Dnevni list Pobjeda 28.04.2022.

Četvrtak, 28. april 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20274 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

IZAZIVANJE HAOSA: Na adrese 103 obrazovne ustanove u Crnoj Gori stigle prijetnje da su meta krvavih bombaških napada

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Mandatar Dritan Abazović danas predstavlja ekspoze poslanicima, u dokumentu ni riječi o kontroverznim temama

Bez odgovora države na novo sijanje straha

STR. 3.

U ekspozeu, koji će danas predstaviti mandatar Dritan Abazović, nema eksplicitne najave potpisivanja temeljnog ugovora koji je pripremila Crkva Srbije ili otvorene podrške regionalnoj inicijativi ,,Otvoreni Balkan“ iza koje stoji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

– Regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama, u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore. Sagledavanje regionalnih inicijativa u kontekstu ključnog cilja - bržeg učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju – navodi se u dijelu ekspozea mandatara Abazovića pod nazivom ,,Politički prioriteti vlade“.

STR. 8. i 9.

U ranim jutarnjim časovima, prijeteća imejl poruka poslata preko ruskog internet giganta Yandexa sa adrese wdybld@yandex.ru, rezultirala je evakuacijom, a potom i potpunom obustavom obrazovnog procesa širom Crne Gore Ostaje nejasno: kako je kontradiverziona jedinica UP, koja ima u svom sastavu samo dva tima za pregled, uspjela efikasno obaviti preglede na preko stotinu objekata širom Crne Gore do 17 časova, kada je mogla raditi u samo dva objekta istovremeno Komunikolog Radoje Cerović: Nema opravdanja za ćutanje premijera i ministara

UGROŽAVANJE MEDIJSKIH SLOBODA: Poslanik Fronta grubo napao novinarku Gradske televizije

Radunović: Vi ste provokator iz medija koji se finansira novcem mafije

STR. 4.

UZNEMIRAVANJE: Nikšićka policija u utorak veče zakucala na vrata odbornice lokalnog parlamenta Tatjane Knežević-Perišić da joj uruči poziv za saslušanje, bez objašnjenja kojim povodom

Ljekari konstatovali da bivša predsjednica Vrhovnog suda u pritvoru može dobiti odgovarajuću medicinsku njegu

Vesna Medenica iz KCCG prebačena Zbog u Istražni zatvor

STR. 10. i 11.

STR. 7.

komentara na Fejsbuku hitna noćna saslušanja?!

RTCG

M.BABOVIĆ

Nema temeljnog ugovora i „Otvorenog Balkana“ kako je namjerio SNP

2

Politika

Četvrtak, 28. april 2022.

Uoči glasanja o vladi, francuski ambasador Kristijan Timonije posjetio Skupštinu i razgovarao sa potpredsjednicom Brankom Bošnjak

Sjednica prvog redovnog zasijedanja Skupštine održaće se danas na PODGORICA – Sjednica prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja Skupštine Crne Gore na kojoj je planiran izbor novog predsjednika zakonodavnog doma i predsjednika i članova 43. vlade Crne Gore održaće se danas na Cetinju, sa početkom u 12 sati.

Kristijan Timonije i Branka Bošnjak

Svi politički akteri da budu konstruktivni PODGORICA - Politički akteri u Crnoj Gori da ne dozvole da ove produbljene vještački izazvane podjele i tenzije nadvladaju razum, poručila je potpredsjednica Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak, koja se sastala sa ambasadorom Francuske u Crnoj Gori Kristijanom Timonijeom.

Oni su razmijenili mišljenja o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori, u svjetlu izbora nove vlade, a i uticaja globalnih dešavanja prvenstveno agresije Rusije na Ukrajinu.

Bošnjak je istakla da mir i stabilnost nemaju cijenu, i da svi politički akteri u Crnoj Gori treba da svoje djelovanje podrede tome, da budu konstruktivni i da ne dozvole da ove produbljene vještački izazvane podjele i tenzije nadvladaju razum. Ona je istakla da integracije i ubrzani put Crne Gore ka Evropskoj uniji moraju biti prioritet, a ova, nažalost, nemila ratna dešavanja na tlu Evrope nam otvaraju šansu za brži pristup, ali naravno ne po svaku cijenu, jer kriterijumi se moraju ispuniti i toga treba da budemo svjesni.

Bošnjak je čestitala francuskom narodu na pametnom izboru na predsjedničkim izborima i izrazila nadu da će predsjednik Emanuel Makron imati sluha za ubrzanu integraciju Balkana u Evropsku uniju.

Ambasador Timonije je obavijestio potpredsjednicu o aktivnostima koje Francuska, kao predsjedavajuća Evropskom unijom, ima u planu, apostrofirajući konferenciju na najvišem nivou u Parizu najavljenu za jun, gdje će biti glavne teme zelene politike i zaštita životne sredine, energetska kriza i uključivanje mladih u politike Unije, a daće se akcenat i rodnoj ravnopravnosti kao važnom faktoru.

Ambasador Timonije je pohvalio rad Ženskog kluba Skupštine Crne Gore i najavio želju za intenzivnijom saradnjom, što će uskoro biti konkretizovano kroz prijedlog projekata koji će se zajednički realizovati.

– Na kraju sastanka je zaključeno da treba poslati poruku da je u svim ovim izazovima pred kojima je Crna Gora, vrlo važno da prevlada razum i državnička mudrost i odgovornost. Istakli su da su različita mišljenja poželjna i legitimna, ali da po pitanju značaja stabilnosti i mira treba svi da imaju jedinstven stav i da se zajedno učini sve na ispunjavanju kriterijuma za ulazak u Evropsku uniju, jer to je put koji sve aktere političkog života u Crnoj Gori spaja – saopšteno je iz Skupštine.

R. P.

Poslanik DPS-a i nekadašnji ministar odbrane poručio

Bošković: Pod hitno bezbjednosni sektor vratiti u službu crnogorskih nacionalnih interesa PODGORICA - Pod hitno bezbjednosni sektor treba vratiti u službu crnogorskih nacionalnih interesa, poručio je poslanik DPS-a i nekadašnji ministar odbrane Predrag Bošković.

- Počela je treća faza ruske agresije. Nakon Ukrajine, na redu je Moldavija kao zona direktnog uticaja. Zapadni Balkan se destabilizuje preko svojih proksija u liku religijskih, političkih i medijskih subjekata. Pod hitno naš bezbjednosni sektor vratiti

Predrag Bošković

u službu crnogorskih nacionalnih interesa – napisao je Bošković na Tviteru.

R. P.

Sjednicu je zakazalo 46 poslanika iz klubova „Crno na bijelo“, DPS-LP, SDP-Albanska koalicija „Jednoglasno“, SNP i Bošnjačka stranka i njom će predsjedavati potpredsjednik parlamenta Ervin Ibrahimović.

Za dnevni red predložili su šest tačaka – izbor predsjednika Skupštine, predsjednika i članova nove vlade, izmjene i dopune Zakona o akcizama, Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, Zakona o privremenim mjerama o ograničavanju cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, te izbore i imenovanja.

Socijaldemokratska partija zatražila je prekjuče da se dnevni red dopuni i prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti.

Po završenom Kolegijumu predsjednika Skupštine, Ibrahimović je kazao kako ne može sigurno reći da li će nova vlada biti izabrana danas, ali i da se nada će to biti tako.

STRUKTURA

Nakon što je predao u skupštinsku proceduru program rada nove izvršne vlasti, mandatar Dritan Abazović zvanično je predložio i strukturu i sastav vlade o kojoj će se danas izjašnjavati poslanici na sjednici Skupštine na Cetinju.

Umjesto prethodnih 12, nova izvršna vlast će, kako je ranije najavljeno, imati 18 resora, četiri potpredsjednika i dva ministra bez portfelja.

Abazović je predložio da novu vladu čine ministarstvo pravde, unutrašnjih poslova, odbrane, finansija, vanjskih poslova, ekonomskog razvoja i turizma, evropskih poslova, prosvjete, zdravlja, kapitalnih investicija, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sporta i mladih, javne uprave, rada i socijalnog staranja, kulture i medija, ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, ljudskih i manjinskih prava, te nauke i tehnološkog razvoja.

Potpredsjednici u vladi biće i resorsni ministri. Pa će tako doktorandkinja u oblasti političkih nauka i Evropske unije, potpredsjednica GP Ura Jovana Marović biti potpredsjednica vlade za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju, kao i ministarka evropskih poslova.

Marović je predavačica i istraživačica iz oblasti evropskih integracija i izvršna direktorica NVO Politikon mreža.

Potpredsjednik vlade za ekonomski sistem i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede biće Vladimir Joković, predsjednik Socijalističke narodne partije.

Vicepremijer zadužen za politički sistem i unutrašnju politiku, kao i ministar odbra-

Abazović pr sastav nove

Dritan Abazović

Prva tačka dnevnog reda današnje sjednice biće izbor novog predsjednika parlamenta, nakon čega će poslanici glasati o novoj izvršnoj vlasti. Sjednici neće prisustvovati poslanici Demokratskog fronta, Demokrata, Prave i Ujedinjene Crne Gore. Socijaldemokrate su najavile prisustvo, ali, kako su saopštili, neće glasati za izbor nove vlasti ne biće predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević, koji je i magistar iz oblasti ekonomskih nauka, dok će potpredsjednik za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija biti predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović.

Resorom pravde upravljaće advokat Marko Kovač koji je kadar SNP-a, dok će dugo-

godišnji poslanik te stranke, magistar ekonomskih nauka Aleksandar Damjanović biti ministar finansija.

Funkcioner SNP-a, diplomirani žurnalista Vasilije Lalošević rukovodiće ministarstvom sporta i mladih, a član predsjedništva te stranke, dugogodišnji profesor i savjetnik predsjednika Opštine Berane Miomir Mijo Voji-

Đurović predložena za novu predsjednicu Skupštine Poslanica SNP-a Danijela Đurović, kako je objavljeno na sajtu parlamenta, predložena je za novu predsjednicu Skupštine Crne Gore.

Podnosioci prijedloga koji je upućen predsjedavajućem Ervinu Ibrahimoviću, su Vladimir Joković, Dragan Ivanović, Dragan Vukić, Milosava Paunović, Amer Smailović, Kenana Strujić-Harbić, Miloš Konatar, Božena Jelušić, Suada Zoronjić i Srđan Pavićević. Đurović je diplomirana inžinjerka menadžmenta i magistrica ekologije i zaštite životne sredine. Radila je u preduzeću „Čistoća“ u Herceg Novom na poslovima strateškog razvoja i unapređenja sistema kvaliteta menadžmenta, rukovoditeljke komercijalnog sektora i kao pomoćnica direktora.

U mandatu od 2008. do 2012. bila je menadžerka Opštine Herceg Novi, a od 2017. do 2020. godine bila je predsjednica Skupštine opštine Herceg Novi.

Danijela Đurović

nović biće ministar prosvjete.

Resorom zdravlja upravljaće potpredsjednik SNP-a, diplomirani ekonomista Dragoslav Šćekić.

Funkcioner Ure Filip Adžić predložen je za ministra unutrašnjih poslova, a u prethodnom sazivu Vlade bio je savjetnik vicepremijera za unutrašnju politiku, bezbjednost, borbu protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala.

Za ministarku ekologije, prostornog planiranja i urbanizma predložena je politička direktorica Ure, politikološkinja Ana Novaković-Đurović, dok je za ministra ekonomskog razvoja i turizma predložen potpredsjednik te stranke Goran Đurović. Đurović je diplomirani ekonomista, ugledni privrednik i filantrop.

Počasni predsjednik SDP-a, magistar pravnih nauka i bivši predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić predložen je za ministra vanjskih poslova.



Umjesto prethodnih 12, nova izvršna vlast će, kako je ranije najavljeno, imati 18 resora, četiri potpredsjednika i dva ministra bez portfelja

Politika

Četvrtak, 28. april 2022.

a Cetinju

redložio  e vlade SD nudi rješenje da se usvoji set ekonomskih zakona Poslanik SD-a Boris Mugoša saopštio je juče da ne postoji osnov da se predloženi set ekonomskih zakona koji se odnose na smanjenje akciza, PDV-a i privremenog ograničenja cijena namirnica bitnih za zdravlje ljudi izglasa jer je njihov predlagač prethodna vlada. Zbog toga je, kako je naveo, ova stranka predložila te zakone čije su prijedloge potpisali poslanici, a kako bi se ipak odlučivalo o tim aktima.

Pozvao je novu parlamentarnu većinu da prihvati njihov prijedlog da se ne bi otvarala pitanja o osnovanosti rasprave o zakonima.

- Postoji dosta nejasnoća, nije dobro da se na prvoj sjednici

Generalni sekretar Bošnjačke stranke, ekonomista Admir Adrović biće ministar rada i socijalnog staranja, dok će politički direktor Albanske alternative, magistar školske psihologije Maraš Dukaj rukovoditi ministarstvom javne uprave. Za ministra ljudskih i manjinskih prava predložen je predsjednik Demokratske partije, bivši predsjednik Opštine Ulcinj Fatmir Đeka.

Resorom nauke i tehnološkog razvoja upravljaće Biljana Šćepanović. Ona je doktorirala oblast građevinarstva i dosadašnja je predsjednica Odbora za doktorske studije na Građevinskom fakultetu UCG. Magistrica teorije i istorije savremene umjetnosti Maša Vlaović predložena je za ministarku kulture i medije. Ona je bivša kustoskinja i predavačica na Univerzitetu Donja Gorica.

Nekadašnji poslanik Pozitivne, generalni sekretar Građanskog saveza CIVIS i aktuelni državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Zoran Miljanić i predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović predloženi su za ministre bez portfelja.

Sredinom januara koalicija

Boris Mugoša

pravi određena gimnastika kad imate potpuno čisto rješenje koje mi nudimo. Mi ćemo i dalje biti opozicija, ali kad su dobre stvari u pitanju to ne utiče na nas – rekao je Mugoša.

„Crno na bijelo“, na čijem je čelu Abazović, predložila je koncept manjinske vlade, a mandat za njeno sastavljanje budući premijer dobio je 3. marta.

PODRŠKA 46 POSLANIKA

Nakon pregovora koji su trajali gotovo dva mjeseca Abazović je obezbijedio podršku 46 poslanika. U vlasti će direktno participirati predstavnici koalicije „Crno na bijelo“, SNP-a, SDP-a i manjinskih stranaka, dok će 30 poslanika Demokratske partije socijalista podržati vladu, ali bez direktnog učešća.

Iako je planirao, mandatar nije uspio da obezbijedi podršku Socijaldemokrata, čiji je predsjednik Damir Šehović juče ponovio da stranka koju predvodi neće glasati za izbor nove vlade.

On je na konferenciji za medije ocijenio da je manjinska vlada novi politički eksperiment koji će biti pod punom kontrolom partije koja se i dan-danas ne odriče i ponosi političkim nasljeđem Momira Bulatovića i Slobodana Miloševića.

– Umjesto da nakon smjene Vlade Zdravka Krivokapića

Za dnevni red predloženo je šest tačaka – izbor predsjednika Skupštine, predsjednika i članova nove vlade, izmjene i dopune Zakona o akcizama, Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, Zakona o privremenim mjerama o ograničavanju cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, te izbore i imenovanja

okosnicu nove čine provjerene suverenističke, građanske, evropske i pro-NATO partije, a da SNP, ako mora, bude neuticajan pridruženi član – desilo se suprotno. Stožer će biti SNP, a ostali će u toj manjinskoj vladi biti dekor – istakao je Šehović.

Smatra i da je neodgovorno toj stranci ponuditi šest važnih resora, potpredsjedničko mjesto i mjesto predsjednika parlamenta, te pristati na njihove političke principe koji se odnose na potpisivanje temeljnog ugovora, popis i regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“.

Iako su prvobitno planirali, poslanici Demokratskog fronta neće prisustvovati današnjoj sjednici, zbog, kako je saopštio juče šef njihovog poslaničkog kluba Slaven Radunović, kamenovanja autobusa na Cetinju u kojem su bila djeca iz Nikšića. Grupa ljudi koja se nalazila u tom autobusu, kako smo i ranije pisali, bila je na izletu i prethodno su ispred Cetinjskog manastira pjevali srpske pjesme. Problem za DF, kazao je Radunović, je činjenica da su taj događaj partije na vlasti na Cetinju pokušale da relativizuju i pravdaju, zbog čega poslanici ovog saveza neće učestvovati na sjednicama koje se održavaju u prijestonici. Najavio je i da će prisustvovati drugim sjednicama Skupštine i glasati samo za one akte koje smatraju da će biti korisni njihovom biračkom tijelu.

Pored poslanika DF-a, sjednici, kako su prethodno saopštili, neće prisustvovati ni poslanici Demokrata, Prave i Ujedinjene Crne Gore. Ž. ZVICER

Posjeta zvaničnika Stejt departmenta je međunarodno priznanje nove vlade Mandatar Dritan Abazović komentarisao je juče dolazak delegacije američkog Stejt departmenta i rekao da je posjeta već započeta u regionu i da dolazak zvaničnika Karen Donfrid i Gabrijela Eskobara znači međunarodno priznanje nove vlade.

- Nije važno hoće li ona do tog trenutka biti

izabrana. Jedna od tema zbog kojih se dešava su sankcije Rusiji, ali i neizostavna tema svih budućih međunarodnih kontakata.

Slučaj Medenice je dao veliki vjetar u jedra borbi protiv organizovanog kriminala. Riječ je o ženi koja je obavljala najveće državne funckije – naveo je Abazović.

3

Mandatar Dritan Abazović danas predstavlja ekspoze poslanicima, u dokumentu nema ni riječi o kontroverznim temama

Bez temeljnog ugovora i „Otvorenog Balkana“ kako je namjerio SNP PODGORICA - U ekspozeu, koji će danas predstaviti mandatar Dritan Abazović, nema eksplicitne najave potpisivanja temeljnog ugovora koji je pripremila Crkva Srbije ili otvorene podrške regionalnoj inicijativi ,,Otvoreni Balkan“ iza koje stoji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

– Regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama, u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore. Sagledavanje regionalnih inicijativa u kontekstu ključnog cilja - bržeg učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju – navodi se u dijelu ekspozea mandatara Abazovića pod nazivom ,,Politički prioriteti vlade“.

U javnosti je do sada predstavljeno nekoliko verzija temeljnog ugovora, ali niti jedan tekst nije bio u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore.

U preambuli nacrta posljednje verzije koju je pripremila Crkva Srbije ,,piše da je hrišćanska crkva na prostoru današnje Crne Gore prisutna od apostolskih vremena i njenog kontinuiteta kroz istorijsko pravoslavno i crkveno ustrojstvo od osnivanja Zetske, Budimljanske i Humske episkopije 1219. g. u sastavu Žičke arhiepiskopije, Pećke patrijaršije, odnosno Srpske pravoslavne crkve“, što je teški istorijski falsifikat.

Prema tom nacrtu Crkve Srbije, budući temeljni ugovor ima 20 članova. U tekstu se, između ostalog, navodi da će u slučaju vođenja krivičnog postupka ili istrage protiv sveštenika, nadležni organi o tome prethodno obavijestiti nadležnog arhijereja. Takođe, predviđeno je da nadležni u Crnoj Gori neće razmatrati zahtjeve za izgradnju vjerskih objekata koji nemaju

Dio iz ekspozea mandatara Dritana Abazovića

pisano odobrenje nadležnog eparhijskog arhijereja.

U jednom od članova piše i da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između države i SPC-a, što je kršenja zakona i Ustava Crne Gore.

– Cilj Vlade je da sve vjerske zajednice imaju ravnopravan položaj uz puno poštovanje principa sekularnosti, kao i regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicima u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore – navodi se u ekspozeu.

Da će ,,Otvoreni Balkan“ i temeljni ugovor biti prioriteti, bio je stav predsjednika SNPa Vladimira Jokovića koji je kandidat za potpredsjednika vlade i ministra poljoprivrede.

– Prioriteti su temeljni ugovor sa SPC, popis stanovništva, ,,Otvoreni Balkan“, čišćenje biračkog spiska, zakon o porijeklu imovine, zakon o lustraciji…

Nadam se da će ova vlada uraditi ono što nije Vlada Zdravka Krivokapića – rekao je Joković koji je dodao da nikad ništa ne bi uradio protiv interesa SPC. U ekspozeu se i navodi da su

spoljnopolitički prioriteti Crne Gore definisani u Ustavu donesenom nakon obnove nezavisnosti.

– Sada je potrebno ubrzati pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, njegovati i unapređivati dobrosusjedske odnose i očuvati kredibilitet u NATO-u.

Agresija Rusije na Ukrajinu, koju je prethodna vlada već osudila i obavezala se na poštovanje EU sankcija Rusiji, izazvala je burna geopolitička kretanja. Uprkos tim izazovima i generisanju novih kriza, otvorene su nove perspektive za Crnu Goru. Zato sada moramo ubrzati ispunjavanje preostalih uslova za ulazak u Evropsku uniju. Vjerujem da Crna Gora može zatražiti ubrzani prijem i da hitnim, ali mudrim odlukama može uskoro postati punopravna članica EU – navodi se u ekspozeu.

Mandatar Dritan Abazović dostavio je Skupštini program rada 43. vlade ističući da će nova vlada počivati na dva glavna stuba - vladavini prava i ekonomskom razvoju.

N. ZEČEVIĆ

Demokrate odbile poziv za prisustvo pripremnom sastanku prve sjednice proljećnjeg zasijedanja Skupštine u 2022. godini

Bogdanović: Ibrahimović svjestan da je u zoni teškog krivičnog djela PODGORICA – Predsjednik Kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović ustvrdio je da je od zapošljenog koji radi u poslaničkom klubu Bošnjačke stranke dobio poziv za „pripremni sastanak povodom nelegalno sazvane prve sjednice proljećnjeg zasijedanja“ i ocijenio da to dokazuje da je potpredsjednik parlamenta Ervin Ibrahimović svjestan da je zakazivanjem sjednice ušao u zonu „teškog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja“.

- Da nije moga imena, pomislio bih da je čovjek greškom poslao poruku meni umjesto svojim

kolegama iz poslaničkog kluba, međutim, nije tako. Nezabilježeno u istoriji parlamentarizma, putujući cirkus koji planira sjednicu Skupštine suprotno i Poslovniku i Ustavu, ali i zdravom razumu, odabrao je ovakav način daljeg gaženja po parlamentu Crne Gore – naveo je Bogdanović.

Smatra da Ibrahimović „potura svog asistenta“, jer je svjestan činjenice da je u zoni teškog krivičnog djela, zloupotreba službenog položaja.

– Pa ne poziva na kolegijum predsjednika Skupštine, već njegov Klub poslanika poziva na neko stranačko okupljanje, radi stranačke pripreme nelegalno sazvane sjednice. Već se

ograđuju. Jer znaju što čine.

Svjesno vrše teška krivična djela – kazao je Bogdanović.

Ocijenio je i da je ovo dokaz da je sjednica nelegalna i nelegitimna.

– Zamislite šta se sve mulja i šta se sve skriva kada se sjednica Skupštine Crne Gore priprema na pripremnom sastanku koji saziva Klub poslanika Bošnjačke stranke, umjesto na Kolegijumu, kojeg saziva vršilac dužnosti predsjednika Skupštine Crne Gore? Ko se tu krije i iza koga? I ko je lud da na sve ovo pristane? Demokrate nijsu sigurno – istakao je on.

Zahvalio se na pozivu i poručio Ibrahimoviću da su mu vrata Demokrata uvijek otvorena.

R. P.

4

Politika

Četvrtak, 28. april 2022.

Odlazeća Vlada odlučila da opredijeli dva odsto BDP za odbranu

UGROŽAVANJE MEDIJSKIH SLOBODA: Poslanik DF-a grubo napao novinarku Gradske televizije

Vi ste Ruski napad na Ukrajinu Radunović: provokator iz medija koji se finansira ubrzao povećanje novcem mafije izdvajanja za odbranu Prema posljednjem izvještaju, Crna Gora izdvaja za odbranu 1,63 odsto BDP-a ili 77 miliona eura. Prema ranijim najavama, naša zemlja bi do 2024. godine trebala da dostigne dva odsto, što je zahtjev Alijanse PODGORICA - Odlazeća Vlada Crne Gore donijela je nedavno odluku da ubrza povećanje izdvajanja za odbranu, pa će shodno odluci koju je usvojila prošle sedmice dva odsto BDP za troškove odbrane potrošiti tokom ove ili iduće godine.

– Vlada je usvojila informaciju o neophodnosti izdvajanja za odbranu od dva odsto BDP u 2022. ili 2023. godini – piše u vladinoj odluci. Vlada je, kako navode, saglasna da se budžet Ministarstva odbrane uveća za iznos kojim bi se obezbijedilo ukupno izdvajanje za odbranu od 2 odsto BDP – dodaju iz Vlade.

Izvršna vlast zadužila je Ministarstvo odbrane da dostavi Ministarstvu finansija pregled nedostajućih sredstava, koja su neophodna za realizaciju aktivnosti Vojske Crne Gore.

Iz Ministarstva odbrane nijesu odgovorili na pitanja Pobjede da li su Ministarstvu finansija dostavili pomenute izdatke, koliki je iznos nedostajućih sredstava i na šta se ona odnose.

Prema posljednjem izvještaju, Crna Gora izdvaja za odbranu 1,63 odsto BDP-a ili 77 miliona eura. Prema ranijim najavama, naša zemlja bi do 2024. godine trebala da dostigne dva odsto, što je zahtjev Alijanse.

Izvještaj je pokazao da Crna Gora za odbranu troši 117 do-

Crna Gora mora ispuniti obaveze prema Alijansi

lara po glavi stanovnika za odbranu.

Poređenja radi, Crna Gora je u 2020. godini potrošila na odbranu 73 miliona eura, što je iznosilo 1,72 odsto crnogorskog bruto društvenog proizvoda ili 113 dolara po glavi stanovnika.

Najviše novca Crna Gora je izdvojila za lične rashode, 59,9 odsto troškova, dok je za opremu potrošeno 20,54 odsto. Za infrastrukturu je izdvojeno 5,26 odsto, dok je za ostale troškove, u koje spadaju operacije i nepredviđeni troškovi,

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović ocijenio

Ključna je deblokada sve tri grane vlasti PODGORICA - Predsjednik Udruženja pravnika i univerzitetski profesor Branislav Radulović ocijenio je da je, od teme legalnosti izbora nove vlade, mnogo važnije da se obezbijedi deblokada sve tri grane vlasti. On je, na Radiju Crne Gore, kazao da se ne ostvaruje puni ustavno-pravni kapacitet ustavno definisanih institucija.

- Pristupi temi legalnosti izbora nove vlade mogu biti različiti, ali među nama iz akademske zajednice nema spora.

Neupitno je da će u postojećem mandatu Skupštine imati više vlada, to pitanje više nije predmet interesovanja, mnogo važnije je pitanje da se obezbijedi deblokada sve tri grane vlasti – kazao je Radulović.

On je u „Linku“ pojasnio „kon-

cept 49“ - politički sporazum minimum 49 poslanika.

– Za slučaj da je obezbijeđeno 49 poslanika, mi bismo već sada mogli govoriti o punoj deblokadi institucija sistema, sa brojkom 46, 47, 41, 48, omogućiće se deblokada parlamenta i izvršne vlasti, ali će biti neophodno u parlamentu stvarati neke dodatne ad hoc većine koje će omogućiti deblokadu institucija sistema – naveo je Radulović.

Kazao je da u narednom periodu ostaje da vidimo da li će ova parlamentarna većina imati neki širi sporazum sa drugim konstituentima crnogorskog parlamenta u postizanju dvotrećinske ili tropetinske većine.

– Naravno, bilo bi neuporedivo bolje da je na samom početku sporazum postignut na 49 ili 54 poslanika – dodao je on. R. P.

izdvojeno 14,3 odsto.

Iz NATO-a su na pitanje Pobjede da li su uticali na odluku Crne Gore da ubrza izdvajanja za odbranu, podsjetili na ono što je generalni sekretar Alijanse rekao tokom predstavljanja izvještaja za 2021. godinu.

– Svi saveznici su se složili na Samitu NATO da moramo ispuniti obećanja koja smo zajedno dali 2014. o povećanju potrošnje na odbranu, kao i izdvajanja od 2%. Mislim da je ono što sada vidimo širom Alijanse novi osjećaj hitnosti. To pokazuje povećano razumije-

vanje potrebe za ulaganjem u našu bezbjednost. NATO saveznici su se još 2014. godine složili da povećaju potrošnju na odbranu nakon ilegalne aneksije Ukrajine od strane Rusije i ruske vojne agresije na Ukrajinu prije osam godina. Ali mislim da smo znali da moramo više da ulažemo, prije ruske invazije na Ukrajinu ove godine. Ali, naravno, ruska invazija na Ukrajinu prije nekoliko nedjelja upravo je još više istakla potrebu za ulaganjem u odbranu – kazali su iz NATO-a.

J. ĐURIŠIĆ

PODGORICA – Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović tokom jučerašnje konferencije za medije skandalozno je, ne dozvoljavajući novinarki Gradske televizije da postavi dodatno pitanje, optužio da je „provokator koji dolazi iz medija koji se finansira novcem mafije“.

Na prvo pitanje koje je postavila novinarka Dubravka Perović, Radunović je prokomentarisao da je ono bilo populističko i veoma nisko.

Na dopunsko u kojem ga je Perović pitala kako reaguje na to što je ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio u razgovoru sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterešom vezano za nezavisnost Kosova, Radunović je kazao da je novinare Gradske već udostojio odgovora i da više neće odgovarati.

– Ja ne odgovaram na pitanja o Putinu i Ujedinjenim nacijama. Ja sam udostojio vas iz Gradske TV, kojoj ne dajem izjave, odgovora na jedno pitanje. Znam koje su vaše namjere... Ne znam koja je izjava Putina, čuli ste zbog čega sam došao ovdje – rekao je Radunović.

Novinarka Gradske pokušala je da ponovo postavi pitanje, međutim Radunović nije dozvolio.

Kazao je i da joj neće odgovoriti jer dolazi iz medija koji se finansira novcem mafije.

– Vi ste provokator, neću da odgovaram na vaša pitanja. Vi dolazite iz Gradske televizije koja se finansira novcem iz mafije, prema tome nemojte sa

Slaven Radunović

mnom da razgovarate – poručio je Radunović.

Reagovao je odbornik u Skupštini Glavnog grada, član Glavnog odbora Demokratske partije socijalista Vladan Arsović koji je ocijenio da DF svoju nervozu i frustraciju jasno pokazaje nespremnošću da odgovori na pitanje o agresiji Rusije na Ukrajinu.

Naveo je i da postupak Radunovića predstavlja nedopustiv manir drskog vrijeđanja novinara i drugih predstavnika medija.

- Upućene su sramne uvrede na račun novinarke i medijske kuće kojoj pripada, nazivajući je produktom koji se finansira novcem mafije. Ovaj medij se finansira iz budžeta Glavnog grada i time je Radunović sve naše sugrađane okarakterisao kao pripadnike mafije. „Lijepe“ poruke DF-a za građanke i građane Podgorice, a o poštovanju medijskih sloboda da ne govorimo – poručio je Arsović. Ž. Z.

Predsjednik Milo Đukanović čestitao pobjednicima izbora u Francuskoj i Sloveniji PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku Emanuelu Makronu povodom reizbora na mjesto predsjednika Republike Francuske i lideru Pokreta Sloboda Robertu Golobu na pobjedi na parlamentarnim izborima u Sloveniji.

– Izbor francuskih građana otvara novu perspektivu za Francusku i predstavlja ohrabrenje za snažnu i jedinstvenu Evropu kakvu želimo i kakva nam je potrebna danas više nego ikada. Vjerujem da ćete na čelu Francuske, koja je jedan od nosećih stubova evropske i euroatlantske strukture, opravdati povjerenje i ispuniti očekivanja Francuza i Evropljana. Vaš izbor je dobra vijest i za zemlje Zapadnog Balkana i politiku proširenja Evropske unije. Pred nama je vrijeme strateških odluka. Nadam se da će snagom Vašeg uticaja i zajedničkim djelovanjem proevropskih snaga integracioni procesi dobiti željenu

Reizbor Makrona dobra vijest za zemlje Balkana, pobjeda Goloba je ohrabrenje i za Crnu Goru

Milo Đukanović

dinamiku – kaže se u čestitki Đukanovića Makronu, uz poruku da Crna Gora pridaje veliki značaj razvoju saradnje sa Republikom Francuskom, kao

i spremnost za dalje intenziviranje sveukupnih veza.

U čestitki lideru Pokreta Sloboda Robertu Golobu povodom pobjede na parlamentarnim izborima u Sloveniji, Đukanović navodi da je njegova izborna pobjeda ,,ohrabrenje i za nas u Crnoj Gori i regionu da će Slovenija bilateralno i unutar Evropske unije nastaviti da afirmiše politiku proširenja i pruža ekspertsku i političku podršku evropskim integracijama naših zemalja“.

– U ime DPS-a i u svoje ime upućujem Vam najiskrenije čestitke povodom značajne pobjede koju je Pokret Sloboda s Vama na čelu ostvario na parlamentarnim izborima.

Ubjedljiva pobjeda Vaše partije pokazuje da ljudi vjeruju u programska opredjeljenja

koja ste zastupali u predizbornoj kampanji i da će vlada pod Vašim vođstvom donijeti stabilnost i dalji napredak slovenačkog društva – naveo je Đukanović.

Izborni rezultat je, kako je istakao, utoliko značajniji jer je ostvaren u vremenu rata u Ukrajini i prijetnji evropskoj bezbjednosti, kao i produženog trajanja pandemije kovid-19 i suočavanja s njenim posljedicama, kao i niza drugih globalnih izazova.

– Vjerujem da će period pred nama otvoriti nove prostore saradnje i jačanja tradicionalno prijateljskih odnosa Crne Gore i Slovenije. Biće mi zadovoljstvo da radimo zajedno na njihovom snaženju, u obostranom interesu – poručio je Đukanović.

R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 28. april 2022.

Apel zbog najavljene blokade saobraćajnice

Putnici da dođu ranije na aerodrom PODGORICA - Aerodromi Crne Gore apelovali su na putnike da ranije dođu do pristanišne zgrade zbog najave bivših radnika Montenegro erlajnza (MA) da će blokirati saobraćajnice ka podgoričkom aerodromu.

- Bivši radnici MA će sjutra u 13.30 sati na pola sata blokirati saobraćajnicu ka Aerodromu Podgorica, pa apelujemo na putnike čiji let je u tom vremenskom intervalu da ranije dođu navodi se u saopštenju Aerodroma.

Bivši zaposleni MA kazali su ranije da će blokadom obilježiti godinu kako su ostali bez posla zbog uvođenja stečaja.

S. p.

Rezultati Crnogorskog Telekoma u prvom kvartalu

Profit 800 hiljada eura PODGORICA - Crnogorski Telekom je u prvom kvartalu ostvario profit od 800 hiljada eura. Iz te kompanije je saopšteno da su tržišno liderstvo u postpejdu, rast korisnika optike i fiksnih servisa, kao i rast ukupnih prihoda i profitabilnosti, obilježili prvi kvartal Telekoma u ovoj godini.

- Rast prihoda od 2,8 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine uslovljen je boljim rezultatima i u dijelu maloprodajnih i veleprodajnih usluga. Operativna dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA), isključujući posebne uticaje i nakon najma, u prvom kvartalu ove godine iznosila je 6,8 miliona, dok je neto dobit iznosila 0,8 miliona eura – kaže se u saopštenju.

Dodaje se da je Telekom uz to u istom kvartalu prvi u Crnoj Gori lansirao komercijalnu 5G mrežu, trenutno dostupnu građanima Podgorice i nastavio sa značajnim unapređivanjem kapaciteta i dostupnosti svoje optičke i mobilne mreže širom Crne Gore.

- Uz to, započeli smo veliki projekat modernizacije mobilne mreže i pojačavanje njenih kapaciteta na 80 lokacija u Crnoj Gori, koristeći na najbolji način frekvencije iz spektra koji smo zakupili na decembarskoj aukciji i unapređujući tehnologiju koja nam je već na raspolaganju.

Korisničko iskustvo i brzina i kapacitet mreže su nerazdvojni, što će se naročito pokazati u predstojećoj sezoni, u kojoj očekujemo značajan broj turista i novih korisnika naše mreže - kazao je izvršni direktor Telekoma Stjepan Udovičić.

S. p.

5

Odlazeća Vlada prošle sedmice razriješila stari Savjet Agencije za zaštitu konkurencije i imenovala novi

Tek sad smijenili Vujovića, koji već deset mjeseci ne radi jer je u penziji  Kako Savjet AZK nije mogao da radi sa samo dva člana, sve odluke donesene u posljednjih deset mjeseci su pod znakom pitanja, tvrde izvori bliski Vladi

PODGORICA - Odlazeća Vlada je tek prošle sedmice razriješila Miodraga Vujovića sa funkcije predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije, iako je on još u junu prošle godine pošao u penziju i proteklih deset mjeseci nije obavljao tu funkciju. Osim Vujovića, razriješili su i članove Savjeta AZK-a Nova Radovića i Jovanu Tošković i imenovali Dragana Damjanovića za predsjednika, a za članice Lepu Aleksić, bivšu v.d. izvršne direktorice AZK i Planu Karadžić.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, juče je na konstitutivnoj sjednici Savjeta za v.d. direktora imenovan Nebojša Jovović, koji je i dosad radio u Agenciji.

Sporne odluke

Ovo, prema saznanjima Pobjede, praktično znači da Savjet AZK od juna prošle godine ni-

prošle godine i niz drugih odluka donesenih do juče.

konkurS

Miodrag Vujović

je funkcionisao, odnosno da je Agencija radila bez Savjeta.

To tijelo treba da ima predsjednika i dva člana da bi donosilo odluke i mišljenja većinom glasova, što je od juna prošle godine onemogućeno. Izvor Pobjede blizak Vladi smatra da je samim tim diskutabilna svaka odluka iz oblasti državne pomoći i konkurencije od juna prošle godine, jer je pravnički gledano njegov rad bio nezakonit.

To bi moglo da se odnosi na iz-

gradnju stanova solidarnosti za prosvjetne radnike u Budvi i na Starom aerodromu u Podgorici, jer je Savjet AZK u krnjem sastavu ocijenio 22. decembra i 28. oktobra prošle godine da to što će Vlada produžiti milionske garancije za kredite u dvjema bankama nije državna pomoć. To se odnosi i na pozitivno mišljenje Savjeta na godišnji plan rada IRF-a, kao i na dopune mjera podrške privredi i građanima za drugi kvartal

Ministarstvo ekonomskog razvoja je u dva navrata objavljivalo oglas za izbor predsjednika i dva člana Savjeta AZK – u novembru prošle i u martu ove godine.

Na konkurs iz novembra 2021. prijavili su se bivša v.d. izvršne direktorice AZK Lepa Aleksić i Božidar Lopičić, koji je takođe zaposlen u toj državnoj instituciji. Prema saznanjima Pobjede, oni nijesu znali da je Ministarstvo poništilo prethodni oglas, jer nijesu dobili nikakvo obavještenje, obrazloženje i odgovor od Ministarstva, tako da je ostalo nejasno zašto krajem prošle godine nije izabran predsjednik Savjeta AZK. Božidar Lopičić je krajem marta podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti Akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji AZK-a koji je donešen u novembru prošle godine. U inicijativi, u koju je Pobjeda imala uvid, navodi se da je donošenjem

Lopičić pokrenuo spor za utvrđivanje mobinga Lopičić je pokrenuo i spor za utvrđivanje mobinga i to preko Agencije za mirno rješavanje radnih sporova.

U zahtjevu Agenciji, u koji je Pobjeda imala uvid, između ostalog se navodi da je on zaposlen u AZK na neodređeno vrijeme od 14. novembra 2018. godine, na radnom mjestu samostalni savjetnik 1.

- U posljednjih godinu dana zaposleni u kontinuitetu trpi konstantan mobing i diskrimina-

ciju na radu i u vezi sa radom. Onemogućeno mu je da obavlja posao na način što mu se isti ne delegira, nedostupne su mu informacije neophodne kako bi obavljao svoj posao iz opisa radnog mjesta – navodi se u zahtjevu i ocjenjuje da mu kolege ne saopštavaju informacije zbog straha od v.d. direktorice.

Dodaje i da je tražio od v.d. direktorice da mu omogući da obavlja posao, ali odgovor je izostao.

Predsjednice PKCG i DMW potpisale sporazum o saradnji

Prema informacijama Pobjede, juče je na konstitutivnoj sjednici Savjeta za v.d. direktora AZK-a izabran Nebojša Jovović, koji je i dosad radio u Agenciji

tog akta prekršen Zakon o zaštiti konkurencije, jer je trebalo da ga potpiše predsjednik Savjeta.

- Napominjem da je predsjednik Savjeta penzionisan rješenjem v.d. direktorice AZK 15. juna 2021. godine. Takođe, rad Agencije je regulisan i statutom i poslovnikom o radu Savjeta AZK i članom 5 poslovnika predsjednik Savjeta tačkom 2 potpisuje odluke i druge akte Savjeta, što je ovoga puta izostalo jer predsjednika u Savjetu nema, te istog ne može iko od članova da mijenja niti zamijeni, posebno kada se uzme u obzir poslovnik o radu Savjeta AZK, statut i zakon – navodi se u inicijativi koju je podnio Lopičić i dodaje da je zakon povrijeđen i rasporednim rješenjima koji su od 1. decembra 2021. dodijeljeni zaposlenima u Agenciji.

- Mijenjanjem radnih pozicija i povećanjem koeficijenta povećane su plate, čime je oštećen državni budžet, kao i šteta koja iz toga proizilazi na radne odnose – kaže se u inicijativi Ustavnom sudu.

S. p.

Prognoze Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije

Rast crnogorske ekonomije 3,5 odsto

PODGORICA - Crnogorska ekonomija će, prema najnovijim prognozama Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), ove godine rasti 3,5 odsto.

Potpisnici sporazuma

Žele da privuku njemačke investicije PODGORICA - Predsjednice Privredne komore (PKCG) i Njemačkog poslovnog kluba u Crnoj Gori (DMW) Nina Drakić i Aleksandra Popović potpisale su juče sporazum o saradnji, kroz koji te dvije asocijacije žele značajnije da doprine-

su ukupnoj konkurentnosti i ekonomskom jačanju države.

Sporazum je potpisan u prisustvu ambasadora Njemačke Roberta Vebera.

Kako se navodi u sporazumu, predmet saradnje odnosi se

na unapređenje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, u cilju privlačenja većeg broja njemačkih i drugih stranih investicija, povezivanje njemačkih privrednika sa crnogorskim, kao i prosljeđivanje informacija o mogućnostima ulaganja u Crnu Goru. r. e.

Iz Instituta su u najnovijem proljećnom izvještaju, u koji je agencija Mina biznis imala uvid, prognozirali da će crnogorska ekonomija u narednoj godini ojačati 3,7 odsto, a u 2024. godini 3,3 odsto.

U slučaju negativnog scenarija, WIIW za Crnu Goru predviđa rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,8 odsto za ovu godinu, za narednu 2,2 odsto i za 2024. godinu 2,8 odsto.

WIIW je ukazao da rat u Ukrajini različito utiče na privrede 23 zemlje Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope. Predviđa se manji ekonomski rast u Istočnoj i Centralnoj Evropi i duboka recesija u Ukrajini i Rusiji, prenosi Tanjug.

Institut polazi od takozvanog status kvo osnovnog scenarija, a ukoliko bi rat dalje eskalirao i Evropska unija uvela embargo na naftu i gas iz Rusije, u Istočnoj i Srednjoj Evropi bi bio zabilježen i pad privrede.

Osnovni scenario WIIW za članice EU Centralne i Istočne Evrope, predviđa rast od 2,5 odsto, a u slučaju negativnog scenarija i blagu recesiju od 0,9 odsto.

Ukrajina i Rusija zabilježiće ove godine, u zavisnosti od scenarija, masivni pad. Ukrajina od 38 do 45 odsto BDP-a, a Rusija od devet do 15 odsto BDP-a.

I Turska, kao druga najveća ekonomija regiona, rasla bi u najboljem slučaju 2,7 odsto, a u najgorem 2,5 odsto.

S. p.

6

Ekonomija

Četvrtak, 28. april 2022.

Ministar finansija Milojko Spajić promijenio odluku i predložio novog rukovodioca

Milošević novi direktor Uprave prihoda i carina

Rade Milošević

PODGORICA – Funkcioner Građanskog pokreta Ura Rade Milošević novi je direktor Uprave prihoda i carina (UPC), odlučila je juče Vlada.

Odluka o izboru Miloševića donijeta je na elektronskoj sjednici, na prijedlog ministra finansija Milojka Spajića. On je dan ranije na tu poziciju predložio Jelenu Đukić, aktuelnu pomoćnicu direktora za sektor naplate, ali je juče preinačio svoj prijedlog. Izboru Miloševića se, prema nezvaničnim informacijama Pobjede, protivio odlazeći premijer Zdravko Krivokapić. Đukić je slovila za Spajićevog favorita i predložena je za novu direktoricu nakon što su

državni sekretari Janko Odović i Branko Krvavac obavili završne razgovore sa četiri najbolje rangirana kandidata na konkursu Uprave za kadrove. Ona je bila prvorangirana na konkursu uz Miloševića, koji je do sada bio državni sekretar u MUP-u.

UPC je bez direktora od 22. aprila jer je dan ranije istekao mandat v.d. direktorici Mileni Petričević. Ona je u oktobru došla na tu funkciju, nakon što Spajić nije produžio mandat Aleksandru Damjanoviću, koji će danas biti izabran za novog ministra finansija.

Odlazeća Vlada spojila je prošle godine poresku, upravu carina i upravu za igre na sreću.

B. D.

Državna revizija konstatovala napredak u postupanju Ministarstva kapitalnih investicija i Uprave za saobraćaj u vezi sa gradnjom i održavanjem puteva

Od 14 preporuka DRI realizovali pet

Prioritetna dionica auto-puta

Državni revizor nije mogao da provjeri je li Uprava utvrdila način predlaganja, selekcije i donošenja odluke o infrastrukturnim projektima koji će biti finansirani iz budžeta, jer mu nije dostavljena dokumentacija PODGORICA – Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) i Uprava za saobraćaj realizovali su pet od 14 preporuka koje im je Državna revizorska institucija (DRI) dala 7. aprila prošle godine, a tiču se efikasnosti redovnog i investicionog održavanja državnih puteva. Šest preporuka je djelimično r e a l i z o v a n o, j e d n a j e u fazi realizacije, jedna nije realizovana, dok se za jednu nije mogao utvrditi tačan status.

To je, kako je ocijenio kolegijum DRI predvođen Branislavom Radulovićem, napredak u postupku realizacije izdatih preporuka.

- Uprava za saobraćaj realizovala je dvije preporuke, dvije su djelimično realizovane, jedna

je u fazi realizacije i za jednu preporuku se ne može utvrditi status realizacije. MKI je realizovalo tri preporuke, četiri su djelimično realizovane, dok jedna nije realizovana - navodi se u izvještaju DRI, koja od MKI i Uprave za saobraćaj očekuje nove izvještaje o realizaciji preporuka u roku od šest mjeseci.

MINISTARSTVO

MKI nije sprovelo preporuku DRI kojom je naloženo da se obezbijedi realizacija preostalih obaveza, iz sporazuma sa Auto-moto savezom, na osnovu tržišne i vrijednosti izvršenih usluga za koje postoji potpuna i vjerodostojna dokumentacija. Taj resor je, u izvještaju koji je dostavio DRI, naveo da ne

mogu realizovati preporuku tokom trajanja sporazuma, jer je kao jedan od zahtjeva prilikom raspisivanja tendera bilo paušalno plaćanje, te da će je uvažiti prilikom raspisivanja novog tendera.

- Članom dva ugovora o javnoj nabavci za treću godinu trajanja sporazuma definisano je da ukupna ugovorena vrijednost za pružanje usloga iznosi 270.000 eura sa PDV-om i da cijena na mjesečnom nivou bude 22.500 eura - dodali su iz Ministarstva.

Taj resor je donio godišnji plan rada inspekcije za državne puteve, formirao rani tim za kontrolu kvaliteta realizacije obaveza iz sporazuma sa Automoto savezom, te obezbijedio implementaciju mjera za po-

Uskoro elektronski registar preporuka DRI je zbog potrebe sistemskog praćenja realizacije izdatih preporuka i obezbjeđenja većeg stepena njihove realizacije inovirala sistem i svoja metodološka pravila, koja u konačnom treba da dovedu do uvođenja elektronskog registra preporuka DRI, najavio je senator dr Branislav Radulović.

On je Pobjedi kazao da će elektonski registar biti dostupan na sajtu DRI i omogućiće, prije svega parlamentu, ali i svim drugim korisnicima, da u realnom vremenu prate kako i u kojem stepenu svi subjekti revizije realizuju svoje obaveze iz revizorskih nalaza vrhovne državne revizije.

dizaje nivoa bezbjednosti na putevima. Djelimično je realizovao preporuke koje se odnose na povećanje inspekcijskih kontrola državnih puteva, učestvovanje u izradi i vršenje nadzora nad donošenjem planskih dokumenata, kao i obezbjeđenje sprovođenja mjera bezbjednosti saobraćaja pri realizaciji infrastrukturnih projekata.

UPRAVA

Uprava za saobraćaj, kojom rukovodi v.d. direktora Radomir Vuksanović, definisala je prioritete u srednjoročnom programu rada i obezbijedila naplatu ugovorene kazne u slučaju kašnjenja radova na putevima krivicom izvođača.

Državni revizor nije mogao da provjeri je li Uprava utvrdila način i postupak predlaganja, selekcije i donošenja odluke o infrastrukturnim projektima koji će biti finansirani iz budžeta, jer mu nije dostavljena dokumentacija. Djelimično su realizovane preporuke koje se odnose na praćenje i vršenje nadzora održavanja puteva i izradu srednjoročnog programa gradnje, rekonstrukcije i održavanja puteva.

B. D.

Menadžment Elektroprivrede položio kamen temeljac za novi rashladni toranj

Polaganje kamena temeljca

Počela ekološka rekonstrukcija termoelektrane PODGORICA - Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane (TE) Pljevlja, vrijedna 70 miliona eura, počela je juče polaganjem kamena temeljca za novi rashladni toranj, čime će se obezbijediti produžetak rada termobloka, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).

Polaganju kamena temeljca su, između ostalih, prisustvovali izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin, menadžeri projekta u ime EPCG i konzorcijuma izvođača Zoran Šljukić i Ji Hongchun, kao i predstavnici borda elektroenergetske kompanije Rajko Radusinović i Jovan Radošević.

- Ekološka rekonstrukcija obezbijediće produžetak rada termobloka, što se, u kontekstu globalne energetske krize, kada i mnogo razvijenije države od Crne Gore posežu za reaktivacijom starih postrojenja na ugalj, pokazuje kao odgovorno djelovanje na fonu opredijeljenosti ka očuvanju energetske stabilnosti, ali i stvaranju preduslova za bezbjednu izgradnju alternativnih postrojenja - kazali su iz EPCG i podvukli da energetsku tranziciju nije moguće izvesti preko noći,

pa je do izgradnje adekvatnih zamjenskih kapaciteta neophodno održavati i osavremenjivati postojeće centrale.

- Nakon serije oprečnih stavova i osporavanja, uspjeli smo da unaprijedimo zatečeni ugovor i zaokružimo početak rekonstrukcije TE i to je jedan od najvećih projekata koji se trenutno realizuje u Crnoj Gori - rekao je Rovčanin i dodao da će njegovom realizacijom nivo emisija azota, sumpora i praškastih materija biti u granicama direktiva EU. - Iz ovog projekta proističe i toplifikacija Pljevalja, za koju ćemo za nekoliko sedmica raspisati tender – rekao je Rovčanin.

Ji Hongchun je poručio da konzorcijum koji predstavlja garantuje najveći kvalitet radova.

E ko l o š ka re ko n s t r u kc i ja bi trebalo da bude završena za dvije i po godine.

Bivši menadžment EPCG je 9. juna 2020. godine sa konzorcijumom čiji je nosilac kineska kompanija Dongfang elektrik, potpisao ugovor o ekološkoj rekonstrukciji prvog bloka TE čime radni vijek TE treba biti produžen za 30 godina. Konzorcijum čine kompanije DEC International, Bemax, BB solar i Permonte.

S. P.

DPS o posljedicama primjene programa „Evropa sad“

Neodrživost lokalnih javnih finansija PODGORICA - Pad prihoda opština u februaru i martu od 3,15 miliona eura ukazuje na neodrživost lokalnih javnih finansija, što je direktna posljedica primjene programa ,,Evropa sad“, ocijenio je poslanik DPS Bogdan Fatić i pozvao se na analizu Zajednice opština.

- Ta analiza dokazuje koliki je negativni uticaj ovog populističko-političkog pamfleta u izvedbi dvojca Milojko Spajić - Jakov Milatović na prihode opština, a posebno brinu tendencije izraženijeg pada prihoda u narednom periodu - naveo je Fatić.

Podsjećajući na enormno visoku inflaciju, usljed koje je došlo do smanjenja kupovne moći građana, ocijenio je da je program ,,Evropa sad“ lansiran da bi Spajić i Milatović otvorili sebi put ka visokoj politici, bez obzira na posljedice po standard stanovništva.

- Odlazeća vlada iskazala je krajnji nedostatak osjećaja za građane i pokazala da ne mari za stvarne i objektivne potrebe lokalnih samouprava - smatra Fatić.

S. P.

Društvo

Četvrtak, 28. april 2022.

7

UZNEMIRAVANJE: Nikšićka policija u utorak veče zakucala na vrata odbornice lokalnog parlamenta i građanske aktivistkinje Tatjane Knežević-Perišić da joj uruči poziv za saslušanje, bez objašnjenja kojim povodom PODGORICA – Noćna posjeta policije porodičnom domu odbornice u nikšićkom parlamentu i građanske aktivistkinje Tatjane Knežević-Perišić u utorak veče, nešto poslije 20 sati, uznemirila je i nju i njenu porodicu, a dvojica policajaca koji su došli da joj uruče poziv za „saslušanje“, zakazano za 21.30 sati, nijesu znali da joj kažu zašto u to doba mora da ide u policijsku stanicu i daje izjavu.

- Bila sam zatečena. Nije mi bilo jasno o čemu se radi. Ni u pozivu koji mi je uručen nije se navodilo kojim povodom me pozivaju - rekla je ona za Pobjedu.

Zbog komentara na Fejsbuku hitna noćna saslušanja?!

Uprava policije ima legitimno pravo da zbog efikasnog obavljanja svojih poslova poziva građane radi prikupljanja obavještenja, ali u pozivu mora biti jasno i precizno naznačen konkretan razlog pozivanja. To je i ovom prilikom izostalo – upozorava Aleksandar Saša Zeković

Zastrašivanje Slučaj krivične prijave kapetana Vojske Crne Gore protiv građana koji su komentarisali njegovo saopštenje na društvenim mrežama, prema ocjeni aleksandra saše zekovića, „ni po čemu nije bio izuzetan i hitan“.

- Hitnost je isključivo u funkciji pritiska na građane koji su prepoznati kao neistomišljenici još uvijek aktuelne Vlade Krivokapić-Abazović – smatra Zeković.

Ističe činjenicu i da je Knežević-Perišić i odbornica u lokalnom parlamentu zbog čega bi, dodaje on, „u istinskoj demokratiji primarno reagovala Skupština opštine Nikišić“.

- Nije primjereno da policija disciplinuje predstavnike i predstavnice građana. Nažalost, stvara se dojam da je gradskim čelnicima u Nikšiću u interesu da policija sprovodi zastrašivanje onih koji su im opozicija – zaključio je Zeković.

Protivzakonito PostuPanje

Aktivista za ljudska prava i organizacioni koordinator Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar Saša Zeković, komentarišući za Pobjedu ovu noćnu posjetu policije, ocjenjuje da je zabrinjavajuće što ova služba nastavlja sa praksom protivzakonitog pozivanja u službene prostorije.

- U pozivu koji je uručen građanima je navedeno da se pozivaju zbog prikupljanja obavještenja. Stalno ponavljam da to nije dovoljno konkretno i razumljivo pojašnjenje za pozivanje građana. Uprava policije ima legitimno pravo da zbog efikasnog obavljanja svojih poslova poziva građane radi prikupljanja obavještenja, ali u pozivu mora biti jasno i precizno naznačen konkretan razlog pozivanja. To je i ovom prilikom izostalo – upozorava Zeković.

Ističe i da „postupanje policije nije bilo pravedno ni kod činjenice da se poziv uručuje u 20 ili 20.30 sati, a istom se građaninu naređuje da se u službene prostorije policije mora pojaviti već u 21.30 sati“.

- To nije dovoljno vrijeme da se eventualno kontaktira, konsultuje i obezbijedi advokat. Moja

Tatjana Knežević-Perišić (ogrnuta crnogorskom zastavom) na blokadi u Bogetićima u aprilu prošle godine

je poruka građanima da kod ovakvih poziva, koji su nepotpuni i nezakoniti, imaju pravo da ne pruže nikakvo obavještenje policiji – objašnjava Zeković.

A Knežević-Perišić tek je u policijskoj stanici saznala razlog hitnog poziva na saslušanje. Pozvali su je da „prikupe obavještenja“ zbog njenog komentara na Fejsbuk stranici RTV Nikšić, koji je postavila dvadesetak dana ranije, 5. aprila, reagujući na saopštenje kapetana Vojske Crne Gore Radomira Čanjaka, a koji je zbog toga protiv nje i ostalih koji su komentarisali podnio krivične prijave?!

Nije joj objašnjeno zašto je Tužilaštvu bilo hitno da baš u utorak veče prikuplja „obavještenja“.

Prijava Čanjaka

U saopštenju koje je objavila RTV Nikšić Čanjak je, povodom događaja na Bogetićima u aprilu 2021. godine, pored ostalog, ocijenio kako je neprihvatljivo ćutanje institucija na taj incident. Istakao je da je tada „bez ikakvog povoda, a naočigled policijskih službenika na kukavički i bezobziran način napadnut i pretučen od strane većeg broja pristalica orga-

nizacije poznate kao ‘Patriotsko-komitski savez Crne Gore’ koja je tog dana organizovala protest i blokadu magistralnog puta Nikšić – Podgorica“.

Knežević-Perišić, koja je bila predsjednica PKS-a i učesnica protesta na Bogetićima, u komentaru na ovo saopštenje napisala je da Čanjak izmišlja i da nije bio u nesvijesti, „niti je pao, niti je branjeno ambulantnim kolima da prođu“. Napisala je i da je Čanjak izašao iz autobusa i napao demonstranta „pa je dobio po nosu i vratio se u autobus“, te da su ostali izašli iz autobusa i „prošli barikadu pot-

puno mirno“…

Kategorična je da je Čanjak saopštio neistine i da ga niko iz PKS nije dotakao.

- Rečeno mi je tada da je, izašavši iz autobusa, dovikivao policijskom službeniku: „Što ova crnogorska go..a vodenim šmrkom ne maknu sa magistrale“ i da je zbog toga došlo do incidenta – dodaje naša sagovornica.

Uvjerena je da su ova privođenja građanki i građana u Nikšiću „još jedan pokušaj određenih struktura u politici da od Nikšićana i protesta na Bogetićima zbog namjere #nijemojavlada Zdravka Krivokapića da usvoji izmjenu Odluke o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom, ‘napravi’ teroriste“.

- Kao što to pokušavaju mjesecima i sa demonstrantima kod Belvedera, đe se branilo dostojanstvo i čast Crne Gore – izjavila je Knežević-Perišić.

Uvjerena je da tim strukturama „hitno treba da pronađu neku crnogorsku desnicu, kako bi ‘opravdali’ ovu bjesomučnu nacionalističku i klerikalnu ofanzivu na Crnu Goru, njen identitet i istorijsko trajanje“.

Ocjenjuje da odlazeća vlast svaki građanski protest protiv te politike pokušava da prikaže kao antisrpski i teroristički akt, što je, ističe, sramotno i nasilničko izigravanje sa Ustavom i zakonima koji garantuju svakom pojedincu pravo na slobodu izražavanja, okupljanja i mirnog ispoljavanja svojih stavova. k. krsManoviĆ

Ombudsman formirao predmet o događajima na Cetinju i osudio incidente koji podstiču mržnju i netrpeljivost

Djecu sačuvati od svih podjela i razmirica PODGORICA – Zaštitnik ljudskih prava i sloboda formirao je predmet povodom incidenata koji su se u ponedjeljak dogodili na Cetinju i pozvao javnost na suzdržanost od dalje instrumentalizacije ovih događaja u dnevnopolitičke svrhe.

– Imajući u vidu mandat institucije, u konkretnom slučaju ispratićemo postupanje nadležnih državnih organa, ali kao u mnogim sličnim situacijama i ovog puta osuđujemo incidente kojima se podstiču mržnja i netrpeljivost zbog nacionalnih, vjerskih i drugih razlika, zasnovanih na bilo kom ličnom svojstvu – saopšteno je iz institucije ombudsmana.

U ponedjeljak je na Cetinju došlo do incidenta koji je, kako je prijavljeno policiji, rezultirao kamenovanjem jednog od vozila kojim su djeca i omladina iz Nikšića, u organizaciji sveštenika SPC Vasilija Brborića iz udruženja „Stazama radosti“, dovedena u posjetu prijestonici

na drugi dan Vaskrsa. Tenzije su nastale nakon učešća djece u kolu ispred manastira u kojem su zajedno sa sveštenstvom i monahinjama igrala i pjevala uz „Veseli se, srpski rode“.

U incidentu nije bilo povrijeđenih, a tenzije su se preselile na ravan političkih prepucavanja i teških riječi o tome ko je odgovoran za izazivanje incidenta, da li su djeca politički zloupotrijebljena, budući na kontekst, vrijeme i mjesto događaja koji je dio javnosti prepoznao kao otvorene provokacije građana Cetinja.

Kako se navodi iz kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, zbog učestalosti ovakvih pojava koje sa lakoćom u aktuelnom društveno-političkom kontekstu narušavaju međunacionalni i vjerski suživot u Crnoj Gori, upozoravaju na negativne posljedice koje sa sobom nose ovakvi incidenti, posebno imajući u vidu uključenost većeg broja djece.

– U očekivanju efikasne istra-

Kolo ispred Cetinjskog manastira

ge nadležnih državnih organa, Zaštitnik apeluje da upravo djecu treba sačuvati od svih vrsta podjela, razmirica i pogotovo incidenata, ukoliko želimo da gradimo svjetliju i stabilniju budućnost za sve naše građane, bez obzira na vjersku, nacionalnu, partijsku i bilo koju drugu pripadnost – kaže se u saopštenju ombudsmana.

Iz te institucije su, kako je navedeno, a s obzirom na to da se

nestabilan politički kontekst prelama na sve društvene sfere, apelovali da „u kontekstu turbulentnih političkih promjena, kao i održavanja lokalnih izbora u više crnogorskih opština, svi treba da pokažemo veći stepen tolerancije, a politički akteri i odgovornosti kako ovi procesi ne bi bili povod daljem podsticanju tenzija i različitih podjela“.

Uprava policije i tužilaštvo nijesu zvanično saopštile da li ima

novih momenata iz istrage o prijavljenom napadu na autobus sa učesnicima ekskurzije, na kojem je u ponedjeljak razbijeno vjetrobransko staklo u Ulici Novice Cerovića na Cetinju.

Građanski aktivista i organizacioni koordinator Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar Saša Zeković ocijenio je da u ponedjeljak na Cetinju nije bilo ni vrijeme ni mjesto da se igra kolo i ore pjesme, a takva

atmosfera na dan sjećanja na stradanje porodice crnogorskog komite Petra Zvicera, čiji su članovi živi zapaljeni prije 99 godina, proizvela je tenzije kojima je, nažalost, doprinijela i Srpska pravoslavna crkva čiji su sveštenici, prema njegovoj ocjeni, manipulisali djecom i nepotrebno provocirali građane.

Dolivanju ulja na vatru doprinio je i gradonačelnik Nikšića Marko Kovačević koji je poručio da će Nikšićani, ukoliko se ne istraži slučaj, sami to uraditi, a pritom je atmosferu na Cetinju i odnos prema srpskom narodu uporedio sa ambijentom Trećeg rajha.

Uzvratio mu je gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković, rekavši da su takve riječi previše pa i od „sljedbenika četničke ideologije“ i optužio ga da mu ne smeta zloupotreba djece u političke i svhre otvorene provokacije građana Cetinja koje je, kazao je, otvoreno za dobronamjerne i koje uvijek baštini antifašističke tradicije. i. P.

8

Društvo

Četvrtak, 28. april 2022.

Projekat ulcinjske Osnovne škole ,,Marko Nuculović“ pobijedio na državnom takmičenju u programiranju na mikrobit uređajima

Dobitnik prve nagrade Nikola Selčanin sa mentorima

Rukavica koja priča i šalje poruke PODGORICA – Imam prijatelja kojem je teško da govori i htjeli smo da napravimo za njega rukavicu koja ima četiri senzora kako bi mu pomogla u komunikaciji. Naša aplikacija detektuje pokrete prstiju i na telefonu ih pretvara u zvuk i slova. Volio bih da je koriste svi kojima je potrebna.

Ovo je kazao Pobjedi učenik Nikola Selčanin iz Osnovne škole ,,Marko Nuculović“, koji je sa učenicom Sarom Kalabom i mentorom Alfredom Marnikovićem osvojio juče prvo mjesto na državnom takmičenju u programiranju na mikrobit uređajima. Organizovano je u sklopu programa ,,Škole za 21.vijek“, koji traje pet godina. Program razvoja digitalne pismenosti pokrenuo je tada Britanski savjet i okončan je juče.

– Djeca koja imaju poteškoće u govoru moći će lakše da uče sa rukavicom. Recimo, kada mrdnemo dva prsta dobijemo slovo ,,n“ i sve tako – priča učenik Nikola.

Njegov mentor, profesor informatike Alfred Marniković objašnjava da rukavica može da

detektuje osam slova, ali da postoji opcija da se nadogradi - da ima sva slova. Kazao je da su na ovom projektu radili tri-četiri mjeseca.

BUKA I ZVUK TOPLOTE

Osim ovog projekta, juče je na svečanoj konferenciji u ,,Hiltonu“, u Podgorici, nagrađen i drugoplasirani, cetinjske Osnovne škole ,,Lovćenski partizanski odred“, odnosno učenika Nađe Stanojević i Alekse Nikolića, čija mentorka je bila Sandra Sjekloća-Bjegović.

Oni su osmislili projekat ,,Buka“ za učenike koji imaju autizam.

Mjeri buku u učionici i signalizira kada je ona prejaka, jer ometa djecu da prate nastavu.

Učenici šavničke Osnovne škole ,,Bogdan Kotlica“, Lidija Jocović i Andrija Gašević, sa mentorom Milojicom Nenezićem osvojili su treću nagradu za projekat – zvuk toplote. Njihova seoska škola ima problem sa grijanjem, griju su na drva, pa su napravili uređaj koji registruje hladnoću, a potom javlja domaru da treba da reaguje i zagrije učionicu.

Na konferenciji u ,,Hiltonu“ go-

vorilo se o tome kako su djeca osmislila projekte koji fale njihovoj zajednici. Ujedno su željeli da poboljšaju način života svojim drugarima i drugaricama.

Projekte su radili preko mikrobit uređaja, koji je opisan kao računar u džepu. Britanski savjet je prije pet godina pokrenuo regionalni projekat u koji je Vlada Ujedinjenog Kraljevstva investirala 10 miliona funti. Uključeno je šest zemalja Zapadnog Balkana, ali i ocijenjeno da je program rada u Crnoj Gori bio najuspješniji. Nastavnici u svim osnovnim školama, 162, dobili su mikrobit opremu za svoje učenike. Za njih su organizovane i obuke.

– Pet godina kasnije ovaj program se zatvara u Crnoj Gori. Đaci, uključujući dobar dio djevojčica, sada će krenuti u visoko obrazovanje sa digitalnim vještinama. Oni će biti usmjereni da rješavaju društvene probleme i stvaraju ekonomski uspjeh državi – kazala je britanska ambasadorka Karen Medoks.

Ovaj program podrazumijeva pripremu mladih ljudi za one

Nagrađeni timovi Nagradu za najkompleksniji

kod dobili su đaci iz Osnovne škole ,,Bratstvo jedinstvo“, u Rožajama, Miro Magdelinić i Sara Kalač.

Njihov mentor je Admir Rebronja. Uradili su projekat ,,Bezbjednost učenika u zoni škole“.

Za zaštitu životne sredine nagrađen je projekat ,,Zoo parking“, podgoričke Osnovne škole ,,Dr Dragiša Ivanović“. Kreatori su Lara Tošić i Kalina Ivanović, a mentorka je Ivana Ivanović.

Nagradu za najmlađi tim dobila je podgorička škola ,,Štampar Makarije“, odnosno učenice Jana Knežević i Mila Leković.

Njihova mentorka je Marija Mugoša. Izradili su projekat ,,Smart brooch“.

poslove koji možda još ne postoje, poručio je direktor Britanskog savjeta za Zapadni Balkan Piter Braun.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović rekao je da je ovo napredno lice Crne Gore.

Sa ovog skupa poručeno je da su svi đaci bili uključeni u program, da nijesu izostavili nijedno dijete, niti školu, ma koliko bila udaljena. Naveden je podatak da su đaci pješačili po sat vremena i po dubokom snijegu, da nijesu imali prevoz, ali su, uprkos svemu, dolazili da uče.

Direktorica Britanskog savjeta za Crnu Goru Vanja Madžgalj rekla je da je program jedinstven zato što kombinuje kodiranje sa kritičkim mišljenjem i rješavanjem problema.

NEMAJU RAČUNARE

Tokom diskusije je ukazano na problem što škole, zapravo, nijesu opremljene za modernu nastavu, da nemaju adekvatne računare. Neki nasatvnici su rekli da su im kompjuteri crkli, da su stari ili ih, prosto, nemaju.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta rečeno je da rade na rješavanju ovog problema, da su uputili zahtjev da se doniraju računari raznim kompanijama. Rečeno je i da postoji mogućnost da same škole obezbijede potrebne donacije, te su pozvali direktore da to učine.

N. Đ.

IZAZIVANJE HAOSA: Na adrese

Bez odgo ponovno PODGORICA – Obrazovni sistem juče je doživio potpunu blokadu nakon što je, prema saznanjima Pobjede, na adrese 103 obrazovne ustanove u 17 crnogorskih opština elektronskom poštom stigla zastrašujuća prijetnja da su u njima postavljene bombe i da će gradovi krvariti.

U ranim jutarnjim časovima, prijeteća imejl poruka poslata preko ruskog internet giganta Yandexa sa adrese wdybld@ yandex.ru, rezultirala je evakuacijom, a potom i potpunom obustavom obrazovnog programa širom Crne Gore, pa je oko 95 hiljada učenika i 23 hiljade predškolaca juče ostalo bez nastave.

Osim brojnih obrazovnih ustanova, zbog prijetnji o podmetnutim bombama evakuisane su i zgrade opština Nikšić, Bar, Berane, Bijelo Polje i Pljevlja, a prijetnja o postavljenoj bombi stigla je i na mejl predsjednika Opštine Kotor, a prema tvrdnji pomoćnika direktora Uprave policije Dragana Gorovića, saopštenoj RTCG-u, dojave o bombama je primilo više od 200 institucija u državi.

Ovo je već drugo uznemiravanje javnosti tokom ovog mjeseca i nastavak je sijanja panike i straha od 1. aprila, kada su brojne škole u Podgorici i jedna u Bijelom Polju evakuisane nakon prijetnji koje su stigle takođe elektronskom poštom na njihove, ali i na adrese Vlade, Ministarstva unutrašnjih poslova i Glavnog grada.

U toj poruci, koja je za razliku od jučerašnje poslata sa imejl servisa koji do jednog nivoa osigurava skrivanje identiteta pošiljaoca, a koju je potpisala organizacija „Muška država“,

Osim brojnih obrazovnih ustanova, zbog prijetnji o podmetnutim bombama evakuisane su i zgrade opština Nikšić, Bar, Berane, Bijelo Polje i Pljevlja, a prijetnja o postavljenoj bombi stigla je i na mejl predsjednika Opštine Kotor, a prema tvrdnji pomoćnika direktora Uprave policije Dragana Gorovića, saopštenoj RTCG-u, dojave o bombama je primilo više od 200 institucija u državi ruska grupa rasista koja mržnju prema svemu što je ,,nerusko“ pakuje u ekstremnu desničarsku ideologiju koju naziva nacional-patrijarhatom, zahtijevala se promjena vlasti u Crnoj Gori i rukovodstva Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.

NADAMO SE...

Uprava policije juče je oko 17 časova saopštila da postoje svi preduslovi za nesmetano odvijanje nastavnog procesa u obrazovnim ustanovama „sa aspekta izvršenih kontrola, sprovedenih procedura i postupaka“ koje su realizovali.

- Službenici Uprave policije su postupili po svim prijavama upućenim tokom današnjeg dana, a koje su se odnosile na navode o eksplozivnim napravama u vaspitno-obrazovim

Digitalna lična karta izdata 2020. godine, građani je ne koriste na pravi način

Destabilizacija države uoči izbora nove vlade?

PODGORICA – Građanima naše države biće podijeljeno 10.000 besplatnih elektronskih čitača za lične karte, jer mali broj njih zna koji su benefiti novog identifikacionog dokumenta, poručeno je juče sa konferencije „Digitalna transformacija usmjerena na čovjeka - javna uprava u službi građana“.

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić rekla je da će čitače podijeliti u saradnji sa Delegacijom EU i UNDP, a u okviru projekta „E-usluge i digitalna infrastruktura kao odgovor na kovid-19“.

- Oko 7.000 čitača opredijeljeno je za distribuciju opštoj populaciji, dok će oko 3.000 čitača biti opredijeljeno za distribuciju ugroženim kategorijama društva, koje treba dodatno ohrabriti na upotrebu digitalnih sadržaja - precizirala je Srzentić.

Elektronska lična karta prvi put je izdata prije dvije godine, a do sada je oko 200.000

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pozvao je juče nadležne državne organe da hitno reaguju povodom najnovijih dojava o podmetanju eksplozivnih naprava u obrazovnim i drugim ustanovama i pronađu nalogodavca, organizatora i izvršioce.

– Bezbjednost djece, kao najranjivije kategorije društva, i svih građana, mora biti apsolutni prioritet države i svakog pojedinca Ne smijemo dozvoliti da najvažniji proces jednog društva kakvo je obrazovanje, već suočen sa problemima u funkcionisanju i udarom pandemije, trpi zbog onih koji namjeravaju izazivati vanredne situacije i destabilizovati državu uoči izbora nove vlade, na pragu turističke sezone - kazao je Đukanović.

Mandatar za sastav nove vlade, upitan da li dijeli mišljenje predsjednika Đukanovića, da bombama prijete protivnici formiranja nove vlade, Abazović je kazao da to postoji kao mogućnost.

- Nijesam siguran, ne bih to isključio, iako nemam informacije. Bombama prijete oni koji ne žele progres, jesu li to oni koji ne žele novu vladu - moguće je, ali takvim strukturama ne odgovara nijedna vlada. Ne bih vezao za 43. vladu već da se radi o ljudima koji imaju svoje agende, a one sigurno nijesu progresivne i dobronamjerne. Interes građana je da se stvari deblokiraju i da idemo dalje, građani očekuju da riješimo probleme - ističe Abazović.

Podijeliće 10.000 elektronskih čitača građana preuzelo taj novi dokument.

- Međutim, nema podataka o tome koliko njih je aktiviralo ličnu kartu, a još uvijek je mali broj građana koji u potpunosti znaju sve njene benefite i razumiju čemu sve ona služi - istakla je Srzentić.

Ovi podaci, kako navodi, govore da nova lična karta, sa prvim izdavanjem 2020. godine, nije zaživila na pravi način, kao i da građani nijesu bili pripremljeni da je koriste.

- Samo aktivirana lična karta je ulaznica za digitalno iskustvo naših građana. Zato želimo da motivišemo građane da u što većem broju preuzmu eID, i onima koji su je već preuzelil, olakšamo njenu aktivaciju i korišćenje sertifikata, poboljšamo korisničko iskustvo i samim tim u što većoj mjeri povećamo nivo zadovoljstva postojećim i novim e-uslugama - poručila je Srzentić.

O smanjenju digitalnog jaza govorila je i direktorica programa za istraživanja i analize (CEED Consulting) Dragana Radević,

koja je predstavila rezultate istraživanja o zadovoljstvu građana kada su u pitanju elektronske usluge.

Ona je kazala da je istraživanje rađeno u novembru prošle godine, te da je anketirano 1076 građana iz svih opština i 306 kompanija u našoj zemlji.

- U periodu od 2019. do danas povećali smo digitalnu pismenost i skoro dvije trećine građana kaže da ima srednji ili visok nivo digitalnih vještina. Smanjena je i digitalna nepismenost koja je u odnosu na 2019. iznosila 16 odsto, a sada je 8,8 odsto - navela je Radević.

Među digitalno nepismenim stanovništvom, najviše je starijih i onih koji žive u ruralnim predjelima.

Radević je istakla da se povećava upoznatost sa elektronskim uslugama, pa je 58 odsto onih građana koji su uglavnom ili u potpunosti upoznati sa elektronskim uslugama.

K. J.

Društvo

Četvrtak, 28. april 2022.

9

103 obrazovne ustanove u Crnoj Gori stigle prijetnje da su meta krvavih bombaških napada

ovora države na o sijanje straha

Nema opravdanja za ćutanje premijera i ministara Najveća teroristička prijetnja u istoriji Crne Gore, a činjenica da su implicirana djeca je sasvim dovoljan osnov da se tako nazove, prema ocjeni psihologa i komunikologa Radoja Cerovića, bila je i više nego dovoljan razlog da predstavnici države, i prvi među njima premijer Zdravko Krivokapić pokažu odgovornost i obrate se javnosti.

– Pred takvom situacijom, minimalno što je trebalo je da se komunicira. Komuniciranje tu više nije samo kurtoazno obavještavanje javnosti već se radi o suštinskom potezu za upravljanje situacijom, i za sprečavanje onih posljedica koje promoteri ovakvog čina upravo žele da izazovu – kategoričan je Cerović.

Zato je, kako je kazao, ovo bila ne samo prilika za izlazak portparola, nego ministra unutrašnjih poslova, šefa policije, ministarke prosvjete, ali prije svega predsjednika Vlade.

– Jasno je da, vjerovatno, podatke precizne nemaju i da ne mogu da kažu ništa što je suviše decidno i što bi moglo da na krajnji način umiri javnost, ali je bilo neophodno pokazati tu vrstu odgovornosti i pojaviti se. Tehnički mandat nije nikakvo opravdanje. Ako Krivokapić dovoljno jako zažmuri, slon iz prostorije neće nestati – kazao je slikovito Cerović.

Zato, istakao je on, prijetnja našoj djeci u ovom trenutku neće nestati time što ćemo ćutati pred njom i praviti se da je ignorišemo.

– Zato je u ovom trenutku, vjerujem, i politička i profesionalna odgovornost na vrlo ozbiljan način dovedena u pitanje i neophodno je pozvati sve aktere koji su bili zaduženi da kroz komunikaciju upravljaju ovom situacijom, i na političku i na profesionalnu odgovornost – zaključio je on.

Radoje Cerović

Nakon jučerašnjih prijetnji crnogorske škole u popodnevnim smjenama bile prazne

Skrinšot pisma koje su dobile institucije

ustanovama i drugim objektima – naveli su u saopštenju.

Iz UP je rečeno da su pripadnici policije, u cilju eventualnog pronalaska opasnih predmeta i otklanjanja potencijalnih opasnosti, izvršili pregled objekata i prostora kojom prilikom nijesu pronađeni sumnjivi ili opasni predmeti.

I potpredsjednik Vlade i koordinator svih službi bezbjednosti Dritan Abazović juče je oko 13 časova saopštio da nema mjesta panici.

- Građani treba da se osjećaju bezbjedno, nema razloga za paniku. Policija postupa u skladu sa zakonom i provjeravaju se svi objekti. Radi se o pokušaju stvaranja tenzija i unošenja nemira. To se desilo i prvi put, nema rasula u sektoru bezbjednosti, ništa se zadnji put nije desilo i nadamo se da će tako biti i ovaj put – kazao je Abazović novinarima.

I pored ovih ohrabrujućih

Ostaje nejasno: kako je kontradiverziona jedinica Uprave policije, koja ima u svom sastavu samo dva tima za pregled, uspjela efikasno obaviti preglede na preko stotinu objekata širom Crne Gore do 17 časova, kada je mogla raditi u samo dva objekta istovremeno poruka Abazovića i Uprave policije, ostaje nejasno kako je policija već oko 17 časova saopštila da su obavljeni pregledi u svim objektima kojima je dojavljeno da su postavljene eksplozivne naprave.

To u svjetlu činjenice da su antiteroristički i kontradiverzioni pregledi prioritetne i odlučujuće mjere za eliminisanje sumnji, odnosno za utvrđivanje da li je određeni objekat bezbjedan i da li je dojava o postavljenoj bombi bila lažna.

Nemoguće je a ne postaviti pitanje kako je kontradiverziona jedinica Uprave policije, koja ima u svom sastavu samo dva tima za pregled, uspjela efikasno obaviti pomenute preglede na preko stotinu objekata širom Crne Gore kada je mogla raditi u samo dva objekta istovremeno.

Kako se postupa u sličnim situacijama i koliko je kontradiverzioni pregled složen, nakon prvih prijetnji školama

U ranim jutarnjim časovima, prijeteća imejl poruka poslata preko ruskog internet giganta Yandexa sa adrese wdybld@yandex.ru, rezultirala je evakuacijom, a potom i potpunom obustavom obrazovnog programa širom Crne Gore

objasnio je prije nepun mjesec u razgovoru za Pobjedu sudski vještak za zaštitu od požara, eksploziva i eksplozivnih sredstava Radovan Popović, koji je kao dugogodišnji policijski i stručnjak Forenzičkog centra za eksplozive više od dvije decenije radio na demontiranju zaostalih bombi i eksplozivnih naprava.

Kako je tada objasnio, svaka dojava se provjerava kroz takozvani kontradiverzioni pregled (KDZ), prema utvrđenim procedurama.

– To rade obučeni i specijalizovani timovi koji posebnom opremom i detektorima pretresaju svaki pedalj objekta.

To podrazumijeva i pregled ventilacije, kao i sve potenci-

Obrazovne ustanove da na vrijeme obavještavaju roditelje Iz Udruženja Roditelji apelovali su na obrazovne ustanove da na vrijeme i adekvatno obavještavaju roditelje o svim informacijama koje se tiču bezbjednosti djece, jer su juče, kako navode, u nedostatku pravovremenih informacija bili suočeni sa dodatnim strahom i panikom.

- Osim toga, molimo i medije da u ovakvim situacijama objavljuju provjerene informacije kako bi se stepen panike sveo na najmanju moguću mjeru – saopšteno je iz ove organizacije.

Oni su pozvali institucije nadležne za bezbjednost da hitno pronađu rješenje za

prijetnje bombama djeci i otkriju ko stoji iza jučerašnje, ali i prethodnih monstruoznih dojava.

- Svakom zdravorazumnom biću je apsolutno neshvatljivo da škole i vrtići mogu postati najnebezbjednija mjesta za boravak i ne možemo da se ne zapitamo zašto je postalo toliko jednostavno napraviti opštu pometnju i haos u čitavoj državi!?! Zbog svega što se dešava ne čude prijedlozi roditelja da se bojkotuje nastava u obrazovnim ustanovama, sve dok se ne obezbijedi siguran ambijent za djecu i nastavnike – poručili su Roditelji. Šef predstavništva UNICEF-a

jalne tačke na kojima može biti skrivena eksplozivna naprava – naveo je tada Popović.

MEĐUNARODNA SARADNJA

Iz Uprave policije je juče saopšteno i da su u toku aktivnosti na identifikaciji osobe koja je poslala dojave o bombama na mejl adrese crnogorskih škola i institucija, „kako kroz intenzivne policijsko-tužilačke aktivnosti u zemlji, tako i putem međunarodne policijske saradnje“.

Na neophodnost međunarodne saradne u ovakvim slučajevima, jer je riječ dijelom i o sajber prijetnji, ukazao je početkom aprila i kriminolog, osnivač i rukovodilac studijskog programa Bezbjednost i kriminalistika na Pravnom fakultetu, profeu Crnoj Gori Huan Santander poručio je da je neprihvatljivo da se djeca plaše da idu u školu.

UNICEF je zabrinut zbog izvještaja o drugom incidentu prijetnji bombom školama u Crnoj Gori i podsjeća da škole treba da ostanu bezbjedna mjesta, gdje djeca stiču obrazovanje i druže se s vršnjacima, saopšteno je iz kancelarije te organizacije.

- Pozivamo sve institucije da hitno istraže prijavljene prijetnje školama i da se što prije obezbijedi nastavak obrazovnog procesa i sigurnost u školama. Djeci treba da omogućimo sigurno okruženje za učenje te da ih zaštitimo od svih prijetnji tokom školovanja - saopštio je Santander.

sor Velimir Rakočević.

Na pitanje da li Crna Gora u ovom trenutku ima kapaciteta da pruži zadovoljavajući sajber odgovor, Rakočević je tada Pobjedi kazao da proces detekcije nosilaca ovih aktivnosti zavisi od više faktora, ali prije svega od međunarodne bilateralne saradnje.

Međutim, Rakočević je ocijenio i da je osnovni uslov uspješnosti saradnje sa stranim partnerima, funkcionalnost institucija i njihovih kompetencija da mogu da se izbore sa ovim vrlo ozbiljnim izazovima.

Slično jučerašnjem saopštenju, UP je i nakon prijetnji 1. aprila kazala da preduzima policijsko-tužilačke aktivnosti u zemlji i sarađuje sa međunarodnim partnerima na otkrivanju izvora prijetnje.

Ono što je nedopustivo je da se javnosti ni juče, kao ni 1. aprila, niko od predstavnika Uprave policije nije obratio putem konferencije za novinare, jer je u pitanju događaj koji je uticao bukvalno na život skoro 120 hiljada djece i desetine hiljada njihovih roditelja.

Javnost u proteklih 27 dana nije obaviještena ni o apsolutno nikakvom pomaku u istrazi u vezi sa prvobitnom prijetnjom.

Doduše, vicepremijer Abazović se juče požalio da se na zahtjeve drugim državama ne odgovara promtno, te da pokušaj da se otkriju IP adrese sa kojih se prijetnje šalju ne može brzo donijeti rezultat.

Problem je u tome što je to javnosti saopšteno tek nakon ponovljene prijetnje, sa gotovo mjesec zakašnjenja.

D. MIHAILOVIĆ

10

Hronika

Četvrtak, 28. april 2022.

Istražitelji došli do novih saznanja u slučaju dostavljanja pisma porodici Kotoranina Nikole Mršića, čekaju nalaze vještačenja

Provjeravaju da li je poruka „Zove te Goran Lenac“ stigla od komšije KOTOR - Poruka „Zove te Goran Lenac“, koja je protekle sedmice ubačena u sanduče porodice Nikole Mršića iz Kotora, nije stigla od članova organizovane kriminalne grupe, pokazuju dosadašnji rezultati istrage.

To je Pobjedi nezvanično saopšteno iz bezbjednosnih službi koje se bave ovim slučajem.

Kotoranin Nikola Mršić optužen je za ubistvo sugrađanina Lenca i nalazi se u zatvoru.

Izvori iz istrage navode da su zbog sadržaja poruke koja je bila u koverti sumnjali da se radi o nastavku obračuna kriminalnih klanova, jer su optuženi za ubistvo i žrtva bili članovi dva suprotstavljena klana – škaljarskog i kavačkog.

Nezvanično nam je saopšteno da sve ukazuje da se ne radi o obračunu suprotstavljenih kriminalnih klanova, već o poremećenim međususjedskim odnosima i da je najvjerovatnije poslao komšija.

Kako je Pobjeda objavila, istraga je bila usmjerena na utvrđivanje činjenice da li je upućeno Nikoli Mršiću koji se nalazi u pritvoru, ali nije bila isključena ni mogućnost da je poruka namijenjena njegovom sinu Vasu Mršiću.

Međutim, nakon prikupljenih obavještenja i rada na utvrđivanju svih činjenica ovog događaja došlo se do saznanja da su pozadina prijetećeg pisma sa jezivom sadržinom zapravo – loši, poremećeni komšijski odnosi.

Istražitelji očekuju da će nakon dobijenih rezultata vještačenja dobiti potvrdu ovih navoda, odnosno identitet osobe koja je uputila prijetnju porodici Mršić.

Nekadašnji fudbaler Goran Lenac je ubijen 16. septembra 2017. godine u Kotoru. Ubica mu je prišao dok je bio na stadionu lokalnog fudbalskog kluba Bokelj i pucao u glavu. Tada je ranjen Milan Jovićević. Nakon tri i po godine bjekstva, 8. marta 2020. godine, kao izvršilac ovog

zločina u Požarevcu je uhapšen Nikola Mršić.

Policija je tada saopštila da je Mršića, osim zbog ubistva, potraživala i po naredbi Višeg suda u Podgorici radi vođenja krivičnog postupka zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije.

Kako je tada saopšteno, Mršić se sumnjičio da je kao član kriminalne organizacije imao zadatak da pruža pomoć i podršku u izvršenju planiranih krivičnih djela kriminalne organizacije, da djeluje kao izvršilac ovih djela, da prenosi uputstva i zadatke organizatora drugim pripadnicima kriminalne organizacije, te i da ostvaruje saradnju sa pripadnicima druge kriminalne organizacije.

Crnoj Gori izručen je 9. jula 2020. godine.

Optužnica protiv Mršića podignuta je krajem marta 2018. godine, a samo dva i po mjeseca kasnije, 20. jula, uhapšen je Nikola Mandić (20) koji je, prema tvrdnjama zaštićenog svjedoka (kodnog imena ,,Jadranko Jonski“) bio veza između grupe kontroverznog biznismena iz Nikšića Ranka Radulovića i ,,škaljaraca“, koji su, prema stavu tužilaštva, naručili likvidaciju Lenca. Mršiću je počelo suđenje dok je bio u bjekstvu.

Protiv Mršića se, takođe, pred Višim sudom vodi postupak da je bio član kriminalne organizacije Ranka Radulovića, koja je planirala više likvidacija.

Nikolin sin Vaso Mršić našao se na meti prijetnji, zbog čega je prošle godine njegov sugrađanin Denis Rečković (25) kažnjen 35 dana zatvora.

To je odlučila sutkinja kotorskog Osnovnog suda Danijela Samardžić, pred kojom je Rečković odgovarao za ugrožavanje sigurnosti mlađeg Mršića.

Kako je u presudi navedeno, Rečković je rekao Mršiću da će ih sve pobiti. Optužbe je negirao.

Iv. K.

Udes na putu Žabljak – Šavnik

Prevrnuo se automobil u tunelu

ŽABLJAK - Na putu između Žabljaka i Šavnika u tunelu Ivica došlo je do udesa, a tom prilikom, kako

čitaoci Antene M šalju, vozilo je prešlo u suprotnu traku i prevrnulo se na krov.

Kako je saopšteno iz OKC, u automobilu je bio samo vozač R.B. (1939) iz Nikšića.

On je prevezen u nikšićku bolnicu kako bi mu se utvrdile i sanirale povrede.

C. H.

Ljekari konstatovali da bivša predsjednica Vrhovnog suda u pritvoru m

Vesna Medenica i prebačena u Istraž Nakon dijagnostičkih pregleda i analiza, ljekari su utvrdili da Medenica sa postojećim zdravstvenim problemima može boraviti u uslovima koje pruža Istražni zatvor u Spužu, odnosno da tamo može dobiti adekvatnu medicinsku njegu PODGORICA – Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica koja se tereti da je član organizovane kriminalne grupe koju je oformio njen sin Miloš Medenica juče je odlukom ljekara poslije sedmodnevnog boravka u Kliničkom centru Crne Gore prebačena u Istražni zatvor u Spužu.

Nakon dijagnostičkih pregleda i analiza, ljekari su utvrdili da Medenica sa postojećim zdravstvenim problemima može boraviti u

uslovima koje pruža Istražni zatvor u Spužu, odnosno da tamo može dobiti adekvatnu medicinsku njegu.

Kako je rečeno Pobjedi, odluka o tome da li će Medenica boraviti u posebnoj prostoriji ili će dijeliti ćeliju sa drugim pritvorenicama biće donijeta nakon razgovora sa psihologom koji je dužan da ocijeni njeno psihičko stanje.

Podsjećamo, Medenici je 20. aprila određen pritvor do 30 dana zbog sumnje da je, kao pripadnik kriminalne organizacije na čijem čelu se nalazi njen sin Miloš Medeni-

Sa privođenja Vesne Medenice

ca, vršila nezakonit uticaj na donošenje odluka u sudskim postupcima revizija.

Ona se u Kliničkom centru Crne Gore nalazila od prošlog ponedjeljka kada je uhap-

Viši sud razmotrio dokaze protiv Stefana Đukića, Emila Tuzovića i više osoba PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu protiv kriminalne grupe Baranina Stefana Đukića i Podgoričanina Emila Tuzovića koja je, kako se osnovano sumnja, formirana radi likvidacije tužioca i visokih policijskih službenika, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.

Iako su advokati u postupku kontrole optužnice istakli da se optužbe ne mogu temeljiti na presretnutim kriptovanim komunikacijama optuženih, koja je bila preko Skaj aplikacije, pozivajući se na slučaj protiv Slobodana Kašćelana i ostalih za likvidaciju Nikole Stanišića gdje je dokument SDT-a vraćen na dopunu istrage, Viši sud je odlučio drugačije.

Prema saznanjima Pobjede, u spisima predmeta protiv Đukića i ostalih sud u Francuskoj je SDT-u dostavio transkripte razgovora optuženih uz napomenu da se taj dokaz može koristiti pred sudom.

Sa druge strane, u slučaju protiv Kašćelana i ostalih, u spisima predmeta egzistiraju transkripti razgovora između optuženih koje je Europol dostavio crnogorskoj policiji bez mogućnosti da se ti dokazi koriste pred sudom.

Grupa Stefana Đukića se tereti da je planirala likvidaciju sada bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića, ali i visokoran-

Potvrđena optužnica za planiranje likvidacije Katnića i Čađenovića Prema saznanjima Pobjede, u spisima predmeta protiv Đukića i ostalih sud u Francuskoj je SDT-u dostavio transkripte razgovora optuženih uz napomenu da se taj dokaz može koristiti pred sudom

Viši sud

giranih policajaca. Sumnjiče se i da su planirali prebijanje sutkinje Višeg suda Biljane Uskoković, kao i podmićivanje bivšeg službenika Vlade Crne Gore Boža Milonjića.

Sutkinja Uskoković se na meti ove škaljarske grupe našla pošto je sudila Đukiću, njegovoj supruzi Danijeli, majci Zorici, polubratu Vuku Lakićeviću i još četiri osobe za ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića 1. novembra 2019. u Baru.

Pored Tuzovića i Đukića na spisku optuženih nalaze se i Zoran Perović, Dušan Dudić, Milan Brajović, Nino Korać, Stefan Mićić, Aleksandar Raičević, Dušan Boljević, Albin R. Salić, Branko D. Pejanović, Haris Tuzović, Goran Milašinović i Bojan G. Lopičić.

Specijalno policijsko odjeljenje je 13. avgusta prošle godine u Podgorici, Baru i Danilovgradu uhapsilo pet osoba koje se terete da su pripadnici ove kriminalne organizacije.

Imena Baranina Stefana Đukića, koji se ranije prezivao Mandić, i Emila Tuzovića iz Podgorice poznata su javnosti po pokušaju ubistva vođe kavačkog klana Radoja Zvicera u Odesi, krajem maja prošle godine.

U policijskim evidencijama oni su označeni kao pripadnici barskog klana na čijem se čelu nalazio pokojni Alan Kožar, koji je ubijen prošlog ljeta u Grčkoj. Barski klan je blizak škaljarskom.

B. R.

Hronika/Svijet

Četvrtak, 28. april 2022.

može dobiti odgovarajuću medicinsku njegu

iz KCCG žni zatvor Uhapšen carinik Carinik G. J. uhapšen je juče u okviru istrage koja se vodi protiv pripadnika kriminalne organizacije na čijem čelu je Miloš Medenica.

On se, prema saznanjma Pobjede, sumnjiči da je primao mito.

šena na Aerodromu u Golubovcima, odakle je planirala da otputuje za Beograd.

Istog dana kada joj je određen pritvor, nekoliko sati po povratku iz Višeg suda gdje je saslušana pred sudijom za istragu, Medenica je u bolničkom kupatilu pokušala dijelom stakla od ogledala da sebi prereže vrat.

Klupko nezakonitih radnji kojima je, kako se sumnja, dirigovao Miloš Medenica, počelo je da se odmotava nakon što je Europol dostavio crnogorskim istražiteljima transkripte razgovora skinutih sa aplikacije Skaj.

Transkripti razgovora otkri-

li su da je Miloš Medenica preko majke koja se nalazila na čelnoj poziciji u Vrhovnom sudu dobijao podatke u određenim predmetima za interese njegove kriminalne organizacije.

Vesna Medenica se, prema navodima naredbe za istragu SDT-a, sumnjiči da je kao predsjednica Vrhovnog suda pristala da za 590.600 eura sinu Milošu i dvojici njegovih prijatelja utiče da se u postupcima revizije donesu odluke u korist kompanija ,,Fab lajv“ i ,,Cijevna komerc”.

U dokumentima Europola, kako je objavio portal Libertas, Miloš Medenica sa policajcem Darkom Lalovićem priča o kriminalnim radnjama (šverc cigareta) i saopštava da je o tome upoznata njegova majka Vesna i da od nje može očekivati zaštitu.

Lalović je bivši pripadnik Sektora za obezbjeđenje štićenih ličnosti Uprave policije i godinama je bio zadužen za bezbjednost Vesne Medenice. Uhapšen je 15. decembra prošle godine i od tada je u pritvoru.

Medenica, preko aplikacije Skaj, u komunikaciji sa Lalovićem navodno dogovara kupovinu veće količine kokaina za sebe i svoje društvo, obezbjeđuje transport krijumčarenih cigareta iz Bara, osigurava nesmetano kretanje jednog kriminalca, posjeduje i koristi zabranjeno oružje, traži za kupca marihuanu i njeno transportovanje u Beč.

B. R.

Zbog promjene sudije odgođeno suđenje optuženima za iznude, zelenašenje, davanje mita

Kašćelanu i njegovoj grupi sudiće sutkinja Rabrenović PODGORICA – Suđenje protiv Slobodana Kašćelana koji se tereti da je organizovao kriminalnu organizaciju radi zelenašenja, podmetanja bombi, davanja mita i iznuda juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno jer je predmet zadužila nova sutkinja Specijalnog odjeljenja Nada Rabrenović.

Sudija Dragoje Jović koji je do sada sudio u ovom slučaju razdužio je predmet protiv Kašćelana i njegove grupe nakon što je imenovan na

poziciju sudije za istragu Višeg suda u Podgorici.

Kašćelan se tereti da je u maju 2010. godine, zajedno sa Igorom Božovićem, organizovao kriminalnu organizaciju i upravo su oni, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, bili inicijatori nezakonitih poslova.

Optužnicom Specijalnog tužilaštva, Kašćelan se konkretno tereti za zelenašenje na organizovan način.

Milan Dragović koji je trenutno nastanjen u Hrvatskoj, 2016. godine u Specijalnom tužilaštvu optužio je Kašćelana da ga je prinudio

da potpiše ugovor o pozajmici na iznos od 250.000 eura, iako mu je u tom trenutku dugovao ukupno 50.000 eura.

Sa njim je, navodno, stupio u kontakt preko optuženog Gorana Ljubatovića.

Osim Kašćelana, na optužnici su i Zlatko Samardžić, Ilija Dedović, Nikola i Igor Andrić, Goran Ljubatović, Tripo Moškov, Đerđ Camaj, Aleksandra Bogićević, Stefan Brnović, Aleksandar Đurišić, Siniša Vlahović, Igor Đurišić, Davor Prelević i Miloš Radonjić.

B. R.

Potvrđena optužnica protiv Podgoričanina zbog neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga

Terete ga da je prodavao amfetamin PODGORICA – Protiv Podgoričanin J. A. potvrđena je optužnica zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Kako je navela viša državna tužiteljka Danka Ivanović- Đerić, J. A. je 11. januara 2022. godine, u Podgorici, neovlašćeno radi prodaje držao amfetamin.

Droga je pronađena ispred prednjeg desnog sje-

dišta vozila ,,mazda“, vlasništvo S. Ž. u kojem je držao pakovanje amfetamina ukupne neto mase 488,59 grama.

Pretresom stana J. A. policija je pronašla dva PVC pakovanja sa amfetaminom neto mase od 739,57 grama i 3,05 grama. Droga je, kako je navedeno u optužnici, bila namijenjena prodaji.

Osumnjičeni se tereti da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

A. R.

11

ŠEZDESET TREĆI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Gađano skladište u Zaporoškoj oblasti u kojem se nalazi oružje iz SAD i evropskih zemalja

„Azovstal“ ponovo na udaru ruskih snaga

Čeličana „Azovstal“, posljednje uporište ukrajinske odbrane u Marijupolju

Ako se neko umiješa u situaciju u Ukrajini i bude stvarao prijetnju strateškog karaktera, udar će biti munjevit – upozorio je juče ruski lider Vladimir Putin, zaprijetivši i da će Moskva u tu svrhu upotrijebiti sredstva koja ne posjeduju njeni protivnici KIJEV/MOSKVA – Čeličana „Azovstal“, koja predstavlja posljednje uporište ukrajinskih boraca u jugoistočnom lučkom gradu Marijupolju, preksinoć se ponovo našla na udaru ruskih snaga, zbog čega ni juče nije postignut dogovor o uspostavljanju humanitarnih koridora i evakuaciji civila iz tog grada.

- Čeličana „Azovstal“ je ponovo napadnuta – saopštio je juče zamjenik gradonačelnika Marijupolja Petro Andrijuščenko.

On je, kako je prenio Rojters, naveo i kako zbog toga, između ruske i ukrajinske strane, ponovo nije postignut dogovor o evakuaciji civila iz Marijupolja.

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je i da je juče raketama „kalibar“ gađano i skladište u Zaporoškoj oblasti, u kome se nalazi oružje koje je u Ukrajinu dopremano iz Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja.

Iz tog resora je navedeno i da su ruske vazdušne snage tokom prethodne noći uništile 59 ukrajinskih vojnih ciljeva, prenio je Rojters.

Serija eksplozija juče se u ranim jutarnjim satima čula i u blizini ruskog grada Belgoroda, koji se nalazi uz granicu sa Ukrajinom, potvrdio je guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Glatkov.

On je na telegramu naveo i da je gorjelo skladište municije kod sela Stara Nelidovka, te da u tom požaru nije povrijeđen nijedan civil.

Juče su i građani ruskog grada Kurska prijavili su da su čuli glasne praske koje su, kako je kasnije saopštio gu-

verner Roman Starovojt, vjerovatno izazvali sistemi za protivvazdušnu odbranu grada.

- U 2.45 sati mnogi građani Kurska čuli su glasne praske. Detalji incidenta se utvrđuju. Prema preliminarnim informacijama, radio je sistem za protivvazdušnu odbranu. Žrtve i materijalna šteta nijesu prijavljeni – saopštio je Starovojt.

U međuvremenu je ruski lider Vladimir Putin saopštio kako je Moskva donijela sve odluke o reagovanju u slučaju prijetnje strateškoj bezbjednosti Rusije.

- Ako se neko umješa u situaciju u Ukrajini i bude stvarao prijetnju strateškog karaktera, udar će biti munjevit – upozorio je Putin, zaprijetivši i kako će Moskva u tu svrhu upotrijebiti sredstva koja ne posjeduju njeni protivnici.

Putin je naveo i kako su planovi ruskih protivnika da Rusiju unište sankcijama propali i kako ruska rublja, bankarski sistem, transportni sektor i privreda u cjelini odolijevaju sankcijama.

Istakao je i kako je „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini spriječila „stvarnu opasnost i masovni sukob koji bi se odvijao na ruskoj teritoriji po tuđim scenarijima“. Šef ukrajinske pregovaračke delegacije Mihail Podoljak saopštio je juče da, uprkos naporima Turske, dogovor o organizaciji sastanka između ruskog i ukrajinskog predsjednika nije postignut.

- Vrijeme sastanka dvojice predsjednika i kontekst sastanka još nijesu utvrđeni – naveo je Podoljak, a prenio Rojters.

Rusija je juče uvela sankcije za 287 članova britanskog parlamenta i zabranila im da

MUP Pridnjestrovlja tvrdi da je sa ukrajinske teritorije pucano na tu oblast Ministarstvo unutrašnjih poslova regiona Pridnjestrovlje, otcijepljene moldavske oblasti, saopštilo je kako je preksinoć sa teritorije Ukrajine pucano prema selu u kojem se nalazi veliko skladište municije.

Iz tog resora tvrde i da su detektovani dronovi koji su iz Ukrajine lansirani ka toj oblasti.

„Gasprom“ obustavio isporuku gasa Poljskoj i Bugarskoj Ruska energetska kompanija „Gasprom“ potpuno je obustavila isporuke gasa Poljskoj i Bugarskoj, nakon što su te zemlje odbile da gas plaćaju u rubljama.

Iz „Gasproma“ je, kako prenosi Rojters, saopšteno da će snabdijevanje gasom biti zaustavljeno sve dok ne budu izvršene uplate.

uđu u Rusiju, optužujući ih za „neopravdanu rusofobnu histeriju“. Iz Ministarstva inostranih poslova Rusije objašnjeno je da su sankcije odgovor na to što je Britanija uvela slične mjere za 386 članova Dume.

Reagujući na to, britanski premijer Boris Džonson izjavio je kako bi britanski poslanici koji su se našli na udaru ruskih sankcija to trebali da smatraju „znakom časti“.

Tim povodom se oglasio i britanski poslanik Mark Harper ističuči da pozdravlja potez Rusije i da je „ponosan što se nalazi na toj listi“.

I Kanada je u međuvremenu najavila da će sankcionisati 203 osobe koje je okarakterisala kao „saučesnike u pokušaju Rusije da pripoji određene oblasti Donbasa u istočnoj Ukrajini“. Kanada je od početka sukoba u Ukrajini uvela sankcije za gotovo hiljadu pojedinaca i organizacija iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.

Rusija je, kako je juče saopštio njen ambasador u Madridu Jurij Korčagin, donijela odluku i da istupi iz članstva u Svjetskoj turističkoj organizaciji jer je, kako tvrdi, jedan broj zemalja članica tu organizaciju monopolizovao i počeo da koristi za svoje interese.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 28. april 2022.

BIjElo PoljE: Ambasadorka SAD i šef UNHCR-a posjetili izbjeglice iz Ukrajine

KolAŠIN: LED rasvjeta umjesto obične u centru grada

BIJELO POLJE – Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing-Rajnke i šef UNHCRa u Crnoj Gori Žan-Iv Bušardi posjetili su 36 ukrajinskih izbjeglica smještenih u hotelu ,,Bijela rada“ u Bijelom Polju.

Oni su se sastali sa otpravnicom poslova u Ambasadi Ukrajine u Crnoj Gori, Natalijom Fijalkom i predsjednikom Opštine Bijelo Polje Petrom Smolovićem.

Kako je saopšteno, nakon razgovora sa izbjeglicama Bušardi je potvrdio nepokolebljivu posvećenost UNHCR-a zaštiti i postizanju sveobuhvatnih rješenja.

– Podržavamo i nastavićemo da podržavamo Vladu i pogođene opštine u pružanju brige ukrajinskim izbjeglicama, kao i tražiocima azila i izbjeglicama iz drugih zemalja – rekao je Bušardi.

lIjEPA I EKoNoMIČNA: Rasvjeta u centru grada

Bušardi: Crna Gora je nesebično pružila utočište nevoljnicima

ZAHVAlNI NA PoDRŠCI: Juče u Bijelom Polju

Bijelo Polje je pokazalo da je multikulturalna opština koja je svesrdno izašla u susret Ukrajincima u ovom teškom trenutku. Oni su usljed straha napustili svoju zemlju i naišli na gostoprimstvo države i grada – kazala je otpravnica poslova Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori Natalija Fijalka ključio je Bušardi.

Otpravnica poslova Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori Natalija Fijalka zahvalila je ambasadorki SAD u Crnoj Gori koja je bila inicijator sastanka, te međunarodnim partnerima kao i Opštini Bijelo Polje, koja je, kako je kazala, izašla Ukrajincima u susret.

– Bijelo Polje je pokazalo da je multikulturalna opština koja je

Djeca upisana u škole i vrtiće Otpravnica poslova Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori Natalija Fijalka kazala je kako razgovaraju sa Vladom o upisu ukrajinske djece u školu i vrtiće.

– Zakonske prepreke ne postoje, sva djeca koja su izrazila želju, upisana su i ove školske godine u crnogorske škole, jedina objektivna prepreka je prebukiranost. Tražićeno način da je riješimo, veliki je broj ukrajinske djece koja bi htjela da pohađaju crnogorske škole – kazala je otpravnica poslova.

Ona je dodala kako u komunikaciji sa Vladom, međunarodnim organizacijama i privrednom komorom traže mogućnost zapošljavanja ukrajinskih izbjeglica da se ne bi oslanjali samo na pomoć države.

svesrdno izašla u susret Ukrajincima u ovom teškom trenutku. Ukrajinci su usljed straha napustili svoju zemlju i naišli na gostoprimstvo države Crne Gore i građana Bijelog Polja – kazala je Fialko.

Navela je da, otkako je počeo rat, Ukrajinci dolaze stalno u Crnu Goru, te da se njihov broj povećava.

– Trenutno je oko 7.000 izbjeglica iz Ukrajine u Crnoj Gori i postoji mogućnost da dođe još jedna organizovana grupa i zajedno sa našim partnerima radimo na tome – kazala je Fijalka.

ŽRTVE RATA

Ambasadorka Džudi RajzingRajnke je istakla da su razgovarali sa nedužnim ljudima, nedužnim žrtvama koje su žrtve besomučnog rata koji nijesu proizveli, a čiji rezultat je tragičan.

– Crna Gora je pružila pomoć

Donacija Hajriza Brčvaka Poznati humanista iz Bijelog Polja Hajriz Brčvak obišao je izbjeglice iz Ukrajine, koje su smještene u bjelopoljskom hotelu ,,Bijela rada“.

On im je donirao vaučere od po 200 eura za garderobu, kao i pomoć hotelu za ishranu u iznosu od 5.000 eura.

Pored toga, Brčvak je za izbjeglice obezbijedio sedmodnevni boravak na moru u njegovom hotelu u Baru, uz obezbijeđen prevoz. C. G.

ukrajinskim izbjeglicama, a takođe pridružila se politici NATO i EU u produživanju sankcija i pružanju pomoći ukrajinskim izbjeglicama – kazala je Rajnke.

Predsjednik odbora direktora hotela „Bjelasica rada“ Suad Pilica informisao je ambasadorku o uslovima u kojima borave izbjeglice, na čemu je ona izrazila posebnu zahvalnost.

Ambasadorka Rajnke je tokom posjete Bijelom Polju organizovala iftar za zvanice iz različitih sfera društva, uključujući vjerske zajednice, predstavnike nevladinih organizacija, prosvjetne radnike i medije. B. Č.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 28. aprila radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h dio Trešnjeva. Bar: od 8 do 14 h naselje Tomba; od 9 do 15 h Kaptaža Čanj. Berane: od 8:30 do 14:30 h dio Zaostra.

Bijelo Polje: od 8:30 do 14:30 h Strojtanica i Njegnjevo; od 9 do 16 h Njegnjevo, Voljavac, Čokrlije – Rajkovići, Cerovo, Ostrelj, Bijeli potok, Lozna, Džukeljska jama, Grubješići, Potoci, Barice – škola, Sokolac; od 9 do 17 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zminac, Repetitor „Kurilo“; od 10 do 13 h Cerovići. Budva: od 8 do 14

Isključenja u 18 opština h Kamenovo, Podbabac, Divanovići.

Cetinje: od 8 do 16 h Šinđon, Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda (kratkotrajna isključenja); od 8 do 16 h Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Bobija, Kraće Do, Dodoši i Žabljak Crnojevića. Danilovgrad: od 8 do 15 h Ždrebaonik, Vučica, Međice, Gorica, Počijevka, Sige, Kruščica, Ljututuk, Jama Žarića, Farma koka, Klanica, Donje Selo, Šabov Krug, Luke, Jelenak, Kula Lakića, Potkraj Šaranovića, Slatina i Dolovi Kovački (kratkotrajna isključenja);

od 8 do 15 h Poljica, Ivanj Uba, Jablan, Bzo i Studeno, Gornji Crnci, Lužnica, Do Pješivački. Herceg Novi: od 8 do 10 h Meljine – dio potrošača; od 8 do 15 h Bijela – područje prema Kamenarima, Hotel „Park“, Jošica, Kamenari, Đurići; od 11 do 12 h Igalo – Gomila. Kolašin: od 8 do 15 h Suva Gora; od 8 do 16 h Oćiba, benzinska pumpa, Vladoš, Lugovi, Žirci, Crkvine, Pčinja, Moračka Bistrica; od 9 do 15 h Mujića Rečine i Gornji Pažanj.

Kotor: od 9 do 13 h Stoliv – centar; od 10 do 12 h Rakite – donji dio naselja; od 12 do 13 h Stari Grad – Parilo, Sveta Ozana, dio prema Tabacini, dio Tabačine oko

KOLAŠIN – U toku je rekonstrukcija javne rasvjete u glavnim gradskim ulicama. Kako nam je kazala sekretarka za prostorno planiranje, komunalne poslove i saobraćaj Ljiljana Rakočević biće ugrađena LED rasvjeta čija je osnovna prednost ušteda električne energije i lakše održavanje.

-Takođe, LED rasvjeta se mijenja rjeđe nego obična i time se štedi na troškovima održavanja. Zamjena je predviđena budžetom i programom uređenja prostora za 2022. godinu – kazala je Rakočević.

Posao vrijedan 34.000 eura povjeren je firmi ,,La kolina“ koja je dala najbolju ponudu na javnom tenderu.

Dr. D.

HERCEg NoVI: Uprava javnih radova raspisala tender

Za opremanje vrtića na Savini 302.500

HERCEG NOVI – Uprava javnih radova raspisala je novi javni poziv za izbor izvođača radova i opremanje vrtića „Naša radost“ na Savini u Herceg Novom.

Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, vrijednost nabavke je 250.000 eura bez, odnosno 302.500 eura sa uračunatim PDV-om.

Tenderom je obuhvaćeno pejzažno uređenje prostora, održavanje zelenila, sanacija postojeće vegetacije, uređenje terena, nabavka i ugradnja rekvizita za dječje igralište, kao i nabavka namještaja i opreme.

Ponude se dostavljaju do 27. maja, a istog dana biće organizovano i njihovo javno otvaranje.

Vrtić na Savini zatvoren je u aprilu 2016. godine zbog nestabilnosti terena, a mališani su predškolsko obrazovanje sticali u novskoj srednjoj školi u posebno opremljenom dijelu.

Uprava je prvi tender raspisala početkom februara, ali je poništen jer nije bilo ponuda.

I. R. RTHN

SOLIDARNOST

Dodao je da je UNHCR zahvalan Vladi Crne Gore što je ugostila izbjeglice.

– U skladu sa svojim odgovornostima, Crna Gora stalno pokazuje izvanrednu posvećenost međunarodnoj solidarnosti.

Kada je 36 ukrajinskih izbjeglica došlo u Bijelo Polje, UNHCR je svjedočio izvanrednoj solidarnosti i reakciji lokalnih biznismena i vlasti, kako opštinske tako i nacionalne, koji su odmah pružili neophodnu pomoć ovim izbjeglicama – za-

Troši manje struje, lakše se održava

NA PRVoM TENDERu NIjE BIlo PoNuDA: Vrtić na Savini

zgrade CEDIS-a. Nikšić: od 8 do 15 h Gvozd, Vučje, dio Brezovika, dio Vidrovana, Gornje Polje, Rastovac, Miločani, Zavraca, Sjenokosi, Vir, Šume, Prisoja, Vrzipov Do, Presjeka, Čeline, Srijede, Obljaj i Javljen; od 10 do 11 h dio Ul. VI Crnogorske, dio Ul. Vuka Karadžića, dio Ul. Narodne omladine, Dolovi, Dubravča Do, Balosavi, Tupan, Klenak, Štrpca, Marina Glavica, Velimlje, Prigradina, Bijelovići, Milovići, Renovac, Macavare, Miljanići, Čista Vlaka, Prijeka Ljut, Dubočke, Cerovačka Glavica, Krtine, Garevac, Crni Kuk, Zanuglina, Somina.; od 12 do 14 h Dolovi, Dubravča Do, Balosavi, Tupan, Klenak, Štrpca, Marina Glavica, Velimlje, Prigradina, Bijelovići, Milovići, Renovac, Macavare, Miljanići, Čista Vlaka, Prijeka Ljut, Dubočke, Cerovačka Glavica, Krtine, Garevac, Crni

Kuk, Zanuglina, Somina. Mojkovac: od 9 do 15 h Pržišta i Gornja Polja; od 9 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari; od 10 do 15 h Žari – Brezovac. Petnjica: od 8:30 do 14:30 h dio Lagatora. Plav: od 8:30 do 14:30 h djelovi Brezojevice i Murina. Pljevlja: od 9 do 17 h Selo Odžak – moguća kratka isključenja na početku i kraju radova; od 9 do 17 h Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče. Rožaje: od 9 do 14:30 h dio Grahova. Ulcinj: od 8 do 14:30 h dio naselja Pinješ (zgrade Građevinskog primorja); od 9 do 12 h dio naselja Brajše. Žabljak: od 9 do 15 h Reciklažni Centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Koča Do, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca.

C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 28. april 2022.

13

HERCEG NOVI: Izvršni direktor Regionalnog vodovoda optimista uoči sezone BAR: Predsjednik Opštine o stanovima za

Crnogorskom primorju neće faliti vode za piće

HERCEG NOVI – Uprkos smanjenoj izdašnosti izvorišta Bolje sestre, uz maksimalno angažovanje, neće biti problema da se obezbijedi kontinuirano snabdijevanje Crnogorskog primorja tokom turističke sezone – saopštio je izvršni direktor Regionalnog vodovoda Josip Đurašković.

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić saopštio je u utorak da se zbog pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre ,,ne može garantovati zadovoljenje svih potreba za vodom u toku ljetnje sezone“ POBJEDA

On je za RTHN objasnio kako to važi za ugovorene isporuke kao i za one čije ugovaranje predstoji (Herceg Novi).

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić saopštio je u utorak da se zbog pada izdašnosti izvorišta, iz kojeg se vodom za piće snabdijeva Crnogorsko primorje, ,,ne može garantovati zadovoljenje svih potreba za vodom u toku ljetnje sezone“.

DOBIJENA SAGLASNOST NA IDEJNO RJEŠENJE: Planirani izgled zgrade

Raičević: Stvoreni uslovi da započne izgradnja

SPAJANJE

KOLAŠIN – Željeznički saobraćaj između Podgorice i Bijelog Polja uspostavljen je juče u 4.40 sati kada je ka Baru krenuo putnički voz.

Bio je u prekidu od 22. aprila oko 23 sata kada su na mostu 48, iznad Smajlagića Polja, iskliznula lokomotiva i vagon teretnog voza. Kompoziciju je činila lokomotiva i 13 vagona natovarenih rudom bakra, a saobraćala je iz Bora za Bar. Iz Željezničke infrastrukture ranije je saopšteno da je izvlačenje lokomotive i vagona otpočelo tako što je otkačeno 12 vagona koji su zatim otpremljeni za Mojkovac.

- U subotu je posada pomoćnog voza koristeći se dizalicama i ostalom opremom uspješno izvukla prvi vagon koji je otpremljen za Mojkovac. Narednog dana, počela je vrlo složena intervencija koja se odvijala na kružnoj krivini mosta sa izuzetno ograničenom mogućnošću pristupa i nesvakidašnjom situacijom da je lokomotiva teška više

BIĆE DOVOLJNO VODE: Bolje sestre

vode. Da bi tehnički mogli da sve to ispratimo, najisplativija je cijena od 0,37 centi za kubik i da se preuzima tokom cijele godine – smatra Đurašković.

Josip Đurašković

a što će i biti teme pregovora sa isporučiocem Regionalnim vodovodom.

– Mislim da je u obostranom interesu da se potpiše ugovor i rivijera spremno dočeka turističku sezonu. Za sada to neće biti onako kako je predviđeno, s obzirom na to da tu treba da bude i Luštica, jer se mreža širi. Izaći ćemo u susret svakoj

CIJENA

Međutim, koje količine vode će preuzimati i po kojoj cijeni, u kojem periodu odlučiće Opština Herceg Novi i Vodovod,

želji Opštine ove sezone – kazao je Đurašković.

Prvobitno je predviđeno da potrošače od Sv. Neđelje do Zelenike u ljetnjim mjesecima snabdijevaju sa 130 litara vode u sekundi, dok je za Lušticu planirano 70 litara. Uprava javnih radova raspisala je tender za izgradnju vodovoda na Luštici.

C. G.

BAR – Izdavanjem saglasnosti Glavnog državnog arhitekte na idejno rješenje stvoreni su svi uslovi da započne izgradnja zgrade – stanova za zaposlene u bezbjednosnim institucijama – koji će stambeno pitanje moći da riješe pod najpovoljnijim uslovima uz podršku Sindikata bezbjednosnih institucija Crne Gore - kazao je Predsjednik Opštine Dušan Raičević.

Opština je ranije oslobodila taj objekat svih naknada i taksi, uz skupštinsku saglasnost,

Nakon četvorodnevne pauze, zbog iskliznuća lokomotive i vagona na mostu kod Smajlagića Polja u Kolašinu, uspostavljen željeznički saobraćaj

Vozovi ponovo idu od Bijelog Polja do Bara DR.R.

Od šest primorskih opština samo Herceg Novi nije prikopčan na regionalni vodovod. Prema riječima Đuraškovića, krajem prošle godine spojen je cjevovod u dužini oko 3,2 km, prečnika 500 mm – do prekidne komore Tivat. Time su stvoreni uslovi za povezivanja Herceg Novog, investicione vrijednosti oko dva miliona eura.

– Što se tiče Regionalnog vodovoda, možemo već danas da počnemo isporuku vode, sve je spremno. Preostalo je da se dogovorimo oko količina, detalja ugovora, nadam se da ćemo to u najskorijem roku riješiti – očekuje Đurašković.

Vlada je definisala cjenovnik za usluge isporuke vode, koje opštine na Crnogorskom primorju plaćaju preduzeću Regionalni vodovod.

– Tri su varijante, zavisno od toga u kojem periodu se preuzima voda, a to su tromjesečni, šestomjesečni ili tokom cijele godine. Prema Zakonu o Regionalnom vodovodu u leks specijalisu definisane su cijene

sektor bezbjednosti

PRUGA ,,OŽIVJELA“: Most juče ujutro i dan ranije

od 120 tona udarila i zaglavila se u odbojnoj gredi mosta, iskliznuvši duboko i polomiv-

ši elemente provizorijuma.

Intervenisali su i mehaničari Održavanja željezničkih

voznih sredstava, koji su sa posadom pomoćnog voza pregledali obrtna postolja lo-

komotive, raskačili i oslobodili ih. U utorak je lokomotiva vraćena u stanicu u Kolašin



Stambeno - poslovni objekat u blizini zgrade Opštine i Srednje stručne škole biće bruto građevinske površine 15.152 metara, sa osam spratova, sa 185 parking mjesta

dok je Sekretarijat za uređenje prostora izdao urbanističkotehnčke uslove.

Stambeno poslovni objekat u zahvatu DUP Topolica-Bjeliši, u blizini zgrade Opštine i Srednje stručne škole, biće bruto građevinske površine 15.152 metara, sa osam spratova, a predviđena je izgradnja i podzemnih pa će nova lokacija imati ukupno 185 parking mjesta.

Raičević je podsjetio da se privodi kraju izgradnja i objekta za penzionere.

C.G.

– kazali su iz Željezničke infrastrukture.

Nakon toga uslijedila je rekonstrukcija kolosijeka.

Iz tog preduzeća podsjećaju da su 11 godina bili bez pomoćnog voza, koji je neophodan za otklanjanje posljedica vanrednih događaja, te da ga je menadžment, nabavio prije pet mjeseci, snabdio potrebnom opremom i formirao posadu sa sertifikovanom obukom.

Kada je o uzrocima iskliznuća riječ, navode da se radi o kompleksnom vanrednom događaju te da će biti poznati nakon što drugostepena komisija prikupi sve podatke.

Radove na betonskom mostu izvodi IGP FIDIJA – podizvođač Stepcon. Nadzorni organ je Institut za građevinarstvo zadužen za kontrolu i kvalitet radova.

Dok je željeznički saobraćaj bio u prekidu, za putnike je obezbijeđen autobuski prevoz. Željeznički prevoz ima sklopljene ugovore sa prevoznicima koje angažuju u takvim situacijama.

Dr. D.

14

Kultura

Četvrtak, 28. april 2022.

PRIKAZ: Zbirka „Pripovijesti“ Jovana Nikolaidisa

Junaci u oblaku konkretne tuge PODGORICA - Zbirka „Pripovijesti“ Jovana Nikolaidisa, objavljena u izdanju kuće „Dom pisca“, ne samo što je još jedan doprinos oslikavanju provincijskog života u korelaciji sa sličnim ili naizgled otrgnutim krajevima crnogorskog juga, već je dijelom i pamflet uzaludnosti truda jednog „intelektualca bez pokrića“, razočaranog u recepciju sopstvene misije. „Pripovijesti“ nas uvode u svijet nomadstva kao u zonu ignorisane poznatosti, sa saosjećanjem nasuprot opštem gnušanju koje dolazi od onih koji puštaju korijenje, kroz predjele i ljudske sudbine s kakvima se lako identifikovati samo u segmentima.

Ovih desetak priča ponovo potvrđuju vrsnog pripovjedača koji od jedva vidljivog konflikta ili njegovog potpunog odsustva može izvući kontekst, oko tog konteksta dešifrovati univerzum za sebe, okrenut konstantnom dijalogu sa tradicijom. Nikolaidis rasklapa običaje, narode, njihovu mušičavost, zadrtost i začuđenost nad onim svjetovima koji su fizički jedva malo udaljeni, a mentalno decenijama. Njegovi su junaci uvijek u oblaku neobjašnjive ili vrlo konkretne tuge, melanholije, na granicama nepravde ili duboko preko te granice, ogrnuti svojim ili propustima svojih predaka.

U pripovijesti o tragičnom kraju Vasilijevog psa, jedinog prijatelja bez proračuna ili u priči o mučnom životu snahe Javora koja je mužu bila „čisti list papira po kome on ispisuje što god mu drago“, miješaju se

ljutnja i sjeta koju autor prenosi na čitaoca lako, kao da predaje smjenu ili pridržava ruku.

Nikolaidis pripovijeda o lovcima, vojnicima, ribarima, vodeći nas kroz crnogorski jug kao kroz daleke egzotične predjele preko čije je ljepote navučena paučina prvobitnih grehova i urođenog nemira s kojim se, kao s tihim neprijateljem, malo ko suočava na pravi način.

Suočavanje je incident nasuprot pomirenju koje može da se otegne do smrti same. Jovan Nikolaidis nije sebe odvojio od ovih priča u potpunosti. On je svjedok koji „od tri uzdaha pravi tri rečenice“, pseudo-hroničar i hroničar mnogih doba koje osjeća više od prosječnog empate, ali bez patetike, suptilno osuđujući ono čemu ne može stati na rep: običaje koji degradiraju, nepravedno utiču na životne puteve i sistemski unazađuju čovjeka već od začeća. „Pripovijesti“ su peta knjiga iz edicije „Samostalna izdanja Jovana Nikolaidisa“. Knjiga nije u prodaji, već se na zahtjev može dobiti direktno od autora.

D. ERJAVŠEK

Ukrajinski pijanisti večeras u Budvi

BUDVA - Klavirski koncert na kom će se predstaviti mladi izvođači iz Ukrajine, Sofija Nibelj i Nikita Krivi, biće održan večeras, u 20 sati, u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u Budvi.

Nibelj Sofija je rođena 2008. godine u Ukrajini, gradu Dnjepar.

Od 2014. pohađala je muzičku školu u Kamenskoju. Primljena je u Srednju muzičku školu, Odsjek klavir, u klasi prof. Rudkovskaja Natalije. Za šest godina studija osvojila je nagrade na četiri međunarodna, deset sveukrajinskih, dva regionalna i sedam gradskih takmičenja.

Nikita Krivi je rođen 2009. godine u Ukrajini, gradu Krivoj Rog. Tokom 2016. preselio se sa porodicom u Crnu Goru. Pohađa časove klavira privatno u klasi prof. Kamarzina Irine. Laureat je takmičenja u Španiji (2021) i u Srbiji (2022).

R. K.

U Podgorici juče počela dvodnevna manifestacija ,,Dani Dragana Radul Knjiga ,,Slučaj Mirkovog brata“ je nastajala za vrijeme pandemije i za vrijeme velikog zemljotresa u Zagrebu. Ovo veliko regionalno priznanje meni dolazi u trenutku života koji za mene nije jednostavan – kazala je Melita Rundek

Rundek: Ovo je koja nagovara

PODGORICA - Dodjelom regionalne književne nagrade „Dragan Radulović“ za izuzetno književno djelo za djecu i mlade juče je u Podgorici počela dvodnevna manifestacija „Dani Dragana Radulovića“. Priznanje je pripalo Meliti Rundek za knjigu ,,Slučaj Mirkovog brata“, u izdanju izdavačke kuće ,,Naklada Ljevak“ iz Zagreba, koja je objavljena 2021. godine.

Šimo Ešić od Ivana Vukovića prima nagradu „Dragan Radulović“ u ime književnice Melite Rundek

U okviru svečanog programa dodijeljene su i nagrade za najuspješnije likovne i literarne radove učenika osnovnih škola u Crnoj Gori, na konkursima ,,Daj odrasli svijete budi jednom dijete“.

Na konkurs za književnu nagradu ,,Dragan Radulović“ pristiglo je 38 knjiga. Žiri koji su činili Pavle Goranović (predsjednik) i članovi Šimo Ešić, Svetlana Kalezić-Radonjić, Dragana Kršenković-Brković i Zorana Opačić smatra da nagrađena knjiga

pripada vrhunskim dometima u ovoj oblasti književnosti, te da se interesantnim i dinamičnim prosedeom izdvaja u velikoj konkureciji za ovo priznanje.

- Ova knjiga je vedra i razdragana knjiga koja govori o velikm i ozbiljnim temama. O ljubavi, internetu i komuniciraju, društvenim mrežama, o usamljenosti i potrazi za srodnom dušom, ali i zlostavljanju i nasilju u školi. Čini to tako duhovito da će nasmijati kako najmlađe, tako i odrasle

– saopštio je u ime žirija Šimo Ešić.

ZNAČAJ

Rundek iz opravdanih razloga nije bila na dodjeli nagrade, pa je gradonačenik Podgorice Ivan Vuković nagradu ,,Dragan Radulović“ uručio Šimu Ešiću. Rundek, koja se onlajn putem obratila publici, kazala je da su ,,Dani Dragana Radulovića“ veoma značajna manifestacija.

- Knjiga ,,Slučaj Mirkovog brata“ je nastajala za vrijeme

pandemije i za vrijeme velikog zemljotresa u Zagrebu. Ovo veliko regionalno priznanje meni dolazi u trenutku života koji za mene nije jednostavan.

Ova nagrada vraća osmijeh na moje lice i puno mi znači. Takvo priznanje je jedna velika obaveza. Ova knjiga se obraća ne samo onima koji će je sigurno čitati, nego i onima koji su davno odustali i od čitanja i od lektire. To je knjiga koja viče: ,,Ja nisam dosadna knjiga“. To je knjiga koja nagovara na čitanje i nadam se da će jako puno

Tri regionalna ljetnja filmska festivala osnovala Balkansku mrežu kratkog filma

Decentralizacija kulture i edukacija PODGORICA – Seanema film festival iz Ulcinja, u saradnji sa Bašta festom iz Bajine Bašte i Drim šort film festivalom iz Sjeverne Makedonije, jedan je od osnivača Balkanske mreže kratkog filma (Balkan Short Film Network) za edukaciju mladih filmskih autora i promociju kratkog filma u regionu.

Prvi i trenutno najveći projekat te mreže, kako je naveo portal SEEcult, je regionalno proširenje edukativnog programa Bašta Pitch, u okviru kojeg će se okupiti mladi filmski autori iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

- Biće izabrano pet projekata za kratki igrani film do 30 minuta koji će učestvovati na tri radionice: Bašta Pitch na Bašta festu, Fund Ready na Drim šort film festivalu u Strugi i Festival Ready na Seanema film festivalu u Ulcinju, koji su i osnivači Balkanske mreže kratkog filma – navedno je na sajtu Bašta festa.

U okviru programa Bašta Pitch svaki projekat imaće dva pred-

stavnika – reditelja i producenta, a planirano je ukupno deset učesnika. Nakon tri radionice, u oktobru će biti održana veb konferencija na kojoj će se sumirati utisci i predstaviti projekti široj publici.

- Na prvoj radionici, Bašta Pitch, u višednevnom radu sa mentorima (renomiranim

rediteljem i producentom iz Srbije) učesnici će proći kroz pripremu za završni pič (prezentaciju) posljednjeg dana festivala kada će biti izabran pobjednik, koji dobija nagradu od 1.000 eura za početak rada na svom ostvarenju. Na drugoj radionici Fund Ready učesnici će raditi sa mentori-

ma iz Sjeverne Makedonije na razvijanju svojih strategija za fondove i prikupljanje novca.

Na trećoj radionici Festival Ready učesnici će raditi sa mentorima iz Crne Gore na razvijanju strategija za festivale i načina na koji će predstaviti svoje projekte nakon završene produkcije – navedeno je u saopštenju.

Prijave su otvorene do 20. maja, a detaljne informacije o uslovima konkursa nalaze se na sajtu Bašta festa. Cilj osnivanja Balkanske mreže kratkog filma, kako je navedeno, vezan je za decentralizaciju kulture i edukaciju mladih ljudi.

- Sva tri partnera okupljeni su oko istih ciljeva – radu na decentralizaciji kulture, osvješćivanju u značaju kratkog filma kao umjetničke forme, osnaživanju i prezentovanju mladih talenata. Svi festivali se odigravaju tokom ljeta u prirodi, što je još jedan važan segment naših programa. Kroz niz aktivnosti ćemo zajedno raditi na ovim ciljevima – navedeno je sajtu Bašta festa.

S. V.

Kultura

Četvrtak, 28. april 2022.

lovića“, dodijeljena i glavna nagrada

e knjiga na čitanje Melita Rundek

djece nagovoriti na čitanje – kazala je Rundek.

Sekretarijarka Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Ana Medigović je, otvarajući manifestaciju, rekla da je Dragan Radulović ostao u najljepšem sjećanju generacijama, kako njegovih savremenika, tako i novih, mladih naraštaja.

- Ukupno Draganovo stvaralaštvo je i danas podjednako aktuelno kao i prije više decenija kada je nastalo. Regionalna književna nagrada ,,Dragan Radulović“ danas će biti dodijeljena prvi put – kazala je Medigović.

NAGRAĐENI

Na oba konkursa za najuspješnije likovne i literarne radove učenika osnovnih škola javilo se oko 1.200 učenika i njihovih mentora. Zoja Bojanić-Lalović, predsjednica stručnog savjeta za izbor najboljeg literarnog rada, kazala je da je žiri radio u sastavu: književnica Blaga

Žurić i književna kritičarka Valentina Knežević. Od 245 radova izabrano je šest najbojih u dvije kategorije – radovi učenika petog i šestog razreda i radovi učenika sedmog, osmog i devetog razreda. U prvoj kategoriji prvo mjesto osvojila je Anđelka Magovčević, drugo mjesto pripalo je Maši Milićević, dok je treću nagradu dobio Srpko Kadrić.

U drugoj kategoriji prvo mjesto je osvojila Sanja Tomanović, drugu nagradu dobila je Nikolina Barač, a treća nagrada pripala je Vladani Popović. Specijalna nagrada pripala je Ivi Nikolić.

Predsjednik stručnog savjeta za izbor najboljeg likovnog rada Vesko Gagović kazao je da su članovi žirija bili Maša Vlaović i Dragan Berilažić.

Na konkurs za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola, prva nagrada pripala je Lani Orahovac, drugu nagradu je dobila Mija Stijović, dok je treća nagrada pripala Nađi Novović.

U programu su učestvovali Lara Redžepagić, dječiji horovi „Zvjezdice“ i „Suncokrili“, kao i mališani iz vrtića „Dragan Radulović“ u Podgorici. Nakon otvaranja manifestacije, u holu KIC-a ,,Budo Tomović“ otvorena je izložba likovnih radova učenika osnovnih škola na temu „Daj, odrasli svijete, budi jednom dijete“. Manifestaciju organizuje Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada Podgorica.

A. Đ.

Partibrejkersi, Zoster i Parampaščad na Festivalu kulture Zabjelo

Atraktivna lokacija i humanitarni karakter

PODGORICA - Festival kulture Zabjelo, koji će biti održan 10. juna na stadionu FK Zabjelo, ugostiće bendove Partibrejkers, Zoster i Parampaščad. Iz organizacionog tima Festivala su saopštili da će posljednje festivalsko ime biti naknadno objavljeno.

Po dosadašnjim reakcijama i interesovanju organizatori Festivala kulture Zabjelo očekuju da će 10. juna biti postavljeni čvrsti temelji za buduće muzičke spektakle.

- Podsjetimo, osim njegove lokacije, ovaj festival čini posebnim i njegov humanitarni karakter. Najmanje pet eura od svake prodate ulaznice biće namijenjeno Fudbalskom klubu Zabjelo i fondaciji „Bajkeri dobre volje“ – navode organizatori.

Već od ponedjeljka, 2. maja, ulaznice će se moći kupiti preko stranice www.gigstix.com, kao i na kioscima Tobacco S Press-a.

Cijene će u periodu od 2. do 10. maja iznositi deset eura, a redovna cijena ulaznice biće petnaest eura. Na dan festivala će oni koji svoje ulaznice nijesu kupili na vrijeme morati da izdvoje dvadeset eura.

D. E.

15

Filmski centar na Kanskom festivalu u okviru paviljona Jugoistočne Evrope PODGORICA – Filmski centar Crne Gore, na ovogodišnjem marketu u okviru 75. izdanja Filmskog festivala u Kanu, koji će biti održan od 17. do 28. maja, predstaviće aktuelnu crnogorsku kinematografiju u okviru paviljona Jugoistočne Evrope.

Crna Gora je prisutna na filmskom marketu u Kanu od 2011. godine, a kako su Pobjedi kazali iz Filmskog centra, u okviru paviljona, Filmski centar će našu kinematografiju predstaviti zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, Bugarskom, Hrvatskom, Kiprom, Sjevernom Makedonijom, Slovenijom i Srbijom.

- Predstavnici Filmskog centra će posjetiocima crnogorskog štanda predstaviti filmske projekte iz naše zemlje koji se nalaze u različitim fazama produkcije, a biće ukazano i na potencijale i kapacitete Crne Gore kao filmske destinacije koji mogu biti interesantni inostranim koproducentima, producentskim kompanijama i drugim zainteresovanim stranama – saopšteno je iz Filmskog centra.

Direktorica Filmskog centra Aleksandra Božović, zajedno sa saradnicima za međunarodnu saradnju i promociju, realizovaće i brojne sastanke sa filmskim profesionalcima iz cijelog svijeta, među kojima su od posebnog značaja susreti sa predstavnicima evropskih filmskih fondova i organizacija, u svrhu boljeg povezivanja,

Promocija projekata i Crne Gore kao filmske destinacije

Naslovnica publikacije za Kanski festival

razmjene iskustava i saradnje.

- U svrhu promocije, Filmski centar će na marketu predstaviti dva kataloga: „Montenegro

– Film Destination“ koji predstavlja potencijale za snimanje u Crnoj Gori i „Montenegrin Cinema 2022“ koji donosi pre-

gled aktuelnih filmskih projekata u različitim fazama realizacije. Filmski centar će putem svog virtuelnog paviljona promovisati i veb platformu FilmInMontenegro.me, razvijenu u sklopu projekta CIRCE, koji je finansirao program Interreg IPA CBC Italija – Albanija – Crna Gora – navedeno je iz Filmskog centra.

Ove godine, u trci za Zlatnu palmu na festivalu u Kanu nadmetaće se 18 filmova, među kojima su poznata rediteljska imena, a predsjednik žirija je proslavljeni francuski glumac Vincent Lindon. On će na mjestu predsjednika žirija zamijeniti američkog reditelja Spajka Lija. Iako među rediteljima koji će se takmičiti za glavnu nagradu ima i povratnika, odnosno čak pet reditelja koji su prethodno trijumfovali u Kanu, na spisku imena u takmičarskom programu samo su tri rediteljke – Francuskinje Kler Denis i Valerija BruniTedeši će predstaviti fimove „Stars at Noon“ i „Les Amandiers“, dok će Amerikanka Keli Rajhard učestvovati sa filmom „Showing Up“. S. V.

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović donio odluku

Vesna Pećanac dobila crnogorsko državljanstvo PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Sergej Sekulović donio je odluku o prijemu glumice Vesne Pećanac u crnogorsko državljanstvo, što je, kako je navedeno, važna odluka za kulturni interes Crne Gore.

Odluka je donesena u skladu sa članom 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, na prijedlog predsjednika Skupštine Crne Gore i shodno mišljenju Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.

- Radi se o licu čiji je prijem u crnogorsko državljanstvo od posebnog značaja za kulturni interes Crne Gore. Vesna Pećanac je svojim pozorišnim, filmskim i televizijskim ulogama dala značajan doprinos promociji Crne Gore, njenoj kulturi i stvaralaštvu – navodi se u obrazloženju.

Podsjetimo, početkom godine

Vesna Pećanac u narodnoj kuhinji

crnogorska i regionalna javnost putem medija i društvenih mreža apelovala je na pomoć poznatoj umjetnici, nakon što su objavljene njene fotografije iz narodne kuhinje u Beogradu, na kojima se vidi kako je glumica u lošem fizičkom stanju, sa tek obrisima nekadašnje ljepo-

te. Inicijativu za prijem Pećanac u crnogorsko državljanstvo prvo je uputio poslanik Milan Knežević, nakon čega je bivši predsjednik Skupštine Aleksa Bečić uputio u februaru prijedlog Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Nekadašnja filmska diva SFRJ Vesna Pećanac bila je supruga najznamenitijeg crnogorskog filmskog reditelja Živka Nikolića, te je neke od najpoznatijih uloga ostvarila upravo u njegovim ostvarenjima „Lepota poroka“, „Smrt gospodina Goluže“, „Iskušavanje đavola“, „Čudo neviđeno“, a domaća publika je najviše pamti po ulozi u seriji „Đekna još nije umrla, a ka’ će ne znamo“. Najveći dio karijere provela je u Ateljeu 212, u kome je zatražila penziju, nakon što, kako je sama kazala, više nije mogla da usrećuje ljude.

S. V.

Nova knjiga nagrađena u Sarajevu PODGORICA - Izdavačka kuća Nova knjiga iz Podgorice dobila je nagradu za sistematsko objavljivanje svjetske književnosti na XXXIII Internacionalnom sarajevskom sajmu knjiga i učila.

Stručni žiri na čelu sa predsjednicom Sarinom Bakić i članovima Lejlom Alimanović i Borisom Traparom je prilikom zatvaranja

Sajma dodijelio nagrade u 15 kategorija.

U okviru istog saopštenja iz Nove knjige su obavijestili da su u okviru sajma obavljeni važni razgovori između zvaničnika Internacionalnog sarajevskog sajma knjiga i učila i Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja čiji ishod je bio postignuti dogovor o nastavku dugogodišnje saradnje.

D. E.

„Šćepan Mali u dokumentima“ u Nikšiću PODGORICA - Zbornik „Šćepan Mali u dokumentima 1767–1773“, koji je priredio Marijan Mašo Miljić, biće promovisan večeras, u 19 sati, u Nikšiću u sali hotela „Onogošt“. Pored priređivača o knjizi će govoriti istoričari Sait Šabotić i Ivan Tepavčević, kao i Jasmina Nikčević, predsjednica ogranka Matice crnogorske Nikšić.

Urednica ovog izdanja je Vesna Kilibarda.

Svojom ličnošću i državničkim djelovanjem Šćepan Mali je ostavio neizbrisiv trag u crnogorskoj istoriji. Uprkos brojnim pokušajima da se utvrde njegovo porijeklo i identitet, zagonetka Šćepana Malog ipak nije riješena. Matica crnogorska ovim izdanjem želi doprinijeti izučavanju građe o ovoj misterioznoj ličnosti naše nacionalne istorije, navodi se u saopštenju izdavača.

Promociju u Nikšiću organizuje Matica crnogorska u saradnji sa Društvom prijatelja i poštovalaca Nikšića.

D. E.

16

Hronika Podgorice

Četvrtak, 28. april 2022.

Tri dana nakon pada dijela fasade na zgradi Normal kompani na Bulevaru Svetoga Petra Cetinjskoga

Fasada sanirana, predstoje ispitivanja

Dva dana nakon što su na uglu zgrade Normal kompani na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog sa fasade otpale dvije mermerne ploče na terasu ugostiteljskog objekta ,,Čarolija“, radnici građevinske firme ,,Đole Marković“ juče su ugradili nove ploče, sanirali još nekoliko oštećenih i provjeravali ostatak fasade.

Predstavnici investitora i građevinske struke smatraju da uzroci pada kamenih ploča mogu biti raznoliki – od posljednjih zemljotresa, mrazeva i jakog vjetra, ali ne isključuju ni mogućnost da su izazvani ljudskim faktorom. Da ne bi ostalo na nagađanjima, nadležne inspekcije treba da urade detaljna ispitivanja i utvrde uzrok ovog incidenta u kojem pukom srećom nije bilo povrijeđenih ili stradalih D. MIJATOVIĆ

Predstavnici investitora i građevinske struke smatraju da uzroci pada kamenih ploča mogu biti raznoliki – od posljednjih zemljotresa, mrazeva i jakog vjetra, ali ne isključuju ni mogućnost da su izazvani ljudskim faktorom. Da ne bi ostalo na nagađanjima, nadležne inspekcije treba da urade detaljna ispitivanja i utvrde uzrok ovog incidenta u kojem pukom srećom nije bilo povrijeđenih ili stradalih.

VDT naložilo formiranje predmeta Više državno tužilaštvo naložilo je Osnovnom državnom tužilaštvu formiranje predmeta povodom pada dijela fasade na zgradi Normal kompani.

- Povodom događaja od 25. aprila ove godine, kada je došlo do pada dijela fasade sa zgrade Normal kompani na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici, u baštu ugostiteljskog objekta gdje se nalazio veći broj lica, rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici dala je nalog Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici da odmah formira predmet, te nakon utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, vezano za predmetni događaj, ocijeni da li u radnjama bilo kojeg lica ima elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti – saopšteno je iz Višeg državnog tužilaštva.

Dan ranije ODT u Podgorici saopštilo je da povodom pomenutog događaja neće po službenoj dužnosti formirati krivični predmet ,,za neko od krivičnih djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine, jer u događaju nije nastupila konkretna opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu veće vrijednosti, što je zakonski uslov za njihovo postojanje“.

SANACIJA

Radnici građevinske firme ,,Đole Marković“, koja je 2009. godine uradila fasadu na zgradi Normal kompani na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, juče su na zahtjev stanara zgrade ugradili nove mermerne ploče na mjesto onih koje su pale prije tri dana. Kako su nam kazali, ispitali su i stanje ostalih ploča i to tako što su gumenim čekićima provjeravali njihovu stabilnost, odnosno čvrstinu. Na ovaj način, ističu, ustanovili su da se pomjera nekoliko podnih ploča, koje su odmah popravili. Naglasili su da nijesu u stanju da precizno odgovore na pitanje što je uzrok pada ploča prije tri dana.

Od predstavnika Skupštine etažnih vlasnika i ugostiteljskog objekta ,,Čarolija“ ni juče nijesmo uspjeli da dobijemo bilo kakve informacije u vezi sa ovim slučajem.

Izvršni drektor kompanije Normal kompani Nemanja Nikolić kazao je za Pobjedu da su zbog ovog problema sa njima kontaktirali predstavnici skupština etažnih vlasnika.

- Spojili smo ih sa izvođačem radova (firma ,,Đole Marković“) koji je radio fasadu 2009. godine. Na njima je da se odrade detaljna ispitivanja, odnosno da

Radnici kompanije ,,Đole Marković“ juče na djelu

se utvrdi uzrok pada dijela fasade. Uzroci mogu biti raznoliki, od posljednjih zemljotresa, do nekih drugih stvari. Ali sve što bismo rekli sada bilo bi napamet, dok se ne odrade detaljna ispitivanja – kazao je Nikolić.

On smatra da ploče nijesu pale zbog loše izvedenog posla, jer bi se to pokazalo znatno ranije, a ne poslije 13 godina.

- Postoji i Zakon o održavanju stambenih objekata – pitanje je i kako je održavana zgrada.

Zbog same vrste fasade, a riječ je o strukturalnoj kamenoj fasadi, potrebno je uraditi preglede s vremena na vrijeme... Koji je

bio uzrok, moći će se znati tek kad budu sprovedena detaljna ispitivanja – kazao je predstavnik investitora Normal kompanija.

Napomenuo je da su oni zgradu završili 2009. godine, a da je garantni rok za predmetne radove bio dvije godine, tako da se ne osjećaju odgovornim zbog ovog incidenta.

određenog dijela objekta.

- To mogu biti mrazevi, kojih je ove godine bilo u Podgorici, a nijesu uobičajena pojava za naš grad. Kod ovakvih fasada predviđeno je da voda uđe i izađe iz fasade, a možda je na nekim mjestima moglo da dođe do zadržavanja vode, da se ona smrzne i da napravi veći pritisak nego zemljotres. Neposredno uoči ovih zemljotresa, duvao je i vjetar olujne jačine. Zemljotres, koji po svojoj snazi u epicentru nije bio iz kategorije najopasnijih, zbog male dubine i blizine lokacije gdje se desio, mogao je da bude određena pobuda za

MOGUĆI UZROCI

Vještak građevinske struke Tomislav Žižić, koji je juče bio na licu mjesta, kazao je da postoji mnogo faktora koji mogu narušiti upotrebljivost

pokretanje ploča, ali ne i glavni uzrok – objasnio je Žižić.

On smatra da nije riječ o propustu prilikom izvođenju radova, već da je bilo propusta u održavanju zgrade.

- Da je bilo propusta u izvođenju radova, to bi se pokazalo mnogo ranije, jer ovo je objekat koji je izgrađen prije skoro 15 godina, koji je funkcionalan sa stanovišta fasade. Pretpostavljam da se radi o problemu u održavanju zgrade, jer kao i sve, mora se i fasada zgrade pregledati periodično, naročito kada dođe do ovakvih ekstremnih situacija, kao u prethodnom periodu... Ventilisana fasada primi

i ispusti vazduh, može i vodu, ali moguće je da su se pojavili neki prekidi usljed nakupljene prljavštine ili neovlašćenih adaptacija... Sve to mogu biti potencijalni uzroci pada ploča i treba ih ispitati – zaključio je Žižić.

U ponedjeljak su na uglu zgrade Normal kompani na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog dvije mermerne ploče pale sa drugog sprata na terasu ugostiteljskog objekta ,,Čarolija“, tik ispred jedne djevojčice, dok je na terasi bilo gostiju. Taj dio terase i juče je bio ograđen tzv. upozornom trakom, dok je preostali dio bašte ,,Čarolije“ radio.

I. MITROVIĆ

Studenti i srednjoškolci postavljali pitanja gradonačelniku

Od mladih zavisi kako će Podgorica izgledati gorički studenti i srednjoškolci postavljali pitanja gradonačelniku upriličeno je u zgradi Skupštine Glavnog grada.

- Prije dvije godine smo krenuli u izgradnji vodovoda za naselje Kakaricka gora, a završili ga prošle godine. Zahvaljujući to-

me, preko 600 domaćinstava je dobilo vodu prvi put poslije 40 godina. Nedavno smo temeljno sanirali putnu infrastrukturu i ostalo je da izgradimo vodovod za najviši dio naselja, što ne možemo uraditi prije izgradnje trafostanice u podnožju, jer se voda ispumpava na vrh brda. Čekamo

Grad ne čine zgrade, ulice i parkovi, nego ljudi Gradonačelnik Vuković izrazio je zadovoljstvo što ima priliku da odgovara na pitanja mladih ljudi.

- Sve što radimo, radimo kako bi vašoj generaciji u perspektivi bilo bolje, kako biste bili zadovoljni, ponosili se gradom, te kako biste ostali u Podgorici, u Crnoj Gori. Znamo koliki problem predstavlja odliv mladih ljudi. Za malobrojnu zajednicu kakva je naša, gubitak svakog čovjeka mlađe generacije koji bi u perspektivi mogao doprinijeti razvoju glavnog grada i države, nenadoknadiv je – poručio je Vuković.

On je naglasio da od mladih ljudi zavisi kako će Podgorica izgledati.

- Grad ne čine zgrade, ulice, parkovi, nego ljudi.

Ako budete progresivno misleći, budete imali energiju da mjenjate Podgoricu na bolje, ako budete imali dovoljno ideja i znanja da stvorite pretpostavke za kvalitetan život – imaćete ga.

Ako budemo pasivni, apatični, ako čekamo da to neko završi umjesto nas, teško da ćemo doživjeti da živimo u gradu zadovoljni. Bojim se da ćemo sreću tražiti negdje drugdje. Za pet, deset godina, Podgorica će biti sjajno mjesto za život, ali to se neće desiti samo od sebe. Zato me raduje kad vidim ovoliki broj mladih ljudi.

Ovaj grad je naša zajednička kuća, naša briga i obaveza – rekao je Vuković.

da CEDIS završi svoj posao, pa ćemo položiti cijevi i dovesti vodu do ostatka kuća na tom prostoru – najavio je Vuković.

On je kazao da je Glavni grad Atletskom savezu Crne Gore ustupio plac za izgradnju atletskog stadiona.

- Dali smo parcelu Atletskom

M.bAbOVIĆ

U horoskopu sam djevica, što umnogome otežava rad mojih saradnika. Dojč ne pijem, pio sam espreso, ali pošto smo mnogo umorni, vratili smo se turskoj kafi, kazao je juče, između ostalog, gradonačelnik Ivan Vuković na omladinskoj večeri.

Druženje tokom kojega su pod-

Sa omladinske večeri

savezu na Starom aerodromu kako bi se tu gradio atletski stadion. Nažalost, da li zbog korone ili nekih drugih stvari, ajde da kažemo da je zbog korone, ništa se nije desilo u međuvremenu. Od tad je prošlo dvije godine. Oni su rekli: Dajte nam zemlju koju nemamo, mi ćemo

obezbijediti novac preko Međunarodne atletske federacije, raznih sponzora, barem da se napravi profesionalna staza i neki elementarni sadržaj poput svlačionica. Ništa se nije desilo… I Teniskom savezu smo dali parcelu na Starom aerodromu, gdje su oni imali ambiciju da grade tenisku akademiju – ništa se nije desilo. Nadam se da će Ministarstvo sporta podržati te projekte – kazao je Vuković.

Nakon ovog dijela druženja, na platou između Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ i zgrade Skupštine Glavnog grada održan je koncert Teodore Stijepović i Jovana Aleksića.

Omladinsko veče realizovano je u saradnji Glavnog grada, Kancelarije za mlade i Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore u cilju podsticaja mladih ljudi da aktivno učestvuju i daju svoj doprinos razvoju lokalne zajednice.

Nj. ŽIVANOVIĆ

Arena

Fudbal

UEFA

LIGA ŠAMPIONA: Liverpul ide u Španiju s dva gola prednosti

Viljareal slomljen za 133 sekunde Liverpul

Viljareal

2 0 00

Stadion: Enfild Sudija: Šimon Marćinjak (Poljska) Golovi: 1:0 Estupinjan (ag) u 53, 2:0 Mane u 55. Žuti kartoni: Van Dajk (Liverpul), Estupinjan, Lo Selso (Viljareal)

Džordan Henderson slavi prvi gol Liverpupla

Pedesetak minuta se Viljareal branio na ,,Enfildu“, nervirao navijače Liverpula koji su priželjkivali totalni fudbal i ranije vođstvo ,,redsa“, ali defanzivna igra ipak nije mogla da prođe protiv ekipe koju vodi Jirgen Klop.

Liverpul je u razmaku od 133 sekunde postigao dva pogotka za pobjedu (2:0) koja mu omogućava spokojan odlazak na revanš narednog utorka na stadionu ,,Keramika“.

,,Redsi“ su dominirali protiv tima koji je ove sezone zaslužio epitet ,,ubice“ favorita eliminacijom Juventusa i Bajern Minhena.

Domaćin je imao posjed lopte od skoro 70 odsto, čak 20 šuteva ka golu, a pet u okvir, naspram Viljarealove nule kad je u pitanju drugopomenuti statistički parametar.

Liverpul je prvu šansu imao u 12. minutu kada je Mane loše reagovao glavom na centaršut Salaha, potom je pokušao Dijas kojeg je iz drugog pokušaja zaustavio

Rulji, mogao je i Salah da se upiše u strijelce, a najbliže pogotku engleski velikan bio je u 42. kada je projektil Alkantare završio na stativi. Žilavi Viljareal imao je na poluvremenu rezultat po koji je došao, ali je bunker ,,žute podmornice“ probijen u 53.

Henderson je centrirao s desne strane, lopta zakačila Estupinjana i završila iza leđa Ruljija.

Dva minuta kasnije pitanje pobjednika bilo je riješeno. Ponovo su kombinovali Salah i Mane,

Liverpul

Viljareal

Alison Aleksander-Arnold (od 81. Gomez) Konate Van Dajk Robertson Fabinjo Henderson (od 72. Keita) Alkantara Salah Dijas (od 81. Origi) Mane (od 73. Žota)

Rulji Fojt Albiol Tores Estupinjan (od 72. Trigueros) Čukvueze (od 72. Dia) Pareho (od 72. Orije) Kapue Kokelan (od 57. Pedrasa) Lo Selso Dandžuma (od 86. Alkaser)

Senegalac je postavio konačan rezultat.

Liverpul je tražio treći pogodak koji bi vjerovatno riješio pitanje finaliste Lige šampiona, dok Viljareal nije uradio ništa da ublaži poraz.

Koliko je malo napravio na protivničkoj polovini, može da bude prezadovoljan rezultatom. Ne. K.

Menadžer Mančester sitija ponosan na partiju u pobjedi nad Real Madridom

Gvardiola: Igrali smo fantastično Trener Reala očekuje bolju igru u revanšu polufinala Lige šampiona

Anćeloti: Bio sam frustriran...

Karlo Anćeloti, strateg Real Madrida, zadovoljniji je rezultatom nego igrom u porazu 4:3 u gostima Mančester sitiju u prvom meču polufinala Lige šampiona.

Slavni Italijan očekuje naredne sedmice mnogo bolje i dominantnije izdanje, u revanšu u Madridu.

- Ovo definitivno nije poraz sa osjećajem pobjede. Ovo je samo poraz koji nas održava u životu pred drugu utakmicu kod kuće. Imamo kvalitet, možemo da im napravimo probleme u revanšu. Počeli smo mnogo loše, premekano. Primili dva go-

la. Tek tada pokazali smo kapacitet za reakciju. Bili smo u igri do kraja, borili se, takmičili, ali moramo bolje da se branimo.

Sa loptom smo bili dobri, bez nje nijesmo. Gubili smo mnogo duela, nije izgledalo dobro.

Uz malo više pažnje mogli smo da izbjegnemo ta prva dva gola. Nijesmo... tako smo upali u problem. Istina je, bio sam frustriran situacijom – rekao je Anćeloti.

Pohvalio je igru napadača, lidera tima Karima Benzeme i istakao da je Francuz imao hrabrosti da na riskantan način šutne penal za konačnih 4:3.

R. A.

Pep Gvardiola nema što da zamjeri igračima Mančester sitija nakon pobjede 4:3 nad Real Madridom u prvom polufinalnom meču Lige šampiona.

Menadžer ,,građana“ kazao je da je fudbalskom svijetu režirana vanserijska sportska predstava, kakva se rijetko gleda.

- Igrali smo fantastično, u fantastičnom meču, protiv nevjerovatnog tima. Real je takođe igrao izuzetno dobro, zaista su jaki. Ljudi širom svijeta su mogli da svjedoče utakmici kakva se rijetko gleda. Mnogo smo

ponosni na ono što je Mančester siti, na svom terenu, pokazao u igri. Kada igrate protiv ekipe kakva je Real, znate da uvijek mogu da vas kazne za propuste. Ali zaista ne mogu bilo što više tražiti od igrača od onog što su pokazali i uradili, sa loptom i bez. Rekao sam im da se dobro odmore, jer nam je meč sa Lids junajtedom koji slijedi sad najbitniji – rekao je Gvardiola.

Lider Premijer lige Siti u subotu od 18.30 časova gostovaće Lids junajtedu, koji se bori za opstanak. Potom će u srijedu 4. maja gostovati Realu u revanšu polufinala LŠ.

R. A.

WHUFC.COM

Četvrtak, 28. april 2022.

17

Fudbaleri Vest Hema na treningu

LIGA EVROPE: RB Lajpcig čeka Rendžers, Vest Hem domaćin Ajntrahtu

Britansko-njemački okršaji za finale

PODGORICA - U četvrtfinalu su ispali timovi poput Atalante i Barselone, prije toga su sa kontinentalne scene sišli Porto, Sevilja, Napoli, Borusija iz Dortmunda... ali bi polufinale Lige Evrope i bez tih atraktivnih imena moglo da ponudi spektakl.

Teško je reći ko je favorit između RB Lajpciga, Rendžersa, Vest Hema i Ajntrahta i koji polufinalni par privlači više pažnje.

Vest Hem je posljednji značajniji rezultat u Evropi napravio 1999. godine kada je osvojio Intertoto kup. Nekadašnji osvajač Kupa pobjednika kupova od tada je na margini kontinentalnih fudbalskih zbivanja, sada se nada da bi mogao da ide do kraja drugog po kvalitetu evropskog takmičenja.

Put do finala vodi preko Ajntrahta.

- U Evropi se nikad ne zna. Sve utakmice do sada bile su tijesne, tako da očekujemo da bude i ova – rekao je Dejvid Mojes.

- Imali smo dobre rezultate kod kuće ove sezone. Nije loša stvar biti nervozan jer to čini da shvatite značaj meča, iako svakako želite da igrači igraju sa samopouzdanjem i mnogo stvari u igri rade prirodno. Da ste nam u maju prošle godine rekli ,,bićete u polufinalu Lige Evrope, sa šansom da igrate finale“, mislim da bismo svi rekli ,,šalite se“. Vrijedni smo mjesta na kojem se nalazimo – dodao je strateg Vest Hema.

Ajntraht je na putu do polufinala izbacio Betis i Barselonu i pun samopouzdanja stigao u London.

- Znamo da igramo s vrhunskim protivnikom i biće teško u oba meča. Pokazali smo pravu vrstu pozitivne energije i duha pred svaki meč Lige Evrope, a to je upravo ono što nam treba pred Vest Hem. Uzbuđenje i iščekivanje rastu iz minuta u minut - izjavio je defanzivac Lukas Silva Melo, poznatiji kao Tuta.

Njemačka bi mogla da ima dva predstavnika u finalu jer je RB Lajpcig blagi favorit protiv Rendžersa.

- Nijesam bio iznenađen kad je Rendžers eliminisao Borusiju Dortmund i Bragu. Igrali su vrlo dobro i analizirajući detaljnije neke mečeve, poput pobjede nad



Večeras se igraju i prvi polufinalni mečevi Lige konferencije. Fejnord će dočekati Olimpik iz Marseja, dok će se na Ostrvu sastati Lester i Roma. Oba meča počeće u 21 sat

Raspored 21.00: RB Lajpcig - Rendžers 21.00: Vest Hem - Ajntraht

Borusijom ili duela sa Seltikom u Kupu Škotske, nije čudno što su do ovdje dogurali. Fizički su moćni i moraćemo da ih držimo pod konstantnim pritiskom – najavio je trener ,,bikova“ Domeniko Tedesko.

Rendžers je u martu proslavio 150. klupski rođendan, trofej Lige Evrope bio bi najljepši poklon.

- Bilo bi vrlo uzbudljivo doći do finala, ali prije toga treba prebroditi dva meča s RB Lajpcigom.

Igramo protiv vrhunske ekipe, ali moramo da vjerujemo. Uradili smo vrlo dobre stvari u Evropi ove sezone, ali sada se ništa od toga ne računa –izjavio je trener Đovani van Bronkhorst. Ne. K.

Sport na

TV

Vaterpolo - Svjetska liga 19.00 – Francuska - Crna Gora

Fudbal - Liga Evrope 21.00 – Fejnord - Marsej

Fudbal - Liga Evrope 21.00 – Vest Hem - Ajntraht

Fudbal - Liga konferencije 21.00 – Lester - Roma Vaterpolo - Svjetska liga 15.00 – Hrvatska - Srbija 17.00 – Mađarska - Španija

Fudbal - Liga Evrope 21.00 – Lajpcig - Rendžers

Košarka - Evroliga 19.30 – Efes - Armani

Fudbal - Premijer liga 20.45 – Mančester j. - Čelzi

18

Arena

Sportski miks

Druga liga, 31. kolo

„Osmica“ lidera, Mladost sve bliža baražu

Radost fudbalera Jedinstva

Arsenal 2 OFK Titograd 0 TIVAT - Stadion Arsenala.

Gledalaca: 200. Sudija: Branko Odalović. Strijelci: Muhović u 77. i Montenegro u 90+1. minutu. Žuti kartoni: Pepić, Stijepović (Arsenal), Vujisić, Đaković (Titograd).

ARSENAL: Lemajić, Kordić (od 64. Pepić), Došljak, Radenović, Krivokapić (od 64.

Stijepović), Bulatović (od 90+1. Dragićević), Muhović (od 82. Vujačić), Mirković (od 64. Montenegro), Todorović, S. Mršulja, Mališić.

OFK TITOGRAD: Rosandić, Ajković, Sekulić (od 58. Bokan), Mugoša, Adrović (od 84. Turusković), Marković, Božović (od 80. Đaković), Bracanović, Šušić (od 58. Radević), Spahić (od 84. Smolović), Vujisić.

Arsenal je savladao Titograd i ostao u trci za prvo mjesto.

Tivćani su se dugo mučili – Došljak u 27. minutu nije realizovao penal, jer je Rosandić sjajno intervenisao, ali je domaćin inicijativu krunisao u samom finišu. Muhović je u 77. minutu konačno pronašao put ka mreži, a sve dileme otklonio je Montenegro u nadoknadi vremena…

Kom Igalo

2 2

PODGORICA - Stadion Koma.

Gledalaca: 150. Sudija: Vladimir Bjelica. Strijelci: Dašić u 7. i Radulović u 25. (Kom), Ilić u 80. i 86. minutu. Žuti kartoni: Petrović, Mirković (Kom), Kosać, Petrović (Igalo).

KOM: Domazetović, Petrović, Dašić (od 46. Filipović), Mirković, I. Vukčević, Vujošević, Radulović, Hot (od 78.

Knežević), M. Vukčević (od 66. Pavićević), Golubović (od 72. Dujović), Stanišić (od 66. Đukić).

IGALO: Bjelica (od 46. Kulinović), Đurđevac (od 53.

Kopitović), Dajević (od 46.

Kosać), Vujičić, Bigović, Kordoba (od 30. Kovačević), More, Mučalica, Perović (od 78. Ilić), Grbić, Petrović.

Kom je imao sve – igru, dva gola prednosti i siguran put ka pobjedi, kojom bi sačuvao nadu u baraž. Ali, ulaskom Milovana Ilića u 78. minutu sve se promijenilo. Gosti su u finišu zahvaljujući rezervisti stigli do boda. Prvo je u 80. minutu, nakon pokušaja Bigovića, Ilić uspio da dođe do lopte i pogodi za 2:1. Već u 86. minutu Ilić je donio egal, a onda je viđena prava drama. Prvo je Vujičić pokušao da lobuje istrčalog Domazetovića, a loptu sa gol crte u polje je izbacio Petrović. Zicer za preokret imao je i Bigović u samom finišu meča…

Berane Bokelj

1 0

BERANE - Gradski stadion.

Gledalaca: 150. Sudija: Ivan Šarac. Strijelac: Lončar u 85. minutu. Žuti kartoni: Muković, Vulević, Tomović (Berane), Sklender (Bokelj).

BERANE: Aković, Mićunović, Čikić, Bujiša, Muković, Santos (od 90+1. Osmajlić), Vulević (od 90+2. Marsenić), Tmušić, Šunjević, Tomović, Nedić (od 55. Lončar).

BOKELJ: Aković, Kovinić, Marković, Braunović, Popović, Panič (od 87. V. Čavor), Obradović, Batuta, P. Čavor (od 61. Pejaković), Jeknić, Sklender (od 65. Braletić).

Berane je uspjelo da dođe do pobjede čime je, čini se, Bokelj definitivno ispao iz trke za baraž. Kotorani su imali inicijativu, nekoliko dobrih šansi, dva puta pogađali okvir gola (stativu i prečku), a baš nakon neiskorišćenog zicera gostiju, sijevnula je kontra domaćina, koju je na pravi način završio Lončar za pobjedu Beranaca.

Cetinje Jedinstvo

0 8

KOTOR - Gradski stadion.

Kreće završni dio vaterpolo evrops

Tabela 1. Jedinstvo 31 2. Arsenal 31 3. OFK Mladost DG 31 4. Bokelj 31 5. Kom 31 6. Igalo 31 7. Berane 31 8. Grbalj 31 9. Cetinje 31 10. OFK Titograd31

21 18 15 12 14 11 11 6 6 3

8 10 9 12 6 7 5 11 3 5

2 3 7 7 11 13 15 14 22 23

Četvrtak, 28. april 2022.

59:11 46:24 44:31 31:19 44:37 41:33 30:42 28:44 23:65 19:59

71 64 54 48 48 40 38 29 21 14

U narednom kolu (1. maja) sastaju se: OFK Mladost DG - Arsenal, OFK Titograd - Kom, Igalo - Berane, Bokelj - Cetinje i Jedinstvo - Grbalj.

Gledalaca: 50. Sudija: Radoje Pajović. Strijelci: Mušović u 30, 38, 60, 68. i 75, Dulović u 36, Cvijović u 42, Čujović u 63. minutu. Žuti karton: Šćepanović (Jedinstvo).

CETINJE: Vuksanović, Ajković, Piranić (od 69. Marković), Vuković, Bogićević, K. Dinoša, Milačić (od 58. E. Dinoša), Nikočević, Mudreša, Jovanović, Tomašević.

JEDINSTVO: Š. Kolić, Ćulafić (od 60. Šekularac), Vlaović (od 45+2. Grandov), Hajrović (od 56. Kriještorac), Dulović, Cvijović, D. Kolić (od 60. Čujović), Mušović, Šćepanović, Banda (od 45+2.

Balić), Cvijović.

Cetinje je u prošlom kolu praktično izgubilo posljednju šansu da ostane u trci za spas, a sada je doživjelo debakl, blamažu… Jedinstvo jeste lider, ali poraz od 8:0 definitivno je ozbiljan šamar.

Aldin Mušović postigao je pet golova.

Grbalj 0 OFK Mladost DG 4 RADANOVIĆI - Stadion Grblja. Gledalaca: 100. Sudija: Dejan Marković. Strijelac: Stanisavić u 54, Škrijelj u 70, D. Mugoša u 80. i 90+1. minutu. Žuti kartoni: Mladenović, Damjanović, Kalačević, Bećić, Tmušić (Grbalj).

GRBALJ: Perović, Mladenović, Vilotijević (od 81.

Bralić), Pajović (od 59. Vraneš), Radović (od 59. Čađenović), Babić, Carević, Petović (od 81. Vujović), Damjanović, Kalačević, Tmušić (od 71. Dedijer).

OFK MLADOST DG: Nikić, Boričić, M. Mugoša (od 65.

Peruničić), Bulatović (od 46. Popović), Orahovac, Tešović, Harada, Stanisavić (od 83. Mihaljević), Škrijelj, Naoaki (od 87. Raičević), Joković (od 46. Mugoša).

Grbalj je skoro sat odolijevao rivalu, bio dobar i ravnopravan protivnik, ali je Mladost u posljednjih pola sata igre potpuno razbila rivala, došla do pobjede i uz povoljne rezultate konkurenata napravila dodatni iskorak ka baražu.

Mladost je do prednosti došla u 54. minutu, kada je nakon sjajne akcije svog tima Stanisavić pogodio. Sve dileme otklonjene su u 70. minutu. Naoaki je odlično prošao po desnoj strani, uputio izvanredan centaršut, a na drugoj strani Škrijelj je pokazao kakav je majstor na malom prostoru, oslobodio se svojih čuvara i ispod Perovića provukao loptu – 0:2.

U samom finišu rezervista Damjan Mugoša sa dva gola pogurao je svoj tim ka ubjedljivom trijumfu.

Priredio: R. PEROVIĆ

Večeras (19 h): Crna Gora – Francuska PODGORICA – Evropski dio kvalifikacija za plasman na završni turnir Svjetske lige u Strazburu počinje danas u Podgorici, a ,,ajkule“ će u četvrtfinalu igrati protiv Francuske (od 19 sati). Naš tim ima jasan cilj, ne bježi od uloge favorita u prvom meču, a plasman na F8 Svjetske lige (tri najbolja tima osiguraće prolaz) je imperativ i sa podmlađenim sastavom.

- Vjerujem da će atmosfera sa tribina u značajnoj mjeri pomoći igračima da izvuku više od maksimuma. Možda postoji mali pritisak, ali mladost treba kroz ovo da prođe, a prava prilika za to je turnir. Imaćemo bolju sliku nakon utakmica, polako ćemo formirati ekipu za Svjetsko prvenstvo i šampionat Evrope. Krajnji cilj je izuzetno važan, bićemo u radu četiri mjeseca zbog čega smo i ranije završili sa domaćim obavezama. Vjerujem da će ekipa biti na mnogo većem nivou – kazao je selektor Vladimir Gojković.

Fokus kompletnog tima je na Francusku. Potencijalni rivali ,,ajkula“ u polufinalu biće Hrvatska ili Italija.

- Pobjedom protiv Španije i Njemačke u grupnoj fazi Svjetske lige – Francuska je pokazala veći nivo i zasluženo je došla u Podgoricu. Kao domaćini treba da se postavimo tako da se pla-

Podgorica spremni z

Dušan Matković u duelu sa Mađarima

siramo u polufinale i kroz dva meča tražimo prolaz na završni turnir.

Mnogi od reprezentativaca Francuske su klupske kolege u Marseju Vladana Spaića,

Uroša Čučkovića i golmana Dejana Lazovića. Dobro su upoznati sa kvalitetom koji je došao do izražaja kroz nastupe u Ligi šampiona.

- Pola reprezentativaca Fran-

POBJEDA SAZNAJE: Crnogorski reprezentativac napušta Čukarički

Rakonjac odlazi u Lokomotivu PODGORICA - Senzacionalni transfer za Marka Rakonjca! Mladi crnogorski reprezentativac, koji je prije mjesec u meču protiv Grčke debitovao i za A selekciju, napustiće na kraju sezone Čukarički, a kako Pobjeda saznaje trebalo bi da potpiše ugovor sa Lokomotivom iz Moskve.

Odmah nakon odlaska Asmira Kajevića pominjala se mogućnost da ode i drugi Crnogorac sa Banovog brda, što je prije mjesec potvrdio i sportski direktor Čukaričkog Vladimir Matijašević.

- Imamo već zvaničnu ponudu za Rakonjca, ali ga neću pustiti danas, vidjećemo ovih dana. Odolijevaćemo dan ili dva. Što se mene tiče može da ostane do juna, klub ne žuri, ali tu se pita i igrač. Imali smo skoro gotov ugovor sa Dinamom iz Kijeva, desilo se to što se desilo – kazao je Matijašević nedavno za Žurnal.

Nakon što je postigao gol protiv Italije za mladu reprezentaciju, a zatim odmah dan kasnije debitovao za A tim stigla je informacija da bi Rakonjac mogao upravo u Italiji da nastavi karijeru, jer je na meti Udinezea. Čukarički je odbio ponudu iz

SELI SE U RUSIJU: Marko Rakonjac

Azije, ali očigledno je da ponudu iz Moskve nije mogao…

Rakonjac je kao tinejdžer debitovao za prvi tim Jedinstva 26. novembra 2016. godine, a prije pet godina stigao je u Čukarički. Ove sezone za tim sa Banovog brda odigrao je 26 utakmica i postigao je 11 golova.

Lokomotiva je trenutno petoplasirani tim u Premijer ligi Rusije.

R.P.

Mlađa omladinska reprezentacija imaće dva pripremna meča

Drašković odabrao za San Marino

PODGORICA - Mlađa omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore, odnosno selekcija do 18 godina, imaće dva pripremna meča protiv San Marina.

Crna Gora će 3. i 5. maja odigrati dva prijateljska meča, koja će poslužiti selektoru Slobodanu Draškoviću da provjeri formu i trenutne mogućnosti kandidata za reprezentaciju. Selektor

Slobodan Drašković objavio je spisak igrača koji putuju na gostovanje San Marinu.

Drašković je pozvao 22 igrača – golmani: Petar Bobičić (Podgorica), Božidar Matejić (Petrovac); odbrana: Aleksa Mugoša, Romario Camaj (Budućnost), Janko Vukićević (Sutjeska), Matije Badnjar (Podgorica), Luka Bubanja (Crvena zvezda, Srbija), Aleksa Vujović (Gr-

balj), Jovan Kecojević (Voždovac), Rajko Popović (Kom); vezni red: Strahinja Tešović (OFK Mladost DG), Nikola Radusinović, Matija Delić, Balša Mrvaljević, Marko Vračar (Podgorica), Nemanja Pavićević (Kom), Stefan Radojević (Sutjeska), Marko Jukić (Berane), Nenad Krivokapić (Budućnost), Vladimir Kostić (Iskra); napad: Denis Ljuljanović (Budućnost), Va-

Arena

skih kvalifikacija za F8 Svjetske lige

a i ,,ajkule“ za uspjeh PAROVI 15.00 – Hrvatska – Italija 17.00 – Mađarska – Španija 19.00 – Crna Gora – Francuska 21.00 – Srbija – Grčka

cuske nastupa za Marsej koji sa klupe vodi Miloš Šćepanović.

Francuski tim igra na vrhunskom nivou, ušao je u sistem rada sličan našem vaterpolu.

To je ostavilo traga na repre-

zentativce Francuske sa velikim učinkom u LŠ. Mi ćemo se fokusirati na to da zaustavimo njihove udarne tačke. Radili smo uobičajeno pripremu, odigrali dva prijateljska meča i vidjećemo kako će mladi igrači da se ponašaju u prvom zvaničnom koji je važan. Mladi su skloni oscilacijama, a kroz velike utakmice mogu postati igrači. Važno je da nauče kako da kontrolišu stvari u određenim momentima – jasan je Gojković.

U prvoj velikoj akciji naši vaterpolisti ulaze bez Aleksandra Ivovića koji se nedavno oprostio, kao i Draška Brguljana.

- U januaru sam dao spisak igrača za ljeto. Leka i Draško su bili glavni protagonisti svega što sam radio i sa njima sam ostvario najveće rezultate. Ivović je među prva tri igrača na svijetu i da sjutra dođe imao bi

mjesto u ovoj ekipi. Draško, takođe, igra na vrhunskom nivou.

Hvala im za sve što su dali, ali moj stav je da ako mladi igrači ne počnu da nose glavnu rolu, nećemo imati spremnu ekipu za olimpijske kvalifikacije. To je put koji smo izabrali, a nije prvi put da se u olimpijskom ciklusu ulazi sa promjenama – poručio je selektor.

Jedan od igrača koji odlično poznaje francuski tim je centar Spaić. Očekuje zahtjevan duel: - Francuska je respektabilna reprezentacija, podigla se posljednjih godina, zbog čega očekujem težak meč, prije svega fizički zahtjevan. Ali mi igramo kod kuće i želimo da pokažemo veću agresivnost.

Nadam se da ćemo uz dobru igru na najbolji način preskočiti prvi meč u Podgorici – kazao je naš centar.

Francuzi su sigurni učesnici kao domaćini završnog turnira Svjetske lige, zbog čega će rasterećeno igrati u glavnom gradu.

- Ali i silno motivisani jer su ušli u pripremni olimpijski ciklus za Pariz – naglasio je Spaić.

Nekoliko igrača prednjače u igri francuskog tima, jedan je i nekadašnji reprezentativac Crne Gore.

- Kruzije prednjači i on je najveća opasnost. Moraćemo njega i još neke igrače da zatvorimo i da se nadamo dobrom rezultatu.

Očekuje Spaić podršku sa tribina.

- Imaćemo poseban motiv jer igramo kod kuće. Očekujem vjetar u leđa, a ne pritisak – jasan je Spaić. A. MARKOVIĆ

Sportski miks

19

Rukometni šampion Crne Gore raskinuo ugovor s trenerom

Rastanak Lovćena i Duška Milića

PODGORICA - Rukometni klub Lovćen i trener Duško Milić sporazumno su raskinuli ugovor poslije skoro četiri godine saradnje.

Milić je sa ,,crvenima“ osvojio tri uzastopne titule šampiona Crne Gore (2019, 2020. i 2021. godine) i dva Kupa (2020. i 2021).

Iskusnom stručnjaku ,,presudio“ je poraz od Budvanske rivijere protekle subote (26:22), drugi u sezoni od istog rivala, kojim su Budvani došli na korak od trofeja u Prvoj ligi jer četiri kola prije kraja imaju šest bodova više od Cetinjana.

Lovćen i Rivijera biće rivali i u polufinalu završnog turnira Kupa, 20. maja u Podgorici.

- Ostvarenim rezultatima Milić se svrstao u red najtrofejnijih trenera našeg kluba, a ujedno je i trener koji je naj-

Duško Milić protiv Budvanske rivijere posljednji put sjedio na klupi Lovćena

duže ostao na klupi u jednom mandatu. Čast i zadovoljstvo bilo je sarađivati sa, prije svega, izuzetnim čovjekom, sjajnim stručnjakom, pedagogom, poštenim i predanim radnikom kakav je Duško Milić. Vrata RK Lovćen uvijek

će mu biti otvorena. Ekipu će u narednom periodu voditi sportski direktor Petar Vujanović, a u radu će mu pomagati trener golmana Goran Vujović – saopšteno je iz najtrofejnijeg crnogorskog kluba.

Ne. K.

Crnogorska teniserka eliminisana sa turnira u Madridu

Kovinić bez glavnog žrijeba PODGORICA - Crnogorska teniserka Danka Kovinić nije uspjela da se plasira u glavni žrijeb WTA 1000 turnira u Madridu.

Danka je u finalu kvalifikacija poražena od Čehinje Mari Buzkove 2:0 (7:5, 6:4). Buzkova je, inače, već u 3. gemu stigla do brejka, uspjela da stigne do prednosti 2:1, ali je Danka uspjela da uzvrati u desetom gemu i stigne do eagala 5:5. Ali, u odlučujućem momentu Kovinić je Čehinji dozvolila još jedan brejk, što je bilo dovoljno za vođstvo u setovima.

U drugom setu viđena je velika neizvjesnost, igralo se brejk za brejk, a na kraju je više sreće imala Buzkova, koja samim tim pobjedom nastavlja takmičenje

Danas u Ljubljani žrijeb za EP rukometašica

Crna Gora čeka rivale PODGORICA - „Lavice“ će danas saznati imena protivnika na Evropskom prvenstvu koje se od 4. do 20. novembra održava u Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.

u glavnom gradu Španije.

Kovinić, koja je trenutno 114. teniserka svijeta, dan ranije je na

startu kvalifikacija eliminisala Alijaksandru Sasnovič iz Bjelorusije.

R.P.

Uoči žrijeba u Ljubljani, Evropska rukometna federacija objavila je sastav šešira, a Crna Gora će biti u drugom, zajedno sa Holandijom, Mađarskom i Švedskom. Podgorica će biti domaćin grupe B.

Slovenija i Sjeverna Makedonija su u trećem šeširu, a iz njega su potencijalni suparnici Crne Gore samo Njemačka i Hrvatska.

Iz prvog i četvrtog postoje po četiri mogućnosti...

Mađarska će u grupnoj fazi igrati u grupi A u Ljubljani, Slovenija je u grupi B čiji domaćin je Celje, dok je Sjeverna Makedonija u grupi C u Skoplju.

Utakmice glavne runde igraće se u Ljubljani i Skoplju,

Prva zvijezda snukera u top formi na najbitnijem takmičenju sezone

dok će glavni grad Slovenije biti domaćin finalnog vikenda smotre najboljih 16 timova Evrope.

Prvi šešir: Norveška, Francuska, Poljska i Danska Drugi šešir: Holandija, Crna Gora, Mađarska i Švedska Treći šešir: Slovenija, Sjeverna Makedonija, Njemačka i Hrvatska Četvrti šešir: Španija, Rumunija, Srbija i Švajcarska. Žrijeb je zakazan za 17 sati.

A. M.

O’Saliven lako do polufinala Svjetskog prvenstva Roni o’Saliven, legendarni snukeraš, lako je savladao Stivena Megvajera 13:5 u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva u Šefildu.

silije Osmajlić (Berane).

Utakmice sa San Marinom igraju se 3. i 5. maja, obje sa početkom

u 11 časova. Okupljanje ,,sokola“ zakazano je za danas u 10 časova, na Trening kampu FSCG. R. P.

Na ključnom takmičenju snukeraške sezone slavni Englez je ponovo demonstrirao izuzetnu formu.

Veteran je u prvoj sesiji duela nametnuo ritam i poveo 6:2, a u treću ušao sa pet frejmova

D. MALIDŽAN

Četvrtak, 28. april 2022.

prednosti. Šestostruki šampion planete bi se eventualnim osvajanjem nove titule izjednačio sa legendarnim Stivenom Hendrijem, na vrhu liste najtrofejnijih snukeraša u modernoj eri.

Naredni protivnik, u borbi za finale, kontroverznoj prvoj zvijezdi snukera biće pobjednik duela Higins – Lisovski.

R. A.

Arena

20 Sportski miks

Četvrtak, 28. april 2022.

Košarkaši Burse slavili u Ljubljani

Danas u 16 sati u Baru se igra drugi meč finala plej-ofa za odbojkašice

Luka Bar za izjednačenje, Galeb za korak ka tituli

PODGORICA – Iako su na suprotnim stranama gradski rivali, dvije najkvalitetnije ekipe lige, finalna serija plej-ofa odbojkašica krenula je prema očekivanjima. Galeb Liko Soho Group je poveo 1:0 protiv Luke Bar i opravdao ulogu favorita koja mu je namijenjena na startu serije, s obzirom na kvalitet ekipe i činjenicu da su izabranice Petra Kokovića već u finalu Kupa protiv Luke Bar pokazale da trenutno imaju prednost u kvalitetu, a posebno iskustvu.

Današnji drugi meč u ,,Topolici“, pokazaće da li Luka Bar ima snage da uzvrati udarac ili će, pak, Galeb novom pobjedom stići na korak od duple krune.

- U prvoj utakmici Galeb je pokazao svoj kvalitet i zasluženo poveo sa 1:0 u finalnoj seriji. Smatram da smo pružili dobar otpor u prva dva seta, međutim, u ključnim momentima smo napravili greške koje ne smiju da se dešavaju protiv ekipe kao što je Galeb. Nećemo se predati u nastavku serije, daćemo sve od sebe da u narednom meču slavimo i na taj način izjednačimo rezultat u pobjedama – kaže kapitenka Luke Bar Dušanka Petrović.

Osim što je osvojio Kup, Galeb je bio prvi u ligaškom dijelu prvenstva. Međutim, u utorak je napravio samo prvi od tri koraka ka trećoj šampionskoj tituli u klupskoj istoriji, prvoj od sada već daleke 2011. godine. Zbog toga „galebice“ čvrsto stoje na zemlji, svjesne da se najtrofejniji crnogorski odbojkaški klub nikada ne smije otpisati…

- Očekuje nas jedan kvalite-

Četvrtfinale Evrokupa

Ispali svi abaligaši Sa prvog meča u Baru

Pobjednik prvog meča uglavnom osvaja titulu Luka Bar i Galeb igraju šesto međusobno finale plej-ofa, a Luka Bar vodi 3:2 u finalima. Galeb je dobio prva dva međusobna finala, 2010. i 2011. godine, oba puta sa po 3-1 u pobjedama. Luka Bar se revanširala gradskom rivalu u finalu 2017. i 2018. godine, kada su ,,sirene“ slavile sa po 3:0 u pobjedama, a prošle sezone je bilo 3-2 u pobjedama za Luku Bar. Interesantno, u prethodnih pet finala, samo se jednom dogodilo da ekipa koja dobije prvi meč na kraju ne osvoji titulu.

Bilo je to u sezoni 2009/10, kada je Luka Bar pobijedila u prvom meču, ali je Galeb dobio naredna tri i osvojio trofej.

U naredna četiri finala, pobjednik prvog meča je na kraju bio i šampion…

tan meč. Iako smo ovu finalnu seriju započele pobjedom, ne treba žuriti i ništa prognozirati. Ekipa Luke Bar je protivnik vrijedan respekta i moramo biti strpljive do kraja. Očekujem lijepu atmosferu i pozivam sve ljubitelje odbojke da dođu i uživaju u gradskom derbiju – ističe Teodora Čavić, kapitenka Galeba.

U prvom meču su interesantna bila prva dva seta (25:21, 25:21), u kojima su se ekipe smjenivale u vođstvu, ali je Galeb u završnicama bio sigurniji i koncentrisaniji, pa je poveo 2:0. U trećem setu, međutim, dileme nije bilo, Luka Bar je ostala na 10 poena, znatno ispod onoga što su mogućnosti ekipe Vladimira Milačića.

Sjutra se održava 15. Međunarodni miting bacača kugle

- Galeb je zasluženo poveo u finalnoj seriji. Mi na drugoj strani nijesmo loše odigrali prva dva seta, dok je ovaj treći bio stvar formalnosti – rekao je kratko nakon prvog meča trener ,,sirena“ Vladimir Milačić, tvorac skoro svih uspjeha Luke Bar, koja nije izgubila finale plej-ofa nakon 2012. godine, kada je bolja bila Budućnost. Čvrstina koju su ,,galebice“ pokazale u ključnim trenucima prvog meča je dobar recept i za nastavak finalne serije.

- Čestitke djevojkama na dobroj igri i pobjedi. Ovo je samo prvi korak do cilja, pred nama su još najmanje dva teška meča. Sigurno da se Luka Bar neće predati bez borbe, a možda i nije realan rezultat iz prvog meča – upozorava trener Galeba Liko Soho Group Petar Koković.

Početak današnje utakmice u ,,Topolici“ je zakazan za 16 sati. Treći meč se igra u subotu, od 18 časova.

S. J.

PODGORICA – U polufinalu Evrokupa igraće tri ekipe koje su bile rivali Budućnost Volija u grupnoj fazi ovog takmičenja – Bursa, Valensija i Virtus.

Nakon što je u osmini finala u Beogradu eliminisala Partizan, Bursa je u Ljubljani savladala i Cedevita Olimpiju 85:83, pa sada u završnici takmičenja nema više timova iz ABA lige, nakon što su u

osmini finala ispala i Budućnost.

U polufinalu se sataju Virtus – Valensija, odnosno Andora – Bursa.

Rezultati četvrtinala: Cedevita Olimpija – Bursa 83:85 (21:23, 15:27, 28:17, 19:18), Valensija – Metropoliten 98:85 (32:26, 24:20, 23:22, 19:17).

Utorak: Virtus – Ulm 83:77 (25:17, 18:28, 24:17, 16:15), Gran Kanarija – Andora 77:79 (23:20, 19:15, 21:22, 14:22).S.J.

Danas i sjutra završni turnir juniorske ABA lige

SC Derbi u „Stožicama“ igra za trofej PODGORICA - Prije početka plej-ofa ABA lige (subota), biće odigrana završnica juniorskog regionalnog košarkaškog takmičenja. Među četiri učesnika fajnl-fora u Ljubljani je i jedan crnogorski tim – SC Derbi.

Pored „studenata“, za titulu juniorskog šampiona Jadra-

na boriće se domaća Cedevita Olimpija, koja je rival SC Derbija u večerašnjem polufinalu (19 časova), te u prvom polufinalu Mega i Igokea (16.30).

SC Derbi je krajem novembra bio prvo na polufinalnom turniru u Laktašima, sa svih pet pobjeda – protiv Partizana, Zadra, Igokee, Krke i Splita. Cedevita Olimpija je bila druga na turniru u Baru, iza Mege, sa tri pobjede (Cibona, Borac, Mornar Barsko zlato) i dva poraza (Spars, Mega).

Finale je u petak od 18.30 sati, dok se dva i po sata ranije igra meč za treće mjesto.

S. J.

NBA: Bitno i rutinsko slavlje Finiksa, Morent donio pobjedu Memfisu

Majami izbacio Atlantu Draževina okuplja takmičare iz pet država PODGORICA – Sjutra se u Draževini nadomak Podgorice održava 15. Međunarodni miting bacača kugle – Atletski klub Draževina uradio je sve da tradicionalna manifestacija još jednom bude na visokom nivou, a na ovom takmičenju nastupiće oko 50 takmičara iz Srbije, Makedonije, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Na programu su discipline – veterani (5 kg), pioniri (4 kg), pionirke (3 kg), mlađi juniori (5 kg), mlađe juniorke (3 kg), juniorke (4 kg), juniori (6 kg), seniorke (4 kg) i seniori (7,260 kg).

Svim pobjednicima po disciplinama ASCG obezbijedio je diplome i medalje, a najbolji atletičari u muškoj i ženskoj konkurenciji po svjetskim tablicama dobiće pobjedničke pehare.

Organizator atletskog mitinga AK Draževina, na čelu sa predsjednikom kluba Neđeljkom Burzanovićem obezbijedio je sve neophodne tehničke uslove da 15. jubilarna manifestacija bude organizovana na najvećem nivou. Pored takmičenja u bacanju kugle održaće se i posebne discipline – skok iz mjesta i disciplina bacanje kamena sa ramena.

Prošlogodišnji pobjednik mitinga u konkurenciji seniorki bila je atletičarka Tare iz Mojkovca Ana

Bošković sa rezultatom 11.96 metara, a u konkurenciji seniora pobijedio je Hamza Alić iz Zenice sa rezultatom 17.72 metara. Rekord mitinga u konkurenciji žena drži Mađarica Anita Marton sa rezultatom 19,63 metra, koji je postigla 30. aprila 2017. godine. Maraton će sa ekipom iz Mađarske učestvovati i ove godine na ovom mitingu i jedan je od glavnih favorita da trijumfuje opet na ovom takmičenju. Rekord kod muškaraca u seniorskoj konkurenciji drži Hamza Alić iz Zenice, sa rezultatom 21.07 metara, koji je postigao 28. aprila 2008. godine.

Takmičenje u Draževini predstavlja idealnu priliku da se pojavi i veliki broj takmičara iz Crne Gore, gdje se očekuje i nastup crnogorskog rekordera u bacanju kugle Tomaša Đurovića, koji je prve korake počeo na ovom mitingu, kao i rekordera Crne Gore u konkurenciji juniora Rista Drobnjaka iz Jedinstva, te veliki broj mladih takmičara u bacanju kugle iz Crne Gore.

Direktor mitinga je Osman Erović, selektor atletske reprezentacije, rukovodilac takmičenja Milan Madžgalj, sekretar ASCG, a glavni sudija na takmičenju je Dejan Živković.

Početak takmičenja zakazan je za 10 časova. R. P.

Majami Hit izborio je drugu rundu plej-ofa NBA lige, u petom meču serije prve runde savladana je Atlanta 97:94.

Uzbudljivi duel riješila je izuzetna odbrana tima sa Floride.

U samoj završnici Atlanta je imala šut za izjednačenje, a prvi strijelac Jang je promašio trojku iz ćoška, očigledno ishitren šut koji je odlično branio bek Oladipo.

U odsustvu prve zvijezde Majamija, beka-krila Batlera (lakša povreda koljena), Viktor Oladipo preuzeo je odgovornost i igrao liderski.

Postigao je 23 poena. Centar Adebajo je uz 20 poena imao 11 skokova i četiri asistencije, odlični šuter Hiro dodao je 16 a krilo Strus 15 poena.

Na oproštaju sezone za Atlantu, koja je izgubila plej-of seriju 4:1 protiv favorita, krilo Hanter upisao je 35, a prva zvijezda Jang svega 11 poena

uz osam skokova i šest asistencija. Beograđanin Bogdanović nije ni nastupio u ovom meču zbog bola u koljenu.

Kad je najbitnije za Memfis, najbolji je Dža Morent. Plejmejker i dobitnik nagrade za igrača koji je najviše napredovao u NBA sezoni, polaganjem u posljednjoj sekundi donio je pobjedu ,,grizlijima“ 111:109 nad Minesotom.

Drugoplasirani tim Zapada sad ima prednost 3:2 u plej-of seriji, a samo 105 sekundi prije kraja meča gubio je 106:102.

Morent je junak pobjede sa 30 poena, 13 skokova, devet asistencija i tri ukradene lopte.

Bek Bejn dodao je 25 poena uz četiri skoka, tri blokade i dvije ukradene lopte, a rezervista Klark je pored 21 poena imao sjajnih 15 skokova.

Za Minesotu, koja je već prevazišla očekivanja u plej-of seriji, mlade zvijezde su igrale izuzetno. Centar Tauns upisao je 28 poena uz 12 skokova,

a krilo Edvards 22 poena.

NBA lider Finiks je relativno lako i bez neizvjesnosti u završnici pobijedio na svom terenu Nju Orleans 112:97. Oslabljeni tim, bez prvog strijelca i zvijezde Bukera, vodi 3:2 u seriji.

Krilo Mikel Bridžis preuzeo je odgovornost u napadu i postigao 31 poen uz pet skokova, a posebno dominantan bio je u završnici. Ključna karika na terenu, veteran i plejmejker Pol, pored 22 poena imao je 11 asistencija, šest skokova i tri ukradene lopte. Centar Ejton je uz 19 poena imao devet skokova.

Glavne šuterske opcije Nju Orleansa stale su u završnici.

Krilo Ingram upisao je 22, bek Mekolum 21, a litvanski centar Valančijunas 17 poena uz 14 skokova. U noći između četvrtka i petka, od dva sata po našem vremenu, na programu je njihov šesti duel, u Nju Orleansu.

S. S.

Feljton

Četvrtak, 28. april 2022.

OLIVERA VELIMIROVIĆ-ŽIŽIĆ – DOAJENKA CRNOGORSKE NAUKE

Blizu Titograda urbani centar iz predrimske ere

» Priredio: Slobodan ČUKIĆ

OLIVERA VELIMIROVIĆŽIŽIĆ – „MATAGUŽI, HELENISTIČKO I RIMSKO NASELJE“ (OBJAVLJENO U ČASOPISU „ARHEOLOŠKI PREGLED“, BR. 26 ZA 1985. GODINU, STR. 82-83): Arheološka zbirka SR Crne Gore skromnim sredstvima je obavila manja sondažna ispitivanja u okviru atara starog sela Mataguža, inače poznatog iz stručne literature po svom karakterističnom toponimu, a i po slučajnim arheološkim nalazima. Stari Mataguži se danas, kao i veliki dio drugog priobalnog zemljišta, najvećim dijelom nalaze pod vodom jezera ili u močvari. Sa zapadne strane Mataguži su graničili s Donjim Gostiljem koje nam je poznato po velikoj ilirsko-helenističkoj nekropoli u Veljim Ledinama (GZMS 24, 1969).

Zbog stalog rasta nivoa Skadarskog jezera sva priobalna naselja su se postepeno pomjerala za 5-10 km sjevernije od obale jezera, a čitava naselja, pa i kasnije sela, našla su se ispod voda jezera ili u njegovim močvarama. Kada se jedan dio jezerskih voda povukao, dio priobalnih površina postao je ponovo korisno zemljište koje se obrađuje, najčešće dubokim oranjem. Tim putem se nailazi na razne arheološke predmete koji dospijevaju, uglavnom, u ruke privatnika. U cilju zaštite ovog lokaliteta, kao i zbog prikupljanja naučnih informacija o ovom, reklo bi se, velikom nalazištu, preduzeta su manja istraživanja koja su pokazala vrlo zanimljive i značajne rezultate.

Detaljno rekongnosciranje priobalnog područja jezera pokazalo je da arheoloških nalaza ima duž čitave obale, što se posebno dokumentuje nalazima u starim Matagužima. U ataru starih Mataguža zabilježene su, zasad, tri lokacije udaljene jedna od druge u prosjeku oko 500 m. Sve su sondažno provjerene krajem 1985. godine.

1. Lokalitet Mljace s užom lokacijom Crkvina na kojem su nađeni ostaci objekta rađenog od velikih kamenih blokova.

1.

13.

Detaljno rekongnosciranje priobalnog područja Skadarskog jezera pokazalo je da arheoloških nalaza ima duž čitave obale, što se posebno dokumentuje nalazima u starim Matagužima. U ataru starih Mataguža zabilježene su, zasad, tri lokacije udaljene jedna od druge u prosjeku oko 500 m. Sve su sondažno provjerene krajem 1985. godine

Od objekta je otkopan jugozapadni ugao s ležećim kvaderima koji predstavljaju temeljnu osnovu iznad koje su površinski očuvani nekoliko velikih blokova u prvobitnom položaju. Dobro su obrađene spojnice i ležišta blokova.

2. Lokalitet Kremenjača predstavlja veći kompleks zemljišta u sklopu kojeg se obrađuju neke površine po kojima se nalaze ogromne količine fragmenata keramike. Često se vade i čitave velike amfore, kao i druge manje posude. Zbog toga smo na njivi Ljuba Radovića otvorili manju sondu veličine 2 x 2 m. Dubina sonde se kretala od 0,70 do 0,90 m. Sonda je pokazala stratigrafiju koja obuhvata helenistički period sličan nekropoli Gostilja. Uz obilje keramičkog materijala nađena je i jedna Gencijeva Sa istraživanja u Starim Matagužima moneta.

3. Lokalitet Ćurići, takođe, Stari Mataguži se danas, kao i veliki dio drugog priobalnog zemljišta, predstavjla veći kompleks najvećim dijelom nalaze pod vodom jezera ili u močvari. Sa zapadne zemljišta na kojem su uočljivi strane graničili su se s Donjim Gostiljem koje nam je poznato po mnogi arheološki tragovi. Stavelikoj ilirsko-helenističkoj nekropoli u Veljim Ledinama. Putem no Janković je, kopajući dredubokog oranja nailazi se na razne arheološke predmete koji dospijenažne kanale oko svoje njive, naišao na više zidanih objeka- vaju, uglavnom, u ruke privatnika ta, odnosno keramičkih peći.

Detaljno su očišćene dvije stalnih majdaništa kvalitetne OLIVERA VELIMIROVIĆtumula, antičkih nalazišta, peći. Jedna je pravougaonog gline. Nađeni objekti, kao i ŽIŽIĆ – „OSTACI FORTIFI- sakralnih spomenika, toponima i dr., došlo se prvi put do oblika, dobro očuvana, dok je mnoge druge indicije, ukazu- KACIONE ARHITEKTURE globalnog uvida u topografidruga ovalnog oblika s dva lo- ju na to da su Mataguži zna- NA GRADINI ĐUTEZA U ju sa arheološkim ostacima i žišta i nešto slabije očuvana. čajna urbana sredina i jedan DINOŠIMA KOD TITOPeći su, svakako, rimske, što od glavnih centara predrim- GRADA” (OBJAVLJENO U objektima na ovom području, što uslovljava mijenjanje dosane isključuje starije objekte, skog perioda u regiji Skadar- MATERIJALI XXII, NOVI dašnje slike, između ostaloga i s obzirom na čitavu situaci- skog jezera, čije ime zasad ne SAD, 1986, STR. 80-87): ju nalaza, kao i na postojanje poznajemo.

Sistematskim arheološkim re- o broju utvrđenih gradinskih kongnosciranjem teritorije SO naselja.

Titograd zabilježeno je preko Do skora je sa ovog područ800 arheoloških objekata na- ja iz perioda proto-urbanih stalih u dugom vremenskom fortifikacija bio poznat samo razdoblju, od zasad prepo- Medun, a danas poznajemo još znatljivih lokaliteta neolita dva slična utvrđenja u medundo poznih srednjovjekovnih skoj oblasti: Đutezu u Dinoši(Arheološko rekognosciranje ma i Staru gradinu u Zlatici. obavljeno je 1982. godine. U (O. Velimirović-Žižić, „Dva noekipi pored autora učestvovali va arheološka nalazišta u blisu arheolozi Nataša Vukotić i zini Titograda”, Glasnik odeMilan Pravilović). Otkriva- ljenja društvenih nauka, knj. 3, njem ovako impozantnog bro- Titograd 1981., str. 131.) ja arheoloških izvora pećina, U ovom prilogu biće saopšteni više vrsta gradinskih naselja, najnoviji nalazi koji se odnose





Povodom devedeset godina života i sedamdeset jedne godine istraživačkog rada i stvaralaštva, donosimo stručne članke naše poznate i ugledne naučnice, arheološkinje Olivere Velimirović-Žižić

21

Slučajni nalazi sa mataguških oranica

Sa istraživanja u Starim Matagužima

na ostatke fortifikacione arhitekture na gradini Đuteza u Dinošima i o njenom ubiciranju na dijelu rimske komunikacije Skadar - Doklea koja je dalje vodila prema Naroni, kao i o vremenu obnavljanja gradine u ranom srednjovjekovnom periodu.

Arheološki i istorijski izvori potvrđuju značaj regije Skadarskog jezera, kako u vrijeme egzistencije ilirske samostalnosti, tako i tokom rimske dominacije, kao i kroz srednjovjekovno razdoblje. Iz tih razloga lokalitet Đuteza predstavlja nešto novo i nepoznato u našem kulturnom podneblju, a to je dovoljan razlog da počnemo da se bavimo tim lokalitetom.

Tako pokušavam da zakoračim na prostor naselja kojim se do danas nije niko bavio, ne pretendujući da u ovoj fazi poznavanja izvora i ostataka utvrđenja dam i konačan odgovor, tj. kompleksniji pregled nalazišta, što podrazumijeva istoriju lokaliteta i mnogo drugih komponenata koje treba očekivati nakon israživačkih radova.

U selu Dinoša, u pravcu albanske granice, na oko 7 km od Titograda, na toponimu Đuteza konstatovani su ostaci fortifikacionog karaktera iz vremena ilirsko - helenističkog i srednjeg vijeka. Ime, kao i istorija lokaliteta, za sada je nepoznato. Toponim Đuteza je čest naziv za gradinska naselja na području naseljenom albanskim življem. Naziv gradini je svakako dao albanski narod na osnovu zatečenih ruševina, ostataka arhitekture, u prvom redu bedema, kao i drugog građevinskog materijala, kućnog lijepa, keramike, sačuvane tradicije, legende i sl.

Tragovi svih ovih ostataka su i danas sačuvani i vidljivi.

Albanska riječ gutet sa značenjem grada nastala je od latinske reči civitas (Dr V. Malaj dao mi je etimologiju toponima “gutet” i ovom prilikom se posebno zahvaljujem). Njen deminutiv gutez - gradić, ostao je živi toponim za nekoliko gradina na području Malesije kojoj pripada i selo Dinoša. Lokalitet se nalazi u krajnjem istočnom rubu Dinoškog polja u Teocu, zaseoku Dinoše na maloj glavici (nadmorska visina 110 m.)

Posmatran sa polja, položaj gradine ničim ne privlači posebnu pažnju u odnosu na okolni teren. Uzvišenje je odvojeno blagim sedlastim prevojem od okolnog višeg planinskog dijela. Izbor mjesta i položaja naselja dobro je sračunat u odnosu na rijeku Cijevnu.

(Nastavlja se)

22

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. april 2022.

Četvrtak, 28. april 2022.

Oglasi i obavještenja

23

24

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. april 2022.

Ivm. broj 226/18-81 Danilovgrad, 27.04.2022. godine Javni izvršitelj Mato Jovićević, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 19.445,71 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice AA 0167537 od 17.01.2007. godine, donio je

Z A K LJ U Č A K O P R O D A J I ODREĐUJE SE dvanaesta prodaja, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti u svojini izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, upisanih u LN broj 558, KO Glavica, Danilovgrad, na katastarskoj parceli 2062/2: livada 4. klase, površine 346 m ²; dvorište, površine 500 m²; broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, površine 45 m²; broj zgrade 2, porodična stambena zgrada, površine 45 m²; sa pripadajućim objektima: broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 1, površine 45 m²; broj zgrade 1, stambeni prostor, PD 2, površine 45 m²; broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 1, površine 45 m²; broj zgrade 2, stambeni prostor, PD 2, površine 45 m².

Vrijednost nepokretnosti, a koja je utvrđena na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, iznosi 77.500,00 €.

Na dvanaestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ponuđači su dužni da, prije početka nadmetanja, polože jemstvo u depozit Javnog izvršitelja, broj računa 540-795254 koji se vodi kod „Erste banka“ a.d. Podgorica, u iznosu od 7.750,00 €, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvršni povjerilac i založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene.

Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Kod prodaje neposrednom pogodbom kupac polaže jemstvo licu sa kojim je zaključio ugovor, neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnosti koje su predmet prodaje mogu se razgledati u prethodnom dogovoru sa Javnim izvršiteljem.

Najbolji ponuđač – kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti, položi u depozit Javnog izvršitelja, u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom će Javni izvršitelj proglasiti da je ponuda nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u roku, Javni izvršitelj će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemstva ponuđača namiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

Dvanaesto ročište za prodaju predmetnih nepokretnosti održaće se dana 18.05.2022. godine, u 13.00 časova, u službenim prostorijama Javnog izvršitelja Mata Jovićevića, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad.

JAVNI IZVRŠITELJ Mato Jovićević Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Četvrtak, 28. april 2022.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. april 2022.

I.br.1470/2016 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, PIB: 02795043, protiv izvršnog dužnika Duško Vešović, iz Berana, ul. Dušana Vujoševića bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.04.2022. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

I.br. 2029/2016 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP Debt Collection” DOO Podgorica, ul. Studentska bb, protiv hipotekarnog dužnika Cimbaljević Vladimira, ul.

Svetog Save br 31, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.04.2022. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

Određuje se dvadeseto ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog-hipotekarnog dužnika Duška Vešovića, upisanih u LN. br. 1532 KO Berane, na kat. parceli br.1658/1, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, spratnosti P, površine 70m2, sa obimom prava 1/1. Dvadeseto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 20.05.2022. godine u 10.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića, ul. Mojsija Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11.00 do 12.00 časova. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1470/2016 od 24.10.2016.godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 21.166,83€ na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 12.09.2016.godine, pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje.Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1470/16 od 10.07.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a i iznosi 17.000,00 €. Na navedenoj nepokretnosti upisana je hipoteka u korist prijemnika „Otp Debt Collection“ DOO Podgorica, UZZ br. 282/15 od 01.09.2015. godine. Na dvadesetom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti shodno čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti (1.700,00€). Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO. Zaključak će biti objavljen u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 28.04.2022. godine.

U Beranama 27.04.2022. godine.

Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Određuje se dvadeset šesto ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti, hipotekarnog dužnika Vladimira Cimbaljevića, koja je upisana u LN br. 1826 KO Berane, na kat. parceli br. 1344/1, stambeni prostor PD 33, zgrada broj 2, spratnosti P3, površine 37m2, kao svojina, sa obimom prava 1/1. Dvadeset šesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti, održaće se dana 20.05.2022. godine u 11.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja Dušana Nišavića, ul. M. Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11.00 do 12.00 časova. Nepokretnosti hipotekarnog dužnka navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.2029/2016 od 12.01.2017.godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu 21,299.27€, na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 28.12.2016. godine pa do konačne isplate i troškova izvršnog postupka. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je rješenjem Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.2029/2016 od 15.05.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a i iznosi 20.000,00 €. Na dvadeset šestom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti shodno čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti, odnosno 2.000,00 €. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 28.04.2022. godine.

U Beranama 27.04.2022. godine Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Poslovni broj : I.br.644/18 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice , Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca, Tomašević Slavice, Tomašević Nikole, Tomašević Draška, Tomašević Jelene (zakonski naslednici pok Tomašević Ratka), Andjelke Tomašević Boljević, Bogdana Tomaševića, Saše Tomaševića svi iz Podgorice, koje zastupa AOD Durutović, Vuksanović & Kraljević iz Podgorice, Trg nezavisnosti br.1, protiv izvršnog dužnika Kolarević Mehmeda iz Podgorice, adresa prebivališta ulica Vojislava Grujića br.6, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 333.1777,53 eura, u smislu člana 45 ZIO-a dana 27.04.2022.godine

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Kolarević Mehmed sa adresom prebivališta ul. Vojislava Grujića br.6 u Podgorici u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bu se istom uručio Zaključak o prodaji nepokretnosti I.br.644/18 od 18.04.2022.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica 27.04.2022. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Mali oglasi NEKRETNiNE STROGI centar – poslovna zgrada rezidencija 700m2 sa 8 parkinga, dvorištem, 4 ulaza/ izlaza, 2 nezavisna stepeništa, pristup svim vozilima, itd. Prodajem.

Tel.069/912-070 1

UslUgE OTČEPLJENJE kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah.

NON STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke.

Pregled cijevi kamerom.

BEGOVIĆ TEL.069/747-204 , 069/424-150 , 067/473-367 2 OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop!

Begović Tel. 067/579-709; 069/269-550 3

KOSIM placeve, bašte i dvorišta profesionalnim motornim trimerom.

Dolazim odmah.

Povoljno Vukčević.

069/991-999, 067/000-008 4 KUPUJEM motokultivator Honda 620. Prodajem plac u Donjoj Gorici Tel.067/788-482 5 KONOBI ,,Lanterna“ potreban pizza majstor i kuvar.

Tel. 067 -361 -981 6 KAFETERIJI ispred stadiona Budućnost potreban konobar i šanker.

Odlični uslovi.

Tel. 068-220-330 7

Ivm. broj 226/18 Javni izvršitelj Mato Jovićević iz Danilovgrada, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “PRVA BANKA CRNE GORE” ad, Podgorica, protiv izvršnih dužnika Pavićević Sandre i Nikaljević Suzane, ul. Slobode broj 60, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja, v.s. 19.445,71 €, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice AA 0167537 od 17.01.2007. godine, u smislu člana 45 ZIO, dana 27.04.2022. godine, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Nikaljević Suzani vrši se dostavljanje zapisnika Ivm. broj 226/1878 i zaključka Ivm. br. 226/18-81.

Izvršni dužnik Nikaljević Suzana može se obratiti Javnom izvršitelju Matu Jovićeviću, ul. Baja Sekulića bb, Danilovgrad, u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa radi preuzimanja nave denih akata.

Upozorava se izvršni dužnik Nikaljević Suzana da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. april 2022.

27

Iznenada ostasmo bez nama voljenog i dragog

Дана 27. априла 2022. изненада је преминуо у 66. години наш драги

VESELINA Veljkovog VOJVODIĆA

РАДОМИР-БАТО Ристов РАДОЊИЋ

Саучешће примамо 28. априла од 10 до 18 часова и 29. априла од 10 до 14 часова у капели Горњи Комани-Долови, гдје ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени: синови БОБАН и ДАРКО, унука ХЕЛЕНА, браћа и сестре од стричева, ујаци, браћа и сестре од ујака, браћа и сестре од тетака и остала многобројна родбина РАДОЊИЋ и СИМУНОВИЋ

Hvala ti za svagdašnju tvoju ljubav prema čitavom našem bratstvu.

Ti si bio dika roda našega, zato tvoj rani nestanak sve nas je trajno ožalostio.

Zauvijek ćemo se ponositi tvojom čašću i ljepotom.

MIŠKO sa porodicom

1166 Posljednji pozdrav mom bratu

MIŠKU

MILA sa porodicom

1168

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. april 2022.

Dana 27. aprila 2022. u 81. godini života preminuo je naš dragi

Dragom prijatelju

Посљедњи поздрав драгом братанићу

SLOBODANU - BOBU DACIĆU ВЕСЕЛИНУ Вељковом ВОЈВОДИЋУ Sa ljubavlju i poštovanjem,

SLOBODAN – BOBO Božidarov DACIĆ

Тешко је поднијети стварност да више ниси ту. Нека твоја добра и племенита душа почива у миру.

DANIJELA, DANOJLA i MARKO Тетка МИЛКА ВОЈВОДИЋ 1158

1151 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Дана 27. априла 2022. у 80. години живота преминула је наша драга

VESKO VOJVODIĆ

ЗЛАТА Слободанова ВЕЛАШЕВИЋ рођена Пустахија

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 28. aprila od 10 do 15 časova kada će se obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Skopska ulica br. 3, Podgorica.

Ožalošćeni: sestra MILENA, supruga DIJANA, kćerke ZDENKA i LJUDMILA, unuci STEFAN, SAVA i KOSTA, praunuka UNA, sestrične DRAGANA i LIDIJA, zet VESKO i ostala porodica

Žalimo za tvojim iznenadnim odlaskom.

Hvala na iskrenom prijateljstvu.

ACO i LIDIJA SEKULIĆ

1159

Саучешће примамо дана 28. априла од 10 до 15 часова у градској капели у Даниловграду, након чега ће се и обавити сахрана на гробљу у Даниловграду.

ОЖАЛОШЋЕНИ: РАДОМИР и ИГОР са породицама, сестра ЦИЦА и брат ИСМЕТ са породицама, породице ВЕЛАШЕВИЋ и ПУСТАХИЈА и остала pодбина

Posljednji pozdrav dragom

1149 Tužnim srcem obavještavamo da je dana 27. aprila 2022. preminuo naš dragi

1164 Posljednji pozdrav dragom

IVANU

RADOJE Jovanov ŠTURANOVIĆ – ŠTURI

MARIJA, RADENKA, ZORAN, VLADO, MIGO, DEJO, ŠAKI, VULE, MIKI i MARIJA

MAJU PEROVIĆU

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću dana 27. aprila od 13 do 16 časova i 28. aprila od 11 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na starom gradskom groblju.

1154 Posljednji pozdrav dragom

Nikada nećemo zaboraviti prelijepe trenutke provedene sa tobom.

Ožalošćeni: sestra RADMILA POPOVIĆ, sestrična NAĐA LALATOVIĆ sa porodicom i ostala porodica ŠTURANOVIĆ

1148 Porodica pok. VESA PEROVIĆA Posljednji pozdrav našem kumu

IVANU 1160

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

RADOJU ŠTURANOVIĆU

e-mail: oglasno@t-com.me

MILA, GORAN i TANJA sa porodicama

Od porodice MIKIJA CEROVIĆA

1155

1111

1150

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 28. april 2022.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Dana 30. aprila 2022. godine navršava se četrdeset dana od upokojenja našeg voljenog

29

MIHALJEVIĆ

BOBU DACIĆU

NIKOLE Miloradovog STANJEVIĆA

ČEDO REMIKOVIĆ sa porodicom 1167

POMENI

LJUBO

MILICA

DRAGAN

2011–2022.

2020–2022.

2020–2022.

Obavještavamo rodbinu, kumove, rođake i prijatelje da će se četrdesetodnevni pomen održati u subotu 30. aprila u 10 časova na gradskom groblju Zagorič.

Navršava se godina dana od smrti

Ožalošćeni: supruga JELENA, kćerka MILICA, otac MILORAD, sestra SLAVICA, sestrići DANILO, DAMJAN, sestrična ANĐELIJA i ostala rodbina

LJUBICE ZEKOVIĆ

JAGOŠ

LJILJA

1991–2022.

1991–2022.

1162

Godine prolaze, ali bol i tuga za vama trajat će vječno. Živite kroz najljepše uspomene u našim srcima i sjećanjima.

Voljeni i nikad zaboravljeni.

Počivajte u miru.

Mili naš Voljena teśe, Zahvalni za ljubav i pažnju koju si nam pružila.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te u srcu i mislima.

Vaša PORODICA

NIKI Sestra SLAVKA sa porodicom Hvala ti za nesebičnu ljubav, podršku i razumijevanje.

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

1163 TUŽNO SJEĆANJE 28. 4. 2010 – 28. 4. 2022.

1165 Tvoji NAJMILIJI Četiri godine su od smrti našeg dragog 1161 Pet godina je od kako nije sa nama

RADIVOJA RAJA VUKČEVIĆA

Sestra MILANKA NIKČEVIĆ sa porodicom

1147

Tužno sjećanje na naše roditelje

Nedostaješ za sve trenutke koje život donosi a trebali smo ih dijeliti zajedno. Živiš sa nama kroz uspomene i lijepa sjećanja.

TVOJA PORODICA

RANKO ĐUKIĆ Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i sjećanje na tvoju dobru i plemenitu dušu.

Počivaj u tišini vječnog mira, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

STANICA Milanova BERIŠAJ rođ. Đinović

Prošlo je 18 godina od smrti našeg oca

1 godina od smrti naše majke

Nedostaješ…

Nosimo te zauvijek u našim srcima i mislima.

TVOJA PORODICA

1146

1153 28. 4. 2009 – 28. 4. 2022.

SLAVKA

Dana 28. aprila 2022. navršava se godina od smrti

MILKE JOVIĆEVIĆ

Vrijeme ne umanjuje bol za vama. Dragi naši roditelji nedostaju nam roditeljski zagrljaji i razgovori. Na nama je da čuvamo uspomene na vas, i vaš častan život, i da ih prenosimo s koljena na koljeno.

NIKOLA – BATO GVOZDENOVIĆ Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i sjećanje na tvoju dobru i plemenitu dušu.

Neka te u tišini vječnog mira čuva naša ljubav jača od vremena i zaborava.

SALIHA – SALKA DOBARDŽIĆA

Tvoji najmiliji: sin NENAD, snaha NELA, unučad NIKOLINA NOVAK, NEVENA i NIKOLA 1157

Vaša đeca RAJKO, ANA, MARINA, TANJA i NATAŠA sa porodicama

Tvoj osmijeh i tvoju vedrinu uvijek ćemo pamtiti.

Porodica DOBARDŽIĆ 1152

1156

30

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Četvrtak, 28. april 2022.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta „SLICE“ d.o.o., Cetinje, Donji Kraj bb, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za objekat za preradu mesa i mesnih prerađevina čija se realizacija planira na katastarskoj parceli broj 1903/2 K.O. Cetinje I, u okviru Detaljnog urbanističkog plana „Donji Kraj“ Prijestonica Cetinje.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje, kancelarija broj 77, radnim danima od 10 do 13 časova.

Dokumentaciju je moguće preuzeti sa internet stranice Prijestonice Cetinje: http:// www.cetinje.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, je do 06.05.2022.godine.

Marija Proročić, Mast. inž. arh.

VD SEKRETARKA

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

CRNA GORA JAVNI IZVRŠITELJ IVAN SEKULIĆ BIJELO POLJE JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetima izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom A.D. Podgorica, ul.Moskovska br.29, Podgorica, PIB: 02289377, koga zastupa punomoćnik Filip Ćupić, advokat iz AOD „Ćupić“ iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika Stefana Bubanje i drugih, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.04.2022.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E da su kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupci po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika, na osnovu vjerodostojnih isprava, i to: izvoda iz poslovnih knjiga za izvršene telefonske usluge, radi naplate novčanog potraživanja. Javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnim dužnicima, i to: STEFANU BUBANJI iz Bijelog Polja, sa poslednjom poznatom adresom Tabačina bb, Kotor - Rješenje o izvršenju Iv.br.1063/2021 od 12.07.2021.godine, STEFANU DRLJEVIĆU iz Kolašina, sa poslednjom poznatom adresom IV Proleterske Brigade bb, Kolašin - Rješenje o izvršenju Iv.br.1335/2021 od 13.09.2021.godine, MIRU LJUJIĆU iz Bijelog Polja, sa poslednjom poznatom adresom ul.Mila Boškovića H13, Bar - Rješenje o izvršenju Iv.br.1616/2021 od 09.11.2021.godine, BILJANI PAVIĆEVIĆ iz Bijelog Polja, sa poslednjom poznatom adresom ul.Blaža Šćepanovića br.68, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.1733/2021 od 10.12.2021.godine, VIDAKU MADŽGALJU iz Mojkovca, sa poslednjom poznatom adresom Juškovića Potok bb, Mojkovac - Rješenje o izvršenju Iv.br.1743/2021 od 15.12.2021.godine, MILIVOJU NEDOVIĆU iz Bijelog Polja, sa poslednjom poznatom adresom Rakonje, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.26/2022 od 17.01.2022.godine, ZLATI SIJARIĆ iz Bijelog Polja, sa poslednjom poznatom adresom Šipovice, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.225/2022 od 09.02.2022.godine, ASMIRU KAČARU iz Bijelog Polja, sa poslednjom poznatom adresom ul.Munira Hadrovića br.14, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.226/2022 od 09.02.2022.godine, VESELINU ČULJKOVIĆU iz Bijelog Polja, sa poslednjom poznatom adresom Jabučno br.16, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.259/2022 od 15.02.2022.godine, i VUKU VUKOVIĆU iz Bijelog Polja, sa poslednjom poznatom adresom Ivanje bb, Bijelo Polje - Rješenje o izvršenju Iv.br.457/2022 od 28.03.2022.godine.

S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od tri dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 27.04.2022. godine Ivan Sekulić

Četvrtak, 28. april 2022.

Marketing

31

32

Marketing

Četvrtak, 28. april 2022.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 28. april 2022. • broj 319.

ili:

zbog čega Nataša Lion preigrava, ali ipak uspijeva da sačuva konce sjajne psihodelične igre i u drugoj sezoni serije ,,Russian Doll“ Str. 14. i 15.

Voz koji (ne) vodi kući

3

Četvrtak, 28. april 2022.

A cappella

Slobodan pad P

rije nekoliko dana, u moru informacija kojima nas svakodnevno obasipaju televizije, radio-stanice i portali, pojavila se i vijest o dijelu fasade koja se odlomila sa zgrade, u veoma posjećenom i urbanom dijelu grada Preko Morače.

Dvije djevojčice koje su se tu bezbrižno igrale i trčkarale, vjerovatno kao što to rade i druga djeca svakodnevno, imale su sreću – dio fasade odlomio se sekund prije nego što su one namjerile da prođu tim putem i pao im bukvalno pred noge. Slobodno mogu da slave taj dan kao drugi rođendan. O roditeljima, njihovom stresu koji siguran sam, traje do danas, ne bih ni da mislim. Jer pretpostavljam, da im sna nije dolazilo na oči danima.

*** Potpuno je jasno da svi mi, činom rođenja, dolaska na ovaj svijet, ulazimo u neku statistiku, ulazimo u dio života s kojim se ne pitamo koliko pijan s plotom. Ali ipak, dileme ostaju. Dok smo mladi, bezbrižni, briga nas je za cijeli svijet. Međutim, čim uđemo u zrele, odrasle godine, čim dobijemo djecu, fokus i pogled na svijet značajno se mijenja. Sjećam se, kao momak, ulazio sam u avion potpuno bezbrižan, čak i željan te vrste akcije. Od momenta kada sam postao roditelj, osluškujem moćne motore, slušam obrtaje i pri svakoj promjeni režima rada avionskih motora, pomalo gutam knedlice. Iako to nije strah od letjenja, jeste strah u prenesenom značenju – strah za pomladak i sve ono što mu dugujem dok gazim zemljom.

Saobraćajne nezgode, nesreće, zemljotresi, poplave, cunamiji i druge prirodne nepogode, okolnosti su na koje teško možemo da utičemo. Ali pitanje je, da li kao društvo, u glavnom gradu, u urbanom dijelu Podgorice, možemo da obezbijedimo bezbrižnost za sebe i djecu, a da ne mislimo da će svakog trenutka da se odlomi komad zida i padne nam direktno na glavu.

Siguran sam da tu mora postojati

Piše: Vladimir MARAŠ

Pitanje je, da li kao društvo, u glavnom gradu, u urbanom dijelu Podgorice, možemo da obezbijedimo bezbrižnost za sebe i djecu, a da ne mislimo da će svakog trenutka da se odlomi komad zida i padne nam direktno na glavu

neka institucija, služba, inspekcija, kojoj u nadležnosti mora biti ne samo kvalitet gradnje, već i kontrola izgrađenog. Da se dogodilo najgore, svi bismo bili krivi. Da je bilo kome od te djece zafalila samo dlaka s glave, da ne pominjemo teža scenarija, bio bi to totalni poraz društva, svih nas.

Stvari se popravljaju prije nego što se dogode, nakon toga, najčešće je kasno.

Ne treba biti prepametan pa logično razmisliti i shvatiti da su najčešće zgrade novije proizvodnje rađene po, najblaže

rečeno, upitnim ili sumnjivim standardima, pa tako one moraju biti predmet češćih i rigoroznijih kontrola.

Kada putujete po razvijenim zemljama, pogotovo u zimskom periodu, rizična mjesta za prolazak uz zgrade jasno su označena, a neka od njih i fizički blokirana kako bi se spriječile posljedice.

Ledenice koje vise, ali i opasnost od obrušavanja fasada pod kontrolom su nadležnih službi koje poznaju kritične tačke i pravovremeno reaguju. Uostalom, to im je posao za koji ih plaćaju građani.

U Crnoj Gori građani plaćaju sve što plaćaju i svi oni koji žive u drugim zemljama.

Od održavanja ulaza, garaža, komunalnih usluga, deponija, vodovoda i kanalizacije i tako u nedogled. Svi mi koji to redovno radimo znamo i kakva je usluga koju dobijamo zauzvrat. Nije dobra, ili da budemo korektni, najčešće nije zadovoljavajuća.

Od saobraćajnica koje nijesu u idealnom stanju, preko trotoara s raznim preprekama, evo sada imamo i problematične fasade, u faktički užem gradskom jezgru. Uprkos činjenici da je Podgorica u posljednje vrijeme grad u koji se ulaže s jasnom i vidljivom dobrom namjerom (konačno), ipak se moramo kritički osvrtati na rad i funkcionisanje svih gradskih službi, u cilju zajedničke (i od svih građana finansirane) koristi.

*** Za početak, rigoroznija kaznena politika, u smislu poštovanja saobraćajnih propisa i uopšte, saobraćajne kulture, neminovno bi dovela do slobodnije prohodnosti glavnih gradskih saobraćajnica i bulevara. Naše parkiranje ,,na četiri žmigavca“ odavno je poznato, ali vrijeme je, baš je vrijeme da se uvede red, a to je najčešće stvar samo dobre sistemske volje, kao i bilo gdje drugo.

Pa da makar smanjujemo procente u kojima se, po onom Marfijevom zakonu, statistika aktivira kada nam je najmanje potrebna i kada joj se ne nadamo. A dvije djevojčice s početka priče, nadam se, nikada više neće biti u sličnoj opasnosti na podgoričkim trotoarima.

4

Četvrtak, 28. april 2022.

U FOKUSU

,,The First Lady“: Zvijezde Fajfer, Dejvis i Anders za ubjedljivu seriju o suprugama američkih

Dosadan ples sa prvom damom

P

roblem sa (skoro) svim američkim predsjedničkim kampanjama i izborima: kada se završe i balon velikih riječi, obećanja i prepucavanja izduši, shvatite da je to jedna te isto trasirana politika, sa sitnim korekcijama i najčešće kozmetičkim promjenama. Od te predvidivosti pati i serija ,,The First Lady“.

Problem sa mega-giga projektom televizije Showtime je sljedeći: svoj put i sve teme jasno trasira već u uvodnoj špici.

Elitna jedinica

Kada u njoj eksplodira stari snimak detonacije atomske bombe na atolu Bikini, ili u Hirošimi, prije sedam i kusur decenija; ili kada stop-kadar zauzme nadgrobna ploča nekog bezimenog sina kojeg je Amerika u ratu žrtvovala, pitanja se jasno nameću. Da li bi svijet bio drugačiji da su umjesto američkih predsjednika na čelu najmoćnije nacije modernog svijeta bile njihove supruge? Ili su i one upravo doprinijele takvom svijetu? Jednoznačni odgovori ne postoje, ali se naravno svaka od njih izborila za kakav-takav svoj put, što je otprilike ona površina ispod koje produkcijski tim ne uspijeva ili ne želi mnogo da zagrebe. Ili da uhvati neku manje predvidivu brazdu.

A kakvu je samo elitnu jedinicu u ovoj američkoj televizijskoj borbi na raspolaganju dobio kreator serije Eron Kuli! Već u prvom kadru zateći ćemo oskarovku Vajolu Dejvis u roli Mišel Obame, najvoljenije američke prve dame u našem vijeku. U narednih nekoliko

Nije čudo to što je premijernu epizodu sredinom aprila gledalo jedva više od četvrt miliona Amerikanaca na Showtime mreži: kreator Kuli je prosto napisao stereotipan i predvidiv scenario, a režiserka Suzan Bier svemu tome pripremila isprano, učmalo i konfekcijsko ruho i fasadu minuta će joj se u ,,timu“ koji zauzima isti prostor privatnosti Bijele kuće u Vašingtonu, ali različitu vremensku ravan – pridružiti velika Mišel Fajfer kao Beti Ford, supruga predsjednika Džeralda Forda. I potom tuše, krešendo: Gilijan Anderson (nezaboravna agentica Skali u velikoj hit-seriji ,,Dosije X“), gotovo neprepoznativa i apsolutno fantastična kao najslavnija od svih supruga predsjednika Sjedinjenih Država – Elenor Ruzvelt.

Njih tri su jedini, apsolutno i isključivi razlog zbog kog vrijedi gledati ,,The First Lady“. I svaka je, na svoj način, uhvatila i sigurno zaplesala po onoj tankoj liniji koja ih veže – a to je žrtva svih ličnih ambicija, zarad mužove predsjedničke karijere.

Svaka od njih je briljantno karakterna i naravno savršeno različita; s tim što je Anderson kao Elenor sama – klasa iznad.

Kada bi se cijela serija oko nje zavrtila, izvjesno bi bila i pristojniji i bolje trasiran šou, ali nažalost nije; makar je smjernica za činjenicu, da velika ličnost Elenor Ruzvelt zaslužuje modernu filmsku priču oskarovskog pedigrea.

Premijera (,,That White House“), potom i druga epizoda (,,Voices Carry“) nažalost nijesu odjeknule na američkom televizijskom horizontu ni izbliza kako bi to reputacija zvijezda ove serije zasluživala.

Ipak, nije čudo to što je premijernu epizodu sredinom aprila gledalo jedva više od četvrt miliona Amerikanaca na Showtime mreži: kreator Kuli je napisao stereotipan i predvidiv scenario, a režiserka Suzan Bier tome pripremila isprano, učmalo i konfekcijsko ruho i fasadu u Bijeloj kući.

Uvodna deviza, kojom Dejvis kao Obamu u prvoj sceni serije i na prvom fotografisanju u Bijeloj kući dočeka fotografistkinja: ,,Ne želim da ovo oslikam kao neku zvaničnu, već kao stvarnu priču“ – je iznevjerena. Možda je ono što nam ,,The First Lady“ priča, uglavnom kroz hodnike predsjedničke rezidencije, zaista stvarno. Ali onda je ta ,,istina“ potpuno dosadna, a ni u kom slučaju interesantna ili autorski autentična.

U takvoj situaciji, zaista je jedino vrijedno i logično hvatati se za performanse i privatne pri-

če o tri jake ličnosti; nevoljno uhvaćene u istorijskoj kolotečini i riješene da, svaka na svoj način, izađu kao pobjednice.

Karakterna Elenor

Pogotovo je interesanta priča o Elenor i preporuka da temeljnije istražujete jednu od najfascinantnijih ženskih figura 20. vijeka. Ona je i supruga koja će muža, nemoćnog i oboljelog od polija, gurnuti u politiku kad niko to nije očekivao. I prva koja će stupiti za govornicu i biti u javnosti prisutnija i od samog predsjednika; i ona koja će se mužu suprotstaviti, kad joj namijeni očekivanu ili ,,oficijelnu“ ulogu. Elenor je i prva žena koja je aktivno i javno korigovala američku politiku; i ona koja je trasirala put američkog predsjednika Frenklina Ruzvelta, koji je najduže vladao. Zatim i supruga u neobičnom braku bliskih rođaka u strogom krugu političke aristokratije; ali i žena koja je, prije sve priče o politici, mužu oprostila nevjerstvo... Anderson je portretiše slojevito, kompleksno i karakterno; pri tome, negdje ispod površine zadržavajući crte ranjivosti.

Vajola Dejvis kao Mišel Obama ide na tragu fizičke sličnosti i, u dobrom dijelu, jake i ubjedljive mimikrije. To odlično funkcioniše u krupnom kadru – ali čim se kamera odalji, nećete se moći oteti utisku da je Vajola ipak preniska i presitna da igra Mišel. Naravno da je, kao moderna žena, od svih portretisanih predsjednica ona kojoj će najteže pasti da se odrekne ličnih snova i ambicija, na samom početku Berijeve predsjedničke

Zvijezde Vajola Dejvis, Mišel Fajfer i Gilijan Anderson na posteru serije

5

son nijesu dovoljne h predsjednika kampanje. Tu će, naravno, Obama da je politički ,,odradi“ rečenicom da ,,je i predsjednička kampanja i misija za njega samog velika žrtva“, što će ona, opet naravno, uz jedno porodično sjećanje iz odrastanja progutati... Opet: istinito možda, ali stereotipno.

Za razliku od priče Mišel Obame, mnogo je lakše povjerovati Beti Ford – ali prije svega zbog konteksta posljednje prve dame kojoj je muž došao do predsjedničke pozicije mimo izb o r n o g p ro c e s a . Da k l e, Džerald Ford (vrlo ubjedljivi Eron Ekhart) je na čelo Amerike stupio u vrlo delikatnom momentu, nakon ostavke onog kojem je bio potpredsjednik – Ričarda Niksona. Fordovi su na američki tron stupili kao ,,kolateralna šteta“ jedne velike korupcionaške afere ,,Votergejt“; a Mišel Fajfer odlično i gotovo rasplesano portretiše i shvata ne samo lik Beti, nego i kompletan istorijski kontekst.

Naravno, i njen je ,,izbor“ prije stupanja u Bijelu kuću potpuno stereotipan: (kao fol) prijetnja mužu, da se u javnosti nikad neće ustezati da iznese drugačiji stav od njegovog.

Nažalost, Anderson kao gospođa Ruzvelt nema ni izbliza doraslog partnera u velikoj igri prve polovine 20. vijeka: Kifer Saterlend je neubjedljiv kao Frenklin Ruzvelt. Potencijal je prosut za lik koji u ovoj seriji nije ništa drugo nego nekakav lola, bećar i (diskretno) ženskar; a Frenklin je bio mnogo više od toga.

Ako je Sateflend kao Ruzvelt nedorečen ili osakaćen – onda je Britanac O. T. Fenbegl totalni promašaju prvom i svakom narednom kadru, kao Barak Obama. Najprije poznat kao Luk Benkol u epohalno važnoj ženskoj televizijskoj priči ,,The Handmaid’s Tale“, ali i kao Kris iz serije ,,Material Girl“ – Fenbegl djeluje kao, prosto, loš imitator prvog američkog tamnoputog predsjednika. I kao takav je iritantan, u toj mjeri da ćete poželjeti da ova trećina ili ovaj segment serije, koji se tiče Mišel Obame, prođu što prije. Da se zapitate, kako je ovaj tip uopšte i došao

imdb.com

Četvrtak, 28. april 2022.

do Emi nomijacije za rolu u ,,The Handmaid’s Tale“.

Zjapeća rupa

Posebno odjekuje ona zjapeća rupa koja se tiče kontroverznijih figura među prvim damama Amerike: tj. činjenica, da je Showtime televizija odlučila da u ovoj priči potpuno zaobiđe ličnosti poput Melanije Tramp i Džeki Kenedi. Plan je bio da u fokusu budu tri ponosite ličnosti, da iznesu jedan sveobuhvatan i realan portret svakodnevne (američke) žene, dakle bilo koje. Kreator serije Kuli je na tom putu makar interesantno skokovito posložio

i upleo hronološki odvojene priče – osim što, naravno, sve te priče o karijerama, snovima, burnim romansama i (manje ili više) uspješnim brakovima, prosto, nijesu interesantne.

Insistiranje na ,,igri na rasnu kartu“, tj. činjenici da su svaka od ove tri supruge američkih predsjednika odigrale manju ili veću (ali važnu) rolu ka emancipaciji i borbi za prava Afroamerikanaca – je takođe forsirano i nepotrebno. Još kad u sred te igre upane Fenbegl, koji se čak muči sa Obaminim akcentom, a kamoli gestikulacijom i mimikom... Ako je Elenor Ruzvelt najinteresan-

tnija kao velika priča, onda je Mišel Fajfer kao Beti Ford najinteresantnija kao zaista realan lik: tu je jedina osoba koja griješi, sapliće se, pleše, brine, stidi, crveni – i usput odlično zabavlja. E, kad njena Beti zavrcka usred Ovalne sobe, onda i serija ,,The First Lady“ konačno dobije na živosti i zasluži neku reakciju do svoje publike. A sveukupno, jedva dovoljno za prelaznu ocjenu, nakon dvije, a izvjesno i nakon svih deset epizoda, na kraju ovog televizijskog mandata u Bijeloj kući.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 2.6/5

6

Četvrtak, 28. april 2022.

CELULOID

,,Umma“: Ispodprosječan debitantski horor s izvrs

Neiskusan obračun sa traumom odrastanja

posterspy.com

Sandra Ou na posteru debitantskog ostvarenja Ajris K. Šim

7

Četvrtak, 28. april 2022.

snom Sandrom Ou učemo svi neke traume od odrastanja, roditelja, korena i tradicije, od kojih pokušavamo da pobegnemo, ali nas one sustižu. Zbog toga neke obrasce ponašanja ponavljamo, ponekad nevoljno, a ponekad čak i potpuno nesvesno. Takav pretekst može poslužiti kao osnova za ozbiljnu dramu, ili čak za horor.

U dugometražnom igranom prvencu ,,Umma“ ,koji nam se upravo ukazao na „striming“ servisima, korejsko-američka režiserka Ajris K. Šim pokušala je da objedini obe varijante žanrovske obrade. Nažalost, krajnji proizvod je toliko neujednačen da ga teško možemo nazvati dobrim filmom, pa je odlična ideja zapravo ostala neiskorišćena.

Med za hipstere

Na uvodnu scenu, za koju se ispostavlja da je „fleš-bek“, odnosno noćna mora, ćemo se vratiti nešto kasnije, jer može poslužiti kao dijagnoza za sve ono što ne valja, odnosno sa čime se autorica u svom neiskustvu nije snašla. Zato zamislimo da film počinje posle naslova koji nije žensko ime, već engleska transkripcija korejske reči koja označava majku. Taj „drugi početak“ će nas podsetiti na još jedan korejsko-američki film, i to ne bez razloga.

Zamislite farmu kao u filmu ,,Minari“ (Li Ajzak Čung, 2020), dakle odsečenu od spoljnog sveta, na kojoj relativno skromnim životom žive majka Amanda (Sandra Ou) i njena kći Kris (Fivel Stjuart).

One ne proizvode autohtono korejsko povrće, već med koji uz pomoć jedinog kontakta sa spoljnim svetom, bakalina Denija (Dermot Malruni), prodaju putem interneta nezasitim hipsterima.

Prvi signal za uzbunu je činjenica da Kris ne ide u školu i nema prijatelje. Na farmi takođe nigde nema struje, jer Amanda navodno ima zdravstvene probleme nalik na alergiju koju uzrokuje bilo šta električno. A posetioci moraju ostaviti automobile pred ulazom na farmu, a telefone i druge električne aparate takođe u automobilima. Neko bi pomislio da to možda ima veze sa

mubi.com

V

Forsirane scene u mraku nijesu ni izbliza dovoljno strašne

Problem nastaje u horor-scenama, koje su izuzetno nemaštovito zamišljene, napisane i izvedene, a uglavnom se svode na mrak, artificijelni dizajn zvuka i iskalkulisano ubačene prepade, koji se ponavljaju i ponavljaju bez gradacije, a zapravo nikad nisu ni najmanje strašni pčelama, ali Amanda se takođe panično boji grmljavine i munja na nebu, zbog kojih stalno sanja jednu te istu noćnu moru, u kojoj ju njena majka u potpunom mraku muči strujom.

Dvoje, odnosno troje posetilaca će poremetiti ovu čudnu i osamljenu, ali ipak rutinu. Prva od njih je Denijeva nećakinja River (Odeja Raš), moderna devojka iz grada koja, za razliku od lokalnih seljana, prihvata Kris takvu kakva jeste (a ne smeje joj se i ne ogovara je iza leđa) i otvara joj jedan novi svet prilika. Drugi je ujak (Tom Ji), kojeg Kris nikada nije upoznala, koji ne govori engleski i koji Amandi zamera što kći nije naučila korejskom jeziku.

On dolazi sa vešću o smrti Amandine majke i sa neobičnim koferom u kojoj su njeni posmrtni ostaci, a što je sve plod njene želje da kći ispoštuje tradiciju i sahrani je kako dolikuje, po narodnim običajima.

Neobična sahrana

Štos je, međutim, u tome što pokojnica koju u fleš-bekovima igra Alana Li, nije bila neka fina i prijatna osoba, već surovi kućni diktator. Amanda je, kako pretpostavljamo, od nje namerno pobegla i život provela manje ili više se dobrovoljno skrivajući na farmi u Americi. Majčin duh će se, međutim, osloboditi, i to ne samo metaforički, već i „fizički“, pa će Amanda morati da razmisli koliko ona zapravo ponav-

lja obrasce od kojih je bežala celog života.

Kada ,,Umma“ operiše u registru realistične porodične drame, film deluje veoma originalno i autentično, u smislu da publici detaljno predstavlja korejsko (i uopšte azijsko) shvatanje roditeljstva kao hijerarhijske pozicije moći. Zatim produbljuje sudare kultura i koncept getoizacije kojoj su imigranti često izloženi, a na kraju i odnose unutar porodice u ne baš običnim okolnostima. To izvrsno funkcioniše pre svega zbog izvrsnog izbora glumaca, pre svih Sandre Ou, najpoznatije po televizijskim ulogama u serijama ,,Grey‘s Anatomy“ i ,,Killing Eve“, ali viđane i po „indi“ filmovima kao što je, primera radi, ,,Sideways“ (Aleksander Pejn, 2003).

Njen takt fino kalibriranih emocionalnih registara vrlo dobro sledi mlada glumica Fivel Stjuart, a u zajedničkim scenama i relaksirani Dermot Mulruni (čija je nekada obećavajuća karijera odlutala u smeru uloga u relativno opskurnim filmovima), dok Odeja Raš unosi prijatnu i opuštenu vibru u jednu i inače malu ulogu.

Režija bez nekog naročitog stilskog potpisa Ajris K. Šim, koja je karijeru gradila uglavnom na asistentskim poslovima, a pre toga je snimila i jedan dokumentarac na temu slučaja koji je potresao korejsko-američku zajednicu ,,The House of Suh

(2010)“, u suštini ima smisla, budući da se režiserka drži školskih pravila i oprobanih klišea nezavisnog filma.

Mrak bez straha

Problem nastaje u horor-scenama, koje su izuzetno nemaštovito zamišljene, napisane i izvedene, a uglavnom se svode na mrak, artificijelni dizajn zvuka i iskalkulisano ubačene prepade, koji se ponavljaju i ponavljaju bez gradacije, a zapravo nikad nisu ni najmanje strašni. Režiserku tu možemo kriviti za nedostatak znanja i iskustva, ali pitanje je zapravo koliko je ona u svemu tome vodila glavnu reč, budući da je glavni producent filma veteran horora Sem Reimi, i da je osnovano posumnjati da je on diktirao kako će izgledati završna verzija.

Prilog toj tezi bi bio i to da deluje da je ponešto „dramskih“ delova snimljeno pa izostavljeno, tako da neke od priča i podzapleta koji bi dodatno obojili pozadinu radnje ostaju tek spomenute, a nikako produbljene ili dovršene. Utapajući se u inflaciji generičkog „lajt“ horora, koji čak nema ni onu snagu na metaforičkom nivou, ma koliko sama metafora bila poznata i legitimna, ,,Umma“ gubi potencijal kao snažna i autentična drama. Možda je uteha to da na kraju ne traje predugo, 84 minuta, ali i ti će minuti sporo prolaziti. Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 2.4/5

8

Četvrtak, 28. april 2022.

ZERKALO

,,Everything Everywhere All at Once“: Novi uradak The Daniels jedan od najmaštovitijih i najboljih fil

Skoro pa savršeno lu Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

N

ije me pre neku noć zvao neki moj Kožo da mi ispriča vic. Ipak nemam drugare koji običavaju tako da me probude upola noći kako bi mi ispričali vic. Vic znam od ranije. Elem...

Voze se (ljubljanski gradonačelnik) Zoran Janković i (hrvatski predsednik) Zoran Milanović u istom autu negde kroz bivšu Jugoslaviju, kada ih najednom zaustavi policajac i zatraži im lične karte. Gleda policajac tako u lične karte, pa u njih dvojicu, pa opet u lične karte i tako nekoliko puta u krug, da bi na kraju rekao: „Braća, a uopšte ne ličite jedan na drugog!“

Neostvareni snovi

sestrinskih autorskih tandema (recimo braća Koen, braća Darden, braća, a kasnije sestre Vačovski i tako dalje), autorski duo The Daniels su tek imenjaci - dva Danijela, Kvon i Šajnert, koji dele zajedničku stvaralačku viziju. To su već demonstrirali sa pregršt video-radova i indiewire.com

Vic te vrste ne bi bio ni izbliza toliko smešan, da nije doživeo potvrdu više puta u stvarnim anegdotama, verovatno i pre nego što su dvojica navedenih napravila političke karijere. Recimo, kao kada je nova profesorka istorije upitala Nenada N. i Nenada R. jesu li njih dvojica braća, na šta je usledila gromoglasna salva smeha II2 odeljenja Desete beogradske gimnazije.

Poput dva Zorana iz vica ili dva Nenada iz anegdote, u svetu u kojem je poznato više bratskih i

Džejmi Li Kertis u neobičnoj i efektnoj roli

jednim uvrnutim dugometražnim filmom ,,Swiss Army Man“ (2016). Da vic sa njihovim najnovijim filmom ,,Everything Everywhere All at Once“ bude veći, njegovi glavni producenti su, pak, braća Entoni i Džo Ruso, najpoznatiji kao producentski i autorski dvojac iza nekoliko Marvelovih filmova.

Sad, imajući u vidu da se ,,Everything Everywhere All at Once“ okvirno bavi konceptom multiverzuma, što je takođe pravac u kojem će se nadalje razvijati Marvelov filmski univerzum (nadležni su to nagovestili već sa animiranim ,,Spider-Man: Into the Spider-Verse“ (2018), „žmigavac dali“ s poslednjim delom igrane ,,Spider-Man“ trilogije, a „skretanje“ će biti obavljeno uskoro s dolazećim ,,Dr. Strange“ filmom), na novi film dvojice Daniela možemo gledati i kao na portfolio kojim se oni preporu-

čuju Marvelu za neke naredne projekte. To uopšte ne bi bio loš sled događaja, budući da je ,,Everything Everywhere All at Once“ bolji i maštovitiji od svega što je filmsko-stripovska korporacaija osmislila.

U korenu njihove teorije multiverzuma, doduše, stoji „pop-filozofski“ kliše o tome da smo mi i ono što nismo, odnosno da su našu sudbinu trasirale odluke koje smo doneli, kao i one koje nismo, što na kraju znači da nas jednako „boje“ i naše frustracije, neostvareni snovi i nerealizovani potencijali, koliko i „tvrde činjenice“ naših osobina, uspeha i ostvarenih ciljeva.

Kraljica haosa

U tome će se svakako naći mesta i za viceve, anegdote, gimnazijske đačke knjižice, poreske prijave, zaostavštinu hongkonških akcionih filmova, pritiske, dobrotu, ljubav, tradicije,

Četvrtak, 28. april 2022.

9

k autorskog dua lmova godine

udilo

Ispod okvira multiverzuma i potencijalnog spektakla, te „maksimalističkog“ garnirunga štoseva, viceva i referenci, krije se sasvim realistično i humanistično jezgro filma porodične odnose i jednu neobičnu krofnu sa svime, koja stoji u centru univerzuma. Doći ćemo i do toga, ali za početak krenimo od suve realnosti.

Ako je Lajbnic tvrdio da je naš svet najbolji od svih mogućih svetova, možda makar zbog toga što je jedini mogući, onda naša junakinja Evelin Vang (Mišel Jeoh, veteranka hongkonških,

gizmodo.com

ign.com

Mišel Jeoh dokazuje da je izuzetna i nepravedno potcijenjena glumica

Multiverzumsko pakovanje svega i svačega na posteru filma

tajvanskih i kineskih akcionih i fantastičnih spektakala) verovatno živi u, za sebe, najgorem.

Njena perionica rublja koju drži zajedno s mužem Vejmondom (Ke Huj Džonatan Kvan, onaj klinac iz filmova poput Spilbergovog ,,Indiana Jones and the Temple of Doom“ (1984) i Donerovog ,,The Goonies“ (1985), čija se glumačka karijera gasila kroz devedesete, da bi na kraju potpuno uvenula početkom novog milenijuma) ne posluje dobro, a zbog nenamenskih troškova strahuje od saslušanja kod nemilosrdne poreske inspektorke Dirdre Bobirdre (Džejmi Li Kertis, jeziva u drap-bež-oker odevnim kombinacijama). Povrh svega, u poseti je njen džangrizavi i na-

smrt bolesni otac Gong Gong (Džejms Hong), a nenajavljena, i to usred gužve na poslu, banjava i njena kći Džoj (Stefani Hsu, otkrovenje filma), skupa sa svojom devojkom Beki (Teli Medel), što ne nailazi na odobravanja konzervativnijih delova kinesko-američke familije. A kao šlag na torti, čini se da je kukavni Vejmond konačno skupio petlju da zatraži razvod i da je Džoj na korak od toga da prekine sve veze s familijom. Za utehu ostaje da će sve možda biti bolje nakon proslave Kineske nove godine koju Evelin planira u svojoj perionici, ali znajući Marfijeve postulate, strepnja je jača od nade.

Međutim, u liftu na putu na saslušanje, Vejmond se najednom

premetne u nekog ko je nalik njemu, ali nije on, pa Evelin daje komad opreme u vidu slušalica sa zelenim tasterom i set bizarnih instrukcija. Taj svet, dakle, nije jedini, u nekom drugom je Dirdre vođa destruktivnih specijalnih jedinica u službi „kraljice haosa“ Džobu Tupaki koja je niko drugi do Džoj, Gong Gong je general pokreta otpora, a Vejmond je njegov čovek od poverenja. Ključ spasenja možda leži upravo u Evelin koja je idealna za tako nešto jer je u „matičnom“ svetu toliko neostvarena (kao da je donela sve same pogrešne odluke). Ali, prvo mora ovladati veštinom „skakanja“ između tih različiNastavak na sljedećoj stranici

10

Četvrtak, 28. april 2022.

tih univerzuma, za šta se kao okidači koriste bizarni i malo verovatni, ali teoretski ostvarivi incidenti poput oblačenja cipela naopako, četiri posekotine papirom i sve u tom stilu.

Seksualne igračke

ew.com

U nekim od tih svetova, Evelin je zvezda borilačkih i „vušia“ filmova, a Vejmond je njen producent i bivši dečko, u nekima je ulična žonglerka ogromnog reklamnog natpisa, u nekima su ona i Džoj lutke-pinjate, u nekima je Evelin poznata šefica azijske kuhinje... Najbizarniji od svih svetova verovatno je onaj u kome svi ljudi umesto prstiju na rukama imaju neupotrebljive mlitave viršle, ali zato mogu svirati i slikati nogama, a Evelin i Dirdre žive u lezbejskoj vezi.

U većini tih svetova je seksualne igračke moguće koristiti kao kreativne rekvizite u tuči. Opasnost koja preti Evelin ista je ona od koje je već stradala Džoj: da joj um pukne i ode u haos kojim vlada ultimativna istina kanalisana kroz pomenutu krofnu (koju Džoj „štuje“ i svojom frizurom): ništa nije bitno.

Iz opisanog bi neko pomislio da je ,,Everything Everywhere All

at Once“ filmsko oličenje haosa i zapravo ne bi bio posve u krivu. Međutim, u ludilu i čudaštvu dvojice Danijela ima ipak nekakve metodike, pored ispaljivanja bizarnih štoseva koji se ponekad ponavljaju u neregularnim intervalima, ponekad pogađaju, a ponekad i promašuju metu. Uostalom, ,,Swiss Army Men“ se dosta dugo vozio na štos „kad mrtav prdne“, pa je na kraju konvergirao u jednu od najneobičnijih i najoriginalnijih priča o prijateljstvu u nevolji.

Na tehničkom planu, film je apsolutno impresivan, što se može iščitati iz fotografije Larkina Sajplea (radio i na ,,Swiss Army Man“), montaže Pola Rodžersa (radio sa Šajnertom na njegovom solo filmu ,,The Death of Dick Long“ iz 2019), fantastičnih koreografija, savršeno odmerenih i uklopljenih vizuelnih i specijalnih efekata.

Ali i 2D i lutkarske animacije, uz skoro pa sveprisutni, ali perfektno odgovarajući eklektični soundtrack, u kojem se spajaju neo-klasične orkestracije i elektronsko pulsiranje, a koji potpisuje bend Son Lux. Glumačka podela je, pak, vredan dodatak razgranatom si-

Otkačena radnja - sjajna smjernica za buduće Marvelove filmove

stemu filmskih referenci koji Danjieli pažljivo grade od Kjubrika (lagana zezalica na temu početka ,,Odiseje“), preko Vačovskih (,,The Matrix“ serijal, ali i ,,Cloud Atlas“ iz 2012. u manje pretencioznoj, a pametnijoj izvedbi), „feel good“ filmova osamdesetih, hongkonških akcijada i „vušija“ devedesetih... Pa do inspirisanijeg pola američke „indi“ kinematografije i koncentrovanih emocija koje su obeležile opus velikog Vonga Kar-vaija. Našlo se tu mesta i za jednu sprdnju s mnogima omiljenim crtaćem ,,Ratatouille“ (Bred Berd, 2007), u kojoj Hari Šum Junior igra Evelininu „nelojalnu konkurenciju“ Čeda koji, kuva uz pomoć rakuna koji mu stoji pod kapom.

Štosevi i reference

U tom skakanju između različitih „svetova“, glumci su prinuđeni da zapravo igraju po nekoliko različitih likova često u istoj sceni. U tome Mišel Jeoh, jedna od najpotcenjenijih glumica, izvodi perfektan potpuri svoje karijere, kako one u azijskoj kinematografiji, tako i one holivudske, pritom se ne libeći i da istražuje nove smerove.

Danijeli nas podsećaju i na to koliko je masivan opus Džejmsa Honga, ali i na to koliko je potencijal Džonatana Kvana ostao neiskorišćen. On posebno sija u onim zajedničkim scenama sa Mišel Jeoh u kojima autori parafraziraju Vonga Karvaija, što i te kako ima smisla, budući da je Kvan čak bio Vongov asistent režije na filmu ,,2046“ (2004).

Pa ipak, ispod okvira multiverzuma i potencijalnog spektakla s njim povezanog, te „maksimalističkog“ garnirunga štoseva, viceva i referenci, krije se sasvim realistično i humanistično jezgro filma. Kriju se tu stvarna pitanja jaza između generacija, imigrantskih sudbina, biznisa pred propadanjem, animoziteta, agresije na makro i na mikro nivou koja, može biti jednako opasna kada kuva ispod površine, neostvarenih snova, frustracija i možda ultimativne ideje, da iskrenost i dobrota mogu razoružati i prevladati apsolutno sve. Zbog toga je ,,Everything Everywhere All at Once“ jedan izuzetan film sasvim blizu remek dela koji će zasigurno obeležiti prvu polovinu ove godine.

Ocjena: 9.2/10

Četvrtak, 28. april 2022.

11

Tri proljećna britanska projekta podijelila publiku i kritiku

SERIJE

netflix.com

Rupert Frend i Sijena Miler u nedorečenoj političkoj drami ,,Anatomy of a Scandal“

Čorba skandala, seksa i fantazije

„Heartstopper“ je suptilna, ružičasta egzistencijalistička drama. ,,Anatomy of a Scandal“ je mogla reći više o tome što je silovanje, pristanak ili izostanak pristanka. ,,Life After Life“ je fascinantna i zadivljujuća životna priča, splet fantazije i tragedije

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

P

ublika na Balkanu voli britanske serije. Iako se mnogi neće složiti, može se reći da niko ne radi serije kao Britanci. Od krimi-drama preko sitkoma do tinejdžerskih drama, britanska televizija ima sve žanrove, u skladu sa posebnim senzibilitetom.

Tri nove serije sa Ostrva koje smo pogledali su sudska drama o skandalu ,,Anatomy of a Scandal“, koja nas je razočarala, zatim drama o istraživanju

seksualnosti ,,Heartstopper“ (obje na Netfliksovom servisu) i vrlo zanimljiva ,,Life After Life“ na BBC televiziji.

ANATOMY OF A SCANDAL

Britanski skandali su dobra televizijska hrana, kao što su nam već pokazale serije ,,A Very English Scandal“ i ,,A Very British Skandal“. Kada Netfliks i autor Dejvid E. Keli (,,Big Little Lies“, ,,Ally McBeal“, ,,The Undoing“) ,,ukradu“ taj koncept, dobijamo seriju ,,Anatomy of a Scandal“ od šest nastavaka, baziranu na ro-

manu Sare Von, koja ima mnogo sličnosti sa ,,The Undoing“.

Razlika je u tome što je u jednoj doktor navodno ubio ljubavnicu, a sada pratimo političara koji je navodno silovao ljubavnicu. Taj političar je Džejms (Rupert Frend), ministar u vladi, koji mora priznati ženi Sofi (Sijena Miler) da je imao aferu sa Olivijom Liton (Naomi Skot), koja je trajala pet mjeseci, a onda je prekinuta. Međutim, stvari su postale teške kada je Olivija Nastavak na sljedećoj stranici

optužila Džejmsa da ju je silovao posljednji put kada su bili zajedno. Džejmsu se sada sudi, a tužiteljka je Kejt Vudkroft (Mišel Dokeri), koja takođe ima tajnovitu prošlost.

Ovdje je isto riječ o ženi koja je uhvaćena u situaciji prevare i treba da se zapita da li zaista poznaje čovjeka s kojim je u braku dugi niz godina. Međutim, ovdje je drama stavljena u drugi plan u odnosu na sapunicu i elementi trilera ovoga puta ne djeluju tako dobro, dok se serija bavi temom seksa i pristanka na njega, više nego posljedicama.

Glavni problem je što serija želi da bude relevantna u trenutku nakon mnogo puta obrađene #metoo teme i želi da kaže nešto bitno o patrijarhalnom sistemu obrazovanja i politike, a u suštini se drži samo floskula.

Takođe, povremeno koristi umjetnička sredstva za vizualizaciju emocija likova, ali ona su toliko deplasirana da djeluju katastrofalno. Suđenje je daleko najbolje što može da ponudi, čak i ako ne uspijeva ići dalje od ponavljanja očiglednog, iako je britanski sud prilično drugačija od suda u Americi.

Kao bivši advokat, Keli ovdje uključuje proces, koji dobija pozorišnu dimenziju. U seriji postoji i igra sa fluidnim prelazima između prošlosti i sadašnjosti, što je suvišno. Od serije se mogla napraviti uzbudljivija priča, kao temeljna analiza na temu pravde preko pristupa individualne percepcije, dok je ono samo kratko dotaknuto.

Posebno je bizarno da se navodna žrtva, gotovo ne pojavljuje kao ravnopravan lik.

Nijedan od likova u seriji nije previše interesantan. Sijena Miler je solidan lik kao žena koja mora shvatiti neke istine i o sebi i o životu koji je živjela, a Rupert u ulozi privilegovanog muškarca koji je potpuno slijep za ono što te privilegije nose sa sobom je više nego komičan i neuvjerljiv. Najzanimljivije je gledati Mišel Dokeri u ulozi advokata koja je zaista strastvena u onome šta radi i u šta vjeruje. ,,Anatomy of a Scandal“ je imala velike ambicije, a dobili smo promašaj sa glupim obrtom. To je serija koja je mogla reći više o tome kako se promijenila svijest o tome šta je silovanje, pristanak ili nedostatak pristanka,

kao i da podstakne na razmišljanje o svim ženama poput Sofi koji potiskuju stvarnost, ali na kraju, ona samo klizi po površini i ne govori ništa novo.

teenvogue.com

Četvrtak, 28. april 2022.

Ocjena: 2/5 HEARTSTOPPER

Sjetite se prvog zaljubljivanja i pulsirajućeg osjećaja sa trncima u čitavom tijelu. Slična emocija se dešava u gotovo svakom kadru serije ,,Heartstopper“, koja je adaptacija istoimenog veb, a kasnije i grafičkog stripa Alis Oseman. Njegova velika popularnost dovela je do toga da je Netfliks dao zeleno svjetlo prvoj sezoni od osam epizoda. Ono što ćete pronaći u ovoj seriji je romantična priča koja istražuje odnos dvoje tinejdžera, a rezultat je vrlo šarmantan proizvod kao lajt varijanta ,,Sex Education“.

Priotagonisti su grupa tinejdžera na početku školske godine. U muškoj školi, Čarli Spring (Džo Lok), dječak je koji se, nakon što je ,,izašao iz ormara“ i otkrio da je gej, suočava sa okolinom. Meta je homofobičnih šala i kreće se kroz prepreke adolescencije uz podršku prijatelja, koje čine Tao (Vilijam Gao), njegov, previše zaštitnički i najbolji prijatelj, El (Jasmin Fini), transrodna učenica i Ajzaka (Tobi Donovan), kojeg nažalost nema mnogo. On provodi dane izvinjavajući se zbog toga ko je, sve dok Nik Nelson (Kit Konor) ne sjedne pored njega u klupu. U početku, Čarli i Nik nisu mogli biti manje slični, jer je Nik popularni ragbi igrač kojeg svi vole. Ali, ostvaruju kontakt koji se pretvara u prijateljstvo.

Ova suptilna, ružičasta i skromna egzistencijalistička drama, koja u sebi ima i malo Šekspira, bavi se istraživanjem seksualnosti na zabavan način.

Ovdje se priča mogla fokusirati samo na nevjerovatnu romansu dvojice glavnih likova, ali serija usputno prožima mnogo više od toga, delikatno i efikasno.

Epizode su pune različitosti, poput s parom Tarom (Korina Braun) i Darsi (Kizi Edžel), koji prolazi kroz važan trenutak, javno priznajući lezbijsku vezu i preuzimajući izazove koje to podrazumijevaju u svakodnevnom životu. Radnja se razvija s optimizmom koristeći

Džo Lok i Kit Konor izuzetni u tinejdžerskoj priči odrastanja ,,Heartstopper“ radiotimes.com

12

Glavna glumica Tomasin Mekenzi, najslabija karika serije ,,Life After Life“

višestruke karaktere, donoseći scene izazova adolescencije.

Zanimljivo je pratiti epizode, koje, iako su kratke, uspijevaju da objasne vrlo relevantne rasprave, uključujući i dijaloge koji su daleko od usiljenih i nezgrapnih. Naravno, ima šematskih djelova, posebno poput svega što je vezano za Niko-

ve prijatelje, ali ono što preovladava je harmonija sa ritmom, tonom i glumom. Pastelne boje i jako svjetlo prožimaju osam epizoda, prikazujući novu generaciju koja seksualnost razumije kao slobodu izražavanja, oslobođenu sterilnih predrasuda i etiketa. Lok i Konor su gotovo savr-

13

Četvrtak, 28. april 2022.

Svaki lik dobija slatkoću, simpatiju i dubinu, od Nikove prijateljice iz detinjstva koja se zove Imogen (Rea Norvud), Čarlijeve sestre Tori (Dženi Valser), koja se zabavno pojavljuje u nasumično vrijeme kako bi ponudila savjet, ali i raspoloženom učitelju likovne umjetnosti Ajajiju (Fisajo Akinade), koji je možda prije bio tamo gdje je Čarli sada. Važno prisustvo porodice protagonista mora se istaći. Osvježavajuće je imati majke dobrodošlice na sceni, koje slušaju i podržavaju, kao što je Sara Nelson, Nikova majka (Olivija Kolman), koja pruža ljubav koja je potrebna. ,,Heartstopper“ je serija koja svakoga ostavlja toplog srca, sa vibrirajućom pozitivnošću i uvidom da se ipak može živjeti u svijetu u kojem postoje razlike. Ona je optimistična serija i uspijeva osvojiti lijepom i simpatičnom pričom sa LGBT temama. Ona je malo čudo koje se za sada pozicioniralo kao jedna od najboljih Netfliks serija.

Ocjena: 4/5 LIFE AFTER LIFE

šeni. Njihova hemija je neopisiva, a svaka linija dijaloga prožeta je osjećajima, od dubokih razgovora o životu i ljubavi do jednostavnih razmjena riječi ,,zdravo“. Bez ovog ključnog dvojca, serija ne bi funkcionisala.

Osim dva glavna lika, svijet koji je Alis Oseman stvorila, za-

jedno s režiserom Eurosom Linom, naseljen je gomilom simpatičnih likova. Jedan od njih je Tao, koji je toliko fokusiran na velike promjene koje se dešavaju u njegovoj grupi da možda neće shvatiti da on i El imaju više interesa jedno za drugo, nego samo da budu prijatelji.

Od ovogodišnje žarko iščekivane ekranizacije romana ,,Razgovori s prijateljima“ Sali Runi, do ,,Minijaturiste“ Džesi Barton, u dugačku listu briljantnih književnih adaptacija, ugurao se i bestseler Kejt Etkinson ,,Life After Life“, koji je doživio ekranizaciju od četiri nastavka na televiziji BBC u režiji Džona Krovlija, poznatog po filmu ,,Brooklyn“ (2015).

Priča u prvom planu ima djevojku Ursulu Tod (Tomasin Mekenzi/Ajla Džonston/Eliza Rajli), koja se tokom svog postojanja suočava sa alternativnim stvarnostima, jer umire pod različitim okolnostima i ponovo se rađa. Ona se kreće kroz eru koja obuhvata dva svjetska rata, susret sa Hitlerom i velike životne događaje.

Njen životni put počinje 1910. godine kada je rođena prvi put od oca engleskog bankara Hjua (Džejms Mekardl) i njegove žene Silvije (Sijan Kliford), da bi umrla prije nego što je uspjela da udahne prvi put, tako što je zadavljena pupčanom vrpcom. Svaki put kada umre, dobija još jednu šansu za život, sa vraćanjem na trenutak njenog rođenja. a sa svakim ponovnim rođenjem mijenja se

jer ne zadržava uspomene iz svojih prethodnih života, već je vođena osjećajem ,,déjà vu“.

Ova smirenija verzija serije ,,Russian Doll“ je fascinantna i zadivljujuća životna priča ispričana kao splet fantazije i tragedije, a u isto vrijeme odlična studija karaktera, pažljivo i inteligentno napisana. S vremena na vrijeme, tempo se može činiti malo sporim, jer svakom epizodom koja traje oko 50 minuta, naracija kao da stoji, posebno u ranijim djelovima.

Međutim, ti sporiji trenuci su rijetki, dok sa tim tempom i čvrstim fokusom na karaktere nagrađuje marljive i strpljive gledaoce sa potpuno užitkom.

Prvih nekoliko preokreta je zapanjujuće, ali nakon nekog vremena počinje izgledati sasvim normalno kada se lik koji je, mislimo, zauvijek napustio narativ, ponovo pojavi u drugom ruhu ili se sagleda iz nove perspektive. Iako serija ima natprirodnu premisu, ipak su osnove teme ljubav, gubitak, razaranja rata, slučajnost smrti, vječno univerzalne za sve.

Ponekad zasmeta prečesto korištenje naratorke Lesli Manvil, koja dodatno opisuje atmosferu, poput čitanja knjige, iako je ovo sasvim drugi medij, umjesto da režiser to dočara na drugi način. Međutim, ovdje je režija toliko suptilna, da je gotovo nevidljiva.

Silvija, Ursulina majka, ostaje pouzdano snobovska i zajedljiva, baš kao što Ursulina slobodoumna tetka Izi (Džesika Braun Findli) nastavlja pružati utočište, pomoć i primjer živčane buntovnosti zbog koje se takve tetke stvaraju u fikciji. S druge strane, Džejms Mekardl je sjajan kao benigna, ali neefikasna očinska figura. Najslabija karika je glavna, Tomasin Mekenzi. Ona nije upečatljiva i harizmatična kakva bi Ursula nakon svih promjena trebala da bude. Ona se nikada ne približava razotkrivanju svrhe svoje situacije, već je njena filozofija ,,Ne znam zašto živimo, sve što radimo je da umiremo“.

Uprkos mana, ova serija je poput starog foto-albuma pronađenog na tavanu, punog duhova i gorko-slatkih emocija, nematerijalna, ali bogata značenjem. Teško je bilo od nje otrgnuti oči.

Ocjena: 3.8/5

14

Četvrtak, 28. april 2022.

variety.com

SERIJE

Russian Doll

Nataša Lion preigrava ali ipak us

Nataša Lion kao Nađa Vulvokov na leđima nosi kompletan ludi narativ

L

judi ponekad moraju da odu na kraj svijeta, da bi shvatili da je ključ traume, radosti ili bilo kog damara, izlaz iz bilo kog lavirinta, na kraju i put do kuće, u njima samima.

Zato je Nataša Lion ,,sam svoj majstor“ po definiciji: ona je kreatorka, scenaristkinja, producentkinja i glavna zvijezda serije ,,Russian Doll“.

Crveni alarm

Milenijalci, brzih dana ćete (ako već nijeste) zakoračiti u živo blato pete (pete, e!) decenije - a Nataša Lion je tu, da vam u seriji ,,Russian Doll“ to saspe u lice.

Kao neki crveni (bukvalno: savršeno tršavo riđokosi) alarm, koji sa megafona poručuje da se pod hitno valja uhvatiti u koštac sa tim saznanjem. U drugoj sezoni Netfliksove ekskluzive, Nataša će probati da to olakša u jednom ludom vagon-putovanju niz kolosijeke vremena i prostora, uz poruku da je sve to samo rvanje sa prošlošću... Ma, samo što ova Njujorčanka ne kaže ono: ,,Izvinite, a gdje staje voz za Jugoslaviju?“. Uz nešto vrlo važno: nikad nije bilo toliko neostvarenjaka koji na 40. rođendan pojma nemaju što žele

Voz koji (ne) v Netfliksova poslastica ima jednu jedinu manu, a to je da i u novoj, kao i u prvoj sezoni, sve odgovore za ostvarenje jednog milenijalca traži u prošlosti, u djetinjstvu i u odrastanju. Dakle, u traumi koja se transgeneracijski nasljeđuje u jednoj porodici od života, kao sada, u ovom svijetu. ,,Ništa ne umije tako da posloži stvari kako treba, kao mala katastrofa“. Ovu devizu glavnog junaka postmoderne filmske genijalštine Mikelanđela A n t o n i o n i , ,U v e ć a n j e “ (,,Blowup“, 1966), efektno i neštedimice rabi Lion i u drugoj sezoni svoje televizijske psihodelije ,,Russian Doll“. Uz poruku da ništa, naravno, nije kao što se čini – osim što je za sve to, vjerovatno, kriva neka trauma odrastanja. ,,Russian Doll“ ima jednu jedinu manu, a to je da i u drugoj, kao i u prvoj sezoni, sve odgovore traži u prošlosti, u djetinj-

stvu i u odrastanju - ili u traumi koja se transgeneracijski nasljeđuje u jednoj porodici. Pogledajte samo tu Nađu Vulvokov koju tumači Lion: ona je softverska inžinjerka kojoj u 40. godini više priliči neko ruho malog kabadahije i harambaše u stilu Pipi Duge Čarape.

Pogana na jeziku i u krevetu, cinična prema svima a od toga ciničnija jedino prema sebi – i naravno, bez bilo kakvog plana i saznanja što je to što ona želi u životu. U prvoj sezoni proživljavala je svojevrsni ,,njujorški Dan mrmota“ – konstantno umirući i vraćajući se na dan svog 36. rođendana.

Ona je kćerka još neostvareni-

je i poganije samohrane majke i unuka jedne nepodnošljive, ponosite i na mahove neodoljive Jevrejke koja je preživjela Aušvic... U suštini, Nađa je jedna tempirana bomba koja za sve, ali baš sve pluseve i minuse života i karaktera može da upre prstom i pokaže krivca u prošlosti.

Ogledalo majčinstva

Nađa je u prvoj sezoni bila osoba koja će radije umrijeti, nego se dobro provesti na sopstvenoj rođendanskoj žurci, među nekim bitnim ljudima. A sad, u drugoj sezoni i za 40. rođendan... Pa, recimo, osoba koja će radije biti u bilo kom drugom

15

Četvrtak, 28. april 2022.

gametipstrick.com

spijeva da sačuva konce sjajne psihodelične igre i u drugoj sezoni

Duhovit i ciničan sudar religije, mistike i psihodelije u putovanju kroz vrijeme u drugoj sezoni

vodi kući vremenu i tuđem životu (majke, bake) – nego u svom, sada.

Bez želje da pretjerano otkrivamo zaplet, koji će vam se posložiti u uvodnih pet minuta prve od sedam novih, polučasovnih epizoda: za Nađu Vulvokov se u njujorškom metrou otvara nekakav portal, šansa da na jednoj liniji uhvati vagon koji će je vratiti u neki Njujork iz 1982, znači knap 40 godina ranije. Dakle, jedna moderna žena koja ulazi u petu deceniju, ,,odlazi“ u svijet njene majke dok je sa njom bila trudna. I zaista bilo ko, ko ima bilo kakvo znanje o psihologiji ili malo intuicije, može da ,,provali“ da se radi o Nađinoj potrazi za onim, što zaista želi od života. I naravno da to ima veze sa tim, što za nju uopšte znači koncept majčinstva...

U odnosu na briljantnu prvu sezonu (apsolutno televizijski moderni klasik, nešto kao

američki i njujorški odgovor na londonski ,,Fleabag“... Da, toliko dobro) – druga funkcioniše po principu ,,brže, više, jače“. I ,,luđe“, naravno: ako je uvodna sezona bila nešto kao lutanje kroz noć osobe na energetskim drogama, onda bi se vizuelno pripovijedanje druge sezone moglo komotno uporediti sa psihodelijom nekakvog LSD tripa sedamdesetih! Neočekivano, mimo pravila, u prostoru gdje ništa nije kako se čini. Pa, ko voli takve televizijske eksperimente...

Konačan rezultat je, u konačnici i nakon sedam epizoda, efektan; iako je negdje pred kraj treće epizode lako pogubiti konce, uz utisak da je Nataša Lion ovog puta stvarno malo pretjerala i preigrala. Bez brige, do kraja ćete ipak zaslužiti osjećaj, da je to lutanje kroz gusto šiblje i močvaru nečije (pod)svijesti vrijedilo pro-

ći; iako i sa utiskom, opet temeljnije i iskusnije publike, da je mnogo toga tu i predvidivo.

Breme takvog narativa Nataša Lion ovog puta uglavnom iznosi sama; lik Alana (Čarli Barnet), svojevrsne ,,srodne duše“ iz prve sezone sada je prigušen i očigledno namjerno ostavljen za potencijalno finale u izvjesnoj trećoj sezoni.

Tanak led

Ovaj magnum opus autorke ipak ima i jake sporedne adute: zvijezda Kloi Sevinji se dobro snalazi u malom manevarskom prostoru Nađine majke. Vera, Nađina baka (Iren Bordan) neodoljivi je karakterni mrgud od starice koja je svemu lošem u životu pokazala srednji prst; a Šarlto Kopli je presimpatičan kao mačo lopov iz osamdesetih Čez Karera - koji je uz sve to i ciljano pljunuti filmski velikan Hari Din Stenton iz Linčovih i Vendersovih filmova.

Humor je naravno pametan i funkcioniše i onda kad je forsiran; na račun milenijalaca, njujorških Jevreja, modernog svijeta, svijeta osamdesetih, nacista, muškaraca, droga, ma čega sve ne... Soundtrack je gomila zaista velikih hitova

osamdesetih i sedamdesetih, koji ,,rade“ i onda kad djeluju pretjerano očeigledno – pa će tako i sama završnica djelovati i kao do sada najbolji televizijski Pink Floyd momenat.

Kopče sa radnjom prve sezone su sve jače kako nove epizode odmiču; a premijerna je zaista savršen primjer, u kojoj mjeri je Nataša Lion majstor da kao scenarista navuče na tanak led, suptilno pruži odgovore na bitna pitanja, a zatim otvori prave prozore za ludu promaju novih psiholoških dilema.

Konačno, neće vam ni pretjerano teško pasti ni insistiranje na tome da autorka za svoju junakinju sve, ali baš sve odgovore, tumačenja svih ličnih grešaka, promašaja, želja i stremljenja - traži u postupcima majke i bake. Do kraja će vam već jasno biti, koji vagon metroa i koja lokokotiva tu grabe na gorivu prebacivanja krivice i izgovora – a koji na iskrenoj želji da se izađe iz začaranog kruga (auto)destrukcije i neostvarenosti. Jer tako je lako navijati za tu Nađu Vulvokov, onako kako je portretiše Nataša Lion.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 4/5

16

Četvrtak, 28. april 2022.

BEČKI VALCER orf.at

Priča o Otu Va

Zgrade „Majolika“ i „Medaljon“ u Beču

Dvori od majolike Miloš MILAČIĆ

N

ije to nikakav trač, bečki kvart Našmarkt stvarno podsjeća na Sutomore.

Tu cvrči roštilj od ranog jutra.

Toči se „burgunder“ i „barik“. Šaran, već polupijan, bacaka se u soja sosu. Maslinke i grčki sirevi vape za gitarom i harmonikom koje, čim im se ukaže prilika, zametnu kavgu sa tišinom. A tišina, onako uvrijeđena, napušta Našmarkt i ne vraća se sve dok i posljednji trgovci, muzikanti i turisti ne krenu na počinak.

Nedostaju jedino talasi. Suton i dunavski kanal pokušavaju nešto da improvizuju, pa stanari dvije susjedne zgrade po svu noć zamišljaju kako more šumi pod njihovim balkonima. Jednu od zgrada – „Majoliku“, projektovao je 1898. austrijski arhitekta Oto Vagner. A drugu, zvanu „Medaljon“, njegov učenik i saradnik Koloman Mozer. To su dvije najfotografisanije zgrade u Beču.

Lavovi od mramora

Divno je biti dijete i posmatrati „Majoliku“ bez trunke znanja o arhitekturi. I vidjeti ono i čega ima i čega nema na njoj: cvijetne dezene „izvezene“ na fasadi, lavove od mramora na žutim,

Crtati po keramičkom posuđu umijeće je koje ni velikom Rafaelu nije bilo strano. Ali zgradu odjenuti u majoliku, ideja je vrijedna posebne kvalifikacije. Taj što mu je pala na pamet ili je pjesnik ili prorok ili „nešto teže od oboje“ koncentričnim krugovima, morske vile i vodenjake, orhideje i lokvanje… Ne tražiti objašnjenje za ljepotu, već joj se prepustiti. Odrasli su čangrizavi. Pokušavaju sve da uokvire.

Otkud to „majolika“, pitaju?

Majolika je, naravno, naziv za špansku Majorku, gdje je u srednjem vijeku od fine ilovače Crkva na Štajnhofu

rađena keramika, išarana ukrasnim crtežima. Crtati po keramičkom posuđu umijeće je koje ni velikom Rafaelu nije bilo strano. Ali zgradu odjenuti u majoliku, ideja je vrijedna posebne kvalifikacije. Taj što mu je pala na pamet ili je pjesnik ili prorok ili „nešto teže od oboje“. Pisac Ernesto Sabato

možda nije čitao „Gorski vijenac“ ali u jednom eseju o doživljaju sadašnjosti i budućnosti, kao da mu je Njegošev stih bio lajtmotiv. Navodi primjer čovjeka koji se zaputio u šumu.

Sluti da ga tamo može napasti zvijer. To je za njega bliska budućnost. Drugi čovjek se nalazi na brdu. On ima bolji pregled i wikipedia.com

Iz Beča:

Četvrtak, 28. april 2022.

17

Zgrada Poštanske štedionice u Beču

wikipedia.com

handwerkundbau.at

Skulptura na zgradi „Medaljona“: Ona koja doziva, rad Otmara Šimkovica

Portret Ota Vagnera, rad Gotliba Teodora Kempfa iz 1896. godine

istovremeno vidi i onog koji ide ka šumi i zvijer koja tamo vreba.

To je za ovog na brdu - sadašnjost. Na brdu, zaključuje Sabato, stoje između ostalih i pjesnici i proroci. A latinska riječ „vates“, slučajno ili ne, znači i jedno i drugo. Oto Vagner je „vates“ arhitekture. I najveći bečki vizionar na prelazu vjekova!

Bez krova i temelja

U njegovoj bradi ugnijezdila se odlučnost da ostvari snove. Svoje, ne careve ili majčine. Poštuje monarha, majku obožava, ali stoji na brdu. Njihovo sjutra, njemu je pred očima. Majka želi da bude notar kao njegov rano preminuli otac. Ženi ga kćerkom bogatog juvelira i najboljim namjerama popločava sinovljev put do pakla.

Slično se događa i sa njegovim prvim projektima. Svi su uvijeni u „neo“ oblandu: neoklasični, neorenesansni, neogotski.

Taj Vagnerov rani stil prija Habzburgovcima. Ali miljama je daleko od njegove istinske vizije, izražaja, spoznaje, estetike... Sve do momenta dok se oči Ota Vagnera ne sretnu sa očima guvernante Luize Štifel, njegov brak, njegovo djelo, njegov život lebde u rastrzanosti između tuđih očekivanja i sopstvenih želja. Kao zgrade bez krova i temelja. Napokon skida ljušturu prošlosti kao ispucalu farbu sa fasade. I počinje da leti. „Umjetnost i ljubav, vi ste božanske zlatne zrake što obasjavate ovaj život i bez vas on ne bi postojao“, piše Oto svojoj Luizi.

Njen lik skicira na projektima a

jedna statua u holu banke neodoljivo liči na nju. Pridružuje se secesionistima i postaje prvi arhitekta u 19. vijeku koji se oslobađa dominacije istorijskih stilova. Ustanovljava novi način gradnje koji zahtijeva savremeni stil života. Smatra da nešto ne može biti lijepo ukoliko nije funkcionalno.

Eto baš ta fasada na zgradi „Majolika“ napravljana je od posebnog materijala tako da se vatrogasnim šmrkovima prilično lako i temeljno može skinuti prljavština sa nje. Zato i danas odolijeva vremenu i izgleda kao nova.

Bečka poštanska štedionica je Vagnerovo remek djelo. Vodi računa o detaljima. Stepenice i pod oblaže linoleumom, koji se prvi put koristi u građevinarstvu. Isto je i sa aluminijumom, koji služi za ventilacione dovode. Stajalište na stepenicima ograničeno je na 12 centimetara tako da ih ljudi mogu preći bez napora. I među namještajem postoji hijerahija. Crvena stolica sa mesingom i mekanim jastučićem pravljena je za glavnog direktora, zelena sa aluminijskim držačima za njegovog pomoćnika. Običnim radnicima i strankama namijenjene su stolice bez naslona. Direktorska kancelarija je sva u crvenim tonovima. Posjetilac čim uđe doživljava šok koji će ga sve vrijeme držati budnim.

Plašeći se da neće imati dovoljno sredstava da dovrši Štedionicu, Vagner je umjesto ubičajenog krova, napravio kupolu od stakla. Prostorija gdje se nalazi trezor bila je skroz prozračna. Do tada nikad viđeno. Cigle pričvršćene crnim nitnama, još jedan su komadić moderne

Detalj zgrade „Majolika“ u Beču

istorije potpisane Vagnerovim inicijalima. Na Štedionici ima ukupno 17.200 gvozdenih zakivaka i oni su simbol sigurnosti, otpornosti i čvrstine zgrade. A takva je bila i Vagnerova veza sa voljenom Luizom, koja je opstajala i pored nemogućnosti da je zakonski ozvaniče. Katolička crkva je, naime, propisivala da nakon jednog sklopljenog braka pred Bogom, drugi nije moguć. Ali Vagneru će se ostvariti i taj san, nakon godina istrajne borbe.

One koje dozivaju

Kada mu je pripao projekat bečke željeznice, izgradio je 40 kilometara pruge kroz rodni grad.

Tako je nakon Londona, Liverpula Budimpešte i Glazgova, Beč postao peti evropski grad koji je dobio željeznicu. Posebno je lijepa stanica kraj dvorca Šenbrun. U to vrijeme već oronuli car Franc Jozef, posjetio je stanicu svega dva puta. Još veći udarac za Vagnera bilo je otvaranje crkve na Štajnhofu, koju je projektovao, iako sam nije bio vjernik. Uveo je neke higijenske

wikipedia.com

kurier.at

agneru - jednom od najvećih arhitekata na prelazu dva prošla vijeka

novine. Česma za pranje ruku prije i nakon vjerskog obreda prvo je izazivala čuđenje, ali vrlo brzo su i sveštenstvo i pastva postali svjesni njene svrsihodnosti.

Car zbog bolesti nije mogao da dođe i održi pozdravni govor pa je ta čast pripala prestolonasljedniku Francu Ferdinandu.

Ovaj u svom obraćanju nijednom riječju nije pomenuo Vagnera, zaključivši na kraju da mu se lično mnogo više dopada klasični „terezijanski“ stil od ovog „nazovi modernog stila“.

Nesvjestan sopstvene kratkovidosti taj isti Ferdinand, uputiće se koju godinu kasnije u mračnu, sarajevsku šumu.

Na krovu one druge zgrade, pored „Majolike“, koja je sva u zlatu i optočena medaljonima, nalaze se četiri „Ruferin“ statue.

To su kreature koje drže ruke oko usta kao da nekoga dozivaju. Uradio ih je umjetnik Otmar Šimkovic i posvećene su, naravno, Vagneru. Bečom je tih godina kružio vic da one vrište tako da ih čuju čak i na dvoru: „Pogledajte, umjetnost je ono što ja napravim“.

18

Četvrtak, 28. april 2022.

PREPORUKA

Dina Šabanović, ekološka aktivistkinja Privatna arhiva

O rijeci i ljudima ZGRABI FILM Moja prva preporuka je dokumentarac našeg režisera Mladena Ivanovića „Između rijeke i ljudi“ („In Between“), koji govori o borbi mještana Beransela protiv odlaganja opasnog otpada na ilegalnoj deponiji i za pravo na zdravu životnu okolinu. Osim značaja same teme s ekološkog aspekta, inicijativa mještana predstavlja važan korak u razviću ekološke svijesti i ekološkog aktivizma u Crnoj Gori.

Za ljubitelje dokumentaraca i velikog platna – obavezno posjetiti festival dugometražnog dokumentarnog filma Underhill.

Među omiljenim su mi filmska ostvarenja „Dekalog“ i trilogija „Three Colours“ (Kšištof Kišlovski), „Persona“ (Ingman Bergman, 1966), zatim trilogija „The Lord of the Rings“ (20012003, Piter Džekson), „Oldboy „(Park Čan-vuk, 2003)“. Još par sjajnih filmova koji su me „raznijeli“ su „Incendies“ (Deni Vilnev, 2010), „Biutiful“ (Alehandro Gonzales Injaritu, 2010), „Eyes Wide Shut“ (Stenli Kjubrik, 1999) i divno female gaze ostvarenje „Portrait of a Lady on Fire“ (Selin Sijama, 2019). Što se tiče komedije naravno čuveni Monti Pajton filmovi.

Vjerovatno sam jedina koja

Dina Šabanović: Pajtonovci zaduženi za omiljene komedije

kao dijete nije voljela crtaće, ali među kasnije odgledanim izdvajam „Kirikou et la Sorciere“ (Mišel Oselo, 1998), Mijazakijeve „Spirited Away“ (2001), „Princess Mononoke“ (1997) i „My Neighbour Totoro“ (1988).

TV Televiziju rijetko gledam, tako da ću se više osvrnuti na sadržaj koji se može naći na online platformama. Kada su serije u pitanju, najviše me nervira kada se dobra priča pokvari prolongiranjem zarad gledanosti/ zarade, što se nerijetko dešava.

Serija koje su mi prijale u prethodnih godina su „Dark“, „Babylon Berlin“, prva sezona „True Detective“, „Black List“, „3%“... Za opuštanje su tu uvijek „The Office“, „Fawlty Towers“ i „Otvorena vrata“ sa sjajnom Vesnom Trivalić.

Animirane serije za odrasle koje vrijedi odgledati su „South Park“, „Rick and Morty“ i „Love, Death & Robots“.

Najbolje domaće emisije koje pratim su „Pljiž“ puna satire i komedije sa Mićkom Ljubičićem, Dražom Petrovićem i Vojom

Žanetićem, „Agape“ i podkast „Agelast“ sa Galebom Nikačevićem.

U suštini, puno roka, fanka, afrobita, džeza i sevdaha.

ZAOBIĐI

MUZIKA Muzika mi je najbliža među umjetnostima i stoga mi je najteže definisati omiljeno.

Pokušaću da izvojim ono što je najviše uticalo na mene i umnogome odredilo moju ličnost danas.

Domaći izvođači koje sam slušala u adolescentskom periodu, a i danas im se rado vraćam su Azra, Bjesovi, Idoli, Smak, Rundek (Haustor), Block Out, Majke, Goribor, EKV, Darkwood Dub, Videosex. Među možda manje poznatim su Machina, Dobri Isak i Luna.

Kada su strani izvođači u pitanju, omiljeni su mi Kejv, Koen, Čet Bejker, Nina Simon i bendovi Massive Attack, Pink Floyd, Thievery Corporation, Florence and the Machine, Dead Can Dance, The Doors, Morphine.

Pa, nije ni čudo što sam buntovnog duha!

Nakon ovako izgrađenog kostura mog muzičkog bića, uslijedilo je otkrivanje mnogo kvalitetnog i raznolikog sadržaja, pa se listi dragih izvođača ne vidi kraj.

FILM Iako se (nekad) o ukusima ne raspravlja, zaobilazim vesterne, većinu horora i dosadne ljubavne drame.

TV Apsolutno mi je porazna informacija o ogromnoj gledanosti rijaliti programa koji odavno nisu zabavnog karaktera, već čista vulgarnost i primitivluk sa apsolutno negativnim uticajem na društvo. Zaobići i sav sadržaj televizije Pink i sličnih kanala. Umjesto toga, pronaći zabavan, edukativan ili infomativan sadržaj ili uložiti vrijeme u druge aktivnosti.

MUZIKA Muzika je odraz kulture društva, nezaobilazna je gdje god se našli, stoga je velika odgovornost kako na stvaraocima i medijima, tako i na slušaocima. Ako se osvrnemo na muzičku scenu aktuelnu u regionu poslednjih godina, izgleda mi kao da je malo svjesnih odgovornosti koju nose.

19

Četvrtak, 28. april 2022.

S ec

ret

Neočekivan proljećni uzlet supergrupe iz Sijetla

Podmlađeni grandž Na albumu ,,3rd Secret“ se ne lamentira nad prošlošću i ne glorifikuje zlatnu era žanra devedesetih. Naprotiv, teme u pjesmama potpuno pripadaju našem vremenu

D

aleko od toga da je grandž ostario, a kamoli mrtav, a sve što je potrebno da znate da je to istina je album ,,3rd Secret“.

Idealno proljećnje rok iznenađenje je bend koji vas lagano ubjeđuje da grandž muzika ima nešto novo da kaže i u trećoj deceniji 21. vijeka. Kada čujete da je za basom ni manje ni više nego Krist Novoselić, kultni tip iz Nirvane, na bubnju Met Kameron a za gitarom Kim Tajil (veterani i bivne face iz grupe Soundgarden, koji su

nakon tragične smrti Krisa Kornela tražili novi put) – znate da se radi o supergrupi. Još sa dva autoritarna ženska vokala: Dženifer Džonson i Džilijan Raj su dva savršeno različita jaka karaktera, kojima koncertna bina pripada i stoji najbolje, onda kad su zajedno na njoj.

Oni nijesu nekakav ,,treći grandž talas“, ali jesu recimo ta ,,Treća tajna“ (naziv i benda i ploče) – i insistiraju na tome da traže svoj, autentičan put.

Energični marš sa ukusom ori-

spotify.com

3rd

d ž uboks

Silueta kultnog basiste Nirvane Krista Novoselića na omotu

jentalnog ,,I Choose Me“ je otprilike idealan dokaz koliko im je bitno da budu svoji. Takođe, i da ne lamentiraju nad prošlošću i ne glorifikuju zlatnu grandž eru devedesetih; naprotiv, teme u pjesmama potpuno pripadaju našem vremenu.

Da bend 3rd Secret u bilo kom trenutku ne zvuči odveć poznato ili slično nekoj velikoj grandž priči (Soundgarden je otprilike najpribližnije poređenje) – najprije je zaslužan upečatljiv i nezaboravan glas Džilijan Raj. Ona je ta koja pu-

šta da album klizi paralelno niz drumove hipnotišuće distorzije i katarzične akustike. Folk ozračje sluti na najbolje rok momente bendova iz San Franciska sa kraja sedamdesetih, što ipak nije dominantno, jer se radi o vrlo raznovrsnom albumu. Gitarska čvrstina u ,,Lies Fade Away“ je savršen kontrast za psihodeliju ,,The Yellow Dress“ u završnici. Samo da poželite da ova ekipa nastavi da zajednički stvara ovaj novi, podmlađeni grandž.

S. S.

Ocjena: 83/100

ns

DC

Irski alternativci briljiraju i na trećem albumu

Fountai

Svi strahovi imigrantske duše

Naslov ploče ,,Skinty Fia“ bezobrazna je irska kletva koja bukvalno znači ,,prokletstvo jelena“, a tiče se otprilike gubljenja identiteta, kulture, svega onog utemeljeno svog

N pitchfork.com

ajmračniji oblak, gromoviti kumulonimbus uništenja, to je ono što u ovom svijetu proživljava Grian Čaten, Irac u Engleskoj, frontmen rok senzacije Fountains DC.

Irski jelen zalutao u prostor britanske gospode na kaveru

Njihov uspon bio je meteorski: grupa studenata sa muzičke akademije u Dablinu se 2017. okupila oko, zamislite, fascinacije irskom poezijom. Na već čuvenom debi-albumu ,,Dogrel“ (2019) su se grčevito hvatali i borili za dušu svog Dablina – a sve to kroz prizmu velikih mračnjačkih bendova alternative, poput Joy Division i The Cure. Potom su, godinu kasnije, na ploči ,,A Hero’s Death“ pružili tom čudu od bijesne i pogane muzike – boje, melodije, lagodne osmijehe! I usput fanovima poručivali jedno: ,,You won’t catch me in your bear-trap loyalty“. ,,Skinty Fia“ je bezobrazna irska kletva koja bukvalno znači ,,prokletstvo jelena“, a tiče se otprilike gubljenja identiteta, kulture, svega utemeljeno svog. Na istoimenom albumu Fountains DC uspijevaju da osvoje jed-

nu širinu stadionske arene, a da ne žrtvuju ni mrvicu od svoje petlje, bijesa, srditosti. Cijeli album je sniman usred noći u Londonu, a tiče se predrasuda o Ircima koje su svakodnevno slušali u britanskoj metropoli, o osjećaju krivice što su iz Irske i pošli.

Album vas vodi u akciju od angažovane ,,In ár gCroíthe go deo“, što je jednostavan natpis na irskom koji znači ,,Zauvijek u našim srcima“ – a koji Crkva Engleske u Koventriju nije dozvolila za jednu baku prije četiri godine. Pod sjenkom i tutnjavom dubokog basa gradi se jedna silna oluja od Grianovog bijesa i artiljerije perkusija... Fountains DC, jednostavno, više ne žele da budu u defanzivi; zato vas, sve do ironične ,,Nabokov“ na kraju, vode na jedno potpuno oslobađajuće, moćno i zabavno indi putovanje. Pravo u središte svih strahova moderne imigrantske duše.

S. S.

Ocjena: 89/100

20

Četvrtak, 28. april 2022.

benda Pocket Palma

Dastine, pozajmiš mi kačket

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Izvela bih Vesa Andersona, Dejvida Linča i Bong Džunhoa. Bilo koja kafana s bilo ko-

jim viskijem, skroz nebitno, samo želim vidjeti koji je najluđi.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- To bi bilo jako kaotično.

ika

Članovi zagrebačke grupe stižu na svirku u Podgoricu 28. aprila

mu

z

Film koji Vas čini srećnom?

- Srećnom me čini film „Dirty Dancing“ (Emil Ardolino, 1987).

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Alfonsa Kuarona zbog filma „Harry Potter and the Prisoner of Azkaban“ (2004).

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Jedan od najboljih filmova, koji mogu pogledati milijun puta, ali me svaki put jako zbuni je „Donnie Darko“ (Ričard Keli, 2001).

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Voljela bih vidjeti na velikom platnu vidjeti priču o bendu EKV. Omiljeni filmski rivali?

- Omiljeni rivali su mi Obi-Van Kenobi i Anakin Skajvoker.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Računaju li se gremlini kao životinje?

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Ak’ si hoću popiti gemišt, to je moja privatna stvar“ iz filma „Tko pjeva, zlo ne misli“ (Krešimir Golik, 1970).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Oni ludi pingvini iz „Madagascara“.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Prvi film koji sam gledala u kinu bio je Diznijev „Mulan“ (Toni Bankroft, Bari Kuk, 1998).

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Soundtrack iz filma „Tarzan“ (Kevin Lima, Kris Bak, 1999).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poželjela sam poći u Indiju nakon filma „The Best Exotic Marigold Hotel“ (Džon Maden, 2012).

Anja Papa, muzičarka zagrebačkog

Benjamin Strike

film

33 OBRTAJA

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „All Is On My Side“, Sem Fender.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Ellipsis“, Drab Majesty.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Good Puss“, COBRAH. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Julienne“, Duett.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Dingga Dingga“, Mamamoo.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Pitera Marfija u bilo kojem obliku.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Đorđe Balašević.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Revolveri“, Andrea X Lana.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Kevin Parker tad još nije bio zvijezda, ali Tame Impala.

Anja Papa na promo materijalu novog projekta benda Pocket Palma

21

Benjamin Strike

Četvrtak, 28. april 2022.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Pogodila me smrt Majkla Džeksona.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Apsolutno! Ne može drugačije.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Idealna za kišni vikend je serija „Twin Peaks“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

Na djetinjstvo me podsjeća serija „One Tree Hill“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Serija „The OA“ to zaslužuje.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Ja sam, nažalost, osoba koja mora sve pogledati do kraja, nebitno o koliko lošoj seriji se radi. Mislim da „Money Heist“ nisam dovršila.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- To je „Killing Eve“.

Najdraži par iz serije?

- Papi i Angel iz serije „Pose.“ Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Dastinovu kapu iz „Stranger Things“ Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- A&R tim iz serije „Vinyl“.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Toma. Ipak sam „cat person“.

M. ČAVIĆ

U

koliko ne odustajete od razigranih tonova i starog-dobrog zvuka osamdesetih i sličan bit tražite u okruženju, na dobrom ste putu. Imamo baš to što vam treba – retro a urbano. To ruho i stil njeguje Anja Papa, članica benda Pocket Palma iz Zagreba.

Ona i Luka Vidović čine sint-pop duo koji se sluša u cijeloj eks-Ju. Znaju se od srednje škole i od tada stvaraju muziku, pa su mnogima poznati iz benda Side Project. Međutim, nakon pjevanja na engleskom u indi maniru, počinju istraživati maternji i estetiku 80-ih.

Inspiriše ih sve iz te šljokičaste, neonske ere – filmovi, muzika, moda.

Upravo iz tog razloga „Džepna palma“ je pun paket.

Anja i Luka će nas u okviru turneje po regionu, 28. aprila u CKZ „Ribnica“ izvesti na nostalgično-slatki ples. Veoma se raduju što materijal sa dva albuma mogu predstaviti uživo. Uoči nastupa i mi smo pozvali Anju da pođe sa nama u avanturu i baš kao što smo pretpostavljali, veoma dinamičnu. Ona je odraz onog što stvara – ples i samo ples. Zato ne čudi što je srećnom čini film „Dirty Dancing“ koji ove godine slavi 35 godina.

22

Četvrtak, 28. april 2022.

kalendar

U

redno popunjen CV Patrika Svejzija bio je savršen, sem stavke na samom dnu: ,,No dancing“. ,,Nije sposoban za ples“. Teška povreda koljena. A producenti su njim bili oduševljeni, već spremni da ,,promijene opis“ glavnom liku Džoniju, od Italijana naprave Irca...

Na kraju, sve što je za snimanje filma ,,Dirty Dancing“ Emila Ardolina prije 35 godina bilo bitno, bio je samo taj ples. Ni Dženifer Grej nije bila oduševljena idejom da njen filmski partner bude Svejzi; ostali su maltene posvađani nakon snimanja filma ,,Red Dawn“ (poznat i kao ,,Ten Soldiers“) Džona Milijusa, četiri godine ranije... Dakle, Patriku se nikako nije plesalo, a Dženifer se nije gledalo sa Svejzijem. Sve dok ih neko nije natjerao da lagano zaplešu; a na podijumu eksplodirala njihova hemija, od prvog sekunda.

Silna odbijanja

Sve je to samo hemija, govorila je i Elenor Bergstin, dama koje je osmislila i napisala koncept ,,Dirty Dancing“ priče – jer bilo je to sjećanje njenog odrastanja.

Kćerka jednog bogatog ljekara pošetkom šezdesetih dolazi na ljetnji odmor u Boršt Beltu (ruralni dio američke države Njujork sa zimskim rizortima koje zovu i jevrejski Alpi); na plesnom podijumu zaljubljuje se u siromašnog instruktora za ples.

Ta igra će za nju, Bejbi, i njega,

,,Dirty Dancing“, rasplesana filmska romansa s i Patrikom Svejzijem, slavi 35. rođen

Podijum za je savršeno lje ,,Prljavi ples“ je zaista postojao, i dalje postoji, tamo među radnicima i sirotinjom, koja služi u zimskim rizortima njujorških bogatuna. I zaista jeste dominantno erotski, ponoćni ples, pred kojim je mala Elenor Bergstin, buduća scenaristkinja, ostala nijema i dužna, tog ljeta kad je naučila što za jednu ženu znače emancipacija i sloboda izbora Džonija, biti jedina karta da se kao par i ostvare. U jednoj Americi, u kojoj su najtvrđe kapije i straže postavljene upravo na razmeđu bogataša i sirotinje.

Mnogima je smetalo i ime: Dona Samer nikako nije željela da pjeva u filmu koji se zove ,,Dirty Dancing“. Čak je i Frenk Previt, tip koji je napisao ,,(I’ve Had) The Time of My Life“, na prvu ponudu da radi pjesmu za film, odgovorio ovako: ,,Šta, zar želite da pišem muziku za nekakav

pornić?“. Tako je to ,,Prljavi ples“ krajem osamdesetih zvučalo; ali gospođa Bergstin živa nije htjela da odustane od imena. Previta je ubijedio muzički producent Džimi Jener, danima mu govoreći ,,da će mu ta pjesma i taj film promijeniti život“. Kako je samo bio u pravu!

A film je okrenuo život najglavačke, ponaprije, Patriku Svejziju. Bio je, po kastingu, tek četvrta opcija za ulogu Džonija. Prvi pik, Bili Zejn, imao je 20 godina, re-

Najteži dio plesne koreografije kao kulminacija romanse i cijelog filma

putaciju tinejdž-zvijezde u usponu – ali prvi susret sa Dženifer Grej i producentima bio je potpuni promašaj. Redom su, na sličan način, iz jednačine ispadali i Val Kilmer i Benisio del Toro – da bi šansu dobio Svejzi, koji je tada već imao 34 godine.

Na sličan način su mnogi odbijali Previtovu pjesmu: prvobitno, za finalni ples je bio planiran jedan nesuđeni hit Lajonela Ričija. Pa se, kada je konačno odabrana ,,The Time of My Life“, desilo ono sa Donom Samer, pa su je na sličan način (uglavnom zbog imena filma) odbili da je pjevaju i Džo Espozito, Kim Karns, pa Deril Hol iz tada megapopularnog tandema Hall&Oates... Izbor je, na kraju, pao na Dženifer Vorns; do tada poznatu samo po albumu laganih obrada (!) pjesama Lenarda Koena. Za duet sa Bilom Medlijem iz The Righteous Brothers – koji je bio spreman da je snimi, ali tek nakon mjeseci ubjeđivanja, u periodu dok je čekao rođenje kćerke.

dailyrecord.co.uk

Dobre namjere

,,Dirty Dancing“ je, vidite, film koji se opirao gomili činjenica, koje su ukazivale na to da će biti potpuni neuspjeh. Taman kao Džoni i Bejbi u filmu, čija konekcija iz nekog razloga, ponajprije zbog plesa i pjesme, uspije-

Grej i Svejzi na posteru i u kultnoj sceni filma

sa Dženifer Grej ndan

edno eto va da preživi; da učini trajnom magiju jednog savršenog ljeta u provinciji. Na prvu loptu, bilo je lako sasjeći ovaj film – najcjenjeniji od svih američkih filmskih kritičara Rodžer Ebert ga je, recimo, te 1987. opisao kao ,,idiotsku zamisao“ (!), kao ,,umornu, užasno predvidivu ljubavnu priču klinaca iz različitih društvenih slojeva“. Sada, 35 godina kasnije: film je bukvalno prepoznat kao ,,zlatni standard kinematografskog portretisanja abortusa“. Uz jednu važnu vinjetu priče o djevojci, kojoj abortus ne predstavlja etičku dilemu - koliko brigu za zdravlje i to da li će u budućnosti više uopšte moći da ima djecu.

Na stranu nje, takve, staće Džoni i Bejbi i djelovati vrlo pravedno i brižno. Baš onako, istinito i realno, kako se to izdešavalo nekim mladim osobama oko scenaristkinje Bernstin, jednog savršenog ljeta odrastanja početkom šezdesetih.

Najljepši i najjači u filmu je taj realan portret koji su dijelili i Amerika sa početka šezdesetih i ona sa kraja osamdesetih, kada je ,,Dirty Dancing“ sniman. A to je, da se radilo o periodu koji je, za mladost Amerike i svijeta, prosto pulsirao od dobrih namjera, vjere da im neko pakuje zaista bolji i radosniji svijet.

A sa jednom takvom vjerom i energijom, samo jedna pjesma na kraju, uz savršenu koreografiju, bila je dovoljno da spasi kompletan film. Pa i da Patrik Svejzi sa svojim trošnim koljenima izgura i iznese famozno ,,dizanje“ na kraju koreografije, koje je komično banalna kulminacija kompletnog filma i ljubavne priče...

23

themoviedb.org

Četvrtak, 28. april 2022.

E da, Patrik je i tokom samog snimanja zaista doživio pogoršanje povrede tog nesretnog koljena; uz sve to, snimali su na više od 40 stepeni usred ljetnjeg dana, u jednoj neklimatizovanoj plesnoj dvorani... Pa se desilo i to da je usred ključnog dana snimanja finalne koreografije – od iscrpljenosti u vrelom i zagušljivom prostoru svijest izgubilo deset članova filmske ekipe, za samo 25 minuta! Svejziju su iz otečenog koljena morali i da špricevima izvlače tečnost, da bi nekako završio to snimanje... Naravno, da na kraju nije tražio bilo kakvu odštetu (na koju je imao pravo) – jer svi su bili oduševljeni energijom koju su neočekivano pronašli na tom snimanju. I sve ih je pjesma ponijela.

Najiskreniji momenat filma je onaj kada Dženifer Grej okreće leđa Svejziju i ruku polaže iza

njegove glave – na što će on, savršeno pompezno, krenuti prstima da senzualno prebira po njenoj ruci.

Iskrena scena

Na snimanju, njoj je to bilo potpuno neplanirano škakljivo i nije mogla prestati da se smije; a Svejzi je još počeo da se duri... U sobi za montiranje, ta snimljena traka je slučajno bila sačuvana – a potom i upala u ,,finalni rez“ pred premijeru! Koreograf Keni Ortega, režiser Ardolino i scenaristkinja Bergstin su bili oduševljeni: eto to, to je bio savršen dokaz, kakvu su hemiju dijelili Patrik i Dženifer, Bejbi i Džoni.

Konačno, ,,Prljavi ples“ je zaista postojao, i dalje postoji, tamo među radnicima i sirotinjom, koja služi u zimskim rizortima njujorških bogatuna. I zaista je-

ste dominantno erotski, ponoćni ples, pred kojim je mala Elenor Bergstin, buduća scenaristkinja, ostala nijema i dužna, tog ljeta kad je naučila, što za jednu ženu znači emancipacija i sloboda izbora. ,,Dirty Dancing“ je ispala i ključna priča njenog života: dan-danas je to njen uspješno postavljen pozorišni i plesni šou, koji puni dvorane sa kraja na kraj Amerike.

U kojoj mjeri je ,,Prljavi ples“ zaista oslobodio mlade žene sa kraja osamdesetih, gospođa Elenor odgovara – da je više oslobodio muškarce! Cijelu jednu generaciju, koja je naučila da nije sramota da zaplešu. Da pred licem svijeta oslobode te korake, mimo onoga što svi očekuju od njih.

Taman kao Patrik Svejzi, onog dana kad je prestao da brine o rahitičnim koljenima i potpisao ugovor za film. S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 28. april 2022.

kalendar

Vestern Freda Cimermana ,,High Noon“ prikazan

Pojedinac spreman za obračun lwlies.com

pescanik.net

Gari Kuper u kultnoj sceni uoči finalnog okršaja

Jedna od najzanimljivijih teorija iz tog perioda bila je da su režiser i producent željeli da kroz film interpretiraju poseban vid američkog odgovora na Hladni rat, ali i na rat u Koreji

Z

latno doba fiktivne žanrovske igre vesterna dostiglo je vreli filmski plafon tokom pedesetih godina prošlog vijeka. I dok su se glavne holivudske face tada uglavnom borile za najefektniji scenario, teška politička kriza je na specifičan način uticala na filmsku produkciju.

Tako se desilo i to da su ,,komunističke“ kontroverze bile dio holivudske svakodnevice.

Legendarni režiser Fred Cimerman 1952. godine odabran je za vizualizaciju kratke priče Džona V. Kaningema ,,The Tin Star“ iz 1947, a politički vrtlog unio je niz problema, tipičnih za taj period, za holivudske zvijezde iza kamera.

Diva Grejs

Razlog je bio scenarista Karl Forman, nekada član Komunističke partije, koji je Kaningemovu zanimljivu priču pretvorio u scenario za Cimermanov

,,Tačno u podne“ (,,High Noon“).

Forman, iako tada ,,obilježen“ kao u najmanju ruku sumnjiv u protokolima američke administracije, ipak je uspio da završi tekst za jedan od efektivnijih vesterna, čije su poruke odjekivale i daleko van američkih granica.

Velikan holivudskih ,,filmova sa porukom“, producent Stenli Kramer, želio je da precizno plasira ovu fabulu u etar u kontroverznih ranih pedesetih, u jeku Korejskog i u eri Hladnog rata. ,,High Noon“ na papiru izgleda kao tipičan vestern, u kojem se freško oženjeni maršal (poput šerifa) malog mjesta na američkom Zapadu suočava sa tipičnim teškim izborom. Ili će poslušati pacifizmom orijentisanu i inspirisanu suprugu i otići iz grada, ili će se suočiti sa luckastim razbojnikom kojeg je on sam poslao u zatvor. I dok elementi u filmu cirkulišu oko moralnih odluka jednog, u borbi usamljenog čovjeka, filmske

Diva Grejs Keli na vrhuncu karijere u Cimermanovom vesternu

alegorije išle su mnogo dalje.

Jedna od najzanimljivijih teorija iz tog perioda bila je da su Cimerman i Kramer zapravo kroz film željeli da interpretiraju poseban vid američkog odgovora na Hladni rat, ali i na rat u Koreji.

Važan element uspješnosti ovog vesterna leži u činjenici da su Cimerman i Kramer isključivo željeli zvijezde ispred kamere. Stoga ne čudi odluka da jedna od njih bude Grejs Keli, koja je u tom periodu, prije nego je postala princeza od Monaka, mogla da ima bilo koju ulogu koju poželi. Holi-

vudska pozicija Garija Kupera bila je tada na izrazito niskom nivou, pa ne čudi da se producent Kramer dvoumio kome će dodijeliti ,,moralnu“ ulogu maršala. Na koncu, igrom slučaja (čitaj: odbijanja drugih velikih glumačkih faca tog perioda) Kuper uspijeva da se zakači na ovu vesternsku igru.

No, kada govorimo o glumcima, najzanimljiviji detalji vrte se oko Lija van Klifa, vesternske zločeste legende, koji je u ovom ostvarenju dobio izrazito bezazlenu kratku ulogu, iako je inicijalno planiran za ne-

Četvrtak, 28. april 2022.

n prije 70 godina

25

Dvoje sjajnih glumaca u ratnoj drami vrijednoj Oskara

što mnogo ozbiljnije. Na koncu, usljed ,,fizičke neadekvatnosti“, Van Klifova uloga bila je istančano sporedna, pa je Amerikanac morao čekati na Serđa Leonea i njegove ,,špageti vesterne“, da dostigne opravdanu filmsku popularnost.

Cimermanov klasik bio je nominovan za sedam Oskara, uključujući kategorije najboljeg filma, režije i scenarija. Dok je nagradu režije izgubio od Džona Forda i tada relativno popularnog ,,The Quiet Man, u trci za glavnog Oskara nije imao šanse protiv Sesila B. Demila i legendarnog filma ,,The Greatest Show on Earth“. Ipak, ,,Tačno u podne“ je trijumfovao u četiri kategorije – za muziku, najbolju pjesmu (prvi Oskar u ovoj kategoriji za nemuzički film), montažu i onu mnogo važniju, kategoriju najbolje muške uloge, u kojoj je trijumfovao Gari Kuper. Bio je to njegov drugi Oskar nakon legendarne uloge u ,,Sergeant York“ Hauarda Hoksa iz 1941. godine. A ovog puta slavio je u izrazito takmičarskoj grupi, pored Aleka Ginisa, Kirka Daglasa i Marlona Branda!

Slavnom vesternu ipak i nijesu bile potrebne nagrade. ,,Tačno u podne“ je bio i ostao jedan od najznačajnijih i najuticajnjijih vesterna, u kojem je pažljivo isplanirana fabula, u kojoj je (dis)balansirana analiza herojstva i tenzičnosti između pojedinca i društva, odnosno autoriteta, sasvim dovoljna da pošalje adekvatnu poruku. Ali i da postavi pravila, kada govorimo o isključivo režiserskim rješenjima. Iako suočen sa brojnim kontroverzama i prije snimanja, ali i nakon premijere prije sedam decenija, monohromni komad ,,Tačno u podne“ traje kao simbol istine, u kojoj se ,,čovjek suprostavlja zlu“. I ostaće značajna tačka u istoriji kinematografije. Ako ne zbog jedne od najpoznatijih filmskih slika, u kojoj maršal hoda zapuštenom ulicom ka istorijskom obračunu - onda makar zbog samog naziva, koji je istanšano ugrađen ne samo u američku, već i svjetsku kulturu.

L. MURSELJEVIĆ

mubi.com

Kuperov trijumf

Sedam decenija važnog francuskog koncepta ,,Jeux interdits“

Kad igra postane štit

Klemenovo najznačajnjije djelo ,,Jeux interdits“ mnogo je više od puke priče o ratu, devastaciji i hororu koji nosi konflikt

F

rancuski maestro Rene Klemen i njegov specifičan senzibilitet, kada je riječ o mekoći i fluidnosti filmske fabule, nijesu bili pretjerano omiljeni sa ove strane Atlantika.

S obzirom na to da su autorski počeci bili uglavnom dokumentarnog sadržaja, Klemenu je bila potrebna bombastična priča kojom će započeti intrigantna režiserska igra.

Nakon oskarovskog uspjeha sa ,,The Walls of Malapaga“ 1949, Klemen je bio spreman za ,,Zabranjene igre“ (,,Jeux interdits“, 1952), djelo koje će ga obilježiti i kojim će početi da kupi simpatije bitnih aktera industrije.

Ratne teme bile su posebno zanimljive francuskom autoru, pa ne čudi da je upravo jedna tog konteksta zauzela visoku poziciju. Ipak, bez obzira na iskustvo sa takvim dramama, Klemenovo najznačajnjije djelo ,,Jeux interdits“ mnogo je više od puke priče o ratu, devastaciji i hororu koji nosi konflikt. Klemenova drama sa petogodišnjom Pulet (Brižit Fosi) i desetogodišnjim Majklom (Žorž Pujuli) svojevrsna je fabula o dječijim igrama, koje tokom devastacije koja ih okružuje, posluži kao štit - ali i kao fantazija zaborava.

Iako djeluje kao izrazito jednostavna priča, Klemen se potrudio da ovaj zanimljivi film bude relevantan i za drugo vrijeme. Nakon što

Pulet izgubi porodicu i ljubimca na početku Drugog svjetskog rata, jedna od seoskih porodica je uzima pod svoje, zahvaljujući njihovom sinu koji je insistirao da dobije adekvatnu drugaricu, sa kojom će provesti kompleksno vrijeme na farmi. Kako bi efektno pobjegli od horora koji ih okružuje, djeca osmišljavaju sopstvenu hororističnu igru u kojoj sahranjuju životinje, a na njihovim pogrebnim mjestima stavljaju religijske simbole koje kradu iz susjedne crkve.

Taj bizaran ali izuzetno interesantan način procesuiranja bola i kreiranja štita njihove nevinosti ključan je segment Klemenove simbolične igre, u ovoj drami koja je otvorila nova vrata publici u Kanu 1952. godine.

I dok Francuzi nijesu bili oduševljeni ogoljenim prikazom koji nudi Klemenov film (neki su ga čak i privremeno zabranili usljed ,,trivijalizacije i generalizacije sukoba“), američka ,,strana novčića“ bila je oduševljena. Tako i stiže treći Oskar u kategoriji stranog filma za Francuze, i to s pravom, na vrata ovog filma (iako tada zapisana kao ,,počasna“), dok u Veneciji (koja ga je prvo odbila) osvaja Zlatnog lava u teškoj konkurenciji, koja je uključivala Roberta Roselinija, Ingmara Bergmana, Džona Forda i Federika Felinija! Klemenove ,,bizarne djechije igre“ brzo su postale jedan od referentnijih komada, koji ratni kontekst prebacuju na krajnje zaboravljeno igralište (čitaj: uticaj rata na najmlađe). Ali isto tako, iz kadra u kadar, osjećamo nalet refleksije nade, zahvaljujući fenomenalnoj Brižit Fosi, koja je s lakoćom uspjela da zaokruži Klemenovu dramu, ali i francusku L. M. posljeratnu kinematografiju.

26

Četvrtak, 28. april 2022.

twitter.com

PODGORI č ARENJE

Žan iz Pokreta otpora

H

ladni rat je već razvukao Gvozdenu zavjesu od Trsta do Baltika, sipljivo novembarsko jutro grlilo Latinski kvart tihom izmaglicom, a nobelovac stajao pred tek otkrivenom spomen-pločom jednom Crnogorcu, tu u Parizu.

Od te nedjelje, 7. novembra 1948, na tabli na Medicinskom fakultetu u srcu francuske metropole, piše: ,,Ici est tombe, sous les balles allemandes, Jean Kopitovitch. Patriot Yougoslave, Le 11 mars 1943“. ,,Ovdje je pao, od njemačkih metaka, Jovan Kopitović.

Jugoslovenski patriota, 11. marta 1943“. Zamislite, Crnogorac zbog kog je dobitnik Nobela za mir Rene Kasan, utemeljivač Povelje o ljudskim pravima, inicirao postavljanje spomen-ploče.

Prije tri godine, nagradu za najbolju knjigu iz savremene francuske istorije (Prix du livre de l’histoire contemporaine) dobio je Fransoa-Gijom Loren. ,,U potrazi za Žanom Kopitovičem“ – već je stigla i

do prevoda male izdavačke kuće Vaganar u Beogradu.

Tako se Žan, ili Jovan, polako primiče Crnoj Gori; čijoj je javnosti skoro potpuno nevidljiv.

Jedna ličnost sasvim raskošna i živopisna, da je bio i idealan materijal za istraživanje, potom i ključna ličnost sjajnog Lorenovog istorijskog romana.

Crmničanin Kopitović je heroj i mučenik francuskog Pokreta otpora – a zbog njegove sudbine, pisac Loren istraživao je sve do Istanbula. Ključni istraživač Kopitovićevog života u Crnoj Gori je Slobodan B. Medojević: njegovom zaslugom sada se zna da je Jovan bio sin Marka Kopitovića iz crmničkih Brčela. Medojević je uvidom u Pasoške knjige Knjaževine Crne Gore došao do saznanja i da je Marko Kopitović dobio pasoš za putovanje u Carigrad ljeta 1882. Da je tamo dobio pet sinova i dvije kćeri; jedan od njih bio je i Jovan.

Jovan Kopitović bio je sa samo 15 godina učesnik Balkanskog rata; potom gimnazijalac u

Zaglavi se

Bitolju. Tinejdžer je tokom Prvog svjetskog rata uspio da 1916. odseli za Francusku, pa da dvije godine studira matematiku u liceju Sen Lui. Da diplomira tehniku na Sorboni! Prije Drugog svjetskog rata – ugledni službenik osiguravajućeg društva. A tokom rata: komandant (dakle oficir) ,,Južnog fronta otpora“.

Pisac Loren se, istražujući pojedinosti Kopitovićeve smrti (poput skoro forenzičke istrage, u maniru postmodernog romana i uz pomoć starih policijskih službenika) – zapliće i u sjenke iz istorije svoje porodice. Tek, zna se da je u akciji Pokreta otpora, tu u Latinskoj četvrti u Parizu, Jovan stradao od nacističkog metka ili gelera, 11. marta 1943.

Da je veliku zaslugu za spomen ploču, u godinama nakon rata, imao i glumac Mihailo Kovačević, njegov drug. A da je nobelovcu Kasanu ovo bilo posebno bitno, jer je tokom rata bio predsjednik udruženja Francuska – Jugoslavija.

Sudbine Kopitovića: jedan Jovanov brat Ilija bio je pravnik u Belgiji, koji se u zrelim godinama vratio u očevu Crmnicu.

Crta: Srđan Ivanović

Spomen-tabla u Parizu

Drugi, Kosta – pomorski oficir u Americi. A treći, pop Milo, sa suprugom Zorkom tragično poginuo u stravičnom zemljotresu 1979, u njihovim Brčelima... Milov sin Vasko je poznati cetinjski ljekar.

Francuski pisac Loren je, istražujući o Jovanu, stigao i do Crne Gore; tu saznao da je razlog za put njegovog oca u Carigrad, krajem 19. vijeka, bila i nečija krvna osveta. Da je Jovan, dolaskom u Pariz, kao mjesto odakle dolazi u jednom zvaničnom dokumentu naveo Virpazar. Da je deceniju i po živio u hotelskoj sobi blizu pariskog Panteona. I da je sa rođacima iz Crne Gore volio ispijati vino ,,Šćepan Mali“.

Još 1955. beogradska Politika najavljivala je, ipak nikad snimljeni, dokumentarni film o Jovanu. A Pobjeda je u januaru 1967. objavila i kratak tekst ,,Ko je Jovan Kopitović?“ – u kom naš slavni istoričar Andrija Lainović svjedoči o njihovom predratnom poznanastvu. Ma, sasvim dovoljno materijala za jedan filmski portret, od Crmnice i Carigrada, do one table u Latinskoj četvrti u Parizu.

Stojan STAMENIĆ

LONDON CALLING

Volonteri i potencijalni domaćini za izbjeglice na stanici u centru Londona

Dom za Ukrajince V

estminster je sedmicama bio pod lupom javnosti, iako podrška vlade Ujedinjenog Kraljevstva Ukrajincima, za adekvatniji i efektniji odgovor na rusku agresiju, uključujući i finansijsku podršku i onu koja se odnosi na naoružanje, nije izostala.

Razlog za to je bio izuzetno kompleksan i dugotrajan vizni režim, koji izbjegljcama ne olakšava situaciju. Nakon mnogobrojnih kritika, koje se uglavnom tiču birokratskih procedura Houm ofi-

Zvanične prostorije za pomoć i podršku na željezničkoj stanici

Osim viznih olakšica, Ujedinjeno Kraljevstvo formiralo je ,,Homes for Ukraine“, specifičnu šemu preko koje stanovnici Ostrva mogu da ponude pomoć izbjeglicama sa, Vlada je konačno olakšala ulazak Ukrajinaca na Ostrvo, nezavisno od toga da li imaju članove porodice u UK, i obećala da će primiti 200.000 Ukrajinaca.

Aplikacioni centri koje Ukrajinci mogu da iskoriste, u Rumuni-

ji, Moldaviji, Poljskoj, Mađarskoj i Francuskoj, vrlo su popularna opcija, pa ne čudi što je više od 60.000 Ukrajinaca dobilo vizu, dok još pedesetak hiljada čeka na odluku. Takođe, Vlada je za one koji su već na britanskom tlu, konačno i olakšala procedure da u zemlji ostanu duže, nezavisno od toga koliko će trajati rat u Ukrajini.

Pored viznih olakšica, UK je formirala specifičnu ,,izbjegličku šemu“, pod nazivom ,,Homes for Ukraine“ preko koje stanovnici Ostrva mogu da ponude dom Ukrajincima. „Sponzor“ akcije, Odjeljenje za zajednice i stanovanje, posjećuje individuu, porodicu ili organizaciju, ne bi li se uvjerilo da može ispoštovati sva pravila ovog plana.

Više od sto hiljada Britanaca imaće važnu ulogu domaćina izbjeglicama kojima je to najneophodnije. Od Vlade će dobiti

mjesečnu stipendiju od 350 funti, dok će lokalne administracije dobiti značajnu injekciju u budžetu kako bi mogli da podrže šemu što efektnije, sa posebnim osvrtom na najmlađe.

Jedan od najpopularnijih načina dolaska na Ostrvo za izbjeglice je vozom, zahvaljujući voznom operateru Eurostar, koji obavlja transport kroz Lamanš.

Razlog najvjerovatnije leži u činenici da je Eurostar već početkom marta objavio da će onim Ukrajincima kojima je dodijeljena posebna viza, biti obezbijeđeno besplatno putovanje ispod Lamanša.

Pri izlasku iz voza Ukrajince na stanici u centru Londona, u Sent Pankrasu, čekaju volonteri i potencijalni sponzori, koji će im olakšati adaptaciju u novoj sredini. Na svim većim željezničkim stanicama i aerodromima u Londonu vlada je obezbijedila posebne prostorije za pomoć i podršku izbjeglicama iz Ukrajine, radi ubrzanja procesa njihovog boravka na Ostrvu.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić