Dnevni list Pobjeda 29.07.2021. by Pobjeda

POD PRITISKOM: Upravni odbor Instituta za ljekove i medicinska sredstva odgodio izbor vršioca dužnosti direktora, čekaju pravno tumačenje

VUKSANOVIĆSTANKOVIĆ: BIĆE KRIVIČNE ODGOVORNOSTI

INTERVJU: Poslanik i portparol Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić

Crnoj Gori je potreban kompromis » Pratimo trenutnu situaciju i krizu u koju je zapala parlamentarna većina i imamo više razrađenih opcija u ovom trenutku i spremni smo za sve scenarije koji mogu da uslijede. Ipak, ono što je izvjesno jeste da ubrzo stiže kraj ove nekompetentne kleronacionalističke Vlade i da se Crna Gora vraća svojim vrijednostima i svom putu evropskom putu - kaže Nikolić STR. 2.

» Imamo saznanja da je premijer iz Tokija kontaktirao ministarku (Jelenu Borovinić-Bojović) i da je insistirao da se na čelo Instituta postavi osoba koja ne ispunjava zakonske uslove za to – kazala je juče Draginja Vuksanović-Stanković

Prosječna neto plata u To Montenegru 1.411 eura

STR. 6. i 7.

Advokati prihvatili protokol u vezi fiskalizacije STR. 4.

Atlantski savez predstavio Bezbjednosni izvještaj za Zapadni Balkan

Ruska meka moć u Crnoj Gori ostvaruje se preko Srpske crkve STR. 3.

Šefica Delegacije EU u Podgorici o izboru članova Tužilačkog savjeta iz redova uglednih pravnika i NVO

Popa: Interesi građana da budu ispred partijskih

Zabrana negiranja genocida u Bosni i Hercegovini i zvanično stupila na snagu

Tužilaštvo već formiralo predmete STR. 15.

STR. 7.

D. MIJATOVIĆ

Povratak u sudove nakon blokade duže od dva mjeseca

STR. 4. i 5.

Okončana potraga za Pljevljakinjom

Pronađeno tijelo u Tari STR. 9.

M. BABOVIĆ

Ministarstvo kapitalnih investicija predstavilo podatke o poslovanju državnih kompanija

Politika

PODGORICA - Poslanik i portparol Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da Crnoj Gori u ovom trenutku treba kompromis, a do kompromisa se stiže dogovorom političkih subjekata sa suprotstavljenih polova političke scene. - Takav dogovor bi za posljedicu imao i kvalifikovanu većinu kojom bi se mogao izabrati Vrhovni državni tužilac, članovi Sudskog i Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, sudije Ustavnog suda i usvojilo izborno zakonodavstvo - kazao je Nikolić u intervjuu za Pobjedu. Poslanik DPS-a je kazao da je nastavak pregovora vlasti i opozicije o rješenju aktuelne krize zakazan za prvu sedmicu avgusta. POBJEDA: Koji su motivi DPS-a za povratak u parlament? NIKOLIĆ: DPS, uprkos zlonamjernim tumačenjima kojih je bilo u javnosti, nije bio u bojkotu Skupštine. Veoma precizno smo rekli da neko vrijeme nećemo učestvovati u radu na radnim tijelima i na plenumu ali smo učestvovali u nekim drugim formatima Skupštine. Takođe, bili smo u parlamentu svakog dana, razgovarali sa građanima, pripremali prijedloge zakona, pratili rad Vlade, držali pres konferencije. Takav naš stav bio je reakcija na donošenje neustavnog Zakona o tužilaštvu suprotno mišljenju Venecijanske komisije. Ipak, kao državotvorna partija pokazali smo odgovornost, i pokazali smo da nećemo izostati nikada kada treba odbraniti dostojanstvo i interese Crne Gore. Naša moralna, ljudska i politička obaveza je bila da uđemo u plenarnu salu i glasamo za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i smijenimo negatora genocida Vladimira Leposavića. Time smo jasno pokazali da kada su temeljne vrijednosti u pitanju nema kalkulisanja i političkog preračunavanja, ali smo pokazali i da bez DPS-a nema Crne Gora zasnovane na antifašizmu i evropskoj budućnosti. POBJEDA: Da li u avgustu očekujete novi poziv Alekse Bečica za pregovore o imenovanjima u Tužilaštvu? NIKOLIĆ: Nova runda razgovora vlasti i opozicije zakazana je za prvu sedmicu avgusta. I vjerujem da upravo

Četvrtak, 29. jul 2021.

INTERVJU: Poslanik i portparol Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić

Crnoj Gori je potreban kompromis

Pratimo trenutnu situaciju i krizu u koju je zapala parlamentarna većina i imamo više razrađenih opcija u ovom trenutku i spremni smo za sve scenarije koji mogu da uslijede. Ipak, ono što je izvjesno jeste da ubrzo stiže kraj ove nekompetentne kleronacionalističke Vlade i da se Crna Gora vraća svojim vrijednostima i svom putu - evropskom putu - kaže Nikolić

Miloš Nikolić

taj format u kojem je održana jedna sjednica do sada može biti rješenje za izlazak iz trenutne situacije. Crnoj Gori

u ovom trenutku treba kompromis a do kompromisa se stiže dogovorom političkih subjekata sa suprotstavljenih

polova političke scene. Takav dogovor za posljedicu bi imao i kvalifikovanu većinu kojom bi se mogao izabrati

Bratić simbol četničkog habitusa Vlade, nažalost – ne očekujem njenu smjenu POBJEDA: Smjene direktora u prosvjeti su izazvale ogorčenje javnosti, dovedeni su kadrovi koji u većini slučajeva baštine četničku ideologiju. Da li očekujete smjenu ministarke Bratić? NIKOLIĆ: Nažalost, ne očekujem. Demokrate i Ura nemaju hrabrosti za tako nešto u ovom trenutku. Ali potezi ministarke Bratić su apsolutno očekivani. Ipak vjerujem da je njeno trajanje u Vladi na neki način dobro za osvješćivanje građana Crne Gore. Ovo iz razloga što

Vrhovni državni tužilac, članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, sudije Ustavnog suda i usvojilo izborno zakonodavstvo. POBJEDA: Sukob DF-a i Demokrata se prelio i na lokalni nivo Kotora i Budve. Kakav očekujete rasplet? NIKOLIĆ: Prije svega, koalicija DF-a i Demokrata je neprincipijelna i zasniva se na golom interesu opstanka na vlasti i političkom kalkulanstvu. Dakle, ona za vezivno tkivo nema saglasnost oko političkog programa, vizije razvoja ili strateških planova za budućnost. Kao takva, ona i ne može dati nikakav pozitivan proizvod za građane i ona prirodno, s vremena na vrijeme, zapada u određene krize i probleme koji se rješavaju zadovoljavanjem parcijalnih interesa neke od članica koalicije. Takva vlast za pet godina u Herceg Novom nije uradila ništa, a najveći domet je izgradnja jedne garaže. U Kotoru je još gora situacija a svakako najgora je u Budvi. Posljedice ove vlasti u Budvi osjećaće se godinama koje su pred nama, a Budva kao istorijski grad fantastične ljepote, istorije i kulture, nije zaslužila ovakvo moralno posrnuće kroz koje se sad prolazi. Ni na državnom učinak ne bi bio drugačiji ako bi ova koalicija potrajala. Ipak,

je upravo ona simbol ove Vlade, njenog četničkog habitusa, potpune nesposobnosti, nekompetencije i loše namjere prema državi i svim građanima koji ne pripadaju svetosavskom kultu. Takođe, nakon što se ubrzo završi agonija koja je trenutno na sceni, Vesna Bratić će biti trajni podsjetnik svim građanima koliko su izborni procesi važni i koliko je važno donositi promišljenje odluke jer se u suprtnom greške, čiji je Bratić najbolji simbol, mogu uvijek ponoviti.

Dogovor vlasti i opozicije bi za posljedicu imao i kvalifikovanu većinu kojom bi se mogao izabrati Vrhovni državni tužilac, članovi Sudskog i Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, sudije Ustavnog suda i usvojilo izborno zakonodavstvo - kazao je Nikolić čvrsto sam uvjeren da nas veoma brzo čekaju velike promjene na političkoj sceni. POBJEDA: Da li bi DPS mogao da inicira izglasavanje nepovjerenja Vladi? NIKOLIĆ: Pratimo trenutnu situaciju i krizu u koju je zapala parlamentarna većina. Kakav će biti naš odgovor na to ostaje da se vidi. Imamo više razrađenih opcija u ovom trenutku i spremni smo za sve scenarije koji mogu da uslijede. Ipak, ono što je izvjesno jeste da ubrzo stiže kraj ove nekompetentne kleronacionalističke Vlade i da se Crna Gora vraća svojim vrijednostima i svom putu - evropskom putu. Nenad ZEČEVIĆ

Predsjednik Crne Gore primio u oproštajnu posjetu ambasadora Švedske Jana Lundina Odbor DPS-a gradske opštine Golubovci reagovao na tekst u Pobjedi

Stijepović: Neistina da su u Zeti na čelu DPS-a bili kompromitovani kadrovi PODGORICA - Predsjednik Odbora DPS-a u Zeti Ratko Stijepović reagovao je juče na tekst u Pobjedi pod naslovom ,,Veljović koordinator za Zetu, pokušaće stići minus od tri i po hiljade“ navodeći da je iznijeta gruba neistina da su ,,u Zeti na čelnim pozicijama u DPS-u bili mahom kompromitovani kadrovi koji su, kako pokazuju rezultati, izgubili kredibilitet kod svojih birača“. - Novinar ne iznosi nijedan dokaz za ove tvrdnje, koje su čelni ljudi Odbora DPS-a Zete, doživjeli kao uvredu, jer se radi o časnim i poštenim građanima Zete, koji uživaju veliki ugled u svom kraju. Tačno je da je, odlukom Odbora DPS-a Glavnog grada, Veselin Veljović izabran za koordinatora za Zetu. Izbor koordinatora za određene izborne jedinice su normalni procesi u svakoj partiji, navodi se u reakciji Stijepovića. N.Z.

Đukanović: Evropska budućnost Zapadnog Balkana jedino dobro rješenje za region i Evropsku uniju

Jan Lundin i Milo Đukanović

PODGORICA – Evropska budućnost Zapadnog Balkana jedino je dobro rješenje i za region i za Evrop-

sku uniju – istakao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Đukanović je primio u oproštajnu posjetu

ambasadora Kraljevine Švedske u Crnoj Gori Jana Lundina. Poručio je da je pažnje te države značajna u trenutku kada je neophodno podstaći entuzijazam zemalja članica EU za podršku proširenju. On je kazao da vjeruje da će saradnja sa Švedskom biti intenzivnija, naročito na planu ekonomije, turizma i investicija. - Za Crnu Goru su veoma dragocjena skandinavska iskustva u oblasti energetika, sa posebnim akcentom na obnovljive izvore i „zelenu“ energiju, kao i standardi koje pružaju kredibilni investitori sa kojima dijelimo zajedničke vrijednosti – naglasio je predsjednik. Lundin je podsjetio na stoprocentnu usklađenost Crne Gore sa evropskom politikom, što je, kako je rekao, jedan od razloga zbog kojih Švedska podržava članstvo Crne Gore u EU. Ž.Z.

Politika

Četvrtak, 29. jul 2021.

Atlantski savez predstavio Bezbjednosni izvještaj za Zapadni Balkan

Ruska meka moć u Crnoj Gori ostvaruje se preko Srpske crkve PODGORICA – Rusija je iskoristila sve slabosti Zapada, a kao stalna članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u mogućnosti je da blokira sve procese na Zapadnom Balkanu, ocijenila je članica Upravnog odbora Atlantskog saveza Crne Gore Milica Pejanović. Ona je juče, predstavila Bezbjednosnom izvještaju za Zapadni Balkan Atlantskog saveza Crne Gore. Region se suočava sa neriješenim albansko-srpskim odnosima o Kosovu, disfunkcionalnošću dejtonske Bosne i Hercegovine i težnjom zvaničnog Beograda da „srpskim svetom“ rekonstruiše Veliku Srbiju, navodi se u Bezbjednosnom izvještaju za Zapadni Balkan Atlantskog saveza Crne Gore. Na osnovu analize geopolitičkih i bezbjednosnih izazova sa snažnim implikacijama na region, zaključeno je da SAD i EU treba da postignu dogovor o zajedničkoj strategiji na Zapadnom Balkanu, kako bi se suzbio rastući uticaj Rusije i Kine. Milica Pejanović kazala je da je liberalna demokratija u krizi, a da su zapadne vrijednosti dovedene u pitanje. - Region je ranjiv, a bezbjednost nije dostignuta. Zato se u izvještaju posebno naglašava da je neophopdno da NATO razvije novu viziju, a da EU, koja je do sada pokazala nedostatak namjere da se aktivno uključi u rješavanje problema, promijenu pristup, kazala je ona Naglašava da je od ključne važnosti uspostavljanje efektivnog dijaloga između SAD i EU, koji bi rezultirao dogovorom o zajedničkoj strategiji na Zapadnom Balkanu. Ona je podsjetila i da se Rusija, zbog jakih političkih i istorijskih veza, nameće kao snažan energetski i trgovinski partner i investitor. -U izvještaju se posebno naglašava da meka moć Rusije dobija na intenzitetu. To se posebno odnosi na Crnu Goru posljednjih godina. Rusija taj uticaj ostvaruje preko Srpske pravoslavne crkve, insistiranjem na panslavenskom identitetu, širenjem mreže povezanih i naklonjenih medija, kao i kampanjama dezinformacija. Ruska meka moć BUDVA – Odgovarajući na optužbe Demokratskog Fronta da Demokrate odbijaju Sporazum o postizbornoj koalicionoj saradnji u Budvi da bi u perspektivi formirali savez sa DPS-om, iz opštinskog odbora Bečićeve partije juče je saopšteno da je Front u saradnji sa DPS-om u prošlom mandatu lokalne uprave desetak puta preglasao Demokrate. Aludirajući na predsjednika Opštine Budva Marka Carevića, Demokrate ističu da je koalicioni sporazum DF-a

Ruska meka moć postaje dominantna, a region joj je podložan zbog slabih institucija, loše informisanosti i niske medijske i funkcionalne pismenosti stanovništva. EU ne smije da oklijeva i odugovlači proces integracija zemalja Zapadnog Balkana, jer bi to moglo ostaviti ozbiljne posljedice u sprovođenju njenih strateških ciljeva u oblasti spoljne i bezbjednosne politike - kazala je Milica Pejanović

Milica Pejanović predstavlja izvještaj

postaje dominantna, a region joj je podložan zbog slabih institucija, loše informisanosti i niske medijske i funkcionalne pismenosti stanovništva – upozorila je Pejanović. Za razliku od Rusije, kako je dodala, Kina ima drugačiji pristup i insistira na ekonomiji, pojavljujući se kao značajan partner u izgradni inftrastrukture. -Kina nudi privlačne aranžmane koji na kraju rezultiraju velikim dugovima. Međutim, ta vrsta uticaja je već prepozanta i to je ohrabrujuće – navela je Pejanović. Kada je riječ o Turskoj, Pejanović navodi da se ta zemlja percipira kao saveznik, sa kojim zemlje regiona imaju uspješnu ekonomsku saradnju i upozorava da posljednih godina, dolazi do promjena u spoljašnjoj politici Turske. - To zahtijeva oprez – upozorila je ona. Pejanović je naglasila da EU ne smije da oklijeva i odugovlači proces integracija zemalja Zapadnog Balkana, jer bi to, kako je rekla, moglo ostaviti

ozbiljne posljedice u sprovođenju njenih strateških ciljeva u oblasti spoljne i bezbjednosne politike. Pejanović ističe da nijedna od zemalja regiona nema dovoljno dobro izgrađene kapacitete za upravljanje u kriznim situacijama. - Manipulisanje podjelama i strahovima od različitih etničkih grupa predstavlja faktor političkog organizovanja, dok religija predstavlja najznačajniji element u definisanju nacionalnog identiteta. Prisutan je i visok stepen osjetljivosti na dezinformacije i lažne vijesti koje dobijaju na intenzitu – rekla je Pejanović. Izvještaj, smatra ona, pokazuje da je „Srbija glavni poligon za artikulisanje ruskih interesa putem medija, zvaničnika i aktivista“. - „Srpski svet“ je nova sintagma koju je lansirao ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin, a koja se odnosi na objedinjavanje Srba u regiji sa sadašnjom vladajućom politikom u Srbiji. Crna Gora, kao i Bosna i Hercego-

vina, je direktno izložena tom konceptu, koji je oproban na dugim mjestima bez uspjeha, ali ima potencijal da izazove mnogo problema, kazala je Pejanović. On ističe da je jedini odgovor na to poboljšanje ukupne kolektivne efikasnosti bezbjednosnih aktivnosti, uz jasno izraženu političku volju. Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke ocijenila je da je region Zapadnog Balkana od velike važnosti za Sjedinjene Države, te dodala da će Amerika nastaviti da sarađuje sa Evropskom unijom u cilju potpune integracije zemalja Zapadanog Balkana u evroatlantsku zajednicu. Ambasador Kosova Jiber Hisa se osvrnuo na projekat „srpski svet“ navodeći da ideje prekrajanja granica mogu imati negativne implikacije po region. Ambasador Slovačke Boris Gandel ocijenio je da se istorija ponavlja i da ponovo svjedočimo porastu nacionalizma u regionu. Đ.Ć.

Istraživanje Generalnog sekretarijata Vlade koje je sprovela agencija DeFacto Consultancy

Vlada Crne Gore

Više od 80 odsto građana bi na referendumu glasalo za pristupanje EU PODGORICA – Pristupanje Evropskoj uniji jedan je od prioriteta građana Crne Gore istakla je konsultantkinja i suvlasnica adencije DeFacto Consultancy Olivera Komar prilikom predstavljanja rezultata istraživanja o stavovima građana o evropskim integracijama i procesu pristupanja Crne Gore EU. Dobijeni podaci su pokazali da 38,9 odsto građana snažno podržava ulazak u EU, a direktno njih 34,9 odsto. Sa druge strane, 87,4 odsto njih bi izašlo na referendum za ulazak u EU, od čega bi 86,9 odsto glasalo za pristupanje. Broj građana koji smatraju da je najbolji benefit od pristupanja bolji kvalitet i standard života iznosi 28,7 odsto, što je manje u odnosu na decembar 2020. godinu kada je iznosio 47,9 odsto. - Brzinu procesa pristupanja EU 56,9 odsto ocijenilo je veoma brzom ili onoliko brzom koliko to okolnosti dozvoljavaju – navela je Komar. Nešto više od jedne trećine ispitanika (34,3), kazala je, smatra da najjače političke, ekonomske i trgovačke veze imamo sa EU, koju su ocijenili i kao najvećeg

Ana Novaković-Đurović politička direktorica GP Ura

PODGORICA - Ana Novaković-Đurović izabrana je za političku direktoricu Građanskog pokreta Ura na sjednici Glavnog odbora Ure. - Ana Novaković-Đurović svoj profesionalni angažman godinama unazad vezala je za NVO sektor, gdje je i postala poznata široj javnosti. Kroz ovaj vid profesionalnog angažmana aktivno se bavila pregovaračkim procesom Crne Gore u EU i to naročito u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i ostvarivanju temeljnih prava, navodi se u saopštenju Ure. Glavni odbor za generalnog sekretara izabrao je Miletu Radovanića, za izvršnog direktora

Demokrate: Desetak puta DF nas je preglasao sa DPS-om nost jednom bahatom i neobrazovanom čovjeku koji je umislio da je Mesija koji će da upravlja gradom kao da je uzurpirana državna imovina koju on zove svojom. Ni riječi o pravcu razvoja grada. Ni riječi o socijalnoj politici. Ni

riječi o politici u sportu. Ni riječi o urbanističkom uređenju grada – navedeno je u regovanju Demokrata. Juče se povodom krize u Budvi oglasio i loklani odbor SNP-a zahtijevajući od pregovarača i političkih partija u

donatora u Crnoj Gori (42). Glavna pregovaračica Crne Gore sa EU Zorka Kordić istakla je da ovo istraživanje šalje poruku da građani prepoznaju da je pristupanje EU projekat cijelog društva. - Važno je što građani to podržavaju i to je ogromno ohrabrenje i pregovaračkoj strukturi i svim segmentima da smo na pravom putu ka ostvarenju cilja – rekla je Kordić. Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa istakla je da građani iz godine u godinu pokazuju da je njihova budućnost u EU, zbog čega svi moraju ostaviti razlike po strani i raditi na ostvarenju zajedničkog cilja. - Sada je trenutak da se pokaže posvećenost evropskoj budućnosti – riječima i djelima. Zajedno morate da ostvarite socio-ekonomski oporavak nakon pandemije, unaprijedite reformu vladavine prava i potencirate koheziju u društvu – istakla je Popa. Istraživanje je sprovela agencija DeFacto Consultancy na uzorku od 1.004 ispitanika od 3. do 23. juna, a za potrebe Generalnog sekretarijata Vlade. Ž.Z.

Partija Dritana Abazovića kompletirala rukovodstvo

Budvanski odbor Bečićeve partije reagovao na Carevićeve optužbe

zapravo „manifestacija zaljubljenosti u jednog nadobudnog, prostačkog i neobrazovanog čovjeka skromnih intelektualnih mogućnosti“. - Ono što DF zove ponudom za koalicionu saradnju je sramno zaklinjanje na vjer-

tom gradu da što prije potpišu koalicioni sporazum, ili da, ukoliko nisu u mogućnosti, to prepuste „ljudima koji imaju širi kapacitet pregovora i čija je savjest neupitna“. - Tokom koalicionih pregovora pojedini čelnici DF-a su mimo

Ana Novaković-Đurović

Zorana Mikića, za šefa Medijskog tima Bojana Jevrića i za koordinatorku Političkog savjeta Maju Kostić-Mandić, navodi se u saopštenju Ure. R.P. njihovog znanja i volje, dogovarali saradnju sa pojedinim odbornicima iz DPS-a, kako bi se Demokratska CG izbacila iz vlasti, pri čemu su SNP, PZP i Prava CG kategorički odbili ovu ponudu izdaje i suprotstavili se mijenjanju volje građana - saopštio je član OO SNP Budva Ðorđe Ðurašević. On zaključuje i kako je građanima Budve sada „kristalno jasno ko je radio sa DPS-om, zahvaljujući kojem je i izgrađena imperija, koja se ovim putem želi dodatno učvrstiti i ojačati“. Đ.Ć.

Ekonomija

Četvrtak, 29. jul 2021.

Povratak u sudove nakon duže od dva mjeseca

Advokati prihvatili protokol u vezi fiskalizacije PODGORICA – Većina advokata koja je glasala na trećoj vanrednoj skupštini Advokatske komore prihvatila je protokol koji im je ponuđen nakon što se u do tada, neuspješne pregovore, uključilo Ministarstvo pravde. Kako Pobjeda nezvanično saznaje, advokati bi od ponedjeljka trebalo da se vrate u sudove i tužilaštva, u koje im je bio zabranjen odlazak preko dva mjeseca. Prema nezvaničnim informacijama, od 660 advokata koji su glasali, 417 ih je bilo za, dok je 243 glasalo protiv. Očekuje se da će Advokatska komora danas izaći sa zvaničnim rezultatima. Iako je preostalo da se izbroje i glasovi koji stižu poštom oni ne mogu biti od uticaja na ovaj rezultat. Glasanje o protokolu kojim je

planirano formiranje radne grupe koja će Zakon o fiskalizaciji analizirati do kraja godine, trajalo je dan duže i zaključeno je juče. Potpisivanjem protokola advokati se obavezuju da suspenduju odluku o obustavi pružanja pravne pomoći koju su izglasali na prvoj vanrednoj Skupštini 20. maja. Ta odluka stupila je na snagu četiri dana kasnije, otkada advokatima nije bilo dozvoljeno da pristupaju ročištima niti da odlaze u tužilaštva. Za to vrijeme odloženo je na hiljade ročišta u svim gradovima, a u krivičnim postupcima i da je bilo potrebe, nije bilo moguće odrediti pritvor okrivljenima bez prisustva branioca. Zbog oglušivanja o odluku o obustavi rada, protiv troje advokata pokrenut je disciplinski postupak. Iako je prvobitnim sporazumom koji je advokatima nudi-

lo Ministarstvo finansija bilo predviđeno da faktički budu izuzeti iz fiskalizacije do septembra, do kada je radna grupa trebalo da pripremi izmjene zakona, to ovog puta nije slučaj. U protokolu se navodi da će državni organi imati na umu da je protokol usvojen i da se razmatraju izmjene zakona, ali svakako neće biti izuzeti. Zato je Upravni odbor komore odlučio i da pruži pravnu pomoć i snosi troškove u slučaju da protiv advokata bude pokrenut prekršajni postupak zbog neprimjenjivanja Zakona o fiskalizaciji. Tako će komora u slučaju pravosnažne presude Suda za prekršaje iz svojih sredstava nadoknaditi troškove. O eventualnom postupku, advokati su dužni da Komoru obavijeste u roku od tri dana, kako bi mogli ostvariM.Lk. ti ovo pravo.

Sjednica Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou

Objavljivaće dokumentaciju za auto-put i o dodjeli stanova PODGORICA - Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou počeće uskoro sa objavljivanjem dokumentacije za auto-put i nastaviće da objavljuje dokumentaciju o dodjeli stanova i kredita funkcionerima, saopšteno je nakon sjednice tog savjeta.

Kako je saopšteno iz Vlade, savjet će organizovati i konferenciju za novinare na temu prodaje državne imovine u prethodnom periodu. Na sjednici je, kako se navodi, usvojen

Prijedlog Polugodišnjeg izvještaja koji će biti dostavljen Vladi na usvajanje. - U izvještaju se navodi da je Savjet zaprimio 40 prijava koje su dostavili građani ili nadležni državni organi, a Stručnom tijelu su se direktno obratila tri zviždača koji imaju detaljnije informacije o predmetima u nadležnosti Savjeta, kao i više drugih lica. S tim u vezi Stručni tim Savjeta je uzeo u rad i dodatne slučajeve - dodaje se u saopštenju. Ističe se da je Savjet podnio 355 zahtjeva za dostavljanje

informacija i dobili su 286 odgovora državnih organa, a na 69 zahtjeva nije odgovoreno. Iz Vlade su kazali da je usvojen izvještaj o podnijetim preporukama državnim organima. - Savjet je uputio preporuku o obustavi isplate iz budžetske rezerve, preporuku za izmjene Odluke o dodjeli stanova i kredita javnim funkcionerima, kao i preporuku za uvezivanje baza podataka organa državne uprave - kaže se u saopštenju. S.P.

Direktor Rudnika uglja traži skidanje oznake tajnosti sa spornih ugovora

Nulta tolerancija na korupciju PLJEVLJA - Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja Milan Lekić tražiće skidanje oznake tajnosti sa ugovora ove kompanije sa firmom Atlas Montenegro, a koji se tiče angažovanja mehanizacije trećih lica za potrebe Rudnika. On dodaje da na ovaj način, ali i kroz buduće aktivnosti, novi menadžment potvrđuje svoju beskompromisnost i nultu toleranciju prema bilo kakvom potencijalnom obliku korupcije u kompaniji. Govoreći o tom ugovoru on

Milan Lekić

je istakao da je po srijedi poslovni aranžman prethodnog rukovodstva Rud-

nika uglja, koji ima status poslovne tajne. -Kako bi se definitivno stavila tačka na prirodu ugovora naše kompanije i firme Atlas Montenegro a sve u cilju apsolutnog rasvjetljavanja ovog slučaja i svih narednih u kojima postoje potencijalni elementi korupcije, koristim ovu priliku da obavijestim zainteresovanu javnost da sam iskoristio svoje pravo kao izvršni direktor i uputio preporuku Odboru direktora da skine oznaku tajnosti sa konkretnog ugovora, čime sam dodatno motivisao kolege iz Odbora da učinimo sve u pravcu konačne demistifikacije poslovnog odnosa naše kompanije sa nikšićkom firmom – rekao je Lekić. A.S.

Preliminarni podaci Monstata

U junu 277,47 hiljada noćenja PODGORICA - U Crnoj Gori je u junu u kolektivnom smještaju ostvareno 69,92 hiljade dolazaka turista i 277,47 hiljada noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata. - Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 86,2 odsto ostvarili su strani, a 13,8 odsto noćenja domaći turisti -

navodi se u saopštenju. U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u junu je najviše noćenja ostvareno u primorskim mjestima 92,4 odsto, glavnom gradu pet odsto, planinskim mjestima 1,6 odsto i ostalim turističkim mjestima i ostalim mjestima jedan odsto. Kolektivni smještaj ne uključu-

je individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima. Kolektivni smještaj se odnosi na hotele, odmarališta, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove. R.E.

Ministarstvo kapitalnih investicija predstavilo podatke

Prosječna neto To Montenegru PODGORICA – Prosječna neto zarada u novoj avio-kompaniji To Montenegro je 1.411 eura i najveća je među svim preduzećima u državnom vlasništvu, pokazuju zvanični podaci Ministarstva kapitalnih investicija koji su juče predstavljeni javnosti. To Montenegro je u prvom kvartalu ove godine imao deset zaposlenih, za čije je zarade, poreze, doprinose i druge lične rashode ukupno isplaćeno 32.743 eura. Novom sistematizacijom, koju je Vlada nedavno usvojila, predviđeno je da To Montenegro ima 136 radnika. Ugovor na određeno na kraju marta imala su dva zaposlena To Montenegra, dok je osam imalo ugovor o djelu. Dvoje je imalo višu školsku spremu. Najmanju prosječnu neto platu od 428 eura imaju zaposleni u Željezničkoj infrastrukturi i ona je 18 eura veća nego na kraju prvog kvartala prošle godine. Ove podatke juče je predstavilo odjeljenje za unapređenje korporativnog upravljanja u Ministarstvu kapitalnih investicija, koje će ubuduće na sajtu tog resora objavljivati sve informacije o poslovanju i akte kompanija.

PLATE ĆE ZAVISITI OD REZULTATA

Govoreći o platama menadžmenta državnih kompanija, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić juče je kazao da će one u narednom periodu

To Montenegro je u prvom kvartalu ove godine imao deset zaposlenih, za čije je zarade i lične rashode isplaćeno 32.743 eura. Novom sistematizacijom predviđeno je da kompanija ima 136 radnika Sa jučerašnje pres konferencije

Aerodromi najveći gubitaš, privatizacija i dalje opcija Najveći gubitaš među državnim preduzećima u prvom kvartalu bili su Aerodromi, sa minusom od tri miliona eura. Na loš rezultat Aerodroma, kako je naveo Bojanić, osim pandemije uticali su i veliki troškovi po osnovu sudskih presuda koje su došle na naplatu. Na pitanje novinara je li Vlada odustala od privatizacije Aerodroma, Bojanić je kazao da još

biti usklađene sa rezultatima poslovanja. - Prvo ćemo da čujemo šta oni

nije donijeta konačna odluka, te da će u narednom periodu razgovarati sa tri kvalifikovana ponuđača. - To je krupna odluka koja traži političku podršku - rekao je Bojanić. Osim Aerodroma, u minusu je bilo osam preduzeća - Barska plovidba 1,74 miliona eura, Crnogorska plovidba 987.444

misle o platama. Pokušaćemo da utvrdimo unificirane zarade i ostavimo pravo Vladi da, u

Koncesionari mHE traže naknadu štete od 57 miliona eura Bojanić je u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Građanskog pokrera Ura Miloša Konatara, rekao da je od početka realizacije malih hidroelektrana (mHE) do sad raskinuto 17 ugovora o koncesiji, od kojih je pet ugovora raskinuto zaključenjem sporazuma o raskidu ugovora. - U mandatu ove Vlade, vodeći se načelom savjesnosti, a usljed kršenja odredbi iz ugovora, od pomenutih 17 ugovora, raskinuto je deset ugovora o koncesiji, od kojih jedan sporazumno - naveo je Bojanić. Prema njegovim riječima, važno je da svi budu svjesni da se dosadašnje stihijsko planiranje

izgradnje mHE može u konačnom negativno odraziti na sve građane, budući da je do sada podnijeto sedam tužbi Privrednom sudu za naknadu štete. - Nezahvalno je govoriti u ovom trenutku o iznosu štete koja će se tek utvrditi u sudskom postupku koji je pred nama. Jedino što nam je poznato za sad je da je samo na osnovu tri podnijeta tužbena zahtjeva prijedlogom zatražena naknada štete u iznosu od oko 57 miliona eura - precizirao je Bojanić. Nesumnjivo je, kako je ocijenio, da se radi o velikim iznosima tužbenih zahtjeva za naknadu štete, čiji epilog će biti rješavan u narednom periodu.

Sastanak guvernera CBCG i menadžmenta Ziraat banke

Podržavaju investicione mogućnosti PODGORICA - Poslovanje Ziraat banke daje doprinos ekonomskoj i finansijskoj saradnji Crne Gore i Turske i podržava investicione mogućnosti dvije zemlje, ocijenjeno je na jučerašnjem sastanku guvernera Centralne banke (CBCG) Radoja Žugića i članova menadžmenta Ziraat banke. Sagovornici su konstatovali da banke, uprkos izazovima koje je donijela pandemija, posluju na zdravim i stabilnim osnovama. - Osim našeg nastojanja da pružimo podršku preduzetništvu u Crnoj Gori, ulažemo napore da pošaljemo poruku svim zainteresovanim privrednim subjektima iz Turske da investiraju u Crnu Goru istakao je glavni izvršni direktor Ziraat banke Fatih Yilmaz. Žugić je saopštio da podržava ciljeve koje su prezentovali predstavnici Ziraat banke i dodao da će CBCG biti aktivan partner u svim aktivnostima koje za cilj imaju jačanje sigurnosti i stabilnosti finansijskog sistema. R.E.

Sa sastanka

Ekonomija

Četvrtak, 29. jul 2021.

e o poslovanju državnih kompanija

plata u u 1.411 eura

eura, Montecargo 490.585 eura, Održavanje željezničkih voznih sredstava 204.654 eura i Luka Bar 184.721 euro. Sa gubitkom su poslovali i Monteput 64.384 eura, Željeznički prevoz 65.855 eura i Montenegro bonus 41.538 eura. Najveću dobit ostvarila je EPCG 23,6 miliona, CGES 5,5 miliona, Rudnik uglja 5,2 miliona, CEDIS dva miliona. U plusu su bili i Željeznička infrastruktura, Marina Bar, COTEE, To Montenegro i Berza električne energije.

skladu sa poslovanjem preduzeća, odredi bonuse direktorima – rekao je Bojanić, na pres konferenciji na kojoj je predstavljen izvještaj o poslovanju državnih kompanija u prvom kvartalu. On smatra da nije dobro rješenje da predsjednici odbora direktora državnih kompanija budu profesionalno angažovani. Na pitanje Pobjede kako je onda predsjedniku borda Morskog dobra Blažu Rađenoviću nedavno odobreno da ima profesionalni status, Bojanić je rekao da je to bila odluka Vlade. - To nije prvi ni posljednji put da se Vlada nije složila sa mojim stavom. Što se tiče ovog Ministarstva, ići će prijedlog onako kako mi mislimo da treba, na Vladi je da odluči. Nemojte shvatiti da mi imamo sukob sa

Vladom, daleko od toga - istakao je Bojanić, dodajući da još nijesu smanjene plate predsjedniku borda i direktoru EPCG jer su imali mnogo stvari koje je prvo trebalo riješiti. Upravljačka struktura državnih kompanija jedino nije promijenjena u Monteputu, a tu je, kaže Bojanić, specifična situacija. - Ne smijemo zaboraviti da smo pri kraju gradnje auto-puta, kojim upravlja Monteput. Tražimo rješenje za smjenu direktora koje će najmanje koštati državu - ukazao je Bojanić.

PROBLEMI U PLOVIDBAMA

Na p i t a n j a o p o s l ova n j u Crnogorske i Barske plovidbe, Bojanić je kazao da su Specijalnom državnom tužilaštvu predali dvije informacije na dalje postupanje zbog spornih odluka bivše uprave. Država će, dodao je, platiti 4,6 miliona eura rata za kupovinu brodova. - Jasno je da su nezakonite odluke Barske plovidbe o zaduženju za kupovinu dva broda jer ih nije odobrila Skupština akcionara. Zbog takvih ugovora trpimo dnevni gubitak od 30.000 dolara – naveo je Bojanić, dodajući da država ima 51 odsto akcija u Barskoj plovidbi, te da sa malim akcionarima razgovaraju o rješavanju problema. On je kazao i da će uskoro biti raspisan konkurs za trajektnu liniju Kamenari - Lepetani. B.D.

Aktivnosti Uprave prihoda i carina

Uspostavljen registar stvarnih vlasnika pri CRPS-u PODGORICA - Registar stvarnih vlasnika uspostavljen je od juče u okviru Centralnog registra privrednih subjekata, u skladu sa odredbama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, saopšteno je iz Uprave prihoda i carina (UPC). Registar je, kako se precizira, uspostavljen u skladu sa pozitivnom praksom EU i njenom pravnom tekovinom, zbog obezbjeđivanja transparentnosti vlasničkih struktura i sprovođenja mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja

terorizma. - Registar stvarnih vlasnika vodiće se u elektronskom formatu, kao dio portala eFirma na kojem su dostupni elektronski servisi Centralnog registra privrednih subjekata, te će mu se pristupati uz posjedovanje digitalnog sertifikata kao sredstva za autentifikaciju i verifikaciju podataka - navodi se u saopštenju. Obaveze prijavljivanja stvarnog vlasnika oslobođeni su preduzetnici, jednočlana društva sa ograničenom odgovornošću, kao i direktni i indirektni budžetski korisnici. R.E.

Generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković

Neprimjereno dugi procesi utuženja utiču na nivo kamata PODGORICA – Procesi utuženja po lošim kreditima su neprimjereno dugi, pa do utuženja može proći pola godine, dok sudski postupci prosječno traju dodatnih 30 mjeseci, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu Bratislav Pejaković, generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG). On je najavio da će, u saradnji sa Centralnom bankom (CBCG), ministarstvima pravde i ekonomskog razvoja, UBCG u narednom periodu raditi na optimizaciji okvira poslovanja, odnosno identifikovane kolizije određenih članova zakona koji tretiraju istu materiju. - Problem sporog utuživanja se mora rješavati u procesu pridruživanja EU. To direktno utiče na nivo kamata na plasmane, za koje svi želimo da budu niže - smatra Pejaković. POBJEDA: Kako vidite regulatorno djelovanje prema bankama tokom pandemije? PEJAKOVIĆ: Međunarodne finansijske institucije, uključujući Evropsku centralnu banku, podsticali su nacionalna tijela da koriste ugrađenu fleksibilnost regulatornih, nadzornih i računovodstvenih okvira, istovremeno poštujući međunarodno dogovorene minimalne regulatorne standarde i načela supervizije. Napuštanje takvih načela moglo je pripremiti teren za buduće rizike koji potencijalno podrivaju srednjoročnu stabilnost i sigurnost bankarskog sistema, što je kod nas izbjegnuto. CBCG je djelovala u skladu sa ovim preporukama,

Bankarski sektor je likvidan sa milijardu eura likvidnih sredstava i koeficijentom solventnosti 19, što je skoro duplo veći procenat od zakonskog zahtjeva definisanog na deset odsto, time i spreman da podrži kvalitetne projekte. Učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim se kreće oko 5,45 odsto na nivou sistema, što nije zabrinjavajuće - naveo je Pejaković

Bratislav Pejaković

pri čemu je realizovano devet paketa mjera preko komercijalnih banaka za sve ranjive kategorije klijenata. U narednom periodu akcenat je na smanjenju mogućnosti za moralnim rizikom i zadržati poštovanje zdravih praksi upravljanja kreditnim rizikom, istovremeno, u domenu mogućeg, olakšavajući efikasnu dodjelu novih kredita. POBJEDA: Kakvo je stanje bankarskog sistema? PEJAKOVIĆ: Bankarski sektor je likvidan sa milijardu eura likvidnih sredstava i koeficijentom solventnosti 19, što je skoro duplo veći procenat od zakonskog zahtjeva definisanog na deset odsto, time i spreman da

podrži kvalitetne projekte. Učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim se kreće oko 5,45 odsto na nivou sistema, što nije zabrinjavajuće. Bilježimo pozitivan trend rasta depozita i kreditne aktivnosti banaka, kao i blagi pad kamatnih stopa na plasmane. U prvom kvartalu privredi je odobreno 11,1 odsto više novih kredita nego u istom periodu 2020. Iza nas je teška godina, ali nam ova daje nadu u povratak u normalno stanje privrede. Uslovi poslovanja su izazovni, gdje je evidentna nelikvidnost 19.050 preduzeća i preduzetnika koji su u blokadi zbog 810 miliona eura duga. Očekivan je porast loših kredita, što se ne-

Depozitari da budu zadovoljni kamatama Pejaković smatra da depozitari banaka u Crnoj Gori, pogotovo fizička lica, mogu biti zadovoljni kamatama na eurima koje su najveće u euro zoni. On podsjeća da je garantovana sigurnost depozita do 50.000 eura, sredstvima koje banke izdvajaju kod Fonda za zaštitu depozita. - Od 1. januara naredne godine biće na snazi i Zakon o sanacionom fondu, kao dodatna zaštita od eventualnog problema u bankama, gdje se sredstva obezbjeđuju opet od komercijalnih banaka - ukazao je Pejaković.

On navodi da je dosadašnji predstavnik UBCG u Fondu za zaštitu depozita u maju dao ostavku, te da očekuju imenovanje novog člana, kojeg su banke jednoglasno predložile. - Važno nam je da imamo pun uvid u poslovanje Fonda, obaveze koje se nameću novim obračunom premija i raspolaganje sredstvima, zbog čega je zakon i prepoznao UBCG. Promjene u bankarskom poslovanju su vrlo žive, pa nema prostora improvizaciji ili politizaciji, na čemu bankari istrajavaju. To nameću i međunarodni standardi - naglasio je Pejaković.

ASK pozvao Ministarstvo finansija da uskladi zakonska rješenja

Zakon o PDV-u nosi rizik za povećanje korupcije i sive ekonomije PODGORICA - Odredbe Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) nose povećani rizik za nastanak korupcije i mogu dovesti do pojave sive ekonomije, ocijenila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pozivajući Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da što prije taj akt usklade sa Zakonom o fiskalizaciji. Ta ustanova je, postupajući po službenoj dužnosti, donijela mišljenje na Zakon o porezu na dodatu vrijednost. - Analizirane odredbe Zakona o PDV-u nose povećani rizik za nastanak korupcije i mogu dovesti do pojave sive ekonomije, koja je prepreka za stvaranje ambijenta za održivi razvoj privrede i budući ekonomski rast - navodi se u mišljenju, koje potpisuje direktorica ASK-a Jelena Perović. U ASK-u smatraju da je zbog ozbiljnih posljedica koje izaziva siva ekonomija, neophodno u što kraćem roku uskladiti Zakon o PDV-u sa Zakonom o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, kao i sa Evropskom direktivom o zajedničkom sistemu poreza na dodatu vrijednost. - Crna Gora se obavezala da prije ost-

minovno odražava na postojeće kamate na plasmane, za koje svi želimo da zadrže trend pada. Pandemija je realno iscrpila budžete pravnih i fizičkih lica, što zahtijeva dodatni fokus bankara u traženju mogućnosti za podršku klijentima, uz svjesnost svih rizika. POBJEDA: Koje su aktivnosti u toku i što očekuje banke u narednom periodu? PEJAKOVIĆ: Zahtjevan projekat sagledavanja kvaliteta aktive banaka kroz AQR je priveden kraju, obuhvaćene su sve banke i 84 odsto ponderisane aktive, što daje realnu sliku kvaliteta. Preliminarne informacije ukazuju na visok kvalitet bankarskog sistema, zahvaljujući naučenim lekcijama iz krize 2007. godine i nadograđenim regulatorinim okvirima poslovanja. Implementacija PSD2 u platnom prometu omogućava tzv. trećim licima da se bave platnim prometom, tako da banke imaju izazov i tog tipa. Međutim, uzevši u obzir tradiciju, pouzdanost i kvalitet koje pružaju banke u platnom prometu, teško da može da se nametne neka nova platforma u skorije vrijeme. Udruženje sa nadležnim institucijama radi na razvoju elektronskih servisa, skraćenju postupaka i papirologije pri apliciranju za kredit, elektronskom dobijanju kredita, a radi se i na elektronskom otvaranju transakcionih računa bez dolaska u banku. Tu je i razvoj instant plaćanja na čemu rade u CBCG, gdje će biti omogućeno plaćanje pametnim telefonima putem mobilne aplikacije ili QR koda. U tu svrhu treba prilagoditi i adekvatno opremiti prodajna mjesta, a banke će morati da omoguće instant plaćanja na svim šalterima, kao i korištenje elektronskih kanala i mobilnog bankarstva u skladu sa novim mogućnostima. B.D.

Poslovanje Telekoma u prvih šest mjeseci

Ostvarili profit od 1,4 miliona PODGORICA - Neto dobit Crnogorskog Telekoma u prvoj polovini godine iznosila je 1,4 miliona eura, što je rast od 80 odsto u poređenju sa istim periodom u prošloj godini, saopšteno je iz te telekomunikacione kompanije.

Jelena Perović

varivanja članstva uskladi pravni poredak sa pravnim poretkom koji postoji u EU. Dodatno, Crna Gora se obavezala na usaglašavanje sa propisima EU koji uređuju oblast oporezivanja potrošnje - navode oni. Evropske direktive, kažu iz ASK-a, jasno predviđaju transakcije za koje države članice imaju obavezu da predvide poreska oslobođenja od PDV-a. Pomenute transakcije odnose se na osiguranje, kredite, bankarske garancije, dionice, vrijednosne papire, fondove, poštanske marke, klađenja. B.V.

- Telekom je u veoma izazovnoj poslovnoj godini u prvih šest mjeseci uspio da postigne rast prihoda od dva odsto, pa su prihodi u prvoj polovini 2021. godine iznosili 36,4 miliona eura. Rast prihoda uslovljen je rastom u ICT i mobilnim servisima. Operativna dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA), isključujući posebne uticaje i nakon najma, iznosila je 13 miliona, što je 1,3 odsto više u odnosu na uporedni period iz prošle godine – rekli su iz kompanije. Navedeno je da je Telekom u prvih šest mjeseci postigao najveće zadovoljstvo korisnika na tržištu telekomunikacija u Crnoj Gori. R.E.

Društvo

Četvrtak, 29. jul 2021.

„EKSPERTSKO“ KADRIRANJE: Upravni odbor Instituta odgodio izbor vršioca dužnosti direktora, čekaju pravno

Ministarka zdravlja nije došla na konsultativno saslušanje o mreži zdravstvenih ustanova i epidemiološkoj situaciji

Vuksanović-Stan Ništa ih ne može od krivične odgo

Sa sjednice Odbora

Poziv za privatnike u septembru Vuksanović-Stanković je kazala da je Vladina odluka populistički eksperiment i pitala kako će se riješiti situacija ako je neophodna hitna intervencija koja ne može da se uradi u bolnici već u privatnoj koja nije u mreži PODGORICA - Početkom septembra će biti raspisan javni poziv za privatne ustanove koje žele da pružaju zdravstvene usluge, a građani će moći da idu u umrežene privatne ustanove narednih šest mjeseci, kazala je juče državna sekretarka Ministarstva zdravlja Anka Vukićević. Ona je to kazala na konsultativnom saslušanju Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje povodom Odluke Vlade o mreži zdravstvenih usluga i aktuelnoj epidemiološkoj situaciji. Pred poslanicima se nije pojavila ministarka Jelena Borovinić-Bojović, što su poslanici opozicije prokomentarisali kao nepoštovanje parlamenta. Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković je kazala da konsultativno saslušanje ministarke zdravlja bez ministarke gubi smisao.

MREŽA

Anka Vukićević je kazala da neće biti prekida u pružanju zdravstvenih usluga u privatnim zdravstvenim ustanovama. Pred Odborom je govorio i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Dragoslav Dado Šćekić koji je kazao da je Vladina odluka veoma značajna jer je „do ovog momenta bilo loše stanje“ i da je javno zdravstvo poniženo. On je kazao da su se 2017, godine PZU uvele u mrežu bez elementarne analize stanja i da to pokazuje da je tome prethodila neka druga namjera a to je uništavanje sistema javnog zdravstva. - Meni je žao ako je današnje saslušanje plod pritiska određenih PZU a ne namjere da se pomogne građanima – rekao je Šćekić. Na to je reagovao poslanik

Boris Mugoša koji je kazao da je on inicirao saslušanje povodom ove važne teme i da nema pojma niti ko je vlasnik bilo koje privatne zdravstvene ustanove. Šćekić je iznio podatke da je prije potpisivanja ugovora privatna bolnica Kodra imala fakture na 600.000 eura, a da sada one iznose 6.400.000 eura. On je istakao i da se ne radi na usavršavanju i edukaciji ljekara i da od 700.000 eura namijenjenih za to nije potrošen ni cent i da to pokazuje da se uništavalo javno zdravstvo i usmjeravalo prema privatnim ustanovama. Šćekić je kazao da je dug FZO 40 miliona i da je Montefarm svjesno guran u stečaj. - Kako je moguće da Montefarm ne vrši uvoz ljekova nego da uzima od privatne veledrogerije koja ima desetine apoteka širom Crne Gore – pitao se Šćekić. On je najavio da će se od septembra pozabaviti i stomatološkim ordinacijama i da će se uraditi analiza da se vidi sa čim raspolažu ambulante i koliko treba da se uloži u obnovu i nedostajuću opremu. Vukićević je kazala da je Odluka o mreži zdravstvenih ustanova donešena na osnovu analiza i procjene stanja zdravstvenog sistema Crne Gore. Vuksanović-Stanković je kazala da je Vladina odluka populistički eksperiment i pitala kako će se riješiti situacija ako je neophodna hitna intervencija koja ne može da se uradi u bolnici već u privatnoj koja nije u mreži. - Treba raditi na tome da se sarađuje sa privatnim ustanovama a ne inatiti se sa njima u jeku epidemije – kazala je ona. Šćekić je kazao da se stvara-

ju novi uslovi kroz javni poziv i kriterijumi kako bi sve privatne ustanove mogle da učestvuju i da je cilj eliminisanje monopola i davanje istih šansi. Vuksanović-Stanković je kazala da će se osjećati pravne posljedice ove odluke jer postoje zakonske prepreke da se Vladina odluka sprovede u djelo. Poslanik Halil Duković je kazao da vlast pominje analize ali ne govori kakve su i da se obavezno, ako ima elemenata korupcije pozovu nadležni organi da to ispitaju. I poslanik Mugoša je pitao na osnovu koje analize je donešena odluka o mreži.

EPIDEMIJA

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić je kazao da je epidemiološka situacija u Crnoj Gori kompleksna i zahtijeva oprez. - Zabilježili smo porast u broju obolijevanja i izašle su naše preporuke. Četrnaestodnevna incidencija na nivou Crne Gore je 134,07. U odnosu na nedjelju prije, ona je bila oko 50. Neki gradovi su zabilježili još veći porast, naročito na jugu i primorju – rekao je on. Prosječan broj testiranih na korona virus, kako je naveo, bio je 2.042, a udio pozitivnih na taj broj testiranih 3,62 odsto. - Crna Gora u odnosu na zemlje EU ima bolji obuhvat vakcinacije od Rumunije i Bugarske, a u regionu u odnosu na sve države sem Srbije i Hrvatske - naveo je Galić. On je ocijenio da je zabilježen porast broja oboljelih, ali da je to očekivano s obzirom na broj turista koji se nalazi u državi. Epidemiološkinja dr Milena Popović-Samardžić kazala je da IJZ smatra da je delta soj korona virusa već prisutan u Crnoj Gori, ali da se čeka potvrdan rezultat testova kako bi bili sigurni u to. - Delta soj pokazuje nešto veću otpornost prema vakcinama u odnosu na ostale sojeve. Zbog veće infektivnosti, ovaj soj se lakše prenosi od prethodnih sojeva. Jedna osoba može da zarazi pet do osam drugih osoba - kazala je Popović-Samardžić. Kazala je da delta soj pokazuje otpornost prema vakcinaciji ali da vakcinacija pruža visok stepen zaštite od teže forme bolesti i fatalnih ishoda i to preko 90 odsto. Simptomi koje dobiju vakcinisane osobe biće na nivou prehlade - kazala je ona. Ona je najavila i da će u Crnu Goru do kraja septembra stići 100.000 doza Fajzer vakcina. J.M.

Zdravko Krivokapić

PODGORICA – Upravni odbor Instituta za ljekove i medicinska sredstva odlučio je juče da odgodi usvajanje pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, kao i imenovanje pravnice Mire Kontić za vršiteljku dužnosti direktorice ove ustanove. Uslov za njeno imenovanje su izmjene pravilnika o sistematizaciji, a kako je saopšteno iz Instituta, odluka je odgođena do dobijanja pravnog tumačenja državnih institucija. Kako smo pisali, premijer Zdravko Krivokapić insistira da Kontić bude na čelu ove ustanove, zadužene, pored ostalog, za odobravanje dozvola za uvoz ljekova i medicinskih sredstava na crnogorsko tržište. Premijerova porodica ima široko razvijen farmaceutski biznis. Neki izvori tvrde i da je Kontić sarađivala sa jednim od Krivokapićevih sinova, koji sa tetkom, svastikom premijera, Jadrankom Vuković, i svojim bratom vodi kompaniju u čijem je vlasništvu široka lepeza apoteka „Holos“. Kontić je u Institut za ljekove stigla prošle godine iz Ministarstva zdravlja Srbije.

Imamo saznanja da je premijer iz Tokija kontaktirao ministarku (Jelenu BorovinićBojović) i da je insistirao da se na čelo Instituta postavi osoba koja ne ispunjava zakonske uslove za to – kazala je juče Draginja VuksanovićStanković Bila je u najužem timu Milorada Drljevića, bivšeg direktora Instituta, na poziciji stručne saradnice za regulatornu harmonizaciju sa EU i međunarodnu saradnju, na kojoj je i danas.

PRAVNI SKANDAL

Informaciju o pokušaju izmjena akta o sistematizaciji, kako bi na čelo Instituta bila postavljena osoba koju kandiduje premijer, objavila je u utorak Antena M. Kasnije je u parlamentu potvrdila i poslanica opozicione Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković ističući da se u Institutu dešava pravni skandal kojem se mora stati na put. Objasnila je da Upravni odbor Instituta namjerava, suprotno statutu, da izmijeni akt o sistematizaciji i planira da na čelo ustanove postavi osobu koja ne ispunjava uslove za tu funkciju, najavljujući da će zbog tih nezakonitosti podnijeti krivične prijave. - Bez obzira na to kakvo će biti mišljenje Ministarstva zdravlja čije tumačenje čekaju, članovi Upravnog odbora Instituta ne mogu biti oslobođeni krivične odgovorno-

sti ukoliko na čelo ustanove postave osobu koja ne ispunjava uslove predviđene zakonom – upozorila je juče, za Pobjedu, Vuksanović-Stanković. Naglasila je da se odgovornost Upravnog odbora podrazumijeva i zbog procedure usvajanja nove sistematizacije koja je, dodaje ona, isto tako sprovedena suprotno zakonskim normama, statutu Instituta i ostalim pravnim aktima. Na sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo ona je juče upozorila da se u Institutu dešava pravni skandal. - Imamo saznanja da je premijer iz Tokija kontaktirao ministarku (Jelenu Borovinić-Bojović) i da je insistirao da se na čelo Instituta postavi osoba koja ne ispunjava zakonske uslove za to. Informisani smo da je gospodin (Vasilije) Đurašković koji je predsjednik UO, ne želeći da učestvuje u tim malverzacijama odložio tu sjednicu. Nakon razgovora sa osobom koju sad neću imenovati, ipak je odlučio da treba da se održi sjednica na kojoj će se nezakonito imenovati direktor Instituta koji se bavi kontrolom uvoza ljekova - kazala je ona.

Porodica Abazović iz Ulcinja donirala 246.615 eura za kupovinu skenera za Dom zdravlja

Plemenita odluka i primjer za divljenje PODGORICA – Porodica Abazović iz Ulcinja donirala je novac za kupovinu CT skenera za Dom zdravlja u Ulcinju. Riječ je o sredstvima koja su bila prikupljena za liječenje njihovog sina koji je, nažalost, preminuo prije dvije godine. Ugovor o preuzimanju donacije vrijedne 246.615 eura potpisali su ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović, direktorica Doma zdravlja Ulcinj dr Sadije Holaj i pred-

stavnik porodice koja je namijenila sredstva i otac preminulog mladića Almir Abazović. On je kazao da je porodica nakon lične tragedije ali i pomoći ljudi velikog srca odlučila da sredstva koja su bila namijenjena za liječenje njihovog sina usmjeri za kupovinu skenera kako bi građani Ulcinja mogli na vrijeme da dobiju adekvatnu dijagnostiku. - Nadam se da će ih bog, i njih i njihove porodice sigurno za-

štititi i da ne dožive ovo što sam ja doživio. Što se tiče aparata CT-a, to nam je bila volja ispunila se. Daj bože da to nikome ne treba, ali zlu ne trebalo, neka bude tu jer znam koliko taj aparat znači da se ta dijagnoza što prije uspostavi, kako bi ljudi imali veliku priliku da se bore sa svim ovim - kazao je Abazović, prenijelo je Ministarstvo zdravlja. Ministarka Jelena BorovinićBojović zahvalila je porodici Abazović, ali i svim građanima Ulcinja i dijaspore na humanom gestu zbog čega će, kako je kazala ,,od sada, prvi put u Crnoj Gori, na primarnom nivou biti dostupna CT dijagnostika za građane. R. D.

Društvo

Četvrtak, 29. jul 2021.

a za ljekove i medicinska sredstva o tumačenje

nković: e osloboditi ovornosti ima osoba sa završenim fakultetom zdravstvenog usmjerenja i naučno zvanje i/ ili specijalizaciju u zdravstvu.

OSTAVKA?

Draginja Vuksanović-Stanković

Poručila je Đuraškoviću da ga „ta osoba, koja ga je kontaktirala i nagovorila da održi tu sjednicu, sigurno neće spasiti krivične odgovornosti“. - Ako je zakon jasan i kaže da za direktora može biti postavljeno stručno lice, o čemu se onda ovdje radi? Treba li mi da postavljamo direktora po volji premijera kako bi izlazili u susret njemu i njegovim sinovima i njihovim firmama i crnogorske državljane tretiramo kao pokusne kuniće - pitala je ona. Objasnila je da razumije da se promijenila vlast i da se mijenjaju funkcije, ali, poručila je, sa zdravljem građana se ne može igrati. Rekla je i da Miru Kontić ne poznaje i da nema ništa protiv nje. - Možda je ona vrhunski pravnik, ali ona ne može biti izabrana na čelo Instituta za ljekove, jer to samo može biti stručno lice. Ako ovu gospođu UO postavi onda imamo uvođenje bezakonja u tu instituciju – kategorična je poslanica SDP-a. Prema zakonskim aktima propisano je da čelnu poziciju u Institutu može da

Antena M juče je objavila da imaju saznanja da je predsjednik UO Instituta dr Vasilije Đurašković (kadar Ure) u utorak podnio ostavku na tu funkciju, ali se kasnije popodne predomislio i povukao je. U obrazloženju ostavke naveo je da nije spreman da učestvuje u bilo kakvim aktivnostima koje se kose sa zakonskim normama. Nekoliko sati kasnije Đurašković je povukao ostavku, pošto se sastao sa šefom partije i potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem. Đurašković juče nije odgovarao na naše telefonske pozive, a u poruci je, prije sjednice Upravnog odbora, napisao da ovo tijelo neće donijeti odluke koje nijesu u skladu sa zakonom. Ostavku i razlog njenog povlačenja nije komentarisao. Interesantno je da je i Abazovićeva uža porodica vezana za medicinsku struku – njegovi brat i sestra, specijalisti u oblasti medicine, karijere grade u Beogradu. Pobjeda je u januaru pisala da je Zdravko Krivokapić „zaboravio“ u imovinskom kartonu da prijavi dio porodičnih prihoda. Njegov sin Milan, kako smo objavili, prema evidenciji CRPS, suvlasnik je firme „Altmed“ sa tetkom Jadrankom Vuković, dok je drugi sin Miloš direktor te kompanije. Firma je, kao trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima, osnovana početkom februara prošle godine, a osnovao je Zdravko Krivokapić, tada univerzitetski profesor, sa svastikom Vuković. K. KRSMANOVIĆ

Šefica Delegacije EU u Podgorici o izboru članova Tužilačkog savjeta iz redova uglednih pravnika i NVO

Popa: Interesi građana da budu ispred partijskih

PODGORICA – Šefica Delegacije Evropske unije u Podgorici Kristina Oana Popa upozorila je juče da je konstruktivni dijalog jedini put da se spriječi partijski uticaj i politizacija izbora članova Tužilačkog savjeta iz redova uglednih pravnika i nevladinih organizacija. - Konstruktivni dijalog je put ka imenovanju nezavisnih, politički neutralnih i stručnih članova Tužilačkog savjeta iz redova uglednih pravnika i NVO – navela je Popa na Tviteru.

POSLJEDNJA OPOMENA

Istovremeno, Popa je pozvala sve političke aktere u Crnoj Gori da interese građana i budućnost u EU stave ispred partijskih interesa. -Pozivam sve političke aktere u Crnoj Gori da interese građana Crne Gore i budućnost u Evropskoj uniji stave ispred partijskih interesa, kazala je Popa. Upozorenje šefice Delegacije Evropske unije plasirano je nakon završenih skupštinskih saslušanja kandidata za članove Tužilačkog savjeta iz redova uglednih pravnika. Pobjeda je u nekoliko tekstova ove i protekle sedmice ocijenila da će pitanje konflikta interesa neminovno biti otvoreno u novom sastavu Tužilačkog savjeta. Prema izmijenjenom Zakonu o državnom tužilaštvu u ovom tijelu je pet predstavnika tužilaca, pet uglednih pravnika i predstavnik Ministarstva pravde. Kako je naš list informisao, za pet članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, od 16 prijavljenih kandidata konkurisalo čak 15 advokata, što upravo stvara situaciju za konflikt intersa. Da o profesionalnoj sudbini nekog tužioca presudno odlučuju njegovi „neprijatelji“ iz sudnice – branioci optuženih. To nije samo hipotetička opcija, već i sasvim realna budućnost. Među kandidatima za Tužilački savjet ima advokata koji su bili zastupnici odbrane u procesu vijeka – suđenju za pokušaj terorizma

Kristina Oana Popa

Konstruktivni dijalog je put ka imenovanju nezavisnih, politički neutralnih i stručnih članova Tužilačkog savjeta iz redova uglednih pravnika i NVO – navela je Popa na Tviteru 2016. godine – pa bi u praksi moglo da se dogodi da upravo ti advokati odlučuju o, recimo, disciplinskoj odgovornosti protivnika iz sudnice – specijalnog tužioca Milivoja Katnića ili Saše Čađenovića, čiji su rad do sada otvoreno kritikovali?! Nedavno je u razgovoru za Pobjedu tužilac u penziji i dugogodišnji predsjednik Udruženja tužilaca Crne Gore Veselin Vučković istakao da je problem mogućeg konflikta interesa samo jedan sporan segment izmijenjenog Zakona o državnom tužilaštvu koji u cjelini narušava koncept organizacije rada tužilaštva. - Očigledno je iz ovakvog sastava Tužilačkog savjeta da se ne želi tužilaštvo kao nezavistan i samostalan organ, već tužilaštvo koje će vršiti poslove pod direktnim uticajem politike, odnosno isključivo politike – kategoričan je on.

TAJMING

Zanimljv je tajming Popine Tviter objave – nesposredno nakon obavljenog saslušanja kandidata iz redova advokata i, što je interesantnije, upravo nakon niza razgovora koje je šefica Delegacije EU imala ovih dana sa pojedinim predstavnicima parlamentarne većine.

Prije dva mjeseca je iz Evrope, nakon što je parlamentarna većina primijenila samo dio preporuka Venecijanske komisije o tužilačkim zakonima, ipak stiglo ,,zeleno svjetlo“ – nakon posredne intervencije Olivera Varheljija – da se krene u izmjene. Prema informacijama Pobjede, tada su stručne komisije unutar EU imale prilične rezerve prema nedosljednom poštovanju preporuka Venecijanske komisje, ali je preovladao stav da se parlamentarnoj većini ,,da šansa“, uz posebnu napomenu da će EU ,,budno pratiti primjenu u praksi“ Nakon posljednjeg kruga i završetka razgovora sa kandidatima i činjenice da će iz reda uglednih pravnika biti isključivo advokati, a da će predstavnik u ime NVO biti Stevo Muk koji je član Vladine komisije, u Briselu se očito upalio alarm i procjenjuju da će politički i partijski interes biti dominantan u izboru strukture Savjeta.

IZAZOVI

Nedavno je Demokratski front, najjači politički savez unutar parlamentarne većine, najavio da će prekinuti bojkot parlamenta i privremeno ,,zamrznuti rat“ koji vode sa Demokratama i

Urom, ukoliko na dnevni red parlamentarnog zasijedanja bude izbor novog sastava Tužilačkog savjeta. I potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je, prije pet dana, najavio izmjene u tužilačkoj organizaciji koje će – već od septembra – ,,omogućiti žestoku borbu protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala“. No, da bi se krenulo u tu Abazovićevu najavljenu borbu, neophodne su izmjene u vrhu tužilaštva, a prethodno – izbor strukture Tužilačkog savjeta koja apsolutno odgovara nakanama parlamentarne većine. Pitanje je, međutim, da li su Abazović, Bečić i ekipa ipak precijenili tapšanje po ramenu Evropljana: stav šefice Delegacije Evropske komisije može se tumačiti kao otvorena opomena i stav da EU neće baš blagonaklono gledati na partijski pohod na tužilaštvo. Da li će taj pritisak iz Evrope biti otvoren, saznaće se brzih dana: do 31. jula traje proljećno zasijedanje Skupštine i ako ne bude izbora Tužilačkog savjeta, najavljena ofanziva protiv korupcije za na visokom nivou, mogla bi da se odgodi. Možda je, dok traju zakulisne igre, zanimljivo citirati još jednu Tviter objavu, koja ukazuje da unutar nekih važnih činilaca nove vlasti ima premišljanja. -Manje trikova i ucjena, više rada, kolege. Proces saslušavanja kandidata za članove Tužilačkog savjeta je u toku. Nakon toga, neophodno je doći do dogovora o izboru profesionalnih i nezavisnih kandidata i utvrditi na Odboru za politički sistem prijedlog pet kandidata. Tek tada pomenuti akt može ući u procedure na plenumu, a sjednica se može sazvati na način propisan Poslovnikom – objavio je na Tviteru prije dva dana Vladimir Martinović, potpredsjednik Demokrata Alekse Bečića. Da li je to najava da u vrhu parlamentarne većine ima premišljanja nakon prijateljskih upozorenja iz Brisela? Znaće se za koji dan – rok za odluku ističe 31. jula. D.ĐURANOVIĆ

Delegacija Vlade položila vijence žrtvama iz Velike 1944. godine, održan pomen i liturgija PODGORICA - Delegacija Vlade Crne Gore, predvođena ministrom ekonomskog razvoja Jakovom Milatovićem, položila je vijenac u čast žrtava zločina u Velici, stradalih 28. jula 1944. godine. Nakon polaganja vijenaca pomen žrtvama i liturgiju održali su episkopi pakračko-slavonski Jovan i budimljansko-nikšićki Metodije kojoj su, pored članova Vlade, porodica žrtava prisustvovali i predstavnici parlamentarne većine. Kako je saopšteno iz Vlade, državni vrh Crne Gore je prvi put nakon 77 godina odao počast nevino stradalim žrtvama zločina koji su počinile nacističke SS jednice „Princ Eugen“, uz

Najavili institucionalno određivanje prema zločinu Canović: Ne zaboraviti stradanje u Velici Predsjednik Opštine Plav i funkcioner SD-a Nihad Canović posjetio je Veliku i odao počast žrtvama zločina koji se dogodio 28. jula 1944. godine. -Obaveza svih nas u Plavu je da ne zaboravimo 1944. i stradanje u Velici. Danas sam, zajedno sa direktorom Centra

Delegacija Vlade u Velici

asistenciju jedinice Skenderbeg. U veličkom zločinu je, kako se navodi ubijeno je više stotina

djece, žena i staraca, i spaljeno preko 300 domova. Delegaciju su činili i ministar unutrašnjih poslova Sergej Se-

kulović, generalna sekretarka Vlade Crne Gore Žana Praščević-Milačić i savjetnik premijera za pravna pitanja

za kulturu Vladimirom Kneževićem, odao počast žrtvama zločina u Velici, koji se dogodio 28. jula 1944. godine. Zločin je počinjen od strane nacističke SS jednice Princ Eugen uz asistenciju jedinice Skenderbeg, a tom prilikom ubijeno je više stotina djece, žena i staraca, i spaljeno

Ivan Šikmanović. - Crna Gora će se, kao odgovorna država, i institucionalno odrediti prema teškom zločinu

preko 300 domova. Ovaj gnusni zločin iz 1944. godine nikad ne smije biti zaboravljen, niti zločini tokom 1912. i 1913, kao ni sve nevine žrtve na ovim prostorima koje su izgubile život, samo zbog drugačijeg imena ili bilo kog drugog svojstva i pripadnosti - istakao je Canović.

u Velici, ali i Pivi i svim stratištima koja moraju biti trajno urezana u kolektivno sjećanje crR. D. nogorskih građana.

Društvo

Četvrtak, 29. jul 2021.

Tijelo koje je formirao Savjet RTCG izazvalo burne reakcije dijela javnosti i menadžmenta te kuće

Drljević: Nije nam uskraćeno pravo da obrazujemo Komisiju PODGORICA – Predsjednik Savjeta Javnog servisa Veselin Drljević kategorično tvrdi da je Komisija zadužena da provjeri validnost dokumentacije koju su kandidati za generalnog direktora RTCG priložili na konkurs, formirana u skladu sa opštim propisima o radu. Formiranje ovog tijela izazvalo je reakcije stručne javnosti, a u utorak se oglasio menadžment Javnog servisa i u saopštenju naveo da je obrazovanje ovog tijela pravni nonsens „jer članovi Komisije istovremeno čine i organ koji bira i imenuje generalnog direktora“. Osporavaju i način na koji Savjet tumači Zakon o radu u procesu odlučivanja o prijavama kandidata. - Savjet RTCG je, protivno dosadašnjoj praksi, formirao Komisiju za ocjenu zakonitosti dokumentacije prispjele na konkurs za izbor i imenovanje generalnog direktora RTCG, a sastavljena je od svih devet članova Savjeta, rukovodioca pravne službe RTCG i pravnika u stručnoj službi Savjeta - ocijenili su u menadžmentu RTCG. Drljević je Pobjedi kazao da poslodavcu nije uskraćeno pravo da formira komisiju koja će se baviti administrativnim procedurama u okviru konkursa, što

Formiranje ovog tijela izazvalo je reakcije stručne javnosti, a u utorak se oglasio menadžment Javnog servisa i u saopštenju naveo da je obrazovanje ovog tijela pravni nonsens „jer članovi Komisije istovremeno čine i organ koji bira i imenuje generalnog direktora“ Zgrada Javnog servisa

Veselin Drljević

je, kako ističe, veoma česta pojava u praksi.

KOMISIJE NEMA U STATUTU

On je to saopštio na Pobjedin upit da prokomentariše i objasni činjenicu da nije moguće pronaći precizno pravno uporište za postojanje ove Komisije u

Statutu RTCG, Zakonu o nacionalnom javnom emiteru ali ni Poslovniku o radu Savjeta, kao i da pojasni zašto je izmijenjena dosadašnja praksa da dokumentaciju kandidata za generalnog direktora proučava isključivo pravna služba Javnog servisa, jer je sačinjavaju ljudi koji su obučeni da utvrde valid-

nost dokumentacije. Drljević je pojasnio da u konkretnom slučaju, budući da se radi o konkursu za generalnog direktora, „Savjet RTCG je nadležni organ kako za raspisivanje, tako i za sprovođenje konkursa, shodno članu 26 Statuta RTCG“. Prema njegovim riječima, u

Informisali ih da kandidati ne ispunjavaju uslove za najvažniju funkciju u RTCG PODGORICA – Radio Televizija Crne Gore uputila je informaciju Delegaciji Evropske unije, kancelariji OEBS-a i ambasadama zapadnih zemalja, kao i međunarodnim novinarskim organizacijama, povodom kako navode, kršenja procedure, Zakona i dosadašnje prakse u izboru generalnog direktora Javnog servisa. U pismu su naveli da je pravni nonsens da članovi Komisije čine organ koji bira i imenuje generalnog direktora. Ukazano je i da pojedini kandidati u pogledu

stručne spreme i radnog iskustva ne ispunjavaju uslove. - Uprkos tome dobili su zeleno svjetlo Savjeta, od čega su se ogradili pravnici Radio Televizije Crne Gore, sa kojima je saglasna i stručna javnost. Rečeno je i da je Savjet krajnje neprimjereno i manipulativno, tokom već otpočete procedure, suštinski zloupotrijebio svoja ovlašćenja, proširivši sastav komisije na čak jedanaest članova, uključujući sve članove Savjeta - piše na portalu RTCG. U tome se, kako navode, prepo-

znaje namjera da bi preglasavanjem Savjet dezavuisao ocjenu pravnika stručne službe RTCG da dva kandidata, koji su očigledno po volji vladajuće većine, ne ispunjavaju ni formalne uslove za izbor generalnog direktora. - Zaključeno je da bi smjena generalnog direktora izborom kandidata, koji odgovara vladajućoj većini, a ne ispunjava ni formalne uslove propisane zakonom, bio nedostojan i, u demokratskom društvu, neprihvatljiv politički pritisak na rad Javnog servisa zaključeno je u dopisu.

skladu sa članom 25 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG koji predviđa da Savjet obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom i Statutom RTCG, odlučili su da formiraju ovakvu Komisiju, čiji je cilj „da čitav proces bude transparentniji“. - Savjet je odlučio da formira mješovitu Komisiju sastavljenu od članova Savjeta i zaposlenih u pravnoj službi RTCG, kako bi se omogućila uključenost Savjeta u cjelokupnom procesu konkursa kao i potrebni nivo transparentnosti koji će taj proces pratiti - zaključio je Drljević. Menadžment RTCG je saopštio da je ta Komisija prilikom otvaranja i pregleda dokumentacije prispjele na Javni konkurs, po automatizmu, bez dodatnog tumačenja, odbila prijavu Branislava Nikezića kao nepotpunu. - Pritom, iako je bila u obavezi, nije čekala dokument Ministarstva pravde, da li je protiv ostalih lica pokrenut bilo kakav postupak. Time je njihove prijave u startu proglasila validnim kazali su, između ostalog u saopštenju.

Pod lupom EU Evropska unija očekuje da Savjet RTCG sprovede proceduru izbora novog generalnog direktora Javnog servisa u skladu sa važećim zakonodavstvom, kazala je za TVCG portparolka Evropske komisije (EK) Ana Pisonero Hernandez. Poručuje i da je odluka o regularnosti izbora novog generalnog direktora nadležnost nacionalnih vlasti. - Pratimo proceduru izbora novog generalnog direktora Javnog servisa RTCG. Nadležne nacionalne vlasti trebalo bi da odluče o regularnosti imenovanja generalnog direktora RTCG. Očekujemo da Savjet RTCG sprovede proceduru imenovanja u skladu sa važećim zakonodavstvom - kaže Pisonero. Iz Brisela ističu i da očekuju transformaciju RTCG u nezavisan i profesionalan javni servis.

Komisija je kao potpunu usvojila kandidaturu novinara i nekadašnjeg zamjenika glavnog urednika Dana Nikole Markovića, zatim bivšeg izvršnog direktora Građanske alijanse Borisa Raonića, direktora TV Nikšić Milutina Stijepovića i zaposlenog u RTCG Srđana Čovića, koji je bio pomoćnik bivše generalne direktorice Javnog servisa Andrijane Kadije.

PRIJEDLOG POTEZA

Na sjednici Savjeta javnog servisa sredinom ovog mjeseca, odlučeno je da formiraju Komisiju koja će da isprati validnost dokumentacije kandidata za generalnog direktora te kuće, a koja će da ima pet članova. Tada je precizirano da predsjednik bude član savjeta Filip Lazović, koji je pravnik, a da ostali članovi budu Marijana Camović-Veličković i Amina Murić iz Savjeta, kao i pravnici zaposleni u RTCG Irena Vešović i pravni savjetnik Savjeta Javnog servisa Ivan Leković. Na narednoj sjednici održanoj 23. jula Savjet je donio drugačiju, neočekivanu odluku, koja nije naišla na odobravanje dijela javnosti. Lazović je tokom diskusije predložio da ne budu samo njih petoro u toj Komisiji već da je sačinjavaju svih devet članova Savjeta Javnog servisa i dva pravnika iz RTCG-a. Ovaj prijedlog prihvaćen je jednoglasno i tokom diskusije koja je bila otvorena za javnost, niko nije imao ništa protiv. - Postupak izbora direktora je veoma propraćen i interesantan javnosti, što je pozitivno, ali pitanja na koja ćemo nailaziti i dileme koje ćemo imati pri izboru mogu biti prilično velike, pa smatram da ne mogu samo tri člana Savjeta o tome da vijećaju. Dobro bi bilo da se svi time bavimo - predložio jer tada Lazović. Amina Murić smatrala je to dobrom idejom i navela da će se tako i ubrzati proces pregleda dokumentacije jer je bolje da više ljudi pogleda papire pa će i lakše uočiti eventualne greške. K. JANKOVIĆ

PODGORICA – Kandidat za generalnog direktora Javnog servisa, dugogodišnji novinar i nekadašnji zamjenik glavnog i odgovornog urednika Dana Nikola Marković predložio je uredništvu te kuće da organizuju debatu o svim detaljima vezanim za izbor čelnog čovjeka Javnog servisa.

DEBATA

Obraćajući se generalnom direktoru RTCG Božidaru Šundiću i direktoru TVCG Slavku Đurđiću, naveo je da uvažava i podržava potrebu da se bave ovim važnim pitanjem od javnog intersa. - Izbor generalnog direktora RTCG pitanje je od opšteg značaja za cjelokupno naše društvo i državu. Stoga vjerujem da javnost ima pravo da bude do detalja informisana o svim pojedinostima ovog postupka. Vjerujem da je javni interes da čitav konkurs bude

Prijedlog uredništvu i menadžmentu Javnog servisa

Marković: Održati debatu o izboru generalnog direktora realizovan transparentno. Nadam se da je i svakom kandidatu u interesu da čitav postupak bude zakonit i bez ijedne kontroverze - istakao je Marković u otvorenom pismu. Naveo je da ne želi da se miješa u uređivačku politiku, ali smatra da bi bilo od javnog interesa organizovati debatu na RTCG u kojoj bi se „raspravljalo o svakom detalju“. - Od plana i programa kandidata, do toga da li je sporna bilo koja kandidatura i da li ispunjavamo uslove konkursa. Vjerujem da bi javnost bila zainteresovana da čuje stavove kandidata, Savjeta, ali i sadašnjeg menadžmenta i uglednih

pravnika - predložio je Marković. Naveo je da je jedini interes što ovo predlaže da se sve nedoumice otklone, jer važnije je izabrati na zakonit način generalnog direktora od toga ko će to personalno biti. - Kao čovjek ostvaren u novinarstvu nemam problem sa tim - zaključio je Marković.

ODGOVOR

Menadžment i uredništvo RTCG -a, na Markovićevo otvoreno pismo odgovorili su da razumiju njegovu želju da u debati s ostalim kandidatima predoči prednosti svog programa i viziju razvoja Javnog

servisa. Međutim, kako navode iz RTCG-a, poznato je da Komisija za izbor generalnog direktora još nije donijela odluku o tome koji kandidati ispunjavaju uslove i da su se tim povodom pojavile brojne pravne kontroverze. -Dakle, ne možemo prejudicirati odluku Komisije za izbor i imenovanje generalnog direktora niti ignorisati mišljenje pravnih stručnjaka RTCG, da pojedini kandidati ne ispunjavaju uslove- navode iz menadžmenta i uredništva. U odgovoru dodaju da, ukoliko Komisija konstatuje da je Marković ispunio uslove, imaće

Nikola Marković

priliku da pred javnošću, kao i drugi kandidati, predoči program u debati s članovima Savjeta, a koja će biti emitovana na Javnom servisu.

KANDIDATI

Pored Markovića kandidati za ovu funkciju su i nekadašnji izvršni direktor Građanske ali-

janse Boris Raonić, direktor TV Nikšić Milutin Stijepović i zaposleni u RTCG, nekadašnji pomoćnik bivše generalne direktorice Javnog servisa Andrijane Kadije, Srđan Čović. Savjet je na jednoj od prethodih sjednica obrazovao Komisiju za ocjenu zakonitosti dokumentacije prispjele na konkurs za izbor i imenovanje generalnog direktora RTCG, koju čine svi članovi tog tijela i dva pravnika iz te kuće. To tijelo je na posljednjoj sjednici odlučilo da iz trke za generalnog direktora isključi spiker a u Jav n o m s e r v i s u Branislava Nikezića, jer su ocijenili da njegova dokumentacija nije potpuna. Donijeli su odluku da ostale kandidate ispitaju u ponedjeljak, a da prenos intervjua bude emitovan isto veče kako bi javnost imala uvid u plan i program koje će predstaviti Savjetu RTCG. K. J.

Hronika

Četvrtak, 29. jul 2021.

Prije više od dva mjeseca priveden je na saslušanje albanski državljanin zbog prijave ministarke zdravlja da joj ugrožava sigurnost

Tužilaštvo utvrdilo da nije imao namjeru da naudi Borovinić-Bojović PODGORICA – Albanski državljanin priveden je prije više od dva mjeseca zbog sumnje da je snimao porodičnu kuću ministarke Jelene Borovinić-Bojović s namjerom da joj ugrozi bezbjednost, ali je tužilaštvo utvrdilo da nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti i slučaj je zatvoren – saznaje Pobjeda.

Okončana potraga za Pljevljakinjom

Pronađeno tijelo u Tari PODGORICA - Pripadnici Uprave policije juče ujutro izvukli su iz rijeke Tare tijelo stradale M. G. iz Pljevalja. Tijelo nastradale je pronađeno nedaleko od mosta na Tari u rijeci u blizini manastira Arhangela Mihaila. Pripadnici Centra bezbjednosti Pljevlja su neposredno po dobijenoj informaciji stigli na most na Tari radi prikupljanja potrebnih informacija i vršenja uviđaja. U toku jutra je realizovana potraga za nestalom osobom, prenosi portal PV Informer. Dežurni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima je obaviješten od Centra bezbjednosti u tom gradu o događaju u Đurđevića Tari. Tužilac je naložio da se o događaju obavijesti Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju. Dva dana ranije, ronioci Regionalnog ronilačkog centra – Bijela izvukli su tijelo muškarca u rijeci Morači kod Nikšićkog mosta. C. H.

Na Veruši uhapšena jedna osoba zbog ugrožavanja sigurnosti i nedozvoljenog držanja oružja PODGORICA – Marko Zečević uhapšen je prije tri dana na Veruši kada je policija u njegovoj kući pronašla lovačku pušku, kojom je, kako se sumnja, prijetio i držao na nišanu pet osoba, među kojima je bilo troje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz policije, Zečević je došao do Dječjeg odmarališta na Veruši sa lovačkom puškom, gdje su bile dvije odrasle osobe i troje djece, uperio pušku ka njima i prijetio im da će pucati. Policija je nakon prijavljenog događaja, pretresla dvije kuće Zečevića. On je pred inspektorima tvrdio da nema oružje, ali su oni pronašli lovačku pušku,

Zečevića terete da je prijetio lovačkom puškom oduzeli je, a njega uhapsili. Njemu se na teret stavljaju krivična djela ugrožavanje sigurnosti i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. A. R.

Prekid željezničkog saobraćaja na pruzi Beograd-Bar

Teretni voz iskliznuo iz šina kod Bioča PODGORICA – Tri zadnja vagona teretnog voza iskliznula su iz šina na pruzi između Podgorice i Bioča, zbog čega je u prekidu i putnički saobraćaj. Kako je Pobjedi potvrđeno u Željezničkom prevozu Crne Gore, do iskliznuća voza došlo je na ukrsnicici kod Bioča nešto poslije 19 sati. Komisija koja utvrđuje okolnosti nezgode je na terenu, a ekipe ŽP preduzimaju sve da se pruga

što prije oslobodi. Nijesmo mogli dobiti potvrdu koji teretni voz je u pitanju i što je prevozio. IZ ŽP nijesu moglo saopštiti koliko će trebati da se sanira situacija i u kojoj mjeri je infrastruktura pretpjela oštećenja. IZ ŽPCG je rečeno da su organizovali prevoz autobusima za sve putnike koji su zbog prekida željezničkog saobraćaja bili onemogućeni da putuju vozom. R. D. ANTENA M

Kako nam je nezvanično saopšteno iz više izvora, slučaj „ugrožavanja sigurnosti“ ministarke Borovinić-Bojović prijavljen je 21. maja. Tada je prijavljeno da nepoznata osoba snima njenu porodičnu kuću. Policija je privela muškarca koji je bio angažovan kao građevinski radnik na obližnjem objektu, uzela izjavu, u kojoj je on detaljno tužiocu ispričao da je telefonom razgovarao sa suprugom i bio izričit da ne zna ništa o optužbama koje mu se stavljaju na teret. Po procjeni Agencije za nacionalnu bezbjednost ministarka Borovinić-Bojović ima zaštitu. Obezbjeđenje je i tada bilo angažovano na čuvanju nje i njene porod-

Jelena Borovinić-Bojović

ice, jer joj je zaštita odobrena od sredine aprila, kada je podnijela prijavu policiji zbog prijetnji koje je, kako je navela, dobila mejlom. Pripadnici Sektora za borbu protiv kriminala – Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala su obavijestili nadležnog tužioca koji je kvalifikovao ovaj događaj kao krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. - Uprava policije intenzivno radi na identifikaciji osobe

koja je putem mejl-komunikacije uputila prijetnje ministarki zdravlja Jeleni Borovinić-Bojović – saopšteno je tada iz policije. Borovinić-Bojović je tada saopštila da svakodnevno slušamo poruke koje su upućene građanima i građankama – „branićemo državu, ako vam je napadnuta kuća ne biraš sredstva da je odbraniš“. - Ovakim manipulativnim izjavama se utiče na javnost i potpiruju takve prijetnje i

prijetnje koje sam i lično dobila – rekla je tada Borovinić-Bojović. Kazala je da se od 4. decembra vodi kampanja protiv nje. - Imajući u vidu kampanju koja se vodi od 4. decembra, onda su prijetnje još jasnije. Nijesu me uplašile i niti će me uplašiti. Moj odgovor je – nulta korupcija, transparentnost i angažovanost u radu – poručila je Borovinić-Bojović. A. R.

Građanska inicijativa Stop krivolovu objavila snimak o devastaciji mora PODGORICA - Kako strahotno izgleda efekat djelovanja dinamitaša po živi svijet mora pokazuje snimak napravljen početkom jula u rejonu Žukovice: ubijena ribe, mrtva morska kornjača i ostatak „ćikete“ – pakovanja eksploziva nepogrešivo ukazuju ko je vinovnik ovog užasa koji, nažalost, ne jenjava duž naše obale. Snimak je napravio savjesni podvodni ribolovac i podijelio na stranici Stop krivolovu, kako bi javnost upoznao sa srazmjerama devastacije koje izaziva krivolov eksplozivom. Iako je udruženim djelovanjem sportskih ribolovaca, ronilaca i građana u okviru inicijative „Stop krivolovu“ prethodnih godina uz podršku policije, stalnim pritiscima doprinio da se zaoštri gard prema devastatorima mora, ova pojava je ponovo učestala. Dinamitaši koriste svaki prazan prostor, ali i u kontinuitetu neprecizne prave norme, neefikasnu kaznenu politiku i nedefinisanu sudsku praksu koja im omogućava da iznova

Dinamitaši opet ostavljaju pustoš u podmorju

Teretni vagon koji je iskočio iz šina

Intervencija članova Gorske službe spašavanja i Aviohelikopterske jedince MUP-a

Povrijeđena planinarka evakuisana sa Maganika Koleteralna žrtva dinamitaša bila i morska kornjača

ubijaju podmorje, ruše imidž destinacije i šalju nikakvu sliku o nama u svijet. Iz pokreta Stop krivolovu aplelovali su na nadležne, da vremena za prazne priče više nema. - Sem pripadnika Uprave policije, inspektora za ribarstvo i savjesnih građana sabranih u građanskoj inicijativi Stop krivolovu, i dalje podrške za rješavanje ovog ogromnog problema nema! – kazali su iz ove organizacije koja od 2017. godine vodi borbu da očisti naše obale od dinami-

taša, noćnih ronilaca i lovaca na prstace i druge zaštićene vrste. Iz Stop krivolova ističu da je krajnje vrijeme da sve institucije prepoznaju problem i pogubnost upotrebe dinamita i drugih nedozvoljenih metoda koje koriste krivolovci na živi svijet Jadrana. Prethodnih godina u nekoliko navrata na pozicijama kod Bara i u Grblju bili su ugroženi i životi podvodnih ribolovaca na dah koji su se zatekli u blizini dinamitaških aktivI. P. nosti.

PODGORICA – Članovi tima Gorske službe spašavanja i Aviohelikopterske jedinice MUP-a okončali su uspješno spasilačku akciju

u rejonu Maganika, odakle su evakuisali povrijeđenu planinarku M. K, koja je državljanka Crne Gore. Ona je dobila povredu skočnog zgloba prilikom uspona na Maganik. Poziv za pomoć upućen je putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje, a M. K. je nakon ukazane pomoći transportovana u Klinički centar Crne Gore, saošteno je iz GSS-a. C. H.

Spasilačka akcija na usponu Maganik sa povrijeđenom

Crnom Gorom

Četvrtak, 29. jul 2021.

NIKŠIĆ: U Bogetićima uručeno dvadesetak novih članskih karti

Ponovo aktivni UBNOR i antifašisti u Pješivcima

Za predsjednika obnovljenog udruženja je izabran Dragan Mijušković. Novi članovi obećali su da će nastaviti da čuvaju i njeguju slobodarski i antifašistički duh crnogorskog naroda, da održavaju spomen-obilježja, obilježavaju značajne datume iz naše istorije i posjećuju istorijska mjesta svih oslobodilačkih ratova...

ČUVATI IDEJU ANTIFAŠIZMA: Sa skupa u Bogetićima

NIKŠIĆ - Proslavljajući Dan državnosti i Trinaestojulski ustanak crnogorskog naroda grupa Pješivaca u saradnji sa UBNOR-om i antifašistima Nikšića obišla je spomen-kosturnicu poginulih boraca II dalmatinske i V crnogorske brigade kod crkve na Bogetićima, spomenike u Milojevićima i na Zagorku, spomen-ploče kod Budoške pećine, na Mitrovoj ponti i na Pandurici. Očišćeno je oko tih spomen-

obilježja i položeno cvijeće, a centralna proslava obilježavanja 13. jula održana je kod spomenika poginulih boraca i žrtava iz Pješivaca na Bogetićima, gdje je govorila dr Jasmina Nikčević. Tu se, kako saopštavaju iz nikšićkog udruženja UBNOR i antifašista, i rodila ideja da se obnovi rad mjesnog udruženja u Pješivcima, što je sa odobravanjem prihvaćeno, a i očekivano, jer to pleme je oduvijek bilo stameni branik na stalnom

udaru turskih karavana i vojske, izloženo neprekidnoj borbi za opstanak i nema kamena pješivačkog, po kojem se samo pješke moglo hoditi, koji nije krvlju predaka natopljen. - Primjer su neprekidnog niza junačkih pogibija i istorijskog nasljeđa hrabrosti, junaštva, čojstva i podvižništva! Jer je idejni, politički, etički i psihološki profil crnogorskih i pješivačkih boraca NOR-a bio dodatno osoben i bio prožet integralnim duhom crnogorskog

bića. Sasvim je bilo logično da se u Trinaestojulskom ustanku pješivački kraj masovno odazove. I prve ustaničke puške u nikšićkom kraju pukle su u Pješivcima, a i prve žrtve u NOR-u su bile iz ovog kraja. Doprinos koji su dali u konačnom oslobođenju je nemjerljiv, poginuo je 131 borac, dok je bilo 36 žrtava, a sedam boraca sa tog područja proglašeno je narodnim herojima - navodi se u saopštenju nikšićkog UBNOR-a. Na sastanku održanom na Bogetićima juče je obnovljen rad udruženja, a za predsjednika je izabran Dragan Mijušković. Predsjednik Opštinskog udruženja UBNOR-a i antifašista Nikšića Slobodan Mirjačić uručio je za dvadesetak novih članova članske knjižice i poželio im uspjeh u radu. - Novi članovi obećali su da će nastaviti da čuvaju i njeguju slobodarski i antifašistički duh crnogorskog naroda, da održavaju spomen-obilježja, da obilježavaju značajne datume iz naše istorije i posjećuju istorijska mjesta svih oslobodilačkih ratova uz stalno angažovanje na proširenju organizacije prijemom novih članova i svih drugih zadataka koji proističu iz Statuta SUBNORA Crne Gore – navedeno Ra.P. je u saopštenju.

Danilovgrad: Opština otkupila poslovni prostor

Za ,,socijalni“ stan kupili 50 kvadrata

DANILOVGRAD – Lokalna uprava otkupila je poslovni prostor od 50 kvadratnih metara u prizemlju stambene zgrade br. 3 u Ulici Novice Škerovića. Kako je navedeno u odluci koju je usvojila Skupština grada na posljednjoj sjednici prostor kupuje za izgradnju – prenamjenu u svrhu rješavanja stambenih pitanja lica u stanju socijalne potrebe. Bivšem vlasniku Milošu Laleviću Opština će isplatiti ukupno 15.600 eura, odnosno 312 eura po kvadratu. C. G.

PLJEVLJA: Prihvaćena inicijativa MZ Maoče i boračkih organizacija

Put neće ugroziti spomenik NOR-a PLJEVLJA – Investitor i izvođač radova upodobiće projekat puta Vrulja – Mijakovići kako ne bi ugrozili spomenik Trećoj proleterskoj sandžačkoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi u selu Vrulja. To je dogovoreno na sastanku koji je održan na inicijativu predsjednika Opštine Igora Golubovića, sa predsjednikom Mjesne zajednice Maoče Vlatkom Pejovićem, predsjednikom UBNORA - Pljevlja Goranom Čavićem, te predstavnicima investitora i izvođača radova. Peticijom više od 150 građana iz Vrulje i okolnih sela, kao i predstavnika udruženja boraca, zaustavljeni su građevinski radovi na raskrsnici koja spaja

novi put Vrulja - Mijakoviči sa putem Pljevlja - Bijelo Polje koji vizuelno i građevinski ugrožavaju spomenik palim borcima. Iz lokalne uprave saopšteno je nakon sastanka i da će izvođač radova, u skladu sa projektnim rješenjem dostavljenim od investitora, a koji su odobrili mještani i predstavnici boračkih organizacija obnoviti spomenik, urediti prostor oko njega i zaštititi ga odgovarajućom ogradom. - Ovo je još jedan dokaz odlične saradnje Opštine i predstavnika mjesnih zajednica u cilju rješavanja svakodnevnih problema građana, što pokazuje da se u direktnoj i otvorenoj komunikaciji većina problema može riješiti – saopšteno je iz kabineta predsjednika Opštine Pljevlja. A.S.

Projekat Udruženja paraplegičara Bijelo Polje i Mojkovac

Pet osoba dobilo posao na godinu BIJELO POLJE - Udruženje paraplegičara Bijelo Polje i Mojkovac u partnerstvu sa štamparijom ,,Vbr Grafika“, realizovalo je projekat ,,Zapošljavanje lica sa invaliditetom uz podršku Fonda“. Na predstavljanju učinka projekta istaknuto je da je pet osoba sa invaliditetom dobilo posao

na 12 mjeseci u Zaštitnoj radionici i štampariji ,,VBR grafika“. Koordinatorka projekta, predsjednica Udruženja paraplegičara Bijelo Polje i Mojkovac, Milka Stojanović-Šćepanović, kazala je da su četiri osobe osposobljene za zanimanje konfekcionar/ka, a četiri za zanimanje knjigovezac u

štampariji kod partnera. - Nakon četvoromjesečne obuke troje je zapošljeno u Zaštitnoj radionici, a dvoje u štampariji ,,VBR grafika“. Tokom šest mjeseci sticali su lični dohodak, uz mentorstvo dva stručna lica obje strane. Potpisani su ugovori o radu, na 12 mjeseci za svih pet polazni-

ka. Za otvaranje radnih mjesta nabavljena je vez mašina sa dvije glave i mašine za plastificiranje - kazala je StojanovićŠćepanović. Vule Rakočevići iz štamparije ,,VBR grafika“ kazao je da su polaznici opravdali očekivanja. On vjeruje da će saradnja biti nastavljena. B.Č.

BIĆE SAČUVAN I UREĐEN: Spomenik u Vrulji

U Polimskom muzeju predstavljeni radovi mladih sa intelektualnim smetnjama

Objektivom ,,uhvatili“ život u Beranama BERANE – U Polimskom muzeju priređena je izložba fotografija ,,Ja sam fotograf“ čiji su autori mladi sa intelektualnim smetnjama u razvoju iz nevladinih udruženja Pružite nam šansu iz Podgorice i Korak nade iz Berana.

Kroz objektiv kamere oni su ovjekovječili i predstavili 20 motiva prirodnih ljepota, znamenitosti i atmosferu gradskog života u Beranama. Izložbu je otvorila akademska slikarka i pedagoškinja Sabaheta Beka Masličić. Ona je pohvalila odabir motiva i detalja na fotografijama, kao i projekat za idejni pristup učenju kroz korišćenje mobilnog telefona. - Družite se, stičite nova prijateljstva, kroz umjetnost, fotografiju, sport ... Nastavite

AUTORI STVARALI I ZABAVLJALI SE: Postavka u Polimskom muzeju

da učite jedni od drugih, jer jedino tako možete postići mnogo više i stići dalje – poručila je Masličić.

Izložba je dio aktivnosti projekta ,,Učimo jedni od drugih“, koji je podržalo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja.

Izvršna direktorka NVO Pružite nam šansu Danijela Prelević kazala je na otvaranju izložbe da su fotografije stvarane ,,u predivnoj radnoj atmosferi uz šalu i smijeh, tokom učenja u učionici i fotografisanja na terenu“. - Sigurna sam da su korisnici našeg Dnevnog boravka, kao i članovi partnerske NVO Korak nade kroz novostečena prijateljstva i usvojene vještine postali bogatiji. Veliku zahvalnost dugujemo direktorki JU Polimski muzej, gđi. Folić, koja nam je ustupanjem prostora omogućila da ove fotografije budu spona za uključivanje osoba sa invaliditetom u društvene i kulturne tokove vašeg grada - kazala je Prelević. Učesnici foto-radionica iz Berana znanje o osnovama fotografisanja mobilnim tele-

fonom i tokom rada na terenu nijesu sticali samo od predavača Aleksandra Jaredića, već su im u tome aktivno pomagali iskusniji drugari iz Podgorice, koji su se našli u ulozi edukatora. - Na izložbi su nas okupile dvije od mnoštva osnovnih ljudskih potreba, a to su potreba za učenjem i potreba za stvaranjem. Mi smo se u okviru projekta „Učimo jedni od drugih“ intenzivno bavili i jednim i drugim - istakao je Jaredić. Udruženje roditelja, djece i mladih sa smetnjama u razvoju Crne Gore – Pružite nam šansu je neprofitna nevladina organizacija koja je osnovana 2008. godine sa ciljem da se unaprijedi kvalitet života djece i mladih sa intelektualnim i kombinovanim smetnjama u razvoju i njihovih porodica. Danijela Prelević podsjeća

da osobe sa intelektualnim smetnjama u razvoju po završetku školovanja, zbog intelektualnih ograničenja, nemaju mogućnost da nastave društveni život kakav mogu imati druge kategorije osoba sa invaliditetom. - Kod njih usljed izolacije u kućnim uslovima, veoma brzo dolazi do regresije kognitivnih, motoričkih vještina ali i psiho-fizičkog stanja, kao i do potpune socijalne isključenosti iz društva. Iz tog razloga je Udruženje Pružite nam šansu 2019. godine dobilo licencu, na šest godina, za pružanje usluga populaciji osobama sa invaliditetom, od 18 do 30 godina, kroz prvi dnevni boravak tog tipa u Crnoj Gori – podsjeća ona. Tokom 13 godina poslovanja Udruženje je realizovalo više od 50 projekata. C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 29. jul 2021.

HERCEG NOVI: Poslanica Danijela Đurović zatražila od Vlade da se uključi u rješavanje problema koje je izazvalo klizište u Mojdežu 2004. godine

Mještani na vodi, a bez vode U velikom klizištu u potpunosti stradale tri porodične kuće, mnoge su oštećene, prekinute putne saobraćajnice, a vodoizvorište Lovac, koje je prethodno dato pod koncesiju, presušilo. Sada se mještani tog sela snabdijevaju vodom sa izvorišta Potkop, koja je upitnog kvaliteta – saopštila je Đurović

HERCEG NOVI – U dubini hidrotehničkog tunela Potkop postoji ogromna količina vode pod velikim pritiskom te postoji velika opasnost od ponovnog pucanja hidrotehničkog tunela koje može ugroziti kuće i imanja u selu Mojdež koje je 2004. godine stradalo od klizišta. Na to je ukazala poslanica SNP-a Danijela Đurović na jučerašnjoj sjednici Skupštine Crne Gore koja je ministru Mladenu Bojaniću postavila pitanje kada će problemi mještana Mojdeža koji sada nemaju vodu za piće, biti riješeni.

ŠTETA

Đurović je podsjetila da su u velikom klizištu u potpunosti stradale tri porodične kuće, mnoge su oštećene, prekinute putne saobraćajnice, a vodoizvorište Lovac koje je prethodno dato pod koncesiju preduzeću „Igalopromet“ je presušilo. Sada se mještani tog sela snabdijevaju vodom sa izvorišta Potkop, koja je upitnog kvaliteta. Država je, podsjetila je ona, uložila više od 2.000.000 eura za sanaciju vodoizvorišta i klizišta, ali je po riječima mještana stanje gore nego prije izvođenja radova. – Potrebno je raditi nova istraživanja, obezbijediti pod hitno gradilište. Pozivam predstavnike Vlade da dođu u Herceg Novi i obiđu Mojdež da vidite kako su dosadašnja državna sredstva utrošena, koji su to problemi. Hitno se mora reagovati jer u dubini hidrotehničkog tunela postoji velika količina vode koja je pod velikim pritiskom. Postoji velika i ozbiljna opasnost od ponovnog pucanja tunela i stvaranja novog klizišta koje može ugroziti živote. Pozivam vas da dođete u Herceg Novi i da nađemo kvalitetno rješenje za Mojdežane i Nov-

Tivat

Manje divljih deponija TIVAT – Količine komunalnog otpada na nivou su prikupljenih količina u 2019. godini, saopštili su tehnički direktor Komunalnog DOO Božidar Brinić i šef Službe komunalija, Miloš Tripinović. Oni su naglasili da je zahvaljujući akciji postavljanja tabli o zabrani odlaganja otpada na nekoliko lokacija smanjen broj divljih deponija na području Opštine. - Zaključno sa junom na deponiju Možura je za šest mjeseci transportovano ukupno 3.914 tona komunalnog otpada. Što se pet ambalaže tiče do sada je sakupljeno 6,8 tona, a kartona 74,7 tone. Otpad se svakodenvno sakuplja sa dva grajfer vozila - kazao je Brinić, naglašavajući da se i dalje pored kontejnera ostavljaju velike količine otpada. S.K.

POSTOJI OPASNOST OD KLIZIŠTA: Mojdež

ljane - kazala je Đurović. Bojanić je, uz objašnjenje da pitanje nije u potpunosti u nadležnosti njegovog ministarstva, kazao da će pokrenuti inicijativu na Vladi za rješavanje ovog problema. - Razumijem probleme mještana i vaše pitanje, ali vas uvjeravam da ovo ministarstvo može da pokrene tu inicijativu i da međuresorno i sveobuhvatno se Vlada posveti tom problemu. Očigledno je da sve ovo što se do sada radilo nije imalo nekog efekta - kazao je Bojanić. S obzirom na kompleksnost pitanja, Đurović je mišljenja da je u odgovorima trebalo uključiti više ministara i uručila Bojaniću knjigu o mojdeškim mlinovima Ćabe Mađara.

RADOVI

Radovi u hidrotehničkom tunelu Mojdež, koji imaju cilj da spriječe klizišta u ovom hercegnovskom naselju, a koji su počeli 2014. u potpunosti su obustavljeni prošle godine nakon šestog obrušavanja zemljišta. Posao nije završen kako je bilo predviđeno, već samo prva faza tokom koje su radnici podgoričke firme „Bi Kod“ prokopali novi tunel u

RADOVI PREKINUTI: Ulaz u tunel

dužini od 197 metara. Radovi su izvođeni u organizaciji Direkcije javnih radova, a investicija je bila vrijedna oko 852.000 eura. Naknadno je za posao opredijeljeno još 286.000 eura, ali je obrušavanje zemlje zaustavilo radove. Prethodno je još 2004. radove izvodila firma „Vrdnik“ koja je promašila predviđenu kotu za spajanje novog sa starim Potkopom. Za nastavak ovog posla, kako su nam lani objasnili iz Uprave javnih radova, neophodno je započeti detaljno naučno-geološko istraživanje, koje će dati

odgovor na koji način preusmjeriti vodu, u cilju sprečavanja pojave klizišta. Takvo istraživanje je neophodno da bi se ušlo u izradu glavnog projekta za radove druge faze. - Nastavak radova direktno je uslovljen istražnim radovima i izradom projekta, kao i njegovim uvrštavanjem u kapitalne projekte koji se finansiraju na osnovu Zakona o budžetu Crne Gore - saopštili su tada iz Uprave. Milorad Velaš godinama ukazuje na to da se posao u Potkopu mora završiti. Prokopavanjem hidrotehničkog

tunela i spajanje sa starim Potkopom, kazao je ranije za Pobjedu, osnovna je pretpostavka za eliminaciju uzroka za novo pokretanje tla. Kako je u više navrata isticao, glavno izvorište Lovac je presušilo ali se voda pojavljuje prilikom velikih vodostaja, prelivanjem voda iz Potkopa, što je, po njemu, najgora varijanta za padinu. - Osnovni cilj je da se voda ne pojavljuje u Lovcu i da se sve vode koje gravitiraju ka Potkopu, dreniraju i slobodno izlaze vani, a to još nije ostvareno – smatra Velaš. Ž.K.

PLJEVLJA: Kontrola objekata koji se griju iz kotlarnice u Skerlićevoj ulici PLJEVLJA - Firma „Dencon“ DOO iz Podgorice obaviće detaljne energetske preglede na 21 zgradi, u centru grada, koje se griju iz kotlarnice u Skerlićevoj ulici. Ona je taj posao dobila na tenderu koji je raspisala Opština. Obaveza firme je da izradi izvještaj na osnovu kojeg će Opština donijeti odluku o prioritetnim zgradama koje će biti uključene u proces sufinansiranja rekonstrukcije fasada i fa-

Izmjeriće energetsku efikasnost 21 zgrade sadnih otvora. -Nakon izvedenih radova, za koje je rok izvršenja 60 dana, Opština

TROŠI MANJE ENERGIJE: Rekonstruisana zgrada u centru

će početi realizaciju projekta energetske efikasnosti objekata koji se griju iz kotlarnice u centru grada, za čiju realizaciju je u kapitalnom budžetu

predviđeno 280.000 eura. Tim mjerama omogućiće se postavljanje termoizolacionih fasada sa ciljem uštede energije i smanjenja zagađenja vazduha od sagorijevanja uglja tokom zimskih mjeseci – saopštili su iz lokalne uprave. Tokom prošle godine, Opština je od sredstava koja je Vlada opredijelila za iste poslove, kompletno rekonstruisala i energetski efikasno opremila 11 zgrada u užem gradskom jezgru: zgradu Skupštine opštine, Sekretarijata za privredu, Fonda PIO, zgradu iznad bivše državne apoteke, apoteke ,,Prima S“, zgradu Obnove u Tršovoj ulici, niz objekata u donjem dijelu glavne ulice, kao i zgradu u Skrelićevoj ulici. A.S.

CEDIS

Isključenja u 16 opština PODGORICA - Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Andrijevica: od 8:30 do 14:30 h dio sela Bojovići; od 7:30 do 18 h dio sela Đulići, Cecuni, Kruška, dio sela Kuti, Košutiće, Konjuhe (Brod), Dulipolje, Jošanica, dio sela Bojovići i dio sela Đulići. Berane: od 8:30 do 14:30 h Rovca. Bijelo Polje: od 9 do 18 h Muslići, Selakovići, Skočigorina, Drndari, Glibavac, Tomaševo, Cerovići, Grančarevo, Ujniče, Lijeska, Galica, Sokolac, Pisana Jela, Šljemena i Barice; od 09 do 15 h Čokrlije, Babajići, Pavino Polje, Ivanje i Gornja Lipnica. Cetinje: od 8 do 16 h Šinđon, Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Dodoši, Žabljak Crnojevića, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda. Danilovgrad: od 8 do 13:30 h Orašje, Velje Polje, Ćurilac, Grlić, Sladojevo Kopito, Glavica, Voštar, Zagreda, izvorište Oraška Jama i privatna preduzeća: Montenomaks, Stefani 91, Vuković, Okov, Kasarna, Garmin, Ramini, Jovović i Đurović (kratkotrajna isključenja); od 8 do 10:30 h dio Glavice; od 11 do 13:30 h dio grada oko Komunalnog; od 8 do 15 h dio Martinića oko klanice. Herceg Novi: od 11:30 do 15 h Pristan, Rakite, Petrovići i Špiljice; od 11:30 do 15 sati - poluostrvo Luštica (kratkotrajni prekidi). Kotor: od 8 do 11 h Markov Rt (Jerovica). Nikšić: od 8 do 15 h dio Vilusa, dio Ozrinića (Krivi rog), Kuta, Vasiljevići, Bjeloševina, Dučice, Morakovo, Dolovi Dučićki, Zabran Kralja Nikole i vodovod ,,Morakovo“; od 12 do 15 h dio Ozrinića; od 8 do 18 h Balosave, Tupan, Klenak, Štrpca, Dolovi, Dubravča Do, Marina Glavica, Velimlje, Prigradina, Montex, Podljut, Renovac, Macavare, Miljanići, Čista Vlaka, Prijeka Ljut, Dubočke Donje, Bijela Vrata, Cerovačka Glavica, Zlatna Strana, Dubočke Gornje, Pećinovac ,Krtine, Šljeme, Garevac, Baljački Do, Crni Kuk, Zanuglina, Donja i Gornja Somina. Tivat: od 8 do 10 h Belani, Gverovića Brijeg, Župa i ulica Kalimanjska. Pljevlja: od 9 do 17 h Bušnje. Žabljak: od 8 do 17 h Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Prisoje, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda, Štuoc Vojska, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora i Tepca. Kolašin: od 8 do 16 h Skrbuša; od 8 do 17 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir Ćirilovac, Smrčje, Rečine, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Italkom, Drcka, Đekići, Sunga, mHE, Suva Gora, Vranještica, Bare Kraljske, Lug Vukićevića i Drndari; od 9 do 15 h Đuđevina. Mojkovac: od 10 do 13 h Gostilovina; od 10 do 15 h Gornja Polja. Petnjica: od 8:30 do 14:30 h Ponor. Rožaje: od 9 do 14:30 h dio sela Seošnica; od 12 do 16 h DOO Panel; od 11 do 13 h Daciće, Gornji Bukelj, Kaluđerski Laz, Betonjerka, Kamenjuša, punkt - Kula, Granični prelaz - Kula i repetitor Kula (kratkotrajni prekidi). Ulcinj: od 8 do 14 h Donji Štoj (područje iza OŠ ,,Marko Nuculović“). U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C.G.

Kultura

Četvrtak, 29. jul 2021.

D. M.

Kamp za kamernu muziku od 30. jula do 7. avgusta

Konferencija za novinare u KIC-u

Prenijeti što više znanja

PODGORICA – Deseto, jubilarno izdanje Ljetnjeg kampa za kamernu muziku – Montenegro Summer Camp for Chamber Music 2021, biće održano od 30. jula do 7. avgusta na Ivanovim Koritima, u turističko-edukativnom centru „Lovćen“. Okupiće se muzičari iz Crne Gore, regiona i svijeta. Na jučerašnjoj konferenciji za novinare u KIC-u „Budo Tomović“, urednica muzičkog programa KIC-a i autorka projekta Maja Popović kazala je da će ove godine sa polaznicima kampa po prvi put, kao mentor, raditi proslavljeni violinista Stefan Krstić. - Kreiraćemo jedan dobar program. Odlučili smo da radimo u okviru manjih kamernih sastava. To će biti dua, tria, kvarteti i kvinteti. Za takve sastave imamo apsolutno dobar prostor gdje možemo ispoštovati sve epidemiološke mjere – kazala je Popović. Ona je dodala da je ove godine izostala podrška Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, jer nijesu mogli da konkurišu zbog poništavanja prethodnog konkursa za sufinansiranje kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Ambasador SR Njemačke dr Robert Veber rekao je da će nakon godine pauze, koju je

„Crnom Gorom“ u Gusinju PODGORICA - Izložba crteža Zuvdije Hodžića, pod nazivom „Crnom Gorom“,

nametnula kovid pandemija, u okviru kampa svoja znanja usavršavati 35 studenata iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije, Njemačke i Francuske. Dodao je da je Ljetnji kamp za kamernu muziku jedinstveni projekat na Balkanu, koji je otvoren za sve muzičare u Crnoj Gori, regionu i svijetu. Direktor Francuskog instituta Loran Gonsalves podsjetio je da je ova ustanova pomagala kamp 2017, 2020. i 2021. godine. - Želja nam je da podržimo organizatore da okupe muzičare iz različitih djelova Evrope i regiona, da zajedno stvaraju u predivnom okruženju nacionalnog parka Lovćen – kazao je Gonsalves. Pijanistkinja i docent kamerne muzike na Muzičkoj akademiji na Cetinju Nataša Popović je istakla da je uživala radeći na kampu prethodnih pet godina. Dodala je da se organizatori i predavači trude da naprave lijepu radnu atmosferu. - Da djeci kamernom muzikom pokažemo drugačiji pristup, jer muzika je takva da postoje egzaktnost i različita iskustva. Što više doznaju i rade biće bogatiji i onda će jednog dana sami izvajati svoj put – rekla je Popović i naglasila da je cilj da se prenese što više znanja i otvore vidici studentima. B. B. biće otvorena večeras u 20:30 sati u Centru za kulturu u Gusinju. Organizator je Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, u saradnji sa Centrom za kulturu. Izložbu će otvoriti Salko Luboder, direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina. R. K.

Novi konkurs Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara izazvao ogor PODGORICA - Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta objavilo je juče nove javne konkurse za sufinansiranje programa i projekata u oblasti kulturne baštine i kulturno-umjetničkog stvaralaštva u 2021. godini. Posebnu pažnju stručne javnosti izazvao je konkurs za dodjelu sredstava za projekte Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore u 2021. godini, zbog odluke da pravo prijavljivanja nemaju javne ustanove i drugi subjekti čiji se rad finansira iz budžeta Crne Gore, odnosno budžeta opštine sredstvima planiranim za kulturu. Po izmijenjenom tekstu konkursa, ove godine mogu da se prijave samo „fizička i pravna lica koja imaju prebivalište u Crnoj Gori, odnosno koja su u Crnoj Gori registrovana za obavljanje djelatnosti kulture“, kao i „vlasnici, odnosno držaoci kulturnog dobra, odnosno nosioci, čuvari nematerijalne baštine, u skladu sa zakonom“.

Javne ustanove otvoren put za p Iskreno sam zatečena i iznenađena tretmanom javnih ustanova, koje su u mogućnosti da se bave zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara, a da ne spominjem JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore koji je osnovan da se bavi zaštitom kulturnih dobara i arheološkim istraživanjima. Naime, u konkursu je istaknuto da javne ustanove nemaju pravo da se prijave na konkurs – kazala je direktorica CKA Biljana Brajović

KRATAK ROK

Ova odluka najviše ogorčenja donijela je Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, koji je posljednjih godina preko ovog konkursa realizovao brojne projekte zaštite kulturnih dobara. Direktorica Centra Biljana Brajović kazala je za Pobjedu da je novim tekstom konkursa prvo sporan datum i vrijeme raspisivanja, jer je predviđeno da konkurs traje do 27. avgusta, nakon čega bi uslijedio period od 20 dana za razmatranje prijava. To, kako je kazala Brajović, ostavlja vrlo kratak rok za bilo kakvu realizaciju projekata u ovoj godini. - Iskreno sam zatečena i iznenađena tretmanom javnih ustanova, koje su u mogućnosti da se bave zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara, a da ne spominjem JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore koji je osnovan da se bavi zaštitom kulturnih dobara i arheološkim istraživanjima. Naime, u konkursu je istaknuto da javne ustanove nemaju pravo da se prijave na kon-

Zgrada Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta

kurs. Sporan je pravni okvir samog poziva na konkurs gdje se Ministarstvo poziva na dva Zakona i „spaja“ članove Zakona o zaštiti kulturnih dobara i Zakona o kultuiri, u jednu cjelinu. Takođe i aplikacije su nejasne, jer postoje stavke koje se odnose na započete projekte i faze, pa mi lično nije jasno koje su to „organizacije“ i kad započele projekte. Tom logikom postoji mogućnost da projekte koje je Centar započeo i radi posljednjih godina u kontinuitetu „pre-

Marija Zečević

PODGORICA – Muzički program festivala Grad teatar biće nastavljen večeras

odgovorila da je ova ustanova u proteklom periodu imala budžetska sredstva kojim je mogla da realizuje jedan veći ili dva manja projekta i uglavnom se oslanjala na sredstva iz Programa zaštite. - Da budemo precizni, u budžetu je opredjeljivano maksimalno devedeset hiljada eura, dok je ove godine za djelatnost opredijeljeno svega nepunih deset hiljada. Sam iznos dovoljno govori kolika je mogućnost realizacije ili da od opredijeljenih sredstava ne možemo obez-

Otvorena izložba i predstavljena knjiga karikatura Luke Lagatora u Modernoj galeriji

Najdublje spoznaje o naš

Koncert Marije Zečević u Budvi u 21 sat, kada će u Crkvi Santa Marija koncert održati mlada pijanistkinja Marija Zečević. - Ove godine, JU Grad teatar će omogućiti mladim muzičarima Budve, srednjoškolcima i studentima, koji su do sada pokazali najbolje rezultate na takmičenjima u sredinama gdje uče, da prikažu dio svog talenta i znanja pred pravom festivalskom publikom – saopšteno je iz PR službe festivala. Selekciju za ovaj dio „off programa“ festivala, pod nazivom „Podijum mladih“, uradio je pijanista Nikola Vučković. R. K.

uzme“ neki novi „subjekat“. Interesantne su i stavke u konkursu, citiraću: ’Fizička i pravna lica koja imaju prebivalište u Crnoj Gori, odnosno kada su u Crnoj Gori, registrovana za obavljanje djelatnosti kulture; Vlasnici, odnosno držaoci, odnosno nosioci, čuvari nematerijalne baštine, u skladu sa zakonom...‘ – kazala je Brajović. Na pitanje da li je Centar u mogućnosti da od programskih sredstava iz svog budžeta realizuje projekte zaštite kulturnih dobara, Brajović je

I. M.

Otvaranje izložbe i promocija knjige Luke Lagatora u Podgorici

PODGORICA – Stvaralaštvo dugo 55 godina smjelog karikaturiste i istaknutog umjetnika Luke Lagatora, svjetski priznatog i nagrađenog, slika je i prilka stanja duha ovog podneblja koje je najčešće groteskno, ali i opominjuće pred svim pojavama i izazovima u kojem se svijet nalazio i nalazi. Nagra-

đenih 125 radova izloženo je u Modernoj galeriji, gdje je i predstavljena druga knjiga kariktura u izdanju Matice crnogorske. Pored autora, o njegovom djelu govorili su novinar i publicista Vlatko Simunović, dugogodišnji generalni sekretar Matice crnogorske Marko Špadijer koji je otvorio izložbu i

Duhovita poruka i univerzalni simboli Marko Špadijer je istakao da karikatura u Crnoj Gori ima tradiciju i istaknute stvaraoce. - Tek sa Lukom Lagatorom i Darkom Drljevićem Crna Gora se svrstala u svjetske velesile – rekao je Špadijer. On je pojasnio da u prilikama u kojima se stvara karikatura predstavlja znak prkosa. - Luka Lagator pripada takozvanoj salonskoj karikaturi. Izbjegava dnevne teme, posebno političke. Sam je

sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Ana Medigović. Simunović je kazao da su Lagatoreve karikature uvijek nešto više od društvene i političke satire. - Iščitavaju se kao proizvod cjelovitog sistema mišljenja, pogleda na život nezagađe-

zanimljivo definisao svrhu karikature, on kaže: „Karikatura je to da se o jadu nasmijemo“ – kazao je Špadijer. Prema riječima Špadijera, njegove karikature sadrže aforističnu potporu, duhovitu poruku i univerzalne likovne simbole. - Lagator je na Cetinju i u svom životnom i duhovnom ambijentu našao podsticaj da likovnim jezikom odgonetne brojne misterije – rekao je on.

nog česticama dnevne politike, nadmoći i likovanja koje je najčešće indikator, prilično pouzdan, inferiornosti i frustracije. I nikada ne udovoljavaju posmatraču. Kao kontrapunkt uvježbanom i disciplinovanom mišljenju promotera dnevne politike,

Kultura

Četvrtak, 29. jul 2021.

rčenje stručne javnosti

paralisane, privatnike Nacionalni stručnjaci će biti primorani da napuste javni sektor Zaposleni u Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, prema riječima Biljane Brajović, takođe su zatečeni novim konkursom, a reakcije stručnih lica iz oblasti zaštite kulturne baštine se takođe očekuju. - Nadamo se da će Ministarstvo prepoznati dobru namjeru da zajedno radimo na jačanju državnih institucija, jer kako smo upoznati sa strategijom Vlade da je jedan od ključnih ciljeva jačanje državnih institucija, a ne njihova degradacija u korist privatnog sektora. Ovakvom koncepcijom konkursa nacionalni stručnjaci iz oblasti zaštite i očuvanja kulturnih dobara će biti primorani da napuste javni sektor i svoje naučne i stručne aspiracije ostvare u privatnom sektoru, a svjedoci smo da se to već dešava. Ne želim da dalje objašnjavam kakve posljedice mogu nastati u narednom periodu, koje će se u najvećoj mjeri odraziti na stanje očuvanosti kulturne baštine – rekla je Brajović.

bijediti ni osnovni materijal za sprovođenje konzervatorskih mjera po ateljeima, dok o terenskom radu nema ni govora – rekla je Brajović.

PRIVATNICI

PODGORICA - Film „Quo vadis, Aida?“ Jasmile Žbanić je, čini se, pretplaćen na neprestane polemike koje već odavno izlaze iz okvira strogo filmskog svijeta. Tako je najava da će otvoriti ovogodišnji „Green Montenegro international film fest“ naišla na negodovanje lokalnog odbora SNP-a i predsjedniku opštine Žabljak Veselinu Vukićeviću dala povoda da preporuči organizatorima da razmisle o projekciji ove priče o okrutnosti rata i opasnosti nacionalizma koja vraća u jul 1995. godine u Srebrenicu, vrijeme kad je srpska vojska zauzela grad, a protagonistkinja Aida radila kao prevoditeljka za Ujedinjene Nacije.

NIZ NEISTINA

Žabljački odbor Socijalističke narodne partije (SNP) je negodovao što će u tom gradu biti prikazan ovaj film koji je bio u užoj selekciji za ovogodišnji Oskar, uz dvije nominacije za nagradu BAFTA. - Pitamo gospodu iz lokalne samouprave kakvim su se pobudama i ciljevima vodili kada su odlučili da jedan festival koji je predviđen kao promocija ekologije otvore filmom u kojem se prikazuju ubistva, silovanja, deportacije. Zar je

Nova politizacija u sferi umjetnosti obala Crnog jezera mjesto gdje se trebaju prikazivati filmovi ovakve sadržine? Ovaj film je izazvao brojne i oprečne reakcije u regionu, njegovo prikazivanje je zabranjeno u bioskopima u Republici Srpskoj, upravo zato što sadrži niz neistina i brojne scene koje na eksplicitan način optužuju i stigmatizuju jedan cijeli narod za sva ratna dešavanja na području bivše Jugoslavije, u ovom slučaju srpski narod – navodi se u saopštenju SNP-a. Vukićević je kazao Anteni M da je, kao i prethodnih godina, lokalna uprava dala podršku festivalu „Green Montenegro“, ali nema nikakav udio u pravljenju repertoara. - Reakcije nastale zbog te projekcije dovele su nas do stava da organizatoru preporučimo da razmisle o prikazivanju toga filma i da nađu adekvatnu zamjenu koja će imati umjetnički domet kakav zahtijeva karakter festi-

Kadar iz filma „Quo vadis, Aida?“

vala – kazao je Vukićević. Samo dan kasnije, nakon što se na njega obrušila javnost, izašao je sa objašnjenjem. - Moja izjava, a bolje reći prijedlog, nije bila motivisana najavljenom projekcijom ili samim filmom, već isključivo reakcijama koje je ta najava izazvala. Kada je riječ o samom filmu, o njemu nemam šta da govorim – o tom ostvarenju sve je rečeno onda kada je nominovan u užu konkurenciju za Oskar, ili u dvije ka-

tegorije za nagradu Britanske filmske akademije – navodi se u saopštenju predsjednika opštine Žabljak.

PUNA PODRŠKA

Vukićević smatra da je Žabljak kao destinacija privilegovan projekcijom takvog filma, pogotovo zato što je prikazan samo jednom u crnogorskim okvirima, tačnije na onlajn izdanju festivala UBRZAJ u decembru prošle godine. Vukićević tvrdi da o antisrpskom karakteru filma „Quo Vadis, Aida?“ može govoriti samo neko ko ga nije ni pogledao. - Ipak, cijenim i stav sugrađana koji drugačije razmišljaju, iako je u ovom slučaju jasno da oni zapravo nijesu ni odgledali film. Baš zato, kao predsjednik svih građana, bio sam dužan da se osvrnem na njihovu reakciju i da se odredim prema njoj – a to ni u jednom momentu nije značilo da zagovaram otkazivanje projekcije, ili bavljenje nekakvom cenzurom ili bilo šta slično – objasnio je Vukićević čime je dao punu podršku organizaciji festivala i samoj projekciji. - Zato se izvinjavam javnosti što sam svojom prethodnom izjavom ostavio prostor za nedoumice, koje jesu bile opravdane – ali se nadam da sam u ovom slučaju do kraja pojasnio stav – D. E. navodi se u saopštenju.

Direkcija festivala: Mi ne sudimo, već gledaoci Biljana Brajović

projekte moći da realizuju preko vlasnika, držaoca kulturnih dobara, tj. opština. U tom slučaju ostaje otvoreno pitanje – kako će javne muzejske ustanove dobijati projekte preko opština, ukoliko im je u startu onemogućeno da se uopšte prijave sa svojim projektima i za te projekte dobiju novac za realizaciju? Da li će u tom slučaju projekte pisati nadležni Sekretarijati za kulturu i sport ili javne ustanove i mogu li muzejske ustanove potom biti „izvođači radova“ ukoliko ih angažuju sekretarijati opština? J. NIKITOVIĆ

šoj stvarnosti uvijek kazuju nešto važno – rekao je Simunović. Prema njegovim riječima, duhovito, originalnošću rješenja, diskretno ali jasno, s humorom koji je oblik konstruktivne, zrele ljutnje, Lagator desakralizuje objekte na koje je usmjerena refleksivna oštrica njegovog uma i materijalizuje efekat iznenađenja. - Uvijek je originalan, uzbudljivo ekonomičan i efektno naglašava elemente apsurda u fenomenu koji je predmet njegovog interesovanja – kazao je Simunović. On je istakao da se za karikature, čiji je Lagator autor, vremenom vezujete. - Tako, jednog dana shvatite da ste u Luki Lagatoru stekli prijatelja i učitelja koji umije da vam sliku o apsurdu nečeg postojećeg dostavi u pravo vrijeme, koji umije da na horizontalnu osu naših života s vertikale vječitog bića prenese najvažnije i najdublje spoznaje o kriškama stvarnosti na koje se osvrnuo, koji je voljan

Oštre reakcije zbog prikazivanja filma „Quo Vadis, Aida?“ na „Green festu“ na Žabljaku

da sada i ovdje navuče na naša lica osmijeh koji nikada nije grohotan ali uvijek jeste duboko zreo doživljaj – lični smijeh čovjekov, onaj smijeh koji je u smijehu nesklonom vremenu luksuzan refleks – ocijenio je Simunović. Medigović ja kazala da kao dobitnik najprestižnijih crnogorskih, ali i svjetskih priznanja autor na uzubdljiv, satiričan način vizuelno dokumentuje segmente života, okolnosti i ličnosti. - Smjela karikatura izlazi iz slobode umjetničkog izraza koji ne podliježe konvencionalnim pravilima – kazala je Medigović i naglasila da je upravo to jedan od pečata Luke Lagatora u svijetu. Lagator je kazao da unosi sebe u djelo kroz filozofski stav. - O životnim pojavama koje se dešavaju i globalno i lokalno – rekao je Lagator. On je dodao da je doživio izuzetnu počast i uvažavanje povodom njegovih 55 godina stvaranja. B. B.

Iz direkcije „Green festa“ sinoć je saopšteno da će film „Quo vadis, Aida?“ biti prikazan putem onlajn platforme festivala, umjesto na predviđenoj lokaciji na obali Crnog jezera. Uradili su to, kako je istaknuto, nevoljno ali trezveno, zbog „mogućih neprijatnosti, incidenata i najava o protestima i sa željom da ne trpi ionako krha turistička sezona, kao i zbog ličnih osjećanja određenog dijela javnosti, koji mogu krenuti neželjenim tokom“. - Naš festival nije politička organizacija, već isključivo međunarodna filmska manifestacija koja u okviru kategorije „Ekologija duše“, kao i svake godine do sada, pred-

stavlja najaktuelnija ostvarenja koja se tiču čovjeka, njegovog usuda i zabluda na ličnoj ravni, nikako na kolektivnoj. Ukoliko, na primjer, neka organizacija sasiječe, recimo, 1000 hektara šume i uništi čitav biodiverzitet na tom području, iz bilo kog razloga, ne možemo okarakterisati da je taj narod ekocidan, već upravo suprotno. Dakle, odgovornost je na pojedincima! U tom kontekstu, ne vidimo ništa sporno što se aktuelni, svjetski i višestruko nagrađivani film „Quo vadis, Aida?“ našao u programu ovogodišnjeg VII izdanja festivala. Jer naš festival ne donosi sud, već gledaoci festivalskog

sadržaja – saopšteno je iz direkcije festivala. Ako scenario Jasmile Žbanić, kako ističu iz direkcije, nije rastjerao već, naprotiv, privukao srpske glumce kakvi su Jasna Đuričić i Boris Isaković, jasno je da navedena negodovanja nemaju valjan osnov. Organizatori festivala dodali su da će i film „Testament“ Lordana Zafranovića, koji tretira temu logora Jasenovac, takođe biti prikazan onlajn. Željeli su, prema navodima organizatora, da prikažu i film „Dara iz Jasenovca“ Predraga Antonijevića, ali nijesu uspjeli da ga dobiju zbog komplikovanih procedura.

Na Barskom ljetopisu predstavljen roman „Pod oba Sunca“ Ognjena Spahića

Porodica uvijek trpi posljedice

BAR - Roman „Pod oba Sunca“, autora Ognjena Spahića, koji je bio u užem izboru za NIN-ovu nagradu, predstavljen je ispred Dvorca kralja Nikole u okviru književnog programa Barskog ljetopisa. Iako je objavljen krajem prošle godine, ovo je bila prva promocija romana „Pod oba Sunca“ u Crnoj Gori.

- U pitanju je novela koja je ispričana u četiri personalna medija, plus jedan pripovjedač koji je diskretan, ali itekako važan za ovo djelo. Priča aktuelizuje bolne devedesete godine, dubrovačko ratište, logor Morinj, odlaganje kažnjavanja za zlodjela koja su tamo počinjena, a u isto vrijeme priča i dvije porodične drame, i to dvije porodice koje su svedene, jer nemaju djecu. Bavi se i nostalgijom, krivicom, nesređenim odnosima – kazala je na početku promocije o romanu moderatorka Dragana Erjavšek. U Spahićevom romanu Erjavšek je prepoznala jak osjećaj za državu Jugoslaviju i zajedništvo, a to je prikazano kroz lik svetioničara Brani-

D. Pavlović

Ovakvim odredbama konkursa i uskraćivanjem sredstava, prema riječima Brajović, paralisane su ustanove, pa se otvara mogućnost da sve poslove rade privatne firme, razni izvođači koji su i u proteklom periodu dosta štete nanjeli baštini. - Upravo ovaj Konkurs daje mogućnost isključivo privatnicima da dođu do sredstava za rad, upravo na ovaj način se u zaštitu uvode i vlasnici – držaoci kulturnih dobara kao „kompetentni stručnjaci“ za arheološka istraživanja, konzervatorska istraživanja i sprovođenje konzervatorskih mjera, što je i osnova konkursa – kazala je Brajović. Pojedini direktori opštinskih muzejskih ustanova, koje je kontaktirala Pobjeda, nijesu bili raspoloženi da javno komentarišu najnovije odredbe konkursa. Nezvanično su saopštili da se nadaju da će

Predstavljanje romana u Baru

mira Lončara. Jedan od pojmova koji se pojavljuje, kako je kazala, jeste stid zbog toga što se desilo. - Ljudi treba da pročitaju knjigu pa da svako sam sa sobom donese taj sud. Suštinski, sve što sam želio da kažem o tome je između tih korica na 120 strana. Lako je to pročitati, iako nije bilo lako napisati. Fokus je na čovjeku kojeg sam upoznao kao paradigmu još ‘91. godine. To je čovjek koji je bio na razmeđu ideja, čovjek koji je prisustvovao smrti države koja je bila sve što on jeste.

Konsekvence se uvijek događaju prvo i osnovno na nivou porodice. To je i bio moj fokus. Ono što se dalje dešavalo, a to je morinjski logor koji je još uvijek tabu tema, u romanu „Pod oba sunca“ prikazan je strogo faktografski. Sva imena koja se tu pominju su realna, svi događaji su napisani oslanjajući se na sudske spise koji su bili aktuelni do prije nekoliko godina – rekao je Spahić. Njegov pokušaj, kako je istakao, nije istjerivanje bilo kakve pravde, nije bilo kakva poruka koja bi mogla donijeti korist ili sud,

pomak na nivou javnog mjenja. - Jednostavno je neka vrsta muke, potisnutog sarkazma koji osjećam u odnosu na to doba kad sam imao 13 godina i svojim očima gledao sve što se dešava. Moja porodica je u to vrijeme krijumčarila VHS kasete iz Dubrovnika kako bi komšiluku pokazala da Dubrovčani na Stradunu ne pale automobilske gume, nego da na njih lete projektili koji ispaljuju crnogorski građani – rekao je Spahić. Autor je objasnio da mu je pri stvaranju najbitniji jezik. - Jezik je jedan mali kosmos u životu u kojem ne pravim kompromise. Trudim se da svaki pretpostavljeni lik govori onako kako bi govorio i u realnosti. Dok sam počinjao da se bavim tim poslom, ono što mi je bilo najveće uzbuđenje je činjenica da kad stavim tačku nakon jedne rečenice u namjeri da nastavim ne znam šta će jezik da predstavi u narednim pasusima. To je najvažnija vrsta uzbuđenja koja me vodi do današnjeg dana i na taj način pristupam svakom tekstu kojem se posvetim – istakao je Spahić. R. K.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 29. jul 2021.

U glavnom gradu juče izmjereno rekordnih 41,2 stepeni Celzijusovih

Marjan Junčaj na konferenciji

Menadžer Glavnog grada Marjan Junčaj učestvovao na konferenciji ,,Razvoj zelene ekonomije“

Očuvanje životne sredine u fokusu gradske uprave Menadžer Glavnog grada Marjan Junčaj učestvovao je na konferenciji ,,Razvoj zelene ekonomije“, koju je organizovao FORS Montenegro. U okviru panel diskusije ,,Zelena ekonomija za održivi razvoj“ Junčaj je naglasio da Glavni grad primjenjuje veliki broj prinicipa zelene ekonomije, sa naglaskom na očuvanje životne sredine i postizanje većeg nivoa energetske efikasnosti. - Jedna od osnovnih preporuka nedavno usvojenog Programa poboljšanja energetske efikasnosti Glavnog grada za period 2021-2023, kada je u pitanju energetska efikasnost, odnosi se na intenzivnije korišćenje obnovljivih izvora energije. Na temelju te preporuke, Glavni grad će u narednom periodu intenzivirati aktivnosti na postavljanju solarnih panela na objektima

Glavnog grada, gdje je to moguće – kazao je Junčaj. On je istakao da je unapređenje sistema upravljanja otpadom, s akcentom na reciklažu, jedan od posebno značajnih principa zelene ekonomije. - Komunalna infrastruktura u Podgorici kontinuirano se unapređuje i proširuje, a važno je pomenuti i uvođenje koncepta ,,mokra i suva frakcija”, kao i obezbjeđivanje odgovarajućih kontejnera za taj segment primarne selekcije otpada – rekao je menadžer Glavnog grada. U oblasti održivog transporta, Junčaj je pomenuo unapređenje biciklističke infrastrukture, kao i najavljenu kupovinu autobusa u cilju efikasnijeg obavljanja javnog prevoza i najavio da će Glavni grad nastaviti da radi na očuvanju životne sredine i primjenjuje principe zelene ekonomije. I.M.

Sunčano, do 41 stepen Za danas je najavljeno sunčano i vruće. Vjetar slab do umjeren, južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 26 stepeni, najviša H. P. dnevna do 41.

Do 2000. godine, temperatura je 28. jula u 14 odsto slučajeva dostizala i prelazila 37 stepeni, a od 2000. godine to se dešavalo u čak 40 odsto slučajeva, što je znatno pomjeranje termičnih pragova visokih temperatura – upozorio je načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena Branko Micev

Područje naše zemlje ovih dana je pod snažnim uticajem tropske vazdušne mase sa afričkog kontinenta, usljed čega je u glavnom gradu juče izmjereno rekordna temperatura za posljednjih 70 godina, od kada HidrometeorloškI zavod obavlja sistematska mjerenja. Naglašavajući da su ovo karakteristične situacije za naše podneblje u ovo doba godine, načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena u HMZCG Branko Micev kazao je za Pobjedu da te tople tropske vazdušne mase sa sjeverozapada Afrike uslovljavaju ekstremno

Pusta Ulica Slobode u popodnevnim satima

visoke temperature vazduha. - Oko 16 časova na području glavnog grada izmjerena je temperatura od 41,2 stepena i time je oboren temperaturni rekord za 28. jul, jer je 1962. godine izmjereno 40,1 stepen – istakao je Micev, uz napomenu da se sistematska mjerenja u Crnoj Gori obavljaju u posljednjih 70 godina. Navodeći da je juče bio 56. tropski dan (temperatura iznad 35 stepeni) na području glavnog grada ove godine, podsjeća da ih je prošle godine bilo ukupno 94. Naglašava da u posljednjih 20 godina postoji znatno pomjeranje pragova visokih temperatura vazduha. - Do 2000. godine, temperatura

Ekstremno visok indeks opasnosti od požara Ovakva meteorološka situacija, upozorava načelnik Odsjeka za analizu i prognosu vremena u HMZCG generiše ekstremno visok indeks opasnosti od požara. - Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju je

Danas otvaranje manifestacije „Ajmo na Moraču“

Avgust na Sastavcima za sve generacije

Jedan od displeja sa ekstremnim temperaturama

je 28. jula u 14 odsto slučajeva dostizala i prelazila 37 stepeni, a od 2000. godine to se dešavalo u čak 40 odsto slučajeva, što je znatno pomjeranje termičnih pragova visokih temperatura – ističe načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena. Inače, upozorava Micev, ovaj talas visokih temperatura proi-

još u petak, 23. jula, izdao vanrednu meteorološku situaciju Direktoratu za vanredne situacije da se očekuje ekstremno visok indeks opasnosti od požara. U ovakvim situacijama postoji potencijalna opasnost od izbijanja požara – podsjetio je Micev, uz napomenu da vjetar koji povremeno duva u polijepodnevnim satima povećava opasnost od izbijanja i širenje požara.

zvodi više efekata. One su stresnog karaktera u oblasti poljoprivredne proizvodnje, građevinarstvu... Takođe, upozorava na visok toplotni indeks, koji se odnosi na uticaj na ljude, zbog čega dodatno biti oprezan, odnosno aktivnosti prilagoditi ovim temperaturama i pratiti savjete nadležnih službi. Micev najavljuje da će naše područje i narednih dana, sve do 3. avgusta, biti pod uticajem ove tople vazdušne mase. - Sa malim temperaturnim oscilacijama i dalje će biti veoma toplo, sve do 3. avgusta. To, međutim, ne znači i da će nakon toga doći do neke velike promjene – zaključio je Micev. I.MITROVIĆ

Sastanak čelnika Glavnog grada sa predsjednikom Organizacije slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin

Nastaviće zajedničke aktivnosti

Turistička organizacija Podgorice, i ovog ljeta, na Sastavcima će organizovati manifestaciju „Ajmo na Moraču“. - Građani i posjetioci Podgorice tokom trajanja manifestacije, do 12. avgusta, biće u prilici da uživaju u kulturno-zabavnom programu, ali i da doživljaj pored rijeke upotpune sportskorekreativnim sadržajima poput vožnje kajaka i spuštanja gumama od gradskih plaža u Rogamima i kod hotela „Ambasador“ do Sastavaka – poručuju iz Turističke organizacije Podorice. Otvaranje manifestacije je danas u 19 sati, kada će nastupiti KUD KIC ,,Budo Tomović“ i solistkinja izvorne muzike Milica Vojinović sa orkestrom Ivana Pekovića. Sjutra će nastupiti plesna grupa ,,Sonrisa“ i biće organizovana slikarska radionica za odrasle, koju će voditi umjetnica i grafička dizajnerka Hajdana Kostić. Kako najavljuju iz Turističke organizacije, 4. avgusta biće organizovan dječji program, crtanje i slikanje za mališane uz nastup Dječjeg hora ,,Zvjezdice“, a nakon toga će nastupiti

I. MANDIĆ

Najtopliji 28. jul od kada se obavlja mjerenje

I ove godine će biti uživanja na Morači

plesna grupa ,,Sonrisa“. - Dječji program se nastavlja i narednog dana, 5. avgusta, dok će u muzičkom dijelu programa nastupiti Andrijana Božović – poručuju iz TOP-a. Zatvaranje manifestacije je 12. avgusta, uz nastup violinistkinje Verice Čuljković i DJ-a, a istog dana biće organizovana i izložba radova sa Slikarske radionice. - Manifestacija se organizuje sa ciljem isticanja i dodatne afirmacije rijeke Morače i potencijala gradskih plaža – naglasili su iz TO Podgorice. I.M.

Glavni grad sa posebnim senzibilitetom pristupa pitanjima od značaja za socijalno ranjive kategorije našeg stanovništva, te je u prethodnom periodu u saradnji sa Organizacijom slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin realizovao niz aktivnosti u cilju unapređenja kvaliteta života građana oštećenog vida. Na sastanku gradonačelnika Ivana Vukovića i njegovih saradnika sa predsjednikom te organizacije Čedom Lazićem istaknuto je da je do sada realizovan projekat ugradnje 1.300 metara taktilnih staza, uz poštovanje sugestija njihovih korisnika, kao i da će uskoro biti raspisan novi javni poziv za postavljanje takvih traka vodilja na drugim lokacijama. Apostrofiran je i nastavak ugradnje zvučnih semafora, koji takođe doprinose naporima da javni prostori u Podgorici postaju znatno pristupačniji za slabovide i slijepe osobe.

Sastanak u Glavnom gradu

Organizacija slijepih, kao najstarija i najbrojnija, uz podršku Glavnog grada, kroz još nekoliko projekata u kontinuitetu radi na socijalnoj inkluziji građana oštećenog vida. - U okviru organizacije funkcioniše salon ,,Relaks“, za masažu i njegu tijela, kao i tepih-vešeraj servis ,,Veteks“, 3D i UV štamparija, gdje je zapošljeno 11 ljudi sa teritorije glavnog grada. Sljedeća zajednička aktiv-

nost biće rad na osnivanju tzv. socijalnog preduzeća, koje će podrazumijevati udruživanje i proširenje postojećih usluga, kao i novo zapošljavanje naših sugrađana – najavili su iz Glavnog grada, uz napomenu da im je cilj da se osnaži socijalna inkluzija, ali i potpuno prevaziđu postojeće prepreke, kako bi se stvorio ambijent za kvalitetan život i rad svakog građanina Podgorice. I.M.

Svijet

Četvrtak, 29. jul 2021.

ZAGREB - Hrvatsko Nacionalno vjeće za uvođenje eura potvrdilo je motive koji će se nalaziti na hrvatskim kovanicama eura. Šahovnica će biti podloga na svim kovanicama, karta Republike Hrvatske na kovanici od dva eura, kuna na kovanici od jednog eura, lik Nikole Tesle na 50, 20 i 10 centi, dok će motiv glagoljice biti na kovanicama od pet, dva i jednog centa, prenosi portal Indeks. Ministar finansija Hrvatske Zdravko Marić potvrdio

Potvrđeni motivi koji će se naći na hrvatskim kovanicama evropske valute

Teslu „rezervisali“ za 50, 20 i 10 centi

je da se radi na ispunjavanju krijetrijuma konvergencije, odnosno zdravom i održivom rastu i eliminisanju raznih vrsta neravnoteža.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić objasnio je šta će se dogoditi sa cijenama i platama kada euro bude uveden. - Ono što se pokazuje do sada

u svim zemljama koje su uvele euro je da je nakon uvođenja eura standard porastao, odnosno da su plate rasle brže nego cijene. Nema nikakvog razloga

Zabrana negiranja genocida u BiH i zvanično stupila na snagu

Tužilaštvo već formiralo predmete

Memorijalni centar u Srebrenici

Predsjednici parlamentarnih stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj usvojili su, povodom Inckove odluke, pet zaključaka među kojima je i bojkot rada institucija BiH. OHR, sa druge strane, očekuje od svih političkih stranaka da poštuju Ustav BiH i osiguraju neometano funkcionisanje državnih institucija i izvršavanje njihovih ustavnih i zakonskih ovlašćenja SARAJEVO - U Službenom listu Bosne i Hercegovine juče su objavljene dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločina, čime su te odredbe i zvanično stupile na snagu. Odlazeći visoki međunarodni predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Incko je 23. jula iskoristio takozvana bonska ovlašćenja i nametnuo dopune Krivičnog zakona kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida. Predsjednici parlamentarnih stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj usvojili su povodom te odluke pet zaključaka među kojima je i bojkot rada institucija BiH. - Svaki postupak političkih stranaka kojim bi se paralizovale institucije BiH bio bi korak u pogrešnom smjeru i medveđa usluga građanima koji te stranke tvrde da predstavljaju – saopšteno je bosanskohercegovačkoj agenciji Fena iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) nakon odluke rukovodstva Republike Srpske da predstavnici političkih stranaka iz tog entiteta ne učestvuju u radu i donošenju odluka državnih institucija BiH, odnosno Parlamenta BiH, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH. Kako je poručeno, OHR očekuje od svih političkih stra-

naka da poštuju Ustav BiH i osiguraju neometano funkcionisanje državnih institucija i izvršavanje njihovih ustavnih i zakonskih ovlašćenja. - S tim u vezi, mora se napomenuti da je budžet institucija BiH trebalo da bude usvojen u decembru prošle godine, a to još nije učinjeno – naveli su iz OHR, a prenijela agencija Fonet. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine već je formiralo predmete u slučajevima negiranja genocida, na osnovu prijava nekoliko građana, izajvio je za Radio Slobodnu Evropu portparol tog tužilaštva Boris Grubešić. - Nakon što je visoki predstavnik u petak objavio odluku, u narednim danima već smo počeli primati prijave od nekoliko građana, tako da su neki predmeti već formirani – izjavio je Grubešić. U Tužilaštvu BiH ranije su najavili da će se u okviru predmeta pratiti objave i javno iznošenje stavova pojedinaca, grupa ili udruženja u kojima se negira genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini u BiH. - Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nije iznad zakona – izjavila je za Radio Slobodna Evropa bivša izvjestiteljka Evropskog parlamenta za BiH Doris Pak, a povodom njegove žestoke reakcije na odluku odlazećeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka o sprječavanju negiranja genocida. - Srbima nije u interesu da ne-

Prijavio novinara RTRS-a zbog negiranja genocida Predsjednik Skupštine opštine Srebrenica Ćamil Duraković juče je, kako navodi, podnio prvu krivičnu prijavu zbog negiranja genocida u Srebrenici, javlja sarajevski N1. Kako je naveo na svom Tviter nalogu, krivičnu prijavu je podnio protiv novinara Radio-televizije Republike Srpke (RTRS). Duraković je dodao da je razlog podnošenja krivične prijave – negiranje genocida u Srebrenici. U izjavi za N1 je kazao: „Od dana donošenja odluke o dopuni Krivičnog zakona do danas mogli smo čuti različite političke stavove po pitanju same odluke, ali već od danas Zakon je primjenjiv na teritoriji cijele BIH. Već od danas će se moći podnijeti krivične prijave protiv onih koji negiraju genocid i druge zločine.“

giraju genocid, mada Dodik vjeruje da je to u njihovom interesu. Takva situacija dugo traje i sada je Incko uradio ono što je vjerovatno još

ranije trebalo – smatra Pak. - Mislim da je najveći problem sam genocid u Srebrenici, a ne to što je Incko, makar na kraju svog mandata, donio odluku na koju su mnogi ljudi dugo čekali –ocijenila je Pak, koja smatra da je Incko povukao ispravan potez. Ona pretpostavlja i da će mnogi sada reagovati na Dodikove postupke. - Ne možemo da prihvatimo da neko, kao što je on, dovodi u pitanje šta se desilo u Srebrenici, iako zna činjenice – rekla je ona. Dodala je i kako je Inckova odluka u skladu sa Dejtonskim ustavom i da Dodik mora to da poštuje. Naglasila je i kako ne misli da treba posvećivati previše pažnje njegovim prijetnjama. Dva zakona o kojima će Narodna skupština Republike Srpske raspravljati na posebnoj sjednici 30. jula predviđaju da se ne dozvoli sprovođenje nametnute odluke visokog predstavnika u Republici Srpskoj, a svako ko povrijedi ugled Republike Srpske i njenih naroda biće procesuiran i kažnjen, javlja RTRS. Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković objasnio je da je riječ o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske i o donošenju posebnog zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika. Petković je precizirao da je izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika predviđeno jedno novo krivično djelo, a to je povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda. Za to djelo biće predviđene kazne i posebno kažnjavanje za svakog ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb ili himnu. Takođe, biće posebno kvalifikovano djelo „ko Republiku Srpsku označi kao agresorsku ili genocidnu tvorevinu ili njene narode genocidnim ili agresorskim“. - Ovdje se željelo uvesti jedno posebno krivično djelo gdje su predviđene kazne zatvora do tri godine za osnovno djelo, a kvalifikovano djelo od šest mjeseci do pet godina – rekao je Petković za ATV. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je Beograd obaviješten i da prati dešavanja u Bosni i Hercegovini, uz poruku da Srbija ne može da ostavi Republiku Srpsku bez podrške u ekonomskom i svakom drugom pogledu, kao i da će izaći sa predlogom kako da u budućnosti vode dijalog sa Bošnjacima.

ne očekivati, ako je u svim članicama bilo tako, da tako ne bude i u Hrvatskoj – poručio je Vujčić. Prethodno je hrvatski premijer Andrej Plenković naveo da su građani Hrvatske izabrali Nikolu Teslu kao simbol koji će biti na hrvatskom euru. Iz Narodne banke Srbije rečeno je da bi stavljanje lika Nikole Tesle na nacionalnu stranu kovanice eura predstavljalo prisvajanje kulturnog i naučnog nasljeđa srpskog naroda.

Nikola Tesla

Poplave i klizišta pogodili Lombardiju

Evakuisano najmanje 50 osoba

Ulice pretvorene u rijeke

MILANO – Olujno nevrijeme praćeno obilnom kišom, koje je pogodilo italijansku regiju Lombardija, izazvalo je poplave i klizišta kod jezera Komo. Oko 50 mještana evakuisano je iz kuća koje su ostale odsječene nakon klizišta u gradu Brijeno, sa zapadne strane jezera Komo, najteže pogođenim snažnim nevremenom. Klizište je izazvalo i curenje gasa. U mjestu Černobio vatrogasci su evakuisali stanare stambene zgrade kojoj su prijetile poplave. U tom gradu ulice su se pretvorile u rijeke, a voda je doprla i do kuća. Na snimcima na društvenim mrežama vide se vodopadi

blata, granja i kamenja koji su zasuli uske ulice italijanskih gradova. Nevrijeme je čupalo drveće i lomilo granje, a klizišta su odnijela i djelove ulica. Brojni putevi u tom dijelu Lombardije bili su zatvoreni zbog nevremena, pošto se na njih sručila velika količina vode i blata, a dolazilo je i do odrona. Krupan grad razbijao je i stakla na vozilima. Italijanske službe prethodno su izdale upozorenje građanima da zbog ekstremnih vremenskih uslova ne napuštaju domove ukoliko to nije neophodno. Ukupno je evakuisano više od 60 ljudi u gradovima koji okružuju jezero Komo. Nema žrtava i povrijeđenih.

Crni dan u Indiji

Na desetine ljudi nestalo

Voda odnijela četiri, a saobraćaj 18 života NJU DELHI – Najmanje četiri osobe su poginule, dok se na desetine vode kao nestale u poplavama koje su pogodile indijski dio regije Kašmir. Vojska i državne snage za reagovanje u katastrofalnim situacijama pridružile su se potrazi za nestalima, objavio je na Tviteru federalni ministar Džetendra Sing. On je rekao i da je u toku potraga za oko 36 nestalih u okrugu Kištvar u Kašmiru. Obilne padavine očekuju se ove nedjelje u brdovitim područjima na sjeveru Indije, kao što su Kašmir, Himačal Pradeš i Utarakand, saopštilo je indijsko meteorološko odeljenje. U indijskoj državi Utar Pradeš

juče se dogodila i saobraćajna nesreća u kojoj je nastradalo 18, a povrijeđeno 10 ljudi. Do nesreće je došlo kada se kamion sudario sa dvospratnim autobusom koji je bio pun putnika. Lokalni policijski zvaničnik izjavio je za Rojters da se nesreća dogodila na auto-putu u blizini grada Barabankija i da se u autobusu nalazilo 150 putnika. U izvještajima lokalnih medija se navodi da je autobusom putovao veći broj radnika i da se autobus pokvario i stao neposredno prije nesreće. Premijer Indije Narendra Modi izrazio je žaljenje povodom ove nesreće. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Arena

,,Lavice“ sa evropskim prvakom priželjku

Mogu pun to dovoljn IHF

STAV NAVIJAČA SA TRIBINE

Četvrtak, 29. jul 2021.

Raspored

Jedna uz drugu, jedna za drugu Sve za čime tragamo, može se pronaći na Istoku. Toga nema ili ima samo u tragovima u Evropi. Istočne kulture su kulture discipline, samosvijesti, posvećenosti. I te činjenice je trebalo iskoristiti. Kako smo se prilagođavali na vremensku razliku, na jutarnje termine utakmica po japanskom vremenu, trebalo je i um da prilagodimo istočnjačkom razmišljanju. Svjesni sebe, svog kvaliteta. Svjesni cilja, svjesni tima, svjesni protivnika. Da budemo u miru sa sobom, sigurni u znanje i umijeće. Međutim, koliko smo zaglavljeni u tom balkanskom, pa i evropskom, pokazala je utakmica u utorak ujutru. Nije bilo vrijeme za improvizacije, nije bilo vrijeme za individualizam. Bilo je vrijeme za japansku smirenost, usmjerenost ka cilju, timski duh. Bilo je vrijeme da nas vodi glava, ne srce. Srce koje ostavljaju na terenu naši sportisti jeste neizostavan i veoma važan kvalitet koji naše nacionalne selekcije posjeduju. Međutim, srce, iako pokretač pozitivnih stvari, zna i spletom nekih okolnosti da odvede u drugu krajnost. Vrhunski sportista zna da prepozna taj trenutak i da angažuje um, onda kad je najpotrebnije. Utorak nije bio dan naših ,,lavica“. To nije bio naš tim. Nedostatak energije koju bi prenijeli i na malobrojnu publiku koja ih je pratila sa tribina, a i jedna na drugu, koštao ih je pobjede. Svjesne su da je utakmica za ozbiljnu analizu i razmišljanje. Svjesni smo i mi da nije trenutak za kritiku. Porazi su neizostavan dio sporta. Vjerujemo u naše lavice i vjerujemo da će ih utakmica naučiti mnogo i vratiti ih na put kojim su kre-

nule. Jedna za drugu, jedna uz drugu. S druge strane, naš vaterpolo tim, iako poražen, pokazao je sve ono što bi tim trebalo da posjeduje. Pravile su se greške, ali vjerujemo i izvukle pouke. Odbrana prilično dobra, napad zakazao. Ali sve prečke i stative su iz igre, što je dobar pokazatelj da dobro postavljen sistem postoji. Selektor Vladimir Gojković je još jednom pokazao da je selektor izvan granica opšteg što bi opisivalo njegovu poziciju. Izbjeći ćemo trenutak da o tom timu govorimo kao o porodici, jer je istrošen i ne opisuje na pravi način sve ono što naša nacionalna vaterpolo selekcija pokazuje. To je tim jednakih, ravnopravnih, sa dva jaka stuba, kao što su Ivović i Brguljan, čije iskustvo je neophodno za uspjeh ovog nevjerovatno talentovanog, ali mladog tima. Gojković, Šćepanović i ostali članovi stručnog štaba, s nevjerovatnom posvećenošću ulažu sebe u ovaj tim. I to je energija koju osjećamo svi. Gojković je maestralno savladao sportsku psihologiju i načine na kojima se grade odnosi u timu. Povjerenje, podrška, razumijevanje i solidarnost. Gojković je maestralno usmjerio momke na važnost svake utakmice koju igraju. Imperativ je da na svakoj utakmici daju sve od sebe. Imperativ je da ne potcijene protivnika. Imperativ je da se ne izgube u očekivanjima drugih. Zato ne treba da stvaramo pritisak. Cilj je trenutno jedan – pobjeda protiv Hrvata u narednoj utakmici. A naš zadatak je da ih bodrimo i dozvolimo da nas ponese njihova nevjerovatna energija i uživamo u lijepom vaterpolu koji gledamo od momaka iz turnira u turnir. M. P.

Anđela isplivala rezultat karijere Anđela Antunović završila je u kvalifikacijama nastup na Igrama, ali je ostvarila najbolji rezultat karijere (minut i stotinka). Mlada plivačica je osvojila drugo mjesto u grupi, a 49. u generalnom plasmanu. Na OI u disciplini 100 metara slobodnim stilom učestvovale su najbolje takmičarke iz svijeta, ukupno 51. - Mislila sam da ću otplivati ispod minut, ali ovo je moj najbolji rezultat. Očekivala sam da će biti minut, malo mi je falilo, ali dala sam maksimum i oborila lični rekord - kazala je Antunović.

DANAS 3. KOLO 02.00 - Holandija-Angola 04.00 - Brazil-Španij 7.15 - Japan-Južna Koreja 9.15 - Crna Gora-Norveška 12.30 - Mađarska-Rusija 14.30 - Švedska-Francuska

Kao da je hokej Za Arenu iz Tokija: Ana Marković

Danas (9.15h): Crna Gora – Norveška Kreće olimpijski ,,pakao“. Od danas do 2. avgusta crnogorske rukometašice igraće protiv šampiona Evrope, Azije i svijeta. Prva je Norveška, jedan od favorita za osvajanje olimpijskog zlata, što je potvrdila dvocifrenim razlikama u mečevima sa Južnom Korejom i Angolom. U najjačem sastavu šestostruki osvajač olimpijskog odličja stigao je u Tokio. ,,Lavice“ se nijesu proslavile protiv Japana, a u trijumfu na premijeri sa Angolom vidjelo se da još uvijek nijesu ušle u pravi ritam.

ZNAJU ŠTO NE SMIJU - Nijesmo imale puno vremena da razmišljamo o porazu od Japana, jer nas čeka protivnik kao što je Norveška. Gledali smo malo juče poslije

Zbog klizavog terena (temperatura ne prelazi 18-19 stepeni) svi mečevi u dvorani se po nekoliko puta prekidaju. Zbog toga igračice teško ulaze u finte, plaše se proklizavanja i povreda. Često i ne mogu da uđu u ritam iz straha. I to je veliki problem koji se ponavlja iz meča u meč, a konkretno duel između našeg i tima Angole četiri puta je zaustavljen. doručka neke stvari koje se ne smiju ponoviti – kazala je Itana Grbić. Nema vremena za tugovanje, poručuje srednji bek, sa nadom da će u veću brzinu, sa više koncentracije odigrati do kraja. - Stvarno mislim da nemamo vremena za razmišljanje i tugovanje – to je sport, tek je završena druga, a čekaju nas još tri utakmice. Šansa da se već drugog takmičarskog dana obezbijedi viza za četvrtfinale je propuštena. Japan ništa specijalno nije igrao, ali je koristio nervozu, slabiji osjećaj u realizaciji, a kažnjavao bukvalno svaku grešku. - Prihvatili bi da nam je neko rekao da smo sa Japanom u četvrtfinalu. Bez potcjenjivanja. Ali je Japan pokazao kako

može da igra. To je završeno, sada, stvarno, gledamo sljedeću opciju i fokusiramo se samo na Norvešku. U seriji teških utakmica Crnogorke će odlučivati o daljoj sudbini. - Očekuju nas tri jaka rivala, ali imamo rješenje. Pokazaćemo koliko možemo.

BILANS MEDALJA: Domaćin ispred Kine i SAD nakon pet dana Olimpijskih

Japan u vođstvu Japan ima najviše zlatnih medalja – 13, nakon pet takmičarskih dana Olimpijskih igara u Tokiju. Selekcija domaćina ima i četiri srebra i pet bronzi i u ukupnom poretku osvajača odličja je ispred Kine, koja

ima 12 zlatnih, šest srebrnih i devet bronzanih odličja. Treće su Sjedinjene Američke Države (po 11 zlatnih i srebrnih odličja, devet bronzi), ispred Olimpijskog komiteta Rusije (sedam zlatnih, deset srebrnih i šest bronzanih medalja).

Četvrtak, 29. jul 2021.

Arena

uju izdanje kao sa olimpijskih kvalifikacija u Podgorici

no, a da li je no za trijumf?

Neuništiva Lunde u 41. godini nastupa na četvrtim OI Katrine Lunde u 41. godini igra četvrte Olimpijske igre. Od 1998. i prvog zlata na EP skoro je redovna učesnica velikih takmičenja. Ne osjeća pritisak. - Navikla sam i zapravo ne razmišljam o tome. Favoriti ste? - To je samo pozitivo i znači da ljudi znaju da smo dobri. Mislim da je za nas prednost što se stvorila takva klima. Vjerovatno i najveća rukometna zvijezda na ženskom turniru sjeća se uglavnom lijepih stvari sa terena, a najteže je bilo 2015. kada je zbog povrede otpala sa SP. U Tokiju, cilj se zna... - Uvijek mislim na medalju. Na vrhu je prioriteta i gladne smo zlata. Naravno, mnoge reprezentacije žele isto, ali u toj želji lakše se dolazi do nokauta. Ostaje da se vidi, u završnici grupne faze, ko se bolje izborio sa pandemijom i ko je psihološki jači. Vidi nekoliko favorita, a cijeni Crnu Goru. - Uzbudljivo je gledati turnir, ima iznenađenja. Vjerovatno će ih još biti – kazala je Lunde koja je na OI upisala 311. nastup za norveški nacionalni tim. I upravo će ova slavna golmanka predstavljati najjače oružje Norveške protiv Crne Gore. Lunde se, istina, nije proslavila u kvalifikaciija u porazu od ,,lavica“ (pet odbrana), ali znaju svi na turniru njene mogućnosti.

Jelena Despotović savršeno je odigrala prošle godine u decembru EP. Kompletna izdanja u dresu reprezentacije i Debrecina izbacila su je u prvi plan kod Đera sa kojim je i dogovorila saradnju. Propustila je zbog korone

MEČ ZA UŽIVANJE

Na ono što je bilo neće se više vraćati, ali pouke je dobro zapamtiti zbog budućnosti. - U utorak je bio težak dan, pogotovo zbog načina na koji smo izgubile od Japana. Ali, čeka nas novi meč i u priči smo oko Norveške – kazala je golmanka Marina Rajčić.

kvalifikacije za Olimpijske igre, dugo je bila van terena (na početku sezone pauzu je napravila zbog ramena), a sada traži pravi ritam. Njen učinak (sa Angolom šut 1-0, asistencija, izgubljena lopta – 22,4 minuta, Japan šut 4-1, asistencija, osvojena i izguNe smeta ,,lavicama“ što je javnost prebacila loptu favorita u dvorište Norveške. Ali, i ne prihvataju potpunu ulogu autsajdera, nemaju pravo na to, jer su u martu pokazale kako se zaustavljaju tranzicije, brani gol od pozicionog napada i strpljenjem dolazi do rješenja protiv Lunde i drugarica.

bljena lopta – 26.30) nije bio od prevelike pomoći. Ali, puna podrška tima za ovu sjajnu igračicu je izuzetno važna, jer bez pravih šuteva spolja Crna Gora teško može ozbiljnijem rivalu da priprijeti. A Jelena nije zaboravila da igra rukomet... - Znamo kako sa njima, a djevojke su u kvalifikacijama imale recept. Samo treba isto ponoviti. A i lakše je igrati protiv nekoga koga poznaješ. Zato vjerujem u dobru partiju. Bojana Popović od igračica traži da uživaju. Do sada i do kraja nijesu bile opuštene. - Ovakav meč je za uživanje i

ŽELJE SU ISTE Mnogo tehničkih grešaka napravile su rukometašice u prva dva meča (dvocifren broj). Usporile su dosta igru, a promašaji protiv domaćina odredili su tok utakmice. - Nijesam očekivala onoliki broj promašaja sa Japanom, bez obzira što smo ispred sebe imali ekipu sa potpuno neobičnim stilom. Mnoge stvari su za analizu sa ovog meča. Možda je i bolje ovako na startu, pa da krenemo sa novim pobjedama – ispričala je Maja Savić, prva saradnica selektorke Popović. U porazu od Japana idealnih šansi za gol bilo je i previše, kao i promašaja. Samo pola od zicer situacija danas sa Norveškom približile bi ,,lavice“ cilju.

Nastupaće u skoku uvis

h igara u Tokiju U bilansu odličja slijede Australija, Velika Britanija, Južna Koreja, Njemačka, Francuska i Holandija. Slovenija je na 13. mjestu sa dva zlata, srebrom i bronzom, ispred Kosova na 14. poziciji (dva zlata). Srbija je na 21. poziciji (zlato, srebro, dvije bronze) a Hrvatska na 25. (zlato i bronza). Sjeverna Makedonija ima jedno srebro.

Marija Vuković otputovala za Tokio Crnogorska atletičarka Marija Vuković otputovala je sinoć za Tokio. Vuković će 5. avgusta nastupiti u kvalifikacijama u skoku uvis na Olimpijskim igrama. Finale je na programu dva dana kasnije. Marija je na Balkanskom prvenstvu u Beogradu preskočila 197 centimetara, postavila novi crnogorski rekord i potvrdila vizu za najveću svjetsku smotru sportista.

Norveški bekovi šutirali 55-36 Učinak glavnih norveških bekova u prve dvije utakmice: Rejštad (J. Koreja: šut 8-5, asistencija 2, izg. lopte 2, Angola: šut 8-4, asistencije 6, - Stvarali smo šanse, a problem je bila realizacija. Imali smo isto tako dosta tehničkih grešaka, uz manje golmanskih odbrana. Prevelika želja od starta je presudila u situacijama gdje smo mislili da ćemo lako. Kako sa Norveškom? - Norveška ništa ne prašta. Koristi svaku grešku, a sve je to

izg. lopte 3) Kristijansen ( J. Koreja: šut 10-7, aistencije 1, izg. lopte 3, osv. lopte 1, Angola: šut 7-6, aistencija 1, izg. lopta 1 Mork ( J. Koreja: šut 8-4, aistencije 3, osv. lopte 5, Angola: šut 8-6, asistencije 2, izg. lopte 2, osv. lopte 1) Oftedal ( J. Koreja: šut 4-3, aistencije 6, osv, lopte 2, Angola: šut 2-1, aistencije 2, izg. lopte 3). nama dobro poznato. Posljednja utakmica sa njima u Podgorici je bila fantastična, a odavno nijesam vidjela da je Lunde imala četiri ili pet odbrana, koliko se sjećam. Analizirali smo ih, imamo želju, one ogroman motiv zato što su izgubile od nas i daće sve od sebe da pobijede. Ali, isto i mi želimo. COK

Jelena da se razbudi uz punu podršku tima

treba da uživamo – poručila je naša Rajčić.

Arena

Tokio 2020.

Četvrtak, 29. jul 2021.

Crna Gora je u posljednja tri meča sa Hrvatskom imala recept, pobjeda bi donijela iskorak ka četvrtfinalu

„Ajkule“ vide šansu i u rivalovom biti ili ne biti Danas (8.30h) Crna Gora – Hrvatska Hrvatska je ,,legla“ Crnoj Gori – posljednja tri puta ,,ajkule“ su pojele ,,barakude“ - i to u kakvim utakmicama! U duelu sa bronzu na Evropskom prvenstvu, nakon preokreta, Crna Gora je osvojila medalju, zatim u četvrtfinalu Svjetske lige i u jednom od najvažnijih mečeva, u Roterdamu, u polufinalu kvalifikacionog olimpijskog turnira. Vladimir Gojković ima recept. Ivica Tucak je bez pravih ideja, kao što su njegovi igrači bili prije dva dana u porazu od Australije. Dva tima se odlično poznaju, duga je istorija okršaja, ali današnji (8.30h) sa table sjećanja briše sve. Hrvati bukvalno igraju za život, a Crna Gora za veliki korak prema četvrtfinalu.

NEIZVJESNOST - Utakmica nam znači za što bolji plasman u grupi i za podizanje forme. Hrvati su izgubili od Australijanaca, ali ne bih rekao da nam to nešto znači. Potrebno je danas da uđemo skroz skoncentrisani i spremni. U nastavku nas čekaju još dvije utakmice i nadam se najboljem plasmanu – kazao je Dušan Banićević. Glava je bitna, ali i iskustvo - Hrvatska je iskusna i jaka ekipa. Ali čak ni to ne mora ništa da znači. Očekujem neizvjestan meč. Crnogorski vaterpolisti bili

VIDOVIĆ: Za trijumf potrebno više od sto odsto - Ne smije da nas zavara poraz. Iako je Australija odigrala fenomenalan meč, mislim da će Hrvatska sa nama drugačije da izgleda, a za pobjedu nad njima nam je potrebno da odigramo preko sto odsto svojih mogućnosti – poručio je Stefan Vidović. Tucak sa igračima dugo, od početka prošle godine, traži idealnu formu. Nikako da uđu u pobjednički sistem, a imaju sve što treba i šampionski gen. - Definitivno su mnogo iskusnija ekipa, dobar dio je u zresu odlični sa Australijom, a sa Španijom je zakazala efikasnost u najvažnijim trenucima. Mada je i odbranom ,,furija“ potpisala pobjedu. - Teško je igrati protiv onakvog sistema. Bili su bolji, a mi ćemo sve da uradimo da se do kraja grupe podignemo. Naš reprezentativac je optimista pred meč sa trostrukim olimpijskim osvajačem medalja. - Nadam se pobjedi. Da nema nepoznanica među dva tima, potvrdio je golman Slaven Kandić. Povratnik u nacionalni tim smatra da je za meč najmanje potrebna euforija. Mirnim mislima i sistemom odgovoriće velikom rivalu. - Odigrali smo veliki broj utakmica sa Hrvatima, što u Mađarskoj, što u Roterdamu kroz kvalifikacije – nema tu nepoznanica. Očekujemo težak meč. Od Hrvata se može očekivati najbolje izdanje, a jedan od recepata je zaustaviti najbolji centarski par.

lim igračkim godinama. Znaju da igraju ovakve mečeve. - Imaju nekoliko kvalitetnih igrača, a centarska pozicija je možda i najjača. Ali mislim da smo dovoljno spremni i da ćemo uspjeti da im ispariramo na svim mogućim pozicijama. Bićemo motivisani i maksimalno spremni na sve, jer jedino tako možemo da igramo sa njima. Nadam se pozitivnom rezultatu. Jedni od ponajboljih plivača nijesu se proslavili u porazu od ,,kengura“. Sve je falilo da se dođe do drugog trijumfa na olimpijskom turniru. - Nijesu neke stvari funkcionisale, vidio sam da ih nije krasio jedan od boljih segmenata – plivanje. Mada je Australija odigrala fantastičnu utakmicu. Kao i sa nama u prve dvije četvrtine. Ni mi se do poluvremena nijesmo snalazili, a kasnije smo postavili stvari kako smo željeli. Hrvati, očigledno, nijesu. Ali to je i dalje vrhunska ekipa i teško je uvijek sa njima. Ulog je ogroman. Hrvati ne

Trka na hronometar

ZLATO ZA ROGLIČA Slovenački biciklista Primož Roglič osvojio je zlatnu medalju u trci na hronometar na Olimpijskim igrama u Tokiju.

Vidović šansu vidi u visokom ritmu utakmice. žele da se vrate kući prije planiranog. Vicešampion iz Rija nema prava na grešku. Pritisak je u dvorištu protivnika. - Ulog je ogroman, ali i nakon ove utakmice ima utakmica. Oni će sigurno ući agresivno od starta, posebno nakon poraza od Australije, a mi moramo da iskoristimo momenat gdje su nervozni i ranjivi i da pobijedimo – jasan je Kandić.

VAŽNI ODGOVORI U taboru hrvatske reprezentacije smatraju da će upravo današnja utakmica dati važne odgovore. - Nama će već Crna Gora dati određene odgovore nakon dosta pitanja koja se postavljaju poslije poraza od Australije. Ukoliko se tu uspijemo dignuti, a moramo, onda se dosta toga opet mijenja. Ima još dosta utakmica u grupi. Ključ poraza od Australije je sigurno sterilna igra u napadu koja je bila pod utiskom njihovog jakog

- Organizovanim napadima i agresivnom odbranom. možemo puno. Na primjer, uz sav kvalitet koji imaju, najveći dio igre im je baziran na centrima i igraču više. Poraz od Španije nije previše poremetio kurs, cilj je isti. - Nama je cilj da u svakom narednom meču budemo bolji nego u prethodnom, siguran sam da nam forma ide uzlaznom putanjom i očekujem da nastavimo da rastemo i napredujemo na Olimpijskim igrama.

Danas 03.00 - Mađarska-Južna Afrika 04.30 - Španija-Kazahstan 07.00 - SAD-Italija 08.30 - Hrvatska-Crna Gora 11.20 - Grčka - Japan 12.50 - Srbija-Australija

presinga. Čak smo se možda i korektno branili, ali ono što nije bilo dobro je napad. Ovo nije bilo dobro izdanje, ali nema puno plakanja. Slijedi vrlo brzo nova utakmica, još teža sa protivnikom koji je dobio Australiju – kazao je Tucak. Poraz peče, ne krije trener koji je nekoliko sezona bio u novljanskom Jadranu. - Gorka pilula, poraz koji peče, to je istina. Protiv Crne Gore ne smijemo biti takvi, pogotovo što je Crna Gora kvalitetnija reprezentacija od Australije. Hrvati vide poletnu mladost Crne Gore. Vide i opasnost od Aleksandra Ivovića. - Crna Gora je nezgodan protivnik, sa dosta mladih igrača,

SUKNO: Treba nam pobjeda Sandro Sukno, bivši trener Primorca, od ove sezone Pro Reka (sa našim Aleksandrom Ivovićem), kazao je da njegovu reprezentaciju čeka možda i najvažnija utakmica. -Situacija u grupi se sada jako zakomplikovla. Potrebno je da se dobro pripremimo i pobjedom se vratimo na pravi put, odnosno prolazak u četvrtfinale. Olimpijske igre su takve, svi su željni, napaljeni, motivisani. Nažalost, nismo bili pravi protiv Australije, koja je bila dobro pripremljena i organizovana. Težimo nečem višem, a za to nam u sljedećoj utakmici treba pobjeda – prokomentarisao je Sukno, pomoćni trener reprezentacije Hrvatske. ali kvalitetnih, koje predvodi iskusni, sjajni Ivović. Godine prolaze, a Leka je sve bolji i bolji – kazao je Paulo Obradović.

Jedini olimpijski šampion u toj disciplini Roglič je do uspjeha karijere došao je u vremenu 55 minuta, četiri minuta i 19 sekundi. To je druga olimpijska medalja za Sloveniju u biciklizmu u Tokiju, nakon što je Tadej Pogačar bio bronzani u drumskoj trci. Srebrnu medalju osvojio je Australijanac Tom Dimulan, a bronzanu Švajcarac Štefan King.

Fidži odbranio titulu – u ragbiju Pacifička ostrvska zemlja Fidži pobijedila je Novi Zeland čak 27:12 u finalu ragbija na Olimpijskim igra-

ma u Tokiju. Na ovaj način je arhipelag sa 330 ostrva, zemlja koja ima oko 930 hiljada stanovnika,

Četvrtak, 29. jul 2021.

Arena

Tokio 2020.

Eliminisane i Francuska i Argentina

Brazil prošao, Njemačka ispala Lendejl rastužio Italijane Košarkaši Australije pobijedili su Italiju 86:83 i ostvarili drugi trijumf na Olimpijskim igrama u Tokiju. U duelu grupe B u ,,Saitama areni“ viđena je velika borba, u kojoj su ,,kenguri“ imali malu prednost tokom skoro cijelog meča. Italijani su uspjeli da deficit 76:67 smanje na tri poena u posljednjem minutu, ali

nijesu mogli do potpunog preokreta ili egala. Centar Džok Lendejl obilježio je meč sa 18 poena, Mils je dodao 16 a Bajns i Ingls po 14 poena. Za Italijane, Simone Fontekio je zablistao sa 22 poena. Sjedinjene Američke Države stigle su do prvog trijumfa u Tokiju – Iran je u grupi A savladan ubjedljivo 120:66. Lilard je postigao 21, Buker 16, Tejtum 14 a Levin 13 poena za ,,jenkije“. Njemačka je pobijedila Nigeriju 99:92 – Fojtman je ubacio 19 poena u važnom trijumfu u meču grupe B. Francuska je lakše nego što se očekivalo savladala Češku 97:77 u grupi A. Furnije je postigao 21 a De Kolo 17 poena u slavlju neporaženih ,,trikolora“.

Aktuelni šampion Brazil lako se domogao četvrtfinala olimpijskog turnira, dok su Njemci, srebrni iz Rio de Žaneira 2016, doživjeli ranu eliminaciju. Fudbaler Evertona Rišarlison sa dva gola u posljednjih 15 minuta donio je ,,kariokama“ trijumf nad Saudijskom Arabijom (3:1) i ovjeru prvog mjesta u grupi D, u kojoj je Njemačka završila na trećem mjestu, sa bodom iza Obale Slonovače, sa kojom je juče odigrala 1:1. Afrička selekcija vodila je autogolom Henrihsa, a izjednačio je Leven. Bilo je to, međutim, nedovoljno za ,,elf“. Domaćin Japan jedina je selekcija koja je upisala sve tri pobjede u grupi. Poslije Južne Afrike (1:0) i Meksika (2:1), poraz od Japanaca pretrpjela je Francuska, i to ubjedljiv - 4:0. I ,,trikolori“ su se poput Njemaca rano oprostili od OI. Sa šest bodova, tri više od Francuske, u četvrtfinale se plasirao Meksiko, koji je u posljednjem kolu bio bolji od

LUCAS FIGUEIREDO/CBF

Važno slavlje australijskih košarkaša

Južnoafrikanaca (4:0). Od ,,krupnih riba“, kofere je spakovala i Argentina. ,,Gaućosima“ je trebala pobjeda nad Španijom, ali je skoro cijelo vrijeme bila u podređenom položaju i uzela samo bod - 1:1. Iz grupe C kao drugoplasirani, zbog bolje gol razlike od

Argentine, ide Egipat. Za prolaz im je bila dovoljna pobjeda od 2:0 nad Australijom. Sve četiri reprezentacije u grupi B dočekale su posljednje kolo sa po tri boda, a na prvom mjestu završila je Južna Koreja poslije ubjedljive nad Hondurasom (6:0) i

Svađa slavnog tenisera sa novinarom u Tokiju

Medvedev: Rusi varalice? Srami se, ne želim više da te vidim U meču za treće mjesto bolji od Belgije

Bronza za Srbiju u 3x3 basketu Košarkaši Srbije osvojili su bronzanu medalju u 3x3 basketu na Olimpijskim igrama u Tokiju. U meču za treće mjesto savladana je Belgija ubjedljivo 21:10 – favorit je opravdao očekivanja i zaslužio odličje na prvom izdanju olimpijskog turnira u ovoj košarkaškoj disciplini. U finalu, Letonija je pobijedila

Rusiju 21:18. Prethodno, u polufinalu Rusija je iznenadila Srbiju ubjedljivim trijumfom, 21:10. Basketaši iz zemlje regiona su završili takmičenje sa učinkom 8-1, a u grupnoj fazi bili su prvi. Srbija sada ima četiri medalje u Tokiju – zlato, srebro i dvije bronze.

uspjela da odbrani olimpijsku titulu osvojenu u Rio de Žaneiru 2016. godine.

Fidži je jedini olimpijski šampion u ragbiju ,,sedmici“, koji je standardizovan sa posebnim pravilima za olimpijski turnir. Bronzu je osvojila Argentina, koja je savladala Veliku Britaniju 17:12. Ova zemlja do sada je osvojila dvije olimpijske medalje na 15 nastupa od 1956. godine – upravo dvije pomenute u ragbiju. R. A.

Danjil Medvedev, drugi teniser svijeta, imao je burnu raspravu sa jednim od novinara nakon pobjede u meču osmine finala olimpijskog turnira u Tokiju. Rus je u uzbudljivom duelu, odigranom po velikoj vrućini, pobijedio Fabija Fonjinija 6:2, 3:6, 6:2, za plasman u četvrtfinale. Tokom konferencije za medije, vidno iscrpljenog Medvedeva jedan novinar pitao je, kako se osjeća povodom toga

Dobiće priliku za duele u večernjim terminima

Mečevi ne prije 15 časova Organizatori Olimpijskih igara su saopštili da će do kraja teniskog olimpijskog turnira mečevi biti održavani nakon 15 časova po lokalnom vremenu. Tako teniskih duela u singl, dubl i miks-dubl konkurenciji neće biti prije osam časova po našem vremenu, od četvrtka.

Ključni mečevi će se igrati u večernjim terminima. Ova odluka donijeta je pet dana od početka teniskog turnira u glavnom gradu Japana, i nakon niza javnih apela teniserki i tenisera koji učestvuju na takmičenju. Između ostalih, glasni u kritikama termina mečeva su bili prve zvijezde muškog singla u Tokiju, Novak Đoković i Danjil Medvedev. U muškom singlu su od četvrtka na programu četvrtfinala. Finale u muškom dublu je na programu u petak, u ženskom singlu u subotu, a u muškom singlu, ženskom dublu i miksdublu u nedjelju. R. A.

het-trika Hvang Ui-joa. Novi Zeland i Rumunija završili su na koti 4, ali balkanski ,,trikolori“ zbog lošije gol razlike neće biti među osam. Parovi četvrtfinala su Japan - Novi Zeland, Španija - Obala Slonovače, Južna Koreja Meksiko i Brazil - Egipat.

što ruske takmičare mnogi smatraju varalicama, zbog dugogodišnje suspenzije za sistematski doping u toj zemlji. - Prvi put u životu neću odgovoriti na pitanje. Trebalo bi da te je sramota. Organizatori bi trebalo da udalje ovog novinara sa Olimpijskih igara. Ne želim više da ga vidim ovdje – bijesnio je Medvedev u pres zoni. Naredni protivnik Medvedeva, finaliste Australijan opena, biće nezgodni Španac Pablo Karenjo-Busta. Takođe, Rus je iskritikovao i organizatore jer mečeve ne postavljaju u večernjim terminima – i pitao, da li neko treba da umre na terenu, pa da neko preduzme nešto u vezi sa tim.

Talentovani gimnastičar osvojio zlato u ,,kraljevskoj“ disciplini

Japan slavi tinejdžera: Hašimoto prvi u višeboju Daiki Hašimoto (19) ostvario je istorijski uspjeh osvajanjem zlatne medalje za Japan u višeboju u gimnastici na Olimpijskim igrama. Tinejdžer i veliki talenat je u velikoj i neizvjesnoj borbi slavio u Tokiju sa ukupno 88.465 poena, ispred Kineza Ruotenga Ćiaoa (88.065) i Rusa Nikite Nagornjeg (88.031). Dan ranije Hašimoto je u ekipnom takmičenju osvojio sre-

bro. U šest disciplina višeboja bio je treći na dvovisinskom razboju, drugi na parteru (prvi među favoritima), a prvi na konju sa hvataljkama i gredi (posljednja disciplina) i potpuno zasluženo ostvario trijumf. Mladić iz Narite visok 164 santimetra je najavio veliki uspon karijere. Prije dvije godine na šampionatu planete u njemačkom Štutgartu osvojio je berzu u ekipnoj konkurenciji. R. A.

Arena

20 Sportski miks

Nakon četiri godine odlazi iz barskog kluba

Hvala Uroše, srećno u Zadru PODGORICA – Još nakon završetka prethodne sezone, iz barskog kluba su najavili da za narednu neće računati na veliki broj igrača koji su u protekloj sezoni nosili dres Mornara. Među njima je i 32-godišnji centar Uroš Luković, koji je bio član „Ponosa Bara“ pune četiri godine. Njegov odlazak je danas potvrđen pozdravom na Tviter nalogu Mornara. - Luki, jedan si od igrača koji su obilježili košarkašku revoluciju koja se desila pod Rumijom minule 4 godine! Bio si naš „leteći mornar“ i svojom pojavom i stilom jedan od najpopularnijih stanovnika Bara.

Legendo, znaš već – „once a sailor, always sailor“, piše u pozdravnoj poruci. Luković je u Bar stigao prije četiri godine iz Partizana. Prošle sezone je u ABA ligi, na 25 utakmica, prosječno po meču bilježio 5,3 poena i 3,9 skoka. Najbolji prosjek je imao u prvoj sezoni igranja u Mornaru (2017/2018) sa 12,9 poena i 7,3 skoka. Ukupno je u četiri sezone u barskom timu u ABA ligi imao prosjek od 9,1 poen i 6,3 skoka. Njegov novi klub bi mogao da bude Zadar. Naime, kako je ekskluzivno objavio Totalbasket. gr, Luković bi karijeru trebao da nastavi u tom hrvatskom klubu. Mornar se, u međuvremeno,

zvanično oprostio od još jednog igrača, koji je godinama nosio dres Barana – od beka Marka Mugoše. - Marko, pet nezaboravnih godina je iza nas, jedna titula i mnogo velikih pobjeda... Zaslužio si epitet najdražeg Podgoričanina u „Ponosu Bara“. Našu krilaticu znaš: „jednom mornar, uvijek mornar!“, piše u poruci na Tviter nalogu Mornara. Mugoša je najviše za Mornar igrao u ABA ligi u prve dvije sezone (2017/17, 2017/18), a kasnije sve manje zbog velikog broja stranaca u ekipi (uglavnom je šansu dobijao u domaćim takmičenjima), dok protekle sezone nije upisao nijedan nastup u regionalnoj ligi. S. J.

Korektor crnogorske odbojkaške reprezentacije se vraća u Evropu PODGORICA – Nakon četiri sezone u Aziji, u Indoneziji, uz kratke epizode Jedinstvu iz Bijelog Polja i srpskoj Loznici, Aleksandar Minić se vraća evropskoj klupskoj odbojci – iskusni korektor crnogorske odbojkaške reprezentacije je potpisao jednogodišnji ugovor sa rumunskim Zalauom. - Imao sam ponudu iz Zalaua i u decembru prošle godine, za drugu polovinu minule sezone, ali sam odbio u nadi da će iskrsnuti nešto bolje u Aziji, što se na kraju nije desilo. Zato sam ove godine odlučio da odmah prihvatim njihovu ponudu jer je zbog korone sve poremećeno i neizvjesno i ne želim više da rizikujem i čekam neku eventualnu ponudu iz Azije – kaže Minić za Pobjedu. - Prošle sezone su za Zalau igrala dva igrača iz Srbije, s jednim sam igrao u Vojvodini, a drugog znam dugi niz godina, i oni su mi pohvalili klub. Ispoštuju svaki dogovor, što mi je i najbitnije – dodao je Minić. Klub koji je osnovan 1983. godine je do sada sedam puta bio šampion Rumunije, posljednji put 2017. godine. Zalau ima i tri pehara u nacionalnom Kupu. Prošle sezone je Zalau bio drugi nakon ligaškog dijela, na kraju treći nakon plej-of razigravanja četiri najbolje ekipe. - Ambicije kluba su uvijek najveće i ide se na titulu. U rumunskoj ligi u posljednjih nekoliko sezona se vodi borba između 4–5 ekipa koje su uvijek izjednačene po kvalitetu. Ne sumnjam da će i ovoga puta biti isto tako – ističe naš odbojkaš, koji je karijeru počeo u rodnom Baru, u ekipi Luke Bar, i to kao srednji bloker, a na toj poziciji igrao je do 2010. godine, kada je prekomandovan na korektora. Nakon Luke Bar, bio je u Budućnosti (u juniorskom timu), Spartaku iz Subotice, Odžaku, iranskom Pajkanu, Partizanu, potom u Budvanskoj rivijeri, turskom Torulu, igrao je i u Li-

Minić potpisao za rumunski Zalau

Četvrtak, 29. jul 2021.

EVROPSKA BLAMAŽA: Budućnost se oprostila od in

Đuričković: Kritik dugujemo svima PODGORICA - Budućnost se ružno oprostila od Evrope – bacila je ljagu na svoju skoro stogodišnju istoriju, a u krajnjem osramotila crnogorski klupski fudbal koji je ionako na lošem glasu. Zvuči nestvarno – čak 13 golova primili su ,,plavi“ u četiri utakmice na ino sceni. U najranijoj fazi kvalifikacija za Ligu šampiona Podgoričani su pukli od Helsinkija 7:1, a onda je drugo kolo kvalifikacija za Ligu konferencija pokazalo da i od najgoreg ima gore. Ni u najluđim snovima nije se moglo zamisliti da će se najbolja domaća ekipa, osvajač duple krune i vlasnik rekorda doslovno obrukati u dvomeču sa Toršavnom. Budućnost je na Farskim Ostrvima izgubila 4:0, a u revanšu pod Goricom 2:0. Ukupno 6:0 protiv poluamatera sa sjevera kontinenta. ,,Pola tuceta“ od tima iz lige koja je zvanično 47. na rang listi UEFA. Prave riječi za ovakvu igračku i rezultatsku blamažu teško je pronaći. - Osjećaj je užasan. Teško nam je svima, pogotovo igračima, na nama je ipak najveća odgovornost. Bacili smo mrlju na klub, sebe same i crnogorski fudbal. Očekivali smo nešto drugo, spremali se za velike stvari, ali desio se pad za koji ni sami nemamo objašnjenje. Žao nam je zbog svega. Svaka kritika je na mjestu. Ne bježimo od toga. Moramo da podnesemo nimalo prijatne riječi. Sami smo krivi – za Arenu kaže vezista Miomir

Đuričković, jedan od rijetkih igrača Budućnosti koji je smogao snage da nešto javno kaže poslije nezabilježenog debakla. Dvadeset četvorogodišnji Podgoričanin ne zna razloge totalnog raspada. - Prošle sezone izbacili smo Astanu iz Evrope, bili blizu uspjeha i protiv Sarajeva. Došle su obaveze na domaćoj sceni, gdje smo bili dominantni. Osvojili smo duplu krunu. Igrali dobro i dopadljivo. Ništa od toga nije bilo slučajno. Imali smo kratku pauzu, a potom su krenule pripreme za ovu takmičarsku godinu. Radili smo sve isto, maksimalno ozbiljno, odgovorno,

profesionalno, uz odličnu atmosferu. Prišli smo evropskim izazovima sa planom da odemo korak dalje. Vjerovali smo da možemo. Ipak, Helsinki nam je pokazao da nijesmo na tom nivou. A tek ovo protiv Toršavna. Nema riječi, nema opravdanja za ono što nam se desilo. Razmišljam neprestano, pričamo između sebe, ali nemam objašnjenje. Fudbal je nepredvidiv, dešavalo se i najvećim evropskim klubovima da budu ubjedljivo poraženi, ali ovo nijesmo smjeli da dozvolimo. Dugujemo svima veliko izvinjenje – poručio je nekadašnji mladi reprezentativac. Teško je ovih dana biti fud-

Ništa od prelaska u Real ovog ljeta

Budućnost angažovala dosadašnju igračicu Levalee 2010

Vjerujem da možemo u osminu finala EP Minić je bio dio reprezentacije koja je prije dvije godine debitovala na velikom takmičenju, na Evropskom prvenstvu. U grupi u Holandiji, „crveni“ su upisali dvije pobjede u pet mečeva, i set ih je dijelio od plasmana u osminu finala. U septembru Crnu Goru očekuje drugo učešće na EP, rivali u grupi u Ostravi su domaća Češka, Slovenija, Italija, Bugarska i Bjelorusija. U osminu finala idu četiri najbolje… - Italija, Slovenija i Bugarska su tri najjače reprezentacije u grupi, i ne samo u grupi nego sam ubijeđen da i na samom prvenstvu imaju ambicije da dođu do same završnice. Mi ćemo šansu za prolaz u osminu finala tražiti u utakmicama protiv Češke i Bjelorusije i vjerujem da možemo izboriti plasman u eliminacionu fazu – ističe Aleksandar Minić.

banu, novosadskoj Vojvodini, kratko i u Jedinstvu iz Bijelog Polja, Loznici i četiri sezone u Partamini iz Džakarte. Minić je trenutno u Pljevljima sa reprezentacijom, koja odrađuje prvu fazu priprema za septembarsko Evropsko prvenstvo. - U poneđeljak smo počeli pripreme za Evropsko prvenstvo,

polako se kompletiramo, do vikenda bi trebalo da nam se priključe još četiri juniorska reprezentativca. Atmosfera je odlična, ovoga puta smo kompletni i vjerujem da će svi momci davati maksimum na treninzima, što je svakako uslov da se ostvari što bolji rezultat na takmičenju – zaključio je Minić. S. J.

Nataša Ćorović u plavom dresu Dosadašnji srednji bek Levalee 2010 Nataša Ćorović nova je igračica Ženskog rukometnog kluba Budućnost. Odličnim izdanjima u dresu tima iz Nikšića, Ćorović je zaslužila i poziv selektorke Bojane Popović, pa je tako bila na širem spisku i na pripremama nacionalnog tima za Olimpijske igre u Tokiju. Tokom priprema potvrdila je da posjeduje potencijal, pa je poziv dvostrukog šampiona Evrope stigao kao nagrada za 22-godišnju igračicu koja je prošle sezone bila treći strijelac Prve

crnogorske lige. - Veoma sam srećna što sam postala dio Budućnosti i što ću biti u prilici da sarađujem sa trenerom kao što je Bojana Popović. Upravo je ona jedan od glavnih razloga zbog kojeg sam tu, jer je sjajan stručnjak i očekujem da mi pomogne da napredujem u karijeri. Budućnost je tim koji igra Ligu šampiona i to je najveći izazov za jednu igračicu. Poznajem veliki broj igračica Budućnosti, biće potrebno malo vremena da se uklopimo, ali vjerujem da ćemo iz utakmice u utakmicu da podižemo formu - kazala je Ćorović. R.A.

Mbape: Sanjam da osvojim LŠ sa Pari Sen Žermenom Kilijan Mbape je na vrhu liste želja predsjednika Real Madrida Florentina Peresa, koji je pustio Rafaela Varana u Mančester junajted, prethodno nije produžio ugovor Serhiju Ramosu, a sve da bi oslabio prostor za platu napadača Pari Sen Žermena. Međutim, lov na Mbapea će po svemu sudeći i ovog ljeta biti neuspješan. - Sanjam da osvojim Ligu šampiona sa Pari Sen Žermenom, to bi bila fantastična stvar – rekao je Mbape u razgovoru za klupski sajt. Time je vjerovatno ,,odjavio“ Real Madrid i poručio da ostaje na ,,Parku prinčeva“, makar do ljeta 2022, kada mu ističe ugovor. Moguće je i da potpiše novi, ali do sada nije bilo nagovještaja takvog epiloga. Ne. K.

Arena

Četvrtak, 29. jul 2021.

Fudbal

no scene nakon četiri vezana poraza, gol razlikom 13:1

ke su na mjestu, a veliko izvinjenje BEZ REZOVA: Milinkoviću podrška, igrače udaraju po džepu Dan poslije eliminacije iz Evrope i nove bruke protiv Toršavna sa Farskih Ostrva, nije bilo rezova u Fudbalskom klubu Budućnost. Kako saznajemo, trenutni stav rukovodstva je da trener Mladen Milinković ostane na toj funkciji, a od starijih i najplaćenijih igrača je traženo da pristanu na smanjenje plata. Ukoliko ne prihvate, predsjednik Veselin Mijač je baler Budućnosti. O tome svjedoče brojne uvrede i zvižduci sa tribina tokom i poslije revanša sa Toršavnom. ,,Manekeni“, ,,pi….e“,,,ovce čuvajte“, ,,skinite dresove…“ – sve su to morali ,,plavi“ da slušaju od razočaranih navijača. Kada ekipa pobjeđuje i osvaja trofeje – fudbaleri imaju status heroja. Ali, kada gube bez stila, bez žara, borbe ili zalaganja – to se ne prašta. - Ne mogu da kažem da nijesmo htjeli, željeli ili da je falilo motiva. Ušli smo u revanš sa ciljem da se iskupimo za prethodno loše partije, dali smo sve od sebe, ali nije išlo. Očigledan je pad forme, nikome ne ide. Pokušavamo,

ali sve je bilo uzalud. Kola su krenula nizdbro i teško ih je zaustaviti – ističe Đuričković, koji nastavlja: - Nije prijatno čuti onakve povike sa tribina, ali svjesni smo da su kritike zaslužene. Razumijemo ljutnju navijača. Rekli su svoj sud. Nije lijepo kada nam psuju roditelje, jer oni nijesu ništa krivi. Što se tiče fudbalskih zamjerki – na mjestu su. To ne mora niko da nam kaže, svjesni smo svega. Moramo što prije da se dignemo, izvučemo pouke i uradimo sve da se ovakvo izdanje više nikada ne ponovi – naglašava korpuletni igrač sredine terena. Nakon rezultatskih katastrofa

navodno spreman da napusti klub, koji mu je krajem 2020. dat na upravljanje u periodu od 10 godina. Ovo jeste prvi epilog nakon neslavnog nastupa na ino sceni, ali ne mora da znači da je i konačni. Za danas je zakazan interni sastanak prvog čovjeka ,,plavih“ sa stručnim štabom i fudbalerima. Nakon toga biće jasnije da li će iko odgovarati za nezapamćeni debakl, poniženje kakvo nije viđeno u skoro stogodišnjoj istoriji kluba. Budućnost je poražena u sva četiri evropska meča ovog ljeta, uz ukupnu gol razliku 1:13. A igrala je sa Helsinkijem iz Finske i Toršavnom sa Farskih Ostrva. rezovi su obično neizbježni. Da li će ceh platiti trener Mladen Milinković, čitav stručni štab, stariji igrači ili možda uprava, od koje su ultrasi tražili odlazak – tek će biti poznato. Nove obaveze stižu ubrzo. Budućnost za vikend igra prvenstvenu utakmicu sa Mornarom pod Goricom. - Iskreno se nadam da ćemo prvenstvo započeti kako valja. Jesmo u teškoj situaciji, ali očekujem da nađemo rješenje za krizu. Najbolji lijek bi bila pobjeda protiv Barana. Svi želimo da se vrate srećni dani i da ponovo uživamo u dobroj igri i rezultatima – zaključio je Đuričković. D. K.

Crnogorski fudbalski trener blizu angažmana u Albaniji

Vukićeviću klupa Ljačija Crnogorski fudbalski trener Dejan Vukićević trebalo bi da preuzme albanski Ljači. Pedeset trogodišnji stručnjak u završnoj je fazi pregovora sa upravom kluba, a na klupi će naslijediti Špetima Dura. Zanimljivo je da rukovodstvo Ljačija želi da promijeni šefa stručnog štaba i pored činjenice da je ekipa preskočila Podgoricu u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija, a pred revanš druge runde sa Univerzitatea Krajovom u Rumuniji ima gol prednosti (1:0). Vukićević je osvajao titule sa Zetom i Mogrenom, a vodio je još Vojvodinu, čačanski Borac, moldavsku Dačiju, Titograd, Ventspils iz Letonije, kao i Feronikelji iz Prištine. D. K.

Mladen Božović trenira na ,,Trešnjici“, stigla dva pojačanja

Karijeru je počeo u Zabjelu, afirmaciju stekao u Budućnosti, a branio je i za Partizan, Vi-

deoton, Tom iz Tomska, Himik iz Džerdžinska i Larisu. Božović se poslije pauze aktivirao u Drezgi iz Pipera, a sada iskazao želju da pomogne Zeti, koja je tokom ljeta ostala bez gotovo cijele postave, a pripreme počela samo osam pred početak sezone. Izvjesno je da će doći do ozvaničenja njegovog povratka na ,,Trešnjicu“.

Sutjeska kuca na vrata raja NIKŠIĆ - Sutjeska je bila bolja od Makabija iz Tel Aviva u prvom meču drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencija, zaslužila da pobijedi, pokazala da može da se nosi sa izraelskim velikanom i prošlosezonskim učesnikom nokaut runde Lige Evrope. Tim Milije Savovića ipak nije trijumfovao prije sedam dana u Podgorici, ali je na večerašnji revanš u Tel Avivu (19.30h) otišao s aktivnim rezultatom (0:0). Uloge nijesu zamijenjene, Makabi je i dalje veliki favorit, tim prije što će igrati pred više od 20 hiljada svojih navijača. Ipak, za vjerovati je da je strateg Savović sve „spakovao“ kako treba, trebalo bi da računa na najjači tim, uzimajući u obzir i povredu golmana Vladana Giljena, zadobijenu u posljednjem minutu prvenstvenog meča sa Podgoricom. Strijelac pobjedonosnog i jedinog pogotka protiv Lješkopoljaca Meldin Drešković očekuje da Sutjeska odigra još jedan dobar meč. - Protiv Gagre u prvom kolu kvalifikacija smo igrali dobro, Makabiju smo pokazali zube, u međuvremenu pobijedili i Podgoricu u domaćem šampionatu... Dakle, za nama je dobra serija i ne fali nam samopouzdanja. O Makabiju je suvišno govoriti, o njihovim kvalitetima, ali zna se i da sad svako igra fudbal, da smo mi pokazali upravo pro-

Makabi

Sutjeska

(5-4-1)

(4-3-3)

Stadion: Blumfild. Kapacitet: 29.400. Sudija: P. Kjesgard. Pomoćnici: V. Skite i J. Dal (svi iz Danske). Početak: 19.30 sati Perec Piven Geraldeš

Ernandes Baltaksa Davidzada Rikan

Glazer

Kohen

Hozez

Gerero Marković Marković Marković

Matanović

Eraković

Augusto

Stijepović

Grivić Bubanja

Drinčić Giljen

Trener Patrik van Leven

Trener Milija Savović

tiv Izraelaca koliko vrijedimo. Stoga je očekivano da očekujemo prolaz - optimističan je bio Drešković na konferenciji za medije pred jučerašnji put za Izrael. Šef struke Nikšićana Milija Savović bio je nešto oprezniji. - Već smo imali iskustvo na međunarodnoj sceni, pa i taj prvi meč s Makabijem je pokazao koliko imamo snage, mogućnosti i potencijala. Siguran sam da će nam revanš mnogo teže pasti, tu će biti i veliki broj navijača, oni će željeti da se dokažu, da poprave utisak... Dakle, očekuju nas velika

GILJEN: Vjerujemo u sebe, nećemo se obrukati

Promjene u igračkom kadru Zete

Nova-stara lica na ,,Trešnjici“. Na treninzima Zete od prije dva dana prisutan je Mladen Božović, nekadašnji golman reprezentacije Crne Gore, trideset šestogodišnjak koji je dres ,,vukova“ nosio od 2015. do 2017. godine.

Nikšićki tim poslije 0:0 na ,,DG areni“ gostuje Makabiju iz Tel Aviva u revanšu drugog kola kvalifikacija za Ligu konferencija

U Zetu se vraća i defanzivac Đorđije Vukčević, prošle sezone fudbaler Grblja. Prvog crnogorskog šampiona pehovi nijesu zaobišli ni na startu šampionata jer je vezista Rjo Tačibana pretrpio težu povredu u porazu od Dečića. Zeta je intervenisala dovođenjem Ju Horikea, koji je bio član Titograda. Ne. K.

Kapiten Sutjeske i jedan od najiskusnijih u taboru Milije Savovića, Vladan Giljen, kaže da je najbitnije da ne podlegnu pritisku navijača i odigraju bez straha. - Nije Sutjeska bez iskustva na međunarodnoj sceni. Godinama zaredom igramo evropske mečeve, prije dvije godine smo protiv Slovana priredili odličnu partiju, a i protiv APOEL-a na Kipru smo dobro odigrali. U međuvremenu smo promijenili tim, ali mlade snage su već u prvom susretu s

Makabijem najavile da se na njih ozbiljno može računati, a da i ne pominjem dvomeč sa Gagrom koju smo lako prošli. Jasno je što se od nas očekuje - da respektujemo velikana iz Izraela, jer to je njihov najtrofejniji klub, ali istovremeno treba i sebe da cijenimo, da vjerujemo u svoj kvalitet... Tom idejom smo se rukovodili u prvom susretu i donijelo je rezultat, istina, ne kakav smo željeli i kakav smo zaslužili, ali... Da je taj prvi susret potrajao malo

borba i težak meč. Giljen je nakon meča s Podgoricom odmarao, s medicinskom službom odradio je tretmane i mislim da ćemo moći računati na njega od početka utakmice. Istina je da nam je prvenstvena utakmica bila opterećenje, poklopila se u nezgodno vrijeme, neke igrače smo morali da odmorimo, ali morali smo, jureći rezultat, i da četvoricu fudbalera dodatno opteretimo - kazao je Savović. - Ipak, vjerujem da će se do meča osvježiti, oporaviti i da ćemo u Tel Avivu biti na visini zadatka. Sve oči fudbalske javnosti uprte su u Sutjesku jer su ostali crnogorski prvoligaši neslavno prošli na međunarodnoj sceni ovog ljeta, a posebno Budućnost koja je u četiri evropska meča primila čak 13 golova, a postigla samo jedan. Makabi je, tradicionalno, ozbiljna priča na evropskoj fudbalskoj sceni i pred Nikšićanima je veliki izazov, ali i obaveza, jer treba da osvjetlaju obraz ostalim timovima iz domaćeg ligaškog takmičenja. Uz to, ne smije se zanemariti da bi prolaskom u narednu rundu takmičenja „plavo-bijeli“ dobro napunili klupsku kasu. Savović će u odnosu na prethodni meč sa Izraelcima imati na raspolaganju i veći sastav, jer novajlije su se već uklopili. Vučić je potvrdio da je već u formi, a tu su i Nikač, Zoćević... Ra. P. duže, slavili bismo, jer već su bili prilično nervozni, imali su dosta kartona, isključenog igrača... - objasnio je Giljen. - Očigledno, nijesu mogli vjerovati da neku tamo Sutjesku ne mogu dobiti, tim koji je u prethodnom šampionatu toliko zaostao za liderom prvoligaškog karavana. Ovaj meč će nam sigurno biti teži, ali i mi smo spremniji jer smo upoznali sve njihove mane i vrline. Znamo što želimo i siguran sam da se nećemo obrukati, a što bi značilo da Sutjeska prođe u treće kolo kvalifikacija suvišno je i podsjećati.

Feljton

Četvrtak, 29. jul 2021.

PRIČE O SPOMENICIMA, GROBNICAMA I POKOJNICIMA

12.

Kod stare crkve nađena su tri groba jedan nad drugim » Piše: Slobodan ČUKIĆ

GROB POPA MARKA BAOŠIĆA

U doba kada je Maksim Šobajić pisao izvještaj o Bjelopavlićima (1884), na nekim starim crkvištima u tom plemenu podizane su nove crkve, a graditelji su prilikom radova nailazili na zagonetne tragove prošlosti. Primjer za ovo je obnova crkve sv. Petke u Barama u Vražegrmcima o čemu je M. Šobajić ostavio dragocjeni zapis. „Inače starih crkvina svuda po plemenu imade, kao i groblja oko njih, ali se za njih malo što zna, a na mnoga se mjesta podižu nove crkve (...) Hram sv. Petke (Paraskeve jesenje) u mjesto Bare, u pleme Vražegrmce. Najstariji je u Bjelopavliće, za to se zove saborna crkva sv. Petke, koju svo pleme slavi. Sv. Petka postoji u vrlo lijepom manastirskom položaju, između Vinića i Šobajića (...) Po položaju zemljišta i izgledu naselja i ruševina sela i crkvenih kuća, čini se da je bogomolja tu bila vrlo odavna (…) Da je bogomoljište vrlo staro poznaje se otuda, što je bivša stara crkva 2-3 puta prigrađivana (...) Da je građevina starinska vidi se po slijedećem: Od početka ove nove godine srušena je stara crkva sv. Petka, radi podizanja nove saborne crkve. Seljaci (od 3-4 sela) kopajući na isto mjesto zemlju za polaganje temelja pod starim temeljom crkve našli su grobove, i to po tri jedan niže drugoga! Na jednom najgornjem našao se i natpis na nadgrobnoj ploči: pop Marko Baošič; godina se ne može pročitati kao ni neke druge riječi (…) Za donje grobove pričali su mi slijedeće: Jedan je, vele, lijepo u zemlji ozidan mermerom tesanim. Ali u oba donja nema, vele, nigdje ni najmanje koščice (...) Oko crkve ima puno groblja, ma da se svagda narod kopa u

Staro naselje Dobrotići („Dobrotichi”) nalazilo se u ataru današnjeg Liješnja. Selo je 1614. imalo 27 kuća i 60 vojnika. Tim imenom se i danas naziva dio Liješnja u kome su stajali ostaci porušene crkve, a malo dalje od nje i groblja. Nikola Vukčević piše da su u Dobrotićima živjele tri starosjedjelačke porodice: Berilaže, Tarićevići i Vukadinovići. Na istočnoj strani sela imali su malu crkvu

Ostaci starog groblja u Dobrotićima

Crkva sv. Petke u Barama Šumanovića

Maksim Šobajić piše 1884. godine da su prilikom obnove crkve Sv. Petke u Barama u Vražegrmcima seljaci kopajući zemlju za polaganje temelja, pod starim temeljom crkve našli grobove, i to tri jedan niže drugoga! Na najgornjem je bio natpis, a na nadgrobnoj ploči: pop Marko Baošič godina se nije mogla pročitati, kao ni neke druge riječi staro groblje. Oko crkve se vide davnje ruševine. Veli se da je tu negda i manastir bio (...) Pričaju da je pred vrata crkve i jedan vladika saranjen u doba Crnojevića; vladika je vele bio od brastva Jovanovića iz sela Jovanovića“ (Crnogorka, jun-jul 1884). U vezi groba „popa Marka Baošiča“ koji se nalazio kod stare crkve, iznad dvije starije i prazne grobnice, kod Petra Šobajića nalazimo detalj koji bi mogao biti povezan sa time. Naime, pri razuru Povije u vrijeme Ćuprilićevo iz nje su se odselili Šibalije u Drobnjak, a osim njih i Baošići u Moraču. A za ove posljednje su govorili „da se tako zovu što su stanovali oko Bašine vode“ („Bjelopavlići i Pješivci, 162). Vražegrmci i Bare nijesu daleko od Povije pa je i „pop Marko Baošič“ mogao poticati od tih iseljenih Baošića. Okolnost da se grob nalazio ispod temelja, kao i da su se Baošići odselili u Moraču u

vrijeme Ćuprilićevog pohoda (1714.) ukazuje da je pop Marko Baošič mogao živjeti u 17. stoljeću ili ranije.

STARO GROBLJE U DOBROTIĆIMA

Marijan Bolica 1614. godine nije pomenuo selo Liješnje, ali je u svom spisu zabilježio starosjedilačko naselje Dobrotići („Dobrotichi”) koje se nalazilo u ataru današnjeg Liješnja. Selo je 1614. imalo 27 kuća i 60 vojnika pod komandom Vukovića Aleksina. Dakle, Dobrotići su prije 400 godina još postojali. Tim imenom se i danas naziva dio Liješnja u kome su stoljećima stajali ostaci stare porušene crkve, a malo dalje od nje i groblja. Ta lokacija nalazi se u blizini magistrale Podgorica – Cetinje, pored lokalnog puta za Donje Liješnje. O nekadašnjim žiteljima Dobrotića govori se u predanju Vukčevića. Kaže se da su u Podstrani (zaseoku Liješnja) i Goljemadima, prije nego što su ta sela naselili Lješnjani,

Crkva Sv. Petke u Barama Šumanovića

U vezi groba „popa Marka Baošiča“ koji se otkopan kod stare crkve Sv. Petke u Barama iznad dvije starije i prazne grobnice, kod Petra Šobajića nalazimo detalj koji bi mogao biti povezan sa time. Naime, pri razuru Povije u vrijeme Ćuprilićevo iz nje su se odselili Šibalije u Drobnjak, a osim njih i Baošići u Moraču živjeli starosjedioci Berilaže, Vukadinovići i Torićevići. Nikola Vukčević pak piše da su „u Dobrotićima živjele tri starosjedjelačke porodice: Berilaže, Tarićevići i Vukadinovići. Na istočnoj strani sela imali su malu crkvu koja je bila ozidana u krečnom malteru, a čiji se temelji i jedan mali dio oltara i danas jasno ocrtavaju“ (crkvica je obnovljena prije desetak godina, S.Č.). „Na nekoliko desetina metara istočno od crkve – nastavlja Nikola Vukčević - bilo je groblje koje se i danas odlično poznaje, mada je prostor potpuno obrastao gustom šumom. Groblje je vrlo primitivno. Po

običnim pločama se vidi da je to grob. Vrlo rijetko se radi o jednoj ploči već o više njih koje su poređane jedna do druge. Nijesu u pitanju klesane, već obične prirodne ploče, koje su imale za zadatak samo da označe da je ispod njih neko sahranjen“ (Nikola Vukčević, Jedan prilog tradiciji u Crnoj Gori, Beograd, 1971, 20). Groblje je smješteno u dolu ispod lokalnog puta, oko trideset metara istočno od crkve. Prilično sam se namučio dok sam ga pronašao. Krenuo sam tragom podatka da je smješteno istočno od crkve, pa prošao samo nekoliko metara pored njega i nastavio kroz šumu.

Crkva u Dobrotićima

Potrajalo je to dobrih 45 minuta. Na samom groblju nijesam zatekao „više grobnih ploča poređanih jedna do druge“, kako je naveo Nikola Vukčević 1971. godine, već tek 4-5 bijelih omanjih kamenih ploča. Moguće da je N. Vukčević naveo neki stariji opis groblja od prije 70-80 godina kada se to dobro viđelo, a moguće je da su grobne ploče u međuvremenu prekrili lišće i mahovina. Vukčević dalje kaže da u okolini ima i lokaliteta koji podsjećaju na starosjedelačke porodice. „Tako se u selu Podstrana nalazi lokalitet zvan Berilažin kam. Sve tri navedene porodice su se odselile u Zetu“ (isto). Berilažići su se iselili u Ponare. Ilija Peličić je pisao oko 1950. godine da su se Berilažići doselili u Ponare „prije 245 godina ispod Velje strane, Lješanska nahija, gdje se i sad nalaze njihova kućišta“ (I. Peličić, Zapisi o Zeti, 85). Isti je slučaj bio i sa Vukadinovićima (isto, 90). (Nastavlja se)

Četvrtak, 29. jul 2021.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 29. jul 2021.

Dana, 27. jula 2021. poslije kraće i teške bolesti u 78. godini života, preminula je

STANKA Dragoljubova RADOMAN rođ. Božović Borili smo se više od dva mjeseca da još proživimo zajedno, da primimo dodatni savjet i dobijemo vjetar u leđa za nove životne poduhvate. U 8:30 časova smo izgubili tu bitku. Njeno plemenito srce je prestalo da kuca. Saučešće primamo od 11 do13 časova, kad će se održati sahrana ispred crkve Sv. Petke na porodičnom groblju blizu sela Braćeni, Virpazar. Počivaj u miru.

Tvoji: sin, ANDRIJA, kćerka ANDRIJANA, snaha ZORICA i unučad ANDREA i DRAGOLJUB

1344 Посљедњи поздрав драгој и вољеној ујни и баби

СТАНКИ Драговој РАДОМАН Збогом...

НИКОЛА, ЖАНА, МАТИЈА, БОРИС и ИГОР ПАЈОВИЋ

1367

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 29. jul 2021.

Posljednji pozdrav dragom

Tužnog srca javljamo da je 28. jula u 73. godini preminuo naš dragi i voljeni Послије дуге и тешке болести, дана 28. јула 2021. умрла је у 67. години живота наша драга

MOMIR MOŠO Perov LUČIĆ VELIZARU ĐUROVIĆU

ХАЈДАНА Савова БОЖОВИЋ рођена Товјанин Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju u Novom Sadu, u petak, 30. jula 2021. godine, od 12 do 13.30 časova a zatim ćemo ispratiti našeg Moša za Crnu Goru.

ŽELJKO MIŠKOVIĆ sa porodicom

U subotu, 31. jula, primamo saučešće u gradskoj kapeli na groblju u Nikšiću, od 11 do 13 časova. Sahrana je u 15 časova u njegovom rodnom selu Goransko – Piva.

Ožalošćeni: sestra MIRA, braća BELI, RAJAN, RAKO, JAKOV, BANJO, snahe ANA, LOLA, ZORA i BILJANA, bratanići, bratanične, sestrične, braća od ujaka, tetaka i ostala mnogobrojna rodbina

1369

1359

Posljednji pozdrav našem dragom đeveru i stricu

Hvala ti za svu iskrenu ljubav, plemenitost i poštovanje koje si gajio prema našoj porodici. Po dobru ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava. RUŽA MAŠOVIĆ, SNEŽANA PETROVIĆ i DOBRILA MILOŠEVIĆ sa porodicama

Opraštam se od moje

MOŠU LUČIĆU Velikom čovjeku i sjajnom sportisti. Šampione, počivaj u miru.

1351

DRAGAN KUSTUDIĆ

S tugom i poštovanjem opraštamo se od dragog nam

Ожалошћени: дјеца МАРИЈА, ЈЕЛЕНА и НИКОЛА, браћа СЛАВЕН и АЛЕКСАНДАР РАДУНОВИЋ, БРАНКО и ЛАЗАР ТОВЈАНИН, сестра СНЕЖАНА ВУЈАНОВИЋ и остала родбина

1342

Posljednji pozdrav

VELIZARU ĐUROVIĆU

Сахрана ће се обавити у четвртак, 29. јула на гробљу Чепурци у кругу породице.

HAJDANE BOŽOVIĆ Sa velikim bolom i tugom KOKA BOŽOVIĆ 1362 Umro je naš kolega u penziji

1345 Dragi druže moj

VELJO

BRANISLAV ŠIKMANOVIĆ

Ostaše mi lijepe uspomene na naše dugogodišnje druženje da o tebi sa ponosom pričam i nikada ne zaboravim. Neka tvoja dobra duša počiva u vječnom miru.

VELIZARA ĐUROVIĆA

BRANKA sa porodicom 1320

Ostaće nam u lijepom sjećanju. Porodici upućujemo iskreno saučešće u bolu.

Posljednji pozdrav ljudini Crnogorskoj

SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE GLAVNOG GRADA PODGORICA

KOLEKTIV „ARHITEKTONSKI ATELJE“

DRAGANU GLENDŽI

1327

Njegovoj čestitoj porodici iskreno saučešće. DUŠKO, MILA, IVAN i IVONA KONTIĆ 1368

1371

PERO ĆERANIĆ Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju naše kuće. Počivaj u miru. Porodica ČEDA MITROVIĆA 1360

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 29. jul 2021.

Posljednji pozdrav dragom stricu

Dana 28. jula umrla je u 92. godini naša voljena Са великом тугом и болом, обавјештавамо родбину и пријатеље да је дана 27. јула 2021. у 84. години преминуо наш драги и вољени

VELIZARU od bratanične LJILJE JOVOVIĆ sa porodicom

РАДОЈЕ Душанов ИВАНОВИЋ

1364

Сахрана је обављена дана 28. јула у кругу породице на гробљу у Врбици.

Posljednji pozdrav dragom stricu

MIKA – MILOSAVA Stevova JOVOVIĆ

Ожалошћени: синови НИКОЛА, НЕБОЈША, ОГЊЕН и ПЕТАР са породицама, братанић и сестрићи са породицама и остала многобројна родбина

rođena Đukanović

1354

Pola godine je od kada nije sa nama naš voljeni suprug, otac i deda

VELIZARU

Sahrana će se obaviti u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci 29. jula 2021. godine. Kuća žalosti Ul. Đoka Miraševića br. 5

od bratanića SLOBA sa porodicom

1365 Posljednji pozdrav dragom stricu

Ožalošćeni: ćerke VERA i VESNA, unuci VLADIMIR i BRANISLAV ĐURIŠIĆ, snaha IVANA, praunuk VUK i brojna porodica JOVOVIĆ i ĐUKANOVIĆ

MILE OSTOJIĆ 1.07.1961 – 1.02.2021.

VELIZARU Teško je riječima opisati bol i prazninu koju osjećamo otkako nisi sa nama.Vrijeme ne donosi zaborav, već ljubav, sjećanje i ponos na tebe. Dani koji prolaze ne umanjuju tugu i bol zbog tvog preranog odlaska. Sve je teže prihvatiti realnost da smo ostali bez velikog oslonca i podrške. Nedostaješ za sve trenutke koje donosi život i koje smo trebali da dijelimo zajedno. Počivaj u miru, a mi ćemo te pamtiti kroz najljepše uspomene i čuvati od zaborava. U subotu, 31. jula 2021. godine, u 10 h ćemo posjetiti njegovu vječnu kuću.

od bratanića GORANA sa porodicom

1357

1366

Dragom

Tvoji: RADA, SANJA, MAJA, KATARINA i ALEKSEJ

SAVETA Markova SEKULIĆ 1355

Draga baba, Hvala ti za svu ljubav, pažnju, oslonac, podršku i savjete koje si nam nesebično pružala. Živjećeš uvijek sa nama. Počivaj u miru.

Dragi naš

Unuk MARKO, snaha TANJA, praunučad MAŠA i ANDREJ 1347

VITU

Legendi Restorana „Jadran“ Bolan je rastanak pri brojnim uspomenama koje su nas dugi niz godina povezivale.

MILE

Tvoji: LJILJANA i ANĐELKO, MARKO i NIKOLA sa porodicama

Vrijeme prolazi a sjećanje na tebe ne blijedi. Živjećeš u nama kroz najljepša sjećanja. Počivaj u miru. Tvoji: ZORAN, VERICA, IVANA i TIJANA 1356

SAVETA Markova SEKULIĆ

Navršava se 6 mjeseci od kada nije više sa nama naš voljeni

Draga baba, Hvala ti za najljepše dane mog djetinjstva. Neka ti je laka zemlja Crnogorska po kojoj si časno i hrabro hodala.

1332 Posljednji pozdrav dragoj babi

Unuk MARKO

SLOBODAN Vladimirov RATKOVIĆ

1348

SAVETI SEKULIĆ

Dani prolaze ali sjećanje na tvoju dobrotu i plemenitost, kao i na bezuslovnu ljubav koju si nam pružao, neće nikad. Boslo, nedostaješ! Brat RADOSLAV i sestra LJILJANA sa porodicom 1350

RADIJA sa ćerkama 1349

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 29. jul 2021.

Posljednji pozdrav dragom stricu i tastu

Sa dubokim bolom i tugom opraštamo se od našeg dragog oca, svekra i đeda Dana 26. jula 2021. godine preminuo je naš dragi

VELIZARU ĐUROVIĆU Počivaj u miru.

VELIZAR Blažov ĐUROVIĆ

SANJA i RAŠO 1306

Usljed epidemiološke situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice 28. jula u porodičnoj grobnici u selu Višu –Danilovgrad.

Posljednji pozdrav dragom stricu, djedu i tastu

VELIZARA Blažovog ĐUROVIĆA

Ožalošćeni: sinovi SRĐAN i MLADEN, snaha MIRKA, unuke MARTINA i SIMONA, unuk MATIJAŠ, brat od strica OBREN i snaha VERA, bratanići, bratanične i ostala porodica ĐUROVIĆ

VELIZARU ĐUROVIĆU

Ostajemo u dubokoj žalosti, ali sa zahvalnim sjećanjem na ljubav, brigu i pažnju kojom nas je predano okruživao.

1305

LANA, MARKO, MILOŠ i GOJKO

Posljednji pozdrav nekadašnjem kolegi 1307 Posljednji pozdrav dragom stricu, đeveru, đedu i svekru

Ožalošćeni: sinovi SRĐAN i MLADEN, snaha MIRKA i unučad MARTINA, SIMONA i MATIJAŠ VELIZARU - VELJU ĐUROVIĆU VELIZARU ĐUROVIĆU SLAVKO, VERA, MIRKO, ANJA i SAŠA

KOLEKTIV POBJEDE

1314

1308

1343 Posljednji pozdrav dragom tetku

Опраштамо се од нашег вољеног стрица

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru, stricu i ujaku

VELIZARU

ВЕЛИЗАРА ЂУРОВИЋА

VELIZARU – VELJU B. ĐUROVIĆU

Остаћеш у нашим мислима. Почивај у миру.

Dragi Veśo, mnogo ćeš nam nedostajati.

Od brata OBRENA, sestara ZORE, MIKE i MILIJANE, snahe NINE, bratanične MILE i sestričina SAŠE i MAJE

ДРАГАН, ТАМАРА, АНА, ЈАНА и ЛУКА U ovom tužnom trenutku razdvajanja sjećamo se svega lijepog što je decenijama spajalo naše živote dajući im značaj i smisao. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

1361

1328

Danas nas je napustio naš dragi stric

Posljednji pozdrav dragom

DRAGAN i ZORAN RADONJIĆ sa porodicama

1309

VELIZAR ĐUROVIĆ

Posljednji pozdrav

Čika Velizare, Vesko naš... Ti, u kojem su se smjenjivale istovremeno nježnost, brižljivost, pažnja, autoritativnost i, iznad svega, ljubav kojom si nas darivao od trena kad smo na svijet dolazili, danas napuštaš ovaj svijet i ideš na mjesto gdje su naši najbliži. Sa najvećom tugom i pijetetom, čuvaćemo uspomenu na tebe.

VELIZARU ĐUROVIĆU

Tvoji: ZOJA, IVANA i IVAN sa porodicama

VELIZARU ĐUROVIĆU

NELA i VLADO IVANOVIĆ sa porodicom

1363

Pamtićemo ga kao izuzetno dobrog i plemenitog čovjeka. Počivaj u miru. S poštovanjem,

1370

KOMŠIJE IZ ULAZA VASA RAIČKOVIĆA 32, Podgorica 1310

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Тужним срцем јављамо да је дана 26. јула 2021, послије тешке болести, у 60. години живота, преминуо наш вољени

Četvrtak, 29. jul 2021.

Posljednji pozdrav našem voljenom Dana 28. jula 2021. u osamdesetoj godini ispustila je svoju plemenitu dušu naša voljena

ДРАГАН Мирков ЛОПИЧИЋ

DRAGANU

MARTA Veljkova ŠARANOVIĆ rođena Lakić

Због епидемиолошке ситуације, сахрана ће се обавити у кругу уже породице 30. јула у 14 часова на Новом гробљу на Цетињу.

Tvojim preranim odlaskom ostali smo uskraćeni za muža, roditelja i glavu kuće. Ti si bio i ostaćeš naš ponos, dok mi živimo živiš i ti u nama.

Ожалошћени: супруга РАЈКА, син ПЕРИЦА, ћерка МИЛИЦА, сестра ЉИЉАНА са породицом, полусестра МИЛЕНА са породицом, снаха МАЈА, унучад КОСТА, СИМОН, БОДИН, ИЛИЈА и НИКОЛИНА

Tvoji najmiliji: žena RAJKA, sin PERICA, ćerka MILICA

Posljednji pozdrav dragom bratu

Ožalošćeni: sin DRAGAN, kćerke NADA, RADMILA i MARINA, zaova JAGODA, unuk BOŽO, unuka JELENA, snahe ADELA i MINJA, bratanići, bratanične, sestrične, zaovičići, zaovične i ostala rodbina ŠARANOVIĆ i LAKIĆ 1311

1322

1321

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, 28. jula od 11 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na Ždrebaoniku u 15 časova. Cvijeće se ne prilaže.

Dana 27. jula 2021. u 77. godini života, preminula je naša voljena

Posljednji pozdrav ocu i đedu

DRAGANU

JELISAVETA Ištvana KOSIĆ

Hvala Ti na svemu što si uradio za moju porodicu!

rođena Farkaš

DRAGANU

VESKO MILOŠEVIĆ

Posmrtni ostaci biće izloženi u Gradskoj kapeli, 29. jula od 11 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na mjesnom groblju u Rubežima.

1341 Posljednji pozdrav bratu

Tajo moj, svijete moj. Otišao si bez posljednjeg zbogom. Sve bih dala da mogu makar na tren da te zagrlim i vidim najljepši osmijeh na svijetu. Ponos je bio imati te za oca i đeda. U meni ćeš vječno da živiš. Moja đeca će da znaju kakvog su đeda imali. Voli te tvoja Lola najviše na svijetu.

DRAGANU 1339

Ožalošćeni: sinovi VLADIMIR i NENAD, snahe CATHLEEN i TATJANA, unuci BALŠA i LUKA i ostala rodbina KOSIĆ i FARKAŠ

1313 Posljednji pozdrav

od sestre VESNE sa porodicom

Ćerka MILICA, unučad ILIJA i NIKOLINA

Posljednji pozdrav bratu

DRAGANU LOPIČIĆU

1352

DRAGANU 1340

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav

od sestre SLAVICE sa porodicom

MARKO PROROČIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

1334 Posljednji pozdrav

DRAGANU LOPIČIĆU DRAGANU 1323

NIKOLA MARTINOVIĆ sa porodicom

Od BOJANA JAĆIMOVIĆA sa porodicom

DRAGANU Od GOGA VUJOVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav našem voljenom

1324

1353 Posljednji pozdrav

DRAGANU LOPIČIĆU Od PETRA, MARIJE i NAĐE

Posljednji pozdrav dragoj

DRAGANU LOPIČIĆU Hvala za sve što si uradio za nas.

1336

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Od SLOBA i MIĆE sa porodicama

Od RADA i MILOŠA 1337

RADOJKI

DRAGANU LOPIČIĆU

NANA i MILOŠ 1335

Posljednji pozdrav dragoj sestri od strica

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. BEĆKO i RAKO sa porodicama

1326

1358

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 29. jul 2021.

Posljednji pozdrav

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i poznanike, da je dana 28. jula 2021, nakon teške bolesti, u 69. godini, preminuo naš voljeni

У суботу, 31. јула, навршава се 80 година од херојске смрти првобораца и првих устаничких пушака:

ĆIĆU Voljeni ne umiru, dok žive oni koji ih vole.

PETAR - ĆIĆO Ljubov ĆERANIĆ Shodno epidemiološkoj situaciji, pokojnik će biti izložen u kapeli pod Trebjesom 28. jula od 14 do 16 časova. Sahrana je obavljena na novom groblju pod Trebjesom. Cvijeće se ne prilaže.

Porodica PAVLOVIĆ 1317 Dragom

СВЕТА Никовог

Ožalošćeni: supruga DUŠANKA, sinovi VELJKO i LJUBO, sestre GINA, PEKA i MILIJANA, snahe MILICA, BILJANA, DANICA i BENJA, tetka ĐURĐA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, braća i sestre od ujaka, unuci, unuke i ostala mnogobrojna porodica ĆERANIĆ i MILIČIĆ 1315

ĆIĆU

POMENI ПЕТРУ - ЋИЋУ ЋЕРАНИЋУ

МИРАША Никовог носиоца Ордена Св. Ђорђа 1895 – 1941.

Због подизања оружаног устанка и напада на италијанску постају на Ивановим Коритима на прелазу 12. на 13. јул италијански Ратни војни пријеки суд осудио је тројицу првобораца на смрт стријељањем. Смрт су гледали у очи пјевајући: ,,Ој свијетла мајска зоро мајко наша Црна Горо...“ Када су на Горничу рафали заувијек узели њихове животе, пред очима њихових најмилијих. У њихову част, у организацији Пријестонице Цетиње, СУБНОР-а и Војске Црне Горе 31. јула у 10 часова на Горничу организује се омаж СЛОБОДА ЈЕ ЊИХОВО ИМЕ – СМРТИ СЕ НЕ БОЈЕ!!!

Navršava se tri godine od smrti

Поносни што смо те имали, а тужни што те изгубисмо. Са љубављу чуваћемо сјећање на твој племенити лик.

1319

официра 1907 – 1941.

правника 1914 - 1941.

Tvojim odlaskom ostali smo uskraćeni za iskren savjet, zagrljaj, toplu riječ i čvrstinu. Uvijek ćeš biti prisutan u našim mislima. ACO i KRISTINA ŠTURANOVIĆ 1338

Посљедњи поздрав нашем вољеном

БАЈА Миловог

Супруга ДУШАНКА, синови ВЕЉКО и ЉУБО, сестра МИЛИЈАНА, снахе МИЛИЦА и БИЉАНА и унучад ВУК, ЛУКА, НАЂА и ИСАК

dr MILANA PAREZANOVIĆA

Вољени брате почивај у миру

БРАТСТВО МАРТИНОВИЋИ

Tvoj častan život i dobrota zaslužuju da te sa ponosom i zahvalnošću pominjem i nikad ne zaboravim. Počivaj u miru. 1312

ПЕТАР - ЋИЋО ЋЕРАНИЋ

RANKA

1325

Danas se navršava 10 godina od smrti naše voljene majke, svekrve, babe i prababe

Pola godine je od smrti našeg dragog

Нека ти моје сузе не ремете вјечни мир. Са љубављу! Твоја сестра МИЛИЈАНА 1318

BRANKA

Dragom

OLGE Blažove ULIĆ

ĆIĆU

Vrijeme prolazi, mi sa ponosom čuvamo uspomenu na tebe i nesebičnu ljubav koju si nam pružala.

Velika praznina koju si ostavio svojim odlaskom ne može izbrisati sjećanja i tvoj dragi lik. Ostali smo siromašni za veliku ljubav, dobrotu, porodičnu sigurnost i plemenito srce koje je jednako kucalo za sve nas. Tvoja bol je prošla, a naša za tobom neće nikad, jer postoji ljubav koju smrt ne prekida.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, u našim srcima ostaješ zauvijek.

Tvoji: RAJKA, ILIJA, IVAN, ANITA, LENA i SENKA 1329

Bila je čast imati te za PRVOG zeta. Neka tvoja plemenita duša počiva među anđelima jer si to zaslužio. Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava. RADE i VERA sa đecom 1316

PORODICA

Дана 29. јула 2021. навршава се тужна година од смрти нашег вољеног брата

1346

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku SJEĆANJE

ĆIĆU Ponosni što smo te imali.

МИЈА - ГРОФОВОГ МИРАНОВИЋА

28.7.2011 – 28.7.2021. Prošle su deset neutješnih godina od kad nije sa nama naš voljeni suprug, otac i đed

Оставио си нам толико лијепих сјећања и пружио неизмјерну блискост и љубав. Са великим болом и тугом без тебе, а у мислима стално са тобом.

Tuguju za tobom: sestra GINA, sestrić OBRAD i MIĆO i MIŠO sa porodicama

Твоји: брат БОЖО и сестра МИЛЕНА

1331

RAJKO Mitrov VUJADINOVIĆ S ljubavlju, ponosom i neizmjernom tugom zauvijek je u našim srcima. Ožalošćene: supruga HOSANA, kćerke SNEŽANA i DALIDA i unučad 1333

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1330

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 29. jul 2021.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 29. jul 2021.

MALI OGLASI

Dnevni list

NEKRETNINE Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

IZDAJEM garsonjeru novogradnja Stara Varoš namještena,u stanarinu 170e uračunata voda i internet. Klimatizovana, zaseban ulaz u kući. Tel.069/391-759 1

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

USLUGE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 2

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Povoljno.Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 3

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

RAZNO

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

POTREBAN vozac C kategorije sa radnim iskustvom. Potrebni manipulativni fizički radnici za rad u magacinu. Tel. 069/032-380 4

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Iv.br.963/2021 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 Januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE PODGORICA, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.9, Podgorica, PIB:02386135, protiv izvršnog dužnika „SUN SUN“ D.O.O. - BIJELO POLJE, Pruška bb, Bijelo Polje, radi naplate novčanog potraživanja, dana 28.07.2021.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE PODGORICA protiv izvršnog dužnika „SUN SUN“ D.O.O. - BIJELO POLJE, na osnovu vjerodostojnih isprava, i to: RAČUNA br.: 3-2020-43 od 01.07.2020.godine, RAČUNA br.: 1-2021-44 od 04.01.2021.godine i RAČUNA br.: 2-2021-44 od 01.04.2021.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv.br.963/2021 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom „SUN SUN“ D.O.O. - BIJELO POLJE - Rješenje o izvršenju Iv.br.963/2021 od 17.06.2021.godine. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik „SUN SUN“ D.O.O. - BIJELO POLJE, u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 28.07.2021.godine. Ivan Sekulić

Poslovna oznaka I.br.1796-1/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog “HOLDCO EAST”DOO (raniji naziv Heta Asset Resolution doo Podgorica), ul. Cetinjska br.11, koga zastupa Vanja Mugoša, adv. iz Podgorice, ulica Slobode br. 16, protiv izvršnih dužnika 1. Brnović Emilija iz Podgorice, ul. Momišići S-2, 2. Brnović Saša iz Podgorice, V Proleterske br.77, 3. Brnović Nebojša, koga zastupa advokat Petar Đukanović iz Podgorice i 4. Brnović Petar iz Podgorice, V Proleterske br.77, shodno čl.45 ZIO, dana 28.07.2021.godine, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Naslednicima pok.Brnović Sava - Brnović Saša i Brnović Petru, na adresi V Proleterske br.77 , vrši se dostavljanje Rješenja o pozivanju naslednika I.br.1796-1/2019 od 01.02.2021.godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preduzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Marketing

Četvrtak, 29. jul 2021.

Vodič kroz ﬁlm, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 29. jul 2021. • broj 281.

ili:

zbog čega „Južni vetar: Ubrzanje“, nastavak bioskopskog megahita Miloša Avramovića premijerno prikazan u Puli, djeluje ispoliranije od prethodnika samo na tehničkom planu Str. 4, 5. i 6.

Veći, glasniji, brži - i slabiji od originala

Četvrtak, 29. jul 2021.

A cappella

Žurka T

aman kad smo se ponadali (ma se i još nadamo) da će sezona proteći relativno dobro u odnosu na razvoj virusa koji ponovo uzburkava Evropu i svijet, stižu nam dnevna podsjećanja da korona ipak pojačano cirkuliše. Mada, nakon fotografija punih noćnih klubova sa turbo-folk spektaklima, to i ne čudi mnogo. Ciljna grupa je mlađa populacija, ljudi do 30 godina, pretežno turisti, mada se i domaći ne libe rizika – sve za hitove i laku zabavu. Relativno svjež podatak glasi da je u Crnu Goru do sada ušlo približno 150.000 turista, od kojih je zaraženo između jedan i dva odsto. To svakako koincidira sa svjetskom statistikom i procentom koji nije zabrinjavajući. Međutim, masovna okupljanja po Primorju čine taj procent neizvjesnim, tačnije, prijete da naprave novi pomor. Zato je možda pametnije sada povesti računa o tome, da ne bismo bili pronuđeni da ponovo tražimo ključeve, u iščekivanju novih zdravstvenih mjera za nekoliko dana.

***** Potpuno je razumljiv osjećaj mladih – nakon dugog stresnog perioda u kome su bili najčešće odvojeni jedni od drugih, more, plaže, žurke, vrlo su primamljiv zalogaj. Kako i ne bi, za sedam ili deset dana na moru, pa još ne ući u gužvu i odslušati nekoliko sati hitova omiljenog pjevača ili pjevačice, pa to se ne propušta. Međutim, studije o novom, delta soju kovida, iako sugerišu da kliničke slike oboljelih nijesu teže u odnosu na prethodne varijante virusa, kažu da se lakše širi, i to upravo među mlađom populacijom. Među ovom, o kojoj pričamo. Dakle, omladino, pamet u glavu, izbjegavajte velike gužve, zatvorene prostore i mjesta gdje postoji veliki rizik od zaraze. I dalje nijesmo bezbjedni. Ima još do kraja ljeta, a svijet neće prestati da funkcioniše ako preskočite poneku primorsku Grand paradu. Kupajte se, uživajte, šetajte, odmorite. Pred nama je još skoro dva mjeseca različitih programa iz domena kulture, ali i lake zabave. Valjalo bi da nekom pametnom strategijom, uprkos činjenici da Crnoj Gori jako nedostaju sredstva koja generiše turizam, pokušamo da novo širenje virusa stavimo pod kontrolu. Koncerti i festivali koji su planirani za avgust i septembar u velikom su riziku, jer špic sezone koji se događa upravo

Piše: Vladimir MARAŠ

bitno uspjeti u namjeri da se svi planirani kulturni događaji realizuju i da ljudi ostanu zdravi. Ne samo zbog festivala, mada je i to vrlo važno, već i zbog svih onih turista koji možda planiraju ljetovanje upravo spram datuma održavanja tih manifestacija. Zato molim sve nadležne institucije da dobro pogledaju kalendar dešavanja, kao i karakter svake manifestacije ponaosob, pa da pametnim planiranjem i odgovornom strategijom nađu način da svima obezbijede makar nesmetano održavanje.

*****

Veoma je važno podići svijest o globalnom značaju vakcinacije, jer nauka nas je spašavala kroz istoriju, a siguran sam da će to činiti i u budućnosti. U suprotnom, žurke po Primorju napraviće žurke od naših života, a onda je kukati kasno. Moramo da budemo pametniji nego prije

ovih dana, jeste veliki epidemiološki rizik. Ako tome pridodamo činjenicu da se u Crnu Goru (još) ulazi bez ijednog dokaza o zdravstvenom statusu, ali da i dalje postoji opasnost da zaražena osoba i ne zna da je zaražena, onda se rizici multipliciraju. A koliko je važno uzeti pare od turizma, toliko je

Za one koji nijesu u toku a planiraju da posjete neke manifestacije u avgustu i septembru, evo kratkog podsjetnika – na festivale će se ulaziti sa jednim od četiri dokaza – potpuna ili djelimična vakcinacija, negativni PCR test ne stariji od 72 sata, brzi antigenski test u istom roku trajanja i na kraju, dokaz o posjedovanju antitijela na kovid. Na to se nadovezuje obaveza organizatora festivala da obezbijedi potreban razmak između posjetilaca (makar za festivale na kojima posjetioci sjede). Podrazumijeva se dezinfekcija ruku na ulazima, kao i nošenje maski. S obzirom na to kakva je situacija, mislim da je to mala žrtva u odnosu na zadovoljstvo slušanja muzike koju željno iščekujemo skoro dvije godine. I što više budemo vodili računa jedni o drugima, prije ćemo izaći iz problema, koji očigledno nije mali, niti jednostavan za riješiti. U suprotnom, nekoliko žurki na Primorju sa nekoliko hiljada mladih ljudi, željnih provoda i noćne zabave, može da bude okidač za nova zatvaranja i nove talase bolesti. A to valjda nećemo. Karakter ljeta, a svakako i mladih ljudi koji su, razumljivo, željni provoda, nije dovoljan argument za nadu da će „biti sve okej“. Zdravstveni sistem mora proaktivnije da djeluje, da možda djeluje i represivno na ove primorske epidemiološke bombe, u cilju zajedničkog interesa. Takođe, veoma je važno podići svijest o globalnom značaju vakcinacije, jer nauka nas je spašavala kroz istoriju, a siguran sam da će to činiti i u budućnosti. U suprotnom, žurke po Primorju napraviće žurke od naših života, a onda je kukati kasno. Budimo pametniji nego prije, to nam je i obaveza ali i zadatak. Nemamo mnogo šansi, a veliki broj ljudi na crnogorskim plažama jedna je od onih koje ne smijemo ispustiti.

Četvrtak, 29. jul 2021.

U FOKUSU

„Južni vetar: Ubrzanje“: Solidan nastavak b NEMANJA MIŠČEVIĆ

Veći, glasniji, brži – i slabiji od originala thodnika. re p d o e ij n ra li o i iz dronova u, film djeluje isp n n e lj la p im m n s o i k v ič n ro h d Na te ne; situacioni ka v ti k a tr a e lj a d i u kamere i kratkih e n č ru Vožnje s u m te is s ana po je nastavak im o n k s ia a t, ij e c k p a o i; a ć P š . e e još č je još rutiniranij lu je d a znog hoda v o ra z p re e iš ih v n a ž ta im n a o d m originala, čini se d o i ć ra k ta u in pet m

e tako davno, a opet u nekom sasvim drugom svetu, 2018. godine, film „Južni vetar“ u režiji Miloša Avramovića napravio je dar-mar u bioskopima, prvo u Srbiji, kasnije u regionu, a na kraju i na onim globalnim destinacijama sa brojnom eks-jugoslovenskom dijasporom.

mni budžet dozvoljavao. Drugi je bio realizam miljea sitnih do srednje-velikih kriminalaca čiji su primarni biznis automobili, odnosno krađa i otkup ili

preprodaja kola. Treći bi mogao biti scenario pun citatnih replika koje publika toliko voli. Četvrti razlog su svakako glumci, redom iz prvog

Miloš Biković i dalje bolji u kinetičkim nego u govornim scenama

ešalona srpske kinematografije, poput internacionalne zvezde Miloša Bikovića; briljantnog Nebojše Glogovca u jednoj od poslednjih uloga koji je uspeo

Njegova zarada je šest puta premašila budžet, gledanost se merila u bezmalo milionskim ciframa, pa svakako možemo zaključiti da je reč o jednom od fenomena novijeg doba u okvirima srpske kinematografije. Postoji nekoliko razloga zašto je to tako. Prvi od njih je svakako činjenica da je to bila poštena žanrovska priča ispričana, odnosno režirana po kanonima žanrovs ke k i n e m a t o g r a f i j e, maksimalno koliko je skro-

Miki Manojlović zamijenio Bjelogrlića u ulozi Maraševog mentora Cara

NEMANJA MIŠČEVIĆ

Socijalna oštrica

da iskonstruiše negativca od kojeg se ledi krv u žilama; zatim Aleksandra Berčeka u važnoj i koloritnoj epizodi; Miloša Timotijevića kao prljavog inspektora koji je muževnost pomalo zamaskirao perfidnošću; Dragana Bjelogrlića kao karijernog lopova koji se suočava sa starenjem; Bogdana Diklića u ulozi oca kojeg je pregazilo vreme i Srđana Todorovića kao ljigavog „tipera“. Peti i konačni je neka socijalno -politička oštrica i komentar društva i smera u kojem ono ide, uz škripu guma i glasnu muziku u turbofolk ili trep registru.

(I)legalni poslovi

Poriv da se uspeh kapitalizira je prirodan i očekivan u ova naša doba serijalizovanog sadržaja, pa je usledila i televizijska serija na kojoj su se pojavile i neke

Četvrtak, 29. jul 2021.

NemaNja miščević

bioskopskog megahita Miloša Avramovića

Baća (Miodrag Radonjić), izvor simpatičnog komičnog olakšanja

NemaNja miščević

pukotine i problemi, a sada imamo i nastavak filma podnaslovljen „Ubrzanje“, što govori u prilog tome da će „Južni vetar“ dobaciti do trilogije, a želja autora i njegovog kos-

cenariste Petra Mihajlovića je čak i veća od toga: filmska trilogija i tri sezone serije. Nije to bez veze, posebno imajući u vidu da su obojica mladost provela razvijajući likove, njiho-

ve biografije i pozadinske priče do detalja. Čak se i situacija sa premijerom, odnosno izbor Pula film festivala za mesto odakle će „Ubrzanje“ biti lansirano, može opisati kao odAleksandar Berček vraća se kao stari udbaš Crveni

luka na obostrano zadovoljstvo. Najstariji filmski festival u regiji konačno u rukama ima jedan hit kao u najboljoj varijanti prošlih vremena, o čemu svedoči i rasprodata Arena danima pred projekciju, što je impresivno čak i uz kovid-mere, a film dobija festivalsku premijeru kao odskočnu dasku za regionalnu distribuciju koja će uslediti. Loša vest za one koji ne gledaju televizijske serije (ako takvih još ima) je ta da se „Ubrzanje“ nadovezuje na njenu radnju, a ne na dešavanja iz originalnog filma. U međuvremenu je, dakle, Petar Maraš (Biković) bio u zatvoru i prešao je sa biznisa sa kolima skoro ekskluzivno na onaj sa švercom droge, sve pod pokroviteljstvom države i starog udbaša Crvenog (Berček). Bez dramaturškog objašnjenja zamenjen je glumac koji igra njegovog nekadašnjeg šefa Cara, a ako ste pomislili da Miki Manojlović i Dragan Bjelogrlić ne liče jedan na drugoga – u pravu ste. Mlađi Maraš, Nenad (Luka Grbić), zbivanja u seriji proveo je daleko, a sada se vraća sveže oženjen s Eli i sa namenom

da vodi legalni posao svog brata. Petar Maraš je postao otac i pomirio se sa Sofijom (Jovana Stojiljković), a uz pomoć Službe i Crvenog uspeo je da se reši crnogorske i bugarske konkurencije. Prljavi inspektor Stupar (Timotijević) zamenjen je navodno poštenim Tankosićem (Radovan Vujović) koji je, kako to obično biva, preuzeo nešto od njegovih manira.

Začudni momenti

Protagonistu ponovo vidimo na zadatku, i to sa vernim, ali ne naročito bistrim ortakom Baćom (Miodrag Radonjić), rekli bismo a kako drugačije. Njih dvojica za potrebe Države moraju ispregovarati i otkupiti zemljište u ataru sela Vranovca na obroncima Stare Planine ( jasna referenca na literarni opus velikog režisera Živojina Pavlovića), ali obojica imaju i posliće sa strane. Očekivano je da u poslu sa drogom potkradaju poslodavca, ali Maraš ima ambicija i prema legalnim poslovima kao paravanima i svakako bez znanja Crvenog i njegove ekipe.

nastavak na sljedećoj stranici

>>>>>>

Četvrtak, 29. jul 2021. novosti.rs

Nenad isto tako ima ambicije da se osamostali, ali ne od države, nego od brata, što rezultira njegovim poduhvatom sa nabavkom veće količine heroina u Bugarskoj. Akcija se, naravno, okreće naopako i mladi Maraš pada u zarobljeništvo kod ostataka od Dimitrovog klana, odakle ga, bez znanja Službe, moraju spasavati stariji brat i Baća, uz asistenciju Bugarina Kirila (Zahari Baharov) koji je isto u tom poslu ostao kratkih rukava i sa metkom u stomaku. U međuvremenu i Sofija shvata šta se dešava, pa uz pomoć Cara pokušava da pronađe Crvenog i natera ga da pomogne njenom mužu.

Servisiranje fanova

Sa svjetske premijere na Pulskom filmskom festivalu, gdje su ulaznice rasprodate u rekordnom roku

međuvremenu stekao. Vožnje su zbog miljea u kojem se priča odvija malo proređene, ali su i dalje atraktivne; situacioni kadrovi snimljeni iz dronova još su češći; akcija i dalje snimana po sistemu ručne kamere i kratkih montažnih rezova deluje još rutiniranije. Pa opet, iako je film približno pet minuta kraći od prethodnika, čini se da ima više praznog hoda i da je još više stavljen u funkciju neke veće i šire priče. To nas, pak, dovodi do koncepcijskog problema od kojeg ne pati samo „Južni vetar“, već i celokupna svetska kinematografija: serijalizacija sadržaja i franšiziranje. „Ubrzanje“ naprosto ima manje toga

nova.rs

Priča je, dakle, prešla iz periferijskog kriminalnog miljea u nešto viši, ali su žanrovski obrasci i dalje čvrsti i prepoznatljivi, a i kontekst trenutne društveno-političke klime u Srbiji je fino i diskretno provučen, ovog puta kroz ekološki pokret (pošto je Beograd na vodi iz prvog dela sada već skoro pa završena priča). Kako se dobar deo radnje ovog puta odvija u ruralnim krajevima, što u Srbiji, što u Bugarskoj, moguće je prepoznati i dio mehanike i ikonografije „backwoods noir“ žanra, odakle Avramović crpi inspiraciju za poneki šok ili začudni momenat kakvima, recimo, obiluje sekvenca u kući punoj narkomana kao jedan od kreativnih vrhunaca filma. Na tehničkom planu, „Ubrzanje“ deluje kao još bolje ispoliran film od prethodnika, za šta je prevashodno z a s l u ž a n m n o g o ve ć i budžet, ali i iskustvo koje je Avramović kao režiser u

čime može da nas iznenadi, od priče i likova, pa do detalja poput saundtreka, pa mora ili da se oslanja na fi-

nese u gradnji likova koje će nekima od gledalaca, posebno onima koji seriju nisu gledali, promaći, ili da

Ni traga od negativca Glogovčevog kalibra Gluma je i dalje solidna, Bikoviću i dalje bolje stoje kinetičke nego li govorne scene; lik Baće u Radonjićevoj interpretaciji i dalje savršeno funkcioniše kao „comic relief“ i maskota koja ispaljuje pamtljive „one-linere“; Sofija postaje za nijansu aktivniji lik, pa Jovana Stojiljković

mora da pokaže i nešto glumačke odlučnosti i instinkta, a isto vredi i za Luku Grbića u ulozi Nenada. Lagani problem je to što smo se sa tim likovima još od prethodnog filma, a naročito od serije, saživeli toliko da tačno znamo šta možemo da očekujemo od njih, pa je manevarski pro-

stor za glumce donekle sužen. Drugi problem je to što negativaca kalibra Goluba u interpretaciji Nebojše Glogovca naprosto nema. Umesto toga praktično dobijamo grupni lik surovih bugarskih ruralnih gangstera, što ima čari, ali nije ni na nivou, ni u registru prethodnog filma.

ide niz dlaku publike i jednostavno servisira fanovska očekivanja. Film se završava „klifhengerom“, premda je postojao još jedan momenat pre toga, i to trasira radnju budućeg nastavka, bilo u formi filma, bilo u formi serije. Sa Marašem i ekipom ćemo se, dakle, još družiti, pa kom’ opanci, kom’ obojci. Štos sa svime time je da će to zasigurno biti sve manje igra, a sve više posao koji se odrađuje... Marko STOJILJKOVIĆ Ocjena: 3/5

Četvrtak, 29. jul 2021.

ZERKALO

„Pig“ sa Nikolasom Kejdžom više liči na grčku tragediju nego na džonvikovski akcioni triler

Bolniji i ljepši nego što možete i zamisliti Piše:

TEXTLESSPOSTERS.COM

Najbolja i najdelikatnija uloga koju je Kejdž ostvario decenijama

Marija Ivanović-Nikičević

ožemo se sporiti o mnogo čemu u vezi sa svjetskom kinematografijom, ali ne i oko toga da je Nikolas Kejdž jedan od najvećih fenomena planetarnog filma. I dalje se pišu analize i analize toga kako je jedan od najcjenjenijih glumaca svoje generacije u posljednje dvije decenije postao „bog B-filma“ i nepresušni izvor „CAGE RAGE“ mimova. Ili, narodski rečeno, ljudi i dalje ne prestaju da se pitaju što bi dobrom i poštenom Nikolasu, pa da se iz „ozbiljne“ oskarovske faze „Leaving Las Vegas“ (1995) i „Adaptation“ (2001) preseli na guilty pleasure teritoriju – i naniže sijaset maničnih, pretjeranih, neiživljenih filmova zbog kojih je počeo da ga bije glas da nikada nije i nikada ne bi odbio ni najgluplju ponuđenu ulogu.

Atipičan bijes

Ovo ne samo da nije još jedno kejdžovsko „iživljavanje“ i mini-fabrika za proizvodnju mimova, nego je i jedna od najdelikatnijih uloga koje je Kejdž odigrao decenijama. I ni manje, ni više nego – jedan od najmoćnijih filmova godine

Ne moramo da idemo dalje od nekoliko godina unazad: filmovi poput „Mandy“ (2018), „Color Out of Space“ (2019), „Jiu Jitsu“ (2020), „Willy ’s Wonderland“ (2021) i „Prisoners of Ghostland“ (2021) – samo su neki od projekata sa ludim premisama, još luđim izvedbama i najluđim likovima koje je vidjela svjetska kinematografija. Zaista je malo filmografija eklektičnih i nenormalnih poput Kejdžove. Ako ćemo pravo, dobra većina ovih filmova ostala je daleko i od guilty pleasure

etikete; nije tu bilo ničega pretjeranog da se voli, osim možda tog kosmatog, bradatog, razjarenog i totalno ludog Nikolasa. I vjerovatno baš zbog toga filmski svijet nije bio pretjerano uzbuđen uoči premijere trilera „Pig“. Tačnije, bio je uzbuđen zbog pogrešnih razloga. Sami poster, donekle i trejler i sinopsis debitantskog filma Majkla Sarnoskog nijesu obećavali više od tipičnog „CAGE RAGE“ projekta, ovog puta možda samo malo jače dodirnutog džonvikovskom akcionom estetikom. Kad, ne lezi Kejdže... „Pig“ ne samo da nije još jedno klasično kejdžovsko „iživljavanje“ i mini-fabrika za proizvodnju mimova i gifova, nego je i jedna od najboljih i najdelikatnijih uloga koje je Nikolas Kejdž odigrao decenijama. I ni manje, ni više nego – jedan od najmoćnijih filmova godine. Prije nego što se pozabavimo podrobnom analizom u kojoj će biti mnogo više od jednog spoilera, važna napomena: za sedam mjeseci ove filmske godine vjerovatno nije prikazan film koji više iznevjerava očekivanja gledalaca od ovog. Od „Pig“ nećete dobiti ništa što mislite da hoćete, a na koncu ćete imati toliko mnogo, da nećete znati što da radite sa svim tim bolom i svom tom ljepotom. Da, baš bolom i ljepotom... Jer, triler (!) „Pig“ mnogo je više nalik grčkoj tragediji i Orfejevom traganju - ne toliko za Euridikom koliko za izgubljenim sopstvom na-

Nastavak na sljedećoj stranici

»»»

kon što je ostao bez ljubavi života... I mnogo je manje ono što je većina filmske planete i očekivala da će Kejdžov film istinski biti: Džon Vik sa svinjom umjesto psa.

Neočekivana odiseja

ode... Sve do jednog jutra. To jutro koje će promijeniti sve doći će nakon što dva zavisnika od meta upadnu u Robovu kolibu usred noći i otmu mu svinju. Zvuk otimanja njegovog majušnog Sanča? Odveć ljudski, odveć nepodnošljiv, bolan kao nož u srce. I odličan pokazatelj što za film može da uradi simbioza vještog direktora fotografije i pažljivog dizajnera zvuka. Nakon otmice i napada, Rob je povrijeđen, ali odlučan da vrati svoju saputnicu. Misli da zna i ko ju je oteo, pa traži Amiru da ga poveze do Portlanda. Do civilizacije koju je davno ostavio za sobom, u kojoj nije bio više od 15 godina... I sa kojom ga više ništa ne povezuje, osim možda jedna audio-kaseta sa ženskim glasom koju ponekad upali, ali je brzo ugasi, nikada ne mogavši da je presluša do kraja. Kad se priča preseli u Portland, tu već čekate onaj „CAGE RAGE“ scenario; džonvikovsku odiseju; da naš dobri stari Nikolas sa namjerom pođe u veliki grad, sruši pola objekata i masakrira svakog ko se masakrirati može. Ali, ne – Sarnoski ima druge planove. Ovdje se masakri prave

ign.com

Sad kad smo dobro nabudžili očekivanja, možemo malo i o zapletu. Priča nas vodi u šumu u samom srcu Oregona, u trošnu kolibu u kojoj, godinama izolovan od svih, živi Rob (Kejdž). Jedino društvo pravi mu svinja koja je, ujedno, i njegov poslovni partner. Jer, Rob je lovac na tartufe, a uz pomoć četvoronožnog Sanča Panse uspijeva da ih pronađe, ubere i spakuje skupocjene zalihe od kojih zavisi biznis većine prestižnih restorana u Portlandu. Jednom sedmično na Robovom pragu pojavi se Amir (Aleks Volf), mladi i zeleni ali izuzetno ambiciozni trgovac koji se bori za bitno mjesto u iznenađujuće zajebanom, kako ćemo vidjeti, svijetu trgovine rijetkom hranom. Rob jedva da konstatuje njegovo prisustvo, mladić ga uopšte ne interesuje. Nakon što razmijene tartufe i novac/namirnice, samo čeka da

Četvrtak, 29. jul 2021.

imdb.com

Egzistencijalistička meditacija sa tek ponekom, ali veoma moćnom vinjetom nasilja

Između Kejdža i Aleksa Volfa lebdi izuzetna buddy hemija

samo riječima – a jedanput i jednim jelom. Jer, triler je samo oblanda za ono što film „Pig“ suštinski jeste: egzistencijalistička drama sa jednom od najboljih karakternih studija čovjeka koji je u tolikom bolu da je, morao da pobjegne od čitavog svijeta. Prava priroda filma polako se razotkriva baš nakon dolaska u Portland. Tu se iz nekog miljea koji podsjeća, recimo, na mnogo mračniju verziju „Into the Wild“ (2007) prebacujemo u nešto što jeste slično svijetu Džona Vika – ali opet je i bitno drugačije.

Režija: Majkl Sarnoski Uloge: Nikolas Kejdž, Aleks Volf, Adam Arkin, Dejvid Nel TRajanje: 92 min

Mitska ličnost

Recimo to ovako: sličnost se ogleda u tome što prateći Roba otkrivamo fascinantan univerzum pun nasilja koji počiva na određenom kodeksu i pravilima, baš kao i džonvikovski. No, ono što fascinira je to što se u ovom filmu taj mikrokosmos odnosi na svijet gastronomije, a ne plaćenih ubica. Sa kuvarima, konobarima, menadžerima restorana i gostima u ulozi aktera „Borilačkog kluba“! To nasilje ipak je svedeno samo na vinjete, poput tog podrumskog gastro-prebijanja, da ne kažemo tuče, što snažno vuče upravo na Finčerov „Fight Club“ (1999). U toj i njoj sličnim scenama polako se otkrivaju komadići Robove prošlosti. Sarnoski i koscenaristkinja Vanesa Blok nigdje ne žure; polako grade i otkrivaju prošlost glavnog lika i daju vam vremena da vam dopre do mozga da tamo, negdje u Portlandu, postoji neki svijet u kojem jedan kuvar može biti poštovan kao mitska ličnost. Kao Don Korleone ili čak Isus Hrist. Petnaest godina odsustva učinilo je Roba, kulinarskog šefa nad šefovima, samo još legendarnijim. Ako se na početku i budete čudili kako je uopšte zadobio toliko poštovanje, negdje napola filma, poslije dugih pasaža ćutnje, pa tek poneke riječi procijeđene između zuba, pa solilokvija kojih se ne bi postidio ni Ivan Karamazov, zadobiće i vaše

indiewire.com

– i totalno ćete zaboraviti da ste se to ikada i zapitali. Na tome najviše možemo da zahvalimo vrlo promišljenom scenariju. Na početku, skript se razvija kao vrlo zbunjujuća slagalica, koja se apsolutno ne spaja onim redom kojim to očekujete i koja vam stalno iznevjerava očekivanja. Ali, ipak na najljepši mogući način, tako da, na koncu, svaki komadić puzle savršeno upadne na svoje mjesto i vojnički salutira logici.

Kulinarski šef

No, za tako snažan utisak nije kriv samo tekst, nego i noseće lice filma. Kejdž je najbolji baš u ovakvim ulogama, kada vidite i osjećate duboku tugu u očima tog ludaka pod čiju se kožu zavlači. I kada kontroliše i hirurški precizno usmjerava njegovo ludilo, umjesto da ga prigrli i dopusti da taj tornado u njemu odveć prosto i nekontrolisano izađe van. „Pig“ je fascinantno filmsko iskustvo ne samo zbog Kejdža u top formi; i ne samo radi iznevjeravanja žanrovskih očekivanja i

transformisanja zadate forme trilera u nešto neočekivano svježe i novo – nego i radi toga što hrana ovdje nije samo motiv, već i bitan sastojak same filmske forme. O čemu je riječ: najočigledniji primjer su poglavlja na koja je film izdijeljen, a koja nose vrlo neobične kulinarske reference. Imena svih tih jela koja vas sačekaju prije nego što se taj dio priče odmota zvuče čudno na prvu loptu, ali kada završite „čitanje“, shvatate da su savršeno odabrana. I da mnogo govore i o Robu i sporednim likovima, i o režiserskim sposobnostima Majkla Sarnoskog da zakuva istinski pikantno filmsko jelo. Te sposobnosti, između ostalog, ogledaju se u tome što je režiser uspio da napravi efektnu paralelu između kuvanja i samog proc e s a st va ra n j a f i l m a , odnosno da povuče znak jednakosti između kulinarstva i umjetnosti. O, kako bi se samo „Pig“ dopao Entoniju Burdenu! Gledati ovaj film, polako otkrivati Robovu istoriju i

ign.com

Četvrtak, 29. jul 2021.

Svinja je moćna metafora kosmičke usamljenosti u izvrsnom debiju Majkla Sarnoskog

režiserove skrivene namjere, isto je kao i pratiti proces kuvanja velikog kulinarskog šefa. Recimo, tog istog Burdena.

Zamjena za Euridiku

Od starta vidite sve sastojke na stolu, tu i tamo se neki novi, vama nepoznat, pojavi iz frižidera, sosevi se kuvaju, tave zagrijavaju, začini lete na sve strane... Pojeli biste sopstvene prste od mirisa, voda vam ide na usta. Jedva čekate da zagrizete, da kušate, da vidite što vam se sprema... I kad konačno zagrizete, ukus je bolji nego išta što ste mogli da zamislite. E, taj ukus, ta eksplozija koja se širi čulima, to vam na kraju jednoipočasovnog putovanja sa Robom i

Springstinove „I’m on Fire“ u predivnoj izvedbi Kasandre Vajolet - to vam postaje „Pig“. Tek tu, na samom kraju, kad se apsolutno sve kockice poslože, poput supernove, otkriva se jačina vizije Majkla Sarnoskog... I tek tu istinski shvatate funkciju svih tih sastojaka koje ste sve vrijeme gledali kako se krčkaju i spajaju u njegovom režiserskom loncu. „Pig“ nema klasičnih obrta, očekivanih za ovakve trilere, ali svaki korak koji napravite sa Robom donosi novu intrigu, uzbuđenje. Iz kadra u kadar, iz scene u scenu, otkriva se nešto novo, nešto što vas vuče i tjera da grabite dalje, ka široj slici koja, pak, ne otkriva samo

Karakterna studija čovjeka koji je u tolikom bolu, da je pobjegao od čitavog svijet

sudbinu glavnog lika, nego i onih koji ga okružuju. Rob jeste glavni junak filma, ali za ovu nevjerovatnu meditaciju o gubitku, žalosti, boli, izgubljenom smislu i izmišljanju novog, kakvog-takvog smisla u besmislenom svijetu – ništa manje važni nijesu ni Amir i njegov otac (sjajni Adam Arkin) koji mu je, ujedno, i glavni poslovni konkurent. Ako je svinja Robov način da pauzira bol i svjesno odloži suočavanje sa gubitkom koji je pretrpio prije više od 15 godina; ako je ljubav koju osjeća prema njoj surogat za onu koju je izgubio i zamjena za nju, za Euridiku – onda je posao kojim se bave otac i sin takođe neka vrsta kompenzacije, pokušaj da se ispuni praznina, način da se svijetu bez ikakvog smisla pokuša pružiti smisao, makar bio lažan. Amirov otac je, suštinski, jedini istinski negativac kojeg „Pig“ ima, a opet je dale-

ko od antagoniste. Jer, da nije bitno drugačiji od Roba, vidimo u nezaboravnoj sceni njihovog sučeljavanja. Naravno, ne pesnicama, čak ne ni riječima – nego hranom. Robov „neprijatelj“, čiju je opasnu prirodu u vrlo suženom manevarskom prostoru masterklasno dočarao Arkin, kapitulirao je pred jednim jelom. Nije nasiljem ili oružjem, nego mirisom. Sjećanjem. Jer, fizičke borbe nikada ne mogu biti tako razorne i pogubne kao one koje se vode na najdubljem emocionalnom nivou. A Amir? I za njega je, kao za Roba i oca, „Pig“ priča o gubitku i potrebi da se od njega pobjegne, da mu se izmigolji, da se odloži koliko god je moguće. No, i kod njega je Sarnoski taj osjećaj kanalisao na specifičan način.

Brideća trauma

Ona klasična muzika i predavanja o njoj koje konstantno sluša u kolima? Sa-

Veza između gastronomije i umjetnosti U jednoj od ubjedljivijih scena, u kojoj Rob pokušava da izvuče informacije o nestaloj svinji od uglednog i beskrajno foliranog kulinarskog šefa (Dejvid Nel), efektno je povučen onaj pomenuti znak jednakosti između kulinarstva i umjetnosti. Tom prili-

kom, Rob verbalno urniše kolegu kojeg se sjeća još iz doba kada je bio na početku karijere. Demontira i njega, i njegove kulinarske sposobnosti, i njegovu uvjerenost da Mišelinove zvjezdice, ocjene kritičara, mišljenja gostiju ili kolega, uopšte nešto znače. I to

kako: analizirajući njegov način kuvanja, kao način (umjetničkog) izražavanja i saopštavanja (unutrašnje) istine svijetu. Još jedan detalj zbog kojeg „Pig“ jeste veliko ljubavno pismo kulinarstvu. I radi kojeg bi se sigurno dopao Burdenu...

9 mo jedna od sitnica koje upućuju da je Amir debelo svjestan sopstvene prosječnosti i da pošto-poto želi da se iznad nje uzdigne, da stigne oca, da dokaže svijetu da je bolji i pametniji nego što jeste. Dok negdje ispod površine bridi duboka trauma, ta ista očeva nespremnost da se pomiri da je gubitak blizu. No, za razliku od roditelja, Amir upija ono što se događa oko njega poput sunđera. I prateći Roba, tiho uči o tome kako da prihvati istinu. O svijetu, životu, smrti, sopstvu – nevažno. Samo da je prihvati... Ironično, i pored te tjeskobe koja pritiska i Roba i Amira, Sarnoski pronalazi mjesta i za vrlo neobičnu bromansu. Buddy energija koja vibrira između Kejdža i Volfa je brutalna, toliko je jaka, da vrlo mračan film na momente zakoketira i sa crnim humorom. I slobodno se može reći da se to ne bi dogodilo da mladi glumac sve vrijeme nije na istom glumačkom nivou kao Nikolas. A kad taj Nikolas na ono začuđeno Amirovo pitanje o tome zbog čega je, za ime božje, baš toliko zapeo da vrati svinju, zar ne može da pronađe drugu da s njom lovi tartufe, odgovori ono jednostavno: „Zbog toga što je volim.“? Vjerujte da ćete mu vjerovati, svim srcem. I sve što ćete željeti u tom trenutku, gledajući jedan od najtužnijih trilera u istoriji filma, jeste da se taj nesrećni Rob ponovo spoji sa jedinim bićem na Zemlji do kojeg mu je i dalje stalo. Eto, baš to ćete osjećati gledajući debi Majkla Sarnoskog. Film brutalan a elegantan; dubok a vrlo jednostavan; prljav, smrdljiv i usiren od krvi poput svog glavnog junaka – a prelijep i hipnotišući poput njegovih budističkih solilokvija. Ili muzike Aleksisa Grapsasa i Filipa Klajna, koja i najtenzičnije scene sve vrijeme preplavljuje melanholijom, nagovještavajući konačno razrješenje i najvažniju istinu u vezi s ovim filmom... Da će „Pig“ uvijek biti grčka tragedija mnogo više nego Džon Vik sa Nikolasom Kejdžom. Ocjena: 9/10

Četvrtak, 29. jul 2021.

CELULOID Piše:

Projekat režiserke Li Janiak imao bi više smisla kao „obična“ serija. Zaključak koji se nameće je, pak, takav da ga je Netfliks plasirao kao filmsku trilogiju samo zato što je to mogao

Marko Stojiljković

merički pisac R. L. Stajn u domovini, a i van nje dobio je skoro pa kultni status. Zaslužio ga je celokupnim opusom, odnosno tiražima: prodato je više od 100 miliona njegovih dela u celom svetu. Možda ta brojka ne deluje impresivno, recimo, u poređenju sa Džoanom K. Rouling i serijalom knjiga o Hariju Poteru, ali Stajnova bibliografija je ipak mnogo obimnija, kao i mračnija i zahtevnija, iako je pre svega namenjena dečjoj i omladinskoj publici. Po tome ga možemo porediti sa još jednim plodnim literarnim veteranom u žanru horora, Stivenom Kingom, i označiti ga kao njegovu „lajt“ verziju za mlađe naraštaje.

„The Fear Street“: Netfliks se

Siromaš nespektak horor tril

Stajn je najpoznatiji po knjigama o Ulici straha („The Fear Street“) koje su aranžirane u nekoliko serijala i saga, i objavljivane od 1989. godine. Još od druge polovine devedesetih govorilo se o ekranizaciji nekih od njih; originalno je prava držala kompanija „Hollywood Pictures“, ali od toga nije bilo ništa. Studio 20th Century Fox je projekat ponovo pokrenuo 2015. sa kompanijom Chernin Entertainment. Trilogija je konačno snimljena na šumovitim lokacijama savezne države Džordžije tokom 2019. godine, ali je došlo do raskida ugovora između kompanija, što je distribuciju učinilo neizvesnom. U pandemijskoj 2020. u priču je ušao Netfliks. Trilogija u režiji Li Janiak koja je sa različitim saradnicima bila glavna i za scenario konačno se našla na striming servisu početkom ovog leta, a tempo objavljivanja bio je sedmični. Finalni proizvod i upravo takav tempo izdavanja pokazuje falinke većine Netfliksovih filmova i provocira neugodna pitanja da li bi „The Fear Street“ trilogija možda zaista više imala smisla kao

IMDB.COM

Neugodna pitanja

Od slabog početka, preko okej sredine, do očajnog kraja trilogije

„obična“ serija. Zaključak koji se nameće je, pak, takav da je Netfliks uradio to što je uradio samo zato je to mogao. Prvi deo, podnaslovljen „1994“ (ocena: 2), odnosno godinom kada se radnja odvija, otkriva prve infor-

macije o gradiću Šejdisajdu koji je naseljen uglavnom siromašnim stanovništvom bez ikakvih šansi i u kojem se prilično često dešavaju bizarni, masovni i čini se nemotivisani zločini. Sa jednim takvim zlodelom, ubistvom tinej-

džerke Heder koju na poslu masakrira prijatelj koji je odjednom poludeo, obukao se u halju, sakrio iza maske kostura i krenuo da „kolje po kućama“- film se i otvara odmah nakon taktova pesme „Closer“ sastava Nine Inch Nails.

Ovakav početak nam već namiguje o čemu će se ovde raditi i na šta će biti bačen fokus – na reference, kako filmske (prednjači serijal „Scream“ Vesa Krejvena, ali ni izbliza nije jedina filmska referenca), tako i muzičke (a ređaju se

Četvrtak, 29. jul 2021.

e nije proslavio adaptacijom kultnih knjiga R. L. Stajna

šna i kularna logija

(Kiana Kiana Madeira Madeira) i Džoša (Bendžamin Flores Mlađi), a malo kasnije i njihove prijatelje Kejt (Džulija Rehvald) i Sajmona (Fred Hečinger). Dina prolazi kroz krizu jer je upravo raskinula sa devojkom Samantom (Olivija Skot Velč) koja se sa majkom preselila u obližnji bogataški Sanivejl i tamo našla novog dečka, iritantnog sportistu.

Kamperski slešer

bez nekog reda i smisla rok, metal, grandž, krosover, alternativni, rep i dens hitovi iz ranih i srednjih devedesetih do te mere da će nam se do trećine filma možda i smučiti). Tek nakon uvoda upoznajemo protagoniste, Dinu

Odnos sirotinje iz Šejdisajda i bogatuna iz Sanivejla daleko je od idiličnog; na bdenju za Heder dolazi do tuče, a kasnije i do jurnjave koja rezultira saobraćajnom nesrećom i remećenjem groba lokalne veštice iz folklorne legende u koju više niko ne veruje. Naši junaci nalaze se na udaru aveti iz prošlosti, moraju da se bore i nađu način kako da prežive, a Dina na sebe preuzima obavezu i da spasi Samantu. Ono što sledi je niz manje ili više kliše scena, senzacionalnih otkrića i oštrih preokreta u zapletu koji možda jesu na tragu tupavih tinejdž-horora iz devedesetih, ali ih ničim ne produbljuju. Likovi su skicirani tako da funkcionišu kao grupni karakter

bolje nego individualno, budući da su im prilepljene po jedna ili dve opšte karakteristike. Ni mladi, neiskusni glumci nisu sposobni da svoje likove na svoju ruku i svojim instinktima probude. U tome nemaju pomoć ni starijih kolega koji po pravilu dolaze iz nižih ešalona, ali ni od Li Janiak, što je čak i pomalo začuđujuće imajući u vidu da je njen prvenac „Honeymoon“ (2014) bio jedan prilično uspeo psihološki „indie“ horor u kojem je pokazala da zna da radi sa mladim i neafirmisanim glumcima. Pomalo čudno za trilogiju, ali njen drugi deo, podnaslovljen „1978“ (ocena: 3), centriran je oko događaja iz prošlosti u kampu Najtving pomenutog u prvom filmu. Kamp je, naravno, bio poprište strašnog zločina, koji je definisao i jednu od ubojitih utvara iz prvog dela, takođe i budućeg šerifa, ali i jedinu osobu koja je susret sa vešticom preživela i od koje bi naši junaci mogli dobiti pomoć. Nju u „sadašnjem“ vremenu, odnosno u 1994. igra Džilijen Džejkobs, najbolja i najpoznatija glumica u podeli, poznata po ulozi Brite u seriji „Community“. Dva su aspekta po kojem je drugi deo trilogije iznad prvog. Onaj prvi, čisto filmski, je taj da su Janiak i kolege scenaristi imali tačno određen uzor, odnosno žanrovski kalup kamperskog slešera na tragu „Friday the 13th“ po kojem su postupali. Muzički haos iz prvog dela sada deluje ipak svedenije i sređenije (sudaraju se pank i prog-rok) i ne „udara“ se toliko po tome, a i priče o socijalnim razlikama se bolje vide u ograničenom okruženju kampa, pritom ostavljajući mesta i za psihološki naprednije dileme o pripadnosti, šansama i ambicijama. Drugi aspekt je aspekt trilogije, odnosno razvijanja šire priče o veštici Sari Fir i prikazama koje kreira. U tom smislu, drugi deo prilično razvija te mehaniz-

me, ali pritom ne žrtvuje ni tu takozvanu „malu priču“ o pokolju u kampu, već ih solidno uklapa. Kao bonuse bi trebalo dodati i fotografiju u stilu lažnih sedamdesetih koja je svakako atraktivnija od lažnih devedesetih i Džejkobs kao pojačanje. Sad, koliko je drugi deo pozitivno iznenađenje nakon mlakog prvog, toliko je treći (ocena: 2-) kao zaključak trilogije (koji je opet dovoljno otvoren za nastavke i iz fonda književnih predložaka, ali i van njih) razočaravajući. Razlog tome je zbrzanost, ne samo na narativnom nivou, nego i u onom produkcijskom, dodatno pojačan lošim produkcijskim vrednostima i dubioznim tretmanom glumaca, likova i kastinga uopšte.

Legenda o vještici

Pre nego što se vratimo u 1994. i obračun sa do tada neotkrivenim zlikovcem/ zlikovcima koji iz senke prave pakao u Šejdisajdu, odlazimo na ekskurziju u prošlost, u naslovnu 1666. godinu da se upoznamo o nastanku legende o Sari Fir, veštici (nevino) osuđenoj i ubijenoj zbog zločina i navodnog nemorala. Doba je, dakle, kolonijalno, a kultura pionirska i puritanska. Sara je već od početka prokazana kao otpadnica, a njena veza sa pastorovom kćerkom Hanom zapečatiće joj sudbinu. Jedini koji se za nju interesuje je Solomon Gud, čovek koji se maknuo iz gradića kako bi stvorio svoju utopiju. Ali i on krije poneku tajnu. E, sad, problem je to što zapravo Dina ulazi u lik Sare i iz njene perspektive gleda i projektuje brata, znance, prijatelje, ali i likove o kojima je samo slušala - u „uloge“ meštana, pa Samanta, primera radi, postaje Hana, a Džoš štalski momak Henri i tako dalje. Najočitiji nedostatak toga je svojevrsna istorijska diskrepanca: Dina i Džoš, odnosno glumci koji ih igraju su, naime, Afroamerikanci kojih u ranom kolonijalnom dobu

zapravo nije bilo. Međutim, čak i kad to pripišemo nekoj tenzičnosti ili metafori stanja u sadašnjem američkom društvu (teza da rasa neretko određuje i klasu), „The Fear Street 1666“ i te kako ima i drug problema na izvedbenom nivou.

Besmislen obračun

Ceo taj prvi deo filma u godini iz naslova, a pre povratka u „sadašnjost“ radi obračuna, deluje izuzetno siromašno i nespektakularno, a pritom i krajnje neautentično, skoro kao nekakva niskobudžetna i zastarela televizijska serija. Li Janiak očito nema „žicu“ za istorijski period, pa niže grešku za greškom na režijskom planu, daveći sa kamerom iz ruke, čak i uvodeći „drmusavi dron“ kao koncept u filmsku režiju. Scenografija i kostim su uglavnom promašeni, odnosno deluju kao restl iz seoskog teatra, a akcenti vrludaju. Da stvar bude gora, Janiak je imala na šta da se pozove, od starih, kultnih filmova poput „Witchfinder General“ (Majkl Rivs, 1968), pa do recentnog „The Witch“ (Robert Egers, 2015) koje je mogla da koristi kao „puškicu“ za prepisivanje. Na kraju, ni sam finalni obračun nema naročito smisla i nije posebno spektakularan. Dolazimo do pitanja svih pitanja: zašto „The Fear Street“ od samog starta nije bio zamišljen i realizovan kao televizijska serija, kada već pokazuje sve predispozicije, kao i nekoliko ključnih karakteristika da to bude? Što se predispozicija tiče, roman je lakše pretočiti u sezonu serije od nekoliko epizoda, a serijal romana u nekoliko sezona. Na taj način bi se likovi, odnosi i zapleti mogli bolje razviti bez presije. Ovako smo bazično dobili trilogiju TV filmova, uglavnom neinventivno režiranih i čini se zbrzanih. Za krajnji utisak da nam je Netfliks sve to servirao samo zato što mu se moglo. Ocjena: 2/5

Četvrtak, 29. jul 2021.

SERIJE

e: Revelation rs e iv n U e th f o rs e Mast

Kevin Sm

ive lubanje silom! Znate ono: Straško je postao Borbeni Mačak, princ Adam Hi-Man... A ona djeca koja su prije 30 i više godina voljela „Gospodare svemira“? Što su to oni postali, odličan odgovor pružiće vam njihova reakcija na Netfliksovu seriju „Masters of the Universe: Revelation“ ovog ljeta. Ako je nešto režiser Kevin Smit dokazao, to je da mu je mnogo stalo do uspomena odrastanja.

POLYGON.COM

Ljepota otkrovenja

a z i a n j a T zidova a l a k s j e r G

Režiser kultnih „Clerks“ komedija i svih silnih ,,Jay and Silent Bob“ filmova se prije nekoliko godina, pred sjećanjem na „Gospodare svemira“, našao kao odrasla osoba pred davno polomljenom igračkom. Sve one Matelove figurice oko kojih se vrtio animirani serijal „He-Man and the Masters of the Universe“, po mnogima, samo komercijalna potpora za prodaju igračaka – Smit je prvi put pogledao nekim odraslim očima. I kao i mnogi, Smit je suštinski osjećao da tu nešto ne štima; u samom Hi-Man konceptu, u pogledu na tog princa koji tajno crpi magiju iz tradicije starog zamka, kako bi postao mačo čuvar cijelog univerzuma. Zato je lako shvatiti zbog čega je Kevin želio da se „Masters of the Universe: Revelation“ snima kao direktan nastavak onog što je zaključeno prije tri i po decenije. Da bi pomirio sebe sa tim svijetom Eternije, koji su, opravdano ili ne, mnogi u modernom vremenu žigosali i posmatrali isključivo kao nekakav patrijarhalni trip. Pojam engleskog jezika „revelation“ u našem ima prelijep prevod „otkrovenje“. To je ono što ne pruža samo puk spoljašnji uvid, već ogoljava formu i pred očima prostire samu suštinu. „Masters of the Universe: Revelation“ je onaj most, koji će pokušati da svijet Eternije odraslima učini jednako primamljivim kao što im je bio u djetinjstvu. Zato je Smit, koji je za cijeli

Četvrtak, 29. jul 2021.

mit konačno pruža uvid u to ko su zaista Hi-Man i svi ratnici Eternije

projekat serije na striming servisu Netfliks (23. jula objavljeno prvih pet epizoda) dobio ulogu izvršnog producenta i kreativnog mastermajnda – povukao niz radikalnih poteza. Unaprijed svjestan, da će HiManov Mač moći, za njegov „Revelation“, postati i mač sa dvije oštrice. Odmah bi mu trebalo skinuti kapu zbog toga, kakvu je petlju imao da demistifikuje sve sile dvorca Grejskala.

POLYGON.COM

uopšte To da li vam se vin Smit sviđa kako je Ke 5 godina nakon čitavih 3 „Gospodare postrojio nove go će vam svemira“ – mno ima reći o vama sam

Lina Hedi blista kao vještica Evil-Lin (desno)

Radikalno drugačiji Hi-Man i Skeletor

POLYGON

Odmetnuta Tila

Bez pretjeranog igranja spojlerima: očekujte lude obrte i još luđu promjenu pravila igre, u odnosu na sve što je serijal bio prije tri i po decenije. Slobodno se pomirite sa tim da ćete dvorac Grejskal gledati u jednom novom ruhu i sa drugačijom fasadom. E da, i sa tim da su ovih pet epizoda mnogo više „Gospodari svemira“ a mnogo manje „HiMan“... Smit je okupio blokbaster ekipu glumaca koji su pozajmili glas ključnim likovima. Naravno da je veliki Mark Hamil, glavom i bradom Luk Skajvoker iz franšize „Star Wars“ – briljantan kao Skeletor. Opet, mnogo bitnija je rola, pazite sad, vještice Bafi – Sare Mišel Želar – kao Tile, one ratnice koju princ Adam praktično vuče za nos i lažinja je od početka do kraja originalnog „HeMan“ serijala. U momentu kada, na početku prve epizode, Tila postaje novi Čovjek-Oružje lako je uhvatiti i sjetiti se što je sve bilo pogrešno i nakrivo nasađeno u originalnim „Gospodarima svemira“. Ne brinite: vrlo brzo ćemo je vidjeti kao buntovnicu i odmetnicu raspletene kose.

Dok je potencijal nekih likova, poput kraljice Marlene kojoj glas pozajmljuje Ališa Silverston, za sada neiskorišćen – onda treba apsolutno obratiti pažnju na Dankana.

Aveti od kiborga

Stari Čovjek- Oružje je ubjedljivo oslikan poput vrhunskog anime lika, nekog starog samuraja koji je ostao i bez gospodara i bez uvjerenja. Glas mu pozajmljuje, potpuno prikladno, Liam Kaningem – sjećamo ga se kao Davosa iz serije „Game of Thrones“. Ipak, ubjedljivo najbolja, referentna tačka serijala, poput vampirica iz serije „Castlevania“ – jeste vještica Evil-Lin. Mnogo opasna i karakterna faca, još od momenta kad, silom prilika, izađe iz Skeletorove sjenke. Još kad čujete ko je tumači: Lina Hedi, niko drugi nego Sersei Lanister iz serije „Game of Thrones“! Samo bi njen lik bio dovoljan, da ,,Revelation“ bude interesantan projekat

i zasluži pozitivnu ocjenu. I da opravda sve krupne rezove Kevina Smita. Od prve do kraja pete epizode, autor je suočen sa trkom u kojoj konstantno mora biti ispred očekivanja gledalaca. I vrlo svjesno gura likove u emancipatorskom pravcu tako da u jednoj mjeri mora biti predvidljiv; ali ne brinite... Sve te momente koje osjetite kao očekivane, u seriji „Revelation“ Kevin Smit ispuca već negdje do pola druge epizode. Jedina i ključna zamjerka mu je to što ne uspijeva da servira nijednog autentičnog novog lika, ili iole strašnog i upečatljivog negativca. Sa druge strane, serijal vodi do tačke kada postaje zaista nepredvidljiv; i uopšte, teško je zamisliti što slijedi sa princom Adamom i družinom nakon pete epizode. E da, Eternija; pomalo očekivan je momenat u kom nam Kevin Smit pruža uvid, kako bi to izgledao Hi-Manov svijet bez magije. Ali scenaristička ekipa je to ra-

zriješila vrlo elegantno: zamislite svijet u kom silna Skeletorova armija postaje tehnokratska avet od kiborga – a sama Eternija nešto kao pustinja u filmu „Mad Max: Fury Road“... I otprilike ćete shvatiti koliko je to na prvu loptu pametno osmišljeno i intrigantno. I koliko, sa druge strane – nema mnogo veze sa originalnom „He-Man and Masters of the Universe“ matricom.

Mitski ratnik

Najuvjerljiviji narativni momenat desiće se u samom Podzemlju; na mjestu gdje će se jedna ratnica Tila suočiti sa ličnim i strahovima bilo koje moderne žene. E da, naći ćete se oči u oči i sa samim Grejskalom, mitskim ratnikom u kog je stala cijela matrica tradicije i magije iz koje Hi-Man crpi božansku snagu! I naravno, to će vam biti beskrajno ludo, logično i smiješno u isti mah. Da poželite da princ Adam okrene leđa toj silnoj slavi i legendi koja je jednom pripala Hi-Manu.

.COM

I da što prije dočekate šestu epizodu. Jer, čak i onima koji ranije nijesu gledali poslasticu „Hi-Man“ – ovaj bi serijal mogao biti na prvu loptu sasvim svjež i interesantan. Konačno, ono sa početka: to, da li vam se sviđa ili ne, kako je Kevin Smit postrojio „Gospodare svemira“ – reći će vam mnogo o vama samima. Jer cijela je buka po onlajn hodnicima i u vaskolikoj Eterniji ovih dana napravljena oko toga - zbog čega, zaboga, miloga ovaj nastavak serijala nije prosta makljaža Hi-Mana i Skeletora. I zašto se autorski tim, zamislite, uopšte drznuo da pokuša nešto drugačije, nešto mnogo više od toga. To je toliko promašena, ignorantska i plitka reakcija, da apsolutno ne treba da vas brine i opterećuje. Mnogo bitnije: „Otkrovenje“ radi svoj posa’ na sasvim logičan i realan način. Od likova serijala sa jakim anime šmekom ne čini puki materijal za štancovanje akcionih figurica – već ih oslikava kao realne osobe. Pruža im realne uzroke i povode, za svaki učinjeni izbor u ovoj ili onoj Eterniji. Prvi put skida veo magle sa one ključne tajne iza zidina Grejskala. I čini, da je nekom ko sada ima 30, 40 godina – ponovo i realno stalo do „Gospodara svemira“. Dostojnih da podignu Mač moći... I ponovo izgovore ono: „Sive lubanje silom!“, koje smo toliko dugo čekali. S. STAMENIĆ Ocjena: 4/5

Četvrtak, 29. jul 2021.

serije

ostoje dobre završnice sezona određenih serija – a postoji i ono što su Mišel i Robert King, partneri u privatnom i poslovnom životu, uradili u finišu četvrte instalacije pravničke drame „The Good Fight“. Ako do trenutka kada se smrznuti penis Džefrija Epstina nije pojavio u posljednjem kadru, i to uz apsurdnu, pametnu i nadasve logičnu referencu na mitsko „Rosebud“ iz Velsovog klasika „Citizen Kane“ (1941) – nijeste znali definiciju „TV momenta za istoriju“, tu ste je spoznali i usvojili za sva vremena.

Strategije izlaska

Od tada, teško da se može dogoditi da se sjetite ovog kadra, zapanjujućeg čak i za kriterijume ovog apsurdnog i sasvim ludog serijala, a da se ne zakikoćete. I da vrlo ozbiljno ne zavrtite glavom, pomalo ljuti što „The Good Fight“ nikada nije i što vjerovatno nikada neće uspjeti da osvoji širu planetarnu publiku, totalno nesvjesnu bravura koje godinama isporučuju Mišel i Robert King. Najveća ironija je u tome što nezaboravno finale s Epstinovim „drugarom“ uopšte nije trebalo da bude finale. Produkcijski problemi koje je izazvala pandemija doveli su do toga da sad već legendarna epizoda „The Gang Discovers Who Killed Jeffrey Epstein“ postane neplanirana završnica četvrte sezone. Mišel i Robert su tako ostavili glavne likove na pozicijama koje nikako nijesu bile planirane i našli se u grdnom sosu... Jer, trebalo je smisliti način da se njihove priče logično i pitko uvežu u petoj sezoni, sa tolikom rupom u produkciji – i još brže-bolje „odjaviti“ dvoje obožavanih protagonista, čiji su glumci najavili odlaske još prije početka pandemije. Već poslije premijere pete sezone, a do sada je prika-

ht The Good Fig

Pandemijski problemi

I dalje apsolu pravnički

zano pet od deset planiranih epizoda, fanovi serije „The Good Fight“, koja je odavno zaslužila otklon od etikete „spin of serije ‘The Good Wife’“, mogli su konačno da odahnu. Mišel i Robert ne samo što se nijesu poklizali praveći strategiju izlaza za Luku Kvin (Kaš Džambo, napustila projekat zbog preseljenja u London i novih poslova) i Edrijena Bozemana (Delroj Lindo, oprostio se od Kingoingove, K vih zbog rada na e t a t i i Ako p predstojećoj segralište, a i i e riji „Harlem’s j o v pra Kitchen“), dvjed n e m i , e j l s o p re ra s p o bojno p lteruša koja va djeljujući stare likove ezu, i ša a radi jednog p a r t na nove posmar kafana , a zicije i raspod ovijeka r d u s ređujući brueatar ap ara bez t I . .. a r i p coške face po pa ara, lud om m č šahovskoj tabli r k z e b ta, sitk – nego su pokaa r v i a r zali skopost, ošprozo ljima“ e t a j i r trinu i visprenost P „ ravan jače nego ikada. Sudeći prema prvoj polovini, ovo će biti možda i najbolja dosadašnja sezona. Pravo u tvoje lice, korono. razmišljanje i reorganizaI opet Tramp ciju. Cijeli koncept pao je u Oni koji pomno prate nji- vodu preko noći, a serija se hov rad, i ovdje i u još ma- pretvorila u košmarnu, ali nje poznatim serijama po- ipak hiperzabavnu i neočeput „Evil“ ili „The Bite“, kivano nadrealističku sliku Prijateljstvo i poslovno partnerstvo Liz (Mekdonald i Dajen (Baranski) vjerovatno su i očekivali potrampljene Amerike. sada pred novim izazovima da Kingovi spreme pame- Zbog čega je sve ovo bitno: tan i hiperbrz odgovor na od 2017. kada ju je lansirao „novo (ne)normalno“ i Paramount+, striming ser- predsjednika, niti da po- počeli da nas ubjeđuju da pandemiju koja nam je vis mreže CBS (nove epi- nude alternativu njegovoj su sa Bajdenom u Bijelu okrenula živote naglavač- zode tamo se objavljuju problematičnoj politici. kuću stigle duge, pudinzi i ke. Uostalom, „The Good četvrtkom, a kod nas stižu jednorozi. Samo su nastaFight“ je od starta i zami- dan kasnije i dostupne su Bajdenova pobjeda vili da, s istom jačinom i šljena kao serija koja će na platformi HBO GO), U međuvremenu, dogodi- predanošću demokrataktuelne novinske naslove „The Good Fight“ bila je la se pandemija, a usred skim vrijednostima u koje smještati u televizijski jedna od najjačih anti- nje još jedni predsjednički vjeruju, reflektuju ludilo kontekst i stalno davati an- trampovskih serija. Sjeti- izbori, te Bajdenova po- svakodnevice, američke i gažovane i beskompromi- mo se samo one sezone u bjeda i Trampov pad pra- planetarne. sne (pravničke) komenta- čijem je fokusu bila Tram- ćen (i dalje nadrealnim) Tramp je možda ispraćen re o najbitnijim temama, pova „kaseta sa piške- šestojanuarskim jurišom iz Bijele kuće, ali ostavio je ne samo u SAD-u. njem“ ili bilo koje epizode njegovih pristalica na Ka- za sobom značajne repove. Opet, kada u obzir uzmete u kojoj izraz lica Dajen Lo- pitol. Čak i najveći vjernici Uostalom, Kingovi nikako činjenicu da su Kingovi za- khart (nezamjenljiva Kri- u Kingove morali su da se nijesu mogli da zanemare čeli ideju prije američkih stin Baranski) govori sve zapitaju hoće li promjena činjenicu da je za njega i na predsjedničkih izbora što treba da znate o „na- političke klime i trenutna ovim drugim izborima gla2016, uvjereni da Hilari randžastom vođi“... Mišel pobjeda demokrata u salo 74 miliona AmerikaKlinton mora izaći iz trke i Robert nijesu propuštali SAD-u otupiti kritičku oš- naca. Zbog toga su tramkao pobjednica, jasno je da ni najmanju priliku da ka- tricu serijala. povci i ostali važan dio je „The Good Fight“ već u žu i pokažu što to smrdi u Naravno, Mišel i Robert posttrampovske realnosti startu počela da traži brzo administraciji tadašnjeg nijesu totalno poludjeli i serije „The Good Fight“,

Četvrtak, 29. jul 2021.

samo su ojačali i izoštrili izvanrednu seriju Mišel i Roberta Kinga INDIEWIRE.COM

utna kraljica ih drama

THEWRAP.COM

Neko konačno vidi da je Marisa (Sara Stil) u većini situacija najpametnija osoba u prostoriji

TWITTER.COM

INDIEWIRE.COM

Sudija Vekner (Patinkin), briljantni dodatak pravničkom teatru apsurda

prelamajući se kroz nekoliko likova poput jednog novajlije, vrlo bogatog republikanca koji stvarno radi dobre stvari „da bi učinio Ameriku velikom ponovo“ ili dobrog, starog Džulijusa Kaina (Majkl Boutmen), te neočekivano pozitivnog razrješenja njegove zavrzlame „Memo 618“ iz prethodne sezone... Ali ipak, prvenstveno kroz novi zaplet u vezi sa Dajeninim suprugom Kurtom (Geri Kol).

Medvjed na trapezu

Nijesu Kingovi zaboravili Džordža Flojda (motiv odlično uklopljen u Edrijenovu izlaznu strategiju), ni

smrt velike sutkinje Vrhovnog suda SAD-a Rut Bejder Ginsbur (Dajenina reakcija na tu užasnu vijest slomiće vam srce, ako ga imate), ni kolaps zdravstvenog sistema tokom pandemije (efektno iskorišćen kroz lično iskustvo jednog od likova crne kože da bi se akcentovala izuzetno važna tema: činjenica da afroameričke pacijente prati najveća stopa smrtnosti od kovida u Americi), ni kulturu otkazivanja i političke korektnosti (urnebesni slučaj sa „neprimjerenim“ humorom u firmi), ni Fejsbuk i druge socijalne mreže u Americi koje debelo profitiraju od širenja

lažnih vijesti zato što ih zakon štiti i, za razliku od old skul medija, nikome nijesu odgovorne... Ipak, najbolji odgovor dali su na šestojanuarski Kapitol, koristeći ga da stvore tektonske poremećaje u Kurtovom i Dajeninom odnosu.

Karmen Mojo (Bingva), nova saradnica čiji stoicizam interesantno odudara od energije ostalih likova

Mišel i Robert King nikada nijesu prikazivali Dajen, Edrijena i Liz Redik (Odra Mekdonald), niti

ikoga iz firme „Reddick, Boseman&Lockhart“ kao nekakve krstaše, borce za pravdu, heroje koji će po-

Nastavak na sljedećoj stranici

»»»

Šestojanuarski juriš na Kapitol testira Dajenin odnos sa suprugom Kurtom (Geri Kol)

poželio da se bavi pravom nakon što je pogleda.

Sudija i njuškalo

Taj utisak ne bi bio ni približno tako jak da, ponavljamo, Kingovi nemaju tako brutalno jake a nesavršene likove. Da ih toliko ne vole, a da istovremeno nijesu i vrlo surovi i realni prema njima. I da ih prije svega savršeno ne poznaju, pa za vrlo kratko vrijeme mogu i da zamisle i opišu njihove reakcije na stvari o kojima svakodnevno čitamo u medijima. Uzmimo, na primjer, Edrijenov odlazak. Neki drugi kreatori bi ga vjerovatno samo ispratili iz serije, i pomenuli ga tek tu i tamo, čisto da evociraju lijepe uspomene fanova. Kingovi su bitno drugačiji: odlazak jednog od ključnih li-

TWITTER.COM

što-poto ganjati istinu, spremni da poginu za nju ako je to potrebno. Njihovi ideali uvijek jesu bili važan tas na vagi, ali veliku ulogu igrali su i drugi faktori, poput novca, reputacije firme, odnosa sa drugim ljudima, okolnosti koje se ne mogu kontrolisati. Tako nesavršeni likovi, za koje nikada ne znate kako će reagovati kada ih suoče sa neprijatnim izborom (nekad valja spašavati čapru, nalaziti žrtvene jarce i čak biti nepravedan, a nekad vrijedi spaliti sve mostove zarad jednog grama pravde), postali su ključni faktor iznenađenja ali i stabilnosti tako apsurdne pravničke drame kakva je „The Good Fight“. Jer, ako pitate Kingove, pravo je i igralište, i bojno polje, i medvjed na trapezu, i šalteruša koja vas dovijeka smara radi jednog papira... I teatar apsurda, kafana u bez krčmara, ludara bez prozora i vrata, sitkom ravan „Prijateljima“! I zaista je nevjerovatno koliko „The Good Fight“ istovremeno može biti i smrtno ozbiljna, i totalno otkačena pravnička drama. Pa pandemijska sezona je možda i najsmješnija do sada! Ako nas pitate, svi pravni fakulteti širom svijeta treba da prestanu da ulažu u promo kampanje i budućim studentima treba da puštaju samo ovu seriju... Nema toga ko, makar na trenutak, ne bi

Četvrtak, 29. jul 2021.

INDIEWIRE.COM

Dostojan oproštaj od Delroja Linda i njegovog Edrijena Bozemana

kova serijala nijesu mogli pretrčati, niti su zanemarili činjenicu da tako ozbiljna promjena mora znatno uticati na dinamiku odnosa onih koji ostaju. Prvenstveno Dajen i Liz. Jer, Edrijenov izlazak iz posla sada znači da su zaštitno lice afroameričke pravničke kompanije iz Čikaga, u kojem pritom živi najviše tamnoputih u SAD-u, dvije žene. Od čega jedna – privilegovana i bijela, ma koliko to ne željela da bude. I malo je reći da će taj mali „problem“ često preusmjerava i preoblikuje „dobru borbu“ u petoj sezoni. Pandemijsko preusmjerenje doživjela je i jedna od najobožavanijih dama serijala, jedna i jedina Marisa Gold (supersimpatična Sara Stil). Posao dežur-

nog njuškala koje svima rješava probleme konačno je zamijenila studijama prava – i dobila šansu da je još neko, a ne samo mi ispred malih ekrana, vidi kao nekoga ko je najčešće najpametnija osoba u prostoriji. Koliko su Mišel i Robert vješti pripovjedači, te koliko vole sopstvene likove, jasan je pokazatelj odluka da udalje Marisu od firme i pruže joj novu ulogu, ali da je nikako ne odalje od sopstvene suštine. Odnosno, da je studiranje ne odvede u uštogljenost i pretjerano robovanje pravilima, nego da ostane neuklopljena i drugačija, jer je takva savršena. I samo ako takva i ostane, istinski može pomoći onima kojima je pravda potrebna u Americi.

Iznajmljena savjest

Zato su, da bi ostala bandoglava i svoja, Kingovi i spojili Marisu s ubjedljivo najboljim i vjerovatno najluđim likom sezone, u malo je reći jakoj konkurenciji. Sudija Hal Vekner (fantastični Mendi Patinkin), s onom svojom „9 i tri četvrtine“ sudnicom smještenom iza nekakve lijeve kopirnice, neko je koga obožavate od prvog kadra. Nepredvidljiv, neuklopljen i promućuran, s osmijehom koji se po dobroćudnosti može mjeriti s onim koji je nosio divni Robin Vilijams, Vekner je

novi agent haosa pored kojeg nekadašnje dežurno spadalo „Dobre borbe“, Roland Blum u izvedbi sjajnog Majkla Šina, skoro da djeluje kao drvena Marija. Do čega će na koncu dovesti mreža fascinantnih saradnika koje skuplja oko sebe – ne smijemo ni da mislimo. Samo znamo da će sigurno biti uživanje pratiti Veknerovo djelovanje i u preostalih pet epizoda, te da čak postoji ozbiljna mogućnost da se na kraju baš on ispostavi kao MVP (najvredniji igrač) sezone. Poslije Veknera i onog pomenutog republikanca koji popločava put do pakla dobrim namjerama, najbolji novi lik je Karmen Mojo (Šarmejn Bingva). Nova saradnica Dajenine i Lizine firme jedna je od najsvjetlijih pravničkih zvijezda u usponu. I to bi bilo super, da čudnjikavom energijom ne privlači ama baš najgore klijente koje možete zamisliti. Recimo, vođe narko-kartela, na koje ostavlja tako jak utisak, da ne žele da ih predstavlja niko osim nje. Biće zanimljivo vidjeti što suštinski pokreće Karmen, osjeća li ikakvu potrebu da se bori za ideale ili su advokati za nju isto što i za Dostojevskog – „iznajmljena savjest“, te kako će se na duže staze uklopiti u znatno sangviničniji ambijent, u firmu punu ljudi sa znatno drugačijom energijom od njene, stoičke. Pa malo li je sve ovo nabrojano i još mnogo toga i neokrznutog u tekstu – za zaključak da je „The Good Fight“ ili jedna od najboljih serija koju gledate ili najmoćnija pravnička drama za koju vjerovatno nijeste ni čuli? Šesta sezona je već potvrđena, a sa još pet epizoda na lageru od pete, imate vremena da uhvatite korak za Mišel i Robertom Kingom. I uvjerite se da malo ko kao njih dvoje može da pravi tako angažovanu, pametnu i prokleto zabavnu televiziju. M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ Ocjena: 4.8/5

Četvrtak, 29. jul 2021.

PREPORUKA Zgrabi FILM

Film koji uvijek rado svima preporučujem je „500 Days of Summer“ (Mark Veb, 2009), romantična komedija s elementima drame. Radnja prati propalu vezu vječitog romantičara Toma i djevojke iz njegovih snova Samer. Moram naglasiti da nije kliše romantična priča, pogledajte! Izdvojila bih i dramu „The Pianist“ (Roman Polanski, 2002), kao i „The United States vs. Billie Holiday“ (Li Danijels, 2021) koji prati život čuvene Bili Holidej. Tu je i neizostavna, fantastična muzička biografija „Bohemian Rhapsody“ (Brajan Singer, 2018) o grupi The Queen. Od režisera izdvojila bih Fransisa Forda Kopolu koji je režirao kultni „The Godfather“ (1972), kao i Miloša Formana i njegovog „Amadeusa“ (1984).

Andrijana Ramović, kontrabasistkinja

Sve što vas tišti treba da izađe van

Od serija izdvajam „13 Reasons Why“, volim sve što bi moglo da pošalje snažnu poruku društvu. Radnja prati dešavanja u srednjoj školi Kleja Džensena i njegove drugarice Hane Bejker, djevojke koja je oduzela sebi život nakon što je doživjela niz demoralizovanih „poduhvata“ od vršnjaka. Ovu seriju sam pogledala u jednom dahu. Daje realnu sliku stvari o kojima bi se trebalo vrištati a to je vršnjačko nasilje, kao i nasilje bilo kod drugog vida! Iskoristiću priliku da kažem da sve što vas tišti, treba da izađe van; neka svaka bitka sa kojom se borite bude ispričana, jer ništa nije bitnije od vas samih. Izdvajam i seriju „Peaky Blinders“ koju sam počela nedavno. Zaista, sve preporuke za gubljenje vremena bez žalbe! Pohvalila bih i televizjski program RTCG koji se uvijek trudi da predstavi umjetnost kroz koncerte Crnogorskog simfonijskog orkestra, kao i razne premijere naših autora o kojima je bitno da publika bude upoznata!

MUZIKA

Muzika je moj način ekspresije. Ovo nije kliše odgovor, zaista sam preko neba zahvalna roditeljima koji su mi muziku utkali u život na najljepši način, bili i još jesu ogro-

NADA VOJINOVIĆ

Andrijana Ramović: Svima preporučuje film „500 Days of Summer“

man vjetar u leđa. To „nešto“ zaista sam prepoznala u kontrabasu; jednostavno osjetite momenat sjedinjavanja sa nečim. Zahvalna sam i svom profesoru kontrabasa Zoranu Zakrajšeku koji mi je pokazao da je kontrabas zaista moj način da se izrazim. Ne bih mogla da ne izdvojim nekoliko klasičnih djela kojima se uvijek rado vraćam i koja na svako slušanje daju novu inspiraciju. Za početak, tu je koncert Sergeja Kusevickog za kontrabas i klavir Op 3, kao i sonata Adolfa Miseka za kontrabas i klavir No 2. U ovim djelima kontrabas zaista ostavlja utisak dive toplog tona, pokazuje kolike su virtuozne mogućnosti instrumenta. Zatim bih izdvojila i „Koncert za violinu i orkestar Op. 47 u d -molu“ Jana Sibelijusa, kao i Bramsovu „Sonatu za violončelo No 1 Op. 38 u e – molu“. U posljednje vrijeme sve više idem ka instrumentalima, radije nego singlovima, pa preporučujem skorije otkriven džez bend BRUT.

Preporučujem i Lord Huron, a tu su i The 1975, The Neighbourhood i The Smiths. Trudim se da mi muzika ne bude ustaljena rutina, ne volim uvijek iste plejliste, te samim tim u posljednje slušam domaće šlagere Gabi Novak, Arsena Dedića i Nade Knežević, kao i „Sway“ Bisere Veletanlić. Oni su moja topla preporuka za suton.

Zaobiđi FILM

U širokom krugu zauvijek, horor filmovi. Ne volim da ih gledam, kao ni osjećaj kada se završe. Sve ono što je zaista loše za psihu, nasilnički nastrojeno, vulgarno, što potencira rasizam ili vrijeđanje na bilo kojoj osnovi - stoji na mojoj listi zaobilaženja.

Televizija 21. vijeka dijeli se na dvije strane. Na jednoj su prediv-

ne emisije naučnog, životno korisnog, lijepog sadržaja, a na drugoj sve ono suprotno, kao jin i jang. Poražavajuća su današnja dječja TV takmičenja, kao i broj pregleda sadržaja koji plasiraju nasilje, uvrede, luksuzan i brz život koji u faktu nije realan. Zaista se trudim da se izolujem, te samim tim TV sve manje biva moj odabir. Na listi „zaobiđi“ je „tamna strana“ od koje drugi imaju koristi, a ponajmanje publika. Zaštitite sebe.

MUZIKA

Trudim se da apsolutno svakom žanru prilazim bez predrasude, sve mogu da saslušam, ali ne i da slušam. Smatram da svako ima sopstveni način izražavanja i ukus. Ali, žao mi je što muzika masovno postaje „copy – paste“, sačinjena od autotune forme a ispraćena tekstovima o luksuznom životu. Ne osuđujem, ali sebe izolujem jer smatram da one prave vrijednosti uvijek pobjeđuju!

Četvrtak, 29. jul 2021.

d ž uboks

Osmi album „Sob Rock“ nagovještava zrelu oh n May

krči put, kroz novu i nepoznatu teritoriju, polako i po pravilima nekog svog životnog ritma.

Retro đakonija

Na kraju krajeva: dvije decenije karijere, gomila hitova, lojalna baza fanova koja će ispratiti svaki nastup, objavu, stori... Nije loše, zar ne? Da se ništa tu nije ubuđalo ili ubajatilo, dokaz je pjesma „New Light“. Na ploči „Sob Rock“ prodisala je svježinom koju je nosila i onda kada je objavljena, prije tri godine. Osamdeset pet miliona pregleda kasnije na Jutjubu, djeluje realnije nego ikad.

Mejer je majstor neodoljive i lagane autoironije, kao kad podvali jedno „pushing 40 in the friend zone“ („New Light“), još onda

Rust

nce

uveren i sam, Džon Mejer traje na tronu soft roka kao princ i nepobjedivi vunderkid. To što nema konkurenciju njegov je blagoslov i usud; godinama je njegova karijera hod u zoni komfora. To negdje i objašnjava zbog čega o tipu sa 43 godine govorimo kao o vječitom dječaku; s tim što kod Mejera tu nema ničega usiljenog. Uvid u njegove društvene mreže dovoljan je da vidite da je Džon sve, samo ne folirant ili nekakav produkcijski inžinjering. Album „Sob Rock“, osmi u Mejerovoj karijeri, još jedan je dokaz da ovaj čovjek

n Kad Džo ri govo Mejer iz t fallen ’m no jedno: „I fell behind“, est angel, I j ustiti toj seksi rep lako se p fino ispoliranoj ti, ranjivos i izgubljenog t nježnos aka iz dječ kata Konekti

COMPLEX.COM

Zalutalo božanstvo Akropolja

Red Ro

„Songs Of Mr. Child“ – dokaz da Bojan Đurđević s

Samoća starog pirata

MATE PALESTRINA MAZIĆ / ROCKOMOTIVA.COM

olji bluz s ovih prostora nećete čuti, od onoga koji stvara Bojan Đurđević u solo projektu Rust Red Romance. Nije loše za lika koji tvrdi: „I’m gonna burn down everything with my tears of love“ na početku albuma ,,Songs Of Mr. Child“, ubijeđen da će ga iste te suze okova osloboditi.

Mrak tamnice

Bojan Đurđević, poznatiji kao Jim July iz benda Garage in July

kad se spusti na koljeno. Ne plaši se da istražuje opšta mjesta nostalgije i velikih epoha: „Last Train Home“, na primjer, nosi duh van-

vremenskog hita „Africa“ benda Toto... A ispod površine tu se zagube i Ričard Merks i Don Henli iz „Boys of Summer“ faze. Za utisak da se tu radi o pametnoj, dobro osmišljenoj i lagano serviranoj retro đakoniji. Kad Džon izgovori jedno: „I’m not fallen angel, I jest fell behind“, lako se prepustiti toj seksi ranjivosti, fino ispoliranoj nježnosti jednog zalutalog božanstva iz hramova Akropolja. U pje-

Na početku, u vratolomnom bijegu od pjesme „Burn My Way Out“ Bojana zatičemo u tamnici jednog života u kojem svjetlo-

sti ne vidi. Već od druge „Isle of Life“ je jasno da pratimo čvrstu narativnu nit, za jednog pustolova koji u blještavilu dalekih mjesta, pjesama i ljudi koje voli, traži svjetlo u sebi. Koliko je to uzbudljivo putovanje, ubijediće vas, ni manje ni više nego – klarinet. U rukama Branimira Norca, dobro poznate face iz trenutno možda i ključnog autorskog benda hrvatske alternative, Klinika Denisa Kataneca. Đurđević, poznat kao Jim July iz zagrebačkog benda Garage in July, čvrsto se dr-

ži svijeta fascinacija i uzora. Samo ime „Rust Red Romance“ posveta je velikom Marku Laneganu i jednoj vinjeti njegove pjesme „Quiver Syndrome“. No, od marta prošle godine, kada je projekat započet, Bojan se udaljio od Laneganove bluz elektronike i pronašao u čvrstom utemeljenju ogoljenije, „analogne“ forme. Ta neprskana raskoš rascvjetava u silnim slojevima i u dva i po minuta četvrte pjesme „Spirit of Weight“. Do tada ćete već poželjeti da se vratite na početak i temeljno

Četvrtak, 29. jul 2021.

„Cavalcade“ razoružava totalnom antiharizmom

smi „Wild Blue“ ovaj izgubljeni dječak priznaje i „missing you belongs to me“; svjestan i pomiren, da se našao na kraju partije neke, već previše puta bačene fotke. Tako iskrenom mu je lako oprostiti neke realno prazne i loše momente, poput vreve plažnog bara pjesme „Why You No Love Me?“.

Jasnoća u greškama

Lako je, negdje do pola ovog albuma (40 min), već pože-

stvara najbolji bluz u regionu gustirate ono što vas je već daleko ponijelo - prije nego nastavite još dalje.

Daleki putevi

Potom Bojan propovijeda: „There’s no room on the floor for a false romance“, kao plesni kredo. Pa „miracle needs a witness“, kao zalog komunikacije u „I Just Need You“... Da ne povjerujete da ste već u finišu albuma. Kako samo „Mr. Child“ uspijeva da začas smota i razoruža sve namjernike na sličnim, dalekim putevima, kuda je Bojan Đurđević namjerio. Atmosfera palube starog pirata biće zaokružena na sporijoj „Can I Hold You For a While“, umornoj i gustoj poput močvarnog blu-

za. Osobi koju smatra svojom u pjesmi „Well Raised Man“ poručuje jedno vrlo jednostavno: „If you want to go beyond - you go, love... That’s why the birds brought me seeds“. Slobodan u onoj mjeri u kojoj je spreman da pruži drugom slobodu. I već umoran od traganja u predivnoj zav r š n o j „Wo r n D o w n Crown“. Uz potencijalno ključni stih muzičkog regiona ove godine: „Beauty it’s hard to see when all you feel is a need...“. I što biste više mogli da poželite od jednog bluz albuma? Ma samo da Bojan odluta nekim još daljim meridijanom, i iznova pronalazi ovako lijepu muziku. S. S. Ocjena: 90/100

STEREOGUM.COM

lack Midi je evo lijepe tri godine u najužem krugu bendova koji stvaraju najuzbudljiviju muziku sa kraja na kraj poznatog kosmosa. Trebalo bi mu skinuti kapu. I prepoznati činjenicu da je mnogo teže bilo ponoviti onaj uvodni efekat šoka, nevjerice, fascinacije, ekstaze.

Otkačeni jahač

I dalje je užasno teško povjerovati da je ovaj londonski kvartet tek prije nekoliko g o d i n a i z m i l i o i z srednjoškolskih klupa. I dalje je, na novom albumu „Cavalcade“, kao i na prethodnom „Schlagenheim“ (2019) koji je proslavio ovaj alt-rok eksperiment, neodoljivo na koji način frontmen i gitarista Gordi Grip uspijeva da vas razoruža totalnom antiharizmom. E da, Morgan Simpson i dalje na bubnju djeluje kao najluđa sila bijesa i stvaranja, kao neki najotkačeniji jahač slobodnog džeza među pankerima! Prirodna progresija: ako je „Schlagenheim“ bio pokazna vježba, audicija za dijamante koji najljepše blistaju u grubom nebrušenom stanju, onda je „Cavalcade“ ploča koji donosi jasan,

Londonci koji stvaraju najuzbudljiviju muziku u poznatom kosmosu

ubojit kontekst. Svaka od osam pjesama djeluje kao novo vatreno krštenje. Već uvodna „John L“, na primjer, ima vratolomni vrisak neočekivane violine... Vrlo rano u igri se postavljaju pravila visoke i duboko promišljene drame, a nivo se čvrsto drži do urnebesne desetominutne završnice „Ascending Forth“.

Pandorina kutija

Od bosanove do ludog fanka, od saksofona do klavijature kao konjice za teatralBLEEP.COM

VICE.COM

Džon Mejer, majstor neodoljive i lagane autoironije

ljeti da Mejer u baladi svoje nedorečene romanse malo više kanališe nekog Springstina i Nopflera u sebi. Te pravce i odjeke na ovoj ploči lako je i prepoznati. Mejer je apsolutno najbolji kad uhvati savršene momente jasnoće u greškama prošlosti. Na primjer, onda kad se zapita: „Is the gate code still your birthday?“ i ostavi dovoljno materijala za bjelosvjetske trač-rublike koje su spekulisale o njegovim vezama sa Džesikom Simpson, Keti Peri, Dženifer Aniston (!), Tejlor Svift, Paris Hilton (!!)... između ostalih. Džon Mejer, na kraju krajeva, sebe dominantno doživljava kao pop muzičara, što voli i da istakne. „Sob Rock“ je album koji je pružio interesantnu smjernicu za godine ostvarene zrelosti i iskorak je u dobrom pravcu. Do tada – momak iz Konektikata ima apsolutno pravo da ostane talenat, zvijezda u usponu, pripovjedač priče bajkovitog gitarskog početka koja tek nagovještava, a ne ispriča gorko-slatki kraj... I da ga takvog smatramo neodoljivim. S. S. Ocjena: 73/100

Alt-rok opera u podrumu

lac k Mid

u fazu karijere princa soft roka

ne napade pompezne gospoštine u Gripovom glasu – i u manijakalnom ritmu mučki udaranog bubnja, raspojasane gitare... „Cavalcade“ kanališe energiju King Crimsona iz osamdesetih ili čak Majlsa Dejvisa u eksperimentalnoj rok fazi sedamdesetih! I tu ima mnogo više života, prkosa, isijavanja vrlo fokusirane energije – a mnogo manje haosa, vreve, kakofonije. Da ne povjerujete kako ova mlada ekipa uopšte uspijeva da drži ovaj urnebes od muzike na okupu. Kako jednu muzičku Pandorinu kutiju uspijeva da sačuva zatvorenom, a da opet sazna i nauči nešto važno iz nje. Zato u finalu ploča „Ascending Forth“ djeluje kao cijela opera u londonskom podrumu, u garaži u kojoj ludo cvjeta i buja rok za neke beskrajno talentovane klince. Samo neka nastave da ovako osluškuju buku svoje pečobrazne mladosti. S. S. Ocjena: 87/100

Četvrtak, 29. jul 2021.

je popularnu ortal Antena M preuzeo itPop“, koja „Ag fiji gra ato em emisiju o kin alu agitpopkultura se može gledati i na kan eljka više od 200 dit vo i na Jutjubu. Autorka Jelena Đurović, emisija, tribina i intervjua ima servira filmoc u nekoliko minuta gleda jue sa poznaerv int , ske uti ske i TV novosti i ve ugla likog zaljutim sineastima, a sve iz ino ime i brend en bljenika u objektiv. Jel ističe da ima i ali i, ojn dv raz „AgitPop“ su ne ana, a piše rom a dv druge pasije. Objavila je i kratke priče. je „dupla dijaspoŽivi u Srbiji a u horoskopu a otac Crnogoka ra“ jer joj je majka Jevrej potpredsjednije bila e din rac. Do prije tri go e Crne Gore a sve ca Jevrejske zajednic nica Crnogorske čla vrijeme je i aktivna je Beogradu. nacionalne zajednice u premajući dva dopri , no rad di vo Ljeto pro jereni smo, neće uv a, kumentarca kojim . Dok iščekujemo odoljeti mnogi festivali ja, predlažemo ren premijere ovih os tva „Obrtaje“. Destiine en Jel u vam da zavirite vesti su ljepše i od nacije na koje će vas od kalifornijskog sna.

film

Film koji Vas čini srećnom? - Moji omiljeni filmovi su: „Fanny and Alexander“ (Ingmar Bergman, 1982), „Heat“ (Majkl Man, 1995) i „The Hurt Locker“ (Ketrin Bigelou, 2008). Kroz njih doživljavam katarzu i identifikaciju, pogotovo s Aleksandrom i narednikom Viljemom. Alil, posle ovih komedija osećam se super: „The Boss of it All“ (Lars fon Trir, 2006), „The Birdcage“ (Majk Nikols, 1996), „Airplane“ (Džim Ejbrahams, Džeri i Dejvid Cuker, 1980), „In the Loop“ (Armando Januči, 2009), „Dirty Grandpa“ (Den Mejzer, 2016)... Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera? - Ostaću u domenu stranih filmova, da ne bude utuživo. Dva najdosadnija filma: „The Man Who Wasn’t There“ (Itan i Džoel Koen, 2001) i „Dead Man“ (Džim Džarmuš, 1995). Iz ovog iskustva je izvučena i pouka – u bioskopu uvek sedim na mestu do izlaza, pa kada mi je nesnosno mogu elegantno da se povučem iz sale.

Jelena Đurović, autorka i voditeljka em PRIVATNA ARHIVA

33 OBRTAJA

Jelena Đurović: Identifikuje se sa narednikom Viljemom iz filma „The Hurt Locker“

Voljela bih da vratim partizanski ﬁlm u bioskope

Film koji uopšte nijeste skapirali? - Linčov „Inland Empire“ (2006) je nemoguće analizirati. Ali, ovo nije loš film, naprotiv. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu? - Imam dve stvari na kojima radim. Prvi je dokumentarac „Kadiš za Lotiku“ o mojoj čukunbabi Lotiki, junakinji romana „Na Drini ćuprija“ koja je bila prava protofeministkinja, napravila je sama

biznis u Višegradu početkom 20. veka. Kroz detektivsku potragu otkrivamo porodične tajne, zanimljivosti o Andriću, bavimo se Balkanom... Protagonistkinja je i moja majka koja je filmična jer je duhovita. Režiserka je Irena Škorić iz Zagreba. Scenario kojim se bavim poslednjih meseci je priča o narodnim herojima Radetu i Dragici Končar i njihovom sinu Radetu. Film se zove, a kako drugačije, „Rade“. Razgovaram sa jednim talentovanim režiserom mlađe generacije,

mislim da bi on i ja mogli da u bioskope vratimo partizanski, herojski film. Iako sam rođena 13. jula, davna istorija Crne Gore je nešto što tek polako otkrivam. Od onoga što znam, volela bih da vidim ekranizovanu dramu „Ognjem“ Mirjane Drljević. Bitka na Grahovcu bi bila epski ratni film, a „devet krvavih ostroških dana“ - pravi vestern. Omiljeni filmski rivali? - De Niro i Paćino u filmu „Heat“. Kidman protiv Sela, „Dogville“

Četvrtak, 29. jul 2021.

misije „AgitPop“ nirala a najbolji osećaj - vožnja preko Oresund mosta između Malmea i Kopenhagena uz muziku iz „Broen“. Kada sam stigla u Dansku pohitala sam u Riget, bolnicu gde je snimana istoimena serija Larsa fon Trira. U vreme emitovanja serije „Chernobyl“ otišla sam u Ukrajinu, u Pripjat i snimila reportažu. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće? - Najteže pitanje. Hajde da ne računamo glumce koji mi se dopadaju pa sam subjektivna (u vas gledam Tome Kruze, Vigo i Roberte Redforde). Onda isključimo iz jednačine one preminule (pre svega mislim na Kjubrika i Bergmana)... Ostaje mi ova kombinacija „mojih ljudi“: Fon Trir, Bigelou i De Palma. Ako bi mogli da spojimo stolove pa da nas bude šestoro predložila bih da nam se pridruže i scenaristi Robert Tauni i Tejlor Šeridan. Itinerer: dan počinjemo na Cetinju, tu se pojedu priganice i popije po loza ili četiri, zatim ručak negde podno Lovćena a večera bi sigurno bila sa doručkom, i to u nekom malom ribljem restoranu u Lastvi, Stolivu, Prčanju... Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu? - Ja bih pomogla i sve bi bilo pod konac.

Z IKA

(Lars fon Trir, 2003). Džek protiv Sistema, „Chinatown“ (Roman Polanski, 1974). Vigo Mortensen protiv svih, „Eastern Promises“ (Dejvid Kronenberg, 2007). I naravno „Inglorious Basterds“ (Kventin Tarantino, 2009) protiv nacista. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom? - Sijamska mačka u za sada najboljem filmu 2021. godine, „Nobody“ režisera Ilije Nejšulera. Beli konj u filmu „Boško Buha“ (Branko Bauer, 1978). Posebno drag citat iz domaćeg filma? - „Jozo, daj vode“ iz serije „Zamke“. Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije? - Kada sam bila mala nedeljom popodne imali smo duže crtaće na televiziji, to je bio Dizni ili Pčelica Maja. Sredinom osamdesetih iz čista mira zamenili su ih nekakav sovjetski vuk i zec iz serijala „Nu pogodi“. Nisu neodoljivi, ali su štetočine. Prvi film koji ste gledali u bioskopu? - „Superman“ (Ričard Doner, 1978). Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život? - Filma „Streets of Fire“ (Volter Hil, 1984) i serije „Halt and Catch Fire“. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja? - Kalifornija - zbog „E. T.“ (Stiven Spilberg, 1982) i surferskog sveta iz „Big Wednesday“ (Džon Milijus, 1978). Izrael zbog „The Omen“ (Ričard Doner, 1976); Egipat zbog svog prvog Bonda „The Spy Who Loved Me“ (Luis Gilbert, 1977). Leoneov „Once Upon a Time in America“ (1984), Karpenterov „Escape from New York“ (1981) – samo da vidim taj most, Bruklin. Zatim „The Hunger“ (Toni Skot, 1983) i „9 ½ weeks“ (Ejdrijen Lajn, 1986) - seksi strana života u NYC. Nju Orleans, išla sam samo zbog „Angel Heart“ (Alan Parker, 1987). Škotska: priča iz „Skyfall“ (Sem Mendes, 2012) podseća na uspomene koje imam iz svog „skyfall“ sela u Crnoj Gori. Bradbury Building gde se događa deo radnje filma „Blade Runner“ (Ridli Skot, 1982) me je impresio-

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice? - The Arctic Monkeys, „505“. Podseća me na muža. „Užas je moja furka“ od Azre me podseća na oca, kao i „Još ne sviće rujna zora“ jer mi je to pevao kad sam bila dete. „Otkako te ne volim“ Arsena Dedića me podseća na majku. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta? - Toto, „Africa“. Ili Spandau Ballet, „Gold“.

Pjesma koja je himna slobode/ hedonizma? - Phoenix, „Too Young“. Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu? - Terry Hall, „Forever J“. Vaša pjesma za karaoke? - New Order, „True Faith“. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali? - New Order - Joy Division, u svim kombinacijama autora koji su delovali u ta dva benda. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen? - Oliver Dragojević (nemojte ovo da kažete mojoj mami). Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila? - Granta Harta iz benda Husker Du. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je? - Triling sarajevskih asova: „Suada“, „Lipe cvatu“ i „Dirlija“. Ako izuzmemo ove numere, sva tri benda imaju odlične pesme i albume. Poseban pozdrav Saši Lošiću, ja sam ona koja je najglasnije vrištala i ispred prodavnice u Knezu i na YU rock misiji. Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi? - Uvek sam bila muzička „posvuduša“ ili da iskoristim eufemizam „imam eklektičan muzički ukus“. Na mom zidu su bili Aztec Camera, Dejvid Bouvi, The Style Council, Duran Duran, The Cult, Brus Springstin... Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti? - Nadam se da mene neće.

Serija idealna za kišni vikend? - Ne propagiram da se vatra gasi benzinom tj. da tokom kišnog vikenda treba gledati nekakve tužne ili depresivne stvari. Zato predlažem tri vesele serije: „Love“, „Black Monday“ i „Ted Lasso“. Najdraži par iz serije? - Keri i Saul iz „Homeland“, oni

nisu ljubavni par ali su savršen tandem – njihov odnos podseća na onaj koji sam imala sa mentorom. Od onih romantičnih: Rej Velkoro i Ani Bezerides („True Detective“, S02). Agent Kuper i Odri Horn („Twin Peaks). Dilan i Keli („Beverly Hills“). Vil i Mekenzi („The Newsroom“). I neuništiva prijateljstva: Rejland i Bojd („Justified“), Džek Bauer i Kloi („24“). Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo? - „Otpisani“ i „Nepokoreni grad“. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku? - Druga sezona serije „True Detective“. I mini-serija „Red Riding“, pravo remek-delo. Serija koju nikada nijeste završili? - Nažalost, ne mogu da postignem i dogledam sve što je u ponudi, čak ni ono što i sama preporučim u AgitPopu. Nisam završila „Sweet Tooth“, „Mandalorian“, „Gangs of London“... Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu? - „Black Mirror“. Tu ima neverovatnih epizoda koje su najviši vrh moderne televizije, recimo „The National Anthem“ ili „San Junipero“, ali Čarli Bruker zna i da nas neprijatno iznenadi. Imam i nepopularno mišljenje i o poslednjoj epizodi jedne od najboljih serija u istoriji – „Mad Men“. Meni se takav završetak nije dopao. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije? - Prvo da pomenem veliki ekran: „mercedes 450SL“ koji vozi Ričard Gir u filmu „American Gigolo“ (Pol Šrader, 1980), puška „marlin 336“ kojom barata Tom Kodi u filmu „Streets of Fire“, kuća u Kaliforniji u koju Maverik zakasni na prvi sastanak sa Čarli u „Top Gun“ (Toni Skot, 1986). Sa televizije bih ukrala šarmantni cinizam Romana Roja iz serije „Succession“ i kaubojsku kadu u kojoj mamurluk leči najbolji ženski TV lik: Bet Daton iz serije „Yellowstone“. Roman i Bet su moji „TV dvojnici“. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe? - „Homeland“. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija? - Beba-miš Tafi. Njemu je Džeri ujko ili bratučed. M. ČAVIĆ

Četvrtak, 29. jul 2021.

kalendar

akon prve privatne projekcije tek montiranog filma „Stand By Me“, Stiven King nije se mogao opasuljiti. Nekih 15 minuta se sklonio i tražio privatnost, pa pred već zabrinutog režisera Roba Rajnera banuo ovako: „Napravio si najbolji film od svega što sam napisao“.

Piščeva autobiografija

Korijeni nacikle nevinosti Najbolji momenti su podijeljene tišine, nekog memljivog popodneva na terasi ili livadi. U letu uhvaćenog trenutka, za koji ste sigurni da ste upravo tada, jednom prije 20 ili 30 ili 50 godina, najljepše dušom odmorili od 100.000 dolara i deset odsto zarade u bioskopima; računao je da će tako odbiti scenariste. Zato je Rajnerov film, kada

je konačno snimljen 1986. godine, bio za njega totalno iznenađenje. ,,Rob, ovo je sjajan film, ali za mene više od toga. Zaista si uhvatio

pinterest.com

Bjelosvjetska filmska publika Rajnera sada prepoznaje uglavnom kao režisera vojne drame „A Few Good Man“ (1992), blokbastera sa Tomom Kruzom, Demi Mur i preludim Džekom Nikolsonom. Tu i tamo se pomene i klasik moderne romantike „When Harry Met Sally...“, posle kog kao da je svaka romantična komedija dugo djelovala kao jedan isti film... E taj Rob Rajner sada tvrdi da mu je „Stand By Me“ najdraži film koji je snimio. Već prije tri i po decenije, na toj prvoj ljetnjoj projekciji 6. avgusta 1986. u Los Anđelesu, podjednako dragocjen i njemu i Kingu. Velikom horor piscu je do tada bilo preko glave režisera koji su spram njegovih knjiga snimali loše - ili filmove koji suštinski nijesu skontali romane i priče po kojima su snimani. Za pravo na novelu „The Body“ (1982) tražio je blanko ček

„Stand By Me“: Jubilej Rajnerove filmske balade

U bijesu lika mladog Kifera Saterlenda ima neke tragične ranjivosti

moju priču. Ne kao pisca, nego moju, ličnu. Znaš, ja ovo doživljavam autobiografski“.

Oholost smrti

Kažu da djeca sa 11, 12 godina dane i svijet oko sebe proživljavaju u izoštrenijim, intenzivnijim bojama. I to je logično u onoj mjeri u kojoj je istinito, da je najintenzivnije ono iskustvo koje doživimo prvi put. U jednom momentu, opraštajući se od starog prijatelja, junak filma, pisac Gordi (Ričard Drejfus) kazaće u suzama da su jedno zajedničko vrijeme i ljeto odrastanja bili period kada je najviše i istinski živio. I to je istina, znaju to i Stiven King i Rob Rajner; i svi oni koji su svjedočili, da je režiser uspio da u mrežu sjećanja uhvati onu neuhvatljivu magiju vremena koje

nas omami kiselim mirisom vrelog pekmeza i olujne ljetnje večeri. „Stand By Me“ je film svih generacija - jer svaka od njih nosi isti biljeg ubrane nevinosti; poput onih nedozrelih kajsija u pjesmi Pere Zubca. Priča četvorice dječaka u provinciji, koji se zapute u avanturu potrage za tijelom mrtvog mladića o kom im je neko pričao da će ga naći u šumi – u suštini je osnova za nekoliko narativnih skretanja. U jednom, jedan dječak Gordi moraće da se suoči sa prvim realnim pogledom na smrt. Smrt je stvarna, besmislena i užasno ohola u očima djeteta, i taj momenat suočavanja je kulminacija filma za dijete koje prethodno nije uspjelo da pojmi, odtuguje ili prihvati smrt starijeg brata.

23 pinterest.com

Četvrtak, 29. jul 2021.

imdb.com

e rađene po noveli Stivena Kinga

twitter.com

Priča o djetinjstvu i periodu kada cijeli svijet doživljavamo u intenzivnijim bojama

Četvorica dječaka na putu gorko-slatke avanture odrastanja

U drugom – jedna dječačka družina će, suočena sa prijetnjom starijih „rivala“, proživljavati onaj prvi ludi i jak impuls čopora, liderstva, puke borbe za opstanak. I naravno da se sve to tiče odrastanja. I svega onog, što će budući pisac Gordi proživljavati u nekoj sivoj i amorfnoj svakodnevici odraslosti.

Pametne oči

Više je razloga zbog kojih je „Stand By Me“ izuzetan. Onaj najočigledniji je kasting: dječak Vil Viton je sjajan u uloti mladog Gordija, jer je introvert, posmatrač pametnih očiju za kojeg je lako povjerovati da će jednog dana postati bolećivi usamljenik-pisac. Još bolji je River Finiks u ulozi najboljeg prijatelja Krisa. On je žestok, grub ali savršen zaštitnik. Rođeni

gubitnik iz porodice alkoholičara i prokletinja, dječak kojem je samo tada, u toj kratkoj fazi odrastanja, pripalo da nekome bude lider... E da, mladi Kifer Saterlend kao vođa bande malo starijih bandita je lik u čijem bijesu i bezobrazluku ima neke tragične ranjivosti. Još više, Rob Rajner je sopstvenim metodom uspio da oslika atmosferu ljeta i jednog avgusta koji sluti sve duže sjenke i noći. Najbolji momenti u filmu su podijeljene tišine; memljivog popodneva na terasi ili livadi, uhvaćenog trenutka za koji ste sigurni da ste upravo tada, jednom prije 20, 30 ili 50 godina, najljepše dušom odmorili. Ta smjenjivanja banalne praznine i počinka sa potmulom, prigušenom tjeskobom i tenzijom pripadaju svakom ljetu i odrastanju.

Rajner i River Finiks na snimanju omiljene adaptacije Stivena Kinga

Rajner se igra, realno i „preigrava“ sa rezovima i krupnim kadrovima brzim poput Ptice Trkačice, potom se kupa i umiva u dugim, meditativnim pejzažima koje neka djeca, pa odrasli ljudi moraju naseliti... Zbog toga je, nakon premijere, dočekao da ga viđeniji kritičari prekore jer se, Bože moj, previše trudio da se svidi publici. A sam „Stand By Me“ opisan je kao film u kojem je režiser pretjerano prisutan i sebe svjestan, gotovo u svakom kadru.

Neutješne suze

U realnosti, Rajner je morao tako da čini – da bi spasio film loše prilagođenog scenarija. Previše puta dijalog djeluje pompezno i neprimjereno djeci od samo 12 godina – na primjer, kada Kris iz čista mira ma-

lom Gordiju natutne da jednog dana mora postati pisac. Sama radnja se previše raspliće kroz riječi; najčešće u nekom pompeznom monologu... I sve to je režiser Rob uspio da izvuče i učini prirodnim oslikanom atmosferom jednog vanvremenskog prostora koji samo pripada odrastanju. Na taj način, da ga skoro možete namirisati ili osjetiti kao svježinu predvečerja na koži. U čemu je mnogo pomogla i posve lirska, ali ne pretjerano estetizovana fotografija Tomasa del Ruta. U jednoj predivnoj igri malih, naizgled bezazlenih rituala, rukovanja, malih igara, Rob Rajner je polako i temeljno slagao teksture jednog banalnijeg, čistijeg vremena – ali i pokazao, još bitnije, zbog čega je odra-

slost ispala tako surova i bezukusna. Uz tezu, da je sjeme nacikle nevinosti posađeno davno i duboko. I da svim tim nevoljnim junacima ostaje samo da u kratkom vremenskom procjepu prožive i otplešu surovu igru nekog posve idealizovanog djetinjstva. Svi ti „Dječaci Pavlove ulice“, svaki taj savršeno jednostavni Haklberi Fin ili Tom Sojer, ili beznadežno usamljeni Petar Pan, stali su u nekoliko neutješnih suza Gordija Lačensa. Ulovljen je u očima dječaka koji prvi put gleda u lice stvarne smrti i budućeg pisca koji decenijama kasnije ispraća najboljeg prijatelja kojeg je ikad imao – podjednako. Znao je to, na prvoj projekciji filma „Stand By Me“, režiser Robe Rajner; u istoj mjeri kao i veliki pisac Stiven King. S. STAMENIĆ

Četvrtak, 29. jul 2021.

kalendar

ema prikladnijeg laganog filma za doba pandemije od animacije „Osmosis Jones“. I to je činjenica, koliko i to da od nesuđenog klasika „Who Framed Roger Rabbit“ („Ko je smjestio Zeki Rodžeru“, Robert Zemekis, 1988) nije bilo boljeg miksa animirane i „žive“ akcije. Sa vrlo jednostavnom idejom: svakom tijelu je potreban heroj. Kako bi bilo dobro i korisno, kada bi naš organizam mogli posmatrati kao materijal za triler, akciju ili čak rijaliti. Onda bi možda postali svjesni, kakvu to samo kutaru i muku umijemo da natovarimo našim ćelijama, onda kad se prema sebi samima počnemo ponašati neodgovorno. U filmu Bobija Farelija, koji je premijerno prikazan 7. avgusta 2001, prije dvije decenije u Kaliforniji, trebalo je spašavati Bila Mareja. Veliki glumac tumači Frenka de Torea, tipa koji je praktično izgubio volju za životom, nakon smrti supruge.

Buntovni leukocit i pilula za prehladu u akciji spašavanja Bila Mareja

amazon.com

Buntovni leukocit

Depresija, samosažaljenje, nemar, nazovite to kako hoćete – tek, Marej je idealan za tipa koji svakodnevno sebi i drugima dokazuje da mu se više ne živi. I takav je i idealan materijal da „fasuje“ opasan virus. Da tako ugrozi, prvo sebe, a onda i one najbliže. Tek tu na scenu stupa realni junak filma. Osmozis „Ozi“ Džons je ništa drugo nego buntovno, pomalo prepotentno bijelo krvno zrnce. Policajac u organizmu koji je toliko otišao po zlu, da mu se više ne trpe takvi autoriteti. Glas mu pozajmljuje Kris Rok; a sa druge strane je Traks, ekstremno virulentan i zao patogen, kojeg tumači Lorens Fišburn! Za animirani duel iz snova u najavi. Dakle, „Osmosis Jones“ je film koji je postavljen u dvije ravni, animiranoj i realnoj, i u kom za komad bolje funkcioniše ona izmaštana. Jer u

Dvije decenije opominjuće, nepravedno zaboravljene animacije „Osmosis Jones“ Film je lagan i zabavan, uprkos činjenici da se radi o priči u kojoj je realno ugrožen ne samo jedan život. Animatori kompanije „Warner Bros.“ učinili su da postane apsolutno dopadljiva mlađoj publici

Slatka lekcija pandemije svijetu organizma Frenka de Torea pravila igre su mnogo dobro postavljena: Ozijev partner u sprečavanju potencijalnog zločina je Driks, (glas Dejvida Hajda Pirsa), pilula za prehladu koja ubrzo shvata da je čeka mnogo opasniji posao od onog za koji je predviđena.

Haos u organizmu

Prije dvije decenije, scenarista Mark Hajman, gotovo vizionarski, potrudio se da veliku i epsku borbu jednog organizma sa virusom osmisli zabavno, pametno i realno.

Za pad imunog sistema i lošu reakciju Frenkove „odbrane“ zaslužan je Flegming (Vilijam Šatner), jedan korumpirani gradonačenik ,,Frenk Sitija“. Na putu lova, igre mačke i miša sa Traksom sa kraja na kraj Frenkovog organizma, Ozi i Driks proći će od grla do pluća i nosa i nazad, sve do mjesta najjače glavobolje – taman kao u slučaju jače virusne infekcije. Istovremeno negdje usput shvatiti da je Traksova prijetnja mnogo opasnija, jer se radi o mutiranom virusu koji je na Frenka „skočio“ sa zaražene životinje.

Momenat u kom postaje jasan plan virusa Traksa da sebe na dan ili dva zamaskira kao običnu prehladu, prije nego napravi potpuni haos u organizmu – tako je nalik našoj pandemijskoj svakodnevici. Kao i onaj, realno najjači u filmu, kada zbog Frenkovog nemara i nonšalantnosti, postane ugrožena – njegova kćerka. „Osmosis Jones“ je, uprkos činjenici da se radi o priči u kojoj je realno ugrožen ne samo jedan život, lagan i zabavan film. Animatori kompanije „Warner Bros.“ učinili su da priča postane

apsolutno prijemčiva i nimalo teška mlađoj publici. A kraj, iako jeste trijumfalan, istovremeno je i opominjući – jer kao u borbi sa svakim opasnijim virusom, onaj element pukog slučaja, sreće i vjerovatnoće je važan za konačni ishod. I to je situacija za koju smo, u doba pandemije korona virusa, naučili da svi želimo izbjeći. Ili još nijesmo...

Ignorantska reakcija

Prije dvije decenije, publika je na animaciju „Osmosis Jones“ reagovala potpuno ignorantski. Film u koji je uloženo približno 70 miliona dolara je u bioskopima zaradio svega 14 – a jedini realni minus koji zaslužuje bio je pretjerano očuđen i mračan humor u sekvencama „žive“ akcije. Jasno je, da bi nakon dvije decenije, publika s iskustvom globalne traume korona virusom bila više zainteresovana. Prije svega da povjeruje koliko su Ozi, Driks i ekipa čuvara našeg imunog sistema pred teškim poduhvatom. I koliko je taj Traks realno podmukao tip. U svijetu naknadne pameti „Osmosis Jones“ je realno dobar triler imunog sistema, tačan i istinit. Dragocjena misija spašavanja osobe koja smatra da ne vrijedi apsolutno ništa – a od koje možda zavisi i cijeli svijet. S. S.

Četvrtak, 29. jul 2021.

kalendar

Trideset peti rođendan Lijevog režiserskog debija „She’s Gotta Have It“

i n r a n o i c u l o Rev prikaz seksualnosti R

ežiserski debiji često umiju da pođu pogrešnom putanjom. I dok sineasta čeka neku dobru inspiraciju koja bi ga mogla podići nekoliko stepenika više, socijalne promjene i cjelokupna klima u okruženju u kojem stvara, direktno utiču na njegove sljedeće projekte. Tako američki miljenik Spajk Li nije krenuo pogrešnom putanjom, ali su ga pogurale društvene promjene. Više nego pozitivan film „She’s Gotta Have It“ lansirao je karijeru tada nepoznate filmske figure koja je imala samo jedan šezdesetominutni rad u sklopu magistarske teze, „Joe’s Bed-Stuy Barbershop: We Cut Heads“ (1983).

PINTEREST.COM

Trejsi Kamila Džons u „sendviču“ sa tri muškarca

Umjetnost života

Lijeva lagana monohromna fabula o mladoj djevojci koja se viđa sa tri muškarca u isto vrijeme, dočekala je američku premijeru 8. avgusta 1986. godine u idealno vrijeme; onda kada su razgovori o ženskoj slobodi „da radi što god hoće“ morali da se vode. Režiser je u centar postavio simpatičnu Trejsi Kamilu Džons koja je ubjedljivo dočarala ulogu slobodumne Nole koja ulice Bruklina pretvara u umjetnost života i seksualnosti. Glavna junakinja, koja odbija da bude u vlasništvu bilo koga, lako je prerasla u Lijevu feminističku heroinu. - Ona je mlada Afroamerikanka koja živi kao muškarac, dok pod kontrolom drži tri muškarca koja su joj uvijek nadohvat ruke - definisao je i Nolu i svoje debitantsko ostvarenje u jednom od intervjua. Nakon premijere filma „She’s Gotta Have It“, Spajk Li dobio je etiketu „novog lica tamne američke filmografije“ promijenivši pritom i izgled nezavisne filmske produkcije. Na koncu, Li možda jeste uzeo Afroamerikance kao polaznu tačku, ali se iskustvo prikazano u fabu-

li može primijeniti i na druge zajednice.

U #MeToo eri

Interesantno, Li je vjerovao da ovakva priča mora biti snimljena u crno-bijelom formatu, da bi se posebno istražili ljubav i prisnost likova, te istakla Nolina borba da je niko i ništa „neće kontrolisati“. Monohromna tehnika direktora fotografije Ernesta Dikersona posebno je značajna u momentima kada fabula mora da balansira romansu, borbu i komediju, sa fenomenalnom muzikom Lijevog oca Bila. Ovaj minimalistički pristup

psihološkoj eksploraciji seksualnosti, mladosti, ženskih opservacija i borbe protiv dominacije samo je početak karakternog istraživanja koje ćemo imati prilike da vidimo u režiserovim budućim radovima. Ipak, Li tu nije stao pa je 2017. oduševio fanove pretvarajući „She’s Gotta Have It“ u dvosezonsku seriju na Netfliksu. Veća minutaža omogućila mu je da „ispravi“ greške iz filmskog ostvarenja i „ispegla“ fabulu kako bi u #MeToo eri dobila više vazduha i prostora. Netfliksov serijal bio je dokaz da je socijalna kultura promijenjena i da je vrijeme za novu stranicu knjige.

Svjetska premijera filma održana je u Kanu, gdje je Li dobio priznanje za najboljeg mladog režisera u kategoriji stranih filmova, a izgubio je „Zlatnu kameru“ (priznanje za najubjedljivijeg debitanta u svim selekcijama) od Kler Devera i čudnjikave drame „Noir et Blanc“. Ipak, nakon tog Kanskog filmskog festivala za Lija i nezavisnu američku produkciju više ništa nije bilo isto. Bučni afroamerički autor samo se zagrijavao za mnogo kompleksnije teme koje će u većini segmenata promijeniti filmsku istoriju. L. MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 29. jul 2021.

PODGORI č ARENJE

ioklecijanova palata, hotel „Slavija“, veliki apartman i ček od 200.000 dinara. Bio je prvi igrač Hajduka koji je otvoreno, javno, u „tvrdoj“ komunističkoj eri 1954. došao za novac. Toliko im je bio bitan. A onda je Nikola Radović postao prvi crnogorski fudbaler s olimpijskom medaljom. Jedino olimpijsko odličje u fudbalu za Podgoricu i Budućnost je zaboravljena priča. Nepravedno, jer srebro Radovića u Melburnu, te 1956. bilo je u rangu medalje na Mundijalu. Takva su vremena bila, da su neki olimpijski mečevi bili bitni događaji Hladnog rata!

Vukasova „lanća“ Nikola Radović sada je ime mnogo poznatije u Splitu, nego u Podgorici. Splićani od nostalgije prave gušt, a od sporta nešto što je mnogo više sume od rezultata, pogodaka, promašaja, povreda. Za njih je ostao Niđo, uz priču koja je blisko vezana za onog njima najdražeg i najvećeg, Bernarda Vukasa. Kada se veliki „Bajdo“, Vukas, vraćao iz Bolonje u Hajduk – drugu Nikoli poklonio je ,,lanću“. Italijansku ljepoticu od automobila. Radović će kao drugi rođendan do kraja života slaviti 13. januar 1959: u teškom saobraćajnom udesu doživio je teške povrede, pa ipak preživio... Imao je 26 godina a nje-

olympics.com

Radović protiv Jašina

generacija zagubljena između prve velike posljeratne, i one Šekularca, Kostića – u velikom stilu stigla je do finala i pred lice velikog Jašina. Taj naš Nikola Radović je, recimo, igrao za Jugoslaviju na tom olimpijskom turniru u Melburnu i u čuvenoj pobjedi 9:1 protiv Sjedinjenih Američkih Država. I te jeseni, kao ponos prvaka Jugoslavije Hajduka, važio za jednog od najboljih desnih bekova svijeta.

Gol u Džakarti

Nikola Radović u finalu Olimpijskih igara 1956. u Melburnu

gova karijera bila je praktično već završena. To da je Nikola igrao na desnom beku u velikom olimpijskom finalu za Jugoslaviju, u duelu protiv Lava Jašina i čuvenih Sovjeta (poraz 1:0), tek je vinjeta u priči jednog velikog rivalstva. Mnogo poznatije je poglavlje priče iz Helsinkija 1952: pred meč polufinala protiv Sovjeta, Tito je poslao telegram jugoslovenskom timu i poručio ,,da ovo za nas znači mnogo više od utakmice...“. U jeku sukoba sa Staljinom, to je značilo silan tovar i pritisak očekivanja za zvijezde poput velikih Mitića, Bobeka, Vukasa... Ostaće upamćeno da je u prvom, legendarnom (5:5, nakon 5:1 za naše)

Zaglavi se

meču protiv Sovjeta radijski reporter Radivoje Marković, u finišu rekao: „Ljudi, ja više ne mogu da govorim“! I u tom istom momentu, srce je izdalo trojicu Jugoslovena... U ponovljenom meču, Jugosloveni su slavili 3:1; da bi potom, položili koplja pred Puškašem, Kočišom, Ciborom i najvećom mađarskom generacijom. Taj, po mnogima najveći jugoslovenski tim, dočekan je poput heroja u domovini... A sovjeti? Ostalo je zvanično zapisano da je samo intervencijom Staljinovog sina pred ocem, izbjegnuto da ne budu, osramoćeni, poslati u gulag! Četiri godine kasnije, u timu u Melburnu – Crnogorac Radović. Jedna

Crta: Srđan Ivanović

Izbor jugoslovenskih timova često je tih godina bio stvar unaprijed planiranih ciklusa, političkih odluka... Pa je tako Radović, u meču protiv Indonezije, u Džakarti u decembru 1959. postigao jedini gol u dresu Jugoslavije. U posljednjem meču za nacionalni tim. A reprezentacija će konačno, nakon tri uzastopna srebra, dočekati zlato u Rimu 1960. godine. Nikolu Radovića, dijete koje je stasalo u Budućnosti, za kojeg u nekim hronikama upisano da je rođen 1933. u Podgorici, a nekim u Nikšiću – sada valja pamtiti kao zvijezdu koja je kratko bljesnula u posve drugačijem fudbalskom vremenu. Ne samo zbog Tita, Staljina i igara Hladnog rata. Ili zbog činjenice da su na olimpijskim turnirima igrali najbolji fudbaleri, što je sada nezamislivo... Već i zato, što je jedan crnogorski mladić sa 23 godine mogao zablistati u finalu na najvećoj planetarnoj sceni. Upravo on, ključna figura jedne od rijetkih fotografija sa tog olimpijskog finala... Tog dana, oči u oči sa Lavom Jašinom. Stojan STAMENIĆ

Četvrtak, 29. jul 2021.

LONDON CALLING

27 „Proud Little Pyramid“, rad Adama Natanijela Furmana

Ponosna mala piramida

„The Inside O ut“

lk Road“ tografija „The Si Detalj s izložbe fo

Kao odgovor ing’s Cross, jedna od najvećih i najprometnijih stana dolazak ljeta i nica u britanskoj metropoli i prostor kojim je okružena, povratak u „normalu“, od nastanka sredinom 19. šarenkasti rad Adama vijeka do dan-danas, bila je i ostala centar zabave, Natanijela Furmana kulture, umjetnosti i opuosmišljen je tako da slavi štanja. Iako je izrazito teško u velikom gradu poput one marginalne, različite Londona istaći jedan okrug koji sa lakoćom može pobii „glasne“ ljude koji jediti u trci najinteresantnisu ponekad jeg, ovaj ćošak u samom središtu dobar je primjer kako zaboravljeni povezati sve konce efikasno. Stoga ne čudi da ga oslikava dugogodišnja tradicija kreativnih aktivnosti, što je rezultiralo time da su mnoge kulturne organizacije baš Popularnost ovog londonskog ovdje odabrale da naprave sop- ćoška posljednjih godina zavisi i od kulturno-umjetničkih dogastveni hub. Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

đaja, odnosno eksternih umjetničkih i arhitektonskih rješenja, koncizno osmišljenih da uljepšaju ali i zaintrigiraju prolaznike. A ovaj mjesec pokazao se kao idealan za nove postavke, posebno u kontekstu novih, opuštenih mjera u gradu. Izložba fotografija „The Silk Road“, koja ukrašava Trg Granari, opisuje najstariji trgovinski put na svijetu. Godine 2019. fotograf Kristofer Vilton-Stir prešao je 40.000 kilometara od stanice King’s Cross do Pekinga svim dostupnim prevoznim sredstvima (osim aviona) kroz 16 zemalja, napravivši 160 fotografija koje ilustruju esenciju različitih kultura. Pažnju je privukla i izložba radova jednog

„uličnog“ umjetnika. Na suprotnoj strani ovog trga, JR je predstavio lokalce kako se bave svojim „uobičajenim“ scenarijom. Ipak, ništa na King’s Cross ćošku odavno nije privuklo takvu pažnju kao rad „Proud Little Pyramid“ dizajnera Adama Natanij e l a Fu r m a n a , ko j a k r a s i centralni dio stanice. Kao odgovor na dolazak ljeta i povratak u „normalu“, šarenkasta piramida osmišljena je tako da slavi one marginalne, različite i „glasne“ ljude koji su ponekad zaboravljeni. Sam rad je na svojvrstan način recikliran - Furman je iskoristio staklenu božićnu instalaciju koja je na ovom mjestu stajala prošle godine. TEKST I FOTO: Leila MURSELJEVIĆ

Izdavač „NOVA POBJEDA“ d.o.o. Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Mirjana Popović i Jovana Kaluđerović

Grafički dizajn Veselin Radonjić

Četvrtak, 29. jul 2021.