Dnevni list Pobjeda 28.01.2020. by Pobjeda

S. VASILJEVIĆ

Više hiljada navijača sinoć je u Podgorici veličanstveno dočekalo crnogorske vaterpoliste

STAV: O krečenju zastava po Crnoj Gori

Farbanje tradicije ili tradicija farbanja

VI STE NAŠI ŠAMPIONI Arena

Uskoro optužnica protiv okrivljenog za ubistvo Klisića i ranjavanje Gardaševića

M.BABOVIĆ

I.BOŽOVIĆ

Piše: Dragan B. PEROVIĆ

Ovo sa farbanjem zastava je možda svojevrsni omaž turskom sultanu Mahmudu II (1785 - 1839). Ili je, zbog političke i rodne korektnosti, pravilnije reći „srpskom vladaru, sultanu Mahmudu II“! Kako? Tako, lijepo. Srpsku trobojku je „nacrtao“ i odobrio Mahmud II STR. 9.

Administrativni odbor raspisao konkurs za izbor predsjednika Državne izborne komisije

Potjernica za Đukićem I.B.

STR. 10. i 11.

Prenošenje novog soja korona virusa moguće i kod nas

Mugoša: Većina radnika na autoputu je iz Vuhana

STR. 6. i 7.

Ustavni sud nije izabrao predsjednika

Lopičić predsjedava

STR. 8.

Škrelja: Novi DIK imaćemo do marta

STR. 3.

DOKUMENTA: Što piše u Sporazumu između Crne Gore i Republike Turske o pružanju konzularne zaštite crnogorskim državljanima koji je usvojila Vlada

Turske ambasade zastupaju naše državljane u 23 države Afrike i Azije

STR. 2.

Politika

Utorak, 28. januar 2020.

DOKUMENTA: Što piše u Sporazumu između Crne Gore i Republike Turske o pružanju konzularne zaštite crnogorskim državljanima koji je usvojila Vlada PODGORICA - Sporazumom između Crne Gore i Republike Turske o pružanju konzularne zaštite crnogorskim državljanima, koji je usvojila Vlada na prošloj sjednici, predviđeno je zastupanje turskih diplomatsko-konzularnih predstavništava u ukupno 23 države Afrike i Azije kao i jedne karipske države. – Sporazumom je predviđeno da će diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Turske pružati konzularnu zaštitu crnogorskim državljanima u sljedećim zemljama: Kraljevina Bahrein, Republika Benin, Republika Bocvana, Burk i n a Fa s o , R e p u b l i k a Kamerun, Kraljevina Kambodža, Republika Čad, Demokratska Republika Kongo, Obala Slonovače, Džibuti, Republika Gabon, Republika Gambija, Republika Gvineja, Kirgiska Republika, Republika Madagaskar, Republika Mali, Sultanat Oman, Država Palestina, Republika Ruanda, Republika Južni Sudan, Republika Sudan, Republika Tadžikistan, Republika Uzbekistan i Republika Zimbabve – navodi se u informaciji o završenim pregovorima o zaključivanju sporazuma Turske i Crne Gore koji je usvojila Vlada na prošloj sjednici.

KOMUNIKACIJA

U sporazumu se precizira da se zastupanje odnosi u slučaju hitnih konzularnih situacija ili potreba, a naročito hapšenja, zadržavanja i pritvaranja, kao i izdavanja putnih dokumenata za povratak u Crnu Goru u slučaju njihovog gubitka, krađe ili oštećenja, te pružanja finansijske pomoći uz saglasnost nadležnih organa Crne Gore. Komunikacija će se odvijati posredstvom Ambasade Republike Turske u Podgorici. – Potpisivanje predloženog Sporazuma, a na bazi dobre prakse i implementacije prethodno potpisanih spora-

Turske ambasade zastupaju naše državljane u 23 države Afrike i Azije U skladu sa međunarodnim pravom, zakonodavstvom i praksom država prijema, diplomatsko-konzularne misije Republike Turske na teritoriji država pomenutih ovog sporazuma će obezbijediti konzularnu pomoć crnogorskim državljanima u slučaju pritvaranja, hapšenja ili zatvora, kao i pružati pomoć u repatrijaciji ugroženih crnogorskih državljana, piše u sporazumu zuma o konzularnom zastupanju i pružanju konzularne zaštite crnogorskim državljanima u zemljama u kojima Crna Gora nema svoja diplomatsko-konzularna predstavništva, doprinijeće pružanju adekvatne konzularne zaštite i pomoći u gore navedenim zemljama – navodi se u dokumentu. U skladu sa međunarodnim pravom, zakonodavstvom i praksom država prijema, diplomatsko-konzularne misije Republike Turske na teritoriji država pomenutih ovim sporazumom će obezbijediti konzularnu pomoć crnogorskim državljanima u slučaju pritvaranja, hapšenja ili zatvora, kao i pružati pomoć u repatrijaciji ugroženih crnogorskih državljana, piše u sporazumu. U skladu sa odobrenjem nadležnih organa pomenutih zemalja, član diplomatskokonzularnog predstavništva Republike Turske može posjetiti pritvorene, uhapšene ili zatvorene crnogorske državljane, na njihov zahtjev. U

slučaju značajne udaljenosti od sjedišta diplomatskokonzularnog predstavništva

Turska ambasada u Podgorici

Republike Turske, takva posjeta može biti odbijena. U tom slučaju, diplomatsko-

konzularno predstavništvo Republike Turske će pokušati da pribavi informacije o

stanju lica i sa time će upoznati Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, precizira se u memorandumu. Navodi se i da crnogorski državljani kojima je potreban putni dokument mogu se zahtjevom za njegovo izdavanje obratiti diplomatskokonzularnom predstavništvu Republike Turske u zemlji prijema. OBRASCI – Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore će snabdjeti diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Turske sa neophodnim praznim obrascima putnih dokumenata. Specimeni putnih dokumenata biće unaprijed isporučeni nadležnim organima zemlje prijema. Diplomatsko-konzularna služba Republike Turske će riješiti zahtjev za izdavanje putnog dokumenta sa nadležnim organima Crne Gore, posredstvom Ambasade Republike Turske u Podgorici.. Putni dokument će biti izdat samo nakon što je primljeno pisano odobrenje od nadležnih crnogorskih organa – navodi se u dokumentu. Vlada se prilikom rada na sporazumu pozvala na član 32 Zakona o vanjskim poslovima Crne Gore u kojem se navodi da radi zaštite interesa Crne Gore i njenih građana i pravnih lica u državama u kojima Crna Gora nema diplomatsko ili konzularno predstavništvo, Vlada može da zaključi sporazum sa trećom državom koja će te interese štititi preko svog diplomatskog ili konzularnog predstavništva, u skladu sa međunarodnim pravom i diplomatskom praksom. Vlada može da zaključi sporazum o zaštiti interesa trećih država i njihovih državljana u inostranstvu preko diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore. Republika Turska je zvanično priznala Crnu Goru 12. juna 2006. godine. Diplomatski odnosi između dvije države uspostavljeni su 3. jula N. Z. 2006. godine.

Politika

Utorak, 28. januar 2020.

Administrativni odbor raspisao konkurs za izbor predsjednika Državne izborne komisije PODGORICA – Administrativni odbor raspisao je konkurs za izbor novog predsjednika Državne izborne komisije, jer je aktuelnom šefu DIK-a Đorđiju Vukčeviću istekao mandat zbog sticanja uslova za starosnu penziju. Na javni konkurs, u narednih 15 dana, moći će da se prijave diplomirani pravnici sa biračkim pravom i deset godina iskustva u struci, ali bez partijske članske karte u posljednje tri godine. Za odluku da se raspiše konkurs glasali su članovi Odbora iz vladajuće koalicije, dok je Raško Konjević (SDP) bio uzdržan. Predsjednik Odbora Luiđ Škrelja podsjetio je da je aktuelni šef DIK-a Đorđije Vukčević rekao da novi predsjednik DIK-a može biti izabran do redovnog zasijedanja 1. marta. – Ne mora stoprocentno tako da bude, jer možda dunu dobri vjetrovi, pa nastavimo dijalog o izbornom zakonu – rekao je Škrelja, ističući da bi „druga priča“ bila da je usvojen izborni zakon, odnosno da bi predsjednik bio biran pod drugim uslovima. Konjević je istakao da Odbor mora ovoga puta biti „oprezniji“ i podsjetio da je Odbor znao da Vukčević u januaru stiče uslove za starosnu penziju. On je rekao da predsednik DIK neće biti izabran do marta. – Šta ako se raspišu izbori u Tivtu prje nego izaberemo predsjednika DIK-a? Nijesam siguran da će se iko od iskusnih pravnika javiti na ovu vrstu konkursa – rekao je Konjević. Odbor je, glasovima članova iz vladajuće koalicije, a bez podrške Raška Konjevića, usvojio odluku o određivanju kriterijuma za utvrđivanje opravdanog odsustva poslanika sa sjednica Skupštine i Odbora, koju je predložio generalni sekretar Aleksandar Jovićević. Prema odluci, opravdanim se smatra odsustvo poslanika zbog bolesti, kao i roditeljsko odsustvo, za-

Škrelja: Novi DIK imaćemo do marta Utvrđeni kriterijumi za utvrđivanje opravdanosti odsustva poslanika iz Skupštine. Opravdano je odsustvo zbog bolesti, kao i roditeljsko odsustvo, zatim zbog aktivnosti u vezi sa obavljanjem poslaničke funkcije uz prethodnu saglasnost Kolegijuma, kao i ostalih nepredviđenih okolnosti, te razloga za odsustvo predviđenih opštim propisima koji uređuju radne odnose i prava zaposlenih (odsustva zbog sklapanja braka, smrtnog slučaja u porodici...)

Nove zarade i nadoknade Odbor je donio rješenja o pravu na zaradu Sretenu Radonjiću, predsjedniku Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka, Bojanu Obrenoviću i Muhamedu Đokaju, članovima Savjeta Agencije, kao i Vladimiru Šibaliću, savjetniku predsjednika Skupštine. Pravo na nadoknadu po prestanku funkcije koristiće Aleksa Ivanović i Radenko Lacmanović, raniji članovi Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka.

tim zbog aktivnosti u vezi sa obavljanjem poslaničke funkcije uz prethodnu saglasnost Kolegijuma Skupštine, kao i ostalih nepredviđenih okolnosti (viša sila, saobraćajna nezgoda i druge okolnosti u saobraćaju i one na koje poslanik nije mogao uticati), te razloga za odsustvo predviđenih opštim propisima koji uređuju radne odnose i prava zaposlenih (odsustva zbog sklapanja braka, smrtnog slučaja u porodici...). Poslanik je, prema odluci, obavezan da dostavi dokaz kojim opravdava odsustvo

KAZNE ZA NEOPRAVDANO ODSUSTVO: Administrativni odbor

Jovićević predložio da se poslanicima DF-a oduzme 40 odsto od plate Generalni sekretar Aleksandar Jovićević dostavio je Administrativnom odboru prijedlog da se poslanicima DF-a, koji su udaljeni sa sjednice Skupštine 27. decembra, oduzme 40 odsto od

(medicinsko uvjerenje, adekvatnu potvrdu, pozivno pismo...). – Može li neko biti bolestan a da ne ode kod ljekara? Ko će

Grupa građana za subotu najavila novi protest pod sloganom „Mora da ide“

poslaničke zarade. Administrativni odbor odgodio je izjašnjavanje o ovom prijedlogu, jer, kako je obrazloženo, sekretar nije dostavio zapisnik sa te sjednice, niti fonografski materijal.

nam opravdati odsustvo, majka ili tata, ako su živi, stric, komšija? Treba li da dostavimo vjenčani list? Za sve treba odobrenje Kolegijuma, to je glu-

post. Šta će profesori Univerziteta koji imaju predavanja u vrijeme sjednica – primjedbe su Raška Konjevića. Škrelja je odgovorio da su iz-

OEBS donirao DIK-u informatičku opremu

Agencija za sprečavanje korupcije pozvala organe vlasti da ispune zakonsku obavezu

Traže ostavke i povlačenje svih Doprinos zakona usvojenih u decembru snaženju

integriteta

PODGORICA – Grupa Građana u subotu će na platou ispred Vrhovnog državnog tužilaštva organizovati protest pod sloganom „Mora da ide“ na kome će zahtijevati ostavku predsjednika države Mila Đukanovića i povlačenje svih zakona usvojenih tokom decembra u Skupštini Crne Gore. Kako su na jučerašnjoj konferenciji za medije objasnili predstavnici Grupe građana Predrag Spasojević, Nikola Grdinić i Aleksandar Perović proteste organizuju u susret godišnjici afere „Koverta“. Oni su najavili da će zahtijevati i stvaranje uslova za održavanje prvih fer i slobodnih izbora. Govoreći o zahtjevima koje će ispostaviti, Grdinić je rekao kako je Đukanović najveći izvor problema i kočnica u razvoju u države, te da to najbolje dokazuju dešavanja koja su uslijedila nakon usvajanja Zakonom o slobodi vjeroispovjesti. Spasojević je naveo da su u Skupštini Crne Gore u decem-

Pres konferencija Grupe građana

bru u, kako je rekao, atmosferi linča donijeti zakoni o slobodi vjeroispovjesti, radu, budžetu, pomoći Montenegro erlajnsu, kao i set izbornih zakona. Spasojević je poručio svima koji dođu na protest da ne nose politička, nacionalna i vjerska obilježja. - Danas se u litijama kreće oko 25 odsto Crne Gore i svi samo razmišljamo o tome šta će biti u četvrtak ili nedjelju. Potpuno smo zaboravili na ostala bitna pitanja. Ovo će biti jedan maraton. Koristićemo sva nenasilna sredstva da napravimo pritisak na in-

stitucije da se ispune naši zahtjevi - poručio je Spasojević. On je sve koji žele da im se pridruže u subotu pozvao da na protest dođu bez političkih, vjerskih i nacionalnih obilježja. Perović je naglasio kako je u Crnoj Gori neophodno što prije uspostaviti uslove za održavanje fer i slobodnih izbora. Dodao je i da protest ne organizuju kako bi uticali na političke partije. Najavio je, međutim, da će organizovati sastanke sa političkim akterima i predstaviti im planove koje imaju. Đ. Ć.

mjene Poslovnika usvojene u julu, da „savršenstva nigdje nema“, ali da su kriterijumi predloženi na osnovu uporednih iskustava koje je analizirao istraživački centar Skupštine. – Kažete da je glupost tražiti odobrenje Kolegijuma. Ako neko ide u Ameriku i puni dnevnu štampu razgovorima o situaciji u Crnoj Gori, ko ga je ovlastio u ime Skupštine – rekao je Škrelja, na šta je Konjević odgovorio „građani“. – Nečuveno je medicinsku dokumentaciju dostavljati predsjedniku Skupštine, rekao je Konjević. To su elementarni lični podaci, a predsjednik Skupštine nije medicinski vještak. Po Zakonu o radu, kad zaposleni ne dođe pet dana na posao, dobije otkaz. Imate poslanike koji ne dolaze, ako poštujete Zakon, izvolite, dajte otkaz. Ali, ne možete, jer ovo nije klasičan radni odnos – rekao je Konjević. Milorad Vuletić (DPS) predložio je da se odgodi rasprava o ovoj tački, jer ima, kako je rekao, dosta nejasnoća. – Jesam li ja ovdje u radnom odnosu ili su me birali građani? Kako da o mom odsustvu odlučuje predsjednik Skupštine, a ne moj klub ili građani – pitao je on. – Svi poslanici su u radnom odnosu, ovdje su nam radne knjižice. Zašto bismo se mi razlikovali od svih ostalih u Crnoj Gori koji su u radnom odnosu i dužni su da opravdaju odsustvo. Da li je realno da neko ne dolazi uopšte na posao i prima punu zaradu – pitala je Šćepanović. Andrija Nikolić (DPS) kazao je da ovakva rješenja nije izmislio parlament Crne Gore, već su to iskustva drugih zemalja. Poslovnik predviđa da se poslaniku koji bez opravdanja odsustvuje sa jedne sjednice Skupštine u toku mjeseca, ili odbora čiji je član, smanjuje mjesečna zarada u visini od 40 odsto. Poslaniku koji neopravdano odsustvuje sa dvije ili više sjednica Skupštine u toku mjeseca, odnosno odbora čiji je član, smanjuje se mjesečna zarada u visiI. K. ni od 50 odsto.

PODGORICA – OEBS je donirao Državnoj izbornoj komisiji osam hard diskova za softver za prenos i obradu izbornih rezultata, a Sporazum o donaciji informatičke opreme potpisali su sekretar Državne izborne komisije Veljo Čađenović i ambasadorka OEBS-a u Crnoj Gori Maris Davije. – Ova skromna, ali važna donacija je dio podrške koju pružamo Komisiji. Misija će i u godini parlamentarnih izbora raditi na osnaživanju transparentnosti, integriteta, nepristrasnosti i odgovornosti Državneizbornekomisije–istakla je Lia Magnaguagno, šefica programa za demokratizaciju u OEBS-u, objavila je DIK. Čađenović je zahvalio na dosadašnjoj podršci OEBS-a u procesu unapređenja kapaciteta Komisije i istakao da će se donacijom stvoriti uslovi za potpunu primjenu i funkcionisanje softvera za prenos i obradu izbornih rezultata. I. K.

Prijava sponzorstava do kraja marta ili prekršajni postupci PODGORICA – Agencija za sprečavanje korupcije pozvala je organe vlasti i sve ostale subjekte na koje se odnosi Zakon o sprečavanju korupcije, posebno organe turističke, kulturne i socijalne djelatnosti u lokalnim samoupravama, da do kraja marta ove godine za prethodnu, dostave pisani izvještaj sa barkodom o primljenim sponzorstvima ili donacijama, kako se protiv njih, u suprotnom, ne bi pokretali upravni i prekršajni postupci. ASK podsjeća da se uz Izvještaj dostavlja i kopija dokumentacije, odnosno ugovora, sporazuma i izvoda za svako sponzorstvo, odnosno donaciju pojedinačno. Javni funkcioner, po Zakonu, ne smije primati novac, hartije od vrijednosti ili dragocjeni metal, bez obzira na njihovu vrijednost, kao ni poklone, osim protokolarnih i prigodnih.

- Organ vlasti obavezan je da vodi evidenciju primljenih poklona i njihove vrijednosti i da izvod iz evidencije poklona dostavi Agenciji do kraja marta tekuće godine za prethodnu – navodi ASK. Agencija, u skladu sa Zakonom o sprečavanje korupcije, sačinjava katalog poklona javnih funkcionera primljenih u prethodnoj godini. - Kako se protiv obveznika zakona ne bi pokretali upravni i prekršajni postupci, Agencija poziva sve subjetke koji su u toku prethodne godine primili poklone, sponzorstva ili donacije da ih prijave Agenciji – obavijestila je ta institucija. Agencija je tokom prošle godine sačinila službenu zabilješku kojom je konstatovala da Turistička organizacija Herceg Novi nije dostavila izvještaj o primljenim sponzorstvima do kraja marta 2019. za prethodnu godinu, kao ni Turistička organizacija Plav. I. K.

Ekonomija

Utorak, 28. januar 2020.

DRI objavila izvještaj o ocjeni učinka „Javna potrošnja i finansijska odgovornost“

Iznos podsticaja za proizvodnju električne energije iz o

Budžet pouzdan, upravljanje javnim investicijama slabo Crnogorski okvir i prakse upravljanja dugom su adekvatni u pogledu evidentiranja, izvještavanja i odobravanja duga i garancija, konstatuje se u izvještaju

vanih na riziku. Uprkos očiglednim poboljšanjima, zaostale poreske obaveze i dalje su pitanje koje zabrinjava- navodi se u izvještaju.

Učinak

Sa predstavljanja budžeta

PODGORICA - Godišnji državni budžet je u velikoj mjeri pouzdan i vjerodostojan, pri čemu odstupanja u strukturi realizacije prihoda i rashoda ostaju unutar nivoa kojima se može upravljati, jedan je od ključnih zaključaka izvještaja o ocjeni učinka „Javna potrošnja i finansijska odgovornost“.

Ocjena

Ovu ocjenu je sprovela Svjetska banka, u saradnji sa našom Vladom i Delegacijom EU u Crnoj Gori, uz finansijsku podršku Povjereničkog fonda SAFE. Juče ga je objavila DRI, a sjutra će biti predstavljen na konferenciji za medije. - Fiskalne informacije su transparentne i dostupne javnosti. Budžet je sveobuhvatan, sa malim obimom vanbudžetskog poslovanja i predstavljen je informativno, sa potpunim nizom relevantnih budžetskih klasifikacija. Nepostojanje prikladnog programskog budžetiranja onemogućuje pružanje kvalitetnih informacija o učinku pružanja usluga - istaknuto je u ključnim ocjenama. Konstatuje se, međutim, da ne postoji funkcionalni sistem za nadzor i upravljanje fiskalnim rizicima iz poslovanja državnih preduzeća, partnerstava u javno-privatnom sektoru, ele-

mentarnih nepogoda i drugih potencijalnih rizika. - Upravljanje javnim investicijama je slabo u svim fazama ciklusa. Identifikacija, ekonomska analiza, procjena, izbor, obračun troškova i nadzor implementacije su ili manjkavi ili se ne sprovode. Odluka o izradi kapitalnog budžeta uključuje odredbe koje bi, ukoliko se primijene, ojačale sistem i process, ali uprkos tome, do sada je izvršavanje bilo slabo- konstatovano je u analizi. Registar nefinansijske imovine je u ranoj fazi razvoja, pa nema potpunih i tačnih podataka. - Okvir i prakse upravljanja dugom su adekvatni u pogledu evidentiranja, izvještavanja i odobravanja duga i garancija. Izrađene su strategije i srednjeročni planovi, ali se u potpunosti ne operacionalizuju kroz budžetirane aktivnosti, postoji slaba veza između strateških ciljeva i budžetskih prioriteta i izdvajanja- ocijenjeno je. Poreska uprava se fokusira na promovisanje dobrovoljne usklađenosti dostavljanjem sveobuhvatnih i blagovremenih informacija poreskim obveznicima. - Postoje dokumentovani planovi unapređenja usklađenosti i sve veći broj planiranih poreskih revizija vrši se na osnovu strukturiranih pristupa zasno-

Učinak u pogledu predvidljivosti i dostupnosti sredstava, kako se ističe, dobro je ocijenjen, čime se omogućava efikasno i nesmetano izvršavanje budžeta. - Poštovanje pravila i procedura plaćanja je na prilično visokom nivou, ali su i dalje otvorena pitanja kontrole obaveza i bojazni u vezi sa mogućnošću da potrošačke jedinice uđu u 13 ugovorne obaveze iznad svojih godišnjih budžetskih ograničenja. Informacije o docnji na strani rashoda se redovno prikupljaju i sugerišu nizak nivo zaostalih obaveza, mada nepostojanje jasne definicije zaostalih obaveza i centralizovane evidencije kao podrške praćenju i izvještavanju dovode u pitanje pouzdanost referentnih podataka - jedan je od zaključaka. Centralizovani sistem platnih spiskova u Ministarstvu finansija je funkcionalan, ali bi valjalo da ima širi obuhvat i da integracija između kadrovske evidencije i platnih spiskova bude bolja. - Okvir za nabavke i upravljanje njima su relativno stabilni u pogledu praćenja, korišćenih metoda, javnog informisanja i žalbenih mehanizama. Interna revizija je prilično dobro ocijenjena. Finansijski izvještaji izrađuju se na gotovinskoj osnovi, pri čemu su tačni, blagovremeni i česti. Ali je sveobuhvatnost finansijskih izvještaja problematična, jer se pripremaju na gotovinskoj osnovi i ne prikazuju podatke o imovini i obavezama - navedeno je u ključnim zaključcima. Eksterna revizija DRI prepoznata je kao snažna oblast. - Samostalnost DRI zaštićena je ustavom i funkcioniše u pravnom okviru koji predviđa relevantne nadležnosti i podučje rada, uz stalne napore da se osigura usklađenost sa relevantnim međunarodnim standardima - ocijenjeno je u analizi. Takođe je utvrđeno da je nadzor Skupštine nad budžetima i revizorskim izvještajima i formalno i u praksi, blagovremen i u velikoj mjeri adekvatan. M. P. M.

Podaci Monstata za decembar 2019. godine PODGORICA - Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u decembru prošle godine je, prema podacima Monstata, iznosila 520 eura, što je 0,4 odsto više u odnosu na novembar. Prosječna neto zarada u decembru prošle godine je u odnosu na isti mjesec 2018. godine porasla 1,4 odsto. Prosječna bruto zarada u decembru je iznosila 781 euro. Na nivou prošle godine prosječna bruto zarada iznosila je 773 eura, dok je prosječna neto zarada iznosila 515 eu-

Prosječna plata 520 eura

Povlašćenim proi isplaćeno 12 milio Zaključno sa prošlom godinom povlašćenim proizvođačima je od 2014. isplaćeno 32,8 miliona eura podsticaja

Podsticaj za povlašćene proizvođa

PODGORICA - Povlašćenim proizvođačima je, na ime podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, u prošloj godini isplaćeno 12,02 miliona eura, što je 9,36 odsto, odnosno 1,24 miliona eura manje u odnosu na 2018. godinu, pokazuju podaci Crnogorskog operatera tržišta električne energije (COTEE). Povlašćeni proizvođači su lani proizveli 269,16 miliona kilovat-sati, što je deset odsto više nego u 2018. godini. Podsticaji su isplaćeni za 19 malih, vjetro i solarnih elektrana, koje su u vlasništvu 11 preduzeća. MN: Krnovo – Podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora počelo je 1. maja 2014. godine i zaključno sa prošlom godinom povlašćenim proizvođačima je na ime podsticaja isplaćeno 32,8 miliona eura. Povlašćeni prozvođači su u tom periodu proizveli 653,6 miliona kWh – kazali su Pobjedi iz COTEE-a. Prema podacima COTEE-a, po osnovu podsticaja u prošloj godini, najviše je 9,1 milion eura za vjetroelektranu (VE) Krnovo dobila kompanija Krnovo Green Energy. Projekat na Krnovu realizovale su austrijska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo energy. Kompanija Masdar iz Abu Dabija je početkom 2018. godine kupila 49 odsto akcija vjetroelektrane Krnovo. Kompanija Krnovo Green Energy je u prethodne tri godine po osnovu podsticaja za VE

Krnovo dobila ukupno 20,5 miliona eura. Gradnja VE na Krnovu, čija vrijednost je oko 120 miliona eura, počela je u maju 2016. godine, a ima instalisanu snagu 72 megavata (MW) i planiranu godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavat sati (GWh). Ugovorom je državno zemljište na Krnovu dato u zakup na 20 godina, sa mogućnošću produženja do maksimalno pet godina.

Male He

Od vlasnika malih hidroelektrana (mHE) po osnovu podsticaja za proizvodnju električne energije, najviše je lani dobila beranska kompanija Hidroenergija Montenegoro 1,08 miliona eura, čijih sedam mHE imaju status povlašćenog proizvođača. Radi se o mHE Jezerštica, Bistrica, Orah, Rmuš, Spalevići, Šekular i mHE Jelovica 2. Osnivači Hidroenergije su Ranko Ubović, Aleksandar Mijajlović i firma Hemera capital, čiji je osnivač Oleg Obradović. Kompanija Kronor je za mHE

Jara i Babino Polje dobila 685.953 eura, Igma energy za mHE Bradavec i Piševsku rijeku dobila 478.591 eura, kompanija Hydro Bistrica je za mHE Bistrica Majstorovina dobila 303.841 euro, kompaniji Synergy isplaćeno je 121.362 eura, za mHE Vrelo, dok je kompaniji Nord energy za mHE Šeremet potok isplaćeno 161.237 eura. Osnivači podgoričkog Kronora su kompanije Kroling Željka Miškovića, Mont Hidro Predraga Bajovića i Normal company biznismena Žarka Burića. Osnivači podgoričke firme Hydro Bistrica su podgorička kompanija Synergy, bjelopoljska Gradnja, kosovski Triangle General Contractors – INC i češka firma Vodni zdroje. Osnivači firme Synergy su Kia Montenegro, čiji je osnivač Željko Đuranović, a zastupnik i izvršni direktor Vuk Rajković, zatim Dragana Bošković, Tomaš Hajek, Uroš Karadžić i Radoje Vujadinović. Vlasnik preduzeća Igma energy iz Andrijevice je Igma

Status povlašćenog proizvođača dobila i VE Možura Status povlašćenog proizvođača je prošle godine dobila VE Možura. Ona je svečano puštena u rad 18. novembra prošle godine. Ovaj energetski objekat ima 23 vjetrogeneratora, ukupne instalisane snage 46 megavata (MW) i vrijedan je 90 miliona eura. Kompanija Možura Wind Park koja upravlja ovom VE je lani na ime podsticaja za proizvedenu električnu energiju dobila 34.985 eura. Ovo preduzeće osnovale su kompanije koje su

realizovale ovu investiciju, malteška državna kompanija Enemalta i kompanija Malta Montenegro Wind Park, čije je sjedište takođe na Malti. Iz Vlade je ranije saopšteno da će ova vjetroelektrana godišnje proizvoditi oko 120 gigavat sata (GWh) energije. Ugovorom o dugoročnom zakupu zemljišta utvrđeno je da će elektrana, po isteku perioda zakupa, potpuno revitalizovana preći u trajno vlasništvo države 2035. godine.

Centralna banka o prosječnim kamatnim stopama

Na kredite 6,08, na depozite 0,42 odsto ra. Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u prošloj godini u odnosu na 2018. porasle

0,4 odsto, proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu rasle 0,4 odsto. S. P.

PODGORICA – Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite po posljednjim podacima CBCG iznosila je 6,08 odsto, dok je ponderisana efektivna ka-

matna stopa na depozite nepromijenjena 0,42 odsto. Efektivna kamata na novoodobrene kredite u novembru je pala 1,37 na 4,74 odsto, a nominalna 1,06 procentnih bodova

na 4,38 odsto. Efektivna kamatna stopa mikrokreditnih finansijskih institucija je ostala na istom nivou od 24,06 odsto, dok je nominalna porasla 0,01 procentni poen na 20,49 odsto. Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u novembru su porasle, efektivna 0,42 na 24,72 odsto, a nominalna 0,26 na 20,97 odsto. M.P.M.

Ekonomija

Utorak, 28. januar 2020.

Savjet za privatizaciju traži da se tender proglasi neuspjelim

obnovljivih izvora u 2019. godini

izvođačima ona eura 9,1

ače za 2019. godinu

milion eura isplaćeno za vjetroelektranu Krnovo

G ra n d Igora Mašovića. Osnivač kompanije Nord Energy su firme Veletex Vlastimira Golubovića i Igma energy Igora Mašovića. Regulatorna agencija za energetiku (RAE) utvrdila je u novembru status povlašćenog proizvođača električne energije podgoričkoj kompaniji BARKOD za solarnu elektranu BAR-KOD koja se nalazi u Donjoj Gorici. Rješenje je izdato na period od 12 godina. Ova kompanija je na ime podsticaja za proizvodnju ostvarenu lani dobila 2.373 eura. Osnivač ove kompanije je Miomir Mrvaljević. Odbor RAE je u avgustu prošle godine donio i rješenje na 12 godina firmi Eco Solar System iz Danilovgrada kojoj je utvrđen status povlašćenog proizvođača električne energije za solarnu elektranu DG u Martinićima. Osnivač i izvršni direktor te kompanije je Božidar Jokić, a to preduzeće je na ime podsticaja dobilo 23.247 eura. Odbor RAE je krajem maja prošle godine donio rješenje kojim se utvrđuje status povlašćenog proizvođača električne energije za podgoričku kompaniju Invicta, za istoimenu solarnu fotonaponsku elektranu koja se nalazi u Bandićima. Rješenje je izdato na period od 12 godina. Toj kompaniji je na ime podsticaja za prošlogodišnju proizvodnju isplaćeno 22.423 eura. Osnivači ove kompanije su Željko Vukčević i Ilija Gazivoda.

NAKNADE

Vrijednost naknade za podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije je

posljednji put uvećana gotovo 100 posto početkom prošle godine, sa 0,4731 centa po kilovatsatu (kWh) na 0,9439 centa po kWh. Ovu visinu jedinične naknade za podsticanje proizvodnje električne energije za prošlu godinu je u skladu sa Uredbom o naknadi za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije utvrdilo Ministarstvo ekonomije. Iz ovog Vladinog resora su tada saopštili da je utvrđeno da naknada za podsticanje električne energije za prošlu godinu za potrošnju električne energije u kategoriji domaćinstava ostaje nepromijenjena i za potrošnju prvih 300 kWh, što je iznos računa oko 30 eura. Za potrošnju preko 300 kWh u kategoriji domaćinstava i svih ostalih kategorija distributivnih kupaca primjenjuje se utvrđena naknada od 0,9439 centa po kWh. Vlada je krajem maja prošle godine izmjenama i dopunama Uredbe o naknadi za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije ukinula naknadu za podsticanje za sva domaćinstava za prvih 300 kWh (OIE1), dok je naknada za potrošnju preko tog nivoa ograničena na zatečeni iznos. Ova odluka je stupila na snagu 1. juna prošle godine. Iz Vlade je tada saopšteno da će iznos sredstava potrebnih za pokrivanje potrebnog iznosa za OIE1, umjesto građana platiti iz budžeta, a iz sredstava prikupljenih od zagađivača. Ta sredstva je Vlada počela da plaća od akciza na ugalj. Iz Ministarstva su ranije saopštili da je prošla godina posljednja u koju ulaze u rad veći proizvodni kapaciteti iz obnovljivih izvora energije, kojima je garantovan otkup po podsticajnim cijenama. Iz Vlade je i prošle godine saopšteno da će prilikom razvoja obnovljivih izvora energije nastaviti praksu davanja u zakup državnog zemljišta bez odobravanja povlašćenih cijena električne energije nego će kompanije koje posjeduju obnovljive izvore raditi po tržišnim principima. S. POPOVIĆ

Kursna lista 1.13810

CHF

JPY 120.11000

AUD

1.62910

GBP

CAD

1.45390

USD

0.84358

1.06890

Zaključili su da jedna dospjela ponuda nije obezbijedila konkurenciju, te da je došlo do globalnih i promjena u domaćem ekonomskom, finansijskom i pravnom sistemu koje otvaraju nove mogućnosti za valorizaciju Instituta

Odbiti ponudu Žarka Rakčevića za Institut

PODGORICA – Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte juče je usvojio plan privatizacije za ovu godinu i nije prihvatio izvještaj tenderske komisije o rezultatima pregovora za prodaju 56,48 odsto akcijskog kapitala u Institutu ,,Simo Milošević“.

Žarko Rakčević

Ponudu za kupovinu akcija Instituta dostavio je konzorcijum češke kompanije Philibert i Vile Oliva, vlasništvo biznismena Žarka Rakčevića. Konzorcijum je ponudio deset miliona za državne akcije u Institutu „Simo Milošević“ i 27,9 miliona eura investicija u narednih pet godina. – Savjet je zadužio tendersku komisiju da donese odluku o proglašenju tendera neuspjelim, što je bio plod duge i konstruktivne diskusije na sjednici. Konstatovano je da jedna dospjela ponuda za kupovinu

akcija nije obezbijedila konkurenciju, te da je došlo do značajnih promjena, kako na globalnom tržištu, tako i u ekonomskom, finansijskom i pravnom sistemu Crne Gore, koje otvaraju nove mogućnosti za valorizaciju nespornog resursa Instituta – navodi se u saopštenju i dodaje da će nadležni resori razmotriti mogućnosti i buduću valorizaciju Instituta s obzirom na potencijal koji zdravstveni turizam ima u Crnoj Gori. Ovogodišnji plan uključuje samo metode klasične priva-

tizacije, ali ne i valorizaciju turističkih lokaliteta i privrednih društava zbog novih mogućnosti koje daje nedavno usvojeni Zakon o privatno javnom partnerstvu. Savjet je predložio Vladi da ove godine započne pripremu i sprovođenje tendera za privatizaciju ,,Budvanske rivijera“, ,,Castella Montenegro“ i ,,Instituta za crnu metalurgiju“, kao i da se nastavi prodaja lokacija bivše vojne kasarne ,,Radoje Dakić“, Žabljak. Predlažu da se na berzi prodaju „Agrotransport“ – Podgori-

ca; „Metal produkt“ – Podgorica,„Montenegroturist“–Budva, Crnagoracoop – Danilovgrad, Novi duvanski kombinat – Podgorica i Kotor projekt – Kotor. Savjet je razmatrao i izvještaje o rezultatima tendera za dugoročni zakup zemljišta na lokaciji Kabala for, Herceg Novi sa odlukom o proglašenju tendera neuspjelim: o prodaji Kontejnerskog terminala i o davanju u dugoročni zakup zemljišta na poluostrvu Luštica – opština Herceg Novi od 20. decembra 2018. do 30. novembra 2019. godine. Upoznali su se sa realizacijom ugovora o dugoročnom zakupu vojno-turističkog kompleksa ,,Mediteran“ Žabljak za 2019. godinu i hotela „Kraljičina plaža“ Budva, u periodu od 2016. do 2019. godine. Razmotren je i zahtjev društva „Vektra Boka“ od 3. decembra 2019. Savjet je predložio Vladi da usvoji izvještaj o radu Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte za 2019. Konstatovana je povećana transparentnost objavljivanjem svih dokumenata na sajtu, što je, kako se navodi, za posljedicu imalo izrazito smanjenje broja zahtjeva za slobodan pristup informacijama. M.P.M.

Stečajna uprava Atlas banke objavila javni poziv

Na aukciji poslovna zgrada PODGORICA –Stečajna uprava Atlas banke objavila je javni poziv za prodaju nepokretnosti u Podgorici, čija je početna cijena 1,79 miliona eura. Na prodaju je zemljište sa poslovnom zgradom u vanprivredi. Prodaja nepokretnosti o b av i ć e s e j av n i m usmenim nadmetanjem u prostorijama Atlas banke, 26. februara. Pravo učešća imaju domaća i strana preduzeća i pojedinci koji do 25. februara uplate depozit za učešće u vrijednosti od deset odsto od početne cijene za predmetnu nepokretnost. M.P.M.

Poslovna zgrada Atlas banke u Podgorici

DRI o realizaciji preporuka datih Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama

Unutrašnja revizija nije uspostavljena kako treba POGDORICA - Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama od 13 preporuka DRI za 2018. je realizovala četiri, tri djelimično, pet nije, dok se realizacija jedne preporuke nije mogla

utvrditi. DRI je konstatovala da Agencija nije uspostavila unutrašnju reviziju u skladu sa zakonom, jer nema posebnu organizacionu jedinicu sa utvrđenim brojem revizora.

- Agencija nije zahtjevom za budžetskim sredstvima za 2020. planirala oplatu obaveza, dok je izvršenje na toj poziciji za prošlu godinu bilo 184.270 eura. Statut nije usklađen sa Zakonom o budžetu - utvrdila je DRI i

konstatovala da je Agencija lani od 68 poziva za sjednicu Savjeta usvojila samo jedan zapisnik, što nije u skladu sa njihovim pravilima o radu. Rok za realizaciju preporuke o javnim nabavkama još teče pa se nije moglo utvrditi da li je realizovana. Iz DRI su podsjetili da je Agencija dužna da izvještaj o postupcima javnih nabavki i zaključenim ugovorima za 2019. dostavi organu uprave nadležnom za poslove javnih nabavki do 28. februara 2020. M.P.M.

Društvo

Utorak, 28. januar 2020.

Reagovanje Danila Burzana

Danilo Burzan

Medijski ekspert na ćedilu PODGORICA - Iako zna za pravilo da se reaguje u glasilu koje je objavilo „sporni“ tekst, ekspert D. V. to čini u svojim elektronskim novinama, nakon što mu je „prijatelj skrenuo pažnju na tekst u Pobjedi“, stavljajući do znanja da on ovaj dnevnik – ne čita. Na izjavu koju sam Pobjedi dao (kao i Darko Šuković) povodom hajke na njihovog kolumnistu Milorada Pustahiju na društvenim mrežama, a u kojoj sam (u broju od 25. januara, pod naslovom „Dajte, batalite pljuvanje uvis“) poručio svim atakantima da je nekorektno kliktati („pljuvati uvis“) samo kada treba „braniti“ istomišljenike, a prećutkivati na desetine javno izrečenih uvreda na račun nacionalnih Crnogoraca, reagovao je Duško Vuković, medijski ekspert iz antivladinoga sektora, odnosno iz izvjesnoga Media centra. Iako D. V. dobro zna da je pravilo da se reaguje u glasilu koje je objavilo „sporni“ tekst, on to čini u svojim elektronskim novinama (PCNEN), naglašavajući da mu je „prijatelj skrenuo pažnju na tekst u Pobjedi“, stavljajući nam, tako, do znanja da on ovaj crnogorski dnevnik – ne čita. Tja…! Medijski antivladin ekspert D. V. (pod naslovom Neznavenost znavenih) ističe, uz ostalo, da sam se ja „svojski potrudio“, pa još „onako s visine“ da osporim njegovo (i Media centra) „znanje i razumijevanje… kada je novinarstvo u pitanju“, iako u mojoj izjavi za Pobjedu ni jednom riječju nijesam pominjao ni D. V. niti njegov Centar, pa ne znam đe

me viđe „onako na visini“. „Raskrinkavajući“ me, potom, da sam samo „penzionisani novinar“, ekspert D. V. ukazuje i da je dobro što kolegu Darka Šukovića nije – kako veli – „śetovao stariji kolega Burzan“… Pazi sad: śetovao! Koristi riječ koju ja nijesam izgovorio, a koja je i gramatički neispravna. Čini to, očito, da se sprda sa crnogorskim jezikom, odnosno jotovanom varijantom toga jezika, koja je u zvaničnoj upotrebi. Zašto? Pa, da mi se poruga što koristim gramatiku službenoga crnogorskoga jezika. Podmećući mi riječ koju (i kako je) izgovaraju samo oni koji se – eto, kao i on – sprdaju sa crnogorskim jezikom. Ekspertski! Osporavajući moju „znavenost“ taj medijski antivladin ekspert, u svome tekstu, pokazuje da (iako je odavno ispunio sve uslove za penziju!) još nije najbolje ovladao ni „srpskom“ gramatikom, pa na više mjesta nudi pleonazme tipa „naš domaći“. Taj honorarni ekspert iz Media centra još podśeća i da sam član Komisije Savjeta za medijsku samoregulaciju, koja nastoji, prema njegovim riječima, „da posluži kao batina u rukama vlasti“… Tako, eto, glasi prvorazredna ekspertiza, njegova i medijskih batinaša u rukama – anticrnogorske opozicije! Ne osvrćući se „ni slovom“ na moje prigovore o izostanku javnoga reagovanja na medijsko i drugo pljuvanje po svemu crnogorskome, medijski ekspert D. V. veli da ne želi da se bavi (citiram) – „politikantskim kičem kojim je obojena odbrana Milorada Pustahije“. Vjeruje, dakle, da je rečenim ekspertskim znanjem odbranio Media centar i sebe od, kako naglasi – „naših domaćih pustahija“!? Opaaa!!! Je li se to ekspert „pleonazmično“ poigrava i sa nečijim prezimenom?! I tako… Kad ovako nekoga „seciraju“ medijski eksperti – ostanu na ćedilu!

Mogućnost prenošenja novog soja korona virusa moguća i kod nas Mjere zabrane povratka u našu zemlju radnicima koji su pošli na odmor u Kinu, njih oko 800, te karantin za osmoricu koji su se u međuvremenu vratili, dogovorene su tokom sastanka sa pomoćnikom direktora kineske kompanije CRBC PODGORICA - Kineski radnici, njih skoro 800, koji su angažovani na radilištu autoputa, koji su u periodu od identifikovanja najnovijeg soja korona virusa otputovali u Kinu, neće se vraćati u Crnu Goru do daljnjeg, dok su osmorica koji su u međuvremenu doputovali do isteka inkubacionog roka pod stalnim nadzorom - saopštio je direktor Institut za javno zdravlje Boban Mugoša. On je juče na vanrednoj konferenciji za novinare saopštio da „iako niska importacija slučajeva virusa ipak je moguća“ i potvrdio da je većina radnika koji rade na auto-putu upravo iz oblasti u kojoj se nalazi i grad Vuhan u kome je virus prvobitno i potvrđen.

Mjere

Objasnio je da su mjere zabrane povratka u našu zemlju radnicima koji su pošli na odmor u Kinu, njih oko 800, te karantin za njih osmoricu koji su se u međuvremenu vratili, dogovorene tokom sastanka sa pomoćnikom direktora kineske kompanije CRBC. – Sa pomoćnikom direktora

Mugoša: Većina na auto-putu je

SVE MJERE PREVENCIJE PREDUZETE: Čelnici zdravstvenog sistema poručili da nema mjesta panici

Detektori nedovoljni Odgovarajući na pitanje o mogućim sistemima otkrivanja, detekciji potencijalno zaraženih, Boban Mugoša je pojasnio da su već u dogovoru sa graničnom policijom i saniratnom inspekcijom. - Dogovorili smo da se pokriju svi prijelazi kako bi iskon-

CRBC-a, dogovorili smo da radnici koji su otišli u Kinu od pojave virusa, njih 797, do daljnjeg se neće vraćati, a to je najmanje mjesec, mjesec i po, a da ljudi koji su ovdje i koji rade budu pod nadzorom. Oni ima-

trolisali ljude koji dolaze iz toga područja. Kontrolišu se tako što svaki od njih mora da ispuni anketu i da potrebne podatke. U slučaju da neko ima temperaturu postoji sanitarni inspektor koji poziva nadležnu epidemiološku službu, utvr-

ju svoju zdravstvenu službu koja će biti u direktnom kontaktu sa našom službom. Osmorica koji su došli od pojave virusa su pod nadzorom i o njihovom stanju se informišemo svakih 12 sati. Tako će biti i

đujemo da li je to klinički definisan slučaj i ako jeste transportuje se u Klinički centar u izolaciju. Ako nije, onda se svi stavljaju pod nadzor što zanči da im se daje rješenje da svi moraju da se jave epidemilogu i on parti njihovo stanje dok borave u Crnoj Gori – pojasnio je Mugoša.

narednih dana dok ne prođe potencijalni period inkubacije. Oko trista radnika je sada tu – kazao je direktor Instituta. Napominjući da je Crna Gora turistička zemlja, te da je u situaciji kada nije ograničen sao-

Nema crnogorskih državljana zaraženih virusom Prema dostupnim informacijama, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, među zaraženim korona virusom u Kini nema crnogorskih državljana. Navode da se u oblasti Hubei koja je najugroženija epidemi-

jom korona virusa, nalaze dva crnogorska državljanina. - Sa njima je Ambasada Crne Gore u Pekingu u stalnom kontaktu, kao i sa nadležnim kineskim institucijama, koje će pružiti svu logističku pomoć crnogorskim državlja-

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu

nima u ovoj provinciji - navodi se u saopštenju. Studentima koji studiraju u Kini a koji se trenutno nalaze u Crnoj Gori iz Ministarstva siugerišu da sačekaju informacije zvaničnih kineskih obrazovnih institucija o počet-

ku narednog semestra. O tome će, kako dodaju, moći da se informišu kod Ambasade Crne Gore u Pekingu (+861065327610; e-mail: china@mfa.gov.me) ili Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

Forum Bošnjaka podsjetio na godišnjicu smrti Sđ

Utvrđen konkurs za četiri Umro je da bi v člana Sudskog savjeta PODGORICA - Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu razmotrio je i većinom glasova podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, koje je podnijela Vlada Crne Gore. Odbor je, takođe, jednoglasno utvrdio tekst javnog poziva za izbor četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. U ime predlagača zakona Marijana Laković-Drašković kazala je da se izmjenama ova dva

zakona pristupilo radi implementacije mjera iz poglavlja 24 - usaglašavanje teksta za Zakonom o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama EU. - Donošenje Zakona o sudovima omogućava da sudovi za prekršaje podnose zahtjev za izdavanje evropskog istražnog naloga - kazala je ona. Kada je u pitanju Zakon o državnom tužilaštvu, kako je objasnila, izmjene omogućavaju punu i efikasnu primjenu zakona o pravosudnoj saradnji u krivičnoj saradnji u državama

članicama EU čijim odredbama je propisana nadležnost državnog tužilaštva da podnosi zahtjeve evopskog naloga za hapšenje i zahtjeve za izdavanje evropskog istražnog naloga. - Pristupili smo i izmjenama krivičnog zakonika Crne Gore radi usaglašavanja sa ovim zakonom to nam je i obaveza iz evropske agende - kazala je Laković-Drašković. Poslanik Miloš Nikolić istakao je da će utvrđivanjem teksta javnog poziva za izbor četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika doći, kako se

nada, do dogovora i da će oni biti izabrani. - Nadam se da jedna upitna politička većina potrebna za izglasavanje četiri člana neće usloviti to da imamo manje prijavljenih ili da budu manjeg kvaliteta da bi sudski savjet funkcionisao na pravi način. Izbor ovih članova postaje sve hitniji. Želio bih da ohrabrim sve one koji vide sebe u Sudskom savjetu da se prijave, a da svim onim što čuju i vide ovih dana na političkoj sceni ne budu obeshrabreni - poručio je Nikolić. N. K.

PODGORICA - Povodom 27. godišnjice smrti Srđana Aleksića, mladića iz Trebinja koji je stradao braneći sugrađanina Alena od ondašnjih ostrašćenih ratnika sopstvene vjere, Forum Bošnjaka Crne Gore pozvao je članove i prijatelje, kao i sve dobronamjerne građane da se izdignu iznad aktuelnih previranja kojekakvih strasti i interesa i, makar, ovim povodom prisjete se preskupe cijene posljednje jugoslovenske ratne tragedije.

Aleksić je, podsjećaju, 21. ja-

nuara 1993. godine, ,,dok je više ljudi u blizini samo mirno posmatralo, priskočio u pomoć sugrađaninu Alenu Glavoviću, koga je na trebinjskoj pijaci grupa rezervista Vojske Republike Srpske, čiji je i Srđan bio pripadnik, samo zbog biljega imena maltretirala i tukla“. - Četvorica njih su, potom, umjesto Alena odlučili pretući ,,izdajnika“ Aleksića, a on je od zadobijenih povreda pao u komu i preminuo šest dana kasnije - 27. januara. Srđanov otac, Rade Aleksić, je na smrtovnici svom sinu napisao rečenicu

Društvo

Utorak, 28. januar 2020.

Pod lupom urbanističko-građevinske inspekcije Ministarstva održivog razvoja svi stambeno-poslovni objekti u izgradnji

Provjeravaju da li su a radnika ispunjeni standardi za iz Vuhana osobe sa invaliditetom Testovi

Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša kazao je da Crna Gora ,,ima određeni broj testova/reagenasa koji otkrivaju korona virus“, ali ne specifično taj. - Možemo da dijagnostikujemo korona virus i uz epidemiološku anketu možemo da kažemo da je to vjerovatno slučaj. Za potvrdu ćemo slati u odgovarajući centar. Mi imamo potpisane ugovore sa nacionalnim infektivnoim institutom Italije i u slučaju potrebe tamo bi poslali uzorke. Bez obzira na dijagnozu ako ispunjavaju epidemiološku indikaciju i kliničku definiciju bili bi tretirani kao slučaj korona virusa – kazao je Mugoša. Odgovarajući na pitanje gdje bi bili smješteni potencijalni pacijenti kazao je da bi ,,za početak bili u Kliničkom centru, a ne daj Bože ako toga bude više onda ćemo gledati šta ćemo“.

braćaj putnika izazov veliki, Mugoša je kazao da su nadležne institucije i zdravstvene ustanove organizovale sve u skladu sa domaćim i inostranim zakonodavnim propisima. – Izazov je veliki, mi smo turistička zemlja i možemo očekivati dolazak velikog broja putnika i zbog toga je uspostavljen nadzor na granici u saradnji sa graničnom policijom i sanitarnom inspekcijom koji su u vezi sa nadležnim epidemiološkim službama i zdravstvenim institucijama koje su dužne da urade sve što je propisano – kazao je Mugoša. Karakterišući situaciju u kojoj je u nedelju prijavljeno da se u Budvi nalaze kineski državljani koji imaju temperaturu, kao ,,vježbu“, on je kazao da je upravo ta situacija pokazala da sistem adekvatno reaguje. Nakon što je slučaj prijavljen, kako je ispričao, ljekar hitne pomoći obavijestio je nadležnog infektologa, nakon čega se uključio Institut. Pregledom je, kako je kazao, utvrđeno da se ne može govoriti o slučaju infekcije. – Ova „vježba“ je pokazala da je sistem spreman, jer je od momenta javljanja do momenta uspostavljanja apsulutno adekvatnih uslova za prijem takvih pacijenata i tretiranje takvih pacijenata prošlo svega nekoliko sati. Vidjeli smo kako sistem funkcioniše šta je dobro,

a šta bi moglo da se unaprijedi – kazao je direktor Instituta.

Podaci

Pojasnio je da dostupni podaci govore da se ,,radi o jednoj vrsti prehlade koja poslije prelazi u tešku opstruktivnu bolest pluća“. Ministar zdravlja Kenan Hrapović istakao je da je Institut sproveo brzu procjenu rizika, te da iako se sadašnja vjerovatnoća importacije slučajeva novog virusa u Crnu Goru smatra izrazito niskom u aktuelnoj situaciji se ne može isključiti. Kako bi se spriječila pojava ovog virusa kod nas, Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje preduzimaju sve neophodne mjere zaštite. Kako je istakao, kako bi se preventivno djelovalo, zdravstvenim ustanovama u zemlji sa akcentom na Klinički centar naloženo je unapređenje spremnosti na moguću respiratornu epidemiju. Iz Amabasade Kine u Crnoj Gori je saopšteno da nema potrebe za panikom u crnogorskom društvu, ali i da razumiju da Crna Gora preduzima mjere kako bi spriječila novi korona virus. Ambasada je, kako su kazali, spremna da i dalje jača komunikaciju i saradnju sa relevantnim organima u Crnoj Gori i zajedno da radi na prevenciji i kontroli novog korona I. Kr. virusa.

đana Aleksića

vječno živio koja će ostati za još jedan primjer i vječno pamće: „Umro je vršeći svoju ljudsku dužnost“. Mi tvrdimo – umro je da bi vječno živio – naveli su oni. Jedan od četvorice Srđanovih ubica, podsjećaju iz ove stranke, poginuo je na ratištu, a ostala trojica osuđeni su na po dvije godine i četiri mjeseca zatvora. Alen Glavović je preživio rat i danas živi u Švedskoj sa suprugom i dvoje djece. - Srđan je posthumno odlikovan sa više raznih priznanja. A sve veći je broj ulica i drugih spomen-obilježja sa

Srđanovim imenom na čitavom prostoru bivše SFRJ. U Sarajevu je 15 godina nakon Srđanove smrti, Ulica velikih drveta, nazvana njegovim imenom. Režiser Srđan Golubović, snimio je film ,,Krugovi“, inspirisan upravo Srđanovim herojskim činom – naveli su oni. Čast im je, ističu, što su bili inicijatori i akteri očuvanja Srđanovog imena i djela i u Crnoj Gori, i što, od 11. jula 2013. godine, bulevar između Trgovinske škole „Sergije Stanić“ i Trgovačkog centra „Gintaš“ u Podgorici, nosi Srđanovo ime. N. Đ.

PODGORICA – Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva održivog razvoja i turizma počela je juče kontrolu stambenih objekata u izgradnji kako bi utvrdili da li investitori imaju potrebnu dokumentaciju i da li prilikom gradnje vode računa da prilagode prilaz i uslove stanovanja za osobe smanjene pokretljivosti i sa invaliditetom.

Vujačić: Značajna akcija za osobe sa hendikepom

Prema saznanjima Pobjede, juče su kontrolisani objekti u Podgorici, a akcija će se u kontinuitetu sprovoditi u narednom periodu i u ostalim opštinama. Inspektori provjeravaju da li prilikom gradnje vlasnici stambeno poslovnih-objekata vode računa o prilazu, postavljanju pristupnih rampi, liftova i stanova za osobe smanjene pokretljivosti i sa invaliditetom.

Kontrola

Ukoliko se utvrdi da su urbanističko-tehnički uslovi, koje izdaju Sekretarijat za urbanizam ili Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdati suprotno planskom dokumentu, urbanističko-građevinski inspektor će zabraniti njihovu upotrebu i biće pokrenuta prekršajna prijava i stopiraće se gradnja. U slučaju da vlasnici stambeno-poslovnih objekata, kao i projektanti, revidenti i druga stručne osobe ne budu postupale u skladu sa propisima o planiranju prostora i izgradnji snosiće kivičnu odgovornost i urbanističko-građevinska inspekcija podnijeće projedloge za oduzimanje njihovih licenci. Urbanističko-građevinska inspektorka Kristina Bulatović koju smo juče zatekli na terenu tokom kontrole jednog objekta kazala je da inspekcijski nadzor podrazumijeva provjeru objekata koji su, po namjeni ili urbanističko-tehničkim uslovima u obavezi da ispune uslove za osobe smanjene pokretljivosti i sa invaliditetom. - Uz zakonske norme koje nalažu uspostavljanje jednakosti lica smanjene pokretljivosti i lica sa invaliditetom sa ostalim građanima, uvažavajući koncept poštovanja ljudskih prava, urbanističko-građevinska inspekcija u okviru svojih nadležnosti, a shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekta obavlja inspekcijski nadzor nad objektima koji, u skladu sa zakonom ili urbanističkio – tehničkim uslovima, sadrže obavezno rješenje zaa nesmetan pristup, kretanje, boravak osoba sa invaliditetom – kazala je Bulatović. Pojasnila je da urbanističkograđevinski inspektor, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, ima ovlašćenja da kontroliše da li je vlasnik objekta u javnoj upotrebi obezbijedio pristup ovim osobama.

Inspektorka Kristina Bulatović juče na terenu

- Pravilnik o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje osoba smanjene pokretljivosti i sa invaliditetom glavni projekat objekata javne upotrebe i kolektivnih stambenih i stambeno-poslovnih objekata treba da ispunjava neke od obaveznih elemenata pristupačnosti, kao što su savladavanje visinskih razlika i mogućnosti samostalnog života, koji se ostvaruju propisanim dimenzijama uz grafičke prikaze oznaka pristupačnosti – precizirala je Bulatović.

aKcija

Ova akcija sprovodi se prvi put, a kako saznajemo, pod lupom će biti svi stambeno-poslovni objekti u izgradnji. Prema našim saznanjima, bez obzira što nije bilo prijava, akcija je pokrenuta na incijativu dvojice novih rukovodilaca u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, kako bi se građevinsko-urbanistički radovi uskladili sa poglavljem 23 koje je fokusirano na potrebe osoba smanjene pokretljivosti i sa invaliditetom.



Akcionim planom za 20192020. godinu Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti za period 20172021. godine propisano je da je urbanističko-građevinska inspekcija MORT-a obavezna da obezbijedi implementaciju propisa u izgradnji pristupačnog okruženja, odnosno da dostavi informacije o broju pokrenutih postupaka za zaštitu od diskriminacije osoba sa invaliditetom, kao i broju procesuiranih slučajevima sa ishodima. Ukoliko u postupku inspekcijskog nadzora urbanističkograđevinski inspektor ocijeni da je povrijeđen zakon ili drugi propis, dužan je da zabrani upotrebu UTU izdatih suprotno planskom dokumentu, kao i izradu i reviziju tehničke dokumentacije, te da zabrani građenje objekta ukoliko utvrdi da je glavni projekat izrađen, odnosno revidovan suprotno UTU u pogledu osnovnih urbanističkih parametara. - Za samo dva mjeseca, od kako je premijer Duško Marko-

Ukoliko se utvrdi da su urbanističkotehnički uslovi, koje izdaju Sekretarijat za urbanizam ili Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdati suprotno planskom dokumentu, urbanističkograđevinski inspektor će zabraniti njihovu upotrebu i biće pokrenuta prekršajna prijava i stopiraće se gradnja

Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore ocijenila je pozitivnim i vrlo značajnim akciju urbanističko-grđevinske inspekcije Ministarstva održivog razvoja i turizma. - Ovo je od izuzetnog značaja zato što do sada nijesmo imali ozbiljan monitoring poštovanja Zakona o planiranju i izgradnji objekata, posebno u dijelu koji se odnosi na osobe sa invaliditetom – kazala je Vujačić. Podsjetila je da takav monitoring traže još od usvajanja Zakona čak 2008. godine, kada su prvi put precizno definisane norme koje se odnose na standarde pristupačnosti. - S druge strane, ovo je značajno, jer inspektori do sada nijesu imali evidenciju o eventualnim neregularnostima sa terena – istakla je Vujačić. Očekuje da država, ukoliko se utvrdi da zakon nije poštovan, naloži onima koji su ga prekršili (investitori, izvođači radova, revidenti) da isprave propuste o sopstvenom trošku. - Vjerujem da bi takvim mjerama i drugi bili odgovorniji prema zakonu. Očekujemo da je ovo početak aktivnosti monitoringa poštovanja standarda pristupačnosti i da bi država trebalo da sprovodi istu praksu kada su u pitanju javne ustanove i objekti u njenom vlasništvu – kazala je Vujačić.

vić preuzeo rukovođenje Ministarstvom održivog razvoja i turizma unaprijeđen je rad građevinske inspekcije – kazali su Pobjedi u ovom resoru. Novim kadrovskim rješenjima Marković je, ističu oni, uspio da odlučno stane na put neodgovornom i neprofesionalnom radu. Marković je preuzeo rukovođenje Ministarstvom održivog razvoja i turizma, nakon ostavke Pavla Radulovića u novembru prošle godine. Ostavka je uslijedila nakon što je TV Vijesti objavila snimak na kom se vidi kako dvojica građevinskih inspektora Vladan Juretić i Zoran Bošković, sumnje se, reketiraju investitora iz Budve. Prije ostavke suspendovao je dvojicu inspektora i saopštio da je bezuspješno pokušao da se „obračuna“ sa njima jer je imao saznanja da „reketiraju“ a. raiČKoViĆ investitore.

Društvo

Utorak, 28. januar 2020.

Veljović poručio da policija neće nasjesti na provokacije

Jedinstvo neupitno Izmanipulisana omladina je na trenutak zaboravila u kom gradu i u kojoj državi živi. Očigledno da su ih na izrežirane provokacije huškali oni koji se kao kukavice kriju iza njih, trujući ih retrogradnim političkim ideologijama. Oni, kojima politika i vjera služe samo kao alat za sprovođenje antidržavnih ambicija – saopštili su iz SD PODGORICA - Direktor Uprave policije Veselin Veljović poručio je juče na Tviteru da pripadnici policije neće nasjesti na provokacije bilo koje vrste. – Jedinstvo u našim redovima se ne dovodi u pitanje i svi zajedno predano i odgovorno djelujemo u interesu svih građana naše države i u toj namjeri ćemo istrajati. Pripadnici policije neće nasjesti na provokacije bilo koje vrste – istakao je Veljović na Tviteru.

Predsjednik Crne Gore

Đukanović: Ne budite dio ludačkog pokreta PODGORICA - Ne dozvolite da se vaša vjerska sloboda zloupotrebljava ovih dana po Crnoj Gori, a zloupotrebljava se da bi se srušila Crna Gora. Ne dozvolite da budete dio tog ludačkog pokreta – poručio je sinoć predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Kako je navedeno na Tviter nalogu predsjednika, on je to

sinoć kazao na sjednici Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Tivat. - Mi imamo vrlo jasnu namjeru, a to je da obezbijedimo implementaciju onoga što su ustavna određenja u Ustavu, a to je odvojenost crkve i države i zagarantovana sloboda vjeroispovijesti - kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. R. D.

SASTANAK

Organizovane grupe huligana već nekoliko dana po crnogorskim gradovima oslikavaju srpsku trobojku, a u Podgorici su u subotu veče izazvali težak incident kada su pokušali da spriječe komunalnu policiju, u naselju Zlatica, da očisti javnu površinu na kojoj je osvanula trobojka. Uvredama i kamenicama i vatrometom nasrnuli su na komunalce i na policajce koji su im pružali asistenciju. Policija je, kako bi zavela red, bila prinuđena da baci i suzavac. Nekoliko mladića je te noći formiralo „živi zid“ oko pasarele na kojoj je bila oslikana srpska trobojka i odbili su da se raziđu kada im je policija izdala naredbu. Okupljeni mladići su poručili: „Ne damo svetinje“. U incidentu je povrijeđeno nekoliko policajaca, kao i nekoliko mladića, a oštećeno je osam policijskih vozila.

Ustavni sud nije izabrao predsjednika

Huligani izazvali incident na Zlatici

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković juče se ponovo, poslije dvije sedmice, sastao sa direktorom Uprave policije Veselinom Veljovićem, a kako je saglasili su se da će nastaviti konstruktivnu saradnju kako bi se unaprijedilo postupanje policije i poštovanje ljudskih prava u sistemu bezbjednosti, u skladu sa međunarodnim standardima i praksom. Naglasili su važnost zakonite primjene ovlašćenja i poštovanja standarda postupanja prema pojedincima i grupama. – Razgovarali su i o aktuelnim slučajevima i obostrano ukazali na važnost pravovremenog

Preko albanskog grba 4S Na Fejsbuk stranici „Srbi u Crnoj Gori“ osvanule su fotografije mladića koji kreče albanski grb naslikan na zidu ispod mosta i preko njega crtaju 4S. – Nije ovo Albanija već srpska Crna Gora i zbog toga krečimo – poruka je uz objavu. Dodaju da je „posao kod mosta na Cijevni u Podgorici odrađen“, kao i da idu dalje „u nove pobjede prema planu i programu“.

obavještavanja o aktivnostima i mjerama nadležnih državnih organa u cilju objektivnog informisanja javnosti i smanjenja dezinformacija – navodi se u saopštenju. Veljović je istakao da su, kroz dobru saradnju sa državnim tijelima, kao i sa institucijom zaštitnika, jasno izražena nastojanja da se javnost pravovremeno i transparentno informiše o aktivnostima policije.

HUŠKANJE

Povodom incidenta u podgoričkom naselju Zlatica juče su se oglasili iz podgoričkog odbora Socijaldemokrata ocjenjujući ga kao pokušaj provociranja građanske Podgorice. – Izmanipulisana omladina je na trenutak zaboravila u kom gradu i u kojoj državi živi. Očigledno da su ih na izrežirane provokacije huškali oni koji se kao kukavice kriju iza njih, trujući ih retrogradnim političkim ideologijama. Oni, kojima politika i vjera služe samo kao alat za sprovođenje antidržavnih

ambicija – ocijenili su oni. Iz ove partije pozvali su sugrađanke i sugrađane da ne dozvole da se sa njihovom budućnošću „igraju višedecenijski borci za negiranje samosvjesne Crne Gore, koji podstrekuju našu omladinu i koriste je za realizaciju svojih nedosanjanih snova o rušenju ustavno pravnog poretka“. Podsjetili su da je Podgorica glavni grad naše nezavisne, samostalne, građanske, evropske, antifašističke i sekularne države Crne Gore. – Pozivamo sve istinske građanske i progresivne političke i društvene subjekte da osude ovakve pojave i ponašanja, a sve sugrađanke i sugrađane da ne nasijedaju na ovakve, već viđene i unaprijed smišljene provokacije sa ciljem urušavanja građanskog mira i sklada – naveli su u saopštenju. Tivćani su huliganima koji oslikavaju srpskom trobojkom zgrade i ostale objekte odgovorili „docrtavanjem“ petokrake i poruke: „Smrt fašizmu“. K. J.

Lopičić predsjedava PODGORICA – Sutkinja Ustavnog suda Desanka Lopičić izabrana je juče na sjednici za predsjedavajuću tog suda, nakon što nijesu uspjeli u četiri kruga da izaberu predsjednika, jer niko nije dobio potrebnu većinu. Saopšteno je da je nakon toga Ustavni sud sproveo postupak izbora predsjedavajućeg sudije sa ovlašćenjima predsjednika Ustavnog suda, između svih sudija, ,,u skladu sa ranijom sopstvenom praksom i ustavnosudskom praksom u okruženju“. - Za predsjedavajućeg sudiju, većinom glasova, izabrana je sudija Desanka Lopičić – rekli su oni. Sud je, kako dodaju, istovremeno odlučio da je predsjedavajući sudija obavezan da organizuje i sprovede izbore za novog predsjednika Ustavnog suda, kada se za to stvore pretpostavke, a najkasnije do kraja 2020.

Naš sagovornik je nezvanično ispričao da se glasanje odvijalo tajno na način da su sve sudije bile na listi, a ,,pobjednik“ je trebalo da dobije četiri glasa. Predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković, kome 3. februara ističe trogodišnji mandat, predložio je potom da Lopičić bude predsjedavajuća, nakon čega je ona i izabrana na tu funkciju. N. Đ.

Obilježen 27. januar, Dan sjećanja na holokaust

Brajović: Crna Gora posvećeno njeguje vrijednosti antifašizma PODGORICA - Crna Gora će nastaviti da daje doprinos razvoju društva koje nikada nije podržavalo nacionalističke ispade, već jasno identifikovalo i otvoreno se suprotstavljalo svim oblicima šovinizma i ispoljavanja netrpeljivosti - istakao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović. On je na konferenciji koju su organizovali odbori za ljudska prava i slobode i za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, povodom 27. januara Dana sjećanja na holokaust, naveo da državna politika, koja baštini ono najbolje iz crnogorske tradicije, čini ,,da sa ponosom pripadamo državi koja može biti primjer sa-

glasja nacija, vjera i kultura i u kojoj svi uživaju jednaka prava, slobode, ali i obaveze“. – U Crnoj Gori postoji građanska samosvijest o potrebi poštovanja načela tolerancije, mira i suživota – kazao je Brajović. On je istakao da je holokaust kao najdrastičniji primjer ksenofobije i rasizma, trajna opomena svim društvima da se moraju znati uzroci nastanka, kako se to zlo nikada više ne bi ponovilo. – Buduće generacije moramo činiti budnim i uvijek opreznim, sa temeljnim znanjem i punom sviješću o dešavanjima koja su dovela do holokausta – kazao je Brajović. Crna Gora, kazao je on, posvećeno njeguje vrijednosti antifa-

šizma. - U ovim danima te vrijednosti se ogledaju u odlučnosti države da sačuva one postulate koji život u Crnoj Gori čine bezbjednim za sve građane, njihova ljudska prava i zadovoljavanje potreba u modernoj demokratskoj državi – kazao je Brajović. Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Halil Duković je kazao da je, nažalost, antisemitizam prisutan i danas i podstiče negativne stereotipe o Jevrejima. – Svjedoci smo da se i danas pojavljuju određeni oblici mržnje i nasilja zbog čega se moraju ulagati dodatni napori za prevenciju i sprečavanje. Evropa se suočava sa izazovima populizma, migracije, terorizma, vjer-

ske radikalizacije... Ključno je podizanje svijesti i opasnosti od radikalnih ekstremističkih pokreta i tatalitarnih režima, kao i podizanje svijesti o savremenim oblicima antisemitizma, ksenofobije i svim oblicima mržnje – kazao je Duković, dodajući da i danas kada raste nesigurnost i antisemitizam Crna Gora izražava spremnost da proaktivno djeluje. Zamjenica ambasadorke Izraela u Crnoj Gori Maayan Ben Tura je navela da je cilj ovog dana da se sjetimo žrtava i da spriječimo bilo kakvo buduće izražavanje netrpeljivosti, podstrekavanja mržnje ili nasilja protiv etničkih ili vjerskih manjina. Nikada ne treba zaboraviti, kako je kazala, da je holoka-

Jevrejska zajednica organizovala konferenciju u KIC-u „Budo Tomović“

ust bio najužasnije poglavlje u istoriji čovječanstava i da su jevrejske zajednice širom Evrope nestale. – Nikada ne zaboravite tih šest milona. Tokom holokausta Crna Gora je bila jedna od rijetkih država u Evropi gdje je bilo bezbjedno za progonjene Jevreje. I ove godine Podgorica je odabrala da učestvuje u kampanji ,,Sjećamo se“ što je takođe dirljivo za Izraelce. U Izraelu mi odbijamo da gledamo istoriju

samo kroz dim krematorijma. Mi se takođe sjećamo života, humanih trenutaka sjećamo se onih koji su odabrali da ne budu žrtve, preživjelih holokausta koji su ostavili za sobom moćno zavještanje da učimo od ovih užasnih iskustava i cijenimo život nakon tragedije – kazala je Ben Tura. U KIC-u „Budo Tomović“ juče je održana konferencija u organizaciji Jevrejske zajednice. I. Kr.

Društvo

Utorak, 28. januar 2020.

STAV: O krečenju zastava po Crnoj Gori

» Piše: Dragan B. PEROVIĆ Riječi, kao i gestovi, imaju svoja osnovna, prenosna ili figurativna značenja. I žargonska. U našu stvarnost su posljednjih dana u opticaj vraćene riječi: litija, moleban, tradicija, farbanje. Litija i moleban su iz crkvenog miljea, dok je sa tradicijom i farbanjem stvar prilično različita.

Farbanje tradicije ili tradicija farbanja Ovo sa farbanjem zastava je možda svojevrsni omaž turskom sultanu Mahmudu II (1785 - 1839). Ili je, zbog političke i rodne korektnosti, pravilnije reći „srpskom vladaru, sultanu Mahmudu II“! Kako? Tako, lijepo. Srpsku trobojku je „nacrtao“ i odobrio Mahmud II

POLITIKA MOLEBANA

,,SRPSKA TROBOJKA“

Da se vratimo izvorima ovoga aktuelnoga „farbanja“ farbanjem. Nameće se pitanje da li samo crvena boja prave, tradicionalne crnogorske zastave, izaziva toliki stres kod molebnika, da padaju u amok ili je u pitanju nešto drugo? Da vidimo kako stoje stvari oko „tradicionalne srpske trobojke“. Tu će nam pomoći i srpski istoričari, da mnogo



Mahmud II bio je dosta napredan vladar. Ukinuo je janjičare i uveo mnoge reforme. Zahvaljujući molebnicima u Crnoj Gori ponovo je oživjelo śećanje na njega

SRETNO SRETENJE

No, zahvaljujući međunarodnim okolnostima, imala je određeni stepen samostalnosti – bila je vazalna kneževina Osmanskog carstva. Pod vođstvom Miloša Obrenovića počeo se uređivati život u Srbiji u datim okolnostima. Tekle su pripreme za usvajanje ustava, kao najvišeg pravnog akta jedne zemlje i pravljenje grba i zastave. Kneza Miloša ustav nije mnogo interesovao, jer je on u kneževini bio najviša vlast. Dovoljno se podśetiti kao je rješavao crkvena pitanja – naredio je ubistvo mitropolita Milentija (Nikšića). Inače, Miloš je sa Carigradom potpisao Konkordat 1831. Nešto kasnije, godine 1835. donešen je srpski, tzv. Sretenjski ustav, za koji se mora reći da je bio veoma napredan i liberalan za ono vrijeme. Ustav nije naišao na odobravanje ni Turaka ni Rusa, iako u prvom članu ustava sadrži imena Sultana Mahmuda Drugog i ruskog Imperatora Nikolaja Prvog. Kako kaže srpski istoričar Radoš Ljušić, Miloša su umjesto ustava više interesovali zastava i grb: „Pre svega zbog trgovačkih potreba mlade države, pa bi to mogao biti jedan od osnovnih razloga takvom opredeljenju. Knez se u pregovorima sa turskim političarima pozivao na Vlašku, Moldaviju i Samos, koje su uživale tu privilegiju. Nekako u isto vreme za „flag“ se borio i jedan od zapadnih elajeta – Tunis. Izgled srpske zastave utvrđen je u vreme kneževog boravka u Carigradu.“

Tradicija bi u osnovi trebalo da je kulturno nasljeđe, koje se obično usmenim putem prenosi s generacije na generaciju. Na tradiciji bi trebalo da počiva kontinuitet i identitet jedne kulture i jednog naroda. Farbanje, uz osnovno značenje da se nešto boji, bojadiše, pitura, ima jednu žargonsku varijantu. Tada ta riječ znači da neko hoće da vas slaže, prevari, servira vam izmišljene priče; što će reći da je odatle i izraz – „namazan svim bojama“. Problem nastaje kada molebnici hoće da po svome kalupu osmisle tradiciju koja im jedino služi za negiranje i potiranje kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore. Biraju istrgnute citate i pojave, koje u njihovoj doradi mogu poslužiti za primitivno posrbljavanje svega crnogorskog a . Ta ko s e i d o š l o d o bojadisanja svakog zgodnog mjesta u boje „srpske tradicionalne zastave“. Međutim, kada se pogleda vjekovno djelovanje SPC danas poduprto inspiratorima protesta protiv uvođenja crkve u regularne, zakonske tokove - u odnosu na Crnu Goru i Crnogorce, jedina tradicija koju dosljedno njeguju jeste „farbanje“. Svaki fakt, događaj, stih, izvrću i pokušavaju mitomanski predstaviti kao tradicionalno nasljeđe. Takvo „farbanje“ tradicije trebalo bi po njihovoj nakani da pomogne Crnogorcima da se samoukinu.

nACIonAlno KREČEnJE: Grafit na zidu podvožnjaka prema Maslinama



Srbija je imala svoju zastavu u doba Prvog srpskog ustanka, pod vođstvom Karađorđa. To je poznata zastava sa dva štita – na jednom krst sa četiri ocila, a na drugom, strijelom probodena svinjska glava. Propašću Prvog i Drugog srpskog ustanka Srbija je i dalje ostala pod upravom Turske

ne lutamo. Novokomponovani vjernici i politički Srbi iz Crne Gore uvode novotarije u religijskim obredima, uz bogato „farbanje“ tradicije. Samo, ostavljamo mogućnost da griješimo. Ovo sa farbanjem zastava je možda svojevrsni omaž turskom sultanu Mahmudu II (1785 - 1839). Ili je, zbog političke i rodne korektnosti, pravilnije reći „srpskom vladaru, sultanu Mahmudu II“! Kako? Tako,

SulTAnoVA ZASTAVA: Četiri šestokrake zvijezde su simboli autonomije

ZASTAVA u DoBA PRVoG SRPSKoG uSTAnKA: Vrijeme Karađorđa

FERMAN MAHMUDA II

Srbi su željeli da im se odobri zastava koju su nacrtali po narodnim bojama iz ustava – crvena, bijela i čelikasto ugasita. Međutim, sultan Mahmud II je promijenio redoslijed, izdao ferman decembra 1835, u kojem se kaže: „da srpski narod ima razvijati trobojnu zastavu na trgovačkim lađama koje mogu slobodno ploviti rekama i morem u Carigrad dohodećim i tuda prolazećim“. Uz ferman dobili su po jedan primjerak zastave – raspored je bio, vodoravno poređane, crvena,

lijepo. Srpsku trobojku je „nacrtao“ i odobrio Mahmud II. Da krenemo redom. Trobojka je postala popularna u Evropi poslije Francuske revolucije (1789). U ( južno) slovenske krajeve je stigla pod uticajem Rusije (posebno poslije revolucije 1848. godine – najsličnije ruskoj su slovenačka i slovačka zastava, a kod Bugara plavu boju zamjenjuje zelena). Rusi su prve varijante trobojke imali u

doba Petra Velikog, oko 1705. godine, koji je od Nizozemske (Holandije), preuzeo boje i oblik i crtao svoje varijante zastave za ratne brodove. Srbija je imala svoju zastavu u doba Prvog srpskog ustanka, pod vođstvom Karađorđa. To je poznata zastava sa dva štita – na jednom krst sa četiri ocila, a na drugom, strijelom probodena svinjska glava. Propašću Prvog i Drugog srpskog ustanka Srbija je i dalje ostala pod upravom Turske.

Uz ferman dobili su po jedan primjerak zastave – raspored je bio, vodoravno poređane, crvena, plava, bijela. Taj raspored boja koji je Mahmud II dao Srbima ostao je i do danas na zastavi Srbije

CRVEnA, BIJElA I ,,ČElIKASTo“ PlAVA: Raspored boja na zastavi



Mahmud Sultan II

plava, bijela. Taj raspored boja koji je Mahmud II dao Srbima ostao je i do danas na zastavi Srbije. Uz grb na „Mahmudovoj“ zastavi su u uglu bile četiri šestokrake zvijezde, kao simboli teritorija sa autonomijom, tj. vazalnih oblasti – Vlaška, Moldavija, Samos i Srbija (današnji crtači propuštaju ovaj „umjetnički detalj“). Inače, Mahmud II bio je dosta napredan vladar. Ukinuo je janjičare i uveo mnoge reforme. Zahvaljujući molebnicima u Crnoj Gori ponovo je oživjelo śećanje na njega.

CRNOGORSKA TROBOJKA

Što se tiče trobojne zastave u Crnoj Gori, crvene, plavetne (ne plave) i bijele, ona je kao dvorska zastava uvedena 1900. godine, sa grbom države, tj. dinastije Petrović i slovima N I (Nikola Prvi). Državna zastava bila je slična današnjoj. Valtazar Bogišić, opisujući crnogorsku državnu zastavu 1883. godine, kaže: „Da je glavni crnogorski barjak (alajbarjak) ,,sasvijem crljen“ i ,,ima na sebi grb zemaljski“. Ta državna zastava ujedno je bila i zastava crnogorske vojske. Četne zastave (,,obične vojničke“) bile su takođe crvene, ,,sa krstom bijelim na srijedi. Neke imaju bijelijem opervažene krajeve«.“ Crnogorski ustav iz 1905. govori o grbu i naznačava kakav je (čl. 38), a zastavu ne izdvaja. Samo se u članu 39. kaže: „Narodne su boje: crvena, plavetna, bijela.“ Ako nijeste daltonista, razlikujete plavetnu i plavu. No, da ne sitničarimo. Evo, sve da prihvatimo da se članom 39. mislilo na zastavu i samo da je takva, a ne ona pod kojom su Crnogorci vojevali najslavnije bitke i dobili međunarodno priznanje, a koja danas kod molebnika izaziva konsternaciju, zašto onda ovi „bogo-risto-ugodnici“ i poštovaoci bezakonja ne prigrle i sljedeći, 40. član crnogorskoga ustava koji glasi: „Državna vjera u Crnoj Gori je istočno-pravoslavna. Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočnopravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori.“ No, molebničko-farbarskoj udruzi ne odgovara ništa crnogorsko. Oni bi da sve prefarbaju u stariju i zaostaliju boju.

Hronika

Utorak, 28. januar 2020.

Osnovni sud ocijenio da iz dokaza ne proizilazi da je biznismen počinio krivično djelo

Uskoro optužnica protiv okrivljenog za ubistvo Klisića i ranjavanje Garda

D.M.

Odbijen optužni prijedlog protiv Zorana Bećirovića

Zoran Bećirović

PODGORICA – Osnovni sud u Podgorici odbio je optužni prijedlog protiv biznismena Zorana Bećirovića za krivično djelo sprečavanje dokazivanja, potvrđeno je Pobjedi iz suda. - Odlučujući o optužnom predlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici shodno čl. 453 st. 1 u vezi čl. 294 st. 1 tač. 3 Zakonika o krivičnom postupku, Osnovni sud u Podgorici donio je rješenje kojim je odbijen optužni predlog Osnovnog državnog tužilaštva

podnijet protiv okrivljenog Z. B. zbog krivičnog djela sprečavanje dokazivanja iz čl. 390 st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, jer iz prikupljenih dokaza ne proizilazi osnovana sumnja da je okrivljeni učinio navedeno krivično djelo. Rješenje još uvijek nije pravosnažno – navodi se u odgovoru. Osnovno državno tužilaštvo krajem decembra prošle godine podiglo je optužni prijedlog protiv Bećirovića zbog sumnje da je slao poruke prijeteće sadržine vještaku Aleksandru Rakočeviću. M. L.

Optužni akt protiv V. D.

Optužen za držanje veće količine oružja KOTOR - Osnovni sud u Kotoru potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru protiv okrivljenog V. D. zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Optužnicom je okrivljenom stavljeno na teret da je 3. jula 2019. godine u roditeljskom stanu neovlašćeno, suprotno Zakonu o oružju, držao veću količinu vatrenog oružja i municiju. C. H.

Potvrđena optužnica

Drogu krio u donjem vešu

PODGORICA - Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv okrivljenog O. P. zbog izvršenja krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnicom mu se stavlja na

teret da je 9. novembra 2019. godine neovlašćeno radi prodaje držao kokain. Šest pakovanja od 0,382 grama, 0,409 grama, 0,388 grama, 0,388 grama, 0,416 grama i 0,268 grama je krio u donjem vešu. Optužnicu je potvrdio Viši sud. C. H.

PODGORICA – Crnogorske vlasti raspisale su međunarodnu potjernicu protiv Podgoričanina Stefana Đukića (Mandić) (29) koji se tereti da je bio direktni izvršilac ubistva Baranina Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića – nezvanično saznaje Pobjeda. Osim krivične istrage protiv Đukića se vodi i finansijska istraga u kojoj će biti provjereno porijeklo imovine Đukića. Prema rezultatima iz istrage, Đukić se tereti da je 1. novembra iz vatrenog oružja ubio Klisića i teško ranio Gardaševića u Baru kao i da je dva i po mjeseca ranije ušao naoružan automatskom puškom u lokal ,,Savojo“ da bi likvidirao Gardaševića. Prikupljeni dokazi ukazuju na sumnju da je Đukić u oba slučaja bio određen da bude ključni čovjek u akciji likvidacije koja je prvi put bila bezuspješna, da bi svoj naum on ostvario 1. novembra kada je povredama podlegao Klisić, dok je Gardašević zadobio teške povrede. On je nakon zločina napustio Crnu Goru i policija intenzivno radi na

Potjernica za Đuk

Vozilo zapaljeno nakon zločina

njegovom lociranju. U istrazi upada u lokal ,,Savojo“ specijalni tim je osim Đukića identifikovao tri osobe – Vuka Lakićevića, Marka Vujadinovića, Hasipa Murića koje su, prema naredbi iz

istrage, bile dio logističke podrške. Đukić je nedostupan našim vlastima, dok se Lakićević, Vujadinović i Murić nalaze u pritvoru. Prema informacijama Pobjede, u ovom slučaju uskoro će

biti okončana istraga i podignuta optužnica Tim koji je radio na ovom slučaju je već u prvim danima istrage došao da podataka da je Klisić ubijen u obračunu kriminalnih klanova. On je, pre-

Nastavljeno suđenje za učešće u ubistvu Borete i Zečevića PODGORICA – Čitanjem dopunskog nalaza vještaka za DNK analize juče je nastavljeno suđenje srpskom državljaninu Miljanu Bulatoviću i državljaninu Bosne i Hercegovine Vladimiru Šmanji, optuženima za učešće u ubistvu Đorđa Borete i slučajne žrtve Dragana Zečevića u bečićkom lokalu ,,Trofej“ 7. decembra 2016. godine. Osim Bulatovića i Šmanje, na optuženičkoj klupi su i braća Ilija i Boško Pavlović. U odsustvu se sudi Budvaninu Vasiliju Rafailoviću, Ratku Vušoviću i Ivanu Cicmilu, jer su u bjekstvu i za njima su raspisane potjernice. Vještakinja Jelena Jovanović saopštila je juče da se na osnovu DNK analiza i biostatističkog proračuna može se zaključiti da kada je u pitanju okrivljeni Boško Pavlović, dobijeni rezultat DNK analize „ne podržava hipotezu da je jedan od mogućih donora biološkog materijala na uzorku izuzetim sa pet čaura“. Jovanović je navela da nakon DNK analiza i biostatističkog proračuna, zaključila je da na uzorku sa unutrašnjeg čeonog dijela kacige za motor crvene boje utvrđeno je prisustvo manje količine biološkog materijala od jedne NN osobe koji se ne podudara sa referentnim DNK profilima Rafailovića, Šmanje, Vušovića, Bulatovića i Ivana Cicmila. – Na uzorku izuzetim sa vezice kojom

Na čaurama nema DNK optuženog Boška Pavlovića

Sa uviđaja

su povezana tri okvira od automatske puške, utvrđeno je prisustvo manje količine biološkog materijala od minimum dvije osobe, dobijeni rezultat DNK analize ne podržava hipotezu da je prisutan biološki materijal Rafailovića, Šmanje,

Vušovića, Bulatovića i Cicmila - navodi se u dopunskom nalazu Prema navodima optužnice, Rafailović i Bulatović označeni su kao organizatori kriminalne grupe koja je likvidirala BoM. L. retu.

Viši sud zakazao razmatranje optužnog akta

O dokazima protiv Slavoljuba Stijepovića i drugih 2. marta PODGORICA – Viši sud je za 2. mart zakazao razmatranje optužnice protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića zbog pranja novca. Na optužnici, osim Stijepovića, je i odbjegli biznismen Duško Knežević, T. B., Š. Ž., K. T., G. G., K. T. - njima se osim pranja novca stavlja na teret i stvaranje kriminalne organizacije. Prema sumnjama istražitelja, organizator grupe je Knežević za kojim su crnogorske vlasti raspisale crvenu potjernicu jer je nedostupan. Knežević je 11. januara objavio video u trajanju od nepuna dva minuta na kojem se vidi kako

Slavoljubu Stijepoviću, tadašnjem gradonačelniku Podgorice, predaje koverat. Na snimku se direktno ne vide novčanice, već kako Stijepović u unutrašnji džep sakoa stavlja koverat. U kratkoj konverzaciji razaznaje se da Knežević pominje brojku od 47.500, potom pominje 50.000. Knežević je iz Londona saopštio da je ,,novac donirao DPS-u i da su ,,pare iz legalnih izvora“. Nekoliko dana nakon objave snimka, Specijalno tužilaštvo saslušalo je Stijepovića i otvorena je istraga. Do sada je Specijalno državno tužilaštvo podiglo šest optužnica protiv predsjednika Atlas

grupe. Njegovo ime se našlo u slučajevima koji su u javnosti poznati kao ,,Aerodrom“, ,,Global Karbon“, ,,Kaspija“, ,,e commerc“ i dva predmeta za pranje novca. U svim slučajevima osim u ,,Kaspiji“, Knežević je označen da je na čelu kriminalne grupe koja je po njegovom nalogu izvršavala nezakonitosti. Viši sud je potvrdio optužni akt za ,,Kaspiju“, ,,Aerodrome“.Specijalno tužilaštvo je osim krivičnih istraga vodilo i finansijske provjere Kneževićeve imovine koje su rezultirale blokiranjem mnogobrojnih nepokretnosti u kojima je on bio stvarni ili prikriveni vlasnik. C.H.

Hronika

Utorak, 28. januar 2020.

aševića

U istrazi upada u lokal ,,Savojo“ specijalni tim je osim Đukića identifikovao tri osobe – Vuka Lakićevića, Marka Vujadinovića, Hasipa Murića koje su, prema naredbi iz istrage, bile dio logističke podrške ma policijskim evidencijama, bio blizak grupi pokojnog Armina Muše Osmanagića, koji je godinama bio u sukobu sa Lukom Đurovićem. Klisić je imao podeblji policijski dosje i privođen je više puta zbog raznih krivičnih djela, a krajem avgusta pušten je na slobodu iz zatvora u Spužu. Prije četiri godine mu je suđeno jer je ispalio projektile u bašti lokala ,,La Eskvina“, nekoliko minuta nakon što je ubijen njegov

Oštećen lokal u Bokeškoj ulici u Podgorici prijatelj Armin Muša Osmanagić. Sve su to bili inputi da istražitelji napadača traže u redovima klana na čijem je čelu bio Luka Đurović, nakon čije smrti u saobraćajnoj nesreći klan predvode njegov brat Jovan i Alan Kožar. Detaljne analize tragova prvenstveno oružja – automatske puške i heklera u zapaljenom vozilu, kojim su ubica i pomagači pobjegli sa mjesta zločina pomogli su timu da dođe do materijalnih dokaza koji su razotkrili ulogu Stefana Đukića. Vozilo „seat“ pronađeno je u Bjelišima iznad pruge. Đukić, koji se ranije prezivao Mandić, prije četiri godine bio je pod istragom i u Srbiji nakon hapšenja u Beogradu zajedno sa Draganom Đokićem, Almirom Dragišićem i Vladislavom Šljivančaninom. U iznajmljenoj garaži koju su koristili pronašli su veću količinu oružja kojim je, kako se tada pisalo, trebalo da budu počinjene likvidacije. Četvorica uhapšenih oslobođeni su za kriminalno udruživanje i pripremanje likvidacije, dok su Dragišić i Mandić odgovarali za oružje. M.Ž.

M.B.

Odgođeno suđenje optuženom za pokušaj otmice švedskih državljana

Eksplozivnom napravom na ,,Štrudlu“ PODGORICA – Eksplozivna naprava aktivirana je između nedjelje i ponedjeljka ujutro u 4.30 u Bokeškoj ulici na restoran ,,Štrudla“.

DR.M.

kićem

Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno iz policije, oštećen je mobilijar tog restorana. Vlasnici ovog objekta su braća Sava i Zoran Rakočević. Iz Uprave policije su kazali da se intenzivno radi na rasvjetljavanju ovog slučaja. Uviđaj je obavila podgorička policija, a istraga će utvrditi detalje. M. L.

Kamenovana kolona automobila sa Cetinjanima koji su došli u Podgoricu na svečani doček vaterpolista

Više osoba privedeno na razgovor PODGORICA – Više huligana kasno sinoć kamenovalo je kolonu vozila dok je dolazila i vraćala se sa Trga nezavisnosti u Podgorici gdje je organizovan svečani doček vaterpolista povodom osvajanja bronzane medalje na Evropskom prvenstvu. Kolone su kamenovane na tri mjesta: u Donjoj Gorici, kada su Cetinjani dolazili u Podgoricu, u Siti kvartu kada su se vraćali ka prijestonici, a kolone vozila kamenovane su i na Zabjelu. Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, tokom kamenovanja u Siti kvartu jedan izrevoltirani

mladić izašao je iz vozila i pojurio jednog od napadača. Pridružilo mu se još nekoliko osoba. Kada su stigli mladića nasrnuli su na njega i tukli ga nogama i rukama dok nijesu pritrčali stariji iz kolone i razdvojili ih. Policija je, kada je stigla, zatekla mladića koji je dobio batine. Konstatovane su lakše povrede. Iz Uprave policije kasno sinoć saopšteno je da rade na identifikaciji osoba koje su napale J. V. (19) u Siti kvartu. - Grupa, za sada nepoznatih osoba, fizički je napala J. V. koji tom prilikom nije zadobio ozbiljne povrede, dok su se napa-

dači udaljili u pravcu kružnog toka. Aktivnosti policije o ovom događaju su u toku – saopšteno je iz policije.ž Na društvenim mrežama je objavljen snimak napada. Iz policije objašnjavaju da je osim ovog događaja „na području glavnog grada na dvije lokacije došlo do pokušaja kamenovanja kolona vozila koja su se kretale kolovozima, a kamenovanja su spriječena efikasnom reakcijom policije“. Međutim, građani koji su bili u koloni tvrde drugačije. U naselju Zabjelo je nakon reagovanja policije zbog pokušaja kamenovanja, u službene pro-

storije dovedeno pet osoba na informativni razgovor, dok je iz naselja Donja Gorica dovedena jedna osoba. - Osim toga, sinoć je policija spriječila ispisivanje grafita na zidu jednog ugostiteljskog objekta u Bloku pet. A. S. (40) je sinoć crtao grafit i pokušao fizički da napadne vlasnicu ugostiteljskog objekta. A. S. je priveden u službene prostorije Centra bezbjednosti Podgorica – saopšteno je iz policije. Oni su pozvali građane da se uzdržavaju od incidenata i da ne nasjedaju na provokacije bilo koje vrste. A. R.

Suđenje za planiranje likvidacije Đurovića i Sjekloće

TERETI SE ZA UČEŠĆE U DVA UBISTVA: Privođenja Miloševića

Milošević odbio da mu se sudi pred podgoričkim sudom PODGORICA – Suđenje Mariju Miloševiću, optuženom za pokušaj otmice dvojice švedskih državljana, juče je u Osnovnom sudu odgođeno na neodređeno. Proces je odgođen jer je Milošević odbio da mu se sudi pred Osnovnim sudom za krivično djelo pokušaj otmice. On je to saopštio nakon što ga je sutkinja Nada Rabrenović obavijestila da su ga vlasti Kosova izručile Crnoj Gori za drugo krivično djelo. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, bez pristanka optuženog ne može mu se suditi za krivično djelo zbog kojeg nije izručen. Sada slijedi zahtjev crnogorskih vlasti prema kolegama sa Kosova u kojem će tražiti da mu se sudi i za otmicu. Milošević je 5. novembra izručen Crnoj Gori sa Kosova gdje je uhapšen 18. jula prošle godine. Izručen je po zahtjevu crnogorskih vlasti koje su ga potraživale zbog učešća u dva ubistva. Prema navodima optužbi, Milošević je sa dva zasad neidentifikovana pomagača

Milošević je 5. novembra izručen Crnoj Gori sa Kosova gdje je uhapšen 18. jula prošle godine. On je potraživan zbog učešća u dva ubistva oteo dvojicu švedskih državljana i tražio da mu isplate 250.000 eura. Otmičari su žrtve dva dana držali zatvorene u jednom stanu u Siti kvartu, ali su one uspjele da jave policiji gdje se nalaze. Milošević je nedavno saslušan u Višem državnom tužilaštvu zbog optužbi da je učestvovao u ubistvu Radomira Đuričkovića 2016. na Cetinju. On je tada negirao da je učestvovao u ubistvu, tvrdeći da su optužbe za njega ,,španska sela“. Njega istražitelji terete i da je direktni izvršilac ubistva ugostitelja Miodraga Kruščića u maju 2018. M. L.

U telefonu Milića fotografije novca, policije, oružja...

PODGORICA – Pregledanjem fotografija iz telefona optuženog Darka Milića, juče je nastavljeno suđenje grupi koja se tereti za pripremu ubistva Jovana Đurovića i boksera Nikole Sjekloće.

Na fotografijama koje su prikazane juče mogle su se vidjeti novčanice u apoenima od po 20, 50, 100 i 500 eura, oružje, ali i policajci i njihova vozila. Za neke fotografije optuženi Milić je kazao da su fotografisane sa njegovog telefona, dok za veći dio prikazanih fotografija tvrdi da su mu poslate na grupu aplikacijom Vajber. Na jednoj fotografiji vdijela se ruka i pištolj ,,tetejac“. Na pitanje sutkinje Ane Vuković čija je fotografija, on je kazao da je

Deaktiviranje eksplozivne naprave u centru Bara 2018.

njegova i da je on napravio. Milić je potvrdio da se na jednoj fotografiji nalazi on i da na glavi ima potkapu od motora, a u desnoj ruci mu je futrola od pištolja. Od prikazanih fotogra-

Osumnjičenog za ubistvo saslušao sudija za istrage

Junčaju pritvor PODGORICA – Paljoki Junčaju (56) određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je ubio albanskog državljanina Edmonta Gjinkolaja (39). Odluku je dobio sudija za istrage Višeg suda u Podgorici. Junčaj je u subotu pred inspektorima priznao zločin. Iz policije su ranije saopštili da su na osnovu prikupljenih materijalnih dokaza došli do

sumnje da je ubistvo počinio Junčaj. - Policija je obaviještena da je u Tuzima u mjestu Vuljaj pronađeno tijelo muške osobe. Odmah po prijemu obavještenja policijski službenici su izašli na lice mjesta i preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Na tijelu E. G. su bile vidljive povrede glave – saopšteno je iz policije. M. L.

fija sa novcem, okrivljeni Milić je za nekoliko rekao da su nastale sa njegovog telefona. Prikazana je i fotografija na kojoj su novčanice poređane na crvenom kauču za koju je kazao

da je nastala u Beogradu u stanu njegovog druga 2017. godine. On je kazao i da u telefonu ima dosta fotografija policije, što je takođe sa jedne Vajber grupe, a da ih je on poslao da bi, kako je obrazložio, upozorio članove grupe gdje je policija ukoliko su u pripitom stanju ili nijesu vezali pojas. Enzan Ciriković, Eldar i Mirzet Nurković, Đorđije Cicmil i Darko Milić su, prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, pripremali ubistva Đurovića i Sjekloće. Osim ove grupe, optuženi su Almir Jahović i Adnan Osmanagić, ali oni nijesu dostupni našim organima. Eksplozivna naprava, prema navodima optužnice, namijenjena za ubistvo Đurovića, sadržala je oko pola kilograma eksploziva i pronađena je 29. avgusta 2018. godine na raskrsnici Bulevara 24. novembra i Makedonske ulice kod „Tri kuM. L. le“ u Baru.

Služba zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero

Krivolovci zatečeni u Plavničkoj rijeci

PODGORICA - Služba zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero zatekla je juče dvije osobe u nelegalnom izlovu ribe i od njih oduzela plovilo, vanbrodski motor 25 KS i mreže. Kako je saopšteno, krivolovci su zatečeni u reonu Plavničke rijeke, gdje je tokom cijele godine zabranjen izlov ribe. Procesuirani su na dalje postupanje nadležnim državnim organima. Iz NPCG podsjećaju da je shodno naredbi Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja o ribolovnim zabranima, lovostaju i minimalnim veličinama riba i drugih vodenih organizama ispod kojih je zabranjen ulov, od 21. januara 2020. godine na Skadarskom jezeru zabranjen ulov svih vrsta ribe i drugih vodenih organizama, do poboljšanja hidroloških prilika. Apeluju na sve da se odgovorno odnose prema vrijednostima Skadarskog jezera. N. K.

Crnom Gorom

Utorak, 28. januar 2020.

KOTOR: Mali admiral Marjan Ribica ozvaničio početak Tripundanskih svečanosti

KOTOR - Po tradiciji vjernici pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti proslavili su juče Savindan i početak Tripundanskih svečanosti. Uz počasni odred Bokeljske mornarice 809 i Gradske muzike prvo su prisustvovali ceremoniji ispred Crkve Svetog Nikole u Starom gradu, a potom u podne i ceremoniji loda (pohvala svecu - zaštitniku grada), koje je ove godine sa katedrale Svetog Tripuna, 1211. put izgovorio mali admiral Bokeljske mornarice, dvanaestogodišnji Marjan Ribica iz Tivta. Nakon toga na jarbol katedrale podignuta je Tripundanska zastava, čime je označena proslava sveca Tripuna, zaštitnika Kotora koji se obilježava 9. februara.

U SLAVU ZAŠTITNIKA GRADA: Juče u Kotoru

OBIČAJ

Paroh kotorski, protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić, podsjetio je na poštovanje, te tradiciju u Kotoru staru više od vijeka. - To što Kotor ima, to nema niko - da istog dana, kada se slavi Sveti Sava i kada se proslavlja svetitelj Tripun, Gradska muzika dolazi pred Crkvu Svetog Nikole, a zatim pred katedralu Svetog Tripuna, gdje se proslavljaju lode i podiže zastava Svetog Tripuna. To je tradicija koja se poštuje više od 100 godina. Gradska muzika je obnovila običaj iz 19. vijeka da pred Svetim Nikolom sviraju himnu Svetom Savi „Uskliknimo s ljubavlju“. Ta tradicija bila je u jednom momentu utihnula. Pošto se sve dobro vraća, tako se i ta tradicija vratila devedesetih godina - ljubavlju, upornošću članova Gradske muzike, koja je mješovita. Kotor je

IV. K

Ovo što Kotor ima, to nema niko - da istog dana, kada se slavi Sveti Sava i kada se proslavlja svetitelj Tripun, Gradska muzika dolazi pred Crkvu Svetog Nikole, a zatim pred Katedralu Svetog Tripuna, gdje se proslavljaju lode i podiže zastava Svetog Tripuna – kazao je protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić

IVANA KOMNENIĆ

Dva sveca vjekovima ujedinjuju Kotorane

OBIČAJ TRAJE: Marjan Ribica govori Lode

najbogatiji grad. Niko nema ono što Kotor ima. Pamti li iko da je na ovaj dan padala kiša. Jutros je bilo loše vrijeme, a kao što vidite, kada se ovo dešava i nebo se oglasi i sunce nas obasja. To je najbolji znak da je to nešto što treba da se čuva kao zenica oka. Gradska muzika je imala hrabrosti tada da obnovi nešto što je mno-

gima izgledalo čudno - kazao je Krivokapić.

LODE

Tačno u 12 sati mali admiral Karlo Marjana Ribica sa katedrale Svetog Tripuna je izgovorio lode - pohvale Svetom Tripunu, zaštitniku grada Kotora. - Godišnje ponavljanje sveča-

Na jarbol katedrale podignuta je Tripundanska zastava, čime je označena proslava sveca Tripuna, zaštitnika Kotora koji se obilježava 9. februara nosti koju smo spremni da svetkujemo, dok oživljuje u nama najmilije bogoljubne uspomene, podsjeća nas na sjajna djela naših praotaca, koji pod okriljem čudotvorca čije svete moći Kotor poštuje, postadoše zaslužni za vjeru i za domovinu, a nama njihovim sretnim potomcima ostaviše slavno nasljedstvo. Dakle, građani, nek se i ove godine proslavi predajnim sjajem i uobičajenim obredima ova nama tako mila svečanost, a neka nama svima bude podstrek isti onaj svetac radi kojeg se ona i svetkuje. Neka se tim najprije iskaže slava Bogu velikome, te poklon i štovanje slavnoj Djevici Mariji i poglavitom mučeniku Isusovu Svetom Tripunu. Ej, dopusti, veliki Bože, nek se za toliki niz stoljeća, koliko je do sada minulo trenutaka, razvije svake godine proslavljeni ovaj stijeg, a uvijek u slozi, sreći i ljubavi. Slava! Slava! Slava – uzviknuo je Ribica. Obilježavanju dva sveca po tradiciji prisustvovao je i gradonačelnik Kotora Željko Aprcović i potpredsjednici Nenad Vukadinović i Sonja Seferović. Iv. K.

HERCEG NOVI: Danas zasijeda Skupština

Biraju predsjednika parlamenta HERCEG NOVI - Na 12. redovnoj sjednici Skupštine koja će biti održana danas dnevnim redom je predviđen izbor predsjednika gradskog parlamenta, jer je na prethodnoj, održanoj 30. decembra konstatovana ostavka Miloša Bigovića (DF). Kandidat te partije za novog predsjednika je Boris Seferović i u DF očekuju da će njihov prijedlog podržati ostali članova koalicije. Prema nezvaničnim informacijama, jedna od članica koalicije, Novska lista, tražila je izmjenu koalicionog sporazuma kako bi to mjesto pripalo njima, odnosno kako bi kandidovali odbornika Jovana Subotića. Podsjećamo, koalicionim sporazumom potpisanim nakon izbora održanih u maju 2017. godine predsjednik opštine dolazi iz redova Demokrata, predsjednik SO iz DFa, dok su dva potpredsjednika opštine iz SNP-a i Novske liste. Prethodni predsjednik lokalnog parlamenta Miloš Bigović (DF) podnio je pismenu ostavku u septembru prošle godine, ali je ona konstatovana tek krajem prošle godine. Odbornica i nosilac liste DF na posljednjim lokalnim izborima Simonida Kordić, kaže da je DF jasno iznio svoj stav još prije dva mjeseca i predložio Borisa Seferovića za predsjednika SO. Tvrdi da je koalicioni sporazum jasan, te da mjesto predsjednika SO pripada nekom od odbornika DF-a. Da bi se izabrao predsjednik SO potrebno je da dobije podršku 18 od ukupno 34 odbornika koliko ih ima u novskom parlamentu. Demokrate imaju devet, DF i Novska lista po četiri, SNP dva i SDP/Ura jednog odbornika. S druge strane novsku opoziciju čine DPS sa 12 odbornika, SD i Izbor koji imaju po jednog odbornika. Ž. K.

NIKŠIĆ: Elektroprivreda isključila sa mreže objekte za kolektivno stanovanje u naselju Trudbenik

Rajo Kontić kaže da je bez struje 20 porodica koje žive u 11 baraka. - Došli su, bez ikakvog obavještenja i iskopčali nam struju, zajedničku potrošnju, koja po zakonu ne bi smjela da se isključuje. To je struja

Bez struje 20 porodica u 11 baraka za hodnik i kupatilo u zgradi. Najlakše im je udariti na nas, ne smiju udariti na budžovane i one što ne plaćaju. Skinuli su nam satove prije dvije godine i rekli nam da sa nama neće da imaju ništa, za to su donijeli rješenje. Ostao je tada taj sat za zajedničku potrošnju, a to je za hodnik i kupatilo a sada su nam i to isključili – kazao je Kontić. On poručuje u ime stanara da ,,isključenje ima veze sa političkom situacijom“ te da će struju sami pri-

EPCG: Nemamo od koga da naplatimo dug Iz Elektroprivrede su pojasnili da su brojila isključena sa mreže jer nema registrovanih aktivnih potrošača, kojima bi se naplatila i raspodijelila potrošnja. - Imajući u vidu da za predmetna brojila zajedničke potrošnje nema registrovanih aktivnih potrošača

kojima bi se izvršila raspodjela potrošnje sa tih brojila, a samim tim i naplatila potrošena električna energija, ista su odjavljena (proglašena neaktivnim) odnosno obustavljeno je snabdijevanje električnom energijom – navodi se u pojašnjenju iz EPCG.

kopčati jer bez nje ne mogu da žive. - Tu ima više problema, pa hoće pred izbore da glasamo za njih da bi nam struju uključili, pa ne mogu drugačije. Davno nam je rečeno da sačekamo, ali ništa se nije regulisalo. Dosta se mučimo u ovim barakama, teški su uslovi, prokišnjava, vlaga, djeca su bolesna zbog – dodao je Kontić. Na brojilu za kolektivnu potrošnju u objektu u kojem živi Danilo Mijušković, dug je, prema njegovim riječima, oko 180 eura. On je istakao da su uslovi za život u barakama veoma teški, te da isključenje struje dodatno otežava situaciju. - Smatram da je ovo izmanipulisano zbog izbora, najlakše je udariti po sirotinji. U ovim barakama su ljudi koji teško žive, socijalno su ugroženi, ima invalida, bolesne djece… Bivši predsjednik opštine nam je obećao da će se riješiti struja i stambena pitanja, međutim došao je Grbović i nije se okrenuo na ove ljude. Ovo je udar na sirotinju, bolesne i nemoćne. Zanemario nas je i nije ni pomogao da se poboljša standard –

S. D.

NIKŠIĆ – Stanarima objekata za kolektivno stanovanje u naselju Trudbenik, prekoputa Željezare, juče je isključena struja na brojilima za kolektivnu potrošnju. Oni tvrde da o tome nijesu obaviješteni, te da ne znaju zbog čega je to urađeno pa su se obratili medijima da bi, kako su objasnili, nadležni nešto preduzeli.

NADAJU SE POMOĆI LOKALNE UPRAVE: Žitelji Trudbenika

poručio je Mijušković, čija porodica broji pet članova. Tanja Nebrigić uznemirena je zbog isključenja jer ima bolesno dijete. – Ne radi se samo o mom djetetu, koje je zbog zdrastvenih razloga tri puta išlo u Beograd. Trebao bi da se nadležni zainteresuju da vide u ka-

kvim uslovima živimo duže od 13 godina. Grijemo se na šporet na drva, nemamo klime, ni mašine za sušenje veša, uglavnom se stvari peru na ruke, to je mučenje od života. Kako ćemo sa djecom koja idu u školu, kako će da rade domaći bez struje – kazala je Nebrigić. S. DOKNIĆ

Crnom Gorom

Utorak, 28. januar 2020.

Bijelo Polje: Tri ljekara iz Opšte bolnice završila specijalizaciju, do kraja godine još osam će

Vratili se ginekolog, otorinolaringolog i neonatolog BIJELO POLJE - U prethodnoj godini u bjelopoljsku Opštu bolnicu sa specijalizacije vratila su se tri ljekara, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. - Završena je specijalizacija za ginekologa, otorinolaringologa kao i subspecijalizacija za neonatologa. U okviru plana dodijeljenih specijali-

zacija u ovoj godini osam ljekara završava specijalizaciju i vraća se u matičnu ustanovu. Takođe, dva ljekara koji su na subspecijalizaciji iz digestivne hirurgije i audiologije u toku



ove godine počeće rad u bolnici - naveli su u saopštenju. Kako dodaju, do kraja godine vratiće se i ljekari sa specijalizacija iz oblasti interne medicine, hirurgije, ortopedije, ra-

Do kraja godine vratiće se i ljekari sa specijalizacija iz oblasti interne medicine, hirurgije, ortopedije, radiologije, ginekologije, epidemiologije i ORL

BoljA ZDRAVSTVeNA USlUGA: Opšta bolnica

diologije, ginekologije, epidemiologije i ORL i ,,na taj način stvara se dugoročna stabilnost kada je u pitanju pružanje zdravstvene usluge i

DANiloVGRAD: Unaprijeđena saobraćajna infrastruktura

Bezbjednija veza Spuža sa gradom

zaštite za građane sjevera Crne Gore“. - Opšta bolnice u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Fondom zdravstva nastaviće da

unapređuju uslove u kojima ljekari pružaju zdravstvenu uslugu kroz investicije u opremu i stručno usavršavanje - zaključili su u saopštenju. B. Č.

KolAšiN: UBNOR i antifašisti položili vijence na spomenike u Barama Kraljskim i Lubnicama

Čuvari tekovina

KOLAŠIN - Spomenici na Barama Kraljskim i u Lubnicama imaju trajne istorijske poruke. Imaju ispisana imena koja nam na uvjerljiv način pričaju o patriotizmu, odanosti Crnoj Gori i idealima slobode. Kada im se poklonimo, istovremeno se i obavežemo da ćemo njihove tekovine čuvati jer samo tako vrednujemo njihovu žrtvu za slobodu i Crnu Goru.

To je istakao predsjednik UBNOR-a i antifašista Kolašina Gojko Vlahović, nakon obilaska spomenika rodoljubima na Barama Kraljskim i Lubnicama. On je podsjetio da spomenik u Barama Kraljskim „priča“ o noći između 19. i 20. januara 1942. godine, kada su borci Komskog odreda dočekani u zasjedi od višestruko brojnijih četničkih i italijanskih formacija. Spomenik u Lubnicama koji je obnovljen, prije nekoliko godina, svjedo-

čanstvo je 42 strijeljana borca Gornjomoračkog i Rovačkog bataljona. Nakon iscrpljujućeg marša Bjelasicom i velikog mraza koji je zaledio i obarače na puškama, zarobili su ih italijanski okupatori i četnici Pavla Đurišića. Lubnicama su Kolašinci pucali u Kolašince. Oni sa okupatorskim oružjem i mecima, pucali su u rodoljube i patriote koji su se borili za slobodu. - Ove spomenike obilazimo da bi se podsjetili jednog istorijskog vremena u kojem je počela da se obnavlja današnja Crna Gora. Da se podsjetimo patriota u koje su bile uperene okupatorske cijevi i onih koji su držali prste na okupatorskom i tuđinskom oružju. Sjećamo se toga vremena, nastojimo da u Crnoj Gori bude što manje podjela, ali i šaljemo jasnu poruku da će u Crnoj Gori uvijek biti poraženi oni kojima su tuđi interesi preči od Crne Gore - istakao je Vlahović. Dr. D.

PoKloN „GRADNjA PRoMeTA“ : Kružni tok u Spužu

SPUŽ - Radovi na izgradnji kružnog toka u Spužu su završeni. Taj značajni infrastrukturni projekat je donacija GP ,,Gradnja promet“, vlasnika Radomira Kalezića, vrijedna 350.000 eura. U opštinskom Sekretarijatu za saobraćaj kažu da će kružni tok biti glavna saobraćajna veza za to područje, s obzi-

rom na to da je u toku i rekonstrukcija ,,starog puta“ od Vranjskih njiva do KPD-oma, te da je raspisan tender za sanaciju martinićkog puta u iznosu od 4,5 miliona eura. Za predsjednika MZ Spuž Darija Đuričkovića, bezbjednost učesnika u saobraćaju je u ovom mjestu podignuta na mnogo viši nivo, jer se radi o veoma frekventnoj dionici u neposrednoj blizini osnovne

škole i velikog broja privrednih subjekata. - U saradnji sa lokalnom upravom iz godine u godinu ulažu se značajna materijalna i finansijska sredstva kako bi se poboljšali uslovi života svih mještana i ujedno potencijalnim investitorima obezbijedili bolje komunalne sadržaje za ulaganja na ovom prostoru - dodao je Đuričković. B. KADIĆ

350 hiljada eura koštala je izgradnja kružnog toka, poklon kompanije „Gradnje promet“

Javni poziv Ministarstva održivog razvoja i turizma PODGORICA – Ministarstvo održivog razvoja i turizma pozvalo je zainteresovane da do 28. februara dostave ponude za dodjelu koncesije za projektovanje, finansiranje, izgradnju, upravljanje, održavanje i prenos sistema žičare od Kotora do Lovćena. Koncesija se izdaje na 30 godina i uključuje period potreban za izgradnju žičare, koji se procjenjuje na godinu, kao i operativni od 29 godina. - Od koncesionara se očekuje da predloži investicioni program kojim se u prvoj godini predviđa izgradnja i puštanje u rad žičare, a u periodu od tri godine gradnja i stavljanje u

SjeĆANje NA HeRoje: Juče na Lubnicama

Traže koncesionara za žičaru od Kotora do Lovćena Pomoć paketi

Akcija fonda „Hilal“ u dvije opštine

funkciju svih pratećih objekata - saopštili su iz Ministarstva. Minimalno investiciono ulaganje u žičaru i prateće sadržaje iznosi 18 miliona eura, a minimalni iznos koncesione naknade 15 odsto ostvarenog profita na godišnjem nivou. Svi objekti i oprema nakon isteka koncesije prelaze u vlasništvo koncedenta, odnosno Vlade. Učesnici na tenderu mogu biti konzorcijumi ili preduzeća u drugom obliku poslovnog povezivanja, uz obavezu da

prilože ugovor o konzorcijumu. - Pravo učešća na tenderu za realizaciju projekta žičare Kotor - Lovćen imaju domaća i strana preduzeća i preduzetnici, građani, konzorcijumi ili drugi oblici poslovnog povezivanja koji posjeduju kvalifikacije kojima se dokazuje njihova podobnost za učešće. Učesnici na tenderu će se kvalifikovati kao ponuđači ukoliko im je prosječna dobit za posljednje tri fiskalne godine pozitivna,

prosječna vrijednost kapitala najmanje pet miliona eura, a prosječni promet u trogodišnjem periodu najmanje 50 miliona eura - navedeno je u pozivu. Ponuđač treba da ima iskustvo u upravljanju žičarama putem koncesije ili javno-privatnog partnerstva u posljednjih pet godina, u svojstvu upravljača ili koncesionara, gdje su minimalni troškovi izgradnje infrastrukturnih objekata najmanje 20 miliona eura. C. G.

za 24 porodice

BIJELO POLJE - Tim humanitarne fondacije „Hilal“ koji djeluje pri medžlisu islamske zajednice Bijelo Polje, proteklog vikenda donirao je pakete sa osnovnim životnim namirnicama za 24 porodice. Potpredsjednik „Hilala“ Nusret Erović kazao je za Pobjedu da su saosjećajnost i velika humanost karakteristika svih

dobrotvora te fondacije. - Kroz ovakve akcije redovno se podsjećamo koliko je bitno da djelujemo zajedno i pomognemo onima kojima je to potrebno. Zahvaljujemo se svim aktivistima koji su vrlo efikasno dostavili pomoć i na seoskom području bjelopoljske opštine kao i Erolu Piti koji je sa aktivistima ,,Hilala“, koordinisao akcijom u Pljevljima kazao je Erović. B. Č.

Crnom Gorom

Utorak, 28. januar 2020.

HERCEg NOvI: Udruženje ribara traži pomoć nadležnih

TIvAT: Zamijenjeno grijanje za dvije škole

Nastava počela u toplim učionicama TIVAT – Problem grijanja u Srednjoj mješovitoj školi „Mladost“ i Osnovnoj školi „Drago Milović“ riješen je tokom zimskog raspusta, pa su đaci prve časove u drugom polugodištu imali u zagrijanim učionicama. Nikšićka kompanija „Ening“ je na vrijeme završila radove i

umjesto plina, škole se sada griju na lož ulje. Direktorka SMŠ „Mladost“ Jovanka Vujačić, u čijem je objektu postrojenje za grijanje obje škole, kaže da je vrijednost tih radova iznosila 21.000 eura, a finansirali su ih Ministarstvo prosvjete i opština Tivat. Istakla je da je riječ o trajnom rješenju. S. K.

OSUĐENICI DOBRO INFORMISANI: Zatvor u Bijelom Polju

BIJELO POLJE: Projekat NVO Novi poredak

Osuđenici ocjenjuju uslove u zatvoru

BIJELO POLJE - NVO Novi poredak realizuje projekat ,,Znanjem do većih prava“ koji finansijski podržava Ministarstvo pravde. Prema riječima koordinatora Radivoja Bogavca, cilj projekta je unapređenje primjene prava osuđenih lica u zatvoru u Bijelom Polju kroz deset radionica.

- Osuđenici u upitnicima iznose mišljenje o uslovima i ambijentu pod kojima izdržavaju kaznu. Takođe, dio polaznika koji je bio zainteresovan za posredovanje NVO Novi poredak vezano za njihov budući radni angažman u postpenalnom periodu, a preko Zavoda

za zapošljavanje, unosio je u upitnik svoje stručne reference na osnovu kojih bi se kategorizovao i realizovao njihov budući posao - kazao je Bogavac. Jedan od predavača Mladen Španjević ističe kako radionice pokazuju da su osuđenici upoznati o načinima da ostvare svoja prava. Šef grupe za prijem, otpust, matičnu evidenciju i statistiku u zatvoru Goran Živković i načelnik tretmana Srđan Sekulić zadovoljni su kvalitetom radionica i naročito ističu interaktivan odnos između predavača NVO Novi poredak i osuđenika, polaznika radioniB. Č. ca.

Ž.K.

PROBLEM TRAJNO RIJEŠEN: SMŠ „Mladost“

Blokiran im ulazak u Škver, nemaju privezišta za barke HERCEG NOVI – Nakon što je Agencija za gazdovanje gradskom lukom postavila rampu kako bi spriječila prolazak automobila na šetalište i u luku ribari su ostali bez prilaza Škveru u poslijepodnevnim satima. Ističu kako je to veliki problem koji što prije treba riješiti.

SATNICA

Silvio Tonsati iz Udruženja ribara „Škver“ kaže da je rampa za ribare otvorena od 5 do 9 ujutro, ali ne i kasnije u toku dana. - Šta da radimo popodne i uveče, kada se ribari vraćaju iz ribolova? Kako da u takvim uslovima prebacujemo ulov do pijace? Ne možemo obavljati našu djelatnost na način kako bi trebalo. Ribar kreće oko 4 ili 5 ujutro, a vraća se kad se vrati, a to je najčešće uveče. Znači, ne može on da zavisi od te rampe. Kako će prenijeti ulov? Da ribu nosimo u rukama, to je nedopustivo... Tu je i pitanje ostavljanja kola, odnosno to što ih moramo ostaviti na parkingu na Škveru, a sve to košta - kazao je Tonsati koji smatra da taj problem mora da riješi opština. Drugi, ništa manji problem hercegnovskim ribarima ne nedostatak vezova. Tonsati kaže da time treba da se pozabavi JP Morsko dobro. - Pitanje priveza barki nije riješeno. Raštrkani smo i snalazimo se kako znamo i umijemo. Sve u svemu, bio je dogovor da ćemo svi biti na jednom mjestu, ovdje na Škveru, gdje je ima desetak vezova. To nije realizovano. Potom je bilo obećano da ćemo dobiti neki kontejner za kancelariju za naše Udruženje, ali ni to nije urađeno. Nemamo ni hladnjaču, samo jedan mali ledomat koji ni blizu ne pokriva naše potrebe. Bu-



RIBARI NE MOgU DO LUKE: Rampa na prilazu gradskoj luci Škver

Prvo mjesto iskrcaja -Po pitanju gradske luke kao prvog mjesta iskrcaja ribe, takođe ništa nije riješeno. Komisija Evropske unije predlagala je da u ovom dijelu luke bude napravljeno privezište za ribarske barke i brodove i da se instalira mala hladnjača. Prostor postoji, ali očigledno nema dobre volje. Sve je ostalo na priči, dogovoru i obećanju nadležnih, ali i komisija iz EU. Problemi postoje, to su prije svega imovinskopravni odnosi, koji nijesu regulisani, a ne znam ni kako će biti riješeno jer ima mnogo subjekta nad akvatorijumom luke - klubovi, opština Herceg Novi, JP Morsko dobro, pa čak i vlasnici ove benzinske pumpe polažu neka prava – naveo je Silvio Tonsati.

kvalno se snalazimo kako znamo i umijemo - kazao je Tonsati.

Tonsati: Rampa za ribare otvorena je samo od 5 do 9, a ribar kreće oko 4 ili 5 ujutro, a vraća se kad se vrati, a to je najčešće uveče. Znači, zavisi od te rampe

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Andrijevica: od 9:30 do 14:30h Cecuni. Berane: od 9:30 do 14:30 h Babino, Drgosava, Zagrađe, dio sela Goražde i Mašte. Bijelo Polje: od 7:30 do 8:30 i od 16 do 17 h Kisela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač,

Isključenja u 16 opština

Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje i Mojstir; od 7:30 do 8:30 i od 16 do 17 h Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Čokrlije, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena, Barice Škola, Reljin Kamen, Kameno Polje i Džukeljska Jama: od 7:30 do 17 h Barice, Šljemena i Pisana Jela; od 7:30 do 17 h Sela; od 10 do 16 h Barice, Čokrlije, Pavino Polje, Krstače, Mahala, Grubješići,

Kičava, Bijeli Potok, Grab, Biokovac, Vergaševići, Kovren, Gorice, Slatka, Stožer i Bliškovo; od 9 do 15 h Nedakusi. Budva: od 10 do 14:30 h Komgrap i Ivanovići. Cetinje: od 8 do 17 h Zagrablje, Romi i Kasomi (kratkotrajna isključenja); od 8 do 17 h Obzovica, Prekornica, Pačarađe, Drenov Do, Ugnji, Golijan, Gluhi Do, Vrela, vodoizvorište Vrela, Golijani, Ugnji, Konak Muhadinovića, Očinići, Borišići i Očinića Poljane; od 8 do 16 h Oćevići,

Zaćir, Dubova, Ćeklin, Strugari, Markov Do, Bokovo, Đinovići, Kosijeri, Dobrsko Selo, Ulići, Štitari, Orašani, Mikulići i Tomići. Danilovgrad: od 7:30 do 17 h Bogićevići, Frutak, Ržišta, Do Pješivački, repetitor Kurilo, Bare Šumanovića, Šobajići, Valeta, Donji i Gornji Rsojevići, Vinići, Mosori, Sretnja, Brijestova, Rova, Slap Zete, Viš, Kujava, Zagorak, Bogmili, Tunjevo, Dobro Polje i Adžin most (kratkotrajna isključenja); od 7:30 do 17 h Mi-

Silvio Tonsati

Mladi neće u ribare Prema riječima Silvioa Tonsatia, ribarstvo nije stimulativna djelatnost i mladi nijesu zainteresovani za taj posao, pa na more uglavnom izlaze oni koji su prevalili četvrtu deceniju. - Da bi se mladi čovjek odlučio za ovu djelatnost, mora mnogo uložiti, počev od kupovine plovila i opreme, za što je potrebno između 30.000 i 50.000 eura – zaključio je Tonsati. On smatra da bi država trebalo da pojednostavi proceduru izdavanja dozvola, smanji određene dažbine koje imaju ribari, odredi luku prvog iskrcaja, privezišta... da bi možda bilo više interesovanja za tu vrstu djelatnosti.

On kaže da je ranijih godina bio dosta manji riblji fond, međutim, ove godine je nešto bolja situacija. Riba za naše uslove jeste skupa - bolju ribu odmah otkupe restorani, a ostatak se prodaje na pijaci. Tonsati kaže i da nije zaživjela njegova prošlogodišnja ideja da na Škveru budu postavljeni

USLOVI

štandovi na kojima bi se prodavala riba, a na taj način, kako tvrdi, i sam prostor bio valorizovan kao svojevrsna turistička atrakcija. - Obraćali smo se na više adresa, pa i predsjedniku opštine Stevanu Katiću. Bilo je obećanja sa različitih adresa, ali nije učinjeno ništa – kazao je Tonsati. Ž. KONTIĆ

jokusovići, Kupinovo, motel „Sokoline“, Boronjina, Mandići, Ostrog i Ržišta; od 8 do 15 h Gostilje i Bandići. Herceg Novi: od 8 do 15 h Kameno, Stanovčići, Mandići, Vrbanj. Kolašin: od 8 do 15 h Bakovići; od 9 do 15 h Drijenak; od 8:30 do 14 h Sela. Kotor: od 9 do 12 h Škaljari (od hotela ,,Porto in“ do Stadiona i zgrada Stara livnica); od 9 do 13 h Dobrota (od Crkve Sv. Matija do konobe ,,Portun“ i oko Psihijatrijske bolnice); od 9 do 14 h Gornji Morinj, Svrčak, Bunovići, Bakoči i Repaje; od 10 do 12 h Zagora. Mojkovac: od 10 do 14 h Polja (Tomovići).

Nikšić: od 7:30 do 17 h Spila i Tospude; od 7:45 do 17 h Prisoja; od 8 do 16 h Pišteta, Dubrave, Jasenovo Polje, Lipova Ravan, Praga, Povija, Dabovići i Ostrog. Plav: od 9 do 14:30 h naselje oko Šabovića džamije, Dreškovića mahala i naselje Šlama. Pljevlja: od 9 do 14:30 h Uremovići. Rožaje: od 9 do 14:30 h dio sela Kalče. Ulcinj: od 7:30 do 15 h Đonza i Draginje; od 8 do 11 h Đonza, Donji Kravari, Gornji Kravari i Podstegvaš. Žabljak: od 10 do 12 h Pećića Ograde, ulice Njegoševa, Žrtava fašizma, Borislava Pekića, Baja Pivljanina, restorani „Oro“ i „Zlatni papagaj“. C. G.

Svijet

Utorak, 28. januar 2020.

U Avganistanu pala letilica oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država

Talibani tvrde da su oborili avion KABUL - Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država potvrdile su juče, nakon nekoliko sati spekulacija, da se u Avganistanu srušio američki vojni avion E-11. Talibani tvrde da stoje iza obaranja letilice. Avion je pao u pokrajini Gazni, u centralnom dijelu Avganistana, a talibani su nedu-

Olupina palog aviona

go zatim saopštili da su „oborili letilicu koja je prevozila američke vojnike“. Nakon nekoliko sati spekulacija o ovoj nesreći, američka televizijska mreža CBS prenijela je izjavu neimenovanog zvaničnika koji je potvrdio da se u Avganistanu srušio američki vojni avion. Foks njuz je javio da se u avionu nalazilo manje od pet oso-

U Poljskoj obilježena 75. godišnjica od oslobađanja logora Aušvic

Dan sjećanja na više od milion žrtava nacističke Njemačke OSVJENĆIM – U nekadašnjem nacističkom koncentracionom logoru Aušvic u Poljskoj obilježeno je juče 75. godina od kada su snage nekadašnjeg Sovjetskog saveza, odnosno ruska Crvena armija, oslobodile to mjesto koje važi za najveće stradanje Jevreja u Drugom svjetskom ratu. Logor Aušvic osnovan je 1940. godine u okupiranoj Poljskoj kao dio mreže koncentracionih logora uspostavljenih u sklopu Hitlerovog „konačnog rešenja“ za istrebljenje 10 miliona Jevreja. Prvobitno namijenjen kao zatvor za Poljake koji su se protivili nacističkom režimu, Aušvic je postao najveća fabrika smrti u Evropi u kome su nacisti ubili više od 1.100.000 ljudi. Oko 900 hiljada Jevreja ubijeno je u gasnim komorama odmah po dolasku u logor, dok su ostali umirali usljed nehumanih uslova u zatočeništvu, prisilnog rada i eksperimenata koje je, uglavnom nad zarobljenom djecom, vršio nacistički ljekar Jozef Mengele, koji je u logor poslat kao trideset dvogodišnji major SS jedinica. Svega nekoliko dana pred dolazak Crvene armije, primorani na povlačenje, nacisti su sa oko 60 hiljada logoraša krenuli ka zapadu kako bi ih prebaci-

ba, dok su avganistanske vlasti nešto kasnije saopštile su da su prinađena tijela dvojice pilota. Avganistanski zvaničnici su u prvi mah saopštili da je pao putnički avion avganistanskog nacionalnog prevoznika „Arijana afgan erlajns“, ali je te navode nekoliko sati kasnije demantovao direktor te kompanije.

Održani izbori u italijanskoj pokrajini Emilija Romanja

Salvini nije uspio da svrgne dugogodišnju vladu ljevičara BOLONJA – Na regionalnim izborima koji su u nedjelju održani u italijanskoj pokrajini Emilija Romanja kandidat Demokratske stranke (PD) Stefano Bonaćini, osvojio je 51,4 odsto glasova, dok je kandidatkinja Lige Lucija Borgonzoni osvojila 43,7 odsto glasova, saopštilo je italijansko Ministarstvo unutrašnjih poslova. Iako je lider Lige Mateo Salvini od početka vodi jaku kampanju, ipak nije uspio da okonča višedecenijsku vladavinu ljevičara u ovoj regiji na sjeveru Italije. Emilija Romanja važi za jednu od najbogatijih italijanskih regija u kojoj se nalaze sjedišta „Ferarija“ i „Parmezana“. Salvini je u ovoj regiji, koja je

Logor Aušvic osnovan je 1940. godine u okupiranoj Poljskoj kao dio mreže koncentracionih logora uspostavljenih u sklopu Hitlerovog „konačnog rešenja“ za istrebljenje 10 miliona Jevreja. Aušvic je postao najveća fabrika smrti u Evropi u kome su nacisti ubili više od 1.100.000 ljudi li u druge koncentracione logore. Procjenjuje se da je na tom putu umrlo ili ubijeno između devet i 15 hiljada ljudi. Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 2005. godine rezoluciju kojom se 27. januar, dan kada su 1945. godine svazničke snage oslobodile preostalih 7,5 hiljada zatvorenika, obilježava kao Međuna-

rodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Ovogodišnjoj komemoraciji prisustvovalo je oko 200 preživjelih logoraša, koji su u Poljsku doputovali iz Izraela, Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Perua, Rusije, Slovenije i drugih zemalja. Ovom događaju prisustvovale su i zvanične delegacije iz 50

zemalja, među kojima i oko 20 čelnika država i vlada. Njima se, kao počasni pokrovitelj događaja, obratio predsjednik Poljske Andrzej Duda koji je nedavno odustao od odlaska na Svjetski forum o holokaustu u Jerusalemu, uvrijeđen jer ga organizatori nijesu uvrstili među govornike na tom skupu.

Kasnije je policija Avganistana saopštila da srušeni avion pripada stranim snagama, da bi neimenovani zvanični SAD potom saopštili da je u pitanju njihova letilica. Talibani su istovremeno saopštili da se u avionu nalazilo nekoliko visokih oficira, ali su predstavnici američkih oružanih snaga demantovali te navode.

uporište ljevice već 70 godina, pokušao da izdejstvuje pobjedu koja bi mu pomogla da obori aktuelnu italijansku vladu u kojoj su PD i druge stranke u internim sukobima. - Salvini zna kako da priča o problemima, ali ne zna kako da ih razvrsta i ljudi su na to odgovorili. Vladajuća većina iz ovih izbora izlazi još snažnija - saopštio je lider demokrata Nikola Zingareti. On je naveo i da je izlaznost na izborima bila 68 odsto, što je za 30 odsto više u odnosu na period od prije šest godina. Salvinijev blok slavio je, međutim, na drugim regionalnim izborima u nedjelju. Njegova Liga pobjedila je na slabo razvijenom jugu Italije, odnosno u regiji Kalabrija.

Nesreća na rijeci Tenesi u Alabami

Vatra progutala 30 brodova MONTGOMERI – Veliki požar zahvatio je oko 30 brodova usidrenih duž rijeke Tenesi u američkoj saveznoj državi Alabama. Vatrogasna služba Alabame saopštila je da u nesreći ima nastradalih, ali nije precizirala koliko. Šef vatrogasne službe Džin Neklaus saopštio je međutim da je

sedam osoba hospitalizovano, a da se još sedam vodi kao nestalo, prenio je AP. On je naveo i da je većina brodova, usidrenih duž rijeke Tenesi, korišćena za stanovanje. Agencija za upravljanje u hitnim situacijama okruga Džekson saopštila je da su preduzete vatrogasne i spasilačke akcije na kopnu i vodi.

Palestina odbacila prijedlog predsjednika SAD

Premijer Slovenije podnosi ostavku

Šarec traži vanredne izbore LJUBLJANA – Premijer Slovenije Marjan Šarec podnio je ostavku na tu funkciju i zahtijevao raspisivanje vanrednih izbora, navodeći da njegova manjinska vlada ne uspijeva da donese važne zakone. -

Marjan Šarec

Sa ovom koalicijom i ovom situacijom u parlamentu, ne mogu ispuniti očekivanja građana rekao je Šarec na konferenciji za medije. Šarec je, kako prenosi agencija Rojters, najavio da će svoju ostavku dostaviti slovenačkom parlamentu. Uoči njegove objave o podnošenju ostavke na funkciju predsjednika vlade, slovenačka državna novinska agencija STA izvijestila je da je ostavku dao i ministar finansija Andrej Bertoncelj. STA navodi da je najvjerovatniji razlog njegove ostavke neslaganje sa nacr-

tom zakona o ukidanju dopunskog zdravstvenog osiguranja. Šarecova ostavka po automatizmu podrazumijeva raspuštanje kompletne aktuelne Vlade Slovenije. Umjesto raspisivanja vanrednih izbora moguće je ipak formiranje neke nove većine, odnosno novog mandata prelazne vlade. Šarec međutim smatra da su vanredni izbori ipak nabolje rješenje. On je najavio i da bi njegova Lista na vanrednim izborima mogla da nastupi u koaliciji sa Strankom modernog centra (SMC), koju vodi aktuelni ministar ekonomije Zdravko Počivalšek. - Svjestan sam da će sada djelo-

vati politička kuhinja kako bi se oblikovala nova prelazna vlada, ali mislim da bi bilo najbolje i najpoštenije da idemo na izbore i da ljudi kažu da li mi vjeruju kazao je Šarec. Na redovnim izborima 2018. godine Lista Marjana Šareca osvojila je 13 mandata u parlamentu koji broji 90 mjesta, što je dvostruko manje od Slovenske demokratske stranke Janeza Janše. Šarec je ipak dobio mandat za sastav vlade, budući da Janša nije uspio da okupi svoju parlamentarnu većinu. Šarecova stranka u koaliciju je ušla sa Strankom modernog centra, Socijalnim demokratima, Demokratskom strankom penzionera i Strankom Alemke Bratušek i tako okupila 43 poslanika u parlamentu, što je za tri manje od potrebne većine.

Trampa smatraju za nekredibilnog posrednika RAMALA - Premijer Palestine Muhamed Štaje odbacio je mirovni prijedlog američkog predsjednika Donalda Trampa, navodeći da on ne predstavlja osnovu za rješavanje sukoba. Štaje je ocijenio da Trampov plan narušava međunarodno pravo jer ga, kako je rekao, predlaže strana koja je izgubila kredibilitet da bude iskreni posrednik u ozbiljnom političkom procesu. Agencija AP prenosi da je palestinska strana odbacila plan koji još nije ni vidjela, jer Trampovu administraciju smatra isuviše pristrasnom kada je riječ o Izraelu. Administracija aktuelnog američkog predsjednika, podsjeća

Muhamed Štaje

AP, povukla je neke poteze koji su naljutili Palestice, poput priznanja Jerusalima za glavni grad Izraela. Tramp bi svoj plan trebalo da predstavi danas nakon zajedničke konferencije za medije za izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Bijeloj kući. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Utorak, 28. januar 2020.

Izgradnja prve faze bulevara prema Tuzima

Radovi teku planiranom dinamikom JASNE NOVE KONTURE: Radovi kod podvožnjaka u blizini Cijevne

Rekonstrukcija magistrale koja povezuje Podgoricu i Tuzi, odnosno njeno pretvaranje u modernu saobraćajnicu bulevarskog tipa sa četiri kolovozne trake, širokim razdjelnim ostrvom i savremenom rasvjetom, koja je počela krajem novembra prošle godine, odvija se planiranom

dinamikom. Završetak radova na prvoj fazi bulevara, dužine 1,6 kilometara, vrijednosti 2,2 miliona eura, očekuje se krajem maja. Partneri na ovom projektu su Glavni grad i Vlada, odnosno Uprava za saobraćaj, a izvođač radova je kompanija Bemax. H. P.

Dobrovoljni davaoci krvi iz Tološa pokazali se na djelu

NASTAVILI HUMANI NIZ: Juče u Zavodu za transfuziju krvi

Članovi kluba Društva dobrovoljnih davalaca krvi ,,Tološi“ organizovali su juče u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi redovnu akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji je učestvovalo 30 davalaca krvi, a iz Zavoda za transfuziju krvi zahvalili su organizatorima i davaocima i uputili poziv drugim društvenim subjektima da sličnim aktivnostima doprinesu obezbjeđivanju stabilnih najdragocjenije tečnosti H. P. krvi.

„Loši momci zauvijek“ u Sinepleksu

Promjenljivo, do 10 stepeni

Komedija ,,Loši momci zauvijek“ večeras je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 17:40, 19:45 i 22:15 sati. Domaća drama ,,Grudi“ biće prikazana u 17:50 i 20 sati, akcija ,,Gospoda“ u 18, 20:15 i 22:30 sati, ratni spektakl „1917“ u 22, a animirani ,,Prerušeni špijuni“ u 15:40 sati. Drama „Ajvar“ na programu je u 21, komedija „Sluga“ u 19:30 i 21:45 sati, a ljubavna drama ,,Male žene“ u 18:45 i 21:15 sati, a porodična komedija „Dulitl“ u 15:30 i 17 sati. Za ljubitelje animiranog filma na programu su ,,Vrijeme je za sankanje“ u 15:50 i 17:30 sati, ,,Misija Arktik“ u 16:50 i „Zaleđeno kraljevstvo 2“ u 15 i 16 sati. H. P.

Umjereno do potpuno oblačno, od sredine dana povremeno kiša, a krajem dana i tokom noći i pljuskovi, uz moguću grmljavinu. Vjetar južni i jugoistočni, povremeno umjeren do pojačan. Jutarnja temperatura vazduha sedam, najviša dnevna oko deset stepeni. H. P.

Isključenje struje Zbog radova na rekonstrukciji mreže, sjutra će bez snabdijevanja električnom energijom biti potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: dio Vranića (ulice Mašana Božovića, Luke Gojnića i Kraljice Jakvinte); Pelev brijeg; Parci;

- od 9 do 10: zgrada Vlade u Karađorđevoj ulici; - od 10:30 do 11:30: poslovna zgrada u Ulici Svetlane Kane Radević; - od 11:45 do 12:30: zgrada Telekoma kod Blažovog mosta; - od 13 do 14: zgrada Osnovnog suda; - od 14:30 do 15:30: stara zgrada Vlade na Bulevaru Jovana Tomaševića. H. P.

Hronika Podgorice

Utorak, 28. januar 2020.

Juče završen raspust, oživjele sve škole

Osnovci i srednjoškolci ponovo u klupama Većina je prvog dana u školu pošla veselo, uprkos kiši koja je rominjala. Kako lijepo opisa maturant Gimnazije Filip Manojlović: ,,Jutros mi se nije bilo teško probuditi. Vjerovatno je to bila neka euforija pred prvi dan drugog polugodišta. Milo mi se opet viđeti sa drugovima i profesorima“

ODMOR I DRUŽENJE

Nikolina Đoljević, učenica prvog razreda OŠ ,,Milorad Musa Burzan“, kaže da je raspust provela u Podgorici. Kako naglašava, najviše je voljela da ide sa majkom i tatom da se igra u park na Pobrežju. - Bilo mi je lijepo na raspustu. Baš sam odmarala, gledala sam crtane filmove. Uželjela sam se drugarima i učiteljici Katarini – kazala je šestogodišnja Nikolina. Učenik VI-a odjeljenja Uroš Đurović kaže da je raspust proveo u Podgorici, na Žabljaku i Zlatiboru. - Prva četiri dana sam bio u Podgorici. Onda sam sa roditeljima bio na Žabljaku, pa nakon toga još malo u Podgorici, a potom na Zlatiboru sa sekcijom izviđača. Super mi je bilo. Dosta sam se družio sa drugovima, na planinama je bilo snijega, pa sam skijao i sankao. Nijesam spavao do kasno, više sam se igrao – kazao je Uroš i dodao da mu nije nije predstavljalo problem da se juče ujutro ranije probudi za školu. Njegova drugarica iz odjeljenja Ana Strugar kaže da je sa roditeljima i braćom čekala Novu godinu kod kuće, a da su onda bili u Budvi i sedam dana na Kopaniku. - Lijepo nam je bilo. Uz to što sam se lijepo odmorila, pročitala sam lektiru ,,Emili i detektivi“, baš je zanimljiva – kazala je Ana. Njihov drug Stefan Mićković kaže da mu je raspust dobrodošao ,,da malo napuni baterije“. - Većinu raspusta sam proveo kod kuće. Bio sam sa roditeljima nekoliko dana na Žabljaku, ali mi je bilo ljepše u Podgorici – kaže Stefan i dodaje da je tokom ferija čitao grčku mitologiju. Učenik devetog razreda Marko Vukotić dio raspusta proveo je kod kuće, a dio kod rođaka na selu u blizini Mojkovca. - Bilo je snijega. Tamo imam društvo, pa mi nije bilo dosadno. Spavao sam duže, do 11-12

Peta manifestacija kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO Velika i Dodest sala

CNP U saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore Filmski program ,,Cinema studio“ „IZDAJNIK“ Režija: Marko Belokjo Uloge: Pjerfranćesko Favino, Luiđi lo Kaśo, Fausto Ruso Alezi Scena Studio u 20:30

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija ,,Centar“ Izložba „Super Sampling – Series No2“ autorke Sandre Đurović Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati Dvorac Petrovića, Kruševac b. b. Izložba ,,Exterritory“ autora Marka Markovića u izložbenom prostoru Dvorca Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati Perjanički dom, Kruševac b. b. Dio stalne postavke, izbor iz fonda Centra savremene umjetnosti

važniji telefoni Policija Vatrogasci Hitna pomoć Tačno vrijeme Telegrami Sigurnost na moru

POVRATAK: Juče u dvorištu Gimnazije

Najmlađi jedva dočekali da krenu u vrtić Dragana Božović došla je za kćerku Kseniju u vrtić ,,Đina Vrbica“ juče poslije 12 časova. Njih dvije ostale su još malo na igralištu ispred vrtića, da se Ksenija još malo poigra. - Tokom raspusta Ksenija nije išla u vrtić. Proveli smo ga u Podgorici. Išli smo kod babe, obilazili igraonice i parkove. Ona je jedva čekala da opet krene u vrtić, pa joj nije bio problem jutros ustati ranije – kazala je Božović. Petogodišnja Ksenija naglašava da joj je juče bilo baš fino u vrtiću. - Jedva sam čekala da se vidim sa drugarima. Imamo novu učetiljicu i baš mi se sviđa – kazala je malena Ksenija. I Iva Marjanović oko 12 sati došla je u vrtić za ćerku Mašu. Navodeći da njena ćerka

sati, jer tokom školske godine ustajem prije sedam sati. Pomalo sam i čitao, sve u svemu, odmorio sam lijepo. Nije mi bio problem da se probudim jutros. Danas smo sa drugovima i profesorima u školi uglavnom razmjenjivali utiske sa raspusta – kazao je Vukotić. Njegov drug iz odjeljenja Drago Končalović kaže da je cijeli raspust proveo u Podgorici. - Ništa posebno - šetao sa drugovima, nijesmo igrali košasrku ili fudbal, bilo je hladno. Spavalo se i do popodne – kaže Končalović.

ŠKOLA I OBAVEZE

Učenice II-f odjeljenja Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Ena Begović i Nina Račeta na odmoru između časova razmjenjivale su dogodovštine sa raspusta. Nina Račeta ističe da su njih dvije zajedno dočekale Novu godinu na Trgu nezavisnosti. - Bilo nam je baš lijepo, a Praznični pazar je doprinio da sve izgleda super. Poslije toga sam

D. M.

Naši sagovornici kažu da im je odmor dobrodošao. Neki su ga proveli u Podgorici, a neki su barem jedan dio raspusta proveli van svog grada - na selu, Primorju ili planini, ali i u inostranstvu. Naodmarali su se, kažu, i uglavnom spavali do kasno. Malo se i čitalo, dosta se filmova i crtanih gledalo... Većina je prvog dana u školu pošla veselo, uprkos kiši koja je rominjala. Kako lijepo opisa maturant Gimnazije Filip Manojlović: ,,Jutros mi se nije bilo teško probuditi. Vjerovatno je to bila neka euforija pred prvi dan drugog polugodišta. Milo mi se opet viđeti sa drugovima i profesorima“.

KIC ,,BUDO TOMOVIĆ“ D. MALIDŽAN

Nakon tačno mjesec odmora i zimskog raspusta podgorički osnovci i srednjoškolci juče su se vratili u školske klupe.

Danas u gradu

NAJMLAĐI VESELO U VRTIĆ: Iz JPU ,,Đina Vrbica“

nije išla u dežurni vrtić, Iva kaže da je njena trogodišnja ćerka jedva čekala da opet vidi drugare iz obdaništa. - Uželjela sam se drugarima i učiteljici. Bilo mi je super u vrtiću – potvrdila je Maša.

sedam dana provela kod babe i dede u Nišu, a zatim još sedmicu kod drugih babe i dede u Tivtu. To mi je baš prijalo, jer tokom školske godine imam dosta obaveza i ne stižem da se vidim sa porodicom – kazala je Nina, uz napomenu da joj je bilo malo teže da se probudi ranije za školu. Raspust Ene Begović, pored zanimljivog boravka u Begradu, obilježilo je to što je udomila mačku. - Raspust je protekao sasvim obično, fino, toplo u kućnoj atmosferi. Putovala sam kod mojih u Beograd, gdje sam kratko živjela. Gledali smo glupe filmove i čitali glupe knjige, da se malo odmorimo od svega, neko od škole, neko od posla. Išli smo i u pozoriše. Gledali smo dvije interesantne predstave - ,,Hasanagenicu“ u Narodnom pozorištu i mjuzikl ,,Neki to vole vruće“ u pozorištu na Terazijama. U Podgorici sam vježbala da sviram ukulele (žičani instrument sliučan gitari). Posljednja sedmica mi je prošla

Ana Pavličić, koordinatorka vaspitne jedinice ,,Đina Vrbica“, kaže da je juče bio manje djece, ali da je to uobičajeno na početku drugog polugodišta, jer je do kraja mjeseca ostalo nekoliko dana.

uglavnom sa društvom – kazala je Ena. Prvi dan u školi, saglasne su njih dvije, protekao je rasterećeno. Razgovarale su na različitim jezicima o tome kako su provele raspust, jer je to odlična jezička vježba. - Profesorica književnosti je htjela već u srijedu da nam zakaže kontrolni, ali smo je zamolili da ga odloži. Izašla nam je u susret, naravno, jer mi smo dobro odjeljenje – kazala je uz osmijeh Nina. Maturant podgoričke Gimnazije Filip Manojlović (odjeljenje IV-i) cijeli raspust je proveo u Podgorici. - Druženje sa društvom iz škole i iz kvarta, gledanje filmova, praćenje sportskih događaja... uglavnom, odmarao sam. Tokom raspusta sam spavao do podneva, pa i duže. Jutros mi se nije bilo teško probuditi. Vjerovatno je to bila neka euforija pred prvi dan drugog polugodišta. Milo mi se opet viđeti sa drugovima i profesorima - zaključio je Manojlović. I. MITROVIĆ

122 123 124 125 126 129

Crnogorski Telekom - info. 1181 Crnogorski Telekom -kol cen. 1500 Telenor - kol centar 1700 M-tel - kol centar 1600 Telemah - kol centar 1800 Orion Telekom 12777

Klinički centar 412-412 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 080001300 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Kultura

Utorak, 28. januar 2020.

Akademski slikar Goran Ćetković o ciklusu pejzaža koje je predstavio u

Između svjetlos tame, sjevera i ju Belević nastupa Veljko Belević

Crnogorski kontrabasista gostuje u inostranstvu

U sklopu ovoga ciklusa, ima nekoliko slika koje sam nazvao – Zavičaj. To su neke dotrajale ograde, zatim livade, neki tonovi narandžaste i žute, što mi stvara toplinu zavičaja. A toplina se podrazumijeva kada se razmišlja o zavičaju, o mjestu gdje smo se rodili – kazao je Ćetković

u Luksemburgu PODGORICA – Crnogorski kontrabasista mr Veljko Belević uz klavirsku saradnju mr Vide Belević održaće solistički koncert u petak, 31. januara u sali Ecole de la Musique, u Didelanžu u Luksemburgu. Na repertoaru će se naći djela Johana Sebastijana Baha, Georga Fridriha Hendla, Johanesa Matijasa Spergera i Đovanija Botesinija. Koncert organizuje društvo Letzebuerg – Crna Gora iz Luksemburga, a uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore. Veljko Belević rođen je u Podgorici. Nakon završene niže i

srednje muzičke škole započeo je studije na Muzičkoj akademiji u Podgorici. Magistrira o j e 2 0 0 3. g o d i n e n a Muzičkoj akademiji u Cetinju. Na državnom takmičenju 1994. je osvojio prvu nagradu ,,Zlatna lira“. Održao je veliki broj koncerata u zemlji inostranstvu što kao solista, što kao član različitih kamernih sastava i član različitih domaćih i internacionalnih orkestara. Radi na Muzičkoj akademiji na Cetinju od 1998. godine kao stručni saradnik na različitim predmetima. Njegovi učenici i studenti su osvajali mnogobrojne državne i međunarodne nagrade. S. V. ČOVJEK SEBE TRAŽI U KONTRASTIMA: Goran Ćetković

KOLAŠIN - Ciklus „Horizonti“ je nastao u posljednje dvije godine. U odnosu na prethodne cikluse gdje sam se bavio ljudskom figurom a prvenstveno portretom, ovoga puta sam se posvetio pejzažima – kazao je za Pobjedu akademski slikar Goran Ćetković, povodom najnovije izložbe „Horizonti“, koju je prošle sedmice predstavio u Zavičajnom muzeju u Kolašinu.

Slika Darka Đurovića

Izložba djela Darka Đurovića u Zagrebu

„Pogled kroz dugu“ u Evropskom domu PODGORICA – Izložba djela slikara Darka Đurovića biće otvorena večeras u Evropskom domu u Zagrebu. Umjetnik će do 25. februara izložiti 25 slika velikog, srednjeg i malog formata, pod nazivom „Pogled kroz dugu“, u kojima se bavi iracionalnim ponašanjem čovjeka. Đurović je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju 2005. godine. Ovo mu je 13. samostalna izložba, a imao je preko dvadeset kolektivnih. Prvi put se predstavlja u Zagrebu. Godine 2012. dobio

je nagradu „Milunović, Stijović, Lubarda“. Živi i stvara u Podgorici. Slikar i likovni kritičar Slobodan Slovinić zapisao je da je Đurović crnogorskoj javnosti pokazao svoja figuralna, veoma sadržajna i jezgrovita slikarska istraživanja, sa kojim se u budućnosti veoma ozbiljno mora računati. Dejan Đorić istakao je da je Đurović jedan od najvećih, ne samo crnogorskih, balkanskih, evropskih nego i svjetskih slikara fantastike. Balša Brković okarakterisao je Đurovića kao „apsolutnog gospodara imaginacije“. R. K.

„Čovjek za sve“ večeras u Pljevljima PLJEVLJA - Predstava „Čovjek za sve“ po tekstu i režiji Dragana Koprivice u produkciji pozorišnog društva „Divan“ i Centra za kulturu iz Petnjice biće izvedena večeras u 19 sati u velikoj sali pljevaljskog Doma kulture. Prema riječima rukovodioca „Divana“ prof. Reha Ramčilovića, satirična komedija „Čovjek za sve“ oslikava savremene anomalije društva u tranziciji na humoristički način. Članovi pozorišnog društva „Divan“ su talentovani glumci amateri iz Osnovne i Srednje mješovite škole u Petnjici i iz Srednje medicinske u Beranama. Glavnu ulogu igra Elmar Korać, a u ostalim se pojavljuju Šejla Huremović, Džibo Huremović, Hana Muratović, Almina Ličina, Samra Ličina, Mirel Latić, Elmin Korać, Zana Adrović i Dado Kršić. Tonske i svjetlosne efekte uradio je Memo Skenderović, a organizaciju potpisuje prof. Reho Ramčilović. R. K.

Ćetković je dodao da je za svakog umjetnika bitno da čini nove korake, da se oprobava u

Dio slika koje je Ćetković izložio na izložbi u Kolašinu

PODGORICA - Luka Boljević je pjesnik i pravnik, mladi stvaralac koji u svojoj poeziji na hrabar način prikazuje i osvjetljava društvene fenomene i pojave o kojim se danas nerado priča. Rođen je 1994. godine u Podgorici, gdje radi i stvara. Učesnik je brojnih regionalnih pjesničkih festivala i osvojio je prvo mjesto na 34. Festivalu za mlade u Zaječaru. Povodom tog priznanja, u maju očekuje objavljivanje prve zbirke svoje poezije. U intervjuu za Pobjedu govogi o svom radu, poeziji, savremenom društvu... POBJEDA: Što Vas najviše pokreće u poeziji, o čemu pišete, što Vas zanima? BOLJEVIĆ: Moja poezija izvire iz svakodnevice koja na neki način utiče na mene. To mogu biti relativno velike filozofske teme kao što je odnos sa religijom, društvom, kulturom, a opet to mogu biti možda neke trivijalne, svakodnevne stvari koje vas u nekim trenucima pogađaju. Tu postoje, recimo, pjesme koje se bave običnim izlaskom u grad tokom ranog jutra, kada su ulice prazne i vidite da grad zapravo živi samo kada ste vi u njemu. Van toga se sve dešava kada vi nijeste prisutni,

MLADI PISCI: Luka Boljević za Pobjedu najavljuje prvu zbirku

Poezija izvire iz svakod

odnosno dešava se još uvijek, ali ga vi ne doživljavate. Kad se takvi momenti dese, onda dolazim u situaciju da imam potrebu da to na neki način saopštim. Svjestan sam da to saopštavanje neće čitav svijet pročitati ili čuti, ali je moj način da društvu pokažem i ukažem što je meni bitno, da bi možda neko shvatio ili doživio percepciju koja je meni bila bliska. Nije to nikakvo apostolsko obraćanje, to je samo moja potreba jedinke da društvu kažem što jedinka osjeća u njemu. POBJEDA: Što jedinka može da osjeti u tom trenutku? BOLJEVIĆ: Nažalost, živimo u dobu kada velike teme vode do apsurda i beznađa. Imam osjećaj da je filozofija kulture i književnosti XX vijeka dovela do neke situacije u kojoj čovjek traži svoji poziciju i vrlo teško je nalazi. To može da bude jako loše za pojedinca. S druge strane, ako se mi pomirimo sa tom situacijom i borimo se protiv toga na sebi svojstven način, jedinka može da bude zadovoljna u tom društvu, iako možda nije

Luka Boljević

pozicionirana kako želi. POBJEDA: U pjesmi „Jezik je temelj“ pišete: „Granice mog jezika/ moje su granice“. Da li postoje granice u jeziku i što jezik predstavlja za Vas? BOLJEVIĆ: Svakako da postoji granica u jeziku, prije svega postoje lične granice. Ja sam ograničen vokabularom kao i svako od nas i samim tim moja elokvencija je moja granica. To što umijem da kažem, toliko mogu i da iskažem. S druge strane po-

stoji perceptivnost jezika, u smislu da ono što ja govorim u ovom intervjuu, ko god to čita, može da doživi potpuno drugačije u odnosu na mene. Tu se naši jezici razgraničavaju. Problem sa tim jeste što vrlo često govorimo o sličnim stvarima, a da jedni druge ne možemo u potpunosti da razumijemo. To stvara kulturološki problem, jer određeni slojevi društva ili određene jedinke postaju daleki samo zato što se jezički ne

Kultura

Utorak, 28. januar 2020.

Koncert mladih talenata na akademiji u Sjedinjenim Američkim Državama

u Kolašinu

sti i uga novim izazovima, ali da sačuva temelj kreacije i inspiracije, tj. da ostane uvijek svoj.

SJENKA I SVJETLOST

Govoreći o najnovijoj postavi, Ćetković jednostavno objašnjava da je izašao iz jedne teme i „dohvatio“ se nove. - Krećući se Crnom Gorom, putujući nekada autobusom, nekad vozom, osvrtao sam se oko sebe. Uočavao sam fantastične predjele, igre sjenke i svjetlosti. Prolazeći pored mora, Skadarskog i Biogradskog jezera, tražio sam i do mene je dopirala ta svjetlost, ali i ta sjenka koja je nekada prikriva, a nekada dodatno dariva. Odlučio sam da se posvetim toj temi i mislim da sam neke stvari odradio kako treba – rekao je Ćetković. Sa puno samopouzdanja, umjetničke ali i životnte zrelosti, Goran Ćetković, nakon 29. samostalne izložbe objašnjava sadašnju fazu svoje umjetničke inspiracije. I u svemu tome trag je ostavila životna odluka da se gorštak primakne moru. Iz rodnog Kolašina u Bar, gdje živi i radi. - Čovjek sebe traži u kontrastima. Tako i ja razmišljam tražeči prostor umjetničkog ispovaljavanja. Na neki način „razapet“ između svjetlosti i tame, sjevera i juga. To mijenjanje ambijenta meni je dalo snagu. Sa planinskih vrhova, doći na more. Ta kombinacija je doprinijela raznolikosti moga izraza – rekao je Ćetković. Ćetković je odlučio da njegovi Horizonti krenu iz Kolašina. Nakon Portreta, Dvofiguralne

u pjesama

dnevice

razumiju. POBJEDA: Očekujete li nešto od poezije? BOLJEVIĆ: Nadam se, ali ne očekujem. Nadam se da će bilo koja poezija uticati na mikro svijet. Na moj mirko svijet je uticala poezija mnogih, počevši od ljudi sa kojima svakodnevno sarađujem u „Forumu“ do ljudi koje sam susretao, koji su mi ukazivali na dobru poeziju, do onih koji su pisali dobru poeziju i mimo „Foruma“. Ali, ne možemo očekivati, to bi bilo previše, prosto poezija nije spremna da nosi to društveno breme, iako vjerovatno svaki pjesnik ima tu želju i tendenciju. Bilo bi, na kraju krajeva, prosto apsurdno i uzaludno to očekivati. Razočarali bismo se. POBJEDA: Kakav je pjesnik u savremenom svijetu? BOLJEVIĆ: Pjesnik je možda najpronađeniji od svih koji postoje u ovom društvu. On mora da se izbori, ima veći senzibilitet od ostalih, ne znači nužno da on stvari vidi bolje, samo ih više osjeća i ima potrebu da te stvari iskaže. U mom slučaju pjesnik je

kompozicije, Ženskih aktova, Glasova tišine i Zuba vremena, sada su pejzaži pogledom i porukom postali – horizonti. - U sklopu ovoga ciklusa, ima nekoliko slika koje sam nazvao – Zavičaj. To su neke dotrajale ograde, zatim livade, neki tonovi narandžaste i žute, što mi stvara toplinu zavičaja. A toplina se podrazumijeva kada se razmišlja o zavičaju, o mjestu gdje smo se rodili. Sve je to prostor iz kojeg kreću moje linije i moje boje. Krenuo sam iz Kolašina jer vjerujem da ovaj grad ima prostora da uz ostale identitete koji mu trebaju i na kojima se radi, stvara i kulturni identitet - istakao je Ćetković koji je i dalje odan prvim kolašinskim likovnim amanetima koje mu je kao učeniku osnovne škole izgovarao poznati likovni pedagog i slikar Momir Petrov Bulatović.

MEDIJUM PORUKE

Goran Ćetković je rođen u Kolašinu 1975. godine. FLU je završio na Cetinju 2000. godine u klasi profesora Nikole Gvozdenovića. Izlagao je na velikom broju grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu i učesnik je mnogih značajnih likovnih salona i kolonija. Član je ULUCG. Dobitnik je više značajnih nagrada. Povodom izložbe u kolašinskom Zavičajnom muzeju, direktorica te ustanove Draginja Kujović zapisala je da je Ćetković pejzaž pojednostavio i uprostio. Pejzaž je, kako je objasnila, postao medijum slikarske poruke, slikarevog istraživačkog karaktera. - Mozaična struktura kompozicije pejzaža, postignuta snopom kratkih poteza kista, utapa se u obojene površine horizonta, neba, morske pučine. Atmosfera naslikanog sutona, kišnog dana, pomračine, jutra, prostire se ravnomjerno na platnu. Zvuk sjete i nostalgije se širi nad tim vidicima. Poput velikih majstora pejzaža, Ćetković u zanosu svog stvaralaštva, teži da na slici prikaže što vjernije atmosferu svjetlosti pa i zemlja i nebo trepere u ritmu slikareve osjećajnosti - naglasila je Kujović. D. DRAŠKOVIĆ

Priznanja su podsticaj da više radite POBJEDA: Bili ste pobjednik 34. Festivala mladih pjesnika u Zaječaru. Kako izgleda kad Vas ocjenjuju Dejan Aleksić i Alen Bešić? BOLJEVIĆ: U mom slučaju to je bilo jako lijepo, jer je to bila nagrada nakon nekoliko godina rada, ulaganja i truda. Neko je prepoznao da to nečemu vrijedi i u suštini to je motivacija da što više radite. Sad znam da mogu, ali znam da mogu još više. Dođe i taj trenutak kada stignete kući i zapitate se što to priznanje zapravo znači. Ne znači ništa. Još uvijek ste niko i ništa, ako biste tu stali, prosto bi vas pregazilo i vrijeme i kultura i poezija, jer pored vas napreduju i drugi. To je na neki način podsticaj da još više radite.

često izgubljen. Često osjećam da ne znam što treba da radim, ili ako znam što treba da radim, osjećam da možda ne treba baš B. BAJIĆ tako da se radi.

Jovović i Vojinović gosti u Santa Barbari

Andrija Jovović

KOTOR – KotorArt talenti Andrija Jovović (klavir) i Nastasja Vojinović (violina) održaće koncert u Santa Barbari (Kalifornija) na čuvenoj „Music Academy of the West“. Koncert je planiran za petak, 31. januar u 19 sati u Weinman sali, a učestvovaće i Sara Bashore (viola i violina) i Katrina Agate (violončelo), izuzetne mlade umjetnice iz Santa Barbare, koje su već boravile u Kotoru i na festivalu KotorArt imale zapažene nastupe. - Našim mladim talentima, Jovoviću i Vojinović želimo puno sreće i uspjeha u Santa Barbari. Zadatku smo prišli veoma odgovorno i ozbiljno i srećni smo što saradnja sa od-

Nastasja Vojinović

borom pobratimljenih gradova rezultira upravo ovakvim projektima gdje mladi talenti dobijaju svoje mjesto i zasluženu pažnju. Konstantna i pažljiva briga o mladima je možda i najneophodnija ako razmišljamo dugoročno da unaprijedimo naše društvo. Zato na festivalu od ljeta 2020. godine uvodimo i KotorArt akademiju, gdje smo mladim muzičarima obezbijedili vrhunske predavače na seminarima koji će se održavati u Kotoru. O detaljima KotorArt akademije javnost ćemo uskoro obavijestiti – rekli su iz PR službe festivala. Sam koncert, ali i ovako sjajna prilika za mlade muzičare iz Crne Gore, nastao je kao inicijativa festivala KotorArt i od-

bora pobratimljenih gradova Kotora i Santa Barbare, sa predsjednikom odbora Džordžom Lilijem na čelu. Na dan koncerta, mladi umjetnici će održati uvodno predavanje i mini koncert na UCSB (University of California Santa Barbara), gdje će publici pričati o svom iskustvu na festivalu KotorArt. - Svi mladi umjetnici, kako iz Crne Gore tako i iz Kalifornije, gostovali su na festivalu tokom 2018. i 2019. godine i u okviru platforme KotorArt talenti, imali priliku da se predstave festivalskoj publici na nekoliko koncerata. - Festival KotorArt vrijedno radi i na razvijanju partnerskih odnosa upavo sa kalifornijskim univerzitetom u Santa

Predstava „U vezi sa pukovnikom kojem nema ko da piše“ u Plavu

Preispitivanje granica pozorišne scene i života Iako je Gabrijel Garsija Markes dobio Nobelovu nagradu za roman „Sto godina samoće“, za novelu „U vezi sa pukovnikom kojem nema ko da piše“ često je isticao da je to njegovo najbolje djelo PODGORICA - Predstava „U vezi sa pukovnikom kojem nema ko da piše“, koju je po motivima novele Gabrijela Garsije Markesa režirao Petar Pejaković, biće izvedena u četvrtak, 30. januara u 19 sati u Domu kulture u Plavu. Komad je nastao u produkciji Alternativne teatarske aktivne kompanije (ATAK) i Doma Kulture JU Centar za kulturu Plav, a glimački ansambl čine Kristina Obradović, Aleksandar Gavranić i Slaviša Grubiša. Iako je Gabrijel Garsija Markes dobio Nobelovu nagradu za roman „Sto godina samoće“, za novelu „U vezi sa pukovnikom kojem nema ko da piše“ često je isticao da je to njegovo najbolje djelo. Neka od pitanja kojima se bavi ova predstava, kako je zapisao dramaturg Nikola Tomić, jesu da li se svrha umjetnosti ostvaruje (završava li se) u postojanju sebe, ili se otvara ka onima koji u njoj uživaju i kroz njih zadire u svijet. - Sama predstava, kao i proces njenog nastajanja, nose u sebi obrazac čitanja, i to ne čitanja koja nalazimo u sintagmama „rediteljsko čitanje“, ili „dramaturško čitanje, već, kako ga je definisao Umberto Eko, čitanje „prvog nivoa, u kojem se ne pitamo kojim je umjetničkim sredstvima neki efekat proizveden kod nas, već ono u kojem se „uživljavamo“ – zapisao je Tomić. Muzički saradnik Ilija Gajević kazao je da je predstava postavljena kao vodič kroz proces postavljanja pozorišne predstave i čitanja književnog djela. - Bavi se procesom koji počinje u trenutku kada je konkretna Markesova novela „Pukovniku nema ko da piše“ došla u ruke glumaca na sceni,

a završava se činovima koje na sceni glumci „realno odigraju“. Preispitivanje granica pozorišne scene i života vodi nas do preispitivanja odgovornosti koje pojedinac ima prema sebi i svom životu, prema drugima i životu društva – zapisao je Gajević. Predstava „U vezi sa Pukovnikom kojem nema ko da piše“ dio je projekta „Sjeverne scene – razvoj publike i podsticanje pozorišne produkcije u centrima za kulturu na sjeveru Crne Gore“ uz podršku Ministarstva kulture, u svrhu afirmacije kulturne nezavisne scene u Crnoj Gori. S. V.

Barbari. Da podsjetimo, Isak Adižes svjetski stručnjak u oblasti menadžementa i liderstva, održao je predavanje na temu „Tajne uspjeha: moderne kompanije i liderstvo“ na festivalu 2019. godine. Pored umjenika, razvila se i saradnja na drugim poljima između dva grada: mladi vaterpolisti iz Santa Barbare su boravili u Kotoru gdje su vrijedno radili i sticali neophodno iskustvo za dalji napredak, dok su mladi kuvari iz JU „Resursni centar za sluh i govor Dr Peruta Ivanović“ iz Kotora, boravili u Kaliforniji gdje su uz pomoć sjajnih šefova kuhinje, sticali vještine koje su nekima promijenile život – saopštili su organizatori KotorArta. B. B.

Objavljena knjiga Miloša Gačevića

Primjeri tolerancije

PODGORICA – Knjiga „Međureligijska tolerancija“ teologa iz Pljevalja Hadži- Miloša Gačevića, izašla je iz štampe u izdanju Medijske kulture iz Nikšića. Prema riječima recenzenta i teologa Miloša Simovića, govoriti o toleranciji u današnjem vremenu je i te kako potrebno. Ne samo sa teološkog, već i sa društveno-sociološkog stanovišta. - Zagovarati mir u svijetu, poštovanje različitosti kod ljudi je ono bitno i od suštinskog značaja za sve narode ove planete. Čovjek na prvom mjestu ne treba da gleda samo pravo, da fanatizuje neke svoje stavove ili ideje koje nijesu u skladu ni sa jednom svetom knjigom, koje nas uče kako da budemo tolerantni – zapisao je Simović. On je dodao da je autor Gačević istakao bitne stavke, koje polaze od dijaloga, razumijevanja i međukulturalnog sklada, koji je danas najvažnije graditi. - Primjećujem da je autor istakao najvažnija djela i primjere religijskih osnivača. Autor je u svim poglavljima i potpoglavljima nastojao da izvuče prave primjere tolerancije - navoB. B. di Simović.

20 Feljton

Utorak, 28. januar 2020.

CRNOGORSKO - RUMUNSKE ISTORIJSKE VEZE

Prevladao je i pobijedio istraživački i naučnički duh » Piše: Dr sc Cvetko PAVLOVIĆ, vanredni član DANU Inicijativu za pokretanje i organizovanje Međunarodnog Simpozijuma „Banat -istorija i multikulturalnost ” snagom vizionara i lidera, pokrenuo je čovjek bezgranične stvaralačke energije, svestrani intelektualac enciklopedijskog znanja, moj dragi prijatelj i saradnik akademik Rumunske Akademije Kosta Rošu. Bila je potrebna neobična smjelost i hrabrost u nepovoljnim društvenim okolnostima kraha jednog društveno-političkog sistema, krvavog raspada bivše SFRJ, eksplozije kleronacionalističkih antagonizama među narodima i religijama pokrenuti inicijativu međusobnih spajanja i veza, promocije mira i saradnje između različitih naroda, država, kultura i vjeroispovijesti. Prevladao je i pobijedio istraživački i naučnički duh, traganje za objektivnim istorijskim činjenicama i istinom, rezultirajući impresivnim otkrivanjem istorijskih, državnih, ekonomskih, diplomatskih, duhovnih i kulturoloških i ličnih veza između rumunskog, srpskog, crnogorskog, hrvatskog, mađarskog i drugih naroda koji su živjeli ili žive na širokom prostoru od istočne obale Jadrana - Istre, Dalmacije, jadranskih ostrva, Crne Gore i Boke Kotorske, Srbije, Mađarske, Moldavije, Makedoniije, Albanije, Grčke do Rumunije na Dunavu i Crnom moru. Svojim stvaralačkim duhom, vizionarstvom i liderstvom, akademik Kosta Rošu podstakao je ne samo mene, nego i na desetine drugih naučnika i istraživača iz ovih i drugih država da svojim naučnim istraživanjima uđemo u prostor nepoznatog ili nedovoljno poznatog i rezultate tih istraživanja prezentujemo naučnoj, stručnoj i laičkoj javnosti i publikujemo. Objavljene su brojne studije, monografije, albumi fotografija i naučni radovi u zbornicima kao svjedočanstva i trajni izvori za nova naučna istraživanja.



Svojim stvaralačkim duhom, vizionarstvom i liderstvom, akademik Kosta Rošu podstakao je ne samo mene, nego i na desetine drugih naučnika i istraživača iz ovih i drugih država da svojim naučnim istraživanjima uđemo u prostor nepoznatog ili nedovoljno poznatog i rezultate tih istraživanja prezentujemo naučnoj, stručnoj i laičkoj javnosti i publikujemo

Bila je potrebna neobična smjelost i hrabrost u nepovoljnim društvenim okolnostima kraha jednog društveno-političkog sistema, krvavog raspada bivše SFRJ, eksplozije kleronacionalističkih antagonizama među narodima i religijama pokrenuti inicijativu međusobnih spajanja i veza, promocije mira i saradnje između različitih naroda, država, kultura i vjeroispovijesti

Akademik Kosta Rošu , Ijon Dumitrel i dr Cvetko Pavlović na ostacima Obodske štamparije

Pjesnik Niku Čobanu je u „Piramidi” zapisao da je to bio „san čovjeka koji je sebi zadao cilj zidanja dvorca svjetlosti”. Istorijske veze između crnogorskog i rumunskog naroda prema pisanim izvorima u kontinuitetu traju više od šest vjekova. Najstariji sakralni objekat na tada nenaseljenom Cetinju podigli su Vlasi 1450. godine, poznat u narodu pod imenom Vlaška crkva. Objekat je prvobitno bio sagrađen od primitivnog materijala pletera i blata, ali je u kasnijem periodu rekunstruisan i sagrađen od fino tesanog kamena kako i danas izgleda. Na Cetinju se Radul Vlah putem bračnih veza orodio sa državotvornom crnogorskom dinastijom Crnojevića. U Vlaškoj crkvi se crnogorski knjaz Nikola I Petrović Njegoš vjenčao sa knjaginjom Milenom Vukotić. U istoj crkvi je održano bogosluženje prilikom proglašenja Crne Gore za Kraljevinu 1910. godine. Na Obodu iznad Rijeke Crnojevića l493. godine počela je da radi prva državna štamparija. Štampanje prve crkvene knjige Oktoih prvoglasnik završeno je 4. januara 1494. godine. Njen štampar jeromonah Makarije ot Černoj Gori kasnije je prešao u Rumuniju i u Trgovištu štampao bogoslužbene knjige. Crna Gora i Rumunija su mu u Trgovištu postavile spomen obilježje. Uvođenjem štamparstva i štampanjem knjiga među prvima u svijetu, crnogorski i rumunski narod svrstali su se u red prosvijećenih naroda. Ostaci objekta Crnojevića štamparije na Obodu su i danas vidljivi, zakonom su zaštićeni i predstavljaju kulturno dobro od posebnog državnog i svjetskog značaja. Kosta Rošu, Đuro Batrićević i Cvetko Pavlović u koautorstvu objavili su knjigu „Vlasi u Crnoj Gori” bilingvalno na crnogorskom i rumunskom jeziku 2004. godine. Autor predgo-

Akademik Kosta Rošu i dr Cvetko Pavlović ispred rumunske akademije

Dr Cvetko Pavlović na simpozijumu u Zrenjaninu

vora je dr Biljana Sikimić. U memoriji crnogorskog naroda, pored Vlaške crkve, sačuvani su brojni patronimi, oronimi i toponimi vlaškog porijekla o čemu su svoje istraživačke radove objavili Kosta Rošu, Božidar Šekularac i Cvetko Pavlović. Ovi toponimi su evidentirani širom Crne Gore: u opštinama Cetinje, Bar, Podgorica, Budva, Kotor, kao i na Durmitoru, Kučima, Vasojevićima i dr. Nakon sveobuhvatnih terenskih i arhivskih istraživanja Kosta Rošu i Cvetko Pavlović objavili su album monografiju „Vlasi u Crnoj Gori” u izdanju Županije Alba Iulija. Monografiju je ilustrovao Viorel Flora. Album monografija sadrži fotografije mjesta i lokaliteta na kojima su nekada živjeli Vlasi. Kroz svestrana naučna istraživanja obradili smo i temu Napoleonovih ratova protiv Engleske, Egipta, Pruske, Austrije i Rusije. Napoleonov maršal Ogist Marmon u svojim Memoarima, pored ostalih ostavio je zapise o svom boravku u Dalmaciji, Crnoj Gori i Rumuniji. Crna Gora i Rumunija uspostavljaju diplomatske veze u drugoj polovini XIX stoljeća. Prva zvanična posjeta jednog diplomatskog predstavnika Rumunije i kneza Karola Knjaževini Crnoj Gori i knjazu Nikoli I Petroviću Njegošu bila je misija

izaslanika Kantakuzena 27. do 30. marta 1867. godine. Drugi rumunski diplomatski predstavnik Teodor K. Vakaresku posjetio je Crnu Goru 6. jula 1872. godine, a Aleksandar Sturza u ljeto 1874. godine uvjerava knjaza Nikolu Petrovića u „bratsko prijateljstvo” rumunskog vladara Karola. Ove diplomatske misije, pored ostalih, imale su za cilj zajedničku borbu za oslobođenje od Otomanskog osvajača. Crna Gora i Rumunija dobile su međunarodno priznati subjektivitet kao nezavisne i suverene države na Berlinskom kongresu 1878. godine. U želji da razvijaju ekonomske i trgovačke odnose kao suverene države, sklopljen je Ugovor o trgovini i plovidbi između Crne Gore i Rumunije potpisan 1911. godine od strane Filipa Jergovića u ime Crne Gore i Titusa Majoreskua od strane Rumunije. Ugovor o miru između Kraljevine Rumunije, Kraljevine Crne Gore, Kraljevine Grčke i Kraljevine Srbije s jedne strane i Kraljevine Bugarske s druge strane, zaključen je u Bukureštu 28. jula/10. avgusta 1913. godine . Znameniti pomorski kapetan Frano Verona iz Prčanja u Boki Kotoskoj, na poziv kneza Bibeskua, doselio se u Brailu 1850. godine. Kao iskusnom kapetanu, povjereno mu je da orga-

nizuje rumunsku trgovačku mornaricu i trgovinu žitom iz Vlaške. Njegova kćerka Ida Verona rođena je 1864. godine u Braili. Školovala se u francuskom internatu časnih seotara „Notre Dame de Sion”. Kao svestrana umjetnica bavila se književnošću, slikarstvom i muzikom. Pored pjesničkog djela „Mimosas”, napisala je dramu o legendarnom junaku stare Dacije, kralju Decebalu. Ova svestrana umjetnica bavila se i crkvenim slikarstvom po ugledu na Botičelija i Fra Anđelika. Po dolasku u Prčanj oslikala je kompoziciju heruvima u oltarskom prostoru crkve Presvete Bogorodice na Prčanju. Preminula je na Prčanju 29. avgusta 1925. godine. Artur Verona, brat umjetnice Ide, rođen je u Braili 1869. godine. Nakon školovanja u Beču, Minhenu i Parizu, postao je poznati slikar i nastanio se u Bukureštu. Već 1900. godine smatran je za jednog od najboljih rumunskih slikara-portretista. Poznat je njegov portret rumunskog patrijarha Mirona Kriste i kralja Karola II. Uresio je freskama Kraljevski dvor u Bukureštu i neke crkve u Rumunije. U okviru Simpozijuma predstavljen je rad „Običaji Morlaka u Dalmaciji”. Običaji Vlaha, Morlaka i Morovlaha duboko se prožimaju sa običajima i vjerovanjima drugih naroda i stanovnika na istočnoj obali Jadrana Dalmacije, crnogorske obale do južne Albanije. Opisani su vjeridbeni i svadbeni običaji, vjerovanja i praznovjerje koji vuku duboke korijene iz njihove postojbine Transilvanije.

Znameniti italijanski istraživač, prirodnjak, putopisac i književnik Alberto Fortis, obilazeći Dalmaciju tokom druge polovine 18. stoljeća ostavio je dragocjene zapise i svjedočenja o Morlacima ili Morovlasima i njihovim vjerovanjima i običajima koje je objavio u knjizi „Put po Dalmaciji” (Venecija, 1774). Istražujući uzroke i posljedice Prvog svjetskog rata, pronašli smo podatke o Rumunima ratnim zarobljenicima u Crnoj Gori. Ovaj rat, kao do tada najveći svjetski oružani sukob u istoriji ljudskog roda, ostavio je katastrofalne posljedice po evropske narode i čovječanstvo, kako u pogledu ljudskih žrtava i stradanja, tako i u razaranju materijalnih dobara i radom stvorenih vrijednosti prethodnih generacija. U sastavu vojske Austrougarske pored Austrijanaca i Mađara, bilo je i drugih nacionalnosti, Hrvata, Bosanaca, Čeha, Poljaka, Srba, Rumuna i drugih. Nacionalni sastav te vojske odražavao se i na broj ratnih zarobljenika. Kako bi se zbrinuo veliki broj austrougarskih ratnih zarobljenika širom Crne Gore formirane su komande za njihovo zbrinjavanje i liječenja na Cetinju, Pođgorici, Nikšiću, Danilovgradu, Kolašinu, Lijevoj Rijeci, Andrijevici i drugim mjestima. Krajem 1915. godine crnogorska štampa je zabilježile broj od 2.500 zarobljenih austrougarskih vojnika, među kojima i Rumuna. Prema nepotpunim spiskovima, pored ličnih podataka, bili su upisani zanimanje, čin i ratna jedinica ratnog zarobljenika. (Kraj u sjutrašnjem broju)

Drugi pišu

Utorak, 28. januar 2020.

Stav

Krokodilske suze oca Gojka Prije druge polovine XIX vijeka u Crnoj Gori, izvan crkvenih krugova, nema nikakvoga kulta Sv. Save, iako otac Gojko želi da prikaže nekakav osmovjekovni kontinuitet svetosavlja u Crnoj Gori kao bitno obilježje naše narodne kulture

» Piše: Aleksandar RAdomAn „Čuvajte se lažnih proroka, koji vam dolaze u odijelu ovčijem, a iznutra su vuci grabljivi. Po plodovima njihovim poznaćete ih.“ (Jevanđelje po Mateju 7; 15–16) Na molebanu u Cetinjskom manastiru otac Gojko Perović je proplakao. Plače li otac Gojko što kao boleći pastir briži nad odmetnutom pastvom ili što kao jedan od ključnih operativaca Srpske pravoslavne crkve nije realizovao planove koji su mu povjereni, nastojaću da pokažem na nekoliko primjera koji bi trebali osvijetliti plodove njegova rada. Iz rodne Boke otac Gojko na Cetinje je stigao s jednom jedinom misijom. Katunjanin porijeklom, paroh cetinjski protojerej-stavrofor Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije, na Cetinje je, naime, prispio da se tradicionalno neposlušnim Cetinjanima približi i prevede ih u smjerno stado Srpske pravoslavne crkve. Onđe đe je Amfilohije svojom direktnom, desničarskom, antihrišćanskom retorikom, s anatemama i proklinjanjima, zatajio, otac Gojko je svojim prijetvornim djelovanjem trebalo da ostvari uspjeh. Predstavljajući se kao Crnogorac lojalan svojoj zemlji, manipulišući socijalnim nedaćama brojnih Cetinjana, otac Gojko nastojao je da otupi oštricu cetinjskoga otpora Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Metode su jednostavne, ima ih i u Gorskome vijencu, u scenama vezanim za babu „vješticu“. Dođe, tako, Cetinjanin, po preporuci, kod oca Gojka. Ovaj ga prvo oprezno priupita za problem. Kad čuje da njegov sabeśednik ima ljubavnih problema, otac Gojko ga ispita je li mu osoba s kojom se viđa nešto poklonila. Cet-

Ako je vjerovati portalu IN4S, nastupajući kao neformalni glasnogovornik zakonorušitelja, Perović je izjavio da je „narod na ulice izveo Bog“. Nakon ove izjave slijedi pitanje zna li rektor Cetinjske bogoslovije za treću zapovijest Gospodnju: „Ne uzimaj zalud imena Gospoda Boga svog“!?

Gojko Perović

Ne jedan sveštenik i ne jednom poručuje ovih dana iz crnogorskih gradova: „Svetinje ćemo braniti životima“. Kako su svetinje metafora za materijalna dobra što ih je Srpska pravoslavna crkva nelegalno priskrbila tokom proteklih 30-ak godina, ta je poruka kristalno jasan signal da su pravo i zakon najveći njihov neprijatelj, a da su za svoj privilegovani položaj ustanove izvan pravnoga poretka spremni i na krvoproliće injanin se priśeti da jeste, onda otac Gojko, posve u hrišćanskome duhu, otkrije nevoljniku da je poklon zamađijan i da ga treba uništiti. Prijeki lijek za mađije, po ocu Gojku, jeste redovni dolazak kod njega kao sertifikovanog bijelog maga. I tako mađija po mađija, bogougodna riječ po riječ, poneki Cetinjanin stade hrliti ocu Gojku na rukoljub i redovno śetovanje. Drugi mehanizam opet spada u one koji izmiču oku javnosti, a još je djelotvorniji. Gojkove šaptačke brigade imaju zadatak da po pjaci šire dvije priče. Prva je da su svi „koji su rušili Njegoševu kapelu“ od Boga kažnjeni svakovrsnim kaznama. Ne samo oni, već i njihove familije. Druga priča s istovjetnim raspletom veli da su svi oni koji su obnavljali Crnogorsku pravoslavnu crkvu takođe kažnjeni od Boga najtežim kastizima. Priče, razumije se, prati niz primjera navodnih bolesti, nesreća, smrti i drugih zagonetnih stradanja obnovitelja CPC i „rušitelja kapele“ (koju je, zapravo, 1925. godine srušio Aleksandar Karađorđević da na njenome mjestu sagradi novu, svoju). Kako to šaptačke brigade Srpske pravoslavne crkve uspijevaju lakovjernom narodu prodati priču da je Bog surova sila za kažnjavanje svih njihovih neistomišljenika, nije nepoznanica, metoda je davno oprobana među onima koji ne znaju mnogo o vjeri i hrišćanstvu.

Bog Novoga zavjeta Bog je praštanja, a ne kazne. Ako ko kažnjava i mrsi sudbine u Svetome pismu, to je Nečastivi. Ključno je pitanje znači li to da Gojko i njegovi sljedbenici rade po nalogu Nečastivog ili im, pak, opterećenima jeresi etnofiletizma, promiče izvorna soteriološka misija!? No Cetinjani su, gospodstveno i časno, kao i mnogo puta dosad, pokazali da babama vješticama i sličnim prijetvornicima znaju mjeru i namjere te da, uprkos socijalnim problemima te političkim i inim razlikama, Cetinje i dalje čuva plamen slobodarske Crne Gore. U danima visokih tenzija koje je Srpska pravoslavna crkva izazvala zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji bi prvi put trebao da tu vjersku organizaciju uvede u pravni sistem Crne Gore, otac Gojko izašao je iz śene i svoju misiju učinio javnom. Ako je vjerovati portalu IN4S, nastupajući kao neformalni glasnogovornik zakonorušitelja, Perović je izjavio da je „narod na ulice izveo Bog“. Nakon ove izjave slijedi pitanje zna li rektor Cetinjske bogoslovije za treću zapovijest Gospodnju: „Ne uzimaj zalud imena Gospoda Boga svog“!? Gord kakvim ga je Svevišnji stvorio, otac Gojko okuražio se da u praznične dane uputi otvoreno pismo predśedniku Crne Gore docirajući o ulozi i značenju Svetoga Save i Neman-

jića u crnogorskoj istoriji. Smisao toga je pisma da u Crnoj Gori nema ničeg crnogorskog, a sve čega ima djelo je Nemanjića i Svetoga Save. Uza sav napor da dokaže da bez Svetoga Save Crna Gora ne bi imala ni vrhove ni jezera, traljav je nekako ispao taj Perovićev pokušaj. Prizvao je otac Gojko silnu mobu, skupivši sve Savine stričeve, prvobratučede i brataniće koji su mu mogli biti od koristi, no opet mu nije pošlo za rukom da se śeti više od dva crkvena objekta koje su u Crnoj Gori podigli Savini srodnici. Pritom, nijedan od njih nije podigao neki od vladara zadužbinara Žiče, Gračanice ili Dečana, a nije ih podigao ni Rastko Nemanjić. Njihovi su graditelji sve sami „oblasni gospodari“. U prvom slučaju – Đurđeve stupove zidao je gospodar Budimlje, Savin brat od strica Prvoslav. Drugi s a k r a l n i o b j e k a t ko j i s p o m i n j e o t a c G o j ko, Morački manastir, zadužbina je Stefana, sina „kralja Duklje i Dalmacije“ Vukana Nemanjića, Savinoga „odmetnutog“ brata. Uza svu mobu da dokaže kontinuitet svetosavlja u podlovćenskoj Crnoj Gori, Perović opet nije uspio locirati više od 2 crkve posvećene Svetom Savi u Katunskoj nahiji, a obje su podignute, kako sam veli, u vrijeme kralja Nikole. Da je brojao na prostoru tzv. Stare Crne Gore crkve posvećene Svetoj Petki,

svetici tek 2 vijeka starijoj od Save, možda bi otac Gojko došao do spoznaje da je crnogorska religioznost zapravo svetopetkinska. O njegovu neuspjelom blefu da Svetoga Savu oglasi z a p o v j e d n o m s l av o m Crnojevića već je pisao publicista Miroslav Ćosović, pa se na tu lažibajku neću ovđe detaljnije osvrtati. Uspješniji u prosipanju čaršijskih priča nego u javnome prostoru, otac Gojko ne zna ili neće da zna ono što je davno utvrdila srpska kritička istoriografija, još od Ilariona Ruvarca, da kult Svetoga Save ne potiče iz narodne kulture. To na posredan način svjedoči krajem XIX vijeka i Pavle Apolonovič Rovinski opaskom da „Sv. Savu u zadnje vrijeme sa posebnom svečanošću proslavljaju škole, a preko njih slavljenje sve više u narod ulazi.“ Dakle, prije druge polovine XIX vijeka u Crnoj Gori, izvan crkvenih krugova, nema nikakvoga kulta Sv. Save, iako otac Gojko želi da prikaže nekakav osmovjekovni kontinuitet svetosavlja u Crnoj Gori kao bitno obilježje naše narodne kulture. Uza sve pozivanje na Svetoga Petra Cetinjskog i Njegoša, otac Gojko i njegova družina nikako da registruju da se u cjelokupnome Njegoševu djelu taj po njima toliko u Crnoj Gori poštovani Sveti Sava spominje okruglo nijednom, a da se u Kratkoj istoriji Crne Gore Svetoga

Petra Cetinjskog Nemanjići spominju u jednoj rečenici: „Pod imenom Gornje Zete sastojaše se u to vrijeme i Crna Gora. One (Gornja i Donja Zeta – prim. A. R.) su svagda nerazdvojno imale svoje vladateljne banove, kako pređe srpskijeh carah od Nemanjića doma, tako i po preśečeniju te carske familije.“ Za istoriju Crne Gore, vidljivo je to iz Kratke istorije Crne Gore Svetog Petra Cetinjskog, Nemanjići su imali značaj – kako je to svojevremeno lucidno definisao Radoslav Rotković – intermeca. Što se to ocu Gojku ne sviđa, pa svim silama pitura istoriju, dublji je problem. Nevičan dubini, izgubio se otac Gojko i u dubokoj vodi prava pred cijelim crnogorskim auditorijem. No od osobe koja pastvi Bogojavljenje tumači primjerom „kad Srbija da gol u 90-om minutu protiv nekoga“ (pogledaj link [6:30 min.]: https://www.youtube. com/watch?v=Cemn_ b6Ly2M), sumnjivih spoznaja i u svojoj matičnoj oblasti, teško da se može očekivati da u pravu pliva bolje. Jer pravo i jeste ono brvno u očima njihovim zbog kojega su spremni na sve. Ne jedan sveštenik i ne jednom poručuje ovih dana iz crnogorskih gradova: „Svetinje ćemo braniti životima“. Kako su svetinje metafora za materijalna dobra što ih je Srpska pravoslavna crkva nelegalno priskrbila tokom proteklih 30-ak godina, ta je poruka kristalno jasan signal da su pravo i zakon najveći njihov neprijatelj, a da su za svoj privilegovani položaj ustanove izvan pravnoga poretka spremni i na krvoproliće. Scenario viđen početkom 90-ih po Hrvatskoj i BiH, uostalom, već su testirali u noći donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i danima koji su uslijedili, pa je sad na sceni rezervni plan u kojem vuci u ovčijim kožama rone krokodilske suze ne bi li plahe i lakome privoljeli svojim antidržavnim i anticivilizacijskim planovima. Autor je saradnik u nastavi na FCJK

Magazin

Utorak, 28. januar 2020.

! Doktor se nakon pregleda obra-

ća jednom pacijentu: - Vama je potreban mir. Prepisaću vam ove tablete za živce. Tri puta dnevno ih dajte svojoj ženi.

Dolazi Perica kuci sa utakmice i sav veseo urla: - Jupiii, tata dao sam dva gola! - Bravo sine, a koji je bio konačni rezultat? - 1:1.

Pita učiteljica Pericu: - Da li ti tata pomaže pri izradi domaćeg zadatka? - Ne više, ona posljednja jedinica ga je totalno slomila!

Sudoku

Celerom protiv prehlade Rješenje iz prošlog broja

Celer ima izuzetna ljekovita svojstva. Njegov sok upotrebljava se za liječenje zglobova, zapaljenja urinarnog trakta i malaksalost, dok sjeme ove biljke predstavlja bazu za homeopatski ekstrakt koji se upotrebljava kao diuretik. On pomaže kod čišćenja organizma od toksina, dobar je kod gihta i artritisa, a koristi se i kao blagi stimulans za varenje. Redovnom upotrebnom uklanja kamen u bubregu i ublažava probavne smetnje. Sok od celera sadrži i supstance koje djeluju relaksirajuće na arterije, smanjuju količinu hormona stresa i loš holesterol. Ova biljka bogata je vitaminom C, pa pomaže da se smanje simptomi prehlade i poboljša imuni sistem djece i odraslih, a posebno se preporučuje trudnicama. Odličan je lijek i u ranim fazama reumatizma, a preporučuje se i osobama sklonim gojenju. Uporedo sa tim jedna inostrana studija pokazala je da celer sadrži acetileniks, koji smanjuje rast ćelija raka u

pankreasu, dok je druga konstatovala da dodavanje celera u svakodnevnoj ishrani može pomoći da se ublaži rizik od dobijanja raka dojke. Celer je veoma efikasan kod ublažavanja bolova tokom menstrualnog ciklusa dok korijen ove biljke blagotvorno djeluje i na reproduktivne organe muškaraca odnosno povećava broj i pokretljivih spermatozoida. Ova zelena ljekovita biljka pogodna je i za njegu kože. Dobra je za uklanjanje nečistoća, regulaciju lučenja masnoća, sprječavanje nastanka akni i ublažavanje ožiljaka. Dovoljno je da dvije kašike soka od pomorandže, kašičicu ulja od pšeničnih klica, kašiku jogurta, malo soka od celera, nekoliko kapi eteričnog ulja od lavande i mlijeko u prahu, izmiješate tako da dobijete pastu koju ćete nanijeti na lice. Nakon 15 minuta isperite vodom, a postupak ponavljajte jednom nedeljno. Na ovaj način uklonićete sve nečistoće sa kože koja će postati mekša.

RECEPT

Govedina sa brokolijem

Sastojci: 400 g komada govedine, pola šolje soja sosa, četiri kašike kukuruznog brašna, kašika šećera, dvije kašike maslinovog ulja, crni luk srednje veličine, glavica brokolija Priprema: U većoj činiji marinirajte goveđe šnicle u soja sosu i šećeru. Poslije 10 minuta izvadite meso, u sos umiješajte kukuruzno brašno. Šnicle pržite u maslinovom ulju, ubacite luk, pa pržite dok luk ne postane staklast. Dodajte usitnjen brokoli i umiješajte preostalu marinadu. Služite uz kuvan pirinač.

Domaća maska od majoneza za kosu Zbog svojih svojstava, majonez savršeno hrani, obnavlja i vlaži oštećenu i suvu kosu. Upotreba majoneza u bjuti svrhe će dati nevjerovatan volumen kosi i ojačati je. Pored toga, kosa će nakon nanošenja biti meka, sjajna i laka za oblikovanje. On sadrži žumance i maslinovo, ali i druga ulja, zato je pogodan za suvu i oštećenu kosu. Upotreba jednom mjesečno će je nahraniti, regenerisati i vratiti joj vlažnost. Majonez za kosu najbolje je koristiti kao masku ili regenerator. Prije pripreme ga je najbolje izvaditi iz frižidera da dostigne sobnu temperaturu. Nakon otprilike sat vremena

možete da počnete sa pripremom. U posudu stavite tri kašike majoneza i dodajte još jednu kašiku ricinusovog ulja. Miješajte dok ne dobijete homogenu smjesu. Ravnomjerno rasporedite dobijenu masku na čistu kosu, pa je umotajte u kesu i držite na glavi 20 minuta. Pod kesom se stvara toplota, što daje sastojcima priliku da ,,utiču“ na stanje kose. Nakon 20 minuta, isperite masku toplom vodom, a potom kosu operite šamponom bez parabena. Rezultati će vas ostaviti u čudu. Kosa će izgledati kao da ste je njegovali najskupljim preparatima.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 28. januar 2020.

I.br.357/2018 Javni izvršitelj u Bijelom Polju, Dejan Čogurić, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, koju zastupa punomoćnik Đukanović Dragoljub, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Korać Danila iz Bijelog Polja, koga zastupa punomoćnik Arsenije Kljajević, advokat iz Bijelog Polja, radi naplate novčanog potraživanja, prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, donio je dana 27.01.2020 godine,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI 1.Određuje se peto ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Korać Danila iz Bijelog Polja, koje su upisane u Listu nepokretnosti Ln.br.1309 KO Bijelo Polje, i to: kat.parcela br.210, potes Trinaestojulska, po načinu korišćenja dvorište, površine 332m2, kat.parceli br.210, potes Trinaestojulska, zemljište pod porodičnom stambenom zgradom , broj zgrade 1, površine 101m2, korišćenje sa obimom prava 1/1, u iznosu od 32.475,00 eura , porodična stambena zgrada , spratnosti P1, površine 101m2, koja se nalazi na kat.parceli br.210, broj zgrade 1, PD1 garaža kao dio zgrade, spratnosti P, površine 20 m2, koja se nalazi na kat. parceli br.210, broj zgrade 1, PD2 stambeni prostor, spratnosti P, površine 61m2, koja se nalazi na kat.parceli br.210, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD3, spratnosti P1, površine 81m2, koja se nalazi na kat.parceli 210, broj zgrade 1, stambeni prostor PD4, spratnost PN, površine 66m2, koja se nalazi na kat.parceli 210, broj zgrade 1, svojina izvršnog dužnika sa obimom prava 1/1, u iznosu 55.548,90 eura. 2.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem javnog izvršitelja I.br.357/2018 od 08.03.2019.godine, na ukupan iznos od 88.023,90 eura. 3.Na petom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnosti, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz predhodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. 4.Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-22007-14 koji se vodi kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, fil.Bijelo Polje. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. 5. Najbolji ponudilac, odnosno kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja u roku od 7 (sedam) dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač u određenom roku ne položi cijenu koju je ponudio, primijenit će se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu cijenu u roku, javni izvršitelj će u tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriti troškovi nove prodaje i naknaditi razliku između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 6.Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja potreban za namirenje potraživanja obezbijeđenih založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene. 7.Ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 20.02.2020 sa početkom u 12:00 h u kancelariji Javnog izvršitelja Dejana Čogurića, koja se nalazi u Bijelom Polju, Ulica Slobode br.10. 8.Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“. JAVNI IZVRŠITELJ DEJAN ČOGURIĆ

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIĆ ŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVE BROJ:I-205/2018 Javni izvrsitelj Branka Samardzić u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca Tomovski Trajana iz Velikog Gradista kojeg zas.adv.kanc.Terzić-Živković iz Podgorice protiv izvrsnog duznika DOO LUTOVAC BUDVA , Podkosljun bb, radi naplate novcanog potrazivanja, po osnovu izvrsne isprave presude Osnovnog suda u Kotoru P.br.1117/12/12 od 28.05.2014.godine i rjesenja o ispravci Osnovnog suda u Kotoru P.br.1117/12/12 od 09.06.2014.godine , donosi dana 27.01.2020.godine ,

ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ Na osnovu čl.40 stav 2. tačka 7 Zakona o privrednim društvima (“Sl.list RCG” br. 6/02 i “Sl. list RCG”, br 17/07, 80/08 40/10, 36/11 i 40/11) i čl. 44.tačka (vii) i 52 stav 2. tačka (ii) Statuta Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, Odbor direktora Društva saziva

XXI - VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA ELEKTROPRIVREDE CRNE GORE AD NIKŠIĆ

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI I ODREĐUJE SE DRUGA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvrsnog duznika i to: -u listu nepokretnosti 929 KO BUDVA na kat.par.br.1190 zgrada 1 garaža PD 1 prva etaža podruma povrsine 324 m2 u susvojini DOO LUTOVAC BUDVA u obimu 222/324 . Povrsina idealnog dijela garaže izvrsnog duznika, u obimu prava od 222/324 , iznosi 222 m2 x tržišna cijena garaže /m2 iznosi 540,00 eura , odnosno ukupna vrijednost predmetne nepokretnosti iznosi 119.880,00 eura (540,00 eura x 222 m2 ), sve shodno misljenu sud.vjestaka gradj.struke Zorana Filipovića, dipl.ing.građ., I.br.205/2018 od 12.07.2019.godine. II Odredjuje se drugo ročište za prodaju za dan 21.02.2020.godine u 10,00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 1 , drugi sprat , zgrada Obnove, Škaljari, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac , izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, kao i sva zainteresovana lica. III Navedene predmetne nepokretnosti izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka su predmet prodaje po po dopunskom rjesenju o izvrsenju I.br.205/2018 od 15.05.2018.godine , radi naplate glavnog potrazivanja u iznosu od 42.000,00 eura sa zakosnkom zateznom kamatom od 04.05.2012.godine do konacne isplate , troskova sudskih taksi u iznosu od 3.000,00 eura, troskova advokata u iznosu od 200,00 eura, troskova izvrsnog postupka u iznosu od 140,00 eura i nagrade Javnog izvrsitelja za uspjesno sprovodjenje izvrsenja u iznosu od 840,00 eura, kao i ostalih troskova izvrsnog postupka koji ce biti naknadno obracunati . IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrdjena je nalazom vjestaka iz oblasti gradjevinske struke Zorana Filipovića iz Kotora I.br.205/2018 od 12.07.2019.godine, koja vrijednost predmetne nepokretnosti PN=222m2 x 540 e/m2 sto ukupno iznosi 119.880,00. V Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje. VI Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj će zakazati drugo nadmetanje na kojem se nepokretnost moze prodati ispod utvrdjene vrijednosti , ali ne ispod 50% te vrijednosti. VII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrdjene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemastva oslobodjeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima cija ponuda nije prihvacena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog. VIII Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju. IX Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene. X Ovaj zakljucak o prodaji obajavljuje se u dnevnim novinama, najmanje 15 dana prije zakazane javne prodaje , ali ne vise od 30 dana. Kotor, 27.01.2020.godine Javni izvrsitelj Branka Samardzić

Skupština će se održati 28.02.2020. godine u Nikšiću, ul. “Vuka Karadžića” br.2, (sala Upravne zgrade) sa početkom u 10,00 časova uz prethodno evidentiranje prisutnih akcionara koje će početi 1 (jedan) sat ranije. Za XXI - vanrednu Skupštinu akcionara utvrdjen je sljedeći Dnevni red: 1. Odluka o razrješenju članova Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić 2. Odluka o izboru članova Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić Odluka o razrješenju članova Odbora direktora donosi se većinom glasova prisutnih ili zastupljenih akcionara sa pravom glasa od kvoruma koji čini 51% ukupnog broja akcija. Za članove Odbora direktora biće izabrani kandidati koji po tzv. kumulativnom principu dobiju najveći broj glasova. Materijal XXI - vanredne Skupštine akcionara Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić izložiće se na uvid akcionarima u poslovnim prostorijama Društva: -

Nikšić, ulica Vuka Karadžića, br. 2 Podgorica, Bulevar Sv. Petra Cetinjskog, br. 18 Plužine - Upravna zgrada HE “Piva” Pljevlja - Upravna zgrada TE “Pljevlja” Snabdijevanje Bijelo Polje – ul.Slobode br.1 Snabdjevanje Bar – Bulevar JNA br.10

Uvid u materijal XXI - vanredne Skupštine akcionara, počev od 28.01. 2020. godine, može se izvršiti svakog radnog dana u vremenu 8,00 - 16,00 časova. Informacije vezane za XXI - vanrednu Skupštinu akcionara biće dostupne na internet stranici Društva: www.epcg.com. Pisana izjašnjenja akcionara mogu se predati na adresu: Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, ulica Vuka Karadžića br. 2 sa naznakom “za Skupštinu akcionara”. Identifikacija akcionara na Skupštini vršiće se putem lične isprave, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i lične isprave. Informisanje i prijavljivanje akcionara za učešće na XXI- vanrednoj Skupštini akcionara vrši se na tel. 040/204-137 i 204-107. PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Đoko Krivokapić, dipl ecc.s.r.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 28. januar 2020.

Iv.br.1109/19 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalno” Berane, Berane, PIB: 02361825, protiv izvršnog dužnika Lekić Zoran, 29 Novembar, Berane,radi naplate novčanog potraživanja 250,20€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 27.01.2020 godine, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Lekić Zoranu, 29 Novembar, Berane, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1109/19 od 22.11.2019. godine. Javno objavljivanje se vrši isticanjem pismena na oglasnoj tabli nadležnog suda i objavljivanjem u dnevnim novinama. Izvršni dužnik može se obratiti Javnom izvršitelju Dušanu Nišaviću, iz Berana, ul. M. Zečevića br 30, u roku od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ili u roku od 8 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama,radi podizanja naznačenih pismena Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Beranama, dana 27.01.2020 godine.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15, 42/17) naručilac Opština Ulcinj, Đ.K.Skenderbeu, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka kancelarijskog materijala, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 13.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01/20 – 01-29/20-2 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 27.01.2020.godine. Lice za davanje informacija Nail Bajri, telefon 030/412-414, e-mail nail.bajri@ul-gov.me.

Nabavka gorivo tokom 2020.godine, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 26.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02/20 – 01-30/20-2 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 27.01.2020.godine. Lice za davanje informacija Nail Bajri, telefon 030/412-414, e-mail nail.bajri@ul-gov. me.

JAVNI IZVRŠITELJ

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 42/17) Zavod za školstvo, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Zavod za školstvo, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Usluge dječjih odmarališta ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 500.000 €. Tenderska dokumentacija broj 04/64-426/20-13/8 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 27. 01. 2020. godine. Lice za davanje informacija Predrag Vujičić, telefon 067549240, e-mail: predrag.vujicic@zzs.gov.me

Hotelskih usluga smještaja i ishrane i usluga avio prevoza, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 35.000 €. Tenderska dokumentacija broj 04/64-426/20-12/8 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 27. 01. 2020. godine. Lice za davanje informacija Predrag Vujičić, telefon 067549240, e-mail: predrag.vujicic@zzs.gov.me

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIC KOTOR, 27.01.2020.godine

BROJ:I-205/2018

Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca Tomovski Trajana iz Velikog Gradista protiv izvrsnog duznika DOO LUTOVAC BUDVA, radi naplate novcanog potrazivanja , po osnovu izvrsne isprave presude Osnovnog suda u Kotoru P.br.1117/12/12 od 28.05.2014.godine i rjesenja o ispravci Osnovnog suda u Kotoru P.br.1117/12/12 od 09.06.2014.godine , u smislu člana 45.ZIO-a, donio je ,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvrsnom duzniku DOO LUTOVAC BUDVA , Podkosljun bb, vrsi se dostavljanje zapisnika sa prve prodaje od 24.01.2020.godine i zakljucka o drugoj prodaji I.br.205/2018 od 27.01.2020.godine.Suvlasnicima koji su upisani na predmetnoj nepokretnosti i to Vuković Predragu iz Budve, Polezhaeva Oxani iz Budve , ZETA BETON GROUP DOO BUDVA, UDARNIK DOO NIKSIĆ, Milošević Biljani iz Budve , TRON DOO PODGORICA i trecem licu koji je upisan u G listu na predmetnoj nepokretnosti Milović Stevanu iz Berana vrsi se dostavljanje zakljucka o drugoj prodaji I.br.205/2018 od 27.01.2020. godine.Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 42.000,00 eura na ime glavnog duga sa zakonskom kamatom, i ostalim troskovima shodno rjesenju o izvrsenju.Izvrsni duznik , suvlasnici i trece lice koje je upisano u G listu predmetne nepokretnosti mogu se obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bb , Kotor i to u roku od 8 dana od dana isticanja pismena na Oglasnoj tabli suda, radi podizanja naznacenog pismena.Upozoravaju se izvrsni duznik, suvlasnici i trece lice koje je upisano u G listu predmetne nepokretnosti da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka. Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli suda. Javni izvrsitelj Branka Samardžić

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Opština Tivat – Direkcija za investicije, Trg Magnolija br. 1, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za čišćenje lučice Kalimanj, Opština Tivat. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj Opštine Tivat, radnim danima od 9 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu prirode i životne sredine www.epa.org.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 26.02.2020.godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se Multimedijalnoj Sali zgrade Opštine Tivat, dana 21.02.2020.godine, sa početkom u 10 časova.“

“Heta Asset Resolution” DOO Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, a radi naplate potraživanja po osnovu Ugovora o hipotekarnom kreditu br. AA 112658 MZHR, zaključenog dana 22.09.2011. godine, kao potraživanja obezbijeđenog hipotekom po osnovu Založne izjave, koja je potvrđena pred notarom Daliborom Kneževićem Zapisom o potvrdi privatne isprave UZZ 270/11 od 06.10.2011. godine, shodno odredbama člana 45. Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Raičević Zoranu sa posljednjim poznatim prebivalištem na adresi Sadine bb, Tološi, kao kreditnom dužniku po osnovu Ugovora o hipotekarnom kreditu br. AA 112658 MZHR, zaključenog dana 22.09.2011. godine i hipotekarnom dužniku po osnovu Založne izjave, koja je potvrđena pred notarom Daliborom Kneževićem Zapisom o potvrdi privatne isprave UZZ 270/11 od 06.10.2011. godine, Obavještenja o početku namirenja potraživanja iz vrijednosti nepokretnosti upisanih u LN br. 2392 KO Budva, kat. parcela br. 626/23, zgrada br. 1, sa PD 19, stambeni prostor, površine 23 m2, spratnosti PN. Poziva se Raičević Zoran, kao kreditni dužnik po Ugovora o hipotekarnom kreditu br. AA 112658 MZHR, zaključenog dana 22.09.2011. godine, i hipotekarnom dužniku po osnovu Založne izjave, koja je potvrđena pred notarom Daliborom Kneževićem Zapisom o potvrdi privatne isprave UZZ 270/11 od 06.10.2011. godine, da se u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati “Heta Asset Resolution” DOO Podgorica, ul. Cetinjska br. 11 (Capital Plaza), Podgorica, kako bi mu se uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na adresi poznatoj hipotekarnom povjeriocu. Upozorava se označeni kreditni i hipotekarni dužnik, da, ukoliko se u ostavljenom roku ne obrati “Heta Asset Resolution” DOO Podgorica, smatraće se da je Obavještenje o početku namirenja potraživanja iz vrijednosti gore navedenih hipotekovanih nepokretnosti uredno dostavljeno kreditnom i hipotekarnom dužniku, istekom roka od 8 dana od dana objavljivanja u ,,Službenom listu CG’’, kojem objavljivanju će prethoditi objavljivanje u jednom dnevnom štampanom mediju. Ovo objavljivanje izvršiće se u jednom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG’’ i predmetno Obavještenje o početku namirenja potraživanja iz vrijednosti gore navedenih hipotekovanih nepokretnosti, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom i hipotekarnom dužniku, istekom roka od 8 dana od dana objavljivanja u ,,Službenom listu CG’’, kojem objavljivanju će prethoditi objavljianje u jednom dnevnom štampanom mediju.

Utorak, 28. januar 2020.

MALI OGLASI NEKRETNINE PRODAJEM stan 57 m2 zgrada Kerbera preko Morače, skroz renoviran 70.000 e, po 1200 e m2 i objekat za gradnju, Marka Miljanova, ucrtana zgrada i plaćene komunalije, ekstra zarada. Tel. 067 /504-106 1 PRODAJEM urbanizovan plac Murtovina,PG ul. Veljka Jankovića, 425m2. Započeta kuća 116m2, grubo urađena pod ploču, dozvoljena gradnja. Ucrtano1/1. Tel.067/250-040 2

RAZNO OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 5 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 6

IZDAJEM dvosoban kompletno namješten stan – 400 m zapadno od Siti kvarta. Tel. 069/ 318 – 813 3

RESTORAN u City kvartu traži radnike u kuhinji i radnice za kasom. Iskustvo nije neophodno. Tel. 068/378-391 7

IZDAJEM dugoročno jednosoban konforan, namješten stan u Pržnu (preko puta restorana “Kod Kusta”) opština Budva. Više informacija zainteresovani mogu dobiti na Tel.069/ 030 - 390 4

IZAŠLA je iz štampe četvrta knjiga „Za pravdu čast i slobodu Crne Gore, Krsto Zrnov Popović za sva vremena“. Cijena je 5e, šaljem pouzećem. Tel.069/524-724 8

Oglasi i obavještenja

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 28. januar 2020.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 28. januar 2020.

Posljednji pozdrav dragoj ćerki, sestri, zaovi i tetki

Дана 27. јануара 2020. умро је у 72. години послије дуже болести наш драги

НИКОЛА Ђоков ЂУРИШИЋ

VJERI Vojovoj VUKAZIĆ

Majka KSENIJA, brat BRANISLAV, snaha KATARINA, bratanična MARIJA i bratanić LAZAR

Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 28. јануара од 10 до 15 часова и 29. јануара од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу Чепурци. Кућа жалости: Војислава Грујића 13 – Подгорица.

Ожалошћени: супруга ВЈЕРА, син МАРКО, кћерке МАРИЈА и ЈЕЛЕНА, унучад МИЛЕНА и ВЕЉКО, брат ЗОРАН, сестра ВЈЕРА, зетови ИВАН и НЕМАЊА, ујак ЈОВАН ЂУРОВИЋ, браћа и сестре од стричева, тетака, ујака и остала родбина

1490

Dana 27. januara 2020. u 70. godini preminuo je

1492

ĐORĐIJE – ĐOKO Nonov ĐOKIĆ Saučešće će se primati 28. januara od 10 do 15 časova i 29. januara od 10 do 14 časova na Čepurcima, kada se kreće za Dinošu, seosko groblje, gdje će se u 15 časova obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga BISA, sin MILAN, kćerke ANITA i NELA, brat DUŠKO, sestra MARA, snaha IVANA, ujak JOVAN, unučad, praunučad, bratanične, sestrične i ostala rodbina ĐOKIĆ i SIMONOVIĆ 1489 Posljednji pozdrav dragoj tetki i babi

GOSPAVI – MINJI ĐURIČIĆ Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Bratanić BRANISLAV sa porodicom 1491

Oglasi i obavještenja

Utorak, 28. januar 2020.

Трагично је преминуо

СТЕВАН Миленков СТАМАТОВИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 27. јануара 2020. од 10 до 15 часова и 28. јануара од 10 до 13 часова. Сахрана ће се обавити 28. јануара у 14 часова на мјесном гробљу Рогаме.

Ожалошћени: мајка ДУШАНКА, супруга МИЛЕВА, дјеца ЕЛЕНА, АЊА и СИМОН, сестре ТАЊА и ЗДЕНКА, сестрић РАСТКО, брат од стрица ДЕЈАН, братанићи ФИЛИП и ОГЊЕН, тетка МАРТА, стричеви, ујаци, тетке и остала многобројна родбина СТАМАТОВИЋ и ВОЈВОДИЋ

1469 Дана 26. јануара 2020. у 85. години преминула је наша драга

Dana 27. januara 2020. godine umrla je

ЈУЛКА Павлова КЛИКОВАЦ

GOSPAVA – MINJA Jovanova ĐURIČIĆ

рођена Поповић

Сахрана је обављена у кругу уже породице 27. јануара на мјесном гробљу Махала – Зeта.

ВЕЛИЗАР Крстов ЈЕЧМЕНИЦА

1473

1943–2020.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, 28. januara od 10 do12 sati, kada krećemo za Trnjine – Cuce, đe će se obaviti sahrana u 14 sati. Ožalošćeni: brat MILIVOJE, bratanić BRANISLAV, sestrići PERO, PAVLE i VIDAK, sestrične VESNA, SVETLANA i SNEŽANA, brat od strica MIŠKO, snaha IVANKA, sestre od stričeva i tetaka, braća od tetaka i ostala rodbina

Ожалошћени: синови РАТКО и ДУШКО, кћерка СОЊА, снахе БИЉАНА, НЕВЕНА и ТИЈАНА, унучад ЛУКА, ВУКО, ПАВЛЕ, МАТИЈА, АНА и АНЂЕЛА, праунук ЂОРЂЕ, ђеверичићи, ђеверичне и остала родбина КЛИКОВАЦ

Тужним срцем обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је 27. јануара 2020. изненада у 77. години преминуо наш драги

Саучешће примамо у градској капели под Бијелом Гором – Улцињ, 27. јануара од 16 до 21 час и 28. јануара од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу под Метеризе у Улцињу.

Ожалошћени: супруга СНЕЖАНА, синови ФИЛИП и МАРКО, брат ВЕЛИБОР, сестра ДАНИЦА, снаха ЈЕЛЕНА, унука ИРИНА и остала многобројна родбина

1482

Dana 27. januara 2020. godine umrla je naša voljena

1487 Драги брате, ујаче, пријатељу,

MILICA Radosavova DAMJANOVIĆ rođena Nenezić Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 27. januara do 16 časova i 28. januara 2020. godine od 11 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti 28. januara u 15 časova na novom groblju pod Trebjesom. Ožalošćeni: sinovi GORAN i MILOVAN, kćeri RADMILA i MARIJA, brat MIJO sa porodicom, đeveri sa porodicama, zaove sa porodicama, unučad, praunučad i mnogobrojne porodice DAMJANOVIĆ i NENEZIĆ 1481

ВЕЛИЗАР ЈЕЧМЕНИЦА Отишао си тихо, достојанствено, како си и живио. Оставио си нам прелијепе успомене и бол што те међу нама више нема.

Тугују за тобом сестра ДАНИЦА, сестричне ВЈЕРА, ЈЕЛЕНА и МИЛЕНА са породицама и зет ПЕТАР 1488

Oglasi i obavještenja

Utorak, 28. januar 2020.

Dragom đedu

28. 1. 2012 – 28. 1. 2020.

Dana 27. januara 2020. u 88. godini umro je naš voljeni

MILORADU NIKOLIĆU Posljednji pozdrav.

MILORAD Matov NIKOLIĆ Saučešće primamo u kapeli u Straševini, 27. januara od 13 do 16 časova i 28. januara od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Straševini. Cvijeće se ne prilaže. Ožalošćeni: kćerka IKONIJA – KOKA, sinovi RAJKO, MOMČILO – MOŠO i VELJKO, snahe SEKA, MARINA, MLADENKA, SANJA, LELA i OLGA, braća BRANKO i MARKO, sestre MILENA i ANĐELIJA, unučad, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina NIKOLIĆ

Počivaj u miru. Tvoje: MARA i DRAGANA sa majkom

VIDO JOVIĆEVIĆ

1479

POMENI

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Dragom ujaku

S ljubavlju i tugom,

1478

PETRA JAUKOVIĆ MIRAŠU DURKOVIĆU Dana 27. januara 2020. poslije kraće bolesti preminula je u 78. godini naša draga

Od porodica: PEROVIĆ, APRCOVIĆ, KASALICA, MIJOVIĆ, NIKČEVIĆ, VUJIČIĆ, GRGUREVIĆ, ŽIŽIĆ i TOMIĆ

PORODICA

Kad duša boli, vrijeme nije lijek, kad je srce ranjeno, rane ostaju zauvijek. Kroz najljepše sjećanje ostaćeš nezaboravan u našim srcima. Sestrična MILANKA NIKČEVIĆ sa porodicom 1474

1480

1484 Devet godina je od smrti našeg voljenog Godina tuge za našom

GORICA Milovanova RADUNOVIĆ rođena Joksimović

CVETKO SAVKOVIĆ Saučešće primamo u kapeli Farmaci, 28. januara od 10 časova do 20 časova i 29. januara od 10 do 13 časova, kada krećemo za selo Progonovići, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

28. 1. 2011 – 28. 1. 2020.

DRAGANOM Goranovom RAJOVIĆ

Bio si i ostao naš ponos. Bol i tuga za tobom ne prolaze.

rođenom Plamenac

Supruga SLAVICA, sin ZORAN, kćerke LIDIJA i SILVIJA, snaha SANDRA, zet ŽELJKO i unučad

Naš anđeo koji će zauvijek biti sa nama u našim srcima i mislima. U bolu njeni

1483

Ožalošćeni: suprug MILOVAN, sinovi DARKO, ŽARKO i GORAN, braća DRAGOSLAV i DRAGUTIN, snahe BRANKA, SLAVICA i STOJKA, đever DANILO, jetrva STOJANKA, zaove LEPOSAVA, MILEVA i DANICA, unučad BOJAN, IVAN, ANDRIJA, BORIS, DALIBOR i TIJANA, bratanići, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina RADUNOVIĆ i JOKSIMOVIĆ

Нашем вољеном

majka DESANKA, brat RAJKO, snaha VERA i bratanična LANA

1472

TUŽNO SJEĆANJE

РИЗО Хаџи Абаза РАДОНЧИЋ

1486

28. 1. 2011 – 28. 1. 2020.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 27. januara 2020. u 67. godini preminula naša draga

Године не могу избрисати успомене, увијек ћеш бити у нашим срцима. Твоји НАЈМИЛИЈИ 1470

BOŠKO

MILEVA

Četrdeset je dana od kada nije sa mnom moja majka

CVETO

SAVKOVIĆ Uvijek ste u našim srcima DRAŠKO, PERSA, VJERA, LJILJA, SONJA i SLAVICA sa porodicama

VJERA Vojislavova VUKAZIĆ

OLIVERA BRKULJAN

rođena Radović

Svu beskrajnu ljubav, bezrezervnu podršku, zaštitu, životnu snagu, utkala si u mene sve ove godine. S ponosom ću nositi u srcu najdivnije uspomene na svog velikog roditelja!

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, 28. januara od 10 do 16 časova i 29. januara od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju Sveti Jovan u Sutomoru.

1476

1475

SJEĆANJE na moje roditelje

Tvoja TIJANA

Četrdeset je dana od kada si otišla zauvijek naša draga sestro

Ožalošćeni: majka KSENIJA, suprug VOJISLAV, ćerke JOVANA i IVANA, unuk STEFAN, brat BRANISLAV, snaha KATARINA, sestrična MARIJA, sestrić LAZAR

BOŽIDAR BOŽO

1937–2016.

1935–1982.

SJEKLOĆA OLIVERA BRKULJAN Počivaj u vječnom miru i spokoju!

Bićete uvijek u mojim mislima i srcu. PERO SJEKLOĆA sa porodicom

Brat BLAŽO, sestre SLAVICA i BORKA sa porodicama

1485

DANICA

1477

1471

TV program

Utorak, 28. januar 2020.

SERIJA

RTCG 1 21:30

SERIJA

PRVA TV 21:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

Avanture Heti Feder



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 NVO, r. 11:40 Muzika 13:05 Avanture Heti Feder, r. 14:05 Treće doba, r. 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Muzika 18:10 Podgorička hronika 18:35 Koncert 19:30 Dnevnik 2 20:05 Teleskopija 21:00 Ekovizija 21:00 Muzika 21:30 Avanture Heti Feder, s. 22:40 Dnevnik 3 22:55 Sportski dnevnik 23:15 Nerealno, s. 00:10 Teleskopija, r. 01:10 Dnevna soba, r.

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



     RTCG 2

06:00 ABS, r. 06:30 Koncert 07:00 Rukomet: Norveška Slovenija EP, snimak 08:30 Rukomet: Njemačka Portugal, Ep, snimak 10:00 Rukomet (ž): Budućnost - Savehof, LŠ, snimak 11:45 Sportska subota, r. 12:15 Strani dokumentarni (arte): Geolino 12:30 Pod naponom, film 14:20 Vaterpolo: Rusija – Grčka, EP 15:50 Vaterpolo: Italija-Srbija, meč za 5. mjesto, EP 17:00 Studio 17:20 Vaterpolo: Crna Gora-Hrvatska, meč od 3. mjesto, EP 18:50 Vaterpolo: Španija Mađarska, finale, EP 21:45 Vaterpolo: Crna Gora Hrvatska, EP, snimak 22:55 Vaterpolo: Italija Srbija, EP SNIMAK 00:00 Vaterpolo: Španija Mađarska, EP, snimak 01:10 Košarka: Mornar FMP, ABA liga, snimak

TV PRVA

07:30 08:15 09:00 09:15 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 21:00 22:00 23:00 23:30 01:00 01:15

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Tate, r. Istine i laži, s. Jedne ljetnje noći, s. 150 minuta Igra sudbine, r. Istine i laži, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris, s. Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Mame, s. Tate, s. Igra sudbine, s. Urgentni centar, s. Noćni žurnal Nepovratno, film Ekskluziv, r. Tate, r.

16:10 18:00 18:03 18:25 19:30 19:45 19:55 21:00 22:00 23:00

Zadruga Minut dva Scena, s. Elif, s. Premijera Ekskluzivno Njena sudbina, s. Ljubav iz osvete, s. Amidži šou Zadruga

NOVA M

07:40 Centralni dnevnik, r. 08:10 Agencija za sve i svašta, r. 09:30 Sportisimo 09:35 Kefalica 09:50 Ljubav, navika, panika, r. 10:35 Mr Kitchen, r. 11:32 Među nama, r. 13:15 Na granici, r. 15:20 Sportisimo 16:45 Mr Kitchen 17:15 Totalni obrt, r. 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Među nama, e. 20:15 Gulperi, s. 22:00 Žigosani u reketu, s. 22:50 Totalni obrt, r. 23:35 Romantična komedija, film 01:05 Preostalo vrijeme, r.

VIJESTI

06:30 10:00 10:30 11:30 12:00 12:05 12:06 14:00 14:06 15:00 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:05 02:00

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Hoću kući, r. Vijesti Meteo Geopolitika, r. Vijesti Žrtve ljubavi, r. Boje dana Žrtve ljubavi, s. Hoću kući, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Reflektor Vijesti Sport Kolonija, film Reflektor, r. Lijepi dani, r.

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30



PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:03 Njena sudbina, r. 14:00 Minut dva 14:08 Njena sudbina, r. 14:50 Zadruga 15:30 Scena 16:00 Minut dva

Pobjeda

Igra sudbine

07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20 17:05 17:55 18:00



RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija, r. Celebrity Naše ljeto, r. Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r. Pregled Pregled vijesti, meteo,

18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:00 21:05 22:00 23:00 23:40 00:25

stanje na putevima Kuhinjica Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Mediteraneo, e. Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Bandolera, s. Polis Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

777

07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r. 13:30 Goleada, r. 14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r. 18:15 Legendarni boks

A1 TV

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

mečevi, r. 18:45 Teme i dileme, r. 19:00 Aktuelno 19:45 Zanimljiva hronika svijeta 19:50 Crtani film 20:00 Humoristička serija 21:00 Književnost, istorija, mit 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.

Utorak, 28. januar 2020.

Marketing

Magazin

Utorak, 28. januar 2020.

U Los Anđelesu dodijeljene muzičke nagrade Gremi, trijumfovala mlada zvijezda Bili Ajliš

Pet muzičkih Oskara za upis u istoriju LOS ANĐELES - Dodjelu muzičkih nagrada Gremi koja je održana je u Los Anđelesu u Stejples centru obilježio je uspjeh Bili Ajliš. Mlada pjevačica upisala se u muzičku istoriju odnijevši četiri velike nagrade i još nekoliko manjih, i to sve za pjesme sa prvog albuma. Sa bratom Finias O’Konelom dobila je nagradu za najbolju pjesmu godine. U pitanju je superhit ,,Bad Guy“ koji govori o nasilju nad ženama. – Ovo je moj prvi Gremi, nijesam vjerovala da će se ovo

ikada desiti. Znam da se mnogo šalim i da izgleda da nikada nijesam ozbiljna, ali iskreno želim da kažem da sam zahvalna – rekla je pjevačica. ,,Bad Guy“ je proglašena i najboljim snimkom godine, a osim Bili nagrade su dobili i svi drugi koji su učestvovali u nastanku pjesme. Mlada pjevačica muzički Oskar dobila je i za najboljeg novog umjetnika godine, a njen debi album ,,When We All Fall Asleep, Where Do We Go?“, koji je prošle godine bio najprodavaniji u SAD, osvojio je nagradu za album godine.

Pored četiri nagrade u glavnim kategorijama, njen prvijenac je nagrađen i u kategoriji pop vokalni album, čime je pjevačica ukupno dobila pet nagrada. Osvajanjem pomenutih nagrada pretekla je Tejlor Svift kao najmlađa osoba koja je ikada dobila Gremi. Mlada pjevačica Lizo koja je dominirala sa osam nominacija, osvojila je tri nagrade za pop solo nastup prilikom izvođ e n j a p j e s m e , ,Tr u t h Hurts“, za r’n’b nastup, kao i za savremeni album. Među tinejdžerima koji su obilježili ovogodišnji Gremi je i

Bili Ajliš

Pjevačica Lizo koja je dominirala sa osam nominacija, osvojila je tri nagrade za pop solo nastup prilikom izvođenja pjesme ,,Truth Hurts“, za r’n’b nastup, kao i za savremeni album. Zlatni gramofon, prvi u karijeri, dobio je Tyler, the Creator za album ,,Igor“. Prvi Gremi dobila je i kantri pjevačica Tanja Taker reper Lil Nas, koji je prilikom predceremonije osvojio nagradu za najbolji muzički spot za pesmu ,,Old

Odali počast Brajantu i Haslu Dodjela muzičkih nagrada Gremi protekla je u znaku pogibije NBA legende Kobija Brajanta. Trubjut Brajantu koji je poginuo prilikom pada helikoptera, upriličila je Ališa Kiz. Ona je sa članovima grupe Boyz II men izvela ,,It’s So Hard to Say Goodbye“. Kolege iz svijeta muzike nijesu zaboravile ni repera Nipsi Hasla koji je ubijen

ispred svoje prodavnice prošle godine. Kao što je ranije najavljeno, Mik Mil, di-džej Kalid, Džon Ledžend, Rodi Rič, Kirk Frenklin i YG održali su nastup za preminulog repera i aktivistu. Njih je na bini u Stejples centru pratio hor koji je pjevao djelove iz Nipsijevog singla ,,Higher“. – Živio Nipsi Hasl! Živio Kobi Brajant! – uzviknuo je

Jelena Rozga predstavila pjesmu ,,Sveto pismo“

Moćna balada PODGORICA – Nakon jednog od najuspješnijih singlova predstavljenog tokom protekle godine ,,Moje proljeće“, Jelena Rozga na početku ove donosi numeru ,,Sveto pismo“ koju je juče objavila na Jutjub kanalu. Oko ove pjesme i prije nego što je ugledala svjetlost dana, podigla se velika prašina. ,,Sveto pismo“ nosi poruku i obraća se ženama i muškarcima, u svom podtekstu noseći pitanje da li je ljubav zaista dovoljna. Spot za ovu numeru je snimljen u lijepom Dubrovniku,

Jelena Rozga

a Jelena je opet uspjela da nam tom prilikom prenese svaku emociju koju je osjetila u pjesmi koja ju je očigledno veoma ganula. - Veoma sam uzbuđena zbog nove pjesme, moćna je, podstiče nas sve na razmišljanje i nameće pitanje koje i sama sebi postavljam, da li je ljubav zaista dovoljna da jedan odnos opstane i preživi sve lomove - izjavila je Jelena koja je sinoć u Beogradu premijerno izvela ,,Sveto pismo“ na manifestaciji Music Awards Ceremony. Spot potpisuje Dario Radusin, a pjesmu Tonči i VjekoZ. K. slava Huljić.

Kalid. Preminuli reper za života nije osvojio Gremi, ali mu

je dodijeljen posthumno za najbolji rep nastup u pjesmi ,,Racks in the Middle“.

Town Road“, a potom i za pop duo ili grupni nastup, zajedno sa Bilijem Rejem Sajrusom. Zlatni gramofon, prvi u karijeri, dobio je Tyler, the Creator za svoj album ,,Igor“. Pop zvijezda Demi Lovato vratila se na muzičku scenu nakon godinu. Lovato je otpjevala ,,Anyone“ napisanu samo četiri dana prije nego što se u junu 2018. godine predozirala. Ovo je njena prva javna pojava od pomenutog incidenta u kome je pre skoro dvije godine umalo izgubila život. Dodjeli Gremija prethodila je predceremonija na kojoj se dodjeljuju nagrade za tehnička dostignuća prilikom snimanja pjesama, kao

Božo Vrećo najavio šesti album SARAJEVO – Bosanskohercegovački „princ sevdaha“, Božo Vrećo najavio je novi album koji stiže na proljeće. Ovu informaciju podijelio je putem društvenih mreža, gdje je najavio šesto izdanje u karijeri koje će izaći pod etiketom kuće Croatia Records. Kako je istakao u objavi na Fejsbuku, posebnu zahvalnost duguje lautisti Edinu Karamazovu. - Uspjeli smo da snimimo divan album. Nježan je, suptilan i dirljiv, jedan novi emotivni univerzum, zahvalan sam na prijateljstvu sa Karamazovim, na izuzetnom znanju i umijeću. Uvijek učim od najboljih i tako dajem svoj maksimum. Album će izaći u martu i mnogo mu se radujemo. Zahvalan sam Croatia Recordsu na povjerenju i ljubavi svaki put iznova. Šesti album za mene, šest je broj harmonije, sklada i povezuje se sa nebeskim, pa neka takav bude – napisao je Vrećo. Posljednji album ,,Melek“ objavio je 2018. godine. Ostvario je zapažen uspjeh, a koncertna turneja nije zaobišla ni Crnu Goru, gdje je u KIC-u ,,Budo Tomović“ održao dva sjajna koncerta.

Novi emotivni univerzum

i za najbolje kantri, rok, latin džez albume i slično… Bijonse je nagrađena za muzički film ,,Dolazak kući“, bivša prva dama SAD-a, Mišel Obama nagrađena je za najbolji izgovoreni album, tj. za svoju audio knjigu ,,Becoming“. Kantri pjevačica Tanja Taker dobila je prvi Gremi u 61. godini, i to za najbolji kantri album ,,While I’m Livin“, njoj je pripala i nagrada za najbolju kantri pesmu ,,Bring My Flowers Now“. Bredli Kuper i Lejdi Gaga koji su zajedno igrali u filmu ,,Zvijezda je rođena“ dobili su priznanje za najbolju kompilaciju za vizuelne medije, tj. za pjesme koje su prikazane u ovom filmu. Z. K.

Novi uspjeh repera

Eminem oborio rekord u brzini repovanja LOS ANĐELES – Eminem je iznenadio fanove kada je prošle nedjelje nenajavljeno objavio jedanaesti solo album ,,Music to Be Murdered By“. Među mnogim ljubiteljima poznatog repera, jedna pjesma sa ovog izdanja se već izdvojila kao omiljena. U pitanju je ,,Godzilla“, u kojoj je Eminem navodno oborio rekord u brzini repovanja. Novinari sajta Highsnobiety su izračunali da je u trećoj strofi ove pjesme Eminem u periodu od 30 sekundi odrepovao čak 224 riječi. To znači da je njemu pošlo za rukom da odrepuje u prosjeku 7,23 riječi u svakoj sekundi. Eminemu brzo repovanje nikada nije bilo strano. U starijem hitu ,,Rap God“ on takođe repuje u istom stilu, a ne smije se zaboraviti ni njegovo spektakularno gostovanje na pjesmi ,,Majesty“ reperke Niki Minaž. ,,Music to Be Murdered By“ je Eminemov deseti album koji se našao na vrhu Bilbordove top liste.