Poneđeljak, 28. avgust 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20743 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
POBJEDA SAZNAJE: Muzejska ustanova iz Podgorice podnijela krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu zbog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti
Nedostaju omega ukosnice, bule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi, fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca…
Među nestalim predmetima su i kamena urna, staklena čaša, keramički tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni
prsten sa pro lisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona
Iz Luke Kotor i tivatske marine Porto Montenegro objašnjavaju koliko je razvoj kruzing i jahting turizma u Crnoj Gori narušio životnu sredinu
Vrlo je mala vjerovatnoća da će brod izazvati ekološki incident i zagađenje mora iz razloga što to ne dozvoljava savremena tehnologija na brodu i stroge mjere koje se na brodu sprovode. O tome govori i činjenica da godišnje veliki broj kruzera dođe u Luku Kotor bez ekoloških incidenata, ističe Milko Krvavac, ali napominje da jedino nelegalno vezani gliseri svakodnevno toče gorivo bidonima, a sve naočigled nadležnih inspekcijskih organa
OVAKO JE GOVORIO JEVGENIJ PRIGOŽIN:
Solarne pećnice, koje izrađuje mašinski inženjer Božina Komatina, iz godine u godinu privlače sve veću pažnju građana, posebno turista
ni osam i po mjeseci od suspenzije sporne mape ekstremističkih organizacija
INTERVJU: Zoran Vuletić, predsjednik Građansko-demokratskog foruma u Beogradu
Prije 2016. smo imali blažu varijantu –decenijsku opstrukciju i negiranje nezavisnosti Crne Gore. Prilikom posjete predsjednika Milatovića jasno mu je predočeno da Srbija očekuje respektabilan broj ministara. Imajući u vidu politiku Srbije u posljednjih 30-ak godina, to je nedvosmislena prijetnja – kaže Vuletić
STR. 13.
Lijepe bajke o ,,demilitarizaciji“ i ,,denacifikaciji“ Ukrajine mogle su da prođu da su za tri dana uspjeli da promijene režim (u Kijevu). Iako, ukoliko je meni poznata cijela priča, Zelenski, kada je postao predsjednik, bio je spreman za svaki dogovor. Trebalo je samo sići sa Olimpa i dogovoriti se s njim. Jer su svi stanovnici istočne Ukrajine genetski Rusi. A sada mi samo ubijamo te genetske Ruse - naglasio je Prigožin
U zavisnosti od tipa solarne pećnice u nekima možete da kuvate hranu, grilujete je, pržite ili pečete. Ukoliko imate dvije vrste solarnih pećnica, možete pripremiti, praktično, svako jelo – kačamak, cicvaru, proju, meso i krompir – poručuje Komatina STR. 14.
PODGORICA - Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ optužila je juče mandatara Milojka Spajića da, time što je odlučio da formira vladu bez njih, pokušava na sve načine da prekroji izbornu volju građana i istisne autentične predstavnike Srba iz vlade. Spajić je juče dobio i zvaničnu potvrdu Ujedinjene Crne Gore da neće učestvovati u vladi, ali i njihov poziv da se „vrati na početak i ponovo pregovara“.
Andrija Mandić, predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera ZBCG, pozvao je predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da „razjasni situaciju vezano za mnoge teme, uključujući i dodjelu mandata Spajiću“.
– Kao važan alat u akciji prekrajanja te volje koristi se i priča o procjeni iskrenosti koalicije ZBCG i razgovori koji se tiču davanja mandata za sastav nove vlade kod predsjednika Crne Gore. Nakon Glavnog odbora PES-a čulo se da ZBCG ne može u vladu zbog nedostatka iskrenosti. U našu iskrenost se sumnja, a u Mehmeta Zenku, sa liste DPS, ni najmanje. Spajiću se posebno dopada iskrenost Bošnjačke stranke, koja je zaista iskreno i u punom kapacitetu radila da Milo Đukanović pobijedi, a da izgubi Jakov Milatović, kao kandidat pobjednika izbora od 30. avgusta – kazao je Mandić. Istakao je „da su se pitali političari iz Bošnjačke stranke, Milatović danas ne bi bio predsjednik Crne Gore, a Spajić ne bi bio mandatar“.
– Spajiću se više dopada iskrenost poraženih 30. avgusta nego iskrenost onih koji su demokratski pobijedili kriminalni režim Mila Đukanovića. Njemu je, izgleda, bliža iskrenost onih koji su jurišali na crkvu i pravoslavlje, koji su glasali iskreno da
Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović potvrdio je da njegova partija, koja je sa liste Pokreta „Evropa sad“, neće biti dio skupštinske većine od 44 mandata
tične predstavnike Srba iz vlade. – A da raširenih ruku dočeka stranke koje su do posljednjeg dana vladavine Mila Đukanovića bile uz njega. To vjerovatno nije ništa strašno za one koji su do 30. avgusta glasali DPS ili one koji nijesu osjetili borbu protiv diktature, ali što se tiče ZBCG, mi ćemo se protiv povratka starog režima odlučno boriti. Zato još jednom pozivamo predsjednika CG Jakova Milatovića, da prekine ćutanje i radi posao za koji su ga izabrali građani Crne Gore, a među njima u velikom procentu i glasači ZBCG. Ne želimo, naravno, da ga učimo njegovom poslu, ali ga još jednom javno pozivamo da iskoristi uticaj svoje funkcije i odredi se u odnosu na kršenje osnovnih političkih i ljudskih postulata – rekao je Mandić. Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović potvrdio je da njegova partija, koja je sa liste Pokreta „Evropa sad“, neće biti dio skupštinske većine od 44 mandata.
crkva bude državna, a ne božja, iskreno bili protiv Temeljnog ugovora i to nazivali najvećom izdajom, koji su nasiljem pokušali da spriječe hirotonisanje mitropolita Joanikija. Mada, protiv potpisivanja Temeljnog ugovora bili su i Spajić i DPS i BS – dodao je Mandić. Zapitao se da li se takva iskrenost od koalicije ZBCG traži da, kako je ocijenio, zgaze većinsku volju naroda, da mu okrenu leđa i budu za nove i stare podjele, da kažu ono što ne misle i budu za ono u šta ne vjeruju.
– Sve se nama može prebaciti, ali najmanje manjak iskrenosti. Zbog iskrenosti smo trpjeli, hapšeni, suđeni. Nijesmo mi bezgrešni što smo iskreni, ali smo iskreni kada kažemo da je teško povjerovati da su najiskreniji protivnici bivšeg režima postali neiskreni za mandatara, a iskreni saveznici DPS-a i Mila Đukanovića postaju primjer iskrenosti. Iskreno smo postupili i u razgovoru kod pred-
sjednika Crne Gore. Na pitanje da li smatramo da nama pripada mandat za sastavljanje vlade odgovorili smo nedvosmisleno da to pripada PES-u, a da će ta stranka saglasno njihovim procedurama odabrati ko je to. Takođe, posebno smo naglasili da je nama najvažnije da se u vladi okupe pobjednici od 30. avgusta
i da se jednom završi sa DPS-om i Milom Đukanovićem - kazao je Mandić. Kako je istakao, saopštili su i tada da žele da budu u takvoj vladi, ali prema svemu što gledamo, poručio je Mandić, Spajić pokušava na sve načine da prekroji izbornu volju građana i istisne ZBCG, odnosno auten-
– Kolika kuknjava za vlašću i funkcijama. „Puca“ se iz svih zemaljskih i nebeskih oružja – kazao je potpredsjednik Socijaldemokrata Boris Mugoša – Kad se samo sjetim kako smo dostojanstveno podnijeli promjenu vlasti prije tri godine, pa još dostojanstvenije odbili ,,brdo“ funkcija po dubini, visini i širini u 43. Vladi. A onda kreće i čuveno zapomaganje za prekrajanjem izborne volje, iako još niko nije konkretno objasnio što to znači ako znamo što se sve izdešavalo u prethodne tri godine. Neka se mijenjaju vlasti i to je normalno, samo da se ne mijenja karakter države (građanski i evropski). Da je vječna Crna Gora – poručio je Mugoša na Tviteru.
Spajićeva odluka da ZBCG ne bude dio vlade uzburkala je odnose i na lokalnom nivou, pa je Vladislav Dajković, predsjednik Slobodne Crne Gore, poručio da će razmotriti dalje učešće te partije u vlasti u Podgorici.
- Imajući u vidu da sam na vlast u Podgorici došao zajedno sa partnerima iz ZBCG, osjećam moralnu, ljudsku i političku potrebu da se solidarišem sa njima. Vlast u Podgorici je u ovom trenutku stabilna, a da li će tako ostati u narednom periodu zavisiće od zajedničke procjene lidera
naše koalicije. Dakle, razmotrićemo naše dalje učešće u gradskoj vlasti - kazao je Dajković i pozvao Spajića da se ,,otrgne od zagrljaja zapadnih ambasada“.
– Imajući u vidu dramatičnu složenost aktuelnog političkog trenutka, još jednom pozivamo gospodina Spajića da preispita stavove, da se otrgne od zagrljaja zapadnih ambasada i okrene narodu koji ga je 30. avgusta, igrom slučaja, doveo do fotelje ministra – zaključio je Dajković. Funkcioner Pokreta za promjene i član Odbora direktora
Sportskih objekata Ivan Kopitović pozvao je odbornike Glavnog grada da što prije predaju inicijativu za provjeru povjerenja gradonačelnice Podgorice Olivere Injac - Razočaran i duboko povrijeđen zbog novonastale situacije, ne želim da više ni na jedan način da dajem legitimitet ovakvom bezakonju, samovolji i harakiriju mandatara Spajića, pozvaću moje kolege da napuste vlast. Obavezu nemamo više ni prema gradskom rukovodstvu, pozivam članove odbora direktora gradskih firmi da ne daju legitimitet gradskoj
vlasti i da uzmu učešće samo na sjednicama koje su u interesu radnika - naveo je Kopitović, dodajući da daje punu podršku Mandiću i Kneževiću. Ubrzo je, međutim, predsjednica Odbora Pokreta za promjene Glavnog grada Branka Bošnjak, u izjavi za Dan, razjasnila da je Kopitović dao sebi za pravo da svoja lična razmišljanja predstavi kao partijska.
- Oštro demantujem navode Kopitovića, a tražiću i da nosi odgovornost za ovako ozbiljno narušavanje partijskih propisa – kazala je Bošnjak.
– Mudrost nije slabost nego vrlina, i to jedna od najvećih. Mandatar Spajić treba da zastane i da odbaci savjete koji ga guraju u nerazumijevanje i ponor. Prinuđeni smo, nažalost, na svakodnevno istupanje u javnosti jer je mnogo netačnih i tendencioznih informacija. To će samo napraviti dodatnu zbrku, ali neće promijeniti ni jedno slovo našeg stava – naveo je Danilović. Kazao je da je Ujedinjena Crna Gora podržala Spajića za mandatara, ali i jasno i javno tražila ubjedljivu većinu za buduću vladu. – Među prvima smo rekli da je 49 mandata podrške mjera sigurnog uspjeha i za mandatara i za vladu, ali i za parlament. Bili smo spremni da učestvujemo u kreiranju i skromnije većine pod uslovom da neko, iz političkog hira i trgovine, javno odbije učešće u vladi. Stvari su, međutim, sada jasne. UCG ne podržava i neće biti dio većine od 44 mandata. Prvo, sasvim je nejasno čiji su to mandati u ovom trenutku. Drugo, mi imamo samo jedan mandat, ali i samo jedan obraz i glavu kojom samostalno promišljamonaveo je Danilović. Pozvao je Spajića da se vrati na početak i razgovara sa svima, izuzev sa onima s kojima je predizborno obećao da neće biti razgovora. – DPS ima samo 21 od 81 mandata Skupštine, a mi smo se zapleli u trice i kučine politike. Od moguće dvotrećinske većine treba da pristanemo na krpljevinu u kojoj se poražene politike pitaju više od pobjedničkih. To bi bilo pogubno po zajedničku budućnost i po demokratske procese. Nije prijatelj onaj koji te prati do jame, nego onaj koji te ne vodi do nje – dodao je Danilović. Glavni odbor PES-a u subotu, nakon šestosatne rasprave, donio je većinom glasova odluku da podrži prijedlog mandatara Spajića da 44. vlada bude formirana - bez predstavnika koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“. To znači da će Spajićev kabinet činiti predstavnici PES-a, Demokrata i manjinskih partija. I. K.
PODGORICA - Dešavale su se u istoriji i neočekivane stvari u politici. Spajić i Milatović su još u situaciji da naprave istorijski potez, formiraju vladu sa DPS-om i manjinskim strankama, pokažu da nijesu zarobljenici svojih populističkih obećanja i još važnije da nijesu marionete Aleksandra Vučića i najvažnije – time spase Crnu Goru od gliba i propasti. Očito je da moraju da izaberu obećanje koje će prekršiti. Mislim da je mnogo važnije obećanje da će uvesti Crnu Goru u EU – kaže za Pobjedu Zoran Vuletić, predsjednik Građansko- demokratskog foruma.
Ističe da Srbija nije shvatila da još vodi poraženu politiku.
POBJEDA: U posljednjih nekoliko dana predsjednik Srbije i dva ministra, vojni i spoljnih poslova, uputili su oštre prijeteće poruke Crnoj Gori zbog toga što je priznala Kosovo. Da li je cilj takvog obraćanja zastrašivanje javnosti ili poruka crnogorskom mandataru Milojku Spajiću da Srbi moraju ući u buduću vladu?
VULETIĆ: Praktično, od 2016. prijetnje su konstanta srpske politike prema Crnoj Gori. Prije toga smo imali blažu varijantu – decenijsku opstrukciju i negiranje nezavisnosti Crne Gore. Prilikom posjete predsjednika Jakova Milatovića jasno mu je predočeno da Srbija očekuje respektabilan broj ministara, uz obrazloženje da u Crnoj Gori živi 30 odsto Srba. Imajući u vidu politiku Srbije u posljednjih 30-ak godina to je nedvosmislena prijetnja. Siguran sam da je tada gosp. Milato-
Potpuno nerazumijevanje kritičke javnosti, fabrikovanje spoljnjih i unutrašnjih neprijatelja, zastrašivanje građana katastrofičnim scenarijima, pravljenje do iznemoglosti od sebe i naroda žrtve… to je tužna slika Srbije i umišljenog ,,vrhovnog komandanta“ kome ni jedne sekunde nije palo na pamet da razmisli da nije problem i u politici koju Srbija vodi od 90. do danas
vić doživio sudar sa realnošću i napokon shvatio zašto je novo rukovodstvo Crne Gore tako snažno podržano od Aleksandra Vučića i SPC kao udarne pesnice srpskog nacionalizma, koji se kroz mantru o brizi za Srbe u regionu najlakše preliva putem SPC. Sada isti sudar sa realnošću doživljava Milojko Spajić, zaglavljen između predizbornog obećanja da neće ni razgovarati sa DPS-om nakon izbora i zahtjevom srpskih ispostava za brojem ministara, čime Crna Gora definitivno odustaje od EU integracija i postaje kao i Srbija, vječiti kandidat sa maestralno razvijenom korupcijom. Spajiću i Milatoviću bi moralo već sada da bude jasno da bi takva vlada glatko nadmašila Abazovićevu po neefikasnosti i razvijanju korupcije. Međutim, dešavale su se u istoriji i neočekivane stvari u politici. Spajić i Milatović su još uvijek u situaciji da naprave istorijski potez, formiraju vladu sa DPS-om i manjinskim strankama, pokažu da nijesu zarobljenici svojih populističkih obećanja i još važnije da nijesu marionete Aleksandra Vučića i najvažnije time spasu Crnu Goru od gliba i propasti. Očito je da moraju da izaberu obećanje koje će prekršiti. Mislim da je mnogo važnije obećanje da će uvesti Crnu Goru u EU. Time bi učinili i najbolju uslugu nemoćnoj Srbiji koja zamišlja Crnu Goru kao svoju, samo kada dođu ,,naši“ na vlast. Nažalost, Srbija nije shvatila da još vodi poraženu politiku.
POBJEDA: Od istih političara iz Srbije stižu i poruke da žele najbolje odnose sa Crnom Gorom. Kako objašnjavate suprotnost u
Prije 2016. smo imali blažu varijantu – decenijsku opstrukciju i negiranje nezavisnosti Crne Gore. Prilikom posjete predsjednika Jakova Milatovića jasno mu je predočeno da Srbija očekuje respektabilan broj ministara, uz obrazloženje da u Crnoj Gori živi 30 odsto Srba. Imajući u vidu politiku Srbije u posljednjih 30-ak godina, to je nedvosmislena prijetnja – kaže Vuletić
izjavama: malo vam prijetimo, malo želimo dobrosusjedske odnose?
VULETIĆ: To je njihov stil vođenja politike, međutim kada malo pažljivije posmatrate te izjave i u njima ima agresije, one obično dolaze kao objašnjenje za prethodno izrečenu prijetnju. Dobra stvar je što u Crnoj Gori postoji ozbiljno artikulisana politika koja se tome direktno i hrabro suprotstavlja.
Najdrastičniji primjer takve politike je obrušavanje Srbije preko RS i Dodika na BiH. Opstrukcija koju Dodik sprovodi prema BiH došla je do svoje krajnje faze. Međunarodna zajednica, koja je ga-
rant mira u Bosni, mora pod hitno da preduzme ozbiljne mjere, nemaju pravo više da posmatraju nijemo obesmišljavanje i rasturanje BiH i njenih institucija. Najznačajnije u posljednje vrijeme je nesposobni tužilac sa sklepanom optužnicom protiv Dodika, koju je sud vratio na doradu još brže. Najvažniju stvar u karijeri tužilac uradi površno i dozvoli dodatnu kompromitaciju sopstvene države, uz Dodikovo trijumfalno objašnjenje kako BiH ne treba ni da postoji.
POBJEDA: Vodeći zapadni mediji su oštro kritikovali politiku predsjednika Srbije. On je to predstavio
POBJEDA: Ambasador
Hil je u intervjuu Glasu Amerike rekao da ne vidi da Vučić destabilizuje region. Da li to znači da SAD štite Vučića?
VULETIĆ: Stav ambasadora Hila treba posmatrati u dva pravca: u Srbiji Vučić nema ozbiljnu političku alternativu, sa jasnom i nedvosmislenom pro-EU agendom i malo je medija koji rade na formiranju takve alternative. Kada bi postojalo tako nešto imao bi ko da pita ambasadora Hila: da li se osjećao sprovedenim na Europrajdu, kako je tadašnji ministar Vulin i rekao ,,ko želi tamo da ide, biće sproveden“?
Da li je u redu obilježavati sjećanje na Oluju u Prijedoru ili objaviti spot u kojem Željko Mitrović iz straha od sankcija priča o Zapadu kao srpskom opredjeljenju, a svakodnevno mu je preko pedeset procenata programa podrška Putinu i promocija ratnih zločinaca iz 90-ih uz dodatno narušavanje regionalnih odnosa koji su već inače predratni u njihovim programima? Ko je formatirao javno mnjenje tako da bi danas jedino Putin mogao da pobijedi Vučića na predsjedničkim izborima?
Drugi pravac je zaključak zapadnih sila da Srbija
kao napad na Srbiju, i onda su upućene prijeteće poruke Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Kakva je to politika: ne odgovaram jakim državama čiji me mediji kritikuju nego verbalno prijetimo susjedima?
Srbija vodi prema okruženju, drugačije ne može ni biti. Srbija od agresije Rusije na Ukrajinu podržava Ukrajinu kroz deklaracije za koje je morala da glasa, isključivo uz saglasnost Rusije. Nasuprot tome, svi u svijetu vide gdje je političko srce Srbije, i to ne samo posmatrajući vlast, nego i skoro sve medije i najveći dio opozicije. Sankcije koje nijesmo uveli pokazuju sve. Vlast se hvali istrajnošću, a glavni opozicioni kandidat na predsjedničkim izborima Zdravko Ponoš predlaže da u dogovoru sa Rusijom uvedemo sankcije na kavijar i tako prevarimo ,,naivni“ Zapad i smanjimo pritisak na Srbiju oko Kosova. Sve to pokazuje u kakvoj političkoj šizofreniji živimo i koliko imamo nedoraslu političku elitu da vodi društvo kroz decenijske probleme u kojima smo. Nedavno istraživanje o tome kako mladi vide spoljnu politiku Srbije je pokazalo tragične rezultate. Četrdeset odsto mladih je protiv EU, za je 16%, podrška Rusiji je preko 60%, njih oko 40% misli da Srbija treba vojno da vrati Kosovo - jasno je zašto potpis Aleksandra Vučića na deklaraciji u Atini ne vrijedi ništa, jer nije izraz evropske politike.
Zasijedanje SO u Andrijevici zakazano za danas, DPS uputio zahtjev policiji i tužilaštvu
PODGORICA - Klub odbornika DPS-SD Andrijevica poslao je policiji u toj opštini zahtjev za asistenciju policijskih službenika u nesmetanom održavanju sjednice lokalnog parlamenta, koja je zakazana za danas.
Podsjetili su da 15. jula i 7. avgusta ove godine nijesu održane sjednice SO Andrijevica, jer je grupa građana zauzela skupštinsku salu u terminima planiranim za održavanje sjednice, a u cilju onemogućavanja vršenja odbornika u obavljanju njihove zakonske dužnosti definisane zakonom, Statutom Opštine i Poslovnikom o radu SO Andrijevica.
nema kapaciteta za dalji razvoj i napredak, mnogo je argumenata na toj strani. Predugo traje agonija srpskog društva u neshvatanju vremena i svijeta u kome živimo. Kao pojedinci bježeći iz zemlje se integrišemo na Zapad, ali kada treba da dovedemo Zapad u Srbiju mi se obezglavimo i vratimo u Ćosićeve paradigme koje su Milošević i Šešelj sa svojim čaušima (Ž. Mitrović jedan od njih) praktično instalirali u srpskim glavama. Tužan bi bio zaključak da je Vučić mjera srpskog društva i da je to eventualni razlog podrške.
VULETIĆ: Isto je govorio i Slobodan Milošević ,,ne napadaju oni Srbiju zbog Miloševića, već Miloševića zbog Srbije“, a gotovo identično je nedavno i Lukašenko opisao svoj odnos sa Zapadom. Treba li dalje pojašnjavati kakvog mi predsjednika imamo? Potpuno nerazumijevanje kritičke javnosti, fabrikovanje spoljnjih i unutrašnjih neprijatelja, zastrašivanje građana katastrofičnim scenarijima, pravljenje do iznemoglosti od sebe i naroda žrtve… to je tužna slika Srbije i umišljenog ,,vrhovnog komandanta“ kome ni jedne sekunde nije palo na pamet da razmisli da nije problem i u politici koju Srbija vodi od 90. do danas.
POBJEDA: Na sastanku u Atini usvojena je deklaracija u kojoj su od osam tačaka tri posvećene Ukrajini.... Koliko Srbija ima još prostora da ne mijenja sadašnju politiku prema Rusiji koja preko Srbije pokušava da destabilizuje region? Šta je ključni razlog snishodljivog ponašanja Srbije prema Rusiji?
VULETIĆ: Mislim da je dobro što je predsjednik Vučić potpisao deklaraciju. Nažalost, njegov potpis malo ko shvata ozbiljno i iskrenokada vidite kakvu politiku
Srbija od atentata na premijera Đinđića ne vodi iskreno pro-EU politiku. Jedina vrijednost potpisa je što Srbija neće ponovo biti javno osuđena u zapadnim medijima, Vučiću je vjerovatno već i previše pisanja tih medija u posljednje vrijeme. Na ovaj način se sigurno neće promijeniti politika Srbije prema regionu, nastaviće se tzv. naša politika, koju Rusija razumije i najvećim dijelom kreira.
Kada pričamo o potpisima koji treba da budu garant neke odluke: zar nije predsjednik Putin lično potpisao nezavisnost i cjelovitost Ukrajine u januaru 2003? Svi znaju da je sličnog karaktera i Vučićev potpis. Nakon svakog dogovora i sporazuma, počev od Briselskog, preko Ohridskog dobijamo jednu informaciju od posrednika u dijalogu, a potpuno suprotno tumačenje istog od strane našeg predsjednika kada se vrati kući. Prošlo je dvadeset godina od Samita u Solunu, to je bio između ostalih jedan od razloga zašto ga je premijer Grčke sazvao. Građani Srbije apsolutno nijesu svjesni kakvu šansu smo propustili zahvaljujući Koštunici, Tadiću, Dačiću i Vučiću. Ponuda iz 2003. je bila iskrena, da smo imali iole pro-EU ljude na vlasti, Srbija bi postala sigurno 2012. uz Hrvatsku punopravna članica, a posljedično bi i ostatak Zapadnog Balkana bio ubrzano integrisan jer bi Srbija pomagala taj proces umjesto opstrukcije koju sada čini.
Violeta CVEJIĆ
- Kako smo u saznanju da određena grupa građana ponovo planira onemogućavanje održavanja sjednice SO Andrijevica zakazane za 28. avgust u 11 sati, zahtijevamo od Uprave policije Crne Gore, odnosno Stanice policije Andrijevica da shodno svojim ovlašćenjima asistiraju u omogućavanju održavanja navedene sjednice, kako bi se odbornička prava i dužnosti sproveli nesmetano, u skladu sa zakonom - navode iz DPS-a Andrijevice, dodajući da su o tom zahtjevu obavijestili i Osnovno državno tužilaštvo u Beranama.
- Izražavamo očekivanje da će nadležni državni organi postupiti u skladu sa našim zahtjevom, odnosno obavještenjem, te da će održavanje sjednice SO Andrijevica proteći nesmetano, u najboljem interesu svih građana naše opštine – dodaju iz DPS-a. R. P.
Predsjednik Liberalne partije poručio
PODGORICA - Predsjednik Liberalne partije Vatroslav Belan prisustvovao je osnivačkoj skupštini Liberala i demokrata u Beogradu, nove liberalne stranke u Srbiji.
Kako su saopštili iz LP, Belan je istakao da crnogorski liberali pružaju punu podršku proklamovanim načelima LIBDEM-a, slobode, građanskog društva, slobodnog tržišta, borbe protiv svih vrsta ekstremizma, nacionalizma i šovinizma, uz snažno nastojanje da Srbija postane članica EU i otvori dijalog u društvu o članstvu u NATO savezu, čiji je Crna Gora već član. R. P.
Analitičar smatra da je PES u problemu ako ubrzo ne ispuni predizborna obećanja
Piše: Tatjana KNEŽEVIĆ-PERIŠIĆ
Jesam pobornik teze da čak i pojedinac može promijeniti svijet; dokaz tome su brojne ličnosti kroz istoriju koje su svojim djelovanjem mijenjale živote hiljadama, milionima drugih. Međutim, čini se da je Crna Gora i tu izuzetak. Jeste da joj je uvijek trebao vođa, kome su se građani okretali i kojeg su slijedili – ali samo do one ure do koje su procjenjivali da ima moć; čim se na vidiku pojavljivao neko novi, sa određenim potencijalom, kao suncokreti su se okretali na drugu stranu.
A što se promjene tiče, bar posljednjih decenija, Crna Gora, kao država i društvo, može nešto da mijenja jedino kao kolektivitet. Što je i dobro, i loše. Dobro je zato što se Crna Gora jedino i može gledati kao kolektivitet naroda, vjera, kultura, različitosti; loše, jer kao takva, ubija svaku individualnost.
BROJNA PITANJA…
U možda i najzamršenijem, teškom periodu kroz koji prolazi savremena, ,,osvježena“ Crna Gora posljednjih godina, kada se perfidno – ali istrajno i programski - uništava njena samobitnost, nacija, jezik, crkva, institucije, dijelim s vama nekoliko pitanja:
Da li postoji crnogorski nacionalni interes; zašto bi definisanje crnogorskog interesa ugrožavalo nacionalne interese bilo kog drugog naroda?
Zašto su anticrnogorska vlast, njihovi politički mentori iz Beograda i ovdašnji medijski sponzori razaranja društvenog tkiva toliko snažno jedinstveni u ,,presudi“ da je sve što je crnogorsko istovremeno i –nacionalističko?
Zar to nije samo podmukli
Dozvolili smo da danas, sedamnaest godina od obnove nezavisnosti, argumentovano govorimo o propadanju Crne Gore, o tome da je državni ram bez državne sadržine, da lagano postaje samo jedna teritorija, omeđena nekim fiktivnim granicama, bez prerogativa države. Možemo li, smijemo li, ćutke gledati razgradnju naših temelja i kako spriječiti raspadanje?
spin iskonskog straha od unutarcrnogorskog dogovora i čupanja ove države iz kandži zaostalih i nacionalističkih ideja propasti balkanskih bespuća?
– Zar crnogorstvo, u suštinskom smislu, nije građansko, patriotsko i odbrambeno; što čini crnogorski nacionalni interes - zar to nije narod, država, crkva i jezik, kao najbitniji činioci jedne nacije?
Kome i zašto smeta crnogorska nacija, kad je upravo ona presudno stvarala ovu državu kao multinacionalnu, multivjersku, multikulturalnu.
Koga je, kada crnogorska nacija ugrozila?
Mnogo je pitanja na koje crnogorsko društvo mora, prije svega sebi, dati odgovore.
Ali prije svih odgovora, moramo krenuti od početne premise: dozvolili smo da danas, sedamnaest godina od obnove
nezavisnosti, argumentovano govorimo o propasti Crne Gore, o tome da postaje obezdržavljena, odnosno državni ram bez državne sadržine, da lagano postaje samo jedna teritorija, omeđena nekim fiktivnim granicama, bez prerogativa države.
Možemo li, smijemo li, ćutke gledati razgradnju naših temelja i kako spriječiti raspadanje. To je ključno pitanje na koje mora postojati crnogorski odgovor.
…I ODGOVOR
Probali smo partijski – nije išlo. Jer su partije interesne grupacije određenog programa koji nosi glasove, na osnovu kojih manja grupa ljudi zadovoljava mahom uskogrupne ili privatne interese. Da nije tako bilo, ne bi 2020. godine ,,pale“ sve institucije, padom partijskih koalicija. Da smo imali razvijene institucije sistema, bilo bi gotovo nevažno ko je izvršna vlast.
Ali, naučeni da neko drugi rješava probleme, u ovom slučaju partije, a ne mi građani, tri godine smo u košmaru, čekajući te „mozgove“ da nas čarobnim štapićem vrate u – bolju prošlost ili makar u status quo.
Jer, došle su neke druge partije, koje su još brutalnije pokazale svoje partijsko lice ne-
potizma i nepravde, ali i jednu kvalitativnu novinu: organizovanost i istrajnost kada je uništavanje Crne Gore u pitanju.
Građanska Crna Gora, za sada, je u potrazi za odgovorom. Ali, ne treba da čeka samo na odgovor stranaka (ne) postojećeg suverenističkog bloka. Partije i pojedinci iz ,,onog vremena“, saopštenjima, tviterom, fb i ostalim lakoguznim načinima, misle da „opoziciono djeluju“ i da tako ,,ispunjavaju očekivanja“ onih koji su ih birali.
To je zabluda. Pokazuju to rezultati izbora.
Probali smo i ulicom. Neformalni pokret bunta, započet septembra 2020. u Podgorici, sastavljen od niza grupa, različitog obrazovanja, interesa, sujeta, pravaca djelovanja, surevnjivosti, doživio je vrhunac na Belvederu. Oborio je jednu Vladu, onu Krivokapićevu, ali se ugasio zbog partijske podrške onima, (Abazoviću i ekipi) protiv kojih smo i bili ustali.
Partije koje sebe krase epitetom suverenističke su – glasanjem za one partije koje su provodile plan uništenja države – ugasile ulični bunt.
Pa i onda, kada je bila jasna razmjera prethodne greške, kada je opet narastao građan-
I što nam preostaje? Ono što je trebalo biti jedino i prvo – glas mudrih i pametnih ljudi ove države. Ne mogu se više skrivati kroz kolumne, izjave, saopštenja. Oni moraju sjesti i utvrditi šta je, u ovom vremenu, crnogorski nacionalni interes. Oni moraju saopštiti: kako ga ostvariti, kako sačuvati svoju osobenost, istoriju, obrazovanje, kulturu od negatora, modernih osvajača i otimača crnogorskih dostignuća, načela i vrijednosti
PODGORICA - Glavni odbor Pokreta ,,Evropa sad“, nakon šestočasovne rasprave, donio je u subotu veče većinom glasova odluku da podrži prijedlog mandatara Milojka Spajića da 44. vlada bude formirana bez predstavnika koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“.
Tim povodom za Mediabiro govorio je analitičar Miloš Bešić, koji je kao većina javnog mnjenja prognozirao ulazak ZBCG u vladu.
ski otpor kroz ulične proteste ,,Ima nas“ i kada se pokazalo da nas ima – opet su partijske kalkulacije nadjačale snagu slobodnih građana. Ulicom se prijeti i ovih dana, ali sada radi unutrašnje razgradnje onih ostataka identiteta: da formalno dobijemo dva mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve i tako uništimo, do kraja, i tu instituciju. I što nam preostaje? Ono što je trebalo biti jedino i prvoglas mudrih i pametnih ljudi ove države. Ne mogu se više skrivati kroz kolumne, izjave, saopštenja. Oni moraju sjesti i utvrditi što je, u ovom vremenu, crnogorski nacionalni interes. Oni moraju saopštiti: kako ga ostvariti, kako sačuvati svoju osobenost, istoriju, obrazovanje, kulturu od negatora, modernih osvajača i otimača crnogorskih dostignuća, načela i vrijednosti. To je istorijski zadatak i obaveza, jer su – upravo u ovoj državi ili njenom podrškom – došli do zenita svojih profesionalnih sposobnosti i naprosto su dužni toj Crnoj Gori da vrate ono što su od nje dobili!
A kada to urade, tek onda političke predstavnike naroda, izuti na ledinu i tražiti da sprovedu ono što pamet ove države smatra za nužno i potrebno. Drugog puta ne vidim, drugog načina nema, osim – na okup Crnogorci, svih vjera i nacija. Jer: ili će se crnogorska zastava viti ili nas stvarno neće biti! (Autorka je građanska aktivistkinja, politološkinja, nezavisna odbornica u Opštini Nikšić)
– Mislim da ću podijeliti stav većine građana da je čitav proces bio prilično mučan. Nekako, većina se nazirala od početka i mislim da se tu taktički desilo da je Bošnjačka stranka ,,podigla ulog“. Onda se desila klasična teorija igara pa je Spajić proigrao DF ne bi li poslao poruku Bošnjačkoj stranci da nije nužno da oni uopšte budu u vladi. Konsekventno tome, BS je spustila cijenu svog uloga, a DF napravio pogrešnu kalkulaciju. Kao i mnogo puta do sada, pogriješili su u političkoj procjeni i umjesto da blanko prihvate prvu ponudu koju im je dao gospodin Spajić, mislili su da mogu da dobiju više. Međutim, gospodin Spajić je prihvatio Bošnjačku stranku sa promijenjenim parametrima. Slijedi prihvatanje prve ponude Spajića od strane ZBCG, ali već je bilo kasno – ističe Bešić. Kako kaže, bilo je za očekivati da će se stvoriti jedna ovakva vlada.
– Ono što nije bilo za očekivati je da će predsjednik Demokrtaske unije Albanaca Mehmed Zenka dati podršku vladi. Mnogi kažu da podrška od 44 poslanika nije dovoljna. Podsjetiću da ni jedna vlada dok je DPS bio na vlasti nije imala veću podršku. Tako da je to potpuno normalno stanje u kome vlada treba da radi. O suštinskim odlukama koje traže većinu od preko 49 poslanika, u toj situaciji morate da imate konsenzus sa strankama koje nijesu u vlasti. Ja tu ne vidim problem. Ti kvorumi, kao što je kvalifikovana većina, nijesu izmišljeni reda radi. Nijesu izmišljeni ni da jedna partija koja ima većinu donosi takvu vrstu odluke. Težina tih odluka podrazumijeva da imate u vidu stavove opozicionih partija. Ponavljam, zato zaista ne vidim nikakav problem zašto ova i ovakva vlast ne bi mogla da napravi kompromis sa opozicijom – navodi Bešić. R. P.
Iz
PODGORICA - Berbu dominantne sorte vranac kompanija Plantaže bi trebalo da započne do kraja avgusta, saopšteno je Pobjedi iz ove kompanije. Iz Plantaža su naveli da je, tradicionalno, berba vinskih sorti u Plantažama počela sa bijelim sortama polovinom ovog mjeseca. Predstavnici Plantaža istakli su da su im ove godine glavni izazov predstavljale vremenske prilike koje, kako kažu, nijesu bile naklonjene vinogradarima.
– Ove godine, 15. avgusta, počeli smo berbu sorte chardonnay, za kojom je uslijedila berba sorti souvignon blanc i krstač. Do kraja avgusta, u zavisnosti od vremenskih prilika, očekujemo početak berbe vodeće sorte vranac koji bi, po planu, trebao da se bere do početka oktobra, kada se, ujedno, očekuje i kraj ovogodišnje berbe – kazali su iz Plantaža i dodali da je crnogorska autohtona sorta vranac dominantna na Ćemovskom polju i zauzima preko 50 odsto površina. –Za vrancem slijede ostale autohtone sorte kratošija, krstač i žižak, ali i preko 25 internacionalnih sorti koje su zastupljene u većoj ili manjoj mjeri – naveli su iz Plantaža.
ZADOVOLJAVAJUĆI
KVALITET
Iz kompanije su ocijenili da je u ovoj fazi vinsko grožđe u dobroj kondiciji i zadovoljavajućeg kvaliteta. - Međutim, nezahvalno je, sada, govoriti o krajnjim količinama i kvalitetu, s obzirom na to da je berba tek počela i ne možemo predvidjeti kakvi nas vremenski uslovi očekuju u narednom periodu. Već smo govorili da
Ovo je veoma izazovna i teška godina za sve poljoprivredne proizvođače. Nezahvalno je, sada, govoriti o krajnjim količinama i kvalitetu. Ono što je sigurno, jeste da će prinosi biti manji od planiranih. U kojoj mjeri, sa sigurnošću možemo govoriti kad se berba završi, naveli su iz Plantaža
je ovo veoma izazovna i teška godina za sve poljoprivredne proizvođače – rekli su iz Plantaža i dodali da će o konačnim ciframa govoriti kada se bebra završi. – Ono što je sigurno, jeste da će prinosi biti manji od planiranih. U kojoj mjeri, sa sigurnošću, možemo govoriti kad se berba završi – poručili su iz Plantaža.
Iz kompanije ističu da je ova proizvodna godina jedna od najzahtjevnijih, u posljednjih deset, naročito sa aspekta očuvanja zdravstvenog stanja vinove loze. – I to nije slučaj
samo u Crnoj Gori. Takvo je stanje širom regiona. Poznato je da je cijeli vegetativni period, tj. april, maj i prva polovina juna obilježen velikim brojem kišnih dana. U kombinaciji sa drugim meteorološkim parametrima kao što su dugotrajna vlažnost lisne mase, visoka vlažnost vazduha i južni vjetar, u fazi kada je vinova loza bila najosjetljivija, zaštita je bila otežana. Tome najbolje svjedoči činjenica da je na površini od preko 2.000 hektara zasada, ove godine, jedan tretman zaštite trajao preko 20
Podaci Monteputa
dana (što u optimalnim uslovima traje sedam-osam dana). Uprkos ovim izazovima, uspjeli smo da sve agrotehničke mjere odradimo u optimalnim rokovima – kazali su iz Plantaža.
Berbu vinskog grožđa Plantaže planiraju odraditi sa pet kombajna, a površina sa koje je moguće odraditi mehanizovanu berbu iznosi oko 1.500 hektara. Na berbi vinskih sorti su angažovani i uglavnom sezonski radnici.
– Nedostatak kvalifikovane radne snage je izazov sa kojim se cijeli sektor, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, godinama unazad suočava i on je iz godine u godinu sve izraženiji – upozoravaju iz Plantaža.
Navode da Plantaže tokom cijele godine oglašavaju potrebu za sezonskom radnom snagom na različitim poslovima, odnosno operacijama u vinogradu.Ove godine očekujemo oko 350
Od početka godine
kroz Sozinu prošlo
2,36 miliona vozila
PODGORICA - Kroz tunel Sozina je u periodu od 18. do 24. avgusta prošlo 115 hiljada vozila, većinom automobila. Prema podacima sa sajta Monteputa,
koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio skoro 2,36 miliona vozila. U prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,07 miliona vozi-
Berba bresaka u kompaniji Plantaže počela je 29. maja i u kompaniji očekuju da će trajati do prve polovine septembra. - Do sada, možemo reći da smo zadovoljni ubranim količinama, s obzirom na to da je početak ranih sorti obilježilo ubrzano sazrijevanje ploda, kao posljedica velikih količina padavina u tom periodu (od početka aprila do sredine juna bilo je 35 kišnih dana), što se odrazilo na smanjenje prinosa konzumne breskve i nektarine ranih sorti.
Stabilizacijom vremenskih prilika i berba sorta koje su kasnije pristizale je bila sve bolja – kazali su iz Plantaža.
Iz kompanije su podsjetili da je berba stonog grožđa počela 20. jula.- I ono što možemo istaći i na
radnika iz regiona, koji polako već pristižu na Ćemovsko polje. Pored izvršilaca na sezonskim poslovima berbe koji će
la, 2021. njih 2,61 milion vozila, a u 2020. njih 1,95 miliona. Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke. Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore. R. P.
šta smo veoma ponosni je kvalitet ovogodišnjeg roda (izuzetno krupne, obojene i ukusne bobice). S obzirom da je berba još u toku, nadamo se da će nas vremenske prilike u narednom periodu poslužiti da je uspješno privedemo kraju – rekli su iz Plantaža. Iz kompanije su precizirali da su do sada ubrali oko 680 tona bresaka, nektarina i kajsija (za konzum i preradu) i preko 630 tona stonog grožđa. - Konzumno voće Plantaža svojim dugugodišnjim potvrđenim kvalitetom, osim u Crnoj Gori, svoje potrošače ima širom regiona. Breskva se osim na tržištu Crne Gore, prodavala i u Hrvatskoj, a stono grožđe u Srbiji i Hrvatskoj – rekli su iz Plantaža.
doći iz regiona, biće tu i radnika iz Turske, Bangladeša i drugih udaljenih destinacija – rekli su iz Plantaža. S. POPOVIĆ
Plantaža tvrde da je ova proizvodna godina jedna od najzahtjevnijih u posljednjoj deceniji
Ubrali 680 tona bresaka, nektarina, kajsija i 630 tona stonog grožđaD. MALIDŽAN D. MIJATOVIĆ
Iz Luke Kotor i tivatske marine Porto Montenegro objašnjavaju koliko je razvoj kruzing i jahting turizma
KOTOR - Intenzivni razvoj kruzing i jahting turizma u Crnoj Gori donio je i niz dilema i oprečnih mišljenja u vezi sa zaštitom životne sredine. Na pitanja da li imaju opremu za prihvat i tretman čvrstog otpada i fekalnih voda jahti i kruzera, kakva pravila i procedure sprovode u cilju sprečavanja zagađenja mora i zaštite životne sredine, da li su kruzeri zagađivači mora – odgovore smo potražili u kompaniji Luka Kotor a.d. i tivatskoj marini Porto Montenegro.
Izvršni direktor Luke Kotor Milko Krvavac za Pobjedu kaže da su savremeni kruzeri u potpunosti ekološki bezbjedni ukoliko se poštuju procedure i pravila koja važe na njemu. – Zbog neupućenosti vrlo često se dešavalo da se u medijima objave tekstovi o ispumpavanjima fekalija i zauljanih voda u zalivu, jer se pranje sidra i sidrenog lanca od naslaga mulja sa dna mora predstavlja u javnosti kao izlivanje fekalija sa broda. Ovo je potpuno uobičajena praksa za sve svjetske brodove, gdje se mlazom morske vode ispiraju ove naslage mulja koje su pokupljene sa dna mora. Vrlo je mala vjerovatnoća da će brod izazvati ekološki incident i zagađenje mora iz razloga što to ne dozvoljava savremena tehnologija na brodu i stroge mjere koje se na brodu sprovode i vode u brodski dnevnik. O tome govori i činjenica da godišnje veliki broj kruzera dođe u Luku Kotor bez ekoloških incidenata. Pravila ponašanja i ekološka politika je vrlo stroga na savremenom kruzeru, što govori i postojanje posebnog oficira za ekologiju na brodu koji se bavi samo ovom temom – ističe Krvavac.
TANKOVE
On dodaje da je brod u potpunosti zatvoren sistem i da fekalne vode idu u posebne crne tankove gdje se procesom ubacivanja bakterija razlaže ova vrsta otpada, a čvrsti ostatak materije spaljuje.
Krvavac kaže da Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama vodi brigu o eventualnim ekološkim incidentima u akvatorijumu, a monitoringom životne sredine se bavi Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, koja preko svojih podizvođača (Centar za ekotoksikološka istraživanja, Institut za biologiju mora itd.)
vrši potrebna mjerenja kako bi ustanovili zagađenost i stanje našeg okruženja.
Krvavac podsjeća da je u luci zabranjeno ispuštati i odlagati u more i na obalu čvrst i tečni otpad, ulje i zauljene vode i ostatke tereta sa broda, kao i sve druge materije koje zagađuju životnu sredinu, osim na mjestima gdje postoje postrojenja, oprema i uređaji za prihvat i rukovanje ovim materijama.
– Dakle, zabranjeno je zagađivati more, opasnim ili štetnim materijama sa plovnih objeka-
Vrlo je mala vjerovatnoća da će brod izazvati ekološki incident i zagađenje mora iz razloga što to ne dozvoljava savremena tehnologija na brodu i stroge mjere koje se na brodu sprovode. O tome govori i činjenica da godišnje veliki broj kruzera dođe u Luku Kotor bez ekoloških incidenata, ističe Milko Krvavac, ali napominje da jedino nelegalno vezani gliseri svakodnevno toče gorivo bidonima, a sve naočigled nadležnih inspekcijskih organa
Nelegalno vezane glisere niko ne kontroliše
ta i drugih transportnih sredstava, zagađivati vazduh ispuštanjem prašine, dima ili gasova iznad dozvoljenih količina utvrđenih posebnim propisima. Sprečavanje zagađenja mora sa brodova definiše „Međunarodna konvencija o sprečavanju zagađenja sa brodova (Marpol 73/78)“, konkretno ispuštanje fekalija definiše Anex IV „ Sprečavanje zagađenjem otpadnim vodama sa brodova“, ove konvencije. Domaća regulativa obavezuje državu da čuva i unapređuje životnu sredinu. Ovim opredjeljenjem postoji i obaveza u sprovođenju kako domaćih tako i međunarodnih propisa u oblasti zaštite životne sredine – kaže Krvavac. Zakonom o zaštiti mora od za-
gađivanja sa plovnih objekata uređuje se zaštita mora od zagađivanja sa plovnih objekata koji plove ili se nalaze u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore, prihvat i rukovanje otpadom u lukama, kao i odgovornost i naknada štete u slučaju zagađivanja.
– Privredno društvo Luka Kotor se brine o sprovođenju procedura i postupaka dobijenih sertifikatom (ISO 14001), sistemu menadžmenta životne sredine (EMS) koji nalaže da se sprovode procedure i postupke dobijene ovim sertifikatom. Kompanija uspješno implementira alate sistema kvaliteta menadžmenta prema zahtjevima ISO 9001:2015 i ISO
Iz kompanije Adriatik marinas kažu da u marini Porto Montenegro imaju instaliran vakuumski sistem za prihvat crnih i sivih voda. PR Porto Montenegra Danilo Kalezić kazao je Pobjedi da ovaj sistem u potpunosti pokriva cijelu marinu i jahte se mogu isprazniti putem ovog sistema, pod pritiskom od 0.6 bara.
– Ova usluga se pruža besplatno kako bismo podstakli sve kapetane i vlasnike jahti da je koriste. S ciljem očuvanja našeg okruženja, nastavljamo posvećeno da radimo na promociji odgovornog ponašanja prema našim vodama i prirodi – poručuje Kalezić. On je naglasio da su, inače, prva marina u Crnoj Gori koja je uvela ovaj sistem.
– Naša marina posluje u skladu sa MARPOL konvencijom i u potpunoj saglasnosti sa domaćim zakonima (Zakon o zaštiti mora od zagađenja s plovnih objekata, Zakon o upravljanju otpadom i Zakon o zaštiti životne sredine) –kazao je Kalezić.
14001:2015 koji se realizuje kroz zaštitu životne sredine. Ovo podrazumijeva preventivno djelovanje u cilju sprečavanja akcidenata na akvatorijumu luke, eliminisanje i smanjivanje štete u slučaju povrede procedura zaštite životne sredine, poštovanje ,,Pravila ponašanja“ i sprovođenje mjera protiv zagađenja. Kada se radi o procedurama i obrascima sprovode se sljedeće procedure: Lkp 13. korišćenje i skladištenje opasnih materija, Lkp 25. održavanje i kontrola čistoće, Lkp 26. praćenje i mjerenje učinka zaštite životne sredine, Lkp 27. preventivne i interventne mjere zaštite akvatorijuma, Lkp 28. pripravnost za reagovanje u vanrednim si-
tuacijama i odgovor na njih, Lko.117 (P.28)/01 Plan reagovanja u vanrednim situacijama i odgovor na njih i Plan bezbjednosti Luke Kotor se bavi ovom temom – objašnjava Krvavac. Sertifikaciju vrši renomirana međunarodna sertifikaciona kuća „Bureau Veritas“ Ltd. Nadzorna posjeta resertifikacije sistema menadžmenta kompanije, prema zahtjevima novog standarda, je potvrđena i validna od 5. novembra 2022. godine. Nakon ove sertifikacione nadzorne posjete, sertifikati Luke Kotor su produženi na period od još tri godine, uz obavezan godišnji pregled. Shodno važećim propisima i svojim procedurama, službe kvaliteta i zaštite životne sredine vrše aktivnosti redovnog obavještavanja nadležnih organa Crne Gore, kao što je Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, kojoj prosljeđuju potrebne informacije u vezi sa istraživanjima o otpadu o čemu govori „Godišnji izvještaj o otpadu“ (0301-466 od 28. 2. 2023. godine).
TOČE GORIVO BIDONIMA
Krvavac ističe da Luka Kotor a.d. utvrđuje i preispituje značajne aspekte životne sredine koji su povezani sa prethodnim, tekućim i planiranim aktivnostima, uzimajući u obzir odgovarajuće kriterijume zaštite životne sredine, zakonske propise i druge zahtjeve, interese zaposlenih i ostalih zainteresovanih strana. Napominje da jedino nelegalno
vezani gliseri, koji su, kaže, uzurpirali vezove u marini, svakodnevno toče gorivo bidonima, a sve naočigled nadležnih inspekcijskih organa i time zagađuju marinski dio Luke Kotor.
– U cilju obezbjeđenja što većeg stepena sigurnosti i bezbjednosti, ekološke zaštite okoline kao i što efikasnijeg rada u Luci Kotor, svim korisnicima lučkih usluga ili onima koji se nađu na teritoriji i akvatorijumu Luke Kotor su u obavezi da poštuju preventivne mjere koje su ustanovljene od strane lučkih vlasti i naše kompanije. Zapovjednik plovila se upoznaje sa „Pravilima ponašanja i ekološke prevencije“ jer potpisuje potvdu koja je dokaz da je upoznat sa važećim procedurama, a ovi obrasci su takođe dostupni na sajtu Luke Kotor. Plovila koja uplovljavaju u Luku Kotor su dužna da poštuju „Pravila ponašanja, mjere ekološke prevencije u luci Kotor (LKO 30)“ i na engleskom „Rules of conduct and ecological prevention in Port of Kotor (LKO 31)“. Gore navedenim pravilnicima
(koji se nalaze na našem sajtu) u akvatorijumu i na teritoriji Luke Kotor kada su u pitanju fekalne vode zabranjeno je po tački 13. ispuštanje u more prljave tečnosti (kaljuža, otpadne vode, sanitarne vode, mješavina goriva i ulja). Takođe, u marinskom dijelu Luke Kotor gdje se vežu plovila za sport i razonodu (morne jahte, jedrilice, katamarani, gliseri itd.) važe „Pravila o redu u marinskom dijelu Luke Kotor“ gdje su plovila ulaskom u ovaj prostor dužna pridržavati ih se. Isti se nalaze na postavljenoj tabli u marini Luke Kotor, na sajtu kompanije i u ugovorima o vezu sa korisnicima. Korisnici veza su dužni pridržavati se važećih propisa u pogledu boravka i plovidbe u unutrašnjim morskim vodama, obalnom i teritorijalnom moru Crne Gore, kao i važećih propisa iz oblasti sigurnosti i bezbjednosti, zaštite od zagađenja, kao i propisanih zabrana u lukama Crne Gore. Ovdje bih napomenuo da su sva plovila dužna da najave predaju brodskog otpada 48 sati prije dolaska, (dokument: Notification of ship - generated waste (As per Article 6. of Directive 2000/59/EC as amended)objašnjava Krvavac.
RUKOVANJE OTPADOM
Kada je u pitanju oprema za prihvat i rukovanje otpadom, pa i fekalnim, zakonska regulativa nalaže da korisnici luke posjeduju opremu za prihvat i rukovanje otpadom u skladu sa međunarodnim i domaćim propisima.
– Shodno ovome, „Plan upravljanja otpadom (br. 03062301 od 27. 7. 2022) luke“ definiše ove stavke. Ovdje se nalaze informacije o godišnje predviđenim količinama otpada kojeg prihvatamo sa brodova i kapacitetima lučkih
postrojenja i opreme za ovu potrebu. Saglasnost na plan je dobijena od „Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama“ i Agencije za zaštitu životne sredine. Otpad koji nastaje na i sa jahti i plovnih objekata je obuhvaćen ovim „Planom upravljanja otpadom“, pri čemu godišnje količine nastalog otpada zavise od broja jahti i drugih plovila koja borave u Luci Kotor. Luka Kotor selektivno sakuplja otpad sa jahti i ostalih plovnih objekata, kao i otpad koji nastaje na prostoru same luke, privremeno skladišti na lokacijama njegovog nastanka, do momenta predaje ovlašćenom operateru koji posjeduje sva potrebna rješenja izdata od strane Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore za organizovano prikupljanje, transport, privremeno skladištenje i konačno zbrinjavanje (izvoz ili prerada) opasnog i neopasnog otpada, ,,Hemosanu“ d.o.o. iz Bara. Prevoz opasnog otpada kao i sve ostale radnje koje su u vezi sa tim transportom od mjesta nastanka do privremenog odlagališta i dalje do konačnog odlagališta vrši se u skladu sa Zakonom o prevozu opasnih materija. Mi kao nosioci projekta (plana) smo dužni da postupamo u skladu sa Pravilnikom o načinu vođenja evidencije otpada i sadržaju formulara o transportu (,,Sl. list Crne Gore“ br. 50/12) koji propisuje način vođenja evidencije otpada (količine i vrste otpada), sadržaj i način popunjavanja formulara o transportu otpada i način sačinjavanja godišnjih izvještaja o otpadu Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine - objašnjava Krvavac.
U slučaju zauljenih i fekalnih voda preuzimanje otpada se vrši direktno sa broda u specijalizovani kamion ili kamion-cistijernu. Prevoz opasnog
otpada kao i sve ostale radnje koje su u vezi sa tim transportom od mjesta nastanka do privremenog odlagališta i dalje do konačnog odlagališta vrši se u skladu sa Zakonom o prevozu opasnih materija.
KO SPROVODI
NADZOR?
Zakonom o lukama (,,Sl. list CG“, br. 51/2008, 40/2011, 27/2013 i 18/2019) u skladu sa članom 26. Zakona, organ uprave, odnosno pravno lice i koncesionar obezbjeđuju ispunjavanje uslova utvrđenih međunarodnim i domaćim propisima kojima se reguliše sprečavanje zagađivanja životne sredine s brodova, zaštita morske sredine i priobalnog područja i civilna odgovornost za štetu izazvanu zagađenjem.
Prema Uredbi o održavanju reda u lukama, Lučka kapetanija je ovlašćena da kontroliše lučka postrojenja, uređaje i opremu koji mogu ugroziti ljudske živote, plovidbu ili zagaditi obalu i vodu, a korisnik luke je dužan da čisti vodene površine i morsku obalu u luci i sidrištima od zauljanih i drugih materija.
Inspekciju domaćih plovnih objekata pod zastavom Crne Gore kao država-zastava (flag State) i stranih plovnih objekata kao država-luka (port State) vrši Inspekcija sigurnosti plovidbe.
Stručnjaci se slažu da je veliki broj jahti mnogo jasnija i prisutnija potencijalna ekološka opasnost nego što je to slučaj sa velikim trgovačkim, posebno putničkim brodovima. Jahte ne podliježu obavezi striktnog vođenja evidencija o stanju brodskih tankova nafte i ulja, dnevnika stroja niti, u većini slučajeva, imaju opremu za prihvat i tretman čvrstog otpada i fekalnih voda, kao što to imaju kruzeri. Iv. K.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander je kazao da 16 odsto romske i egipćanske djece pohađa predškolske ustanove, 56 odsto završi osnovnu i tri odsto srednju školu
PODGORICA - UNICEF, Evropska unija i nevladina organizacija HELP pozvali su crnogorske nacionalne i lokalne vlasti da obezbijede adekvatan broj romskih medijatora zaposlenih u obrazovnom, zdravstvenom i sistemu dječje i socijalne zaštite kako bi se okončalo siromaštvo romske i egipćanske djece.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander je kazao da 16 odsto romske i egipćanske djece pohađa predškolske ustanove, 56 odsto završi osnovnu i tri odsto srednju školu.
Kako je kazao, neke jednostavne intervencije, poput besplatnog prevoza i uključivanja romskih medijatora, mogu značajno povećati ovaj broj u kratkom vremenskom periodu.
– Osiguravanje da svako dijete iz romske i egipćanske zajednice dobije kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, dječju i socijalnu zaštitu jeste jedini način da oni izađu iz siromaštva – rekao je Santander. EU, u partnerstvu sa NVO HELP, od 2013. godine kontinuirano finansijski podržava u Crnoj Gori da postepeno integriše romske medijatore u sistem obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, dajući romskoj i egipćanskoj djeci od početka bolje izglede za kvalitetniji život. Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa je ocijenila da treba dati prioritet socijalnoj inkluziji romske djece.
– Kako je rekao ombudsman, ključno je da romski medijatori dobiju stalno, a ne privremeno zaposlenje, podstičući kontinuitet i stabilnost
romskih porodica - rekla je ona. Ambasadorka EU se založila i za uvođenje romskih medijatora čak i u školama sa manje od 70 romskih učenika.
- Proširenje obuhvata romskih medijatora na škole ispod sadašnjeg praga je korak ka stvaranju čvršće veze između romskih i egipćanskih porodica i obrazovnog sistema - naglasila je Popa.
Prema podacima NVO HELP, u Crnoj Gori ima oko 40 romskih medijatora. Oni obezbjeđuju bolju saradnju između romskih i egipćanskih porodica i domova zdravlja, predškolskih ustanova, škola, centara za socijalni rad i drugih institucija. – U Crnoj Gori romske medijatore sada finansiraju nevladine organizacije i Vlada. Potrebno je hitno obezbijediti održivo finansiranje od strane državnih i lokalnih vlasti za sve romske medijatore –kazala je Dijana Anđelić iz HELP-a.
Ona smatra da treba zaposliti i veći broj romskih medijatora u ministarstvima prosvjete, zdravlja i rada i socijalnog staranja.
– Bez ovih promjena u sistemu nećemo vidjeti poboljšanja u životima sadašnjih i budućih generacija romske i egipćanske djece – rekla je Anđelić.
Programski specijalista za prava Roma u regionalnoj kancelariji UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju, Tefik Mahmut ističe da se uvođenje romskih medijatora pokazalo kao izuzetno uspješna intervencija u svim zemljama regiona.
Kako je kazao, Crna Gora i susjedne zemlje treba da riješe izazov koji se odnosi na osiguranje dovoljnog broja zaposlenih romskih medijatora s punim radnim vre-
menom, koji rade za zdravstvo, obrazovanje, socijalnu i dječju zaštitu.
-Jedan od kriterijuma za pristupanje EU je poboljšanje položaja manjinskih grupa, posebno onih koje su najugroženije, poput romske i egipćanske zajednice. Uloga medijatora je da poboljšaju pristup svim uslugama koje su dostupne na terenuistakao je Mahmut.
U posljednjih pet godina 13-godišnja Fljorijeta Beriša imala je podršku romskog medijatora u osnovnoj školi u Nikšiću.
- Medijator mi pomaže oko domaćeg zadatka, podržava me u pripremi za testove, govori mi šta da učim kada izostanem iz škole jer sam bolesna i obavještava me kada su dopunski časovi kako ne bih propustila nijedan od njih. Bez medijatora bi mi bilo teže - objašnjava Beriša. Slična iskustva dijeli i 12-godišnji Abedin Delija, koji pohađa osnovnu školu u Nikšiću.
- Kada smo slavili Dan Roma i pjevali, romski medijator je bio moja ključna podrška. Romski medijatori su uvijek tu za mene - ističe Delija. Pošto uskoro počinje nova školska godina, Veljbana Naza, romska medijatorka u osnovnoj školi u Nikšiću, ističe da je potrebno zaposliti više romskih medijatora kako bi veći broj romske i egipćanske djece pohađao predškolske ustanove i škole. On smatra da bi bilo dobro uvesti romske medijatore u sve institucije.
– Pomažemo im da bolje uče i redovno pohađaju nastavu. Sve informacije redovno dijelimo sa njihovim roditeljima. Na taj način je njihova saradnja sa školama mnogo djelotvornija – zaključuje Naza. R. P.
PODGORICA - Crnogorski obrazovni sistem pretvorio je različite oblasti znanja u besmislene apstraktne definicije, a nastavni kadar i učenike sveo na neprijatelje sa suprotstavljenim interesima, smatra komunikolog i psiholog Radoje Cerović.
Cerović je, u intervjuu agenciji
Mina, naveo da već dugo pokušava da ukaže na, kako je rekao, katastrofalne elemente javnog obrazovanja u Crnoj Gori.
– Debakl na PISA testiranju, ogromna zastupljenoist funkcionalne nepismenosti, jednocifreni broj studenata koji su zainteresovani za upis na fizičko-matematičku grupu predmeta na Univerzitetu, kao i patetični pokušaj varanja na ispitu, nijesu ništa više nego krajnje manifestacije, vrh ledenog brijega koji je mnogo tragičniji – naveo je Cerović.
Simulacija
On je ocijenio da je riječ o farsičnom igrokazu, odnosno nekoj vrsti simulacije obrazovanja, u kojoj svi, kako je kazao, svjesno ili nesvjesno igraju svoju ulogu. Cerović je rekao da su kreatori politika i nastavnih planova postavili lijepe termine i riječi, kao što su ,,kompetencije, vještine, transverzalnost, multiple inteligencije“ i slične floskule, a da ih istovremeno ne interesuje da sagledaju da postoje komične rupe, propusti ili greške u pojedinačnim programima.
– Da ne govorimo o usklađenosti među predmetnim kurikulumima. Često navodim kao primjer da već godinama ne uspijevamo i da sagledamo da smo pogriješili u izboru romana o „Petru Panu“ i, umjesto romana svjetskog glasa koji sve ostale zemlje koriste, izabrali
Najfascinantnije i najljepše oblasti, one koje djeca obično obožavaju i za koje se interesuju, poput svemira, živog svijeta, istorijskih tema kao što su Stari Rim
ili Grčka, ali i informatike i robotike, postaju sasvim suvoparne gomile apstraktnih podataka - kaže Cerović
skoro nepoznato i, uzrastu potpuno neprimjereno, djelo ,,Petar Pan u Kensingtonskom parku“ - kazao je Cerović.
On je podsjetio da se, umjesto originalnog ,,Doktora Dolitla“ koji je napisao globalno poznati Hju Lofting, u crnogorskim školama još koristi ,,Doktor Jojboli“ Korneja Čukovskog koji je po partijskom zadatku „prepisao“ Loftingovo djelo da sovjetska djeca ne bi morala da čitaju ,,mrske zapadne autore“.
- Onda su na redu pisci udžbenika kojima je, hajde da kažem „čast izuzecima“, mnogo više stalo „da im niko ništa ne zamjeri“ nego kakav kontakt sa tom materijom imaju učenici - rekao je Cerović. Kako je dodao, zapanjujući šablonski i uštogljeni rezoni oko redosljeda, načina i metoda predstavljanja materije u udžbenicima su pravilo.
- Mnogo je važnije da ja kao autor pred kolegama budem siguran od kritike, da što banalnije, dosadnije ili tvrdoglavo uštogljeno iznesem materiju, pa makar učenici umrli od dosade. Ti udžbenici u većini slučajeva čine mnogo veću štetu od koristi, jer sistematično čine degutantnim svako iskustvo učenja i sticanja znanja - smatra Cerović. On je naveo da najfascinantnije i najljepše oblasti, one koje djeca obično obožavaju i za koje se interesuju, poput svemira, živog svijeta, istorijskih tema kao što su Stari Rim ili Grčka, ali i informatike i robotike, postaju sasvim suvoparne gomile apstraktnih podataka.
- Nikoga ne interesuje ni da li to njima nešto znači, niti da li to može da ih motiviše makar malo, da zavole (materiju). Važno je da jednako šablonska svijest moga kolege ne kaže da sam izašao iz šablona i nedajbože ponudio definiciju sa kojom se on ne bi složio. Jer poslije to treba djeca da memorišu - rekao je Cerović.
ocjene kao oružje
On je kazao da oni roditelji koji od paklenog životnog ritma uopšte mogu da išta isprate, prisustvuju procesu u kojem škola njihovoj djeci, oblast po oblast znanja, pretvara od svega lijepog i motivišućeg u ispraznu igru besmislenih, a često čak i netačnih, apstraktnih definicija. Govoreći o odnosu samog nastavnog kadra i učenika, Cerović je naveo da bi bilo normalno da je njihov zadatak da sarađuju na sticanju znanja.
- Ali je više nego jasno da to nije tako - kazao je Cerović. On je naveo da nastavnici imaju u rukama oružje ocjene, pa se saradnja tu završava.
- Učenik ne smije da se obrati za pojašnjenje, ako nešto ne zna. To je glupo i naivno s njegove strane. Igra se igra skrivanja onoga što se ne zna. Izbjegavanja greške. Najvažnije je da ne primijeti da nešto ne znaš.
Jer ako profesor „provali“ šta ne znate ili vam nije jasno, e to će imati vrlo jasne i dalekosežne posljedice - rekao je Cerović. Kako je dodao, ne samo da će škole i radna mjesta koja će biti dostupna tom djetetu biti sve-
PODGORICA – Osam i po mjeseci proteklo je otkad je Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN) sa njihovog sajta Balkan insight suspednovala famoznu mapu krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu u kojoj je, kroz amaterski i, u najmanju ruku, tendenciozni izvještaj novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović kao ekstremiste i vjerske fanatike targetirala devet crnogorskih građanskih aktivista, među kojima i dvije novinarke Pobjede.
odgovornost za štetu postoji samo ukoliko su neistinite činjenice (!?) namjerno ili iz nepažnje iznijete ili pronijete, te da je tuženi odgovoran za štetu njihovim iznošenjem ako je znao da su neistinite ili je nepažnjom zanemario njihovu neistinitost.
dena na minimum, već će i socijalno okruženje biti još destimulativnije, a ponekad i opasna stvar za razvoj u odrasle i društveno produktivne ljude. Cerović je naveo da je kreiran zastrašujući sistem, u kome su učenici i nastavno osoblje krvni neprijatelji sa suprotstavljenim interesima. - Sistem u kome je količina stresa zapanjujuća i taj silni strah od sasvim opipljivih i konkretnih loših posljedica po vaš život, sasvim lako objašnjava sve očajničke pokušaje varanja, laganja i prepisivanja kojima prisustvujemo. Pa naravno da će čak i najbolji đaci pokušati da varaju. Sistem je ionako sav zasnovan na prividu i prevari, a u igri je njihova budućnost – što se čudimo - dodao je Cerović.
On je kazao da bi to bilo još i lako za ispraviti da nije suštinski, umjesto obrazovnog sistema, postavljena „kulisa obrazovnog sistema“. To je, kako je Cerović naveo, jedna isprazna igra koja se zove „igra prestiža i nadgornjavanja na bazi fiktivnih i proizvoljnih brojki koje zovemo ocjenama“.
oštećene generacije
On je rekao da nikoga ne interesuje, niti je tom igrom predviđeno da postoje pojmovi kao što je motivacija, entuzijazam i radoznalost, saradnja i sposobnost komunikacije i liderskog djelovanja, sposobnosti formulisanja sopstvenog stava i mišljenja, spekulacije, uključujući naučnu spekulaciju i postavljanje pretpostavki i hipoteza, lični stavovi o fenomenima, ideja o bilo kakvoj primjenjivosti naučenog.
- Ušli smo u doba vještačke inteligencije sa generacijama koje možemo smatrati „trajno oštećenim“. Dakle, ne mislim da su nedovoljno dobro edukovani i obrazovani. Mislim da su oštećeni. Demotivisani i odgurnuti od znanja, radoznalosti, povezivanja činjenica. Ljudi kojima ostaje Zadruga kao jedini način da „ubiju vrijeme“. Dok „vrijeme ne ubije njih“ - kazao je Cerović.
On je rekao da danas, dok se normalan svijet bori za „najefikasniji prompt za Chat GPT“ u pokušaju da što bolje iskoristi mogućnosti novih tehnologija, škole u Crnoj Gori su ubijeđene da nove generacije „to znaju jer su po cijeli dan na tome“. r. P.
Osam i po mjeseci regionalna i crnogorska javnost je od BIRN-a, a u vezi sa jednim od najvećih esnafskih skandala, dobila isključivo – ćutanje. Pravila ćutanja uredno poštuje i proljetos postavljeni direktor BIRN-a Crna Gora Vuk Maraš, koji je više puta na Tviteru, na kojem je inače veoma aktivan, upadljivo ignorisao svako pitanje postavljeno u vezi sa ovim slučajem.
reViZija
Na adresi na kojoj je 16. novembra prošle godine objavljena skandalozna mapa, od 13. decembra 2022. godine i dalje piše da je „BIRN-ova mapa krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu, koja dokumentuje organizacije i grupe aktivne u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, trenutno nedostupna javnosti u iščekivanju rezultata nezavisne revizije“. Prema saznanjima Pobjede, u međuvremenu su urađene najmanje dvije revizije ovog
BIRN-ovog projekta finansiranog novcem poreskih obveznika Nizozemske, a njihovi zaključci su identični onome što je naš list u seriji tekstova objavljivanim krajem prošle godine dekonstruisao – da je mapiranje urađeno neprofesionalno, tendenciozno i bez ikakve utemeljene metodologije.
Međutim, u proteklih više od devet mjeseci od objavljivanja spornog izvještaja, jedino očitovanje BIRN-a u ovom slučaju je odgovor njihovog advokata Nermina Mulalića na tužbe za klevetu koje je osmoro targetiranih iz Crne Gore predalo Općinskom sudu u Sarajevu.
U odgovoru na tužbu BIRN-ov advokat, pozivajući se na bosanskohercegovački Zakon o zaštiti od klevete, potcrtava da
Sa druge strane, dok je u Sarajevu tuženi makar odgovorio na tužbe, pred Osnovnim sudom u Podgorici još uvijek nijesu počeli procesi protiv autorke skandaloznog izvještaja Jovanović i urednice sajta Balkaninsight Dušice Tomović naratiV i namjera I pored insistiranja BIRNovog advokata da se nije radilo o namjeri, ipak narativ o takozvanom crnogorskom ekstremizmu, koji je koncern Vijesti brižljivo gradio godinama u pokušaju kreiranja vještačke protivteže velikosrpskom klerikalnom djelovanju, a sve u cilju otvaranja „trećeg puta“ za „dijete“ koncerna - Dritana Abazovića, doživio je sredinom novembra prošle godine svoj krešendo upravo oličen u amaterskom uratku novinarke Jovanović. Rečenica Jovanović izgovorena u jutarnjem programu TV Vijesti, dan nakon objavljivanja mape, u kojoj kaže kako su se „do sada obilježavale samo proruske i prosrpske organizacije, a pravili smo se da nijedan drugi vid desničarskog djelovanja ne postoji“, uz poruku da svi koji su se našli na mapi „tu treba i da budu“, te da će ih biti još, najbolje se naslanja na rečenicu koju je njen glavni i odgovorni urednik Srdan Kosović napisao u tekstu objavljenom u Vijestima u februaru 2021. godine. – Dio crnogorskog društva se prema Srbima u Vladi Crne Gore, ili na bilo kojoj drugoj poziciji sa koje se odlučuje, u ime cijelog građanstva, ponaša kao rasistička porodica na jugu Sjedinjenih Američkih Država šezdesetih godina, pošto ugleda crnca u autobusu – napisao je tada Kosović. Ova teza je bila jednako istinita poput tvrdnje pokojnog patrijarha Crkve Srbije Irineja iz 2018. godine koji je uporedio položaj Srba u Crnoj Gori, nakon obnove njene nezavisnosti, sa položajem Srba u Hrvatskoj tokom fašističke Nezavisne države Hrvatske (NDH) u Drugom svjetskom ratu.
Osam i po mjeseci regionalna i crnogorska javnost je od BIRN-a, a u vezi sa jednim od najvećih esnafskih skandala, dobila isključivo – ćutanje
Od trenutka objavljivanja BIRN-ove mape, 16. novembra, brojni domaći i regionalni intelektualci, politikolozi i novinari, makar u dijelu koji se tiče Crne Gore, prepoznali su matricu hibridnog djelovanja.
Politikolog Marko Savić, saradnik na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, u intervjuu
osam i po mjeseci od suspenzije sporne mape ekstremističkih
PODGORICA - Portal
RTCG je u subotu objavio vijest da je Apelacioni sud u Prištini usvojio žalbu Nasera Keljmendija i oslobodio ga optužbe za trgovinu drogom. U drugom pasusu te vijesti su instituciju nazvali Specijalno tužilaštvo tzv. Kosova.
Kako je moguće da u državi koja je priznala Kosovo javni servis pokazuje ovakav neprofesionalizam. Dodatak tzv. ispred imena države je ubrzo izbrisan, ali internet sve pamti. Mr. J.
Potvrđeno
Uprave
KOTOR - Jedna osoba je poginula, a dvije su teže počasova. Po pisanju Novskog portala, pripadnici Službe za-
Prema saznanjima Pobjede, u međuvremenu su urađene najmanje dvije revizije ovog BIRN-ovog projekta finansiranog novcem poreskih obveznika Nizozemske, a njihovi zaključci su identični onome što je naš list u seriji tekstova objavljivanim krajem prošle godine dekonstruisao – da je mapiranje urađeno neprofesionalno, tendenciozno i bez ikakve utemeljene metodologije za Pobjedu krajem novembra prošle godine, ocijenio je da se BIRN-ova mapa vrlo argumentovano može svrstati u aspekt koji zadovoljava elemente propagande, ali i hibridne prijetnje.
– Ako govorimo o mekom uticaju, jedan sistem koji je oformljen u Rusiji tokom prvog mandata Vladimira Putina podrazumijevao je da se neka stvar koja se želi etablirati kao istina plasira kroz respektabilne organizacije koje su vidljive i poštovane u zapadnom svijetu – ocijenio je tada Savić.
Balkanska istraživačka mreža – BIRN, odnosno njene anali-
ze i projekti, često su korišćeni kao relevantan izvor informacija u dokumentima značajnih međunarodnih organizacija, uključujući i NATO.
BIJEG OD
ODGOVORNOSTI
Skandalozni izvještaj izazvao je burne reakcije diljem regiona, ali i u zemlji, sa izuzetkom medija koji su pod direktnom kontrolom srpskog kapitala, ali i Javnog servisa. Na brojna negodovanja respektabilnih nevladinih organizacija, intelektualaca, ali i na novinarska pitanja BIRN pod rukovodstvom regionalne direktorke Marije Ristić pribjegao
je konceptu odsustva i prebacivanja odgovornosti, brisanja impresuma, pokušaja sklanjanja u stranu i novinarskih i medijskih uzusa ponašanja kako bi proizvod učinili „neokaljanim“, a sebe sačuvali od odgovornosti, što sve ukazuje na širok pokušaj propagandnog djelovanja.
Na organizovanu propagandnu akciju ukazala je još jedna činjenica. Svega 15 dana nakon objavljivanja skandaloznog mapiranja „terorista“, Ristić je obavijestila kolege da napušta organizaciju, a tri dana nakon tog pisma BIRN je i na sajtu zvanično objavio informaciju da je ona „podnije-
la ostavku u potrazi za novim profesionalnim izazovima“, te da je nova direktorka ka Domanović Kako je Pobjeda ranije pisala, a na osnovu informacija koje smo dobili od više insajdera iz samog BIRN-a, potezi ko je su povlačili, odnosno nije su povlačili, Ristić i direktor BIRN-a BiH koji je koordi nirao cijeli projekat, Džidić, bili su gaženje svih in ternih smjernica te medijske kuće kojima se definiše pona šanje u slučajevima kada neko osporava objavljeni sadržaj. Gotovo mjesec nakon objav ljivanja mape, 13. decembra, BIRN-ov projekat doživio je svoju potpunu dekonstruk ciju tako što je ona povučena sa interneta. Na sastanku održanom u Tira ni 11. decembra, a nakon pret hodnog insistiranja BIRNovog Nadzornog odbora kojim predsjedava engleski novinar Tim Džuda luka da se do daljnjeg sporna mapa ukloni sa interneta.
U zvaničnom obraćanju, BIRN je naveo da su 25. no vembra „nakon niza internih procedura“ donijeli odluku o slanju podataka na nezavisnu provjeru.
Konačni epilog skandaloznog targetiranja devetoro građanskih aktivista, po receptu ruskog hibridnog djelovanja, kojim je novinarka Jovanović, uz podršku urednice Balkaninsighta Dušice Tomović, takođe dugogodišnje novinarke istog medija, i regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, uslijediće svakako nakon sudskih procesa u Bosni i Hercegovini, ali i pred domaćim pravosuđem.
nici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su M. Š. (39) zbog sumnje da se bavio zelenašenjem, zbog ugrožavanja sigurnosti i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su kazali, M. Š. (39) se tereti za pomenuta krivična djela koja je izvršio, kako se sumnja, na način što je u dužem vremenskom periodu od oštećenih osoba naplaćivao zelenašku kamatu i za iznos
žio ih u ukupnom iznosu za 116.000 eura, od čega su mu oštećeni isplatili 60.000 eura, a ostali dio novca je namjeravao pribaviti kroz prijetnje po život i tijelo jednom od oštećenih.
– Prilikom pretresa na dvije lokacije koje koristi osumnjičeni, pronađene su poluautomatska i lovačka puška bez oružnog lista i pištolj sa municijom za koji je dozvola istekla, a koja se vodi na drugo lice. M. Š. je uhapšen i uz kriviču prijavu biće priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - piše u saopštenju UP. R. P.
PODGORICA – Nakon Narodnog muzeja Crne Gore koji se minulih godina „proslavio“ katastrofalnim odnosom prema kulturnoj baštini i manjkom velikog broja predmeta iz raznorodnih muzejskih zbirki, spisku neodgovornih ustanova, ovaj put i zvanično, pridružila se i JU Muzeji i galerije Podgorice. Uprava ove ustanove, u decembru prošle godine, protiv N. N. lica podnijela je krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kulturno-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost.
Ovo je za Pobjedu potvrdio i direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Vučić Ćetković koji je objasnio da su nestali predmeti pripadali Arheološkoj zbirci.
- Među predmetima koji nedostaju su omega ukosnice, fibule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi (duguljasta posuda/bočica, nap. aut.), fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca… – kazao je Ćetković.
Više izvora Pobjede potvrdilo je i da je među nestalim predmetima i kamena urna, staklena čaša, keramčki tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa profilisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona, koje je Muzeju poklonio M. Uskoković Što se tiče numizmatike, izvori Pobjede potvrdili su da je riječ ukupno o 125 starih rimskih novčića.
NIJE BILO PROVALE
Nedostatak predmeta, prema riječima Vučića Ćetkovića, utvrđen je tokom prošle godine prilikom primopredaje dijela Arheološke zbirke između dva kustosa, odnosno prilikom identifikacije i popisa predmeta koji su bili sastavni dio zapisnika o ranijoj primopredaji iz 2002. godine. Nestali predmeti, kako saznaje Pobjeda, potiču iz arheoloških zbirki nekropole Momišići, Duklje, nekropole Gostilj, Zlatice (kasnoantički lokali-
krivičnu
Osnovnom državnom tužilaštvu zbog krivičnog djela koje se goni po službenoj
Uslovi u kojima su muzejski predmeti bili smješteni i čuvani, prema riječima direktora Muzeja i galerija Vučića Ćetkovića, dugo vremena su bili neadekvatni.
tet), zatim iz zbirke slučajnih nalaza i numizmatičke zbirke. Ćetković nije mogao precizno da odgovori na pitanje u kom periodu su predmeti nestali, te je izrazio nadu da će to biti utvrđeno u postupku po krivičnoj prijavi koju su podnijeli. Na pitanje da li je uprava
Muzeja i galerija, tokom internih radnji unutar ustanove, utvrdila možda i da je bilo
cima da je bilo neovlašćenog upada u depoe Muzeja“.
sređena i nepotpuna muzejska dokumentacija, koja decenijama nije na profesionalan način vođena u Muzejima i galerijama. Ćetković je tim povodom istakao da „nije nepoznato da precizna dokumentacija o muzejskom materijalu dijelom ne postoji, a da je u jednom dijelu imala i metodološke nedostatke i propuste u načinu vođenja i arhiviranja“.
- Izazovi sa kojima se Muzej suočava u dužem vremenskom periodu su adekvatno pripremljena, precizna i na stručan način obrađena muzejska dokumentacija kompletnog muzejskog materijala. Rješavanje navedenih pitanja bili su prioritetni zadaci u prethodne četiri godine, a sve u cilju unapređenja djelatnosti i usklađivanja sa zakonskim obavezama i zahtjevima savremene muzeologije – kazao je Ćetković, ne odgovarajući precizno na pitanje da li postoje fotografije nestalih predmeta, koje bi tužilaštvu i policiji olakšale identifikaciju.
Nedostaju omega ukosnice, bule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi, fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca… Među nestalim predmetima su i kamena urna, staklena čaša, keramički tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa pro lisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona
- U 2020. godini otpočeli smo rješavanje višedecenijskih problema muzejskog depoa. U cilju postizanja i obezbjeđivanja zadovoljavajućih uslova za smještaj muzejskog materijala realizovan je projekat osavremenjivanja depoa, koji je podrazumijevao nabavku odgovarajuće aparature za poboljšanje i regulaciju mikroklimatskih uslova, ali i ugradnju novih polica i ormara za odlaganje i smještaj muzejskog materijala i muzejske dokumentacije. Nabavkom i ugradnjom savremenije opreme, sprovedenim molerskim, elektro i drugim zanatskim radovima, značajno je unaprijeđeno stanje smještajnih kapaciteta u depoima Muzeja. Takođe, kao jedna od mjera zaštite vrši se i kontrola pristupa depoima vođenjem evidencije – rekao je Ćetković.
logije – kazao je Ćetković, ne
Zapisnici o primopredaji predmeta između dva kustosa, prema riječima Ćetkovića, postoje u dokumentaciji Muzeja i galerija, a iz njih se vidi da su nestali predmeti bili na spisku, a samim tim i u depou, 2002. godine kada se odigrala posljednja primopredaja, ne računajući najnoviju iz 2022. godine. Predmeti su, po svemu sudeći, nestali u posljednjih dvadeset godina.
- Od kustosa koji je predmete preuzeo 2002. godine traže-
no je dostavljanje informacija o kretanju nedostajućih predmeta, odnosno posljednjem poznatom mjestu na kojem su zatečeni, odloženi ili izloženi, te od strane kojih lica, a sve shodno stručnoj dokumentaciji koju su kustosi dužni da vode prilikom obavljanja radnih zadataka. Takav podatak, međutim, nije dostavljen – kazao je Ćetković.
To što kustos nije dostavio tražene podatke nije neko veliko iznenađenje, s obzirom na to
da gotovo nijedna muzejska ustanova u Crnoj Gori nikada nije vodila svoju dokumentaciju, niti postupala sa muzejskim zbirkama u skladu sa dobrom muzejskom praksom, zatim i Zakonom o muzejskoj djelatnosti i drugim pravilnicima koji, uz Zakon, regulišu oblast muzeologije. Odgovornost se uvijek prebacivala sa zaposlenih na direktore i obratno, a u skorijoj prošlosti imali smo čak i presedan u Narodnom muzeju Crne Go-
re da navodno „kustosi nijesu dužili zbirke“, u trenutku kada je, naravno, trebalo minimizirati odgovornost i sakriti se iza sopstvenog nerada i hlada. Da su nerad i neprofesionalno postupanje carovali i u Muzejima i galerijama Podgorice, potvrdilo je više izvora Pobjede. Nepotpuna dokumentacija, neinventarisani predmeti, nesređeni osnovni listovi, knjige ulaska, zapušteni depoi, nabacani muzejski predmeti, po budžacima i u prašini odbačene muzealije, kao i svežnjevi sa dokumentima itd., samo su dio nagomilanih problema koji decenijama prate ovu ustanovu. Kada je komisija za identifikaciju i popisivanje predmeta iz Arheološke zbirke tokom 2022. godine obznanila da nedostaje određeni dio predmeta, prema tvrdnjama dobro upućenog izvora Pobjede, zaposleni u Muzejima i galerijama bili su stava: naći će se to već neđe. Provjerena mantra koju je povremeno koristio i Narodni muzej Crne Gore, tvrdeći da su nedostajući predmeti sigurno „tamo neđe, možda u sobi do“, u slučaju Muzeja i galerija Podgorice pokazala se kao nedjelotvorna, jer predmeti nijesu „tamo neđe“. Jednostavnije rečeno, nije ih bilo ni u jednom od prostora i depoa koje koristi Javna ustanova Muzeji i galerije Podgorice. Još jednostavnije rečeno: ukradeni su.
OPREMANJE
Tvrdnju direktora Ćetkovića koju je izrekao u zvaničnom odgovoru za Pobjedu da nije dobio nikakve podatke o kretanju predmeta, od kustosa koji je dužio Arheološku zbirku, donekle je opovrgao naš izvor, koji je novinaru Pobjede pokazao zvanično izjašnjenje kustosa (ime poznato redakciji), od 11. jula 2022. godine. U izjašnjenju, kustos direktoru objašnjava da se dio predmeta iz Arheološke zbirke, koju je preuzeo 2002. godine, nalazi izložen u stalnoj postavci od njenog otvaranja dok je, veći dio, tokom prethodne dvije decenije bio smješten u metalnim ormarima koji su za-
Muzeji i galerije Podgorice, prema tvrdnjama direktora
Vučića Ćetkovića, još nije dobila bilo kakvu povratnu informaciju od Osnovnog državnog tužilaštva u vezi sa krivičnom prijavom
dovoljavali standarde fizičke zaštite i zaštite od spoljnih negativnih uticaja i hazarda.
- Njihovo kretanje je bilo uslovljeno samo kretanjem cijele institucije prilikom nekoliko seljenja početkom prvih godina prošle dekade. U tom periodu, i pored neuslovnog smještaja i nestandardnog transporta, svi predmeti su sačuvani i obezbijeđeni po svim muzejskim standardima i nije se desilo da bilo koji predmet bude oštećen ili da nedostaje – kazao je kustos.
Na kraju dopisa, on, ipak, ističe da se „situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem pomenutih predmeta drastično mijenja prilikom opremanja depoa u kojem su smješteni novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranjem kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare“.
- Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nisam bio
Pobjeda saznaje da manjak iz Arheološke zbirke Muzeja i galerije Podgorice nije u konačnim izvještajima evidentirala komisija koja je radila reviziju muzejskih zbirki od 2017. do 2020. godine. Te izvještaje je, o čemu je Pobjeda pisala u više navrata, prihvatio inspektor za kulturnu baštinu Veselin Krstićević, te se revizija u jednom kratkom periodu smatrala gotovom, sve dok novi direktor ustanove Vučić Ćetković
uključen i prisutan – odgovorio je kustos direktoru. Kustos je, očigledno, djelimično prebacio odgovornost na stručnu komisiju koja je krajem 2020. godine forimirana sa zadatkom da, zbog uređenja i adaptacije depoa, privremeno izmjesti predmete Arheološke zbirke, te da ih obezbijedi i potom vrati nakon što radovi
budu okončani. Izvor Pobjede navodi da je Vučić Ćetković, nakon što je dobio izjašnjenje od kustosa, odmah zatražio izjašnjenje i od stručnog tima (imena članova poznata redakciji Pobjede). Novinar Pobjede imao je uvid u njihovo izjašnjenje, u kojem se navodi da odgovorno tvrde da su „u potpunosti propratili izmještanje
JU Muzeji i galerije nijesu prvi put pod lupom zbog manjka predmeta iz svojih zbirki. Samo nekoliko godina ranije, podsjetimo, Pobjeda je objavila da je projektom revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore, tokom 2013. i 2014. godine, utvrđeno da Muzejima i galerijama nedostaju 743 predmeta iz praistorijske, etnografske i prirodnjačke zbirke, a konstatovan je nestanak i jednog metalnog krsta. Tim povodom je Uprava za zaštitu kulturnih dobara, 2016. godine, zatražila i izjašnjenje od uprave Muzeja, pa je tadašnji direktor Sead Đokaj tvrdio da se praistorijska zbirka pod tim imenom nije mogla identifikovati budući da je najvjerovatnije završila kao dio današnje Arheološke zbirke u vrijeme kada je došlo do reorganizacije nekadašnjeg Zavičajnog muzeja u Titogradu. Potvrdio je da je prirodnjačka zbirka, koja je sadržala primjerke raznih prirodnih rijetkosti sakupljenih sa ovih prostora, u potpunosti devastirana, te da o njoj kao cjelini nema dokumentovanih podataka. Što se tiče nedostajućeg metalnog krsta, Đokaj je naveo da „identifikacija ovog predmeta nije moguća s obzirom na to da nema konkretnih podataka koji se odnose na fizički opis i vrijeme nastanka predmeta“.
Na pitanje Pobjede da li se na spisku 150 nedostajućih predmeta iz Arheološke zbirke mogu identifikovati i kulturna dobra Crne Gore, direktor Muzeja i galerija Vučić Ćetković je odgovorio da, u odnosu na podatke kojima raspolažu, trenutno nije moguće utvrditi da li među tim predmetima ima kulturnih dobara, jer „država nikad nije završila proces revalorizacije, što je bila obaveza shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara“.
- Poseban problem je to što ne postoje rješenja o utvrđivanju statusa kulturno dobro, kao ni spiskovi predmeta sa identifikacionim oznakama, fotografijama i opisom svakog pripadajućeg predmeta, kada je riječ o muzejskim zbirkama, kako to predviđaju zakonske odredbe – rekao je Ćetković.
On je dodao da je dio elaborata o revalorizaciji pokretnog kulturnog dobra iz 2014. godine, a koji se odnose na JU Muzeji i galerije Podgorice, rađen po pogrešnoj metodologiji, ne oslanjajući se na postojeću muzejsku dokumentaciju i činjenično stanje.
- Tako urađeni elaborati svakako ne mogu biti osnov za utvrđivanje ili konstatovanje bilo kakvih nedostataka, posebno u broju predmeta. Precizno i jasno stanje kompletnog muzejskog materijala biće moguće konstatovati nakon završetka revizije muzejskog materijala, koja je u toku i koja se prvi put obavlja vrlo detaljno po metodologiji koju je Muzej ustanovio, i to isključivo po utvrđenim standardima struke i zakonskim propozicijama u muzejskoj djelatnosti – rekao je Ćetković.
i vraćanje predmetne zbirke u punom kapacitetu“.
- Napominjemo da tom prilikom kutije nijesu otvarane, kako tokom izmještanja, tako i tokom vraćanja u depo. Obzirom da smo liniju izmještanja i vraćanja kutija pratili sve troje i imali uvid u rad angažovanih lica za prenošenje istih, sadržaj kutija tom prlikom nije
nije uočio metodološke nedostake i reviziju vratio na početak.
- Navedena revizija, kako sam ustanovio, nije ispunjavala preduslove za njeno sprovođenje, u smislu potpune i precizne dokumentacije o muzejskom materijalu. Ukoliko dokumentacija o muzejskom materijalu, po vrstama i sadržaju, dijelom ne postoji, a dijelom ima metodološke nedostatke u načinu vođenja i arhiviranja, što je bio slučaj, nije mogu-
će ni na analitički i stručan način pristupiti procesu revizije, to jest otpočeti sa revizijom. Insistirao sam na tome da je način i postupak revizije muzejskog materijala moguće otpočeti i obavljati isključivo sa utvrđenim standardima struke i zakonskim propozicijama u muzejskoj djelatnosti, koji takođe, prethodnih godina, nijesu bili standardizovani, niti usklađeni sa regulativom koja je u međuvremenu usvojena na nacional-
nom nivou. Dakle, za proces revizije nije bio ispunjen osnov, koji, između ostalog, čini adekvatno pripremljena, precizna i na stručan način obrađena muzejska dokumentacija – kazao je Ćetković ranije za Pobjedu i dodao da bi, u najboljem slučaju, revizija trebalo da bude okončana do kraja ove godine.
Manjak u Arheološkoj zbirci, tokom nove revizije, otkriven je tek kada je iz raznih budžaka ustanove i odbačenih spisa „izronio“ zapisnik o primopredaji Arheološke zbirke, iz 2002. godine.
mogao biti promijenjen – navodi se u izjašnjenju članova stručne komisije.
NALOG POLICIJI
Javna ustanova Muzeji i galerije Podgorice, prema tvrdnjama direktora Vučića Ćetkovića, još nije dobila bilo kakvu povratnu informaciju od Osnovnog državnog tužilaštva u vezi sa krivičnom prijavom. Izvori Pobjede potvrdili su da je Ćetković tim povodom intervenisao i kod Vrhovnog državnog tužilaštva, zahtijevajući da zatraže informacije od Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici o do sada preduzetim radnjama na osnovu podnesene krivične prijave.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Pobjedi je kratko odgovoreno da su „u predmetu formiranom povodom krivične prijave JU Muzeji i galerije Podgorice preduzete zakonom propisane radnje, te da je dat nalog policiji u cilju prikupljanja potrebnih obavještenja od više lica zaposlenih u toj ustanovi“. Jovan NIKITOVIĆ
Ne mogu precizno da kažu ima li među nestalim predmetima i kulturnih dobara
U prvim izvještajima revizije nije bilo pomena o manjkovima
Piše: Pavle Goranović
Odmah poslije objavljivanja ocijenjena kao jedna od najvažnijih knjiga bosanskohercegovačke literature, kasnije obilježena i kao najčitanija knjiga u BiH te i kao najprodavanije poetsko izdanje u toj državi, „Poljska konjica“ Marka Vešovića u Crnoj Gori gotovo je nepoznat naslov.
Utoliko, svakako, lošije po čitaoce. Naravno, ovo je samo jedna od važnih knjiga koje su, na ovaj ili onaj način, mimoišle crnogorske čitaoce. Ovo je, ujedno, i samo jedna od Vešovićevih knjiga koje ovdje takoreći nijesu pročitane. Pa ipak, riječ je o knjizi na koju bi se baš ovdašnji čitaoci morali osvrnuti – i to ne samo zbog ovih nekoliko pomenutih priznanja zasluženo dodijeljenih „Poljskoj konjici“ (i onih izostavljenih). Zbog čega, onda, u ovoj čitalačkoj pustinji objašnjavati sadržaje ove dokumentarne lirike, ove lirske hronike o svakovrsnom nestajanju?
STraniCE ŽivoTa
Počnimo od bilo koje stranice, budući da se one u „Poljskoj konjici“ mjere stranicama života. Događaja i likova ovdje ima više nego u bilo kom romanu, dramatičnije opisanih nego u književnim formama koje se postavljaju na scenu; na momente u njoj ima više gorke ironije nego što bi to zahtijevali filozofski spisi. Jednostavno, Marko Vešović je građu preuzeo iz života, onog stvarnog, onog koji je živio, bolje reći: podnosio – on, i njegovi sugrađani; onog koji se odvijao tu, sasvim blizu nas. Budimo makar iz današnje perspektive u obavezi prema ovoj poetskoj geografiji. „Poljska konjica“ je, naime, svjedočanstvo o raspadanju jednog grada, a to je istovremeno i raspadanje svakog si-
Događaja i likova ovdje ima više nego u bilo kom romanu, dramatičnije opisanih nego u književnim formama koje se postavljaju na scenu; na momente u njoj ima više gorke ironije nego što bi to zahtijevali filozofski spisi. Jednostavno, Marko Vešović je građu preuzeo iz života, onog stvarnog, onog koji je živio, bolje reći: podnosio – on, i njegovi sugrađani
stema vrijednosti… Rat je i raspad svake filozofije. Ovo je knjiga o razaranju ličnih iluzija, o porodicama koje nikad više neće živjeti isto, o nasilno prekinutim mladostima, o onima koji tek u starosti uče da žive. Knjiga pozajmljena iz stvarnosti; Sarajevo, kraj milenija.
Marko Vešović čitaocima pokazuje kako poezija može zamijeniti dokumentarnu građu. Ukoliko ne znamo na koji se način odvijao život za vrijeme opsade grada Sarajeva, onda posegnimo za „Poljskom konjicom“. Ukoliko želimo da susretnemo stotine isječenih sudbina iz tog evropskog pakla, pročitajmo makar jedan od ovih uistinu dirljivih zapisa. Jer, svaka pjesma je izdvojena ljudska sudbina, takvom je Vešović tvori. Ukoliko pak tragamo za pouzdanim svjedočenjem o dosljednom uništavanju grada, jednog svijeta u malom, o hiljadama nikad objašnjenih (ni Bogom, ni ljudima) propasti, opet sad, poslije svega, za ovakvim pjesništvom moramo pohrliti. Gledaćemo sâm život. Tačnije – susrešćemo se sa bezmalo
svim načinima dolaska smrti. Sâm Marko Vešović piše: „... ovi tekstovi su pravljeni od rečenica iz živih usta, iz novina, iz knjiga i iz piščeve glave“, iz želje da se događaji što uvjerljivije prikažu. Pjesnik pokazuje da je i ova vremenska distanca dovoljna: pjeva se
Baletskom predstavom „Mediteran“ zatvoren festival „Barski ljetopis“
BAR - Multimedijalnom predstavom „Mediteran“, Baletskog studija Muzičkog centra Crne Gore, spuštena je zavjesa na XXXVI festival „Barski ljetopis“.
Apstraktan narativni balet, inspirisan kompozicijama gitarskog dua Bulatović/Nikčević, u režiji Aleksandra Vujovića, uz video-dizajn Siniše Radulovića, simbolično predstavlja putovanje, odnosno, kulturne migracije kroz prostor i vrijeme, čije je jedino odredište Mediteran kao kulturno središte, ali i izvorište civilizacije. - Multimedijalni baletski komad sve, počev od scenografije i drugih elemenata prisutnih na sceni, stavlja u kontekst onoga što je centralna ideja. Performans kontekstualizuje istorijske migracije, porodicu i one turbulentne trenutke koji su postojali na prostorima
U proteklih šest sedmica, na „Barskom ljetopisu“ realizovano je preko osamdeset programa iz sedam selekcija: pozorišne, muzičke, likovne, književne, filmske, bARS-a i pratećeg programa
Sredozemlja - kazao je reditelj Vujović, dodajući da je ova baletska predstava osvježavajući format, te da se raduje prilici koju je pružio Muzički centar Crne Gore s obzirom na to da se radi tek o drugom profesionalnom baletskom projektu u našoj zemlji.
Koreografkinja baleta je Saša Evtimova, asistentkinja
Ksenija Sinđić koja je i članica ansambla uz Angelu Mihovu, Mariju Boljević, Kristinu Mrkić i Stašu Šćepanović U organizaciji Kulturnog centra, a pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Ministarstva kulture i medija, u proteklih šest sedmica realizovano je preko osamdeset programa iz sedam selekcija: pozorišne, muzič-
ke, likovne, književne, filmske, bARS-a i pratećeg programa. Festival je otvoren 15. jula međunarodnim baletsko-pozorišnim spektaklom „Bjeguni“ koji je režirao renomirani hrvatski koreograf Staša Zurovac, a muziku komponovao svjetski poznati violinista Aleksandar Balanesku, čiji kvartet prati tim internacionalnih plesača.
I ove godine „Ljetopis“ je realizovao pozorišnu koprodukciju. U saradnji sa Gradskim pozorištem Podgorica i Narodnim pozorištem Niš, „Dekamerona“ je, po dramatizaciji Stevana Koprivice, režirao jedan od najistaknutijih regionalnih reditelja Dejan Projkovski r. K.
o životima koji su na bezbroj surovih načina nestajali. Kroz njegov rukopis govore uništeni ljudi, oni predaju pjesniku svoje zlosrećne ratne i poratne usude. „Poljska konjica“ je oslonjena na dokumentarni materijal, pa opet ta osnova, u Vešovićevom aranžma-
nu, začinjena čitavim spletom pjesničkih figura i snažnim poentama, svakako je mnogo više od uspješno poetizovanog svjedočanstva.
ULaZaK U SUDBinE Glasovi sarajevske nesreće – tako različiti u iskušavanju
istog – objedinjuju se u ovoj knjizi ne sluteći da postaju dio nezaboravne književnosti. A sam autor kao da, poput Česlava Miloša, saopštava: „Primao sam što bješe mi suđeno. Pa ipak, bio sam samo čovjek, To znači, patio sam za bićima sličnim sebi“. Dirljivi su i – u poetskoj praksi, ne samo na ovim prostorima – posve neobični ovi zapisi o ulasku u hiljade sudbina i njihove pjesničke pretvorbe. Čudan je i način na koji se vještina pjevanja suprotstavlja uništavanju. Kako, recimo, danas u miru (ili, ako hoćete, „u razdoblju između dva rata“) zvuče riječi „Iz ratne molitve Ibrahima Ljubovića“: „I još te molim: ne dodjeljuj mi drugi život / jer ću na njega uložiti žalbu“. Mnogo je ispričanog u ovoj knjizi – od svakodnevnih sekvenci do ideoloških prekrajanja prostora; mnogi su životi prokrstarili ovim stranicama, mnoge su smrti dobile i književno obilježje. Zato „Poljska konjica“ ne opominje (koga je, ako hoćete, poezija ikad opominjala), već ukazuje na to da oko nas nijesu samo „sarajevske, već jerihonske ruševine“. Vešović je pišući ovu knjigu skliznuo i u čitavu mrežu literarnih oblika – ima ovdje i drame koliko poezije, a prelaz iz stihova u prozna kazivanja posve je prirodan. Jer svaki govor o događajima iz opkoljenog, ali i poslijeratnog Sarajeva, kreće se onom tankom granicom između života i smrti. Ukoliko se ta međa ovdje načas i ne ukida.
Stoga i pozivamo na čitanje „Poljske konjice“: njeni junaci su, između ostalog, i „posljedice rata“. A nimalo slučajno, pjesma tog naziva („Sjeni Milana Milišića“) završava se ovako: „(…) Svak stigne da sve proživi. I da sve promaši. / Našto se pokojni Milan sjetio Jejtsa: ’da se počinje živjeti odistinski / tek kad se život shvati kao tragedija’“.
Objavljena knjiga „Kada plivaš“ Rastka Šejića
PODGORICA – Poema „Kada plivaš“ Rastka Šejića objavljena je u suizdanju novosadskog „Prometeja“, „Matice Boke“ iz Tivta i organizacije „Šta hoćeš“ iz Beograda.
Knjiga je, prema riječima recenzenta Živojina Rakočevića, „mala istorija vode i odnosa prema vodi“.
- U ovoj zbirci se izvor i polazišna tačka nalaze negdje na sredini Bokokotorskog zaliva i zato je pjesnik uplašen za disanje sunca i za slike koje nikada neće vidjeti. Zato je za njega presudna „granica ljudskog daha“, jer mora da se okuša u vodi bježeći od „podgrejanih leševa, prosutih po pesku“ – zapisao je Rakočević.
Naslovnica knjige „Kada plivaš“
Brutalno iskren i otvoren u svojim poetskim razmišljanjima i kritici raskošnih stereotipa ljetnje sezone, Šejić u svom poetskom tkanju približava svoj svijet, poput Hozea Ar-
kadija Buendija, izmišljenog osnivača Makonda, kolumbijskog sela koje je izmaštao Gabrijel Garsija Markes , istakao je recenzent Željko Komnenović - Krtoli i krtoljski arhipelag sa Bokom i jesu Rastkov fantastični Makondo u kome se on kroz plivanje nemilice igra, duhovito analizira, sjeća se i vraća slike djetinjstva i nudi nam hologramske projekcije Boke i bokeljske ljetnje svakodnevice – zapisao je Komnenović. Rastko Šejić je umjetnik, novinar i putopisac. Autor je dokumentarnih TV serija „Na veslu priča“, „Odliv mozgova“, „Boka pomorska“, kao i niza dokumentarnih filmova. D. E.
Lider Vagnera u ranijem obraćanju istakao da razlog ruske agresije nijesu bile demilitarizacija i denacifikacija
Lijepe bajke o ,,demilitarizaciji“ i ,,denacifikaciji“ Ukrajine mogle su da prođu da su za tri dana uspjeli da promijene režim (u Kijevu). Iako, ukoliko je meni poznata cijela priča, Zelenski, kada je postao predsjednik, bio je spreman za svaki dogovor. Trebalo je samo sići sa Olimpa i dogovoriti se s njim. Jer su svi stanovnici istočne Ukrajine genetski Rusi. A sada mi samo ubijamo te genetske Ruse - naglasio je Prigožin
MOSKVA - Lider ruske paravojske Vagner Jevgenij Prigožin, koji je stradao u padu aviona minule sedmice sjeverno od Moskve, govorio je ranije da razlozi za rat u Ukrajini nijesu bili demilitarizacija i denacifikacija te zemlje, već da bi, kako je rekao, ,,hrpa gnjida“ podigla sebi rejting, misleći na, prije svih, ruskog ministra odbrane Sergeja Šojguja, te da bi tajkuni profitirali.
U video-obraćanju, koje je Prigožin snimio u jeku ruske agresije na Ukrajinu, on je iznio detalje i razloge za rat koji traje već 550 dana. - Poslije 2014, između 2014. i 2024. godine, na Donbasu se odvijala pljačka. Pljačkali su ga različiti ljudi. Dijelom ljudi iz predsjedničke uprave, dijelom FSB-ovci, dijelom uključeni tajkuni, na primjer Kurčenko. Ti ljudi su krali novac od stanovnika Donbasa, stanovnika nepriznatih republika Luganska i Donjecka. U tim republikama su bili korpusi narodne milicije koji su morali da ih brane u slučaju ukrajinskog napada. Međutim, u realnosti tih korpusa nije bilo. Imali su minimalni broj boraca i određeni broj generala je jednostavno krao taj budžet. Donbas je bio odlično mjesto gdje su krali budžet, s jedne strane članovi pred-
sjedničke uprave, prvo je to bio Surkov, onda Kozak, a sa druge strane poznata hijerarhija FSB generala - naveo je Prigožin u obraćanju. On se onda osvrnuo na uzroke specijalne operacije. Ukrajinci su, kako je govorio, imali grupaciju koja se nalazila na granicama Donbasa, baš na liniji Popasna-Artjmovsk (Bahmut) gdje su se, kako kaže, borili.
- Ta grupacija se sastojala od određenog broja dobrovoljnih nacionalističkih formacija, a takođe od regularne vojske Ukrajine. Sa tom grupacijom smo se stalno prepucavali. Mi smo pucali na njih, oni su pucali na nas. I to je trajalo svih tih dugih osam godina, od 2014. do 2022. godine. Ponekad je broj prepucavanja rastao, ponekad je padao - dodao je on.
Velika obmana
Ističe da 24. februara prošle godine nije bilo ništa vanredno. Tek sada, napominje Prigožin, ministarstvo odbrane pokušava da obmane javnost i predsjednika i ,,priča svima priču da je od strane Ukrajine bila neka nenormalna agresija i da je ta zemlja zajedno sa NATO paktom pokušala da nas napadne“.
- Zato je takozvana specijalna operacija 24. februara bila pokrenuta iz nekih sasvim
Rusi kreću u napad sa
100.000 vojnika na istoku
drugih razloga - naglasio je on. Onda se dotakao, kako je rekao, pravih razloga za specijalnu operaciju.
- Lijepe bajke o ,,demilitarizaciji“ i ,,denacifikaciji“ Ukrajine mogle su da prođu da su za tri dana uspjeli da promijene režim (u Kijevu). Iako, ukoliko je meni poznata cijela priča, Zelenski, kada je postao predsjednik, bio je spreman za svaki dogovor. Trebalo je samo sići sa Olimpa i dogovoriti se s njim. Jer su svi stanovnici istočne Ukrajine genetski Rusi. A sada mi samo ubijamo te genetske Ruse - naglasio je Prigožin.
maršal
Prema njegovim riječima, rat je bio potreban da bi, kako je rekao, ,,hrpa gnjida“ podigla sebi rejting, pokazavši koliko su jaka vojska, te da bi Šojgu postao maršal.
- Naredba o tome je već bila spremna. I da bi dobio drugu zvijezdu heroja. Jer je jako želio da uđe u istoriju kao veliki tuvinski vojvoda koji je postao dvojni heroj i maršal de fakto u mirno vrijeme. Nije rat bio da se Rusi vrate u našu državu i ne zbog neke denacifikacije i demilitarizacije Ukrajine. Rat su počeli radi jedne dodatne zvjezdice. Da bi jedna mentalno bolesna osoba, kad legne u kovčeg, ispred sebe na jastu-
Rusija je juče izvela vazdušni napad na Ukrajinu, šaljući rakete iznad sjevernih i centralnih djelova zemlje, saopštile su vlasti Kijeva. Ukrajinska vojska je izvijestila da je oborila četiri krstareće rakete od ukupno osam. Takođe je rečeno da nema neposrednih izvještaja o udarima. Guverner Kijevske oblasti ruslan kravčenko rekao je da su dvije osobe ranjene i da je oštećeno 10 zgrada u padu raketnih ostataka u jednoj neodređenoj oblasti regiona. U međuvremenu je Moskva koncentrisala više od 100.000 vojnika u smjeru Kupjanska i Limana na frontu u Harkovskoj i Luganskoj oblasti, kazao je Ilija Jevlaš, predstavnik Istočne grupe Oružanih snaga Ukrajine. Naveo je da su ruske snage u tom području značajno pojačale količinu granatiranja i vazdušnih napada na ukrajinske položaje. Tvrdi da je 45.000 vojnika angažovano za napade prema Kupjansku, a 48.000 napada u smjeru Limana. Oba grada bila su okupirana od ruskih snaga prije nego što su oslobođena prošle godine. Posljednjih mjeseci Rusija je pojačala pritisak na ovom dijelu fronta.
Bivši britanski premijer boris Džonson smatra da je ruski predsjednik Vladimir Putin kriv za smrt šefa Vagnera Jevgenija Prigožina
čiću imala tu zvjezdicu - istakao je Prigožin. Kao drugi razlog agresije u Ukrajini kazao je da je rat bio potreban tajkunima, odnosno klanu koji danas praktično rukovodi Rusijom.
- Taj tajkunski klan dobija sve što je moguće. Ako tom klanu zatvaraju preduzeća u inostranstvu onda država odmah oduzima domaća preduzeća i predaje njemu. Zato hapse preduzetnike, zatvaraju banke da klan ne gubi svoje ukupne prihode. Ne radi se o novcu. Odavno imaju sve. Trebaju im klinike sa specijalnim apa-
-Cio svijet dobro zna da je čovjek koji stoji iza ubistva Prigožina isti čovjek koji je odobrio, na primjer, trovanja u Velikoj Britaniji aleksandra litvinjenka i
ratima za slučaj da se ne daj Bože razbole od raka. I ostalo da sebi produže život. Taj tajkunski vrh ima na umu samo jednu stvar - kako produžiti život svom tijelu i održati to tijelo u najboljem mogućem stanju. To je njihova mentalna bolest. Ne misle oni na državu, na ljude, na rat. Ne zanima ih ništa osim samih sebe - ocijenio je tada Prigožin.
ČitaV azoV za
meDVeDČuka
Jedan od najvažnijih ciljeva operacije je bio, ističe on, postaviti za kobajagi predsjed-
Sergeja Skripalja- rekao je Džonson. Dodao je da je Putin razotkriven kao gangster. -Njegov apsurd je prenosio na televiziji. Odavanje počasti mrtvim vagnerovcima djeluje kao scena iz ,,Kuma“- zaključio je Džonson.
nika Putinovog kuma Viktora Medvedčuka, onog koji je, podsjeća, već bio u Kijevu i čekao da dođe ruska vojska, da Volodimir Zelenski pobjegne kako bi se svi predali, a on postao predsjednik Ukrajine. - Poenta je bila u dijeljenju materijalnog blaga nakon što preuzmu kontrolu nad Ukrajinom. Medvedčuk je bio uhapšen. I njega su razmijenili za čitav Azov. Ali ako je cilj ,,denacifikovati“ Ukrajinu, Azov je osnovna nacionalistička struktura Ukrajine. Što smo ga onda razmijenili? Zašto nam je toliko vrijedan? Zašto ga nijesmo strijeljali? I glavno pitanje - što ga nijesmo razmijenili za naše zarobljenike? Zašto nijesmo zamijenili Azov za vojnike, već za onu lešinu od Medvedčuka koji nema ništa osim dobrih veza sa, takoreći, rukovodstvom države - zaključio je Prigožin u videu. Podsjećamo, Prigožin je bio među deset putnika i članova posade privatnog aviona koji se 23. avgusta srušio u Rusiji. Tek juče je i zvanično potvrđena ta vijest. Kontroverzni multimilioner je bio optužen za ratne zločine u Ukrajini. Zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država vjeruju da je raketa zemlja-vazduh ispaljena iz Rusije vjerovatno oborila avion za koji se vjeruje da je prevozio Vagnerovog vođu. t.k.
Solarne pećnice, koje izrađuje mašinski inženjer Božina Komatina, iz godine u godinu privlače sve veću pažnju građana, posebno turista
U zavisnosti od tipa solarne pećnice u nekima možete da kuvate hranu, grilujete je, pržite ili pečete. Ukoliko imate dvije vrste solarnih pećnica, možete pripremiti, praktično, svako jelo – kačamak, cicvaru, proju, meso i krompir – poručuje Božina Komatina, koji tvrdi da bi na ovom principu mogao ispeći i cijelo jagnje
Može li biti energetski efikasnije, održivije i zanimljivije nego organski raštan i domaću kobasicu skuvati u kotao uz pomoć sunčeve toplote na nekom od crnogorskih katuna?
Bez vatre i ognjišta, šporeta na drva ili električnog, uz pomoć ,,solar kukera“, koji je projektovao mašinski inženjer Božina Komatina, na bilo kom osunčanom mjestu, i ljeti i zimi, mogu se spremiti kokice ili jaja, proja od domaćeg kukuruznog brašna, kajmaka i sira, patišpanj, pite, kačamak, pice, izgrilovati tek ulovljena riba i svježe ubrano povrće, pa čak i cijelo jagnje, a može se koristiti i u industriji. O projektu koji na izvanredan način povezuje nacionalnu kuhinju, ekologiju i turizam, a privlači sve veću pažnju javnosti, posebno stranih turista, kao i o pripremanju hrane uz pomoć sunčeve toplote za Pobjedu govori ovaj kreativni inženjer, koji je uz pomoć običnog satelitskog tanjira TV operatera, koji je obložio „ogledalo folijom“, prije desetak godina ispekao prva tri ćevapa.
Mašinski inženjer Božina Komatina kaže da projektovanje ,,solar kukera“ ili, kako ih zove, solarnih pećnica, i te kako ima veze sa njegovom strukom, jer je usko specijalizovan za energetiku, odnosno, projektovanje sistema za grijanje i hlađenje prostora. Ovo bi se, navodi on, moglo nazvati nekom vrstom energetske efikasnosti, zato što koristi obnovljivi izvor energije, tj. energiju sunca.
– „Solar kuker“ ne pretvara energiju sunca u struju nego direktno u toplotnu energiju, a
Božina Komatina navodi da se solarne pećnice mogu koristiti u svako doba godine.
Božina Komatina ističe i to da su uz pomoć „solar kukera“ pekli i rakiju.
– Testirali smo „kuker“
za pečenje rakije.
Naravno, u manjim razmjerama. Za pečenje smo umjesto klasičnog načina pečenja iskoristili solarnu energiju
i proizveli manju količinu prave rakije –ispričao je Komatina, uz napomenu da ovaj primjer daje ideju za što se sve može koristiti energija sunca.
ona se čuva što duže, jer znamo da nije uvijek sunčano, mogu da „naiđu“ oblaci kada je potrebno tu toplotu sačuvati. Na principu odbijanja svjetlosti putem ogledala solarna energija pretvara se u toplotnu. Na taj način razvija se temperatura dovoljno visoka da bi se mogla spremati hrana –započinje razgovor Komatina. Ogledala izrađuje, uglavnom, od folije, aluminijumske za hranu, jer staklena nije pogodna za transport i otporna je. Solarne pećnice počeo je da pravi prije desetak godina. U početku je eksperimentisao na osunčanom balkonu stana gdje živi.
– Za prvu solarnu pećnicu koristio sam obični satelitski tanjir TV operatera, koji sam obložio „ogledalo folijom“. Tako sam ispekao tri ćevapa – prisjeća se Komatina.
Ljubav prema ovakvom načinu spremanja hrane razvijala je kreativnost inženjera, koji je od tada napravio veliki broj raznih pećnica.
– Istraživao sam razne tipove pećnica, sa nekima sam uče -
stvovao na takmičenjima. Od ,,Tehnopolisa“ (organizacija koja promoviše startapove i naučne radove) dobio sam sredstva da razvijam svoj tip solarne pećnice – ističe naš sagovornik. U međuvremenu se rodlila želja da ovaj projekat podigne na viši nivo i druge ljude upozna sa njim.
– Osnovao sam Navladinu organizaciju ,,Kuvanje na suncu“, koja je naišla na odlične reakcije i odziv kod ljudi. Ko god je vidio spremanje hrane na ovaj način, izgledalo mu je veoma interesantno i poželio bi da i sam proba hranu iz solarne pećnice – priča Komatina, uz napomenu da je radio prezentacije u okviru organizacije nevladinog sektora, Društva mladih ekologa Nikšić, na Fakultetu za pomorstvo, smotri izviđača, u školama... Ekipa Pobjede prisustvovala je jednoj od tih prezentacija, kada je povodom Dana planete u dvorištu Osnovne škole ,,Radojica Perović“ Komatina pomoću solarne pećnice pekao kokice, što je naišlo na oduševljenje
i veoma pozitivne komentare mališana, ali i starijih posjetilaca koji su ih probali. U toku je projekat ,,Romsko-egipćanska zajednica kuva na suncu“, koji je podržala fondacija FAKT u okviru programske linije „Građani u akciji“, a u sklopu kojeg je Komatina prethodnih dana način pripremanja na suncu prezentovao stanovnicima zgrada na Koniku.
UKUSNO I SOČNO
Pomoću sunčeve energije, tvrdi naš sagovornik, može se spremiti gotovo svako jelo.
– U zavisnosti od tipa solarne pećnice u nekima možete kuvati hranu, grilovati je, pržiti ili peći. Ukoliko imate dvije vrste solarnih pećnica, možete, praktično, svako jelo spremiti. U „solar kukeru“, koji je dosta lako napraviti, pekli smo hljeb. Karton koji je trebalo da završi u kontejneru obmotali smo folijom i napravili pećnicu u kojoj smo ispekli hljeb. Na tom principu sve se može ispeći – kaže Komatina. Dok razgovaramo, pokušava da se sjeti nekog jela koje se u „solar kukeru“ ne bi moglo spre-
– Ljeti nam ide naruku to što je, uglavnom, sunčano vrijeme, pa se bolje čuva toplota. Za spremanje uz pomoć solarne pećnice potrebno nam je sunce, nije bitno koje je doba godine i kolika je temperatura napolju. Ukoliko je zima, a sunčano, može, takođe, da se koristi. A ljeti, iako je 40 stepeni vani, a nema sunca, ne možemo je koristiti, nego se mora sačekati sunčani dan –objasnio je Komatina.
nost, čak ćevapi, koje smo pekli u „solar kukeru“ bez kapi ulja, bili su sočni i imali su lijepu boju, svi su komentarisali da su odličnog ukusa – priča Komatina. Ovaj izum praktičan je za ljubitelje prirode, planinare, one koji vole izlete, a posebno za ljude koji se bave ugostiteljstvom na katunima.
miti, ali mu, kaže, ništa ne pada na pamet.
– Uz pomoć sunca može se spremiti apsolutno svako jelo – kačamak, cicvara, proja, meso i krompir – poručuje Komatina, uz napomenu da meso i krompir u tzv. boks kukeru može biti pečeno za sat ili dva.
Navodi da se u solarnim pećnicama koje prezentuje za 15 minuta na suncu postiže temperatura od 200 stepeni.
– Na toj temperaturi može sve da se ispeče. Može da dostigne i 260 stepeni, ali nam nije potrebna tolika temperatura – objašnjava naš sagovornik.
Tvrdi da bi se uz pomoć sunca moglo ispeći i cijelo jagnje.
– Znate i sami, kad pečete cijelo jagnje, potrebna vam je veća pećnica. To bi bio poseban izazov napraviti, a tvrdim da bi se i to moglo spremiti – poručuje naš sagovornik, uz napomenu da bi meso bilo ukusno i sočno.
Kada je u pitanju ukus hrane koju sprema na ovaj način, ističe da su komentari ljudi pozitivni.
– Hrana u ovakvim pećnicama bude poput one pečene ispod sača, sačuvaju se ukusi i soč-
– Ima raznih vrsta solarnih pećnica. Neke možete vrlo lako da ponesete na izlet, one od kartona i plastike, više su za kuvanje. Ali, neke koji su malo gabaritnije više su za dvorišta i na njima može da se kuva. Mogle bi se koristiti na eko-katunima, upotpuniti ponudu koju imaju –poručuje Komatina, ističući da način pripreme hrane na ovaj način može biti i svojevrsna turistička atrakcija, koja strancima pruža još jednu lijepu uspomenu na Crnu Goru. Osim za „klasično“ solarno kuvanje, solarne pećnice se mogu koristiti i u industriji.
– Već smo to radili. Drugarica koja vodi ,,Vanilla Candle Studio“ je pravila svijeće, koristeći energiju sunca, testirali smo – uspješno – kaže Komatina. Osvrnuvši se na svoju Nevladinu organizaciju ,,Kuvanje na suncu“, kaže da za sada ima, uglavnom, moralnu i volontersku podršku prijatelja, a da je za razvoj ove ideje potrebna jača podrška, kako bi se ova zdrava priča brže realizovala u svim krajevima Crne Gore.
– Da bi bila ozbiljnija priča, planiramo da je omasovimo po Crnoj Gori. Sve stvari vezane za to, materijale bi trebalo da kupimo i plan bi bio da ih dijelimo ljudima na katunima, koji imaju manju finansijsku moć, kao što im se daju solarni paneli koji proizvode struju. Potrebna su nam sredstva i pozivamo one koji su spremni da ulože da zajedno napravimo nešto korisno, jer ulaganje u održivi razvoj će nam se svima višestruko vratiti, prije svega, uštedom struje i čvrstim gorivima – zaključuje Komatina. I. MITROVIĆ
„Solar kukerom“ pekli
Selektor odbojkaša Ivan Joksimović odredio konačan spisak od 14 igrača za predstojeće Evropsko prvenstvo
PODGORICA – Dan prije starta Evropskog prvenstva (titulu brani Italija), a četiri prije prve utakmice naše selekcije, selektor odbojkaša Ivan Joksimović je objelodanio spisak od 14 igrača koji
će braniti boje Crne Gore na trećem uzastopnom
šampionatu Evrope.
Posljednji lter nijesu prošli
primač servisa Nemanja
Peruničić i srednji bloker
Matija Ćinćur Peruničić
je bio na prethodna dva EP, dok je Ćinćur igrao prije dvije
godine u Češkoj…
Joksimović je odlučio da na
EP vodi svu trojicu mladih
tehničara - Danila Dubaka
koji je na velikom takmičenju
debitovao na prethodnom
EP, dok će za Marka
Joksimovića i Rastka
Milenkovića ovo biti prvi nastup na šampionatu Starog kontinenta. Na EP
idu i trojica korektora, starosjedilac Aleksandar
Minić i debitanti Đorđe
Jovović i Bojan Strugar
Sva trojica primača na spisku, kapiten Vojin Ćaćić, Marko Bojić (po dva puta)
i Ivan Zvicer (jednom)
su već igrali na EP, dok će debitovati Jovan Delić
koji je na dva kontrolna
meča, sa B selekcijom Japana, ,,prekomandovan“ na poziciju libera, iako je tokom karijere igrao primača i korektora. Debitant na EP je i drugi libero, Milan Rovčanin, kao što će prvi put na velikom takmičenju igrati i mladi srednji bloker Nikola Đurović, pored
Blaža Milića i Luke Babića koji su već upisali po dva evropska prvenstva.
Pored selektora Joksimovića, u stručnom štabu su i pomoćni treneri Miloš Marković i Miljan
Bošković, kondicioni treneri Vladimir Živanović i Mirko Eraković, statističar Luka Zucović i zioterapeut Nikola Vojinović
Crna Gora je u pripremnom periodu, u Kolašinu, odigrala četiri kontrolne utakmice.
Protiv Izraela je imala polovičan učinak (3:2, 2:3) dok je oba puta poražena od B selekcije Japana (0:3, 1:3).
Naši odbojkaši će za Skoplje, gdje će igrati grupnu fazu EP, otputovati u utorak.
Crna Gora će igrati u grupi C, a protivnici će im, pored domaćina Sjeverne Makedonije, biti selekcije Holandije, Danske, Češke i Poljske. Prve četiri iz grupe idu u osminu nala.
,,Crveni“ će nastup na EP početi 31. avgusta, od u 17 časova, protiv selekcije Holandije. Nakon dana pauze, Crnu Goru očekuju tri utakmice u tri dana –prvo će 2. septembra u 20 časova igrati protiv Sjeverne Makedonije, zatim 3. septembra protiv Danske (17 h), a onda 4. septembra protiv selekcije Češke od 20 časova. Nakon slobodnog dana, izabranike selektora Joksimovića 6. septembra očekuje posljednja utakmica grupne faze protiv selekcije Poljske, vicešampiona svijeta (17 časova).
Evropsko prvenstvo u Italiji, Bugarskoj, Izraelu i Sjevernoj Makedoniji počinje danas, kada startuje grupa A, dan kasnije počinju utakmice grupa B i D, dok grupa C startuje 30. avgusta. Prije četiri godine u Holandiji, Crna Gora je upisala dvije pobjede (Estonija, Češka) i tri poraza (Holandija, Poljska, Ukrajina) i set je dijelio od plasmana u osminu nala. Prije dvije godine u Češkoj, naša selekcija nije osvojila ni set u grupi sa Italijom, Slovenijom, Bugarskom, Češkom i Bjelorusijom… S. J.
RetrOlympics, događaj u organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta i Portonovog, održao se u sjajnoj atmosferi, djeca su najviše uživala
PODGORICA - RetrOlympics, događaj u organizaciji Crnogorskog olimpijskog komiteta i Portonovog, održao se u sjajnoj atmosferi.
Na jedinstvenoj manifestaciji, gledaoci su se podsjetili brojnih, praktično zaboravljenih, igara koje su oduševljale generacije. I, što je najvažnije, mlađi su dobili ideju kako da se dodatno zabave bez upotrebe modernih tehnologija, uz to i da se fizički aktiviraju, nadmeću u duhu ferpleja i poštuju osnovna načela olimpizma. To je i bio jedan od osnovnih razloga okupljanja, pogled ka Olimpijskim igrama u Parizu 2024. - Osmijesi su dominirali Central parkom, kao i razdragana omladina koja se zabavljala širom poligona. Muzičke stolice, ,,ćorava baka“ i limbo su izazvali pravo oduševljenje. Brzina, razmišljanje, koordinacija, ali i osjećaj snalaženja u prostoru, sve to su mališani pokazali u ovim igrama. Klikeri, školica, kockice i lastiš su otvorili potpuno nove horizonte u pogledu na kreativno ispunjavanje slobodnog vremena. Mnogo buke, radosti i preokreta na poligonu za igru ,,Ne ljuti se čovječe“. Uz to i potpuno drugačiji doživljaj kada ste vi u stvari pion. Više se željela pobjeda, a bilo je i puno zabavnije - piše u saopštenju COK-a.
Kako se navodi, najveće nadmetanje viđeno je u igri „Između dvije vatre“. Očekivano i najviše radosti donosili su uspješni potezi i pobjeda. Ono što je najvažnije i tu je dominirao ferplej i moto da je važno učestvovati.
Portonovi su zbog RetrOlympicsa posjetili i brojni sportisti. Plivačica Anđela Antunović mogla je da prenese utiske sa posljednjih OI. Brojni vaterpolisti su se odazvali pozivu, nadaju se da će u Parizu već osjetiti sve čari Olimpijskih igara. Jovan Vujović, Vasilije Radović, Ilija Radović, Darko Đurović, Martin Gardašević, Danilo Radović i Uroš Vučurović zabavljali su se sa okupljenima.
PODGORICA - San je ostvaren, košarkaši Crne Gore su prvi put izborili plasman u drugi krug Mundobasketa (u tek drugom nastupu), i to već poslije drugog kola grupe D – nakon ključne pobjede protiv Meksika na startu, izabranici Boška Radovića su pobijedili i Egipat (89:74) i kolo prije kraja osigurali jedno od prva dva mjesta koja vode dalje.
- Ovo je druga promocija puta za Pariz. Imali smo priliku da se družimo sa djecom i da se vratimo u djetinjstvo. Odlična prilika i za nas da se zabavimo i prisjetimo tih nekih starih dana - poručio je Vučurović. Izazove u životu vrhunskog sportiste podijelile su i odbojkašice Melisa Cenović i Dija-
na Vuković - Zadovoljstvo mi je biti ovdje. Ovo je tek dio onoga što COK sprema u najavi Olimpijskih igara u Parizu. Super je iskustvo za djecu da se upoznaju sa sportistima, ali i sportom. Mnogo je igara ovdje, tako da nikom nije dosadno - ni djeci, ali ni nama odraslima. I
FORMULA 1: Holanđanin ,,letio“ do novog podijuma na stazi Zandvort
ova lokacija u Portonovom je sjajna za ovakav događaj, mislim da svi uživamo - istakla je Cenović.
Na kraju saopštenja, COK je poručio:
- Karavan Crnogorskog olimpijskog komiteta ne staje, spremite se za nove sjajne događaje. R. A.
Maks Ferstapen trijumfovao je na Velikoj nagradi Holandije i to na domaćem terenu u 12. trci ovogodišnje Formule 1.
Aktuelni šampion je na stazi „Zandvort“ stigao do devete uzastopne pobjede i izjednačio rekord Sebastijana Fetela od prije deset godina.
Sjajni Holanđanin je sa 11 pobjeda blizu i da odbrani šampionsku titulu. I Serhio Peres
je bio blizu podijuma, ali je vozač Red Bula zbog prebrze vožnje, kada nije bilo dozvoljeno, kažnjen. Na drugoj poziciji zavšio je Fernando Alonso, a treći je bio Pjer Gasli
U Holandiji je bilo ,,pakleno“ vrijeme za vozače, a osim drame, kiša je bila najveći neprijatelj učesnicima najbržeg karavana.
Zbog vremenskih neprilika upravo je šampion, nakon četvrtog kruga, završio u boksu,
prepustio je vodeću poziciju, kasnio je 10 sekundi, ali je majstorski u naredna četiri kruga sve nadoknadio.
Jaka kiša je u jednom trenutku prekinula trku, a do usporavanja je došlo i u 16. krugu kada je Logan Sardžent udario bolidom u zid pored staze.
Tek što je kiša prestala da pada, vremenski uslovi su se ponogo pogoršali, što je izazvalo izlijetanje Peresa , Hamiltona i Cunoda, dok se crve-
na zastava vijorila zbog Guanjua Džoua Među deet najboljih završili su vozač Ferarija Karlos Sains junior, ispred sedmostrukog svjetskog šampiona Luisa Hamiltona i Landa Norisa, a bodove su još osvojili Aleks Albon, Oskar Pjastri i Esteban Okon. Alonsu je pripao bod za najbolji krug.
Ovogodišnji šampionat se nastavlja za vikend Velikom nagradom Italije u Monci. R. A.
Matematička potvrda prolaza stigla je nakon ubjedljive pobjede Litvanije protiv Meksika (96:66), pa će Crna Gora i Litvanija (imaju skor 2-0) u utorak, od 14.30 sati po našem vremenu, u Manili odlučivati o prvom mjestu u grupi. Pobjednik tog meča će u drugu rundu prenijeti maksimalan broj bodova iz prve faze i imati veće šanse da se bori za četvrtfinale, u novoj grupi, sasvim izvjesno sa Sjedinjenim Američkim Državama i Grčkom... - Momci su protiv Egipta odigrali dobru utakmicu, iako možemo mi to mnogo bolje. U prvoj i trećoj četvrtini smo igrali košarku, bili precizni i agresivni u odbrani, precizni u napadu. Drugu i četvrtu četvrtinu smo nekako prespavali. Na 19 razlike smo pravili čudne stvari, koje nijesu nama svojstvene, koje nama ne priliče, koje ne radimo niti želimo da ih radimo. Ali najbitnija je pobjeda i da, svjesni smo da ovo može i da mora mnogo bolje u sljedećim utakmicama – rekao je Boško Radović na konferenciji za novinare.
Crna Gora je, tako, potvrdila da partije u posljednje dvije godine, u kvalifikacijama za Mundobasket i na Evropskom prvenstvu, nijesu bile slučajnost, naprotiv. To je rezultat velikog rada, zalaganja, ogromne energije i kvaliteta svih igrača koji su prošli kroz reprezentaciju, te predanog rada selektora Radovića i njegovog stručnog šta-
Partije koje je pružila Crne Gora u prva dva kola su ozbiljno upozorenje i za
Litvance, koji u svojim izjavama veoma respektuju našu selekciju. - Srećan sam što tako misle. Jako smo srećni ali nećemo
Plasmanom u drugu fazu, Crna Gora je prvi put obezbijedila i učešće na kvali kacionom turniru za Olimpijske igre
ba, koji su pronašli pravu sinergiju sa ekipom.
- Nije lako bilo ni u ,,prozorima“, ni na pripremama. Mi smo reprezentacija koja je, možda, najviše trenirala, svi su igrali utakmice. Nije sve to bilo lako. Još jednom hvala svima, nadam se da smo obradovali naciju, ljude koji iskreno navijaju za nas – dodao je Radović.
odustati, zašto da se ne ,,pobijemo“ sa njima, da pokažemo da nijesmo došli samo da se kvalifikujemo, nego da možemo više. Oni su sjajna ekipa, imaju sjajan sistem koji godinama igraju zajedno, ali mislim da smo
Plejmejker Nikola Ivanović je istakao da su dvije pobjede na startu šampionata veliki rezultat za Crnu Goru.
- To su stvari o kojima smo pričali cijelo ljeto, taj prolaz grupe. Iako košarkaški ne treba nikad da budemo zadovoljni, sa svake druge strane treba da budemo zadovoljni
– sada smo dio istorije, što je, zaista, važno za sve nas. To se gradilo godinama, posljednjih nekoliko godina na čelu sa Boškom i svim ljudima
DANAS Kina – Južni Sudan
Venecuela - Zelenortska Ostrva
Novi Zeland – Jordan
Obala Slonovače – Jordan
Gruzija – Slovenija
Portoriko – Srbija
Japan – Finska 98:88
Litvanija – Meksiko 96:66
Francuska – Letonija 86:88
Plasmanom u drugi krug naša selekcija je već ostvarila najbolji rezultat na ovom takmičenju, s obzirom na to da je prije četiri godine u Kini upisala samo jednu pobjedu (na kraju protiv Japana), za konačno 25. mjesto.
Nakon pobjeda protiv Meksika i Egipta, koje su bile imperativ za „crvene“, za Crnu Goru od meča sa Litvanijom počinje
Grčka – SAD
Brazil – Španija (15.30)
„novi“ dio šampionata, protiv velikih košarkaških selekcija, protiv kojih će moći da uživa i da se „izmjeri“ sa jačima od sebe, posebno Amerikancima. I, možda, napravi neki podvig... Što se meča sa Egiptom tiče, afrički tim je poveo samo na startu, sa 7:4, nakon čega je uslijedila serija Crne Gore od 13:0 za prvo dvocifreno vođstvo
spremni – rekao je Dino Radončić, krilni košarkaš crnogorske reprezentacije.
Čini se da su dosadašnje dvije partije kruna svih prethodnih učešća na velikim takmičenjima.
- Ja sam tu sedam godina,
neki su dvostruko više, igraju dugo vremena zajedno. Mislim da smo našli pravo vrijeme da se to poklopi i zaista sam srećan zbog svih igrača, Boška, Saveza, jer mislim da smo zaslužili ovaj prolaz dalje – dodao je Radončić.
u stručnom štabu, koji se ne pominju toliko u medijima, niti dobijaju zasluge kakve trebaju da dobijaju, …Mislim da su oni jedan ogroman dio onoga što smo postigli – rekao je Ivanović. Iako pobjeda protiv Egipta nije dolazila u pitanje, u igri nije sve štimalo kako treba.
- Ponovili smo neke loše stvari iz prve utakmice sa Meksikom. Naravno, nijesmo srećni zbog toga, ali moramo da guramo jedni druge, da guramo sebe, zato što nemamo mnogo vremena da se te stvari isprave na treningu. Nadam se da ćemo protiv Litvanije biti čvršći u oba pravca - objasnio je Ivanović.
Krilni centar Crne Gore Nemanja Radović je kazao da je ekipa prije početka SP u glavi imala samo prve dvije utakmice koje je morala da dobije.
- Spremali smo se za njih. Danas smo imali dosta oscilacija u igri, ali izvukli smo pobjedu. Ostala je posljednja utakmica u grupi protiv Litvanije, mislim da je to ozbiljan protivnik, košarkaška zemlja i moraćemo dobro da se spremimo. Nadam se da ćemo da odigramo dobru utakmicu i probamo da im pariramo – rekao je Radović.
Crna Gora sada može mirnije da igra u nastavku šampionata…
- Ostvarili smo taj cilj, plasirali smo se u drugu fazu i sada je, sigurno, lakše. Mislim da će biti lakše da pripremimo utakmicu protiv Litvanije nego prve dvije protiv Meksika i Egipta jer su to ekipe koje igraju prilično atipičnu košarku. Srećni smo što smo prošli u drugu rundu, ali ostajemo nogama na zemlji, probaćemo da odigramo najbolje što možemo sa Litvancima – dodao je Nemanja Radović.
(17:7). U ovoj dionici je naša selekcija imala i 12 poena prednosti (21:9, 23:11), Egipat je priprijetio na „minus šest“ (23:17), ali je razlika na kraju četvrtine ponovo bila dvocifrena (27:17). U drugoj četvrtini je Egipat samo jednom spustio minus na jednocifreni (43:34), a prednost Crne Gore je išla do 15 poena (41:26). Najveću prednost, od 19 poena, naši košarkaši imali su prvo u trećoj četvrtini, i to u pet navrata (58:39, 60:41, 62:43, 64:45, 66:47). Nakon toga je Crna Gora u posljednjem kvartalu rutinski kontrolisala igru i rezultat, uz ponovo maksimalnih 19 razlike (75:56), pri čemu je Ra-
Crna Gora je protiv Egipta, isto kao sa Meksikom, bila vrlo ubjedljiva, od početka do kraja. Nije bilo velikih padova, ekipa je imala visok nivo igre i sigurnosti na terenu. Konačan rezultat je obezbijeđen ozbiljnošću od prvog do posljednjeg minuta, a to se naročito vidjelo po odbrani, po zalaganju i intenzitetu, što je jedina garancija da će se napraviti razlika protiv protivnika koji ima manji nivo talenta.
Plasman u drugi krug je zaslužen i obraz je na mjestu, jer su dobijene utakmice za koje se pretpostavljalo da treba da ih dobijemo. Minuti su bili dobro raspoređeni i učešće i doprinos svih. Glavni igrači su jako raspoloženi za sve ostale. Pitanje je koliko mogu još bekovi da izdrže, ovo su do sada dobro izdržali, jer ih sa druge strane čekaju oni koji misle da će upravo na toj poziciji da naprave prevagu, koji se ne nadaju da će na centarskoj poziciji dobiti utakmicu. Ivanović je jako dobro odigrao, pomalo zahvaljujući i svježini jer se „uštedio“ ove sezone, pošto nije igrao previše. A Peri je, možda, najbolji stranac od svih do sada, najviše je član ekipe, i po talentu najbolji. Stranci koje sam ja imao kao selektor mu nijesu ravni po doprinosu. Litvanija je fantastična reprezentacija, jedna od evropskih i svjetskih velesila, protiv njih je veoma težak zadatak. A opet je to jedini put da bi se, nakon obezbijeđenog prolaza, eventualno napravilo nešto više. U principu nikad ne kažem igračima da nemaju šta da izgube, jer imaju sve da izgube, iako možda neće živi doći do večere. Nijesam nikada nikome dao pravo odstupanja, pravo zadovoljstva. Nema zadovoljstva dok se sve ne završi. Svaka utakmica je nova šansa. Nije nemoguće protiv Litvanije, ali su oni favoriti, 60-40 odsto. Na Litvaniji je, naravno, veći teret, mora da potvrdi svoju poziciju u evropskoj i svjetskoj košarci i dobije utakmicu, jer je u suprotnom rizik da ne ode u četvrtfinale.
Za mene je ovo već sada izvanredan rezultat. I ponovo moram da istaknem, ono što mi se dopalo svih proteklih godina, a to je izvanredna atmosfera. Atmosfera baš dobrog zajedništva, đe se svako od igrača malo odriče nečeg svojeg za ljubav grupe, u korist zajedničkog rezultata. Vjerovatno je ovo najbolji period reprezentacije, sada kada je Boško na čelu, što daje dodatni kvalitet, jer je to trener koji je tu izrastao i vodi reprezentaciju na način da nije potrebno da tražimo Tanjevića i ostale sa strane.
Francuska neće imati priliku da se bori za medalju –bronzana selekcija sa prethodnog SP u Kini je nakon debakla od Kanade (95:65) poražena i od Letonije
dović skoro ravnomjerno rasporedio minutažu na 10 igrača, a šansu je u finišu dobio i Aleksa Ilić (nije igrao jedino Igor Drobnjak)... U selekciji Crne Gore je pet
88:86, pa će nakon prve faze nastaviti takmičenje borbom za plasman od 17.
do 32. mjesta. ,,Trikolori“ su u trećoj četvrtini imali ,,plus 13“, ali
igrača imalo dvocifren poenterski učinak – Nikola Vučević je upisao 16 poena i sedam skokova, Nikola Ivanović je dodao 15, Kendrik Peri 11 poena i sedam asistencija, a Vladimir
su do kraja meča to ,,prosuli“. Francuska je imala 10 sekundi za pobjedu ili produžetak, ali je trojku promašio Silvan Fransisko Letonija i Kanada poslije dva kola imaju po dva trijumfa, a međusobni duel u utorak odlučiće o prvom mjestu u grupi...
Mihailović i Dino Radončić po 10 poena, s tim da je Radončić zabilježio i sedam skokova. Ehab Amin je sa 26 poena bio najbolji u ekipi Egipta.
Na stadionu gdje kao idola pamte Stevana Jovetića, u domu kluba čije je boje s uspjehom i branio Stefan Savić, a za koji je krajem 20. i početkom 21. vijeka nastupao i legendarni Predrag Mijatović, sinoć je veliku noć imao još jedan Crnogorac, ali u dresu protivničkog tima.
Nikola Krstović je na ,,Artemio Frankiju“ upisao prve minute u Seriji A i debi će pamtiti dok je živ – naš fudbaler postigao je pogodak na gostovanju Fiorentini u 76. minutu, samo četiri minuta poslije ulaska u igru.
Crnogorski reprezentativac je prethodno povukao akciju u kojoj je lopta došla do Lameka Bande, a nakon centaršuta internacionalca iz Zam-
bije dvadeset trogodišnjak iz Zete pogodio je glavom sa zemlje između dva defanzivca ,,viole“ – za izjednačenje na 2:2 i konačan rezultat. ,,Žuto-crveni“ moraju da budu zadovoljni bodom jer su u Firenci gubili 2:0 već poslije 25 minuta. U petom je strijelac za ,,violu“ bio Nikolas Gonsales, u 25. je pogodio Alfred Dankan U drugom poluvremenu – sasvim drugačiji meč. Već u 49. je Hamza Rafija smanjio na 2:1, da bi svoj trenutak za istoriju dočekao Krstović. Dobio je šansu osam dana nakon potpisivanja ugovora, a samo dva nakon prvog treninga s novim saigračima. Iskoristio ju je sjajno i najavio da bi sportski direktor Lećea Panteleo Korvino mogao da pogodi s još jednim igračem
iz Crne Gore – svojevremeno je među ,,đalorose“ doveo Mirka Vučinića, a u Firencu Stevana Jovetića.
Nova ,,devetka“ Lećea počela je da opravdava skoro četiri miliona eura koje je italijanski klub za njega platio DAC-u iz Dunajske Strede. Zadovoljno se smješka trener
Roberto D’Aversa koji je napravio odlične izmjene i čiji tim poslije dva kola ima zadovoljavajući učinak – u prvom kolu pobijeđen je Lacio (2:1), sinoć je osvojen bod na teškom gostovanju. Naredni rival Lećea je Salernitana kod kuće. Još jedan igrač s ovih prosto-
Ima problema, ali i razloga za zadovoljstvo selektora Crne Gore Miodraga Radulovića pred septembarske duele sa Litvanijom i Bugarskom u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo.
Osim Krstovića, juče je
strijelac bio još jedan mladi crnogorski napadač, logično bi bilo da uskoro postane i debitant u ,,A“ selekciji nacionalnog tima. Viktor Đukanović je na gostovanju Mjalbiju postigao šesti pogodak u dresu Hamarbija ove sezone.
Naš fudbaler objavom na Instagramu izazvao buru, kritikovala ga legenda
Teški dani za Seada Hakšabanovića u Seltiku, momenti koji nagovještavaju odlazak iz redova škotskog velikana.
Crnogorski fudbaler nije u prvom planu kod novog trenera Brendana Rodžersa, prije nekoliko dana tamošnji mediji pisali su da je od uprave kluba zatražio promjenu sredine, a nezadovoljstvo statusom među ,,keltima“ svojevrsno ,,otkriva“ i objava na Instagram profilu našeg reprezentativca.
- Ako ne vide vašu vrijednost, možda nijeste na pravom mjestu – napisao je juče Hakšabanović uz fotografiju na kojoj se vidi kako ga saigrač tješi pri izlasku sa terena.
Objava Hakšabanovića izazvala je buru u zeleno-bijelom dijelu Glazgova, naročito jer su je ,,lajkovima“ podrža-
la dva saigrača, a koja su prema pisanju tamošnjih medija na izlaznim vratima Seltika. Hakšabanović je ove sezone dva meča presjedio na klupi, jedan je gledao s tribina, a u posljednja dva je sakupio 47 minuta – 16 u porazu od Kilmarnoka u Liga kupu (1:0) i 31 u subotnjem remiju sa Sent Džonstonom (0:0).
Objavu dvadeset četvorogodišnjeg ofanzivca komentarisao je i Kris Saton, legendarni napadač Seltika.
- Hakšabanović je možda u pravu, ali nije u redu kada javno iznosi svoje mišljenje. Samo idite i pokucajte na trenerova vrata i recite mu ako nijeste srećni. A i dobra igra takođe pomaže - ,,savjetovao“ je Saton našeg fudbalera na društvenoj mreži X (nekadašnji Tviter).
Škotskim novinarima je zapalo za oko da Hakšabanović nije dozvolio pratiocima da komentarišu njegovu objavu, te konstatuju da je i pored svega upitno da li će Rodžers dati ,,zeleno svjetlo“ za Seadov odlazak jer navodno u klubu smatraju da nemaju dovoljno ofanzivaca i pokušaće da se pojačaju u finišu prelaznog roka. Hakšabanović je u Seltik došao prošlog ljeta, a u novembru je bio proglašen za igrača mjeseca u škotskom Premijeršipu nakon tri pogotka u tri utakmice.
Ipak, poslije pauze zbog Svjetskog prvenstva upisao je samo četiri nastupa u startnih 11 u svim takmičenjima do kraja sezone.
Seltik 3. septembra igra ,,old firm“ derbi sa Rendžersom i veliko je pitanje da li će nakon
svega u protokolu biti mjesta za Hakšabanovića, odnosno hoće li do tada ostati na ,,Seltik parku“.
Odlazak do kraja avgusta nameće se kao najbolje rješenje, a cijela situacija ne može da raduje ni selektora Crne Gore Miodraga Radulovića
PREMIJER (3. KOLO): ,,Redsi“ od ponora do pobjede
ra juče je bio strijelac u Seriji A. Srpski napadač Dušan Vlahović donio je bod Juventusu u meču sa Bolonjom (1:1).
Gosti su vodili od 24. pogotkom Luisa Fergusona, da bi Vlahović izjednačio u 80, pola sata nakon što mu je gol poništen zbog ofsajda. Ne. K.
Bivši fudbaler Budućnosti ušao je u 69, a u 86. potvrdio pobjedu od 3:0. Hamarbi poslije 21 meča zauzima šesto mjesto u švedskoj Alsveskan ligi. U subotu je strijelac za zagrebačku Lokomotivu bio vezista Vladan Bubanja, koji je zatresao mrežu i šest dana ranije.
Što se sve izdešavalo Liverpulu u prvih pola sata gostovanja Njukaslu, činilo se da će ,,redsi“ teško izbjeći ubjedljiv poraz.
,,Svrake“ su od 25. minuta vodile pogotkom Entonija Gordona poslije velike greške Aleksander-Arnolda, da bi tri minuta kasnije Van Dajk dobio direktan crveni karton jer je napravio faul kao posljednji igrač odbrane.
Tim Jirgena Klopa je bio na koljenima, s igračem manje, bez ideje, pod konstantnim pritiskom domaćina koji je imao šanse i za drugi pogodak – i krajem prvog i tokom drugog poluvremena kada je pogodio i stativu.
U 77. je Klop na teren poslao Darvina Nunjesa, bio je to potez koji je ,,okrenuo“ utakmicu za 180 stepeni. Nevjerovatno je kako je Njukasl ,,prestao“ da igra u posljednjih 15-ak minuta i kako je dozvolio Liverpulu da se vrati u meč.
Kardinalno je u 81. minutu pogriješio Botman, a Nunjes to efektno kaznio.
Urugvajac je u drugom minutu nadoknade potpisao veliki preokret – seriju grešaka napravila je odbrana Njukasla, Mohamed Salah poslao odličnu loptu u šesnaesterac gdje je Nunjes pogodio slično kao kod prvog pogotka. Liverpul ima sedam bodova, dva manje od Mančester sitija koji je pobijedio Šefild junajted u gostima (2:1) i jedini je poslije tri kola s maksimalnim učinkom.
Bez Pepa Gvardiole na klupi (operacija leđa) ,,građani“ su bili daleko od dobre igre, ispromašivao se Erling Haland, čak nije iskoristio ni jedanaesterac u prvom poluvremenu, ali je Norvežanin ipak uspio da u 63. donese vođstvo gostima.
Haland je zatresao mrežu glavom na centaršut Džeka Griliša, ali je Siti morao da se pomuči za tri boda.
Šefild junajted je u 85. izjednačio preko Džejdena Bojla, međutim, slavlje domaćina je kratko trajalo.
Kapiten Stevan Jovetić nema klub, Hakšabanović će na okupljanje doći nezadovoljan – dva najbolja tehničara ,,sokola“ glavobolja su pred mečeve sa Litvanijom 7. i Bugarskom 10. septembra u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Ne. K.
Rodri je već u 88. poslao ,,bombu“ iza leđa golmana Šefilda...
Aston Vila je stigla do drugoj trijumfa u sezoni – na gostovanju je slavila protiv Aston Vile (3:1).
Vila je vodila 2:0 pogocima Matija Keša, smanjio je Lajl Foster, a konačan rezultat postavio Musa Dijabi Ne. K.
Sjajan preokret Liverpula, Siti jedini tri od triHAMMARBYFOTBOLL
Karlos Alkaras je osvajanjem US opena prošle godine potvrdio da je prva (možda i jedina prava)
zvijezda novog talasa teniskog sporta, a u 2023. španski superstar je prigrabio i drugu grend slem titulu.
Karlitos je ovog ljeta na Vimbldonu savladao Novaka Đokovića, najuspješnijeg tenisera u istoriji, čovjeka koji u 37. godini i dalje važi za prvog favorita gdje god se pojavi i koji god bio na rang listi.
Nedavno su njih dvojica odigrali spektakularan meč u Sinsinatiju u kojem je poslije tri seta uspješniji bio srp-
ski as i napravili sjajan uvod za krunu sezone – posljednji grend slem u sezoni, US open, koji počinje danas.
- Život mi se mnogo promijenio od posljednjeg US opena. Recimo da sam malo poznatiji. Mnogo ljudi me je upoznalo zahvaljujući tituli ovdje u Njujorku. Privatni život mi se uopšte nije promijenio. Ista sam osoba. Na terenu primjećujem razliku – zreliji sam, osjećam da sam bolji nego prije godinu – kazao je Alkaras, branilac titule.
- Trudim se da ne razmišljam o tome. Uopšte mi nije na umu da li branim bodove, titulu... Svjestan sam sa-
mo da moram nastaviti da napredujem. Đoković se na njujorški beton vraća poslije dvije godine, nakon što je 2022. preskočio posljednji grend slem u sezoni jer nije bio vakcinisan protiv korona virusa. U svom posljednjem nastupu na US openu, izgubio je finale od Danila Medvedeva - Veoma sam nervozan, kao i svi. Ljudi misle da nemam nikakav stres ili napetost, a u stvari naprotiv, imam dosta. Dogovaram se sa njim, upravljam stresom. Svako ima svoj način da se nosi s tim. Imao sam fizičke poteškoće u finalu Sinsinatija, Karlos je igrao
sjajno. Napravili smo finale za pamćenje, bilo je uzbudljivo i sigurno je među najteža tri u karijeri. Zato sam i pao na teren nakon meča, osjećao sam se kao da sam osvojio grend slem. Osjećao sam se iscrpljeno nekoliko dana nakon toga. Još imam snage i sa 36 godina - rekao je Đoković, koji prvi meč igra u noći između poneđeljka i utorka (2.30 h) protiv Francuza Aleksandra Milera, sat i po nakon što na teren izađu Stefanos Cicipas i Miloš Raonić Đoković i Alkaras bi potencijalno mogli da se sretnu tek u finalu, a Beograđanin bi i prije toga mogao da obezbi-
Đoković i Alkaras
jedi povratak na prvo mjesto ATP liste.
- Novak je jedan od najboljih u istoriji ovog sporta i sve što radi je nevjerovatno. Ono što najviše cijenim kod njega je njegova mentalna snaga jer nikada ne odustaje. On zna kako da preokrene komplikovane situacije i završi ih pobjedom, kao što je to učinio u Sinsinatiju. Moram učiti od njega u tom pogledu –izjavio je Alkaras, kojem će prvi rival biti Njemac Denis Kefer, u noći između utorka i srijede (2.30 h).
Đoković je došao u SAD da popravi rekord i osvoji 24. grend slem, čime bi se izjed-
Tri tima na vrhu Meridianbet Prve lige nakon 6. kola: Šampion slavio, Sutjesci samo bod, Dečić već u problemu
PODGORICA - Na vrhu Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige nakon šestog kola su tri ekipe sa po 11 bodova – Jezero, koje je savladalo Mladost (2:1), Petrovac, koji je osvojio bod protiv Sutjeske (1:1), te Budućnost, koja je u 6. kolu savladala na domaćem terenu Arsenal iz Tivta 2:0. Budućnost je definitivno uhvatila ritam, Sutjeska je daleko od pravog izdanja, dok je Dečić porazom od Rudara pokazao da još nije tim koji može u kontinuitetu da pravi dobre rezultate. Mornar je dočekao prvi trijumf u sezoni, iako je već nakon petnaestak minuta imao dva gola minusa (4:3).
Nakon pobjede u derbiju nad Sutjeskom (2:1) aktuelni šampion je upisao još jedan trijumf (protiv Arsenala 2:0) i najavio bolju formu. Budućnost je vezala peti meč bez poraza, drugom vezanom pobjedom stigla do prvog mjesta...
- Nama je bilo bitno da pobjedom ovjerimo tri boda iz Nikšića koja smo osvojili prethodne nedjelje. S toga aspekta upisali smo bitnu pobjedu. Polako ula-
zimo u ritam trijumfa, jer ako imate visoke ambicije svaki izgubljeni bod može da vas košta na kraju prvenstva - rekao je trener Podgoričana Mladen Milinković.
Strijelci su bili Adžić i Grbić, ali Milinković smatra da je pobjeda morala da bude ubjedljivija.
- Postigli smo prelijep gol Grbića nakon solo akcije, zatim je stigao pogodak Adžića iz prekida, ali ono što nijesmo smjeli sebi da dozvolimo je da ne postignemo i treći gol i tako riješimo utakmicu. Posljednjih 12-13 minuta smo igrali sa 10 igrača, jer smo izvršili sve izmjene, a jedan igrač se povrijedio, zato smo morali da riješimo meč ranije - jasan je Milinković.
Do reprezentativne pauze ostala su dva meča - u srijedu u Kupu na domaćem terenu protiv Podgorice, a onda u neđelju u gostima protiv Jedinstva u domaćem šampionatu.
- Možemo da budemo zadovoljni pobjedom i zalaganjem, a očigledno je da neki igrači još nijesu najbolje fizički pripremljeni, kao što nijesu ni u najboljoj formi. Iskreno, nadam se – kada budu u pravoj formi – da ćemo da budemo još bolji -
poručio je Mladen Milinković.
SAMO BOD ZA SUTJESKU
Sutjeska je na otvaranju sezone savladala Jezero, a nakon toga vezala je čak pet mečeva bez trijumfa, od čega četiri remija. Posljednji remi Sutjeska je upisala u subotu, na gostovanju Petrovcu, iako je do posljednjeg minuta imala prednost. Posljednji minuti koštali su Nikšićane dva boda, ali čini se uticali na atmosferu u ekipi, jer ne može biti zavidna ako se zna da su šesti na tabeli nakon šest odigranih utakmica. Nijesu Nikšićani razočarali igrom protiv Petrovca, ali kad su mislili da je sve završeno, da je pobjeda, napokon, tu - zatresla se mreža na golu Suada Ličine. Toga je svjestan i golman Sutjeske.
- U nezavidnoj situaciji smo. Kako bih drugačije komentarisao aktuelnu situaciju, jer naš klub uvijek ima najveće ambicije, a sad smo u donjem dijelu tabele i samo smo jednom slavili. Zbog pada koncentracije u samom finišu napravili smo grešku koja nas je mnogo koštala. Dobro bi bilo da smo pobijedili i ubijeđen sam da bi se uzdigli od tog meča, a ova-
ko... No, što je bilo, bilo je. Ove sedmice imamo još dva važna susreta, najprije s Dečićem Kup utakmicu, a onda, narednog vikenda, dočekujemo Mladost. Sjajno bilo kad bi obje utakmice dobili, jer čini mi se da bi zaboravili loš start, tim prije što slijedi prvenstvena pauza i imamo vremena da se konsolidujemo i odmorimo. Ne zaslužuje Sutjeska ni ovakve rezultate ni ovu poziciju - kaže golman Suad Ličina.
PRVO SLAVLJE
Mornar je na otvaranju sezone vezao tri remija, zatim su uslijedila dva poraza, a onda su Barani konačno dočekali i prvijenac. Mornar je savladao
ekipu Jedinstva (4:3), iako je u 12. minutu gubio 2:0. Ali velikom željom, energijom i pravim pristupom Barani su stigli do tri boda... - Pobjeda nam mnogo znači. Mislim da smo i ranije igrom zaslužili da upišemo pobjedu, ali ova će sigurno imati posebnu vrijednost. Tri boda znače mnogo rezultatski, ali psihološki ako se zna da smo se vratili nakon šokantnog početka, onda tek imaju izuzetnu vrijednost. Nema mnogo vremena za odmor, ali siguran sam da ćemo nakon prve pobjede djelovati još bolje i da će ovo biti početak pozitivne serije – objasnio je iskusni Marko Ćetković. R. P.
Prvog dana US opena na teren izlazi najbolja crnogorska teniserka Danka Kovinić, koja će od 18.30 sati igrati s Amerikankom Loren Dejvis Ukoliko prođe, naredna rivala Novljanki biće Slovenka Kaja Juvan ili Italijanka Elizabeta Koćjareto
Titulu kod dama brani Iga Sfjontek, koja danas od 18 sati igra sa Šveđankom Rebekom Peterson
titule na US openu ima Novak Đoković
načio sa Margaret Kort i ,,umakao“ Rafaelu Nadala za dva trofeja s najvećih turnira. - U mojim godinama, svaki grend slem koji igram vidim kao još jednu zlatnu priliku da ispišem još istorije – prokomentarisao je Đoković i osvrnuo se na rivalstvo s Alkarasom koje, nažalost, neće trajati još dugo.
- On je broj jedan na svijetu i jedan od najboljih u posljednje dvije godine. Naravno da moj tim obraća pažnju na ono što radi i gleda njegove mečeve, ali pretpostavljam da je potpuno isto u njegovom slučaju kada sam ja u pitanju – kazao je Đoković. Ne. K.
Slavoljub Bubanja debitovao na klupi Al Šababa
PODGORICA – Proteklog vikenda startovala je nova sezona Premijer lige Kuvajta, a crnogorski stručnjak Slavoljub Bubanja misiju na klupi Al Šababa počeo je remijem. Tim našeg trenera osvojio je bod na gostovanju Fahahelu (1:1).
- Odigrali smo dobar meč i otvorili ga ranim golom. Smatram da smo u prvom poluvremenu trebali da riješemo meč, jer smo imali još dvije – tri dobre šanse. Međutim, nijesmo uspjeli i onda je u finišu stigla kazna. Mnogo toga je uslovilo da dođe do određenog pada, jer sam u nastavku morao da izvršim tri prinudne izmjene, što je sigurno dosta uticalo na našu igru – objasnio je Bubanja. Fahahel, kao četvrtoplasirani iz prethodne sezone, bio je favorit protiv Al Šababa, ali je povratnik u elitni rang pokazao dobro izdanje i ostavio dobar utisak na debiju crnogorskog stručnjaka. U narednom kolu Al Šabab dočekuje Al Arabi. R. P.
KOLAŠIN: Dvije godine od smrti Dragana Vujisića, nekadašnjeg predsjednika opštine i društvenog djelatnika
KOLAŠIN – Simbolika često obilježava čovjekove dolaske i odlaske. Jedan odlazak koji se desio prije dvije godine baš je imao simbolike. Na dan kolašinske opštine, 28. avgusta 2021. godine, umro je Dragan Vujisić. Kolašinski, crnogorski, jugoslovenski profesor i čovjek koji je dva mandata – osam godina –bio predsjednik Opštine Kolašin. Dok je njegov grad slavio svoj dan, profesor Dragan Vujisić je krenuo da izabere neku nebesku katedru sa koje će nastaviti svoja predavanja.
Nedovršenost čovjekovog roda je i u tome što nam tek praznine nastale čovjekovim odlascima svjedoče o vrijed-
Koliko nedostaje gradu svoga života ovaj intelektualni šarmer i „vlasnik“ riječi koje analiziraju, upozoravaju, traju. Neke vrijednosti život učini rutinskim, a smrt ih razgrne i postavi na provjerene pijadestale civilizacije
nostima imena i prezimena koje je otišlo u rubriku „in memoriam“. Kada ga više ne bude – tek tada postaju jasni i vidljivi dometi i učinci otišlog čovjeka. Kao da život neke vrijednosti prividno učini rutinskim, a smrt ih razgrne i postavi na provjerene pijadestale civilizacije. To je slučaj i sa Draganom Vujisićem, intelektualnim šarmerom i „vlasnikom“ riječi koja analizira, upozorava i traje. Sa beogradskom diplomom jugoslovenske književnosti odbio je sve ponude koje je
porodica juče pored spomenika ambiciozni diplomac imao i vratio se u svoj Kolašin. Njegov argument je bila knjiga –pročitana, prepričana, analizirana, preporučena. Ali njegov argument je bio i grad Kolašin kojeg je volio i kojem je pripadao. Osam godina je bio njegov predsjednik u vremenu kada
je Kolašin konačno prestao da živi potapanje i kada je trebalo započeti predsjedničku trku da se nadoknadi ono što su uzele „decenije i potopljenog i zaboravljenog grada“. I novi objekat Doma zdravlja i Gimnazije „Braća Selić“ i Zavičajni muzej, Spomen-dom, za-
Sa beogradskom diplomom jugoslovenske književnosti odbio je sve ponude koje je ambiciozni diplomac imao i vratio se u svoj Kolašin. Njegov argument je bila knjiga – pročitana, prepričana, analizirana, preporučena
vršetak pruge Beograd – Bar i podrška modernoj turističkoj infrastrukturi. Bez obzira koliko je volio Kolašin, sposobnost i učinak Dragana Vujisića nije se mogao mjeriti jednim gradom. Ubrzo je postao aktivni učesnik crnogorskih i jugoslovenskih institucija sa prepoznatljivim organizatorskim i operativnim učincima. Uz sve društveno-političke funkcije i zvanja, Dragan Vujisić nije zapostavljao posao svoje karakterne i profesionalne zakletve – bio je profesor u kolašinskoj Gimnaziji ,,Braća Selić“. Književnost, pročitani roman, analizirana pjesma, ali i roditeljski savjeti da kada razumiješ napisanu knjigu, razumjećeš i zamke života koje donose naredni dani i godine. Imao je strpljenja da
sasluša, ali i onaj efekat sporo izgovorenih riječi koje pogađaju suštinu...
Volio je Kolašin i šetnjom. Kada „odradi“ svoja čitanja i pisanja, izlazio bi da provjeri svoj grad. Ostajao je za njim prepoznatljivi mantil, a njegovi koraci su obilazili glavne ulice i trgove...
Juče su porodica i prijatelji posjetili spomenik i slova posvećena Draganu Vujisiću. Supruga Rada, sin Vesko i prijatelji Dragan Dabetić, Darko Bulatović, Miličko Bulatović, Brano Jeknić i Marko Bošković
I svima je na usnama bila rečenica – još se čuje profesorov korak. Korak koji zaslužuje da profesorove poruke nastave da traju. I da se za njima ide.
D. DRAŠKOVIĆDok je dr Orahovac radio u Plovdivu stigao je jedan interesantan dopis, sa datumom od 17. oktobra 1895, upućen od strane Okružnog stalnog odbora iz Loveča, u kome ga mole da se ponovo vrati na posao kod njih: „Stanovništvo Lovečkog okruga i grada Loveča biće najsrećnije da Vas u najskorije vrijeme ponovo vidi na čelu sanitarnih poslova u okrugu.“
Još značajnije śedočenje o ugledu koji je dr Orahovac uživao i kod naroda govore riječi njegovog kolege dr Hara Nejčeva, na oproštaju od dr Orahovca 1922: „Čak se i početak njegove službe, prije toliko godina, 1884. godine, pamti od seoskog stanovništva iz okoline Kule. Prije 5 godina, kada sam bio u toj sredini, u mnogo sela seljani su me pitali: ,Poznaješ li dr Orahovca, đe je dr Orahovac? Taj doktor je bio osoben čovjek. Nikada nikome nije otkazao, svuda je išao, redovno obilazio sela, nije tražio pare ni od koga.’ I u Loveču, đe je dugo radio, i do danas ga pamte i znaju svi. On je nezaboravan kao ljekar i čovjek.“
No, za dr Orahovca pripremljen je premještaj u glavni grad Bugarske. Tokom 1896. godine postavljen je za okružnog ljekara u Sofiji. Tu su se već otvorile mogućnosti za dalji napredak i uspjeh.
POLITIČKO
DJELOVANJE
Dolaskom u Sofiju dr Petar Orahovac se u potpunosti uključio u javni i politički život Bugarske. Godina 1896. važna je i zbog stupanja na scenu nove partije, koja će igrati važnu ulogu i u karijeri dr Orahovca i naravno Bugarske. To je Demokratska stranka, čiji osnivač je Petko Karavelov, koji je na njenom čelu ostao sve do svoje smrti 1903. godine. Od prvih dana u rad stranke uključuje se i dr Orahovac. Pominjali smo ranije njihovo druženje i prijateljstvo. Uz
to vrijedi dodati još nešto što objašnjava karakter te povezanosti i zajedničkog djelovanja. Istakli smo da se često u tekstovima o dr Orahovcu moglo naići na tumačenje da se njegovi osnovni politički pogledi povezuju sa njegovim porijeklom i najviše sa studentskim godinama u Moskvi. Tamo se upoznao i u potpunosti prihvatio ideje ruskih revolucionarnih demokrata. Karavelov je takođe školovan u Rusiji i bio je zanešen liberalno–demokratskim idejama. Jedna od njegovih poznatih misli o politici je: „Najbolji lijek za većinu, ako ne i sva zla, jeste sloboda.” Dr Petar Orahovac vaspitavan je na crnogorskoj slobodarskoj tradiciji. Međutim, smatramo da je ono što je najviše vezivalo Karave-
Dr Haro Nejčev je śedočio da je seosko stanovništvo u okolini Kule dobro pamtilo dr Orahovca kao ljekara koji „nikada nikome nije otkazao, svuda je išao, redovno obilazio sela, nije tražio pare ni od koga”. I u Loveču, đe je dugo radio, i do danas ga pamte i znaju svi. On je nezaboravan kao ljekar i čovjek
Dr Orahovac je 1896.
bio
za okružnog ljekara u Sofiji. Dolaskom u Sofiju u potpunosti se uključio u javni i politički život. Ta godina je važna i zbog stupanja na scenu nove partije, koja će igrati važnu ulogu i u karijeri dr Orahovca. To je Demokratska stranka, čiji osnivač bio je Petko Karavelov
lova i dr Orahovca bila čast –istinsko poštenje, otvorenost, principijelnost i nepokolebljivost, nekad skoro do isključivosti. Najsažetije se to vidi iz riječi Atanasa Burova (1875–1954), političara, ministra i člana Narodne partije, koji je povodom smrti Karavelova izjavio: „Petko Karavelov je jedini bugarski političar koji nije ukrao ni stotinku.” Ni za dr Orahovca niko od njegovih političkih protivnika niti od onih sa kojima se žestoko sukobljavao oko pitanja struke, nije doveo u pitanje njegov integritet, nepristrasnost i časno vladanje.
Interesantna je i jedna opaska od strane proučavalaca djela dr Orahovca iz vremena pedesetih godina XX vijeka. U to doba na vlasti u Bugarskoj
bila je komunistička partija. Tu se navodi da su pogledi dr Orahovaca na zdravstvenu zaštitu i ocjena uloge spoljne i socijalne sredine imali progresivni karakter, iako on nije bio marksista (sic!).
Teško je pratiti biografiju dr Petra Orahovca bez uvida i objašnjenja o stanju u bugarskom zdravstvu nakon oslobođenja i bez pregleda zakonodavnih, političkih i naučnih prilika. Njegovi uspjesi i po -
srtanja usko su povezani sa izvanmedicinskim i naučnim aktivnostima; od velikog rada u bolnicama do osnivanja ljekarskih udruženja, zakonodavne djelatnosti, pokretanja časopisa. (...) O istoriji bugarskog zdravstva, uz ostale, pisali su njegovi savremenici G. Zolotovič i M. Rusev, do V. Davidove, Kamelije Božilove i čitav niz drugih, u specijalizovanim časopisima, udžbenicima i leksikonima. (…) Jedno od opširnijih djela je knjiga Vere Davidove iz 1956. godine „Istorija zdravstvene zaštite u Bugarskoj“. Posebno nam je za analizu poslužilo poglavlje „Razvoj zdravstvene službe 1879–1923.“, koje se nalazilo na str. 90–100. Na strani 95. nalazi se fotografija dr Petra Orahovca:
Javno zdravlje prvi put je u Bugarskoj uspostavljeno poslije Oslobodilačkog rata (1877–1878), uz pomoć ruske administracije. Politički život poslije rata karakterisale su česte smjene vlasti, što je uticalo i na odnos prema zdravstvenoj politici. Rađale su se buržoaske i demokratske partije, pa i neke označene kao reakcionarne.
Knez Batenberg je izvršio prevrat 1881. godine i od Velike narodne skupštine dobio ovlašćenje da upravlja Knjaževstvom sljedećih 7 godina. Na njegovu molbu iz Rusije su poslati general-major Sobolev, da bude predśednik vlade, a general Kaulbars, da bude ministar vojni. U isto vrijeme ruskom vojnom ljekaru I. V. Grimu povjereno je
da napravi organizaciju i uredi medicinsku oblast za građanstvo. Imenovan je na dužnost „generala-inspektora“, a preuzeo je i funkciju predśednika prvog Medicinskog savjeta. Dr D. Mollov bio je postavljen za glavnog ljekara medicinske uprave, pri Ministarstvu unutrašnjih poslova. Medicinski savjet su činili ljekari koji su svoje obrazovanje stekli u Rusiji.
Tokom 1882. u Bugarskoj je uveden „Građanski medicinski zakon“, koji je bio dopuna dotadašnjim „Privremenim pravilima“, a izdat je veliki broj instrukcija i pravilnika. Novom smjenom vlade 1883. godine i ostavkom ruskih ministara, dužnost general-inspektor bila je ukinuta i čitavo rukovođenje zdravstvom centralizovano je u rukama ministra unutrašnjih poslova. Novi sastav Medicinskog savjeta je pripremio projekat „Sanitarnog zakona“, uvodeći dužnost okružni ljekar. Zbog nedostatka ljekara dozvoljeno je da se na slobodna mjesta postavljaju ljekari – Sloveni iz inostranstva. Medicinski savjet više nije imao administrativnu, nego samo savjetodavnu ulogu.
Izbijanje Srpsko–bugarskog rata (1885–1886) uslovilo je da se Medicinski savjet pozabavi najneodložnijim poslovima. Do 1888. godine na snazi su ostali Građanski medicinski zakoni, Medicinski savjet i Građanska medicinska uprava. Kasniji razvoj je pokazao tendenciju postepenog otklona zvanične bugarske medicine od ruske. Tokom 1888. godine „Privremena pravila“, koja su bila doslovni prijevod ruskih sanitarnih zakona, zamijenjeni su novim „Sanitarnim zakonom“, koji je sastavio Peti medicinski savjet, po obrascu rumunskih i francuskih sanitarnih zakona. (...) Promjenom vlasti 1894. godine, kada je pobijedila liberalna partija, za predśednika Medicinskog savjeta izabran je progresivni ljekar Georgi Zolotovič. On je pripremao novi nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti, đe je bilo predviđeno da se siromašni liječe besplatno. U bolnicama su uvedena zvanja za ljekare, zavisno od staža i pozicije. U nacrtu je bilo predviđeno da se sanitarni nadzor vrši i u fabrikama, klanicama, kafanama i drugim javnim ustanovama. Apoteke su podijeljene na prvo i drugostepene, dok je pravo nasljeđivanja važilo samo ako nasljednici imaju farmaceutsko obrazovanje. (Nastavlja se)
Ruska komanda i država odlučile su da stvari uzmu u svoje ruke i da najdirektnije regrutuju i obučavaju srpske vojnike u regularnim ruskim jedinicama
Piše: Dragan Bursać
,,Srpski vojnici će biti dio regularnih jedinica ruske armije, a narečena ‘Srpska jedinica’ će biti uključena u 106. Padobransku diviziju. Očekuje se da će kontingent rasti do čak 500 srpskih dobrovoljaca. Čini se da su čak i Rusi zatečeni brojem ljudi iz Srbije koji u slijepoj mržnji dolaze da pomažu ruskim okupatorima, dok i Rusi bježe od regrutacije.“
Prema izvorima iz francuskih obavještajnih službi, očekuje se da će do 1. septembra više stotina regruta iz Srbije stići u jedan od kampova ruske vojske u Moskvi. Ovo više i nije vijest, jer je od početka ruske agresije na Ukrajinu, a to bješe ne 2022, nego 2014, više stotina srbijanskih dragovoljaca otišlo na ukrajinska ratišta boreći se na strani ruskih zavojevača.
Dunav i sava u suDoplatovu
Primjerice, zvanično je potvrđeno da u Ukrajini na strani Rusa ratuju Srbi u okviru bataljona “Sudoplatov”. Inače, ova jedinica je osnovana septembra 2022. godine kao proruska dobrovoljačka jedinica koja dejstvuje na jugu Ukrajine na teritoriji Zaporižja, koje je trenutno pod ruskom okupacijom. Najpoznatiji “junaci“ ovog bataljona su dva srpska vojnika kodnih naziva “Sava“ i “Dunav“ koji jesu maskirani, ali su se već uveliko “proslavili“ svojim izjavama. Tako se na ruskom Telegramu, još krajem 2022. pojavio snimak te dvojice maskiranih vojnika, koji na perfektnom srpskom jeziku govore da su došli pomoći “ruskoj braći“. Ima u tom snimku nešto gore, a to je stari velikosrpski narativ koji izlazi iz usta jednog od maskiranih dobrovoljaca: “Videli smo ista dešavanja, kao u Jugoslaviji devedesetih, ista ta imperija zla, NATO, Velika Britanija, Amerika, rade sad protiv naše braće i mi smo sad došli tu da im pomognemo…“ Jednako tako su “pomagali“ i u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu, baš tih devedesetih čineći najgnusnija zlodjela – od ratnih zločina, do genocida, strijeljanja dječaka kao u Trnovu od strane srbijanskih “Škorpiona“ ili prevoženja albanskih ubijenih civila sa Kosova u masovne grobnice nadomak Beograda. Sve to u sklopu pomoći “prekodrinskoj braći“. Pa su sad, čini se, odlučili da “pomognu“ Rusima svojim ratnim iskustvom na terenu u etničkom čišćenju suverene i nezavisne Ukrajine, koja trpi bezočnu agresiju.
terorističke grupe u sastavu oficijelne ruske armije
Ali ovaj put je nešto drugačije glede ove francuske obavještajne informacije. A šta?
Pa vidite, za razliku od dosadašnjeg učešća srpskih dobrovoljaca u raznoraznim paravojnim jedinicama ili čak i terorističkim militantnim skupinama poput odbjeglog Wagnera, ovaj put je ruska komanda i ruska država odlučila da stvari uzme u svoje ruke i da najdirektnije regrutuje i obučava srpske vojnike u regularnim ruskim jedinicama.
Kontingent srpskih dobrovoljaca će tako biti dio regularnih jedinica ruske armije, a narečena “Srpska jedinica” će biti uključena u 106. Padobransku diviziju. Očekuje se da će kontingent rasti do čak 500 srpskih dobrovoljaca. Čini se da su čak i Rusi iznenađeni količinom putinofilije koja vlada u Srbiji i da su zatečeni brojem ljudi iz Srbije koji u slijepoj mržnji dolaze da pomažu ruskim okupatorima, dok i Rusi bježe od regrutacije.
Treba kazati da prema izvorima iz sigurnosnih službi, mreža ruskih i srpskih boraca sprema ovu operaciju još od maja ove godine na inicijativu ruskih vlasti i uz veliku podršku državnog sigurnosnog aparata. Što se kaže, vidjeli Rusi da imaju plodno tlo, pa počeli ozbiljnije da koriste benefite “srpskog mesa“ na terenu.
Inače, regruti su građani Srbije, ali i Srbi iz susjednih zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, što bi trebalo biti interesantno bosanskohercegovačkim obavještajnim službama. Tako je samo
od sredine jula, do sredina augusta odabrano već 50 kandidata koji su u Rusiju stigli komercijalnim letovima, u grupama od dva ili tri, pod krinkom nekakve građevinske kompanije.
Kako navode francuski obavještajni izvori, čitavim procesom rukovodi Davor Savčić, poznat kao “Vuk”, Srbin iz Bosne i Hercegovine koji duži period živi u Rusiji te je osoba od povjerenja ruskih državnih vlasti.
Za one koji ne znaju Savčić je bio pripadnik ozloglašene JSO koju je vodio zločinac Milorad Ulemek Legija. Prethodno se borio kao plaćenik u grupi Wagner u Ukrajini 2014. godine, a nešto kasnije, 2016. i u Siriji, pa se čini kako je u “prelaznom roku skautirani od strane oficijelne ruske armije. Ako na sve ovo dodamo kako je riječ o zvaničnim podacima, onda nezvanično, ali realno, nismo niti svjesni punog brojnog potencijala srpskih terorista na ukrajinskim ratištima od sjevera do juga zemlje. Kada se sjetimo da je ruski državno-propagandni kanal RT (Russia Today) još u januaru pokrenuo kampanju regrutovanja dobrovoljaca u Putinovu terorističku armiju, i to baš u Ukrajini jasne su vam razmjere ruskog uticaja u Srbiji. Da vas podsjetim u oglasu RT, koji je ubrzo povučen stajalo je da je plata za “dobrovoljce“ oko 3.200 eura,
a za smrt se porodicama ubijenih isplaćivalo 66.000 eura. Dakako, tada se posao regtutovanja Srba obavljao preko terorističkog Wagnera, a kako je u međuvremenu, nakon Prigožinovog pokušaja puča ova jedinica marginalizovana u Rusiji i prebačena ili u Bjelorusiju ili u dijelove Afrike, Rusima je ostalo da konačno bez rukavica počnu pozivati Srbe u zvaničnu okupatorsku vojsku.
srBija i zakoni kao mrtva slova na papiru
A šta radi država Srbija? Pa država Srbija, makar nominalno ima Zakon kojim je zabranjeno učešće na stranim ratištima srpskim građanima. Dale, u danima početka ruske agresije na Ukrajinu, vlasti Srbije su 25. februara 2022. usvojile zaključke Savjeta za nacionalnu bezbjednost o ratu u Ukrajini u kojima, između ostalog, piše da će država spriječiti učešće građana Srbije u sukobima u Ukrajini, kao i da će svi “dobrovoljci” koji se uključe u taj konflikt, biti sankcionisani. Treba kazati, a to potkrepljuje ovu moju tezu da je – kako prenosi RSE – Viši sud u Beogradu donio čak 28 osuđujućih presuda protiv državljana Srbije koji su još tada sudjelovali u ratu u Ukrajini, od kojih je 26 pravosnažnih na osnovu priznanja krivice i nagodbe s Tužilaštvom.
Prema izvorima iz sigurnosnih službi, mreža ruskih i srpskih boraca sprema ovu operaciju još od maja ove godine na inicijativu ruskih vlasti i uz veliku podršku državnog sigurnosnog aparata. Što se kaže, vidjeli Rusi da imaju plodno tlo, pa počeli ozbiljnije da koriste benefite ,,srpskog mesa“ na terenu
u entitetu i u državi, otvoreno podržava i Putina i rusku agresiju, a lokalni entitetski vlastodršci se utrkuju u submisivnoj snishodljivosti prema ruskom autarhu toliko da im je čast kada ih Rusi pomenu u nekom svom mediju. Sa druge strane, kako je država, na žalost, nefunkcionalna, vrlo vjerovatno će i dobrovoljci iz RS otići (i uveliko idu) na ukrajinska ratišta da se bore na strani ruskih okupatora.
Za sada je zvanično dokumentovano da na strani Rusije ratuje i nekoliko državljana Bosne i Hercegovine. Tako se prije nekoliko mjeseci pojavio i snimak na kojem poznati srbijanski plaćenik Dejan Berić razgovara sa dvije osobe koje su iz BiH.
zazivanje ukrajinizacije Balkana
A rezultat? Pa protiv samo četiri učesnika izrečene su zatvorske kazne, dok je ostalima izrečena uslovna kazna. U prevodu, država Srbija se ili pravi nevična ili oslobađajućim presudama aktivno učestvuje na rasplamsavanju sukoba u Ukrajini. Tako je samo dan poslije ove odluke srbijanskih vlasti od prošle godine osuđeni pripadnik ruskih paravojnih formacija Bratislav Živković gostovao kod Milomira Marića kao zvijezda sa ukrajinskog ratišta, a onda je kao da to nije dovoljno otišao u Moskvu i iz prvih redova slušao govor kremaljskog tiranina Vladimira Putina. Narečeni Živković je, tek da se zna, na čelu Četničkog pokreta Srbije. Dakle, komandant četnički. Na to sve, Živković je i pod istragom države Ukrajine, preciznije Generalnog tužilaštva Ukrajine zbog učešća u napadima na ukrajinske snage u Donjecku i Lugansku na strani proruskih separatista i to još tamo od 2014. godine. Prema tome, bit će optužen kao ratni zločinac. Toliko o ideologiji i ideolozima na terenu.
Ovakvih dokumentovanih
primjera je na desetine ili i više. O onome što je ispod vrha ledenog brijega, vjerovatno nikad nećemo do kraja saznati. Ali činjenica je da je Srbije bila i ostala sigurna kuća i utočište za ratne zločince. Kako iz zavojevačkih ratova devedesetih na teritoriji bivše zemlje, tako i danas u toku agresije na Ukrajinu.
BiH između proruskog DoD ika i javašluka
Što se tiče Bosne i Hercegovine, tu je stanje tek haotično. Entitet RS sa proruskim Miloradom Dodikom na vlasti i
Stvar je vrlo jasna, država Srbija na putinofilski pogon, zaražena teškim jednoumljem, pokušava formalno balansirati između EU i ruskog svijeta, dok na terenu, kako vidimo, traje konkretna regrutacija srpskih dobrovoljaca u rusku regularnu armiju. Tu je i taj srpski nacionalističko-mitomanski narativ o “rusima oslobodiocima“ koji će tenkovima doći na Balkan i lokalnu komandnu palicu dati srpskim nacionalistima, a koji bi tako pod okriljem “majčice Rusije“ postali ruski gubernatori na terenu. Takve snove samo NATO pakt sa jakom EU može prekinuti i zaustaviti, jer će u protivnom retoričko- ideološki apetiti Srbije prema Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori postati konkretne stvari, a već vidimo da Vučićeva propagandna mašinerija zaziva neku novu Ukrajinu na Zapadnom Balkanu. Sa druge strane, država Bosna i Hercegovina se mora jasno i glasno odrediti prema regrutaciji srpskih vojnika u rusku vojsku, a pogotovo prema dobrovoljcima-državljanima BiH. Dodik je to već uradio, u potpunosti prihvatajući rusku doktrinu na Balkanu. Ako ga se pusti, on će sasvim sigurno gristi dok ne vidi nekakve ruske ili srpsko-ruske dobrovoljce u BiH. Budite uvjereni u to. Posjeta članova Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića Ukrajini i razgovor sa predsjednikom Zelenskim ne bi nikako smio biti samo formalno-kurtoazne prirode, jer se Ukrajini mora jasno staviti do znanja da su građani BiH na njenoj strani, a ne nikako prijetvorno “neutralni“. Budućnost odnosa ovakve Rusije sa civilizovanim svijetom, vrlo moguće da će se prelamati na Balkanu, a u tom slučaju sve ove ruske regularne i terorističke jedince sa najnovijim regrutima će postati psi rata baš u nas. A onda to neće biti ukrajinski nego naš problem.
D.O.O. KOMUNALNO KOTOR
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
Обавјештавамо родбину и пријатеље да је изненада преминула у 78. години наша драга
1305
Bači dobro u more u so će ti doma doć govorila
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama OGLASNO
МИЛОРАТКА Видоја ПОПОВИЋ
рођена Симоновић
Због изузетне сложене ситуације покојнице саучешће се није могло примати.
Сахрана је обављена у кругу најуже родбине 27. августа 2023. године у Вељу Загреду.
Preminula je u 90. godini, 27. avgusta 2023. godine. Sahrana će se obaviti u prisustvu porodice i bliskih prijatelja u poneđeljak 28. avgusta u 11h, na Novom groblju na Cetinju
Ožalošćeni: đeca TIHOMIR i RADMILA, brat VLADIMIR sa porodicom, unučad: TAMARA, VASILIJE, ANDREA, BOŽIDAR i DANIJELA, ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji
Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove i komšije da je 27. avgusta 2023. u 78. godini poslije duge i teške bolesti preminuo naš dragi i voljeni
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 28. avgusta od 10 do 16 časova i 29. avgusta od 9 do 12 časova kada sa posmrtnim ostacima krećemo na mjesno groblje Goljemadi – Lješanska nahija. Sahrana će se obaviti u 15 časova. Kuća žalosti: Donja Gorica.
Ожалошћени:
1339
Opraštamo se od
JOVANKE VUJOVIĆ
Drage, jedinstvene, iza koje je ostao duboki trag ljubavi i dobrote. Sa posebnim poštovanjem
MACA i JOVAN MARTINOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj sestri, tetki i zaovi
Ostaćeš zauvijek u našim srcima i mislima. Počivaj u miru.
Tvoji: VLADIMIR, LJUBICA, NATAŠA, TANJA, STANKA i IRENA
Prestalo je da kuca srce voljene tetke i babe
Ožalošćeni: supruga STANKA, sin DANILO, kćerke BILJANA i SANJA, brat RADOMIR, unučad JOVAN, LUKA, ANDRIJA, JULIJA, JELENA i STAŠA, snahe VESNA, BRANKA i VINKA, bratanići, bratanične, sestričići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina GLOBAREVIĆ i ĐURIČKOVIĆ
JOVANKE Markove VUJOVIĆ
Hvala ti za nesebičnu ljubav, pažnju i podršku koju si pružala meni i mojoj porodici. U srcima čuvamo te od zaborava.
Tvoje: TANJA, NIKOLINA i VALENTINA
1310
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
1311
1336
Opraštamo se od naše drage i plemenite
JOVANKE Markove
VUJOVIĆ
Sa tugom i poštovanjem Porodica pokojnog
VENJA RADOMANA
Dana 27. avgusta 2023. u 70. godini umrla je naša voljena
Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi
1330
Обавјештавамо родбину, пријатеље, кумове, комшије да је 27. августа 2023. у 83 години послије кратке болести преминула наша драга
ЈОВАНКА-БЕБА Винка ДРМАЧ рођена Бурзан
Саучешће примамо у породичној кући у Улици Лутовачких барјактара 26, Загорич, 27 и 28. августа до 14 30.
Сахрана ће се обавити 28. августа у 15 часова на гроб-
љу у Загоричу.
Ожалошћени: син НЕДЕЉКО-НЕЂО, кћерке АНА и
ВАЛЕНТИНА-ТИНА, ђевер ПЕРО, снахе РОСА и СТАНКА, јетрве ЗОРИЦА и СТАНКА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, унучад, праунучад и многобројна родбина ДРМАЧ и БУРЗАН
Posljednji pozdrav voljenoj majci, tašti i babi
RADOJKA Žarkova RAIČEVIĆ rođena Šofranac
Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 27. avgusta od 12 do 16 časova i 28. avgusta od 10 do 12 časova, kada krećemo za Mataguže gdje će se u 15 časova obaviti sahrana.
Ožalošćeni: sinovi IVAN i BORKO, ćerka BOJANA, sestra STOJANKA, snahe SNEŽANA, ANA i JOVANA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina RAIČEVIĆ i ŠOFRANAC
RADOJKI Žarkovoj RAIČEVIĆ
Zauvijek će nam nedostajati tvoja toplina, nježnost i blaga riječ.
RADOJKI Žarkovoj RAIČEVIĆ
Hvala ti za svu toplinu i dobrotu koju si nesebično pružala.
Počivaj u miru.
1332
Ćerka BOJANA, zet MARKO, unuka JELENA, unuci DANILO i ANDRIJA RADULOVIĆ
Opraštamo se od drage prijateljice
RADOJKI
Čuvaćemo od zaborava sve lijepe trenutke provedene sa tobom.
Sin IVAN, snaha ANA, unuke LANA, IVA i MILA
1334
RADOJKA
Tvoja prisutnost će nam nedostajati, ali ćeš zauvijek ostati u našim srcima.
Sjećaćemo se tvog toplog osmijeha i topline koju si unosila u naše živote.
1325
1333
1327
RADOJKE RAIČEVIĆ
S poštovanjem, porodica RADULOVIĆ: BUCKO, MIKA I BOŠKO
Posljednji pozdrav dragoj
RAJKI RAIČEVIĆ
Hvala ti za svaki blag osmijeh i tihu riječ.
SREĆKO, JADRANKA, TANJA i NATAŠA sa porodicama
RAJKA
1326
Danas se opraštamo od tebe sa suzama u očima ali i sa dubokim zahvalnostima u srcima. Tvoja prisutnost u našim životima ostavlja neizbrisiv trag, ispunila si ih toplinom, ljubavlju i smijehom.
Posljednji pozdrav uvaženoj komšinici
RADOJKI Žarkovoj RAIČEVIĆ
od KOMŠIJA IZ ULAZA 72
STOJANKA, NAĐA i DUŠAN
Posljednji pozdrav voljenoj kumi NADI
Tvoj dragi i plemeniti lik vječno će živjeti u našim srcima.
Kum BAJA KOLINOVIĆ, NIKOLETA, TIJANA i SNEŽANA
Posljednji pozdrav dragoj
1317
NADI
Od GORANA i JELENE sa porodicom
1322
Kroz najljepše uspomene čuvaćemo te od zaborava. Fala ti na svemu.
Voljena naša
Tvoja dobrota, ljubav, plemenitost i iskreni savjeti i podrška koju si bezrezervno darivala ostaju vječno. Hvala ti za djetinjstvo i razumijevanje za svakog od nas. Bila je čast i privilegija dijeliti ovaj život sa tobom. Ostavila si neizbrisiv trag u našim srcima. Hvala ti na svemu i počivaj u miru.
1328
Posljednji pozdrav
NADI Nokovoj VUJOVIĆ
Hvala ti za sve lijepe trenutke koje smo, kao porodice u druženju i prijateljstvu, proveli zajedno. Počivaj u miru.
STANKA i VIDOJE sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici
NADI
Od porodica ANDRIĆ, LATKOVIĆ i STANOJEVIĆ
PAVLE Jovanov MARTINOVIĆ sa porodicom
Tvoji: MIODRAG, VASKO, BOBO, KRISTINA, MILICA, MILENA i LUKA KOLJEVIĆ
1329
Opraštamo se od naše prijateljice
NADE Nokove
Posebne Žene koja je život posvetila dobru svoje prodice. U njenom srcu bilo je mjesta za sve! Počivaj u miru, plemenita dušo.
MARINA i MILAN VUKOVIĆ
1307
Dragoj ujni
Počivaj u miru, ujna moja. Tugujem za tobom. Tvoj SLOBO LEKIĆ
Posljednji pozdrav porodičnom prijatelju
1337
Poslјednji pozdrav
Neka tvoja duša mirno počiva.
BOŽO i MIĆO VUJOVIĆ sa porodicama
1308
Posljednji pozdrav našoj dragoj
NADI
Počivaj u miru. SRETO i TAMARA sa porodicom
1321
Svaki susret sa tobom bio je poseban. Tvoja dobrota, humanost, ljepota lica i duše ostaju kao vječiti biljeg i putokaz. Opet ste zajedno ti i Vera.
1314
Tvoji ĐORĐIJE i VLADIMIR KUSTUDIĆ sa porodicama
1323
Posljednji pozdrav prijateljici NADI
Od RAJKA VUJOVIĆA sa porodicom
Svaki dan si u našim mislima. S ljubavlju, Tvoja SUPRUGA i DJECA
28. 8. 2016 – 28. 8. 2023.
Nedostaješ nam: Da nas zagrliš, Da nam se nasmiješ, Da čujemo tvoj glas, Da samo, bar na tren budeš pored nas…
Sine!
Tužno sjećanje
1964–1987.
1938-2021.
Mnogo je godina od tvog odlaska, od velike praznine u našem domu. Dani su dugi i bol za tobom sama nosim, jer je tvoj tata tebi pošao, Sine moj...
Tvoji: STEFAN, MAŠA i BILJANA
Susret sa vama bi mi bio najveći dar. Majka i supruga ANĐE
1320
Dana 28. avgusta 2023. je decenija da nijesi fizički sa nama
MILOVAN DRAKULOVIĆ
Vrijeme prolazi… Uspomene ostaju… Sjećanja žive jer sjećanja ne umiru…
SINIŠA NAČIĆ
Tugu vrijeme ne briše, uspomene ne blijede, vječno si u našim srcima. Mama
i sestra OLJA
ali si stalno u našim srcima i mislima. Čuvamo te od zaborava.
Nedostaju nam tvoji topli pogledi i riječi. Volimo te naš voljeni sine, oče, brate i ujače.
SINIŠA NAČIĆ
ZLATA, VESNA i ŽANA BANOVIĆ
Dvije godine od smrti
Dragi Siniša, nedostaješ… vrijeme koje prolazi ne ublažava tugu i prazninu u našim srcima.
Tvoje tetke ANA, MARIJA i DUBRAVKA sa porodicama
1315
Što više vrijeme odmiče to nam se sve više sa uma ne miče i pitamo se zašto, zašto? Zar je moralo tako biti i tvoj život tragično završiti. Svakim danom nedostaješ sve više i više.
Sestre BRANKA sa porodicom i KOVILJKA, brat DRAGAN
Draga sejo
MARE KALUĐEROVIĆ
rođena Stanišić Prolaze dani i godine, ali ljubav i sjećanje ostaju.
Tvoja LJUBA sa porodicom
TVOJI NAJMILIJI
1324
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ
politika
JADRANKA RABRENOVIĆ
ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ
nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
MARIJA ŽIŽIĆ
crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ
crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ
fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola
Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom
odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija:
19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“:
Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.176
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550
OTČEPLJENJE svih vrsta
kanalizacije el. sajlom. Dolazim odmah, non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367
2
POTREBAN vozač C kategorije, radno iskustvo dvije godine. Tel. 069/032–380
3
SPECIJALNA AKCIJA Uz kupovinu izdanja:
WERK ili CRNOGORSKA ISTORIJA na engleskom jeziku
POPUST 50%
POKLANJAMO knjigu
NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI
POKLON KNJIGA
POPUST 30%
Uz kupovinu i drugih Pobjedinih izdanja, u vrijednosti preko 30 €, takođe poklanjamo knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI
