Dnevni list Pobjeda 28.11.2019. by Pobjeda

Tri godine rada Vlade premijera Duška Markovića

BDP raste, plate i penzije redovne

Državna kasa u posljednje tri godine raste – za narednu godinu je veća od tekuće za blizu 300 miliona, povećavaju se prihodi kojima se pokrivaju rashodi, odnosno ne zadužuje se više za tekuću potrošnju. Kapitalni budžeti su, kako kažu u Vladi, na istorijskom nivou - za narednu godinu je koncipiran na 230 miliona eura STR. 4. i 5.

M. BABOVIĆ

Odbor za izbornu reformu nije održao sjednicu zbog nedostatka kvoruma

Gvozdenović: Postignut napredak, imaćemo rješenja do 18. decembra Albanija sanira posljedice snažnog zemljotresa, proglašeno vanredno stanje na području Drača i Tirane

S. VASILJEVIĆ

Svečanost povodom 75 godina Radija i 55 godina Televizije Crne Gore I. BOŽOVIĆ

STR. 2.

Broj žrtava raste, stigli strani spasilački timovi

STR. 6. i 7.

Javni servis u HD signalu

STR. 9.

Pretresom sobe Istražnog zatvora pronađene nedozvoljene stvari

Oduzeta dva ajfona i još tri telefona od „škaljaraca“

Ministar prosvjete Damir Šehović u razgovoru za Pobjedu najavio da će Podgorica novu gimnaziju i tri osnovne škole dobiti do 2023.

Najveće investicije u obrazovanju ikada

STR. 11.

STR. 8. i 9.

Politika

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Odbor za izbornu reformu nije održao sjednicu zbog nedostatka kvoruma

M. BABOVIĆ

Gvozdenović: Postignut napredak, imaćemo rješenja do 18. decembra Konjević: SMS-om me informisali o promjeni dnevnog reda dan uoči sjednice

BLIZU DOGOVORA: Odbor za izbornu reformu

PODGORICA – Uočen je ozbiljan napredak u radu radnih odbora. U dobrom pravcu smo da dođemo do konačnih rješenja do 18. decembra – kazao je Branimir Gvozdenović, predsjednik Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, informišući juče članove tog tijela o dosadašnjim rezultatima, ali zbog nedostatka kvoruma, odnosno odsustva Raška Konjevića (SDP), sjednicu nije mogao otvoriti. – Tražim od vas da vrijeme maksimalno iskoristite i budete spremni da radimo po čitav dan. Ako budete odugovlačili, to se može činiti kao vrsta opstrukcije. Ubrzajte svoj posao

da bismo bili u mogućnosti da radimo sa ekspertima kada nam bude potrebno – rekao je Gvozdenović, ističući da će međunarodni eksperti doći poslije 9. decembra.

PRIZNANJE

Gvozdenović je članove Odbora obavijestio da je dobio pisani izvještaj od radnih odbora i da posebno priznanje odaje Radnom odboru 1, čiji je zadatak Zakon o izboru odbornika i poslanika. – Dostavili smo ODIHR-u taj materijal, od nacrta do unaprijeđenih rješenja. Savjetu Evrope poslali smo medijske zakone od Vlade i rješenja od dijela opozicije. Očekujem i njihove eksperte da dođu da zajedno radimo – kazao je

Gvozdenović. Momo Koprivica (Demokrate) negodovao je zbog poslatih rješenja jer, kako je rekao, neophodno je njihovo dodatno tehničko sređivanje. – Ne možete reći da je dostavljen materijal, jer o dostavljanju odlučuje Odbor. Nije postignuta saglasnost da se uputi taj materijal, makar zbog određenog tehničkog sređivanja, a ima i nekih suštinskih razloga – rekao je Koprivica, nakon čega je Gvozdenović objasnio da su poslate draft verzije i pozvao radne odbore 1 i 5 da što prije dostave usaglašena rješenja. Gvozdenović je rekao da će naredna sjednica Odbora biti kada se svi saglase o terminu. – Konjević nas je mejlom oba-

Član Odbora za izbornu reformu Raško Konjević (SDP) potvrdio je za Pobjedu da nije došao na sjednicu tog tijela kako bi se pripremio za današnju raspravu u Skupštini, jer je redosljed dnevnog reda, kako je rekao, promijenjen juče, samo dan uoči plenarne sjednice a informaciju o tome dobio je SMS porukom. – U svakoj ozbiljnoj instituciji, a Skupština bi trebalo to da bude, redosljed dnevnog reda ne mijenja se SMS porukama samo dan prije sjednice. Ali, očigledno, u Skupštini koju vode gospoda Brajović i Gvozdenović, saziv i redosljed tačaka koji su sami odredili ne znače nista, nego dan uoči sjednice SMS porukom obavještavaju poslanike šta će se raspravljati na plenarnom zasijedanju. Tako su poslanici danas oko 14 sati dobili poruku da se mijenja

vijestio da nije u mogućnosti da dođe na sjednicu, jer je za skupštinsku raspravu promijenjen dnevni red, pa je morao da se pripremi. Informaciju da poslanik neće doći dobili smo poslije 15 sati – kazao je Gvozdenović. Iz DPS-a je sinoć saopšteno da je sjednica Odbora pokazala da je namjera opozicije da

NIKOZIJA: Predsjednik Skupštine Ivan Brajović na Konferenciji predsjednika parlamenata malih evropskih država u Nikoziji

Crna Gora sljedeći domaćin PODGORICA - Digitalno poslovanje pruža šansu malim zemljama da iskoriste svoje prednosti i osnaže konkurentnost, a izgrađujući potrebnu infrastrukturu da prevaziđu sve nedostatke „malih brojeva“. Takva šansa prepoznata je u Crnoj Gori, kao jedan od glavnih stubova razvoja društva, saopštio je predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović koji učestvuje na 13. konferenciji predsjednika parlamenata malih evropskih zemalja u Nikoziji. Istakao je veliko zadovoljstvo što će Crna Gora sljedeće godine biti domaćin ove inicijative.

PRIZNANJE ZA NAŠU DRŽAVU: Konferencija na Kipru

On je diskutovao o izazovima, mogućnostima i najboljim praksama ovih država u digitalnoj eri, međuregionaloj saradnji, kao i ulozi parlamenata u saradnji malih evropskih država na polju rijetkih bolesti. - Trebaju nam rješenja koja su održiva, sigurna i upotrebljiva na sistemskom nivou. Jedino uz takav pristup naše institucije će funkcionisati efikasnije, kroz racionalizaciju potrošnje, smanjenje nepotrebnih troškova i povećanje investicionih mogućno-

sti. Zato je važno da imamo otvorenu saradnju kako među našim parlamentima tako i privrednicima, civilnim sektorom i akademskom zajednicom – istakao je Brajović. On je istakao da digitalno poslovanje pruža šansu malim zemljama da iskoriste svoje prednosti i osnaže konkurentnost, a izgrađujući potrebnu infrastrukturu, da prevaziđu sve nedostatke „malih brojeva“. - Takva šansa prepoznata je u Crnoj Gori, kao jedan od glavnih stubova razvoja društva.

redosljed rasprave prvih tačaka i da će se raspravljati o četiri sistemska zakona u oblasti finansija i bankarstva. Osim što je izgubila svoju kontrolnu i nadzornu ulogu voljom rukovodstva, sada se i redosljed rasprave određuje, ne na Kolegijumu i dogovorom, nego SMS porukama – kazao je Konjević. – Pošto sam zainteresovan za raspravu o tim temama, a koje su, osim jedne, kako je trebalo po dnevnom redu da se diskutuju naredne nedjelje, nijesam prisustvovao sjednici Odbora kako bih se mogao spremiti za sjutrašnju raspravu o dnevnom redu koji samovoljno

određuju gospoda Brajović i Gvozdenović – rekao je Konjević. On je SMS porukom dobio informaciju da će se na sjednici Skupštine prvo raspravljati o prijedlozima zakona o kreditnim institucijama, sanaciji kreditnih institucija, zaštiti depozita, kao i izmjenama i dopunama zakona o stečaju i likvidaciji banaka.

opstruira rad tog skupštinskog tijela.

raze, tako da se pojavljuju prvi znaci nervoze – smatra DPS. Kako su saopštili, nadaju se da se takva praksa neće nastaviti i da će se na kraju vratiti razgovorima i zajedničkim dogovorima oko izbornog zakonodavstva, a sve na osnovu preporuka OEBS-a uz saradnju sa akademskom i NVO zajednicom. I. KOPRIVICA

OPSTRUKCIJA

– Opozicija opstruira rad Odbora i to u trenucima kada su se pokazale naznake da do dogovora može doći. Očito je da na opozicionoj strani postoji strah od dogovora i trajnog gubitka alibija za izborne po-

Članovi Odbora za izbornu reformu posjetili MUP

Proces ažuriranja biračkih spiskova otvoren za javnost PODGORICA - Ministarstvo unutrašnjih poslova otvoreno je za javni uvid u proces ažuriranja biračkih spiskova, vodeći računa o zaštiti ličnih podataka, a u cilju jačanja povjerenja građana u izborni proces - saopšteno je iz tog resora, tokom posjete članova Odbora za izbornu reformu.

Ona je sprovedena i kroz našu zakonsku regulativu, čime smo stvorili uslove da elektronsko poslovanje postane temelj različitih procesa u javnoj upravi i privredi – istakao je predsjednik Skupštine. Brajović je najavio da Skupština Crne Gore priprema uspostavljanje „e-parlamenta“, koji će omogućiti da se njene osnovne funkcije izvršavaju elektronskim putem. Tokom sesije o saradnji sa regionom Bliskog istoka, predsjednik Skupštine je kazao da je Crna Gora kredibilan i po-

Predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova predstavili su članovima Odbora tehničko funkcionisanje tzv. „izvornih registara“: uzdan partner i da vjeruje da nas to čini dobrim primjerom za političko, ekonomsko, kulturno i svako drugo partnerstvo. Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović je govorio o ekonomskim prilikama u Crnoj Gori. Na marginama konferencije, Brajović i Golubović sastali su se sa predsjednikom Nacionalnog savjeta Knjaževine Monako Stefanom Valerijem i predsjednikom Predstavničkog doma Egipta dr Ali Abdelom. R. P.

registra prebivališta, registra crnogorskih državljana i matičnih registara rođenih i umrlih, promjene podataka koje se iniciraju kroz upravne postupke u ovim registrima i automatski prenos tih promjena u birački spisak. - U narednom periodu biće organizovani sastanci vezano za sprovođenja izbornog zakonodavstva iz nadležnosti MUP-a, sa predstavnicima diplomatskog kora, civilnim sektorom i medijima – saopšteno je. I. K.

PROCES TRANSPARENTAN: Članovi Odbora u posjeti MUP-u

Politika

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Predloženi budžet za rad Službe predsjednika države za iduću godinu

Za službena putovanja predviđeno 250.000 eura PODGORICA – Prijedlogom budžeta za narednu godinu, koji je usvojila Vlada, predviđeno je da se iz državne kase za rad Službe predsjednika države izdvoji 1.221.485 eura. Od tog iznosa na bruto zarade i doprinose na teret poslodavca, kroz program administracije, otići će 588.021 euro. Za neto zarade predviđen je iznos od 351.561 euro. Za doprinose na teret zaposlenog izdvaja se 126.562, a poslodav-

Za partije 5.001.626 eura

Prijedlogom budžeta za iduću godinu predviđeno je i da se za rad parlamentarnih partija izdvoji ukupno 5.001.626 eura. Ukoliko predloženi budžet usvoji Skupština, ovaj iznos će partijama biti isplaćen kroz program parlamentarne demokratije.

ca 43.769 eura. U ime naknada za stanovanje i odvojen život budžetom je predviđen iznos od 924, a jubilarne nagrade 540 eura.

Ukoliko Vladin prijedlog budžeta prođe i na plenumu Skupštine, za isplate otpremnina zaposlenih u Službi predsjednika biće izdvojeno

3.500 eura, dok će na ostale naknade otići dodatnih 6.784 eura. U ime rashoda za materijal predviđeno je da Službi predsjednika bude isplaćena 51.000 eura. Od toga će za administrativni materijal otići 17.000, za posebne namjene 19.000, a za gorivo 15.000 eura. Predviđeno je i da ukupan iznos za rashode za usluge bude 463.251 euro. Za službena putovanja namijenjeno je 250 hiljada, reprezentaciju 62 hi-

Smjena straže ispred rezidencije predsjednika

ljade, komunalne usluge 50 hiljada, a usluge stručnog usavršavanja hiljadu eura. Prijedlogom budžeta je predviđeno i da dodatnih 15.200 eura bude izdvojeno za rashode za tekuća održavanja. Za održavanje opreme predviđe-

no je 15 hiljada, a građevinskih objekata 200 eura. U ime izdataka po osnovu isplate ugovora o djelu predviđeno je 60.000, izrade i održavanja softvera 7.460, osiguran j a 4. 8 0 0 i k o m u n a l n e Đ. Ć. naknade 7.200 eura.

Demokratski front pozvao ostatak opozicije da napusti Odbor za izbornu reformu zbog ,,nepravilnosti u biračkom spisku“

Tvrde da je matični broj promijenjen za 24.765 birača

PODGORICA – Za 24.765 birača u Crnoj Gori promijenjen je matični broj čime birački spisak postaje rezervoar na osnovu koga DPS manipulacijom dobija svake izbore, saopšteno je juče na vanrednoj konferenciji za novinare Demokratskog fronta.

Član predsjedništva tog političkog saveza Milutin Đukanović objasnio je da je matični broj uglavnom mijenjan osobama koje nijesu rođene u Crnoj Gori i to na način što osma i deveta cifra JMBG ne odgovaraju brojevima koji važe za državu u kojoj su rođeni. Đukanović je naveo da je za takve promjene neophodno povesti upravni postupak zbog čega su od ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića pisanim putem tražili da im dostavi informacije o tome koliko je takvih postupaka vođeno. – Matični broj nije mijenjan za 22.685 birača koji su takođe rođeni van Crne Gore. Promijenjen je za 8.216 osoba koji imaju matični broj van Crne Gore, a mjesto rođenja u Crnoj Gori. Znači, za više od 50 hiljada birača nije važio isti kriterijum za dodjelu matičnog broja. Imamo dvostruke standarde, a to se radi sa ciljem da nastane haos u biračkom spisku i da birački spisak prevazilazi broj stanovnika Crne Gore - naveo je Đukanović. Ocijenio je da DPS ne želi suštinske izmjene izbornog zakonodavstva. – Prateći rad Odbora uočavamo da DPS opstruira demokratske promjene. Uopšte se ne postavlja pitanje zašto još nemamo biometriske lične karte. Birački spisak se graniči sa krimi fanta-



Radule Novović

Demokratska partija socijalista negirala navode DCG

Novović: DPS za potpunu depolitizaciju DIK-a PODGORICA - Apsolutna je neistina da Demokratska partija socijalista predlaže kao rješenje bilo kakvu vrstu politizacije Državne izborne komisije, poručio je poslanik DPS-a Radule Novović.

Tvrde da je sporan birački spisak: Predstavnici DF-a

MUP će odgovoriti na pisani dopis DF-a Iz Ministarstva unutrašnjih poslova juče je Pobjedi nezvanično kazano da će resor na čijem je čelu Mevludin Nuhodžić odgovoriti na pisani dopis DF-a u kojem se traže konkretni podaci. – Navedeni podaci nijesu precizni, a DF je u nekoliko navrata iznosio proizvoljne i netačne podatke. Poslaćemo odgovor na dopis DF-a– rečeno je Pobjedi nezvanično u MUP-u, ali nijesu precizirali kada će to uraditi. Drugi izvor Pobjede upućen u birački spisak saopštio je da osma i deveta cifra iz JMB na koje se poziva poslanik Demokratskog fronta znače cifre kojima se označava registarsko područje u kojem je određen matični broj.

stikom. Ovakve manipulacije su skandalozne – rekao je Đukanović. Đukanović je kazao da je 2018. godine od ukupno 596.346 državljana Crne Gore birača bilo čak 532.599. On je opozicione kolege, koje učestvuju u radu

Đukanović je naveo da je za takve promjene neophodno povesti upravni postupak zbog čega su od ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića pisanim putem tražili da im dostavi informacije o tome koliko je takvih postupaka vođeno

– Registarsko područje je opština ili više opština, odnosno izuzetno država gdje je rođen. Recimo, za Crnu Goru je od 20 do 29, Bosna i Hercegovina 10-19, Srbija, 70-89. Tu nema nikakvog prostora za manipulacije jer se svi podaci nakon sprovedenog upravnog postupka automatski ažuriraju – precizirao je izvor. Izvor je podsjetio i da je OEBS tokom kontrole 2016. godine saopštio da je birački spisak u Crnoj Gori jedan od najtačnijih u svijetu. Prema proceduri, JMBG je nemoguće promijeniti bez upravnog postupka sem ukoliko nije riječ o automatizmu za birače koji su rođeni u bivšoj SFRJ, kojoj je pripadala i Crna Gora.

Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva, pozvao da napuste to tijelo. Pozivajući se na podatke Monstata, poslanica DF-a Branka Bošnjak navela je da je najmanje 115.166 osoba upisano u birački spisak a da tamo ne treba da budu. – Sada imamo birački spisak u kome ima 93,54 odsto birača u broju državljana. Da li je moguće da imamo 569.346 državljana, a birača 532.599. Po ovom ispada da nemamo djece predškolskog uzrasta i đaka u osnovnim i srednjim školama – navela je Bošnjak.

Ona je ocijenila i da birački spisak predstavlja „rezervoar iz koga DPS manipulacijom dobija svake izbore“. – Sve ovo ostalo što se dešava na izborni dan je manje bitno u odnosu na birački spisak. Insistirali smo na ovome i to je bio razlog zašto DF nije bio poželjan u Odboru, jer je ovo ključ svih njihovih prevara – smatra Bošnjak. Funkcioner DF-a Aleksandar Sekulović ocijenio je da je Crna Gora jedina država u kojoj jedinstveni matični broj uopšte nije jedinstven. Đ.Ć.-N.Z.

– Saglasni smo sa prijedlogom CDT-a o potpunoj depolitizaciji DIK-a i u potpunosti ga podržavamo, što je kroz uvid u materijale sa sjednica Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva lako vidjeti i potvrditi – poručuje Novović.

Kaže da ga upravo zato čude obmane Demokratske Crne Gore. – Da apsurd bude još i veći, upravo su oni ti koji se zalažu za participaciju političkih partija u radu DIK-a. Sve ovakve zlonamjerne zamjene teza tumačim kao strah od dogovora o izbornom zakonodavstvu koje bi značilo trajno gubljenje alibija za izborne poraze. Ipak, pozivam kolege da se vrate ozbiljnom poslu, a jeftina politička prepucavanja, ako su im već manir, da odlože za predizbornu kampanju – zaključio je Novović. R. P.

Lider Demosa na konferenciji u Parmi

Lekić: Nova metodologija prijema u EU mogla bi biti u korist zemalja Zapadnog Balkana PODGORICA - Miodrag Lekić, predsjednik Demosa, juče je na međunarodnoj konferenciji u Parmi – o realnostima savremenog svijeta 30 godina nakon pada Berlinskog zida – istakao da u aktuelnom trenutku Evropska unija uprkos kvantitativnom rastu rizikuje da ne ostvari svoju političku i međunarodnu relevantnost. – Postoje zemlje koje su sa velikim entuzijazmom ulazile u EU da bi kasnije na neki način sprečavale koherentno i efikasno funkcionisanje, kao i jači politički identitet Evropske unije. Zato je razumljivo da je francuski predsjednik Makron izašao sa novim vizijama

razvoja, funkcionisanja Evropske unije, sve do predlaganja nove metodologije za njeno širenje – kazao je Lekić. On kaže da je jasno da se radi o inicijativama koje imaju za cilj pojačani subjektivitet EU. – Zapravo, prijedlog nove metodologije za proširenje Evropske unije nosi i pozitivne elemente, pa i benefite balkanskim zemljama, kandidatima i aspirantima za ulazak u EU. Nova metodologija za ulazak u EU može biti loša vijest samo za one na Balkanu koji umjesto ozbiljnih reformi žele da uđu u EU bez ispunjavanja standarda, posebno u oblasti vladavine prava i demokratskog sistema kontrolisane vlasti – naglasio je lider Demosa. R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Danas je tri godine rada Vlade premijera Duška Markov

BDP raste, plate PODGORICA – Vlada premijera Duška Markovića startovala je na današnji dan prije tri godine.

RAST

HOTEL SA PET ZVJEZDICA: Početak gradnje nove ,,Kraljičine plaže“

MORT potvrdio da je gradnja u Miločerskom parku u skladu sa zakonom

Dostavljene su sve potrebne saglasnosti PODGORICA - Ministarstvo održivog razvoja i turizma saopštilo je da je Adriatic Propertis, koji gradi hotel „Kraljičina plaža“ u Miločeru, dostavio svu potrebnu dokumentaciju, čija je kontrola u toku kod nadležne inspekcije. Nedavno su građani i vladajuća koalicija u Budvi protestovali u Miločerskom parku zbog tih radova, a novi protest je zakazan za petak. Iz MORT-a su za CdM kazali da su HTP Miločer i Adriatic Propertis 1. novembra ove godine Direktoratu za inspekcijski nadzor i licenciranje, u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, podnijeli prijavu građenja i uz nju revidirani glavni projekat i idejno rješenje, izvještaj revizije i izjavu revidenta, polisu projektanta i revidenta, ugovore sa izvođačem radova i o stručnom nad-

Jelušić: Nema nijednog razloga za osporavanje Predsjednik budvanskog DPS Predrag Jelušić kazao je da je 1. novembra ove godine investitor prijavio gradnju i dostavio svu zakonom predviđenu dokumentaciju, čime je stekao uslove za početak gradnje. - Dostavljena je i saglasnost nadležnih institucija oko prostora i zaštitnog prostora, odnosno konkretno samog dijela gdje se hotel pravi i ne vidim nijedan razlog zašto bi sada bilo koji projekat koji je prošao zakonsku proceduru i stekao preduslove za početak gradnje bio osporavan na ovaj način – ocijenio je Jelušić.

zoru, list nepokretnosti i saglas n o st g l av n o g d r ž av n o g arhitekte. – Što se tiče ostalih saglasnosti, utvrđeno je da je investitor oslobođen naknade za komunalije, jer se radi o objektu od opšteg interesa – hotelu sa pet zvjezdica – pojašnjavaju iz MORT-a i dodaju da nema saglasnosti CEDIS-a, iako je za-

htjev predat 13. avgusta ove godine, a kako na njega nije odgovoreno u roku od 15 dana, smatra da je nadležni organ saglasan sa priključenjem u skladu sa glavnim projektom. Priložena je saglasnost budvanskog Vodovoda i kanalizacije, saobraćajna saglasnost opštine Budva i saglasnost na mjere zaštite od požara. R. E.

Država sudski traži nazad hotel „As“

Spisi kod SDT-a PODGORICA – Postupak koji je država pokrenula prije tri godine kako bi raskinula ugovor o kupovini hotela „As“ u Perazića Dolu nikako da se pomjeri sa početka. Prvobitno je investitor Nega turs Crna Gora, na zahtjev zaposlenih, pošao u stečaj, ali je nakon usvojenog plana reorganizacije nastavio da posluje. Sada, kad su se stekli uslovi da postupak bude nastavljen, spisi predmeta su duže od mjesec kod Specijalnog državnog tužilaštva. Iz ovog tužilaštva su Pobjedi potvrdili da je predmet, koji je formiran po krivičnoj prijavi Ministarstva turizma i održivog razvoja zbog falsifikovane bankarske garancije, u fazi izviđaja, ali nijesmo dobili odgovor kada će spisi biti vraćeni sudu. Zastupnici kao ni sutkinja Milica Popović nijesu imali infor-

TRI GODINE TRAJE ISTRAGA: Hotel ,,As“

maciju zbog čega se predmet toliko dugo nalazi u tužilaštvu, pa je jučerašnje, kao i prethodno ročište odloženo, a iduće zakazano za kraj decembra. Država, zajedno sa Budvanskom rivijerom traži da se utvrdi da je ugovor o kupoprodaji hotela ,,As“ Petrovac iz 2002.

godine, kao i aneks ugovora iz 2014. godine zaključen sa kompanijama Nega turs Moskva i Montena invest, raskinut. Tužbom je, osim ove dvije kompanije, obuhvaćena i crnogorska ispostava Nega tursa, kao i vlasnik Nedjeljko Gardašević. Osim raskida ugovora, traže da

U protekle tri godine, kako ocjenjuju iz Vlade, ojačana je stabilnost javnih finansija i podstaknut ekonomski rast koji je u 2017. bio 4,7 odsto, a u 2018. godini 5,1 odsto ili u prosjeku 4,9 procenata. Rast ekonomije je nastavljen i u ovoj godini, ali sa nižim stopama – prema preliminarnim podacima Monstata, u drugom kvartalu je bio 3,2 odsto. Plate, međutim, ne prate tempo rasta BDP, jer se u posljednje tri godine prosjek kreće između 511 i 512 eura. Podaci Vlade pokazuju da je u tri godine otvoreno 30 hiljada novih radnih mjesta, investicije se povećavaju, podmorski kabl sa Italijom je pušten u rad, u završnu fazu ulazi izgradnja prioritetne dionice auto-puta Smokovac – Mateševo, da se plate, penzije i socijalna davanja redovno izmiruju, da je donijeta odluka da se povećaju zarade u prosvjeti i zdravstvu… Pojačana je i borba protiv sive ekonomije, a najveći rezultat se očekuje uvođenjem elektronske fiskalizacije, koja je planirana od januara naredne godine, ali se već pominje da bi mogla biti pomjerena za koji mjesec da bi se teren potpuno pripremio. Državna kasa u posljednje tri godine raste – za narednu godinu je veća od tekuće za blizu 300 miliona, povećavaju se prihodi kojima se pokrivaju rashodi, odnosno ne zadužuje se više za tekuću potrošnju. Kapitalni budžeti su, kako kažu u Vladi, na istorijskom se nepokretnosti upisane na Nega turs i na Nedjeljka Gardaševića vrate, a ukoliko sud ne prihvati taj zahtjev, onda da se Nega turs obaveže da nadoknadi tržišnu vrijednost ovih nepokretnosti, kao i štetu zbog povrede ugovornih obaveza. Privremenom mjerom, na zahtjev države, zabranjeno je otuđenje i opterećenje na građevini hotela ,,As“ i na zemljištu od 36 hiljada kvadrata u Perazića Dolu. Hotel ,,As“ je prodat prije 17 godina rusko-crnogorskoj kompaniji Nega turs za pet miliona maraka, uz predviđeno ulaganje od 22 miliona maraka. Rok za izgradnju je bio kraj 2003. godine. Nesuđeni kompleks sa pet zvjezdica dobio je još jednu šansu od Vlade 2014. godine kada je potpisan aneks ugovora uz bankarsku garanciju na tri miliona eura, za koju se kasnije ispostavilo da je falsifikovana. Odbor za ekonomiju je prije nekoliko godina saslušao tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića u vezi garancije za koju se ispostavilo da nije validna, ali je on tvrdio da je sve rađeno u skladu sa proceduM. Lk. rom.

Ocjena internacionalnog foruma nekretnina u Istočnoj Evropi

Luštica Bay rizortni projekat godine PODGORICA - Luštica Bay je dobitnik nagrade Rizortni projekat godine, odlučio je žiri godišnjeg internacionalnog foruma nekretnina u Istočnoj

Evropi, koji se održava u ukrajinskom Kijevu. Iz Luštice Development je saopšteno da se radi o događaju koji svake godine okupi biznis zajednicu Istočne

Evrope i korporativne korisnike koji posluju u cijeloj Evropi, Aziji i Rusiji. Organizatori foruma su URE Club kao profesionalna real estate organizacija i Euro-

paProperty.com - platforma za promociju nekretnina. Ta nagrada je jubilarna deseta kojom je Luštica Bay nagrađena od početka razvoja projekta. N. K.

Kabinet Duška Markovića

U Vladi svoj rad ocjenjuju peticom, u opoziciji ne spore visoke stope rasta, ali pitaju zašto se ne odražavaju na rast plata i standarda građana nivou - za narednu godinu je koncipiran na 230 miliona eura. Od januara naredne godine biće ukinut i krizni porez, uveden 2013, koji je bio 11 odsto na bruto zarade iznad 720 eura. Vlada je sa socijalnim partnerrima odlučila i da poveća minimalnu zaradu sa 193 na 222 eura.

POTVRDA

Iz Vlade podsjećaju da njihovu politiku potvrđuju međunarodne monetarne institucije i investitori, što se potvrdilo

i prilikom emitovanja državnih obveznica na međunarodnom tržištu za kojima je bilo znatno veće interesovanje od ponuđenog. Ključna njihova primjedba je da Crna Gora ima visok javni dug i da ga treba smanjivati, kao i da državni aparat treba smanjiti. Vlada je u taj posao i krenula kroz optimizaciju javne uprave ponudivši sporazumni raskid radnog odnosa uz otpremnine i zabranu ponovnog zapošljavanja u državnoj administraci-

Skupštinski Odbor za ekonomiju podržao set fi

Švajcarac hoće d PODGORICA – Centralna banka analizira jedan zahtjev za otvaranje banke u Crnoj Gori, kazao je juče na skupštinskom Odboru za ekonomiju Dejan Vujačić, direktor sektora kontrole u CBCG. On nije saopštio ko planira da otvori banku, pozivajući se na zakonsku zabranu. Pobjeda nezvanično saznaje da se radi o investitoru iz Švajcarske. Odbor je juče podržao set finansijskih zakona - o kreditnim institucijama, sanaciji tih institucija, o zaštiti depozita i izmjenama zakona o likvidaciji i stečaju banaka. Vujačić je saopštio da je veliko interesovanje za otvaranje banaka u Crnoj Gori i dodao da je juče podržanim zakonom o kreditnim institucijama predviđeno povećanje osnivačkog kapitala banke sa sadašnjih pet na 7,5 miliona eura. - Na postojeće banke neće se odnositi 7,5 miliona eura, već na novoosnovane. I dalje postoji interesovanje investitora za osnivanje banaka u Crnoj Gori. Očekujemo da će podizanjem osnivačkog uloga doći do redukcije zahtjeva, jer želimo da imamo investitore koji imaju jaku finansijsku snagu – kazao je Vujačić odgovarajući na pitanje Borisa Mugoše (SD). On je dodao da su MMF i Svjet-

U NAJAVI JOŠ JEDNA BANKA: Odbor za eko

ska banka ukazivali na potrebu pojačavanja uslova za osnivanje banke u Crnoj Gori. Zakonima je predviđeno i osnivanje sanacionog fonda za koji će banke izdvojiti 14 miliona, odnosno jedan odsto garantovanih depozita. Punjenje fonda počinje u maju naredne godine i trajaće do 2030.

Ekonomija

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Predsjednik borda ŽPCG poručio da se mora racionalizovati poslovanje kako ne bi došlo do stečaja

stagniraju OPOZICIJA

Premijerovu ocjenu rada Vlade i rezultata ne dijele u opoziciji. Ključna zamjerka je da građani ne osjećaju rast ekonomije. Opozicionari pitaju zašto ne rastu zarade srazmjerno povećanju BDP. – Vlada nam stalno govori kako je rast ekonomije posljednjih godina najveći u regionu. Ali, nekim čudom, građani taj rast ne osjećaju. Prema zvaničnim podacima, realna zarada je manja u odnosu na prethodnu godinu. Kako to da se rast ekonomije u Crnoj Gori ne odražava na rast životnog standarda stanovništa za razliku od drugih zemalja – uporno pitaju iz SDP i traže da se zarade, osim prosvjeti i zdravstvu, povećaju policiji i vojsci. Zahtijevaju i da se dodatno poveća minimalna zarada, smanji opterećenje rada, za koje tvrde da je najveće u regionu. Predlažu da se doprinosi sa 64 do 65 svedu na 52 do 55 centi za euro i da se uvede neoporezivi dio zarade. Opozicionari smatraju da je posljednji trenutak da Vlada smanji opterećenja i napravi mapu puta u narednih pet godina. Iz opozicionih redova prema Vladi upućuju i zahtjeve da se smanje akcize, naročito na gorivo… Iz Vlade objašnjavaju da se o svemu tome ozbiljno razmišlja uz ocjenu da se ni u šta od toga ne može ući bez detaljne analize da se ne bi napravila šteta, odnosno došlo do problema u isplati plata, penzija, socijalnih davanja. Ne isključuju, međutim, mogućnost da neki od tih zahtjeva budu uvaženi kad se M.P.M. steknu uslovi.

finansijskih zakona

Minus manji 93 odsto, očekuju milion putnika PODGORICA - Potrebno je da svi u Željezničkom prevozu (ŽPCG) daju doprinos optimizaciji poslovanja, da se ne bi opet pokretala mogućnost blokade računa i uvođenja stečaja, saopštio je Pobjedi predsjednik borda ove kompanije Eldin Mucević. On je naveo da je ŽPCG u prva tri kvartala imao minus od 62.000 eura, 93,4 odsto manji nego lani u istom periodu.

PRIHODI

- Prvih devet mjeseci ove godine ŽPCG bilježi konstantno povećanje prihoda od prodatih karata, iako je smanjen broj polazaka u lokalnom saobraćaju i ukinut međunarodni ,,subotički“ voz tokom ljetnje sezone. Povećane su i subvencije, a smanjeni su rashodi – kazao je Mucević. On je naveo da je u ovom periodu prevezen 774.851 putnik i dodao da očekuju da do kraja godine prevezu milion putnika. Dodao je da ŽPCG ima nagomilani gubitak od deset miliona eura, koji je nastao u ranijem periodu neredovnim plaćanjem poreskih i obaveza prema dobavljačima. - Dugovi su se nagomilavali zbog smanjivanja prihoda usljed konstantnog smanjivanja intenziteta saobraćaja, naročito međunarodnog, kao rasta troškova zbog povećanja broja zaposlenih, jer je preuzimanjem dijela radnika iz Željezničke infrastrukture i Željezničkog održavanja broj zaposlenih od 2012. do 2016. godine porastao sa 294 na 406 – objasnio je Mucević i dodao

da otvori banku Za troškove fale računi

- Ne očekujem da se to izdvajanje banke prelije na povećanje kamata – rekao je Vujačić i podsjetio da je profit banaka na kraju oktobra bio 53 miliona eura. Predsjednik Odbora Predrag Sekulić (SDP) je saopštio da su krediti za građane, ali i privredu skupi u odnosu na zemlje EU. - Drago nam je što je bankarski

sistem zdrav, ali bi banke to zdravlje trebalo da pokažu i kroz smanjenje kamatnih stopa na kredite - kazao je Sekulić. Vujačić je kazao da dio javnosti banke shvata kao zelenaške institucije, ali on tvrdi da to nije tačno, jer su one najzdraviji dio finansijskog sistema, a uz to i kamate konstantno padaju. M.P.M.

SVI U ŽPCG DA DOPRINESU OPTIMIZACIJI POSLOVANJA: Eldin Mucević

U narednoj godini ćemo značajan dio sredstava od subvencija odvojiti za plaćanje starih dugova tako da očekujemo smanjenje postojećeg duga od deset miliona eura, naveo je predsjednik borda ŽPCG Eldin Mucević da je do uvećanja dugova došlo i zbog povećanja troškova za održavanje starih voznih sredstava. - U narednoj godini ćemo značajan dio sredstava od subvencija odvojiti za plaćanje starih obaveza tako da očekujemo da značajno smanjimo postojeći dug – istakao je Mucević. U proteklih par godina ŽPCG je od mjesečnih subvencija i prihoda od prodaje karata uspijevao da redovno izmiruje zarade, dio poreskih obaveza iz prethodnih godina i da plaća određena investiciona održavanja. Podsjetio je da je ŽPCG nedavno od Vlade dobio 578.000 eura.

DUG

-Ta sredstva su u potpunosti iskorišćena za smanjivanje duga. Poreskoj upravi je uplaćeno

200.000 eura, firmi Gredelj i Lovćen osiguranju po 100.000, Željezničkoj infrastrukturi 70.000, Održavanju željezničkih voznih sredstava 30.000, z re n j a n i n s ko m Š i nvo z u 15.000, a ostalim povjeriocima 63.000 eura – precizirao je Mucević i podsjetio da je Vlada nedavno odobrila povećanje subvencija za još 2,3 miliona, pa će 2020. iznositi ukupno 6,3 miliona eura. - Željeznica je kompleksan sistem i mora biti subvencionisana, što je slučaj svugdje u Evropi. U neposrednom okruženju u Srbiji i Hrvatskoj državne subvencije u ukupnim prihodima iznose 66 odsto, što će biti slučaj i u Crnoj Gori naredne godine – kazao je Mucević i podsjetio da je Vlada obezbijedila i garancije od 14 miliona eura za kupovinu tri

nova elektromotorna voza. - Time će se stara vozna sredstva zamijeniti modernim i za održavanje znatno rentabilnijim vozovima – rekao je Mucević. Poručio je da će ŽPCG nastaviti sa politikom povećavanja prihoda i smanjenja troškova kako bi bili što rentabilnija, odnosno održivija kompanija. - U ovoj godini smo smanjili broj zaposlenih kroz prekidanje ugovora na određeno i sporazumni raskid sa 402 na 378 – istakao je Mucević i dodao da su još 23 zaposlena spremna za sporazumni raskid radnog odnosa, ali je ŽPCG neophodno 600.000 eura za isplatu otpremnina i poreskog duga, Ali ako ih obezbijede smanjiće broj zaposlenih na 358. Kazao je da nova sistematizacija predviđa dodatnu racionalizaciju u pojedinim sektorima, ali da bi zaživjela potrebno je potpisivanje novog kolektivnog ugovora za što će biti potrebna saglasnost dva reprezentativna sindikata. - Nadam se da su svi u kompaniji svjesni da moramo optimizovati poslovanje, nastaviti sa smanjivanjem duga, naročito prema PU – kazao je Mucević. Najavio je da 2021. godine počinje remont pruge kroz Srbiju, od Valjeva do granice sa Crnom Gorom u dužini od 200 km. - Za očekivati je da će dolaziti do otežanog odvijanja saobraćaja i povremenog zatvaranja pruge što će neminovno dovesti i do pada prihoda od prodatih karata što će biti i razlog više da radimo na smanjenju troškova – upozorio je MuceS. POPOVIĆ vić.

Mladi Ure i zeleni iz CDN-a održali performans ispred Ministarstva ekonomije

DRI dala negativno mišljenje Forci na pravilnost poslovanja

konomiju

M.B.

vića

ji u narednih pet godina onih koji sporazumno odu. Premijer Duško Marković je nedavno svom kabinetu dao peticu za rezultate u tri godine i poručio: „Nađite drugi primjer osim Malte, možda Islanda, da u Evropi ima takvu stopu rasta kao Crna Gora“. Podsjetio je da je on u EU ispod dva odsto. On je, međutim, i dodao da bez obzira na visoku ocjenu, ima prostora za još bolji rad. Odgovorio je i na problem s kojim se suočava i Crna Gora, a to je odlazak mladih i stručnih kadrova, kazavši da Vlada neće žaliti ni novca ni truda da ih zadrži i najavio rješavanje stambenih potreba najboljim studentima i stručnjacima.

PODGORICA – DRI je dala pozitivno mišljenje uz skretanje pažnje i negativno na pravilnost poslovanja Nove demokratske snage Forca za prošlu godinu. U izvještaju koji su sačinili senatori Nikola N. Kovačević i Radule Žurić navodi se da je ovoj partiji skrenuta pažnja na dokumentovanje troškova. - Forca je za finansiranje izborne kampanje u Ulcinju prikupila iz privatnih izvora za 12.215 eura više od limita utvrđenog zakonom. Napravili su i troškove izborne kampanje u većem iznosu za 13.820 eura od zakonskog – navodi se u izvještaju. Revizijom je utvrđeno da Forca nije poštovala blagajnički maksimum i da na isplaćene naknade po ugovorima o djelu nije platila porez. M.P.M.

PODGORICA - Mladi Ure i zeleni iz organizacije CDN (Cooperation development network) održali su juče performans ispred Ministarstva ekonomije sa ciljem da ukažu na ekološke probleme, saopšteno je iz Ure. Predsjednik mladih te partije Milan Đaković je naveo da su male hidroelektrane prepoznate kao najbolji primjer lošeg odnosa prema prirodi. - Ukoliko uzmemo u obzir štetu koju nanose malim planinskim rijekama, te neisplativost ovakvog ekonomskog modela, u kojem građani plaćaju visoke naknade, dok sav profit izvlače investitori, jasno je da se ovome mora stati na kraj - kaS. P. zao je Đaković.

Kursna lista USD

1.10090

JPY 120.18000 GBP

0.8545

CHF

1.09860

AUD

1.62200

CAD

1.46050

Male HE primjer lošeg odnosa prema prirodi

Jučerašnji performans

U fokusu

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Albanija sanira posljedice snažnog zemljotresa, proglašeno vanredno stanje na području Drača i Tirane

Prema njihovim navodima, 658 osoba je povrijeđeno u zemljotresu, a, kako je saopštila albanska ministarka zdravlja Ogerta Manastirliu, zdravstveno stanje osmoro povrijeđenih je ozbiljno. Dvoje povrijeđenih, rekla je ona, prebačeno je u Italiju, kako bi dobili stručniju pomoć, dok su 32 osobe podvrgnute intenzivnoj terapiji. Spasilačke službe, prenose mediji, i dalje tragaju za preživjelima. Sumnja se da je pod ruševinama još desetak osoba i njihova sudbina je i dalje nepoznata. Spasilačke ekipe i pomoć stižu iz mnogih zemalja, a iz Crne Gore upućen je nacionalni tim od 25 članova koji čine 20 spasilaca i pet predstavnika Direktorata za vanredne situacije. Prema podacima Agencije za civilnu zaštitu od utorka ujutro, kada je zabilježen glavni potres jačine 6,3 stepena, do sada, u Albaniji je zabilježeno čak 527 potresa.

Broj žrtava raste strani spasilački t Sumnja se da je pod ruševinama još desetak osoba. Spasilačke ekipe i pomoć stižu iz mnogih zemalja, a iz Crne Gore upućen je nacionalni tim od 25 članova koji čine 20 spasilaca i pet predstavnika Direktorata za vanredne situacije

Novi zemljotresi

Papa se moli za žrtve Papa Franjo juče je u Vatikanu rekao da se moli za nastradale i povrijeđene u zemljotresu u Albaniji. Na Trgu Svetog Petra, u nedjeljnom obraćanju, papa je rekao da je Albanija prva evropska država koju je želio da posjeti kao papa i da mu je albanski narod vrlo blizak.

Crveni krst aktivirao žiro račun Crveni krst Crne Gore je aktivirao žiro račun na koji svi zainteresovani građani mogu uplaćivati novac i pomoći u saniranju posljedica zemljotresa. Broj žiro računa je 520-518831, kod Hipotekarne banke, sa naznakom „pomoć stanovnicima Albanije“. Prikupljeni novac će biti proslijeđen Crvenom krstu Albanije. Kako su saopšptili, u kontinuitetu prate dešavanja i Međunarodne federacije društava

Hrvatske, Rumunije, Švajcarske, SAD-a, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije stiglo je u Albaniju da pomognu lokalnim službama. Vlada Albanije proglasila je juče vanrednu situaciju na

osobe podvrgnute su intenzivnoj terapiji, a dvoje povrijeđenih prebačeno je u Italiju, kako bi dobili stručniju pomoć, kazala je ministarka zdravlja Albanije Ogerta Manastirliu

Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, koji zajednički koordiniraju i realizuju pružanje pomoći. - Aktiviranje žiro računa je način da i građani i privredni subjekti iz Crne Gore i naša organizacija iskažu solidarnost i humanost sa ugroženim stanovnicima Albanije. Tako je Crveni krst Crne Gore za pomoć stanovnicima Albanije opredijelio 3.000 eura, a pozivamo i ostale da daju svoj doprinos, shodno mogućnostima. Ukoliko bude potrebe za drugim vidovima pomoći, naša organizacija je spremna da odgovori, u skladu sa svojim kapacitetima - saopšteno je iz Crvenog krsta Crne Gore.

području Drača i Tirane, oblastima koje su najviše pogođene razornim zemljotresom, a u zemlji je proglašen dan žalosti. Stanovnici Drača i dalje spavaju u šatorima, automobilima i na fudbalskom stadionu. Mnoge zgrade su oštećene, a jedna od palata u Tirani je u opasnosti da se potpuno uruši. Spasilačke ekipe pokrenule su operaciju kako bi omogućile oslobađanje težine na gornjim spratovima polusrušene palate, jer su zarobljene osobe i dalje pod ruševinama. Jedna tridesetogodišnja žena spašena je nakon 14 sati

Donacije krvi Forum mladih Bošnjačke stranke pokrenuo je akciju dobrovoljnog davanja krvi za žrtve zemljotresa u Albaniji.

akcije, prenijela je Hina, a dva sata prije policija je pronašla tijelo njene osmogodišnje kćerke. U mjestu Tumane, kako su javile agencije, juče ujutro preminio je 25-godišnji Samir, od povreda zadobijenih u zemljotresu. Tijelo njegovog oca takođe je pronađeno u ruševinama.

jači udar – rekao je on. D u l e j m a n Ko l av e r i , 50-godišnjak iz Drača, rekao je za AFP da se plaši da su njegova 70-godišnja majka i šestogodišnja nećaka zarobljene ispod ruševina, jer su živjele na posljednjem spratu. BBC na srpskom prenosi kako je tridesetogodišnja slikarka Diena Mecaj izvučena živa iz ruševina porodičnog stana u Draču, ali je preminula od posljedica povreda. Dva sata kasnije je izvučeno tijelo i njene osmogodišnje kćerke. Kako javljaju albanski mediji, vanredno stanje biće na snazi 30 dana.

I članovi Savjeta mladih DPS Bar organizovali su humanitarnu akciju dobrovoljnog davanja krvi. Za kratko vrijeme pozivu se odazvalo više od 30 članova te partije i građana.

BBC na srpskom prenosi riječi četrdesetogodišnjeg Džemurlija Avzija koji je smješten u šatoru sa troje dece i suprugom, na lokalnom stadionu. - Vrlo smo uplašeni. Nikad se nije desio ovakav zemljotres. Bilo je strašno. Plašim se da se vratimo kući, jer živimo blizu plaže, a baš je tu bio najS. VASILJEVIĆ

Crnogorski Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju registrovao je juče dva nova jača zemljotresa u Albaniji. Prvi je bio oko 15.45 časova jačine 4,9 stepeni po Rihteru s epicentrom 20 kilometara vazdušne linije od Ulcinja, u blizini Velipoja u Albaniji, dok je drugi registrovan u 16.52 bliže Prokletijama. Zbog novih potresa privremeno su obustavljene spasilačke operacije. Ovi potresi osjetili su se juče i u Crnoj Gori. Više od 200 stručnjaka za potragu i spašavanje iz Evropske unije, Kosova, Grčke, Turske, Francuske, Italije,

S. VASILJEVIĆ

PODGORICA - Broj poginulih u snažnom zemljotresu, koji je u utorak rano ujutro pogodio Albaniju, porastao je na 32, prenio je Albanian dejli njuz.

U fokusu

Četvrtak, 28. novembar 2019.

e, stigli timovi S. V.

Edi Rama: Zgrade su uglavnom veoma stabilne Albanski premijer Edi Rama izjavio je da je i u ovom zemljotresu „još jednom potvrđeno da su zgrade, uglavnom veoma stabilne“. Kako je prenio AP, Rama je na sjednici Vlade rekao da su svi stambeni blokovi, čak i oni najviši, sagrađeni nakon 90-ih i da većinom nemaju potporne zidove, te da ih održavaju strukture stubova. Albanski premijer je rekao da su kuće generalno dizajnirane i izgrađene tako da izdrže jake zemljotrese, jače i od šest ili sedam stepeni po Rihterovoj skali. - Uprkos podrhtavanju i strašnom osjećaju zemljotresa, prava opasnost je daleko - istakao je Rama.

I Pobjeda dio akcije pomoći Preduzeće „Nova Pobjeda“ pridružiće se humanitarnoj akciji podrške građanima Albanije pogođenim snažnim zemljotresom. Na žiro račun albanskog Crvenog krsta uplatiće novac. Glavni grad Podgorica uplatiće Albaniji pomoć u iznosu od 20.000 eura za saniranje posljedica zemljotresa. To je na sjednici Skupštine Glavnog grada juče saopštio gradonačelnik Ivan Vuković i istakao da će novac biti uplaćen do kraja sedmice. Opština Bar isto će uplatiti 20.000 eura pomoći za stanovnike područja pogođenih nizom snažnih zemljotresa. Prijedlog odluke o donaciji biće razmatran na prvom narednom zasijedanju Skupštine opštine Bar, u srijedu 4. decembra.



Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić kazao je da nema dilemu da će crnogorski tim svoje operativne zadatke uraditi odgovorno i požrtvovano, kao da to rade svojoj zemlji, bez razlike

Premijer Edi Rama je rekao da je vanredna situacija proglašena na osnovu Ustava i zakona, što, kako je kazao, ne podrazumijeva samo odluke po pitanju finansija već i niz drugih mjera. On je na jučerašnjoj vanrednoj sjednici Vlade, takođe, zahvalio svim zvaničnicima zemalja regiona, Evrope i svijeta koji su uputili pomoć Albaniji, ali i svima onima ko-

ji su porukama saosjećali sa narodom i izrazili saučešće. Posebno je zahvalio specijalizovanim timovima Prištine, za koje je rekao da su stigli prvi u Albaniju i značajno doprinijeli svojim kapacitetima u spašavanju ljudi. Napomenuo je i da je na veb stranici Vlade otvorena platforma putem koje se može donirati pomoć ugroženim porodicama.

Spasilački tim od 25 članova iz Crne Gore stacioniran je u Tirani, a kako je Pobjedi kazao Radomir Šćepanović, smješteni su u vojnoj kasarni. Naši spasioci odmah pošto su stigli pošli su u gradić Tumane koji je najviše pogođen zemljotresom i u razgovoru sa lokalnim stanovništvom, kako prenosi Pobjedin sagovornik, dobili su informaciju da ima još zatrpanih žrtava.

TIM

Akcije spašavanja, međutim, morale su biti privremeno obustavljene pošto su se juče desila još dva jača zemljotresa. - Oko 16 sati kada smo bili

U Tuzima je organizovana akcija skupljanja namirnica za ugrožene u Albaniji. Centralna banka Crne Gore će u znak solidarnosti sa ugroženim stanovništvom Albanije i sa željom da pomogne saniranju posljedica tragičnog događaja uplatiti 5.000 eura na račun koji je Crveni krst Crne Gore otvorio za ovu namjenu. Hipotekarna banka pridružila se humanitarnoj akciji i uplatila 5.000 eura na račun Crvenog krsta. - Izražavamo iskreno žaljenje zbog izuzetno teške situacije u Albaniji i pozivamo svoje klijente da u okviru svojih mogućnosti pomognu ugroženom stanovništvu Albanije, donacijom na žiro račun Crvenog krsta 520-5188-31 – poručili su iz Hipotekarne banke.

tamo, desio se novi potres, pa su spasilačke ekipe prekinule potragu. Mi smo tu, u kontaktu smo sa timom civilne zaštite EU koji koordinira međunarodnim ekipama u komunikaciji sa albanskim vlastima. Najvjerovatnije ćemo zaduženja dobiti u četvrtak ujutro ukoliko ne bude nešto tokom noći – kazao nam je Šćepanović. Prvi utisak kada su stigli u Albaniju, priča on, bio je da je sve u redu, ljudi su odlično organizovani, nema panike i tek kada se suočite sa porušenim i oštećenim zgradama postanete svjesni tragedije s kojom se ova ze-

mlja suočila. - Na ulicama ima dosta naroda, vjerovatno od straha se ne vraćaju u stanove. Kiša je počela da pada. Nažalost, tako to bude sa teškim situacijama, jedna nevolja ne dolazi sama – kazao je Šćepanović. Ističe da će naš specijalni spasilački tim u Albaniji ostati koliko god bude potrebno. - Ostaćemo i raditi dok se ne pronađu sve žrtve. Hoće li to biti pet dana ili sedam, još ne znamo. Znaćemo više nakon obilaska čitavog terena i procjene situacije. Spremni smo. Imamo hranu, opremu, gorivo i sve ostalo što nam treba. Ići ćemo tamo gdje je najpotrebnije - kazao je Šćepanović. Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić kazao je juče da Crna Gora šalje u Albaniju dobro obučene profesionalce koji će pružiti adekvatnu pomoć unesrećenima. - U obavezi smo da to činimo i kao NATO saveznica, ali prije svega to je naša ljudska dužnost. Ovim se ne okončava spremnost Crne Gore da pomogne - dodao je on. Kako je kazao, nema dilemu da će crnogorski tim svoje operativne zadatke uraditi odgovorno i požrtvovano, kao da to rade svojoj zemlji, bez razlike. - U obavezi smo da to činimo i kao zemlja članica NATO-a i saveznica, ali prije svega to je naša ljudska dužnost i obaveza. Kada se nekom desi nesreća, komšija je prvi koji pritekne u pomoć. Tako je to u životu naših građana, tako je to u našoj državnoj politici - po-

Novinarka Prve TV: Scene u Draču su apokaliptične Novinarka Prve TV Anđela Šestović posjetila je nakon razornog zemljotresa Drač i prenijela utiske. - U početku nije izgledalo kao da se nešto strašno događa, ali kad smo zašli u grad shvatili smo da su scene apokaliptične. Posjetili smo ljude koji su sklonište našli na stadionu, bilo je dosta šatora i činilo nam se da u tom trenutku nije bilo dovoljno kreveta. Zatim zgradu koja je bila do temelja urušena. Došli smo do jedne šestospratnice koja je u tom trenutku bila četvorospratnica. Upravo u toj zgradi bio je najveći broj ljudi - rekla je ona. Profesor na Filozofskom fakultetu Goran Barović ispričao je za Prvu TV da se zemlje našeg regiona nalaze u zoni gdje se srijeću evroazijska i afrička ploča i da je povezanost zemljotresa u regionu logična.

ručio je Nuhodžić. Nacionalni tim čine podgorički, tivatski, kotorski i cetinjski vatrogasci. Srećan put poželjele su im kolege izražavajući uvjerenost da će naši spasioci dati značajan doprinos u ublažavanju posljedica nepogode koja je pogodila albanske gradove. N. KOVAČEVIĆ/ K. KRSMANOVIĆ

Društvo

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Problem medija - manipulacija

U Pobjedi je najviše profesionalnih tekstova, najmanje manipulacija PODGORICA – Čak 85 odsto analiziranih tekstova koji su u crnogorskim štampanim medijima objavljeni od 20. janura do 20. aprila ove godine, više ili manje, bilo je u skladu sa profesionalnim standardima, a manipulacija je otkrivena u 15 odsto njih, jedan je od rezultata analize crnogorskih medija - standardi manipulacija i objektivno izvještavanje. Istraživanje je uradio Sindikat medija Crne Gore u sklopu projekta ,,Istražuj kao novinar/ka! Otkrij medijsku pismenost“, kao partnerska organizacija u saradnji sa nevladinom organizacijom ,,35mm“, Fakultetom političkih nauka i Mrežom za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije (LUPA). Analiza je obuhvatila 5.143 teksta objavljena u rubrikama Politika, Ekonomija i Društvo. - Najviše manipulacija bilo je zastupljeno u člancima (6,3 odsto), vijestima (3,5 odsto), izvještajima (tri odsto) i intrevjuima (1,3 odsto) – navedeno je u istraživanju. Kada je u pitanju pojavljivanje manipulacije u pojedinim dnevnim novinama, analiza je pokazala da u tome prednjači Dan sa gotovo sedam odsto takvih tekstova od ukupnog broja analiziranih. - Treba imati na umu da je Dan imao najviše tekstova u ukupnom uzorku, tako da je svakako očekivano da se u tom mediju nađe najviše tekstova i u ovoj kategoriji. Najmanje manipulacija bilo je u Pobjedi (2,2 odsto) – navedeno je u analizi.

Uzorci

Kada je u pitanju pojavljivanje manipulacija u pojedinačnim medijima, ona se mnogo češće javljala nego u ukupnom uzroku. Tako je u Dnevnim novinama, kako je precizirano, objavljeno gotovo 13 odsto tekstova koji su sadržali frejming (okvir u koje novinari/mediji stavljaju vijesti, dajući im na taj način specifično značenje, koje uglavnom zavisi od uređivačke politike medija) ili su navodili čitaoce na neki zaključak, odnosno nijesu im pružali punu informaciju. Na drugom mjestu su skrivene reklame kojih je bilo u tri odsto analiziranih tekstova u odnosu na broj objavljenih u ovom listu. Kada je u pitanju Dan, gotovo 83 odsto tekstova bilo je u skladu sa pravilima profesije, odnosno u njima nije bilo manipulacije. Najviše je bilo frejminga u 11,4 odsto, pa pseudo događaja (daje se prostor i značaj događaju koji inače ne-

ma veliku informativnu vrijednost) 3,4 odsto, a slijede skrivene reklame kojih je bilo u nešto više od dva odsto svih tekstova objavljenih u Danu. U Pobjedi je, kako navode, bilo najviše profesionalno napisanih tekstova, u čak 90 analiziranih tekstova nije bilo manipulacija. U onim tekstovima u kojima je bilo manipulacija najčešeće se javljao medijski frejming, koji se pojavio u ukupno sedam odsto od svih tekstova koji su objavljeni u tom listu. Na drugom mjestu su skrivene reklame, koje su se javljale u oko dva odsto analiziranih tekstova u Pobjedi. Većina tekstova objavljenih u Vijestima bila je u skladu sa profesionalnim standardima, pa tako u 85 odsto analiziranih tekstova nije bilo manipulacije. U ovom mediju se frejming javio u ukupno 11 odsto analiziranih tesktova, a skrivenih reklama bilo je u 1,5 odsto ukupnog broja tekstova. Jednako je bilo i storitelinga (koriste se činjenice i naracija, kako bi se nešto saopštilo, pri čemu neke priče jesu činjenice, a neke su ukrašene ili imrpovizovane kao bi bolje objasnile suštinsku poruku), koji se pojavio u 1,5 odsto, ili 16 tekstova objavljenih u Vijestima. U analiziranom periodu objavljene su, tvrde oni, dvije lažne vijesti - po jedna u Pobjedi i Danu.

Senzacija

Predsjednica Sindikata medija Marijana Camović istakla je, predstavljajući rezultate istraživanja, da se kroz komentare koji se objavljuju kroz rubriku Politika najčešće šalju određene poruke i ,,radi medijski frejming“. Ukazala je na važnost podatka, što je neki oblik manipulacije nađen u svakom crnogorskom mediju koji su analizirali. - Češće je u naslovu nego u tekstu. To je još jedna boljka crnogorskih medija. Svaki peti tekst u naslovu je imao neki oblik manipulacije – istakla je ona. Kako nema imunih na manipulaciju, kaže Camović, ista je situacija i kada je riječ o senzacionalističkim naslovima, gdje u ukupnom broju prednjače Vijesti i Dan, dok ,,se drugi služe više kroz tekst da pošalju poruke“. - Svi mediji upodobljavaju vijest na način na koji oni žele da bude plasirana što je, takođe, problem, to je ili ispod ivice objektivnosti ili na ivici objektivnosti. To ne bi trebalo da bude dozvoljeno – rekla je ona. N. Đ.

Ministar prosvjete Damir Šehović u razgovoru za Pobjedu naja Podgorica novu gimnaziju i tri osnovne škole dobiti do 2023. g

Najveće investi u obrazovanju ik

PODGORICA - Gradnja zgrade nove gimnazije u Podgorici biće završena do 2023. godine, do kada će glavni grad dobiti i tri nove osnovne škole - na Zabjelu, u Siti kvartu i Karabuškom Polju – najavio je u razgovoru za Pobjedu ministar prosvjete Damir Šehović.

Ove infrastrukturne investicije dio su aranžmana sa Evropskom investicionom bankom, vrijednog 40 miliona eura, od čega će, kako pojašnjava Šehović, 18 miliona biti obezbijeđeno iz kreditnih sredstava, a ostatak iz sopstvenih.

BUdžet

Govoreći o budžetskim izdvajanjima u oblasti prosvjete za narednu godinu, kazao je da je Vlada opredijelila ne samo oko 10 odsto više sredstava za prosvjetu u odnosu na lani, „nego je stvorila pretpostavke i za počinjanje do sada najveće investicione aktivnosti koja obuhvata preko 20 novih kapitalnih projekata koji su se našli u kapitalnom budžetu“. - Projektom sa EIB-om je predviđena gradnja četiri nove škole, nadogradnja tri vrtića i adaptacija 10-ak srednjih škola širom Crne Gore, te opremanje škola. Gradnjom i nadogradnjom tih objekata kapaciteti u obrazovnim ustanovama će biti povećani za preko 3.500 mjesta. Ono što je, pak, možda i najvažnije u vezi sa EIB projek-

Naravno da sam kao neko ko je na čelu najvećeg i jednog od najvažnijih resora u Vladi svjestan da nije floskula kada kažemo da za prosvjetu uvijek treba više, ali odgovorno tvrdim da je za tri godine izvučen maksimum – istakao je Damir Šehović tom jeste činjenica da će on, prema ugovoru, biti realizovan do kraja 2023. godine, što znači da mi, kada najavljujemo ove škole, ne govorimo o dalekoj budućnosti, već o periodu od narednih nekoliko godina – kazao je ministar prosvjete. Nova gimnazija, vrijedna više od šest miliona eura, površine

Gradiće sedam vrtića Damir Šehović je potvrdio da je Banka za razvoj Savjeta Evrope dala saglasnost na novi aranžman sa Crnom Gorom, u vrijednosti od 17 miliona eura, kroz koji će biti izgrađeno sedam novih vrtića. - Drago mi je da mogu da saopštim da je Banka za razvoj Savjeta Evrope davanjem saglasnosti na novi kreditni aranžman sa Crnom Gorom, koji je u finansijskom smislu težak 17 miliona eura, pokazala da nas tre-

6.000 metara kvadratnih, nalaziće se u zahvatu DUP-a „Univerzitetski centar“, dok će nove osnovne škole, na Zabjelu vrijednosti oko 5,5 miliona eura, Siti kvartu preko pet miliona eura i naselju Karabuško Polje preko dva miliona eura, biti locirane u zahvatu DUP-a „Zabjelo B“, DUP-a „Radoje Da-

tira ozbiljnim i odgovornim partnerom, sa kojim će i narednih godina nastaviti saradnju na projektu izgradnje novih sedam vrtića u Crnoj Gori u Siti kvartu površine 3.500 metara kvadratnih, Starom aerodromu, Zlatici, Beranama i Bijelom Polju površine po 1.600 metara kvadratnih, Tuškom putu površine 1.800 i Plavu 1.000 kvadrata. Time pokazuju da su jednako kao i mi svjesni da je ulaganje u najmlađe najbolja, najodrživija, ali i najisplativija investicija na dugi rok – kazao je ministar prosvjete.

kić“ i DUP-a „Karabuško Polje“. Šehović je istakao i da će kroz nadogradnju tri vrtića i to dva u glavnom gradu i jednog u Kotoru, biti gotovo udvostručeni postojeći kapaciteti. - U Podgorici je to vrtić „Poletarac“ na Zabjelu, a vrijednost radova iznosiće više od dva miliona eura. Vrijednost investicije dovoljno govori o obimu radova, odnosno o činjenici da ćemo rekonstrukcijom dobiti faktički još jedan objekat, odnosno udvostručiti kapacitete postojećeg. Slično je i sa drugim vrtićem u Podgorici koji ćemo rekonstruisati i dograditi, a riječ je o jedinici u Momišićima, gdje je projektovana vrijednost investicije oko 600.000 eura. Na kraju, i vrtić u Kotoru, naselje Tabačina, će kroz investiciju vrijednu 1,4 miliona eu-

Sindikalne vođe se sastale sa premijerom PODGORICA – Vlada i socijalni partneri imaju kvalitetan socijalni dijalog koji je konstantno unapređivan uvažavajući potrebe radnika i poslodavaca, time obezbjeđujući bolji status zaposlenih i konkurentniji poslovni ambijent - ocijenili su premijer Duško Marković i predstavnici sindikata. Kako je saopšteno iz Markovićevog kabineta, on je juče sa generalnim sekretarima Unije slobodnih sindikata i Saveza sindikata Srđom Kekovićem i Duškom Zarubicom, između ostalog, razgovarao o novom zakonu o radu. – U vama imamo ozbiljnog i odgovornog partnera sa kojim smo veoma dugo radili na ovom zahtjevnom sistemskom zakonu, što nam je obezbijedilo da naša zajednička

Boljim zakonima do kvalitetnije zaštite radnika opredjeljenja budu kvalitetnija – kazao je Marković. On je saopštio da je Vlada u trogodišnjem periodu finansijske konsolidacije obezbijedila visok ekonomski rast, povećanje broja zaposlenih za oko 30.000, smanjenje nezaposlenosti, redovnost isplata svih davanja, povećanje mini-

malne zarade nakon dužeg perioda, kao i redovno usklađivanje penzija. Marković je dodao i da su stvoreni uslovi za povećanje zarada u prosvjeti i zdravstvu. Predstavnici sindikata su saopštili da su konstruktivni partneri koji žele da daju doprinos napretku i progresu, ali

da su posvećeni ostvarivanju većih prava radnika te daljoj humanizaciji rada. – U tom kontekstu, dobili su puno razumijevanje Markovića, iskazujući opravdanost njihovih očekivanja i ističući da kvalitetan ekonomsko socijalni ambijent podrazumijeva odgovornog poslodavca, uva-

GOV.ME

DR.M.

Istraživanje o izvještavanju štampanih medija

M.BABOVIĆ

Društvo

Četvrtak, 28. novembar 2019.

avio da će godine

icije kada ra, značajno uvećati kapacitete i ponuditi djeci i roditeljima drastično izmijenjene uslove za rad – kazao je Šehović. Program rekonstrukcije obrazovnih ustanova vrijednosti od 2,5 miliona eura uključiće i deset srednjih stručnih škola, a dodatno će, kako je pojasnio ministar prosvjete, za kabinete praktične nastave srednjih stručnih škola biti obezbijeđena adekvatna, savremena oprema vrijednosti dva miliona. - Pribaviće se školski namještaj za vaspitno-obrazovne ustanove, ali i obnoviti računarska oprema u svim školama. Samo te dvije aktivnosti vrijedne su ukupno 7,5 miliona eura. Ta nabavka je sama po sebi izuzetno zahtjevna, posebno ako imamo u vidu da je broj objekata u prosvjeti preko 500, dok je ukupan broj djece u vaspitno-obrazovnim ustanovama preko 100.000 – naveo je Šehović. Ministar prosvjete podsjeća da je vrijednost aranžmana sa Evropskom investicionom bankom i Bankom za razvoj Savjeta Evrope oko 60 miliona eura, ali i dodaje da se ne smiju zaboraviti ni dodatna nemala sredstva iz kapitalnog budžeta, kao i novih 15-ak miliona koliko se očekuje od nove linije sa KfW bankom kroz program energetske efikasnosti.

Ulaganja

- U dijelu rekonstrukcija, preko 200 rekonstruisanih objekata u posljednje tri godine, nesumnjivo govori o tome da smo efikasno koristili budžet Ministarstva za te namjene. Tako će biti i naredne godine, za koju je opredijeljeno oko 15 odsto više sredstava u tekućem budžetu Ministarstva namijenjenog investicijama. Upravo smo takvim rekonstrukcijama i adaptacijama uspjeli da samo u tri godine otvorimo blizu 2.000 mjesta za djecu u vrtićima širom Crne Gore, samostalno ili uz podršku partnera – kazao je Šehović.

ženog i nagrađenog dobrog radnika, što je najbolja garancija konkurentnosti poslovnog ambijenta – navodi se u saopštenju. Na sastanku je usaglašen pristup vezano za novi zakon o

Plate Ministar prosvjete je naveo i da su u ovoj i narednoj godini stvoreni preduslovi za najveće povećanje zarada zaposlenih u prosvjeti u posljednjih 12 godina i ujedno, kako je kazao, jedno od većih povećanja u regionu. - Povećanje će od početka naredne godine iznositi devet odsto, a od 2021. i dodatnih tri odsto na već uvećanu zaradu. Svjesni smo da uprkos povećanju zarada standard naših prosvjetnih radnika nije još na željenom nivou, ali svi oni koji su dobronamjerni ne mogu a da ne primijete da je posljednjim dogovorom sa Sindikatom prosvjete napravljen krupan korak naprijed – ocijenio je Šehović.

Naš sagovornik je kategoričan da sve ono što je urađeno na polju investicija u predškolske ustanove i škole nije spisak želja, već realan pomak i, kako je rekao, obaveza koju su imali da nadoknade „neke infrastrukturne aktivnosti koje su u jednom periodu usporile“. - Te kapitalne projekte radimo ili samostalno ili u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama. Namjerno kažem u saradnji jer, i kad kreditiramo izgradnju škola, to je uvijek po povoljnim uslovima i samo dijelom iz kredita. Naravno da sam kao neko ko je na čelu najvećeg i jednog od najvažnijih resora u Vladi svjestan da nije floskula kada kažemo da za prosvjetu uvijek treba više, ali odgovorno tvrdim da je za tri godine izvučen maksimum – istakao je Šehović. On je podsjetio i da su od 2016. godine do danas povećana izdvajanja za rješavanje stambenih potreba prosvjetara za čak 60 odsto, zahvaljujući čemu će, kako je kazao, u naredne tri godine sindikatu biti uplaćeno 2,1 milion eura, za razliku od 1,3 miliona koliko je obezbijeđeno od 2014. do 2016. godine. - Pritom se valja podsjetiti da je Vlada od osnivanja stambene zadruge Solidarno do danas ukupno izdvojila oko 6,3 miliona eura, zahvaljujući čemu je samo po osnovu kolektivne gradnje sindikat dodijelio više od 700 stambenih jedinica u 12 opština u Crnoj Gori – kazao je I. KRUnIĆ Šehović.

radu, koji će ubrzo biti usvojen na Vladi i poslat Skupštini na razmatranje. Partneri su se dogovorili da se kroz Socijalni savjet nastavi dijalog o Zakonu o penzijskoinvalidskom osiguranju. n. K.

Svečanost povodom jubileja – 75 godina Radija i 55 godina Televizije Crne Gore

HD rezolucija – početak nove ere

PODGORICA – Javni servis kroz istinite, pouzdane i pravovremene informacije značajno utiče na poboljšanje života zajednice i stvaranje pozitivne atmosfere u društvu - kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na svečanoj akademiji organizovanoj povodom Dana Radio- Televizije Crne Gore i prelaska na HD signal.

RTCG je, kako je rekao, partner i oslonac državnim organima, političkim i društvenim subjektima, stvaralačkoj zajednici i građanima u izgradnji boljeg društva. Radio Crne Gore proslavio je 75 godina postojanja, a Televizija 55, a od juče građani Crne Gore Javni servis će gledati u HD signalu.

Hd sIgnal

Ugled

Prema riječima Đukanovića, prelazak na digitalnu tehnologiju je i pokazatelj napretka države. – RTCG nije samo ugledna medijska kuća, od 2002. godine nacionalni Javni servis građana Crne Gore, već prije svega nezaobilazna društvena institucija obrazovanja, kulture, nauke i demokratije u našoj zemlji – rekao je predsjednik. Poručio je da želi da vjeruje da će „u duhu jubileja i na bazi bogate tradicije, opravdati i zadržati“ povjerenje koje su stekli slijedeći vrijednosti i principe profesije. – Nadam se da ćete nastaviti da odgajate nove generacije novinara koje će pomagati u izgradnji i razvoju Crne Gore kao moderne evropske države – kazao je on. RTCG je, kako smatra Đukanović, bila i ostala snažan promoter temeljnih vrijednosti savremene Crne Gore. – Afirmisanjem crnogorske milenijumske državnosti, antifašizma, tolerantnog i skladnog multinacionalnog, multikulturnog i multireligijskog društva Crne Gore i kroz posebne programske sadržaje na albanskom jeziku, kao i emisijama za Rome i za lica sa posebnim potrebama, RTCG je dala nemjerljiv doprinos mirnom i demokratskom procesu obnove državne nezavisnosti 2006. i njenom napretku na evropskom putu i članstvu u NATO. Satelitski program je značajno dopri-

sleni, izveli su tehnološku modernizaciju, RTCG staje rame uz rame s evropskim medijima. Dobili smo alat, ali finalni proizvod zavisi od brzine i umijeća zaposlenih – naveo je on. Šundić je na svečanoj akademiji povodom 75 godina Radija i 55 godina Televizije, organizovanoj u hotelu ,,Hilton“, inicirao promjenu naziva Radio-Televizija Crne Gore u „Crnogorska radio-televizija“ što je mnogobrojna publika pozdravila aplauzom. – S ovog mjesta iniciram i promjenu naziva u Crnogorska radio i televizija. Cijenim da će takva promjena biti cjelishodna i da treba da se uvrsti u zakon o RTCG. Ovakva promjena naziva će biti cjelishodna i trebalo bi je uvrstiti u novi Zakon o nacionalnom javnom emiteru – poručio je Šundić. Kako je naveo, promjene nijesu lake, ali su odlučni da vrata te kuće otvore mladom kadru svih struka, koji treba da donese novu energiju. – Zato će naša kuća biti etalon objektivnog informisanja, a to nije lako u moru lažnih vijesti. Nećemo težiti jeftinom spektaklu, naš je zadatak ne samo da objektivno informišemo, nego i da čuvamo mentalno zdravlje nacije. Hroničar događaja i vjerodostojan svjedok, prozor u svijet i saveznik Crne Gore na evropskom putu mora biti Javni servis – poručio je Šundić. Istakao je da ta kuća ima propusta, ali da su oni isključivo njihovi, jer se „Javni servis uređuje isključivo u Javnom servisu“. – Sa svakim ćemo sarađivati, ali nikome ne damo da nas uređuje – poručio je Šundić.

Nagrade najboljima Povodom 27. novembra, Dana RTCG-a, uručene su godišnje nagrade zaposlenima. Dobitnici nagrade za životno djelo su novinar Branko Vojičić i muzička urednica snežana Pavićević. Najbolji novinar TVCG je aleksandra Karadžić, Radija - Žarko Božović. Nagrade za najbolje mlade novinare uručene su marku Terziću (TVCG) i Ozrenu Zogoviću (Portal RTCG). Za tehničko-tehnološka zanimanja nagrađen je miloš Radulović, dok je nagrada za produkcijska zanimanja pripala goranu milutinoviiću. Reditelj Radoslav stanišić dobitnik je nagrade „Husein Bato Dukaj“, a Zoran grba priznanja za doprinos kvalitetu programa. Vojičić je kazao da mu je nagrada za, kako je on zove, „beživotno djelo od kolega nešto najdraže“. – Zovem je nagrada za beživotno djelo, od kad su – dvoje kolega, inače tada, predsjednici žirija za nagradu, ovu istu nagradu dodijelili sebi, na vrijeme i za svaki slučaj. Pa kažem: ima Boga, pa neka je koliko goran Đurović i njegov Medija centar – rekao je Vojičić. Satisfakcija je, kaže, čudo, a vrijeme čini svoje.

nio informisanju naših iseljenika u svijetu i njihovoj vezanosti za Crnu Goru. Svi mediji su važni za razvoj moderne Crne Gore, ali nijedan drugi nema tako raznovrstan, bogat i kvalitetan program kao RTCG, što je i prednost i obaveza. To podrazumijeva da u Savjetu, menadžmentu, uredništvu i novinarskom sastavu, imamo stručne, profesionalne i odgovorne poje-

dince, koji treba da rukovode Radio- Televizijom i stvaraju kvalitetne programske sadržaje, u skladu sa najvišim dostignućima novinarske profesije – poručio je Đukanović.

Ime

Jučerašnji dan je, prema riječima generalnog direktora Javnog servisa Božidara Šundića, istorijski za tu kuću. – Menadžment, Savjet, zapo-

Premijer Duško Marković je tokom prvog dijela ceremonije, juče u 12 sati i 45 minuta, svečano puštio signal kojim je počelo digitalno emitovanje programa Radija i Televizije Crne Gore. Digitalizacija Nacionalnog javnog servisa, kako je rekao, civilizacijski je iskorak koji građanima donosi najviši svjetski standard slike i zvuka, kao i da ovaj poseban „datum u razvoju RTCG-a ima istorijski značaj i za državu Crnu Goru“. Marković je istakao da će HD signal građanima omogućiti najviši standard u prijemu slike i zvuka. – RTCG sada, ukorak s najmodernijim javnim medijskim servisima, ima državne atribute. Predstavlja karakter države i potencijal društva. Javni servis ima svetu misiju, ne samo da obavještava građane, nego da svaku informaciju stavi u realan kontekst – ocijenio je Marković. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović čestitao je jubilej Javnom servisu i ulazak u digitalnu eru. Prema riječima predsjednika Savjeta RTCG Ivana Jovetića, proces digitalizacije Javnog servisa trajao je dugo i iako je završen to ipak ne znači puno. – Tehnika je sredstvo za povećanje kvaliteta programa. Podržavali smo proces digitalizacije. Nadam se da ćemo dobiti i novu, adekvatniju sistematizaciju radnih mjesta – kazao je Jovetić. K. janKOVIĆ

Društvo / Hronika

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Simović posjetio Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju

S. M.

U opremu uloženo više od milion eura Poplave

ZNAČAJNA OPREMA ZA DALJI RAD: Potpredsjednik Vlade juče u ZHMS

PODGORICA - Vlada Crne Gore u saradnji sa Evropskom unijom i drugim međunarodnim partnerima u protekle dvije godine uložila je više od milion eura u Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju za nabavku najsavremenije opreme i jačanje kapaciteta ove institucije. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović juče je posjetio Zavod i ocijenio da je riječ o vrlo važnoj i kredibilnoj instituciji, uz podsjećanje da ove godine ova ustanova slavi jubilarnih 70 godina postojanja.

Opredjeljenje

– S pravom možemo reći da Crna Gora u ovom trenutku ima Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju koji je po opremljenosti daleko iznad nivoa zemalja regiona, a jednako opremljen kao mnoge slične evropske institucije – ocijenio je Simović. Predstavnici Zavoda predstavili su potpredsjedniku i njegovim saradnicima iz Direktorata za vodoprivredu novu opremu i važnost njene nabavke i korišćenja. Oprema je obezbijeđena iz sredstava IPA projekta Jačanje kapaciteta u cilju implementacije Okvirne direktive o vodama u Crnoj Gori i Projekta upravljanja

slivom rijeke Drine na Zapadnom Balkanu finansiranog od Globalnog fonda za životnu sredinu i Specijalnog fonda za klimatske promjene. Simović je poručio da će Vlada nastaviti da ulaže u Zavod jer cilj nije da se samo usaglašava zakonodavstvo sa evropskim u oblasti voda, nego i da ono bude kvalitetno primijenjeno. Podsjetio je i na važnost projekta regulacije Bojane i Gračanice. – Dosta smo uradili, dosta počeli, slijede nam novi izazovi. Nažalost i ovih dana dobijamo potvrdu učestalosti i težine prirodnih hazarda, konkretno zemljotresa koji je pogodio prijateljsku i susjednu Albaniju. Žalimo zbog svih izgubljenih života, želimo brz oporavak povrijeđenima i da Albanija što prije prevaziđe posljedice zemljotresa. Saosjećamo kao država koja je davne 1979. osjetila posljedice tog prirodnog hazarda, ali i međunarodnu podršku – kazao je Simović. On je istakao da su zemljotresi, poplave, suše i požari prirodni hazardi koji sve češće traže odgovor. – Da bi upravljali tim hazardima, imali pravovremene moguće informacije, u nekim segmentima i realno moguće preventivne akcije, za svaki odgovorni sistem, svaku odgovornu državu važna je ovakva insti-

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović je podsjetio da se u ovoj godini nastavlja sa novim IPA projektom vrijednim 3,5 miliona eura, kroz koji će se dobiti planovi upravljanja poplavama. – Nastavićemo sa novim istražnim bušotinama kako bi pratili nivo i kvalitet podzemnih voda, kao i projektima regulacije bujičnih rijeka, kao što su Grnčar, Lim, a u drugoj fazi i Tara na kritičnim dionicama – kazao je Simović.

tucija i kapaciteti koji stanuju u njoj – poručio je Simović. Direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Luka Mitrović izrazio je zadovoljstvo vidljivim napretkom u instituciji, posebno zahvaljujući donacijama iz navedenih projekata, što je dovelo da Zavod postane kredibilan sa kapacitetom da realizuje sve projekte i programe koji su definisani i evropskom agendom.

Stanice

– Zahvaljujući sredstvima iz dva projekta povećali smo broj hidroloških stanica za 50 odsto, broj stanica za podzemne vode za više od 100 posto. Prvi put omogućen je puni monitoring podzemnih voda, povećan broj stanica za padavine koji daju važne podatke za najavu poplava i prognozu vremena. Povećan je i broj glavnih meteoroloških stanica koje prvi put postoje u nekim opštinama – rekao je Mitrović. On je izrazio zadovoljstvo najavom Vlade da nastavi ulaganja u dalje jačanje kapaciteta ove institucije čiji je rad, naglasio je, vrlo važan u suočavanju sa brojnim izazovima i posljedicama sve izraženijih klimatskih promjena i prirodn. K. nih hazarda.

AKCIJA „KOALICIJA“: U Podgorici riješeno sedam djela PODGORICA – Čelnici policije i tužilaštva juče su na konferenciji za medije saopštili da su intenzivnim radom u Podgorici riješili sedam krivičnih djela iz oblasti požara, eksplozija i havarija – protiv četiri osobe su podnijete prijave, i u Bari i Budvi je riješen po jedan slučaj paljenja vozila. Podgorička policija uhapsila je juče Ivana Vlahovića (21) i Igora Radusinovića (42) iz tog grada u okviru policijske akcije ,,Koalicija“ zbog sumnje da su podmetnuli požar pod četiri automobila u Podgorici. Vlahović se sumnjiči i za bacanje eksplozivne naprave u dvorište porodične kuće Aleksandra Šakovića u podgoričkom naselju Tološi. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata, saopšteno je na pres konferenciji organizovanoj u zgradi Uprave policije povodom akcije, koja je rezultirala rasvjetljavanjem više krivičnih djela iz oblasti požara, eksplozija i havarija. Državna tužiteljka i portparolka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Milica Mandić kazala je da su ODT-u juče podnijete krivične prijave protiv četiri osobe osumnjičene za izazivanje krivičnih djela iz oblasti požara i eksplozija. Osim Vlahovića i Radusinovića, krivične prijave podnijete su i protiv Vasilija Šundića i Dragoslava Miloševića, koji se trenutno nalaze u ZIKS-u i biće saslušani povodom sumnje da su počinili krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Šundić se sumnjiči da je pomagao Vlahoviću u paljenju dva automobila. Tužiteljka Mandić je naglasila da su podnešene prijave rezultat intenzivnih aktivnosti Osnovnog državnog tužilaštva

Radusinović Vlahović i Šu se za paljenje

D. MIJATOVIĆ

TERETI SE ZA PALJENJE VOZILA: Privođenje Šundića

u Podgorici sa Centrom bezbjednosti u Podgorici na osnovu kojih su do nivoa osnovane sumnje rasvijetljeni događaji koji su izvršeni u 2018. i 2019. godini na teritoriji Podgorice. Mandić je kazala i da će tužilaštvo zajedno sa policijom i dalje intenzivno raditi na sprečavanju ovih pojava i otkrivanju i gonjenju svih počinilaca svih krivičnih djela. Rukovodilac Stanice kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata Srđan Korać kazao je da je u okviru policijske akcije ,,Koalicija“ do 26. novembra rasvijetljeno devet krivičnih djela od čega je se-

dam izvršeno u Podgorici, dok su ostala dva počinjena u Baru i Budvi. On je kazao da službenici policije sumnjiče Vlahovića i Šundića da su 19. februara prošle godine u podgoričkom naselju Momišići podmetnuli požar pod automobil ,,audi A8“, vlasništvo T. I. iz Podgorice, i da su 28. januara ove godine, u Tološima u Podgorici zapalili BMW 5 u vlasništvu B.V. Osim za ova podmetanja požara, Vlahović se sumniči da je 17. juna, u 3.30 sati u podgoričkom naselju Tološi bacio improvizovanu eksplozivnu napravu u dvorište porodične

Nastavljeno suđenje optuženom za ubistvo košarkaša Ljuba Jovanović

Svjedokinja: Konatar nije osoba Zakonom stati na kraj koju sam vidjela uvezenim diplomama

Studentski parlament UCG pisao Ministarstvu prosvjete

PODGORICA - Studentski parlament Univerziteta Crne Gore dostavio je Ministarstvu prosvjete primjedbe i sugestije na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija. Predsjednik Studentskog parlamenta Danilo Jelovac kazao je da se prva primjedba

usljed akreditovanja velikog broja studijskih programa i fakulteta u okruženju pojavio pojam „kupovine diploma“, odnosno njihovog sticanja po skraćenom postupku – istakao je predsjednik Studentskog parlamenta. Izražavaju, kako dodaje, bojazan da neće dobiti ono što treba da bude suština ovog zakona, a to su jasni kriterijumi, složenija i rigoroznija kontrola, kako ne bi i dalje svjedočili enormnom broju uvezenih diploma koji je jednak broju diploma stečenih na ustanovama u Crnoj Gori. - Te brojke su po našem stavu i alarmantne i zahtijevaju odlučniju akciju nadležnih državnih organa, pa je ovom procesu trebalo pristupiti s mnogo više pažnje i sagledavanjem mnogo šireg konteksta, te uključivanjem mnogo šireg spekta zainteresovane stručne i druge javnosti - saopštio je Jelovac. n. Đ.

PODGORICA – Svjedokinja Nina Martinović kazala je juče u Višem sudu da Aleksandar Konatar nije osoba koju je vidjela u blizini njene kuće kada je ubijen košarkaš Ljubo Jovanović.

Ona je juče tvrdila i da Aleksandra Konatara poznaje samo iz viđenja. - Sjećam se da je bila kiša i da sam trebala da izađem da se

nađem sa drugaricom. Kada sam izašla iz kuće, bio je mrak i tada sam primijetila mušku osobu kako razgovara telefonom, čula sam i kada je rekla: ,,Evo me kod kladionice“. Ta osoba mi je bila nepoznata. Dok sam zatvarala vrata, pogledala sam na momenat i vidjela muškarca upečatljivih očiju – kazala je Martinović. Na njen iskaz advokati i tužiteljka nijesu imali primjedbi pa je

Dr. M.

STUDENTI NEZADOVOLJNI: Danilo Jelovac

odnosi na izostanak učešća njihove predstavnice na sjednicama radne grupe kojoj je povjeren zadatak izrade teksta nacrta zakona. - Koleginica Jelena Šoškić nije dobila nijedan poziv, niti joj je dostavljen bilo kakav materijal na uvid. Kao odgovor smo dobili da je Ministarstvo dobilo pogrešan mejl naše predstavnice, ali još nemamo informaciju ko je dostavio tu mejl adresu – naveo je on. Kaže i da je u okviru javne rasprave održan samo jedan događaj što smatraju nedovoljnim da bi se došlo do kvalitetnih i sveobuhvatnih rješenja. Ovim nacrtom, smatra Jelovac, trebalo je da bude obuhvaćeno i pitanje nelegalno stečenih diploma. - Nije dovoljno cijeniti samo kvalitet određene ustanove, već i načina na koji je neko lice na toj ustanovi došlo do diplome. Svjedoci smo da se

U ISTRAZI NEGIRAO OPTUŽBE: Sa privođenja Konatara

sudija Vladimir Novović pročitao izjavu koju je dala pred Višim državnim tužilaštvom. - Sigurna sam da mi nije bilo poznato to lice. Imao je crnu jaknu i svijetle oči, a bio je srednjeg rasta sa izraženim jagodicama. Meni su u policiji pokazali foto robot i rekla sam da je velika vjerovatnoća da je to ta osoba koju sam ja vidjela te večeri - ispričala je svjedokinja u istrazi. Odgovarajući na pitanje sudije Novovića, ona je rekla da je tačan iskaz koji je dala pred sudom. - Različitost iskaza objašnjavam time da to što nekog vidite na sekund, ne mora da znači da možete da upoređujete to lice – dodala je Martinović. On je kazala i da su joj u policiji pokazali dosta fotografija i da su obično to bile osobe iz Srbije. - Nikada nijesam rekla da mi lice sa bilo koje fotografije liči na ono koje sam vidjela ispred drvenih vrata kuće u kojoj sam živjela. Vrlo kratko

a u oblasti požara i eksplozija, u Baru i Budvi po jedno

ć, Milošević, undić terete e više vozila Vučinić: Rasvijetljeno 87 odsto krivičnih djela iz oblasti požara

kuće A. Š. čime je prouzrokovao veću materijalnu štetu. Službenici policije sumnjiče Vlahovića i da je mjesec kasni-

ća na Cetinju 2011. godine sam vidjela ovu osobu pa ne bih mogla da je prepoznam – navela je Martinović. Advokat Boris Marinović, koji zastupa Konatara, nije imao primjedbi na ovaj iskaz, dodajući da je svjedokinja isključila mogućnost da je njegov branjenik počinio krivično djelo stavljeno mu na teret. Na jučerašnjem pretresu saslušan je i službenik Uprave policije Predrag Savović. On je ispričao da je svjedokinja u policiji opisala lice koje je sporne večeri vidjela u blizini kuće. - Pokazao sam joj, koliko se sjećam, jednu ili dvije fotografije sa Fejsbuk profila Aleksandra Janičića iz Srbije i ona je rekla da se najvjerovatnije radi o osobi koju je vidjela u blizini kuće – dodao je Savović. Konatar je optužen da je prilikom pljačke kladionice Lutrije Crne Gore u Cetinju ubio košarkaša Ljuba Jovanovića 30. juna 2011. godine. U ovom predmetu sudi se i Nikoli Vuletiću zbog razbojništva. Ljubo Jovanović je bio slučajna žrtva, kada se nakon šetnje sa drugom iz reprezentacije sklonio od kiše u kazinu u centru Cetinja. Prema optužnici, Konatar je 30. juna 2011. godine ispalio metak u Jovanovića, dok je Vuletić čuvao stražu tokom razbojništva. Tom prilikom su ukrali oko 350 eura. Suđenje se nastavlja 22. januara. M. L.

On je istakao da se u odnosu na isti period 2018. godine, kada je procenat rasvijetljenosti krivičnih djela iznosio 24 odsto, može reći da su rezultati rada u ovoj godini odlični. -Ovi rezultati su sublimacija svih operativnih policijskotužilačkih aktivnosti kroz koje smo identifikovali bezbjednosno interesantna lica koja su povratnici kao i one izvršioce krivičnih djela među kojima se nalaze i maloljetnici koji do sada nijesu bili poznati policiji kao izvršioci krivičnih djela – kazao je Vučinić. On je najavio da će podgorička policija nastaviti sa preduzimanjem intenzivnih mjera i radnji u cilju preventivnog i proaktivnog djelovanja u cilju zaštite građana i njihove lične imovinske sigurnosti.

je, 17. jula u Ohridskoj ulici u Podgorici, podmetnuo požar na vozilu ,,mercedes“, vlasništvo P. M.

Pretresom sobe Istražnog zatvora pronađene nedozvoljene stvari

Oduzeta dva ajfona i još tri telefona od „škaljaraca“

Dosje Šundić je uhapšen početkom novembra jer je 28. oktobra pobjegao službenicima Centra bezbjednosti Podgorica iz automobila kojim su ga vodili u Više državno tužilaštvo na saslušanje jer je protiv njega bila podnijeta krivična prijava za silovanje. On je uspio da razbije vrata od ,,marice“ i pobjegne vezan. Šundić se, osim za silovanja, prijavom tereti da je počinio i krivično uništenje i oštećenje tuđe stvari. Ima debeo policijski dosje – poznat je po krađama, a odležao je kaznu zbog bombaških napada. Odlukom Osnovnog suda u Podgorici 2016. godine osuđen je na godinu i tri mjeseca zatvora zbog dva bombaška napada na kuću Vukovića u Tološima.

Da su u UIKS-u svjesni problema unošenja mobilnih telefona, pokazuje i zahtjev da se ugradi sistem za detekciju digitalne komunikacije PODGORICA – Pet telefona zaplijenjeno je prilikom pretresa jedne sobe u Istražnom zatvoru. Kako Pobjeda saznaje, telefoni su pronađeni u sobi u kojoj borave osobe iz barskog i škaljarskog klana i poslati su na vještačenje.

Korać je naveo da je policija podnijela krivičnu prijavu protiv D. M. koji se nalazi u ZIKS-u zbog sumnje da je 12. juna, dva sata iza ponoći, u podgoričkom naselju Blok 5 podmetno požar pod ,,reno megan“ vlasništvo B. K. Tom prilikom vatra je zahvatila i uništila još dva vozila ,,reno klio“ i ,,folksvagen polo“. Lisice na ruke stavljene su i Radusinoviću zbog sumnje da je 24. avgusta u ranim jutarnjim časovima u podgoričkom naselju Zabjelo na auto-placu vlasništvo G. R. podmetnuo požar na automobilu ,,pasat“. Vatra se proširila na još pet vozila: ,,golf VII“, ,škodu jeti“, ,,reno klio“, ,,fijat 500“ i ,,reno tvingo“, koja su u potpunosti uništena. Korać je istakao da je tom prilikom pričinjena materijalna šteta u iznosu oko 30.000 eura. B. R.

Požar u naselju Bogdanov kraj na Cetinju

Izgorio ,,audi“

CETINJE - U požaru koji se dogodio u naselju Bogdanov kraj u noći između utorka i srijede izgorjelo je vozilo ,,audi“, u vlasništvu Cetinjanina N. R. Kako prenosi Cetinjski list,

vozilo je zapaljeno. Uviđaj su izvršili službenici cetinjskog Odjeljenja bezbjednosti, a na licu mjesta su bili i iz cetinjske Službe zaštite i spašavanja. C. H.

Nastavak suđenja optuženima za učešće u ubistvu Dalibora Đurića M. B.

Službenici Uprave policije su od 1. januara do 26. novembra rasvijetlili 87 odsto krivičnih djela iz oblasti požara i eksplozija, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija, kazao je načelnik odjeljenja kriminalističke policije Centra bezbjednosti Podgorica Miloš Vučinić. - Od 1. januara do 26. novembra registrovano je 70 krivičnih djela od čega su 44 krivična djela iz oblasti požara i eksplozija u sticaju sa 26 krivičnih djela nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Od toga je rasvjetljeno 61 krivično djelo kao i sedam krivičnih djela iz prethodnog perioda (2015, 2016, 2017, 2018. godina). Podneseno je 56 krivičnih prijava protiv 62 lica od čega su uhapšene 42 osobe – kazao je Vučinić.

Hronika

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Među zaplijenjenim telefonima su dva najnovija modela ajfona. Za sada se ne zna kako su telefoni dospjeli u ruke pritvorenika, a iz UIKS-a se ovim povodom nijesu oglašavali. Tokom protekle i ove godine u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija unijeto je 735 mobilnih telefona, za koje se još ne zna kako su tamo dospjeli. Za to vrijeme prijave su podnijete protiv zatvorskih policajca Dejana Đuranovića, Ivana Martinovića i Alena Begano-

vića zbog sumnje da su iskoristili položaj i doturali mobilne telefone pritvorenicima. Đuranović, Martinović i Beganović su suspendovani i u toku je krivični postupak protiv njih.Za sada se ne zna koliko su unijeli telefona, da li su to radili za novac, koliko su naplaćivali svoje usluge, kao ni koliko dugo su to radili. Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija ranije su kazali da je prošle godine zaplijenjeno 514 telefona, a od početka ove 221. Među nedozvoljenim sredstvima službenici su pronašli i ,,materije nepoznatog porijekla“ za koje se sumnja da su narkotici, kao i improvizovane bodeže. Da su u UIKS-u svjesni problema unošenja mobilnih telefona, pokazuje i zahtjev da se ugradi sistem za detekciju di-

gitalne komunikacije koji će ometati njihovo korišćenje. U odnosu na savremene izazove, rizike i prijetnje, između ostalog prepoznata je potreba za daljim unapređenjem tehničke komponente zaštite u UIKS-u kroz nabavku sistema za detekciju digitalne komunikacije za organizacionu jedinicu KPD, za šta su i opredijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 298.000 eura. Za organizacionu jedinicu Istražni zatvor Podgorica, sistem za detekciju digitalne komunikacije je Upravi za izvršenje krivičnih sankcija donirala Vlada SAD,naveli su ranije iz UIKS-a. Očekuju da će instalacijom sistema za detekciju digitalnih komunikacija onemogućiti zloupotrebu mobilnih telefona od strane zatvorenika. M. Ž.

Razbijena kriminalna grupa od 30 članova u Hrvatskoj

Pravili lažne pasoše za crnogorske klanove ZAGREB – Kriminalna grupa od 30 članova, zajedno sa organizatorom, uhapšena je juče u Hrvatskoj zbog sumnje da je falsifikovala dokumenta za neke od najopasnijih kriminalnih grupacija u Evropi. Prema pisanju Jutarnjeg lista, uhapšeno je oko 30 osoba sa područja Zagreba, Karlovca, Zadra, ali i drugih gradova. Sumnja se da su pripadnici ove grupe iz Hrvatske nabavljali i izrađivali originalne pasoše za

pripadnike srpskog zemunskog klana, te pripadnike crnogorskih klanova - škaljarskog i kavačkog. Riječ je o grupacijama s kojima se povezuje više desetina mafijaških likvidacija na nekoliko kontinenata. Prema nezvaničnim informacijama, hrvatska policija i Državno tužilaštvo su akciju planirali oko godinu dana, da bi se juče ujutro krenulo u sinhronizovana hapšenja niza osoba, od kojih su neke sma-

trane opasnim. Nezvanično, osoba koju policija sumnjiči da je bio glavni šef grupe je N. S. (49) koji je juče uhapšen na području Kozari Boka. Takođe, u akciji je uhapšeno i nekoliko policajaca za koje se sumnja da su pripadnicima grupe iz policijskog informativnog sistema odavali podatke o identitetima hrvatskih građana koji bi bili pogodni da se na njihovo ime izrađuju lažni hrvatski dokumenti. C. H.

Pronađeno tijelo Pljevljakinje u hotelskoj sobi u Tivtu

Pokušala da otruje supruga pa se ubila TIVAT – L. D. (42) iz Pljevalja je preksinoć oko 19 sati iznajmila sobu u hotelu u Tivtu, a u jutarnjim časovima, sobarica je prilikom redovne kontrole soba pronašla njeno tijelo i

oproštajno pismo. Juče je u jutarnjim satima u hotelu „Astorija“ na gradskoj rivi Pine pronađeno tijelo L. D., a prema nezvaničnim informacijma, ona je izvršila samoubistvo.

Prema nezvaničnim informacijama L. D. je prije dva dana u Pljevljima pokušala da otruje svog supružnika L. Ž, koji je slučaj prijavio pljevaljskoj policiji, a potom je došla u Tivat gdje je, kako pokazuje istraga, sebi oduzela život. Po nalogu Višeg suda naložena je obdukcija kako bi se konačno utvrdio uzrok smrti. S. K.

Nastavljeno suđenje optuženima za učešće u ubistvu Šakovića i Jovanovića

ZAPALJENO VOZILO U ROGAMIMA: Sa uviđaja

Trbo i Pavićević danas pred sudom PODGORICA – Suđenje Kotoranima Milošu Trbu (30) i Dejanu Pavićeviću (44) zbog sumnje da su dio kriminalne grupe koja je učestvovala u ubistvu sugrađanina Dalibora Đurića (34), nastavlja se danas u Višem sudu. Đurić je ubijen 22. septembra

2016. godine hicem iz snajpera dok je bio u poluotvorenom odjeljenju ZIKS-a. Prema aktu tužilaštva, Trbo i Pavićević se sumnjiče da su pomogli ubicama da pobjegnu. Osim ovog zločina, oni se terete i da su prevozili drogu i oružje. M. L.

O optužbama protiv Jovanovića i ostalih iza zatvorenih vrata PODGORICA – Suđenje grupi koja se tereti za ubistvo Miloša Šakovića i slučajne žrtve Radivoja Jovanovića, u lokalu „Forum“ u centru grada prošle godine, nastavljeno je juče u Višem sudu. Proces je zatvoren za javnost jer je jedan od optuženih A. D. maloljetan pa nijesu poznati detalji suđenja. Osim Jovanovića i maloljetnog A. D. na optužnici su: Ra-

doš Popović, Janko Vukadinović, Marko Rnković, Radoš Popović, Aleksandro Dropo, Balša Todorović, Predrag Vukadinović, Dragoljub Ćetković, Kristina Brnović, Lidija Bulatović, Tomo Orović, Đurađ Lončar, Miloš Božović, Arnel Mandić, Lazar Raičević, Željko Đukić, Drago Vukčević i Filip Sekulić. Marko Jovanović, koji je u bjekstvu, tereti se da je 31. marta prošle godine počinio

dvostruko ubistvo, a prema stavu istražitalja, Janko Vukadinović, koji se nalazi u UIKSu, optužen je da je organizator kriminalne grupe. Ostali okrivljeni terete se za članstvo u kriminalnoj organizaciji, ali ne i za učešće u ubistvu. U ovom postupku do sada su sporazume o priznanju krivice sa tužilaštvom sklopili Sekulić, Raičević, Vukčević, Mandić, Božović i Predrag Janković. M. L.

Crnom Gorom

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Sanacija klizišta naredne sedmice Dionica duga kilometar sanirana je 2017. godine, ali se nakon svega nekoliko mjeseci put u jednom dijelu potpuno urušio. Radovi su koštali više od pola miliona eura. Opština je dobila revidovani projekat Instituta za građevinarstvo pa će ovih dana raspisati tender za izvođača radova Ž.KONTIĆ



Glavni uzrok deformacija, cijepanja i klizanja cjelokupne kolovozne konstrukcije dijela puta su propusti u projektnoj dokumentaciji u dijelu koji se odnosi na rješavanje pitanja odvođenja površinskih i podzemnih voda

rješavanje pitanja odvođenja površinskih i podzemnih voda, bili glavni uzrok kasnijih deformacija, cijepanja i klizanja cjelokupne kolovozne konstrukcije dijela puta. – Kako su me upoznali inženjeri iz te struke, ovo bi konačno moglo da bude kvalitetno rješenje da bi se problem prevazišao. Procijenjeno je da će sanacija klizišta koštati oko 28.000 eura, a nakon toga će se raditi revidovani glavni projekat, čija je prvobitno predviđena vrijednost radova sa 180.000 smanjena na 120.000 eura – objasnio je prvi čovjek opštine. Izvođač radova bila je firma ,,Krušo“ iz Herceg Novog.

NAPRAVLJENI PROPUSTI U PROJEKTNOJ DOKUMENTACIJI: Put Ratiševina – Mojdež

HERCEG NOVI - Sanacija klizišta na dionici urušene trase puta Ratiševina – Mojdež trebalo bi da počne naredne sedmice. Predsjednik hercegnovske opštine Stevan Katić kazao je da je završen revidovani projekat Instituta za građevinarstvo.

PROJEKAT

– Nedavno smo dobili dodatni revidovani projekat Instituta za građevinarstvo, kako bi

odradili najosnovnije, sanirali klizište. U naredna dva dana biće raspisan tender za izvođača radova. Nadam se da će sanacija klizišta početi naredne sedmice, kako bi kroz taj projekat koji smo dobili, zaustavili pomjeranje tla, a onda ćemo nastaviti sa glavnim projektom sanacije urušenog dijela puta – kazao je Katić. Dionica puta Ratiševina – Mojdež duga kilometar prvobitno je bila sanirana 2017. godine, u vrijednosti od 550.000

eura, ali se nakon svega nekoliko mjeseci put u jednom dijelu potpuno urušio. Podsjećamo, nakon nastalih oštećenja, reviziju glavnog projekta na zahtjev opštine, uradio je Institut za građevinarstvo.

IZVJEŠTAJ

U njihovom izvještaju je navedeno da su propusti u pripremi projekta, konkretno u projektnoj dokumentaciji u dijelu koji se odnosi na loše

Ž. K.

BAR: Sjutra državno takmičenje osnovnih i srednjih škola

,,Crna Gora i njena sloboda“ BAR - Povodom 75 godina odlobođenja Crne Gore od fašizma, savez udruženja bo-

raca NOR-a i antifašista Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i opštinom

Bar, organizuje 29. novembra državno takmičenje osnovnih i srednjih škola na temu

,,Crna Gora i njena sloboda“. Takmičenje se održava u sali Skupštine opštine sa početkom u 10 sati. Učestvuje blizu 200 stotine učenika. C.G.

Foto-bilješka iz Kolašina Dr.P.

HERCEG NOVI: Izvjesna rekonstrukcija puta Ratiševina – Mojdež

,,Zebre“ u gradu KOLAŠIN - Nakon završenog asfaltiranja, u okviru projekta uređenja saobraćajne infrastrukture, počelo je „ocrtavanje“ gradskih ulica. Kako nam je kazala sekretarka za urbanizam, komunalne poslove i saobraćaj Ljiljana Rakočević, horizontalna signalizacija, pored saobraćajnih „poruka“, doprinosi i vizuelnom izgledu centra grada.

- Uz uređenje gradskih ulica, na ovakav način se pripremamo i za zimsku turističku sezonu. Nakon završetka horizontalne, počećemo postavljanje vertikane saobraćajne signalizacije, kao i turističke. Sve su to servisi koji će omogućiti turistima i ostalim učesnicima u saobraćaju da brzo dođu do informacija koje su im potrebne - istakla je Rakočević. Dr. P.

BIJELO POLJE: Uređenje seoske infrastrukture

Vojska će urediti 30 kilometara puteva B.Č.

BIJELO POLJE - Inženjerska četa Vojske izvodi radove na seoskoj putnoj infrastrukturi od Reljinog kamena prema Galici. Iz Sekretarijata za stambenokomunalne poslove i saobraćaj saopštili su da će ukoliko vremenski uslovi budu dozvolili radovi na tom putu biti završeni tokom narednih nekoliko dana. - Radovi na seoskom putu u

Baricama teku planiranom dinamikom, a mehanizacija je krenula sa radovima od razgraničenja sa Pljevljima prema Galici. Inženjerska četa je ove jeseni završila radove u dužini od tri kilometra na putu Pavino Polje – Žuber, a ugovorom koji je opština potpisala sa Vojskom predviđeno je da se sanira oko 30 kilometara seoskih puteva – navedeno je u saopštenju. B. Č.

Kolašin: od 10 do 14 Vladoš; od 10 do 13h Gornji Pažanj; od 10 do 15h Smolice; od 9 do 16 DV 10 kV Rovca (Jasenova, Ocka gora, Cerovica, Liješnje, Duboko, Međuriječje, Gornja Rovca) Kotor: od 9 do 15 Gornji Morinj, Svrčak, Bunovići, Bakoči, Repaji; od 8 do 15 Bujevina -dio Risna prema Kotoru, Banja, Perast, Dražin Vrt, Bajova Kula, Ribnjak „COGI“; od 9 do 13 područje od Markovog Rta do kraja Stoliva; od 9 do 14 Stari grad - Pjaca od mlijeka (oko ,,Randez-vous“ hotela) Mojkovac: od 9 do 13 Donja Polja. Nikšić: od 7:30 do 17 Zaslap, Nudo; od 7:30 do 17 Spila; od 7:30 do 17 Zakurljaj; od 7:30 do 17 Prisoja; od 7:30 do 17 Miločani; od 8 do 16 Petrovići; od 8 do 16 Šipačno; od 7 do 17 Zaslap i Nudo. Plav: od 9 do 14:30 dio sela Bogaići. Pljevlja: od 8 do 17 Šljivansko i Kakmuže; od 10 do 14 Ul. Treće Sandžačke brigade; od 8 do

17 Krš, Pogrežđe, Ponor, Studenca, Gomile, Jelina Gora, Stolac, Palež, Gradina, Brajkovača, Rudanca Rožaje: od 9 do 14:30 Radetina, Kačapore, Besnik, Malo Polje, Njeguš, Kurbardovići, Bać, Murići, Granit Mont, Kajevići, TV reprtitor, Đžuđževići, Jablanica, Pripeč, Malindubrava, Vuča, Crnča i Dračanovac. Šavnik: od 7:30 do 17:30 Bijela, Miloševići, Kruševice; od 9 do 17 Timar, Mljetičak, Dobra Sela, Slatina; od 7 do 17 Rudo Polje, Dubrovsko, Gornje Polje, Duži, Kutnja Njiva, Komarnica, Kozarica, Prekornjača, Pošćenje, Petnjica, Gradac, Mokro, Bijela, Miloševići i Kruševice. Tivat: od 11 do 13 Đuraševići; od 8 do 10 Matkovići. Ulcinj: od 8 do 15 Ćurke, Kodre Dakine, Reč, Sveti Đorđe, Darza, dio Zoganja; od 8 do 17h Đonza, Draginje, Sukobin, Donji Kravari, Gornji Kravari, Podstegvaš, Ambula, Štodra, Lisna Bori, Fraskanjel. C. G.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekolikoh neće imati struju. Andrijevica: od 9 do 14:30h dio sela Gračanica; od 9 do 14:30h selo Gornje Luge. Bar: od 9:30 do 13 sati Ahmetov Brijeg, Sustaš i dio Ilina. Berane: od 09 do 14:30h Donja Rženica. Bijelo Polje: od 7:30 do 8:30h DV 10 kV Gubavač (Kisela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir); od 7:30 do 8:30h DV 10 kV Tomaševo (Tomaševo, Muslići,

Isključenja u 17 opština Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Čokrlije, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena, Barice Škola, Reljin Kamen, Kameno Polje, Džukeljska Jama); od 7:30 do 17h Pećarska, Rodijelja, Bistrica Žiljak, Bistrica Nova, Barice - škola, Reljin Kamen, Džukeljska Jama, Kameno Polje, Šljemena, Pisana jela; od 9 do 14 Pavino Polje, Krstače, Mahala, Grubješići, Kičava, Čokrlije, Rajkovići, Bijeli Potok, Biokovac, Grab, Vergaševići, Kovren, Gorice, Slatka, Bliškovo, Stožer, Brestovik, Rakonje, Sokolac, Sadici, Rastoka; od 16 do 17h DV 10 kV Gubavač (Kisela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac,

Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir); od 16 do 17h DV 10 kV Tomaševo (Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Čokrlije, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena); od 9 do 10 Crnča, Radulići, Ivanje, Godijevo, Kradenik, Crhalj, Goduša, Vrbe, Sipanje, Ličine, Sušica, Osmanbegovo Selo, Moravac, Dupljaci, Đalovići, Žurena, Brzava, Femića Krš, Prijelozi, Pašića Polje, Dubovo, Potoci, Kostići, Laholo, Zagrad, Srđevac, Bioča, Crniš, Jagoče, Lozna, Poda, Trubina; od 7 do 17 Strojtanica, Kisjela Voda, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Oluja, Donja, Unevina Nova, Metanjac, Kanje, Dobrinje, Mioče, Dobro Brdo, Dobrakovo, Rodijelja, Pećarska, Žiljak, Boturići, Mi-

rojevići, Kok, Hasanbegovići, Bistrica, Dolac, Mojstir, Šolje, Jablanovo, Požeginja i Barice; od 8 do 18 Bistrica - Žilja, Kostenica, Bistrica, Pobretići, Centar i Turava. Budva: od 11 do 13 Seoce, Prijevor, Lastva Grbaljska, Svinjišta, Jaz, servisna zona Jaz, Poljice, Kovači, Glavatske kućice, Trsteno, Glavatičići, Šišići, Gorovići, Krimovice i Platamuni; od 9 do 11 Novoselje, Medigovići, Buljarica, SLI, Golubovići, Fabrika Golubivna. Danilovgrad: d 7:30 do 17 Bare Šumanovića, Šobajići, Mijokusovići, Boronjina, Mandići, Ostrog, Kupinovo i motel „Sokolina“; od 8 do 15 Gostilje; od 7 do 17 Bare Šumanovića, Šobajići, Kupinovo, Boronjina, Mandići, Miokusovići i Sokoline; Herceg Novi: od 7 do 15 Kameno, Žlijebi, Ubli, Mokrine, Kruševice, Vrbanj.

Crnom Gorom

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Trafostanice u Andrijevici i Beranama ponovo na meti lopova

Za četiri godine 101 put ukradeno ulje

Ocjena Savjeta za građansku kontrolu rada policije o Odjeljenju bezbjednosti Tivat

Prostorije za pritvor ne ispunjavaju uslove

CEDIS



Zabrinjava i okolnost da kontinuirano havarisanje objekata, naročito na području razgraničenja beranske i andrijevačke opštine, ne rezultira otkrivanjem i sankcionisanjem počinilaca – saopšteno je iz CEDIS-a

OPASNOST

REDOVNA META ZA KRAĐU ULJA: Radnici CEDIS-a na trafostanici ,,Jugovine“ u Beranama

Realne brojke su mnogo veće, ali značajan broj slučajeva ostaje prikriven, jer počinioci ostave minimalnu količinu ulja, kako bi se izbjegla havarija. Pojedinci zbog neznatne materijalne koristi rizikuju život - saopšteno je iz CEDIS-a PODGORICA - Na području opština Andrijevica i Berane i nepoznata lica su proteklog vikenda otuđila transformatorsko ulje iz četiri stubne trafostanice. Naše ekipe su prilikom obilaska utvrdile da je došlo do krađe i dolile nedostajućih, više od 400 litara trafo-ulja – saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema. Ulje je ukradeno iz tri trafostanice na području andrijevačke opštine (Rudo Brdo,

Zabrđe 1, Gradišnica), kao i iz ,,Jugovine“ (Berane), koja je, kažu iz CEDIS-a redovna redovna meta za krađu ulja.

POČINIOCI

- Naročito zabrinjava činjenica da je ovo čak 101. put od avgusta 2015. godine, da je na području Regiona 3 (Berane, Rožaje, Andrijevica, Plav, Petnjica, Gusinje) evidentirana krađa elemenata sa distributivne mreže. Realne brojke su mnogo veće, ali značajan broj slučajeva ostaje prikriven, jer počinio-

BIJELO POLJE: Saradnja Zatvora i Euromosta

ci ostave minimalnu količinu ulja u transformatoru, kako bi se izbjegao ili odložio havarijski process – ističu iz CEDIS-a. Takođe ih, kažu, zabrinjava i okolnost da kontinuirano havarisanje objekata, naročito na području razgraničenja beranske i andrijevačke opštine, ne rezultira otkrivanjem i sankcionisanjem počinilaca. Stoga još jednom apeluju na nadležne organe da preduzmu neophodne mjere kako bi ovaj vid krađe konačno bio suzbijen.

Trafostanica ,,Jugovine“, iz koje je u prethodnih 20 dana dva puta ukradeno trafo-ulje, pripada dalekovodu ,,Dolac“ koji se rekonstruiše u sklopu 30 miliona eura vrijednog projekta revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže, čime će se tokom naredne tri godine značajno poboljšati napajanje za ruralna područja. - Dakle, transformator iz kojeg se krade ulje je nov i nedavno ugrađen, u okviru tog projekta – konstatuju iz CEDIS-a. Iz te komapnije podsjećaju da je svako neovlašćeno pristupanje elektroenergetskim objektima izuzetno rizično, te da zbog neznatne materijalne koristi pojedinci rizikuju život, remete redovno napajanje električnom energijom i uzrokuju štetu na distributivnom sistemu koja višestruko prevazilazi njihovu eventualnu dobit. C. G.

PODGORICA - Savjet za građansku kontrolu rada policije preporučio je da se da se zbog uvažavanja dostojanstva i poštovanja prava građana odustane od daljeg korišćenja prostorija za zadržavanje u Odjeljenju bezbjednosti Tivat, a da se za tu namjenu koriste prostorije Odjeljenja bezbjednosti Kotor. Kako je saopšteno iz tog tijela na posebnoj sjednici Savjeta, od 25. novembra - na kojoj su učestvovali ministar unutrašnjih poslova, te čelnici poslova nadzora i unutrašnje kontrole policije – razgovarano je o sprovođenju preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT). - Zajednički je prepoznat unaprijeđen odnos Uprave policije prema preporukama CPT, a diskutovano je o standardima, odnosno materijalno tehničkim uslovima određenih prostorija za zadržavanje na Primorju i na graničnim prelazima i mogućnostima da se pritvorenim licima omoguće, na određeni način, šetnje i vježbe na otvorenom. Preporuka Savjeta je u skladu sa već izdatom preporukom CPT kojom je policijskim vlastima preporučeno da se zatvori policijska stanica u Tivtu zbog

B.Č.

POTPISALI MEMORANDUM: Pavićević i Mekić

izabere dva člana Savjeta

ROŽAJE - Zaposleni u lokalnom javnom emiteru Radio-televiziji Rožaje pismom su se obratili odborničkim klubovima u Skupštini opštine, od kojih su zatražili da pokrenu postupak izbora članova Savjeta te ustanove. U pismu, koje su potpisali 22 od 25 zaposlenih, navodi se da su dva člana aktuelnog savjeta RTR u konfliktu interesa što, kako navode, utiče na regularnost odluka tog tijela. – Predsjednik Savjeta RTR Ćamil Kujević ujedno je i član Izvršnog odbora Bošnjačke stranke. V.d. direktora RTR Lejla Fetahović podnijela je ostavku na funkciju prije desetak dana, ali još nije izabran novi vršilac dužnosti iako su odgovorni bili dužni da to urade u roku od 48 časova – navodi se u pismu. Zbog teške finansijske krize u koju je zapao lokalni javni emiter, zaposleni su prije nekoliko dana održali jednočasovni štrajk upozorenja sa kojeg su na adrese relevan-

F.K.

odnosno, European Computer Driving Licence (Evropska računarska dozvola) koja je test poznavanja praktičnih vještina, onovnih IT koncepata, koji potvrđuje da osoba koja poseduje ECDL sertifikat, u potpunosti osposobljena za korišćenje računara i osnovnih programskih aplikacija. Polaznici dobijaju sertifikat koji im daje mogućnost da traže posao, nakon izlaska iz zatvora, ne samo u Crnoj Gori, već u sve države EU, gdje je priznat – objasnili su iz NVO Euromost. B. Č.

CPT je policijskim vlastima preporučio da se zatvori policijska stanica u Tivtu zbog posebno loših uslova u pogledu prostora za pritvor, kao i kancelarija inspektora

posebno loših uslova u pogledu prostora za pritvor, kao i kancelarija inspektora, uključujući slab pristup prirodnoj svjetlosti, nedovoljan pristup vještačkom osvjetljenju, zapuštene uslove, pukotine na podovima i krovu i ćelije nedovoljne veličine – navedeno je u saopštenju. Savjet je, takođe, preporučio da MUP Crne Gore i Uprava policije nabave dovoljan broj higijenskih kompleta minimalne sadržine - toalet papir, četkica i pasta za zube i peškir od kojih će odgovarajući broj uvažiti i specifične potrebe zadržanih lica ženskog pola i najavio da će u 2020. godini sprovoditi periodične provjere. Savjet je, kažu, inicijativu razmotrio po sopstvenoj inicijativi. C. G.

ROŽAJE: Zaposleni u lokalnom javnom emiteru pisali odbornicima

Zatvorenici će učiti Traže da Skupština hitno da koriste računare BIJELO POLJE – Zatvor u Bijelom Polju sprovešće obuku za reintegraciju zatvorenika kroz informatičko opismenjavanje. Riječ je o prijektu koji u saradnji sa tom ustanovom sprovodi NVO Euromost. Obaveze su precizirane memorandumom koji su juče potpisali predsjednik Euromosta Elmir Mekić i upravnica Zatvora Vesna Pavićević. - Reintegracija će se odvijati kroz osnovnu obuku informatičke pismenosti, a što bi rezultiralo dobijanjem ECDL,



DUg PRELAZI POLA MILIONA EURA: Zgrada RTV Rožaje

tnih institucija uputili zahtjeve. Njima poslodavac duguje pet plata. Prema riječima Rešada Kalača, predsjednika sindikata u RTR, odgovore na te zahtjeve još nijesu dobili. Za to krivI predsjednika opštine u ostavci Ejupa Nurkovića, koji, kako je kazao, iz lilnih interesa izbjegava da donese odluku o imenovanju vršioca dužnosti u RTR. – Predsjednik opštine vodi kampanju kako bi postavio

direktora koji će biti pod njegovim ingerencijama izbjegavajući da imenuje nekoga od zaposlenih u RTR, koji su sposobni da vode ovu ustanovu. Konkretno sam zainteresovan da budem v.d. ali to Nurkoviću ne odgovara iz ličnih interesa. Nurković nije zainteresovan ni za promjenu savjeta RTR kako bi na mjesto člana ostala njegova snaha Nusreta Kalić, koja kao i ostali članovi Savjeta, ima dobre apanaže. Naš cilj je da ova

Kujević: Nijesam u konfliktu interesa Osim finansijskih problema zaposleni u RTR su suočeni sa, kako tvrde, samovoljom predsjednika Savjeta RTR-a Ćamila Kujevića. On je kazao da je uz saglasnost predsjednika opštine Ejupa Nurkovića oduzeo pečate lokalnom javnom emiteru s obzirom da je Fetahović podnijela neopozivu ostavku na mjesto v.d. direktora u toj ustanovi. Tvrdi i da nije u zoni konflikta interesa. – Sve dok me Skupština koja me je i postavila na mjesto predsjednika Savjeta RTR ne razriješi, ja ne mogu biti u konfliktu interesa, niti ja niti drugi član Savjeta – rekao je Kujević.

televizija nastavi rad u kontinuitetu dok ljudi sa strane imaju drugačije interese i mi želimo da se to promijeni – rekao je Kalač.Dugovanja RTR-a preF.K. mašuju 650.000 eura.

Svijet

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Poslanici Evropskog parlamenta izglasali novi sastav Evropske komisije

Proširenje na Zapadni Balkan biće prvo na listi prioriteta STRAZBUR – Poslanici Evropskog parlamenta izglasali su juče kompletan novi sastav Evropske komisije uključujući predsjednicu Ursulu fon der Lajen, šefa diplomatije EU Žozepa Borelja i 25 nominovanih komesara.

Nova predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je proširenje EU na Zapadni Balkan navela kao prvu stavku koja će biti u fokusu nove Komisije, te poručila da vrata EU za taj region „ostaju otvorena“

Za novi sastav Komisije glasao je 461 poslanik u Evropskom parlamentu, dok ih je 157 bilo protiv. Od glasanja se uzdržalo 89 poslanika. Tim Ursule fon der Lajen podržale su najveće političke grupe u Evropskom parlamentu poput Evropske narodne partije, Socijaldemokrata i Liberala, dok se grupa Zelenih uzdržala od glasanja.

KOmEsAR VARhEljI

NOVI POČETAK EVROPE

Prethodno je predsjednica Ursula fon der Lajen predstavila Evropskom parlamentu svoj tim komesara, kao i program rada Komisije za narednih pet godina. Ona je prošrenje EU na Zapadni Balkan navela kao prvu stavku koja će biti u fokusu nove Komisije, te poručila da vrata EU za taj region „ostaju otvorena“. Dodala je i da je zadovoljna što će iskusne diplomate kao što su novi šef diplomatije Žozep Borelj i komesar za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelji promovisati i štititi interese EU i podržati partnere Unije. Izabrani članovi nove Evropske komisije prošli su proceduru ispitivanja ličnih i profesionalnih sposobnosti neophodnih za preuzimanje vodećih uloga u različitim oblastima politike, kao i provjeru eventualnog postojanja

za ministra spoljnih poslova u vladi premijera Pedra Sančeza. Predstavljajući planove u okviru spoljne i bezbjednosne politike EU za narednih pet godina jasno je stavio do znanja da želi da se lično angažuje u regionu Zapadnog Balkana. Poručio je da EU ne može biti „geostrateška sila“, ukoliko prvo ne riješi problem u svom naposrednom okruženju.

NOVI SAZIV EK: Mandat počinje 1. decembra, a završava 31. oktobra 2024. godine

konflikta interesa. U timu Ursule fon der Lajen nalaze se predstavnici 27 država članica. Velika Britanija i pored zakonskih obaveza i posebnog dogovora u okviru pregovora o Bregzitu nije imenovala svog kandidata za evropskog komesara. Novoizabrana predsjednica Evropske komisije zahvalila je

odlazećem predsjedniku Žan Klodu Junkeru na doprinosu u jačanju EU i pozvala na „novi početak Evrope“. - Mi smo spremni. Još važnije, Evropa je spremna. Hajde da počnemo da radimo - poručila je Fon der Lajen. Navela je i da je nova Evropska komisija „geopolitička“ i rodno balansirana. Mandat novog saziva EK poči-

nje 1. decembra ove, a završava se 31. oktobra 2024. godine. Žozep Borelj koji je izabran za novog visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbjednost, rođen je 1947. godine u selu La Poble de Segur u Kataloniji, u Španiji. Studirao je na Stanfordu i u Parizu. Aeronautički je inženjer, doktor ekonomskih nauka i profesor matematike. Ima više od četiri decenije

radnog iskustva u politici Španije i EU. Član je Socijalističke partije Španije od 1970. godine. Bio je ministar rada i saobraćaja u vladi Felipea Gonzalesa. Ima iskustva u radu evropskih institucija, bio je evropski poslanik, predsjednik Evropskog parlamenta od 2004. do 2007. godine kada ga je zamijenio Hans Gert Petering. Prošle godine izabran je

Istraga u procesu opoziva predsjednika Sjedinjenih Američkih Država

Tramp pozvan na pretres pred Odborom za pravosuđe VAŠINGTON - Odbor za pravosuđe predstavničkog doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država pozvao je predsjednika Donalda Trampa i njegov pravni tim na prvi pretres tog tijela u okviru istrage o opozivu. Pretres pred Odborom za prvosuđe zakazan je za 4. decembar, a svjedoci će biti pravni eksperti koji će govoriti o ustavnim osnovama za opoziv. Riječ je o narednoj fazi u procesu koja bi mogla da dovede do formalnog podizanja optužnice protiv predsjednika, navodi Glas Amerike. Predsjedavajući odbora Džerold Nedler rekao je da je pisao Trampu kako bi ga podsjetio da mu je, prema pravilima, dozvoljeno da prisustvuje pretresu, a njegovim advokatima da ispituju svijedoke. - Predsjednik ima izbor. Može

da iskoristi priliku da bude zastupljen na pretresu ili može da prestane da se žali na proces. Nadam se da će odlučiti da učestvuje u istrazi, direktno ili preko advokata, kao što su to uradili predsjednici prije njega - naveo je Nedler. Dodao je i da će na pretresu biti „proučen postojeći okvir za odgovor na ozbiljne optužbe o neprimjerenim postupcima koji bi mogli da budu osnova za opoziv“. Glas Amerike navodi da administracija sprečava zvaničnike da svjedoče u Kongresu i odbija da istražiteljima preda dokumenta o nizu tema, pozivajući se na imunitet. Pozive da svjedoče u istrazi, između ostalih, odbili su državni sekretar Majk Pompeo, bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton i vršilac dužnosti Trampovog šefa kabineta Mik Malvejni.

Oliver Varhelji izabran je za novog komesara za susjedstvo i proširenje EU, pošto Laslo Tročanji, prethodni kandidat koga je predložila Mađarska, nije prošao Komitet za pravne poslove Evropskog parlamenta. Varhelji (47) je pravnik koji je prethodno obavljao funkciju mađarskog ambasadora pri EU. Nije član nijedne partije, mada je poznato da podržava politiku aktuelne vlade premijera Viktora Orbana. Od 1998. do 2001. godine radio je u Ministarstvu spoljnih poslova Mađarske, da bi potom do 2006. godine bio pri pravnoj službi misije te zemlje u EU. Nakratko se vratio u domovinu gdje je radio u Ministarstvu pravde, a zatim je 2008. godine preuzeo dužnost u Evropskoj komisiji u vezi sa zaštitom vlasničkih prava u industriji. Od 2011. godine ponovo je aktivan u diplomatiji. Prvo je obavljao dužnost zamjenika, da bi potom postao šef stalnog predstavništva Mađarske u Briselu. Johanes Han, koji je bio komesar za proširenje i susjedsku politiku, izabran je za novog komesara za budžet i administraciju. Demokrate istražuju Trampa zbog vršenja pritiska na Ukrajinu da istraži političkog rivala Džoa Bajdena i vjeruju da bi aktuelni i bivši zvaničnici Bijele kuće mogli da pruže ključne dokaze u istrazi. U središtu istrage o opozivu je telefonski razgovor Trampa sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, tokom kojeg je Tramp tražio da Kijev istraži Bajdena i njegovog sina Hantera. Održana su i javna saslušanja tokom kojih su pojedini svjedoci naveli da je Tramp uslovljavao vojnu pomoć Ukrajini, sprovođenjem istrage o Bajdenovima. Tramp tvrdi da nije uradio ništa pogrešno, a istragu o opozivu naziva prevarom i lovom na vještice. Njegove republikanske pristalice ističu da predsjednik nije uradio ništa što zavređuje da bude opozvan. Trampov opoziv bio bi gotovo siguran u Predstavničkom domu, koji kontrolišu demokrate, ali bi predsjednik vjerovatno bio oslobođen na suđenju u Senatu, u kojem većinu imaju republikanci. Za Trampovu smjenu potrebna je dvotrećinska većina u Senatu. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Ä&#x152;etvrtak, 28. novembar 2019.

Marketing

Hronika Podgorice

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Održana prva posebna sjednica Skupštine glavnog grada posvećena odborničkim pitanjima, opozicija bojkotovala sjednicu

Danas u gradu KIC ,,BUDO TOMOVIĆ“ Promocija duplog DVD izdanja ,,Nesalomljivi“ Miodraga Bola Boškovića Na promociji govore Radovan Radonjić, Danilo Burzan i Pero Radović Sala Dodesta u 20 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE

Galerija ,,Centar“ Izložba Jovana Miloševića „Wrapped Space“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od devet do 21 sat Subota od deset do 14

Galerija „Klub“, Kruševac b.b. Izložba Dušana Zidara „Dorijan – Dorijan Grej“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od 8 do 20 sati Subota od 10 do 14 sati

Dvorac Petrovića, Kruševac b.b. Izložba Amre Zulfikarpašić ,,Osam soba Dvorca Petrovića“ Radno vrijeme: ponedjeljak petak od 8 do 20 sati Subota od deset do 14

JU MUZEJI I GALERIJE PODGORICA Moderna galerija Izložba akademskog slikara Luke Sekulića „Sklopljene oči drugačije gledaju svijet“ Radno vrijeme od 9 do 20 sati, osim ponedjeljkom

Posebnu sjednicu Skupštine glavnog grada posvećenu odborničkim pitanjima obilježilo je negodovanje opozicionih odbornika koji su tražili izmjene Poslovnika u dijelu odborničkih pitanja. Oni su nezadovoljni zbog toga što nijesu dobili odgovore na odbornička pitanja u pisanoj formi. Nakon pauze, odbornici svih opozicionih partija napustili su sjednicu, a Skupština je nastavila da radi.

KANCELARIJA

VAŽNIJI TELEFONI

Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

Gradskoj upravi stiglo 49 pitanja

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

Kišovito, do 16 stepeni

Danas će biti pretežno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi, a moguća i grmljavina. Vjetar povremeno umjeren i pojačan, na udare kratkotrajno i jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha oko 12 stepeni, najviša dnevna do 16. H. P.

Isključenje struje Zbog radova na rekonstrukciji mreže, sjutra će od 8:30 do 15 sati bez snabdijevanja elek-

tričnom energijom biti dio Zagoriča oko OŠ ,,Branko Božović“. H. P.

Predsjednik odborničkog kluba ,,Za dobro građana Podgorice, pobjednička koalicija Milo Đukanović“ Mihailo Anđušić pitao je gradonačelnika Ivana Vukovića što je glavni grad uradio po pitanju otvaranja kancelarije za projekte iz domaćih i međunarodnih fondova, da li je Glavni grad dobio sredstva za neke projekte i ako jeste, o kojim projektima se radi. Gradonačelnik Ivan Vuković odgovorio je da u okviru Službe za međunarodnu saradnju glavnog grada, formiranu u januaru ove godine, funkcioniše tročlani gradski projektni tim čije se primarne aktivnosti odnose na pripremu i sporovođenje projekata finansiranih iz fondova EU i drugih nacionalnih i međunarodnih donatora. - Od decembra prošle godine do sada razvijeno je 15 projektnih prijedloga, sa kojima je aplicirano za sredstva iz međunarodnih fon-

OPOZICIJA IZOSTALA: Posebna sjednica Skupštine glavnog grada

dova. Od toga su tri prijedloga odobrena za finansiranje, dva nijesu ušla u uži izbor, a za deset predatih projektnih prijedloga čekaju se rezultati evaluacije. Odobreni su projekti iz oblasti upravljanja otpadom, energetske efikasnosti i inkluzije romske i egipćanske populacije, za čiju implementaciju su dodjeljena sredstva u iznosu od oko 430.000 eura – rekao je Vuković. On je podsjetio i da su izgradnja sistema za prečišćavanje otpadnih voda i ženskog paviljona u okviru



ustanove na Kakarickoj gori finansirani iz međunarodnih fondova. Na pitanje odbornika DPS-a Rešada Šabotića o izgradnji Ulice husinjskih rudara, izvršni direktor Agencije za izgradnju Srđan Raičević kazao je da je tender završen, da je donijeta odluka o odabiru izvođača i da je u toku rok za podnošenje žalbi. - Izvršen je odabir kuće koja će da radi projekat Ulice husinjskih rudara, čekamo eventualno prigovore na tu odluku u narednih 10 dana. Ukoliko ne bude prigovora, potpisaćemo ugovor, a rok

Od decembra prošle godine do sada razvijeno je 15 projektnih prijedloga, sa kojima je aplicirano za sredstva iz međunarodnih fondova

Opozicione partije napustile sjednicu Odbornici opozicionih partija nijesu učestvovali u radu sjednice, a odluku o napuštanju zasijedanja saopštio je odbornik Demokrata Vladimir Čađenović. - Naš zahtjev je bio da se današnja sjednica odloži dok se ne pokušaju usaglasiti rješenja oko izmjena Poslovnika u dijelu odborničkih pitanja na način da budemo ravnopravni kao odbornici i izabrani predstavnici građana u odnosu na one koji nam daju odgovore na odbornička pitanja. Mi kao odbornici dužni smo da dostavimo pitanja u pisanoj formi 15 dana ranije, a odgovore da dobijamo usmeno. Naš zahtjev je da se usaglasimo o roku u kojem bismo trebali da dobijemo odgovore u pisanoj formi uoči sjednice. Ne vidimo da je problem nekome da 24 časa uoči sjednice dostavi ono što će na sjutrašnjoj sjednici izlagati usmeno. Tražili smo da se ova sjednica odloži za neki drugi termin, dok ne usaglasimo rješenja i eventualno dođemo do izmjena Poslovnika u ovom dijelu. Kolege iz vlasti nijesu bile spremne da usliše naš zahtjev za odlaganje ove naše sjednice, ali koliko sam razumio i nadam se da će tako biti, predsjednik Skupštine Glavnog grada, u primjerenom roku zakazati konsultacije sa šefovima klubova i predstavnicima političkih partija u ovoj Skupštini i zakazati da razmotrimo eventualne modele. Nije nam sporan koncept, niti broj pitanja, ali nam je sporna neravnopravnost. Nadamo se pozivu presjednika Skupštine u narednom periodu da razmotrimo izmjene

Poslovnika u ovom dijelu. Nećemo učestvovati u daljem radu sjednice. Svakako tražimo odgovore u pisanoj formi na sva pitanja koja smo postavili i za ovu sjednicu – kazao je Čađenović. Predsjednik odborničkog kluba DPS-a Mihailo Anđušić kazao je da je radna grupa koja se bavila izradom Poslovnika funkcionisala skoro pola godine, te da za to vrijeme nije stigao nijedan konstruktivni prijedlog za izmjenu Poslovnika, pa ni u dijelu odborničkih pitanja. - Da smo dobili prijedlog za izmjenu Poslovnika u ovom dijelu i da smo znali da ovo može predstavljati ovakvu vrstu problema, bili bismo spremni vrlo otvoreno da razgovaramo o tom pitanju, vjerovatno i da ga izmjenimo. Vodili smo se isključivo dobrom praksom u državnom parlamentu, gdje ovakav koncept funkcioniše desetinama godinama. No, nije prvi put da politički razlozi preovladavaju kada je u pitanju bojkot sjednica. Sa ovakvim principima i ovakvom vrstom uslovljavanja nijesmo spremni na ovaj način da razgovaramo o izmjenama Poslovnika, niti smo spremni da ga mijenjamo od sjednice do sjednice. Opozicija sama može da procijeni što je za njih politički dobro i kome ide u korist što se oni ponašaju na ovakav način i ne koriste priliku da gradonačelniku i gradskim službama postave pitanja koja su im proslijedili građani. Mi ćemo to u svakom slučaju činiti odgovorno, kako smo to činili i do sada – kazao je Anđušić.

za izradu je 60 dana – kazao je Raičević.

SOCIJALNI SERVIS

Odbornica SD-a Marija Blagojević pitala je kako funkcioniše servis personalne asistencije za osobe sa invaliditetom ,,Personalni asistent“. Sekretar za socijalno staranje Ivan Terzić podsjetio je da je taj servis uveden prvi put prošle godine, kao pilot projekat, kada je izdvojeno 25.000 eura. - Budžet za ovaj socijalni servis za narednu godinu planiran je na iznos od 50.000 eura, kako bi bio povećan broj korisnika i personalnih asistenata. Sekretarijat za socijalno staranje i Crveni krst Crne Gore su na početku implementacije potpisali ugovor i uspostavili saradnju sa nevladinim udruženjima i organizacijama, koja aktivno pružaju podršku osobama sa invaliditetom – kazao je Terzić. Oglasi za personalne asistente, dodaje Terzić, objavljeni su preko Zavoda za zapošljavanje. - Angažovana su četiri personalna asistenta u stalni radni odnos, a za potrebe korisnika Organizacije gluvih i nagluvih angažovana su dva personalna asistenta sa znanjem znakovnog jezika za dopunski radni odnos. Za funkcionisanje servisa podrške članovima Organizacije gluvih i nagluvih bilo je potrebno nabaviti adekvatne mobilne telefone, što je učinjeno uz pomoć donatora. Isti su dati na korišćenje asistentima organizacije gluvih i nagluvih preko Crvenog krsta Crne Gore. Svakodnevno se pružaju usluge licima sa invalidetom u skladu sa njihovim potrebama. Pruža se podrška prilikom boravka u kući i van nje, ili obavljanja tekućih obaveza, druženja i slično. Pored toga, povremeno se pružaju usluge i ostalim članovima udruženja – kazao je Terzić. Nj. B.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Kompanija ,,PG liv“ donira vrtićima 15 igrališta, prvo otvoreno juče u dvorištu VJ ,,Đina Vrbica“

Stare rekvizite zamijenili novim Kompanija ,,Pg liv“ iz Podgorice doniraće vrtićima širom Crne Gore 15 garnitura igrališta za djecu, ukupne vrijednosti 150.000 eura. Prvo od njih juče je u prisustvu donatora i predstavnika JPU ,,Đina Vrbica“ svečano otvoreno u dvorištu vaspitne jedinice ,,Đina Vrbica“, nedaleko od glavne autobuske stanice. Još šest će ih biti postavljeno u pet vaspitnih jedinica ove predškolske ustanove, a preostalih osam u vrtićima širom Crne Gore.

M.BABOVIĆ

Stare gvozdene elemente koji su prevaziđeni zamijenili smo novim, drvenim koji su mnogo bezbjedniji za djecu, rekao je direktor JPU ,,Đina Vrbica“ Vuk Stanišić

Nove garniture igrališta za djecu od firme ,,PG liv“ dobiće još 14 vrtića širom Crne Gore, od čega šest u glavnom gradu. Preostalih šest garnitura biće postavljeno u sljedećim vaspitnim jedinicama: još jedno igralište u VJ ,,Đina Vrbica“, dva u ,,Poletarcu“ na Zabjelu i po jedno u vrtićima ,,Mali princ“ u Zagoriču, ,,Zvončić“ u Maslinama i ,,Jelena Ćetković“ na Koniku.

KVALITET

Navodeći da je vrijednost jednog igrališta 10.000 eura, donator i vlasnik kompanije ,,Pg liv“ Dragan Miročević naglašava da je riječ o kvalitetnom mobilijaru, koji ima ateste i sertifikate koje je izdao Građevinski fakultet, kao i njemačke ateste i sertifikate za tobogane i uvozne elemente. Garnitura sadrži dvije kule sa mostom i toboganom, dvorsku

Igralište za „,Malog princa“, ,,Poletarac“,,,Zvončić“ i ,,Jelenu Ćetković“

OBRADOVANI: Razigrani mališani u vrtiću ,,Đina Vrbica“

ogradu, penjalicu, stepenice, ljuljašku, klackalicu, pješčanik, koš, gredu za ravnotežu, klupu i korpu za otpad. Simbolično, prvo od 15 igrališta postavljeno je baš u dvori-

štu VJ ,,Đina Vrbica“ jer je donator Dragan Miročević išao u taj vrtić. - Smatram da je dobra ideja da se na ovaj način predstavimo tržištu, da prvo doniramo, pa

Gimnazijalci ,,položili“

Maturanti Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ organizovali su juče u prostorijama Zavoda za transfuziju akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji je učestvovalo 50 davalaca krvi. Iz Zavoda za transfuziju krvi zahvalili su

da onda prodajemo – kazao je Miročević.

BEZBJEDNOST

Direktor JPU ,,Đina Vrbica“ Vuk Stanišić kazao je da se

ova donacija potpuno uklopila u njihove planove. - Novo igralište nam je dobrodošlo. Stare gvozdene elemente koji su prevaziđeni zamijenili smo novim, drvenim koji su mnogo bezbjedniji za djecu. Namjera nam je da u ovom vrtiću ugradimo još jedno ovakvo igralite, jer su nekada i bila dva – kazao je Stanišić. Ispred vaspitne jedinice ,,Đina Vrbica“ nema video nadzora, ali imaju noćnog čuvara, pa se iz uprave nadaju da igralište neće biti devastirano. - Od kada smo renovirali vrtić, pokazalo se da ljudi imaju ra-

zumijevanja za to, da znaju da cijene i poštuju to što je urađeno. Mislim da će cijeniti i ovo ulaganje – kazao je direktor JPU ,,Đina Vrbica“. Petogodišnji Jakša Lopičić jedan je od mališana iz VJ ,,Đina Vrbica“ koje je obradovalo novo igralište. - Najviše mi se sviđaju tobogan i voz, a i više mi se sviđa novo igralište od starog – kazao je Jakša. I za Hanu Ramović novo igralište je znatno ljepše od starog. - Najviše mi se sviđaju ljuljaške – naglasila je malena Hana. I. M.

Završava se pristupna saobraćajnica „Bemaks areni“ vrijedna više od 250.000

Korak bliže zaokruženoj cjelini kod SC ,,Morača“

mladim ljudima koji su jučerašnjom prvom donacijom postali dio humane porodice dobrovoljnih davalaca krvi. Istovremeno, uputili su i poziv drugima da sličnim postupanjem podrže dalji razvoj dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori. I. M.

• FOTO | Kad puzavica zagrli banderu

SpORtSkI OBjekAt BIĆe DOStupNIjI I pješAcImA I VOzAčImA: Obilazak saobraćajnice

Gradonačelnik Ivan Vuković i izvršni direktor kompanije „Bemaks“ Veselin Kovačević obišli su juče završne radove na igradnji pristupne saobraćajnice „Bemaks areni“. Riječ je o saobraćajnici koja će novu sportsku dvoranu povezati sa platoom između hotela „Podgorica“ i otvorenog bazena SC „Morača“.

Mara BABOVIĆ

- I ova saobraćajnica konkretno je donacija Košarkaškog saveza Crne Gore i opet imamo zadovoljstvo što za partnera u izvođenju radova imamo kompaniju „Bemaks“. Naizgled mala, ona je vrlo važna jer omogućava servisiranje objekta koji ima značajan kapacitet u smislu dostupnosti za različita vozila i mogućnosti evakuacije većeg broja ljudi. Na ovaj način mi otvaramo i plato iznad rijeke Morače, đe ćemo na proljeće dobiti još tri terena za košarku i basket i na taj način u potpunosti zaokružiti priču o modernom sportskom kompleksu, koji već danas imamo

u samom srcu Podgorice - istakao je gradonačelnik Vuković. On je kazao da Glavnom gradu, nakon što „Bemaks“ završi izgradnju saobraćajnice vrijednu 250.000 eura, ostaje oblaganje moračkim oblucima potpornog zida u dužini od 80 metara, čija izgradnja je u toku. - Tako bi se taj dio saobraćajnice i ambijentalno uklopio na liniji vanjskog izgleda hotela ,,Podgorica“, kao jednog od najznačajnijih arhitektonskih obilježja glavnog grada, i jednog dijela „Bemaks arene“ kazao je Vuković. On je najavio da Glavni grad želi i traži način da sa platoa pored „Bemaks arene“ bude izgrađen pješački most koji bi povezao taj dio grada i sportski kompleks sa Starom varoši. - Na taj način bismo dobili novu promenadu kroz srce Stare varoši, vratili život u taj dio grada, omogućili i njegovu ekonomsku revitalizaciju. Agencija za izgradnju i razvoj vrijedno radi na projektu

tog budućeg mosta i računamo da ćemo u narednih pola godine znati koja je najbolja lokacija, koliko će projekat koštati, a onda će u narednom periodu Podgorica dobiti još jedan most i još jedan novi simbol - kazao je gradonačelnik Vuković. Izvršni direktor „Bemaksa“ Veselin Kovačević rekao je da je riječ o saobraćajnici dužine 153,19 metara, sa dvije kolovozne trake širine po 2,75, odgovarajućom rasvjetom i svom pratećom infrastrukturom. - Riječ je o naizgled maloj saobraćajnici, ali ona je za izvođenje veoma komplikovana, jer su se morale odraditi i potporne konstrukcije u veoma kratkom roku od ukupno 15 dana, ova će saobraćajnica biti izgrađena i puštena u upotrebu saopštio je Kovačević. On je naglasio da je „Bemaks“ prepoznao značaj ovog projekta i kao društveno odgovorna kompanija izašla u susret i pristupila izvođenju radova, u saradnji sa KSCG. H. P.

Kultura

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Promocija novog izdanja Pobjede u Podgorici

„Crnogorska istorija“ večeras u Biblioteci

PODGORICA – Predstavljanje knjige „Crnogorska istorija“ autora Živka Andrijaševića u izdanju Pobjede, biće priređeno večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Pored autora o knjizi će govoriti direktor i glavni urednik Pobjede Draško Đuranović, urednik i publicista Slobodan Čukić, kao i istoričar Adnan Prekić. „Crnogorsku istoriju“ je Pobjeda odštampala u godini svog velikog jubileja - 75 godina postojanja – i to zbog ogromnog interesovanja javnosti, društvenog značaja i važnosti publikovanja izdanja istorijske tematike. Pred čitaocima je obimni izdavački poduhvat - još jedna kapitalna Andrijaševićeva studija - koja obuhvata sve periode prošlosti, od praistorije do današnjice, zahvatajući sve događaje, procese i fenomene crnogorskog trajanja. Djelo „Crnogorska istorija“ opisuje veliko istorijsko razdoblje - od praistorije do obnove nezavisnosti Crne Gore, na referendumu 2006. i današnjih dana. Tokom ovog dugog perioda, obrađivana je istorija države i društva, privredni život, istorija institucija, crnogorsko kulturno nasljeđe... Sve što je bitno u ovim

segmentima istorije Crne Gore, u ovoj knjizi je najsažetije objašnjeno ili pomenuto. Neophodna sažimanja, koja su rezultat namjere da se u jednoj knjizi, na 450 strana, napravi pregled cjelokupne prošlosti Crne Gore, ni u kom slučaju ne dovode u pitanje njenu izuzetnu istorijsku vrijednost, njen naučni karakter i ogromnu vrijednost znanja koje sadrži. Svaka istorija Crne Gore, koja obuhvata velika hronološka razdoblja, neminovno je sinteza postojećih znanja o raznim temama i pojavama iz istorije, koju posebnom čini autorov pristup, pa ovakve knjige nepogrešivo ukazuju na autorovu obaviještenost i poznavanje izvora i literature, kao i umijeće da obilje istorijskih podataka i znanja saopšti sistematično, razumljivo i analitično. Zato je knjiga koja predstavlja pregled nacionalne povijesti nesumnjivo poseban istoriografski rod, a ovo Andrijaševićevo djelo kapitalno izdanje moderne crnogorske istoriografske publicistike. Knjiga se može kupiti u oglasnim odjeljenjima Pobjede u Podgorici - Ulica 19. decembra br. 5 i Bulevaru Revolucije 15, kao i u Nikšiću, u Ulici Baja R. K. Pivljanina bb.

Decembarska umjetnička scena počinje sjutra veče, najavljeni brojni i ra PODGORICA – Manifestacija „Decembarska umjetnička scena“ biće otvorena multimedijalnom izložbom „Deus Ex Machina“ kustoskinje Nele Gligorović sjutra veče, u 20 sati, u zgradi Kolektora. Riječ je o presjeku regionalne scene savremene umjetnosti, a predstaviće se 18 umjetnika iz Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije. Manifestaciju i izložbu otvoriće gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković. Kako je saopšteno na jučerašnjoj konferenciji za novinare, na izložbi u Kolektoru radove će predestaviti Marina Marković, Teodora Nikčević, Selman Trtovac, Vesna Stefanovska, Jovana Vujović, Ivana Radovanović, Tanja Markuš, Momir Bulović, Jana Jakimovska, Petar Delijević, Nikola Radonjić, Nenad Tonkin, Veljko Valjarević, Sanja Latinović, Sonja Gajić, Ivan Milenković, Lidija Nikčević i Katarina Tomašević. Prve večeri DEUS-a, u 21 sat, biće priređen i koncert beogradskog benda „Fish in Oil“.

Regionalna izlo u zgradi Kolekt S. VASILJEVIĆ

TEATAR I KNJIŽEVNOST

Sekretarka za kulturu i sport Glavnog grada Ana Medigović predstavila je program manifestacije, ističući da će za 29 dana biti izveden 31 program sa pozorišne, književne, muzičke, filmske i likovne scene. Tako će 2. decembra u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“ gostovati Satiričko kazalište „Kerempuh“ iz Zagreba, sa predstavom „Ćiro“, u izvođenju Tarika Filipovića. Za nedjelju, 8. decembar u KICu je planirano gostovanje predstave „Dobrodošli u kabare Beograd“, u kojoj igraju Tanja Bošković, Rade Marjanović i Tanja Radunović. KIC će 13. decembra biti domaćin Gradskom pozorištu iz Podgorice, koje će premijerno izvesti predstave „Na ivici neba“, sa Lutkarske scena za djecu, u režiji Veselke Kunčeve. Reprizno izvođenje ove predstave zakazano je 14. za decembar, takođe u KIC-u. U ponedjeljak, 16. decembra, u sali Dodest gostovaće produkcija NVO „Atak“ sa predstavom „Persona“. Ovo nevladi-

OČUVAN INTEGRITET MANIFESTACIJE: Sa konferencije za novinare juče u Podgorici

no udruženje u okviru DEUS-a publici će u velikoj sali KIC-a predstaviti još dvije predstave – „Gospođu Bovari“ (23. decembra) i „Mlijeko u prahu“ (25. decembra). U koprodukciji Malog ateljea Arlekin i A production, 18. decembra biće izvedena predstava na temu vršnjačkog nasilja, pod nazivom „Svako ima nešto svoje“. Književni program manifestacije, kako je kazala Ana Medigović, takođe je bogat i raznovrstan. Svoje večeri ili predstavljanje knjiga imaće autori Sreten Vujović, Aleksandar Radoman, Ljubeta Labović, Slobodan Bobo Čukić, Đorđe Šćepović, a biće promovisane i sabrane pripovijetke Milovana Đilasa, kao i knjiga „Partizanske crnogorske tužbalice“ priređivača Adnana Čirgića i Bobana Batrićevića.

MUZIKA I FILM

Pored koncerta beogradskog sastava „Fish in Oil“ u Kolektoru, na otvaranju manifestacije, muzički program obilježiće i nastup „Pianoteinmenta“, u saradnji sa

Ambasadom Republike Njemačke, koji će biti održan 3. decembra. Dan kasnije koncert će održati kvartet „Doclea“, u Kući Rista Stijovića. U Kolektoru će 7. decembra nastupiti di-džej Eel-

Prve večeri DEUS-a nastupiće i beogradski bend „Fish in Oil“

„Nesalomljivi“ u Dodestu Književno veče Marka Krstića i Mladena Stevanovića održano u Bibliotec

Goran Marković

„Beogradski trio“ u KIC-u PODGORICA – Predstavljanje romana „Beogradski trio“ poznatog reditelja i pisca Gorana Markovića biće priređeno večeras u 18 sati u multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. O knjizi će sa autorom govoriti teoretičarka književnosti Jelena Knežević. - Potresan i zabavan istovremeno, duhovit, inventivno komponovan kao kolaž dokumenata, pisama, dnevnika, Darelovih izveštaja Forin ofisu, referata logorskih rukovodilaca centrali Udbe, prepiske britanskih diplomata, dešiforvanih depeša, službenih zapisnika i svedočanstava, „Beogradski trio“ ne ispušta se iz ruke do posljednje stranice – navodi se u najavi KIC-a. B. B.

Miodrag Bole Bošković

PODGORICA - Duplo DVD izdanje dokumentarnog filma „Nesalomljivi“ Miodraga Bola Boškovića biće predstavljeno večeras u 20 sati u sali Dodest. Uz autora, na promociji će govoriti Radovan Radonjıć, Danilo Burzan i Pero Radovıć. Dokumentarac „Nesalomljivi“ svojevrsni je presjek serijala koji čine autentične priče odabranih sagovornika o ljudima i događajima, o prošlim vremenima, o nečemu čega više nema. Riječ je o originalnim životnim pričama, a materijal je grupisan u desetak cjelina: Crna Gora, 13. jul i NOB, Informbiro, TITO, AB revolucija, Raspad YU, 21. maj, SPC i CPC, Poruke itd. R. K.

Marko Krstić je govorio o svom romanu „Mundo libre“, koji je posvećen Ernestu Če Gevari. Radnja romana prati posljednja tri dana pred smrt revolucionara. - Roman je namijenjen protivnicima Če Gevare, ali sa druge strane i njegovim sljedbenicima. Majica sa Čeovim likom je najprodavanija majica na svijetu i ona je postala simbol. Mnogo ljudi nosi majicu, ali malo ljudi zna ko je taj čovjek – rekao je Krstić i istakao da majicu ne posmatramo kao modu nego da se zapitamo šta je taj čovjek uradio za nas.

REVOLUCIJA

Govoreći o motivu i temi romana, Krstić je naglasio da je roman upućen slobodi. - Sloboda je vjerovatno ključno pitanje 21. vijeka. Ona je funda-

Sloboda je ključno pit D. MALIDŽAN

PODGORICA - Autorsko veče Marka Krstića i Mladena Stevanovića, književnika iz Srbije, održano je u utorak veče u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Razgovor sa piscima vodio je književni kritičar Vlatko Simunović.

Marko Krstić, Vlatko Simunović i Mladen Stevanović na večeri u Biblioteci

mentalni prostor svakog od nas, da vidimo šta smo mi spremni da uradimo za pitanje lične i kolektivne slobode – kazao je Krstić i dodao da je Če Gevara bio spreman ne samo na političku

revoluciju, nego da život, porodicu i uvjerenja stavi na teret i pitanja slobode. Pisac se osvrnuo na pitanje slobode u današnjem kontekstu vremena.

- Mi danas ne vjerujemo u slobodu zato što je nas moderni imperijalizam stavio u okvire apsolutnog, ličnog samozadovljstva, u kome se mi ne vodimo onim čovjekom koji je pored

Kultura

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Dragan B. Perović gostovao u okviru tribine „Kultopis“ u Nikšiću

aznovrsni programi

ožba ktora Sekretarka za kulturu i sport Glavnog grada Ana Medigović predstavila je program manifestacije, ističući da će za 29 dana biti izveden 31 program sa pozorišne, književne, muzičke, filmske i likovne scene ke Kleijn, a u planu su i koncerti Eda Abdovića i Zdravka Đuranovića u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Tradicionalno, od osnivanja manifestacije, umjetničke škole „Vasa Pavić“ i „Andre Nava-

Umjetnici govore o iskustvu Istoričarka umjetnosti i kustoskinja izložbe „Deus Ex Machina“ Nela Gligorović istakla je da će narednih dana, u okviru programa Post DEUS, biti održani zanimljivi programi. Već 30. novembra u 19 sati u planu je program „Artist statement“, u okviru koga će regionalni umjetnici predstaviti umjetničke prakse i dosadašnje iskustvo. Zatim, 1. decembra biće priređena projekcija filma „Jugoslavija, kako je ideologija pomjerala naše kolektivno tijelo“, autorke Marte Popivode. Projekcija muzičke predstave „Carmina Balcanica“, koja je 2015. godine otvorila Mittelfest, pozorišni festival u gradu Ćividale (Italija), zakazana je za 2. decembar.

ra“ realizovaće svoje godišnje koncerte profesora i učenika. Filmski segment manifestacije obuhvatiće 14. Festival alternativnog videa i filma (Smotra kratke video forme 2019), koji će biti održan 29. i 30. novembra u multimedijalnoj sali KIC-a. Četvrti Podgorica film festival biće održan od 3. do 8. decembra na velikoj sceni i sceni Studio CNP-a. Uvod u Podgorica film festival biće izložba „70 godina crnogorske kinematografije“, autora Momira Matovića, koja se realizuje u saradnju sa Crnogorskom kinotekom, Filmskim centrom Crne Gore i Gedora Mat filmom, 2. decembra u pres sali CNP-a. U JU Muzeji i galerije, 3. decembra biće otvorena izložba „Veliki format“, iz fundusa ove ustanove. Savjetnica za kulturu Sanja Vojinović podsjetila je juče na konferenciji za novinare da se manifestacija realizuje pod pokroviteljstvom Glavnoga grada, u organizaciji Sekretarijata za kulturu i sport. Ona je napomenula da je DEUS do danas očuvao integritet i razvijao se, a nametnuo se kvalitetom kako domaćim tako i regionalnim i inostranim umjetnicima. J. N.

Pokretač ideja i borac za istinu NIKŠIĆ – U okviru tribine „Kultopis“ nikšićka publika je imala priliku da čuje više o životu Dragana B. Perovića, književnog istoričara, publiciste, teatrologa i ovogodišnjeg dobitnika Trinaestojulske nagrade. Razgovarajući sa Perovićem, prof. dr Jasmina Nikčević je podsjetila da je jedan od njegovih radnih angažmana bio u Leksikografskom zavodu od 1985. do 1991. godine. Tada je, prema riječima autora televizijskih serijala „Crnogorci sentom po svijetu“, ciklusa emisija „Istjerivač mitova“, usko sarađivao sa Ratkom Đurovićem, Sretenom Perovićem i Radošom Ratkovićem. - Imao sam sreće da tada počnem kao asistent, mladi naučni saradnik, gdje sam i sreo izuzetne ličnosti, značajne za našu kulturu. Leksikografski zavod je bio mjesto koje je privlačilo veliki broj naučnih, kulturnih i javnih radnika – kazao je Perović.

DOBRE VEZE

U tom periodu on je, kako je i sam rekao, bio jedan od pokretača ideja o formiranju Matice crnogorske i PEN centra u Crnoj Gori, veliki rad uložio je oko Crnogorske crkve, a aktivan je bio u časopisu „Ars“. U kasnijim poslovnim angažmanima, napomenuo je, nikada nije dobio priliku da opet radi u Crnoj Gori, dok ga je naredni posao odveo u Bugarsku. - Dragoljub Mića Dautović me je nakon ukidanja Leksikografskog zavoda pitao da li bih

Dragan B. Perović u razgovoru sa Jasminom Nikčević

radio u predstavništvu Duvanskog kombinata u Sofiji. Ipak, u Sofiji sam bio od 1982. do 1984. godine na univerzitetu kao lektor za srpsko-hrvatski jezik, tako da sam imao dobre veze iz tog perioda. Održavao sam veze sa glumcima i piscima, a trudio sam koliko sam mogao da povežem Crnu Goru sa Bugarskom - rekao je Perović. Kao kruna višegodišnjeg angažmana u Sofiji, Ministarstvo kulture Bugarske je Peroviću, ove godine uručilo nagradu „Gramota“, a dodijeljena mu je za doprinos promociji bugarske kulture i umjetnosti i za razvoj obostrane saradnje između Republike Bugarske i Crne Gore. Nabrajajući nagrade koje je dobio, Nikčević je

izdvojila priznanja Crnogorskog filološkog društva, Književne zajednice „Vladimir Mijušković“, Društva crnogorskih novinara i brojne druge. - Posebno sam zahvalan Društvu crnogorskih novinara, a nijesam ni znao da sam predložen. Prvi tekst mi je objavljen u Pobjedi 1982. godine, a kasnije sam bio i jedan od osnivača „Monitora“ – kazao je on i kratko podsjetio na dalje angažmane u radiju i televiziji.

DEVEDESETE

Zanimljiv osvrt Perović je napravio i na devedesete godine, kada je radio na pomaganju uvođenja marke, kao zvanične valute, u Crnoj Gori. Pored toga organizovao je humanitar-

itanje 21. vijeka

KRAJ ISTORIJE

Govoreći o svom novom romanu „Hipokratova deca“, Mladen Stevanović je istakao da je kraj dvadesetog vijeka označio kraj istorije. - Radi se o tome da smo iz jednog sistema u kojem je nama neko sve jednom i za svagda objasnio, došli u sistem kada svako za sebe treba da objasni sve ono što mu je bilo sa jednog mjesta interpreti-

rano – kazao je Stevanović. Roman je smješten u '79. godinu, glavni junak je mladi ljekar Danilo Počeković, koji je počinio zločin zbog ličnog izbora. - Priča je ne samo o fenomenu koji se u tim momentima događao. Pokušao sam da dam širu sliku toga, u smislu da je to nešto što je postojalo i prije same afere, a sa druge stane pokušao sam da dam jednu sliku unekoliko različitu – kazao je Stevanović i dodao da je cijelu priču romana ako ne direktno inspirisala, ali je podržala određena sila, vrhuška iz vlasti. Stevanović je kazao da je pogrešno posmatrati u današnjem kontekstu ljekare kao negativce. – Najpozitivniju kritiku o knjizi dali su ljekari, dok je bilo negativnih komentara na internetu. Negdje u tom rasponu je istina o ovoj knjizi – rekao je on. Autor je istakao da senzacionalizam nije bio tema, jer nema imena, niti je knjiga dokumentarna i u njoj nema razrješenja. Stevanović je na kraju večeri pročitao odlomak iz romana. B. B.

nu pomoć za dječju bolnicu u Podgorici. Poseban pečat na njegovu karijeru ostavila je i knjiga „Stefan Perović Cuca - orepak bića“, a na osnovu tog djela sa prof. dr Jasminom Nikčević je napravio paralelu tadašnjeg stanja političkih prilika u Evropi sa današnjim. Trenutno, Perović je angažovan u timu za selekciju pri Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću. Na kraju „Kultopisa“ on je najavio izdavanje monografije neformalne likovne grupe „Generacija 9“, koju priprema sa Petricom Duletić, ijekavsko izdanje četiri romana Boža Zejaka, člana Udruženja književnika Srbije, i nastavak serijala „Crnogorci sentom po svijetu“. S. D.

„Jesen pjesnika“ na Cetinju

ci „Radosav Ljumović“ u Podgorici

nas, nego samo onim što je ispred nas – kazao je Krstić. Motiv El Munda, za autora nije utilitarstički, nego je želio da ukaže na smisao Če Gevarine ličnosti i njegove borbe. - Nijesam imao tendenciju da se utiliaristički utiče na ljude i da se pokrene politička priča, revolucija o tome. Ovde je glavna stvar na koji način je čovjek spreman da u određenom vremenu uradi nešto veliko za čovječanstvo. U tom smislu Če Gevara je apsolutno ukazao istoriji svijeta na koji se način sloboda može osvojiti – rekao je Krstić.

Ivan Ivanišević, Marina Glamočak, Žan-Pjer Tangi i Fransoa Puponi na otvaranju izložbe

Popović, Bošković i Karadžić predstavili se u Sarseu

Crnogorski umjetnici na Bijenalu u Francuskoj PODGORICA – Crnogorski umjetnici Dimitrije Popović, Vesna Bošković i Darko Karadžić predstavili su se na 19. Internacionalnom bijenalu grafike u francuskom gradu Sarse, koje je otvoreno 23. novembra. Na ovom Bijenalu koje ima reputaciju najvažnije manifestacije grafike u Francuskoj i jedne od najvažnijih grafičkih manifestacija na internacionalnom nivou, izloženo je oko 500 grafika. Među 250 umjetnika iz 23 zemlje, na ovogodišnjoj manifestaciji Dimitrije Popović je izložio litografije, a linogravure su predstavili Vesna Bošković i

Darko Karadžić. Pored diplomatskih predstavnika nekih od zemalja učesnica, svečanom otvaranju prisustvovao je i ambasador Crne Gore u Francuskoj Ivan Ivanišević. Počasni gost, zemlja izlagač ove godine bila je Japan i tim povodom priređen je omaž samostalnom izložbom grafičaru Jozuu Hamagučiju. Ovo veliko ime japanske grafike predstavljalo je Japan na Venecijanskom bijenalu 1960. godine, a 1957. ovaj grafičar nagrađen je na Bijenalu u Sao Paolu i potom na Bijenalu u Tokiju. Godine 1961. nagrađen je na Bijenalu u Ljubljani, kao i 1966. i 1972. godine na Bijenalu u Krakovu.

Šest zemalja imale su status gostiju i izloženi su i grafički listovi studenata šest umjetničkih akademija. Omaž je takođe priređen nedavno preminulom francuskom akademiku i umijetniku visokog internacionalnog renomea Vladimiru Veličkoviću. Podsjetimo da je 2015. godine Crna Gora bila jedna od pozvanih zemalja kao gost na ovoj manifestaciji i tim povodom samostalnom izložbom grafika priređen je omaž jednom od najenigmatičnijih umjetnika druge polovine dvadesetog vijeka - crnogorskom slikaru Miodragu Dadu Đuriću. J. N.

PODGORICA - Knjiga pjesama „Jesen pjesnika“ autora Božidara Proročića biće predstavljena večeras u 18 sati u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. O djelu će govoriti književnik Borislav Cimeša, akademik Sreten Vujović i autor. U programu će učestvovati i učenici cetinjskih osnovnih škola „Lovćenski partizanski odred“ i „Njegoš“, koji će recitovati stihove iz pomenute knjige, uz muzičku pratnju Alekse Pravilovića na gitari i Ive Vučković na violini. R. K.

„Valdibor“ u Tivtu TIVAT - Koncert klape „Valdibor“ iz Rovinja biće održan večeras u 20 sati na maloj sceni Centra za kulturu u Tivtu, u okviru Novembarskih dana. Gosti večeri će biti klapa „Jadran“. Ulaz je besplatan. Klapa „Valdibor“ je u višegodišnjem radu sudjelovala na svim smotrama klapa u Istri i Kvarneru. Od inostranih gostovanja vrijedno je spomenuti gostovanje u Sloveniji, Italiji, Mađarskoj, dva puta u Njemačkoj, kao i najvažnijem učešću na Festivalu klapa u Perastu gdje su nastupili sedam puta. S. K.

20 Drugi pišu

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Antigonin vijenac » Piše: Andrej Nikolaidis Oni koji se u te stvari razumiju kažu kako na svijetu postoji svega nekoliko priča koje se ukrug ponavljaju, sa izmijenjenim likovima i podzapletima. Što znači da je i priča o trojici ambasadora koji nisu željeli trpjeti očitu nepravdu, pa su osporili pravednost onih koji nejednako sude, već mnogo puta ispisana. O kakvoj nepravdi je riječ? Mirna Nikčević osuđena je jer je vjernike SPC nazvala „govedima“. Kada je Amfilohije Crnogorce i vjernike CPC nazvao volovima, ne samo da nije osuđen, nego je tužilaštvo njegov govor okarakterisalo kao „poziv na mir, toleranciju i međusobno poštovanje ljudi“. Država Crna Gora uvredom nije smatrala ni kada je Amfilohije Crnogorsku crkvu nazvao „autofekalnom“, niti kada je njene građane-muslimane nazvao „lažnim ljudima“, pa još i „lažne vjere“. Ne mogu goveda biti „govor mržnje“ a „volovi“ – „poziv na mir i toleranciju“. Jasno je zašto je osuđena Mirna Nikčević. Ali nije jasno zašto nije osuđen Amfilohije? Ili ovako: zašto je osuđena Nikčević, ako za isto nije osuđen Amfilohije? Možda zato što se crnogorski sudovi slažu sa starim Rimljanima (i Amfilohijem): što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu? Priča je, rekosmo, stara. I grčka. Nalazimo je kod Sofokla, u Antigoni. Ako smo zaboravili školsku lektiru: dva Antigonina brata stradaju na dvije suprotstavljene strane u građanskom ratu. Kreont, vladar Tebe, vlast i zakon, dakle, jednoga brata odluči sahraniti sa počastima, drugoga proglasiti izdajnikom i posmrtno poniziti tako što će njegov leš ostaviti na bojištu, da ga raznose psi i lešinari. Antigona odbija poštovati vladarevu presudu, jer

AMBASADORI: Miodrag Vlahović, Željko Perović, Nebojša Kaluđerović

smatra da je ona dužna povinovati se ne Kreontovom, nego božijem zakonu, koji nalaže kako svaki čovjek, pa i njen brat, ima biti sahranjen. Danas, kada su, kako bi Karl Šmit rekao, svi pregnantni pojmovi političke teorije zapravo sekularizovani teološki pojmovi, umjesto božijem rekli bismo - etičkom zakonu. Kreontova odluka, iako pravno valjana, u suprotnosti je sa univerzalnom humanošću i etikom, još bismo danas rekli. Antigona krišom sahrani brata onako kako dolikuje. Vladar je bijesan. Naređuje smrtnu kaznu za onoga ko je osporio njegov zakon. Antigona je primjer, kako bi to rekao premijer Marković, „etički nekontrolisanog stava“. Premijer Marković poručio je, povodom čina tri ambasadora, kako „pojedinci moraju služiti sistemu“, a ne djelovati „suprotno onome što je institucionalni sistem i državna politika”. Antigona je odbila služiti sistemu kada je smatrala da je odluka sistema neetična. Tada je učinila upravo suprotno Kreontovoj državnoj politici.

Na kraju Sofoklove drame, Antigona je mrtva, mrtav je i Kreontov sin, što bio je zaljubljen u Antigonu, mrtva je i Kreontova žena – no neće umrijeti prije nego što ga prokune jer im je sina otjerao u smrt. Živ je jedino Kreont. Zato što je činio suprotno etičkom zakonu izgubio je najmilije ljude. Ali i dalje ima ono što mu je, zapravo, najmilije – vlast. Čestitamo. Druga su, srećom, danas vremena. U Crnoj Gori će se, za razliku od Tebe, stvar rješavati eventualnim razjašnjenjima ili smjenama - u duhu razuma, kako bi se reklo. No priča je, rekoh, u suštini ista. Ako je ono što država čini nepravedno, jer jedno važi za jedne, drugo za druge, je li etički povinovati se autoritetu države, ili princip “jedno za jedne, drugo za druge” osporiti? Podsjetiću vas na još jednu crnogorsku verziju Antigone – vjerniju izvornom tekstu. Kada je admiral Barović pucao u sebe, jer nije želio pucati u braću – to je bio gest onoga ko ni po cijenu života neće slijediti volju države u onome što smatra etički neprihvatl-

jivim. Kreonti iz Beograda i iz Podgorice rekli su svoje: ubij. No Barović je, da se vratimo na retoriku premijera Markovića, odbio da “služi sistemu” i postupio „suprotno onome što je institucionalni sistem i državna politika”. Samoubistvo admirala Barovića primjer je, divno je to formulisao premijer, “etički nekontrolisanog stava”. Osim toga, kako bi rekao naš premijer, admiral Barović se “plekao u tuđi posao” – njegovo je bilo da puca, a ne da određuje u koga će pucati. Barović zbog odstupanja od crnogorske državne politike nije bio pozvan na razgovor u Podgoricu – bio je objektivno spriječen. Da je Barović slijedio našu mudru, zapravo bezgrješnu državnu politiku, danas bi bio ministar odbrane. Ovako je “samo” jedan od velikana crnogorske istorije – zapravo istorije čitavog čovječanstva. Crnogorska je, pak, državna politika bezgrješna, pa bezgrješna. Bila je ona bezgrješna i kada je vojsku slala na Dubrovnik, kao i onda kada se zbog toga Hrvatskoj ispričavala, a u Konavle, u znak ispri-

ke, slala, doslovce, goveda (ili volove?). Bezgrješna je bila i onda kada je dozvolila da SPC nezakonito uknjiži imovinu, a Đukanović bio ktitor hrama za koji je, u bijesu i na stranputici, Nikčević napisala da bi ga spalila, kao što je ta politika bila bezgrješna i onda kada je obećala da će poništiti rezultate onoga što je sama omogućila Amfilohiju. Muka sa etikom je u sljedećem: države jesu moćne, ali nema te države koja ima moć da propiše šta je etično. Jer je etika, kao i humanost, naddržavna. I vrijedi kako za „male, obične“ ljude, tako i za državne službenike i državnike – iako ovi posljdnji u principu misle suprotno. Država i vlast nisu etičke kategorije: upravo suprotno – ne samo da nema bezgrješne vladavine, nego „da“ vlasti, u principu i u pojedinostima, znači „zbogom“ etičkom. Zato što je tako, uzvišeno etički postupili su oni koji su bacili oružje kada im je rečeno da idu na Dubrovnik i Hercegovinu, ne oni koji su učinili kako su naši kreonti rekli. Problem, dakle, nije u amba-

sadorima koji su se pobunili protiv očite, da je tako nazovemo, dvoaršinske pravde, nego u sistemu koji diseminira diskriminaciju i nepravdu. Naravno, istinski razlog truleži crnogorske „pravde“ nije u ničem etničkom – sistem je truo da bi oni koji su krali bili zaštićeni, as simple as that. Svi pozivi na politički odstrel trojice ambasadora (upakovani u „govor protiv govora mržnje“) od strane političkih partija, NVO sektora i drugih javnih aktera, koji su ćutnjom odobrili Amfilohijev govor mržnje, zapravo su zahtjev – kod nekih motivisan etničkim, kod nekih lukrativnim razlozima da se sa praksom sistemske diskriminacije i nepravde nastavi. Nema ni trunke sumnje da će sistem na taj zahtjev pozitivno odgovoriti. Uzgred, pitanje za našu vlast/ državu koju, u njenoj mudrosti i bezgrješnosti valja bespogovorno slijediti: šta bi sa onim bespravnim Amfilohijevim građevinama koje ste obećali ukloniti, šta bi sa Zakonom o vjerskim zajednicama, momci?

O reakcijama na zemljotres

Ako nešto moraš da mrziš – mrzi mržnju Ne može ovo više ovako, druže moj. Ne ide. Ne vrijedi. Nijesmo mi za bolje… Nama treba jedan „ofuk pro krsta” da išćera iz nas ovu zlobu, gnijev, ovu muku ljudsku. Spremni smo da pljujemo na druge, da nam smetaju što su „drugačiji”, a obično ta pljuvačka padne na nas… I ne čini nas boljim, već mrzovoljnim bićima koja žive samo zbog toga što dišu. A Crna Gora… Ni manje sredine, ni više podjela. „On je, vele, Cetinjanin, a oni mrze Titograđane, kao što oni mrze Nikšićane, a oni Pljevljake“... Pobogu ljudi, živimo li mi na istoj planeti? Dišemo li isti

ve, želje, boli, prijatelje, đecu, ljubavi, bolesti, strahove...? Ili, samo, komentarišete da biste komentariS.VASILJEVIĆ

» Piše: Bojana Joksimović

vazduh? Pomozite mi da shvatim... Koga treba da mrzim? Otac mi je Bjelopoljac, rođena sam u Mojkovcu, živim u Podgorici, radim na Cetinju, a radila sam i, pet sezona, u Ulcinju... Koga treba da mrzim? Da li teritorija određuje ljudskost, vaspitanje, humanost, moral i dušu čovjekovu? Ili postoje neki drugi kriterijumi? Recite mi, molim vas. Zbunjena sam! Znači li to da je Milan iz Tološa bolji čovjek od Stanije iz Pobrsijevića ili od Aduše iz Donjeg Štoja? Kako i zbog čega? Vjerujete li vi u prijateljstvo? U ljubav na prvi pogled? U iskrenost i odanost u svim ljudskim odnosima? Ili samo tvrdite da je taj neko loš čovjek zato što je Albanac? I kakvi ste vi to ljudi, ako vam je drago što ih je zemljotres „sravnio“? Pomislite li na njihove sno-

TUMANE, ALBANIJA 26.11.2019.

sali, a ne pričate sa bratom, sa komšijom se gledate preko nišana, šutirate smacnu mačku, a sami sipate kapi u

oči? Zapitate li se, ikada, u kome je problem? Da li su doručkovali? Da li im je ostala omiljena foto-

grafija ispod ruševina? Da li su šteđeli i mučili se godinama da bi imali udobnu ugaonu, a sada im je ostala samo prašnjava dekica? Da li su se đeca prepala? Kako su ih smirili? Kako pišu mediji, ima i žrtava. Kako nekom objasniti da njegovog oca/ brata/sina/druga više nema? Čime im obrisati suze? I poslije svih ovih pitanja, mislite li da je vrijedno napomenuti koje je neko nacionalnosti i vjerske pripadnosti? Ne dirajte ljudske rane! Pokažite solidarnost. Ako nekome ne možete pomoći, nemojte mu ni odmagati. Ne učite đecu da mrze! Naučite ih da ako nešto moraju da mrze, neka mrze mržnju, jer nas sve čeka, jednog dana, isti komad neba, isti komad zemlje. Autorka teksta je magistrica političkih nauka

Feljton

Četvrtak, 28. novembar 2019.

12.

FRAGMENTI IZ DJELA PAVLA ROVINSKOG

Ivan Antun Bolica je 1688. postao gubernator Crne Gore „Kada je knjaz Nikola odlučio da proslavi dvjestotu godišnjicu svoje dinastije, o čemu su izvijestile novine i između ostalog bila predviđena nagrada za najbolji rad o vladici Danilu i projekat spomenika, pokojni italijanski kralj Viktor Emanuel II, želeći da izrazi svoju simpatiju i želju za saradnjom, naredio je da se sakupe i štampaju svi dokumenti koji se odnose na vrijeme vladike Danila a nalaze se u italijanskim arhivima, uglavnom, naravno, venecijanskim. I pojavilo se raskošno izdanje u kome se našao 191 dokument od 1687. do 1735. godine (uključno) sa snimcima originalnih pisama, pečata i različitih faksimila.“

Vladika Visarion Borilović u pismu Mlečanima iz 1688. godine piše sljedeće: Dokle smo bili pod Turcima, vazda smo bili uz kuću Grbičića, koja nam je dobro činila, a sad pošto smo došli pod krilo principovo, tako razumijemo da Grbičiće voli i ostala zemlja, i mi Crnogorci ih volimo i držimo ih za naše gospodare, da nam zapovijedaju vazda dok postoji njihova kuća. S.Č.

O MLETAČKIM DOKUMENTIMA

FErDINANDO ONgANIA

S.Č.

Ostaci prvobitnog Manastira na Cetinju

Najstariji prikaz Crnogoraca, kraj 18. vijeka



Cetinjski vladika i glavari u pismu iz 1688. jasno priznaju sebe kao podložnike (podanike) venecijanskog dužda, a uz to, mole da im pošalje Grbičića kao doživotnog vladara s nasljednim pravima njegove kuće. Zahtijevaju i da se s njim pošalje stotina vojnika radi čuvanja Manastira od Turaka. Zbog takvog zahtjeva, 18. novembra 1688. godine Mleci su na Cetinje poslali Antonija Bolicu (Ivana Antuna Bolicu, prim. prir.), kao gubernatora te oblasti, sa znatnim odredom vojnika

dataka. Posebno se u tim dokumentima ispoljava značaj Kuča. Uočljivo je takođe da su veze sa Mađarskom postojale daleko iza granica Zetske države i stizale su do plemena Drobnjaka, Nikšića, Banjana, Rudina i dr.“

OsMANLIjE

„U razmatranju datuma dokumenata po godinama može se uočiti kada su i kako bili istaknuti interesi Republike (Venecije, S.Č.) u skladu sa kojima je jačala njena djelatnost u tim krajevima i u odno-

odlučno pripremali da napadnu Cetinje. Nalazeći se u takvom položaju, vladika (Visarion, S.Č.) i glavari pišu generalnom providuru Dalmacije Jeronimu Kornero pismo, u kojemu ga ovako veličaju: „Presvijetlome i preuzvišenome, i moćnome i prejasnome gospodinu i gospodaru (slijedi ime), kavaljeru, providuru i prokuratoru, generalu Dalmacije i Albanije – od nas, biskupa cetinjskoga i svih kneževa crnogorskih“.

su sa njima. Tako se 19 dokumenata odnosi na 1687. godinu, kada su uz pomoć Crnogoraca i Hercegovaca protjerani Turci iz Novog (Castel Nuovo). Zatim, najveći broj dokumenata se odnosi na vrijeme između 1687. i 1693. godine – ima ih 97, na 96 stranica. Taj period zaista predstavlja značajan momenat u istoriji odnosa i veza Crne Gore i Venecije. Pomažući Veneciji, Crna Gora je jako nadražila Tursku protiv sebe, pa su Turci protiv nje okrenuli sve svoje snage ... Turci su se

grbIČIćI

S.Čukić

„Najznačajniji znak pažnje Italije prema Crnoj Gori predstavlja izdanje navedenih dokumenata. Pored tog luksuznog i dragocjenog izdanja, italijanski kralj je poslao knjazu Crne Gore još mnoštvo dokumenata koji nijesu štampani, već ih je samo prepisao Ferdinando Ongania, a odnose se na starije doba. Taj zbornik, po našem mišljenju, ima tim veći istorijski značaj što se odnosi na tamniji period. Za sada možemo reći, ovaj bogati izvor već štampanih dokumenata predstavlja posebnu vrijednost., na čemu ćemo se malo zadržati. Ne dajući nove krupnije činjenice, ti radovi su puni podataka o različitim plemenima sa kojima se Venecijanska republika, i uopšte Italija, nalazila u stalnim i tijesnim vezama, dajući plate glavarima a povremeno ih snadbijevajući i ratnim sredstvima, da bi ih, kada to bude potrebno, digla protiv Turaka. U tim dokumentima nalazimo mnogo geografskih naziva i ličnih imena kojima se moguće koristiti u proučavanju istorije tih plemena, koja su još čuvala narodna predanja, a pogodna su za preciziranje hronoloških po-

Ostaci prvog Cetinjskog manastira

U pismu se prije svega napominje kako su još prije „od cijelog crnogorskog zbora“ u Novi dolazili starješine s pismom koje su sastavili na Cetinju. Evo tačno riječi iz toga pisma: „Kako se ljetos bješe iskupila sva Crna Gora da budemo jedno i zajedno svuda i vjerni podložnici prevedroga gospodina principa i vašega presvijetloga gospodara, kojemu smo pristupili od naše dobre volje ispod ruku Turske“, zbog čega se i podigao iz Skadra Sulejman-paša, kojega su, međutim, odbili uz venecijansku pomoć, koju je predstavljao Zano Grbičić, a sada ponovo očekuju napad, te opet mole da im se pošalje taj Grbičić, pri čemu objašnjavaju: „Dokle smo bili pod Turcima, vazda smo bili uz kuću Grbičića, koja nam je dobro činila, a sad pošto smo došli pod krilo principovo, ta-

ko razumijemo da Grbičiće voli i ostala zemlja, i mi Crnogorci ih volimo i držimo ih za naše gospodare, da nam zapovijedaju vazda dok postoji njihova kuća“. U zaključku, s obzirom na novi napad Sulejman-paše, mole da im se pošalje „jedno sto ljudih ovuda u manastir dvije kumpanije da čuva ove kufine; e kad bi se oglasilo da ovde stoe plaćeni ljudi, s mirom bi stajala ova zemlja i ne bi mogao neprijatelj ništa nauditi“ (fusnota 12: faksimil ovoga pisma štampan je u pomenutom zborniku dokumenata na strani 62 i 63). U tom pismu cetinjski vladika i glavari jasno priznaju sebe kao podložnike (podanike, sudditi) venecijanskog dužda, a uz to, mole da im pošalje Grbičića kao doživotnog vladara s nasljednim pravima njegove kuće. S njim treba da pošalju stotinu vojnika radi čuvanja Manastira od Turaka, jer se oni navodno više plaše Venecijanaca nego Crnogoraca.“

ANTONIjE bOLIcA

„Zbog takvog upornog zahtjeva, 18. novembra 1688. godine (Mleci) na Cetinje šalju Antonija Bolicu (Ivana Antuna Bolicu, prim. prir.) sa znatnim odredom (con un buon corpo di gento) vojnika, kao gubernatora te oblasti. A od 13. decembra te iste godine (str. 40) dobija se izvještaj o trostrukom odbijanju Sulej-

man-paše, čime se obezbjeđuje vladavina Republike nad cijelom Crnom Gorom (dominie tutto Montenegro). Italijanska vojska se sastojala dijelom od Italijana, koji se može obuhvatiti imenom oltramarini, i od ljudi pokupljenih iz Primorja kojim vlada Venecija. Ovi posljednji su dobijali po svega 10 solada dnevno, i to u vidu naturalnih sredstava, kako se o tome govori u jednom od izvještaja (29. novembra 1688). Crnogorcima u tom cilju nije davan novac, a jedino su im davali jednu libru (oko 460 grama) hljeba, dio u pečenom hljebu, a dio u brašnu. Bile su preduzete i druge mjere protiv neprijatelja. Tako, u cilju diverzija, bile su poslane galije pod Bar i Ulcinj, koji su se tada već nalazili u turskim rukama. U pripremi tih i drugih okršaja prošlo je nekoliko godina. Na kraju, Sulejman-paša ide na Cetinje sa 8000 vojnika, imajući još u rezervi 4000 i s njim dva jaka plemena – Kuče i Klimente, gente valorisissima. Protiv njih su se sakupile jedino Riječka nahija i Crmnica. Ali i one su odstupile pod pritiskom mnogobrojnog neprijatelja. Zato su 25. septembra (po novom kalendaru) 1692. godine Turci bez većih teškoća stigli do Cetinja, koje se tada prvi put otkako je tu Ivanbeg prenio prestonicu Zetske države izložilo razaranju.“ (Nastavlja se)

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ä&#x152;etvrtak, 28. novembar 2019.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Na osnovu člana 14 Zakona o notarima („Službeni list RCG“, broj 68/05 i ,,Službeni list CG“, br. 49/08, 55/16 i 84/18) i Pravilnika o broju mjesta i službenim sjedištima notara (,,Službeni list RCG’’, broj 23/06 i ,,Službeni list CG’’ broj 11/12), Ministarstvo pravde raspisuje

KONKURS ZA IMENOVANJE NOTARA - za područje Osnovnog suda u Beranama, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Andrijevici; - za područje Osnovnog suda u Bijelom Polju, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Mojkovcu; - za područje Osnovnog suda u Žabljaku, dva notarska mjesta i to jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Žabljaku i jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Šavniku; - za područje Osnovnog suda u Nikšiću, tri notarska mjesta i to: dva notarska mjesta sa službenim sjedištem u Nikšiću i jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Plužinama; - za područje Osnovnog suda u Plavu, jedno notarsko mjesto, sa službenim s sjedištem u Plavu; - za područje Osnovnog suda u Pljevljima, dva notarska mjesta, sa službenim s sjedištem u Pljevljima i - za područje Osnovnog suda u Cetinju, jedno notarsko mjesto sa službenim sjedištem u Cetinju. Prijavu sa prilozima kojima se dokazuje da ispunjava uslove za imenovanje notara u skladu sa članom 12 Zakona o notarima, kandidat podnosi Ministarstvu pravde u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog konkursa, s tim da se kandidat može prijaviti za više notarskih mjesta, na adresu: Ministarstvo pravde, ul. Vuka Karadžića br. 3, 81 000 Podgorica. Tekst konkursa biće objavljen na internet stranici Ministarstva pravde http:// www.pravda.gov.me, Službenom listu Crne Gore i u dnevnom listu ,,Pobjeda’’. Za sve bliže informacije možete se obratiti kontakt osobi u Ministarstvu pravde, Nataša Novaković tel: 020 407-506 e-mail: natasa.novakovic@mpa.gov.me Broj: 01-112-12905/19

Podgorica, 26.11.2019. godine

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Br. 0101-370-591/6 Datum: 27.11.2019.godine Na osnovu Odluke o pokretanju postupka izgradnje stambenih objekata “(Sl.list CG -opštinski propisi br.036/19 od 30.08.2019 ) Opština Tivat objavljuje

IZMJENU JAVNOG POZIVA BR. 0101-370-591/2 OD 13.11.2019 za prikupljanje ponuda za izbor najpovoljnijeg ponuđača radi i zgradnje stambenih objekata

U dijelu Način plaćanja:isti se mijenja i glasi: »Način plaćanja: Plaćanje će se vršiti od strane kupaca koji rješavaju stambeno pitanje shodno čl.2 Odluke o pokretanju postupka izgradnje stambenih objekata “(Sl.list CG -opštinski propisi br.036/19 od 30.08.2019 ), a na način da 25 % ugovorene vrijednosti svaki kupac pojedinačno uplati u roku od 40 dana od dana uvođenja izvođača u posao ,a preostali dio po završetku radova i izvršenoj primopredaji stanova.” U dijelu Posebni uslovi:isti se mjenjaju i glase: »Posebni uslovi - Dokaz da godišnji promet ponuđača nije manji od 500.000,00 eura za 2018 godinu ( bilans stanja i bilans uspjeha pravnog lica za 2018 ili izvod iz banke kojim se potvrđuje promet) ; - Licenca izdata od strane nadležnog organa za pravno lice da isti posjeduje licencu za izvođenje radova u skladu s Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekta ( “Službeni list CG “ br.64/17 ), (u trenutku podnošenja prijava potrebno je dostaviti licence za sve faze izgradnje); - Bankarska garancija (bezuslovna i naplativa na prvi poziv) kao garancija ostajanja u obavezi prema ponudi do zaključivanja ugovora, kao i za realizaciju projekata u iznosu od 5% od ukupne predračunske vrijednosti sva četiri stambena objekta (sa periodom važenja od 360 dana, počev od 04.12.2019 uključujući isti). U dijelu Rok i način podnošenja prijava isti se mijenja i glasi: “Rok i način podnošenja prijava Rok za podnošenje prijava je 20 (dvadeset) dana od dana objavljivanja javnog poziva odnosno do 04.12.2019. Javni poziv će biti istaknut na internet stranici Opštine Tivat te će isti biti objavljen u dnevnom listu “Pobjeda”. Sastavni dio poziva su Glavni projekti na osnovu kojih se vrši izvođenje radova ,a isti se mogu u elektronskom obliku preuzeti na pisarnici opštine Tivat ( uz dostavljeni zahtjev) počev od dana objavljivanja javnog poziva. Prijave se dostavljaju sa naznakom ”prijava za učešće na javni poziv” Komisiji za sprovođenje postupka javnog poziva za prikupljanje ponuda za izbor najpovoljnijeg ponuđača radi izgradnje stambenih objekata, neposredno na pisarnici Opštine Tivat ,Trg magnolija br.1,radnim danima od 8:00 h do 14:00 h ili putem pošte zaključno sa 04.12.2019 do 14:00 h Prijave dostavljene nakon navedenog roka (neblagovremene) kao i prijave koje ne sadrže sve podatke i dokaze utvrđene pozivom neće se razmatrati i biće vraćene podnosiocu. Opština Tivat Komisija za sprovođenje postupka javnog poziva

Milena Vujisić, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA, po osnovu Ugovora o izdavanju garancije br. 939/16-2 od 15.03.2016. godine, Aneks I istog br. 1318/18 od 19.02.2018. godine i Ugovora o kreditu broj 9524/17 od 20.12.2017. godine, shodno odredbama člana 45 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Obavještenja o prodaji broj 306/19 od 05.11.2019. godine dužniku Starter CG DOO Podgorica, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Admirala Zmajevića br. 75, Podgorica i Obavještenja o prodaji broj 305/19 od 05.11.2019. godine hipotekarnom dužniku Jovanović Željku, sa poslednjom poznatom adresom Rogami bb, Podgorica. Predmet prodaje su nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti br. u listu nepokretnosti br. 395 KO Rogami, Uprave za nekretnine PJ Podgorica. Pozivaju se kreditni i hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Mileni Vujisić, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica, kako bi se istim uručila naprijed pomenuta Obavještenja, a imajući u vidu da im se ista nisu mogla uručiti na posljednjoj poznatoj adresi. Upozoravaju se kreditni i hipotekarni dužnik da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrate ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da im je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o prodaji, te da će, eventualne, negativne posljedice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u jednom broju dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i smatraće se da je uredno dostavljeno dužniku / hipotekarnom dužniku, nakon isteka roka od osam dana od dana objavljivanja.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list Crne Gore“, 42/11, 57/14 i 28/ 15) naručilac JU OŠ „Sutjeska“ Podgorica, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 42/17 ) naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Pošta Crne Gore AD Podgorica ul.Slobode br.1,oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Nabavka radova Izgradnja TS 10/0,4 kV DUP Duvanski kombinat izmjene i dopune- Zetagranja ukupno procijenje vrijednosti javne nabavke 202.000,00 eura sa PDV-om, Tenderska dokumentacija broj 96/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.me dana 27.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Marina Mitrović telefon 020 408 336, e-mail marina.mitrovic@cedis.me

Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke za nabavku usluga organizovanja i izvođenja Škole u prirodi za učenike I, II, III, IV, V, VI i VIII razreda (za do 1107 učenika) JU OŠ „Sutjeska“ u periodu druga polovina aprila-početak maja.Tenderska dokumentacija broj 1573 za otvoreni postupak javne nabavke objavljena je na Portalu javnih nabavki na adresi www. ujn.gov.me dana 25.11.2019. godine. Lice za davanje informacija: Mersiha Kočan, telefon 020/238-020. e-mail: sekretar©os-sutjeska.edu.me

Nabavka kancelarijskog i birotehničkog materijala,ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om do 60.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 08030/14925/4-34/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 27.11.2019.godine. Lice za davanje informacija, Službenik za javne nabavke,Marina Jovanović,dipl.pravnik telefon 020/403-912, e-mail marina.jovanovic@postacg.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Vodovod i kanalizacija doo Podgorica , ul. Zetskih vladara bb ,oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 , 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Institut za javno zdravlje Crne Gore, Džona Džeksona bb,Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Sukcesivna nabavka fazonskih komada za period od godinu dana, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom: 172.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 38/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.11.2019.godine. Lice za davanje informacija: Nikola Marković, telefon: 020 440 356, e-mail: vikpg@t-com.me.

Sukcesivna nabavka rezervnih djelova za teretna vozila za period od godinu dana, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 49.700,00 €. Tenderska dokumentacija broj 39/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.11.2019.godine. Lice za davanje informacija: Nikola Marković, telefon: 020 440 356, e-mail: vikpg@tcom.me.

Terenska vozila nabavka dva (2) nova terenska vozila, uz zamjenu za dva (2) korišćena putnička vozila, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 66.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 18/XVIII-2019 (019191) od 27.11. 2019.godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me_dana 27.11. 2019.godine. Lice za davanje informacija Dragica Pejanović, dipl.ecc.,telefon +38267/626-125, e-mai dragica.pejanovic@ijzcg.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Uprava carina Podgorica ul. Oktobarske Revolucije br.129 oglašava

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove Opštine Žabljak

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11; 57/14; 28/15 i 42/17) Naručilac Uprava za saobraćaj, ul. IV proleterske br.19, 81000 Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Da je Popadić Igor iz Nikšića kao nosilac projekta podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za projekat:“Eko Lodge hotel, Rizort divlje ljepote i tipske kuće” čija izgradnja se planira na kat. parceli br. 548/10 KO Motički Gaj I, opština ŽabljakU vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove, (stara zgrada opštine) Trg durmitorskih ratnika, kancelarija broj 8, radnim danima od 11 do 13 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na adresu Sekretarijata za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove Opštine Žabljak i u elektronskoj formi na e-mail: stanojkav@gmail.com je 06.12.2019.godine. SEKRETAR, Sava Zeković

Za otvoreni postupak javne nabavke, za nabavku usluga: održavanje, nadogradnju i operativno obezbjeđenje rada postojećih aplikativnih i sistemskih rješenja Carinskog informacionog sistema (CIS) prema specifikaciji usluge, procijenjene vrijednosti sa PDVom 170.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 15/19 D-13812/1 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 27.11.2019. godine. Lice za davanje informacija, Sandra Komatina, e-mail sandra.komatina@carina.gov.me .

Mali oglasi

Na osnovu člana 109 Zakona o visokom obrazovanju (“Službeni list CG”, br. 44/14, 47/15, 42/17, 71/17, 55/18 i 3/19), člana 42 i 43 Zakona o drumskom saobraćaju (“Službeni list RCG”, br. 45/05 i “Sl. list CG, broj 75/10, 38/12 i 18/14) i Uputstva o ostvarivanju prava na participaciju troškova prevoza studenata u prigradskom i međumjesnom prevozu, donešenog od strane Ministarstva prosvjete br. 023-1330/2019-3 od 29.08.2019, Studentski parlament Univerziteta Crne Gore raspisuje

usluge KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 1

POZIV za prikupljanje ponuda za pružanje usluga posebnog linijskog prevoza studenata UCG u međumjesnom prevozu tokom 2020. godine. Zainteresovani ponuđači treba da ispunjavaju uslove propisane zakonom i kriterijume definisane pozivom koji se može pronaći na web sajtu SPUCG – www.spucg.ucg.ac.me. Kontakt osoba zadužena za davanje informacija Danilo Jelovac, predsjednik SPUCG, telefon: 069/571-540.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JZU Opšta bolnica „Blažo Orlandić“ Bar, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE za nabavku roba potrošni materijal za Drägerovu opremu za anesteziju-ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 6.300,00€. Tenderska dokumentacija broj 13-11816 od 27.11.2019.godine, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 27.11.2019.godine. Lice za davanje informacija Branka Milović_, telefon 030-342-210, e-mail jzu-ob-bar@t-com.me.

OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za uslugu revizije tehničke dokumentacije za rekonstrukciju puta Pljevlja (Mijakovići) – Đurđevića Tara (l18 km) sa sanacijom klizišta iznad stacionara na Tari, procijenjene vrijednosti 25.000,00 EUR-a. Tenderska dokumentacija broj 40/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 27.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Radojica Poleksić, telefon + 382 (0) 20 655 052; 655 364; e-mail upravazasaobracaj@uzs.gov.me.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ä&#x152;etvrtak, 28. novembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Dana 26. 11. 2019. godine iznenada u 42. godini ispustila je svoju plemenitu dušu naša voljena

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Dana 26. novembra 2019. godine umro je naš voljeni

Дана 26. новембра 2019. у 92. години преминула је наша драга

JELENA Milivojeva KOLUNDŽIĆ

ПЕРСА Божова САВОВИЋ рођена Вулевић

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice dana 27. 11. 2019. u 11 časova na gradskom groblju u Danilovgradu.

VASILIJE – VASO Lukin RAŽNATOVIĆ Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 27. новембра од 11 до 15 часова и 28. новембра од 10 до 15 часова, након чега ће се обавити сахрана на Чепурцима.

Ožalošćena PORODICA

Po želji pokojnika, sahrana je obavljena u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci. Ожалошћени: кћерка РОСА, синови ЗОРАН и ДРАГАН, снахе МАРИЈА и СОЊА, унучад БОЖО, ФИЛИП, БОЈАНА, МАРКО и АНДРИЈА, праунучад и остала родбина

1300 Dana 27. novembra 2019. u 82. godini preminula je naša draga

Ožalošćeni: sin MILAN, kćerka MILENA, snaha SANJA, unučad ALEKSANDAR, MATIJA, MILICA i BOJANA

1314

Умрла је 26. новембра 2019. године наша тетка

STANUŠA Stankova BJELICA rođena Miljanić Saučešće primamo u kapeli u Gornjem Polju, 28. novembra od 10 do 16 časova i 29. novembra od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Gornjem Polju. Po želji pokojnice cvijeće se ne prilaže.

1318 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

ПЕРСА САВОВИЋ

Ožalošćeni: sinovi MILADIN, MARIJAN, BOŽO i ŠĆEPAN, kćerke DESANKA, VINKA i DANKA, sestre RADUŠA, MILOSAVA i VIDOSAVA, snahe VIDOSAVA i DRAGICA, jetrva MILICA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, đeveričići, đeverične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina BJELICA i MILJANIĆ

С поштовањем, ВЕСЕЛИН и БОРИС ВУЛЕВИЋ 1313

1311

VASILIJU VASU RAŽNATOVIĆU Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je u 86. godini preminuo naš dragi Дана 27. новембра 2019. године изненада је умрла наша драга мајка, сестра, бака и свекрва Hvala na divnom i iskrenom prijateljstvu.

ANDRIJA Ilije CREPULJA МИЛАЧА Јовова ВУКОВИЋ

MILORAD i GORAN BOROZAN

рођена Рашковић

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу, 28. новембра од 11 до 16 часова и 29. новембра од 11 до 13.30 часова. Сахрана ће се обавити у 14 часова на новом гробљу под Требјесом. Ожалошћени: синови ДРАШКО и ДАРКО, кћерка ДАРКА, сестра МИЛИЈАНА, снаха ИВАНА, унуци ЛАЗАР, ДЕЈАН и ФИЛИП, сестрић РАДОВАН, сестрична МИЛИЦА и остала бројна родбина

Saučešće primamo u kapeli u Škaljarima dana 27. 11. 2019. god. (srijeda) od 14 do 17 sati i dana 28. 11. (četvrtak) od 10 do 15 sati kada posmrtna povorka kreće ka mjesnom groblju kod Crkve Sv. Mateja u Dobroti gdje će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sin TVRTKO, ćerke IRENA i TATJANA, snaha TANJA, unuka DRAGANA, unuci MARKO, ANDRIJA i PETAR, praunučad, braća IVICA i TOMO, sestre CECILIJA i IVKA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina

1316 Voljeni naš đede 1302

1315

SJEĆANJE 1932-2014.

Dana 27. novembra 2019. godine na ahiret je preselila u 83. godini naša draga Rahmetli

VASILIJE VASO RAŽNATOVIĆ GOJKO Boška MUGOŠE ŠEHIDA Isaha RUJOVIĆ rođena Ramdedović

Hvala ti na najljepšim uspomenama, ljubavi i pažnji. Zauvijek u našim srcima.

Hajtar se prima 27. novembra u gasulhani na groblju Cijevna od 17 do 21 čas, kao i 28. novembra od 9 do 15 časova. Dženaza će se obaviti 28. novembra na groblju Cijevna u 15 časova.

PORODICA MUGOŠA Tvoji, ALEKSANDAR, MILICA, BOJANA i MATIJA

Ožalošćeni: sinovi ZENO i ZITO, ćerka ZINETA, brat MUHAMED - MULE, snahe ZORICA, NADA, ADRIJANA i ARDITA, unučad ALIS - DADO, DAMIR, ALISA, DIJANA, JASMINA, EMINA, praunuka ELENA, kao i ostala rodbina RUJOVIĆ i RAMDEDOVIĆ 1319

Krasila te čestitost, poštenje, dostojanstvo. Život si posvetio porodici i brojnim generacijama tvojih đaka. Nesebično si im darivao ljubav i znanje. Ponosni na tebe

1312

TELEFON ZA INFORMACIJE

1317

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Četvrtak 28. novembar 2019.

Dana 26. 11. 2019. godine u 81. godini preminula je naša draga

Šest dugih godina od kako nije sa nama naš dragi

BOBANE

BRANO BAKOČEVIĆ

STANE Dušanova LAGATOR rođena JANKOVIĆ Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju dana 27. 11. od 12 do 16 časova i dana 28. 11. od 11 do 13 časova, kada povorka kreće za selo Vrela gdje će se obaviti sahrana u 14 časova. Po želji pokojnice cvijeće se ne prilaže. Ožalošćena porodica: sinovi VESKO i RAJKO, ćerka MILKA, sestre MARIJA i MILA, snahe ANĐE, VESNA i ZORE, đever MARKO, jetrva DANICA, unučad DUŠAN, FILIP, LUKA, SAŠA, DARKO i KRISTINA, praunučad, đeveričić, đeverične, bratanić, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina LAGATOR i JANKOVIĆ

Privilegija je bila imati te za prijatelja. RANKA, MIKI, IVO i MATIJA VUKOVIĆ

28. 11. 2013 – 28. 11. 2019. Ostaješ zauvijek u našim mislima. Sa ponosom što smo te imali, a bolom što smo te izgubili. Tvoji najmiliji DESA, SNEŽANA, RANKO i SLAVKO

1309

1297

Posljednji pozdrav kumi

Tužno sjećanje

1298

PERSI SAVOVIĆ

Opraštamo se od naše drage i poštovane majke, svekrve i babe Počivaj u miru.

LJILJANA, LUCIJA i VELJKO

ŠUĆO BICIĆ Prošla je godina dana i preteška. Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko te volimo i koliko nam nedostaješ, naša plemenita dušo.

1301

Tvoji: supruga RUŽA, sin ALEN, kćerka AMELA

POMENI STANE Dušanove LAGATOR

Dana 28. novembra 2019. navršava se godina od smrti naše voljene

Hvala ti na tvojoj dobroti i pažnji. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

1295 Dragi brate

ŠUĆO BICIĆ

MILIJANE – MILJE PJEŠČIĆ Najdraža naša, Bol za tobom poprima razmjere čovjeka.

Godina prođe a mene dani nisu što su bili, sve je s tobom bilo drugačije, ljepše, jače. Živiš u našim srcima dok kucaju naša.

Tvoji: suprug MOMO, sin STEVAN, kćerka TANJA, snaha SLAVICA i unuci ALEKSANDAR i PAVLE

RAJKO, VESNA i LUKA

Tvoj brat NURADIN sa porodicom

1307

1293

Draga

Godina dana

1303

MILJO Posljednji pozdrav dragoj tetki i zaovi

ŠUĆO BICIĆ

U srcu te čuvam od zaborava. Počivaj među anđelima. 1310

SONJA MITROVIĆ sa porodicom

Navršava se tužna godina od smrti naše drage

Nedostaješ nam. Riječima se ne može opisati. Ja i moje ćerke uskraćene za veliku ljubav, oslonac i razumijevanje. Sestrić FERID sa ćerkama DINOM i LEJLOM ORUČEVIĆ 1292

STANI LAGATOR Sjećanje

Od MILORADA, NEDE i ZORE JANKOVIĆ 1299

MILKE POPOVIĆ

Draga

STANE

Svakog si dočekala i ispratila bez razlike, to može samo kov stare Crnogorke. Nikada te nećemo zaboraviti. 1304

NADO i ZORICA BELADA sa porodicom

Ni mnogo duži period neće moći ni izbliza izblijedjeti sjećanja na tvoja dobročinstva, velikodušnost i posvećenost. Ostala je nenadoknadiva praznina, uspomena na tvoj dragi lik i veliki ožiljci u duši, upravo proporcionalni doživljenom gubitku, ali koliki god i suviše sitni u odnosu na ono što si za života zaslužila. Tvoji najbliži posjetiće u četvrtak, 28. novembra tvoju vječnu kuću.

ŠUĆO BICIĆ S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. BAĆKO sa porodicom

OŽALOŠĆENA PORODICA 1296

1308 2009-2019.

Posljednji pozdrav komšinici

Dana 28. 11. je godina dana od smrti

KOSA KOVAČEVIĆ STANI LAGATOR od porodice pokojnog MIRKA MUDREŠE 1305

Tužan je i bolan svaki novembar koji nas podsjeća na rastanak sa tvojim časnim životom, velikim srcem i plemenitom dušom. Ostaćeš zauvijek u našim srcima. 1306

Tvoji sinovi DRAGAN i RATKO

ŠUĆA BICIĆA Vrijeme ne može ublažiti sestrinu bol. Što je tvojim odlaskom izgubljeno nema ko može nadoknaditi. 1294

Tvoja neutješna sestra BACA ORUČEVIĆ sa porodicom

TV program

Četvrtak, 28. novembar 2019.

FILM

NOVA M 23:35

SERIJA

PRVA TV 11:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Još ovaj ples



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 Fokus, r. 12:05 Zapis, r. 12:35 Meridijani, r. 13:05 Jubilej RTCG, r. 14:50 Muzika 15:00 Lajmet 15:10 Grad prijatelja, s. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Muzika 18:05 Horizont 18:35 Muzika 19:05 Dvogled 19:15 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje 20:40 Art magazin 21:10 Dvogled 21:30 Ženski raj II, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Milijarde II, s. 00:05 Sa koncertnih podijuma 01:00 Dnevna soba, r. 02:30 Noćni program

 06:45 11:00 11:02 11:20 11:45 12:00 12:05 13:00 13:02 13:45 14:00 14:05 15:00 15:30 16:00

   RTCG 2

06:30 07:00 09:45 10:15 10:30 12:00 12:10 13:00 14:15 15:00 15:15 16:00 16:15 17:30 17:50 18:00 18:30 20:05 21:20 21:40 23:00 23:15

00:30 00:50 02:00

Glas Amerike, r. Oj, vesela veselice, r. Sport klasik Sport plus Dnevna soba, r. Sport plus Posljednji skretničar uzanog kolosijeka, r. Sport info Strani dok. program Sport plus Fokus, r. Sport plus Pazarni dan, r Obrati pažnju, r. Sport plus Koloseum, r. Dnevna soba, r. Fudbal na pijesku, četvrtfinale, SP Sport plus Fudbal na pijesku, četvrtfinale, SP Otkrij. me, r. Fudbal na pijesku, četvrtfinale, SP Otkrij. me, r. Fudbal na pijesku, četvrtfinale, SP Glas Amerike

PINK M

Novo jutro Minut dva Premijera Ekskluzivno Zadruga uživo Minut dva Zadruga uživo Minut dva Dženetine suze, r. DNK, r. Minut dva DNK, r. Minut dva Scena Minut dva

Čikago u plamenu

16:05 17:00 17:05 18:00 18:02 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Žikina šarenica, r. Minut dva Žikina šarenica, r. Minut dva Scena Elif, s. Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s. Ljubav iz osvete, s. Zadruga Zadruga uživo

TV PRVA

07:30 08:15 09:00 09:10 10:10 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:00 22:00 23:00

23:30 00:00 00:30 00:45 01:15 02:00

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutro Čikago u plamenu, s. 150 minuta Sinđelići, r. Istine i laži, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s. Mamini sinovi, s. Sinđelići, s. Dosije Na mjestu zločina sa Mašanom Auto moto šou, r. Noćni žurnal Ekskluziv, r. Stolice, r. Paramparčad, r. Noćni žurnal, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:05 13:00 14:00 16:10 17:00 18:10 18:35 18:50

07:05 07:45 08:30 08:45 09:30 09:55 10:00 11:35 13:17 15:00 15:20 15:50 16:50 17:10 18:00 18:30 20:00 23:00 23:35 01:20 03:00

NOVA M

Kafanica blizu SIS-a, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Kefalica Ljubav, navika, panika, r. Mr. Kitchen, r. Vijesti Totalni obrt Među nama, r. Crni biser, r. Vijesti Sportisimo Crni biser, r. Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e. Crni biser, s. Totalni obrt, r. Još ovaj ples, film Huligan, r. Agencija za sve i svašta, r.

VIJESTI

06:30 10:00 10:06 12:00 12:40 14:06 15:00 15:35 16:30 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 23:30 00:20

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Vijesti Hoću kući, r. Gorka osveta, r. Boje dana Ljubav i osveta, r. Vijesti Gorka osveta, s. Hoću kući, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Načisto, e. Vijesti Sport Ljubav i osveta, s. Gorka osveta, r. Načisto, r.

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija Dječji program Glas Amerike, r. Ulovi trofej, dok. program Dok. program Velika porodica, r. Jutrom iz Budve, r. Serija Dokumentarni program Kuhinjica Crtani film: Gavra Skrivena kamera

 



777

19:00 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Polis Amfiteatar, e. Velika porodica, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:00 10:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:50 14:00 14:15 14:45

Jutarnji program Muzika Mapet šou Grad koji volim, r. Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r. Dogodilo se Legendarni boks mečevi Intermeco Linea U objektivu Oblačić Muzika

15:00 15:45 16:15 16:30 17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:30 19:45 20:00 20:30 21:00 22:00 00:00 00:30

A1 TV

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Klub A, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

Sport info Crnogorske anegdote, r. Dogodilo se Mapet šou, r. Otium, r. Skener Ljepota je u oku U objektivu, r. Aktuelno Muzika Lijek iz prirode, r. Humoristička serija Knjizevnost, istorija, mit, r. Raskovnik Film Aktuelno, r. Repriza dnevnog programa

Ä&#x152;etvrtak, 28. novembar 2019.

Marketing

Magazin

Četvrtak, 28. novembar 2019.

Ana Petrušić otputovala na takmičenje Miss Eco International D. VLAHOVIĆ

Dostojno ću predstaviti ljepote Crne Gore PODGORICA – Osamnaestogodišnja Podgoričanka Ana Petrušić otputovala je prije nekoliko dana na takmičenje za Miss Eco International koje se održava u Egiptu. Finale izbora za najljepšu eko djevojku održaće se 6. decembra. - Veliko je zadovoljst vo učestvovati na ovakvom takmičenju i dobiti šansu da na njemu nosite i me s voje države. Očekivanja su velika, ali naravno ovo je zaista og roman uspjeh i veliko iskustvo – kazala je Petrušić. Ona je na zvaničnom izboru za mis Crne Gore dobila i titulu mis šarma. Pripreme su

počele u junu, a intenzivnije se pripremala posljednjih 30 dana. - Imala sam dosta aktivnosti i obaveza vezanih za takmičenje, naravno sve to uz pomoć tima iz agencije Miss Monte koji su bili uz mene s ve v r ijeme i dava l i m i stručne savjete. Moj zadatak na takmičenju jeste da preds t a v i m C r nu G or u k a o ekološku državu i sve njene turističke i prirodne ljepote – objašnjava mis. Osim izbora najljepše eko djevojke, žiri će birati i mis talenta, nacionalne nošnje, top model, ali i najljepšu eko haljinu. - Eko haljina se pravi od recikliranih materijala kao što

su kese, guma, plastika ili papir. Moju eko haljinu dizajnirao je Mirko Pucijašević, a haljinu kojom ću se predstaviti na finalnoj večeri, dizajnirala je Kristina Banjević – kazala je Petrušić. Učenica Srednje ekonomske škole govori engleski i ruski jezik, a folklor trenira 11 godina. Upravo je to izabrala kao talenat. - U pripremi koreografije su mi pomogli moji koreografi iz KUD-a ,,Crvena Stijena“ u Podgorici – kaže Petrušić. Bavi se humanitarnim radom, volonterka je Crvenog krsta Crne Gore i pomaže azilantima i djeci sa posebnim potrebama. - Veoma je bitno da čovjek

,,Crni petak“ u šoping molu Delta

osjeća potrebu da pomaže drugima, jer tada se i sam osjeća ljepše. Humanitarni rad, pomoć ljudima u nevolji čine me srećnom i uvijek sam spremna da dam sve od sebe. Smatram da je to jedan od najljepših djelova posla modela – objašnjava Petrušić dodajući da po povratku u Crnu Goru biti još angažovanja. - O tome ću više znati kada se vratim u Crnu Goru i u zavisnosti od mog plasmana na ovom takmičenju. Takođe, nagrađena sam stipendijom Univerziteta Donja Gorica koju ću sigurno iskoristiti i ta pr i l i ka m i ot va ra v rat a budućnosti – zaključila je Z. Kalač Petrušić.

Sjutra je dan za dobru trgovinu

PODGORICA - U šoping molu Delta siti sjutra tokom čitavog dana biće organizovan tradicionalni novembarski šoping događaj - Black Friday, koji predstavlja uvod u sezonu sniženja u podgoričkom šoping molu. Vjeruje se da je „Crni petak“ simboličan početak kupovine poklona za velike praznike – Božić i Novu godinu. Crni petak je karakterističan po tome što najbolje rasprodaje traju samo nekoliko sati, odnosno dok se ograničene količine robe ne prodaju. Zato se kupci širom svijeta na vrijeme spremaju za šoping. Nije sasvim jasno kako je „Crni petak“ dobio ime. Ipak, ima nekoliko teorija. Kada su ranije američki trgovci pravili saldo

svog poslovanja, crvenom bojom su pisali dugovanja, a crnom prihode. Smatra se da je „Crni petak“ upravo po karakterističnoj crnoj boji dobio ime. Zato što su prodaje rasle, onda je i taj dan bio u ,,crnom“, što je bio dobar znak. To je i teorija za koju mnogi misle da je najrealnija i da od nje potiče ime. Prvi put se „Crni petak“ pojavio početkom pedesetih godina. Ipak, masovne rasprodaje počinju tek prije dvadesetak godina, krajem devedesetih. A u posljednje vreme stigle su i u naše krajeve - pa i Crnu Goru. Već su mnogi zakupci u Delta sitiju najavili popuste i rasprodaje, a kod nekih će potrajati i preko vikenda ili cijele sedmice. Z. K.

,,Buč Kesidi“ predstavio novi album

Bilbord odabrao

Bili Ajliš je žena godine

Deset pjesama na ,,Euforiji“

LOS ANĐELES - Sedamnaestogodišnja muzička zvijezda Bili Ajliš obara rekorde, ponovo se našla u odabranom društvu. Ovaj put je ponijela laskavu titulu žene 2019. godine od Bilborda koji po tradiciji bira jednu svake godine, a za Bili je posebno interesantna činjenica što će biti najmlađa žena sa ovom nagradom.

BEOGRAD - Popularni pančevački indi rok elektro pop boj bend duo Buč Kesidi objavio je drugi studijski album pod nazivom ,,Euforija“.

– Bili je pojavom izvršila neponovljiv uticaj na duh vremena svojom muzikom i društvenim mrežama, njeno umijeće da šalje poruku generaciji Z i da učini tinejdžere i adolescente da se osjećaju prihvaćeno omogućilo joj je da se popne na vrhove svih top lista, i da slomi standarde d r u š t v a s v o j o m , ,e l e ktričnom“ bojom kose i oštrim stavom – kaže Hana Karp, urednica Bilborda. Bili je ove godine pobrala sve najbolje što je mogla za svoju karijeru, uspješan album, kl-

jučne Gremi nominacije i lijepe pobede na American Music Awardsu, a ova impres i v n a l i s t a z av r š ava s e proglašenjem za ženu godine. Žene koje su prethodnih godina nosile ovu titulu bile su Lejdi Gaga, Selena Gomez, Arijana Grande i druga važna imena industrije, a ove godine najvažnije ime ipak ostaje Tejlor Svift, koja je ne samo po izboru American Music Awardsa izvođač decenije, već je i Bilboard krunisao kao za ženskog izvođača decenije. Naravno, kad doživite uspjeh kao Bili, teško je povjerovati da je sve istina i da je to zaista vaš život, a o tome je pričala i ona na AMA dodjeli: – Osjećam se kao da živim tuđi život. Sve što sam u mogućnosti da ostvarim je više od svega što sam mislila da ću ostvariti. Ne mogu da vam opišem koliko me to raduje. Potpuno je novo za mene da sam ovoliko srećna, ali zaista jesam – rekla je pjevačica.

Poslije hit singlova „Nema ljubavi u klubu“, „Đuskanje ne pomaže“ i „TIHO“, koji su bend vinuli u vrh domaće rok scene, stigao je dugo očekivani album koji je objavila izdavačka kuća Kontra.

Na albumu čiju produkciju potpisuje Milan Bjelica nalazi se 10 pjesama kojima je bend redefinisao sopstveni zvuk i domaćoj sceni ponudio savremeni prustup tumačenju rok muzike i muzičke produkcije. Album koji je najavljen singlom,,Subota“ premijerno je predstavljen u emisiji 24 minuta sa Zoranom Kesićem, kao i na radiju Beograd 202.

Klepton Kultni koncert Haustora konačno pjeva objavljen kao dvostruki LP u čast Bejkera ,,Ulje je na vodi“ ponovo aktuelan

ZAGREB - Fanove grupe Haustor obradovaće sjajna vijest – ,,Ulje je na vodi – uživo Kulušić 82“ – zvučni zapis koncerta u zagrebačkom klubu „Kulušić“ iz 1982. godine objavljen je na dvostrukom LP izdanju. LP sadrži zapis koncerta mladog i tek uzletjelog benda u sastavu Srđan Saher (bas gitara, vokal) Darko Rundek (vokal, gitara, usna harmonika) Ozren Štiglić (gitara, vokal) Damir Prica (tenor i sopran saksofon, klavijature) Srđan Gulić (bubnjevi) Igor Pavlica (truba) Nikola Santro (trombon). Gosti na ovom koncertu bili su Jura Novoselić (alt saksofon) Stanko Juzbašić (udaraljke). Snimatelj je bio Željko Radočaj.

Na albumu je 21 pjesma koju je grupa odsvirala 1982. godine na koncertu u zagrebačkom klubu.

Dvostruki vinil sa živim nastupom Haustora objavili su nezavisni izdavači Blind Dog Records i Šareni dućan.

LONDON - Erik Klepton će organizovati koncert posvećen svom kolegi iz grupa Cream i Blind Faith, legendarnom rok bubnjaru Džinžeru Bejkeru. Sav prihod od koncerta koji će biti održan u londonskom „Hammersmith Apollu“ će otići u dobrotvorne svrhe. Kako najavljuje Roling stoun ,,Eric Clapton & Friends: A Tribute to Ginger Baker“ održaće se 17. februara 2020. Ufokusu će biti zajednički rad Kleptona i Bejkera u grupama Cream i Blind Faith. Za sada se ne zna ko će osim legendarnog gitariste nastupiti na ovom koncertu.