Dnevni list Pobjeda 29.09.2022.

Milan Lekić

Miroslav Tomašević

Branko Baletić

EPS ne plaća ugalj jer su navodno nezadovoljni kvalitetom i količinom

,,Izvršni direktor Milan Lekić prijeti raskidom ,,posla stoljeća“, ali u to niko ne vjeruje“, saopštio je izvor Pobjede. U ugovoru, u članu 11, navedeno je da prodavac može raskinuti

Misteriozni nestanak uglja u Svilajncu

PODGORICA - Elektropri vreda Srbije obustavila je plaćanje uglja Rudniku uglja Pljevlja, navodno nezadovoljna kvalitetom, ali i količinom isporučenog energetskog resursa, sa znaje Pobjeda. Više izvora Pobjede iz Rudnika uglja saopštilo je da umjesto uplata EPS šalje isključivo reklamacije na količinu i kvalitet.

– Posao stoljeća, kako ga je iz vršni direktor RU Milan Mijo Lekić nazvao, o prodaji uglja EPS je zapeo. Naime, EPS ne plaća isporučeni ugalj. Umje sto uplata, šalje reklamacije na količine i kvalitet uglja, koje, uzgred budi rečeno, sam mje ri EPS, a ne RU tako da se dug gomila preko 300.000 eura za sada... Znači, ugalj se isporu čuje, ne za 28 eura nego za 0 eura – saopštio je izvor Pobje de iz Rudnika uglja. Iz pljevalj skog rudnika nije odgovoreno na upit Pobjede da li i zbog če ga EPS ne plaća preuzeti ugalj. Izvori Pobjede smatraju da je sadašnji scenario posljedica kolonijalnog ugovora sa EPSom kakav je viđen u aranžma nima nekadašnjih kolonijal nih sila sa afričkim državama i Indijom.

PRAZNE PRIJETNJE

– Izvršni direktor Milan Mijo Lekić prijeti raskidom ,,posla stoljeća“, ali u to niko ne vjeru je – saopštio je izvor Pobjede. U ugovoru, u članu 11, navede no je da prodavac može raski nuti ugovor ukoliko kupac ne plaća i ne poštuje dinamiku. Navodi se i da će sve sporove rješavati sporazumno ili pred

PODGORICA – Poslanik

Socijaldemokratske partije Adnan Striković uputio je inicijativu za kontrolno saslušanje predsjednika borda direktora EPCG, izvršnog direktora EPCG, predsjednika borda direk tora Rudnika uglja Pljevlja, izvršnog direktora Rudnika uglja Pljevlja, predsjednika borda direktora CEDIS-a i izvršnog direktora CE

nadležnim sudom zemlje sje dišta tužene strane.

– Za sve slučajeve i odredbe koji nijesu usaglašeni, odno sno definisani ovim ugovo rom, primijeniće se odredbe Zakona o obligacionim odno sima Republike Srbije(?!) – na vodi se u u članu 18 ugovora, što je u najmanju ruku sporno. Ovim ugovorom je predviđe na isporuka prvih 40.000 tona od planirane ukupne količine od 300.000 tona uglja.

Cijena uglja iznosi 28,8 eu ra (bez PDV-a) za kvalitet to plotne moći od 8.000 kJ/kg po toni, pri čemu se vrši korekci ja cijene ponderisanjem u ras ponu toplotne moći od 7.000 do 10.000 kJ/kg – navodi se u ugovoru.

Ta cijena je ispod svakog tr žišnog minimuma jer je naj

Da ugovor proizvodi neku vrstu kolo nijalne obaveze za crnogorsku stranu svjedoči i podatak da, mimo uobičaje ne prakse, rudu u konačnom fakturisa nju mjeri EPS, a ne Rudnik uglja kako se to radi u slučaju prodaje kompanijama ili građanima

niža cijena na tržištu 50 eura za ugalj takvog kvaliteta.

Transport dogovorene količi ne uglja na željezničku stanicu u Prijepolju realizovaće RUP, dok će troškove pokriti EPS, kao i troškove utovara uglja u vagone u stanici Prijepolje, či ju uslugu je obezbijedio Rud nik uglja nakon sprovedenog tenderskog postupka.

– Cijena prevoza uglja od Rud nika do utovarne stranice Pri jepolje iznosi devet eura bez PDV-a po toni, tako da je uku pni iznos najviše do 360.000

eura bez PDV-a. Cijena uto vara uglja u vagone u stani ci Prijepolje iznosi 1,85 eura bez PDV-a po toni, tako da je u ukupnom iznosu najviše do 74.000 eura bez PDV-a – na vodi se u ugovoru.

RUDU MJERI EPS

Da ugovor proizvodi neku vr stu kolonijalne obaveze za cr nogorsku stranu svjedoči i po datak da, mimo uobičajene prakse, rudu u konačnom fak turisanju mjeri EPS, a ne Rud nik uglja kako se to radi u slu

čaju prodaje kompanijama ili građanima.

– Nakon usaglašavanja i utvr đivanja stvarno isporučenih količina na mjesečnom ni vou prodavac će kupcu izdati knjižno obavještenje kojim će ga odobriti za vrijednost mje sečnog odstupanja u količini izraženo kao proizvod ostva rene cijene uglja i iznosa do zvoljenog odstupanja – klau zula je u ugovoru koja znači da konačnu tonažu određuje EPS a ne, kakva je praksa, RUP.

Pobjeda je ranije objavila da će Rudnik uglja ovom proda jom zaraditi sedam do osam miliona eura, dok bi u slučaju da je taj ugalj upotrijebljen za proizvodnju električne ener gije u našoj termoelektrani, od izvoza i prodaje te struje zara dili 80 miliona eura.

Polukolonijalni ugovor došao je na naplatu već tokom prve isporuke kada je po zapisniku, u koji je Pobjeda imala uvid, navodno nestalo 33 tone uglja, odnosno cio vagon. Ugovorom je, mimo prak se, predviđeno mjerenje tek na odredištu, a ne pri likom utovara, što faktički znači da EPS može proi zvoljno da određuje kolika je tonaža uglja. Po tom skandaloznom zapisniku, koji je objavila Pobjeda, masa uglja koja je utovarena u Prijepolju je 555,2 tone, a masa koja je izmjerena u rudarskom basenu Kolubara 521,9što znači da je u Svilajncu, gdje je basen, nestalo preko 33 tone uglja!

Realizacija ugovora sa Elektroprivredom Srbije je počela 10. juna kad je sa separacije Doganje u pravcu Prijepolja krenulo šest kamiona nosivosti 25 tona. Iz Rudnika uglja je ranije saopšteno da će, prema planu, kamioni u dvije smjene obavljati dnevnu isporuku 400 do 600 tona uglja. Na željezničkoj stanici u Prije polju vrši se utovar uglja u teretne vagone.

– Ako se ove predviđene koli čine uglja isporuče Termoe lektrani ,,Nikola Tesla“ Obre novac, naša termoelektrana sigurno neće biti snabdijeva na u kontinuitetu – objavila je ranije Pobjeda. Nakon potpisivanja ovog ugo vora, izvršni direktor iz DF-a Milan Lekić je izjavio da je kroz ovu saradnju Rudnik uglja obezbijedio ,,novo tržište za plasman uglja što predstav lja veliki dan za kompaniju“. – Danas smo, na obostrano za dovoljstvo, formalizovali sa radnju sa jednim regionalnim energetskim gigantom kakav je Elektroprivreda Srbije. Po seban značaj ove saradnje je što smo na ovaj način napravi li značajan poslovni iskorak u susret ekološkoj rekonstruk ciji Termoelektrane Pljevlja. Vjerujem da je ovo dobar za majac za širenje proizvodnih kapaciteta naše kompanije, koja će i ubuduće biti loko motiva razvoja pljevaljske, ali i privrede Crne Gore – rekao je tada Lekić. N. ZEČEVIĆ

Poslovanje na ivici zakonitosti

DIS-a, povodom poslovanja tih kompanija i finansijskih gubitaka u 2022. godini.

– Od dolaska nove uprave u cr nogorske elektroenergetske kompanije njihovo poslova nje je konstantno na ivici za

konitosti, a šteta koju svojim svjesnim aktivnostima ili ele mentarnim neznanjem priči njavaju se već sada može mje riti desetinama miliona eura - kazao je Striković.

Podsjeća da je još vlada

Zdravka Krivokapića dala saglasnost na odluku kojom je EPCG pokrila finansijski gubitak CEDIS-a u iznosu od 10,9 miliona eura, čime su, ka ko kaže, prekršene brojne pro cedure i zakonske odredbe, a

postalo je i očigledno da je ova kompanija, koja je bila među najprofitabilnijim u Crnoj Go ri, ostvarila ogroman finansij ski minus u poslovanju.

– Svjesno uništavanje ener getskih kompanija je nastav

ljeno i kroz hiljade zaposlenih partijskih aktivista, koji su bez bilo kakve potrebe dobili rad na mjesta samo zato što su bi li članovi, simpatizeri i glasači partija „većine od 30. avgusta“. R. P.

PODGORICA – Ne postoji potreba da se odlazeći premijer Dritan Abazović ispita na okolnosti navod ne povezanosti sa škaljar skim kriminalnim klanom – saopštio je Gradskoj TV specijalni državni tužilac Vukas Radonjić.

Kazao je da su svi transkripti koje je M portal do sada obja vio obrađeni od strane rani jeg specijalnog tužioca i da su na osnovu toga podignute op tužnice protiv određenih lica.

– Taj materijal je već bio raz matran od strane Specijalnog državnog tužilaštva kao orga na i ranijeg specijalnog tužio ca i treba pitati njega zašto nije određene stvari procesuirao, ako je smatrao, a možda i ni je smatrao da tu ima krivič

nog djela. To su sve materijali koji su bili prisutni u tužilaš tvu, specijalnom policijskom odjeljenju, mnogo ranije ne go što sam ja došao u SDT i bili su predmet obrade – isti če Radonjić.

Odgovarajući na pitanje da li će Abazović biti ispitan povo dom ovih navoda, Radonjić ističe da je on ispitan u mjeri u kojoj je potrebno.

– Formirano je više predme ta povodom onih natpisa. U Osnovnom, Višem i Specijal nom državnom tužilaštvu, svako u skladu sa svojim nad ležnostima. Mi smo se fokusi rali na dio koji se tiče optužbi da su određena fizička i prav na lica uključena u krijumča renje cigareta, Više tužilaštvo na onaj dio koji se tiče poziva nja na pobunu protiv ustav nog uređenja, jer je to krivično djelo iz njihove nadležnosti. A određenim navodima se bavi Osnovno državno tužilaštvo – rekao je Radonjić.

Na pitanje da li je tačna infor macija da poziciju šefa obez bjeđenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića pokriva brat policijskog službe nika Petra Kneževića, odgo vorio je da sa tim nije upoznat. – Ja ne biram njegovo obezbje đenje, niti istražujem istoriju tih ljudi – dodao je on. R. P.

PODGORICA – Potpred sjednik Vlade u tehnič kom mandatu Raško Konjević razgovarao je sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Savom Kenterom o prisu stvu agenata srpske Bez bjednosno-informativne agencije (BIA) u Crnoj Gori u susret izborima i očekuje da će narednih dana te informacije biti provjerene.

– Jedno je prisustvo, drugo je koje je to prisustvo vrste i ka ko se manifestuje i znači li to miješanje u političke aktiv nosti druge države. Sačekaj mo šta će reći ANB, ne bih že lio da prejuduciram – kazao je Konjević u autorskoj emi siji Darka Šukovića „Dru gačija radio veza“ na radiju Antena M.

PROTIVPRAVNI UTICAJ Konjevićeva stranka, Socijal demokratska partija, pozva la je juče tužilaštvo da hitno preduzme aktivnosti za suz bijanje stranog miješanja u izborni proces koje se, kako je kazao Ivan Vujović, u reži ji Vučićevog režima očigled no ponovo sprovodi na lokal nim izborima u Crnoj Gori“.

– Nakon „bitke za Nikšić“, na sceni je još jedan pokušaj protivpravnog uticaja na slo bodnu volju građana koji do lazi iz Srbije sa jasnim ciljem da se protežiraju politički su bjekti koji su prepoznati kao zastupnici interesa druge dr žave – rekao je on.

Vujović je poručio da Alek sandar Vučić (predsjednik Srbije) u Crnoj Gori nema sa mo jednu već više svojih po litičkih kolona, a sve se, kako kaže, mogu nazvati najpro stije „petom kolonom“.

Nastavak destabilizacije i podrivanja Crne Gore

Na nadležnima je da istraže koja konkretno od ovih grupacija uživa koliko finansijske i svake druge pomoći od strane svojih beogradskih mentora. Rusko finansiranje Demokratskog fronta, o čemu se i otvoreno govorilo na visokim američkim adresama, takođe bi moralo biti predmet hitne pažnje crnogorskog tužilaštva. Potpuno je jasno da se u oba slučaja radi o istom planu podrivanja Crne Gore i njene destabilizacije kroz osnaživanje antievropskih i proruskih snaga na čelu sa DF-om – rekao je Vujović

da preko eksponenata svoje politike „srpskog sveta“, po litičkih istomišljenika i šti ćenika, oblikuju izbornu vo lju u Budvi, da nakon Nikšića stvore još jedan protektorat, i od crnogorske prijestonice turizma - poručili su iz ove koalicije.

Poslanik DPS-a Luiđ Škre lja kazao je Gradskoj TV da je dolazak funkcionera i ak tivista SNS-a u Crnu Goru pred izbore, nažalost, već vi đen scenario.

sjednica danas

PODGORICA – Sjednica Zakonodavnog odbora, na kojoj je juče trebalo da se razmatra prijedlog pred sjednika države Mila Đukanovića o skraćenju man data Skupštini, odgođena je za danas zbog nedolaska Đukanovića na zasijedanje.

– Obaviještena sam da predsjednik danas neće moći da prisustvuje Odboru i da bi vjerovatno to mogao da učini sjutra, pa ćemo ovu tačku dnevnog reda odložiti za sju tra – saopštila je predsjedavajuća Zakonodavnim odbo rom Maja Vukićević

Pobjedi je, međutim, iz Đukanovićevog kabineta nezva nično saopšteno da su mogućnosti da se predsjednik po javi na današnjem zasijedanju male i da će o tome tokom dana obavijestiti i Skupštinu.

Pobjedi je, u međuvremenu, i iz Skupštine potvrđeno da je iz kabineta Đukanovića stigao dopis u kome se navodi da, zbog ranije preuzetih obaveza, predsjednik ni danas neće biti u mogućnosti da prisustvuje sjednici Zakonodavnog obora.

U tom dopisu je, kako saznajemo, navedeno i da će, umje sto Đukanovića, sjednici Odbora prisustvovati njegovi sa vjetnici Boris Bastijančić i Nataša Pešić Predsjednica Zakonodavnog odbora Maja Vukićević, međutim, smatra da savjetnici premijera „nemaju mo gućnost da budu u ulozi Đukanovića, jer oni nijesu pred lagači“ skraćenja mandata Skupštini.

Vukićević je u izjavu za Pobjedu rekla i da će današnja sjed nica Zakonodavnog odbora, bez obzira na to, biti održa na. Đ. Ć.

- Na nadležnima je da istraže koja konkretno od ovih gru pacija uživa koliko finansij ske i svake druge pomoći od strane svojih beogradskih mentora. Rusko finansira nje Demokratskog fronta, o čemu se i otvoreno govorilo na visokim američkim adre sama, takođe bi moralo biti predmet hitne pažnje crno gorskog tužilaštva. Potpuno je jasno da se u oba slučaja ra di o istom planu podrivanja Crne Gore i njene destabili zacije kroz osnaživanje an tievropskih i proruskih sna ga na čelu sa DF-om – rekao je Vujović.

Bilo bi, smatra on, veoma ko risno da se povodom ovog slučaja oglasi i tehnički pre mijer „bez obzira na činje nicu što mu ove Vučićeve nelegalne aktivnosti idu u političku korist, budući da su njihovi beneficijari Aba zovićevi strateški saveznici iz DF-a“.

– Sasvim sigurno da će ovaj poziv tehničkom premijeru ostati bez efekta jer, kako bi se reklo, „vrana vrani oči ne vadi“, odnosno teško je oče kivati da će jedna Vučićeva kolona nauditi onoj drugoj

– zaključio je Vujović.

Oglasili su se i iz koalicije „Je dinstveni za Budvu“ (Demo kratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate, Građan ska inicijativa „21. maj“ i Li beralna partija) i pozvali da nadležni ispitaju protivza konito miješanje stranih dr žavljana i predstavnika vla sti u izborni proces u Crnoj Gori i Budvi.

Oni su ukazali na to da su, po oprobanom sistemu spolj

njeg uticaja na izbornu volju građana Crne Gore, aktivisti i funkcioneri SNS-a, već oba vili dio zadatka i izvršili pri tisak na takozvanu građan sku listu „Nova Budva“, da odustane od učešća na izbo rima, a da svoje glasove ispo ruči Demokratskom frontu i Milu Božoviću

VUČIĆEVI ,,VOJNICI“

U BUDVI

- Partijski vojnici i egzeku tori SNS-a dobili su zadatak

- Svako ko to radi i proglaša va izbore bitkama, ne misli dobro građanima Crne Go re. Izbori su demokratski čin, čak i u monizmu. Zašto ten zije, zašto maskirna lica, za što neko sa strane koji je pla ćen da bi poremetio odnose među građanima? Hoćemo li poslije da nastavimo da ži vimo sa tim ljudima - pitao je Škrelja. Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić kazao je Gradskoj TV da nije upoznat sa informacijom o dolasku funkcionera i aktivista SNS i da to nije u domenu SDT-a, već prije Osnovnog održav nog tužilaštva. Pobjeda je objavila da je predsjednik Srbije Aleksan dar Vučić, po „nikšićkom scenariju“, poslao u Bud vu jednog od svojih ključ nih operativaca, člana Glav nog odbora Srpske napredne stranke Petra Babovića ka ko bi logistički, a vjerovatno i finansijski, pomogao kam panju DF-a. Izvori našeg li sta saopštili su da je Babović, inače načelnik niškog okru ga, došao u Budvu sa sedam saradnika, čime se ponovio scenario iz Nikšića prije go dinu i po dana. K. K.

Portparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić poručio da treba pitati ranijeg glavnog specijalnog tužioca zašto nije procesuirao određene stvari iz transkripata „Skaj“ komunikacija koje objavljuje M portal Neće saslušavati Abazovića o vezama sa „škaljarcima“

Vukas Radonjić

Dio političkih aktera zatražio hitnu reakciju tužilaštva zbog mogućeg miješanja Vučićevih ljudi u izborni proces u našoj zemlji

Rasprava o skraćenju mandata Skupštini pred Zakonodavnim odborom nije održana zbog

predsjednika

Ivan Vujović

Luiđ Škrelja

m.babović

Četvrtak,

Vuković: Želimo da Podgorica sačuva svoj duh i bude primjer

PODGORICA - U prepunoj kongresnoj sali stare zgrade Vlade sinoć je održana prva mini konvencija Pokreta „Svi za naš GRAD – dr Ivan Vuković“, namijenjena građanima Momišića, „13. jula“ i Kruševca.

Ističući da mu je zadovoljstvo što se nalazi na čelu liste na kojoj su ljudi koji razmišljaju evropski i građanski, ljudi koji su se profesionalno i životno ostvarili, nosilac liste Pokreta „Svi za naš GRAD“ Ivan Vuković istakao je da su ovo ljudi koje je okupila ljubav prema životu i privrženost gradu. – Svi razmišljamo građanski, evropski i želimo da Podgorica sačuva svoj duh i bude primjer kako u Crnoj Gori, tako i u regionu. Golim okom vidljivo je da se naša Podgorica promijenila, da nikad nije bila ljepša, zelenija, evropskija – istakao je Vuković, podsjećajući da su prethodne četiri godine bile veoma izazovne, ali da je gradska uprava uspjela da sačuva stabilnost i sigurnost i bude uz ljude kojima je to trebalo.

Vuković je podsjetio na uspjehe gradske uprave u prethodnom periodu. Istakao je da je, za razliku od države koja ukoliko ne usvoji rebalans budže-

ta, neće moći da servisira obaveze za isplate plata, penzija, nabavke ljekova, Glavni grad finansijski stabilan sistem. Prve godine njegovog mandata, kako je kazao, budžet grada iznosio je 61 milion, dok je danas preko 100 miliona eura. Zahvaljujući tome, dodao je Vuković, stvorene su pretpostavke za najintenzivniji razvoj u istoriji Podgorice –izgrađeno je šest novih bulevara, dva mosta, rekonstruisano 150 km saobraćajnica,

izgrađeno 170 km vodovoda i 30 km fekalne kanalizacije, a 90% grada pokriveno savremenom LED rasvjetom, nabavljeni novi autobusi, uredili su 230 metara kvadratnih novih zelenih površina, vodili brigu o socijalno ugroženima, penzionerima, podstanarima.

Sve smo to uspjeli zato što volimo ovaj grad i što nam je stalo do njega.

Podsjetio je na brojne projekte realizovane u ovom dijelu grada – rekonstrukciju velike

dvorane SC „Morača“, izgradnju Bemax arene, rekonstrukciju „Venom“ dvorane, izradili Podgorički i park u blizini KCCG, rekonstruisali Rimski i trg i plato, 43 fasade, osam igrališta, sedam poligona, rekonstrukciju ulica Ivana Vujoševića, Vasa Raičkovića, Bregalničke... Na skupu su govorili i kandidati za odbornike Vlada Arsović, dr Maja Miročević Rotolo, Miloš Đurković, Biljana Ćulafić i Luka Gajović R. P.

U Podgorici potvrđene liste

„Svi za naš grad“ i „Preokret“

PODGORICA – Na lokalnim izborima u Podgorici odborničke liste predale su četiri koalicije, četiri partije i jedna grupa birača. Kako je Pobjedi saopštio predsjednik Opštinske izborne komisije Veselin Vukčević, potvrđene su liste „Preokret“ i Pokret „Svi za naš grad – dr Ivan Vuković, dok će preostalih sedam izbornih lista danas provjeriti.

Pokret „Svi za naš grad – dr Ivan Vuković“ čini koalicija DPS, SDP, SD, Bošnjačke stranke, Građanske inicijative „21. maj“, Liberalna partija, Demokratska partija Roma, Nova ljevica i Demokratska unija Albanaca, a „Preokret“ čini grupa birača.

Izborne liste predali su i Demokratski front – Za budućnost Podgorice, a čine ih Nova srpska demokratija, Demo-

kratska narodna partija, Pokret za promjene, Radnička partija, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Jugoslovenska komunistička partija. Demokrate, Ujedinjena Crna Gora i Demos nastupiće zajedno na izborima u Glavnom gradu sa listom „Idemo ljudi“.

Građanski pokret Ura nastupiće sa Civisom i Albanskom alternativom na listi

„Može Podgorica – ovo je naš grad“.

Samostalno na izborima u Podgorici nastupiće „SNP – temeljno za Podgoricu“, kao i „Evropa sad“ i za Podgoricu, Partija crnogorskih muslimana, te Svetosavska srpska lista – „Saberimo

se za Nemanjin grad“. Opštinska izborna komisija sa Žabljaka potvrdila je šest lista: „Prava stvar, Koalicija radimo i razvijamo Žabljak“ koju čine DPS i SD, „Durmitorska inicijativa“, „Demokrate - Pero Popović idemo ljudi“, „Demokratski front - za budućnost Žabljaka“, „SNP - temeljno za Žabljak“ i „Velibor Ostojić - Prava Crna Gora -Držimo riječ - Marko Milačić“. Opštinska izborna komisija iz Šavnika potvrdila je tri koalicione liste: „Prava stvar, koalicija Nastavljamo domaćinski za Šavnik“ koju čine DPS, SD, „Demokratska Crna Gora - Ujedinjena Crna GoraEvropa sad - Idemo ljudi“ i „Za budućnost Šavnika“ koju čini SNP, NSD i DNP. Ž. Z.

septembar

Konjević: Ne vjerujem

da

PODGORICA - Kada imate ovako duboku političku krizu na koju se nadogradila institucionalna, to zahtijeva ozbiljnost političke elite. Nepisani je standard, ako dvije vlade ne uspiju nešto da urade, da je zadatak političke elite da vrati mandat građanima, kazao je potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu i predsjednik SDP-a Raško Konjević gostujući u emisiji Antene M „Drugačija radio veza“ autora Darka Šukovića.

Vlada je pala glasovima 51 poslanika, podsjeća Konjević i smatra da, ako se Skupštini ne uskrati mandat, da Crna Gora ulazi ,,u dublju političku krizu“.

– Izbori bi bili jedino ispravno legitimno rješenje – kazao je on.

Prema njegovim riječima, prijedlog mandatara bio je očigledna politička igra.

– Ura je dala potpise samo da bi izbjegla optužbe da je kriva – smatra lider SDP-a.

Komentarišući poruku funkcionera DF-a Milana Kneževića da treba da se smijeni Milo Đukanović pa da njegove ingerencije preuzme predsjednica Skupštine Danijela Đurović, nakon čega bi onda dala mandat Miodragu Lekiću, Konjević ističe da ne vjeruje da bi se neko usudio da počini krivično djelo.

– To ispunjava sve elemente bića krivičnog djela narušavanje ustavnog ustrojstva države.

Imamo dozu političkog ludila, ali ne očekujem da pođemo u takvom smjeru. Ne vjerujem da bi se neko usudio – kazao je Konjević.

Ne očekuje, kako je kazao, da će se iko usuditi da pokuša da sprovede neke odluke na neustavan način, jer su to, po njegovim riječima, ozbiljna krivična djela.

– Legitimno je da pokrenete ustavnu proceduru za razrješenje predsjednika države. Inicijativa se glasa u parlamentu, a ukoliko prođe, ocjenu da li je Ustav prekršen daje Ustavni sud. Ukoliko on ocijeni da je predsjednik prekršio Ustav, parlament može da glasa o nje-

govom razrješenju – istakao je Konjević.

Odgovarajući na pitanje s kojim motivom Demokrate glasaju u Skupštini da Vlada Abazovića nastavi da radi, Konjević kaže da ne zna šta može biti njihova motivacija da ne glasaju za skraćenje mandata.

– Da li 23. oktobar pravi novu kalkulaciju - da, siguran sam, bez dileme, ali ćemo vidjeti kakva će situacija biti oko samog rebalansa. Biće interesantno to vidjeti, da ne kažem da je to lakmus papir – kaže Konjević. Ovdje je, kaže Konjević, stvar odgovornosti, postoji rješenje za izlaz iz krize, to su izbori.

– Ajde da se dogovorimo oko sudija Ustavnog suda i da se istovremeno dogovorimo oko izbora – istakao je Konjević. On kaže da su vjerovali da će deblokada EU integracija biti cilj Dritana Abazovića. – Pogrešno smo vjerovali, to su vjerovali i međunarodni partneri – istakao je Konjević. Konjević podsjeća da je ponovljeno iz SAD da vlada u kojoj bi bio DF ne bi imala njihovu podršku.

– Istu poruku je dobio Ranko Krivokapić, a rečeno je i da je istu poruku partnera dobio i Abazović – kazao je Konjević. Prije putovanja i Abazovića i Krivokapića u SAD, rekao sam da Abazović zna šta smije, a šta ne smije da uradi, podsjetio je. – Sad sam jos čvršći u tom stavu, nijesam napamet to rekao – kazao je Konjević.

Upitan u kojoj je procesnoj fazi utvrđivanje osnovanosti teških optužbi koje je Abazović izrekao na njegov račun, Konjević je kazao da je obaviješten od VDT-a da su njegova dva dopisa proslijedili nadležnim tužilaštvima.

– Kako god, ne ulazim u te stvari, samo bih poslao poruku: reći za ministra odbrane da želi da izazove sukobe između građana je ili ste ogromna politička neznalica ili morate to potkrijepiti dokazima. Jer da ministar odbrane želi da to uradi treba sjutradan da bude u zatvoru, to sam stavio na papir.

Ili će imati dokaze za ono što je saopštio ili je patološki politički lažov – kazao je Konjević, misleći na Abazovića. R. P.

Potpredsjednik

ministar

tehničkom mandatu

porukama Milana

Raško Konjević

Ivan Vuković

Optužuju Vladu da je rebalans u funkciji izborne kampanje

Ministar finansija Aleksandar Damjanović tvrdi da „nema zrnca istine“ u tvrdnjama o zloupotrebama zbog izbora i obećava da će država, bez obzira na odluku poslanika, obezbijediti plate i penzije

PODGORICA – Rebalans budžeta predložen je kako država ne bi otišla u ban krot, kazao je juče ministar finansija Aleksandar Da mjanović, tvrdeći da će, kakva god da bude odluka Skupštine, učiniti sve da se obezbijedi nesmetana isplata plata i penzija.

Rasprava o drugom rebalansu ovogodišnjeg budžeta završena je juče u Skupštini, a poslanici će se o njemu izjasniti naknadno. Podršku su najavili DF, Demo krate, URA i SNP, kao i bošnjačke i albanske partije, što je dovoljno za njegovo usvajanje. Na predlo ženi rebalans stiglo je 15 aman dmana - po dva Vlade i SD-a, dok su Demokrate predložile 11 amandmana sa ukupnim fiskal nim efektom od milion eura. Si noć je o njima raspravljao Od bor za ekonomiju, koji će danas nastaviti raspravu o naknadno utvrđenim zaključcima.

MANJAK

Rebalansom je predviđen rast izdataka za 191,33 miliona eu ra na 2,69 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 756 mi liona, od kojih će se 350 milio na finansirati zaduženjem do kraja godine. Najveći dio nedo stajućih sredstava odnosi se na dugove Fonda za zdravstvo, po većanje plata ljekara i prosvje tara, rasta penzija, naknade za majke... Deficit budžeta je osam umjesto planiranih pet odsto, a država se prvi put u posljed njoj deceniji zadužuje za teku ću potrošnju.

- U ovom trenutku imamo 275 miliona eura depozita. Ambi cija je da obezbijedimo do 80 miliona eura kroz emisiju dr žavnih zapisa - rekao je Damja nović, koji nije želio da saopšti koje kamate banke nude državi, ali je istakao da nijesu drama tične. Od Svjetske banke oče

Prosvjetari i ljekari protestovali uoči sjednice

Uoči jučerašnje sjednice parlamenta grupa prosvjetnih i zdravstvenih radnika prote stovala je ispred Skupštine jer je rebalan som budžeta predviđeno ukidanje novca za rekonstrukciju i izgradnju bolnica i škola. Profesorica Milica Kankaraš kazala je da

kuje do 80 miliona za narednu godinu, a najavio je moguć nost dodatnog uvećanja pen zija za januar naredne godine, kako bi minimalna penzija bi la 270 eura.

Danijel Živković (DPS) ka zao je da će neko odgovarati za štetu koja je prouzrokova na sistemu, poručujući da ni ko ne treba da ima dilemu da će se to desiti.

- Ovo što je urađeno finansija ma u prethodne dvije godine je težak zločin - rekao je Živković. Damjanović je kazao da je lani potrošeno više depozita nego što je ostavljeno za ovu godinu i podsjetio da je njegov pret hodni kolega Milojko Spajić

se rebalansom budžeta od škola i bolnica uzima i „sitni novac koji imaju“. Ona je pozvala poslanike da rade u interesu gra đana, dodajući da neki zdravstveni radnici nijesu došli na protest jer im je prijećeno otkazima.

tražio 1,4 milijarde eura zadu ženja, kada nije bilo pomena o globalnoj krizi.

RezeRvoAR zA izboRe

Petar Ivanović (DPS) istakao je da nema novca u državnoj kasi, a da je cijena vladinih obvezni ca dostigla istorijski minimum.

– Investitori koji su kupili naše obveznice izgubili su 24 odsto investicije – rekao je Ivanović, koji je tražio da mu se kaže ko liku kamatu možemo očekiva ti za zaduženje na međunarod nom tržištu i kako će se smanjiti javna potrošnja.

Da rebalans predlaže Vlada ko ja je izgubila povjerenje u par lamentu, naglasio je Momo

Koprivica (Demokrate), koji je ocijenio da je osnovna karakte ristika rebalansa da se koncipi ra predizborni budžet za dvije najzastupljenije partije u Vla di (SNP i Ura), i pročitao podat ke MANS-a o trošenju novca iz budžetske rezerve. To je oštro demantovao Damjanović, tvr deći da nema „zrnca zloupo trebe“ u načinu trošenja novca. – Povećavanje budžetske re zerve od 18 miliona eura na domještava nešto što je re zervisano i potrošeno, a neto povećanje je pet miliona eura, što ne znači da će to biti potro šeno – rekao je Damjanović. Koprivica je najavio podnoše nje amandmana kojim će tra

Apel MANS-a da se ne usvoje predložene izmjene Zakona o budžetu

NVO MANS pozvao je juče poslanike da ne usvoje rebalans kojim se poveća va budžetska rezerva za 18 miliona eura, jer Vlada nastavlja sa lošom praksom prethodne da ta sredstva dijeli u predizbornom perio du, bez ikakvih kriterijuma.

Tvrde da je od 12. do 18. septembra iz rezerve ispla ćeno 59.000 eura pomoći za 118 osoba, što je u pro sjeku 500 eura po osobi. To je urađeno na osnovu odluka Vladine komisije za

žiti zabranu isplate novca iz budžetske rezerve fizičkim li cima u toku izborne kampanje i nakon nje.

Branko Radulović (PZP) po ručio je da je rebalans budžeta posljedica tridesetogodišnje vladavine i nezrelog projekta „Evropa sad“, za koji je „mo rao da glasa“.

– Morao sam da glasam jer je ovo opilo gladni dio građana i sada smo u strašnom problemu – ka zao je Radulović, ocjenjujući da podaci o uvozu pokazuju da je program „Evropa sad“ pomogao ekonomiju Srbije, a ne Crne Go re. Da se rebalans ne usvoji, kako kaže Radulović, država bi ban krotirala za tri mjeseca.

SiSTeM PUCA

Boris Mugoša (SD) konstato vao je da su aktuelna i prethod na vlast uspjele da građane za duže 1,1 milijardu eura za dvije godine, a njima su prigovarali zaduženje od četiri milijarde za 15 godina.

– Sistem puca dok se sve svodi na priču da li su krivi Milojko i Jakov ili oni nakon njih – na veo je Mugoša i istakao da su poslanici SD upozoravali prili kom usvajanja zakona o budže tu i niza populističkih zakona da to ne treba činiti. Sad tvrde da je budžet neodrživ upravo oni koji su ga izglasali, uprkos upozorenjima.

Predrag Sekulić (DPS) ka zao je Damjanoviću da mora da ponese dio političke odgo vornosti, te da nijesu u pravu ni on, niti Spajić.

Genci Nimanbegu (Forca) na veo je da nije saglasan sa dje lovima rebalansa, ukazujući da su nestale neke investici je. Kritikovao je što je ulaganje u Stari grad Ulcinj smanjen sa

raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve čiji pred sjednik je Ervin Ibrahimo vić, a zamjenik Damjanović. – U Podgorici je za sedmicu podijeljeno 25.000 eura za 52 lica, u Rožajama 12.000 eura za 22 lica, u Baru 5.000 za 11 lica. U ostalim opštinama u kojima se odr žavaju izbori (Bijelo Polje, Budva, Pljevlja, Kolašin, Plav, Tivat, Danilovgrad) podijeljeno je 6.000 eura za 11 lica – naveli su iz MANS-a.

400.000 na 100.000 eura. Damjanović je odgovorio da su svi projekti ostali u kapitalnom budžetu, te da je „notorna laž“ da neće biti realizovani.

– Kapitalni budžet je promije njen za jedan odsto. Treba da pričamo o tome da je od 350 projekata u kapitalnom budže tu 250 „mrtvih“ kad budemo pravili budžet za 2023. godinu – rekao je Damjanović. Damir Šehović (SD) naglasio je da je za samo deset mjeseci od usvajanja budžeta u državi nastala budžetska rupa od 170 miliona eura, koja se ne rješava uštedama nego novim zaduže njem. Na to je Damjanović kazao da „nije da nema ruku poslanika SD-a u ovom rebalansu“, navo deći primjere smanjenja akciza i izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave. Dragica Sekulić (DPS) kriti kovala je odluku Vlade da ku pi akcije EPCG za 15 miliona eura i ukazala na minus EPCG grupe do 100 miliona eura, po litička zapošljavanja i loše ru kovođenje tim preduzećima. Na to je reagovao Slaven Ra dunović (DF) tvrdeći da je ri ječ o političkom obračunu, te da će EPCG završiti godinu sa 80 miliona eura dobiti u najgo roj hidrološkoj godini u istoriji. Poslanici su kritikovali i na mjeru države da rebalansom opredijeli 38 miliona eura za sticanje većeg vlasništva u dr žavnim preduzećima, što je, kako je kazao Damjanović, usmjereno na Port of Adriju, Plantaže, Meljine, Igalo. Andrija Popović (LP) ocijenio je da je „društvo u tehničkom mandatu“ na sve spremno i da su već sa 500 hiljada eura po čeli da kupuju glasove za pred stojeće izbore. b. D.

PODGORICA - Efikasnija naplata poreskog duga i širenje poreskog obuhvata ključni su ciljevi reforme poreske administracije, ocijenio je ministar finan sija Aleksandar Damjano vić na sastanku sa timom Sektora za fiskalne poslove MMF-a, koji je predvodio Frank van Brunschot. Damjanović je, kako je saop

šteno, rekao da Crnoj Gori tre ba stručna podrška da se upo zna sa iskustvima država koje poreski dug naplaćuju imovi nom, te da treba veću pažnju usmjeriti na naplatu poreza u građevinarstvu i finansijskim

transakcijama. Naveo je i da u reformi poreske administraci je, koja se sprovodi pod patro natom Svjetske banke, treba voditi više računa o transpa rentnosti tenderskih proce dura i neselektivnosti u izboru

kompanija koje će učestvovati u realizaciji tog projekta. Van Brunschot je kazao da je nje gov tim spreman da pruži teh ničku i stručnu pomoć u da ljem sprovođenju te reforme.

S. P. Damjanović sa predstavnicima

Jučerašnja rasprava u Skupštini

U ponedjeljak odlučuju o kupovini željezare

PODGORICA - Akcionari Elektroprivrede trebalo bi da na vanrednoj skupštini u ponedjeljak odluče o kupovini željezare koja je u vlasništvu turske Tosjali grupe.

Na dnevnom redu je prvobitno bio samo izbor novog borda, a naknadno je dopunjen ovom tačkom.

Problemi za željezarom su počeli kad je Tosjali grupa, godinu i po od obustave proizvodnje, za koje vrijeme su radnicima isplaćivali 90 odsto zarade, odlučila da proda fabriku. Kako je 209 radnika tražilo da im se obezbijedi posao u pregovore o kupovini najprije se uključio nikšićki biznismen Miodrag Davidović, a kako je brzo odustao, Vlada je odobrila EPCG da uđe u pregovore oko kupovine fabrike.

Za početak je Vlada za 15 miliona eura kupila vlastite akcije EPCG, koje bi dobila besplatno, da ih je EPCG, u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima, poništila do 26.

septembra. To je EPCG uradila sa prvih deset odsto sopstvenih akcija kupljenih od A2A 2019. godine i tako povećala vlasnički udio države. Bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić ocijeni-

la je da je država kupila akcije EPCG bez ikakve analize i da nije prikazala istinito stanje u EPCG.

– Vlada nije ispoštovala nijedan zahtjev iz Zakona o kontroli državne pomoći i mislim da je u pi-

tanju nezakonita državna pomoć – istakla je Sekulić, koja smatra da Agencija za kontrolu državne pomoći treba da po službenoj dužnosti ispita ovu transakciju i moguću odluku da EPCG kupi željezaru. S. P.

Traži 62,2 miliona eura odštete

PODGORICA – Kompanija Dragana Brkovića ,,Vektra Jakić“ ponovo je tužila Upravu za šume tražeći odštetu od 62,2 miliona eura zbog raskida koncesionog ugovora.

Od toga se 48,3 miliona eura odnosi na izgubljenu dobit, 13,7 miliona na materijalnu štetu, a povredu poslovnog ugleda 250 hiljada. U tužbi se navodi da je u maju 2019. godine UZŠ raskinula ugovor na osnovu saglasnosti Vlade, te da je Upravni sud utvrdio da je to bilo neosnovano. Ukazuju da zakon propisuje da poništenjem rješenja prestaju pravne posljedice, pa se ima smatrati da je ugovor sve vrijeme bio na snazi. Ova kom-

panija je istovremeno pokrenula više postupaka, pa joj je privremenom mjerom omogućen nastavak eksploatacije šuma do završetka upravnog postupka, na osnovu čega je, kako navode, sa UZŠ u julu 2020. godine zaključen sporazum o nastavku realizacije koncesionog ugovora.

Zbog toga, kako navode, traže odštetu od trenutka raskida ugovora do presude Upravnog suda iz februara prošle godine.

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa u odgovoru na tužbu navodi da koncesioni ugovor nije realizovan isključivo krivicom „Vektre Jakić“, zbog čega je država imala parvo na jednostrani raskid.

– Podnijete su krivične prijave protiv odgovornih lica u

„Vektri Jakić“ i bivših direktora UZŠ zbog nezakonitog postupanja u vezi koncesionog ugovora – stoji u odgovoru države.

Navode da se presudom Upravnog suda samo konstatuje da je rješenje Ministarstva o raskidu ugovora nezakonito iz procesnih razloga, a nikako da su razlozi neosnovani te da je povrijeđeno neko pravo tužioca. Sporazum kojim je „Vektri Jakić“ dato pravo da nastavi sa eksploatacijom, nije joj dao pravo na to, ako ne poštuje osnovni ugovor, ukazuju iz države i dodaju da je sporazum ništav jer na njega Vlada nije dala saglasnost, zbog čega su podnijeli i krivičnu prijavu protiv bivšeg direktora UZŠ.

– U situaciji kada tužilac kao koncesionar nije platio više-

milionski iznos naknade i nije položio validnu garanciju za dobro izvršenje posla ni za jednu godinu, jasno je da ne može biti tretiran kao subjekat koji može trpjeti štetu, jer shodno ugovoru u takvom stanju istom ne može biti stavljena na raspolaganje drvna masa, što je bio osnovni zahtjev koncesionara– navode u odgovoru na tužbu. U prilog tome, navode, je i pravosnažna presuda Vrhovnog suda kojom je odbijen zahtjev za privremenu mjeru za izvršenje rješenja Ministarstva o oduzimanju koncesije, jer je sud bio stava da „Vektra“ nije pružila dokaze za nastupanje nenadoknadive štete. Ročište je zakazano za 10. oktobar u Privrednom sudu. M. Lk.

da Dragica Sekulić nema

kredita da poziva Tužilaštvo

PODGORICA - Dugo se CEDIS-om nije bavila nekadašnja partijska koordinatorka za ovu kompaniju, ali želja za starim uticajima nije presahla.

Očigledno zbog žaljenja što nije mogla uticati na poslovne odluke novog menadžmenta, nekada nadvisi realnu poziciju nekog ko može pomenuti riječ zloupotreba, saopštio je izvrš-

ni direktor CEDIS-a Vladimir Čađenović reagujući na izjavu poslanice DPS-a i bivše ministarke ekonomije Dragice Sekulić, koju je Pobjeda objavila u srijedu u tekstu ,,Sekulić: EPCG grupa u minusu od 100 miliona eura“.

Čađenović se pita otkud Sekulić moralni kredit da poziva Tužilaštvo da nekoga preispituje. – To je zaista nezamislivo za

osobu za čiji je mandat, dok je upravljala Ministarstvom ekonomije, Državna revizorska institucija utvrdila da je poslovala suprotno zakonima o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, budžetom i fiskalnoj odgovornosti, državnoj imovini, porezu na dohodak fizičkih lica, državnim službenicima i namještenicima, koncesijama, državnoj re-

vizorskoj instituciji, javnim nabavkama – kazao je Čađenović, koji tvrdi da ga Sekulić neistinito optužuje za partijsko zapošljavanje, iako je ona u 2020. godini, po nalazu DRI, u Ministarstvu ekonomije potrošila na ugovore o djelu za sistematizovana radna mjesta 230 hiljada eura.

- Neka građani procijene ko je za Tužilaštvo. Da li je to onaj

Ostala prognoza rasta od 3,7 odsto

PODGORICA - Evropska banka za obnovu i razvoj zadržala je u juče objavljenom izvještaju projekciju rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu na 3,7 odsto, a za narednu snizila za pola procenta na četiri odsto u odnosu na majsku prognozu.

– Ključni rizici za izglede uključuju povišenu inflaciju i političke nestabilnosti, što može odložiti javna ulaganja i reformske napore – napominje se u izvještaju u koji je Mina biznis imala uvid. U izvještaju se navodi da je nakon dvocifrenog rasta u proš-

loj godini, privreda porasla 7,2 odsto na godišnjem nivou u prvom ovogodišnjem kvartalu. – Potrošnja domaćinstava je ostala snažna, podržana povećanjem minimalne zarade, ali investicije ostaju prigušene. Početne brojke ukazuju na zadovoljavajuće pokazatelje turističke sezone – dodaje se u izvještaju.

Direktne strane investicije, uglavnom iz Rusije i Ujedinjenih Arapskih Emirata i uglavnom u nekretnine, porasle su 80 odsto na godišnjem nivou u prvoj polovini ove godine. Inflacija je, na krilima rasta globalnih cijena hrane i energije, dostigla 14,9 odsto u julu.

– Odgovori politike su kasnili do formiranja nove vlade u aprilu ove godine, nakon čega je PDV na jestivo ulje i brašno bio privremeno smanjen, a akciza na gorivo prepolovljena –dodaje se u izvještaju. R. E.

Krnji bord Regionalnog vodovoda usvojio novu sistematizaciju i najavio

Iduće sezone neće biti vode za Primorje

PODGORICA - Bord Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, koji mjesecima radi sa tri od potrebnih pet članova, nakon što su dva prije nekoliko mjeseci dali ostavke, usvojio je izmjene pravilnika o organizaciji i sistematizaciji i o zaradama i drugim primanjima.

– Najveća vrijednost ovih akata je što su plod konstruktivne saradnje i odgovornog odnosa svih subjekata koji su, u skladu sa zakonskim odredbama, bili uključeni u njegovo donošenje, odnosno menadžmenta, zaposlenih i Sindikalne organizacijE – saopšteno je sa sjednice borda, uz konstataciju da će nova sistematizacija omogućiti bolje funkcionisanje kompanije.

Konstatovano je da je RVCP tokom sezone, uprkos vanrednim uslovima, uspio da, bez prekida, primorskim opštinama isporuči potrebne količine vode. Zbog pada izdašnosti ovog vodoizvorišta, očekuju da idućeg ljeta neće moći zadovoljiti sve potrebe tokom sezone. Ne mogu, kako navode, usamljeno voditi politiku zaštite izvorišta Bolje sestre, već očekuju da nadležne institucije donose odluke i preduzimaju konkretne mjere u skladu sa zakonom. R. E.

govati na način kako su to mediji objavili – rekao je Čađenović, koji tvrdi da je CEDIS po preliminarnom izvještaju dostavljenom Vladi na regulatorno odobrenu cijenu struje imao šest miliona eura plusa.

6 Četvrtak, 29. septembar 2022.Ekonomija – Nadamo se da će osnivač EPCG i Vlada naći načina da pokriju razliku od regulatorno dozvoljene cijene do cijene po kojoj su na berzi, kod EPCG, nabavili električnu energiju za pokrivanje gubitaka. U takvim uslovima ćemo obradovati javnost najboljim i istorijskim rezultatom CEDIS-a u 2022. godini –poručio je Čađenović. S. P.

ko navedeno radi sa pozicije ministra, onaj ko je po kabinetima dogovarao ishode postupaka javnih nabavki za najveće projekte u CEDIS-u i da li takva osoba može javno rea-

Akcionari EPCG (arhivski snimak sa posljednje skupštine)

Nova tužba biznismena Dragana Brkovića zbog oduzimanja koncesije „Vektri Jakić“

Najnoviji izvještaj EBRD-a o ekonomskim izgledima Crne Gore

Vladimir Čađenović

PODGORICA – Onkološki pacijenti opet su ostali bez obavezne terapije, a ovog puta su im zdravstveni radnici kazali da fali čak 15 ljekova u Institutu za on kologiju Kliničkog centra Crne Gore. Za pojedine lje kove nema ni zamjene, pa im je predloženo da zovu ovu zdravstvenu ustanovu i interesuju se za svoju te rapiju.

Pobjeda je prije nekoliko dana objavila odgovore Montefar ma odakle nam je rečeno da su obezbijedili oralne citostatike koji se izdaju na recept onko loškim pacijentima, kao i te rapiju koja je bila deficitarna u Institutu za onkologiju Kli ničkog centra Crne Gore, na kon što im je Fond za zdrav stveno osiguranje uplatio 7 miliona eura.

Bez plana

Nije nam bilo precizirano do kad će ta terapija biti dostup na pacijentima, ali očigled no je da to nije bilo na duže vrijeme.

Redakciji Pobjede se juče javi la pacijentkinja koja se liječi u Institutu za onkologiju KCCG koja je zabrinuta jer joj je re čeno da nema njene terapije –zoladeksa, a nema ni zamjen skih medikamenta.

– Kazali su nam da fali čak 15 ljekova. I tih koji su ostali ima vrlo malo i zalihe će se potro šiti za dan ili dva. Ovakva situ acija nije se dešavala do sada i zaista smo u panici jer ne

PODGORICA – Situacija u Crnoj Gori u pogledu dostupnosti ljekova je alarmantna, ocijenio je Komitet za zdravlje Ame ričke privredne komore (AmCham) u Crnoj Gori u pismu premijeru u teh ničkom mandatu Dritanu Abazoviću

Kako je potvrđeno Pobjedi, Američka privredna komora je Abazoviću uputila pismo u kojem ističe važnost kontinui ranog snabdijevanja ljekovima, što je, kako navode, preduslov za pozitivne ishode primijenje ne terapije, te izražava zabrinu tost jer značajan broj pacijena ta u Crnoj Gori nema dostupne ljekove i kontinuirano liječenje, uključujući i pacijente oboljele od najtežih bolesti.

U AmChamu ocjenjuju da planiranju, pripremi i spro vođenju javnih nabavki ni je prethodilo organizovano i plansko istraživanje i analiza tržišta ljekova i medicinskih sredstava, kao i da problem nestašice ljekova predstavlja javni interes koji treba adre sirati što hitnije.

Oni u pismu apeluju da je po trebno što prije obezbijediti redovno snabdijevanje svim medikamentima koji se na laze na listi ljekova.

Na pitanja Pobjede da li kao ko mora vide rješenje za nastalu situaciju i da li su nudili neku

zabrinuti, nema ni zamjenske

Fali 15 ljekova za najteže pacijente

Nadam se da će se situacija uskoro stabilizovati kad se usvoji rebalans budžeta. Novac za ljekove prosto mora da se obezbijedi, kazala je Pobjedi pacijentkinja koja se liječi u Institutu za onkologiju KCCG

ista više ovaj stres ne mogu da podnesem. Nadam se da će se situacija uskoro stabilizovati kad se usvoji rebalans budže ta. Novac za ljekove prosto mora da se obezbijedi - kate gorična je naša sagovornica.

Deficitarni citostatici

Navodi da osim zoladeksa u injekcionom špricu - hor monskog lijeka koji se, izme đu ostalog, koristi i kao alter nativa hemioterapiji, fale i ljekovi pertuzumab i trastu zumab, koji se daju za uspo ravanje ćelija raka i uništa vaju ih.

znamo kad će ljekovi da do đu. Dolazim uz bojazan ima li ili nema terapije – ispričala je pacijentkinja koja se obra

tila našoj redakciji.

Navodi da su joj medicinski radnici dali broj na koji mo že da zove i tako sazna da li je

stigla terapija. – Nema zamjenske terapije. Ne smijem više od deset da na da budem bez ljekova i za

Sedmicama je deficitaran bio lijek taksotera ili docetaksel, a 140 mg tog lijeka naši gra đani su plaćali 170 eura u Be ogradu. Ipak, nekim pacijen tima treba manja doza od 100 mg ili veća od 200 mg. Pored zoladeksa najčećše fali lije

ka zometa koji se daje paci jentima kojima se rak proši rio na kosti.

Iz Montefarma su prije dvije sedmice naveli da je distribu cija ljekova proces koji zahti jeva određeno vrijeme, te da medikamenti svakodnevno stižu u skladište te zdravstve ne ustanove odakle se raspo ređuju dalje.

Građanima su sugerisali da sve informacije o bilo kom lijeku ili medicinskom sred stvu mogu dobiti od farmace uta u Montefarmovim apote kama ili farmaceuta sektora nabavke kako bi bili „tačno i nedvosmisleno obaviješteni“. – Postoji izuzetno veliki broj ljekova koji se proizvode u ra zličitim oblicima i jačinama, u okviru Montefarma poslu je 56 apoteka, snabdijevamo sve javne zdravstvene ustano ve, ljekovi pristižu nerijetko više puta u toku dana u naše skladište, vanredne isporuke su svakodnevne, te je sigurna samo ona informacija koju im pruže farmaceuti Montefar ma – naveli su iz Montefarma. Projekcija za budžet za zdrav stvo za ovu godinu bila je 380 miliona, bez povećanja plata, a odobreno je 334 miliona. Sa mim tim, taj budžet nije dovo ljan da pokrije sve troškove. Planiranim rebalansom budžeta oko 30 miliona eura je namijenjeno Montefarmu za rješavanje dugova iz pret hodnog perioda i nesmetano funkcionisanje do kraja teku će godine. K. J.

Zabrinuti jer nije dostupno kontinuirano liječenje

U AmChamu su ocijenili da planiranju, pripremi i sprovođenju javnih nabavki nije prethodilo organizovano i plansko istraživanje i analiza tržišta ljekova i medicinskih sredstava, kao i da problem nestašice ljekova predstavlja javni interes koji treba adresirati što hitnije

vali potrebu da upravo kroz rad Komiteta, ukažu na go rući problem i pruže dodat nu podršku u očuvanju javnog zdravlja, a za šta smatraju da je važna saradnja svih druš tvenih aktera.

– AmCham se snažno zalaže za stvaranje efikasnog zdrav stvenog ekosistema, zasno vanog na inovacijama i no vim tehnologijama, kako bi se obezbijedila univerzalna i pametna zdravstvena za štita svih građana – zaklju čili su u Američkoj privred noj komori.

platforme Vladavina dijaloga (Rule of Dialogue) sarađuju sa sedam ministarstava u Vla di Crne Gore, među kojima je i Ministarstvo zdravlja.

– Predanim radom kompani ja članica, u okviru našeg Ko miteta za zdravlje, već godi nama smo izuzetno aktivni na polju unapređivanja poli tika i mjera za obezbjeđivanje kvalitetne zdravstvene zašti te i kreiranja regulativa u svr hu modernizacije zdravstva i sveukupnog jačanja zdrav stvenog sistema. Zahvaljuju

ći platformi Rule of Dialogue podigli smo nivo komunikaci je i saradnje sa javnom upra vom, te kao rezultat toga ima mo redovne sastanke naših komiteta sa predstavnicima javne uprave, u ovom sluča ju i Ministarstvom zdravlja –kažu u AmChamu. S tim u vezi, kako navode, u ovom slučaju su identifiko

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić je na sjedniici Vlade prije dvadesetak dana ocije nio da je zdravstveni sistem u alarmantnoj finansijskoj situ aciji, te da je projekat bivših ministara finansija i ekono mije Milojka Spajića i Ja kova Milatovića „Evropa sad“ potpuno ugrozio njego vo funkcionisanje, te da pri jeti opasnost da nećemo mo ći ljekovima da snabdijevamo zdravstvene ustanove. D.M.

Američka privredna komora u Crnoj Gori pisala Abazoviću zbog krize u snabdijevanju medikamentima

vrstu pomoći zdravstvenom sistemu u cilju prevazilaženja ovih problema, iz Američke privredne komore u Crnoj Go ri je odgovoreno da u okviru

Pacijentkinja kazala Pobjedi da je u panici jer im niko ne govori kad će ljekovi da dođu

Dritan Abazović

PODGORICA - Branko Radulović, poslanik De mokratskog fronta, juče tokom sjednice Skupštine kazao je da su Srpska pra voslavna crkva i ta partija postavili rektora Univerzi teta Crne Gore Vladimira Božovića na tu poziciju. Dodao je da je predsjedni ka CANU Dragana Vukče vića na to mjesto postavio predsjednik Crne Gore Mi lo Đukanović, a ne njegove reference.

Radulović je kazao da su to ,,marginalci“ koje je neko po stavio i da ne mogu da dopri nesu radu.

Poslanik Demokratske parti je socijalista Danijel Živko vić reagovao je na navode Ra dulovića poručujući da je ova situacija skandalozna.

– To je autonomija Univer ziteta, da su SPC i DF doveli rektora Univerziteta. Ovo je skandal, ovo što je danas ov

dje rečeno i što smo čuli da nas. Ovo je poraz i obrazo vanja i sistema – poručio je Živković.

Radulović je odgovorio ,,da je podlegao nekim stvarima“. – Zato predlažem da rekto ra ubuduće biraju profeso ri Univerziteta između sebe.

Onaj upravni odbor, koji je bio u doba prve i druge vlade, iza brao je tog rektora, koji ne bi mogao da bude ni dekan. Ne znam ko je sve tamo – kazao je Radulović.

Poslanica Pokreta za promje ne Branka Bošnjak je proš le godine podnijela inicijativu da se rektor bira na izborima od strane akademske zajed nice. Ta novina je bila uklju čena u izmijenjeni nacrt za kona o visokom obrazovanju koji je radila radna grupa za vrijeme mandata ministarke Vesne Bratić. Međutim, čla novi radne grupe i Bratić se nijesu usaglasili oko mnogih rješenja, pa je na kraju ostalo

nepoznato šta je uključeno u sami nacrt zakona. Kasni je se rukovodstvo Ministar stva prosvjete promijenilo, te je iz tog resora najavljeno da će korigovati taj akt. Po planu rada Vlade, Ministarstvo je u obavezi da ga završi do kra ja godine.

Re ktor Vladimir Božović, za kojeg je Branko Radulo vić juče priznao da su ga po stavili SPC i DF, predsjednik je Izvršnog odbora Matice srpske u Crnoj Gori i osnivač NVO Akademska alternativa, a takođe je na spisku osniva ča Srpske kuće u Podgorici. Njegovo ime vezuje se za fir mu Atlantik njuz grup koja je osnivač firme ANG u Crnoj Gori, čiji je izvršni direktor Gojko Raičević, urednik por tala In4s. Božovića je u javno sti lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević ozna čio kao suštinskog osnivača nevladine organizacije ,,Ne damo Crnu Goru (svetinje)“ i aktera pregovora tokom ko jih je, uz podršku SPC, Zdrav ko Krivokapić postavljen za nosioca izborne liste koalici je ,,Za budućnost Crne Gore“. Tokom protesta koje je orga nizovala SPC zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispo vijesti, Božović je isticao ,,da su litije Gorski vijenac uži vo“. Istovremeno, otvoreni je pobornik stavova da je Cr na Gora u istorijskom smislu zemlja „srpske, pravoslavne, prorurski panslovenske du hovne suštine“. J.M.

PODGORICA – Ministar stvo javne uprave saopštilo je Pobjedi da će u narednim danima da riješe problem što pripravnicima kasni naknada više od 15 dana. Iz tog resora kazali su da pre duzimaju sve aktivnosti u skladu sa planom.

Zbog toga što nijesu primili plate, nezadovoljni priprav

nici su najavili mirne proteste ukoliko ih uskoro ne dobiju. Iz Studentskog parlamen ta UCG saopštili su da je str pljenje korisnika programa pri kraju, te su poslali otvo reno pismo premijeru Dri tanu Abazoviću i ministru j avne uprave Mirašu Du kaju. Predsjednik Studentskog parlamenta UCG An drej Vukčević istakao je da

je u ovom slučaju povrijeđe no pravo pripravnicima i da je ta naknada često jedini izvor prihoda. Studentski parlament je u otvorenom pismu objavio nez vanične informacije da poje dinim pripravnicima naknada kasni mnogo više od 19 dana. Na njihovo pismo odgovorio je ministar Dukaj koji je ape lovao na razumijevanje.

PODGORICA – Njego vanje kulture sjećanja na žrtve krvavog rata u kom se raspala Jugoslavija je veoma važno jer je i u njoj, u kojoj je postojala snažna antifašistička i an tikvislinška kultura, izbio prljavi rat među narodima koji su slični, ocijenio je ju če ministar vanjskih poslo va Ranko Krivokapić.

On je, govoreći na panelu ko ji je organizovala Građanska alijansa uoči godišnjice smr ti admirala Vladimira Baro vića, na temu: „Koliko danas Crna Gora živi vrijednosti ad mirala Barovića?“, kazao da se 30 godina već živi u sakrivanju ili bježanju od odgovornosti.

-Kada učesnici rata, odno sno kreatori tih politika, pre uzimaju čak i vlast kod nas u okruženju, iako su bili samo strvinari rata, onda je kultu ra sjećanja najvažnija stvar – poručio je Krivokapić, do dajući da mir i sloboda nema ju cijenu.

Prema njegovima riječima, upravo se kroz obrazovanje ljudi dižu brane protiv takvih ratova.

Na današnji dan navršava se 31 godina od kada je admiral Ju goslovenske narodne armije Vladimir Barović izvršio sa moubistvo nakon što je odbio naredbu jugoslovenskog voj nog vrha da bombarduje pri morske gradove u Hrvatskoj.

Na taj način izabrao je časnu smrt i sačuvao obraz svojoj Crnoj Gori.

Barović se ubio u vrijeme kad je već bilo jasno da je rat ne izbježan. Ubio se jer nije že lio slijepo izvršavati nared be vrha JNA, koja je u to doba već u potpunosti bila u službi

Slobodana Miloševića i ka da je dobar dio Crne Gore po državao zločinačku politiku Beograda.

Barović je ratne 1991. godi ne bio komandant Petog voj no-pomorskog sektora u Pu li. Sa gradonačelnikom Pule Lucianom Delbiancom po stigao je dogovor da JNA mir no napusti grad. Tom prilikom je kazao: „Ovdje neće biti raza ranja dok sam ja komandant, a ako ipak budem prisiljen da naredim razaranje Pule i Istre, mene tada više neće biti“. JNA i ratna mornarica ubr zo su napustile Pulu. Nakon tog događaja general armije i savezni sekretar za narodnu odbranu SFRJ Veljko Kadi

jević i načelnik generalštaba Oružanih snaga Blagoje Adžić rasporedili su Barovi ća na mjesto zamjenika ko mandanta Vojno-pomorske oblasti u Splitu i poslali ga na ostvro Vis.

Sa te pozicije, iz centra Ratne mornarice na Visu, Barović je trebao da djeluje protiv hrvat skih građana, hrvatske imovi ne i hrvatskih gradova u Dal maciji kao legitimnih meta.

U noći 29. septembra 1991. go dine, kada je na ostrvu pre uzeo dužnost, Barović je u zgradi ambulante Vojno-po morskog kompleksa na Visu počinio samoubistvo.

U oproštajnom pismu je na pisao da se odlučio na časnu

smrt jer nije htio ratovati pro tiv bratskog hrvatskog naroda.

- Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio – napisao je tada admiral Barović.

U vrijeme kad je dobar dio Cr ne Gore podržao zločinačku politiku Beograda, a neki su joj se, krenuvši u razaranje Dubrovnika dva dana kasni je, i pridružili, Barović je pri čao o časti koja mu ne dopušta da granatira ljude koji mu ni šta nijesu skrivili.

Kultnu misao u Barovićevu čast 1996. godine zapisao je crnogorski književnik Mo mir M. Marković

- Jedini metak u ovom ratu ispaljen na koji Crna Gora

može biti ponosna jeste onaj admirala Vladimira Barovi ća, komandanta JRM-a. Nje govo crnogorsko shvatanje časti nije mu dozvolilo da iz

riješiti problem što prime do 10. septembra

Odložili realizaciju programa za nove pripravnike

Iz Ministarstva prosvjete podsjećaju da se program za pripravnike po zakonu realizuje isključivo elektronskim putem. Kažu da je Vlada na sjednici 15. septembra odlo žila početak realizacije Programa za 2022/2023. godinu do trenutka uspostavljanja bezbjednog informatičkog okruženja, kako bi prijave poslodavaca i korisnika na Program mogle da se odvijaju nesmetano i bezbjedno.

– Dozvolite da rješavanje ovog važnog pitanja prema korisni cima, među kojima su i stu denti, ne posmatramo kroz dane i vremenska oročava nja, već apelujemo za razu mijevanje kako bi stručnjaci MJU isto riješili, prije svega sa uspjehom i trajno, na zado voljstvo korisnika programa, kao što uostalom rješavamo sukcesivno za vitalne siste me koji su oporavljeni i već da nas u funkciji – saopštio je on. Prema zakonu, pripravničke plate je trebalo da budu ispla ćene do 10. u mjesecu.

Zbog toga što plate kasne za 2.700 pripravnika, juče je u Skupštini reagovao i posla nik Socijaldemokrata Boris Mugoša. Osvrćući se na ra zlog, koji su zvaničnici iznije li, a to je hakerski napad, on je kazao da je sve to moglo i ruč no da se uradi.

– Ako je problem u sistemu, to se ručno moglo uraditi za par dana, pare u budžetu postoje, molim vas da se to obezbijedi – poručio je Mugoša.

On je kazao da se te naknade moraju isplatiti.

– Ako je cijela državna upra va dobila zarade, i svi korisnici budžeta, ne može da se slomi na korisnicima ovog programa – poručio je Mugoša.

Slično misle i u Centru za gra đansko obrazovanje, pa ističu

da zapovijest floti da bombar duje hrvatske gradove i naselja u Dalmaciji, a bilo mu je nare đeno. Ispalio je samo jedan hi tac iz pištolja i to sebi u sljepo očnicu. Zato će časni admiral jednoga dana u ovom gradu dobiti svoju ulicu – napisao je crnogorski književnik.

Državni tužilac Vukas Rado njić kazao je na panelu GA, govoreći o činjenici da ratni zločini počinjeni na teritoriji Crne Gore još uvijek nemaju adekvatne sudske epiloge, da

da su korisnici s pravom neza dovoljni.

– Hakerski napadi možda bi i bili legitiman razlog kašnje nja da od istih nije proteklo vi še od mjesec dana, što je bilo dovoljno vremena da se izna đe alternativno rješenje. Da tu argumentaciju ne podrža va ni to da su sve druge zarade u javnom sektoru uredno i bla govremeno isplaćene – poru čili su iz ove nevladine orga nizacije.

Iz resora kojim rukovodi mi nistar Miomir Vojinović ka zali su Pobjedi da korisnici nijesu primili avgustovsku platu zbog prekida rada por tala eUprave koji je uzrokovan hakerskim napadima na in formacioni sistem Crne Gore.

– Za funkcionisanje portala eUprave nadležno je Ministar stvo javne uprave koje radi na uspostavljanju sistema kako bi se u što kraćem roku isplatile naknade korisnicima – kaza li su iz tog resora.

Na inicijativu Studentskog parlamenta Skupština je kra jem jula donijela izmijenje ni zakon po kojem se poveća la njihova naknada sa 256 na 450. Pripravnici će primiti 450 eura i u sklopu septembarske naknade, kada im se završava program stručnog osposoblja vanja koji je počeo u januaru.

N. Đ./D.M.

je to tema kojoj svaki državni organ treba da posveti odgo varajuću pažnju. -Da bi se suočili sa prošlošću, ratnim zločinima i posljedi cama i da bi tražili odgovor nost, cijeli sistem – cijela dr žava treba da funkcioniše. Nije tu samo u pitanju tužilaštvo, policija ili neki drugi organ. Sistemski moramo da podr žimo žrtve ratnih zločina i da tražimo odgovornost učinila ca tih krivičnih djela – zaklju čio je Radonjić. D. M.

Sudu u punom kapacitetu trebaće tri godine da riješi zaostale predmete

PODGORICA – Samo kompletiranje Ustavnog suda garantuje polaznu osnovu za unapređenje rada i povratak povjerenja u rad te institucije koja od polovine septembra nema ni minimum za kvorum, sa opšteno je juče u nastavku sjednice Ustavnog odbora koji obavlja intervju sa kan didatima za izbor sudija u ovu instancu.

Kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda Mirjana Po pović upozorila je da bi se in sistiranje na tvrdnji da je za funkcionisanje te krovne sud ske instance dovoljno da ima četvoro sudija negativno re flektovalo na povjerenje jav nosti u njegov rad.

Ona je juče tokom intervjua pred članovima Ustavnog odbora podsjetila na odred bu Ustava koja precizira da Ustavni sud donosi odluke na sjednici većinom glasova svih sudija, kojih je sedam.

– Potrebno je da četvoro sudi ja glasa na isti način da bi neka odluka bila validna. Sa druge stane, Ustavni sud o žalbama odlučuje u vijeću od troje su dija - ako nema jednoglasnog stava, onda se ide na ponov no odlučivanje. Dakle, za sud je potrebno, ne četvoro sudi ja da bi radio, već četiri glasa za odlučivanje – pojasnila je Popović.

Ona se i ranije javljala na javne pozive za izbor sudija Ustav nog suda koji u protekle dvije godine nijesu rezultirali po punjavanjem redova ove in stance. Karijeru je počela kao advokat, nastavila kao sudija, a uporedo, eksterni je pravni sa vjetnik komesara UN za ljud ska prava i član Konsultativnog vijeća evropskih sudija, tijela čija je uloga da savjetuje Par lamentarnu skupštinu Savje ta Evrope i Komitet ministara. Odgovarajući na pitanje da protumači aktuelnu političku situaciju i dileme da li Skup ština ima mandat da smijeni predsjednika države, Popović je ukazala da je jasno propisa na Ustavom procedura prema kojoj inicijativu pokreće par lament na osnovu potpisa 25 poslanika.

– Inicijativa se upućuje Usta vom sudu koji odlučuje, po tom odluku vraća parlamen tu koji ponovo glasa, a traži se većina ukupnog broja poslani ka – kazala je Popović. S obzirom na kršenje prava na suđenje u razumnom ro ku, kao i činjenicu da nemamo vremenski okvir unutar kojeg Ustavni sud odlučuje o žalba ma, niti pravni lijek kojim gra

Potrebno je da četvoro sudija glasa na isti način da bi neka odluka bila validna. Sa druge strane, Ustavni sud o žalbama odlučuje u vijeću od troje sudija - ako nema jednoglasnog stava, onda se ide na ponovno odlučivanje. Dakle, za sud je potrebno, ne četvoro sudija da bi radio, već četiri glasa za odlučivanje – pojasnila je Popović

đani mogu da se služe da ubr zaju postupak pred Ustavnim sudom, Popović smatra da je realna opasnost da Evropski sud za ljudska prava progla si ustavnu žalbu za nedjelo tvorno pravno sredstvo. To bi, prema njenim riječima, bio poraz za cio sistem i direktna prijetnja za efikasnu zaštitu ljudskih prava na nacional nom nivou.

Ona smatra da bi poslanici mogli da iskoriste mogućnost inicijative i predlože izmjenu Zakona o Ustavnom sudu koji bi, eventualno, uveo instrukci oni rok za odlučivanje o žalba ma po uzoru na Hrvatsku gdje se navodi period od 12 mjeseci. Ili da izmjenama propiše ne ku vrstu urgencije ili zahtjeva za ubrzanje postupka o kojem bi odlučivao, na primjer pred sjednik Ustavnog suda. Kandidat za sudiju Ustavnog suda Ivan Radojičić je kazao da nakon 18 godina pravnog iskustva i osam godina rada

Ispravka

U izvještaju sa konsultativ nog saslušanja kandidata sprovedenog u utorak, na kojem je pred članovima Ustavnog odbora obav ljen intervju sa Zdenkom Perović greškom je nave deno pogrešno prezime kandidatkinje. Izvinjavamo se gospođi Perović i čitaocima.

kao ustavno-pravni savjetnik smatra da bi konkretnim zna njima mogao sa nove funkcije da doprinese unapređenju ra da Ustavnog suda. On smatra da je poseban kva litet Ustavnog suda što ga čine ljudi iz raznih oblasti, pravo suđa, profesori prava, prakti čari... Ukazao je na to da po slanici imaju mogućnost da izaberu četiri vrhunska kan didata, a da će mnogi vrhunski kandidati ostati neizabrani.

Na pitanje što misli o uvođe nju neke vrste pravnog lijeka za ubrzanje postupka pred Ustavnim sudom, on je nagla sio da je Ustavni sud sistem ski sud za zaštitu ustavnosti i njegove se odluke razlikuju u odnosu na redovno sudstvo. Zato, ističe, treba razmisliti o rokovima, ali na način da se uvaži specifičnost momenta u kojem se nalazimo.

Radojičić je u odgovorima na pitanja poslanika kazao da je ključni preduslov za unapre đenje rada suda, pored izbora svih sudija - povećanje broja ustavno-sudskih savjetnika, kojih, kako kaže, treba najma nje još 10 da bi sud mogao nor malno da funkcioniše.

On smatra da, nakon gotovo 10 godina otkad je zaživjela ustavna žalba, treba razmis liti o tome da se napravi oštra selekcija i da sud kao ranije ne bi trebalo da bude fleksibilan za greške kojima se gleda kroz prste prilikom podnošenja. Radojičić je naveo da je od ja nuara do jula u Ustavni sud

prispjelo 806 novih predmeta, a riješeno je 1.206, to pokazu je da je u reduciranim kapaci tetima sa samo četvoro sudi ja realizovan zaostatak od 400 predmeta.

– Savjetnici i sudije uložili su dodatni napor, ali to je stanje koje ne može dugoročno da ži vi. Da bi pričali o ažurnosti tre ba da se desi izbor suda u pu nom kapacitetu. Onda bi nam trebalo dvije do tri godine da nadoknadimo taj zaostatak, pa da se nakon toga borimo za kvalitet – kazao je Radojičić. On nije mogao konkretno da odgovori na pitanje da li je predsjednik države Milo Đu kanović prekršio Ustav time što nije pozvao sve stranke na konsultacije.

– Kada se koncipira prijed log za povredu Ustava, sud je ograničen tim prijedlogom. Morate da shvatite da ću ja vjerovatno raditi na toj odluci. Položaj mi je takav da savjeto davnu ulogu ne mogu da pre nosim na političke aktere jer bi kršio poslovnik rada Ustav nog suda – kazao je Radojičić u odgovoru na pitanje posla nice Suade Zoronjić (Ura).

On je, međutim, ukazao na ja sne odredbe Ustava.

– Jasno je da u postupku ime novanja mandatara predsjed nik konsultuje sve partije za stupljene u parlamentu, isto kao što je za odluku da li je povrijedio Ustav, prethodni uslov za odlučivanje skupšti ne upravo odluka Ustavnog suda – kazao je Radojičić. I. P.

Ustavni odbor juče saslušao Mirjanu Popović i Ivana Radojičića, kandidate za sudije Ustavnog suda

Sa sjednice Ustavnog odbora

Barović izaBrao časnu smrt: Sa panela

septembar

Drobnjak pravosnažno oslobođen za šverc 500 kilograma kokaina

Provjerom dokaza vijeće sudija Višeg suda, kao i Specijalno tužilaštvo, utvrdilo je da Drobnjak nije mo gao uticati na to koji će konkretno kontejner sa bananama sa broda ,,Spirit of Chennai“ biti istovaren u Luku Bar, što znači da nije mogao upravljati kretanjem kontejnera u kome je bila skrivena droga

prema navodima iz rješenja o produženju pritvora SDT je u prvom navratu okarakterisa lo kao zanimanje Drobnjaka o kretanju kokaina.

On je tada komercijalisti pred ložio da bi prilikom istova ra robe, preventivno, valjalo imati nekoga ko vrši kontro lu robe.

Osnovni sud odredio pritvor za dvije osobe zbog porodičnog nasilja Ženu udarali drvima, stavljali

ruku,

ošišali

BERANE - Osnovni sud u Beranama odredio je pritvor do 30 dana dvjema osobama iz tog grada –H.B. i G.E, koje se terete da su počinile krivično djelo nasilje u porodici ili poro dičnoj zajednici.

U rješenju o pritvoru pred sjednik Osnovnog suda i sudija za istrage Ivan Došljak naveo je da su njih dvoje od 21. do 24 septembra u porodičnoj kući, u beranskom naselju Talum, narušili tjelesni i duševni integritet A. J, nevjenčanoj

supruzi H. B, sa kojima živi i okrivljena G. E. Okrivljeni H. B. je u prisu stvu njihovo dvoje maloljet ne djece udarao A. J. u glavu i tijelo šakama, kablovima i drvima za ogrijev, istovre mno joj stavljajuci vruću pe glu na ruku.

Okrivljena G. E. udarala je A. J. drvetom za ogrijev i za tim je nasilno makazama ošišala.

A. J, koja je zadobila više po vreda, uspjela je pred zoru, ka da su svi spavali, da pobjegne iz kuće i dođe do bolnice.C. H.

Saslušan osumnjičeni za bombaški napad na kuću policajca iz Podgorice

zadržavanje do 72 sata

PODGORICA - Špediter

Đoko Drobnjak pušten je na slobodu nakon što je Apela cioni sud potvrdio odluku da se protiv njega obustavi krivični postupak za šverc 500 kilograma kokaina iz Ekvadora u Crnu Goru.

Kokain je zaplijenjen 12. ja nuara u magacinu Volija, na kon što su ga zapošljeni ove kompanije pronašli skrive nog u tovaru sa bananama, a potom slučaj prijavili me nadžmentu, a onda i policiji. Jedina osoba koja je bila uhap šena nakon pronalaska kokai na je Drobnjak.

Istragu protiv njega tada je po krenulo Specijalno državno tužilaštvo koje je nakon pe tomjesečne istrage utvrdilo da nema dokaza da je Drobnjak član kriminalne organizaci je. Ipak, slučaj je preuzelo Vi še državno tužilaštvo i podiglo optužnicu protiv Drobnjaka. Međutim, provjerom dokaza vijeće sudija Višeg suda, kao i Specijalno tužilaštvo, utvrdi lo je da Drobnjak nije mogao uticati na to koji će konkret no kontejner sa bananama sa broda ,,Spirit of Chennai“ biti istovaren u Luku Bar, što znači da nije mogao uprav ljati kretanjem kontejnera u

kome je bila skrivena droga. Odluku Višeg suda potvrdio je i Apelacioni sud.

Drobnjak u istrazi nije spo rio da je 11. januara kompani ji Voli otpremio četiri kontej nera banana, ali tek nakon što su skenirana na zahtjev carin skog službenika.

On je kazao da mu je tada bi lo sumnjivo što je neophodnu papirologiju koja prati kontej nere dobio tek sjutradan.

Iz tog razloga on je pozvao komercijalistu u Voliju inte resujući se za postupak kon trole robe po prispjeću u ma gacin kupca.

Međutim, upravo taj poziv,

U daljoj istrazi SDT je utvrdilo da osim ove, i komunikacija sa Marinom Maričem iz kom panije dobavljača ,,Rastoder“ iz Slovenije, sve druge se odno se na privatne razgovore, ne formalne prirode, pa ne mogu biti predmet krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

Brod „Spirit of Chennai“ koji je dovezao sporni kontejner sa kokainom u Luku Bar na stavio je putovanje sa ostat kom tereta u Luku Koper gdje su tamošnje carinske i policij ske službe u brodskom kontej neru pronašle takođe 500 kilo grama kokaina sa identičnim oznakama.

Istim brodom je u skladištu kompanije „Rastoder“, u Lju bljani, dopremljeno još oko 300 kilograma kokaina skri venog među bananama. B. R.

PODGORICA - Rado vanu Aletiću, koji je uhapšen u okviru istrage o bombaškom napadu na kuću policajca Mervana Eća, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tu žilaštvu određeno je zadr žavanje do 72 sata, potvr dio je za Pobjedu Duško Milanović, rukovodilac Osnovnog državnog tuži laštva u Podgorici.

Podsjećamo, u dvorište po rodične kuće policajca u uto rak, oko 5.55 časova, bačene su dvije ručne bombe, od ko jih se jedna aktivirala. U razmjeni vatre sa policijom ubijen je Fadil Koljenović, jedan od osumnjičenih za bacanje dvije ručne bombe.

Juče su iz Nezavisnog sin dikata policije poručili da bi svi državni organi trebali pod hitno da udruže snage i stanu na put svakom devijantnom ponašanju koje narušava mir bilo kojeg građanina.

-Nezavisni sindikat policije će insistirati na izmjeni i do sljednoj primjeni zakonskih akata koji se tiču kaznene po litike prema učiniocima kri vičnih djela na štetu policij skih službenika. Dobijanjem veće zaštite i podrške policij ski službenici će moći u sva kodnevnom radu na kvalitet niji način da štite sve građane ove države. Kaznena politika mora da bude značajno oštri ja, za povratnike ne mogu da postoje olakšavajuće okol nosti a napadači na bilo či ji život ne smiju prolaziti sa malim kaznama i slobodno se šetati ulicama kuda korača ju obični, mirni građani. Slo boda je osnovno ljudsko pra vo i ono nema cijenu a država je garant tih prava – poruči li su iz Nezavisnog sindika ta policije. Dodaju da ovaj slučaj najbo lje ilustruje da su bezobzir nost i osjećaj moći kriminal nih struktura sve veći. C. H.

protiv Britanca

tužilac kvalifikovao kao kri vično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, nakon čega su službenici Uprave policije preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti i identifikovali osumnjičenog, zaključuje se u sa opštenju policije. C. H.

PODGORICA - Suđenje lideru Pokreta za promjene (PzP) Ne bojši Medojeviću i još 11 osoba za optužbe Specijalnog državnog tužilaštva za pranje novca danas je u podgoričkom Višem sudu odloženo za 5. oktobar usljed zdravstvenih problema jednog od optuženih.

Proces vodi sutkinja Vesna Pean Lider PzP-a Nebojša Medojević i bi znismen iz BiH Momir Nikolić op tuženi su da su tokom 2016. godine na teritoriji Crne Gore organizovali kri minalnu organizaciju sa ciljem vrše

nja krivičnog djela pranje novca, ra di sticanja nezakonite dobiti i moći. Pripadnici te organizacije, prema op tužnici, postali su direktor Pokreta za promjene Dejan Vujisić, tehnički sekretar partije Željko Šćepanović, Gordan Konatar, v. d. glavne ured nice programa TV Budva Iva Pavlo vić, član Izvršnog odbora Nove srp ske demokratije Petar Drašković, Luka Radunović, Vladislav Bulato vić, predsjednik mladih DNP-a Niko la Jovanović, Aleksandar Sekulić i član Glavnog odbora PzP-a Mladen Jovanović B. R.

na

PODGORICA - Protiv B. I. (26) iz Velike Britanije podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo računarska prevara na štetu pravnog lica iz Crne Gore.

B. I. je, kako se sumnja, ovo krivično djelo po činio na način što je kao vlasnik bankovnog ra čuna izvršio protivpravno podizanje novčanih sredstava u ukupnom iznosu od 11.532 eura, a na štetu pravnog lica „Ćilimara“ d.o.o iz Pod gorice, saopšteno je iz policije. C. H.

Apelacioni sud potvrdio odluku o obustavljanju

Kokain je zaplijenjen 12. januara u magacinu Volija, nakon što su ga zapošljeni ove kompanije pronašli skrivenog u tovaru sa bananama, a potom slučaj prijavili menadžmentu, a onda i policiji. Jedina osoba koja je bila uhapšena nakon pronalaska kokaina je Drobnjak

KIJEV/MOSKVA – Proru ske vlasti Luganske narod ne republike i Hersonske oblasti, dva od četiri regi ona na istoku Ukrajine čiji su se građani na referen dumu izjasnili o pripajanju Rusiji, zatražili su juče od ruskog lidera Vladimira Putina da razmotri ulazak tih teritorija u sastav Ruske Federacije. Da će se, s istim zahtjevom, obratiti Putinu najavili su juče i iz Donjecke narodne republike i Zapo roške oblasti.

Lider LNR Leonid Pasečnik je u obraćanju Putinu, koje je emitovao TV kanal Lugan sk-24, zatražio da ta republi ka uđe u sastav Rusije kao su bjekt Federacije.

– Poštovani Vladimire Vladi miroviču Putine, obraćam Vam se u ime naroda Luganske obla sti. Uzimajući u obzir usvaja nje odluke na referendumu od strane stanovništva republike, molim vas da razmotrite pita nje ulaska Luganske narodne republike u sastav Rusije na pravima subjekta Ruske Fe deracije – naveo je Pasečnik u obraćanju ruskom predsjed niku.

Putinu se obratio i šef vojno-ci vilne administracije Herson ske oblasti Vladimir Saldo podsjetivši kako je više od 87 odsto stanovnika tog regio na na referendumu podržalo, kako je naveo, ideju ujedinje nja sa našom istorijskom do movinom.

– Želim da istaknem da je re ferendum održan u skladu sa svim opštepriznatim principima i standardima međuna rodnog prava. Kao šef Herson ske oblasti i na osnovu volje stanovnika regiona, tražim od

EK predložila osmi paket sankcija Moskvi

Dok

ruskog predsjednika Vladimi ra Putina da prihvati Herson sku oblast u sastav Rusije kao novi konstitutivni entitet – na veo je Saldo.

Da će se sa istim zahtjevom ru skom lideru obratiti u narednih nekoliko dana najavile su i vla sti Donjecke narodne republi ke i Zaporoške oblasti.

I dok se četiri regiona na istoku Ukrajine pripremaju za prijem u sastav Rusije, iz zvaničnog Kijeva i zapadnih vlada poru čuju da je referendum, koji je u tim oblastima trajao od 23. do 27. septembra nelegalan i da ga oni nikada neće priznati.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine juče su po ručili da, kao i u slučaju Krima, Luganska, Donjecka, Zaporoš ka i Hersonska oblast ostaju dio suverene teritorije Ukrajine i da rezultate referenduma Ki jev i međunarodna zajednica smatraju ništavim.

U saopštenju se navodi i da „prisiljavanje ljudi na ovim teritorijama da popunjavaju neke papire pod nišanom ru ske vojske predstavlja još jedan zločin Rusije i grubo kršenje Ustava i zakona Ukrajine, nor me međunarodnog prava i me

đunarodnih obaveza Rusije“. – Svi državljani Ukrajine ko ji su učestvovali u organizaci ji ove akcije zajedno sa ruskim okupatorima biće pravedno kažnjeni, u skladu sa odredba ma Krivičnog zakonika Ukra jine – navodi se u saopštenju ukrajinskog MUP-a. Iz tog re sora, takođe, ističu kako Ukra jina ima puno pravo da vojnim i diplomatskim metodama ob novi svoj teritorijalni integritet

i nastavi da oslobađa privreme no okupirane teritorije. – Ukrajina nikada neće pristati ni na kakve ultimatume Ruske Federacije, a pokušaji Moskve da stvori nove linije razgrani čenja ili oslabi međunarod nu podršku Ukrajini osuđeni su na propast – dodaje se u sa opštenju.

Reagovalo je Ministarstvo ino stranih poslova Ukrajine po zvavši Evropsku uniju, NATO

i Grupu sedam da odmah po jačaju pritisak na Rusiju, uvo đenjem novih oštrih sankcija, kao i da pojačaju vojnu podrš ku Ukrajini. Da rezultate refe renduma neće priznati poru čuju i iz Evropske unije, dok je predsjednica Evropske komi sije Ursula fon der Lajen, kao odgovor na poteze Moskve, ju če predložila uvođenje osmog paketa sankcija Rusiji. – Ne prihvatamo lažni referen

Curenje gasa na gasovodima Sjeverni tok 1 i 2 posljedica sabotaže

Curenje gasa na gasovodima Sjeverni tok 1 i 2, koje je zabilježeno u vodama Švedske i Danske, izazvano je eksplozijama koje su vjerovatno posljedica sabotaže, potvrdila je juče šefica švedske diplomatije An Linde – Gas koji curi iz Sjevernog toka 1 i 2 u eksklu zivnim ekonomskim zonama Švedske i Danske posljedica je detonacija, vjerovatno izazvanih sabotažom -napisala je Linde na Tviteru. Dodala je da se nastavlja sa prikupljanjem infor macija i da se ne isključuje nijedan uzrok, akter ili motiv.

A da je curenje gasa u vodama Švedske i Dan ske posljedica sabotaže uvjeren je i generalni

sekretar NATO-a Jens Stoltenberg – Razgovarao sam o sabotaži na gasovodima Sjeverni tok sa švedskim ministrom odbrane Mor tenom Bodskovim. Razgovarali smo i o zaštiti kri tične infrastrukture u zemljama NATO-a – napisao je Stoltenberg na Tviteru.

I Evropska unija, kako je saopštio visoki predstav nik za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj, takođe, sumnja da su oštećenje na dva podvodna gasovoda sabotaža. Borelj je upozorio i da će EU odgovoriti za svaki napad na evropske energet ske mreže.

– Sve dostupne informacije ukazuju da su curenja na gasovodu Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 rezultat

namjernog čina – naveo je Borelj, a prenio AP.

On je rekao i da je „svaki namjerni poremećaj evropske energetske infrastrukture potpuno neprihvatljiv i da će naići na čvrst i ujedinjen odgo vor“.

Da je riječ o sabotaži, sumnjaju i u zvaničnoj Moskvi, zbog čega je Rusija juče zahtijevala hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

– Rusija je zatražila vanredno zasijedanje Savjeta bezbjednosti UN zbog subverzivnih akata na dva cjevovoda Sjevernog toka. Očekujemo da će sjed nica biti održana sjutra – naveo je juče na svom Telegram kanalu zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN Dmitrij Poljanski

dum i bilo kakvu vrstu aneksi je u Ukrajini i odlučni smo da Kremlj plati za dalju eskalaci ju – rekla je predsjednica EK novinarima u Briselu, a pre nio Rojters.

Predloženi osmi paket sank cija uključuje mjere zabrane uvoza ruskih proizvoda, ko je bi trebalo da umanje prihod Rusiji za sedam milijardi eura. Sankcije obuhvataju i zabranu izvoza ključnih tehnologija ko je se koriste u vojsci, kao što su avionski proizvodi, elektron ske komponente i specifične hemikalije.

Njemački kancelar Olaf Šolc je, takođe, u telefonskom raz govoru sa ukrajinskim pred sjednikom Volodimirom Ze lenskim, naglasio da Berlin nikada neće priznati rezulta te „prividnih referenduma“. Održavanje referenduma osu dila je i vlada u Beču ističući ka ko oni predstavljaju napad na suverenitet i teritorijalni inte gritet Ukrajine.

– Austrija neće priznati rezul tate tih referenduma koji su su protni međunarodnom pravu, kao ni aneksiju ukrajinske teri torije. Nasilnim pokušajem ru sifikacije Ukrajine, neprihvat ljivim nuklearnim prijetnjama i objavom djelimične mobiliza cije Rusija dalje eskalira svo ju agresiju – saopštilo je Mi nistarstvo inostranih poslova Austrije, a prenio Rojters. Kanadski premijer Džastin Trudo najavio je uvođenje do datnih sankcija Rusiji, kao od govor na „lažne referendume“.

– Namjeravamo da uvedemo nove sankcije protiv osoba i subjekata koji su saučesnici u ovom najnovijem pokušaju podrivanja principa državnog suvereniteta i koji dijele odgo vornost za aktuelno besmisle no krvoproliće širom Ukrajine – rekao je Trudo. Da rezultate referenduma ne će priznati ni Srbija, saopštio je juče i srpski predsjednik Alek sandar Vučić. On je rekao da „Srbija ne može i neće da pri zna očekivanu odluku Državne dume Rusije o prijemu terito rija Ukrajine, jer se drži među narodnog javnog prava i Pove lje UN-a“.

– Mi štitimo sopstveni terito rijalni integritet i u našem je najboljem interesu da štitimo teritorijalni integritet među narodno priznatih zemalja. To je jedino što sigurno ne može da se mIjenja, to su stvari ko je su za nas od presudnog zna čaja – istakao je Vučić, a pre nio Tanjug.

EP traži obustavu pristupnih pregovora sa Srbijom

BRISEL - Evropski parla ment će od Evropske unije tražiti da obustavi pristupne pregovore sa Srbijom sve dok zvanični Beograd ne uvede sankcije Rusiji, piše u nacrtu izvještaja o novoj strategiji EU u procesu pro širenja.

Dati prioritet usklađivanju zemalja pristupnica sa zajed ničkom spoljnom i bezbjedno snom politikom EU i nastaviti

pristupne pregovore sa Srbi jom samo ako se zemlja uskla di sa sankcijama EU protiv Ru sije - ističe se u nacrtu izvještaja u koji je Radio Slobodna Evro pa imao uvid.

Oko ovog dokumenta će evrop ski poslanici raspravljati na spoljnopolitičkom odboru 13. oktobra, a konačna verzija na crta će dobiti formu Rezolucije Evropskog parlamenta, na gla sanju koje se očekuje u toku no

vembra. Rezolucije EP nijesu pravno obavezujuće za zemlje članice niti ostale evropske in stitucije, podsjeća RSE. Evropske socijaldemokrate, druga po veličini grupacija u EP, već je saopštila da smatraju da EU ne može da nastavi pri stupne pregovore sa Srbijom ako se ne uskladi sa sankcija ma EU protiv Rusije i najavili da će se to uvrstiti u predstoje ćem izvještaju EP o proširenju.

Od početka rata u Ukrajini, EU redovno traži od Srbije da uve de sankcije Rusiji u skladu sa odlukama EU. Srbija je jedina država regiona koja nije uve la sankcije Rusiji, dok su osta le zemlje Zapadnog Balkana usaglasile sve politike sa poli tikama EU. Prošle nedjelje su ministri spoljnih poslova Srbije i Rusije Nikola Selako vić i Sergej Lavrov potpisali u Njujorku, na marginama 77.

zasijedanja Generalne skupšti ne UN, Plan konsultacija svojih ministarstava za period 20232024. godine. Evropska unija je reagovala na glasivši da je „ozbiljno zabrinu ta“ zbog potpisivanja tog doku menta, te da time Srbija šalje signal „da namjerava da ojača saradnju sa Rusijom“.

Srbija od 2014. godine pregova ra za članstvo u EU. U decem bru prošle godine je otvorila

klaster četiri koji se odnosi na zelenu agendu, dok bi u decem bru ove godine trebala da otvo ri i klaster tri koji se odnosi na konkurentnost i inkluzivni rast. Međutim, diplomatski izvo ri sada tvrde da će 2022. godi na proći bez ikakvog pomaka u pristupnim pregovorima, upra vo zbog odnosa Srbije sa Rusi jom, navodi RSE.

Priredila:

Proruske vlasti

pripoji

Lider LNR Leonid Pasečnik sa saradnicima saopštava rezultate referenduma

Ima novca za đačke karte, fale ,,papiri“

Roditelji strahuju da im novac koji plate neće biti refundiran pa očekuju da Opština zaključi ugovor sa prevoznicima. Odbor povjerenika na prošlom sastanku donio je odluku o subvenciji đačke karte koja, da bi se primijenila, mora da bude objavljena u Službenom listu

TIVAT – Lokalna uprava pomoći će u rješavanju problema prevoza đaka iz Krtola i Luštice do škola u Kotoru i Tivtu. Spremni smo da refundiramo 80 odsto karte, i više od toga ako tre ba, sredstava ima – rekao je predsjed nik Opštine Željko Komnenović.

On je juče razgovarao sa roditeljima dje ce iz Krtola i Luštice, a koji negoduju za to što đački porevoz nije regulisan, pa su prinuđeni da oni voze djecu u školu.

ODLUKA

Komnenović je objasnio da Odlukom o subvenciji đačke karte koju su usvojili na prošlom sastanku Odbora povjereni ka mogu da završe čitav posao. – Međutim, Odluka mora da bude objav ljena u Službenom listu da bi se mogla primijeniti. Dakle, dobre volje i sredsta va ima, samo da nađemo formalno-prav

Kolašina

ni način kako bismo to mogli regulisati –kazao je Komnenović.

Ranije je saopšteno da će Ministarstvo pokrivati 20, a Opština 80 odsto troško va. Međutim prevoz nije organizovan, a do problema je došlo jer sklapanje ugovo ra i plaćanje ide preko roditelja koji stra huju da im novac neće biti refundiran.

– Mi roditelji pravimo ugovor sa prevo znikom, onda plaćamo njemu, prevo znik nama daje fiskalni račun i mi sa tim fiskalnim računom idemo u upravu ško le, a uprava škole ide prema ministarstvu i prema Vama – Opštini sa tim računom, koji Vi treba da refundirate tokom mjese ca. Ko nama garantuje da će se toliki no vac refundirati, a karta nije baš jeftina –pitali su roditelji Komnenovića. Oni su objasnili da prevoznik ima fiksnu cijenu koja se povećava srazmjerno bro ju učenika.

– Njegova je cijena 2.800 eura. Ako ima

20 učenika dijeli se sa 20, ako ima 10 kar ta je 280 eura. Zbog visoke cijene rodite lji se boje da im neće biti refundiran no vac, pa odustaju i samim tim cijena karte po đaku raste. Neki roditelji neće imati da plate uopšte, pa je zato poželjno da Op ština to riješi direktno sa prevoznikom –sugerisali su roditelji.

AUTOBUSI

Komnenović je kazao da će danas (četvr tak) zakazati sastanak sa prevoznicima, prisustvovaće i predstavnici roditelja. Očekuje da problem bude riješen. Ocije nio je da je riječ o problemu koji treba si stemski riješiti, već u sljedećem budžetu. – Nadam se da će biti predviđena sredstva za nabavku autobusa za gradski prevoz, koji će rješavati i pitanje đačkog – kazao je Komnenović, te zaključio da Tivat za služuje gradski linijski prevoz čime bi ovi problemi bili riješeni. C. G.

,,Zlatni ključ“ za otvorenost i saradnju

BIJELO POLJE – Opšti na Bijelo Polje dobila je prestižno priznanje 12. Dunavskog biznis foruma – ,,Zlatni ključ“ za otvo renost, saradnju sa susje dima i razvojne projekte. To priznanje uručeno je u Novom Sadu, a osim Bi jelog Polja ,,Zlatni ključ“ su dobili i Prnjavor, Pula, Kragujevac i Kraljevo.

Dvanaesti Dunavski biznis forum organizuje se s ci

ljem afirmacije prosperite ta i unapređenja regionalne saradnje. Okupio je eminen tne stručnjake, predstavnike privrede, diplomatije, poli tike, nauke, kulture i medija iz Njemačke, Austrije, Češ ke, Slovačke, Mađarske, Slo venije, Hrvatske, Republike Srpske, BiH, Crne Gore, Ru munije, Bugarske i Srbije. Pokrovitelji skupa su Pri vredna komora Srbije i Po krajinski sekretarijat za pri vredu Vojvodine. B. Č.

Osnovcima govorili

o štetnosti duvana

ŽABLJAK – Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka obišli su Osnovnu školu „Dušan Obradović“ na Žabljaku i održali predavanje o štetnosti duvanskih proizvoda. Predavanju su prisustvovali polumaturanti. Oni su saznali ko liko pušenje nepovoljno utiče na mladi organizam, pogotovo u toj fazi razvoja ličnosti, jer pušenje i sve njegove negativne posljedice prvenstveno utiču na razvoj raznih vrsta kancera, kao i oboljenja srca i krvnih sudova. – Posjeta spada u našu stalnu aktivnost u borbi protiv kon zumiranja duvanskih proizvoda u okviru koje posjećujemo osnovne i srednje škole u Crnoj Gori. Prilikom posjete sekre tar Društva Domagoj Žarković razgovarao je sa direktorom Željkom Miljićem i osobljem škole – kazali su iz CDPR-a. I. R.

Kiša „vratila“ Biogradsko jezero

Kiša koja

padala proteklih dana (čak 165 litara to kom 24 sata) podigla je vodostaj Biogradskog jezera na nivo koji je uobičajen kada je taj prirodni dragulj u pi tanju. Skoro da su pod vodom ponta, čamci, prelaz sa ponte do ko

Slika je bila drugačija u drugoj polovini avgusta kada je zbog dugotrajne suše vodostaj Biograd skog jezera bio jedan od najnižih u istoriji. Rea govala je tada direktori ca NP ,,Biogradska gora“ Marija Dulović, ističu ći da se radi o civiliza

cijskom pitanju koje je ispit za sve generacije ko je su vezane za taj pro stor. Ona je podsjetila da je urađena studija reha bilitacije koja je prezen tovana u junu, a u kojoj su uočena tri problema Biogradskog jezera: po nori, veliki mulj, nanosi i erozija desne obale Je zerštice. – Potrebno je istovreme no riješiti sva tri proble ma jer se samo tako mo že sačuvati ovaj prirodni dragulj. Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma treba da nastavi drugu fazu istraživanja kao što su najavili – kazala je ta da Dulović. Dr. D.

Foto-bilješka

DaNaS SaSTaNaK Sa PREvOZNiCiMa: Juče u Opštini

Bij E l O P Olj E: Opštini priznanje Dunavskog biznis foruma

Ža B lja K: Aktivnosti CDPR-a

KORiSNE lEKCijE: Polumaturanti na predavanju

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 29. septembra radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom ener gijom u više opština.

Andrijevica: od 8.30 do 14.30 h selo Sjenožeta.

Berane: od 8.30 do 14.30 h dio sela Goražde, dio sela Šeku lar i Štitari.

Bijelo Polje: od 9 do 16 h Lozni ce, Rasovo, Strojtanica, Bolja nina, Vlah, Pex-impex, Zminac, Repetitor ,,Kurilo“, Njegnjevo, Lješnica i Kruševo.

Cetinje: od 9 do 16 h Oćevići, Začir, Dubova, Ćeklin, Strugari, Dobrsko Selo, Ulići, Markov Do, Bokovo, Kosijeri, Đinovići, Šti tari, Orašani, Mikulići i Tomići. Danilovgrad: od 8 do 14.30 h Kuline.

Gusinje: od 9 do 14.30 h Do suđe, Kruševo, Izbjeglička na selja, Vusanje, Izvori i Marti novići.

Herceg Novi: od 7 do 15 h Marići.

Kolašin: od 8 do 15 h Duruto vac i Vladoš; od 8 do 16 h Du lovine, Šljivovica, Izlasci, Ma nastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planini ca, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Su va Gora, Vranještica.

Kotor: od 9 do 13 h Prčanj – Ša rena Gomila.

Mojkovac: od 8 do 17 h Uloše vina, Lojanice, Lepenac, Ža rič; od 9 do 13 h Donja Polja; od 9 do 15 h Slatina, Jakovići, Jokići, Pobrsijevići, Stevano vac, Gostilovina, mHE, Bistri ca, Kaludra, Ravnjak, Crna Po da, Dobrilovina, Zaboj, Crvena Lokva, Pobrsijevići.

Nikšić: od 7.30 do 18 h Petro vići i Vraćenovići; od 8 do 15 h Ozrinići.

Petnjica: od 8.30 do 14.30 h Petnjica, Godočelje, Lagatori, Đuđ, Murovac, Javorovo, Rad manci, Lješnica, Tucanje, Ora hovo, Vrševo, Bor, Savin Bor, Ponor, Dobrodole, Vrsaljke, Da šča Rijeka i Kruščica.

Plav: od 9 do 14.30 h dio sela Brezojevice i dio sela Velika.

Pljevlja: od 9 do 17 h Kosani ca, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče; od 9 do 17 h Odžak, Gra dac, Pupovići, Crnci, Leovo Br do, selo Odžak (moguća kratko trajna isključenja na početku i kraju radova), Gradac, Pupovi ći, Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica; od 10.30 do 14 h Ja sen Stevanović.

Plužine: od 8 do 15 h Brezna Selo.

Ulcinj: od 8 do 12 h dio Ulcinj skog polja; od 8 do 14 h dio Pistu la; od 8 do 14.30 h Ćurke, Sutjel.

Rožaje: od 9 do 14.30 h Halilo vići, Kozare, Majdan, Banđov, Razdolje.

Žabljak: od 9 do 17 h Reciklaž ni centar, Kovačka Dolina, Pito mine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Kočado, Podgo ra, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca, Radovan Luka. C. G.

Vatrogasci neće plaćati vodu koju potroše za gašenje požara

CETINJE – Sekretarijat za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj usvo jio je sugestiju komandira Predraga Moštrokola, pa Služba zaštite i spašava nja neće biti u obavezi da plaća vodu koja je za ga šenje požara utrošena sa hidranata kojima gazduje DOO Vodovod i kanaliza cija Cetinje.

Sugestija je uvrštena u Na crt odluke o javnom snabdi jevanju vodom na područ ju Cetinja.

VODOMJERI

Moštrokol je tokom raspra ve o tom dokumentu naveo da Služba zaštite i spašavanja Cetinje, za razliku od ostalih u Crnoj Gori, plaća vodu koju je koristila za gašenje požara. Po njegovim riječima ostale službe zaštite su oslobođene plaćanja tog troška.

– Direktor tehničkog sekto ra Vodovod i kanalizacija Jo šo Otašević nije se složio sa sugestijom Moštrokola, na vodeći kao razlog što Služ ba zaštite i spašavanja može biti u situaciji da vodu za po trebe gašenje požara, osim sa hidrantima u krugu vatroga snog doma (za koji je ugrađen vodomjer) uzima i sa drugih hidranata u gradu, u kojem slučaju Vodovod i kanaliza cija ne bi imalo evidenciju utroška vode iz razloga što na ostalim hidrantima nijesu instalirani vodomjeri. Tako đe, navodi da bi oslobađanje

Iz Vodovoda su negodovali zbog takve odluke navodeći da osim sa hidranta u krugu vatrogasnog doma (ima ugrađen vodomjer) Služba zaštite i spašavanja uzima vodu i sa drugih hidranata u gradu, ali da na njima nijesu instalirani vodomjeri pa neće imati evidenciju utroška

DANILOVGRAD – Djeca iz Danilovgrada će učestvovati

od obaveze plaćanja nakna de za utrošak vode (u sluča ju gašenja požara) značilo gubitak po tom osnovu – na vedeno je u izvještaju sa jav ne rasprave.

Predstavnik obrađivača su gerisao je da Vodovod i ka nalizacija i Služba zaštite i spašavanja regulišu ugovo rom pitanje korišćenja vode za gašenje požara. Usvojena je sugestija Joša Otaševića da se za korisnike javnog snabdijevanja propi

še obaveza plaćanja nabavke i ugradnje vodomjera i arma ture, kao i troškova njihovog premještanja navodeći dosa dašnju praksu u radu Vodovod i kanalizacija kada su te uslu ge naplaćivane od korisnika.

ODREDBE

Predviđeno je da vršilac (Vo dovod) izdaje korisniku ra čun za isporučenu vodu, u roku od osam dana od isteka obračunskog perioda, a ko risnik je dužan da račun iz

Gusinje dobilo prvu turističku kulturnu mapu

miri takođe za osam dana. Pravno ili fizičko lice za ko je se utvrdi da je neovlašće no priključilo objekat na vo dovodnu mrežu dužno je da plati naknadu štete. Vršilac će pri isključenju korisnika koji se nedozvoljeno priklju čio utvrditi štetu procjenom na osnovu hidraulične pro pusnosti vodomjera za tri mjeseca. Procijenjenu šte tu korisnik je dužan nado knaditi u roku od osam dana od dana dostavljanja računa.

se kroz valorizaciju kultur nog nasljeđa unaprijedi tu ristička ponuda regiona Pro kletija. Već je realizovan niz aktivnosti – utvrđena je kul turna ruta.

– Kulturna ruta uključuje 19 tačaka koje su prezentovane kroz audio-vodiče, dok će na lokacijama od većeg značaja biti postavljeno pet info-ta bli. Sadržaj audio-vodiča je pripremljen na engleskom, njemačkom i francuskom je ziku i predstavlja bogat izvor činjenica i zanimljivosti o džamijama, kulama, crkva ma, katunima, izvorima i slič no – navedeno je u saopšte nju.

Predviđene su i kaznene odredbe za prekršioce, prav na i fizička lica – iznose od 50 eura do 10.000 eura, zavisno od prekršaja. U obrazloženju donošenja nacrta odluke navodi se da je Skupština Prijestonice 2004. godine, donijela Odluku o vo dosnabdijevanju, a 2016. go dine izmjene te odluke. Me đutim, nakon toga donesen je Zakon o vodama kao i Zakon o komunalnim djelatnosti ma. Regulatorna agencija za energetiku donijela Pravila o minimumu kvaliteta i obima poslova za obavljanje regu lisanih komunalnih djelat nosti, koja su stupila na sna gu 26. oktobra 2019. godine, pa je bilo potrebno pristupiti izradi odluke. Nadalje, done sen je Zakon o zaštiti potroša ča kojim su, između ostalog, uređena pitanja prava potro šača u pružanju usluga od jav nog interesa, što je dodatno uticalo na pojedina rješenja iz odredaba predložene od luke. Takođe, tokom imple mentacije postojeće odluke, ocijenjeno je da neka pitanja treba doraditi i precizno nor mirati s ciljem stvaranja uslo va da se unaprijedi obavljanje komunalne djelatnosti jav nog vodosnabdijevanja. C.G.

Makević

o učešću

koordinatorka

Saida

Kulturna ruta obilježena je signalizacijom sa više od 70 putokaza na kojima su pre zentovane informacije na crnogorskom, albanskom i engleskom jeziku, kao i 10 in fo-tabli sa nazivima lokacija, takođe na tri jezika.

Na 10 lokacija su postavljene nadstrešnice za odmor ili de gustaciju tradicionalnih jela i proizvoda koji su dio nema terijalnog kulturnog naslje đa.

MOJKOVAC – Opštinska komisija je raspisala kon kurs za rapodjelu sredstava nevladinim organizaci jama. Pravo da učestvuju imaju NVO koje su registro vane u Crnoj Gori sa sjedi štem u Mojkovcu.

U budžetu grada je za tu na mjenu predviđeno 12.000 eura. Kako je navedeno u javnom po zivu podrška se može ostvari ti za projekte koje doprinose ostvarivanju utvrđenih cilje va u strateškim dokumentima, programima i planovima Op štine, a kojima se obezbjeđuje ravnopravnost i viši nivo i kva litet usluga u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, zaštite li ca sa invaliditetom, društvene brige o djeci i mladima, pomo ći starijim licima, smanjenju siromaštva, smanjenju neza poslenosti... Konkurs je otvoren do 22. ok tobra. C. G.

GUSINJE – Opština će do kraja oktobra realizovati projekat ,,Kulturno naslje đe – blago prekograničnog regiona“, koji realizuje se

u saradnji sa Opštinom

uz finansijsku podrš ku Evropske unije.

je objavljeno na sajtu Opštine cilj projekta jeste da

14 Četvrtak, 29. Ponuđena pravna i finansijska pomoć

septembar

Danima srpskog filma u Bjelanović bi da vrati „istorijski

PODGORICA – Ministarstvo kulture i medija ponudilo je rukovodstvu Muzičkog centra Crne Gore pravnu i finansijsku pomoć, kako bi propusti u izgradnji objekta što prije bili otklonjeni, a programi se nesmetano odvijali, kazala je ministarka kulture i medija Maša Vlaović.

Ona i njen tim su se sastali juče sa rukovodstvom MCCG i Crnogorske kinoteke povodom problema sa prokišnjavanjem objekta i onemogućavanja održavanja planiranih programa. Ministarka je podsjetila da je izgradnja MCCG, u čiju rekonstrukciju je uloženo 13 miliona eura, trajala 13 godina.

- Ne smijemo da dozvolimo da kulturni stvaraoci budu spriječeni u svom radu. Otvaranje sezone 2022/23. nacionalnog orkestra, koje je planirano za petak, onemogućeno je da bude u Velikoj sali zbog propusta u izgradnji objekta. Ponudili smo rukovodstvu MCCG pravnu i finansijsku pomoć, kako bi propusti u izgradnji objekta što prije bili otklonjeni i programi se nesmetano odvijali – kazala je Vlaović, prenosi PR centar.

Poslovna direktorica MCCG Isidora Damjanović kazala je da je razgovor bio pun razumijevanja, dobrih ideja i konstruktivnih prijedloga.

- Mi se zovemo Muzički centar Crne Gore pa je time prirodno da nastupamo i u drugim gradovima. Ove godine smo imali u planu da realizujemo programe van Podgorice, a tim Ministarstva kulture i medija nam je u ovoj situaciji predložio izmještanje naših programskih aktivnosti. S obzirom na to da ovaj mjesec nećemo moći da izvodimo programe na Velikoj sceni MCCG, a da ne bismo pravili programsku pauzu, ministarka je sugerisala da dio naših koncerata realizujemo u drugim gradovima Crne Gore – pojasnila je Damjanović. Kazala je da je disperzija programa u cilju izmještanja produkcije MCCG predložena i na sjednici Savjeta MCCG, koja je danas održana, navodeći da su njegovi članovi pokazali sluh za taj prijedlog.

-Predstavnici Ministarstva kulture i medija ponudili su nam pravnu i finansijsku pomoć. Sada je na nama da te instrukcije pretočimo u djelo i da u skladu sa tim preduzmemo sljedeće aktivnosti – rekla je Damjanović. R. K.

PODGORICA – Direktor Crnogorske kinoteke Goran Bjelanović kazao je, gostujući prije nekoliko dana u Jutarnjem programu TV Budva, da je Crnogorsku kinoteku osnovala Jugoslovenska kinoteka, te da toj kinotečkoj ustanovi iz Beograda treba da zahvalimo za sve što je postigla Crnogorska kinoteka.

To je izazvalo prilično oštre reakcije ljudi iz crnogorskog kinematografskog sektora, prije svih bivšeg direktora Crnogorske kinoteke Branka Baletića koji je za Pobjedu kazao da je izjava Bjelanovića neistinita i da ni na koji način ne odgovora onome što se dešavalo.

MOMENAT

Naime, Crnogorska kinoteka i Jugoslovenska kinoteka, u saradnji sa budvanskom lo-

kalnom upravom, od 23. do 27. septembra organizovali su Dane srpskog filma u bioskopu „Kadmus sinepleks“ u Budvi. Tim povodom Bjelanović je za Televiziju Budva izjavio da je ova manifestacija dio njegovog nastojanja da Kinoteka zaživi u svakom gradu, te da je dio kinematografskog kulturnog blaga poželio da „primakne našim gledaocima u Crnoj Gori“.

- Ni Budvu nijesam odabrao slučajno. Sigurno znate da grad Kadma i Harmonije često zovu gradom na pjeni od mora. Međutim, da ne biste bili u nekoj zabludi, uopšte se ne radi o prirodnim ljepotama. Da su ovdje neki drugi i drugačiji ljudi, te prirodne ljepote bi sigurno potamnile, dobile bi neku drugu boju, ne bi imale tu magnetnu privlačnost kakvu čine ljudi koji naseljavaju ovaj grad. Da je to tako svjedoče gradonačelnik Milo Božović, zatim direktor

Turističke organizacije Budve Nemanja Kuljača i vlasnik bioskopa Marko Kentera. Sa svom trojicom sam sarađivao i znao sam da ako postoje ljudi koji će da razumiju važnost i vrijednost, čak i istorijski momenat ove ideje, onda su to sigurno njih trojica – kazao je Bjelanović. Potom je pojasnio zbog čega je

upotrijebio sintagmu „istorijski momenat“.

- Ono što se ne zna, to je da je Jugoslovenska kinoteka osnovala Crnogorsku kinoteku. Gojko Kastratović, blagopočivši reditelj naš, imao je tu ideju, ali kompletno znanje i iskustvo koje mu je neophodno, i svu podršku je pružila Jugoslovenska kinoteka.

O ulozi Jugoslovenske kinoteke pričao mu Kastratović

Direktor Crnogorske kinoteke

da je njegova izjava izvađena iz konteksta. Kada smo mu citirali šta je tačno rekao i upitali ga na čemu temelji svoju tvrdnju, on je pojasnio da mu je reditelj i prvi direktor Kinoteke Gojko Kastratović pričao da je Jugoslovenska kinoteka imala veliku ulogu u osnivanju Crnogorske.

- Jugoslovenska kinoteka, to

je on lično pričao, odradila je lavovski

dio posla, jer on o tome nije imao baš pretjerano blage veze.

To je ozbiljan posao i oni su zaista mnogo toga uradili za osnivanje Crnogorske kino-

teke – rekao je Bjelanović. Dodao je da su on i Kastratović imali zajedničke prijatelje, te da je tokom jednog zajedničkog druženja Kastratović rekao: „Ne znam

PODGORICA – Prezentacija projekta „Omladinski kino aktivizam – Kino klub Podgorica“, koji se oslanja na zaboravljeno nasljeđe i značajnu tradiciju, biće održana večeras u 20 sati, u Dodestu.

Pored tradicije Kino kluba ,,Titograd“, cilj projekta je da oživi duh kino amaterizma, entuzijazma i aktivizma u Podgorici, uz novi fokus na omladinski aktivizam i promociju aktivističkih dokumentarnih filmova kao sredstva za pozitivno djelovanje u zajednici. Publika će biti u prilici da pogleda ,,Kratki film o kino entuzijazmu“ u režiji Filipa Markovinovića, koji se bavi poslijeratnim razvojem i uzletom novosadske kinema-

tografije u periodu od 1951. do 1967. godine.

Nakon toga, biće prikazan kratki televizijski dokumentarac o omladinskim radnim akcijama koje su u SFRJ imale status kultnog društvenog događaja.

Projekat ,,Omladinski kino aktivizam – Kino klub Podgorica“ podržan je u okviru programa ,,Odgovorno i solidarno: građani preuzimaju inicijativu“ koji realizuje Fond za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Udruženjem roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“ i Aktivnom zonom, a finansira Evropska unija. Realizaciju projekta pomogli su KIC ,,Budo Tomović“, 201 Engaging Space i Udruženje ljubitelja Gorice i prirode. S. V.

PODGORICA - Raspisan je Međunarodni konkurs za kratku priču 11. Regionalnog festivala fantastične književnosti –Refestikon, koji će biti održan 2023. godine u Bijelom Polju. Konkurs je raspisan za pisce koji stvaraju na jezicima bivše Jugoslavije, dok je

državni literarni konkurs namijenjen učenicima iz Crne Gore.

Tema ovogodišnjeg konkursa je, kako su naveli organizatori, transhumanizam.

- Tema transhumanizma, koja razvojem tehnologije i bioetike nameće nova pitanja o besmrtnosti, unapređenju

bih radio da nije bilo Jugoslovenske kinoteke“. - Doslovce

nije

tović imao suprotne stavove, onda je jedno pričao meni, drugo vama. Ja sam se oslonio na njegovu izjavu – rekao je Bjelanović. Potom je dodao da „kada se govori iz glave, dogodi se da čovjek nedovoljno precizno nešto kaže“.

ovim riječima. Ako vi tvrdite da je Gojko Kastra-

Potom je dodao da „kada precizno nešto kaže“. posla. To su njegodok nijesam došao

- Ja sam rekao da je osnivač, idejni tvorac, promoter toga Gojko Kastratović. Ideja je bila njegova. Ali to je toliko složen tehnički posao, da mu je Jugoslovenska kinoteka odradila lavovski dio posla. To su njegove riječi. Ako me je Gojko lagao, lažem i ja vas. Ja sam reditelj, dok nijesam došao ovdje, nijesam imao baš jasnu predstavu

Transhumanizam sa književnog aspekta

čovjeka ili posljedicama po čovječanstvo, sve više je zastupljena u nauci, zbog čega joj pristupamo sa umjetničkog i književnog aspekta – naveli su organizatori. Na konkurs se mogu slati neobjavljene priče iz žanra fantastike na crnogorskom, srpskom, hrvatskom ili bo-

sanskom jeziku uz napomenu organizatora da će priče na slovenačkom i makedonskom prevesti u saradnji sa autorima. Preporučena dužina priče je od tri do osam stranica (Word, font Arial, veličina 12). Priču treba poslati isključivo elektronskom poštom na adresu refesticon@gma-

Reditelj Branko Baletić

Otvoren konkurs za kratku priču za 11. izdanje Refestikona

M. BABOVIĆ

CRNOGORSKA

KINOTEKA

Direktor Crnogorske kinoteke Goran Bjelanović

Posjetili salu koja prokišnjava

PR CENTAR

Ministarka kulture obišla Muzički centar

u Budvi „istorijski dug“

Pa na neki način, time što smo ih uvrstili u ovom gradu, mi im vraćamo taj istorijski dug. Ipak treba znati ko je osno vao tu Kinoteku i kome treba da zahvalimo na nivou koji je ona danas postigla. Ja sam si guran da će ovo biti tradicio nalna kulturna ponuda Budve – rekao je Bjelanović.

Reditelja Branka Baletića, koji je od 2007. do 2017. godine bio direktor Crnogorske kinoteke, neprijatno je iznenadila ova izjava Bjelanovića.

- To što je izjavio za Televizi ju Budva je neistina i ne od govara uopšte ni na koji na čin onome što se dešavalo oko osnivanja Kinoteke – kazao je Baletić.

Podsjetio je da je Crnogorska kinoteka osnovana 2000. go dine, aktom Vlade i Ministar stva kulture Crne Gore, te da su te godine bili izuzetno lo ši odnosi između Crne Gore i Srbije, pa je „prosto nevjero vatno da bi se Jugoslovenska kinoteka bavila osnivanjem Crnogorske“.

- I evo 22 godine naša kino teka funkcioniše, članica je i

o svim segmentima djelovanja, načinu rada Kinoteke, dakle, Gojka je neko morao da uputi. Njegove su to riječi. E sad ako sam možda bio nedo voljno precizan, to je kad se govori iz glave, čovjek kad govori na pokajanju pa promaši ime pokojni ka. Nijesam imao namjeru da ikome dajem zasluge koje mu ne pripadaju –rekao je Bjelanović. Pored Branka Baletića, više izvora Pobjede, koji su dobro upućeni u rad Crnogorske kinoteke, takođe je potvrdilo da je izjava o ulozi Jugosloven ske kinoteke neistinita, te da je Gojko Kastratović određenu tehničku podrš ku tražio od Kinoteke u Zagrebu, te da nikad nije govorio o „lavovskoj ulozi Jugoslovenske kinoteke“, jer je nije ni bilo.

evropske i svjetske asocija cije kinoteka. Kao neko ko je bio tu od prvog trenutka, bu dući da sam i tokom priprema za osnivanje Kinoteke poma gao Gojku Kastratoviću koji je život posvetio tom projek tu, mogu da posvjedočim da je ustanova osnovana zahvalju jući njegovim naporima. Što se tiče saradnje sa Jugoslo venskom kinotekom, ona u po četku nije bila idealna, ali za dnjih godina sarađujemo, kao i sa svim drugim kinotekama u okruženju, vrlo dobro. Ima li smo i zajedničke projekte, kao što je bio nedavni nastup na Kanskom festivalu, u pro gramu „Kan klasik“, u kojem je prikazan film „Dan četrna esti“ Zdravka Velimirovića – kazao je Baletić.

SVE IZ SRBIJE

Izjava Bjelanovića, prema ri ječima Baletića, vrlo je neo prezna, netačna i uklapa se u jednu tendenciju „da je u Cr noj Gori sve osnovala Srbija i srpske institucije, pa to ide u tom smjeru da je možda i Srbija osnovala državu Cr nu Goru“.

- Direktore takvih ustano va, kao što je Kinoteka, po stavlja Ministarstvo kulture, a sadašnjeg direktora posta vila je bivša ministarka Ve sna Bratić. Aktuelna mini starka Maša Vlaović morala bi hitno da preuzme neke ko rake, da sankcioniše ovu izja vu, jer ne može direktor Ki noteke da javno iznosi takvu neistinu. Očekujem reakciju od Ministarstva kulture i me dija – rekao je Baletić.

On je dodao da direktore in stitucija kulture treba birati na javnim konkursima, a ne da to budu političke odluke.

- Političke strukture bez dublje analize dovode na veoma od govorna mjesta ljude koji, po mom uvjerenju, nemaju kva lifikacije za tu vrstu posla. Ja sam se nadao da će se ovaj di rektor ipak pridržavati onoga što je Kinoteka za dvadesetak godina uradila, tako da me ovaj istup veoma iznenadio. Preko ovoga se ne može preći – rekao je Baletić. J. NIKITOVIĆ

PODGORICA - Crnogorska akademska umjetnica Je lena Jovančov učesnica je petog međunarodnog festi vala umjetnosti PASA koji se ove godine organizuje pod sloganom „Connect“ u glavnom gradu Južne Kore je, u Seulu. Jovančov će se predstaviti sa šest crteža iz ciklusa radova „Masline“. Festival počinje 1. oktobra i trajaće do kraja mjeseca.

PASA festival je godišnja ma nifestacija na kojoj se, na razli čitim lokacijama širom Seula, odvijaju razni oblici umjet ničkih djela poznatih i mla đih, domaćih i međunarodnih umjetnika. Festival je spoj fo tografije, nauke i umjetnosti. Jovančov je kazala da se pej zažni motiv sa maslinama, zelena i crvena koje zajedno zapisuju, prožimaju i crtaju ambijent prirode.

- Zelena je topla i nerijetko se povezuje sa čovjekom, ži votom, prirodom, proljećem, biljnim svijetom, vodom itd.

Korijenje ponire u zemlju, a na ovim crtežima korijenje izranja iz zemlje. Na površi ni je. Crteži ujedno imaju ele mente sottorealizma, jer pri kazujem ono što je iza ili ispod površine stvarne slike. Čovje kove oči nijesu objektiv foto aparata – one su „filteri“ na ših misli. Crtež je stoga prikaz

PODGORICA – Predstav nici nacionalnih teatara Sr bije, Sjeverne Makedonije i Albanije potpisali su juče u Vladi Srbije protokol o saradnji u okviru inicijative „Otvoreni Balkan“.

Sporazum koji je iniciran prili kom nedavnog foruma „Otvo reni Balkan“ u Ohridu, kako prenosi Euronews, potpisali su v. d. direktora Narodnog po zorišta u Beogradu Svetislav Bule Goncić, direktor Nacio nalne opere i baleta iz Skoplja Vaso Ristov i Abigajla Vošti na iz Nacionalnog teatra ope re i baleta iz Tirane, dok će ga naknadno potpisati i predstav nik Makedonskog narodnog teatra Simona Ugrinovska Rezultat ovog sporazuma, ka ko je rekao Goncić, biće pozo rišni festival.

onog što znamo a ne onog što vidimo – istakla je Jovančov. Prema njenim riječima, kroš nja i njene grane visoko se iz dižu stvarajući tako poetičku posrednost, odnosno pove zivanje nebeskog svoda i tla. - Crveno je nebo. Krvavo. Usi jana kobaltno ultramarin pla va. Nebo je plavo. Grandiozno, iznova inspirativno mitsko stablo masline, pokreće me da mu se vraćam. Izbrazdana površina, čvorovi, besprije korne pukotine i šupljine na njenoj kori daju autentičan i bezvremenski prizvuk ovom jedinstvenom drvetu – zapi sala je Jovančov. Podsjetimo, Jovančov je i uče snica četvrtog Međunarodnog bijenala grafike u Skoplju, koje će biti otvoreno do 1. oktobra. Predstavila se grafikom pod nazivom „Zgrada stare želje zničke stanice – stanje II“ re alizovanoj 2022. u tehnici me cotinte. Za učešće na ovom bijenalu bilo je prijavljeno 45 umjetnika sa 64 rada. Stručni žiri odabrao je 35 umjetnika sa 48 grafika iz različitih država. Jovančov je ovo drugo učešće na grafičkom bijenalu u Sko plju. Bila je učesnica prve edi cije održane u Muzeju grada Skoplja 2016. godine, sa grafi kom „Iz ciklusa refleksi – Bar ka 3 stanje III“.

- Zgrada stare željezničke sta nice bila je središte dinamič

nog saobraćaja. Pružala je mogućnost brojnih smjero va. Osiguravala je transport putnika, roba i tereta, pove zivala je mnoge oblasti, regije država ili pak različite konti nente... Ona je sada relikt proš

losti jer nema više primarnu ulogu povezivanja i prevoza. Napuštena zgrada i njeni zi dovi svjedoci su prekinute ko munikacije. Spektakularnost i metež zamijenila je tišina –istakla je Jovančov. A. Đ.

„Otvoreni Balkan“

sa Olimpa“ u Podgorici

PODGORICA - Multimedi jalni program, pod nazivom „Uživo sa Olimpa“, biće odr žan večeras, u 20 sati, u Crno gorskoj kinoteci, a uključuje promociju knjige „Legende i priče sa Lovćena“, autora Bo židara Proročića, slajdove, kao i glumačku interpretaci ju priči i legendi iz pomenu te knjige.

Riječ je o programu kojim Cr nogorska kinoteka obilježava Dane evropske baštine, koji predstavljaju zajedničku inici jativu Savjeta Evrope i Evrop ske komisije.

il.com, sa naslovom, imenom i prezimenom autora/autor ke, kratkom biografijom (do 300 riječi) i kontakt podacima. Svaki autor šalje po jednu pri ču i njenim dostavljanjem pri hvata uslove konkursa i pra vila festivala o objavljivanju priče. Rok za dostavljanje pri ča (koje se ne honorarišu i ne nagrađuju) je 30. mart 2023. godine. Tekstove će ocjenji vati međunarodni žiri, a oda

brane priče će biti objavljene u festivalskom zborniku. Propozicije konkursa za uče nike su malo drugačije. Duži na priče je od dvije do osam stranica, a osim naslova, ime na i prezimena autora važno je navesti i ime škole, razred, adresu i kontakt učenika i mentora. Za autore najbolje rangiranih priča biće obez bjeđeni plaketa, knjiga i Zma jevo jaje. D. E.

- U Ohridu smo iznijeli ideju o mogućnosti zajedničke sa radnje na kulturnom nivou, na nivou razmjene Tirane, Sko plja i Beograda i došli na ide ju da formiramo „Open Balkan pozorišni festival“ koji bi po drazumijevao razmjenu isku stava, pedagoga, umjetnika i predstava – rekao je Goncić.

U Beogrdadu je, kako je ka zao, napravljen dogovor i za crtan osnovni put jednog ova kvog festivala.

- Festival je nastao na ideji da treba otvoriti vrata budućno sti, pogotovo mladim ljudi ma i krenuti u jedan novi kon cept i svijet. Dosta vremena smo proveli razgovarajući na tu temu, a zvanično potpisi vanje ugovrora i formalno je označilo novi početak – ka zao je Goncić i dodao da u ne koliko narednih mjeseci pred stoji priprema da se sporazum praktično sprovede i dođe

U Ohridu smo iznijeli ideju o mogućno sti zajedničke saradnje na kulturnom nivou i došli na ideju da formiramo „Open Balkan pozorišni festival“

do rješenja šta će se raditi. Sličnog razmišljanja je i Ri stov.

- „Otvoreni Balkan festival“ je šansa da se zbližimo i sarađu jemo još više i da se pomaže mo kao institucije. Zdravi, živi, 2023. godine mislim da ćemo početi sa realizacijom ovog našeg ugovora – rekao je on. I Voština je sigurna da zajed nički mogu biti urađene veli ke stvari.

Mi smo tako blizu i slični smo na toliko načina. Imamo neke detalje i boje koji su različiti, ali sa otvorenim umom i pameću možemo dostići sve što pože limo rekla je Voština. R. K.

Knjiga Božidara Proročića na stala je kao plod dugotrajnog istraživačkog rada i sakuplja nja priči i legendi sa Lovćena. O knjizi će, pored autora, go voriti književni kritičar Velj ko Đukanović, a priče i le gende interpretiraće dramski umjetnik Dragiša Simović i glumica Žaklina Oštir. U mu zičkom dijelu programa na stupiće sopranistkinja Alek sandra Vojvodić Jovović, koja će izvesti numere „Cr na Goro, zemljo moja“, „Pod Lovćenom zeleni se trava“ i „Poljem se vije, oj Zor delija“. Program se realizuje uz po dršku Ministarstva kulture i medija.

Ulaz je besplatan. R. K.

„Masline“ Jelene Jovančov

Jelena Jovančov učestvuje na međunarodnom festivalu u Južnoj Koreji ,,Masline“ na izložbi u Seulu

Voština, Ristov i Goncić nakon potpisivanja protokola

Nacionalni teatri Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije pristupili regionalnoj inicijativi Pozorišta ušla u

Hronika Podgorice

Putnici koji se voze autobu sima na relaciji Podgorica – Tuzi primorani su da pre sijedaju iz jednog autobusa u drugi na međuopštinskoj granici kod Kuća Rakića. Linija 30, koju održava pre voznik ,,Gradski saobraćaj PG“, dovozi putnike iz Pod gorice do te ,,granice“ (ne daleko od mosta na Cijevni), gdje oni i vozač prelaze u drugi autobus i linijom 4142 nastavljaju ka Tuzima.

Autobus koji je juče krenuo od stajališta kod Autobuske stanice u Podgorici vozio je dvadesetak putnika do mo sta na Cijevni. Tu se zausta vio, nakon čega je dio putnika prešao u drugi autobus kojim su produžili do Tuzi, a za osta le je to bila posljednja stanica.

RAZGRANIČENJE

Vlasnik firme ,,Gradski sao braćaj PG“ Haris Alivodić kazao je za Pobjedu da je pro blem nastao zbog nezavršenog teritorijalnog razgraničenja Glavnog grada Podgorice i Op štine Tuzi, te da je presijedanje prinudno i prelazno rješenje.

– Opština Tuzi još nije u pot punosti sredila administraci ju, a nije do kraja definisano ni razgraničenje. Problem je i u prevozniku ,,Esko turs“, ko ji je dobio liniju Tuzi – Podgo rica, ali ne vozi u okolna sela, već samo u Podgoricu – kazao je Alivodić.

On ističe da su ranije imali lini ju 41-42 koja je saobraćala od Autobuske stanice u Podgori ci, preko Tuzi, do dva najveća sela, Vranj i Vladne.

– Sekretarijat za saobraćaj nam je ukinuo tu liniju i do dijelio liniju 30, od Podgorice do Kuća Rakića. Po zakonu ne smijemo da prevozimo istim autobusom na dvije linije, pa

Dan evropskih jezika u Gimnaziji „Slobodan Ške rović“ obilježen je brojnim aktivnostima i protekao je u lijepoj atmosferi zahva ljujući učenicima, uvijek spremnim da iskažu svoju kreativnost i učestvuju u događajima kojima se pro movišu ideje koje bi trebalo sačuvati, vrednovati i bra niti u budućnosti. A jedna od takvih vrijednosti upra vo je višejezičnost.

Presijedaju i putnici i vozač

Četvrtak, 29. septembar 2022.

O građanima niko ne misli D. MALIDŽAN

S obzirom na to da je riječ o dionici dugoj nepunih desetak kilometara, razu mljivo je negodovanje putnika zbog presijedanja. Studentkinja Ekonom skog fakulteta Nerja Belegu istakla je da joj je ljetos teško padalo pre sijedanje iz jednog auto busa u drugi kada su bile velike vrućine.

– Ovakvo stanje traje od ljetos. Ja sam studentki nja, idem na predavanja i najgore mi je bilo kada su bile visoke temperature da prelazim iz jednog u drugi autobus. Nijesam još išla po kiši, ali mogu misliti kako će biti. Čisto sumnjam da će se taj pro blem brzo riješiti – kazala je Belegu. Almedina Ećo ističe da neće biti prijatno presije dati i po kišnom vremenu i prelaziti iz autobusa u autobus.

– I ljetos je bilo užasno, kada su bile velike vru ćine, ali kako će tek biti kad počnu kiše... Sre ćom, makar su autobusi uvijek na vrijeme. Ostaje nam da se nadamo da će što prije naći rješenje za ovu situaciju – kazala je Ećo. Mensura Bećović kaže da do sada nije čujala da se presijeda kada se putuje iz jedne u drugu opštinu.

– Ovo može samo kod nas. Možete misliti kako je po kiši prelaziti iz jednog u drugi autobus… Užas... Pitamo se i pitamo Opšti nu kada će početi da misli na nas građane – istakla je Bećović.

Vremešni Alija Ljucović kazao je da mu teško pada da prelazi iz auto busa.

– Imam dosta godina, noge me ne slušaju baš najbolje. Kada moram da se penjem u autobus i silazim, to mi je najteže –ističe Ljucović.

Autobus koji je juče krenuo od stajališta kod Autobuske stanice u Podgorici vozio je dvadesetak putnika do mosta na Cijevni. Tu se zaustavio, nakon čega je dio putnika prešao u drugi autobus kojim su produžili do Tuzi, a za ostale je to bila posljednja stanica

smo morali da uključimo još jedan autobus kojim saobra ćamo u opštini Tuzi kako bi smo povezali i Vranj i Vlad

U Gimnaziji

– U tom duhu, na odmorima između časova su se čuli sti hovi koje su učenici govori li uz muzičku pratnju, dok su profesori tokom nastave, kroz korelaciju sa svojim predme tima, nastojali da sagledaju fenomen višejezičnosti iz ra zličitih uglova. Časovi su po

ne – istakao je Alivodić, uz napomenu da je riječ o iznu đenom, prelaznom rješenju. Naglasio je da bi najradije

Škerović“ obilježen

Glavnom gradu vratio lini ju prema Tuzima, kako ne bi više učestvovao u ovoj zbrci i napominje da je Opština Tu

zi tražila uvođenje nekoliko mjesnih linija kako bi se rije šio problem javnog prevoza. RJEŠENJE

Sekretar za ekonomski razvoj Opštine Tuzi Šefko Kurpejo vić kazao je za Pobjedu da na stoje da riješe ovaj problem. – Opština Tuzi nije nadlež na za pitanja međugradskog saobraćaja, odnosno, to je u nadležnosti Vlade Crne Go re, tj. Ministarstva kapitalnih investicija. Mi nijesmo niko

me izdali dozvolu za obavlja nje poslova gradskog prevoza, već smo se obratili Ministar stvu kapitalnih investicija sa zahtjevom da raspiše konkurs za uvođenje dopunske linije, čime bi se riješio problem pre sijedanja. Smatramo da bi na taj način sadašnji prevoznik ili neka druga firma dobila te linije i vozila bi direktno od Podgorice do Tuzi, bez pre sijedanja – kazao je sekretar za ekonomski razvoj Opšti ne Tuzi. Nj. ŽIVANOVIĆ

Centralni dio proslave Dana evrop skih jezika bio je koncert na kojem je grupa đaka otpjevala nekoliko pjesama na sedam jezika

vremeno dobijali i vrlo neo bičan karakter, budući da su ih prekidale interaktivne po sjete kostimiranih učenika

koji su svojim vršnjacima go vorili citate iz književnih dje la na jezicima koji se izučava ju u Gimnaziji. Centralni dio proslave Dana evropskih je zika bio je koncert na kojem je grupa đaka otpjevala neko liko pjesama na sedam jezika – saopšteno je iz Gimnazije. Gost Gimnazije bio je i mini star Miomir Vojinović sa sa radnicima, koji je sa direkto ricom Gimnazije Biljanom Vučurović prisustvovao i jed nom školskom času koji su po sjetili likovi iz „Alise u Zem lji čuda“. Direktorica Vučurović nagla sila je da su u pripremi i reali zaciji programa obilježavanja Dana evropskih jezika uče stvovali brojni učenici, koji su uz pomoć svojih profesora uspjeli da izraze sve bogatstvo različitih kultura, jezika, na cionalnih književnosti i oda li počast svim jezicima koji se izučavaju u Gimnaziji. H. P.

Hotel ,,Podgorica“ će sjutra veče biti domaćin Drugog podgoričkog salona vina. Riječ je o jedinstvenom događaju posvećenom promociji vinske kulture u glavnom gradu i ljubavi prema rajskom piću.

Svečano otvaranje i degusta cija planirani su za 16 sati, na kon čega će uslijediti niz aktiv nosti – kulturno-umjetnički program, svečano proglaše nje najboljih podgoričkih vi na, zatvaranje Salona i after parti od 22 sata.

Svoje proizvode predstaviće 23 vinarije iz regiona Podgo rice, koje će se nadmetati za najbolje vino Salona. Za razli ku od prethodnog Salona, ove godine će umjesto posjetilaca kvalitet vina ocjenjivati među narodni vinski eksperti. Žiri za ocjenjivanje vina čine prof. dr Vesna Maraš, Ivo Ivaniš, Aleksandar Vučkovski, To mislav Ivanović i Bruno Ga

beršek, koji će birati najbolje u kategorijama crvenih, roze i bijelih vina. Drugi podgorički salon vina organizuju Dragutin Kontić i Bojana Minić u partnerstvu sa Glavnim gradom, Turistič kom organizacijom Podgorice i hotelom ,,Podgorica“. Podrš ku u realizaciji ovog projekta dali su Služba Glavnog grada za podršku poljoprivredi i In vesticiono-razvojni fond.H.P.

Presijedanje putnika na autobuskoj liniji Podgorica - Tuzi

Neobična situacija na autobuskoj liniji Podgorica – Tuzi

Parkovi su zajednička dvorišta i ogledala društva

izgrađeni su i ozelenjeni zahvaljujući našim vrijednim kolegama koji, žargonski rečeno, ostavljaju srce na terenu. Za njih je nevažno da li se radi park od 100 ili 10.000 kvadrata, svakom projektu pristupaju ozbiljno i posvećeno – poručuju iz Zelenila

Kada bismo makar malo više cijenili trud i rad rad nika gradskog preduzeća Zelenilo koji brinu o tome da naši parkovi, igrališta, drvoredi i druge zelene po vršine izgledaju što ljepše, svako od nas bi učinio na por da im, ako ništa drugo, ne otežavamo posao.

Kada bi nesavjesni pojedin ci makar malo razmislili pri je nego što za sobom ostave smeće ili odvale letvu na klupi u parku, prije nego što polome ljuljašku na dječjem igralištu ili pređu automobilom preko zelenila na razdjelnom ostr vu ili kružnom toku… Naža lost, još dosta će Morače pro teći ispod Blažovog mosta dok dočekamo da se prema zajed ničkim zelenim površinama svi ophodimo kao prema svo jima, upravo onako kako pri željkuju radnici Zelenila i od govorni građani sa kojima smo prethodnih dana razgovarali na ovu temu. Ipak, Podgoriča ni primjećuju da nam zelene površine iz godine u godinu izgledaju sve ljepše, a radni ci Zelenila da se nabolje mi jenja i razvija svijest građana o značaju očuvanja javnih ze lenih površina.

VELIKA PAŽNJA

Iz gradskog preduzeća Zeleni lo iskazuju zadovoljstvo zbog toga što je u nekoliko prethod nih godina Podgorica posta la prava metropola zelenila. - Brojni parkovi, dječija igrali šta, drvoredi, skverovi izgrađe ni su i ozelenjeni zahvaljujući našim vrijednim kolegama ko ji, žargonski rečeno, ostavlja ju srce na terenu. Za njih je ne važno da li se radi park od 100

ili 10.000 kvadrata, svakom projektu pristupaju ozbiljno i posvećeno – poručuju iz grad skog preduzeća koje je za po svećen rad prošle godine do bilo nagradu ,,19. decembar“. Urediti zelenu površinu za njih je, možda, i najlakši po sao. Ono što je mnogo važnije, ističu, jeste da se zelene povr šine održe zelenim, da parko vi i igrališta budu uredni i čisti. - Ljeto, posebno ove godine, najsušniji je period godine, ka da poseban izazov predstavlja održati površine zelenim. Si stemi za navodnjavanje izgra đeni su u svim novouređenim zelenim površinama, a tamo gdje nijesu postojale tehnič ke mogućnosti za ugradnju si stema, biljke se zalivaju ručno uz pomoć autocistijerne i to u večernjim satima – objašnja va pi-ar menadžerka Zelenila Milica Vukčević, uz napome nu da zaposleni u ovom pre duzeću održavaju više od 20 gradskih parkova, više od 50 novih dječijih igrališta, preko 10.000 novoposađenih sadni ca u parkovima, drvoredima, park šumama.

Jedna od tih zelenih površina svakako je i Centralni park na Pobrežju, koji je detaljno re konstruisan prije više od 20 godina i u nekoliko navrata dopunjavan biljnim fondom, rekonstruisan sistem za na vodnjavanje i dječija igrališta. Sada ovaj, iako mlad park, va ži za jedan od ljepših u gradu.

- Kako bi i ovaj, kao i drugi par kovi u gradu, bio uredan, na še ekipe redovno realizuju sve potrebne mjere njege biljnog fonda, od košenja, preko po pravke parkovskog mobilija ra i sistema za navodnjavanje, do sadnje cvijeća i orezivanja

Održavanje parkova – sinergija svih privrednih društava Glavnog grada

Pi-ar menadžerka Zelenila Milica Vukče vić ističe da je za to što su parkovi zeleni i čisti, kvalitetno osvijetljeni, sa čistim spomenicima, ispravnim fontanama i česmama, zaslužna dobra komunikacija i saradnja gradskih preduzeća.

- U parku na Pobrežju fontanu su nedavno rekonstruisali radnici Agencije za stanova

drveća i žive ograde – navodi Vukčević i dodaje da je u Cen tral parku prošle godine ura đena detaljna rekonstrukcija sistema za navodnjavanje, bu nar za napajanje i nova pumpa.

ODGOVORNOST

U odgovornost radnika Ze lenila Podgoričani se mogu uvjeriti svakodnevno. Jedan

nje i Vodovoda i kanalizacija. Tu su i kolege iz Komunalnih usluga, zahvaljujući kojima je park osvijetljen modernom LED rasvje tom. Za održavanje javnog reda zadužena je Komunalna policija… Odnosno, održa vanje parkova je sinergija svih privrednih društava Glavnog grada – poručila je Vukčević.

od onih kojima radni dan po činje u sedam sati je Mirsad Hamzić, koji radi na održava nju i higijeni Central parka na Pobrežju, uključuje prskalice i prazni kante za smeće.

- Čim stignem prvo uključim prskalice. Zalivam jedan dio parka danas, drugi dio sjutra, kako bi se ravnomjerno nato pili, a da djeci ostane dovoljno prostora za igru. Onda ispra znim korpe, pokupim ako ima

otpada, provjerim klupe, sad nice, prijavim stanje u parku nadređenima – kaže Hamzić, za čiji rad, kao i rad njegovih kolega, posjetioci ovog parka imaju samo riječi hvale. Činjenicu da voli svoj posao nije potrebno posebno isticati. - Moj odnos prema ovom par ku je kao da mi je bašta ispred kuće. Kao što bih opomenuo unuče ako bi u bašti lomilo biljku ili stolicu, najuljudnije

upozorim i one koji u parku ra de ono što nije prikladno. Ovo je imovina svih nas, nema ni ko pravo da je uništava. Glav ni grad, na čelu sa gradonačel nikom Ivanom Vukovićem i Zelenilom, gdje sam zaposlen, ulažu maksimalne napore da stvore što ljepši ambijent za uživanje, odmor i rekreaciju svih građana – poručuje Ham zić, koji osam godina brine o parku na Pobrežju.

U Central parku travnjaci su kao pod konac, krošnje drve ća uredno orezane, šareni se sezonsko cvijeće po obodu…, a Hamzić ističe da je za to od govoran i odnos građana pre ma parku, koji je iz godine u godinu sve bolji.

- Nerijetko i neko od građana, ukoliko primijeti da neko ne što uništava, priđe i upozori ga. Primjećujem da se polako razvija i svijest građana o zna čaju očuvanja zajedničkih po vršina – naglasio je ovaj rad nik Zelenila.

Riječi hvale za uređenje ove, ali i ostalih zelenih površina u gradu, imaju i oni kojima je sve to namijenjeno.

Slavka Bulatović, koja živi na Murtovini, čekanje na pregled u Domu zdravlja na Pobrežju prekratila je odmorom na klu pi u Central parku.

- Sjećam se kako je ovo nekad izgledalo... Sada je prelijepo. Da živim u blizini dolazila bih često u ovaj park. Ovakvih mje sta treba da je što više u gra du, da izađu ljudi, izvedu dje cu, unučad… Treba da čuvamo parkove, kao što čuvamo svoje, čak i bolje, jer ovo je zajednička imovina svih nas. Djeca sve no se iz kuće, moramo ih naučiti da ne lome mobilijar i ne baca ju smeće gdje mu nije mjesto –kazala je Bulatović. Bane Ristić sa trogodišnjim sinom Dušanom često dola zi u park na Pobrežju.

U protekle četiri godine u Podgorici je uređeno oko 250.000 kvadratnih metara zelenih površina, posađeno više od 10.000 odraslih sadnica drveća, izgrađeno 16 novih parkova i više od 50 dječjih igrališta, pejzažno su uređeni kružni tokovi…

Iz Zelenila poručuju da će nastaviti sprovođenje ovakvih i sličnih aktivnosti, sve sa ciljem stvaranja uslova za što kvalitetniji boravak na otvorenom. - Često dobijamo pohvale građana, telefonski, mejlom, na društvenim mrežama… da zelene površine u gradu izgledaju nikad ljepše, da su zelene i tokom ljeta, iako je bio dug period bez padavina – ističu iz Zelenila.

- Živimo u blizini. Ako nijesam ja sa njim, onda su tu majka ili baba. Djeci je mnogo ljep še na otvorenom nego u igra onici, a u ovom parku imaju sve uslove za dobru igru – ka zao je Ristić, uz napomenu da nerijetko svraćaju i u večer njim satima.

I penzioner Zoran Radović često navrati do Central parka.

- Kad je lijep dan kupim no vine, pa svratim da ih ovdje na nekoj od osunčanih klupa s merakom i natenane proči tam– kazao je Radović, uz na pomenu da je park na Pobrež ju svake godine sve

Central park na Pobrežju

Za četiri godine uredili oko 250.000 kvadrata zelenih površina

KOTOR – Stadion pod Vrmcem. Gledalaca: 150. Sudija: Aleksandar Šćekić. Strijelci: Popović u 2. iz penala (Bokelj), Vuković u 8. minutu (Podgorica). Žuti kartoni: Osmanović, Obradović, Kašćelan (Bokelj), Marsenić, Vukčević (Podgorica). BOKELJ: Spasojević, Imamović, Osmanović, Vraneš (od 82. Krivokapić), Globarević (od 69. Kašćelan), Marstijepović (od 82. Sklender), Vukčević, Alhasan, Popović, Macanović, Obradović.

PODGORICA: Agović, Marsenić, Neto (od 51. Radenović), Ivanović (od 83. Mirković), Vukčević, Mrvaljević (od 58. Dapčević), Krivokapić (od 58. Habibović), Vuković (od 83. Vujošević), Prelević, Radunović, Petrović. Sjajan meč viđen je u Kotoru. Bokelj je u prvom minutu kaznio neopreznost gostiju i nakon penala Popovića došao do prednosti. Ali, Podgorica je ekspresno odgovorila pogotkom Vukovića, a iako su oba tima imala šanse za pobjedu, viđena je podjela plijena.

Radusinović (od 80. P. Vukčević), Bečić (od 90+4. Đ.Vukčević).

Kom je važio za favorita, ali je Zeta nakon kiksa na svom terenu protiv Podgorice napravila brejk i pokazala da je ekipa koja se teško može predvidjeti.

OFK MLADOST: Đurović, Ondong Mba (od 58. Milić), Perišić, Mrvaljević (od 46. Lambulić), Medojević, Bracanović, Vlahović, Globarević (od 46. Stanisavić), Ivanović, Orahovac (od 46. Mugoša), Krstović (od 63. Tešović).

NIKŠIĆ: Mićanović, Fujijama, Kecojević (od 52. Grbović), Žižić (od 55. Perišić), Vuković (od 65. Tadić), Mićunović, Goranović (od 46. Pajović), Globarević, Đukanović, Videkanić (od 46. Miura), Mirković.

Lider je očekivano slavio. Mladost je bez problema „odradila“ Nikšić i već do poluvremena najavila da će upisati pobjedu. Ubjedljivim trijumfom Mladost je iskoristila kiks glavnih konkurenata da napravi razliku na vrhu.

PODGORICA - Treće izdanje Lige nacija donijelo je uglavnom očekivane plasmane u četiri divizije, s izuzetkom ispadanja Engleske iz elitnog ranga najmlađeg Uefinog fudbalskog takmičenja za reprezentacije.

Selekcija ,,tri lava“ razočarala je u grupi A3 gdje je zauzela posljednje mjesto sa samo tri boda i četiri postignuta pogotka u šest mečeva. Ispred Engleske bili su Njemačka (7), jedno od prijatnijih iznenađenja Mađarska (10) i Italija (11) koja je izborila plasman na fajnal-for i pokazala pozitivnu reakciju poslije kraha u baražu za ovogodišnji Mundijal u Kataru. Na završnom turniru, osim ,,azura“, igraće Hrvatska, Španija i Holandija.

- Fudbal je divan sport u kojem je pobjeda najbolji lijek za sve. Portugal je vrhunski tim. U prvom poluvremenu sam mnogo insistirao, možda i previše, da imamo loptu u našem posjedu. Jasno je da volimo igru kratkih pasova na protivničkoj polovini. Imao sam osjećaj da ćemo postići gol. Sada smo na završnom turniru i to je veliki uspjeh – rekao je selektor Španije Luis Enrike poslije trijumfa na gostovanju Portugalu (1:0) u odlučujućem meču. Španija je grupu A2 završila s 11 bodova, Portugal je sakupio 10, Švajcarska devet i Češka četiri.

I u grupi A1 pobjednik grupe odlučen je u posljednjem kolu. Danska je pobijedila Francusku (2:0) i uzela 12 bodova, jedan manje od Hrvatske koja je prvo mjesto ovjerila trijumfom u Austriji (3:1).

Englezi razočarali, uspjeh eks-Ju

PODGORICA – Stadion na Zlatici. Gledalaca: 200. Sudija: Savo Vujović. Strijelci: Mujović u 77. (Kom), Rakočević u 41. i Kalačević u 52. minutu (Zeta). Žuti kartoni: Radulović, Gazivoda

ULCINJ – Stadion Olimpika. Gledalaca: 200. Sudija: Radoje Pajović. Žuti kartoni: Redžović, Gluščević, Karamanaga (Otrant Olimpik), Bigović, Radulović, Petović, Stojanović (Grbalj).

OTRANT OLIMPIK: Mećikukić, Mensah (od 45. Karamanaga), Redžović, Ajković, Gajić (od 83. Čaušić), Barjaktarović, Gluščević, Marstijepović (do 66. Smolović), Alibegu, Seniković, Kurti.

GRBALJ: V. Popović, Vilotijević (od 71. Braletić), Bigović (od 69. M. Popović), Čavor, Batuta, Mladenović, Pajović (od 80. Stojanović), Radulović, Petović, Vučetić. Primorski derbi završen je bez golova. Otrant je jurio prvi trijumf u sezoni, ali je ostvario novu „nulu“ za četvrti remi u osam utakmica.

BERANE – Gradski stadion. Gledalaca: 100. Sudija: Branko Odalović. Strijelci: Vulević u 30. i Jeknić u 89. iz penala (Berane), Kopitović u 64. minutu iz penala (Igalo). Žuti kartoni: Vučinić, Mugoša, Jeknić, Osmajić (Berane), Đurđević, Petrović (Igalo).

BERANE: Aković, Stojanović, Perošević (od 62. Vujačić), Muković, Vučinić, Račić, Mugoša, Jeknić, Vulević (od 84. Osmajić), Ni. Tmušić (od 74. Blagoge), Vukićević (od 84. Ne. Tmušić).

IGALO: Bećić, Bulatović, Šćepanović (od 46. Popović), Đurđević (od 46. Đurković), Dajević, Vujičić (od 87. Kosać), Kordoba, Kopitović (od 81. Ilić), Grbić, Koprivica, Petrović.

- Fenomenalno je kako smo igrali posljednjih pet utakmica u Ligi nacija, to je putokaz za dalje. Srećni smo i ponosni na još jedan veliki uspjeh. Ove naše igre su pozitivna stvar pred Svjetsko prvenstvo u Kataru, ali opet treba da ostanemo čvrsto na zemlji, ne smijemo poletjeti, ući u euforiju. Idemo na Svjetsko prvenstvo u Katar s mnogo ambicija i nade, razmišljati od utakmice do utakmice i vidjeti što možemo da napravimo – rekao je hrvatski velemajstor Luka Modrić. U niži rang ispali su Austrija, Češka, Engleska i Vels, čija će mjesta zauzeti prvoplasirani

CRNA GORA U TREĆEM ŠEŠIRU: ,,grupa smrti“ sa Španijom i Francuskom

Završetkom grupne runde takmičenja u Ligi nacija potvrđeni su i sastavi šešira pred žrijeb kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2024. koji će se održati 9. oktobra u Frankfurtu. Crna Gora će se naći u trećem šeširu, zajedno sa Rumunijom, Ukrajinom, Albanijom, Norveškom,

u grupama B divizije – Škotska, Izrael, Bosna i Hercegovina i Srbija.

Ove četiri selekcije su, osim plasmana u elitu, kao premiju uhvatile i osiguran baraž za Evropsko prvenstvo 2024. godine.

Slovenijom, Republikom Irskom, Islandom, Švedskom i Jermenijom, i s njima neće moći da bude u grupi. U prvom šeširu su Holandija, Hrvatska, Španija, Italija, Danska, Portugal, Belgija, Mađarska, Švajcarska i Poljska. ,,Sokoli“ bi mogli da imaju pakleno težak zadatak jer su u drugom šeširu

Ukoliko se EP domognu kroz redovne kvalifikacije, njihova mjesta u polufinalu baraža zauzeće drugoplasirani timovi – redom po broju osvojenih bodova.

Crna Gora je septembar dočekala na drugom mjestu, s

ković,

njić

ZETA: Karadžić, Keit (od 69. Mihaljević), Ukšanović, Peruničić,. Kalačević, Rakočević, Popović, Muratović, Krstović,

PODGORICA – Stadion: „DG Arena“. Gledalaca: 100. Sudija: Lazar Čađenović Strijelci: Mrvaljević u 14. i 45, Ondong Mba u 28, Globarević u 34, Stanisavić u 55.minutu. Žuti karton: Ondong Mba (Mladost).

Berane je uspjelo da nakon pobjede protiv Bokelja, savlada i Igalo, čime je napravilo još jedan podvig i najavilo da može da ide ka gornjem dijelu, dok su gosti golom Jeknića iz penala u samom finišu doživjeli prvi poraz ove sezone.

R. PEROVIĆ

PODGORICA - Napadač Totenhema i brazilske reprezentacije Rišarlison (25) gađan je bananom tokom meča Brazil – Tunis (5:1), u utorak veče u Parizu. Rasistički skandal tako je zasijenio odlično izdanje ,,karioka“ na prijateljskom meču na ,,Parku prinčeva“ u francuskom glavnom gradu. Fudbalski savez Brazila (CBF) u srijedu ujutru oglasio se saopštenjem kojim je oštro osudio

TWITTER/HNS

Fudbaleri Hrvatske igraće na završnom turniru

Rasistički skandal na prijateljskom meču Brazila i Tunisa Rišarlison gađan bananom u Parizu

razočarali, eks-Ju trija

Erling Haland i Aleksandar Mitrović postigli su po šest pogodaka. Norvežanin je imao i jednu asistenciju

18pogodaka postigla je Turska, naje kasnija selekcija Lige nacija

Oslu (2:0) odmakli direktnom rivalu tri boda.

Srbi su imali 13, Norvežani 10, Slovenci šest i Šveđani četiri boda.

- Mislim da je bila brilijantna igra s naše strane. Potpuno zaslužena pobjeda na kraju. Sve čestitike igračima na fenomenalnim rezultatima u Ligi nacija, na kraju smo završili kao prvi, to nam je bio cilj prije početka ove Lige nacija – rekao je Stojković i podvukao da zasluga za prvo mjesto ide na račun fudbalera.

ŠEŠIRU: Moguća

Francuskom

selekcije poput aktuelnog šampiona svijeta Francuske ili polufinaliste prethodnog SP i finaliste Eura 2020, Engleske.

Nepoželjan rival je i Srbija koja je u usponu, a potencijalni protivnici su i Austrija, Češka, Vels, Škotska i Izrael, kao i suparnici iz B3 grupe Lige nacija, BiH i Finska.

realnom šansom da bude prva jer je imala samo bod manje od BiH, ali je u posljednja dva meča odigrala očajno i porazima od ,,zmajeva“ i Finske skliznula na treće mjesto, bez šanse da kroz Ligu nacija ,,namiriše“ odlazak na Euro i na-

incident.

- CBF je posvećen borbi protiv rasizma i osuđuje sve izraze ovakvih užasnih predrasuda – stoji u saopštenju.

Uoči meča fudbaleri Brazila izašli su bez zvjezdica sa nacionalne zastave na opremi, što je bio simboličan gest kojim se istakao doprinos tamnoputih igrača velikim uspjesima selekcije ,,karioka“ tokom fudbalske istorije.

Rišarlison je već duže od pet godina u Premijer ligi, a na startu sezone odigrao je osam mečeva za Totenhem u svim takmičenjima i dva puta bio strijelac. R. A.

U četvrtom šeširu su Turska, Grčka, Kosovo, Bugarska, Sjeverna Makedonija, Gruzija, Kazahstan, Luksemburg, Azerbejdžan i Farska Ostrva.

U petom su Slovačka, Gibraltar, Kipar, Litvanija, Sjeverna Irska, Bjelorusija, Moldavija, Estonija, Letonija i Malta, a u šestom Andora, Lihtenštajn i San Marino. Biće žrijebano sedam grupa sa pet i tri grupe sa šest timova. Dvije prvoplasirane ekipe plasiraće se na EP.

đe se u drugom šeširu na žrijebu kvalifikacija za Euro 2024. BiH se tako vratila u A diviziju, gdje će prvi put igrati Srbija. ,,Orlovi“ su nastavili sa sjajnim izdanjima od dolaska Dragana Stojkovića Piksija i pobjedom nad Norveškom u

- Oni su ti koji proizvode igru, oni su ti koji se žrtvuju na terenu, koji trče i bore se, koji su potpuno solidarni jedni sa drugima. Meni je drago da naše fudbalske ideje daju rezultate i nije samo važno pobijediti, meni je uvijek važno kako pobjeđujemo – dodao je on.

U diviziju C ispali su Jermenija, Rumunija i Švedska, kao i Rusija koja nije učestvovala zbog suspenzije usljed agresije te države na Ukrajinu.

Turska i Grčka (imala šest bodova više od Kosova) su se vratile tamo gdje pripadaju, u drugi rang evropskog fudbala, a promociju u B diviziju izborili su i Kazahstan i Gruzija (u grupi u kojoj je Sjeverna Makedonija bila treća).

Letonija i Estonija bile su najbolje u grupama D divizije, a ko će zauzeti njihovo mjesto u najnižem rangu biće poznato poslije plej-auta u kojem će se u martu 2024. sastati Gibraltar – Kipar i Litvanija – Bjelorusija.

Pobjednici će zadržati mjesto u C diviziji. N. KOSTIĆ

Iskra čeka bolje dane

DANILOVGRAD – Jedna pobjeda, tri neriješena ishoda i pet poraza, odnosno šest osvojenih bodova, veoma je skroman učinak Danilovgrađana u minulih devet kola tekućeg prvenstva.

Zato je Iskra trenutno na začelju tabele i kako stvari stoje predstoji joj žestoka borba u nastavku šampionata da ulogu fenjeraša prepusti nekoj drugoj ekipi koja takođe kuburi sa plasmanom. Ipak, i pored nezavidne situacije u kojoj se nalaze ,,crveno-bijeli“, atmosfera u klubu je pozitivna, a ne fali ni vjere u bolje sjutra.

Narednu utakmicu momci Aleksandra Nedovića odigraće protiv Budućnosti pod Goricom, a do tada će

pokušati da dignu formu. - Poraz od Petrovca uoči pauze nas je vratio korak unazad. Bili smo mnogo bliži uspjehu od gostiju, ali falilo je malo sportske sreće da taj okršaj riješimo u svoju korist. I nažalost, nije prvi put da ceh platimo sopstvenim greškama u trenucima kada se rješavalo pitanje pobjednika. Na nama je da preostale dane odmora iskoristimo za popravljanje psihičke spreme i uzdignemo formu na onaj nivo koji će nam omogućiti da se suprotstavimo pretendentima na titulu. Pred nama je težak raspored, jer poslije Budućnosti imamo duele sa Dečićem, Rudarom i Sutjeskom - rekao je trener Nedović, uvjeren da će njegovi izabranici uspjeti da prebrode rezultatsku krizu.

Skaloni vodi Argentinu do ljeta 2026. godine

PODGORICA - Lionel Skaloni (44) produžio je ugovor sa reprezentacijom Argentine i biće selektor ,,gaučosa“ do ljeta 2026. godine. Nacionalni savez južnoameričke fudbalske velesile je tako odlučio da pruži povjerenje selektoru uoči Svjetskog

Atletiko želi da dovede Pikea

PODGORICA - Đerar Pike (35) bi već u januaru, a najvjerovatnije na ljeto, mogao postati član Atletiko Madrida, objavili su španski mediji.

Slavni španski štoper izvjesno napušta Barselonu. Veteran je zaigrao u samo dvije utakmice od početka sezone i izgubio je povjerenje trenera Ćavija Ernandesa

Takođe, u klubu smatraju da Pikeovi privatni problemi, ljubavna afera i najavljeni razlaz nakon decenije veze sa slavnom pjevačicom Šakirom ne utiču dobro na imidž i atmosferu u timu.

U Atletiku žele igrača Pikeove klase i iskustva i smatraju da mogu kompletirati ovaj transfer. Takođe, u madridskom klubu žele da ovaj potencijalni dogovor isko-

riste da poprave odnose sa čelnicima rivala iz Primere, nakon otvorenog sukoba i neslaganja oko načina realizacije pozajmice napadača Antoana Grizmana Iza Pikea je dobra prethodna sezona u kojoj je nastupio u 40 mečeva za Barselonu. Za špansku reprezentaciju posljednji put nastupao je 2018. godine (102 meča u nacionalnom timu). R. A.

prvenstva u Kataru. - Ponosan sam što ćemo imati priliku da sarađujemo sa Skalonijem do kraja narednog mundijalskog ciklusa – rekao je predsjednik FS Argentine Klaudio Tapija Skaloni je bivši reprezentativac Argentine koji je nastupao

On ističe da nema nedodirljivih i da svako svakog u našoj ligi može da primora na kapitulaciju.

- Odmjeravanje snaga na terenu je jedino mjerilo kvaliteta. Jednostavno je - ko može bolje i više, taj će i slaviti. Uloga favorita je uvijek nezahvalna i zato smatram da imamo dovoljno snage i kapaciteta da se vratimo na pravi kolosijek, Za sada naš cilj je da se domognemo zone iznad baraža a onda da pokušamo uhvatiti priključak za ekipama u sredini tabele. Neće biti nimalo lako, ali uz nesebičnu podršku uprave i vjernih navijača računam da ćemo uspjeti da do kraja polusezone dovedemo sve na svoje mjesto. Očekujem da znatno popravimo bodovni saldo - zaključio je Nedović. B. K.

na poziciji ofanzivnog desnog beka. Selektor je od 2018. godine. Od tada je ostvario skor od 33 trijumfa, 12 remija i svega četiri poraza. R. A.

Prvi krug šampionata Danilovgrađani završili na dnu Meridianbet 1. CFL

Selektor ,,gaučosa“ dobio povjerenje pred šampionat planete

Opcija transfera iz Barselone u januaru ili na ljeto

Jadran i Primorac ciljaju narednu rundu

PODGORICA – Jadran i

Primorac se nadaju da će preskočiti prvi krug kvalifikacija Lige šampiona, a rivali su solidni.

Istina, odskaču Mladost i Vašaša, ali kako tri ekipe idu u narednu rundu oba crnogorska predstavnika vjeruju da mogu dalje.

U prvi ovogodišnji ispit ulaze oslabljeni, Kotorani će u grupi sa Sarajevom, Steauom, Vašašom i ZPC Het Ravijn bez reprezentativca Marka Mršića, a Jovan Vujović i Damjan Vujičić su pod znakom pitanja za nastup u Herceg Novom. Crnogorski šampion će kod kuće dočekati Mladost, Enku, Novak i Žaibas. - Čekaju nas kvalitetni protivnici kao što je Mladost, prosječni kao što je Enka, a možda su

kvalitetom Slovaci i Litvanci slabiji. Malo smo opterećeni povredama, neće biti lako igrati, posebno prvi turnir gdje još nijesmo uigrani. Tek su nam se priključili igrači koji su nastupali na EP u Podgorici. Ali, nadam se da ćemo se stabilzovati i da ćemo ostvariti prolaz u drugi krug što nam je primarni cilj – kazao je trener Novljana Petar Radanović Kotorski vaterpolisti nijesu imali puno vremena za zajednički rad, a odigrali su samo dva sparing meča sa Budvanima pred start prvog kvalifika-

cionog turnira.

- Nijesmo bili kompletni, planirali smo sa ekipom Šapca da odigramo još neki kontrolni meč, ali nijesmo uspjeli, tako da turnir čekamo sa samo dvije pripremne utakmice. Od skoro smo se i kompletirali i tek ćemo na samom turniru da vidimo u kakvoj smo formi. Poštujemo sve protivnike, ali kako tri tima idu dalje, nadam se da možemo osvojiti jedno od ova tri mjesto i da ćemo nastaviti da se takmičimo i dalje u Ligi šampiona –istakao je Marko Gopčević, kapiten kotorske ekipe.

Primorac će prvi meč na turniru odigrati sa Sarajevom (danas od 18.30 sati), a Jadran će od 19 sati odmjeriti snage sa Žaibasom. A. M.

Prvo opstanak, onda bitka za

TENIS: Crnogorka

bivšu

Kovinić eliminisala

Stouns

Kovinić plasirala se u četvrtfinale WTA turnira u Parmi.

Novljanka je u drugom kolu pobijedila četvrtu nositeljku, Amerikanku Sloun Stivens 2:1, po setovima 7:5, 2:6 i 7:5.

Stivens, nekadašnja šampionka US opena, u prvom setu vodila 5:3, da bi Kovinić vezala četiri osvojena gema i iskoristila drugu set loptu. Stivens je napravila brejk u

petom gemu drugog seta, potom još jedan u sedmom i lako došla do izjednačenja (6:2).

Treći set bio je pun preokreta. Stivens je u trećeg gemu oduzela servis našoj teniserki, koja je odmah uzvratila, potom povela 3:2, pa brejkom 4:2.

Kovinić je vodila 5:2, da bi Amerikanka osvojila tri gema zaredom, ali je zaustavljena Dankinim gemom bez izgubljenog poena na svoj servis. Na isti način završila je meč na servis rivalke.

Kovinić je na startu turnira eliminisala francusku teniserku Osean Dodan 2:1 (6:1, 3:6 i 6:4). Protivnica u četvrtfinalu biće joj Italijanka Džasmin Paolini

Turnir u Parmi igra se za nagradni fond od 203 hiljade eura. Ne. K.

Lenard konačno trenira

PODGORICA - Kavaj Lenard (31) je u završnoj fazi oporavka i konačno trenira sa ekipom Los Anđeles Klipersa, potvrđeno je iz tog NBA kluba.

Proslavljeno krilo je nakon više od godinu u ritmu timskog treninga, u predsezonskom kampu kalifornijskog kluba.

Bivši šampion sa ekipama San Antonija i Toronta je u prethodne tri sezone odigrao manje od pola mečeva u ligaškom dijelu sezone. Ipak, vjeruje da je blizu potpunog oporavka i dobre forme, poslije teške povrede –pokidanog prednjeg ukrštenog ligamenta koljena.

- Osjećam se odlično, vjerujem da ću iz dana u dan biti sve bolji. Svakako bih i u završnici prošle sezone igrao, da smo uspjeli da dođemo do finala plej-ofa – rekao je Lenard.

Trener Tajron Lu sada konačno ima na raspolaganju sve zvijezde, tako da se očekuje da Klipersi konkurišu za titulu. Lenard je 2014. i 2019. godine izabran za najboljeg igrača finalne serije NBA plej-ofa. Tri puta biran je u najbolji tim lige. U sezoni 2020-21, posljednjoj koju je odigrao, bilježio je sjajnih 24,8 poena, 6,5 skokova, 5,2 asistencije i 1,6 ukradenih loptu po meču. R. A.

PODGORICA – Iako ima dosta neplaniranih problema sa rosterom, Mornar Barsko zlato s nestrpljenjem očekuje sedmu uzastopnu sezonu u ABA ligi. I sa željom da se ne ponovi loš start od prošle sezone, kada su Barani upisali samo poraze u prvih šest kola, što je u nastavku sezone uslovilo borbu za opstanak, koja je, maltene, trajala do dva kola prije kraja ligaškog dijela. Devetim mjestom je Mornar ostvario proklamovani cilj, ali ekipa Mihaila Pavićevića u predstojećoj sezoni želi, prvenstveno, manje stresnu borbu za ciljeve, a to podrazumijeva i bolje otvaranje sezone, iako crnogoroskog vicešampiona u prvom kolu, u subotu, očekuje teško gostovanje Igokei… - Gledaćemo da što bolje počnemo sezonu, da nam se, ne daj bože, ne ponovi onih 0-6 na startu prošle sezone. Ja nikad nijesam bio zadovoljniji selekcijom ekipe, radom momaka. Jednostavno, uživao sam i jedva čekao da odem u salu. I pored problema u kojima smo se našli, ja sam zadovoljan, sve će to doći na svoje mjesto, nadomjestićemo mi i izostanak Ščuke ali će nam trebati vremena. Ali, najgore je što utakmice dolaze, a mi moramo da dobijamo. Dobra stvar je što ćemo od utakmice do utakmice imati sedam dana za pripremu, nemamo obavezu putovanja po Evropi, i to nam je velika stvar. Nadam se da ćemo se što prije konsolidovati i da ćemo biti ekipa za respekt u ABA ligi –kaže na početku razgovora za Pobjedu Mihailo Pavićević, trener Mornara. Mornar u novu sezonu regionalnog takmičenja ulazi sa, praktično, novim timom, jer su od prošlosezonskog ostali samo Vladimir Mihailović, Nemanja Vranješ, Milija Miković, te mladi Balša Živanović, Vladimir Marljukić i Marko Vesković Otišli su Sead Šehović Tejlor Smit, Aleksandar Lazić, Strahinja Mićović, Marko Jeremić, Nemanja Gordić, Gligorije Rakočević, Vil Mozli Ljetos su za barski klub potpisali Petar Vujačić, Marko Kovačević, Mbake Diong Fets Rasel Antonio Vranković, Luka Ščuka, Marko Pecarski,

PAVIĆEVIĆ: Strožije kazne za

vrijeme ne reaguju na incidente

Đorđije Pavićević je predsjedavajući ABA lige, a nedavno je u Baru održana i Skupština regionalnog takmičenja pred početak sezone. Na sjednici je bilo riječi i o nemilim scenama koje su viđene prošle sezone u finalu između Partizana i Crvene zvezde, a donesene su neke važne odluke.

Sidiki Kone i Džastin Pirs - Prvo i osnovno je da što prije obezbijedimo opstanak, kako bismo kasnije lakše i bolje igrali. Vidjećemo, ali ja sam optimista što se tiče naše ekipe, iako je potpuno nova. Mislim da ćemo iz utakmice rasti, da ćemo se vremenom uigravati, i nadam se da ćemo i mi biti jedna od ekipa koja će konkurisati za mjesto u plejofu – dodaje Pavićević.

TEŠKA POVREDA ŠČUKE Mornar je pripreme počeo 22. avgusta, i sve je išlo po planu do teške povrede koljena slovenačkog košarkaša Luke Ščuke.

- Od okupljanja pa do povratka sa turnira u Italiji, mislim da nikad kao trener nijesam bio zadovoljniji. To je bila ponajbolje selektovana ekipa, po mom ukusu. I onda nas je zadesio veliki peh sa povredom malog Ščuke, koji je pokidao sve ligamente koljena. Povreda se desila na treningu, u jednoj bezazlenoj situaciji u odbrani, kada smo igrali pet na pet na jednom košu. U gužvi je odjednom jauknuo, mi smo pomislili da je dobio udarac. Međutim, koljenom mu se vratilo unazad. U prvom momentu smo mislili da nije strašno, jer mu koljeno nije bilo ni oteklo. Međutim, magnetna je pokazala najgore. Otišao je za Sloveniju, najvjerovatnije će operaciju odraditi u Bolonji kod specijaliste za koljeno. To je jedna od najtežih povreda, taj period oporavka niko ne može da skrati. Njegova povreda nas je stvarno pogodila, prije svega na ljudskom planu jer nam je žao njega. Ta ozbiljna povreda će ga, praktično, čitavu sezonu odvojiti od

- Bila je to maratonska sjednica, počeli smo u podne, a završili u dva sata iza ponoći. Iskreno, vidjela se dobra volja sa svih strana da sljedeća sezona u ABA ligi bude i te kako uspješnija u odnosu na prethodne godine, pogotovo kada je finale u pitanju. Donijeli smo odluke da će se sudije kažnjavati po 10-11 utakmica ako ne

terena. Ali, mlad je, nadamo se da će se vratiti i da će u budućnosti nastaviti u pravom smjeru. Pavićević ne krije da je od prvog trenutka bio posebno oduševljen slovenačkim supertalentovanim košarkašem koji je stigao iz Cedevita Olimpije.

- Mogu slobodno da kažem da u posljednjih 20 godina nijesam vidio većeg talenta od njega. Oko njega je trebalo da se dosta toga „vrti“ u našem timu. Sa visinom od 208 cm, to je drugi Kukoč Njegova povreda nas je debelo poremetila, jer je trebao da bude naš „X faktor“. Sa 208 cm visine mogao je, maltene, da pokriva sve pozicije u timu. Sad je džabe priča kako i gdje sam ga vidio. Ponavljam, to je drugi Kukoč, iste predispozicije, fenomenalan sa loptom, okretan, visok 208 i igra beka. U Brindiziju smo igrali protiv dvije ozbiljne ekipe, Brindizija i Napolija, koje imaju po pet-šest Amerikanaca i igrali smo fantastično, moćno smo izgledali. A tek je trebalo da nam dođe Mihailović, jedan od vodećih igrača – ističe Pavićević.

POVREDE I NA MEMORIJALU

Teška povreda Ščuke nije bila jedina, jer su uslijedile peripetije na Memorijalu „Ljubo Jovanović“ u Podgorici.

- Prvo je Pecarski istrgao ligamente skočnog zgloba, pa je onda Vranješ istegao primicač, a onda je Živanović dobio tešku povredu sinusa. Mihailović nije ni počeo da trenira jer je iz reprezentacije nakon Eurobasketa došao sa nekom povredom. U drugom dijelu priprema, onom najvažni-

Košarkaši Mornara Barsko zlato igraće sedmu uzastopnu

Povratak NBA superstara nakon više od godinu oporavka

opstanak, pa za plej-of

za sudije ako na incidente u dvorani

budu reagovale na vrijeme na vrijeđanje sa tribina, ubacivanje predmeta i gađanje sudija, igrača i trenera. Isto će biti ako se ustanovi da su sudije namjerno pravile greške. Mislim da smo tu napravili iskorak, da se pravila sada znaju. Ako se dogode takve stvari, pored sudija, u lancu će se kažnjavati i delegat i kontrolor.

Čekaju poziv za FIBA Evrokup

Iako nije izborio plasman u neko evropsko takmičenje, nije isključeno da Mornar naredne sezone, ipak, zaigra na evropskoj sceni.

- Nadam se da ćemo dobiti poziv da igramo FIBA Evrokup, jer ima ekipa koje bi odustale od takmičenja. Nama su obećali da ćemo biti prvi kojima će biti ponuđeno da zauzmu mjesto ekipe koja odustane, što bih volio da se desi. Jer, naša ekipa je pokazala kvalitet da može da igra na visokom nivou i te međunarodne utakmice. Sve će se znati u narednih neđelju dana – rekao je Đorđije Pavićević

jem, kada se postavlja igra i uigrava ekipa, imali smo najgori period, nažalost. Došli smo u situaciju da se na treninzima samo „održavamo u životu“, vodeći računa i o ostalim igračima. Jer, na turniru u Podgorici smo dvije utakmice, maltene, odigrali sa pet igrača, što je vrlo opasno. Isto tako i prijateljski meč protiv Borca iz Čačka. Na svu sreću nije bilo novih povreda. Sad čekamo da se vrate povrijeđeni igrači, kako bi lagano počeli da treniraju. Vidjećemo u kom stanju će biti i koliko će moći da nam pomognu na početku sezone. Pehovi su nas zadesili u najgorem

Ako se budu dešavale takve stvari, Predsjedništvo ABA lige je sebi dalo za pravo da formira nezavisnu komisiju, koja će kontrolisali sportskog direktora takmičenja i komesara koji određuje sudije. Sve smo, dakle, podigli na visok, strožiji nivo, jer smo se svi saglasili da jedino tako možemo da idemo naprijed i da se neće više ponavljati onakva finala kao što su se gledala nekoliko posljednjih godina – ističe Đorđije Pavićević.

Ekipa jeftinija nego prethodnih godina

Alfa i omega kluba, predsjednik Mornara Đorđije Pavićević, ističe da je ljetos napravljena jeftinija ekipa u odnosu na prethodne godine.

- Budžet je znatno smanjen.

Uz pomoć Opštine, nekih privrednika u Baru, javnih preduzeća, prije svega Luke Bar, nadam se da ćemo uspjeti da zatvorimo sezonu kako treba. Stvorili smo i drugu ekipu, koja će igrati crnogorsku ligu, u kojoj su svi igrači iz Crne Gore. U ovoj sezoni će to biti praznik košarke u Baru, gdje će šansu dobiti svi mladi igrači koji se još nijesu našli u nekim klubovima ili nijesu dobili pravu priliku da pokažu talenat. Nadam se da će im Mornar i te kako pružiti šansu i da će oni sljedeće godine biti interesantni za nas, ali i druge ekipe u ABA i ABA 2 ligi. To je velika stvar za crnogorsku košarku, da nam ti mladi igrači ne idu

mogućem trenutku. Ali, šta je-tu je, moramo se snalaziti u svakoj situaciji.

U međuvremenu je stigao američki bek šuter Džastin Pirs, iz finske Nokie.

- To je malo iznuđen potez. Da smo bili zdravi, nijesmo htjeli nikoga više da dovodimo. Međutim, neozbiljno je ući u sezonu ovako desektovan, posebno što imamo potpuno novu ekipu. Zato smo doveli Pirsa, da imamo igrača više u rotaciji. Preko mojih dobrih kontakata u Finskoj dobio sam informacije da se radi o dobrom momku, nije igrač koji pravi razliku, ali biće nam od koristi – kazao je strateg Barana.

u druge zemlje, već da u Mornaru, Budućnosti, SC Derbiju, Podgorici, Sutjesci, Lovćenu imaju sve uslove da postanu pravi igrači za velika takmičenja, Evroligu, čak i NBA.

I Đorđije Pavićević kaže da je opstanak u ABA ligi prioritet.

- Da pokušamo da ga obezbijedimo što prije, i da nas zaobiđu povrede, kojih je bilo i na turniru u Podgorici. Nadam se da će svi biti spremni, a da li će biti potpuno spremni za Igokeu, to ne mogu da tvrdim.

Ali, nadam se da će protiv Zadra kod kuće i u gostima protiv Cibone biti kompletni i pravi, da ćemo u tim mečevima pokazati pravo lice, što ne znači da protiv Igokee nećemo ići na pobjedu.

Ali, znajući da Igokea ima dobar kvalitet ekipe, možda je u ovom trenutku nerealno očekivati iznenađenje, ali će poslužiti kao dobar test

MISTERIJA OKO BRAUNA Posljednjih godina Mornar je muku mučio sa američkim košarkašima, „tradicija“ se nastavila ljetos. Naime, krilo Delonte Braun još nije stigao u Bar, a neizvjesno je da li će uopšte dolaziti!?

- Ne znamo šta je s njim. Kad je trebao da dođe, pošto mu je bila kupljena karta, prvo je bilo da je neki udes na auto-putu, a onda da je problem sa kovidom jer nije imao test, zbog čega nije mogao da dođe. Dva-tri dana kasnije, kada smo mu uzeli novu kartu, njegov menadžer nam je rekao da ne dolazi jer je navodno bolestan i da je najbolje da

što se tiče ekipe. Predsjednik Mornara je bio sa ekipom na turniru u Brindiziju, gdje je imao priliku da na djelu vidi mogućnosti ekipe.

- Igrali smo protiv ozbiljnih ekipa, Brindizija i Napolija, koji imaju po sedam-osam Amerikanac i dva-tri naturalizovana igrača iz Evrope. Na tim utakmicama smo pokazali da i te kako možemo da igramo sa njima, što me raduje i napunilo mi je i oči i srce pred početak ABA lige. Ali, zadesio nas je taj peh za Ščukom, a očekujemo da to nadoknadi Mihailović, koji nije igrao u pripremnom periodu. Vlado će biti nosilac ekipe sa Raselom, za koga moram da naglasim da će, sigurno, biti otkrovenje ABA lige što se tiče pozicije plejmejkera. To je bitno, jer znamo da ekipa bez plejmejkera ne može da postiže neke velike rezultate u ABA ligi.

raskinemo ugovor. Mi smo poručili da nećemo raskidati ugovor i sad je Braun u problemu – ističe Pavićević. On je prije nekoliko dana ponovo kontaktirao Braunovog menadžera.

- Pitao sam ga da li je ozdravio, jer ga mi čekamo. Menadžer mi je odgovorio da Braun ima porodičnih problema, da nema potrebe da ga čekamo. Kazao sam mu da je neprofesionalno da nam 10 dana prije početka prvenstva kaže da njegov igrač ne dolazi. I od tada nema odgovora. Međutim, mi čekamo Brauna da ozdravi jer ima važeći ugovor sa nama. Očigledno je riješio

Pavićevića je iznenadilo što se Delonte Braun još nije pojavio u Baru, iako ima važeči ugovor. - I u regionu se dešavaju ti problemi sa pojedinim američkim košarkašima. Šteta je što nije došao, ne znam šta će biti sa njim.

da ove sezone pauzira. Ponavljam, pod ugovorom je sa nama, mi vjerujemo da je bolestan i čekaćemo da se oporavi do plej-ofa. Ako negdje drugo potpiše ugovor, mora biti suspendovan jer već ima potpisan ugovor sa nama. Pa neka vide menadžeri da nijesu jedini koji znaju sve cake – kategoričan je Pavićević.

ČETVORKA ISPRED

OSTALIH

Što se tiče predstojeće sezone, trener Barana ističe da „Crvena zvezda, Partizana, Budućnost i Cedevita Olimpija odskaču kvalitetom, čak i više nego ranije“.

Ostaje sve otvoreno, ne odustajemo od njega, jer je dobar igrač i sigurno je da bi nam dobrodošao, pogotovo nakon povrede Ščuke, koji je u pripremnom periodu pokazao da je veliki talenat – zaključio je Đorđije Pavićević.

- Između njih i ostalih će ove sezone biti još veća razlika, jer su se sve četiri ekipe izuzetno pojačale, imaju rostere sa ogromnim brojem kvalitetnih igrača. Iza njih su dvije ekipe koje su dovele jako dobre i provjerene igrače, Igokea i FMP. Ne znam iz kog razloga je FMP odustao od dosadašnjeg koncepta i odlučio za iskusnu i kvalitetnu ekipu. Možda zbog toga što su planirali da uđu u Fibinu Ligu šampiona, ali nije na meni da sudim. Sve ostale ekipe su tu negdje, vidjećemo kako će biti kad sezona krene, svi imaju pravo da se nadaju – zaključio je Mihailo Pavićević.

S. JONČIČ

ŠAH

-Prihvatio sam nove izazove zahvaljujući ogromnoj podršci saradnika koji su uvijek bili uz mene i nijesu štedjeli truda i vremena da zajedničkim snagama realizujemo one projekte od krucijalnog značaja za prosperitet šaha i šahista u našoj zemlji.

Znam da nas čeka mnogo više posla nego ranije, ali je mnogo lakše kada svi skupa potrebnu sinergiju usmjerimo na prave stvari i kada iza sebe imamo dobru osnovu za budući veoma zahtjevni plan i program, rekao je Milović i podsjetio da će se već iduće godine kod nas održati dva evropska šampionata.

On ističe da će nastaviti sa odgovornim i transparen-

tnim radom, pri čemu će akcenat biti na one aktivnosti koje se odnose na kapitalni projekat „Šah u škole“, a koji je zaživio na veliko zadovoljstvo ambicioznih i talentovanih osnovaca i srednjoškolaca.

-Mislim da su efekti na tom planu vidljivi, jer ako znamo da je na posljednjem kadetskom prvenstvu Crne Gore nastupilo više od 450 đaka, onda imamo dovoljno razloga da im posvetimo još veću pažnju. I to činimo na način što školama i njihovim sekcijama poklanjanjamo rekvizite i literaturu, priređujemo simultanke i predavanja, organizujemo kampove i razna kvalifikaciona takmičenja i turnire, kako za

profesionalce tako i amatere, da svako osjeti čari nadmetanja za tablom, naglasio je Milović.

Prema njegovim riječima, jedan od ciljeva ŠSCG biće rad na poboljšanju statusa šaha u našoj zemlji, omasovljavanju i promociji šahovske igre i poboljšavanju uslova za rad klubova i pojedinaca. -Ako se osvrnem na prethodne četiri godine onda sa ponosom mogu reći da su one prožete zavidnim uspjesima. Na toj listi prednjači titula prvaka svijeta za slabovide osobe intermajstora Predraga Nikača, zatim organizacija prestižnih međunarodnih manifestacija, kao što su Evropski kup šampiona,

Mediteransko prvenstvo, dva velemajstorska turnira, te velemajstorsko zvanje Luke Draškovića, kao i veliki broj šahovskih smotri za đecu i mlade. Samim tim i kalendar takmičenja iz godine u godinu je bogatiji i, što je najvažnije, pretoči se u djelo zahvaljujući zaposlenima u Savezu i agilnim rukovodstvima klubova koji se rado prihvate zahtjevne uloge organizatora, dodao je Milović uz napomenu da je muška selekcija na Olimpijadi u indijskom Čenaju ostvarila istorijski rezultat osvojivši 22. mjesto u konkurenciji 187 ekipa dok je ženska, kako kaže, pokazala da može ravnopravno da se nosi sa renomiranim selekcijama. On je uvjeren da se šahu može vratiti mjesto i status koji zaslužuje među ostalim sportovima i disciplinama, te da će se maksimalno zalagati za njegovu kategorizaciju i obezbjeđivanje optimalnih uslova za pripreme i zvanične nastupe, kako pojedinaca tako i šahovskih kolektiva i naše najbolje selekcije, što prije svega podrazmijeva i useljenje u nove prostorije.

Na kraju se Milović zahvalio štampanim i elektronskim medijima koji sve više daju prostora šahovskoj igri i radu Saveza, kao i državnim institucijama koje pružaju značajnu podršku svim aktivnostima.

Na istoj skupštini izabran je i Upravni odbor, koji će raditi u sastavu Božidar Bonja Ivanović, Veselin Drašković, Predrag Marković, Aleksandar Radulović, Nenad Radulović, Radomir Uljarević i Veljko Nikolić.

Crnogorcima 15 medalja

PODGORICA – Crnogorski veterani osvojili su 15 medalja na 31. Balkanskom prvenstvu u atletici, koje je održano u Solunu. ,,Crveni“ su od 15 medalja osvojili četiri zlatne, sedam srebrnih i četiri bronzane.

Odličan rezultat postigao je Tanasije Kujundžić (M-60) u bacanju kugle i postavio rekord Balkana sa 15 metara i 72 centimetra, što je ove godine drugi najbolji rezultat u svijetu, a prvi u Evropi. Gojko Banjević (M-65), višestruki rekorder Balkana u sprinterskim i skakačkim disciplinama, dvostruki prvak Evrope u dvorani na 60 metara i dvostruki vicešampion svijeta na 100 metara i u skoku udalj, na ovom takmičenju je bacao kuglu i disk i zauzeo drugu i peto mjesto. Dragoljub Koprivica je trčao 5.000 metara i osvojio drugo mjesto sa odličnim rezultatom 17.34. Veselin Petrušić (M50), iskusni veteran iz Nikšića, oprobao se ove godine u brzom hodanju na 5.000 metara i osvojio treće mjesto. Istrčao je i 5.000 metara i osvojio deveto mjesto.

Velimir Ćorović (M-70) bio je četvrti na 400 metara, Anto Pajović (M-65) , debitant atletskih takmičenja bio je sedmi u bacanju kugle i 10. u disku. Branko Vučinić (M-70) je osvojio bronzu u visu i peto mjesto u skoku udalj. Nikola Vukčević (M-60) je debitovao na 5.000 metara sa osvojenim šestim mjestom, te na 1.500 metara sa rezultatom 5.43 i osvojenim osmim mjestom. Naše veteranke su takođe bile zapažene na ovom šampionatu. Anđelka Milošević (W-65) je osvojila zlato na 800 metara, srebro na 1.500 metara i bronzu na 400 metara. Rada Miladinović (W-40) je u jakoj konkurenciji bila zlatna na 1.500 metara – 5.37 i srebrna na 5.000 metara – 20.53. Vesna Pavlićević (W-35) je osvojila prvo mjesto na 1.500 metara sa 5.51 i drugo na 5.000 metara sa 22.55. Margita Stijepović (W- 55) ove godine nije mogla do medalje – kuglu je bacila do četvrtog mjesta. Radmila Čabarkapa (W-55) je takođe debitovala na ovom takmičenju i na 1.500 metara osvojila peto mjesto, a na 5.000 metara sedmo mjesto. R. P.

Ubuduće šest sprint trka u sezoni Formule 1

PODGORICA - Šampionat Formule 1 u narednoj godini imaće šest sprint trka dan prije održavanja glavne trke, zvanično je potvrđeno iz ,,najbržeg cirkusa“.

Od prošle godine sprint trke su prvi put vožene u F1, kao šansa da već u subotu tokom trkačkog vikenda osam najbolje plasiranih vozača dobiju važne bodove. Takođe, finalni poredak sprint trka je i startni za glavnu trku u nedjelju.

Tokom ove godine ovakav format takmičenja korišćen je u Imoli i Spilbergu, a biće na snazi i 13. novembra u brazilskom Interlagosu. Još nije poznato kojih šest staza će biti poprište sprint trka naredne godine, a definitivna odluka očekuje se do sredine oktobra. Takođe, već je poznato da će u 2023. biti voženo čak 24 trke Formule 1, što je rekord. R. A.

Minulog vikenda, u hotelu Grand na Cetinju, održana je izborna skupština Šahovskog saveza Crne Gore na kojoj su delegati, njih 17 uz dva uzdržana glasa, odlučili da FIDE majstor Jovan Milović i u narednom četvorogodišnjem mandatu bude na čelu ŠSCG. Za najodgovorniju funkciju u Savezu Milovića su preporučili odlični rezultati pojedinaca i reprezentacija, još bolja organizacija domaćih i međunarodnih takmičenja, te sjajni potezi na razvoju i afirmaciji drevne igre u maltene svim vaspitno-obrazovnim ustanovama.

Na Cetinju održana izborna skupština ŠSCG

Generation

U Grčkoj održano Balkansko prvenstvo u atletici za veterane

De nitivna odluka čelnika šampionata za

Progon Crkve bosanske trajao je oko 260 godina

Priredio: Slobodan ČUKIĆ Jaroslav Šidak je porijeklo Crkve bosanske našao u katoličkoj biskupiji koja je sačuvala neke drevne oblike crkvenog života ponikle na osnovi ćirilometodske baštine. Ta se crkva odijelila od Rima tridesetih godina XIII vijeka, nakon neuspjeha papinog poduhvata da je preuredi

Jaroslav Šidak se javio sa oko 30 različitih priloga ko jima je obuhvatio mnoštvo pitanja iz kompleksa bosan ske hereze (od 1934. do 1975. g.). (…) Mislim da je Šidakov doprinos rješavanju proble ma Crkve bosanske i najobi mniji i najkvalitetniji. Njegov opšti pogled u osnovi je bli zak mišljenju Franje Račko ga, ali je on u pojedinim pita njima izrazio znatne rezerve i neslaganja kako s njim ta ko i s njegovim najvažnijim sljedbenicima. Naime, Šidak je priznao koncepciji Račko ga osnovno i okvirno znače nje, istakavši da i dalje ostaju otvorena i neriješena mnoga pitanja, ponajprije ona koja se odnose na postanak Crkve bosanske, zatim na karak ter njenih pojedinih učenja, a onda i na prestanak, odno sno na njenu propast. Važan faktor u prilog tezi Račkoga on je vidio u nesumnjivoj či njenici što je sve službeno kr šćanstvo dosljedno tretiralo Crkvu bosansku kao neoma nihejsku, a zapadna crkva ju je i nemilosrdno proganjala oko 260 godina. Porijeklo Crkve bosanske Ši dak nalazi u katoličkoj bisku piji (ecclesia Bosnensis), koja je sačuvala neke drevne obli ke crkvenog života ponikle na osnovi ćirilometodske ba štine. Ta se crkva odijelila od Rima tridesetih godina XIII v., nakon neuspjeha papinog poduhvata da je preuredi po ugledu na druge dijeceze s la tinskim obrednim jezikom. Otcijepljena, samostalna Cr kva bosanska je pripadala du alističkom heretičkom po kretu, i to njegovoj umjerenoj struji. Bosanski „krstjani” su redovnici i nosioci te crkve. Smatrao je da je među bosan skim hereticima i zapadnim dualistima bilo tješnjih veza, ali je s velikom rezervom gle

dao na misao o sjedištu anti pape u Bosni, a kao potpuno neosnovanu odbacio misao o njegovom bijegu iz Bosne u Francusku 1223. god. Šidak je dobro uočio i istakao pose ban položaj i veliki značaj Cr kve bosanske u državi i druš tvu kroz čitavo razdoblje, od oko 300 godina, života i dje lovanja. Suprotno mišljenju Ćirkovića i Dinića, došao je do zaključka da nije bilo opa danja ugleda Crkve bosanske dvadesetih i tridesetih godina XV v. Između ostaloga, doka zao je neosnovanost Glušče ve teze o pravoslavlju Crkve bosanske, Truhelkino pogrešno tu mačenje jednog dijela Te stamenta gosta Radina i, na osnovu toga, tvrđenje da je Radin bio oženjen i da je imao djece, što je unosilo ve liku zabunu, Šidak je ispra vio i time mnogo olakšao dalji proces rješavanja problema Crkve bosanske. I pitanje tzv. uvjetnog braka, koje su Rač ki, i neki njegovi sljedbenici

U srednjovjekovnoj Bosni je zaista postojala posebna crkva koju je hrišćanstvo kako na Zapadu tako i na Istoku smatralo za jeres. Sama je sebe nazvala Crkvom bosanskom. Njeno vjersko učenje je imalo karakter bogumilsko-katarskog, tj. dualističkog jeretičkog učenja

protumačili kao manihejsko načelo, Šidak je razriješio i dokazao da se radi o starom, pradavnom shvaćanju koje se održalo u ekonomski i so cijalno nedovoljno razvije nom društvu srednjovjekov ne Bosne. Istakao je značenje stećaka i rukopisa za prouča vanje čitavog problema, ali i činjenicu da rezultati dosa dašnjih istraživanja kako ste ćaka tako i rukopisa, i pored upornih tvrđenja Solovjeva i nekih drugih naučnih radni ka, ne predstavljaju materijal koji bi išao u prilog mišljenju da u reljefnim motivima ste ćaka i tekstovima bosanskih evanđelja ima nesumnjivo dualističkih ele menata.

Kako vidimo, svi navedeni vo deći naučnici — da ih tako na zovemo — mogli bi se, prema osnovnim i najbitnijim karak teristikama svojih pogleda na problem Crkve bosanske, svrstati u tri grupe. Prvu sa činjavaju Petranović i Glu šac. Oni vide Crkvu bosansku

kao pravoslavnu, a druga je grupa tretira kao pravovjer nu, ali rimokatoličku. U dru gu grupu spadaju Truhel ka, Petrović i Vego. Treću grupu sačinjavaju svi ostali: Rački, Ćorović, Solovjev, Kniewald, Ćirković, Babić, Mandić, Šanjek i Šidak. Za nju je karakte ristično mišljenje da Crkva bosanska nije pravovjerna, nego bogumilska, tj. heretič ka, sa dualističkim vjerskim učenjem.

Mislim da se na kraju, na osnovu svega što je ovdje izlo ženo i inače publicirano, u najkraćem sintetičkom rezi meu, o Crkvi bosanskoj mo že reći slijedeće. U srednjovjekovnoj Bosni je zaista postojala posebna cr kva koju

je službeno kršćanstvo ka ko na Zapadu tako i na Isto ku smatralo herezom, a koja se i u nauci smatra pretežno herezom. Sama je sebe na zvala Crkvom bosanskom. Njeno vjersko učenje je ima

Jaroslav Šidak je uočio i istakao poseban polo žaj i veliki značaj Crkve bosanske u državi i društvu kroz čitavo razdoblje od oko 300 godina života i djelova nja. Između ostaloga, dokazao je neosno vanost Gluščeve teze o pravoslavlju Crkve bosanske

lo karakter bogumilsko-ka tarskog, tj. dualističkog he retičkog učenja. Izgleda da je to učenje bilo umjerenog smjera, koje se vremenom postepeno približilo učenju službenog kršćanstva. Unu tamje ustrojstvo te crkve bilo je, po mišljenju većine istraži vača, isto ili vrlo slično onome kod francuskih katara. Glavni nosioci crkve su bili redovni ci koji su se nazivali „krstja nima”. Na čelu je stajao epi skop koji se zvao djed. Jedan od djedova se zvao Rastu dije, koga Solovjev i oni ko ji ga slijede smatraju prvim djedom i osnivačem Crkve bosanske. Obred je bio vrlo uprošten, jednostavan, izgle da bliži istočnom, a obavljao se na narodnom jeziku i sa crkvenim spisima pisanim ćirilicom, uglavnom evan đeljima, od kojih su se mno ga sačuvala u pravoslavnim manastirima. Jezgro Crkve bosanske je stvoreno krajem XII v. (ima mišljenja da je po stalo još u XI v.) u postojećoj bosanskoj katoličkoj bisku piji, koje se ubrzo razvilo i odvojilo od te biskupije i Ri ma tridesetih godina XIII v., a potom organizovalo kao posebna i samostalna Crkva bosanska, koja se vremenom teritorijalno proširila, uklju čivši ogromnu većinu naroda, podrazumijevajući i gotovo svu vlastelu kao njene sljed benike. Kao takva, ona je po primila karakteristike prave narodne crkve. Zahvaljuju ći okolnostima, prvenstve no dobro odmjerenim i op štekorisnim savjetima svojih

za ono vrijeme obrazovanih „krstjana”, zatim njihovim skromnim primjerno moral nim životom i radom, kao i okolnošću da vjerovatno ni je imala vlastelinska imanja i kmetove, Crkva bosanska je uživala veliki ugled i bila važan faktor u dr žavi i društvu. Djed i ostali crkveni veli kodostojnici su učestvova li u svim značajnim držav no-pravnim, političkim i diplomatskim aktima suve rena i ostalih visokih feudala ca kao savjetnici i kao prisut ni garanti valjanosti tih akata. Snažan utjecaj te crkve u po stojećim društvenim odno sima trajao je tri puna stolje ća. Njen ugled, a u vezi s tim i utjecaj počeo je opadati po lovinom XV v., (najviše zbog slabe unutarnje organizaci je i odstupanja „krstjana” od nekih važnijih propisa, za tim zbog pritisaka i drastič nih progona koje su činili su vereni i osnaženi franjevački katolički red, a i zbog politič kih prilika nastalih usljed ne posredne opasnosti od Tu raka), da bi se sasvim ugasio nestankom te crkve zajedno sa propašću Bosanske drža ve. Sasvim je razumljivo što se tako snažan društveni utjecaj Crkve bosanske morao na ne ki način odraziti i u kulturi i umjetnosti srednjovjekov ne Bosne. U čitavoj Evropi je u tome razdoblju gotovo sav život bio podvrgnut utjecaju crkve, a u umjetnosti je njena uloga bila primarna. Kako je na bosanskom državnom te ritoriju Crkva bosanska bila dominantna, to se njen utje caj morao odraziti i na stećke, najsnažniji kulturno-umjet nički izraz srednjovjekov ne Bosne.

Jaroslav Šidak

Stećak u zidu crkve u Tušini

Stećak gosta Milutina

Stećci u južnom zidu Crkve Sv. Petra u Nikšiću

Ivanu iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXXIV prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 28.09.2022. godine Zaključka o XXXV prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 28.09.2022. godine.

Izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adre su Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXXIV prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 28.09.2022. godine Zaključka o XXXV prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 28.09.2022. go dine.Upozorava se izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 28.09.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I. br. 160/15. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerio ca „Prva banka Crne Gore – osnovana 1901. godine“ AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika Maljević Đorđa iz Bara, Čeluga br. 44, na osnovu izvršne isprave – založne izjave UZZ. Br. 286/2014 od 04.04.2014. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana, 28.09.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Maljević Đorđa iz Bara, Čeluga br. 44, na osnovu vjerodostojne isprave – izvršne isprave – založne izjave UZZ. Br. 286/2014 od 04.04.2014. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu zaključka o prodaji od dana 13.09.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivan jem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 28.09.2022. godine

CSB doo, Podgorica, PIB:03214508, sa poslednjom poznatom adre som Park Šuma bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1495/20 od 14.12.2020.godine, sa pred logom za izvršenje prilozima. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snos iti negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 28.09.2022. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Poslovni broj : Iv.br.1496/20

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Deponija doo Podgorica, adresa Španskih boraca bb, protiv izvršnog dužnika Panell LB doo Podgorica, PIB:03204537, adresa Bulevar Save Kovačevića br.6, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca ukupnom iznosu od 266,94€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 28.09.2022.godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Panell LB doo, Podgorica, PIB:03204537, sa poslednjom poznatom adresom Bulevar Save Kovačevića br.6, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1496/20 od 14.12.2020. godine, sa predlogom za izvršenje prilozima. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snos iti negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 28.09.2022. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Poslovni broj : Iv.br.1498/20

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Deponija doo Podgorica, adresa Španskih boraca bb, protiv izvršnog dužnika Liv pro doo Podgorica, PIB:03275051, adresa Bulevar Save Kovačevića br.68, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca ukupnom iznosu od 297,96€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 28.09.2022.godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Liv pro doo, Podgorica, PIB:03275051, sa poslednjom poznatom adresom Bulevar Save Kovačevića br.68,

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procje ni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta, ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE AD, podnio zahtjev za odlučivanje o potre bi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za Rehabilitaciju gorn jeg stroja pruge na dionici Lutovo-Bra tonožići-Bioče od km 369+223,20 do km 389+942,70.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaci ju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, rad nim danima od 9 do 12 časova. Doku mentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www. epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjed bi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 06.10.2022. godine.

Predmet poziva je prodaja slijedećih nepokretnosti, i to: Nepokretnosti upisane u LN br.7 KO Liješnje, ozačene kao:

-Katastrska parcela broj 1768/2; potes: Sjenokos; način korišćenja; šume 5. klase; površine 219 m2, -Katastrska parcela broj 1768/2; potes: Sjenokos; način korišćenja; šume 6. klase; površine 876 m2, i -Katastrska parcela broj 1768/2; potes: Sjenokos; način korišćenja: ne plodna zemljišta; površine 365 m2.

Ukupna površina svih navedeenih nepokretnosti iznosi ukupno 1.460 m2.

Navedene katastarske parcele čine jednu cjeinu i isključivo se prodaju kao jedna cjelina, ukupne površine 1.460 m2. Svaka dostavljena ponuda koja se odnosi na jednu ili dvije pojedinačne parcele (npr.kat. parcela površine 219 m2, kat parcela površine 876 m2, kat.parcela površine 365 m2 i slično u kombinaciji sa nekom drugom parcelom) smatraće se nevažećom i neće se razmatrati.

Pravo na dostavljanje ponuda po ovom pozivu imaju sva pravna i fizička lica. Ponude po ovom javnom pozivu podnose se u pisanoj formi (zatvore na koverta), u roku od 8 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu, iskl jučivo u sjedištu Društva u ul. Vladimira Rolovića br. 22, Bar, sa naznakom „ponuda za kupovinu dijela imovine NE OTVARAJ“. Ponude obavezno moraju da sadrže:

•Za pravna lica naziv i sjedište, izvod iz sudskog registra i kontakt telefon, a za fizička lica ime i prezime, adresu stanovanja JMBG.

•Tačno i precizno označenu nepokretnost za koju se podnosi ponuda, shodno javnom pozivu

•Jasno navedenu (brojem i slovima) ponuđenu kupoprodajnu cijenu rok plaćanja.

Nepokretnosti koja su predmet prodaje po ovom pozivu se prodaju u viđenom stanju.

Otvaranje i vrednovanje ponuda obaviće Komisija za otvaranje vredno vanje ponuda, u roku od sedam dana od dana zaključenja ovog poziva. Odabrani ponuđač će se pozvati u da u roku od osam dana, od dana izbora najpovoljnije ponude, zaključi kupoprodajni ugovor. Kriterijum za ocjenu najpovoljnije ponude je ponudjena visina kupovne cijene.

AD „IZBOR“ BAR, zadržava pravo da obustavi prodaju imovine po ovom pozivu, u bilo kojoj fazi postupka.

Sva bliža objašnjenja i informacije u vezi sa ovim pozivom mogu se do biti na adresi Društva: ulica Vladimira Rolovića br.22 - Bar, i na telefon 030/312-029.

AD „IZBOR“ Bar

AD „IZBOR“ – Bar, na osnovu Odluke Odbora direktora, objavljuje

J A V N I P O Z I V ZA PRIKUPLJANJE I IZBOR NAJPOVOLJNIJE PONUDE ZA KUPOVINU IMOVINE

1

Mali oglasi

NEKRETN i NE

CENTAR-Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostranim par kingom. Objekat je vrhunske arhitekture, izuzetan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791

CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov- Her cegovačka ulica, desetak metara od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786

2

BUREGDŽIJSKOJ radnji ST&IV potrebna radnica. Tel. 067/578-790

5

POTREBNA radnica za pro daju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565

6

RESTORANU pod Volat potrebne higijeničarke . Doći lično u restoranu od 9-12h. Tel. 069/666-622

7

R a ZN o

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

3

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crteže i pjesme. Tel. 069-051-526

4

Saučešće

VIDAK Ognjenov ŠESTOVIĆ

i JOVANOVIĆ 1415

Posljednji tužni pozdrav našem voljenom sinovcu

IGORU Slobovom KOKOTOVIĆU

Ostaćeš zauvijek u našim srcima. Od stričeva NOVA i JOVA KOKOTOVIĆ 1404

Dragi IGORE

Tvoja dobra i plemenita duša ostaće uvijek u mom srcu. Počivaj u miru. Baba JELENA KOKOTOVIĆ 1405

IGORU KOKOTOVIĆU

Neka tvoja dobra duša počiva u miru, u carstvu nebeskom među anđelima.

Đed ĐORĐIJA KOKOTOVIĆ sa porodicom 1406

Posljednji pozdrav dragom

IGORU

Bio si i ostao neko ko se s ljubavlju pominje, neko koga ćemo vječno čuvati od zaborava.

Stric BAJO KOKOTOVIĆ sa porodicom 1407

Posljednji pozdrav dragom

IGORU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

IVO KOKOTOVIĆ sa porodicom 1408

Tužnim srcem javljamo da je dana 28. septembra 2022. godine preminuo, u 64. godini života, naš dragi

MILORAD Božidara JOKSOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, 29. septembra od 9 do 16 časova i 30. septembra 2022. godine u Otilovićima od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga SLAVICA, sinovi GORAN i DANILO, snaha SANJA, unučad, brat MILANKO, bratanići, sestrići, sestrične i ostala rodbinaJOKSOVIĆ i GOGIĆ

DEJAN,

MARINKO,

VLADIMIR,NIKOLA, ELENA,

SANJA i

Dana 28. septembra 2022. preminula je u 94. godini života

je MIRA R. NIKOLIĆ

Četvrtak, 29. septembar

Godina je od smrti našeg voljenog

MIRA Radoičina NIKOLIĆ rođena Milović

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu najuže porodice.

Ožalošćene porodice NIKOLIĆ i MILOVIĆ

Uzorna majka i baba. Sjećanje na nju ostaće u najljepšoj uspomeni.

Sin SRETEN sa porodicom 1414

Posljednji pozdrav dragoj majci

1409

1410

MIRA NIKOLIĆ

Ostaće zauvijek u našim srcima...

Unučad MAJA, VANJA i TOMAŠ

1413

Posljednji pozdrav voljenoj strini MIRI Hvala ti na svakom iskrenom dočeku, punom ljubavi i sreće i raširenim rukama koje si savijala oko našeg vrata. Neka tvoja plemenita duša počiva u raju.

Đeverične LJILJANA, BILJANA i SNEŽANA sa porodicama 1416

Opraštamo se od

BOŽIDARA Vukašinovog MILOVIĆA

Riječi ne mogu opisati našu bol, ali je utjeha što smo te imali i što je tvoj ispravan životni put ponos cijele porodice. Nedostaješ nam svima!

Tvoji voljeni: supruga MARINA, sinovi NIKOLA, DANILO i MARKO, snahe DANIJELA, DANKA i SARA, unučad LUKA i NIKOLINA

MIRI NIKOLIĆ

Od sina BATA sa porodicom

POMENI

Dana 29. septembra 2022. navršava se šest godina od smrti našeg

1398

Danas se navršava četiri godine od kada nije sa nama naš voljeni

MILORAD – MIŠO Vojinov ĐURIČIĆ

DRAGANA Jovanovog PEJAKOVIĆA

Kad nam ode neko drag, ne boli smrt, već boli sve ono što ide poslije.

Boli praznina koju nikada ne možemo popuniti. Boli nemogućnost da još nešto uradimo za njega.

Bole riječi koje nijesmo rekli a mogli smo.

Bole ćutanja... boli pomisao da nikada više nećemo biti zajedno.

Boli to što će svukuda da nam fali, boli što nijesi mogao da se raduješ sreći naše djece.

Zauvijek tvoja PEKI sa porodicom 1401

BOSE Milutinove KUSOVAC

Umrla je partizanka iz stroja hrabrih Crnogorki. Neka počiva u zemlji koju je toliko voljela i za koju se borila.

UDRUŽENJE BORACA NOR I ANTIFAŠISTA GLAVNOG GRADA PODGORICA

1403

Hvala ti za lijep život i uspomene sa ljubavlju i poštovanjem.

Sin DIKO sa porodicom 1399

Dragi naš Mišo, godine što prolaze ne umanjuju bol za tobom, ali uspomene na tebe, tvoj častan život, veliko srce i dobrota su naš najveći ponos. Mnogo nam nedostaješ. Volimo te.

Tvoji: supruga RADOJKA, sinovi VOJIN i NIKOLA,ćerka MILENA, snahe NATAŠA i MARIJA, unučad MILA, MIHAILO, ANASTASIJA, ANDRIJA i ANA

1400

Tri godine su od smrti našeg dragog

IVANA Jovanovog JOVIĆEVIĆA

Nedostaješ, beskrajno mnogo nam nedostaješ. Postoji nešto što nikad umrijeti neće, a to su ljubav, ponos i sjećanje na tvoj osmijeh, tvoje plemenito srce i mudru riječ, kojom si pružao utjehu, razumijevanje, podršku i snagu.

Tvoji: ANA, MARIO, MIRJANA i SNEŽANA

1411

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 29. septembra navršava se godina od smrti drage majke OLGE Bima HAROVIĆ

Četvrtak, 29. septembar 2022.

A cappella

Sistemska propast

Ovaj

tekst, sam po sebi, ne mora nužno da se shvati pesimistički. Ali može i mora da se shvati kao realan osvrt. Živim u Podgorici evo pa skoro pola vijeka. Moja generacija ispratila je i posljednjih 10-15 godina SFRJ, pa onda one kvazitvorevine koje su u nazivu imale krnju Jugoslaviju devedesetih, pa onda Srbiju i Crnu Goru. Naravno, na kraju, samo Crnu Goru. Sjećam se jugoslovenske bezbrižnosti, uz sve objektivne i neobjektivne kritike sistema koji je bio na snazi tada.

Ništa meni tada nije falilo u tim godinama. Tačnije, ako o državnom uređenju uvijek sudimo po nivou slobode koju možemo da konzumiramo, onda se može reći da smo imali potpunu slobodu. Znali smo da ukrademo ,,čunga-lunga“ žvake s kase u prodavnici, ili tečni gas s trafike kojim smo pravili pizdarije po kvartu paleći poneki kontejner. Ali, sve u svemu, mjeru smo znali. Znali smo i sistemski definisane konsekvence ukoliko nas neko uhvati u nedjelu, ali više smo se plašili jednog drugog potencijalnog problema u tom slučaju – ako nam doma saznaju za neku bedastoću, ne bi nam bio potreban ni policajac ni inspektor. Tako je to bilo.

* * *

Uz to, kad pričamo o obrazovanju, u školi i drugim obrazovnim institucijama takođe je postojao sistem koji je imao svoj standard. Imao je minimum koji je bio poznat svima, pa su tako i đaci s najmanje znanja tačno znali koliko se moraju aktivirati da bi dobili makar prelaznu ocjenu. Ako to uporedimo s današnjicom, jasno je da mi već dvadesetak godina imamo loš sistem – tačnije, jedino gora opcija od te bila bi nedostatak bilo kakvog sistema. Uopšte nisam siguran što je od ovo dvoje istina, ali nešto jeste. Nekada smo imali, da podsjetim, u „onom“, veoma zahtjevnom jugoslovenskom sistemu obrazovanja, pet ili sedam diploma Luča – pazi sad - u generaciji. Danas ih imate deset ili više po odjeljenju. Prosta logika nalaže da ili smo postali društvo obrazovanja i nauke, s motivisanim učenicima koji znanje upijaju na svakom koraku... Ili je

Piše: Vladimir MARAŠ

Ona stara priča da u demokratiji morate sve obezbijediti, a da je daljinski upravljač ključ vašeg doživljaja te demokratije, potpuno je pogrešna. Zapušteno društvo u mjeri u kojoj je ovo naše, nije u stanju da shvati da je upravo država u obavezi da postavi minimum standarda

u pitanju ono grđe – da je obrazovanje toliko devalviralo, da je izgleda lakše dobiti danas peticu nego nekada dvojku. Još jedan dokaz, ali baš eksplicitan ko hoće ili želi da ga vidi, nalazi se na polju kulture. I u Jugoslaviji smo imali šund, muzički kič ili jednostavno, najcrnji kontekst narodne muzike, teško slušljiv. Nije ga bilo po jugoslovenskim medijima, osim seoskih lokalnih radio-stanica. Dakle, sistemski je bio nevidljiv. Koncerti tih i takvih folk zvijezda održavali su se na periferijama gradova, a njihove ploče i kasete mogli ste kupiti iskljulčivo u posebnim, specijalizovanim prodavni-

cama nosača zvuka. Dio naroda uvijek je to volio i želio da sluša. Zbog toga, te prodavnice, te koncertne lokacije i honorari ostvarivani u toj branši bili su višestruko više oporezivani, a sredstva prikupljena na taj način, ubacivala su se u fond za finansiranje kulture.

Opet, da uporedimo s modernim vremenom. Mi smo početkom 2000-ih dobili kao nacionalni crnogorski resurs televizije Pink i Prva TV, malo kasnije, ulaskom kablovskih operatora na crnogorsku medijsku scenu Happy i slične, pa onda nije teško prosuditi kakvu smo zmiju gajili u njedrima. Jasan politički interes tadašnje elite devastirao je kulturni prostor tim činom. A kako to obično biva, kad se okrene ćurak naopako, medijska ljubav tadašnje crnogorske političke elite i ovih opskurnih tabloidnih medija dolazi na naplatu.

Generacije mladih ljudi koji su rođeni početkom vijeka naučile su na turbo-folk kulturu ne samo u muzici. Takva im je i estetika življenja. Ona stara priča da u demokratiji morate sve obezbijediti, a da je daljinski upravljač ključ vašeg doživljaja te demokratije, potpuno je pogrešna. Zapušteno društvo u mjeri u kojoj je ovo naše, nije u stanju da shvati da je upravo država, naravno demokratska, u obavezi da postavi minimum standarda, nakon kog će tek demokratija (medijska i svaka druga) dobiti puni smisao.

* * *

Lako je u Norveškoj daljinskim upravljačem smiriti dijete, jer koji god od kanala da ubode, neće pogriješiti. U Crnoj Gori, ako vam je stalo do djeteta i ako dijete zna da rukuje daljinskim upravljačem, nećete ga ostaviti ni sekund pored TV prijemnika. Jer se uslovi u kojima se daljinski upravljač koristi mogu okarakterisati jedino kao sistemska propast. I dalje čekamo zaustavljanje tog procesa i bolno svođenje računa, nakon koga treba da dogovorimo kako da štetu saniramo. Ako nije kasno. A nije. I dalje čekamo političku snagu koja će umjesto floskula o boljem životu ponuditi rješenja kroz zajedničko djelovanje na poljima kulture i obrazovanja. Za sada, tog glasa od partija nema. Čekamo…

Serija ,,The Good Fight“ i u šestoj sezoniu fokusu

U okviru sedmičnih slučajeva i poznatih lica i dinamike, ,,The Good Fight“ se, za sada, završava na način koji odaje počast godinama odlične televizije, tokom kojih je serija na najbolji način pokazala da konstantna ,,dobra borba“ može biti iscrpljujuća

Prije šest godina, taman u pe riodu dok su se Sjedinjene Američke Države polako pri premale za one predsjedničke izbore, nova i važna TV serija grabila je ka premijeri prve se zone. ,,The Good Fight“ je bio spin-off projekat izvanredne drame ,,The Good Wife“, koja se završila godinu ranije.

Tvrdokorna liberalka U njoj je Džulijana Margu lis glumila antijunakinju Ali šu Florik, ženu koja se vraća advokatskoj karijeri nakon što je njen muž političar Piter Florik (Kris Not, poznatiji kao Zverka iz serije „The Sex and the City“) bio upleten u seksu alni skandal.

Zamisao nove serije bila je da se fokusira na drugog lika iz ,,The Good Wife“, Ališinu šefi cu i mentorku, Dajen Lokhart (fenomenalnu Kristin Baranski), tvrdokornu liberalku i fe ministkinju koja je trebalo da bude svjedok toga kako njen san postaje stvarnost, dok su SAD glasale za prvu ženu li derku. Stvari su se, pretpostav ljate, ispostavile nešto drugači jim - kada su tokom snimanja pilot epizode stigli rezultati iz bora. Iznenada, planirana pre misa serije o izuzetno uspješ noj borkinji za pravdu u svijetu u kome je razbijena i posljed nja prepreka, sada kada je Hi lari Klinton predsjednicapostala je potpuno suvišna, da ne kažemo smiješna.

Tvorci serije, Robert i Mišel King nijesu mnogo čekali. Na

Slika kolektivnog sagorijevanja

brzinu su preradili pilot epizo du i umjesto početne zamisli prikazali Dajen Lokhart otvo renih usta, kako sjedi u mrač noj prostoriji i s nevjericom i užasom gleda Trampovu ina

uguraciju na televiziji. Zahva ljujući toj refleksnoj reakciji bračnog para King, krenula je serija koja je u narednih šest godina nastavila da preuzima priče direktno iz onih najkri

tičnijih, najstrašnijih naslova. Sa sve zapletima koji pokri vaju predsjedništvo Donalda Trampa, pokret #MeToo, po licijsku brutalnost, Džefrija Epstajna, napad na Kapitol 6.

Kristin Baranski fenomenalna kao Dajen Lokhart i u šestoj sezoni

Četvrtak, 29. septembar 2022.

kolektivnog sagorijevanja

Tokom tih šest godina, ova, u suštini ,,pravnička“ serija, postala je i jedna od najkrea tivnijih i najboljih političkih serija na televiziji, bivajući pritom i jedna od rijetkih ko ja je zaista uspjela da uhvati i dočara dezorijentišujuće i nadrealno iskustvo života u svijetu posljednjih nekoli ko godina. ,,The Good Fight“ nije zvanično bila politička drama, a ipak, dok su se serije kao što su ,,Scandal“, ,,Veep“, ,,Madam Secretary“ i ,,House of Cards“ borile sa načinom prilagođavanja Trampovoj eri, time što su je ili ignorisa le ili stvarale sopstvene ver zije likova i događaja, Robert i Mišel King su odlučili da se direktno suoče sa stvarno šću. Koristeći novu političku realnost kao hranu za svoje scenarije - i, što je još važni je, čvrsto postavljajući svoje likove u taj svijet.

januara, smrt Rut Bejder Gin sburg, pandemiju kovid-19 i mnoge druge… Nadživjevši na kraju Trampovo predsjed ništvo da bi došla do šeste i po sljednje sezone.

Fantastična Dajen Kingsi, koji su se upoznali ra deći zajedno u prodavnici ci pela 1983. godine, a sada su jedan od najmoćnijih parova na televiziji, već su bili prilič no uvježbani u oslanjanju na stvarni život kao inspiraci ju. Ukoliko ste imali priliku da gledate ,,The Good Wife“, šanse su da je ovo bila jedna od stvari kojom su vas i kupili. Slučajevi koji su završavali na sudu često su odražavali doga đaje iz stvarnog života. Bilo je epizoda inspirisanih ti me što su korisnici ,,Reddita“ lažno identifikovali bomba ša iz Bostona, hakovanjem od Anonimusa, pa čak i epizoda s nazivima poput ,,Bitkoini za idiote“. Ipak, tek u seriji ,,The Good Fight“ stvarni događaji došli su do izražaja. Pomislićete možda da ovakve stvari nisu ništa novo. Samo ove godine smo imali već niz drama zasnovanih na stvar

nim događajima - od tehno loških skandala ,,WeCrashed“ i ,,The Dropout“, preko seri je ,,Pam and Tommy“, sve do predstojećeg filma ,,This En gland“ Majkla Vinterboto

ma u kojem će Kenet Brana da glumi Borisa Džonsona Ali, stvar je u ovome: dok ve ćina ovih projekata događaje

sezoni vrhunski hvata odjeke aktuelne globalne realnosti

Nastavak na sljedećoj stranici

Liz (Odra Makdonald) u važnoj borbi za kontrolu u firmi seat42f.com

Doktor Lajl (Džon Slateri) biće bitna karika u važnom momentu za glavnu junakinju

Četvrtak, 29. septembar 2022.

gleda u retrovizoru, ,,The Good Fight“ ih je prikazivala (i nastavlja da ih prikazuje) u realnom vremenu, često se pozivajući ne nedavne i tekuće događaje o kojima ste, čini vam se - prekjuče, čitali u vijestima. Tako će, na primjer, nova sezona da se pozabavi i posljedicama odluke Vrhovnog suda da poništi ,, Rou protiv Vejda “. Ovakve stvari ne samo da drže pažnju već čine da se osjećate kao da živite u istom svijetu kao i vaši omiljeni likovi i da ih možete sresti na ulici, pa epizode gledate pažljivije i navijate sa mnogo više žara. Naravno, seriji je moglo bit’ da bude i smjelija i provokativnija od prethodne jer se, za razliku od ,,The Good Wife“ nije emitovala na televiziji već na striming servisu. Ali je to imalo i svoje loše strane - poput te da je brzo stekla reputaciju ,,najbolje serije koju ne gledate“ (što ne može biti veća istina). Ipak, ono što je držalo kvalitet serije i činilo je genijalnom svih ovih godi-

na jeste upravo Dajen - fantastična junakinja s prepoznatljivim karakterom kao i njeni outfiti.

Tokom šest sezona, ona je bila osoba sa kojom bi saosjećao svako ko je osjetio bijes, očaj i nevjericu prema svijetu. Gledali smo je kako se bavi borilačkim vještinama, kako baca sjekiru, isprobava mikrodoziranje i pridružuje se grupi otpora u raznim pokušajima da se izbori sa onim što se dešava oko nje. Stoga je za nešto drugačiji tempo šeste sezone upravo razlog Dajen.

Važni povratnici Nakon što su njeni feministički idealni bili osporavani tokom pete sezone, koja se završila time što je pristala da ode sa mjesta partnera, neustrašiva advokatica se vraća s odmora u novu kancelariju, ovog puta na spratu saradnika. Regresija napretka, kako u njenoj karijeri, tako i u Americi (i svijetu uopšte) nakon završetka „Rou protiv Vejda“, daje Dajen

osjećaj da je zaglavljena u nekoj deža vi petlji. Zato naša junakinja se okreće doktoru Lajlu ( Džon Slateri) i (nekako) legalnom halucinogenu na recept. U međuvremenu, borba oko kontrole nad firmom pada na Liz (Odra Mekdonald) i novog partnera, Rišard Lejna (sjajan Andre Broer koji je savršen izbor za finalnu sezonu). Konflikt ovog dvojca nastavlja borbu za moć partnera koja je bila uobičajena i u „The Good Wife“ i u „The Good Fight“ od početka. I dok se na početku čini kao ponavljanje, svaki nagoveštaj kolotečine počinje da se topi dok Liz (i publika) polako uspijevaju da zavire ispod šoua koji Rišard nosi kao oklop.

Posljednja sezona je ljubavno pismo kako ,,The Good Wife“ tako i ,,The Good Fight“ i oduševiće dugogodišnje fanove suptilnim naklonima i povratkom likova kao što su Ilaj Gold (Alan Kaming) i Elzbet Tacioni (Keri Preston). Bilo da se radi o pojavljivanju ili (pukom) spomi-

njanju, nekoliko poznatih i dragih likova dobija svoj trenutak, a nadamo se da će se neki od njih do finala i pojaviti (da, ovo uključuje i Ališu Florik).

U okviru sedmičnih slučajeva i poznatih lica i dinamike, ,,The Good Fight“ se, za sada, završava na način koji odaje počast godinama odlične televizije, tokom kojih je serija na najbolji način pokazala da konstantna ,,dobra borba“ može biti iscrpljujuća. Kao i svaka sezona, i ova posljednja uspijeva da prikaže raspoloženje koje vlada u Americi - što je trenutno kombinacija kolektivnog sagorijevanja i potištenosti. Međutim, čak i tako sumorna dozvoljava radost, omogućavajući nam da se s vremena na vrijeme zajedno smijemo apsurdu. Upravo ta svijest o ljepoti unutar najvećeg sranja i tokom najveće krize razlog je što je i ova posljednja sezona, kao i one koje su bile prije nje, obavezna za pogledati.

Biljana MARtiNić Ocjena: 4.8/5

Pravnička i intimna zavrzlama u bračnoj postelji Dajen Lokhart

Mnogo buke oko ćorka

Film je razvučen na više od dva sata „dizajnerske pornografije“, a pritom mu fali barem još pola sata ili sat kako bi se zakrpile rupe u temeljima

Ima jedna epizoda kultne seri je ,,Zona sumraka“ (,,The Twi light Zone“, 1959-1964) u kojoj službenik, vraćajući se s posla u Njujorku, zaspi u vozu za Po kipsi, promaši stanicu i probu di se u idiličnom gradiću koji kao da je ispao iz romana Mar ka Tvena s kraja XIX veka.

Atomizacija društva

U vreme kada je serija nasta jala, sadašnjost se smatrala su više užurbanom i suviše ovi snom o tehnologiji, pa je idila jednostavnog života tražena i nalažena u nostalgičnom po gledu na prošlost.

U današnje vreme, međutim, isto tako na pedesete i rane šezdesete, dakle pre kontra kulture, seksualne revolucije i antiratnih protesta, gleda se (pre svega u Americi) kao na neko mitsko vreme idile, druš tvene kohezije i progresa za sve, pod uslovom da su ti „svi“ beli, situirani, solidno obrazo vani muškarci. Zaboravljaju se, dakle, ružne strane tog pe rioda, rasna segregacija, patri

jarhat, ratna avantura u Koreji, nuklearna kriza na Kubi, mar gina koja je i te kako postojala (te su nam godine podarile ono najbolje u američkoj književ nosti – bitnike, Selindžera , Bukovskog). A svi se sećaju samo stila, opčinjenosti tehno loškim napretkom, automobi la oblih ili špicastih pod utica jem avijacije... I naravno, tada novoizgrađenih predgrađa u kojem su u svojim savršenim kućicama savršeno uređene ženice i savršeno vaspitana de čica ispraćala i dočekivala mu ževe i očeve s posla i na posao. Američko predgrađe od pede setih do dana današnjeg, me đutim, nije samo predmet no stalgije, nego i legitimna meta kritike kao tačka u kojoj poči nje atomizacija društva na fa milije, tek ovlaš povezane u nekakve mikrozajednice, dok se o tom duhu zajedništva go vori na sva usta. A kada se legi timna meta suviše često gađa, onda ona postaje laka. Filmo va i serija na tu temu ima toliko da ih ne bi trebalo ni nabrajati, nešto od tog materijala pose duje nesumnjiv kvalitet. Ne što je precenjeno, a nešto očito „jaše na talasima“ i ubira lake poene. A sada smo dobili još jednu stavku na popisu, ,,Don’t Worry Darling“, drugi uradak, čiju režiju potpisuje glumica Olivija Vajld.

I za vreme produkcije i naroči to uoči premijere filma na fe stivalu u Veneciji, o njemu se mnogo pisalo, verovatno vo deći se maksimom da ne po stoji loš publicitet. Prva tema koja je došla pred oči javnosti je otpuštanje Šaje Lebefa, na

vodno zbog pravila koje je re žiserka postavila za sve svoje projekte, o tome da na njenom setu nema mesta za seronje. Zdravorazumski se možemo upitati zašto je onda uopšte angažovala glumca kojeg već duže vremena bije glas da je upravo takav, na stranu što je Lebef zbog svoje silovitosti očiti „miscast“ za uglađenog mladog čoveka iz predgrađa.

Harijeva katastrofa

Druga tema bio je glumac koji ga je zamenio u podeli. Reč je o Hariju Stajlsu, pevaču ne kadašnjeg boj-benda One Di rection, i magnetu za mlađu

žensku publiku. Nije ovo bila Stajlsova prva filmska uloga, ali su ga i Kristofer Nolan u ,,Dunkirk“ (2017) i Kloi Žao u ,,The Eternals“ (2021) znalač ki uklopili u veći ansambl, ta ko da o njemu samom nije ni šta zavisilo. Ovde je, međutim, već od audicije bilo jasno da se srlja prema katastrofi, dok je tabloidna štampa mogla da se „poji“ detaljima veze izme đu Stajlsa i deset godina stari je režiserke, koja je počela na snimanju. Stajls je bio i razlog zašto su ove godine tinejdžer ke „hodočastile“ na Mostru.

na sljedećoj stranici

Precijenjeni filmski obračun sa patrijarhatom ,,Don’t Worry Darling“

Heri Stajls i Florens Pju u promašenim glavnim ulogama

Piše: Marko Stojiljković

Stajls igra Džeka Čembersa, mladog tehnologa koji se bavi „progresivnim materijalima“ na tajnom projektu Viktori i ži vi u kompanijskom gradu koji se isto tako zove Viktori sa sa vršenom, lepom i podatnom mladom ženom, našom pro tagonistkinjom Elis (Florens Pju, jedna od najboljih glumica svoje generacije). Film se otva ra pijankom za zaposlenike kompanije i njihove žene na kon koje sledi vožnja automo bilima kroz pustinju kao neka vrsta predigre u kojoj žene voze iako nemaju vozačke dozvole. Sledećeg jutra, bez mamurlu ka, Elis priprema Džeku do ručak i ispraća ga na posao, a isto čine i druge žene. Tako da muškarci svoj „kul de sak“ predgradski blok napuštaju u koloni sjajnih automobila ži vih boja, dok se žene bave de com (ako imaju), kućom, šo pingom, hobijima (sinhronim plesom) i tračevima. Elis mož da nije „voditeljica čopora“, to je svakako Bani (sama režiser ka Olivija Vajld), ali se nalazi pri vrhu hijerarhije i svakako „na liniji“ s ostalima. Prva koja će primetiti da ne što ne valja s tom savršenom slikom i o tome javno progo voriti na partiju koji priređuje „gazda“ kompanije i grada, na vodni vizionar Frenk (Kris Pa

jn čiji nastup više liči na pozu gurua samopomoći i televan đeliste), biće i jedina Afroame rikanka - Margaret (Kiki Le jn). Ali, njene će primedbe biti predvidljivo opisane kao žen

ska histerija. Sledeća koja će nešto primetiti i „prolajati“ bi će upravo Elis, i to prvo nakon Margaretinog pokušaja samo ubistva. A onda i nakon što jed nog dokonog popodneva vidi

avion kako se ruši, pa pođe pre ma zabranjenoj zoni u kojoj se nalazi središte kompanije.

Zarobljene žene

Elis je i pre toga primetila ne ke znakove upozorenja, poput jedne kutije u kojoj su bila sa ma šuplja jaja, čudnih snova i vizija u kojoj se prošlost pre pliće s onim što ona može per cipirati jedino kao budućnost, televizijskog programa name njenog da prvenstveno njoj ispere mozak i sličnih stvari.

Sada sledi SPOJLER, apsolut no nužan i predvidljiv iz svega što smo mogli da vidimo ne sa mo u ovom filmu, već i brojnim drugim: postoji jako dobar ra zlog zašto nešto nije u redu sa tim svetom jer je sve to simula cija koju je smislio Frenk, a ko ju koriste drugi muškarci koji su na taj način zarobili svoje (savremene) žene u svoje pa trijarhalne fantazije.

Dok je scenario koji potpisuje Kejti Silberman (sarađivala s Olivijom Vajld i na njenom korektnom, a izvikanom pr vencu ,,Booksmart“ iz 2019)

još u fazi da postavlja temelje zapleta i slika taj fantazijski svet, tek se poigravajući s ide jom da nešto tako savršeno ne može biti istinito, stvari se još i

Režiserka Olivija Vajld (lijevo) u neinteresantnoj epizodnoj ulozi

Filmska ekipa na venecijanskoj premijeri

nekako drže. Olivija Vajld se tu bavi onim vizuelnim, u čemu uživa svesrdnu pomoć sceno grafkinje Kejti Bajron, kosti mografkinje Arien Filips, te direktora fotografije Metjua Libatika (stalni saradnik Da rena Aronofskog ). On fino slika sav taj predivno dizajni rani spoljni svet, ali i unutraš nji svet emocija likova perfek tno birajući uglove. Jednom kada se obistini ono što smo mogli da pretposta vimo, međutim, apsolutno sve odlazi „u peršun“. Prvo i osnovno, postaje bolno jasno da je „politika“ filma, odnosno osuda patrijarhata svim sred stvima i po svim „tačkama op tužnice“ važnija od argumen tacije, odnosno priče u kojoj se otvaraju rupe u zapletu veliči ne bivšeg Sovjetskog Saveza. „Mesa“ u toj priči ima otprilike za polučasovnu ili jednočasov nu epizodu serije poput pome nute Zone sumraka (koja je sa mo glavna u moru referenci koje u filmu možemo iščitati). Ali, film razvučen je na preko dva sata „dizajnerske porno grafije“, a pritom mu nedostaje barem još pola sata ili sat kako bi se zakrpile rupe u temeljima te simulacije. Na primer, zašto žene nisu zarobljene, drogira ne i kontrolisane i u „stvarnom svetu“, nego samo uspavane u svojim krevetima, ili je li mo guće da je nekome san da bu de vozač trolejbusa, konobar u kantri-klubu ili prodavac u šo ping-centru, te kako je Frenk u simulaciju doveo živi bend i Ditu fon Tiz da izvodi striptiz u džinovskoj čaši martinija - i slična pitanja baš bodu oči.

Nimalo štete

Još gore od toga: ono što je do tada funkcionisalo kao adut filma u prikrivanju njegovih nedostataka, što u smislu „ka stinga“ (nije tu samo problem plastični „lutak“ Hari Stajls koji ne zna da glumi, nego i Kris Pa jn zarobljen sa slabo napisanim likom koju mu pritom ne stoji), što u smislu rada sa glumcima (Olivija Vajld deluje nezainte resovano za to oslanjajući se samo na svoje prisustvo u „naj mesnatijoj“ epizodnoj ulozi), izvrće se na svoju suprotnost i postaje „spojler“ i problem sam po sebi.

Materijalni elementi scene, kostima i rekvizite naprosto deluju suviše muzejski neu

potrebljeno, a postojana glu ma Florens Pju u sigurnom, samouverenom izrazu, tako đe ne pripada tom fiktivnom svetu. Naime, i Elis (i samo ime je „spojler“, savršeno ide uz „iza ogledala“) i Pju ima ju i demonstriraju suviše in tegriteta da bi se u tu „The Stepford Wives“ fantaziju uklopile, na stranu što su im

i lepota i način na koje istu nose mnogo bliže današnjem vremenu nego onom portre tiranom.

Na kraju, eto, mnogo buke ni oko čega, odnosno oko neče ga što je od samog početka bi lo i ostalo ćorak. Da su Olivi ja Vajld i Kejti Silberman na autorskim pozicijama ikada pokazivale potencijal za ve

lika dela, onda bi moglo da se tvrdi da je ovo šteta. Ovako je ,,Don’t Worry Darling“ zapra vo šamar realnosti njihovom talentu, izduvavanje jednog balona napumpanog egom i sasvim logičan sled događaja. Šteta je jedino za Florens Pju, čiji je talenat bio zarobljen u ovom promašaju.

Ocjena: 3.3/10

Efektan poster ironično oslikava i propast od filma

Magija deluje samo jedan put, samo prvi put. Kada se ponovi, sa iskustvom tog prvog uspešnog puta, i očeki vanjem trika, odnosno začko ljice, sva se magičnost rasprši.

Rimejk otupjele

U tom smislu je „rimejk“ filma iz žanrova koji igraju na izne nađenje i emocionalnu reak ciju kod publike, dakle horo ra ili neprijatnog psihološkog trilera, nalik na mađioničarski trik koji je teško ponoviti jed nom kada se otkrije u čemu je taj trik. Pipava je to rabota i bo lje je tako nešto ne dirati, mada postoje izuzeci koji potvrđuju pravilo.

Sizifov posao

Kada se takvog zadatka lati majstor, ekstremno talentova ni šegrt, inspirisani artista ili elokvantni filozof, onda još i

imamo neke šanse jer će nam pažnja biti skrenuta na nešto drugo, na metamehaniku ma gije ili na suptilne razlike me đu kontekstima, na primer. A kada takav zadatak poverimo nekom dunsteru, sva je prilika da će mast otići u propast. Pa da počnemo, i to sa presu dom. Dok je originalni ,,Go odnight Mommy“ (2014) u režiji tadašnje supruge, a još uvek koscenaristkinje i pro ducentkinje filmova Ulriha Zajdla , Veronike Franc , te Zajdlovog nećaka Severina Fiale, bio i ostao jedno od onih pravih magijskih iskusta

va koje se pamti, njegov ovo godišnji „rimejk“ koji nam se upravo ukazao na Amazonu deluje kao rad jednog kom pletnog dunstera. Žalosno je, međutim, to što režiser tog fil ma Met Sobel, bar sudeći po njegovom prvencu, delikatnoj indi psihološkoj drami ,,Take Me to the River“ (2015), nika ko nije dunster, iako scenari sta Kajl Voren (serija ,,Lethal Weapon“) to ipak jeste. Opet, treba biti svestan činje nice da živimo u svetu u ko jem vladaju neka glupa nepi sana pravila, poput onog da najbrojnija i najplatežnija pu

Iščašena priča roditeljstva ne uspijeva da bude dovoljno stravična

Četvrtak, 29. septembar 2022.

otupjele oštrice

blika, ona američka, baš ne vo li da čita titlove, zbog čega je „rimejk“ nekog stranog film skog hita ili prelomnog filma sasvim legitimna izbor nekoj produkcijskoj kući. Doduše, pametni režiseri će zaobići taj „Sizifov posao“ ako nemaju šta pametno da dodaju i nemaju slobode da učine to. Sobel je, čini se, imao takav prvi impuls i šteta da ga nije poslušao. Radnja „rimejka“ uglavnom prati smernice iz originala: blizanci Elias i Lukas (igra ju ih zaista blizanci Kameron i Nikolas Kroveti ) bi vaju ostavljeni od oca (Piter Herman) kod majke (Naomi Vots koja se izgleda pretplati la na „rimejke“ stranih horo ra i neprijatnih trilera, od seri jala,,Ring“ i ,,Funny Games“). Ona je, međutim, sveže pušte na iz bolnice nakon plastične operacije, pa na licu nosi ma sku. Takođe, ona se i drugači je, ne baš majčinski, uglavnom

nezainteresovano, ponekad živčano, čak i agresivno, pri tom favorizujući Elijasa na uštrb Lukasa, zbog čega će de čaci pomisliti da to nije njiho va majka, već uljez. To će do vesti do izbijanja „rata“ u kući gde majka i Lukas zauzimaju ekstremne pozicije, a Elijas se

lomi između njih, a kako je ku ća usred ničega, a sredstva ko munikacije uništena, eskalaci ju nema ko da spreči. Ko je gledao original, zna o če mu se tu radi, koje je otkriće i koji je preokret, pa to nema po trebe ponavljati. Sobel, među tim, ne radi „kadar na kadar“ i

„rez na rez“ tip „rimejka“, već po diktatu scenariste ili produ cenata u to sve unosi i neke ne potrebne i promašene izmene.

Problemi sa kastingom Većinom je reč o kozmetičkim promenama u kojima se gubi suptilnost originala - maska koju Naomi Vots nosi sada više liči na razbojničku „čarapu“, a kontrast između moderne vile i ruralnog okruženja iz origi nala sada je ublažen rustikal nošću. A one suštinske inter vencije možda ne menjaju osnove zapleta, ali film u ko načnici ili otupljuju (najek splicitnije scene mučenja su isečene za „osetljivu“ američ ku publiku), ili ga „prežvaka ju“, da i najtupljem bude jasno o čemu se tu radi, što je svaka ko slučaj s onim scenama sna kojih u originalu nema. U takvom promašenom pri stupu koji za konačni rezultat ima jedan potpuno nepotre ban „rimejk“ na kraju će manje ili više stradati svi, i režiser ko ji će izgubiti kredibilitet, i sce narista koji svoj verovatno ni kad neće ni zaraditi, i glumci, i produkcijske kompanije, pa čak i distributer koji će ovim filmom ostaviti utisak da „dr lja“ po dnu kace. Opet, najveća je tu šteta za Naomi Vots, inače izvrsnu glumicu koja se našla na nemogućoj misiji da ovako nešto spasi i da mu legitimitet. Naomi Vots je kroz veći deo karijere imala problema sa kastingom, tek ponekad uspevajući da nas podseti na to koliko je zapravo veli ka glumica, kao kod Linča u ,,Mulholland Drive“ (2001), Kronenberga u ,,Eastern Promises“ (2007) ili Limana u ,,Fair Game“ (2010). Nisu joj pomagali ni konvencionalna lepota, ni vrlo graciozno sta renje, a ni perfektna radna etika koja joj je nalagala da bude dobra i posvećena glu mica čak i za loše napisane uloge u lošim filmovima. ,,Go odnight Mommy“ je tačka kulminacije njenih loših ka sting-izbora i ako to ne shva ti kao alarm, možda više ne bude dobila šansu da karijeru vrati na pravi put.

M. Stojiljković Ocjena: 2.4/5

Nepotreban horor kojim autor Met Sobel gubi

Naomi Vots u ulozi koja je kulminacija njenih loših kasting izbora

Kameron i Nikolas Kroveti igraju blizance Elijasa i Lukasa

Andor

Daleka galaksija za običnog čovjeka

Kreatori serije imaju jasne smjernice kako da je čuvaju na dobrom kosmičkom kursu do posljednje 12. epizode, 23. novembra. Otprilike: što manje epski, što prizemnije, realnije, što više ljudski

Među svim silnim ,,Star Wars“ filmovima i serija ma, ,,Andor“ je onaj dio galak tičkog mozaika koji je najbliži realnom životu. Utisak nakon tri epizode je nedvosmislen: u ovoj seriji naći ćete najmanje ,,fan service“, ali je za ,,Zvjez dane ratove“ mnogo relevan tna.

Nećete ovdje naići na bilo ka kve Palpatine i Skajvokere; pa ipak, lako ćete biti ubijeđeni da su životi ovih junaka relevan tni. ,,Andor“ iznad svega funk cioniše na simboličkoj rav ni, jer istražuje kompleksnu i univerzalnu temu ,,okidača“ otpora, neposlušnosti, akcije. Otprilike, za ,,Star Wars“, ovo je ona koordinata ,,đe je zrno klicu zametnulo“. I naravno, u nekoj galaksiji mnogo, mnogo daleko...

Dio mozaika

Običan zaljubljenik u ,,Star Wars“ univezum bi vam mogao objasniti da je ,,Andor“ nešto kao ,,prequel od prequela“. To jest, prethodi radnji filma ,,Ro gue One: A Star Wars Story“ (Garet Edvards, 2016), koji ot prilike nosi radnju koja pretho

Atipična i neočekivano

galaksija

čovjeka

di kultnom, prvom filmu fran šize ,,Star Wars: A New Hope“ (1977) Džordža Lukasa.

Za sve koji su gledali ,,Rogue One“, Kasijan Andor ( Dije go Luna ) je mnogo poznat – i omiljen lik. Na početku ne baš dorečen buntovnik, sa go milom dilema u borbi protiv ,,imperijalnog zla“, pilot koji ne svojom voljom dolazi u si tuaciju da postane bitna kari ka u galaktički bitnoj igri... Sve do, naravno, dramatične i ep ske završnice, posljednjih ne koliko minuta filma, u kojoj se raspliće jedna sasvim nezabo ravna sudbina.

E, naš Kasijan u seriji ,,An dor“, koja prethodni radnji filma ,,Rogue One“ recimo pola decenije - nije ni ,,h“ od bilo kakvog heroja. On je, od svih ,,Star Wars“ likova, naj beznadežniji zgubidan. I još gore, samosažaljivi je lik koji je apsolutni majstor da upr ska stvar, pa i odnose sa bitnim mu i manje bitnim ljudima –ukratko, da uprska sopstveni

život. Zbog svojih izbora, ni čijih drugo, Andor je sa gla vom u torbi. E, kreatori serije su se dobro potrudili da obja sne psihologiju, korijene svih trauma i ličnih kočnica takvog lika. Tu već projekat dobija bi tan ,,plus“.

Dijego Luna ulogu iznosi više melanholično, nego karakter no; iako iz filma znamo da je to samo jedan vulkan od inicijati ve koji treba probuditi. Najbit nije od svega, Luna lik portre tiše tako, da apsolutno znamo da je Kasijan Andor ,,jedan od nas“. Od svih tih likova iz ,,da leke, daleke galaksije“, on je najsličniji običnom čovjeku. I još: cijeli taj horizont i setting industrijskog grada na planeti Feriks, svih tih ljudi kojima je Andor dužan ili su mu dužni, pripada jednom svijetu obič njakovića. A takvi su, ubjeđuje nas ovo ,,Star Wars“ poglavlje – idealni potencijalni revolu cionari.

Paćino i Makartni

Luna još ima fizionomiju ko ja potpuno odgovara liku ko ji portretiše: recimo, nešto između ,,začupilog“ Pola Makartnija iz finalne The Beatles faze i Al Paćina u filmu ,,Ser pico“ (Sidni Lamet, 1973). Vr lo smjelo i mimo onog što se očekuje od neke standardne ,,Star Wars“ priče, to je i lik či ji kompas dobra i zla i nije baš najjasnija. Prije svega, naš Ka sijan Andor je živuljka koja se spotiče o sopstvene greške – i pritom ne bira kako će da pre živi. Od njegove ruke se i stra da, a oni koji imaju ,,sreću“ da

ga znaju duže, to poznanstvo boje skoro isključivo razoča ranjem.

U tom smislu, lik Biks (Adrija Arđona, televizijskoj publici dobro poznata portorikanska ljepotica sa glavnom rolom u seriji ,,Good Omens“) donosi i izoštren fokus, da shvatimo kakav je zaista taj Andor. To je otprilike ona bivša cura u čijim očima lako hvatamo razočara nje, u smislu koliko je Kasijan Andor životno promašen i ne ostvaren lik. Ali, nazire se tu i neka iskra, koja otprilike znači i potencijal da se bude dobra, korisna, autentična osoba. Servis ,,Disney+“ donio je pra vu a za njih atipičnu odluku, da u paketu servira tri epizode ovog projekta. Razlog je neu običajeno spor tempo raspli tanja epizoda; kreatori jasno stavljaju da znanja do ovo ni je nekakav ,,svemirski špage ti vestern“ na kakav smo navi kli iz ,,Star Wars“ kihinje. Još manje i ,,svemirska sapunica“. Ima tu i mnogo psihologije, i zapletenih trauma, okidača i kočnica... Ukratko, mnogo re alnih impulsa i šablona funk cionisanja koji se tiču odraslih osoba. I svega dobrog i lošeg što iz toga proizilazi. Nećete u ,,Andor“ pronaći čak ni mnogo momenata koji se tiču uvezivanja sa bilo ko jim drugim poglavljem ,,Star Wars“ franšize. Ovo je priča koja se prikrada izdaleka, po lako priprema teren za jednu veliku pobunu ,,čuvara sta re republike“. U tom smislu, nema ovdje ni mnogo impe rijalnog blještavila i represije. Kreatorima je od toga bitnije da pokažu, da se radi o jed nom kutku i jednoj zabiti, ko ja zaista nije pretjerano bitna bilo kojoj od zaraćenih galak tičkih strana. A takvo mjesto

je idealno za početak jedne velike priče.

Crvena pilula

Kliše-momenti se, recimo, svode na serviranju ,,crvene pilule“ za našeg glavnog juna ka, potpuno u ,,Matrix“ stilu. Naravno, nije Kasijan Andor bilo kakav Neo, a nešto poput Morfeusa treba da odigra Stelan Skarsgard. Za sada i nije baš prisutan utisak, da se radi o pretjerano autentičnom liku. U široj postavci igre, Fiona Šou je idealna majčinska figura Marva Andor. A Kajl Soler nije pretjerano ubjedljiv Siril Karn – inspektor-istražitelj koji ,,lo vi“ zločinca i ima Andora na ra daru. U njegovom karakteru ot prilike lako prepoznajemo sve one postulate na kojima poči va Imperija (beskrajna potreba za redom, hijerarhijom, disci plinom, ali i napretkom, ostva renjem ambicije). Međutim, u svemu tome, on je prilično ste reotipan i generički lik; teško da će biti upamćen kao iole bi tan ,,Star Wars“ negativac. Kreatori serije imaju jasne smjernice, kako da je čuvaju na dobrom kosmičkom kursu do posljednje 12. epizode, 23. novembra. Otprilike: što ma nje epski, što prizemnije, re alnije, realno ljudski. Jer ,,An dor“ zaista ima potencijal, da ostane upamćen kao posebno i atipično ,,Star Wars“ poglav lje. I to u najboljem smislu. A recept je već postavljen za ne ke naredne projekte: galaktič ka avantura za sasvim obične, svakodnevne, grešne i neo stvarene ljude. Ko bi rekao da ,,Disney+“ zna i nešto tako. Pa da još i povjeruje, da to može da publici dobro proda. A mo že, naravno da može...

S. StAMENić

Ocjena: 3.7/5

Četvrtak, 29. septembar 2022.

Stelan Skarsgard (lijevo) servira važnu ,,crvenu pilulu“ budućem heroju

Adrija Arđona

bitnoj roli koja karakterno

glavnog junaka

SERIJE Snabba Cash

Svi imaju jak cilj da negdje stignu, ali obično je u fokusu bježanje, a ne dolazak, iako je za većinu rješenje za postizanje ciljanovac

Obično kažu: ,,Jednom kri minalac, uvijek krimina lac“, a većina serija o bandama i kriminalcima ima jednu, istu poruku – da se zločin nikad ne isplati.

Knjige švedskog pisca Jensa Lapidusa su malo drugačije i stvorile su poseban kriminalni univerzum, poput onih Jo Ne sboa ili Stiga Larsona, koje su odmah osvojile svijet.

Močvara ulice

Lapidusov ,,Stockholm Noir“ o podzemlju u glavnom gradu Švedske i studentu ekonomije JV Vestlundu koji je živio in tenzivnim dvostrukim živo tom, s jednom nogom usađe nom u otmjeni milje, a drugom nogom čvrsto u stokholm skom kriminalu, prvo je ekra nizovan u tri filma ,,Snabba Cash“ s Džoelom Kinamanom 2010. godiae. A onda je došla i sjajna prva sezona Netflikso ve serije, koja se ne drži strik tno knjige, ali se drži osnovne priče.

Kada je prva sezona sletjela prošlog aprila, bila je vrlo uz budljiva, pružajući jedinstve nu perspektivu i o njoj se dugo pričalo. Sada kada je došlo vri jeme za drugu sezonu, nade su bile naravno velike.

Prošlo je godinu od događaja iz prve sezone. Mentalitet izme đu vođe bande ili poslovnog menadžera nije uvijek različit. Oba mogu biti kriminalci i vo đeni pohlepom i sebičnošću i biti potpuno nemilosrdni. Bi la je to jedna od tema u proš loj sezoni, a jednako je jasna i u ovoj, novoj sezoni. Glavna junakinja Leja (Evin Ahmad) ponovo se nalazi u teškoj situ aciji izbora. Kao vlasnica per

Oktanska tragedija

švedskog podzemlja

spektivne start-up kompanije misli da treba izaći na berzu, ali investitor Tomas Storm (Ole Sari) ima skrivene mo tive, jer mu je agencija za pri vredni kriminal pred vratima i treba spasiti vlastitu kožu. Le ja ne želi da izgubi firmu i još jednom uranja u gangstersku močvaru ulice u kojoj stric Le jinog sina, Ravi (Dada Fungula Bozela), koji ima potpuno

originalan stil oblačenja, gdje se francuski i italijanski luk suzni logotipi bore za pažnju, ima novog, psihopatskog riva la u Zakiju (Adam Kais). On je upravo izašao iz zatvora i sa bratom želi da osvoji ulice. Ravijeva desna ruka Na la (Ajan Ahmed) i lijeva ru ka Osman ( Kalil Gazal ) mu pomažu da se bori sa konku rencijom, ali imaju dovolj

no vlastitih problema. Kao svojevrsni socio-ekonomski osviješteni i moralni kompas je Lejin stari prijatelj Džamal (Ardalan Esmaili), koji je di rektor operacija u školi u kojoj Zaki okuplja učenike-vojnike. Sezona je i dalje napeta i uz budljiva i ima daleko najbolji odjek što se tiče serija iz Šved ske. Perspektiva se širi kada se zaplet pozabavi vrbovanjem

Piše: Davor PAvlović

Karakterna junakinja Leja (Evin Ahmad) u centru vratolomnog krimi-zapleta

Četvrtak, 29. septembar 2022.

tragedija iz podzemlja

djece, a jedina veća razlika je što ne može da probudi em patiju ni prema jednom odra slom liku, kao što je bio slučaj u prvoj sezoni.

Djeca vojnici

Mnogo je onih koji žele da se brzo popnu na skali uspjeha i brzo zarade veliki novac, ne znajući da će ih ta brzina na kraju sve ,,pojesti“. Ovoga pu

ta to su zaista mladi ljudi, jer se radi o djeci koju vrbuju bande i koja imaju oružje u rukama.

Predani učitelj Džamal pred stavlja jedinu osobu kojoj je zaista stalo u povučenom svi jetu odraslih.

U rukama autora Oskara So derlunda i Jaspera Ganslan da, ta eksploatacija djece je prikazana na nemilosrdni, ali i relevantan način, koliko god

on bio bolan. S druge strane, različiti djelovi klasnog druš tva neprestano se sukobljava ju, snovi se rađaju i ruše, novac dolazi i odlazi i postaje sve ja sno koliko je život zapravo kr hak i kako brzo sve može za vršiti. Svi u seriji imaju jak cilj da negdje stignu, ali obično je u fokusu bježanje, a ne dola zak do nečega, iako je za veći nu rješenje za postizanje ciljanovac. Kada fasada pukne, ona unutrašnjost koja toliko želi da izađe, dospijeva na površinu i kao da se tek tada otkriva dru ga strana medalje i sve ono što su propustili.

Autori drže cijelu priču prize mljenom i iskrenom koja vas odmah zgrabi, iako je riječ o zastrašujućem i sumornom svijetu, gdje ipak ima i tračka nade i radosti. U takvim trenu cima, snimatelji puštaju kame ru da bude vrlo blizu lika i sivu postavljenu boju mijenja šare na i obrnuto, vrlo nas brzo vra ćaju u svakodnevno sivilo, kao da pokazuje da je sve zapravo priča o tome kako lako tama i očaj mogu ugasiti svjetlo nade. Ritam je skoro savršen, jer se rija ne traje ni predugo, ni pre kratko, sa šest epizoda od oko 40 minuta, uspijeva da ispriča Lejine nezgode i rivalstva iz među bandi.

U narativnom smislu, sve je u velikoj mjeri ogoljeno i siro vo, a dijalozi odzvanjaju du ševnom prazninom, bilo da je riječ o finansijskom svijetu ili o svijetu gangstera, dok pis ci nisu pridavali veliku težinu razvoju nekih likova, već se fokusirali isključivo na Leju i Ravija, ali ni na njih nedovolj no. To se prvenstveno odnosi na drugu djevojku u glavnoj glumačkoj postavi, Nalu, ko ja je loše upravljan, stereoti pan lik. Ona je jedina žena u bandi punoj muškaraca i, ra zumljivo, mora da se ponaša malo grubo da bi je shvati li ozbiljno. Tu su i djeca, ko ja su glavni dio priče, a fali im više prostora. U prvoj sezoni smo imali Tima, čiji lik smo odlično razumijeli. Sada, sa velikim broj djece ne posto ji ekonomski, ni društveni ugao koji bi objasnio zašto oni to rade, što bi tu liniju radnje učinilo boljom.

Evin Ahmad predstavlja pose ban motor serije sa intenzite tom koji se rijetko viđa. Sa per formansom samohrane majke koja je spremna učiniti sve da svom sinu pruži budućnost i da ga zaštiti, nosi ovu seriju od početka do kraja. Ipak, nakon svega kroz šta je prošla, njene greške se ponavljaju i teško je povjerovati da nije bila opre znija. Pisci su to uradili samo kako bi zakomplikovali njenu priču. Imperativ je da publika razumije dinamiku između li kova.

Rijedak intenzitet

Leja je bila neko za koga smo svi navijali u prvoj sezoni, ali u drugoj već nije tako. Da da Fungula Bozela kao Ravija pogađa pomalo umorni gan gsterski tip, kojem je sve do sadilo, a postoji u njemu i ma lo D’Anđelo Barksdejl iz ,,The Wire“ vajba. Novi gangsterski lik Zaki je ipak onaj koji najviše dopri nosi pojačanoj sirovosti i ve likoj dozi krvoprolića. Ovaj apsolutno hladan i nemilosr dan gangster otežava život Ra viju i njegovoj bandi, a dobro ga je odigrao Adam Kais. On postaje svojevrsna mješavina Džokera i Džima Morijartija u ,,Sherlock“ sa minusom naj goreg ludila, jer duboko u se bi on je ipak samo usamljeni momak. S druge strane, kada pomislite na Don Kihota vidi te lik Džamala i bolno je, ali i očigledno da je veći dio njego ve borbe uzaludan, kao i borba protiv vjetrenjača. Nakon vrlo dobre prve sezone, očekivanja su bila ogromna. Međutim, ona su splasnula, jer je Salim (Aleksander Abda lah) nenadoknadiv, a s druge strane, teško je osjetiti likove Ravija i Nala, koji su dobili no ve puteve koji je trebalo da ih naprave ljudskijima. Ipak, le deno hladan i depresivan triler o beznadežno degenerisanoj strani Švedske i ostatka svije ta, začinjen time kako težak život utiče na nedužnu djecu u komšiluku, možda neće do nijeti mnogo novog, ali će dati svakako adrenalinsku, visoko oktansku tragediju upakova nu u triler.

Ocjena: 3.8/5

becki valcer

Huk što rastjeruje

Svaki put kad hoćeš da nasmi ješ Boga, ti mu reci da imaš neke planove, započeo je pi sac Siniša Kovačević besjedu Bečlijama na književnoj večeri. Ta jevrejska izreka u njego vom slučaju odnosila se na planove i želje roditelja da im sin bude „advokat u Sremskoj Mitrovici ili bar predsjednik suda, ako ništa drugo“!

Kredit u indeksu

A on je, eto, postao dramski pi sac, scenarista, reditelj, preda vač na fakultetu, a posljednjih godina i značajan romanopi sac. Upravo povod gostovanja u austrijskoj prijestolnici bio je njegov roman prvijenac „Go dine vrana“. Knjiga je, doduše, objavljena prije tri godine ali je ovog puta pandemija (a ne po litika!) spriječila promociju u Beču. Sve do ove sedmice. Talenat je osjećaj za mjeru, vo li Kovačević da citira Ostrov skog. A Sinišu taj osjećaj ne napušta više od četiri deceni je, koliko je zagrljen sa umjet nošću, još od onog telefonskog poziva Slobodana Selenića da dođe na prijemni ispit na Fa kultet dramskih umetnosti u Beogradu.

- Došao sam na ispit sa tri dana zakašnjenja i moji „klasići“ su kasnije bili ubijeđeni da imam „tešku“ vezu i da sam neki de dinjski momak koga ne znam ko gura. Tako sam došao do Akade mije i unesrećio svoju pokojnu majku. Oca manje. Mislim da mi to nikad nije oprostila.

Zbog toga je, kako kaže, imao kompleks krivice i namjeravao što prije da se zaposli. Tako je sa Zvonkom Šimunecom osnovao Indeksovo radio-po zorište na Radiju 202.

- Zarada je bila dobra, nekih 180 hiljada dinara po epizo

di. U životu neću prežaliti kad sam dobio jedan takav iznos i stavio novac u neku knjigu da ga više nikad ne nađem. Kasni je, na drugoj godini sam napi sao dramu koja je izvođena u pozorištu u Zenici, a na trećoj već došao u Atelje 212.

Kovačević bi bez sumnje bio dobar sudija, osjećaj za mjeru tek je u tom poslu bitan, ali bi svijet u tom slučaju bio uskra ćen najmanje za jednu aneg dotu sa profesorkom Mirjanom Miočinović , prvom ženom Danila Kiša

- Ta divna žena predavala nam je Istoriju drame i pozorišta. Imao sam u to vreme neki stu dentski kredit od 200 hilja da dinara. Stavio sam novac u indeks i išao kod nje da pola žem, potpuno zaboravivši na to. Pružam indeks, ona otva ra i kaže: „Šta je ovo, bitango?“ „Molim!?!“ „Šta je ovo, barabo jedna?“ Ispit je trajao osam sa ti. I kad sam već mislio da je gotov, ona kaže: „Vidim da je bila greška u pitanju, hajde još par reči o Krleži.“ Ja kažem da je to čovek koji pojma nema. Ima jedno kosmogonijsko re mek delo „Balade Petrice Ke

rempuha“ a da sve drugo što je napisao treba zapaliti, posu ti pepeo po livadi i to zaorati. Tek sam kasnije saznao da je Mirjana prisna Krležina pri jateljica, da je Krleža obožava i da je glavna „krležijanka“ u Beogradu. I taj se ispit produži na još dva i po sata. Dala mi je deset, ali me nikad nije volela.

Crna mnoštva Vodio je Siniša Kovačević beč ku publiku kroz svoju karijeru, pričao o televizijskim ostva renjima: sjajnoj „Maloj šali“ i

nagrađivanoj „Svečanoj oba vezi“ gdje je Bata Živoinović odigrao možda i ulogu života. Govorio je o „Velikoj drami“ koja se već dvije decenije igra u pozorištu. Dotakao se Žarka Lauševića i kontroverzne predstave „Sveti Sava“ koja je na premijeri u Novom Sadu dobila dvadeset petominutne aplauze i ovacije, da bi nared ne večeri u Beogradu bila pre kinuta iz političkih razloga.

- Žarko Laušević je to odigrao brilijantno. Mučio se mučio do trenutka dok nije odlučio da

Pisac Siniša Kovačević vodio

Iz Beča: Miloš MilAčić

Detalj sa književne večeri u Beču

Siniša Kovačević, dramski pisac, scenarista, reditelj i romanopisac

Dino Rekanović

Dino Rekanović

Četvrtak, 29. septembar 2022.

vodio Bečlije na putovanje po svojoj biblio i biografiji

rastjeruje vrane

Talenat je osjećaj za mjeru, voli Kovačević da citira Ostrovskog. A Sinišu taj osjećaj ne napušta više od četiri decenije, koliko je zagrljen sa umjetnošću, još od onog telefonskog poziva Slobodana Selenića da dođe na prijemni ispit na Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu

igra bos. I kad je skinuo cipele, sve je profunkcionisalo.

Negdje ranije, u nekom intervju Siniša Kovačević pomenuo je jednog francuskog kuvara na dvoru Luja Četrnaestog.

Kad mu je došao sudnji dan zahtijevao je da se svi njegovi recepti spale kako niko ne bi mogao više da pravi takva jela. Ne bi to potreslo svijet, ni približno kao recimo da je Maks Brod ispunio Kafkin zavjet. Jer prava umjetnost i postoji da se mačuje sa sebičlukom i pobijedi ga u otvorenom dvoboju. Ko nosi širinu u sebi i još umije da je prenese na papir, taj će biti srećan čovjek. Kovačević smatra da je za srećan život neophodno ispuniti četiri uslova: da je čovjek zdrav, da voli osobu sa kojom dijeli život, da radi posao koji voli i da živi na prostoru gdje se dobro osjeća.

- Džaba vama Bečlijama sva lepota ovog grada, ako čeznete, recimo, za mirisom mora.

A Kovačević voli more. A voli i ravnicu. Tamo se osamio, na selu, kraj Dunava. I već nekoliko godina posvetio pisanju

romana. Na to ga je, kako veli, primorala zabrana rada u pozorištu zbog neslaganja sa zvaničnom politikom.

Smatra da je puno lakše napisati roman nego dramu. I da zbog toga najveći pisac svih vremena nije romansijer već dramaturg iz Ejvona.

Roman „Godine vrana“ slojevita je priča o kraju Prvog svjetskog rata. Već je doživio sedmo izdanje. Vrane su lajt motiv, kao i glad i hladnoća tih nesrećnih poratnih godina. Ali osovina je,ipak, ljubavna priča između njemačke učiteljice i srpskog oficira. Urađena je i istoimena predstava na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu, a glavne uloge igraju Petar Strugar i Kalina Kovačević - Vrana je simbol smrti. Znate da su mene vrane napale u Beogradu dok sam išao kući u Zemun. Vrana ne peva, vrana grakće. Taj surovi zvuk asocira na nešto ružno, zlo i preteće. To su i pametne ptice. Razbiće orah tako što će ga uzeti sa zemlje odleteti na visinu od dvadeset metara i razbiti ga o beton. Čim vidite da neko ima potrebu da napada iz jata, da se grupiše u ta crna mnoštva, to u meni izaziva negativne asocijacije.

Ako bi baš morali da izaberemo pticu kojoj je Kovačević nalik, onda bi to možda bila sova. Ona mudra. Koja svojim hukom svih ovih godina rastjeruje vrane.

Kada su Tolstoja pitali šta misli o romanu „Idiot“ Fjodora

Mihajloviča, on je odgovorio da je početak odličan a poslije je sve predvidivo.

Na ničijoj zemlji

U romanu „Godine vrana“ nakon što se zaljuljaju vješala na Terazijama, a na brodu koji isplovljava iz dunavske luke među putnicima nema supruge austrougarskog sudije, više je nego jasno da će prije ili kasnije doći do onog zagrljaja i poljupca na ničijoj teritoriji između srpske i mađarske granice. Ali time roman ne gubi na vrijednosti. Naprotiv. Čitalac jedva isčekuje taj susret. Pomenuli smo to malo zapažanje, autoru.

- Dotakli ste pravu stvar. Suština literature kojom se bavim i uopšte, usudio bih se da ka-

žem, dobre umetnosti sa naracijom, nije u tome šta se dogodilo, nego kako se dogodilo. Kad kažete da je neki roman, film ili drama predvidiva, vi joj u stvari udeljujete kompliment. Inače da nije ovoga o čemu pričam zašto biste išli da gledate Hamleta ponovo. Ili ponovo slušali neku pesmu. Siniša Kovačević objavio je pet knjiga. Pored romana „Godine vrana“ iz štampe su izašle: „Osvajanje zavičaja“, „Reka sa četiri ušća“, „Gospodar greha“ i „Beograd“. Ovom posljednjom zamislio je da obuhvati period od 1900. do 2000. godine. Planirana su, kaže, još četiri nastavka „Beograda“. Samo da ga zdravlje posluži. Ostala tri preduslova za sreću davno je ispunio.

M. Milačić

rs.n1info.com

Knjige Siniše Kovačevića kao i njegovi dramski tekstovi imaju svoje poklonike

Predstava „Godine vrana“ na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu

Španci i šimpanzin paradoks

FILM

Obožavam špansku produkciju. Glumcima vjerujem i izrazito su realni, bez kičastih dodataka i nevjerovatno je koliko dobro prenose emocije. Volim filmove i serije španskog govornog područja, puni su sarkastičnog, ironičnog i crnog humora, dubine, a posvećenost karakterima me oduševljava. To je važna primjesa koju ne prepuštaju slučaju.

Preporučujem „Invisible Guest“ („Contratiempo“, Oriol Pulo, 2017), „Celda 211“ (Danijel Monzon, 2009) i film kolumbijskog režisera Andresa Baiza „The Hidden Face“ („La cara oculta“, 2011). Ova djela ističu koliko se život može okrenuti naopačke u djeliću sekunde pri samo jednom potezu. Naglašavaju čovjekove slabosti i mane, koliko sebe ne poznajemo dok ne dođemo do

stvarnog pritiska ili nagona i borbe za preživljavanjem. Volim tu nepredvidljivu radnju i takvi filmovi me obore s nogu.

TV

Predlažem serije „The Pier“, „La Casa de Papel“, „Vis a vis“ Aleksa Pine, koji je genije. Duboke emocije, sjajan psihološki osvrt na svakog pojedinca, mnogo smijeha, buđenje šimpanzinog paradoksa u ljudima, snage, slabosti, širenje svijesti, šokantni preokret u skoro svakoj epizodi, vam ne daju možda ni da dišete, pojedete kokice ili zapalite cigaretu.

„Clickbait“ je jedina američka serija koja me je kupila. Sličnog je koncepta i sve sto me zadrži do svitanja, ne zaboravljam.

TV ne gledam ali mislim da fali malo vedrijih vijesti, više isticanja umjetnosti i talenata u medijima, više emisija zabavnog karaktera, emisija o tabu temama ili edukativnog karaktera.

Pored elektronike, slušam indi rok, liquid dubstep, chill step i špansku muziku u gipsy stilu. Postoji mnogo izvođača i kad bih nabrajala, spisak bi bio poduži ali moram da pomenem dva. Sia je umjetnica u svakom smislu, obožavam njen glas, sve njene albume. Karla Koksa izdvajam jer je glavni pokretač elektronske muzike i rejv kulture. Borio se za to jako dugo i posle toliko godina, zadržao neprikosnovenu i autentičnu energiju i ljubav prema muzici. Puštati muziku osam sati bez prestanka, a ni ne poći u toalet, vrijedno je poštovanja. Preporučujem dokumentarac „What We Started“ u kojem se prožima priča o rejvu, elektronskoj sceni, borbi.

ZAOBIĐI

FILM

Tejlor, 2016) i slični, gdje je radnja ubitačno spora, a glumci jedva šta izgovore, gdje su boje konstantno sumorne, me umaraju. Mada, to je već stvar ukusa.

TV

Ne mogu, a da ne kažem da bih voljela da svi zaobiđu bilo kakav rijaliti šou. Jedino podržavam koncept opstanka u divljini.

MUZIKA

Zaobiđite ovaj novokomponovani trap ili kako god ga nazivaju. Tekstovi tih pjesama osiromašuju svijest i inteligenciju omladine i vrše negativan uticaj. Možda bih kao dijete ili tinejdžerka podlegla jer je toliko nametnut i skoro je izbrisao i pretekao onaj rep i r’n’b koji smo slušali kao tinejdžeri. Voljela sam Eminema, Marčela... Primjećujem da mlađe generacije ne znaju ko su oni i da je trap baš uzeo maha. Ako je i postojao kvalitetan trap, više ga nigdje ne čujem.

MUZIKA

Svi filmovi poput „Melancholy“ (Lars fon Trir, 200), „The Girl on the Train“ (Tejt

Milena Vujović: Uživa u serijama Španca Aleksa Pine

Miroslav Jovović

Četvrtak, 29. septembar 2022.

Izlazak iz duboke tmine

Album ,,Weather Alive“ je, ukratko, fantastična introspekcija. Ovih osam pjesama se na klavirskim dirkama prostiru polako, pažljivo i oprezno

Savršeno spokojna tranzicija iz ljeta u jesen, to je ono što Bet Orton nudi na prvom albumu nakon šest godina, ,,Weather Alive“.

U izvjesnom smislu, to je i odraz ličnog prkosa. Folk-rokerka iz Norfolka, Britanka koja je istraživala i na triphop teritoriji, još prije skoro dvije decenije zaslužila je naklonost i lokalnih alternativaca... Pa dugo bila ispod radara – uglavnom zbog ozbiljnih privatnih i zdravstvenih problema. Bet je dugo patila od

kompleksnih neuroloških napada, koji su godinama bili sa pogrešnom dijagnozom napada panike. Morala se, sa porodicom, i preseliti iz Los Anđelesa u London da bi konačno obezbijedila odgovarajući medicinski tretman – i sa užasom i iskustvom te borbe konačno smogla snagu da završi album.

,,Weather Alive“ je, ukratko, fantastična introspekcija. Ovih osam pjesama se na klavirskim dirkama prostiru polako, pažljivo i oprezno. Poput osobe, koja se nakon dugog boravka polako navikava na svjetlo.

To što je ,,Fractals“ najživotnija pjesma je uzrokovano is-

ključivo neumornom bubnju Toma Skinera (poznata faza iz benda Sons of Kemet) i vrlo prisutnoj, čvrstoj bas-liniji. Svemu tome je sjajan dodatak ,,leteći“ saksofon Alabastera de Pluma – za utisak da su i Bet i kompletna ekipa mnogo uživali u ovom stvaranju. Ostale pjesme su mekše, manje čvrste, manje urgentne – što im nije mana, naprotiv. Naprotiv, naslovna ,,Weather Alive“ je sedam minuta najljepše podloge za optimistično buđenje, koje možete poželjeti ove jeseni.

bas-liniji.

Bet se ne plaši da zvuči ranjivo i krhko, uvijek je samokritična (,,Honey, I’m rubbed raw“ u ,,Lonely“). I nikad nije bila ovako otkrivena, direktna. Za apsolutno hrabar i smio iskorak jedne izuzetne karijere. S. S. Ocjena: 85/100

Sjajna kolaboracija i omaž ikoni saharskog bluza

Širina ekvatora

Sjajna stvar na albumu ,,Ali“ je to što egzotična ekipa benda Khruangbin nije imala iskustvo izvođenja ili studioznijeg slušanja pjesama Ali Farke Turea. Otprilike, sve to su oni izveli ,,po njihovom“, što je ovoj muzici pružilo potpuno novu dimenziju

Samo da čujete obradu Alijeve kultne ,,Savanne“: zapetljao se tu i etiopski džez, dab rege, fank, pop sa jugoistoka Azije, naravno psihodelija... Uz sasvim jednostavan tekst, lament nad sudbinom Afrikanaca koji u tuđoj zemlji, naravno, rmbače za bijednu dnevnicu. I sve to uz ponositu melanholiju, kojom odiše i romantična elegija ,,Diaraby“, najljepša melodija koju ćete čuti iz Sahare.

K

ralj pustinje, ni manje ni više na muzičkom horizontu nije bio Ali Farka Ture, gitarista po kom svijet prepoznaje ,,saharski bluz“. Karakterni autoritet, čije ime pominju u istoj ravni sa Raj Kuderom i Džonom Li Hukerom... Takođe, Ture je bio komplikovana figura, muzički nomad koji je nakon najvećih uspjeha

znao nestati i na pola decenije sa muzičke mape. Godinama nakon njegove smrti, sin Vio, i sam uspješan muzičar, poželio je revitalizovati očevo raskošno nasljeđe. I odabrao savršenu kolaboraciju, sa teksaškom senzacijom psihodeličnog roka, triom Khruangbin. Sjajna stvar je to što egzotična ekipa benda Khruangbin

(što na jeziku Tajlanđana znači ni manje ni više nego – avion) nije prethodno imala iskustvo izvođenja ili studioznijeg slušanja pjesama Ali Farke Turea. Otprilike, sve to su oni izveli ,,po njihovom“, što je ovoj muzici pružilo potpuno novu dimenziju. I širinu ravno ekvatorskoj, od Kariba, preko Sahare, do Persije i Indokine!

Khruangbin velikodušno u bitnim momentima odlučuju da glavnu ulogu preuzme Vio Farka Ture. I tada album zaista cvjeta, kao pobožno istraživanje stvaralaštva i lekcija jednog starog učitelja. Čija vještina, saznanja i mudrost nadilaze i ovu i mnoge buduće gitarske decenije... S. S.

Ocjena: 88/100

Trijumfalan i intiman povratak Britanke

Delikatno vizuelno rješenje na omotu

Branislav Radojković,

U društvu zelene

sti. Pamtim da nisam smeo da ostajem sam u kući i da spavam sam u sobi neko vreme. :)

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Obično prestanem da gledam na pola filma, ako me ne radi i ako skapiram da ga ne kapiram.

Omiljeni filmski rivali?

- Džeri Luis i Din Martin. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Priča o trinaestom prasetu Giletu iz filma „Poslednja oaza“ (Petar Lalović, 1983).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

Film koji Vas čini srećnim?

- „La vitta e bella“ (Roberto Beninji, 1997) sa maestralnim Beninjijem u glavnoj ulozi. Iako tragikomičan, kao i sam život, film svedoči jednu veliku istinu.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Leptirica“ ( Đorđe Kadijević, 1973), film koji mi je, kao klincu, uterao strah u ko-

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Balkanska utopija - glavni junak se budi posle dugog vremena provedenog u komi i shvata da je golgota kroz koju smo prošli zadnjih 30 godina samo plod njegove mašte i ružan san, da ratova nije bilo, da živimo u ljubavi, slozi i miru.

- „Lepo je promeniti se, još je lepše promeniti se zauvek“Aleksandar Berček u ulozi Slobodana Miloševića u filmu „Dečko koji obećava“ (Miša Radivojević,1981). „Vazduh trepti, kao da nebo gori“ iz filma „Valter brani Sarajevo“, (Hajrudin Krvavac, 1972).

„Mene ako se sete na Dan bezbednosti, sete se, ako ne,

nikom ništa. To je bila moja dužnost, da radim. Najveće zadovoljstvo biće mi misao da sam jednog čoveka izveo na pravi put“. Neprevaziđeni Danilo Bata Stojkovi ć u ulozi Ilije Čvorovića u filmu

„Balkanski špijun“, ( Dušan Kovačević i Božidar Nikolić, 1984).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Pera Kojot Supergenije. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Pokušavam da se setim, mislim da je („E. T. Extra Terrestrial“, Stiven Spilberg, 1983), a možda čak i „U zmajevom gnezdu“ („Enter the Dragon“, Robert Klouz, 1973) sa idolom

Branislav Radojković: Putovao u Čile nakon što je odgledao ,,The Motorcycle Diaries“

David Soda

vile i Godara

iz tog vremena Brus Lijem Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- To bi bila jedna lepeza od „Amarcorda“ (Federiko Felini, 1973) gde muziku potpisuju Nino Rota i Karlo Savina, do deep down and dirty ciganske kafanske muzike iz „Skupljači perja“ (Aleksandar Saša Petrović, 1967).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Desetak godina pošto sam odgledao film „Dnevnik motocikliste“ („The Motorcycle Diaries“, Volter Sales, 2004)

o Če Gevari, sam i otputovao u Čile i osetio dugo zamišljanu Latinsku Ameriku.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Džarmuša bih ugostio u „Ciglani“, beogradskoj kafanici u kojoj provodim dosta vremena. Na tom mestu obitavaju razni interesantni likovi i kartakteri, koji bi mu, siguran sam, bili inspirativni za neku priču, a kasnije i za snimanje. Pazolinija bih odveo na domaću (tursku) kafu u najjeftiniji restoran na Balkanu, skupštinski restoran vlade RS, dok bih sa Godarom ispijao apsint po krčmama na jugu Francuske. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Prvih desetak dana Tarantino je na nivou zadatka, fokusiran, motivisan, nervozan, često se upušta u dugačke monologe i svađe sa ekipom i onda malo pomalo sve je opušteniji i sve mamurniji dolazi na snimanje... Iz dana u dan sve mu se više sviđa mentalitet ljudi koji ga okružuju, biva navučen na ćevape i pljeskavice i na kraju snimanja postaje naš zet i odlučuje da ostane, živi i radi pod kapom balkanskom.

muzi k a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Jedna od mnogih koje me asociraju na drage ljude, mesta i životne situacije je meni vrlo draga sevdalinka „U lijepom, starom gradu Višegradu“. Kad god je čujem vrati me u davno prošlo vreme - kuća moje pokojne nane, čipkani stolnjak, na stolu slatko od šljiva, čaša sa vodom i nana koja je volela ovu pesmu i još bolje je akapela pevala.

Pjesma koju biste pustili da uznjudočekatesmaksvijeta?

- To bi bila neka pesma od Smaka, šalim se. Erik Sati –„Gnossienne 1“ do sudnjeg časa, a može i „Riders On the Storm“ od The Doors.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Svakako „Let the Sunshine

In“ iz filma „The Hair“ (1979) Miloša Formana, ali i Marlijeva „Redemption Song“ stoji tik iza prvopomenute.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Michelle“ od Bitlsa.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Grane smo na vetru“ Darka Rundeka. Mada nikada nisam bio na danas opšteprihvatljivom vidu zabave - karaokama, a ako se kojim slučajem budem zadesio, otpevaću je iz duše.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Uh, to bi bila teška robija. U tom slučaju bih izabrao da slušam tišinu.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Ne mogu da kažem da me je nešto toliko rastavilo na komade, kao prerana smrt Nebojše Glo-

govca. Nismo se poznavali lično, gledao sam njegove filmove, predstave, sretao ga po gradu, ali sam imao osećaj da ga odlično znam i da smo dobri drugari, voleo sam ga i verovao sam mu. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ima ih, ali na moju sreću, ispod su mog radara. Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Nastup Janka Bugarskog zvanog Jimmy Barka u filmu „Kad budem mrtav i beo“ (Žika Pavlović, 1967) sa Draganom Nikolićem u glavnoj ulozi.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Red Hot Chili Peppersi su bili jedni od nekolicine. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- On se već odavno upisao u večnost, to se jedino računa. :)

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Handmaid’s Tale“, „Stranger Things“, „Opstanak“

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Cosby Show“, „Muppet Show“, „Sivi dom“, „Vruć vetar“, „Priče iz majstorske radionice“ sa legendarnim Zoranom Radmilovićem u glavnoj ulozi.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Crna svadba“. Videćemo šta donosi nova sezona.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Nažalost „Twin Peaks“.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „True Detective“.

Kada se fank, džez i Balkan „poljube“, nastaje muzička čarolija koju stvara beogradski bend Naked.

Njihov zvuk pripada ali izlazi iz okvira masovno popularnog etno ruha koje posljednjih godina donose autori u regionu. Ima tu mjesta i za ples, prepuštanje trenutku, ali i zov nekih vremena koja su znala ujesti za srce. O nastupu na festivalu Tivat World Music ovog mjeseca, vjerni fanovi i oni koji ih prvi put slušaju, pričali su danima, a Naked je prije polaska za Beograd obišao Dubrovnik, Tivat, ulcinjsku Veliku plažu i „ulovio“ posljednji komad ljeta. Odabrali smo idealan tajming da ugostimo Branislava Radojkovića, jednog od osnivača i idejnog tvorca ovog sastava. Kompozitor, basista i kontrabasista, osim u bendu Naked, svira u beogradskom sastavu Fish in oil. Booking agent, organizator festivala i kulturnih događaja, i nakon 20 godina na srpskoj i svjetskoj kulturnoj mapi, kaže da još uči i razvija svoje vještine. U tome mu koristi i preslušavanje muzike sa svih meridijana i gledanje filmskih klasika. Koje je naslove odabrao za naše „Obrtaje“ čitajte u nastavku.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Skejt bord posle filma „Trashin’“ (Dejvid Vinters) davne 1986.

Najdraži par iz serije?

- Tilda Svinton i Tom Hidleston u „Only Lovers Left Alive“ (Džim Džarmuš, 2013)

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Uspeo sam da ugodim sebi i da snove sprovedem u delo, radim posao koji obožavam, sa ljudima koje volim i poštujem, putujem često, srećem jako zanimljive ljude i posećujem interesantna mesta na planeti. Što bi rekla Mirjana Karanović u filmu „Petrijin venac“ (Srđan Karanović, 1982) „Sve što sam imala - to sam želela, sve što sam želela - to sam imala“. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Tomi Džerija. :)

M. čAvić

kalendar ,,Dr. No“,

Panter u špijunskom

Ušetao je na kasting u jefti nom, ofucanom i prilično zgužvanom odijelu. I svi su, od producenata, kostimografa, pisca Jana Fleminga, tonca do sekretarice na ulazu u stu dio, bili ubijeđeni: nikad i nig dje nijesu vidjeli tako samo uvjerenog *urvinog sina, kao što je to bio Šon Koneri.

Sve slike na zidovima kan celarije kojom je gospodario famozni ,,M“ bile su repro dukcije na kartonu. Tapacira na vrata – od jeftine plastike. Glamur sa cijenom snižene, konfekcijske robe. Budžet ko ji je za ,,Dr. No“, prvi od svih ,,Džejms Bond“ filmova, te 1962. na raspolaganju imao

režiser Terens Jang – iznosio je jedva preko milion dolara.

Promocija jamajke ,,Previše britansko. Užasno previše seksualno!“. Prije šest decenija i mjesecima prije je senje premijere, 5. oktobra 1962. godine – rijetko koji stu dio je želio da uopšte ima bi lo kakvog posla sa bilo kojom ,,Džejms Bond“ pričom. Za producente, Kanađanina He rija Salcmana i Njujorčanina Alberta Brokolija , to je po prvoj zamisli treba biti mnogo manje ambiciozan projekat. Sam Fleming je ,,Dr. No“ priču pisao za potrebe – promocije turizma na Jamajci... Ništa, ali baš ništa nije sluti lo da planirani filmski seri jal može biti veliki uspjeh, do dana kad je u studio za kastin ušetao Koneri. Imao je 31 go dinu, iskustvo čuvara bazena, vozača, mornaričkog vojni ka, mljekadžije, akt-modela u umjetničkoj školi, bodibilde ra, izbacivača u klubu – i sve to preko leđa. E da, i audiciju za fudbalera Mančester junajte da, čiju je ponudu za platu na kraju i odbio.

Škot je pred kasting znao da je jedino što može producentima ponuditi – samopouzdanje sa pokrićem životnog iskustva. A oni su prije njega pokušali da angažuju Kerija Granta (bio spreman da snimi samo jedan film u planiranom serijalu), pa Ričarda Bartona

Prije šest decenija, ono što sada zovemo ,,lifecoach“ nije konvencionalno ni postojalo, ali je Koneri našao jednog ta kvog tipa. Savjet je, dva dana pred audiciju za ,,Dr. No“, bio ovakav: ušetaj tamo kao ma čor. Polako, kao da cijeli svi jet zavisi samo od tvog posto janja. Kao da te sve to tamo pretjerano ni ne dotiče. Kao da su svi ti filmski likovi tamo samo zbog tebe. Šon Kone

ri je znao da tog dana i nema što da izgubi; zato nije bilo ni

Prije šest decenija, ono što sada zovemo ,,lifecoach“ nije konvencionalno ni postojalo, ali je Koneri našao jednog takvog tipa. Savjet je, dva dana pred audiciju za ,,Dr. No“, bio ovakav: ušetaj tamo kao mačor. Polako, kao da cijeli svijet zavisi samo od tvog postojanja. Kao da te sve to tamo pretjerano ni ne dotiče

nekog straha, probaće, pa što bude.

I onda im je svima objasnio, što je to Džejms Bond: preka ljenost sa pokrićem velikog iskustva. Još onako mistično, jer takvi sebe nikad ne objaš njavaju, bilo kome. Ma đe ćeš boljeg špijuna od takvog.

,,Dr. No“ je špijunska priča koja je bila savršena lansirna rampa za ,,Džejms Bond“ se rijal – jer je bila potpuno aktu elna. Prvobitni plan i želja stu dija bila je, da se prvo snima film po Flemingovom romanu ,,Thunderball“. Ipak je, usred hladnoratovske realnosti i ve like globalne traume, odluče no da to bude ,,Dr. No“; jer je bio najbliže jednoj aktuelnoj svjetskoj temi, te 1962. godine.

Raketna misterija

Konkretno: mediji su speku lisali, a zvanične informacije bile potpuno šture i nejasne, o problemima na lansiranju ra keta američkih (svemirskih i vojnih) programa u Kejp Ka neveralu. Uglavnom, bio je to brisani prostor za mnogo in trige i teorije zavjere; idealno

Četvrtak, 29. septembar 2022.

špijunskom odijelu

za jednu špijunsku priču. To što je Ursula Anders posta la prva ,,Bond djevojka“, tre ba samo da zahvali tadašnjem mužu Džonu Dereku. Izabra na je samo dvije sedmice prije početka snimanja, navrat-na nos – samo spram jedne njene fotografije koju je načinio De rek. Nije stigla ni da ,,nabaci“ boju na plaži; za potrebe filma u konkretnim (i naravno, kul tnim!) scenama, premazivana je posebnom bojom!

I koliko je ,,Dr. No“ suštinski bio jeftin i zbrda-zdola proje kat: u pojedinim bitnim scena ma druga glumica izgovarala je Ursuline replike, za apso lutno i prilično klimac ,,voice over“... Razlog: nije bilo šanse da ljepotica iole pripitomi teš ki njemački akcenat. Kako su se samo producenti tada hva tali za glavu i premišljali, nije li trebalo ipak angažovati Džuli Kristi ili Gabrijelu Lućidi Na kraju je, ipak, isključivo bio bitan isključivo Šon Ko neri. Prvo, jer je bio spreman i sposoban da svu tu planinu

od nafuranog, bezobraznog, čak i violentnog mačizma (ko ji sada definitivno ne bi prošao cenzuru, naravno kao mizogin i seksistički) zasoli sasvim la ganim humorom. Duhovito

šću, koja oslikava stav lika koji apsolutno ne očekuje bilo što od bilo koga. Jednog tipa ko jem se sve daje i sve mu je bo gom dano, jer mu, naravno, sve basta i sve rješava sam. I još je

đavolski svjestan toga. Kako je samo ,,Dr. No“ odjeknuo te jeseni! Vatikan se čak oglasio zvaničnim saopštenjem, isti čući da je ,,sve to opasan miks nasilja, vulgarnosti, sadizma i seksa“... Pa se na kraju, iro nično (a sasvim ,,bondovski“), došlo do toga da Džejmsa Bon da od svijeta brane – žene. Tako je, recimo, čuvena novi narka Penelopi Gilijat u ,,Ob serveru“ podsjetila i podvukla da je taj nafurani lik ,,ispod po vršine ostavio mnogo parodije na sopstveni račun“... I narav no, za dvije uvodne sedmice prikazivanja u Britaniji, film se potpuno otplatio. A tek je trebala da slijedi kontinental na, pa sjevernoamerička pre mijera, pa...

Pogled sa prozora E da, nijesu se samo Flemin gove knjige prodavale kao alva nakon ,,Dr. No“ premijere, po gotovo sa druge strane Atlan tika. Već i cijela merchandising linija koja je ekspresno bila spremljena: pića, duvan, ali i odijela koja je gospodin ,,007“ na špijunskim misijama nosio, pa čak i modeli sportskih au tomobila. I odjednom je cije li svijet čuo i za Fleminga, i za režisera Janga... Ali pogotovo Šona Konerija. A on: samo je nastavio da grabi onim mač kastim hodom. Polako, kao da cijeli svijet treba da uhvati taj njegov ritam; i lagano nji šući zategnutim ramenima... Onako, kako je to modernom Bondu, Danijelu Krejgu , u amanet ostavio. I naravno, mi lionima zavodnika sa kraja na kraj dunjaluka.

Kada je Koneri izašao sa ka stinga, u studiju je vazduh re zala samo tišina. Producenti Salcman i Brokoli su samo po trčali ka prozoru. I otvorenih usta i ne trepćući, samo ka ko se Koneri u crnom odijelu, posljednjem jeftinom koje će obući, polako spušta niz ploč nik. Kao neki panter, predator svjestan da je ulovio plijen, i da će sjutra tako biti opet, pa opet, jer mu tako može biti...

I znali su: ma kakav Keri Grant

i Ričard Barton. Samo ovaj Škot može biti Džejms Bond!

poglavlje ,,James Bond“ serijala, slavi 60. rođendan

S.

Ursula Anders, savršena prva ,,Bond djevojka“

Famozna partija pokera kojom počinje prva ,,James Bond“ avantura

Četvrtak, 29. septembar 2022.

kalendar

Mikelanđelo Antonioni je, u jednom od niza intervjua koje je italijanski filmski maestro davao prestižnim časopisima kulture i umjetnosti, naizgled neprecizno uspio sebe objasniti kao režisera. A time i lični proces finalizacije ideja za filmsko platno. - Nikada ne objašnjavam radnju filma pred premijeru. Kako bih i mogao, kada, do trenutka završetka montaže, ja i sam ne znam o čemu će biti. A možda čak ni tada. Možda će to ostvarenje biti samo jedno raspoloženje, odnosno izjava u kojoj je opisan stil života. A možda film i nema radnju, posebno ne u kontekstu kako tu riječ koristimo – kazao je Antonioni.

Fašistički magazin

Antonioni je, kako i citat identifikuje, bio jedan od onih filmskih autora koje biste bez problema mogli da povedete na kafu pod Goricom i slušate kako krajnje nepovezanim mislima uspijeva da finalizuje koncizan vizuelni sadržaj. Što je posebno zanimljivo, ako uzmemo u obzir to da se ovaj narativni genijalac na početku karijere pokazao kao sasvim solidan pisac. Tako su njegove filmske kritike a kasnije i kratke priče bile rado viđene tridesetih godina prošlog vijeka u čuvenom ,,Corriere Padano“. Iako je časopis imao krajnje političku (čitaj: kontroverznu) pozadinu, to nije mnogo smetalo kulturnim radnicima u tom periodu koji su pisali kulturno-umjetničke sadržaje. Antonioni je čak došao u poziciju da piše za fašistički filmski magazin tokom Drugog svjetskog rata ,,Cinema“, koji je u tom periodu uređivao Musolinijev sin. Iako je taj angažman kratko trajao, bio je uvod u režiserov otpor konvencionalizmu.

A sve počinje u konfuznim ratnim godinama, kada Antonioni završava scenario sa još jednim tihim ali vizuelno ekspresivnim Robertom Roselinijem za njegov film ,,A Pilot Returns“ 1942 godine. Ipak, trebalo mu je osam godina do doleti do režiser-

Maestro moderne kino-poezije

Nikada ne objašnjavam radnju filma pred premijeru. Kako bih i mogao, kada, do trenutka završetka montaže, ja i sam ne znam o čemu će biti. A možda čak ni tada – kazao je jednom Antonioni

skog debija, što je rezultiralo sasvim zaboravljenim ostvarenjem „Story of a Love Affair“. Već je osjetno jasno da je bijeg od neorealizma bio prisutan, pa je do početka izuzetno bitne „trilogije mo-

dernizma“ 1960. godine Antonioni „vježbao“. Ono što će uslijediti sa ovom trilogijom bilo je dovoljno da Antonionija ne zaboravimo. Remek djela trilogije ,,modernizma i nezadovoljstva“ ,,The

Adventure“ iz 1960, ,,The Night“ 1961 i ,,Eclipse“, kao i „Red Desert“, završen 1964. godine, koje je uradio sa muzom Monikom Viti , bila su bez sumnje kruna njegovog rada.

Legendarni italijanski režiser

24 Maestro Antonioni na filmskom setu

Četvrtak, 29. septembar 2022.

moderne kino-poezije

Antonioni postaje unikatni predstavnik stilističke kohezije fenomenalnog narativa, koja specifično komunicira sa publikom. To je posebno vidljivo kod ostvarenja „Red Desert“, što je Antonionijev pr-

vi film u boji, a koji je ujedno i vjerovatno najapstraktniji rad režisera. Sa konciznom dinamičnosti boja, koje jasno ispoljavaju režiserovu ljubav prema slikaru Džeksonu Poloku, italijanski maestro redefinisao

je koncept narativne kinematografije. Ali i doveo u pitanje tradicionalni pristup filmske dramaturgije.

Nakon vanvremenskog „BlowUp“ završenog 1966. godine, sedamdesetih stižu ostvarenja koja su koncizno istraživala društveno-kulturne promjene u tom periodu. I sve to krunisano je komadima „Zabriskie Point“ 1970. i „The Passenger“ 1975. godine, sa Džekom Nikolsonom u glavnoj ulozi. Antonioni se samo jednom našao na listi nominovanih za Oskara, za režiju i scenario njegovog sigurno najpoznatijeg, a ujedno i jednog od najboljih djela, ,,Blow-Up“ 1966. godine. Dok je nagradu za režiju sasvim očekivano izgubio od Freda Cimermana i popularnog ,,A Man for all Seasons“, situacija u kategoriji originalnog scenarija bila je izrazito kompleksna.

Rješenja za budućnost U američkom ,,gužvanjcu“ predvođenom Bilijem Vajlderom i zaboravljenim filmom ,,The Fortune Cookie“, jedan Francuz i jedan Italijan dobili su šansu da osvježe stare evropske filmske borbe. Dok je iz jednog kutka virilo savršeno jednostavno djelo ,,Un Homme et une Femme“ maestralnog Kloda Leluša, na drugoj je bilo krajnje oprečno djelo, ,,Blow-Up“. Dok je Leluš, na koncu, trijumfovao u ovoj borbi evropskih giganata, Antonioni je, ako pogledamo važnost ostvarenja ,,Blow-Up“ - stvarni pobjednik.

Uticaj italijanskog režisera na evoluciju kinematografije, sa posebnim fokusom na autorski senziblitet da neke filmske fabule zahtijevaju poseban nivo posvećenosti je neupitan. Sve to kroz krajnje zagonentni naglasak, insistiranje da vizuelno tknje priče mora biti rezultat posebnog pristupa kinematografske tehnike, a time i stila. Što je dovelo do toga da je Italijan preko noći postao filmski poeta koji kao rezultat donosi duboko istraživanje ne samo pejzaža koji nas okružuju, već i naše pozicije u tim životnim mizanscenama.

Spori ritam, pažljivo bi bio umiksan u lagani narativ ,,nezavršene“ prirode, u kojem nije potrebno mnogo vremena da pronađete enigmatske likove i lične scenarije. Kao najuticajnjija figura filmskog postneorealizma, Antonioni uspijeva da modernim karakternim istraživanjem donese koncizna autorska rješenja budućim generacijama.

Stoga ne čudi da je jedan od glavnih krivaca za postojanje nezavisnog umjetničkog filma, kakvog ga sada prepoznajemo.

Antonioni je uspio da za relativno kratko vrijeme napravi zamršene emotivne filmove koji, otvaranjem niza zagonetki, koncizno preklapaju narativ i slike. Zadiviljujući vizuelni sadržaji, čiji je relevantan fokus usmjeren na klasični modernizam, upakovan u dvosmislen scenario, čine njegov opus filmskom poezijom.

MURSEljEvić

Mikelanđelo Antonioni rođen prije 110 godina

Antonioni sa muzom Monikom Viti u Veneciji 1962. godine

ARENJE

Stokerova Teuta

Nije javnosti nepoznato da je autor ,,Drakule“ pisao jedan roman inspirisan Crnom Gorom, ali da je Brem Stoker bio otvoreni zagovornik naše borbe protiv Turske, u periodu kad su Britanci bili najveći saveznik Osmanske imperije... Za to je, ipak, potrebno čitati ,,Damu pod pokrovom“.

,,The Lady of the Shroud“ Stoker je objavio 12 godina nakon ,,Drakule“, 1909. godine – i smjestio je u zemlju zvanu Plave Planine (Land of the Blue Mountains). Opisuje je kao ,,mjesto ponositih i gordih gorštaka, gdje su se na vlasti smjenjivale vojvode i vladike“...

Jedan vojvoda tu se zove Petar Visarion – a vladika je jedan Plamenac. Tek toliko da znate, na kom i čijem terenu se sve to dešava.

Roman počinje na Jadranskom moru, tik uz zaliv – i u sasvim gotskoj atmosferi. Početak: ,,Čudna priča dolazi sa Jadrana. Jedanaest minuta nakon ponoći, subote, 9. dana januara 1907, kada sam vidio čudnu priliku blizu rta znanog kao Ivanovo koplje. Na obali Plavih Planina“... Tu naš junak, na mjesečini, ugleda

,,tananu bijelu figu ružene koja pluta na nekoj čudnoj struki u malom čamcu, na pramcu na koji se oslanjalo slabo svjetlo, poput svijeća koje stavljamo iznad mrtvaca“... I eto već misterije i avanture, poput ,,Drakule“!

,,Dama pod pokrovom“ pripadala je tada popularnom žanru avanturističkih romana, koji su uglavnom bili smješteni na Balkan ili negdje na Bliskom istoku. Posebno je Balkan, zbog borbi za oslobođenje slovenskih naroda, britanskim autorima tada bio zanimljiv. Kao nešto sasvim egzotično i orijentalno – a opet i evropsko... E, na takvom prostoru, obično bi se našao glavni junak, naravno Britanac – da ,,ni kriv ni dužan“ postane najveći heroj borbe za oslobođenje. I kraljevski, vladarski kandidat. Recimo, u Plavim Planinama. Stokeru je u ovom romanu bila jako bitna ta poveznica sa svijetom fantazijskog i natprirodnog, koji je izgradio u ,,Drakuli“. Zato je postavio važan lik te dame u bijelom. Njeno je ime Teuta, nasljednica je, kćerka ili udovica vladara Plavih Planina; to tek treba da saznamo... A

Zaglavi se

prije svega – i da li je ona nekakva vampirica, vještica, žrtva političkih intriga, vila, nadnaravno stvorenje, ili što već... Uglavnom, dovoljno da znate da se Stoker potrudio da bude i dosljedan, ali i ironičan prema viziji svog najuspješnijeg djela.

Kada naš junak Ruper Sent Ledžer, koji sticajem okolnosti dolazi do velikog posjeda i dvorca u Plavim Planinama, zaista krene na put ka tronu – tu se razotkriva i Stokerov politički stav. Apsolutna naklonost borbi Crnogoraca protiv Turaka. A vjerujte, to za britanskog pisca nije bilo nimalo lako, u tom periodu, javno iskazati. Jer Ujedinjeno Kraljevstvo je strogo čuvalo interese Turske.

U gotskoj avanturi, čija se radnja uglavnom tiče noći u nekim zlokobno mračnim planinama, Stoker stiže i da oslika karakter Crnogoraca. Od opisa koliko se protive potrebnoj prodaji oružja namijenjenog borbi za slobodu – do konkretnih opisa. Sve u skladu sa romantičarskim idealima o žilavim, vatrenim borcima... Tu negdje je i lik sa nadimkom ,,Mač slobode“ (kako je u tom periodu, inte-

resantno, u zapadnoj javnosti nazivan i vojvoda Mirko Petrović) – uz legendu o junaku koji je zaspao i koji će, kad ustane iz groba na jezeru, povesti gorštake do konačne pobjede.

,,Dama pod pokrovom“ je tako i gotska, i avanturistička –ali i romantična priča. Teutin lik je vjerovatno i najinteresantnije oslikan, te nesretne dame koja je možda i vampirica, a možda i još nešto gore za našeg junaka.

Roman valja pročitati, kao lagano štivo u kom je Stoker, možda i nehotice – oslikao svu ponositost i svu tragediju tradicionalne Crnogorke tog vremena. Ma, od prvog momenta na Ivanovom Koplju bićete uvjereni: sve to je original Crna Gora.

Crta: Srđan ivanović

Stojan StAMENić

Brem Stoker

Četvrtak, 29. septembar 2022.

LONDON CALLING

Zalog za čistu energiju

Turiste je ove sedmice u ulicama Ridžent i Oksford sačekala umjetnička instalacija koja na specifičan način poziva na ubrzanje tranzicije, ka budućnosti u kojoj nema tolerancije na emisiju ugljen-dioksida

Čista energija jedna je od najčešćih tema na Ostrvu, dobrim dijelom zahvaljujući vrlo aktivnom angažovanju gradonačelnika Londona Sadika Kana i njegove kancela rije.

Radi se o obećanju da će opa snost od zagušenja, zagađe nja vazduha i nezaobilaznog klimatskog scenarija ostati na vrhu prioriteta, ne samo u bri tanskoj metropoli, već i u cije loj zemlji.

Zato ne čudi što je turiste ove sedmice, u ulicama Ridžent i Oksford sačekala umjetnič ka instalacija koja na specifi čan način poziva na ubrzanje tranzicije ka budućnosti, u ko joj nema tolerancije na emisiju ugljen-dioksida.

Koloritna ekplozija zastava u okviru instalacije ,,Clean Po wer“ umjetnice Morag Ma jersku dekorativno je podigla svijest o klimatskim promje nama tokom sedmice - sve od Pikadilija do šoping zone uli ca Oksford. Vibrantne zasta ve, napravljene od reciklirane plastike nađene u okeanima dio su vazdušaste instalacije. U fo kusu umjetnice je igra riječi sa sintagmom ,,vrijeme je za čistu energiju“. Londonci će imati priliku da vide instalaciju još sa mo neko dana, prije nego započ ne ,,svjetsku turneju“ od Japana, preko Novog Zelanda do Italije. Iako su instalacije (one na pravljene od zastava) često

krasile ovaj dio Londona, prvi put je ulica Oksford odabra na da bude ,,okidač“ za pita nja zaštite životne okoline. To je posebno bitna odluka, ako shvatimo da je ulica pozna ta po (često neodrživom) šo pingu. Zato je lijepo vidjeti, za

promjenu, umjetničko rješe nje Majersku, koja je iskoristi la talenat kao katalizator pro mjena na ovom polju, kako bi osnažila pojedince da shvate značaj zaštite životne sredine. tekst i foto: leila MURSEljEvić

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Grafički dizajn Veselin Radonjić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Detalj sa nezaobilaznog Pikadilija

Zastavice sa porukom na Oksford ulici napravljene od reciklirane okeanske plastike