Dnevni list Pobjeda 27.09.2022.

U momentu odlaska starog menadžmenta u kasi je ostalo preko devet miliona eura keša i neplaćena aprilska faktura za ugalj u iznosu od oko četiri i po miliona eura, što je oko 13,5 miliona. Otkrivenog uglja takođe je ostalo 1,4 miliona tona, vrijednosti 30 miliona eura. Nakon 17 mjeseci novi menadžment ima u kasi nekoliko hiljada eura i teško isplaćuje plate bez poreza i doprinosa. Primljeno je više od 600 radnika, koji i neće i ne znaju ništa da rade, kaže izvor Pobjede iz Rudnika uglja

Rudnik uglja pred bankrotom, zbog ugovora sa EPS-om gubitak 100 miliona eura

PODGORICA - Kontroverzni ugovor o prodaji uglja sa Elektroprivredom Srbije, masovno partijsko zapošljavanje kao i niz loših poslovnih odluka doveli su Rudnik uglja Pljevlja pred bankrot, saznaje Pobjeda.

Dva izvora Pobjede iz kompanije saopštila su da je teško ugrožena likvidnost preduzeća i da je veliko pitanje da li će u narednih par mjeseci biti isplaćene plate sa svim doprinosima u bruto iznosu.

PRAZNA KASA

U momentu odlaska starog menadžmenta u kasi ostalo je preko devet miliona eura keša i neplaćena aprilska faktura za ugalj u iznosu od oko četiri i po miliona eura, što je oko 13,5 miliona. Otkrivenog uglja takođe je ostalo 1,4 miliona tona, vrijednosti 30 miliona eura. Nakon 17 mjeseci novi menadžment ima u kasi nekoliko hiljada eura i teško isplaćuje plate bez poreza i doprinosa. Primljeno je više od 600 radnika, koji i neće i ne znaju ništa da rade, kaže izvor Pobjede iz Rudnika uglja. Izvori ukazuju da je na loše poslovne bilanse RUP uticao i niz loših poslovnih odluka –od amaterske kupovine potpuno pogrešne mehanizacije za proizvodnju lavande i kao ključni razlog kontroverzni ugovor za Elektroprivredom Srbije.

– Ugovor za isporuku uglja TE „Nikola Tesla“ Obrenovac je očigledna pljačka energetskih resursa Crne Gore i niko normalan ne bi ovo potpisao. Prema cijenama struje koje su do sada bile, kompanija će, ukoliko se realizuje u cjelosti, izgubiti blizu 100

U momentu odlaska starog menadžmenta u kasi je ostalo preko devet miliona eura keša i neplaćena aprilska faktura za ugalj u iznosu od oko četiri i po miliona eura, što je oko 13,5 miliona. Otkrivenog uglja takođe je ostalo 1,4 miliona tona, vrijednosti 30 miliona eura. Nakon 17 mjeseci novi menadžment ima u kasi nekoliko hiljada eura i teško isplaćuje plate bez poreza i doprinosa. Primljeno je više od 600 radnika, koji i neće i ne znaju ništa da rade, kaže izvor Pobjede iz Rudnika uglja

miliona eura. Vrijeme je da se neko ovim pozabavi – rekao je izvor Pobjede iz kompanije.

UGOVOR

U ugovoru, koji je ekskluzivno objavila Pobjeda, nijesu u dovoljnoj mjeri ispoštovani interesi države i Rudnika posebno kada je riječ o cijeni po toni, troškovima prevoza, koji su na nivou iz 2013. godine, ali i fakturisanju i konačnom mjerenju kupljenog uglja koja su, iz nepoznatih razloga, kao u kolonijalnim državama, mimo svake prakse, prepuštena

Elektroprivredi Srbije. Ugovor su u Beogradu 25. maja ove godine u prostorijama Elektroprivrede Srbije (?!) potpisali izvršni direktor RUP Milan Mijo Lekić, inače predsjednik pljevaljskog odbora Nove i v. d. direktora EPS-a Miroslav Tomašević Posao je, prema saznanjima Pobjede, dogovoren u trouglu između biznismena i funkcionera SNS-a Vladimira Mandića, izvršnog direktora Rudnika uglja Milana Lekića i tadašnjeg predsjednika Odbora direktora EP-

CG Milutina Đukanovića Ovim ugovorom je predviđena isporuka prvih 40.000 tona od planirane ukupne količine od 300.000 tona uglja.

– Cijena uglja iznosi 28,8 eura (bez PDV-a) za kvalitet toplotne moći od 8.000 kJ/kg po toni, pri čemu se vrši korekcija cijene ponderisanjem u rasponu toplotne moći od 7.000 do 10.000 kJ/kg – navodi se u ugovoru. Ta cijena je ispod svakog tržišnog minimuma jer je minimalna cijena na tržištu 50 eura za ugalj takvog kvaliteta. Transport dogovorene količi-

ne uglja na željezničku stanicu u Prijepolju realizovaće RUP, dok će troškovi biti pokriveni od strane EPS-a, kao i troškovi utovara uglja u vagone u stanici Prijepolje, čiju uslugu je obezbijedio RUP nakon sprovedenog tenderskog postupka.

– Cijena prevoza uglja od Rudnika do utovarne stranice Prijepolje iznosi devet eura bez PDV-a, po toni, tako da je u ukupnom iznosu najviše do 360 hiljada eura bez PDV-a. Cijena utovara uglja u vagone u stanici Prijepolje iznosi 1,85 eura bez PDV-a po toni,

Ugovor za isporuku uglja TE „Nikola Tesla“ Obrenovac je očigledna pljačka energetskih resursa Crne Gore i niko normalan ne bi to potpisao. Prema cijenama struje koje su do sada bile, kompanija će, ukoliko se ugovor realizuje u cjelosti, izgubiti blizu 100 miliona eura. Vrijeme je da se neko ovim pozabavi, rekao je izvor Pobjede iz kompanije

tako da je u ukupnom iznosu najviše do 74 hiljade eura bez PDV-a – navodi se u ugovoru. Cijene prevoza su, po tvrdnjama izvora Pobjede iz Upravnog odbora, na nivou 2013. godine i veoma su nepovoljne po državu i Rudnik. Da je ugovor polukolonijalni, svjedoči i podatak da, mimo uobičajene prakse, rudu u konačnom fakturisanju mjeri EPS a ne Rudnik uglja kako se to radi u slučaju prodaje kompanijama ili građanima.

Izvor Pobjede naglašava da je izvršni direktor Milan Lekić iz DF-a ugrozio radni status svih sada više od 1300 radnika.

– U menadžmentu ima preko 15 ljudi, njihove plate su astronomske, ugovori su na štetu kompanije, a njihovo profesionalno znanje je na mnogo niskom nivou izuzimajući 3-4 čovjeka. U radnike se uvukao strah od posrnuća kompanije i uvođenja stečaja, za šta ima dovoljno argumenata. Sumnjive investicione nabavke, po nenormalno velikim cijenama – ocjenjuje izvor Pobjede.

Prema njegovom uvidu, neobjašnjivo je ,,kaubojsko ponašanje izvršnog direktora i Odbora direktora koji mu sve to aminuju“ i koji su odgovorni za stanje u kompaniji.

podatke o broju zapošljenih. – Pljevaljski Rudnik uglja, koji je od kraja 2018. godine u potpunom vlasništvu države, odbio je zahtjeve za slobodan pristup informacijama, proglašavajući sve vrste ugovora koje je sklopio sa novozapošljenima od početka ove godine za poslovnu tajnu. U svom odgovoru MANS-u, izvršni direktor Rudnika Milan

Lekić se pozvao na interni dokument Pravilnika o poslovnoj tajni iako je bio dužan da sprovede Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Podatke o tome koliko je od početka godine podijeljeno novih ugovora krije i Elektroprivreda Crne Gore, koja ove godine nije odgovorila ni na jedan zahtjev za slobodan pristup informacijama

o novozapošljenima koji joj je MANS uputio, navodi se u saopštenju. Primjeri ovih preduzeća, kako dalje navode iz MANS-a, nažalost, svjedoče o nastavku pogubne prakse koju je uspostavio prethodni menadžment, dok novi koji je isključivo sastavljen po partijskom ključu, ne pokazuje namjeru da se sa njome prekine.

-Na jednom radnom mjestu po pet-šest izvršilaca, a nema šta ni jedan da radi. Raspored nekih ljudi sa sumnjivim fakultetskim diplomama na vrlo bitnim radnim mjestima, a do skoro su bili pomoćnici rukovaoca mašina. Totalni haos i nebriga za osnovnu djelatnost, rudarenje, već pričaju populistički narodu o otvaranju novih kopova, izgradnji cementare na gas, ugljeni briketi, pivare, narodne kuhinje, ljekobilje usred površinskog kopa, sijanje krompira, luka... došli smo u situaciju da imamo u Rudniku više baštovana i vrtlara nego bagerista i stvarno potrebnog radnog osoblja – zaključio je izvor Pobjede.

Rudnik uglja zapošljenih.

Mreža

Više od 2,7 miliona eura predviđaju u izbornoj godini za zapošljavanja

PODGORICA – U reba lansu budžeta skrivena su povećanja potrošnje od oko 16 miliona eura koja mogu uticati na birače u predizbornoj kampanji za lokalne iz bore, saopštili su iz Mre že za afirmaciju nevladi nog sektora (MANS).

Iz ove NVO su pojasnili da povećanja potrošnje predvi đaju zapošljavanja vrijedna preko 2,7 miliona eura, ispla te fizičkim i pravnim licima od 4,5 miliona, kao i pove ćanje budžetske rezerve za skoro devet miliona za koje nije dato nikakvo obrazlože nje u opisu rebalansa.

NETO ZARADE, UGOVORI O DJELU...

– U rebalansu nema obra zloženja za povećanje troš kova kojima se u toku izbor ne kampanje povećava broj zaposlenih ili angažovanih lica u ukupnom iznosu od preko 2,7 miliona eura, i to neto zarada od skoro 900 hiljada eura, ugovora o dje lu od preko 700 hiljada eu ra, ostalih naknada oko 600 hiljada eura i konsultantskih usluga od preko 500 hiljada eura – ukazali su.

Pojasnili su da u nekoliko organa dolazi do poveća nja neto zarada na osnovu preraspodjela unutar po stojećih budžeta, zbog čega u rebalansu nema nikakvog obrazloženja za te promje ne.

– Te institucije uključuju Upravu prihoda i carina kod kojih se povećavaju neto za rade za skoro 300 hiljada eu ra, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i ur banizma sa rastom od pre ko 160 hiljada, Ministarstvo unutrašnjih poslova sa pre ko 150 hiljada i Uprava za šu me sa 100 hiljada eura većim neto zaradama – naglasili su. Slična je praksa, kako su na veli iz ove NVO, i sa ugovo rima o djelu gdje se iz obra zloženja rebalansa ne vidi da institucije vrše preraspodje lu svojih budžeta i tako po većavaju izdatke u toku iz borne kampanje.

– Tako je Ministarstvo fi nansija predvidjelo preko 240 hiljada eura veće ispla te za ugovore o djelu nego u važećem budžetu, Uprava za izvršenje krivičnih sank cija 120 hiljada više, a Mini starstvo ekologije, prostor nog planiranja i urbanizma

preko 73 hiljade eura – ista kli su iz MANS-a.

Slijedi, dodali su, Ministar stvo odbrane sa povećanjem preko 52 hiljade eura, Mini starstvo kapitalnih investi cija i Služba predsjednika Crne Gore sa po 50 hiljada eura, Ministarstvo unutraš njih poslova sa 40 hiljada eura, Kabinet predsjedni ka Vlade i Generalni sekre tarijat Vlade sa po oko 15 hi ljada eura.

Osim toga, ukazali su, bez ikakvog obrazloženja za ostale naknade u Ministar stvu finansija predviđeno je dodatnih 487 hiljada eura, u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma dodatnih 46 hiljada, a u Ministarstvu unutrašnjih poslova 20 hi ljada eura.

– U rebalansu nema obra zloženja ni za povećanje konsultantskih usluga kod Uprave za saobraćaj od preko 500 hiljada eura ili

15 odsto u odnosu na važe ći budžet te institucije – na veli su iz MANS-a.

ŠTURA OBRAZLOŽENJA

Ističu i da nije dato obrazlo ženje što budžet Ministar stva odbrane za ostale tran sfere pojedincima raste za skoro 250 hiljada eura.

– Do tog rasta je došlo na osnovu preraspodjele unu tar budžeta institucije, ali se tim ova budžetska stavka povećava za preko 20 odsto u odnosu na važeći budžet – ukazali su.

Navode i da je dato samo štu ro obrazloženje za značajan rast nekih institucija, iako se na taj način u toku izborne kampanje značajno poveća vaju subvencije pravnim i fi zičkim licima.

– Tako Zavod za zapošlja vanje rebalansom traži po većanje od tri miliona eura za subvencije poslodavci ma koji zapošljavaju lica sa

Tako je Ministarstvo nansija predvidjelo preko 240 hiljada eura veće isplate za ugovore o djelu nego u važećem budžetu, Uprava za iz vršenje krivičnih sank cija 120 hiljada više, a Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma preko 73 hiljade eura – istakli su iz MANS-a

invaliditetom, odnosno za skoro 30 odsto. U obrazlože nju je navedeno da ta sred stva, u toku izborne kam panje, treba povećati „zbog konstantnog rasta zahtjeva za subvencije“ – dodali su. Osim Zavoda, istakli su, i Ministarstvo poljoprivre de, šumarstva i vodoprivre de rebalansom povećava subvencije za proizvodnju i pružanje usluga za 1,5 mi liona eura.

– U obrazloženju se navodi da su ta sredstva namijenje na za nabavku mehanizaci je i grla radi povećanja pro izvodnje mlijeka, kao i „za razvoj proizvodnje pilećeg mesa“ – naveli su. MANS je ukazao i da se u toku izborne godine reba lansom budžetska rezerva povećava za trećinu, a da za skoro devet miliona eura povećanja nije dato nikakvo obrazloženje.

Tekuća budžetska rezerva se povećava za 18,2 milio na eura, odnosno sa 67 na 85 miliona eura. U obrazlo ženju se navodi da se sedam miliona odnosi na obezbje đivanje nedostajućih sred stava za potrebe Fonda za zdravstveno osiguranje, a 2,5 miliona na jačanje bez bjednosne informatičke in frastrukture. Međutim, u rebalansunema nikakvog obrazloženja za preostalo povećanje budžetske rezer ve od 8,7 miliona eura – na glasili su.

Podsjetili su da se sredstva iz budžetske rezerve mogu koristiti za isplate pojedin cima, iako je u pitanju izbor na godina, jer je na snazi od luka o epidemiji kovida, a da bi u suprotnom takva praksa bila zakonom zabranjena.

Ž. ZVICER

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović zakazala vanrednu sjednicu na zahtjev predsjednika države Mila Đukanovića

Poslanici u petak o skraćenju mandata parlamentu

PODGORICA – Vanred na sjednica Skupštine na kojoj će se raspravljati o prijedlogu za skraćenje mandata 27. saziva parla menta održaće se u petak, sa početkom u 12 sati.

Sjednicu je zakazala pred sjednica zakonodavnog doma Danijela Đurović na zahtjev predsjednika države Mila Đu kanovića

Prijedlog za održavanje sjed nice na kojoj će se raspravlja ti o skraćenju mandata Skup štini Đukanović je dostavio 20. septembra nakon sprovedenih konsultacija sa predstavnici ma političkih partija koje par ticipiraju u parlamentu. Utvrdio je da ne postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira stabilnu vladu i oci jenio da je skraćenje manda ta Skupštini u najboljem inte resu svih građana, „jer se time otvara mogućnost prijevre menih parlamentarnih izbo ra u što kraćem roku“. Šefovi poslaničkih klubova stare većine ustvrdili su da za htjev Đukanovića nije „pravno uredan“, jer nije sadržao pri jedlog odluke o kojoj bi trebalo da se glasa. Zbog toga je Đuro vić vratila Đukanoviću prijed log i zatražila da ga upodobi sa skupštinskim procedurama. On je to i učinio i u petak, 23.

septembra, dostavio prijedlog odluke za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine.

Nezadovoljni ovom odlukom predsjednika države, pred stavnici stare većine najavili su da će glasati protiv skraćenja mandata. Istovremeno, od Đu kanovića zahtijevaju da uvaži 41 potpis podrške prijedlogu da lider Demosa Miodrag Le kić bude novi mandatar, koji su dostavili po isteku Ustavom propisanog roka.

Pravni stručnjaci koji su ko mentarisali ovu situaciju uka zali su da po isteku propisanog roka nije moguće bilo kome dati mandat za sastavljanje izvršne vlasti, pa ostaje nepo znato što će se dogoditi uko liko inicijativa za skraćenje mandata Skupštini ne dobije podršku u parlamentu.

Ustav nije predvidio takvu si tuaciju, a jedno od mogućih rješenja ponudio je advokat Veselin Radulović

On je Pobjedi ranije kazao da bi se, u slučaju da poslani ci ne skrate mandat Skupšti ni, mogla primijeniti ustavna odredba koja propisuje rok za izbor vlade nakon što pred sjednik države predloži man datara. Shodno toj odredbi, Skupštini bi prestao mandat istekom roka od 90 dana, koji inače ima mandatar da sasta vi kabinet. Ž. Z.

Stranka slobode i pravde Niš ima saznanja da se predsjednik Srbije ponovo uključio u lokalne izbore u Crnoj Gori Funkcioneri iz SNS-a u organizaciju izborne kampanje u Budvi

PODGORICA - Stranka slobode i pravde (SSP) Niš ima saznanja da neki niški javni funkcioneri borave u Crnoj Gori, gdje su, kako navode, ponovo umiješani u organizaciju kampanje pred izbore 23. oktobra u Budvi, prenosi N1. To su istakli u saopštenju, u kome Gradski odbor stranke iz Niša upozorava da je načel nik Nišavskog okruga Petar Babović, kadar SNS, „na par tijskom zadatku u Crnoj Gori, gdje sa ostalim niškim napred njacima ‘pomaže’ partnerima u kampanji za lokalne izbore u Budvi koji bi trebalo da se odr že 23. oktobra“.

– Da li su sa njim i vijećnik Mi roslav Đokić, radnik vodovo da Dušan Mihajlović, radnica JKP Tržnica Olivera Đorđe vić, radnica JKP Parking ser vis Jelena Denić? Šta je Babo viću važnije – građani od kojih prima platu ili partija od koje dobija ingerencije - upitali su iz niškog odbora Stranke slo bode i pravde.

Podsjećaju, kako su kazali, na aferu koja se desila 2021. go dine, „kada je osam niških na prednjaka protjerano iz Crne Gore zbog učestvovanja u iz bornoj kampanji“.

– Neka imena tada protjera nih naprednjaka sada se po novo javljaju. Takođe smo uputili zahtjeve za pristup in formacijama od javnog zna čaja gradonačelnici Niša i di rektorima JKP Naisus, JKP Parking servis i JKP Tržni ca, sa pitanjem da li su nji hovi zaposleni odsustvova li sa posla u periodu od 19. do 23. septembra i po kom osno vu. Očekujemo odgovore od nadležnih, a prije svega od načelnika Nišavskog okruga Babovića – da objasni građa nima od kojih prima platu na kakve se to ingerencije pozi va, ko mu je dao te ingerenci je, jer zakon nije i dokle sežu njegove ingerencije. Od ka da je miješanje u unutrašnje stvari druge države nadlež nost načelnika okruga – za ključili su u saopštenju. R. P.

PODGORICA – Nije poznato kada će i hoće li se uopšte nastaviti vanredna sjednica Skupštine sjednica na kojoj je trebalo da se raspravlja i odluči o smjeni predsjednice parlamentaDanijele Đurović.

Sjednica je počela 2. septembra, a pauza, koju je zatražio šef po slaničkog kluba Demokratskog fronta Slaven Radunović, data je odmah po utvrđivanju dnev nog reda. Prethodilo joj je potpi sivanje političkog sporazuma koji je „staroj“ parlamentarnoj većini trebalo da posluži kao osnova za formiranje nove vlade.

-Imamo novonastalu situaciju da se 41 poslanik obavezao da će u roku od 15 dana razriješiti dile mu oko rukovodstva Skupštine i da će ta nova/stara većina dogo voriti druge stvari – rekao je ta da Radunović i zatražio pauzu sjednice koja bi se nastavila „kad se steknu uslovi za tako nešto“.

Sagovornici Pobjede, poslani ca SDP-a Draginja Vuksano vić-Stanković i poslanik Libe ralne partije Andrija Popović, saglasni su da se sjednica mora završiti do 30. septembra kada se završava i vanredno zasijeda nje Skupštine.

-Sjednica se mora okončati naj kasnije do 30 septembra do kada se moraju završiti i sva vanredna zasijedanja. Ukoliko se ona ne nastavi do kraja vanrednog za sijedanja, to podrazumijeva, do sada je praksa bila, da su posla nici koji su podnijeli inicijativu odustali od nje – istakla je Vuk

sanović-Stanković.

Andrija Popović je podsjetio da je pauza trebalo da traje nekoli ko sati, a da im je kasnije saopšte no da shodno Poslovniku o radu može da traje i do 15 dana.

-Ni nakon 15 dana sjednica nije nastavljena, prošlo je više od 20 dana. Jasno je da vanredno zasi jedanje završava 30. septembra i da se poslije toga o tome više ne može raspravljati – naglasio je Popović.

Drugačijeg mišljenja bio je po slanik SNP-a Dragan Ivanović On je Pobjedi kazao da bi se sjed nica mogla nastaviti i ukoliko se ne završi prije početka redovnog zasijedanja.

-Na nekom od narednih kolegiju ma predsjednice Skupštine dogo vorićemo se oko te sjednice. Ona se može nastaviti i tokom redov nog zasijedanja, zato što je poče la – rekao je Ivanović.

Očekivalo se da će nakon što

usaglase ime novog mandatara, nekadašnji koalicioni partneri dogovoriti i ko će činiti novo ru kovodstvo Skupštine, i podijeliti resore u vladi.

Ipak, pregovori nijesu tekli kako je prvobitno planirano, a prin cip da „nema dogovora, dok se sve ne dogovori“ onemogućio ih je da, u Ustavom propisanom ro ku, predlože mandatara na način koji su najavili, a potom dogovo re i sve ostalo.

Kako nijesu prisustvovali konsul tacijama kod predsjednika drža ve Mila Đukanovića, predstav nici DF-a, u ime većine, saopštili su da će do isteka roka, 19. sep tembra, predložiti mandatara sa 41 potpisom poslanika.

Posljednjeg dana uspjeli su da usaglase da bi novi mandatar mo gao da bude lider Demosa Mi odrag Lekić, ali je taj prijedlog dobio samo „verbalnu“ podršku.

Prijedlog nijesu htjeli da potpišu

predstavnici Građanskog pokre ta Ura i to upravo zbog principa da „nema dogovora, dok se sve ne dogovori“. Potpise su uslovili za htjevom da se pismeno potvrdi raspodjela resora u vladi.

Zahtjevi i uslovljavanja u tom di jelu učinili su da mjesto predsjed nika Skupštine ne bude predmet razgovora ni na jednom sastanku.

U međuvremenu, po isteku roka, umjesto imenovanja mandatara, predsjednik države uputio je za htjev za skraćenje mandata Skup štini. „Stara“ većina najavila je da neće podržati tu inicijativu, pa je neizvjesno što će se dalje dešava ti jer Ustav ne predviđa rješenja za takvu situaciju. Ipak, sjednicu koju su počeli u vanrednom zasi jedanju morali bi završiti do 30. avgusta, u suprotnom, kako su po jasnili sagovornici Pobjede, sma traće se da su predlagači odustali od incijative za smjenu Đurović.

Ž. ZVICER

Koalicija DPS – BS – SD – SDP predala listu u Pljevljima

Na čelu Rajko Kovačević

PODGORICA – Koalicija koju čine Demokrat ska partija socijalista, Bošnjačka stranka, So cijaldemokrate i Socijaldemokratska partija predala je listu za predstojeće lokalne izbore u Pljevljima, koji su zakazani za 23. oktobar.

Nosilac odborničke liste „Prava stvar“, koalicija „Da pobijede Pljevlja – DPS, BS, SD, SDP“ je Raj ko Kovačević.

– Zahvaljujući odgovornosti, posvećenosti i struč nosti, koju smo, kao nosioci vlasti pokazali u mi nulom periodu, dokazano je da je ova koalicija je dini garant prosperiteta, daljeg razvoja i očuvanja međunacionalnog i međuvjerskog sklada, saop štili su iz te koalicije.

Kovačević je, nakon predaje liste, rekao da građa ni Pljevalja imaju priliku da glasaju za prave vri jednosti života u tom gradu.

– Da pobijede Pljevlja zbog odgovornog vršenja vlasti, trošenja novca i razvoja grada - Pljevlja mi ra, tolerancije, tradicije, kulture – naveo je Kova čević. R. P.

Pokret „Evropa sad“ predao je potpise podrške građana za odborničku listu u Pljevljima u susret lokalnim izborima koji će biti održani 23. oktobra.

Predaji potpisa su prisustvovali Dane Marković, nosilac liste i Milojko Spajić, pred sjednik Pokreta.

PODGORICA - Pokret „Evropa sad“ nastupiće samostalno na izborima u Podgorici, a nosilac liste biće zamjenik predsjednika Ja kov Milatović.

Milatović je rođen 1986. go dine u Podgorici, gdje je zavr šio osnovnu školu i Gimnaziju „Slobodan Škerović“ sa diplo mom Luča. Osnovne studije u oblasti ekonomije završio je na Ekonomskom fakultetu Uni

verziteta Crne Gore sa prosječ nom ocjenom deset. Dio studi ja proveo je na univerzitetima u SAD, Austriji i Italiji, kao sti pendista vlada tih zemalja. Radio je u NLB banci u Podgo rici i Dojče banci u Frankfurtu. Od 2014. do 2020. godine radio je u Evropskoj banci za obno vu i razvoj (EBRD) u Londonu, Podgorici i Bukureštu.

Milatović je bio ministar eko nomskog razvoja u Vladi Crne Gore od decembra 2020. do

aprila 2022. godine i jedan je od kreatora reforme „Evropa sad“. Bivša ministarka zdravlja Jele na Borovinić-Bojović biće no silac liste Demokratskog fronta na predstojećim lokalnim izbo rima u Podgorici.

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević objavio je na Tvite ru fotografiju Borovinić-Bojo vić, uz komentar: Pravo lice „Za budućnost Podgorice!“

Borovinić-Bojović je bila na če lu resora zdravstva u Vladi pre

mijera Zdravka Krivokapića Poslanik Demokratske Crne Gore Danilo Šaranović nosi lac je izborne liste koalicije De mokrata, Ujedinjene Crne Go re i Demosa za lokalne izbore u glavnom gradu.

Iz Demokratske Crne Gore sa opšteno je da su nadležni orga ni te stranke, Ujedinjene Crne Gore i Demosa verifikovali ko alicionu izbornu listu, koja će na predstojećim lokalnim izbo rima nastupiti pod sloganom

„Idemo ljudi“. Šaranović je diplomirani ekonomista. Rođen je u Podgorici, gdje je završio osnovnu i srednju ekonomsku školu. Visoko obrazovanje stekao je na Ekonomskom fa kultetu Univerziteta Crne Go re. Šaranović je od osnivanja u Demokratskoj Crnoj Gori. Od 2015. do 2019. godine obavljao je funkciju predsjednika Mladih Demokrata. Član je

Socijalistička narodna par tija samostalno će nastu piti na lokalnim izborima u Podgorici, koji će biti održani 23. oktobra.

Na njihovoj listi biće 58 kandidata, nosilac liste biće Nebojša Vuksanović, inače predsjednik Odbora direktora Plantaža.

Predsjedništva Demokratske Crne Gore. U dva mandata je biran za poslanika Skupštine Crne Gore, na izborima 2016. i 2020. godine. R. P.

Žugić da ostane na čelu CBCG

PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predložio je Skupštini da za guvernera ponovo bude imenovan dr Radoje Žugić, koji je na ovoj funkciji od 2016. godine.

– Nakon što sam sagledao obavještenje Savjeta CBCG o isteku mandata guvernera, dostavljeno 22. jula 2022. godine saglasno odredbi člana 50a Zakona o CBCG, zatim rezultate CBCG, kao i ocjene međunarodnih institucija o radu ove institucije, smatram opravdanim da za guvernera predložim dr Radoja Žugića, koji je i do sada vršio tu funkciju – navodi se u Đukanovićevom prijedlogu.

Đukanović je ukazao da su tokom Žugićevog mandata na funkciji ministra finansija od kraja 2012. do maja 2016. ostvareni značajni rezultati na planu fiskalne konsolidacije, koji su doprinijeli stabilizaciji javnih finansija, naročito suzbijanju sive ekonomije. Ocijenio je da je tokom ranijeg obavljanja funkcije guvernera, od oktobra 2010. do decembra 2012. godine sproveo značajne aktivnosti na održavanju stabilnosti i likvidnosti bankarskog i ukupnog finan-

sijskog sektora. Žugić je, osim toga, bio i direktor Fonda PIO i Zavoda za obračun i plaćanja, sekretar Direkcije javnih prihoda, finansijski direktor Auto-moto saveza Crne Gore, te poslavnik u više saziva crnogorske i skupštine državne zajednice SCG.

Đukanović u prijedlogu navodi da je tokom mandata Žugića, CBCG očuvala stabilnost bankarskog i finansijskog sistema, što potvrđuju i ocjene Evropske komisije, Evropske centralne banke te MMF-a. – Crnogorski bankarski sektor, koji zauzima dominantnu poziciju u finansijskom sistemu Crne Gore, stabilan je, visoko likvidan i adekvatno kapitalizovan. Kroz intenzivnu kreditnu aktivnost banke dokazuju svoju spremnost da daju doprinos oporavku domaće privrede i budu zamajac ekonomskog rasta u narednom periodu, dok kontinuirani rast depozita potvrđuje snažno povjerenje u stabilnost bankarskog sektora, očuvanu efikasnim i proaktivnim radom CBCG – navodi Đukanović. Ukazuje da je kroz stalni monitoring poslovanja banaka i implementaciju antikriznih mjera, CBCG snažila regulatorne i nadzorne kapacite-

PODGORICA – Proteklih osam mjeseci bili su najuspješniji u 15 godina postojanja M-tela, pokazuju rezultati njihovog poslovanja.

– Na kraju avgusta 2022. godine dostigli smo rekordnih 42,9 odsto tržišta širokopojasnog interneta sa 83.065 korisnika. U odnosu na avgust prethodne godine, M-tel je učvrstio lidersku poziciju i u broju TV korisnika, ostvarivši 38,9 odsto tržišnog učešća, uz rast od preko sedam hiljada korisnika. Tako je na kraju avgusta 100.066 TV korisnika koristilo M-tel servise, a od toga 49.359 je TV i internet servis putem optike –navode iz M-tela.

U mobilnoj telefoniji trenutno imaju 512.833 korisnika, što čini 37,96 odsto tržišnog učešća, uz ukupan rast baze više od sedam odsto. Drže prvo mjesto i u rezidencijalnom segmentu sa ukupno 124.904 korisnika i rastom od 12 odsto. Tokom tri mjeseca ljetnje sezone, M-tel je prodao skoro 160 hiljada pripejd kartica, čime je ostvario ubjedljivo najbolji rezultat.

– Broj romera u prvih osam mjeseci 2022. godine povećan je za 15 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Samo u avgustu broj romera iz 104 države je iznosio 791.574. Prihod od rominga inostranih operatora za osam mjeseci ove godine takođe bilježi rast i to za 18 odsto u odnosu na isti period prošle godine – pokazuju podaci poslovanja.

Navode da je za osam mjeseci ove godine prešlo u njihovu mrežu 3.173 korisnika u mobilnoj i 339 u fiksnoj telefoniji.

te, te da je zakonodavni okvir harmonizovan sa EU regulativom. To, kako ocjenjuje, pruža

efikasno i održivo poslovanje banaka.

rezultatima i ocjenama međunarodnih institucija, dr Radoje Žugić opravdava moj prijedlog da

bankarskog i finansijskog sistema - zaključuje Đukanović. M. Lk.

Kompletna dokumentacija „Radoja Dakića“ u SDT-u

da će i dalje biti maksimalinstitucije i stabilnosti

U poređenju sa prvih osam mjeseci prošle godine, ove godine je prihod od internet korisnika veći za 12 odsto. Imali su rast prihoda od kablovske televizije za 11 odsto, od mSAT korisnika za 50 odsto, od aktivacije SIM kartica 46 odsto, a prihodi

od pripejd korisnika veći su za 35 odsto. Povećanje od 11 odsto zabilježeno je i u prihodima od postpejd korisnika. Naveli su da su pripremili infrastrukturu za uspostavljanje 5G mobilne mreže uz puštanje prve 5G bazne stanice. M.Lk.

Iz SDT-a Pobjedi nije rečeno po čijoj krivičnoj prijavi je predmet preuzet, ali imajući u vidu da je upućen na zahtjev specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, velika je vjerovatnoća da je vezan za Jovanićev predmet koji ona vodi

PODGORICA – Kompletni spisi u vezi sa stečajem bivše fabrike „Radoje Dakić“ nalaze se u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), zbog čega su trenutno sve radnje u ovom postupku stopirane dok dokumentacija ne bude vraćena sudiji Draganu Vučeviću, kome je dodijeljen ovaj predmet nakon hapšenja bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića. Iz SDT-a nijesmo dobili potvrdu po čijoj krivičnoj prijavi je predmet preuzet, ali imajući u vidu da je upućen na zahtjev specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, velika je vjerovatnoća da je vezan za Jovanićev predmet koji Mitrović vodi. Nijesmo dobili ni odgovor kada bi predmet mogao biti vraćen, imajući u vidu da Vučević zbog toga nije mogao da proslijedi Apelacionom sudu žalbe na odluke o raspodjeli novca radnicima, koje je stečajni upravnik Mladen Marković donio još u martu. Imajući u vidu da Marković nije na konačnoj listi licenciranih upravnika Ministarstva pravde, za očekivati je da sudija Vučević uskoro donese odluku o njegovom razrješenju, nakon čega bi predmet trebalo da bude dodijeljen novom upravniku. Predstavnik radnika Milan Vukčević nedavno je na protestu ispred Vlade negodovao što je jedan od advokata radnika Branislav Ćupić uložio ove žalbe, tvrdeći da je time blokirao 9,5 miliona eura kojim je trebalo da se namire radnici fabrike mašina i transmisija i tražeći da ih povuče. Ćupić odbacuje ove navode dodajući da su legitimno izjavili žalbu na iznos potraživanja od oko 2,5 miliona eura, te da je preostalo bilo spremno

za raspodjelu još prije mjesec i po, što je, kako je naveo, Vukčević znao.

– Ovakvim postupanjem zanemaruje se interes oko 160 radnika koje zastupamo i kojima se nastoji uskratiti pravo na pravnu zaštitu i eventualno namirenje potraživanja – kazao je Ćupić Pobjedi.

Navodi da je osnov obje žalbe koje je u aprilu podnio suštinski isti, te da traže da sud utvrdi da li je uspostavom zaloge na montažnim objektima, koji su prodati kao staro gvožđe, uspostavljena zaloga i na mnogo većoj površini zemljišta na kojem se nalaze objekti, što, kako ocjenjuje Ćupić, ukazuje da se radi o jednostavnom postupku za odlučivanje. Na osnovu obje odluke trebalo bi da se namire radnici koje zastupa advokat Veselin Raspopović. Po jednoj, 4,7 miliona eura trebalo bi da dobije 218 radnika, čime bi njihovo potraživanje po presudi iz 2005. godine ukupne vrijednosti 7,37 miliona eura bilo u potpunosti namireno. Prema drugoj odluci, 362 radnika sa 4,8 miliona eura djelimično bi namirila potraživanja po presudi ukupne vrijednosti 14,4 miliona eura, nakon čega će im preostati 14 odsto potraživanja po toj presudi. Na čekanju je i odluka o isplati 1,79 miliona eura Ministarstvu finansija, jer su se svi advokati na nju žalili. Ipak, imajući u vidu da je državi Apelacioni sud već ranije potvrdio da ima pravo na 2,5 miliona eura koje se odnose na istu parcelu, za očekivati je da će i ovog puta sud odbiti žalbe advokata. Marković je istovremeno donio i odluku kojom je 339 radnika koje zastupa advokat Dragan Prelević naplatilo 3,42 miliona eura. M. Lk.

Radoje telekomunikacijama

Stečaj

Radnici Dakića“

Upravna

Bankrot, kolaps i javne finansije na koljenima

PODGORICA - Većina čla nova skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet juče je bila uzdržana pri glasanju o prijedlogu rebalansa ovogodišnjeg budžeta i odluke o zaduži vanju, kojom se omogućava zaduženje države do 350 mi liona eura do kraja godine.

Prijedloge Vlade podržali su Miloš Konatar (Ura) i Bog dan Božović (SNP), dok su uzdržani bili poslanici SD, BS, DPS i Demokrata, a Branko Radulović (PzP) izuzeo je mi šljenje pri glasanju o rebalan su. Skupština će se o rebalan su izjasniti sjutra.

Prethodno je ministar finan sija Aleksandar Damjanović kazao da očekuje jednoglasnu podršku parlamenta rebalan su jer je on uslov za finansi ranje obaveza do kraja godi ne, dok je nakon izjašnjavanja Odbora rekao da je optimista. On je tokom rasprave saopštio da je završen prvi krug komu nikacije sa domaćim bankama o planiranom zaduženju, te da je moguće da dio novca bude pozajmljen od inostranih fi nansijskih institucija. Rekao je da ne dolaze u obzir aran žmani sa fondovima, a nije sa opštio koliki iznos kamate su banke ponudile državi, kako ne bi ugrozli pregovore.

- Polovinu sume od rebalan sa dodajemo za zdravlje i ob razovanje, penzioneri su tri četvrtine. Nedostajuća sred stva su 756 miliona od 2,8 mi lijardi eura potrošnje. Svaki četvrti euro se mora negdje naći, što nije dobro – rekao je Damjanović.

GRČKI SCENARIO

Damir Šehović (SD) osporio je to što Vlada u tehničkom mandatu predlaže rebalans i zaduženje u ovolikom obimu, ukazujući da je još čudnije da se to radi mjesec i po prije iste ka roka za predlaganje budže ta za narednu godinu.

- Kao društvo klizimo u grčki scenario i javne finansije su nam na koljenima. Ovo nije pretjerivanje - poručio je Še hović, dodajući da je za deset mjeseci nastala rupa od 170 miliona eura koju Vlada ho

Nedostajuća sredstva su 756 miliona od 2,8 milijardi eura potrošnje. Svaki četvrti euro se mora negdje naći, što nije dobro, rekao je ministar nansija Aleksandar Damjanović

Podaci Ministarstva nansija o izvršenju budžeta za prvih sedam mjeseci

Naplatili 1,09, potrošili 1,15 milijardi eura

Budžetski de cit iznosi 57,8 miliona eura, što je manje od plana za 134 miliona eura, doprinosi niži za 50 miliona

PODGORICA - Kumula tivni budžetski deficit za prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je 57,8 mili ona eura ili 1,1 odsto BDP, a niži je od plana za 134,1 mili on eura, te 61,6 miliona, od nosno 51,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine, navodi Ministarstvo finan sija u saopštenju.

Štedjeli na kapitalnom budžetu

Realizacija kapitalnog budžeta je bila 118,4 miliona eura, što je za 28 miliona manje. Za auto-put je izdvojeno 63,78 miliona eura, što je na nivou od 97,6 odsto plana. Ostali kapitalni projekti realizovani su u iznosu od 54,65 miliona eura, što je na nivou od 66,8 odsto plana.

Damjanović najavio podršku SB dogodine

Dejan Đurović (DF) pitao je Damjanovića o razgovorima koje je imao sa predstavni cima Svjetske banke (SB) u vezi sa dobijanjem garancije za zaduženje države.

- Imamo li prolaz kod SB ili bespotrebno pričamo o zaduženju - interesovao se Đurović, na šta je Damjano vić kazao da su razgovori

će da zakrpi zaduženjem od 350 miliona.

- Bila tehnička vlada ili ne, ne možemo čekati 15. novembar i budžet za narednu godinu. Država će funkcionisati i bez rebalansa, ali ćemo dovesti u pitanje sve troškove koje mo ramo da finansiramo, počevši od penzija, plata, rasta zarada - rekao je Damjanović.

Branko Radulović (PZP) ka zao je da je mnogo zabrinut, te da je Crna Gora pred bankrot stvom i u problemu.

- Tekući prihodi nam ne mogu pokriti tekuće troškove i tran sfere prema socijalnoj zaštiti i institucijama. Ništa od kapi

U nedjelju van pogona do sjutra

PODGORICA - Termoe lektrana (TE) je u nedjelju prekinula proizvodnju zbog curenja na ekranskoj cijevi u kotlovskom postrojenju, sa opšteno je iz Elektroprivrede.

Iz EPCG su objasnili da je u

pitanju uobičajeni kvar na či joj sanaciji se intenzivno radi.

– Očekuje se da će TE Pljev lja ponovo biti priključena na mrežu sjutra u ranim jutar njim satima – dodaje se u sa opštenju. R. E.

koje je imao sa SB pripre ma za finansijsku podrške za narednu godinu.

- Taj novac ćemo moći da imamo u narednoj godini, uz realne uslove jer se neće tražiti smanjenje penzija i zarada - rekao je Damja nović, naglašavajući da će pravi izazov biti kreiranje budžeta za narednu godinu.

talnih investicija i vraćanja du gova. „Evropa sad“ je bila kata klizma - poručio je Radulović.

EPCG LOGIKA

Da se tekući troškovi finansi raju rebalansom ukazala je i Dragica Sekulić (DPS), do dajući da je upitna spremnost međunarodnih finansijskih institucija da finansiraju za duženje države. Ona je istakla da dio rebalansa nijesu naslije đene dubioze, te da je ova Vla da odlučila da poveća iznos te kuće budžetske rezerve za 18,2 miliona i opredijeli 38 milio na eura državnom katastru za kupovinu i opremanje držav

ne imovine. Sekulić je tražila da joj se objasni koja je bila lo gika investiranja u akcije EP CG u ovom momentu i je li to državna pomoć.

Damjanović je odgovorio da je država kupovinom akcija EP CG postupila kao dobar vla snik i omogućila im da nasta ve da funkcionišu i spriječila ulazak novih partnera.

Da je država na ivici ponora i da se hitno mora razmišljati o racionalizaciji troškova sma tra Zdenka Popović (Demo krate). Ona je ocijenila da nije biloracionalno sada ulagati 38 miliona eura u kupovinu dr žavne imovine, niti 15 milio na u EPCG.

- Koliko su povećane zarade i ostala lična primanja zbog no ve organizacije državne upra ve i rasta broja ministarstavapitala je Popović, dodajući i da je prihod od koncesionih na knada manji 12 miliona, što je Damjanović objasnio kao ne dostatak prihoda od koncesi ja za igre na sreću jer zakon ni je usvojen.

Kazao je da država namjerava da otkupi akcije u Port of Adri ji i da kupuju poslovne prosto re jer će cijene nekretnina ra sti, a time i zakup. B.D.

Prihodi budžeta iznosili su 1,09 milijardi eura ili 20,5 odsto pro cijenjenog BDP-a i veći su 106,1 milion ili 10,8 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, a u odnosu na plan za 67,1 mili on ili 6,6 odsto. Izdaci budže ta su iznosili 1,15 milijardi eu ra ili 21,6 odsto procijenjenog BDP-a, a u odnosu na planira ne niži su za 67 miliona ili 5,5 odsto, odnosno veći su za 44,5 miliona, odnosno četiri odsto u odnosu na isti period lani.

Prihodi od PDV-a su veći u od nosu na planirane za 98,2 mili ona eura ili 25,4 odsto, a u od

nosu na isti period lani 139,6 miliona ili 40,4 odsto. Porez na dobit firmi premašio je plan za 10,2 odsto ili za 7,1 milion eura, dok su prihodi od akciza veći za 1,2 miliona eura ili 0,9 od sto u odnosu na plan, odnosno za 12 odsto i 14,7 miliona u od nosu na isti period lani.

Porez na zarade niži je od plana za 19,8 miliona eura ili 27,5 od sto, a iz Ministarstva finansija tvrde da je to zato što se očekuje naplata neprijavljenih i priho da po reprogramu duga. Pen zijski doprinos je manji za 17 miliona ili 6,9 odsto od plana, a da Fondu zdravstva fali 50,4 miliona eura ili 18 odsto. S. P.

Odlazeći premijer se sastao sa predstavnicima američke kompanije Abazović najavljuje saradnju sa Behtelom

PODGORICA - Američka kompanija Behtel zainte resovana je za saradnju sa Crnom Gorom u oblastima saobraćaja i energetike.

Kako je saopšteno iz Vlade, odlazeći premijer Dritan Abazović se juče susreo sa predsjednikom za re gionalne i korporativne poslove Behtela Stjuartom Džonsom i menadžerom za kapitalne razvojne projek te Endrjuom Patersonom.

Bivši ministar finansija iz 43. Vlade Milojko Spajić je naja vio krajem prošle godine da će Behtel graditi jadransko-jon ski auto-put krajem ove godine i da će to koštati milijar du eura.

U regionalnim okvirima Behtel je izgradio Dalmati nu i auto-put Drač – Priština. Oba projekta pratile su optuž be da su radovi preplaćeni po što su dodijeljeni Behtelu ne posrednom pogodbom. R E.

Domaće osam centi

PODGORICA - Eurosuper 98 od danas je jeftiniji jedan cent, a eurodizel i lož odnosno saopštilo je Ministarstvo kapitalnih

Cijena eurosupera 98 će u naredne dvije sedmice iznositi 1,3 eura, dok će cijena eurosupera 95 ostati nepromijenjena na 1,26 eura.

Litar eurodizela će u naredne dvije sedmice koštati 1,48 eura, a lož ulja

1,68 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 13. septembra, kada su sve vrste goriva pojeftinile od dva do devet centi.

Prema odredbama Ured be o načinu obrazovanja maksimalnih malopro dajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun bi trebalo da se obavi 10. oktobra, dok će eventual no izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiti od 11. oktobra. R. E.

Sa sjednice Odbora za ekonomiju

Termoelektrana

SKUPŠTINA

CRNE

Registrovane kao vjerske škole, a neće izvoditi vjersku nastavu?

PODGORICA - Dvije vjerske škole kojima je bivša ministarka Vesna Bratić potpisala rješenje za licencu u posljednjim danima svog mandata, prema odgovorima Ministarstva prosvjete, radiće po javno važećem obrazovnom programu opštih gimnazija.

- Za razliku od Medrese, koja je prihvatila i inovirala javno važeći program gimnazije, sa devet novih predmeta, ove dvije vjerske škole nijesu izvršile nikakve izmjene državnog programa. Prema tome, one nijesu imale potrebu, ni obavezu, da ovaj državni program dostavljaju Nacionalnom savjetu za obrazovanje na mišljenje i odobravanje – kazali su iz Ministarstva prosvjete.

Pobjeda je u aprilu, nakon što je ministarka Bratić licencirala škole, vjerske gimnazije „Mitropolit hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću i „Sveti Sava“ u Podgorici, objavila da je program tih škola predviđen da bude 80 odsto obaveznog državnog, a 20 odsto predmeta koji su novi.

RASKORAK U TUMAČENJU

Pobjedi nije dostavljen nastavni plan i program rada tih škola, iako je tražen, a one u svom registrovanom nazivu posjeduju odrednicu „privatna“ i „vjerska“ gimnazija.

S obzirom na taj status, one su prema Zakonu o opštem obrazovanju, bile obavezne da program prođe kroz Nacionalni savjet.

Prema članu 23 toga zakona, obrazovni program postaje javno važeći kada Nacionalni savjet utvrdi da odgovara javno važećem programu za pojedinu oblast obrazovanja i vaspitanja.

Prema istom zakonu, mjerila za utvrđivanje punovažnosti i jednake vrijednosti obrazovnog programa privatne ustanove sa javno važećim obrazovnim programom donosi Nacionalni savjet, na prijedlog Zavoda za školstvo, odnosno Centra.

Pobjeda nije dobila na uvid odluku o osnivanju ustanove. Zakonska je obaveza da: „Sadržaj i postupak donošenja obrazovnog programa u privatnoj ustanovi određuje se aktom o osnivanju ustanove“.

Ministarstvo tvrdi da je „pogrešno mišljenje” da sve nove škole, koje se osnivaju, moraju imati ponovo potvrđen javno važeći program, koji je prethodno već usvojio Nacionalni savjet.

– U suprotnom, sve nove državne škole ne bi mogle biti osnovane bez potvrđenih obrazovnih programa, što je apsurd koji ne postoji i nikada nije postojao u

Školi koja se osniva, Nacionalni savjet odobrava-utvrđuje obrazovni program (bez obzira kakav je) da će raditi po njemu. Škola može da radi sa programom i bez odobrenja Nacionalnog savjeta, ali ne može tražiti sredstva iz budžeta niti izdavati javne isprave – kazao je akademik Slobodan Backović. Ministarstvo insistira na tumačenju da svako može da preuzme akt po kojem se nastava odvija u svim državnim gimnazijama, te stoga nijesu obavezni da traže odobrenje Nacionalnog savjeta

no-tehničke, sanitarne, nastavno-obrazovne i druge Zakonom propisane uslove – odgovoreno je Pobjedi iz Ministarstva. Na koji način je Komisija za licenciranje ocijenila da ove škole ispunjavaju sve uslove, s obzirom na to da nema podataka da objekti postoje, kao ni adresa na kojima se nalaze škole. Adresa na koju je registrovana škola Gimnazija „Sveti Sava” je 19. decembra 72, Podgorica. To je zgrada smještena ispod Gorice, čiji je vlasnik dijelom i Mitropolija, koja je i osnivač te vjerske škole. Gimnazija „Mitropolit hadži Sava Kosanović“ je registrovana na adresi Trg Šaka Petrovića 1, u objektu u kojem se nalaze brojna preduzeća.

– Ministarstvo je Pobjedi kazalo da, prema Zakonu, svako ko osniva školu ili vrtić ima pravo da preuzme i realizuje državni program.

no- obrazovne ustanove preuzme važeći program obrazovanja, po kojem se nastava sprovodi u državnim školama.

REDOVNA ILI PONOVLJENA PROCEDURA

našem pravnom sistemu, kao ni u uporednim pravnim sistemima zemalja okruženja i EU –kazali su iz Ministarstva.

Akademik Slobodan Backović, nekadašnji ministar prosvjete, je Pobjedi kazao da je ovakvo upoređenje osnivanja državnih i privatnih škola – nekorektno, te da državne i privatne škole moraju da ispunjavaju iste uslove.

Profesor Backović je istakao da je veoma važno da se zna da Nacionalni savjet ne potvrđuje ponovo javno važeći obrazovni program (koji je nekada usvojen), nego donosi odluku - utvrđuje da će škola koja se osniva raditi po javno važećem obrazovnom programu za opšte gimnazije, tj. donosi, na zahtjev škole, rješenje školi da radi po javno važećem obrazovnom programu.

- Obrazovni program postaje javno važeći program kada Nacionalni savjet utvrdi da odgovara javno važećem programu za pojedinu oblast obrazovanja i vaspitanja - kazao je prof. Backović.

Pobjeda je u nekoliko navrata pisala o osnivanju ove dvije vjerske gimnazije, o proceduri koja nije poštovana i upitnim rješenjima.

Prema Zakonu, da bi se škola osnovala mora da ispuni uslove kao što su dovoljan broj učenika; da je donesen, odnosno odobren obrazovni program u skladu sa ovim zakonom ili je donijet program obrazovanja, ili je odobren inostrani obrazovni program; da je obezbijeđen vaspitni, odnosno nastavni i drugi stručni kadar, u skladu sa posebnim propisom; obezbijeđen odgovarajući prostor, nastavna sredstva, oprema i drugo, u skladu sa normativima i standardima; da su obezbijeđena sredstva za osnivanje i rad kao i higijensko-tehnički uslovi, u skladu sa posebnim

propisima.

U Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) nijesu navedeni podaci, broj zaposlenih, prikazan je osnivački ulog od jedan euro, nema adresa škole niti kontakta.

NE VIDE NIŠTA SPORNO

Iako zgrade škola još ne postoje, Ministarstvo prosvjete je Pobjedi odgovorilo da su, shodno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, ove škole obezbijedile bankarsku garanciju koja je neophodna za licenciranje ustanova.

Toga podatka nema u CRPS, osim osnivačkog uloga od euro, za obje škole.

– Takođe, imajući u vidu da su navedene škole licencirane od strane Ministarstva prosvjete, one ispunjavaju sve prostor-

Pobjeda je u aprilu, nakon što je ministarka Bratić licencirala škole, vjerske gimnazije „Mitropolit hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću i „Sveti Sava“ u Podgorici, objavila da je program tih škola predviđen da bude 80 odsto obaveznog državnog, a 20 odsto predmeta koji su novi

Ustanove koje realizuju državni program izdaju obrazovne isprave koje imaju svojstvo javne isprave, na osnovu kojih ostvaruju pravo na nastavak školovanja ili na zaposlenje –rečeno je Pobjedi iz resora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović Akademik Backović je kazao da niko ko osniva obrazovnu instituciju nema pravo da preuzima i realizuje državni program bez verifikacije-utvrđivanja od Nacionalnog savjeta ako hoće da bude u državnom školskom sistemu i „izdaje obrazovne isprave koje imaju svojstvo javne isprave“.

– Školi koja se osniva, Nacionalni savjet odobrava-utvrđuje obrazovni program (bez obzira kakav je) da će raditi po njemu. Škola može da radi sa programom i bez odobrenja Nacionalnog savjeta, ali ne može tražiti sredstva iz budžeta niti izdavati javne isprave –kazao je on.

Ministar Vojinović je za ove dvije vjerske gimnazije tražio 900.000 eura iz državnog budžeta za ovu godinu, kako bi se one mogle pripremiti za narednu školsku 2023./2024. godinu. Uprkos Zakonu koji je eskplicitan da se škola može finansirati iz državnog budžeta samo ako je ispunila uslove definisane zakonom, sadržane u članu 46 Ministarstvo prosvjete je Pobjedi kazalo da ne postoji zakonska zabrana da bilo koji osnivač privatne vaspit-

Zakon o opštem obrazovanju i vaspitanju je i tueksplicitan i kaže da Nacionalni savjet mora da donese odluku-utvrdi da će škola koja počinje sa radom raditi po „važećem programu obrazovanja, po kojem se nastava sprovodi u državnim školama“. – Svakako, ne postoji pravno utemeljenje da akt koji je već prošao sve neophodne instance i otpočeo da proizvodi pravno dejstvo, opet prolazi redovnu proceduru, koju je već prošao, što i jeste preduslov stupanja na snagu. U konkretnom slučaju, gimnazije „Sveti Sava“ u Podgorici i „Mitropolit hadži Sava Kosanović“ su preuzele akt koji proizvodi pravno dejstvo i po kojem se nastava odvija u svim državnim gimnazijama, te stoga nijesu obavezni da traže odobrenje Nacionalnog savjeta – kazali su Pobjedi iz Ministarstva. Akademik Backović ističe, u odnosu na ovaj stav, da taj pravni akt ne prolazi opet redovnu proceduru, već da redovnu proceduru prolazi svaka škola koja se osniva.

Ministarstvo prosvjete je istaklo da javno važeći program koji se izvodi u gimnazijama „Sveti Sava“ i „Hadži Sava Kosanović“, još 2016. godine dobio je sva neophodna mišljenja i rješenjem ministra prosvjete usvojen.

Nacionalni savjet je u svakom slučaju morao da donese odluku i utvrdi da će škola raditi po javno važećem gimnazijskom programu.

– Šta bi sa vjerskim dijelom nastave, pošto su licence izdate za vjerske škole – pitao je profesor Backović.

Gimnazije u Podgorici i Nikšiću su osnovane kao vjerske, ali iz Ministarstva tvrde da u njima nema vjerske nastave.

– Kad već tvrde da su preuzeli gimnazijske obrazovne programe i da će raditi kao opšte gimnazije, zašto škole nijesu sertificirali kao opšte gimnazije. Koji je interes da vjerske zajednice osnivaju opšte gimnazije kada imamo toliko „državnih“ – kaže profesor Backović.

Jelena MARTINOVIĆ Ministarstva prosvjete da iz budžeta sponzoriše rad dvije gimnazije čiji su osnivači eparhije Srpske pravoslavne crkve

Vesna

Slobodan

Škole ipak nemaju dovoljno vozila, vozača i medijatora

sa još jednim vozilom – rekla je direktorica. Kaže da djeca ne mogu bez medijatora da putuju vozi lima, a njih nema dovoljno. Pozajmljuju se iz škole na Koniku, kako bi mogle da se realizuju sve vožnje. Furtula kaže da je raspored jako teš ko napraviti, zato što mora da se poštuje radno vrijeme. Pre ma aktuelnom, vozači i medi jatori će raditi nešto duže, ali se planira da im se obezbijede nadoknade za to.

Protojerej Backović će odgovarati za nepoštovanje himne

PODGORICA – Djeca iz romske zajednice, njih više od 400, od petka nemaju problema da se prevoze sa Konika do šest podgoričkih škola, a da bi takvo stanje potrajalo, treba da im se obezbijedi još jedno vozilo, vozač i više medijatora, koji putuju sa djecom od kuće do škole i vode računa da budu redovni na nastavi.

Ova djeca nijesu krenula u školu kada i svi ostali, jer im nije bio obezbijeđen prevoz. Zašto su nadležni dozvolili da se dovedu u takvu situaci ju, navodili su kontradiktorne informacije. Iz Ministarstva prosvjete su poručivali da su oni na vrijeme obezbijedili vo zila, vozače, gorivo, ali da je bio problem što navodno škole ni jesu donijele određena akta za sistematizaciju radnog mjesta vozača. Iz pojedinih škola su, međutim, roditelje upućivali na Ministarstvo koje je, kako su govorili, odgovorno zašto

PODGORICA -Na sjednici Tužilačkog savjeta konsta tovan je prestanak funkcije državnoj tužiteljki Nini Đurđini Ivanović na mjesto zamjenika predsjednika Tužilačkog savjeta, a juče je izabran državni tužilac

djeca ne idu u školu. Roditelji su pošli do zgrade Ministar stva i u četvrtak organizovali protest i zahtijevali su od mi nistra Miomira Vojinovića da se hitno pronađe rješenje.

PREGOVARAJU SA MINISTARSTVOM

Država sprovodi program de segregacije prema kojem se djeca sa Konika odvoze u šest podgoričkih škola - ,,Vladimir Nazor“, ,,21. maj“, ,,Marko Mi ljanov“, ,,Vuk Karadžić“, ,,Ok toih“ i ,,Savo Pejanović“.

Direktori ovih škola organizo vali su juče sastanak na kojem su utvrdili novi plan vožnje koji će da startuje od danas.

– U pregovorima smo sa Mi nistarstvom za jedno vozilo za prevoz učenika, više medi jatora i jednog vozača – rekla je Pobjedi direktorica Osnov ne škole ,,21. maj“ Leposava Furtula

Ona je objasnila da sačinjeni model prevoza đaka ipak neće biti dugoročno rješenje upra

vo zato što u ovim školama fa li medijatora i vozača.

Upitana zašto nijesu riješili problem prije septembra, ne go djeca nijesu krenula na vri jeme u školu, Furtula kaže da su vozila koja prevoze djecu bila registrovana na školu ko ja se nalazi na Koniku – ,,Bo židar Vuković Podgoričanin“.

Onda je, prema njenim riječi ma, trebalo da se nađe model da se prebace na druge škole. Uz to je uslijedilo negodovanje što su medijatori i vozači tre bali da rade skoro dvije smje ne, od jutra do 18 sati. Objašnjava da se četiri vozila koriste za prevoz djece.

TREBALO DA RADE 12 SATI

– Problem je bio u raspore du. Jedan je veliki autobus, jedan manji, dva su kombija, broj djece je veći. Više je ško la, raspored smjena je druga čiji, neki istovremeno mora ju da stignu. Ministarstvo je obećalo da će izaći u susret

– Mi imamo jednog medija tora, i on treba da dođe i u pr vu i u drugu smjenu. Treba u 6.30 da krene na radno mjesto da bi stigao i radio bi u raspo nu do 18 sati. Toliko je smjena, međusmjena… Komplikovano je sve. Koliko tačno treba da se zaposli još medijatora, to će mo se dogovoriti sa Ministar stvom – rekla je ona. Od Ministarstva prosvjete če kamo odgovore na pitanja ko ja se tiču medijatora i da li će da promijene kriterijum da se jedan zapošljava ako ima 70 djece. NVO ,,Koračajte sa na ma“ je u više navrata ukaziva la na potrebu da se promijeni taj uslov. Poručili su da dok se ne obezbijede medijatori, ni šta nije riješeno.

– Treba da se smanji taj broj, da ih je 70, kako bi mogli da prate uspješnost djece u ško lama gdje ima manje djece –rekao je izvršni direktor ove NVO Elvis Beriša NVO „Koračajte sa nama“ još je 2020. godine zbog diskrimi nacije tužila državu jer tada, početkom školske godine, ta kođe nije bio organizovan pre voz za đake. Skoro dva mjeseca je oko 230 djece bilo bez na stave. Tražili su da se donese akt kojim će se jasno definisa ti način organizovanja prevo za, da se zna ko je odgovoran. Nemaju informaciju da je do nešen bilo kakav propis.

PODGORICA – Protojerej Srpske pravoslavne crkve Mijajlo Backović prekr šajno će odgovarati zbog sjedjenja prilikom izvođe nja državne himne na dan Opštine Nikšić. On je drugo crkveno lice iz redova SPC koje je u proteklih dva mje seca počinilo isti prekršaj. Zahtjev za pokretanje prekr šajnog postupka protiv svešte nika Backovića podnijelo je Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću.

Kako se navodi u saopštenju državne tužiteljke i portpa rolke ODT Nikšić Vjere Mi ćunović, protiv Backovića je pokrenut prekršajni postu pak „zbog osnovane sumnje da je 18. septembra 2022. go dine na svečanoj sjednici odr žanoj povodom dana Opštine Nikšić, prilikom izvođenja dr žavne himne, sjedio i da na taj način nije odao počast himni“. Poziv nadležnima da reaguju povodom ovog događaja inici rala je predsjednica OO Libe ralne partije u Nikšiću Jelena Marković, dok je Građanska inicijativa „21. maj“ zahtijeva la od pretpostavljenih u Upravi policije da objasne da li je i ako jeste, iz kojeg razloga, načel nik Centra bezbjednosti Dra goljub Peković, koji je prisu stvovao svečanosti, propustio da inicira prekršajni postupak protiv Backovića čijem je ne poštovanju himne svjedočio.

Backović je sredinom avgusta odlukom mitropolita crnogor sko-primorskog SPC Joaniki ja proizveden u protojereja i imenovan za sekretara Epar hije budimljansko-nikšićke na čijem je čelu episkop Me todije Ostojić. Prethodno je Backović služio kao paroh gor njogrbaljski.

avgusta službenici Odjeljenja bezbjednosti Plužine podni jeli Sudu za prekršaje Podgo rica – Područnom odjeljenju za prekršaje u Nikšiću zahtjev za pokretanje prekršajnog po stupka jer na javnom mjestu, u sali Doma kulture u Pluži nama, nije ustao prilikom in toniranja državne himne Cr ne Gore.

Uprava policije je tada saop štila da je Cicmil ovom rad njom počinio prekršaj iz čla na 21 stav 5 Zakona o javnom redu i miru koji kaže da „fizič ko lice koje prilikom izvođenja državne himne, u slučajevima kada je izvođenje pred viđeno važećim propisima, sjedenjem, zviždanjem, stva ranjem buke ili na drugi način ne oda počast himni kazniće se novčanom kaznom od 700 do 2.000 eura“.

Sveštenik Mijajlo Backović je i 22. novembra 2019. godine po kazao isti odnos prema himni države i to na svečanosti po vodom Dana opštine Budva. On je tada, kako je prenijeto u medijima, obrazložio da neu stajanje na himnu nije odraz nepoštovanja Crne Gore, već da kao „pravi antifašista“ ne pristaje na kompromis i nova tumačenja istorije.

Tada još nijesu bile na snazi iz mjene Zakona o javnom redu i miru koje su precizirale da i ovakav odnos prema himni podliježe prekršajnoj odgo vornosti.

Zanimljivo je da su lideri DF-a u ranijem periodu praktikova li sličan odnos prema himni ili pojavljivanje sa zadrškom na svečanostima, kada prođe intoniranje, ali je takvu prak su 31. jula prošle godine pre kinuo lider Nove srpske de mokratije Andrija Mandić, koji je ispoštovao državnu hi mnu na kongresu SNP-a koji je tada za predsjednika parti je ponovo izabrao Vladimira Jokovića

Nikola Samardžić. Savjet je donio odluku o izmjeni od luke o izboru v.d. Vrhovnog državnog tužioca.

Na sjednici, je donijeta odlu ka o izmjeni Pravila za ocje njivanje državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tuži laštava, kao i odluka o imeno vanju menadžera integriteta i formiranju radne grupe za izradu Plana integriteta Tu žilačkog savjeta za 2022. go dinu, navodi se u saopštenju. Razmotreno je 10 pritužbi na

rad državnih tužilaštava u po gledu zakonitosti rada.

- Obavljen je intervju i doni jeta odluka o izboru 10 kan didata za državne tužioce po javnom oglasu TSO broj 10/2021. Savjet je razmotrio i usvojio zahtjev za budžet

skim sredstvima za 2023. go dinu za potrošačku jedini cu Tužilački savjet i svako državno tužilaštvo pojedi načno. Predstavnici medija i NVO sektora su prisustvovali sjednici – saopšteno je iz Tu žilačkog savjeta. R.D.

Na svečanosti povodom Da na oslobođenja Opštine Nik šić, na kojoj je kao predstavnik SPC prethodno pozdravljen od predsjednika opštine Mar ka Kovačevića, Backović je jedini ponovio isti prekršaj ko ji je 4. avgusta počinio svešte nik SPC Luka Cicmil na pro slavi Dana opštine Plužine.

Cicmil je u istom maniru ostao da sjedi pokazujući nepošto vanje prema himni države. Zbog toga su protiv njega 26

Mandić je ranije predlagao iz mjenu tekstualnog dijela hi mne, odnosno segmente ko ji se pripisuju doradi i obradi narodne pjesme od strane Se kuleDrljevića, koji je nakon Drugog svjetskog rata progla šen ratnim zločincem i kola boracionistom. I. P.

Mijajlo Backović u uniformi srpske padobranske jedinice

Protiv sveštenika SPC pokrenut prekršajni postupak zbog odnosa iskazanog tokom proslave dana Opštine Nikšić

Roditelji djece na protestu prošle nedjelje ispred Ministarstva prosvjete

PODGORICA – Činjenicu da, gotovo dva mjeseca nakon što je objavljeno da su utvrđene izmjene Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, Ministarstvo pravde taj tekst još nije učinilo dostupnim javnosti, direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković ocijenila je kao veoma loš znak koji ukazuje na to da vlasti zapravo ne žele nikakvu javnu raspravu kako bi taj zakon mogao biti bolji.

Pobjeda već duže od 50 dana čeka resor kojim rukovodi ministar Marko Kovač da odgovori na pitanja zbog čega utvrđeni tekst nacrta nije dostavljen domaćim ekspertima, zašto nije učinjen dostupnim javnosti u biblioteci sajta Vlade, te kako i na koji je način adresirana najveća zamjerka evropskih i domaćih eksperata - da zaštitnik pravno-imovinskih interesa nema apsolutno nikakvih kapaciteta i iskustva u vođenju parničnih i krivičnih procesa, što je uloga koja je planirana za ovu instituciju.

Osim kurtoaznog odgovora da su naša pitanja „proslijeđena nadležnim službenicima na pripremu odgovora“, te pravdanja nakon našeg podsjećanja kako su u toku godišnji odmori, drugog odgovora iz Ministarstva pravde nije bilo.

Ćalović-Marković u razgovoru za Pobjedu ističe da ni ona nije vidjela najnoviju verziju zakona, te da je sve što zna ono što je ministar pravde Marko Kovač kazao u jednom intervjuu, gdje je objašnjavao određene stvari koje se nalaze u nacrtu koje su, kako je kazala, bile problematične.

– Konkretno, mislim na to da je osnov za pokretanje postupka potvrđena optužnica. To je potpuno nevjerovatno zbog čega su te dvije stvari spojili. Jedva čekam da vidim taj

PODGORICA – Vakcina

protiv HPV virusa je od juče dosptupna za djevojčice od devet godina, u domovima zdravlja u Crnoj Gori. Iako je najavljivana već nekoliko godina, s nestrpljenjem očekivana, u savjetovalištima juče nije bilo djevojčica koje su je primile.

Iz jednog od domova zdravlja u Podgorici, Pobjedi je nezvanično juče rečeno da se roditelji interesuju za ovu vakcinu i da zakazuju sistematske preglede kako bi sa pedijatrima razgovarali na ovu temu i riješili eventualne nedoumice koje imaju vezano za HPV vakcinu. Do zaključenja lista nijesmo dobili potvrdu da je neka djevojčica imunizovana.

Vakcinacija će se zakazivati i biće distribuirana u pedijatrijskim savjtovalištima domova zdravlja.

položeni da to urade, jer je to rješenje koje primarno ograničava njih, jer se kriminalizacija nezakonitog bogaćenja treba baviti budućnošću. Strašno sam razočarana što o tome više nema ni govora, što znači da ova vlast nije spremna da ograniči samu sebe i one koji dolaze poslije njih – istakla je Ćalović-Marković.

Prema njenim riječima, autori nacrta izmjena žele samo da se bave onim što je bilo, a čak ni tim onako kako bi trebalou skladu sa standardima i najboljim praksama.

crta što ukazuje na to da oni ne žele javnu raspravu.

– Ne žele da taj zakon bude bolji. Žele samo, očigledno, neki modalitet da taj zakon bude usvojen, bez obzira na to kakav će biti njegov kvalitet. Drugo, oni neće da pričaju sa javnošću zbog toga što očigledno nema više političke volje da naprave korak unaprijed i da regulišu sami sebe – kazala je Ćalović-Marković.

Ona je podsjetila da je na jednoj od javnih rasprava sa tadašnjim potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem razgovarala o tome da treba kriminalizovati nezakonito bogaćenje, u paketu sa ovim zakonom.

– Ovaj zakon se odnosi na ono što je bilo, a mi ne možemo da imamo krivično djelo nezakonito bogaćenje koje će biti sprovođeno retroaktivno.

To je suprotno standardima.

nacrt, da vidim što tu stvarno piše. Takođe, zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa je potpuno neshvatljivo rješenje, koje je neodrživo. Godinama nećemo imati zaštitnika koji će biti sposoban da radi tako nešto. Da tužilaštvo priprema predmet, a da onda zaštitnik vodi postupak pred sudom, to je potpuno nerazumno rješenje – ističe direktorica MANS-a.

Ona dodaje da će rješenje prema kojem je donja granica za vođenje postupaka postavljena na 50 hiljada eura stvoriti veliki pritisak na tužilaštvo, jer će svako tužilaštvo moći biti optuženo da je selektivno. – Ako vam je granica 50 hiljada eura, koliki broj ljudi u Crnoj Gori onda spada u obuhvat ovog zakona. Poenta zakona je trebala biti da se prije svega tretiraju oni koji su stekli

ogromnu imovinu bez objašnjenja, a ne da gonite ljude koji ne mogu da objasne 50 hiljada eura u zemlji u kojoj ste imali raširenu sivu ekonomiju tri decenije. Nevjerovatno je zbog čega su se autori odlučili za takvo rješenje – kaže Ćalović-Marković.

Ono što je najgore, ističe ona, je činjenica da Ministarstvo pravde već gotovo dva mjeseca krije tekst na-

Ali, možemo da ga uvedemo za ubuduće. Da se kod svakoga kod koga se utvrdi imovina koja se ne može objasniti zvaničnim izvorima prihoda, to smatra bićem krivičnog djela, te da pored oduzimanja imovine, ta osoba zbog izvršenog krivičnog djela neobjašnjivog sticanja imovine, završi u zatvoru – kazala je ona.

Prema njenim riječima, postoji niz zemalja u kojima je to krivično djelo uvedeno.

– Gospodin Abazović je tada rekao da su oni apsolutno ras-

– U Italiji imamo dobar primjer. Kod njih se u slučajevima u kojima postoje uslovi koji su ispunjeni, kao što je, na primjer, da je to lice član kriminalne organizacije, teret dokazivanja prebacuje na to lice. Time relaksirate državne organe dokazivanja u tom predmetu. Italijanski zakon je prošao test Evropskog suda za ljudska prava i upravo zato smo i predlagali i zalagali se da se italijansko iskustvo preuzme kod nas. Ali, ovo što su oni napravili nije ni italijansko, niti iskustvo bilo koje druge zemlje. Ovo je nešto što nema veze sa elementarnim konceptom. Ako je tačno ono što je ministar rekao da je uslov za pokretanje postupka da je potvrđena optužnica, onda to pokazuje da se miješaju elementarni koncepti jer građansko-pravno oduzimanje je usmjereno protiv imovine, a ne protiv lica – kategorična je direktorica MANS-a. Umjesto italijanskog, Ćalović-Marković ocjenjuje da smo preuzeli iskustvo Srbije koja je donosila zakone da pokaže političku volju, a onda ih je donosila takve da se ne mogu primijeniti.

– Tako se radilo u Srbiji poslije promjene vlasti, Sjevernoj Makedoniji takođe... Očigledno je da ništa bolje nećemo uraditi ni mi – zaključila je Ćalović-Marković.

D. MIHAILOVIĆ Vlast ne želi nikakvu javnu raspravu

– Vakcina neće biti napretek, niti će se praviti zalihe bez adekvatnog planiranja –upozorio je Joksimović.

Eidemilozi poručuju da je ona izuzetno bezbjedna, te da je efikasnost veća što se ranije primi.

Epidemiolog Instituta za javno zdravlje (IJZ) Milko Joksimović istakao je da se ozbiljne neželjene reakcije javljaju toliko rijetko da ni u jednom momentu ne mogu da dovedu upitnost sprovođenja vakcinacije.

On je rekao da naša zemlja staje u red sa oko 100 država svijeta koje tu djelotvornu i visokobezbjednu vakcinu primjenjuju već 15 godina. Podsjetio je na alarmantne

podatke prema kojima se svake sedmice u Crnoj Gori prosječno postave dvije dijagnoze invazivnog raka grlića materice, dok prosječno približno svake sedmice umre jedna žena.

– Ovo je samo početak, treba još puno sa ljudima raditi da shvate koliko je to veliki problem, a onda i kako se rješava –kazao je Joksimović za RTCG. Pozvao je roditelje čije su djevojčice napunile 10, 11, 12 i 13 godina da se interesuju i da se prijave.

– U pogledu djelotvornosti, zaista je vakcina djelotvorni-

ja što se ranije da, a najdjelotvornija je u periodu između devete i 13. godine. Što ranije to bolje. Ima smisla i do 14 –pojasnio je Joksimović.

Na pitanje koliko će trebati vremena za kvalitetan obuhvat vakcinacijom, Joksimović kaže da će „sigurno trebati dosta vremena“. On je u petak Pobjedi rekao da su obezbijeđene količine HPV vakcina koje pokrivaju nešto više od 40 odsto potreba za prvom dozom u ciljnoj grupi djevojčica, za prvih nekoliko mjeseci vakcinacije.

Preporuka je da se vakcina da u dvije doze. Minimalni razmak između doza je pet, a preporučeni šest mjeseci.

– U slučaju da se druga doza ne primi nakon šest mjeseci, trebalo bi je primijeniti najkasnije za 13 do 15 mjeseci nakon prve doze – pojasnio nam je Joksimović. Istakao je da su vakcine veoma skupe i pozvao je roditelje da „što prije iskoriste prvu priliku da zaštite svoje dijete, jer će se veoma voditi računa o racionalnom planiranju i kupovini novih vakcina“.

HPV vakcinom se obezbjeđuje zaštita od mogućih posljedica koje mogu nastati usljed HPV infekcija i to zaštita od premalignih i malignih bolesti, tj. raka grlića materice, potom raka završnog dijela debelog crijeva, raka vagine, vulve, usne duplje i ždrijela, penisa i genitalnih bradavica. Kako stručnjaci pojašnjavaju, raka grlića materice nema bez HPV infekcije, te imajući u vidu da je ovaj rak najučestaliji u Crnoj Gori od svih kancera sa kojim je HPV infekcija povezana, kao i to da je glavni cilj HPV vakcinacije smanjenje umiranja i obolijevanja od raka grlića materice, prioritet na početku imaju djevojčice. K.

Vanja Ćalović-Marković

Marko Kovač

ULCINJ - Miroslav Baletić (50) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je u noći između petka i subote u Ulcinju nanio teške povrede sugrađaninu G. V. (38). Osumnjičenom Baletiću se na teret stavlja krivično djelo - teško djelo protiv opšte sigurnosti u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti.

Prema saznanjima Pobjede, Baletić je došao u lokal u kojem su bili G. V. i njegovo društvo i maltretirao goste. Nakon toga, društvo u kojem je bio G. V. je tražilo od Baletića da napušti lokal. Revoltiran time, Baletić je rekao da će da ,,uleti džipom u lokal“, a G. V. izašao za njim pokušavajući da ga spriječi. Stao je ispred, misleći da Baletić neće ostvariti prijetnje. Baletić je upao automobilom i udario G. V. koji je sa teškim tjelesnim povredama prevezen u bolnicu.

PODGORICA – Načelnicu područne jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici M. B. fizički je napao kolega Emir Kuč i tom prilikom joj je zadao više udaraca u predjelu glave, potvrđeno je Pobjedi nezvanično iz policije.

Incident se desio juče oko 9.30 časova u prostorijama područne jedinice MUP-a u Podgorici kada je službenik Kuč, nakon verbalnog okršaja, fizički napao M. B, zadavši joj više udaraca šakom u glavu. Kako nam je rečeno, tom pri-

Osumnjičeni je uhapšen narednog dana. Kako nam je nezvanično saopšteno, G. V. je u komi i život mu je ugrožen.

Iz policije je saopšteno da su policijski službenici preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti i došli do saznanja da je povrijeđeno lice G. V. (38) iz Podgorice koje je povrede zadobilo u saobraćajnoj nezgodi kao pješak, iza jednog ugostiteljskog objekta u blizini ušća rijeke Bojane u Ulcinju.

- Pripadnici policije su došli do sumnje da je M. B. (50) rođen u Republici Srbiji, stalno nastanjen u Podgorici, upravljajući putničkim motornim vozilom marke „džip grand čiroki“ podgoričkih registarskih oznaka, udario G. V. kao pješaka i na taj način mu nanio povrede, te se udaljio sa lica mjestanavode iz policije.

Milan Vujotić uhapšen

PODGORICA - Milan Vujotić iz Podgorice, koji je u bezbjednosnim službama označen kao visokopozicionirani član kavačkog klana uhapšen je u Turskoj, potvrđeno je Pobjedi.

Nezvanično nam je saopšteno da je Vujotić uhapšen po međunarodnoj potjernici i da se ispituje njegova povezanost sa grupom koja je u Istanbulu ubila Jovana Vukotića. Crnogorske vlasti Vujotića traže zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije,

PODGORICA – Uhapšen je još jedan osumnjičeni u istrazi o ubistvu Jovana Vukotića iz Kotora (42), vođe škaljarskog klana, jedne od vodećih organizovanih kriminalnih grupa, piše portal ajansmanisa.

šverca droge i ubistva. Ime Milana Vujotića pojavilo se na stupcima crne hronike 15. februara 2014. godine, kada je u podne u Bloku pet, u Podgorici, aktivirana eksplozivna naprava ispod njegovog blindiranog automobila, dok je bio u obližnjem lokalu sa porodicom. Iako je tada javnost prvi put čula za njega, u policijskim evidencijama Vujotić se dovodio u vezu sa grupama koje su se bavile švercom narkotika. Istog dana, nakon ovog događaja, Vujotić je napustio Crnu Goru.

Turske vlasti nastavljaju istragu

PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg policijskog funkcionera Dalibora Medojevića za optužbe Specijalnog tužilaštva da je bio pripadnik kriminalne organizacije koju je 2020. godine formirao Kotoranin Jovan Vukotić, zajedno sa Jankom Vukadinovićem, radi izvršenja najtežih krivičnih djela, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.

Viši sud u ovoj fazi postupka nije prihvatio prijedlog advokata Dražena Medojevića da obustavi postupak jer se optužnica temelji na nevaljanom i operativnom dokazu – presretnutim komunikacijama preko ,,Skaj“ aplikacije.

Optužnica je podignuta početkom septembra nakon što su istražitelji prikupili dokaze koji upućuju da je Medojević u komunikaciji kriptovanim telefonom ljudima iz kriminal-

likom Kuč je udario i nekoliko koleginica koje su pokušale da ga spriječe u napadu.

Povrijeđena je transportovana u Hitnu pomoć radi ukazivanja ljekarske pomoći, gdje su joj konstatovane lakše tjelesne povrede.

- Kuč je odmah poveden u CB Podgorica, gdje je dao izjavu o ovom incidentu, a o svemu je obaviješten nadležni tužilac koji će kvalifikovati krivično

A. R.

Baletić će uz krivičnu prijavu biti priveden tužiocu.

Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, uhapšen je crnogorski državljanin kojeg bezbjednosne službe označavaju kao visokopozicioniranog člana kavačkog klana.

djelo - kazali su nam iz policije. Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, službeniku Ministarstva unutrašnjih poslova Kuču (37) određeno je zadržavanje do 72 sata, zbog sumnje da je u zgradi Područne jedinice, Odjeljenja za upravne poslove, napao nadređenu M. B. To je Pobjedi potvrdio rukovodilac ODT-a Podgorica Duško Milanović C. H.

- Dana 19. septembra, deset, od 12 osumnjičenih, uhvaćenih u serijskim operacijama sprovedenim u pet provincija sa sjedištem u Istanbulu i upućeni pravosudnim organima, uhapšeno je od strane suda u koji su privedeni, a još jedna osoba je uhvaćena u operaciji, objavio je portal ajansmanisa.

Osumnjičenog, čije je saslušanje završeno, pravosudni organi su uhapsili i uputili u zatvor. Turska policija je, prema pisanju srpskog Kurira, u okviru istrage saslušala i M. M, suprugu Vukotića, koja je bila sa njim u vozilu kada je ubijen. Saslušan je i E. K, koji je bio za volanom auta u kom je usmrćen Vukotić.

Uhapšen još osumnjičeni likvidaciju

Kako je objavio Kurir, M. M. je rekla da je vlasnik automobila u kom su bili u trenutku napada njihov prijatelj.

- To je čovjek u koga smo imali bezgranično povjerenje i koji nas je vozio uvijek i svudarekla je M. M. govoreći o E. K. Podsjetimo, izvor Kurira je otkrio da je E. K. narko-bos iz Bijelog Polja i da je bio Vukotićev glavni logističar tokom skrivanja u Turskoj.

nog miljea odavao povjerljive informacije.

Medojević je, prema navodima optužnice, prihvatio da kao policijski službenik vrši provjere lica iz suprotstavljenih kriminalnih organizacija i dostavlja podatke organizatoru i drugim pripadnicima kriminalne organizacije.

Osim toga, njegov zadatak je bio da usmjerava policijske aktivnosti ka članovima suprotstavljene kriminalne organizacije, pribavlja podatke iz policijskih istraga koje se sprovode prema pripadnicima klana Jovana Vukotića i upozoravao ih o planiranim pretresima kako bi sklonili kompromitujuće stvari.

Medojević je, kako se sumnja, stupio u kontakt sa predstavnicima izvršne vlasti kako bi izdejstvovao razrješenje pojedinih policijskih službenika.

Ove sumnje istražitelji temelje na transkriptima komunikaci-

ja kriptovanih mobilnih telefona koje je Europol dostavio crnogorskoj policiji.

Medojević je, pored Vukotića, komunicirao sa još devet osoba koje su koristile kriptovane telefone.

Sumnje protiv policijskog funkcionera potvrđene su i analizama listinga telefonskih komunikacija regularnog broja telefona Medojevića, odnosno kretanje ovog telefonskog aparata poklapa se sa kretanjem kriptovanog mobilnog telefona iz čijih komunikacija proizilazi da ga je koristio okrivljeni Medojević.

Na kraju, prilikom pretresa automobila Medojevića, njegove kolege su pored fleš memorija pronašli i kopiju informacije Agencije za nacionalnu bezbjednost koja je klasifikovana kao ,,tajno“, a koja se odnosi na djelovanje budvanske kriminalne grupe povezane sa klanom Vukotića.

Medojević je u petak, poslije šest mjeseci provedenih u pritvoru, pušten da se brani sa slobode.

On je u istrazi negirao pripadništvo bilo kojoj kriminalnoj organizaciji. B. R.

Iako je E. K. istražiteljima rekao da Vukotića i njegovu porodicu ne poznaje i da mu se ubijeni predstavio kao Nikola, M. M. je dala drugačiji iskaz.

- Krenuli smo u tržni centar ,,Zorlu“ iz kuće u kojoj smo boravili na Atakoju. Kada smo bili na vijaduktu, iza nas se velikom brzinom pojavio motor na kom su bile dvije osobe s kacigama, a osoba koja je sjedjela pozadi pucala je - navodno je rekla M. M.

Turski istražitelji su utvrdili da je Radoje Živković platio milion i po eura lideru turske kriminalne grupe Binaliju Džamgozu za organizaciju ubistva, koji je u julu uhapšen u Crnoj Gori i nalazi se u Istražnom zatvoru. Prema informacijama turskih medija, član kriminalne grupe koju je predvodio Bariš Neck , Emirican Sumer pucao je na Vukotića, nakon što su ga četiri mjeseca pratili GPS uređajem, koji je policija kasnije pronašla u gepeku auta u kojem je Vukotić ubijen.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević uputio je pismo glavnom specijalnom državnom tužiocu Vladimiru Novoviću u vezi sa ubistvom Jovana Vukotića u Turskoj pitajući ga, pored ostalog, da li će tražiti izručenje crnogorskih državljana koji su osumnjičeni da su kao pripadnici ,,kavačkog“ narko-klana organizovali, pripremali i izvršili teško krivično djelo ubistva u Turskoj. Medojević je napisao da ,,imajući u vidu da su istražni organi Turske u jednoj sjajnoj i brzoj akciji otkrili počinioce teških krivičnih djela povodom likvidacije Vukotića, vođe škaljarskog narko-klana

Turska policija pregledala je 1.700 sati snimaka na 200 lokacija, počevši od mjesta gde je Vukotić ubijen - te su tako iscr-

u Istanbulu“ koristi ovu priliku da Novovića zamoli za odgovore na dva pitanja.

- Prvo, da li ćete tražiti izručenje crnogorskih državljana koji su osumnjičeni da su kao pripadnici kavačkog narko-klana organizovali, pripremali i izvršili teško krivično djelo ubistva u Turskoj ili ćete prepustiti turskim kolegama da okončaju istragu i vode krivični postupak u Turskoj, imajući u vidu već prikupljeno mnoštvo dokaza i činjenicu da su u čitavu operaciju bili umiješani i turski narko-klanovi? Drugo pitanje, da li ćete Vi sa vašim saradnicima u najkraćem roku posjetiti vaše kolege u Istanbulu i razmijeniti

saznanja i dokaze o djelovanju ovog narko-kartela i njihovim vezama sa turskih narko-kartelima - upitao je Medojević.

U okviru međunarodne saradnje koju Pokret za promjene ima sa njihovim ,,sestrinskim partijama iz IDU“, kako je naveo, došao je do nekih saznanja koja ukazuju da su turski istražni organi rasvijetlili ovaj slučaj i došli do ozbiljnih materijalnih dokaza koji mogu biti od koristi i Specijalnom državnom tužilaštvu u istragama koje vode protiv narko-kartela u Crnoj Gori.

Sa hapšenja osumnjičenih

kavačkog klana kojeg traže crnogorske vlasti uhapšen u Turskoj

Toga dana u kasnim večernjim časovima u podzemnoj garaži na Novom Beogra du ubijen je Goran Radoman (37) sa Ce tinja. U trenutku kada je Radoman parki rao blindirani ,,BMW“ koji je vozio, ubica je sačekao da on izađe iz automobila i kre ne ka liftu, koji vodi do stana u potkrovlju u kojem je živio, i zapucao iz automatskog oružja.Radoman je bio prva žrtva obra čuna između škaljarskog i kavačkog klana i jedan od odgovornih za nestanak 300 ki lograma kokaina u Valensiji. A. R. Radoje Živković i Milan Vujotić

Od rehabilitacije Musolinija do buduće prve premijerke

na energenata i računima koji su i do pet puta veći u odnosu na prethodnu godinu što do vodi do dramatične situacije i za kompanije i za italijanske porodice. Osim toga, pred Ita lijom je i rješavanje problema zdravstvenog sistema, ali i dalje pozicioniranje zemlje po pita nju rusko-ukrajinskog sukoba.

Težak posao je i pred ljevicom koju, po ocjeni mnogih, treba potpuno reorganizovati s ob zirom na to da je izgubila i u mnogim djelovima zemlje u kojima je istorijski uvijek po bjeđivala.

Crna Gora će tražiti od Turske izručenje Radoja Živkovića i Zdravka Perunovića, bez obzira što se protiv njih pred turskim organima vode krivični postupci - potvr đeno je za Portal RTCG iz Ministarstva pravde.

- Nadležni organi Crne Gore će, u skladu sa Zako nom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivič nim stvarima i međuna rodnim ugovorima koji regulišu izručenje okriv ljenih i osuđenih, tražiti izručenje osoba koje se potražuju radi vođenja kri vičnih postupaka pred pra vosudnim organima Crne Gore, bez obzira na to da li se protiv tih osoba (u drža vama gdje se nalaze) vode krivični postupci - kazali su iz Ministarstva pravde.

RIM – Koalicija desnice, koju predvodi Đorđa Meloni, ubjedljivo vodi na parlamen tarnim izborima u Italiji, dok je lijevi centar, sa dvostruko manje glasova, na drugom mjestu, pokazali su prelimi narni rezultati izbora. Desničarska koalicija je u Do njem domu italijanskog parla menta osvojila 235 mandata, od čega je najviše, čak 118 po slaničkih mjesta, pripalo par tiji Braća Italije Đorđe Meloni. Ljevičarska koalicija je, sa dru ge strane, osvojila 79 manda ta, dok je za većinu u Donjem domu parlamenta potreban 201 mandat.

I Njujork tajms, takođe, ističe da je riječ o još jednom doka zu da Evropa ide ka desnom krilu, dok Ekonomist piše da je Italija glasala za nacionali stičku desnicu koja je najveća desničarska vlada još od vre mena Drugog svjetskog ra ta ili od Musolinija, kako na vodi CNN.

Očekuje se da nova italijanska vlada bude formirana do kra ja oktobra.

Izvjesno je da će Đorđa Melo ni postati prvi italijanski pre mijer iz krajnje desnice još od vladavine Benita Musolinija, ali i prva žena na čelu italijan ske vlade.

tavajući trasu motocikla i utvr dili da je na dan incidenta Vu kotića pratilo vozilo. Prema saznanjima policije,

- Cijenim da je značaj ove akcije turske policije dragocjen i za borbu državnih organa Crne Gore protiv organizovanog kri minala, a posebno zbog nevje rovatnih tehnoloških mogućno sti turske policije koje mogu biti korisne i za neke važne istrage u Crnoj Gori. Molim Vas da mi odgovorite na ovaj zahtjev u primjerenom roku, jer javnost treba da zna šta GST radi povo dom ovog slučaja u Turskoj. Siguran sam da odgovori na ova pitanja ne mogu negativno uticati na istrage, već samo osnažiti podršku javnosti i poli tičkih partija i parlamenta borbi protiv transnacionalnog organi zovanog kriminala u Crnoj Gori - zaključio je Medojević.

motorom je upravljao Jakup Dogan, član kriminalne orga nizacije koju je predvodio Ba riš Neck, koji je bio na crvenoj Interpolovoj potjernici, kao i Emircan Sumer, član iste or ganizacije, koji je pucao na Vu kotića.

- Policijski timovi su otkrili da su E. E, Elanur Tuna i Furkan Iesil, članovi kriminalne orga nizacije koju predvodi Binali Camgoz, pratili četiri mjeseca Vukotića i to automobilom koji su iznajmili u Izmiru - navode turski mediji.

Podsjećaju i da je istragom utvr đeno da su vođa zločinačke or ganizacije ,,kavač“ Radoje Živ ković i Zdravko Perunović dali naređenje za napad na Vu kotića.

Utvrdivši da su zločinačke or ganizacije Camgoz i Neck za jedno radile na ubistvu Vu kotića, policija je u petak, 16. septembra, uhapsila Furka na Ješila dok je pokušavao da

Protiv Perunovića i Živkovića podignuta je optužnica jer su, kao članovi kriminalne organi zacije Slobodana Kašće lana i njegove grupe, ubili Nikolu Stanišića na pod mukao i svirep način. Tužilaštvo tvrdi da je ova trinaestočlana grupa pra tila kretanje i navike Sta nišića pet dana prije nego je otet a potom i ubijen u noći između 2. i 3. avgusta 2020. godine.

pobjegne iz zemlje. Proširujući operaciju, polici ja je izvršila racije u Izmiru, Zonguldaku, Antaliji i Artvi nu i uhapsila Radoja Živkovi ća, Zdravka Perunovića, kao i turske državljane: Elanur Tu na, Emircan Sumer, Iakup Do gan, AS, AI, MP, NA, EC, E.C. i C.C. je priveden.

Pretresajući adrese osumnji čenih, policija je zaplijenila šest lažnih pasoša, 11 lažnih ličnih karata iz raznih zema lja, tri satelitska GPS uređaja i dva komada oružja korišćena u incidentu. A. R. još jedan osumnjičeni za Vukotića

Partija Pokret pet zvjezdica osvojila je 15,33 odsto glasova, što je relativno dobar rezultat za partiju za koju se do skoro vjerovalo da više praktično i ne postoji, prenosi Rojters. Đorđa Meloni je, komentari šući rezultate izbora, navela kako je to polazna tačka i da joj je sada cilj da stvori jak od nos između države i građana. Prenoseći rezultate izbora, španski El Mundo navodi da će pobjeda ekstremne desni ce u Italiji uzdrmati Evropu.

MOSKVA – U pucnjavi ko ja se dogodila u jednoj školi u gradu Iževsku, na zapadu Rusije, ubijeno je 15 osoba među kojima je 11 učenika, dok su još 22 djece i dvoje odraslih povrijeđeni, saop štio je juče Ruski istražni komitet.

Napadač, za koga je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u me đuvremenu rekao da pripada neofašističkoj grupi ili organi zaciji, je izvršio samoubistvo, javile su ruske agencije. Prethodno je lokalni zvaničnik Aleksandar Brečalov objasnio da je neidentifikovani muška rac otvorio vatru u školi broj 88 u Iževsku u administrativnom centru Republike Udmurtije. Obraćajući se medijima povo dom ovog slučaja, portparol

Sa druge strane, prve čestitke pobjednicima izbora u Italiji stigle su iz Francuske, odno sno partije Marin le Pen. Iz te stranke su čestitali i Italija nima koji su, kako su ocijenili, dali odličnu lekciju Evropskoj uniji i Ursuli fon der Lajen Čestitke su stigle i iz Poljske i Mađarske, ali i ostalih desni čarskih partija koje smatraju da je u Italiji pobijedila želja građana da žive sa suvereni tetom i državom koja će ima ti snažan identitet.

Italija je, nakon Švedske, dru ga evropska zemlja koja je, u posljednjih nekoliko nedje lja, odabrala desnicu.

Pred Đorđom Meloni sada je, kako je i sama procijenila, te žak posao. Ona je podsjetila da se zemlja i građani suočava ju sa konstantnim rastom cije

Njeni stavovi izazvali su ve liku pažnju svjetske javnosti, ali i zabrinutost za budućnost Evropske unije budući da za govara tradicionalne katolič ke porodične vrijednosti, da je protivnik abortusa, eutanazije i zakona koji podržavaju isto polna partnerstva i brakove. Na jednom skupu 2016. godi ne je rekla da se protivi tome da istopolne zajednice usva jaju djecu, a ostaće upamće na i po izjavi da je italijanski diktator Benito Musolini bio „dobar političar i najbolji ko ga je Italija imala u posljednjih 50 godina“.

Balkansku javnost šokirala je izjavom o maršalu Titu, ko ga je nazvala odgovornim za pokolj Italijana tokom Drugog svjetskog rata i pozvala da mu se oduzme orden Italijan ske Republike.

Pucnjava u školi na zapadu Rusije

Ubijeno 15 osoba

Kremlja je saopštio da pred sjednik Rusije Vladimir Putin duboko žali zbog pogibije lju di u napadu, koji je Peskov na zvao „terorističkim“, prenijele su RIA Novosti.

– Predsjednik je ožalošćen zbog smrti ljudi i djece u teroristič kom napadu na školu – naveo je Peskov.

Dodao je i da je Putin regional nim i saveznim vlastima dao sva neophodna uputstva u vezi sa „terorističkim napadom“ i po ručio da će sva socijalna pitanja biti riješena. Peskov je, takođe, naveo i da bi nakon ovog napa da trebalo analizirati efikasnost postojećih mjera bezbjednosti u

školama. Pres služba Ministar stva prosvjete Ruske Federaci je saopštila je da su njeni pred stavnici otišli u Iževsk.

– U ime ministra prosvjete Ru ske Federacije Sergeja Kravco va, grupa iz saveznog ministar stva je odmah poslata u region.

Ministar prosvjete i nauke Ud murtske Republike je već na li cu mjesta – navedeno je u sa opštenju.

Škola broj 88 nalazi se u Ulici Puškinskaja u Iževsku. Pohađa je 982 učenika i u njoj je zapo šljeno 80 nastavnika.

Vlasti Udmurtije proglasile su trodnevnu žalost zbog ubistva učenika i nastavnog osoblja.

Crna Gora će tražiti izručenje Živkovića i Perunovića

Milić: Međede štiti zakon, a stočare?

NIKŠIĆ – Gornjepoljski kraj i nikšićka sela Duga, Golija, Pištet... u posljednje vrijeme sve češće posjećuju divlje ži votinje. Gotovo da nema noći pa da zvijeri ne desetkuju nečije stado, a među njima je medvjed, po svjedočenju se ljaka, najveća štetočina.

Profesor u penziji Milivoje Mi lić iz Pišteta, koji je i sam pretr pio štetu, kaže ironično da je, očigledno, došlo „vrijeme me đeda“.

NAKNADA ŠTETE

– Malo je ko mogao povjerova ti da će u ovom vijeku, za koji je predviđano da će biti vrijeme blagostanja, sreće i napretka, zavladati međedi. Svjedoci smo žestoke najezde zvijeri po na šim selima, ubijaju ovce, koze, goveda, konje... lome voćnjake, ograde, štale i sve što im pod ša pu stigne. Nažalost, sela su opu stjela i u njima žive, većinom, iznemogli starci o kojima niko ne vodi računa, ali zato se svi brinu za međede. Ne smije čo vjek da izađe ispred vrata svoje kuće, pa sve i da ima snage i mo gućnosti da se odbrani. Kažu da zakon predviđa da bi se ostvari la šteta koju je divljač pričinje la morate imati oko imanja i sto ke maltene „kineski zid“ – kaže Milić čijem je sinu medvjed, pri je nekoliko dana, na imanju ra strgao konja. Milić podsjeća da je i njegovim poznanicima i komšijama Vu kovićima na Vidrovanu med vjed ubio desetak koza, pa Mi leti Jarediću, Đoku Mandiću, Šoru Mijatoviću Čolovići ma je stradalo voće u Šipačnu. – Tražili smo pomoć od nikšić kog lovačkog društva, od vete rinara i sve je ovo prijavljeno uredno, ali... Očigledno, pravi la su jasna – konj ne smije biti na paši već kući i sve mora biti

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 27. septembra radove za kvalitetnije i sigurnije na pajanje električnom ener gijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u poje dinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Andrijevica: od 8.30 do 14.30 h dio sela Trešnjevo.

Bar: od 9 do 14 h Ostros.

Bijelo Polje: u terminu od 9 do 16 h Loznice, Rasovo, Strojta nica, Boljanina, Vlah, Pex-Im pex, Zminac, Repetitor Kurilo, Ravna Rijeka, Voljavac, Neda kusi, Sutivan, Gornji grad – Ul. Strunja Bulatovića.

Cetinje: od 9 do 16 h Donji Kraj, Lješev Stup, Prediš, Pejovići, Proseni Do, Lipa, Dugi Do, Ržani Do, Grab, Zaljut, Bata,

Lome voćnjake, ograde, štale i sve što im pod šapu stigne. Sela su opustjela i u njima žive, većinom, iznemogli starci o kojima niko ne vodi računa, ali zato se svi brinu za međede. Ne smije čovjek da izađe ispred kuće, pa sve i da ima snage i mogućnosti da se odbrani – kaže profesor u penziji Milivoje Milić

Saglasni o sanaciji OŠ „Risto Manojlović“

KOLAŠIN – Ministarstvo kulture i medija će pomoći u sanaciji nekadašnje Osnovne škole „Risto Manojlović“, koja je tekovina NOR-a i time doprinijeti valorizaciji potencijala grada.

To je saopštila ministarka kul ture i medija Maša Vlaović, ko ja se tokom boravka u Kolašinu sastala sa predstavnicima Op štine Kolašin, organizatorom festivala ,,Korifej“ i predstav nicima JU Centar za kulturu.

i čuvamo za buduće generaci je – istakla je Vlaović, prenosi PR centar.

Ukazala je da je Ministarstvo kulture i medija, na inicijativu Udruženja boraca i antifašista, a imajući u vidu stanje objek ta, kao i njegove prostorne ka pacitete, preduzelo aktivnosti na definisanju buduće namje ne objekta i izradi projektnog zadatka, kako bi se obezbijedi la njegova održivost.

vjedi često dolaze i blizu škole pa poziva nadležne da se pro bude jer kaže „luč dogore ruci do nokata“.

ZAŠTO ĆUTE

Prisjeća se da se Blažo Gr ković iz okoline Gacka, pri je nekolike godine, pohvatao goloruk s medvjedom i od govarao je zato što se branio. Pita se taj Pištećanin kako on da bez oružja seljak ili plani nar da boravi u prirodi.

– Sanacija i održivo korišće nje nekadašnje OŠ „Risto Ma nojlović“ u Kolašinu nije sa mo valorizacija potencijala tog grada, već je i tekovina NOR-a, koju smo u obavezi da štitimo

Ministarka je istakla da je ovaj objekat od posebnog značaja, podsjećajući da su se u njemu održavali I, II i III zasijedanje ZAVNO-a Crne Gore, te da ima status kulturnog dobra od 1952. godine. R. K.

ograđeno, a u slučaju da lovac ubije međeda sljeduje ga šest godina zatvora. Seljak nema ni za hljeb i živi od socijalne po moći, pa kako onda da ograđu je imovinu i sačuva to malo sto ke što ima. Uvažavamo mi što su zaštićeni međedi, ali ko će zašti ti stočara? U uređenim zemlja ma to je regulisano i svi koji pre trpe štetu budu obeštećeni, pa čuli smo da je tako i u nama su sjednoj opštini, Plužinama. Val jda je jasno da i mi volimo životi

nje, zato ih i uzgajamo, ali šta da radimo kada je riječ o opasnim zvijerima, jer ljudski životi su ugroženi. Ne čudim se jednoj babi, kojoj je od deset ovaca me đed poklao polovinu, što kaže: „Dabogda im međedi u Skup štinu došli“. Na kraju će, kaže, i nju pojesti – negoduje Milić. Uz sarkastičan osmijeh kaže ka ko skoro da nema ko da zapjeva „Oj da mi je međed biti, jer me đeda zakon štiti“.

Tvrdi Milivoje Milić da med-

– Ova priča nema veze s politi kom, već je priča života i smr ti, priča o opstanku. Postoje li nevladine organizacije ko je se bave zaštitom životinja, šta su one radile tokom ljeta i sušnog perioda? Zašto nije su te zaštićene međede hra nili i pojili, kao što seljak radi, čuvajući svoju stoku? Dakle, imaju i oni odgovornosti, jer dobro znamo kako se zvijer ponaša kada ožedni i ogladni – jada se Nikšićanin Milivo je Milić, žaleći svoje komšije koji su ostali bez zimnice, je dinog izvora prihoda... R. PEROŠEVIĆ

Isključenja u 19 opština

Jasen, Musta Rupa, Izvori, Ti sovac i Kobilji Do.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Ma ljat, Šume Bećirovića, Megran, Farmont, dio Podglavica, Suši ca i Kokotovac – kratkotrajna isključenja u navedenom pe riodu; od 8 do 15 h Kosić, Far mont, Jastreb, dio Mamuće vine, Betonjerka, Koljat, dio Lazina, Strahinjići, dio Veljeg Brda.

Gusinje: od 9 do 14.30 h nase lje Bedluci i dio sela Dosuđe. Herceg Novi: od 7 do 15 h Ma rići.

Kolašin: od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbu

ša, Bijeli Potok, Planinica, Ma teševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vu kićevića, Drndari, Suva Go ra, Vranještica; od 8 do 15 h Vladoš, Durutovac; od 7.30 do 14.30 h Mujića Rečine; od 8.30 do 17 h Željeznička stanica Kos i naselje Kos.

Kotor: od 9 do 11 h Kavač; od 9 do 13 h Prčanj- Šarena Gomila. Mojkovac: od 8 do 15 h Gornja Polja, Pržišta; od 9 do 15 h Ža ri-Brezovac; od 8 do 17 h Ulo ševina, Lojanice, Lepenac, Ža ri; od 9 do 12 h Osredine.

Nikšić: od 8 do 15 h Ozrinići; od 9 do 13 h Broćanac, Ustupni ca, Petrovići, Vodovod Petro

vići, Mrkajići, Selina, Počeko vići, Vidne, Kljakovica, Podvrš, Vraćenovići, Koravlica, GP Vra ćenovići, Jabukovac, Pilatov ci, Obljaj, Vučji Do, Rvana Go ra, Bratogošt, Bjelica, Vrbica, Ubla, Crkvice; od 7.30 do 18 h Petrovići, Vraćenovići, Vilusi. Petnjica: od 8.30 do 14.30 h La ze, Vrbica, Trpezi, Kalica i fabri ka košulja ,,Lavista“, Javorova. Plav: od 9 do 14.30 h dio sela Velika.

Pljevlja: od 9 do 17 h Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica, Alići, Vili ći, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkraj

Poslije tri decenije izvedena operacija štitaste žlijezde

BIJELO POLJE – Na hirur škom odjeljenju Opšte bolni ce nakon 30 godina uspješno je izvedena operacija štitaste žlijezde.

Operaciju je izveo prim. doc. dr Mile Ignjatović, spec. hirurgi je sa Vojno medicinske akade mije u Beogradu, u saradnji sa medicinskim timom Opšte bol nice u sastavu: dr Mališa Leko vić, spec. hirurg, dr ElmasaKa petanović, spec. ORL, direktor Opšte bolnice dr Kenan Ero

vić, spec. anesteziologije i Lji ljanaTošić, glavna sestra in strumentarka. Iz te zdravstvene ustanove podsjećaju da je za dnju operaciju štitaste žlijez de, tačno prije 30 godina, oba vio ugledni bjelopoljski hirurg dr Rade Joksimović. Šef odsjeka opšte hirurgije Op šte bolnice dr Mališa Leković kazao je kako je u planu da ope racija štitaste žlijezde postane standardna procedura i naja vio skoro uvođenje operacija na dojci i venama. B. Č.

ci, Lijeska, Kordovina, Mao če, Kosanica, Odžak (kratko trajna isključenja na početku i kraju radova).

Plužine: od 8 do 18 h Unač, Her ceg Strana, Trsa, Podmilogora, Nedajno, Lica, Pišče, Boričje, Boričko Brdo, Selj kovac, Borkovići, Dubljevići, Vrošnica, Bezuje; od 8 do 15 h Goransko.

Rožaje: od 9 do 14.30 h Bukovi ca (zaselak Kačari), Razdolje. Šavnik: od 10.30 do 11.30 h Bi jela, Miloševići, Kruševice, Gradac, Mokro, Petnjica, Po šćenje, Kanjon Nevidio, Ko marnica, Kozarica, Prekorja če, Duži, Kutnja Njiva, Rudo Polje, Dubrovsko, Gornje Po lje, Dobra Sela, Mljetičak, Sla tina, Timar, Previš, Mtel Re

petitor, Godijelja, Grabovica, Tunel Ivica, Motel Provalija, Vrtoč Polje, Donja i Gornja Bu kovica, Borovac, Opština, zgra da Policije, Obrazovni centar, supermarket Voli, Prva banka, kafana ,,Lovac“; od 10.30 do 15 h Gornja Bukovica, fabrika vo de ,,Diva“, hotel ,,Boan“, Tuši nja, Štičije, Bare, Seoca, Strug, Malinsko, Manastir Podmalin sko, Sirovac, Krnja Jela.

Ulcinj: od 8 do 14.30 h Ćurke, Sutjel.

Žabljak: od 9 do 17 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Pito mine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Kočado, Podgo ra, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca, Radovan Luka.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođe ni. C. G.

MJEŠTANI ŽIVE U STRAHU: Polomljeni vodopoji, zaklana životinja

Ministarka kulture u radnoj posjeti Kolašinu

Učesnici sastanka u OŠ „Risto Manojlović“ centar

BIJE LO POLJ E: Intervencija u Opštoj bolnici

Dvorište gimnazije biće zelena oaza

BAR – Lokalna uprava u budžetu za narednu godi nu predvidjeće najmanje 350.000 eura za uređenje prostora u dvorištu Gi mnazije ,,Niko Rolović“. Na potezu su nadležne instituciju čije saglasnost čekamo – Uprava za ka tastar i državnu imovinu, Ministarstvo prosvjeta i gimnazija – saopštio je juče na konferenciji za novinare predsjednik Opštine Dušan Raičević.

On je kazao kako je namjera Opštine da taj prostor pretvo ri u parkovsku oazu.

PLANOVI

– Cilj nam je da ovaj prostor dobije dimenziju koju bi tre balo da ima, a to je da postane zelena oaza našeg grada i da bude integralni dio školskog dvorišta. Nakon odustajanja Vlade od izgradnje vrtića na ovom lokalitetu, ostala je oba veza svih nas da ga uredimo na najljepši mogući način. Opšti na je odredila drugu lokaciju za vrtić a skoro četiri godine kasnije, zadovoljen je samo prvi preduslov. Resorno mi nistarstvo okončalo postupak kroz koji se tražilo i izabralo najbolje arhitektonsko rješe nje za vrtić a još smo daleko od procedura koje podrazumije vaju izradu glavnog projekta i raspisivanje tendera za poče tak radova. Aktivnosti koje su do sada preduzeli titular, Mi nistarstvo prosvjete i Uprave za javne radove, nijesu dale željeni rezultat o čemu svje doči i trenutno stanje na tom prostoru – kazao je Raičević. Sa druge strane, naglasio je, lo kalna uprava je stvorila prav ne pretpostavke da realizuje zamišljeno.

Cilj nam je da ovaj prostor dobije dimenziju koju bi trebalo da ima. Uradili smo što je do nas, ali još nijesu stigli odgovori Ministarstva prosvjete, Uprave za katastar i državnu imovinu i gimnazije – saopštio je predsjednik Opštine Dušan Raičević

– Skupština opštine je 28. ju na donijela odluku da pred sjednik Opštine može odluči ti o potrebi izgradnje objekata od opšteg interesa, i nakon to ga uputila dopis Ministarstvu ekologije i prostornog plani ranja, Ministarstvu prosvje te i finansija, te gimnaziji, za

davanje saglasnosti o izradi tehničke dokumentacije. Pr vi odgovor i pozitivan stav, 11. jula, stigao je od Ministarstva ekologije, odnosno ministar ke AneNovaković-Đuro vić. Početkom septembra je reagovalo i Ministarstvo fi nansija, sa informacijom da je zahtjev neophodno uputiti i Upravi za katastar i državnu imovinu, što je učinjeno. Još nijesu stigli odgovori ni iz te, ni iz drugih nadležnih institu cija, pa ni od Ministarstva pro

svjete kao titulara svojine, niti gimnazije, kao ustanove koja upravlja prostorom – kazao je Raičević.

Prvi čovjek opštine infor misao je novinare kako je 23. septembra donio odluku o iz gradnji objekta od opšteg in teresa i ponovo obavijestio Ministarstvo prosvjete i Mi nistarstvo finansija. Nada se pozitivnom odgovoru. – Želim da vjerujem da će Mi nistarstvo zauzeti pozitivan stav, jer ovo je i za mene i za

Na tom prostoru je u januaru 2019. godi ne posječeno oko 80 višedecenijskih stabala čempresa kako bi počela izgradnja vrtića. Nakon toga uslijedili su protesti i blokade, a potom je tadašnji premijer Duško Marković objavio da se vrtić neće graditi na toj lokaciji, da će se park obnoviti

građane tematika koja izazi va i posebne emocije, naroči to sa aspekta svih događaja iz februara 2019. godine – kazao je Raičević.

Najavio je raspisivanje kon kursa za izradu arhitekton skog rješenja novog parka, formiranje žirija koji će činiti kompetentni stručnjaci iz ra znih oblasti, a cijeli postupak, najavio je, biće sproveden na transparentan način, uz uče šće građana i civilnog sektora.

ČEMPRESI

U dvorištu gimnazije i Sred nje ekonomsko-ugostiteljske škole je u januaru 2019. godine posječeno oko 80 višedece nijskih stabala čempresa ka ko bi počela izgradnja vrtića. Nakon toga uslijedili su pro testi i blokade, a potom je ta dašnji premijer Duško Mar ković objavio da se vrtić neće graditi na toj lokaciji, da će se park obnoviti, a Skupština op štine je izabrala novu lokaciju za gradnju predškolske usta nove u zahvatu DUP-a „Topolica-Bjeliši“, iza Instituta za suptropske kulture.

U martu su članovi organiza cije Kod i predstavnici Gra đanske inicijative posadili 16 sadnica -12 hrasta crnike, tri breze i jedan oleander, a ne koliko mjeseci kasnije mini stri sporta i mladih Nikola Ja nović i direktor Uprave javnih radova Rešad Nuhodžić, po nekoliko stabala čempresa. C.

,,Vojska u vašem gradu“

PODGORICA - Ministar stvo odbrane i Vojska Crne Gore povodom predstojećeg Dana Voj ske, 7. oktobra, u nekoli ko crnogorskih gradova će organizovati manife staciju ,,Vojska u vašem gradu“.

Kako je najavljeno, u Baru, Kolašinu, Pljevljima i Bije lom Polju, posjetioci će mo ći da vide najsavremenija vozila i naoružanje Vojske Crne Gore. Ukoliko vrije me bude dozvolilo, plani rani su i preleti helikopte ra Vazduhoplovstva.

Na štandovima će, pored na oružanja, biti izložen pro motivni materijal, brošure i flajeri, kako bi zaintereso vani mogli da se informišu na koji način mogu postati dio Vojske Crne Gore.

U okviru manifestacije, po sjetioci će moći da vide je dinstvenu izložbu autora Srđe Martinovića, pod na zivom ,,Crnogorska vojska kroz vrijeme“, na kojoj će biti izloženo 180 original nih fotografija.

- Riječ je o bogatoj kolek ciji, iz koje se dobar dio au tentičnih fotografija prvi put predstavlja crnogorskoj javnosti. Izložba tematski prati razvoj različitih vi dova i rodova crnogorske vojske - artiljerije, pješadi je, inžinjerije, mitraljeskih jedinica, kao i razvoj vojnog školstva i obrazovanja – ka zali su organizatori.

U Baru će manifestacija biti održana danas, na še talištu prekoputa sport skih terena, u Kolašinu sjutra na Trgu boraca, u Pljevljima u četvrtak, na gradskom trgu, a u Bije lom Polju u petak, takođe na gradskom trgu. I. R.

NIKŠIĆ – Uspješno je okončana još jedna turistič ko-sportska manifestacija pod nazivom džip reli Monte negro Trophy.

Jesenje ,,krstarenje“, upriličeno u okviru obilježavanja Dana oslobođenja Nikšića, okupilo je više od 40 ekipa, iz Crne Go re, BiH, Srbije... a u karavanu je bilo i turista iz Rusije, Ukraji ne, Argentine... I svi su upoznali malo poznate predjele pro storno najveće crnogorske opštine, oko Slanog jezera, preko Brestica, ispod Nenade, oko Osječenice, Grahova, Nudola, preko Bijele gore... Takmičili su se u orijentaciji prvog dana, a sljedećeg na tzv. ispitu spretnosti koji je prvi put pripremljen u župskom selu Bjeloševina.

Prvo mjesto u orijentacionoj vožnji pripalo je Nikoli Bako ču, Ranku Lalatoviću i Vesku Kontiću, drugo Nikoli Sto janoviću i Nenadu Đukanoviću, a treće Stefanu Vukoviću i Ivoni Utješinović.

Na ispitu spretnosti najbolji je bio Milovan Jovović, drugi Stefan Vuković, a treći Murat Luboder. U generalnom pla smanu prva je bila ekipa ,

BARINFO

UREĐENJE

Sa

Manifestacija u više opština

PODGORICA – Prva „Antologija proznog stvaralaštva crnogorskih književnica“ na našim prostorima, koju je priredila prof. dr Sofija Kalezić, važan je doprinos afirmaciji autorki čija je vidljivost na književnoj sceni naše države nerijetko na marginama.

Antologija koja je objavljena u izdanju JU Centar za kulturu iz Petnjice, promovisana je u okviru „Podgoričkog kulturnog ljeta“ i to je bio povod za razgovor sa priređivačicom o motivima za istraživanje i onome što je u toku rada posebno impresioniralo.

Rad na ovoj temi počeo je naslovom „Minervinim tragom“, a u pripremi za štampu je najobimnija knjiga Sofije Kalezić posvećena ovom tematu „Izbor iz proznog stvaralaštva crnogorskih književnica“ koja obuhvata odlomke iz romana i priče 60 crnogorskih autorki. Objaviće je JU Centar za kulturu iz Rožaja i Crnogorski kulturni forum sa Cetinja, do kraja ove godine.

PRAKTIČNI PRISTUP

Neumorni rad Sofije Kalezić na afirmaciji književnog stvaralaštva crnogorskih spisateljica, kako je sama rekla, uslovila je potreba da u istraživačkom, kritičkom i antologijskom pogledu ukaže na činjenicu da se promjena literarnih trendova i tema na vrlo buran način odrazila i u malenoj Crnoj Gori.

- Na početku bavljenja ovom zanimljivom temom, u predgovoru prve moje knjige posvećene proznom stvaralaštvu crnogorskih književnica „Minervinim tragom“, navela sam da literarno stvaralaštvo autorki naših prostora kako po kvantitetu, tako i po kvalitetu često prevazilazi kreativne potencijale spisateljica sada već priznatih imena na prostorima nekadašnje Jugoslavije, čije se knjige prodaju u visokim tiražima, a intervjui pune stranice dnevnih novina i nedjeljnika. U spome-

Nije problem kvalitet već razjedinjenost i predrasude

nutom djelu sam ovom tematu pristupila s teorijsko-analitičkog aspekta, dok sam u „Antologiji proznog stvaralaštva crnogorskih književnica“ oko 30 proznih ostvarenja naših spisateljica prezentovala na praktičnom planu, time što sam eksponirala po jednu njihovu priču ili odlomak iz romana, koji može funkcionisati kao zasebna pripovjedna, odnosno značenjska i idejna cjelina – rekla je Kalezić. Prije Sofije Kalezić niko se nije studiozno bavio autorkama iz Crne Gore. Da bi se istraživač bavio bilo kojom temom, on prije rada na njoj mora dobro i pouzdano teorijski da je upozna, smatra naša sagovornica.

- Od kraja devedesetih godina XX vijeka, na južnoslovenskim prostorima počinje da djeluje grupa mladih spisateljica koje imaju svijest o tome da je rod bitan za stvaralaštvo. Kritičarke feminističke litera-

interesovane za žensko pisanje iz sociološke perspektive i njihova analiza usmjerena je na društvenu ulogu žene. Objavljuju se i brojne studije posvećene ovom problemu. Novi tip „ženskih“ tekstova traži nove pristupe i načine tumačenja, a novi kritički diskurs podstiče žene da pišu na nov način – pojasnila

Ona tvrdi da, i pored toga što djeluje da crnogorske, a i uopšte balkanske autorke niču svakodnevno i što književno stvaralaštvo žena jeste u velikoj ekspanziji, jedno je pitanje njihove književne produkcije, a drugo – prisutnosti na književnoj sceni i njihove koli-

ke-tolike javne potvrđenosti i priznatosti.

- Mislim da osnovni „nedostatak“ njihovog dosadašnjeg učinka na crnogorskoj književnoj sceni ne počiva u problemu literarnog (ne)kvaliteta, već u njihovoj razjedinjenosti, podijeljenosti po različitim osnovama, djelimičnoj skrajnutosti s literarne pozornice, kritičkoj prećutanosti, kao i pravljenju različitih književnih (ne)zvaničnih „klanova“ u kojima za njih iz brojnih razloga nema mjesta. Veća fizička, psihološka i organizaciona opterećenost literarno talentovanih žena Crne Gore u odnosu na mušku populaciju i pomanjkanje društvene podrške takođe su doprinijele nemogućnosti da se, u pogledu reklamno-prodornijeg pristupa, nametnu. Ove tri knjige koje sam spomenula, kao i dvije nove, posvećene proznom stvaralaštvu Bošnjakinja Crne Gore – sigurna sam da će iz kori-

U kršu, daleko od običnosti

PODGORICA – Nova, šesta faza snimanja dugometražnog dokumentarnog filma „Ova dobra zemlja“, reditelja Vladimira Perovića, u produkciji „Atomic Production“ iz Podgorice, završena je ove nedjelje.

Ostvarenje „Ova dobra zemlja“ donosi priču o neraskidivoj vezi čovjeka i predjela koju su često surovi prostori, ali i najljepši pejzaži u Crnoj Gori, ipak tog čovjeka „zadržali“ da živi u toj ljepoti.

– Crnogorski krš se transformiše u poglede i riječi, često u nevjerovatne mudrosti čovjeka: riječi koje ove obične ljude izdižu daleko od običnosti –

navedeno je u sinopsisu. Reditelj Perović i snimatelj Ivan Čojbašić zadovoljni su što je film prešao polovinu planiranog puta, odnosno, snimljeno je osam priča (od planiranih petnaestak ili nešto

više) iz svih djelova Crne Gore. Ekipa je ovog puta pratila jednog od junaka filma, Borisa Rajmana, na izuzetnoj dionici. Radi se o nekadašnjem putu, vjerovatno najtežem, kojim se u ranija vremena stizalo iz Ka-

tunske nahije u Boku, i vraćalo nazad, radi razmjene dobara. Nakon pet faza snimanja na brojnim lokacijama, jedna faza, kako je saopšteno, pretvorila se u opasnu, iscrpljujuću planinarsku, skoro alpinističku turu, stazom kojom godinama niko nije prolazio.

– Ranom zorom tročlani tim je počeo snimanje i krenuo iz ćeklićkog sela Jezer, pa, preko nekoliko krševitih prevoja, stigao do sela Vališta. Veliki Zalazi, Mali Zalazi i Vališta, tri izuzetno lijepa sela, nažalost napuštena, u kućištima i ruševinama, nalaze se iza istočnog oboda Kotorskog zaliva, iza stijene razvučene nad Dobrotom, od Kotora pa do Ora-

Roman „Svitanje“ neopravdano potisnut

Iako je nezahvalno izdvajati poimenice autorke koje su zastupljene u ,,Antologiji“, Sofija Kalezić je ipak izdvojila roman „Svitanje“ Milke Bajić-Poderegin. Radi se o djelu koje se vremenski odnosi na period od sredine XIX vijeka do formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, „obojenog“ brojnim autobiografskim detaljima, pisanog s impozantnim poznavanjem crnogorskog kolokvijalnog načina izražavanja i širokog dijapazona arhaizama pljevaljskog kraja.

– Eksponirani odlomak iz spomenutog romana, u kome je opisana narodna mudrost, domišljatost, taktizerstvo i upornost prilikom sklapanja bračne zajednice mladih, u „Antologiji“ sam priložila kao reprezentativni primjer modela romana folklornog i psihološkog realizma.

„Svitanje“ je neopravdano potisnuto s južnoslovenske literarne i kritičke pozornice jer mu je jedini „nedostatak“ predstavljala činjenica što ga je autorka završila u inostranstvu (Londonu) i što je publikovan šesnaest godina nakon njene smrti – u doba ekspanzije postmodernizma i pojave „Hazarskog rečnika“ Milorada Pavića, koji je svojom neobičnošću i modernošću čitavu deceniju brojne vrijedne knjige potisnuo s nekadašnje jugoslovenske književne scene – rekla je Kalezić.

jena promijeniti percepciju i predrasude svih „nevjernih Toma“ – najavljuje Kalezić.

BOGATA TRADICIJA

Naredne knjige u ovom književnom „lancu“ predstavljanja „ženske“ proze Crne Gore biće posvećene proznom stvaralaštvu Bošnjakinja, simbolično nazvane – „Rasplitanje duge (Antologija proznog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore)“ i „Leptir nad šedrvanom (Izbor iz proznog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore)“, čije su publikovanje pomogli Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore i Ministarstvo kulture, prosvjete, nauke i sporta. One su, prema riječima Kalezić, motivski druga-

hovca. Na prethodno izviđanje i pripremu terena ekipa je išla od Njeguša, preko Velikih Zalaza (gdje je reditelj Perović ranije snimio film „Dim“), pa preko visokog prevoja do Malih Zalaza, da bi se odatle spustila uskom stazom niz okomito brdo, pravo do Sv. Stasija. Tada su Vališta ostala samo daleka želja, pa je ovaj put odabrana nova ruta – kazao je reditelj Perović.

Pored reditelja Perovića i snimatelja Čojbašića, ekipu čine izvršna producentkinja Jelena Božović, snimatelj zvuka Saša Brajović, asistent Stefan Radović i povremeno Bojan Perović.

Film je podržao Filmski centar Crne Gore, mada, kako je saopšteno, producenti i dalje tragaju za sponzorima i prijateljima projekta. S. V.

čijeg karaktera, budući da razlikovnosti u stilu i načinu pisanja, kao i tematskoj opredijeljenosti, izviru iz bošnjačke tradicije i njihovog istorijskog razvoja.

- Idejni opsezi ovih proza vrlo su široki, a spisateljice često prikazuju relativnost ljudi koji žive od malograđanštine, opterećenosti tradicijom i moralnih izopačenosti, koje u vremenu društvenih kriza narušavaju osnovne etničke vrijednosti. Bošnjakinje Crne Gore se hrabro snalaze u lavirintima književne umjetnosti, eksponirajući bogatu tradiciju usmene i pisane riječi koja počiva iza njihovog stvaralačkog čina – rekla je Kalezić.

D. ERJAVŠEK

Tribina ,,Podgoričke priče“

Đurović u Dodestu

PODGORICA – Gošća septembarskih ,,Podgoričkih priča“ je Zoja Đurović, dugogodišnji pedagog i kreator podgoričke muzičke i umjetničke scene. Tribina će biti organizovana večeras u 20 sati, u Dodestu a moderator programa je novinar Vanja Kovačević.

Magistar dirigovanja Zoja Đurović je dugogodišnja profesorica solfeđa i hora u Umjetničkoj školi za muziku i balet ,,Vasa Pavić“. Sa ženskim horom Srednje muzičke škole osvajala je brojne nagrade, a dugi niz godina bila je jedan od dirigenata hora KUD-a ,,Stanko Dragojević“... R. K.

D. MALIDŽAN

So ja Kalezić

je Kalezić.

Slučaj miniranja do kojega je došlo na gradilištu na Gorici, u sklopu izvođenja pripremnih radova na gradnji stambene višespratnice, preuzelo je Osnovno državno tuži laštvo u Podgorici.

Radovi koje u blizini Spomenika parti zanu borcu izvodi firma Eurozox obu stavljeni su dok nadležne inspekcije utvrde da li je u tom postupanju bilo elemenata krivičnog djela.

- Povodom događaja od 23. septem bra 2022. godine, a u vezi radova koje je izvodila firma Eurozox na gradilištu na brdu Gorica, obaviješten je dežur ni tužilac u Osnovnom državnom tuži laštvu u Podgorici. On je izdao obave zujuće naloge da na lice mjesta izađu nadležne inspekcije, kao i Direkcija za vanredne situacije Ministarstva unu trašnjih poslova, te da se obustave ra dovi na istom, dok se ne utvrdi da li u radnjama nekog lica ima eventualnih elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti - kazao je Pobjedi rukovodilac ODT-a Duško Milanović

GLAVNI GRAD

Iako sa ovim konkretnim dešavanjem nemaju nikakve veze, iz Glavnog gra da su podsjetili da su i prije početka gradnje pokušavali da pronađu rje šenje, nažalost bezuspješno.

- Pet mjeseci smo vodili intenzivne pregovore sa jednim od investito ra ovog objekta. U tim pregovorima, ovom investitoru smo za razmjenu nudili praktično sve urbanističke par cele sličnih karakteristika kojima ras polaže Glavni grad, u nadi da će se po stići dogovor koji bi zadovoljio obje strane. Međutim, na našu žalost, in vestitor je prekinuo ove pregovore aktom preko svog pravnog zastupni ka, kojim je, između ostalog, zaprije ćeno krivičnim prijavama ukoliko se ne nastavi postupak ugovaranja na knade za komunalno opremanje - ka zali su iz Glavnog grada. Glavni grad, ističu, nije imao nadlež nosti u izdavanju potrebnih dozvola za izgradnju ovog objekta, već se po javljuje kao ugovorna strana u postup ku komunalnog opremanja građevin skog zemljišta.

Tužilaštvo ispituje postupanje izvođača radova

- Ponovo šaljemo poruku da je Glavni grad i dalje otvoren za sve pregovore, kako bi se došlo do konačnog rješenja koje će zadovoljiti i investitora i gra đane Podgorice - kazali su Pobjedi iz Glavnog grada.

MINISTARSTVO

Zbog najavljene gradnje višespratnog objekta na Gorici, u blizini Spomenika partizanu borcu, krajem juna je odr žano protestno okupljanje građana. Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma tada je saopšte no da je izgradnja spornog objekta za početa na osnovu DUP-a ,,Nova varoš 2“, koji je usvojen 2018. godine, te da je investitor u skladu s tim planskim do kumentom pribavio dokumentaciju i ,,dobio prijavu gradnje“ u septembru 2021. godine.

- U vezi sa navedenim, ukazujem da ću pokrenuti institucionalne i prav ne mehanizme, u saradnji sa inspek cijskim organima, radi utvrđivanja da li je predmetni postupak sproveden u skladu sa važećim zakonima. Steče na prava investitora se ne mogu odu zeti ni stavljanjem plana van snage, ni

eventualnom zabranom gradnje. Jedi no rješenje sada je razmjena parcela, što nije nepoznata praksa u glavnom gradu. Ukoliko Glavni grad i investitor ne mogu da se dogovore oko razmjene parcela, što je do sada bila praksa, Mi

Nedopustivo je miniranje na 10 metara od kuća

Jelena Rabrenović iz NVO

KANA kazala je da je nevjero vatno da neko tek tako može da dođe i da praktično aktivira bombu u naseljenom području.

- Miniranje je tehnika koja se primjenjuje kada se mašinski i ručno ne može iskopati zemlja, odnosno kad se naiđe na sti jenu. Međutim, ta tehnika se primjenjuje u strogo kontroli sanim uslovima, sa prethodno dobijenom saglasnošću MUP-a, između ostalog. Potrebni su i elaborati o bezbjednosti gradi lišta, ako baš mora da se minira – kazala je Rabrenović.

Ona je dodala da nije upoznata

s tim da li je izvođač radova imao potrebne elaborate.

- Ako su i postojali, onda je tek to katastrofa. Dakle, neko može da dozvoli miniranje 10 metara od nečije kuće, u subotu u osam sati!? U najma nju ruku, policija je trebalo da izađe na lice mjesta i uhapsi te ljude zbog remećenja javnog reda i mira. Takav događaj je nedopustiv, jer to bi značilo da neko može aktivirati eksplo ziv, da vama popucaju zidovi kuće i prozori, a da vi tu ništa ne možete – prokomentarisala je Jelena Rabrenović iz NVO KANA.

nistarstvo će preuzeti komunikaciju, otpočeti razgovore sa investitorom u pravcu nalaženja rješenja. U tom slučaju, za razliku od Glavnog grada, nećemo odustati nakon neko liko pokušaja, već istrajati do dogovo

ra sa investitorom – naglašeno je tada iz kabineta ministarke Ane Novako vić-Đurović, uz napomenu da njiho va namjera nije prebacivanje odgovor nosti, već zaštita Gorice.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Za dan palo 92 litra kiše, Morača porasla skoro pet metara

Na području glavnog gra da je od juče do 20 časova danas palo 92 litra kiše po kvadratnom metru, a do 19 časova vodostaj rijeke Morače porastao je za 488 centimetara. Juče prije kiše iznosio je 62 centimetra, a u 19 sati 550 centimetara.

Kako je izjavio za Pobjedu načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena u HMZ

CG Branko Micev od juče je palo više od polovine prosječne mjesečne količine ki še za septembar.

- Inače, od početka mjeseca do danas (do 14 časova) na području glavnog grada pa lo je ukupno 268 litara kiše po kvadratnom metru, što je 123 procenta više od pro

sječne količine padavina za septembar – ističe Micev, uz podsjećanje da smo to kom ovog perioda, imali još dva izražajnija kišna tala sa – prvi 8. i 9. i drugi 16. i 17. septembra.

M.

menske prilike. - U utorak i srijedu će bi ti umjereno do pretežno

oblačno, uglavnom povremeno sa kišom, kratkotraj nim pljuskovima i grmlja

vinom i pojačanim južnim vjetrom. U četvrtak, petak i subotu pretežno oblačno i nestabilno, kiša sa pljusko vima i grmljavinom. Tih da na temperature će se kretati na nivou od 18 do 20 stepe ni Celzijusa. Ukoliko ne do đe do značajnije promjene meteoroloških sistema, od nedjelje, 2. oktobra, očeku je se prestanak padavina, vi še sunca i toplije vrijeme sa temperaturom od oko 25-26 stepeni – najavio je načelnik Odsjeka za analizu i progno zu vremena.

Zbog obilnijih padavina ju česu bile primjetne veće sa obraćajne gužve.

Iz Glavnog grada nam je re čeno da su njihove službe na terenu i prate situaciju.

Obilne padavine i vjetar ni jesu prouzrokovali ni veće prekide u napajanju elek tričnom energijom na po dručju Podgorice. Kako su nam kazali iz CEDIS-a, do 12 sati bilo je sedam kvaro va, koji su u kratkom roku otklonjeni bez većih bezna ponskih pauza. I. M.

Na osnovu ove prognostič ke situacije, i narednih da na očekuju se nestabilne vre

Veliki vodostaj Morače, jučerašnji pogled sa mosta Blaža Jovanovića

Na gradilištu juče nije bilo aktivnosti

Lijepo je biti u svojoj avliji

PODGORICA - Prošle godine početkom avgusta Đurđina Jauković odigrala je posljednji meč, uoči povrede i operacije ligamenata, za crnogorski nacionalni tim.

Tada je na OI u Tokiju u četvrtfinalu postigla osam golova. Mjesec i po kasnije stigle su užasne vijesti iz Francuske. U meču njenog Bresta i Merinjaka pokidala je ligamente. Sredinom narednog mjeseca Đina je operisana, proces oporavka i povratka na teren je brzo počeo, a na Instagram profilu je tada napisala: ,,Vidimo se za šest mjeseci“!

Oporavak je, ipak, potrajao malo duže. Koliko god da su svi priželjkivali da je što prije vide sa loptom na terenu, povukla je ručnu. Prvi meč od povrede odigrala je, ipak, nakon 11 mjeseci! Isplatilo se čekanje, isplatio se veliki rad i strpljenje…

NI MAJCI NE BIH DALA LOPTU

Đina je od juče sa nacionalnim timom - stigla je u Podgoricu na okupljanje nakon što je sa 12 golova, a postigla je i gol za trijumf, omogućila Brestu u gostima kod FTC-a da slavi u 3. kolu Lige šampiona. To što je pokazala u prethodna tri kola elitnog takmičenja može samo da ohrabri selektorku Bojanu Popović i saigračice.

Pokazala je moć i klasu koja će ,,lavicama“ trebati na predstojećem EP u novembru (Podgorica domaćin grupe).

- Iskreno, sada kada razmislim malo i poredim sezonu prije povrede, kada sam vjerovala da imam jak šut, u ovoj sam dobila nenormalnu snagu i čini mi se da sada još više vjerujem. Tokom oporavka radila sam i na drugim stvarima, jer, prosto, tokom sezone igrači ne mogu da ispravljaju nedostatke zbog konstantnog napora. Jednostavno, nema prostora za to, tako da sam ovaj period iskoristila da radim na stvarima u kojima nijesam bila najbolja. Stekla sam ogromno samopouzdanje što je dovelo da se osjećam moćno na terenu. Na primjer, kod posljednjeg napada u Mađarskoj, nakon pauze, znala sam da ću pogoditi za pobjedu. Iako je igra bila pasivna, iako smo imali još tri dodavanja, a nakon prvog Tanja Brnović je bila sama, šutnula sam sa željom da igrače, golmana i loptu unesem u mrežu. Kasnije sam kazala Tanji da ni majci loptu ne bih dala, ne zato što joj ne vjerujem, već sam znala da ću sigurno pogoditiispričala je Jauković. Zahvalna je saigračicama, klubu…

Mirjana Milenković i Armel Atingre u stručnom štabu

Nekadašnja golmanka Budućnosti, reprezentacije, a sada u stručnom štabu Rudara (filijala ,,plavih“) Mirjana Milenković ubuduće radiće sa golmanima nacionalnog tima. U radu će joj pomagati francuska internacionalka i prva golmanka ,,plavih“ Armel Atingre. Francuskinja je bila u stručnom štabu Igora Markovića koji je ljetos vodio juniorke na prvenstvu Evrope.

- Ne bih bila takva da nije bilo saigračica. Tanja i Itana Grbić pomogle su mi dosta i mnogo je važno kada uz sebe imaš prijatelje. Moj klub je pokazao da mi vjeruje i ono najvažnije pokazali su da su ljudi. Zato dajem sve od sebe da im vratim.

NIJESAM ŽURILA

Ni korak naprijed u opravku ne bi mogla da napravi bez podrške. Đina kaže da je bila okružena pozitivnim ljudima, prijateljima, porodicom. I ono najvažije u oporavku - stručnjacima.

- Prihvatila sam situaciju kakva je bila. Operisala sam se i počela oporavak. Prvi dio radila sam sa fizioterapeutima Mitrom Vujovićem i Andrijom Damjanovićem - dugujem im ogromnu zahvalnost kao i Nemanji Rašoviću i Milanu Veselinoviću koji su bili uz mene bukvalno svaki dan. Taj dio stručnog rada u oporavku bio je jednako bitan kao i cilj u glavi. Rekla sam sebi da sam jaka, karakterna i da mogu sve ovo polako, pažljivo i sa puno volje da završim. I bilo je tako, iako, najiskrenije, nijesam očekivala ovakav start. Mislila sam da će mi trebati više vremena, jer sam u međuvremenu izvrnula zglob - pauzirala dvije sedmice, a onda sam imala i neku sitnu povredu sa prstom. U oporavku je bilo suza ali i smijeha.

- Teške dane prevazilazila sam sa porodicom i prijateljima, ponekad uz suze, ponekad sa osmijehom. Sada, kada podvučem crtu, jasno vidim da je najbolja stvar u oporavku bila

Svečanost za ,,lavice“

Rukometni savez organizovaće danas u 12 sati u multimedijalnoj sali dvorane Univerziteta Crne Gore svečanost kojom će obilježiti jubilej - deset godina od osvajanja srebrne olimpijske medalje. Igračicama i stručnom štabu reprezentacije biće uručene plakete.

što nijesam žurila.

POSEBAN OSJEĆAJ

Lijepa sedmica je pred Đinom i reprezentativkama.

- Jedva sam čekala trening i ovaj poseban osjećaj. Sanjala sam i čekala ovaj dan, a prošla je godina i još koji mjesec od posljednjeg meča u reprezentativnom dresu. Onda kada sam saznala da me čeka pauza, rekla sam sebi - bolje sad nego pred Evropsko prvenstvo. I to mi je bilo u mislima, zato sam izabrala put dugog oporavka jer sam željela da budem spremna za ono najvažnije.

,,Lavice“ će EHF sedmicu iskoristiti da se uigravaju, bez kontrolnih mečeva.

- Niko ne zna šta može da očekuje od nas, možda je to dobro oružje za novembar. Posvetićemo se tokom sedmice radu, svakodnevno ćemo biti zajedno, a i nemamo previše vremena do početka šampionata Evrope - kazala je Jauković. A. M.

Raspucani na Malti

TA’KALI - Stadion ,,Sentenari“. Sudija: BarbaraIšmael (Malta). Strijelci: Janjić u 16, Vuković u 20, Radulović u 31. i 51, Zamit (ag) u 48, Jovićević u 75. minutu.

MALTA: Debono (od 46. Spiteri), Leonardi, Debatista, Brifa (46. Engerer), Vezeli (od 70. Karbone), Zamit, Garsija, Mikalef, Monani (od 56. Mici), Mifsud (od 46. Gutajar), Bondin.

CRNA GORA: Ivezić (od 46. Joksimović), Boričić (od 46. Pajović), Šaletić (65. Gačević), Perović (od 56. Božović), Vukotić, Vuković (od 65. Mugoša), Bakić (od 65. Kujović), Radulović (od 56. Jovićević), Janjić (od 46. Vukotić), Dašić (Bajović), Perović.

Na pet primljenih pogodaka od Austrije prije tri dana, mlada fudbalska reprezentacija protiv Malte reagovala je s šest postignutih protiv Malte. Selekcija koju vodi Miodrag Vukotić slavila je 6:0 u Ta’Ka-

liju, u drugom od dva prijateljska meča u septembru.

Ubjedljvi trijumf najavljen je u 15. minutu kada je golman Malte loše ispucao loptu, došla je do NikoleJanjića, koji je pogodio za vođstvo.

Četiri minuta kasnije bilo je 0:2 - OgnjenBakić je pokrenuo akciju, a nastavio ju je Jovan Dašić lijepom asistencijom za DušanaVukovića U 23. je moglo da bude 3:0, ali je Janjić bio neprecizan nakon kombinacije AndrijeRadulovića i DejanaPerovića Radulović je u 31. minutu povisio na 3:0 - primio je dugu loptu

Pionirke od 30. septembra do 5. oktobra na UEFA razvojnom turniru ,,Crvene“ željne dokazivanja u Bugarskoj

PODGORICA - Naša fudbalska ženska pionirska reprezentacija nastupiće od 30. septembra do 5. oktobra na UEFA Razvojnom turniru u Bugarskoj

Ekipu će predvoditi Ivan Tatar, asistent selektora Mirka Marića, a na spisku za turnir našlo se 17 igračica - golmanke: Teodora Jovetić (Ilarion), Dajana Stožinić (Cveteks); odbrana: Ana Vlahović (Ilarion), AndreaBucković, Almedina Kalač (Cveteks), Ena Spahić (Betenburg, Luksemburg), Tijana Dzankić, Danica Reljić (Mladost 2015), Marija Vu-

jičić (Ekonomist), vezni red: Amra Luković, Jana Merdović, Angelina Drešaj (Mladost 2015), AzraDuraković, AmraHusović (Cveteks); napad: AzraOrahovac (Mladost 2015), MarijaBojović (Durmitor), EldaBralić (Cveteks).

Crna Gora će u prvom kolu, 30. septembra od 11 časova, igrati sa Sjevernom Irskom, tri dana kasnije, u istom terminu, sastaće se sa Farskim Ostrvima, dok je u posljednjem kolu, 5. oktobra od 11 časova, na programu meč sa Bugarskom. R. P.

Bakića, pa pretrčao protivničkog golmana i zatresao mrežu. Poslije samo tri minuta igre u nastavku Crna Gora je imala četiri pogotka prednosti jer je Andrea Zamit pogodio sopstvenu mrežu.

Radulović, fudbaler koji je donedavno nastupao za mlađe selekcije Srbije, drugi gol na utakmici postigao je u 51. minutu, ovog puta na odličnu asistenciju MilanaVukotića Konačan rezultat postavljen je u 75. minutu. Ponovo je asistent bio Milan Vukotić, a mrežu Malte zatresao je Nikola Jovićević R. A.

Katalonski klub pokušava da na ljeto vrati Argentinca

Mesi može Barselonu za nižu platu

PODGORICA - Lionel Mesi (35) imaće priliku da se nakon sezone vrati u Barselonu – ali po značajno lošijim finansijskim uslovima u odnosu na platu koju trenutno prima u Pari Sen Žermenu.

Po pisanju madridske Marke, u Barsi kao jedan od prioritetnih ciljeva postavljaju povratak legendarnog Argentinca u Primeru. U tim pregovorima važnu ulogu ima aktuelni trener velikog kluba Primere,Ćavi Ernandes, koji je Mesijev bivši saigrač i blizak prijatelj.

Pregovaraće sa Liverpulom za januarski transfer Barsa nudi trampu Depaj –Firmino

PODGORICA - Barselona je spremna da ponudi krilnog napadača Memfisa Depaja za napadača Liverpula Roberta Firmina, objavili su španski i britanski mediji.

Kako se navodi, katalonski gigant planira da kompletira ove transfere u januaru. Holanđa-

nin Depaj više nema mjesto u ekipi trenutno drugoplasiranog tima Primere. Od starta sezone odigrao je svega 131 minut.

Sa druge strane, Brazilac Firmino još u avgustu bio je blizu da napusti Premijer ligu, jer više nije starter u timu ,,redsa“. Obojici igrača ugovor ističe na kraju sezone. U varijanti trampe, ne bi bilo uključeno bilo kakvo obeštećenje. U svemu se najviše pita Liverpul, odnosno menadžer Jirgen Klop, koji izuzetno cijeni Firminove kvalitete i želi da ga zadrži, iako sa redukovanom ulogom u timu. R. A.

Kako se navodi, predsjednik kluba Đoan Laporta želi dogovor sa velikanom modernog fudbala što prije. Mala je vjerovatnoća da će Mesi ostati u francuskoj Ligi 1. Laporta je svjestan da Barselona trenutno nema dovoljno novca da parira ponudama Pari Sen Žermena, ali Mesiju je spreman da ponudi šansu za trajan legat u voljenom klubu.

Argentinskom napadaču nudi se rola lidera podmlađenog tima – a ukoliko Mesi odluči da prekine igračku karijeru, čekala bi ga uloga klupskog ambasadora, konsultanta ili čak i funkcija sportskog direktora.

Dvogodišnji ugovor Mesija u Pari Sen Žermenu ističe u junu, tako da će biti slobodan u izboru sredine. R. A.

FSCG

Nikola Janjić

,,Lavice“

Mlada fudbalska reprezentacija slavila

Fudbalski potop Crne Gore

Gubili su ,,hrabri sokoli“ i znatno ubjedljivije, znali da razočaraju igrom, ali odavno nijesu imali tako tešku utakmicu. Tešku – psihološki i fizički, tešku do bola i očaja, do mjere potpune nemoći, raspada sistema, manjka ozbiljnosti i gubitka razuma. Kao po difoltu – gotovo svako takmičenje za naš najbolji državni tim završava se kišovito, sumorno, propuštanjem vozova, a tako je bilo i sada. Crna Gora je doslovno potonula fudbalski u meču u kojem nije ni morala da pobijedi, već da ostane neporažena – za korektan, dobar učinak na tabeli.

Ali u jednom takvom duelu, koji je trebalo da najavi vedru budućnost, pospješi nadu u sljedeće kvalifikacije u EURO, nacionalna selekcija je ko zna koji put blokirala vjeru u ljepše sjutra.

Sve loše što je moglo da stane u jednu utakmicu –stalo je u sudaru sa Fincima. Šest žutih, jedan crveni, dvije povrede u prvih pola sata, protesti kod sudije, prigovori, mahanje rukama – poraz se sam po sebi crtao. Emocije nije mogao da iskontroliše ni selektor koji je iziritiran odlukama francuskog sudije Leteksijera isključen.

Nekako je desetkovana Crna Gora uspjela sa nulom da odvuče utakmicu do pauze, ali bilo je očigledno da u nastavku neće biti spasa od negativnog epiloga. ,,Blickrigom“ u 47. i 53. minutu, Antman i Kalman potpisali su pobjedu gostiju – za slavlje na centru, a potom i ispod južne tribine

JOVETIĆ: Poštujem odluku selektora

,,Sokoli“ su poslije junskih mečeva sanjali mjesto u A diviziji i osiguran baraž za Euro 2024, ali su grupu B3 okončali razočaravajuće.

- Uslovi su bili loši, ali ušli smo dobro u meč, imali

gdje su bili smješteni njihovi navijači.

Crna Gora je odmah na startu pokušala da se rastrči i na brzinu uhvati Fince, ali je prva bila suočena sa obećavajućom šansom rivala. Gosti su lijepo iskombinovali po lijevoj strani, a potom je Antman ušao u zonu šuta, doduše iz ne baš idealne pozicije - iskosa, što je dalo mogućnost Mijatoviću da se dobro postavi i odbrani. Odgovor je stigao preko kontre koju je povukao Mugoša, uslijedilo je suptilno odigravanje za Jovetića, pa efektan udarac kapitena ,,iz prve“ – sa ivice kaznenog

šansu i bili bolji. Ne želim da komentarišem suđenje, ali vidjeli ste što se desilo, za jedan karton štoperima je moralo da se progleda kroz prste. To je promijenilo tok meča, morali smo

da mijenjamo plan. Dali smo sve od sebe da sačuvamo bod, a na kraju je i ovo dobar rezultat u grupi. Okrećemo se sljedećim kvalifikacijama – naveo je Jovetić i prokomentarisao

odluku selektora da ga zamijeni u prvom poluvremenu.

- Najbitnija je ekipa. Selektor je to odlučio i poštujem odluku. Uslovi na terenu su bili takvi da je bilo bolje da ubacimo veznog igrača.

Osmajić udaljen iz reprezentacije

Krilni napadač Milutin Osmajić nije bio u kombinaciji za posljednju utakmicu Lige nacija protiv Finske.

Brznogi ofanzivac prekršio je pravila ponašanja i discipline, a nakon toga udaljen je iz nacionalnog tima.

Osmajić se noć uoči meča nije pojavio u dogovoreno

prostora. Evrogol spriječio je golman Hradečki koji je paradom zaustavio loptu da

vrijeme u hotelu, a nije bio ni na obaveznom zajedničkom doručku. Nije prvi put da dvadeset trogodišnji Nikšićanin narušava disciplinske kodekse unutar ekipe. Sličnih problema imao je u Sutjesci, mladoj selekciji, ali i po odlasku u inostranstvo – tačnije u Kadizu, gdje su španski mediji

izvijestili da se potukao u noćnom klubu.

Osmajić je odigrao 12 utakmica za Crnu Goru, debitovao je prije dvije godine, a upisao je jedan gol - pobjedonosni protiv Grčke (1:0) u prijateljskom duelu u martu ove godine. Nastupao je u Turskoj, a trenutno je član portuglaske Vizele.

U kakvim se sinoć uslovima odigrala utakmica između Crne Gore i Finske na stadionu pod Goricom, najslikovitije su dočarali gostujući novinari. Naime, u želji da dočaraju svojim gledaocima scene iz Podgorice, uključujući se pred početak utakmice sa terena voditelji finskog javnog servisa (YLE) su u jednom trenutku najave stavili maske za ronjenje.

ne uđe pod prečku. Utakmica se zahuktavala, ali problemi za ,,sokole“ počeli su prebrzo – do 12. minuta oba domaća štopera, Tomašević i Vujačić dobili su po žuti karton. A kada takva dva igrača, borci koji ne štede ni sebe ni protivnika, momci koji idu do kraja u svakom duelu, bez kompromisa, budu javno opomenuti u najranijoj fazi meča – onda je jasno da su i ekipa i selektor u ogromnom hendikepu. Koliki je to rizik vidjelo se pet minuta kasnije kada je Tomašević isključen nakon još jednog starta. Čovjek manje – jasno i nervoza u timu. ,,Požutjeli“ su Vešović i Jovetić zbog prigovora, a dok je Radulović razmišljao o taktičkoj

izmjeni – suočio se i sa povredama Radunovića i Hakšabanovića usljed teškog terena, natopljenog vodom.

Odluka je bila sljedeća: Nikola Vukčević je iz veznog reda spušten u zadnju liniju, Balić sa klupe pokrio mjesto lijevog beka, a umjesto Jovetića ušao Šćekić da pojača blok ispred odbrane.

Silom prilika modifikovana Crna Gora bila je prinuđena da se brani. Fudbaleri su se koncentrisali ispred gola i odbijali napade skandinavske selekcije koja je na poluvremenu znala da sa aktuelnim stanjem na tabeli –ispada u C diviziju (Rumunija vodila protiv BiH).

Našem najboljem državnom

Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 2.607

Sudija: Fransoa Leteksije (Francuska)

Golovi: 0:1 Antman u 47, 0:2 Kalman u 53. Žuti kartoni: Tomašević, Vujačić, Jovetić, Vešović, Đurđević (Crna Gora), Kairinen, Hostika (Finska)

Crveni karton: Žarko Tomašević u 17, selektor Miodrag Radulović u 68. minutu (Crna Gora)

Crna Gora Finska Finska

Mijatović

Vešović

Vujačić

Tomašević

Radunović (od 25. Balić) N. Vukčević

Janković

Jovović (od 63. M. Vukčević)

Hakšabanović (od 32. Camaj)

Jovetić (od 33. Šćekić)

Mugoša (od 62. Đurđević)

Hradecki Veisenen Ivanov Jensen Alho Kamara Kairinen

Lingman (od 46. Pohjanpalo)

Antman (od 89. Soiri)

Kelman (od 74. Hostika) Puki (od 74. Fors)

timu više nije bio cilj da pobijedi – jer nije ni imao igru prema naprijed, već da ostane neporažen i sačuva drugo mjesto.

A to je bio Sizifov posao s obzirom na date okolnosti. Plan je pao samo što je krenuo nastavak – gosti su donijeli igru do šesnaesterca domaćih, pasovima od jednog do drugog igrača, s jedne na drugu stranu, napravili višak i ostavili Antmana samog na Mijatovića. Ofanzivac gostiju bio je nepogrešiv u završnici.

Crna Gora je gubila od 47. minuta, a da sve bude lošije po domaći tim pobrinuo se Kalman koji je u 53. duplirao prednost Finske.

Bila je to dovoljna zaliha za siguran trijumf – vrijedan druge pozicije u B3 Ligi nacija.

Kada je sve bilo gotovo,,crveni“ su u finišu mogli do gola utjehe, ali bilo je kasno i za to – manjak sreće, uz jedan blok Valsanena ispred svoje mreže, ostavili su ,,sokole“ bez pogotka u septembarskom bloku utakmica. Očekivalo se mnogo – dobilo se malo.

Crna Gora krene naprijed, pa se vrati dva koraka nazad.

Sve moramo iz početka. D. K.

M. BABOVIĆ

Posljednja utakmica Lige nacija pretvorila se u noćnu moru za fudbalere Crne Gore koji su nakon poraza od Finske pod Goricom (2:0) takmičarski ciklus završili na trećoj poziciji u grupi od četiri reprezentacije.

„Sokoli“ izgubili Finske (2:0) Goricom takmičenje

Pošto su to uradili, nastavili su razgovor meču, potencirajući vrijeza ronjenje

Crna Gora

Rajko Strugar novi član vicešampiona Hrvatske

PODGORICA – Prvi tehničar odbojkaške reprezentacije Crne Gore Rajko Strugar iduće sezone nosiće dres vicešampiona Hrvatske – Mladost Ribole iz Kaštela. Strugar je potpisao jednogodišnji ugovor, a kaštelanski klub je odabrao jer mu je, kako je naglasio, uvijek bila zanimljiva Hrvatska liga.

- A i destinacija sama, jer sam ja iz Budve, s mora, tako da vjerujem da će mi ovdje biti jako lijepo i prijatno. A s druge, sportske strane, čuo sam da je trener Rančić u Kaštelima vrhunski majstor što se tiče stvaranja, kao i vraćanja igrača u formu, a to je bilo presudno za moju odluku. Time se vraćam na pravu scenu evropske odbojke, u MEVZA ligu, Čelendž kup… što je još jedan od razloga zašto sam došao u ovaj klub i nadam se da ću uživati u nadmetanju – rekao je Strugar za klupski sajt.

O prvim utiscima u Kaštelima i očekivanjima za novu sezonu, Strugar je rekao: - Ekipa je izuzetno mlada i veoma talentovana, a uz pravi rad mislim da možemo ostvariti velike rezultate. Još je rano pričati, ali ovo je novi izazov za mene i nešto od čega očekujem samo najbolje, a to je da napadnemo titulu i hrvatski kup – do-

STONI TENIS

dao je Strugar.

Trener Ribole Ivan Rančić je naglasio kako je tražio takav tip dizača koji igra jako brzo, odličan je u obrani i miran kad se odlučuje, te da će tražiti od njega da bude vođa ovog tima. - Siguran sam da će napredovati i igrati na velikom nivou, vjerujem u njega i našu ekipu – rekao je Rančić.

Strugar je dio prošle sezone proveo u ukrajinskoj Rešetilovki, koju je, međutim, morao da napusti krajem februara, nekoliko dana nakon agresije Rusije na Ukrajinu. Bijeg iz ratom zahvaćene zemlje Strugar je organizovao na spektakularan način, tako što je ,,pozajmio“ klupski kombi i sa saigračem iz Bjelorusije se uputio ka granici sa Moldavijom, a nakon

Budim i Budućnost najbolji u Podgorici

više od 700 pređenih kilometara ga je sačekao otac Vladimir, sa kojim je i prešao u Moldaviju, a kasnije nastavio povratak za Crnu Goru.

Strugar je karijeru počeo u OK Budva (ne ovom današnjem klubu istog imena), koju je osnovao njegov otac Vladimir Bimbo Strugar, nekadašnji igrač, takođe tehničar, koji mu je i bio prvi trener.

Prije 12 godina je iz Budve otišao u Vojvodinu, u kojoj je igrao četiri sezone, prije nego što se preselio u Francusku, u Oranž. Nakon toga je igra za Tur (Francuska), Prjevidzu (Slovačka), Olimpiju Frenaru (Kipa), Etnikos (Grčka), Amrisliv (Švajcarska), Katam Arkadam (Iran) i Rešetilovku (Ukrajina)… S. J.

Četiri ekipe učestovale su u kategoriji mlađih kadetkinja nakon što je, kako su naveli iz Stonoteniskog saveza, Budućnost neočekivano izostala s takmičenja.

Takmičarke Budima iz Berana imale su maksimalan učinak i kao šampionke u jesenjem dijelu sezone sačekaće proljećni dio za odbranu prošlogodišnje titule.

Na drugom mjestu bio je Valdanos iz Ulcinja s dvije pobjede i jednim porazom (3:1 od STK Budim), a na trećem bjelopoljsko Jedinstvo (trijumf i dva poraza).

Budućnost Voli tek desetak

Još se upoznajemo, vremena da sve

PODGORICA - Mlađi kadeti Budućnosti i mlađe kadetkinje Budima bili su najuspješniji na prvom turnusu u organizaciji Stonoteniskog saveza za sezonu 2022/23, održanom proteklog vikenda u Podgorici. U kategoriji mlađih kadeta

takmičilo se osam ekipa. Podgorička Budućnost stigla je do prvog mjesta sa svih sedam pobjeda, drugo mjesto zauzeo je Valdanos iz Ulcinja sa šest pobjeda i jednim porazom, a treće Novi iz Herceg Novog učinkom od pet pobjeda i dva poraza.

- Najbolji takmičari iz svih crnogorskih klubova nastupiće ove neđelje na najvećem međunarodnom takmičenju u organizaciji STSCG – WTT Youth seriji, te je ovo bila dobra priprema za međunarodni nastup koji ih čeka – saopšteno je iz Stonoteniskog saveza Crne Gore.

PODGORICA – Zbog ljetnjih reprezentativnih obaveza čak osmorice igrača, za košarkašima Budućnost Volija je tek desetak dana zajedničkog rada. Tek, jer izabranike Vladimira Jovanovića do početka sezone i meča sa Splitom u prvom kolu ABA lige dijeli svega šest dana… - Još uvijek se upoznajemo, totalno je nova ekipa i trebaće nam vremena da sve

to ,,nalegne“. Dosta se radi, Vlado je radan trener, svi igrači su spremni da što više rade kako bi smo se što prije navikli i prilagodili jedni na druge i što bolje izgledali na terenu – kaže na početku razgovora za Pobjedu Marko Jagodić Kuridža Krilni centar ,,plavih“ ističe da će ekipa vremenom izgledati sve bolje.

- Barem se tako nadamo, ali nema razloga da tako

Budućnost Voli predstavila dresove za novu sezonu

Košarkaški klub Budućnost Voli predstavio je nove dresove za narednu sezonu. - Jedan klub je mozaik, sačinjen od mnoštva komadića. Od trenera, pomoćnika,

ne bude. U početku ćemo morati da zbijemo redove, da dobijamo utakmice koje moramo da dobijamo, da budemo konkurentni u svim utakmicama i dajemo maksimum. Da iz utakmice u utakmicu gradimo formu, samim tim i samopouzdanje. A samopouzdanje se najbolje dobija kroz pobjede –dodaje Jagodić Kuridža. Budućnost je, u međuvremenu, odigrala tri kontrolna

preko svakog igrača, ekonoma, fizioterapeuta, direktora kluba, Upravnog odbora, do svakog navijača u ,,Morači“ i kraj TV ekrana. Svaki pojedinac je ćelija, samo komadić slike... veće slike... ,,plavo-bijele“ porodice - saopšteno je iz podgoričkog kluba uz objavu sa novim dresovima. Crnogorski šampion će u novim dresovima debitovati u neđelju (19 sati) u ,,Morači“, kada u prvom kolu Admiralbet ABA lige dočekuje Split.

klasu ILCA, takmičenje koje je u rangu šampionata Evrope, takmičenje kojim tivatski klub nastavlja da pozicionira Crnu Goru na mapi prepoznatljivih evropskih

jedriličarskih destinacija. Vrhunska organizacija Balkanskog prvenstva 2019. godine, te prošlogodišnjeg Evropskog prvenstva za klasu ILCA do 21 godine,

preporučili su Tivat i Crnu Goru, EurILCA asocijaciji da im povjeri organizaciju predstojećeg takmičenja, koje će okupiti preko 80 takmičara. Prijave su otvorene do 30. septembra, a do sada se prijavilo 65 jedriličara i jedriličarki iz 14 zemalja. EurILCA je evropska organizacija za klasu ILCA, osnovana na evropskoj godišnjoj

generalnoj skupštini 30. novembra 2013. godine u Ženevi. Koordinira sve 42 evropske zemlje, izdajući smjernice, obavještenja o regatama i uputstva za jedrenje, upravlja kalendarom i prijavama svih regata Evropskog prvenstva, Europa Cup-a i Master serije, pružajući podršku organizacionom odboru svakog

Tehničar reprezentacije Crne Gore potpisao za Mladost Ribolu iz Kaštela

PODGORICA - Jedriličarski klub Delfin iz Tivta od 6. do 9. oktobra organizovaće treće veliko takmičenje. U pitanju je Europa Cup za

upoznajemo, trebaće sve ,,legne“

Porodica i ja volimo Podgoricu

Marko Jagodić Kuridža je jedan od petorice igrača iz prošlogodišnjeg sastava koji su ostali. Pored Igora Drobnjaka i Edina Atića koji su bili pod ugovorom, te domaćih igrača Petra Popovića i Suada Šehovića koji su produžili vjernost, Jagodić Kuridža je jedini od igrača sa strane koji je dobio novi ugovor.

Prethodne sezone je prosječno bilježio 7,5 poena, 4,9 skokova i dvije asistencije po meču u svim takmičenjima, a novi ugovor je dokaz da je odnosom prema igri i tre-

meča, i sva tri je riješila u svoju korist. Dva je dobila na Memorijalu ,,Ljubo Jovanović“, protiv Sutjeske i Podgorice, a savladala je i čačanski Borac.

- Mislim da je svaka utakmica bila drugačija. Iz utakmice u utakmicu smo u nekim segmentima izgledali bolje. Sigurno je da ima dosta stvari koje moramo da popravimo, trebaće malo vremena da sve dođe na svoje. A vremena nema puno, toga smo svi svjesni i zato radimo ubrzano i svi smo mobilisani da što prije dođemo do neke optimalne forme za prve utakmice.

Budućnost je ljetos pretrpjela velike promjene u igračkom kadru, jer je otišlo osam i došlo isto toliko igrača. Novi je i trener, pa je velika razlika u odnosu na prošlosezonski sastav.

- Ima dosta razlika. Ovogodišnja ekipa je skroz drugačija u odnosu na prošlogodišnju, i mislim da dvije ekije nijesu za porediti. Mislim da treba da pričamo samo o ekipi koja je sada na okupu, koja ima potencijala, koja treba puno da radi i koja će, sigurno, da radi puno, jer je Vlado, ponavljam, radan trener. Mislim da treba da vjerujemo u ovu ekipu i da se ne vraćamo na prošlogodišnju, koja je bila dobra, ali mnogi igrači više nijesu sa nama i

pojedinačnog takmičenja. Izuzetno iskustvo i saradnja sa tivatskim ,,Delfinom“ u organizaciji Evropskog prvenstva Luštica Bay 2021. godine u zalivu Trašte, dovode u Tivat Europa Cup, za koji su se do sad prijavili takmičari u klasama ILCA 7, ILCA 6 i ILCA 4 iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, Švajcarske, Kipra,

ningu opravdao očekivanja kluba i navijača, te zadovoljio ukuse novog trenera. - Ja sam stvarno srećan ako sam opravdao to zbog čega su me doveli. Uvijek sam davao maksimum i davaću ga dok god igram košarku. Mislim da to uvijek neko prepozna. Ja sam u Podgorici sa porodicom, ženom i djecom, i volimo da budemo ovdje. Kada je bila šansa da ostanem, sigurno je da se nijesmo puno razmišljali, mislim da smo se lako dogovorili – rekao je Jagodić Kuridža.

porazom od Italije (94:86).

A Srbija, koja je u grupnoj fazi dobila svih pet utakmica, vodila je u prvih 31 minut, i to 14 razlike, ali je uslijedio neočekivan pad u posljednjih devet minuta…

- Utisci se nijesu slegli, ne znam šta da vam kažem.

Marko Jagodić Kuridža je bio dio reprezentacije Srbije koja na nedavnom Eurobasketu nije uspjela da ostvari željene ciljeve. Predvođeni zvanično najboljim košarkašem planete Nikolom Jokićem, ,,orlovi“, iako jedni od favorita za najviši plasman, učešće na EP su završili već u osmini finala,

ostaje nam da im poželimo sreću. U ovoj ekipi svako treba da pruži maksimum da bi bila što bolja. Da li nešto fali, nije moje o tome da pričam. Moje je da dajem maksimum na svakom treningu i utakmici i da budemo što bolji nakon svakog treninga, a ne samo utakmice.

Budućnost je prošle sezone zastala u polufinalu plej-ofa ABA lige (protiv Partizana) i osmini finala Evrokupa (od Andore). Krilni centar Podgoričana ističe da je još rano za procjene koliko Budućnost

I dalje mislim da smo imali i dobru atmosferu, dobar rad i da su svi bili podređeni ekipi u tih mjesec i po. Sve do tih devet loših minuta, kada, nažalost, nijesmo uspjeli da se vratimo. Sigurno svi žalimo zbot toga, ali život ide dalje, svi moramo da se okrenemo novim sezonama i da igramo što bolje za svoje klubove – rekao je Jagodić Kuridža.

može u predstojećoj sezoni na svim frontovima…

- Treba prvo da vidimo kako će da izgledaju druge ekipe, a dosta toga, naravno, zavisi od povreda i svega ostalog. Imamo ekipu koja mora mnogo da radi i iz toga će, sigurno, da dođe i rezultat.

Treba da damo maksimum, a onda ćemo na kraju da vidimo za šta je to dovoljno. Ne mogu da dajem neke prognoze, još uvijek je rano, ne znam kako će izgledati druge ekipe, ali i naša – zaključio je Jagodić Kuridža. S. JONČIĆ

Košarkaši Crne Gore 18. na planeti, a 12. u Evropi

PODGORICA – Košarkaši Crne Gore napravili su veliki napredak na FIBA rang listi - izabranici Boška Radovića ,,skočili“ su za, čak, šest pozicija i trenutno su 18. reprezentacija planete (sa 500,5 bodova), a 12. u Evropi! Ovakav skok su ,,crveni“ imali posebno zahvaljujući odličnom ljetu, u kojem su u dva ,,prozora“ kvalifikacija za Mundobasket upisali tri pobjede u četiri meča (protiv Francuske, Portugala i Bosne i Hercegovine), a imali su veoma dobar nastup i na Eurobasketu, gdje su

sa tri pobjede (Belgija, Bugarska, Gruzija) u grupnoj fazi izborili plasman u osminu finala, gdje ih je zaustavila domaća Njemačka.

Na najnovijoj rang listi, koju je FIBA objavila nakon Eurobasketa, Kupa Azije i Kupa Amerike, Sjedinjene Američke Države (760,7 bodova) su i dalje na vrhu, ali sa samo dva boda prednosti u odnosu na novog šampiona Evrope i aktuelnog šampiona svijeta Španiju (758,9).

Treća je Australija (741,1) ispred Argentine (736,1) i vicešampiona Evrope Francuske (712,9).

Od eks-Ju zemalja, najbolje je plasirana Srbija (711,5) na šestom mjestu, a iza njih su Slovenci (703,5), koji su poslije Eurobasketa pali za dvije pozicije. Hrvatska (436,7) je pala za tri mjesta i sada je 23. na svijetu, dok tim Bosne i Hercegovine (326,1) sada zauzima 37. mjesto, što je za čak osam pozicija bolje u odnosu na prošlu listu. Najveći skok imao je Bahrein, za 18 pozicije, pa je sada na 86. mjestu, dok je najviše nazadovao Katar, koji je pao za 14 pozicija, pa sada zauzima 89. mjesto… S. J.

Prva A liga košarkaša Crne Gore počinje 8. oktobra

SC Derbi kreće od Primorja, Mornar protiv Milenijuma

PODGORICA - Prva A košarkaška liga počinje 8. oktobra, potvrđeno je na Direktorijumu takmičenja, a saopšteno iz Košarkaškog saveza Crne Gore.

Žrijebom su određeni takmičarski brojevi, samim tim i raspored lige, a u prvom kolu sastaće se SC Derbi - Primorje 1945, Teodo – Podgorica, Dečić – Sutjeska, Mornar Barsko zlato – Milenijum Kodio, Ibar - Jedinstvo 1950 i Danilovgrad

Raguza novi test za ,,plave“

PODGORICA – Košarkašice

Budućnost Bemaxa odigraće danas protiv Raguze u Dubrovniku sedmi kontrolni meč u okviru priprema za novu sezonu.

– Lovćen 1947. Mornar Barsko zlato i SC Derbi igraće van konkurencije, njihovi rezultati se neće računati za konačnu tabelu, osim kada je u pitanju opstanak u ligi. Igraće se 22 kola, posljednje bi trebalo da se održi 9. aprila. Pored tri ,,abaligaša“ (Budućnost Voli, Mornar Barsko zlato, SC Derbi), četiri najbolje od preostalih ekipa, nakon 11. kola, izboriće plasman na završni turnir Kupa, koji će se održati u februaru.

U Prvoj B ligi nastupaće 13 ekipa, a takmičenje počinje 23. oktobra.

U prvoj rundi se sastaju Balkanski ris – Akademik, Lim – Pljevlja, Ulcinj – Montenegro, Sedmica – Zeta, SC Derbi II – Podgorica II i Vukovi Zeta – Rudar. Na startu je slobodna ekipa Kotora.

Do drugog aprila trebalo bi da se odigraju 26 kola.

Prvoplasirana ekipa na polovini sezone izboriće plasman na završni turnir Kupa. S. J.

Grčke, Češke, Portugalije, Ukrajine, Nemačke, Bahreina i domaćina, Crne Gore. Očekuje se da će, povodom regate Europa Cup, u Tivtu boraviti preko 300 učesnika događaja, takmičara, trenera i drugih članova stručnih timova, kao i porodica učesnika. Pored crnogorske ILCA reprezentacije u sastavu Ilko Klakor (selektor),

Milivoj Dukić, Ilija Marković i Nikola Golubović, ugled Crne Gore, braniće još 14 takmičara iz svih bokeljskih jedriličarskih klubova.

Regata „Europa Cup Tivat 2022“ biće organizovana u akvatorijumu Tivatskog zaliva, sa operativnom obalom na Seljanovu, ispred prostorija JK Delfin. R. P.

Podgoričanke su u ,,Bemax areni“ savladale Raguzu, zatim su tokom šest dana turneje po Srbiji odigrale pet utakmice, na kojima su upisale poraz od Vašaša i pobjede protiv Vrbasa, Vojvodine, Art basketa i ekipe ŽKA. Iako su doputovale u petak kasno uveče, ,,vučice“ će već danas nastaviti sa odigravanjem kontrolnih mečeva –rival će ponovo biti Raguza. ,,Plave“ su prije dvije neđelje

bile ubjedljive protiv hrvatske ekipe (86:44), ali se danas očekuje da će Raguza, koja nastupa u Evrokupu, biti u najjačem sastavu, što bi bilo od velike koristi za Podgoričanke.

- Imale smo naporan ritam, ali smo jedva čekale ovu fazu priprema, kada se tokom svake utakmice dokazujemo. Svjesne smo da je pred nama još jedna izazovna sezona, jer nakon prošle gdje smo bili ubjedljivo najmlađi tim, sada smo dodatno podmlađeni odlaskom Lazarević i Đorđević. Me-

đutim, iako smo ostali bez dvije igračice iz petorke sigurno da ćemo gajiti velike ambicije. A baš zbog toga želimo da što bolji i spremniji dočekamo početak. Samim tim ove utakmice mnogo nam znače i nadam se da ćemo protiv Raguze pokazati napredak u određenim segmentima – jasna je Marija Leković, plejmejkerka Budućnost Bemaxa.

Duel Raguze i Budućnost Bemaxa igra se danas u dubrovačkoj dvorani ,,Gospino polje“, sa početkom u 16 časova. R. P.

Sve je bilo kako treba do tih devet loših minuta protiv Italije

Nakon odličnih partija ovog ljeta, ,,crveni“ napredovali na FIBA rang listi

Košarkašice Budućnost Bemaxa danas igraju još jedan kontrolni meč

Pojavili su se negdje u drugoj polovini XII vijeka

Što se tiče natpisa stećaka kao pouzdanih argumenata za određivanje kronologije ste ćaka, XIII v. je vrlo oskudan u tome pogledu, da ne kažemo potpuno prazan, ali ono što je već rečeno za ploče bez nat pisa i amorfne oblike dobrim dijelom vrijedi baš za taj vijek. To je, i inače, vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini relativ na stagnacija u kulturi i um jetnosti.

Naredni (XIV) vijek je nešto sasvim drugo, tada nastaje us pon u svakom pogledu, pa i u umjetnosti, što se odrazilo i u oblasti stećaka. Mislim da je većina stećaka nastala u raz doblju od polovine XIV v. do pada Bosne pod Turke 1463. god., i to prvenstveno kao re zultat snažnog ekonomskog razvoja i uspona Bosne. To je doba cvjetanja u umjetnosti stećaka. Dosta intenzivno su se stećci klesali i postavljali i dalje, sve do kraja XV v., i po red toga što su političke prili ke bile nestabilne i što su još uvijek u nekim oblastima tra jali sukobi s Turcima. Od po četka XVI v. sve je manje kle sanja i ukrašavanja stećaka, ali se ono ipak nastavlja i egzisti ra gotovo sve do kraja vijeka. Na osnovu raspoloživih poda taka, može se tvrditi da stećci počinju negdje u drugoj po lovini XII v., da njihova prva faza traje i kroz XIII v., zatim da se intenzivno klešu i ukra šavaju u XIV i XV v., s tim što cvjetanje zahvata drugu polo vinu XIV i prvu polovinu XV v. U XVI v. postepeno nesta je ova vrsta umjetnosti a kra jem toga vijeka sasvim zamire.

PRIPADNOST STEĆAKA - STEĆCI I BOSANSKI HERETICI

Uvriježeno je shvatanje da se stećci općenito vežu za bo sanskohercegovačke srednjovjekov ne heretike (jeretike). U na šoj nauci za umjetnost ovih spomenika najčešće se upo trebljava naziv bogumilska umjetnost. Pripisivanje steća ka bogumilima pogotovo je ka rakteristično za strane naučne radnike koji su se bavili istra živanjem stećaka, zbog čega se u stranoj naučnoj i kultur noj javnosti gotovo isključi

Većina stećaka nastala je od polovine XIV vijeka do pada Bosne pod Turke 1463, i to prvenstveno kao rezultat snažnog ekonomskog razvoja i uspona Bosne. Dosta intenzivno su se stećci klesali i postavljali sve do kraja XV vijeka, i pored toga što su političke prilike bile nestabilne

vo tako misli i piše. Postoji vi še razloga zbog čega se stećci tretiraju kao bogumilski spo menici, odnosno zbog čega je i kako nastao naziv bogumil ska umjetnost. (…) mislim da je potrebno da čitaoce, barem u kraćim potezima, podsje tim na osnovne karakteristi ke srednjovjekovne Crkve bo sanske, koja je u svoje vrijeme bila vrlo važan faktor cjeloku pnih društvenih odnosa, a ko ja u našoj istoriografiji već više od jednog stoljeća predstavlja teško rješiv naučni problem. Posao u tome pogledu znatno mi je olakšan zahvaljujući re zultatima naučnih istraživa nja prof. dr Jaroslava Šidaka Veliki je broj domaćih pa i stra nih naučnih radnika koji su proučavali rad srednjovjekov ne Crkve bosanske, literatura o tome je vrlo obimna, ali izne sena mišljenja još uvijek su ne samo neusaglašena nego če sto divergentna, tako da se ni danas ne može reći da je pro blem Crkve bosanske do kra ja osvijetljen i riješen. Iako je većina naučnih radnika, po gotovo onih koji su se tim pro blemom u novije vrijeme seri ozno i sistematski bavili, našla generalno i okvirno rješenje, ostalo je još mnogo važnih i bitnih pitanja koja zahtijeva

Prva faza stećaka traje od druge polo vine XII pa kroz XIII stoljeće. Stećci se intenzivno klešu i ukrašavaju u XIV i XV stoljeću, s tim što cvjetanje zahvata drugu polovinu XIV i prvu polovinu XV. U XVI stoljeću postepeno nestaje ova vrsta umjetno sti a krajem toga vijeka sasvim zamire

ju dalja istraživanja i prouča vanja. (…)

Lista naših starijih naučnih radnika, onih koji su se pri je 1945.

godine bavili proučavanjem problema bosanske hereze i ostavili nam radove trajne ili zapažene vrijednosti sastoji se od 37 imena. (…) Znatan je i broj stranih naučnih radnika koji su se bavili pitanjima dua lističke hereze u južnoj Evro pi i u tome okviru bogumil stvom na Balkanu, a neki od njih i direktno pitanjima he reze u Bosni. Njihova djela su važna za sagledavanje i prou čavanje heretičkog pokreta u srednjovjekovnoj Bosni. Li sta takvih naučnih radnika do danas broji oko 40 imena. (…) Božidar Petranović je pr vi otpočeo sa sistematskim proučavanjem srednjovjekov ne Crkve bosanske (1867). Na osnovu domaćih izvora, on je došao do uvjerenja da je ta cr

kva u osnovi bila pravoslavna, da je u njoj, istina, došlo do iz vjesnog, manjeg, heretičkog utjecaja, i to samo u uređenju koji je vremenom sasvim osla bio, tako da se ona vratila pot punom pravoslavju. Franjo Rački se ubrzo nakon objav ljivanja Petranovićeve raspra ve pojavio sa svojom tezom (1869) u kojoj je, na osnovi la tinskih izvora, sa dobro doku mentovanim obrazloženjem, dokazivao da Crkva bosanska pripada bogumilskom here tičkom pokretu i da je ona ka ko po svojoj organizaciji tako i po svome obredu gotovo identična francuskoj katar skoj crkvi. Po njegovom mi šljenju, Crkva bosanska je is početka ispovijedala umjereni dualizam, ali se to njeno uče nje vremenom izmijenilo i pri bližilo pravovjernom kršćan stvu. Tvrdio je da je ta Crkva bosanska već u trećoj dece niji XIII v. smatrana heretič

Ove godine navršilo se četiri decenije od objavljivanja studi je „Stećci – kultura i umjetnost” bosansko hercegovačkog isto ričara kulture Še ka Bešlagića (1908-1990) čija su istraživanja ne kropola stećaka, pored drugih istraživača, obilježila period 19501990. Ovdje donosimo izvode iz te kapitalne studije

kom u pravom smislu riječi (Rački je najčešće naziva pa tarenskom, a njene sljedbeni ke patarenima). Bez obzira na neke pretpostavke koje se ni su održale, teza Račkoga o he retičkom karakteru Crkve bo sanske je u nauci, kao okvir za dalja istraživanja, sve do danas ostala vodeća.

Franjo Rački

Vaso Glušac je u svojim raspravama (1924, zatim 1941, odnosno 1945, a potom 1953. g.) doka zivao neodrživost koncepci je Račkoga, osporavajući bo gumilstvu uopšte, a Crkvi bosanskoj pogotovo, heretič ki karakter. On smatra da bo gumila nije bilo ni u Bugar skoj, ni u Vizantiji i da su oni samo „kaluđerska mistifikaci ja srednjeg veka”. Tvrdio je da je Crkva bosanska i po postan ku i po učenju bila samostal na pravoslavna crkva. Glušcu je prigovoreno zbog nedovolj ne objektivnosti i solidarnosti dokaznog postupka (omalo važavao je zapadne kao i neke domaće izvore), a najviše zbog njegove nacionalističke note. Vladimir Ćorović je o ovoj problematici dosta rano pi sao (1925), ali se na tome najviše zadr žao u svojoj Historiji Bosne (1940). Smatrao je da se bo gumilstvo razvilo u srednjoj i južnoj Makedoniji, kao nepo sredan nastavak pavlićanskog učenja, pa se otuda proširilo u Srbiju i u Bosnu. U znatnoj mjeri on je usvojio koncepciju Račkoga; posebno je podržao hipotezu o evoluciji Crkve bo sanske, ali je bogumilstvo u toj

crkvi sveo na skromnu mjeru, dopuštajući čak i mogućnost izvjesnog pravoslavnog utje caja, pa i prevladavanja. Ćiro Truhelka se također ra no javio sa prilozima koji su se odnosili, na neka pitanja pro blema (1911. i 1913), ali je svo je cjelovito shvaćanje izložio u Napretkovoj Poviesti Bosne i Hercegovine (1942). Odlučno je bio protiv stanovišta Račko ga, tvrdeći da je on (Rački) bo sanskim patarenima „imputi rao krive vjerske zasade”. Iako Crkvi bosanskoj odriče đuali stički karakter, naziva je pata renskom crkvom. Bio je uvje ren da je tu bosansku crkvu osnovao jedan od Kristovih učenika još u I v., ali je ona, sti cajem raznih okolnosti, ostala izolirana, zbog čega je života rila, te se razvila u zasebnu na rodnu crkvu, koja je po svom karakteru ostala katolička, sa nekim osobinama po kojima se razlikuje od ostalih kato ličkih crkava. Osim toga, bio je uvjeren da se Crkva bosanska 1102. god. odvojila od svoje hr vatske „pramatice”, razvijaju ći se samostalno, nazivajući se bosanskom narodnom crkvom. Poseban doprinos u rješavanju ovoga problema je njegov pronalazak Testamen ta gosta Radina.

(Nastavlja

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Sljemenjak na starom nikšićkom groblju

Stranica Hvalovog zbornika, spisa bosanskih hrišćana iz 1404. godine

Početak Testamenta gosta Radina

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica

Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKARADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednica

„SPORTSKI OBJEKTI“ D.O.O PODGORICA

Na osnovu člana 36 Zakona o državnoj imovini (“Službeni list CG” broj 21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj svojini (“Službeni list CG”, broj 44/10), Odluke Skupštine Glavnog grada Podgorice o davanju saglasnosti na Odluku Odbora direktora “Sportski objekti” d.o.o Podgorica o davanju u zakup poslovnog prostora (“Službeni list CG-opštinski propisi”, broj 31813), Cjenovnika poslovnih prostora u “Sportski objekti” d.o.o broj 1869/13 od 30.05.2013. godine, objavljuje

JAVNI POZIV PRIKUPLJANJEM PONUDA Br. 02/22 za davanje u zakup poslovnog prostora

1.Poslovni prostor br. “6” – prizemlje - Strelište “Ljubović” (nekadašnja MK pucaona), površine 232m2, u sklopu Strelišta “Ljubović”, ul. Radosava Burića bb.

2.Namjena poslovnog prostora br. “6” Strelište “Ljubović” – sportsko – rekreativna djelatnost.

NA PERIOD ZAKUPA do 5 GODINA

-Minimalna mjesečna cijena zakupa poslovnog prostora br. “6” – prizemlje - Strelište “Ljubović” (nekadašnja MK pucaona), površine 232m2, u sklopu Strelišta “Ljubović”, ul. Radosava Burića bb, iznosi 602,00 eura bez PDV-a i uvećava se za zakonski PDV.

Pored zakupnine zakupac će snositi i sve pripadajuće režijske troškove.

Pravo učešća na javnom pozivu za poslovni prostor br. “6” imaju pravna i fizička lica – preduzetnici registrovani u skladu sa zakonom.

Ponuda treba da sadrži: Tačan naziv i adresu ponuđača, Mjesečnu vrijednost zakupa iskazanu bez PDV-a, način plaćanja.

Učesnici postupka su dužni da dostave dokumentaciju (u formi originala ili ovjerene kopije):

1.Pravna lica

Naziv i sjedište

Izvod iz Centralnog registra Privrednih subjekata u Podgorici (potvrda o registraciji Društva, obavještenje o nas tavku registracije) Rješenje o poreskom identifikacionom broju, Rješenje o PDV-u.

Karton deponovanih potpisa i dokaz o izvršenoj uplati garantnog depozita (zaštita od neozbiljnih ponuda) u iznosu od 10% od minimalne godišnje cijene zakupa bez PDV-a na žiro račun CKB 510-1321-54, Prva banka 535-11734-88 NLB 530-18806-49 ili dostaviti garanciju banke u visini od 10% od minimalne godišnje cijene zakupa bez PDV-a, bez prigovora naplativu na prvi poziv.

2.Fizička lica – preduzetnici

-Ime prezime, adresa stanovanja -Ovjerenu kopiju lične karte -Dokaz o izvršenoj uplati garantnog depozita (zaštita od neozbiljnih ponuda) u iznosu od 10% od minimalne go dišnje cijene zakupa bez PDV-a na žiro račun CKB 510-1321-54, Prva banka 535-11734-88 i NLB 530-18806-49 -Rješenje iz Centralnog registra Privrednih subjekata u Podgorici -Karton deponovanih potpisa -Rješenje o poreskom identifikacionom broju.

Za vrednovanje najpovoljnije ponude polaziće se od sljedećih kriterijuma:

a)Ponuđena cijena ………70 bodova Način plaćanja……………30 bodova

b)Kriterijum način plaćanja vrednovaće se na sljedeći način: Plaćanje unaprijed za godinu dana ............ 30 bodova Plaćanje unaprijed za devet mjeseci ........22,5 bodova Plaćanje unaprijed za šest mjeseci ..............15 bodova Plaćanje unaprijed za tri mjeseca................7,5 bodova Plaćanje unaprijed za jedan mjesec.............2,5 bodova

Broj bodova = C+P. Gdje je C – broj pojedinačnih bodova po osnovu ponuđene cijene P – broj pojedinačnih bodova po osnovu načina plaćanja C= (Cpon/Cmax) x70, Gdje ...Cpon-Ponuđena cijena od strane konkretnog učesnika C max – maksimalna ponuđena cijena na oglasu za poslovni prostor

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica

TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Ponuđači dostavljaju ponude, svakog radnog dana od dana objavljivanja 27.09.2022. godine, u terminu od 09h-15h, zaključno sa 06.10.2022. godine do 12:00 časova, neposrednom predajom na arhivi “Sportski objekti” d.o.o.

Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje nijesu zapečaćene ili su nepotpune neće se razma trati.

Ukoliko ponuđač odustane od ponude ili ne zaključi ugovor o zakupu gubi pravo na povraćaj garantnog depozita, a u slučaju da je ponuđač dostavio garanciju banke ista će se naplatiti.

Ponude (original) dostaviti u zapečaćenoj koverti, sa naznakom “Ne otvaraj” prije zvanične sjednice komisije za otvaranje sa naznačenim brojem poziva na koverti objektom na koji se ponuda odnosi, na adresu “Sportski objekti” d.o.o u ulici 19. decembar br. 12 Podgorica. Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoć jem potpisanim od strane ovlašćenog lica, održaće se dana 06.10.2022. godine u 13:00 časova u prostorijama “Sportski objekti” d.o.o u ulici 19. decembar br.12 Podgorica. “Sportski objekti” d.o.o će iz daljeg postupka davanja u zakup poslovnog prostora isključiti ponuđače za koje se utvrdi da po bilo kom osnovu imaju dugovanja prema “Sportski objekti” d.o.o. bilo kao fizičko lice ili kao pravno lice.

Ponuđači imaju pravo uložiti Žalbu u roku od 3 dana od dana dostavljanja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Sa najpovoljnijim ponuđačem će biti zaključen ugovor o zakupu poslovnog prostora u viđenom stanju. Ugovor o zakupu će se zaključiti na 12 mjeseci uz mogućnost produženja do 5 godina. Izvođenje radova na adaptaciji i popravci, zakupac može izvršiti samo na osnovu prethodne saglasnosti “Sports ki objekti” d.o.o Podgorica. Troškove adaptacije i popravke snosi zakupac. Bliža obavještenja mogu se dobiti svakog radnog dana na telefon br. 020 664-291 ili neposredno u prostorijama “Sportski objekti” d.o.o u ulici 19. decembar br. 12. Ponuđači zainteresovani za obilazak poslovnog prostora koji je predmet zakupa, treba da se jave u prostorijama „Sportski objekti“ d.o.o. u Strelištu “Ljubović”, radnim danima u periodu od 10h-14h, kontakt telefon 067/519-927.

Izvršni direktor mr Vojislav Marković

1

Utorak, 27. septembar 2022.

ADVOKAT MILENA LABOVI

Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica

UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Labović ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojins ko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA

Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 07.10.2022. godine, sa početkom u 09 h, u prostorijama advokatske kancelarije Labović Vujisić La Firm – Ul. eika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica.

Predmet prodaje je nepokretnost u svojini elebić Nedeljka koja je upisana u listu nepokretnosti broj 3602 KO Podgorica III, Uprave za nekretnine PJ Podgorica i to stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 1, na katastarskoj parceli br. 5099/9, PD 29, spratnost PN, površine 45 m .

Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na VI prodaji iznosi 42.500.00 . Ukupan iznos preostalog duga dužnika MONE DOO Podgorica na dan 26.10.2021. godine iznosi 484.361,15 , i to po osnovu:

Ugovora o izdavanju garancije broj 6353/19 (GP2019/15), iznos od 5.591,39

Ugovora o izdavanju garancije broj 6352/19 (GP2019/16), iznos od 2.414,49

Ugovora o kreditu broj 6351/19 (KR2019/151), iznos od 105.532,31 i

Ugovora o kreditu broj 6350/19 (KR2019/152), iznos od 370.822,96 .

Procijenjena vrijednost navedene nepokretnosti iznosi 42.500.00 .

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 06.10.2022. godine do 15:00 h, na adresu advokatatske kancelarije L

V La Firm - eika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica, sa naznakom pošiljaoca i naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti:

-za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zas tupanje, -dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavl janjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 5 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/856-107.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Labović

Poslovni broj: I.br.1926/17 ul. VI Crnogorske brigade T-12, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 200.000,00 eura, na osnovu izvršne isprave –ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.692/2007 dana 24.01.2007. godine, dana 26.09.2022. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Knežević Milanu iz Nikšića, ul. VI Crnogorske brigade T-12, vrši se dostavl janje Zapisnika o III prodaji nepokretnosti I.br.1926/2017 od 26.09.2022.godine i Zaključka o IV prodaji nepokretnosti I.br.1926/2017 od 26.09.2022.godine.Izvršni dužnik Knežević Milan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o III prodaji nepokretnosti I.br.1926/2017 od 26.09.2022.godine i Zaključka o IV prodaji nepokretnosti I.br.1926/2017 od 26.09.2022.godine.Upozorava se izvršni dužnik Knežević Milan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 26.09.2022.godine.

JAVNI IZVR ITELJ Maja Ajković

MALI OGLASI

NEKRETN I NE

CENTAR-Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostra nim parkingom. Objekat je vrhunske arhitekture, izuze tan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791

CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov- Her cegovačka ulica, desetak metara od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786

2

Poslovni broj: I.br. 460/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ,,OTP DEBT COLLECTION,, DOO PODGORICA, ul. Studentska bb, Cit kvart, zgrada Bemax, III sprat, protivizvršnog dužnika Milović Vesne iz Nikšića, emenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 24.626,40 eura, dana 26.09.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 460/2019 od 20.01.2020.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake Ov.br. 3852/2009 od 04.04.2009. godine, Ugovora o prodaji sačinjenog kod Notara Janjušević Na taše iz Nikšića poslovne oznake UZZ br.489/2017 od 15.09.2017. godine i Ugovora o pristupanju dugu od 20.09.2017. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se šesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem upisane u LN broj 2740 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 882, broj zgrade 12, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 41, površine 67m2- u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za šestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 24.10.2022.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokret nosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 29.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 460/19 od 18.11.2021.godine.

IV Na šestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijed nosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nad metanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.900,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem prodaji nepokretnosti.

I U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o upisu prava hipoteke u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 24.351,44 eura na osnovu isprave UZZ br.282/15 od 01.09.2015. godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave UZZ br.282/15 od 01.09.2015. godine, upis zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja zabrana raspolaganja nepokretnosti obavještenje br.25 od 15.01.2015. god, upis zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje od 10.06.2015. godine, te upis zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje od 21.03.2017. god. Dana 26.09.2022. godine.

JAVNI IZVR ITELJ Maja Ajković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: Iv. br. 1386/21. Javni izvršitelj Veselin ćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Zetatrans“ AD Podgorica, emovsko polje bb, protiv izvršnog dužnika DOO “VN Motors” Bar, Makedonska A1, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 351088 od 30.05.2020. godine faktura br. 351106 od 30.06.2020. godine faktura br. 351111 od 30.06.2020. godine faktura br. 351112 od 30.06.2020. godine faktura br. 351121 od 31.07.2020. godine faktura br. 351141 od 31.08.2020. godine faktura br. 351160 od 30.09.2021. godine faktura br. 451459 od 31.01.2021. godine faktura br. 451467 od 28.02.2021. godine faktura br. 451479 od 31.03.2021. godine faktura br. 451485 od 31.05.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 26.09.2022. godine donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO “VN Motors” Bar, Makedonska A1, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 351088 od 30.05.2020. godine faktura br. 351106 od 30.06.2020. godine faktura br. 351111 od 30.06.2020. godine faktura br. 351112 od 30.06.2020. godine faktura br. 351121 od 31.07.2020. godine faktura br. 351141 od 31.08.2020. godine faktura br. 351160 od 30.09.2021. godine faktura br. 451459 od 31.01.2021. godine faktura br. 451467 od 28.02.2021. godine faktura br. 451479 od 31.03.2021. godine faktura br. 451485 od 31.05.2021. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu zaključka o prodaji od dana 20.09.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

Javni izvršitelj Veselin ćepanović Bar, 26.09.2022. godine

RA ZN O

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

3

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crteže i pjesme. Tel. 069-051-526

4

IZDAJEM dvosoban stan na najljepšem mjestu u Bloku 5. Tel.067/285-840

7

BUREGDŽIJSKOJ radnji ST&IV potrebna radnica. Tel. 067/578-790

5

OGLAS

Za prikupljanje ponuda za realizaciju jed nodnevnog izleta za učenike JU OŠ „IvoVi sin“ iz Prčanja, koji je planiran za oktobar 2022.godine. Troškove oglasa plaćaju izabrane agenci je.

Ponude u roku od 7 dana slati na adresu: JU OŠ „ Ivo Visin“ , Prčanj b.b., 85335 Prčanj, kontakt tel. 032/337-214 e-mail: skola@os-ivisin.edu.me

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZA TITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Nosilacu projekta, „ADELAIDA” DOO, ul. Stjepa arenca bb, erceg Novi, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za Pogon za proizvodnju stak loplastične armature i stakloplastične mreže, na katastarskoj parceli broj 1295/17, KO Dajbabe, Opština Podgorica.

POTREBNA radnica za prodaju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565 6 oglasno@t-com.me

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 radnim danima od 9 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sre dine .epa.org.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 23.10.2022.godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Sali za sastanke Preduzeća „ADELAIDA” DOO (pored hale Cargo Logistic doo), Dajbabe bb, Opština Podgorica, dana 14.10.2022. godine, sa početkom u 10h časova.

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 26. septembra 2022. godine, nakon kraće bolesti, preminuo naš dragi

VUKAŠIN Milošev ĆULAFIĆ 1938-2022.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 27. septembra od 10 do 15 časova, nakon čega krećemo za selo Ulotina, gdje će se u Domu primati saučešće 28. septembra, od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju.

Ožalošćeni: supruga KATARINA, ćerke DANIELA i MARIJANA, brat VUKADIN, sestra VIDNA, sinovac NIKOLA, sinovica ANA, sestrići RADE, SRĐAN i JOVO, sestrične RADA i ANA, snaha NADICA, zet PEĐA i ostala mnogobrojna rodbina 1376

Posljednji pozdrav dragom ocu

MILORADU DAMJANOVIĆU

Kroz najljepše uspomene čuvaćemo te od zaborava.

Kćerka NAĐA LALATOVIĆ sa porodicom 1372

Posljednji pozdrav dragom RUKIJU

ŽELJKO, BILJANA, STEFAN i KSENIJA ĐUKANOVIĆ 1377

Danas se navršava godinu dana od kada je preminuo naš voljeni VASILIJE VASO LEKIĆ

Mnogo nam nedostaješ. Voljećemo te zauvijek.

Tvoji najmiliji: MILA, INES, ANDREJ i FILIP 1378

OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455 “POBJEDA” 020 202 456

LJILJANA

Ovoga puta si nas iznenadila, ali ne radosno kao i uvijek. Odlaziš kod svog Mladena u zagrljaj.

Voli te tvoja PORODICA 1374

Posljednji pozdrav voljenom bratu

JOVICI

Ne postoje riječi koje bi opisale bol i tugu zbog tvog iznenadnog odlaska. Počivaj u miru, brate.

Tvoji: DRAGAN, MILKA, KAĆA, ANDRIJA i JOVANA 1375

Napuštio nas je naš dragi JOVO Veskov VUKOTIĆ

Ostaje vječno i bolno sjećanje.

Braća ACO i RANKO sa porodicama

Utorak, 27. septembar 2022.

Dana 25. septembra 2022. iznenada u 73. godini preminuo je

MILUTIN Savov JANKOVIĆ

Po želji pokojnika sahranjen je 26. septembra na gradskomgroblju Čepurci u prisustvu najbliže rodbine. Kuća žalosti – Bulevar Save Kovačevića 54, Podgorica.

Dragi naš

Ožalošćeni: sin BLAŽO, ćerka ZORICA, braća MIODRAG i BRANISLAV, snaha MILICA, unuci ALEKSA i VIKTOR iostala rodbina JANKOVIĆ

1363

Dana 26. septembra 2022. godine umrla je

IKONIJA Milutinova MILIĆ rođena Mijušković

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 27. septembra od 11 do 16 časova i 28. septembra od 11 do 13 časova, kada krećemoza Šipačno, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: sinovi MIODRAG – DANO, MIOMIR – MIŠKO i MIRKO – PURE, sestre ANKA i DESANKA – DESA, snahe NATALIJA i EVA, unučad MILUTIN, MILOŠ i MILENA i ostala rodbina

1365

Dana 27. septembra 2022. navršava se 20 godina od kada je usnio u Gospodu

RUKI

Hvala ti na iskrenom prijateljstvu. Bio si uvijek uz nas i u lijepim i u teškim trenucima.

Dana 26. septembra 2022. godine preminula je naša draga

ZORKA Spasojeva RADEVIĆ rođena Glavonjić 1948–2022.

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci dana 27. septembra od 10 do 15 časova i dana 28. septembra od 10 do 14 časova gdje će se i obaviti sahrana.

Kuća žalosti – Berska br. 10.

Tuguju za tobom:VOJO, FILIP, OLJA i BOJANA PEJAKOVIĆ 1370 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

RUKI

Ožalošćeni: suprug SPASOJE – PAJO, sinovi ĐORĐIJE i NEMANJA, snaha MILENA, brat NENAD sa porodicom, đever MILIVOJE, đeverične BRANKA, DANKA i JELKA, zaova RUMICA sa porodicom, unučad, bratanične, sestrić, sestričine i ostala rodbinaRADEVIĆ i GLAVONJIĆ

1360

TODOR Vidakov KOPRIVICA

Život nosi godine, ali ne može odnijeti uspomene, tvoje riječi i tvoja djela. Uvijek si sa nama.

Tvoji najmiliji: MILENA, RADOJICA, RANKO, JELENA, TEODORA, TODOR i DAVID

Hvala za naša druženja, a ostale su lijepe uspomene i puno neostvarenih planova provoda. SVETO PEJAKOVIĆ oglasno@pobjeda.me

LJILJANA ŠAKOVIĆ

Posljednji pozdrav mojoj dobroj prijateljici.

POPOVIĆ STANKA sa porodicom 1364

Dragoj

JOVANU Veskovom VUKOTIĆU

Moje davno pobratimstvo s tvojim pokojnim ocem Veskom i staro prijateljstvo s tvojom porodicom, čini moj bol za tobom dubljim i trajnim. Počivaj u miru, dragi Jovane, uz svog velikog oca, a ja ću vas čuvati u najljepšoj uspomeni.

JOVAN Lekov JABUČANIN

Brate moj, ježim se kada ovo tebi pišem. Ne mogu da verujem da te više neću videti i čuti

JOVANE

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

JOVANU VUKOTIĆU

Počivaj u miru, dragi brate, tamo te ima ko bolje čuvati. ŽELJKO, TANJA, SARA i MARTINA 1339

Tužno zbogom našoj dragoj prijateljici

LJILJANI ŠAKOVIĆ

Porodica KRGOVIĆ 1355

Takve ljude kao ti ne rađa majka više. Ostavio si veliku rupu na ovom svetu što je niko nikada neće zatvoriti. Hvala ti, brate, na svemu. Poslednji pozdrav ti u suzama pišem.

Tvoj brat ŠARENI 1357

Posljednji pozdrav

Dana 23. septembra 2022. godine umrla je naša draga

VERI MARKOVIĆ

Neka je blagosloven put na koji danas ideš, divna ženo! Toplina, to je ono čime si me, kao prvo, primala u svoju kuću i svoj zagrljaj.

Putuj sa anđelima, moja dobra teta Vera!

VESNA1347

Dana

MARTE Radomirove PEJOVIĆ

Majko, prolaze dani, mjeseci, evo prođe i godina otkako nema bolećeg roditeljskog dočeka.

Majko, ne mogu da ti se ne pohvalim na moju braću, moju snahu i njihove familije, kako me paze, dočekuju, zovu, na ranjeno moje srce melem stavljaju. Počivajte kao što ste zaslužili, a ja vas ne dam zaboravu dok sam živ.

Kćerka NAJA sa porodicom

VERA Blagojeva MARKOVIĆ rođena Krivokapić

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 27. septembra od 11 do 13.30 časova, a sahrana će se obaviti u 14 časova na novom groblju u Kočanima.

Ožalošćene porodice MARKOVIĆ i KRIVOKAPIĆ 1334

Dragoj jetrvi i strini

VERA MARKOVIĆ 1940–2022.

Svakome od nas dala si dio sebe, za svakoga imala vremena i ljubavi. Putuj u nepregled i tamo nađi mir. Neka ti je vječna slava i beskrajno hvala. RUŽA, MILENA, RANKO, IVANKA sa porodicama 1333

Počivaj u miru na Čevu, viteže Crnogorski.  Laka ti Crnogorska zemlja.

MITAR RAIČEVIĆ

JOVANU Veskovom VUKOTIĆU

JOVICI VUKOTIĆU

Čevo ravno, gnjijezdo junačko, a krvavo ljudsko razbojište, mnoge li si vojske zapamtilo, mnoge li si majke ojadilo! Ljudske su te kosti zatrpale, ljudskom si se krvlju opjanilo; vazda raniš od Vidova dana junačkijem i konjskijem mesom gavranove i mrke vukove! Strašno l’ bješe jednom pogledati: dim te crni bješe priklopio, sto hiljadah pritislo Dušmana, oko tebe puške grmijahu, frištijahu hiljade momakah a grakahu na jata vranovi. Iza tmine i sunce ogrije: pred večer se nad tobom izvedri, Dušmane mrtve po tebi brojasmo, pogodit se nikad ne mogasmo oko broja, koliko ih bješe.

E moj brate

JOVANE

Fale riječi... Počivaj u miru i laka ti crna zemlja.

Volimo te, PINČO sa porodicom 1356

Dragi moj

Našem voljenom

Ti si zvijezda koja će zauvijek da sija.

Molimo se da tvoja duša nađe mir.

JOVICI

BORIS, SANELA, DORIS i BODIN VUKOTIĆ

MIKE

,,FRATELLO“

Posljednji

VELJKU – SAVU ČELEBIĆU

našem uvaženom drugu, prijatelju i članu Skupštine udruženja penzionera Cetinja. Pamtićemo ga po svemu ljudskom.

Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i poznanike da se dana 25. septembra 2022, poslije duge i teške bolesti, upokojila u Gospodu, u 59. godini, naša draga

BRANKA Kostadinova MILOVIĆ rođena Bulatović

Saučešće primamo u kapeli u Straševini – Nikšić, 26. septembra od 11 do 16 časova i 27. septembra od 10 do 12 časova, kada kre ćemo za Banjane gdje će se obaviti sahrana u 14 časova na mje snom groblju u selu Podljut – Velimlje.Kuća žalosti: Školska 13/19, Kličevo.

Ožalošćeni: sinovi RADOVAN i BOŽIDAR, braća RADOVAN i SAVA, sestre MILENA i BORKA, đeveri DUŠAN, ZORAN i STOJAN, zaove ANĐELIJA – GARA, DRAGICA, STANOJKA – NANA i ZLATIBORKA – PEJA, jetrve LUCIJA i MIRJANA, snaha ANA i ostala mnogobrojna rodbinaMILOVIĆ i BULATOVIĆ 1326

Dragi

RUKI

VELJKU – SAVU ČELEBIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Od familije pokojnog

MARKA Milanovog MARTINOVIĆA

Dana 26. septembra 2022, u 71. godini, preminuo je naš dragi

MILORAD – NINO Blagojev DAMJANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 26. septembra od 11 do 16 časova i 27. septembra od 11 do 13 časova, kada se kreće za Broćanac, đe će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u 14 časova.

Ožalošćeni: supruga MILANKA, sinovi PREDRAG i DARKO, šćer NAĐA, snahe LJUBICA i VESNA, sestra OLGA, unučad iostala mnogobrojna porodica DAMJANOVIĆ i JOVANOVIĆ

1330

1345

Posljednji pozdrav plemenitom tetku i prijatelju

RUKIJU

Počivaj u miru.

MERSIHA i MARKO LAKUŠIĆ

Posljednji pozdrav đeveru NINU

Snaha LJUBA 1354 Posljednji pozdrav

STEVANU GRDINIĆU

MIĆO SOŠIĆ sa porodicom 1352

Posljednji pozdrav dragom

STEVANU GRDINIĆU

MIŠKO i DRAGICA ŠPANJEVIĆ 1351

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

RUKIJU

od porodice JUNČAJ 1353

LJILJANA Mladenova ŠAKOVIĆ rođena Drecun

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci dana 26. i 27. septembra od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sin ZORAN, kćerka DANIJELA, snaha IRENA i LJILJA, zet IGOR, brat BOŠKO, sestre BISERKA, BRANKA, BILJANA i KOSARA, unučad MILICA, VASILISA, VOJIN,DARIJA i ostala rodbina ŠAKOVIĆ i DRECUN 1325

Posljednji pozdrav dragoj

LJILJI

BRANKO, MILENA – MELA KOVAČEVIĆ sa porodicom 1332

Posljednji pozdrav dragom i voljenom stricu

ĐORĐIJA – ĐOKA N. VUJOVIĆ

Uspomene na tvoju dobrotu i plemenitost ču vaćemo zauvijek. Počivaj u miru.

BILJANA, ŽELJKO, STEFAN i KSENIJA ĐUKANOVIĆ 1337

Posljednji pozdrav dragom đeveru, stricu, đedu

ĐORĐIJA – ĐOKA N. VUJOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Ostaju drage uspomene i sjećanje na tebe.

DRAGAN sa porodicom 1338

POMENI

Tvoji: DUBRAVKA, VESKO, VLADICA, INA i STEVAN mjeseci Saša, surova sudbina prerano te otrgnu iz naših života i ostavi bol i tugu za tobom. Majka SEKA, kćerka INA i supruga DRAGANA 1335 rodbinu, prijatelje i kumove da je iznenada, u 68. godini

Teško je vjerovati da već šest godina nije sa nama naš dragi i voljeni suprug, otac i djed VUKO TATAR

Našu ljubav i sjećanje na tebe vrijeme neće izbrisati.

Tvoja PORODICA

Dana 27. septembra 2022. godine navršava se godina od kada nisi

Svakoga dana nedostaješ nam sve više. Hvala ti za svu ljubav i pažnju kojom si nas nesebično obasipala.

Poslovni broj: I.br. 1926/2017

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se dvadeset peta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 475 KO Nikšić PJ Nikšić, to: katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica kućni broj Narodnih eroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih eroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- u obimu prava korišćenja izvršnog dužnika 1/1, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 1, površine 20 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 2, površine 94 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 94 m2, katastarska parcela broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 94 m2- u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvadeset petu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 24.10.2022.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 252.270,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1326/17 od 26.06.2018.godine, to: iznos od 7.400,00 eura za PD1, iznos od 105.750,00 eura za PD2, iznos od 69.560,00 eura za PD3, iznos od 69.560,00 eura za PD4, dok je za kat. parcelu broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica kućni broj Narodnih eroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, kat. parcelu broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih eroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- vrijednost izražena kroz vrijednost objekata.

IV Na dvadeset petoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 740,00 eura za PD 1, iznos od 10.575,00 eura za PD 2, iznos od 6.956,00 eura za PD 3 i iznos od 6.956,00 eura za PD 4. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 53023045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

I U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o ipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3226/06 od 29.03.2006.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.34/76, podatak o zabrani otuđenja opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br.3226/06, podatak o ipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.4306/06 od 18.04.2006.god, podatak o zabrani otuđenja opterećenja bez saglasnosti povjerioca na osnovu isprave Ov.br. 4306/06, podatak o ipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.32614/07 od 21.09.2007.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga na naplatu –obavještenje br.24-01/3021/1 od 04.07.2008.god, te zabilježba obavještenja o vansudskoj prodaji, obavještenje br.24-01/194 od 22.01.2009.god, a sve na objektu PD2 iz stava jedan ovog zaključka, dok je za kat. parceli broj 1405, podbroj 2, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica i kućni broj Narodnih eroja, po načinu korišćenja dvorište, površine 37 m2, i kat. parceli broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, plan 24, skica 53/2000, potes ili ulica kućni broj Narodnih eroja, po načinu korišćenja stambeno-poslovne zgrade, površine 120 m2- upisan podatak o hipoteci u korist Opštine Nikšić, iznos duga 2.364,05 eura, po Zaključku br.064227/1 od 19.05.2010.god, i podatak o hipoteci u korist Opštine Nikšić, iznos duga 3.649,84 eura, po Rješenju UP/IO br.11-422-18168- /I od 25.12.2014.god. Na kat. parceli broj 1405, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 94 m2- postoji podatak da objekat nema dozvolu za građenje. Dana 26.09.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVR ITELJ Maja Ajković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor. Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901. godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Krivokapić Milana iz Nikšića, ul. Narodnih heroja bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 83.300,15 eura, dana 26.09.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1326/17 od 19.05.2017.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.748/10 od 16.11.2010.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO ,,OTP DEBT COLLECTION,, DOO PODGORICA, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, PIB: 02795043, protiv izvršnog dužnika Knežević Milana iz Nikšića, ul. VI Crnogorske brigade T-12, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 200.000,00 eura, dana 26.09.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1926/2017 od 04.10.2017. godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 692/2007 dana 24.01.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se dvadeset četvrta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u PL broj 366 KO Dragovoljići I, PJ Nikšić, i to: i to: blok 0, broj 447, RB 0, plan 006, skica 011, potes Vrt, po kulturi voćnjak, klasa 3, površine 525m2, blok 0, broj 448, RB 0, plan 006, skica 011, potes Vrt, po kulturi neplodna zemljišta, klasa 0, površine 30 m2, blok 0, broj 448, RB 0, plan 006, skica 011, potes Vrt, po kulturi dvorište, klasa 0, površine 155 m2, blok 0, broj 467, RB 1, plan 006, skica 011, potes Metoije, po kulturi kuća i zgrada, klasa 0, površine 69 m2, blok 0, broj 467, RB 0, plan 006, skica 011, potes Metoije, po kulturi dvorište, klasa 0, površine 507 m2, blok 0, broj 468, RB 1, plan 006, skica 1/2005, potes Metoije, po kulturi kuća zgrada, klasa 0, površine 35 m2, blok 0, broj 468, RB 0, plan 006, skica 011, potes Metoije, po kulturi pašnjak, klasa 5, površine 2603 m2, blok 0, broj 468, RB 0, plan 006, skica 1/2005, potes Metoije, po kulturi poslovni objekt, klasa 0, površine 81 m2, blok 0, broj 1634, RB 0, plan 006, skica 010, potes Cijepci, po kulturi livada, klasa 4, površine 281 m2, blok 0, broj 1635, RB 0, plan 006, skica 010, potes Cijepci, po kulturi pašnjak, klasa 5, površine 401 m2, blok 0, broj 1636, RB 0, plan 006, skica 010, potes Cijepci, po kulturi njiva, klasa 3, površine 843 m2 - u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za dvadeset četvrtu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 24.10.2022.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 36.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1926/2017 od 06.11.2020.godine.

IV Na dvadeset četvrtoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.600,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

I U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na predmetnim nepokretnostima postoji podatak o ipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave br.692/07, te podatak o obavještenju o početku namirenja br.1092. Dana 26.09.2022. godine.

JAVNI IZVR ITELJ Maja Ajković