Dnevni list Pobjeda 29.12.2019.

неђељом Neđelja, 29. decembar 2019. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19441 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

INTERVJU

Stručnjaci tvrde da je potreban novi pristup u osnovnom obrazovanju u Crnoj Gori

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji

Umjesto učenja „napamet“ važnija interakcija Članstvo u NATO je spasilo Crnu Goru od haosa STR. 2. i 3.

Đukanović potpisao Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Pored klasičnog, predavačkog tipa nastave, potrebno je dozvoljavati djeci da sama dođu do rješenja, što omogućava da se na najbolji način stiču trajna znanja – ocijenila je direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović

STR. 2.

STR. 8. i 9.

Bivša supruga policajca Miloja Šćepanovića reagovala na veličanje njegovog napuštanja policije

TEST MAZDA 3 2.0i 16V SKYACTIV-G

Aleksandra tvrdi da on nije nikakav heroj već nasilnik

Bušido

STR. 16. i 17.

Loukosteri povećali broj turista i produžili sezonu

STR. 6. i 7.

POVODI: Dr Tea Dakić o tome da li ima osnova za uvjerenja da novogodišnja euforija uzrokuje depresiju

Ne treba robovati prazničnim idealima

Dolazak niskotarifnih avio-kompanija približio Crnu Goru evropskim tržištima

STR. 4. i 5.

Ministarstvo odbrane raspisalo tender za izgradnju objekta u kasarni „13. jul“ u Nikšiću

STR. 11.

Gradiće se hangar za smještaj lakooklopnih vozila STR. 2. i 3.

2

Politika

Nedjelja, 29. decembar 2019.

INTERVJU: Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji

Đukanović potpisao Zakon o slobodi vjeroispovijesti PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović potpisao je juče Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Zakon će biti objavljen u Službenom listu Crne Gore i stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja čime automatski prestaje da važi stari zakon iz 1977. godine.

Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o slobodi vjeroispovijesti i pravnom statusu vjerskih zajednica dva sata iza ponoći 27. decembra nakon što su iz sale udaljeni, a zatim privedeni poslanici Demokratskog fronta zbog inci-

denta koji su izazvali tokom procedure glasanja.

Zakon je usvojen glasovima svih poslanika vladajuće koalicije, ali i opozicione Socijaldemokratske partije.

Zakonom je predviđeno da su državna svojina vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, i za koje nema dokaza o pravu svojine vjerskih zajednica.

R. P.

Poslanici DF-a zahtijevaju da se Zakon o slobodi vjeroispovijesti vrati u Skupštinu na doradu

Planiraju proteste

TRAŽE REFERENDUM: Čelnici DF-a

PODGORICA - Poslanici DF-a pozvali su predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da ne potpiše Zakon o slobodi vjeroispovijesti, već da ga vrati Skupštini na doradu. Jedan od prijedloga DF-a je i raspisivanje referenduma o ovom pitanju. Ostatak opozicije poziva na organizovanje protesta.

Na konferenciji za medije jedan od lidera DF-a Andrija Mandić je ponovio da je Zakon usmjeren protiv SPC, ali i protiv građana.

Mandić navodi da će na osnovu tog Zakona biti moguće oduzimati imovinu SPC u Crnoj Gori. Sagledali su, kaže, okolnosti i odlučili da upute poruku građanima.

- Ovo što je izglasano u Skupštini dok ga ne proglasi predsjednik Crne Gore ne može se primjenjivati. Mi pozivamo predsjednika da ukazom ne proglasi zakon, već da ga vrati u Skupštinu kako bi ga doradili - naveo je Mandić.

Kaže i da je na DF-u da izvrši snažan pritisak na vlast. Ipak, ostatak opozicije poziva na organizovanje protesta.

- Za organizaciju izlaska na ulice zadužena je SPC kao i mi koji se zalažemo za promjenu zakona - naveo je Mandić.

Poslanik DF-a Milan Knežević je naveo da im je mimo zakona i Ustava, bez skidanja imuniteta, sinoć određeno zadržavanje. R. P.

Članstvo u NATO je spasilo Crnu Goru haosa BEOGRAD - Proteklih dana smo gledali dobro organizovan pokušaj da se Crna Gora prisili da povuče Zakon o vjerskim zajednicama. Malo je falilo da se tamo nađu paravojne jedinice iz Srbije i Republike Srpske. Vjerovatno je članstvo Crne Gore u NATO bila glavna prepreka - kaže u intervjuu Pobjedi predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko. Ističe da je SPC jedina prekogranična institucija koja ima posebnu ulogu u kampanji protiv crnogorskog zakona o vjerskim zajednicama, a naročito zbog toga što je riječ o imovini koja ubire velike prihode.

POBJEDA: Kako komentarišete usvajanje Zakona o vjerskim zajednicama i nerede koji su ga pratili?

BISERKO: Bio je to dobro organizovan pokušaj da se Crna Gora prisili da povuče Zakon o verskim zajednicama. Malo je falilo da se tamo nađu paravojne jedinice iz Srbije i Republike Srpske.

Verovatno je članstvo Crne Gore u NATO bila glavna prepreka.

Pokazalo se da sve srpske elite osuđuju Crnu Goru zbog tog zakona. Neki jer smatraju Crnu Goru srpskom zemljom dok neki smatraju da Đukanović nije smeo da se meša u verske stvari i da treba da gradi građansku državu. To je dosta ciničan stav kada se ima u vidu da je Srbija najmanje građanska država. Žalosno je da se Srbi još jednom antagonizuju sa sredinom u kojoj žive i da su još jednom poslužili za hegemonistiške aspiracije Beograda.

Ministar odbrane Aleksandar Vulin je 24. decembra u Skupštini predstavio Strategiju odbrane Republike Srbije i Strategiju na-

Protiv duha vremena - Suština je u tome da i Srbija i Rusija idu protivno duhu vremena, a to je emancipacija svih od svakoga. Osim toga, Balkan je bio i ostao u evropskoj sferi uticaja. Tokom poslednjih 20 godina uložen je ogroman napor da se Balkan rekonstruiše na evropskim vrednostima i da se u okviru članstva u NATO zameni jugoslovenski bezbednosni okvir. Srbija uporno odbija taj okvir - kaže Sonja Biserko.

cionalne bezbednosti, kojima bi, kako je naveo, na najbolji način zaštitila svoje nacionalne i odbrambene interese i između ostalog, vodila brigu o srpskom narodu van granica Srbije. Tom brigom su i počeli ratovi u Hrvatskoj, Bosni i na Kosoovu. Retorika se nije promenila ali Srbija više nije u mogućnosti da realizuje svoje ciljeve.

Bez obzira što je ova bitka dobivena, treba očekivati nove provokacije kao što je stvaranje SAO Krajina i slično. To spada u već viđene scenarije. Nažalost, Srbija je još jednom pokazala da nije spremna da se okrene sebi i da nije sposobna da napravi bilans koji bi je na novi način pozicionirao, pre svega, u regionu. U današnjem poremećenom svetu, regionalna saradnja postaje sve važnija za sve balkanske zemlje, jer samo tako mogu opstati kao relevantne i odgovorne zemlje.

POBJEDA: Opozicija je ranije najavila žestoku opstrukciju donošenja Zakona o vjerskim zajednicima, taj veliki i kon-

stantni pritisak je potekao od Srpske pravoslavne crkve: što još može da donese taj pritisak osim što produbljuje podjele?

BISERKO: Ovo je najnoviji u nizu pritisaka na crnogorsku Vladu da povuče Zakon o verskim zajednicama koji je u suštini, poslednja faza zaokruživanja crnogorskog identiteta.

Upravo i jeste cilj da se osujeti taj proces s težnjom da se Crna Gora vrati u državni okvir sa Srbijom. Činjenica da je Crna Gora u međuvremenu postala i članica NATO je značajna opstrukcija za takve namere i kao da nema rezonancu kod srpskih nacionalista koji veruju da će se i EU i NATO raspasti.

Amfilohije je išao toliko daleko da tvrdi da u Crnoj Gori može izbiti i građanski rat ukoliko se usvoji taj zakon. Kako je SPC jedina prekogranična institucija ona ima posebnu ulogu u toj kampanji, a naročito zbog toga što je reč o imovini koja ubire velike prihode. Taj aspekt tog problema je i te kako važan.

Ministarstvo odbrane raspisalo tender za izgradnju objekta u kasarni „13. jul“ u Nikšiću

Gradiće se hangar za smje

Vučić komentarisao incident u Skupštini Srbije

Sukobi bez razloga

PODGORICA - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na konferenciji poslije predstavljanja plana ,,Srbija 2025“ prokomentarisao incident koji je u Skupštini Srbije izazvao lider Dveri Boško Obradović.

Vučić je, odgovarajući na pitanje novinara o incidentu u Skupštini, rekao da ga je izazvao ,,neko ko prima platu i svaki dan jede ćevapčiće u skupštinskom restoranu“.

- Koji je razlog bio za to? Da dođu na vlast pa da nas vrate u prošlost?

I da imamo ljotićevske sljedbenike? Šta je bio povod? Šta se juče dogodilo u Srbiji? Ništa, baš ništa. Oni će da zauzimaju nešto? Ljudi to vide - rekao je predsjednik Srbije.

Kaže da je tokom komentarisanja incidenta koristio blag riječnik što, kaže, pokazuje koliko ,,ti ljudi žele loše Srbiji“.

- Sve što su uradili direktno su odmagali Srbima u Crnoj Gori. I to svaki Srbin tamo zna. Kada nam je potrebna pamet i ozbiljna, odgovorna reakcija, ne kršeći međunarodno pravo, kod nas se uvijek pojave budale koje reaguju kao 2004. i 2008. godine - rekao je Vučić.

On kaže da ne vidi sličnost između incidenata u Republici Srpskoj, Crnoj Gori i Srbiji.

R. P.

Odnos Srbije prema Crnoj Gori, može se reći, je manje više jedinstven, a svodi se na to da Crnogorci ne postoje i da je Crna Gora srpska zemlja. Crnogorstvo se negira na više nivoa - kroz jezik, crkvu, etničko porijeklo. Još šezdesetih godina spor između Srbije i Crne Gore vodio se oko toga što je čije u kulturi. Njegoš se, naravno, tretira kao srpski pjesnik i pisac - poručuje Biserko

Hangar će biti vrijedan 35 hiljada eura

Politika

Nedjelja, 29. decembar 2019.

3

Komentar

POBJEDA: SPC je izložila mošti Sv. Vasilija Ostroškog u Nikšiću na narodnom zboru.

Na što Vas podsjeća to šetanje moštiju? Ima li u novijoj istoriji sličnih situacija kada je crkva na sve moguće načine pokušala da opstruiše donošenje nekog zakona pa i po cijenu izazivanja nereda?

BISERKO: Sve to liči na ono što je crkva radila devedesetih kada je ,,šetanje“ moštiju bilo u funkciji mobilizacije srpskog naroda u Jugoslaviji, na žrtvi koju su podneli tokom Drugog svetskog

rata. Time su ga pripremali za ono što je usledilo, odnosno za rat za ,,sprečavanje novog genocida“. Tako se devedesete danas percipiraju kao osveta za 1941.

Amfilohije je nedavno u jednom intervjuu za FTV izjavio da je i Srebrenica osveta za 1941.

POBJEDA: Kako se Srbija ponaša u novonastaloj situaciji prema Crnoj Gori, budući da je crkveni vrh vrlo privržen srpskom državnom vrhu i obratno: često se stiče utisak da mnogi iz vlasti u Beogradu navijaju protiv zvanične vla-

sti u Podgorici, može li se to ispraviti, ipak smo susjedi?

BISERKO: Odnos prema Crnoj Gori, može se reći, je manje više jedinstven, a svodi se na to da Crnogorci ne postoje i da je Crna Gora srpska zemlja. Crnogorstvo se negira na više nivoa kroz jezik, crkvu, etničko poreklo. Još šezdesetih godina spor između Srbije i Crne Gore vodio se oko toga šta je čije u kulturi. Njegoš se, naravno, tretira kao srpski pesnik i pisac.

POBJEDA: Uticaj Rusije se sve više pominje i na SPC i na

vlast u Srbiji - zašto je njima u interesu nestabilnost ovog regiona kada su gotovo već sve države članice NATO-a i pregovaraju za ulazak u EU ili čekaju otvaranje pregovora?

BISERKO: Najdublja veza, kada je reč o odnosima Srbije i Rusije, ide posredstvom crkve. Poznato je da je posetu pape Srbiji, koja je odvano na dnevnom redu, uvek opstruirala Ruska pravoslavna crkve. Ruski interes na Balkanu u ovoj fazi se svodi na opstrukciju EU, NATO i SAD, što u suštini znači sprečavanje širenja i NATO i EU. Kako su Srbija i Republika Srpska ostala jedina uporišta za Rusiju, utoliko više je pojačan pritisak, a time i njeno prisustvo.

Indikativno je i da se portparolka ruskog ministarstva Marija Zaharova oglasila o novom zakonu, trvdeći da su njime ozbiljno ugroženi interesi Mitropolije crnogorsko-primorske SPC. Osim toga, Rusija je protiv autokefalnosti i makedonske i crnogorske crkve što će takođe u dogledno vreme doći na dnevni red. Zaharova je još istakla da se to dotiče i pitanja jedinstva pravoslavnog sveta, očuvanja njegovih stubova za čije oblikovanje su bili potrebni vekovi.

Ruska crkva se bori za primat nad pravoslavnim svetom, što joj, kako izgleda, izmiče.

Violeta CVEJIĆ

SPC SE BUNI JER UBIRA VELIKE PRIHODE U CRNOJ GORI: Sa protesta sveštenika

eštaj lakooklopnih vozila PODGORICA – Ministarstvo odbrane Crne Gore raspisalo je tender za idejno rješenje i glavni projekat za izgradnju hangara za smještaj lakooklopnih vozila u kasarni „13. jul“ u Nikšiću, vrijedan 35 hiljada eura. U objektu se planira smještaj 32 do 35 oklopnih vozila.

Oko hangara biće izgrađena ograda na kojoj će biti postavljena bodljikava žica.

U pozivu za učešće na tenderu navodi se da objekat u Nikšiću za skladištenje lakih oklopnih vozila treba biti izgrađen od čelične konstrukcije sa betonskom podlogom na kojoj treba ucrtati/označiti bijelom bojom parking mjesta, svako vozilo pojedinačno.

– Dimenzija je u osnovi 80x20 m i visina 5 m, zatvoren sa tri strane i obložen sendvič li-

mom. Na četvrtoj strani predvidjeti metalna vrata za ulaz i izlaz vozila. Vrata predvidjeti sa mogućnošću pokretanja na električni pogon i ručno – navodi se u tenderu.

Dodaje se i da širina vrata ne smije biti manja od 9 m, što omogućava prolaz za dva vozila.

– Krov treba da bude dvovodni. U objektu se planira smještaj 32 do 35 lako oklopnih vozila i dvije prostorije, gdje je jedna za smještaj uređaja veze dimenzija 6x4 m i visine 3 m, dok je druga prostorija za smještaj prateće opreme dimenzija cca 4x4 i visine 3 m – objašnjeno je u tenderu Ministarstva.

Objekat je, navode, potrebno planirati tako da se omogući garažiranje vozila u dva reda.

– Na bočnim stranama hangara potrebno je predvidjeti vra-

ta za ulaz i izlaz lica. Dimenzije jednog oklopnog vozila su 5.4x3.4x3 (dxšxv). Težina jednog vozila je 6500 kg. Oko svakog parkiranog vozila, sa svih strana, treba planirati oko jedan metar prostora, radi lakše komunikacije oko vozila. Na zadnjoj strani čeličnog hangara predvidjeti ugradnju fiksnih prozora koje sa spoljne strane treba zaštititi čeličnim rešetkama – navedeno je u dokumentu.

Ministarstvo planira i da oko objekta hangara izgradi žičanu ogradu minimalne visine 2,5 metara, na vrhu sa V profilom 50x50 cm, pod uglom od 45 stepeni, na kojoj će biti bodljikava žica.

– Ograda od objekta treba da bude udaljena minimalno 3 metra – zaključuje se u dokumentu.

Podsjećamo, američka kompanija Oškoš završiće lakooklopna vozila (JLTV) za Crnu Goru do 31. januara 2021. godine.

Ministarstvo odbrane Crne Gore 23. oktobra potpisalo je ugovor za nabavku 67 JLTV. Prvih 20 komada ući će u naoružanje Vojske Crne Gore u drugoj polovini 2020. godine, a svi primjerci stići će iz fabrike u VCG do 2023. godine.

Nakon što Crna Gora bude opremljena JLTV vozilima, postaće četvrta članica NATO koja je koristila ovu vrstu naoružanja.

Do sada su ugovore sa Oškošom sklopile Litvanija, Velika Britanija i Slovenija. Nabavkom ovih vozila dvije pješadijske čete Vojske Crne Gore biće u potpunosti opremljene sa vozilima posljednje generacije.

Jovana ĐURIŠIĆ

Piše: Milorad PUSTAHIJA

Operacija Rösselsprung Možda Knežević nije imao ni vremena da spali sebe i parlament. Dan od slavne najave iznenada se pojavio Vučićev avion „ero force one“ i pokupio njega i Andriju Mandića i pravo kod patrijarha Pirineja, gdje dobiše blagoslov da na svaki način odbrane srpstvo i crkvu Sabahile in the early morning, negdje oko pola sedam u petak, 27. decembra ljeta gospodnjeg, čitam taze objavljenu kolumnu Draška Đuranovića pod naslovom: „Bratska pomoć“ – Od Vasila Bilaka do Andrije Mandića. Tu on komparira Bilakovo traženje bratske pomoći od Varšavskog pakta protiv „Praškog proljeća“ 1968. godine, sa jučerašnjim traženjem bratske srpske pomoći, od strane Andrije Mandića i Milana Kneževića, a protiv antisrpskog i anticrkvenog crnogorskog režima. Hmm... Evo nema ni 48 sati od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i hapšenja frontaške divljadije u Skupštini, pomenuta kolumna je još topla i puši se, a ja se već ne slažem sa svojim urednikom.

I to po pitanju Pipuna. Ako ćemo stvari porediti sa 68. onda Pipuna treba komparirati sa Janom Palahom. Da, onim herojem koji se samospalio benzinom protestujući protiv okupacije njegove otadžbine Čehoslovačke. OK, tačno je, Pipun se nije spalio, ali znamo da je žarko želio i da je prijetio da će to učiniti ako se pokuša usvojiti zakon. I da će pri tom spaliti Skupštinu. Ovdje je moram priznati malko vukao na Nerona ili možda na onog nesretnika što je uždio Rajhstag. Ali mafijaški režim i njegova vlada nabili su tolike akcize na gorivo tako da nesretni Pipun nije mogao kupiti bidon benzina i kao buktinja slobode ući „ pred Miloša i ostale srpske poglavice“ u srpskoj Valhali. Baš šteta.

Mada, možda Knežević nije imao ni vremena. Dan od slavne najave iznenada se pojavio Vučićev avion „ero force one“ i pokupio njega i Andriju Mandića i pravo kod patrijarha Pirineja, gdje dobiše blagoslov da na svaki način odbrane srpstvo i crkvu. Onda ih „ero force ne“ vrati u Crnu Goru da djeluju, a operacija dobi naziv Rösselsprung ili ti konjičev skok.

Da, da - poput desanta na Drvar. A koga bi drugo kopirala četničija osim Vermaht svog omiljenog okupatora. Njihov idol i teolog svetosavlja vladika Nikolaj Velimirović je nosilac „Gvozdenog krsta“ i Hitlerov poklonik. I onda su svi počeli da lažu, pišu fejk poslanice, te jesu im dali blagoslov te nisu, dok svima nije postalo jasno da je meta te desantne operacije Amfy.

Zašto Amfy? Zato što je protivnik Pirineja i njegovih „raspućina“ iz Sinoda i Vučića kojega taj raspućinluk podržava. Napad na benigni Zakon o slobodi vjeroispovijesti je samo maska za uklanjanje Amfyija. Pa i mi Crnogorci znamo da će proći bar pet godina dok nam taj zakon ne donese nešto zbog čega bi vrijedilo otvoriti bocu čivasa. Ali Amfy je „Rišelje“ za raspućinluk, i pukovnik, i konja jaše, a krst paše, te su njegovi fanovi vidjeli da tu nešto smrdi i ostali kući te, propade ustanak i ne užga se Pipun, a Zakon se usvoji.

Ovdje bi stvarno u kolumnu trebalo dovesti psihijatra jer sam uhvatio sebe da sam čitavu milisekundu žalio Amfyija, čak i navijao za njega. On je pravi naš protivnik, a ovi iz Sinoda treba da znaju da su nebitni i da lošije i lažu i činodejstvuju i proklinju od Amfyja i da on poput majstora akupunkture zna gdje treba ubosti našeg čovjeka da od junaka postane sluga i udvorica. Sinodalci bez eventualnog moćnog osvajača naše zemlje, kojem bi se ponizno prišljamčili, kao što su vazda i činjeli još od turskog vakta i zemana, jednostavno nemaju šanse. I neko bi trebao reći tim Rusima, da im nema ništa od srpskog uticaja na Balkanu. Moraju sami osvojiti, pa će onda oni dotrčati da im služe.

Kad smo već kod psihijatara, mislim da bi ih trebalo više uključiti u analizu svega ovoga, jer su mi polit-analitičari dojadili. Ne znam otkud im oni svi ozbiljni uvidi kada se - osim prostaštva, primitivnog glumatanja i histerije i šovinizma - gotovo ništa nije moglo primijetiti. I laž samo laž. I „kao“ patnje episkota dioklijskog Metodija koga je policija tukla po guzi, kuku i struku. Poslije ispade da mu se snilo što mu milo bilo...

A da, Duško, vlada, DPS i vladajuća koalicija, rukovodstvo Skupštine, i nadasve policija, ispali su gospoda, civilizovani kuleri i profesionalci. Iznenađujuće i Ranko Krivokapić. Uspio je obuzdati ego trip i sujetu i o otadžbini je progovorio kao nekad. Zato ga je ona karakondžula iz Fronta gađala flašom jer joj se izgleda sviđao dok su zajedno duvali u koalicione izborne trube.

No, nemojte misliti da ste nas ovime šarmirali za bar dva naredna mandata. Tražićemo primjenu ovog zakona i realizaciju raznih drugih obećanja. Podatak da je 30 i nešto posto zemljišta u posjedu stranih investitora plaši, opominje i potsjeća me na vic u kojem nakon potpisivanja „Dejtona“ Slobo piše Miri: „Draga, prodao sam zemlju vidi što ćeš sa stokom“. Bojim se da kad najzad povratimo svoj kulturni, nacionalni, istorijski i duhovni identitet nećemo imati gdje da uživamo u njemu i čuvamo dokaze o njemu.

4

Ekonomija

Nedjelja, 29. decembar 2019.

Dolazak niskotarifnih avio-kompanija približio Crnu Goru emitivnim evropskim tržištima

Loukosteri povećali broj turist PODGORICA - Niskotarifne avio-kompanije nesumnjivo su podstakle crnogorsku turističku privredu, a podaci Monstata potvrđuju da je uvođenje niskotarifnih avio-kompanija rezultiralo povećanjem broja turista i ostvarenih noćenja sa tržišta sa kojih su letovi uvedeni, što će vjerujemo biti rezultat uvođenja i novih linija, poručeno je iz Ministarstva turizma. Trenutno ka i iz Crne Gore letove realizuje devet niskotarifnih avio-kompanija, a u kompaniji Montenegro erlajnz smatraju da generalno niskotarifni prevozioci u odnosu na regularne, redovne prevoznike imaju potpuno drugačiji koncept poslovanja i da direktno nijesu konkurenti nacionalnoj avio-kompaniji.

- Niskotarifne ili lou kost avio-kompanije nesumnjivo su podstakle crnogorsku turističku privredu, pozitivno uticale na produženje turističke sezone, prihode i zaposlenost, kao i obezbjeđivanje marketinške „vidljivosti“ Crne Gore, što je potvrdilo stav i politiku Ministarstva turizma u čijoj koordinaciji su ove avio-kompanije i došle na tržište Crne Gore – kazali su Pobjedi iz Ministarstva turizma.

Predstavnici Ministarstva su podsjetili da je ovaj Vladin resor sa ciljem približavanja Crne Gore emitivnim turističkim tržištima zapadne i sjeverne Evrope, otpočeo aktivnosti na uvođenju niskotarifnih avio-kompanija na crnogorsko tržište, kao i pregovore sa tada vodećim avio-kompanijama.

- Analiza uticaja uvođenja lou kost avio-kompanija na crnogorsko tržište, koju je

Pojava lou kost prevoznika na određenim tržištima dovela je do određenog smanjenja broja putnika, koje smo u značajnoj mjeri uspjeli da zaustavimo intervencijom sa tarifama i brojem rotacija, poručeno je iz nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajnz

CO-a. S obzirom da je urađena studija za koju smo smatrali da je slična HIA studiji, koja u tom momentu još uvijek nije bila poznata u stručnim krugovima i zakonskoj regulativi, napravljen je

kompromis da se postojeća, uz malu doradu, preimenuje u HIA studiju - objašnjava Radović i dodaje da je kasnije rečeno da se takav oblik studije ne može razmatrati i da se mora napraviti nova.

On se, kako navodi, prvi put susreo sa takvom studijom na kojoj je radio četiri mjeseca, te se služio samo okvirnim smjernicama koje je dao UNESCO, ali nije imao mogućnost konsultacije ni sa kim iz Crne Gore, osim što se oslanjao na svoje iskustvo i nekoliko kolega iz inostranstva.

Vlada je u februaru 2017. godine donijela akcioni plan i moratorijum na izgradnju u zaštićenom području Kotora, koji je, kako tvrdi, „nikao maltene preko noći“.

- HIA studiju smo predali nakon nekoliko dana, ali smo obaviješteni da je kasno, iako

AERODROM PODGORICA: Niskotarifne ili lou kost avio-kompanije nesumnjivo su podstakle crnogorsku turističku privredu

tada uradilo Ministarstvo turizma, pokazala je da će njihov ulazak dovesti do rapidnog povećanja cjelokupnog tržišta avio-saobraćaja prema i iz Crne Gore – rekli su predstavnici Ministarstva.

Irska niskotarifna avio-kompanija Ryanair je prva kompanija koja je 2013. otpočela poslovanje na crnogorskim aerodromima, a nakon ove kompanije, 2016. postignuti su dogovori o saradnji i sa britanskom lou kost kompanijom Easy Jet, a potom i

Od naredne godine letovi i ka Dablinu, Krakovu i Poznanju Irska avio-komapanija Ryanair saobraćala je u prethodnom periodu ka aerodromu Podgorica iz Londona, Stokholma, Berlina, Bolonje i Brisela i riječ je o cjelogodišnjim letovima, a sezonski su realizovani

dostupnost Crne Gore bila je zasnovana na poslovanju komercijalnih avio-prevoznika i čarter avio-kompanija, koje su avio-saobraćaj dominantno realizovale tokom par mjeseci ljetnje sezone.

- Dolaskom niskotarifnih avio-kompanija na crnogorsko tržište evidentna je bolja dostupnost Crne Gore prioritetnim ali i nekim novim emitivnim tržištima koja pokazuju potencijal – kazali su predstavnici Ministarstva.

Prema njihovim riječima letovi loukosterima se prema većem broju destinacija realizuju tokom cijele godine, odnosno tokom minimum IATA ljetnje sezone (aprilnovembar) što je od posebne važnosti za smanjenje sezonalnosti, jednog od glavnih izazova u turizmu mediteranskih destinacija.

- Niskotarifne avio-kompanije od 2013. imaju veliki uticaj na crnogorsku turističku privredu i ostvaruju jak uticaj na produženje turističke

sezone. Većina niskotarifnih avio-kompanija koje su prisutne u Crnoj Gori realizuju letove duže od špica ljetnje sezone ( jun-jul-avgust), pa samim tim pozitivno utiču na produženje turističke sezone, što je jedan o naših prioriteta – saopšteno je iz Ministarstva.

Iz ovog Vladinog resora navode da je veliki izazov za svaku turističku destinaciju da postane cjelogodišnja destinacija, a bolja aviodostupnost, odnosno više direktnih letova sa važnih emitivnih tržišta, te dobre konekcije tokom cijele godine, su svakako jedan od neophonih uslova daljeg rasta.

- Dostupne statistike pokazuju da Crna Gora tokom posljednjih godina bilježi kontinuiran rast kada je riječ o broju turista i ostvarenih noćenja van špica glavne ljetnje turističke sezone, te se tako svakog dana sve više približavamo strateškom cilju, stvaranju Crne Gore kao cjelogodišnje turističke destinacije – istakli su iz Ministarstva.

U ovom Vladinom resoru smatraju da dolazak loukostera nije negativno uticao na poslovanje nacionalnog avioprevoznika.

- Montenegro erlajnzn je vodeći avio-prevoznik koji ostvaruje oko 30 odsto ukupnog prometa na našim aerodromima, što dokazuje da konkurencija u ovom sektoru ne narušava njihove rezultate. Uvjereni smo da je konkurencija poželjna i da podstiče sve strane da ponude više i bolje, te da prepoznaju potencijale novih tržišta i da u krajnjem pomognu sektoru privrede i turizma da ostva-

letovi iz Vroclava.

- Novinu od naredne godine predstavljaće Dablin i Krakov tokom IATA ljetnje sezone, i sezonski Poznanj – istakli su predstavnici Ministarstva turizma.

Oni dodaju da je britanska

sa mađarskom kompanijom Wizzair. Potom su uslijedili ugovori i sa kompanijama Fly Dubai, Lauda Motion, Pobeda, Eurowings, Norwegian Air Shuttle, Transavia France.

U Ministarstvu turizma smatraju da povezivanje Crne Gore direktnim letovima sa značajnim emitivnim tržištima predstavlja jednu od najboljih mogućnosti za stabilno povećanje broja stranih gostiju, koji dolaze iz zapadne, sjeverne i potencijalno istočne Evrope. avio-kompanija Easy Jet saobraćala ka aerodromu Tivat iz Londona (aerodrom Getvik) i Mančestera tokom ljetnje IATA sezone i iz Ženeve tokom špica ljetnje sezone. Wizzair je saobraćao iz Memingena (Minhen), Milana i Budimpešte tokom cijele godine, kao i Varšave i Katovica tokom špica ljetnje turističke sezone.

- Jednako značajan je i generalan uticaj na turističku privredu, kao i uloga niskotarifnih kompanija, kao katalizatora za produženje turističkih sezona kako na jugu, tako i sjeveru Crne Gore – rekli su iz Ministarstva.

Predstavnici ovog Vladinog resora su naveli da shodno važećoj Strategiji razvoja turizma, dostupnost Crne Gore kao turističke destinacije predstavlja jedan od najvažnijih faktora uspjeha turističke privrede. Do 2013. avio- Na svim navedenim letovima se saobraća uglavnom na nivou dva leta nedjeljno – kazali su iz Ministarstva.

Lani je posredstvom niskotarifnih avio-kompanija na aerodromima Podgorica i Tivat zabilježen promet veći od 330.000 putnika, predstavnici Ministarstva nijesu imali podatke o ovogodišnjem prometu.

Tužba protiv države zbog nesuđenog turističkog naselja u Morinju

Jedini na svijetu uveli HIA studiju u zakonodavstvo PODGORICA – Svjedočeći pred Privrednim sudom u sporu koji je protiv Ministarstva kulture i kotorske opštine pokrenula ruska kompanija Montenegro region, profesor Arhitektonskog fakulteta i arhitekta Goran Radović, koji je uradio idejni projekat turističkog naselja u Morinju koji nikad nije sagrađen, ustvrdio je da su državni

organi od ruskog investitora tražili tzv. HIA studiju, koja u tom momentu nije bila predviđena našim zakonodavstvom.

Radović je naveo da je idejno rješenje kompleksa izradio nakon što su Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu kulturnih dobara odbili prvobitni projekat ove kompanije uz obrazloženje da takav objekat nije prikladan za taj prostor.

Njegovo rješenje je, kako je naveo, naišlo samo na pozitivne komentare uz konstataciju da je njime „izvučen maksimum koji je prikladan za ovaj prostor“.

Ministarstvo i Uprava su tražili i da se izradi studija vizuelnog uticaja, što je Radović učinio, ali je, kako navodi, na sastanku organizovanom zbog kašnjenja sa odlučivanjem o ovoj studiji, od investi-

Morinj

tora tražena i dodatna studija.

- Aleksandar Dajković iz Ministarstva kulture je tražio da se dodatno uradi procjena uticaja projekta na svjetsku kulturnu baštinu tzv. HIA studija pozivajući se na odluke UNES-

Ekonomija

Nedjelja, 29. decembar 2019.

ta i produžili sezonu

5

Počela komercijalna upotreba podmorskog kabla

Crna Gora postala energetsko čvorište regiona

KABL ZNAČAJAN ZA EU I ENERGETSKU ZAJEDNICU: Početak probnog rada obilježili predsjednici Crne Gore i Italije

Ukupna dužina kabla između Peskare i Rta Jaz iznosi 455 kilometara. Za Crnu Goru i region, ova interkonekcija predstavlja doprinos učvršćivanju energetske nezavisnosti države i cjelokupnog regiona

ruje sve bolje rezultate iz godine u godinu – saopšteno je iz Ministarstva.

U nacionalnoj avio-kompaniji smatraju da im niskotarifne kompanije nijesu direktni konkurenti, iako imaju uticaj na ovu kompaniju i ostale redovne prevoznike.

Prema riječima predstavnika Montenegro erlajnza generalno niskotarifni prevozioci u odnosu na regularne, redovne prevoznike imaju potpuno drugačiji koncept poslovanja i direktno nijesu konkurenti.

- Na tržištima sa malim kapacitetom kakva je i Crna Gora, pojava svakog novog prevoznika, pa tako i lou kost, ima uticaj na ostale avio-prevoznike, a posebno u toku zimske sezone, kada su smanjena putnička kretanja.

Pojava lou kost prevoznika na određenim tržištima jeste dovela do određenog smanjenja broja putnika, koje smo u značajnoj mjeri uspjeli da zaustavimo intervencijom sa tarifama i brojem rotacija.

Ovo je evidentno na tržištima Velike Britanije, Francuske i posebno Rusije, gdje je u konkurenciji 15 prevoznika čak 3 lou kost – kazali su iz Montenegro erlajnza.

ni Ministarstvo ni Uprava nijesu definisali rok u kom je trebalo da bude završena, jer je to rađeno prvi put kod nas i nije se moglo procijeniti koliko će trajati. Na dokumentu je radio tim od pet ljudi, a imao je 220 strana - objašnjava Radović.

O ovom dokumentu se nije odlučivalo, već im je rečeno da se prvo mora čekati izrada cjenovnika o HIA studiji, pa onda završetak prostornog plana obalnog područja, a nakon toga i usvajanje prostornog plana Kotor.

- Sve je to produžilo rok usvajanja studije, da bi na proljeće prošle godine investitoru bilo rečeno da se HIA studija ne može razmatrati, jer nije predviđena našim zakonodavstvom - objašnjava Radović i dodaje da na svijetu ne postoji ni jedna zemlja koja



Montenegro erlajnzn je vodeći avio-prevoznik koji ostvaruje oko 30 odsto ukupnog prometa na našim aerodromima, što dokazuje da konkurencija u ovom sektoru ne narušava njihove rezultate. Uvjereni smo da je konkurencija poželjna i da podstiče sve strane da ponude više i bolje, te da prepoznaju potencijale novih tržišta i da u krajnjem pomognu sektoru privrede i turizma da ostvaruje sve bolje rezultate iz godine u godinu – saopšteno je iz Ministarstva

Interesovanje za dolazak novih niskotarifnih kompanija Predstavnici Ministarstva turizma navode da interesovanje i komunikacija sa drugim niskotarifnim ali i čarter avio-kompanijama postoje, ali konkretne informacije mogu biti dostupne tek nakon što i zvanično odluče otvoriti letove ka i iz naše destinacije.

- Crna Gora je prema brojnim statistikama i međunarodnim rejtinzima destinacija u kontinuiranom

porastu i izaziva interesovanje na različitim tržištima.

To je zahvaljujući činjenici da spada u red još neotkrivenih destinacija sa pregršt prirodnih ljepota, bogatim kulturno-istorijskim nasljeđem, prepoznatljivom gastronomijom. Sve to izaziva interes i samih aviokompanija za ulazak na ovo tržište koje ima veliki potencijal – tvrde predstavnici Ministarstva.

Predstavnici MA istakli su da ne raspolažu sa informacijama pod kojim uslovima posluju lou kost prevoznici u Crnoj Gori.

- Ono što je evidentno jeste da se na zahtjev lou kost prevoznika obezbjeđuju značajni kapaciteti na našim aerodro-

mima, da se omogućavaju posebne procedure za skraćeni prihvat i otpremu putnika i značajno veći broj šaltera na ček inu u odnosu na druge prevoznike – rekli su iz MA. Predstavnici MA su podsjetili da Crna Gora nema alternativne, manje aerodrome, kao neke druge, veće države, gdje bi usmjeravali i razvijali lou kost saobraćaj, već se sve kompanije koncentrišu na glavnim i istovremeno jedinim aerodromima Podgorica i Tivat.

- Poslovanje nacionalnog prevoznika je od najveće moguće

važnosti za rast i razvoj svakog lokalnog/ baznog aerodroma bilo koje zemlje u svijetu.

Upravo zbog toga što saobraćaj obavljaju tokom čitave godine, što poslovanje baziraju na nacionalnom i javnom interesu, definisani su i povlašćeni uslovi i status na lokalnim/ baznim aerodromima – istakli su predstavnici MA i dodali da nije rijedak slučaj da nacionalni avio-prevoznici imaju i rezervisane slotove na aerodromima za budući period, upravo kako bi se omogućio rast u budućnosti. S. POPOVIĆ

je zakonski regulisala pitanje ove studije te da je UNESCO samo dao preporuke, ali ne i obavezu izrade ove procjene.

Kritikujući izmjene Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, kojim je uvedena obaveza izrade HIA studije, Radović navodi da njime ova oblast nije dovoljno uređena, s obzirom na to da se ne zna ko treba da radi, sa kojim referencama niti ko će revidirati te procjene.

Do sada su u ovom postupku saslušani Dajković i tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović, a na idućem ročištu biće saslušan i direktor Montenegro regiona Aleksandar Šaporev u vezi razgovora sa predstavnicima ovih institucija, kao i o njihovim pojedinim zahtjevima. Sutki-

nja još uvijek nije odlučila o prijedlogu advokatice Zorice Đukanović da se sprovede finansijsko vještačenje kako bi bio utvrđen tačan iznos štete i izgubljene dobiti. Vrijednost spora je određena na 20 miliona eura.

Kompanija Montenegro region kupila je zemljište u Morinju prije 13 godina kako bi izgradila turistički kompleks, ali je izmjenom DUPa promijenjena i namjena zemljišta bez mogućnosti izgradnje. Ova kompanija je pokrenula inicijativu izmjena i dopuna DUP-a što je opština, kako navode, prihvatila, pa su izradili plan i elaborat o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. Ipak, zbog protivljenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara nijesu dobili zeleno svjetlo na taj dokument, pa do izmjene plana

DUP-a Morinj nije došlo.

Zbog toga su, kako navode, pretrpili štetu, što je rezultiralo i presudom Apelacionog suda iz Sankt Petersburga kojom su obavezani da plate 6,24 miliona eura ruskoj kompaniji Energol zbog neispunjenja ugovora kojim je ova kompanija trebalo da prodaje stanove u Morinju.

Zastupnici tuženih ne smatraju da je presuda ruskog suda od uticaja na ovaj sudski spor, imajući u vidu da je riječ o, kako navode, ugovoru u kojem nijesu učestvovali ni država ni opština. Zastupnik opštine je ranije kazao da je to, što je tužilac prodao nepostojeće objekte za koje nema građevinsku ni upotrebnu dozvolu, neodgovorno, te da to ne može biti njihova odgovornost. Iduće ročište je zakazano za 20. februar.

M. Lk.

PODGORICA - Komercijalna upotreba podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije, počela je juče potvrđeno je Pobjedi iz izvora bliskih učesnicima projekta energetskog povezivanja Crne Gore i Italije.

Time je Crna Gora postala energetsko čvorište regiona i dio evropske energetske zajednice povezujući se sa energetskim sistemom Italije i Zapadne Evrope, čime će postati energetska spona Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom.

Prema saznanjima Pobjede komercijalna upotreba kabla započela je juče u ranim jutarnjim satima.

Podmorski energetski kabl između Crne Gore i Italije je projekat koji prevazilazi crnogorske granice i uvršten je na zvanične liste projekata od značaja za EU i Energetsku zajednicu. Kabl je zajedno sa dalekovodom Lastva – Čevo Pljevlja i trafostanicom Lastva dio Trans-balkanskog koridora, koji je jedan od najznačajnijih energetskih koridora koji će spojiti Crnu Goru, Srbiju i Rumuniju, kako bi se obezbijedilo spajanje tržišta Balkana sa Zapadnom Evropom.

Za Crnu Goru i za region, ova interkonekcija predstavlja doprinos učvršćivanju energetske nezavisnosti države i cjelokupnog regiona i predstavlja mogućnost za ekonomski razvoj. Crna Gora dobija ulogu prenosne energetske platforme zemalja istoka i zapada, kroz interkonekciju sa prenosnim sistemima BiH, Srbije, Kosova, Albanije, a preko Srbije sa Bugarskom i Rumunijom,

a sa druge strane sa Italijom, odnosno sa EU. Italijanska kompanija Terna je 18. februara 2017. godine završila polaganje podmorskog energetskog kabla.

Ukupna dužina kabla između Peskare i Rta Jaz iznosi 455 kilometara i najduža je visokonaponska konekcija ikada realizovanu od strane Terne, od čega je dužina podmorskog dijela 433 kilometra, na najvećoj dubini od 1.215 metara, na koje se nadovezuju 22 km podzemnog kabla, 16 km u Italiji, od tačke izlaska na obali do konvertorske stanice u Ćepagatiju i šest km u Crnoj Gori, od Rta Jaz do konvertorske stanice u Lastvi Grbaljskoj. Krajem 2017. godine završeno je i polaganje podzemnih kablova dužine oko šest kilometara, koji povezuju podmorski kabl sa konvertorskim postrojenjem u Lastvi.

Energetska veza jednosmjerne struje, omogućiće Italiji i Crnoj Gori da razmjenjuju energiju u oba smjera, inicijalno u kapacitetu od 600 MW, a potom 1200 MW, kada se realizuje i drugi kabl, čije je polaganje predviđeno u narednim godinama. Cjelokupna vrijednost projekta procijenjena je na oko 1,1 milijardi eura.

Predsjednici Italije i Crne Gore Serđo Matarela i Milo Đukanović, su 15. novembra prisustvovali inauguraciji prvog ,,električnog mosta“ između Evrope i Balkana, kada su pritiskom na taster simbolično pustili u rad energetski kabl.

Ugovor o povezivanju Italije i Crne Gore energetskim kablom potpisan je sredinom novembra 2010. godine.

S. POPOVIĆ

6

Društvo / Hronika

Protestne šetnje građana u Nikšiću, Podgorici, Pljevljima, Beranama i Herceg Novom

Bio blokiran put Andrijevica - Plav

Nedjelja, 29. decembar 2019.

Bivša supruga policajca Miloja Šćepanovića reagovala na veličanje njego NIKŠIĆ - Aleksandra Šćepanović, bivša supruga Miloja Šćepanovića, crnogorskog policajca koji je u četvrtak veče dao otkaz Upravi policije jer nije htio da učestvuje u akciji policije na razbijanju blokade saobraćajnica u Nikšiću, izjavila je da njen bivši muž nije nikakav heroj jer je od njega trpjela nasilje, da skoro ne viđa njihovo dijete ali i da joj duguje više od 9.000 eura.

Aleksandra tvrd nikakav heroj ve

Miloje Šćepanović negirao je optužbe bivše supruge navodeći da je Aleksandra, željela da ga ,,nepotpunim iznošenjem činjenica, okarakteriše kao ,,nasilnika i najgoreg čovjeka, pa i oca“.

Sa protestne šetnje u Podgorici

ReakCija

Građani se okupljaju u centru Berana

PODGORICA - Put Andrijevica - Plav blokirali su i sinoć građani kao odgovor na usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je Skupština prije tri dana usvojila, a predsjednik Milo Đukanović juče potpisao.

I grupa građana Nikšića okupila se sinoć kod Hrama Svetog Vasilija Ostroškog odakle je krenula u protestnu šetnju.

Portparol Demokratskog fronta Marko Kovačević pozvao okupljene u Nikšiću da sačekaju odluke Episkopskog savjeta Crne Gore do sjutra i pozvao ih da se mirno raziđu.

Blokiran je bio glavni kružni tok u gradu pod Trebjesom i prisutan veliki broj policajaca.

Desetine građana okupili su se i na kružnom toku u blizini spomenika Sv. Petru Cetinjskom u Podgorici. Saobraćaj je bio otežan, ali su se razišli nakon desetak minuta. Nasta-

vili su šetnju prema Blažovom mostu i okončali je u centru Podgorice.

Grupa građana okupila se sinoć i ispred Opštine Berane, odakle je krenula u protestnu šetnju do Manastira Đurđevi stupovi, gdje su prisustvovali molebanu, prenosi Radio Berane.

Građani Herceg Novog su nakon sinoćnjeg molebana u crkvi Svetog Spasa na Toploj učestvovali u protestnoj šetnji do crkve Svetog Arhangela Mihaila na Belavisti. Skupu su, u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti prisustvovali i predstavnici Opštine Herceg Novi predvođeni predsjednikom Opštine Stevanom Katićem.

-Predstoji borba da se vlast na državnom nivou dozove pameti i poništi ovakav Zakon, koji ne može i neće prihvatiti vjerni narod Herceg Novog, grada nosioca ordena Svetog Save prvog reda- poručio je Katić.

R. P.

Aleksandra je za Pobjedu kazala da joj je bilo teško kada je vidjela kako ljudi veličaju njenog bivšeg muža, koji skoro i da ne viđa dijete.

- Poenta cijele njegove priče i predstave za javnost je da on želi da se dokopa novca, jer ne prima ni cent, a u kreditima je iz kojih se neće izvući nikada.

On je svakako bio pred otkazom - ističe ona.

Dodala je da je tražio da mu se umanji alimentacija, jer navodno jednom nedjeljno viđa dijete, ali da čak ni to ne čini.

Navodi da borba u njoj traje već neko vrijeme, a da je odlučila da sve objavi, kada je vidjela kako ga nazivaju herojem.

Aleksandra Šćepanović

- Vidjela sam pjesme o njemu, obmanu ljudi, a ja i njegovo dijete smo na ulici, živimo u baraci. Nije želio ni lijek da kupi za dijete - navodi ona.

Miloje Šćepanović

Aleksandra Šćepanović je istakla i da je rođaci i poznanici pitaju kako smije da ,,ide protiv Miloja“. Na to im odgovaram: ,,Kako moram, a ne želim

Slavica Šćekić podnijela krivičnu prijavu protiv sudija Vrhovnog suda

Porodica bez nade da će krivci biti osuđeni

Zasijedao Episkopski savjet SPC u Crnoj Gori PODGORICA - Povodom izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, u Podgorici je juče zasijedao Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Sjednica Episkopskog savjeta održana je nakon večernje službe i molebana u Hramu Hristovog Vaskrsenja.

Danas će u osam sati arhijereji služiti Svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, nakon koje će biti pročitano i saopštenje sa sjednice Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

R. P.

Novi snimak skrnavljenja crnogorske zastave u Beogradu PODGORICA – Na društvenim mrežama osvanuo je novi snimak – nastavak skandaloznog skrnavljenja crnogorske zastave na zgradi Ambasade Crne Gore u Beogradu.

Na snimku koji su objavili portali u Crnoj Gori i regionu vidi se kako grupa demonstranata,

navijačkim rekvizitima i pirotehničkim sredstvima gađa crnogorsku zastavu pokušavajući da je zapale.

- Pogodi je, p...se u sred nje navodi se u skandaloznom snimku, kao i „Sve stativa, Ostroga mi“ .

Demonstranti, njih par stotina protestovalo je ispred crnogorske ambasade u Beogradu zbog donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Beogradska policija se nije oglašavala povodom ovog skandaloznog čina skrnavljenja crnogorske zastave.

Ima simbolike u tome što je naš državni simbol ostao nezapaljen.

R. P.

da ljudi budu prevareni“.

Na svom Fejsbuk profilu Aleksandra Šćepanović je objavila brojna dokumenta, prijave Centru bezbjednosti Nikšić,

Slavica Šćekić

PODGORICA - Sestra ubijenog inspektora Šćekića, Slavica Šćekić je podnijela krivičnu prijavu protiv sudija Vrhovnog suda Stanke Vučinić, Svetlane Vujanović, Branimira Femića, Hasnije Simonović i Petra Stojanovića, kao članova vijeća u krivičnom predmetu protiv optuženih za ubistvo Slavoljuba Šćekića.

Prema njenim riječima, navedene sudije su u petak donijeli odluku, kojom su ukinuli presudu i predmet vratili Apelacionom sudu na ponovno odlučivanje čime su izvršili krivično djelo protiv službene dužnosti zloupotreba službenog položaja.

Pravosnažnom presudom Višeg suda, Apelacionog suda Crne Gore i Vrhovnog suda, optuženi Saša Boreta, i Ljubo Bigović proglašeni su krivim

da su izvršili krivično djelo teško ubistvo putem podstrekavanja, a optuženi Ljubo Vujadinović i Milan Šćekić krivična djela teško ubistvo.

- Sudije Vrhovnog suda su protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja teže povrijedili prava porodice pokojnog Slavoljuba Šćekića, visokog policijskog funkcionera, te kršenjem zakona, očigledno nesavjesno postupali u vršenju službe iako su bili svjesni da uslijed toga može nastupiti teža povreda prava i pravde – kazala je Šćekić.

Ona navodi i da se tokom sjednice vijeća Vrhovnog suda održane 4. decembra 2019. godine, na kojoj se raspravljalo o ukidajućoj presudi od strane Ustavnog suda Crne Gore, primjećivala neuobičajena blagonaklonost i simpatija pomenutih sudija prema optuženima za ubistvo visokog

policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića.

- Blagonaklonost je bila vidno izražena i prema braniocima optuženih, kada im je dozvoljeno da se domaćinski ponašaju u sudnici i da vijeće sudija edukuju o načinu kakvu odluku treba da donesu, te da navode primjer ukinute presude za ubistvo Duška Jovanovića, čime postoji osnov sumnje da je vijeće sudija ukinuo presudu i vratio Apelacionom sudu na ponovno suđenje, a sve to po osnovu sugestija branilaca optuženih i naklonosti i simpatija prema optuženima - ističe Šćekić.

Ona navodi da je sjednica vijeća Vrhovnog suda održana 4. decembra, po načinu vođenja postupka i odnosa prema optuženima i njihovim braniocima, više ličila na susret sa dobro znanim poznanicima nego na jednu ozbiljnu sjednicu na

kojoj se odlučuje o jednom važnom predmetu za ubistvo visokog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića.

- Ukidanjem presude porodica pokojnog Slavoljuba Šćekića je postala svjesna da je postala žrtva obmane državnih institucija. Držvne institucije porodicu obmanjuju od dana ubistva našeg Slavoljuba, vrteći nas u začarani krug ukidajućih presuda, u kojem se već nazire kraj, a po već unaprijed utvrđenom planu sa oslobađajućom presudom. U prilog tome govori odnos sudija prema optuženima i njihovim braniocima, ali i odnos optuženih prema sudijama i javnosti pri dolaženju u sudnicu, gdje pojedini optuženi samouvjereno šaljući poljupce poručuju prijateljima i porodici da ne brinu, jer će biti oslobođeni.

Svojim neadekvatnim postupanjem u predmetu za ubistvo našeg Slavoljuba, vijeće sudija Vrhovnog suda prekršio je KZ Crne Gore i zato treba da snosi odgovornost – navodi Slavica Šćekić.

Ona ističe da ,,donošenjem skandalozne odluke kojom je ukinuta presuda za ubistvo Slavoljuba, a nakon decenijskog suđenja ponovo smo na početku i šta više bez trunke nade da će krivci biti osuđeni“.

Porodica pokojnog Slavoljuba osnovano sumnja da je ukidajuća odluka Vrhovnog suda donijeta iz razloga blagonaklonog odnosa i simpatija postupajućih sudija vijeća Vrhovnog suda prema optuženima i njihovim braniocima.

- U ovoj krivičnoj prijavi porodica se neće baviti navođenjem razloga postojanja blagonaklonosti sudija vijeća Vrhovnog suda prema optuženima za ubistvo visokog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, prepustićemo Vrhovnom državnom tužilaštvu da to istraži po službenoj dužnosti - navodi Slavica Šćekić. C. H.

Društvo / Hronika

Nedjelja, 29. decembar 2019.

ovog napuštanja policije

di da on nije eć nasilnik kao i ugovor o zajmu iz kojeg se vidi da je Miloju Šćepanoviću pozajmila novac.

U zapisniku koji je Aleksandra Šćepanović objavila na svom Fejsbuk profilu piše da je bila u braku sa Milojem Šćepanovićem od 2016. godine, da imaju kćerku od dvije godine i osam mjeseci i da su se razveli zbog nasilja u braku.

- Brak nije funkcionisao zbog nasilja u porodici koje sam ja više puta prijavljivala a on svaki put obećavao da će se promijeniti, a dijete nisam mogla da izvedem preko granice bez njegove saglasnosti tj. da pođem kod majke u Zemun - piše u prijavi koju je Centru bezbjednosti Nikšić podnijela Aleksandra Šćepanović.

Kako Miloje Šćepanović nije priznavao razvod braka jer ,,nijesu razvedeni u crkvi“ bivši supružnici su nastavili da žive u Nikšiću. U međuvremenu su se dogovorili, pošto nijesu imali dovoljno novca za pristojan život, da Aleksandra pođe u Srbiju da bi prodala porodičn stan.

- Stan sam prodala po dogovoru i od mog dijela dala bivšem suprigu ukupno – 9.050 eura.

Napominjem da je dogovor bio da ja njemu ukupno isplatim 20.000 eura koliko je i procijenjeno da vrijedi taj gornji sprat u kući da bi mogla da živim tu sa kćerkom, obzirom da mi nije dao saglasnost da živimo u Zemunu. Kako ništa nije ispoštovao i nije mi dao da uđem u stan i živim u tom dijelu kuće, ja sam tražila da mi vrati uložena sredstva, to jest 9.050 eura a iste je obećao da će vratiti do 11. 11. 2019. godine. Kako ništa nije vratio pristao je da prizna dug kod notara, da napravimo ugovor o zajmu kod notara po kojem će on meni vratiti 5.300 eura do 11. novembra, a 3.750 eura do 11. novembra 2020. godine.

Kako je jutros došao da povede dijete u vrtić ja sam mu rekla da ću policiji da prijavim prevaru i da svaki dan traži novac. On se nasilnički ponašao što sam ja prijavila službenicima policije“, piše u prijavi Aleksandre Šćepanović Cen-

7

Prijedlog crnogorskog premijera Duška Markovića potpunosti, a ne selektivno – naveo je Šćepanović.

On je u dopisu medijima, dostavio i platnu listu, navodeći da svakog mjeseca uredno plaća alimentaciju u iznosu od 163,62 eura.

U dopisu, Šćepanović dodaje da je pozajmio novac od Aleksandre, demantujući navode bivše supruge, da je prevario i opljačkao.

- Što se tiče novca u iznosu od 9.500,00 eura koji mi je Aleksandra Šćepanović pozajmila ističem da sam sa istom zaključio i ovjerio kod notara ugovor o zajmu UZZ. br.789/2019 od 11. 11. 2019. godine kojim sam se obavezao da joj vratim navedeni iznos kroz dvije mjesečne rate od kojih prva dospjeva dana 11. 11. 2022. godine, a druga 11. 11. 2027. godine, tako da njeni navodi da sam je prevario i opljačkao samo potvrđuju neistinu koju Aleksandra plasira široj javnosti iz njoj poznatih razloga, ali se pitam što će ostvariti svim ovim neistina koje je plasirala – zaključuje se u dopisu Miloja Šćepanovića.

Zbog dešavanja nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, službenik Centra bezbednosti Nikšić Miloje Šćepanović nakon 30 godina staža, kako je rekao da ,,vjernik, komšija i prijatelj onih koji su na drugoj strani nije mogao da gleda primjenu sile protiv okupljenih građana“.

Šćepanović našao posao Arhijerejski namjesnik hercegnovski Radomir Nikčević je sinoć tokom protestne šetnje potvrdio da je Šćepanović prihvatio ponudu za posao u Herceg Novom, te dodao da će mu crkva obezbijediti smještaj.

tru bezbjednosti Nikšić 18. novembra 2019.

NegiraNJe

Sa druge strane, Miloje Šćepanović kategorično je negirao sve što je iznijela njegova bivša supruga.

- Naime, da su u cjelosti neosnovani navodi Aleksandre Šcepanović pokazuje Rješenje Osnovnog državnog tužilaštva Kt.br. 438/18 od 08.11.2018. godine kojim je odbačena krivična prijava Uprave policije Centar bezbjednosti Nikšic Ku.br. 298 od 24. 09. 2018. godine zbog krivičnog djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici iz čl. 220 st.1 Krivičnog Zakonika, kojim je utvrđeno da ne postoji osnovana sumnja da je da sam počinio prijavljeno djelo, niti pak drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, protiv oštećene Šćepanović Aleksandre. Tako da ukoliko iznosi određene činjenice onda treba da ih iznosi u

C.H.

Vlada da otplati kredit za stan porodici poginulog policajca

Duško Marković

PODGORICA - Premijer Duško Marković predložio je Vladi da otplati kredit za stan porodice Milutina Lekovića, policajca koji je nedavno izgubio život prilikom vršenja dužnosti.

Ovo piše na Tviter nalogu Vlade.

- Država vodi računa o onima koji je štite i rade za njene interese, a odnos solidarnosti i humanosti prema njihovim porodicama obaveza je cijelog društva - navodi se na Tviteru.

K. J.

Uhapšena četvoročlana grupa u Beogradu

Planirali da otruju Jovana Vukotića

Uložena žalba na rješenje o zadržavanju lidera DF-a i poslanika PODGORICA - Lideri Demokratskog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i poslanik Milun Zogović pušteni su juče ujutro iz pritvora, potvrdila je Pobjedi tužiteljka Milica Mandić.

Njima je rješenjem Osnovnog državnog tužilaštva, u petak veče određeno zadržavanje do 72 sata, ali su na tu odluku uložili žalbu koja je usvojena, pa su poslanici

Knežević, Mandić i Zogović pušteni iz pritvora DF-a juče ujutro pušteni na slobodu.

Advokat poslanika DF-a Dražen Medojević izjavio je juče nakon određivanja pritvora da se Zogoviću na teret stavlja napad na službeno lice u vršenju službe-

nika parlamenta Ivana Brajovića, odnosno sprečavali ga da radi.

Incident se dogodio tokom rasprave o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti nakon čega su privedeni svi poslanici DF-a.

C. H.

ne dužnosti, dok se Mandić i Knežević terete za sprečavanje službenog lica u vršenju dužnosti.

Podsjećamo, Mandić, Knežević i Zogović su u noći između četvrtka i petka u Skupštini napali predsjed-

NOVI SAD: Daboviću određeno zadržavanje zbog sumnje da je ubio bivšu djevojku

S.S.

Potegao nož jer djevojka nije htjela pomirenje

Sa mjesta ubistva

NOVI SAD - Dejan Dabović (28) iz Herceg Novog nakon svađe nasmrt je izbo bivšu djevojku Dušanku Jocović (25), u ulazu zgrade

u Novom Sadu gdje je živjela nekoliko godina, prenose beogradski mediji.

Prema pisanju ,,Blica“, Dejan Dabović došao je iz rodnog

Herceg Novog u Novi Sad 23. decembra navodno sa namjerom da se pomiri sa Dušankom koja je sa njim raskinula dugogodišnju ljubavnu vezu.

-Istragom je utvrđeno da je odsjeo u jednom novosadskom hostelu i da je pokušavao u više navrata da stupi u kontakt sa Dušankom i nagovarao je da se nađu i popričaju što je ona odbijala. Izgleda da je tada odlučio da je sačeka ispred zgrade u kojoj je živjela i nakon kraće svađe počinio je zločin – ispričao je za ,,Blic“ izvor iz novosadske policije.

Daboviću je određeno zadržavanje do 48 časova, nakon čega će biti uz krivičnu prijavu priveden u Više javno tužilaštvo u Novom Sadu.

Kako su prenijeli sprski mediji, Dabović je nožem Jocović prvo prerezao vrat i potom je ubo u grudi. Nakon zločina pobjegao je sa lica mjesta, ali ga je policija uhapsila poslije višečasovne potrage u novosadskom naselju Liman.

Policija i dalje skuplja informacije potrebne za kvalifikaciju počinjenog krivičnog djela i utvrđuje sve okolnosti koje su dovele do ovog mučnog zločina. ,,Blic“ piše da je Dabović u Crnoj Gori imao nekoliko krivičnih prijava, mahom zbog imovinskih delikata i to navodno zbog kockarskih dugova.

C. H.

Jovan Vukotić

BEOGRAD – D. B, D. M, J. N, M. N. uhapšeni su 13. decembra u Beogradu, a dva dana kasnije im je određen pritvor zbog sumnje da su planirali da otruju Jovana Vukotića, kojeg su srpske bezbjednosne službe označile kao vođu škaljarskog klana, prenosi N1.

Prema nezvaničnim informacijama, ta grupa je planirala da otruje hranu koja se Vukotiću, svakodnevno, dostavlja u zatvor, s obzirom da on odbija da jede zatvorsku hranu.

U Višem Tužilaštvu kažu da su kod uhapšenih pronađena četiri konvertovana pištolja (prepravljeno i ručno pravljeno oružje), četiri prsluka sa lažnim oznakama Uprave kriminalističke policije, i četiri kačketa, takođe sa oznakama UKP, kao i značka, za koju se sumnja da je ukradena jednoj policijskoj službenici, još 2006. godine.

U Tužilaštvu dodaju da su na vozilu, koje su uhapšeni koristili, bile ukradene registarske oznake i da je tokom hapšenja jedan od osumnjičenih napao policajca, kao i da se još ispituje koje su krivično djelo uhapšeni planirali.

I dok iz Tužilaštva nijesu mogli zvanično da potvrde, ali ni da demantuju, da li je kod četvoročlane grupe pronađena određena supstanca, N1 saznaje da je takva supstanca poslata na vještačenje i da se čekaju rezultati laboratorij-

skih analiza, koji će pokazati da li je riječ o otrovu. Prema saznanjima N1, uhapšeni su policiji poznati od ranije, zbog ubistava i trgovine drogom.

Podsjetimo, prije nekoliko dana, pojedini beogradski mediji objavili su, nezvanična saznanja, da je Jovan Vukotić napadnut u pritvorskoj ćeliji beogradskog Centralnog zatvora i da su zbog toga u Bačvanskoj ulici pojačane mjere bezbjednosti.

Iako su iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija tvrdili da napada nije bilo, Vukotićeva advokatica Zora Dobričanin, tim povodom, rekla je da su primjetne pojačane mjere bezbjednosti oko Okružnog zatvora u Bačvanskoj ulici u Beogradu.

Inače, Vukotić je po presudi Drugog osnovnog suda u Beogradu izdržao zatvorsku kaznu od 15 mjeseci za korišćenje falsifikovaog pasoša i početkom decembra trebalo je da izađe na slobodu.

Međutim, zato što Crna Gora Vukotića traži zbog nezakonitog posjedovanja oružja i pokušaja ubistva, određen mu je ekstradicioni pritvor, a Viši sud donio je odluku da su za to ispunjeni svi uslovi. Apelacioni sud je jednom poništio tu odluku, a sada se čeka nova presuda nakon koje bi trebalo da se odluči da li će on kao državljanin i Srbije i Crne Gore ostati ovdje ili će ipak biti izruC. H. čen.

8

Društvo

Nedjelja, 29. decembar 2019.

CPC u Nikšiću služila parastos poginulim crnogorskim komitima

Vladika Boris: Heroji koji su časno branili ime Crne Gore PODGORICA – Episkop nikšićki Boris sa sveštenstvom Crnogorske pravoslavne crkve održao je juče parastos na Gradskom groblju u Nikšiću povodom 96 godina od pogibije crnogorskih komita u Rubežima kod Nikšića.

- Tom prilikom vladika Boris je kazao da nije bilo ovih junaka, koji su časno branili ime Crne Gore ne bi bilo ni nas ođe danas, oni su herojski poginuli kao Hristovi mučenici braneći slobodu i državu Crnu Goru i na taj način postali svijetli primjer budućim generacijama kako se voli, brani i živi za domovinu! Nadam se da ćemo i u ovom vremenu umjeti dostojanstveno ,,trpjeti“ pravdu, kao što smo isto tako umjeli da trpimo nepravdu - piše na portalu CPC. Pogibija crnogorskih komita u Rubežima kod Nikšića, dogodila se u petak 28. decembra 1923. godine u Šćepan Dolu u Rubežima kod Nikšića.

- Tada su likvidirani crnogorski komiti na brutalan način od

Stručnjaci tvrde da je potreban novi p

Umjesto uče PODGORICA - Crnogorskom obrazovnom sistemu potreban je novi pristup učenju i to je evidentno, ocijenila je direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović komentarišući najnovije rezultate koje su naši učenici ostvarili na PISA testiranju.

Ovaj sistem provjere Dmitrović definiše kao testiranje načina na koji su učenici sticali znanje tokom osnovnog školovanja.

REZULTATI

Sa parastosa komitima u Nikšiću

strane srpske vojske i žandarmerije pod komandom srpskog žandarmerijskog kapetana i komandanta nikšićke žandarmerije Milana Kalabića. Odgovorni za njihovo ubistvo smatraju se, pored izvršio-

ca, sreski načelnik Živko Kosović i veliki župan Milovan Džaković. Komiti su se junački branili protiv daleko nadmoćnijeg neprijatelja. U tim borbama poginuli su komiti: Savo Raspopović, Mujo

Bašović, Petar Zvicer, Marko Raspopović, Miloš Kovačević, Majo (Mado) Vujović, Jovo Krivokapić, Andrija Pejović, Golub Vujović, Miloš Pejović i Radovan Bigović navodi se u saopštenju. R. P.

Uspješna akcija ekološke inicijative ,,Budva zero waste city“

Sakupljeno 700.000 komada plastične ambalaže

PODGORICA - Za 12 mjeseci ekološke inicijative ,,Budva zero waste city“ sakupljeno je 14 tona, odnosno 700.000 komada plastične ambalaže, koja je poslata na reciklažu.

Predstavnica NVO Eko centar Budva, Andrea Bušković rekla je da ova brojka sakupljenog plastičnog otpada ukazuje da su uradili pravu stvar za taj grad.

- Iznad svega, najponosniji smo što je Budva zero waste city inicijativa kod naših sugrađana, ali i brojnih turista prepoznata prije svega kao edukativna. Da je zaista tako govore i ostali rezultati ovog projekta. Aktivisti ,,Budva zero waste city“ inicijative obišli su dva puta oko 7.000 domaćinstava u budvanskoj

Projekat je realizovala NVO ,,Eko centar Budva“

opštini i edukovali ih kako da pravilno selektuju i odlažu otpad - navela je Bušković.

Rekla je da su oko 700 djece predškolškog i školskog uzrasta naučili zašto je važno da stiču ekološke navike i da brinu o svojoj okolini.

- To su vrijednosti koje ostaju i postepeno stvaraju preduslove da Budva postane zero waste grad - kazala je Bušković.

Donirane su i tri pametne i ekološki pri-

Pronađena povrijeđena ptica u NP ,,Skadarsko jezero“

lagođene klupe, kao i 30 kanti za odlaganje plastike.

Budvani su ovog ljeta imali priliku da o značaju reciklaže uče i u Interaktivnom centru koji je bio glavna ekološka stanica Budve i koji je posjetilo oko 8.000 ljudi.

Poseban dio projekta bila je i kampanja „Uhvati čist talas“, koja je ove godine realizovana drugi put, na 28 plaža budvanske rivijere, gdje se sakupljao plastični i aluminijumski otpad.

K. J.

PODGORICA - Zaposleni u NP ,,Skadarsko jezero“ sa članovima NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica u petak veče su na poziv Pogranične policije izašli na teren u reonu Podhuma, gdje su pronašli povrijeđenu ženku poljske eje.

- Odmah su je odnijeli u veterinarsku stanicu - piše u saopštenju Nacionalnih parkova Crne Gore.

Kako navode, prilikom snimanja ptice, veterinari su ustanovili povrede zbog kojih će morati da je uspavaju.

- U vezi sa ovim slučajem, JPNPCG će podnijeti krivičnu prijavu nadležnom organu. NP ,,Skadarsko jezero“ je zaštićeno prirodno područje prepoznato po bogatstvu ptičjeg svijeta. NP ,,Skadarsko jezero“ apeluje na sve građane da se suzdrže od nezakonitih aktivnosti koje na bilo koji način mogu ugroziti životinjski svijet ovog nacionalnog parka - navodi se u saopštenju.

K. J.

Rezultati PISA testiranja 2018. godine pokazali su, kako je zvanično saopšteno, da je iz čitalačke pismenosti ostvaren 421 bod, iz matematičke 430, a iz naučne 415, ,,što nas svrstava u drugu trećinu ukupnog broja testiranih zemalja“. Napredak je kako je precizirano zabilježen iz matematičke pismenosti, gdje smo bili bolji za 12 bodova, dok su rezultati iz naučne pismenosti za nijansu bolji od prethodnog ciklusa, a iz iz čitalačke pismenosti su na nivou prethodnog ciklusa.

Ocjenjujući da samu pripremu za PISA testiranje ne treba zanemariti, ali i da ,,ta priprema mjesec dana prije ne znači sama za sebe mnogo, već mora biti nastavak prethodnih aktivnosti“, Dmitrović ističe da je za bolje rezultate najvažnije dalje unapređenje rada u učionici. Ona smatra da je Ministarstvo prosvjete to potpuno prepoznalo, što je kako je dodala, između ostalog i razlog zbog koga se ušlo u reformu 2017. godine.

- Kada kažem novi pristup učenju, mislim prije svega na to da djeca i njihovi roditelji moraju razumjeti da ocjena nije cilj sama po sebi. Da je ocjena samo putokaz koliko je znanje, i da treba da bude pomoć, a ne stres. Dakle, vjerujem da je ovo velikim dijelom i pitanje načina razmišljanja koje je bilo ukorijenjeno godinama unazad – navela je direktorica Ispitnog centra.

Podjednako važna je, ističe, atmosfera u učionici. Pored klasičnog, predavačkog tipa nastave, kako pojašnjava, mora se uvoditi više interakcije, te dozvoljavati djeci da sama dođu do rješenja, što omogućava da se na najbolji način stiču trajna znanja, a ne učenjem ,,napamet“.

- Važno je raditi sa djecom na način da sami dođu do rješenja. Na PISA testiranju pitanja ne zahtijevaju puku reprodukciju, već je svako koncipirano tako da se procijeni na koji način dijete razumije tekst, ako je riječ na primjer o čitalačkoj pismenosti, kako procjenjuje šta je

BAR - Predsjednik opštine Bar Dušan Raičević priredio je u Dvorcu kralja Nikole prijem za profesore i učenike koji su za izuzetne rezultate i marljiv rad nagrađeni iz Fonda za kvalitet i talente Ministarstva prosvjete, ove i prošle godine.

Iz Fonda za kvalitet i talente, Ministarstvo prosvjete je ove godine nagradilo 34 profesora i učenika iz Bara, a u protekloj, njih 31.

- Želimo da pošaljemo jasnu poruku da su znanje i obrazovanje naša sigurna budućnost i da će opština Bar kontinuirano i na adekvatan način podsticati najbolje. Sjajni đaci i prosvjetni radnici su izvanredan potencijal grada i zato brižljivo njegujemo i odajemo priznanje svima koji u obrazovnom procesu postižu vrhunske rezultate. Fond za talente potvrđuje da u Baru caruje

Pored klasičnog, predavačkog tipa nastave, potrebno je dozvoljavati djeci da sama dođu do rješenja, što omogućava da se na najbolji način stiču trajna znanja – ocijenila je direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović prava vijest, a šta ne. Kada govorimo o naučnoj pismenosti, kako funkcionišu prirodni procesi, odnosno šta je uzrok, a šta posljedica i dr. – pojasnila je Dmitrović.

Ocjenjujući da je u nastavi neophodna veća zastupljenost raznovrsnih savremenih, aktivnih oblika nastave i učenja, direktorica Ispitnog centra, navodi da Zavod za školstvo već godinama organizuje seminare na tu temu, kroz koje je prošlo više hiljada nastavnika.

- Ali, kako sam naglasila, to je prije svega promjena razmišljanja, a ona, po pravilu, zahtijeva vrijeme.

Upravo zato kažem da, kada imamo u vidu da je reforma sprovedena tek sredinom 2017. godine, a svega deset mjeseci kasnije je rađeno posljednje PISA testiranje, a opet smo imali određenih pomaka, ja sam iskreno uvjerena da će svako

Visoka ujednačen djevojčica i dječak Dmitrović je podsjetila i da je nedavno rađena PISA studija, pokazala da, kada je riječ o rodnim razlikama, situacija pokazuje visoku ujednačenost postignuća između dječaka i djevojčica, što je, kako je dodala, odlično.

BAR: Prije profesore znanje i da je budućnost našeg grada u sigurnim rukama. Potvrda da u kontinuitetu sektor obrazovanja niže uspjehe, jeste činjenica da je ove godine još više nagrađenih, kao i da je 11-oro dobilo nagradu i ove i prošle godine. Opština prati sve uspjehe iz oblasti obrazovanja - poručio je predsjednik opštine Bar, uz podsjećanje da lokalna samouprava nagrađuje lučonoše i stipendira najbolje visokoškolce.

Među sjajnim prosvjetnim radnicima je profesorica biologije u OŠ ,,Anto Đedović“,Dragana Vukčević, koja je i ove i prošle

Društvo

Nedjelja, 29. decembar 2019.

9

pristup u osnovnom obrazovanju u Crnoj Gori

enja „napamet“ važnija interakcija

Dmitrović: Naši učenici imaju odličnu bazu i odlično se snalaze u inostranstvu

Ocjena nije cilj sama po sebi

naredno testiranje biti sve bolje – kazala je Dmitrović.

PRIPREME

Govoreći o konkretnim pripremama za PISA testiranje, naša sagovrnica je navela da su one, sprovedene prošle godine, bile opsežne.

- Formiran je tim od predstavnika Ministarstva i Zavoda, koji je obilazio škole, upoznavao koordinatore i đake sa procedurama izrade testa, ali i samim konceptom pitanja - kazala je Dmitrović.

Direktorica Ispitnog centra ipak nam nije detaljnije pojasnila u kom smislu sistem prepoznaje da treba uvoditi konkretne promjene, kada npr. govorimo o ostvarivanju rezultata iz čitalač-

nost postignuća ka - Odnosno, u čitalačkoj pismenosti, u kojoj je i najveća razlika, ona je u korist djevojčica, mada se sada smanjuje. Dječaci su nešto bolji iz matematike, dok su iz naučne pismenosti razlike u bodovima neznatne – kazala je Dmitrović.

Neophodni savremeni, aktivni oblici nastave Nedavno rađena studija koja se ticala PISA testiranja, pokazala je, kako je istakla direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović, da je u nastavnom procesu neophodna veća zastupljenost raznovrsnih savremenih, aktivnih oblika nastave i učenja. U takvim oblicima nastave,

ke pismenosti, koji su kako je saopšteno, bili na nivou prethodnog ciklusa, tj. to je bila oblast u kojoj nije zabilježen napredak.

Takođe, ostali smo uskraćeni i za odgovor na pitanje šta i kako će se postupati da bi u sferi naučne pismenosti učenici u perspektivi ostvarivali bolje rezultate, budući da je nakon zvanično objavljenih rezultata saopšteno da ,,nas najveći posao tek čeka u naučnoj pismenosti, u kojoj smo na sličnom nivou kao i u prethodnom ciklusu“.S druge strane, Dmitrović vjeruje da ,,svi pomaci koji su napravljeni u posljednjem periodu, od povećanja plata u prosvjeti do značajnog povećanja izdvajanja za stambene potrebe zaposlenih u prosvjeti, te formiranje Fonda za kvalitet i talente, itekako, ukoliko se naravno nastavi tim tempom, mogu uticati na povećanje motivacije zapo-

dodaje, učenici učestvuju u kompleksnim aktivnostima koje od njih zahtijevaju angažovanje viših kognitivnih nivoa, npr. projektno i istraživačko učenje, rješavanje problema, interpretiranje podataka, formulisanje zaključaka, diskutovanje, argumentovanje, timski rad itd.

ganje i obrazlaganje sadržaja, i tu posebno mislim na dio koji se tiče nauke, na način da se ti procesi vizuelno približe djeci – kazala je Dmitrović.

ISKUSTVA

Svetlana Drobnjak

slenih za dalje unapređenje i kreativni i interaktivni rad“.

Dodatno, kako navodi, rezultate može pospješiti i uvođenje digitalnih učionica, što je bila jedna od najava resornog ministarstva.

- Uvođenje digitalnih učionica, ne podrazumijeva samo prebacivanje ,,klasičnih“ knjiga u digitalni format, već i digitalno razla-

Analiza rezultate PISA testiranja, smatra direktorica Osnovne škole ,,Vuk Karadžić“ Svetlana Drobnjak, gotovo uvijek polazi od stava da treba analizirati što dobro ne rade škole, nastavnici i obrazovni sistem, ali ,,izuzima činjenicu da je svaki rezultat, pa i rezultat PISA testiranja zbir različitih aspekata i svih elemenata obrazovno - vaspitnog sistema, a da taj sistem nije nikako izvan opštih poimanja vrijednosti dobro-loše, važno i nevažno“.

- Rezultat, koji smo ostvarili nije samo postojanje ili odsustvo znanja i praktičnog znanja. Koliko god bježali od te činjenice, u naj-

Komentarišući potencijalnu korelaciju, odnosno izvjesno neslaganje koje bi se moglo prepoznati u činjenici da su neki od naših intelektualaca, u ne malom broju među najuspješnijim na međunarodnim tržištima i sa druge strane podatka da je naša zemlja u ovom trenutku, po osnovu PISA testiranja svrstana u drugu trećinu ukupnog broja testiranih zemalja, Dmitrović navodi da ne vidi koliziju.

- Opšte obrazovanje naših učenika je solidno, i u tom smislu, oni imaju odličnu bazu i odlično se snalaze u inostranstvu. I tu mislim kako na učeničke i studentske razmjene, tako i na druge vrste kontakata sa drugim zemljama. A drugo, PISA naravno za krajnje rezultate uzima prosjek među učenicima, među kojima ima izuzetnih u raznim oblastima. To što treba da imaju drugačiji pristup nastavi, učenju i ocjenama, ne čini ih ništa manje sposobnim od ostalih vršnjaka iz Evrope i šire da, uz naravno velike napore, postignu i velike uspjehe. Naprotiv, kako ste i sami rekli, imamo izuzetnih mladih ljudi, i to ne malo, koji nas na najbolji način predstavljaju u svijetu – navela je Dmitrović.

većoj mjeri ambicije naših učenika i njihovih roditelja svode se na učenje i odgovaranje za ocjenu, a ako taj odgovor nije vrednovan, bodovan i upisan kao ocjena, kao da se nije ni desio. Zato vjerujem da su rezultati ovog testiranja, ne samo zato i ne samo zbog toga, ali su jednim dijelom takvi i zbog činjenice da nijesu testovi koje učenici doživljavaju kao nešto što će im biti pretočeno u ocjene – ocjenjuje Drobnjak.

Direktorica koja je 18 godina provela u nastavi, ističe da se ,, mora poraditi i na ozbiljnosti pristupa ovom testiranju od strane roditelja i samih učenika isto toliko koliko smatramo da treba poraditi na unapređivanju metoda rada nastavnika“. Ipak, navodi, pristup nastavnika je svakako ključna karika u procesu.

- Do pokazivanja znanja i boljih rezultata moramo preći put koji počinje učenjem, nastavlja se preko usvajanja znanja, shvatanja društvene vrijednosti i prihvatanja lične odgovornosti uko-



em za nagrađene e i učenike godine nagrađena iz Fonda za kvalitet i talente.

- Trudimo se da pružimo maksimum i da budemo sve bolji.

Uključujemo djecu u razne vannastavne aktivnosti, projekte i pokušavamo da razvijamo njihove talente - kazala je profesorica Vukčević.

Sve uspjehe Divne Ratković, odlične učenice prvog razreda Gimnazije ,,Niko Rolović“ teško je pobrojati. Ostvarila je brojne rekorde u atletici, trčanju na 200, 300 m, krosevima i uličnim trkama. U šahu je pobijedila na školskom takmiče-

nju, a u tenisu je osvojila turnir u Rijeci, prva kategorija.

- Igrala sam prvenstvo i ušla u osminu finala i završni masters Evrope, što znači da sam među osam najboljih evropskih igrača. Ključ uspjeha je dobra organizacija, podrška roditelja i veliki rad - kazala je ova vrijedna, posvećena djevojčica, koja je prijem predsjednika opštine ocijenila kao lijepu ideju, i poručila da „ovakva okupljanja i priznanja mlade podstiču da nastave u tom pravcu i ostvaruju još bolje rezultate“.

Profesor u Srednjoj ekonom-

liko ne doprinesemo toj opštoj društvenoj vrijednosti – kazala je Drobnjak.

Na pitanje da prokomentariše da li bi i u kojoj mjeri podrška nastavnicima značila i bolje rezultate u obrazovnim procesima, pa i u ovom testiranju, Drobnjak je prokomentarisala da svaka podrška, u bilo kom obliku prija.

- Podrška neophodna svakom nastavniku, nije samo stručno usavršavanje; interaktivne metode učenja i savremena nastavna sredstva – ulaganja u to su veoma vidna i svakodnevna. Njih vide i nastavnici i roditelji i cjelokupno društvo. Ipak, podrška nastavnicima najprije mora biti stav svih nas - nastavnik je saradnik u procesu učenja, strana zainteresovana da do procesa učenja dođe jednako kao i što je sam učenik i njegov roditelj ili staratelj zainteresovan, ali ni više ni manje kriv od ostala dva učesnika ovog važnog procesa ukoliko do toga ne dođe na uspješan način – poručila je Drobnjak. Ivana KRUNIĆ

Iz Fonda za kvalitet i talente, Ministarstvo prosvjete je ove godine nagradilo 34 profesora i učenika iz Bara, a u protekloj, njih 31

Predsjednik opštine Bar sa đacima

sko - ugostiteljskoj školiDejan Aleksić, diplomirani menadžer gastronomije i svjetski sudija u kulinarstvu, zahvaljujući čijem pristupu je sve više mladih zainteresovano za ugostiteljsku grupu predmeta i za-

nimanje kuvar, takođe je dobitnik nagrade iz Fonda za kvalitet i talente.

- Ako volite posao koji radite, a za mene je kulinarstvo umjetnost, i imate djecu kojoj to prenosite, onda je uspjeh zagaran-

tovan. Raduje me što se sve više njeguje kultura prema ovim zanimanjima, jer je Bar turistički grad i veoma je važno i sa tog aspekta, da ima obučen i kvalitetan kadar u ovoj oblasti - kazao je Aleksić, čiji učenici

na poziv brojnih asocijacija često gostuju u inostranstvu i učestvuju na takmičenjima, a kulinarsko umjeće pokazuju i sugrađanima na brojnim manifestacijama.

Predsjednik opštine Bar nagrađenima je na poklon uručio vrijednu monografiju ,,Trideset godina Barskog ljetopisa“.

V. K.V.

10

Aktuelnosti

Nedjelja, 29. decembar 2019.

Razgovor s povodom: Predsjednik Saveza udruženja penzionera Crne Gore Branko Vešović

Godišnje opslužuju 45.000 penzionera

PODGORICA - Osnovni zadatak Saveza udruženja penzionera je zaštita materijalnog i socijalnog položaja crnogorskih penzionera. Osim što rješavaju stambena pitanja naših penzionera, obezbjeđuju im odmor, rekreaciju, zimnicu po povoljnim uslovima i materijalnu pomoć. Kako je Pobjedi kazao predsjednik Saveza udruženja penzionera Crne Gore Branko Vešović, opslužimo na godišnjem nivou 45.000 crnogorskih penzionera. Sve ove aktivnosti, kako je naglasio, ne bi bile moguće da nemaju izvanrednu saradnju sa Fondom PIO na čelu sa direktorom Duškom Perovićem, Vladom i resornim ministarstvima Crne Gore.

– Savez udruženja penzionera Crne Gore je najbrojnija nevladina organizacija u državi u koju je učlanjeno više od 101.000 crnogorskih penzionera. Ukupan broj penzionera je 130.000. Poznato je da je u Crnoj Gori zaposleno oko 205.000 tako da 1,6 zaposlenih dolazi na jednog penzionera. Da bi penzioni fond bio održiv, taj odnos bi trebao da bude 3,5 na jednog penzionera – kazao je Vešović.

On navodi podatak da minimalnu penziju prima 10.500 crnogorskih penzionera, dok 177 eura do tzv. egzistencijalnog minimuma prima oko 20.000 penzionera.

– Prosječna penzija u Crnoj Gori je 288 eura i skoro 60 odsto crnogorskih penzionera prima penziju do ovog iznosa. Radi poređenja sa okruženjem, penzije su najveće u Sloveniji i Hrvatskoj, u Makedoniji je 234 eura, Srbiji 224, u BiH je 214, Republici Srpskoj 178, tako da se mi nalazimo na trećem mjestu – kazao je Vešović dodajući da je problem što poslodavci ne uplaćuju zaposlenim pune doprinose penzionog osiguranja.

Savez udruženja penzionera svoje aktivnosti sprovodi preko 25 opštinskih udruženja i mjesnih udruženja kojih na teritoriji Crne Gore ima 277.

– Skupština nam je najveći organ i u njoj je zastupljeno svako opštinsko

Meso na rate kupi 25.000 penzionera

Branko Vešović

udruženje. Imamo svoj upravni odbor kao izvršni organ i osam komisija – naglašava Vešović.

Najbrojnije je, kako navodi, Opštinsko udruženje Podgorica koje broji više od 32.000 penzionera, zatim Nikšić sa 16.000 i Bar i Bijelo Polje sa po 7.000.

STATISTIKA

– Finansiramo se od članarine, koja se nije mijenjala 10 godina. Penzioneri koji primaju penziju do 200 eura uplaćuju 0,40 eura, a onima koji imaju višu penziju članarina je 0,60 eura – kazao je Vešović dodajući da je sve na dobrovoljnoj osnovi.

On podsjeća da smo jedina država u okruženju koja ima određenu socijalnu zaštitu.

– Kao prvo, penzije su redovne. Vlada subvencionira između 25 i 30 odsto da bi dobili cjelovitu penziju – kazao je Vešović.

Za odmor i rekreaciju penzionerima su na raspolaganju dva odmarališta, na Žabljaku i Ulcinju.

- Na Žabljaku raspolažemo sa 12 ležajeva, a dodatno zakupljujemo u hotelu „Gorske oči“. Fond PIO i Savez penzionera svake godine potpisuju ugovor sa Institutom Igalo, a cijene se nijesu mijenjale dugo godina. Izuzetno smo zadovoljni tretmanom koji naši penzioneri imaju u toj

Od Vlade dodatnih 300.000 za materijalnu pomoć Vešovića raduje činjenica da su prije nekoliko dana od Vlade preko Fonda PIO dobili još 300.000 eura.

– Ovo su nova sredstva i to je značajna pomoć. Svako udruženje je dužno da raspiše oglas po kojem se dijeli pomoć. Kriterijumi koje gledamo kada dijelimo pomoć su stambeno i zdravstveno stanje, broj članova u porodici koji se izdržava od penzije, visina penzije, ostali prihodi u porodici – kazao je Vešović naglašavajući da formiraju komisije koje na osnovu toga dodjeljuju pomoć našim penzionerima.

banji – kazao je Vešović navodeći podatak da je ove godine tamo boravilo 1.178 penzionera po cijeni 24 eura po danu, na 10 rata.

– Drugi vid socijalne zaštite je isporuka tržnog viška jagnjećeg mesa.

Penzioneri plaćaju kilogram jagnjećeg mesa 4,4 eura. Do stvarne cijene, tj. 1,10 eura participira Vlada preko dva resorna ministarstva zajedno sa Fondom PIO – objašnjava Vešović.

Savez udruženja penzionera je, napominje on, potpisao više od 300 ugovora sa trgovinskim firmama u kojima je penzionerima omogućeno da kupe robu na rate do 12 mjeseci.

– Beskamatno je sve, tako da i na taj način pokušavamo da pomognemo penzionerima – kazao je Vešović.

Treći vid socijalne pomoći, podsjeća Vešović, je novčana pomoć.

– Svake godine dobijamo od Vlade preko Ministarstva rada i socijalnog staranja i Fonda PIO oko 300.000 eura koje distribuiramo opštinskim udruženjima, a ona dijele novac po određenim kriterijumima. Već smo imali sredinom godine 300.000 eura, čemu se dodaje i 35 odsto naše članarine, pa je to na godišnjem nivou još 200.000 eura. Tako da godišnje otprilike oko 15.000 penzionera dobije pomoć od 30 do 50 eura – ističe Vešović.

Savez udruženja penzionera se bavi i rješavanjem stambenih pitanjima, odnosno obezbjeđuje sa opštinskim udruženjima penzionera stanove po povoljnim uslovima onima koji nemaju svoj krov nad glavom.

– Počeli smo još 2013. sa Podgoricom. Nakon toga poslali smo dopis opštinskim lokalnim upravama gdje smo uradili zamolnicu da nam pomognu, dodijele plac, oslobode komunalija i dovedu infrastrukturu. I odziv je bio povoljan. Podgorica je već uradila tri zgrade i uselila 288 stanova, Nikšić tri zgrade i uselili 162

Odmaralište u Ulcinju dobilo četiri zvjezdice Vešović ističe veoma važnu činjenicu da su renovirali odmaralište u Ulcinju tako da su dobili novih 25 ležajeva pa sada imaju ukupno 120.

– To je sada hotel sa četiri zvjezdice. Obezbijeđeni su dodatni sadržaji kao što su vanjski i unutrašnji lift, bazen, dvije masažne kade, saune, elektromagnetna terapija - kazao je Vešović dodajući da je Vlada u renoviranje uložila 2,6 miliona eura.

– Dobio sam podatak iz Fonda PIO da će cijene biti kao što su na Žabljaku, u hotelu “Gorske oči”. Cijena punog pansiona će biti 7,5 eura za penzionere koji primaju penzije do 300 eura i 15 za penzije do 300 eura – kazao je Vešović najavljujući da će ovaj sada renovirani objekat prve penzionere primiti 1. aprila iduće godine, a biće otvoren do kraja oktobra.

U ovoj godini penzionerima je isporučeno 12.408 komada jagnjadi.

– Vrijednost te robe koja se penzionerima daje na osam rata je 1,5 miliona. Kada su u pitanju suhomesnati proizvodi isporučeno je 3.650 paketa, vrijednosti 645.000 eura na 10 rata. Za sedam godina od kada sam predsjednik isporučeno je 91.653 komada jagnjećeg mesa u vrijednosti od 11,39 miliona.

Isporučeno je 30.000 paketa suhomesnatih proizvoda u vrijednosti oko osam miliona ili ukupno oko 19 miliona su crnogorski penzioneri trgovali kada je u pitanju zimnica – kazao je Vešović napominjući da ,,robu“ dobijaju od četiri firme: Goranovića iz Nikšića, Marteksa Cetinje, Mesoprometa Bijelo Polje i Gradine iz Rožaja i sa kvalitetom su izuzetno zadovoljni. I po tom osnovu opsluže godišnje oko 25.000 crnogorskih penzionera – kaže Vešović.

stana. Cetinje je uradilo 33 stana, Bijelo Polje 18, i sada je dobilo da radi još 18. Žabljak završava pet stanova, Pljevlja 20, Mojkovac osam, Danilovgrad devet. Bar priprema projekat za zgradu od 75 stanova i očekuje se da to urade i lokalne uprave Kotor, Budva i Herceg Novi – kaže Vešović.

POMOĆ

Na nivou države oko 1.800 penzionera nema riješeno stambeno pitanje.

On napominje da je veoma značajno to što dobijaju i određena sredstva za pomoć klubovima kojih je na nivou Crne Gore 67, a Savez penzionera pospješuje i pomaže i izgradnju domova starih.

– Prije četiri godine oformirali smo i časopis ,,Glasnik penzionera Crne Gore“. Časopis izlazi četiri puta godišnje u tiražu od 3.000 primjeraka i besplatan je za penzionere. Časopis dijelimo udruženjima i klubovima tako da ga pročita do 7.000 penzionera. Zadovoljan sam kako radi redakcija časopisa koja daje prednost najbitnijim pitanjima iz života i rada naših penzionera – kaže Vešović.

On podsjeća da na nivou saveza organizuju i sportske susrete i to pet vrsta u toku godine.

– Svako udruženje ima svoje sportske susrete, a i mi na nivou Saveza organizujemo takmičenje u streljaštvu, ribanju, šahu i pikadu i tu učestvuje 250 do 300 penzionera. Susrete organizujemo širom Crne Gore – kaže Vešović.

Sa svim je, ističe, zadovoljan, ali ima primjedbu u tome što se glas penzionera nigdje ne čuje.

– Isključeni smo iz Socijalnog savjeta, iz Ekonomskog savjeta… smatram da imamo i tražili smo praznu stolicu u Skupštini, da kad je u pitanju oblast zakona koji se tiču penzionera imamo kvalitetne ljude koji mogu da obrazlože kako bi se donijelo bolje rješenje za nas – kazao je Vešović.

N.K.

Direktor Fonda PIO Dušan Perović

Novca dovoljno za redovnu penziju

PODGORICA - Aktivnosti Fonda PIO usmjerene su na kvalitetno zakonito i pravovremeno rješavanje o pravima iz penzijsko invalidskog osiguranja, kao i na obezbjeđivanje redovnosti i blagovremenosti isplate prava iz penzijsko invalidskog osiguranja. Kako je kazao direktor Fonda PIO Dušan Perović u okviru Socijalnog programa Vlade, koji se realizuje već duže vrijeme, radi se na poboljšanju materijalnog položaja penzionera kroz: subvencioniranje odmora i oporavka penzionera, subvencioniranje stambene izgradnje za socijalno najugroženije korisnike, subvencioniranje nabavke zimnice, dodjelu jednokratnih socijalnih pomoći...

- Fond PIO trenutno isplaćuje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za 130.109 korisnika koji su to pravo ostvarili shodno Zakonu o PIO i međunarodnim sporazumima o socijanom osiguranju koji je Crna Gora potpisala sa 24 države. Od ukupnog broja, 119.889 se isplaćuju u Crnoj Gori, od čega su 114.464 su penzioneri, a 5.425 su korisnici ostalih prava, dok je 10.220 korisnika koji se isplaćuju u inostranstvu, od čega je 10.125 penzionera i 95 korisnika ostalih prava – kazao je Perović.

Kako naglašava u strukturi broja penzionera dominantno je učešće starosnih penzionera 57,17 odsto ili 65.440, broj korisnika invalidskih penzija učestvuje sa 17,89 odsto ili 20.476, dok broj porodičnih penzionera učestvuje sa 24,94 odsto ili 28.548 korisnika.

- Ukoliko posmatramo statističke podatke u posljednjih nekoliko godina, može se zaključiti da se struktura korisnika prava iz PIO kontinuirano unapređuje, odnosno učešće korisnika starosnih penzija se povećava, a učešće invalidske i porodične penzije se smanjuje u odnosu na ukupan broj penzionera. Fond PIO je za 10 mjeseci tekuće godine evindentirao rast izvornih prihoda kako u apsulutnim tako i u relevantnim pokazateljima, kao i njihovo učešće u finansiranju izdataka Fonda PIO u odnosu na isti period prethodne godine – kazao je Perović.

Ovi podaci, dodaje on, ukazuju na rast ekonomske aktivnosti koja po pravilu dovodi do povećanja broja zaposlenih – uplatioca doprinosa za penzijsko invalidsko osiguranje, zatim na veću finansijsku i fiskalnu disciplinu.

- U strukturi izvora finansiranja izvorni prihodi učestvuju sa 71,44 odsto, što je 1,12 odsto više, dok opšti prihodi učestvuju sa 28,56 odsto, koliko iznosi deficit Fonda PIO. Dakle, deficit Fonda PIO iako ima tendenciju pada i dalje je visok – ističe Perović.

Rashodi Fonda PIO za prvih 10 mjseci, kako navodi, ostvareni su u iznosu od 353,8 miliona što je za 1,19 odsto ili 4,17 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine.

- Na isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguanja odnosi se 350,5 miliona eura ili 99,06 odsto ukupnih prihoda. Ako se analizira struktura ostalih rashoda Fonda PIO (administrativni troškovi) može se zaključiti da je 0,98 miliona eura u funkciji poboljšanja materijalnog položaja penzionera – kazao je Perović. On poručuje da će Fond PIO u narednom periodu redovno vršiti isplatu prava iz penzionog i invalidskog osiguranja, uz kontinuirane i planom predviđene aktivnosti na realizaciji Socijalnog programa. Istovremeno radiće se i na podizanju kvaliteta usluga, čime će se građanima omogućiti ažurnije i efikasnije ostvarivanje prava.

N.K.

Povodi

Nedjelja, 29. decembar 2019.

11

Dr Tea Dakić o tome da li ima osnova za uvjerenja da novogodišnja euforija uzrokuje depresiju PODGORICA - Praznici, naročito novogodišnji i božićni, mogu se smatrati periodom povišenog stresa, ali to ne znači da se sa tim stresom ne možemo izboriti, ocjenjuje za Pobjedu doktorka Tea Dakić, specijalistkinja psihijatrije i magistrica bioetike.

Prema njenim riječima, nekim će osobama praznici možda i pogoršati aktuelno stanje i probleme sa kojima se već nose, ali se takva pogoršanja prije smatraju izuzecima nego pravilom.

- U pravilu, ipak, većina će se ljudi tokom praznika naći u situacijama koje se mogu smatrati stresogenim, bilo da je taj stres biološke, psihološke ili društvene prirode – navodi Dakić.

Ona podsjeća da se tokom praznika uglavnom mijenja rutina svakodnevice, šabloni spavanja i budnosti se poremete, a često se konzumira i više alkohola nego uobičajeno, što su biološki stresogeni faktori.

- Suočavanje sa prolaznošću vremena i starenjem, svođenje životnih računa, iznevjerena očekivanja, te iščekivanje magičnih rješenja problema mogu biti ključni psihogeni stresori, dok se p o d d r u št ve n i m st re s o g e n i m faktorima uglavnom podrazumijevaju povećane potrebe za novcem tokom praznika, te intenzivniji susreti sa članovima porodice, što može biti okidač za dodatne konflikte. Ipak, Nova godina i Božić su i doba snažnije socijalne podrške i povezanosti, ali i period intenzivnijeg nadanja i vjerovanja, što ima zaštitnu funkciju u očuvanju mentalnog zdravlja i doprinosi kvalitetnijem savladavanju izazovnih prazničnih situacija – kaže sagovornica.

POBJEDA: I među stručnjacima ima podijeljenih stavova o „prazničnoj depresiji“: dok jedni analiziraju i objašnjavaju takva stanja, drugi smatraju da tako što ne postoji, već da je predrasuda, ili nametnuta kategorija od društva, medija...?

DAKIĆ: Evidentno je da u susret praznicima savjeti tipa ,,kako da prebrodite prazničnu depresiju“ preplavljuju novinske kolumne i kolažne TV emisije.

Ne treba robovati prazničnim idealima Malobrojni su oni koji se mogu pohvaliti da su sve praznike proživjeli bez imalo tuge, razočaranja, napetosti ili emotivne patnje. Ova su osjećanja, dakle, sasvim razumljiva, ali su ona najčešće kratkotrajni i prolazni produkt stresogenih prazničnih okolnosti, a nikako poremećaj koji se psihijatrijski tretira – kaže Dakić

Iako je ,,praznična depresija“ maltene postala dio globalnog folklora, moderna psihijatrija ovu pojavu ne prepoznaje kao dijagnostičku kategoriju, niti prolazne promjene raspoloženja i pretprazničnu napetost razmatra kao zasebne poremećaje ili bolesti. Ipak, posmatrano iz čisto ljudskog, a ne naučnog ugla, jasno je šta se pod ovom terminom podrazumijeva i razumljivo je da nije jednostavno održati stabilnost reakcija, emocija i ponašanja u vrijeme novogodišnjih društvenih rituala. Ako dodamo na to i čestu ilustraciju savršene porodice oko pune trpeze, opšte blagostanje, radost i ispunjenje svih želja koji se plasiraju kao idilična praznična slika, shvatićete da nije ni čudo što veliki broj ljudi ne može da ispuni sva ova nametnuta očekivanja, što može učiniti i da se ne osjećaju ,,dovoljno srećno“ kako to praznični ideal diktira. Malobrojni su oni koji se mogu pohvaliti da su sve praznike proživjeli bez imalo tuge, razočaranja, napetosti ili emotivne patnje.

Ova su osjećanja, dakle, sasvim razu-

Stigmi se mora stati na put POBJEDA: Zašto je u tolikoj mjeri sramota (strah od stigme) zatražiti pomoć stručnjaka, i da li se kod nas mijenja taj pristup?

DAKIĆ: Nerazumijevanje i stigmatizacija (negativno obilježavanje, žigosanje) problema mentalnog zdravlja i osoba koje se bore sa ovim problemima su izuzetno rasprostranjeni u društvu. Iako danas pouzdano znamo da se mentalni poremećaji efikasno i uspješno tretiraju, i dalje je u javnosti prisutno uvjerenje da se poremećaji mentalnog zdravlja ne mogu izliječiti, da su osobe koje pate od mentalnih poremećaja nekako drugačije od ostalih, manje vrijedne, manje inteligentne ili manje sposobne za rasuđivanje. Teško je reći šta sve stoji iza ovih uvjerenja koja su neutemeljena u stvarnosti i nauci, ali sigurno je da neinformisanost, nedostatak edukacije o mentalnom zdravlju, kompleksnost prirode različitih mentalnih stanja te posljedična istorijska mistifikacija psihe i duše, strah od različitosti i neobičnosti, ali i strah od sopstvenih slabosti uz strepnju da i sami ne budemo stigmatizovani, igraju značajnu ulogu. Ovakvo javno obilježavanje i perpetuiranje stereotipa je vremenom normalizovano u društvu, pa se nerijetko srijećemo i sa internalizovanom stigmatizacijom, odnosno pojavom da oni koje pogađaju poremećaji mentalnog zdravlja i sami prihvataju i apsorbuju javnu stigmu u lični identitet i stvaraju negativnu sliku o sebi.

Stigmatizacija ne predstavlja samo vrijeđanje i odbacivanje pojedinaca od društva već ona ima dalekosežne i veoma ozbiljne posljedice, zato što dovodi do zlostavljanja i zanemarivanja ovih osoba, diskriminacije i izolacije, i predstavlja barijeru ostvarivanju njihovih elementarnih ljudskih prava, poput zapošljavanja, formiranja bliskih veza, ali i pristupa zdravstvenom sistemu. Upravo zbog tolike stigmatizacije, kako javne tako i lične, ljudi oklijevaju da potraže pomoć, ne bi li izbjegli da budu obilježeni odlaskom kod psihijatra, te strahuju od mogućih posljedica i po sopstvenu „reputaciju“ ali i reputaciju svojih porodica i partnera.

POBJEDA: Kako onda uticati na razbijanje takvih stavova?

DAKIĆ: Na sreću, koliko god da je snažna i sveprisutna, stigma nije ,,uklesana u kamen“, i mi možemo i moramo da joj stanemo na put. Svako od nas treba da doprinese da se marginalizacija i diskriminacija umanje, na način što ćemo zagovarati i praktikovati toleranciju, prihvatanje, saosjećanje, uključiti u društvo one koji se bore sa problemima mentalnog zdravlja, i to na način što ćemo tretirati jedni druge sa poštovanjem i dostojanstvom. Možemo se potruditi da se informišemo iz pouzdanih izvora, da saznamo više o mentalnom zdravlju i mentalnim bolestima, da upoznamo ljude koji imaju iskustvo mentalne bolesti i da shvatimo da smo jednako vrijedni, da ne osuđujemo, da se borimo protiv negativnih stereotipa koje srijećemo u medijima, ali i da dignemo glas protiv ovih predrasuda i u razgovorima sa porodicom, prijateljima, kolegama, da ne dozvolimo da tuđa praznovjerja, uvjerenja koja nisu zasnovana na činjenicama, postanu dominantan diskurs, već da se borimo za solidarnost, jednakost i poštovanje.

mljiva, ali su ona najčešće kratkotrajni i prolazni produkt stresogenih prazničnih okolnosti, a nikako poremećaj koji se psihijatrijski tretira.

POBJEDA: Može li se reći da depresija i drugi problemi zapravo mnogo zavise od životnih prilika, izazova, (ne)sposobnosti da se nosimo sa životom, a najmanje od doba godine?

DAKIĆ: Moderna medicina zastupa multifaktorski pristup u objašnjavanju većine zdravstvenih problema, te razmatra zbirni učinak različitih nasljednih, neurobiohemijskih i psihosocijalnih faktora. Depresija se, dakle, kao i većina drugih problema u domenu kako mentalnog tako i opšteg zdravlja, javlja kao splet brojnih okolnosti, među kojima se ističe sadejstvo bioloških, unutarpsihičkih i sredinskih faktora, pri čemu godišnje doba ima zanemarljivu ulogu.

Smatra se da u svakom trenutku oko 300 miliona ljudi širom svijeta pati od depresije. Ova činjenica možda zvuči zastrašujuće, ali ono što je važno naglasiti je da se depresija uspješno tretira psihoterapijski i farmakoterapijski, te da se velika većina ovih osoba, ukoliko se adekvatno liječe, u potpunosti može oporaviti.

POBJEDA: Ukazuju li podaci kojima raspolažete na trendove o povećanom broju suicida u dane praznika? Koliko i samo interesovanje medija (prenaglašeno, senzacionalističko izvještavanje) možda posredno negativno utiče?

DAKIĆ: Ako bismo sudili po broju medijskih objava, dalo bi se zaključiti da su Nova godina i Božić pogubni po mentalno zdravlje, što naravno nije istina. Uprkos popularnom vjerovanju da se poremećaji mentalnog zdravlja pogoršavaju u doba praznika, da je suicidalno ponašanje u porastu u ovom periodu, brojna istraživanja nam govore da je situacija čak obratna. Naime, relevantni statistički podaci konzistetno ukazuju na snižen broj urgentnih psihijatrijskih pregleda, manji broj hospitalizacija, slabiju posjećenost psihijatrijskih ambulanti, pa i nižu stopu suicida u decembarskim pretprazničnim danima, u odnosu na neke druge mjesece u godini. Ovakva diskrepancija između ,,pojačanja praznične depresije“ koju postuliraju mas mediji i realno niže stope depresije i njenih posljedica koju nam statisičke studije potvrđuju jeste neobična ali nije neobjašnjiva, niti nužno negativno utiče na mentalno zdravlje. S jedne strane, imajući u vidu sve stresogene faktore koji dolaze u vrijeme praznika, pravo je čudo da zaista nema porasta psihopatologije u ovom periodu, što potvrđuje da su ljudi generalno otporniji na stres nego što se pretpostavlja. S druge strane, popularno vjerovanje u ,,prazničnu depresiju“, možda ima i određeni pozitivan efekat na mentalno zdravlje pojedinaca, u smislu da daje ljudima dozvo-

lu da je u redu da ne osjećaju prazničnu euforiju i da nisu jedini koji ne uspijevaju da budu pretjerano ushićeni, što pruža doživljaj pripadnosti i smanjuje osjećaj krivice zbog neuklapanja u praznične standarde.

POBJEDA: Često se ljudi pozivaju na teoriju prema kojoj ako neko ,,ne želi sebi da pomogne“ teško mu može pomoći neko drugi. Kako pomoći prijateljima, poznanicima, na koji način prepoznati i staviti im do znanja da smo mogući oslonac (ako se to od nas ne traži)?

DAKIĆ: Čini mi se da je kod nas, na Balkanu, dosta uobičajena pojava ,,virenja u tuđe dvorište“ i davanja nepozvanih, pa i neprimjerenih savjeta.

Polupoznate komšije i šira rodbina redovno brinu o tuđem bračnom statusu, dužini suknje ili ,,moralu“, ili drugim pitanjima koja su duboko lična i intimna, pa daju sebi za pravo i da savjetuju i mudro intervenišu kako bi izveli ,,zalutalog“ na pravi put, iako to od njih niko ne traži. S druge strane, često smo svjedoci i situacijama u kojima se isti ti ,,brižni savjetodavci“ prvi povuku kada naslute da je neko bolestan ili da, na primjer, trpi porodično nasilje, jer najednom uvide da je to nečija ,,privatna stvar“. A upravo su takve situacije one u kojima treba ponuditi pravu podršku. Podršku, dakle, ne savjet.

Kad vidimo da nekome ko nam je blizak nije dobro, da se povlači, da se



Savršena porodica oko pune trpeze, opšte blagostanje, radost i ispunjenje svih želja plasiraju se kao idilična praznična slika, pa nije čudo što veliki broj ljudi ne može da ispuni sva ova nametnuta očekivanja, što može učiniti i da se ne osjećaju ,,dovoljno srećno“ kako to praznični ideal diktira

neuobičajeno ponaša, to je trenutak kada, koliko god da je nelagodno, treba istupiti i pokazati solidarnost.

Hrabro stati uz one koji su nam bliski, vjerovati u njih i kad sami sebi ne vjeruju, biti saputnik tamo gdje ne smiju sami da odu, dati pozitivne primjere i pružiti bezuslovnu ljubav – tako rastemo zajedno i od toga nam je svima bolje. Biti prisutan, uvažiti, podržati, razumjeti, osnažiti, nadati se, boriti se, vjerovati, suprotstaviti se stigmi, nasilju i zlostavljanju – tako se biva Igor PERIĆ osloncem.

12

Kultura

Nedjelja, 29. decembar 2019.

Poznatoj rediteljki i spisateljici uručena nagrada „Vasilije Ivanovič Šćućkin“ Gradskog pozorišta Podgorica

Pozorišni savjet Gradskog pozorišta ocijenio je da je Ognjenović nagradu zaslužila za tekst, režiju i beskrajnu posvećenost radu sa ansamblom upravo u predstavi „Kozocid“, koja je obilježila sezonu i ušla u red velikih predstava ovog teatra.

Ognjenović: Čuvajte se kiča i jeftine zabave Primam ovo priznanje u ime sjajnog umjetničkog ansambla.

Primam je i u ime vas, poštovana publiko, jer publika je treći, vitalni dio – ona važna dimenzija svake predstave – naglasila je Vida Ognjenović

K. VuloVić

PODGORICA - Dan Gradskog pozorišta, 27. decembar, obilježen je u petak veče u KIC-u „Budo Tomović“ dodjelom nagrada i izvođenjem predstave „Kozocid“, višestruko nagrađivanog autorskog projekta Vide Ognjenović, kojoj je pripalo i velikom priznanje „Vasilije Ivanovič Šćućkin“, koje nosi ime osnivača ovog teatra.

FILIGRANTSKI RAD

-Vida Ognjenović već dugi niz godina pripada samom vrhu teatarskog stvaralaštva regiona, a našem pozorištu podarila je zlatni presjek dramaturgije i rediteljskog postupka u ovoj gorkoj komediji, koja se možda istorijski događa davno ali je zapravo vrlo savremena. Njena filigrantska posvećenost radu sa glumcima i briga o najsitnijem detalju tokom vođenja ovog projekta učinili su da njen rad u Podgorici i Gradskom pozorištu postane i kodno mjesto našeg pozorišnog života – kazala je predsjednica Pozorišnog savjeta Gradskog pozorišta Nina Redžepagić.

Zahvaljujući na velikom priznanju, Vida Ognjenović naglasila je da nagradu „Šćućkin“ ne prima samo u svoje ime.

-Primam je u ime sjajnog umjetničkog ansambla. Primam je u ime majstora tehnike, koji su zaista majstori svoga posla.

Primam je u ime bivše upravnice koja me pozvala i angažovala za ovaj posao i u ime ove uprave koja je taj projekat sve-

PRIZNANJE ZA POSVEĆENOST: Vida Ognjenović prima nagradu Gradskog pozorišta

srdno podržala i pomogla mi da ga dovršim. Primam je i u ime vas, poštovana publiko, jer publika je treći, vitalni dio – ona važna dimenzija svake predstave – naglasila je Ognjenović.

Na kraju obraćanja, poručila je: -Čuvajte se kiča, populizma i jeftine zabave. Hajde zajedno da se borimo protiv toga!

DRAGOCJEN ANGAŽMAN

Godišnje nagrade Gradskog pozorišta za poseban umjetnički doprinos u 2019. godini



Ognjenović je nagradu zaslužila za tekst, režiju i beskrajnu posvećenost radu sa ansamblom u predstavi „Kozocid“

pripale su glumici Jeleni Simić i koreografkinji Slavki Nelević.

Kako je naglasio umjetnički direktor Dušan Kovačević, Simić je velikim glumačkim darom, posvećenošću i radom obilježila i prethodnu sezonu.

-Jelena Simić ne pravi razliku u kreaciji svojih uloga bilo kog žanra i vrste teatra – istakao je Kovačević.

Obrazlažući nagradu za Slavku Nelević, podsjetio je na njen višedecenijski, dragocjen angažman u Gradskom pozorištu i brojnim predstavama koje pulsiraju ritmom koraka koje je ona postavila.

-Slavka Nelević je neko bez koga Gradsko pozorište ne bi bilo ono što jeste. Neko ko ujedinjuje umjetnost sa marljivošću i odanošću našoj kući – ka-

zao je Kovačević.

Godišnje nagrade za izuzetne rezultate ostvarene u tehničkom i administrativnom sektoru dodijeljene su rukovoditeljki sektora za opšte poslove Ani Krivokapić i montažerutehničaru rasvjete Vladu Laloviću.

-Anin aktivitet, angažman i zadaci koji nijesu nimalo laki, a koje obavlja s lakoćom i šarmom su nešto što je uslovilo da dobije ovu nagradu – napomenuo je v.d. direktora Gradskog pozorišta Stevan Koprivica.

Uručujući priznanje Vladu

Laloviću, Koprivica je naglasio da je riječ o velemajstoru, a ne majstoru svjetla.

-On je čovjek koji zna da se u svakom momentu prilagodi onome što jesu scenski uslovi.

Njegovim aktivitetom dobijamo ono što se u savremenom pozorišnom jeziku zove vizuelni identitet predstave – kazao je Koprivica.

VELIKI DOPRINOS

Specijalna nagrada za ukupan doprinos radu Gradskog pozorišta preksinoć je uručena montažeru-tehničaru tona Momiru Miliću.

-Momo je zaista cio život posvetio ovom pozorištu. Za njega ne postoje one „gluve rupe“ u pozorištu, ne postoje ni problemi ma sa kakvom tehnikom radio. Njegovo pripadanje pozorištu ide dotle da je jednom prilikom uskočio u predstavu i kao glumac. Predstava se zvala „Princeza na zrnu graška“, a on je bio Princeza. Drugom prilikom, zahvaljujući njegovom sluhu (a nema tonca bez dobrog sluha) pjevao je gusarske songove i bio jedan strašan gusar, opet u predstavi za djecu. Milić je, dakle, čovjek koji se nije libio ničega i koji je sav svoj entuzijazam, energiju i umijeće posvetio ovom Pozorištu. U ime cijelog kolektiva upućujem mu i jedno veliko Hvala – poručio je Koprivica.

R. K.

U Ministarstvu kulture predstavljena skulptura Dimitrija Popovića „Omaž Leonardu da Vinčiju 1519-2019“

Djelo koje ne priznaje granice



CETINJE - Skulptura Dimitrija Popovića pod nazivom „Omaž Leonardu da Vinčiju 1519-2019“ predstavljena je u petak veče u Ministarstvu kulture. Ovim događajem i Crna Gora pridružila se velikom svjetskom jubileju - obilježavanju pet vjekova od Da Vinčijeve smrti.

Skulptura obuhvata i sublimiše ideje vodilje Leonardovog djela, koje najsnažnije karakteriše upravo želja za slobodom

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović naglasio je kako je upravo Da Vinči jedna od prepoznatljivih inspiracija Dimitrija Popovića.

-Poznato je da su brojni aspekti komleksnog Leonardovog djela bili tema Popovićevih studioznih istraživanja i reinterpretacija, što se može pratiti još od njegovih formativnih akademskih dana.

Otvarajući dijalog sa Leonardovim djelom, Popović je stvorio univerzalno intrigantan opus koji čine autentična djela izuzetne snage - naglasio je Bogdanović.

Dimitrijev rad predstavlja još jedan ubjedljiv prilog Leonardovom geniju i njegovoj univerzalnosti.

-To je djelo na koje i autor i Crna Gora mogu biti ponosni. Ja mu na tome iskreno zahvaljujem - istakao je ministar Bogdanović.

DVA SIMBOLA

IDEJE VODILJE

Kako je ocijenio, predstavljena skulptura obuhvata i sublimiše ideje vodilje Leonardovog djela, koje najsnažnije karakteriše upravo želja za slobodom i nepriznavanjem, kako stvarnih tako i imaginarnih granica.

-U Leonardovo vrijeme kultura nije poznavala granice i ujedinjavala je, u razmjeni iskustava, svu tadašnju Evropu bez obzira na kontraste i unutrašnje sukobe.

Zato se Leonardov genije opire

IZUZETNA SNAGA: Sa predstavljanja skulpture u Ministarstvu kulture

svakom zaobilaznom pokušaju da se njegovo djelo čita kroz ključ granica ili ograničenja nauke, teritorije ili nacije, što se nerijetko pokušavalo nametnuti tokom kasnijih vjekova. To bi rezultiralo

zabludom, a prije svega redukcijom nemjerljivog Leonardovog doprinosa progresu čovječanstva – napomenuo je ministar Bogdanović.

Prema njegovim riječima, ovaj

Predstavljajući svoj rad, umjetnik je pojasnio da skulptura predstavlja ljudsku figuru opisanu krugom i kvadratom, sa dva simbola svijeta i univerzuma ili zemlje i neba.

-U toj transpoziciji crteža u formi skulpture je ta humanistička renesansna ideja gdje se čovjek predstavlja kao centar svijeta, gdje je ljudsko biće mjesto svih stvari - istakao je Popović.

Obraćanje je završio citatom čuvenog engleskog teoretičara i kritičara Keneta Klarka: „Leonardo je Hamlet istorije i umjetnosti kojeg svako od nas treba stvarati na svoj način”.

R. K.

Dunbar u seriji „Games of Thrones“

Preminuo glumac Endru Dunbar LOS ANĐELES - Glumac Endru Dunbar, najpoznatiji po ulozi u mega popularnoj seriji „Games of Thrones“, preminuo je na Badnje veče u svom domu u Belfastu.

Mnoge njegove kolege uputile su oproštajne reči svom prijatelju, kojeg su obožavali.

-iako je mnogo ljudi prodefilovalo na snimanju serije, Endru se ipak isticao iz mase napisala je šef tima šminkera Pamela Smit.

Slično misli i glumac Endi MekKlej.

-Svi su htjeli Endrua. Bilo je nečeg posebnog u njemu. ljudi su se osjećali dobro u njegovom društvu, bili su srećni, uzbuđeni zbog rada sa njim i uvijek se dobro zabavljao - rekao je MekKlej.

Napomenuo je da se veliki broj kolega organizuje kako bi otišli na sahranu kao i da se Dunbar bavio glumom iz zabave, a da mu je najveća želja bila da bude DJ, prenosi Mirror. Dunbar je takođe glumio i u „line of Duty“, a radio je i kao DJ. Glumac će biti sahranjen u ponedjeljak.R. K.

Kultura

Nedjelja, 29. decembar 2019.

13

U SUSRET JUBILEJU: U 2020. navršava se 110 godina od osnivanja prvog državnog teatra - Kraljevskog crnogorskog narodnog pozorišta

Crveno slovo u kalendaru naše kulture

Crna Gora 1910. obnovila je dostojanstvo kraljevine, a kultura dobila značajnu novu ustanovu koju, iz ugla funkcionisanja do tada postojećih, možemo označiti kao prvu državnu instituciju kulture u punome značenju te riječi Piše: Luka I. MILUNOVIĆ

Nova, 2020. godina donosi jubileje niza događaja koji su zasigurno bili, a i danas su, od naročitoga značaja za crnogorsko društvo i državu.

Navršava se, naime, 110 godina od kada je naša država obnovila dostojanstvo kraljevine, a kultura Crna Gore dobila značajnu novu ustanovu koju, posmatrajući iz ugla funkcionisanja do tada postojećih, možemo označiti kao prvu državnu instituciju kulture u punome značenju te riječi. Ustanovljeno je, svečano otvoreno i otpočelo prvu redovnu sezonu kao državna institucija kulture Knjaževsko, odnosno saglasno promjeni statusa države - Kraljevsko crnogorsko narodno pozorište. Zasijalo je te godine i prvo električno osvjetljenje.

SAGLASNO VREMENU

Nova, 1910. godina dočekana je u Knjaževini Crnoj Gori, rekli bi, na uobičajen način, uz već ustaljene dvorske i državne svečanosti. U glavnoj državnoj novini, Glasu Crnogorca, umjesto prigodnoga uvodnika o novome ljetu, prva stranica, prvoga broja započeta je službenim saopštenjima. Saglasno vremenu i prilikama tu je obznanjeno kako je, poslije usvajanja u Crnogorskoj skupštini, knjaz Nikola Prvi potvrdio: „Zakon o naknadnim vanrednim kreditima u 1909“, da bi u nastavku bili objavljeni ukazi o čitavome nizu službenih postavljenja i unapređenja. Tek na drugoj stranici čitaoci su upoznati sa tokom oficijelne svečanosti pri dočeku Nove 1910. godine. Prigodni uvodnik „Na osvitku jubilarne godine“ donijeće na prvoj stranici drugi prijestonički list Cetinjski vjesnik: ,,Nekada su i moju glavu resili kolutasti pramenovi zlaćane kosice - rekao je starac, kad mu je dušu oblila radost, videći veselu dječicu u dugim pramenovima kose, svijetle kao zlato. Sjećao se svoga djetinjstva. I moju su dušu kitile nebeske zvijezde - može reći Knjaz Gospodar, gledajući burnu mladost, koja bi da u trku prejuri preko svih obzira državničke mudrosti i mučno stečenoga iskustva“.

čitave države, knjaz Nikola Prvi je „po starome običaju“ sazvao uglednike u svoj dvorac, da bi ovom prilikom pred sam ulazak u Novu godinu zajedno pošli do Biljarde đe je u prostorijama Ministarstva vojnoga bila pripremljena „bogata trpeza sa hladnim jelima“. Kada je prvim pucnjem iz topa sa Tablje objavljen ulazak u novo ljeto knjaz Nikola se prigodnom beśedom obratio prisutnima, ali i čitavoj Crnoj Gori.

Svečanu novogodišnju beśedu, koju je knjaz započeo prizvavši blagoslov božiji na, kako je rekao: „Crnu Goru i vjerni Mi crnogorki narod“, integralno će prenijeti oba crnogorska neđeljnika. Knjaz je u beśedi najavio svečanu proslavu pedesetogodišnjice svoje vladavine koju dijeli sa saradnicima i cijelim narodom. Beśeda je očekivano izazvala veliko oduševljenje prisutnih tako da se njihovi aplauzi i klicanja nijesu mogli zaustaviti ni poslije nekoliko pokušaja samoga knjaza. Ovo će dati povoda za komentar u Cetinjskom vjesniku: „To će zar biti jedini slučaj, kad ga Njegovi vjerni Crnogorci nijesu poslušali“.

Dok listamo periodiku iz onoga doba pokušavajući da bar dotaknemo atmosferu u Knjaževini Crnoj Gori na samome početku 1910. godine zaslužuje primijetiti da su čitaoci Glasa Crnogorca obaviješteni i o tome ko je sve iz najviših evropskih krugova čestitao praznike

Uvertira za formiranje profesionalnog ansambla Prikazivanje „Knaza Arvanita“ 1. januara 1910. godine može se posmatrati i kao svojevrsna najava formiranja i svečanoga otvaranja nove institucije kulture - državnoga pozorišta sa stalnim profesionalnim ansamblom. Poslije mnogo najava, decenija nastojanja i pokušaja, proces formi-

crnogorskome knjazu. Telegrami sa čestitkama su stigli od: „ Nj. C. V. ruskog Cara Nikole, Nj. V. austro-ugar. CaraKralja Franca Josifa, Nj. V. turskog Cara Mehmeda, Nj. V. italijanskog Kralja Viktora Emanuela, Nj. V. srpskog Kralja Petra, Nj. V. bugarskog Kralja Ferdinanda, Nj. Nj. C. C. V. V. Velikih Knježeva, Princa Napoleona i mnogih drugih iz unutrašnjosti i inostranstva.“

LITURGIJA I PREDSTAVA

Ujutru, prvoga dana nove godine održana je po običaju liturgija u Cetinjskome manastiru, kasnije, knjaz će u svome dvoru primiti članove diplomatskoga kora sa kojima je izmijenio čestitke, da bi zatim po unaprijed utvrđenome ceremonijalu pristupali na čestitanje državni velikodostojnici i narodni predstavnici. Uveče, prvoga dana Nove godine u Zetskome domu je data pozorišna predstava. Prikazan je „Knjaz Arva-

ranja pozorišta kao državne institucije kulture konačno je neposredno započeo u 1909. Upravo u okviru Radničkoga društva okupljena je grupa talentovanih amatera koji su se dokazivali na crnogorskoj pozornici tokom prve decenije 20. stoljeća.

nit“, dramsko djelo Nikole Prvog kojim je prije petnaest godina otvoren konačno uređeni Zetski dom. U štampi će ostati zabilježeno: „...Predstavu je blagoizvolio posjetiti Uzvišeni Autor“, i uz to napomenuto da je pośeta uopšte bila odlična što je ilustrovano prihodom na pozorišnoj kasi od 238,40 perpera (12 napoleona u zlatu). Predstavu je izvelo Narodno pozorište koje je na poluprofesionalnim osnovama funkcionisalo u okviru Radničkoga društva. Prikazano dramsko djelo je režirao i igrao glavnu ulogu (knjaz Arvanit) Ljubomir Ljubo Tamindžić: „koji je nesporno jedan od najboljih diletanata“. U za ono vrijeme opširnijemu prikazu predstave još su kao uspješni pomenuti i: gđa Katinska (Fatima), gđica Armušević, te g. Đoko Begović i g. Vukčević.

Predstava je, po ocjeni u štampi, tekla veoma glatko do posljednje slike koja je donekle

umanjila ukupni utisak.

Na Cetinju je od 26. septembra do 20. oktobra 1909. godine gostovala putujuća družina profesionalnih glumaca pod vođstvom Petra Ćirića. Tokom gostovanja sklopljen je dogovor sa dva člana ove trupe, bračnim parom Manom i Kaćom Petrović da duže ostanu na Cetinju kako bi uz, za ono vrijeme pristojan, honorar radili sa članovima amaterske trupe Radničkoga društva. Angažovanjem ovih profesionalaca, nastalo je Narodno pozorište Radničkoga društva koje je praktično počelo funcionisati na poluprofesionalnim osnovama. Uz sve to predśednik Radničkoga društva Jovan Hajduković je, kako ćemo nešto kasnije iz dopisa saznati, bio zadužen sa najvećega mjesta da radi na izradi osnovnih dokumenata neophodnih za normalno funkcionisanje profesionalnoga teatra kao državne institucije kulture.

PRIPREME ZA TEATAR

Krajem januara 1910. godine za ministra prosvjete i crkvenih poslova postavljen je profesor Pero Vučković. Novi ministar će se odmah snažno angažovati na osnivanju državnoga pozorišta. Mada potrebne pretpostavke (kadrovske, smještajne, organizacione...) za rad državne ustanove još nijesu bile obezbijeđene Pero Vučović će već u februaru donijeti prva oficijelna rješenja kojima u stvari ustanovljava novu instituciju. Ministar Vučković je naime, imenovao pozorišni Književni odbor od tri člana, za prvoga reditelja je postavio već angažovanoga profesionalnoga glumca Petrovića kojega će u Crnoj Gori svi zvati Mašo, a za upravnika upravo Jovana Hajdukovića. Pored niza neriješenih pitanja, nerazumijevanja, pa i neslaganja nova institucija se, ipak, odmah počela pripremati za redovni i kontinuirani rad. Angažovani su novi profesionalni glumci iz okruženja, napisan statut pozorišta i opočeto sa pripremom predstava.

Konačno, svečanom beśedom knjaza Nikole Prvog, uz prigodan program 16. maja 1910. godine, otvoreno je Knjaževsko crnogrsko narodno pozorište, koje će tek koji mjesec kasnije, u skladu sa odlukama Crnogorske narodne skupštine o obnovi kraljevine postati Kraljevsko. U smiraj dana kada je svečano otvareno državno pozorište u Zetskome domu je prikazana „Balkanska carica“ djelo, tada još uvijek knjaza, Nikole Prvog Petrovića. Treba i ovđe istaći: otvaranje državnoga pozorišta je veliko crveno slovu u kalendaru i najvećih država i kultura.

GOSTI IZ ZAGREBA

KRALJEVA BEŚEDA

U prijestonici države, đe su o Vasiljevdanu, po navici, gledali da se nađu velikodostojnici iz

zorišta Plakat sa otvaranja po

Sa svečanosti 1910. godine

Tokom avgusta 1910. godine, u vrijeme proslave knjaževih jubileja i obnove kraljevine odigraće se još jedan značajan kulturni događaj. Sjaju svečanih dana na Cetinju doprinijela je svojim višednevnim gostovanjem i ugledna pozorišna kuća – Kraljevsko zemaljsko hrvatsko kazalište iz Zagreba, koje će 15. avgusta 1910. godine, baš na dan kada je Crnogrska narodna skupština proglasila obnovu kraljevine u Zetskome domu premijerno prikazati knjaževu „Balkansku caricu“ – predstavu naročito pripremljenu za ovu priliku.

14

Svijet

Nedjelja, 29. decembar 2019.

Luka u Tripoliju

Novi teroristički akt u glavnom gradu Somalije

U napadu u Mogadišu 90 mrtvih, većina studenti MOGADIŠ - Više od 90 osoba poginulo je u eksploziji automobila-bombe u Mogadišu, prijestonici Somalije. Ranjeno je desetine ljude.

Eksplozija se dogodila u vrlo prometnom dijelu Mogadiša.

Više od 50 osoba je povrijeđeno i prevezeno u lokalnu bolnicu, prenio je RTS. Kapetan policije Muhamed Husein je izjavio da je meta napada bio centar za naplatu poreza u Mogadišu tokom jutarnjeg špica.

- Među ranjenima ima i djece i omladine - rekao je Husein.

Gradonačelnik Mogadiša Moar Mohamed rekao je da su većina stradalih studenti. Policija za sada nije objavila službeni broj stradalih. Vlasti su ranije medicinskom osoblju rekle da ne otkrivaju tu brojku kao što su to činile ranije, a novinarima je zabranjen pristup mjestu napada. Kako se navodi, moguće je da iza postavljanja ove bombe stoji grupa El Šabab, koja je povezana sa Al Kaidom.

Somaliju potresaju unutrašnji sukobi od 1991. godine kada su vođe klanova zbacile diktatora Sijada Barea.

Sumnja se da iza napada stoji El Šabab

Droga vrijedna oko milijardu dolara zaplijenjena u Urugvaju

U pakovanjima sojinog brašna 4,4 tone kokaina MONTEVIDEO - Rekordna zapljena kokaina zabilježena je u luci Montevideo, kada su urugvajske vlasti izvršile pretres sumnjivih kontejnera i pronašle 4,4 tone ove droge.

Mornarica je to opisala kao “najveći udarac trgovini drogom u istoriji zemlje”.

U zajedničkoj akciji mornarice i carine u Urugvaju, zaplijenjena su četiri kontejnera sojinog brašna napunjena vrećama kokaina, jer su prethodno na skenerima uočene “anomalije”.

U prva dva istražena kontejnera pronađeno je ukupno 4.418 kilograma droge, navodi se u saopštenju mornarice, navodi RTS. Direktor carinske uprave Urugvaja Haime Borhijani procijenio je da bi droga na evropskom tržištu imala vrijednost milijardu američkih dolara.

Prethodni rekord bio je takođe u luci Montevideo u novem-

bru, kada su otkrivene četiri tone kokaina u kontejneru koji je išao za Hamburg.

Borhijani je izjavio da je kokain natovaren u kamione u utorak na ranču 290 kilometara zapadno od Montevidea.

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je na Tviteru da je policija izvršila raciju na ranču na kojem je bio kokain i tom prilikom uhapsila vlasnika i njegovog sina. Dodaje se da je zaplijenjena i količina neodređenih droga.

Lokalni mediji navode da je kontejnere trebalo da prevozi brod koji je registrovan u Italiji, a krajnja destinacija je bio Lome, prijestonica države Togo.

Vlasti ispituju vlasnika kompanije soje, izvoznog agenta i vozače kamiona koji su robu dovezli u luku.

Urugvaj se sve više koristi kao tranzitna tačka za transport kokaina proizvedenog u latinoameričkim državama ka Africi i Evropi.

Libija i Kipar osudili namjeru Erdogana da se Turska uključi u libijski sukob

Tvrde da Ankara krši međunarodno pravo TRIPOLI - Spremnost Turske da pošalje trupe u Libiju je “neprihvatljiva” i to bi bilo neželjeno uplitanje u unutrašnje stvari jedne prijateljske zemlje, rekao je u predsjednik te sjevernoafričke države.

Po državnoj kiparskoj novinskoj agenciji CNA, Agila Saleh je u zajedničkoj izjavi sa svojim kiparskim kolegom rekao da aktivnosti Turske povećavaju napetost i destabilizuju širi sredozemni region.

Saleh i predsjednik Skupštine Kipra, Dimitris Siluris, ponovili su osudu sporazuma o pomorskoj granici koji je Turska potpisala s libijskom vladom u Tripoliju, koji parlament Libije nije ratifikovao. Ocijenili su da je taj sporazum, kao “grubo kršenje međunarodnih propisa”, “bilo kakvog pravnog osnova”.

Tokom iznenađujuće posete Tunisu ove nedjelje, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je ponovio da će razmotriti slanje turskih vojnika u Libiju ako to zatraži vlast iz Tripolija, gdje je sjedište administracije premijera Fajeza Saradža koju podržavaju Ujedinjene nacije.

Turska je potpisala pomorski i druge sporazume s libijskom vladom koja kontroliše glavni grad, Tripoli i dio zapada te zemlje.

Vojni sporazum omogućava Ankari da pošalje vojne eksperte i osoblje, zajedno sa oružjem, uprkos američkom embargu na

oružje koje su prekršili drugi međunarodni akteri.

Ankara tvrdi da joj pomorski sporazum s Libijom daje ekonomska prava na velikom dijelu istoka Sredozemnog mora. Grčka, Kipar i Egipat proglasili su taj sporazum pravno nevažećim jer povređuje njihove granice na moru.

U Rimu, upitan o mogućoj vojnoj akciji Turske u Libiji u znak podrške Serajevim snagama, italijanski premijer Đuzepe Konte je rekao da je pokušao da obeshrabriti svaki pokušaj vojnog rješenja za Libiju.

Konte koji je prošle nedjelje sa Erdoganom telefonom razgovarao o Libiji, rekao je novinarima da će “rat preko posrednika u Libiji” samo pogoršati “nevjerovatnu fragmentaciju” Libije.

Konte je pozvao na pojačani diplomatski pritisak da se podstakne političko rješenje i rekao je da će italijanski ministar spoljnih poslova Luiđi Di Majo možda ponovo putovati u Libiju da bi podstakao rad na “prekidu neprijateljstava”.

Saradž se bori protiv ofanzive koju je u aprilu pokrenula rivalska vlada sa sjedištem u istočnoj Libiji i snage lojalne komandantu generalu Halifi Hifteru koji pokušava da zauzme Tripoli.

Te borbe vode Libiju u nasilje koje bi moglo biti slično sukobu 2011. godine kada je svrgnut i ubijen dugogodišnji lider Moamar Gadafi.

Hrvatska policija uhapsila oko 1.000 krijumčara

Droga oktrivena u kontejnerima broda u Monteveideu

ZAGREB - Hrvatska policija uhapsila je i krivično prijavila 976 krijumčara ljudi osumnjičenih za 904 krivična djela.

- Isključivo je riječ o ekonomskim migrantima, jer osobe nijesu proganjane u zemlji porijekla niti u zemljama iz kojih pokušavaju ući u Hrvatsku (BiH, Srbija), te je kao posljedica evidentna zloupotreba mehanizma međunarodne zaštite - saopšteno je iz zagrebačke Policijske uprave.

Mnogi migranti otkriveni su prilikom pokušaja nezakonitog prelaska granice, najčešće na području koje pokriva ličko-senjska policijska uprava.

Analiza negativnog trenda koji brine Sjedinjene Američke Države

Rast broja masovnih ubistva u SAD 2019.

VAŠINGTON - Baza podataka AP, “USA tudej” i Univerziteta Nortistern pokazuje da je 2019. godine u SAD bilo više masovnih ubistava nego bilo koje godine bar od 1970-ih.

Ukupno se dogodilo 41 masovno ubistvo, definisano kao ubistvo četiri ili više osoba, ne računajući počinioca.

Od toga su 33 bila masovna, vatrenim oružjem. Više od 210 ljudi je ubijeno.

Većina masovnih ubistava jedva da je postala nacionalna vijest u SAD, jer se nisu dogodila na javnom mjestu, poput masakra u El Pasu i Odesi u Teksasu i drugih.

U većini ubistava učestvovali su ljudi koji su se međusobno poznavali - bili su to porodični sporovi, nasilje zbog droge ili među bandama ili kada su ljudi svoj gnijev usmjerili na saradnike ili rođake.

Jedno od masovnih ubistava se dogodilo u Dejtonu, u Ohaju

U mnogim slučajevima ostaje misterija šta je motivisalo počinitelja.

U 18 masovnih ubistava ubijeni su članovi porodice.

Po statistici tri izvora, poslije ove godine po broju masovnih ubistava na drugom mjestu je 2006. godina s 38 takvih ubistava.

Ovogodišnjih 211 ubijenih je iza 224 žrtve 2017. godine, kada se u Las Vegasu dogodila najsmrtonosnija masovna pucnjava u modernoj američkoj istoriji.

Dok je Kalifornija, savezna država s nekim od najstrožijih zakona o oružju u SAD, imala najviše, osam takvih masovnih pogibija, skoro polovina američkih država doživjela je masovno ubijanje.

Vatreno oružje je upotrijebljeno u svim masovnim ubistvima, osim u osam. Ostalo oružje bili su noževi, sjekire i najmanje dvaput podmetanje požara da bi se ubili ljudi.

Svega devet masovnih pucnjava dogodilo se na javnom mestu. Druga masovna ubistva dogodila su se u kućama, na radnom mjestu ili u barovima.

Džejms Densli, kriminolog i profesor Univerziteta Metropolitan stejt u Minesoti, rekao je da podaci AP/USA tudej/Nortistern potvrđuju njegova istraživanja.

- Ono što ovo čini još izuzetnijim je to što se broj masovnih ubistva povećava dok ostala ubistva opadaju – naveo je on.

Densli je rekao da smatra da su masovna ubistva djelimično nusprodukt sadašnjeg “perioda ljutnje i frustracije”.

Densli i Džejms Alen Fok, kriminolog i profesor na Univerzitetu Nortistern, izrazili su zabrinutost zbog “efekta zaraze”, fokusom na masovna ubistva koja podstiču druge na to.

Mada su to “i dalje rijetki događaji, te je izik mali, strah je veliki - rekao je Foks.

Crnom Gorom

Nedjelja, 29. decembar 2019.

15

Na Žabljaku otvoreno Skijalište Savin kuk PODGORICA – Otvaranje zimske sezone na Ski-centru Savin kuk na Žabljaku organizovalo je juče Skijalište Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Nacionalnom turističkom organizacijom, a nakon uspješno realizovanog otvaranja u Ski-centru Kolašin 1600.

Kako prenosi Info Biro bio je organizovan besplatan prevoz iz Podgorice, a posjetiocima je boravak uljepšao nastup grupe Crveno i crno.

Dijelili su besplatan kačamak, dok je kompanija Plantaže častila kuvano vino.

Državni sekretar u MORT-u Damir Davidović kazao je da su u tom resoru iz godine u godinu zadovoljniji, ali da ima potencijala za razvoj.

- Skijališta Crne Gore, u koja je do sad uloženo oko 36 miliona eura, predstavljaju određeni generator ne samo dolaska turista, već generator potreba za stvaranjem nekih novih vrsta usluga, generator za zapošljavanje lokalnog stanovništva i unapređenje standarda svih građana. Samo ove godine, kapaciteti koji su najavljeni ili je njihova izgradnja već počela, dovešće do toga da naši zimski centri dobiju prve hotele sa pet zvjezdica, i da samo ova četiri projekta dupliraju kapacitete smještaja na sjeveru Crne Gore naveo je Davidović.

Istakao je da veliki hoteli predstavljaju sidro razvoja turizma, kako zbog načina prodaje, tako i zbog brendova koji njima upravljaju.

- Po onome što mi gledamo na primorju, znamo koliko dodatnih prihoda oni generišu. To su gosti koji dolaze i spremni su da potroše novac.

Generalno pričamo o gosti-

Na rivi u Tivtu

Izložba domaćih proizvoda TIVAT – Sprovodeći projekat „Osnažimo poljoprivredu - Oživimo selo“ juče je na gradskoj rivi Pine Maslinarsko društvo „Boka“, u partnerstvu sa nevladinom organizacijom „Nada“ iz Herceg Novog, organizovalo „Izložbu domaćih poljoprivrednih proizvoda“. Izložba je organizovana sa ciljem da se promoviše selo, poljoprivreda i proizvodnja zdrave hrane kao turističkog proizvoda.

Na štandovima 17 izlagača iz Boke Kotorske, Ulcinja, Bara, Nikšića i Podgorice mogli su se probati i kupiti masline, maslinovo ulje, med, sokovi, vino, suhe smokve, sir, a posjetioci su degustirali i paštu sa maslinama i maslinovim uljem, koju su pripremili kuvari hotela „Pine“.

Projekat „Osnažimo poljoprivredu - Oživimo selo“ sprovodi se uz podršku opštine Tivat, a podržan je u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLoaD), koji finansira Evropska unija.

S.K.

Dupliraće se kapaciteti smještaja na sjeveru Damir Davidović

Kapaciteti koji su najavljeni ili je njihova izgradnja već počela, dovešće do toga da naši zimski centri dobiju prve hotele sa pet zvjezdica

Žičara na skijalištu Savin kuk

ma koji žele aktivni turizam, koji žele da jedu domaću hranu i da dožive lokalna iskustva - dodao je Davidović.

Prema riječima direktorice NTO Željke Radak-Kukavičić, oko 12.000 evidentiranih turista u Crnoj Gori predstvalja rast od 7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Imajući u vidu da su praznici pred nama, kako je dodala, očekuje se velika posjećenost primorskih gradova i sjevera.

- Ono što NTO očekuje u narednom periodu jeste sajam predstojeće zimske turističBAR - Turistička organizacija Bar i ove godine organizovala je tradicionalnu nagradnu akciju ,,Najljepši novogodišnji izlog 2019.“, kako bi podstakla vlasnike radnji, butika i ugostiteljskih objekata da što ljepše urede prostore uoči predstojećih praznika. Iz godine u godinu ima sve više poklonika, a ovoga puta prijavilo se preko 200 zainteresovanih učesnika.

Ova akcija je još jedna u nizu, koju je s ciljem bolje promocije grada, njegovog uređenja i ljepšeg ambijenta, kako zbog svojih sugrađana, tako i zbog turista koji u sve većem broju posjećuju barsku opštinu, organizovala lokalna TO. Prvu nagradu i 150 € dobila je igraonica ,,Dvorište“.

- Pokušali smo da dočaramo nekadašnju atmosferu novogodišnjih praznika i pokažemo omladini kako se slavilo u prošlosti. Zato smo koristili fotelju moje bake, stare sanke, a sve ostalo napravili smo sami. Naš izlog izgleda kao kutak pun uspomena iz ranijih vremena kazala je Jelena Tošić, iz igraonice ,,Dvorište“. Ona se zahvalila Turističkoj organizaciji na nagradi i žiriju koji je prepoznao njihov trud.

Druga nagrada - 100 €, pripala je butiku ,,Lumy by Paris“, a treća butiku „Pretty woman“ - 50 €.

- Prije svega bih pohvalila Turističku organizaciju koja se zdušno zalaže, ne samo u ovoj akciji, da naš grad bude ljepši i atraktivniji. Ja sam se nosila

Željka Radak-Kukavičić

ke ponude, ali i ljetnje. Važan sajam je u Štutgardu, gdje će NTO zajedno sa turističkom privredom promovisati ono što je ponuda naših zimskih turističkih centara a i ono što je generalno ponuda Crne Gore - rekla je Radak-Kukavičić.

Direktor Skijališta Miloš Popović kazao je da trenutno nema dovoljno snijega za bezbjedno skijanje, ali i da ga očekuju narednih dana.

- Kako smo prije dvije nedjelje otvorili Ski-centar u Kolašinu tako smo i ove nedjelje otvorili Ski-centar Savin kuk, i spremno dočekujemo

novogodišnje i božićne praznike, i tekuću zimsku sezonu. Ove godine su u ponudi Ski-centra Savin kuk dvije žičare, tri ski-lifta i oko pet kilometara skijaških staza namijenjenih za alpsko skijanje. Takođe će biti jedan avanturistički park namijenjen za one najmlađe, gdje će moći da se oprobaju na tim adrenalinskim sadržajima, a biće i u funkciji staza za hodanje na krpljama, koja povezuje skijalište Savin kuk i Crno jezero - najavio je Popović.

Ove sezone, kako je naveo, na samom Centru je instali-

ralan najmoderniji sistem kontrole i evidencije skijaša, ski-data sistem, koji košta oko 150.000 eura. Prema njegovim riječima, to je dio investicije za narednu sazonu, kada će biti izgrađena i nova šestosjedna žičara i dodatnih četiri kilometra skijaških staza.

Direktorica TO Žabljak Vanja Krgović-Šarović je poručila da Durmitor nudi cijel i s p e k t a r u ž i va n j a n a planini.

- Tako za one koji nijesu ljubitelji skijanja postoje druge opcije, kao na primjer šetnja kroz NP ,,Durmitor“ u onom djelu koji je moguć za šetnje

i hodanje na krpljama. Ove godine na Žabljaku imamo organizovanu stazu za nordijsko skijanje koja je dobila sve standarde Fis organizacije. Naš cilj je da ove godine po prvi put organizujemo i republičko takmičenje u nordijskom skijanju. Što se tiče hotela i privatnih smještaja aposloutno su svi spremni i već ovih dana prihvataju prve goste. Ono što će biti naš doprinos, naravno u saradnji sa NTO, Skijalištima CG, i MORT-om jeste da se potrudimo da turistima na skijalištima omogućimo što zabavniji program - istakla je Krgović-Šarović.

K. J.

Organizovana tradicionalna nagradna akcija ,,Najljepši novogodišnji izlog 2019.“

Za igraonicu „Dvorište“ 150 eura

Najinovativniji izlozi

mišlju da uredim izlog tako da izgleda autentično, domaće, pa na svim ukrasima dominira čipka - kazala je Branka Bogdanović, koja je dekorisala butik ,,Lumy by Paris“. ,,Pretty woman“, butik ženske odjeće, prošle godine dobio je nagradu za originalno osmišljenu, u skladu sa svojom djelatnošću, jelku u obliku haljine, a ovoga puta tema je bila ,,Moderna Pepeljuga u novogodišnjoj noći“. Vlasnica butika Nemka Velović kazala je da će novčanu nagradu donirati Narodnoj kuhinji, pa su tako tim činom uz kreativnost, zaposleni u ovom butiku iskazali i humanost i plemenitost.

Prve nagrade uručila je predsjednica Izvršnog odbora Turističke organizacije Milica Stanišić Vuković.

- Raduje me činjenica da ove

godine imamo više učesnika i apelujem na sugrađane da nam se priključe dogodine u još većem broju - kazala je Stanišić Vuković i čestitala učesnicima predstojeće praznike.

Specijalne nagrade za dugogodišnji doprinos akciji dodijeljene su prodavnici nakita i satova ,,Pandora“ i buticima ,,Cesare“, ,,Miss Piru“ i ,,Carissima“. Za najoriginalniju novogodišnju jelku, specijalno priznanje dobila je zlatara ,,Engjel“, a za kontinuiranu kreativnost dječji butik ,,Emporio junior“.

- Drago mi je što ova akcija značajno doprinosi prazničnoj atmosferi i uljepšava na pravi način naš grad. Posebno me raduje što je sve više gradova počelo da organizuje slične aktivnosti, što potvrđuje da smo bili dobar primjer i drugima - kazao je di-

rektor TO Bar Emil Kukalj. Žiri je radio u sastavu Vesna Ljujić, Damir Mašović i novinar Mladen Stojović, a kriterijumi kojim su se rukovodili bili su kreativnost, originalnost ideje, primijenjeni kolorit, novogodišnji i božićni doživljaj, upotreba tradicionalnih i novih dekorativnih elemenata, a vodilo se računa i o preglednosti prostora, tehnici aranžiranja i o tome da prostor predstavlja organizovanu vizuelno - estetsku cjelinu.

- Pozitivno je to što svi ranije nagrađivani izlozi ne gube na kvalitetu, već su njihovi vlasnici motivisani da ih i dalje što ljepše urede. Novina je što od ove godine imamo sve veći broj kafića i restorana koji svoje staklene površine oslikavaju na veoma raskošan i atraktivan način. Zato smo ovoga puta

uveli novu kategoriju - Oslikavanje staklenih površina - naveo je član žirija Damir Mašović - diplomirani inženjer pejzažne arhitekture. Plaketu u toj kategoriji dobio je cafe ,,Makiato“. Žiri je dodijelio i pohvale vlasnicima radnji i poslovnih prostora koji su aranžiranjem i dekorisanjem izloga dali doprinos akciji i novogodišnjem ambijentu ,,Dado autentic studiju“, buticima ,,Šarm“, ,,Fashion house“, ,,Gerry Weber“, ,,Uno“, ,,Urban touch“, ,,Petar Pan“, ,,Obuća Minja“ i agenciji ,,Riva“.

Ljepotom uređenih prostora istakli su se i ugostiteljski objekti: restoran ,,Mornar“, kafana ,,U prolazu“, ,,Soho cafe“, poslastičarnica ,,Le pettit macaron“ i igraonica ,,Vesela planeta“.

V. K.V.

16

Auto

Čista, bez suvišnih detalja, nova „trojka“ se u savremenom obliku drži konvencijalnih vrijednosti.

Za Mazdu ovaj model ima poseban značaj jer je generacijama bio najprodavaniji u porodici, a nova generacija je najava svih budućih modela ove kompanije. Mazdina dizajnerska filozofija nazvana „ljepota pokreta duše“ iliti „Kodo“ daje novoj „trojci“ da izgleda drugačije od svega što se do sada pojavilo, hrabro dizajnirana i laboratorijskih čistih linija. Drugačije da je to sada premijum automobil nove ere

Nedjelja, 29. decembar 2019.

TEST

Bušido MAZDA 3 2.0i 16V SKYACTIV-G 122 KS AT COMFORT PLUS-SOUND-STYLE-LUXURY-SAFETY

K

ada je 2003. godine Mazda predstavila model „tri“ ovaj model je označio novu eru ovog proizvođača i vrlo brzo kao pravi „Bušido“ (duša Japana) „trojka“ se izborila za najvažnije mjesto u svojoj porodici, a tada je „prekrštena“ kao zamjena za čuveni „brzi rep“ model „323F“.

Gledajući novi „trojku“ prisjećam se 2017. godine i Salona automobila u Tokiju gdje je tada predstavljen prototip „mazda kai“ i shvatam da je još tada Mazda najavila da će svi njihovi modeli biti „jednostavnog“ dizajna, jer je to prosto suština koju nova „mazda 3“ i predstavlja. Zašto? Zato što je jednostavnost važna stvar japanske kulture, pa u Mazdi kažu u čemu je pojenta imati japanski automobil ako on ne izgleda jednostavno kao „katana“ ili „kimono“. Ova jednostavnost je i dobila svoje ime „Kodo“ filozofija. Dizaj nove „trojke“ je atraktivan na svoj način koji je iskreno rečeno neponovljiv i očišćen je od viška elemenata jer Mazda želi da bude prepoznata kao japanski brend. Da, otišlo se u tradiciju, pa zaboga i samuraji su posebni i prepoznatljivi.

Posmatrajući automobil svugdje prepoznajem oličenje zemlje „izlazećeg sunca“. Prednji dio je širok i njime dominira velika sačasta maska koja je u obliku neke vrste romba i ispod koje se

nalazi uski usisnik vazduha sa izvučenim niskim spojlerom. Zanimljivost su i u ravni ovog usisnika jednostavna udubljenja u braniku sa oštrim linijama. Najinteresantnije u cijeloj priči o prednjem dijelu su svjetlosne grupe koje su uske i „kosooke“ (još jedan detalj da se zna odakle stiže) i koje se na veoma vješt i elegantan načain uklapaju u prednju masku dok sami krajevi se završavaju u prednje blatobrane. Dok poklopac motora je veliki sa dva udubljenja sa stara cijelom dužinom, i to je to. Da „mazda 3“ ima čiste linije, velike površine bez nepotrebnih detalja najbolje se vidi kada se pogleda sa boka. Tu su ravne površine sa blagim

zaobljenjima i cijelom dužinom u dnu oštra linija sa plastičnim malim izvučenim pragom. Bokom dominiraju veliki lijepo sportski oblikovani retrovizori koji su malo pomaknuti ka nazad, kao i velike kvake vrata. Tu su i sportski mali bočni prozori pogotovo pozadi. Ono što je interesantno jeste niska linija krova koja je blago padajuća pozadi.

Ono što je sakriveno, ali vještom oku primjetno jeste linija krova iznad vrata koja od stuba A do stuba C je po sredini udubljena što još više daje atraktivnosti i aerodinamici. Zadnji dio je takođe jednostavan sa zaobljenim linijama i velikim zadnjim staklom kao i spojlerom, a donjim dije-

lom - branikom vlada veliki crni zaobljeni dio sa oštrom linijom koji ujedno stvara utisak nekog sportskog ravnog difuzera. Svjetlosna grupa je slična prednjoj, međutim kada sam se malo bolje zagledao podsjetila su me na nekadašnje svjetlosne grupe kod nekih modela Alfa Romea. Dodaću i to da su vrata „japanski“ lagana i mekanog zatvaranja što je takođe posebnost.

Otvorivši vrata shvatio sam da možda najbolja stvar kod „mazde 3“ je radno mjesto vozača, tačnije čitava kabina. Tu su sjedišta koja su udobna dobro drže donji dio leđa u izvijenom položaju udobna za duga putovanja, kukovi su niži u

Velika pažnja i bezbjednost Sa koliko pažnje je projektovana nova „mazda 3“ najbolje se vidi ispod automobila. Naime, pod automobila je obložen plastičnim i metalnim pločama, sve je zaštićeno, a usput to je i dobra aerodinamika. Da je ovo automobil sa ozbiljnim ambicijama potvrđuje i pravi dvostruki izduvni sistem, ali ono što joj mnogi zamjeraju jeste to što umjesto multilink oslanjanja ima klasičnu krutu osovinu, dok je naprijed Mekferson. Ovakava

vrsta oslanjanja „trojki“ ne smeta jer sam pri naglim izbjegavanjem prepreke pri brzini od 100 km/h „trojka“ ostaje čvrsto na točkovima i veoma je stabilna, tako da zamjerke ne stoje. Dio zasluga za to pripada i sistemu G-vectoring control. To je sistem koji zapravo na svakom ulasku u krivinu, na početku zaokreta za trenutak oduzme malo gasa, oduzme malo snage motoru.

Praktično time uspori automobil, nagne ga više naprijed, prednje

točkove tako pritisne na podlogu i daje im više prijanjanja u krivinama. „Mazda“ može da ima i pogon na svim točkovima „i-aktiv“. Ovaj sistem ima 27 senzora da prepozna klizave situacije i prije nego točkovi proklizaju. Recimo ako uključite brisače ili padne temperatura on će to shvatiti kao signal da treba da aktivira obje osovine. Kada je bezbjednost u pitanju „mazda 3“ je i na tom polju napredovala pa tako sada „trojka“ prepoznaje

znakove za ograničenje brzine.

Tako kada se prođe određeni znak sa ograničenjem brzine na na instrument tabli se pokaže znak, ali i na brzinomjeru se pokaže crvena linija sa ograničenjem istovremeno i na hed ap displeju na vjetrobranu se pokazuje znak sa ograničenjem.

Ako se ograničenje prekorači skazaljka brzinomjera iza sebe istavlja crvenu liniju upozorenja.

Tu je i kamera koja prati umor vozača, da li su mu oči otvorene

dok vozi, koliko je puta trepnuo i kakav mu je položaj tijela i glave, na osnovu toga određuje koliki je stepen umora i upozorava ga.

Tu je i aktivni tempomat sa radarom koji kada mu zadate određenu brzinu (čak i u gradskim uslovima) prati automobil ispred sebe i automobile oko sebe i na određenoj udaljenosti koju ste sami odredili sam koči i zaustavlja automobil na semaforu na kretanje automobila ispred vaše je da samo taknete papučicu

gasa i „trojka“ će ubrzati do prije zadate brzine i održavati brzinu kao i prije, a ako kojim slučajem krenete preko „crte“ upozoriće vas podrhtavanjem upravljača i samostalno vratiti isti, a tu su i retrovizori koji prepoznaju mrtvi ugao, a sva se upozorenja očitavaju i na hed ap displeju. Takođe, za zaštitu pješaka, poklopac motora je tako konstruisan da ublaži udar, odnosno da u što većoj mjeri apsorbuje kinetičku energiju.

Auto

Nedjelja, 29. decembar 2019.

17

Čudno Pored svega luksuza ono što je malo interesantno jeste to da na prekidačima za klimatizaciju, konkretno za funkcije zatvaranja dovoda vazduha spolja i određivanja smjera izduvavanja, na prekidačima nema iscrtane ikonice za te funkcije, tako noću je vrlo teško ih naći.

Naslon i štednja Ozvučenje Pored dobre vožnje i punog luksuza, uvijek ide i dobro ozvučenje. U ovom slučaju to je Bose, a pojačalo se nalazi u prtljažniku umjesto rezervnog točka, a za krpljenje pneumatika predviđen je set za krpljenje.

Ono što mogu da zamjerim jeste to da je naslon između prednjih sjedišta širok i dobro podešen i ispod njega se nalazi velika i duboka ostava. Međutim, da bi se do njih došlo gornji klizeći naslon se mora gurnuti nazad pa podići, ali to nije problem jer upravo kada se gurne pozadi naslon udara putnika pozadi u koljeno pogotovo onog koji sjedi u sredini. Drugo što nije objašnjivo jeste to da pored ovolikog luksuza je Mazda štedjela pa tako na prednjim sjedištima pozadi ima samo jedan džep i to na suvozačevom sjedištu.

TEHNIČKE KARAKTERISTIKE Cilindara/ventila

4/16

Zapremina (ccm)

1.998

Snaga (kW/KS/o/min)

90/122/6.000

Moment (Nm/o/min) Dimenzije (D/Š/V-mm)

213/4.000 4.460 x 1.795 x 1.435

Međuosovinsko rastojanje (mm)

2.725

Kočnice-naprijed/pozadi Samoventilirajući diskovi Diskovi ABS/ESP/SBS/TSR/RCTB Pneumatici Zapremina prtljažnika (l) Zapremina rezervoara za gorivo (l)

215/45 R 18 99W 358/1.026 51

Masa test vozila (kg)

1.389

Ubrzanje (0-100 km/h-s)

10,8

Maksimalna brzina na testu (km/h)

199

Potrošnja na testu, u zagradi potrošnja sa Start-Stop sistemom (l na 100 km):

Urednik Pobjeda Auto Vešo Šoškić i početak nove ere

odnosu butina pri čemu su u ravni gdje je težište automobila. Upravljač se podešava u širokom rasponu, mada bih volio da je obruč upravljača malo deblji, takođe svi materijali u unutrašnjosti su mekani i vrlo luksuzni pa čak i prošiveni koncem, nema ništa jeftino, tako da sve ostavlja premijum klase što i jeste „mazda 3“. Što znači da je osnovna stilska filozofija spoljašnjosti prenijeta i u enterijeru, pa je sve jednostavno, sa mnogo „funkcionalne praznine“. Untrašnjost toliko prati japansku kulturu tako da se može na tren pomisliti da nešto nedostaje, ali sam odmah shvatio da bi sve što bi se dodalo bilo samo višak. Ono što se izdvaja tu je novi ekran multimedijalnog sistema od 8,8 inča koji djeluje kao da je blago zakrenut put vozača, a uklopljen je u prednju armaturu tako kao da je dio iste vješto izrezan i taj materijal iskorišćen za izradu ekrana. Ekran nije osjetljiv na dodir, a menijem istog se upravlja pomoću okruglog kontrolera, koji se nalazi iza ručice mjenjača. Nije mi se dopalo što su ventilacioni otvori nisko postavljeni, a to će posebno smetati suvozaču. Takođe inženjeri su se oduprli trendu virtuelnih instrumenata, ali ipak su luksuzni, vozaču ponudili čistu instrument tablu sa digitalnom grafikom prilagodljive konfiguracije. Tu su tri klasična pokazivača, a na središnjem najvećem instrumentu može da se mijenja prikaz i dobijanje svih bitnih funkcija koje su bitne za vozača i tom prilikom se dobijaju elegantne brojke i instrument tabla nije mnogo šarena kao i

Gradska vožnja

8,7 (7,3)

Otvoreni put

4,7

Prosjek

6,7

Efel Travel d.o.o. 020/662-383 Cijena sa carinom i PDV-om test vozila 29.450 eura

Sjedišta Najvažnija tehnička novina je „skajaktiv“ platforma, zahvaljujući kojoj automobil svim svojim elementima podržava kretanje. Na primjer sjedišta, ona su iznova konstruisana.

Kada se nađete na vozačevom mjestu, pozicija gornjeg dijela vašeg tijela biće takva da podržava kretanje. Tijelo je u prirodnom položaju, pa vratni mišići drže glavu na najprirodniji način. Ovakvo rešenje smanjuje vozačev umor, čak i tokom dugih vožnji.

Nisko

Generator Pod prednjom haubom „mazde 3“ je savremeni „skajaktiv-G benzinski motor sa direktnim ubrizgavanjem goriva i sa integrisanim 24-voltnim blagim hibridnim sistemom, takozvani „M-Hybrid“. Mazda ovdje pokazuje originalan pristup u klasičnom korišćenju generatora koji je povezan sa motorom putem kaiša i koristi se za neprimjetno aktiviranje i deaktiviranje start-stop sistema i drugih elektronskih potrošača. Dopunjavanje ove baterije se obavlja prilikom usporavanja kretanja automobila. Ovaj motor je jedistven po tome što ima sistem isključivanja dva cilindra pri sporoj i ravnomjernoj vožnji, naravno oni se nastavljaju kretati, ali samo u tom trenutku ne ubrizgavaju gorivo. I kada se isključe uopšte se ne primjećuje da nijesu u funkciji jer automobil radi normalno i bez gubitka snage.

Skrivena svjetlost ekran na centralnoj konzoli, sve je smireno kao i cijeli automobil. Na zadnjim sjedištima ima dovoljno mjesta pa čak i za natprosječno visoke osobe.

Motor koji je pokretao test model je dobro poznati dvolitarski benzinac sa 122 KS koji nije mrtav već se odaziva munjevito na svaki stisak pedale gasa.

U donjim režimima nema mrtvila kao što atmosferci znaju da imaju, dobrog momenta uvijek ima, a zna da se zavrti i do 6.500 o/min i tako stvara utisak da ima više snage nego što piše. U „sport“ režimu je priča sasvim drugačija odjednom se razigra i uz „reski“ zvuk kod vozača budi adrnalin u krvi, naravno ono što treba istaći zvučna izolacija je veoma dobra tako da se nečuje ni huk vjetra.

Automatski mjenjač ima samo šest brzina, jer

Atraktivna sportska linija i nizak prednji dio uslovio je to da je prednji branik dosta nizak pa tako kada se parkirate, a ako je ivičnjak iole malo veći, računajte na oštećenje donjeg dijela branika.

Da je Mazda o svemu mislila pokazuje i primjer svjetala za maglu. Naime, svi će se pitati kada pogledaju prednji dio gdje su, a i u unutrašnjosti gdje je njihov prekidač, jer postoji samo kružni selektror za uključivanje zadnje. Međutim, maglenke postoje i integrisane su u sklopu prednjih farova, a rade po principu kada se zakrenu prednji točkovi u krivinu lijevo ili desno (zakretanjem prednjih točkova u fazi mirovanja automobila ne uključuju se jer je procijena da bi tako opterećivali kućište prednjih farova) i tako obasjavaju dio puta, a uključuju se automatski da radar stalno samo onda kada radar procijeni da je vidljivost napolju slaba.

kako japanski inženjeri kažu, zbog specifičnosti konstrukcije motora podjednako efekasan rezultat postižu i ovakvim mjenjačima. Kada zatreba kočnice veoma dobro obavljaju svoj zadatak.

Dakle, izgleda kao iz filma, iznutra otmena, a za upravljačem budi vozačke strasti, da to je posebna jednostavnos pokreta duše Tekst i Fotografije Vešo Šoškić

Okružena kamerama Nova „trojka“ posjeduje prikaz više kamera koje su korisne pri parkiranju na uzanim djelovima parkinga. Tada se ekran multimedijalnog sistema dijeli na dva dijela, tako veći dio ekrana prikazuje prikaz sa prednje ili zadnje kamere, dok manji dio objedinjuje prikaz sve četiri kamere (naprijed, nazad i u retrovizorima). Osim toga pri parkiranju nazad sistem pokazuje koliko su prednji točkovi zakrenuti čime upozorava vozača da ih ispravi da nebi bilo neprijatnih situacija prilikom isparkiravanja.

Široki stub Ono što ne mogu da pohvalim, a odnosi se na zadnji dio jeste široki C stub koji osim što smanjuje preglednost, stvara osjećaj skučenosti iako mjesta ima dovoljno, još kada se zatvore vrata unutrašnja ivica obloge vrta je visoka i ona još više daje osjećaj skučenosti, a prozori su mali pa je vrlo nezgodno pogledati kroz njih.

18

Zabava

Nedjelja, 29. decembar 2019.

Sa prošlogodišnjeg dočeka u Tivtu

Na trgovima širom Crne Gore počelo zagrijavanje za ,,najluđu noć“ PODGORICA – Odbrojavanje do ,,najluđe noći“ u godini počelo je na trgovima širom Crne Gore. Za doček 2020. sve je spremno. Podgorica, Budva, Tivat, Herceg Novi, Bar, Kotor, kao i sjever Crne Gore spremni su da doček Nove godine proslave uz bogat muzički program i dobru zabavu.

U okviru drugog Podgoričkog prazničnog pazara u glavnom gradu danas će se u 12 časova tradicionalno organizovati dječji novogodišnji koncert. Mališane će zabavljati hor ,,Zvjezdice“, baletska škola ,,Princeza Ksenija“ i animatori.

Specijalni gost biće Minja Subota. U 14:30 nastupiće sastav Ishijazz, a u večernjim satima Sara Jovović Kvintet.

U ponedjeljak su zakazani nastupi Kino Kulture i Marije Božović, dok će novogodišnja proslava početi koncertom domaćeg sastava Neon. Posljednje trenutke 2019. Podgoričani i posjetioci odbrojavaće sa bendom Ničim izazvan, a nakon njih će nastupiti Letu štuke.

Za reprizu publiku će zabavljati Marija Božović i bend, a od 21:45 h Marko Luis. Zavjesu na to veče spustiće Darko Rundek i Ekipa.

U Budvi danas nastupa Neno Belan, u Tivtu Vlatko Stefanovski

BUDVA

Program u crnogorskoj metropoli turizma Budvi, počeo je juče i trajaće do ranih jutarnjih sati, 2. januara. Ispod zidina Starog grada danas će nastupiti Lena Kovačević, a od 21 sat Gradska muzika Budve, zatim Refugie Jesus & Apostols i Neno Belan. Sjutra na istoj lokaciji zakazani su nastupi gudačkog kvarteta ,,Lords of the Strings“, a u 21 počinje di-džej žurka gdje će nastupiti Stevan Mandić & Jonh K i Mahmut Orhan. Priprema za doček počinje podnevnim programom za djecu, dok će u večernjim satim nastupiti The Grupa, Nevena Božović i Zdravko Čolić. Prvog dana 2020. u 13 časova zakazan je koncert klasične muzike Mediteranski revijski orkestar, dok će u 21 sat nastupiti Assa Voce, zatim Hari Mata Hari i Svetlana Ražnatović Ceca.

Ni budvanski hoteli ne zaostaju za dobrim provodom.

U hotelu ,,Palas“ će tokom tri noći nastupiti Aco Pejović, Tijana Dapčević, Nina Badrić, Severina i Dejan Petrović Big Band. Hotel ,,Splendid“ ove godine organizuje petodnevni program, od 31. decembra do 3. januara, a glavne zvijezde prazničnih noći biće Neda Ukraden, Petar Grašo i Haris Džinović. U hotelu ,,Falkensteiner“ u najsvečanijoj noći će nastupiti Nina Žižić i

Neno Belan

Danijel Alibabić, dok će u hotelu ,,Melia“ u Petrovcu, tokom tri noći, goste zabavljati Positive bend, Milan Bukilić, Bane Mojićević, Ana Kokić i Inspiracija bend. Hotel ,,Maestral“ je već popunio svoje kapacitete za vrijeme novogodišnjih praznika, ali je za Božić odlučio da ugosti atraktivne novosadske Frajle. U hotelu ,,Avala“ za muzičku atmosferu pobrinuće se Light Motive bend.

TIVAT

Novogodišnji program koji su pripremile opština Tivat i Turistička organizacija trajaće do 3. januara. Večeras nastupaju Vlatko Stefanovski i Bitoljski kamerni orkestar, dok će sjutra nastupiti legendarni Željko Bebek. Tivćani će novogodišnju noć provesti uz Leksington bend i Miligram. Slavlje će se nastaviti 1. januara uz Mariju Šerifović i Sašu Kovačevića, dok će 2. januara nastupiti Ana Stanić i Pop simfonija.

Vlatko Stefanovski

Rivu Pine će pored klizališta, krasiti i okićene gastro kućice, dočaravajući prazničan duh sve do završetka novogodišnjeg programa.

KOTOR

Kotorani će Novu godinu dočekati već tradicionalno u rokerskom stilu. Praznični koncertni događaj otvoriće Partibrejkersi. Scenu će zatim preuzeti slovenački sastav Lačni Franz, dok će veče zatvoriti Vis Tetra.

Drugo muzičko veče takođe će proteći uz tri koncerta, od kojih će prvi biti nastup Bajage. Slijedi koncert grupe Hladno pivo, a završnica koncertnih nastupa pripašće domaćem bendu Light Under the Black Mountain.

HERCEG NOVI

U organizaciji TO HN i opštine Herceg Novi u tom gradu priprema se muzički program sa bogatim pratećim sadržajima uz veličanstven doček Nove 2020.

godine na platou ispred hotela ,,Igalo“.

Slavlje počinje sjutra kada će nastupiti Aleksandra Prijović, a doček će biti organizovan uz Neverne bebe. Za reprizu će pjevati Haris Džinović.

BAR

Opština Bar i Turistička organizacija Bar i ove godine najavljuju dobar provod tokom novogodišnjih praznika.

Trg Vladimira i Kosare će opet biti mjesto dobrog raspoloženja i kvalitetne zabave za sve generacije.

Muzički program počinje sjutra uz Padrino i Tropiko bend. Novoj godini se uvjek najviše obraduju najmlađi, pa je za njih osmišljen poseban program.

Program za djecu 31. decembra počinje u 12 časova predstavom ,,Novogodišnja čarolija“, a nakon predstave predviđene su razne animacije. Novogodišnja žurka se nastavlja u 22 sata kada nastupa jedan od najboljih crnogorskih rokenrol bendova Akademia, a Novu go-

dinu dočekaće uz Harisa Džinovića.

Prvi dan Nove 2020. godine započinje sa koncertom etno-grupe Zora, a za nastavak dobrog provoda će biti zadužena barska legendarna grupa Katapult. Nakon Katapulta, na scenu stupa Amadeus bend.

HOTELI

I brojni hoteli na sjeveru organizuju spektakularan program za novogodišnje praznike. U hotelu ,,Onogošt“ u Nikšiću gostuju Šako Polumenta i Suzana Tot. Prvog januara nastupiće Peđa Medenice i Nina Žižić, 2. januara gosti hotela uživaće u nastupima Milice Pavlović i Baneta Mojićevića, a 3. uz Aca Pejovića i Impresiv bend. U hotelu ,,Bianca Resort and Spa“ u Kolašinu tokom novogodišnjih praznika gostovaće Jadranka Barjaktarević, Bojan Delić i Miroslav Ilić. U hotelu ,,Žabljak“, goste će zabavljati Lena Savić i bend Boja zvuka.

Z. K.

Feljton

Nedjelja, 29. decembar 2019.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

19

14.

Zlodjela regentove vojske su u potpunosti prećutana » Piše: Slobodan ČUKIĆ Milorad Mihailović je izvještaj o sprovedenoj ofanzivi u januaru i februaru 1920. sačinio u mjesecu martu – dakle, s distance od mjesec dana i saznanjem da je ofanziva dovela do velike demoralizacije civila i predaje dijela komita krajem januara i tokom februara. Zbog toga je u tom dokumentu bilo domišljanja i dizanja sopstvenog značaja pred višim komandama u Sarajevu i Beogradu. Sve je bilo opisano kao odlučna i elegantno izvedena vojna operacija u kojoj je svaki Mihailovićev potez trebalo da zadivi nadređene – da i ne pominjemo očekivanja kad je riječ o regentu Aleksandru Karađorđeviću čije su nezajažljive i nastrane autokratske ambicije omogućavali upravo zločinci Mihailovićevog kova.

Ali, način na koji je ofanziva izvedena bio je daleko od „elegancije“ kako je to Mihailović prikazao, jer se zasnivao na masovnim i divljačkim zločinima nad stanovništvom. Kao što je to činio i u ranijim izvještajima, Mihailović je i na tom mjestu u potpunosti prećutao zlodjela koja je u januaru i februaru 1920. počinila njegova, odnosno regentova vojska – o čemu uvjerljivo svjedoče oficirski izvještaji iz Gaete i Formija. Komandant okupacione vojske je zaobišao činjenicu da je ključni elemenat te ofanzive bio u sistematskoj izolaciji, izgladnjivanju i nezapamćenom mučenju civila, što se graničilo s istrebljenjem. Bilo je to u duhu već razrađenog karađorđevićevskog manira da se masovni zločini nad civilima vješto prikrivaju od javnosti – za ta zlodjela se u Beogradu i ostatku Kraljevine SHS počelo saznavati tek 1921. godine kada je o njima u listu „Balkan“ izvijestio beogradski novinar Pantelija Jovović. Dakle, za zvjerstva se saznalo tek nakon dvije godine.

Na identičan način je decenijama postupala i srpska istoriografija, gurajući pod tepih hiljade zločinstava koje je

Milorad Mihailović

Milorad Mihailović je u martu 1920. podnio izvještaj o sprovedenoj ofanzivi u prethodna dva mjeseca. Sve je opisao kao odlučnu i elegantno izvedenu vojnu operaciju u kojoj je svaki potez trebalo da zadivi nadređene. Ali način na koji je ta ofanziva izvedena bio je daleko od „elegancije“, jer se zasnivao na masovnim i divljačkim zločinima nad stanovništvom

Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019, trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto u oktobru i novembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo period od decembra 1919. do januara 1921. godine (17-22. poglavlje)

Beograd oko 1920. godine

srpska vojska počinila u Crnoj Gori 1919-1920. – sve do dan-danas, pri čemu se osobito ćutalo o rukovodećoj ulozi koju su u tome igrale Vrhovna komanda i kraljevska vlada u Beogradu na čelu s regentom Aleksandrom Karađorđevićem. Ideja da se u Crnoj Gori 2018. proslavi dolazak „oslobodilačke“ srpske vojske u oktobru-novembru 1918. godine bila je besramna i bezočna. Ravna ideji da se u Srebrenici proslavi dan kada je u nju stupio Ratko Mladić. U proteklih sto godina, sve do današnjeg dana, nije se pojavio nijedan srpski istoričar koji bi bio u stanju da na svjetlo dana iznese činjenice o masovnim zločinima karađorđevićevskog režima u Crnoj Gori – o čemu svjedoči pozamašna arhivska građa. U ove „istinoljupce“ spada čak i Lazar Vrkatić (studija „Pojam i biće srpske nacije“, 2004) koji je otvoreno progovorio o krimi-

nalnoj prirodi srpske okupacije Crne Gore i kriminalnoj prirodi Podgoričke skupštine 1918. godine. On nije prećutao da se radilo o okupaciji – ali je odmah iza toga konstatovao da je Crna Gora (sa Srbijom) navodno prosperirala u novoj državi. Osim toga, Vrkatić ni jednom riječju nije ukazao na masovne zločine koje je u Crnoj Gori počinio srpski državni vrh sa svojom vojskom. Nije imao snage da pređe liniju „zabrana“ koju je još prije jednog vijeka iscrtala srpska velikodržavna ideologija, a istoriografija pretvorila u zavjeru ćutanja. Kakva farsa od nauke!

RADIKALIZACIJA

Jednovremeno sa progonom crnogorskih komita, u januaru 1920. se iznova masovno pristupilo hapšenju članova ustaničkih porodica i svih onih koji su posredno ili neposredno potpomagali usta-

Aleksandar Karađorđević

Beograd oko 1920. godine

ničku akciju – što je preduzeto „u sporazumu“ s Ivom Pavićevićem, a s ciljem da se komite izoluju i kroz neprekidan progon pobiju, pohvataju ili prisile na predaju („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1392-1393).

Mihailović je bestijalnost i zločine svoje vojske prema stanovništvu pravdao time da su civili po selima pomagali hranom ustanike i obavještavali ih o pokretu vojske, kao i da se dio povremeno pridruživao ustanicima i učestvovao u borbi protiv okupacione vojske. Njegova odluka – da sveobuhvatnom blokadom i pritiskom na narod fizički onemogući pomoć ustanicima sa te strane, kao što je pomoć u hrani i skloništu i davanju podataka – je u operativnom smislu predstavljala radikalizaciju onoga što je već činjeno mjesecima. Razlika je bila u tome što je sada teror sproveden uz savršenu organizaciju. Ne možemo se oteti utisku da je to postepeno usavršavanje u šikaniranju civila podśećalo na kasnija nacistička organizaciona usavršavanja tokom ofanziva 1942-1943. godine, u kojima je svaka naredna za civile bila sve brutalnija.

ZLOČINAČKI IMPERATIV

Nemilosrdnom represijom nad stanovništvom i danonoćnim i jednovremenim progonom po svim oblastima, ustanike je trebalo primorati da otvoreno prime borbu – s procjenom da će im u uslovima izolacije biti fizički nemoguće da izdrže pritisak duže od 2-3 mjeseca. Osnovna ideja je bila da se iskoristi nepovoljnost zimskog perioda kada je boravak po šumama i planini bio praktično nemoguć. Milorad Mihailović piše upravo o tome: sve je trebalo izvesti prije nego što gora ozeleni „jer ako se proleće dočeka sa 900 odmetnika u šumi nastupiće događaji čije se posledice nisu dale sagledati“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1392-1393).

Iz okupatorskog ugla ovo nije moglo biti logičnije. Problem je međutim bio u smišljenoj zločinačkoj namjeri da se progon komita zasnuje na hapšenju civila muškaraca, a sa njima i žena, đece, trudnica i starica, odnosno kompletne populacije. Pri čemu je iznova počinjeno mnoštvo zvjerstava, paljevina, batinanja, silovanja i ubistava.

Dodatno zločinstvo je bilo u

tome što je okupaciona vlast veoma dobro znala da je stanovništvo bilo u potpunosti „izmrcvareno“, jer je upravo ona bila ta koja je punu godinu dana sprovodila blokadu, sistematsko izgladnjivanje, fizičko zlostavljanje, progon, uništavanje imovine i tamničenje. Narod je bio u ratu već sedam godina, praktično od početka balkanskih ratova 1912, s time što se stanje iz dana u dan pogoršavalo. Crnogorsko stanovništvo je još u drugoj polovini 1915. zapalo u nemoguć položaj, da i ne pominjemo situaciju nakon dvije godine austrijske okupacije i nerodne 1917. godine. U momentu kada je srpska vojska okupirala Crnu Goru u oktobru 1918. narod je već bio na egzistencijalnom minimumu. Ali, paradoksalno, pokazaće se da je to bilo pravo blagostanje u odnosu na propast u koju će ga dovesti karađorđevićevska okupaciona sila. Uglavnom, nakon 14 mjeseci srpske okupacione torture i opšte blokade, crnogorski narod je bio pretvoren u ,,živu lešinu“ koja je još davala znake života samo zahvaljujući tradicionalnoj (nadljudskoj) izdržljivosti i trpeljivosti, odnosno, vjekovnoj naviknutosti na oskudicu.

Ispostavilo se da su šest ratnih godina (1912-1913, te 1914-1918), uz neprekidan teror iz prve godine srpske okupacije (1919), poslužili kao idealna priprema za progon komita i naroda u zimu 1919/1920. godine.

(Nastavlja se)

20 Horoskop

Nedjelja, 29. decembar 2019.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (30.12.2019-05.01.2020) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.Tranzit se završava u srijedu u 17:08.

ČETVRTAK I PETAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate.

Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države.

Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Tranzit se završava u srijedu u 17:08.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan.

Konkurencija je trenutno vrlo jaka.

Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama.

Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u srijedu u 17:08.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države.

Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u srijedu u 17:08.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u srijedu u 17:08.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Ovo su relativno nepovoljni dani.

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

dobrobit od navedenih informacija.

Preciznu kalkulaciju Mjesečevog znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u srijedu u 17:08.

vedicastrologer.org/jh.

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

je ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit se završava u srijedu u 17:08.

ČETVRTAK I PETAK

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi.

Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete.

Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije.

Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Tranzit se završava u srijedu u 17:08.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba.

Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza ko-

VIKEND

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu.

Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit se završava u srijedu u 17:08.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

VIKEND

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi.

Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u srijedu u 17:08.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete

višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova.

Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u srijedu u 17:08.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih.

Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u srijedu u 17:08.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih.

Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid.

Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Nedjelja, 29. decembar 2019.

Enigmatika

21

22

Enigmatika

Nedjelja, 29. decembar 2019.

Nedjelja, 29. decembar 2019.

Marketing

23

24

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 29. decembar 2019.

MalI oglasI NEKTERNINE PRODAJEM stan, jednosoban 57m2, ulica Svetozara Markovića, Preko Morače, renoviran – 73000eura.

Tel. 068/062-193 1 CENTAR – PG, izuzetna poslovna rezidencija 727m2 (poslovni dio 530m2 I deluks penthaus 200m2) sa 11 parking mjesta i prelijepim dvorištem. Hercegovačka 64.

Prodajem .

Tel. 069/867-791 2 Poslovni prostor 415m2- centar 30m od glavne ulice Slobode. Privatni parking za 10 auta i pored javni parking sa 100

auta. Prilagodljiv svim zahtjevima. Prodajem.

Tel. 069/871-452 3 PRODAJEM magacin, Njegoševa centar 37 m2, povoljno 17.000 E, prazan.

Tel. 069/744-197 4 IZDAJEM magacin, Njegoševa centar 37 m2, 150 E, povoljno.

Tel. 069/744-197, 069/879-584 5

RaZNo OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića.

Tel. 069/399-299 , 067/069-288 6 KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 7 POVOLJNO krečenje – soba 20e. Tel. 069/504-580 8

Nedjelja, 29. decembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 29. decembar 2019.

Dana 28. decembra 2019. poslije duge i teške bolesti preminula je u 68. godini naša draga

Danas se navršavaju dvije godine od kada nije sa nama naša draga

Дана 28. децембра 2019. послије дуге болести у 91. години преминула је наша драга

РОСАНДА Божидарова БОЖОВИЋ рођена Ивановић

Vjera Majskog Vuković rođena Pejović

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 29. decembra od 10 do 15 časova i 30. decembra od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: suprug Majski, kćerka Tamara, sinovi Slobodan i Dejan, brat Miodrag, sestra Nataša, snaha Nada, unučad Nikola, Mina, Mara i Vuk, kao i ostala rodbina Vuković i Pejović

Slavka Milonić rođena Miranović

Ponosni smo što smo te imali i neizmjerno tužni što nijesi više sa nama. Tvoj glas više se ne čuje, ali tvoje riječi i dalje žive u nama.

Саучешће примамо у капели Спуж, 29. децембра од 10 до 16 часова, а 30. децембра од 10 до 13.30 часова. Сахрана ће се обавити на мјесном гробљу Зури – Грбе у 14 часова. Ожалошћени: синови МИЛАН и СЛОБОДАН – БОБО, ћерке РАДОЈКА и МИЛОДАРКА, братанић ЖАРКО – БАТО, братаничне, сестричић МИХАИЛО – БАТО, сестричне, снахе РОСА, МИКА, СОЊА и БЕЛА, заове СОЊА и СЛАВКА – ЋИРА, заовичићи, заовична, унучад, праунучад и остала родбина БОЖОВИЋ и ИВАНОВИЋ 1439

Дана 28. децембра 2019. године у 96. години преминуо је

Tvoja porodica

ЉУБО Милутинов ВУШУРОВИЋ - ГОЛООТОЧАНИН –

Саучешће примамо у капели на Новом гробљу на Цетињу 29. децембра од 11 до 16 часова и 30. децембра од 11 до 15 часова када ће се обавити сахрана у 15 часова. Ожалошћена породица: син НЕНАД - ДРАГАН, кћерке ЉИЉАНА и КАТАРИНА, сестре СТАНКА, ВАСИЉКА КОКЕ, НЕВЕНКА - ЛАЛА, синовци МИЛУТИН - ЂЕФИ и АЛЕКСАНДАР - БАЋКО, брат од стрица ДАНИЛО НИНО, унучад, снахе и остала многобројна родбина

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 29. decembar 2019.

Dana 27. decembra 2019. poslije kraće i teške bolesti umro je u 53. godini

27

Dana 28. decembra 2019. u 69. godini, preminuo je naš dragi Dana 28. decembra 2019. u 77. godini ispustio je svoju plemenitu dušu naš voljeni

ZLATKO Radivojev SANDIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 28. decembra od 11 do 16 časova i 29. decembra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: braća MIRKO, MIJAJLO, DRAGO i ĐOKO, snahe ĐINA, MILJA i MIRA, sinovica OLJA, sinovci ACO, BATO, GORAN, DARKO i MILOŠ, braća i sestre od strica, ujaka, tetke i ostala rodbina

1413

BOGIĆ Vojislava PEROVIĆ

VIDOJE Markov POPOVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, 29. decembra od 10 do 15 časova i 30. decembra od 10 do 13 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u Maloj Zagredi u 14 časova.

Ožalošćeni: sinovi DRAGAN i MIRKO, kćerke SVETLANA i SLAVKA, brat ZARIJA, snahe MILANKA, JOVANA i VASILJKA - LOKA, sestre ANĐA i RUŽICA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

Po želji pokojnika, sahrana je obavljena istog dana, u najužem krugu porodice, na mjesnom groblju Mahala - Zeta.

Ožalošćeni: supruga JOVANKA, sinovi DEJAN i DRAGAN, brat BRANKO, snaha VALENTINA, unučad ALEKSANDRA, MAŠA, JANA i NOVAK i ostala porodica PEROVIĆ

1425

1433

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је изненада преминуо 27. децембра 2019. у 83. години наш драги Dana 27. decembra 2019. umrla je u 101. godini naša draga

Дана 28. децембра 2019. у 2 часа у 83. години напустио је своју племениту душу

РАЈКО Војинов РАКЧЕВИЋ LJUBICA Simova KOPRIVICA

СВЕТОЗАР – ЗАЈО Илијин НИКОЛИЋ

rođena Uljarević Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom, 28. decembra od 11 do 16 časova i 29. decembra od 10 do 11 časova, kada polazimo za Koprivice – Šljeme, gdje će se primati saučešće od 12.30 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u porodičnoj grobnici.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sin SPASOJE, kćerka RUŽA, snaha MILEVA, unučad, praunučad, bratanići, bratanična, sinovci i sinovice i ostala mnogobrojna rodbina KOPRIVICA i ULJAREVIĆ

Породица ће примати саучешће 28. децембра од 10 до 19 часова и 29. децембра од 9 до 12 часова у капели у Спужу, када се креће за Доње Загараче гдје ће се примати саучешће до 15 часова, након чега ће се обавити сахрана. Ожалошћена породица: син ЗОРАН, ћерке ЗОРИЦА и КСЕНИЈА – БЕКАНА, унук МИЛОШ, унуке МИРЈАНА и МАРИЈА, братанићи, братаничне, сестрићи и остала многобројна родбина НИКОЛИЋ 1414

1400 Dragoj tetki

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 28. децембра од 10 до 15 часова и 29. децембра од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана. Кућа жалости: Далматинска 108/А Ожалошћени: сестре СЕНКА и АНКА, браћа СЛОБОДАН и БРАНКО, братанићи ЗОРАН, ДУШАН и ГОРАН, сестрић СЛАВКО, браћа од стричева МОМЧИЛО, МИХАИЛО, МИОДРАГ, МИЛОРАД и МИЛЕНКО, сестре од стричева МИЛОДАРКА, и МИРЈАНА, братанична САЊА, сестрична СЛАВИЦА, снахе БРАНКА, МИЛЕВА, СВЕТЛАНА, ИРЕНА и ИВАНА, браћа и сестре од ујака, браћа и сестре од тетака и остала родбина РАКЧЕВИЋ 1397

Dana 30. decembra navršava se godina od kada je otišla u vječni mir i zagrljaj svom suprugu i sinovima, veliki čovjek i moj roditelj

Posljednji pozdrav

OLGI PEROVIĆ 1421

RAJKU RAKČEVIĆ

SKENDER STRICA sa porodicom

DANICA VUJOVIĆ rođena Brajović 1935 – 2018.

Posljednji pozdrav dragoj sestri

VIDOSAVI DABANOVIĆ 1435

DANICA MARKOVIĆ sa porodicom

Od MOMA i SENKE sa porodicom 1417 Posljednji pozdrav bratu

Bila si čvrst i požrtvovan oslonac familije i kolektiva i uzor svima koji su te poznavali.

Bićeš brižno čuvana od zaborava kroz lijepe uspomene i sjećanja na trenutke u kojima si pokazivala sve ljudske vrijednosti koje su te krasile.

Tvoje hrabro srce ipak nije moglo izdržati bol zbog preranog odlaska naših Radosava i Miodraga.

Hvala ti najviše što s ponosom i uzdignute glave izgovaram tvoje ime.

Sin PREDRAG

Dragoj tetki

RAJKU RAKČEVIĆ od MIHAILA RAKČEVIĆA sa porodicom 1418 Са тугом се опраштамо од нашег брата, ђевера и стрица

1437

VIDOSAVI DABANOVIĆ Posljednji pozdrav mojoj dragoj i voljenoj sestri Hvala ti za sve što si učinila za nas. Tvoj plemeniti lik čuvaćemo u našim srcima. S ljubavlju i poštovanjem.

1436

VESKO i VITO sa porodicom

РАЈКА Б. РАКЧЕВИЋА BOSILJKI - BOSI ŠALJANIN rođ. Popović

Хвала ти за сву пажњу и доброту коју си несебично пружао нашој породици. Почивај у миру код својих родитеља.

Počivaj pored svog supruga moja voljena sestro Bonje, a ja ću te čuvati sa velikom patnjom od zaborava.

Брат СЛОБОДАН, снаха БРАНКА, братанић ДУШАН и братанична САЊА

Tvoja sestra SLOBODANKA DELIBAŠIĆ sa porodicom 1416

1434

28

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 29. decembar 2019.

31. 12. 2018 – 31. 12. 2019.

Dvije je godine od smrti naše majke

Puni pouzdanja u život budućeg vijeka javljamo rodbini, župljanima i prijateljima da je 28. decembra 2019. okrijepljen sakramentima vjere u 67. godini u Gospodinu preminuo

NIKOLA PETRIČEVIĆ Neka te u tišini vječnog mira prati naša beskrajna ljubav.

DON ANTON BELAN

rođ. Miranović

Tvoji: TANJA, MARIJA, LUKA, NAĐA i FILIP

svećenik Kotorske biskupije župnik Kotora i Škaljara Pokojnikovo tijelo biće izloženo u katedrali Sv. Tripuna, 28. decembra do 20 sati, u nedjelju, 29. decembra od 8.30 do 9.30, u 10 sati Sv. misa, u 11 sati prenos posmrtnih ostataka u župnu crkvu na Prčanju, gdje će biti izloženo tijelo do 18 sati i 30. decembra 2019. tijelo će biti izloženo od 9 do 11.30 sati. U 12 sati sprovodna Sveta misa. Ukop će se obaviti na mjesnom groblju Prčanj u 14 sati.

Gospodin koji ga je pozvao primio ga u nebesko kraljevstvo

SLAVKE MILONJIĆ

1399 Prošlo je tužnih pet godina od odlaska našeg oca

Noćas sam te sanjala, majko, Širom si mi ruke raširila, Tvoje mi se lice primicalo, Ali poljubac nisam osjetila.

dvije i po godine od odlaska naše majke

Noćas sam te sanjala, majko, Lijepa si kao boginja bila, Tekle su mi suze niz obraze, Dok sam tebe ja, majko, ljubila.

KOTORSKA BISKUPIJA 1430

RAJKA

MIĆUNOVIĆ

Okrenu se i nestade brzo, Ja u sobi ostala sam sama, Niko mi se nije odazvao, Iz sveg glasa kad viknuh - Mama...

DARE

Voljeni naši, hvala vam na svemu. ŽARKO i SANJA sa porodicama

MILENA i MILICA

1415 Tužno sjećanje na našu

1426 Dvije godine su od smrti naše voljene sestre

DON ANTON BELAN CACU LAINOVIĆ S čvrstim pouzdanjem i vjerom u Boga, Gospodara života, molimo Ga da Vas primi u svoju nebesku slavu.

Hvala Vam na vjeri koju ste probudili u nama, i koju ste pokazivali i riječima i djelima. Od ovozemaljskog života opraštamo se od Vas stihom Tina Ujevića: „Leti ko lišće što vir ga vije, za let si, dušo, stvorena“.

Ponosno čuvamo uspomenu i sjećanje na tebe.

SLAVKE MILONJIĆ

Tvoji VUKOTIĆI: MIKICA, BORO, PEĐA, NINO i VANJA sa porodicom

rođene Miranović Draga sestro nadamo se da si mir i spokoj našla pored naših sestara Stanke i Vesne.

Počivajte u miru, a mi ćemo vas sa ponosom čuvati od zaborava.

1408 Navršava se četrdeset dana od kako nijesi sa nama

Vaše sestre DRAGICA, OLGA, SMILJANA i LJILJANA 1398

MATEJ GRGUREVIĆ i DARIO BRKANOVIĆ

NIKOLA MIŠKO ŠPADIJER Ostaćeš zauvijek u našim mislima i srcima.

Nedostaješ nam.

1431

DAVORIN BALTIĆ

TVOJA PORODICA

POMENI

1428

Godina je od kad nije sa nama naš dragi

Dragi moj i nikada, nikada prežaljeni brate

Kada nam odlazi neko drag, ne boli smrt, već boli sve ono što ide posle. Boli praznina koja nikad neće biti popunjena. Bole riječi koje nismo rekli, a mogli smo. Bole suze. Bole uspomene. Bole ćutanja...

Nedostaješ Dado.

Sestra BOJANA ŠKULETIĆ sa porodicom 1427

DADO

MIŠKO Po dobru ćemo ga pamtiti i uvijek se sjećati.

Prođe druga godina, a bol i tuga ne prolaze… Ne radujem se Novoj godini kao nekad jer smo bez tebe tada ostali. Ali živiš Dado! Vječno u svima nama koji te volimo.

Tvoj stric PETAR i strina GARA sa porodicom 1412

Dvije godine prođoše voljeni

Sestra MARIJA i zet TIHO GORANOVIĆ 1438

DADO Dana 28. decembra 2019. navršava se pet godina od smrti našeg

29. 12. 2012 – 29. 12. 2019.

Ali postoji nešto što nikada ne može umrijeti, a to je sjećanje na tvoju dobru i plemenitu dušu, tvoje veliko srce, u kojem je bilo mjesta za sve nas.

Brat DALIBOR sa porodicom 1406

MILORADA TARA PEJOVIĆA OŽALOŠĆENA PORODICA 1407

JAGODA Veljova VLAHOVIĆ Samo vrijeme ide. Ono što ostaje je tuga, bol i želja za tobom, voljena naša majko.

Ponosni na tebe tvoja djeca: RANKA, SVETLANA, DANKA i SAŠA sa porodicama 1429

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 29. decembar 2019.

Prođoše dvije godine tuge i rastanka sa tobom

29

Dvije godine su od smrti naše drage

IN MEMORIAM

RISTO Vośe PEJOVIĆ

BILJANE PEJAKOVIĆ Zauvijek si u našim srcima.

Voli te i čuva od zaborava

Majka SLOBE, brat RAJKO sa porodicom

tvoja voljena PORODICA 1396

1409

Dvije godine od kada nas je napustio

TUŽNO SJEĆANJE

MILIVOJE N. MATIJAŠEVIĆ 29. 12. 2016 – 29. 12. 2019.

RISTO Vośe PEJOVIĆ MARKO V. IVKOVIĆ

Uspomene na lijepe trenutke trajaće zauvijek.

Brat FILIP sa porodicom 1402

Vrijeme ne briše sjećanje na tvoj dragi lik i tvoju plemenitost.

Živiš u nama kroz svoje riječi, djela, toplinu svog srca...

Tvoje: LJILJA, VANJA i IVANA sa porodicama

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naš voljeni

1420

Voljenom

Tvoji: MILA, NOVICA i LUKA sa porodicama

DRAGOLJUB Radev MILOVIĆ

Duboko nas je pogodio i zabolio tvoj iznenadni odlazak. Tvojim odlaskom ostaje velika, nenadoknadiva praznina u našim životima.

Ljubav, ponos i sjećanje na tebe čuvaćemo u našim srcima, mislima i molitvama. Fališ nam beskrajno.

DUKU MARTINOVIĆU Ponosni na tebe, sa poštovanjem i ljubavlju čuvamo te od zaborava.

MAJA i unuke NINA i IRENA

1404

1422

Tri godine su od smrti našeg dragog brata, đevera i strica

Dana 1. januara 2020. navršava se godina od smrti

Tvoji: supruga RUŽICA, kćerke SANJA i NINA, sin RADE

1401

DUKA

MILIVOJA MATIJAŠEVIĆA 29. 12. 2016 – 29. 12. 2019.

Danas je 25 godina od kada nije sa nama naš dragi

Dragi brate, sa ponosom što si bio naš čuvamo uspomenu na tebe.

Neka tvoja duša počiva u miru Božjem.

MITAR i MILJAN MATIJAŠEVIĆ sa porodicama 1403

Sa tugom u srcu i osmijehom na licu pamtimo dobrotu tvoje duše.

TVOJI NAJMILIJI

1410

Navršava se godina od smrti

Prije četrdeset dana ostali smo bez voljenog

ĐORĐIJE ĐOKO V. BLEČIĆ Mi koji te volimo znamo koliko je teško živjeti bez tebe. Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Sjećanje na tebe je uvijek prisutno, a ljubav vječna.

Počivaj u miru, anđele naš.

DUKA Markova MARTINOVIĆ DRAGA M. ČOGURIĆA

Godina puna tuge i bola, mili brate. Gledala te mjesto roditelja, milo moje. Neka ti moja bol ne remeti vječni mir.

TVOJI NAJMILIJI To vrijeme nije umanjilo tugu i bol za našim uvijek voljenim i nikad prežaljenim Dragom.

1424 Prošle su tri godine od smrti našeg voljenog

Tvoja sestra LJUBA pok. Idža Vidova 1411

PORODICA 1405

Na moje drage roditelje

SJEĆANJE

Pet godina nije sa nama naš dragi

FILIPA FIĆA JANKOVIĆA LJUBO NOVAKOVIĆ

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Tvoji: MARKO, TAMARA, SARA i LANA

29. 12. 1992.

8. 6. 2016.

S poštovanjem i ponosom vas pominjem.

S ljubavlju u srcu vas čuvam i sa tugom bez vas živim.

Mnogo nam nedostaješ.

1419

STANA GARDAŠEVIĆ

Tvoja PORODICA 1432

MARKO

Vaš sin VESO sa porodicom 1423

30

TV program

Nedjelja, 29. decembar 2019.

FILM

RTCG 1 23:15

FILM

NOVA M 00:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

Pravo mjesto



RTCG 1

06:00 Budilnik 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS, r.

12:35 Zemlja vina, r.

13:05 Živa istina, r.

14:05 Strani dok. program 14:30 Koncert 15:15 Ukusi jutra 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dug moru, r.

17:30 Mostovi 18:00 Vijesti 18:05 Montenegro all in one 18:35 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Okvir 21:30 Dokumentarni program 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Pravo mjesto, film 00:55 Okvir, r.

02:15 Mostovi, r.

03:15 Koncert

Ulični kraljevi

   TV PRVA

RTCG 2

07:00 Koncert 08:50 Moj život bez zraka, film 10:15 Dnevna soba, r.

11:55 Dnevna soba, r.

13:30 Filmski san, dokumentarni film o Živku Nikoliću 14:05 Sportska subota, r.

14:45 Strani dokumentarni (arte) 16:45 Vitni, biti svoja, film 18:30 Meridijani 19:00 Strani dokumentarni (arte) 19:30 Dnevnik 2 20:05 Profil, Nele dr Karajlić 21:00 Sedmi kontinent 22:00 Skver, film 00:30 Profil, Nele dr Karajlic 01:15 Strani dokumentarni(arte) 02:05 Filmski san, dokumentarni film o Živku Nikoliću, r.

03:00 Koncert

04:30 07:30 08:30 09:00 09:15 10:00 10:15 12:00 13:45 15:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:05 23:00 00:40 01:00

Paramparčad, r.

Mamini sinovi Lično, nezvanično, r.

Jutarnji žurnal Paramparčad, r.

Jutarnji žurnal Jutro Nikad nije kasno, r.

Paramparčad, s.

Zvezde Granda Ekskluziv Lično, nezvanično, e. Žurnal Paramparčad, s.

Nikad nije kasno Ajkula, film Ekskluziv, r.

Na mjestu zločina sa Mašanom, r.

02:00 Ajkula, r.

03:40 Čikago u plamenu, r.

NOVA M

06:40 Centralni dnevnik, r.

07:15 Ljubav, navika, panika, r.

08:15 Kefalica, r.

11:15 Grand parada, r.

13:12 Sportisimo 13:40 Konak Kod Hilmije, r.

15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Konak Kod Hilmije, s.

20:00 Supertalent 22:30 Grand parada 00:00 Ulični kraljevi, film 01:50 Borilački klub, r.

04:10 Taktička sila, r.

  VIJESTI

07:00 Angry Birds, s.

07:30 Prodavnica namanjih ljubimaca, s.

08:45 Bejblejd, s.

09:10 Pčelica, r.

09:20 Žogarija 09:50 Ljubav i osveta, r.

12:00 Vijesti 12:06 Ljubav i osveta, r.

13:40 Putokaz, r.

14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r.

15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:40 Za volanom 17:15 Biljana za vas, r.

18:00 M:teh, r.

19:10 Džejn Ejr, film 20:35 Dnevnica, r.

22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Bivši kvarter, film 00:15 Zavjerenik, r.

A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r.

Vikend film Prč, r.

Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r.

Jelena, r.

17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva

17:02 Ko je na vrhu, kviz 18:00 Minut dva 18:03 Scena, pregled sedmice 18:30 Zadruga 19:00 Minut dva 19:08 Zadruga 20:00 Ljubav iz osvete, s.

21:00 Dženetine suze, s.

22:00 Zadruga 00:00 Zadruga

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r.

Naše ljeto, e.

Bandolera, r.

Bandolera, r.

Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val



777

17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r.

Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

Nedjelja, 29. decembar 2019.

Marketing

31

Magazin

Nedjelja, 29. decembar 2019.

Bend Artan Lili najavio treći album

MARIJA STRAJNIĆ

Pet spotova u pet dana

IZOŠTRENO AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

32

Džastin Biber se vraća na scenu Gremi objavio dobitnike nagrade za životno djelo

BEOGRAD - Beogradski nojz-pop bend Artan Lili koji se od svog pojavljivanja 2013. godine ustoličio kao jedno od najzanimljivijih regionalnih imena, najavljuje novi album.

Njihova prva dva albuma, ,,Artan Lili“ i ,,New Deal“ naišli su na sjajne reakcije publike i kritike, a Croatia Records će ih uskoro prvi put objaviti na CD-u. ,,Maca“, ,,Foliram“, ,,Priča“, ,,Oud“ i ,,Pedana“ pet je novih pjesama koje najavljuju novi album Artan Lilija, prenosi mixer.hr.

Artani rade novi iskorak, sukcesivni model koji praktikuju od svojih početaka ili singl po singl ovaj je put značilo i pet novih spotova u pet

dana. Od ponedjeljka, 23. do petka, 27. decembra dan za danom objavljeni su spotovi vrhunske produkcije dok će pjesme biti dostupne na svim striming servisima.

- I ovog puta smo odlučili da napravimo nešto novo pa smo tako za svih pet novih pjesama snimili spotove i odlučili da ih objavimo u pet dana, svaki dan po jednu pjesmu i spot. To baš i nije nešto što se često događa na našoj sceni pa smo samim time i još ponosniji na to što smo uradili. Mislim da smo na najbolji način oslikali trenutak u kom se nalazimo i dali mu prepoznatljivi izgled u duhu Artan Lilija. Dosta dugo smo radili nove pjesme i publika će sigurno prepoznati savremene tendencije kako u mu-

Ed Širan najavio pauzu u muzičkoj karijeri

Putovaće po svijetu

zičko-stilskom izrazu tako i u samoj produkciji pjesama koju smo ovoga puta podigli na novi nivo - naglasio je Bojan Slačala, frontmen grupe Artan Lili.

Dvije najveće regionalne izdavačke kuće, Croatia Records i PGP RTS udružile su snage kako bi vrhunska muzika Artan Lilija dolša do više radijskih urednika, promotera i publike – 2020. godina biće godina Artan Lilija.

- Ova saradnja predstavlja veliki iskorak za nas. Drago nam je da su dvije najveće regionalne izdavačke kuće prepoznale Artan Lili kao grupu od izuzetnog kulturnog značaja za region. Zadovoljstvo je obostrano, jedva čekamo da se nove pjesme i spotovi zavrte - dodao je za Slačala.

Među besmrtnim Igi Pop i Džon Prajn

Novi singl stiže u januaru

LOS ANĐELES – Gremi je objavio ko će naredne godine dobiti nagrade za životno djelo.

U ekskluzivni klub ,,učlaniće se“ Igi Pop, Public Enemy, Chicago, Džon Prajn, Roberta Flek, Ajzak Hejes i Sister Rosetta Tharpe.

Kao dodatak svečanosti, Ken Erlih, Filip Glas i Frenk Voker dobiće Trustees nagradu Gremi.

Svečanost će biti održana 18. aprila u Pasadena Civic Auditoriumu.

LOS ANĐELES - Kanadska pop senzacija Džastin Biber obradovao je svoju publiku najavom povratka na muzičku scenu. Za 3. januar najavio je i novi singl ,,Yummy“.

On je otkrio da će od maja do septembra biti na američkoj i kanadskoj turneji, a najavio je i da će se pojaviti u novoj dokumentarnoj TV seriji.

Mladi muzičar je na pauzi od 2017. godine kada je otkazao 14 termina svoje turneje

Najprofitabilnije turneje u posljednjih deset godina

U svjetskom vrhu pet hard rok/metal izvođača LOS ANĐELES - Polstar, poznata publikacija muzičke industrije koja prati koncertnu produkciju i njene prihode, objavila je u sklopu godišnjeg izvještaja i popis ,,najprofitabilnijih“ izvođača prethodne decenije.

LONDON - Ed Širan najavio je da će nakratko uzeti pauzu od posla i društvenih mreža.

Ovaj britanski pjevač je rekao da će uzeti predah kako bi putovao, pisao i čitao i dodao da će se vratiti sa novom muzikom kada dođe vrijeme za to. Širan je istakao da je fokusiran na svoju karijeru od 2007. godine i da je vrijeme za pauzu i obilazak svijeta. Obećao je da će se vratiti kada ,,još malo proživi“ kako bi dobio inspiraciju da piše nove pjesme.

Ova izjava uslijedila je nakon još jedne uspješne godine koja je kulminirala time da je ovaj

britanski pjevač i zvanično proglašen umjetnikom decenije od Official Charts Company.

Prošle sedmice objavio je spot za pjesmu ,,Put It All On Me“ koju je radio s Elom Mai. Širan, koji u februaru puni 29 godina, i 2015. godine je napravio pauzu od društvenih mreža rekavši da ,,svijet vidi kroz ekran, a ne kroz svoje oči“.

Međutim, vratio se naredne godine.

Najava pjevača uslijedila je ubrzo nakon što je osnovao humanitarnu muzičku fondaciju za pomoć mladim muzičarima u svom rodnom Sufolku, piše BBC News.

,,Purpose World Tour“. Ove godine pojavio se kao gost vokal na pjesmi Eda Širana ,,I Don’t Care“ i remiksu Bili Ajliš ,,Bad Guy“.

Ranije ove godine pjevač je otkrio da je slava negativno uticala na njegovu psihu i da želi da se posveti porodici. Biber je naveo kako želi da postane otac i izvinio se publici zbog ispada u prošlosti.

On se ove godine oženio manekenkom Hejli Boldvin.

Popis obuhvata top 30 izvođača rangiranih prema njihovim zaradama na turnejama.

Kao jedan od glavnih faktora našao se ukupan broj prodatih ulaznica širom svijeta na turnejama održanim od 2009. do 2019. godine. U svjetskom vrhu našlo se i pet hard rok/ metal izvođača.

Sa profitom od ukupno 869 miliona dolara zarađenih na 341 koncertu održanom u proteklih 10 godina grupa Bon Džovi našla se na visokom petom mjestu.

Prva četiri mjesta zauzeli su U2, Roling stons, Ed Širan i

Tejlor Svift.

Proteklih 10 godina bile su unosne i za Rodžera Votersa te su suosnivaču Pink Flojda osigurale 700 miliona dolara i 10 mjesto na Polstarovoj ljestvici. Otprilike dvije trećine tog prihoda odnosi se na fenomenalnu ,,The Wall Live“ turneju u sklopu koje se između

2010. i 2013. godine održalo 219 koncerta.

Dva benda koja su svojevremeno bila na zajedničkoj turneji, Metalika i Gansi rangirani su na 12. i 13. mjesto se zaradama od 662 i 648 miliona dolara. Gotova svi prihodi koji su grupi GNR osigurali ovu visoku poziciju dolaze

od povratničke ,,Not In This Lifetime“ turneje koja se pak nalazi na trećem mjestu najprofitabilnijih turneja ikad održanih. Sa druge strane, grupi Metalika većinu zarade u proteklih deset godina donijela je još uvijek aktivna ,,WorldWired“ turneja koja je takođe na popisu naj-turneja u istoriji i to na devetom mjestu.

Na popisu se, tačnije na 27. mjestu sa zaradom od 465 miliona dolara našao Trans-Siberian Orchestra. Zanimljivost je kako su, među svim muzičarima sa Polstarovog popisa, TSO u posljednjih 10 godina održali najviše koncerata, ali po povoljnijim cijenama od ostalih izvođača te su, ako se gleda samo prodaja ulaznica, samo četiri benda/ izvođača prodali više ulaznica od TSO, a to su Širan, U2, Svift i Bon Džovi.