Dnevni list Pobjeda 28.11.2021.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 28. novembar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20127 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

PORUKE SA BALKANSKOG INTEGRACIONOG FORUMA

PRIJESTONICA U SUSRET 5. DECEMBRU

S. VASILJEVIĆ

Opozicija se nada krahu DPS-a, s druge strane, iz ove partije poručuju da će formirati čvrst suverenistički blok, iako vjeruju u apsolutnu pobjedu

Predsjednik Crne Gore i lider DPS-a za izlaz iz trenutne krize vidi dva rješenja

Đukanović: Novi izbori ili politička vlada

Nepokoreni grad bez predizborne euforije Cetinjski političari prijestonicu, samim tim i Crnu Goru, vide isključivo kao dio Evrope. Nezaposlenost i iseljavanje ističu kao ključne probleme s kojima se suočava njihov grad. Jedan od naših sagovornika navodi kako na Cetinju ne živi ni približno onoliko građana koliko ih se vodi da su žitelji prijestonice.

- Preko 6.000 ljudi ne noći na Cetinju, vjerujte mi – slikovito pojašnjava on svoju ocjenu.

Građanski aktivista Predrag Vušurović kaže da je jasno da će vlast činiti suverenističke snage, ali žali „za propuštenom prilikom da sve nastupe sa jedinstvenom listom“.

- To bi bio legat septembarske odbrane prijestonice i države Crne Gore, najbolja poruka i recept za nužnu crnogorsku obnovu na svim nivoima – naglašava on.

» Miroslav Lajčak Nijesam čuo nijednog zvaničnika država članica EU da kaže da za region postoji alternativa

» Željko Komšić

Ukoliko Unija odustane od Zapadnog Balkana, taj region će kao zrela kruška pasti u krilo Putina

» Šefik Džaferović Siguran sam da neće doći do stvaranja novih država i postavljanja novih granica

STR. 4. i 5.

STR. 2. i 3.

POVODI: EU ne priznaje kovid propusnice samo građanima Crne Gore, BiH i Kosova

UCG prekinuo radni odnos sa šestoro zaposlenih zato što nijesu stekli uslove da budu izabrani u više akademsko zvanje

Neko ostao bez posla, a nekome se progledalo kroz prste

STR. 10.

STR. 8.

S. VASILJEVIĆ

Još jedan dokaz nesposobnosti Vlade

Stavovi stručnjaka u vezi eksploatacije pijeska iz rječnih korita ukazuju da je najveća odgovornost na državnim organima

Morača uništena jer nijesu postojala jasna pravila i kontrole STR. 6. i 7.

REPORTAŽA: Park prirode „Katič“ i njegovo zaleđe obiluju resursima koji nude dodatnu vrijednost turističkoj ponudi

Zona koja „miri“ ljude, ptice i ribe

STR. 14. i 15.

2

Politika

Neđelja, 28. novembar 2021.

PODSJEĆANJA: Kako su prije četiri godine na izborima za lokalni parlament glasali birači na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici

DPS dominirao, opozicija tapkala u mjestu

PODGORICA – Na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici naredne neđelje, održaće se izbori za odbornike u lokalnim parlamentima. Na izborima prije četiri godine Demokratska partija socijalista osvojila je apsolutnu vlast u Mojkovcu i Petnjici, a u prijestonici je, pošto je osvojila 16 od 33 mandata, vršila vlast u koaliciji sa SD-om. Lokalne izbore u ovim opštinama, koji će se održati 5. decembra, za nijansu čini neizvjesnijim od onih 2017. godine kada je DPS apsolutno dominirao nad političkom konkurencijom, činjenica da partija Mila Đukanovića, po prvi put na njima nastupa kao opoziciona stranka na državnom nivou.

ILUSTRACIJA

Demokratska partija socijalista, prije četiri godine, kada je bila glavni čindbenik vlasti na državnom nivou, dominantno je pobijedila političku konkurenciju na lokalnim izborima na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici. Da li to može ponoviti na izborima 5. decembra, kada je već godinu opoziciona partija, ostaje da se vidi. Iako su, za neke, uloge na državnom nivou u međuvremenu promijenjene, učesnici izborne trke, 5. decembra u ove tri opštine biće gotovo isti, kao i prije četiri godine

Sigurno je da će njihovi rezultati imati posljedice i uticaj po dalje odnose i politički ambijent u Crnoj Gori. Ukoliko bi opozicija na državnom nivou, pobijedila u ove tri opštine, bio bi to znak da se konsolidovala i da može i na nacionalnom nivou da ponovi neki dobar rezultat.

BOJKOT I NIKŠIĆKA ISKUSTVA

Zato, nije na odmet podsjetiti što se dešavalo prije četiri godine, kada su građani Crne Gore pet puta u 2017. godini izlazili na birališta: prvo 12. marta u Nikšiću, pa 26. novembra, u četiri opštine - Mojkovcu, Petnjici, na Cetinju i u Tuzima.

Poučeni iskustvom iz nikšićkih izbora koje je tadašnja opozicija bojkotovala i drugi po veličini grad u Crnoj Gori bez borbe prepustila Đukanovićevom DPS-u, Front i ,,građanska opozicija“ odlučili su da nastave bojkot na državnom nivou, ali da učestvuju u izbornoj trci za upravu na Cetinju, u Mojkovcu, Petnjici i Tuzima 26. novembra, 2017. godine.

Najavljivali su ,,početak kraja diktature Đukanovića i satelita“.

Izbornu kampanju su uglavnom iznijeli lideri stranaka učesnica na lokal-

nim izborima. Kampanju su obilježila oštra međusobna optuživanja stranačkih vođa i pojačano isticanje političkih problema na državnom nivou i minimiziranje lokalnih potreba građana. Izborna kampanja je bila bespoštedna, sa mnogo incidenata, teških riječi i uvreda između tadašnje opozicije i DPS-a. Međutim, i unutar opozicije vođena je bitka za naklonost ,,tuđih“ glasača, u čemu su prednjačile Demokrate Alekse Bečića čija su meta bili glasači i DPS-a, ali i DF-a.

Na kraju izbornog dana, brojke su govorile više od riječi pobjednika ili žalopojki gubitnika: Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića osvojila je apsolutnu vlast u Mojkovcu i Petnjici, dok je na Cetinju i u Tuzima bila ubjedljivo najjači politički subjekat i formirala lokalnu vlast sa tradicionalnim političkim saveznicima.

Izlaznost na lokalnim izborima na Cetinju, u Mojkovcu i Tuzima bila je visoka dok je u Petnjici glasalo 48 odsto upisanih birača.

Dio opozicionih članova odbora nijesu potpisali zapisnike sa izbornih mjesta, zbog, kako su rekli, neregu-

Ko su učesnici izborne trke 5. decembra I pored pokušaja tročlane koalicije na vlasti DF, Demokrata i Ure da, „minut do dvanaest“, odgode izbore na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici, oni će biti održani u nedjelju, 5. decembra, kada ih je, shodno ustavnim ovlašćenjima, raspisao predsjednik države Milo Đukanović.

Na izborima u prijestonici učestvovaće osam izbornih lista: Stara garda LSCG „Dostojanstvo ispred privilegija“, „Ekološka Knjaževina Stara Crna Gora“, „Da vratimo ponos Crnoj Gori!

DPS Milo Đukanović“, SDP i Građani „Svim srcem za Cetinje!“, Cetinjska Ura - Građanski pokret Ura – „Može Cetinje! Može Crna Gora!, „Časno za Cetinje“ – SNP CG, Demokrate –

„Crnogorsko, a svjetsko! Cetinje!“, SD – LP - „Vazda dosljedni Cetinju“.

Cetinjski parlament imaće i u ovom sazivu 33 odbornika.

U izbornoj utakmici za SO Mojkovac učestvuju šest izbornih lista: „Mojkovac - naša kuća - koalicija DPSSD-LP - Milo Đukanović“, Ujedinjena Crna Gora „Ujedinjeni Mojkovac“, Grupa građana „Ne damo Mojkovac“, Demokratska Crna Gora „Demokrate – Mojkovac. Junački!“, „Mojkovačka Ura – mr Ivan Ašanin – Budi odgovoran – Može Mojkovac“ i „Za budućnost Mojkovca“ Demokratski front – Socijalistička narodna partija Radnička partija.

U Skupštini opštine Mojkovac

larnosti i pritisaka tokom izbornog dana.

„BITKA ZA CETINJE“

Za razliku od, gotovo neprimjetne izborne kampanje koja se ovih dana vodi na Cetinju, izborni dan 26. novembra, 2017. godine u prijestonici bio je buran. Zabilježeni su incidenti, fizički obračuni i krivične prijave. Tokom večeri na Cetinje su stizali i pripadnici specijalnih jedinica policije koji su okružili zgradu Opštine.

Demokratska partija socijalista prijavila je da su njihovog aktivistu Iva Banovića pretukli aktivisti Demokratske Crne Gore. Banović je zadobio teške povrede i bio je na zbrinjavanju u opštoj bolnici „Danilo prvi“.

Tadašnja pozicija saopštila je da su trojica aktivista Građanskog pokreta Ura napadnuti suzavcem i pirotehničkim sredstvima. Sva trojica su završili u Urgentnom centru, a incident se, navodno, dogodio ispred biračkog mjesta. Opozicione partije su tokom popodneva izazvale incident blokirajući štabove Demokratske partije socijalista jer su tvrdili da se na tim punktovima navodno dijeli novac i kupuju glasovi i lične karte. Teže incidente i naredne četiri godine biće 31 odbornik.

Na lokalnim izborima u Petnjici učestvuje sedam lista: „Bošnjačka stranka - Ispravno za Petnjicu“, „Dr Albin Ćeman - Demokrate - Nova snaga“, Demokratska partija socijalista „Ponosna Petnjica! Ponosna Crna Gora“, Socijaldemokrate - „Petnjica mora bolje“, „SDP - Svim srcem za Petnjicu“, „Časno za Petnjicu - SNP“ i Stranka pravde i pomirenja - „Samo pravo“.

U novom sazivu lokalne Skupštine opštine Petnjica biće 31 odbornik.

Zanimljivo je da nijedan aktuelni predsjednik Opštine – Aleksandar Kašćelan (Cetinje), Ranko Mišnić (Mojkovac) i Samir Agović (Petnjica) - nije nosilac izborne liste DPS-a.

spriječio je dolazak policije. Tužilac Duško Milanović je saopštio da je izvršen pretres prostorija DPS-a, za koje opozicija tvrdi da služi za neprimjeren pritisak na birače. Tužilac je saopštio da prilikom pretresa nijesu pronađeni materijali koji bi ukazivali na postojanje krivičnog djela.

Verbalni sukobi su zabilježeni i u Mojkovcu, prijavljene su nepravilnosti u Tuzima, a jedino je u Petnjici izborni dan prošao mirno.

KAD SE GLASOVI PREBROJE

Kad su se strasti smirile i glasovi prebrojali pokazalo se da su birači na Cetinju, u Mojkovcu, Petnjici i Tuzima najviše povjerenja dali Demokratskoj partiji socijalista.

Partija koju predvodi Milo Đukanović na lokalnim izborima, prije četiri godine u crnogorskoj prijestonici osvojila je naklonost 4.390 glasova, od 10.222 birača, koliko ih je toga dana izašlo na birališta. To joj je omogućilo da u parlamentu prijestonog grada ima 16 odborničkih mjesta i da, iako nije osvojila apsolutnu vlast sa koalicionim partnerom protekle četiri godine vrši vlast.

Druga po broju sa 1.434 glasa, bila je Ura kojoj je pripalo pet mandata, koliko i Demokratama Alekse Bečića koji su na Cetinju prije četiri godine osvojili 1.375. SDP je sa 926 glasova imao tri mandata, dok je „Stara garda Liberalnog saveza Crne Gore“ sa 672 glasa imala dva mandata. Za Socijaldemokrate je glasalo 579 birača u prijestonici i imali su dva mandata. Cenzus nijesu ispunili Demokratski front koji je dobio 195, Crnogorska - 194, Pozitivna Crna Gora – 114 i „Cetinjska sloga – SNP i Liberali zajedno“ – 84 glasa.

U Mojkovcu, prije četiri godine, od 5.937 birača, koliko ih je glasalo na lokalnim izborima, čak 3.195 je svoj glas dalo izbornoj listi „Naš Mojkovac!

DPS-Milo Đukanović“. Ova lista je kao apsoluti izborni pobjednik osvojila 20, od ukupno 31 mandata u lokalnom parlamentu. Koliko je uvjerljiva pobjeda DPS-a bila, možda najbolje govori podatak da je drugoplasirana lista Demokrata Alekse Bečića u Mojkovcu osvojila tri puta manje glasova – 1.003, a trećeplasirani Demokratski front 785 glasova. Socijalistička narodna partija Crne Gore imala je 376, Socijaldemokrate 210, Ura 204, a SDP 79 glasova.

Demokratska Crna Gora je osvojila pet mandata, Demokratski front četiri i Socijalistička narodna partija dva mandata. SDP nije ispunio census.

Na izborima u opštini Petnjica, DPS je takođe bio dominantan i sa 1.754 glasa ili 57,19 odsto, osvojio 20 mandata.

Bošnjačka stranka imala je 448 glasova i pet mandata, Socijaldemokrate 348 i četiri, dok su po jedan mandat osvojili Bošnjačka demokratska zajednica sa 103 glasa i Socijaldemokratska partija za koju je glasalo 154 birača. SNP je dobio 54 glasa što nije bilo dovoljno da pređe izborni prag.

Demokratska partija socijalista, prije četiri godine, kada je bila glavni čindbenik vlasti na državnom nivou, dominantno je pobijedila političku konkurenciju na lokalnim izborima na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici. Da li to može ponoviti na izborima 5. decembra, kada je već godinu opoziciona partija, ostaje da se vidi.

Iako su za neke, uloge na državnom nivou u međuvremenu promijenjene, učesnici izborne trke, 5. decembra u ove tri opštine biće gotovo isti, kao i prije četiri godine, osim što na Cetinju LP nije više u koaliciji sa SNP, već sa Socijaldemokratama. Novi izborni takmac na Cetinju je lista „Ekološka Knjaževina Stara Crna Gora“, a u Mojkovcu Grupa građana „Ne damo Mojkovac“ koju gura premijer Zdravko Krivokapić. U Petnjici je jedina novost što je Bošnjačka demokratska zajednica promijenila ime i sada nastupa kao Stranka pravde i pomirenja.

Zoran DARMANOVIĆ

U Podgorici održa Lajčak: Nijesam čuo nijednog zvaničnika država članica EU da kaže da postoji alternativa Uniji Komšić: Ukoliko Unija odustane od Zapadnog Balkana, region će kao zrela kruška pasti u krilo Putina Džeferović: Siguran sam da neće doći do stvaranja novih država i postavljanja novih granica PODGORICA – Da bi Crna Gora nastavila svoj evropski put neophodna joj je vlada koju ona trenutno nema, ocijenio je predsjednik države Milo Đukanović, govoreći na Balkanskom integracionom forumu, koji je juče u Podgorici organizovao Evropski pokret u Crnoj Gori.

Predsjednik je upozorio i da je na Zapadnom Balkanu, sa padom povjerenja u kredibilitet EU, došlo i do pada reformskog entuzijazma.

- Zemlje Zapadnog Balkana moraju ozbiljno da obnove svoj reformski kapacitet. To je prvi zadatak i kada je Crna Gora u pitanju. Nama, prije svega, treba vlada jer je sad nemamo. Treba nam vlada koja treba da se organizuje oko pregovaračkog procesa i da isporuči rezultate u poglavljima 23 i 24, koji bi Evropsku uniju doveli pred svršen čin. Ako nakon dobijanja vlade krenemo tim putem ubijeđen sam da ćemo biti prvi na vratima EU - naveo je Đukanović.

Naglasio je i da Evropska unija mora vratiti svoj geopolitički kredibilitet.

- To je jako važno. Pred novim smo geopolitičkim raspletom i imaćemo novu geopolitičku arhitekturu. Nama je najzanimljivije gdje će tu biti Evropa. Nema sumnje gdje će biti SAD, Kina, Rusija, ali plašim se da je ključno pitanje gdje će biti Evropa.

Ako želi da bude geopolitički igrač, moraćemo da prestanemo da glumimo da ne vidimo da se na Balkanu i van njega događa odstupanje od temeljnih principa na kojima je EU zasnovana. Evropa mora dati odgovor na to pitanje, a što ga prije da i što on bude čistiji, svima će biti mnogo lakše - poručio je predsjednik. Đukanović ističe i kako Rusija ima očekivanja od proruskog sentimenta prisutnog u ovom regionu, ali i naglašava kako se Crna Gora nikada nije kolebala oko toga kom strateškom kursu treba da pripada.

- Ako za nas nema mjesta u EU, kažite nam to, a mi ćemo dalje nastaviti istim putem. Kada bi nakon ovoliko godina našeg integracionog puta neko u EU i formalno odsvirao kraj proširenja, to ne bi promijenilo naš strateški kurs. Ni tada ne bismo odustali od ideje usvajanja evropskog sistema vrijednosti, jer bi povratak nazad bio dug put u rikverc.

Politika

Neđelja, 28. novembar 2021.

3

an Balkanski integracioni forum: Evropska integracija Zapadnog Balkana nema alternativu

M.BABOVIĆ

Đukanović: Crnoj Gori potrebna vlada koju nema

Demokratska partija socijalista kao izlaz iz trenutne krize u kojoj se Crna Gora nalazi vidi dva rješenja, a to su raspisivanje novih izbora ili formiranje političke vlade, kazao je lider te partije Milo Đukanović.

- Postoje dva rješenja. Prvi scenario su izbori. Sve ostalo bi vodilo pričama o političkoj korupciji i iznevjeravanju izborne volje građana. Drugo rješenje je politička vlada. Mislim da je pametnije razmišljati o tome da se formira politička vlada sa punim mandatom - rekao je Đukanović novinarima nakon Balkanskog integracionog foruma.

Naveo je i da trenutni odnos DPS-a prema ideji manjinske vlade nije isti kao što je bio prije 15 mjeseci.

- Odmah nakon parlamentarnih izbora, ponudili smo podršku manjiskoj vladi da ne bi dozvolili da se dovede u pitanje kurs Crne Gore ulaskom šovinista u Vladu. To tada nije bilo prihvaćeno. Danas je jasno koja je to bila greška. Odnos DPS-a danas prema toj ideji nije isti kao prije 15 mjeseci. Sada imamo nova saznanja i nova očekivanja. Imamo dva rješenja koja preferiramo prije manjinske vlade. Međutim, ako je

Lider DPS-a o rješenju političke krize: Novi izbori ili politička vlada manjinska vlada jedino rješenje, mi ćemo u DPS-u razgovarati i o tome kazao je on.

Dodao je da je DPS i dalje najjača partija u crnogorskom političkom spektru i da to niko ne bi trebalo da smetne sa uma.

- DPS je bio glavni stožer državne politike. DPS nikada nije propustio priliku da sebi bliske partije pozove u koaliciju čak i kad nam te partije nijesu bile potrebne. To je rezultiralo time da je ta multietnička legitimacija danas najvažnija legitimacija Crne Gore - naglasio je on.

Kada je riječ o spekulacijama da međunarodna zajednica zahtijeva njegovo povlačenje sa mjesta predsjednika DPS-a, Đukanović je kazao da niko od međunarodnih partnera od njega nije tražio da ide sa čela partije .

- Nikada niko, pa ni sad, nije ni pomislio da mi daje prijedlog koliko ću ostati na ovoj poziciji. Razgovaram sa ozbiljnim ljudima koji tako nešto sebi ne bi dali za pravo - naglasio je

Đukanović.

Podsjetio je da je DPS odmah nakon izbora najavio ozbiljne reforme i u njih ušao.

- Sve je u našim planovima jasno definisano.

Nikad nikome nijesam dozvoljavao da se miješa u moje planove, jer te planove definišem ja.

Ovo vidim kao produženi pokušaj da se nastavi sa kompromitacijom DPS-a smatra Đukanović.

Dodaje i da DPS nakon promjene vlasti nije „arhiviran“ iako su, kako kaže, to mnogi očekivali.

- Pokazali smo da se iz opozicije možemo boriti za crnogorske nacionalne interese. Prema pitanjima korupcije i kriminala ćemo se odnositi isto kako smo se i do sada odnosili – naveo je on.

Dodao je i da će političke optužnice prihvatiti samo ukoliko dolaze sa sudskih adresa.

- Mi još nemamo procese koji treba da potvrde korumpiranost DPS-a niti će do toga doći - zaključio je Đukanović.

Sa Balkanskog integracionog foruma

Evropeizacija našeg društva i povratak Balkana evropskoj kući je jedini logičan i razuman put - naglasio je Đukanović.

Upozorio je i da na Zapadnom Balkanu i dalje postoje centri moći koji spoljnu politiku žele da vode na način na koji je to radio Josip Broz Tito, te ocijenio kako se ti centri moći još nijesu opredijelili kom krugu žele da pripadaju.

Kazao je i kako je sa više adresa čuo kako bi na Zapadnom Balkanu mogla biti primijenjena formula privilegovanog partnerstva i odgođeno članstvo u EU, što ga, kako je rekao, čini nespokojnim.

- To nije odgovor na problem koji imamo. To je odgovor na ono što je kredibilitet Evropske unije. Više puta sam isticao da je između stabilnosti i integracija znak jednakosti.

Ovdje imamo nestabilnost

Govoreći o inicijativama „Otvoreni Balkan“ i „mini Šengen“, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je kako je kredibilitet autora te ideje upitan.

- Pridružujem se onima koji misle da je tu više riječ o političkom marketingu nego dobro osmišljenoj ideji - zaključio je Đukanović.

Iako specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak poručuje da EU podržava proces regionalne saradnje osmišljen u okviru Berlinskog procesa, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić ističe kako njegova

zbog dugog zaostajanja u ekonomskom i demokratskom razvoju. Dakle, u siromaštvu se lakše stvara netolerancija na različitosti koje neizbježno završavaju genocidom - kazao

Sastanci Predsjednik države Milo Đukanović napisao je na Tviter nalogu da je sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine i druga pitanja u regionu Zapadnog Balkana Miroslavom Lajčakom imao odlične razgovore.

- Odlični razgovori sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine i druga pitanja u regionu Zapadnog Balkana Miroslavom Lajčakom o prioritetnim koracima Crne Gore za dinamizaciju unutrašnjih reformi i pregovaračkog procesa objavio je Đukanović na Tviteru. Đukanović je razgovarao i sa predsjedavajućim i članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem.

- Sa dobrim susjedima predsjedavajućim i članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem razgovarao sam o važnosti geopolitičkog promišljanja politike proširenja i ulozi međunarodnih aktera u pronalaženju odgovora na aktuelne izazove zemalja Zapadnog Balkana naveo je Đukanović na Tviteru.

Crnogorski predsjednik: Kredibilitet autora ideje ,,Otvoreni Balkan“ upitan zemlja sa međunarodnih adresa dobija sasvim drugačije poruke.

- Sa gužvom koja se dešava sa američkim izaslanikom u BiH, nama se otvoreno kaže da je ,,Otvoreni Balkan“ dobra ideja i da treba da budemo dio te inicijative. Svjesni potrebe dobrih odnosa sa SAD, počeli smo da se pitamo odakle odjednom toliko mimoilaženja između evropske i priče SAD, a navodno se radi o približavanju nove administracije SAD i EU ključnim pitanjima. Nijesam siguran da

je Đukanović.

A da evropska integracija Zapadnog Balkana nema alternativu poručuje i specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.

- Nijesam čuo nijednog zvaničnika država članica EU da kaže da postoji alternativa. Alternativa je samo punopravno članstvo ovih država u EU istakao je Lajčak, ali i naglasio kako EU, prilikom prijema novih članica, mora biti sigurna da one neće doprinijeti novim problemima unutar bloka.

Lajčak, međutim, upozorava i kako stiče utisak da Zapadni Balkan, koji je privržen evropskim vrijednostima, nestaje i kako ga to brine.

- Umjesto da stvaramo pravne države, nezavisne medije, građansko društvo i depolitizovano pravosuđe, ide se ka jačanja neliberalnih autoritarnih tendencija. Takav Balkan će biti

sam došao do pravog odgovora. Ali bavićemo se tim pitanjima zašto je ,,Otvoreni Balkan“ bolji od Berlinskog procesa - kazao je Komšić i istakao kako se on lično zalaže za to da balkanske države sarađuju po pravilima koje je uspostavila EU. Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine tvrdi, međutim, da EU ostaje privržena Berlinskom procesu.

- To je inkluzivan proces i mislim da taj projekat u sebi ima sve što regionalna saradnja treba da

podrazumijeva. Ne mislimo da su dobri projekti koji dijele region - naveo je Lajčak.

Sa druge strane, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović pozvao je Evropsku komisiju da snažnije nastave sa realizacijom Berlinskog procesa.

- Mnogim zvaničnicima sam postavio pitanje zašto se sada zagovara ,,Otvoreni Balkan“, kada smo se u Sofiji dogovorili drugačije. Treba nam regionalna saradnja ali uz pravila i bez sumnji u bilo kakve zamke.

Nijesam dobio odgovor od zvaničnika, tek ovih dana dobijam elemente tog odgovora - rekao je on.

instrument za strateške interese drugih igrača. Zato treba da ubrzamo proces proširenja.

Treba realno da sagledamo stvari i vidimo koliko snažnih pozitivnih signala region šalje ka EU - naglasio je Lajčak.

Na konstataciju lidera Evropskog pokreta Momčila Radulovića da je EU za sve zemlje Zapadnog Balkana opredijelila 30 milijardi eura evropske pomoći, dok je samo Hrvatska dobila 27 milijardi, Lajčak je burno reagovao, navodeći kako ga takvi navodi ljute.

- Ko vam još daje 30 milijardi.

Ajmo manje da spekulišemo šta je EU uradila i da se zapitamo šta je Crna Gora uradila u protekloj godini. EU investira u budućnost regiona. To ne radi niko drugi. Svi vi u regionu koristite evropski novac da podižete evropski standard.

Pogledajmo gdje treće sile ulažu novac i gdje to vodi vaše zemlje - odgovorio je Lajčak.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić upozorio je kako će, ukoliko zemlje članice EU odustanu od Zapadnog Balkana, taj region „kao zrela kruška pasti u krilo Putina“.

Govoreći o izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH, Komšić je kazao kako se boji da „oni koji nastupaju u ime EU ili SAD, odstupaju od javnih politika onih u čije ime nastupaju“. Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović navodi, međutim, kako ne misli da su EU i SAD Zapadni Balkan prepustile bilo kome i ističe kako je geostrateška i geopolitička konfiguracija Zapadnog Balkana završena.

- Siguran sam da neće doći do stvaranja novih država i postavljanja novih granica. Ostalo je da ove države koje postoje na Zapadnom Balkanu grade evroatlantski put, a sljedeći

korak je izgradnja efikasnih i funkcionalnih država i adaptiranje evropskog sistema vrijednosti – rekao je Džaferović, ali i ocijenio kako smatra da međunarodna zajednica ima nekorektan odnos prema BiH. - Povreda teritorijalnog integriteta BiH neće proći. Potrebno se vratiti obavezama koje međunarodna zajednica ima u BiH i vladavini prava.

Put ovog regiona je u EU i NATO. To je dobro za cijeli Zapadni Balkan, kompletnu Evropsku uniju i međunarodnu zajednicu - poručio je Džaferović.

Nekadašnja šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić ističe kako nije optimista kada je proces proširenja EU u pitanju, te kako EU nije ispunila svoja obećanja.

Ona kao pozitivno naglašava to što je nova njemačka vlada proširenje EU ipak stavila na svoju agendu.

Pusić naglašava i kako na Zapadnom Balkanu postoje remetilački faktori, a kao najveći izdvaja Rusiju.

- Rusija koristi region kao šahovsku tablu kojom iritira EU – kazala je Pusić.

Bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore Miodrag Vlahović kao ključne probleme na Zapadnom Balkanu vidi pitanja bezbjednosti i stabilnosti.

- U Crnoj Gori, osim naših unutrašnjih problema, imamo odraz neriješene krize u regionu. Vlada u Podgorici, iako se deklarativno zalaže za EU integracije, zapravo je protiv tog procesa – zaključio je Vlahović. Đ. ĆORIĆ

4

Politika

PODGORICA – Tek po koji plakat i ništa više u crnogorskoj prijestonici, desetak dana pred izborni dan, nije ukazivalo da će Cetinjanke i Cetinjani 5. decembra na birališta. Ni traga predizbornoj euforiji...

U prijestonici nas je 25. novembra dočekao kišan dan, tek po koji prolaznik, ali kafane, uglavnom, pune... I samo oni malo stariji raspravljaju o politici...

Na Dvorskom trgu zatičemo pet-šest penzionera u žučnoj raspravi o budućnosti Crne Gore – pominju Mila, Bečića, Abazovića... Svaki od njih ima recept za krizu u kojoj je naša država...

Za novine, ipak, ne bi da pričaju... Nadaju se, kažu, „boljim danima za ovu omladinu“...

Cetinje je decenijama grad iz kojeg se odlazi, međutim jedan ugledni crnogorski intelektualac odlučio je da „doseli“ u prijestonicu i tu živi. „Izvanjca“, grad je primio kao najrođenijeg.

Neđelja, 28. novembar 2021.

PRIJESTONICA U SUSRET 5. DECEMBRU: Politički akteri odlučili s opozicija se nada krahu DPS-a, s druge strane, iz ove partije poručuj

Nepokoreni grad predizborne eufo Cetinjski „izvanjac“ Janko Ljumović kaže da su na Cetinju stvari jasne i da u crnogorskoj prijestonici postoji samo „manjinski sadržaj mišljenja i neke politike koja kao paradigmu ima nešto što nije Evropa, Mediteran, zapadni sistem vrijednosti“

Čovjek i grad

Profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti, nekadašnji ministar kulture, Janko Ljumović doselio je 2005. godine.

U ovaj grad doveo ga je posao, a svojom voljom odlučio je da tu i ostane. Kaže, da ne živi na Cetinju, vjerovatno ne bi živio ni u Crnoj Gori.

- Čini mi se da se nigdje kao na Cetinju ne osjeća prava mjera relacije – čovjek i grad, mislim i na prirodni, geografski položaj i simboličko značenje. Ne samo u kontekstu te velike, zvanične istorije, već i mnoštva malih privatnih istorija. Ovo je, zapravo grad u kome se idealno može živjeti dobar balans između savremenosti i tradicije. Ne držim sebe za tradicionalnog čovjeka, ali poželjna je mjera tradicije na kojoj se temelji i orijentiše čovjek u savremenosti. I zbog svega toga je pravi izazov živjeti na Cetinju – priča Ljumović za Pobjedu.

Kaže da ga je te 2005. godine, kad je stigao na Cetinje, opčinila „kreativna svakodnevica grada“ i „tako neobični i dragi ljudi“ koji, dodaje, „u ovom vremenu tranzicije nijesu baš mogli da žive ponosno i zadovoljno, a što Cetinju pripada po raznim osnovama“.

Baš iz tih razloga, „trbuhom za kruhom“ u svijet je devedesetih godina prošlog vijeka otišao Gojko Đukanović. Sreli smo ga na Orlovom kršu. Živi u Austriji, ali svaku priliku, svaki slobodan trenutak koristi da se vrati svom gradu. I ovih dana je stigao u crnogorsku prijestonicu, kaže, samo zbog izbora. Zbog svojih predaka

„TIHA“ KAMPANJA NA CETINJU: Popločavanje Njegoševe ulice

i potomaka, kategoričan je, mora dati podršku evropskoj budućnosti Cetinja.

- Dolazim na sve izbore i lokalne i državne. Motiviše me ta velika želja da Crna Gora i Cetinje ostanu dio Evrope, da opet ne izgubimo državu. Sada se dešava nešto strašno, urušava nam se država, istorija, tradicija. Ne smijemo to da dozvolimo, ne smijemo da se izgubimo - hoćemo da imamo svoju naciju, jezik, kulturu, crkvu... Hoćemo da budemo svoji na svome, da zadržimo svoje običaje crnogorske – poručuje on.

I svoju đecu, koja su rođena u Beču, uči ljubavi prema domovini.

ska prijestonica čitavo vrijeme živi sa „tom traumom iz 1918. i sa vrlo jasnim odgovorom na nju“.

- Nije to jedina trauma ovog grada. Od samog osnivanja te traume bile su permanentne i Cetinje ima to pamćenje kulture otpora, pamćenje građanskog društva i pamćenje određenih kulturnih vrijednosti koje zaista jesu slika tog evropskog ili građanskog društva – ističe Ljumović.

- Naravno da namjeravam da se vratim. I đecu učim o Crnoj Gori, učim ih patriotizmu. Nijesmo uzeli austrijsko držaljanstvo. Domovina, đe god da si, ti je druga majka – naglašava on.

Cetinjski „izvanjac“ Janko Ljumović potpuno razumije tu veliku ljubav koju Cetinjani nose prema svojoj državi i gradu.

- To je prosto simboličko značenje Cetinja. Ovdje su stvari jasne. Ovdje ne postoji ta vrsta radikalnog, odnosno nema procentulano velike podjele.

Ako je Evropa stanovala na Cetinju od vremena prije Berlinskog kongresa, ako je Cetinje bilo u stalnom dodiru i sa

tom mediteranskom Evropom preko Kotora i Boke Kotorske, ako govorimo o Cetinju kao nespornoj tački i prostoru koji je prelamao te vrijednosti, te različite paradigme, onda je zaista logično da na Cetinju ne postoji problem. Ovdje je zaista jako manjinski sadržaj mišljenja i neke politike koja kao paradigmu ima nešto što nije Evropa, Mediteran, zapadni sistem vrijednosti – naglašava Ljumović.

Cetinje je, kaže, idealan grad gdje se očitavaju poželjne, savremene razlike između partija i lokalne zajednice koja treba pluralistički da živi.

Ipak, kako naglašava, crnogor-

I cetinjski političari prijestonicu, samim tim i Crnu Goru, vide isključivo kao dio Evrope.

Nezaposlenost i iseljavanje

Beča došao na svoje Cetinje.

Stigao je na podgorički aerodrom oko osam sati uveče, 4. septembra, ali nije uspio te večeri da stigne u prijestonicu.

- Išli smo preko Crmnice, izašli na Obzovicu, ali nas je na Očinićima dočekala policijska blokada. Tu smo se pola sata jakali sa policajcima. Nijesmo mogli da prođemo i morao sam da se vratim u Budvu, pored svoje rođene kuće na Cetinju – prisjeća se on.

Nosilac liste Ure Slavko Janković tog 5. septembra bio je kući.

- Tada su se dešavale odre-

đene stvari o kojima ne želim da pričam puno. Mnogo je zloupotreba bilo i sa jedne i sa druge strane. Mi iz cetinjske Ure smo i tu imali jasan i nedvosmislen stav i mislim da je poslije određenog vremena i to došlo na svoje i da su građani, kako Cetinja, tako i ostatka Crne Gore prepoznali da to nije bilo baš sve onako kako je DPS htjela da predstavi – kaže on.

Za razliku od njega Nikola Đurašković 5. septembra bio je na Belvederu i ističe da su ti događaji ostavili „veliku gorčinu“.

- Cetinje pamti – poruka je

poslije svih tih događaja – dodaje on.

Nosilac liste DPS-a Miloš Ražnatović smatra da je crnogorska vlast 5. septembra ponizila i državu i prijestonicu, dok su za Danila Mrvaljevića to bili događaji koje su „strukture DPS-a iskoristile da dodatno podijele i posvađaju grad“.

- Jako sam tužan zbog toga.

Trudimo se da to promijenimo. Morate poštovati Ustav, zakone – dodaje on.

Dejan Milošević poručuje da bez obzira na to što se „određeni dio sugrađanki i sugrađana otvoreno svrstao na stranu

viđenje politiČara

ističu kao ključne probleme s kojima se suočava njihov grad.

Jedan od naših sagovornika navodi kako na Cetinju ne živi ni približno onoliko građana koliko ih se vodi da su žitelji prijestonice.

- Preko 6.000 ljudi ne noći na Cetinju, vjerujte mi – slikovito pojašnjava on svoju ocjenu.

Nosilac liste Građanskog pokreta Ura Slavko Šole Janković za sve loše u gradu krivi Demokratsku partiju socijalista.

- Novu vlast na Cetinju DPS, zajedno sa dosadašnjim koalicionim partnerom, siguran sam neće moći da konstituiše...

Osim ako im SDP ne izađe u susret. Mi smo tu za svaki vid dogovora, jedino ne sa DPSom – kategoričan je Janković.

Zadovoljan je što se dosadašnja predizborna kampanja „nije odvijala u prljavom smjeru“.

- Kao glavni razlog za to vidim to što je Cetinje u posljednjih godinu i po, a posebno kada je pritisak na cetinjsku Uru u pitanju, dobrim dijelom potro-

Peti septembar Događaji od 5. septembra u crnogorskoj prijestonici, kada je vlast, namjerna da omogući da mitropolit Crkve Srbije Joanikije Mićović bude ustoličen u Cetinjskom manastiru, nasilno razbila mirne građanske proteste, upotrebljavajući ogromne količine suzavca, šok i „fleš“ bombi, a korišćeni su i gumeni meci, izvjesno je odraziće se i na izbore u ovom gradu.

Za Janka Ljumovića ti događaji su ružna slika „koja je ogolila prirodu jedne vlasti, spremne da se tako radikalno obračuna sa građanima“.

- Ta količina suzavca i jedan

grad u toj količini suzavca i ostalih hemijskih sredstava koja su neprimjereno izručena i taj nasilnički karakter pokušaja kreiranja neke „božanske ljubavi u ustoličenju Joanikija“ zaista su slika koja demaskira, skida sve maske donosilaca takve odluke – kategoričan je on, uz podsjećanje da je u Cetinju uvijek postojala kultura otpora i da je taj grad uvijek imao spreman odgovor na sve po Crnu Goru unižavajuće događaje.

I za Gojka Đukanovića događaji od 5. septembra su užasna slika nove vlasti. I tada je iz

onih koji su suzavcem, gumenim mecima i šok bombama zasipali“ njihove sugrađane i djecu „niko ne može da ubije nesalomivi duh Cetinja i njegovih stanovnika“.

Ispred policijskog kordona, na Dvorskom trgu, 5. septembra bio je Dragan Hajduković, u znak protesta što već „tri vijeka pokušavaju da Crnu Goru i Crnogorce zbrišu sa lica planete zemlje“.

- Čak i sjećanje da smo postojali. I ja sam svjestan tog problema, ali na ovim izborima ne želim da diskutujem o tim temama – naglašava on.

Politika

Neđelja, 28. novembar 2021.

5

se za „tihu“ kampanju, tek poneki plakat ukazuje da se bliži dan lokalnih izbora – ju da će formirati čvrst suverenistički blok, iako vjeruju u apsolutnu pobjedu

bez orije

šen i građani su shvatili u jednom trenutku da sva ta priča koja je bila negativna i usmjerena prema nama nije istinita – dodaje on, uz konstataciju da su partije kojima su oni bili na udaru to radile na vrlo nekorektan način.

Siguran je da će cetinjska Ura napraviti dobar izborni rezultat.

- Uvjeren sam da će DPS doživjeti krah na ovim izborima, jer su građani prepoznali obmane i lažna obećanja u zadnjih 30 godina. Shvatili su da je Cetinje zloupotrebljavano na nacionalnom osjećaju i emocije časnih i poštenih Cetinjana – naglašava Janković, uz konstataciju da je DPS grad doveo „u teško materijalno siromaštvo i do toga da se prijestonica prepoznaje po nečemu što joj nikada nije bilo svojstveno - po kriminalnim radnjama pojedinih grupacija“.

U Socijaldemokratskoj partiji uvjereni su da će upravo oni biti ti koji će odlučivati o novoj cetinjskoj vlasti, ali nikome, ističu, ne daju blanko podršku.

- Ključno pitanje na ovim izborima je ko će ići sa nama, a ne sa kim će ići lista „SDP i građani“ – poručuje nosilac liste Nikola Đurašković.

Sva istraživanja, kaže, pokazuju da DPS nema nikakvu šansu da ponovo osvoji apsolutnu vlast u gradu.

- Nikome ne damo blanko podršku, ali razgovaraćemo sa onim partijama koje dijele naše programske principe, kao i univrzalne vrijednosti – antifašizam, sekularizam, građansko društvo – naglašava naš sagovornik.

To što predizborna kampanja na Cetinju protiče tiho, smatra

da je dobro.

- Atmosfera je fer i demokratska. Kampanja se dominantno vodi putem društvenih mreža i na terenu, kroz direktnu komunikaciju s građanima. Čini mi se da je procjena partija da su građani prilično siti političkog prepucavanja – dodaje on.

SDP, prema njegovim riječima, na ove izbore izlazi sa jednim potpuno novim, originalnim konceptom.

- Na našoj listi, pored politički prepoznatih kandidata, nalazi se čak 16 nestranačkih ličnosti profesionalno ostvarenih pojedinaca koji do sada nijesu imali neke direktne angažmane u politici. Na taj način smo željeli da pokažemo da nam je cilj istinski depolitizovana gradska uprava – naglašava Đurašković.

U DPS-u su, međutim, sigurni u apsolutnu pobjedu i na ovim izborima, uz obrazloženje da „građani znaju da je DPS taj stožer koji jedini može sačuvati Crnu Goru na njenom putu evroatlantskih integracija“.

- DPS je jedini stožer koji može sačuvati Cetinje kao prijestonicu i Cetinju pružiti ono što zaslužuje. Ali i tada ćemo pozvati sve one koji dijele naše vrijednosti da zajedno radimo za dobro Cetinja – poručuje Miloš Ražnatović, nosilac izborne liste ove partije. Žali što ostale partije koje baštine iste vrijednosti kao i DPS, a koje su pozvali, bez ikakvih uslova, da naprave široku predizbornu koaliciju, nijesu prihvatile ponudu.

- Naša koalicija je u prethodnih četiri godine uradila najviše što je mogla, u specifičnim uslovima pandemije korna virusa, te u svjetlu problema sa donošenjem budžeta na državnom nivou. Građani Cetinja, ne sumnjam, da će dati povjerenje DPS-u, posebno imajući u vidu da su određeni politički subjekti, nakon 30. avgusta prošle godine, razočarali očekivanja birača. Sigurno građani Cetinja tada nijesu glasali da se na njih baca suzavac, da se gađaju gumenim mecima, da im se ne dozvoljava da priđu svom manastiru, da se diskriminišu, da im se ukida Zakon o prijestonici – podsjeća Ražnatović na događaje u proteklih skoro godinu i po od kada je Crna Gora dobila novu

Kašćelan: Možemo, sa svim razlikama, da živimo u našoj jedinoj domovini

ZBOG SVOJIH PREDAKA I POTOMAKA MORA DATI PODRŠKU EVROPSKOJ BUDUĆNOSTI CETINJA: Gojko Đukanović na Orlovom Kršu

vlast na državnom nivou.

Na pitanje jesu li ponudu za široki predizborni koalicioni blok uputili i Uri kaže da sve i da su i njima poslali poziv nije siguran da bi se odazvali.

- Kao što znate određene političke partije 4. i 5. septembra nijesu bile sa građanima na Cetinju, nego su bili sa druge strane kordona. Krili su se u Cetinjskom manastiru ili po kućama. Tako da, sve i da smo im poslali poziv ne znam da li bi se odazvali. Nadam se da će u budućnosti malo razmisliti kada je u pitanju njihovo političko djelovanje i zapitati se da li su im građani Cetinja dali povjerenje da rade ovo što su radili proteklih godinu – naglašava Ražnatović.

U koaliciji Socijaldemokrata i Liberalne partije očekuju da će na izborima dobiti „potvrdu ispravnosti politike SD-a u protekle četiri godine“.

- Očekujem da Cetinjanke i Cetinjani daju podršku ljudima koji su se do sada zalagali za dobro ovog grada – kaže nosilac liste Dejan Milošević, dodajući da su dokazali da drže do date riječi i da su građanke i građani sa njima načisto.

I za nosioca liste Demokrata Danila Mrvaljevića za sve što nije dobro u prijestonici odgovoran je DPS, a za mirnu predizbornu atmosferu kaže može se zahvaliti „oduzimanju nekih mehanizama iz ruku DPS-a, a koji su korišćeni ne u javnom interesu, nego isključivo u interesu partije i to na sve nezakonite načine“.

- Ako se sjetimo 2017. u ovo vrijeme bile su crne kapuljače na Cetinju, grad je bio pod opsadom, no ne znači da DPS neće

iskoristiti te svoje paralelne strukture u ovom preostalom periodu do izbora – pribojava se Mrvaljević.

U njegovoj partiji zadovoljni su poslom koji su uradili i tvrde da je njihov program superioran u odnosu na konkurenciju, a sigurni su da će napraviti odličan rezultat.

Koalicija sa DPS-om, što se njih tiče, ne dolazi u obzir.

- To je pitanje postalo pomalo i komično – kaže lider cetinjskih Demokrata.

Ističe da je DPS upropastio Cetinje tokom 30 godina.

- Sravnjena je sa zemljom privreda, broj stanovnika je gotovo prepolovljen, broj đaka prvaka je manji za dvije trećine...

To su jezivi podaci – dodaje Mrvaljević.

Odbio je da odgovori na pitanje da li njegova partija za izbore u ovom gradu sarađuje sa Crkvom Srbije. Ocijenio je da je pitanje „jako nepristojno“.

A u izbornoj trci u prijestonici je ponovo i svjetski poznati i priznati naučnik Dragan Hajduković, koji za Pobjedu objašnjava da je taj njegov angažman isključivo pitanje samoodbrane.

- Kad bi bilo pravde na kugli zemaljskoj, svi političari koji će se pojaviti na ovim izborima bi morali da mi plate odštetu, jer da je bilo ko od njih dobro radio svoj posao ja se nikada ne bih bavio politikom. Politika nije moj izbor, moj izbor je samoodbrana – kategoričan je Hajduković.

Cetinje je, ističe on, za njega neprestani izvor i ljubav, njegov korijen, zbog čega je insistirao da i Diskaveri svoju priču o njemu radi baš na Cetinju.

Nada se da se može desiti da lista koju predvodi „Ekološka Knjaževina Stara Crna Gora“ ima nekoliko odbornika bez kojih niko ne bi mogao formirati vlast.

- Ne očekujem od političara da razumiju što im se predlaže, ali oni i te kako znaju da poslušaju kad moraju da poslušaju. Ukoliko moja grupa bude u poziciji da je neophodna za formiranje vlasti ne tražimo fotelje, ni po dužini, ni po širini, ni po visini nego ugovor po kom prihvataju ovaj projekat kao dugoročnu viziju razvoja – naglašava Hajduković.

Legat

DA NE ŽIVI NA CETINJU, VJEROVATNO NE BI ŽIVIO NI U CRNOJ GORI: Janko Ljumović ispred FDU-a

Građanski aktivista koji je početkom devedesetih bio i na čelu mladih Liberalnog saveza Peđa Vušurović, u posljednjih skoro godinu i po veoma angažovan u svim građanskim

Gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Kašćelan za Pobjedu kaže da je ukupna situacija u zemlji razlog što je predizborna atmosfera na Cetinju ove godine neuobičajeno mirnija.

- Prvi put nakon 90-ih, situacija je obeshrabrujuća i neizvjesna, a politički diskurs dominantno desničarski – dodaje on.

Uzrok „tihoj“ kampanji vidi i u tome „što je rezultat gotovo predvidiv i naklonjen patriotskim strankama koje imaju na Cetinju stabilno glasačko tijelo“.

U prethodnom četvorogodišnjem periodu, kaže Kašćelan, gradske vlasti pokazale su odgovornost, stabilnost, inkluzivnost, pravičnost, poštovanje i predanost želji da unaprijede život na Cetinju.

- Uvjeren sam da to građani i

građanke vide i znaju – ističe on.

Događaji od 5. septembra, naglašava naš sagovornik, naučili su Cetinjane da zbiju redove i da se više međusobno čuju i poštuju, „pogotovo u patriotskom bloku“.

- Ti događaji su nas uputili na neke izuzetne ljude i ustanove na koje ranije nijesmo dovoljno obraćali pažnju ili smo ih „olako“ shvatali, a stvarali su i radili u korist naše države – poručuje Kašćelan.

Kao čovjek, roditelj, političar, tužan je, kaže on, zbog tog strašnog, raspolućenog bića naše države, ali je i optimista da bismo mogli da živimo kvalitetnije i znatno bolje „sa svim našim razlikama u našoj, jedinoj, domovini Crnoj Gori ako bismo svi iskreno željeli da damo doprinos“.

„Stara garda“ bojkotuje medije

„STARA GARDA“: Rijetki predizborni plakat na Dvorskom trgu

Nosilac izborne liste „Stara garda LSCG“ Goran Vušurović odbio je da govori o predizbornim aktivnostima i očekivanjima od izbora 5. decembra uz objašnjenje da su u ovoj političkoj organizaciji odlučili da bojkotuju medije zbog tog što su i novinari sve ove godine bojkotovali njih.

- Vi ste prvi novinar koji nas je pitao nešto – kazao je Vušurović u telefonskom razgovoru.

Izjavu nijesmo dobili ni od nosioca liste Socijalističke narodne partije Zorana Martinovića, jer nije bio na Cetinju 25. novembra.

protestima, nije ušao u političku utakmicu u prijestonici, ali nema nikakvu dilemu da će na Cetinju pobijediti suverenističke snage.

- Ovakva predizborna tobožnja letargija u prijestonici ne treba nikoga da zavara i ona je, vjerujem, samo priprema i uvod u političku buru na nivou zemlje koju je i povelo i dalje će voditi ovo nepokorno i slobodarsko Cetinje – poručuje Vušurović.

Kategoričan je da će rezultat lokalnih izbora u prijestonici ovoga puta prvenstveno biti odraz činjenja svih tokom 4. i 5. septembra, pa tek onda vrednovanje učinka dosadašnje lokalne vlasti.

- Žalim za propuštenom prilikom da sve suverenističke snage nastupe sa jedinstvenom listom. To bi bio legat septembarske odbrane prijestonice i države Crne Gore, najbolja poruka i recept za nužnu crnogorsku građansku obnovu na svim nivoima. Uz iskrenu

podršku naporima i postupcima aktuelnog gadonačelnika, vjerujem u najširu koaliciju crnogorskih stranaka, sa unekoliko sopstvenim odlukama oslabljenim DPS-om kao okosnicom i, čini mi se, nikad boljom i građanima obogaćenom listom SDP-a, kao vrijednim doprinosom budućoj lokalnoj vlasti u prijestonici – naglašava Vušurović.

On vjeruje i da Cetinjanke i Cetinjani neće propustiti da „kazne pseudosuverenističku Uru“, te da će „na istom nivou ostati ili imati blagi pad Bečićeve do bjeline bezbojne Demokrate“.

- Svi izbori u prijestonici svedeni su na samo jedan - birati one koji su ovih dana srcem i javno uz svoj FCJK ili pak one koji su, bilo ćutanjem ili aktivno, dio aktuelne režimske hajke na ovaj bastion slobode i ponos prijestonice – zaključio je Vušurović.

Kaćuša KRSMaNOVIĆ Foto: Stevo VaSILJeVIĆ

6

Ekonomija

Neđelja, 28. novembar 2021.

Stavovi stručnjaka, kompanija i Regionalnog vodovoda u vezi eksploatacije pijeska iz rječnih korita u PODGORICA - Šljunak iz rječnih korita je čak korisno, a nekada i neophodno eksploatisati tamo gdje on remeti proticajni profil i hidrauliku saopštio je Pobjedi prof. dr Mihailo Burić, hidrolog i inženjer inženjerske geologije i hidrogeologije. On smatra da je problem što u te procese nije uključeno znanje na pravi način i u dovoljnoj mjeri. Ističe da je i ubuduće moguće davati koncesije na eksploataciju šljunka i pijeska, ako postoje potamološka studija i projekat eksploatacije.

Predstavnici građevinskih kompanija koje je Pobjeda kontaktirala saopštili su da su tokom eksploatacije šljunka poštovali pravila i zakonska ograničenja i plaćali sve nadoknade za višak izvađenog šljunka. Oni su zainteresovani za dalju eksploataciju šljunka i pijeska i smatraju da su koncesije sa jasnim pravilima, kontrolom i upravljanjem neophodne za valorizaciju prirodnih resursa.

Iz preduzeća Regionalni vodovod ističu da je golim okom vidljivo kakve je posljedice ostavila dugogodišnja nekontrolisana devastacija korita rijeke Morače, ali i šireg pojasa oko korita te rijeke. Oni smatraju da to može imati i dalekosežne negativne posljedice po izdašnost samog vodoizvorišta Bolje sestre, sa koga se snabdijeva vodom Crnogorsko primorje. Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u prethodnih pet dana nijesu odgovorili na pitanja Pobjede. Između ostalog naša redakcija je pitala taj Vladin resor koji su planovi aktuelne Vlade po pitanju eksploatacije šljunka i pijeska, da li će se eventualno i u kojim slučajevima dozvoliti eksploatacija šljunka i pijeska iz rječnih korita, kao i da li Vlada planira u budućnosti da ponovo dodjeljuje koncesije za eksploataciju šljunka i pijeska.

POTREBNA PLAN I ANALIZE

Prof. dr Mihailo Burić umjesto moratorijuma na eksploataciju šljunka i pijeska iz rječnih korita predalaže plan eksploatacije šljunka na državnom nivou.

- Najprije treba razdvojiti što je pravo i zakon, što struka, a što politika. Kod nas je to veoma zbrkano. A to je štetno i za struku i za politiku. Eksploatacija šljunka svakako treba da se izvodi po projektima i po zakonu. To je jasno samo po sebi. Međutim, umjesto moratorijuma ja predlazem plan eksploatacije šljunka na državnom nivou, jer je to mineralna sirovina neophodna građevinarstvu – kazao je Burić.

On smatra da eksploatacija šljunka i pijeska iz rječnih korita može da se izvodi, ali prije svega na

Morača uništena jer nijesu postojala jasna pravila i kontrole Uzurpirano korito rijeke Morače

osnovu potamoloških analiza i nakon toga konkretnih projekta.

- Tamo gdje šljunak remeti proticajni profil i hidrauliku njega je čak korisno esploatisati, nekada i neophodno. Problem je što u te procese nije uključeno znanje na pravi način i u dovoljnoj mjeri.

Ako postoji potamološka studija i projekat eksploatacije, koncesije treba davati na osnovu toga, zasto da ne – ističe Burić.

On naglašava da nelegalna eksploatacija ne treba da postoji uopšte, ali dodaje da ako se eksploatacija vrši na mjestima gdje ima ,,viška materijala“ ona je čak korisna.

- Ako se vrši bez potamološke studije i odobrenog projekta, i na mjestima gdje nema viška materijala ona može bti štetna. Ali koliko znam eksploatacija može negativno promijeniti način tečenja, nanijeti određene probleme i štete, ali ne može zbog toga vodotok nestati – rekao je Burić.

Profesor Burić se osvrnuo i na uticaj eksploatacije šjunka na vodoizvorište Bolje sestre.

- Ni poslije 30 godina angažmana istih eksperata i privatnih preduzeca, ni do današnjeg dana ne saznasmo sliv izvora Bolje sestre (što je za nevjerovat), iako je to ne samo stručna, već jasna prethodna zakonska obaveza, prije puštanja u rad izvorišta. Oni su u obavezi da javnosti saopšte eg-

- Najprije treba razdvojiti što je pravo i zakon, što struka, a što politika. Kod nas je to veoma zbrkano. A to je štetno i za struku i za politiku.

Eksploatacija šljunka svakako treba da se izvodi po projektima i po zakonu. To je jasno samo po sebi. Međutim, umjesto moratorijuma ja predlažem plan eksploatacije šljunka na državnom nivou, jer je to mineralna sirovina neophodna građevinarstvu – kazao je stručnjak Mihailo Burić

Mihailo Burić

zaktne dokaze da je smanjenje izvora posljedica eksploatacije šljunka. Ako eksperti i dalje budu podvaljivali sa šljunkom, ne saopštavajući precizne dokaze, izlažu se postupku za ozbiljnu pravnu odgovornost. Ko ne poznaje istoriju Regionalnog vodovoda i 30-godišnju istoriju rada angažovanih, teško može suditi o ovom projektu. Dokazi o čemu se stvarno radi, čekaju verifikaciju kada za to dođe vrijeme – poručio je Burić.

GRAĐEVINSKE KOMPANIJE

Iz kompanije Bemaks navode da se to preduzeće u prethodnom periodu bavilo eksploatacijom šljunka i pijeska i to u vidu ugo-

vora koji su imali, a koji kako tvrde i dalje imaju sa Upravom za vode, a tiče se regulacije toka rijeke Morače.

- Pomenuti ugovor za regulaciju toka rijeke Morače i dalje važi i to do kraja naredne godine ali je moratorijumom stavljen van snage. Prilikom izvođenja radova na regulaciji korita poštovali smo sva pravila i zakonska ograničenja i u roku plaćali sve nadoknade za višak izvađenog šljunka Upravi za vode. Radovi su izvođeni uz kontrolu nadzornog organa i inspekcijskih organa i prilikom kontrola nije bilo nikakvih primjedbi – ističu iz Bemaksa.

Iz te građevinske kompanije poručuju da su zainteresovani za dalju eksploataciju šljunka i pi-

Izdašnost vodoizvorišta Bolje sestre smanjena 80 odsto Predstavnici Regionalnog vodovoda navode da je za deceniju i po izdašnost izvorišta Bolje sestre smanjena za više od 80 odsto, sa 2.660 litara u sekundi 2005. na istorijski minimum od svega 334 litra početkom septembra 2020. godine.

- To je znatno ispod projektovanog kapaciteta vodovoda od 1.100 litara i predstavlja ozbiljnu opasnost da bi u turističkoj sezoni Primorje moglo ostati bez

dovoljno vode. Vjerujemo da svako od donosioca odluka shvata razmjere štete koja bi ovim bila nanijeta turističkoj privredi i prihodima države – upozoravaju iz Regionalnog vodovoda.

Predstavnici tog preduzeća dodaju da država mora da odluči da li je potrebno zaštititi izvorište Bolje sestre i sačuvati Regionalni vodovod kao sistem u koji je do sada uloženo preko 110 miliona eura, čija je osnovna djelatnost vodosnab-

dijevanje Crnogorskog primorja i koji, kako kažu, svojim učinkom omogućava direktan budžetski prihod od oko jedne milijarde eura na godišnjem nivou.

- Ili će država prepustiti državne resurse građevinskoj mafiji koja će nastaviti sa devastacijom i ostvarivati i dalje ogroman profit i stvarati imperije oslanjajući se na eksploataciju prirodnih dobara koja su vlasništvo svih građana Crne Gore - rekli su iz Regionalnog vodovoda.

jeska pod uslovima da je za sve zainteresovane strane to omogućeno kao i da je to u skladu sa važećim propisima i zakonima (da se dostavi projekat, da se odradi uređenje obala rijeka, da se vrši kontrola izvađenog šljunka i pijeska kao i da se vrši redovno plaćanje za višak izvađenog materijala kao što je to do sada bio slučaj).

- Što se tiče dalje eksploatacije šljunka i pijeska, naše mišljenje jeste da prvo mora da se utvrdi da li dosadašnja eksploatacija utiče na vodotok rijeka ili ne. Ukoliko se utvrdi da utiče onda je suvišno i pričati o tome – dalju eksploataciju ne treba raditi. Ukoliko se utvrdi da ne utiče onda je potrebno odraditi projektno rješenje po kome bi trebalo raditi i naravno plaćati sav izvađeni višak i sve ostale potrebne naknade kao i do sada a sve u skladu sa zakonom i propisima – smatraju u Bemaksu.

Vlasnik kompanije Cijevna komerc Danilo Petrović naveo je da to preduzeće ima koncesione ugovore još od 1995. godine sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kasnije sa Upravom za vode i preduzećem Nacionalni parkovi Crne Gore.

Za sve vrijeme trajanja tih ugovora poštovali smo predviđena pravila i zakonska ograničenja.

U prilog tome govori i činjenica da prilikom mnogobrojnih kontrola u prethodnom periodu od strane resornog Ministarstva, policijskih i inspekcijskih organa nijesu pronađene nepravilnosti u radu i zloupotreba državnih resursa. U periodu od kada je zabranjena eksploatacija mi koristimo zalihe i reciklirani materijal iz iskopa sa gradilišta na kojima smo izvodili radove – tvrdi Petrović.

Prema njegovim riječima i Cijevna komerc je zainteresovana za eksploataciju šljunka i pijeska ukoliko Ministarstvo to dozvoli.

- Lokacije sa kojih smo u ranijem periodu eksploatisali materijal iz korita rijeke Morače se nalaze četiri kilometra nizvodno od izvorišta Bolje sestre. Mišljenja smo da će i analize Ministarstva pokazati da ne postoji uticaj i da će nam opet na osnovu valjane projektne dokumentacije dozvoliti eksploataciju – kazao je Petrović.

ALTERNATIVNO RJEŠENJE

On je dodao da je alternativno rješenje, za koje su u Cijevni komerc takođe zainteresovani

Ekonomija

Neđelja, 28. novembar 2021.

ukazuju da je najveća odgovornost na državnim organima

Korito Morače ,,spušteno“ za pet do sedam metara Iz Regionalnog vodovoda je saopšteno da je dugogodišnjom eksploatacijom šljunka korito rijeke Morače vještački ,,spušteno“ za minimum pet do sedam metara.

To se, po mišljenju stručnjaka, mora odraziti na kretanja i izdašnost podzemnih voda, te samim tim i na izdašnost izvorišta Bolje sestre, iz kojeg se snabdijeva vodom šest primorskih opština – rekli su iz tog preduzeća.

ukoliko se trajno zabrani eksploatacija iz rijeka, dodjeljivanje lokacija za proizvodnju i preradu kamenog agregata iz kamenoloma.

I iz kompanije ,,Čelebić“ saopšteno je da su se u prethodnom periodu bavili eksploatacijom šljunka i pijeska, isključivo na osnovu ugovora sa nadležnim organima i u skladu sa definisanim pravilima, poštujući ugovorene obaveze.

- Sama činjenica da se bavimo proizvodnjom betona dominantno za projekte koje mi realizujemo, ukazuje na potrebu za nabavkom ove vrste agregata.

Beton je jedan od najvažnijih ako ne i najvažniji proizvodni artikal u građevinskoj industriji a agregat i cement glavne sirovine – rekli su iz te kompanije.

Oni dodaju da je dijapazon proizvoda od betona jako velik u modernom građevinarstvu i svaka iole ozbiljna zemlja ulaže veliki napor u pospješivanju proizvodnje tih i takvih proizvoda. U protivnom se, kako navode, moraju uvoziti.

- Imamo situaciju da su jedan period odobravane koncesije, kao i da su ukinute.

Ako pođemo od pretpostavke da je prizvodnja betona neophodna, znamo da bez odobravanja koncesija to nije moguće – kazali su iz ,,Čelebića“ i dodali da su koncesije sa jasnim pravilima, kontrolom i upravljanjem neophodne za valorizaciju prirodnih resursa.

- Regulacija rječnih korita je

važna i nephodna i ne vidimo razlog da se isto zakonski ne reguliše u skladu sa najboljim praksama – smatraju u kompaniji ,,Čelebić“.

Oni navode da je u konkretnom slučaju izostala pravovremena reakcija institucija sistema, a smatraju da se na društvenoj odgovornosti kompanija i pojedinaca mora dodatno raditi.

- Isti slučaj imamo i sa desetinama hiljada nelegalnih objekata gdje su štete i posljedice nesagledive. To traje dugi niz godina a aktuelno je i danas.

Mišljenja smo da kvalitetnim zakonskim rješenjima i dosljednom primjenom istih možemo zadovoljiti potrebe i kompanija i pojedinaca na dobrobit svih nas – poručuju iz kompanije ,,Čelebić“.

MORATORIJUM NIJE POŠTOVAN

Iz kompanije Regionalni vodovod navode da nelegalna eksploatacija šljunka iz crnogorskih rijeka ni u jednom trenutku nije zaustavljena, te da su vidljivi rezultati i stvarni efekti tih aktivnosti u potpunosti izostali, i pored uvedenog moratorijuma 2017. godine, i obrazovanja Koordinacionog tima za praćenje moratorijuma na eksploataciju šljunka i pijeska u crnogorskim vodotocima, koji je tadašnje Ministarstvo poljoprivrede obrazovalo sa ciljem da uredi aktivnosti na regulisanju i zaštiti vodotoka, a do donošenja regulacionih planova.

- O tome najbolje govori situacija na terenu, gdje je golim okom vidljivo kakve je posljedice ostavila dugogodišnja nekontrolisana devastacija korita rijeke Morače, ali i šireg pojasa oko korita rijeke Morače. U tome su velikim dijelom doprinijele i aktivnosti u okviru legalno dodijeljenih poslova na regulaciji korita rijeke Morače, pod plaštom čega se, takođe, u dužem vremenskom periodu, odvijala nelegalna eksploatacija koja je omogućavala pojedincima i njihovim firmama sticanje enormnog bogatstva na račun prodaje prirodnih dobara države Crne Gore – kazali su iz Regionalnog vodovoda.

Oni poseban dio odgovornosti nadležnih vide u činjenici da je i tada bilo poznato da se ove nelegalne aktivnosti odvijaju u oblastima koje su u neposrednoj blizini, ili čak u okviru druge zone zaštite vodoizvorišta Bolje sestre, te da to, kako kažu, po mi-

Posljedice nekontrolisanog iskopavanja šljunka

šljenju stručnjaka, može imati i dalekosežne negativne posljedice po izdašnost samog vodoizvorišta, sa koga se snabdijeva vodom kompletno Crnogorsko primorje.

- U krajnjem, posredno, nelegalna eksploatacija dovodi u pitanje dalji opstanak crnogorske privrede, koja se u velikoj mjeri oslanja na prihode od turizma – rekli su predstavnici Regionalnog vodovoda.

Oni smatraju da su terenske aktivnosti i koordinirane intervencije koje su nadležni organi u periodu od 2017. godine bili dužni da sprovode u okviru praćenja poštovanja uvedenog moratorijuma uglavnom bile ,,kozmetičkog“ karaktera i nisu rezultirale neophodnim procesuiranjem i sankcionisanjem počinilaca ovih nelegalnih aktivnosti u skladu sa zakonom, iako su brojne organizacije za zaštitu životne sredine, aktivisti, kao i sami građani godinama ukazivali na ovaj problem.

- Kao rezultat imamo i činjenicu da se sada već toliko duboko ušlo u korito rijeke, kao i u okolno zemljište, da se vještački nivo podzemnih voda spustio, što je, po mišljenju struke, zajedno sa drugim faktorima, jedan od uzroka smanjenja količine vode na okolnim izvorima, a i samom izvoru Bolje sestre – tvrde iz Regionalnog vodovoda.

Prema riječima predstavnika Regionalnog vodovoda studije koje u sklopu dugogodišnje saradnje za Regionalni vodovod izrađuje i finansira Evropska banka za obnovu i razvoj, kao i međunarodni eksperti koji su angažovani ovim povodom, potvrdili su da ljudski faktor, u kombinaciji sa klimatskim promjenama, čiji se uticaj takođe u manjoj mjeri mora uzeti u obzir, u velikoj mjeri utiču na izdašnost izvorišta i dugoročno ugrožavaju vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja, o čemu je Regionalni vodovod u posljednjih pola godine u više navrata obavještavao nadležne organe, apelovao na preduzimanje neophodnih mjera u nadležnosti Uprave policije i Tužilaštva.

ZAKLJUČCI VLADE

Vlada je na sjednici od 28. oktobra na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede usvojila zaključke kojim se zadužuje Nacionalni koordinacioni savjet za borbu protiv organizovanog krimi-

nala i korupcije da preduzme aktivnosti u cilju sprečavanja dalje devastacije prirodnih resursa Crne Gore.

Iz tog Ministarstva je početkom novembra saopšteno da je taj Vladin resor, kao organ nadležan za vršenje nadzora nad radom Uprave za vode i Uprave za šume i zadužen za kontrolu tih organa, inicirao formiranje međuresorske radne grupe u cilju utvrđivanja razmjera nelegalnih aktivnosti u vodoprivredi i šumarstvu kojima se konstantno ugrožavaju prirodni resursi.

Iz Izvještaja o radu radne grupe utvrđeno je da su prikupljeni podaci o svim lokacijama na kojima je u prethodnom periodu po osnovu ugovora o koncesiji, ugovora o korišćenju šuma i ugovora u regulaciji rječnih korita bilo omogućeno privrednim društvima da koriste rječne i šumske resurse uz naknadu državi.

- Na osnovu dobijenih podataka zaključuje se da su svi ugovori bili samo ,,ulaznica“ u rijeke i šume koje su zbog nezakonitog djelovanja u ovom trenutku ugrožene. Takođe, prikupljene su sve informacije o firmama koje su bile u ugovornom odnosu sa državnom, kojim tragom se došlo do saznanja da pojedine firme vrše eksploataciju iako nikada nijesu imale zaključen bilo kakav ugovor sa državom, a nije mali broj i fizičkih lica koji posjeduju mehanizaciju koju u iste svrhe koriste. Uobičajena je pojava situacije da bivši koncesionari nastavljaju da ekploatišu materijal iako za to više nemaju dozvolu, pravdajući količine koje su predmet kontrola ranije zaključenim ugovorima – rekli su ranije iz Ministarstva.

Navedeno je da je na osnovu dobijenih informacija utvrđeno da je jedna od najkritičnijih dionica sa koje se u velikoj mjeri eksploatiše šljunak donji tok rijeke Morače, od Botuna do Ponara, kao i prostor van rječnog korita gdje je i neposrednim obilaskom utvrđeno da nelegalnu eksploataciju šljunka vrši više subjekata.

Prije desetak dana došlo je do privođenja nekoliko predstavnika građevinskih firmi i fizičkih lica zbog sumnje da su nelegalno eksploatisali šljunak iz korita rijeka Morače i Cijevne, kao i da su protivpravno zauzimali državno zemljište.

Osumnjičeni za eksploataciju šljunka ubrzo nakon toga pušteni da se brane sa slobode.

Povodom hapšenja više osoba koja se dovode u vezu sa nelegalnom eksploatacijom šljunka, prije desetak dana na vanrednoj konferenciji za novinare potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je saopštio da je nelegalnom eksploatacijom je iz korita Morače izvučen šljunak vrijedan milione eura, a prostor je devastiran. On je tada saopštio da je to što se dešavalo na obali Morače kataklizma, ekocid i da rijeka koja je imala dva kraka sada ima samo jedan.

- Milioni eura su nelegalno izvučeni iz rijeke, devastirajući prostor, onemogućavajući građane da imaju pijuću vodu. Vodostaj se potpuno promijenio - naveo je tada Abazović i poručio da je Vlada odlučna da se obračuna sa građevinskom mafijom.

S. POPOVIĆ

7

Predsjednica PKCG govorila na svečanosti Pomorskog fakulteta

Plava ekonomija sve više dobija na značaju PODGORICA - Rad na takozvanim plavim projektima pokazao je da se treba usmjeriti na podizanje kapaciteta dijela privrede koji pripada plavoj ekonomiji i ima potencijala da utiče na ukupni rast, ocijenila je vršiteljka dužnosti predsjednice Privredne komore Crne Gore Nina Drakić.

Ona je na konferenciji o pomorstvu u Kotoru koju je, povodom 62 godine od osnivanja, organizovao Pomorski fakultet Univerziteta Crne Gore, pohvalila ideju okupljanja institucija koje se u bilo kom segmentu bave plavom ekonomijom.

- Smatram da ovu konferenciju treba da iskoristimo kao priliku za bolje povezivanje te, na bazi toga, sinergetsko djelovanje u pravcu razvoja ovog segmenta ekonomije, koji sve više dobija na značaju na nivou regionalnih i ukupnih evropskih politika - rekla je Drakić.

Drakić je, kako je saopšteno iz PKCG, navela da Privredna komora trenutno implementira pet projekata na ovu temu, više njih je uspješno završeno, a za neke nove se apliciralo.

- Dosadašnji rad na takozvanim plavim projektima pokazao je da se treba usmjeriti na podizanje kapaciteta unutar naše institucije, a i među dijelom privrede koja pripada plavoj ekonomiji i ima potencijala da utiče na ukupni rast baziran prije svega na inovacijama - kazala je Drakić.

Ona je čestitala domaćinu povodom 62 godine uspješnog trajanja i rada Pomorskog fakulteta, ističući da je riječ o tradiciji vrijednoj dubokog poštovanja, kroz koju je ova obrazovna ustanova stvarala uspješne kadrove, čiji je kvalitet prepoznavala i prepoznaje svjetska pomorska industrija.

Obraćanja povodom otvaranja konferencije imali su dekan Pomorskog fakulteta Špiro Ivošević, državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Zoran Radunović, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i Neda Ojdanić iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Na otvaranju je govorila i direktorica Sektora za projekte u Privrednoj komori Tanja Radusinović, koja je ukratko predstavila insitituciju i projektne aktivnosti koje su u toku, a koje su podržali različiti programi finansirani uglavnom iz sredstava Evropske unije.

PKCG i Institut za moderne tehnologije Crne Gore su juče, u okviru konferencije, organizovali Forum plavog ra-

sta i panel diskusiju na temu Razvojne prilike koje nudi ekonomija plavog rasta.

U okviru Foruma plavog rasta koji je ogranizovan u okviru drugog dana, a koji je vodila Marija Raspopović iz Privredne komore, predstavljeni su projekti, projektne aktivnosti i ostvareni rezultati u oblasti plavog rasta koje realizuju institucije i organizacije u Crnoj Gori, a sve u cilju boljeg povezivanja između različitih vrsta aktera i dalje saradnje među njima.

Ispred Privredne komore na Forumu se prisutnima obratila Sandra Perić, koja je predstavila projekat BLUEfasma, njegove ciljeve, dosadašnje aktivnosti koje su realizovane, postignute rezultate i aktivnosti planirane za naredni period.

Perić je najavila finalni događaj BLUEfasma projekta i završnu konferenciju projekta u Crnoj Gori koja će u junu naredne godine okupiti relevantne aktere iz zemlje i inostranstva.

- Intencija Privredne komore je da ovaj događaj bude organizovan kao dvodnevna konferencija, koja će se baviti svim pitanjima vezanim za more. To znači da će pored ribarstva i akvakulture, ovaj događaj obuhvatiti i teme kao što je saobraćaj, pomorstvo, marina turizam, turizam uopšte, ICT i inovacije u plavoj ekonomiji - rekla je Perić.

Pored BLUEfasma projekta, Perić je predstavila i projekat Shipmentt, koji se tiče jačanja intelektualne svojine i procesa transfera tehnologija u sektorima zelene mobilnosti, i Blueair koji ima za cilj da ojača institucionalne kapacitete država i regiona jadransko-jonske oblasti u definisanju zajedničkog pristupa sprovođenju politike pametne specijalizacije u oblasti plavog rasta na makroregionalnom nivou.

Pored Privredne komore, u okviru Foruma plavog rasta i panel diskusije Razvojne prilike koje nudi ekonomija plavog rasta svoje projekte u oblasti plave ekonomije predstavili su Institut za savremene tehnologije Crne Gore, Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, Naučno-tehnološki park Crne Gore i Inovaciono-preduzetnički centar Tehnopolis.

- Bluefasma je projekat osnaživanja inovativnih kapaciteta malih i srednjih preduzeća, pomorskih klastera i mreža u MED priobalnim područjima sa ciljem pružanja podrške cirkularnoj ekonomiji i plavom rastu u ribarstvu i akvakulturi - navodi se u saopštenju. Đ. Ć.

Društvo

Neđelja, 28. novembar 2021.

POVODI: EU ne priznaje kovid propusnice samo građanima Crne Gore, BiH i Kosova

Još jedan dokaz nesposobnosti Vlade Iako je ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović objašnjavala da je to duga procedura, koja je u Srbiji trajala osam mjeseci, ostaje nejasno kako predvodnik u evropskim integracijama, čime sa hvali Vlada Crne Gore, nije uspio da zadovolji jednostavne informatičke uslove i uskladi potvrde sa EU. Kada se tome doda činjenica da je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić jedini nevakcinisani zvaničnik jedne države u Evropi postaje jasno zašto su nam mjere sa kovid propusnicama selektivne i zašto nam digitalni sertifikati, koje izdaje EU, nijesu prioritet

EU ne priznaje digitalne kovid potvrde izdate u Crnoj Gori

BEOGRAD/PODGORICA Katastrofalno upravljanje pandemijom, koje je rezultiralo jednom od najvećih stopa smrtnosti u svijetu, se u Crnoj Gori i dalje nastavlja.

Pored potpunog obesmišljavanja mjera, po kojim vam je kovid potvrda neophodna za restoran ili tržni centar, ali nije za javnu upravu, još jedan podatak dokazuje da je zdravstvena kriza van kontrole. Naime Crna Gora je, uz Kosovo i BiH, jedina zemlja Evrope kojoj EU ne priznaje digitalne kovid potvrde. Iako je ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović objašnjavala da je to duga procedura, koja je u Srbiji trajala osam mjeseci, ostaje nejasno kako predvodnik u evropskim integracijama, čime sa hvali Vlada Crne Gore, nije uspio da zadovolji jednostavne informatičke uslove. Kada se tome doda činjenica da je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić jedini nevakcinisani zvaničnik jedne države u Evropi postaje jasno zašto su nam mjere sa kovid propusnicama selektivne i PODGORICA - Poslanica SDP-a Draginja VuksanovićStanković i portparolka te partije Amina Cikotić, na poziv Zavičajnog kluba „Bihor“, borave u Luksemburgu gdje su juče prisustvovale svečanosti „Veče crnogorske

Jelena Borovinić-Bojović

Zdravko Krivokapić

zašto nam digitalni sertifikati, koje izdaje EU, nijesu prioritet.

Pobjeda je istraživala što je Srbija morala da ispuni kako bi digitalni zeleni sertifikat koji je izdat u toj zemlji mogao da se očita na granicama zemalja EU i njihovim ugostiteljskim objektima. Stručnjaci kažu da se ne radi o komplikovanim procedurama usaglašavanja.

- Dogovor je takav da srpski izdavač digitalnih sertifikata garantuje ispravnost ličnih podataka građana, pa se to usklađuje sa ključem koji je odobrila

EU (EU serveri). Zatim se sve to ubacuje u QR kod, koji svoj javni ključ distribuira svima koji žele da ga provjeravaju - objasnio je Pobjedi jedan IT stručnjak.

Novina je i ta što je sam format ovog dokumenta koji priznaje EU drugačiji od onog koji je Srbija do sada izdavala.

- Kada se odštampa potrebno ga je saviti prema uputstvu koje je dato na samom dokumentu, tako se praktično dobija knjižica - objasnila je Dragana Bećić iz Kancelarije za IT tehnologije i e upravu za por-

tal N1, napominjući da će svaki dokument (vakcine, rezultati testa) imati svoj QR kod koji je zaštićen i sadrži kompletne informacije. Ona je najavila i da će uskoro biti dostupna i mobilna aplikacija za bezbjedno čuvanje sertifikata.

Priznanje ovog sertifikata od EU jeste napredak za Srbiju, međutim, većina članica EU ne priznaje ruske i kineske vakcine jer Evropska agencija za ljekove još nije odobrila njihovu upotrebu. To znači da zelena propusnica Srbije nije putni dokument i sa njom se ne ostvaruje automatski pravo ulaska u zemlje EU, već mora da se provjeri da li građani koji putuju u EU ispunjavaju propisane uslove zemlje u koju idu. Dakle, ključna promjena Evropske komisije, što se tiče sertifikata iz Srbije odnosi se na očitavanje QR kodova u kafićima, restoranima i drugim ustanovama EU. EU je istog dana kada i Srbiji priznala i sertifikate Gruzije, Moldavije i Novog Zelanda, a prije Srbije EU je ove seritifikate priznala Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.

Komesar EU za pravosuđe Didije Rejnders rekao je da je „ukupno 49 zemalja i teritorija na pet kontinenata povezano u okviru EU sistema digitalnih sertifikata“.

Ipak, u Srbiji je ova vijest imala mali publicitet barem iz dva razloga: u momentu kada je Srbija počela da izdaje potvrde o vakcinaciji i kada je uvela QR kodove oni nisu važili u zemljama EU i o tome uopšte niko od nadležnih nije govorio javno – nije se mogao ni dobiti odgovor zašto ti QR kodovi ne važe u EU. Drugi razlog je totalna okrenutost najvećeg broja medija marketingu predsjednika države, njegovim ličnim uspjesima i zato se isključuje objavljivanje svake greške i neuspjeha - ali se uvijek ističe kako Srbija prednjači u širokom izboru vakcina zahvaljujući radu predsjednika i njegovim vezama u svijetu.

V.C-Mr.J.

Registrovano još 340 novih slučajeva infekcije korona virusom s.v.

8

Preminule dvije osobe PODGORICA – Od posljedica infekcije korona virusom u Crnoj Gori preminule su još dvije osobe, dok je registrovano i 340 novooboljelih, pokazao je posljednji presjek Instituta za javno zdravlje.

U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se nalaze 123 pacijenta sa kovid-19 infekcijom od kojih je 37 životno ugroženo, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

Kada je riječ o opštinama, najviše novoinficiranih, njih 100, registrovano je u Podgorici, a slijede Tivat sa 39, Herceg Novi 35, Bijelo Polje 29, Nikšić 22, Kotor 21 i Bar i Cetinje sa po 17 novih slučajeva zaraze.

U Budva je zabilježeno 13, Beranama 12, Pljevljima devet, Danilovgradu osam, Kolašinu pet, a Mojkovcu, Plužinama i Ulciju po tri novoinficirana. U Andrijevici su registrovana dva nova slučaja zaraze, a Rožajama i Šavniku po jedan.

Tokom petka Institutu za javno zdravlje prijavljena su dva smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom i to iz opština Nikšić i Herceg Novi. Jedan preminuli je imao 40, a drugi 83 godine.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.283. Institutu je prijavljen oporavak kod 412 pacijenata.

- Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 2.871 - navedeno je iz Instituta.

Od početka epidemije, mar-

Poslanica i portparolka SDP-a, na poziv Zavičajnog kluba „Bihor“, borave u Luksemburgu

Dijaspora zabrinuta za Crnu Goru

dijaspore u Luksemburgu“, saopšteno je iz SDP-a.

- Svjesni aktuelne političke situacije u kojoj se našla Crna

Gora i zabrinuti za svoju matičnu državu, naša dijaspora je sa proevropskim političkim partijama u Crnoj Gori želje-

la da razgovara o načinu izlaska iz svojevrsne krize u kojoj se naša država nalazi. Naše predstavnice su se obratile pri-

sutnima uz zahvalnost za sav doprinos koji je naša dijaspora dala i koja to i dalje nesebično radi – navode iz SDP-a.

ta 2020. godine, ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom u Crnoj Gori je 156.608.

Među 240.109 potpuno imunizovanih osoba registrovano je 167 smrtnih ishoda nakon obolijevanja od kovid-19 infekcije, što predstavlja 0,07 odsto, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Do danas je u Crnoj Gori jednu dozu vakcine primilo 56,8 odsto punoljetnih stanovnika, dvije 52,9, a tri doze 8,9 odsto.

- U Crnoj Gori je najveći broj osoba vakcinisan inaktivisanom VeroCell Sinofarm vakcinom, njih 63 odsto. Onih koji su vakcinisani Fajzerovom vakcinom je 24,8 odsto. Astra Zeneka vakcinu primilo je 9,4, a Sputnjik V 2,4 odsto građana - navedeno je u saopštenju IJZ-a.

Imunizacija protiv kovid-19 infekcije u našoj zemlji počela je u februaru 2021. godine i prva vakcina koja je dobavljena i upotrijebljena je bila Sputnjik V. - Otpornost koju su građani stekli vakcinacijom bilo kojom vakcinom u tom periodu dokazano je da vremenom slabi i da je nakon pet mjeseci od primljene druge doze neophodna dodatna, treća, buster doza za jačanje imunog odgovora.

Prateći zvanične preporuke međunarodnih kredibilnih organizacija Nacionalno savjetodavno tijelo za imunizaciju Crne Gore (NITAG) je u prethodnom periodu predložilo, a Ministarstvo zdravlja odobrilo jasne smjernice koje se tiču vakcinacije trećom, dodatnom dozom - navode u IJZ-u. Đ. Ć.

Iz te partije dodaju i kako su ovakav i slični događaji „sjajna prilika da sa onima koji su naši ajuspješniji ambasadori produžimo mostove saradnje, te pronađemo nove modele zajedničkog djelovanja“. Đ.Ć.

Društvo

Neđelja, 28. novembar 2021.

9

Uoči Vladine najave o povećanju plata poslodavci sve češće primoravaju radnike na potpisivanje ugovora na pola radnog vremena

Odbijanje aneksa za skraćeno radno vrijeme ne povlači otkaz PODGORICA - Zaposleni nikako ne bi trebalo da prihvataju ponude aneksa ugovora o radu sa skraćenjem radnog vremena sa punog na „nepuno“, kojim poslodavci žele da izbjegnu eventualnu obavezu povećanja plata i minimalaca koje je najavila Vlada, a svaki takav slučaj trebalo bi da prijave inspekciji.

To je u razgovoru za Pobjedu rekla prof. dr Vesna SimovićZvicer koja je bila i koordinatorka radne grupe za izmjenu Zakona o radu.

Izmjene ugovora o radu sa punog na nepuno radno vrijeme sastavni su dio zakona, kao predmet dogovora sa poslodavcem u okviru kojeg i zapošljeni može da ih inicira, ali je neprihvatljivo nametanja aneksa kako bi se izbjeglo povećanje plate.

- Neprihvatanje ponude aneksa ugovora o radu koja se odnosi na radno vrijeme ne može za posljedicu imati otkaz ugovora o radu - izričito poručuje Zvicer.

Prema saznanjima predstavnika sindikata, dosta poslodavaca nastoji da kroz anekse ugovora skrati radno vrijeme sa osam na četiri sata i time izbjegne eventualno povećanje zarada prema planu „Evropa sad“ kojim je aktuelna Vlada zamislila da od februara minimalci budu povećani na 450 eura, a prosječna zarada sa 530 na 700 eura.

Saznanje da se takvom „matematikom“ pokušava izbjeći povećanje zarada stiglo je iz Uprave za inspekcijske poslo-

Inspekcija će kažnjavati poslodavca do 5.000 eura

Ilir Harasani

Prof. dr Vesna Simović-Zvicer ohrabruje sve one kojima se ponude takvi aneksi da se obrate Inspekciji rada i potraže zaštitu svojih prava, jer bi taj organ morao da sankcioniše svakog poslodavca koji ne poštuje prava zaposlenih. No to povlači potrebu jačanja kapaciteta Inspekcije ve, iako njihove službe još nijesu naišle na konkretan slučaj.

Iz UIP smatraju da se poslodavci tek pripremaju da nude anekse ugovora na pola radnog vremena i apeluju na radnike da prijavljuju takve prestupe.

PRITISAK

Simović-Zvicer ohrabruje sve one kojima se ponude takvi aneksi, da se obrate inspekciji rada i potraže zaštitu svojih prava, jer bi taj organ morao da sankcioniše svakog poslodavca koji ne poštuje prava zaposlenih.

Posebni ugovori definisani sistematizacijom Vesna Simović-Zvicer podsjeća da se ugovor o radu s nepunim radnim vremenom zaključuje zbog potreba procesa rada.

- U tom smislu, da bi se spriječile zloupotrebe prilikom zaključivanja ovih ugovora,

Vesna Simović-Zvicer

u članu 62, stav 4 Zakona o radu je predviđeno da se radna mjesta na kojima se zaključuje ugovor o radu s nepunim radnim vremenom utvrđuju aktom o sistematizaciji - kazala je Zvicer.

Ona smatra da bi trebalo ojačati kapacitet inspektora rada, što podrazumijeva ne samo povećanje broja inspektora, već i osnaživanje postojećih kadrova, kroz kontinuiranu obuku sa jedne strane, ali i osmišljavanje efikasnih mehanizama kontrole rada - kako bi se spriječila eventualna postupanja inspektora rada koja su suprotna profesionalnoj etici.

- Bez efikasne zaštite prava djelovanjem Inspekcije rada, Zakon o radu i drugi propisi u oblasti rada su samo etički esej, a ne imperativni pravni akti – upozorila je ona.

Kako je navela, neprihvatanje ponude ugovora o radu kojim se predviđa umjesto punog nepuno radno vrijeme, ne može imati posljedicu po radnopravni status zapošljenog, u vidu otkaza ugovora o radu.

- Otkazni razlozi su predviđeni u članu 172 ZOR-a, među kojima su i oni koji se odnose na odbijanje ponude aneksa ugovora o radu, ali samo ako se ponuda odnosi na zaradu ili na

raspoređivanje zapošljenog naglasila je Simović-Zvicer.

Ona podsjeća da se prava iz radnog odnosa ostvaruju srazmjerno vremenu provedenom na radu, pa bi izmjena ugovora o radu s punog na nepuno radno vrijeme podrazumijevala manji obim prava za zapošljenog (posebno u pogledu ostvarivanja prava na zaradu i odmor u toku rada), ali i prava po osnovu rada.

Simović-Zvicer posebno naglašava pravo na starosnu penziju, jer se zapošljenom koji radi s nepunim radnim vremenom staž osiguranja računa srazmjerno ostvarenom radnom vremenu.

Ističe da je izmjena ugovora o radu s punog na nepuno radno vrijeme predviđena u Zakonu o radu u cilju usaglašavanja s Direktivom 2003/88/EC o pojedinim oblicima organizacije radnog vremena. Takvo rješenje u nekim slučajevima može biti prihvatljivo za radnika kako bi uklopio profesionalne i porodične obaveze - pa tako i zapošljeni može dati prijedlog

poslodavcu za izmjenu odredbi o radnom vremenu.

SAZNANJA

Direktor Uprave za inspekcijske poslove Ilir Harasani, saopštio je da imaju saznanja da dosta poslodavaca smanjuje radno vrijeme sa osam na četiri sata.

Harasani je Radiju Crne Gore rekao da inspekcijske službe nijesu zabilježile takve slučajeve.

- Čuli smo da dosta poslodavaca smanjuje radno vrijeme sa osam na četiri sata. Mi nijesmo naišli na to, ali se pripremaju da to rade, kako bi dali istu tu naknadu, znači 450 na pola, dakle 225 eura - rekao je Harasani.

On je pozvao radnike i da ne pristaju na potpisivanje aneksa ugovora koji predviđaju smanjenje radnog vremena sa osam na četiri sata.

Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore koja svakodnevno dobija prijave od zaposlenih da ih primoravaju da potpišu ugovore na pola radnog vremena,

SAOPŠTENJE: DPS Komisija za brigu i unapređenje kvaliteta života starije populacije PODGORICA - Ministarstvo finansija i socijalnog staranja zapostavilo je i unazadilo sopstveno, ali i angažovanje drugih državnih organa u oblasti socijalne politike, saopštili su iz DPS Komisije za brigu i unapređenje kvaliteta života starije populacije.

Iz te komisije je navedeno i kako je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić proglasio nevažećim strateške programe prethodne i ranijih vlada, pri čemu istovremeno nije usvojen cjelovit program

Spajić zapostavio petinu stanovništva socijalne politike.

- I finansijska sredstva za oblasti predviđene programskim budžetima potrošačkih jedinica, samo djelimično su opredjeljivana u posljednjem kvartalu, imajući u vidu da je budžet usvojen sredinom tekuće godine. Polazeći od suštine postojećih programa i nedefinisanim namjenskim sredstvima na nivou državne politike u ovoj oblasti, resorno ministarstvo je,

više zbog mira u kući, parcijalno izdvajalo sredstva za samo neke, minimalne potrebe korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Umjesto da obezbijedi puno sprovođenje mjera za poboljšanje životnog standarda korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, po kojima su prethodne vlade bile prepoznate u regionu i šire, ministar i njegovi saradnici bavili su se i bave se smje-

njivanjem rukovodećih ljudi u institucijama sistema socijalnog staranja i istovremeno zapošljavanjem svojih političkih istomišljenika, vrlo upitnih stručnih, profesionalnih i moralnih kvaliteta - navode se u saopštenju.

Kako drugačije, dodaju iz Komisije, tumačiti imenovanje v. d. direktora Fonda PIO Crne Gore, koji u proteklom periodu vrši sistemsko urušavanje ovog

fonda, dovodeći ga svjesno u poziciju da suštinski ne ostvaruje svoju zakonsku funkciju.

Svakodnevne smjene ekspertsko-rukovodnih kadrova i nezakonita preraspoređivanja politički i nacionalno nepodobnih službenika u Stručnoj službi Fonda, direktno impliciraju dalje urušavanje ove značajne institucije, navode oni.

- Pri ovakvom stanju stvari više je nego primjetno da mi-

Uprava za inspekcijske poslove apeluje na sve koji budu trpjeli pritisak da prijave, jer bez toga je teško kontrolisati.

- Ne možemo biti u svakom objektu, nego radimo po prijavi - rekao je Harasani.

On je kazao da će poslodavci za koje se utvrdi da su primoravali radnike na potpisivanje ovkavih ugovora biti sankcionisani.

- Kazne su do 5.000 eura.

Ići ćemo na otklanjanje tih nepravilnosti, a ako se ogluše slijedi kažnjavanje. Poslodavcima ne ide u prilog da to rade - poručio je on.

upozoravaju da nikako ne pristaju na to.

- Potisivanjem novog ugovora o radu sa zaposlenim na polovinu radnog vremena, poslodavac bi za sebe zadržao i iznos poreza i doprinosa koji se umanjuju, dok bi radnik ostao na skoro istom iznosu prijavljene zarade kao i do sada. Zaposleni bi mogao da ostali dio zarade prima „na ruke“ bez obračuna staža i dažbina, a na „crno“ bi nastavio da radi puno radno vrijeme - poručili su iz USSCG. U firmima gdje ne postoji organizovan sindikat, poslodavac može sam izmijeniti sistematizaciju, unijeti koliko želi radnih mjesta sa polovinom vremena a zatim prisiliti zaposlenog da potpiše ugovor o radu na polovinu radnog vremena, prijeteći mu otkazom.

- Za svaku povredu prava iz radnog odnosa, pa i u konkretnom slučaju, zaposleni može tražiti zaštitu kod Inspekcije rada koja je dužna da izvrši nadzor i naloži poslodavcu da otkloni nepravilnosti - dodali su iz USSCG. N. KOVAČEVIĆ nistar Spajić ne prepoznaje penzionersku populaciju. U prilog tome govori i ,,Maršalov plan“, koji determiniše sve kategorije stanovništva, osim jedne petine društva koju čine penzioneri. Upravo on na čelu je ministarstva u čijoj je zakonskoj nadležnosti briga o ranjivim kategorijama stanovništva. Pripadnici pomenutih društvenih grupa treba ozbiljno da se zapitaju ko vodi brigu o njihovim stečenim pravima – zaključuje se u saopštenju DPS Komisije za brigu i unapređenje kvaliteta života starije populacije. Đ. Ć.

10

Društvo

Neđelja, 28. novembar 2021.

UCG prekinuo radni odnos sa šestoro zaposlenih zato što nijesu stekli uslove da budu izabrani u više akademsko zvanje

Neko ostao bez posla, a nekome se progledalo kroz prste

PODGORICA – Na Univerzitetu Crne Gore šest kandidata - vanrednih profesora, docenata, nije ispunilo uslove za izbor u više zvanje, zbog čega im je prekinut radni odnos, rečeno je Pobjedi sa Univerziteta Crne Gore.

Kažu da se to desilo za vrijeme mandata prethodnog rukovodstva, a da ove godine nijesu imali nijedan primjer da se nekome zbog neispunjenih uslova za izbor u više zvanje prekine radni odnos na Univerzitetu Crne Gore.

Navode i da su recenzentske komisije i vijeća fakulteta na vrijeme dali prijedlog kandidata za reizbor u zvanje.

RADIO 42 GODIne I OstAO bez POslA

- Kada govorimo o prethodno pomenutih šest kandidata, riječ je o onima koji su u radnom odnosu bili po 13, 18, dvoje 19, 32 i 42 godine – precizirali su sa ove visokoškolske ustanove kojom rukovodi rektor prof. dr Vladimir Božović.

Kako je predviđeno propisima, da bi kandidat mogao da bude izabran u više akademsko zvanje ili da ponovo bude izabran u isto, mora dokazati da ima uspješan naučni, umjetnički, obrazovni i stručni rad u periodu poslije prethodnog izbora.

Kroz izradu zakona o visokom obrazovanju nastoji se unaprijediti ova oblast. Predlagano je da se uvedu ugovori na ne-

Profesor mora da bude aktivan istraživač

Selektivna prakSa: Univerzitet Crne Gore

nastavni kadar bira neograničeni broj puta u isto zvanje. U isto zvanje je zaposleni mogao da bude biran dva puta, ali je ta norma ukinuta i sada nema ograničenja.

Dva raDa za više zvanje, jeDan za isto

Vladimir Božović

Goran Barović

Predrag Miranović

određeno vrijeme za docente i vanredne profesore, koji sada dobijaju ugovore na određeno vrijeme, ali bi postojala i dalje raskidna klauzula da mogu da ostanu bez posla ako ne ispune uslove za izbor u više zvanje.

Predlagano je da se ubuduće na pet godina raspisuje interni oglas na kome bi to nastavno osoblje dokazivalo da zadovoljava uslove, a ne konkurs kao sada. Taj zakon je još u izradi.

Profesor dr Goran Barović, koji obavlja posao i senatora, kaže da, možda, kandidati koji su ostali bez posla nijesu imali dovoljno vremena da bi ispunili neke kriterijume, da bi objavili rad na međunarodnoj listi, odnosno u časopsima koji su visoko rangirani treba nekada od pola godine, pa možda i do tri.

te da imate radove na SCI listi, koliko bodova i tako dalje, tu treba da budemo rigorozni, da se taj princip poštuje. Postoje pravila, ne treba tu podizati ljestvicu. Univerzitet nije socijalna ustanova. Nažalost, u nekoliko posljednjih Senata bilo je nekih kandidata koji su dobili saglasnost Senata, a možda nijesu ispunjavali uslove.

Gledalo se nekima kroz prste, govorim o posljednjoj godini, izabrani su ljudi u zvanje koji imaju lošije reference od nekih koji su ostali bez posla – rekao je Barović.

Kaže i da se ne mogu mjeriti sa njihovim kolegama sa istim zvanjima koji su po Evropi zato što, da bi se izvelo neko istraživanje treba dosta novca, opreme, laboratorije, što oni, vrlo često nemaju. Moraju se onda, navodi profesor, dovijati na razne načine kako da savladaju to.

- Neki će nam objaviti rad besplatno, a neki traže da se plati,

jer oni imaju međunarodnu distribuciji, plaćaju recencezente i ne možemo ih tu osuđivati što traže novac. Neki drugi to ne rade, ali generalno, ako mislimo da idemo naprijed moramo se sa boljim mjeriti.

Ona filozofija nekad što je važila: ,,Prvi sam u selu“, ne važi više. To je za one koji ne žele da idu naprijed – kaže Barović, dodajući da je posljednjih pet – šest godina Univerzitet mnogo napredovao.

Redovni profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore prof. dr Veselin N. Ivanović smatra da uslovi za izbor u zvanje koje Univerzitet ima već izvjesno vrijeme, više od 15 godina, nijesu previsoki. Ocjenjuje ih pristojnim, navodeći da ljudi angažovani u nastavi obavezno trebaju da ih ispune u cilju svog anagažovanja.

Podsjeća da je ranije kroz zakon bilo onemogućeno da se

UnIveRzItet nIje sOCIjAlnA UstAnOvA

- Što se današnje situacije tiče, odavno pravila važe da mora-

- Po mom mišljenju, to bi se trebalo tumačiti na način da nastavnik u izbornom periodu treba da ispuni uslove i u slučaju svog daljeg napredovanja, ali i u slučaju reizbora u isto akademsko zvanje. Na primjer, vanredni profesor može biti više puta reizabran u to zvanje, ali tako što će svakih pet godina, koliko mu traje ugovor, napisati po jedan kvalifikacioni rad i tako steći uslove za svoj reizbor, uz napomenu da je jedan kvalifikacioni rad inače potreban za napredovanje u ovo akademsko zvanje. Kada napiše dva rada stiče uslov za prelazak u više zvanje. To prepoznaju svjetski univerziteti – kaže profesor.

Dodaje da iole pristojan univerzitet zahtijeva zadovoljenje uslova, ne samo za izbore u viša zvanja, već i za reizbor u isto akademsko zvanje i to je, na neki način, garant da profesor i dalje istražuje, te da će studenti od njegove nastave imati punu korist.

- U slučaju da se dozvoli ljudima da rade na fakultetima po 40 godina bez obzira da li istražuju ili ne, ustanove će veoma

Profesor dr Predrag miranović, koji je i senator, podsjeća da se od svakog profesora univerziteta očekuje da bude aktivan na polju nauke.

Ako se cjelokupna djelatnost profesora svodi samo na nastavu, onda ne možemo govoriti da je u pitanju univerzitetski profesor.

- Nastavna djelatnost je veoma važna, rekao bih, osnovna djelatnost na univerzitetu. Međutim, profesor mora biti sposoban ne samo da edukuje studente osnovnih studija, već i da je u stanju da vodi magistrande i doktorande do svojih akademskih titula. To je moguće samo u slučaju da je i sam profesor aktivan kao istraživač - navodi profesor.

Dodaje da su zato odvajkada postojali kriterijumi koje profesor mora da ispuni u pogledu svoje naučne djelatnosti, da bi bio promovisan u više akademsko zvanje, ili zadržao isto zvanje.

- Ko to ne ispuni, ne može da zadrži titulu profesora, a samim tim ni radno mjesto kaže prof. Miranović.

brzo biti zatrpane kadrom, uključujući i kadar koji ne istražuje, čak ni u cilju svog daljeg napredovanja, a zapošljavanje mladog kadra neće biti moguće. Time se mladim ljudima i mogućim budućim akademskim radnicima ni na koji način ne šalju pozitivni signali – upozorova prof. dr Ivanović.

zAštItItI stARIje kOjI ImAjU 60 GODInA

Ivanović je stava da zakon, ipak, treba da zaštiti nastavnike i saradnike koji uđu u zrelu životnu dob i blizu su ostvarenja prava na penziju, kako je to ranijim zakonom bilo uređeno. Tako oni ljudi koji nijesu ispunjavali uslove za izbor u viša akademska i naučna zvanja ili za reizbor, a imaju navršenih 60 godina starosti i više, nijesu mogli da ostanu bez posla, već su ostajali u istom zvanju. n.Đ.

U Podgorici uhapšene dvije osobe zbog napada na policiju

Sindikat UP zahtijeva maksimalne kazne PODGORICA – Zbog napada na policajce pri vršenju službene dužnosti, u podgoričkom naselju Koniku, u petak veče uhapšene su dvije osobe, saopštila je policija.

- Policija je u sklopu svojih redovnih aktivnosti u naselju Konik namjeravala da kontroliše vozilo marke „golf“. Međutim, vozilo se na znak policijskih službenika nije zaustavilo već je nastavilo kretanje. Pripadnici policije su ga sustigli i zaustavili, te izdali naređenje licima iz vozila da izađu, a o koje naređenje se jedno od dva lica oglušilo, te su upotrijebljena sredstva prinude. Tom prilikom

M. G. (24) pružio je aktivni otpor i policijskom službeniku zadao udarac u predjelu glave – saopšteno je iz policije.

Navode da je M. G. potom odveden u službene prostorije Centra bezbjednosti Podgorica, dok je policijski službenik odveden na ukazivanje ljekarske pomoći gdje su mu konstatovane teške tjelesne povrede u vidu frakture jagodične kosti.

- Upoznat je nadležni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu M. G. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo napad na službeno

lice u vršenju službene dužnosti – navode iz UP. Osim toga, podgorička policija je juče upućena u Ulicu Aleksandra Puškina, takođe u naselju Konik, gdje je pružala asistenciju radnicima Hitne medicinske pomoći.

- Ovom prilikom lice D. E. je napalo policijskog službenika oštrim predmetom i on je zadobio povrede, a D. E. je savladan uz upotrebu sredstava prinude i lišen je slobode. Upoznat je tužilac koji je naložio da se protiv D. E. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju

službene dužnosti – kažu iz policije.

Povodom napada na policijske službenike, juče su reagovali iz Sindikata Uprave policije zahtijevajući da se nadležne institucije maksimalno posvete tom pitanju i da na adekvatan i odlučan način odgovore, tako što će procesuirati i izreći najviše predviđene kazne za one koji se, kako kažu, drznu da napadnu policijskog službenika.

Navode i da su Sindikat i Sindikalna organizacija Centra bezbjednosti Podgorica zabrinuti povodom učestalog napada na policijske službenike tog centra bezbjednosti.

- Samo u jednom danu registrovana su dva slučaja, u kojima su napadnuti policijski službenici prilikom vršenja službenih radnji i koji su pri tome zadobili tjelesne povrede – dodaje se u reagovanju.

Navode i kako Sindikat oštro osuđuje taj, kako su rekli, brutalan napad na njihove kolege.

- Pažljivo ćemo pratiti ishode ovih i drugih slučajeva napada na policijske službenike i, kad to bude trebalo, odlučno ćemo stati u odbranu integriteta i zdravlja svakog pripadnika Uprave policije – zaključuje se u reagovanju Sindikata Uprave policije. Đ.Ć.

Svijet

Neđelja, 28. novembar 2021.

11

Omikron soj potvrđen u Njemačkoj i Italiji

SAD izdale novo upozorenje za putovanja

BERLIN- Dva slučaja novog soja korona virusa potvrđena su i u Bavariji u Njemačkoj, saopštilo je regionalno ministarstvo zdravlja.

Jedan slučaj omikrona potvrđen je i u Italiji, saopštio je tamošnji Nacionalni institut zdravlja.

Dvije zaražene osobe ušle su u Njemačku na aerodromu u Minhenu, 24. novembra, i sada su u izolaciji, navelo je ministarstvo.

Ranije juče objavljeno je da je Velika Britanija potvrdila dva povezana slučaja nove omikron varijante korona virusa u zemlji.

Britanski ministar zdravlja Sadžid Džavid potvrdio je da su dvije osobe pozitivne na omikron u gradovima

Čelmsford i Notingem. Rekao je da su slučajevi povezani sa putovanjem u Južnoafričku Republiku. London je u subotu uveo restrikcije za još četiri afričke zemlje, uz šest koje su dodate na spisak u petak.

Britanski premijer Boris Džonson najavio je da će za ulazak u tu zemlju biti neophodan PCR test. Širom svijeta sve veći broj zemalja uvodi nova ograničenja na dolazak putnika iz južnog dijela Afrike, da bi se spriječilo širenje novog omikron soja kovida-19 koji bi mogao da bude otporniji na vakcine.

Veliki broj zemalja, među kojima su SAD, Australija, Brazil, Kanada, Iran, Japan, Tajland, Južna Koreja,

pridružio se Evropskoj uniji i Velikoj Britaniji u uvođenju restrikcija na putovanje u više južnoafričkih zemalja zbog upozorenja u pogledu zaraznosti nove varijante, a suprotno savjetima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i Stejt department upozorili su građane da ne putuju u osam južnoafričkih zemalja, prenose agencije.

Najviši, četvrti nivo upozorenja izdat je za Južnoafričku Republiku, Zimbabve, Namibiju, Mozambik, Malavi, Lesoto, Esvatini (Svazilend) i Bocvanu.

Uprkos zabrani letova, slučajevi novog omikron soja su već registrovani

širom svijeta – kod putnika u Belgiji, Bocvani, Izraelu i Hong Kongu.

Svjetska zdravstvena organizacija označila je omikron varijantom koja izaziva zabrinutost zbog velikog broja mutacija i ranih dokaza da je zarazniji od drugih sojeva. Moglo bi da prođe više sedmica prije nego što se utvrdi da li su postojeće vakcine protiv kovida manje efikasne protiv omikrona.

- Izgleda da se širi brzo. Odlučio sam da budem na oprezu – rekao je u petak američki predsjednik Džo Bajden, samo dan nakon što je proslavio povratak tradicionalnom obilježavanja praznika Dana zahvalnosti za milione Amerikanaca.

Gotovo dvije godine od izbijanja pandemije, koja je odnijela više od pet miliona života širom svijeta, zemlje su u visokom stanju pripravnosti. Holandske vlasti stavile su u izolaciju 61 osobu koja je testirana pozitivno na kovid-19, na dva leta iz Južnoafričke Republike i pokušavaju da utvrde da li su putnici zaraženi omikron varijantom.

Brzo širenje novog soja među mladima u Južnoafričkoj Republici alarmiralo je zdravstvene eksperte, iako još nije poznato da li omikron izaziva ozbiljne oblike bolesti. Za samo dvije sedmice, znatno je ubrzana stopa prenošenja virusa zbog omikrona.

Organizovane demonstracije širom Srbije, blokirani putevi

Protesti zbog zakona o referendumu i eksproprijaciji BEOGRAD- Veliki protest građana, ekoloških aktivista i organizacija tokom kojeg su blokirane ulice i dionice širom Srbije – u Beogradu, Novom Sadu, Bačkoj Palanci, Šapcu, Valjevu, Gornjem Milanovcu, Preljini, Kragujevcu i Kruševcu održan je juče u Srbiji.

Bilo je naguravanja aktivista s policijom i verbalnog sukoba, prenosi N1.

Nekoliko građana je došlo u sukob s policijom, ali reporter N1 navodi da ne može da kaže da li je bilo prekomjerne upotrebe sile. To je trajalo 10 - 15 minuta.

Aktivisti su u Beogradu pokušali da blokiraju Gazelu ali nijesu mogli proći kroz Ulicu kneza Miloša, jer ih je tamo sačekao kordon žandarmerije sa opremom za razbijanje demonstracije.

U Novom Sadu policija se sukobila sa

aktivistima na mostu Duga. Ima uhapšenih, navode aktivisti.

Prisutan je veliki broj pripadnika žandarmerije, koji pokušavaju da spriječe građane da zaustave saobraćaj.

Demokratska stranka saopštila je da najoštrije osuđuje nasilje na protestu, koje je izvršeno, kažu, „kako od strane policije pod komandom dezertera Vulina, tako i od strane organizovanih kriminalnih grupa“.

-Posebno zabrinjava činjenica da su lokalni kriminalci stali u odbranu režima Aleksandra Vučića i napadali građane, kao što je to bio slučaj u Šapcu, gdje je rezervna ekipa Veljka Belivuka, pod vođstvom Sandokana i Jarinog, palicama napala građane dok se policija sklonila sa lica mjesta. Zahtijevamo da policija odmah procesuira pripadnike organizovanih kriminalnih grupa koji su se usudili da „krenu“

Sa protesta u Beogradu

na narod, kao i njihove nalogodavce, kao i da se privedeni građani u Novom Sadu puste na slobodu u najkraćem mogućem roku- navodi se u saopštenju Demokratske stranke.

Iz DS-a kažu da nude besplatnu pravnu pomoć svim povrijeđenima i uhapšenima.

Pokret ,,Ne davimo Beograd“ saopštio je da su aktivisti i građani napadnuti palicama, nakon što su blokirali dolazak nekoliko autobusa i automobila, za koje navode da su krenuli u Beograd na kontramiting.

-Tom prilikom naši aktivisti i okupljeni građani napadnuti su motkama, a blokada je probijana bagerima. Više ljudi je lakše povrijeđeno, a napadnuta je i aktivistkinja ,,Ne davimo Beograd“- navode u saopštenju. Član tog pokreta Dobrica Veselinović ocijenio je da se taj događaj može opi-

sati kao „državni udar organizovan od strane države“.

-Cijelom operacijom uklanjanja blokade na mostu upravljali su funkcioneri Srpske napredne stranke, koji su slali svoje batinaše na okupljeni narod.

Policija je dobila naređenje da se povuče neposredno prije početka batinjanja - kazao je Veselinović.

Aktivisti ,Ne davimo Beograd“ sa drugim zelenim organizacijama iz Srbije i regiona, juče su bili u posjeti Nedeljicama i lokalitetu na kome se planira izgradnja rudnika litijuma, a blokadi su se pridružili na starom mostu u Šapcu, gdje su pokušali da zaustave autobuse Srpske napredne stranke koji su krenuli ka Beogradu na kontramiting.

Skupština slobodne Srbije navela je da zahtijeva od nadležnih državnih organa da svi građani koji su uhapšeni zbog toga što su mirno protestovali protiv

Vučić odbio da se kandiduje, iako je ponovo izabran za vođu SNS-a BEOGRAD- Iako je odbio da se ponovo kandiduje za mjesto predsjednika Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić ostaje na čelu SNS-a do izbora koji bi trebalo da budu održani 3. aprila sljedeće godine, ishod je Izborne skupštine vladajuće partije održane iza zatvorenih vrata u Beogradu.

Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika odložen je za period poslije izbora. Izabrani su potpredsjednici stranke i to će to biti: Ana Brnabić, Siniša Mali, Marko Đurić,

Ostaje na čelu stranke do izbora Miloš Vučević, Aleksandar Šapić, Vladimir Orlić, kao i Nevena Đurić. Takođe, predsjedništvo SNS-a biće prošireno sa 30-ak na 100 članova, dok će Glavni odbor vladajuće stranke ubuduće činiti oko 1.000 ljudi.

-Jednoglasna odluka svih

članova SNS-a, svih opštinskih i mjesnih odbora, bila je da predsjednik Aleksandar Vučić bude jedini kandidat za predsjednika stranke. On je odbio da se kandiduje za predsjednika. Postigli smo kompromisno rješenje da se predsjedniku produži man-

dat do izbora, odnosno do sljedeće vanredne skupštine, tako da će Aleksandar Vučić nastaviti da vodi SNS do ovih izbora, a onda ćemo izabrati i predsjednika stranke, kao i zamjenika predsjednika- izjavila je predsjednica GO SNS-a Beograda Ana Brnabić.

Aleksandar Vučić

nedavno usvojenih zakona i vlasti, odmah budu pušteni na slobodu.

-Pozivamo domaće i međunarodne organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava da pod hitno reaguju i takođe zatraže puštanje iz pritvora demonstranata, kao i da osude prekomjernu upotrebu policijske sile tokom današnjih protesta. Skupština slobodne Srbije smatra da su građani danas pokazali visoku samosvijest i da su blokadom puteva poslali snažnu poruku vlastima da joj se bliži kraj i da više neće mirno trpjeti njenu samovolju i porobljavanje društva i institucija- piše u saopštenju.

Ovo je početak velike borbe, u kojoj ćemo se izboriti da živimo u normalnoj i civilizovanoj državi, nikakvo državno nasilje ne može stati na putu opravdanom građanskom buntu, poručili su iz Skupštine slobodne Srbije.

12

Kultura

Neđelja, 28. novembar 2021.

Milenko Ratković, najstariji živi crnogorski književnik, za Pobjedu povodom 90 godina života i 70 godina od

Cijela Jugoslavija je zn Radni vijek je proveo kao novinar, uglavnom u Podgorici.

Kada je postao penzioner vratio se rodnoj kući, u Rap, tik uz staru barsku maslinu čijem je festivalu kumovao. Kada se ponovo našao na stazama svog djetinjstva, iskrsavali su novi motivi, prisjetio se zaboravljenih i nastale su nove priče.

Dio je svih jugoslovneskih čitanki i jedan je od rijetkih koji su pisali za najmlađe, uzrasta do sedam godina. U oktobru je navršio 90 godina i to je bio povod da ekipa Pobjede posjeti njegov dom.

O politici nikako, a o privatnom životu Ratković vrlo malo govori. Imao je želju da nam ispriča kako se upoznao sa svojom suprugom Desom, učiteljicom koja je radni vijek provela poput svog muža, obrazujući najmlađe u školi „Milorad Musa Burzan“ u Podgorici, no njegova je namjera zaustavljena u korijenu strogim nastupom stidljive hroničarke svih njegovih uspjeha.

Posljednja lijepa vijest, da je porodica postala bogatija za praunuku Martinu, navukla im je oboma osmijehe na lice. Šezdeset pet zajedničkih godina učinilo je da u toj kući nema nezavršenih rečenica.

PRVI UREDNIK

Stiglo nam je 100.000 priloga iz cijele Jugoslavije, a mi smo kao prvu odredili ovu vašu pjesmu „More“ – ispričao je Ratković.

Nije se bog zna koliko obradovao činjenici da je nagrada petnaestodnevno besplatno ljetovanje na moru.

- Ja joj kažem: „Znate što, ja živim u Baru, ja se tamo kupam do mile volje. Nije to za mene neka nagrada“ – bio je iskren mladi Ratković.

Dok je pokušavala da osmisli neki kompromis, govorila da će vidjeti s Ćopićem i Diklićem šta se može uraditi da bi dobio neku specijalnu nagradu, mladi se Milenko pohvalio da je pjesma već objavljena.

Konkurs je bio za neobjavljeni rad.

- Ja sam tada shvatio da sam glupost napravio i da sam sam sebi oduzeo nagradu. I zaista, kad sam vidio u sljedećem broju spisak nagrađenih učenika, među njima nije bilo mog imena. Eto, to je priča o mom prvijencu literarnom – ispričao je Ratković.

AUTOBUS ĐAKA

NEMA POTREBE DA VIŠE PIŠEM: Milenko Ratković

- Tada niko nije pisao za djecu i ja sam napisao prvu knjigu „Dioba Šunjine družine“, koja je štampana 1951. Ali. ona je tada još bila u štampi kada je iz CK Omladine izvjesni Ćulafić saznao da ja pišem. Tražili su prvog urednika, jer nije imao ko da uređuje taj list. Ja sam tada bio u Baru, poslije završene srednje ekonomske škole i on zove mene da ja dođem na Cetinje – prisjetio se Ratković.

Tada je, kako je rekao, Cetinje bilo centar Crne Gore i pošao je u CK Omladine da kaže da bi rado obavljao taj posao ali da je obavezan prema Ministarstvu trgovine. Godinu dana su trajali pregovori dok nije dobio dozvolu da napusti svoje radno mjesto.

- Bila je sredina mjeseca, 16. oktobar 1950. godine, kad sam napunio 19 godina i tačno tada pređem iz Ministarstva trgovine u taj list i od tada se bavim novinarstvom, uglavnom za djecu. Poslije toga sam prešao u Pobjedu. Bio sam dopisnik Pobjede iz Bara godinu i po dana, 1953. godine, a odatle sam prešao u Omladinski pokret pa u Radio Titograd, gdje sam uređivao dječje emisije i tekstove iz kulture – ispričao je Ratković.

O privilegijama odrastanja nedaleko od čuvene Stare masline u Baru priča s posebnim pijetetom.

- Moje najveće bogatstvo je upravo to detinjstvo provedeno ovdje, i to pored Stare S. VaSiljeVić

Milenko Ratković je radio za Pobjedu, za Radio Titograd i za Omladinski pokret, a počeo je novinarski posao kao glavni urednik „Titovog pionira“ 1950. godine. To je bila velika čast u to vrijeme, jer se tek osnivao list i nosio je pritom i ime velikog maršala.

Tada je cijela Jugoslavija znala za tu priču „Pisak lokomotive“ i pisala joj novi kraj, svi su imali zadatak da je završe i svi su imali svoj kraj. Ono što ja nijesam uspio, to su hiljade i hiljade đaka radili od Slovenije do Makedonije – rekao je Ratković S. VaSiljeVić

PODGORICA - Jedan od najvažnijih književnih autora iz Crne Gore Milenko Ratković, obilježio je, posredno ili neposredno, rana djetinjstva svih osnovaca u Crnoj Gori i regionu. Bilo kroz priču o učiteljevoj ptičici koja zna što djeca rade kad nijesu u školi, ili kroz onu o čamcu za žabe, neko je znao Luku koji je pripitomio lane, a svi njegovog mašinovođu.

Detalj iz barske svakodnevice Milenka Ratkovića

masline. Mi smo nekad kupili ispod stare masline tzv. „pozornicu“. Svako može da pođe kad se završi branje maslina u tuđi maslinjak i da skuplja masline i onda smo mi išli kao dječaci i skupljali ih. Ja sam u mom selu živio do 14. godine.

Bilo je to jedno bogato detinjstvo. Sve ove kuće su bile pune djece, čuli su se svuda nekakvi uzvici dječji, tu smo igrali lopte ispod naših dvorišta. Danas ne možeš čuti nijedan dječiji glas, u ovom selu nema djece uopšte – sa žaljenjem konstatuje.

Djeca iz njegovih sjećanja su, potvrđuje, ostala zauvijek u njegovim pričama.

- Dobrim dijelom sam ja svoje doživljaje zapisivao i to su mi, ustvari, najuspjelije priče.

Pisao sam i druge priče kada sam 1946. godine završio polumaturu u Starom Baru, u nižoj gimnaziji. To je kao sada osmogodišnje škole. Tada sam napisao pjesmu „More“, koju sam poslao beogradskom „Pioniru“, i ona je objavljena 23. avgusta 1946. godine. Tada su baš u redakciji „Pionira“ u Beogradu raspisali jedan jugoslovenski konkurs literarnih radova učenika i ja pošaljem tu već objavljenu pjesmu „More“ – ispričao je Ratković.

U septembru te godine je otišao u Beograd gdje je krenuo u prvi razred Srednje ekonomske škole. Stanovao je kod svog strica Đura. Jednog se dana na vratima pojavio mladić i pitao ima li ko da u toj kući piše pjesme. Stric Đuro je pomislio da se radi o njemu, budući da je u to vrijeme imao objavljene dvije knjige. Ipak, mladić je tražio nekog mlađeg.

- Ja stidljivo kažem da ja ponešto pišem. Kad sam rekao da se zovem Milenko Ratković, mladić je rekao: „Vas zove Mira Alečković da dođete u redakciju „Pionira“, u Ulicu 1. maja broj 3. Sljedećeg dana, u jednom skromnom odijelu, znate kako su poslije rata odijela bila pohabana, nismo imali novih, pođem i zakucam na vrata. Mira Alečković me primi i posadi u jednu fotelju i kaže: „Evo, vidite Ratkoviću, na mom stolu ima gomila nekih tekstova, radova. To su nagrađeni radovi.

Ratković nije pisao samo knjige za djecu, iako su ga one proslavile. Svom je rodnom gradu odužio dug i pisanjem dokumentarističkih knjiga, bavio se istorijom i znamenitim ličnostima zavičaja, kao i institucijama. Kaže da je te i takve knjige uglavnom pisao usput. Nije se bavio samo prošlošću Bara, već i Paštrovića, a napisao je i knjigu o ulcinjskim gusarima.

Posebno je ponosan na knjigu o Selim-begu barskom, kao i na tekst „Bar kroz vjekove“.

- Ja sam volio istoriju, naročito sam pisao o ličnostima koje su obilježile Bar u staro vrijeme i objavljivao sam to. To je popularna istorija. Objavljivao sam u Pobjedi mnogo feljtona o kulturnom životu u Baru.

Kuća kroz koju su prošli znameniti umjetnici Milenko Ratković najviše voli da priča o svojoj kući.

U njoj su boravili čuveni jugoslovenski autori za djecu i omladinu, poput Desanke Maksimović i Branka Ćopića, u njoj su boravili šahovski šampioni, a pjesnik Pero Zubac je u tu kuću doveo jednom, prisjeća se, i cijelu ekipu TV Novi Sad da prave priču o Milenku, baš na onom mjestu gdje je započeo život jednog od najvažnijih crnogorskih književnika.

Zato ju je Maksim Lutovac, čuveni hroničar Bara i dugogodišnji direktor barske gimnazije „Niko Rolović“, nazivao kultnom.

U vrijeme kad je rođen, oktobra 1931. godine pa sve do zemljotresa koji je 1979. godine razorio jug Jadrana, ta prizemna kuća sa starim

bunarom je bila drugačija.

- To je bila velika kuća na sprat, sa 12 soba, bila je i puna. Nas sedmoro djece i još toliko odraslih, svi smo mi tu rat proživjeli od ‘41. do ‘44. godine. Moj pradjed je kupio, a s njom je kupljen i bunar i kamenica koja koja je isklesana u vrijeme Rada neimara, negdje oko 1400 godine. Ja sam pisao o Radu neimaru i moje tekstove o njemu su koristili i naučnici iz svih republika, baš zato što niko osim mene nije pisao o njemu – ispričao je.

Desanka Maksimović je dva puta boravila u kući Ratkovića.

- Sjedjela je tu, baš na Vašem mjestu – rekao je i dodao kako je bila iznimno tužna kada je čula da je razorena u toku zemljotresa.

Kultura

Neđelja, 28. novembar 2021.

nala Mitra

postao poznatiji od svog autora zahvaljujući tome. Milenko Ratković se prisjetio jednog gostovanja u Sremskoj Kamenici. Bio je gost u jednoj školi i direktor je u holu okupio đake, a zatim predstavio Ratkovića.

Djeca nisu reagovala na pomen njegovog imena.

- Ali kad su čuli da sam napisao „Pisak lokomotive“, ja ih pitam kako se zove mašinovođa iz te priče, a cijela škola grane: „Mitar!“ Cijela Jugoslavija je znala za tog Mitra – rekao je Ratković.

NEGODOVANJA

Naslovnica prve knjige Milenka Ratkovića „Dioba Šunjine družine“

Objavio sam jednom fotografiju muslimanskog hora iz Starog Bara iz 1923. godine. Našao sam tu fotografiju kod nekog Mama Karađuzovića. Njih je 30 na toj fotografiji i svaki od njih ima fes na glavi. Nakon što je to objavljeno u Pobjedi, na ulici su me zaustavljali ljudi i zahvaljivali mi jer o njima niko nikad nije pisao – rekao je čuveni književnik.

Pisao je o svima, ne gledajući ko je koje vjere ili nacije, bavio se tradicijom svih vjerskih zajednica koje su živjele u gradu pod Rumijom. Zato su ga jednako slavili i odrasli i djeca.

- Jedan profesor je u Baru dao je zadatak đacima da pišu o ličnosti koja je obilježila njihov zavičaj. Svi đaci pisali su o meni, cijelo odjeljenje. Ja sam kao pisac školske lektire omiljen, jer ko stigne do petog razreda, tu se odmah sretne sa knjigom „Igralište u parku“.

Već 52 godine to je obavezna lektira za peti razred i to mora da se čita. To čitaju čak i slabiji đaci. Jednom su mi iz Gimnazije „Slobodan Škerović“ rekli da bi željela dva razreda da me posjete ovdje u Baru. Pristao sam. Došao jednog dana veliki autobus sa 56 đaka sa profesorima. Popunili su cijelo dvorište. Ja nisam imao toliko stolica, pa sam išao po komšiluku da tražim stolice i klupe, i opet većina od njih nije imala gdje da sjedne. Ja sam više od dva sata razgovarao s njima, ali najveći dio razgovora se vodio u vezi sa tom knjigom „Igralište u parku“ i lektirama koje su oni čitali nekoliko godina ranije. Oni su kroz tu moju knjigu upoznali moje detinjstvo, kuću i bunar o kome sam pisao u toj knjizi i o svemu – priča Ratković.

Za priču „Bakine suze“, jednu od najupečatljivijih iz pomenute zbirke, saznao je da je i danas preporučuju na internetu.

Za nju kaže da je doslovce napisana po istinitom događaju.

- Baba je nosila dvije šerpe pune mlijeka. Pokušala je nogom da otvori ova vrata (pokazuje) i nije uspjela, pa se jedna šerpa prosula i ona je počela da viče, da plače i da nas grdi i psuje, znate već tu priču. To što sam napisao iz sopstvenih doživljaja, to su mi najuspjelije priče – rekao je.

PRIČA BEZ KRAJA

Najpoznatija Ratkovićeva priča, „Pisak lokomotive“, u potpunosti je fiktivna.

- Nijesam mogao da nađem neki dobar nastavak i kad sam stigao do onog „Mitar obuče kaput i krenu“ nisam znao šta dalje. I stavim u fioku misleći da ću naći neki nastavak, ali nikad nisam. Ipak, uzeo sam jednom tu nedovršenu priču i ubacio je u kovertu i poslao Politici i objavljena je. A onda je iz Politike ušla u takozvana jugoslovenska jezgra za jezik i književnost, što znači da je postala obavezn lektira za sve republike i pokrajine. Tada je cijela Jugoslavija znala za tu priču i pisala joj novi kraj, svi su imali zadatak da je završe i svi su imali svoj kraj. Ono što ja nisam uspio, to su hiljade i hiljade đaka radili od Slovenije do Makedonije – rekao je Ratković.

Prisjetio se i jedne književne večeri u Travniku na kojoj je čitao baš tu priču, a nakon toga sjeo do Branka Ćopića.

- Branko mi kaže: „A ja sam baš želio da vidim što je bilo na kraju.“ Rekao sam mu da nisam mogao da smislim neki završetak, pa sam je ostavio tako bez završetka. Ispalo je dobro, jer je to za nastavnike bio dobar zadatak koji će dati učenicima – objasnio je.

Mnogo je djece prvi put napisalo priču izmišljajući kraj upravo ovoj, a njen junak je

Nijesu svi, tvrdi Milenko, bili zadivljeni njegovim talentom i produktivnošću. U Politici za decu je objavio 305 priča u vrijeme kada je tiraž Politike bio 450.000 primjeraka. Tada niko nije pisao kratke priče za djecu, a Politici za djecu trebale su baš takve i objavljivali su sve što im je poslao. To je, prema njegovim riječima, smetalo mnogim piscima u Crnoj Gori i Srbiji, pa i čuvenom Dušku Radoviću.

- Na „Zmajevim dečijim“ igrama bio sam prisutan u sali u kojoj je bilo oko 80 pisaca iz cijele Jugoslavije. Duško je tada rekao: „Zamerio bih Politici za decu što objavljuje neke loše tekstove.“ Čim je on završio govor, ustao je Ljubivoje Ršumović i rekao: „I ja osuđujem to što Politika za decu objavljuje neke loše tekstove.“ A ja znam da se to odnosilo na mene, jer niko drugi nije objavljivao svoje tekstove. Ali ni jedan ni drugi nisu pomenuli moje ime – prisjetio se Ratković.

Urednik Politike za djecu je pričao da ako Milenko Ratković ne pošalje neku priču, on nema što objaviti. A i Zmajeva nagrada se nije dodjeljivala lošim tekstovima, a Ratković je dobio. Ima ukupno osam značajnih priznanja za djecu, a posljednje je došlo od obnovljenog Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i omladinu. U maju su mu, kao jednom od osnivača i najvažnijem crnogorskom autoru knjiga za djecu i mlade, dodijelili nagradu za životno djelo. Pisao bi, tvrdi, i da nagrade nije dobijao, iako mu i takva vrsta pažnje prija, pogotovo onda kad su nagrade dolazile linearno sa njegovim zalaganjem.

Devet decenija ispunjenih u potpunosti susretima, pripovjedaštvom, porodičnim obavezama i uživanjem u blagodetima života omiljenom crnogorskom piscu za djecu nije oduzelo ništa od rječitosti, doziranog humora i sposobnosti da podučava i zabavlja svoje sagovornike u isto vrijeme.

Ipak, zdravlje mu je narušeno, vid pogotovo, pa već godinama ne piše, iako u njemu ima još dosta neispričanih priča.

- Ne mogu sad da kucam mi na mašini ili na kompjuteru. Napisao sam, zapravo, toliko toga da više nema potrebe da pišem – rekao je Ratković.

Dragana ERJAVŠEK

Izložba „Stara vještina za novo doba“ otvorena u Kotoru

Dobrotska čipka zaslužuje da živi

Sada možemo reći da čipka nije u stadijumu opasnosti.

Učenice radionice, za mene škole, udahnule su čipki život, dozvolivši joj da ovdje ostane i opstane – kazala je Radović KOTOR - Izložba radova sa radionice dobrotske čipke, koju je od 19. oktobra do 20. novembra vodila čuvarka ove vještine prof. Nadežda Nada Radović, otvorena je u Galeriji solidarnosti u kotorskom Starom gradu.

Izložba je organizovana povodom Dana opštine Kotor, a dio je programa „Stara vještina za novo doba“, kojim Opštinska javna ustanova „Muzeji“ Kotor nastoji da sačuva vještinu izrade dobrotske čipke kao zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore.

Radionicu je pohađalo trinaest učesnica iz Kotora, Tivta, Herceg Novog i Podgorice, a osim njihovih, na izložbi su izloženi i radovi prof. Radović, koja decenijama pomno čuva vještinu izrade i glas o ovom znamenitom vezu.

Iskazujući zadovoljstvo posvećenošću i stečenim znanjem učesnica, Radović je na pokretanju radionice zahvalila mr Mirjani Vukasović, menadžerki za programske politike i planiranje u OJU „Muzeji“ Kotor.

- Sada možemo reći da čipka nije u stadijumu opasnosti.

Učenice radionice, za mene škole, udahnule su čipki život, dozvolivši joj da ovdje ostane i

Detalj sa izložbe u Kotoru

opstane. Dobrotska čipka nije zanat, ona je umjetnički zanat i zato pripada društvu umjetnosti. Podržimo naše učenice da stvaraju i uče druge ovoj vještini – kazala je Radović.

Rukovoditeljka Muzeja grada Perasta Danijela Đukić, povodom ove izložbe zapisala je da dobrotska čipka predstavlja lokalnu verziju venecijanske čipke ratićele i svakako je rezultat prožimanja različitih tehnika izrade čipke na prostorima istočnog i zapadnog Sredozemlja.

- Ova znamenita vještina mora da bude živa. Život osigurava održivost, dok održivost

produžava život živog. Samim tim obezbjeđuje se zaštita, a animiranjem lokalnog stanovništva da usvoji vještinu izrade dobrotske čipke zatvara se krug čuvanja, podrške i obnavlja život ovog plementog nematerijalnog kulturnog dobra – zapisala je Đukić.

Opštinska javna ustanova „Muzeji“ Kotor polaznicama radionice svačano je predala potvrdu da su ovladale osnovnim tehnikama izrade dobrotske čipke.

Izložbu prate film i fotografije sa radionice, koje je uradila dr um. Dušica Ivetić, v. d. direktorka OJU „Muzeji“ Kotor.R. K.

U Baru promovisana zbirka „Ulje od oleandra“ Igora Remsa

Najlirskija filozofija u čast rodnom gradu Mediabiro

d objavljivanja prve knjige

13

Sa predstavljanja knjige „Ulje od oleandra“

PODGORICA - Promocija knjige „Ulje od oleandra“ barskog pjesnika Igora Remsa održana je u Dvorcu kralja Nikole u Baru. Na promociji su, pored autora, govorili mr Radoje Femić, profesor na Filološkom fakultetu u Nikšiću i književnik i književni kritičar Milutin Mićović, predsjednik Književnog društva „Njegoš“.

Osim što je naglasio da mu je ljubav pokretač, istakao je i da je svoju prošlogodišnju knjigu posvetio Baru i Baranima koji su mu, kako je naveo, poslužili i kao inspiracija za naslov.

- Kao pjesnik sam već toliko sazreo da mislim da je bilo u redu da svom rodnom gradu posvetim jednu knjigu, odnosno da se saberu ti svi stihovi, i nađu u jednoj knjizi. Bar je moj rodni grad, ovdje sam završio osnovnu školu, gimnaziju, desile su se i prve ljubavi i mislim da je to jedan omaž svom rodnom gradu – kazao je Rems, a prenosi Mediabiro.

Njegovo dugogodišnje iskustvo, kako je sam rekao, upućuje na to da se poezija malo čita i da je čitaju samo izabrani.

- Želim da poručim svima da čitaju poeziju, jer je ona naj-

lirskija filozofija, esencijalno je sažeto u poeziji – poručio je Igor Rems.

Femić je istakao da već u samom naslovu knjige pjesnik sugeriše da se ovom pjesničkom zbirkom približava jednom zavičajnom ambijentu.

- On ga naveliko tematizuje u njegovoj poeziji, dakle ima povlašćen, rekao bih privilegovan poetski ciklus koji je upravo posvećen barskim, zavičajnim temama i motivima, a Bar u njegovoj poeziji figurira kao jedna polisemantična struktura, koja ima više različitih motivskih rukavaca koji se dopunjuju međusobno i formiraju jedan mozaični pogled Bara pretočenog kroz njegovu pjesničku viziju – kazao je Femić.

Mićović smatra da poezija Igora Remsa izražava ovo podneblje, i njegovu, kako je kazao, prigušenu istoriju u tako lijepoj poeziji, navodi se u saopštenju Mediabiroa.

- Kroz Remsov rad, naš život i istorija dobijaju drugi život u poeziji, a što uđe u poeziju – ono ostaje vječno da živi – poručio je Mićović, prenosi Mediabiro.

R. K.

14

Reportaža

Neđelja, 28. novembar 2021.

ZAŠTIĆENO PODRUČJE NA MORU: Park prirode „Katič“ i njegovo zaleđe obiluju resurs

Zona koja „miri“ ljud

PROMOCIJA VRIJEDNOSTI PARKA: Marija Šoškić, Dušan Varda i Andrija Krivokapić

PETROVAC – Prvo se oglasio u trsci, a onda je u brišućem letu, tik iznad nivoa mora, neuhvatljivi vodomar izmakao pogledu i ostavio posjetioce da obiđu teren i uvide mogućnosti i resurse drugog, nedavno proglašenog Parka prirode „Katič“, ali i njegovog zaleđa, prvenstveno slatko-slanog ekosistema Buljarice, kao odmorišta za ptice sa sjevera Evrope, ali i mnoge vrste stanarica.

U Crvenoj komuni u Petrovcu, promotivno je istog dana prezentovan Vizitorski centar za posjetioce Parka prirode. U okviru njega je, uz prikaz na tabletima, adekvatne postere i publikacije moguće saznati što će zaštićena zona na moru značiti za ovaj dio Primorja, njegove žitelje, ali i ribare i ugostitelje.

Iako su posidonija (Posidonia oceanica), lokalno poznata kao murava – morska biljka cvjetnica koja proizvodi kiseonik i gradi značajna staništa za brojne organizme – kao i ugrožena velika kernja (Epinephelus marginatus), krovni predator u ribljem svijetu našeg podmorja, glavni razlozi zbog kojih je zona od Skočiđevojke do Maljevika obuhvaćeni različitim stepenima zaštite, saznali smo da i samo zaleđe sa bogatim

Nekada se barkom kroz kanale moglo i po 300 metara ući u dubinu današnje zasute močvare kako bi se, kažu stari, žito utovarilo i vozilo na odredište ka Boki

„Izložba radova“ detlića u suvim deblima

Ševarski trstenjak je ptičja vrsta Buljarice koja živi u močvari, na mjestu koje je nekada bilo žitnica ispresijecana vodenim kanalima. Odmah „prekoputa“, na morskom dnu, su livade posidonije kao životno stanište za mnoge organizme. Tu je i velika kernja, krovni predator u ribljem svijetu. Svi zajedno čine neke od simbola Parka „Katič“ i njegove okoline ptičjim svijetom nudi perspektivu za dodatni kontekst i širi stepen valorizacije čitavog podneblja.

Raj za „ptičaRe“

Još su osamdesetih godina prošlog vijeka pasionirani posmatrači ptica, birdwatcheri, hrlili u Petrovac kako bi, naoružani durbinima i fotoaparatima, špartali močvarnim zaleđem buljaričke plaže u potrazi za „trofejima“.

- Znali su hoteli da budu puni turista koje smo mi zvali „ptičarima“. Među njima najviše

Njemaca. Mi smo im, kao klinci koji su poznavali ovo podneblje, bili i vodiči jer smo znali staze kroz ovu nekadašnju veliku žitnicu išpartanu kanalima koje su prezidali i do savršenstva nekada izveli Austrougari. Do te mjere da se nekada barkom kroz kanale moglo i po 300 metara ući u dubinu današnje zasute močvare kako bi se, kažu stari, žito utovarilo i vozilo na odredište ka Boki – priča mještatin Lazar Gregović koji se pridružio ekipi biologa, medija, predstavnika nacionalnih parkova i nevla-

dinih organizacija koje su bile uključene u projekat promocije Parka.

Na čelu ekipe tog dijela šetačke ture bila je Marija Šoškić iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica koja je praktično i teorijski objasnila značaj jednog ovakvog staništa koje je kandidovano i za projekat Natura 2000.

- Nosilac i prepoznatljiva vrsta koja bi mogla da omogući članstvo Buljarice u toj priči je ševarski trstenjak, ptica koja obitava na staništu u kojem se spajaju slana i slatka sredina.

A upravo je Buljarica idealna – kazala je ona.

Tokom kruga kroz močvarno zaleđe, prolijetale su zebe, štiglići, na razmeđi starih kanala u suvim deblima mogli su se vidjeti radovi detlića.

U zaleđu plaže, obodom močvare i duž puteva koji presijecaju ovu ptičju zonu, rastu kupine. Bilo ih je gotovo koncem novembra.

Prema Marijinim riječima, Buljarica je značajan jadranski migratorni koridor i „južno stanište“ za mnoge ptice sa sjevera Evrope.

Na ovom području se, zavisno od doba godine, kaže ona, mogu sresti i grabljivice poput eje močvarice, mišara, raznih vrsta kobaca, a kada je visok vodostaj - Buljarica je i zimovnik za patke. U okolini, i kamenim liticama koje uramljuju buljarički amfitetar, gnijezdi i vrsta sove, velika ušara, a na ostrvima Katič i Sveta Nedjelja u toplijem dijelu godine sve vrvi od čiopa...

polazna osnova

Prema riječima Andrije Krivokapića iz NVO Grin hom, jedne od tri koje su uz podršku Partnerskog fonda za ugrožene ekosisteme vodili trogodišnji projekat promocije budućeg zaštićenog područja, poseban značaj u priči ima Vizitorski centar u Petrovcu.

- Pozicioniran je u centru grada, opremljen edukativno - infor-

Stari kanali - novi planovi Na dva mjesta na buljaričkoj plaži zimi kad prorade potoci i napune polje, voda dalje kroz ostatke starih kanala nadire ka moru. Ovi nekada plovni putevi danas su zarasli i zasuti nanosima, a jedan od razloga, pored protoka vremena, je i „tampon zona“ nastala početkom osamdesetih između močvare i mora.

Tada su velike količine šuta iz čitave budvanske opštine izranjavane zemljotresom, odlagane na Buljarici.

Ostao je do danas taj koridor, kojim se može proći i kolima do određene tačke.

Dva ekosistema su tako udaljena, i spajaju ih stari Jedan od dva najveća kanala „ima kopču“ sa morem

kanali čije je proširenje i revitalizacija u planu, kako bi se stara konekcija učinila trajnom i konstantnom. U planu je izrada napera na ušću južnog kanala, kako bi se omogućio ulazak u kanale i spriječilo njegovo zasipanje koje more sa jakim jugom neminovno odradi.

Taj segment posla vodi Morsko dobro. Ono će, kako je definisano, biti upravljač i zaštićenih morskih područja, kojih je trenutno dva – Platamuni i Katič, a do kraja godine predloženo je da bude proglašen i treći „Ostrvo Stari Ulcinj“.

Reportaža

Neđelja, 28. novembar 2021.

sima koji nude dodatnu vrijednost turističkoj ponudi

de, ptice i ribe

15

Veće šanse za veliku kernju Pored posidonije, morske biljke cvjetnice, na kojoj počiva čitav ekosistem podmorja, velika kernja, koja se nalazi i u logu parka prirode, bila je jedna od ključnih vrsta čijoj će obnovi populacije i staništa doprinijeti zaštićeno područje u moru.

- Velika kernja (Epinephelus marginatus) je krovni predator koji reguliše populacije drugih vrsta.

Kada nestane takav grabljivac onda se remete razni lanci ishrane – pojašnjava Dušan Varda.

Pored činjenice da je cijenjena u kulinarstvu, kernji u prilog ne ide ni specifična biologija vrste.

Varda napominje da joj je potrebno gotovo pet godina da polno sazri, a jedna je od vrsta koja mijenja pol.

- Kernja, kirnja ili krnja, kako je ko zove, mora da poraste pola metra da bi mogla da se reprodukuje. Crna Gora je nekada bila najpoznatije područje na Jadranu po kernjama. Sada ima malih primjeraka, ali je još živa

praksa da i one od 200 grama, nezavisno o kojoj je vrsti kernji riječ, završe na tanjiru – kaže sagovornik.

Prema njegovim riječima, Park prirode ,,Katič“ bi trebalo da doprinese očuvanju ove vrste.

Tokom tri godine projekta, nevladine organizacije su uz podršku Partnerskog fonda za kritične vrste dosta radile na podizanju svijesti o značaju kernje. Svjedoče o tome urađene skulpture po restoranima, u gradu, a nedavno je i postavljen žičani kontejner za plastični otpad u njenom obliku u krugu osnovne škole u Petrovcu.

- Nadamo se da su i oni koji je love shvatili u čemu je problem i da bez nje u ekosistemu nema pravog razvoja biodiverziteta. Uostalom, kernja je jedna od vrsta koja efikasno eliminiše invazivne vrste, poput lionfisha koji postaje problem na Mediteranu, a mimo kernje, nema drugog prirodnog neprijatelja – ističe Varda.

DRAGOCJENI RESURS: Zaštićeno područje na moru podstrek za promjenu ophođenja prema moru i obali

mativnim sadržajem koji smo donirali na korišćenje Morskom dobru. Podržavamo ih da prostor u Petrovcu zaživi, da naprave saradnju s vlasnikom, kako bi sadržaj ostao ovdje, a posjetioci, ali i mještani, mogli da se informišu – kazao je on.

Krivokapić ističe da je centar za posjetioce dobra polazna osnova da zaštićeno područje zaživi na pravi način i da kao društvo cijeli koncept bolje razumijemo.

- Pojam zaštićenog područja na moru je kod nas još nepoznani-

ca, što je prirodno jer smo suviše mladi u toj oblasti. Negdje u perspektivi to treba da bude dodatna vrijednost, jer je mjesto upućeno na turizam.

Kroz sve ovo, pored profita, ističe Krivokapić, građani bi trebalo da mijenjaju pristup i ophođenje prema moru i obali, kao našem najdragocjenijem resursu.

- Iako nije direktno obuhvaćena zonom zaštite, Buljarica je u samom centru područja, kao značajno močvarno stanište za migratorne ptice i za same

ptice stanarice. To nas dovodi do izvanrednih mogućnosti za posmatranje ptica. Tako da su šanse za dodatne efekte i u samom zaleđu – velike – ističe on.

RezeRvat u moRu

Dušan Varda iz Mediteranskog centra za ekološki monitoring, organizacije koja je pored Grin homa i Crnogorskog društva ekologa, vodila projekat promocije budućeg zaštićenog područja, istakao je da je nemjerljiv značaj zaštićene zone na moru.

- Veliki je značaj proglašenje dva područja i trećeg koje je u planu. Crna Gora nije više jedina država na Mediteranu koja nema zaštićeno područje u moru. A dobit je višestruka, razni ekonomski i drugi benefiti sa jedne, a sa druge i sama priroda je na dobitku, jer se u takvim zonama obnavlja riblji fond – kazao je Varda.

Njegova organizacija je minule tri godine učestvovala u edukaciji profesionalnih ribara.

- Kad im prvo kažemo da neće moći da ribare imaju otpor.

EKSPONAT: Vanbrodski, vremešni „seagull“ u centru za posjetioce

Obod močvarnog polja idealan za posmatranje ptica

„Južno stanište“ za mnoge ptice sa sjevera Evrope

RECIKLAŽA: Osnovci će kernju „hraniti“ plastičnim bocama

Ali kada smo im pokazali kako funkcionišu slična područja u Hrvatskoj i Sloveniji i vide kako taj mali rezervat produkuje riblji fond koji se preliva van njega i kako na ivicama rezervata mogu da ulove više ribe nego što mogu da nađu na

jednom mjestu, vrlo brzo su shvatili prednosti. Uostalom, zaštićeno područje je u nauci prepoznato kao dokazani i najučinkovitiji metod konzervacije i zaštite mora – zaključuje Varda. Igor PeRIĆ foto: Stevo vaSILJevIĆ

16

Arena

Fudbal

Dečić nakon dva velika brejka želi pozitivan niz protiv Petrovca

Tuzani nastavljaju seriju Dečić

Petrovac

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: Tuško polje. Kapacitet: 600.

Sudija: M. Šćepanović. Pomoćnici: A. Đikanović i D. Dević. Početak: 15 sati Popović Tući

Ad. Rudović

Božanović

Nikolić

Drešaj

Pešukić

Božović

Đeljaj

Vuljaj

Camaj Bašić Divanović

Zvrko

Vukčević Boričić

Marković Tačibana

Osmanović Živanović

Adrijan Rudovič, štoper Dečića (lijevo)

Mikijelj

Đurović

Dečić je pobjedama u gostima protiv Budućnosti i Sutjeske pokazao da je u top formi, a nakon plasmana u polufinale Kupa, te tri vezana trijumfa, Tuzani će danas protiv Petrovca na svom terenu tražiti nastavak pozitivne serije.

svom terenu i naravno da razmišljamo o pozitivnom ishodu - kazao je Adrijan Rudović, štoper Dečića.

Dečić je u prvom dijelu sezone poražen pod Malim brdom (3:2), a nekadašnji član Petrovca odlično zna vrline i mane rivala.

- Igraju agresivno, znaju da igraju rezultat i neugodni su bilo da igraju kod kuće ili u gostima. Ali vjerujem da ćemo dobro otvoriti meč, uvesti rivala u svoj ritam i da ćemo se mi pitati, jer s obzirom na to da smo u dobrom ritmu nadam se da ćemo stići do važnih bodova - naglasio je Rudović.

Dečić dočekuje Petrovac, dva tima dijele samo dva boda, i jedni i drugi gaje evropske ambicije, pa je jasno da bi trijumf u ovom duelu dodatno gurnuo Tuzane ka idealnoj, drugoj poziciji, koja bi garantovala cilj, odnosno Evropu...

- Napravili smo dobru seriju, uspjeli da ostvarimo velike pobjede u gostima, ostvarili i podvig u Kupu, ali sve to nije donijelo euforiju, jer smo svjesni da nas već danas čeka veliki izazov. Petrovac je ove sezone znatno pojačan, radi se o izuzetnom timu, koji nije slučajno u vrhu. Međutim, igramo na

Petrovac je porazom od Iskre prekinuo niz od pet mečeva u kojime nije gubio, posljedično pao na peto mjesto, ali bi danas mogao da se ispravi i vrati u vrh.

Dečić je još jedan konkurent za

DRUGA LIGA, 18. KOLO

Raspored i tabela

Lako za lidera, dva primorska derbija

Danas PODGORICA: Kom - Cetinje TIVAT: Arsenal - Grbalj PODGORICA: OFK Titograd - Jedinstvo IGALO: Igalo - Bokelj Poneđeljak PODGORICA: OFK Mladost DG - Berane Sve utakmice počinju u 13 časova.

PODGORICA - Četiri utakmice 18. kola Druge lige biće odigrane danas, dok će susret OFK Mladost DG Berane biti odigran u poneđeljak.

Lider Jedinstvo gostuje ,,fenjerašu“, ekipi Titograda, a sam pogled na tabelu i činjenica da ih razdvaja čak 33 boda, jasno govori o odnosu snaga. Jedinstvo je remiziralo u Kotoru, savladalo Igalo i pred derbi sa Arsenalom ima ,,zicer“, ali i šansu da možda već danas proslavi jesenju titulu.

Sa druge strane, nekadašnji šampion države u teškoj je situaciji i nije realno očekivati da može ugroziti lidera. Ipak, eventualnom kiksu Bjelopoljaca nada se Arsenal, jedini tim koji je bez poraza ove sezone na crnogrskoj fudbalskoj sceni. Arsenal dočekuje Grbalj, a za razliku od Tivćana koji jure

PORAZ BI BIO KOBAN

1. Jedinstvo 2. Arsenal 3. Bokelj 4. Igalo 5. Mladost DG 6. Berane 7. Kom 8. Grbalj 9. Cetinje 10. Titograd

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

12 10 9 8 6 7 6 3 4 2

4 7 5 3 6 1 3 5 1 1

1 0 3 6 5 9 8 9 12 14

27:5 23:9 21:8 24:15 20:19 18:24 18:22 14:24 9:26 10:32

40 37 32 27 24 22 21 14 13 7

baraž, Grblju trebaju bodovi za bijeg od opasne zone. Zanimljivo je da će u Boki Kotorskoj biti odigran još jedan duel i to, takođe, primorski derbi, a sastaju se Igalo - Bokelj. Dva tima jure vrh, dijeli ih pet bodova. Domaćin želi da se trijumfom primakne zoni baraža a Kotorani iako u velikim kadrovskim problemima da do polusezone ostanu u zoni baraža, ali i prihvatljivom zaostatku za vodećim tandemom.

U Podgorici igraju Kom i Cetinje. Zlatičani imaju šansu da se dodatno ,,odlijepe“ i da Cetinje ostave u opasnoj zoni, dok gosti sanjaju brejk, kako bi ponovo ,,isplivali“ iz neugodne pozicije.

R. P.

Trener Miljan Radović

Trener Vladimir Janković

izlazak u Evropu, duel u Tuzima mogao bi da odredi sudbinu ,,nebo-plavih“.

- Nadigrali smo Iskru u svim segmentima igre, ali rezultat to nije ispratio. Nije nas poremetio poraz, nastavili smo da radimo u istom ritmu i u ekipi vlada fenomenalna atmosfera - rekao je Zaim Divanović, mladi reprezentativac Crne Gore iz redova Petrovca.

Petrovac je u prvom krugu prvenstva slavio protiv Dečića 2:1, ali su se Tuzani revanširali u osmini finala Kupa (2:0).

- Čeka nas teška utakmica protiv veoma kvalitetne ekipe. Poslije duže vremena smo kompletni, što predstavlja dodatan razlog za optimizam. Probaćemo da ostvarimo pozitivan rezultat, kako ne bismo zaostali u trci za Evropu - dodao je Divanović.

R. P - Ne. K.

Neđelja, 28. novembar 2021.

Oslabljena Budućnost pod imperativom pobjede doče

Derbi koji vraća ili otpisuje ,,plave“ iz šampionske priče Najveći crnogorski derbi vjerovatno je posljednja prava šansa Budućnosti da ostane u trci za titulu.

Takvo razmišljanje već na kraju novembra nametnula je tabela na kojoj je Sutjeska odbjegli lider, sa 11 bodova prednosti u odnosu na ,,plave“.

Jasno je da bi izabranici Aleksandra Nedovića današnjom pobjedom pod Goricom (16 h) ,,otključali“ prvenstvo. Sve drugo gotovo sigurno bi značilo primopredaju trona.

- To je najljepša utakmica koja može da se igra, to je derbi koji traje najduže i koji je bio derbi u prethodne dvije države. Sada se i kod nas gaji i svi se trudimo da bude sve bolji i bolji - rekao je trener Nedović.

Budućnost brani duplu krunu, ali ove sezone oba domaća trofeja napada i Sutjeska.

Nikšićani su trenutno bliži šampionskom epilogu, s tim što bi borba za pehar u Telekom 1. CFL postala interesantnija ukoliko se ,,plavi“ revanširaju najljućem rivalu za poraz kraj Bistrice 11. septembra (1:0). ,,Minus osam“ bilo bi podnošljivije za Podgoričane.

- Sam naziv derbi nosi sa sobom to da uloga favorita i bodovna prednost - u ovome

Raspored Budućnost

Sutjeska

(4-3-3)

(4-2-3-1)

PLJEVLJA: Rudar - Podgorica

(13 h)

DANILOVGRAD: Iskra - Mornar

(14 h)

TUZI: Dečić - Petrovac

(15 h)

PODGORICA: Budućnost - Sutjeska (16 h)

Stadion: Pod Goricom. Kapacitet: 3.300.

Sudija: M. Savović. Pomoćnici: M. Đukić i M. Paunović. Početak: 16 sati

Odloženo:

Dragojević

1. Sutjeska

Ražnatović

Adžić

Babić

Đuričković

Mirković

Đukanović Janjić

Sekulić

Raičković

Mijović

Petrović

Marković

Augusto

Jovović Eraković

Jezero - Zeta

Tabela 15

11

3

2. Budućnost 15

7

4 4

1

23:6

36

3. Dečić

15

6

7 2

21:12

25

4. Iskra

15

7

4 4

19:15

25

5. Petrovac

15

6

5 4 24:22 23

28:16 25

6. Mornar

15

5

5 5

12:14 20

7. Rudar

15

5

4 6

18:21

19

8. Podgorica 15

3

3 9

15:24

12

9. Jezero

15

3

2 10

8:21

11

10. Zeta

15

0

7 8 10:27

7

Matanović Ma.Vučić

Mi. Vučić Drinčić

Drešković Giljen

Trener Aleksandar Nedović

Trener Milija Savović

trenutku rivala, a prošle godine naša - ne igra veliku ulogu, već trenutak inspiracije. Ko bolje uđe u meč, ko smanji greške na minimum i ko bude imao bolji odnos prema obavezama biće bliži pobjedi - poručio je Nedović.

Psihološki momenat je na strani Sutjeske koja ima dvocifrenu bodovnu prednost na vrhu

LISTA STRIJELACA 7 - Ivanović (Budućnost) 6 - Raičković (Budućnost),

Bašić, Miličković (Petrovac)

5 - Pavlović (Iskra), Striković, Suraka (Rudar), I. Vukčević (Zeta)...

prvoligaškog karavana, a pritom i mnogo manje kadrovskih problema.

Izostanak nekoliko fudbalera iz startne postave kvari pripremu derbija iz ugla Budućnosti.

Rudar sa najvećim ambicijama dočekuje Podgoricu u 16. kolu prvoligaškog karavana

Za korak bliže Evropi Rudaru je ostao jedan put do Evrope - onaj koji vodi preko prvenstva.

Pljevljaci su prije četiri dana ispali od Budućnosti u Kupu, a u ligi će pokušati da se približe zoni koja garantuje izlazak na međunarodnu scenu.

Jedan od najtrofejnijih crnogorskih klubova biće bliži tom cilju ukoliko danas pod Golubinjom (13 h) savlada Podgoricu.

- Nadam se da ćemo ponoviti partiju iz prvog poluvremena u Baru, gdje smo u prošlom kolu savladali Mornar. Na ,,Topolici“ smo pali fizički u nastavku, a u srijedu smo izgubili od Budućnosti u četvrtfinalu masovnijeg takmičenja. Ostalo nam je samo prvenstvo i uradićemo sve da budemo što bolje plasirani - rekao je Nikola Sekulić, koji u tandemu sa Milošem Radanovićem privremeno vodi prvi tim Rudara.

- Ovo je zahtjevna sedmica, sa tri meča u osam dana. Momci su izloženi velikom naporu, proveli smo dosta vremena i u autobusu, ali trudili smo se da osvježimo ekipu. Pred nama je nova teška utakmica. Podgorica je podigla formu, vezala dvije pobjede u Telekom 1. CFL i

sigurno dolazi motivisana u Pljevlja. Ipak, igramo kući, duel nam je jako važan i tri boda su sve što nas zanima - poručio je nekadašnji kapitan prvoligaša sa sjevera države.

Rudar je trijumfovao na ,,DG areni“, a jedini gol je postigao Bojović u sudijskoj nadoknadi.

- Kolega Neno Vukčević radi dobar posao sa Podgoricom i nema dileme da će ovo biti potpuno drugačija utakmica.

Rival ima kvalitet, vrijedi više od trenutnog mjesta u baražu, ima igrače koji mogu da riješe meč u svakom trenutku. Analizirali smo ih i znamo sve njihove vrline i mane. Za ishod se i mi pitamo, a vjerujem da će svi momci izvući najbolje za pobjedu. Na šest bodova smo od drugog mjesta i trijumfom bi se približili Evropi - ističe Sekulić.

Pljevljaci imaju (manjih) kadrovskih problema pred duel sa sastavom iz Lješkopolja.

- Nekoliko igrača ima problema sa stomačnim virusom.

Testirali su se na koronu i svi su negativni. Vidjećemo do pred početak meča kako će se osjećati. Nadam se da će svi biti spremni za igru jer nemamo

kartona - kaže Sekulić.

Ovih dana pada mnogo kiše na teritoriji Crne Gore.

Kakav je teren pod Golubinjom?

- Pada kiša i kod nas, ali sa prekidima. Trebalo bi da budu korektni uslovi za igru - rekao je Sekulić.

POTVRDITI DOBAR RITAM

Nakon što je prvi put u sezoni vezala dva trijumfa, Podgorica gostuje Rudaru i nada se da može nastaviti pozitivan ritam. Lješkopoljci su u prilici da protiv Rudara dodatno istope zaostatak i primaknu se

sigurnoj zoni.

- Pobjedama protiv Zete i Jezera, dva direktna konkurenta, dokazali smo da nam nije mjesto u donjem dijelu. Sada nakon dva vezana trijumfa imali smo priliku da u mnogo boljem raspoloženju radimo, treniramo i spremamo se za ono što slijedi. Želimo da protiv Rudara pokažemo da smo u usponu i naravno da razmišljamo samo o pozitivnom ishodu - kazao je Jovan Vujović, vezista Podgorice.

Podgorica je ove sezone ostvarila dvije pobjede u gostima (protiv Jezera i Zete), a kako je

Neđelja, 28. novembar 2021.

Arena

17

Telekom 1. CFL

FK BUDUĆNOST

ekuje vodeću Sutjesku

Odložena utakmica između Jezera i Zete zbog smrti fudbalera plavskog kluba

Nedović ne može da računa na Ivanovića, Raspopovića, Kordića, kapitena Terzića. Od ranije su povrijeđeni Ćuković i Milić.

Veliki je to hendikep za domaćina...

- Naša igra nije ista sa tim igračima i bez njih što se tiče kvaliteta i klase, kao i individualnog poteza koji često rješava derbije. Ali na utakmici u srijedu u Kupu, koja je bila eliminaciona i koja je nosila veliki pritisak, odreagovali smo na pravi način. Ne vidim razlog da ni u nedjeljnom derbiju ne bude reakcije. Ne postoji šansa da igrači koji budu igrali neće dati sve od sebe i da neće pokušati da dođu do pobjede na svom terenu - ističe Nedović. „Plavi“ su sa Nikšićanima odigrali 55 međusobnih duela (26 pobjeda, 17 remija, 12 poraza), dok su ih pod Goricom ugostili 27 puta - 15 pobjeda, osam remija, četiri poraza.

Najvatreniji navijači Budućnosti najavili su masovni dolazak na stadion i ogromnu podršku svojima.

Rudar

Podgorica

(4-2-3-1)

(4-2-3-1)

Stadion: Pod Golubinjom. Kapacitet: 1.500. Sudija: S. Vujović. Pomoćnici: I. Bogdanović i M. Gojković. Početak: 13 sati Agović

Prenkočević

Kašćelan

Kartal

M. Golubović Suraka

Čavor

Zečević Gašević

Živković

Striković M. Krivokapić Popović

Sentoku

Muharemović Boljević

Vujović Suzuki

Ukšanović Bulatović

Đajić Ivezić

Trener Miloš Radanović

Trener Nenad Vukčević

liga odmicala Lješkopoljci su djelovali sve bolje i sigurnije, pa je jasno da nijesu bez šansi pod Golubinjom.

- Rudar igra dobro ove sezone.

Radi se o ekipi koja ima velike ambicije, a da je u dobroj formi potvrdio je i meč u Baru, gdje su savladali Mornar. Ali naravno da ćemo nastojati da potvrdimo dobru seriju i vjerujem da možemo do povoljnog ishoda - naglasio je Vujović. D. K - R. P.

- Mislim da je došao trenutak kada su nam navijači najpotrebniji. ,,Varvari“ su nam davali podršku na svakoj utakmici, čak i u Kupu protiv Rudara su došli u velikom broju iako je bio radni dan i dali su nam krila - rekao je Nedović, koji dodaje: - Faktor podrške sa tribina u derbiju biće važan, jer će publika trebati da nas diže u nekim trenucima naših praznih minuta ili bolje igre Sutjeske.

Raičković i drugovi će sigurno dati sve od sebe za nova tri boda kako bi smanjili zaostatak na tabeli, uprkos tome što je ritam srijeda - vikend naporan.

- Imamo smanjenu rotaciju, opterećenja su velika jer su podloge teže u ovom periodu godine, ali publika - ako dođe u velikom broju kao što se najavljuje - će nam sigurno dati vjetar u leđa u svakom trenutku.

A mi ćemo kao ekipa, ako bude potrebno ići i preko granice bola kako bismo došli do pobjede i ostali u trci na oba fronta - naglašava Nedović.

PODGORICA - Pobjeda u gostima protiv Petrovca i plasman u polufinale Kupa unijeli su novu energiju u taboru Iskre koja bi trebalo da opravda pomenute uspjehe u meču sa Mornarom.

Ali ova konstatacija nije obavezujuća za izabranike Srđana Nikića iako popularni ,,serdari“ od svojih miljenika očekuju tri nova boda koja bi ,,crvenobijele“ učvrstila makar na diobi drugog mjesta uoči finiša prvog dijela šampionata.

- Barani, s obzirom na kvalitet i snagu igračkog kadra, zaslužuju veći bodovni saldo i bolji položaj na tabeli. To je uigrani sastav čijeg trenera mnogo uvažavam i koji zna da motiviše mladiće kada je najpotrebnije.

Međutim mi u ovoj, po mnogo čemu, važnoj utakmici za nas nastupamo bez imalo sentimenta jer nam se pobjeda nameće kao imperativ ukoliko želimo da polusezonu privedemo kraju onako kako smo planirali.

Takođe, razlog za optimizam je uknjižen još u sedmom kolu kada smo slavili minimalac na ,,Topolici“ - podsjetio je Nikić svjestan činjenice da će ovoga puta biti mnogo teže da osvoje čitav plijen.

Trener Danilovgrađana smatra da gostima treba otupiti oštricu napada i budno motriti na one njihove pojedince koji su u više

SRCEM DO ,,PLUS 14“

Derbi se igra pod Goricom, ali to ne znači da Nikšićani nemaju najveće ambicije i da ne očekuju sva tri boda. Svjesni su da bi ih ova pobjeda značajno primakla tituli, iako o njoj niko još ne priča, iako je preostalo još mnogo derbija do kraja prvenstvene trke...

Sutjeska ima zavidnu rezultatsku prednost, a ukoliko bi je danas uvećala sigurno je da bi makar smirenije glave prezimila i dočekala proljeće koje, sigurno, neće biti uspješno tako kao jesen. U prvom krugu slavili su izabranici Milije Savovića, gol odluke postigao je Marko Vučić, ali od ovog meča se očekuje bolja igra domaćih i sigurno će biti neizvjestan.

Strateg Sutjeske očekuje dobru igru svog tima.

- Želim da vidim dobru igru, da zadovoljimo naše navijače i ispunimo njihova očekivanja, a i da sebi značajno olakšamo posao u nastavku šampionata.

Nakon poraza od Dečića vratili

smo se na pobjednički kolosijek, jer jasno je da u svaki meč ulazimo maksimalno motivisani. Bez obzira gdje je ko na tabeli, utakmice s Budućnošću uvijek imaju posebnu draž, derbiji ne pamte ko je, gdje i kako posljednji put slavio i uvijek su neizvjesni. Igra se srcem i nadam se da ćemo uspjeti da pobijedimo - riječi su Savovića.

Kapiten Sutjeske Vladan Giljen svjestan je da imaju 11 bodova više od Budućnosti, ali želi tu prednost da uveća.

- Specifična je svaka utakmica kada igramo protiv Budućnosti, a odigrao sam ni sam ne znam koliko. Vjerovatno će biti teška utakmica, tvrdo će se igrati i ne smije nas zavarati to što možda neće izaći s najjačim timom.

Očekujemo i dobar ambijent, podršku naših navijača, jer to nam mnogo znači, bilo da igramo kraj Bistrice ili na gostovanju.

U redovima Nikšićana danas neće biti Vlahovića zbog kartona, ostali prvotimci će biti na raspolaganju SavoD. K - Ra. P. viću.

Preminuo Mirza Đurđević Utakmica 19. kola Telekom 1. CFL između Jezera i Zete, koja je trebalo da se odigra danas u Beranama, odložena je zbog tragične smrti dvadeset jednogodišnjeg fudbalera plavskog kluba Mirze Đurđevića.

Mladi Podgoričanin je izgubio najvažniju bitku, nakon saobraćajne nesreće u četvrtak ujutru, blizu Kolašina, u mjestu Sjerogošte, vozeći se na trening. Đurđević je prebačen u Klinički centar Crne Gore, gdje ljekari nijesu uspjeli da ga spasu - preksinoć je podlegao teškim povredama.

Preostale četiri utakmice prvoligaškog karavana, koje su na programu danas (Rudar - Podgorica, Iskra - Mornar, Dečić - Petrovac, Budućnost - Sutjeska) počeće minutom ćutanja. Đurđević će danas biti sahranjen.

Od njega se juče preko druš-

Iskra dočekuje Mornar i želi nastavak niza

tvenih mreža oprostio FK Jezero, čiji je dres nosio od ljetos.

- Sinoć je naš tim, naš grad, naše društvo ostalo bez posebnog člana porodice, gospodina u životu, a maestra u kopačkama Mirze Đurđevića. Mirza naš, ostaćeš u najljepšem sjećanju svih nas, čuvaćemo uspomenu na tebe. Ti ćeš sada plesati na nebeskim visinama, ali mi te nikada zaboraviti nećemo.

Rahmet ti duši, dobri Čovječe - poručili su iz Jezera.

Dirljivim porukama i izrazima saučešća porodici, od Mirze su se oprostili njegovi drugovi, saigrači, rivali sa terena i navijači. Đurđević je u mlađim selekcijama nastupao za Budućnost koja se preko zvanične stranice oprostila od svog nekadašnjeg člana.

Isto su uradili i prethodni Mirzini klubovi - Otrant Olimpik i Petrovac, kao i klubovi za koje nije igrao - Mornar, Iskra, Dečić i mnogi drugi.

Ovo nije prva tragedija na crnogorskim cestama koja je potresla domaći fudbal.

U oktobru 2017. godine poginuo je fudbaler Petrovca Damir Košuta u saobraćajnoj nesreći kod Grblja.

Iskra

Mornar

(4-2-3-1)

Spremni za novi trijumf

(4-2-3-1)

Stadion braće Velašević. Kapacitet: 750.

Sudija: N. Dabanović. Pomoćnici: V. Todorović i V. Radenović. Početak: 14 sati Kordić

Đurišić

Kumburović

Pavlović

Bakrač

Šaletić

Milojko

Jamamoto

Pavlović

Tučević

Vuković Lambulić Ćetković

Škrijelj

Grbić Kaluđerović

Bakić Seratlić

Stevanović Pajović

Perišić Baltić

navrata odlučivali o konačnom ishodu u korist Mornara.

- Oprez je neophodan od prvog do posljednjeg zvižduka sudije. Mislim da imamo dovoljno potencijala i želje da ponovo obradujemo navijače. Ukoliko napadači budu raspoloženi u protivničkom šesnaestercu, a pozadinci u našem olakšaju posao Kordiću rezultat neće izostati. Raspoloženje u klubu je na najvišem nivou i samo je na prvotimcima da na terenu pokažu što znaju i realizuju

postavljene zadatke - dodao je Nikić, koji možda neće moći da računa na Sekulića, kapitena Obradovića i Brazilca Da Silvu koji su još roviti od lakših povreda i čiji je nastup pod znakom pitanja.

PREKINUTI NIZ

Mornar je u rezultatskoj krizi.

Barani su vezali sedam utakmica bez pobjede, čime su izbrisali vrhunski početak sezone. Ali Mornar ima šansu da ponovo uhvati priključak za timovima

iz samog vrha.

Barani danas gostuju Iskri, direktnom konkurentu u borbi za Evropu, zbog čega ovaj duel ima posebnu važnost za tim sa ,,Topolice“...

- Nakon poraza na svom terenu od Rudara trenirali smo dobro i jako, tako da se nadam da ćemo napraviti željenu reakciju.

Iskra je veoma neugodna, od starta šampionata je u vrhu i svjesni smo da nas čeka težak posao. Imali smo neke utakmice gdje nijesmo imali sreće,

Trener Srđan Nikić

Trener Andrija Delibašić

možda nam se konačno vrati. Ali u svakom slučaju dobro smo upoznati sa kvalitetima Iskre, znamo njihove vrline i mane, tako da sam siguran da im možemo parirati i da možemo do povoljnog rezultata.

Liga je dosta izjednačena, tako da je svaki bod bitan i zbog toga nadam se da možemo otvoriti pozitivnu seriju - objasnio je ofanzivac Mornara Igor Poček.

B. K - R. P.

18

Arena

Košarka

Neđelja, 28. novembar 2021.

Naši košarkaši propustili priliku da iznenade Francusku, Nemanja Radović žali za pobjedom PODGORICA – Nije iznenađenje što crnogorski košarkaši imaju poraz nakon prvog kola kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

Bez nekoliko bitnih igrača koji su, iz raznoraznih razloga, otpali sa šireg i skraćenog spiska (Nikola Ivanović, Bojan Dubljević, Marko Todorović, Igor Drobnjak, Jovan Kljajić…), bilo je nerealno očekivati da izabranici Boška Radovića na startu mogu u gostima da poraze Francusku.

Međutim, meč u Pou je imao neočekivan tok punih 35 minuta, tokom kojih je naša selekcija ne samo bila ravnopravan takmac olimpijskom vicešampionu, već je, praktično sve vrijeme bila u vođstvu, koje je u finišu treće četvrtine bilo izraženo i dvocifrenom razlikom (56:46). Crna Gora je sredinom posljednjeg kvartala vodila 63:60, a onda je uslijedio pad, pa su ,,crveni“ u posljednjih pet minuta postigli samo jedan koš iz igre, i to kada je meč već bio odlučen (trojka Vladimira Mihailovića za konačnih 73:67 u korist ,,trikolora“)…

- Šteta što nijesmo uspjeli da utakmicu privedemo kraju u našu korist, jer mislim da smo odigrali jednu baš dobru utakmicu. Ja sam ponosan na momke, cijelo vrijeme smo

Šteta što nijesmo izdržali do kraja igrali dobru košarku. U odbrani smo se pomagali, u napadu smo igrali isto dobro. Ali eto, u posljednja dva minuta nijesmo uspjeli da izdržimo sa energijom i snagom, pala nam je koncentracija i Francuzi su to iskoristili – kaže krilni centar naše selekcije Nemanja Radović, koji je protiv Francuske upisao osam skokova,

Nakon tri produžetka Sakramento savladao Lejkerse, Čikago bolji od Orlanda

Portugal je u prvom kolu poražen kod kuće od Mađarske (81:75), pa će pokušati da se vadi u Podgorici.

- Jasno je da neće biti laka utakmica sigurno. Kao što smo naučili u ovom sistemu kvalifikacija, svaka zemlja igra dobru košarku.

Portugal ima dobru i borbenu igru, uigrani su, nekoliko godina unazad igraju zajedno na istom nivou, tako da ćemo imati prilično težak zadatak – rekao je Nemanja Radović. manje skokova (37-31). Međutim, čak 11 promašenih slobodnih bacanja su, očigledno, bili previše u porazu od šest poena…

- Nije, sigurno, bilo lako igrati na njihovom terenu, dvorana je bila puna. Iako smo izgubili, sa dobrom energijom izlazimo iz tog meča, i okrećemo se Portugalu – dodaje Radović.

Osim napornog meča, naša selekcija je do Poa i nazad imala naporan put, pa je u prvom kolu potrošila dosta snage, koju će biti potrebno brzo nadoknaditi, jer već u poneđeljak veče u ,,Bemax areni“ gostuje Portugal.

- Sigurno će biti teško. Baš dosta smo se istrošili na utakmici, a i put je bio prilično

naporan. Ali tu je, što je. Moramo da ova dva dana iskoristimo da se spremimo za Portugal. Ta utakmice je veoma važna za nas, i moramo kod kuće da je dobijemo. Nadam se da ćemo se pokazati u najboljem svjetlu i prikazati našu dobru košarku – zaključio je košarkaš španske MurS. J. sije.

Košarkašice Budućnost Bemaxa poslije sedam kola jedine sa maksimalnim učinkom u WABA ligi

Mlade snage kojima se divi region

Vučević u dobrom ritmu Čikago je u gostima deklasirao Orlando 123:88, a Nikola Vučević je bivšem klubu ubacio 16 poena (šut iz igre 13-7), a imao je i osam skokova, tri asistencije i jednu ukradenu loptu. U timu nije bilo Marka Simonovića.

Efikasniji od Vučevića u ekipi Čikaga bili su Demar Derozan sa 23, Zek Lavin sa 21 i Kobi Vajt sa 20 poena. Kod Orlanda su se istakli Vendel Karter Džunior sa 26 poena i 10 skokova, Franc Vagner sa 15 i Džalen Sags sa 14 poena. Čikago sada ima skor 13-7, dok je Orlando najgori na Istoku sa skorom 4-16.

U meču večeri, Sakramento je poslije tri produžetka pobijedio Los Anđeles Lejkerse u gostima sa 141:137. U utakmici u kojoj je 19 puta rezultat bio neriješen, u kojoj su viđene 23 promjene vođstva, Lejkersi su vodili 126:124 poslije prvog minuta trećeg produžetka, ali onda je uslijedila odlučujuća serija Kingsa 11-2.

Za Kingse, koji imaju skor 8-12, Dieron Foks upisao je 34 poena, osam asistencija i šest skokova, a Badi Hild je u produžecima dao 13 od ukupno 25 poena. Marvin Begli imao je 13 poena, sedam skokova i četiri asistencija.

Kod Lejkersa, koji su na 10-11, istakli su se Lebron Džejms

te šest poena, uz slab procenat šuta iz igre (10-2).

Crna Gora je u prvih 35 minuta kontrolisala rezultat zahvaljujući odličnoj odbrani, ali i veoma dobrom šutu za tri poena (na kraju 17-10), u kojem je prednjačio Mihailović sa pet trojki, čime je kompenzovala slabiji procenat šuta za dva poena (57 – 36 odsto) i

Protiv Portugala neće biti lako

Rezultati Šarlot - Minesota Njujork - Finiks Orlando - Čikago Indijana - Toronto Memfis - Atlanta Oklahoma - Vašington San Antonio - Boston Denver - Milvoki Juta - Nju Orleans Golden Stejt - Portland LA Lejkers - Sakramento

133:115 97:118 88:123 114:97 100:132 99:101 96:88 109:120 97:98 118:103 137:141

sa 30 poena, 11 asistencija i sedam skokova, ali uz sedam izgubljenih lopti. Entoni Dejvis je dodao 23 poena, osam skokova i četiri asistencije. Rasel Vestbruk imao je 29 poena, 10 skokova i 11 asistencija, a Malik Monk ubacio je 20 poena.

Najveće iznenađenje priredio je Nju Orleans (5-18), koji je trojkom Devontea Grejema na 1,9 sekundi do kraja pobijedio Jutu (12-7) u gostima sa 98:97. Šampion Milvoki (12-8) je slavio protiv Denvera (120:109), u kojem četvrtu uzastopnu utakmicu nije bilo Nikole Jokića zbog povrede ručnog zgloba Finiks nastavlja da dominira, imaju skor 16-3 poslije ubedljivog trijumfa nad Njujorkom (10-9) sa 118:97.

Košarkaši Golden Stejta nastavljaju sa fantastičnim igrama, sada imaju skor 17-2 poslije trijumfa nad Portlandom (10-10) sa 118:103.

S. J.

PODGORICA - Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax posljednjih sezona konstantno ide u podmlađivanje, da bi u ovu takmičarsku godinu ušao nikad mlađi, sa nikad manje strankinja. Odlaskom Babić, Mitrašinović i Bure, koje su godinama bile oslonac, bilo je jasno da se pravi zaokret.

Podgorički klub nije angažovao pojačanja, već je šansa pružena mladim snagama, onima koje su bile tu kao aduti sa klupe, te Bigović i Šćepanović, koje su priključene iz filijale - Podgorice.

I mnogi su pomislili da je to i kraj nekih velikih ambicija. Ali Budućnost Bemax nakon sedam kola, jedini je tim u WABA ligi sa maksimalnim skorom. Podgoričanke su seriju nastavile i protiv Vojvodine, a izjava trenera novosadskog tima: ,,Ovo je realna slika i odnos snaga, Budućnost je najjača u ovoj grupi“, možda

šalje i jasnu poruku.

Djevojčice 2002, 2003. i 2005. godište (Radonjić, Drobnjak, Leković, Savković, Bigović, Šćepanović) sada su postali ozbiljne igračice, a njihov potencijal i talenat zadivio je region.

- Vjerovale smo da možemo nastaviti pozitivnu seriju, iako je Vojvodina ove sezone napra-

vila dobar tim, u kojem ima nekoliko iskusnih igračica. Malo nas je poremetila pauza zbog reprezentacije, nijesmo bile na okupu, to se donekle osjetilo na početku, ali kako je vrijeme odmicalo pokazale smo da smo bolje - naglasila je Jovana Savković, koja iako 2005. godište, već ima ozbiljnu ulogu.

Podgoričanke će sada imati dovoljno vremena da se spreme za dvomeč sa Basket Kamom, koji neće imati poseban rezultatski imperativ, a nakon toga slijedi gostovanje Orlovima, gdje će se ,,plave“ boriti da u drugu fazu prenesu maksimalnih 12 bodova.

- Ove sezone svaka od nas mlađih ima veliku ulogu. Trener Vladan Radović maksimalno nam vjeruje, a veliki rad donosi uspjehe. Mislim da smo prijatno iznenađenje lige, jer nakon odlaska najboljih sigurno da je malo ko očekivao da ćemo biti u vrhu. Međutim, nema opuštanja veliki izazovi tek slijede.

Ali za nas je svaki meč prilika za dokazivanje i svaku utakmicu koristimo da dodatno napredujemo. Drago mi je što smo ovog puta imali i dobru podršku sa tribina - naglasila je Anastasija Drobnjak, bek ,,plavih“, koja već postaje prepoznatljiva po izuzetnom šutu za tri poena. R. P.

Novi klub za crnogorskog košarkaškog trenera

Mijović preuzeo mađarski Atomeromu PODGORICA – Petar Mijović nije dugo bio bez angažmana, nakon što je sredinom oktobra sporazumno raskinuo trogodišnji ugovor sa poljskim Slaskom - 39-godišnji Baranin je preuzeo mađarski Atomeromu.

Tim iz Pakša je po četiri puta bio šampion i vicešampion Mađarske, i osvojio četiri nacionalna Kupa, ali je posljednje trofeje osvojio u sezoni

2008/2009.

Atomeromu je trenutno posljednji na tabeli šampionata, sa dvije pobjede na 10 utakmica, zbog čega je otkaz dobio Slovenac Teo Hojč.

Hrvatski mediji su objavili da je bivši trener Budućnosti bio kandidat za trenera Zadra, ali je tim preuzeo Vladimir Anzulović.

Mijović će danas odraditi prvi trening sa novom ekipom. S. J.

Arena

Jadran upisao dvije, Primorac jednu pobjedu u RL

Zalet Novljana

6 7

BEOGRAD - SC ,,11. april“.

Gledalaca: 50. Sudije: Štampalija i Tiozo. Rezultat po četvrtinama: 3:1, 1:2, 2:3, 0:1.

PARTIZAN: Risičević (13 odbrana), Bulajić, Jakšić 1, Barac, Gak, Aleksić 1, Velkić, Boven 1, Nešić, Vico, Radojević 1, Andrin, Mitrović 2, Kojić.

JADRAN: Đurovć (10 odbrana), I. Radović, Vujičić, Vučurović 1, Obradović 1, Vujović, D. Radović 1, Murišić, Gardašević 2, Stevović, V. Radović, Čaraj, Petković 2, Sladović.

Dimitrije Obradović donio je Jadranu novi trijumf na prvom Premijer turniru Regionalne lige u Beogradu. Novljani su prvu četvrtinu protiv Partiza-

na završili minusom od dva gola, ali su se u nastavku podigli i slavili 7:6.

Jadran Šabac

9 8

BEOGRAD - SC ,,11. april“.

Gledalaca: 50. Sudije: Štampalija i Blašković. Rezultat po četvrtinama: 1:2, 3:3, 3:1, 2:2.

JADRAN: Đurovć (deset odbrana), I. Radović, Vujičić, Vučurović, Obradović 2, Vujović, D. Radović 1, Murišić, Gardašević, Stevović, V. Radović, Čaraj 4, Petković 2, Sladović. ŠABAC: Filipović (šest odbrana), Zeljković, Vogel, Marković 1, Repanović 1, Koptsev 1, Vasović, Mitrović, stanić, Tubić 1, Šulc 3, Žeželj, Tonković, Ćetković 1.

Zanimljivu utakmicu odigrali

su Jadran i Šabac. Novljani su golom Mateja Čaraja na 2.42 prije kraja vodili 9:7. Smanjili su gosti na 9:8 preko Repanovića (1.46)...

Primorac Solaris

12 11

SPLIT - Bazen ,,Poljud“. Sudije: Stefanović i Stanojević.

Rezultat po četvrtinama: 3:3, 3:2, 2:2, 4:4.

PRIMORAC: Kralj (13 odbrana), Isljamović, Drašković 2, Paunović 1, Gopčević 1, Mačić 3, Vukasović, Šekarić, Vučković, Stanojević, Baštrica 1, Matković 4, Vukšić, Krivokapić.

SOLARIS: M. Šparada (osam odbrana), L. Štrkalj, Malenica 1, Erak, N. Štrkalj, Kovalenko, Goreta 4, Kreković 1, Pelicarić 3, Penava 2, Koprči-

Tri prva meča devetog kola SBbet Prve lige za rukometaše donijela su očekivane rezultate.

Partizan 1949 je pobijedio Brskovo (24:22) i došao na drugo mjesto, ispred Lovćena, koji večeras od 19 sati gostuje Komovima.

Tivćani su odigrali uzbudljiv meč sa gostima iz Mojkovca, koji su četiri i po minuta prije kraja izjednačili na 22:22 nakon što su gubili četiri razlike. Bio je to, međutim, njihov posljednji gol, dok je domaćin golovima Veselina Drakulovića stigao do sedmog trijumfa u prvenstvu.

Drakulović je meč završio sa sedam pogodaka, koliko je dao i Vuk Mrvaljević. Ivan Čule imao je 18 odbrana.

Sedam golova je za goste dao Nemanja Barac, jedan više od Borisa Savića.

Rudar je u gostima pobijedio Danilovgrad (35:31), uz 11

Povratak na mjesto uspjeha

Vuković selektor Emirata pogodaka Filipa Rackovića.

Jedan manje je za domaćina postigao Miloš Krivokapić.

Berane 1949 je bilo ubjedljivo protiv Mornara 7 (30:19) i na sedmom mjestu odmaklo Baranima dva boda. Čak 21 odbranu upisao je golman beranskog sastava Nemanja Popović.

Danas se sastaju Budvanska rivijera - Budućnost Podgorica (18 h), Komovi - Lovćen (19 h) i Jedinstvo - Sutjeska Ne. K. (19 h).

11 9

BEOGRAD - SC ,,11. april“.

Gledalaca: 50. Sudije: Putniković i Ragač. Rezultat po četvrtinama: 3:2, 4:2, 3:3, 1:2.

JUG: A. Vukojević (11 odbrana), Popadić, I. Vukojević 1, Kolak, Burđelez, Joković 2, Papanastasiu 1, Tomasović 1, Argiropulos 2, Kržić 1, Kakaris, Miloglav, Žuvela 2, Pavlić 1.

BUDVA: Mandić (10 odbrana), Kolesko, Ćetković 1, Žardan 1, Kovačević 1, Radonjić, Nijatović, Vukićević 3, N. Dragović 1, Latinović, Jablan, D. Dragović, Kosić, Korać 2.

Budvani protiv evroligaša nijesu razočarali. Odigrali su solidan meč sa Jugom, izgubili 11:9, a istakao se sa gola Milija Mandić sa 10 odbrana i Vladan Vukićević sa tri pogotka.

Budva Partizan

4 17

BEOGRAD - SC ,,11. april“.

Gledalaca: oko 100. Sudije: Savinović i Tiozo. Rezultat po četvrtinama: 1:3, 1:4, 1:5, 1:5.

BUDVA: Mandić (četiri odbrane), Kolesko ( jedba odbrana), Ćetković 1, Žardan, Kovačević 1, Radonjić, Nijatović, Vukićević, N. Dragović, Latinović, Jablan, D. Dragović 1, Kosić, Korać 1.

PARTIZAN: Risičević, Bulajić (deset odbrana), Jakšić 2, Barac 2, Vicković 3, Božović, Velkić 2, Boven 1, Vučković 1, Vico 2, Radojević 2, Gak, Kojić 2, Mitrović.

Budvani nijesu ni priprijetili Partizanu. Beograđani su do odmora vodili 7:2...

A. M.

Karate: Crnogorsko finale na šampionatu u Rijeci

Nikočević prvak Balkana, Bakić srebrni Crnogorski karatista Kenan Nikočević osvojio je zlatnu medalju, dok je srebrni bio Filip Bakić u katama drugog takmičarskog dana Balkanskog prvenstva za kadete, juniore i mlađe seniore u Rijeci.

Nikočević je u konkurenciji mlađih seniora, u crnogorskom finalu, savladao Bakića odlukom sudija 25,86 - 24,94.

Novi prvak Balkana kao prvoplasirani prošao je prvi krug takmičenja (24,06), a bio je najuspješniji i u drugom (24,94) i izborio finale.

- Konkurencija je bilo izuzetno jaka, turnir je okupio najbolje kataše regiona u konkurenciji mlađih seniora. Utisci su fenomenalni - rekao je Nikočević agenciji MINA. On se zahvalio drugovima iz seniorskog kata tima, Vladimiru Mijaču i Arijanu Kočanu i treneru Almiru Cecunjaninu.

Bakić je kao trećeplasirani (24,4) izborio drugi krug, u kojem je bio najbolji u svojoj grupi (25,72) i plasirao se u finale.

- Zadovoljan sam ostvarenim rezultatom, konkurencija je bila jaka. Zadovoljan sam kako sam odradio šampionat, ali uvijek može bolje. Slijedi Evropsko prvensto u Pragu.

Za sve postignuto hvala trenerima Biserki i Tijani Radulo-

vić, kao i drugaricama iz kluba i reprezentacije na velikoj podršci - kazao je Bakić.

Na korak od pobjedničkog postolja bio je i Arijan Kočan, koji je u meču za bronzanu medalju izgubio od Uroša Subote iz Srbije (25,28 - 24,6) i osvojio peto mjesto.

Kao petoplasirani završio je i mlađi senior Nemanja Jovović, koji je u meču za bronzanu medalju izgubio od Sandra Krešića iz Bosne i Hercegovine 8:0.

Crna Gora uoči posljednjeg takmičarskog dana ima po dvije zlatne i srebrne i četiri bronzane medalje.

Zlatna je juče bila mlađa seniorka Milena Jovanović, srebrnu medalju osvojila je kadetkinja Jovana Damjanović, a bronzane kadeti Balša Vojinović i Nenad Đuričić, junior Lazar Potpara i mlađi senior Matija Bojić.

Danas, posljednjeg takmičarskog dana na programu su ekipni nastupi, a Crnu Goru predstavljaće kata timovi muški kadetsko-juniorski i ženski u konkurenciji mlađih seniorki.

Muški kadetsko-juniorski tim činiće Aleksa Janjić, Ajsel Geršvic i Nikola Milić, dok će ženska ekipa nastupiti u sastavu Mila Mraković, Maša Đukanović i Džena R. A. Canović.

U Beogradu održan Kongres Balkanske atletske federacije

SBbet Prva liga za rukometaše (9. kolo)

Golmani blistali u Tivtu i Beranama

19

na, T. Šparada, Kadmenović.

Nakon dva remija i poraza, Primorac je u Splitu zabilježio pobjedu u duelu sa Solarisom iz Šibenika. Sredinom posljednje četvrtine Kotorani su vodili 11:8 i rutinski priveli utakmicu kraju.

Jug Budva

Partizan Jadran

Sportski miks

MINA

Neđelja, 28. novembar 2021.

PODGORICA – Petnaest godina nakon prvog mandata, Veselin Vuković se vraća na selektorsko mjesto Ujedinjenih Arapskih Emirata. Proslavljeni crnogorski odbojkaški trener je prije deceniju i po sa ovom selekcijom osvojio Prvenstvo Zaliva.

Vuković se od oktobra 2019. godine nalazi u ovoj zemlji, od kada je preuzeo Al Ain, klub sa kojim je već bio šampion u sezoni 2007/2008.

Prije povratka u Al Ain, bivši trener Budućnosti i Budvanske rivijere je vodio japanski JT Tanders i tursku Halkbanku.

Bio je prvi selektor Crne Gore, a vodio je i selekcije SR JugoslaviS. J. je, Egipta, i Slovenije.

Značajni razgovori za unapređenje atletike u Crnoj Gori PODGORICA - Najmasovniji Balkanski atletski kongres održan je u Beogradu.

Kongresu je prisustvovao predsjednik Svjetske atletike Lord Sebastijan Kou kao i predsjednik Evropske atletike Dobromir Karamarinov, zajedno sa 22 članice ABAF-a i tri federacije koje su se pridružile kao gosti Španija, Bjelorusija i Mađarska. ASCG su na ovom kongresu predstavljali direktor Milorad Vuletić i generalni sekretar Milan Madžgalj.

Kongres je otvoren izvještajem predsjednika Dobromira Karamarinova i izlaganjem izvršnog odbora ABAF-a o prethodnoj godini. Potom je Malta postala 22. članica, a zatim su usvojene izmjene propozicija za takmičenja i kalendar balkanskih takmičenja za 2022.

Slobodan Branković izabran je za kopredsjednika Balkan-

ske federacije uz predsjednika Turske federacije Fatiha Sintimara. Dobromir Karamarinov je zbog funkcije predsjednika Evropske atletike morao da se povuče sa funkcije predsjednika ABAF-a. Izabran je za počasnog predsjednika Balkanske federacije kome je uručeno specijalno priznanje, kao i predsjedniku IAAF-a Sebastijanu Kouu. Odlučeno je da se Izborni kongres Balkanske atletske federacije održi u Beogradu 14. aprila 2023. godine poslije Kongresa Evropske atletske federacije u Beogradu.

U sklopu organizacije najvećeg sportskog događaja, Svjetskog atletskog prvenstva u dvorani koje će se održati od 18. do 20. marta u Beogradu, srpska kraljica sportova dobila je najljepši atletski centar u ovom dijelu Evrope.

Delegati ASCG Milorad Vuletić i Milan Madžgalj imali su

mnogobrojne susrete i razgovore sa čelnicima Svjetske, Evropske i Balkanske atletike i mnogobrojnim zemljama na daljem unapređenju atletskog sporta i strategije razvoja atletike. Održana je i svečanost proglašenja najboljih sportista Balkana, a najbolja atletičarka Balkana je Ivana Španović, najbolji atletičar je Grk Militiadis Tentonglou.

Za zvijezde u usponu proglašeni su: Marina Vilagoš iz Srbije i Erke Akcam iz Turske.

R. P.

20 Povodi

Neđelja, 28. novembar 2021.

Preporuke veterinarke Maše Jovanović: Što treba znati o držanju kućnih ljubimaca PODGORICA - U posljednjih desetak godina ljubav prema životinjama, a i svijest o brizi za njih, u Crnoj Gori jako je porasla. Međutim, kućni ljubimac, pored toga što je nepresušni izvor ljubavi i sreće, velika je obaveza, kako fizički, tako i finansijski. Za zdravog ljubimca potrebno je izdvojiti novac, vrijeme i energiju svakog dana, svakog mjeseca, a da ne govorimo o tome šta ako dođe do nekog problema ili bolesti…

- Danas praktično svaka druga porodica ima nekog četvoronožnog člana i prema njima se tako i odnose, a i pružaju im adekvatnu zdravstvenu njegu kada se njihovo zdravlje naruši - kazala je Pobjedi veterinarka Maša Jovanović koja je mišljenja da je to divno i pohvalno, i nada se da će se takav trend nastaviti.

Upozorenje

Ona podsjeća na izreku divnog i mudrog Mahatma Gandija: ,,Veličina i moral jednog naroda mogu biti izmjereni njegovim odnosom prema životinjama“.

- U periodu moje srednje škole, dok sam kao volonterka posjećivala veterinarske ambulante, bilo je mnogo manje posla sa kućnim ljubimcima - kaže Jovanović koja je specijalista interne medicine pasa i mačaka.

Takođe upozorava i da držanje kućnih ljubimaca nije bezazleno i da vlasnici moraju mnogo toga znati. Tako trenutno vlada epizootija (epidemija je termin rezervisan za bolesti kod ljudi) panleukopenije mačaka i parvoviroze pasa pa zbog toga, kako poručuje Jovanović, treba vakcinisati svoje ljubimce.

- Čuvajte ih dok su u rizičnom uzrastu, i što manje ih zadržavajte napolju dok traje ovaj kritični period i nakon kompletne vakcinacije. Ukoliko ste bili u kontaktu sa oboljelom životinjom, ne prilazite drugim mladim jedinkama, jer je virus jako otporan, zadržava se dugo na rukama, garderobi, obući, ne može se uništiti običnim sredstvima za higijenu ili dezinfekciju - upozorava Jovanović.

Trendovi

Trenutno u ambulanti viđaju jako puno infekcija parvoviru-

Psi i mačke nijesu igračka za djecu Držanje kućnih ljubimaca nije bezazleno i vlasnici moraju mnogo toga znati.

Tako trenutno vlada epizootija panleukopenije mačaka i parvoviroze pasa pa je zbog toga vakcinistati neophodna - poručuje Jovanović

som, kako kod pasa tako i kod mačaka.

- Ovaj virus kod pasa izaziva tzv. mačiju kugu (što je pogrešan naziv, jer one nijesu prenosioci pseće parvoviroze), a kod mačaka bolest po imenu panleukopenija. U opasnosti su mlade jedinke, i u velikom broju slučajeva ishod je fatalan - naglašava Jovanović dodajući da je zato jako bitna vakcinacija štenadi i mačića svim neophodnim dozama vakcina koje sadrže i ove uzročnike, kao i sprečavanje dolaženja u kontakt sa drugim jedinkama prije kompletne imunizacije.

- Takođe, sa hladnijim vremenom pojavljuje se i zarazni kašalj pasa, bolest koja takođe targetira mlađe jedinke. Lako se prenosi sa psa na psa, tako da se obično inficiraju u parku tokom igre, šetnji, njuškanja... Životinja nema poremećaj u apetitu ili ponašanju, ali često kašlje kao da pokušava da izbaci nešto zaglavljeno u grlu,

Pitali smo našu sagovornicu koji se sve ljubimci njeguju u crnogorskim domovima, na što nam je odgovorila da se prate svi svjetski i evropski trendovi.

- Kao kućni ljubimci nerijetko se drže i egzotične životinje. To su najčešće gušteri, kornjače, zmije, bradate agame, ježevi, lasice, činčile, kunići, papagaji... Ovakve, neuobičajene vrste ljubimaca po mišljenju vlasnika jako su zahvalne za držanje, ne zahtijevaju puno konstantne brige i interakcije u vidu kupanja, četkanja, šetnji, igre, a kada je riječ o reptilima i vodozemcima, na evolutivno su nižem stepenu razvoja i imaju prostije sisteme organa, te samim tim i manje vjerovatnoće da dođe do narušavanja fiziološkog integriteta i funkcionisanja organizma (čitaj - posjeta veterinaru i posljedičnih troškova) - ističe jovanović.

djeca porastu ili kad im prestanu biti zanimljivi, ne možemo ih odbaciti kada dobijemo bebu ili kada se preselimo - kaže Jovanović ističući da ne postoji opravdanje za takvo nešto.

- Ne možemo ih se otarasiti kada nešto krene po zlu ili kada se razbole, kada nam se ide na odmor ili kad nam unište pola dnevne sobe dok im se mijenjaju zubi. Ponavljam, ko nije spreman na razne vrste žrtve, ne treba da uzima kućnog ljubimca - naglašava Jovanović.

OGROMNA LJUBAV PREMA ŽIVOTINJAMA: Maša Jovanović na radnom mjestu

što vlasnicima zvuči jako neprijatno i zabrinjavajuće - kaže Jovanović.

Ona objašnjava da je ovo samo limitirajuća bolest i obično prolazi bez ikakvog medicinskog tretmana u roku od dvije sedmice. Jovanović je mišljenja da ako se to vrijeme produži ili se opšte stanje životinje pogorša i bolest uznapreduje, neophodno je potražiti pomoć veterinara i adekvatnu terapiju.

Kada životinja uđe u naš život, po riječima veterinarke Jovanović, treba pripremiti novog člana.

- Pod pretpostavkom da smo u načelu već upoznati sa datom vrstom/rasom, i da smo dom (a i očekivanja) pripremili za novog člana, potrebno je odvesti je kod veterinara na kontrolni pregled. Sljedeći korak je za-

štita od spoljašnjih parazita i dehelmintizacija (čišćenje od unutrašnjih parazita), koje treba ponavljati određenom učestalošću u zavisnosti od starosti životinje i odabranog preparata - naglašava Jovanović dodajući da nakon toga slijedi vakcinacija protiv zaraznih bolesti na propisan način.

- Pri tome je od krucijalnog značaja ispoštovati sve doze i ljubimca ne upoznavati sa drugim životinjama i ne izvoditi napolje, kako bi se spriječio mogući kontakt još uvijek nerazvijenog imunog sistema sa potencijalnim infektivnim agensima iz okoline. Životinju je takođe neophodno obilježiti čipom i dodijeliti joj pasoš, kako bi se sistemski registrovala i njeni podaci unijeli u bazu - naglašava Jovanović dodajući da se time

Korona virus i kod životinja

Maša Jovanović

Prate se svjetski trendovi

jovanović objašnjava da postoje bolesti koje se sa životinja prenose na ljude i one se nazivaju zoonoze. Po njenim riječima mogu biti virusnog (bjesnilo), bakterijskog (bruceloza), parazitskog (lajšmanioza) i prionskog tipa (bolest ludih krava).

- Većina zoonoza je endemskog karatera i rijetko se javljaju u Crnoj Gori. Bitno je napomenuti da je vaš ljubimac, ukoliko je pravilno držan i ukoliko uopšte predstavlja odgovarajućeg domaćina za određenu infekciju, zaštićen od većine zoonotskih uzročnika, tako da nema razloga za strah ili paniku. Što se tiče trenutno aktuelne pandemije korona virusa, psi i mačke nemaju ulogu u širenju zaraze i ne mogu da inficiraju čovjeka - kazala je Jovanović dodajući da su korona virusi takođe prisutni u životinjskom carstvu već duži period, ali to su sojevi različiti od SarS-Cov-2, i oni izazivaju druge bolesti i različitu simptomatologiju kod životinja od one koju viđamo posljednje dvije godine kod ljudi.

daje doprinos odgovornom vlasništvu i povećava mogućnost njenog pronalaska ukoliko dođe do eventualnog nestanka.

- Detaljnije savjete oko držanja i njege možete dobiti od svog veterinara prilikom redovnih pregleda - poručuje naša mlada sagovornica.

A da li je držanje kućnih ljubimaca iz ljubavi ili je trenutno u Crnoj Gori modni hit ona odgovara: - Većina ljudi koje znam i srećem drže životinje iz ljubavi.

Moguće da postoji određeni broj onih kojima je to trend, statusni simbol ili aksesoar, ali smatram da su u manjini.

Međutim, ono što treba svi da znamo jeste da je životinja, pored toga što je nepresušni izvor ljubavi i sreće, i velika obaveza, kako fizički, tako i finansijski.

Za zdravog ljubimca potrebno je izdvojiti novac, vrijeme i energiju svakog dana, svakog mjeseca, a da ne govorimo o tome ako dođe do nekog problema ili bolesti - tvrdi Jovanović.

Svog ljubimca treba, po njenim riječima, da posmatramo kao člana porodice i tako da se prema njemu i odnosimo, jer oni zavise isključivo od nas.

- Ako nijesmo spremni na tu vrstu dužnosti i negdje žrtve, onda kućni ljubimac nije pravi izbor za nas. Nažalost, danas vidimo veliki broj napuštenih životinja na ulicama. Glavni krivac je tu naravno čovjek. Psi i mačke nijesu igračke za djecu, ne možemo ih baciti kad

STerilizacija

Među uzrocima velikog broja pasa po ulicama vidi i neodgovoran pristup u sezoni parenja.

- Vlasnici često puste svoje pse da se u tom periodu prošetaju i ,,izduvaju“ i tako oplode neku komšijsku kuju ili lutalicu, čija će štenad u većini slučajeva da završe na ulici ili u nekom paketu pokraj kontejnera.

Ovakav pristup problemu je neoprostiv. Sterilizacijom i kastracijom sprečavate mnoge oblike neželjenog ponašanja, naskakivanje, obilježavanje teritorije, vokalizaciju, pomažete životinji da nema nagon koji ne može da zadovolji i time smanjujete njenu uznemirenost, smanjuje se lutanje, konflikti među psima, a tu su i mnogobrojne zdravstvene prednosti u vidu smanjenja vjerovatnoće nastanka tumora mliječnih žlijezda, materice i jajnika, testisa, zatim hormonalnih poremećaja poput lažne trudnoće, piometre itd.

- objašnjava Jovanović.

Preporučuje da svi psi koji se ne koriste za uzgoj treba da budu kastrirani/sterilisani kako bi se spriječio porast broja napuštenih životinja.

- Prepustimo parenje odgajivačima, a i već imamo dovoljno mješanaca i štenaca po ulicama, i mnogo je humanije pružiti dom takvom nekom biću, a ljubav koju ćete dobiti za uzvrat nije ništa manja od one koju pružaju rasni psi - smatra Jovanović koja na kraju poručuje ,,Udomi, ne kupuj!“. n. KovaČeviĆ

Feljton

Neđelja, 28. novembar 2021.

PODSJETNIK: Kako je Crna Gora prije jednog stoljeća oteta od crnogorskog naroda

21

19.

Stradali su zbog onoga što im je odobravao sav narod Piše: Slobodan ČUKIĆ

U članku „Zenica je grobnica crnogorskih odmetnika“ list „Radni narod“ dalje piše: „Tijeh nesretnijeh ljudi leži danas u podgoričkom zatvoru 37, u zeničkom i mitrovičkom oko 80. Svi njihovi jadi mali su prema onim u Zenici. Kad ih tamo doprate da izdržavaju po 15 do 20 godina robije, stave ih u posebne ćelije, da ne gledaju sunca ni mjeseca, da ne progovore ni s kim po nekolika mjeseca. Prema sigurnim vijestima zna se da su ti ljudi već skoro svi oboljeli od sičije i od reumatizma, tako da danas više liče na aveti nego na ljude.

Uprava zatvora sprovodi prema njima naročiti sistem, da ni jedan neće ostati u životu. Njima se čak ne dozvoljavaju ni privatne novčane pomoći, da mogu kupiti što im treba. Crnogorski odmetnici vodili su jednu komitsku akciju u Crnoj Gori od 1918. za nekoliko godina. Njima su simpatisale 4/5 naroda u Crnoj Gori, potpomagali ih moralno i materijalno. U njima je narod gledao svoje spasioce, pa ih je zato čuvao, krio i pomagao (...) Italija je prestala da potpomaže komitsku akciju u Crnoj Gori i političke borbe protivu jugoslovenske vlade, jer je Italija sa tom istom vladom jugoslovenskom u zgodnom času sklopila dobar pazar (...) a odmetnici ostali da se i dalje po šumama kolju sa jugoslovenskom vojskom i žandarmerijom. Kad je vlada vidjela da ne može tako lako istrijebiti šume od odmetnika, ona se poslužila nepoštenim, gadnim sredstvima preko Milovana Džakovića, velikog župana, izmećara beogradskih vlada. Pozvao je odmetnike na

Crnogorski odmetnici vodili su jednu komitsku akciju u Crnoj Gori od 1918. za nekoliko godina. Njih su simpatisale 4/5 naroda u Crnoj Gori, potpomagali ih moralno i materijalno. U njima je narod gledao svoje spasioce, pa ih je zato čuvao, krio i pomagao, pisao je list „Radni narod”

Crnogorske komite Drago, Mato, Radoš i Rade Bulatović

„časnu riječ“, „tvrdu i ničim nesalomljenu božju vjeru“ i da im ništa neće biti. I sam narod je u to povjerovao, pa je i on odio da zove odmetnike na predaju. Davate su garancije, pismene izjave, održavani zborovi – samo da se ljudi povrate iz šume i da im ništa neće biti.

Predali su se u ruke neljudima koji ne znadu što je časna riječ, i ti neljudi strpali su ih po zatvorima, okovali ih, sudili i osudili, i danas skupo ispaštaju (...) Stradaju za ono što im je odobravalo 90 posto Crnogoraca! Nije trebalo ni ovi nesretnici da za svoj odmetnički rad završe svoj život na ovako težak način. Zašto ih beogradski

silnici nijesu poubijali po šumama nego ih onako gadno na prevaru domamili? Zašto ih nijesu sve osudili na strijeljanje – kad im je to već trebalo – pa ih pobili odjedanput, nego ih mrcvare po zeničkim zatvorima i ispijaju im krv na pamuk? I još nešto. Stotinu i kusur porodica odmetničkih skapavaju na svojim popaljenim domovima bez pomoći, bez hljeba, bez zaštite; njihovi hranitelji trunu po jugoslovenskim tamnicama, a niko na njih ni glavu da okrene! Teška i strašna stvar, pa i gadna stvar “.

Komunista T. Todorović je početkom 1928. Javljao centrali da je u zatvorima u Pod-

Svi njihovi jadi mali su prema onim u Zenici. Kad ih tamo doprate da izdržavaju po 15 do 20 godina robije, stave ih u posebne ćelije, da ne gledaju sunca ni mjeseca, da ne progovore ni s kim po nekolika mjeseca. Zna se da su ti ljudi već skoro svi oboljeli od sičije i od reumatizma, tako da danas više liče na aveti nego na ljude. Uprava zatvora sprovodi prema njima naročiti sistem, da ni jedan neće ostati u životu

Crnogorske komite u zatvoru. Stoje - Miloš Bošković, Ilija Lakićević i Vuko Radović. Sjede - Špiro Vujović, Vasilije Mićković, Ilija Rajičević

Vasilije Mijov Mićković u zatvoru

Aleksandar Karađorđević

gorici, Mitrovici i Zenici ležalo oko 120 crnogorskih komita, kao i da „njihove porodice i oni propadoše“.

Na neke od tih nevoljnika odnosila se „Narodna molba“ na koju su se 1931. godine potpisivali građani Crne Gore, moleći kralja Aleksandra da pomiluje zatvorenike „iz nejunačkog doba“, koji su izdržavali kaznu po raznim zatvorima. Uz molbu je išao i spisak sa imenima 61 osuđenika koji su bili u zatvoru u Zenici, za koje je traženo pomilovanje. Veći dio bio je osuđen na 20 godina robije, manji na 15. Sa spiska se vidi da su neki kao Vučić Bulatović, Gruica Čupić, Dragiša Grdinić i Mladen Knežević robijali još od 1920. Živko Vukićević i Mitar Jakić su bili u tamnici od 1921. Vasilije Mićković, Boško Boričić i Veljo Đurđevac od 1922. Bogić Bulatović, Srđan Šćepanović, Radojica Orović, Milutin Obradović, Luka Abramović i Dragoje Vukić robijali su od 1923.

Mijo Mićković, Radojica Nikčević, Ivo Nikčević, Marko Nikolić, Boško Avramović, Stanko Ivanović, Đorđe Kustudić, Stevo Poček, Jokica Žarković, Vukajlo Lutovac, Mihailo Janković i Ilija Ašanin od 1924. Miloš Vlahović i Mašan Bulatović od 1925. Najviše je bilo zatvorenika koji su robijali od 1926.

To su Novica Radović, Miloš Radović, Radovan Radović, Dragutin Radović, Vuko Radović, Dragiša Vlahović, Tripko Vlahović, Zarija Vlahović, Milinko Vlahović, Đoko Vlahović, Radoš Vlahović, Pavle Vlahović, Božo Bulatović, Tomo Bulatović, Vuksan Bulatović, Radovan Bulatović, Milosav Bulato-

Nije trebalo ni ovi nesretnici da završe svoj život na ovako težak način. Zašto ih beogradski silnici nijesu poubijali po šumama nego ih onako gadno na prevaru domamili? Zašto ih nijesu sve osudili na strijeljanje – kad im je to već trebalo – pa ih pobili odjedanput, nego ih mrcvare po zeničkim zatvorima i ispijaju im krv na pamuk? vić, Mašo Bulatović, Mato Bulatović, Ćiro Bulatović, Radonja Bulatović, Janko Bulatović, Savo Bulatović, Milovan Bulatović, Rade Bulatović, Milovan Božović, Jokica Andrijević, Andrija Andrijević i Milić Perović.

Na spisku je bio i Radisav Stojović koji je počeo da robija 1927. („Crna Gora u egzilu“, 2004, 396-397).

Komitska borba se protegla tokom te decenije – uprkos silnoj torturi nad stanovništvom, prevarama i progonima. Prema Nikoli T. Zecu posljednja komitska grupa likvidirana je u Bjelicama 1926. godine.

Na koncu izdvojićemo tri događaja.

Prvi je zločinačko ubistvo porodice Petra Zvicera u aprilu 1923. godine. „Pretvarajući Crnu Goru u zgarište i groblje, Beograd nije ostavio nepočinjen nijedan zločin sve do spaljivanja majke s djecom. Vođa jedne od crno-

gorskih ustaničkih četa zvao se Petar Zvicer iz Cuca. Zviceri su jedno od čuvenih bratstava u katunskom plemenu. Jedne zimske noći 1923. godine spaljena je u Cucama žena Petrova s njegovo troje djece. Žena i djeca najprije su svezani u kući, da ne bi mogli pobjeći, a onda je kuća zapaljena u dva sata poslije ponoći. To je izvršilo dvanaest žandara pod vođstvom majora Kecmanovića.

Pred kućom su vezali za trešnju majku Petra Zvicera, staricu od oko 70 godina, da gleda kako gore u plamenu snaha i troje unučadi. Ona je poluđela i umrla u ludnici u Danilovgradu. Lice jedne zemlje pretvoriti u takav pakao, kadra je samo duša, u kojoj je živio pakao robovanja Turcima kroz toliko stoljeća. Cuce tvrde, da od tada svake zime, te noći u dva sata poslije ponoći leti žena s krilima od plamena nad mjestom, na kome je bila kuća Petra Zvicera. Spaljena majka obilazi pepeo svoje spaljene djece. To je mjesto postalo crnogorsko svetilište. Nijedan Crnogorac ne prođe pokraj njega, da ne ostane pred njim, gologlav, po nekoliko minuta u molitvi.”

Drugi događaj je pogibija velike grupe od jedanaest crnogorskih komita 28. decembra 1923. u Rubežima kod Nikšića.

Prema istraživanjima Novaka Adžića, radilo se o Savu Raspopoviću iz Martinića, Muju Bašoviću iz Drobnjaka, Milošu Kovačeviću sa Žabljaka, Jovu S. Krivokapiću iz Zaljuti u Cucama, Petru Zviceru iz Rokoča u Cucama, Andriji L. Pejoviću iz Pejovića u Bjelicama, Krstu S. Popoviću iz Lipe Cucke, Milošu Pejoviću iz Pejovića u Bjelicama, Marku Raspopoviću iz Martinića, Radovanu J. Bigoviću iz Kobiljeg Dola u Cucama, Milu Miljaniću iz Velimlja, Marku (Madu/Maju) B. Vujoviću iz Ožegovice na Čevu, Stevu Ivovom Božoviću iz Erakovića na Njegušima i Golubu M. Vujoviću iz Ubala na Čevu.

Pominje se i da je u toj grupi poginuo i Mihailo Dugovičić, ali kako ukazuje Novak Adžić, o tome nema podataka.

Treći događaj je pogibija posljednjih crnogorskih komita, Radoša i Draga Bulatovića, 1929. godine.

Sa smrću ova dva rovačka heroja zamrla je i komitska borba. Ali nije moglo biti ugušeno ono zbog čega su se borili i radi čega su podnosili sva iskušenja. Crnogorski slobodarski duh iznova je silovito izbio već nakon desetak godina, u vidu opštenarodnog Trinaestojulskog ustanka 1941. godine. U osnovi tog događaja ležala je ona ista praiskonska slobodoljubiva energija koja kao uvezujuća nit prožima cjelokupnu crnogorsku istoriju i različite epohe.

(Kraj)

22

Horoskop

Neđelja, 28. novembar 2021.



HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Đotiš bioritam (29. 11 - 5. 12) Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) zita, te dobrobit od navedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiDa bi ste mogli pratiti ovu kolumnu ti na ovoj adresi ukoliko unesete podatpoznatog đotiš astrologa Mladena ke rođenja: www.soulmatestars.com/ Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, imati korektan rezultat navedenih tran- ili ako preuzmete besplatan đotiš proPiše: Mladen Lubura

gram na www.vedicastrologer.org/jh Mjesec je u fazi zamračenja u petak od 12:26 do subote u 8:43, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

renja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

kom nivou, a konkurencija je pritom sla- nja i neusklađenost sa okolinom. ba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao vanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. i planiranje.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

NEDJELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Mjesec u Biku

Mjesec u Djevici

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I SUBOTA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

NEDJELJA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

NEDJELJA

PONEDJELJAK I UTORAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

PETAK I SUBOTA

Mjesec u Lavu

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

NEDJELJA

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce.

Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete se poslovne prilike, finansijska situacija može imati problema sa zdravljem. Prise popravlja, kompetentnost je na viso- paziti na stomak. Nizak kvalitet življe-

PONEDJELJAK I UTORAK

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce.

Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Vodoliji

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce.

Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa i nove inicijative.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

NEDJELJA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

Mjesec u Strijelcu

PETAK I SUBOTA

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke…

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka.

Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK Ovo su povoljni dani. Uživaćete u doNEDJELJA brim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imaUživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti ti uspjeha u kontaktima sa autoritetima, i oštrom intelektu. Tranzit je naročito možda i putovati negdje. Emocije su vrpovoljan za partnerske odnose. Porodič- lo snažne te je moguća i napetost, nemir. no okruženje je stabilno. Ovo je povolj- Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. no vrijeme za nove početke i poduhvate. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Jarcu

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne od- PONEDJELJAK I UTORAK nose. Novac može da dođe iz više izvora. Ovo su relativno nepovoljni dani. GeneImate energiju, odvažnost i inicijativu. ralno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su PONEDJELJAK I UTORAK neplanirana putovanja. Dani ispunjeni Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro brigom. zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova po- SRIJEDA I ČETVRTAK znanstva i generalno za druženje, puto- Ovo su povoljni dani za poslovna ostva-

Mjesec u Škorpiji

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

NEDJELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv.

Neđelja, 28. novembar 2021.

Oglasi i obavještenja

23

24

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 28. novembar 2021.

Обавјештавамо рођаке, кумове, пријатеље и познанике да је наша драга

МИЛИЈАНКА Драгова ПЕШИЋ Преминула послије дуже болести 27. новембра 2021. у 81. години. Посмртни остаци биће изложени у Градској капели у Беранама 27. и 28. новембра. Сахрана драге нам покојнице обавиће се 28. новембра у 14 часова на градском гробљу у Беранама.

Ожалошћени: синови РАДОШ - РАДЕ и ЗВОНКО, кћерке ГОРДАНА - ГОЦА и ТАТЈАНА – ТАЊА, снахе МАРИЈА и ВЕСНА, братанићи, братаничне, унучад, праунучад и остала бројна родбина

1619

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 28. novembar 2021.

Posljednji pozdrav našem velikom prijatelju

Počivaj u miru naš dragi

25

Дана 26. новембра 2021. године изненада је испустио своју племениту душу наш вољени

ДРАГАН Савов ПАВИЋЕВИЋ 1957–2021.

MIRZA ĐURĐEVIĆ

MIRZA Саучешће примамо у градској капели Даниловград, 28. новембра од 12 до 14 часова, након чега ће се обавити сахрана у породичној гробници на мјесном гробљу Слап Зете.

Uvijek si unosio pozitivnu energiju.

Poligon bez tebe je prazan i ružan. Znaj, brate, čitav kvart je tužan. Čuvamo te od zaborava,

OFK PETROVAC

Ожалошћени: кћерке САЊА и АЛЕКСАНДРА, синови ДЕЈАН, СРЂАН и МИТАР, брат ЗОРАН, сестре МИЛОСАВА и СТАНКА, снаха ЈЕЛЕНА, брат од стрица МИЛАДИН - ШОРО са породицом, сестрићи, сестричне, унучад и остала многобројна родбина

1613 Dana 27. novembra 2021. godine poslije duže i teške bolesti preminula je naša voljena

1620 TVOJA BRAĆA IZ KVARTA

Posljednji pozdrav našoj majci

LJILJANA Savova ĐUROVIĆ

LJILJANI Savovoj ĐUROVIĆ

rođ. Marović (1961 – 2021)

(1961 – 2021)

1585 Opraštamo se od dragog

Majkić naš, ostaješ vječno u našim srcima da te ponosno čuvamo i volimo. Počivaj u miru.

Tvoje kćerke JELENA, MARIJA i MIRJANA

Sahrana je obavljena 27. novembra 2021. na seoskom groblju Ponari u krugu uže porodice.

1623 Umrla je naša draga sestra i svastika

MIRZE Omerovog ĐURĐEVIĆA

Uglasio se svijetli zrak, sinu našeg školskog druga Omera za kojim žale: RADA, MIRA, ILIJA, VILI, RADOŠ, ĐAĐO, RADOMAN i BRANKO

Ožalošćeni: kćerke JELENA, MARIJA i MIRJANA, roditelji NIKOLA i JELICA, braća LJUBIŠA i SIMO, sestra BILJANA, snaha MIRA, jetrva VLADIMIRA, zaove NEVENKA i NATAŠA, unuci i unuke, đeveričići, zaovičići, bratanići, sestrići i ostala rodbina ĐUROVIĆ i MAROVIĆ

1622

LJUBICA – LOLA ŠOBER Mnogo je lijepih uspomena da o tebi sa ponosom i ljubavlju pričamo.

Hvala ti na iskrenosti, ljubavi i pažnji koju si nam pružala.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Dana 27. novembra 2021. preminuo je u 89. godini naš dragi

Sestra MILKA i zet RADONJA

1584 1579 Trinaest godina od smrti

Posljednji pozdrav dragoj sestri

BRANKO Jagošev PETROVIĆ VJERE VUJOŠEVIĆ LJUBICI - LOLI ŠOBER

Sjećanje na tebe dio je našeg života u kojem zauvijek ostaješ i mnogo nedostaješ.

1621

TVOJA PORODICA

Pokojnik je bio izložen 27. novembra od 12 do 13 časova kada je obavljena sahrana na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru u skladu sa epidemiološkim mjerama.

Sa ponosom ću čuvati tvoj dragi lik od zaborava.

Počivaj u miru.

Tvoja sestra MILEVA NERIĆ sa porodicom

Ožalošćeni: sinovi TIHOMIR i JAGOŠ, ćerka MIRJANA, sestra BRANKA, unučad, praunučad i ostala rodbina

1580

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1612

26

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav našem dragom

Neđelja, 28. novembar 2021.

Posljednji pozdrav

Dana 27. novembra 2021. godine poslije kraće bolesti napustio nas je naš voljeni

MILORADU Zauvijek ćemo pamtiti osmijeh, vedar duh i tvoju toplu dušu.

Baba LJUBICA, ujaci RADE i BRANO KAŽIĆ sa porodicama

VESKU MUDREŠI Nedostajaće nam tvoja bratska pažnja.

VESELIN Markov MUDREŠA 1957-2021.

Tvoje sestre od ujaka, NADA, NENA i ANA

1591

1616

Posljednji pozdrav našem dragom bratu

Posljednji pozdrav dragom

Zbog epidemioloških mjera sahrana je obavljena u krugu porodice istog dana u 13 časova na novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: supruga ŽIVANA, sin MARKO, ćerka JELENA, sestra VESNA, snaha LIZA, unučad i ostala rodbina

VESKU MUDREŠI

MILORADU

1604 Braća ĐURO, ĐORĐE, MILAN i VELJKO sa porodicama

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav bratu, stricu i đeveru Porodica pok. LJEKE LJEŠKOVIĆ

1592

1615

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav voljenom bratu

VESKU MUDREŠI Počivaj u miru.

Od MARKA, NENA i BISERKE BOGDANOVIĆ

VESKU MUDREŠI MILORADU RADINOVIĆU

Brate, počivaj u miru a ja ću te nositi zauvijek u srcu.

Sestra VESNA

1609 Počivaj u miru, uvijek ćeš ostati u našim srcima.

1605 Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

Od MOMČILA, MIŠKA i BORKA MIROTIĆA sa porodicama

VESKU MIĆO VUŠUROVIĆ

1601

VESKU MUDREŠI

Posljednji pozdrav našem bratu, drugu i prijatelju

Od RISTA, MARIJE i DADE 1606

1617 Sa tugom se opraštamo od voljenog

Posljednji pozdrav zetu

VESKA Markovog MUDREŠE VESKU MUDREŠI

MINJU RADINOVIĆU

Od MIŠKA LJEŠKOVIĆA sa porodicom 1607

Počivaj u miru, ponosni Crnogorče!

Posljednji pozdrav dragom bratu

JANKO RADOSAVOVIĆ, VOJO DRAGOVIĆ, ACO RADINOVIĆ, MIKO OSMANOVIĆ, DEJO MARKOVIĆ, ZORAN TOMČIĆ, RAJKO PEŠIĆ, PETAR KRSTAJIĆ, IGOR DELEVIĆ, ALEKSANDAR PANTOVIĆ, PREDRAG JESTROVIĆ, DRAGAN DULOVIĆ, ZORAN DAMJANOVIĆ, HAJRUDIN ĐEREKARAC, VESKO MALOVIĆ

Posljednji pozdrav Porodici iskreno saučešće JULKA, RADMILA, NADA i ŽELJKO 1578 Posljednji pozdrav dragom ujaku

Posljednji pozdrav bratu od strica

VESKU MUDREŠI

VESKU MUDREŠI

SAŠA i PEĐA sa porodicama

Od sestre VIDE ŽIVKOVIĆ sa porodicom

VESKO MUDREŠA Od DEJANA ABRAMOVIĆA sa porodicom 1608

1590

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1610

1614

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 28. novembar 2021.

Posljednji pozdrav poštovanoj komšinici

27

Danas se navršava godina dana od smrti našeg

VIKTORE MIKICI PAVLIĆEVIĆ

Vječno ćeš biti u mom srcu iskreni kume. Počivaj u miru.

ILIJE Mirkovog MIJUŠKOVIĆA

ŠUNDA sa porodicom Hvala na pažnji koju si nam ukazivala.

1566 Godina dana od smrti našeg ujaka

S tugom i ponosom prolaze dani od kada nijesi sa nama.

Nedostaješ za sve trenutke koje donosi život i za koje nam je potrebna tvoja mirna, mudra riječ da nas ohrabri, podrži, usmjeri.

U tišini vječnog mira neka te prati ljubav i zahvalnost

RADMILA i GORDANA ĐUKANOVIĆ

1618

DRAGANA DRAŠKOVIĆA

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Tvojih: VASILJKE, SNEŽANE, VESELINA, NENADA, MILODARKE, ELENE, NINE, ANJE, NAĐE, DUNJE i IVE

Vrijeme prolazi, ali bol i tuga za tobom ostaje. Nadamo se da si sada miran i spokojan.

Tvoje sestrične SLAĐANA, SVETLANA, SNEŽANA i TANJA sa porodicom 1572

MILEVI MILIČKOVIĆ

Navršava se 40 bolnih dana od kada nas je iznenada napustio naš voljeni

1576

Hvala ti na iskrenom dugogodišnjem druženju i prijateljstvu. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe.

VOJO i DRAGICA BOGETIĆ sa porodicom

Обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је нашем драгом и вољеном

1600

POMENI ĐURO TINTOR

Prošlo je pola godine od kada nisi sa nama

Ponosni smo što smo te imali, tužni što smo te izgubili, mnogo nam nedostaješ.

DANILO Vaskov VUKOTIĆ

Tvoji: supruga BRANKA, sin MARKO i ćerka TANJA sa svojim porodicama

Vrijeme brzo prolazi ali praznina u srcu ostaje...

SVETOZAR i NATAŠA sa porodicama

БОШКУ пок. Илије ЛУЧИЋУ одржан ЧЕТРДЕСЕТОДНЕВНИ ПОМЕН Помен је одржан у суботу, 27. новембра 2021. године, на гробљу код цркве Св. Саве на Савини у Херцег Новом, у кругу породице.

1568

1594 Trideset godina je od smrti naše drage

Tri godine je od smrti naše majke i babe

i

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

jedanaest godina od smrti našeg oca i đeda

1569 Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog supruga, oca i đeda

MILUŠE V. VOROTOVIĆ Ljubav ne umire.

Zauvijek si u našim srcima.

Nedostaješ.

1575

Kćerka MIKICA, zet MILJAN, unučad SONJA, BATO i NATAŠA sa porodicama

Godina dana je od smrti našeg

SONJE Mišove ZEKOVIĆ

MIŠA ZEKOVIĆA MIOMIR – MIJO Milutinov KUJOVIĆ

Nedostajete nam u svemu što je bilo i što će doći, jer vrijeme zaborava za nas ne postoji!

Vole vas:

S ponosom ćemo te nositi u srcu i čuvati od zaborava.

Počivaj u miru i u zagrljaju svojih roditelja, a mi ćemo nastaviti da njegujemo one vrijednosti koje su okarakterisale tvoj životni vijek – ljubav, skromnost i poštenje.

DANILO, TANJA, PUPE, HANA, ANJA, PETAR i MARKO

VASKA

TVOJA PORODICA

Sa ponosom i ljubavlju pamtimo tvoj lik i čuvamo sjećanje na tebe.

1571

MARIJA, DANILO, MILUTIN i DANIJELA

1570

1573

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 28. novembar 2021.

Baba

IN MEMORIAM

Šest mjeseci tišine, bola, tuge i suza

28. 11. 2019 – 28. 11. 2021.

ZORE

VECO IVANOVIĆ

Prošlo je 10 godina, uvijek u srcu.

MILOŠ BALTIĆ

Unučad MIRKO, MARIJA i ANA 1602

Tuga i bol za tobom ne prolaze.

Godina dana je od smrti

Sine mili, nedostaješ nam svakim danom sve više. Volio si život i pokušavao svim silama da pobijediš bolest koja te pogodila i odvojila od nas, od tvog toplog doma i tvojih najmilijih.

Nema riječi koje bi mogle opisati koliko fališ, sunce naše.

Ponosni smo što smo te plemenitog i hrabrog imali, a dok smo živi tugovaćemo što smo te prerano izgubili. Puno te volimo.

Vole te tvoji, BOJAN, BORIS, tetka BUBA i DRAGO 1582

1596

MILOŠ BALTIĆ SJEĆANJE

1994–2019.

DUŠKA ANTOVIĆA Dragi brate, vrijeme koje je prošlo nije umanjilo bol i tugu za tobom.

Ne damo vremenu da izbriše sjećanje na tebe.

Tvoji otac BUTO i majka JULKA

Pola godine je prošlo od smrti našeg voljenog oca i supruga

28. 11. 2019 – 28. 11. 2021.

Dragi

KSENIJA, MILICA, LUKA, ALEKSA, MILOŠ, STEFAN i DANILO

Sestra NENA sa porodicom

1611

1565

VELIBORA – VECA IVANOVIĆA Navršava se tužnih 40 dana od kada nas je iznenada napustio

MIĆO Ne prođe dan a da nam ne zafališ, da nam ne zatreba tvoj savjet, pomoć, tvoje prisustvo i razgovor sa tobom. Teško se nosimo sa istinom da si nas zauvijek napustio. Vrijeme koje dolazi ne donosi zaborav i ne briše bol koju osjećamo jer smo izgubili naš najveći oslonac u životu.

Počivaj u miru.

Nedostaješ.

S ljubavlju tvoji: ENA, MATEA, IVANA, SAŠA i baba MILKA

Tvoja supruga SLAĐANA i đeca BALŠA i ANA

MILADIN Jovanov VUKOVIĆ U neđelju, 28. novembra u 10 časova, uža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Bio si temelj naše porodice, velika podrška kako nama, tvojim najbližima, tako i svima koji su te poznavali.

Uspomena na tebe neće nikad izblijeđeti.

1598

1567 12. 2011 – 1. 12. 2021.

Prođe šest tužnih mjeseci od smrti našeg dragog

PORODICA

1577

VECA

MIODRAG – DRAGAN KEKOVIĆ

Navršava se pola godine od smrti našeg voljenog

Kao vječnost i kao tren 10 godina. Malo, da se sjećanja izređaju.

U našim srcima zauvijek.

Al’ jednog dana, kad i ja budem na kraju puta života svog, znam čekaćeš me raširenih ruku, zagrliće brat opet brata svog.

Ove suze što teku ko rijeka, lijepa sjećanja i ovaj bol, To je sve što mogu da ti poklonim.

Hvala ti na svemu, mili brate moj.

Tvoji: MILICA, MARKO, JELENA i MILENA sa porodicama

Tvoj brat VLADO sa porodicom

MILOŠA MILUTINOVIĆA Teško je prihvatiti da nijesi više sa nama.

Mnogo nam nedostaješ. Tvoju ljubav i dobrotu čuvaćemo u našim srcima.

1593

1595

Pola godine našem

Navršava se šest mjeseci od kada nije sa nama naš

Tvoji najmiliji: NADA, NIKOLA, SANJA, BILJANA, NIKOLINA, VUK, SOFIJA, VASILIJE i ALEKSANDAR

1589

VECU

VECO

Šest mjeseci je od smrti našeg brata Utjehe nema, zaborav ne postoji za one koji te iskreno vole. A za nas postoje samo suze, tuga i neizbrisiva praznina.

Dok god živimo, živjećeš i ti.

Tvoji: tetka LJILJA, ŽARKO, SLAĐANA, ANĐELA i ANASTASIJA

MILOŠA MILUTINOVIĆA Mićo, počivaj u miru tamo gdje nema PATNJE i BOLA sa tvojim roditeljima.

Sestre LJIKA i BOSA 1599

Dragi brate i vjerni druže, iako si u našim mislima i pričama svaki dan sa nama, previše boli prerani rastanak sa tobom.

Vrijeme prolazi i ne umanjuje tugu i bol za tobom jer bez pozdrava se rastadosmo. Pokušavamo da popunimo tu veliku prazninu koju si ostavio, sjećanjem, mislima, razgovorom ali ništa ne može da zamijeni tvoju ljubav, dobrotu, toplinu koje si nam nesebično pružao.

Zauvijek ćemo te nositi u srcima jer voljeni ne umiru.

1603

Tvoj brat STEFAN sa porodicom 1597

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 28. novembar 2021.

Danas se navršava četrdeset dana od kada nije sa nama naša majka i baba

BRANKA D. OBRENOVIĆ Najdraža naša, tvojim odlaskom ostavila si veliku prazninu u našim životima, vjerovatno zbog toga što si svaki trenutak svog života posvetila samo nama. Ljubav koju si nam nesebično darivala, uz najljepše ljudske osobine koje su te krasile, razlog su posebnog mjesta koje smo za tebe ostavili u našim srcima. Tvoj častan i dostojanstven život čine nas posebno ponosnim i srećnim. Zaslužila si najbolje, zato vjerujemo da si sada na nekom boljem mjestu, sa tvojim Dušanom, bez koga si hrabro do zadnjeg dana savladavala sve životne izazove.

Zbog neizbrisivog traga koji si ostavila, živjećeš zauvijek u našim sjećanjima.

Našim dragim roditeljima

Dana 29. novembra 2021. navršava se godina dana od kada nas je zauvijek napustio naš voljeni otac i suprug

ZARIJI KALEZIĆU

VUKOSAVI KALEZIĆ

25. 11. 1969 – 25. 11. 2021.

28. 11. 1997 – 28. 11. 2021.

i nikad prežaljenom bratu

ZARIJA – KINO Milov RAIČEVIĆ

ŽELJKU KALEZIĆU 30. 11. 2015 - 30. 11. 2021.

S ljubavlju, bolom i neizmjernom tugom. Uvijek u našim srcima i mislima.

Kćerke i sestre SLOBODANKA MIJAJLOVIĆ i SLAVICA MILOŠEVIĆ sa porodicama

Tvoji: BOBO, BORKA i LJUPKA sa djecom i unučadima 1583

1574

29

Dragi Kino, bio si stub i temelj naše porodice i tvojim nenadanim odlaskom izgubili smo veliki životni oslonac.

Teško je bez tebe, nedostaješ nam neizmjerno u svakom trenutku, kao i onog dana kad si nas napustio. Fali nam tvoja smirenost, tvoji mudri savjeti i ljubav koju si gajio prema nama.

Tata, živio si za nas, za našu sreću i budućnost, vodio kroz život i učio nas ličnim primjerom časti i poštenju. Sa tobom u mislima nam počinju i završavaju dani. Vrijeme ne ublažava bol, niti će ikad. Živiš u nama i osjećamo da si tu, da nas gledaš i čuvaš.

Navršava se deset godina otkad nije sa nama naš dragi

Četrdeset dana je od smrti naše drage majke, tašte i babe

Vole te tvoji neutješni VLADO, DEJAN i VESNA

NOVAK DRAŠKOVIĆ

BRANKE OBRENOVIĆ

Neka Te na nekom drugom mjestu prati naša ogromna ljubav. Za sve što predstoji neizmjerno ćeš nam nedostajati.

1564 Dragi naš Noko, Deset godina bez tebe. Duge i tužne, a opet stalno si sa nama.

Znamo šta bi ponekad rekao, uglavnom duhovito, sa mjerom, gospodski… Citiramo te često i srećni smo jer si bio naš.

Mnogo nam nedostaješ.

Godina dana je od smrti voljenog brata, strica i đevera

Kćerka LJUPKA, zet VELJO, unučad NINA, ANJA i ALEKSA KASALICA Supruga DRAGICA, djeca VANJA, TANJA, MARIJA, ANĐELINA, JELENA, MILICA, NIKOLA i unučad

1588 Moja voljena majka 1581

KINA

Dragi naš

BRANKA OBRENOVIĆ

Dok Ti ovo pišem suze mi naviru, a bol i tuga su veliki. Majko, očekujem da se odnekud pojaviš, da me telefonom pozoveš, iščekujem da Ti čujem glas, ali sa bolom u grudima znam da toga neće biti. Ostala sam bez roditeljske ljubavi i pažnje kojom si me stalno obasipala, ali sam ponosna što sam Tvoja. Evociranjem uspomena nikad nećeš biti sama i živjećeš sa mnom do kraja života.

Ovim putem želim da se zahvalim komšijama, prijateljima, rodu, rođacima koji mi izjaviše saučešće na bilo koji način, a najveća zahvalnost i poštovanje, mojoj dragoj domovini na svakodnevnoj podršci. Majko, Volim Te, počivaj u zagrljaju Tate.

Kćerka LJUPKA KASALICA

KINO Prošla je godina, ali i dalje je isto – kao da nam te neko samo ukrao i odveo sa sobom.

U bolesti si bio isti kao i prije nje i nisi dozvoljavao da nekog od nas opteretiš. Kao i uvijek, i tada si bio pun kompromisa i nalazio razumijevanje za sve.

Na kraju smo se i rastali uz tvoj osmijeh i optimizam. Neću zaboraviti naš pozdrav i tvoj pogled, ne sluteći da je posljednji.

Dragi naš brate, živjećeš sa nama kroz najljepše uspomene. Tvoj vedri duh će biti prisutan uvijek oko nas, a Tvoj neiscrpni smisao za humor i Tvoje šale će se iznova prepričavati.

Srećni smo što si bio dio naših života.

1587

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

Tvoja ljudskost, plemenitost i hrabrost naš su vječni ponos.

Vrijeme bez tebe samo osvjetljava tvoju veličinu i posebnost.

Neizmjerno nedostaješ.

Tvoji: LJUBO, JELENA i DAVOR sa porodicom

Tvoji: SRĐAN, DEJANA i ĐINA sa porodicom

1586

1563

30

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MilENa golUBoViĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKa RaDUloViĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JElENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRagiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKola sEKUliĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) sloBoDaN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRagaN MiJaToViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURiŠiĆ

Zamjenik BoRislaV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TaNJa PaViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Mali oglasi RaZNo KUĆNI SERVIS- Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamje na dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje.

Tel. 069/269-550, 067/579-709 1

Neđelja, 28. novembar 2021.

Neđelja, 28. novembar 2021.

Marketing

31

32

Magazin

Neđelja, 28. novembar 2021.

Nikšićanka Žaklina Vućić predstavila prvu kolekciju odjeće koja nosi njeno ime

Haljine i kombinezoni za atraktivan izgled

Žaklina Vućić

PODGORICA- Humanitarke iz glavnog grada poznatije kao ,,Devet dobrih žena“ 18. decembra slave prvu godišnjicu postojanja, a za Pobjedu sumiraju svoj rad, ističući sa ponosom sve humanitarne akcije kojima su učinile da se onima kojima je najpotrebnije osmijeh vrati na lice.

Ova organizacija nastala je, kako je za Pobjedu kazala naša sagovornica Biljana Otašević, jedna od ,,Devet dobrih žena“, sasvim slučajno, iz naizgled običnog popodnevna i opuštenog razgovora dvije prijateljice. Interesanta je činjenica da se žene koje čine ovu humanitarnu organizaciju nijesu poznavale, spojila ih je nesebična volja da zajedničkim snagama pomognu onima kojima je pomoć najpotrebnija.

- Grupu čine Tamara, Bilja, Sanela, Jagoda, Milica, Ivana, Jadranka, Irena i Bojana.

Svaka od nas je posebna na svoj način i daje ovoj grupi posebnu notu i doprinos. Zanimanja su razna – od profesora, patronaže, vaspitača, inspektora, administracije do menadžera, novinara, samostalnih djelatnika. Sve su porodične žene, imaju svoje poslove, vrlo vrijedne ali i vrlo humane. One žive obično-neobičnim životom.

I dok neki ljudi svoje slobodno vrijeme koriste za odmor i relaksaciju, one ne, već smišljaju nove ideje, nove inicijative i nove radosti za opšte dobro, za ljude oko sebe – kazala je na početku razgovora Biljana Otašević.

Istakla je da one nijesu formirale nevladinu organizaciju, kao i da nikada nijesu tražile ni imale podršku nijedne političke partije, pojedinca, već da su se udružile iz nesebične potrebe da pruže svoju pomoć za opšte dobro.

- Nemamo žiro račun i nijesmo profitabilne, ali ja uvijek na kraju zaključim – naš najveći profit je ta sreća, energija i radost kojom se puni svaki damar našeg bića nakon urađene akcije. E! Taj profit – nema cijenu.Voljela bih da nas je više, a biće nas – budi se empatija – poručila je naša sagovornica.

Ona je istakla da je za vrlo kratko vrijeme ova neprofitabilna grupa uradila mnogo lijepih i humanih djela..

-Najprije smo obradovali mališane Instituta dječije bolnice, poklonivši im više od trista sedamdeset novogodišnjih paketića. Svaki od paketića imao je

Nikšićanka Žaklina Vućić, koja se dugo godina bavi modelingom i Crnu Goru je uspješno predstavlja na takmičenjima ljepote, predstavila je svoju prvu kolekciju odjeće, koja nosi njeno ime – ,,Žaklina Vućić“. U razgovoru za Pobjedu, ova mlada kreatorka kazala je

da je moda oduvijek za nju bila centar svijeta, pa je shodno tome odlučila da napravi prvu kolekciju i pronađe svoje mjesto na crnogorskoj modnoj sceni.

- Logo je kreiran po uzoru na jedno od mojih najvećih postignuća u karijeri, a to je osvajanje titule Mis Evrope

2018. godine. Do sada sam se uspješno bavila manekenstvom, pa sam odliučila da se oprobam i kao dizajner – rekla je naša sagovornica.

Dodala je da će kolekcija sadržati modele koji mogu da se nose u svakoj prilici.

- Biće za svačiji ukus po nešto. Sadržaće haljine, kombi-

nezone, veoma jednostavne kreacije – komade garderobe koje možete da nosite u svakoj prilici, a da pritom izgledate elegantno i atraktivno.

Takođe, u sklopu nove kolekcije naći će se torbe i kaiševi, napavljeni od različitih materijala – poručila je naša sagovornica.

Humanitarke iz Podgorice „Devet dobrih žena“ narednog mjeseca slave godinu postojanja

Obećavaju još mnogo lijepih ideja i akcija

„Devet dobrih žena“ tokom jedne od humanitarnih akcija koju su realizovale

posebnu želju za ozdravljenje.

Brižno pakovani, ukrašavani, punjeni ljubavlju i energijom, paketići su pristizali sa svih strana. „Devet dobrih žena“ i prijatelji izmamili su osmijehe svoj djeci koja su u tom trenutku novogodišnje praznike provodila daleko od svog doma i porodice. I tek što smo napunile svoje srce i dušu, uslijedila je nova akcija. Pomoć našim susjedima, čije tlo nije danima, mjesecima mirovalo. Naša organizacija i cijela Crna Gora digla se na noge i djeci Petrinje,

Siska i Gline, poslali su preko osam hiljada artikala igračaka, knjiga, društvenih igara i školskog programa – istakla je naša sagovornica.

Nakon toga uslijedila je akcija za žene iz patronaže.

-Korona, pošast ovog vijeka, borbe i veliko zalaganje zdravstvenih radnika „Devet dobih žena“, nijesu mogle da zaborave i zanemare. U tišini je spremana akcija za divne žene patronaže koje su 8. marta dobile poklon, zaslužen. Opet su naši prijatelji odigrali veli-

ku ulogu i podržali nas u svemu. Uz osmijeh, lalu, poklon, tog 8. marta zaiskrila je i po koja suza, ali radosnica, suza zaahvalnosti za minuli rad koji nijesmo zaboravile i time im rekle jedno veliko hvala. A onda smo uradile pravi bum, a to su bile naše table solidarnosti. Smišljale smo brižno kako da izgledaju, koliko da su visoke, šta da napišemo, kakvu poruku da ostavimo... i najzad osvanulo je njih deset. Podgorica je bila okićena njima, kako smo ih zvale – „našim ljepoti-

cama“, uz divnu poruku „ako imaš ostavi, ako nemaš uzmi“ – rekla je Otašević.

Akcija nije zaobišla ni njihove sugrađanke koje su zahvaljujući akciji ,,Devet dobrih žena“ dobile priliku da se besplatno pregledaju u ordinaciji ,,Natal“.

- Prijatelji akcije, brinući se o zdravlju žena, priuštili su na-

Bisera Mustafić: Srećna sam što su „Devet dobrih žena“ dio moje Podgorice Srećna sam što poznajem „Devet dobrih žena“. Teško mogu opisati njihovu dobrotu.

Njih čovjek mora upoznati i tada ih pamti i teško zaboravlja. Bogatija sam u saznanju da su tako plemenite i divne žene dio moje Podgorice. One imaju dušu, osmijeh koji zrači

kao sunce, moć koja tjera na dobrotu i dobra djela. Daju mnogo, a ne traže ništa sem radost i zagrljaj onih kojima su pomogli. Za njima ostaje trag kojim mnogi žele poći. Kod njih ne postoje podjele po boji kože već samo na dobre i loše ljude, kod njih postoji čovjek u

nevolji kojem moraju pomoći.

One su tihe, nenametljive, nesebične, jake... Učinjena djela govore sve o njima. Ne priznaju prepreke i nemogućnost zacrtanog. Primjer su na poslu i u životu. Uvijek su tu kada zatreba. Volim ih i naš su uzor-kaže Mustafić.

Bisera Mustafić

šim dragim sugrađankama devet pregleda po izboru. I sada, opet su djeca naš centar svijeta – najranjivija grupa našeg društva. Slijedi akcija posvećena njima. Pri kraju su sve pripreme i radovi, znamo samo da će djeca, koja se zadese tu, biti srećna i da ćemo im bar malko izmamiti osmijehe na licima – zaključila je naša sagovornica.

Sa dobrim djelima ne planiraju da stanu.

- Kod nas ne postoji period odmora i zatišja, uvijek razmjenjujemo dobre ideje, emocije i energije i kod nas sve kreće spontano i iskreno, zbog toga vjerovatno i imamo uspjeha jer nemamo planova, idemo srcem nošene ljubavlju koja je naš najveći vjetar u leđa.

Vođene čistim emocijama, a uz pomoć prijatelja i dobrih ljudi, mi samo dajemo ritam, a onda armija humanih kreće za nama... Ima nas, samo treba da se pokrenemo, učinimo prvi korak. Obećavamo još lijepih ideja i akcija, još mnogo osmijeha i dobre energije, inicijativa i želje. Dobri ljudi donose sreću i ukras su ovog svijeta, a tek žene – poručila je Biljana Otašević.