Dnevni list Pobjeda 28.09.2022.

Vučić ponavlja nikšićki scenario za Budvu

Da je član GO SNS-a Petar Babović poveo istu ekipu, svjedoči i podatak da su funkcionerke SNS-a, Olivera Đorđević i Jelena Denić, koje su sada došle u Budvu, već bile protjerane iz Crne Gore 29. januara 2021. godine uoči lokalnih izbora u Nikšiću. Pobjeda je tada objavila da su državljani Srbije, njih devet, protjerani zbog neposjedovanja dozvola za privremeni boravak i rad i potvrde o prijavi rada, kao i da su svi bili funkcioneri Vučićeve stranke

Da je član GO

SNS-a Petar Babović poveo istu ekipu, svjedoči i podatak da su funkcionerke SNS-a, Olivera Đorđević i Jelena Denić, koje su sada došle u Budvu, već bile protjerane iz Crne Gore 29. januara 2021. godine uoči lokalnih izbora u Nikšiću. Pobjeda je tada objavila da su državljani Srbije, njih devet, protjerani zbog neposjedovanja dozvola za privremeni boravak i rad i potvrde o prijavi rada, kao i da su svi bili funkcioneri Vučićeve stranke

PODGORICA - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poslao je u Budvu jednog od svojih ključnih operativaca, člana Glavnog odbora Srpske napredne stranke Petra Babovića kako bi logistički, a vjerovatno i finansijski, pomogao kampanju Demokratskog fronta u tom primorskom gradu, saznaje Pobjeda.

Izvori našeg lista saopštili su da je Babović, inače načelnik niškog okruga, došao u Budvu sa sedam svojih saradnika, čime se ponovio scenario iz Nikšića prije godinu i po dana.

OBJAVLJENA IMENA

Najjača opoziciona stranka u Srbiji, Stranka slobode i pravde Dragana Đilasa objavila je u ponedjeljak da je Babović došao u društvu četiri svoja saradnika Miroslava Đokića, Dušana Mihajlovića, Olivere Đorđević i Jelene Denić. Svo četvoro su zapošljeni u administraciji grada Niša i lokalni su funkcioneri SNS-a. – Takođe smo uputili zahtjeve

Vučić ponavlja nikšićki scenario za Budvu

za pristup informacijama od javnog značaja gradonačelnici Niša i direktorima JKP Vodovod, JKP Parking servis i JKP Tržnica s pitanjem da li su njihovi zaposleni odsustvovali s posla u periodu od 19. septembra do 23. septembra 2022. godine i po kom osnovu. Očekujemo odgovore od nadležnih, a prije svega od načelnika Nišavskog okruga Babovića da objasni građanima od kojih prima platu na kakve se to ingerencije poziva, ko mu je dao te ingerencije, jer zakon nije, i dokle sežu njegove ingerencije, a ne da se miješa u unutrašnje stvari druge države. Očekujemo i reakciju tužilaštva.

Petar Babović mora pod hitno da se razriješi funkcije i da bude predmet istrage – navela je, između ostalog, Đilasova stranka u javnom reagovanju. Da je član GO SNS-a Petar Babović poveo istu ekipu, svjedoči i podatak da su funkcionerke SNS-a Olivera Đorđević i Jelena Denić, koje su došle u Budvu, već bile protjerane iz Crne Gore 29. januara 2021. godine uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Pobjeda je tada objavila da su državljani Srbije, njih devet, protjerani zbog neposjedovanja dozvola za privremeni boravak i rad kao i potvrde o prijavi rada i da su svi bili funkcioneri Vučićeve stranke.

DRUGA DELEGACIJA U pitanju je druga delegacija SNS-a koja boravi u Budvi uoči lokalnih izbora. Prvu je - u maju - predvodio bivši rukometaš Vladimir Mandić

Mandić, koji je član Glavnog odbora SNS-a i biznismen blizak Vučiću, je tada u Budvi viđen u društvu svog prijatelja, bivšeg poslanika DF-a Mila Božovića koji je naslijedio Marka Bata Carevića

Mandićeva misija je bila uspješna jer je pomirio tada zavađene lidere DF-a Božovića i Carevića koji su se, kako tvrde izvori Pobjede, čak i fizički sučelili.

Mandić je već bio angažo-

van u slučaju Nikšića kada je Vučić uložio stotine hiljada eura u pobjedu Demokratskog fronta pomažući tu političku grupaciju finansijski, logistički, ali i medijski – direktno se miješajući u unutrašnje stvari Crne Gore. Pobjeda je u seriji tekstova objavljenih od januara do 14. marta prošle godine razotkrila šemu djelovanja funk-

cionera SNS-a koji su bili angažovani kako bi tadašnja opozicija, prvenstveno DF, srušila veliki bastion DPS-a –Nikšić. U glavnoj ulozi je bio, kao i u slučaju Budve, upravo Vladimir Mandić.

Šema je bila tipično vučićevska: prvo je krajem januara poslata prethodnica od desetak članova Srpske napredne stranke, koju je, kako je Pobjeda otkrila, angažovao Petar Babović, načelnik Pomoravskog okruga i istaknuti funkcioner Vučićeve stranke.

Nakon kraha akcije prve grupe, Vučić nije ništa prepuštao slučaju, pa je za Nikšić angažovao prvi ešalon svoje stranke u koju spadaju – Aleksandar Jokić, kum njegovog brata Andreja, te član Glavnog odbora i poznati rukometaš Vladimir Mandić kao i bivši rukometni reprezentativac Dane Šijan. Mandića i ekipu je tada policija privela pod sumnjom za kupovinu glasova zbog velikih količina keša koje su posjedovali. Na informativni razgovor privedeni su tada, osim pomenute trojice, Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović. Iz Srbije ih je u Crnu Goru, kako sumnja policija, doveo poslanik DF-a iz Budve Milo Božović. Pod sumnjom za kupovinu glasova bio je i Predrag Rajić, poslanik SNS-a, i jedan od ideologa velikosrpskog projekta ,,srpski svet“. Nenad ZEČEVIĆ

VEĆ VIĐENO: Predsjednik Srbije se ponovo umiješao u lokalne izbore u Crnoj Gori, njegovi saradnici aktivni u metropoli crnogorskog turizma, dio njih ranije protjeran iz naše države

Milo

Aleksandar Vučić

Milo Božović

Petar Babović

PODGORICA – SAD su više puta govorile da ne vidimo DF kao partnera. DF nije uspio da pokaže liderstvo u unapređenju ključnih reformi potrebnih za pristupanje Crne Gore EU i očigledno ne dijeli evropske vrijednosti, što se najjasnije pokazalo u od bijanju da javno osudi bru talni agresorski rat Rusije protiv Ukrajine, saopšteno je Gradskoj televiziji iz Am basade SAD u Podgorici.

Povodom najava da će premi jer u tehničkom mandatu Dri tan Abazović formirati vladu sa Demokratskim frontom, iz Ambasade kažu da to kako će biti konstituisana vlada odlu čuje Crna Gora.

– Ali pozivamo sve crnogor ske lidere da nastave evroa tlantski put Crne Gore, sta nu na stranu demokratije, a ne autokratije, i solidarišu se sa hrabrim ukrajinskim na rodom – navodi se u odgovo ru Ambasade SAD.

Izvjestilac Evropskog parla menta za Crnu Goru Tonino Picula kazao je Gradskoj da predloženo rješenje stare par lamentarne većine ne izgleda

PODGORICA – Pokret „Zajedno gradimo Kola šin“ predao je listu kan didata za odbornike na predstojećim lokalnim izborima, a predvodi je predsjednica opštine Mar ta Šćepanović. Pokret čine Demokratska partija soci jalista, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate i građani.

Šćepanović je poručila da njihov pokret okuplja ljude sa različitim pogledima na političke, državne i globalne teme.

– Mi te razlike ne krijemo, na protiv, ponosni smo na spre mnost svih nas da Kolašin sta vimo na prvo mjesto. Spremni smo da ono što nas dijeli sta vimo po strani. Nikada ranije nijesmo bili složniji, hrabriji i odlučniji da preuzmemo od govornost za naš grad i učini mo Kolašin boljim i ljepšim mjestom za život – istakla je Šćepanović.

Koalicija DPS, SDP, SD preda la je juče i listu za lokalne iz bore u Zeti. Predvodi je Rat ko Stijepović, a nosi naziv „Prava stvar, Koalicija doka zano za Zetu“.

Kako su saopštili, na listi se nalazi 70 odsto novih lica, 40 odsto mladih i više od 60 od sto visokoobrazovanih.

- Na osnovu dosadašnjih re zultata možemo s pravom od

naših sugrađana da tražimo povjerenje i za naredni man dat u kome ćemo dovesti do kraja brojne započete projek te, te realizovati nove jer smo dokazali da držimo riječ i is punjavamo ono što obećamo.

Naša lista predstavlja pobjed ničku energiju i snagu koja će biti motor daljeg razvoja Zete i prosperiteta svih njenih gra đana i građanki – poručili su iz ove koalicije.

DPS, SDP, SD i Liberalna par tija nastupiće zajedno na iz borima u Rožajama, a juče su predali listu „Prava stvar, Za bolji život Rožaja“ koju pred vodi Ibrahim Cakan Beći ragić

– Okuplja nas izuzetna želja i volja, ali i mnogo više od toga:

znanje da riješimo nagomila ne probleme u opštini Rožaje. Vraćamo Rožaje na put razvo ja – to je naš glavni zadatak i jasan program rada za sljede će četiri godine – saopštili su. Na izborima u Danilovgradu, koaliciju koju čine DPS, SDP, SD i LP predvodi Branko Bošković. Oni su listu „Pra va stvar – Koalicija Stabilno naprijed za Danilovgrad“ pre dali u ponedjeljak.

Bošković je istakao da će im u fokusu biti otvaranje novih radnih mjesta koja će učini ti da se u Danilovgrad dola zi, kao i da se u njemu i ostaje.

– Gradimo Danilovgrad kao ekonomski, turistički, ekološ ki i kulturni centar Crne Go re! Stvaramo evropski grad po

svoj ustav i institucije i po vijest teško izborene držav nosti, pa ne znam je li doista većini građana Crne Gore pri hvatljiv kandidat s poviješću takvih izjava i stavova – ka zao je Picula.

Crna Gora je, dodao je, poka zala da može sprovesti slo bodne izbore pa građani, koji u velikom postotku podržava ju članstvo u EU, imaju pravo da daju legitimitet nekoj no voj većini koja bi vodila ze mlju u smjeru koji oni oda beru.

– Za zemlju je najvažnije da se prekine ovakva blokada poli tičkog odlučivanja i rada insti tucija – rekao je Picula. R. P.

Predsjednica Helsinškog

mjeri svih nas! Grad koji zna i prati potrebe svih građana –kazao je Bošković. Demokratska Crna Gora pre dala je listu za lokalne izbore u Zeti. Predvodi je predsjed nik Opštinskog odbora Luka Krstović, a nosi naziv „Alek sa Bečić - Idemo ljudi - Idemo Zeta – Demokrate“. – Zadovoljni smo izbornom listom i sigurni smo da će ona biti prvi izbor najvećem broju stanovnika Zete. Zeta je danas jedna mlada biljka koja, ukoli ko se bude uspješno njegova la, u vrlo kratkom roku može da da kvalitetne plodove – re kao je Krstović.

Demokrate su predale listu i u Kolašinu gdje će na izborima nastupiti sa Ujedinjenom Cr nom Gorom. Nosilac liste je Vladimir Martinović – Uvjeren sam da je lista ko ju predvodim, a čini je više od 70 odsto fakultetski obra zovanih kandidata, 30 odsto privrednika i studenata, snaž na poruka građanima da glas daju onima koji se nikada sa njihovim glasom neće igrati, ni njime trgovati – istakao je Martinović.

Prava Crna Gora saopštila je da će u Baru, Budvi, Bijelom Polju i Žabljaku nastupiti sa mostalno, dok će u Kolašinu, Plavu i Zeti nastupiti u koa liciji sa DF-om, a u Danilo vgradu sa Ujedinjenom Cr nom Gorom. R. P.

PODGORICA - Predsjednica Helsinškog odbora za ljud ska prava u Srbiji Sonja Bi serko je u „Drugačijoj radio vezi“, Antene M, kazala da Beograd u Crnoj Gori ne želi nove izbore, te da i Moskva i Beograd po bilo koju cijenu žele da se održi vlada par lamentarne većine od 30. avgusta 2020.

Komentarišući mišljenja da je Stejt department spreman da zarad pomirenja Srba i Alba naca, kao njihovog ključnog prioriteta na Balkanu, u teme lje ostvarenja toga plana i cilja „ugradi“ Crnu Goru i BiH, ali i da žrtvuje demokratske prin cipe i fundamentalne zapadne vrijednosti, Biserko kaže da je puno špekulacija.

– Milsim da zvanična Amerika nije spremna na to. Tu ima puno špekulacija i netransparentnih odluka za nas koji to posmatra mo sa strane – kazala je ona. Komentarišući negiranje Alek sandra Vučića tokom govo ra pred Generalnom skupšti nom UN da Srbija destabilizuje

susjede, Biserko kaže da su to pokušaji Srbije da pred među narodnom zajednicom negira svoje aktivnosti u regionu koje su očite i koje sad svi vide.

– Srbija nije odustala od Crne Gore i to je, što se Rusije tiče, vr lo važna stavka u njihovom pri stupu Balkanu, prije svega izla zak na Jadransko more. Oni su već obezbijedili svoje prisustvo na Mediteranu preko Sirije. Ali Crna Gora je jako važna Zapa du i Zapad neće tako lako odu stati od Crne Gore zbog strateš kih razloga – naglašava Biserko. Komentarišući izjavu srpskog patrijarha Porfirija da grani ce nijesu zauvijek date, Biser ko kaže da Crkva Srbije/SPC nikad nije priznala avnojev ske granice.

– Oni vide srpsku državu ta mo gdje žive Srbi, tako su oni u simfoniji sa državnim projek tom „srpskog sveta“. SPC nije duhovna organizacija već po litička i paravojna organizaci ja koja je na zadatku realizacije projekta „srpskog sveta“ – isti če predsjednica Helsinškog od bora za ljudska prava. R. P.

PODGORICA – Socijalistič ka narodna partija predala je juče odborničku listu koju predvodi Nebojša Vuksa nović

Vuksanović obavlja funkciju di rektora finansija u nacionalnoj avio-kompaniji Air Montene gro, a ujedno je i predsjednik Odbora direktora kompanije „13. jul -Plantaže“.

Diplomirao je i magistrirao in dustrijsko inženjerstvo na Ma šinskom fakultetu u Beogradu, a završio je i MBA finansije na Ca lifornia State University u Sjedi njenim Američkim Državama. – Iz bogatog radnog iskustva Nebojše Vuksanovića ističemo da je bio rukovodilac u renomi

ranim kompanijama, kao što su grupacije EOS Montenegro i Cr nogorski Telekom, a radio je i u poznatim inostranim firmama u Rusiji – saopštili su iz SNP-a. I pokret „Evropa sad“ predao je juče odborničku listu za izbore u Glavnom gradu, a predvodi je, kako je i ranije najavljeno, Jakov Milatović Listu za izbore u glavnom gra du juče je predala i koalicija ko ju čine GP Ura, Civis i Albanska alternativa. Nosilac liste „Mo že Podgorica – može Crna Go ra“ Luka Rakčević ocijenio je da je vrijeme da na čelo Glavnog grada dođu ljudi koji su spremni da mu služe i koji znaju što mu je potrebno. R. P.

kao održiva opcija i da su iz bori u ovom trenutku najbo lje rješenje za izlazak iz krize.

Crna Gora je nezavisna, me đunarodno priznata demo kratska republika koja ima

PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo 10 dana ćuti na naše pitanje hoće li inicirati istragu povodom informacija koje je na bri fingu u Vašingtonu novina rima saopštio neimenovani zvaničnik Stejt departmen ta, 13. septembra, da je Ru sija od 2014. godine uplatila više od 300 miliona dolara političkim strankama, zva ničnicima i političarima u više od dvadeset zemalja, među kojima i Demokrat skom frontu u Crnoj Gori 2016. i vjerovatno uoči iz bora 2018. godine.

Neimenovani zvaničnik je, kako je prenio Glas Amerike, rekao da su saradnici ruskog oligarha Olega Deripaske, koji je poznat po bliskim ve zama sa predsjednikom Ru sije Vladimirom Putinom, tajno finansirali DF „putem neadekvatnih ugovora i ofšor kompanija“.

JASNA PORUKA IZ VAŠINGTONA

Glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića pita li smo da li je njegov tim pre duzeo neke radnje i formirao predmet tragom tvrdnji zva ničnika Stejt departmenta, a u svjetlu izjave da su određene informacije podijelili i sa dr žavama koje su na udaru ru skog uticaja.

Pitali smo, ako nijesu otvori li postupak - da li namjerava ju to da učine i istraže tvrd nje američke administracije. S obzirom na to da mejl adre se tužilaštva ne funkcionišu već neko vrijeme, 16. septem bra obratili smo se i portpa rolu Specijalnog tužilaštva, specijalnom tužiocu Vuka su Radonjiću, obavijestili ga da smo uputili pitanja i pre ko aplikacije Vajber prosli jedili ih i njemu. Radonjić je vidio poruku, ali do danas ni jesmo dobili bilo kakav odgo vor od njega, pa ni kurtoaznu poruku, na što bi ga obavezi vala funkcija portparola da su primili naša pitanja.

Američki zvaničnik rekao je na brifingu 13. septembra i da su, u okviru napora Mos kve da obezbijedi uticaj u ino stranstvu, finansijska sred stva tajno uplaćivana i članu Predsjedništva Bosne i Her cegovine Miloradu Dodiku, kao i Demokratskoj stranci u Albaniji Salija Beriše Izvor iz američke admini stracije nije objelodanio ta čan iznos koji je uplaćen Do diku i Demokratskom frontu, ali je ukazao da je obavještajna zajednica zabilježila „poveća nje te aktivnosti od 2014. go dine do danas“.

– Među primjerima koji su izneseni, u Bosni, prije izbo ra 2018. godine, Konstantin Malofejev tajno je pomagao finansiranje predsjedničke kampanje Milorada Dodika. Taj primjer pokazuje da Ru sija nije ispunila obećanje da ulaže u ekonomski razvoj Re publike Srpske, već je umjesto

Novović bez odgovora hoće li istražiti tvrdnje SAD o finansiranju DF-a iz Rusije

Snažan ruski upliv

Pobjeda je u serijalu tekstova godinama ukazivala na veze proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta sa zvaničnom Moskvom.

Američko Ministarstvo finansija (U.S. Department of the Tresury) još u decembru 2018. godine objavilo je da je jedan od kontakata ove političke organizacije sa Olegom Deripaskom bio bivši oficir ruske Vojne obavještajne službe (GRU) Viktor Aleksejevič Bojarkin.

Objavili su tada da je Bojarkin djelovao u ime Deripaske sa još 15 pripadnika GRU koji su sankcionisani zbog, kako su naveli, „zlonamjernih aktivnosti“, a koje uključuju pokušaj miješanja u izbore u SAD 2016. godine, napore da se sajber napadima potkopaju međunarodne organi zacije i pokušaj ubistva u Ujedinjenom Kraljevstvu.

toga omogućavala korupciju vladajuće stranke i stvorila nejednake uslove za opozici one stranke – naveo je izvor. Neimenovani zvaničnik je re kao i da „Rusi pokušavaju da daju prednost određenim po litičkim strankama i podriju demokratiju u svim tim ze mljama“.

– Mislimo da je ovo samo vrh ledenog brijega, i u kontak tu smo sa saveznicima i par tnerima da bi prikupili više informacija o ovoj prijetnji –rekao je on.

Istakao je i da je Vašington skinuo oznaku tajnosti sa pojedinih informacija i zbog očekivanja da će se Rusija „sve više oslanjati na sred stva tajnog uticaja“ nared nih mjeseci.

– Ukazivanjem na rusko tajno političko finansiranje i ruske pokušaje da podrije demo kratske procese, upozorava mo ove strane partije i kandi date da, ako tajno prime ruski novac, mi to možemo razot kriti i razotkrićemo – poručio je visoki zvaničnik.

Vašington pokušava, kako je kazano, da podigne svijest na globalnom nivou o prijetnji ruskog tajnog političkog fi nansiranja, ali i da „jasno sta vi do znanja da postoje mje re“ da se na to odgovori.

Visoki zvaničnik je ukazao i da američka obavještajna za jednica, iza zatvorenih vrata, brifuje određene zemlje o ru skom tajnom finansiranju či

ja su meta „njihove specifič ne političke sredine“.

ODLAZEĆI PREMIJER

Iako je istraga o dokazima SAD da je Rusija tajno finan sirala DF u susret izborima 2016. i 2018. godine u isklju čivoj nadležnosti Specijalnog tužilaštva, umjesto ove insti tucije javnost je, iz Amerike preko Glasa Amerike, obavi jestio odlazeći premijer Dri tan Abazović da će predmet biti formiran?!

U intervjuu ovom mediju on je 24. septembra rekao da je to kom posjete SAD-u sa američ kim zvaničnicima razgovarao i o obavještajnom izvještaju o tajnom finansiranju DF-a, na javljujući da će to biti istraženo. – Jesmo, razgovarali smo i o tome, naravno. Ja sam o tome

razgovarao čak i za američke medije. Naravno da postoji ta zabrinutost, ali to je nešto što je dio ove agende borbe protiv korupcije – kratko je odgovo rio odlazeći premijer.

Na pitanje da li to znači da će slučaj biti istražen, rekao je: „Naravno“.

- Nelegalno finansiranje po litičkih partija mora da bude dio te agende. Ne odnosi se na Demokratski front, može da se odnosi i na Uru, Demokra te, na bilo koga drugog. Zna či, dio izborne reforme mora da bude uređenje finansiranja političkih grupacija. Mene lič no više od toga zabrinjava ka ko organizovane kriminalne grupe finansiraju permanen tno Demokratsku partiju so cijalista, odnosno podržava ju ono što su radili 30 godina.

DF je, o čemu je Pobjeda izvještavala, sarađivao i sa ruskim milijarderom - Konstantinom Malofejevim, a o čemu je pisao i britanski istraživački centar Belinket (Bellingcat) u saradnji sa ruskim magazinom The Insider. Lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević prvostepe no su osuđeni za pokušaj nasilnog svrgavanja sa vlasti Demokratske partije socijalista i njenog lidera, sada pred sjednika Crne Gore Mila Đukanovića, na izborni dan 2016. godine. Za organizaciju pokušaja terorizma optuženi su obavještajci ruske vojne obavještajne službe - GRU (Glav na obavještajna uprava Glavnog štaba oružanih snaga Ruske Federacije) – Vladimir Popov i Eduard Šišmakov.

Sada ćete vi reći, pa dajte do kaze, a ja ću reći dajte dokaze za Demokratski front. Za ko ga god se uspostavi da ima do kaze, neka se procesuira – ka zao je on.

Abazović je tako nedvosmi sleno poručio tužilaštvu što im je činiti sa ovim predme tom – on je decidiran da do kaza nema?! Na pitanje da li su mu američ ki zvaničnici dali neke doka ze za tvrdnje koje su iznijete u obavještajnom izvještaju, od govorio je da takve podatke ne može da saopšti. U intervjuu Abazović je bio

nedvosmislen da je Demo kratski front partner na ko jeg računa.

Na pitanje novinara da li je sa američkim i evropskim par tnerima razgovarao o učešću Demokratskog fronta u vla di i podsjećanje da su SAD, dan poslije izglasavanja ne povjerenja 43. vladi, saopšti le da ne vide DF kao partne ra, Abazović je rekao kako ne može da kaže „šta će da bude poslije nekih izbora i da li će neko da napravi neki dogovor sa DPS-om“?!

– Sve je moguće. Ali ako gleda mo ovu većinu, od 41 poslani ka, mi smo garant da se od tog puta (evropskog p.a.) nećemo pomjeriti ni milimetar. I to je bilo jako važno da partneri ču ju od nas, da čuju od mene lič no – kazao je on.

Rekao je i da „mi isto tako ima mo pravo da uređujemo stva ri u svojoj državi“.

– Narod Crne Gore želi prav du. Milo Đukanović je ne može isporučiti. I to je to. Ja mislim da to svako razumije i u SAD-u – bio je kategoričan. Ta većina od 41 poslanika o kojoj Abazović govori je ista ona formirana poslije izbora 30. avgusta 2020. godine i do minantno je čini DF.

Odlazeći premijer Dritan Abazović iz Amerike najavio formiranje predmeta povodom podataka obavještajnih službi ove zemlje o ruskom uticaju, Specijalno tužilaštvo već 10 dana ćuti na pitanja Pobjede

Američki zvaničnik rekao je na brifingu 13. septembra i da su, u okviru napora Moskve da obezbijedi uticaj u inostranstvu, finansijska sredstva tajno uplaćivana i članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku, kao i Demokratskoj stranci u Albaniji Salija Beriše

K. KRSMANOVIĆ

Vladimir Novović

Milan Knežević i Andrija Mandić

S. VASILJEVIĆ

Nepreciznost ili pogrešno tumačenje i primjena Ustava

U raspravi o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori često se poziva na nepreciznost Ustava kao isključivi ili makar dominantni razlog za nemogućnost nesmetanog provođenja postupka izbora vlade.

Ustav Crne Gore uređuje postupak izbora Vlade nakon provedenih parlamentarnih izbora i konstituisanja Skupštine. Predsjednik Crne Gore predlaže Skupštini mandatara za sastav vlade u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine (član 103 stav 1 Ustava). Ustav je, dakle, jasan u svom konceptu parlamentarnog postupka izbora Vlade. Vlada se bira nakon održanih parlamentarnih izbora i konstituisanja Skupštine, a predlaganje mandatara od strane predsjednika države predstavlja prvu fazu u tom postupku.

Postavlja se pitanje da li se navedene odredbe Ustava o predlaganju mandatara, osim nakon održanih izbora, mogu primijeniti i u drugim slučajevima prestanka mandata Vlade. Konkretno, npr. kada Skupština izglasa nepovjerenje Vladi ili ako predsjednik Vlade podnese ostavku (koja se smatra ostavkom Vlade).

Ustav te pravno-političke i životne situacije normativno ne uređuje. Navedene ustavne odredbe, kao što je poznato, primijenjene su prilikom izbora posljednje, 43. Vlade.

Tumačenje ustavnih odredbi o izboru Vlade analogijom, odnosno po sličnosti, na način da se ustavna norma koja se odnosi na jednu pravnu situaciju proširuje i na druge slučajeve koji predstavljaju pravnu prazninu, zato što i u jednom i u drugom slučaju treba zaštititi isti društveni interes, u ovako ozbiljnim ustavnopravnim pitanjima nije dopušteno

ja se željela primijeniti i sada u izboru nove Vlade, nakon gubitka skupštinskog povjerenja sadašnje Vlade. Takvo postupanje nema, međutim, pravno valjano utemeljenje u Ustavu. Tumačenje ustavnih odredbi o izboru Vlade analogijom, odnosno po sličnosti, na način da se ustavna norma koja se odnosi na jednu pravnu situaciju proširuje i na druge slučajeve koji predstavljaju pravnu prazninu, zato što i u jednom i u drugom slučaju treba zaštititi isti društveni interes, u ovako ozbiljnim ustavnopravnim pitanjima nije dopušteno. Primjena analogije u ustavnom pravu je opasnija nego u drugim oblastima prava, jer su posljedice koje iz toga nastaju po pravni poredak i sistem uređenja vlasti mnogo teže.

Treba imati u vidu i činjenicu da u ustavnopravnom sistemu Crne Gore nije utvrđena mogućnost autentičnog tumačenja Ustava od strane ustavotvorca kao donosioca najvišeg pravnog akta.

Nadležnost tumačenja Ustava nema ni Ustavni sud. Ustavne nadležnosti Ustavnog suda da odlučuje o saglasnosti pravnih propisa sa Ustavom, potvrđenim međunarodnim ugovorima i zakonom, kao i da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti obavještava Skupštinu, ne mogu se smatrati tumačenjem Ustava od strane držav-

nog organa kome bi utvrđivanje tačnog značenja ustavnih normi bilo stavljeno u nadležnost. U sprovođenju ovih svojih nadležnosti Ustavni sud tumači ustavne norme, da bi došao do njihovog pravog značenja, ali „za sebe“, a ne i za druge organe.

Predlaganje mandatara za sastav Vlade spada u grupu tzv. klasičnih nadležnosti predsjednika Crne Gore. Predsjednik to čini nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini (član 95, stav 1, tačka 5 Ustava). Razgovor sa predstavnicima političkih partija je, dakle, bitan ustavni

konstitutivni elemenat mehanizma predlaganja mandatara za sastav Vlade koji mora biti obezbijeđen u svakom postupku izbora vlade.

Predlaganje Skupštini mandatara za sastav vlade, ali nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini, predstavlja i procesnu obavezu predsjednika u ovom postupku. Može se reći i da je, pored nadležnosti koje vrši samostalno, to jedna od nadležnosti predsjednika Crne Gore, koje on vrši uz učešće drugih organa. Na osnovu tog razgovora predsjednik formira političku procjenu da li predloženi kandidat može dobiti podršku parlamentarne većine. U sada aktuelnom postupku predlaganja mandatara ti uslovi nijesu bili ispunjeni ukoliko se razgovoru nijesu odazvali politički subjekti koji su nakon toga predsjedniku podnijeli prijedlog za mandatara. Neodazivanje pozivu predsjednika za razgovor takav prijedlog čini apsolutno ustavnopravno neprihvatljivim.

Aktuelna situacija, međutim, nesumnjivo pokazuje da, u ci-

lju izbjegavanja dilema koje se javljaju u postupku predlaganja mandatara, ustavna norma o „razgovoru sa predstavnicima političkih partija zastupljenih u Skupštini“ zahtijeva bližu razradu normativnim aktima.

Potrebno bi bilo urediti neka pitanja načina odvijanja ove nadležnosti predsjednika u praksi, kao npr. ko u razgovoru predstavlja političku partiju zastupljenu u Skupštini, predstavnici partija ili predstavnik koalicije, da li se razgovor obavlja pojedinačno sa predstavnicima političkih partija ili se može obaviti i uz ućešće predstavnika svih partija zajedno, kakve su posljedice ako se pozvani predstavnici političkih partija ili neki od njih ne odazovu pozivu predsjednika na razgovor itd. Što se tiče skraćenja mandata Skupštine, za koje je predsjednik Crne Gore podnio prijedlog Skupštini, radi se o ustavnom ovlašćenju predsjednika na osnovu kojeg Skupštini može prestati mandat prije isteka vremena na koje je izabrana (član 84 Ustava). Ustavom nijesu neposredno utvrđe-

ni uslovi za skraćenje mandata Skupštini, već oni zavise od različitih okolnosti koje se mogu pojaviti u funkcionisanju parlamenta. To prije svega može biti politička procjena da Skupština, odnosno skupštinska većina, ne vrši svoje nadležnosti, npr. u konkretnom slučaju, ne može na propisani način i u utvrđenim rokovima da izabere Vladu, zbog čega se održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora nameće kao nužnost.

Za razliku od skraćenja mandata Skupštine, razlozi za raspuštanje Skupštine, kao drugog Ustavom utvrđenog načina prestanka mandata Skupštine prije isteka vremena na koje je izabrana, utvrđeni su neposredno Ustavom.

Prema članu 92 Ustava Skupština se raspušta u dva slučaja, i to ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik Crne Gore prvi put predloži mandatara, i ako duže vrijeme ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom.

U prvom slučaju, Skupština se raspušta ex constitutione (po sili Ustava), dok se u drugom slučaju moraju utvrđivati činjenice da Skupština „duže vrijeme ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom“.

U drugom slučaju Skupštinu može raspustiti Vlada, a nadležnost predsjednika u tom postupku se svodi samo na donošenje akta-ukaza o raspuštanju Skupštine. To, međutim, u konkretnoj situaciji, ne bi mogla učiniti i Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje (član 110, stav 3 Ustava). Predsjednik, dakle, nema isključivo pravo raspuštanja Skupštine, kako je to ovih dana pogrešno iznošeno, već samo ako Skupština ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik prvi put predloži mandatara, što nije slučaj u aktuelnoj pravno-političkoj situaciji.

- Demokratski front želi da uništi jedinu preostalu instituciju koja radi u punom kapacitetu – Predsjednika Crne Gore, poručuje po-

slanik DPS-a Predrag Bošković, komentarišući oštre poruke koje dolaze iz tog saveza.

Bošković kaže da računa da će svi koji poštuju Ustav i zakone u petak glasa-

ti za inicijativu o skraćenju mandata Skupštini i vratiti mandat građanima.

Milan Knežević, čiji je DF inicirao i razrješenje Đukanovića, poručio je da, ukoliko do smjene dođe, njegove ingerencije preuzima predsjednica Skupštine Danijela Đurović, koja će proglasiti Miodraga Lekića za mandatara i raspisati prijevremene predsjedničke izbore.

Poruke iz DF-a nijesu iznenadile poslanika DPS-a Predraga Boškovića.

– Ovo što radi DF je pokušaj novog državnog udara, kao 2016. što su pri-

premali. Ono što je činjenica jeste da je to prepoznato ne samo od većinske crnogorske javnosti već i od kompletne međunarodne zajednice. Upravo zbog toga DF je neprihvatljiva solucija da Crnu Goru vodi u neki razvoj i napredak. Za njih postoji samo haos, tenzije, sukobi – kazao je Bošković za Antenu M. Od poruka DF-a, kako je rekao, mnogo je bitnije da one stranke koje u svom programu imaju evropsku odrednicu shvate da ih saradnja sa tim savezom samo odvlači od Evrope. R. P.

(Autor je nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Crne Gore.)

Piše: Dragoljub DRAŠKOVIĆ

Zaštita klijenata među

funkcijama

banke

PODGORICA – Zaštita prava klijenata i korisnika finansijskih usluga je jedna od ključnih kontrolnih funkcija Centralne banke (CBCG), ocijenio je guverner Radoje Žugić.

On je juče razgovarao sa pred stavnicima ekspertske misi je EU za Poglavlje 28 – Zaštita potrošača Vitomirom Fiste rom i Markom Baretićem, kojima je pojasnio šta CBCG radi u oblasti zaštite prava kli jenata. Naveo je da je najskoriji dobar primjer zahtjev da banke pripreme programe zaštite kli jenata koji imaju kredite sa va rijabilnom kamatnom stopom. Eksperti EU su naveli da je cilj

PODGORICA – Privredna komora i Ambasada Finske organizovale su juče forum na kojem je učestvovalo 40 predstavnika kompanija dvije države, među kojima su najzastupljenije bile me talska i procesna industri ja, energetika i rudarstvo, te upravljanje otpadom.

PODGORICA - Zahvalni smo Vladi, kompanijama, međuna rodnim organizacijama i pre duzećima na premošćivanju jaza među polovima i predu zimanju mjera kako bi se osi guralo da se svaka žena osjeća sigurnom i osnaženom da do prinosi kako svojoj, tako i do brobiti svoje porodice i naci je – poručila je Harbeen Arora Rai, osnivačica i predsjedni ca globalne grupe G100 ko ja je sa Unijom poslodavaca (UPCG) i Ministarstvom eko nomije organizovala konfe renciju o ekonomskom osna živanju žena.

Predsjednik UPCG Predrag Mitrović je ukazao da je po sebno kovid kriza ukazala na

Bivša ministarka ekonomije poziva tužilaštvo da ispita rad

Sekulić: EPCG

minusu 100 miliona

Neću da komentarišem promotivne autorske tekstove Milutina Đukanovića. Umjesto toga pozivam tužilaštvo da ispita kome, kako i po kojoj cijeni se rasprodaju energetski resursi ove države i na koji način se krčmi imovina naših preduzeća – poručila je Dragica Sekulić

PODGORICA – Način kako se upravlja preduzećima iz EPCG grupe (Elektropri vreda, CEDIS i Rudnik uglja) vodi do potpunog uru šavanja energetskog sistema Crne Gore, upozorila je Dragica Sekulić (DPS), koja je bila ministarka ekonomije od 2016. do decembra 2020. godine. Prema njenim pro cjenama, u ovom trenutku preduzeća EPCG grupe su u minusu od 100 miliona eura.

više investitora, posebno iz oblasti čiste/zelene tehnolo gije, interesuje za Crnu Go ru, a napredovanje naše ze mlje na evropskom putu će donijeti još više mogućnosti za bližu saradnju i veze ove dvije zemlje. - I kao budući saveznici u NA TO, vjerujem da imamo mo gućnosti za razvoj saradnje i u novim oblastima. Finska će nastaviti da podržava Crnu Goru na njenom putu ka EU i zelenijoj buducnosti, uklju čujući efikasnije industrijske procese, upravljanje otpadom i tretman voda, bolji kvalitet vazduha, te održive i zelene investicije. Zelena tranzicija je definitivno odlična prilika za nove investicije, otvaranje novih radnih mejsta, jačanje lokalnog tržišta i biznisa oko njega – istakao je Lähdevirta.

r. e.

Poslovanje -Smatram da rezultatima sa dašnjeg menadžmenta predu zeća iz EPCG grupe treba da se bavi tužilaštvo i da u načinu na koji oni upravljaju ovim držav nim preduzećima postoje ele menti krivičnog djela – kazala je Sekulić Pobjedi. Predsjednik borda EPCG je Milutin Đukanović (DF), a izvršni direktor Nikola Rov čanin (Demokrate). Direktor Rudnika uglja je Milan Lekić (DF), dok je predsjednik borda Dušan Janjušević (Demokra te). Direktor CEDIS-a je Vla dimir Čađenović (Demokra te), dok je na čelu borda Rajko Radošević (DF). Sekulić navodi da odgovornost menadžmenta EPCG, CEDIS-a i RUPV treba preispitati zbog masovnog političkog zapošlja vanja i drastičnog povećanja troškova po tom osnovu, po gubnog odnosa prema resur sima koji su im povjereni na upravljanje, kao i zbog donoše nja nezakonitih odluka. Kao pogrešne poteze uprava energetskih kompanija nave la je i pražnjenje akumulacio nih jezera, prodaju električne energije po cijeni nekoliko puta nižoj u odnosu na onu po kojoj

se kupuje. Sekulić smatra i da se katastrofalno upravljalo re sursima Rudnika uglja, te kao pogrešne poteze rukovodstva pljevaljske kompanije navo di kupovinu mehanizacije za ljekovito bilje ,,umjesto da ra de na obezbjeđivanju eksplo atacionih polja“, kao i proda ju uglja Elektroprivredi Srbije ispod cijene.

-U CEDIS-u je takođe bilo ma sovnog političkog zapošljava nja, a menadžment te kompa nije je donio vrlo upitne odluke u slučaju kupovine električne energije – rekla je Sekulić.

Ona nije htjela da komentari še u ponedjeljak objavljeni au torski tekst predsjednika Borda EPCG Milutina Đukanovića. Željezara

- Neću da komentarišem pro motivne autorske tekstove Mi lutina Đukanovića. Umjesto to ga, pozivam tužilaštvo da ispita kome, kako i po kojoj cijeni se rasprodaju energetski resur si ove države i na koji način se krčmi imovina naših preduze ća – poručila je Sekulić.

Osvrnula i na najavljenu kupo vinu Željezare od strane EPCG. -Traži se da tu odluku donese Skupština akcionara EPCG, jer je odlučeno da odbor di rektora prenese svoje nadlež nosti na skupštinu akcionara kako bi se sakrili iza te odluke – kazala je Sekulić i upozorila da se u kupovinu željezare ide bez analize i biznis plana, kao i bez apsolutno ikakvog dokaza o isplativosti jedne takve odluke. Smatra i da je država kupila prošle sedmice akcije EPCG za 15 miliona eura, bez ikakve analize. Sekulić tvrdi da Vlada pri donošenju odluke o kupovi ni tih akcija nije prikazala isti nito u kakvom je stanju EPCG u ovom trenutku.

-Vlada nije ispoštovala nije dan zahtjev iz Zakona o kon troli državne pomoći i mislim da je u pitanju nezakonita dr žavna pomoć budući da odlu ka nije prošla proceduru koju propisuje zakon, niti je ta odlu ka prijavljena Agenciji za kon trolu državne pomoći – istakla je Sekulić i dodala da nije ura đena ni analiza koja dokazuje

Irena Rado vić dodajući

nih kredita

na ukupne

je kamata

M.

PODGORICA-Uvođenje i ra zvoj 5G mobilnih komunikaci onih mreža i usluga, digitalna transformacija, razvoj široko pojasnog pristupa i elektron ske komunikcione infarstruk ture, neke su od tema o kojima se raspravljalo tokom prvog dana Međunarodne konfe

rencija regulatora elektron skih komunikacija u Budvi. Međunarodna regulatorna kon ferencija pod nazivom Trenut ni i budući regulatorni izazo vi-usaglašavanje sa evropskim regulatornim okvirom, koju or ganizuje Agencija za elektron ske komunikacije i poštansku

djelatnost (EKIP), otvorena je u ponedjeljak u Budvi. Izvršni direktor EKIP-a Dar ko Grgurović je istakao važ nost regionalnih inicijati va i okupljanja, te razmjenu iskustava koja je bila prisut na skoro dvije decenije od ka da se organizuje konferencija. Prvog dana konferencije održa ne su tri programske sesije, iz među ostalog i o iskustvima u vezi implementacije 5G-a. r.e.

Dragica Sekulić

grupa u miliona eura

Zapažanja Milutina

Đukanovića

U autorskom tekstu Milutin Đukanović je, između osta log, saopštio će poslovni rezultat koji je postignut u vrijeme otkad je on na čelu kompanije, biti najbolji u istoriji EPCG, kao i da Crna Gora gotovo nije osjetila energetsku krizu.

Naveo je da su u prvih devet mjeseci kupili 991,37 hiljada MWh i platili i 222,47 mliona eura, a preprodali 907,27 hiljada MWh za 164,33 miliona eura. Zaključno sa septembrom, ukupni minus u trgovini iznosiće 58,14 miliona. Ocijenio je da je taj rezultat nerealan za procje nu konačnog poslovanja EPCG u ovoj godini, jer su tada dominantno uvozili struju.

-Cijene na berzama su neprestano rasle i zna čajno su bile veće nego u januaru, februaru, martu i aprilu. Nemoguće je bilo sačuvati tu struju za maj,

zašto država izdvaja 15 milio na eura za te akcije.

Takođe, prema njenim riječi ma, nije precizirano koje uslo ve EPCG treba da ispuni da bi to bila dozvoljena državna po moć.

-Smatram da će tu Agencija za kontrolu državne pomoći vje rovatno po službenoj dužnosti morati da pokrene postupak. I kupovina željezare je posebna vrsta državne pomoći s obzi rom na to da se kupuje imovina preduzeća iz oblasti proizvod nje čelika, koje je u poteškoća ma – saopštila je Sekulić.

Država je u petak na Montene groberzi kupila 3,34 miliona akcija EPCG za 15 miliona eura, odnosno po 4,49 eura, iako je tr žišna cijena bila 3,5 eura. Vlada je prije dvije sedmice dala sa glasnost EPCG da proda vlasti

jun, jul, avgust i septembar, jer 80 odsto proizvodnje HE Perućice je iz dotoka, koja ide direktno na turbine. Kada bi

Slano i Krupac bili 100 posto puni, a HE Perućica radila punim kapacitetom, jezera bi se ispraznila za 25 dana. HE Perućica je maltene protočna elektrana – poručio je Đuka nović.

tih deset odsto akcija na berzi, kao i da izvršna vlast može da ih otkupi, iako bi država u sluča ju poništenja tih akcija uvećala svoj vlasnički udio u državnoj elektroenergetskoj kompaniji. Podsjećamo da je EPCG prvih deset odsto otkupljenih akci ja od italijanske A2A poništila 2019. godine i na taj način po većala vlasnički udio države u toj kompaniji.

Prema riječima Sekulić, za vri jeme mandata vlade Duška Markovića, kada je ona bila ministarka ekonomije koja je bila zadužena za resor energe tike, EPCG je u državni budžet uplatila 260 miliona eura.

-EPCG je za vrijeme mandata vlade Duška Markovića za tri godine imala 100 miliona eura profita – precizirala je Sekulić. S. popović

DF će podržati rebalans, Demokrate i DPS ćute

PODGORICA - Odbor za dodjelu nagrada Privredne ko more donio je odluku da kompanije Hemosan, Zetagrad nja i Fly Montenegro budu laureati za uspješno poslova nje u 2021. godini.

Nagrada za društvenu odgovornost biće dodijeljena Industriji piva i sokova ,,Trebjesa” iz Nikšića. Laureat nagrade za inova tivnost je Crnogorski Telekom, a za unapređenje menadžmen ta Nikola Milić, izvršni direktor hotelske grupacije Casa del mare, koja posluje u sastavu Talija company iz Herceg Novog. Dodjela nagrada biće organizovana u novembru na Međuna rodni dan preduzetnika. R. e.

PODGORICA – Demo kratski front, URA, SNP i Bošnjačka stranka podržaće predloženi rebalans budžeta i planirano zaduženje drža ve u iznosu do 350 miliona eura do kraja godine, dok Demokrate juče nijesu želje le da saopšte svoj stav ovim povodom.

Na pitanje Pobjede kako će glasati na današnjoj vanrednoj sjednici Skupštine juče nijesu odgovorili ni u DPS-u, SDP-u i SD-u, dok nam je iz Liberalne partije rečeno da neće podržati rebalans koji je pripremilo Mi nistarstvo finansija.

Predloženi rebalans u ponedje ljak nije dobio zeleno svjetlo skupštinskog Odbora za eko nomiju, finansije i budžet, na kojem su za njega glasali samo URA i SNP, dok su DPS, DF, SD, Demokrate i BS bili uzdržani.

Upitne obaveze

Rebalansom je predviđeno po većanje izdataka za 191,3 mi liona eura zbog finansiranja dugova Fonda za zdravstvo (FZO) i nabavke ljekova, pove ćanja penzija i plata u zdrav stvu i prosvjeti, nerealizovanja prihoda koji su planirani bez zakonskog osnova... Ministar finansija Aleksandar Damjano vić u ponedjeljak je ponovio da je optimista i da očekuje podrš ku parlamenta, kako bi država mogla da finansira sve obaveze do kraja godine.

Iz Ministarstva finansija Pobje di je juče saopšteno da će, uko liko rebalans ne bude usvojen, biti vrlo teško obezbijediti no vac koji nedostaje preraspodje lom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da se ne naruši njihova funkcionalnost. - Mišljenja smo da su donosioci odluka u Skupštini svjesni na vedenih okolnosti i da će doni jeti odgovornu odluku koja će obezbijediti kontinuitet u pra vovremenom izmirivanju oba veza države prema građanima – istakli su iz tog resora.

Poslanik DF-a Dejan Đuro

Za sada se ne izjašnjavaju ni o prijedlogu da Žugić bude mandatar

Iz većine partija juče nijesu željeli da saopšte kako će se izjasniti o prijedlogu pred sjednika Crne Gore Mila Đukanovića da Radoje Žugić dobije novi mandat za guvernera Centralne

vić Pobjedi je juče rekao da će podržati rebalans jer je Damja nović naslijedio budžet od Spa jića, za koji su oni ranije glasali. - Jasno je bilo da će nakon „Evrope sad“ Fond za zdrav stveno osiguranje ući u minus. Takođe, nijesu ostvareni priho di koji su planirani budžetom, a za njih nije stvoren zakonski osnov. To su, pored ostalog, ra zlozi zbog kojih je rebalans oče kivan – naveo je Đurović, doda jući da će predložiti nekoliko amandmana koji se odnose na sjever države, ali nije govorio o čemu je konkretno riječ, ni ti kakav je njihov fiskalni uticaj. Amer Smailović (BS) istakao je da je rebalans budžeta potre ban kako bi država servisira la obaveze do kraja kalendar ske godine.

- Bošnjačka stranka će podrža ti predloženi rebalans, jer je to

banke (CBCG). O tome će se, kako kažu, izjasniti kada to pitanje dođe na dnevni red Skupštine.

Za sada je poznat samo stav DF-a, koji će, kako je juče Pobjedi kazao Đurović, biti

odgovoran odnos prema svim finanansijskim obavezama ko je nas čekaju, ali i prema građa nima Crne Gore. Rebalans je neophodan i zbog niza zakon skih rješenja koja su donijeta u prethodnom periodu, bez real ne analize na održivost finansij skog sistema – kazao je Smailo vić Pobjedi.

LibeRaLi pRotiv

Protiv rebalansa je Liberalna partija iz koje su našem listu re kli da je nedopustivo da to pred laže Vlada u ostavci.

- Neplanska i haotična politika ove vlasti ogleda se i kroz pot puni haos, neznanje i neplansko vođenje ekonomije i finansija, u veoma kratkom roku Crnu Go ru su prezadužili, sredstva se prosipaju u tekuću potrošnju takoreći u šuplje, dok novca za funkionisanje ključnih poluga

protiv novog Žugićevog mandata.

- Glasaćemo protiv toga i pozvaćemo čitavu parla mentarnu većinu da bude protiv toga – istakao je Đurović.

sistema poput zdravstva nema i pitanje je trenutka kada će se on urušiti – istakli su u Liberal noj partiji. Njima je neprihvatljivo i zabri njavajuće da Vlada rebalansom značajno smanjuje sredstva za kapitalni budžet, što će zausta viti investicije i dodatno uspo riti dalji rast crnogorske eko nomije.

- Bilo bi suludo Vladi koja je do vela do toga davati bilo kakvo povjerenje da kroji takav reba lans budžeta – poručili su u Li beralnoj partiji. Pitanje predlaganja rebalan sa u tehničkom mandatu pro blematizovao je i SD na sjed nici Odbora za ekonomiju, na kojem je Damir Šehović saop štio da neće glasati za jer ne že le da preduzimaju odgovornost za loše stanje u javnim finansi jama. b.D.

Ostvaren deficit od 9,4 miliona eura

PODGORICA-Za osam mjeseci ove godine kumulativni budžetski deficit iznosio je 9,4 miliona eura ili 0,2 odsto BDP-a, što je za 156 miliona manje od plana, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Prihodi su u tom period iznosili 1,28 mi lijardi (5,5 odsto veći od plana), a rasho di 1,28 milijardi eura, što je 6,4 odsto ni že od plana, ali 5,1 odsto su viši nego lani u istom periodu.

U izvještaju se navodi da su povećani pri

hodi od PDV-a, poreza na dobit pravnih lica i poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije. Prihodi od akciza su manji za 2,6 odsto u odnosu na plan, a 29,2 od sto su niži prihodi od poreza na zarade, dok su prihodi od doprinosa manji za 6,5 procenata od plana.

-Takođe, kategorija doprinosa ostvare na je na nešto nižem nivou od planira nog za 18,6 miliona eura ili 6,5 odsto, kao i u odnosu na prethodnu godinu za 60,5 miliona eura ili 18,4 odsto, a kao rezul

tat ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Takođe, i kod ove kategorije prihoda se u narednom periodu očeku ju efekti po osnovu reprograma poreskih potraživanja – napominje se u izvještaju. Izdaci budžeta su za prvih osam mjese ci ove godine iznosili 1,28 milijardi eu ra, ili 24,4 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na planirane niži su za 88,8 mili ona ili 6,4 odsto. U odnosu na posmatra ni period prošle godine, izdaci su viši za 62,3 miliona, odnosno 5,1 odsto. S. p.

Uoči današnjeg glasanja u Skupštini partije izbjegavaju da javno saopšte stav povodom izmjena Zakona o budžetu i planiranog zaduženja

Rebalansom je predviđeno povećanje izdataka za 191,3 miliona eura kako bi se finansiralo povećanje penzija i plata, naknada za majke, ali i nabavka ljekova

Podaci o izvršenju budžeta za prvih osam mjeseci

Milutin Đukanović

Plenum

Povećanja zarada moraju biti ista za sve zaposlene u javnom zdravstvu

PODGORICA - Nakon otkla njanja diskriminacije prema nemedicinskom osoblju i najavljenog povećanja za rade u iznosu od 12,5 odsto poslije usvajanja rebalansa budžeta fokusiraćemo se na povećanje zarada srednjem i višem medicinskom kadru kao i svom ostalom osoblju i proporcionalno se približiti ljekarima koristeći odavno ustaljenu razliku u platama - kazao je Pobjedi predsjed nik Sindikata zaposlenih u zdravstvu Nebojša Radonjić

ZAMJERKE

- Naš sindikat zaista nema ništa protiv povećanja zarada ljeka rima, ali ima zamjerke na način na koji je to urađeno. Samim tim što su se ljekari na taj način iz borili za svoja prava, nama daje za pravo da se poslužimo, ali baš svim metodama koje nam stoje na raspolaganju kao sindikatuporučio je Radonjić.

On je reagovao na Pobjedin tekst ,,Tražiće da im se nado knadi sve od početka godine“ od 22. septembra ističući da oni kao reprezentativni sindikat ba rataju dokazima i činjenicama i da nemaju vremena za gublje nje na isprazne priče koje niče mu ne vode kako to rade nebitni sindikati po medijima.

U neistinitost navoda iz teksta nas je uvjerila inicijativa koju je Sindikat na čijem čelu je Ra donjić podnio Ustavnom sudu, a koju nam je dostavio na uvid.

PLANIRANJE

- To nije naš vid komunikacije. Nakon nepravde koja je neme dicinskom kadru nanešena na kon potpisivanja GKU priložili smo inicijativu Ustavnom sudu 3. februara ove godine kako bi preispitali zakonitost ovog ak ta i to je ono čim se bavimo - ka že Radonjić osvrćući se na navo de iz pomenutog teksta.

Kako je naglasio, veliki i ozbilj ni sindikati na svojim organima planiraju čak i godinama una prijed svoje aktivnosti i ne mogu posluživati na tacni baš svakom svoja predviđanja, razmišljanja, utiske i način sindikalne borbe. Podsjeća da je u Ministarstvu

Nakon nepravde koja je nemedicinskom kadru nanešena nakon potpisivanja GKU priložili smo inicijativu Ustavnom sudu 3. februara ove godine kako bi preispitali zakonitost ovog akta i to je ono čime se bavimo - kaže Radonjić

zdravlja na dan potpisivanja GKU rekao da kreće nova priča za povećanje koeficijenta kole gama okarakterisanim kao ne medicinski kadar, što se može vidjeti u objavi na sajtu Vlade od 30. decembra prošle godine.

- Dolaskom novog ministra zdravlja, njegov prvi radni dan je bio prijem našeg sindikata i dostavljanje zahtjeva za korek ciju koeficijenata nemedicin skom osoblju - tvrdi Radonjić. Dalje su, kako je istakao, prego vori ili bolje reći otvoreni raz govori krenuli između socijal nih partnera i zaista su išli kako i treba da idu, korektno, sa uva žavanjem i shvatajući proble matiku, a prije svega interes jav nog zdravlja.

- Nekoliko sastanaka je iskrista lisalo naš zahtjev opravdanim i potpuno razumljivim za mini stra Šćekića. Drugi reprezenta tivni Samostalni sindikat zdrav stva na čelu sa novoizabranim Mihailom Babovićem je ak tivno ušao u priču i pregovore i

zaista se napravio tim koji per fektno sarađuje što je i rezulti ralo dogovorenim povećanjem od strane Ministarstva finansi ja i Ministarstva zdravlja - tvr di Radonjić.

Kako je istakao, uradiće sve u sferi mogućeg za zaposlene iz sistema javnog zdravstva.

BORBA

- Ako mi to ne uradimo za sebe, sigurni smo da niko neće. Koli ko smo se trudili da skrenemo pažnju da je takav način pove ćanja zarada neprincipijelan, pokazuje i objava na našoj Fej sbuk stranici sindikalne orga nizacije Kliničkog centra od 22. jula ove godine gdje smo obje dinili sva naša obraćanja pre ko medija i gdje pozivamo sve ostale sindikate da nam se pri druže kako bi zajedno našli na čin da se rješava ovaj problemnaglašava Radonjić dodajući da se tada niko nije javio od ostalih sindikata jer, po njegovim rije čima, nijesu imali viziju šta mo že da se desi.

- Sad vidimo neka saopštenja kad je već kasno za reakcijukaže Radonjić.

On podsjeća da je prošle godi ne njihov reprezentativni gran ski sindikat u više navrata tražio povećanje zarada od Ministar stva zdravlja i da je krajem de cembra dobio i ponudu u vidu izmjena Granskog kolektivnog ugovora.

- Odmah smo vidjeli da to ni je povećanje za sve u javnom zdravstvu i da je odvojen kadar koji je završio medicinsku ško

lu i medicinski fakultet od ostat ka zaposlenih. Izrazili smo ne slaganje, ali nije bilo pozitivnog odgovora na naše zahtjeve. Sa mi naziv nemedicinski kadar je za nas bio neprimjeren poseb no za neka zanimanja koja čak rade sa pacijentima - objašnja va Radonjić.

Kako svi ozbiljni sindikati imaju svoje organe na kojima donose odluke tako je, dodaje on, i nji hov sindikat prezentovao ovu ponudu Ministarstva na njiho voj skupštini na kojoj su se de legati izjasnili da iako nije do bar prijedlog treba ga prihvatiti. - Kao predsjednik sindikata sam u obavezi slijedeći uputstva iz našeg statuta i pravilnika spro vesti odluke najvećeg organa sindikata i potpisao sam GKU. U tom momentu stav sindikata je bio prihvatiti povećanje od 12,5 odsto za 80 odsto zaposle nih u javnom zdravstvu. Odbi janjem stavljanja potpisa na iz mjene GKU niko ne bi dobio centa povećanja i nezadovolj no bi bilo 100 odsto zaposlenih u javnim zdravstvenim usta novama - pojašnjava Radonjić. Dalje navodi da su uzeli u ob zir ,,aktuelni požar u zdravstvu uzrokovan pandemijom kovi da i umornim i nezadovoljnim zdravstvenim radnicima i da je bilo opravdano i logično mišlje nje većine u sindikalnoj skup štini“.

- Malo gorak ukus je ostao među kolegama, ali smo ostali jedin stveni, a kao predsjednik sindi kata sam uzeo na sebe i ruko vodstvo sindikata obavezu da apsolutno sve uradimo da do povećanja dođemo i za tzv. ne medicinski kadar. Znali smo da ako ovo povećanje za bijele mantile propustimo, ko zna kad bi se mogli izboriti za novo. Ko liko smo bili u pravu, pokazuje i dogovor za povećanje ostalim kolegama od prije nekoliko da na - kaže Radonjić. Dalje dodaje da niko u Crnoj Gori nije dobio u tom momen tu veći iznos povećanja zarade i da nije bilo tog povećanja ne bi bilo ni ovog od juče za kolege tzv. nemedicinske profilacije.

- Ostaje žaljenje što nije bilo sluha za naše zahtjeve da po većanje bude za sve - navodi Radonjić.

Naglašava da sada sa me nadžmentom KCCG imaju do bru saradnju i potpuno razu mijevanje za njihove zahtjeve.

- Poslije početne nervoze u 2020. godini i djelimičnog ne snalaženja sada to ide u dobrom pravcu i u okvirima Granskog kolektivnog ugovora. Prava na ših članova su u potpunosti za štićena i za svaki problem se na lazi vremena i način da se riješe

- kazao je na kraju Radonjić.

N. KOVAČEVIĆ

DRI utvrdila da je Nacionalni program

PODGORICA – Zdravstveni sistem Crne Gore nije obez bijedio osnovne preduslove za uspješno sprovođenje Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke – kazao je Pobjedi senator Državne revizorske insti tucije (DRI) dr Branislav Radulović koji je rukovodio revizijom ovog programa.

Između donošenja i početka sprovođenja programa proš lo je pet godina, a za to vrijeme nijesu obezbijeđeni ni kadro vi ni oprema, nije uspostavljen registar skrininga, nijesu doni jete procedure koje bi definisa le obaveze i odgovornosti svih učesnika programa, te nije us postavljen odgovarajući sistem podataka.

– U toku sprovođenja Nacional nog programa za rano otkriva nje raka dojke nije obezbijeđeno da 70 odsto populacione grupe bude pozvano u skrining pro gram dojke, iako je programom kao cilj bilo definisano da mini mum 70 odsto žena starosti od 40 do 69 godina bude obuhva ćeno ovim programom – uka zuje Radulović.

Smatra da je jedan od osnovnih problema bio nedovoljan broj motivisanih i edukovanih iza branih ljekara koji bi učestvova li u skrining programu, te da je bilo ljekara koji su odbijali uče šće. Propusta je bilo i u institu cijama, pa Ministarstvo zdrav lja (MZ) nije obrazovalo tijelo za kontrolu kvaliteta programa, niti je Institut za javno zdravlje (IJZ) mogao da evaluira pro gram, jer bez registara za rak i skrininga raka dojke nije imao potrebne podatke. Prema podacima iz registra ma lignih neoplazmi za 2013. go dinu, upravo je rak dojke bio najčešći među malignim obo ljenjima, ali i uzrok smrti gotovo svake pete žene. Revizori uka zuju da je u razvijenim zemlja ma, u kojima skrining program uspješno primjenjuju godina ma, zabilježen veliki pad smrt nosti od raka dojke te da je kod nas, umjesto planiranih 70 od sto žena, u programu učestvo valo samo oko 40 odsto. Skrining raka dojke podrazumi jeva mamografski pregled me

Od planiranih pregledano 40 odsto

Podaci IJZ

Od kraja 2015. do kraja 2019. godine urađeno je 388 biopsija, dok je karci nom otkriven u 29,30 odsto slučajeva, odnosno kod 114 žena. Prosječno je na hiljadu snimljenih žena, karcinom otkriven kod njih devet.

đu zdravom populacijom žena koje ne pokazuju znake bolesti, radi ranog otkrivanja karciono ma dojke, kada je najveća vjero vatnoća izliječenja.

- DRI se odlučila za ovu reviziju zbog velikog značaja kontinui ranog i uspješnog sprovođenja skrining programa koji značaj no može da doprinese poboljša nju zdravlja populacije, smanje njem rasprostranjenosti raka dojke među ženskim stanovniš tvom i smanjenjem smrtnosti. Preliminarna saznanja su uka zivala na propuste u organiza ciji aktivnosti predviđenih Na

Branislav Radulović

PODGORICA - Nakon što je iz kabineta premijera u tehnič kom mandatu Dritana Abazo vića medijima dostavljeno sa opštenje u kojem se navodi da je imao susret sa crnogorskom di jasporom u Sjedinjenim Ame

ričkim Državama, reagovao je predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Americi Esad Ra stoder koji tvrdi da se Abazo vić nije sastajao sa zvaničnim predstavnicima crnogorskih iseljenika, te da zloupotreblja

Nebojša Radonjić

planiranih 70, pregledano samo odsto žena

Iako je trebalo da bude nacionalni, program se sprovodio samo u domovima zdravlja u Podgorici, Danilovgradu, Cetinju i Kolašinu i za pet godina koštao je 728 hiljada eura, 100 hiljada više od planiranog

cionalnih programom, kako u fazi prije uvođenja skrininga, tako i tokom sprovođenja – na vode u izvještaju.

Brojke

Iako je trebalo da bude nacio nalni, program se sprovodio sa mo u domovima zdravlja u Pod gorici, Danilovgradu, Cetinju i Kolašinu i za pet godina koštao je 728 hiljada eura, 100 hiljada više od planiranog. Inicijalno, ciljna grupa trebalo je da budu žene između 40 i 69 godina, ali se ta granica podigla na 50, pa je u toj grupi bilo 19.439 žena, od kojih je pozvano 6.894, od nosno 35,5 odsto. Registrovan je visok procenat odziva, skoro 95 odsto, odnosno 6.530 žena, dok ih je na mamografiju upu ćeno 4.395, odnosno 67,3 odsto. Od toga je mamografiju zakaza lo njih 4.327, a pregled obavilo 3.571 žena. Na dodatnu dijagno stiku upućeno ih je 580, odno sno 18 odsto, a biopsija je ura đena kod njih 92, odnosno 15,8 odsto žena.

Od nacionalnog programa se, kako je revizorima pojašnjeno u IJZ, odustalo zbog loše opre me, pa su se skoncentrisali na Podgoricu i najbliže opštine. Snimanje se obavljalo u Klinič kom centru na jednom digital nom mamografu, jer 16 analo gnih nijesu ispunjavali uslove za skrining. IJZ je ukazao na slabo interesovanje izabranih dokto ra za njihove edukacije, od ko jih su neki i odbijali da budu dio programa, a neki se neodgovor no odnosili time što su o nalazi ma žene informisali i nakon po la godine te ih nijesu upućivali u sve korake programa.

Osim što posao nije adekvat no rađen, ni podaci nijesu tre tirani na pravi način, zbog čega IJZ nije ni mogao da prezen tuje bilo kakve pouzdane re zultate programa niti da sači ni kompletan izvještaj. Zbog pogrešnog vođenja evidenci je, praktično se gubio uvid u re zultate biopsija i ostale nalaze, a nakon servisiranja digitalnog mamografa, oznake kojima su bile razdvojene skrining i dija gnostičke mamografije su iz gubljene. Da ovaj projekat ne

ide dobrim smjerom, moglo se zaključiti i iz pilot projekta ko ji je tokom 2008. i 2009. godine sproveden u Danilovgradu, ali je obesmišljen jer nijesu uče stvovale samo žene iz ove op štine, niti je urađen izvještaj ko ji je trebalo da bude smjernica za nacionalni program.

Prema izvještaju za 2016. godi nu, pet radiologa i tri tehničara KCCG su angažovani na progra mu nakon jednomjesečne obu ke u Sloveniji, iako nijesu imali pet, odnosno deset hiljada oči tanih snimaka na godišnjem ni vou, kao uslov za rad u snima nju, odnosno superviziji.

registar

Registar za rak formiran je po četkom 2013. godine, na njemu radi jedna osoba, pa je prvi izvje štaj za godinu formiranja objav ljen pet godina kasnije. Sistem nije povezan sa relevantnim ba zama podataka, upitna je tač nost podataka, ne postoje po uzdani podaci o uzrocima smrti stanovnika Crne Gore, domovi zdravlja i bolnice ne dostavlja ju prijave o ovim oboljenjima, a privatne zdravstvene ustanove

na to nijesu ni obavezane. - Postojanje razrađenog regi stra bio je jedan od najbitnijih preduslova za otpočinjanje svih skrininga – ocijenili su revizori.

PrePoruke

MZ će, prema preporuci revizo ra, morati da sprovedu analize, formira potrebna tijela, donese akte i identifikuju preduslovi za ponovno pokretanje programa za koji mora obezbijediti ade kvatnu opremu. Zajedno sa IJZ mora obezbijediti kadar i njiho vu edukaciju, te utvrditi smjer nice sa obavezama i odgovor nostima učesnika u programu. Neophodno je da se registri us postave i povežu sa bazama po dataka, te da se obezbijedi da sve zdravstvene ustanove vode evidencije. MZ mora oformiti i kontrolno tijelo, te obezbijediti odgovarajući sistem prikuplja nja i upravljanja podacima, kako bi se program mogao evaluirati. Obje institucije za mjesec mo raju obavijestiti DRI o planu, a do kraja marta iduće godine i o aktivnostima sprovedenim na realizaciji preporuka.

OSVRT

Pustite djecu

Piše: Jelena MARTINOVIĆ

Školska zvona polako gube glas pod velikim teškim crkvenim, polako se u rasporedu časova otvara još jedna prazna kocka za vjeronauku. Istorija religije – to sveštenici ne žele – može biti opasna jer uči o drugosti. Neki sveštenik, obični čovjek, svoje svjetonazore će ulivati u glave. A svjetonazora smo čuli dosta... I previše

Ponovo je Hram Svetog Jovana Vladimira bio pun djece. Ovoga puta nijesu metanisala na hladnom kamenom podu, pod budnim okom sveštenstva i učiteljice Rade Višnjić, niti su došli zbog vajber poruke na odjeljenskoj grupi...

Ne, okupio ih je natpis na Hramu „Pustite djecu neka dolaze meni“. Rekao je to Isus i dodao „i ne branite im, jer je takvih carstvo božje“.

Veliki transparent na velikom hramu pod zlatnim kupolama. Ili veliki bilbord na nekoj raskrsnici. Svi ti pozivi imaju jedan cilj.

Prodati priču. To se radi sa nasmijanom djecom, slatkim živo tinjama, prirodom. Jer ako postoji što lijepo i čisto na ovom svijetu, to su djeca, životinje i biljke.

Priča koja se stvarno prodaje iza kulisa očitava se u transpa rentu „Ne damo svetinje“, oko kojeg stoje okupljena djeca. To nijesu riječi vjere, već politički poklič kojim su se osvojili izbori. „Pustite djecu neka dolaze meni“ je u nekim davnim vreme nima imalo drugačiji smisao. Isusove riječi su danas toliko izvitoperene da izazivaju blagu jezu jer nam se ta polit-kultura (ili nekultura) uvukla u svakodnevni život.

Sav kler bi volio da se pita koliko ćemo djece imati, da li neko može da rodi dijete koje ne može kasnije da izdržava i da se brine o njemu. Rodi ga, nijesi počinio grijeh, pati dok gledaš kako mu ne možeš pomoći. Ali ti, bogami, ni kler neće pomoći. Niti novcem niti medicinom.

Ili da vjerski oci biraju koga neko treba da voli i kako? I đe je tu pasus da je ljubav svuda oko nas. Ili svjetovnim jezikom reče no, uvijek je bolje da se neko voli nego da se bije.

Predstavnici Boga na zemlji, zemaljska administracija – koji nijesu nikome potrebni, jer to, eto, ni u svetim knjigama ne piše – licemjerno zauzdavaju naše živote.

U Crnoj Gori je i Vlada izabrana pod Ostrogom, blagoslovena mitropolitom Amfilohijem. Odredila je premijera koji nas je ubjeđivao da se vjerom mogu pomjeriti planine.

Država je potpisala ugovor u kome je temeljno nabrojano sve što država mora i što je obavezna. Druga strana – izreklamira na kao nebeska – nije obavezna ništa.

Ona samo može. Tako može i da okuplja masovno djecu, da ih poziva k sebi Hristovim riječima. Da bi dijete Isusu došlo, ne treba mu transparent niti zlatna kupola. Da bi vjerovalo, ne treba mu zabava, poklon, govor Joanikija... Čovjek sam osjeti taj poziv i priđe. Školska zvona polako gube glas pod velikim teškim crkvenim, polako se u rasporedu časova otvara još jedna prazna kocka za vjeronauku. Istorija religije – to sveštenici ne žele – može biti opa sna jer uči o drugosti. Neki sveštenik, obični čovjek, svoje svjeto nazore će ulivati u glave. A svjetonazora smo čuli dosta... I previše. Crkva koja nikada nije kaznila Kačavendu i Pahomija, već im dala ordenja - nema prava da Hristovim riječima poziva djecu. Ćutali ste na zločine nad onima koji su vam prišli u nadi da će dobiti spas i mir.

Nikada nijeste priznali da među vašim redovima postoje oni koji na djecu ne gledaju kao na čista nevina bića, već pohot nim očima izvitoperenih u moći i vlasti.

Vi koji ste sopstvene sveštenike zločince u svece uzdigli, bez da ste ikada priznali ijednu, najblaže rečeno grešku – nemate pravo da zovete djecu da dođu vama.

Crne Gore

va ime Dijaspora Crne Gore. – Dritanova mašinerija i propa ganda obmanjuju javnost pred izbore zloupotrebljavajući ime Dijaspora Crne Gore. Ubijeđen sam da ga Dijaspora iz Crne Go re nije nigde dočekala niti se sa stala sa njim- kazao je Rastoder. Prema njegovim riječima, Aba zović se sastao sa pojedincima i njegovim drugarima iz Ulcinja i nekih mjesta „koje mi u dijas pori nikada nijesmo niti viđeli niti oni postoje kao neka udru ženja, već je to privatna stvar“.

– Dritan Abazović i njegovi iz vještači ne bi smjeli da zloupo trebljavaju ime Dijaspora i da ga koriste u predizborne svrhe – poručio je Rastoder.

Iz Vlade je juče saopšteno da su predstavnici dijaspore iz Ul cinja, Ana Malit, Krajine, Ba ra, Tuzi, Plava, Gusinja u SAD uručili priznanje Abazoviću za poseban doprinos promo ciji mira, očuvanju multikul turalnosti i pomirenju naro da u Crnoj Gori. Abazović je, kako je navedeno,

tokom boravka u SAD obavio nekoliko sastanaka sa pred stavnicima mnogobrojne di jaspore u Njujorku.

Kako su naveli iz Vlade, „u pri jatnoj i prijateljskoj atmosferi“ Abazović i ministar ljudskih i

manjinskih prava u tehničkom mandatu Fatmir Đeka su raz govarali sa dijasporom i iselje nicima o političkim prilikama u Crnoj Gori i mogućnosti in vestiranja u razvoj pomenutih krajeva Crne Gore. D. M.

Kada prestanete da štitite zlikovce, širite mržnju vjersku i naci onalnu, kada kažete da su svi ljudi jednaki i braća, kada kažete da postoji samo ljubav i kada priznate da i među vama postoje grešni i da se grijesi ne mogu oprati ni za milion godina, pusti te da vam dođe onaj ko želi.

Prije nekoliko dana je ubijena djevojka od 22 godine Mahsa Amini. Pustila je kosu, skinula je hidžab u Iranu. Zemlji iz koje je nastala civilizacija u kojoj danas živimo. Nekada naprednoj, naprednijoj od ostalog svijeta. Institucije vjere su zabranile da se ženi kosa vije na vjetru.

Te zastave slobode, umrljane krvlju nakon šest metaka treba da nas prestrave, jer to je naša budućnost. I u Iranu su nekada vjerovali u savremenost i demokratiju. Mi hvatamo taj krug.

Pustite djecu da trče i da im vjetar kose mrsi. Političari takođe. Sve ovo važi i za vas, još teže i ozbiljnije jer vi ste izmislili ovaj život koji živimo. I vama su djeca dio kam panje i buduća poslušna vojska. Crkva je najmoćnija politička partija jer ste vi to dozvolili. Nije se spustila sa neba, već je izni kla iz zemlje koju ste vi omeđili.

M.LekoViĆ

Rak dojke 2013. godine bio uzrok smrti gotovo svake pete žene

Abazović sa dijasporom u Njujorku

Samo od januara pristiglo 790 ustavnih žalbi

PODGORICA – Kandidat kinja za sudiju Ustavnog suda Jadranka Novaković kazala je juče na konsul tativnom saslušanju pred Ustavnim odborom da je ključni problem u radu krovne sudske instance u državi što se nije ispratila činjenica da je ustavna žalba 2015. godine progla šena za dejlotovrno pravno sredstvo.

– To je bio nagovještaj da će uslijediti priliv velikog broja ustavnih žalbi i prema toj okol nosti nije prilagođen ni kapa citet suda. Pored zatvorenosti te institucije „u sebe“, finansij ske nesamostalnosti i nedo voljnog broja ustavno-prav nih savjetnika, to je dovelo do pretrpanosti predmetima, pr venstveno ustavnim žalbama – kazala je Novaković koja od 2008. godine radi kao ustav no-pravni savjetnik upravo u Ustavnom sudu.

Prema njenim riječima, pred Ustavnim sudom trenutno je 2.788 ustavnih žalbi i 250 predmeta iz oblasti normativ ne kontrole.

– Od januara do sada 790 žal bi je primljeno. Čisto da imate sliku kakva je nemoguća misija raditi u postojećim uslovima, bez popunjenog suda i nedo voljnog broja ne samo sudija već i savjetnika, bez kojih se ne može zamisliti rad ove in stance – navela je ona. Novaković je kazala da bi bilo veoma loše da pored rada u ne mogućim uslovima i sa malim resursima, i mnogo uloženog truda dogodi da kao, svojevre meno Hrvatska, izgubimo dje lotvornost ustavne žalbe, na kon čega im je trebalo gotovo

šest godina da povrate kredi bilnost tog instituta.

Odgovarajući na pitanje posla nika SNP Dragana Ivanovića, ona je kazala da bi optimalan broj sudija bio devet u sudu, ali smatra da u uslovima kada nam je gotovo misaona imani ca da imamo i popunjen sud, to je daleko od mogućnosti. Na pitanje poslanika Vladi mira Martinovića iz DCG, da saopšti pravno tumačenje usvajanja tzv. „zetskih zako na“, Novaković je kazala da je Ustavni sud već zauzeo stav, u julu prilikom odlučivanja o Zakonu o dopunama Zako na o lokalnoj samoupravi ko ji je ukinut.

– Ustavni sud je zauzeo stav i pozvao se na Kodeks dobrog vladanja o izbornim pitanji ma Venecijanske komisje ko ju Evropski sud u Strazburu smatra za izvor prava, da u iz bornoj godini nema mijenjanja zakonodavstva – navela je ona. Poslanicu DPS Jovanku Lali čić interesovalo je da pojasni da li bi Skupština mogla razri ješiti predsjednika prije ili bez odluke Ustavnog suda, na šta je Novaković kazala da ona ne prepoznaje takav slijed doga đaja prema Ustavu.

– Član 98 Ustava je jasan i do sada smo imali te situacije, 25 poslanika podnosi prijedlog da je povrijedio Ustav. Imaju pravo da iniciraju. Prijedlog ide na izjašnjenje predsjedni ku države i parlamentu, a onda na odlučivanje Ustavnom su du. Neka se formira Ustavni sud, pa kad dođe do njega on će odlučiti – kazala je Novaković. Kandidatkinja za sudiju Ustav nog suda Zdenka Popović za ložila se za povećanje potreb nih godina staža kao uslova da

bi neko mogao da bude sudija Ustavnog suda, jer smatra da nije isto 30 godina života pro vedenog u nekoj branši i 15, ko liko predviđa javni poziv.

Ona je zamjerila i samoj sud skoj instanci što se nije u jav nosti borila za svoj položaj, više sarađivala i nastojala da poboljša poziciju suda upravo kroz komunikaciju sa Ustav nim odborom, a potom i par lamentom.

Navela je da se ne zalaže za specijalizaciju sudija Ustav nog suda, ali da jeste za speci jalizaciju savjetnika.

Jedan od važnih činilaca u ra du suda je njegova otvorenost. U tom kontekstu, kako je ka zala, ima instrument uključi vanja stručne javnosti, (bivše sudije, profesori univerziteta) koji svojim stavovima i prak tično mogu da doprinesu ra du te institucije.

Prema njenim riječima, kada bi Ustavni sud radio u normal nim uslovima i punom kapaci tetu i došao za dvije godine na jednu normalnu kvotu pred meta, sasvim dovoljno bi bi lo sedam sudija da čine tu in stituciju.

Ustavni odbor nastavlja rad danas. Do sada je saslušano 13 od 19 kandidata prijavljenih na javni poziv od 1. avgusta. Odbor predlaže Skupštini kan didate od kojih se dvotrećin skom većinom bira sudija. Ako ne bude podrške, ponovljeno glasanje se ne može ponoviti u roku kraćem od mjesec. U toj varijanti potrebna je tropetin ska većina za izbor sudije ko jima mandat traje 12 godina. Ustavni sud trenutno nema kvorum i sveden je na troje od sedmoro sudija koliko je pred viđeno. I. P.

Koljenović nakon bombaškog

stradao u pucnjavi

policajce

PODGORICA - Fadil Ko ljenović, jedan od osumnji čenih za bombaški napad na kuću policajca Mervana Eća, stradao je u razmjeni vatre sa policajcima u pod goričkom naselju Konik.

Drugi osumnjičeni Radovan Aletić je uhapšen. Iz Uprave policije su rekli da su preduzimajući intenzivne ak tivnosti na rasvjetljavanju juče rašnjeg događaja identifikovali

dvije osumnjičene osobe – Ko ljenovića i Aletića.

U dvorište porodične kuće po licijskog službenika Mervana Eća juče ujutro oko 5.55 sati ba čene su dvije ručne bombe, od kojih se jedna aktivirala.

– Prilikom lišenja slobode u na selju Konik, F. K. je otvorio va tru u pravcu policijskih službe nika, nakon čega su policijski službenici upotrijebili vatre no oružje usljed čije upotrebe je F. K. teško ranjen i prevezen

u Klinički centar Crne Gore na ukazivanje ljekarske pomoći. On je usljed zadobijenih po vreda preminuo – kazali su iz Uprave policije.

Dodaju da uviđajne radnje u saradnji sa nadležnim tužilaš tvom su u toku, a o dalje predu zetim aktivnostima će javnost biti blagovremeno obaviješte na. Početkom januara prošle godi ne podgorička policija uhapsi la je Fadila Koljenovića i Ferata

u stub rasvjete

BUDVA - Kotoranin

zilom

PODGORICA - Crnogorski državljanin (44) uhapšen je za vikend u italijanskom gradu Mesina zbog sumnje da je sa dvojicom osumnjiče nih državljana Albanije or ganizovao kriminalnu gru pu radi prodaje marihuane po lokalnim kvartovima.

nezgodu

Vozač

tjelesne povrede, dok

automobi lu

materijalna šteta,

Kako navode italijanski medi ji, pripadnici policije za borbu protiv narkotika Mesine upa li su u subotu, rano ujutro, u stan koji koristi crnogorski dr žavljanin. Tom prilikom u stanu, u speci jalnom bunkeru napravljenom ispod kade u kupatilu, prona đeno je skoro 70 kilograma ma

U razmjeni vatre sa policijom ubijen Fadil Koljenović

uhapšen crnogorski državljanin

Na konsultativnom saslušanju kandidata za Ustavni sud upozoreno da je funkcionalan sud onaj koji može da odgovori velikom broju predmeta

Sa Sjednice UStavnog odbora: Do sada je saslušano 13 od 19 kandidata

policajca, uhapšen jedan osumnjičeni

Sindikat UP traži veću zaštitu policije

-Stiče se utisak da je nasilje nad policijom, kako verbalno, tako i fizički, postala naša svakodnevnica. Ono što smo već bezbroj puta ponavljali jeste da su životi policijskih službeni ka u ozbiljnoj opasnosti. Život i tjelesni integritet policijskog službenika nije ništa manje važan od svih drugih članova ovog društva“, naveli su iz Sindikata Uprave policije. Zato, ističu, najoštrije osuđuju napad na kuću njihovog kole ge E.M. koji se desio u Podgorici, u kojem srećom niko nije stradao.

,,Ovaj, i napadi na policijske službenike koji su se ranije dešavali, predstavljaju napad na najveću vrijednost svakog čovjeka, život. Ovi i slični napadi imaju još veću težinu jer su upereni direktno protiv policijskih službenika, ljudi koji brane i čuvaju živote svih građana Crne Gore“- naglašavaju u saopštenju.

Prema njihovim riječima, napad ukazuje koliko je policijski posao težak, odgovoran i opasan.

,,Uvijek smo na stranu naših kolega i svakom od njih bićemo podrška u svemu. Sindikat Uprave policije je u više navra ta upozorio da u postojećim zakonskim regulativima, ne postoji dovoljan stepen zaštite života policijskog službenika. Posebnu težinu ima nepoštovanje zakonskih propisa i nepo štovanje policijskog službenika od strane počinilaca određe nog krivičnog djela”- dodaju u saopštenju.

Iz Sindikata UP smatraju da je došlo vrijeme da se nešto po tom pitanju promijeni.

- ,,Iz tog razloga tražimo veći stepen zaštite života policij skog službenika, punu zaštitu države za policijskog služ benika kada mu je ugrožen život i bezbjednost, što nije bio slučaj do sada. Stoga, pozivamo sve državne organe koji se bave pitanjem sigurnosti i zaštite života građana, da konač no naprave odlučan korak u zaštiti policijskih službenika.

Vjerujemo da odgovorni državni organi imaju dovoljno razuma da pronađu najbolje rješenje za to, sobzirom da je naše zanimanje jedno od najtežih u savremenom svijetu“zaključuju u saopštenju.

Koljenovića (44) zbog sumnje da su prijetili policijskim služ benicima.

– Sinoć oko 1 sat poslije pono ći, na jednoj društvenoj mreži na profilu lica K. K. postavljena je video objava na kojem zapisu su dva lica uputila više uvreda i ozbiljnih prijetnji po život i tije lo na štetu dva službenika Cen tra bezbjednosti Podgorica, S. K., rukovodioca Stanice krimi nalističke policije za suzbijanje krvnih delikata i D. Lj. inspek tora u ovoj stanici, te i članova njihovih porodica – navodi se u saopštenju policije.

Sa događajem je upoznat dr žavni tužilac koji se izjasnio da u radnjama F. K. i F. K. ima elemenata krivičnih djela na pad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i nepostu panje po zdravstvenim propi sima za suzbijanje opasne za razne bolesti.

Policija je tada saopštila da su pretresom stana i drugih pro storija koje su koristili Koljeno vići pronašla određenu količinu novca, tablete koje se nalaze na listi opijata, više sredstava za ko munikaciju, sim kartica, bodež, bajonet i bejzbol palicu. A. R.

državljanin zbog šverca droge kilograma marihuane

bunkeru ispod kade

rihuane koja je bila spakovana u specijalne kese i vakumira na kako bi zauzimala što ma nje prostora.

Osim droge policija je pronaš la i opremu za pakovanje i mje renje droge, kao i revolver sa pet metaka.

- Istraga koja je trajala skoro šest mjeseci ukazuje da je droga stizala redovnom rutom iz Al banije, a da je crnogorski držav ljanin bio zadužen za organiza ciju prepakivanja i distribucije – navedeno je u saopštenju po licije Mesine.

Kako prenose italijanski porta li, crnogorski državljanin ima već duže vrijeme prebivalište

u Mesini i do sada je više pu ta hapšen upravo zbog proda je droge.

- Mada su količine droge ko je su nalažene kod osumnjiče nog crnogorskog državljanina do sada bile manje, zbog čega je vrlo brzo izlazio iz zatvora, ovaj put će njegov boravak iza reše taka sigurno biti na duže vrije me. Naime, prema zakonu nje mu sada prijeti minimum pet godina zatvora jer mu se na te ret stavlja preprodaja 70 kilo grama marihuane, organizo vanje kriminalne grupe, kao i nedozvoljeno držanje oružja – navode italijanski portali.

C. H.

poreza i doprinosa

PODGORICA - U policijskoj akciji u više crnogorskih gradova juče je uhapšeno 20 osoba zbog utaje poreza i doprinosa, dok se za četiri traga, po tvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije.

Službenici Regionalnog centra ,,Cen tar“ podgoričkog Odjeljenja bezbjedno sti podnijeli su krivičnu prijavu protiv 24 fizička lica i 21 preduzeća zbog sumnje da su u periodu od 18. decembra 2019. do 1. jula 2022. godine pričinili štetu budže tu Crne Gore u ukupnom iznosu od oko 400.000 eura.

Uhapšeni su S. P. (21), M. Š. (35), R. Š. (52), T. Š. (50), D. G. (54), kao i J. M. (35), N. S. (31), Ž. J. (59), D. B. (39), M. Š. (52), J. Č. (45), D. K. (56), G. P. (59) i M. D. (42).

Lisice na ruke stavljeni su i V. P. (37), P. T. (50), M. Đ. (40), D. R. (43), S. H. (42), N. B. (35), R. Ć. (49), A. D. (44), M. K. (27) i R. K. (44).

- R. Š. se sumnjiči i da je bespravno podi gao novac u iznosu od 1.793,641 euro sa računa privrednog društva bez pravda nja odgovarajućom dokumentacijom –

navedeno je u saopštenju. Iz ODT Podgorica su precizirali da je budžetu pričinjena šteta od 374.000 eura.

Istragom su obuhvaćena fizička i prav na lica iz Podgorice, Nikšića, Budve, Ce tinja, Bijelog Polja i Herceg Novog. C.H.

Hercegovine gdje je uhapšen 29. jula po potjernici koju je za njim raspisala podgorička kancelarija Interpola. Optužnicom za šverc kokaina pored Rovčanina obuhvaćeni su Vojin Stupar, Duško Ra denović, Radomir Osmajić i Vladimir Račić kojem se sudi u odsustvu jer se nalazi u bjekstvu.

I ostali optuženi su juče po novo iznosili odbranu pred sudom jer je postupak kre nuo iznova. Svi su negirali izvršenje kri vičnog djela za koje se terete i ostali pri ranijem iskazu koji su dali u postupku koji je vo dila sutkinja Biljana Usko ković

Optuženi Duško Radević je dodao da je ,,izgleda njegova jedina greška što je poznavao Miloša Kulića“, koji je u ovom postupku svjedok saradnik. Prema navodima optužnice, Rovčanin i srpski državljanin Vladimir Račić su tokom 2018. godine oformili kriminalnu organizaciju kojoj su pristupili Vojin Stupar, podoficir Vojske Crne Gore Duško Radenović, Tivćanin Radomir Osmajić i stariji vodnik Miloš Kulić ko me je u istrazi dodijeljen sta tus svjedoka saradnika.

PODGORICA – Nedavno izručeni Dejan Rovčanin juče je u podgoričkom Višem sudu zatražio poligrafsko te stiranje i suočavanje sa svje dokom saradnikom Milošem Kulićem koji ga je pred istra žiteljima optužio da je imao vodeću ulogu u organizaciji šverca 56 kilograma kokaina školskim brodom ,,Jadran“ iz Tivta u Istanbul.

Proces vodi sudija Zoran Ra dović

-Ne priznajem krivicu ni iz vršenje krivičnog djela za ko je me tereti tužilaštvo. U op

tužnici sam označen kao šef kriminalne organizacije koja je švercovala drogu a ne po znajem nikog od optuženih i iz te organizacije. Nemam ni kakve veze sa drogom koja je pronađena. Optužnica se za sniva na izjavi svjedoka sarad nika Miloša Kulića, kojeg ta kođe ne poznajem – kazao je Rovčanin.

On je predložio sudu da poli grafski provjeri njegove tvrd nje ali i ono što je svjedok sa radnik ispričao u tužilaštvu. -Nikog od optuženih ne po znajem, ni po imenu ni po li cu. Tražim suočavanje sa svje

dokm saradnikom. Predlažem sudu da nas stavi na poligraf, ako ne prođem osudite me na najveću kaznu – istakao je Rovčanin.

On je odgovarajući na pitanja advokata kazao da su netačni navodi iz optužnice prema ko jim se sastajao sa svjedokom saradnikom Kulićem.

Rovčanin je naveo i da mu je nejasno kako mu je tužilaš tvo dodijelilo status šefa kri minalne organizacije koja je švercovala drogu a ne navodi u optužnici da je droga njegova. Rovčanin je 14. septembra izručen Crnoj Gori iz Bosne i

-Njihov zadatak je bio da na školski brod „Jadran“ sakri ju kokain koji je trebalo da se preveze u Tursku. Pošiljka ko kaina trebalo je da bude pla ćena heroinom koji bi na isti način bio prokrijumčaren u povratku.

Kulić i Radenović su kokain spakovan u rance dovezli do školskog broda ,,Jadran“ i Ra denović je, kako se osnovano sumnja, drogu smjestio u spa vaonu, ispod svog kreveta, a dio u vojničke ormariće. Kulić je u istrazi istakao da Osmajić nije znao da je droga unešena na brod – navodi su optužni ce. B. R.

Iz Sindikata UP osudili su jučerašnji napad i tražili ,,veći ste pen zaštite života policijskog službenika“ I upozorili da su oni sve češći.

Prvi metri asfalta na putu ka Loznoj Luci

BIJELO POLJE – Nakon gotovo dvije godine za stoja i brojih protesta koje su organizovali mještani Bistričkog kraja, počelo je asfaltiranje puta Bistrica – Lozna Luka – Gubavač. Proteklog vikenda Štrabag je uradio prve metre asfal ta na trasi.

Predsjednik Opštine Petar Smolović sa saradnicima i mještanima Bistrice obišao je radove.

– Poslije mnogo čekanja i mu ke koju smo preživjeli u ove dvije godine kroz prekid ra dova uspjeli smo uz pomoć građana Bistrice, koji su po krenuli sve svojom energi jom, kao i nas iz Opštine, ko ji smo vršili veliki pritisak na državne organe, da se na stave radovi. Konačno je na stavljena rekonstrukcija pu ta Gubavač - Bistrica – rekao je Smolović.

Prvi čovjek opštine je istakao da su dobili uvjeravanja izvo đača da će prvi sloj asfalta bi ti završen prije početka zi me. Zahvalio je predsjedniku Savjeta MZ Bistrica Sakibu Čindraku i mještanima na strpljenju i istrajnosti u bor bi za ovaj projekat.

Sakib Čindrak je kazao da na stavak radova predstavlja ve liki dan za građane Bistrice i MZ.

– Zajedničkim radom Opšti

Put je dio vladinog projekta turističke valorizacije Đalovića klisura, trebalo je da bude završen do kraja prošle godine. Investicija je vrijedna pet miliona eura, a obuhvata i izgradnju novog mosta na Bistrici

Očistite komine, spriječićete požar

KOLAŠIN – Nemojte poči njati loženje dok valjano i stručno ne očistite komine.

Taj apel su uputili iz Službe zaštite i spašavanja. Komandir Željko Darmano vić kaže da su već imali nekoli ko intervencija zbog problema sa kominima. Srećom nije bilo velikih posljedica jer su blago vremeno obaviješteni i brzo su intervenisali.

– Uvijek uputimo ovaj apel da čišćenje komina bude radnja sa kojom se završava ljeto. Da se na to ljudi naviknu kao na spremanje zimnice. Međutim, naloži se čim naiđe hladan dan

i zaboravi se na čišćenje komi na. Procjenjujemo da je sezo na loženja počela ranije nego prethodnih godina jer je ranije zahladnjelo. Već smo imali ne koliko intervencija zbog zapa ljenih komina. Rizikuju se kuće i stambeni prostori, ugrožava ju se komšije. Dosta je starih objekata sa dotrajalim dimovo dima – objašnjava Darmano vić. On upozorava da je najveća opasnost što se komini uglav nom zapale tokom noći. Vatra se uglavnom uoči kada se „pro širila“ i tada je vatrogascima pu no teže da intervenišu i spriječe širenje vatre. Dr. D.

Porez i taksa mogu se platiti – klikom

ciju kako bismo do zime do veli do Lozne Luke prvi sloj asfalta – poručio je Čindrak.

Prije početka radova Tele kom AD i Ramel DOO završi li su postavljanje telekomuni kacionih i elektro instalacija.

Put je dio Vladinog projek ta turističke valorizacije Đa lovića klisura, trebalo je da bude završen do kraja proš le godine. Mještani Bistri

ce više puta su protestovali zato što rekonstrukcija pu ta od Lozne luke prema Đa lovića pećini nije nastavljena te isticali kako je put u veoma lošem stanju - od prašine ne može da se živi, a trasa je to liko razrovana da je skoro ne prohodan. Projekat vrijedan pet milio na eura obuhvata i izgradnju novog mosta na Bistrici. B.Č.

Isključenja u 16 opština

Andrijevicač: od 8.30 do 14.30 h dio sela Prisoja i Rijeka Mar senića.

Berane: 8.30 do 14.30 h dio se la Goražde, Beranselo, Dolac, Lužac, Buče, Vinicka, Trepča, Šekular, R. Marsenića, Lubni ce, Jelovica, Kurikuće, Glava ca i Vuča.

Bijelo Polje: od 9 do 16 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zminac, Repetitor ,,Kurilo“, Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Godijevo, Goduša, Ličine, Osmanbego vo selo, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Sipanje, Suši ca, Lazovići, Čampari, Đalo vići, Dupljaci, Moravac, Džu keljska Jama, Vrh, Radulići i Ostrelj; od 8 do 18 h Lješnica. Budva: od 8.30 do 13.30 h re

storan „Vista“ i objekti u bli zini.

Cetinje: od 9 do 14 h Kuće Ka soma i Zabrđe.

Gusinje: od 9 do 14.30 h dio sela Dolja.

Kolašin: od 8 do 16 h Oćiba, Benzinska pumpa, Vladoš, Lu govi, Žirci, Crkvine, Pčinja i Moračka Bistrica; od 10 do 15 h Jasenova, Ocka gora, Me đuriječje, Cerovica, Trešnji ca, Liješnje, Bogutov do, Mr tvo Duboko, Bulje, Andrijevo, Smolice, RDC, Vlahovići, An drijevo, Jasenov do, Gornja Rovca, Višnje, Velje Duboko i Trmanje; od 7.30 do 15 h Rav ni i Sjerogošte; od 7.30 do 14.30 h Vladoš; od 8 do 15 h Lug Vu kićevića.

Kotor: od 10 do 12 h Krivošije, Zvečava, Unijerina, Malov Do, Jelv Do, Ledenice i Dragalj; od

9 do 11 h Kavač.

Mojkovac: od 8 do 15 h Prži šta, Matovine, Selišta i Žari –Razboj; od 8 do 17 h Uloševi ne, Lojanice, Lepenac i Žari; od 9 do 13 h Štitarica; od 9 do 15 h Lepenac.

Nikšić: od 8 do 15 h Zaljutni ca, Vilusi, Broćanac, Usputni ca, Petrovići, Montex, Vodo vod, Crkvice, Seline, Mrkajići, Počekovići, Vidne, Kljakovica, Koravlica, Jabukovac, Granič ni prelaz, Podvrš, Vraćenovići, Pilatovci, Obljaj, Vučji Do, Rva na Gora, Bratogošt, Bjelice, Vr bice, Crkvice i Ubla; od 7.30 do 18 h Vilusi i Vučetići. Petnjica: od 8.30 do 14.30 h Dobrodole.

Pljevlja: od 10.30 do 13.30 h Odžak, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bra tosavina, Podkrajci, Lijeska,

Kordovina i Maoče; od 9 do 18 h Gradac, Pupovići, Crn ci i Leovo Brdo (kratkotrajna isključenja na početku i kraju radova), Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak i Višnjica; od 9 do 17 h Kosanica.

Plužine: od 8 do 15 h dio Go ranska; od 8 do 18 h Unač, Trsa, Podmilogora, Nedajno, Pišče, Boričje, Boričko Brdo, Selj kovac, Borkovići, Dubljevići, Vrošnica, Bezuje i Mala Cr na Gora.

Šavnik: od 9 do 17 h Krnja Jela. Ulcinj: od 8 do 14.30 h Ćurke i Sutjel; od 8 do 14 h dio naselja Pistula; od 8 do 12 h dio nase lja Ulcinjskog Polja.

Žabljak: od 9 do 17 h Reciklaž ni centar, Kovačka Dolina, Pi tomine, Prisoje, Bosača, Vje trena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Koča

HERCEG NOVI – Opština Herceg Novi je omogućila da građani sa bilo koje lokacije, bez čekanja na red u pošti ili banci, elek tronskim putem plate porez na nepokretnosti i turističke takse. Na sajtu Novi www.hercegnovi.me na lijevoj strani su dva bane ra, jedan je za plaćanje poreza na nepokretnosti, a drugi za plaća nje turističke takse. Klikom na jedan od ova dva banera ulazi se na obrazac u koji je potrebno unijeti lične podatke i iznos. Plaćanje se takođe može obaviti skeniranjem QR koda koji se na lazi na promotivnim flajerima: kada se otvori obrazac potrebno ga je potpuno ispuniti, nakon čega se može izvršiti plaćanje. Za pla ćanje na ovaj način potreno je da na mobilnom telefonu postoji in stalirana aplikacija za čitanje QR koda. C. G.

do, Podgora, Majčina Glavi ca, Nadgora, Tepca i Radovan Luka; od 12 do 14 h Njegovu đa, Baza, Rasova, Aluga, Palež, Gradina, Brajkovača, Rudanca, Stolac, Krš, Pogrežđe, Ponor, Studenca, Gomile, Planinica, Jelina Gora, Pilana Njegovu đa, Karadžić, Suvodo, Zmi nica, Rudinovača, Smoljan, Mandića Do, Okruglica, Ba re Žugića, Novakovići i Me rulja (do 60 minuta); od 10 do 12 h Tmajevci, Meždo, Lazar, Tepačko Polje, servis ,,Stije pović“, engleske vikendice, Borje, Ninkovići, Lukšić, Šu manovac, Savin Kuk, staro pa zarište, zgrade Mugoša i Raz vršje, profesorska i sindikalna zgrada, Pejov Do, Bolnica, Ul. narodnih heroja, Jakova Osto jica, Vojvode Mišica, dio Trga durmitorskih ratnika, Junca Do, zgrada Sindikata, Zgrada policije, naselje Klaonica, dio Ul. Mojkovačke, Ul. Arsenija Gagovića, Novice Cerovica,

Ekonomija, Buljov Pod i dio Ul. Njegoševe, pumpe na Cr nom Jezeru, Titova vila, Ul. Jovana Cvijica, Vilotija Bleči ća, jedna kuca u Petrovoj stra ni, Ivan Do, Ul. Gavrila i Jova na Šibalije, Pecića Ograde, Ul. Njegoševa, Žrtava fašizma, Borislava Pekica, Baja Piv ljanina, restoran Oro, Zlatni Papagaj, Ul.Vučedolska, Si njajevinska, Drobnjačka, Je zero – Šaranskog bataljona, Hercegovačka, Svetog Save, Božidara Žugica, Marka Mi ljanova, Ul. Vuka Karadžica, TC i dio Ul. narodnih hero ja, Gorsko Oko, Smrčevo Br do, Javorje, Milović, Leković, Razvršje, Kovačević, Usijek, Bojbaša, Motički Gaj, Virak, Pošćenski Kraj, Pašina Vo da, Kovčica, Vukodo, Kujun džić, Provalija, Tepca, Kovač ka Dolina, Prisoje, Pitomine, Bosaca, Vjetrena Brda, Usko ci, Palež, Kocado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Radovan Luka (do 60 minu ta). C. G.

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 28. septembra radove za kvalitetnije i sigurnije na pajanje električnom energi jom u više opština.

ne Bijelo Polje i Mjesne za jednice Bistrica konačno se počelo sa radovima na zavr šetku puta Gubavač – Bistri ca. Mi u MZ Bistrica smo jako zadovoljni, pratićemo situa

POSAO KONAČNO NASTAVLJEN: Radovi na dionici

HERCEG NOVI: Nova elektronska usluga

KOL

ŠTETA MOŽE BITI VELIKA: Požar izazvan kominom

Predsjednik

bar Ministarstvo odbra ne i Vojska Crne Gore juče su, povodom Dana Vojske –7. oktobra, na Šetalištu kra lja Nikole organizovali pre zentaciju opreme i izložbu, a građanima omogućili da se druže sa pripadnicima te službe.

Manifestacija pod nazivom ,,Vojska u vašem gradu“ je iza zvala veliko interesovanje, na ročito najmlađih, a posjetio je i predsjednik Opštine Bar Du šan Raičević u pratnji kapeta

na bojnog broda Veska Toma novića, u ime Generalštaba Vojske Crne Gore i Milana Jevtovića, kapetane fregate i komandanta Mornarice Voj ske Crne Gore.

Filip Rakonjac, oficir za od nose sa javnošću, kazao je za Radio Bar kako su odlučili da građanima, u susret Danu Voj ske, prezentuju kako izgledaju oprema, vozila i letilice koji su u rangu najsavremenijih armi ja Evrope i svijeta, kao i najmo dernije oklopno vozilo, koje je

Oprema, vozila i letilice najviše oduševili najmlađe

Predstavljeno je pored ostalog i najmodernije oklopno vozilo, koje je Crna Gora, prva poslije SAD, uvela u upotrebu a može se koristiti na svim terenima, opremljeno specijalnom daljinskom stanicom. Dio prezentacije bili su i helikopteri „bel 412“ koji su ovoga ljeta gasili požare

Crna Gora, prva poslije SAD, uvela u upotrebu.

– Radi se o najmodernijem borbenom vozilu koje se mo že koristiti na svim problema tičnim i nepristupačnim tere nima, opremljeno specijalnom daljinskom stanicom, što omo gućava djelovanje bez rizika za vojnika koji upravlja njime. Ta kođe, ovdje su i helikopteri „bel 412“, koje smo bili u prilici če sto da vidimo ovoga ljeta u akci jama gašenja požara na raznim lokalitetima širom Crne Gore –

,,Crnogorska vojska kroz vrijeme“

istakao je Rakonjac. Mladi koji su zainteresovani za vojni poziv mogli su da se infor mišu kako da se školuju na pre stižnim svjetskim vojnim aka demijama ili da budu vojnici po ugovoru.

Rakonjac je mladima poručio da se, poput njega, opredijele za rad u Vojsci, jer je to savršen poziv za mlade avanturističkog duha koji žele da provjere svo je fizičke i mentalne granice, a pritom žele da služe svojoj ze mlji i građanima.

– Zaista je prava čast pripadati nečemu ovako uzvišenom, no siti uniformu i crnogorski grb –poručio je oficir Filip Rakonjac. Manifestacija ,,Vojska u vašem gradu“ danas se održava u Ko lašinu na Trgu boraca, u Pljev ljima u četvrtak, na gradskom trgu, a u Bijelom Polju u petak, takođe na gradskom trgu. C.G.

Voda u nekoliko opština nije za piće

PODGOrICa – Iz grad skih vodovoda u Baru, Beranama, Bijelom Po lju i Kolašinu saopštili su da voda nije za piće, te da je prije upotrebe treba prokuvati, taložiti i procijediti.

Do zamućenja vode u Ba ru došlo je, saopšteno je iz tamošnjeg vodovoda, to kom noći.

– Rezultati fizičko-hemij skih analiza, urađenih da nas, pokazuju povećanu vrijednost mutnoće, pa se preporučuje da se voda ne koristi za piće. Više uput stava o korišćenju ovakve vode možete naći na sajtu Instituta za javno zdrav lje http://www.ijzcg.me/. Naše društvo će pojačano pratiti sve parametre i o svim promjenama blago vremeno informisati jav nost– navedeno je u saop štenju.

Beranski Vodovod i kana lizacija saopštio je kako je zbog obilnih kišnih padavi na došlo do povećanja mut noće vode sa gradskog vo dovoda, te se preporučuje da se voda sa Merića vre la prije upotrebe prokuva.

– Nadležne službe će vrši ti pojačano praćenje svih parametara mutnoće i o eventualnim promjenama

blagovremeno informisati javnost – saopšteno iz tog preduzeća.

Iz bjelopoljskog Vodovoda ,,Bistrica“ objašnjavaju da rezultati ispitivanja poka zuju povećano zamućenje vode na izvorištu Bistrice.

– Do zamućenja je došlo usljed obilnih atmosfer skih padavina na slivnom području izvorišta rijeke Bistrice. Shodno prepo rukama i uputstvima In stituta za javno zdravlje, te s obzirom na povećanu mutnoću, preporučujemo da potrošači koji se snab dijevaju vodom iz gradske mreže vodu prije upotre be prokuvaju, talože i pro cijede – navodi se u saop štenju.

Napominju da se hlorisa nje vode obavlja redovno i pojačano u sadržaju hlora od 0,40 do 0,50 mg po litru. – Čime se obezbjeđuje mi krobiološka ispravnost vo de. Ekipa tehničke službe Vodovoda „Bistrica“ re dovno prati stanje zamu ćenosti i hlorisanja vode, tako da će pravovremeno obavijestiti potrošače o promjenama – zaključu je se u saopštenju.

U Kolašinu, takođe zbog zamućenja, za upotrebu nije voda iz vododa iz Ri jeke Mušovića. Dr.D. - B. Č.

svih

PLJEVLJa – Pljevljaci su juče dobili novo izletište – ,,Pametno jezero“ čije je uređenje većinski finansirao fond Bugarske razvojne po moći, a nalazi se na lokaciji Akademskog centra. Opre mljeno je pametnim klu pama, solarnim panelima, mjeračima kvaliteta vode i vazduha, stolovima za stoni tenis. Projekat je izrađen u saradnji sa NVO „Korak sa naukom“. Završetak projekta ozvaničili su predsjednik Opštine Pljevlja Rajko Kovačević i ambasador ka Republike Bugarske u Crnoj

Gori Meglena Plugčijeva. Ko vačević je rekao da je ,,Pamet no jezero“ samo dio onoga što je opštinska vlast obezbijedi la građanima u ,,zelenom pa ketu“.

– Ovo je prva faza naše vizije da prostor osmislimo za kom pletan doživljaj djeci i građa nima. Naši dalji planovi su da prostor nekadašnje vojne ka sarne osvježimo novim ugosti teljskim, zabavnim i edukativ nim sadržajima. Da sami, ili u privatno-javnom partnerstvu, uz prethodno urađene studije i urbanističko-arhitektonska rješenja zaokružimo priču ko

ja je započeta otvaranjem ,,Pa metnog jezera“ – kazao je Ko vačević.

Ambasadorka Bugarske je izra zila zadovoljstvo projektom, rekavši da je posebno zado voljna što će ,,Pametno jeze ro“ koristiti građani Pljevalja i njihovi gosti.

– Ovdje će se okupljati ljudi, to je prostor za druženje, i za stare i za mlade, kao i za djecu. Naša je potreba da se družimo i da budemo prijatelji kao gra đani Balkana i Evrope poseb no u ovim teškim vremenima – kazala je ambasadorka. Za hvalila je Kovačeviću na ažur

nosti i brizi za realizaciju pro jekta kao i na odluci da Opština Pljevlja učestvuje materijalno u ovom projektu.

U obnovu i ekološku sanaciju kompleksa „Pametno jezero“ uloženo je više od 50.000 eura i to 35.430 eura bespovratnih sredstava bugarskog fonda, i oko 20.000 eura koje je izdvo jila Opština Pljevlja.

Predsjednik Opštine Rajko Ko vačević je kazao da je projekat „Pametno jezero – Uređenje ostrva u krugu Akademskog centra kao energetskog, eko loškog i naučno-održivog pro stora u Pljevljima“ kruna iskre

Bar: Počela manifestacija ,,Vojska u vašem gradu“

MANIFESTACIJA SE DANAS ODRŽAVA U KOLAŠINU: Juče u Baru

Najavio

na

nove sadržaje: dječje igralište, piknik klupe i slično. C. G.

PROJEKAT DIO ,,ZELENOG PAKETA“: Uređeno izletište

Kiša zamutila izvorišta

Vodovod Bistrica, Bijelo Polje

Više od 90 odsto izašlih birača glasalo za priključenje Rusiji

Iz Gornjeg doma ruskog parlamenta najavljeno je juče kako bi ruski poslanici već 4. oktobra mogli da razmatraju pitanje pripajanja četiri ukrajinska regiona koja su sada pod kontrolom ruskih snaga

KIJEV/MOSKVA – Gra đani koji su, tokom pret hodna četiri dana, izašli na referendum koji je Moskva raspisala u četiri okupirana regiona na isto ku Ukrajine, masovno su podržali priključenje tih oblasti Ruskoj Federaciji, pokazali su preliminarni rezultati glasanja.

U Donjeckoj i Luganskoj na rodnoj republici, koje su ra nije proglasile nezavisnost, za priključenje Rusiji je gla salo 98,63, odnosno 97,93 od sto birača.

U Hersonskoj oblasti je za pri pajanje Rusiji glasalo 96,3, a u Zaporoškoj 97,74 odsto gra đana izašlih na referendum.

U međuvremenu je i iz Gor njeg doma ruskog parlamenta, kako prenosi Rojters, najavlje no kako bi ruski poslanici već 4. oktobra mogli da razmatraju pitanje pripajanja četiri ukra jinska regiona koja su sada pod kontrolom ruskih snaga.

Zvanična Moskva je ranije ju če poručila da će prihvatiti re zultate referenduma iz četiri

istočna regiona kakvi god oni budu, dok ih u Kijevu odbacu ju i poručuju da je riječ o nele galnom glasanju.

Ministar inostranih poslo va Ukrajine Dmitro Kuleba pozvao je Evropsku uniju da, umjesto individualnih, Rusi ji uvede ekonomske sankcije i tako je kazni zbog organizo vanja referenduma.

On je, kako prenosi Rojters, poručio i da potezi Moskve neće promijeniti djelovanje Ukrajine na bojnom polju.

Nakon razgovora u Kijevu sa šeficom francuske diploma tije Katrin Kolonom, Kule ba je naglasio i da individual ne sankcije neće biti dovoljna kazna za referendume koje je Rusija najavila kao uvod u aneksiju Donjecke i Luganske narodne republike, te Herson ske i Zaporoške oblasti.

Proruske vlasti Donjecke i Lu ganske narodne republike tvr de da je ukrajinska vojska juče ujutru, u pokušaju da sprije či referendum o priključenju Rusiji, granatirala više naselja u tim oblastima.

Lider samoproglašene DNR

Denis Pušilin je naveo da je ukrajinska vojska granatira la devet naselja sa ukpno 53 projektila.

I vlasti samoproglašene LNR tvrde da je ukrajinska vojska na tu oblast ispalila 14 rake ta uz upotrebu višenamjen skog raketnog sistema ame ričke proizvodnje HIMARS i da je tom prilikom povrijeđe no pet civila.

Ukrajinska vojska, sa druge strane, tvrdi da su ruske snage u noći sa ponedjeljka na uto rak granatirale Zaporožje i da ima povrijeđenih.

Ministar inostranih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba pozvao je Evropsku uniju da, umjesto individualnih, Rusiji uvede ekonomske sankcije i tako je kazni zbog organizovanja referenduma

Prethodno je šef oblasne voj ne administracije Oleksan dar Staruh saopštio da su po gođeni infrastrukturni objekti u gradu i pozvao građane da, zbog mogućnosti ponovnih na pada, ne napuštaju skloništa. U međuvremenu je portparol Kremlja Dmitrij Peskov po tvrdio da je predsjednik Ru sije Vladimir Putin u raz

Oštećen gasovod Sjeverni tok 1, sumnja se na sabotažu

Švedske vlasti izdale su juče upozorenja zbog curenja gasovoda Sjeverni tok 1 na dva mjesta u švedskim i danskim vodama.

– Gasovod Sjeverni tok 1 curi na dva mjesta, jedno u švedskoj ekonomskoj zoni i jedno u danskoj ekonom skoj zoni. Ona su veoma blizu jedno drugom – rekao

VAŠINGTON - Svemirska letilica NASA-e udarila je u ponedjeljak u asteroid, u okviru do sada nezabilježe ne generalne probe za dan kada bi kamen ubica zapri jetio Zemlji, prenosi AFP.

Galaktički udar se dogodio na bezopasnom asteroidu uda ljenom 9,6 miliona kilometa ra, dok je svemirska letilica po imenu DART (The Double Asteroid Redirection Test) uranjala u svemirsku stije nu brzinom od 22.500 kilo metara na sat. Naučnici su očekivali da će udar izrezati

je portparol švedskih pomorskih vlasti za Rojters. Curenje je locirano sjevero istočno od danskog ostrva Bornholm, gdje je lokalni seizmograf tokom jučeraš njeg dana dva puta zabilje žio skokove koji predstavlja ju podrhtavanje zemlje.

Evropski političari i stručnja ci za bezbjednost smatraju

da je prekid gasovoda u bli zini Bornholma mogao biti uzrokovan sabotažom. Švedska nacionalna televi zija SVT takođe je izvijestila da su seizmolozi registrovali eksplozije u blizini gasovoda Sjeverni tok u posljednjih 36 sati.

Kako se navodi u izvještaju SVT, mjerne stanice i u Šved

skoj i u Danskoj registrovale su snažne podvodne eksplo zije u istoj oblasti kao i cure nje gasa u ponedjeljak. – Nema sumnje da su ovo eksplozije – rekao je pre davač seizmologije Bjorn Lund

Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je ranije juče da ne isključuje

govoru sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdo ganom rekao kako Moskva ostaje spremna za pregovore sa Kijevom, ali i kako su se, s obzirom da se situacija na te renu promijenila, promijeni li i uslovi za pregovore.

– Predsjednik je rekao da Ru sija ostaje spremna za prego vore. Ali situacija se promi

mogućnost da su oštećenja na gasovodu posljedica sabotaže. Mogućnost da je riječ o sabotaži nije isključio ni portparol Kremlja Dmitrij Peskov Kompanija Nord Strim AG, operater gasne mreže, saop štila je ranije juče da su tri priobalne linije gasovodnog sistema Sjeverni tok pretr pjele oštećenja „bez prese dana“ u samo jednom danu.

letilica udarila u asteroid

jenila, pa i uslovi – rekao je Peskov novinarima u Moskvi. Da je Putin spreman da se vra ti pregovorima u ponedjeljak je izjavio turski šef diploma tije Mevlut Čavušoglu. On je kazao da je ruski lider to re kao turskom kolegi na margi nama nedavno održanog sa mita Šangajske organizacije za saradnju.

– Tokom pregovora sa našim predsjednikom, gospodin Pu tin je iznio mogućnost povrat ka na pregovore sa Kijevom, ali pod novonastalim uslovi ma – rekao je Čavušoglu, ali nije otkrio šta su novi uslovi Kremlja.

Zamjenik predsjednika ru skog Savjeta za bezbjednost Dmitrij Medvedev ponovo je poručio kako Rusija ima pra vo da upotrijebi nuklearno oružje ukoliko je to potreb no u unaprijed određenim si tuacijama.

– U strogom skladu sa osno vama državne politike u obla sti nuklearnog odvraćanja. Ako smo mi ili naši saveznici napadnuti tom vrstom oruž ja. Ili ako agresija upotrebom konvencionalnog naoružanja ugrozi samo postojanje naše države. To je nedavno jasno rekao i sam predsjednik Ru sije – naveo je Medvedev na Telegramu. Istakao je, međutim, da će Ru sija učiniti sve da spriječi po javu nuklearnog naoružanja kod, kako je napisao, neprija teljskih susjeda. Medvedev smatra i da je be smisleno računati na razum i političku volju kijevskog reži ma, ali i naglasio kako još po stoji „krhka nada“ za zdrav ra zum i osjećaj samoodrživosti među zemljama koje podrža vaju Kijev.

– Oni razumiju da ćemo mi, ako prijetnja Rusiji pređe utvr đenu granicu opasnosti, mora ti da odgovorimo i to ne pitaju ći nikog za dozvolu i bez dugih konsultacija. I sigurno nije blef

– zaključio je Medvedev.

Počinje nova era čovječanstva

krater, baciti hrpu kamenja i prljavštine u svemir i, što je najvažnije, promijeniti or bitu asteroida.

Teleskopi širom svijeta i u svemiru ciljali su na istu tač ku na nebu kako bi uhvati li spektakl. Iako je udar bio odmah očigledan - DARTov radio signal je naglo pre stao - biće potrebni dani ili

čak nedjelje da se utvrdi ko liko se putanja asteroida pro mijenila.

Misija vrijedna 325 miliona dolara bila je prvi pokušaj da se promijeni položaj asteroi da ili bilo kog drugog prirod nog objekta u svemiru.

- Počinjemo novu eru čovje čanstva - rekla je direktorka odjeljenja za planetarnu na

uku u NASA Lori Glejz - Dinosaurusi nijesu ima li svemirski program koji bi im pomogao da znaju šta dolazi, ali mi imamo - rekla je viša savjetnica za klimu u NASA-i Ketrin Kalvin, mi sleći na masovno izumira nje prije 66 miliona godina za koje se vjeruje da je iza zvano velikim udarom aste

roida, vulkanskom erup cijom ili i jednim i drugim. Prema podacima NASA, u smrtonosnom dometu od 140 metara blizu Zemlje je otkri veno značajno manje od polo vine od procijenjenih 25.000 objekata. Poznato je manje od jedan odsto od miliona ma

njih asteroida, sposobnih za veliku štetu. Opservatorija „Vera Rubin“, čije će formiranje u Čileu uskoro okončati Nacionalna naučna fondacija i američ ki Sekretarijat za energetiku, obećava da će uvesti revoluci ju u oblast otkrića asteroida.

Sa jednog biračkog mjesta u Lugansku

DANILOVGRAD – U ga

leriji Umjetničke kolonije u Danilovgradu koja slavi 50 godina od osnivanja, ministarka kulture i medija Maša Vlaović otvorila je In ternacionalni simpozijum skulpture i naglasila da ovaj jubilej predstavlja potvrdu velikog entuzijazma i reali zovane vizije osnivača.

Na taj način je, prema riječima Vlaović, za pola vijeka posto janja kolonija uklesala sebe na kulturnoj mapi Evrope i pozi cionirala se kao nezaobilazni kulturni topos u skulptorskoj umjetnosti.

- Vrijednim i predanim peto decenijskim radom izgrađen je i definisan svojevrsni ekosi stem, koji je Danilovgrad uči nio nezaobilaznom pozorni com kulturno-umjetničkog stvaralaštva internacional nog formata. Ta posvećenost uticala je da vremenom ma nifestacija preraste u presti žnu ustanovu i zavrijedi status posebnog značaja za kulturu Crne Gore – rekla je Vlaović. Ovim povodom, predsjed nik Opštine Branko Boš ković je naglasio da je 50 go dina postojanja Umjetničke kolonije Danilovgrad veliki

jubilej za taj grad i ustanovu. - Sa svojom stalnom postav kom skulptura, Umjetnička ko lonija je brend Danilovgrada i Crne Gore, a nezaobilazna de stinacija za posjetu umjetnika, stvaralaca i turista. Značajno je njeno članstvo u domaćim i međunarodnim asocijacija ma, kao i status manifestacije od posebnog značaja za kultu ru Crne Gore kada je Interna cionalni simpozijum skulpture u pitanju. Kroz simpozijum je do sada ovdje boravilo više od 150 umjetnika sa svih kontine nata i ostavili su vrijedna djela na obali Zete. Uz njihovo stva ralaštvo, Danilovgrad je prepo znat na svim meridijanima svi jeta – rekao je Bošković. Poslovna direktorica Umjet ničke kolonije Vesna Jovo vić kazala je da su u toj usta novi postavili velike ciljeve. - Korak po korak bližimo se postavljenom cilju. Ubijeđe ni smo da se svijet mijenja pri mjerima – dodala je Jovović. Učesnici ovogodišnjeg In ternacionalnog simpozijuma skulpture su akademski vajari iz Srbije i Bosne i Hercegovine Milorad Panić i Dalibor Ni kolić, koji u Danilovgradu bo rave i realizuju svoje skupture od 1. septembra. B. K.

PODGORICA – Knjiga „Tragovi prošlosti Crne Gore“ prof. dr Božidara Šekularca novo je izdanje Matice crnogorske, iako se radi o drugom, dopunje nom izdanju studije objav ljene 1994. godine.

U ovoj knjizi pažnja je usmje rena, kako navodi autor, na proučavanje izvora kojima su se napajale razne naučne dis cipline, u prvom redu istorij ske nauke, istorija jezika, et nologija, arhivistika, i drugo.

DVIJE CJELINE

Šekularac u knjizi „Tragovi prošlosti Crne Gore“ polazi od stava da malo država u svijetu, među njima i Crna Gora, imaju toliko spomenika

duhovne i materijalne kultu re „o burnoj prošlosti i slav nim vremenima.“ To se upravo ogleda „kroz kulturno umjet nička i graditeljska ostvare nja srednjeg vijeka, tragove koje nalazimo u natpisima i zapisima, a koji su predmet ovog rada“.

- Upravo natpisi i zapisi pred stavljaju prvorazredne izvore za istoriju zemlje i naroda, či neći istovremeno i posebnu književnu vrstu. Rukovodeći sa činjenicom da je na teritoriji Crne Gore sačuvan dosta mali broj istorijskih izvora, prihva tili smo se veoma odgovornog i teškog zadatka da izvršimo istraživanja i objedinimo na učne rezultate koji se odnose na srednjovjekovne natpise i zapise iz Duklje, Zete i Cr ne Gore od kraja VIII do XVI vijeka. Ovo tim prije što su do sada ovi izvori bili objavljeni uglavnom pojedinačno u du gom vremenskom razdoblju – navodi autor u predgovoru knjige „Tragovi prošlosti Cr ne Gore“.

Knjiga je podijeljena u dvije cjeline – Natpisi i Zapisi, pi sane latiničnim i ćiriličnim pi smom, hronološki razvrstane. Uvršćeno je i nekoliko natpi sa izvan Crne Gore, nastalih u Crnoj Gori, koji se odnose na značajne istorijske ličnosti iz crnogorske prošlosti. Tekstovi su prevedeni na savremeni cr nogorski jezik a knjiga sadrži i ilustracije spomenika. U od

nosu na prvo izdanje knjige „Tragovi prošlosti Crne Go re“ iz 1994. godine, ovdje je uvršteno 18 novih jedinica –devet natpisa i devet zapisa. Prevedeni na savremeni jezik i sabrani u jednoj knjizi, ovi će srednjovjekovni spomenici bi ti dostupniji istaživačima, stu dentima i znatiželjnima, na vodi se u saopštenju izdavača.

- Ova dokumentarna građa predstavlja prvorazredne izvore kojima se potvrđuje da naša istorija nije apstraktna, te da oni svojim kazivanjem formulišu misli – državne, vjerske, društvene, moralne i književne – zapisao je Boži dar Šekularac.

JEDINI IZVOR Zapisi i natpisi, prema riječi ma Šekularca, predstavljaju važan izvor novih saznanja o

našoj prošlosti i našoj cjeloku pnoj kulturnoj baštini.

- Utoliko značajniji kada se ima u vidu da zapisi i natpi si često bivaju jedini izvor za određeni period i događaje u njemu. Ostavljali su ih na ra znim objektima i materijalima znani i anonimni pisari i kle sari. To su najčešće bile ruko pisne štampane knjige na či jim su stranicama sačuvani brojni zapisi iz kojih se čita istorija zemlje, ljudi i odnosa. Proučavanje srednjovjekov nih zapisa i natpisa nastalih na teritoriji Duklje, Zete i Cr ne Gore zahtijevalo je potpu nu obaviještenost o brojnim zbirkama rukopisa i štampa nih knjiga rasutih po mana stirskim riznicama, biblio tečkim zbirkama, arhivama i privatnim rukama – zapisao je Šekularac. D. E.

PODGORICA – Podgorič kom premijerom predstave „Pokojnik“ Branislava Nušića u režiji i adaptaciji Egona Savina u četvrtak, 6. oktobra, u Crnogorskom narodnom pozorištu biće otvorena nova sezona naci onalnog teatra.

Predstava „Pokojnik“ kopro dukcijski je projekat CNP-a i Centra za kulturu u Tivtu, a prvo izvođenje imala je 30. ju la u tivatskoj ustanovi kultu re. Predstava je na repertoa ru i 7. i 8. oktobra u 20 sati na Velikoj sceni, a nakon igranja u matičnoj kući „Pokojnika“ očekuju i dva festivalska izvo đenja – 21. oktobra će se ta kmičiti na 38. Susretima po zorišta/kazališta u Brčkom, a 10. novembra na Međunarod nom festivalu glumca u Nik šićkom pozorištu. U Crnogorskom narodnom pozorištu u toku su probe za predstavu „Proces“ Franca Kafke, u adaptaciji i režiji Du šanke Belade. Igraju Vukan

Pejović, Jelena Minić, Jo van Dabović, Pavle Bogoje vić i Stefan Vuković. Predsta va će premijerno biti izvedena sredinom novembra na Sce ni Studio. - Do kraja ove godine planiran je projekat rediteljke Ane To mović koja će na Velikoj sce ni režirati komad „Jerma“ po tekstu Sajmona Stouna, a do kraja pozorišne sezone će na Velikoj sceni biti postavlje na i predstava „Ujka Vanja“

Antona Pavloviča Čehova, u režiji Mirka Radonjića Na Sceni Studio je planirana premijera predstave „Čišće nje idiota“ po tekstu Milana Markovića Matista, u reži ji crnogorske rediteljke Hane Rastoder – navodi se u saop štenju CNP-a. I u ovoj pozorišnoj sezo ni nacionalni teatar će ugo stiti renomirana pozorišta iz regiona. Do kraja godine crnogorska publika će ima

ti priliku da pogleda pred stavu Narodnog pozorišta iz Beograda „Ožalošćena po rodica“ Branislava Nušića, u režiji Jagoša Markovića i „Let iznad kukavičjeg gni jezda“ koju je po tekstu Ken Kizi/ Dejl Vaserman reži rao Žanko Tomić, u produk ciji Beogradskog dramskog pozorišta. Planirana su i gostovanja Nik šićkog pozorišta i Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa njiho vim posljednjim produkcija ma: „Narodni poslanik“ u re žiji Gorana Bulajića i „Pod oba sunca“ u režiji Borisa Li ješevića U oktobru će u nacionalnom teatru biti izvedene predstave: „Đokonda“, „Očevi su grad(i li)“, „Djeca sunca“, „Policaj ci“, „Souldfood“, „Bladi Mun“, „Šćeri moja“, „Omladina bez Boga“ i „The Beauty Queen“. Ulaznice se mogu rezervisati na biletarnici pozorišta, sva kog radnog dana od 9 do 20 sa ti i pozivom na broj 020/274009.

Za dan i po palo kiše kao za mjesec

Ovo je 99 odsto prosječne mjesečne količine za mjesec septembar– kazao je načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena u HMZCG Branko Micev

Na području glavnog grada za 36 sati, od nedjelje veče do juče u osam sati ujutro, palo je 119 litara kiše po kvadratnom metru.

Kako je za Pobjedu kazao na čelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena u HMZ CG Branko Mivcev, ovo je 99 odsto prosječne mjesečne količine za mjesec septembar (koja iznosi 120 litara).

- Od početka mjeseca na po dručju glavnog grada palo je ukupno 356 litara kiše po kva dratnom metru, što je 197 pro cenata više od prosječne ko ličine padavina za septembar

– istakao je Micev, uz podsje ćanje da smo tokom ovog pe rioda, uz ovu kišu imali još dva izražajnija kišna talasa (8. i 9. septembra i 16. i 17).

Usljed obilne kiše koja je pa dala prethodna dva dana, vo dostaj na Morači porastao je skoro 620 centimetara.

- Prije ove kiše vodostaj na Morači je bio 62 centimetra, a

Voda sa Mareze nije za piće

Iz preduzeća Vodovod i kanalizacija juče je saop šteno da je usljed obilnih padavina povećana mut noća vode sa vodoizvori šta Mareza.

- Shodno preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, svim korisni cima koji se snabdijevaju sa vodoizvorišta Mareza,

preporučujemo da za piće koriste bezbjedne alternative, tj. vodu iz kon trolisanih izvora vodosna bdijevanja (flaširane vode, na odgovarajući način dopremljenu zdravstveno ispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorišta) – poručili su iz tog gradskog preduzeća.

Sa vodoizvorišta Mareza snabdijevaju se potrošači sa Mareze, Tološa, blo kovi pet i šest, dio grada preko Morače, centar, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varoš, Zabje lo, Pobrežje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, Siti kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica.

U OŠ ,,Oktoih“ obilježen Evropski dan jezika

Ljepota je u različitosti

Učiteljice Ivana Vuče ljić, Nevena Vojvodić, Branka Đurović i vas pitačica Kristina Tasić sa svojim učenicima iz Osnovne škole ,,Okto ih“ obilježili su Evrop ski dan jezika.

- Učenici odeljenja III6 napravili su panoe sa znamenitostima zema lja u kojima se govore en gleski, francuski i ruski jezik. Govorili su o obi čajima i nacionalnim je lima i recitovali pjesme na tim jezicima. Učeni ci trećeg razreda iz po dručnog odjeljenja u Daj babama (III-9) crtali su, krojili i lijepili zastave ra zličitih država. Na 12 ra zličitih jezika pisali su na temu ,,Ljepota je u različi tosti“. Naši najmlađi iz I-7

situacije, i narednih dana oče kuju se nestabilne vremen ske prilike.

- U srijedu, četvrtak, petak i subotu očekuje nas umjere no do pretežno oblačno i ne stabilno vrijeme, sa učesta lom pojavom kiše, povremeno i pljuskova. Tih dana tempe rature će se kretati na nivou od 20 do 21 stepen Celzijusa. Od nedjelje, 2. oktobra, oče kuje se prestanak padavina, više sunca i osjetno toplije vrijeme sa temperaturom od oko 25–26 stepeni – najavio je načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena u HMZ CG Branko Micev. I. M.

Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma potvrdila je da kompanija Eurozox, koja gradi više spratnicu na Gorici, posje duje urednu građevinsku dozvolu. Odgovarajući na pitanja Pobjede, saopštili su da će zajedno sa predstav nicima Direktorata za van redne situacije MUP-a oba viti inspekcijsku kontrolu, u prisustvu investitora, izvođača radova i nadzor nog organa.

- Neophodne mjere i radnje nad miniranjem terena vrši la je inspekcija Direktorata za vanredne situacije u skladu sa svojim nadležnostima. Za gra đenje predmetnog objekta, Ministarstvu ekologije, pro stornog planiranja i urbaniz ma podnijeta je prijava građe nja i dokumentacija uz prijavu građenja. Provjerom dostav ljene dokumentacije, utvrđe no je da je ista u skladu sa čla

za

situacije

nom 91 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, te da je investitor stekao uslov građenja – naveli su iz Mini starstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

U dogovoru sa nadležnom in spekcijom Direktorata za van redne situacije, dodaju iz ME PPU, biće obavljena i dodatna zajednička inspekcijska kon trola, kojoj će prisustvovati i predstavnici investitora, izvo đača radova i nadzornog or gana.

Građani koji žive u stambenim objektima koji se nalaze u bli zini gradilišta na Gorici prija vili su prošle subote policiji da se nedaleko od njihovih kuća dogodilo aktiviranje eksplozi va. Nakon podnošenja prijave, slučaj je preuzelo Osnovno dr žavno tužilaštvo u Podgorici. Radovi koje izvodi firma Eu rozox su obustavljeni, dok nadležne inspekcije utvrde da li je došlo do kršenja zakon skih propisa prilikom izvođe nja radova. NJ. ŽIVANOVIĆ

NVU Biciklo.me i Ambasada Holandije organizuju 63. biciklističku vožnju ,,Critical Mass“

su objašnjavali pozdrave (dobar dan, zdravo) i ot krivali zanimljivosti o ra zličitim državama – obja vili su iz OŠ ,,Oktoih“. Kroz Evropski dan jezi ka, 700 miliona Evroplja na iz 46 država članica Vi jeća Evrope podstaknuti su da uče što više jezika, u bilo kojoj dobi, u školi i izvan nje. Budući da je jezička raznolikost alat za postizanje većeg me đukulturnog razumije vanja i ključni elemenat bogate kulturne baštine našeg kontinenta, Vijeće Evrope promoviše više jezičnost u cijeloj Evro pi. Na inicijativu Vijeća Evrope Evropski dan je zika obilježava se od 26. septembra 2001. godine u saradnji s Evropskom komisijom. I. M.

Partnerski za zelenije i humanije gradove

Nevladino udruženje Bi ciklo.me u saradnji sa Am basadom Kraljevine Ho landije danas organizuje zajedničku vožnju ,,Kritič na masa“ (Critical Mass). Nakon 63. biciklističke vo žnje po redu, biće prikazan film ,,Dirigentkinja“.

- Partneri smo u borbi za ze lenije i humanije gradove, pa nam se pridružite na bi ciklističkoj vožnji „Kritič na masa“ u srijedu u 18 ča sova na Trgu nezavisnosti. Partneri smo u borbi za rod nu ravnopravnost, pa nam se pridružite u otvorenom bio skopu, na filmu „Dirigent kinja“, priči o Holanđan ki, prvoj ženi dirigentkinji.

Projekcija filma zakazana je za 19.30 časova u Crnogor skoj kinoteci. Partneri smo za evropsku budućnost, pa ćemo razgovarati sa studen tima i mladim diplomatama i diplomatkinjama o crnogor skom putu ka Evropskoj uni ji, kao i o tome kako Holandi ja može pomoći na tom putu. Partneri smo u vladavini pra va, pa ćemo posjetiti partnere iz civilnog društva koji neu morno rade na jačanju demo kratskih institucija i ljudskih prava u Crnoj Gori – naveli su iz Biciklo.me, uz napomenu da u teškim vremenima za Evropu i svijet žele da poka žu koliko cijene posvećenost Crne Gore jakim evroatlant skim vezama.

Urbanističko-građevinska inspekcija obaviće dodatnu kontrolu gradilišta na Gorici

Gradilište na Gorici

Sastavci pod vodom u utorak ujutru iznosio je 682 centimetra – kazao je Micev, uz napomenu da je usljed na

glog skoka vodostaja bio izra žen bujični tok Morače. Na osnovu ove prognostičke

Bolan kraj

,,Hrabri sokoli“ su u razmaku od tri dana izgubili šansu da se bore za prvo mjesto u grupi, a potom su ostali i bez druge pozicije, što bi u krajnjem bio ohrabrujući rezultat u konkurenciji bolje rangiranih selekcija i ekipa koje su igrale na velikim turnirima.

Izgubio je naš državni tim od BiH u Zenici sa 1:0, a onda nije mogao ni do boda protiv Finske pod Goricom – za sveopšte zadovoljstvo, ako ćemo na stvari da gledamo realno, krajnje fudbalski, a ne samo navijački.

Meč sa Skandinavcima, koji su slavili sa 2:0, ogolio je sve slabosti Crne Gore. Bila je to utakmica koja je samo potvrdila da ,,crveni“ nijesu spremni za ključne momente, one trenutke u kojima se lomi i odlučuje, kada bi trebalo da se vidi koliko si ozbiljan, mentalno jak i sposoban da se nosiš sa izazovom za koji se boriš.

U jednom takvoj noći, koja treba da odgonetne – ili jesi ili nijesi, ,,sokoli“ su doslovno potonuli. Ne zbog poraza i pada na treće mjesto u grupi sa četiri selekcije, već – psihološkog pristupa ključnom duelu.

Očito crnogorska selekcija ne zna da se nosi sa pritiskom većih utakmica. O tome svjedoči prava kartonijada na startu, pa isključenje u 17. minutu nakon čega kreće nervoza, mahanje rukama, protesti, prigovori sudiji, gubitak razuma, urušavanje sistema...

U svom tom sivilu, koji je najavljen disciplinskim

postupkom protiv igrača koji je prekršio pravila ponašanja uoči duela, stoji i potencijalno rigorozna kazna za jednog našeg fudbalera zbog sumnje da je na rasističkoj osnovi uvrijedio protivnika. Na hlađenje je sredinom nastavka morao i selektor Miodrag Radulović, koji je napustio restriktivni prostor kako bi sprečavao incident kod korner zastavice.

Mnogo ispada i za 10 utakmica, a ne jednu, najvažniju u takmičarskom ciklusu.

Čovjek manje na terenu, dvije povrede u prvom poluvremenu, šest žutih i jedan crveni karton za 20 minuta, dva gola minusa, a kormilar u svlačionicu od 67. minuta – previše grešaka iz kojih Crna Gora prosto mora da nauči do početka kvalifikacija za Euro.

- Mnogo je teško pričati dan nakon svega. Strasti su i dalje uzavrele. Kada uporedite onakav jun, gdje smo odigrali jako dobro, smiješile nam se lijepe stvari, gdje se naš fudbal vraćao i javnost bila uz reprezentaciju, dobili smo smo jedan ovako bolan septembar. Svima nam je krivo i žao zbog toga. Željeli smo nešto sasvim drugo, a dobili dosta stvari za razmišljanje i korekciju – rekao je Radulović pred crnogorskim novinarama u hotelu „Podgorica“. Selektor je potom prokomentarisao i svoj crveni karton:

- Krenuo sam ka korner zastavici jer sam se uplašio da Đurđević prema sudiji ne odreaguje. Napustio sam restriktivni prostor, što je bila greška, ali opet kažem – to je bilo isključivo sa namjerom da spriječim teži incident –dodao je iskusni stručnjak. Ogroman entuzijazam pra-

tio je reprezentaciju nakon dobrih partija u junu. Ali, u septembru – nula. Ni bod, ni dati gol u posljednja dva kola...

- Utakmica sa Finkom pokazala je sve ono što može da se dogodi tokom 90 minuta jednog takmičenja, kada ste pod tenzijom, kada vas nosi ogromna želja za pobjedom i uspjehom. Mi smo tako ušli u meč, spremajući se da završimo drugi u grupi, što bih smatrao dobrim rezultatom, ako se zna da su sve ekipe iz grupe igrale veliko takmičenje i trenutno su bolje rangirane od nas. Sam tok utakmice i čudan kriterujem glavnog sudije uslovili su da sve ode neželjenim tokom po nas. Kada vam je kompletna odbrana poslije 20 minuta pod opterećenjem drugog žutog kartona, dobijete isključenje u 17. minutu, nastavite sa igračem manje, protiv ovako kvalitetne ekipe – onda je zaista teško. Kako je vrijeme odmicalo nervoza je bila sve veća. Izmicalo nam je drugo mjesto koje smo žarko željeli i nijesmo se baš snašli u toj situaciji –ističe Radulović, koji osječa u čemu je glavni nedostatak. - Kvalitet nije sporan, nije sporan ni talenat igrača, ali moramo da naučimo da se takmičimo. Iz dvije utakmice nam je trebao jedan bod, a mi nijesmo uzeli nijedan. Moramo to da ispravimo i budemo pravi i u mečevima u kojima se sve lomi. Volja, želja, htjenje – to je nesporno. Ponekad je to i prenaglašeno. Moraćemo da poradimo i na tom psihološkom planu. Jednostvano moramo biti namazaniji u kvalifikacijama koje dolaze. Mnogo je običnih detalja koje gledaoci možda ne vide, a jako su bitni za učinak na terenu. Da

ne bi to više bilo tas na vagi u korist rivala, mi ćemo se spremiti i sa te strane kada krene borba za Evropsko prvenstvo.

Što je razlog ovakvog pada?

- To je za dublju analizu. Vjerovatno je u podsvijesti da nam treba rezultat, to veliko takmičenje, o tome svi pričamo i razmišljamo. Ukazala nam se šansa zahvaljujući dobrom odnosu, odličnim partijama u pojedinim mečevima... Tinjalo je to kod svih nas. Nije bila situacija kao u junu. Od starta ovog okupljanja počeli smo da se osipamo. Poremetili su nas i kadrovski problemi, nijesmo

mogli sve da posložimo kako smo zamislili. Izgubili smo u Zenici, a očigledno nijesmo uspjeli da potisnemo taj poraz koji je ostavio traga pred duel sa Finskom. I u posljednjem meču je krenulo kako ne valja, a to je pokvarilo utisak.

Radulović, međutim, ističe da nije sve tako crno:

- Cilj je bio opstanak u B Ligi nacija, da se proširi baza i roster igrača za ono što nacionalni tim čeka naredne godine, a to su kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. U tome smo uspjeli. Vidimo da je jedna Rumunija ispala u C diviziju. I pored ovako negativnog završetka, treba reći da je bilo i pozitivnih stvari. Ima ovaj tim potencijala. Što se tačno desilo sa Osmajićem, koji je udaljen iz ekipe zbog nediscipline?

Fudbalski savez Finske

je poslije meča s Crnom Gorom u posljednjem kolu B3 grupe Lige nacija obavijestio delegata da je njihov tamnoputi vezista

Glen Kamara bio na meti rasističkih uvreda, ali je istraga stopirana zato što dvadeset šestogodišnji fudbaler nije želio da podnese prijavu.

- U Uefinom sistemu za pokretanje istrage potrebna je prijava igrača, koju bi

onda trebalo da potvrde drugi igrači, službena lica ili sudije. Glen Kamara ne želi da se zvanično obrati Uefi ili da komentariše događaj - saopštili su iz Fudbalskog saveza Finske.

Meč u kojem je Finska slavila 2:0 i zauzela drugo mjesto u grupi obilježila je nervoza naših fudbalera, koji su meč završili s šest žutih i jednim crvenim kartonom. U drugom poluvremenu isključen je i selektor

Miodrag Radulović Bilo je čarki između fudbalera dvije selekcije, delegat je zabilježio da je tada došlo i do rasističkog ispada, ali je Kamara odlukom

da ne podnese prijavu spriječio potencijalno žestoku kaznu za Fudbalski savez Crne Gore i fudbalera koji mu je navodno uputio uvredu zbog boje kože.

- Desio se jedan slučaj kojem ne bih pridavao veliku važnost. Za sve važi isti kriterijum, ista pravila ponašanja, poštovanje discipline. Kada mogu da poštuju najstariji kodekse reprezentacije, tome mora da se povinuje i mlađi igrač. Osmajić je izašao iz tih okvira i sankcionisan je. Poslali smo ružnu sliku, a negdje je i to narušavanje discipline prouzrokovalo sve ovo. Od kartonijade, primanja golova do poraza koji nas je zabolio. Najvažnije je da se, žargonski rečeno, nijesmo raspali. Nije nam se

desilo kao ranijim generacijama da primimo četiri/pet golova. Ostaje gorak ukus, ali u perspektivi gledamo pozitivno. Iz svega treba izvući pouke i biti mudar. Kako je Jovetić podnio izmjenu nakon pola sata? - Ne treba pričati što Jovetić znači ekipi. Ali, ako se vratimo mjesec unazad, vidjećemo da nije imao minutažu u klubu, bio je povrijeđen, imali smo Mugošu koji je preležao koronu, a Krstović nije ni mogao da bude sa nama. Trebalo je napraviti balans. Jovetić je planiran za 45 minuta u Zenici, a odigrao je 70. U Podgorici je bilo loše vrijeme, težak je bio teren, padala je jaka kiša, dobio je žuti i odlučili smo da postavka bude malo drugačija zbog igrača manje. Tu nema ništa sporno. Jovetić je kapiten i vođa reprezentacijr. Tako će i ostati... Preuranjena izmjena je napravljena u dogovoru. Svi smo u službi A selekcije, sve radimo u cilju rezultata, ali nažalost on je izostao protiv Finske. Bilo bi teško i 11 na 11, a ne 10 na 11. Imali smo viziju, ali je septembar pokvario utisak. I pored toga, razloga za optimizam ima, i vjerujem da ćemo u dobrom raspoloženju dočekati mart, a imati i sreće na žrijebu za kvalifikacije za Euro, 9. oktobra – zaključio je Radulović.

D. KAŽIĆ

S. VASILJEVIĆ

PODGORICA – Bolan kraj Lige nacija, gorak utisak zbog načina na koji je Crna Gora završila takmičarski ciklus.

Fudbaleri Crne Gore razočarali na kraju Lige nacija – ,,sokoli“ bez boda i datog gola protiv BiH i Finske

Ciljevi nepromijenjeni – stvaranje

Iako debitanti, košarkaši SC Derbija su prošle sezone bili najprijatnije iznenađenje u ABA ligi, zauzeli su odlično sedmo mjesto i bili samo dvije pobjede daleko od zone plej-ofa. Pored timova iz donjeg dijela tabele, pred mladom ekipom slovenačkog trenera Andreja Žakelja su padale i ekipe koje su igrale plej-of – Budućnost Voli, FMP, Igokea, u Baru je savladan i Mornar, po dva puta su Podgoričani slavili protiv Zadra i Splita. SC Derbi je pružio dobar otpor Partizanu u „Morači“, Crvenoj zvezdi u Beogradu, Cedevita Olimpiji u Ljubljani i FMP-u u Železniku. Bilo je i teških poraza, počev od onog u prvom kolu u Beogradu od Mege (101:68), preko poraza u Beogradu od Partizana, do nespjeha kod kuće protiv Crvene zvezde i Mornara, ali su i ti porazi bili dio sazrijevanja koji je morao proći mlađi podgorički abaligaš na putu

da pokaže i dokaže da mu je mjesto u eliti regionalnog takmičenja. I pokazao je, ispunivši oba cilja – afirmisao

je neke mlade igrače, poput Kenana Kamenjaša (bio u idealnoj petorci lige) i izborio opstanak u ABA ligi.

A cilj je isti i u predstojećoj sezoni regionalnog takmičenja, koja za SC Derbi kreće u petak, utakmicom u Zadru…

- Ova sezona, sigurno, neće biti laka kao prošla u kojoj se sve baš poklopilo. Nijesmo toliko iskusni kao prošle

OSTOJIĆ: Na startu nećemo biti uigrani na željenom nivou

Sportski direktor Đuro Ostojić ističe da je za sada završen prelazni rok za SC Derbi. - Ali, pratićemo potrebe kluba, jer uvijek može da bude nekih nepredviđenih povreda. U svakom slučaju, sezonu počinjemo sa ovim sastavom i gledaćemo kako će to da izgleda na terenu – kaže Ostojić.

Ostojić priznaje da je odlazak nekih igrača, prije svega Kenana Kamenjaša i Alekse Ilića, uticao na sastav SC Derbija za predstojeću sezonu.

- Odradili smo neke promjene, s tim da smo imali problema vezano za fond igrača koji je bio prisutan na većem dijelu priprema, gdje smo, što zbog obaveza igrača prema reprezentativnim selekcijama, što zbog nekih povreda, i kasnije potpisivanjem Tasića, bili dosta nekompletni. Nažalost, u pripremnom periodu nijesmo mogli da steknemo najjasniju sliku o

tome kako će izgledati tim za narednu sezonu. Kada smo se kompletirali, dobili smo neke obrise kako bi to trebalo da izgleda i za sada možemo da budemo zadovoljni. Ali, sačekaćemo početak lige, iako nećemo, zbog odsustva šest-sedam igrača tokom priprema, biti uigrani na nivou na kojem smo to željeli i kako je to potrebno da bude u ovom trenutku. Ostojić ističe da je cilj kluba razvoj i napredak mladih igrača.

- Pratićemo njihov napredak i vidjeti kako sve to ide. Normalno, cilj je i da iduće sezone budemo ponovo dio najkvalitetnijeg regionalnog takmičenja. A pošto svi posjedujemo sportski duh, normalno je da težimo boljem. Ponavljam, osnovni cilj je napredak mladih igrača – kazao je Ostojić.

SC Derbi je prošle sezone bio nepoznanica za sve ekipe, barem u prvom dijelu

sezone, sada to više neće biti slučaj, pa će sve biti teže.

- Debitantska sezona je bila teška, jer smo se prvi put sreli sa takvim takmičenjem, dosta igrača je prvi put igralo taj nivo takmičenja, pa je ABA liga imala svoj izazov. Prošle sezone smo napravili dosta dobar rezultat, skrenuli smo pažnju na sebe.

Sigurno je da će sada drugačije gledati na nas, mada smo i od polovine prošle sezone našim partijama zaslužili respekt protivnika, ozbiljnije su se spremali za nas. Vidjećemo da li će promijenjeni roster uspjeti da odgovori ciljevima koje smo postavili sebi još prošle godine – zaključio je Ostojić.

18 Srijeda, 28. septembar 2022.Košarka/Fudbal Arena PODGORICA – Samo četiri dana nakon što se odigralo sedmo kolo, drugoligaši nastavljaju sa obavezama. Prošlo kolo donijelo je ,,klizanje“ timova sa vrha, tako da će danas biti pod imperativom, a posebno lider – Mladost Lješkopolje. Mladost dočekuje Nikšić i nosi ulogu apsolutnog favorita. Eventualnom kiksu lidera nada se Bokelj, koji dočekuje Podgoricu. Kotorani nikako da uđu u pobjednički ritam, a nakon kiksa u Beranama, sada je Bokelj na popravnom protiv Podgorice, koja će ponovo biti oslabljena. Kom drži mjesto u gornjem dijelu, iako je u posljednja tri kola osvojio samo dva boda. Zlatičani danas dočekuju Zetu. Tim iz Golubovaca brejkom može da uhvati priključak za timovima iz gornjeg dijela, ali novi kiks ostavlja prvog šampiona na začelju. Jedini tim bez poraza je Igalo, koje u ovom kolu gostuje Berama, koje nakon što je iznenadilo Bokelj, sada želi još jedan podvig. U Ulcinju se sastaju Otrant Olimpik i Grbalj, a domaćin koji je već u bodovom zaostatku traži put do prve pobjede u sezoni. R. P.

više prilike. Ako se desi da

igrača i opstanak u ligi – kaže

sezone, to će se sigurno vidjeti na terenu. Ja uvijek imam visoke ciljeve, ali generalni cilj našeg kluba je opstanak u ligi, kao i afirmacija nekih mladih igrača, da, ako bude moguće, dobiju više prilike. Ako se desi da možemo nešto više da uradimo, svakako ćemo to prihvatiti odmah, ali primarni ciljevi ostaju razvijanje mladih igrača i opstanak u ligi – kaže za Pobjedu Andrej Žakelj, trener SC Derbija.

Ni proširenje broja timova koji će igrati u plej-ofu, sa šest na osam, ne mijenja početne pozicije u SC Derbiju.

razmišljamo o plej-ofu, čak i ovom sa osam timova. Mi

igrača i da opstanemo u

- Ponavljam, prošle sezone se sve poklopilo, bili smo blizu plej-ofa. Ali, mi sada ne razmišljamo o plej-ofu, čak i ovom sa osam timova. Mi razmišljamo o sebi, o razvoju igrača i da opstanemo u ligi. Ako se ukaže prilika da uđemo u plej-of, naravno da

PODGORICA - Brucoška godina za „studente“ je bila više nego uspješna.

Košarkaški klub SC Derbi, najprijatnije iznenađenje prošle

čenjem, dosta igrača je prvi put

uigrani

stvaranje igrača i opstanak

ćemo je iskoristiti, ali nam to nije neko opterećenje, već da svaki svaki dan damo maksimum na treningu i da se to odrazi na utakmici –dodaje Žakelj.

SC Derbi je počeo pripreme 8. avgusta, ali je na prozivci Žakelj imao samo sedmoricu igrača – Zvonimira i Tomislava Ivišića, Emira Hadžibegovića, Borisa Tišmu, bronzanog juniora Danila Ivanovića, te Vladimira Sudara i Vasilija Todorovića. Nekoliko dana kasnije se priključio Flečer Megi, dok su ostali pristizali etapno, nakon završetka obaveza sa reprezentacijama, odnosno po potpisivanju ugovora sa podgoričkim klubom.

- Bilo je „šareno“, malo zbog povreda, malo zbog toga što su nam nedostajali neki igrači. Morali smo da improvizujemo što se tiče treninga i kontrolnih utakmica, ali svi su imali iste probleme, tako da nema puno da se priča nego da se radi na tome i da se što bolje krene. Zadovoljan sam pristupom igrača, ali, generalno, malo kasnimo sa uigravanjem tima.

SC Derbi je ljetos ostao bez nekoliko bitnih igrača iz prošlosezonskog rostera, prije svega Kenana Kamenjaša i Alekse Ilića, koji su prešli u Budućnost. Otišli su i Amerikanac Erik Nil, Kanađanin Džastin Edvards, nema ni Viktora Vujisića, Milića Starovlaha, kao ni mladog turskog igrača Eraja Bujukčangaza Iz Cibone je stigao bek Mateo Drežnjak, iz FMP-a krilni centar Danilo Tasić, novi američki plej je Loren Džekson. Konkurenciju su pojačali bek Ilija Goranović iz Sutjeske i mladi turski krilni centar Demir Dogan. Ugovore su produžili Flečer Megi i Nikola Pavlićević, a pod ugovorom su braća Ivišić, Tomislav i Zvonimir,

Najkvalitetniji pomak u SC Derbiju je ovog ljeta napravljen u trenerskom kadru. Nakon što je Petar Mijović, bivši trener Budućnosti, imenovan za koordinatora mlađih selekcija, u podgorički klub je stigao i proslavljeni trener Duško Vujošević, u ulozi stručnog konsultanta.

Rođeni Podgoričanin je najveći trag ostavio na klupi Partizana, sa kojim je osvojio 22 trofeja, od čega pet titula u najjačem regionalnom takmičenju, a između ostalih je vodio velikane kao što su CSKA iz Moskve i francuski Limož, a 2009. godine je proglašen za najboljeg trenera u Evroligi. Nakon godine pauze, zbog zdravstvenih problema, Vujošević se vraća poslu bez kojeg sebe ne može da zamisli, iako u drugačijoj ulozi. A prvi utisci su veoma pozitivni…

- Veoma sam zadovoljan što su mlađe kategorije dobro posložene, sa odličnim stručnim kadrom, počev od Bojana Bakića, preko Miga Kovača, Petra Mijovića do Andreja Žakelja, sa odličnim pomoćnicima – kaže Vujovišević za Pobjedu. Ističe da ga je motivisalo da prihvati poziv SC Derbija to „što je u njegovom zdrav-

zatim Boris Tišma, Andrija Slavković Vasilije Baćović, Emir Hadžibegović, te bronzani na EP za mlade Danilo Ivanović i Zoran Vučeljić - Još smo mlađi nego prošle sezone. Bilo je planirano da

stvenom stanju to količina posla koja mu prija“.

- Ali i to što klub ima uslove

i realne ambicije. A važno je kad klub ima velike ambicije kada je u pitanju proizvodnja igrača, a sve je to pokriveno sa mogućnostima. Uz to, vratio sam se u košarku i, naravno, tu je i materijalni dio nadoknade, koji nije ne znam koliko veliki, ali me i to motiviše – dodaje Vujošević. Poznat i priznat kao trener stvaralac, Vujošević ističe da je, u košarkaškom smislu, „u Podgorici ostao jedan provincijalni dio razmišljanja da pojedini mladi i talentovani igrači hoće da idu u Beograd“.

- Volio bih moj dolazak bude jezičak na vagi da neko od njih i ostane i shvati da u Podgorici ima prirodniji put da dođe do nekog kvaliteta i prilike da igra. SC Derbi, koji ima takmičarske ambicije, igra ABA ligu, a treba da ima obavezu da skuplja i razvija mlade igrače. A ko prevaziđe tu sredinu da onda ide u Budućnost, a iz Budućnosti da ide dalje. To je, čini mi se, spontaniji i prirodniji put.

Na pitanje koliko je danas teško uskladiti rad na stvaranju mladih igrača sa sve većim ambicijama klubova, Vujošević odgovara:

neki igrači idu na viši nivo, tako i treba. To je, uostalom, i strategija našeg kluba, da radimo sa mladima, da ih razvijamo da kasnije mogu da idu dalje. Što se rostera tiče, manje-više su mladi ostali, dodali smo dva-tri

- Uvijek je to bilo teško, pa i danas. Zbog toga treba da postoje klubovi kao što je SC Derbi. Jer, u Budućnosti je to jako teško, ali zato postoji Studentski centar za Crnu Goru, koji treba da riješi tu situaciju. Legendarni trener ističe da klub ima svoje ciljeve.

- U prvom dolasku ja sam imao obavezu da sagledam potencijal, od pionira do seniora, da vidim neku metodiku rada, da to još više uklopim u već izgrađen sistem. Moram da naglasim da je veoma značajna posvećenost i uloga Đura Ostojića koji je nad klubom bdi 24 sata. Svuda ima problema, ali oni postoje da bi se rješavali, a bolje da se loše rješavaju nego da se guraju pod tepih. A u svemu tome ja mogu nešto da pomognem.

Za ABA ligu kaže da se raslojila.

- Postoje dva kluba koja su za stepenicu više od ostalih, Crvena zvezda i Partizan, to je činjenica. Onda ide jedna grupa klubova u kojoj je i Budućnost, pa nekoliko klubova pri dnu koji su, možda, slabiji nego prošle godine. Na pitanje kako komentariše scene koje su viđene u prošlosezonskom finalu između Zvezde i Partizana,

igrača, i ja sam zadovoljan, pogotovo karekterima igrača, mislim da smo pogodili sa tim. Što se tiče košarke, normalno, vrijeme i teren će biti mjerilo. Žakelj očekuje da će u predstojećoj sezoni ABA lige „biti

ali i ranijih godina u duelima Zvezde i Budućnosti, Vujošević odgovara:

- Ne bih ja da pričam o tim stvarima. Komplikovano je voditi takmičenje i organizovati suđenje na prostoru zemlje koja se raspala u

još veća razlika između top timova, prvih šest-sedam, i ostalih ekipa, iz donjeg dijela tabele“.

- Normalno, Crvena zvezda i Partizan su mnogo jači nego prošle sezone, i Cedevita Olimpija ima jači roster,

FMP je, takođe, napravio dobar roster, tu je i Igokea… To su timovi koji su, mislim, korak ispred ostalih. A u donjem dijelu mislim da će svi da budu blizu, kao prošle sezone – zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ

Carević (od 63. Bulatović), Miranović, Ćetković, Stanišić, Đukanović, Pavićević (od 90+1 Nikolić)

sko prvenstvo.

,,Sokoli“ su slavili 3:1 i zauzeli treće mjesto u grupi, što nije bilo dovoljno za plasman u elitnu rundu.

Kristofer Hagens (Norveška).

Paviće-

vić), Vukotić (od 71. Badnjar),

GRUZIJA: Makacarija, Gognadze (od 83. Kalandadze), Lacabidze, Gogličidze (od 78. Todua), Datuašvili, Chovrebašvili, Tabatadze, Bagrationi (od 83. Bartija), Gurckaja (od 63. Gociridze), Parkadze Omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore pobjedom nad Gruzijom završila je nastup u grupi 9 preliminarne runde kvalifikacija za Evrop-

Crna Gora je u prvom kolu izgubila od Engleske 2:0, dok je od Danske poražena čak 6:1.

Naša selekcija je protiv Gruzije povela u finišu prvog poluvremena, a strijelac je bio Bojan Pavićević. Gruzini su izjednačili u 54. minutu, da bi Viktor Đukanović pogocima u 73. i 77. prelomio meč.

19Srijeda, 28. septembar 2022. Košarka/FudbalArena FSCG prošle godine, spreman je za izazove u drugoj sezoni ABA lige i u taktičkom smislu. Gledajući ukupno naš nastup na ovom turniru, uglavnom sam zadovoljan, osim drugim poluvremenom utakmice sa Danskom.

- Mislim da smo potpuno za-

služeno pobijedili, a mogli smo i ubjedljivije da slavimo. Iako je ovo bila treća utakmica u kratkom roku, momci su je odigrali na visokom nivou, i u fizičkom

građanskom ratu. Upravo zbog svega toga je ABA liga dragocjeno takmičenje ne samo zbog košarke, nego i zbog drugih stvari, jer se prevazilaze i prevazišle su se neke situacije i kroz sport – zaključio je Vujošević.

VUJOŠEVIĆ: Volio bih da utičem da mladi igrači shvate kako u Podgorici imaju prirodniji put da dođu do kvaliteta

Rekao bih da smo ostavili dobar utisak u veoma jakoj konkurenciji Engleske, Danske i Gruzije – rekao je selektor Crne Gore Slobodan Drašković Ne. K.

,,Sanjinim“ klincima 44 medalje

PODGORICA - Na atletskom stadionu ,,Topolica“ u Baru u okviru Evropske neđelje sporta u Crnoj Gori, u organizaciji AK

„Sanja“ iz Bara, održano je peto međunarodno takmičenje u dječjoj atletici.

Nastupilo je oko 250 dječaka i djevojčica iz devet klubova (Leotar, Dionis, Lovćen, Budućnost, Dubrovnik, Trebinje, Sparta, Orion, Sanja, kao i članovi Škole sporta ,,Jump“ iz Herceg Novog.

Takmičenje je otvorio i pozdravio sve učesnike direktor ASCG Milorad Vuletić.

Na takmičenju su nastupila djeca uzrasta (2011- 2018)

koja su se takmičila u disciplinama: 50 m prepone, poligon spretnosti i skok udalj iz mjesta. Najviše medalja osvojio je AK ,,Sanja“ iz Bara 44 medalje, ispred Trebinja (18) i Lovćena (16).

Rezultati po disciplinama: DJEVOJČICE: 50 m prepone (2011): 1. Srna Danojlić (Leotar) 8,61, 2. Luna Županović (Dubrovnik) 9,25, 3. Anja Brajović (Budućnost) 9,54; 50 m prepone (2012): 1. Mina Lukolić (Sanja) 8,56, 2. Sara Mujovi (Sanja) 8,93, 3. Ana Kraljević (Trebinje) 9,45; 50 m prepone (2013): 1. Marija Petrović (Trebinje) 9,86, 2. Katarina Madžar (Sanja) 10,03, 3. Lana Kandić (Leotar) 10,05; 50 m prepone (2014): 1. Ksenija Božović (Lovćen) 9,86(1), 2. Kalina Bokun (Trebinje) 9,86(7), 3. Darija Vukmarković (Sanja) 10,19; 50 m prepone (2015): 1. Nađa Brajković (Sanja) 11,15, 2. Maša Jablan (Lovćen) 11,19(1); 3. Jovana

mjesta (2013): 1. Lana Kandić (Leotar) 1,89, 2. Ana Nožica (Trebinje) 1,83, 3. Emilija Radan (Trebinje) 1,82; skok udalj iz mjesta (2014): 1. Darija Vukmarković (Sanja) 1,71, 2. Ksenija Božović (Lovćen) 1,63, 3. Jelena Spajić (Leotar) 1,57; skok udalj iz mjesta (2015): 1. Maša Jablan (Lovćen) 1,53, 2. Jovana Bašić (Trebinje) 1,45, 3. Asja Durović (Dionis) 1,38; skok udalj iz mjesta (2016): 1. Filimona Radoman (Sparta) 1,32, 2. Andrea Malić (Dionis) 1,32, 3. Andrea Kasom (Sparta) 1,30; poligon (2011): 1. Srna Danojlić (Leotar) 13,82, 2. Luna Županović (Dubrovnik) 14,26, 3. Jana Radišić (Trebinje) 14,83; poligon (2012): 1. Mina Lukolić (Sanja) 13,42, 2. Sara Mujovi (Sanja) 14,42, 3. Jovana Mihaljević (Lovćen) 14,81; poligon (2013): 1. Katarina Madžar (Sanja) 15,00, 2. Ana Nožica (Trebinje) 15,04, 3. Marija Petrović (Trebinje) 15,24; poligon (2014): 1. Andrea Ždralić (Sanja) 16,16, 2. Darija Vukmarković (Sanja) 16,44, 3. Ksenija Božović (Lovćen) i Nikolina Kasom (Sparta) 16,49; poligon (2015): 1. Emina Drndar (Sanja) 17,17, 2. Nađa Brajković (Sanja) 17,18, 3. Arina Mirzina (Jump) 17,27; poligon (2016): 1. Filimona Radoman (Sparta) 16,58, 2. Andrea Malić (Dionis) 17,88, 3. Kalina Popivoda (Sparta) 19,52; višeboj (2011): 1. Srna Danojlić (Leotar); višeboj (2012): 1. Mina Lukolić (Sanja); višeboj (2013): 1. Katarina Madžar (Sanja); višeboj (2014): 1. Darija Vukmarković (Sanja) i Ksenija Božović (Lovćen); višeboj (2015): 1. Maša

2. Vuk Eraković (Sanja) 10,64, 3. Luka Vukić (Sanja) 10,66; 50 m prepone (2016):

1. Sergej Adrović (Jump) 11,90, 2. Damir Karametović (Dionis) 12,06, 3. Sergej Pejović (Sparta) 12,08; 50m prepone (2017):

1. Vuk Brajković (Sanja) 14,31, 2. Pavle Marstjepović (Sanja) 14,49, 3. Orhan Međedović (Sanja) 15,37; skok u dalj iz mjesta (2011): 1. Vasja Rebac (Trebinje) 2,11,

Rukometni savez Crne Gore organizovao svečanost

,,Lavicama“ hvala

50 m prepone (2018): 1. Melina Šećović (Sanja) 13,41, 2. Sofija Plamenac (Sanja) 14,00; skok udalj iz mjesta (2011): 1. Srna Danojlić (Leotar) 2,18, 2. Luna Županović (Dubrovnik) 2,11, 3. Anja Brajović (Budućnost) 1,89; skok udalj iz mjesta (2012): 1. Mina Lukolić (Sanja) 2,12, 2. Ana Kraljević (Leotar) 2,03, 3. Lina Brkanović (Sanja) 1,93; skok udalj iz

2. Balša Dapčević (Lovćen) 2,08, 3. Jovan Dobrković (Sanja) 1,94; skok udalj iz mjesta (2012): 1. Aleksa Božović (Lovćen) 2,15, 2. Stefan Stanišić (Sanja) 1,95, 3. Aleksa Vujnović (Trebinje) 1,82; skok udalj iz mjesta (2013): 1. Antonio Movili (Sanja) 2,00, 2. Viktor Jančić (Sanja) 1,91, 3. Faruk Međedović (Sanja) 1,83; skok u dalj iz mjesta (2014): 1. Damjan Jovićević (Dionis) 1,86, 2. Demir Maljević (Lovćen) 1,85, 3. Stefan Vujnović (Trebinje) 1,69; skok udalj iz mjesta (2015): 1. Vuk Eraković (Sanja) 1,57, 2. Luka Kljunak (Trebinje) 1,52, 3. Balša Todorović (Sanja) 1,42; skok udalj iz mjesta (2016): 1. Sergej Adrović (Jump) 1,57, 2. Sergej Pejović (Sparta) 1,57, 3. Maksim Božović (Lovćen) 1,44; poligon (2011): 1. Balša Dapčević (Lovćen) 14,15, 2. Naser Škaljić (Dubrovnik) 14,34, 3. Vasja Rebac (Leotar) 14,65; poligon (2012): 1. Aleksa Božović (Lovćen) 14,01, 2. Stefan Stanišić (Sanja) 14,35, 3. Aleksa Vujnović (Trebinje) 14,49; poligon (2013): 1. Viktor Jančić (Sanja) 14,26, 2. Stefan Rakočević (sanja) 14,79, 3. Martin Govedarica (Sanja) 15,05; poligon (2014): 1. Demir Maljević (Lovćen) 15,48, 2. Petar Madžar (Sanja) 15,80, 3. Damjan Jovićević (Dionis) 16,18; poligon (2015): 1. Luka Kljunak (Trebinje) 16,53, 2. Kan Toković (Sanja) 16,79, 3. Lazar Mijanović (Trebinje) 16,91; poligon (2016): 1. Sergej Pejović (Sparta) 18,04, 2. Sergej Adrović (Jump) 18,06, 3. Lazar Kašćelan (Lovćen) 18,52; višeboj (2011): 1. Balša Dapčević (Lovćen); višeboj (2012): 1. Aleksa Božović (Lovćen); višeboj (2013): 1. Viktor Jančić (Sanja); višeboj (2014): 1. Demir Maljević (Lovćen); višeboj (2015): 1. Vuk Eraković (Sanja) i Luka Kljunak (Trebinje); višeboj (2016): 1. Sergej Pejović (Sparta). R. P.

RSCGPODGORICA - Rukometni savez Crne Gore organizovao je svečanost na kojoj je obilježen jubilej i uručene plakete igračicama i članovima stručnog štaba reprezentacije koja je osvojila srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine. Deceniju kasnije, to je jedina olimpijska medalja za našu državu nakon obnove nezavisnosti, zbog čega London ima posebno mjesto u istoriji crnogorskog sporta. Plakete igračicama i članovima stručnog štaba uručio je predsjednik Saveza Petar Kapisoda, a svečanosti su prisustvovali ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević i predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović - Čast mi je da vam se obratim u ime Rukometnog saveza Crne Gore povodom jubileja 10 godina od osvajanja srebrne olimpijske medalje u Londonu. I danas, to je najveći uspjeh crnogorskog sporta. Sve je počelo 1984. kada su tri Crnogorke osvojile zlatnu olimpijsku medalju. Srebro iz Londona predstavlja dosanjani san svih igračica koje su danas ovdje i predstavlja uspjeh koji je obilježio njihove karijere. Medalja i odnos koji ste pokazale prema dresu sa državnim grbom putokaz je svim budućim generacijama koje će predstavljati našu državu na najvećim takmičenjima. Taj sportski uspjeh ima dodatnu težinu, s obzirom na način i emociju sa kojom ste iz utakmice u utakmicu, potvrđivale da se i iz male države, možete nositi sa velikanima svjetskog rukometa. I dan danas se priča o sportskom čudu koje je došlo iz jedne male Crne Gore. Sjećanje na nezaborav-

SIMONOVIĆ: Vašu medalju

Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, kazao je da se sa emotivnim nabojem sjeća dana iz Londona i zlatne godine crnogorskog sporta.

- Nijesam se posebno pripremao za govor, ali na ovu temu satima se može pričati. Ovo je najveći

ne londonske dane i danas budi najljepša osjećanja kod svih kojima su rukomet i Crna Gora u srcu. Svoj višegodišnji predan i posvećen rad krunisali ste osvajanjem medalje. Ovo je prilika da obilježimo taj jubilej i odamo vam priznanje za ono što ste uradile. Neke „lavice“ koje su u Londonu dosanjale svoje sportske snove i danas ponosno predstavljaju Crnu Goru – to su Marina, Jovanka i Milena, a Bojana i Maja

uspjeh od obnove nezavisnosti do danas. Može to da ne liči svakome na takav rezultat, a vidim da su izjednačena primanja olimpijske medalje sa nekim drugim medaljama. A vi imate i te druge medalje, ali vašu nema niko. Zato ćemo se potruditi da to ispravimo, jer se

su članovi stručnog štaba. Danas, neke nove generacije „lavica“ nastavljaju putem koji ste trasirale prije 10 godina, sanjajući da jednog dana i one donesu u Crnu Goru medalju sa najveće svjetske smotre sportista. Prije 10 godina na svjetskom rukometnom nebu pojavila se nova zvijezda. Ta zvijezda i danas sija. „Lavice“ su bile i ostale primjer pravog, patriotskog i profesionalnog odnosa prema dresu sa

Rekreativna trka 3. oktobra

PODGORICA - Rekreativna trka „Fan ran“ na 3.000 metara biće održana 3. oktobra u Podgorici, iako je prvobitno bilo planirano da bude 27. septembra. Ministarstvo sporta i mladih u saradnji sa Atletskim savezom četvrti put organizuje trku povodom obilježavanja Evropske nedjelje sporta. Start trke predviđen je sa brda Gorica, a cilj je na Trgu Argentina.

-Cilj trke je uključiti što veći broj građana koji će, zajedno sa profesionalnim sportistima, kroz navedenu trku poslati poruku značaja bavljenja fizičkim aktivnostima. Centralni doga-

đaj Evropske nedjelje sporta pod nazivom ,,Be active village“ biće održan 6. oktobra, od 17 do 20 sati, kod Sportskog centra Morača.

-Predviđeno je da na oko 25 promo punktova Crnogorski olimpijski i Paraolimpijski komitet i nacionalni sportski savezi dijele promo materijale i organizuju aktivnosti kroz ko-

je će svi zajedno dati doprinos popularizaciji i afirmaciji sporta – piše u saopštenju Ministarstva sporta i mladih.

U okviru manifestacije planirana je i revijalna biciklistička trka „Be active ride a bike“ 9. oktobra u Kotoru.

-Cilj projekta je da se građani uključe u revijalnu biciklističku trku koju će voziti zajedno sa reprezentativcima u bicklizmu i kroz navedenu aktivnost pošalju poruku značaja bavljenja sportskim aktivnostima – saopšteno je iz Ministarstva sporta i mladih.

Prvi BeActive ambasador u Crnoj Gori je nekadašnja rukometašica Ana Milačić. R. P.

Održano peto međunarodno takmičenje u dječjoj atletici

hvala do neba

medalju niko nema

sa Olimpijskim igrama ne može izmjeriti ni svjetsko, a ni evropsko prvenstvo.

Pokušavao sam ranije ovo da ispravim, ali računajući na, zaista, sjajnu relaciju sa ministrom Laloševićem, vjerujem da to možemo učiniti. Inicijativa će krenuti koliko je danas – istakao je Simonović.

državnim grbom – kazao je Kapisoda.

U godini kada se slavi jubilej, RSCG biće domaćin jedne od grupa EP koje startuje u novembru.

- Sudbina je htjela da tačno deceniju nakon Londona dobijemo organizaciju Evropskog prvenstva zajedno sa Slovenijom i Sjevernom Makedonijom. Zato, prisjećajući se najvećeg uspjeha crnogorskog sporta nakon obnove nezavisnosti,

Simonović je kazao da će vremenom doći i nove olimpijske medalje, ali da će srebro iz Londona biti najvažnije odličje, jer je prvo.

- U olimpizmu samo sportisti dobijaju olimpijske medalje i ona je vaša i niko vam je ne može uzeti i niko sa vama ne može da je dijeli. Pamtiće se vaš rezultat i sjajni drim tim iz Londona – poručio je Simonović.

brojimo dane do početka smotre na kojoj će nova generacija „lavica“ pokušati da ponovo obraduje naciju. Neka nam je srećan jubilej, kao temelj na kome smo gradili i nastavljamo da gradimo najljepše stranice crnogorskog rukometa i sporta. Plakete su uručene Marini Rajčić, Radmili Petrović, Jovanki Radičević, Mariji Jovanović, Anđeli Bulatović, Sonji Barjaktarović, Maji Savić, Bojani Popo-

Izgubio od 63. snukeraša svijeta

Šok za O’Salivena na Britiš openu

je od malo poznatog Aleksandera Ursenbahera 4:1 Britiš openu. Legendarni Englez je potpuno razočarao, očigledno je daleko od forme koju je demonstrirao tokom proljeća, kada je sedmi put postao šampion svijeta. Svjetski ,,broj jedan“ je izgubio od 63. snukeraša planete, a trijumf Ursenbahera bio je skoro rutinski.

Ključnu grešku kontroverzna zvijezda snukera napravila je u četvrtom frejmu pri rezultatu 24:24. Od tog momenta mentalno nije mogao da se oporavi i iskoristi pružene šanse, a rival je igrao sve sigurnije.

Britiš open jedan je od najvećih turnira jesenjeg dijela sezone, a O’Saliven ga je osvojio jedini put još 1994. godine, na početku profesionalne karijere. R. A.

vić, Katarini Bulatović i Majdi Mehmedović, a članice „lavica“ u Londonu bile su i Milena Raičević, Suzana Lazović, Ana Đokić, Ana Radović i Jasna Tošković, kojima će plakete biti uručene naknadno.

Kao članovima stručnog štaba, plakete su uručene Emiru Bešliji i Snežani Damjanac, dok su selektor Dragan Adžić, Vlatko Đonović, Milanka Čelebić, Alen Pepić i Srđan Kojić zbog obaveza bili spriječeni da prisustvuju svečanosti. Plaketu je dobio Predrag Bošković, koji je 2012. godine bio predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore. - Hvala Rukometnom savezu na priznanju i na bezrezervnoj podršci. Ponovo smo oživjeli najljepše i najveće sportske emocije. Čast je bila biti kapiten generacije koja je parafirala recept za uspjeh i na najbolji način ispisala crnogorsku sportsku istoriju – kazala je kapitenka ,,lavica“ iz Londona Maja Savić. A. M.

PODGORICA – U balon sali

„Venom“ u Podgorici održano je peto kolo Bokserske lige Crne Gore.

Organizaciju kola upriličio je BSCG, dok je tehnička organizacija pripala Bokserskom klubu Podgorica. Priznanje za najboljeg boksera pripalo je Strahinji Mrdaku (Budva), dok je članica Fenixa Adila Mušović proglašena za najperspektivniju bokserku.

U uvodnom dijelu održane su četiri borbe, koje nijesu bodovane – sastali su se Mihailo Obrenović (Podgorica) – Mlađen Pejović (Podgorica), Milija Keković (Podgorica) – Andrija Šuškavčević (Podgorica), Dalila Hodžić (Fenix) – Ena Hot (Fenix) i Jasmin Idrizović (Fenix) – Omar Coković (Fenix). Kada su u pitanju glavne borbe, održano je 10 mečeva u četiri kategorije. U konkurenciji pionira viđena su tri meča – Admin Pe-

BLAJBURG – Dvorana: „Jufa arena“. Gledalaca: 820. Sudije: Peter Sabo (Mađarska), Salvis Kurtis (Letonija). Rezultat po setovima: 37:35, 25:27, 25:21, 25:18. Poeni iz napada: Zadruga 62, Budva 58. Poeni iz bloka: Zadruga 13, Budva 8. Poeni iz servisa: Zadruga 6, Budva 4. Greške: Zadruga 33, Budva 31. ZADRUGA: Rajner, Pitakudis 5, Kopšar, Stajner (libero 1), Bakiri 15, Aspiotis 27, Krac 13, Kaibald, Sabo 10, Krasnig 3, Ščerbakov 5, Kicinger (libero 2), Mađunkov 3, Ric. BUDVA: Jelić 1, Lečić, Milenković, Gmitrović 30, Hadžisalihović 6, Krivokapić (libero 2), Giljanović 12, Ćinćur 2, Fazlić 7, Milić 10, Toman (libero 1), Begić, Bjeljac. Kao i prošle godine, protiv zagrebačke Mladosti, odbojkaši Budve su i ove sezone završili nastup u Ligi šampiona u prvom kolu kvalifikacija, ovoga puta sa dva poraza. Za razliku od meča u Budvi, izabranici Miloša Markovića, su odigrali znatno bolje u revanšu u Bjalburgu i skuplje prodali kožu. Zapravo, da su iskoristili šanse u prvom setu, a s obzirom na to kako su igrali u prva dva, Budvani su, možda, mogli i do podviga (trebala im je pobjeda od 3:0 ili 3:1 da bi izborili „zlatni set“). Ovako, crnogorski šampion će nastup u Evropi nastaviti u prvom kolu (1/32 finala) CEV kupa, a rival će biti njemački Lineburg. Prvi meč se igra u Budvi, između 11. i 13. oktobra, a revanš u Njemačkoj između 18. i 20. oktobra. Bolji iz ovog dvomeča će u drugom kolu igrati protiv rumunskog Dinama iz Bukurešta, 8/10, odnosno 15/17. novembra. Prvi set je bio najneizvjesniji na meču u Austriji, trajao je čak 41 minut, pri čemu je Zadruga vodila do dva poena razlike, a Budva samo minimalno. Budva je prva stigla do set lopte na 24:23, ali je nije iskoristila, kao

Budvani u revanšu skuplje prodali kožu

ni narednih šest, od kojih je u dva navrata (na 26:25 i 27:26)

imala kontru za vođstvo u setovima, ali oba puta Aleksandar Gmitrović (11 poena u prvom setu) nije spustio loptu na teren (jednom je izblokiran, a drugi put je njegov smeč uhvatila odbrana domaćih). Crnogorski šampion je posljednji put mogao do seta na 35:34, ali je tada na scenu stupio Grk Anastasios-Stamatios Aspiotis, koji je prvo izjednačio iz prvog napada (35:35), a onda je sa dva as servisa donio Austrijancima prvi set.

Ono što nijesu uspjeli u prvom, Budvani su uradili u drugom setu, u kojem su podigli nivo igre u svim elementima, posebno na servisu i bloku. Istina, izgledalo je da će Zadruga osvojiti i drugi set, jer je čuvala prednost vodila od 11:8 do 23:21, prva je stigla i do set lopte, ali je Gmitrović anulirao (24:24). Nijesu domaći iskoristili ni drugu set loptu koju je donio Aspiotis (25:24), jer je isti igrač pogriješio na servisu. Zato su Budvani iskoristi-

li prvu set loptu, koju je donio tehničar Belmin Begić, nakon što je našao rupu i plasirao loptu u drugu zonu domaćih. Tačku na set je blokom stavio Matija Ćinćur, koji je zaustavio prvi napad Bakirija, bivšeg igrača Budve. Budva je u trećem setu povela samo na startu (1:0), držala je priključak do 8:8, a onda je Zadruga „pobjegla“ na 12:8, pa na 14:9 i 19:14 i tu prednost je rutinski sačuvala do kraja seta (25:21).

Kako će Ćinćur dobio šansu od početka trećeg, tako su od starta četvrtog seta u postavi zaigrali i tehničar Rastko Milenković i primač Benjamin Hadžisalihović, jer je trener Marković odlučio da razigra što više igrača u meču u kojem njegov tim više nije mogao do podviga. Zadruga je vodila od start, već na 6:2 se mogao naslutiti epilog, iako je Budva na kratko prišla na 7:6. Austrijanci su brzo „otišli“ na 14:8, bilo je i 16:9, pa se do kraja seta nije postavljalo pitanje pobjednika… S. J.

Strahinja Mrdak najbolji bokser

školarki (do 46 kg) Adila Mušović (Fenix) savladala je Anju Tešović (Budva) 3:0.

peljak (Fenix) savladao je Slobodana Jelušića (Budva) 3:0 u kategoriji do 32 kg, u kategoriji do 37 kg Luka Otašević (Budva) – An-

drija Nikitović (Nikšić) 2:1, u kategoriji do 39 kilograma Strahinja Mrdak (Budva) savladao je Nikolu Raičevića (Nikšić) 3:0. U meču

U kategoriji školaraca održane su tri borbe – Jovan Koljenšić (Nikšić) u konkurenciji do 48 kg savladao je Bešira Zulovića (Fenix) 2:1, do 52 kg Matija Roganović (Nikšić) – Danilo Marković (Podgorica) 3:0 i do 66kg Ognjen Drljević (Budva) – Marko Raičević (Nikšić) 2:1. Kod juniora u konkurenciji do 63kg Stefan Ivezić (R Montenegro) savladao je Albina Šabanovića (Fenix) prekidom u drugoj rundi, u kategoriji 75kg Stefan Janković (Fenix) – Đuro Rolović (Power boxing) 2:1 i Menan Softić (Pristan) – Filip Klepo (Power boxing) 3:0. R. P.

Aleksandar Gmitrović je upisao 30 poena u Austriji

Crnogorski šampion protiv austrijske Zadruge završio nastup u kvali kacija za Ligu šampiona u odbojci

Zadruga

Održano 5. kolo Bokserske lige Crne Gore

Polemika i razmimoilaženja oko pitanja Crkve bosanske

Priredio:

Aleksandar Solovjev iz nekoliko razloga znači prekretnicu u procesu proučavanja problema Crkve bosanske. Značaj njegovog doprinosa naročito se ogleda u prezentiranju novih izvora, podataka i rezultata istraživanja. Pronalazeći dotle nepoznatu građu i koristeći se njome, on je snažno podržao i ponovno učvrstio koncepciju Franje Račkoga o heretičkom karakteru Crkve bosanske. U bosanskim rukopisima je pronalazio potvrdu o dualističkom učenju te crkve. Tako je na osnovu Radoslavljevog rukopisa iz XV v. utvrdio gotovo potpunu saglasnost između bosanskog obreda i obreda francuskih katara u XIII v., odnosno maloazijskih fundajajita u XI v. Rastudije, koji se spominje u fragmentu Batalovog evanđelja iz 1393. god., po njegovom mišljenju je osnivač i prvi djed Crkve bosanske. Smatrao je da su u XIV i XV v. nastale znatne promjene u toj crkvi, da se ona otuđila od seljačkih sljedbenika, koji se zbog toga približavaju pravoslavlju. Bosansku herezu je nazivao bogumilstvom, a kolijevku njegovu u X v. vidio je u Trakiji. Za Solovjeva su stećci i njihovi reljefni motivi važan faktor bosanskog

bogumilstva, pa im je posvetio dosta vremena.

Dragutin Knievvald (1949. i 1964) slijedi Solovjeva u podržavanju teze Račkoga. Usvojio je njegovu hipotezu o Aristodiju — Rastudiju, kao starješini bosanskih heretika, a u Belizmencu iz Verone, iz XIII v., vidio je „antipapu”, za koga je rekao da je Crkvu bosansku skrenuo sa umjerenog u radikalni dualizam. Smatra da se ta crkva i formalno odvojila od Rima tridesetih godina XIII v., živeći i razvijajući se kao samostalna. U procesu protiv Becha, s kraja XIV v., vidio je još jedan dokaz tijesnih dodira bosanskih i zapadnih heretika. Primjetna su kolebanja u njegovom priznavanju redovničkog obilježja bosanskih „krstjana”, koje, inače, tretira „savršenim”, tj. onim koji su primili dualističko duhovno krštenje. Stoga je usvojio dokaze Maje Miletić o pripadnosti „krstjana” iz 1203. god. redu sv. Bazilija. Za njega je unutarnja organizacija Crkve bosanske jednaka organizaciji ostalih heretičkih,

neomanihejskih crkava. Leo Petrović je, međutim, odlučno pobijao koncepciju Račkoga o dualističkom vjerovanju Crkve bosanske (1942. i 1953). Odričući vjerodostojnost latinskih izvora, on je smatrao da su zapadne optužbe neistinite, odnosno da je Ugarska namjerno krivo obavještavala Rim. Smatrao je da je katolička crkva u Bosni baštinik hrvatsko-glagoljske crkve, koja je u XIII v., zbog prekida veza sa Rimom, postala samostalna, ali i „odsječena grana koja je sve više venula i sušila se, dok nije oko 1480. god. posve uginula”. Po njegovom mišljenju je Crkva bosanska u osnovi ostala katolička.

Sima Ćirković je u dva maha pisao o ovome problemu; prvi put u pokušaju sinteze u Istoriji srednjovekovne bosanske driave (1961) i drugi put u referatu na naučnom skupu u Rimu (1963). Podržao je tezu Račkoga, sa manjim izmjenama. On vjeruje da su bosanski patareni ispovijedali radikalni, a ne umjereni dualizam.

Sam postanak Crkve bosanske vidi u „stapanju ostataka stare biskupije sa slovenskim bogoslužjem i heretičke zajednice”, u čemu se u osnovi složio sa Šidakovim rezultatima istraživanja.

Uvažavao je optužbe zapadnih protivnika Crkve bosanske, čiju opravdanost nalazi i u domaćim izvorima. Izrazio je izvjesne rezerve ii priznavanju redovničkog obilježja bosanskih „krstjana”, a nije se složio s mišljenjem da je hijerarhija Crkve bosanske analogna

hijerarhiji kod zapadnih katara. Nije usvojio ni hipotezu Solovjeva i Knievvalda o Rastudiju kao osnivaču Crkve bosanske. Inače, smatra da je hereza u Bosnu infiltrirana iz Dalmacije i prihvaća Sidakovo mišljenje da se o heretičkoj Crkvi bosanskoj može govoriti od 1232/33, kada je propao papin pokušaj da reformira katoličku biskupiju u Bosni. Anto Babić se svojim raspravama javlja u dva navrata (1954. i 1963). (Njegova nešto opširnija, ali popularna druga rasprava je ponovo izdana 1972. g.) U pokušaju sinteze, na bazi literature, pretežno onoga što je napisao Solovjev, Babić je podržao koncepciju Račkoga, smatrajući da su latinski spisi istiniti i da jasno dokazuju heretički karakter Crkve bosanske. Prvu pojavu hereze u Bosni on vidi već na početku druge polovine XII v., a definitivno organizovanu heretičku crkvu tek u prvoj polovini XIV v. Bosanske „krstjane” smatra redovnicima koje izjednačuje sa „savršenim” zapadnim dualistima, a za hijerarhiju same crkve kaže da je analogna onoj kod zapadnih dualista. I za obredne forme Crkve bosanske smatra da su nastale pod utjecajem zapadnih heretičkih crkava. Babić misli da su heretici u Bosnu došli iz Srbije. Treba reći da Babić ne smatra da je problem Crkve bosanske do kraja riješen, najviše zbog toga što protivrječnosti između stranih i domaćih izvora još nisu prevladane. Dominik Mandić je poslije Račkoga vrlo široko zahvatio problematiku bosanske hereze (1962. i 1963). Šidak kaže da je njegovo djelo, i pored nedostataka (nepreglednost i nejasnosti, suvišna domišljanja, nacionalističke tendencije i dr.), do danas najcjelovitiji prikaz heretičke Crkve bosanske. On podržava i dograđuje tezu Račkoga. Ali, protivno Račkome i njegovim sljedbenicima, on je početak bosanske hereze pomakao za dva vijeka nazad, na kraj X, odnosno na početak XI v. Tu Mandićevu hipotezu je usvojio Ernest Werner. Ecclesia Sclavoniae iz

latinskih izvora XIII v. za njega je isto što i crkva Slavonije, odnosno crkva Hrvata, sa sjedištem u Bosni, pod čiju nadležnost spadaju sljedbenici u svim hrvatskim zemljama.

Za njega je Crkva bosanska bila umjereno dualistička, ali je već u XIII v. evoluirala u radikalni dualizam. I tu hipotezu je podržao E. Werner. Mandić je usvojio redovnički značaj bosanskih „krstjana”. O hijerarhiji Crkve bosanske mislio je kao i većina drugih — da odgovara hijerarhiji zapadnih dualista.

Marko Vego je objavio nekoliko radova iz ove problematike (1937, 1953, 1963. i 1973).

Najprije je u njima dominirala misao o Bošnjacima kao nereformiranim katolicima, čije je učenje bilo kombinacija kršćanstva i dualističkog paganstva. Drugom prilikom je rekao da su bosanski „krstjani” postali šizmatici, u smislu pravoslavlja, zbog čega su u drugoj polovini XV v. većim dijelom i prešli na pravoslavlje. Inače je sav problem sa navodnom herezom u Bosni on vidio kao sukob ugarskih kraljeva, koji su neprijatelji i zavojevači, i bosanskog naroda sa vlastelom,

koji se opiru tom neprijatelju. Mislim da bi se Vegino stanovište moglo sažeti u ovome. Crkva bosanska nije bila heretička, nego pravovjerna katolička, sa kaluđerima sv. Bazilija, „na pozicijama slovenskog jezika i istočnog obreda”. Franjo Šanjek je svoju doktorsku disertaciju posvetio problemu bosanske hereze (1975). Njegovo naučno opredjeljenje je na liniji teze Račkoga i njegovih sljedbenika. Međutim, iako je teolog, on se kritički odnosi prema latinskim optužbama. Nije se složio sa Mandićevom hipotezom o počecima bosanske hereze u XI v., niti sa Solovjevljevom o Rastudiju kao osnivaču te crkve. Smatra da je početak Crkve bosanske posljedica izbjeglih heretika iz Dalmacije krajem XII v., i da je bila uređena poput drugih katarskih zajednica — imala je „krstjane” (kao „savršene” redovnike) i obične vjemike („krstjane” u širem smislu). Kao i Mandić, on smatra da njena hijerarhija odgovara onoj kod zapadnih dualista. Istakao je veliki ugled Crkve bosanske u XIV i u prvoj polovini XV v. (Nastavlja se)

Stećak

Aleksandar Solovjev

Franjo Rački

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica

Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Poslovni broj Iv.br.562/2022

Javni izvršitelj Snežana Begović iz Pljevalja, ul. Boška Buhe bb, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca CRNOGORSKI TELEKOM A.D . PODGORICA, MOSKOVSKA 29, Podgorica, PIB: 00000000, koga zastupa ADV.dr MILOŠ VUKČEVIĆ, VOJVODEMAŠA ĐUROVIĆA, LAMELA D-1 br.25, City kvart, Podgorica protiv izvršnog dužnikaSLAĐANA ŠĆEPANOVIĆ, X ULICA MAHALA 5, GOLUBOVCI, rođena: 25.07.1989. go dine, sa poslednje poznatom adresom kako je ovde naznačeno, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 347,78 eura, dana 27.09.2022 godine,u skla du sa odredbama čl. 45 Zakona o izvršenju obezbjeđenju („Sl.list CG“ br.22/17) donio je

Z A K LJ U Č A K

Za izvršnog dužnika SLAĐANA ŠĆEPANOVIĆ, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju Iv.br.562/2022 od 10.05.2022. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima i Rješenja o izvršenju o naknadnim troškovima Iv.br.562/2022 od 27.09.2022 godine. Izvršni dužnik može preuzeti navedena pismena u kancelariji javnog izvršitelja, na adresi ul. Boška Buhe bb u Pljevljima, u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa, u suprot nom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja svih pismena na oglasnoj tabli nadležnog Osnovnog suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Upozorava se izvršni dužnik da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom i da negativne posljedice koje mogu nastati snosi sama stranka, odnosno, izvršni dužnik. Pljevlja, 27.09.2022. godine, JAVNI IZVRŠITELJ Snežana Begović

Na osnovu člana 109 Zakona o visokom obrazovanju (“Službeni list Crne Gore”, br. 044/14 od 21.10.2014, 052/14 od 16.12.2014, 047/15 od 18.08.2015, 040/16 od 30.06.2016, 042/17 od 30.06.2017, 071/17 od 31.10.2017, 055/18 od 01.08.2018, 003/19 od 15.01.2019, 017/19 od 19.03.2019, 047/19 od 12.08.2019, 072/19 od 26.12.2019, 074/20 od 23.07.2020, 104/21 od 30.09.2021, 086/22 od 03.08.2022, 086/22 od 03.08.2022), člana 58 59 Zakona o prevozu u drums kom saobraćaju (“Službeni list Crne Gore”, br. 071/17 od 31.10.2017, 067/19 od 11.12.2019) Uputstva o ostvarivanju prava na participaciju troškova prevoza studenata u prigradskom međumjesnom prevozu za studijsku 2022/23. godinu donesenog od strane Ministarstva prosvjete br. 01-011/22-743/3 od 12.09.2022, Studentski parlament Univerziteta Crne Gore raspisuje POZIV

za prikupljanje ponuda za prevoz studenata u međumjesnom prevozu za studijsku 2022/23. godinu

za pružanje usluga posebnog linijskog prevoza studenata UCG u međumjesnom prevozu za studijsku 2022/23. godinu.

Zainteresovani ponuđači treba da ispunjavaju uslove propisane zakonom krit erijume definisane pozivom koji se može pronaći na web sajtu SPUCG – www. spucg.ac.me.

Kontakt osoba zadužena za davanje informacija Andrej Vukčević, predsjednik SPUCG, telefon: 069 151 224.

Iv.br.1153/22

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MFI “Alter Modus” DOO Podgorica, Vučedolska br 15, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Safet Piljević, VIII Crnogorske brigade br 4, Be rane, radi naplate novčanog potraživanja 854,19€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 27.09.2022 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerio ca, protiv izvršnog dužnika Piljević Safeta, sa zadnje poznatom adresom VIII Crnogorske brigade br. 4, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1153/22 od 12.09.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 14.09.2022. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivan jem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pisme na na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Poslovni broj: I.br.710/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog pov jerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cet injskog br.141, protiv izvršnog dužnika DOO CHERRY iz Nikšića, Dragovoljići bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 50.000,00 eura, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 10348/07 od 12.07.2007. godine, dana 27.09.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Urednica

M ARIJA I VANOVI

EVI

-N IKI

OBJEKTIV KULT

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON:

020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Izvršnom dužniku DOO CHERRY iz Nikšića, Dragovoljići bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o I prodaji nepokretnosti od 27.09.2022. god, Zaključka o II prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.710/2019 od 27.09.2022.god. Izvršni dužnik DOO CHERRY iz Nikšića se može obratiti jav nom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o I prodaji nepokretnosti od 27.09.2022. god, i Zaključka o II prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.710/2019 od 27.09.2022.god.Upozorava se izvršni dužnik DOO CHERRY iz Nikšića da se ovakav način do stave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavl janja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 27.09.2022. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

dana

godine,

23Srijeda, 28. septembar 2022. Oglasi i obavještenja Tiraž: 3.176

Vojno Selo bb, Plav. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti Iv.br. 2225/21 od 16.08.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i zaključak o prodaji nepokretnosti od 22.09.2022. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivan jem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pisme na na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Invitation for Bids

Republic of Montenegro

Water Supply and Sanitation Adriatic Coast V, Component 2, Tivat, Kotor and Herceg Novi

THIS IS A RE-ADVERTISEMENT

Name of Contract: “Water Supply and Sanitation Infrastructure Adriatic Coast – Bay of Kotor”

July 2022

Project number: BMZ ID 2015 67 817

Contract number (ICB): WB-IG03-MNE-ENV-01 and WB-IG04-MNE-ENV-01 KfW Project ID: 41943 KfW Procurement No. 508376

The Municipality of Kotor, Montenegro has received financing from the German Government through the Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW) with co-financing from the EU Western Balkan Investment Framework toward the cost of the “Water Supply and Sanitation Adriatic Coast V, Component 2, Tivat, Kotor and Herceg Novi”, and intends to apply part of the proceeds toward payments under the contract “Water Supply and Sanitation Infrastructure Adriatic Coast – Bay of Kotor”.

The Municipality of Kotor has transferred the Employer’s rights to Vodovod kanalizacija Kotor to implement the above stated Contract and invite sealed Bids from eligible Bidders for the construction and commissioning of: water supply trans mission and distribution systems including house connections and pumping stations; sewerage networks with manholes, house connections, pumping stations and trunk sewers including an undersea transfer main; and preparation of shop and as-built drawings. Duration of construction is 24 months with a 12 month Defects Notification Period. Note that there will be interruptions in the works implementation over the summer tourist season period. Note the Contract includes a price adjustment formula. Note that attendance at the Pre-Bid Meeting and Site Visit is not compulsory and no additional Pre-Bid Meeting and Site Visit will be scheduled.

Bidding will be conducted by means of the International Competitive Bidding procedure with qualification as specified in the KfW “Guidelines for Procurement of Goods, Works and associated Services in Financial Cooperation with Partner Countries, January 2021” (“KfW Guidelines”).

Interested eligible Bidders may obtain further information from: Vodacom doo – Tivat (Project Executing Agency)

Address: Luke Tomanovića, br. 2

City Tivat, Montenegro

ZIP Code: 85320

Country: Montenegro

Fax: +382 (0)32 672 782

Attention: Vodacom, Mr. Marko Ivanić

Electronic mail address: vodacom@t-com.me, marko.ivanic@vodacom.co.me

Upon written request, electronic version (on CD) of the Tender documents in both the English and Montenegrin languages, can be taken from the Project Executing Agency (Vodacom, Tivat) for a price of 500 EUR (five hundred Euro) against pre sentation of the respective payment slip (fax or email to both e-mail addresses above). Alternatively an electronic version (on CD) can be sent by courier to the Bidder or a link to an electronic version which can be downloaded can be sent to an email address provided by the Bidder.

The method of payment will be by bank transfer to the Accounts:

-Crnogorska komercijalna banka AD Podgorica, Swift Address: CKBCMEPG; Through: Deutsche Bank AG Frankfurt, Swift

Address: DEUTDEFF; In favour of Beneficiary Customer: Vodacom d.o.o. Tivat, Account No.: ME25510000000000887978 (IBAN Code) - for payments outside of Montenegro;

-Acc No. 530-0000000016910-14, NLB Montenegrobanka AD Bank for payments in the country.

Qualification Documents and Bids must be delivered to the address indicated in the clause ITB 22.1 of the bidding docu ment on or before 12.00 hours (local time) on Tuesday 15th November 2022. Late Qualification Documents and Bids will be rejected.

In the first public session, only the Qualification Documents will be opened in the presence of the Bidders’ designated representatives. In the second public session only the Bids of those Bidders who have fulfilled the qualification criteria will be opened.

All Bids must be accompanied by a Bid Security of EUR 400,000 valid for a minimum of 162 (i.e. 120 + 42) days from the submission date. Failing to do so, leads to instant disqualification of the Bidder

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore PIB: 02096099 osnovana 1901. godine A.D., Podgorica, koga zastupa adv. Đukanović Dragoljub Pod gorica, ul.Moskovska br.169 , protiv izvršnog dužnika Jovo Rafailović, Budva, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, kao i troškova izvršenja i nagrade za rad javnog izvršitelja koliko u konačnom budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se ćetrnaesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika,upisane u nepokretnosti upisane u LN 310 KO Bečići u sukorišćenju izvršnog dužnika u obimu 1/3, nepokretnosti up isane u LN 311 KO Bečići u sukorišćenju izvršnog dužnika u obimu 1/5,nepokretnosti upisane u LN 426 KO Bečići u korišćenju izvršnog dužnika u obimu 1/1.

II Četrnaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 19.10.2022. god. u 10:00 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. IVM - 316/2021 od dana 25/02/2021 godine, a radi naplate na ime glavnog duga i to iznos od 13.403,04 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 18.02.2021. godine , pa do konačnog namirenja,na ime troškova po AT u iznosu od 181.50 €,nagrade za rad,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

III Nepokretnosti navedene u tač. 1 imaju upisanih tereta osim rješenja o izvršenju ovog javnog izvršitelja Zabilježba spora tužbe predate osn.sudu u kotoru posl.br.p.134/07. od 1.3.2007.na dijelu RafailoviĆ Jova i Željka u LN 311 KO Bečići i u LN 426 KO Bečići. IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena rješenjem od dana 02/07/2021 godine i iznosi za Nepokretnost upisa nu u LN 310 KO BEĆIĆI, katastarska parcela broj 1213/1, zemljište površine 706 m2 , sukorišćenje u obimu prava izvršnog dužnika 1/3 u vrijednosti od 82.800,00 eura;Nepokretnost upisanu u LN 311 KO BEĆIĆI, katastarska parcela broj 1420, zemljište površine 3624 m2 , sukorišćenje u obimu prava izvršnog dužnika 1/10 u vrijednosti od 126.700,00 eura;Nepokretnost upisanu u LN 426 KO BEĆIĆI, katastarska parcela broj 1422, zemljište površine 679 m2 , korišćenje u obimu prava 1/1 u vrijednosti od 237.500,00 eura u skladu sa čl.168 ZIO.

V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja,da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nad metanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO.

VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-900145987723 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d.sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’

Dana, 22.09.2022 godine

Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Srijeda, 28. septembar 2022.

Prestalo je da kuca plemenito srce našeg dragog sestrića i brata

MIŠKA OBRADOVIĆA modnog kreatora i slikara

Tvoj vedar lik i dobrota kojom si sve nas plijenio ostaće nam dugo u sjećanju. Počivaj u miru, naš dragi Miško.

Tvoji: OLGA, MILAN i PEĐA BOŽOVIĆ sa porodicama 1396

Nemam riječi kojima bih iskazala bol i tugu za tobom, moja mila sestro BOSE Milutinova KUSOVAC

Hvala ti za svo dobročinstvo koje si pružala meni i mojoj đeci tokom cijelog života. Počivaj u miru, moj dobrotvore.

Tvoji: LOLE, ŽELJKO, IGOR, RAJKA i ANA 1385

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju naše porodice

VUKAŠINU ĆULAFIĆU

Počivaj u miru dragi Vule, a mi ćemo te čuvati od zaborava i sjećati jednog divnog prijateljstva.

BUDO i JELENA sa porodicom1397

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da je dana 27. septembra 2022. poslije duge i teške bolesti, u 73. godini, preminuo naš dragi

VUKAŠIN Radojkov JOKIĆ

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom, 28. septembra od 11 do 16 časova i 29. septembra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju pod Trebjesom. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: supruga MARIJA-MARA, sinovi SLOBODAN i MIROSLAV, ćerke DRAGANA i MAJA, braća RADOJICA-MIŠKO, VELJKO i DRAGAN, snahe BILJANA, ANKA i STANICA-BEBA, unučad, bratanići, bratanične i ostala mnogobrojna rodbina 1395

1388

Napustio

LJILJANI ŠAKOVIĆ

Posljednji pozdrav našoj voljenoj i poštovanoj komšinici Ljilji.

KOMŠIJE IZ ULAZA MARKA MILJANOVA br. 71 1380

Posljednji pozdrav našem dragom kumu

Koji je bio – Erupcija dobrote, plavooki čovjek sa vječitim osmijehom mladića, kavaljer bez premca i bezgranično pouzdan. U „vječitim lovištima“ će ga otvorenih ruku sačekati naši divni Lazardrugovi: Čelebić, njegov striko, koga je beskrajno poštovao; Ratko Rogošić, dobar čovjek i boem; Sveto Pejović, odmjereni i sjajan čovjek.Dragi Śata, beskrajno tužne, ne vjerujući da si nas tako, iznenada, napustio, dok živimo ćemo se sjećati našeg drugarstva, i ništa neće biti kao prije. Počivaj u miru uTvojim voljenim Štitarima, i neka Ti je laka Tvoja i naša crnogorska zemlja, koju si beskrajno volio.

RUKIJU HADŽIKADRIĆU

Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

NADA i NIKOLA SINIŠTAJ sa familijom 1384

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Tuguju za Tobom Tvoje drugarice, antifašisti:MILANKA RAIČEVIĆ, NADA i TINA VUJOVIĆ, MLADENKA KALEZIĆ, MIKA IVANOVIĆ, ZORICA NOVELJIĆ, NATAŠA NIKOLIĆ, SONJA ŠUŠANJ i MILIJANA MIRANOVIĆ

1394

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

IKONIJI MILIĆ rođenoj Mijušković Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Sestre ANKA i DESA sa porodicom 1382

Sa tugom u srcu i bolom u duši obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i poznanike da je dana 27. septembra 2022, u 73. godini života, preminuo naš dragi i voljeni

LUKA pok. Rajka MILOVIĆ pukovnik u penziji

Sahrana dragog nam pokojnika obaviće se u srijedu, 28. septembra, u 15 časova na gradskom groblju na Savini u Herceg Novom. Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Savini na dan sahrane od 13 časova do momenta sahrane.

Ožalošćeni: supruga PALMIRA, kćerke PETRA, RAJKA i IVANA, unučad DOROTEA, ANĐELA, ĐORĐE, PETAR i DANILO, sestrić, sestrična, zetovi AKIM KOPRIVICA, SANJIN BURAZIN iSERGEJ SEKULIĆ, porodice MILOVIĆ, RAUCH,GRUBAČIĆ, URTA, BAJIĆ i ostala mnogobrojna rodbina

1391

LUKI MILOVIĆU

Sa posebnim pijetetom čuvamo uspomenu na tvoju dobrotu, vedri duh i plemeniti lik. Počivaj u miru.

Porodica FRLAN

1389

POMENI

Dana 28. septembra navršava se šest godina od smrti naše voljene majke i supruge

Srijeda, 28. septembar 2022.

1392

Posljednji pozdrav

MILKE DRLJEVIĆ rođene Vukčević

Godine prolaze, ali tvoje riječi, brige, želje, još su nam prisutne i uvijek ćeš biti naša zvijezda vodilja. Tvoja dobra djela i blagu prirodu mnogi pamte i pominju.Počivaj u miru pokraj Žane u vašoj vječnoj kući, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

Tvoja PORODICA

1387

Danas je godina dana

JOVANU VUKOTIĆU

1381

Navršava se pola godine otkako nije sa nama

Prerano, Jovo… Počivaj u miru

RADOVAN Pavlov MARKOVIĆ

U tišini vječnog mira neka te prati naša ljubav i ponos na tebe koji su jači od vremena i zaborava.Nedostaju nam tvoja plemenitost i dobrota. Čuvamo te u našim srcima sa svim najljepšim uspomenama koje si nam podario.

BRANKA DŽANKIĆA

1379

Tvoja PORODICA

Posljednji pozdrav dragom prijatelju