što je uspio da pomiri dvije „zaraćene“ strane, nego je inicijalno dokazao da Šekspirova djela zaslužuju svoje mjesto i na filmskom platnu.

Nakon „spuštanja zavjese“, publika je ostavljena sa brojnim

Uprkos tome što je osvojio samo četiri Oskara od sedam, za koliko je bio nominovan, Olivijeov „Hamlet“ obilježio je 21. uručenje nagrada Američke akademije. Olivije je trijumfovao u kategorijima najboljeg filma i glavne muške uloge, a zlatne kipove za kostim i scenografiju (za crno-bijeli format) sasvim zasluženo uzeo je Rodžer K. Furs, podijelivši posljednji sa Karmen Dilon. Najveće iznenađenje dogodilo se u kategoriji najbolje sporedne ženske uloge –„Hamletova“ maestralna Džin Simons izgubila je od pomalo zaboravljene Kler Trevor, koja je nagrađena za ulogu jedne od gošći Hotela „Key Largo“, u istoimenom film noaru Džona Hjustona Interesantno, „Hamlet“ je skoro sedam decenija držao rekord kao jedini film koji je ovjenčan i Zlatnim lavom (u tom periodu, ovo priznanje nosilo je prostije ime „Međunarodna nagrada Venecije“), i Oskarom za najbolji film. No, 75 godina nakon premijere ostaje nepobjediv kada su u pitanju dvije stvari. Osim što je bio i ostao prvi britanski naslov koji je osvojio zlatnu statuetu u najvažnijoj oskarovskoj kategoriji, „Hamlet“ je ujedno i prvi film nagrađen Oskarom koji je kreiran bez ikakvog upliva američke produkcije.

pitanjima i zagonetkama, što onim koje je u „Hamleta“ upisao Šekspir, što s drugima, koje je u adaptaciju unio Olivije. Bez obzira na to, mogla je maksimalno da uživa u ovoj režiserskoj i glumačkoj viziji velikog Engleza. A ujedno, pisano djelo tako je dobilo i dodatnu dozu popularnosti u ključnom trenutku, ne samo u evropskom, već i u internacionalnom kontekstu.

L. MURSELJEVIĆ

U jakom fokusu i Hamletov odnos sa majkom Gertrudom (Ajlin Herli)

PODGORI č ARENJE

Vreme leoparda

Nema

egzotičnijeg crnogorskog filma od „Vremena leoparda“. Zamislite, jedan Cetinjanin koji će dočekati i zvanje profesora i predavača režije na univerzitetu u Montrealu, uspio je da snimi pristojan ratni film o revoluciji u Mozambiku (!), praktično najslavnije kinematografsko ostvarenje te zemlje...

Sve što je Zdravko Velimirović u „Vremenu leoparda“ te 1985, po svom i scenariju sjajnog i iz mnogo razloga tako potcijenjenog pisca, Podgoričanina Branimira Šćepanovića – bio je samo Mozambik. I lice i naličje, i crno i bijelo... I isključivo sa mozambičkim glumcima ili naturščicima. Sa pravim borcima, kojima „kalašnjikovi“ stoje bolje nego puške revolucionarima i borcima iz Zdravkovih filmova poput „Vrhova Zelengore“ (1976), u kom Sergej Bondarčuk i Bata Živojinović vode Četvrtu proletersku pro’ Ljubinog Groba i hladne Sutjeske. Da, „Vreme leoparda“ je i jedini film jugoslovenske kinematografije iz perioda prije ratova devedesetih, koji se tiče modernog ratovanja iz drugog perioda 20. vijeka.

Opet, „Vreme leoparda“ nije ratni film; to je priča o velikim društvenim promjenama. Zato je Velimiroviću bilo tako važno da u njemu predstavi obje strane. Da ih puste da zbore, da iskažu argumente. I one koji su bili na tragu revolucije, taj impuls tamnoputih, koji traže prije svega ono demokratsko pravo, da zemljom zai-

sta vlada većina. I one druge – bjelačke koloniste, koji su zemlji donijeli ljekove, jedinstven jezik, kakav-takav napredak...

I uz to su, tu u Mozambiku, ti Portugalci 450 godina, ne planiraju da odu; to im je dom.

A ono što slijedi, sasvim realne ratne scene u kojima se vidi koliko je Velimirović ispekao autorski zanat – nije puka revolucija, već jedan proces trenja u kom će iznići nešto novo. Sa jedne strane, u dugoj borbi za nezavisnost koja će se završiti konačno 1975, Bantu narod izboriće se da se pita u sopstvenoj zemlji. Sa druge, približno 300.000 Portugalaca napustiće zemlju kojom su vladali, te kojom su njihovi preci vladali, nekih četiri i po vijeka. Priče i jednih i drugih mogu da se čuju.

Postoji u Velimirovićevom filmu nešto arhetipski crnogorsko; taj momenat koji je uhvaćen u „13. julu“ (1982) Baja Šaranovića, gdje mali čovjek, najčešće nevoljnik, pukom silom prilika postaje zamajac istorije. Neko herojski pobjednik, patnik i mučenik čija žrtva dobije oreol dosanjane slobode; a neko drugi zaboravljeni i tragični gubitnik... Kako istorija baci karte; po tragu nekih točkova koji se ne mogu ni skrenuti, niti zaustaviti.

Odatle na kraju „Vremena leoparda“ jedna skoro cinična scena; jedno mučeničko raspeće, nad kojim sunce slobode djeluje previše zubato. I opominjuće, jer

Zaglavi se

ako se raduje i slavi kolektiv, to ne znači i radost i slavu jednog, slobodi žrtvovanog čovjeka.

Tu je negdje i odjek Branovog prethodnog filmskog teksta; pisao je tri godine prije „Leoparda“ scenario za „Smrt gospodina Goluže“ (1982) Živka Nikolića. To je i jedina direktna adaptacija njegovog književnog djela; kako je samo cinična priča u kojoj nam je Živko na kotorskom snimanju podario i filmski debi nezaboravne Savine Geršak. A priča je jednostavna: pojedinac, tuđin u znatiželjnoj sredini, najavljuje samoubistvo. Usput se integriše, ali ne uspijeva da utoli glad te znatiželje. Lokalci od njega ne žele samo korist; već da ispuni ono „obećanje“ o suicidu. Da probaju, da vide i to „čudo“! I naravno, sve preko njegovih leđa i njegovog, već potrošenog života. „Vreme leoparda“ posljednji je igrani film Zdravka Velimirovića; takođe je i posljednji scenario koji je pisao Branimir Šćepanović. I tako su oni, tamo iz Mozambika, pola decenije prije svega vidjeli i Jugoslaviji crtali, kakve joj to slijede devedesete. Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Plakat Velimirovićevog lma

Finansijski distrikt zarobljen bojama

Najefektniji rad izložen u poslovnom okrugu Canary Warf postavljen je na Adams platou, čiji je tunel uljepšala Kamil Valala. Njeno umjetničko djelo igra je perspektiva, dizajna i optičkog šablona koji nudi distorzivnu realnost prolaznicima

Dosadnjikavi,

finansijski orijentisani poslovni centar Londona – etiketa je koju često, nekada i sa debelim razlogom kače distriktu Canary Wharf na jugu britanske metropole, čije visoke staklene zgrade zaista nijesu usklađene sa starinskim istorijskim šmekom koji ga okružuje. No, činjenica je i da jedan od glavnih biznis centara, ne samo Ostrva nego i cijelog svijeta, umije da iskoristi idealnu poziciju pored Temze – da podrži i neke druge vrijednosti. Najadekvatniji način da pobjege od finansijskih epiteta, Canary Warf pronašao je u promovisanju kulture kroz naglašenu umjetnost, koja se na ovom mini-poluostrvu odnedavno može pronaći na više mjesta.

Ublažavanje biznis-tona, od kojeg ovaj okrug sasvim sigurno ne može pobjeći, vjerovatno je dovelo i do toga da turisti sve više svraćaju u ovaj „menhetenski“ dio londonske metropole. Protekle sedmice dobili su razlog više za posjetu: postavljeni komadi nekih od vodećih umjetničkih imena uljepšali su betonsku okolinu zanimljivim rješenjima.

S obzirom na to da je izložba postavljena vani, te da je time

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

i besplatna, Canary Wharf će zaisigurno sve više privlačiti i Londonce i turiste da svrate u staklasti predio.

Jedno od najvažnijih djela koje smo vidjeli u ovom distriktu jeste „Par na klupi“ meastralnog vajara Lina Čedvika, Londonca koji je je radio na bronzanim komadima sve do posljednjih dana života. Prateći tradiciju velikana Henrija Mura, Čedvik je sa zadovoljstvom baratao figurama koje u različitim pozama pišu nove scenarije.

No, najefektniji rad u distriktu Canary Warf izložen je na takozvanom Adams platou, čiji je tunel uljepšala lokalna umjetnica Kamil Valala. Njen rad „Zarobljena bojama“, koji je inicijalno kreiran za Londonski festival murala, igra je perspektiva, dizajna i optičkog šablona koji nudi distorzivnu realnost prolaznicima. A s obzirom na to koliko je vibrantna igra boja koju je stvorila u tunelu, Valalin rad postao je, sasvim očekivano, omiljen objekat za fotografisanje i dijeljenje na socijalnim mrežama.

Na Kabot trgu, posjetioci Canary Warf okruga, mogu da vide i skulpturu „Iluzija“ Helejn Blumenfeld, sa kojom je vajar-

ka željela da podvuče važnost ljudske podsvijesti koja će pravac postojećih figura mijenjati u zavisnosti od trenutnog konteksta. Dok je autorka ostavila prostor između figura, tako da posjetioci mogu da prošetaju i debatu o značenju skulpture

zadrže otvorenom, na Kanadskom trgu neobični radovi od terakote vajara Losona Ojekana postali su prijeko potrebna i precizno smještena distrakcija u dosadnjikavom šoping distriktu. Tekst i foto: Leila

MURSELJEVIĆ

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Rad „Par na klupi“ meastralnog vajara Lina Čedvika

Optička igra Kamil Valale postala hit na društvenim mrežama