Dnevni list Pobjeda 28.02.2022.

Poneđeljak, 28. februar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 202016 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

INTERVJU Boško Jakšić, spoljnopolitički komentator

Putin će nastaviti da se intenzivnije bavi Zapadnim Balkanom

Strahinja Bulajić, nakon što je Pobjeda objavila da se sastao sa ruskim obavještajcima, pravdao se da je bio sa diplomatama, oštro ga kritikovali i domaći i međunarodni zvaničnici

Bošković: Frontu je diplomatija pokrivalica za saradnju sa obavještajcima » Slovenački diplomata Roman Jakič je kazao da ovo nije dobro ni za crnogorsku Skupštinu, ni za državu, ni za region, dok je šef evropske diplomatije Žozep Borelj poručio da EU mora suzbiti jači ruski upliv na Balkanu

• Kremlj će na sve načine pokušavati da destabilizuje zemlje poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije, iako su one u međuvremenu ušle u NATO. U tom smislu će nastaviti da koristi svoje saveznike koje mu nudi Srbija. Govorim o političkim eksponentima srpske i ruske politike u Crnoj Gori kakav je Demokratski front. U tom smislu nije iznenađujuće to što su ovih dana utvrđeni kontakti ruskih obavještajaca sa predsjedavajućim Skupštine Crne Gore.

• Dolazi vrijeme pojačanog angažmana Rusije u regionu, što koincidira sa pojačanim angažmanom SAD i EU na Zapadnom Balkanu. Zapadni Balkan ponovo se pretvara u mini-front nečega što bih se usudio da nazovem drugim Hladnim ratom.

STR. 2. i 3.

STR. 6. i 7.

Selektor ženske reprezentacije Ukrajine Srđan Radulović iz Kijeva za Pobjedu prenosi trenutno stanje u toj zemlji

SPECIJALNO ZA POBJEDU: Stvarni uzroci masivne vojne agresije Rusije na susjednu suverenu državu

Kako je Putinova opsesija Ukrajinom dovela do invazije

Svaki minut je vječnost, bunker je sada naš dom STR. 17.

Predsjednik Crne Gore nastavio konsultacije sa političkim partijama

Piše: Dejvid MARPLES STR. 9.

U Bijelom Polju obilježena 29. godišnjica monstruozne otmice u Štrpcima

Ličina: Neophodno usvojiti rezoluciju o zločinu STR. 7.

Ura i BS bi Abazovića za mandatara, SNP se nije odazvala STR. 3.

Saveznice NATO-a daju oružje i finansijsku pomoć, otvaraju granice…

Jedino Crna Gora i Luksemburg još ne nude pomoć Ukrajini

STR. 2. i 3.

2

Politika

Poneđeljak, 28. februar 2022.

SKANDALOZNO: Crkva Srbije tokom procesije povodom obilježavanja Simeona Mirotočivog poslala poruku podrške Putinu i zvaničnoj Moskvi

Joanikije se ispred zastave carske Rusije ,,molio za mir među braćom u Ukrajini“ PODGORICA - Litija koju je organizovalo sveštenstvo Crkve Srbije u Podgorici povodom dana Svetog Simeona Mirotočivog Nemanjića imala je, osim uobičajene religijske procesije i jasnu političku poruku – podršku Vladimiru Putinu i zvaničnoj Moskvi.

O tome svjedoči i fotografija na kojoj se vidi mitropolit Joanikije kako visoko uzdižući krst u ruci stoji ispred zastave u tri boje – crnoj, žutoj i bijeloj, koja je u stvari replika zastave Ruske imperije. U pozadini je nekoliko ljudi nosilo trobojke Ruske Federacije, pa je jasno da je procesija,

osim tradicionalnog obilježavanja dana Svetog Simeona Mirotočivog Nemanjića, bila organizovana da se indirektno pruži podrška Putinovoj Rusiji.

U procesiji su učestvovali i članovi proruskog motorističkog društva ,,Noćni vukovi“ kao i pripadnici Miholjskog zbora koji je osnovao pop Crkve Srbije Mijajlo Backović.

Zato zvuči morbidno zvanični apel sveštenika SPC da se ,,mole Bogu da ratna dejstva prestanu i da zavlada bratski mir u blagoslovenoj Ukrajini među svim duhovnim potomcima Svetog kneza Vladimira“.

D. Đ.

Članice Ženskog kluba Skupštine saopštile da Crna Gora ne zaslužuje da bude u funkciji bilo kojih partikularnih interesa

Spremne da doprinesu rješavanju krize

Potpredsjednik Skupštine, nakon što je Pobjeda objavila da se sastao poručio da je predmet „nezapamćene medijske satanizacije“ PODGORICA – Činjenica da se vršilac dužnosti predsjednika Skupštine Crne Gore tajno prati i nezakonito i protivustavno opservira i da je predmet nezapamćene medijske satanizacije, samo dodatno dokazuje da je Crna Gora u mnogo dubljoj krizi nego što to mislimo. To dokazuje i to da su službe bezbjednosti u rasulu i haosu, a da je odluka o nezakazivanju sjednice Skupštine Crne Gore bila potpuno opravdana – saopštio je Strahinja Bulajić, potpredsjednik Skupštine Crne Gore i jedan od funkcionera DF-a.

Ovo je prvo oglašavanje Bulajića nakon što je Pobjeda prije dva dana objavila da se on 20. februara u danilovgradskom restoranu „Central lounge bar“ sastao sa ruskim obavještajcima Spoljne obavještajne službe (SVR) Viktorom Antipinim i Aleksandrom Perišovim.

Bulajić je reagovao povodom, kako kaže, „očigledne medijske harange na njega i njegovu porodicu, ali i elementarno ljudsko dostojanstvo“. Kazao je da je nakon svog javnog obraćanja od 25. februara, kada je saopštio odluku da sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj je, kako je kazao, „trebalo da se verifikuje izdaja izborne pobjede od 30. 8. 2020, prekrajanje izborne volje naroda i klasičan politički inženjering“ neće biti zakazana, bio svjestan da će postati „meta propagande, neprimjerenih pritisaka i prljavog medijskog rata“.

Bulajić sastanči sa agentima Rusije, a tvrdi da su bezbjednosn službe u rasulu Funkcioner DF-a kaže da je od svih susreta jedino privukao pažnju susret sa diplomatskim predstavnikom Ruske Federacije, usred bijela dana, u lokalu u kojem je bilo prisutno više desetina gostiju, ne ističući da postoji velika razlika između obavještajaca i diplomata - Drugim riječima, ukoliko i ja ne izdam pobjedu i ne sprovedem plan koji je nastao ko zna u čijoj glavi, onda će da pokušaju da me, bestidnim udbaškim i medijskim konstrukcijama, primoraju da

podnesem ostavku i da se tako do kraja sprovede naum o potpunom preuzimanju vlasti bez izbora i mimo Ustava i Poslovnika - dodao je Bulajić.

Zabrinjava, kaže, činjenica da je „nacionalna služba be-

Borelj: Suzbićemo jači ruski upliv na Balkanu kao posljedicu ukrajinske krize – Zbog opasnosti da se posljedice ukrajinske krize preliju i na druge zemlje u susjedstvu Rusije dođu na muke, Evropska unija mora pomoći Moldaviji i Gruziji i „gledati pomno“ na Zapadni Balkan, jer ćemo tamo vidjeti provokacije, posebno u Bosni i Hercegovini – izjavio je visoki predstavnik EU Žozep Borelj.

Borelj je to rekao poslije zasijedanja šefova diplomatija Unije koji su stavili na snagu oštre sankcije Rusiji zbog vojnog upada u Ukrajinu, a iz njegove izjave se može jasno zaključiti da su o tome raspravljali Žozep Borelj

ministri inostranih poslova EU, nadležni za smjernice u spoljnoj politici evropske 27-orice.

Evropski diplomatski zvaničnici novinarima su takođe prenijeli da je odluka o povećanju trupa u EU misiji Altea u Bosni i Hercegovini i snažnije posvećenje Zapadnom Balkanu „odgovor na pogoršavanje bezbjednosti u širim razmjerama ne samo zbog Ukrajine, već i zbog upliva Rusije na srpski entitet u Bosni, kao i na Crnu Goru i Srbiju“.

zbjednosti i dalje ostala pod kontrolom poraženih snaga na izborima, da su i dalje potpuno operativne veze službe sa njihovim agitpropovskim punktovima“. Bulajić navodi da je članovima DF-a, tokom godina, kako je kazao, stanje da su protivustavno i nezakonito, stalno pod opservacijom službi bezbjednosti, postalo sasvim normalno.

- Nejasno je, pa i nelogično, zbog čega se troše ti resursi, prisluškivanja, praćenja, izmišljanja, montiranja, stvaranje medijskih spinova, kad je svakome jasno i očigledno da DF, i ja kao član njegovog Predsjedništva, svoje političke aktivnosti obavljamo javno, u skladu sa Ustavom i zakonom - kazao je Bulajić.

Istakao je da vjeruje da „ne postoji nijedan lider bilo koje stranke ili partije u Crnoj Gori koji nije imao kontakte sa diplomatskim predstavnicima drugih zemalja“.

- I to je potpuno normalno –

Članice Ženskog kluba

PODGORICA - Članice Ženskog kluba Skupštine apelovale su na sve aktere na društveno-političkoj sceni da se državnički odgovorno i ustavno-patriotski odnesu prema aktuelnim izazovima i problemima Crne Gore.

One su poručile da su spremne da aktivno doprinesu rješavanju krize u zajednici. Članice Ženskog kluba kazale su da su u crnogorskom parlamentu bile u stanju da prevaziđu sve političke razlike i ostvare konsenzus o svim pitanjima kojima su se bavile.

- Na isti način smo spremne da tragamo za konsenzusom koji će pomiriti, a ne dalje dijeliti Crnu Goru - poručile su članice Ženskog kluba u obraćanju javnosti.

One su navele da su zabrinute zbog sve veće polarizacije crnogorskog društva, koja temeljno ugrožava ukupan kvalitet života zajednice. Članice Ženskog kluba rekle su da su svjesne sve češćih izazova globalnih i regionalnih kriza i njihovog uticaja na živote svih građana i da razumiju da takve prilike ugrožavaju demokratsku tranziciju i put Crne Gore ka Evropskoj uniji.

One su kazale da su uvjerene da Crna Gora ne zaslužuje da bude u funkciji bilo kojih partikularnih interesa, a osobito partijskih. Članice Ženskog kluba poručile su da su odlučne da pred takvim izazovima ne budu pasivni posmatrači, već aktivne učesnice. R. P.

Saveznice NATO-a daju oružje i finansijsku pomoć, otvaraju

Jedino Crna Gora i Luk PODGORICA – Crna Gora i Luksemburg jedine su NATO članice koje za sada nijesu ponudile pomoć Ukrajini u ratu sa Rusijom.

Prošlog četvrtka poslije pet časova ujutru počeo je ruski napad na Ukrajinu. U vojnoj operaciji, koju je naredio ruski predsjednik Vladimir Putin, za sada je prijavljeno na stotine žrtava. Napadi na ukrajinske gradove traju danonoćno, a Ukrajina, uprkos značajno manjoj vojnoj snazi, pokušava da odvrati ruske napade.

Mada je Putin upozorio da se ne mi-

ješaju u ovaj sukob, članice NATO odlučile su da pomognu Kijevu u ratu koji prijeti da preraste u najveću humanitarnu krizu od Drugog svjetskog rata.

Ipak, Crna Gora odlučila je da ne slijedi primjer saveznika, već je, kako je objavio NATO, za sada, uz Luksemburg jedina zemlja koja neće pružiti pomoć Ukrajini.

– Saveznici u NATO-u pojačavaju svoju političku i praktičnu podršku Ukrajini dok ona nastavlja da se brani od ruske invazije u punom obimu.

Hiljade protivtenkovskog oružja,

Politika

Poneđeljak, 28. februar 2022.

o sa ruskim obavještajcima,

Predsjednik Crne Gore nastavio konsultacije sa političkim partijama

a ne

Jakič: Ovo nije dobro ni za Skupštinu, ni za Crnu Goru, ni za region

Strahinja Bulajić

– Ovo nije dobro! Ni za Skupštinu Crne Gore, ni za Crnu Goru i ni za region – napisao je na Tviteru Roman Jakič, nekadašnji ministar odbrane Slovenije i poslanik u Evropskom parlamentu reagujući na pisanje Pobjede.

Bošković: DF-u često diplomatska aktivnost pokrivalica za saradnju sa obavještajnim službama – Gospodin Bulajić u svom saopštenju nije negirao da se sastao sa ruskim obavještajcima, što je još jedan dokaz da DF ne razmišlja svojom glavom, već prije svega slijepo slijedi ono što su zahtjevi Moskve i Beograda – kaže za Pobjedu Predrag Bošković, poslanik DPS-a, poručujući da je DF-u često diplomatska aktivnost pokrivalica za saradnju sa obavještajnim službama.

Komentarišući Bulajićeve navode da „ne postoji lider koji nije imao kontakte sa diplomatskim predstavnicima drugih zemalja“, te da su službe bezbjednosti u rasulu i da to potvrđuje opravdanost nezakazivanja sjednice parlamenta,

navodi Bulajić i dodaje da je kao potpredsjednik NSD-a, poslanik, sada i v.d. predsjednika Skupštine Crne Gore, prirodom posla kojim se trenutno bavi, imao i ima, niz susreta sa stranim diplomatama. Poručuje i da je to, između ostalog, i njegova obaveza.

Naveo je da je razgovarao i sa predstavnicima niza zemalja poput Grčke, Palestine, Turske, misije Evropske unije, Austrije, Slovenije i drugih,

3

Bošković kaže da kako Bulajić, tako i ostali lideri DF-a su spremni da rade na štetu Crne Gore kako bi pomogli da se Rusija izvuče iz blata u koji pokušava da uvuče čitav razvijeni svijet.

Predrag Bošković

a među njima, naravno, i sa predstavnicima Ruske Federacije.

- Od svih tih susreta, jedino je privukao pažnju susret sa diplomatskim predstavnikom Ruske Federacije, usred bijela dana, u lokalu u kojem je bilo prisutno više desetina gostiju - navodi Bulajić.

Saopštio je da je interesovanje stranih diplomata, i sa Zapada i sa Istoka, za komunikaciju sa DF-om naglo poraslo

- Opstrukciju koju planiraju u Crnoj Gori po nalogu Moskve spriječićemo kako bismo Crnu Goru vratili na pravi evropski kolosijek – rekao je Bošković.

Kazao je da „niko g-dina Bulajića nije optužio za saradnju i razgovore sa diplomatskim predstavnicima bilo koje države pa čak ni Rusije“.

- Ali ono što je svojstveno njemu i ostalim liderima DF-a jeste da im je često diplomatska aktivnost pokrivalica za saradnju sa obavještajnim službama, što bi efikasan bezbjednosni sektor osim što bi spriječio i efikasno sankcionisao – dodao je Bošković.

nakon njegovog odbijanja da, kako je ocijenio, prekrši Ustav i da zakaže sjednicu na kojoj bi se političkim inženjeringom prekrojila izborna volja naroda. Kaže i da će već danas i sjutra imati susrete sa troje zapadnih diplomatskih predstavnika.

– Da li će i ovi susreti pobuditi pažnju službi i njima podređenih medija i novinara?

Naravno da neće! – kazao je Bulajić.

I. K.

Ura i BS bi Abazovića za mandatara, SNP se nije odazvala Danas konsultacije sa predstavnicima albanskih stranaka i Liberalne partije PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović održao je sinoć konsultacije o mandataru sa predstavnicima Ure i Bošnjačke stranke, dok se SNP, kako je saopšteno iz Đukanovićevog kabineta, nije odazvala pozivu. Predstavnici Ure, kako su kazali novinarima, saopštili su Đukanoviću da bi mandat za sastav 43. vlade trebalo da pripadne Dritanu Abazoviću, lideru te partije. Iz BS je, takođe, u razgovoru sa predsjednikom rečeno da je ta partija „najbliža tome da Abazović bude mandatar“.

URA: NEMA VIŠE ČEKANJA

Poslanik GP Ura Miloš Konatar saopštio je da je u razgovoru sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem prenio stav koalicije „Crno na bijelo“ da mandat za sastav nove 43. evropske vlade treba da pripadne predsjedniku Ure Dritanu Abazoviću.

Konatar je novinarima rekao da je na konsultacijama sa Đukanovićem o izboru mandatara za sastav nove vlade kazao da „ne-

ma više vremena za čekanje“.

- Nakon skoro mjesec razgovora koji su, kako navodi, išli u dobrom smjeru, smatra da postoji visok stepen saglasnosti oko prioriteta buduće vlade, „koji se odnose na odblokiranje evropskog puta, nastavak sveobuhvatne izborne reforme i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije“.

- Suština je da nova evropska vlada mora uraditi sve da bude naredna članica EU. S obzirom na to da su i druge kolege to podržale, što se nas tiče, stekli su se uslovi da predsjednik Đukanović mandat za formiranje vlade da Abazoviću - poručio je Konatar.

Poslanica GP Ura Božena Jelušić ukazala je da Ura nikada nije, niti će doprinositi polarizaciji Crne Gore, što su „dokazali svojim djelovanjem“. Smatra da je u ovom momentu potrebno staviti u pogon sve što je važno za dobrobit građana.

- Smatramo da se na tim temeljima moramo okupiti svi kojima je stalo do ove države. Spremni smo da damo svoj maksimalni doprinos, a to očekujemo i od drugih - poručila je ona.

Predsjednik Bošnjačke partije Ervin Ibrahimović kazao je novinarima, nakon sastanka sa Đukanovićem, da je njegova partija najbliža tome da lider Ure Dritan Abazović bude mandatar nove vlade.

BS: VAŽNI RESORI, ALI I PROGRAM

- Za BS je važno konstituisanje vlade i resori, ali i programski ciljevi i interesi građana. Važno nam je i uvažavanje i BS i bošnjačkog naroda u Crnoj Gori kazao je Ibrahimović.

Rekao je da vjeruje da su u završnoj fazi pregovora o konstituisanju vlade. Pozvao je političke aktere da budu odgovorni i da se što prije dogovore. Đukanović će danas nastaviti konsultacije sa predstavnicima albanskih stranaka i Liberalnom partijom. Šef države je u petak razgovarao sa liderima Socijaldemokrata i SDP-a, Damirom Šehovićem i Raškom Konjevićem. Pozivu Đukanovića na konsultacije o mandataru ranije se nijesu odazvali Demokratski front i Demokrate.

Prema Ustavu, predsjednik Crne Gore ima rok do 6. marta da odredi mandatara koji će imati podršku najmanje 41 poslanika u Skupštini Crne Gore. M. Lk.

Predstavnici Bošnjačke stranke kod predsjednika Mila Đukanovića

u granice…

ksemburg ne nude pomoć Ukrajini stotine protivvazdušnih raketa i hiljade zaliha malokalibarskog oružja i municije se šalju u Ukrajinu. Saveznici takođe pružaju finansijsku i humanitarnu pomoć vrijednu milione eura, uključujući medicinske zalihe za pomoć ukrajinskim snagama – objavljeno je juče na sajtu Alijanse.

Potom je navedeno i koje sve zemlje će pružiti pomoć.

– Belgija, Kanada, Češka, Estonija, Francuska, Nje-

mačka, Grčka, Letonija, Litvanija, Holandija, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države su već poslale ili odobravaju značajne isporuke vojne opreme u Ukrajinu – navodi se iz NATO. Ukrajina je, kako kažu, već dobila kritično oružje, uključujući rakete „džavelin“ i protivvazdušne rakete, od NATO saveznika, kao i milione eura finansijske pomoći.

– Albanija, Bugarska, Hrvatska, Danska, Mađarska, Island, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države nude humanitarnu pomoć ili otvaraju svoje granice za ukrajinske izbjeglice.

Hrvatska, Poljska i Rumunija već dočekuju ukrajinske izbjeglice. Italija takođe pruža hitnu finansijsku pomoć ukrajinskoj vladi, a Turska je

produbila odbrambene veze sa Ukrajinom i isporučila humanitarnu pomoć – navodi se u saopštenju Alijanse.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao je da pozdravlja to što saveznici pojačavaju podršku Ukrajini, uz dodatnu vojnu opremu, finansijsku i humanitarnu pomoć.

– Samoodbrana je pravo sadržano u Povelji UN, a saveznici pomažu Ukrajini da održi to pravo. Ovo šalje jasnu poru-

ku pune podrške NATO-a suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine – naveo je Stoltenberg.

Podsjećamo, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore osudilo je agresivnu akciju Rusije koja, kako su kazali, predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava, ugrožavanje života građana Ukrajine i opasno podrivanje evropske bezbjednosti. U ovim teškim i kompleksnim vremenima, neprihvatljivo je dovođenje u opasnost nedužnih civila, žena i djece, koji strahuju za svoje živote.

- Pozivamo Rusiju, zajedno

sa našim evropskim i NATO partnerima, da odmah prekine napade i povuče vojne trupe, te da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Crna Gora, kao odgovorna članica međunarodne zajednice, insistira na potrebi traženja diplomatskog rješenja krize i smatra neprihvatljivim bilo koji vid agresije i dalje eskalacije. Crna Gora izražava solidarnost sa ukrajinskim narodom i ostaje ujedinjena sa saveznicima u punoj podršci Ukrajini u cilju očuvanja njenih međunarodno priznatih granica – saopštili su iz MVP. J. Đ.

4

Politika

Poneđeljak, 28. februar 2022.

Pojavili se lažni profili sa imenom Crnogorske pravoslavne crkve i mitropolita Mihaila

Građani da ne nasijedaju na ratnohuškačke dezinformacije PODGORICA - Crnogorska pravoslavna crkva saopštila je da su se ovih dana pojavili lažni profili i grupe na društvenim mrežama sa imenom Crnogorske pravoslavne crkve i mitropolita Mihaila. Iz CPC pozivaju građane da ne nasijedaju na ,,militantne ratnohuškačke dezinformacije“ koje se šire putem lažnih profila.

– Sa tih lažnih profila se plasiraju neistine u cilju dezinformisanja i zbunjivanja crnogorske javnosti, stoga obavještavamo vjerni narod, medije i crnogorsko građanstvo da ne nasijedaju na militantne ratnohuškačke

Sveštenstvo CPC se moli za mir

dezinformacije – naveli su iz CPC. Ove dezinformacije se, kako navode, plasiraju u kontekstu stradanja stanovništva Ukrajine.

– Crnogorska pravoslavna crkva ističe da se naše sveštenstvo i vjernici stalno mole za mir u Ukrajini, za sve stanovnike Ukrajine, za miroljubivi suživot pravoslavne braće Ukrajinaca i Rusa. Ovim povodom osuđujemo svaku agresiju, upotrebu oružja i ratna dejstva. Molimo vjerni narod crnogorski i sve građane Crne Gore da ne nasijedaju na objave provokatora čije zle namjere možemo jasno identifikovati i prepoznati – zaključuju iz CPC. R. P.

OD ,,ZELENIH“ DO ,,NOĆNIH VUKOVA“: Abazović gost na slavi Pravoslavnog bratstva Stupovi

Klicali Putinu i pjevali o Kosovu i Srbiji

Abazović bio gost na slavi Pravoslavnog bratstva Stupovi

PODGORICA - Potpredsjednik Vlade Crne Gore i predsjednik Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović u subotu je bio gost na slavi Pravoslavnog bratstva Stupovi u jednom restoranu na Bioču. Ovo bratstvo je u stvari ogranak Putinovih ,,noćnih vukova“.

Kad cijeli svijet osuđuje napad Rusije na Ukrajinu, sinoć se u restoranu ,,Potoci“, gdje je okupljanje održano, klicalo Rusiji, a pjevalo o Srbiji i Kosovu.

Sinoćnjem skupu su prisustvovali i funkcioneri DF-a Andrija Mandić, Jovan Vučurović, predsjednik Opštine Budva Marko Carević, sveštenici SPC… Iako se potpredsjednik Vlade i

lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović ogradio od pjesama i poruka neprimjerenog sadržaja, koje su se mogle čuti, teško je povjerovati da nije znao šta se može očekivati od onih koji su ga pozvali na taj događaj.

U svom reagovanju, Abazović je sinoć naveo da je demonstrantima koji su ga dočekali ispred RTCG 21. januara obećao da će doći na njihov skup i podržati humanitarnu akciju koju su organizovali.

Na pojedinim snimcima mogle su se čuti uvrede na račun Abazovića, pa je jedan od gostiju izgovorio na snimku: ,,Ne možeš ni Cigana sa slave oćerati“, aludirajući na Abazovića i neprimjerene pjesme u pozadini.

U reagovanju, Abazović je dalje

naveo da je održao riječ i da je došao na skup gdje se prikupljala pomoć za dvije porodice, od kojih je jedna muslimanska - albanska iz Ulcinja.

– Iako imamo dijametralno suprotne stavove po skoro svim mogućim pitanjima, nije mi smetalo da održim riječ, da sa njima sjednem i pridružim se humanitarnoj akciji – istakao je Abazović.

Lider Ure je naznačio da je ovom društvu kao nikad do sada potrebno pomirenje i da svaki pojedinac treba da doprinese međusobnom poštovanju i uvažavanju svih vjera i nacija, gradeći zajedničkim naporima društvo na građanskoj, multietničkoj, multikonfesionalnoj osnovi. U tom smislu, Abazović je istakao da tome ,,svakako

Iako se potpredsjednik Vlade i lider Građanskog pokreta Ura ogradio od pjesama i poruka neprimjerenog sadržaja, koje su se mogle čuti na skupu, teško je povjerovati da nije znao što se može očekivati od onih koji su ga pozvali na taj događaj ne doprinose ni skandiranja upućena meni na protestnom skupu 21. januara, niti pjesme sa neprimjerenim sadržajem koje su se večeras mogle čuti, od kojih se javno ograđujem“.

Iz Građanske inicijative ,,21. maj“ ističu da je svojim prisustvom primitivnom velikosrpskom i proputinovskom posijelu Abazović još jednom otkrio svoje pravo lice.

– Riječ je o političaru koji je spreman da sve relativizuje, da izjednačava crno i bijelo, da banalizuje svaku vrijednost i da od svega pravi demagoško vašarište. Kao lider dezorijentisane i ni u čemu utemeljene stranke, Abazović prodaje maglu o nacionalnom pomirenju, pritom „iskreno“ naglašavajući zabrinutost zbog „patnji ugroženog velikosrpstva“ i „teškog stradanja“ uzurpatorske SPC kojoj slijedi „nestanak“ ako joj on lično ne isporuči Crnu Goru upakovanu kroz tzv. temeljni ugovor.

Budući mandatar novog političkog izrugivanja pod firmom „manjinske vlade“ na putu je da nadmaši sve skečeve koji su u programu provincijalnih cirkuskih predstava - navodi se u saopštenju koje potpisuju Ljubomir Filipović, Rade Bojović i Miodrag Živković.R. P.

Objava sa lažnog profila

Izabran novi saziv Opštinskog odbora Alijanse žena DPS u Nikšiću

Crnogorske žene su oduvijek bile proročice pobjede

NIKŠIĆ – Na opštinskoj izbornoj konferenciji Alijanse žena DPS u Nikšiću izabran je novi saziv Opštinskog odbora AŽ sa 74 članice.

To je, kako je saopšteno iz ove partije, potvrda unutarpartijskih reformi koje se sprovode od devetog vanrednog Kongresa u cilju kadrovskog jačanja partije.

Porukom se na konferenciji obratila bivša predsjednica Ženske alijanse DPS Nikšić Ivana Radonić koja je poručila da je crnogorska žena oduvijek bila proročica pobjede i muza svih bitki vođenih u istoriji Crne Gore.

– Djelovanje žene u politici, iako smo dugo kao društvo nosili predznak patrijarhalnog i tradicionalnog, ima duboke i jake korijene. Ova sala danas to potvrđuje, a naša partija je u još jednom procesu osnaživanja svojih članica, pa samim tim i sebe. To danas čini nikšićki Opštinski odbor - poručila je Radonić. Članica Predsjedništva AŽ Crne Gore i koordinatorka ispred Izvršnog odbora DPS Zoja Bojanić-Lalović je istakla da su u burnim istorijskim vremenima žene Nikšića pokazale odlučnost, hrabrost i upornost.

Sa sastanka u Nikšiću



Djelovanje žene u politici, iako smo dugo kao društvo nosili predznak patrijarhalnog i tradicionalnog, ima duboke i jake korijene - poručila je Ivana Radonić

- Nikada se nijesu povlačile pred strahom i emocijama i bile su jasne u namjeri da se izbore za ono u šta vjeruju. I u ovim izazovnim vremenima od žena Nikšića očekujemo da snažno djeluju i kroz udruživanje i međusobnu podršku budu uspješne promoterke najznačajnijih vrijednosti naše partije – kazala je Bojanić-Lalović.

Predsjednica AŽ DPS Drita Lola alijansu vidi kao čvrst oslonac političkih ambicija žena u Crnoj Gori.

– Kada god se radi o odbrani te univerzalne vrijednosti - prirodno je da žene ne ostanu po strani – kazala je Lola.

Predsjednik nikšićkog odbora DPS Zoran Vukićević kazao je da su članice DPS-a ovoj partiji dale upečatljivu snagu i energiju, notu humanog i nježnog, ali snažnog aktivizma.

R. P.

Ekonomija

Poneđeljak, 28. februar 2022.

5

AKTUELNO: Potvrđena presuda u korist kompanije Sveti Stefan hoteli

Budvanska rivijera mora da plati 115,7 hiljada eura od zakupa Sveca PODGORICA – Apelacioni sud je potvrdio prvostepenu presudu kojom je utvrđeno da kompaniji Sveti Stefan hoteli (SSH), nastaloj restrukturiranjem HTP Budvanska rivijera (BR), pripada 115,7 hiljada eura za dio zakupnine Svetog Stefana i hotela „Miločer“, koju je BR naplatila od Adriatik propertiza za treći kvartal 2019. godine.

Vijeće sudija Nevenke Popović, Katarine Đurđić i Rama Strikovića odbilo je žalbu BR, koja će, kada presuda postane pravosnažna, pod prijetnjom prinudnog izvršenja, ovaj novac morati da isplati sa kamatom od oktobra 2019. godine. Sudije nijesu prihvatile navode iz žalbe da je Privredni sud usko tumačio dokaze, bez sagledavanja cjelokupne slike te da bi, da je pažljivo ocijenio dokaze, na osnovu saslušanja svjedoka, nesporno zaključio da se zakupnina isplaćuje unaprijed, a da je u tom trenutku jedino BR bila ovlašćena da primi uplatu.

Iz SSH su tvrdili da im ovaj iznos pripada od momenta osnivanja, pa su tražili isplatu za period od 26. avgusta do 30. septembra 2019. godine. BR je bila stava da im taj novac ne pripada, jer obaveza za kvartalnu rentu dospijeva 1. jula, kada SSH nije bila osnovana. Dodatno su ukazivali da su za porez na nepokretnost za tu godinu platili 173,4 hiljade eura i još 50 hiljada eura prilikom osnivanja ovog preduzeća.

Vijeće sudija Nevenke Popović, Katarine Đurđić i Rama Strikovića odbilo je žalbu BR, koja će, kada presuda postane pravosnažna, pod prijetnjom prinudnog izvršenja, ovaj novac morati da isplati sa kamatom od oktobra 2019. godine. Sudije nijesu prihvatile navode iz žalbe da je Privredni sud usko tumačio dokaze, bez sagledavanja cjelokupne slike te da bi, da je pažljivo ocijenio dokaze, na osnovu saslušanja svjedoka, nesporno zaključio da se zakupnina isplaćuje unaprijed, a da je u tom trenutku jedino BR bila ovlašćena da primi uplatu

Sveti Stefan

Svjedočeći pred sudom, bivši direktor SSH Miško Rađenović je naveo da prilikom restrukturiranja BR, koje je rezultiralo osnivanjem SSH radi praćenja

realizacije i naplate po ugovoru o zakupu, nije bilo govora o tome ko će naplatiti ovaj iznos, a ni kasnijeg dogovora, zbog čega je sud o tome morao da odluči.

Bivša direktorica BR Katarina Kažanegra je pred sudom navela da su sva prava iz ugovora o zakupu prenijeta na SSH njenim osnivanjem, te da je, kako je na-

vela, automatski stvorena obaveza za prihodovanje prve sljedeće rente, budući da su zakupninu za treći kvartal naplatili početkom jula.

Oba suda su bila stava da sporni dio zakupnine pripada SSH, imajući u vidu da Zakon o obligacionim odnosima propisuje da od časa kada je obaviješten o otuđenju zakupljene stvari, zakupac kiriju može platiti samo novom vlasniku.

- Kako je među strankama nesporna činjenica da je BR imovinu koja je bila predmet ugovora o zakupu prenio na SSH, to tužilac ima pravo na dio zakupnine, jer je zakupac dužan zakupninu za dio trećeg kvartala isplatiti tužiocu novom vlasniku – stav je sudova.

Za sud nije bilo od uticaja to što je BR platila porez na nepokretnost, imajući u vidu da se utvrđuje vlasniku imovine 1. januara za tu godinu, pa kako jeste bila vlasnik u tom trenutku, bila je i u obavezi da izmiri porez. Nije od uticaja ni novac uložen u formiranje nove kompanije SSH, imajući u vidu da su sredstva plaćena po odlukama BR i ove uplate nijesu povezane sa dugom za zakup, zbog čega se ne bi mogli kompenzovati, sve i da je BR isticala kompenzacioni prigovor tokom postupka, što nije. M. Lk.

Investicije Crnogorskog elektrodistributivnog sistema PODGORICA - Ukupna vrijednost realizovanih projekata usmjerenih na rekonstrukciju mreže i unapređenje kvaliteta napajanja električnom energijom na ruralnom području širom Crne Gore, tokom prethodne dvije godine, iznosila je oko 26 miliona eura, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema.

Iz CEDIS-a su kazali da su uspješno priveli kraju drugu godinu projekata revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže. Ugovoreni radovi u okviru druge godine vrijedni su oko 10 miliona eura.

- CEDIS je ulaganjem od 26 miliona eura u seosku mrežu širom Crne Gore postigao izuzetne rezultate u pogledu kvaliteta i stabilnosti u napajanju korisnika električnom ener-

U realizaciju seoske mreže uloženo 26 miliona eura gijom. Nakon niza finansijski zahtjevnih, investicionih ciklusa koji su targetirali unapređenje sistema mjerenja kroz projekat ugradnje elektronskih brojila, kao i desetina miliona uloženih u velike objekte i primarnu mrežu koji su pratile privredne i turističke potrebe Crne Gore, stekli su se finansijski i operativni uslovi za sveobuhvatnu rekonstrukciju seoske elektridistributivne mreže. Na ovaj način ne samo da je ostvaren doprinos koji se tiče kvaliteta napajanja korisnika na selu, već su ova ulaganja u infra-

strukturnom smislu podsticaj za privredni razvoj ruralnog područja – istakao je Vuko Vukićević, rukovodilac Sektora za održavanje.

U okviru prve i druge godine projekta, kako su kazali, revitalizovana su dvadeset dva 10 kV dalekovoda („Grahovo“ i „Velimlje“ u Nikšiću; „Gubavač“ i „Tomaševo“ u Bijelom Polju; „Lijeva Rijeka“ i „Mrke Petrovići“ u Podgorici; „Virpazar“ i „Ostros“u Baru; „Biševo“ u Rožajama; „Gornja Morača“ u Kolašinu; „Boljanići“ u Pljevljima; „Lipovik“ i „Vrela“ na Cetinju; „Hoti“ u

Tuzima; „Konjuhe“ u Andrijevici; „Slap Zete“ i „Pg iz Dg“ u Danilovgradu; „Bijela“ na Žabljaku; „Dolac“ u Beranama; „Krute“ i „Mavrijan“ u Ulcinju i „Krivošije“ u Kotoru).

– U okviru projekta izvršena je rekonstrukcija oko 780 km mreže, zamijenjeno oko 8.250 stubova, sprovedena zamjena svih dotrajalih elemenata mreže i ugrađena nova, visokokvalitetna oprema, čime je značajno kvalitetnije napajanje obezbijeđeno za preko 15 hiljada korisnika elektrodistributivne mreže u selima širom Crne Gore. Na revita-

lizovanim dalekovodima već registrujemo značajno smanjenje prekida, a budući da su trase tih vodova mahom na teško pristupačnom terenu, naročito tokom zimskih mjeseci, ostvareni su i benefiti u pogledu smanjenog broja složenih terenskih intervencija – naglasio je Vukićević.

Radove je izvodio konzorcijum kojeg čine crnogorske kompanije ,,Mezon“ d.o.o. Danilovgrad, ,,Elektro tim“ d.o.o.

Budva i ,,Ramel“ d.o.o. Nikšić, sa kojima je u decembru 2018. godine potpisan okvirni sporazum za potrebe Projekta re-

vitalizacije srednjenaponske (SN) i niskonaponske (NN) elektroenergetske mreže.

- U CEDIS-u su aktuelne intenzivne aktivnosti na pripremi dokumentacije za objavljivanje tendera za nabavku opreme i radova za revitalizaciju dodatnih osam srednjenaponskih dalekovoda koji napajaju ruralna područja, čime potvrđujemo opredijeljenost kompanije da snažno investiciono djeluje u pravcu izgradnje savremene elektrodistributivne infrastrukture i u najzabačenijim krajevima Crne Gore - zaključio je Vukićević.

Pored navedenog, realizuju se i aktivnosti u okviru održavanja na kojima su angažovane ekipe CEDIS-a, a u sklopu kojih su od 2019. godine revitalizovana dvadeset dva srednjenaponska dalekovoda, ukupne dužine oko 420 km.

R.P.

6

Društvo

Poneđeljak, 28. februar 2022.

INTERVJU: Boško Jakšić, spoljnopolitički komentator

Putin će nastaviti da se intenzivnije bavi Zapadnim Balkanom

PODGORICA - U moru zastrašujućih vijesti o toku i posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, koje posljednjih dana kruže medijima i društvenim mrežama, posebno zlokobno zvučala je ona jučerašnja o tome da je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin naredio stavljanje ruskih nuklearnih snaga za odvraćanje u visoko stanje pripravnosti. Iako je mjesecima unazad ubjeđivao cio svijet da je gomilanje ruske vojske na ukrajinskoj granici samo jedna u nizu uobičajenih vojnih vježbi, predsjednik Putin je 24. februara prešao ne samo granicu susjedne zemlje, nego i zdravog razuma, i tako postao najozbiljnija prijetnja svjetskom miru nakon 1945. godine.

Jedan od najboljih spoljnopolitičkih analitičara regiona, beogradski novinar Boško Jakšić, u razgovoru za Pobjedu ne krije da je iznenađen intenzitetom i obimom invazije ruske vojske na Ukrajinu. „Nijesam jedini koji je iznenađen stepenom agresije što je u Ukrajini pokazuje Vladimir Putin. Istina, prilikom napada Rusije na Gruziju, ljeta 2008. godine, imali smo priliku da vidimo u kojoj mjeri je Putin spreman da upotrijebi vojnu silu. I povod je bio sličan: najava približavanja Gruzije NATO. Putin je i te 2008. godine napravio dvije takozvane nezavisne republike – Abhaziju i Južnu Osetiju, koje je, iako ih nije priključio Ruskoj Federaciji, odvojio od centralnih vlasti u Tbilisiju. Sada je, kažem, ponovio scenario: kao bastione ruskog uticaja u Ukrajini priznao je dvije takozvane nezavisne narodne republike – Luganjsk i Donjeck. Nakon priznanja lažne nezavisnosti, Putin je u te dvije republike poslao „mirotvorce“, čiji je navodni zadatak bio da zaštite tamošnje stanovništvo.

Međutim, malo ko je očekivao da će ruske trupe iz tri pravca napraviti frontalni udar na Ukrajinu, posebno ovakav udar na Kijev. U ovom trenutku nastavak zaoštravanja nije isključen, budući da od Putina zaista možemo svašta očekivati“, kaže Boško Jakšić. „Zapad je Putinu širom otvorio manevarski prostor za agresiju onoga momenta kada je NATO objavio da se u sukob neće vojno miješati. Na taj način mu je dao do znanja i da će, u slučaju invazije na Ukrajinu, naići na otpor tehnološki dosta inferiorne vojske. Pored toga, Putinu je predočeno i, ako se nastavi okupacija Ukrajine, moguće suočavanje sa posljedicama produženog gerilskog rata“.

Kremlj će na sve načine pokušavati da destabilizuje zemlje poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije, iako su one u međuvremenu ušle u NATO. U tom smislu će nastaviti da koristi svoje saveznike koje mu nudi Srbija. Govorim o političkim eksponentima srpske i ruske politike u Crnoj Gori kakav je Demokratski front. U tom smislu nije iznenađujuće to što su ovih dana utvrđeni kontakti ruskih obavještajaca sa predsjedavajućim Skupštine Crne Gore POBJEDA: Predsjednik Putin tvrdi da dugotrajna okupacija nije njegov cilj.

JAKŠIĆ: Tako je. Putin kaže da su ruske vojne kolone koje se kreću ka Kijevu zapravo pritisak da se promijeni režim predsjednika Volodimira Zelenskog ili da se dobije eventualna saglasnost Kremlja da Zelenski ostane na vlasti i prihvati pregovore. Doduše, to što Putin nudi Zelenskom ne liči na pregovore.

POBJEDA: Nego?

JAKŠIĆ: Sve dok Putin drži pištolj na sljepoočnici Zelenskog, to nijesu pregovori, već zahtjev za kapitulaciju Ukrajine. U nedostatku jače podrške Zapada, predsjednik Zelenski kaže da je spreman da razgovara o demilitarizaciji i eventualnom statusu neutralnosti Ukrajine. Što je, sjetićete se, Vladimir Putin zahtijevao još u decembru prošle godine. Međutim, to je Zapad tada glatko odbio.

POBJEDA: Od predsjednika Putina se, kažete, može svašta očekivati. Šta konkretno?

JAKŠIĆ: U slučaju ozbiljnijih zapadnih kontraprijetnji Rusiji, Putin bi mogao biti spreman na sve, uključujući pritiskanje famoznog „crvenog dugmeta“.

Ovo što trenutno gledamo okolnosti su koje je Rusija dugo i pažljivo planirala. Svaki Putinov potez unaprijed je osmišljen, tu

nema improvizacije.

Nakon Putinove analize i potvrde njegovih vojnih stratega da se NATO i Zapad neće miješati i oružano mu se suprotstavljati tokom agresije na Ukrajinu, ruskom je predsjedniku lako da prijeti onome ko bi se usudio da poremeti njegove planove. Pritom, Putin prijeti dosta direktno - porukom da će onaj ko se umiješa biti kažnjen kaznom kakvu svijet do sada nije vidio.

Naravno, ovdje zalazimo u dio psihološko-propagandnog ratovanja, kome je Moskva u velikoj mjeri dorasla u smislu da je naučila kako da koristi i svoje medije i svoju takozvanu meku moć. U toj sferi, dakle, analiziram tvrdnju da je predsjednik Rusije na sve spreman, i to u slučaju da čak dobije odgovor koga nema i kojega neće ni biti.

POBJEDA: Da li je predsjednik Putin napravio grešku igrajući na kartu razjedinjenosti Zapada i NATO alijanse?

JAKŠIĆ: Ne znamo stvarne domete Putinovih ambicija u podjeli EU i NATO, ali vjerujem da je na tome dosta dugo radio. Ipak, koliko je ta ambicija realna pokazala je Njemačka, koja je, iako je zatvaranjem Sjevernog toka 2 postala najveća žrtva krize nakon Ukrajine, ipak legla na američku rudu. Dakle, nema podvajanja: i EU i NATO su zadržali homoge-

nost. U tom smislu, ako je i imao ambicije da nešto učini, Putin nije uspio. Ipak, pošlo mu je za rukom da ostvari svoju kapitalnu zamisao i da Ukrajinu silom vrati pod rusku sferu uticaja, tj. da onemogući njeno približavanje EU, posebno NATO. Što svijet osuđuje.

Nažalost, nijesu ovo jedina cinična vremena koja živimo. Svijet je mnogo puta do sada osuđivao agresije nekih zemalja, pa su agresori ili ostvarivali određene interese ili kasnije shvatali da su potezi koje su povlačili, dugoročno gledano, bili kontraproduktivni.

POBJEDA: Može li Rusija preživjeti sankcije Zapada?

JAKŠIĆ: Kada sam rekao da je Rusija pažljivo planirala invaziju na Ukrajinu - iako je mnogo puta to „odlučno demantovala“, što samo dokazuje da su velike sile uvijek spremne na laži – mislio sam i na to da se, paralelno sa vojnim akcijama, Putin spremao na režim novih sankcija Zapada.

Te sankcije su praktično jedini instrument koji Zapad ima u svojim rukama kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu. Koliko će biti efikasna ruska odbrana od sankcija, nijesam siguran; tim prije što smo ovoga puta svjedoci kaznenih mjera kakve zaista do sada nijesmo vidjeli.

Uglavnom ne vjerujem u efika-

Uz Bjelorusiju, Srbija je danas jedina država u Evropi koja nije osudila Putinovu agresiju na Ukrajinu POBJEDA: Proteklih dana ste više puta kazali da je ćutanje zvaničnog Beograda o agresiji na Ukrajinu sramno. U međuvremenu se oglasio predsjednik Srbije, kako ste razumjeli njegovu izjavu?

JAKŠIĆ: Vučić je upotrijebio maksimum vještine balansiranja, pa je ponovio podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Ipak, izbjegao je da jasno osudi rusku agresiju. Ograničio se na ocjenu da je potez Moskve pogrešan,

što je Srbiju izolovalo i u regionu i u svijetu. Uz Bjelorusiju, Srbija je danas jedina država u Evropi koja nije osudila Putinovu agresiju na Ukrajinu. I tu nema mjesta iznenađenju. Naime, riječ je o predsjedniku koji se kune u evrointegracije Srbije, ali pažljivo izbjegava da pomene vrijednosti liberalne demokratije; o čovjeku koji godinama pokazuje koliko su mu bliski autoritarni sistemi Rusije i Kine.

Navedena veoma pogrešna formulacija

za rusku agresiju na Ukrajinu predstavlja maksimum onoga što je u ovom momentu Vučić bio spreman da kaže. Tokom obraćanja javnosti, Vučić je priznao kako bi, da je sam želio da se invazija osudi, Srbija osudila rusku agresiju; međutim, pošto on to nije želio, riječ „agresija“ nije upotrijebljena. Naravno, Vučić je ovim potvrdio da ne priznaje ni Savjet za nacionalnu bezbjednost, ni Vladu, ni ostale institucije. Sam donosi odluke.

snost sankcija koje se odnose na određene ličnosti, na zamrzavanje njihovih bankarskih računa ili zabrane putovanja.

POBJEDA: Zašto ne vjerujete?

JAKŠIĆ: Prije svega zato što znam da one imaju malo efekta na cjelokupnu političku situaciju u zemlji čiji se lideri kažnjavaju.

Zavođenja sankcija Vladimiru Putinu i Sergeju Lavrovu simboličan su čin i dio su marketinga Zapada. Ipak, ono što može ozbiljno da ugrozi rusku privredu su sankcije koje se odnose na bankarski sistem – sedamdeset procenata ruskih banaka našle su se na udaru i ne mogu da posluju sa Zapadom – zatim i na dodatno uskraćivanje pristupa Rusije monetarnim fondovima, koji su joj itekako potrebni. Najzad, zabrana izvoza tehnologije koju Rusija koristi u svojoj petroindustriji a bez kojeg nema uspješnog Gazproma, mjera je koja ozbiljno prijeti da uzdrma ruski privredni sistem. Rusija se, kažem, pripremala za kaznene mjere i pronašla određene amortizere u Kini, očito spremnoj da joj pomogne.

POBJEDA: „Sjedinjene Države pozdravljaju ponovljen stav Srbije i predsjednika Vučića o podršci teritorijalnom integritetu Ukrajine, koji je narušen ilegalnim i ničim izazvanim napadima Rusije“, saopštila je američka ambasada u Beogradu. Kako tumačite ovo saopštenje?

JAKŠIĆ: Riječ je o onoj čuvenoj čaši, koja je za jednoga polupuna, za drugoga do pola prazna.

Vučićevo saopštenje povodom ruske agresije na Ukrajinu obje ambasade – i SAD i Rusije u Beogradu - mogu da čitaju kako im odgovara. Akcenat na pozdravljanju Vučićeve podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, koji je izdvojila američka ambasada, signal je da SAD u ovom momentu ne žele konfrontaciju sa Srbijom. Istovremeno, čini mi se da je predsjednik Srbije sebi unaprijed obezbijedio bene-



Kada sam rekao da je Rusija pažljivo planirala invaziju na Ukrajinu iako je mnogo puta to „odlučno demantovala“, što samo dokazuje da su velike sile uvijek spremne na laži – mislio sam i na to da se, paralelno sa vojnim akcijama, Putin spremao na režim novih sankcija Zapada

volentan stav Moskve zbog svoje podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Uostalom, to što Srbija nije osudila agresiju na Ukrajinu Moskvi ne znači ništa, ali znači Srbiji i njenom moralnom integritetu. Čini se da će politika balansiranja Beograda u ovom momentu Vučića izvući iz situacije u koju ga je ubacio predsjednik Putin i koja je sasvim sigurno po njega bila veoma teška. Ipak, gledano na duži rok, pitanje je da li će to balansiranje, koje predstavlja i Vučićev neuspješni pokušaj reaktivizacije Titove politike nesvrstanih, moći da funkcioniše. Drugim riječima, nijesam siguran da je moguć nastavak politike sedjenja na četiri stolice.

Ako uzmemo u obzir političke promjene u Vašingtonu i u Berlinu, gdje su na vlasti lideri koji su jasno stavili do znanja da nemaju nikakvog razumijevanja za Vučićevo približavanje Rusiji i Kini, kao ni za autoritarnost njegove vladavine u Srbiji, onda se postavlja pitanje da li će ovakav stav Srbije oko Ukrajine biti iskorišćen za nove pritiske, pa i za eventualno kažnjavanje Srbije.

POBJEDA: Hoće li Srbija biti kažnjena?

JAKŠIĆ: Sudeći po saopštenju američke ambasade, jasno je da se Vučić nije sačuvao pritisaka za koje je priznao da postoje i koji će se pojačavati. Srbija nije u stanju da osudi flagrantno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine; istovremeno,

Društvo

Poneđeljak, 28. februar 2022.

7

U Bijelom Polju obilježena 29. godišnjica otmice u Štrpcima



Dolazi vrijeme pojačanog angažmana Rusije u regionu, što koincidira sa pojačanim angažmanom SAD i EU na Zapadnom Balkanu.

Zapadni Balkan ponovo se pretvara u mini-front nečega što bih se usudio da nazovem drugim Hladnim ratom

javno kritikuje Zapad zbog kršenja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije povodom Kosova. Je li to konzistentna politika? Pa, nije. „Mogu da razumijem da je neka zemlja neutralna, ali je važno na čijoj je strani neutralna“, govorio je Vinston Čerčil.

Ako bismo citirali Čerčila, rekli bismo da je u ovom slučaju Srbija neutralna, ali na strani Rusije.

POBJEDA: Kada je riječ o odnosu prema Srbiji, razlikuju li se politike SAD i EU? JAKŠIĆ: Ako i postoje određene razlike u nijansama, stavovi Brisela i Vašingtona se usaglašavaju. Ovo nije vrijeme administracije predsjednika Trampa, koja je radila na svoju ruku i mimo svega što je Brisel planirao. Ulazimo u period u kojem Zapad govori istim jezikom o Srbiji, o Bosni i Hercegovini, o Kosovu, o cijelom regionu.

POBJEDA: Kako se ruska agresija na Ukrajinu može odraziti na region?

JAKŠIĆ: Ako pođemo od toga da je Vladimir Putin krenuo u agresiju ne toliko zbog Ukrajine koliko zbog pokušaja da promijeni sistem međunarodnih odnosa uspostavljenih poslije kraja Hladnog rata i unipolarnog svijeta, ako je, dakle, želja Kremlja da sebe predstavi kao ravnopravnog partnera u međunarodnim odnosima – u čemu je u značajnoj meri uspjela - to će se svakako reflektovati i na odnose u regionu.

Nakon samopouzdanja koje je stekao poslije Ukrajine, Putin će nastaviti da se intenzivnije i aktivnije bavi Zapadnim Balkanom. Podsjećam da je naš region na mapu svojih strateških interesa Rusija postavila još 2014. godine, poslije aneksije Krima.

Ako slijedimo ovu logiku, onda je jasno da će Moskva prije svega raditi na tome da učvrsti svoje savezništvo sa Srbijom i entitetom Republika Srpska, kao bastionima ruskog interesa u regionu.

Istovremeno, Kremlj će na sve načine pokušavati da destabilizuje zemlje poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije, iako su one u međuvremenu ušle u NATO. U tom smislu će nastaviti da koristi svoje saveznike koje joj nudi Srbija. Govorim o političkim eksponentima srpske i ruske politike u Crnoj Gori kakav je Demokratski front. U tom smislu nije iznenađujuće to što su ovih dana utvrđeni kontakti ruskih obavještajaca sa predsjedavajućim Skupštine Crne Gore. Takvih kontakata je bilo i biće ih, bojim se, sve više.

POBJEDA: Zašto?

JAKŠIĆ: Dolazi vrijeme pojačanog angažmana Rusije u regionu, što koincidira sa pojačanim angažmanom SAD i EU na Zapadnom Balkanu.

Zapadni Balkan ponovo se pretvara u mini-front nečega što bih se usudio da nazovem drugim Hladnim ratom.

Tamara NIKČEVIĆ

Ličina: Zločin koji se ne smije zaboraviti, neophodno usvojiti rezoluciju u Skupštini Canović: Niko nema pravo da zaboravi žrtve - Ono što sa današnje vremenske distance ostavlja žal, jeste uporno izbjegavanje nadležnih državnih institucija i organa da se istinski posvete rasvjetljavanju zločina. Sve ovo, nadalje, dobija dodatno na težini ako vidimo da poslije 29 godina postoji povampirenost sličnih obrazaca ponašanja i dešavanja kao i društvenog ambijenta kao što je to bio slučaj u uslovima kada se ova tragedija dogodila- kazao je dr Almir Rebronja, član Predsjedništva SDP-a. Nihad Canović, funkcioner SD je poručio da su nerazjašnjeni zločini u prošlosti poput tegova vezanih za noge, koji usporavaju normalan razvoj društva i kvalitetan suživot ljudi u njemu.

HRA: Identifikovati organizatore i nalogodavce

Sa obilježavanja godišnjice zločina u Štrpcima

BIJELO POLJE - Polaganjem vijenaca i cvijeća na Spomenik otetim u Štrpcima u Bijelom Polju je obilježeno 29 godina od tog zločina.

Toga kobnog, 27. februara 1993. godine iz brzog voza pod nazivom „Lovćen“, koji je saobraćao na relaciji Beograd – Bar, na lokalnoj stanici Štrpci, izvedeno je 19 putnika bošnjačko-muslimanske nacionalnosti i jedan nepoznati putnik, koji su kasnije likvidirani u selu Prelovo i bačeni u Drinu.

U ime porodica otetih putnika Demir Ličina je poručio da je nakon višedecenijskog upornog zalaganja članova i rodbine ubijenih u Štrpcima, ali i određenih pojedinaca čije zasluge se nikada ne mogu zaboraviti, vrlo malo urađeno.

- Nažalost, pored podizanja spomen-obilježja, veoma malo ili skoro ništa nije urađeno na drugim poljima, kako bi na taj način pravda bila makar malo zadovoljena - poručio je Ličina.

Dodao je da se o zločinu u Štrpcima govori samo na dan obilježavanja godišnjice, što, kako je

rekao, posebno boli članove porodica i rodbinu otetih.

- Kada su u pitanju direktni počinioci, jedan osuđeni i jedan koji je priznao krivicu, stoga moramo reći da smo krajnje nezadovoljni. Sudski proseci se razvlače, a mi čak nijesmo ni informisani od strane pravosudnih organa šta se trenutno dešava u tim prosecima - kazao je Ličina.

Kada je u pitanju potraga za posmrtnim ostacima ubijenih, naveo je da situacija ništa nije bolja.

- Što se tiče statusa porodica stradalih, to je tek posebno tamna priča ovog društva. Za svih ovih 29 godina, osam porodica koje i dalje žive na teritoriji Crne Gore

dobilo je pomoć od Vlade, odnosno države Crne Gore u ukupnom iznosu od 17.000. Dakle, u prosjeku po 2.000 eura po porodici - podvukao je Ličina.

Imajući u vidu protok vremena i činjenicu da država nije ispunila moralnu obavezu prema svojim građanima i njihovim porodicama, te da su iscrpljeni svi pravni instrumenti da se ovo pitanje riješi, Ličina je rekao da su odlučili da se obrate Skupštini Crne Gore koja je iskaz narodne volje građana.

- I u skladu sa tim pokrenuli smo inicijativu koju smo uz pomoć stručnjaka za ovu pravnu problematiku publikovali u dokument,

Iz Akcije za ljudska prava apeluju da se istraži i utvrdi ko su bili organizatori i nalogodavci ovog zločina iz političkih i vojnih krugova SR Jugoslavije i Republike Srpske, te da se zajedno sa neposrednim izvršiocima kazne. Traže da se pronađu posmrtni ostaci svih žrtava od kojih je najstarija imala 59, a najmlađa 16 godina i da Crna Gora izmjenom zakona obezbijedi socijalnu zaštitu porodicama stradalih u ovom zločinu kao civilnim žrtvama rata.

Rezolucija o zločinu u Štrpcima, pri čemu smo ostali otvoreni za svaku reakciju na tekst rezolucije koja bi bila bolja za porodice. U pravcu da rezolucija bude usvojena, kontaktirali smo sa predstavnicima političkih partija koje participiraju u Skupštini. Želim istaći da smo kod određenih

Ura: Da se slučaj dovede do kraja - Dvadeset devet godina je od stravičnog zločina u Štrpcima i za sve to vrijeme kao država i njene institucije nijesmo uspjeli da pred lice pravde izvedemo odgovorne za njega. Sve dok odgovorne za sve ratne zločine iz ratnih dešavanja na prostoru

bivše Jugoslavije (među njima i zločin u Štrpcima), ne privedemo pred lice pravde, pravda neće biti zadovoljena niti će biti zacijeljene bolne rane porodica žrtava, saopštili su iz Građanskog pokreta Ura. - Čak ni nakon skoro tri dece-

nije većina porodica žrtava nije saznala šta se desilo sa posmrtnim ostacima njihovih najbližih - dodaju oni. Ura će se, kako poručuju, i dalje snažno institucionalno zalagati da se ovaj slučaj dovede do kraja i otkriju pravi počinioci.

Episkopski dvor CPC dobio agregat

Đokaj: Nećemo dozvoliti da se ugasi svjetlost najstarije crkve PODGORICA - Opština Nikšić, u saradnji sa CEDIS-om kojim rokovode Demokrate, mjesecima stavlja u nejednak položaj vjernike i sveštena lica Crnogorske pravoslavne crkve, koji su u mraku zbog isključenja sa mreže. Zahvaljujući djelima dobrih ljudi, službu obavljaju pod sijalicom, jer su na poklon dobili agregat, kazao je za Gradsku radio televiziju rođak donatora Muhamed Đokaj.

Kada su braća Purović, koja žive u Americi i Njemačkoj, saznala od rodbine iz Crne Gore da je Episkopski dom Crnogorske pravoslavne crkve u mraku, odmah su, bez razmišljanja, skupili novac za kupovinu agregata. Zahvaljujući njima, sad se sveštenstvo i vjernici okupljaju pod sijalicom.

- Oni su mi rekli, Muhamede, mi želimo pomoć. Bez obzira da li je to crkva i džamija, to

su sveta mjesta, to su božje kuće, to su naše kuće. Mi ne pravimo te razlike, i želimo njima pomoći, jer su naša braća. Mi smo rođeni u Nikšiću i mi smo se podizali sa njima. I moramo što prije njima pomoći u tom, zato smo brzo reagovali - navodi Đoka.

Momci iz Rastoka, kako ih često zovu prijatelji po svijetu, sjetili su se djetinjstva pod Trebjesom, pa ih je vijest da je jednoj vjerskoj zajednici isključena struja u 21. vijeku pogodila.

- Mi ne pravimo razliku i ljepota ovog našeg zavičaja je da kad su potrebe za crkvu, za džamiju, za katedralu, za pomoć ljudima koji to nemaju i kojima je stvarno potrebna, mi reagujemo, a pogotovo naša dijaspora - kaže Đokaj.

A pomagaće i dalje, kaže Muhamed, jer neće dozvoliti da se ugasi svjetlost najstarije crkve.

- U ovoj situaciji nevjerovatno je da su Crnogorci ti koji su ugroženi u svojoj državi. Znam da je postojala nezavisna crnogorska crkva.

Sa pozicije Muslimana, imam informaciju od mnogih mojih prijatelja od kojih svakodnevno dobijam literature, da je dekretom regenta kralja Aleksandra ukinuta ta nezavisnost, što znači da se ne bi mogla ukinuti da nije postojala. Nešto što ne postoji ne može se ukinuti dekretom - ističe Đokaj.

Nije im, kaže, poznat razlog ponašanja Elektroprivrede.

- Nije to bilo nenamjerno, jasno se vidi da je to namjerno napravljeno. Međutim, ko god misli da mrakom može ugasiti svjetlost, taj se grdno vara. Svjetlost uvijek na kraju pobjeđuje, a mrak je onaj koji gubi - ukazuje Đokaj.

Podsjetimo, više je od tri mjeseca kako je Episkopski dvor Crnogorske pravoslavne crkve u Nikšiću u mraku, jer ih je CEDIS uklonio sa mreže. Ni do dan-danas struje nemaju. Na potezu je Opština koja sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom treba da potpiše ugovor o priključenju na mrežu.

R.P.

poslanika naišli na bezuslovnu podršku, dok smo kod drugih naišli na obećanja koja još nijesu realizovana u smislu potpisa rezolucije, a od kojih očekujemo da će narednih dana i mjeseci formalno to i uraditi - kazao je Ličina, navodeći da je ova rezolucija puno važnija državi Crnoj Gori nego „nama“.

- Ovim činom država vraća nadu da postoji jednaka pravda za sve ljude bez obzira na njihovu pripadnost i ubjeđenje i još važnije, šalje poruku da je Crna Gora empatično i solidarno društvo i najvažnije – poručuje nam da se zločin ne smije zaboraviti - poručio je Ličina.

Prisutnima se obratio i glavni imam medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Enis Burdžović.

B. Č.

BAR: Betonska ploča usmrtila radnika BAR – Radnik na građevinskim poslovima S.V. (40) iz Podgorice smrtno je stradao juče oko 11 sati, kada se na njega obrušila betonska ploča objekta na kojem se izvode sanacioni radovi.

– On je bio angažovan na radovima saniranja objekta u privatnom vlasništvu u Čanju. Okolnosti pod kojima se nesreća dogodila utvrdiće istraga – saopšteno je Radio Baru i Bar infu iz policije. R. P.

8

U fokusu: Ukrajinska kriza

Poneđeljak, 28. februar 2022.

INVAZIJA RUSIJE NA UKRAJINU: Za danas najavljeno održavanje prvog sastanka od početka sukoba, Zelenski ne vjeruje u pozitivan ishod

Zelenski je ranije juče izjavio da treba iskoristiti svaku šansu za postizanje mira, ali i da on ne vjeruje u pozitivan ishod dogovorenih pregovora.

– Ne vjerujem u pozitivan ishod, ali neka pokušaju da nijedan građanin Ukrajine ne bi sumnjao da ja, kao predsjednik, ne želim da zaustavim rat, kad postoji makar i najmanja šansa – rekao je Zelenski.

Prethodno je njegov savjetnik Mihail Podoljak za Rojters rekao da Ukrajina želi pregovore sa Rusijom, ali bez ultimatuma.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je Ministarstvu odbrane naredio prebacivanje ruskih snaga za odvraćanje, koje uključuju i nuklearno oružje, u specijalni režim borbenog dežurstva. Putin je ovu odluku donio u trenutku dok su delegacije Kremlja i Kijeva ugovarale organizaciju prvih pregovora.

Osuda stOltenberga

Naredbu o stavljanju nuklearnih snaga u stanje visoke pripravnosti Putin je, kako su prenijeli ruski mediji, naložio tokom sastanka sa ministrom odbrane Sergejem Šojguom i načelnikom Generalštaba Valerijem Gerasimovim.

Putinovu izjavu da je nuklearne snage stavio u stanje visoke pripravnosti osudio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

- To je opasna retorika i takvo ponašanje je neodgovorno izjavio je Stoltenberg za CNN. Zelenski je ranije juče putem svog Tviter naloga objavio da je Ukrajina podnijela tužbu protiv Rusije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

- Rusija mora biti odgovorna za manipulisanje pričom o genoci-

Kremlj je sinoć izvijestio da Rusija stavlja u pripravnost svoje nuklearne snage. Tu Putinovu odluku generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je nazvao opasnom retorikom i neodgovornim ponašanjem.

Ukrajinu je od početka sukoba napustilo oko 368 hiljada ljudi i taj broj, prema podacima Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice, nastavlja da raste du, kako bi opravdala agresiju.

Zahtijevamo hitnu odluku suda kojom se naređuje Rusiji da odmah prekine vojne akcije, a očekujemo da suđenje počne iduće nedjelje - napisao je Zelenski.

On je, kako je prenio CNN, po-

Stalno raste broj izbjeglica iz Ukrajine

zvao i međunarodnu zajednicu da Rusiji oduzme pravo glasa u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ističući da se ruske akcije „graniče sa genocidom“.

Iako Rusi ističu da ciljaju isključivo vojne mete, Zelenski tvrdi da su na udaru naseljena mjesta i civilna infrastruktura, te da gađaju vrtiće, stambene zgrade, pa čak i vozila hitne pomoći.

Sa druge strane, iz ruskog Ministarstva odbrane tvrde kako je ukrajinska ekstremistička desničarska jedinica za specijalne operacije Azov granatirala stambene blokove i školu u blizini lučkog grada Mariupolja na

obali Azovskog mora.

Portparol Ministarstva odbrane Rusije Igor Konašenkov naveo je i da su ruske oružane snage do sada uništile 1.067 objekata ukrajinske vojne infrastrukture, među kojima su 27 komandnih punktova i komunikacionih centara, tri radarske stanice, 38 PVO sistem i 56 radarskih stanica. Konašenkov, takođe, tvrdi da je oboreno osam ukrajinskih borbenih aviona, sedam helikoptera i 11 bespilotnih letilica.

Konašenkov je, ne iznoseći brojke, rekao da u vojnoj akciji ima ubijenih i ranjenih ruskih

Fialka: Zajedno ćemo da pobijedimo PODGORICA - Iskazujući zahvalnost crnogorskim prijateljima i Ukrajincima u Crnoj Gori koji su se okupili u znak protesta protiv napada Rusije na ovu zemlju, otpravnica poslova Ukrajine u Crnoj Gori Natalija Fialka juče je u centru Podgorice poručila okupljenima da neće odustati.

– Odlučni smo da pobijedimo i vidite da ne odustajemo.

Cijeli svijet stoji iza nas i broj Ukrajinaca koji je došao ovdje da nas podrži, zajedno sa crnogorskom braćom, dokaz je da imamo veliku podršku u tome, ne samo ovdje, već

S VASILJEVIĆ

KIJEV/MOSKVA – Delegacije Rusije i Ukrajine dogovorile su sinoć, nakon cjelodnevnih pregovora, održavanje prvog sastanka na neutralnom terenu, odnosno u dolini rijeke Pripjat na granici sa Bjelorusijom. Ukrajinski mediji su sinoć, ne navodeći izvor, prenijeli da će se sastanak održati danas i da na njemu neće biti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Afp

Žrtava sve više, na udaru i naseljena mjesta i civili

U Podgorici održan protest podrške Ukrajini zbog ruske agresije

u cijelom svijetu. Nadali su se da ćemo nakon 24 sata odustati, ali mi ne odustajemo.

Sada je počeo stvarni državni rat, jer svaki državljanin Ukrajine ima cilj da se bori za svoju

vojnika, ali i dodao da su gubici mnogo manji od ukrajinskih, prenijela je agencija Interfaks.

Da gubitke broji i ruska strana navode i iz ukrajinskog Ministarstva odbrane. Zamjenica ministra odbrane Ukrajine Hana Malijar napisala je na Fejsbuku da su Rusi izgubili oko 4.300 vojnika, 146 tenkova, 27 aviona i 26 helikoptera.

snažan OtpOr

Da ukrajinska vojska pruža neočivano jak otpor neprijatelju, navode i zapadni mediji.

BBC je, pozivajući se na lokalne izvore, objavio da su Ukrajinci, domovinu, jedni sa oružjem, a drugi na bilo koji drugi mogući način. Mi ćemo svi zajedno da pobijedimo – poručila je Fialka.

Više stotina građana Crne Gore i Ukrajine, kao i više predstavnika stranih ambasada u Crnoj Gori, dalo je podršku Ukrajini u ovom, za njih, ali i cijeli svijet, teškom trenutku.

Građani su, nakon obraćanja Fialke i konzula Šmatova, krenuli u protestnu šetnju ulicama Podgorice noseći zastave Ukrajine i Crne Gore.

Okupljeni su osudili rusku invaziju, a na transparentima koje su nosili pisalo je ,,Slava Ukrajini“, ,,Zaustavite Putinov rat“, ,,Bjelorusi podržavaju M. l.

Ukrajinu“.

Polemika na Tviteru između nekadašnjeg crnogorskog ministra vanjskih poslova i diplomatskog predstavništva Ruske Federacije u Crnoj Gori

Ambasador Vlahović: Slava Ukrajini! Počast za ruske građane koji se protive kriminalnoj agresiji Ambasada Rusije: Zaboravili ste američke intervencije

PODGORICA – Nekadašnji ministar vanjskih poslova Crne Gore Miodrag Vlahović je na Tviteru iskazao poštovanje prema hrabroj borbi Ukrajinaca protiv ruske agresije i odao poštovanje građanima Rusije koji izražavaju protest protiv ruske agresije na Ukrajinu.

Nedugo zatim, reagovala je Ambasada

Ruske Federacije u Podgorici koja, kako su istakli, ,,podsjeća ambasadora Vlahovića na to što je on izgleda zaboravio, a čega se drugi sjećaju“. Zatim su dali ,,evidenciju“ da su 81 odsto intervencija u svijetu započele Sjedinjene Američke Države.

– Ne znam što ruskim diplomatama više

smeta: moja osuda agresije na Ukrajinu, ili moja podrška građanima Rusije koji protestuju? Časni ljudski gest onih koji protestuju će biti osnov budućih odnosa slobodne Ukrajine i slobodne Rusije – odgovorio je Vlahović na tvit ruske ambasade u Podgorici.

Vlahović ističe da je ruski predsjednik

napravio istorijsku grešku agresijom na Ukrajinu.

– Putin je sam srušio mit o svojoj veličini. Između modela Petra Velikog i Ivana Groznog – izabrao je ovog drugog. Što god da se desi u Ukrajini – agresija je njegova istorijska greška i poraz – zaključio je Vlahović.

Borelj: EU će izdvojiti 450 miliona eura za nabavku oružja Ukrajini Države članice Evropske unije odlučile su da odvoje 450 miliona eura za kupovinu i isporuku oružja ukrajinskim oružanim snagama kako bi im pomogle da se odupru ruskoj ofanzivi, izjavio je sinoć visoki predsednik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

-Postignut je dogovor da se ukrajinskoj vojsci obezbedi oružje u vrednosti od 450 miliona, kao i zaštitna oprema i gorivo za 50 miliona.

To je prvi put u istoriji da ćemo to učiniti - rekao je Borelj posle video sastanka sa ministrima spoljnih poslova Unije.

u borbama koje su se vodile u noći između subote i nedjelje, uspjeli da povrate kontrolu nad Harkovom, drugim po veličini gradom u Ukrajini.

Rojters je prenio izjavu ukrajinskog regionalnog guvernera Oleha Sinegubova, koji je rekao da Ukrajina ima potpunu kontrolu u Harkovu.

- Imamo potpunu kontrolu nad gradom! Oružane snage, policija i odbrambene snage djeluju, grad je u potpunosti očišćen od neprijatelja - napisao je Oleh Sinegubov na Telegramu.

Ruska vojska je, prema navodima Rojtersa, izvela raketni udar na skladište nafte ukrajinske mreže benzinskih pumpi KLO u Vasilkivu u kijevskoj oblasti i uništila ga.

- Naši trezori su bili skoro potpuno popunjeni. To je bilo naše jedino skladište nafte - saopštila je mreža KLO i dodala da su sve benzinske stanice pune i da nastavljaju da rade.

Pomoć ukrajinskoj vojsci najavila je juče predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, navodeći kako će EU „prvi put u istoriji finansirati kupovinu i dostavljanje naoružanja i opreme zemlji koja je napadnuta“.

Predsjednica EK je najavila zabranu rada medijskih kuća Rusija danas i Sputnjik, kao i letova ruskih aviona.

- Nebo nad EU se zatvara za Ruse – rekla je Fon der Lajen.

Iz Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih pitanja je saopšteno da su u sukobima nastradala najmanje 64 civila.

Ukrajinu je od početka sukoba napustilo oko 368 hiljada ljudi i taj broj, prema podacima Visokog komesarijata UN za izbjeglice, nastavlja da raste.

- Taj broj je zasnovan na podacima koje su nam dale nacionalne vlasti susjednih država – saopštio je UNHCR na Tviteru. U međuvremenu je poljska granična straža potvrdila da je u Poljsku od početka sukoba ušlo 156 hiljada Ukrajinaca.

Nevladina organizacija Rumunski fond ujedinjenja osnovala je, uz podršku Ambasade Rumunije u SAD, Ukrajinski mirovni fond namijenjen za prikupljanje novca za pomoć izbjeglicama. Đ. ĆOrIĆ r. uskOkOvIĆ-IvanOvIĆ

U fokusu: Ukrajinska kriza

Poneđeljak, 28. februar 2022.

9

SPECIJALNO ZA POBJEDU: Stvarni uzroci masivne vojne agresije Rusije na susjednu suverenu državu

Kako je Putinova opsesija Ukrajinom dovela do invazije Još je rano da se prognozira da li će, ili ne, takav manevar biti uspješan. Ipak, glavni razlog za krvoproliće u Ukrajini je opsesija jednog čovjeka susjednom državom i njenim pravom na postojanje.

Sada nema povratka: Putin je napravio izbor i niko u njegovom Savjetu bezbjednosti Ruske Federacije nije spreman da ovaj izbor dovede u pitanje. Od vremena Adolfa Hitlera u septembru 1939. godine, ni jedan evropski lider nije započeo ovako veliki ratni sukob iz ovako kapricioznih razloga raniji predsjednik Petro Porošenko djelovao kao tvrdoglav i neprijateljski raspoložen. Ipak, mladoliki, četrdeset jednogodišnji bivši TV komičar Zelenski nije izabrao novi put, već je nastavio od ranije utvrđenu prozapadnu trasu razvoja Ukrajine.

KRIZA U BJELORUSIJI I KAZAHSTANU

» Piše: Dejvid MARPLES Dok Rusija nastavlja svoju invaziju na Ukrajinu, postavljaju se brojna pitanja. Da li postoji bilo kakva logika kojom bi se mogao opravdati ovaj napad? Što je pokrenulo ovako masivnu vojnu agresiju velike nuklearne sile, koja posjeduje sofisticirana oružja i čije stanovništvo je brojčano tri puta veće nego njenog suparnika?

Razlozi koje Moskva navodi su istovremeno smiješni i bespredmetni: nesposobnost Zapada da ponudi garancije da Ukrajina neće postati članica NATO saveza i povlačenje NATO-a na status koji je ova organizacija imala 1997. godine.

Rusiji ne prijeti opasnost od NATO-a. Štoviše, prošlo je 18 godina od kada su posljednje NATO članice što se graniče sa Rusijom pristupile ovom savezu (Estonija, Latvija i Litvanija).

Vladimir Putin je opsjednut i istorijom i Ukrajinom. On dovodi u pitanje ukrajinsku državnost i ovu zemlju vidi samo kao dodatak Rusiji, još od vremena carice Katarine Velike. On je čak tvrdio da je Ukrajina stvorena od strane Rusije po završetku Prvog svjetskog rata i da je ova kreacija zasnovana na ruskoj teritoriji, a ne na zapadnim regionima kakvi su Galicija, Transkarpatija i Volhinia.

PREVRATI: JANUKOVIČ PA JUŠČENKO, OPET JANUKOVIČ

U vrijeme kada je, tokom 2004. godine, podržavao izbornu kampanju Viktora Janukoviča, Putin je posjetio manastir Pečerska Lavra u Kijevu. Tada je tvrdio da dvije države imaju zajedničku vjeru, kulturu i jezik. Iako je Rusija snažno i direktno podržavala Janukoviča, on je, nakon masivnih demonstracija i ponavljanja lažiranih izbora, poražen od strane prozapadnog kandidata Viktora Juščenka.

Kao što znamo, Putin je 2008. godine prešao na četvorogodišnju funkciju predsjednika ruske vlade. Dvije godine kasnije, Janukoviču se pružila još jedna šansa da ponovo postane predsjednik Ukrajine, i on je u tom naumu uspio.

Putin se, treći put, vratio na funkciju ruskog predsjednika 2012. godine.

Rusija je tada imala svog čovjeka kao predsjednika Ukrajine, a gotovo svi čla-



Kijev pod opsadom

novi Vlade su bili porijeklom iz regiona Donjecka (uključujući i samog Janukoviča). Vrijedi podsjetiti da je to region bogat ugljem i da tamošnje stanovništvo, koje je oko 40 odsto etnički rusko, dominantno govori ruski jezik. Ta ukrajinska vlada je postala notorna po nivou korupcije, a predsjednik države je postao poznat i po svojoj velelepnoj palati.

Važno je ne zaboraviti da je Evropska unija duže vrijeme sarađivala sa Ukrajinom kroz svoj program Istočnog partnerstva. Tako je 2013. godine Janukovič trebao da stavi svoj potpis na novi sporazum o zajedničkom djelovanju sa EU, kako bi se dotadašnja saradnja još više učvrstila. No, prije samog potpisivanja, on je odlučio da traži partnera na drugoj strani i sklopio je ekonomski savez sa Rusijom. Posljedice te odluke su bile tromjesečni masivni protesti koji su inicijalno bili poznati kao EuroMaidan.

MAJDAN ,,REVOLUCIJA“ I STVARANJE DNR I LNR

U februaru 2014. su ti protesti postali nasilni i snajperisti sa krovova oko centralnog gradskog trga su ubili oko 100 ljudi. Janukovič je pobjegao iz Kijeva, a njegova konačna izbjeglička destinacija je bila Rusija. Kao odgovor na ovu ,,revoluciju dostojanstva“, Rusija je okupirala Krim, formalizovala njegovu aneksiju kroz namješteni referendum i počela da priprema pobunu u istočnoj Ukrajini.

To je radila u okvirima onoga što je nazivano ,,konsolidacija ruskog svijeta“.

Kao odgovor na ,,Majdan revoluciju dostojanstva“, Rusija je okupirala Krim, formalizovala njegovu aneksiju kroz namješteni referendum i počela da priprema pobunu u istočnoj Ukrajini. To je radila u okvirima onoga što je nazivano ,,konsolidacija ruskog svijeta“ (Русский мир)



Vladimir Putin je opsjednut i istorijom i Ukrajinom. On dovodi u pitanje ukrajinsku državnost i ovu zemlju vidi samo kao dodatak Rusiji, još od vremena carice Katarine Velike. On je čak tvrdio da je Ukrajina stvorena od strane Rusije po završetku Prvog svjetskog rata i da je ova kreacija zasnovana na ruskoj teritoriji, a ne na zapadnim regionima kakvi su Galicija, Transkarpatija i Volhinia

Istovremeno, Rusija je neosnovano tvrdila da su vlast u Kijevu preuzeli neonacisti. Iako je proruska pobuna propala u mnogim gradovima, uspjela je u regionima Donjecka i Luganjska, gdje je nešto kasnije proglašena nezavisnost takozvane Donjecke narodne republike (DNR) i Luganjske narodne republike (LNR).

Ovi entiteti su ostali nepriznati čak i od strane Rusije, iako je administracija u Moskvi tamo konstantno slala oružje i drugi neophodni materijal i opremu.

U akciji koja je definisana kao ,,antiteroristička operacija“, Ukrajina je bezuspješno pokušala da vojno povrati ove teritorije.

U odlučnim trenucima, kakvi su bili bitka kod Ilovajska, u avgustu 2014. i bitka kod Debalčeva tokom rane 2015. godine, jedinice regularne ruske armije su intervenisale na strani separatista i tako omogućile njihov opstanak.

SPORAZUM IZ MINSKA I POJAVA ZELENSKOG

Nakon svake od ovih bitaka uslijedili su pregovori u glavnom gradu Bjelorusije.

Rezultat tih pregovora je bio Sporazum iz Minska, čiji potpisnici su bili Francuska, Njemačka, Rusija i Ukrajina, kao i lideri dvije secesionističke regije. Ovaj sporazum je donio primirje, uz zahtjev Ukrajini da ponudi autonomiju regionima Donjecka i Luganjska. Zauzvrat,

svo teško naoružanje bi bilo uklonjeno iz ovih regiona, a Ukrajina bi i dalje imala punu kontrolu nad svojim granicama.

Očigledno je da je Putin frustriran činjenicom da se ova autonomija nikada nije ostvarila. Posmatrano iz prespektive Ukrajine, Rusija nikada nije prestala da naoružava separatiste, a granice nikada nijesu bile osigurane i stavljene pod ukrajinsku kontrolu. Štoviše, ubistva političkih lidera u regionu su poprimila zabrinjavajuće razmjere. Obojica sadašnjih lidera, Denis Pušilin u Donjecku i Leonid Pašečnik u Luganjsku – su imenovani od strane Rusije.

Rat u Donbasu nije nikada okončan, pa je krvavi bilans poginulih na ukrajinskoj strani porastao na 14 hiljada, uz nekih 2 miliona izbjeglica.

Prije masivne invazije 24. februara 2022. i prije nego što je Putin potpisao dekret o priznavanju ove dvije secesionističke regije kao države, Rusija je izdavala pasoše stanovnicima Donjecka i Luganjska.

Njegov potpis na ovom dekretu je uništio svaku mogućnost da se oživi Sporazum iz Minska, a Moskva je postala jedino mjesto gdje se može tražiti i naći eventualno rješenje krize.

Volodimir Zelenski je postao predsjednik Ukrajine u ljeto 2019. godine. U početku je izgledalo da Rusija prihvata ovu promjenu političkog vođstva, jer je

Putin je takođe bio zabrinut povodom masovnih nacionalnih pobuna u svom komšiluku: protesti u Ukrajini 2014. i oni upereni protiv njegovog bliskog saveznika Aleksandra Lukašenka u Bjelorusiji 2020. godine, kao i oni iz 2021, protiv dugogodišnjeg lidera Kazahstava Nursultana Nazarbajeva. Smatrao je da SAD i EU podržavaju takva dešavanja. U oba slučaja, ruska intervencija se pokazala kao odlučujuća. U slučaju Bjelorusije, ta intervencija je bila nešto manje očigledna - preko društvenih mreža, putem odobravanja kredita režimu, i kao konsekvenca određenih spoljnopolitičkih poteza. U Kazahstanu je ruska intervencija bila mnogo direktnija i očiglednija.

Kombinacija ovih dešavanja je za Putna predstavljala loš predznak. Njegova frustracija se pojačala 2021. godine, kada je Zelenski počeo da zatvara ruske medijske organizacije u Ukrajini. Posebno težak udar je bilo zatvaranje tri TV stanice u vlasništvu Putinovog saveznika Viktora Medvedčuka i njegovo kasnije slanje u kućni pritvor zbog sumnji za izdaju. Medvedčuk je bio poslanik i lider proruske političke frakcije Izbor u ukrajinskom parlamentu.

PUTINOV CILJ

Ova dešavanja su izazvala i strah da bi Rusija mogla poslati trupe u Donjeck i Luganjsk kako bi navodno zaštitila te regione od ukrajinske vojske. Putin je čak tvrdio da je ukrajinska strana počinila ,,akte genocida“ u Donbasu. Ono što je sasvim jasno - on je odlučio da nastavi istim putem kao i do sada.

Sada se čini da je ruski cilj smjena vlasti u Ukrajini i dovođenje na vlast grupe koja bi bila prihvatljivija za Rusiju i koja bi možda mogla biti pod vođstvom Medvedčuka. Ruske jedinice su ušle u Ukrajinu iz tri pravca i ciljaju da unište vojne instalacije i objekte, kako bi pripremili teren za ulazak ruskih kopnenih trupa.

Još je rano da se prognozira da li će, ili ne, takav manevar biti uspješan. Ipak, glavni razlog za krvoproliće u Ukrajini je opsesija jednog čovjeka susjednom državom i njenim pravom na postojanje.

Sada nema povratka: Putin je napravio izbor i niko u njegovom Savjetu bezbjednosti Ruske Federacije nije spreman da ovaj izbor dovede u pitanje.

Od vremena Adolfa Hitlera u septembru 1939. godine, ni jedan evropski lider nije započeo ovako veliki ratni sukob iz ovako kapricioznih razloga.

Dejvid Marples je profesor istorije na Univerzitetu Alberte (Kanada).

Njegova najnovija knjiga je ,,Rat u ukrajinskom Donbasu“ (2022).

S engleskog preveo: Srđa PAVLOVIĆ

10

Društvo

Poneđeljak, 28. februar 2022.

Crnogorsko društvo ekologa nastavlja istraživanje i projekat revitalizacije zaštićene i ugrožene vrste hrasta u Crnoj Gori PODGORICA - Crnogorsko društvo ekologa (CDE) posadilo je prije desetak dana više od 100 sadnica skadarskog duba lužnjaka, jedine zaštićene vrste hrasta u Crnoj Gori.

To je, kako je Pobjedi kazala Jelena Popović iz CDE, urađeno zahvaljujući mladom vlasniku imanja u blizini Skadarskog jezera koji je poželio da nekada ima, i iza sebe ostavi šumu ovog jako posebnog i vrijednog drveta koje je, od nekada široke rasprostranjenosti u našim ravnicama, svedeno na pojedinačna stabla ili male, izolovane zajednice.

Mali koraci do obnove šuma skadarskog duba Uginula srna koja je juče ranjena kod Manastira Morača

POČELI PRIJE GODINU

To je prvi konkretan veći zasad koji će, prema riječima Popović, graditi novu šumu vrste duba čiju obnovu su podržali ranije prikupljanjem žireva i pojedinačnom sadnjom.

- Prošle godine sakupili smo 20.000 žireva skadarskog duba, uglavnom ispod pojedinačnih, starih, monumentalnih stabala u Bjelopavlićima i okolini Skadarskog jezera, koje smo zatim njegovali do jednogodišnjih sadnica. Sadnice duba „udomljavali“ su građani koji žive u području nekadašnjih šuma skadarskog duba, ali su organizovane i veće akcije sadnje sa školama i na imanjima zainteresovanog lokalnog stanovništva – navela je Popović.

Istakla je da ih posljednji primjer vlasnika imanja hrabri da se među stanovništvom razvija svijest i želja da se šume skadarskog duba revitalizuju.

Prema njenim riječima, CDE je u okviru istraživanja koje su obavili i koje je obuhvatilo identifikovanje i markiranje preostalih stabala i zona gdje ima ove vrste hrasta, prepoznao zone gdje se mogu prikupiti žirevi, a ujedno i lokacije pogodne za obnovu šume.

- Identifikovana su područja koja čine jezgra za obnovu, ali i vlažne livade koje su nastale krčenjem ovih šuma, koje mogu biti izabrane kao područja gdje skadarski lužnjak treba da bude sađen u cilju širenja, obnove i očuvanja njegovih šuma – navela je Popović.

MOTIV ZA AKCIJU

Kako je kazala, motiv za pokretanje istraživanja i ideju obnove šuma skadarskog duba je što prave zone ove vrste hrasta više ne postoje, već su svedene na trake između oranica i livada, na pojedinačna stabla, ili u najboljem slučaju na manje privatne gajeve.

Detaljna istraživanja u područjima koja su nekada bila prekrivena ovim šumama (šire područje Bjelopavlića, sjeverna obala Skadarskog jezera i područje zaleđa Velike ulcinjske plaže) potvrdila su da su primarne sastojine ovih šuma izuzetno degradirane i desetkovane, u najvećoj mjeri iskrčene.

- Najviše vremena i truda potrošeno je u potrazi za šumarcima koji su očuvali minimum površine i karakteristične florističke građe da bismo ih uopšte mogli smatrati šumama skadarskog duba. Tek nekoliko privatnih gajeva u Bjelopavlićima, zaostalih u vidu šumaraka pravilnih ivica, moglo je ekološki da opravda definiciju šuma, te su u njima rađena detaljna istraživanja biljnih

PODGORICA - Srna koja je juče ranjena iz vatrenog oružja uginula je, saopštio je ekolog i ornitolog Darko Saveljić iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Detaljna istraživanja u područjima koja su nekada bila prekrivena ovim šumama (šire područje Bjelopavlića, sjeverna obala Skadarskog jezera i područje zaleđa Velike ulcinjske plaže) potvrdila su da su primarne sastojine ovih šuma izuzetno degradirane i desetkovane, u najvećoj mjeri iskrčene

Kako od žira do hrasta Jelena Popović ističe da je Crnogorsko društvo ekologa u okviru napora za oporavak šuma skadarskog duba napravilo i Protokol za germinaciju (klijanje, proklijavanje) žireva skadarskog duba.

Ona sadrži uputstvo kako da od sićušnog žira, uz adekvatan tretman i brigu, nikne moćni hrast.

Taj protokol, prema riječima Popović, može biti primijenjen za brigu o žirevima i mladim stablima bilo koje vrste hrasta Crne Gore. Protokol svako može preuzeti na sajtu (www.drustvoekologa.me), a uskoro će biti dostupan i u printanoj formi.

zajednica – navela je Popović.

Ističe da su u ostalim djelovima areala ovog hrasta takođe rađena istraživanja.

- Na osnovu njih sada bolje razumijemo degradirane stadijume šuma skadarskog duba, ali možemo da formiramo i širu sliku o tome kako danas izgledaju područja u kojima je hrast nekada postojao u obliku šuma, te na koji način i gdje bi bilo dobro raditi na njihovom oporavku – kazala je Popović.

ŠIRE ISTRAŽIVANJE

Sagovornica ističe da im je plan da istraživanje skadarskog duba prošire i na područje Albanije,

gdje ovih šuma takođe ima, a sa kojima crnogorske sastojine ostvaruju prostorni i ekološki kontinuitet.

- Sve ovo radimo jer su šume jedan od najvažnijih uslova postojanja ljudi na nekom prostoru.

Tamo gdje posječemo šume nestaju izvori. Šume su najvažnija karika u ublažavanju klimatske krize, ali i oplemenjivanju prostora, sprečavanju buke, udara vjetra i regulisanja poplava – kaže Popović.

Ističe da predjeli sa zdravim šumama uvijek imaju izvor zdrave hrane, ljekovitih supstanici, čistu vodu i vazduh.

- Ne daju samo osnovne uslove

Saveljić je na svom Fejsbuk profilu istakao da nam ,,hitno treba bolji i ljepši svijet. Bolja i plemenitija Crna Gora“. Kako je naveo, srna je odstrijeljena u šumama iznad Manastira Morača.

– Steturala se ranjena do glavnog puta, gdje je našao savjesni građanin, oteo je od lovačkih pasa i lovaca i odveo u ambulantu. Prostrijelna rana kroz želudac. Živimo u svijetu đe ljudi pucaju na trudne, nevine srne i odobravaju ratove – naveo je Saveljić na Fejsbuku.

R. P.

Jelena Popović

za život već i bajkovite predjele iz kojih smo nastali, koji mame svojom ljepotom, mirom, u kojima ćemo uvijek naći izvor inspiracije i osjećaj čuđenja. Priroda je naša najbolja učiteljica i najvjernije ogledalo. ,,Ono što radimo šumama samo je odraz onoga što radimo nama samima i jedni drugima“ -napominje ona.

Ona podsjeća na potrebu da se mijenja odnos prema šumama, koje ne smijemo posmatrati samo kroz prizmu građevinskog materijala.

- Tačno je da nam šuma daje drvo kao građevinski materijal, što je posebno bilo važno u periodima razvoja ljudskih civilizacija, dok čovjek nije stao na svoje noge i zavladao planetom. Danas, kada već imamo sve što nam je potrebno za jednostavan i udoban život, šumu treba da cijenimo i koristimo na druge načine, posebno kao prostor koji čuva naše zdravlje, pa možemo na primjer da je koristimo u zdravstvenom, a zatim i u mnogobrojnim drugim vidovima turizma – navodi Popović.

JOŠ SMO NA VRIJEME

Ona poziva da budemo svjesni odgovornosti i činjenice da još imamo priliku da očuvamo ono malo što je preostalo od naših starih, zdravih šuma.

- Ali je jednako važno da započnemo eru oporavka šuma i nas samih, te da dozvolimo povratak šumama i naše prave prirode – kazala je Popović.

Najavila je da će CDE nastaviti sa proizvodnjom sadnica i poklanjanjem mladih hrastova.

– Svako može da se priključi akciji i da uljepša svoje dvorište stablom skadarskog lužnjaka.

Umrežimo se hrastovima – zaključila je ona.

I. PERIĆ

Iz Nove tvrde da mnogima smeta što lutka podsjeća na Putina

Karnevalska lutka posvađala koalicione partnere u Kotoru PODGORICA - U okviru kotorskih zimskih karnevalskih fešti u Kotoru je juče simbolično spaljen krivac za sve nedaće u protekloj godini „Drživlasta Lucifera zvanog Prasičina“, koji je kriv za sva nedjela i teška krivična djela što su u prošloj godini učinjena.

Međutim, ubrzo nakon ceremonije spaljivanja karnevala, reagovao je potpresjednik kotorskog odbora Nove srpske demokratije i predsjednik IO Turističke organizacije Kotor Niko Klopan, negodujući povodom karnevalske lutke sa likom predsjednika Rusije Vladimira Putina, navodeći da se ograđuje od izbora lutke koja je zapaljena.

- Što se tiče današnjeg karnevala, kao predsjednik IO Turističke organizacije Kotor koja je navrat-nanos organizovala karneval na inicijativu predsjednika Opštine, jasno se ograđujem od izbora lutke koja je zapalje-

na i od bilo kakve organizacije ovog događaja, jer karneval nije bio tačka dnevnog reda na posljednjem zasijedanju. Imajući u vidu da je ovaj izbor lutke zasmetao većini ljudi, tako i meni, pritom je katastrofalna odluka Turističke organizacije koja treba da privuče goste, a ne da se zamjera turistički značajnom području za Crnu Goru kakvo je Rusija, zakazaću u što hitnijem roku IO TO Kotor i tražiti ličnu i profesionalnu odgovornost za ovakav čin - napisao je Klopan na svom FB profilu.

Organizator manifestacije je Turistička organizacija Opštine, NVU ,,Karampana“ i NVO „Fešta“ uz pokroviteljstvo Opštine Kotor.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i direktor Turističke organizacije Jovan Ristić su iz redova Demokrata, koji sa Urom i koalicijom ,,Za budućnost Kotora“, čija članica je i Nova srpska demokratija, vrše vlast u tom gradu.

Iv. K.

Region

Poneđeljak, 28. februar 2022.

11

Samoubistvo bivšeg ambasadora Srbije u Portugalu u sjenci krivične prijave za seksualno zlostavljanje vanbračne ćerke

Tužilaštvo obustavilo postupak BEOGRAD - Porodica Antića prvo ga branila da je moralan i porodičan čovjek, a kada se oglasilo tužilaštvo onda su verbalno napali majku djevojčice koja je podnijela prijavu i priznali da se radi o Antićevoj vanbračnoj ćerki.

Zašto država beskrupulozno veliča Olivera Antića nije bitno, jer je važnije od toga kakvu će zaštitu dobiti maloljetna žrtva seksualnog nasilja koja mu je bila ćerka, pošto je na portalima i društvenim mrežama objavom njene prijave otkriven i identitet.

ČINJENICE

Antićevo samoubistvo, koji je bivši ambasador u Lisabonu i nekadašnji profesor beogradskog Pravnog fakulteta, zaintrigiralo je javnost samo zbog te krivične prijave da je seksualno zlostavljao svoju maloljetnu vanbračnu ćerku od deset godina od ljeta 2020. do 12. avgusta 2021. godine.

Majka djevojčice je prijavu podnijela 27. januara, što je potvrdilo i Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu – koje je 22. februara saopštilo da je protiv Antića podnijeta krivična prijava za nedozvoljene polne radnje nad njihovom zajedničkom ćerkom. Tužilaštvo je saopštilo i da je imalo namjeru da provjeri navode prijave, ali će nakon saznanja o smrti prijavljenog donijeti rješenje o odbačaju krivične prijave. Zatim su apelovali da se ne objavljuje slika krivične prijave koja kruži društvenim mrežama, jer se, po navodima tužilaštva, ,,time zadire u privatnost maloljetne oštećene, što nije u skladu sa zakonom“.

Cijela priča je počela tri dana nakon Antićeve smrti, odnosno

Zašto država beskrupulozno veliča Olivera Antića nije bitno, jer je važnije od toga kakvu će zaštitu dobiti maloljetna žrtva seksualnog nasilja koja mu je bila ćerka, pošto je na portalima i društvenim mrežama objavom njene prijave otkriven i identitet 21. februara kada je na društvenim mrežama objavljena cijela krivična prijava protiv Antića u kojoj se u više navrata tvrdi da je napadao maloljetnu ćerku, koja je 2010. godište.

ZATAŠKAVANJE

Porodica pokojnog Antića je prvo saopštila ,,da sa gnušanjem odbacuje“ sve što se nalazi u prijavi, kao i bilo ,,kakvu pomisao, insinuaciju i ideju o takvim monstruoznostima“. Saopštenje su potpisale supruga, ćerka, sestra i sestričina Antića, ističući da je on bio ljudska i profesionalna veličina, posvećen suprug i brižna očinska figura, sa kojim su decenijama živjeli i uz koga su srećno odrastali.

– Ni u jednom trenutku našeg života nijednim svojim gestom nije učinio ništa što bi kod bilo koga od nas stvorilo i najmanje zrno sumnje u njegovu čestitost i integritet – navela je porodica ocjenjujući da su suočeni sa ,,najpodlijim oblikom pokušaja iznude“, koji, kažu, već

Igor Jurić

O zabludama – Zabluda u kojoj živimo je da se čuvate nepoznatih a, nažalost, treba da se čuvate i onih koji su vam blizu i koje poznajete. Mi stalno

dugo traje od osobe koja je ,,po navodima ljudi koji je poznaju patološki lažov i manipulator najgore vrste“.

Ali, pošto se oglasilo tužilaštvo porodica je priznala da je Antić imao vanbračnu ćerku.

– To nikada nije bila tajna u porodici Antić. Vanbračnu ćerku koju smo finansijski obezbijedili kupivši joj stan u Beogradu u kojem, po našim saznanjima, živi sa majkom – stoji u saopštenju porodice koja optužuje i majku djevojčice da maloljetnu ćerku hoće da iskoristi za ostvarivanje materijalne dobiti.

- Naš Oliver je tragično preminuo noseći slomljeno srce u grudima - poručila je porodica.

Međutim, Antića ni u akademskoj karijeri nijesu krasile moralne vrijednosti. Nakon njegovog samoubistva nekadašnja profesorka Pravnog fakulteta dr Vesna Rakić- Vodinelić, obraćajući se svojim kolegama sa Pravnog fakulteta, napisala je: „Ćutali ste, sad ste zanemeli“, i podsjetila da su, osim ma-

ističemo da je pitanje seksualnog obrazovanja bitno i da se kroz obrazovanje o tome mora raditi sa djecom. Ona će tako saznati

šta su dozvoljena, a šta nedozvoljena ponašanja.

Od vrtića treba da učite dijete šta su dozvoljeni dodiri, a šta nijesu da bi dijete znalo da vam kaže kaže Macanović.

lobrojnih, uglavnom ćutali dok je Antić „otpuštao, kažnjavao i ponižavao studentkinje misleći da se do nastavnog vrha stiže nasilnim osvajanjem nastavnih predmeta“.

Osim porodice i Ministarstvo spoljnih poslova želi da se cio slučaj zataška, jer je otvorivši knjigu žalosti odalo počast za Antićev nekadašnji rad – bez obzira na to što je on u momentu samoubistva već bio opozvan sa ambasadorske dužnosti, pošto je na tom mjestu od 2015. godine. Prije toga Antić je bio savjetnik predsjednika Srbije Tomislava Nikolića koji ga je poslao u Portugal – gdje će i biti sahranjen jer je tamo kupio kuću.

ZAŠTITA ŽRTVE

Postavlja se pitanje kako se sada može zaštititi maloljetna djevojčica pošto joj je otkriven identitet. Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra rekla je Pobjedi da nema zaštite, odnosno da je majka stala u njenu zaštitu tako što je podnijela i krivičnu prijavu.

– Ono što ovaj slučaj pokazuje, stalno se priča o tome, ali ljudi ne veruju, kao što se ne vjeruje u nasilje - da je za nasilnike najbezbjednije mjesto njihov dom i da se seskualno zlostavljanje djece najčešće dešava u domu – objašnjava Macanović i napominje da je zbog otkrivanja ličnih podataka djevojčice povjerenik za zaštitu ličnih podataka Milan Marinović rekao da će pokrenuti postupak da utvrdi kako je došlo do dijeljenja te informacije.

– Ne znam da li će uspjeti da otkriju odakle je to krenulo ako se radi o fizičkom licu – skeptična je Macanović. Ona ocjenjuje da kao građani imamo nepostojanje svijesti kada dijelimo informacije u kojima se nalazi ime maloljetnog djeteta jer tada treba da zacrnimo lične podatke.

Vanja Macanović

– To je naša nekultura generalno za sve. Bilo je slučajeva da ljudi dobiju provokativnu sliku djeteta koja se razmjenjuje među muškom djecom, pa oni proslijede muškom roditelju, a muški roditelj proslijedi svojim drugarima – to je naša nekultura – kaže ona.

Macanović ukazuje na istraživanja koja pokazuju da 70 odsto djece bude zlostavljano od strane poznatog seksualnog lica, i kada su žrtve zlostavljanja u odraslom dobu da su zlostavljači gotovo uvijek poznate osobe.

Na pitanje da li ima percepciju da ovaj slučaj treba zataškati u javnosti jer je optuženi za zlostavljanje bio ambasador, Macanović kaže da ne zna jer vijesti prepliću jedna drugu, ali da je za djevojčicu bolje da se to više ne pominje.

– Portali koji su objavili identitet sve su skinuli sa interneta i to je zaštita, jer kada se sjutradan bude guglalo njeno ime, toga neće biti. Slučaj će se zaboraviti, to je način na koji će ona moći da nastavi dalje svoj život.

Vjerujem da joj je majka obezbijedila i dječijeg psihologa jer kada čitate tu krivičnu prijavu vidite kako se djevojčica sama spašavala, a to može da radi dijete koje ima informacije i prepoznaju nedozvoljenje radnje - kaže Macanović i zaključuje da ovaj slučaj i apel za roditelje

da pričaju sa djecom da bi djeca znala kako da prepoznaju opasnost i kako da postupaju u takvim situacijama, jer bilo je slučajeva u ženskom centru da su djevojčice znale da prepoznaju seksualno nasilje i da su sebe bolje spasle nego neke odrasle žrtve.

DVOSTRUKO PONAŠANJE PEDOFILA

Igor Jurić, osnivač Fondacije ,,Tatjana Jurić“ (protiv zlostavljanja djece) rekao je da javnost treba da zna za ovaj slučaj jer je „javna osuda jedino što može pedofile i seksualne zlostavljače djece odvratiti od onoga što žele da urade“.

Zatim je potvrdio da je Fondacija na društvenim mrežama dobila veliki broj poruka i komentara i da ljudi „u najvećem broju slučajeva govore da nijesu iznenađeni što je u pitanju Oliver Antić“.

– Da je Antić živ, vjerujem da bi se javilo još žrtava – rekao je Jurić i konstatovao da osoba koja ima sklonosti ka pedofiliji sigurno nije samo jedanput ispoljila takva ponašanja, ali i da ne sumnja da se Antić prema porodici ponašao baš kako ga je porodica i opisala. Jurić kaže i da je važno ohrabrivati žrtve da prijave šta se desilo kao i da uticajni ljudi lakše skrivaju svoje zločine.

Violeta CVEJIĆ

12

Kultura

Poneđeljak, 28. februar 2022.

NAŠA TEMA: Ko se brine o pozorišnoj baštini i koliko je razvijena izdavačka djelatnost u našim tea

VAŽNOST IZDAVAŠTVA

Naši sagovornici su saglasni da je izdavačka djelatnost važna za rad teatra, te da bi trebalo da ima poseban tretman u pozorišnom djelovanju.

- Važna je upravo zbog činjenice da je pozorišna umjetnost po svojoj prirodi najprolaznija od svih i da sve ono što nam ostaje kao dokument, trag, svjedočanstvo o svakoj pojedinačnoj predstavi i radu pozorišta u različitim periodima, jeste jedini način da čuvamo, izučavamo i afirmišemo pozorišnu umjetnost. CNP je nedugo nakon početka rada u novoj zgradi 1997. godine, svjesno svega navedenog, ustanovilo izdavačku produkciju kao dio svoje redovne djelatnosti, te su tako u okviru našeg izdavačko-dokumentacionog centra nastale četiri edicije: „Premijera“, „Zetski dom“, „Dramska baština“ i „Nagrađene drame“ – rekla je Kralj.

Svaka institucija, prema riječima Jelića, koja se trudi da uspostavi kontinuitet, ili da održi već uspostavljenu tradiciju, ima potrebu da ostavi adekvatan i jasan trag o sopstvenom trajanju i radu.

- Otuda dolazi i neophodnost zapisivanja i objavljivanja svega što je afirmativno, što je prepoznatljivo i što može da predstavlja temelj za budući rad i planove. Pisani trag prati svaki bitan posao i svako djelo još od

ILUSTRACIJA

Zorana Kralj ZETSKI DOM

U prilično skromnom i rijetkom opusu ova pozorišna oblast, na različite načine, dio je i djelovanja crnogorskih teatarskih kuća, ali bi je valjalo unaprijediti – kvalitativno, kvantitativno i finansijski. Crnogorsko narodno pozorište ranije je imalo dosta zanimljivu i živu izdavačku djelatnost koja je prilično zamrla u posljednjih nekoliko godina. „Zetski dom“ sa Cetinja svoju izdavačku djelatnost uglavnom je bazirao na istorijskim periodima u razvoju ovog najstarijeg crnogorskog teatra, dok Nikšićko pozorište u prvi plan ističe časopis „Pozorište“. U Gradskom pozorištu iz Podgorice, koje još čeka na svoju zgradu, nemaju izdavačku djelatnost.

Na ovu temu za Pobjedu su govorili direktor Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ Ilija Subotić, umjetnički direktor Nikšićkog pozorišta Janko Jelić i pi-ar Crnogorskog narodnog pozorišta Zorana Kralj.

Simboli teatra, komičke i tragičke maske

KRALJ: Vjerujem da bi Crna Gora trebalo da ima jedinstven centar, pozorišni institut, muzej SUBOTIĆ: Kontinuirana izdavačka djelatnost u teatru zahtijeva stručan, sveobuhvatan i sistematičan pristup JELIĆ: Planiramo da održimo i osvježimo svoje izdavaštvo sa posebnom pažnjom prema našem časopisu Ilija Subotić SATIRGORA

PODGORICA – Zabilješke o različitim izvedbama predstava, kao zaklon od vremena i prolaznosti, podsticanje na razvitak dramskih autora i novih publikacija, objavljivanje dramskih komada, pa čak i repertoarski afiši i plakati, spadaju u oblast teatarskog izdavaštva.

D. MILJANIĆ

Najprolaznija umjetnost sa malo šansi za pamćenje

Janko Jelić

najstarijih vremena. Na tome, uostalom, počiva i civilizacija.

U današnjem vremenu izdavanje knjiga, časopisa, kataloga, biltena i zasebnih autorskih

tekstova, praćeno uredničkim i dizajnerskim poslovima i sadržajima, govori i o ozbiljnosti institucije. Svjedoci smo da izdavačke poduhvate već odavno imaju i kuće koje nemaju direktne veze sa kulturom u užem smislu. Otuda je prirodno da svaka ,,kuća kulture“ ima u svom obimu poslova izdavačku djelatnost – rekao je Jelić.

Nikšićko pozorište, prema njegovim riječima, može da se pohvali izdavanjem časopisa „Pozorište“ koji postoji od 1955. godine, a kontinuirano izlazi od 2006.

- U okviru tog časopisa objavljujemo najrazličitije tekstove iz oblasti pozorišne umjetnosti i generalno života pozorišta u Nikšiću, ali i šire. Takođe, njegov sadržaj oplemenjujemo i objavljivanjem novih dramskih tekstova sa posebnim akcentom

na mlade i neafirmisane autore – kazao je Jelić.

Izdavanje stručne i pozorišne literature, kao i publikacija iz djelokruga rada, prema riječima Subotića, dio je propisane djelatnosti „Zetskog doma“.

- Proteklih godina izdavačka djelatnost najstarijeg državnog teatra odnosila se na objavljivanje drama, monografskih i drugih tematskih publikacija.

Izdvojio bih „Crnogorski teatar u 19. stoljeću“, priređivača Luke I. Milunovića, trotomno izdanje „Stoljeće crnogorskoga državnog teatra“, autora Luke I. Milunovića, Velimira Vujačića i Ljiljane Milunović, čiji je suizdavač bilo Ministarstvo kulture. Takođe, objavljena su i sljedeća izdanja autora Luke I. Milunovića: „Pozorište Zetski dom 1884-1896“, „Donatori Zetskog doma“, „Donatori Zet-

Konkurs za domaću dramu ove godine peti put u CNP-u Iako je evidentno da je izdavačka djelatnost u CNP-u u posljednjh nekoliko godina stagnirala, kao razlog za to Zorana Kralj je objasnila da su posljednje dvije godine izuzetno teške za teatar.

- Pojava korona virusa u jednom trenutku je potpuno zaustavila rad pozorišta u onom suštinskom smislu a to je u izvođenju predstava i realizaciji repertoara, pa je posve logično i da su druge, sporedne aktivnosti stagnirale. S obzirom na činjenicu da je situacija sada mnogo bolja i stabilnija što se tiče rada pozorišta i svih

mjera koje se odnose na nas, sigurno je da će ponovo biti pokrenute i aktivnosti u sklopu izdavačke produkcije. Vrlo smo ponosni na konkurs koji smo ustanovili 2010. godine uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture, sa ciljem afirmacije domaćeg dramskog stvaralaštva i domaćih autora. Jedan od naših prioriteta jeste i kontinuitet ovog važnog i u Crnoj Gori jedinstvenog konkursa, koji će, izvjesno je, peti put za redom, biti realizovan u toku ove godine – kazala je ona.



Svjedoci smo da izdavačke poduhvate već odavno imaju i kuće koje nemaju direktne veze sa kulturom u užem smislu. Otuda je prirodno da svaka ,,kuća kulture“ ima u svom obimu poslova izdavačku djelatnost – rekao je Jelić

skog doma: drugo prošireno i dopunjeno izdanje“, „Pozorišna kritika u crnogorskoj periodici 1884-1916: Hrestomatija“, u koautorstvu sa Ljiljanom Milunović. Takođe, između ostalih, štampane su i drame „Višnjik“ (A. P. Čehov, prevod: Milorad Luketić), „Drame“ Rista Ratkovića (priređivač: Sreten Perović), „Čarobnjak“ (Stevan Koprivica). Neizostavan i kontinuiran dio izdavačke djelatnosti, koji takođe svjedoči o našem radu, čine plakati, katalozi, repertoari i drugi pojedinačni štampani materijali – kazao je Subotić.

SVJEŽI PROJEKTI

Kao zajednički projekat, Crnogorsko narodno pozorište i Nikšićko pozorište objavili su knjigu „Hamlet na korzou“, zbornik

članaka o teaatru i filmu, autora Milorada Boškovića, čija je promocija organizovana u toku prethodne godine.

- U toku je priprema za štampanje nagrađene drame „Uspavani“ na konkursu CNP-a za najbolji domaći dramski tekst, autora Mirjane Medojević i Ilije Đurovića. Trenutno smo u završnoj fazi prevođenja teksta na engleski jezik i knjiga će vrlo brzo biti objavljena. U planu je takođe objavljivanje pet kratkih drama belgijskog dramatičaa Bernarda Meterlinka, kao i štampanje drame koja će sljedeća biti postavljena na Velikoj sceni, u okviru edicije „Premijere“ – kazala je Kralj, najavljujući naredne projekte nacionalnog teatra.

Pored posljednje knjige, u Nikšićkom pozorištu, prema riječima Jelića, planiraju unapređenje pozorišnog časopisa.

- Valja napomenuti da naše izdavaštvo redovno prati i Međunarodni festival glumca i da festivalske aktivnosti upotpunjujemo odgovarajućim katalogom i biltenom. Planiramo da održimo i osvježimo svoje izdavaštvo sa posebnom pažnjom prema našem časopisu, vodeći računa o njegovoj tradiciji i reputaciji – rekao je on.

U okviru izdavačke djelatnosti, „Zetski dom“ je u septembru prošle godine, kako je Subotić podsjetio, pokrenuo svoje glasilo „Protagonist“.

- „Protagonist“ će izlaziti dva puta godišnje i težimo da publikacija vremenom postane stručni časopis s međunarodnim predznakom koji tretira pitanja pozorišne istorije, teorije, kritike, estetike, sociologije, različitih praksi. Takođe, uskoro iz štampe izlazi i publikacija ,,Pozorište Zetski dom 1884-1896“, autora Luke I. Milunovića, koja tretira razvoj redovnog pozoriš-

Kultura

Poneđeljak, 28. februar 2022.

atrima nog života u Crnoj Gori do svečanog otvaranja uređenog prvog crnogorskog pozorišnog zdanja.

Do kraja godine u planu je štampa još jednog značajnog djela istog autora. Riječ je o publikaciji „Pozorište Zetski dom 1897-1909“, tako da će se njenim sadržajem, kao logičnim nastavkom obuhvata teme, povezati veoma značajan datum u postojanju „Zetskog doma“ sa početkom rada prvog crnogorskog profesionalnog pozorišta. Na ovaj način Crna Gora će dobiti zaokruženu prezentaciju razvoja redovnog pozorišnog života do Prvog svjetskog rata – rekao je on.

UNAPREĐENJE

Pitanje koliko je izdavačka djelatnost u crnogorskim teatrima marginalizovana i šta je neophodno uraditi kako bi se stvari promijenile, u našim pozorištima tretiraju na različite načine.

- Mislim da se pozorišta bave izdavačkom djelatnošću u mjeri mogućeg, te da nije problem u nedostatku svijesti o važnosti ovakvih izdanja i njihovom doprinosu izučavanju pozorišta, teatrologiji, istoriji pozorišta. S druge strane, obim, dinamika, kvalitet izdanja zavise od mnogih faktora: finansijskih, organizacionih, kadrovskih. Vjerujem da bi Crna Gora trebalo da ima jedinstven centar, pozorišni institut, muzej, kako god ga nazvali, poput drugih zemalja u okruženju, koji bi se pozorišnom umjetnošću bavio na jedan organizovan, sistematski način – kazala je Kralj.

Izdavaštvo, kao i video i audio produkcija, kako je Jelić rekao, neophodan je pozorišni sadržaj, ali valja imati na umu da je on ipak propratnog karaktera, odnosno on je onaj koji potpomaže onome što je primarno, a primaran je teatar.

- Zbog toga je obavezno biti posebno osjetljiv prema problemu koji postavljate u ovom pitanju, odnosno pravilno izmjeriti šta je pozorištu zaista potrebno na polju izdavaštva i posebno voditi računa da se ta djelatnost ne rasplinjuje na teme koje se pozorišta posebno ne tiču ili koje se ne prezentuju na odgovarajućem umjetničkom ili naučnom nivou.

Da skratim, pozorišne kuće treba da objavljuju prije svega dramske tekstove i njima odgovarajuće kritičke tekstove – kazao je on.

Kontinuirana izdavačka djelatnost u teatru, mišljenja je Subotić, zahtijeva stručan, sveobuhvatan i sistematičan pristup, kako bi se izbjeglo njeno sporadično tretiranje.

- Sve to u velikoj mjeri zavisi od raspoloživosti budžetskih sredstava, koje bi u većem obimu trebalo planirati i obezbijediti za te namjene. Osim doprinosa jačanju crnogorske izdavačke djelatnosti u cjelini, pozorišna izdanja služe afirmaciji i reafirmaciji određenih pitanja, tema i pojava, bilo da govorimo o istorijskom kontekstu ili sadašnjem trenutku, koji nameće nove pravce kretanja u ovoj oblasti na kojima pozorišna umjetnost dodatno može da se razvija. Uz to, izdavačka djelatnost od posebne je važnosti i kada govorimo o pomoći u praktičnim, teorijskim i eksperimentalnim pozorišnim istraživanjima, a takođe i u smislu njegovanja postojeće, privlačenja i razvoja nove publike – kazao je on. S. VIŠNJIĆ

13

PROŠLOST: Proslava 27. januara, dana kada se 1879. crnogorski barjak zavijorio na podgoričkoj tvrđavi

Svako je slobodan u svojoj vjeri, običajima i radu

Piše: Luka MILUNOVIĆ PODGORICA - Nova, 1879. godina dočekana je svečano na crnogorskome dvoru kako će u prvome broju, poslije prekida zbog ratnih prilika, izvijestiti ,,Glas Crnogorca“, koji je ponovo počeo redovno izlaziti. Ovo glasilo dalje bilježi: ,,... stigla su na taj dan i telegrafska mnoga čestitanja sa strane i unutrašnjosti.

Nj. Sv. Knjaz Našljednik dobio je čestitke od učenika osnovne škole iz Bara i to od muhamedanskog, rimokatoličkog i pravoslavnog vjerozakona. Tako isto i od mladih Muhamedanaca iz Nikšića i Ulcinja“. ,,Glas Crnogorca“ će te godine, već u trećemu broju na prvoj stranici donijeti Proklamaciju knjaza Nikole I Petrovića, datu na Cetinju 26. januara. Proklamacijom je obnarodovano da su konačno završene sve diplomatske i druge radnje, te da će, u skladu sa odlukama Berlinskoga kongresa, Zeta kao i gradovi Žabljak, Spuž i Podgorica konačno i stvarno biti pripojeni Knjaževini Crnoj Gori.

POSTAJETE SLOBODNI

Knjaz Nikola I se neposredno obaratio narodu u Podgorici i Zeti da bi poručio: ,,Od ovoga časa vi postajete slobodni državljani Crnogorski i sudovi i sve vlasti Moje stupaju u život u mjestima vašijem“. Obraćajući se stanovništvu sa oslobođene teritorije, naročito onima koji nijesu pravoslavne vjeroispovijesti, knjaz će u Proklamaciji naglasiti: ,,Muhamedanci, vas neće dijeliti predamnom vjera od vašijeh pravoslavnijeh i katoličkijeh sudržavljana.

Svi skupa uživaćete jednaku i istu ljubav Moju, jednaku i istu pravicu zakona Mojijeh. Svaki je slobodan u svojoj vjeri, u svojim dobrim običajima, svojemu radu.“ Dolazak crnogorske vojske u Podgoricu se, razumljivo, sa nestrpljenjem i radošću iščekivao: ,,Kada su mještani 27. o. m. viđeli iz daleka đe im se vojska crnogorska približuje da zauzme Podgoricu, nekolicina od njih potrčaše da izvade iz zemlje zvono, koje su za vrijeme vojne zakopali, da ga stave na zvonik. Tek što je vojska crnogorska stupila u varoš, odmah stanu zvoniti i pozdravljahu kličući: ,Živili‘.“ Narod je sa naročitom pažnjom pratio sve postupke crnogorske vojske: ,,Kako zamijeni crnogorska vojska posadu tursku i tek se poče viti orao crnogorski na tvrđavi, odmah oglasiše topovi predaju grada. Neopisano veseli bijahu stanovnici i gotovo svi bez razlike baciše fesove a staviše kape crnogorske i počeše klicati - da živi Knez pobjedilac!.“ Nedugo nakon manifestovanja opštenarodne radosti povodom ulaska crnogorske vojske, u Podgorici je svečano proslavljeno rođenje knjaževi-

nalazio u Mirkovoj varoši. O tome će u ,,Glasu Crnogorca“ ostati zabilježeno: ,,27 januar kao dan kada je pređe devet godina crnogorska vojska zauzela Podgoricu, a s njom oslobodila i prisajedinila crnogorskoj knjaževini divnu Zetu, svake godine se popraćao običnom svečanošću. Ove godine svečanost je bila uveličanija.“

IMALI USPJEHA

Podgorica početkom 20. vijeka

Dolazak crnogorske vojske u Podgoricu se, razumljivo, sa nestrpljenjem i radošću iščekivao: ,,Kada su mještani 27. o. m. viđeli iz daleka đe im se vojska crnogorska približuje da zauzme Podgoricu, nekolicina od njih potrčaše da izvade iz zemlje zvono, koje su za vrijeme vojne zakopali, da ga stave na zvonik“ ća Mirka, mlađega sina knjaza Nikole I. Poslije velikoga šenluka iz pušaka i topovske paljbe sa Maloga brda, Ljubovića i Gorice: ,,Vojnička parada stane na sredinu varoši, a narod u krasnome velikome kolu neprestano igrajući pjevaše“. U Podgorici je oktobra 1880. godine svečano obilježen i imendan mladoga knjaževića Mirka: ,,... pokazao je narod na ove krajeve koliko je obuzet osjećajima veselja, tim više što je ova zemlja sreću imala, poslije toliko vjekova, opet svog velikoga vojvodu dobiti u licu muškoga ogranka vladajuće dinastije Petrovića.“ Podgorica je svečano uređena za tu priliku: ,,Uoči ovoga dana cijela varoš svečano osvijetljena bijaše.

Kroz sve ulice varoši moglo se kao danom šetati.“

PROGRAMI

Skrenućemo ovđe pažnju i na objavu u ,,Glas Crnogorca“, datiranu u Podgorici 19. januara 1881. godine, koju potpisuje: Uprava čitaonice podgoričke. Šira crnogorska javnost je tako obaviještena o formiranju Društva podgoričke čitaonice,

Knjaz Nikola I Petrović

koje će kreirajući svoju djelatnost u godinama koje dolaze naročitu pažnju poklanjati i pripremi programa pri proslavi 27. januara – dana kada se 1879. godine, poslije prohujalih stoljeća, crnogorski barjak zaviorio na podgoričkoj tvrđavi.

Podgorica će naime, iz godine u godinu, decenijama kasnije, do Prvoga svjetskoga rata, svečano obilježavati 27. januar (po julijanskome, odnosno 8. februar po gregorijanskome kalendaru). To će najčešće biti povod i prilika da se, pored oficijelnih i ceremonijalnih prigoda, organizuju razni oblici manifestacija, te pripreme i prikažu mnogi kulturni, scenski i dramski programi.

Nastojaćemo da uz oslonac na pisanje ,,Glasa Crnogorca“ sa nekoliko ilustracija, za ovu priliku samo tokom prve decenije, pratimo proslave ovoga praznika u Podgorici Krajem januara 1884. godine bilo je vrlo svečano i veselo u Podgorici o čemu opširno javlja dopisnik ,,Glasa Crnogorca“: „27. januar osvanuo je u ovoj varoši kao dan slave oslobođenja, dan najvišeg veselja, kada je prije pet godina



Mirko N. Petrović,veliki vojvoda zetski

pobjedonosna vojska crnogorska zauzela Podgoricu sa Zetom. Za to narod ovi slavi i svetkuje ovaj dan kao dan kada ga je obasjalo sunce drage slobode; to čini svake godine, pa je tu srećnu uspomenu proslavio i ove godine dostojnim načinom sa iskupljenim ovdje velikim brojem naroda iz Zete i njene okoline.“ U izvještaju o svetkovini zabilježena su i kola koja su toga dana igrana: ,,Na sve strane narod se veselio, osobito na ,,glavici podgoričkoj“ (glavnoj pjaci) igrala su tri ,,kola“: ,,crnogorsko, zetsko i podgoričko, a ugledni Podgoričani iznijeli su svakojakog pića svemu prisutnom narodu.“ Redovna domaća pozorišna produkcija, koja je u Podgorici pokrenuta 1885. godine, stvara uslove da prikazivanje pozorišnih predstava postane važni dio programa proslava 27. januara. Tako će u Podgorici, krajem januara 1888. godine, Čitaoničko društvo u dva navrata prikazati „Balkansku caricu“, dramsko djelo knjaza Nikole I. Predstava je prvo data 26. januara, a drugi put śutradan, 27. januara, na sam dan proslave oslobođenja u novome čitaoničkome domu koji se

Podgorica će naime, iz godine u godinu, decenijama kasnije, do Prvoga svjetskoga rata, svečano obilježavati 27. januar (po julijanskome, odnosno 8. februar po gregorijanskome kalendaru)

Naredne, 1889. godine, Društvo podgoričke čitaonice obavještava telegramom ministra prosvjete da: „povodom desetogodišnjice oslobođenja“ namjerava da prikaže „Balkansku caricu“. Iz opširnoga pregleda proslave desetogodišnjice oslobođenja Podgorice u kojemu se kaže: ,,26-og u oči svečanosti, započeta je osvjetljenjem Mirkove varoši, naročito junačkog u njoj spomenika Velikog Vojvode Mirka Petovića.“, saznajemo i to da je Društvo podgoričke čitaonice imalo uspjeha sa predstavom koja, kako je počela: ,,Na 7 i po sati...“ tako je: ,,na 11 sati u veče završena pjevanjem himne.“ Pomenuti su i nosioci uloga u prestavi: Marko Špadijer (Ivan Crnojević), Božo Bošković (Đorđe), Stanko B. Marković (Stanko), Pava Petković (Danica), Vasiljka Gvozdenović (Marta), Lazo Vrbica (Dean), Marko Pejanović (Perun), Jovan Pejanović (Ivo, guslar), Zaharije Gvozdenović (Uglješa), Božo Belević (Ibrahim aga) i Zaharije Radičević (Starac).

Prije nego što će ukratko ocijeniti individuala postignuća diletanata u ovoj predstavi autor priloga u ,,Glasu Crnogorca“ je ośetio potrebu da naglasi kako ovđe nije umjesna stroga kritika: ,,jer je ovo društvo dobrovoljno, koje nije odano toj struci umjetnoj, a koje se pored svojih poslova i domaćih potreba angažovalo i položilo ne mali trud oko učenja svojih uloga; što neka im služi na čast i pohvalu!“ Na kraju predstave, pošto je završen treći čin: „... deklamovao je posvetu ,Balk.

Carice‘, gosp. Mujo M. Adžiahmetović, učitelj muhamedanske osn. škole na opšte zadovoljstvo.“

TREBA SE SJETITI

Kako nas dalje obavještava dopisnik ,,Glasa Crnogorca“, Podgorica se na ovaj svečani dan 1889. godine okitila barjacima, a narod obukao u svečano ruho. Poslije podne: ,,činovnici i otmjeni trgovci davali su piće narodu, koji se slegao bio na glavnoj pjaci, gdje je igralo crnogorsko oro, upravo pred spomenikom. Tu se uz grmljavinu iz pušaka igralo, pjevalo pilo i veselilo upravo do crnoga mraka. Dućani su bili cio dan zatvoreni.“ Uz ova podśećanja valja napomenuti da danas, kada ne tako rijetko tražimo odgovore na pitanja o događajima i procesima u prošlosti, kao nezaobilaznim uporištima za šira razmišljanja o nama samima, treba se, držimo neizostavno, na adekvatan način śećati i onoga što je Crnoj Gori donio Velji rat i Berlinski kongres.

Sigurni smo da ono što je donio 27. januar (8. februar) 1879. godine ne obavezuje samo Podgoricu.

14

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 28. februar 2022.

I. MITROVIĆ

Završni radovi na dijelu nove bulevarske trake u Ulici Veljka Vlahovića

Ekipe Puteva u park-šumi Zagorič asfaltirale više od pet

Punom parom n i u donjem dijelu

Asfaltiranje lijeve trake Bulevara Veljka Vlahovića

Naredne sedmice voziće se asfaltiranom stranom Kako nam je rečeno na gradilištu, asfaltiranje dionice od 850 metara (do ukrštanja sa budućim Zmaj Jovinim bulevarom) trebalo bi da bude završeno za sedam – osam dana. Nakon toga, saobraćaj će biti prebačen na asfaltiranu bulevarsku traku i počeće uklanjanje stare saobraćajnice u Ulici Veljka Vlahovića, gdje će biti druga bulevarska traka, a uz koju već 20 dana rade iskope za podzemne instalacije Radnici građevinske firme Tehnoput MNE prije dva dana počeli su asfaltiranje lijeve trake Bulevara Veljka Vlahovića, na Starom aerodromu.

Asfaltiranje su započeli iz pravca ukrštanja sa Bulevarom Pera Ćetkovića, a juče oko 13 časova taj posao obavljali su u dijelu ispred Crnogorske kuće fudbala i Fudbalskog kampa.

Kako nam je rečeno na gradilištu, asfaltiranje dionice od 850 metara (do ukrštanja sa budućim Zmaj Jovinim bulevarom, čija je izgradnja u toku) trebalo bi da bude završeno za sedam – osam dana. Nakon toga, saobraćaj će biti prebačen na asfaltiranu bulevarsku traku i počeće uklanjanje stare saobraćajnice u Ulici Veljka Vlahovića, gdje će biti druga bulevarska traka, a uz koju već 20 dana rade iskope za podze-

mne instalacije.

Nakon što je izvođaču plaćen dug od prošle godine, 7. februara su, nakon pauze od 10 mjeseci, nastavljeni radovi na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića. Do prije dva dana završena je popravka tampona, odnosno priprema za asfaltiranje lijeve kolovozne trake, na dionici od raskrsnice sa Bulevarom Pera Ćetkovića do raskrsnice sa Zmaj Jovinom ulicom. Upored sa tim rade iskope pored stare saobraćajnice koju će, nakon asfaltiranja lijeve bulevarske strane, ukloniti i započeti izgradnju i druge strane bulevara. Dinamika daljih radova na izgradnji ove prometne saobraćajnice na Starom aerodromu zavisiće od toga koliko za njih bude opredijeljeno novca iz državnog budžeta. Preostalo je dovoljno vremena za završetak izgrad-

TK ,,Besa“ učestvovao na svjetskom kupu u Draču

Srebro za Anđelu Juniorka Tekvondo kluba ,,Besa“ iz Tuzi Anđela Berišaj osvojila je srebrnu medalju na Svjetskom prezident tekvondo kupu koji je održan u Draču, u Albaniji.

U finalnom meču kategorije do 68 kilograma, kako za Pobjedu prenosi trener TK ,,Besa“ Nikola Gegaj, poražena je od Hrvatice Mile Maštelić. Članica ,,Bese“ je četvrta na svjetskoj juniorskoj rang listi a, kako ističe njen trener, u karijeri ima i titulu klupskog prvaka Evrope.

- Tekvondo klub ,,Besa“ i Crnu Goru prestavljalo je pet takmičara – Toni Marasaj, Zinedin Bećaj, Benan Jusufđokaj, Andrea i Anđela Berišaj – naveo je Gegaj, uz napomenu da je turnir u Draču okupio 1.909 takmičara u svim starosnim kategorijama.

Takmičarima ,,Bese“ ovo je bio prvi turnir u ovoj godini.

- Kod ostalih takmičara nije bila najbolja forma, zbog čega su bez medalje ostali Bećaj, Jusufđokaj i Andrea Berišaj - rekao je Gegaj.

I. M.

nje ovog bulevara u ugovorenom roku, ali je problem neredovno plaćanje i nedovoljan iznos sredstava planiran kapitalnim budžetom Crne Gore za ove radove.

Radovi na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića, koje finansira Uprava javnih radova, započeti su 26. oktobra 2020. godine. Ugovorena vrijednost posla je 4.591.205 eura, sa PDV-om.

Izvođač radova je Tehnoput MNE d. o. o. iz Podgorice, a rok izvođenja radova je 30 mjeseci.

Dužina budućeg bulevara je 1,9 kilometara. Projektom je planirana izgradnja šest traka, na pojedinim mjestima bulevar će imati poprečni profil identičan onome koji je na autoputu (više od 45 metara). Duž cijelog Bulevara Veljka Vlahovića biće izgrađena obostrana biciklistička staza, širine jedan metar.

I. M.

Novi asfalt u park-šumi Zagorič

U naredna dva – tri mjeseca gradska uprava će u asfaltiranje još 1,7 kilometara ulica u donjem dijelu naselja (ispod groblja) uložiti još 120.000 eura. Tokom marta krenuće u obnovu park-šume Zlatica, u što će biti uloženo 100.000 eura, a u dogledno vrijeme napraviće i sportsko igralište Ekipe gradskog preduzeća Putevi d. o. o. završile su asfaltiranje više od pet kilometara saobraćajnica u naselju parkšuma Zagorič, u što je Glavni grad uložio 300.000 eura.

Tim povodom ovo naselje obišao je gradonačelnik Ivan Vuković sa saradnicima, koji je najavio da će u naredna dva – tri mjeseca gradska uprava u asfaltiranje još 1,7 kilometara

ulica u donjem dijelu naselja (ispod groblja) uložiti još 120.000 eura. Tokom marta krenuće u obnovu park-šume Zlatica, u što će biti uloženo 100.000 eura, a u dogledno vrijeme napraviće i sportsko igralište.

ULAGANJE

Podsjetivši da je u pitanju naselje koje već dugo ima brojne

U Matagužima uredili površinu od 1.235 kvadrata

Još jedna akcija Sekretarijata

Zasadili 80 u Lješkopo

Aktivnosti Čistoće

Ugradili još sedam kontejnera Ekipe gradske Čistoće nastavile su sa aktivnostima koje se odnose na ugradnju polupodzemnih kontejnera na teritoriji glavnog grada, u okviru projekta ,,100 za čistiji grad“.

- Po dva polupodzemna kontejnera, zapremine pet kubnih metara, ugrađena su u Ulici 4. jula (u neposrednoj blizini vojnih zgrada) i Master kvartu na Cetinjskom putu bb. Jedan takav ugrađen je na Zmaj Jovinom bulevaru 46, dok su dva polupodzemna kontejnera po tri kubika ugrađena na Bulevaru Pera Ćetkovića (brojevi 92 i 301) – navode iz Ćistoće.

Njihove ekipe zamijenile su devastirani nadzemni dio polupodzemnog kontejnera na Bulevaru Josipa Broza Tita i sanirale poklopce na već postojećim polupodzemnim kontejnerima u gradu.

I. M.

probleme, Vuković je istakao da se jedan od njih odnosio na neadekvatnu mrežu lokalnih saobraćajnica.

- Imajući to u vidu, kao i broj ljudi koji žive u ovom dijelu Zagoriča, unazad nekoliko mjeseci krenuli smo u realizaciju jednog ambicioznog projekta i danas imamo zadovoljstvo da konstatujemo da smo asfaltirali više od pet

PROJEKAT VRIJEDAN 55.000 EURA: Novo igralište u Matagužima

Kutak za bezbrižnu igru i odrastanje Najmlađi sugrađani iz Mataguža dobili su prostor za bezbrižnu igru i odrastanje.

- Na površini od 1.235 kvadratnih metara izgrađeno je moderno dječje igralište, ugrađen parkovski mobilijar, sprava za trening na otvorenom, sto za stoni tenis i nova rasvjeta. Prostor je oplemenjen sa 27 odraslih sadnica drveća, a zelene površine su pokrivene sistemom za navodnjavanje – objavio je na svom FB profilu gradonačelnik Ivan Vuković, uz napomenu da je vrijednost ovih radova iznosila 55.000 eura.

I. M.

Druga po redu akcija ,,Za zdrava pluća našeg grada“ realizovana je prija dva dana na brdu Gorica u Lješkopolju i Gornjoj Gorici.

- Kroz zajedničku akciju Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, preduzeća Zelenilo d. o. o. Podgorica i lokalne zajednice, na brdu Gorica (Lješkopolje) i odabranoj lokaciji u naselju Gornja Gorica, zasađeno je 80 novih sadnica – navode iz gradskog preduzeća Zelenilo, uz napomenu da nastavljaju da čuvaju i unapređuju zelene površine u glavnom gradu.

Podsjećamo, u okviru prve akcije zasađeno je 50 sadnica na Malom brdu, a planirana je još jedna na Dajbabskoj gori.

I. M.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 28. februar 2022.

t kilometara saobraćajnica

nastavljaju u naselja

15

Drugi dan Karnevala Koret u Tuzima prošao u odličnom raspoloženju i lijepom druženju Sa dječjeg karnevala juče u centru Tuzi

Rekonstrukcija Brskutske ulice nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa Gradonačelnik Vuković je naveo da su se građani interesovali za projekat rekonstrukcije najvažnije ulice u naselju, a to je Brskutska ulica koja se prostire duž groblja Zagorič.

- Završili smo tendersku proceduru, izabrali izvođača i sve je spremno za početak radova. Projekat je vrijedan 1.160.000 eura, dakle, jedan od najvrednijih infrastrukturnih projekata koje planira ova gradska uprava – poručio je Vuković.

Kako je dodao, kada se riješi problem imovinsko-pravnih odnosa, očekuje se i početak realizacije samog projekta, kojim će građani dobiti modernu saobraćajnicu na potezu od pruge do podvožnjaka prema Zlatici.

kilometara saobraćajnica u ovom dijelu grada i na taj način riješili brojne probleme ljudi koji ovdje žive - kazao je Vuković, dodajući da je vrijednost ovog projekta 300.000 eura.

Ističe da je Glavni grad, uporedo sa ovim, napravio sličan plan i za donji dio naselja, odnosno dio park-šume ispod groblja u Zagoriču. Kako je pojasnio, taj dio naselja opterećen je imovinskim problemima, imajući u vidu da je dio zemljišta vraćen kroz postupak restitucije originalnim vlasnicima. Međutim, građanima je predstavljen plan kojim će sve one ulice koje se nalaze na zemljištu koje je u vlasništvu Glavnog grada ili države biti asfaltirane.

- Riječ je o saobraćajnicama u dužini od oko 1,7 kilometara, a vrijednost tog projekta je 120.000 eura i računam da

ćemo taj projekat realizovati u naredna dva - tri mjeseca i na taj način bitno unaprijediti stanje infrastrukture u ovom dijelu grada – naveo je Vuković.

PLANOVI

Obećali su, ističe on, da će u dogledno vrijeme napraviti sportsko igralište u neposrednoj blizini i najavili da ćemo tokom marta krenuti u obnovu park-šume Zlatica.

- Samo taj projekat vrijedan je 100.000 eura, tako da računam da sa ovim projektima bitno unapređujemo kvalitet života ljudi koji žive u ovom dijelu Podgorice - zaključio je Vuković.

Direktor Puteva Radenko Bulatović iskazao je zadovoljstvo zbog uspješnog završetka radova i najavio da će nakon zone B, početi i radovi u zoni A ovog naselja u dužini od više od 1,5 kilometara.

I. M.

za planiranje prostora i održivi razvoj, Zelenila i građana

0 sadnica drveća olju i Gornjoj Gorici

ZA ZELENIJA BRDA PODGORICE: Sa akcije

Veliki broj mališana uživao je juče u dvočasovnom druženju i igri sa maskotama omiljenih crtanih junaka na glavnom gradskom trgu u Tuzima.

Iako je bila najavljena kiša, oko 13 časova ogrijalo je sunce i stao vjetar, pa je dječji karneval (koji je počeo u to vrijeme) organizovan u okviru drugog dana 27. karnevala Koret protekao u odličnom raspoloženju i lijepom druženju.

DRUŽENJE

Mladi animatori sa područja Malesije priredili su zanimljive igre i radionice, na kojima su mališani pravili maske, šešire, razne ukrase... U duhu tradicionalnog karnevala, nekoliko djevojaka im je ocrtavalo lica. Poseban doživljaj bila je igra, druženje i fotografisanje sa maskotama omiljenih junaka iz crtanih filmova.

Da sve protekne kako treba, organizatori iz NVO Karnevali koret za mališane su obezbijedili i posluženje – domaće pite, krofne, kiflice...

Zbog neizvjesnosti kakve će biti mjere za zaštitu od širenje virusa

I vrijeme doprinijelo veseloj igri mališana Poseban doživljaj bila je igra, druženje i fotografisanje sa maskotama omiljenih junaka iz crtanih filmova. Da sve protekne kako treba, organizatori iz NVO Karnevali koret za mališane su obezbijedili i posluženje – domaće pite, krofne, kiflice... kovid-19, ove godine nije organizovan defile i povorka.

- Za defile je potrebno napraviti maske, a za to nam je potrebno dva – tri mjeseca. S obzirom na mjere i neizvjesnost, nijesmo htjeli da rizikujemo, jer smo prošle godine morali sve da odložimo zbog mjera koje su bile na snazi, pa smo je obilježili simbolično dokumentarnim filmom na lokalnoj televiziji – kazala je potpredsjednica organizacije iz NVO Karnevali koret Anita Junčaj.

U okviru noći posvećenoj humoru, sinoć je posjetioce nasmi-

jao stend–ap komičar iz Albanije Agron Lakaj, a nakon njega je nastupila Ulcinjanka Eliza Markić sa svojim bendom.

ZABAVA

Dvadeset sedmi po redu Karneval koret svečano je otvoren u subotu u 19 časova, kada je na glavnom gradskom trgu u Tuzima održao koncert makedonski muzičar Škumbin Ismajlji, u čijem nastupu je posebno uživala omladina iz Malesije.

U Noći ukljeva i vina, koja će biti organizovana večeras, pojetioci će imati priliku da uživaju u au-

tentičnim ukusima hrane i pića sa područja skadarskog basena, a ugođaj će im uljepšati muzička grupa ,,Mars“ i David Drešaj. U završnoj noći karnevala, sjutra veče će nastupiti još jedna muzička zvijezda Đusta Viljaj, kao i kulturno umjetničko društvo, nakon čega će, tradicionalno biti spaljena lutka vještice, ove godine pod nazivom Korona, a u nadi da se ova opaka bolest više neće vraćati. Sva četiri dana manifestacije uljepšava bazar, u okviru kojega posjetioci mogu da kupe razne proizvode sa područja Malesije.

I. M.

Realizovana prva akcija sadnje u okviru projekta urbane bašte

Počelo oplemenjivanje još jednog dijela Tološke šume Zapošljeni u Glavnom gradu su prije dva dana, u saradnji sa NVO Paradigma i brojnim volonterima, učestvovali u prvoj akciji sadnje u okviru projekta urbane bašte.

Glavni grad je u cilju pružanja podrške ovoj akciji a shodno potpisanom sporazumu o saradnji sa NVO Paradigma, prenosi PG biro, obezbijedio sadnice i alat za sadnju. Lješnik, japanska jabuka, kupina, šipak, malina, maslina, iglice i ruzmarin, navode oni, samo su neke od sadnica koje od subote krase urbanu baštu.

Navodeći da je formiranje urbane bašte u toku, napominju da je ovo samo prva u nizu planiranih akcija.

- Trenutno se izvode zemljani radovi u dijelu ravnanja terena i uklanjanja zemlje sa trase staza za šetnju. Paralelno s tim, u toku su radovi na iskopu bunara i postavljanju česmi za navodnjavanje, a ubrzo će biti postavljana i zaštitna ograda i rasvjeta – poručuju iz Glavnog grada.

Radove izvode gradska preduzeća Vodovod i kanalizacija, Agencija za stanovanje i Komunalne usluge, a prvobitno su njihove kolege iz preduzeća Zelenilo očistile teren od zaraslog šiblja, uklonili osušene i nezdrave djelove visokih stabala. Nakon završetka

Sa akcije sadnje

zemljanih radova, planirano je formiranje šetnih staza.

Shodno pomenutom sporazumu potpisanom u decembru Glavni grad, zajedno sa partnerima iz NVO Paradigma, realizuje značajan projekat koji predstavlja nešto potpuno novo za Podgoricu.

- Projekat ima za cilj formiranje prve urbane

bašte, na prostoru od preko 10.000 kvadratnih mertara, u dijelu Tološke šume. Riječ je o novoj zelenoj oazi koja će u jednom dijelu služiti za proizvodnju voća i povrća, u skladu sa najsavremenijim metodama, a proizvodi će biti distribuirani našim sugrađanima kojima je to najpotrebnije – objašnjavaju iz gradske uprave.

I. M.

16

Marketing

Poneđeljak, 28. februar 2022.

Poneđeljak, 28. februar 2022.

Arena

U fokusu: Ukrajinska kriza

17

Selektor ženske košarkaške reprezentacije Ukrajine Srđan Radulović iz Kijeva za Pobjedu

Svaki minut je vječnost, bunker je sada naš dom PODGORICA - Kako sudbina zna da bude čudna, možda najbolje svjedoči Srđan Radulović, rođeni Cetinjanin, kojeg u Ukrajini smatraju svojim.

Selektor ženske košarkaške reprezentacije Ukrajine i trener Budiveljnike prethodnog vikenda slavio je Kup Ukrajine, a sedam dana kasnije sa porodicom je u improvizovanom bunkeru, koji je napravljen u jednoj školi u Kijevu, gdje pokušava da preživi ratno stanje u toj zemlji.

- Ovo je neopisivo. Stanje je katastrofalno, mislio sam da ovo u stvarnosti ne može da se desi. Ne znam riječi koje da upotrijebim da bih vam prenio sliku iz Kijeva. Sve se promijenilo u veoma kratkom roku.

Osvojili smo Kup Ukrajine u neđelju, bili u restoranu, slavili, družili se, a već tada dvije Amerikanke tražile su dozvolu da se vrate u svoju zemlju. Niko iz Federacije i kluba nije mogao ni da nasluti da može doći do stanje kao što je sada, tako da nijesam ni pomišljao da treba da idem bilo gdje. Ali došlo je do ludila, da će se čak borbe voditi u gradovima. Međutim, sada sam u bunkeru, gdje nas je ukupno 15 - kaže na početku razgovora za Pobjedu Srđan Radulović.

UMJESTO SPASA PUT U BUNKER Nekadašnji prvi saradnik Gorana Boškovića u reprezentaciji Ukrajine, dvije godine vodio je Čajku, zatim je postao glavni trener i seniorske i juniorske selekcije Ukrajine, otkriva da je prije dva dana pokušao da sa familijom ode iz Kijeva, ali je to bilo nemoguće.

- Spakovali smo se i krenuli kolima da idemo iz Kijeva.

Pratili smo navigaciju, bio je prilično gust saobraćaj, ali onda odjednom vidite da je nemoguće bilo gdje da odete.

Obećanje Nakon što je Portal Analitika prvi objavio priču Radulovića, juče mu je ambasadorka Crne Gore u Ukrajini Dragica Ponorac obećala da će preduzeti sve da ih evakuišu.

Radulović je naveo da ga je Ponorac obavijestila da će povodom slučaja njegove porodice uputiti protesnu notu ministarstvu spoljnih poslova Ukrajine.

- Ukoliko se otvori humanitarni koridor, ambasadorka je obećala da bi odmah preuzela radnje kako bi nam bio obezbijeđen transport van granica Ukrajine kazao je Radulović - PortaM. Lk. lu Analitika.

Izašli smo na 50 kilometara od Kijeva i kada je trebalo da se priključimo na auto-put koji vodi za Lavov, koji se zove Žitomirska trasa, ukrajinski vojnici su nas upozorili da su krenuli da ruše auto-puteve i mostove. Bili smo u šoku, osjetite strah, jer shvatate da nemate gdje da idete. Bojali smo se da li možemo sigurno i da se vratimo do Kijeva.

Tada su nastale nevjerovatne kolone automobila, a ne znate na koju ulicu će vas navigacija odvesti, da li se možda baš tu vode bitke. To nijesu scene kao u filmovima, to je haos - opisao nam je Radulović, kojem će određene slike, baš sa tog puta, ostati urezane u sjećanju dok je živ.

- Uslijedile su detonacije. Svi su pokušavali da se izvuku iz kolone i da pronađu spas.

Onda vam tenk izleti na put.

Nijesam znao kako da reagujem kada sam ugledao tenk ispred mene. Morao sam da idem preko ivičnjaka kako bih prešao na drugu stranu bule-

vara. Tu kreće borba za život, samo da se izvučemo i porodicu bezbjedno vratim - kaže u jednom dahu Radulović.

Cetinjanin je nakon toga umjesto u stan bio primoran da ide u sklonište, gdje je ukupno 15 osoba, koji je od juče dobio i posebnu ulogu da brine o licima u bunkeru.

- Momak, koji je bio zadužen za sklonište, odlučio je da nas napusti, uzeo je oružje i pošao da se bori, a meni predao ključeve skloništa. Više ne odgovaram samo za svoju, već i za sve porodice koje se nalaze ovdje jer su osim nas tu još neke porodice, ali osim mene tu je samo jedan mladić i baš stariji čovjek, zbog čega su tu ulogu dodijelili meni - kaže Radulović, koji ističe da svaki sat donosi novu neizvjesnost.

- Za sada imamo hrane i pića.

Nas je ovdje 15, vodu i hleb i sve što imamo dijelimo kao jedna porodica i pokušavamo da se snađemo i preživimo.

Ovdje je svaki minut vječnost, velika je tenzija, trebaju jaki

Savršen početak kvalifikacija Srđan Radulović na neki način simbol je ženske košarke u Ukrajini. Vodi juniorsku i seniorsku selekciju Ukrajine, sa Budiveljnikom je uspio da osvoji Kup - Astronomskom brzinom živci da se sve ovo iznese.

Mora se razmišljati hladne glave, da ne bude panike, ali nimalo prijatna situacija.

UKRAJINA DRUGA DOMOVINA Radulović naglašava da je bio u komunikaciji sa ambasadorkom Crne Gore u Ukrajini, koja ga je ranije savjetovala da izađe iz zemlje. Međutim, niko nije ni slutio da do ovoga može doći.

- Zahvalan sam osoblju Ambasade na moralnoj podršci, ali očekujem i trebam konkretnije angažovanje crnogorske vlasti. Imam brojne pozive

Crnogorski košarkaši Miloš Popović i Miloš Latković i dalje ,,zaglavljeni“ u ratom zahvaćenoj zemlji

Nijesu mogli iz Ukrajine u Poljsku, pokušaće da se domognu Mađarske PODGORICA – Miloš Popović i Miloš Latković nijesu uspjeli da napuste Ukrajinu preko Poljske.

Uzaludno su crnogorski košarkaši pokušavali da se preko Poljske domognu bezbjedne teritorije od petka veče do neđelje prijepodne. Ukrajinska vojska im, jednostavno, nije dozvolila da pređu granicu i uđu u Poljsku.

Zato su Popović i Latković mo-

rali da izaberu drugačiji put kako bi napustili ratom zahvaćenu zemlju…

- Vratili smo se nazad dio puta i čekamo jednog čovjeka da nas pokupi, jer idemo na granicu sa Mađarskom. Dobili smo garancije da ćemo tamo da pređemo granicu, jer ovamo to nijesmo mogli. Ne znam, nadam se da ćemo stići kako treba – kazao je za Pobjedu Miloš Popović.

Na pitanje od koga su dobili garancije da će granicu moći da

pređu kod Mađarske, Popović je odgovorio: - Iskreno ne znam ništa. To su se naši ukućani čuli i dogovarali. Imali su neke zajedničke kontakte i onda smo tako došli do ove opcije za Mađarsku.

Znam samo da smo dobili garancije da ćemo sigurno moći da pređemo granicu sa Mađarskom. Zato i krećemo tamo – dodao je Popović, i istakao: - U svemu nam dosta pomažu

Košarkaški savez Crne Gore, naše ambasade, dosta je tu ljudi. Hvala im na tome, ali mi samo želimo da se dokopamo kuće, jer je ovo previše.

Iako prolaze kroz pravu golgotu u Ukrajini, Popović i Latković znaju da za njihovu sudbinu nijesu zabrinuti samo njihovi najbliži, već i šira crnogorska javnost.

- Želimo da zahvalimo svim ljudima koji su nam slali poruke i pružali podršku, jer sve

se razvija ženska košarka u Ukrajini. Prometej igra četvrtfinale Evrokupa, dosta Amerikanki je došlo, tako da se nivo zaista podigao. Kvalifikacije smo otvorili odlično, savladali Francusku čak sa 21 ljudi iz Crne Gore, mnogi se interesuju, žele da pomognu.

Ali više ne razmišljam o tome da li otići, jer se više ne može izaći ni na ulicu, a kamoli preko granice. Ovo je teško razumjeti. Degradacija svega ljudskog, svega moralnog, nadam se da će se ljudi dozvati pameti, jer u pitanju su ljudi i budućnosti jedne zemlje - kaže trener Budiveljnika, a onda je riječima potvrdio ljubav prema Ukrajini.

- Ovo je moja druga domovina, ljudi su toliko vjerovali u mene i moralna je obaveza da budem sa ljudima iz Ukrajine. Žao mi je što nijesam uspio

ovo nije nimalo lako za nas.

Nadam se da ćemo bezbjedno stići na granicu sa Mađarskom, da će sve proći kako treba, i da ćemo, konačno, stići kući – poručili su Popović i Latković.

Nekadašnji saigrači iz Lovćena su ove sezone igrali za Krivbas iz Krivog Roga. Nekoliko dana prije početka napada Rusije, zemlju je napustio njihov saigrač Stefan Vuković, bivši igrač Sutjeske i Lovćena, dok su Popović i Latković ostali na nagovor uprave, ne sluteći kakva ih drama očekuje.

U četvrtak, kada je počela ruska invazija na Ukrajinu, krenuli su autom iz Krivog Roga ka granici sa Poljskom u blizini Ljvova ali, nakon skoro 30 sati vožnje automobilom (u normalnim okolnostima bi

poenom razlike, što je mimo svih očekivanja, savladali smo i Finsku, tako da je sve krenulo savršeno. Vidjećemo kako će se aktuelna situacija razvijati, na sport sada niko i ne pomišlja, ali sigurno da je bilo mnogo pozitivnih stvari za žensku košarku u ovoj zemlji - ističe Radulović. da izvučem porodicu, a sa druge strane drago mi je da sam u ovom momentu ovdje i da mogu na bilo koji način da pomognem ovoj zemlji - kaže Radulović, objašnjavajući kako je u ovoj situaciji narod u Ukrajini najbolje pokazao kako se voli svoja zemlja.

- Ukrajinski vojnici pokazuju kako se voli i brani svoja zemlja. Toliki nivo hrabrosti i patriotizma još nijesam vidio.

Previše je emotivno i govoriti o tome. O njihovoj hrabrosti pisaće se sigurno u narednom periodu - podvukao je Srđan R. PEROVIĆ Radulović.

tu distance prešli za manje od 12 sati), nijesu mogli dalje od oko 25 kilometara od granice sa Poljskom, gdje ih je sa druge strane čekao vozač, koji je trebalo da ih vodi do najbližeg aerodroma.

Zbog velikih saobraćajnih gužvi, morali su pješke do granice, sve sa koferima koje su vukli i rančevima koje su nosili. Po dolasku na granicu, u četvrtak oko 22 sata, Latković i Popović su mislili da će procedura kratko trajati, ali je agonija tek počela. Pošto im Ukrajinci nijesu dozvoljavali da napuste zemlju, iz Ambasade Crne Gore u Poljskoj im je, kako nam je kazao Popović, rečeno da će doći i pokušati da ih izbave sa diplomatskim pasošem. Ali i taj plan nije uspio …

S. J.

18

Arena

Košarka

Poneđeljak, 28. februar 2022.

Košarkaši Crne Gore kod kuće poraženi od Mađarske u 4. kolu grupe E kvalifikacija za SP

TV

Fudbal - Primera

M. BABOVIĆ

Sport na

Ispustili šansu za realnu borbu za Mundobasket

21.00: Granada - Kadis

Fudbal - Serija A 20.45: Atalanta - Sampdorija

Fudbal - Portugalska liga 21.15: Braga - Santa Klara

Fudbal - Ruska liga 17.00: Zenit - Rubin Tenis 20.00: WTA turnir Monterej

Košarka - Kvalifikacija za SP 19.00: Švedska - Hrvatska

Košarka - Kvalifikacija za SP 18.00: Turska - Grčka

NBA

Kraj serije Čikaga Porazom kod kuće od Memfisa (116:110), Čikago je prekinuo niz od šest pobjeda, a Nikola Vučević je meč završio sa dabl-dabl učinkom od 11 poena i 12 skokova. Istina, crnogorski centar nije imao uspješno šutersko veče jer je iz igre šutirao 17-5, a 5-0 za tri poena.

Pobjeda Memfisa nijednog trenutka nije dolazila u pitanje, prije svega zbog dominacije u skoku (61:41), a Bulsi su u posljednjoj četvrtini samo ublažili poraz.

Dža Morant je demonstrirao klasu – mladi bek je sa 46 poena vodio svoj Memfis do pobjede.

Australijanac Stiven Adams je dodao 12 poena i čak 21 skok.

U poraženom timu Demar Derozan ubacio je 31 poen, a Zek Lavin 29. Čikago je drugi na Istoku sa pobjedom manje do Majamija, a Milvoki peti sa četiti pobjede manje.

U reprizi finala Istoka u prethodnoj sezoni, šampion Milvoki je kod kuće izgubio od Bruklina 126:123. Netse je do pobjede vodio igrač koji samo na gostovanjima može i da igra – Kajri Irving. Plejmejker „mrežica“ je postigao 38 poena, a imao je i po pet skokova i asistencija.

U Milvokiju je Bobi Portis ubacio 30 poena, a MVP finala Janis Adetokumbo dodao je 29 poena, 14 skokova i šest asistencija.

Majami je upisao treću uzastopnu pobjedu, ujedno i jubilarnu 40. u sezoni čime se učvrstio na S. J. čelu tabele Istoka...

PODGORICA – Ubjedljiva pobjeda u Debrecinu (83:67) kao da je zavarala i uspavala crnogorske košarkaše – umjesto da na svom terenu potvrde trijumf u gostima i matematički osiguraju prolaz u drugu rundu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, izabranici Boška Radovića su poraženi od Mađarske 88:84.

Gosti su zasluženo došli do druge pobjede u grupi, jer su vodili skoro čitavu utakmicu, manje su griješili i nijesu bili impresionirani odličnom atmosferom u punoj ,,Bemax areni“. A i potpuno su zaustavili Bojana Dubljevića (sedam poena).

Sa 17 izgubljenih lopti, 10 više od rivala, i čak devet promašenih slobodnih bacanja, Crna Gora je ,,pogurala“ Mađarsku do pobjede, koja je našoj selekciji zakomplikovala situaciju u grupi E. ,,Crveni“ će u posljednjem ,,prozoru“, 1. i 4. jula, protiv Francuske kod kuće i Portugala u gostima, morati da ostvare jednu pobjedu koja garantuje prolaz u drugi krug kvalifikacija.

Osim što je propustila šansu da već u ovom meču matematički osigura prolaz u narednu rundu kvalifikacija, Crna Gora je ispustila i lijepu priliku da u nastavak kvalifikacija prenese barem četiri boda, sa kojima bi imala realne šanse da se bori za jedno od prva tri mjesta koja vode na Mundobasket…

VELIKI BROJ GREŠAKA

Crna Gora je u prvom poluvremenu podbacila u napadu,

Dvorana: ,,Bemax arena“.

Gledalaca: 2.300.

Sudije: Kozlovskis, Jakobs i Suslov

Kobs Mihailović Pavlićević Slavković Radončić Radović Kljajić Dubljević Nikolić Spasojević Drobnjak Popović

21 18 12 15 7 3 8

84

88

(14:17, 21:23, 24:19, 25:29)

73% (33-22) 47% (38-18) 36% (22-8)

za 1 za 2 za 3

77% (26-20) 53% (47-25) 35% (17-6)

44 (16+28) Skokovi 26 (7+19) Blokade 2 5 Asistencije 15 17 4 Ukradene lopte 12 17 Izgubljene lopte 7 Faulovi 29 24

Hopkins Pongo Alen Keler Vojvoda Sabo Somođi Goloman Ferenc Lukač Perl Varadi

8 11 2 24 4 7 19 13

BOŠKO RADOVIĆ: Sami sebe smo pobijedili Boško Radović je kazao da njegova ekipa nije ni zaslužila da dobije ovu utakmicu.

- Oni su bili bolji protivnik.

Upozoravao sam na to da teško dobijamo utakmicu protiv nekoga ko nam ubaci preko 80 poena. Mi smo večeras primili 88 poena. Završili smo treću četvrtinu sa 59:59, i na domaćem terenu, gdje cijelo vrijeme stižemo rezultat, mi u posljednjoj četvrtini primimo 29 poena. To je potpuno neprihvatljivo, i protiv manje kvalitetnih ekipa nego što je Mađarska teško bi tako dobili utakmicu – rekao je Radović.

Crnogorski selektor je istakao da je ekipa imala 17 izgubljenih lopti, od čega 11 u prvom poluvremenu.

- Pa devet promašenih bacanja opet, te neshvatljive greške u momentima gdje stižemo i kada smo u egalu. Mi tada napravimo dvije, tri greške gdje oni naprave serije od pet, šest, sedam poena. Ponavljam, mi večeras, stvarno, nijesmo zaslužili da dobijemo utakmicu. Upozoravali smo da treba da budemo još agresivniji u odnosu na prvu utakmicu, ali smo u meč ušli dosta relaksirano.

Mi nijesmo promijenili nijedan njihov napad, nijedan dribling, a upozoravao sam

da je Mađarska prilično dobra napadačka ekipa.

Defanzivno mogu da se napadnu, ali ako se puste napadački onda mogu da naprave ozbiljne probleme, kao što su ih nama napravili – dodao je Radović.

Radović je dodao da je Crna Gora ispustila šansu da trećom pobjedom osigura prolaz u narednu rundu kvalifikacija i prenese bodove iz međusobnih susreta sa Mađarima.

- Sad nam protiv Portugala i Francuske treba jedna pobjeda da bismo prenijeli dva boda, sve se mijenja ali šta je, tu je. Mi smo sami sebe pobijedili. Sve je bilo kontra u odnosu na dobro što smo uradili u Mađarskoj. Ništa, idemo dalje – zaključio je Radović.

Stojan Ivković, selektor Mađarske, kazao je da je njegova ekipe odigrala veoma dobro.

- Imali smo veoma malo izgubljenih lopti, zahvaljujući čemu smo kontrolisali utakmicu. Individualno smo bili bolji, iako je Crna Gora, na papiru, jača u tome od nas. Veoma sam srećan jer od zemalja bivše Jugoslavije sada mi fali još samo pobjeda protiv Srbije – rekao je Ivković, nekadašnji pomoćnik Luke Pavićevića na klupi reprezentacije Crne Gore.

Podrška Ukrajini U odličnoj atmosferi, na tribinama u ,,Bemax areni“, pružena je i podrška Ukrajini, ratom zahvaćenoj zemlji, nakon vojne agresije Rusije.

Bilo je zajedničkih zastava Crne Gore i Ukrajine, skandiralo se ,,Slava Ukrajini“, a u jednom trenutku je jedna Ukrajinka prišla navijačima Crne Gore i sa suzama u očima ispratila podršku domaćih navijača. sa 11 izgubljenih lopti (gosti samo jednu) pomogla je Mađarima, koji su imali sedam ukradenih lopti, da izgubljene lopte domaćih kazne sa 10 poena. Uzaludna je bila prednost naše selekcije u skoku (19-15), i zbog toga što je Mađarska bolje koristila drugi napad nakon skoka u napadu (šest poena, Crna Gora tri).

Gosti su se orijentisali na igru u reketu (28-10) i tu su gradili prednost. Crna Gora je, sa druge strane, bolje šutirala za tri poena (11-5) u odnosu na Mađare (9-2), ali je ponovo imala problema sa linije penala (17-10).

Crna Gora nijednom nije vodila u prvoj četvrtini, a mini-

Grupa E Rezultati 4. kola: Crna Gora – Mađarska 84:88, Portugal – Francuska 56:69.

1. Francuska 2. Crna Gora 3. Mađarska 4. Portugal

4 4 4 4

4 2 2 0

0 2 2 4

314:233 317:297 290:320 256:327

8 6 6 4

5. kolo (1. jul): Mađarska – Portugal, Crna Gora – Francuska.

serijom 5:0 Mađarska je nešto više od tri minuta prije kraja kvartala povela 13:7. Naša selekcija je do kraja četvrtine prepolovila zaostatak (17:14).

Crna Gora je nakon minut i po igre u drugoj četvrtini prvi put došla do vođstva, trojkom Vladimira Mihailovića, za 20:19. Do kraja

četvrtine, međutim, dva tima su se konstantno smjenjivala u vođstvu, pri čemu je Crna Gora najviše vodila sa četiri razlike (29:25), nakon pogotka Nemanje Radovića, dok je Mađarska, sa dva koša u posljednjem minuta, na poluvremenu stigla do prednosti od pet poena (40:35).

BLIJEDO U FINIŠU Treća četvrtina je dala nadu u pozitivan ishod, posebno zbog bolje igre u napadu, ali i odbrane u drugoj polovini kvartala. Mađari su, istina, nakon četiri minuta stigli do dvocifrene razlike (54:44), ali je Crna Gora onda defanzivno odigrala odlično posljednjih

šest minuta, dozvoliši gostima da ubace svega pet poena, pa se u posljednju četvrtinu ušlo neriješenim rezultatom (59:59).

Umjesto da nastave na krilima igre u drugoj polovini treće četvrtine, crnogorski košarkaši su dozvolili Mađarima za četiri minuta igre u posljednjoj četvrtini da povedu sa, čini se, odlučujućih devet razlike (73:64). Šansa za preokret se ukazala kada je Džastin Kobs pogodio koš i dodatno bacanje za 83:79, 67 sekundi prije kraja, ali je Radović na tom rezultatu promašio zicer - 31 sekundu prije kraja, kada je otišla i posljednja S. JONČIĆ nada...

Arena

Poneđeljak, 28. februar 2022.

Sportski miks

19 A. MARKOVIĆ

Bojana Popović uoči duela ,,lavica“ sa Norvežankama u srijedu u Podgorici

Pokazaćemo zube PODGORICA - Norveška u Crnu Goru stiže u skoro identičnom sastavu koji je u decembru prošle godine osvojio svjetsku krunu.

Nedostajaće ,,samo“ golmanka Katrine Lunde koja će u Larviku (5. marta) biti na raspolaganju selektoru Toriru Hergeirsonu.

Duel našeg i norveškog nacionalnog tima zakazan je za srijedu u ,,Bemax areni“ (novi četiri dana kasnije) što je prilika za selektorku Bojanu Popović da vidi na kojem su nivou i iskusnije i mlađe sa spiska za ovu akciju.

Okršaji sa norveškim timom u EHF Euro kupu su i pravo bogatstvo, lijepa šansa da se najbolji rukometni tim na planeti možda i iznenadi. Imaju naše ,,lavice“ solidan skor sa skandinavskom reprezentacijom, a posljednji put zabilježile su veliku pobjedu u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Japanu.

- Igrati sa Norveškom je velika inspiracija. Probaćemo na najbolji način da im se suprotstavimo jer dolaze u punom sastavu. Ustvari, u nikad jačem sastavu. Zato je potrebno u oba meča da uđemo hrabro i odigramo najbolje što možemo. Svjesni smo svi da nas ozbiljnije stvari očekuju tokom ljeta i u novembru. Zato su nam i važni pripremni mečevi, a svaka utakmica je dragocjena pogotovo kada igrate sa Norveškom - poručila je Popović.

Sve djevojke na koje računa selektor sa Islanda su u

Prva liga za rukometašice (13. kolo)

U festivalu golova slavila Levalea

odličnoj formi. Bekovi briljiraju...

- Borba mora da postoji i probaćemo da izvučemo ono što nam je potrebno iz obje utakmice. Vidjećemo ko je u ovom periodu u klubovima napredovao i imao šansu da igra.

Bojana je polako krenula u rad sa djevojkama za veliku priču, ali nema puno vremena da pripremi ekipu za Norvešku.

- Neko je ranije, a neko kasnije završio posljednje obaveze u klubovima. U nekom smo ritmu da neće svi raditi maksimalno do srijede. I to je jedini problem - neko je manje, a neko duže u sistemu, a mi nemamo puno vremena.

Probaćemo mnoge stvari da slažemo u ovom dvomeču.

Naše reprezentativke su na startu novoformiranog takmičenja (nastupaju domaćini šampionata Evrope i aktuelni šampion) dva puta bile uspješnije od rivalki iz Sjeverne Makedonije. Do početka šampionata Evrope sastaće se i sa Slovenijom koju predvodi bivši selektor Dragan Adžić.

Slovenke su u oba meča bile slabije od Norvežanki.

Svjetskim i evropskim šampionkama naš tim suprotstaviće se bez nekoliko standardnih prvotimki (Đurđina Jauković i Ema Ramusović se oporavljaju od povreda, a Jelena Despotović je u drugom stanju), ali su tu Milena Raičević (preskočila SP) i golmanka Marta Batinović (nije branila

protv S. Makedonije i na SP).

Batinović je u odličnoj formi, a nekadašnja kapitenka Budućnosti podigla je nivo igre u turskoj ekipi i to od drugog dijela sezone LŠ. Mnoge sa spiska selektorke su stigle iz odličnih nizova svojih ekipa ili iz individualnih fenomenalnih partija, što hrabri za srijedu i neđelju.

Zanimalo nas je šta će Bojana kazati djevojkama uoči dvomeča i da li su zabranjene riječi pritisak i moranje.

- Djevojke treba da imaju stav i da vjeruju u to što rade i da vjeruju u sebe. U suprotnom ne mogu vjerovati igračici do sebe. I treba pokazati zube protiv najjačih - jasna je PopoA. M. vić.

PODGORICA - Levalea 2010 je golom sa sedam metara Ivane Đurović slavila protiv Nikšića 31:30 u 13. kolu najjače rukometne lige.

Gost - Nikšić imao je šansu da slavi, vodio je 24:20, ali je iskusniji domaći tim ipak stigao do bodova.

U posljednjem napadu sedmerac je iznudila Jelena Kuzman.

U pobjedničkoj ekipi po pet golova postigle su Sara Burić, Žana Bulatović, Đurović i Kuzman, a kod gošći odskočile su Nina Ramusović sa osam golova, a sedam su dale Milica Laketić i Marija Terzić.

Zeta i Trebjesa podijelile su bodove (28:28), a remi

domaćinu donijela je Nikoleta Babić minut i 32 sekunde prije kraja.

Kod domaćina najefikasnija je bila Nađa Micevski sa 14 golova, a kod gošći Bojana Dorongić sa devet golova.

Lider Mornar 7 pobijedio je Tivat 20:19, Mela Mehmedović dala je pet golova, Indira Mujić šutirala je 4-4, a u redovima ekipe iz Tivta Kristina Arsenijević pogodila je sedam puta, a Maša Pavlović bila je stoprocentna (6-6).

Siguran je bio Rudar u Ulcinju (26:19) - Maša Kuzmanović je bila izvanredna - dala je osam golova bez promašaja.

Marija Marsenić imala je 11 odbrana, a Martina Mirotić odbranu više u poraženom A. M. timu.

Danas revanš mečevi polufinala Kupa Crne Gore za odbojkaše

Mladi crnogorski bokser ostvario novu pobjedu na profi ringu

Mihailović drugim nokautom do druge pobjede PODGORICA - Mladi crnogorski bokser Viktor Mihailović nastavlja da blista.

Sjajni teškaš juče je u Prijedoru nokautom u drugoj rundi savladao domaćeg takmičara Marka Mijatovića i tako upisao drugu pobjedu na profi ringu.

- Zadovoljan sam novom pobjedom. Mislim da sam bio bolji od starta i zasluženo došao do trijumfa. Bio sam silno motivisan, jer sam dugo čekao šansu da ponovo budem na profi ringu i znao sam da ovu priliku moram

iskoristiti. Nijesam imao mnogo informacija o Mijatoviću, ali sam se dobro spremao u mom klubu, BK Podgorica, gdje sam naporno radio sa trenerom Draganom Đuričkovićem istakao je Viktor Mihailović.

Viktor je prije samo sedam dana trijumfovao protiv Đorđa Lainovića i obilježio prvo kolo Bokserske lige Crne Gore.

Upravo taj meč pokazao je da se vratio u formu i da je spreman za velika djela. Meč protiv Mijatovića za Viktora Mihailovića

je povratak na profi ring, gdje je debitovao 23. maja prošle godine, kada je ostvario je ekspresnu pobjedu u prvoj rundi.

Mihailović je tada u Skenderiji u okviru profesionalne revije savladao Gorana Panića iz Bijeljine. Pobjedom protiv Mijatovića sada je na skoru 2-0.

- Viktor je odradio dobar meč, boksovao je odlično i dokazao da se zaista nalazi u dobroj formi. Bila je primjetna razlika u klasi, tako da je bez problema stigao do pobjede, koja mu mnogo znači, kako na profi ringu, tako i na psihološkom planu, s obzirom na to da ove godine imamo velike planove. Vjerujem da ćemo nastaviti dobar niz i da će Viktor u drugom dijelu godine imati priliku da radi meč za prvaka svijeta u omladinskoj konkurenciji - objasnio je trener Dragan Đuričković. R. P.

PODGORICA – Večeras će biti poznati finalisti Kupa Crne Gore za odbojkašice.

Ako se ne dogodi kakvo sportsko čudo, u finalu će se ponovo naći dvije najbolje crnogorske ekipe – branilac trofeja Budva i Budućnost volej.

Oba tima su, naime, u prvim mečevima kod kuće slavila maksimalnim rezultatom protiv Galeba, odnosno Sutjeske, i bilo bi veliko iznenađenje da to ne urade i u današnjim revanšima u Baru i Nikšiću.

Parovi: Galeb Liko Soho Group – Budva (17 sati), Sutjeska – Budućnost volej (20).

S. J.

Budva i Budućnost ovjeravaju finale

Iskusni stručnjak preuzima ,,nebo-plave“

Rakojević trener Petrovca Nikola Rakojević (64) novi je trener fudbalera Petrovca.

Uprava ,,nebo-plavih“ smijenila je Vladimira Jankovića poslije dva meča proljećne polusezone - remija sa Podgoricom u gostima (2:2) i poraza od Zete kod kuće (4:2).

Rakojević će ekipu preuzeti poslije meča s Jezerom koji se igra sjutra.

Iskusni stručnjak bio je šampion Crne Gore sa Titogradom 2016, te dva puta sa Sutjeskom 2018. i 2019, s kojom ima i Kup iz 2017.

Zanimljivo, Rakojevića je u aprilu 2021. na klupi

Titograda naslijedio upravo Janković, da bi sada, skoro godinu kasnije, popularni Peco ,,preuzeo štafetu“ od mladog srpskog stručnjaka.

Petrovac ima i novog sportskog direktora - Mladen Kažanegra preuzeo je funkciju od Saše Mikijelja. ,,Nebo-plavi“ su peti na tabeli Telekom 1. CFL sa 31 bodom, četiri manje od Budućnosti i Iskre, a dva od Dečića.

Ne. K.

Arena

20 Sportski miks

Poneđeljak, 28. februar 2022.

TWITTER/LIVERPOOL FC

LIGA KUP ENGLESKE: Čelzi izgubio u penal seriji

Kepa tragičar, Liverpul rekorder Eduar Mendi blistao je na golu Čelzija tokom 118 minuta meča sa Liverpulom u finalu Liga kupa, da bi ga trener Tomas Tuhel u 119. izvukao sa terena i ubacio Kepu Arisabalagu, kako bi Španac branio u penal seriji.

Drama sa bijele tačke trajala je čak 11 serija, da bi tragičar postao upravo Arisabalaga poslao je loptu daleko iznad gola, nakon što je njegov kolega Keleher pogodio za 11:10 u korist ,,redsa“.

To je najefikasnija penal serija

u istoriji duela nekih timova iz najjačeg engleskog ranga.

Iako nije bilo šansi u regularnom dijelu i produžecima, duel na ,,Vembliju“ obilovao je uzbuđenjima. Liverpul je bio bolji, šanse za ,,plavce“ promašivao je Maunt, a objema ekipama poništen je gol zbog ofsajda.

Liverpulu je ovo rekordni deveti trofej u Liga kupu, prvi od sezone 2011/12. Čelzi ima pet, posljednji put je u ovom takmičenju slavio Ne. K. 2015. godine.

MOZZART SPORT/MN PRESS

Završeno pojedinačno seniorsko prvenstvo Crne Gore u šahu

PODGORICA - Velemajstor Nikola Đukić osvojio je prvo mjesto na 74. pojedinačnom seniorskom prvenstvu Crne Gore u šahu sa sedam poena.

On je u odlučujučoj partiji pobijedio kao „crni“ prošlogodišnjeg šampiona intermajstora Luku Draškovića i bogatu

riznicu nagrada i vrijednih priznanja oplemenio desetim peharom ŠSCG. Isti učinak imali su i njegov kolega po tituli Dragiša Blagojević i FIDE majstor Andrej Šuković ali su se morali zadovoljiti srebrnom odnosno bronzanom medaljom zbog slabijeg buholc koeficijenta.

Blagojević je u posljednjem devetom kolu

primorao na kapitulaciju IM Blaža Kalezića dok je Šuković uknjižio poen protiv IM Predraga Nikača.

Rezultati posljednjeg, devetog kola : Drašković - Đukić 0:1, Blagojević – Kalezić 1:0, Nikač - Šuković 0:1, Pečurica – Nikčević 0:1, Mušović - Draganić 1:0, Kovačević-Tomić remi, Miletić-Abramović 1:0, Podlesnik-Alivodić 0:1, Mandić-Kisić 0:1, Šćekić-Krstonijević 0:1, Čađenović-Đurović remi, Nenezić-M. Pobor 0:1, Koljević-Đoković 1:0, Vujačić- M. Popović 1:0, Anđelić- D. Pobor 1:0, Feratović-Lješković 1:0 , Pekić-Mitrić remi, Janjušević- Jeknić remi, Lakušić-Perazić remi, Pušara- Doderović remi, Mosurović-Šoć 0:1 i N. PopovićSavović 1:0.

Konačna tabela : Đukić, Blagojević i Šuković po 7, Pečurica, Nikčević, Mušović i Miletić po 6, Drašković, Kalezić, Nikač, Tomić, Alivodić, Kovačević, Kisić i Krstonijević po 5,5, Abramović, Draganić, M.Pobor i Koljević po 5, Podlesnik, Đurović, Mandić, Čađenović, Anđelić, Vujačić i Feratović po 4,5, Šćekić, Nenezić, Đoković, Perišić i Pekić po 4, D.Pobor, Lješković, Jeknić, M.Popović, Janjušević, Perazić, Lakušić, N.Popović, Pušara, Doderović i Mitrić po 3,5, Šoć i Mosurović po 3 i Savović 2 poena.

B. KADIĆ

Superliga Srbije

Zvezda prišla Partizanu Šampionska trka u fudbalskoj Superligi Srbije nije riješena - Crvena zvezda je u 166. izdanju vječitog derbija savladala Partizan (2:0) i prišla ,,crno-bijelima“ na dva boda zaostatka.

Tim Dejana Stankovića bio je mnogo bolji od najvećeg rivala, a oba pogotka postigao je u prvom poluvremenu.

Zvezda je povela u 29. minutu kada je Rodić centrirao s lijeve strane, Katai nadskočio crnogorskog reprezentativca Igora Vujačića, golman

TWITTER/ABIERTOTELCEL

Spust za skijašice u Kran Montani

Nufer ispred svih Priska Nufer pobjednica je spusta u Kran Montani. Švajcarkinja je do postolja došla u vremenu minut, 29 sekundi i 93 stotinke i iza sebe ostavila Čehinju Ester Ledecku i Italijanku Sofiju Gođi koja

vodi u spustu sa 428 bodova, druga je Suter (407), treća Ramona Zibenhofer. U generalnom plasmanu Svjetskog kupa vode Petra Vlhova i Mikaela Šifrin (1027), treća je Gođa (851)...

Popović očajno reagovao i omogućio Ohiju Omojiuanfu da pogodi na debiju u najvećem meču srpskog fudbala.

U 42. minutu bilo je 2:0 odbrana Partizana je očajno reagovala poslije auta, a Aleksandar Katai neodbranjivo šutirao.

Partizan je zaigrao bolje u nastavku, ali nije mogao da izbjegne prvi poraz u prvenstvu ove sezone.

Do kraja šampionata igraće Ne. K. se još jedan derbi.

PRIVATNA ARHIVA

M. BABOVIĆ

Deseta titula Đukića

Skijanje, Svjetski kup

Rekorder Rafa Nadal Rafael Nadal potvrdio je sjajnu formu - španski teniser osvojio je 91. titulu u karijeri savladavši Britanca Kamerona Norija (6:4, 6:4) u finalu ATP turnira iz serije 500 u Akapulku. ,,Bik sa Majorke“ u Meksiku

je postao rekorder po broju osvojenih turnira bez izgubljenog seta - 30.

Rodžer Federer ima 22 takva poduhvata, tri više od Novaka Đokovića. Nadal je do juče dijelio rekord sa Amerikancem Džimijem Konorsom.

Rafa je osvojio treći turnir u 2022. i u seriji je od 15 pobjeda. Od danas će biti četvrti na ATP listi.

Ne. K.

Kristofersen najbolji u slalomu ISOPIX

Španski teniser slavio u Akapulku

Henrik Kristofersen slavio je na osmom slalomu sezone za Svjetski kup u Garmiš Partenkirhenu.

Norvežanin je do treće pobjede u sezoni, a 26. u Svjetskom kupu, stigao u vremenu minut, 52 sekunde i 66 stotinki. Drugo mjesto pripalo je Britancu Dejvu Ridingu (zaostao 35 stotinki), a treće

Austrijanacu Linusu Štraseru (slabiji 47 stotinki).

Vodeći nakon prve vožnje Liok Milar nije završio trku, a šampion iz Pekinga Kleman Noel odustao je već na startu.

Norveški skijaš je sada vodeći u slalomu sa 356 bodova i ima više 49 od Brotena. U generalnom plasmanu vodi Švajcarac Marko Odermat sa 1.200 bodova.

Feljton

Poneđeljak, 28. februar 2022.

KAKO SU PISALE PRVE CRNOGORSKE NOVINE (DRUGI DIO) » Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ

„CRNOGORAC“, BR. 33.

IZDANJE OD 4.

SEPTEMBRA 1871. GODINE

Novosti.

— Iz Skadra nam juče javiše, da je Smajil paša, namjesnik u Arbaniji zbačen, a na njegovo mjesto da je postavljen Mustafa Feri paša. U Arbaniji je mir.

— Iz Carigrada telegrafišu, da je umro veliki vezir Ali-paša. Ko će na njegovo mjesto još se ne zna.

— Vojeni sud u Versalju izrekao je presudu uhvaćenijem komuncima. Dvojica su osuđeni na smrt, dvojica su oslobođeni, a drugi su osuđeni na tešku robiju.

Prošle neđelje povraćeni su nam listovi sa sviju turskijeh pošta đe smo pretplatnika imali. To isto javljaju nam iz Hercegovine i iz Bosne, đe je izišla stroga naredba, da će se svaki bez izgovora kazniti, u koga se nađe „Crnogorac“. Dakle Turska se boji od riječi naše. A šta će raditi, kad nas na djelu vidi? Neka je, mi je nećemo moliti, da digne svoju zabranu

Dopisi. (…) — 25. Sept. — Prošle neđelje povraćeni su nam listovi sa sviju turskijeh pošta đe smo pretplatnika imali, s primjedbom, da je turska vlada zabranila ulazak „Crnogorca” u njenu državu. To isto javljaju nam iz Hercegovine i iz Bosne, đe je izišla stroga naredba, da će se svaki bez izgovora kazniti, u koga se nađe „Crnogorac“. Dakle malo je Turčinu što vam gazi vašu tamošnju braću, nego hoće još i nama zulum da čini! Turska se boji od riječi naše. A šta će raditi, kad nas na djelu vidi? Neka je, mi je nećemo moliti, da digne svoju zabranu, ma čekali, dogod sama ne padne s Turskom zajedno.

Dopisi. (…) Cetinje , 31. Sept. — U prošlu subotu proslavljen je ovđe svečano dan rođenja Nj. Sv. kpeza Nikole I. U 9 ura bila je služba božja, a po tome blagodarenje, pri čemu je činodejstvovao preosvešteni mitropolit g. Ilarion sa mjesnijem sveštenstvom. Pred crkvom su bili namješteni topovi i pucali su po svršetku blagodarenja. Iz crkve išlo se u dvor, đe je Njezina Svijetlost kneginja Milena primala čestitanja, jer se Nj. Sv. knez Nikola I. nalazio u Brdima. U veče je bila sva varoš osvijetljena.

— 31. Sept. — U poneđeonik, 27. o. m. vratila se Nj. Sv. knez Nikola iz Brda sa svojom cijelom pratnjom. Za vrijeme svoga bavljenja u Brdima išla je Nj. Svijetlost u lov u Vojnik, i, kao što doznajemo, lov je bio obilat: ubijen je jedan međed, jedna divokoza i tri vuka. (…)

— 31. Sept. — Imamo da pribilježimo još jednu lijepu stvar iz svečanijeh dana prilikom krštenja našljednika crnogorskog.

Na sami Gospođin-dan poslije službe i kada se išlo iz dvora kneževskoga sa čestitanja, bješe pred dvorom mnoštvo naroda.

Najedan put se veseli žagor utiša i samo se jedan glas ču. To je bio knez iz dičnoga Sentomaša (u Vojvodini) g. Dunđerski, koji je njekoliko riječi zahvalnosti i bratskoga pozdrava od strane Vojvođana izgovorio bokeškom junaku starini knezu Milanu Radojčiću, i za tijem mu predao u jednoj škatuli dva lijepa revolvera, koje mu poslaše čestiti Sentomašani na dar za junaštvo njegovo u pošljednjem ustanku.

Sa drhtećijem rukama primi

9.

Turska vlada zabranila ulazak „Crnogorca“ u njenu državu

„CRNOGORAC“, BR. 35.

IZDANJE OD 25.

SEPTEMBRA 1871. GODINE

„CRNOGORAC“, BR. 36.

IZDANJE OD 2.

OKTOBRA 1871. GODINE

21

Njezina Svijetlost kneginja Milena primala je čestitanja, jer se Nj. Sv. knez Nikola I. nalazio u Brdima.

U poneđeonik, vratila se Nj. Sv. knez Nikola iz Brda sa svojom cijelom pratnjom. Za vrijeme svoga bavljenja u Brdima išla je Nj. Svijetlost u lov u Vojnik, i, kao što doznajemo, lov je bio obilat: ubijen je jedan međed, jedna divokoza i tri vuka

Donosimo članke iz prvog crnogorskog lista „Crnogorac”, koji je pokrenut početkom 1871. i izlazio sedmično do kraja 1872. godine. Za feljton su korišćena digitalizovana izdanja „Crnogorca” sa hvale vrijednog sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević”. U ovom krugu donosimo izbor članaka od 23. do 48. broja

Cetinje krajem 1860-ih godina

menama. Nama je za to upravo milo, što nas u najnovije vrijeme tako često pohode stranci, jer nas zamenjuju u tome doista neprijatnom poslu, da sami sebe hvalimo.

Knjaginja Milena

knez Milan Radojčić taj bratski dar i od silnoga radosnog uzbuđenja jedva je mogao izgovoriti njekoliko zahvalnijeh riječi.

Evala čestitijem Srbobrancima koji se tako sjećaju svojijeh narodnijeh junaka.

„CRNOGORAC“, BR. 37.

IZDANJE OD 9.

OKTOBRA 1871. GODINE

Objava.

Poradi domaći potreba, i po želji moje porodice odlučao sam ostaviti Cetinje i sići u Kotor moje rođeno mjesto. Za to dajem na znanje da sam namjerio za priličnu cijenu prodati svoju kuću na Cetinje sa njekijem pokućnijem stvarima. Ko bi dakle želio sve skupa, ili i koju stvar na

Mitropolit Ilarion Roganović

po se kupiti neka se uprav na me obrati. — Također molim svakoga, koji mi je što dužan, da bi se pobrinuo do konca ovog mjeseca oktombra da se sa mnom poravna; inače biti ću prinuđen, i protiv svoje volje, da se drugijem načinom poslužim, prije no što ostavim ovo mjesto.

Cetinje 1. Oktombra 1871.

Ilija Ramadanović.

„CRNOGORAC“, BR. 38.

IZDANJE OD 16.

OKTOBRA 1871. GODINE

Cetinje, 15. Oktobra. — Njeg.

Sv. Knez Nikola I. odlikovao je ovdašnjega ljekara g. Jovana Aslana, ordenom kneza Danila „za nezavisnost Crne Gore“ trećeg stepena, zbog njegove izvr-

sne revnosti u ljekarskoj službi.

— 15. Okt.— Jedno desetak dana bavila se u prestonici našoj g.đa Merhar, Ingleškinja, rodom iz Irske. Ova se posvetila nauci i već više godina putuje po Jevropi naučnom celju. Preko Dalmacije došla je na Cetinje, a odavde je prošlijeh dana otišla preko Crnojevića Rijeke i Jezera u Skadar. Ona je, kao što smo imali prilike neposredno čuti, bila veoma iznenađena sa položajem Crne Gore, sa njezinijem unutrašnjijem razvitkom a na svemu, što je u našoj otadžbini našla jer je bila u svome zavičaju i u stranome svijetu sa svijem naopako obaviještena. I svi putnici noviji vraćali su se iz Crne Gore sa najprijatnijim uspo-

„CRNOGORAC“, BR. 39.

IZDANJE OD 23.

OKTOBRA 1871. GODINE

Dopisi.

Cetinje 22. Okt. — Ove neđelje imali smo dva svečana dana, koji se u nas svake godine svetkuju.

To je poneđeljnik (Lučin-dan) i Utornik. Na prvi dan (1836.) (treba 1830. – prom. prir.) prestavio se sv. Petar (vladika Petar I. Petrović) a na drugi dan (1851.) vladika Petar II. Rijedak slučaj!

U dva nerazdvojna dana prestaviše se dva slavna člana mnogozaslužne porodice Petrović, dva neobična vladaoca, dva velika uma. Obojici je istorija naroda našega otvorila sjajna mjesta, a potonjega je i istorija književnosti uzdigla u začelje svoje. Crna Gora netreba nimalo da zavidi svojoj braći Rusima zbog njihovoga Petra velikoga. Sv. Petar ne

samo da je velik nego upravo nepojmljiv, kada se uzme tadašnje stanje Crne Gore. Spolja vodio je velike ratove s Turcima i uvijek ostao pobjeditelj, Boku kotorsku poslije žestokijeh bojeva očistio od Francuza i prisjedinio je Crnoj Gori, a u nutri plemensku borbu i najveću razuzdanost svlađivao je nepojmljivom moralnom snagom. Njegova jedina riječ donosila je svuda mir, a od gnjeva ili kletve njegove ne bješe Crnogorcu ništa strašnije. Taj veliki duh i učinio ga je slavnim vladaocem i božjim ugodnikom, svetiteljem. Svečanost je bila čisto crkvena. Službu božju odslužio je preosvešteni mitropolit g. Ilarion sa sveštenstvom, i prvi i drugi dan, a prisustvovala je u Nj. Sv. knez Nikola I. sa svojom svitom.

— 22. Oktobar. — U prošlome listu smo javili da se njekoliko dana bavila ovđe gospođa Ana pl.

Merhartova, Ingleškinja rodom iz Irske, putujući po Istoku sa naučnom celju. Juče smo dobili od nje ovo pismo sa molbom, da ga saopštimo, što evo i činimo: “Vrativ se sa mojega veoma zanimljivoga puta u Crnoj Gori i Arbaniji, osjećam radosnu dužnost, da Nj. Sv. knezu Crne Gore moju najdublju zahvalnost izručim pred noge za svu milost, kojom me je izvolio tako reći obasuti za sve vrijeme mojega bavljenja u njegovoj zemlji. Šta više Njegovom visokom uplivu imam zahvaliti, što sam i u samoj Turskoj predusretnuta laskavijem postupanjem. Neću nikada zaboraviti Cetinje i poštovanja dostojnu okolinu kneževu, koja mi je s najusrdnijom gotovošću pokazala sve lijepe nove ustanove zemaljske. Sa velikijem interesom stupala sam u Crnu Goru, a sa najvećijem poštovanjem, divljenjem i najusrdnijom ljubavlju ostavila sam je. Zaviditi valja knezu, koji vlada sa onako plemenitijem, junačkijem narodom, a isto tako valja se dva put više radovati sreći Crnogoraca, što imaju tako plemenitoga, velikodušnoga gospodara. Knez Nikola I. ima sve vrline, koje vladaoca čine pravijem vladaocem, jer sve u zemlji njegovoj dokazuje, da on nije samo nezavisni gospodar, nego u potpunome smislu riječi otac svoga naroda. A taj narod, kao što sam se uvjerila, i odan je i srcem i dušom svome gospodaru.

Doista nikada te neću zaboraviti draga Crna Goro, jer se u tebi osjećah, kao u novoj domovini mojoj. Neka Bog blagoslovi tvoga najboljega kneza i kneginju, božiji blagoslov neka je nad tobom i mladim svijetlim kneževićem, o kojem ću sa najradosnijim ponosom moći reći: ja sam ga imala na svojijem rukama. Plemeniti duh oca Njegova neka mu bude najveće našljedstvo na sreću njegove zemlje, na spasenje njegova naroda. S tugom se rastavljam s tobom, Crna Goro, ali, daj Bože, do skora viđenja.

U Kotoru 13. Oktobra 1871.

Ana pl. Merhartova.

(Nastavlja se)

22

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 28. februar 2022.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 28. februar 2022.

23

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Državnog arhiva 1. Viši/a namještenik/ica I - portir/ka - mjesto rada Cetinje - Služba za opšte poslove, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazacprijavenaslobodnoradnomjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Probni rad je obavezan za namještenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu.

Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za kadrove za sprovođenje oglasa.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br.

02/18, 34/19 i 08/21).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine.

Ograničenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Provjera sposobnosti za namještenike vrši se usmenim intervjuom.

O datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa će biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja internog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Državnog arhiva Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nevena Ostojić tel: +38267088911; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Državnog arhiva 1. Samostalni/a savjetnik/ica III - Ar-

hivski odsjek Danilovgrad - mjesto rada Danilovgrad, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih ili humanističkih nauka - položen stručni ispit za obavljanje arhivske djelatnosti - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva 2. Viši/a savjetnik/ca III - Arhivski odsjek Kotor - mjesto rada Kotor, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih ili humanističkih nauka - položen stručni ispit za obavljanje arhivske djelatnosti - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja 3. Viši/a savjetnik/ca III - za javne nabavke - Služba za finansijske poslove, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka ekonomija - položen stručni ispit za rad na poslovima javnih nabavki - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja 4. Viši/a savjetnik/ca III - za opšte poslove i ljudske resurse - Služba za opšte poslove, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - pravo - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja Potrebna dokumentacija: - obrazacprijavenaslobodnoradnomjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br.

02/18, 34/19 i 08/21).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine.

Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja)

radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima («Sl. list Crne Gore», br. 2/18, 34/19 i 08/21) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima («Sl. list Crne Gore», br. 50/18) .

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov. me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Državnog arhiva Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nevena Ostojić tel: +38267088911; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

AGENCIJA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA GLAVNOG GRADA PODGORICA DOO Adresa: BULEVAR REVOLUCIJE 78

Tel.: 020-339-280 Email: info@auzp.me Raspisuje oglas za radno mjesto Savjetnik/ca za zaštitu životne sredine, jedan izvršilac na neodređeno vrijeme sa probnim radom u trajanju od tri mjeseca.

Za navedeno radno mjesto, mogu konkurisati lica koja ispunjavaju sledeće uslove: - Šumarski, Poljoprivredni ili Prirodnomatematički fakultet, nivo kvalifikacije VII 1 -240 CSPK kredita - imaju najmanje 3 (tri) godine radnog iskustva, - znanje engleskog jezika, - poznavanje rada na računaru.

• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Dokumentacija koja se prilaže kao dokaz ispunjenosti uslova: - uvjerenje o državljanstvu Crne Gore, - izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte), - uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja), - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci) - dokaz o potrebnom radnom iskustvu.

Osim navedenog, kandidati su dužni da uz prijavu na slobodno radno mjesto dostave i CV. Dokazi se dostavljaju u originalu, ili u formi kopije koja je ovjerena kod nadležnog organa.

Prijave za slobodno radno mjesto dostavljaju se u roku od 3 dana od dana njegovog objavljivanja. Prijave, sa dokazima o ispunjavanju zahtijevanih uslova, dostavljaju se u zatvorenoj koverti na adresu Društva sa ograničenom odgovornošću „Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Glavnog grada“ Podgorica, Bulevar Revolucije 78, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za slobodno radno mjesto“.

NAPOMENA: Neblagovremena i nepotpuna dokumentacija neće biti razmatrana.

ČELEBIĆ DOO Adresa: DONJA GORICA,OKTOIH BR.2

Tel.: 020-444-412/068-809-121 Email: hr@celebic.com Oglašava potrebu za: 1. INŽENJER/KA ARHITEKTURE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer arhitekture (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: -plata 600-800 E 2. INŽENJER/KA GRAĐEVINARSTVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 10 dana Napomena: -600-800 E 3. BAŠTOVAN/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u tra-

janju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana

GLAVNI GRAD PODGORICA SEKRETARIJAT ZA PLANIRANJE PROSTORA I ODRŽIVI RAZVOJ Adresa: VUKA KARADŽIĆA 41

Tel.: 020-447-193,020-447-180 Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore”, broj 2/18, 34/19 i 38/20), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, broj 38/18, 43/18, 10/20, 36/21 i 5/22) i Odluke sekretara Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj 08-100/22261 od 23.02.2022.godine, objavljuje: JAVNI OGLAS Za popunu radnog mjesta u Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada: Viši/a savjetnik/ca III za klimatske promjene i energetsku efikasnost, 1 izvršilac/ teljka na neodređeno vrijeme.

Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); - da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Posebni uslovi: -VII1 nivo kvalifikacije obrazvanja; -poljoprivredni,prirodno matematički, mašinski, metalurško-tehnološki-program zaštite životne sredine ili fakultet zaštite životne sredine; -najmanje jedna godina radnog iskustva.

Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: -prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMB i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me); -CV; -dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; -uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima (radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa);

24

Oglasi i obavještenja

-uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu; -ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci).

Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: -uvjerenje da kandidat/kinja nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/ je čini nedostojnim za rad u državnom organu.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere, shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Službeni list Crne Gore”, broj 50/18).

Popis propisa potrebnih za postupak provjere: Ustav Crne Gore (“Službeni list Crne Gore”, broj 1/07 i 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (“Službeni list Crne Gore” broj 02/18, 34/19 i 38/20), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (“Službeni list Crne Gore” broj 02/18, 34/19 i 08/21), Zakon o upravnom postupku (“Službeni list Crne Gore”, broj 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (“Službeni list Crne Gore - opštinski propisi” broj 38/18,43/18, 06/20, 10/20, 36/21 i 5/22), Zakon o životnoj sredini (“Službeni list Crne Gore”, br.

52/16 i 73/19), Zakon o efikasnom korišćenju energije (“Službeni list Crne Gore”, br. 57/14, 03/15 i 25/19), Zakon o zaštiti vazduha (“Službeni list Crne Gore”, br.

25/10, 40/11, 43/15 i 73/19).

Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, preko arhive Glavnog grada, Ul. Njegoševa br.20 - Podgorica, u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje.

NAPOMENA: Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/ kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata.

Kontakt osoba: Aleksandra Vukčević, tel.

020/447-193 i 020/447-180

JU DOM UČENIKA I STUDENATA PODGORICA Adresa: SVETOZARA MARKOVIĆA 87

Tel.: 020-237-796 Email: podgorica.studentskicentar@ gmail.com Na osnovu člana 85 i 86 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju („Službeni list Republike Crne Gore“, br.064/02, 031/05,049/07 i Službeni list Crne Gore“, br. 004/08,021/09,045/10, 073/10,040/11, 045/11, 036/13, 039/13, 044/13, 047/17,059/21, 076/21, 146/21 ) i člana 23 Statuta JU Dom učenika i studenata – Podgorica, Raspisuje KONKURS za izbor Pomoćnika/ice direktora/ice Broj izvršilaca: 1 izvršilac Uslovi: Kandidati za pomoćnika/icu direktora/ice pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa, treba da ispunjavaju i uslove iz člana 78 stav 7 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju (» Sl.list RCG«, br.64/02, 31/05,49/07, »Sl. list Crne Gore «, br. 04/08, 21/09,45/10, 40/11,36/13, 39/13, 44/13, 47/17, 059/21, 076/21, 146/21): 1) VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija; 2) Položen odgovarajući stručni ispit; 3) Pet godina radnog iskustva; 4) Crnogorsko državljanstvo i 5) Opštu zdravstvenu sposobnost.

Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene kopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti ovjerenu kopiju biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.

Izbor se vrši na period od 4 godine.

Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova konkursa dostavljaju se na adresu: , ul.

Svetozara Markovića broj 87, Podgorica, sa naznakom „konkurs za pomoćnika/icu direktora/ice“ u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

JU MUZEJI I GALERIJE PODGORICE Adresa: MARKA MILJANOVA 4

Tel.: 020-242-543 Email: pgmuzej@t-com.me Raspisuje JAVNI OGLAS za sljedeće radno mjesto: Čistač/ica 1 izvršilac, na određeno vrijeme od 12 mjeseci Osnovna škola, niže stručno obrazovanje, drugi nivo (II) u obimu od 120 CSPK-a kredita 6 mjeseci radnog iskustva Svi kandidati moraju pored posebnih uslova oglasa ispunjavati i opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa.

Dokumentacija se dostavlja u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Oglas je otvoren 3 dana od dana objavljivanja.

Prijavu na oglas sa dokazima o ispunjenosti posebnih i opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa dostavljati u zatvorenoj koverti na adresu: ul. Marka Miljanova br. 4. Podgorica.

Neblagovremene, neuredne i nepotpune prijave neće se razmatrati.

JU SREDNJA GRAĐEVINSKO GEODETSKA ŠKOLA ING ,,MARKO RADEVIĆ“ Adresa: VASA RAIČKOVIĆA 26

Tel.: 020-237-119 Email: skola@ggs-pg.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA GRAĐEVINSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS), Stepen specijaliste - Građevinarstvo, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -smjer hidrogradnja; -a najduže do 31.08.2022.godine; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

RADIO TELEVIZIJA PODGORICA DOO Adresa: 19.DECEMBAR 13

Tel.: 020-435-880/020-435-889 Vrši ispravku oglasa objavljenog u dnevnoj štampi od 23. 02. 2022. godine, za radno mjesto NOVINAR/KA 1.

Ispravka se odnose na broj izvršilaca i glasi 1 izvršilac na neodređeno vrijeme, a ne kako je bilo oglašeno.

Sve ostalo u konkursu ostaje nepromjenjeno.

RADIO TELEVIZIJA PODGORICA DOO Adresa: 19.DECEMBAR 13

Tel.: 020-435-880/020-435-889 Oglašava potrebu za popunjavanjem sljedećeg radnog mjesta: NOVINAR/KA 2 Broj izvršilaca/teljki: 1 izvršilac; na neodređeno vrijeme Uslovi za zasnivanje radnog odnosa: -crnogorsko državljanstvo; -navršenih 18 godina života; -zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; -propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; -da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad.

Posebni uslovi: -VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, VI nivo kvalifikacije obrazovanja ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja -Fakultet iz oblasti društvenih ili huma-

Poneđeljak, 28. februar 2022. nističkih nauka -najmanje godina radnog iskustva; -poznavanje rada na računaru -audio vizuelni test.

Dokumenta (original ili ovjerene kopije) koja podnosi kandidat/kinja su: -CV; -dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja; -uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvalifikacije obrazovanja; ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije starija od 6 mjeseci); -uvjerenje da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad; -uvjerenje o zdravstvenoj spososobnosti (ne starije od 6 mjeseci).

Provjeru radnih sposobnosti vrši poslodavac.

CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji, u ZATVORENOJ koverti, u roku od 3 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: D.O.O. “Radio televizija Podgorica”, ulica 19. decembar broj 13, Podgorica, sa naznakom za: oglas – radno mjesto na koje se kandidat/kinja prijavljuje.

ANDRIJEVICA TEL.: 051/230-660

JU CENTAR ZA KULTURU I SPORT ,,MIHAILO LALIĆ“ ANDRIJEVICA Adresa: ul , b. deletića

Tel.: 230674 Oglašava potrebu za: 1. BIBLIOTEKAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Andrijevica Uslovi: VSS društvenog smjera Rok za prijavljivanje: 8 dana 2. KNJIŽNIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Andrijevica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana 3. KNJIŽNIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada TREPCA Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana 4. ARHIVAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada TREPCA Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana 5. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada TREPCA Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 8 dana

BAR TEL.: 030/313-048

DOO VTN-ELEKTRO Adresa: ILINO BB

Tel.: 069/549-772 Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: PK, SSS-III Rok za prijavljivanje: 30 dana

BERANE TEL.: 051/233-332

JUOŠ ,,RADOMIR MITROVIĆ“ BERANE Adresa: ul.Voja Maslovarića br.1 BERANE

Tel.: 051/230-059 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA MATEMATIKE , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički

ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Berane Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2022.godine.

Uz prijavu za konkurs dostaviti: -Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu -Licencu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama -Uvjerenje o državljanstvu ili kopiju lične karte -Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti Lična dokumenta slati na adresu: JUOŠ ,,RADOMIR MITROVIĆ,, ul.Voja Maslovarića br.1 BERANE 2. SARADNIK/CA U SOCIJALNOJ INKLUZIJI RE U OBRAZOVANJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Berane Uslovi: SSS-III Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Uslovi konkursa su: -najmanje III nivo nacionalnog okvira kvalifikacije -odlična vještina komunikacije -proaktivnost,odgovornost i sposobnost za timski rad -sposobnost za rad sa ugroženim grupama stanovništva -kompjuterske vještine (Microsoft Office programi) -znanje jezika u službenoj upotrebi i jezika zajednice sa kojom se radi -završena obuka za saradnika/cu u socijalnoj inkluziji Roma/kinja i Egipćana/ki u oblasti obrazovanja (sertifikat) Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2022.godine.

Uz prijavu za konkurs za saradnika/cu u socijalnoj inkluziji RE u obrazovanju dostaviti: -Diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -Sertifikat o završenoj obuci -Uvjerenje o državljanstvu ili kopiju lične karte -Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti Lična dokumenta slati na adresu: JUOŠ ,,RADOMIR MITROVIĆ,, ul.Voja Maslovarića br.1 BERANE

JU SSŠ ,,VUKADIN VUKADINOVIĆ“ BERANE Adresa: Novo Naselje bb BERANE

Tel.: 051/230-390 Email: tehnicka@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Berane Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2022.godine.

Uslovi konkursa su: -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacije podnivo jedan (240 kredita CSPK-a) iz oblasti matematike -položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama odnosno dozvola za rad-licenca -crnogorsko državljanstvo 2. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Berane Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2022.godine za 4 nastavna časa sedmično.

Uslovi konkursa su: -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacije podnivo jedan (240 kredita CSPK-a) iz oblasti matematike -položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama odnosno dozvola za rad-licenca -crnogorsko državljanstvo 3. NASTAVNIK/CA KUVARSTVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Berane Uslovi: Profesor grupe predmeta kulinarstva, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2022.godine za 14 nastavnih časova sedmično.

Uslovi konkursa su: -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacije podnivo jedan (240 kredita CSPK-a) iz oblasti gastronomije -položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama odnosno dozvola za rad-licenca -crnogorsko državljanstvo 4. NASTAVNIK/CA ELEKTROTEHNIČKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Berane Uslovi: Profesor elektrotehničke grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovnovaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2022.godine za 8 nastavnih časova sedmično.

Uslovi konkursa su: -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacije podnivo jedan (240 kredita CSPK-a) iz oblasti elektrotehnike -položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama odnosno dozvola za rad-licenca -crnogorsko državljanstvo 5. NASTAVNIK/CA SAOBRAĆAJNE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Berane Uslovi: Diplomirani inženjer za drumski saobraćaj (VII/1 SSS), Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2022.godine za 8 nastavnih časova sedmično.

Uslovi konkursa su: -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacije podnivo jedan (240 kredita CSPK-a) iz oblasti drumskog saobraćaja -položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama odnosno dozvola za rad-licenca -crnogorsko državljanstvo 6. NASTAVNIK/CA SOCIOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, mjesto rada Berane Uslovi: Profesor sociologije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 31.08 2022.godine za 11 nastavnih časova sedmično.

Uslovi konkursa su: -VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacije podnivo jedan (240 kredita CSPK-a) iz oblasti sociologije -položen stručni ispit za rad u obrazovnovaspitnim ustanovama odnosno dozvola za rad (licenca) -crnogorsko državljanstvo

BIJELO POLJE TEL.: 050/432-422

DOO VODOVOD BISTRICA Adresa: UL MUHA DIZDAREVIĆA 8

Tel.: 050/ 432- 239 Oglašava potrebu za: 1. NK RADNIK/CA , 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Bijelo Polje

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 28. februar 2022.

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Posebni uslovi: Nekvalifiovani radnik bez radnog iskustva.

Pored posebnih uslova za navedeno radno mjesto kandidat mora ispunjavati i sledeće opšte uslove propisane Zakonom: -da ima navršenh 18 godina života -da je državljanin Crne Gore -da protiv kandidata nije pokrenut krivični postupak.

Kandidati se prijavljuju na javni oglas pisanom prijavom koja mora biti svojeručno potpisana, a koja uključuje: ime i prezime kandidata, adresu, mjesto prebivališta, kontakt telefon, naznaku radnog mjesta ili radnih mjesta na koje se prijavljuje i kraće biografske podatke.

Uz prijavu se prilažu sledeća dokumenta: -kopija biometrijske lične karte -uvjerenje da nije kažnjavan/a i da se ne vodi krivični postupak -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti Prijave sa potpunom dokumentacijom dostaviti u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa na adresu: DOO “Vodovod Bistrica” Bijelo Polje, Ul. Muha Dizdarevića br.8 , Bijelo Polje.

2. KOMERCIJALISTA/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: VSS , Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Posebni uslovi: VII -1 stepen stručne spreme - ekonomske struke Pored posebnih uslova za navedeno radno mjesto kandidat mora ispunjavati i sledeće opšte uslove propisane Zakonom: -da ima navršenh 18 godina života -da je državljanin Crne Gore -da protiv kandidata nije pokrenut krivični postupak.

Kandidati se prijavljuju na javni oglas pisanom prijavom koja mora biti svojeručno potpisana, a koja uključuje: ime i prezime kandidata, adresu, mjesto prebivališta, kontakt telefon, naznaku radnog mjesta ili radnih mjesta na koje se prijavljuje i kraće biografske podatke.

Uz prijavu se prilažu sledeća dokumenta: -ovjerena fotokpija svjedočanstva odnosno diplome o završenoj školi i ovjerena fotokopija rješenja o nostrifikaciji , ukoliko je diploma stečena van Crne Gore -ovjerena fotokopija potvrde ili uvjerenja o radnom iskustvu -kopija biometrijske lične karte -uvjerenje da nije kažnjavan/a i da se ne vodi krivični postupak -uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti Prijave sa potpunom dokumentacijom dostaviti u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa na adresu: DOO “Vodovod Bistrica” Bijelo Polje, Ul. Muha Dizdarevića br.8 , Bijelo Polje.

JU OŠ ,,9. MAJ“ Adresa: SUTIVAN BB

Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 31/08/2022 godine, sa 16 nastavnih časova nedjlejno.

Potrebna dokumentacija: -diploma o školskoj spremi -uvjerenje o položenom stručnom ispitu -licenca za rad -ljekarsko uvjerenje -uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo -fotokopija lične karte 3. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA , 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka radnika sa bolovanja a najduže do 31/08/2022 godine.

Potrebna dokumentacija: -diploma o školskoj spremi -uvjerenje o položenom stručnom ispitu -licenca za rad -ljekarsko uvjerenje -uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo -fotokopija lične karte 4. PROFESOR/ICA HEMIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor hemije Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 31/08/2022 godine, sa 7 nastavnih časova nedjlejno.

Potrebna dokumentacija: -diploma o školskoj spremi -uvjerenje o položenom stručnom ispitu -licenca za rad -ljekarsko uvjerenje -uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo -fotokopija lične karte 5. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 31/08/2022 godine, sa 1/2 radnog vremena .

Potrebna dokumentacija: -diploma o školskoj spremi -uvjerenje o položenom stručnom ispitu -licenca za rad -ljekarsko uvjerenje -uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo -fotokopija lične karte

BUDVA TEL.: 033/402-556

JU OŠ ,,MIRKO SRZENTIĆ“

Tel.: 050-477-523 Email: skola@os-9maj.edu.me

Adresa: BREŽINE BB, PETROVAC

Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA CRNOGORSKOG,S RPSKOG,BOSANSKOG,HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor srpskohrvatskog jezika Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do 31/08/2022 godine, sa 12 nastavnih časova nedjlejno.

Potrebna dokumentacija: -diploma o školskoj spremi -uvjerenje o položenom stručnom ispitu -licenca za rad -ljekarsko uvjerenje -uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo -fotokopija lične karte 2. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Profesor matematike Rok za prijavljivanje: 15 dana

Raspisuje konkurs za: 1. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -sertifikat za asistenta -na određeno vrijeme a najduže do 10.07.2022.godine -završenu obuku stručnog usavršavanja za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama -probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

2. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit

Tel.: 033/402-424 069/542-943

Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme,do povratka radnice sa bolovanja a najduže do 31.08.2022. godine -18 nastavnih časova nedeljno -probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

3. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme a najduže do 31.08.2022.godine -18 nastavnih časova nedeljno -probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

4. PROFESOR/ICA INFORMATIKE SA TEHNIKOM, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Informatičar, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme a najduže do 31.08.2022.godine -5 nastavnih časova nedeljno -probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

5. SEKRETAR/ICA -RAČUNOVOĐA/ TKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Diplomirani ekonomista, Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -sertifikat za računovođu -na određeno vrijeme a najduže do 31.08.2022.godine -40 sati nedeljno -probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

6. ICT KORDINATOR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: VSS , Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -sertifikat za ICT kordinatora -na određeno vrijeme a najduže do 31.08.2022.godine -5 nastavnih časova nedeljno -probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

7. PROFESOR/ICA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Profesor razredne nastave, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme,do povratka zaposlenog sa funkcije a najduže do 31.08.2022.godine -18 nastavnih časova nedeljno -probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

8. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece, Vaspitač predškolske djece, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana

Napomena: -na određeno vrijeme a najduže do 31.08.2022.godine -1/2 radnog vremena -probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

9. PROFESOR/ICA HEMIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Profesor hemije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme a najduže do 31.08.2022.godine -5 nastavnih časova nedeljno -probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

10. PROFESOR/ICA BIOLOGIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Profesor biologije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme a najduže do 31.08.2022.godine -8 nastavnih časova nedeljno -probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

11. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Profesor fizike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme a najduže do 31.08.2022.godine -6 nastavnih časova nedeljno -probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

12. PROFESOR/ICA MUZIČKOG, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Profesor muzičke grupe predmeta, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme a najduže do 31.08.2022.godine -5 nastavnih časova nedeljno -probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

13. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Petrovac na Moru Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -na određeno vrijeme a najduže do 31.08.2022.godine -20 nastavnih časova nedeljno -probni rad obavezan Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazankom opšti uslovi.

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

DRUŠTVO ZA IZGRADNJU VODOVODNE I KANALIZACIONE INFRASTRUKTURE U OPŠTINI HERCEG NOVI Adresa: PUT PARTIZANSKIH MAJKI 4

Tel.: 067/253-907 Email: drustvo.vikhn@gmail.com Raspisuje konkurs za:

25

1. SARADNIK/CA ZA OPŠTE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Ekonomista Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Dokumentacija se podnosi lično na adresu: “DRUŠTVO ZA IZGRADNJU VODOVODNE I KANALIZACIONE INFRASTRUKTURE U OPŠTINI HERCEG NOVI” Put partizanskih majki 4, Herceg Novi.

Kontakt tel.: 067/253-907 2. KOORDINATOR/KA PLANA I RAZVOJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Dokumentacija se podnosi lično na adresu: “DRUŠTVO ZA IZGRADNJU VODOVODNE I KANALIZACIONE INFRASTRUKTURE U OPŠTINI HERCEG NOVI” Put partizanskih majki 4, Herceg Novi.

Kontakt tel.: 067/253-907

NEVENMONT DOO Adresa: BIJELA BB

Tel.: 067/015-308 Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/KA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Kelner Rok za prijavljivanje: 8 dana 2. KUVAR/ICA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Kuvar jednostavnih jela Rok za prijavljivanje: 8 dana

LIZA VINCI DOO BUDVA Adresa: DUBOVICA BB,BUDVA

Tel.: 068/727-323 Email: montebay.perla@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. SOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Prcanj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), Pomoćni ugostitelj (II SSS i PK), Sobarica Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Rad u ugostiteljskom objektu “Monte bay perla”Prčanj, Kotor.

2. KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Prcanj Uslovi: Kelner, Konobar, SSS-III, SŠSIV, Turistički i ugostiteljski tehničar (IV SSS), Ugostitelj (III SSS i KV), Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Rad u ugostiteljskom objektu “Monte bay perla”Prčanj, Kotor.

3. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Prcanj Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), Pomoćni kuvar, Pomoćni ugostitelj (II SSS i PK), Pripremač namirnica, SSS-III Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Rad u ugostiteljskom objektu “Monte bay perla”Prčanj, Kotor.

4. ŠANKER/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Prcanj Uslovi: Barmen, SSS-III, SŠS-IV, Točilac pića, Turistički i ugostiteljski tehničar (IV SSS), Ugostitelj (III SSS i KV) Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Rad u ugostiteljskom objektu “Monte bay perla”Prčanj, Kotor.

26

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 28. februar 2022.

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

Посљедњи поздрав поштованој

Dana 27. februara 2022. preminula je u 40. godini naša draga

RADOVANU VUKOTIĆU

ДРАГИЊИ – ДРАГИ ЧОЛИЋ DUŠICA Savova MARTINOVIĆ

Svaka tvoja riječ, osmijeh, životna mudrost i dobrota koju si sa nama dijelio, zauvijek će nam nedostajati.

Nikad te nećemo zaboraviti.

DEJAN RADUSINOVIĆ sa porodicom

1887

Са којом нас је везивало вишедеценијско пријатељство.

Saučešće se prima 28. februara u kapeli na novom groblju na Cetinju od 13 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Bajicama. КОМШИЈЕ из улаза бр. 17, Улица краља Николе

Ožalošćena porodica: majka SLOVIJANKA, braća DRAGAN i DUŠAN, stric NIKOLA sa porodicom i ostala rodbina

1877

1885

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi, babi i prababi

Posljednji pozdrav ocu, đedu i svekru

Dana 27. februara 2022. preminula je u 87. godini naša draga

KSENIJI ZLATIČANIN Ponosni smo i zahvalni što smo te imali u svojim životima.

Počivaj u miru.

Ponosni i zahvalni što smo te imali u svojim životima.

Ostaju nam neizbrisiva i lijepa sjećanja na tebe.

Sin DUŠAN, snaha DAJANA, unučad BOJANA i BOJAN, praunučad PETAR, HELENA, KLARA i STEFAN

RADOJKA-VINKA Đorđija GOLUBOVIĆ Saučešće primamo u kapeli u Plužinama dana 28. februara od 12 do 16 časova i 1.marta od 10 do 13 časova kada se kreće na mjesnom groblju selo Orah gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

MILORADU NIKOLIĆU

1882

Sin RATKO, snaha GORDANA, unuke DAJANA i ANDREA 1878 Posljednji pozdrav đedu

OŽALOŠĆENI : sestra RADMILJKA – RAJA, bratanci GORAN, VIDOJE i MILENTIJE, snahe SPOMENKA, NATALIJA i RAJKA, unučad i ostala rodbina

BOSILJKA MARAŠ Draga moja sestro, dok živimo čuvaćemo najljepše uspomene na tebe.

Tvoj brat ILIJA i snaha ZORKA KLIKOVAC sa porodicom 1886

MILORADU NIKOLIĆU Kraj jedne ere i jednog vremena, zauvijek odlazi superheroj davno minulog djetinjstva.

Tišinu koju si ostavio za sobom nadjačaće uspomene pune sreće.

Sa ponosom i ljubavlju čuvamo te u srcu.

Tvoji: unuk BATICA i praunuka VANJA 1880 Posljednji pozdrav ocu i đedu

MILORADU NIKOLIĆU Ćerka LOLA sa porodicom 1879 Posljednji pozdrav suprugu i ocu

MILORADU NIKOLIĆU Dragi tata, putuj sa anđelima.

Nikada te nećemo zaboraviti.

Tvoje: ćerka BILJANA i supruga VOJISLAVKA 1881

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 28. februar 2022.

27

Tužnim srcem javljamo da je naša draga

Dana 26. februara 2022. u 70. godini preminula je naša draga

Dana 27. februara 2022. preminuo je naš dragi

BOSILJKA - MIKA Dobroslava MARAŠ rođena Klikovac

JOVAN – JOJA Kostov DAMJANOVIĆ

ZORICA Dušanova MARKOVIĆ

1943–2022.

Saučešće primamo 27. i 28. februara u porodičnoj kući u Bijelom Polju - Zeta.

Sahrana će se obaviti 28. februara u 13 časova na seoskom groblju.

Ožalošćeni: sin MIROSLAV, kćerke LJUBICA, LJILJANA i MIRJANA, braća ĐORĐIJE i ILIJA - RAJO, sestra CVIJETA, snahe JOVANKA, STANA, ZORKA i MARIJA, unučad TEODORA, JOVANA, SANDRA, NIKOLINA, ANJA, LANA i JOVAN, bratanići, bratanične, sestrići i sestrične i ostala rodbina MARAŠ i KLIKOVAC

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 28. februara od 12 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na novom groblju pod Trebjesom.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: supruga DRAGICA, sin ŽELJKO, kćerka MARIJANA, sestra MIROSAVA, braća NOVAK i DRAGAN, unučad MILOŠ, ANDREA i MINA, snahe MARIJA, JELENA, RADA, SLAVICA i DANIJELA, bratanići KOSTO i LAZAR, bratanične i sestrične i ostala rodbina

1844

1854

Dana 27. februara 2022. preminula je u 90. godini naša draga

Posljednji pozdrav našem dragom i plemenitom

preminula u 73. godini. Sahrana će se obaviti u krugu porodice 28. februara 2022. u selu Brijeg – Crmnica.

Ožalošćeni: majka SMILJA RADULOVIĆ, ćerka MARTA BOJOVIĆ, porodice MARKOVIĆ i USKOKOVIĆ

JODŽU

RANKA Slavova MAKSAN rođ. Živković

Pamtićemo te po osobinama koje čine čovjeka velikim. Počivaj u miru.

VELIZAR, MICA – TETKA, NIKOLA i NATAŠA

Sahrana je obavljena na gradskom groblju Čepurci, u krugu porodice.

Kuća žalosti: Vlada Martinovića 34.

1841 Preminula je draga naša

1866 Ožalošćene porodice MAKSAN i ŽIVKOVIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom

ZORICA Dušanova MARKOVIĆ dugogodišnji zamjenik osnovnog javnog tužioca i savjetnik u Višem sudu u penziji

1858 Dana 27. februara 2022, poslije duže bolesti, preminuo je naš suprug, otac, đed, brat, stric i prađed

RADOJU – MIĆU OSTOJIĆU Počivaj u miru, uz naše sjećanje i poštovanje.

Počivaj u miru, plemenita dušo, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MILA, VLADO, BRANKO i MAJA

Brat od ujaka MITAR USKOKOVIĆ sa porodicom

1845

MILORAD Vasiljev NIKOLIĆ 1864

Shodno epidemiološkoj situaciji, sahrana je obavljena istog dana u krugu porodice, na groblju u Kočanima.

ZORICA Dušanova MARKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

Bićeš u mislima svih nas koji smo te voljeli i poštovali.

Ožalošćeni: supruga VOJKA, sin RATKO, kćerke VESNA, LOLA i BILJANA, snaha GORDANA, unučad GORAN - BATICA, DAJANA, ANDREA, MIRKO, IVANA i SENKA, praunučad, brat STANKO, sestra CVIJETA - MILJA, bratanići, bratanične, sestrična i ostala rodbina NIKOLIĆ i GOJKOVIĆ

1859

SLOBODAN MARKOVIĆ sa porodicom 1842

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

020-202-455, 020-202-456.

ZORICI MARKOVIĆ Od tetke ZORKE VUKOTIĆ sa porodicom 1853

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 28. februar 2022.

Umro je naš dragi

LUKA Mitrov DUJOVIĆ

LUKA Mitrov DUJOVIĆ 1952-2022.

Iskreno žalimo za našim dragim, poštenim i čestitim prijateljem.

Saučešće primamo na groblju Čepurci u nedjelju 27. februara od 12 do 15 časova i u ponedjeljak 28. februara od 9 do 12 časova kada krećemo za mjesno groblje Ptič - Lijeva Rijeka, gdje će se u 15 časova obaviti sahrana.

S poštovanjem, Ožalošćeni: brat RADOMIR, sestra ZLATIJA, snaha BEBA, bratanične DRAGICA, MILENA, RAJKA i SEKA, sestrići VASKO i MOMO, braća i sestre od ujaka, braća i sestre od tetaka

MILIĆ POPOVIĆ s porodicom

1869

1838 S tugom smo se juče oprostili od našeg voljenog

SRETEN ĐUROVIĆ

SENKA ĐUROVIĆ

GAGA Gojkovog ĐUROVIĆA

Posljednji pozdrav baba Senki, koja je obilježila naše djetinjstvo i ostavila neizbrisiv trag u našim životima. Volimo te, zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i sjećanju.

Tužni pozdrav našem dragom Gagu.

ZORA, ANA, ALEKSANDAR, MILOŠ, NEDA i ŽELJKO 1865

Tvoji: BALŠA i KSENIJA sa mamom MIROM

Bio si naš pravi rođak i brat, neko na kog smo uvijek bili ponosni, zato nas je tvoja prerana smrt duboko ožalostila.

Posljednji pozdrav

1876

Porodica pokojnog DANILA, ĐORĐIJE i GOJKO ĐUROVIĆ sa porodicama, ĐINA sa porodicom i porodica pokojne DESANKE

Posljednji pozdrav dragom

GAGU Od RADEVIĆA

1867

LUIĐI NOCMARTINIJU

Posljednji pozdrav prijatelju

S ljubavlju i poštovanjem,

ORDINACIJA FAMILY DENT

1870

1871 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

LUIĐIJU Bio si ogledalo dobrote i plemenitosti.

Iskren i odan prijatelj, požrtvovan suprug, otac i đed. Čuvaćemo uspomenu na tebe kroz naše Martinu i Nikolu.

BOSILJKA – MIKA Dobroslava MARAŠ Od porodice pokojnog RADA POPOVIĆA

Tvoji prijatelji RADOJIČIĆI 1883

1884

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 28. februar 2022.

Našem

29

Posljednji pozdrav dragom striku, prijatelju i đedu

LUKI DUJOVIĆU

LUKA DUJOVIĆ

Ni slutili nijesmo da ćeš nas tako brzo napustiti. Vjerovali smo u tvoju istrajnost i želju za životom. Uvijek ćemo pamtiti ljubav kojom si nas nesebično obasipao. Žalimo za tobom i uvijek ćemo žaliti, jer si bio poseban.

Ponosni smo na tvoj plemenit i častan život. Tvoja velika pažnja i požrtvovanje koje si posvetio svima nama zaslužuju vječno sjećanje i poštovanje.

Zaborav ne postoji za one koji su te voljeli.

Tvoj brat RADOMIR, snaha BEBA i bratanične DRAGICA, MILENA, RAJKA i SEKA

DRAGICA, VLADIMIR i LAZAR RAŠKOVIĆ

1872

1873

Voljeni naš

Striče moj dragi

LUKA DUJOVIĆ

Hvala ti na nesebičnoj pažnji koju si nam poklanjao.

LUKA

Ponosni smo što smo Te takvog imali, a beskrajno tužni što smo Te izgubili.

Veliko Ti hvala za sve.

Bratanična MILENA i zet SAŠA ĐOGO

1874

Tvoji: RAJKA, BORKO i MARIJA JOVANOVIĆ

1875

30

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i tašti

Poneđeljak, 28. februar 2022.

Umrla je 27. februara 2022. godine u 9 sati

Posljednji pozdrav dobrom šuri

DRAGINJI – DRAGI Perovoj ČOLIĆ rođenoj Jočić Počivaj u miru i neka tvoju plemenitu dušu anđeli čuvaju.

RADOVANU – RAJU Đokovu VUKOTIĆU

Kćerka MIRA, unuke VESNA i ANA i zet IVAN TROGRLIĆ

DRAGINJA - DRAGA Perova ČOLIĆ rođena Jočić

1847 Posljednji pozdrav majci, babi i tašti

Zet KRSTO RADUSINOVIĆ sa porodicom

Sahrana će se obaviti 28. februara na gradskom groblju Čepurci u 10 sati u prisustvu najuže rodbine.

DRAGINJI – DRAGI Perovoj ČOLIĆ rođenoj Jočić Počivaj u miru i hvala ti za sve što si učinjela za nas.

Kćer SLAVICA, unuke BJANKA i MAJA, zet NIKOLA TOMAŠEVIĆ i praunučad 1848

1839

Ožalošćeni: kćeri MIRA, VERA i SLAVICA, sestra BRANKA, braća SLOBODAN i ĐOKO, snahe ILINKA, BRANKA i MAJA, đeveričić i đeverična, bratanići i bratanična, unučad i praunučad i ostala porodica ČOLIĆ, JOČIĆ, TOMAŠEVIĆ i TROGRLIĆ

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Posljednji pozdrav majci i sestri

RADOVANU Đ. VUKOTIĆU 1852

DRAGINJI - DRAGI Perovoj ČOLIĆ rođenoj Jočić

Posljednji pozdrav našoj dobroj komšinici Moj Rajče, sivi tiću, ponosan sam na tebe i tvoj život koji si živio onako kako si ti htio. Voljeni ne umiru.

Tvoju dobrotu, tihu narav i plemenitost nikada nećemo zaboraviti.

Hvala ti za sve što si učinjela za nas.

Kćer VERA i sestra BRANKA

ZORAN RADUSINOVIĆ sa porodicom

1851 Posljednji pozdrav voljenoj

DRAGI ČOLIĆ Draga naša teta Drage, tužni smo ti jer nas zauvijek napuštaš.

Bila si iskreni prijatelj našoj porodici, zato nam ostaju najljepša sjećanja na jednu divnu i plemenitu osobu, kakva si bila ti. Čuvaće te od zaborava,

DRAGI Od porodice pokojnog brata VLADISLAVA JOČIĆA

1840 Posljednji pozdrav

Porodica MAKSIMOVIĆ

1861 Posljednji pozdrav našoj dragoj

1849

RAJU

Posljednji pozdrav dragoj sestri

RISTI – MILI MIŠOVIĆ

DRAGINJI - DRAGI Perovoj ČOLIĆ

Počivaj u miru. Čuvaćemo kao dragu uspomenu sve lijepo i plemenito što te je krasilo.

Od MILANA, STANKE i SNEŽANE

rođenoj Jočić MITAR, DANILO, LUKA i BOJANA

Bila si mi sestra i majka i veliki dobrotvor tvoje porodice.

Počivaj u miru, časna i plemenita sestro. ĐOKO JOČIĆ 1850

1846

1868

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 28. februar 2022.

31

Dana 27. februara 2022. umro je moj voljeni brat u 86. godini.

Sahrana će se obaviti 28. februara u Krnjoj Jeli u 14 časova.

Dana 27. februara 2022. godine, poslije kratke bolesti, preminuo je naš dragi

LUKA Ljubov VUKSANOVIĆ

LUKA Ljubov VUKSANOVIĆ

LUKA VUKSANOVIĆ 1936–2022.

1936–2022.

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Zagorič u Podgorici, 28. februara od 9 do 10.30 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na mjesnom groblju u Krnjoj Jeli.

Dragi moj brate, prestalo je sunce od roda mog koje me grijalo, zvijezda Danica koja je sijala, viti bor najviši od svih.

Hvala za sve što si uradio za svoje najbliže.

Ne mogu prežaliti što iza sebe nijesi ostavio svoje potomstvo.

Hvala za izdatu knjigu o velikom stradanju naše porodice od 1941. do 1945. godine pred najezdom okupatora i njihovih pomagača.

Mirno počivaj u tvojoj Krnjoj Jeli koju si neizmjerno volio.

Ožalošćeni: sestra VINKA, brat DRAGOMIR, bratanić i bratanična, sestrići i sestrične i ostala rodbina

Opraštamo se od našeg dragog Luke, uskraćeni našeg daljeg druženja sa njim u našoj Rijeci, koju je neizmjerno volio i bio joj posvećen.

1860

Dragi striko, đede Sestre JOVANKA, SLAVKA, SLOBODANKA i DUŠANKA i brat SLAVKO sa svojim porodicama

Tvoja sestra VINKA – CACA BOŽOVIĆ, rođena Vuksanović

1855

LUKA

1862

Opraštamo se od našeg dragog ujaka

S ponosom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

Počivaj u miru,

ZORAN MARKUŠ

LUKE Ljubovog VUKSANOVIĆA

Bratanić ZDRAVKO sa suprugom DRAGANOM i sinovima LUKOM i PAVLOM

Dan za danom prođe evo pola godine a ja se pitam i dan-danas zašto?

Zašto? Hiljadu puta, brate, zašto?

Tvoj prerani odlazak je rana neprebolna. Ne boli samo smrt tvoja već boli i sve ono što ide poslije: bole uspomene, bole suze, boli praznina koja nikad neće biti popunjena, brate Zoki. Sve dok živim živjećeš i ti, uvijek voljen i nikad zaboravljen.

Otišao je hrabro i ponosno kao što je i živio. Umro je na rukama svoje sestre miran i spokojan. Počivaj u svojoj Krnjoj Jeli koju si toliko volio.

Sestra BRANKA sa porodicom

1863

Tvoji: sestrić MIODRAG BOŽOVIĆ, sestrične dr SONJA LAZAROSKA - BOŽOVIĆ, MAGDALENA RAĐENOVIĆ - BOŽOVIĆ

1843 Deset godina je od smrti mog voljenog oca i djeda

DIMITRIJE Maksimov ŠĆEPANOVIĆ Dragi tata, Bio si mi podrška, snaga i zaštita. Mnogo nedostaješ, ali traješ u sjećanju.

Kćerka RAJKA i unuk MILJAN sa porodicom

1856

1857

32

Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKo ĐURANoViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MiLENA GoLUBoViĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULoViĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMiLA USKoKoViĆiVANoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEViĆ (politika) JADRANKA RABRENoViĆ (ekonomija) JELENA MARTiNoViĆ (društvo) MARiJA JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVAN NiKiToViĆ (kultura) MARiJA ŽiŽiĆ (crna hronika) DRAGiCA ŠAKoViĆ (Crnom Gorom) NiKoLA SEKULiĆ (hronika Podgorice) JoVAN TERZiĆ (Arena) SLoBoDAN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMAN iVANoViĆ (dizajn) DRAGAN MiJAToViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVANA ĐURiŠiĆ

Zamjenik BoRiSLAV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MARiJA iVANoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TANJA PAViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Poneđeljak, 28. februar 2022.

MALi oGLASi OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 1 POTREBNI radnici na duži vremenski period. Restorani u Siti Kvartu, Centru i Budvi.

Pozicije: 1) kasa, 2) kuhinja 3) giros majstori Tel: BUDVA 067/658-098 CENTAR 067/060-051 CITY KVART 068/378-391 2

ZANATSKE USLUGE STRUČNO savjesno i odgovorno radimo sve vrste renoviranja i popravka krovova, dimnjaka i ostalo.

Tel.069/926-382, 020/629-558 3

Zapošljavamo erotske maserice i eskort djevojke u Beču. Odlična zarada!

+38671399347,

bdiamon.ep@gmail.com, https://breitenleer-eroticstudio.com/arbeit/