Poneđeljak, 29. avgust 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20391 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura INTERVJU: Dr Zlatko Bulić, akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Profesor Mašinskog fakulteta Igor Vušanović o ulasku Elektroprivrede u vlasničku strukturu nikšićke fabrike Politički analitičar ne vjeruje u dogovor partija koje su podržale Krivokapićevu vladu STR. 8. i 9. NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE Reakcije na objavu patrijarha SPC – ,,Svetinje, ljudi, priroda – sve nas zove da se ovdje vratimo“ Gradonačelnik Cetinja i Građanska inicijativa ,,21. maj“ uputili apel AEM-u Bez cost-benefit analize ne kupovati željezaru i ne graditi solarnu elektranu Vujović: Najrealnije je formiranje vlade koja bi sprovela izbore STR. 9. Zabraniti emitovanje TV Pink u Crnoj i„preporučila“CrnojNelojalnostGoriGorirektora Naučni savjet nacionalnih parkova već odavno ne postoji, a pojedini parkovi su postali utočište za partijske kadrove, čija je jedna od osnovnih referenci – nelojalnost prema svojoj državi Crnoj Gori, učešće na tzv. litijama i servilnost prema SPC. Takvih primjera imate napretek po širini i po dubini. Slične slučajeve imamo i na Univerzitetu CG, počev od rektora, dekana, pa dalje, sve do ministarstava, javnih preduzeća i najznačajnijih državnih preduzeća i institucija STR. 5. usvastiketražiliNacistiRisnu NOVA SAZNANJA: Crteže na okapini u Lipcima krajem 19. vijeka otkrio je britanski arheolog Artur Evans, a tragom njegovih zabilješki Hitlerova Njemačka 30-ih godina prošlog vijeka poslala je arheologe u Crnu GoruSTR. 2. i 3. odCrnuoslobađaPopović:PorfirijeGorusvihkojinijesuSrbiSTR. 3. Britanski naučnik i novinar Artur Evans koji je, uz arheologiju, za Manchester Guardian izvještavao i o crnogorsko-turskim ratovima, sigurno nije ni slutio da će njegovo otkriće krajem tridesetih godina prošlog vijeka podstaknuti jednu njemačku arheološku ekspediciju da ode u Kraljevinu Jugoslaviju i tadašnju Crnu Goru, iniciranu u okviru nacističke organizacije Anenerbe, koju je osnovao Hajnrih Himler STR. 12. i 13 .
PODGORICA - Proevropske snage u Crnoj Gori moraju iznaći model, kako bi se izašlo iz političke krize i kako bi Crna Gora što brže nastavila svoj evropski put. To je ocijenjeno tokom susreta poslanika Bošnjačke stranke Amera Smailovića i člana Predsjedništva BS-a Admira Šahmanovića sa specijalnim predstavnikom EU za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom u Beču. Zajednički je konstatovano da Bošnjačka stranka, kao partija centra, koja u potpunosti podržava evroatlantske integracije Crne Gore, treba biti stožer svake buduće proevropske vlade. Smailović, Šahmanović i Lajčak su razgovarali o evropskoj budućnosti Crne Gore, šansama i perspektivama države, ali i mogućnostima njihovog bržeg ostvarenja. - Konstatovano je da Crna Gora mora odlučnije nastaviti na planu ispunjavanja obaveza iz pregovaračkog procesa. U tom pogledu, potrebno je da proevropske snage nađu model za izlazak iz političke krize i krenu u pravcu
Kao da se nekim partijama čini to previše kratak period za neke njihove velike zaokrete. Iako pravljenje političke vlade koja bi odradila mandat nije toliko realan scenario, ne treba ga isključiti. U tom scenariju mnogi su bili skloni da vide Demokrate koje bi u tom slučaju dobile snažnu podršku zapadnih partnera. Mogli bi da budu dio rješenja procesa brzog dobijanja članstva u EU, a pomogli bi ublažavanju tenzija kroz moratorijum na neka goruća nacionalna pitanja dok se ne okončaju evropske integracije. No, strah od reakcije biračkog tijela, koji je, rekao bih, pretjeran, tjera ih dalje od ovog scenarija. Međutim, ne treba ga isključiti kao ni situaciju da predsjednik obavijesti parlament da nema kome da da mandat, te pogura parlament ka skraćenju mandata i novim parlamentarnim izborima, što nije nešto čemu bi se mnoge parlamentarne stranke obradovale. Ako je suditi po crnogorskoj praksi, vjerovatno će se na kraju desiti neko hibridno rješenje – dodao je Vujović. On nije iznenađen što je inicijativa za nepovjerenje Vladi Dritana Abazovića dobila podršku u parlamentu, prije svega Demokrata. – Moj utisak je da smjena Abazovićeve vlade i nije bila toliko neizvjesna. Prava i Ujedinjena Crna Gora su se jasno izjasnile za rušenje Vlade prije sjednice Skupštine, te takvu odluku donijeli na organima partije, dok su Demokrate jasno pripremale svoje birače na jednu takvu odluku. Vjerujem da je napor Demokrata bio usmjeren ka tome da se biračima ove partije objasni potez glasanja za inicijativu DPS-a, a ne da su se njihovi poslanici dvoumili kako trebaju da glasaju – kazao je PodsjetioVujović.je na to kako su De-
PODGORICA – Najrealnije u ovom trenutku je formiranje vlade koja bi sprovela izbore, bilo da je tehnička/ tehnokratska – sastavljena od partijski neutralnih stručnjaka, ili politička –kazao je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring, dodajući da ne vjeruje u mogućnost da se formira nova većina od partija koje su podržale Krivokapićevu vladu.
Đurović bi mogla biti smijenjena ako se bude glasalo 2. septembra Funkcioneri BS sa Lajčakom
Zlatko Vujović je, na pitanje očekuje li smjenu predsjednice Skupštine Danijele Đurović 2. septembra, odgovorio da vjeruje da će ona biti smijenjena ako glasanje bude toga dana.
Moram Vas podsjetiti, gospodine Vukićeviću, da Crkva Srbije prema kojoj ste moguće naklonjeni, ili u najboljem slučaju ravnodušni, ne priznaje državu Crnu Goru, pa ni postojanje nacionalnih Crnogoraca u njoj, zajedno sa svom njihovom istorijskom tradicijom i duhovnom baštinom. Ja, opet, kao nacionalni Crnogorac i ubijeđeni antifašista, što Vi i za sebe tvrdite, nijesam ni najmanje sklon da slično okupatorsko srpsko gledište prihvatim
Srbije prema kojoj ste moguće naklonjeni, ili u najboljem slučaju ravnodušni, ne priznaje državu Crnu Goru, pa ni postojanje nacionalnih Crnogoraca u njoj, zajedno sa svom njihovom istorijskom tradicijom i duhovnom baštinom. Ja, opet, kao nacionalni Crnogorac i ubijeđeni antifašista, što vi i za sebe tvrdite, nijesam ni najmanje sklon da slično okupatorsko srpsko gledište prihvatim. Ne samo da se u proteklih tridesetak i više godina protivu sličnih uvjerenja bez ograda borim, uključujući i ostavku na mjesto glavnog i odgovornog urednika Televizije Titograd krajem 1988. godine, poslije koje sam dugo vremena morao u javnosti nositi oreol izdajnika; zatim isključenju s posla, i prebijanju ispred moga stana, za koje niko nije snosio odgovornost, nego istu borbu nastavljam i dalje, duboko svjestan da je svaki javni gest pomenute okupatorske crkve sračunat na hotimično poniženje države Crne Gore. Poziv patrijarha okupatorske crkve Porfirija da njegovom svečanom dočeku u Herceg Novom prisustvuje bivši ambasador Srbije, koji je u Crnoj Gori proglašen za personu non grata, direktno je ruganje državi Crnoj Gori. Nemojte me tjerati da slične gestove ponižavanja države Crne Gore i njenih organa, računajući, primjera radi, i nasilno ustoličenje mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskom manastiru septembra prošle godine, dalje Vidim,nabrajam.gospodine Vukićeviću, da Vam slični postupci Crkve Srbije ne smetaju, kao što Vam, po svoj prilici, ne smeta otvoreno angažovanje okupatorske crkve na skrivanju, zaštiti i veličanju lika i djela srpskih zločinaca iz jugoslovenskih ratova devedesetih.
Susret predstavnika BS-a sa specijalnim predstavnikom EU za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom Proevropske snage moraju naći model za izlazak iz krize
2 Poneđeljak, 29. avgust 2022.Politika
Uz to pride i proglašenje za svece koljačkih individua Mace i Šiljka! Eto, gospodine Vukićeviću, obojica smo, u što ne sumnjam, Crnogorci. Možda, ipak, među nama ima neke razlike. Uostalom, razmislite... Rajko CEROVIĆ
Vujović: biformiranjeNajrealnijevladesprovelaizbore
Poštovani gospodine Vukićeviću , nije isključeno da ja u svome tekstu, objavljenom pod naslovom „Da nijeste, Veso, malo preuranili“, objavljenom u Pobjedi od petka 26. avgusta tekuće godine, nijesam uvijek uspio da postignem delikatnu mjeru koja vas lično ne bi povrijedila. U tom smislu sam spreman i na moguće izvinjenje. Plašim se da je nesporazum između nas dvojice u Vidimdrugom.da budući velelepni vjerski objekat, kojeg namjeravate podići nasred Žabljaka, ne držite okupatorskim, još manje smatrate da on može, kako kažete, „predstavljati opasnost po Moramdržavu“?Vas podsjetiti, gospodine Vukićeviću, da Crkva
– Te partije jedna drugu vide kao glavne protivnike. Nema više DPS-a na vlasti koji ih je držao na okupu, iako SPC i zvanični Beograd pokušavaju da izglade odnose i nekako ih skupe da budu zajedno. Međutim, međusobni sukobi, motivisani borbom za vlast, bili su brutalni i razorili su ono malo međusobnog povjerenja koje su imali. Takva vlada, uz to, ne bi imala povjerenje zapadnih partnera. Bila bi doživljena kao proruska koalicija, kojom Moskva upravlja preko predsjednika Vučića i proruske SPC. Formiranje takve vlade bilo bi političko ‘samoubistvo’ za one koji bi u njoj učestvovali, makar one koji ne žele sukob sa zapadnim partnerima. Čudno je da Ura to sada podržava a srušila je vladu Krivokapića upravo da bi spriječila dalji upliv ruskih interesa preko vlade koju podržava DF – kazao je Vujović. On je, upitan koliko je realno da se formira neka druga većina ili su izbori najbolje rješenje, kazao da je to „veoma teško –pitanje“.Zaočekivati je da oni koji su srušili Vladu imaju plan kako dalje. Zasad smo imali priliku samo da ispratimo ispuštanje nekih balona i spinova kako od medija koji se bore za opstanak odlazeće, tako i od onih koji ovoj vladi žele što prije da vide leđa. Ako je suditi po vladajućoj političkoj logici, partije koje nijesu okosnica u Vladi će učiniti sve što je u moći da je zamijene novom koju bi oni kontrolisali – kazao je VujoPremavić. njegovim riječima, najrealnije je u ovom trenutku formiranje neke vlade koja bi sprovela izbore, bilo tehnička/ tehnokratska (sastavljena od partijski neutralnih stručnjaka), bilo politička (sastavljena od političara koji predstavljaju –partije).Nekako su utihnuli glasovi oko formiranja političke vlade koja bi odradila polovinu preostalog mandata parlamenta.
Politički analitičar kazao da ne vjeruje u dogovor većini partija koje su podržale Krivokapićevu
Demokrate i dalje lutaju, shvataju da je nemoguća koalicija sa Abazovićevom partijom i DF-om, što zbog poruka SAD i zapadnih partnera, što zbog narušenog međusobnog povjerenja, a nijesu spremni ni na dogovor sa ostalim partijama. Čini se da se DF, SNP i Ura suočavaju sa smanjenjem koalicionog kapaciteta, dok DPS-u, SDPu, SD-u i partijama manjina taj kapacitet raste. DF se suočava sa najvećim problemom jer će mu biti teško da sačuva biračko tijelo, koje je na meti svih partija prosrpske orijentacije – ocijenio je Zlatko Vujović Odgovor gospodinu Veselinu Vukićeviću na njegov tekst „Priča o hramu započeta je davno, prije nego što sam ja došao na mjesto predsjednika Opštine“
Da li je baš svejedno?
– Ukoliko se o ovoj inicijativi bude glasalo toga dana, vjerujem da će predsjednica Skupštine biti smijenjena. Međutim, inicijatorima, ili nekima od njih, ostaje i dalje otvorena mogućnost da povlačenjem dijela potpisa utiču da i sama inicijativa propadne, što znači da bi trebalo u tom slučaju podnijeti novu inicijativu – kazao je Vujović.
ubrzanja evropskih integracija - saopšteno je iz Bošnjačke stranke. Lajčak je pozdravio konstruktivnu ulogu Bošnjačke stranke u političkim procesima i istakao da vidi Bošnjačku stranku kao čvrst oslonac i pouzdanog partnera međunarodne zajednice. S. P.
To još jednom pokazuje da Crna Gora nije nezavisna i suverena država u minimalnom kapacitetu – poručio je Popović. Porfirije je pozvao u Herceg Novi i Božovića, koji se već neko vrijeme predstavlja kao ,,ambasador Srbije“.
Dolazak Porfirija u Herceg Novi, uz doček dijela državnih zvaničnika i antidržavne transparente na javnim mjestima, bio je i juče povod međusobnih ,,prepucavanja“ političkih partija. Međutim, sa vjerskog skupa i liturgije u Manastiru Savina javnost je dobila i zvanično saopštenje iz kabineta predsjednice Skupštine Danijele Đurović o njenom prisustvu tim -načanosti“,kakojavnostskupštinskogparlamenta,Đurovićdešavanjima.je,kaopredsjednicasazvaničnogsajtainformisaladajeprisustvovala,navodi,„duhovnojsve-kojaje„organizova-povodomvelikogjubilejaobilježavanja640godinaod
Reakcije na objavu patrijarha SPC na Instagramu –,,Svetinje, ljudi, priroda – sve nas zove da se ovdje vratimo“
Crnoj Gori jedan vrlo razuđeni i brutalni sistematski plan uništavanja i asimilovanja crnogorske nacijekaže Milorad Popović
– To će u bitnom odlučiti sudbinu nove parlamentarne većine nakon očekivanih vanrednih parlamentarnih izbora – smatra Vujović. Istakao je da se DF suočava sa najvećim problemom jer će mu, kako je kazao, biti teško da sačuva biračko tijelo koje se nalazi na meti svih partija prosrpske orijentacije. – Značajan broj njih bilježi rast, upravo na štetu DF-a. Sa jedne strane, imate ogroman broj partija i pojačanu konkurenciju među prosrpskim partijama, dok se na drugoj strani dešava konsolidacija odnosa među nionutnoizbornepartijama.verenističkim/prozapadnimsu-Vidjećemokakvećestrategijepratititre-političkostanje–ocije-jeVujović.
– Shvataju da je nemoguća koalicija sa Abazovićevom partijom i DF-om, što zbog poruka SAD i zapadnih partnera, što zbog narušenog međusobnog povjerenja, a sa druge strane nijesu spremni na dogovor sa ostalim partijama. Imali su priliku sličnu Abazoviću, da se legitimišu prema zapadnim partnerima kao partija proevropske orijentacije na koju se mogu osloniti, ali stiče se utisak da u ovom trenutku nemaju snage za takav potez usljed straha kako na njega može reagovati njihovo biračko tijelo – istakao je Vujović. Prema njegovim riječima, čini se da se DF, SNP i Ura suočavaju sa smanjenjem koalicionog kapaciteta, dok DPS-u, SDP-u, SD-u… i partijama manjina taj kapacitet raste.
mokrate pokušavale da odgovore Uru od rušenja Krivokapićeve vlade, a da, kako je istakao, nije bilo razumijevanja sa Urine strane. – S obzirom na izuzetno snažnu netrpeljivost rukovodstava ove dvije partije iznenađenje bi bilo podrška Demokrata za opstanak Abazovićeve vlade, a ne njihovo glasanje za njeno rušenje –ocijenio je Vujović. Na pitanje gdje to pozicionira Demokratsku Crnu Goru, on je kazao da Demokrate i dalje lutaju, zarobljeni nekim svojim ranijim partijskim odlukama i obećanjima biračima.
– Odnosno oslobađanje Crne Gore od svih koji nijesu Srbi u Crnoj Gori, u ovom slučaju Boke u kojoj ne priznaje ni nacionalne Crnogorce, ni Hrvate – rekao je Popović Pobjedi i dodao da dvije trećine sakralnog i kulturno-istorijskog nasljeđa u Boki pripada katoličkom civilizacijskom krugu. Popović smatra da je danas na djelu u Crnoj Gori jedan vrlo razuđeni i brutalni sistematski plan uništavanja i asimilovanja crnogorske nacije.
NEMA DRŽAVE Komentarišući dolazak bivšeg ambasadora Srbije u Crnoj Gori Vladimira Božovića, koji je persona non grata u Crnoj Gori i njegovo predstavljanje kao ambasadora, Popović je naveo da time zvanični Beograd hoće da pokaže da Crna Gora nema ni nacionalnih osobenosti, niti državnog kapaciteta da bude samostalna država.
PODGORICA - Posjeta patrijarha SPC Porfirija nije imala nikakvih duhovnih ambicija i namjera, već je u kontekstu oslobađanja Crne Gore od svih koji nijesu Srbi u Crnoj Gori - ocijenio za Pobjedu pisac i predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika Milorad Popović. Patrijarh Porfirije, koji boravi u trodnevnoj posjeti Crnoj Gori, na Instagram nalogu podijelio je snimak iz Herceg Novog. – Sva je Boka lepa, napisao je sveti vladika Nikolaj. Ja ću sa vama danas podeliti jedan od nezaboravnih pejzaža Herceg Novog. Svetinje, ljudi, priroda – sve nas zove da se ovde vratimo – napisao je Porfirije. Popović kaže da su i ova izjava i posjeta u kontekstu takozvane denacifikacije Crne Gore.
PREPUCAVANJAPARTIJSKA
osnivanja grada Herceg Novog, kao i slave Manastira Savina - Velike Gospojine“. Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović kazao je da Đurović ima pravo da ide na vjerske skupove, ali ne da to promoviše i putem zvaničnih skupštinskih medija. – Gospođo Đurović, Vi ste predsjednica Skupštine sekularne Crne Gore. Vaše je pravo da idete na vjerske skupove, ali ne da to reklamirate putem zvaničnih skupštinskih medija. Ne ponižavajte državu zbog ostanka na funkciji. I znajte, biće Crna Gora evropska i građanska, a ne džamahirija ,,srpskog sveta“ –poručio je Vujović na Tviteru. Vujoviću je odgovoreno iz SNP-a, partije čija je Đurović funkcionerka. Navodi se da je Đurović dobila zvaničan poziv Mitropolije crnogorsko-primorske da prisustvuje svečanom dočeku patrijarha SPC Porfirija, te da ga je „sa radošću i ponosom prihvatila“. Ivan Vujović je odgovorio SNP-u da nije problem prisustvo Đurović svečanom dočeku patrijarha SPC Porfirija u Herceg Novom, već njegova državna zloupotreba. – Javila se jedna od Vučićevih kolona da brani svoju tj. crkvenu predsjednicu Skupštine. Nije problem prisustvo već njegova državna zloupotreba. I „radost i ponos“ na antidržavne poruke o „srpskoj Boki“. Nego šta o tome zna nekad Miloševićeva i Šešeljeva, a danas Vučićeva posluga – naveo je Vujović na HercegnovskiTviteru.odbor DPS-a saopštio je da se lokalni crkveni službenici oglašavaju u medijima i prizivaju sjećanja i poređenja sa vladikom Nikolajem Velimirovićem koji je neko vrijeme boravio u Herceg Novom, što je, najblaže rečeno, neumjesno jer narečeni vladika Nikolaj ima vrlo kontroverznu istorijsku funkciju i tumačenja koja sigurno ne bi godila aktuelnom patrijarhu.
Iako pravljenje političke vlade koja bi odradila mandat nije toliko realan scenario, ne treba ga isključiti. U tom scenariju mnogi su bili skloni da vide Demokrate koje bi u tom slučaju dobile snažnu podršku zapadnih partnera. Mogli bi da budu dio rješenja procesa brzog dobijanja članstva u EU, a pomogli bi ublažavanju tenzija kroz moratorijum na neka goruća nacionalna pitanja dok se ne okončaju evropske integracije. No, strah od reakcije biračkog tijela, koji je, rekao bih, pretjeran, tjera ih dalje od ovog scenarija. Međutim, ne treba ga isključiti kao ni situaciju da predsjednik obavijesti parlament da nema kome da da mandat - kazao je Zlatko Vujović
– To se, nažalost, i pokazuje. Ako je persona non grata ušla preko državnih granica Crne Gore, ako je to dopustilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, ako se pri tome još nije oglasilo Ministarstvo vanjskih poslova.
NI AMFILOHIJE NIJE IMAO OVAKVE AMBICIJE Dodaju da se u Herceg Novom, opet posredstvom lokalnih telala priziva pohod na Lovćen i Mauzolej, ne bi li se vratila kapela, ne Njegoševa nego Karađorđevića – Dolivanje ulja, ne bi li prokipilo i prekipilo. Zašto to, čemu to – pitaju u toj partiji. Ističu da je vrlo indikativan i naslov priredbe, sa narodnim veseljem „kako se plakatira“. – Đedov sabor od Dunava do mora sinjega! Iako nam je jasna aluzija, čini se da su organizatori nadmašili čak i pokojnog Amfilohija Radovića, koji, koliko je poznato, nikada nije imao tolike i takve teritorijalne ambicije – zaključeno je u Kotorskisaopštenju.DPS poručio je da „povodom dolaska patrijarha SPC Porfirija u Herceg Novi svjedočimo grubim provokacijama i odobravanju takvog ponašanja od prvog čovjeka toga grada iz Demokrata“. Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić napisao je na Tviteru da „poruke sloge i jedinstva, koje su Bokelji priredili u čast dobrodošlice Njegovoj Svetosti, mogu biti samo na ponos svih Porfirijenas“.boravi u trodnevnoj posjeti Herceg Novom povodom 640 godina od osnivanja grada. S. POPOVIĆ
3Poneđeljak, 29. avgust 2022. Politika
Popović:
odoslobađaPorfirijeCrnuGorusvihkojinijesuSrbiMiloradPopovićObjavaPorrijanaInstagramuDanasjenadjeluu
– Mislim da bismo svi trebali biti ponosni, na svoje korijene, nemanjićke vjekove koji ovdje svjedoče o prisustvu Srpske pravoslavne crkve i srpskog naroda u Boki i u današnjoj Crnoj Gori – poručio je Božović, koji gotovo dvije godine ne obavlja nikakvu funkciju u diplomatskom predstavništvu Srbije u Podgorici. I dalje se izdaje za ,,ambasadora Srbije“ u Crnoj Gori, pa je u tom svojstvu juče u Herceg Novom, tokom događaja koje je organizovala SPC, davao i izjave.
Najrealnijevladunovoj je vlade vladeizborekojakojaizbore
BABOVIĆM.
– To stalno moramo ponavljati i unutar Crne Gore i van Crne Gore jer Crna Gora teži EU, a EU se temelji na ljudskim pravima, kako individualnim tako i kolektivnim.
I. KOPRIVICA dogovor o
Kako je kazala Tripković-Marković, pro gnoze za postsezonu su za sada optimistične i buking je na zadovoljavajućem nivou. – Međutim, situacija je neizvjesna zbog pan demije i inflatornih kretanja i sigurni smo da će, kao i do sada, karakteristične biti tzv. last minute, odnosno rezervacije u posljednji čas. Najave za septembar nam govore da s pra vom možemo biti optimistični. Imajući u vidu da je predsezona bila odlična, da smo do sada ostvarili dobre rezultate tokom ljetne
Kada sagledamo podatke Uprave za statistiku Monstat, a to su podaci za jun, posljed nji mjesec za koji imamo po datke za kolektivni smještaj (hoteli i slični smještajni ka paciteti) su izuzetno ohra –brujući.Tokom juna zabilježen je dolazak preko 146.000 turi sta u objektima kolektivnog smještaja, što je duplo više u odnosu na isti period pret hodne godine. Svakako, kada budemo imali Monstatove podatke za jul i avgust, kao i zvanične podatke za privatni smještaj, moći ćemo da da mo i preciznija poređenja sa prethodnim godinama – ka že Tripković-Marković koja dodaje da ohrabruju i podaci
Centralne banke Crne Gore prema kojima prihod od sek tora turizma/putovanja za prva dva kvartala ove godine iznosi 237 miliona eura što je na nivou od 93 odsto u odno su na 2019. godinu i 106 odsto u poređenju sa prethodnom godinom. najviše turiSta iz regiona Kako je istakla naša sagovor nica, tradicionalno imamo najveći broj turista iz regiona – Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Albanije, dok je osje tan povratak turista sa tržišta sa kojih smo tokom posljed nje dvije godine zbog pande mije imali manji broj turista, kao što su skandinavske ze mlje, zatim Velika Britanija, Češka i Poljska. – Pored njih, prema podaci ma lokalnih turističkih or ganizacija, u Crnoj Gori naj više boravi turista iz Izraela, Njemačke, Francuske, Ka zahstana i Mađarske. Prema podacima Monstata za jun, u kolektivnom smještaju, po red turista iz Srbije i Bosne i Hercegovine, koji gotovo svake godine zauzimaju pr va dva mjesta, najviše je bilo turista iz Njemačke, Izraela, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske – kazala je Trip ković-Marković dodajući da koriste podatke Agencije za poštansku djelatnost i elek tronske komunikacije o broju aktivnih roming korisnika ka ko bi do dobijanja konačnih podataka imali uvid u struk turu turista. – Od početka godine zaključ no sa julom, u poređenju sa prethodnom godinom imali smo gotovo tri puta više ro ming korisnika iz Ujedinje nog Kraljevstva, Češke i Dan ske, četiri puta više iz Belgije, sedam puta više iz Izraela, dok rast od 80 odsto imamo kod Francuske i SAD, 70 odsto kod Italije, 50 odsto Mađar ske i 40 odsto kod Kazahstana – ističe Tripković-Marković. Ono što su izvukli kao pouku iz posljednje dvije godine je, kako kaže, da uvijek moramo biti spremni na brzi odgovor u stanju kriznih situacija.
– U okviru 14 poslovnih radi onica sa turoperatorima ko je smo organizovali u zemlji i inostranstvu, učestvovalo je oko 300 predstavnika cr nogorske turističke privrede od kojih smo dobili brojne pozitivne komentare vezano za aktivnosti koje je sprovela NTO – kaže Tripković- Mar Podsjećaković. da su ulaganje u promociju destinacije i dobar digitalni marketing od priori tetnog značaja za Crnu Goru, zemlju koja se uveliko oslanja na prihode od turizma. – Svako redukovanje budžeta za ove aktivnosti na dugi rok ima negativne efekte po cje lokupnu privredu – poručila je Tripković-Marković. n. kovaČeviĆ
aktivnoPromotivneSti
Na sjeveru turista više nego ikad Ana Tripković-Marković Najposjećeniji gradovi su Budva, Herceg Novi, Ulcinj, te Bar, Tivat i Kotor, a ono što nas posebno raduje jeste da gradovi u centralnom i sjevernom dijelu zemlje bilježe dvocifrene stope rasta kada je u pitanju broj turista. Ove godine otvorili smo se za dva tržišta koja mogu biti od ogromnog značaja za turizam u Crnoj Gori – Egipat i Saudijska Arabija i utisci privrednika su vrlo pozitivni –kaže Tripković-Marković
PODGORICA – Sumiramo podatke lokalnih turističkih organizacija, kao i trenutno dostupne podatke Mon stata i Centralne banke, koji pokazuju da je tok ovogodišnje sezone veoma ohrabrujući. Ovo naročito ako se ima u vidu da smo se ove godine suočili sa tri ve oma velike prepreke: ratna dešavanja su onemogućila veći broj dolazaka sa dva emitivna tržišta koja su bila među prvih pet po broju dolazaka u ranijem periodu; izuzetno veliki inflatorni pritisci su odvratili dio turista od putovanja, ali i umanjili ukupne prihode od ostvarenog prometa; i avioindustriju koja se još uvijek nije ,,oporavila“ od poslje dica kovid-19 pandemije, a ove godine je još dodatno pod pritiskom cijena gori va – poručuje direktorica Nacionalne turističke or ganizacije Ana TripkovićMarković
4 Poneđeljak, 29. avgust 2022.Ekonomija
Stati Stika Prema podacima o broju tu rista po opštinama koje NTO CG dobija jednom sedmično od lokalnih turističkih orga nizacija, 25. avgusta u Crnoj Gori je boravilo preko 144.000
I u postsezoni tzv. last minute rezervacije
RAZGOVOR S POVODOM: Direktorica NTO CG Ana Tripković-Marković
sezone, očekujemo da će i naredne mjesece obilježiti veliki broj turista. Privreda uglav nom ima visoka očekivanja od postsezone, a što se tiče hotela, najviše najava je iz regiona, Izraela i Njemačke – kazala je Tripković-Mar ković.Kakoje istakla, destinacijski imidž naše zemlje je unaprijeđen, o čemu svjedoči poda tak da je, prema istraživanju Evropske komi sije za putovanja, Crna Gora na prvom mjestu među 10 najbolje ocijenjenih destinacija.
U okviru NTO svake godine radi kol centar za turiste. Kako je kazala njena direktorica Tripković-Marković, generalno nijesu imali veći broj prijava na nedostatke u poređenju sa ranijim godinama. – Putem kol centra NTO tokom ljetnih mjeseci primljene su pritužbe uglavnom zbog glasne muzike u kafićima i komunal nog otpada u gradovima na Primorju, što je karakteristično za svaku godinu. Određeni broj njih imao je žalbu na visoke cije ne. Pored navedenih prijava gostiju, turisti su pozivali kol cen tar i radi dobijanja informacija koje se tiču radnog vremena prodavnica, informacija o plažama, te aktuelnim događajima po gradovima – kazala je Tripković-Marković dodajući da su im primjedbe i sugestije dragocjene jer na taj način gosti utiču na podizanje kvaliteta turističkih usluga u destinaciji. Gosti se žalili na buku i smeće
Prema riječima direktorice Tripković-Marković, ukupni namjenski prihodi, tj. onaj dio koji ide u budžet Crne Gore, a koji uključuje boravišne takse, turističke takse i članske dopri nose, od početka godine zaključno sa 18. avgustom iznose 2.110.000 eura, što je rast od oko 20 odsto u poređenju sa prethodnom godinom, dok smo u poređenju sa 2019. godi nom na gotovo istom nivou. – U okviru namjenskih prihoda posebno je značajno pratiti prihode od boravišne takse jer nam i oni posredno govore o turističkim kretanjima. Ohrabruje da je od početka godine zaključno sa 18. avgustom naplaćeno 1.120.000 eura i po ostvarenim prihodima smo na nivou iz 2019. godine, dok u odnosu na prethodnu godinu imamo rast od 30 odsto – kazala je Tripković-Marković. Od taksi 2,1 milion eura
– U pravcu smanjenja nega tivnih posljedica pandemije kovid-19 po crnogorski turi zam, NTO je ove godine rano krenula sa intenzivnim pro motivnim aktivnostima na tržištima koja su targetirana kao važna za Crnu Goru. Sada je više nego ikad jasno koliko je važno raditi na diversifika ciji turističkog tržišta – kazala je Tripković- Marković nagla šavajući da im je budžet kraj nje limitirajući. – Za promociju Crne Gore ove godine opredijeljeno je sve ga 14 odsto prošlogodišnjeg budžeta. NTO se fokusirala na tržišta koja imaju veliki potencijal, kao što su Izrael, Velika Britanija, tržište Skan dinavije i druga. Ove godine otvorili smo se za dva tržišta koja mogu biti od ogromnog značaja za turizam u Crnoj Gori – Egipat i Saudijska Arabija i utisci privrede su vrlo pozitivni – tvrdi Tripko vić-Marković dodajući da su uprkos budžetu organizovali dolazak i susrete za 637 tu roperatora i 91 predstavnika medija iz 29 zemalja.
turista, što je oko šest odsto vi še u odnosu na odnosu na isti period prethodne godine, dok smo u odnosu na 2019. godinu na nivou od oko 79 odsto. – Takođe, prema istim podaci ma, ove godine u kontinuitetu bilježimo odličnu popunje nost hotelskih kapaciteta. Tre nutno u crnogorskim hotelima odmara 25 odsto više gostiju u odnosu na isti period prethod ne godine i sedam odsto više u odnosu na isti period 2019. go dine. Prema istim podacima, najposjećeniji gradovi su Bud va, Herceg Novi, Ulcinj, te Bar, Tivat i Kotor, a ono što nas po sebno raduje jeste da gradovi u centralnom i sjevernom dijelu zemlje bilježe dvocifrene sto pe rasta kada je u pitanju broj turista – kaže Tripković-Mar ković dodajući da treba imati u vidu da govorimo o nezvanič nim podacima. – Međutim, iako nezvanični, ovi podaci su nam veoma ko risni u smislu praćenja odvi janja turističke sezone. Pod sjećamo da lokalne turističke organizacije na osnovu Zako na o lokalnim turističkim or ganizacijama imaju zadatak da vrše procjenu neobuhva ćenog turističkog prometa na nivou opština – tvrdi Tripko vić-Marković.
željezaru i ne graditi solarnu elektranu
TEŠKO OD ČELIČANE DO SOLARNIH PANELA: Nikšićka Željezara ŠAPURIĆŽ.
Imajući u vidu druge lokacije u Crnoj Gori pogodne za izgradnju solarnih elektrana, a koje su znatno je inije za kupovinu ili zakup, lako je doći do zaključka gdje je povoljnije rješenje za gradnju velikih solarnih energetskih objekata, naveo je redovni profesor Mašinskog fakulteta Igor Vušanović
POTREBNE DETALJNE STUDIJE I ELABORATI On je naveo da EPCG kao kompanija čija je osnovna djelatnost proizvodnja električne energije, treba da bude zainteresovana da radi nove energetske proizvodne objekte, a posebno one koji zovemo obnovljivim (vjetro, hidro i solarne elektrane) zbog potreba koje nameće Pariski klimatski sporazum iz 2018. godine, čiji je Crna Gora –potpisnik.Električna energija iz solarnih elektrana je svakako jedna od najvažnijih i po potencijalu najznačajniji izvor kojeg Crna Gora ima, pa zbog te činjenice treba da bude u svim prioritetima razvoja EPCG, a i drugih energetskih kompanija u Evropi, gdje god postoji značajan solarni potencijal – rekao je Vušanović i naglasio da su prije bilo kakve odluke o ulaganjima sredstava iz EPCG kao državne kompanije, a koja su i sredstva svih građana Crne Gore, potrebne detaljne studije i elaborati koji bi trebali da potvrde ili ne potvrde opravdanost ulaganja u nove kapacitete, kao i da jasno pokažu benefite koji će se ili neće ostvariti. – Prostor Nikšića kao mjesta za solarnu elektranu u poređenju sa drugim lokacijama u Crnoj Gori treba pažljivo elaborirati i procijeniti, posebno imajući u vidu činjenicu da je za početak bilo kakve investicije na ovoj lokaciji u Nikšiću najprije potrebno utrošiti značajna sredstva (25 miliona eura) za kupovinu prostora (imovine željezare Nikšić) na kojoj je planirana buduća solarna elektrana – izjavio je profesor Vušanović.
Ekonomija
On je komentarišući najavljenu kupovinu nikšićke željezare od strane EPCG i eventualno građenje solarne elektrane na prostoru te fabrike, istakao da bi bez cost-benefit analize ove investicije bilo jako neodgovorno ući u jedan ovakav aranžman, imajući u vidu druge lokacije u Crnoj Gori pogodne za izgradnju solarnih elektrana, a koje su znatno jeftinije za kupovinu ili zakup. On smatra i da bi izgradnja solarne elektrane u Podgorici na prostoru Kombinata alumijuma (KAP) bila mnogo isplativiji potez nego ideja da se solarna elektrana gradi na prostoru željezare. Iz EPCG Pobjedi nijesu odgovorili na pitanja da li je isplativa kupovina željezare i građenje solarne elektrane na prostoru te fabrike, kao ni na pitanje da li je ova državna elektroenergetska kompanija napravila biznis plan i analizu povodom najavljene investicije. – Informacije i odgovor na pitanje o isplativosti kupovine željezare i građenja solarne elektrane treba da pojasni cost-benefit analiza ove investicije, bez čega bi bilo jako neodgovorno ući u jedan ovakav aranžman. Imajući u vidu druge lokacije u Crnoj Gori pogodne za izgradnju solarnih elektrana, a koje su znatno jeftinije za kupovinu ili zakup, lako je doći do zaključka gdje je povoljnije rješenje za gradnju velikih solarnih energetskih objekata. Ono što je jako opasno jeste da se zbog populizma velikog broja političara, menadžera u javnim preduzećima i drugih donosilaca odluka, mogu donijeti odluke koje nemaju ekonomsku opravdanost, a čije ćemo posljedice na kraju platiti svi zajedno bez obzira za koju smo politiku, koje smo vjere ili nacije. Brojevi i činjenice su uvijek neumoljivi i najbolje će nam pokazati kako dobre tako i loše odluke koje su se donosile, koje se donose i koje će se tek donositi – kazao je Pobjedi profesor Vušanović.
KAP BOLJE RJEŠENJE OD ŽELJEZARE Prema njegovim riječima, grubi proračuni govore da je na prostoru nikšićke željezare moguće izgraditi solarnu elektranu snage oko 40 MW, koja bi godišnje proizvodila 45,24 GWh struje, što je pri prosječnoj cijeni na berzi za 2022. godinu od 350 €/MWh čini bruto prihod od 15,8 miliona eura. – Hipotetički posmatrano, slična solarna elektrana bi mogla biti izgrađena na prostoru bivšeg Kombinata aluminijuma Podgorica – KAP, snage 100 MW i godišnje proizvodnje od oko 131,4 GWh, što daje finansijski efekat na nivou godine od 45,99 miliona eura. Iz ovoga se jasno vidi da je izgradnja solarne elektrane u Podgorici na sličnoj lokaciji mnogo bolje isplativ potez nego pomenuta ideja sa željezarom Nikšić. Pored toga infrastruktura za prenos proizvedene električne energije u prostoru KAP-a je znatno povoljnija i veća jer postoji kapacitet mreže od 3x200 MW koji je trenutno neiskorišćen – istakao je Vušanović.
Komentar profesora Mašinskog fakulteta Igora Vušanovića na najavu o ulasku Elektroprivrede u vlasničku strukturu nikšićke fabrike Bez detaljnih studija i analiza ne kupovati
SUNČANI SATI On je naveo da Nikšić ima 1.131 sat sunca u toku godine, dok je Podgorica sa 1.314 sati sunca što je za 16 odsto bolja izdašnost. – U poređenju sa ova dva grada, Ulcinj sa 1.442 sata godišnje daleko je najbolja lokacija za iskorišćenje energije sunca u Crnoj Gori, a gdje da podsjetim javnost već postoji spreman projekat Briska Gora instalisane snage 250 MW, koji se ne realizuje iz meni nepoznatih razloga – kazao je Vušanović. On tvrdi da sve u Crnoj Gori treba da zabrine to što ne vidimo značajne napore EPCG za izgradnju većih energetskih objekata bez obzira na konstantan deficit za električnom energijom i atraktivnost za ulaganje u ovaj sektor. – Umjesto toga fokus je dat na projekat ,,Solari“, koji je, po mom mišljenju, lokalnog karaktera, sa do sada instalisanih sveg par kućnih instalacija, koji ne mogu i neće doprinijeti značajnom poboljšanju smanjenja deficita za električnom energijom i bržeg prelaza na tzv. obnovljive izvore energije – rekao je Vušanović. Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je u petak na sastanku sa predstavnicima EPCG i radnika željezare saopštio da su elektroenergetskoj kompaniji ,,odriješene ruke“ da pregovara sa vlasnikom željezare, turskom Tosjali grupom. S. POPOVIĆ
Igor Vušanović
Pogrešne odluke EPCG, čeka nas neizvjesna energetska jesen
5Poneđeljak, 29. avgust 2022.
Profesor Vušanović je podsjetio na činjenicu da energetski sektor u Crnoj Gori u ovoj godini radi bez KAP-a kao velikog potrošača električne energije zbog, po njegovom mišljenju, pogrešne odluke EPCG da dio svoje proizvodnje ne ustupi domaćoj industriji aluminijuma u Crnoj Gori. – Umjesto toga, viškovi električne energije koje je EPCG imala u prvom dijelu ove godine, plasirani su na berzi izvozom, o čemu je javnost više puta obaviještena kao njenom ,,dobrom“ poslovnom potezu. Bilo bi lijepo sada da javnost zna kako su tada uvećani prihodi kompanije EPCG planirani za investicije u drugom dijelu 2022. godine. Prema dostupnim informacijama iz medija, ova sredstva nijesu uložena za nabavku nedostajućih količina električne energije za ljetnje mjesece i drugi dio 2022. godine, kada se znalo ili moglo pretpostaviti da će ona nedostajati, prema bilansima i iskustvima iz prethodnih godina, a pogotovo sada nakon izuzetno sušne ljetnje sezone koja ruši rekorde ne samo u Crnoj Gori nego i u Evropi – rekao je OnVušanović.jenaveo da je cijena struje na berzi tokom perioda izvoza u prvom dijelu ove godine (oko 150 €/MWh) bila značajno niža od sadašnjih 500 do 700 €/MWh. On je dodao da je lako pretpostaviti da će naša energetska kompanija EPCG biti prinuđena da nabavlja energiju po višestuko većim cijenama nego na početku tekuće godine kada smo je izvozili. – Umjesto priče o izgradnji novih velikih energetskih objekata, a posebno solarnih elektrana većih snaga, po mom mišljenju, imamo priču o kupovini željezare Nikšić što je najmanje dobar potez od onih koji su mogući i koji stoje na raspolaganju. Rezultate ovog i drugih poteza ćemo sigurno snositi svi, bili oni dobri ili loši, a o čemu ćemo se vrlo brzo uvjeriti uz dolazeću neizvjesnu energetsku jesen, koja nam svima stiže zajedno – zaključio je profesor Vušanović.
PODGORICA - Električna energija iz solarnih elektrana je po potencijalu najznačajniji izvor kojeg Crna Gora ima i Elektroprivreda treba da bude zainteresovana da gradi nove energetske proizvodne objekte, posebno obnovljive, ali prije odluke o ulaganjima potrebne su detaljne studije i elaborati koji bi trebali da potvrde ili ne potvrde opravdanost ulaganja u nove kapacitete, kao i da jasno pokažu benefite koji će se ili neće ostvariti, saopštio je Pobjedi redovni profesor Mašinskog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore prof. dr Igor Vušanović
Prostor Nikšića kao mjesta za solarnu elektranu u poređenju sa drugim lokacijama u Crnoj Gori treba pažljivo elaborirati i procijeniti, posebno imajući u vidu činjenicu da je za početak bilo kakve investicije na ovoj lokaciji u Nikšiću najprije potrebno utrošiti značajna sredstva (25 miliona eura) za kupovinu prostora (imovine željezare Nikšić) na kojoj je planirana buduća solarna elektrana – izjavio je profesor Vušanović
Iz Ministarstva su preporučili instaliranje i redovno ažuriranje antivirus programa i ostalih sigurnosnih rješenja, kao i kreiranje rezervnih kopija svih važnih podataka na dnevnom ili sedmičnom nivou i njihovo čuvanje na eksternim memorijskim uređajima ili Onicloudu.sunaveli da je potrebno koristiti kompleksne lozinke, koje u sebi sadrže kombinaciju malih i velikih slova, brojeva i specijalnih karaktera, dodajući da je lozinke potrebno redovno mijenjati i ne otkrivati ih nikom.
CAZAS pruža više usluga osobama koje su pogođene problemom bolesti zavisnosti od alkohola i droga – kako direktnim korisnicima tako i članovima porodice i partnerima/ kama. U okviru organizacije funkcioniše program smanjenja štete kao i program podrške mladim, odraslim i starim licima pogođenim zloupotrebom psihoaktivnih supstanci. - Program zamjenske terapije, kao vrsta pristupa u tretmanu bolesti zavisnosti, u svijetu daje dobre rezultate koji umnogome zavise od kvaliteta njegove primjene i dostupnosti pratećih programa kao što su programi smanjenja štete, resocijalizacije, programi podrške u zajednici, politike zapošljavanja, profesionalne rehabilitacije i psihosocijalne podrške korisnicima programa i njihovim porodicama. Ova vrsta terapije vrlo je efikasna u smanjenju injektirajućeg ponašanja koje osobe zavisne o opioidima izlaže riziku od dobijanja HIV-a – navodi Šišović. Prema njenim riječima, pristup i održavanje na programu mogu poboljšati zdravstvene ishode korisnika, smanjiti predoziranje i rezultirajuću smrtnost, smanjiti kriminalnu aktivnost, rezultirati boljim psihosocijalnim ishodima i smanjiti rizik za trudnice zavisne o drogama i za njihovu -novorođenčad.Nemožemoreći da je program u potpunosti neuspješan
Oko hiljadu osoba u Crnoj Gori koristi zamjensku opioidnu terapiju koja za liječenje zavisnosti od „Buprenorfin“heroina je spas ako nije samom sebi
DOMETI SUPSTITUCIJE Prema riječima Sanje Šišović, program direktorke organizacije CAZAS, supstituciona opioidna terapija u Crnoj Gori, posebno primjena ,,buprenorfina“, ima dobar učinak na više oblasti u kojima se smanjuje šteta tj. posljedice injektiranja droga. To su prvenstveno rizik od širenja krvlju prenosivih bolesti, smanjuje se stopa kriminala ali se i osnažuju korisnici za resocijalizaciju i obavljanje svih društvenih uloga u zajednici.
tinju je registrovano pet novih slučajeva infekcije korona virusom, u Kolašinu dva, a u Mojkovcu, Plužinama i Tuzima po Navodijedan.seda je do 15 sati prijavljen oporavak kod 322 paUzimajućicijenta. u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi Od2.071.početka epidemijskih dešavanja ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je Ukupan274.950.brojpreminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.771. S. P.
– Uvijek provjerite da li ste na zvaničnom vebsajtu kompanije prije nego unesete osjetljive podatke tokom prijave, jer neke stranice mogu izgledati identične zvaničnim stranicama a u sebi kriju maliciozne skripte – rekli su iz MinistarOnistva. su kazali građanima da budu oprezni prilikom kupovine na internetu, da provjere sigurnost vebsajta i da uvijek kupuju sa zvaničnih i provjerenih stranica. Kako su dodali, preporučuje se i posjedovanje posebne kartice koja će služiti samo za kupovinu na internetu.
Program je dobar ukoliko ga podržimo drugim sadržajima
6 Poneđeljak, 29. avgust 2022.Društvo PODGORICA
– Ne savjetujemo plaćanje zahtjeva za otkup jer to nije garancija da ćete dobiti pristup podacima, vaš računar će i dalje biti zaražen i veća je vjerovatnoća da ćete biti opet meta hakera u budućnosti – kazali su iz Ministarstva. Oni su rekli da, budući da je sajt za prijavu incidenata www.cirt.me trenutno nedostupan, svi sajber incidenti mogu se prijaviti na telefon 067 085 797. S. P.
slučajevi su iz Podgorice 66, Nikšića 25, Bara 18, Budve i Pljevalja po 15, Tivta deset, Berana, Danilovgrada i Herceg Novog po devet, Kotora i Ulcinja po sedam, Bijelog Polja šest. Na Ce-
Laboratorije završile analizu 967 uzoraka na koronu Još 206 novozaraženih, nije bilo preminulih
PODGORICA – I korisnici zamjenske opioidne terapije, koja se primjenjuje u liječenju zavisnosti od heroina, kao i medicinsko osoblje koje je logistika u ovom programu liječenja, očekuju da će se stabilizovati isporuka medikamenta „buprenorfin“, kako bi se program supstitucije odvijao na normalan način, odnosno vratio na ustaljeni sedmodnevni režim izdavanja lijeka. Zamjenska terapija za osobe koje koriste opijate u Crnoj Gori postoji od 2005. godine kada je sa radom počeo prvi metadonski centar, dok je supstitucija ,,buprenorfinom“ uvedena 2015. godine i sprovodi se u osam centara za supstituciju, u zatvorima i u Kliničkom centru u Podgorici.
– Ne otvarajte imejlove koji u sebi sadrže priloge ili linkove dobijene od nepoznatih pošiljalaca, na primjer swift fakture, ponude za saradnju ili posao, jeftina putovanja, dobitak na lutriji, nasljedstvo i slično – kazali su iz Ministarstva. Oni su naveli da se programi i fajlovi trebaju preuzimati samo sa web lokacija koje su pouzdane i savjetovali građanima da ograniče pristup ličnim podacima na internetu.
Lijek „buprenor n“ gram može dati dugoročne Sanja Šišović
Ministarstvo javne uprave objavilo preporuke za građane i privredu Svi da protivpreventivnepreduzmumjeresajbernapada
- Sajber stručnjaci nijesu jedini koji su zaduženi za bezbjednost u sajber prostoru, već je to odgovornost svih građana, koji treba da preduzmu neophodne preventivne mjere kako ne bi postali žrtve prevara i sajber napada. To su kazali iz Ministarstva javne uprave u preporukama zaštite od sajber napada za građane i privredu.
Mnogo nas se, zahvaljujući ovom lijeku, „skinulo“ sa heroina. Uspjeli smo da koncipiramo svoj život, pronađemo posao i u mjeri mogućeg vratimo nekom normalnom funkcionisanju. Svaki zastoj u terapiji, koji se dogodi, predstavlja okidač koji nas vraća u beznađe i vodi –ili povratku heroinu ili strašnim krizama koje samo mali broj ljudi može da izdrži a da ne poklekne – kaže sagovornik Pobjede koji je, iz razumljivih razloga, želio da bude anoniman
PODGORICA - U Crnoj Gori je od posljednjeg presjeka registrovano 206 novih slučajeva infekcije korona virusom, a nije prijavljen nijedan smrtni slučaj povezan sa kovidom.
Nakon nestašice terapija dijeljena prošle srijede MALIDŽAND. Izdavanje i ordiniranje lijeka ,,buprenorfin“ samo je segment programa supstitucije. Prema riječima Sanje Šišović iz CAZAS-a, nažalost, u Crnoj Gori je veoma ograničena dostupnost programa koji bi samu zamjensku terapiju osnažili i učinili maksimalno efikasnom u interesu korisnika. - Živimo u državi u kojoj je bilo koje mentalno oboljenje stigmatizovano, psihoterapija je često skupa i nedostupna, kapaciteti za tretman mentalnih izazova su veoma ograničeni i u takvom okruženju je veoma teško sistemski unaprijediti ovakve oblasti – ističe ona. Kako ističe, činjenica da broj korisnika ove terapije raste obavezuje sistem da preuzme odgovornost i da radi na unapređenju istog i kreiranju dodatnih servisa podrške. - O samom programu supstitucione terapije najbolje govori struka i rezultati koji se postižu širom svijeta a to je da program može dati dugoročne rezultate i potpuni oporavak ukoliko se osnaži dodatnim servisima podrške koji u fokus stavljaju korisnika i zaključilaordiniranjeosnaživanjenjegovoanelijeka–jeŠišović.
EFEKAT LIJEKA Efekat ,,buprenorfina“ je takav da potiskuje simptome prekida uzimanja opijata i smanjuje učestalost želje za drogom kod osoba koje su zavisne, dok je supstituciona terapija zamišljena tako da se doze lijeka prate i smanjuju sve dok osoba ne dođe do momenta kada više nije zavisna. U praksi, međutim, sam lijek je nerijetko predmet zloupotreba, ili razvijanja zavisnosti zbog prekoračenja doza. No, i pored svega, trenutno je jedina alternativa koja veliki broj bivših zavisnika drži dalje od ruba heroinskog Nestašicapakla. lijeka „buprenorfin“ prošle sedmice je dovela do haotične situacije, budući da je 380 korisnika koji lijek primaju u Domu zdravlja na Koniku, u Podgorici, ostalo bez terapije. Prošle srijede je terapija obezbijeđena najprije za dva dana, a potom četiri, da bi, prema najavi, od srijede trebalo da se distribucija i izdavanje ove vrste lijeka uredovi. Prema podacima koje smo dobili od Doma zdravlja u Podgorici ima oko 500 zavisnika od heroina koji koriste „buprenorfin“ kao terapiju. Njih oko 380 u Domu zdravlja uzima terapiju, a više od 100 ih je u Ukupno,KCCG. u Crnoj Gori, buprenorfinsku terapiju tokom 2021. godine primalo je 956 osoba pokazalo je istraživanje koje je sprovela NVO Juventas u saradnji sa NVO LINK. ISKUSTVA Prema riječima korisnika zamjenske terapije sa kojima je Pobjeda razgovarala, nestašica lijeka koja se dogodila prošle sedmice u Domu zdravlja - kada ih je na vratima dočekala cedulja sa obavještenjem da lijeka nema - a potom izdavanje lijeka „dan za dan“ nije dugoročno održivo, jer ne daje šansu za normalno funkcionisanje i planiranje života. - Mnogo nas se, zahvaljujući ovom lijeku, „skinulo“ sa dopa, kako se to kaže u žargonu, odnosno više ne koristi heroin. Uspjeli smo da koncipiramo svoj život, pronađemo posao i u mjeri mogućeg vratimo nekom normalnom radu. Svaki zastoj u terapiji koji se dogodi, predstavlja okidač koji nas vraća u beznađe i vodi – ili povratku heroinu, ili strašnim krizama koje samo mali broj ljudi može da izdrži a da ne poklekne – kaže sagovornik koji je, iz razumljivh razloga, želio da bude anoniman. Naveo je da očekuje režim redovnog snabdijevanja ljekovima, odnosno izdavanja terapije za sedam dana, jer na taj način mogu da žive na normalan način kao što to uz terapiju rade neki drugi pacijenti koji, na primjer, imaju problema sa dijabetesom ili nekim drugim bolestima.
Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) saopšteno je da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa tokom subote završile analizu i dostavile rezultate za 967 Novootkriveniuzoraka.
– Izbjegavajte korišćenje javnih, nezaštićenih, WiFi mreža. Prije prenošenja fajlova sa eksternih memorijskih uređaja, prvo skenirajte taj uređaj postojećim antivirus softverom – navodi se u preporukama. Iz Ministarstva su poručili građanima da se edukuju, koristeći akademske radove, novinske članke i video tutorijale, o vrstama sajber napada i načinima na koje može doći do infekcije podataka.
Iz Ministarstva su preporučili korišćenje isključivo licenciranih operativnih sistema i softvera, koje je potrebno redovno ažurirati kako bi se spriječila zloupotreba otkrivene ranjivosti. – Ne koristite operativne sisteme kojima je istekla podrška proizvođača (XP, Vista, Windows 7, Windows 8) pošto ne postoje bezbjednosna ažuriranja za njih i mogu biti meta većine napada – kaže se u saKakoopštenju.sedodaje, preporuka je da se izvrši nadogradnja ili instalira novija verzija operativnog sistema.
POB JEDA : Koliko ste Vi bili aktivni prije nego što ste postali predsjednik Stu dentskog parlamenta, jeste li imali problema zbog izno šenju određenih stavova i da li ste uspjeli da se izborite za određena prava?
Nesrećna reforma iz 2017. godine se
POBJEDA: Studenti su ra nije pisali peticije protiv po jedinih profesora kod kojih je prolaznost izuzetno mala. Kako na to gledate, radi li se, zaista, o neznanju studena ta ili pretjerano strogom pristupu profesora i kakvo je stanje po tom pitanju da nas?
je, prema našem mišljenju, u korist studenata. Lično, nije sam imao većih problema za izrečene stavove, ali se nikad nijesam ni libio da ih iznesem, na mjestu i u vrijeme kada sam smatrao da imam kredibiliteta i argumenata. Naravno, nije se rodio taj što je svima udovoljio i potpuno je prirodno da nije su svi saglasni sa mnom, ali, populizam mi nije jača strana, te nijesam spreman da u tom pravcu i uz takve motive dje lujem i govorim.
PODGORICA - Dobar dio profesora koji kritikuju pasivnost studenata i nepo stojanje bunta, uz nikada dosadno pozivanje na neke druge države i druga vreme na, često su prvi na braniku promjena na fakultetima, kazao je, između ostalog, u intervjuu za Pobjedu pred sjednik Studentskog parla menta Univerziteta Crne Gore Andrej Vukčević.
Andrej Vukčević
spasprimjenjujesebicilj
7Poneđeljak, 29. avgust 2022. Društvo
POBJEDA: Izmjene Zakona o visokom obrazovanju ponovo su aktuelne. Iznova se preispituje model studiranja – 3+2, a ranije se polemisalo o tome da treba da se vrati onaj koji je ukinut - 3+1+1 ili da fakulteti imaju mogućnosti da sami biraju koji im je najbolji. Kakav je Vaš stav o tome? VUKČEVIĆ: Po mom mišljenju, dosta nesreć na reforma koja je nastupila 2017. godine jedna je od većih grešaka u sistemu visokog obrazovanja u Crnoj Gori, prije svega iz razloga što tu reformu nije pratila ni reforma tržišta rada i generalno sistema zapošljavanja, kao ni sistema obavljanja pripravničkog staža u zakonom regulisanim profesijama.
VUKČEVIĆ: U prethodnom mandatu obavljao sam poslo ve generalnog sekretara Stu dentskog parlamenta Univer ziteta Crne Gore, dok sam na Pravnom fakultetu bio povje renik. Stoga, imao sam dosta dobar uvid u sistem visokog obrazovanja, kao i dobre i lo še strane istog. Opštepoznato je da smo na samom početku našeg mandata došli u situ aciju da odigramo ozbiljnu ulogu u promjeni uprave uni verziteta, što smo i učinili, onako kako smo smatrali da treba, djelujući u pravcu koji
RAZGOVOR: Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore Vukčević: Dobar dio profesora kritikuje pasivnost studenata, a često su prvi na braniku promjena
Sve ovo doprinijelo je situaciji da smo sa osnov nim studijama nedovoljno kvalifikovani a sa dvogodišnjim master studijama prekvalifiko vani kadar, te ni u jednom od dva slučaja ne odgovaramo odnosno nijesmo kompatibilni sa potrebama tržišta rada. Master studije postale su maltene obavezni dio studija, a što je mimo svake zdrave logike i generalno prakse u svijetu. Prethodno iz prostog razloga što ta diploma, sa hiperprodukcijom iste, gubi na značaju odnosno na svojoj vrijednosti. Sve je dosta haotično i zbog toga smo sigurni da je izmjena Zakona o visokom obrazovanju, pogotovo u ovom dijelu, neophodna, te ćemo na tome i predano raditi.
POBJEDA: Studentima se u posljednje vrijeme inten zivnije spočitava zašto nije su buntovni, da se ne bore za svoja prava i da ne reaguju na probleme u društvu. Po jedini profesori su javno govorili kako u nekim ze mljama, poput Italije, stu denti su za ,,sitnice“ znali da ,,okupiraju“ amfiteatre, da tu spavaju dok se ne ispune njihovi zahtjevi. Zašto stu denti nijesu glasniji, plaše li se neke vrste odmazde? VUKČEVIĆ: Lično smatram da bunt uvijek treba iskazati onamo gdje su potrebne su štinske promjene i napredak, naravno na civilizovan način. Bunt, po mom mišljenju, ne treba da bude sam sebi cilj, već iza njega mora da stoji ozbiljna, opravdana i legiti mna ideja i iskrena želja za promjenom. Čini mi se da je jedan od značajnijih razloga za pasivnost studenata upravo ta distanca koja je u prethod nom periodu stvorena između studenata, profesora i fakul teta. Na studentima je veliki pritisak da studije završe u najkraćem mogućem roku, te da se odmah zaposle kako bi se što prije osamostalili. U takvoj klimi, logično je da in dividualizam preovladava, a on nikada nije dobra osnova za formiranje ,,kritične mase“ i iskazivanje bunta. Sa druge strane, kada su u pitanju ko mentari pojedinih profesora, koje sam, priznajem, slušao, smatram da su u dosta slučaje va neumjesni i licemjerni. Ne bih upotrijebio ovakve riječi da za to zaista nema osnova. Naime, upravo dobar dio pro fesora koji kritikuju pasivnost studenata i nepostojanje bun ta, uz nikada dosadno pozi vanje na neke druge države i druga vremena, često su prvi na braniku promjena na fa kultetima, počevši od sistema svog rada tako i do nekih kru pnijih promjena.
POBJEDA: Da li ste eviden tirali ključne probleme? VUKČEVIĆ: Studentski par lament Univerziteta Crne Go re kroz svoj dugogodišnji rad i zalaganje koje je rezultiralo brojnim analizama, zaključ cima i rješenjima, uspio je da mapira, odnosno identifikuje nekoliko ključnih problema koji na makro planu pogađaju studentsku populaciju. Prije svega, zapošljavanje stude nata nakon ali i u toku studi ja i dalje ostaje najizazovnije pitanje od interesa za studen te, univerzitete ali i državu generalno. Pored toga, veliki problem predstavlja i hiper produkcija diploma, pogo tovo onih iz regiona, a čije se porijeklo, kvalitet i validnost suštinski ne ispituju u postup ku nostrifikacije. Nadalje, ran giranje univerziteta u Crnoj Gori nikada nije sprovedeno, a što u dobrom dijelu otežava plasman kadrova Univerzite ta Crne Gore na tržište rada, i to neopravdano. POBJEDA: Jesu li studenti zadovoljni načinom na ko ji profesorski kadar izvo di nastavu, predaje li se po savremenoj metodologiji? Žalili su se da su na pojedi nim fakultetima zastarjeli udžbenici… VUKČEVIĆ: Svakako, poma ka u dijelu infrastrukture ima, ulaganja takođe. Ipak, jasno je svima da se u tom pravcu mora još mnogo toga uraditi kako bi naši studenti sticali znanja i vještine u što boljim uslovima. Nesporno da se na uka danas kreće i razvija ta kvom brzinom da je jako teš ko ispratiti sve trendove kako u infr astrukturnom smislu tako i u smislu literature. Ne mislim da je promjena samo radi promjene dobra i korisna, već sam mišljenja da dobre stvari i metode treba zadržati i eventualno unaprijediti. Što se literature tiče, u današnje vrijeme je do informacija ali i literature nikad lakše doći. U tom dijelu, iako je jasno da se na nekim studijskim progra mima uči iz udžbenika koji su stari i po više godina, smatram da je jako bitno obučiti profe sore, a pogotovo saradnike u nastavi, da studentima pribli že načine i sredstva uz pomoć kojih mogu doći do korisne literature i informacija. Ta kođe, neophodno je raditi i na unapređenju i reformi spro vođenja praktične nastave na fakultetima, koja, u velikom broju slučajeva, ostaje samo mrtvo slovo na papiru.
POBJEDA : Kakve novine planirate da inicirate u na rednom periodu?
VUKČEVIĆ: Pored ideja koje sam do sada iznio, planiramo da uspostavimo studentski servis, kao sistem posredova nja pri zapošljavanju studena ta u toku studija. Nadalje, pla niramo da radimo na izmjeni pravnog okvira visokog obra zovanja, kako na prethodno pom enutom zakonu, tako i internim aktima Univerzi teta Crne Gore. Radićemo i na reformi sistema stručnog osposobljavanja, za koji sma tramo da je zastario i zreo za opširne promjene. Želimo da formiramo studentsku biznis zajednicu, ohrabrimo i pomo gnemo studentske preduzet ničke ideje, startapove i slične projekte. Rad na poboljšanju studentskog standarda ostaje naš glavni prioritet. N. ĐurĐevac jer ne treba minimizirati nje gove pozitivne rezultate koji se najviše odnose na poboljša nje kvaliteta života korisnika i promjenu životnih navika. Ipak, činjenica je da u Crnoj Gori postoji mnogo prostora za unapređenje samog programa – od kadrovskog, tehničkog i sadržajnog dijela do povećanja finansijskog okvira i ulaganja u razvoj i unapređenje samog programa – kaže sagovornica. Bez alterNative Jedan od bivših heroinskih za visnika, koji je od 2015. godine uključen u program supsti tucije, ističe za Pobjedu da je svjestan da nijesu svi korisnici terapije, ili „bupa“ (kako je zo vu) u istoj situaciji. Odnosno da ne pristupaju jednako lije čenju; da ima i zloupotreba... - Svima je poznato da je „bup“ spas, ako nije samom sebi cilj. Potrebno je, međutim, vrijeme i uslovi da se uđe u proces sma njenja doza, nije to tako jedno stavno i ,,pritiskom na dugme“. Kao što je veoma teško naglo prekinuti upotrebu lijeka, a da se ne vratite se opijatima. Upr kos svemu, smatram da bene fiti ovog lijeka, čak i onda kada se koristi duži period, prevazi laze ostale negativne aspekte – kaže Zalažeon.seza redovna i vjerodo stojna testiranja i provjere da li su korisnici „čisti“ prije produ žavanja terapije, ali smatra da se prvenstveno mora stvoriti sigurnost da će ljekova biti. Jer strah i kriza od nestašice – vo de u beznađe. - U protivnom vidjeli smo što je izazvao jedan dan problema i kako ta vrsta nesigurnosti uti če i na korisnike terapije i na zdravstveni sistem, a i na samu potražnju za narkoticima – na veo je sagovornik. Kako pojašnjava, bez zamjen ske terapije ne bi imao drugu opciju nego da se vrati heroi nu, pa da onda pokušava neka ko da se „skine“ sa droge. i. PeriĆ
VUKČEVIĆ: Peticije jesu le gitimno sredstvo izražavanja određenog stava i dobar poče tak za promjene u određenim segmentima sistema visokog obrazovanja. Nekada su više, a nekada manje uspješne, ne kada više ili manje opravda ne, ali svakako ohrabrujemo studente da uvijek zajednički djeluju u njihovom interesu. Ipak, kroz svoje dosadašnje iskustvo, imao sam prilike da vidim i peticije koje su inicira li i potpisivali studenti koji ne izlaze na ispite kod određenog profesora protiv kojeg je peti cija usmjerena, ili ne dolaze na fakultet uopšte, tako da i u tom dijelu treba biti oprezan.
POBJEDA: Nedavno ste iza brani da budete predsjed nik Studentskog parlamen ta. Koji će da budu Vaši prvi potezi za poboljšanje statu sa studenata u Crnoj Gori? VUKČE VIĆ: Smatram da je jedan od ključnih koraka po vratak studenata i profesora na fakultete. To predstavlja osnov i polaznu tačku za sve ambiciozne projekte koje pla niramo da sprovedemo u na rednom periodu. Pandemija virusa kovid-19 je značajno distancirala studente, ali i profesore, te je samim tim od nos studenata ali i profesora prema fakultetu izgubio na di namičnosti. Ukoliko, zajedno sa upravom univerziteta, ne pronađemo način da pobolj šamo taj odnos prema obave zama ali i prilikama i lijepim trenucima koji su nesporno dio studija, onda ne možemo ni govoriti o svrsishodnom sprovođenju i realizaciji poli tika za studente i mlade.
BULIĆ: Već dugi niz godina tapkamo u mjestu. Postojeća zakonska infrastruktura, koja i nije tako loša jer je preuzeta iz pojedinih zemalja koje su članice Evropske unije (Slovenija i Hrvatska), se i ne sprovodi u praktičnom životu, a tome doprinosi praktično stimulativna kaznena politika. Mišljenja sam da bi se kao urgencija u Crnoj Gori trebao donijeti zakon o sprovođenju postojećih ekoloških zakona, a ne da oni budu samo mrtvo slovo na papiru. Ekologija i zaštita životne sredine dijeli sudbinu svih ostalih sektora i poslova, razlika je samo u ,,težini“ i ,,dubini“ posljedica koje se odražavaju negativno ne samo na prirodu, već i na kvalitet čovjekovog života u Crnoj Gori. Država je zakazala u većini sektora, ne samo u oblastima ekologije, zaštite prirode i zaštite životne sredine, koja tek sad, pogotovo zadnje dvije godine nije ni naznaka prioriteta u njenom djelovanju. S obzirom da je Crna Gora ekskluzivna turistička destinacija, potrebno je zaštitu prirode i životne sredine staviti u vrh državnih prioriteta, što znači mobilizaciju svih sektora u društvu – od Vlade, ministarstava, stručnih i naučnih institucija, državnih i privatnih preduzeća, lokalnih samouprava, veoma brojnog i šarolikog NVO sektora i medija. Jedan manji dio NVO sektora je produžena ruka Vlade Crne Gore, jedan dio pokušava u skladu sa svojim mogućnostima da inicira i realizuje neke manje važne ekološke projekte, a najveći brj organizacija je samo mrtvo slovo na papiru. Trebalo bi intenzivirati saradnju između nadležnih državnih organa i institucija, stručnih i naučnih institucija i NVO sektora i podići je na znatno veći nivo koji bi se ogledao u profilaciji multidisciplinarnih projekata i naučnih istraživanja čiji bi rezultati bili obavezujući za sve. Takođe je potrebno mnogo više ekološkog obrazovanja i u okviru svih vrsta škola i fakulteta, što više ekoloških kurseva, predavanja, eko-ekskurzija, vršioitd.tovanja,ekosajmova,deološkihekoreklama,na,eko-planinarenja,eko-kampova,ekomagazi-ekološkihradioiTVemisija,ekofilmova,eko-časopisa,priručnika,vi-materijala,okruglihstolova,ekofestivala,savje-simpozijuma,kongresaOdgovornaovopitanjeza-bihjednimdivnimcitatom
Džejmsa Levloka, autora teorije Gee: ,,Nije krhka priroda nego mi, priroda je izdržala katastrofe gore od onih koje je čovjek do sada izazvao. Ništa što činimo neće uništiti prirodu. Međutim, lako nam se može desiti da uništimo sami sebe“.
PODGORICA
POBJEDA: Možete li nam reći kada je u pitanju ekologija, da li su državne vlasti zakazale posljednje dvije godine?
8 Poneđeljak, 29. avgust 2022.
Društvo
BULIĆ: Državne vlasti kad je u pitanju ekologija nijesu zakazale samo zadnje dvije godine, što je više nego očigledno, već i prethodnih 30 godina. Jedina svijetla tačka jeste Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori, u trenutku kada je usvojena, bila je odraz svjesnosti o ugrožavanju prirode, duga prema njoj i budućim generacijama i možda dobra prilika da se komercijalizuje jedna ideja po mnogo čemu humana i jedinstvena ili je ona bila samo uklapanje u svjetske trendove i dobar marketing tada tek formirane političke garniture? Crna Gora je tada i više nikada imala samostalno ministarstvo zaštite životne sredine, ali kasnije se ekologija utapa kao prirepak u druga ministarstva sa kojima je često u koliziji, gubi svoje nadležnosti i postaje jedna kozmetička sfera koja samo slijepo prati neka razvojna opredjeljenja u okruženju i Evropi. Ipak, i danas sam ubijeđen i smatram da je ideja o ekološkoj državi, koju je inicirao uvaženi i nikad shvaćeni prof. dr Dragan Hajduković, najveći garant i argument da se racionalno i kontrolisano iskorišćava i afirmiše raskošna prirodna riznica Crne Gore, koja je uprkos brojnim antropogenim zahvatima raznog porijekla još u velikoj mjeri izvorna i očuvana, da se sa time može pohvaliti mali broj država u Evropi i šire.
INTERVJU: Dr Zlatko Bulić, akademik Dukljanske akademije nauka i
BULIĆ: Problemi koji se odnose na nacionalne parkove, kao i na druga zaštićena područja Crne Gore su: požari, nepostojanje i kašnjenje sa donošenjem planova upravljanja, nedozvoljena gradnja, nedozvoljeno odlaganje smeća, krivolov, nedozvoljena i nekontrolisana sječa stabala u šumama, nedovoljan broj rendžera za kontrolu nedozvoljenih radnji u zaštićenim područjima, nedozvoljeno i nekontrolisano branje ljekovitog bilja u komercijalne svrhe, nedozvoljeno održavanje koncerata u zonama zaštite NP, negativan uticaj buke na životinjski svijet, neadekvatna i nedovoljna turistička signalizacija i dr. Požari su, svakako, jedan od najvećih problema u zaštićenim područjima i u Crnoj Gori uopšte. Štete od njih su astronomske, mjere se desetinama i više miliona eura, a posljedice su više nego katastrofalne. Postavlja se i pitanje postojanja pojedinih institucija (Uprava za šume, JP NPCG i dr.), koje nijesu učinile ništa značajno za zaštitu od požara, jer štete uveliko prevazilaze njihove budžete. Takođe, u Nacionalnim parkovima je gotovo potpuno nestala izdavačka djelatnost vrijednih monografija, publikacija, knjiga – što je vrlo ozbiljan propust. Jedan od rijetko vrijednih primjera je grupa entuzijasta predvođenih Božidarom Proročićem, o kome sam nedavno pisao, i njihovo izdanje u godini jubileja dva broja časopisa ,,Jezerski vrh“ koji govori o ljepotama NP Lovćen, ali i o njegovoj podgorini. Uzmite za primjer NP Lovćen, koji godinama nije pošumljavan (a i sami vidite požare koji pogađaju Crnu Goru) đe nemate jasne razvojne vizije parka, očuvanja i promovisanja flore i faune, prirodnih ljepota ambijentalnih cjelina, zaštite i očuvanja izvorskih voda i još mnogo toga. Na čelu ove institucije se nalazi politički kadar, marioneta koja je izgubljena u vremenu i prostoru, koji svojim neradom, neznanjem i amaterizmom je ovu instituciju dovela na najniže grane od postojanja NP Lovćen. To je cijena politike i političkog izbora. POBJEDA: Politika se umiješala u sve oblasti pa i u zaštitu životne sredine, koliko je to štete nanijelo posebno u izboru kadrova? BULIĆ: Opšta je društvena pojava da su kazne i zabrane samo za nemoćne građane, ali ne i za privilegovane pojedince. Nemoć, odnosno „snaga“ i profesionalni kapacitet (nadležnih) institucija je posebno pitanje, o tome se često piše i govori, pa te ocjene ne bih ponavljao. Mogu samo dodati da su današnje institucije, koje su vezane za životnu sredinu, strašno opterećene nepotrebnim i neproduktivnim kadrovima, naročito na silu stvorenim i (politički) nametnutim rukovodiocima, državnim sekretarima, načelnicima i menadžerima. Stručnog kadra koji je u kapacitetu da profesionalno izvršava poslove, osmišljava, pravi i vodi projekte „od korica do korica“, gotovo da i nema ili je potisnut i onemogućen da bilo što inicira ili promijeni. Nedostatak stručnog kadra u sferi prirodnjačkih stručnih i naučnih istraživanja je više nego evidentan, a postoje oblasti koje su praktično nepokrivene. Eksperti u pojedinim sferama su rijetki ili ih praktično i nema. Ne postoji nikakav program o afirmaciji stručnih i naučnih radnika, jer su oni tretirani maltene kao pripravnici.
BULIĆ: Nacionalni parkovi već odavno ne ostvaruju onu svoju funkciju zbog kojih su formirani, što je posebno kulminiralo posljednje dvije godine. Pojedini nacionalni parkovi u okruženju (Srbija, Hrvatska i Slovenija) ostvaruju veći profit nego svih pet nacionalnih parkova u Crnoj Gori. Cijena ulaznica u nacionalnim parkovima je nedopustivo niska i ne prati cijene u okruženju, a neke ekskluzivne turističke atrakcije evropskog formata kao što je splavarenje rijekom Tarom – ,,Suzom Evrope“ su dostigle toliko nisku cijenu da je jedna takva jednodnevna tura 20 puta jeftinija od plažnog mobilijara za jedan dan na nekim atraktivnim crnogorskim plažama. Kadrovska infrastruktura je na niskom nivou. Edukacija i jačanje ljudskih resursa kao jedan od glavnih problema u radu NP se ne rješava godinama, jer su se oni pretvorili u poligon za politička, a ne stručna i ekološka rješenja.
– Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju o Crnoj Gori, u okviru poglavlja 27 konstatovala „ograničeni napredak“, što je ocijenjeno kao najgori rezultat u posljednjih nekoliko godina, navodeći da to ne iznenađuje „imajući na umu da je proces pregovora u ovoj oblasti skoro pa zaustavljen“, što govori da problemi u oblasti životne sredine i klimatskih promjena nijesu bili prioritet prethodne, pa ni ,,pale“ Vlade Dritana Abazovića – kazao je Pobjedi dr Zlatko Bulić, akademik DANU.
POBJEDA: Da li mislite da smo u ovoj oblasti ,,stali“ i šta, po Vašem mišljenju, treba uraditi?
POBJEDA: Što mislite o radu Nacionalnih prakova Crne Gore, da li obavljaju funkciju zbog koje su osnovani?
U intervjuu Pobjedi naveo je da je nedostatak stručnog kadra u sferi prirodnjačkih stručnih i naučnih istraživanja više nego evidentan, a postoje oblasti koje su praktično nepokrivene. – Eksperti u pojedinim sferama su rijetki ili ih praktično i nema. Sa ispunjavanjem obaveza, pogotovo kada je poglavlje 27 u pitanju (zaštita životne sredine) se već odavno kasni – kazao je Bulić ističući da Nacionalni parkovi već odavno ne ostvaruju onu svoju funkciju zbog kojih su formirani, što je posebno kulminiralo posljednje dvije godine.
„preporučila“NelojalnostumjetnostiCrnojGoriirektora
POBJEDA: Kako da se stanje u NPCG popravi? BULIĆ: Potrebno je jačanje službe zaštite i njena potpuna reorganizacija u svim segmentima. Na najodgovornija mjesta od generalnog direktora, direktora nacionalnih parkova, upravnog odbora, stručnih službi, postavljaju se isključivo partijski vojnici, ljudi koji nemaju skoro nikakve stručnosti, znanja i radnog iskustva u ovoj izuzetno složenoj i zahtjevnoj oblasti. Naučni savjet nacionalnih parkova već odavno ne postoji, a pojedini parkovi su postali utočište za pojedine partijske kadrove, čija je jedna od osnovnih referenci – nelojalnost prema svojoj državi Crnoj Gori, učešće na tzv. litijama i servilnost prema SPC. Bio sam zapanjen činjenicom kada sam pročitao biografiju jednog od novopostavljenih direktora nacionalnog parka, kada se kao jedna od karakteristika koja ga preporučuje na to radno mjesto navodi da je na rukometnoj utakmici još kao junior dao najviše golova. Prosto nevjerovatno. Ili drugi primjer – da je jedan od direktora nacionalnog parka suvlasnik pilane u neposrednoj okolini parka. Takvih primjera imate napretek po širini i po dubini. Ništa nije slučajno, jer slične slučajeve imamo i na Univerzitetu CG, počev od rektora, dekana, pa dalje, sve do ministarstava, javnih preduzeća i najznačajnijih državnih preduzeća i institucija. POBJEDA: Koji su to najznačajniji problemi nacionalnih parkova?
Naučni savjet nacionalnih parkova već odavno ne postoji, a pojedini parkovi su postali utočište za partijske kadrove, čija je jedna od osnovnih referenci – nelojalnost prema svojoj državi Crnoj Gori, učešće na tzv. litijama i servilnost prema SPC. Takvih primjera imate napretek po širini i po dubini. Slične slučajeve imamo i na Univerzitetu CG, počev od rektora, dekana, pa dalje, sve do ministarstava, javnih preduzeća i najznačajnijih državnih preduzeća i institucija
Požari su, svakako, jedan od najvećih problema u zaštićenim područjima i u Crnoj Gori uopšte. Štete od njih su astronomske, mjere se desetinama i više miliona eura, a posljedice su više nego katastrofalne. Postavlja se i pitanje postojanja pojedinih institucija (Uprava za šume, JP NPCG i dr.), koje nijesu učinile ništa značajno za zaštitu od požara, jer štete uveliko prevazilaze njihove budžete
POBJEDA: Nemamo ni zakon o otpadu, kakva je situacija u toj značajnoj sferi? BULIĆ: U oblasti upravljanja ot padom važno je napomenuti da u dužem vremenskom periodu stanje u pomenutim oblastima u Crnoj Gori nije na zadovoljavaju ćem nivou, ali da se može konsta tovati da su aktivnosti djelimično intenzivirane u cilju unapređenja stanja u ovim oblastima. Takođe, u cilju unapređenja stanja u obla sti upravljanja otpadom planira se znatno rigoroznija primjena odredbi iz Zakona o upravljanju otpadom od strane nadležnih in spekcijskih organa na državnom, a posebno na lokalnom nivou (na lokalnom nivou skoro i da nema rezultata). Današnji ekološki problemi, tj. pitanja, vezani su sa dostignutim nivoom demokra tizacije cijelog društva, ne samo njegovih privilegovanih slojeva. Nema ekološkog pitanja koje nije istovremeno i demokratsko. Čini mi se da su sami građani, kao i u mnogim drugim slučajevima, bez opravdanja ostavljeni po strani, nemoćni da nešto značajnije pro mijene.
Građanska inicijativa ,,21. maj“, društveni pokret građana i gra đanki Crne Gore, zatražila je od Savjeta Agencije za elektronske medije da donose odluku o za mračivanju TV Pink na najmanje -godinu.Televizija Pink na različite nači ne i programske sadržaje učesta lo i intenzivno širi govor mržnje i podstiče netrpeljivost, netoleran ciju i omalovažavanje svih onih koji su kritičari politike Srbije prema Crnoj Gori ili neprimje renog miješanja Srpske pravo slavne crkve u politiku i državne poslove u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju GI. - Meta takvog izvještavanja i otvorene diskriminacije su naro čito oni koji pripadaju etničkim Crnogorcima kao i velikodostoj nici, sveštenici i vjernici Crno gorske pravoslavne crkve. Zabra njeno je objavljivanje informacija u medijima kojima se izražavaju ideje, tvrdnje i mišljenja koja iza zivaju, šire, podstiču ili pravdaju diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog nji hovog ličnog svojstva, političkog, vjerskog i drugog uvjerenja, kse nofobiju, rasnu mržnju, antise mitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uk ljučujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskrimi nacije i neprijateljstva protiv ma njinskog naroda i drugih manjin skih nacionalnih zajednica – kaže se u Navodisaopštenju.sedatelevizija ne smije podsticati mržnju ili diskrimina cija po osnovu rase, etničke pri padnosti, boje kože, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvje renja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, član stva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili porodičnog statusa, starosne do bi, zdravstvenog stanja, invalidi teta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta ili polne orijentacije.
Gradonačelnik Cetinja i Građanska inicijativa ,,21. maj“ uputili apel AEM-u Zabraniti emitovanje TV Pink u Crnoj Gori
Na ulcinjskoj Velikoj uginuliPronađenplažidelfin
POBJEDA: Član ste DANU, koliko ta akademija posvećuje pažnje projektima iz sfere prirodnih nauka i ekologije uopšte? BULIĆ: DANU nikada nije bila u milosti države Crne Gore. Formi rana je kao odgovor nezavisnih intelektualaca na tešku situaciju u društvu i bila je stožer u kulturnoj afirmaciji Crne Gore, borbi protiv srpskog nacionalizma, obnovi crnogorske nezavisnosti, crnogorskog jezika, Crnogorske autokefalne pravoslavne crkve i vjesnik i pokretač demokratskih procesa u društvu. Radeći u veoma teškim prostornim i materijalnim uslovima za dvije dece nije postojanja, postigla je zavidne rezultate koji su cijenjeni i u najelitnijim akademskim krugovima u Evropi. Za ponos Akademiji i Crnoj Gori služi da su njeni članovi bili: Obren Blagojević, Branko Pavićević, Dado Đurić, Danilo Radojević, Ranko Radović, Ljubomir Kuljača, Svetlana Radević – Kana, Nikola Vujoše vić, Momir Marković, Bogdan Bogdanović, Mirko Kovač, Jevrem Brković, Avdul Kurpejović, Husein Bašić, Vinko Malaj, Đeljoš Đokaj, Radoslav Rotković, Radoje Pajović, Sreten Asanović, Milorad Nikčević, Vojislav Nikčević, Josip Silić, Stevan Dedijer, Slobodan Blagojević, Čedo Vulević, Vojislav Vulanović, Branislav Kovačević, Božidar Nikolić, Boško Odalović, Veselin Simović, Milan Pješčić, Branislav Pešić i dr. Sama činjenica da je na godišnjem nivou od države dobijala 100 puta manje sredstava od CANU, koja je uglavnom bila ekspozitura SANU, dovoljno govori o podršci države. Ipak i u tako teškim uslovima DANU je radila na izradi Enciklopedije Crne Gore, u njenom izdanju izašla je kapitalna geografska trilogija i izuzetno vrijedni geografsko-ekološki leksikon uvaženog pot predsjednika DANU Branka Radojičića, a u pripremi je i geograf ski atlas akademika Mihaila Burića i saradnika, kao i monografija o prirodnoj baštini Crne Gore akademika Zlatka Bulića. Značajan je broj stručnih i naučnih radova koje su pojedini članovi akademije (Vukić Pulević, Mihailo Burić, Staniša Ivanović, Zlatko Bulić, Goran Barović i dr.) objavili o problemima ekologije i zaštite prirode u poznatim i priznatim domaćim i inostranim časopisima. Nadamo se da dolaze vremena kada će se odnos države prema DANU pro mijeniti i da će se na taj način steći uslovi da se realizuju pojedini započeti projekti u ovoj i drugim oblastima. nauka
Nastavljena akcija postavljanja crnogorskih simbola zastava na Manastiru Ćelija dobrska
Iz GI ,,21. maj“ podsjećaju da Evropska konvencija o preko graničnoj televiziji ističe da programski sadržaji, u pogledu njihovog prikazivanja i sadržaja, moraju poštovati dostojanstvo ljudskog bića i osnovna prava drugih, kao i da posebno ne smi ju neprikladno isticati nasilje ili podsticati rasnu netrpeljivost. - Najnoviji prilog u Jutarnjem programu ove televizije u kojem novinarka senzacionalistički najavljuje navodno ,,raskrinka vanje“ psihološkog profila ubice i njegovu navodnu patološku za ljubljenost u žrtvu. Umjesto da sa pijetetom pominju žrtve i drže se objektivnih činjenica, oni diraju u rane najveće tragedije koja je zadesila Crnu Goru u posljednjih nekoliko decenija i uznemirava ju i vrijeđaju lokalnu zajednicu. Podsjećamo da su se svojevre meno i građani i građanke Srbije protivili emitovanju ove televizije o čemu svjedoči peticija. Uvjereni smo da će Savjet Agencije poka zati svoju pravu funkciju i ulo gu i opravdati svoje postojanje zamračivanjem Pink TV na mi nimum godinu - zaključuje se u Usaopštenju.subotuveče je iz Agencije za elektronske medije saopšteno da će stručne službe AEM-a razmo triti prilog emitovan na TV Pink, a koji se odnosi na izvještavanje o tragediji koja se dogodila na Ce -tinju.Posebno apelujemo na sve me dije da poštuju profesionalne standarde i vode računa da objav ljuju samo provjerene informa cije uz eliminisanje rizika od objavljivanja senzacionalističkih informacija - navode u objavi na Tviteru. S. P.
PODGORICA - Gradonačelnik prijestonice Cetinje Nikola Đurašković najoštrije je osudio ponašanje uredništva TV Pink i grube i neistinite konstrukcije povodom tragičnog događaja koji se dogodio 12. avgusta na Cetinju. On je kazao da ti navo di na brutalan i zlonamjeran način izazivaju dodatni nemir, bol i tugu porodica nastradalih, ranjenih i svih nas na Cetinju. Đurašković je pozvao Agenciju za elektronske medije da hitno rea guje i najoštrije sankcioniše Pink TV uključujući i zabranu emito vanja na teritoriji Crne Gore, na kon, kako je rekao, najbrutalnijeg u nizu ,,prekršaja“ kada su Ceti nje i Crna Gora u pitanju. - Još jednom pozivam i medije i sve druge subjekte u Crnoj Gori i regionu da dozvole porodicama i našem gradu da u miru tuguju za nastradalima i da se suzdrže od daljih javnih interpretacija ovog događaja, posebno na način koji ne odgovara istini i poznatim či njenicama - poručio je Đuraško vić.
POBJEDA: Možemo li i kako postići kontinuitet u ispunjava nju obaveza u oblasti zaštite ži votne sredine koje smo odavno trebali uraditi? BULIĆ: Sa ispunjavanjem obave za, pogotovo kada je poglavlje 27 u pitanju (zaštita životne sredi ne) se već odavno kasni. Admini strativni, pa i stručni kapaciteti u ovoj oblasti su relativno mali i u velikoj mjeri neefikasni. EU pro moviše snažnu klimatsku akciju, održivi razvoj i zaštitu životne sredine. Pravna tekovina EU obuhvata propise koji se odnose na klimatske promjene, kvalitet vode i vazduha, upravljanje otpa dom, zaštitu prirode, industrij sko zagađenje, hemikalije, buku i civilnu zaštitu. Crna Gora ima određen i ograničen nivo spre mnosti u ovoj oblasti. Ostvaren je zanemarujući napredak u po gledu dodatnog usaglašavanja sa pravnom tekovinom EU, zaštite prirode i razvoja nacionalnog energetskog i klimatskog plana. I dalje su potrebni značajni na pori kada je riječ o sprovođenju i izvršenju, naročito u oblasti upravljanja otpadom, kvaliteta vode, zaštite prirode i klimatskih promjena. U predstojećim godi nama Crna Gora treba da inten zivira ambicije ka zelenoj tranzi ciji. I dalje važe stare preporuke iz 2020. U ovoj godini Crna Gora naročito treba da: u praksi spro vede akcioni plan za ispunjenje završnih mjerila u Poglavlju 27, posebno u sektorima otpada, voda i zaštite prirode; preduzme hitne mjere za očuvanje i unap ređenje ekološke vrijednosti za štićenih oblasti i potencijalnih lokacija u okviru projekta Natura 2000, kao što su Ulcinjska sola na, Skadarsko jezero, rijeka Tara i ostali riječni tokovi; intenzivira izradu nacionalnog energetskog i klimatskog plana u skladu sa pre porukama Energetske zajednice. Nada KOVAČEVIĆ
PODGORICA - Na ulcinjskoj Velikoj plaži mještani su juče pronašli uginulog delfina. Podataka o tome što se desilo nesrećnoj životinji još nema, premda su vidljive rane i krv, prenosi Antena M. Kako su kazali čitaoci koji su po slali fotografije, delfin je prona đen juče u blizini plaže ,,Safari“. Ovo, nažalost, nije prvi put da vidimo ovakvu scenu na našem Primorju. U prethodnim godi nama mlade jedinke kljunastog delfina nasukale su se u Bečići ma, na Kalardovu, u Ulcinju, a često stradaju i zbog nesavje snog postupanja ljudi. R. P.
9Poneđeljak, 29. avgust 2022. Društvo
Zaboravljena Dukljanska akademija
Državna
Iz Agencije za elektronske medije saopšteno da će stručne službe AEM-a razmotriti prilog emitovan na TV Pink, a koji se odnosi na izvještavanje o tragediji koja se dogodila na Cetinju
S obzirom da je Crna Gora ekskluzivna turistička destinacija, potrebno je zaštitu prirode i životne sredine staviti u vrh državnih prioriteta, što znači mobilizaciju svih sektora u društvu – od Vlade, sektorabrojnogsamouprava,nihstitucija,stručnihministarstava,inaučnihindržavnihiprivatpreduzeća,lokalnihveomaišarolikogNVOimedija
PODGORICA - Na Mana stiru Ćelija dobrska juče je postavljena državna zastava Crne Gore. - Postavljanjem državne zasta ve na Manastir Ćelija dobrska danas i na Crkvu Svete Petke ranije želimo samo da ukaže mo da je to vlasništvo našeg do brskog plemena. I da gospoda iz Crkve Srbije znaju i te kako ko je i kad gradio crkvu i ma nastir. I branićemo što je naše. Tuđe nećemo, svoje ne damo - poručio je mještanin Vaso Jablan Ovo je još jedna u nizu crno gorskih crkvi na koju je postav ljena crnogorska zastava. To je prema riječima mještana je dan od načina da se crnogorske svetinje zaštite od Crkve Srbije. R. P.
10 Poneđeljak, 29. avgust 2022.Svijet/Region
dostatak slobode i jednakosti država članica EU, bez obzira na oblik, Uniju čini posebno ranjivom kada je suočena sa ruskim imperijalizmom, budući da potonji nema ništa za ponuditi osim vlastitog modela politike i modusa operandi. Tražeći partnere značajnog ekonomskog ili demografskog potencijala, po mogućnosti podržane sopstvenim modelom imperijalne politike koji se sprovodio kroz istoriju, ruski imperijalizam nudi privilegovani oblik ekonomske i političke saradnje. Drugim riječima, imperijalizam nudi transformaciju kontinenta na njegovu ličnost i sliku, odnosno na dogovor sila s vlastitim udjelom Rusije i zajednički definisanim sferama uticaja. Dakle, koji su razlozi deficita slobode i jednakosti država članica EU koji otvara put takvim imperijalnim prijetnjama? O najvećem deficitu slobode svjedoči sve češće
STAV: Sloboda i jednakost nacija jedina su odbrana od prijetnje imperijalizma
RUSKA
Ruska agresija na Ukrajinu označila je kraj ere u istoriji Evrope kojom je dominiralo uvjerenje da se još jedan veliki rat na kontinentu ne može dogoditi s obzirom na traumatska iskustva 20. vijeka, dok sve evropske nacije dijele želju za mirom. Suočeni s tragičnim preokretom događaja, shvatili smo da imperijalizam nije samo istorijska kategorija već žila kucavica modernog svijeta koja svojom razornom snagom, u različitom stepenu, utiče na svakog od nas. Štaviše, postalo je jasno da se imperijalizam ne može integrisati sa slobodnim svijetom na trajnoj osnovi, a kamoli na harmoničan način, zatvaranjem očiju pred imperijalističkim ambicijama, sklonostima ili pukim navikama, pristajanjem na rasuđivanje i djelovanje u smislu sfera uticaja ili priznavanjem istorijskih prava ili posebnih ekonomskih interesa najmoćnijih država. BUĐENJE Kao takva, ruska agresija na Ukrajinu postala je poziv na buđenje za Evropu i podstakla je temeljno razmišljanje o njenoj budućnosti. Kao što je svojstveno svakom takvom razmišljanju, uslijedila je debata koju je pokrenuo kancelar Olaf Šolc iz Savezne Republike Njemačke, ukazujući na Evropsku uniju kao antitezu imperijalizma i pozivajući na njeno značajno jačanje u sadašnjoj strateškoj stvarnosti širenjem obima odluke donesene većinom glasova i ukidanjem prava veta. Takvo rješenje bi ustupilo mjesto preuzimanju vođstva Njemačke u znak priznanja odgovornosti za naš kontinent pred imperijalističkom Oslanjajućiprijetnjom.senasvoje istorijsko iskustvo koje je postalo žrtva imperijalizma susjeda i na vlastitu antiimperijalističku tradiciju i političku misao, Poljska ima posebno pravo i obavezu da se uključi u debatu. Navedena politička misao, zasnovana na uvjerenju da su svi ljudi i nacije slobodni i jednaki, sadržana je u nekim od najjednostavnijih krilatica koje su se prenosile kroz vjekove: „Jednaki sa jednakima, slobodni sa slobodnima! “; ,,Ništa o nama bez nas!“; ,,Za našu i vašu slobodu!“. Adam Ježi Čartoriski je prenio njihovu suštinu jednostavnim, ali krajnje smislenim riječima kada je 1830. napisao: „Svaka nezavisna nacija – poput pojedinca u zajedničkom poretku – ima pravo da ima vlastitu vladu i da gradi društvenu sreću na način na koji smatra da treba. Nijedna druga nacija, dakle, nije u poziciji da vlada prvom, a još manje da je smatra svojom svojinom ili oruđem, nema pravo da se miješa u ono što smatra dobrim za razvoj vlastitog domaćeg prosperiteta i blagostanja. Ni pod kojim izgovorom strana intervencija ne može narušiti zajednički sistem, kako bi silom, što je suprotno prirodi i zakonima, dvije nacije pretvorile u jedno društvo“. Iz poljske perspektive, za današnju Evropu imperativ je odbrana slobode i jednakosti kako pojedinaca tako i naroda u gotovo svakom kutku našeg kontinenta. U Ukrajini bi ukrajinski narod trebao biti slobodan da izabere svoj identitet, uređenje, politička opredjeljenja i vojne saveze, te da odluči kada će nastaviti borbu za nezavisnost i kada će sjesti za pregovore sa Rusijom. Njihova sloboda znači i suverenu jednakost prema bilo kojoj drugoj suverenoj državi, što je jednako neotuđivosti teritorijalnog integriteta Ukrajine. Ta sloboda i jednakost Ukrajine zahtijevaju sveobuhvatnu političku, diplomatsku, ekonomsku, a posebno vojnu podršku, pružanjem zemlji sredstava za efikasnu odbranu svoje nezaLažnavisnosti.podrška ili nikakva podrška svodi se na čisto pridržavanje imperijalističke teze da nacije ne uživaju jednaku državnost, moralni status i zaštitu međunarodnog prava, dok njihovu sudbinu, stanje ili položaj mogu određivati imperije ili dogovori sila. Da bi princip slobode i jednakosti nacija bio univerzalan i poštovan u odnosu na sve evropske narode, Ukrajina mora pobijediti uz našu podršku, dok ruski imperijalizam mora biti zaustavljen i Ipak,savladan.pokušaj da se zaustavi i nadjača imperijalizam u Evropi ne smije se svoditi na odnose između Rusije i Ukrajine, ili između Rusije i drugih zemalja kojima je oduzela teritorijalni integritet orkestrirajući beskrajne ili „zamrznute“ sukobe, kao što su Moldavija ili Gruzija. Ali težnja za dominacijom nad svojim partnerima, nametanjem svojih argumenata, zanemarivanjem njihovih prava, interesa i potreba ili neobraćanjem pažnje na njihove proteste – jednom riječju, imperijalističke tendencije – često se viđa i u Evropskoj uniji. Štaviše, teško da bi se neko ko ima bliži uvid u stvarnost Unije složio da je nedostatak težnji najmoćnijih država članica da prevladaju među primarnim nedostacima evropskih integracija. Slično tome, bilo bi teško naći bilo koga spremnog da tvrdi da su napori za dominaciju efikasna prepreka ruskom imperijalizmu koji prodire u EU. Stoga, ako se složimo oko neophodnosti reformisanja procesa donošenja odluka u EU, pomenuta reforma treba da bude usmjerena na obuzdavanje nastojanja dominacije stvaranjem povoljnih uslova za autentičnu slobodu i jednakost država članica, i na taj način ukrotivši sve imperijalne težnje i prakse.
odlučivanje većinom glasova, zbog čega raste nejednakost članica Unije. Male i srednje države, koje su nesrazmjerno manje sposobne da grade efikasne koalicije, uključujući koalicije za blokiranje, osuđene su na gubitak kada pokušavaju same da brane svoja prava, interese ili potrebe. A kada su nadglasani, o njihovoj sudbini odlučuju drugi, što znači da je njihova sloboda suštinski narušena. To je zato što sloboda znači da budemo podložni zakonu koji sami stvaramo snagom svoje volje. Pošto smo podložni odredbama ovog zakona, podložni smo svojoj volji i stoga ostajemo slobodni. Deficit jednakosti najjasnije otkriva neravnoteža u eurozoni, gdje se fiskalna i ekonomska neravnoteža okoštavaju. Od kada su neke države usvojile zajedničku valutu, nijesu mogle da se razvijaju održivo i skladno, dok druge ostvaruju stalni izvozni suficit, suprotstavljajući se apresijaciji sopstvene valute zahvaljujući kontinuiranoj ekonomskoj stagnaciji u drugim državama. Stoga je to sistem koji radikalno smanjuje bitnu komponentu jednakosti – jednakost šansi. Deficit u slobodi i jednakosti svodi se na konsolidaciju institucionalne i funkcionalne podjele država na male i srednje, odnosno veće i najveće, ne samo s neupitnom ekonomskom prednošću i demografskim potencijalom, već i s pravom glasa u procesu dono-
Današnji evropski poredak, poredak EU, ne štiti nas od erozije slobode i jednakosti država članica, trenda koji, kako je iskustvo pokazalo, vodi ponovnom rađanju imperijalizma. U tom kontekstu, prijedlog da se stvore institucionalni uslovi da Njemačka preuzme vodeću ulogu u Evropskoj uniji samo bi značajno pogoršao ovaj nedostatak slobode i jednakosti. Shodno tome, ako njemačka ponuda želi da odbrani EU od imperijalizma, što Njemačka smatra odgovornom da učini, Uniji nije potrebno njemačko vođstvo, već njemačko samoograničavanje
EU da postane željena antiteza imperijalizma
» Piše: Zbignjev RAU Kao takva, ruska agresija na Ukrajinu postala je poziv na buđenje za Evropu i podstakla je temeljno razmišljanje o njenoj budućnosti. Kao što je svojstveno svakom takvom razmišljanju, uslijedila je debata koju je pokrenuo kancelar Olaf Šolc iz Savezne Republike Njemačke, ukazujući na Evropsku uniju kao antitezu imperijalizma i pozivajući na njeno značajno jačanje u sadašnjoj strateškoj stvarnosti širenjem obima odluke donesene većinom glasova i ukidanjem prava veta. Takvo rješenje bi ustupilo mjesto preuzimanju vođstva Njemačke u znak priznanja odgovornosti za naš kontinent pred imperijalističkom prijetnjom AGRESIJA NA UKRAJINU POSTALA JE POZIV NA BUĐENJE ZA EVROPU: Brodjanka
RANJIVOST To je zato što, suprotno uobičajenom mišljenju, same međunarodne organizacije nijesu antiteza dureniekonomskipraksa,njeneDrugimstisnovanamožeMeđunarodnaimperijalizma.organizacijapostatisamoakojeza-naslobodiijednako-svihsvojihdržavačlanica.riječima,kadasusvestrukturneinstitucijeipolitičkeinicijativeipoduhvatiusmje-nagorepomenutuslobo-ijednakost.Stoga,svakine-
šenja odluka u EU, koji male i srednje države nijesu u stanju da uravnoteže čak ni zajed ničkim djelovanjem. Trajnost i praktična neprikosnovenost ove podjele dovodi do sistem ske, političke i ekonomske do minacije prvih nad drugima. Ova dominacija otvara put za intenziviranje nacionalnih in teresa dominantnih država na račun onih kojima dominiraju. Garancija uspjeha ovog pro cesa je da dominantne države imaju neupitnu sposobnost da svoje posebne nacionalne in terese predstave i definišu kao zajedničko dobro svih država članica Evropske unije. To je uslov koji pruža plodno tlo i za nastojanja ruskog imperijaliz ma i imperijalne prakse unutar same Evropske unije.
–
Kolonu predvodili članovi „Noćnih vukova“
Okupljanje nacionalista i „Noćnih vukova“ u Beogradu
„Litija
Iako je skup najavljen kao protest zbog organizovanja Europrajda u Beogradu, ne ma transparenata niti govora protiv te manifestacije. Beogradu za spas Srbije“
vila ka Hramu Svetog Save, a incidenata nije bilo. Dok su prolazili Ulicom kralja Mi lana, učesnici su uzvikivali „Kosovo je srce Srbije“.
Nuklearna elektrana Zaporožje
(Autor je ministar vanjskih poslova Poljske i predsjedavajući OEBS-a)imperijalizmaželjenaimperijalizmaOlafŠolc BellacasaladePuigBorja STO OSAMDESET ŠESTI DAN RUSKE INVAZIJE NA UKRAJINU: Nastavljena granatiranja kod nuklearke, ali i optužbe U Zaporožju nivo radijacije stabilan
osvajači
KIJEV/MOSKVA - Nije uo čeno povećanje nivoa radi jacije u nuklearnoj elektrani Zaporožje nakon nedavnog granatiranja, objavile su vla sti u Kijevu i Moskvi. Rusija tvrdi da je pogodila pogone fabrike Motor Sich u regiji Zaporožja. Postrojenje je mjesto gdje se popravljaju helikopteri za ukrajinske vaz dušne snage, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane. – Precizno oružje kaonaUkrajine,gurnost–renjebinapade.sijagranatiranju,noNuklearkavanjskihrekaoarnenjemkontinentRuskeelektranudanajinskeIznijeliministarstvo.aviacijehelikopterigonepogodilodručjuuvazdušno-svemirskihruskihsnagagraduZaporožju,napofabrikeMotorSich,jeproizvodnepoukojimasupopravljaniukrajinskeratne–saopštilojeruskosuitvrdnjudasuukrasnageuposljednjadvagranatiralenuklearnuZaporožje.snage,,dovodecijeliuopasnost“korišćenajvećeevropskenukleelektranekaovojnebaze,jeukrajinskiministarposlova.uZaporožjunedavjebilaizloženažestokomaUkrajinaiRumeđusobnoseoptužujuzaPojavilasebojazandaborbemogleuzrokovaticuradijacije.Decenijamajenuklearnasiostalaglavniprioritetposebnosobziromnašutragičnuprošlost–reje 1986. godine. Ruski pretvorili su nuklearnu elektranu Zaporož je u vojnu bazu dovodeći cijeli kontinent u opasnost – rekao je Kuleba te dodao: ,,Ruska vojska mora izaći iz nuklearke, oni nemaju tamo što raditi“. Nuklearka je već dugo pod okupacijom Rusa, ali u njoj ra de ukrajinski radnici. Dvije osobe su povrijeđene, a nekoliko zgrada je oštećeno u sjeveroistočnoj Ukrajini na kon što su pogođene ruskim granatiranjem, tvrde vlasti. U objavi na Fejsbuku, ukrajin sko Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je da je polici ja u Sumiju pokrenula kazneni Oštećenepostupak. su kuće, poslovni objekti, trgovina, škola i dječji vrtić, dodalo je ministarstvo. Petnaest kuća uništeno je u selu na jugoistoku Ukrajine nakon ruskog granatiranja, izvijestila je policija na Tele Navodegramu. da su fragmenti rake ta uništili nekoliko zgrada u mjestu Tavrijske i da su neke prostorije bile direktno po gođene. Nema informacija o Kancelarijažrtvama. ukrajinskog glav nog tužioca saopštila je da je od početka invazije ubijeno najmanje 379 djece, a 733 ih je povrijeđeno. Ipak, očekuje se da su stvarni brojevi veći s obzirom na to da trenutni broj ne uključuje žrtve na teritori jima pod ruskom okupacijom i područjima u blizini linije Britanskofronta. ministarstvo od brane saopštilo je da još nije jasno kako će Rusija postići najavljeno veliko povećanje svojih oružanih snaga, ali da je malo vjerovatno da će uve ćanje broja vojnika značajno povećati njenu borbenu moć u PredsjednikUkrajini. Rusije Vladimir Putin potpisao je dekret o po većanju broja ruskih oružanih snaga na 2,04 miliona sa 1,9 mi liona dok rat u Ukrajini ulazi u sedmi Britanskomjesec.ministarstvo od brane ocijenilo je u redovnom izvještaju o ratu da nije jasno hoće li se to postići regrutova njem više dobrovoljaca ili po većanjem regrutacije. U svakom slučaju, to vjerovat no ne bi imalo veliki uticaj na rat u Ukrajini s obzirom na to da je „Rusija izgubila desetine hiljada vojnika, regrutuje se vrlo malo novih vojnika pod ugovorom, a vojni obveznici nijesu obavezni da služe van ruske teritorije“, objavilo je britansko ministarstvo na Tvi teru.
BEOGRAD - I pored naja ve da je Europrajd zabra njen, protivnici njegovog održavanja okupili su se sinoć u 18 sati na skupu ,,Litija za spas Srbije“. Organizatori su poručili da je to porodična šetnja, a učesnike pozvali da pro šetaju u miru. Nakon okupljanja ispred Pa trijaršije SPC i čitanja moli tve Očenaš, nekoliko stotina učesnika se, preko Terazija i Slavije, uputilo ka Hramu Svetog Save. Kolonu su pred vodili članovi moto udruže nja „Noćni vukovi“. Pripad nici Ministarstva unutrašnjih poslova štitili su prostorije Prajd info centra. Kolona je prošla pored centra i nasta
SSpektakularnatudijaSlučaja
U
Dmitro Kuleba, misle ći na katastrofu u Černobilju
Sjeverni tok služi kao spekta kularna studija slučaja. Prihva tanje ponude trajnog pristupa jeftinijem ruskom gasu trebalo je da obezbijedi konkurentsku prednost na zajedničkom trži štu u zamjenu za neformalno prihvatanje ruske sfere uticaja na postsovjetskom prostoru. Premošćivanje jaza između ključnih političkih interesa ru skog imperijalizma i ekonom skih ambicija najmoćnije dr žave u Evropskoj uniji dovelo je do njene trajne transforma cije prema imperijalističkom modusu operandi. Dobijanje dominantne tržišne pozicije došlo je na račun ne samo po drivanja jednakih uslova igre, već i zbog toga što su evropske ekonomije postale zavisne od ruskih snabdijevanja energen tima i bezbjednosnih intere sa nekih država članica EU i Ukrajine. Politička saradnja sa Rusijom preferirana je i po ci jenu lojalnosti prema savezni cima, posebno onima koji su najizloženiji ruskim imperija lističkim zahtjevima na istoč nom krilu NATO-a. Sve ove akcije nijesu bile slučajnost, već rezultat smišljene, ciljne i dosljedno vođene strategije koja je predstavljena kao čisto ekonomski evropski projekat od ekonomske koristi za sve, odnosno dio zajedničkog do bra država članica. Ali kada je kao rezultat ruske agresije na Ukrajinu ova stra tegija sada propala, opšte do bro je redefinisano kao evrop ska solidarnost. Prestanak konkurentske prednosti Nje mačke na zajedničkom tržištu rezultirao je prijedlogom – na kojem je Njemačka insistira la – da sve države članice do brovoljno smanje potrošnju plina za 15%, uključujući i one zemlje koje su uporno upozo ravale svoje evropske partnere da ne postanu zavisne od Ru sije. jedni ra Stu, druGi padaju Još jedna važna ilustracija im perijalne prakse unutar EU je slučaj Grčke. Od stvaranja zone eura, njemačka privreda održava pozitivan trgovinski bilans, dok se privreda Grčke (kao i drugih južnoevropskih zemalja) bori sa izazovima stagnacije, padom konkuren tnosti i, kao posljedicom, ra stom duga. Ali i pored toga, jedinstvena valuta je pred stavljena kao korisna za sve zemlje eurozone i kao njihovo zajedničko dobro. Ekonom ska kriza 2010. godine otkrila je dijalektičku prirodu ovog dobra. Zajedničko dobro je bio uspjeh stranog kreditira nja, uglavnom njemačkih fi nansijskih institucija, i izvoza, takođe pretežno njemačkih kompanija. Tokom krize po kazalo se da opšte dobro uk ljučuje prebacivanje svih troš kova neispravnog sistema koji stimuliše zaduživanje evrop skog juga na Grke – uprkos činjenici da je problem duga svih južnoevropskih zemalja samo druga medalje procvata njemačkog izvoza. Dakle, današnji evropski pore dak, poredak EU, ne štiti nas od erozije slobode i jednakosti dr žava članica, trenda koji, kako je iskustvo pokazalo, vodi po novnom rađanju imperijaliz ma. U tom kontekstu, prijed log da se stvore institucionalni uslovi da Njemačka preuzme vodeću ulogu u Evropskoj uni ji samo bi značajno pogoršao ovaj nedostatak slobode i jed nakosti. Shodno tome, ako nje mačka ponuda želi da odbrani EU od imperijalizma, što Nje mačka smatra odgovornom da učini, Uniji nije potrebno nje mačko vođstvo, već sjetitisformaciju.helenističkunakladnokojihelenističkihuzmenopravnihnedilematakođestvukojiegzistencijalnimIzskogređenjupolitičkogdajalnihkostiidejukvuAkolosti.suodnesukombilinanaporiinstitucija.varajućeshodnoblagostanjaopštevamaododsmjerte.naprivremenonekedjelimičnorješenjealizamdozvoj,nakihčlanicaEU.temeljcagovoevropskogubodatemeljnevaEvropskojstavljaKaorijalizma.postanežavaćesamoograničavanje.njemačkoTektadataslobodaijednakostdrčlanicaomogućitidaEUželjenaantitezaimpeštoimperijalizampredtemeljnuprijetnjuuniji,takoinjegoefikasnaodbranazahtijevareforme.Stogaslodržavačlanicazahtijeva,principu,radikalnojačanjekonsenzusainjepriznavanjekaokamenadjelovanjaisaradnjeJednakostizmeđudržavazahtijevavraćanjejedmogućnostizanjihovraštozauzvratmoradovestireformeeurozone.Radikaovereformenesmije,priori,spriječitibilokakvokaoštojesistemskoiotpuštanjedugazačlaniceeurozoneilibiloilitrajnovraćanjenjihovenacionalnevaluŠtaviše,reformskizamahipromjenatrebajudoćisamihdržavačlanica,aneinstitucijaEU.Natimdržajedapredstaveidefinišudobro,odnosnoprincipeirazvojasvihnjihi,tome,daodredeodgosferenadležnostitihNadalje,reformskimorajubitizasnovanipretpostavcidaonikojisupogođeniimperijalističpolitikomtrebadadoprivišedjelotvornojodbraniimperijalizmaodonihkojitosamipraktikovaliuprošneuspijemopreduzetitareformu,akonebranimoipraksuslobodeijednanacijanaspramimperiprijetnji,pomoćićemodođedointelektualnoginazadovanjauposastoljećimaevropnapretkainasljeđa.tograzloga,suočenismosizazovom,nikakonijenovinauiskuEvrope.UzorunašeerejemoraladaserazriješidaliRimtrebadaostarepublikaslobodnihiravgrađanailidaprekarakteristikesusjednihmonarhija.OnisubranilirepublikuprisuupozorilidaRimkrajunećepreživjetitakvuimperijskutranVrijedisedanasnjihovogupozorenja.
11Poneđeljak, 29. avgust 2022. Svijet/Region
Anenerbe (njem. Ahnenerbe) bila je nacistička organizacija koja se predstavljala kao „društvo za istraživanje drevne germanske istorije i nasljeđa predaka“. Bavila se eksperimentima i izučavanjem praistorije, arheologije, paranormalnih pojava i misticizma u cilju potkrepljivanja ,,teorije arijevske rase“, a kasnije je postala sastavni dio paravojne organizacije Šucštafel (poznate i kao SS). Anenerbe su osnovali 1. jula 1935. godine Hajnrih Himler, Rihard Valter Dar i Herman Virt Pod njenim okriljem su se do kraja Drugog svjetskog rata sprovodila sva arheološka istraživanja. Zbog značajnih
Jozef Mengele Anenerbe kao sastavni dio paravojne organizacije SS pojava i misticizma u cilju
NOVA SAZNANJA: Crteže na okapini u Lipcima krajem 19. vijeka otkrio je britanski arheolog Artur Evans, a tragom tražili svastike
Nacisti
finansijskih sredstava kojima je organizacija raspolagala i brojnih oblasti kojima se bavila, u njene redove je vremenom stupio veliki broj akademika. Nacistička vlada koristila se doktorAnenerbeanajistaknutijihArijevcima.odadjelovanja,istraživanjarezultatimaAnenerbe-akakobiopravdalasvojeradikalnepoliti-keuraznimoblastimaaposebnobiučvrstilanarativsuperiornojrasi-Jedanodčlanovabiojeizloglasni AnenerbeanajistaknutijihArijevcima.odadjelovanja,istraživanjarezultatimaAnenerbe-akakobiopravdalasvojeradikalnepoliti-keuraznimoblastimaaposebnobiučvrstilanarativsuperiornojrasi-Jedanodčlanovabiojeizloglasni
12 Poneđeljak, 29. avgust 2022.Kultura PODGORICA – Nekadašnji profesor Univerziteta u Skoplju Vaso Tomanović možda je prvi naučni radnik sa ovih prostora koji je u poslijeratnoj Jugoslaviji, sredinom pedesetih godina, otkrio okapinu u Lipcima, ali definitivno nije prvi koji je čuvene crteže na stijenama zabilježio i interpretirao u evropskoj i svjetskoj arheologiji. Sedam decenija ranije, najvjerovatnije između 1877. i 1882. godine, crteže u Lipcima, stare bar 3.000 godina, prvi je otkrio britanski arheolog Artur Evans (1851–1941). Najraniju zabilješku o okapini, kako sada stvari stoje, Evans je ostavio 1894. godine u članku „Primitive pictographs and a prae-Phoenician script, from Crete and the Peloponnese“, koji je objavio Journal of Hellenic studies. Isti tekst štampan je ponovo i 1895. godine, a Evans će nešto malo iscrpnije zapažanje o okapini objaviti i 1908. u zborniku pod nazivom „Anthropology and the Classics“. Ovaj britanski naučnik i novinar koji je, uz arheologiju, za Manchester Guardian izvještavao i o jeorganizacijeiniciranuslavijujumačkuvijekajemtioratovima,crnogorsko-turskimsigurnonijenislu-daćenjegovootkrićekra-tridesetihgodinaprošlogpodstaknutijednunje-arheološkuekspedici-daodeuKraljevinuJugo-itadašnjuCrnuGoru,uokvirunacističkeAnenerbe,kojuosnovao Hajnrih Himler NIZ ISTRAŽIVANJA Vezu između okapine u Lipcima, Artura Evansa i Anenerbe-a, otkrio je arheolog iz Kotora Miloš Petričević koji je, radeći na svojoj doktorskoj disertaciji, pronašao bibliografske izvore što su ga odveli sve do britanskog naučnika i Njemačkog saveznog arhiva (Bundesarchiv). Petričević je Pobjedi eksluzivno ustupio svu arhivsku građu i izvore do kojih je došao, a pokazuju da su Evansovo otkriće, najvjerovatnije kroz pomenute tekstove, zapazili njemački arheolozi Franc Althajm (1898-1976) i Erika Trautman Dvoje(1897–1968).arheologa, koji će kasnije i zvanično postati članovi Anenerbe-a, regrutovani su da bi učvrstili teoriju Gustava Kosine o porijeklu Indoevropljana, a samim tim i sa naučnog stanovišta ojačali ideologiju nacional-socijalizma. Kosina je bio otac njemačke kulturno-istorijske arheologije i tvrdio je da Indoevropljani ne potiču iz Azije, već da je njihova kolijevka bila negdje na Baltiku, sjeveru Evrope, odnosno na teritoriji današnje Njemačke, te da je taj kulturni uticaj u Evropi eksplicitno došao iz Njemačke. On i njegovi sljedbenici će kasnije da zagovaraju tezu o Indogermanima. Kosina, kako to vidi arheolog Miloš Petričević, nije ni slutio da će njegova hipoteza poslužiti nacističkoj Njemačkoj da izgradi narativ o superiornoj rasi - Arijevcima. - Nacisti pokreću niz istraživanja. Njima su najzanimljiviji bili prikazi na stijenama u Švedskoj i Norveškoj. Potom su se fokusirali na Val Kamoniku u Alpima, gdje su na jednom mjestu našli germanske rune. Oni su zapravo, što je u arheologiji nedopustivo, sinhronizovali navodne rune i ono što je nastalo ranije. I to je njima bio vrlo jak dokaz o migraciji Germana, odnosno stvaranja istorijskih teritorija – kazao je Petričević za PobjeAdu.što su arheolozi Althajm i Trautman u ljeto 1937. godine tražili u Boki Kotorskoj? Odgovor je, bar za Petričevića, više nego jasan – prije svega svastike na crtežima u Lipcima, koje je i pomenuo Artur Evans u jednoj od svojih zabilješki. - Zahvaljujući novim saznanjima, odnosno činjenici da su predstave na stijeni u Lipcima otkrivene krajem 19. vijeka, a da se u opisu koji je nesumnjivo bio poznat njemačkim istraživačima, eksplicitno navode prikazi različitih formi svastika, jasno je da je arheološka ekspedicija prvenstveno imala za cilj pronalazak i analizu oslikane stijene u Lipcima – rekao je Petričević i dodao da je uvjeren da su njemački arheolozi u Boki Kotorskoj radili u tajnosti, prikupljajući obavještajne podatke. Petričević je ukazao da su se Atlhajm i Trautman, nakon istraživanja stijenskih prikaza u Italiji (Val Kamonika) 1936. godine, uputili ka istočnoj obali Jadrana u nastojanju da pronađu direktnu vezu ovog područja i „nordijske matice“. - Originalni dopisi i pisma osnivača, rukovoditelja i članova Anenerbe-a čuvaju se u Njemačkom saveznom arhivu. Uvidom i analizom ove arhivske građe pronađeno je nekoliko dokaza o aktivnostima Anenerbe-a na području Boke Kotorske – kazao je PeKorespondencijatričević. unutar upravljačkog tijela organizacije najvažniji je izvor za proučavanje njenih istraživačkih -aktivnosti.Analizirani dopisi pokazuju uglavnom korespondencijsku prirodu obraćanja između saradnika, istraživača i visoko rangiranih članova organizacije, uostalom i samog Hajnriha Himlera. Pojedina svojeručna pisma, poput onih iz zbirke Kapo di Ponte, svjedoče o korespondenciji u funkciji informisanja i istraživačkim aktivnostima na arheološkim
Prsten sa organizacijeamblemomAnenerbe Hajnrih Himler i Adolf Hitler Varijacije svastika na stijeni u Lipcima Njemački arheolozi Franc Althajm i Erika Trautman, koji su boravili u Boki Kotorskoj 1937. godine S.VASILJEVIĆ
Britanski naučnik i novinar Artur Evans koji je, uz arheologiju, za Manchester Guardian izvještavao i o crnogorsko-turskim ratovima, sigurno nije ni slutio da će njegovo otkriće krajem tridesetih godina prošlog vijeka podstaknuti jednu njemačku arheološku ekspediciju da ode u Kraljevinu Jugoslaviju i tadašnju Crnu Goru, iniciranu u okviru nacističke organizacije Anenerbe, koju je osnovao Hajnrih Himler
upozna sa njihovim radom i ciljevima kako bi ih pripremio za putovanja u Italiju i Boku Kotorsku. Od posebne važnosti je i prepiska između Hona i Ota Ulmana, gdje je navedeno da su Althajm i Trautman donijeli niz izuzetnih fotografija stijenskih prikaza iz Val Kamonike, Ilirije i sa Sicilije. Između ostalog, u svojim detaljima predstave priljivog pisma zaključuje se da su njemački istraživači posjetili Boku Kotorsku vođeni tačno određenim ciljem. Interesantno je da u pismu Althajm navodi da nijesu pronašli stijenske prikaze ali da su umjesto toga pronašli utvrđenje gdje se ilirska kraljica Teuta povukla pred Rimljanima 223. g.p.n.e. U izuzetno sumarnom saopštenju navedeno je da rade na utvrđenom gradu ilirske kraljice Teute gdje su pronašli ostatake zidne konstrukcije i ulomke keramike. Iz opisa bedema koji je zasigurno privukao pažnju Althajma kao stručnjaka za klasičnu filologiju i arheologiju – siguran je Petričević.
13Poneđeljak, 29. avgust 2022. Kultura
Za arheologa Miloša Petričevića, najznačajnije otkriće Artura Evansa u Boki Kotorskoj, pored njegovog interesovanja za nalazište u Risnu, jeste oslikana stijena u Lipcima. Direktnu potvrdu njegovog boravka u Boki Kotorskoj nalazimo u dopisu učitelja Grgura Urlića Ivanovića iz Risna. Pismo upućeno redakciji „Viestnika hrvatskog arkeologičkoga družtva“ najvećim dijelom sadrži opise Evansovih arheoloških iskopavanja i prikupljanja pokretnih nalaza na području Risna 1878. godine. Petričević pretpostavlja da je tokom te godine Evans najvjerovatnije i otkrio okapinu u Lipcima, a najkasnije do 1882. godine. - Dugo vremena unatrag smatralo se da je ova okapina otkrivena početkom pedesetih godina prošlog stoljeća. Prikupljajući arheološke podatke na području Boke Kotorske Artur Evans će na lokaciji između Morinja i Risna otkriti neobičan skup piktografa, prema njegovim riječima - na stijeni iznad „svete pećine“ – kazao je TeškoPetričević.jeutvrditi razloge zbog čega je podatak o ovom važnom otkriću bio dugo nepoznat našoj arheologiji. Međutim, ukoliko se podrobnije analizira opis lokacije nalaza, prema riječima Petričevića, postaje jasno da Evans nije upotrijebio bližu prostornu odrednicu za lokalizaciju samog nalazišta što je značajno umanjilo bibliografsku vidljivost ovog vrlo značajnog arheološkog nalaza. „...U Bokokotorskom fjordu, nedaleko od lokaliteta Rhisinium, glavnog grada starog ilirskog kraljevstva, moja lična istraživanja su krunisana otkrićem neobične grupe oslikanih predstava na stijeni iznad svete pećine...“, piše Evans u zborniku koji je objavljen 1908. godine. Evans ističe da su na crtežima pretežno motivi životinja i varijacije svastika, te da sigurno potiču iz predhrićanskog doba, a da je njegovo dalje istraživanje okapine prekinuto „višom silom“. Ta „viša sila“, koju pominje Evans, mogao bi da bude novi rat između Crne Gore i Turske, ali i problemi sa austrougarskim vlastima koje su 1882. godine Evansa označile kao špijuna, zbog njegovih novinarskih izvještaja za Manchester Guardian, pritvorile ga u Dubrovniku, a potom i protjerale u Veliku Britaniju. Inače, Evans je bio poznat i po tome što je prvi istraživao kamene tumule na području Konavala, kod Dubrovnika, gdje je i živio.
MIGRACIJE Njihova istraživačka kampanja na istočnoj obali Jadrana nastavljena je preko Splita i Bihaća, o čemu je Althajm takođe izvještavao. Posebnu pažnju je, prema riječima Petričevića, posvetio nalazu u Dioklecijanovoj palati u Splitu, gdje su otkrili interesantnu ni, ukazuje na istraživački prioritet ove ekspedicije – rekao je OnPetričević.jesiguran da je glavna prepreka otkriću bio opšti prostorni okvir koji je Artur Evans naveo u opisu stijenskih prikaza, budući da nigdje ne pominje Lipce kao toponim. - To je nesumnjivo otežalo njemačkim arheolozima identifikaciju lokacije na kojoj se nalaze prikazi svastika. Na kraju, zaključak da je utvrđeni grad kraljice Teute vrlo važan za razumijevanje donjegermanske migracije govori da njemačka arheološka ekspedicija ipak nije uspjela pronaći lokalitet u Lipcima i da zaključnom formulacijom Althajm pokušava opravdati postignuti rezultat – rekao je Petričević.
Felsbilderdieviennavodi:fandenwirinderBuchtvonCattarogesuchtennicht.“(U ska Althajma u prvom dijelu
Kopije pasoša Franca Althajma i Erike Trautman, njihova pisma, zajedno sa korespondencijom Himlera i Hona
ZAPUŠTENOST Okapina u Lipcima je nepokretno kulturno dobro i pod zaštitom države je od 1961. godine. Pobjeda je, podsjetimo, krajem maja objavila opširnu priču o zapuštenosti ovog lokaliteta, odnosno nebrizi vlasnika (lokalne samouprave) i države, što su potvrdili i kompetentni sagovornici našeg lista. Inače, kompoziciju lova u gornjem dijelu crteža čini predstava četiri jelena i košute u pokretu s lijeva na desno. U drugom nizu nalazi se predstava svastike, konjanika i ponovo jelena. U donjem dijelu stijene, lijevo, dominiraju linearni geometrijski oblici koji su protumačeni kao prikazi svastika i broda u plovu. Prema novijoj interpretaciji poljskog istraživača Pjotra , svastike reflektuju izgled Bokokotorskog zaliva. Upravo u ovom dijelu najvidljivije su devastacije, tačnije tragovi novih ureza koje su preko praistorijskih crteža ostavili nepoznati posjetioci.
Jovan NIKITOVIĆ
tragom njegovih zabilješki Hitlerova Njemačka 30-ih godina prošlog vijeka poslala je arheologe u Crnu Goru u Risnu je sačuvano dvanaest rukopiFranc Althajm, Erika Trau– rekao je daPetričević.susaradnici Anenerbe-a istraživača na vine jenskuJugoslavijeumjetnost Althajma i kumentovanja petroglifskih (u dopisu je naveden italijanski naziv za Kotor – Cattaro) poručio , te se naslućuje da je u pitanju ostatak kiklopskog istraživanja Althajm je zakljumijevanje donjegermanske stio je teritoriju Kraljevine Jugoslavije 19. avgusta 1937. postave Rakek u Sloveniji i uputio se prema Kapo di ti citirano pismo koje se dijelom odnosi i na ki Kotorskoj – ističe hajma, u koje je Pobjeda takođe imala uvid, ovaj olog
Neobična grupa oslikanih predstava na stijeni iznad „svete pećine“ Britanski arheolog i novinar Artur Evans
Arheolog Miloš Petričević
Prioritet u budućem vremenu mora biti kvalitet života građana koji 365 dana žive u našem gradu. Mi koji smo ostali ovdje, naši preduzetnici koji se bore da opstanu, kulturni radnici, sportisti, turistički preduzetnici, mladi moraju biti u fokusu razvojnih projekata lokalne uprave – istakao je Milan Đukić, predsjednik SO Kolašin
Marta Šćepanović govori na svečanoj sjednici – Od vlade očekujemo odluku o kriterijumima za raspodjelu sredstava iz Fonda ekonomskog državljanstva kako bismo mogli da planiramo realizaciju ključnih projekata iz kapitalnog budžeta. Finansijski smo stabilni, ali ima prostora za poveća nje prihoda. Program „Evropa sad“ je smanjio prihod opština kao i pripadajuća sredstva iz Egalizacionog fonda – kazala je Marta Šćepanović.
Taj dan pamtim po svim riječima koje sam izgovorila za ovom govornicom dok sam preuzimala odgovornost za upravljanje Kolašinom, gradom koji više ne može da čeka. – Za svega dva i po mjeseca, sa svojim saradnicima i gradskim službama, u saradnji sa građanima, sproveli smo niz aktivnosti kojima smo pravi servis građanima. Naslijeđena finansijska i organizaciona konsolidacija od mojih prethodnika pomogla nam je da nastavimo putem profesionalne, odgovorne i ka građanima okrenute lokalne vlasti. Uveli smo Građanski sat da građane uključimo u prepoznavanje i rješavanje problema. Obezbijedili smo prenos jednica SO putem Jutjub kanala. Uvodimo „Sistem 48“ gdje će građani mobilnim telefonom prijavljivati probleme, uljepšavamo i uređujemo grad, uklanja mo stare i napuštene objekte. Uz pomoć partnerskih donacija zamijenili smo dotrajali gradski mobilijar. Dječje igralište je premješteno u park hotela ,,Bjanke“ gdje je i opremljena moderna teretana na otvorenom. Sva naša naselja imaće zone za šetnju, odmor, mobilijare. Branimo „Kuću Marića“ i uređujemo dvorište iza zgrade Doma penzionera. Do izgrad nje podzemnog parkinga, obezbijedili smo tri privremena u centru, a priprema se i javni poziv za projekat parkinga mon tažno-demontažnog tipa – istakla je Marta Šćepanović Pamtiću 9. jun
– Ubrzani razvoj i brojne šanse dovele su naš Kolašin na prekretnicu. Građevinski bum i sve negativne posljedice sadašnjih urbani stičkih planova koji su kreirani van Kolašina, već sada negativno utiču na svakodnevni život građana. U javnosti raste podrška našoj inicijativi da se ti planovi što prije unaprijede kako bi se zaustavilo narušavanje fizionomije i ambijentalnih vrijednosti jednog od najljepših gradova na sjeveru. Budući prostorni planovi i strategije razvoja moraju se donositi uz sve veće učešće građana Kolašina. Nikada više „tranzicioni kapital“ neće moći da „crta“ pla nove u Kolašinu,već će morati da stanu u red sa građanima i javnim interesom – istakao je Đukić „Tranzicioni kapital“ i „crtanje“ planova
Dobitnici Plakete opštine
14 Poneđeljak, 29. avgust 2022.Povodi
đani su nam svjedoci da smo u tome uspjeli – poručio je Milan Đukić,predsjednik SO Kolašin. Na svečanoj sjednici su uruče ne i opštinske nagrade – Plake tu opštine su dobili Miodrag Džim Brković, Milan Mikan Medenic a i Služba zaštite i spašavanja. Anđela Vlaho vić i Jovana Grujić dobile su nagradu za najbolje učenice završnog razreda srednje ško le. Najbolja učenica završnog razreda osnovne škole je Alek sandra Rovčanin, a Škole za osnovno muzičko obrazova nje Helena Vuković. Najbolja mlada sportistkinja je Katari na Đukić iz Karate kluba Gor štak. U kulturno- umjetničkom programu učestvovali su uče nici Škole za osnovno muzič ko obrazovanje, gitaristkinja Nađa Grdinić, pjesnik Nikola Šćepanović i pjevačka grupa „Đude“. D. DRAŠKOVIĆ
Skupštine
PODSJEĆANJA: Kako je Milovan Đilas govorio o Amfilohiju sjednicom obilježen Dan
Sveštenik koji nije iznad političkih strasti i zađevica nije pravi sveštenik i samo može crkvi da nanese štetu Svečanom
sa okupatorima tokom rata i na kraju se s Njemcima našao na drugom kraju Jugoslavije, ostavivši prijesto Svetog Petra I Njegoša - to nije grijeh i greš ka i treba to prećutati! Sveštenik koji nije iznad političkih strasti i zađevica nije pravi sveštenik i samo može crkvi da nanese štetu. I šta znači ta nekulturna animoznost protiv bezbožni ka? Pa današnji svijet ne bi bio što jeste – potonuo bi u mrak i tehničko zaostajanje, da nije i bezbožnika: bezbožništvo je jedna od neizbježnih vjera modernog vremena – objaš njavao je Đilas. R. P. KOLAŠIN – Ponovo smo na prekretnici, živimo vrijeme koje traži nove bastadure. Spremne da na slobodar skim tekovinama evropskih i civilizacijskih vrijednosti zapale luču dugo očekivanog razvoja kolašinskog kraja. Praveći otklon od prakse koja je zanemarivala javni in teres Kolašinaca i Kolašinki, bijemo bitku za građane, tu riste, investitore, za otvoren, moderan i urban grad – ista kla je Marta Šćepanović na svečanoj sjednici povodom 28. avgusta, Dana opštine. Sjednici su, između ostalih, prisustvovali Ivan Vuković, gradonačelnik Podgorice, Dušan Raičević, predsjednik Opštine Bar, Petar Smolović, predsjednik Opštine Bijelo Polje, Ivan Ašanin, potpred sjednik Opštine Mojkovac... Šćepanović je istakla da je to čak kolašinskog razvoja neza ustavljivo pokrenut. Treba da svi budemo u funkciji razvoja, a ne da mu zabijamo klipove iz raznih političkih, uskostra načkih i populističkih razloga. Kolašin mora da nam je na pr vom mjestu. – Fokusiraćemo se na komu nalnu inrastrukturu, a prije svega na vodosnabdijevanje. U toku je tenderska procedura za rekonstrukciju postojećeg vodovoda i stavljanje u funk ciju rezervoara Dulovine čime će se za 60 odsto povećati ka pacitet postojećeg vodovoda. Projekat Ulice Boška Rašovi ća nam je prioritet, a kod EU apliciramo za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacije. Izmjene PUP-a, koje su u nadležnosti Vlade, riješiće probleme objekata od opšteg interesa kao što je auto buska stanica i gradska pijaca za koju postojii interesovanje investitora. Finansijski i or ganizaciono preko JU Centar za kulturu smo pomogli nikad raznovrsnije i kvalitetnije kul turno ljeto. Auto-put je dao snažan zamajac turističkoj privredi, ali i poljoprivredi i novim radnim mjestima. Tom magistralom ćemo nadomje stiti nepravedno višedecenij sko zaostajanje naše opštine i spremno dočekati sve veće in teresovanje investitora – kaza la je Marta Šćepanović, pred sjednica Opštine Kolašin. Milan Đukić , predsjednik Skupštine opštine, izrazio je očekivanja od državnih orga na da zaštite najveću turističku vrijednost Kolašina – planin ski prostor, njegov pejzaž i bi –odiverzitet.Svjedoci smo betonizaci je i urbanizacije planinskog prostora, divlje gradnje, koja poprima zabrinjavajuće raz mjere na Bjelasici, Komovima, Kapetanovom jezeru. Prioritet u budućem vremenu mora bita kvalitet života građana koji 365 dana žive u Kolašinu. Mi koji smo ostali ovdje, naši predu zetnici koji se bore da opstanu, sportisti, kulturni radnici, tu ristički poslenici, mladi – mo raju biti u fokusu razvojnih projekata lokalne uprave. Ako smo uspjeli da obezbijedimo
domaćinstvo MOSI-ja 2023. godine, ne smijemo se uplašiti velike obaveze pa je zato pred organima izvršne vlasti kra tak, ali dinamičan period da se uradi sve kako bi se spremno dočekala najveća amaterska smotra sporta na Balkanu. Ovo je prilika da se zahvalim kolašinskim preduzetnicima koji uvijek pronađu snage da pomognu sportska i kulturna dešavanja i humanitarne ak cije. Na isteku našeg mandata, moram da naglasim istorijsko političko dostignuće ove lokal ne uprave u odnosu na sve pret hodne. Pošteđeli smo Kolašin i njegove građane političkog revanšizma, nacionalnih i par tijskih podjela i tenzija, a gra
opštine Kolašin – ime crnogorskog razvoja i dostojanstva
PODGORICA - U knjizi ,,Raspad i rat“, dnevnik 19891995. Milovan Đilas govori o tadašnjim čelnicima Srpske pravoslavne crkve, pogotovo Amfilohiju tvrdeći da ,,sve štenik koji nije iznad poli tičkih strasti i zađevica nije pravi sveštenik i samo može crkvi da nanese štetu“. – Čitam u „Politici“ razgovor vladike Amfilohija i Bulovića i Matije. Nedovoljno konkretno i apsolutizacije ne samo pravo slavlja, nego i crkve. Patrijarh Pavle jeste pobožni čovek kakvog nismo imali na čelu crkve, mada je politički naivan. A ne mogu da kažem Matiji, jer mu je ne samo sumi šljenik nego i prijatelj, da vladi ka Amfilohije, uprkos učenosti, kao političar ne samo što pravi greške, nego i sije sjeme suprot no onom koje bi želio. Prije sve ga, iz svake druge njegove riječi izbija primitivna, parterna i pa tološka mržnja na komunizam garnirana sitničavim i jedno stranim primjerima – kazao je Đilas pa to potkrijepio i primje rom iz istorije. – Eto, npr. kuka za vladikom kojeg su partizani pogubili neg dje u Sloveniji na kraju rata, a što je taj vladika propovijedao
Đe su sredstva iz Fonda ekonomskog državljanstva
druge strane stvara deficit nekih koji se obrazuju u stručnim školama Nastavljen trend slabog interesovanja za pojedine smjerove, direktori srednjih škola smatraju da treba djelovati u više Promjenompravaca upisne politike do Srednjausmjeravanjakvalitetnijegučenikagrađevinsko-geodetskaškola,,Inž.MarkoRadević“Gimnazija,,SlobodanŠkerović“ MALIDŽAND. BABOVIĆM.
Hronika Podgorice
STRUČNASREDNJA ŠKOLA ,,IVAN USKOKOVIĆ“ Direktorica Srednje stručne škole ,,Ivan Uskoković“ Sonja Dabetić za Pobjedu je kazala da je slabija zainteresovanost za stručne škole posljedica lo še upisne politike, ali i nespre mnosti djece tek svršenih po lumaturanata, da donesu tako bitnu životnu odluku.
obrazovanja koje predstavlja i značajan strateški i put pa metne specijalizacije stručne radne snage po ugledu na EU politiku. Karijerno savjeto vanje i vođenje nije sistemski uređeno, ne postoji adekvatna podrška učenicima u odabiru budućeg zanimanja, a zbog slabe prohodnosti na univer zitet smjer opšte gimnazije biva prenatrpan nerazumnim brojem učenika po odjeljenju – smatra Đeljaj. On je ocijenio da bi trebalo za konski fiksirati broj učenika po odjeljenju i na taj način riješiti problem prenatrpanosti odre đenih smjerova. - Zakonski treba jasno re gulisati normu koja definiše odnos prostornih kapaciteta i broj odjeljenja, a broj uče nika svesti na 22 (uz moguće proširenje na 25) čime bi se stekli adekvatni preduslovi za izvođenje kvalitetne nastave i obezbijedilo adekvatno funk cionisanje škola. Ovo je od vi talnog značaja ne samo zbog učenika, već i zbog nastavnika koji za vođenje pedagoške do kumentacije za toliki broj uče nika primaju identičnu platu kao i nastavnici koji realizuju nastavu u veoma malim odje ljenjima i strahuju da će ostati bez časova u narednoj školskoj godini – kazao je Đeljaj.
Marović smatra da proširivanjem propisanih kapaciteta dolazi
Takav trend primjetan je već godinama, a direktori vaspit no-obrazovnih ustanova koji su odgovorili na pitanja Pobje de smatraju da je rješenje, iz među ostalog, izmjena upisne politike, odnosno pravila koje propisuje Ministarstvo pro svjete. GRAĐEVINSKA Direktor Srednje građevinskogeodetske škole „Inž. Marko Radević“ Miloš Marović sma tra da bi fokus trebalo staviti na nekoliko pitanja, među kojima izdvaja vrednovanje predmeta od značaja na pojedinim obra zovnim programima. - Naša škola je jedina tog tipa u Crnoj Gori i obrazuje kadar za područja rada koja su defi citarna i koja se traže na tržištu rada. Dovoljno je da se osvrne te oko sebe i vidite da je građe vinarstvo u ekspanziji i da je neophodan kadar profila koji se obrazuje kod nas. Predmeti od značaja prilikom upisa za područje rada građevinarstva i uređenja prostora su – ma tematika i fizika. U školi smo mišljenja da je ovo potrebno mijenjati u dijelu smjera teh ničar za dekorisanje i aranži ranje prostora, jer je u ovom programu fokus na umjetnič ko izražavanje učenika, te je stoga neophodno promijeniti makar jedan od dva pomenuta predmeta. Poželjno bi bilo da to bude likovna kultura umje sto fizike – smatra Marović. Dalje navodi, da bi trebalo po raditi na mijenjanju negativ nih predubjeđenja o stručnim školama koja imaju osnovci, ali i da Ministarstvo ne bi trebalo da formira naknadna odjelje nja u školama đe je upisan tra ženi broj učenika. - Treba poraditi na tome da se razbiju predrasude kod uče nika osnovnih škola u vezi sa stručnim školama. Sinergijom različitih faktora, uz podršku resornog ministarstva, kao i drugih institucija koje su po vezane s obrazovanjem, treba poraditi na promociji stručnog obrazovanja i njegovog znača ja – smatra Marović. Po njegovom mišljenju nije dobro to što Ministarstvo odo brava formiranje naknadnih odjeljenja za obrazovne pro file koji su ,,popularni“ među -polumaturantima.Smatramdatreba poštovati norme i ne proširivati posto jeće kapacitete prilikom upisa u srednje škole. Na taj način bi se proporcionalno upisao broj učenika. U perspektivi, proši rivanjem propisanih kapaci teta dolazi do hiperprodukcije određenih kadrova, a s druge strane stvara se deficit kadro va koji se obrazuju u stručnim školama – ocijenio je Marović. GIMNAZIJA Za školsku 2022/2023. godinu konkursom za upis učenika u prvi razred Gimnazije ,,Slobo dan Škerović“ u junskom roku bio je planiran upis 308 đaka na opštem smjeru, 84 u odje ljenjima dvojezične gimnazije, te po 28 u odjeljenjima filološ ke, sportske i matematičke gi Direktoricamnazije. Biljana Vuču rović objašnjava da je nakon prvog i drugog upisnog roka ostalo slobodnih mjesta. - S obzirom na to da je Gimna zija u skladu sa Zakonom o gimnaziji nakon junskog upi snog roka tražila proširenja odjeljenja, kao i dodatno odje ljenje opšte gimnazije, zbog to ga što nijesmo mogli formirati odjeljenje filološke gimnazije zbog malog broja zaintereso vanih učenika, Ministarstvo prosvjete nam je, u skladu sa zakonom, odobrilo upis još po četiri učenika u 10 odjeljenja opšte gimnazije, dvojezičnim i sportskom odjeljenju. To znači da je upisano 376 đaka na op štem smjeru, 96 u odjeljenjima dvojezične gimnazije i 32 u odjeljenju sportske gimnazije. Na naknadnom avgustovskom upisnom roku u našoj školi je bilo 11 mjesta u odjeljenju ma tematičke gimnazije, u koje je u junskom roku upisano 17 učenika – navela je Vučurović. Ona je naglasila da je intereso vanje za opšti smjer, tradicio nalno, bilo na visokom nivou, dok se pojavio problem u for miranju odjeljenja filološke gimnazije, dijelom i zbog rigo roznih kriterijuma za upis na taj smjer. I direktorica Gimnazije smatra da treba mijenjati pravila upisa pa je u tom smjeru napravljen i konkretan korak, odnosno predložena je izmjena pravil nika o upisu. - Predložili smo da se promi jeni pravilnik o upisu đaka u dijelu kriterijuma za upis na specijalističke smjerove. Naš prijedlog je da vrlodobra ocje na (četiri) bude uslov za upis, umjesto petice na eksternoj provjeri znanja, za predmete od značaja za upis u prvi ra zred. To bi važilo kako za filo lošku tako i za matematičku gimnaziju. Očekujemo da će ova sugestija biti usvojena jer ćemo time dati doprinos oču vanju specijalističkih smje rova – navela je Vučurović za Pobjedu. SMŠ ,,25. MAJ“ Direktor Srednje mješovite škole ,,25. maj” Lindon Đeljaj istakao je da bi pravila trebalo mijenjati i u pravcu upisa na -univerzitete.Upisnupolitiku treba mije njati u onom dijelu koji se od nosi na promjenu upisne po litike na univerzitete, jer ona umnogome uslovljava izbor smjerova i profila prilikom eventualnog upisivanja sred njeg stručnog obrazovanja. Treba raditi na jačanju višeg stručnog neuniverzitetskog
- Prije svega, učenik sa 15-16 godina još nije zreo, pa u veći ni slučajeva nije u mogućnosti da razmišlja o budućem pozi vu, već se izbor škole vrši na osnovu opredjeljenja društva iz osnovne škole. Ovo tvrdim upravo iz razgovora sa rodite ljima, koji najčešće izjavljuju da njihova djeca žele da se upi suju tamo gdje im idu i drugari.
15Poneđeljak, 29. avgust 2022.
Srednje stručne škole bilježe pad interesovanja poluma turanata za pojedine smjero ve, naročito trećeg stepena.
Takođe moram dati kritiku na račun Ministarstva koje odo brava formiranje naknadnih odjeljenja u školama, u kojima je realizovan potpun upis po konkursu, na uštrb srednjih stručnih škola u kojima se ško luju deficitarni kadrovi. Zato apelujem na odgovorne ljude u Ministarstvu da razvijaju upi snu politiku na taj način što će akcenat staviti upravo na škole koje školuju kadar u deficitu i time utiču na prosperitet čita vog društva – saopštila je Da Pobjedabetić. je pitanja o intereso vanju polumaturanata i upi snoj politici poslala i ostalim podgoričkim srednjim škola ma, ali iz tih ustanova nijesmo dobili odgovore. I. RADONJIĆ Direktor Srednje građevinskogeodetske škole „Inž. Marko Radević“ Miloš do hiperprodukcije kadrova, a da se s stovskije392ković“170,la,,25Srednjadvanju,niskogradnjugrađevinskinjedizajniroveresovanjetraženihupisalaškolaGrađevinsko-geodetskajeuprvirazred134učenika,od224.Najvećeintejebilozasmjetehničarzageodezijutehničarzaarhitekturuienterijera,anajmazaobrazovniprogramtehničarzaihidrogradđesuseprijavilasvegapolumaturanta.mješovitaškolamaj“uTuzimapopunije90mjestaodtraženihdokjeSSŠ,,IvanUskoplaniraladaupišeučenika,aupisano195,uznaknadniavgurok. brojaodupisanihManjetraženog
određenih
Za Gruziju dominantno nastupaju igrači Dinama iz Tbilisija, učesnika Lige šampiona. U selekciji je nekoliko igrača ,,sa strane“, poput bivšeg crnogorskog reprezentativca Jovana Sarića, Marka Jelače, Borisa Vapenskog, Dušana Vasića - Mislim da smo individualno bolji od Gruzije, koja ima nekoliko naturalizovanih igrača koji nastupaju u kvalitetnim timovima. Ne sumnjam, ipak, da smo spremni za prvi meč i da ćemo pobijediti – dodao je Tešanović, golman italijanske Breše.
PODGORICA - Mlađi nego na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti prije dva mjeseca, ali bogatiji za to iskustvo i nastup na finalnom turniru Svjetske lige, crnogorski vaterpolisti danas počinju nastup na Evropskom šampionatu u Splitu. Na premijeri ih čeka jutarnji termin. ,,Ajkule“ u 10.30 sati, 90 minuta nakon što počne okršaj Rumunije i Španije, igraju s Gruzijom.
BEZ OBEĆANJA Osim Gruzije, rivali Crnoj Gori u grupi A biće svjetski vicešampion Italija u srijedu i Slovačka dva dana kasnije. ,,Ajkule“ su na prethodnom EP, 2020. u Budimpešti, osvojile bronzanu medalju. Sada nijesu u krugu favorita, među mlađim selekcijama su na šampionatu, ali renome koji ima crnogorska reprezentacija obavezuje da ambicije budu visoke. - Čeka nas težak turnir, imamo velika očekivanja, ali ne možemo ništa da obećamo osim da ćemo dati sve od sebe. Idemo od utakmice do utakmice – najavio je Ukropina.
Dejan DatumLAZOVIĆrođenja: 8.2.1990. Pozicija: golman Vasilije RADOVIĆ Datum rođenja: 12.5.2003. Pozicija: bek Marko PETKOVIĆ Datum rođenja: 3.3.1989. Pozicija: Pozicija:DatumMiroslavspoljniPERKOVIĆrođenja:15.3.2001.centar
pripremnog perioda, ali vjerujem da ćemo se dizati iz meča u meč i biti najspremniji za četvrtfinale, kada je i najpotrebnije – rekao je Tešanović.
Zanimljivosti o EP - Crna Gora je jedina reprezentacija koja je kao debitant osvojila zlato na EP (u Malagi 2008). - EP 1962. u Lajpcigu bilo je jedino na kojem su podijeljene dvije srebrne medalje. SFR Jugoslavija i SSSR imale su isti broj bodova, istu gol razliku, remi u međusobnom meču, pa je odlučeno da se dodijele dva srebra, bez bronze. - Dva puta su se u istoriji evropskih prvenstava mečevi završavali samo jednim pogotkom. U Lajpcigu 1962. Jugoslavija je pobijedila Istočnu Njemačku, dok je četiri godine kasnije od iste selekcije i SSSR bio bolji rezultatom 1:0. - Najviše medalja na EP ima Mađarska – 25, od čega 13 zlatnih, šest srebrnih i šest bronzanih. SSSR je sakupio 10 (5z, 3s, 2b), Srbija 7 (5z, 1s, 1b), Italija 11 (3z, 2s, 6b)... - Najtrofejniji vaterpolista na EP je srpski as Filip Filipović sa osvojenih šest zlatnih medalja. Prvu je osvojio 2003. sa Srbijom i Crnom Gorom, a na tronu je bio i 2006, 2012, 2014, 2016. i 2018. godine.
Kanstancin AVERKA Datum rođenja: 16.1.1997. Pozicija: spoljni Dušan Pozicija:DatumMATKOVIĆrođenja:1.2.1999.spoljni
DUGO LJETO U bazen ,,Spaladium arene“ ne smiju da uđu ,,pospani“ jer bi otriježnjenje moglo da bude bolno. Gruzija je bila rival ekipi Vladimira Gojkovića i na SP u Budimpešti, kada je pokazala zube i do posljednje sekunde prijetila da otkine (makar) bod našem nacionalnom timu. Bilo je 10:9 za ,,ajkule“, koje vjeruju da će pod Marjanom odigrati bolje nego na obali -Dunava.Dugoje ljeto iza nas, mnogo treninga i utakmica da bismo došli do zadovoljavajuće forme. Otvaramo prvenstvo utakmicom s Gruzijom koja bi trebalo da nam pokaže na kojem smo nivou. Njihova snaga je najviše u kvalitetu naturalizovanih igrača i ako njih uspijemo da ,,zatvorimo“ uvešćemo meč u naš ritam i imati lakši put do pobjede – rekao je ljevoruki Aleksa Ukropina, koji nije bio u sastavu za Mundijal u glavnom gradu Mađarske.
16 Poneđeljak, 29. avgust 2022.ArenaEP ZA VATERPOLISTE Vladimir GOJKOVIĆ Pozicija:DatumLukaPozicija:DatumVladoSelektorPOPADIĆrođenja:25.4.1996.spoljniMURIŠIĆrođenja:5.1.2000.bek Jovan Pozicija:DatumVUJOVIĆrođenja:20.1.2003.centar/bek
Dušan Pozicija:DatumVladanPozicija:DatumBANIĆEVIĆrođenja:12.10.1998.centar/bekSPAIĆrođenja:18.6.1997.centarPetar Pozicija:DatumBogdanPozicija:DatumTEŠANOVIĆrođenja:26.11.1998.golmanĐURĐIĆrođenja:8.8.1996.spoljni
DRUGAČIJA CRNA GORA Selektor Vladimir Gojković u Split je poveo 15 igrača, a u protokolu za meč moći će da se nađe Nekoliko13.je promjena u odnosu na SP u Budimpešti. U timu nema iskusnog beka Uroša Čučkovića (povreda) i ljevorukog Uroša Vučurovića, osim Ukropine povratnik je i centar Vladan Spaić, a priliku da debituju na velikom takmičenju imaće još jedan ,,sidraš“, mladi Jovan Vujović i bek Luka Murišić Crna Gora je na SP igrala promjenljivo. Mučila se sa Gruzijom i Japanom, bila najbolja protiv Mađarske i Španije. U Splitu bi trebalo da igra raznovrsnije – očekuje se da Bogdan Đurđić nastavi gdje je stao u Budimpešti kada je bio naš najbolji strijelac, da Kanstancin Averka ,,opusti ruku“, da supertalentovani Marko Mršić razbije tremu na velikoj sceni, Dušan Matković još jednom potvrdi da nije slučajnost što je potpisao za Barselonetu, a Aleksa Ukropina podsjeti koliku klasu Najvišeima...kadrovskih problema tokom ljeta bilo je s bekovima jer, osim Čučkovića, nema ni Dimitrija Obradovića i Aljoše Mačića U svakom slučaju, ,,ajkule“ imaju što da ponude, a najveću snagu crpiće u sigurnosti s gola. Petar Tešanović i Dejan Lazović su na SP dokazali da Crna Gora ima najbolji golmanski tandem na svijetu. - Malo smo umorni poslije
Crnogorski vaterpolisti utakmicom sa Gruzijom počinju nastup na Evropskom prvenstvu u Splitu ,,Ajkule“ žele srećan kraj paklenog ljeta
Crna Gora osmi put nastupa na šampionatima Evrope. Najbolji rezultat ostvarila je 2008. godine u Malagi kada je osvojila titulu prvaka. Ima i dva srebra - 2012. u Ajndhovenu i 2016. u Beogradu i bronzanu medalju, osvojenu prije dvije godine u UBudimpešti.Splitujespisak kandidata za medalju uobičajen, s tim što je Srbija slabija za još dva bitna igrača (Nikola Jakšić i Đorđe Lazić), a ni Mađari nijesu u najjačem sastavu. Hrvatska kao domaćin ima ambiciju da osvoji zlato, a prijetiće joj Španija, Grčka i Italija.
U toj konkurenciji, Crna Gora bi mogla da bude ,,nagazna -mina“.Jedva čekamo početak prvenstva. Radili smo naporno cijelo ljeto i konačno je došao trenutak da pokažemo što možemo. U prvenstvo ulazimo s jednim jedinim imperativom, a to je da u svakom trenutku takmičenja damo maksimum. Mislim da smo u vrlo dobroj formi, mnogo boljoj nego na Svjetskom prvenstvu i Svjetskoj ligi. To će nam omogućiti da podignemo stil igre koji smo počeli da gajimo na još viši nivo – izjavio je Dušan PrvoplasiranaMatković. selekcija iz grupe izboriće direktan plasman u četvrtfinale, drugoplasirana i trećeplasirana ići će u osminu finala. - Što se tiče rivala u grupi, svakako nas najjača utakmica očekuje protiv Italije, koja je bila srebrna u Budimpešti. Ali isto tako ne smijemo ni u kojem trenutku da potcijenimo ostala dva rivala u grupi. Šampionat otvaramo utakmicom protiv Gruzije. U Budimpešti smo do pred sami kraj imali rezultatski prilično neizvjesnu utakmicu. Smatram da smo izvukli pouke iz tog meča i da, ukoliko ispravimo greške koje smo pravili, nećemo imati većih problema – optimista je novi član Barselonete. Neđeljko KOSTIĆ
Marko MRŠIĆ Datum rođenja: 2.1.2003. Pozicija: spoljni Aleksa UKROPINA Datum rođenja: 28.9.1998. Pozicija: spoljni
Raspored Grupa A 10.30 – Gruzija – Crna Gora 15.30 – Italija –GrupaSlovačkaB 19.00 – Grčka – Francuska 21.00 – Malta –GrupaHrvatskaC 9.00 – Rumunija – Španija 17.00 – Njemačka – Holandija Grupa D 12.00 – Srbija – Izrael 14.00 – Mađarska – Slovenija
LEKCIJA IZ BUDIMPEŠTE
Crnogorski pioniri su u grupnoj fazi slavili protiv Mađarske, Poljske i Izraela, dok su u polufinalu eliminisali Hrvatsku 79:74.
Krilni centar naše reprezentacije Nemanja Radović nije bio zadovoljan igrom naše selekcije u drugom poluvremenu, ali je bio pun zamjerki i na račun sudijske -trojke.Bilismo u igri u prvom poluvremenu, dobro smo se držali. Bili smo tvrdi u odbrani, igrali dobro u napadu. Glupo je da komentarišem sad, ali bilo je, u najmanju ruku, baš sramno suđenje. Ali kad izgubiš 20 razlike ne možeš sve da ,,svališ“ na suđenje, nijesmo igrali dobro drugo poluvrijeme. Ima nekih stvari koje možemo da popravimo – ističe Radović. Radović je objasnio i šta je, po njemu, uticalo na pad u trećoj četvrtini, koju je Litvanija dobila 32:15. - Pustili su ih više da igraju fizički, nama su svirali dosta faulova. Litvanija je jedna od jačih ekipa u Evropi, nema tu nikakve priče, i znali smo da će u nastavku da imaju neku reakciju, a mi nijesmo uspjeli da izdržimo pritisak – dodaje OstaloRadović.je nekoliko dana do prve utakmice na Evropskom prvenstvu, protiv -Turske.Moramo da se skupimo, da izvučemo dobre stvari iz utakmice sa Litvanijom, loše da probamo da popravimo i da spremni i sa samopouzdanjem uđemo na EP – zaključio je Nemanja Radović. produžetka, pokazala je da će naši košarkaši do samog kraja morati da se bore za treće mjesto koje vodi na Svjetsko prvenstvo. Vjerovatno upravo sa Bosnom i Hercegovinom, pa bi ključna mogla da bude ubjedljiva pobjeda u ,,Morači“ od 19 razlike pred duel dvije selekcije, koji se igra 23. februara naredne godine. Mnogo toga, međutim, moglo bi da bude jasnije u novembarskom ,,prozoru“, u kojem će i svi timovi biti drugačiji nego u prvom ,,prozoru“, bez NBA i najvjerovatnije evroligaških Crnaigrača.Gora tada gostuje Češkoj i dočekuje Litvaniju, a BiH igra kući sa Mađarskom i gostuje Francuskoj. Sa barem jednom pobjedom iz tog dvomeča, Crna Gora bi zadržala prednost ispred konkurenata i mirnije dočekala posljednji ,,prozor“ u februaru naredne godine… - Nijesmo ništa izgubili porazom od Litvanije. Ima još utakmica, još ,,prozora“ do kraja kvalifikacija. Ova utakmica nam je pokazala koliko možemo da igramo protiv jakih timova, jer je Litvanija ozbiljna reprezentacija, oduvijek je imala vrhunske igrače. Na osnovu toga možemo da znamo kako da igramo protiv Turske i Španije, dva najbolja tima u grupi na EP – dodaje centar Čikago Bulsa.
SLOVENIABALL.COM Košarka Sudbinu i dalje drže u svojim rukama Pobjedom protiv BiH i porazom od Litvanije košarkaši Crne Gore završili prvi ,,prozor“ druge runde kvali kacija za SvjetskoRadović:prvenstvoSramno suđenje u Litvaniji Putnici na EP Ekipa koja je odigrala protiv Bosne i Herce-
U slovenačkoj selekciji najbolji je Jazon Krošelj sa 20 poena.
U meču za treće mjesto, Hrvatska je pobijedila Izrael 82:74. S. J.
Ko s kim do kraja u grupi K
Drugi ,,prozor“ (11. i 14. novembar) Litvanija – Francuska BiHFrancuskaMađarskaCrnaČeškaMađarska–CrnaGoraGora–Litvanija–Češka–BiH Treći ,,prozor“ (23. i 26. februar 2023.) Češka – Francuska BiH – Crna Gora Litvanija - Mađarska Mađarska – BiH Francuska – Litvanija Crna Gora – Češka
Naši najbolji pioniri u nalu bolji od Slovenije Crna Gora osvojila ,,Slovenija bol“
Pad u trećoj četvrtini, koju su ,,crveni“ izgubili 32:15, ipak, je bio preveliki, i tih 10 minuta su i riješili pitanje pobjednika u ovom duelu… - Težak meč za nas, nimalo lak za igranje, pogotovo na centarskim pozicijama, gdje su Litvanci imali dva veoma iskusna NBA igrača (Sabonis i Valančunas, prim. a), koja su fizički dominantna. U prvom poluvremenu smo odigrali dobro i pružili veoma dobar otpor, ali smo pali u drugom poluvremenu i nijesmo realizovali ono što smo se bili dogovorili. Ovaj ,,prozor“ je završen, slijedi EP i sada je najvažnija stvar kako ćemo biti spremni za Eurobasket, da imamo dobar tim i da možemo da napravimo ono što želimo – ističe centar Marko Simonović SAČUVALI PREDNOST Nakon prvog ,,prozora“ druge runde kvalifikacija, ekipa Boška Radovića (skor 5-3) je ostala na trećem mjestu u grupi K, iza Litvanije (7-1) i Francuske (6-2), a ispred Bosne i Hercegovine (4-4), Mađarske (4-4) i Češke (3-5). Za Crnu Goru je dobar bio poraz Čeha kod kuće od Mađarske (82:79), od koje je naša selekcija bolja međusobno (zbog bolje međusobne košrazlike iz dvomeča u prvoj rundi kvalifikacija). Međutim, pobjeda Bosne i Hercegovine protiv Francuske, nakon dva govine i Litvanije nastupiće i na predstojećem Evropskom prvenstvu. To su plejmejkeri Kendrik Peri, Igor Drobnjak i Nikola Pavlićević, bekovi Vladimir Mihailović, Petar Popović, krila Dino Radončić i debitant Zoran Vučeljić (bronzani sa mladom selekcijom na nedavnom EP), krilni centri Nemanja Radović i Aleksa Ilić, te centri Bojan Dubljević, Marko Simonović i Zoran Nikolić
17Poneđeljak, 29. avgust 2022. Arena
PODGORICA – Muška pionirska košarkaška reprezentacija Crne Gore pobjednik je ,,Slovenija bola“, i to bez poraza - izabranici Bojana Bakića su u finalu nezvaničnog prvenstva Evrope, u Slovenj Gradecu, savladali domaću selekciju Slovenije 93:84 (26:19, 22:25, 20:21, 25:19) i upisali petu pobjedu na turniru. Crnogorsku selekciju do pobjede vodili su Vuk Ivelja sa 25 poena, četiri skoka i tri asistencije i Miloš Veković sa 23 poena i četiri skoka. Dvocifreni su bili i Đorđe Đukanović sa 12 poena, uz 12 skokova i Vuk Kankaraš sa 11 poena i pet asistencija.
ŽELE DA PROĐU GRUPU NA EP Naša reprezentacije je juče otputovala iz Kaunasa za Tbilisi u Gruziji, gdje je stigla rano jutros i gdje će igrati grupnu fazu na Evropskom prvenstvu. - Pripremamo se za utakmice koje su nama dosta važne, sa timovima protiv kojih možemo da igramo, gdje možemo da tražimo pobjedu. U ostalim mečevima ćemo dati sve od sebe i probati da budemo najbolji što budemo mogli – ističe CrnaSimonović.Goraje šansu za zaigra na EP dobila nakon što je isključena Rusija, ali prije svega zahvaljujući rezultatima u kvalifikacijama, jer je jedina bila sa tri pobjede od selekcija koje se kroz kvalifikacije nijesu kvalifikovale za EP. ,,Crveni“ će u grupi A igrati sa selekcijama domaće Gruzije, Turske, Španije, Bugarske i Belgije. Turska je prvi protivnik, u četvrtak…
PODGORICA – Iako su imali polovičan bilans, najbolji crnogorski košarkaši su prvi ,,prozor“ u drugoj rundi kvalifikacija za Mundobasket završili onako kako su priželjkivali, barem sa pobjedom protiv Bosne i Hercegovine u ,,Morači“ (88:69), kako bi zadržali realne šanse da se drugi put uzastopno nađu na Mundobasketu. Poraz u Kaunasu od Litvanije (90:73) nije neočekivan, iako je, vjerovatno, ubjedljiviji nego što se očekivalo i kako je izgledalo na polovini meča, kada je Crna Gora zaostajala samo tri poena (39:36).
FIBA
- Zadovoljavajuće bi, sigurno, bilo da prođemo grupu. To je, za sada, naš cilj, a poslije toga ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati – zaključio je Marko Simonović. S. JONČIĆ
Prednost je udvostručena u 43. Gosti su ostavili Pedrija samog u šesnaestercu, što je devetna estogodišnji talenat iskoristio
Budućnost je u finišu prelaznog roka ostala bez Lazara Mijovića. Devetnaestogodišnji krilni napadač karijeru nastavlja u belgijskom drugoligašu – Lomelu Fudbaleri Budućnosti sinoć u Kotoru slave ubedljiv trijunf nad Arsenalom
Primera (3. kolo): Dva LevandovskogpogotkaRazigranaBarselona
uspjeli
OTRANT OLIMPIK: Meći kukić, Marstijepović (od 83. Krumić), Ljamović, Seniko vić, Kurti (od 77. Smolović), Mensah (od 64. Sefa), Kara managa, Ajković, Rudović, Molabećirović (od 46. Bar jaktarović), Alibegu. BOKELJ: Spasojević, Ima mović, Golubović, Marstije pović, Vukčević, Alhasan (od 86. Krivokapić), Popović, Obradović, Macanović, Ča vor (od 79. Vraneš), Sklen der (od 58. Globarević). Bokelj nije dozvolio novi kiks. Iako se znalo da Kotorane čeka težak posao, jer je Otrant ne ugodan na svom terenu, su golom da Vasilije Adžić Bila je to treća pobjeda ,,pla vih“ u posljednje četiri uta kmice, a čim je dobar učinak –ljepši je i pogled na poredak u prvoligaškom karavanu. Sada su na ,,minus tri“ od vrha. Utakmica je prelomljena u prvom poluvremenu kada je Milošević pogodio sa desetak metara – prizemnim šutem poslije dodavanja argentin skog internacionalca Lusera u 19. minutu. Od tog momen ta Tivćani nijesu imali snage ni da zaprijete, a kamoli da se vrate u Prethodnoegal. je napadač gosti ju imao neprecizan udarac sa distance, a pred odlazak na odmor nije iskoristio dupli zi cer nakon prodora i asistencije UĐukanovića.obanavrata, u dvije sekunde, odlično je reagovao mladi gol man Nikić Mogli su Podgoričani da budu ubjedljiviji prije odlaska na od mor, jer se obećavajuća situa cija ukazala i Vladanu Adžiću koji je reagovao glavom nakon kornera. Ali u nastavku im se nije desilo isto što i prije četiri dana u Danilovgradu kada su prokockali Budućnosttrijumf.jebilasigurna, or ganizovana, sa puno više kom binatorike, ozbiljnosti i kvali teta od Momcidomaćina. Miodraga Džudovića nastavili su da dominiraju – i bilo je pitanje vremena kada će udvostručiti prednost. Gosti su slagali šanse – prvu u drugom poluvremenu nije iskoristio Đukanović, a potom je Milošević pogodio stativu iskosa sa desne strane. Snažni golgeter ,,plavih“ bio je najagilniji akter duela, a dobru partiju krunisao je u novim po gotkom u 61. minutu. Lavovski dio posla završio je desni bek Ignjatović, koji je brzim trkom osvojio veliki prostor, pa na boku asistirao saigraču iz napada. Uslijedio je snažan i precizan udarac sa distance – za drugu egzekuciju NijesuMiloševića.Podgoričani na tome stali. Treći gol u 76. minutu dao je Petrović koji je pokupio odbitak golmana i iz peterca, kroz noge Nikića, poslao loptu u Ogromnamrežu. razlika u snazi dva tima. Rutinska pobjeda Bu dućnosti koja hvata zalet od kada je promijenila kormilara prije četiri meča. Na kraju, pečat na ubjedljivo izdanje gostiju stavio je juni or i debitant Vasilije Adžić, koji je kiks golmana kaznio pogotkom za TV špice – maj storskim lobom sa više od 20 metara u 88. minutu. Arsenal nije imao sreće da u finišu ublaži poraz, a u tome ih je spriječila stativa, pa proma šena kolosalna prilika.
Alhasana
stignu do cijelog Priredio:plijena. R. PEROVIĆ Druga liga, 3. Mladostkolo slavila u derbiju kola Krstović sa bijele tačke postiže vodeći gol za Mladost Mladost DG 3 Kom 0 Igalo 1 Zeta 0 Berane 1 Podgorica 0 OFK Nikšić 2 Grbalj 1 Otrant 1 Bokelj 2 Tabela 1. OFK Mladost DG 3 2 1 0 7:3 7 2. Igalo 3 2 1 0 3:1 7 3. Kom 3 2 0 1 4:3 6 4. Bokelj 3 2 0 1 4:5 6 5. Grbalj 3 1 1 1 3:3 4 6. Berane 3 1 1 1 1:1 4 7. Nikšić 3 1 0 2 4:4 3 8. Podgorica 3 0 2 1 2:3 2 9. Otrant O. 3 0 1 2 1:3 1 10. Zeta 3 0 1 2 1:3 1 U narednom kolu (3. septembra) sasta ju se: Otrant O. – Mladost DG, Bokelj – Gr balj, Zeta – Nikšić, Podgorica – Igalo Kom – Berane. VASILJEVIĆS. Budućnost se pomjerila bo dovno i poziciono na tabeli nakon uspjeha u Kotoru, gdje je savladala Arsenal sa 4:0. Duel je obilježio dvo struki strijelac Stefan Milo šević, a pogađali su još i Zo ran Petrović, kao šesnaestogodišnjiidebitant
PRVO JEDINSTVASLAVLJE Derbi začelja pripao je Jedin stvu – Bjelopoljci su do prve pobjede u sezoni stigli na svom terenu, gdje su savladali Iskru sa Tim2:1.Vuka Bogavca izdigao se iz opasne one, dok su Da nilovgrađani ostali na začelju tabele, kao jedini tim bez tri jumfa u ligi, sa samo dva boda iz šest ,,Crveno-bijeli“utakmica. su nedavno vratili Aleksandra Nedovića na mjesto trenera, pod njego vom komandom uzeli bod pro tiv Budućnosti, ali problemi u igri i učinku su ostali. Pokazala je to utakmica u Bi
gosti
Barselona je kiksala na star tu La Lige kada je remizirala sa Rajo Valjekanom (0:0), a onda pokazala koliko može da bude moćna.
MLADOST DG: Domaze tović, Alharati, Bujiša (od 66. Odong Mba), Medojević (od 72. Ivanović), Braca nović, Vlahović, Mugoša, Stanisavić (od 79. Lambu lić), Mugoša (od 79. Jukić), Orahovac, Krstović (od 72. KOM:Tešović).Vuksanović, Sumo, Bojić (od 73. Medenica), Kr kanović, Ljumović (od 62. Đukanović), Kažić, Mujović (od 62. Ajković), Radonjić (od 62. Bubanja), Radulović, Golubović, Dujović (od 73. Radovani). Mladost je lako stigla do po bjede od 3:0 protiv Koma, a taj trijumf mogao je biti i ubjedlji viji. Kom je bio u prva dva kola maksimalan, bez primljenog gola, ali je u ovom duelu sve bi lo u znaku Mladosti.
Prije osam dana pobijedila je Sosijedad u gostima (4:1), a si noć dala isto toliko pogodaka Valjadolidu na svom terenu (4:0). ,,Blaugrana“ je povela u 24. mi nutu kada je poslije duge akcije Rafinja centrirao, a mrežu za tresao Robert Levandovski
BERANE – Gradski stadion. Gledalaca: 200. Sudija: Davor Božović . Strijelac: Račić u 28. minutu. Žuti kartoni: Ne. Tmušić (Berane), Ivanović, Vuković (Podgorica). BERANE: Aković, Stojano vić (od 57. Vujačić), Blagoge (od 57. Ne. Tmušić), Muko vić, Vučinić, Račić (od 78. Čađenović), Jeknić, Mugo ša, Vulević, Vukićević (od 84. Kosović), Ni. PODGORICA:Tmušić.Agović, Ra denović, Ivanović, Vujoše vić, Vračar (od 78. Mirko vić), Krivokapić Vuković (od 75. Mrvaljević), Maraš (od 72. Vukčević), Prelević, Božović, Neto (od 46. Janko vić). Berane je uspjelo da dođe do minimalne pobjede pro tiv Podgorice. Lješkopoljci su ostavili dobar utisak, ali su imali slabu realizaciju, tako da su upisali prvi poraz, a meč je odlučio Račić. IGALO – Stadion: ,,Solila“. Gledalaca: 150. Sudija: Lazar Čađenović. Strijelac: Rado vić u 88. minutu. Žuti karto ni: Kordoba, Radović, Đor đević , Živković, Dajević, Perović (Igalo), Kalačević, Đ. Vukčević (Zeta). Crveni kar ton: Stefan Dajević u 79. minu tu (Igalo). IGALO: Kulinović, Kopri vica (od 75. Horike), Kordo ba, Radović, Kopitović (od 90+3. S. Perović), Đorđević (od 75. Ilić), Živković (od 46 Dajević), Petrović, Grbić, Bulatović, M. Perović (od 87. ZETA:Šćepanović).Karadžić, Radusino vić, Miranović, Ukšanović, Kalačević, Cmiljanić (od 87. Đukić), P. Vukčević (od 14. Popović), Muratović, Miha ljević (od 62. Đ. Vukčević), Pupović, Peruničić. Igalo je pobjedom protiv Ze te dokazalo da će imati velike ambicije. Trenutak odluke do godio se u 88. minutu, kada je nekadašnji mladi reprezenta tivac Balša Radović pogodio za tri boda. NIKŠIĆ – Pomoćni teren Su tjeske. Gledalaca: 250. Sudija: Dejan Marković . Strijelci: Mirković u 22. i 55. (OFK Nik šić), Pajović u 31. minutu (Gr balj). Žuti kartoni: Radović, Globarević, Goranović (OFK Nikšić), Bigović, Petović , Đorđević (Grbalj). OFK NIKŠIĆ: Radović, Fu jidžama (od 46. Perišić), Ži žić, Mićunović, Mučalica, Globarević (od 86. Vuković), Goranović (od 90. Bjelobr ković), Đukanović, Videka nić, Mirković (od 70. Milić), GRBALJ:Todorović.Popović, Bigović, Batuta, Đukanović, Vilotije vić (od 61. Đorđević), Čavor (od 61. Radulović), Bojović (od 80. Braletić), Popović, Pajović (od 67. Stojanović), Damjanović, Petović (od 80. Mugoša). Nikšić je napravio iznenađe nje. Nakon dva startna poraza novi drugoligaš u lijepom am bijentu savladao je ekipu Gr blja. ULCINJ – Teren Olimpika. Gledalaca: 300. Sudija: Mar ko Ćupić. Strijelci: Rudović u 36. (Otrant Olimpik), Čavor u 9. i Alhasan u 71. minutu (Bo kelj). Žuti kartoni: Vukčević (Bokelj).
18 Poneđeljak, 29. avgust 2022.ArenaFudbal
PODGORICA – Stadion: ,,DG arena“. Gledalaca: 200. Sudi ja: Mladen Knežević. Strijel ci: Krstović u 34. (iz penala), Medojević u 52. i Mugoša u 64. minutu. Žuti kartoni: Ora hovac (Mladost DG), Krkano vić, Golubović (Kom).
Budućnost ubjedljiva protiv Arsenala u Kotoru (4:0), Jedinstvo ,,Plavi“ sve bliži
FCBARCELONA.COM
NIKŠIĆ – Protiv Budućnosti su podbacili Nikšićani i već su se svi ljubitelji fudbala u gradu podno Trebjese pribojavali da možda smjena Savovića i nije urodila plodom. Razlog više to je bio i zbog toga što su „plavo-bijeli“ nakon derbija dočekivali Tuzane koji ove sezone nijesu znali za poraz. Ipak, „razoružan“ je Dečić kraj Bistrice – čak 3:0. Domaćin je brzo poveo, a do kraja prvog poluvremena mogao je i makar udvostručiti prednost. No, u finišu meča završili su fudbaleri Sutjeske ono što su namjerili i uoči dva teška gostovanja ,,odskočili“ su na tabeli. Ne bi Nenada Brnovića trebalo da raduje ubjedljiva pobjeda u preksinoćnjem meču koliko igra koju su prikazali njegovi Nijeizabranici.Nikšićane omeo ni virus koji ih je zadesio minule sedmice, pa nijesu ih pokolebali ni komentari da ove sezone nemaju šanse da odbrane titulu... Jednostavno, Sutjeska je funkcionisala kao sat. U odbrani su bili očekivano dobri, tako da Bećiraj, Ivanović, Božović i ostali najvažniji pojedinci u redovima Dečića nijesu mogli doći do izražaja. I, ovog puta, Nikšićani su bili sjajni u napadu, pa čak je klupa donijela konkretnu rezultatsku i igračku prevagu. Miloš Drinčić nije skrivao zadovoljstvo nakon trijumfa nad -Dečićem.Sviznamo kakavu ekipu imaju Tuzani, znamo i kako su ambiciozno ušli u šampionat, kako su lani igrali, kako su se u međuvremenu pojačali... ali znali smo i da nam trebaju sva tri boda. Svjesni da smo razočarali navijače i stručni štab u prošlom derbiju, ovog puta smo dali sve od sebe. Očigledno, kad se ispoštuje dogovor iz svlačionice sve drugačije funkcioniše u timu Sutjeske. Igrali smo znatno konkretnije nego i u jednom dosadašnjem susretu. Agesivnost u napadu i odbrani donijela je prevagu i formula za dobre rezultate sad nam je dobro poznata. Znači nam ova pobjeda i za sticanje samopuzdanja, a biće nam neophodno, tim prije što je očigledno da su ove sezone mnogim ekipama pojačane ambicije. Vidimo i one ekipe koje su tek ušle u elitno takmičenje ili koje su se lani jedva spasile da dobijaju epitete favorita. Ipak, vjerujem da ćemo iz kola u kolo biti sve bolji, da ćemo imati bolju realizaciju i da ćemo ući na pobjednički kolosijek, a to se od nas i očekuje. Sad nam slijede dva teška gostovanja, ali optimisti smo - kazao je, nakon pobjede nad Tuzanima, prvotimac Sutjeske Miloš Drinčić. Ra. P. PODGORICA - Ni Budućnost, ni Sutjeska – već Jezero. Mimo svih očekivanja vrh prvoligaškog karavana pripada Plavljanima, koji ulogu lidera dijele sa Dečićem. Ko bi rekao – ekipa kojoj se prognozirala grčevita borba za opstanak, trenutno je najprijatnije iznenađenje lige. Pitanje je do kada će momci Rada Petrovića da idu ritmom najboljeg domaćeg sastava, ali nakon šest kola Meridianbet 1. CFL – mnogo je razloga za zadovoljstvo u taboru prvoligaša sa Dosjevera.četvrte pobjede Jezero je stiglo protiv Mornara – 3:1, proteklog vikenda u Beranama. - Nijesmo se ni mi nadali da možemo ovako dobro da startujemo. U početku nijesmo imali željenu igru, ali smo i pored toga osvajali bodove. Kako vrijeme odmiče – sve ozbiljnije djelujemo na terenu. Pobjeđujemo, dijelimo prvo mjesto na tabeli, zaista je sve kao iz bajke. Samo da potraje – rekao je Vojin Pavlović, vezista Jezera. Korpuletni fudbaler je postigao dva gola od početka šampionata – oba u trijumfima ProtivPlavljana.Jedinstva je svom timu direktno donio tri boda u posljednjem minutu, a u duelu sa Mornarom načeo je rivala u finišu prvog poluvremena. - Ne opterećujem se ličnim učinkom. Tu sam da pomognem ekipi. Pružam maksimum, bez obzira da li igram defanzivnije ili ofanzivnije. Naravno, kada dođe pogodak –utisak je kompletniji, pogotovo kada pobijedimo – poručio je Pavlović, koji nastavlja: - Pružili smo kvalitetnu partiju u meču sa Mornarom. Tri puta smo zatresli mrežu protivnika i zasluženo slavili. Samopouzdanje raste, imamo odličnu atmosferu, a rad daje rezultate – ističe dvadeset osmogodišnji prvotimac Plavljana. Do kada Jezero može da bude na ovom nivou? - Fale nam dva-tri igrača u rotaciji. Bojim se da ne uđemo u problem kada počnu kartoni i povrede, a upravo je to slučaj
Fudbal
pred narednu utakmicu. Nećemo biti kompletni, ali daćemo sve od sebe da nastavimo pozitivan niz. Ramišljamo opstimistički, s vjerom da će sve ovo da potraje – poručio je Pavlović. Ljetos se vratio u Plav iz Iskre, koja je naredni rival. - Iskra je pod većim pritiskom, dok smo mi mirni. Biće teško, rival ima dobre igrače i kad-tad će proraditi. To što oni imaju samo dva boda neće nas zavarati. Gledamo sebe, moramo da zadržimo fokus, uđemo u meč na pravi način, a onda će i učinak biti povoljan. Igramo uvijek otvoreno, napadački, a tako će biti i u Danilovgradu. Probaćemo i tamo da pobijedimo – zaključio je Pavlović. D. K. KumburovićŠaletićVukotićKojaševićObradović)(odPopovićNikačObradović)(odMuharemović(odD.(odVukčevićMarković)(odGazivodaKordić72.I.60.Boljević)Marković81.Pavlićević)81.B.60.O.
Nikšićani zadovoljili igrom i rezultatom u derbiju s Dečićem Žele da povežu više pobjeda Plavljani savladali Mornar i izjednačili se sa Dečićem na vrhu prvoligaške tabele Jezero ima start iz bajke Stadion: u Bijelom Polju. Gledalaca: 800.s Sudija: Nikola Dabanović. Golovi: 1:0 Krnić u 38, 2:0 Đorđević u 83, 2:1 Boljević u 85. Žuti kartoni: Idrizović, Dacić (Jedinstvo), D. Marković, Popović, Kumburović (Iskra). CvijovićKrulanović)(odBandaDacićDulovićIdrizovićVlaovićBugarin(odMrđa(odĐorđević(odKrnićJoksimović62.Hajrović)87.Bojić)70.Mušović)70.
jelom Polju, gdje su gosti prvi zatresli mrežu, ali je pogodak bio Jedinstvoneregularan.jeuzvratilo, ali ispravnim golom – Đorđević je probio po lijevoj strani, ubacio loptu u šesnaesterac, a tamo je Krnić u 38. minutu kaznio loše postavljene defanzivce Domaćinprotivnika.jeunastavku kontrolisao stvari na terenu, ali je u 70. minutu imao sreće da ne kapitulira nakon centaršuta Obradovića koji je sa krila nabacio loptu na prečku. Golman Kordić je paradom u 71. minutu odbranio udarac Đorđevića, a 60 sekundi kasnije Danilovgrađani su prilikom pokušaja da izjednače iz gužve – napravili faul nad golmanom. U finišu – uzbuđenja. Jedinstvo je dupliralo vođstvo nakon lijepe akcije i poteza Đorđevića, koji se oslobodio čuvara i poentirao iz sredine kaznenog prostora u 83. Dva minuta kasnije stigao je odgovor Danilovgrađana koji su smanjili efektnim pogotkom Boljevića sa više od dvadesetak metara. Ipak, bilo je kasno za goste da izbjegnu poraz. Velika pobjeda za Jedinstvo, a brige za Iskru koja je šampionat otvorila ispod svih prognoza. D. K.
Stadion: u Kotoru. Gledalaca: 1000. Sudija: Savo Vujović. Golovi: 0:1 Milošević u 19, 0:2 Milošević u 61, 0:3 Petrović u 76, V. Adžić u 88. Žuti kartoni: Bakić, Dragićević, Pepić (Arsenal), Mijović (Budućnost).
Jedinstvo21 Jedinstvo Iskra Iskra1 0
ManojlovićTodorović(odMirković(odMontenegroBulatovićDošljak(odDragićević(odBakićČelebić(odMarkovićNikić65.Pepić)65.Muhović)46.Stešević)79.Bojanić)65.Mršulja) ponudu i Sosijedada, ali do dogovora nije došlo pošto je navodno klub iz San Sebastijana nudio Kavaniju jednogodišnji angažman. Edison bi danas trebalo da stigne u Valensiju gdje će poslije ljekarskih pregleda potpisati ugovor sa španskim klubom. Kavani (35) je trenutno bez angažmana, pošto mu je prije nekoliko mjeseci istekao ugovor sa Mančester junajtedom. On je ranije igrao za Pari Sen Žermen, Napoli, Palermo i Danubio. Za reprezentaciju Urugvaja postigao je 58 golova na 133 meča. R. A.
Va.TerzićVl.Đuričković(odĐukanovićRažnatovićPetrovićMrvaljević)(odMilošević(odLusero(odIgnjatovićSimićDragojević79.Ćetković)66.Mirković)75.75.Mijović)AdžićAdžić Arsenal0 0 Arsenal Budućnost Budućnost41 Jedinstvo u meču sa Iskrom ostvarilo prvu pobjedu (2:1) bliži vrhu STRIJELACALISTA 5 – MENDI (Petrovac) 4 – DENKOVIĆ (Dečić), FAUST (Petrovac) 3 – BOŠNJAK (Jezero), MIJOVIĆ, (Dečić)...(Budućnost),MILOŠEVIĆBEĆIRAJ FSCG Rezultati i tabela Arsenal – Budućnost 0:4 Sutjeska – Dečić 3:0 Jezero – Mornar 3:1 Petrovac – Rudar 0:0 Jedinstvo – Iskra 2:1 1. Dečić 6 4 1 1 13:6 13 2. Jezero 6 4 1 1 11:8 13 3. Petrovac 6 3 3 0 11:6 12 4. Sutjeska 6 3 1 2 11:5 10 5. Budućnost 6 3 1 2 10:7 10 6. Arsenal 6 3 0 3 7:11 9 7. Jedinstvo 6 1 2 3 5:7 5 8. Rudar 6 1 2 3 3:9 5 9. Mornar 6 1 1 4 6:10 4 10. Iskra 6 0 2 4 4:12 2 U narednom kolu (3-4. septembra) sastaće se: Iskra – Jezero, Budućnost –Jedinstvo Franca, Dečić – Arsenal, Rudar – Sutjeska, Mornar – Petrovac. Đenaro Gatuzo potvrdio angažman Urugvajca Kavani prelazi u Valensiju PODGORICA - Urugvajski napadač Edinson Kavani nastaviće karijeru u Valensiji, izjavio je trener španskog kluba Đenaro Gatuzo Španski mediji navode da bi Kavani sa Valensijom trebalo da potpiše dvogodišnji Urugvajskiugovor. napadač je imao
19Poneđeljak, 29. avgust 2022. Arena
da na pas Dembelea omogući mirnu pauzu za Katalonce. Ni nastavak nije bio stresan za Barselonu jer je Levandovski u 64. postigao još jedan pogodak, efektno iskoristivši centaršut PoljakDembelea.jeprvi fudbaler koji je postigao četiri gola u prva tri meča u španskoj La Ligi od Radamela Falkaa, kojem je to uspjelo 2011. u dresu Atletiko UMadrida.21.vijeku to nije uradio nijedan igrač velikana sa ,,Kamp Levandovskinoua“. je bio blizu hettrika – u finišu je pogodio prečku, nakon čega je odbijenu loptu u mrežu sproveo Serđi Roberto Ne. K.
i Katarina Budrak, te libero Melisa Cenović, šansu su tokom meča dobile i tehničarka Tijana Tvrdišić (u prvom i trećem setu), drugi libero Lana Labović (u prvom), primačice servisa Nevena Vukčević (u drugom) i Du-
PODGORICA - Vozač Red Bula Maks Ferstapen trijumfovao je na Velikoj nagradi Belgije kojom je, poslije ljetne pauze, nastavljen ovogodišnji šampionat Formule 1. Branilac titule je na stazi „Spa Frankoršam“ došao do devete pobjede na 15 trka, a ukupno 29. u karijeri, poslije starta sa 14. pozicije zbog promjene pogonske jedinice. Najbliži holandskom automobilisti bio je njegov timski kolega Serhio Peres, dok se na trećem stepeniku pobjedničkog postolja našao Karlos Sains u Ferariju. Ferstapen je na jednom od svoja dva domaća terena, pošto je rođen u Belgiji i majka mu je Belgijanka, nastavio đe je stao prije četiri neđelje u Mađarskoj, kada je slavio poslije starta sa 10. pozicije. Ovoga puta se činilo da pred sobom ima teži posao, ali mu je manje od pola trke bilo potrebno da dođe do vođstva, a potom se brzo odvoji. Ferstapen je u Belgiji demonstrirao silu u vidu brzine, kojoj niko nije mogao da priprijeti, iako mu je na samom početku trke pomogao niz incidenata, zbog čega je na stazu izašlo bezbjednosno vozilo. Tada je prvo došlo do kontakta između Luisa Hamiltona u Mercedesu i vozača Alpina Fernanda Alonsa, iz kojeg je deblji kraj izvukao sedmostruki svjetski šampion. Nekoliko krivina kasnije Nikolas Latifi je napravio grešku i okrenuo se na stazi, a u pokušaju da ga izbjegne Valteri Botas je u svom Alfa Romeu izletio sa staze i ostao zaglavljen u šljunku. Nedugo zatim i Hamilton se zaustavio pored staze, zbog čega direkcija trke nije imala drugu opciju osim da je uspori, a taj period je potrajao nekoliko Ferstapenkrugova.jeu tim trenucima bio osmi, dok je Sains vodio ispred Peresa, ali se Holanđanin postepeno probijao i preuzeo vođstvo od Španca u 18. krugu. Vozač Ferarija je, inače, ranije otišao u boks u odnosu na dvojac Red Bula, ali u drugoj polovini trke
Crne Gore u Češkoj doživjele drugi poraz u kvali kacijama za Evropsko prvenstvo Krunić: Pozitivno je da smo iz seta u set pružali sve bolju igru CEV.EU FORMULA 1: Juče vožena Velika nagrada Belgije Dominacija Ferstapena Crnogorska teniserka u prvom kolu US opena protiv ikone bijelog jeKovinić:sportaPrivilegijaigratisaSerenom
nije mogao da parira ni Peresu, dok je poslije druge zamjene pneumatika Džordž Rasel počeo da ga sustiže i smanjuje prednost. Britancu je, međutim, ponestalo vremena da pokuša da napadne Sainsa i stigne do podijuma i na kraju su ih dijelile dvije sekunde, pa je morao da se zadovolji četvrtom pozicijom. I dok je Ferstapen imao savršenu trku njegov naizgled glavni konkurent za titulu Šarl Lekler je imao mnogo problema. Šarl je startovao poziciju iza aktuelnog šampiona, ali je morao u boks dok je bezbjednosno vozilo bilo na stazi jer mu je u kočioni sistem upala folija skinuta sa vizira, pa je pao na začelje. Lekler je uspio da se probije do pete pozicije, da bi ga tim pozvao u boks u pretposljednjem krugu, u pokušaju da osvoji dodatni bod, ali ga je to koštalo pozicije od Alonsa. Tu nije bio kraj problemima za vozača Ferarija, pošto je pretekao dvostrukog šampiona, ali je kažnjen sa pet sekundi zbog prebrzog ulaska u boks, pa je zapravo klasifikovan kao šesti, iza Španca. Sedmo mjesto zauzeo je drugi vozač Alpina Esteban Okon, koji je izveo potez trke, nalik onome kada je Mika Hakinen prije 22 godine nadmudrio Mihaela Šumahera . Ovoga puta sporedne uloge bile su povjerene četvorostrukom svjetskom šampionu Sebastijanu Fetelu i Pjeru Gasliju u bolidu Alfa Taurija, koji su na kraju zauzeli osmo i deveto mjesto. Najbolju desetoricu, a samim tim i osvajače bodova, kompletirao je vozač Vilijamsa Aleksander Albon Ferstapen na čelu generalnog plasmana sada ima 284 boda, a prate ga Peres sa 191 i Lekler sa 186. Ovogodišnji šampionat Formule 1 nastavlja se već narednog vikenda trkom za Veliku nagradu Holandije na stazi „Zandvort“. R. A.
Odbojkašice
šanka Petrović (u prvom i trećem), te srednja blokerka Mina Dragović (u drugom i cijelom trećem). - Protiv Češke nijesmo pokazale maksimum i sve ono što znamo. Da li nas je stigao umor, ili šta već, ali definitivno to nije bilo naše najbolje izdanje. To znači da u Pljevljima protiv istog rivala možemo da prikažemo bolju igru, mislim da se može igrati sa Češkom. Mislim da iz utakmice u utakmicu imamo bolju energiju između nas i da u narednom meču možemo do boljeg rezultata – kazala je Mina Dragović, srednja blokerka naše reprezentacije. Naše odbojkašice u poneđeljak nastavljaju sa radom u Pljevljima, gdje će trenirati do meča sa Češkom, a ekipi bi trebalo da se priključi i korektorka Nikoleta Perović, koja je zbog povrede zadnje lože propustila prva tri meča. S. J.
PODGORICA - Najbolja crnogorska teniserka Danka Kovinić igraće protiv Serene Vilijams u prvom kolu US opena. Meč je zakazan na stadionu ,,Artur Eš“ u noći imeđu poneđeljka i utorka, a naša igračica mogla bi da bude posljednja protivnica Amerikanke koja je najavila kraj karijere nakon posljednjeg slema u godini. Serena je ikona bijelog sporta, osvajačica 23 grend slem titule, ali uskoro puni 41 godinu i mora da se povuče iz tenisa poslije turnira u Njujorku. - Bila sam srećna kada sam saznala da ću odmah igrati sa Serenom. Neću lagati. Privilegija je dijeliti teren sa Serenom. Zaista se nadam da ću pokazati dobru igru. Možda i najbolju - rekla je Kovinić u razgovoru za AP.
20 Poneđeljak, 29. avgust 2022.ArenaSportski miks
Danka je kao dijete gledala sestre Vilijams, a sada će igrati sa jednom od Nijenjih.prvi put da se srijeće sa Sere-nom.Bila sam kao, OK, to je Serena, a ja sam Danka. Nijesam osjećala da mogu da joj priđem i da je pitam za zajednički trening - kazala je Kovinić, čiji su najbolji rezultati na grend slemovima bili plasman u treće kolo Australijan opena u januaru i Rolan Garosa u maju. - Serena je ikona. Da ne igram sa njom u ponedjeljak, ne bih imala ovakvu pažnju. Svjesna sam toga. Biće to veoma lijepo iskustvo, a istovremeno možda malo stresno. Naravno da ću osjetiti pritisak. Ali pokušaću da to pretvorim u nešto pozitivno – poručila je Kovinić. K.
D.
PODGORICA – Na polovini kvalifikacija za Evropsko prvenstvo odbojkašice Crne Gore imaju pobjedu i dva poraza. Trenutno su van mjesta koja vode na EP (idu prva dva tima iz svih šest kvalifikacionih grupa), ali su u igri za najbolju trećeplasiranu selekciju, koja će izboriti vizu za šampionat Starog kontinenta ako, prema očekivanjima, Rusija bude isključenja sa EP. Nakon dva meča i polovičnog bilansa u Pljevljima (poraz od Finske, pa pobjeda protiv Islanda), izabranice Milorada Krunića su odigrale prvi meč u gostima, i to protiv prvog favorita grupe – Češke. ,,Crvene“ su na kraju poražene 3:0, pa će šansu protiv istog rivala, odnosno barem neki set ili bod, tražiti 4. septembra u pljevaljskoj ,,Adi“… - Rezultat u Češkoj, nažalost, nije pozitivan za nas, izgubili smo 3:0. Ono što je dobro i pozitivno je da smo iz seta u set pružali sve bolju igru Nadam se da ćemo u tom ritmu nastaviti i u Pljevljima protiv istog rivala, i da ćemo, vjerujem, uz ovakvu igru, a pogotovo u trećem setu, doći do nekog seta. Igrali smo protiv veoma moćne, uigrane reprezentacije Češke, protiv koje je bio užitak igrati i samo je šteta što smo napravili previše tehničkih grešaka u momentima kada je lopta kod nas i kada mi možemo da odlučujemo. Ali s obzirom na našu mladost i to neiskustvo, i nedovoljno zajedničkog rada, stvarno sam optimista za neki sljedeći period. A to je već za sedam dana u Pljevljima, kada treba da budemo još bolji nego što je bilo u Češkoj – rekao je selektor Crne Gore Milorad KrunićKrunić. je ponovo meč odigrao sa 12 od 14 igračica. Osim startne postave, u kojoj su bile tehničarka Marija Šušić, korektorka Dijana Vuković, primačice Tatjana Bokan i Simona Petranović , srednje blokerke Saška Đurović
U istoj mjeri pratiće „Crnogo rac“ i sve pojave u narodnom životu naše ostale braće slo Urednikvenske“. je bio Simo Popo vić. Rođen je 1846. godine u Tovarniku, Srem. Po pozivu knjaza Nikole dolazi na Ce tinje 1870. godine i ostaje do 1906. godine. Za ratne zaslu ge knjaz Nikola mu je dodelio titulu vojvode. Bio je i mini star u periodu 1896-1903. go dine. Umro je 1921. godine.
je najuspješnija Blažo Đukanović (prvi s lijeva) sa Bajom Stanišićem (u sredini) Milovan Đilas u NOB-u Spomen-ploča na Košćelama Donosimo kritičke priloge koje je autor u protekle 32 godine objavio u podgoričkoj Pobjedi i beogradskoj Politici. Maretić je povremeno reagovao na netačnosti i proizvoljnosti u pismima čitalaca u ta dva lista, iznoseći u znalačkom maniru pred javnost suve činjenice. Pri tom nije „rasipao“ riječi, već pisao koliko je neophodno da se kritički poentira, često i na vrlo duhovit način
OBJAVLJENA PISMA U (TekstoviPOLITICIsu objavljeni na ekavici u skladu sa tehnič kim uređenjem lista, a na slove tekstova dao je ured nik rubrike lista Politika) 24. 2. „CRNOGORAC“2021. JE ŠTAMPAN PRE „BOKE“ Javljam se povodom pisma objavljenog 02.02.2021. go dine „List Boka među najsta rijim na Balkanu“ autora Du šana Davidovića iz Kotora. On navodi da je 23. januara 1908. godine u Kotoru štam pan prvi broj lista „Boka“. Možda treba napomenuti da je Kotor tada bio u Austrou garskoj, a da je 37 godina ra nije na Cetinju, u Knjaževini Crne Gore, izašao „Crnogo Urac“.subotu 23. januara po sta rom kalendaru, odnosno 04. februara po sadašnjem, 1871. godine štampan je list za po litiku i književnost „Crnogo Urac“.tom prvom broju izašao je i program lista: „Da bi dakle stvorili priliku, da bolje po zna Crnu Goru strani svijet, koji često grube neistine do nosi o njoj, a i našem svijetu, koji živo osjeća potrebu tu, izlaziće od novog ljeta na Ce tinju nov i prvi list za politiku i književnost pod imenom „Crnogorac“. Zarad duha slo bode i nezavisnosti narodne, koji lebdi pred nama, a koji jem će i „Crnogorac“ služiti, zarad našega ujedinjenja narodnoga, od prijeke nam je potrebe danas međusob no poznavanje stanja i snage naše i bratska uzajamnost. A da bi „Crnogorac“ doista bio vjeran tumač osjećanja i stanja našega naroda, dono siće mimo članaka o važni jim događajima svjetskijem i pitanjima koja se tiču našega naroda još i uvijek pouzdane dopise iz sviju krajeva u ko jima on živi, i to baš iz onijeh krajeva naše podjarmljene braće, iz kojijeh su naši listo vi bili najmanje izvještavani. Držimo da ćemo rodoljubno osjećanje našega naroda oso bito time zadovoljiti, jer je za zajednički rad, za gajenje jedne misli narodne prijeko potrebno poznavanje stanja narodnjeg. Događaje u Srbiji pratiće „Crnogorac“ s bra timskom ljubavlju. Svaki na predak pozdraviće radosno kao uspjeh ukupnoga naro da našega. Jedno srce mora kucati u nama i jedna misao narodna mora nas sve odu ševljavati. Tome uvjerenju služi „Crnogorac“ i to će ga uvjerenje uvijek rukovoditi prema Srbiji, otuda će nam rodoljubi redovno dopisivati.
Iz „Bibliografije sa hronolo gijom života i rada Milovana Đilasa“, autora Dobrila Ara nitovića (Službeni glasnik, Beograd, 2008): „16. i 17. januara 1954. godine u Beogradu je održan Treći (vanredni) plenum CK KPJ, sa samo jednom tačkom dnevnog reda: „Slučaj Milo vana Đilasa“. Na plenumu su Đilasove ideje odbačene kao anarholiberalizam i revizio nizam, protivne politici parti je, jer ugrožavaju njeno jedin stvo i vlast. Đilas je isključen iz CK KPJ i smenjen sa svih partijskih i državnih funkcija i kažnjen poslednjom opo menom. Posle tri meseca, 19. aprila 1954. godine, Đilas se kretaru svoje partijske ćelije, u mesnoj zajednici kod Top čiderske zvezde, vraća par tijsku knjižicu sa sledećim obrazloženjem: „Od danas se ne smatram članom SKJ i po svojoj slobodnoj volji istupam iz organizacije“. Đilas je imao partijsku knjižicu broj četiri. U ličnom listu iz zatvorskog dosijea Đilas Nikole Milo vana, datum upisa 31. januar 1957. godine, iz Sremske Mi trovice, koji vam dostavljam, za narodnost piše „po njego voj izjavi Jugosloven“. Javljam vam se i zbog lepog naslova „Istina je vrednost oko koje nema kompromisa“. 30. 7. BORBA2021.NA KOŠĆELAMA Sa interesovanjem pratim feljton „Osamdeset godina od stvaranja partizanskog pokreta i oružanog otpora okupatoru“, autora Mladen ka Colića . U 12. nastavku, 24. jula, autor navodi borbe ustanika u Crnoj Gori i to: na Veljem brdu kod Podgorice, Brajićima kod Budve i Sozi ni kod Bara. U 13. nastavku rezimira, pa ponovo pominje ove borbe. Interesantno je da ne pominje borbu na Košće lama, na putu Rijeka Crnoje vića - Cetinje, za koju istori čari pišu da je najuspješnija. Citiram Vojnu enciklopediju, drugo izdanje, knjiga 4, stra na 666, Beograd, 1972. godine. „Košćele, predeo u Crnoj Go ri, kod Rijeke Crnojevića, gde je 15. jula 1941. godine došlo do borbe između crnogor skih ustanika i italijanskih okupacionih jedinica. Ge rilski odredi iz Gornjeg Ce klina i Ljubotinja, očekujući nailazak italijanskih jedinica sa pravca Rijeke Crnojevića prema Cetinju, postavili su u rejonu Košćela zasedu u obli ku potkovice. Kolona motori
21Poneđeljak, 29. avgust 2022. Feljton
2. 6. ĐILAS2021.JE JUGOSLOVENBIO
U „Politici“ je 21. maja 2021. godine objavljen tekst Isi dore Masniković „Istina je vrednost oko koje nema kom promisa“. Citiram reči redite lja Borisa Malagurskog: „Dok je bio visoki funkcio ner Komunističke partije, Milovan Đilas se, u skladu sa politikom KPJ, zalagao za stvaranje crnogorske nacije, a kad je izbačen iz partije, opet je postao Srbin.“
zovanog bataljona italijanske divizije „Mesina“ puštena je duboko u raspored, a onda je otvorena iznenadna snažna vatra. Posle osmočasovne borbe s najbližeg odstoja nja, neprijatelj je razbijen i prinuđen na predaju. Itali janski gubici iznosili su 70 poginulih, 110 ranjenih i 290 zarobljenih. Zaplenjeno je 16 mitraljeza, veliki broj puško mitraljeza, pušaka i pištolja, četiri topa, šest minobacača, 30 kamiona, 20 motocikala i razna druga ratna oprema.“ U knjizi „Narodnooslobo dilačka borba u Crnoj Gori, 1941-1945 - Hronologija do gađaja“, autori Zoran Lakić, Radoje Pajović, Gojko Vu komanović , izdanje Isto rijski institut SR Crne Gore, Titograd 1963, str. 54, navodi se da je u ovoj borbi učestvo valo 48 ustanika, kojima se u toku borbe pridružilo i 20 naoružanih seljaka iz okolnih ceklinskih sela i Ljubotinja. 20. decembar 2021. BLAŽO ĐUKANOVIĆ NIJE POGINUO U OSTROGU Javljam se povodom pisma „Poštovanje istine pri oceni naše istorije iz Drugog svet skog rata” dr Danila Vujičića iz Novog Sada, objavljenog 6. Autordecembra.piše: „Iste godine Sta nišić je poginuo u Ostrogu s generalom Blažom Đukano vićem, predsednikom Crne
Gore u vreme italijanskog gu vernera Picija Birolija.” Blažo Đukanović, brigadni general Jugoslovenske kra ljevske vojske u penziji i ban Zetske banovine od marta 1941, nije poginuo u Ostrogu. Oktobra 1943. u Ostrogu su ga zarobile partizanske jedinice, od Vojnog suda je osuđen na smrt i Istorijskistreljan.leksikon Crne Gore, „Daily Press” – „Vijesti” knji ga 3, strana 609, 2006. godine Bionavodi.jejedan od organizatora četničkog pokreta u Crnoj Gori, nalazio se na čelu save za krilaša i četnika (Crnogor ski nacionalni pokret) i bio je teritorijalni komandant čet nika i svih četničkih snaga u Crnoj Gori i Starom Rasu. Bio je kolaboracionista, organi zator saradnje s italijanskim Drugookupatorom.naštoskrećem pažnju: Blažo Đukanović nije bio predsednik Crne Gore. Predsednici Crne Gore su od 1974. godine – Predsedništva Veljko Milatović , Veselin Đuranović, Marko Orlan dić , Miodrag Vlahović , Branislav Šoškić, Radivoje Brajović, Božina Ivanović, vršilac dužnosti Slobodan Simović i Branko Kostić Predsjednici Crne Gore od 1991. godine bili su Momir Bulatović, Milo Đukanović, Filip Vujanović i vršilac duž nosti Dragan Kujović (Nastavlja UREDNIKU Mladenko Colić u feljtonu na vodi borbe ustanika u Crnoj Gori i to: na Veljem brdu kod Podgorice, Brajićima kod Budve i Sozini kod Bara. U 13. nastavku rezimira, pa ponovo pominje ove borbe. Interesantno je da ne pominje borbu na Košćelama, na putu Rijeka Crnojevića - Cetinje, za koju istoričari pišu da
13. » Piše: Milan MARETIĆ Đilas se u zatvoru u Sremskoj Mitrovici izjasnio kao Jugosloven U januaru 1954. u Beogradu je održan Treći (vanredni) plenum CK KPJ, sa samo jednom tačkom dnevnog reda: „Slučaj Milovana Đilasa“. Đilas je isključen iz CK KPJ i smijenjen sa svih partijskih i državnih funkcija i kažnjen posljednjom opomenom. Poslije tri mjeseca Đilas sekretaru svoje partijske ćelije u mjesnoj zajednici kod Topčiderske zvezde vraća partijsku knjižicu Autor
se) PISMA
22 Poneđeljak, 29. avgust 2022.Enigmatika
23Poneđeljak, 29. avgust 2022. Enigmatika
24 Poneđeljak, 29. avgust 2022.Oglasi i obavještenja
25Poneđeljak, 29. avgust 2022. Oglasi i obavještenja
26 Poneđeljak, 29. avgust 2022.Oglasi i obavještenja
27Poneđeljak, 29. avgust 2022. Oglasi i obavještenja Broj žiro Universal560-822-77računa:Capital Bank Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ(fotografija)Dnevni list KOREDAKCIJSKILEGIJUM Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ PORTAL KULTOBJEKTIVPOBJEDELOGOTIPPOBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) Vlasničkaosnivačastrukturamedija,,MediaNEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Elektronska desk@pobjeda.mepošta: Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, PIBPodgorica02842777 Naziv osnivača: Društvo sa prometodgovornošćuograničenomzaproizvodnju,iusluge,export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480Tiraž:3.150NEKRETNINE IZDAJEM nenamješten jed nosoban stan sa velikom zastakljenom terasom. Blizu Autobuske stanice. 180e 1Tel.067/809-693 RAZNO OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodo instalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. 2067/473-367Tel.069/747-204,Begović069/424-150, MALI OGLASI PRODAJEM GROŽĐE sorte vra nac vrhunskog kvaliteta. Mjesto Tuzi, Vuksanlekići Tel: 067/ 618-111 POTREBNI3 RADNICIpomoćni kuvar/ica, konobar, pomoćni šanker/ica. Restoran Elit, Capital 5069/269-550Tel.NonpopravkaiOTČEPLJENJE4Tel.067/877-677Podgorica.Plaza,kanalizacijesvihvodovodnihcijevi,izamjenainstalacija.stop!Begović067/579-709,
28 Poneđeljak, 29. avgust 2022.Oglasi i obavještenja
29Poneđeljak, 29. avgust 2022. Oglasi i obavještenja Дана 28. августа 2022, послије дуже болести, у 77. години, преминуо је наш драги и вољени МАРКО пок. Тома БАЛАБУШИЋ Сахрана драгог нам покојника обавиће се у понедјељак, 29. августа, у 16 часова код цркве Полагање ризе Пресвете Богородице у Бијелој. Саучешће примамо у мјесној капели у Бијелој на дан сахране од 10 часова до момента сахране. Ожалошћени: ћерке ЕМИЛИЈА и ДИЈАНА, сестра НАДА, унучад ВОЈИН и ДУЊА, зет ДУШКО и остала родбина 1448 Posljednji pozdrav dragoj tetki i babi VIDOSAVI LUČIĆ rođ. Milanović Hvala ti za svu ljubav i pažnju koje si nam nesebično svima poklanja la, naša plemenita i voljena odivo! Nosićemo te u srcu i čuvati od za borava! Tvoji MILANOVIĆI 1427
SLAVEN NIKOLIĆ Mirno spavaj, spavaj tamo đe se ne čuje škripa kočnica. Otac BATO i majka ČEDA Posljednji1430 pozdrav bratu SLAVENU NIKOLIĆU Śaro, putuj sa anđelima.Tvoje sestre SLAĐA i DACA 1429 SLAVEN Novice NIKOLIĆ Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. MILICA OBRADOVIĆ i VESNA NIKOLIĆ 1437
Posljednji1447 pozdrav dragoj tetki VASKI
Ako je smrt jača od života, postoji nešto jače što ne umire nikada. A to je ljubav i sjećanje na tvoj plemeniti lik. Neizmjerno hvala, DUDA i NINO Posljednji1446 pozdrav dragoj tetki VASKI Hvala ti za sve lijepo što si nam u životu pružila. Tvoji: MILUN i SNEŽANA sa djecom 1445
30 Poneđeljak, 29. avgust 2022.Oglasi i obavještenja Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 28. avgusta 2022. godine preminuo naš dragi sin i brat
Sahrana će se obaviti u krugu porodice. Neka tvoja dobra duša nađe mir i spokoj. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.
Posljednji pozdrav dragom kumu SLAVENU Nikad nećemo zaboraviti tvoju dobru dušu. Počivaj u miru. MARSENIĆ MARIJA i GORAN sa djecom Posljednji1439 pozdrav dragom kumu SLAVENU Život je često nepravedan… pamtiću te po tvojoj nesebičnoj dobroti i plemenitosti. ĐUROVIĆ MILICA 1440 Posljednji pozdrav dragom SLAVENU Počivaj u miru. GOJO TOŠKOVIĆ sa porodicomPosljednji1441 pozdrav dugogodišnjoj koleginici, dragoj VASILJKI - VASKI VUKČEVIĆ S poštovanjem,KOLEGINICE I KOLEGE IZ POBJEDE
SLAVEN Novice NIKOLIĆ
Ožalošćeni: otac BATO, majka ČEDOMILA, ujak DUŠKO, ujak PERO, sestre SLAĐANA i DAJANA sa djecom SAROM, IVONOM, VUKOM, LUKOM, VUKOM i DEJANOM Dragom1428 SLAVENU NIKOLIĆU Posljednji pozdrav.Porodica MILOŠEVIĆ 1438
Godina dana puna tuge i bola od smrti brata
STANKA i BLAGOTA MARKUŠ
Sa sjetom čuvam najljepša sjećanja.NEVENA Pet1436godina od kada nas je napustio naš voljeni SRĐAN Nikolin DABANOVIĆ
ZORAN B. MARKUŠ i tužno sjećanje na roditelje
Istina je teška i preteška. Riječima se ne može opisati koliko nam nedostaješ. Tvoj odlazak nije trebao biti sada, a posebno ne na takav način jer nijesi to zaslužio, moj nesrećni brate. Počivaj u miru kraj naših časnih i čestitih roditelja, a ja ću žaliti i tugovati za vama dok sam živa. Sestra i kćer BRANKA sa porodicom 1426 29. 8. 2013 - 29. 8. 2022.
Ožalošćena porodica JOVANOVIĆ 1435 Dana 30. avgusta se navršava godinu dana otkad nije sa nama SRĐAN - SRĐA ĐUROVIĆ Nedostaješ nam, čoeče, istinski nedostaješ i uvijek ćeš. MAŠA, NINA, KATJA i DRAGO Voljenoj1442
Danas je dvadeset i jedna godina od smrti STOJANKE GRBOVIĆ rođ. Karadžić Mnogo je godina prošlo od tvog odlaska, ali uvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima. Sin DUŠKO sa porodicom 1444 POMENI Posljednji pozdrav NEDI ĐAKONOVIĆ Draga TeškogNedo,srcase opraštamo od tebe . Tvoja sestra PERSIDA, zet MILOŠ, sestrične DIJANA i MARIJANA sa porodicama 1449Posljednji pozdrav dragoj sestri NEDI ĐAKONOVIĆ Pamtićemo te po tvom vedrom duhu i osmijehu. Počivaj u miru.Brat BRANKO VUKSANOVIĆ sa porodicom Posljednji1434 pozdrav dragoj NEDI ĐAKONOVIĆ Tvoje plemenite duše ćemo se uvijek sjećati. Počivaj u miru. ŽELJKO DREŠIĆ sa porodicom 1450
sestri MARI KALUĐEROVIĆ rođ. Stanišić Prolaze godine, a bol i tuga za tobom ostaju vječno. Sestra LJUBA sa porodicom Dragoj1432
Oglasi i obavještenja
Tvoji NAJMILIJI 1431 Dvije su godine od kada nije sa nama naša voljena MARE Brankova KALUĐEROVIĆ rođena Stanišić Ne postoji vrijeme koje može izbrisati tugu i bol za tobom. Svakog dana si u našim mislima i sjećanjima, a vječno u našim srcima.
31Poneđeljak, 29. avgust 2022.
Tvoji: muž BRANKO, sin STEVICA sa porodicom i ćerka DANIJELA 1443 Devet godina je od smrti MIHAILA - MIGA JOVANOVIĆA Vrijeme prolazi, ali ostaju uspomene na tvoju dobrotu.
tetki MARI KALUĐEROVIĆ rođ. Stanišić S ljubavlju i ponosom čuvamo te u našim srcima. Tvoji IGOR i IRENA sa porodicama 1433
MARICA VUKOVIĆ
Ne blijede sjećanja na dane srećnog porodičnog života, na tvoju neponovljivu brižnost tvojim voljenima. Nedostaje tvoja radost svakom našem novom uspjehu i sreći, nedostaju iskreni razgovori i mudri Ostaviosavjeti.sinam u nasljeđe časno ime za uzor i ponos.
OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.
32 Poneđeljak, 29. avgust 2022.Marketing
