Dnevni list Pobjeda 30.06.2022.

Četvrtak, 30. jun 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20333 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Premijer Abazović iz Beograda poručio da su DPS i SDP bili upoznati sa radnom verzijom ugovora Vlade i SPC i da nijesu imali primjedbi, uslijedile burne reakcije

Konjević: Istina se ne može izmanipulisati, pa ni iz Beograda Potpredsjednik Vlade, ministar odbrane Raško Konjević objavio je na Tviteru dopis koji je 24. juna uputio Kabinetu premijera. U njemu se navodi da je značajno što je postignuto saglasje oko pravnog dijela preambule, pravnog osnova, predmeta ugovora i potrebe da se kroz dalju uporednu analizu predloženog teksta sa sadržinom Ugovora sa Svetom Stolicom i ugovorima sa Jevrejskom i Islamskom zajednicom, ostvari unapređenje predloženog teksta.

STR. 3.

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Premijer Crne Gore sa delegacijom u zvaničnoj posjeti Beogradu gdje se sastao sa državnim vrhom Srbije

Abazović: Vučić je riješio još jedno pitanje – naši poslanici će bez restrikcija moći da ulaze u Srbiju Crnu Goru i Srbiju povezuju sve vrste odnosa, a proteklih godina su se nagomilala otvorena pitanja. Danas smo imali jako dobre razgovore.

Definisali smo pitanja koja možemo brzo da rješavamo, a naročito poboljšanje privrednih odnosa. Već 12 godina između nas ne postoji direktni platni promet. Ukupan promet ide preko posredničkih banaka, to je jedna tema koju mogu da riješe naše centralne banke – kazala je premijerka Ana Brnabić STR. 2.

Panel diskusija „Temeljni ugovor ili ugovor bez temelja? Pravni i politički aspekti sporazuma Vlade sa SPC i sa CPC“ u organizaciji Pobjede i Crnogorskog helsinškog odbora M.BABOVIĆ

OSVRT

Nacrt ugovora sa SPC je pravna besmislica i krađa crnogorske istorije

Matematika ministra Kovača: 1 + 0 = 4?!

STR. 3.

Registrovan novi 221 slučaj korone, za posljednje dvije sedmice otkriveno 1.866 pozitivnih S. VASILJEVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

STR. 4.

Nastavljen rast broja inficiranih

STR. 8.

2

Politika

Četvrtak, 30. jun 2022.

Premijer Crne Gore sa delegacijom u zvaničnoj posjeti Beogradu gdje se sastao sa državnim vrhom Srrbije

Abazović: Vučić je riješio još jedno pitanje – naši poslanici će bez restrikcija moći da ulaze u Srbiju BEOGRAD – Svi građani Crne Gore, uključujući poslanike i političare, moći će nesmetano da ulaze u Srbiju od 1. jula, saopštio je predsjednik crnogorske Vlade Dritan Abazović nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Abazović je u obraćanju novinarima saopštio da je Vučić „uspio da riješi jedno važno pitanje za građane i poslanike“, koje se odnosi na prelazak državne granice.

– Zamolio je ministra unutrašnjih poslova da se praksa koja je postojala ispravi i da od 1. jula svi građani, ovdje računam poslanike, političare i predstavnike Vlade, mogu da ulaze u Srbiju bez ikakvih restrikcija – rekao je Abazović.

Premijer je u prvoj rečenici kazao da je „Vučić naredio“, ali ga je korigovao predsjednik Srbije, pa je Abazović koristio termin „zamolio“.

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, koji boravi u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Srbiji, dočekan je u Beogradu ispred Palate „Srbija“ uz najviše državne počasti. Dočekala ga je srpska premijerka Ana Brnabić.

Nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, Abazović je kazao da osim pitanja kojeg je „Vučić uspio da riješi“, „ostala pitanja koja su se tretirala mogu u narednom periodu da se materijalizuju“.

– Od jeseni ćemo imati konkretne vidove saradnje između dvije države. Nastavljaju se

Crnu Goru i Srbiju povezuju sve vrste odnosa, a proteklih godina su se nagomilala otvorena pitanja. Danas smo imali jako dobre razgovore. Definisali smo pitanja koja možemo brzo da rješavamo, a naročito poboljšanje privrednih odnosa. Već 12 godina između nas ne postoji direktni platni promet. Ukupan promet ide preko posredničkih banaka, to je jedna tema koju mogu da riješe naše centralne banke – kazala je premijerka Ana Brnabić

„Slučaj Marović“ i dalje bez razrješenja Premijer Abazović je tokom razgovora sa srpskom koleginicom Brnabić skrenuo pažnju i na slučaj izručenja Svetozara Marovića.

No, odgovor premijerke Brnabić nije razjasnio zbog čega srpska država odbija da izruči nekadašnjeg predsjednika Skupštine državne zajednice i visokog funkcionera DPS-a koji je osuđen da je šef kriminalne grupe koja je oštetila budžet Crne Gore za više miliona eura.

Dritan Abazović i Aleksandar Vučić

lijepe vibracije tokom posjete Srbiji. Vjerujem da u ovom dobrom duhu ne postoji pitanje koje ne možemo riješiti. Za neke je potrebno vrijeme. Nastavljamo intenzivnu saradnju između dvije države – poručio je Abazović.

On je pozvao srpskog predsjednika Vučića da posjeti Crnu Goru, a građanima Srbije uputio je poziv da ljetuju u Crnoj Gori.

- Više ste nego dobrodošli u svoju bratsku Crnu Goru – poručio je Vučiću crnogorski premijer.

Vučić je kratko saopštio da je posjeta Abazovića i ministara u crnogorskoj Vladi početak uspješne saradnje.

– Gdje kroz upoznavanje ministara može doći do još bolje i konkretnije saradnje – rekao je Vučić, zahvaljujući se Abazoviću na posjeti.

Najavljen susret i sa patrijarhom Premijer Abazović je kazao da su tokom sastanka sa predsjednikom Narodne skupštine Srbije Ivicom Dačićem konstatovali upućenost jednih na druge i „naglasili želju da imamo

PODGORICA - Institucije u Crnoj Gori ne smiju usporavati proces proširenja jer podrška građana pristupanju Evropskoj uniji ne jenjava, rekao je izvjestilac Evropskog parlamenta za strategiju proširenja Tonino Picula.

Na konferenciji „Decenija crnogorskih pregovora sa EU – kako izaći iz kružnog toka“, koju organizuje Centar za građansko obrazovanje, kazao je da članstvo u Uniji pomaže i ekonomsku transformaciju.

Picula je rekao da je proteklih godina zapaženo uspo-

najbolje moguće odnose“.

- Potrebno je da generišemo nove ideje i sve više govorimo o onome što dolazi, a ne o onome što je bilo - poručio je on u objavi na Tviteru.

Iako je ranije tvrdio da prilikom posjete Beogradu nije predviđen susret sa patrijarhom srpskim Porfirijem, Abazović je juče najavio da će se danas sastati i sa njim.

Premijer Abazović se prethodno sastao sa premijerkom Srbije Anom Brnabić.

Brnabić nakon sastanka sa crnogorskim kolegom, na zajedničkoj konferenciji za medije, kazala je kako je Abazovićeva posjeta vrlo važna za resetovanje odnosa Srbije i Crne Gore.

– Crnu Goru i Srbiju povezuju sve vrste odnosa, a proteklih godina su se nagomilala otvorena pitanja. Danas smo imali jako dobre razgovore. Definisali smo pitanja koja možemo brzo da rješavamo, a naročito poboljšanje privrednih odnosa. Već 12 godina između nas ne postoji direktni platni promet. Ukupan promet ide preko posredničkih banaka, to je jedna tema koju mogu da riješe naše centralne banke – kazala je Brnabić.

Jedna od tema je, kaže ona, bila kriza koja dolazi na jesen.

– Mi imamo hrane i naši prijatelji i partneri u regionu će imati dovoljno hrane. Što se energenata tiče, takođe mnogo možemo uraditi kako bi obezbijedili dodatnu energetsku stabilnost i nezavisnost – poručila je ona i pozvala Crnu Goru da se pridruži inicijativi „Otvoreni Balkan“.

Abazović je istakao da dvije države treba da okrenu novi list kada su posrijedi odnosi.

- Dobili smo uvjeravanja, što se isporuka hrane tiče da će se odvijati bez restrikcija. Odgovorni pristup i jedne i druge vlade je da budemo spremni za scenarije koji nijesu dobri – kazao je on.

Abazović je istakao da će 43.

Vlada voditi otvorenu politiku.

– Cilj je da auto-put dobije nastavak, a taj nastavak je prema

- Nadležni se bave tim pitanjem, tako da ćete uskoro dobiti odgovor - rekla je Brnabić.

Iz Crne Gore su do sada tri puta, jednom za Vlade premijera Duška Markovića a dva puta u mandatu premijera Zdravka Krivokapića, pozivali Srbiju da izruči Svetozara Marovića kako bi odslužio zatvorsku kaznu, ali zvanični Beograd nije reagovao, uprkos potpisanom bilateralnom sporazumu o pravnoj pomoći.

Beogradu i Budimpešti – kazao je premijer Abazović.

Istakao je da Srbija u Crnoj Gori ima velikog prijatelja i da vjeruje da je nastupio momenat kada neke stvari treba da se prevaziđu na obostranu korist.

Upitana da li su razgovarali o imenima ambasadora, Brnabić je kazala da sa nestrpljenjem očekuje da dočeka novog ambasadora u Srbiji.

– Tu nema nikakvih prepreka – kazala je ona.

Odgovarajući na pitanje u vezi sa zadržavanjem crnogorskih poslanika na granici sa Srbijom, Brnabić je kazala da nije upućena.

– Abazović mi je skrenuo pažnju na to. Pogledaću o čemu se radi, vjerujem da ćemo riješiti.

Ako postoji tako nešto, danas sam prvi put čula za tu stvar – kazala je. Đurđica ĆORIĆ

Konferencija CGO: „Decenija crnogorskih pregovora sa EU – kako izaći iz kružnog toka“

Picula: Institucije ne smiju usporavati proces proširenja ravanje u procesu i da je Crna Gora i dalje predvodnik, iako u zadnje četiri godine nije zatvorila nijedno poglavlje.

- U kontekstu ruske invazije na Ukrajinu potreba za jačanje EU bloka i te kako dolazi u prvi plan, naveo je on.

Picula smatra da su potrebni kontinuitet, dosljednost i vidljivi učinci. Danas perspektiva Crne Gore, kako je istakao,

izgleda bolje zahvaljujući manjinskoj vladi, koja je na funkcije imenovala ljude koji poznaju procese.

Predsjenica Skupštine Danijela Đurović je kazala da Crna Gora ne smije propustiti posljednju šansu da postane naredna članica EU. - Ukoliko je ne iskoristimo ući ćemo u konvoj. U konvoju ritam se određuje prema

onom koji je najsporiji, rekla je Đurović.

Prema njenim riječima, parlament je od početka imao važnu ulogu i aktivnim pristupom pokazivao veliku posvećenost pristupanju EU. Loša poruka, smatra ona, je to što od 2017. godine Crna Gora nije zatvorila nijedno poglavlje.

Crnogorsko društvo, kako je kazala, sazrijeva, što je pokaza-

lo i posljednjem promjenama u Tužilačkom savjetu i izboru vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca i specijalnog državnog tužioca.

Zabilježeni su, kaže predsjednica parlamenta, značajni rezultati u oblasti borbe protiv kriminala i korupcije, šverca cigareta, zapljene droga što je prepoznala i EK. - Nadam se da ćemo imati dovoljno zrelosti da ispuročimo na određene rezultate, kao što je kompletiranje Sudskog savjeta. Nedopustivo je da ne sprovedemo postupak novih sudija Ustavnog suda, kazala

je ona, poručujući da niko ne smije dovesti u pitanje održavanje lokalnih izbora 23. oktobra.

Poslanica Evropskog parlamenta i članica Spoljno-političkog odbora Viola fon Kramon pohvalila je Crnu Goru jer je izabrala premijera iz manjinske zajednice.

- Principi Berlinskog procesa – inkluzivnost, standardi i principi EU, regionalna saradnja i povezanost – su u njegovom središtu. Za nas nije prihvatljiva nikakva alternativa ovome, kao što je inicijativa „Otvoreni Balkan“istakla je Kramon. R. P.

Politika

Četvrtak, 30. jun 2022.

PODGORICA – Izjava premijera Dritana Abazovića na konferenciji za novinare u Beogradu da su predstavnici SDP-a i DPS-a bili upoznati sa sadržajem nacrta ugovora koji bi trebalo da se potpiše sa Srpskom pravoslavnom crkvom, kao i da nijesu imali nikakvu primjedbu na njegov normativni dio, izazvala je brojne reakcije.

- Predstavnici DPS-a i SDP-a su bili upoznati sa tekstom nacrta temeljnog ugovora i nijesu imali nikakvu primjedbu. Ukoliko budem morao da saopštavam detalje, ja ću saopštiti, ali ne na ovom mjestu, jer to je naša interna tema. Oni su imali prilike da pokažu nezadovoljstvo - rekao je Abazović.

Uslijedile su brojne reakcije predstavnika DPS-a i SDP-a koji su negirali da su bili upoznati sa tekstom nacrta i da nijesu imali primjedbe.

Potpredsjednik Vlade, ministar odbrane Raško Konjević objavio je na Tviteru dopis koji je 24. juna uputio Kabinetu premijera. U njemu se navodi da je značajno što je postignuto saglasje oko pravnog dijela preambule, pravnog osnova, predmeta ugovora i potrebe da se kroz dalju uporednu analizu predloženog teksta sa sadržinom Ugovora sa Svetom Stolicom i ugovorima sa Jevrejskom i Islamskom zajednicom, ostvari unapređenje predloženog teksta.

Ističe i da ne stoji zaključak da nemaju konkretne primjedbe i prijedloge na tekst nacrta.

Konjević je u dopisu podsjetio da su na inicijalnom sastanku usaglasili da rad na pojedinačnim odredbama zahtijeva

Premijer Abazović iz Beograda poručio da su DPS i SDP bili upoznati sa radnom verzijom ugovora Vlade i SPC i da nijesu imali primjedbi, uslijedile burne reakcije

Konjević: Istina se ne može izmanipulisati, pa ni iz Beograda neposrednu komunikaciju.

- Cijeneći da smo vašu dilemu vezanu za naše konkretne primjedbe i/ili prijedloge na „normativni“ dio teksta razjasnili, ostaje pitanje da li da rad na pojedinačnim odredbama dostavljenog nacrta nastavimo odmah ili u skladu sa vašim prijedlogom, po dobijanju inoviranog integralnog teksta sa preambulom – navedeno je u dopisu.

Reagujući na izjavu Abazovića, Konjević je poručio da se istina ne može izmanipulisati.

- Srećom, komunikacija je bila pisana. Posljednji dopis kabinetu premijera – petak 24. 6. 2022. Istina se ne može izmanipulisati. Pa i iz Beograda. Kad se ovako radi đe ima pisana komunikacija, čemu se nadati đe je „na riječ“ – upitao je Konjević.

Oglasio se i generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović koji je poručio da Abazović vrlo dobro zna za krupne primjedbe koje je ova stranka uputila.

- Moralo se na brzinu nešto donijeti u Beograd – napisao je Vujović na Tviteru.

Navode Abazovića oštro su

Marko Kovač

negirali i iz Demokratske partije socijalista. Portparol ove stranke Miloš Nikolić kazao je da je izjava premijera neistinita i da govori o odsustvu ozbiljnosti. Podsjetio je da su

Raško Konjević

u pregovorima za formiranje Vlade postigli promjenu modela odlučivanja na sjednici Vlade čime je predviđeno da se o ovim pitanjima odlučuje kvalifikovanom većinom.

- Radi preciznog informisanja javnosti, naglašavamo da su u odnosu na radnu verziju ugovora sa SPC izražene ozbiljne rezerve i primjedbe, te da je riječ o dokumentu koji je samo

DF-u odgovara sve što je dobro Crkvi, a Demokratama ono što Vlada usaglasi sa SPC Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić kazao je da je za politički savez kojem pripada dobar samo ugovor koji je dobar SPC. - Dakle, što se tiče DF, ocjenu samog teksta treba ostaviti

Osvrt

3

Svetom sinodu i episkopima, a mi ćemo snažno podržati sporazum koji je prihvatljiv Crkvi – naveo je Mandić.

SPC će, istakao je, dati najispravniju ocjenu konačnog teksta ugovora čijim zaklju-

čivanjem se zaokružuje položaj te crkve u Crnoj Gori.

Oglasili su se i iz Demokrata.

Oni su poručili da je za njih prihvatljivo sve što usaglase Vlada i Crkva.

- Za sada se oglasila samo

jedna ugovorna strana, i to sa različitim tonovima u Vladi i vjerovatno sa različitim motivima. Treba sačekati stav i druge ugovorne strane i konačnu verziju temeljnog ugovora – naveli su.

Iz Liberalne partije ocijenili su da je objavljeni nacrt ravan veleizdaji interesa države i poručili da neće dozvoliti da se takav dokument u ovoj formi potpiše.

Vujanović: Ugovor sa SPC mora imati dvostruko utemeljenje Bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović kazao je da ugovor između Vlade i SPC mora imati dvostruko utemeljenje – uvažiti odluku Svetog arhijerejskog sabora SPC i zasnivati se na istim principima na kojima je 2002. godine zaključen ugovor između Hrvatske i SPC u toj zemlji.

Odluka Svetog sabora SPC priznala je referendum o nezavisnosti Crne Gore, mitropolitu crnogorskoprimorskom vratila počasni status Arhiepiskopa cetinjskog, a Mitropolija crnogorsko-primorska je dobila naziv Pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

polazna osnova za razgovore koji treba da uslijede u narednim sedmicama, a koji moraju biti inkluzivni, kompetentni i stručni kako bi finalni dokument na adekvatan način zaštitio ključne interese države kada je ova tema u pitanju – pojasnio je Nikolić.

Istakao je i da bi svaki pokušaj rješavanja ovog pitanja na štetu države podrazumijevao i adekvatne posljedice.

Poslanik DPS-a Predrag Bošković citirao je Franklina Ruzvelta i poručio premijeru da „ponavljanje ne pretvara laž u istinu“.

- Umjesto da uči od Ruzvelta, Abazović uči od Ane Brnabić budući da i jedna i druga izjava jednako odgovaraju istini i činjenicama – napisao je Bošković. Ž. ZVICER

Matematika ministra Kovača: 1 + 0 = 4?!

Ministar pravde Marko Kovač pokušao je da demantuje navode, koje je i Pobjeda objavila, da je samo on pismeno podržao objavljenu verziju ugovora sa SPC, a da su drugi članovi radnog tijela koje vodi pregovore bili uzdržani.

- Radna verzija od pravnog tima Vlade je usaglašena u ponedjeljak. Od pet članova radnog tima, četiri su prihvatila radni dokument. On je predočen predstavnicima SPC koji su ga prihvatili načelno – kazao je Kovač.

I ponovo, kao kada je govorio u Skupštini, besprizorno obma-

PODGORICA - Odbor za međunarodne odnose i iseljenike nije juče podržao inicijativu za kontrolno saslušanje resornih ministara o stavovima Vlade povodom rata u Ukrajini započetog agresijom Rusije i ekonomskim efektima koje izazivaju sankcije i ratna dešavanja u toj državi.

nuo i crnogorsku javnost.

O tome svjedoči i Zapisnik sa sastanka Radnog tima Vlade Crne Gore i šestočlane grupe zastupnika Srpske pravoslavne crkve.

Pobjeda je juče pisala, a „zaboravnog“ ministra valja podsjetiti: od pet članova Radnog tima Vlade Crne Gore tekst Zapisnika potpisao je samo – ministar Kovač.

Advokat Nikola Martinović je izuzeo mišljenje i ocijenio da radni tekst ugovora treba „ozbiljno izmijeniti“ počev od preambule do nekih formulacija u članovima. Ministar

ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka je prisustvovao samo prvom dijelu sastanka da bi potom otišao „za drugim obavezama“, dok dva člana Radnog tima – Boris Marić, generalni sekretar Vlade i Sergej Sekulović, savjetnik premijera – se nijesu ni pojavili.

Istini za volju, iz nekog nejasnog razloga potpis na Zapisnik stavio je Ilir Harasani, koji i nije član Radnog tima Vlade.

Dakle, Zapisnik je dokaz da ministar Kovač opet obmanjuje: nakon sastanka sa predstavnicima Srpske pravoslavne

crkve potpis je stavio samo – on, ministar pravde. Čudna je ta ministarska primijenjena matematika: 1 potpis + O potpisa = 4 saglasnosti.

Vlada u kojoj sada sjedi ministar Kovač je manjinska i uzela je dizgine vlasti zahvaljujući glasovima Demokratske partije socijalista koja ne participira u izvršnoj vlasti.

Ali, valjalo bi da budu malo pametniji kada pokušavaju da spinuju. Jer, teško da će dobiti većinsku podršku za ovakav nacrt ugovora sa Crkvom Srbije. Čak ako i ministar Kovač bude brojao.

D. ĐURANOVIĆ

Odbijena inicijativa Miodraga Lekića na Odboru za međunarodne odnose i iseljenike

Nema saslušanja ministara u vezi sa stavovima Vlade o ratu u Ukrajini

Ta inicijativa predsjednika Odbora Miodraga Lekića nije dobila potrebnu većinu, saopšteno je iz parlamenta.

Inicijatovom je bilo predloženo saslušanje ministara odbrane, vanjskih poslova i ekonomskog razvoja i turizma Raška

Konjevića, Ranka Krivokapića i Gorana Đurovića.

Odbor je podržao kandidaturu Milene Šofranac- Ljubojević

za ambasadorku Crne Gore na Malti, na nerezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Rimu.

Odbor se pozitivno izjasnio o prijedlogu da Milorad Šćepanović bude kandidat za crnogorskog ambasadora u Kirgistanu, na nerezidentnoj

osnovi, sa sjedištem u Moskvi. Članovi Odbora podržali su prijedlog za opoziv Gorana Poleksića, ambasadora Crne Gore u Rumuniji, na rezidentnoj, i Moldaviji na nerezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Bukureštu.

R. P.

4

Politika

Četvrtak, 30. jun 2022.

Panel diskusija „Temeljni ugovor ili ugovor bez temelja? Pravni i politički aspekti sporazuma Vlade sa SPC i sa CPC“ u organizaciji Pobjede i Crnogorskog helsinškog odbora PODGORICA – Radna verzija ugovora koji bi država Crna Gora trebalo da potpiše sa Srpskom pravoslavnom crkvom predstavlja pravnu besmislicu, falsifikovanje i krađu istorije i identiteta Crne Gore, poručeno je na panel diskusiji „Temeljni ugovor ili ugovor bez temelja? Pravni i politički aspekti sporazuma Vlade sa SPC i CPC“, koju su organizovali Pobjeda i Crnogorski helsinški odbor.

Panelisti, poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković, poslanik, istoričar Dragutin Papović i predsjednik CHO Miodrag Vlahović saglasni su da je dokument koji je objavila Vlada neprihvatljiv, da je urađen po diktatu iz Beograda i u cilju je ostvarenja interesa tuđe države.

Nacrt ugovora sa SPC je pravna besmislica i krađa crnogorske istorije Sad se hoće ovim ugovorom izdiktirati ili na silu pokušati da se prihvati istorijska besmislica da je SPC starija u Crnoj Gori, nego SPC u Srbiji. To jeste nonsens, ali ako ga prihvati vlada ili država onda je to realan politički problem – kazao je Papović

Vuksanović-Stanković i Papović negirali da su bili upoznati sa nacrtom ugovora

NEISTINE

Komentarišući objavljeni nacrt ugovora poslanik, istoričar Dragutin Papović kazao je da bi ga primjerenije bilo nazvati- diktatom SPC prema Vladi Crne Gore.

– Jer su u pitanju maksimalistički ciljevi koje je ta crkva izdiktirala državi – ocijenio je Papović.

On je istakao da preambula nacrta ugovora vrvi od istorijskih neistina, jer se, kako je rekao, kontinuitet trajanja SPC može priznati jedino od 1920. godine, kada se prvi put pominje pod tim imenom u Crnoj Gori, a podsjetio je i da joj država Srbija priznaje kontinuitet od 1836. godine.

- Sad se hoće ovim ugovorom izdiktirati ili na silu pokušati da se prihvati istorijska besmislica da je SPC starija u Crnoj Gori, nego SPC u Srbiji. To jeste nonsens, ali ako ga prihvati vlada ili država onda je to realan politički problem – kazao je Papović Što jeste nonsens, ali kada ga prihvati vlada ili država, onda je to realan politički problem – kazao je Papović.

Smatra i da se kod samog naslova u kojem se obavještava da je riječ o „temeljnom ugovoru“ uočava ozbiljan problem, jer je to vrsta ugovora koja se potpisuje samo sa Svetom Stolicom koja ima međunarodni status i upravlja državom Vatikan.

- SPC nema ni sa jednom državom temeljni ugovor, zašto bi Crna Gora bila prva koja bi darovala SPC, ne samo takav ugovor, nego bi joj na taj način priznala i međunarodno-pravni subjektivitet, faktički bi joj priznala i državni status – istakao je Papović.

Ovakav nacrt, dodao je, apsolutno je neprihvatljiv DPS-u koji je podršku manjinskoj vladi dao kako bi radila na evropskoj agendi.

BEZ PODRŠKE

Sa ovom tezom saglasna je bila i poslanica SDP-a VuksanovićStanković koja je podsjetila da su socijaldemokrate, odmah nakon objavljivanja radnog teksta ugovora sa SPC, naglasile da će Abazović, ukoliko bude insistirao na ovakvom ugovoru, morati da vrati mandat građanima.

Papović i Vuksanović-Stanković negirali su navode premijera Abazovića da su DPS i SDP bili upoznati sa tekstom nacrta ugovora i da nijesu imali nikakvu primjedbu na njegov normativni dio.

- Postavio sam poslaničko pitanje kada će objaviti nacrt. Čim sam ministra Kovača pitao, to znači da ne znam kada je ovo pisano. Ovo je pitanje za političke partije, kako za one u Vladi tako i za nas koji u parlamentu dajemo podršku. Mora se djelovati promptno, očekujem i da bude zvaničan odgovor na izjavu Abazovića – istakao je Papović.

Vuksanović-Stanković je podsjetila na već izrečeni stav SDP-a da je ovakav ugovor neprihvatljiv i da bi u slučaju da se potpiše Abazović trebalo da vrati mandat.

- Agenda 43. Vlade je jasna: reforme pravosuđa, evropske integracije i put Crne Gore u EU. Stavovi ministara Konjevića i Krivokapića po pitanju odnosa sa crkvom su jasni. Tako da je u tom dijelu stav naše partije jasan – rekla je Vuksanović-Stanković.

Panel Pobjede i CHO



Bijeg od dijaloga Moderator panel diskusije, glavni i odgovorni urednik Pobjede Draško Đuranović, je u uvodu kazao da se, kada se razmišljalo o nazivu panel diskusije, nije moglo pretpostaviti koliko će on biti aktuelan i tematski, ali i pogođen termin, jer se ispostavilo da je samo dan ranije objelodanjen radni tekst Ugovora sa SPC. Đuranović je sa žaljenjem konstatovao da je, kao i mnogo puta do sada, izostao dijalog neistomišljenika, jer su mnogi pozvani odustali od učestvovanja, a neki koji su potvrdili dolazak, kao advokat Dalibor Kavarić, član tima SPC – bez obrazloženja se nijesu pojavili.

U cilju vođenja diskusije, CHO i Pobjeda su, kako je istakao Đuranović, pozvali nekadašnjeg ministra pravde, aktuelnog člana Pravnog savjeta MCP Dragana Šoća, bivšeg ministra pravde i nekadašnjeg potpredsjednika Vlade Zorana Pažina kao i aktuelnog ministra Marka Kovača. Iz Ministarstva, kako je rekao, nijesu odgovorili na poziv.

- Crnogorska Vlada, svjesno ili pod pritiskom, rizikuje da kompromituje evropsku agendu i dezavuiše iskrene napore da se sprovede reforma pravosuđa koja se očekuje. To bi umanjilo šanse da Crna Gora iskorači na putu evropskih integracija, što bi se kasnije i iskoristilo kao opravdanje za uključivanje u neke druge inicijative – rekao je pitanja bez kojih ne može da ve Crne Gore, kao i da bi nam Vlahović se odblokira proces evropskih „džaba bili zastava i himna i grb

- Abazović kao premijer nema podršku SDP-a za ovakvu veleizdaju države i to bi značilo izlazak na nove izbore. I u sporazumu koji se potpisao jasno se zna koji su ciljevi države: izbor vrhovnog državnog tužioca, Sudski savjet i druga

integracija – istakla je.

Ukoliko Abazović potpiše ovakav ugovor i ne bude htio da vrati mandat, dodala je, u parlamentu će pokrenuti inicijativu za glasanje nepovjerenja Vladi.

Kazala je i da ovakav nacrt predstavlja kapitulaciju drža-

potpisom ovakvog ugovora“.

Istakla je i da je nevjerovatno što objavljeni nacrt ugovora, koji bi trebalo da podrazumijeva uzajamnost prava i obaveza ugovornih strana, sadrži samo obaveze države i prava Crkve.

- Ovaj ugovor predstavlja državu u državi, oni su ga sa



- Abazović kao premijer nema podršku SDP-a za ovakvu veleizdaju države i to bi značilo izlazak na nove izbore. I u sporazumu koji se potpisao jasno se zna koji su ciljevi države: izbor vrhovnog državnog tužioca, Sudski savjet i druga pitanja bez kojih ne može da se odblokira proces evropskih integracija – istakla je Vuskanović-Stanković pravom nazvali „temeljnim ugovorom“, jer sebe smatraju državom – kazala je Vuksanović-Stanković.

PRITISAK

Predsjednik CHO Miodrag Vlahović kazao je da je nacrt

U pregovorima voditi računa da SPC ima političke zadatke Glavni i odgovorni urednik Pobjede Draško Đuranović podsjetio je da je Republika Hrvatska 2002. godine sa SPC u toj zemlji zaključila ugovor o pitanjima od zajedničkog interesa koji je, kako je rekao, potpisao predsjednik Episkopskog savjeta u Hrvatskoj mitropolit Jovan, a ne tadašnji patrijarh Pavle.

Poslanik, istoričar Dragutin Papović kazao je da tako mora biti i u Crnoj Gori.

- Država potpisuje ugovor sa vjerskom zajednicom koja djeluje na teritoriji države, u ovom slučaju bi to trebalo da se uradi sa dvije eparhije i dvije crkvene organizacije u Crnoj Gori – rekao je Papović.

Kazao je i da se kada se pregovara sa SPC mora imati u vidu da se ne pregovara samo sa vjerskom zajednicom, već sa subjektom koji ima političke zadatke koji su navedeni u Strategiji države Srbije, u kojoj stoji da SPC i njeno monaštvo imaju zadatak da rade na očuvanju i jačanju odnosa matične države i Srba u regionu i dijaspori.

- SPC nije državna crkva Srbije, ali po ovim dokumentima ona je politička ispostava ili eksponent države Srbije. Kada pregovarate morate imati u vidu da to nije samo vjerska zajednica, već vjerska zajednica koja ima političke zadatke koje je dobrovoljno prihvatila – naglasio je Papović.

ugovora sa SPC plod ili pritiska, ili namjere, ili predstavlja mješavinu ta dva pojma, ali, istakao je, zanimljivo je što njegovo objavljivanje koincidira sa putem premijera u Beograd.

- Crnogorska Vlada, svjesno ili pod pritiskom, rizikuje da kompromituje evropsku agendu i dezavuiše iskrene napore da se sprovede reforma pravosuđa koja se očekuje. To bi umanjilo šanse da Crna Gora iskorači na putu evropskih integracija, što bi se kasnije i iskoristilo kao opravdanje za uključivanje u neke druge inicijative – rekao je Vlahović.

Ocijenio je i da je intrigantno zbog čega se dešava ovakav „udar na Crnu Goru, naš identitet, kulturne premise ovog društva“, s obzirom na to da je izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovjesti Crkva Srbije dobila što joj je odgovaralo.

Komentarisao je i činjenicu da premijer i ministar pravde insistiraju na formulaciji „temeljni ugovor“.

- Ne mogu da vjerujem da imamo ministra pravde, premijera, koje god da je struke, pa da je završio cvjećarstvo u Holandiji, on mora to da zna.

Temeljni ugovor je apsolutna besmislica. Ovdje SPC nema tu pravnu legitimaciju – kazao je Vlahović.

Ovakav nacrt, naglasio je, predstavlja jedan nevjerovatan politički pritisak na koji se ne može pristati.

- Niko ne smije da očekuje da ćemo mi u Crnoj Gori da mirno sjedimo i gledamo – istakao je Vlahović. Ž. ZVICER

Politika

Četvrtak, 30. jun 2022.

5

Na NATO samitu u Madridu usvojen Strateški koncept Alijanse za narednu deceniju MADRID - Šefovi država članica NATO saveza usvojili su juče u Madridu novi Strateški koncept Alijanse koji postavlja prioritete i ključne zadatke za narednu deceniju.

Na trodnevnom Samitu Alijanse u Madridu crnogorsku delegaciju predvodi predsjednik Milo Đukanović, a na sastanku učestvuju i ministri odbrane i vanjskih poslova Raško Konjević i Ranko Krivokapić.

Kako se navodi na stranici NATO saveza, novi strateški koncept opisuje sigurnosno okruženje s kojim se Alijansa suočava, te se navodi ključna svrha NATO-a da osigura kvalitetnu kolektivnu odbranu.

– Dokument postavlja tri ključna zadatka NATO saveza u narednoj deceniji. To su odvraćanje i odbrana, prevencija i upravljanje krizama i kooperativna sigurnost – navodi se.

Kao što je ranije i najavljeno, u Strateškom konceptu Ruska Federacija ocijenjena je kao direktna prijetnja.

– Dokument definiše Rusiju kao najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti saveznika, a prvi put se bavi i Kinom i izazovima koje Peking predstavlja za sigurnost, interese i vrijednosti saveznika – ističe se u novom konceptu.

Takođe, u dokumentu se navodi i borba protiv klimatskih promjena kao pitanje koje se tretira kao izazov našeg vremena.

ZAPADNI BALKAN

U tački 45 dokumenta navodi se da su Zapadni Balkan i Crno more regioni strateški važni za Alijansu.

- Nastavljamo podršku evro-

Rusija proglašena direktnom prijetnjom Đukanović: Crna Gora ostaje odgovoran i pouzdan saveznik

Zajednička fotografija šefova država članica NATO

atlantskim aspiracijama zemalja ovih regiona. Pojačaćemo napore kako bi se osnažili kapaciteti da se odgovori na prijetnje i izazove sa kojima se suočavaju kad je riječ o malignom uticaju trećih strana - navodi se u dokumentu.

Strateški koncept NATO saveza predstavlja dokument koji se ažurira svake decenije i drugi je najvažniji doku-

ment Alijanse. Strateškim konceptom, NATO reafirmiše vrijednosti Alijanse, daje kolektivnu procjenu sigurnosnih izazova i usmjerava političke i vojne aktivnosti.

Prethodni Strateški koncept NATO-a usvojen je na sastanku u Lisabonu koji je održan 2010. godine, a u tom dokumentu Rusija je ocijenjena kao partner.

ŠVEDSKA I FINSKA

Samit NATO, koji okuplja više od 40 šefova država i vlada, održava se od 28. do 30. juna u Madridu. U utorak je Turska odustala od blokade Finske i Švedske, pa te dvije skandinavske države postaju nove članice Alijanse. Finska i Švedska potpisale su u utorak trilateralni memorandum o razumijevanju s Turskom,

Predsjednik Đukanović sastao se sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom na marginama NATO samita u Madridu.

- Sa predsjednikom Šarlom Mišelom na marginama NATO samita o prevazilaženju prepreka za napredak regiona u procesu integracije. Crna Gora pouzdan partner EU i promoter evropskih vrijednosti - naveo je Đukanović u objavi na Tviteru. Đukanović je takođe poručio da savez slobodnih demokratija postaje bogatiji za dvije nove članice – Finsku i Švedsku.

- NATO nastavlja da potvrđuje svoju opravdanost i potrebu i kroz novi strateški koncept unapređuje spremnost i sposobnost za ubjedljive odgovore na sadašnje i buduće izazove i prijetnje - naveo je Đukanović na Tviteru.

Poslata je, kako dodaje, nepokolebljiva i sveobuhvatna podrška Ukrajini i herojskoj borbi ukrajinskog naroda.

- Crna Gora ostaje odgovoran i pouzdan saveznik - poručio je Đukanović.

Na marginama NATO samita predsjednik Đukanović susreo se sa premijerom Slovenije Robertom Golobom.

Na marginama prvog dana Samita u Madridu, ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić razgovarao je sa šefom diplomatije Finske Pekom Havistom. Prva dama Crne Gore Lidija Đukanović učestvovala je juče u damskom programu, u okviru NATO samita u Madridu.

obećavši da će riješiti bezbjednosnu zabrinutost Ankare zbog njihovog stava prema terorističkim grupama PKK i FETO. Turska je juče saopštila da će tražiti izručenje 33 osumnjičena za terorizam iz Švedske i Finske u skladu sa sporazumom na osnovu kojeg se Turska prestala protiviti

pridruženju ovih dviju zemalja NATO savezu.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ranije je imao rezerve prema učlanjenju Švedske i Finske u NATO i optuživao ih da su utočište za teroriste, misleći pritom na razne kurdske političke aktere.

R.U.-I.

Za Dukljansku akademiju nauka i umjetnosti neprihvatljiv nacrt ugovora između Vlade i Srpske pravoslavne crkve PODGORICA - Za DANU je neprihvatljivo, jer je izuzetno štetno za Crnu Goru i njene vitalne državne i nacionalne interese, ako bi se prihvatila i potpisala postojeća radna verzija, odnosno, skandalozni i anticrnogorski nacrt tzv. „temeljnog ugovora“ između Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, odnosno Crkve Srbije, koja je uzurpatorska i okupaciona u Crnoj Gori od 1920. godine, saopštila je Dukljanska akademija nauka i umjetnosti.

– Ko potpiše i prihvati tzv. „temeljni ugovor“ sa ovakvom sadržinom, kakva je data u radnoj verziji istog, ako bi ona bila konačna, a nadamo se da neće, u ime Crne Gore, prema našoj analizi, stavu i ocjeni - počinio bi biće teškog krivičnog djelaveleizdaje Crne Gore i za to bi morao snositi odgovornost - onaj ili oni koji bi to učinili – navodi se u reagovanju DANU, koje potpisuje njen predsjednik, akademik Blagota Eraković.

Prema sadržini nacrta ovog ugovora, evidentno je da se njime SPC, odnosno Crkva Srbije (koja je na bajonetima, dakle, nasilno uvedena u Crnu Goru 1920, elem, ona nema viševjekovni kontinuitet u Crnoj Gori, kako piše, prevarno, falsifiko-

Ko potpiše ovakav ugovor, čini veleizdaju Crne Gore vanjem i brutalnom krađom istorije u skandaloznoj preambuli nacrta ovog ugovora, kojeg po mišljenju DANU treba izbrisati), želi postaviti i legalizovati kao država u državi, čak i iznad države Crne Gore, što je apsolutno neprihvatljivo i zahtijeva snažnu društvenu reakciju.

– Podvlačimo, SPC, odnosno Crkva Srbije u Crnoj Gori nema viševjekovni istorijski i pravni kontinuitet i subjektivitet u Crnoj Gori, kako joj se to „priznaje“ u nacrtu navedenog ugovora, već je ona nasilno nametnuta u Crnoj Gori, nakon okupacije i nasilne aneksije Crne Gore 1918. godine i bespravnog ukidanja autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, u procesu koji je trajao od kraja 1918. do 1922. godine.

Ako, kako navode, analiziramo formu i sadržinu nacrta ovog tzv. ugovora zaključićemo, jasno, da ovo nije ni ugovor, jer ne zadovoljava standardnu formu i sadržinu koji svaki ugovor ne samo treba već mora da ima.

– Mi smatramo da ova varijanta ugovora, radna verzija, nije ugovor, čak i kad bi se isti, u ovom obliku i sadržini, zaključio, između dvije ugovorne strane, već je taj posao samo prihvatanje diktata Crkve Srbije, odnosno kapitulansko pristajanje na esencijalno jednostrani akt, zapravo, nametanje Crnoj Gori tuđe volje od strane Crkve Srbije i ispunjavanje njenih imperijalnih i asimilatorskih zahtjeva i pretenzija i pravno priznavanje otimačine kulturno-istorijske baštine i nacionalnog blaga Crne Gore – ističe se u reagovanju.

Za DANU bi ovo, kako kažu, ako bi se prihvatilo, bio pakt sa okupatorom, odnosno pokušaj i čin legalizacije, odnosno lažiranja i otimanja istorije Crne Gore i crnogorske državne, nacionalne, kulturne i istorijske baštine, koja nije samo sakralnog karaktera. Nego mnogo više i značajnije: tiče se identiteta crnogorskog naroda i opstanka građanske Crne Gore.

- Ako temeljno pročitamo sa-

držinu nacrta ovog ugovora, lako ćemo viđeti da se stalno govori SPC „ima pravo, ...ima prava“, a Crna Gora samo preuzima obaveze prema Crkvi Srbije (SPC), što je suludo, ako bi ove norme nacrta ugovora opstale. Država Crna Gora je, prema slovu nacrta ovog ugovora, eklatantno dovedena u podređeni položaj, potpuno neravnopravni status u odnosu na Crkvu Srbije (SPC). Prema ovoj, još uvijek aktuelnoj i radnoj, verziji ugovora, država Crna Gora nema nikakva prava sem obaveza prema SPC, a SPC ima ekskluzivna prava bez obaveza prema državi Crnoj Gori.

Svaki ugovor, pa i ovaj posebito, mora definisati međusobna, uzajamna prava i obaveze. Po ovome što je ponuđeno, sasvim jasno slijedi da Crkva Srbije (SPC) ima samo prava, ali bez obaveza prema državi Crnoj Gori, a Država Crna Gora samo obaveze, ali bez ikakvih prava.

Zaista, nemoralno, antiustavno, antizakonito, antistorijski i antipravno – naglašavaju u

Dukljanskoj akademiji nauka i umjetnosti.

DANU smatra da ovaj i ovakav ugovor ne treba i ne smije se zaključiti i potpisati, jer je on antiustavan i nezakonit i on bi predstavljao, ako se to dogodi, akt kapitulacije države Crne Gore pred Crkvom Srbije (SPC) i akt priznavanja okupacije crnogorskog sakralnog kulturno-istorijskog nasljeđa, odnosno manastira i crkava i druge nepokretne i pokretne imovine, kojima decenijama bespravno gospodari SPC, iako nema pravo svojine nad njima, već oni pripadaju Crnoj Gori i crnogorskom narodu, a ne Beogradskoj patrijaršiji i njenim filijalama u Crnoj Gori.

– Sa SPC u Crnoj Gori, odnosno njenim eparhijama, ako su registrovane u Crnoj Gori, može se zaključiti, potpisati običan ugovor i to ugovor o pitanjima od zajedničkog interesa između Vlade CG i SPC u CG, ali ne nikako i nikada tzv. temeljni ugovor, jer Crkva Srbije ili SPC, nije država niti subjekt

međunarodnog prava, poput Sv. Stolice (države-crkve Vatikan) da bi se sa njom zaključio Temeljni ugovor, koji je, inače, sinonim za konkordat – ističu u DANU. Oni smatraju da je sa SPC u Crnoj Gori moguće zaključiti i potpisati ugovor, ako je slične sadržine kao što su potpisani ugovori sa Islamskom vjerskom zajednicom i Jevrejskom zajednicom, a takav ugovor potrebno je zaključiti i sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom.

– Ali sa Crkvom Srbije, odnosno SPC se ne može i ne bi smio zaključiti ugovor ovakve sadržine kakva je u njegovom nacrtu, jer bi to bila omča oko vrata Crnoj Gori ili Damoklov mač koji prijeti njenoj nezavisnosti i suverenosti. Očekujemo da se odbaci kao neprihvatljiva ovakva vrsta i sadržina ponuđenog ugovora između Vlade Crne Gore i Crkve Srbije, odnosno Srpske pravoslavne crkve, koja je nastala 1920. u Kraljevini SHS, dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića, nakon što su prethodno ukinute autokefalne crkve: Crnogorska pravoslavna crkva, Karlovačka mitropolija i Bukovinsko-dalmatinska mitropolija – zaključuje se na kraju reagovanja Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.

R.P.

6

Ekonomija

Četvrtak, 30. jun 2022.

Plantaže rade na procjeni štete od grada

Ovakva nepogoda nije zabilježena 30 godina Gotovo svih 2.300 hektara, koliko je pod zasadima voća, vinove loze i maslina na Ćemovskom polju, bilo je u većoj ili manjoj mjeri zahvaćeno gradom, kaže Milena Mugoša PODGORICA - Plantaže aktivno rade na procjeni štete od grada, koji je prošlog četvrtka zahvatio područje Podgorice, rekla je Pobjedi direktorica vinogradarskovoćarske proizvodnje u Plantažama Milena Mugoša.

Navela je da se sa sigurnošću može reći da je pričinjena velika šteta, koja će zahtijevati velika dodatna ulaganja u sanaciju. U Plantažama vjeruju da će država i njene institucije naći model da pruže kompaniji adekvatnu finansijsku podršku, koja im je u ovoj situaciji neophodna.

- Ovakvu nepogodu na pamte ni kolege koje su u kompaniji više od 30 godina. Ovogodišnja berba trebala je biti jedna od uspješnijih. Sve agrotehničke mjere odrađene su kvalitetno i u predviđenim rokovima, a i vremenske prilike su nam išle na ruku. Nemjerljiv trud i rad 500 što stalnih, što sezonskih radnika, kao i velika materijalna ulaganja, u situaciji otežanog poslovanja, krupan grad, sa jakim vjetrom promjenjivog smjera, u svega desetak minuta promijenio je naša očekivanja – kazala je Mugoša Pobjedi.

Ona je navela da je komisija svakodnevno na terenu, zajedno sa sudskim vještakom poljoprivredne struke.

- Oni će sačiniti elaborat o pričinjenoj šteti, na osnovu kojeg ćemo raspolagati preciznijim

Rast kamata na k očekivati do kraj PODGORICA – Rast kamata na kredite u Crnoj Gori, zbog odluke Evropske centralne banke (ECB) da u julu poveća referentnu kamatnu stopu, može se očekivati do kraja godine, kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Predrag Drecun.

Grad uništio dio zasada Plantaža

informacijama i podacima – rekla je Mugoša.

Prema gotovo svih 2.300 hektara, koliko je pod zasadima voća, vinove loze i maslina na Ćemovskom polju je, u većoj ili manjoj mjeri, zahvaćeno gradom.

- Na 290 ha, na kojim je 1,2 miliona čokota pod različitim vinskim sortama, možemo reći da je pričinjena velika šteta. Zasadi stonog grožđa, koje smo trebali početi da beremo 15. jula i gdje smo očekivali prinos od dva miliona kilograma, takođe su pretrpjeli veća oštećenja – kazala je Mugoša.

Istakla je da su istog dana kada je pao grad počeli da preduzimaju sve raspoložive mjere da oporave biljke, sačuvaju i izvuku dio roda, kako za ovu tako i za naredne godine.

Mugoša je podsjetila da su predstavnici Ministarstva po-

ljoprivrede obišli prošle sedmice, zasade na Ćemovskom polju i tom prilikom najavili pomoć u saniranju pričinjene štete.

- Šteta koju je pričinio grad zahtijevaće velika dodatna ulaganja u sanaciju, u cilju ozdravljenja biljnih kultura i obezbjeđivanja stabilne proizvodnje u narednim godinama – rekla je Mugoša.

Ona je dodala da nakon što se završi elaborat o procjeni pričinjene štete, on će biti upućen nadležnim organima kao osnova za dalje djelovanje i preduzimanje aktivnosti, k a ko b i s e o b e z b i j e d i l a potrebna finansijska pomoć.

- Vjerujemo da će država i njene institucije naći model i pružiti adekvatnu finansijsku podršku, koja nam je u ovoj situaciji neophodna – poručila je Mugoša. s. P.

CBCG uskladila poslovanje sa centralnim bankama u EU i osnovala Sanacioni fond

Usvojeni planovi sanacije svih kreditnih institucija PODGORICA - Savjet Centralne banke (CBCG) usvojio je juče sanacione planove za sve kreditne institucije.

Riječ je o dokumentu koji detaljno opisuje poželjnu strategiju sanacije za određenu kreditnu instituciju, uključujući i instrumente koji će se primijeniti.

- Usvojena su i rješenja o minimalnom zahtjevu za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama (MREL), koje su sve kreditne institucije dužne da na pojedinačnoj osnovi održavaju minimalno na nivou koji im je odredila CBCG - saopšteno je nakon jučerašnje sjednice.

Time je, kako se dodaje, CBCG obezbijedila da kreditne institucije imaju dovoljan kapacitet za pokrivanje eventualnih gubitaka i dokapitalizaciju, odnosno minimalni iznos regulatornog kapitala i kvalifikovanih obaveza koji se mogu kredibilno i izvodljivo smanjiti

Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da se od referentne kamatne stope neće odmah odraziti na Crn

Savjet CBCG

ili konvertovati u kapital.

- Radi obezbjeđenja sredstava za primjenu instrumenata sanacije i sanacionih ovlašćenja, osnovan je Sanacioni fond. Prvu uplatu redovnog godišnjeg doprinosa za Sanacioni fond kreditne institucije izvršiće najkasnije do 31. jula. Sanacioni planovi i Sanacioni fond kao novi mehanizmi CBCG, prilikom potencijalne sanacije

će u značajnoj mjeri imati pozitivan efekat na finansijsku stabilnost i dugoročnu održivost crnogorskog bankarskog sistema - istakli su iz CBCG, navodeći da su time uskladili poslovanje sa centralnim bankama u EU. Prema novom Zakonu o sanaciji kreditnih institucija, teret sanacije prvo snose akcionari kreditne institucije. r. E.

Predsjednica ECB Kristin Lagard potvrdila je u utorak da će povećati kamatne stope za 0,25 odsto, te da će ako inflacija nastavi da raste ubrzati podizanje kamata. Stroža monetarna politika odgovor je ECB na rast inflacije u eurozoni koja je u maju bila 8,1 odsto.

Mali rast

Na pitanja Pobjede u kojoj mjeri će se rast referentne kamatne stope ECB odraziti na kreditna zaduženja crnogorskih građana, te da li ukoliko planiraju novi kredit treba da ga uzmu što prije, Drecun odgovara da najavljeno povećanje nije veliko.

- Rast referentne kamatne stope ECB za četvrtinu boda nije strašan i nema razloga da zbog toga dođe do većeg poveća-

Nema razloga da dođe do većeg povećanja kamata na kredite kod nas, osim ako bankari u to ne ukalkulišu buduće rizike, kaže Drecun

Inflacija je kao poplava Komentarišući visok rast inflacije, Drecun kaže da je riječ o specifičnoj situaciji jer inflacija nije naša, zbog čega ne možemo da se borimo protiv nje.

- Inflacija je kao poplava, kad prođe proći će. Mi tu ne možemo ništa da uradimo i to je rizik koji smo prihvatili kad smo odlučili da se odreknemo monetarne politike. Obezvređivanje eura je daleko veće od stope inflacije - naveo je Drecun.

nja kamata na kredite u Crnoj Gori. Ono čega se bojim je da će bankari svoje buduće rizike pokušati da ukalkulišu u neopravdano povećanje kamata ocjenjuje Drecun.

Centralne banke u Evropi već su počele da povećavaju kamatne stope. Švajcarska nacionalna banka povećala je sredinom jula ključnu kamatu za pola procenta, prvi put u 15 godina, dok je Banka Engleske ovog mjeseca kamatu povećala peti put od decembra prošle

godine. Novo povećanje kamate od 0,75 odsto sprovele su sredinom jula i američke Federalne rezerve.

Iz CBCG ranije su kazali da će najava ECB dovesti do blagog rasta kamata na kredite u Crnoj Gori, te da građani to neće brzo osjetiti jer banke imaju dovoljno novca i nemaju potrebu da se u kratkoročnom periodu zadužuju na međunarodnom tržištu.

Rast kamata će pogoditi samo kredite sa varijabilnom kamat-

Ministar kapitalnih investicija se susreo sa evropskom komesarkom za saobraćaj

EK da pruži podršku u razvoju saobraćajne infrastrukture PODGORICA - Crna Gora ima konkurentnu poziciju i strateški značajne koridore koji predstavljaju alternativu aktuelnim lancima snabdijevanja, rekao je ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović u Lionu na sastanku sa evropskom komesarkom za saobraćaj Adinom Valean.

Istakao je da to posebno dolazi do izražaja ako se uzme u obzir položaj Luke Bar, koja je željezničkom prugom povezana sa Beogradom i Budimpeštom, a sa te dvije destinacije treba da je poveže i auto-put Bar – Boljare.

-Akcentiran je poremećaj lanaca snabdijevanja između Azije i Evrope, koji je posljedica rata u Ukrajini i položaj Crne Gore, koja je najbliža članstvu u EU, u odnosu na iznalaženje novih saobraćajnih koridora na ovom pravcu - navodi

Ervin Ibrahimović sa Adinom Valean

se u saopštenju Ministarstva.

Ibrahimović je Valean upoznao sa rekonstrukcijom pruge Bar – Beograd i brzim puštanjem u rad prve dionice auto-puta.

-Važno nam je da Evropska komisija pruži podršku Crnoj Gori u razvoju saobraćajne infrastrukture u okviru proširenja transevropske transportne mreže - dodao je Ibrahimović.

Valean se složila da je važno da

se radi na brzim alternativama za poremećene lance snabdijevanja. Pokazala je interesovanje za nastavak komunikacije o modalitetima podrške EK Crnoj Gori u razvoju ključnih saobraćajnih infrastrukturnih projekata.

Ibrahimović je u Lionu učestvovao na ministarskom sastanku Dani povezivanja Evrope 2022. s. P.

Vlada odredila punomoćnika na skupštini akcionara Plantaža

Budimir Mugoša zastupa državu PODGORICA-Vlada je utorak na telefonskoj sjednici odredila da Budimir Mugoša bude punomoćnik – predstavnik države na redovnoj skupštini akcionara Plantaža.

Mugoša je od nedavno državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede.

Mugoša je inženjer stočarstva i privatni stočar, a i nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi iz 2016. godine. r.E.

Budimir Mugoša

Ekonomija

Četvrtak, 30. jun 2022.

7

Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović odgovarao na pitanja poslanika

dluka ECB o povećanju nu Goru

Spremni za dogovor oko kredite treba Svetog Stefana, novi investitor za željezaru do septembra

ja godine

Predrag Drecun

nom stopom. Prosječna efektivna kamata na nivou sistema na kraju aprila je bila 5,58 odsto.

loša stRuktuRa dEpozita

Drecun smatra da je struktura izvora banaka na crnogorskom tržištu loša i ukazuje da 80 odsto ukupne štednje, koja je na kraju aprila vrijedila rekordnih 4,38 milijardi eura, čine depoziti po viđenju, koje

klijenti u bilo kojem trenutku mogu povući.

- To je ogroman rizik za bankarski sistem. Prejaka je regulatorna legislativa za ovako slabu ekonomiju, pa dolazimo u situaciju da su banke na papiru likvidne, a privreda nelikvidna – naveo je Drecun i ocijenio da treba da imamo državnu banku, koja bi mogla biti korektivni faktor na tržištu.

B. d.

Telekom nagrađen za platformu ,,Glas naših korisnika“

Dobili evropsku nagradu za izvrsnost PODGORICA - Crnogorski Telekom dobio je Evropsku nagradu za izvrsnost u oblasti korisničkog iskustva (ECXA), koja se godišnje dodjeljuje u Londonu.

Telekom je, kako je saopšteno iz kompanije, u jakoj konkurenciji najvećih evropskih telekomunikacionih kompanija, dobio zlatnu medalju u kategoriji za najbolje korišćenje povratnih korisničkih informacija (Best Use of Customer Insights & Feedback) i to za platformu ,,Glas naših korisnika“.

Direktor Sektora za razvoj servisa i digitalnu transformaciju u Telekomu Dušan Banović kazao je da kroz tu platformu prikupljamo mišljenja i reakcije korisnika koji su kontaktirali sa Telekomom.

- Njihovi odgovori i ocjene su dostupni na svim nivoima u organizaciji. Na taj način brže reagujemo na povratne informacije koje dobijamo, kako negativne tako i pozitivne i imamo direktan feedback na akcije i servise koje lansiramo na tržište - objasnio je Banović. R. E.

PODGORICA – Vlada i Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma su spremni da sa predstavnicima Adriatic propertiesa i Amana nađu rješenje za Sveti Stefan, ali samo ukoliko je sve u okvirima zakona Crne Gore, saopštio je resorni ministar Goran Đurović. On je takođe saopštio da će Vlada nastaviti da preduzima aktivne mjere kako bi se našlo zadovoljavajuće rješenje za radnike željezare Tosčelik i da se nada da će se do septembra naći novi investitor.

- Pozivam predstavnike Adriatic propertiesa i Amana kako bi našli dobru volju sa obje strane. Što se tiče Ministarstva i Vlade, spremni smo na svaki dogovor koji će uvažiti zakone ove države. Sve mimo toga je nešto u šta ova vlada ne smije da uđe. Što se nas tiče, ukoliko se uklapaju u naše zakonske okvire, oni mogu sjutra da dođu i da krenu da rade - kazao je Đurović u Skupštini.

Volja za dijalog

On je, odgovarajući na pitanje Nikole Rakočevića (DPS), pozvao predstavnike Adriatic propertiesa i Amana da zajedno sjednu i vide šta je moguće.

- Što se tiče volje Ministarstva i Vlade, ona apsolutno postoji - rekao je Đurović poručujući da ne žele da ratuju sa investitorima.

Rakočević je istakao da je Aman Sveti Stefan bio vjesnik i jedan od glavnih pokretača elitnog turizma u Crnoj Gori. Sveti Stefan je bio primamljiv za strane, visokoplatežne turiste, Crna Gora je tada imala šta da ponudi na svjetskoj mapi turističke ponude. Naglasio je da državni interes jeste da se ne nastavi sa arbitražom, jer je Vlada Zdravka Krivokapića odlučila da ne poštuje ugovore koje je država sklopila sa stranim investitorom, te da, u slučaju nastavka tog procesa, Crna Gora može izgubiti silne milione.

- Crna Gora mora imati snagu da

Ministar Đurović pozvao predstavnike Adriatic propertiesa i Amana da zajednički nađu rješenje za Sveti Stefan. Nekoliko uspješnih kompanija iz regiona pokazalo interesovanje za preuzimanje bivše željezare

Sa jučerašnje sjednice parlamenta

prevaziđe populizam i anarhično ponašanje. Moramo poštovati zakon i ugovore koji štite državni ekonomski interes - zaključio je on. Đurović je naveo da vjeruje da sadašnje stanje nikome ne ide u prilog.

- Sveti Stefan je biser i dragulj Crne Gore i najgore što se može desiti je ovo što sada imamo, a to je neka ,,ničija zemlja“. Pitanje je koliko se o njoj ko brine kazao je Đurović, koji smatra i da je ugovor trebalo pametnije napisati.

- Da su se tada definisale sve ove stvari, danas ne bi pričali o ovome. Nažalost, tada nije sklopljen ugovor koji je definisao jasno sva prava i obaveze i evo do čega smo doveli - saopštio je Đurović.

Zdenka Popović (Demokrate) pitala je zbog čega je Vlada smanjila minimalni iznos bankarskih garancija za investitore u okviru programa ekonomskog državljanstva sa 2,5 na milion eura.

- Šta je razlog takvog liberalnog pristupa i finansijskih benefita koji će olakšati proceduru sticanja državljanstva, što će dodatno stimulisati kontroverzne biznismene za ulaganje u Crnu

Goru i pored višegodišnjeg protivljenja Evropske komisije - pitala je Popović. Đurović je kazao da ništa nije liberalizovano sa tom izmjenom, jer za svakog pojedinca ostaju uslovi koji su važili i ranije.

- Izmjene se odnose samo na investitore koji grade hotele koji su u programu ekonomskog državljanstva i kojima na taj način omogućavamo da brže i bolje završe svoje projekte - objasnio je Đurović i podsjetio da će program ekonomskog državljanstva biti završen krajem godine.

Odgovarajući na pitanje Miloša Konatara (Ura), Đurović je kazao da Ministarstvo kontinuirano radi na unapređenju razvoja digitalne infrastrukture i mreža nove generacije, te sprovodi i proces uvođenja 5G mobilnih komunikacionih mreža, tako što stvara strateške i normativne uslove za to. Podsjetio je da se aukcija radio frekvencijskog spektra za 5G očekuje do decembra i zaključio da ćemo biti prva državu u regiji koja je na kvalitetan način uvela 5G mrežu.

U odgovoru na pitanje Maksima Vučinića (Radnička partija), kazao je da Vlada ulaže maksimalne napore, u okviru

svojih nadležnosti, da pomogne pregovore kako bi se pronašlo rješenje situacije u korist i vlasnika i radnika željezare.

- Imajući u vidu da je nekoliko kompanija iz regiona pokazalo interesovanje za preuzimanje bivše željezare, nadamo se da će se do septembra naći novi investitor. Time bi se riješila sudbina ne samo 229 radnika, već bi se kreirao prostor za otvaranje novih radnih mjesta - rekao je Đurović i dodao da su u toku pregovori sa biznismenom Miodragom Davidovićem i da još ,,par investitora pokazuje određeni vid interesovanja“, ali da sada ne može kazati ništa konkretno, jer su to ipak pregovori između dva privatna subjekta.

ima nadE

- Stoga ne gubimo nadu. Imamo još vremena i prostora da pregovaramo i nadam se da ćemo u narednom periodu doći do adekvatnog rješenja - poručio je Đurović.

Vučinića je zanimalo šta Ministarstvo, odnosno Vlada planira da uradi ako menadžment Tosčelika ostane dosljedan u namjeri da prekine proizvodnju, promijeni namjenu fabrike i otpušti 229 radnika. Đurović je podsjetio da je Tosčelik, usljed nepovoljne situacije na tržištu čelika i loših poslovnih rezultata u prethodnom periodu, krajem aprila prošle godine zaustavio proizvodnju u pogonima bivše željezare, pri čemu su 262 radnika poslata na plaćeni odmor sa 90 odsto zarade.

Podsjetio je i da je bilo više sastanaka sa predstavnicima Tosjali grupe, kao i sa Davidovićem.

- Tokom tih razgovora turska kompanija je jasno saopštila da ne odustaje od prodaje fabrike, te da su spremni na otvorene pregovore sa potencijalnim investitorima - zaključio je Đurović. n. k.

Evropski program podrške preduzetništvu mladih Donijeta odluka o modelu upravljanja ulcinjskim parkom prirode

Finalisti će tri mjeseca raditi na razvoju ideja PODGORICA - U okviru najvećeg evropskog programa podrške društvenom preduzetništvu mladih, Nagrade za društvene promjene (SIA), odabrano je deset finalista koji će u naredna tri mjeseca raditi na razvoju svojih ideja.

Odabrane su ideje Prezla, osNovčić, Shoesse - cipele za slijepe ili slabovide osobe, Accessible Montenegro, Komunumo, Slikovnicama ka destigmatizaciji problema u mentalnom funkcionisanju djece, Apopol, Second mall, BioINForming i Igraj.me.

Timovi će, kako je saopšteno, raditi na ličnom i profesionalnom razvoju, umrežavati se sa vršnjacima i biznis zajednicom, dobiti mentorsku podršku i proći set edukativnih radionica posebno prilagođenim za njihove društvene biznise.

Tri najbolja tima očekuje i po 1,5 hiljada eura i dodatna edukacija na Međunarodnom SIA samitu koji se ove godine održava u Beču. Dodatno, mentorskom podrškom i putovanjem u Beč biće nagrađen i četvrti tim koji bira onlajn zajednica putem SIA veb sajta.

R. E.

Do oktobra će formirati preduzeće za Solanu PODGORICA - Odlučeno je da parkom prirode „Ulcinjska solana“ upravlja društvo sa organičenom odgovornošću, koje bi trebalo biti formirano do kraja oktobra ove godine, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Navedeno je da je ova jednoglasna odluka usvojena na jučerašnjem sastanku u Opštini Ulcinj, kojem su prisustvovali ambasador Njemačke Robert Veber, generalna direktorica za prirodu Tamara Brajović, predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari, GIZ ekspert Goran Gugić, predstavnici JP Nacionalnih parkova, izvršne

direktorice NVO CZIP i Martin Schneide-Jacoby Association Jovana Janjušević i Zenepa Lika, kao i stečajni upravnik Žarko Ostojić.

Prijedlog je da suosnivači preduzeća budu Vlada i Opština Ulcinj. Usvojen je zaključak da se u okviru upravljačke strukture formira tijelo koje će činiti predstavnici svih juče prisutnih institucija i organizacija, kao i da se zajednički, precizno definišu kriterijumi za izbor direktora društva.

Do formiranja upravljačke strukture, JP Nacionalni parkovi produžiće ugovor o zakupu ovog parka prirode.

R. E.

Sa sastanka u Ulcinju

8

Društvo

Četvrtak, 30. jun 2022.

Registrovan novi 221 slučaj korone, za posljednje dvije nedjelje otkriveno 1.866 pozitivnih

Savjet AEM donio odluku o raspodjeli sredstava za grantove za 2021. godinu

Radio i TV stanicama raspoređeno 221.183 eura

Nedodijeljena sredstva u iznosu od 243.267,56 eura za grantove za emitere i 25.802,82 eura za grantove za samoregulatorna tijela će se, saglasno članu 33 stav 4 Pravilnika, raspodijeliti na sljedećem javnom konkursu

Broj otkrivenih infekcija na dvonedjeljnom nivou je sa 1.725 porastao na 1.866

Nastavljen rast broja inficiranih

PODGORICA – Sa novim 221 slučajem infekcije korona virusom tokom utorka, broj otkrivenih na dvonedjeljnom nivou je sa 1.725 porastao na 1.866, pokazuju javno dostupni podaci Instituta za javno zdravlje.

Tokom jučerašnjeg dana prijavljen je i jedan fatalni ishod kod 84-godišnjeg Podgoričanina, no podaci od prethodnog dana o tri smrtna slučaja još uvijek nijesu objavljeni na sajtu IJZ-a.

Iako je više nego očigledan rast svih parametara epidemije, direktor IJZ-a Igor Galić je gostujući u programu RTCG kazao da „dobru prognozu da-

ju parametri poput nižeg nivoa hospitalizacije prethodne sedmice i manji broj smrtnih ishoda od posljedica infekcije“. Međutim, od ukupno devet preminulih tokom ovog mjeseca, šestoro je preminulo u posljednjih sedam dana.

I sam Galić je, kako prenosi portal RTCG, kazao da se ,,trenutno nalazimo na nivou obolijevanja iz februara, kada je zapravo dolazilo do pada broja zaraženih“, ali i optužio građane da je nivo obolijevanja iz prethodnog perioda promijenjen jer oni - građani - nijesu sprovodili aktuelne mjere, iako je pandemija još u toku.

Direktor IJZ-a prenebregao je činjenicu da su državni organi,

a ne građani, zaduženi za sprovođenje mjera kao i da su to neuspješno radili mjesecima unazad, kao i da se „aktuelne mjere“ svode maltene samo na nošenje maski u zdravstvenim ustanovama i kolektivnim smještajima.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić odgovarajući na poslanička pitanja, juče je u Skupštini, baratajući vjerovatno sa podacima od ponedjeljka, kazao da se u posljednjoj nedjelji bilježi porast u broju registrovanih pozitivnih slučajeva za oko 91 odsto, dok je broj hospitalizovanih slučajeva za oko 42 odsto manji.

- Porast u broju novooboljelih je očekivan s obzirom na to da

je pandemija još uvijek u toku, odnosno da je virus u cirkulaciji u populaciji - kazao je Šćekić i dodao da je istraživanjima otkriveno da imunitet, odnosno zaštita od uzročnika naglo opada šest mjeseci nakon prirodne infekcije ili vakcinacije.

Prema njegovim riječima, činjenica je da smo najveći talas obolijevanja imali početkom januara, te da se vremenski pad kolektivnog imuniteta koji je u jednom momentu u Crnoj Gori kao posljedica ili prirodne infekcije, ili vakcinacije, iznosio 85 odsto, poklapa sa šestomjesečnim vremenskim periodom od vrha posljednjeg talasa obolijevanja.

- Vakcinacija protiv novog korona virusa nije na željenom nivou, vjerovatno kao posljedica smanjenog obolijevanja u populaciji u posljednjih pet mjeseci, a samim tim i medijskog prostora posvećenog ovoj temi, kao i otežavajućih okolnosti izazvanih ovom činjenicom u kriznoj komunikaciji – kazao je ministar. D.m.

Prva isplata biće sredinom novembra za oktobar, ukoliko se zahtjev podnese do kraja septembra

Prijave za dodatak za djecu do 18 godina u julu

PODGORICA – Prijavljivanje za dječje dodatke za svu djecu do 18. godine počeće tokom jula, a prva isplata planirana je za sredinu novembra, najavljeno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja nakon sastanka državne sekretarke Edine Dešić sa direktorima centara za socijalni rad i područnih jedinica u Zavodu za socijalnu i dječju zaštitu.

- Prva isplata dodatka biće sredinom novembra za oktobar, ukoliko se prijava izvrši do kraja septembra. Isplata materijalnih davanja vrši se sredinom tekućeg mjeseca za prethodni mjesec preko Pošte Crne Gore na adresu prebivališta/ stanovanja koju ćete potvrditi socijalnom radniku prilikom

Prema očekivanjima iz resora socijalne zaštite, zaposleni u centrima će imati veći broj zahtjeva nego prethodnog puta, zbog velike potencijalne baze korisnika, oko 85.000 djece prijave u centru - saopšteno je iz Ministarstva.

Prema očekivanjima iz resora socijalne zaštite, zaposleni u centrima će imati mnogo veći broj zahtjeva nego prethodnog puta, zbog mnogo veće potencijalne baze korisnika, oko 85.000 djece, jer je riječ o dodatku za svu djecu do 18 godina.

Na sastanku je bilo riječi i o eventualnom dodatnom angažovanju zaposlenih u centrima i prekovremenom radu, a po-

sebno imajući u vidu činjenicu da će više zahtjeva imati centri u većim opštinama, kao i da će Glavni grad Podgorica, kako se očekuje, imati najviše zahtjeva.

Za isplatu materijalnih davanja u 2021. godini potrošeno je oko 80 miliona eura, a u 2022. godini opredijeljeno je skoro 138 miliona eura, što je uvćanje od gotovo 72 odsto.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović nedavno je na skupštinskom Odboru za

zravstvo, rad i socijalno staranje objasnio da će iznos isplata ovih dodataka u novembru i decembru zavisiti od broja prijavljenih korisnika, ali da je procjena fiskalnog uticaja tih davanja na nekih 30-ak miliona eura godišnje, odnosno između četiri i pet miliona za dva mjeseca ove godine. On je tada ocijenio da bi trebalo razmisliti da li ova mjera treba da ostane takva, odnosno da li sve platežne kategorije domaćinstava, pa i one koje imaju prihode između pet i deset hiljada eura kojih, kako je rekao, nema malo u Crnoj Gori, treba da dobijaju ovakvu vrstu podrške ili treba da bude usmjerena prema domaćinstvima koja imaju ispodprosječne standarde života.

D.m.

PODGORICA – Savjet Agencije za elektronske medije raspodijelio je 221.183,17 eura iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnost medijima, radio i televizijskim stanicama u Crnoj Gori za 2021. godinu.

Novac je predviđen za grantove za povećanje obima, strukture i raznovrsnosti ponude onih emisija koje su posvećene tematskim oblastima od javnog interesa.

Novac

Kada su u pitanju komercijalni radijski programi sa lokalnom pokrivenošću, Radio Elita je dobio 7.561,25 eura, Radio Petnjica 5.730 eura, Radio Titograd 11.988,90 eura, Radio Adriatic 8.069,36 eura i Radio Zeta 10.286 eura, što je ukupno 43.635,51 eura.

Radio Homer je neprofitni radijski program sa nacionalnom i regionalnom pokrivenošću i dodijeljeno mu je 9.400 eura.

U kategoriji komercijalni radijski programi sa nacionalnom i regionalnom pokrivenošću Elmag Radiju je dodijeljeno 37.307 eura, a Radiju DRS 21.318 eura, što je ukupno 58.625 eura.

TV Sport MNE kao specijalizovani televizijski program koji ima i nacionalnu i regionalnu pokrivenost dobio je 5.000 eura, komercijalnom TV emiteru Nova M dodijeljeno je 50.881,91 euro, a TV Vijesti su dobile 53.640 eura.

Sa podnosiocima prijava koji su stekli pravo na sredstva iz Fonda, zaključeni su ugovori o dodjeli sredstava, a nedodijeljena sredstva u iznosu od 243.267,56 eura za grantove za emitere i 25.802,82 eura za grantove za samoregulatorna tijela će se, saglasno članu 33 stav 4 Pravilnika, raspodijeliti na sljedećem javnom konkursu.

Dodijeljeni grantovi se odnose na 31 programski sadržaj za ukupno 11 emitera, od čega osam radijskih, tri televizijska programa, i to pet lokalnih, tri regionalna i tri nacionalna emitera.

IsključeNI emIterI

Javnim konkursom iz marta ove godine raspisana je raspodjela sredstava iz Fonda namijenjenih komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima za 2021. godinu, i to 464.450,73 eura putem grantova za povećanje obi-

ma, strukture i raznovrsnosti ponude programskih sadržaja iz sopstvene produkcije posvećenih tematskim oblastima od javnog interesa i 25.802,82 eura putem grantova za pokriće operativnih troškova samoregulatornih tijela.

Na javni konkurs podnešeno je 27 prijava za grantove za emitere i jedan zahtjev za grant za samoregulatorno tijelo – Medijski savjet za samoregulaciju.

Savjet je dobio 27 prijava, ali su neke prijave emitera odbacili jer, kako obrazlažu, nijesu ispunili uslove i prijavu Medijskog savjeta za samoregulaciju.

Kako se navodi u dokumentu Savjeta AEM koji potpisuje zamjenik predsjednika tog tijela Milan Radović, odbacili su prijavu TV Teuta, Radiotelevizija Mojkovca, „Antena M“, „Lutrija Crne Gore“, „Jumedia Mont“ i „Boin“ jer nijesu izmirili dospjele finansijske obaveze prema AEM zbog čega, prema pravilniku, ne mogu da učestvuju u konkursu.

Donijeli su rješenje da odbace zahtjev NVO „Plavi talas“ iz Plava jer podnosilac prijave nije osnivač audiovizuelne medijske usluge, odnosno komercijalnog ili neprofitnog elektronskog medija.

- Zbog toga što nijesu ostvarili minimalno 35 bodova, u bodovanje čitavih prijava za grant, na osnovu kojeg je izvršena raspodjela sredstava, nijesu uključeni programski sadržaji „Solana - Juče, danas i sjutra“, koji je bio sastavni dio prijave privrednog društva Gresa Trade d.o.o. Ulcinj i „Jezičke nedoumice“, koji je bio sastavni dio prijave privrednog društva Media Inernational Corporation d.o.o. Podgorica - preciziraju u dokumentu.

Navode da u bodovanje čitavih prijava za grant, na osnovu kojeg je izvršena raspodjela sredstava, nijesu uključeni „Vijesti u pola 7“, koji je bio sastavni dio prijave za grant privrednog društva Televizija Vijesti jer je riječ o centralnoj informativnoj emisiji, koja, shodno članu 95 stav 5 Zakona o elektronskim medijima, ne smije biti sponzorisana i „Bihorske biografije“, koji je bio sastavni dio prijave za grant privrednog društva „Talas Bihora“ d.o.o., jer nije obuhvaćen objedinjenim budžetom. k. j.

Društvo

Četvrtak, 30. jun 2022.

Član 16 Temeljnog ugovora navodi da se u javnim školama može regulisati pravoslavna vjerska nastava u skladu sa pravnim poretkom države

Vjeronauka sada može da se uči samo u privatnim školama S obzirom na to da je Crna Gora sekularna država, čiji aktuelni Opšti zakon o obrazovanju u članu pet jasno zabranjuje religijsko djelovanje u obrazovnim ustanovama, vjerska nastava u javnim školama u ovom trenutku nije moguća. Osim ako se ne formira većina koja će tu zakonsku odredbu – izmijeniti

PODGORICA - U radnoj verziji „Temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve“ se u članu 16 tretira pitanje vjerskog obrazovanja u školama. Između ostalog, ističe se da ,,Država jemči pravo roditeljima i staraocima da svojoj djeci obezbijede vjersko obrazovanje u skladu sa sopstvenim uvjerenjima“, dok se u drugom stavu navodi da „pravoslavna vjerska nastava u javnim školama može se regulisati u skladu sa pravnim poretkom države“.

Da li to znači i uvođenje, na mala vrata, vjeronauke u škole?

ŠTO KAŽE ZAKON

U skladu sa principom vjerske slobode, Crna Gora priznaje osnovno pravo roditelja i staratelja na vjersko obrazovanje svoje djece.

Akademik Slobodan Backović, bivši ministar prosvjete i dugogodišnji univerzitetski profesor, je Pobjedi kazao da Crna Gora jamči pravo na vjersko obrazovanje, ali i po međunarodnom pravu - ne i u javnim školama.

- Ne osporava se pravo na vjersko obrazovanje, može se realizovati u privatnim vjerskim školama – rekao je on.

S obzirom na to da je Crna Gora sekularna država, čiji aktuelni Opšti zakon o obrazovanju u članu pet jasno za-

9

Ugovori sa drugim vjerskim zajednicama Vlada je prije 10 godina potpisala ugovore o uređenju odnosa od zajedničkih interesa sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori i sa Islamskom zajednicom u Crnoj Gori.

U čanu 15 Ugovora sa Jevrejskom zajednicom i u članu 17 Ugovora sa Islamskom zajednicom stoji istovjetan tekst koji kaže da imaju pravo da osnivaju vjerske škole i obrazovne institucije višeg nivoa za potrebe školovanja vjerskog osoblja u Crnoj Gori.

- Strane će posebnim ugovorom urediti pitanje stipendiranja školovanja određenog broja crnogorskih državljana u obrazovnim institucijama za obrazovanje vjerskog osoblja u Crnoj Gori i inostranstvu – piše u stavu dva članova 15 i 17 sa ove dvije zajednice.

U ugovorima sa tim zajednicama se ne pominje mogućnost uvođenja vjerskog obrazovanja u javne škole.

Za razlliku od ta dva, Ugovor sa Svetom Stolicom u članu 18, stavu 2, a koji se odnosi na vjersko obrazovanje u javnim školama, navodi mogućnost izučavanja katoličke vjere u školama: - Imajući u vidu viševjersku strukturu države, kao i tekući proces zakonskih reformi, mogućnost izučavanja katoličke vjere u javnim školama moći će biti regulisana jednim budućim ugovorom između strana – piše u tom ugovoru.

Crna Gora jamči pravo na vjersko obrazovanje, ali i po međunarodnom pravu - ne i u javnim školama

branjuje religijsko djelovanje u obrazovnim ustanovama, vjerska nastava u javnim školama u ovom trenutku nije moguća.

U javnim školama, ustanovama kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje važećeg obrazovnog programa, obrazovanje i vaspitanje je - svjetovnog karaktera.

Zakon dozvoljava religijsko djelovanje samo u ustanovama koje su licencirane kao srednje vjerske škole.

- Srednje vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju status srednjih škola – piše u stavu jedan člana 5a ovog zakona.

PRAVO NA VJERSKO OBRAZOVANJE

Kada je riječ o vjerskom obrazovanju djece, Crna Gora poštuje slobode roditelja ili staratelja da osiguraju vjersko obrazovanje djece, ali ne u javnim obrazovnim ustanovama.

Akademik Backović je kazao da se član 16 Ugovora sa SPC koji se odnosi na vjersko obrazovanje djece treba posmatrati iz dva ugla: pravnog i državnog-društvenog.

On je kazao da je u prvom stavu člana 16 predstavljene verzije Ugovora potvrđena obaveza koju ima Crna Gora na osnovu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je ratifikovala Generalna skupština Ujedinjenih nacija 16. decembra

SPC se ne ponaša kao crkvena institucija Komentarišući mogućnost da SPC uđe u škole, akademik Backović je kazao da misli isto što i 2005: ,,Sve i da postoji zakonska mogućnost za uvođenje vjeronauke u škole, Srpska pravoslavna crkva, zbog svojih stavova koji negiraju postojanje crnogorskog naroda, istorije, književnosti i jezika, nema šta da traži u crnogorskom obrazovnom sistemu“.

- Dodao sam i: SPC u Crnoj Gori se ne pojavljuje kao crkvena institucija, koja poziva narod da vjeruje u Boga i vrijednosti zapisane u božjim zapovijestima – ponovio je on.

Zaključio je da je konačna potvrda da se ,,ne pojavljuje kao crkvena institucija“ bila onda kada je SPC formirala 42. Vladu Crne Gore.

Slobodan Backović

1966. Prema tom dokumentu su se države potpisnice obavezale da će poštovati slobodu roditelja ili, kada je to moguće, njihovih zakonskih staratelja da osiguraju vjersko i moralno vaspitanje svoje dece u skladu sa sopstvenim uvjerenjima (čl. 18.4).

- Treba znati da je Odbor za ljudska prava Ujedinjenih nacija razmatrao na 48. sjednici 1993. godine član 18.4 (Opšti komentar 22). Odbor je tada zaključio: ,,da član 18.4 dopušta nastavu u javnim školama iz predmeta kao što je opšta istorija religija i etika ako se predaju na neutralan i objektivan način. Sloboda roditelja ili zakonskih staratelja da osiguraju da njihova djeca dobiju vjersko i moralno obrazovanje u skladu s vlastitim uvjerenjima iz člana 18.4. povezana je

sa jemstvom slobode podučavanja vjere ili uvjerenja iz člana 18.1 – objasnio je akademik Backović.

Odbor za ljudska prava UN je zaključio da je podučavanje o određenoj vjeri u javnim školama u neskladu s članom 18.4.

- Dakle, Crna Gora jamči pravo na vjersko obrazovanje ali i po međunarodnom pravu ne u javnim školama. Ne osporava se pravo na vjersko obrazovanje, može se realizovati u privatnim vjerskim školama – pojasnio je akademik.

ZAKONI SE MOGU MIJENJATI

Komentarišući drugi stav člana 16 Ugovora između države i SPC, koji predviđa ,,Pravoslavna vjerska nastava u javnim školama može se regulisati u skladu sa pravnim

poretkom države“, akademik Backović kaže da je prema aktuelnom Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju zabranjeno vjersko i političko djelovanje u javnim obrazovnim ustanovama.

- No, zakoni i Ustav se mogu mijenjati i to bi mogao biti problem u budućnosti. Što se promjena Ustava tiče vjerovatnoća je minorna, a ustavna norma o odvojenosti vjerskih zajednica od države, u aktuelnom Ustavu, je prepreka da vjerske zajednice mogu da uđu da djeluju u javnim obrazovnim ustanovama – kazao je akademik Backović.

On je istakao da bi djelovanje vjerskih zajednica u javnim školama izazvalo podjelu djece i diskriminisalo djecu koja su agnostici i ateisti, što je opet kršenje ustavne norme.

- Poseban problem bi bio podjela djece čiji su roditelji vjernici CPC i SPC. Osim toga, rad vjerskih zajednica u javnim školama bi se finansirao iz državnog budžeta što opet protivurječi principu sekularnosti. Iz budžeta se može finansirati samo ono što je opšte za sve građane Crne Gore, a to nije vjersko djelovanje – kazao je akademik Backović.

Ističe da se vjersko obrazovanje, ako je ono toliko značajno, može jednostavno riješiti kao što je riješeno u Americi.

- Vjerske zajednice osnivaju škole koje se samofinansiraju.

Uloga države je da omogući kreditno zaduženje roditelja da plate vjersko obrazovanje svoje djece ako je to potrebno – kazao je on.

Jelena MARTINOVIĆ

10

Društvo / Hronika

Četvrtak, 30. jun 2022.

Prosvjetni radnici iz Budve na protestu ispred Vlade zatražili da se ispita zašto zgrade u koje treba da usele još nijesu gotove

Pozvali su tužilaštvo i pravosuđe da reaguju, jer su im sumnjivi tokovi novca

Nadležnima dali rok 24 sata, ne mogu više da žive privatno

PODGORICA – Prosvjetni radnici iz Budve organizovali su protest ispred zgrade Vlade negodujući što za više od 140 njih kasni izgradnja stanova koje treba da kupe po povoljnijim uslovima.

Probijen je rok osam godina.

Zatražili su od nadležnih da ih u roku od 24 sata pozovu na razgovor.

Objasnili su da je Sindikat prosvjete osnivač Stambene zadruge ,,Solidarno“, koja je sa Cijevnom komerc trebalo da završi sporne zgrade. Pozvali su nadležne da ispitaju ovaj slučaj.

Kako bi stanove dobili po povoljnijim uslovima, iznijeli su podatak da je, pored ostalog, Budva ranije uložila deset miliona, te Ministarstvo prosvjete 700.000 eura. Negodovali su što se gradnja iz godine u godinu prolongirala, navodeći da su na gradilištu u prosjeku bila četiri ili pet radnika.

Neki od njih su prije sedam godina podnijeli prijavu tužilaštvu, ali kažu da se ništa nije uradilo po tom pitanju. Pozvali su zato tužilaštvo i pravosuđe da reaguju, jer su im sumnjivi tokovi novca.

- Mi smo računali za višečlanu porodicu da će rata za stan, od oko 70 kvadrata, biti 500 eura.

Je li to rješenje socijalne problematike u Budvi? Je li zbog toga Budva uložila deset miliona eura – rekao je direktor Srednje mješovite škole ,,Danilo Kiš“ Krsto Vuković, pozivajući nadležne da utvrde šta se desilo sa uloženim novcem.

Prema povojnijim uslovima koji su im obećani, kada su se javili ranije na konkurs, kvadrat je trebalo da plate 650 eura. Sada se pominje iznos od 890. Vuković kaže da je siguran, kada se analizira ovaj slučaj, da će platiti i manje od 650 eura.

- Mnogo toga ovdje nije normalno – kazao je on.

Rekao je da mogu da se usele za deset dana, jer je u stanove uvedena struja i voda. Ostalo, kako je najavio, treba rješavati pravnim putem. Njih oko 70 već je angažovalo advokata. Tražiće i obeštećenje zbog prolongiranja rokova…

- Tražimo da se servisira ono što nam pripada. Lagali su nas do sada od izbora do izbora – kazao je Vuković.

Na protestu su zaposleni pričali

Admir Adrović izabran za predsjednika Socijalnog savjeta

Opšti kolektivni ugovor je prioritet

Admir Adrović

kako ne mogu da žive više privatno. Nekima je kirija povećana na 600 eura. Govorili su kroz suze da su na ivici egzistencije i kritikovali su državne funkcionere koji su dobili stanove po mnogo povoljnim uslovima.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović rekao je da ne podržavaju to što je najavljeno da će ovi zaposleni plaćati veću cijenu za kvadrat stana.

Kazao je da ,,pritiskaju“ Zadrugu ,,Solidarno“ da što prije završe poslove i da su stvari počele da idu na bolje. Apelovao je na Vladu da pomogne.

Predsjednica sindikalne organizacije Osnovne škole ,,Stefan Mitrov Ljubiša“ Marija Vukićević rekla je da su ulagali u sporni fond i da je to bio pogrešan voz za dobijanje krova nad glavom.

Zaposleni su, držeći kofere u kojima je bila dokumentacija vezana za dobijanje stana, neke knjige, pitali premijera kuda će sa tim sada. Rekli su da su ga donijeli predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, da vrijedi 20 miliona, da nedostaju dva miliona i da ga premijer ,,razgazi silom istine, pravde i zakona Crne Gore“.

N. Đ.

PODGORICA- Ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović imenovan je juče za predsjednika Socijalnog savjeta Crne Gore.

Jedan od prioriteta rada Socijalnog savjeta bi trebalo da bude i usaglašavanje i potpisivanje novog Opšteg kolektivnog ugovora.

Iz resora kojim rukovodi Adrović, saopšteno je da su članovi predsjedništva tokom sjednice zaključili da će u narednom periodu fokus interesovanja biti na izmjenama i dopunama Zakona o radu (ZOR), u onom dijelu koji se odnosi na rad na daljinu i rad od kuće.

- Ovakav vid rada je aktuelizovan za vrijeme pandemije COVID 19 i konstatovana je potreba da se i ovaj vid rada adekvatno propiše. Takođe potrebno je izvršiti usklađivanje ZOR-a sa Direktivom EU o usklađivanju poslovnog i privatnog života – saopšteno je iz Ministarstva.

R.D.

Upravni sud poništio odluku Vlade kojom je 2020. godi u kotorskoj luci dodijeljena kompanijama Luka Kotor i ,

Državni organi nez odlukama ,,Boku p eliminisali iz posla PODGORICA – Upravni sud poništio je odluku Vlade Crne Gore iz 2020. godine kojom je koncesija usluga pilotaža u kotorskoj luci na pet godina na nezakonit način dodijeljena kompanijama Luka Kotor i ,,Sea Pioneer Montenegro“, potvrdio je za Pobjedu advokat Đorđe Đikanović.

Sudski postupak pokrenula je kompanija ,,Boka pilot & tug boat services“ iz Herceg Novog koja je na tenderu 2018. godine za koncesiju usluga pilotaže na rang listi zauzela prvo mjesto sa maksimalnim brojem od 100 bodova, ali ubrzo i eliminisana iz razloga koji se može nazvati bizarnim.

Kako je advokat Đikanović pojasnio, Komisija za koncesije je po prigovoru drugorangiranog ponuđača kompanije Luka Kotor tada utvrdila da ,,Boka pilot & tug boat services“ nije adekvatno uvezala spise ponude - odnosno nije povezala elektronski dio ponude na CD-u sa dijelom ponude koji se nalazio na papirima.

Sačinjena je nova rang lista na kojoj su prvu i drugu poziciju zauzele ponude kompanija Luka Kotor i ,,Sea Pioneer Montenegro“ dok je ponuda ,,Boka pilot & tug boat services“ ocijenjena kao nepodobna.

- I pored zahtjeva kompanije ,,Boka pilot & tug boat services“ da se tenderski postupak stopira do završetka postupka pred Upravnim sudom, Vlada Crne Gore donosi odluku kojom se kompanijama Luka Kotor i ,,Sea Pioneer Montenegro“ dodjeljuju koncesije na pet godina i zaključuju ugovori

Luka Kotor

Razlog zbog kojeg je ,,Boka pilot & tug boat services“ 2018. eliminisana sa prve pozicije, iako je osvojila maksimalan broj bodova na tenderu, bio je jer nije adekvatno uvezala spise ponude - dio je bio u elektronskoj formi (na CD), a dio na papirima - iako u instrukcijama ponuđačima ovako nešto nije bilo traženo krajem avgusta 2020. godine – navodi advokat Đikanović.

Upravni sud je odlukom od 26. oktobra prošle godine poništio rješenje Komisije za koncesije kojim je ,,Boka pilot & tug boat services“ eliminisana sa rang liste u tenderskom postupku, a presudom 15. aprila ove godine i odluku Vlade o dodjeli koncesije kompanijama Luka Kotor i ,,Sea Pioneer Montenegro“ U obrazloženju presude se navodi da Zakon o koncesijama, uredba o bližem načinu sprovođenja postupka javnog

nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesije, te instrukcije ponuđačima propisuje kriterijume za vrednovanje i formu ponude, ali ne i način uvezivanja elemenata ponude.

- I nakon ove presude kojom je ukazano da su primijenjeni nepostojeći pravni standardi pilotima ,,Boka pilot & tug boat services“ onemogućeno je da obavljaju posao lučke pilotaže – navodi advokat Đikanović.

On ističe da zbog nezakonitih odluka državnih organa

Rukovodioci državnog tužilaštva Crne Gore u prvoj posjeti Eurojustu od potpisivanja Sporazuma o saradnji 2016. godine

Podrška borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije

Sa sastanka predstavnika tužilaštva sa predsjednikom Eurojusta

PODGORICA – Crnogorsko tužilaštvo imaće punu podršku Eurojusta u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, ocijenjeno je tokom sastanka u Hagu predstavnika tužilaštva Crne Gore sa predsjednikom Eurojusta Ladislavom Hamranom.

Kako se navodi u saopštenju, to je prioritet i istovremeno najveći izazov pred državnim tužilaštvom Crne Gore.

Tokom sastanka pohvaljena je dosadašnja saradnja sa Eurojustom i istaknuto uvjerenje da će se, na obostrano zadovoljstvo, saradnja nastaviti i u narednom periodu.

Delegacija Državnog tužilaštva Crne Gore, na čelu sa vršiteljkom dužnosti Vrhovne državne tužiteljke Majom Jovanović, boravi u zvaničnoj posjeti Evropskoj jedinici za

Hronika

Četvrtak, 30. jun 2022.

ine koncesija pilotaže kruzera ,,Sea Pioneer Montenegro“

zakonitim pilot“ dvije godine

Đorđe Đikanović

kompanija ,,Boka pilot & tug boat services“ je već dvije godine onemogućena da pilotira kruzere u Luku Kotor i dijelu Bokokotorskog zaliva iako su zaposlenici ove kompanije posao pilotaže savjesno obavljali duže od dvije decenije.

- Presuda Upravnog suda od 15. aprila ukazala je na nezakonitost u postupanju nadležnih

državnih organa u sprovođenju tenderskog postupka za dodjelu koncesije, s obzirom na to da su isti primjenom nepostojećih pravnih standarda uklonili iz učešća u postupku najpovoljnije ponude ,,Boka pilot & tug boat services“. Činjenica je i da prilikom sprovođenja ovog tenderskog postupka nije na adekvatan način cijenjena pravna priroda instituta koncesije, kao i činjenica da Luka Kotor i Bokokotorski zaliv predstavljaju dobro od opšteg interesa dostupno svim fizičkim i pravnim licima pod jednakim uslovima – kazao je advokat Đikanović. Činjenica je da je kompanija Luka Kotor pojavom konkurencije izgubila monopol na obavljanje unosnih poslova pilotaže brodova koji uplovljavaju u Kotor, a koji su ranijih godina činili značajan dio prihoda tog preduzeća u većinskom vlasništvu Opštine Kotor.

Konkurencija u liku kompanija ,,Boka pilot & tug boat services“ i ,,Sea Pioneer Montenegro“ iz Herceg Novog, učinila je da se značajno snize cijene pilotaže, a samim tim da ih više angažuju kompanije čiji kruzeri uplovljavaju u Kotor.

Prema nezvaničnim informacijama, kompanija ,,Boka pilot & tug boat services“ je na godišnjem nivou pilotirala više od 50 odsto svih brodova koji su uplovili u Kotor, dok je preostali udio posla odrađivala pilotska služba Luke Kotor.

Prema pisanju medija, činjenica je i da je firma iz Herceg Novog peljarila mnogo više velikih brodova, pa time i znatno više zaradila jer se naknada za pilotažu plaća po bruto-tonaži broda.

B. R.

Bjelopoljcu 60 dana zatvora zbog nasilja u porodici pravosudnu saradnju (Eurojust) u Hagu.

Posjeta je organizovana na poziv predsjednika Eurojusta Ladislava Hamrana.

Tokom sastanka sa predsjednikom Hamranom istaknuto je da je da je riječ o prvoj posjeti Eurojustu od strane rukovodilaca Državnog tužilaštva Crne Gore od potpisivanja Sporazuma o saradnji 2016. godine.

Sastanku sa predsjednikom Eurojusta, pored v. d. VDT-a Maje Jovanović, prisustvovali su glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, državna tužiteljka za vezu sa Eurojustom Jelena Đaletić, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, sekretarka Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore Maja Raspopović i savjetnik u Specijalnom državnom tužilaštvu Milan Dakić.

C. H.

Pretukao vanbračnu suprugu i prijetio joj da će je ubiti HERCEG NOVI - Bjelopoljac Z. A. (37) sa boravkom u Herceg Novom osuđen je na 60 dana zatvora zbog nasilja u porodici. Kako je saopšteno iz Suda za prekršaje Budva, on je kasno preksinoć pretukao kuhinjskom drvenom daskom vanbračnu suprugu M. D, prijetio joj da će je ubiti i vrijeđao.

- Zbog opasnosti da okrivljeni ponovi nasilje prema oštećenoj, određeno je da se odmah uputi na izdržavanje kazne zatvora u UIKS u Spužu. Okrivljenom je izrečena i mjera zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od šest mjeseci – navode iz Suda za prekršaje.

C. H.

PODGORICA - Centar bezbjednosti Budva od danas ima novog načelnika – Nikolu Terzića, saopšteno je iz Uprave policije.

-Danas je na upražnjeno radno mjesto načelnika Centra bezbjednosti Budva, raspoređen viši policijski inspektor I klase Nikola Terzić – kazali su kratko iz Uprave policije UP. Terzić je bio savjetnik ministra unutrašnjih poslova za bezbjednost, a prije toga inspektor za strance u Graničnoj policiji Bara.

On je zamijenio dosadašnjeg vršioca dužnosti šefa Centra bezbjednosti Budva Zorana Bubanju.

PODGORICA – Suđenje Neđeljku Gardaševiću za optužbe da je falsifikovao bankarsku garanciju od 3.000.000 eura prilikom privatizacije hotela „As“ u Perazića Dolu, a za koliko je oštećen budžet Crne Gore, juče je u podgoričkom Višem sudu počelo iznova jer je predmet dodijeljen sudiji Goranu Šćepanoviću.

Pred sudom juče se pojavio i Dejan Gardašević koji je uprkos zakonskoj mogućnosti da ne svjedoči protiv oca optuženog Neđeljka kazao da ostaje pri izjavi koju je dao u istrazi i pred sudom prije otvaranja postupka.

Sud je i pored protivljenja odbrane usvojio prijedlog tužilaštva da se na narednom ročištu pojavi vještak građevinske struke kako bi odgovorio na dodatna pitanja zastupnika optužbe.

Branilac Gardaševića, advokat Miloš Vuksanović, pojasnio je da se protivi dodatnom saslušanju vještaka građevinske struke, jer se na taj način odugovlači postupak, a i zbog toga što je vještaka angažovalo tužilaštvo koje je imalo vremena da sa njim razmotri sve nedoumice.

Odbrana Gardaševića je ranije osporila nalaz građevinske struke prema kojem je u rekonstrukciju hotela ,,As“ u Perazića Dolu od novembra 2013. godine uloženo 4.541.115 eura jer vještak prilikom izrade izvještaja nije izašao na teren, nije zatražio uvid u građevinsku knjigu niti je tražio dodatnu dokumentaciju.

Advokat Vuksanović je tada kazao da je nedopustivo da je Specijalno državno tužilaštvo prihvatilo vještačenje koje nije urađeno u skladu sa naredbom i da je na osnovu tog dokumenta podiglo optužnicu.

Vještak građevinske struke

Nova kadrovska rješenja u metropoli crnogorskog turizma

Terzić raspoređen na mjesto šefa budvanske policije Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je nakon zločina u Budvi poručio da će država pokazati da je jača od svakog klana i da će poslati policijske snage na Primorju.

- U večernjim satima na ulicama će biti i Posebna jedinica policije, a doći će i do određenih kadrovskih promjena.

Bezbjednosna situacija u zemlji je stabilna, Crna Gora se može tretirati kao bezbjedna

destinacija – kazao je Adžić samo dva dana nakon organizovane likvidacije Šakovića.

Terzić je hapšen u aferi „Dokazi“ u februaru 2016. godine zbog sumnje da je po nalogu šefa Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Dalibora Medojevića preuzeo dokaze koji su izuzeti pretresom kuće Veselina Mujovića od službenika Odsjeka za suzbijanje privrednog kri-

minaliteta Sima Lukačevića.

Tada je uhapšen i Medojević.

Dalibor Medojević se nalazi u pritvoru od 8. marta zbog sumnje da je policijske tajne dijelio sa škaljarskim klanom i opstruirao istrage.

Mujović je ranije bio uhapšen zbog sumnje da je od Svetozara Marovića uzeo 800.000 eura da mu navodno pomogne u istragama koje se vode protiv njega.

A. R.

Suđenje u podgoričkom Višem sudu za zloupotrebe prilikom gradnje hotela ,,As“ počelo iznova

Odbrana se protivi dodatnom saslušanju vještaka jer se postupak odugovlači

Hotel „As“

Aleksandar Rakočević je tada kazao da je po nalogu tužilaštva izvještačio 21 situaciju ali da nije izlazi na teren iz razloga što se hotel radi 17 godina i da ne bi mogao znati kada je tačno postavljen neki zid ili armatura.

On je istakao da vještačenje cjelokupnog objekta zahtjeva više vremena i veći broj vještaka.

On je naveo da je, prema izvještaju Komisije za praćenje realizacije ulaganja u rekonstrukciju, u hotel ,,As“ uloženo 5.576.721 euro ali da on nije mogao doći do tog iznosa već da je

ODT formiralo predmet zbog incidenta u Institutu za javno zdravlje

Obradoviću zadržavanje zbog napada na Đuranović

PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet protiv Jovice Obradovića (63) zbog sumnje da je 27. juna u Institutu za javno zdravlje doktorici Sandri Đuranović nakon kraćeg razgovora prislonio pištolj na stomak.

Njemu je tužilac donio rješenje o zadržavanju do 72 sata. Obradović i Đuranović su zapošljeni u Institutu za javno zdravlje. U stanu Obradovića pronađen je pištolj „zastava M-70“ kalibra

11

7,65 mm sa oružnim listom i sedam komada municije, pištolj „CZ 99“ kalibra 9 mm sa oružnim listom i 11 komada municije, lovačkua puška sa oružnim listom i pištolj „zastava M-70“ kalibra 7,65 mm bez oružnog lista i tri komada municije.

Kako su kazali, Obradović je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

A. R.

svoj izvještaj radio isključivo na osnovu situacija koje mu je dostavilo tužilaštvo.

Hotel ,,As“ prodat je prije 19 godina rusko-crnogorskoj kompaniji ,,Nega turs“ za pet miliona maraka, od čega je država prihodovala tri, a Budvanska rivijera dva miliona maraka.

Ugovorom je bilo predviđeno da se u hotel uloži 22 miliona maraka i da bude izgrađen do kraja 2003. godine.

Nesuđeni kompleks sa pet zvjezdica dobio je još jednu šansu od Vlade 2014. godine

kada je potpisan aneks ugovora uz bankarsku garanciju ruske Sberbanke od 3.000.0000 eura da će dovršiti hotel „As“.

Kada je, zbog neispunjavanja obaveza, kako se navodi u optužnici, Vlada Crne Gore preko Ambasade u Ruskoj Federaciji 26. januara 2016. godine dostavila tu garanciju, ona nije mogla biti realizovana s obzirom na to da je neistinite sadržine.

Iz Sberbanke u Moskvi saopšteno je da kompaniji ,,Montena invest“ sa Kipra nikada nijesu izdali 3.000.000 eura garancija.

Gardašević je prilikom davanja odbrane pred sudom negirao djelo za koje se tereti navodeći da sporna garancija ima potpis i vodeni žig i predočio nekoliko mogućih razloga zbog kojih je Sberbanka odbila da je isplati.

-Sberbanka najvjerovatnije nije zavela ili ,,Miraž“ nije platio na način na koji je trebalo. Naveo bih i da se poslije krimske krize Crna Gora pridružila sankcijama Rusiji, zbog čega vjerujem da direktor Sberbanke nije imao hrabrosti da Crnoj Gori isplati tri miliona eura – kazao je ranije Gardašević.

B. R.

Podnijeta krivična prijava protiv državljanina Hrvatske i firme „Skladgradnja“ d.o.o. Podgorica

Nanijeli 111.727 eura štete Crnoj Gori PODGORICA – Protiv S. Ž. (57) iz Hrvatske i „Skladgradnja“ d.o.o. Podgorica – dio stranog društva podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su osumnjičeni su da su utajili više od 110.000 eura poreza i doprinosa, saopšteno je iz Uprave policije.

- Sumnja se da su S. Ž. (57) iz Republike Hrvatske i „Skladgradnja“ d.o.o. Podgorica – dio stranog društva, u namjeri da u potpunosti izbjegnu plaćanje pripadajućih obaveza, u novembru 2018. godine naknadno umanjili izlazni PDV – 30. novembra 2018. godine su izvršili storniranje 13 računa u ukupnom iznosu od 643.760 eura, koje su tokom 2017. i 2018. godine izdate kupcu „Montenegro-petrol“ d.o.o. iako je došlo do realizacije navedenog posla i plaćanja od strane navedenog kupca, umanjivši na taj način PDV obavezu u iznosu od 111.727 eura – piše u saopštenju policije.C.H.

12

Crnom Gorom

Kolašin

Sjutra Pazarni dan KOLAŠIN – Manifestacija Pazarni dan koja spaja vrijedne Kolašince sa gostima i turistima, biće održana u 1. jula, od 17.30 do 20.30 sati.

Organizatori su Društvo prijatelja Kolašina i Turistička organizacija Kolašin.

Na Trgu boraca, u namjenskim kućicama i štandovima biće izloženi suveniri sa ovdašnjim motivima, ljekobilje, med i proizvodi od meda kao i domaći specijaliteti. Kao po pravilu, najviše gužve očekuje se na lokacijama na kojima se „tuče“ kačamak.

Izvršni direktor Društva prijatelja Kolašina Mladen Obrenović kaže kako na taj način žele da najave turističku atmosferu koja treba da prati naredne mjesece.

-Pazarni dan je u našem gradu bio ponedjeljak i imao je svoje specifičnosti. Sa svake strane se dolazilo u Kolašin.

Bio je to dan „opošljavanja“ u institucijama ali i dogovora, susreta, druženja... Više nema nekadašnjeg pazarnog dana ali mi hoćemo ovom manifestacijom da podsjetimo na energiju druženja i zajedništva koju je donosio taj dan. Vrijedni Kolašinci ali i vrijedne komšije iz susjednih gradova promovišu svoje proizvode, upoznaju sa njima posjetioce. Tako unapređujemo imidž kolašinske tuističke ponude ali i omogućavamo da se stvori dodatno tržište. Kao što je nekada pazarni dan ponedjeljkom završavao druženjem i kafanom, tako će i ovaj 1. jula biti nastavljen nastupom bjelopoljskih tamburaša u čuvenoj „sibirskoj“ ulici – kazao je Obrenović.

Dr. D.

Četvrtak, 30. jun 2022.

Bijelo Polje: Opštinska organizacija Crvenog krsta uvijek na visini zadatka

Nema predaha za humaniste

BIJELO POLJE – Dijele humanitarnu pomoć, invalidska pomagala, brinu o starijim licima, organizuju akcije dobrovoljnog davalaštva krvi, zatim obuke iz prve pomoći, brinu o izbjeglicama iz Ukrajine… To su redovne aktivnosti Opštinske organizacije Crvenog krsta bez obzira na to da li rade u redovnim okolnostima ili vanrednim kakve su bile kovid godine, dolazak izbjeglica...

U realizaciji tih programa sarađuju sa domaćim i međunarodnim institucijma, partnerima, lokalnom samoupravom, ministarstvima, CKCG, na kvalitetan način obavljaju svoju humanitarnu misiju i ublažavaju posljedice koje su izazvane korona virusom i drugim dešavanjima.

Koordinator bjelopoljske organizacije Mašan Živković istakao je za Pobjedu da se svakog dana suočavaju sa brojnim problemima koje rješavaju u hodu.

– Prvo moram pohvaliti rad, zalaganje volontera i zaposlenih koji su na svojim leđima izniijeli gro aktivnosti koje smo i u doba pandemije korona virusa sprovodili u punom kapacitetu kao što su briga o starijima, dobrovoljno davalaštvo krvi, podjela humanitarne pomoći i aktivnosti da se dopre do svakog sugrađanina kome je pomoć bila potrebna su bili u prvom planu – kazao je Živković.

STARI

Organizacija poseban akcenat stavlja na brigu o starima i to kroz tri programa. „Pomoć

Mašan Živković

u kući“ realizuju u saradnji sa Ministarstvom socijalnog staranja, Crvenog krsta Crne Gore, Centra za socijalni rad, a program „Njega starijih lica“ u saradnji sa lokalnom samoupravom za koji je izdvojeno 50.000 eura.

– I što je novina – program „Inovativne usluge za starije“ koji se prvi put realizuje a sprovode ga opštinske organizacije Crvenog krsta Bijelo Polje i Bar, a finansiraju ga EU i austrijski Crveni krst, a podrazumijeva i dnevne centre za starije. Kroz ova tri projekta brinemo o 250 korisnika koji svakodnevno dobijaju neku od usluga, i sa kojima su stariji zadovoljni što najbolje oslikava rad na terenu i ono što oni dobijaju kroz programe. Mo-

Besim Kadić

ram istaći da se trudimo da odgovorimo na sve zahtjeve starije populacije, pa imamo upošljene i dvije medicinske sestre koje svakodnevno brinu o korisnicima, uključimo ljekare koji ih obilaze, sa posebnim akcentom na korisnike sa ruralnog područja koji borave u samačkim domaćinstvima i koji teže dolaze do ljekara i institucija. Trudimo se da za one koji su lošijeg imovnog stanja obezbijedimo i humanitarnu pomoć u vidu hrane i higijene, a odličnu saradnju i imamo sa i sa institucijama kako na lokalnom tako i na državnom nivou – istakao je Živković.

IZBJEGLICE

Od izbijanja rata u Ukrajini Crveni krst posvećeno, četiri

mjeseca, brine o njenim državljanima koji su utočište potražili u Bijelom Polju. Sada ih je 19. Predsjednik Opštinskog crvenog krsta dr Besim Kadić kaže da su na taj izazov odgovorili složno i zajedničkim snagama.

– Zajedničkim aktivnostima Crvenog krsta Crne Gore, lokalne samouprave, partnera i na ovaj izazov smo odgovorili kao i uvijek do sada složno i pokazali da je Bijelo Polje, grad humanosti i solidarnosti, da smo uvijek spremni da pomognemo nevoljnicima koji zakucaju na naša vrata.

Izbjeglice se nalaze u hotelu „Bijela Rada“ i dan nakon što su došli u Bijelo Polje pružili smo im svu nephodnu pomoć.

Pored hrane i higijene inter-

Dobrovoljno davalaštvo u usponu Mašan Živković ističe da je dobrovoljno davalaštvo krvi na uzlaznom nivou.

–Tokom 2021. godine u saradnji sa Klubom dobrovoljnih davalaca Bijelo Polje koji funkcioniše u sklopu opštinskog Crvenog krsta, organizovano je 13 akcija, a u toku prvog kvartala ove godine četiri. Radi se na podmlađivanju Kluba, motivisanju mladih da doniraju krv i da u svakom trenutku imamo dovoljne zalihe koje su potrebne za rad Opšte bolnice – kaže Živković.

Cilj im je, kaže, da namjensko davanje svedu na minimum a da bi ga ostvarili potrebno je motivisati što više građana da im se pridruže.

Planiraju da to ostvare kroz predavanja, podjelu informativnog materijala, promotivne spotove...

– Predsjednik Kluba DDK Vlado Tomović radi kvalitetan posao i njegovim dolaskom unaprijeđen je rad Kluba. Veliku zahvalnost dugujemo svakom dobrovoljnom davaocu, jer jedna donacija može da spasi tri života – kaže Živković i poziva sugrađane da im se priključe, da organizuju akcije i doniraju tečnost koja život znači.

venisali smo i sa tehničkom robom, ćebadima, igračkama, potrepštinama za djecu, ljekovima i svim za čim je iskazana potreba. Raduje me i činjenica da izbjeglice iz Ukrajine imaju samo riječi hvale na odnos i postupanje svih sugrađana i da kažu da se osjećaju kao kod kuće što je najbolji pokazatelj svega onoga što kao institucije, grad pružamo i činimo za njih – kazao je dr Kadić.

B. ČOKOVIĆ

BaR: Predsjednik Opštine i ambasador Sjeverne Makedonije ozvaničili završetak uređenja Trga Vladimira i Kosare

Mjesto okupljanja svih generacija

BAR – Trg Vladimira i Kosare, jedno od obilježja grada pod Rumijom, od juče je u potpuno novom, savremenom i modernom ruhu. Osim nove fontane i većih zelenih površina, prostor krasi spomen-ploča (reljef ) koja predstavlja portret dukljanskog kneza Vladimira i makedonske princeze Kosare, poklon Republike Sjeverne Makedonije.

Okončani su radovi na trgu koji su počeli u februaru, a ozvaničili su ih predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i ambasador Makedonije u Crnoj Gori Mihailo Trpkoski.

Raičević nije krio zadovoljstvo urađenim.

– Svjedoci smo da je ovo sada jedna moderna interpretacija centralnog prostora na površini od 6.500 m². Nastojali smo da zadržimo ono što su bile prepoznatljive tačke, ali da ipak kroz moderno uređenje i

Trpkoski i Raičević pored spomen-ploče

utvrđivanje dodatnih sadržaja poslije 35 godina ovom prostoru ponudimo jednu potpuno

drugačiju dimenziju. Posao je urađen na kvalitetan način iako smo imali dosta poteškoća

i kašnjenje od dvadesetak dana. Zahvaljujem se i Ambasadi Sjeverne Makedonije, nakon

čina predaje ploče Vladimira i Kosare od strane predsjednika Panderovskog u aprilu, prisustvo ambasadora večeras potvrda je da su veze između dva naša naroda snažne i da je legenda koja traje na prostoru našeg grada rasprostranjena i u Makedoniji i u susjednoj Albaniji – zaključio je Raičević.

On je podsjetio da je spomenploča idejno rješenje poznatog makedonskog vajara Tometa Adžievskog. Ploču je uručio predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Panderovski koji je nedavno boravio u Baru.

Ambasador Sjeverne Makedonije Mihajlo Trpkoski, prilikom obilaska Trga, poručio je da je ploča koja je postavljena na trgu od neprocjenjive važnosti za dvije zemlje jer govori o vjekovnom prijateljstvu koje je stvorila jedna ljubav, koja se rodila u zatočeništvu i bila je zabranjena.

Vladimir i Kosara postali su

nešto što znači temelj našeg prijateljstva i budućnost u razvoju naših odnosa. Naše prijateljstvo dokazalo se u mnogim situacijma, i lijepim i teškim jer mi imamo puno zajedničkog – kazao je ambasador Trpkoski.

Glavni gradski arhitekta Igor Milošević poručio je da je uređenjem tog prostora, koji građani već 40 godina prepoznaju kao glavni trg, Bar dobio nešto što zaslužuje.

– Zelene površine su uvećane za 250 m² i obogaćene pažljivim odabirom sadnica. Trg je iznivelisan kao jedna cjelina, a parking prostor sad je sastavni dio Trga i pruža mogućnost da bude intregrativni dio u slučaju održavanja velikih manifestacija, a na njemu su predviđena i posebna mjesta za osobe sa invaliditetom. Prepoznatljivi „krug“ i „kocka“ obrađeni su u savremenijim materijalima i ostali simbol Trga – rekao je Milošević.

Sve radove finansirala je Opština, a izvođač je bio „Bomakos“ d.o.o.

C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 30. jun 2022.

TIVAT: Opština nakon ,,T-Constructiona“ i ,,MCG“ raskinula ugovor i sa kompanijom ,,Civil engineer“

Tražiće novog izvođača za put prema Luštici Bay MR2 je pristupna saobraćajnica za turistički kompleks Luštica Bay u Krtolima. Komnenović je objasnio da je rok za zavreštak radova istekao je juče a da je izvođač radova, podgorička kompanija ,,Civil engineer“ tražila uvećanje cijene izvođenja radova za 24 odsto.

– To je za nas bilo neprihvatljivo po više osnova. Izvođač potpuno zaobišao stavke iz ugovorene dinamike radova.

Loše je to što je ta saobraćajnica takva dočekala prve goste.

Od sjutra teče rok bankarskih garancija u iznosu od 57.000 eura, po ugovoru je određeno da se naplaćuje svaki dan prekoračenja ugovorenog roka.

Potpuno je neprihvatljivo da put do najpopularnije plaže Plavi horizonti bude neprohodan u sezoni. Učinićemo sve da zaštitimo javni interes, ali građani moraju da shvate da su nama ruke vezane kada su u pitanju obligacioni odnose – kazao je Komnenović.

Put MR2 završen je 50 odsto. Iz ,,Civil engineer“ tražili su uvećanje troškova za 24 odsto što lokalna uprava nije prihvatila već je najavila od danas naplatu penala i bankarske garancije u iznosu od 57.000 eura. Procenat okončanih radova na ulici u Cacovu i dječjem igralištu u Donjoj Lastvi je 80 odsto FACEBOOK

TIVAT – Lokalna uprava je raskinula ugovore sa kompanijama „Civil engineer“, ,,TConstruction“ i ,,MCG“ koje grade saobraćajnicu MR2, ulicu u Cacovu i igralište u Donjoj Lastvi, kao i šetalište Belane – saopštio je predsjednik Opštine Željko Komnenović na vanrednoj konferenciji za novinare.

IZVOĐAČ NIJE ISPUNIO OBAVEZE: Radovi na trasi puta MR2

On pojašnjava da je rok za završetak radova koji su počeli 21. juna 2021. bio 300 dana.

Ukupna vrijednost bila je oko 1,1 milion eura sa PDV-om.

Zbog nepredviđenih radova rok je produžen, završeno je

BIJELO POLJE

BUDVA: Rezultati analize uzoraka sa 110 kupališta na Crnogorskom primorju

Sjutra godišnji koncert KUD ,,Tekstilac“ BIJELO POLJE – Kulturno-umjetničko društvo ,,Tekstilac“ sjutra će održati tradicionalni godišnji koncert u velikoj sali JU Centar za kulturu ,,Vojislav Bulatović Strunjo“, s početkom u 20 časova.

Ulaz je besplatan.

Na koncertu će, najavljeno je iz Centra, nastupiti sve grupe društva – od najmlađih do najstarijih, koji će kroz igru, pjesmu i muziku predstaviti koreografije tradicionalnih igara naroda Crne Gore.

Prije koncerta, članovi kulturno-umjetničkog društva upriličiće defile gradskim ulicama koji kreće u 19.30 časova.

I. R.

BUDVA – Na 83,6 odsto od 110 lokacija morska voda je odličnog kvaliteta, na 10 odsto lokacija dobrog, dok je na 6,4 odsto zadovoljavajućeg kvaliteta. To su rezultati analize kvaliteta morske vode koju je Institut za biologiju mora sproveo od 21. do 23. juna.

Ti rezultati, saopšteno je iz Morskog dobra, potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.

– U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 15 dok je na tri ona bila zadovoljavajućeg. Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na svih 15 lokacija u Baru. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, od kojih je na 29 voda bila odličnog kvaliteta, na jednoj dobrog, te na dvije zadovoljavajućeg. U Bokokotor-

ODGOVORNOST

– Vrlo smo nezadovoljni njihovim odnosom, a ovo je daleko od interesa građana Tivta, a stav izvođača je da su mogli da rade šta su htjeli. Naći ćemo izvođače koji mogu odgovoriti svim izazovima i pošteno odraditi posao. Naglašavam da Opština nema centa duga prema ovim izvođačima. Čak smo u određenim situacijama firmi ,,Civil engineer“ i njihove podizvođače stimulisali da završavaju situacije na gradilištu veće vrijednosti ali to nije urodilo plodom – istakao je on.

Komnenović je kazao i da će Opština pokrenuti pitanje odgovornosti.

-Mi smo imali maksimalno strpljenje zbog koristi grada, cijene se jesu povećale, ali da je posao odrađen pravovremeno ne bi došlo do ovoga. Ugrožen je javni interes, ugrožena su i prava Luštice Bay (investitor ,,Orascom“) i sa njima ćemo morati da vidimo kako da izađemo iz situacija koje je iznad mogućnosti opštine, jer je Zakon o javnim nabavkama veoma loš i moramo ga mijenjati ako mislimo da nešto uradimo – kazao je Komnenović. Apelovao je na Vladu da se uključi u rješavanje problema.

C.G.

D.MIJATOVIĆ

ROKOVI

situacija sa firmom ,,T-Construction“ koja izvodi radove na saobraćajnici Cacovo i dječjem igralištu u Donjoj Lastvi.

– Tu su procedure raskida već pokrenute. Završeno je oko 80 odsto posla na obje lokacije. I pored aneksa ugovora i raznih prolongiranja, izvođač nije izvršio posao do kraja – kazao je čelnik Tivta.

Najavio je da će Opština će u najkraćem roku pokrenuti proceduru za izbor novih izvođača za gradilišta na saobraćajnici MR2, Cacovo, igralištu u Donjoj Lastvi i šetalištu Belane.

Komnenović ističe da je riječ o naslijeđenim izvođačima koji

već duži niz godina posluju na teritoriji opštine Tivat.

oko 50 od ukupno ugovorenih radova, a po ugovoru isplaćeno je oko 430.000 eura.

– Potpuno smo zatečeni zahtjevom izvođača da se promijene cijene u ugovoru, iako je definisano da su cijene fiksne i ne mogu se mijenjati tokom postojeće ponude i važećeg ugovora. Izvođač je vrlo isključiv u tome, što je nama neprihvatljivo. U nedjelju će rukovodstvo Opštine sa mještanima Krtola koji trpe zbog raskopnog i nedovršenog kružnog toka održati sastanak kako bismo ih upoznali sa ovom situacijom – najavio je Komnenović.

On je kazao da je potpuno ista

Na većini plaža voda odličnog kvaliteta skom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno devet lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih sedam, dok je na dvije bila dobrog. Analize su pokazale da je u Kotoru na 11 lokacija voda odličnog, na tri lokacije dobrog i na jednoj zadovoljavajućeg

kvaliteta. U Herceg Novom uzeti su uzorci na ukupno 21 lokaciji, od čega je na 15 bila odličnog, na pet dobrog, a na jednoj zadovoljavajućeg kvaliteta – saopšteno je iz Morskog dobra.

Klasifikacija vode za kupa-

Barska rivijera

nje radi se u skladu s Pravilnikom o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje, kojim se klasifikuju kao: odlične, dobre, zadovoljavajuće i loše. I. R.

13

CEDIS

Radovi u 16 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 30. juna radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Andrijevica: od 8.30 do 14.30 h Peovac, Oblo Brdo, Kralje, Sjenožete, Gnjili Potok, Trešnjevik i katuni: Štavna, Rudo Brdo i Gradišnica.

Berane: od 8.30 do 14.30 h dio sela Goražde.

Bijelo Polje: od 9 do 16 h Ribarevine, Radulići, Ravna rijeka, Zaton, Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Godijevo, Goduša, Ličine, Osmanbegovo selo, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Sipanje, Sušica, Lazovići, Čampari, Đalovići, Dupljaci, Moravac; od 9 do 17 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Peximpex, Zminac, Repetitor „Kurilo“.

Cetinje: od 8 do 12 h Dubovik, Petrov Do i Milijevići.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Dolovi Kovački, Oraovica i Lužnica.

Gusinje: od 9 do 14.30 h Dosuđe.

Herceg Novi: od 8.30 do 11 h Marići – Zelenika; od 9 do 10 h Klinci, Mrkovi, Radovanići, Eraci, Tići, Rovanac, Ponta Vesla, Žanjice, Begovići, Mardari.

Kolašin: od 8 do 15 h Sunga; od 9 do 13 h Plana, Blatina, mHE ‘Bistrica, Lipovska Bistrica, Lancer, Migalovica, Lipovo.

Mojkovac: od 8 do 15 h Gojakovići; od 8 do 17 h Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari; od 9 do 14 h Jakovići.

Nikšić: od 8 do 12 h Riđani; od 8 do 15 h Donje Selo.

Petnjica: od 8.30 do 14.30 h Laze i dio sela Lagatore.

Plav: od 8.30 do 14.30 h dio sela Velika; od 9.30 do 14.30 h dio sela Brezojevice.

Pljevlja: od 9 do 17 h Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo, selo Odžak (moguća kratkotrajna isključenja na početku i kraju radova); od 9 do 17 h Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica, Alići, Vilići, Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina, Maoče i Bratosavina.

Rožaje: od 9 do 14.30 h Njeguš i dio sela Besnik.

Ulcinj: od 8 do 9 h dio naselja Velika Plaža kod Autokampa Tomi; od 08:30 do 10 h dio centra Štoja(Bregvija); od 09 do 11 h dio centra Štoja (Bregvija); od 09.30 do 11 h Donji Štoj, naselje 4. jul. Žabljak: od 9 do 17 h Reciklažni Centar, Kovačka Dolina, Pitomine, Prisoje, Bosača, Vjetrena Brda, vojni objekat na Štuocu, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Tepca.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C. G.

14

Kultura

Četvrtak, 30. jun 2022.

Luka Lagator gost Sjeverne Makedonije

PODGORICA – Snimanje novog domaćeg filma „Živi i zdravi“, po scenariju i u režiji Ivana Marinovića, završeno je nakon 33 snimajuća dana u Herceg Novom i na poluostrvu Luštica.

U pitanju je većinski crnogorski film kompanije Adriatic Western, koji su pomogli filmski fondovi iz još pet zemalja.

FINANSIJE

Lagator iza printa jedne od svojih najpoznatijih karikatura

„Sizifov put“ i karikature u galeriji OSTEN

PODGORICA – Crnogorski slikar i karikaturista Luka Lagator izvešće performans „Sizifov put“ večeras, u 20 sati, u poznatoj svjetskoj galeriji OSTEN u Skoplju. Iste večeri i na istom mjestu biće otvorena i njegova samostalna izložba nagrađenih karikatura.

Lagator je objasnio da su performans i izložba jedna cjelina kao svojevrsna metafora „metafizičke sreće“ i fenomena apsurda.

- Imam izuzetnu čast da sam ove godine selektor „54. Svjetske galerije karikature Skoplje 2022“, pa ovim putem zahvaljujem organizatoru na povjerenju koje mi je ukazano i na trudu oko moje izložbe i nastupa u Skoplju – kazao je Lagator.

Mit o Sizifu davnašnja je Lagatorova preokupacija. U slikarstvu je, kako je ranije objasnio u intervjuu za Pobjedu, imao tri glavne faze: „Čovjek u prostoru“, „Narušavanje prostora“ i „Sizifov put“.

U performansu „Sizifov put“ prije više dvije decenije Lagator je gurao „Sizifov kamen“, odnosno veliku kocku od stirodura, tešku blizu 20 kilograma, od Budve do vrha Lovćena.

- Taj Sizifov „kamen“ gurao sam 13 i po sati i snimio film o tome.

To mi je najveće iskustvo. Kroz taj performans došao sam do izuzetnih spoznaja – kazao je Lagator.

J. N.

„Podgorica – grad knjige“ ispred Biblioteke PODGORICA - Promocija slikovnice za djecu pod nazivom „Podgorica – grad knjige“ biće održana večeras, u 21 sat, na platou ispred Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“. Govoriće Barbara Simović i Miloš Milačić.

Radovi koji su ušli u ovu slikovnicu nastali su u aprilu tokom likovnih radionica kojima je cilj bio da podstaknu najmlađe da kroz igru, maštu i umjetnost ispolje svoju kreativnu stranu.

Na ovaj način svim učesnicima je omogućeno da, ukoliko to već nijesu učinili, stupe u svijet

umjetnosti i kulture i to putem objavljivanja svojih radova, navodi se u saopštenju Biblioteke.

Radionice koje je vodio arhitekta i dizajner Mitar Rakčević bile su centar kreativnosti i stvaralačkog impulsa koji je prouzrokovao nastanak mnoštva radova koji za svoju temu imaju glavni grad Crne Gore.

Iz Biblioteke pozivaju sve učesnike radionica koji su dali svoj doprinos da prisustvuju promociji i da po završetku iste preuzmu svoj primjerak koji su svojim radom zavrijedili, ali i sve zainteresovane ljubitelje umjetnosti za djecu.

D. E.

„Čistilište“ večeras u Perjaničkom domu PODGORICA - Izložba „Čistilište“ umjetnica Marije Džoganović i Katarine Laković biće otvorena večeras, u 19 sati, u Perjaničkom domu na Kruševcu.

Profesorka Marija Džoganović je diplomirala i magistrirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju na odsjeku slikarstvo u klasi profesora Dragana Karadžića. Aktivno se bavi oslikavanjem murala. Ovo je njena deveta samostalna izložba.

Katarina Laković je kao magistrand angažovana na Fakultetu vizuelnih umjetnosti od 2015. godine kada je stekla diplomu vizuelne umjetnice. Od 2021. godine je preuzela ulogu prodekanke za nastavu. Ovo je njena šesta samostalna izložba.

R. K.

Reditelj Ivan Marinović, kako je kazao za Pobjedu, zadovoljan je učešćem i maksimalnim zalaganjem cijele ekipe.

- Bila su 33 snimajuća dana, na terenu smo proveli mnogo više u pripremama. Proces je bio izuzetno zahtjevan, iziskivao je maksimum od svih učesnika. Uspjeli smo samo zato što je atmosfera unutar ekipe i posvećenost ljudi ispred i iza kamere bila monumentalna.

Ljudi su bili inspirisani i projekat im je bio važan – kazao je Marinović.

Ranije prikupljenim sredstvima, prema riječima Marinovića, nijesu uspjeli da pokriju sve planirane troškove.

- Finansiranje i dalje traje. Inflacija je bila preveliki udarac za projekat koji se finansira dugoročno. Ništa nije bilo brzo, a „Živi i zdravi“ su po svojim proporcijama veliki i zahtjevan film, i tim gore po nas koji ga produciramo u ovim neprilikama.

Ako se nastavi tendencija da se kultura finansira slabo ili nikako, uz ignorisanje posljedica pandemije i inflacije, kinematografija u Crnoj Gori više neće biti moguća – rekao je on.

Nakon ove faze slijedi postprodukcija, a premijera se može očekivati naredne godine.

- Postprodukcija će početi tokom ljeta, film će se montirati u prvoj fazi u Crnoj Gori, montažer je moj kolega iz Češke Mihal Rajh. Nastavićemo na jesen u Pragu, postprodukcija slike će biti u Ljubljani, a dizajn zvuka ponovo u Pragu. Premijera se može očekivati tokom 2023. godi-

Završeno snimanje novog dugometražnog igranog ostva

Autentičan film nepotrebnog fol

Sa snimanja filma „Živi i zdravi“

Inflacija je bila preveliki udarac za projekat koji se finansira dugoročno. Ništa nije bilo brzo, a „Živi i zdravi“ su po svojim proporcijama veliki i zahtjevan film, i tim gore po nas koji ga produciramo u ovim neprilikama. Ako se nastavi tendencija da se kultura finansira slabo ili nikako, uz ignorisanje posljedica pandemije i inflacije, kinematografija u Crnoj Gori više neće biti moguća – kazao je Marinović ne – ispričao je Marinović.

Kako je navedeno u sinopsisu, u pitanju je živopisna mediteranska komedija koja prati uzbudljive događaje neposredno pred i tokom svadbe.

- Zaplet počinje kada buntovna mlada, dva dana pred vjenčanje odluči da odusta-

ne od udaje, međutim mladoženjin otac ne dozvoljava da se vjenčanje otkaže. Veliko slavlje pretvara se u „farsu“ sa nizom neočekivanih obrta. Uzbudljiva situacija začinjena je naoružanjem i dinamitom, baš kako tradicija i običaji tog kraja nalažu

– navedeno je u opisu filma.

Kada je u pitanju festivalski život i inostrana publika, Marinović ne želi ništa da prejudicira dok film ne bude finiširan.

- Vidjećemo kada film bude gotov. Trudio sam se da film bude i autentičan ali oslobođen ne-

KOLAŠIN: Jul i avgust donose raznovrsnu produkciju u organizaciji Centra za kulturu

Ljeto drže „Korifej“ i karikatura KOLAŠIN - Uz podršku lokalne uprave, sačuvan je kontinuitet nosećih kulturnih manifestacija koje daju „boju“ kolašinskom kulturnom ljetu. Pored njih, pokušali smo da organizujemo i što raznovrsnije večernje produkcije – kazala je direktorica Centra za kulturu u Kolašinu Gorica Ilinčić.

Ona je najavila Međunarodni festival karikature, čiji je osnivač Darko Drljević.

Tema festivala je „Kompromis i tolerancija“, a otvaranje izložbe i uručenje nagrada biće priređeno 1. avgusta.

- Etno kamp će i ove godine okupiti studente i profesore etno-muzikologije iz regiona i dati doprinos afirmaciji nematerijalnog nasljeđa sa „javnim časom“ na Trgu boraca – kazala je Ilinčić.

Ona je ocijenila da tradicija i učinci Međunarodnog festivala alternativnog teatra „Korifej“ daje poseban okvir ljetnjim kulturnim dometima.

- JU Centar za kulturu daje prostornu i tehničku podršku ovoj važnoj manifestaciji koja čini da Kolašin tokom avgusta bude prepoznat kao grad pozorišta. Ovogodišnji „Korifej“ će biti održan od 6. do 22. avgusta. Likovna kolonija „Kolašin 2022“ počinje 25. jula i trajaće do 4. avgusta. Okupiće desetak afirmisanih umjetnika a učin-

Plakat ovogodišnjeg Festivala karikature

ci kolonije biće predstavljeni na završnoj izložbi na otvorenom – kazala je Ilinčić.

Veče 8. jula obilježiće koncert na Trgu boraca KIC pop hora iz Podgorice. Tri dana kasnije biće otvorena izložba slika i crteža Naoda Zorića. Prvu nedjelju avgusta obilježiće izložba grafičkih mapa i litografija akademskog slikara Dimitrija Popovića.

Za domaće nostalgičare izazovna će biti izložba i sjećanje na kolašinsku rok grupu „Galaksija“, a Dan opštine 28. avgust biće obilježen i koncertom „Legendi“ na Trgu.

Tu su, između ostalog, i promocija knjige kratkih priča „Dobri čovjek“ autorke Gordane Vuković. Premijera pozorišne predstave „Pismo“, u produkciji kolašinskog Centra za kulturu, u kojoj igraju Jelena Đukić i Đorđije Tatić. Bojan Peko Minić će se predstaviti svojom poezijom i muzikom, veterani i amateri Kolašinskog pozorišta imaće svoje poetsko veče a djeca će imati „Karneval životinja“, multimedijalni projekat autora Sare Vujošević-Jovanović, u realizaciji Muzičkog centra Crne Gore...

Dr. D.

Kultura

Četvrtak, 30. jun 2022.

Koprodukcija koja je već dobila nagrade Projekat „Živi i zdravi“ je već tokom razvoja osvojio dvije nagrade – „Krzysztof Kieslowski“ nagradu za najbolji scenario na Kanskom festivalu i Excelence Award u okviru Sarajevskog filmskog festivala. Partneri su Sense Production iz Srbije, Analog Vision iz Češke, Kinorama iz Hrvatske, Krug Film iz Sjeverene Makedonije i Spok Film iz Slovenije. Film su podržali Filmski centar Crne Gore, Opština Herceg Novi, Portonovi rizort, Turistička organizacija Herceg Novi, Filmski centar Srbije, Češki filmski fond, Hrvatski audiovizuelni centar, Filmska agencija Sjeverne Makedonije, Slovenski filmski centar, Eurimaž, Kreativna Evropa MEDIA i See Cinema Network.

potrebnog folklora, te da bude univerzalan i čitljiv svima i van granica regiona – rekao je on.

ATMOSFERA

Glumačku ekipu čine imena iz cijelog regiona, kao i u prethodnom Marinovićevom filmu, „Igla ispod praga“. Glavnu žensku ulogu, Draganu, tumači Tihana Lazović, mla-

„Meke forme“ u Tivtu TIVAT - Izložba skulptura „Meke forme“ Darka Vučkovića biće otvorena večeras, u 21 sat, u Muzeju i galeriji Tivat.

Vučković je diplomirao na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, a specijalističke studije završio je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Dio školovanja proveo je Francuskoj, gdje je počeo da se bavi kompjuterski generisanom slikom, fotografijom i eksperimentalnim zvukom. Njegov rad predstavljen je na mnogobrojnim samostalnim i kolektivnim

izložbama. Nagrađivan je za svoje stvaralaštvo, a sa grupom umjetnika ove godine predstavljao je Crnu Goru na 59. Venecijanskom bijenalu.

R. K.

Predstavljanje knjige „Kotorske legendice“

PODGORICA - Promocija knjige „Kotorske legendice“, u izdanju OJU „Muzeji“ Kotor, biće održana večeras, u 21 sat, u dvorištu Muzeja grada Perasta.

Knjiga predstavlja niz legendi našeg kraja i namijenjena je djeci uzrasta do 12 godina. Tekst je priredila Milka Kolundžić, ilustracije uradila Ana Rodić, a odlomke će na promociji čitati mladi glumac Miloš Kašćelan. Knjiga „Kotorske legendice“ je drugo ovogodišnje izdanje „Muzeja“, a objavljena je na crnogorskom, engleskom, ruskom i italijanskom jeziku.

R. K.

PR centaR

m bez olklora

doženju Moma igra novljanski glumac Goran Slavić, njegovog kuma Goran Bogdan, a mladoženjine roditelje igraju Snježana Sinovčić-Šiškov i Momčilo Pićurić. Sa mladine strane, u ulogama roditelja su Mirjana Joković i Dejan Đonović, dok kumu igra Dragana Dabović. Značajnu ulogu je ostvario i makedonski glumac Nikola Ristanovski, a upečatljive epizode su ostvarili Miloš Pejović, Sejdo Alijaj, Omar Bajramspahić, Lara Dragović, Filip Klicov i Zoro Martinetti.

Ovaj scenario, prema riječima Lazović, je nešto najbolje što je pročitala u posljednjih nekoliko godina.

- Najviše me je privukla činjenica da je muški scenarista i reditelj napisao tako moćne i slojevite ženske likove, to je na našim prostorima rijedak slučaj – kazala je ona.

Za Bogdana je dodir sa ovim filmom, kako je rekao, bio kao da se dotiče Felinija.

- Ivana Marinovića, reditelja i scenaristu filma poznajem godinama i saradnja tokom snimanja je bila baš onakva kako sam i mislio da će biti. Bio je to lagani prelaz iz maštanja tokom čitanja ovog duhovitog teksta u jedan svijet koji zajedno gradimo. Ista osjećanja me drže i sad. Svi znamo koliko je težak razvojni put od scenarija do snimanja, ali kako se snimanje završilo, ništa se nije promijenilo – kazao je on.

Slične utiske sa snimanja dijeli i Joković.

- Kada sam pročitala scenario za film „Živi i zdravi“, bio je prisutan ne samo jedan dublji smijeh, već se osjećala ogromna ljubav prema ljudima o kojima Ivan govori, prema mentalitetu koji je toliko tačan da je univerzalan. To je za mene postao izazov – kako napraviti ovu priču bogatom, blesavom i drugačijom od drugih, a da se provuče jedna crta ozbiljnosti u vezi životnih dilema sa kojima se likovi u ovoj priči susreću – rekla je ona.

S. VIŠNJIĆ

Socijaldemokrate pitale ministarku Mašu Vlaović za stav o kadrovima Vesne Bratić u institucijama kulture

PODGORICA - Kadrovska politika i ljudski resursi Ministarstva kulture i medija i institucija u oblasti kulture, mijenjaće se nakon sveobuhvatne analize zatečenog stanja i to na svim organizacionim nivoima – kazala je ministarka kulture i medija Maša Vlaović, odgovarajući juče u Skupštini na poslaničko pitanje Damira Šehovića.

Predsjednik i poslanik Socijaldemokrata Crne Gore dr Damir Šehović pitao je Vlaović kakav je njen stav o tome što čelnu poziciju u Filmskom centru pokriva osoba koja ne spada u istaknute kulturne stvaraoce, što bi po zakonu morala biti, i koja je jedna od viđenijih članica šovinističkog pokreta Dveri, poznatog, između ostalog, i po tome što otvoreno vrijeđaju, ponižavaju i prijete Crnoj Gori i njenim građanima.

- Šta kandidat na izbornoj listi partije koja crnogorsku naciju smatra „komunističkim proizvodom“ radi na čelu jedne od najvažnijih kulturnih institucija u državi?! Kakav vam je stav o „tihoj okupaciji“ Crnogorskog narodnog pozorišta, na čijem se čelu nalazi lice koje je svojim radnim angažmanom vezano više za nama susjednu nego za našu državu.

Vidite li nešto problematično u tome što za godinu i po dana, prema saznanjima koja imam, nijedan crnogorski reditelj nije režirao u crnogorskom nacionalnom teatru? – pitao je poslanik Šehović.

Vlaović je kazala da se u kulturi ne smiju praviti kompromisi na uštrb kvaliteta, te da zato njen resor neće selektivno pristupati rješavanju problema, već će ponuditi najbolja rješenja u pravcu prevazilaženja svih naslijeđenih problema, kojih ima dosta u ovom trenutku.

- Moj cilj je stvaranje prije svega profesionalnog tima koji će činiti stručnjaci i intelektualci iz oblasti kulture, kojima je pri-

Ministarka Maša Vlaović juče u Skupštini Crne Gore

Prvo će analizirati pa onda smjenjivati je svega stalo do javnog interesa, a koji će kroz adekvatne kulturne politike doprinijeti afirmaciji multietničke, građanske i interkulturalne Crne Gore. Posebno ću insistirati na tome da kadrovi iz ove oblasti dominantno rade na zaštiti, očuvanju i povećanju vidljivosti kulturnih sadržaja, kao i kreiranju brzih i kvalitetnih rješenja prilikom odlučivanja uz puno poštovanje pravila struke i zakona Crne Gore. Na tome aktivno radimo od prvog dana preuzimanja ovog resora, stvarajući stabilnu platformu koja će davati vidljive rezultate u kratkom roku – rekla je Vlaović.

Prema njenim riječima, da bi ovaj proces bio sproveden na mjerljiv način i sačuvan od

dnevnog političkog narativa, bez ostavljanja prostora da se budući potezi Ministarstva shvate kao revanšizam, ili da se bilo koji zaposleni unaprijed osjeti nesigurnim ili nepoželjnim, aktivno se sprovode evaluacije rada kadrova na svim nivoima i vrši ocjena njihovog doprinosa u sektoru kulture.

- Jedan od mojih ciljeva je da Ministarstvo kulture i medija radi na transparentnim i otvorenim osnovama i da uz sve konstruktivne sugestije, koje su dobrodošle, obezbijedimo raznolikost perspektiva koje stvaraju prostor za bolji rad i djelovanje svih javnih funkcionera i službenika u sistemu – poručila je Vlaović. Šehović je konstatovao da smjene takvih kadrova sa na-

Mjuzikl „Kosa“ otvorio 17. izdanje manifestacije Purgatorije u Tivtu

Pozorište će trajati vječno PODGORICA – Mjuzikl „Kosa“, koprodukcijski projekat Pozorišta mladih Novi i Centra za razvoj vizuelne kulture, otvorio je na Ljetnjoj pozorinici u Tivtu ovogodišnje 17. izdanje manifestacije Purgatorije, koja će trajati do 31. avgusta.

Publika u Titvu, kako prenosi Radio Tivat, ovacijama je ispratila tročasovnu predstavu, a festival je svečano otvorila glumica Tanja Bošković.

Kako je Bošković kazala na otvaranju, sve će proći, ali će umjetnost i pozorište trajati vječno.

- Vaš i naš grad je nešto što se nosi u srcu. Tivat je način života, Tivat je ljubav prema pozorištu, poeziji, muzici, baletu, prema umjetnosti. Kad dođem u Tivat, a dolazim često, osjećam se kao da sam došla kući.

I tako će biti do kraja mog života. A neće doći skoro, bez obzira što mi daju ove nagrade.

Radost je velika što se okupljate oko nečega što se svim političarima čini efemerno, zanemarljivo – kazala je ona.

Radio tivat

arenja „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića

15

opakim svjetonazorima nijesu revanšizam, nego oslobađanje zarobljenih institucija kulture.

- Nijesu u pitanju političke trgovine i politička namještenja, nego odbrana osnovnih civilizacijskih tekovina i vrijednosti. Radi se o odbrani kulture koja je temelj multikonfesionalnog crnogorskog društva od klero-nacionalista – od mržnje, ponižavanja i negiranja države Crne Gore – zaključio je Šehović.

Ministarka je dodala da će uspostavljanjem kvalitetnog sistema i kulturne politike uz angažovanje istaknutih crnogorskih intelektualaca, stvaralaca i eksperata, koji dijele viziju Ministarstva, biti uspostavljeni standardi po kojima će Ministarstvo funkcionisati.

R. K.

„Kobaltna šuma“ u Dvorcu Petrovića PODGORICA – Izložba djela Nikole Simanića, pod nazivom „Kobaltna šuma“, biće otvorena večeras u 20 sati, u Dvorcu Petrovića.

Sa izvođenja mjuzikla „Kosa“

Ovogodišnje izdanje Purgatorija, kako je ranije kazala direktorica Centra za kulturu Dijana Sindik, biće takmičarskog karaktera u okviru kojeg će biti izvedeno sedam predstava, dok će Centar za kulturu Tivat u koprodukciji sa Crnogorskim narodnim pozorištem premijerno izvesti predstavu „Pokojnik“, po tekstu Branislava Nušića i u režiji Egona Savina. Slogan ovogodišnjeg festivala je „Maškarate 6+1“ i on upućuje na motiv koji je još od antike prisutan u književnosti i pozorištu.

- Prikazaće se predstave „Pristanak“ u režiji Nebojše Bradića, „Čudo u šarganu“ u režiji

Jagoša Markovića, „Don Kihot“ u režiji Andraša Urbana, „Maškarate ispod kuplja“ u režiji Paola Tišljarića, „Ibi the great“ u režiji Andraša Urbana i „Sokolova pjesma“ koreografa i režisera Gabora Mihaljija – najavila je ona.

Za održavanje festivala, kako je kazao predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, ove godine je izdvojeno iz budžeta oko 282.000 eura, što je za 40 odsto više u odnosu na prethodnu.

Pored takmičarskoog dramskog programa u okviru Purgatorija pripremljen je i muzički i plesni program.

S. V.

Simanić je rođen u Nikšiću 1976. godine. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 1998. godine, na Odsjeku slikarstvo u klasi prof.

Nikole Gvozdenovića. Na istom fakultetu magistrirao je u klasi prof. Branislava Sekulića, 2006. godine. Trenutno je na završnoj godini doktorskih studija na Fakultetu savremenih umetnosti u Beogradu.

Od 2006. do 2022. godine angažovan je kao nastavnik na predmetima iz oblasti umjetnosti, dizajna i postprodukcije na Fakultetu vizuelnih umjetnosti, gdje stiče zvanje redovnog profesora iz oblasti videa i novih medija 2021.

R. K.

16

Svijet

Četvrtak, 30. jun 2022.

STO DVADESET ŠESTI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruske snage granatirale stambenu zgradu u Nikolajevu, nastradale najmanje tri osobe

Uhapšen gradonačelnik Hersona Ruski zvaničnici u Hersonskoj oblasti, koja je okupirana već tokom prve nedjelje rata, juče su saopštili da su njihove snage uhapsile gradonačelnika Hersona Igora Kolihajeva jer navodno nije želio da poštuje naređenja Moskve. Proruske vlasti Hersonske oblasti počele i pripreme za održavanje ranije najavljenog referenduma o prisajedinjenju te oblasti Rusiji KIJEV/MOSKVA – U granatiranju Nikolajeva ruske snage su juče pogodile jednu stambenu zgradu u tom gradu na jugu Ukrajine, prilikom čega su, prema tvrdnjama lokalnih zvaničnika, nastradale najmanje tri osobe, dok je pet povrijeđeno.

Ruske snage su juče uhapsile i gradonačelnika Hersona jer, kako navode, nije želio da se povinuje naređenjima Moskve.

Gradonačelnik Nikolajeva Aleksandar Senkevič potvrdio je na Telegramu da su tim gradom juče ujutru odjekivale eksplozije i da je pogođena jedna stambena zgrada.

Agencija Rojters je prenijela da su u tom napadu poginule tri, a povrijeđeno pet osoba.

Britanska agencija je prenijela i saopštenje ruskog ministarstva odbrane u kome se navodi da je meta bila baza za obuku stranih plaćenika južno od Nikolajeva.

Ruski zvaničnici u Hersonskoj oblasti, koja je okupirana već tokom prve nedjelje rata, su juče naveli i da su njihove snage uhapsile gradonačelnika Hersona Igora Kolihajeva jer navodno nije želio da poštuje naređenja Moskve.

Stambena zgrada u Nikolajevu nakon ruskog granatiranja

Rublja na sedmogodišnjem maksimumu Ruska rublja je juče ojačala u odnosu na američki dolar i dostigla najviši nivo u posljednjih sedam godina od blizu 50 rubalja za dolar, javila je agencija Rojters.

Britanska agencija prenosi da je rublja, prvi put od aprila 2015. godine, ojačala i u odnosu na euro.

Rublja je podržana mjerama poput zabrane ruskim domaćinstvima da povlače deviznu štednju iz banaka, a koje su preduzete u cilju zaštite ruskog finansijskog sistema od zapadnih sankcija uvedenih nakon 24. februara.

Jaka rublja, međutim, smanjuje ruske prihode od izvoza robe za dolare i eure.

Agencija Rojters podsjetila je na nedavnu izjavu potpredsjednika ruske vlade Andreja Belousova, koji je rekao da bi industriji pogodovalo ukoliko bi se kurs spustio na nivo između 70 i 80 rubalja za dolar.

Putin je 25. maja potpisao ukaz kojim se pojednostavljuju procedure za dobijanje ruskog državljanstva za građane Zaporoške i Hersonske oblasti u Ukrajini.

U međuvremenu se oglasio i guverner ruske Brjanske oblasti na granici sa Ukrajinom navodeći da je oboren ukrajinski dron koji je, kako tvrdi, tri puta pokušao da napadne selo Slučevsk.

- Oružane snage Ukrajine ponovo pokušavaju da destabilizuju situaciju u pograničnim naseljima Brjanske oblasti i zastraše civile - napisao je guverner Aleksandar Bogomaz na svom Telegram kanalu.

U sklopu odgovora na rusku agresiju u Ukrajini, Velika Britanija je juče uvela sankcije za još 13 Rusa, dok je bugarska vlada donijela odluku o protje-

- Mogu da potvrdim da je Kolihajeva pritvorila vojna policija - saopštila je na Telegramu zamjenica šefa Hersonske oblasti koju je imenovala Moskva Ekaterina Gubareva.

Do hapšenja je, kako je objasnila, došlo kada je Kolihajev došao u jedan od komunalnih objekata u Hersonu.

- Čim je izašao iz automobila odmah su ga priveli naoružani

pripadnici nacionalne garde i ruske Federalne službe bezbjednosti – rekla je Gubareva.

Zamjenik načelnika vojno-civilne administracije Hersonske oblasti Kiril Stremousov, koga je takođe imenovala Moskva, je kazao kako je Kolihajev nanio „mnogo štete procesu denacifikacije Ukrajine“ i da je „konačno neutralisan“.

Stremousov je, takođe, po-

tvrdio da su vlasti Hersonske oblasti počele i pripreme za održavanje ranije najavljenog referenduma o prisajedinjenju te oblasti Rusiji.

Ruske trupe u Ukrajini su sredinom marta preuzele punu kontrolu nad Hersonskom oblašću, a već krajem aprila je formirana vojno-civilna uprava tog regiona.

Ruski predsjednik Vladimir

Specijalni izaslanik EU u zvaničnoj posjeti Kosovu

ŽENEVA - Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus kritikovao je juče odluku američkog Vrhovnog suda da ukine presudu u slučaju ,,Rou protiv Vejda“ i ocijenio da je ukidanje ustavnog prava na abortus nazadovanje koje će na kraju ugroziti živote.

On je na konferenciji za novinare naveo da decenije naučnih podataka dokazuju da pristup bezbjednom i legalnom abortusu spasava živote.

- Dokazi su nepobitni. Ograničavanje abortusa primorava žene i djevojke na abortuse koji nijesu bezbjedni, što rezultira komplikacijama, pa i čak smrtnim slučajevima - naveo je Gebrejesus.

Dodao je da bi bezbjedan abortus trebalo posmatrati kao

SZO kritikovala odluku Vrhovnog suda SAD

ZSO je obaveza koju Priština mora da realizuje PRIŠTINA – Formiranje zajednice srpskih opština nije zahtjev Brisela, već nešto na šta se Kosovo obavezalo i što mora da realizuje, poručio je juče, tokom zvanične posjete Prištini, specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.

Lajčak je, kako prenosi Glas Amerike, tokom boravka u kosovskoj prijestonici naglasio da je potrebno da dvije strane primijene sve postignute sporazume, uključujući i dogovor o zajednici srpskih opština.

- To je obaveza koju je Kosovo prihvatilo uključujući i ratifikaciju u Skupštini. Stoga postoji jasan princip međunarodnog prava. To što je dogovoreno mora da se sprovede. To nije nešto što je Brisel zahtijevao, to je nešto što je dogovoreno između Kosova i Srbije. Stav EU je isti i prema Kosovu i prema Srbiji. Ono što je dogovoreno mora da se sprovede. Ima još pitanja, ali je za Srbiju to važno pitanje.

Ne možemo da bježimo od te teme - rekao je Lajčak.

On je novinarima u Prištini kazao da je o ZSO razgovarao

i sa kosovskim premijerom Albinom Kurtijem i glavnim pregovaračem u dijalogu sa Beogradom Besnikom Bisljimijem.

- To će biti ponovo pomenuto i na sastanku dva lidera u Briselu. To pitanje uvijek bude pomenuto - naveo je Lajčak.

Specijalni izaslanik EU je kazao i kako bi volio da se sastanak predstavnika Beograda i Prištine na visokom političkom nivou u Briselu održi prije ljetnje pauze.

- Imamo neki zalet da idemo sa češćim i redovnijim sastancima na najvišem nivou.

Normalizacija je odgovornost lidera, a naš plan je da imamo redovne sastanke između premijera Kurtija i predsjednika Vučića. Nadam se da će toga biti mnogo više – kazao je Lajčak.

Poručio je i da Kosovo zaslužuje viznu liberalizaciju.

- Ispunili ste kriterijume. Ovo predugo traje i trebalo bi već da bude odrađeno. Koristim svaku priliku, kada razgovaram sa zemljama članicama, da naglasim ovu činjenicu. Potpuno sam svjestan koliko je to važno i za imidž i kredibilitet Evropske unije - zaključio je Lajčak.

LONDON/MOSKVA – Britanski premijer Boris Džonson je u intervjuu za njemačke medije, nakon samita G7 u Elmau, naveo kako ruski lider Vladimir Putin, da je kojim slučajem žensko, ne bi napao Ukrajinu, te ocijenio kako je ukrajinski rat „savršen primjer toksične muškosti“. Ubrzo je uslijedio odgovor portparola Kremlja Dmitrija Peskova, koji je rekao da bi osnivač pshoanalize Sigmund Frojd, da je

rivanju 70 ruskih diplomata.

Među novim imenima sankcionisanih osoba sa britanske liste nalazi se rođaka ruskog lidera Vladimira Putina Ana Civiljeva i ruski oligarh Vladimir Potanjin.

- Potanjin nastavlja da nagomilava svoje bogatstvo i da podržava Putinov režim, preuzimajući Rosbanku i stičući akcije Tinkof banke od početka invazije - navedeno je u obrazloženju sankcija, koje prenosi agencija Rojters.

Pod optužbom da su špijunirali i radili za strane obavještajne službe, vlada bugarskog premijera Kirila Petkova donijela je juče odluku o protjerivanju 70 ruskih diplomata.

- Očekujemo da avion za Moskvu u subotu bude pun - rekao je Petkov bugarskim medijima.

Zabrana abortusa će ugroziti živote

zdravstvenu zaštitu i upozorio da će ograničavanje pristupa legalnom prekidu trudnoće disproporcionalno pogoditi žene u najsiromašnijim i najmarginalizovanijim zajednicama.

- To zaista nijesmo očekivali od Sjedinjenih Država - poručio je Gebrejesus i naglasio da strahuje da je odluka Vrhovnog suda korak „unazad“.

- Sjedinjene Države su proteklih godina podržavale brojne zdravstvene programe za žene u zemljama u razvoju, uklju-

čujući i pristup reproduktivnoj zdravstvenoj zaštiti. Zaista smo se nadali da će SAD biti lider po tom pitanju - dodao je on.

Glavna naučnica SZO Somja Svaminatan podsjetila je na stav te agencije UN zasnovan na višedecenijskim podacima iz brojnih zemalja.

- Iz iskustva znam da pristup bezbjednom abortusu spašava živote - poručila je Svaminatan i ocijenila da je onemogućavanje pristupa abortusu „kao da se nekome odbija davati li-

jek koji može da spasi život“.

Naglasila je i da zabrane abortusa neće mnogo smanjiti broj prekida trudnoće, dok su žene koje to rade u uslovima koji nijesu bezbjedni u opasnosti da dobiju fatalnu infekciju.

- Te zabrane guraju žene u ruke ljudi koji zloupotrebljavaju situaciju i vrše abortuse koji nijesu bezbjedni, što često rezultira ogromnom štetom po njihovo zdravlje, a ponekad i smrću - upozorila je glavna naučnica SZO.

Britanski premijer rekao da Putin ne bi napao Ukrajinu da je žena, odgovorio mu portparol Kremlja

Peskov: Frojd bi bio zainteresovan za slučaj Borisa Džonsona živ, bio zainteresovan za proučavanje slučaja britanskog premijera.

- Da je Putin žena, što očigledno nije, ali da jeste, zaista ne mislim da bi došlo do ovog ludačkog, mačo rata i nasilja.

Ako želite primjer toksične muškosti, to je ovo što on radi u Ukrajini - rekao je Džonson u intervjuu za njemački ZDF. Oglašavajući se povodom

Džonsonovih navoda, Peskov je za RIA Novosti kazao da bi „stari Frojd tokom svog života sanjao o takvom objektu za istraživanje“.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 30. jun 2022.

Juče otvorena ljetnja sezona u dječjem odmaralištu na Veruši

Prvi gosti mališani iz Podgorice i Ukrajine Juče su u dječje odmaralište na Veruši stigli prvi gosti za ovu godinu, čime je zvanično otvorena ljetnja sezona. Posebnost ove sezone u odmaralištu JU Dječji savez Podgorice je da će pored podgoričkih mališana na Veruši boraviti i djeca iz Ukrajine, koja su bila primorana da sa svojim porodicama privremeno napuste svoju zemlju zbog ruske agresije.

To je bio povod da prvog dana ljetnje sezone odmaralište obiđu gradonačelnik Ivan Vuković i otpravnica poslova u Ambasadi Ukrajine Natalija Fijalka.

Gradonačelnik Vuković iskazao je zadovoljstvo zbog toga što upravo u odmaralištu na Veruši, kao jednom od simbola glavnog grada, može da poželi dobrodošlicu ovim mališanima.

- Ove godine su gosti ne samo naši najmlađi iz Podgorice, već i mališani iz Ukrajine koji se u Crnoj Gori nalaze iz, vjerujem, svima dobro poznatih razloga. U saradnji sa Ambasadom Ukrajine organizovali smo boravak za njih, u nekoliko grupa, sa ciljem da im kolikotoliko olakšamo boravak u Crnoj Gori i vrlo smo zadovoljni zbog toga, a vidim da su i prve reakcije sjajne. Odmaralište je vrlo značajno za nas, ne samo u institucionalnom smislu, jer gotovo da nema nikoga ko je rođen i živi u Podgorici da nije barem jednom bio na Veruši i to je činjenica koja nas obavezuje – kazao je Vuković i najavio ambiciozne planove za ulaganja u narednom periodu.

Saopštenje Doma zdravlja Podgorica povodom porasta broja zaraženih Sars-CoV-2 virusom

Od 1. jula dvosmjenski rad izabranog doktora za odrasle u Donjoj Gorici Iz Doma zdravlja Podgorica saopšteno je da će od 1. jula biti uveden dvosmjenski rad izabranog doktora za odrasle i laboratorijske dijagnostike.

- U skladu sa epidemiološkom situacijom i porastom broja zaraženih novim SarsCoV-2 virusom, Dom zdravlja Podgorica od 1. jula 2022. godine uvodi dvosmjenski

rad izabranog doktora za odrasle i laboratorijske dijagnostike u periodu od sedam do 21 sat, radnim danima i vikendom, u Centru za kovid Donja Gorica – saopšteno je iz Doma zdravlja Podgorica.

Rad kovid ambulante za djecu neće se mijenjati i ona će i dalje raditi od devet do 17 sati.

H. P.

Mališani iz Ukrajine sa svojim domaćinima na Veruši

Otpravnica poslova u Ambasadi Ukrajine Natalija Fijalka zahvalila je gradonačelniku Vukoviću zbog sprovođenja u djelo inicijative da mališani iz Ukrajine borave na Veruši.

- Socijalizacija djece koja su pobjegla od rata je jako važna za njih i sigurna sam da će oni odmoriti ovdje u ovom lijepom mjestu. S druge strane, nadam se i uvjerena sam da će oni naći nove prijatelje ovdje i sigurna sam da će se bolje upoznati dva naroda, i da će crnogorska djeca znati koga su primili toliko toplo u svoju zemlju – rekla je Fialka.

Direktor JU Dječji savez Aleksandar Milošević je kazao da je odmaralište potpuno spre-

Auto-put i Veruša Gradonačelnik Vuković kazao je da je cilj da se kvalitet usluga i smještajnih kapaciteta ovog kraja glavnog grada podigne na znatno viši nivo.

- U prilog tome ide i činjenica da će uskoro i auto-put biti u funkciji, što će u značajnoj mjeri skratiti vrijeme koje je potrebno da se iz Podgorice dođe do Veruše. Ja sam apsolutno siguran da ovaj kraj ima fantastičan potencijal, pogotovo s aspekta turističke valorizacije, tako da ovaj projekat može biti jedan lijep dodatak toj priči – kazao je Vuković.

mno, te da će ovog ljeta na Veruši boraviti šest grupa koje broje po stotinu mališana.

- Ove godine smo pokazali, čini mi se, posebnu odgovornost i solidarnost prema djeci koja

Još jedna iz seta mjera podrške Glavnog grada preduzetništvu

Ustupaju 27 poslovnih prostora na besplatno korišćenje do kraja godine Gradsko preduzeće Tržnice i pijace objavilo je konkurs za davanje na besplatno korišćenje poslovnih prostora u Tržnom centru „Forum“ na Koniku. Ustupanjem 27 poslovnih prostora na besplatno korišćenje do 31. decembra 2022. godine, Glavni grad podržava i ohrabruje građane da ostvare svoje biznis ideje i daje doprinos otvaranju novih radnih mjesta u Podgorici, a istovremeno realizacija ovog konkursa znači i potpunu valorizaciju i oživljavanje poslovnog prostora u TC ,,Forum“.

- Zainteresovana fizička i pravna lica prijavu na ovaj konkurs podnose na propisanom obrascu, sa neophodnom dokumentacijom u zapečaćenoj koverti, sa naznakom: „Prijava na Konkurs za besplatno korišćenje poslovnih prostora u Tržnici

17

TC ,,Forum“

‘Forum’ – ne otvaraj“, na arhivi Društva „Tržnice i pijace“, ulica Oktobarske revolucije broj 124, Podgorica, zaključno sa 19. julom 2022. godine – navedeno je iz Tržnica i pijaca.

Detaljnije informacije od značaja za učešće na konkursu

mogu se dobiti svakog radnog dana od 8 do 14 časova pozivom na broj telefona 069-370-114 ili putem imejla pijacepg@tcom.me. Konkurs je objavljen na sajtu gradskog privrednog društva Tržnice i pijace (www. pijacepg.me).

H. P.

su došla iz ratom zahvaćenih predjela Ukrajine i to nas čini ponosnim. Uvjeren da će svi oni provesti lijepo vrijeme na Veruši – istakao je Milošević.

H. P.

Isključenje struje Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 15 sati: Ubli, Živkovići, Ubli Prisoja, Prelevići, Kula Bezjovo, Cvilin, Kula Orahovo, Lazorci, Građen, Toke i Korita; - od 8:30 do 11: dio Starog aerodroma (Miodraga Bulatovića, Cvjetna, Vojislava Grujića i dio Bulevara Josipa Broza Tita).

H. P.

Sunčano, do 37 stepeni Za danas je najavljeno pretežno sunčano i veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha do 25 stepeni, najviša dnevna oko 37.

H. P.

Ekipe Komunalnih usluga rekonstruišu javnu rasvjetu na Skalinama Radnici Komunalnih usluga na Skalinama

LED svjetiljke osvijetliće jedan od simbola grada Ekipe Komunalnih usluga započele su izvođenje radova na rekonstrukciji javne rasvjete na Skalinama. U toku su građevinski radovi i polaganje energetskih kablova za napajanje javne rasvjete, a u

planu je postavljanje 13 stubova javne rasvjete, 13 LED svjetiljki i dva LED reflektora, što je investicija od oko 35.000 eura.

S obzirom na to da, zajedno sa Sastavcima, Skaline predstav-

ljaju lokaciju od izuzetnog značaja za Podgoricu, nova rasvjeta će doprinijeti ljepšem izgledu jednog od simbola našeg grada, ali i smanjenju potrošnje električne energije i troškova održavanja. H. P.

18

Arena

Vaterpolo

Četvrtak, 30. jun 2022.

Crna Gora propustila šansu da savlada Španiju u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva

RFEN.ES

Eliminacija uz aplauze BAZEN: ,,Alfred Hajoš“ Gledalaca: 2.000.

Španija

Sudije: M. Goldenberg (SAD) i R. Kolombo (Italija) Igrač više: Španija 13-3, Crna Gora 8-3

7

Peterci: Španija 2 (0) Rezultat po četvrtinama:

(2:1, 3:2, 1:2, 1:1)

Crna Gora

6

ŠPANIJA

CRNA GORA

Agire ....................................(7 odbrana) Munaris .................................................... 1 Granados .................................................. 1 Sanauđa .....................................................De Toro .......................................................Larumbe ....................................................Famera ...................................................... 1 Kabanas ................................................... 1 Taulj ............................................................ 1 Perone.........................................................Maljarak ....................................................2 Bustos .........................................................Lorio .............................................................-

Lazović ..........(7 odbrana i peterac) Mršić ...........................................................Vučurović .................................................Averka .......................................................1 Čučković ...................................................Popadić .....................................................1 Radović .....................................................Đurđić .......................................................2 Perković ....................................................Banićević .................................................1 Matković ..................................................1 Petković ....................................................Tešanović .................................................-

Selektor: David Martin

Selektor: Vladimir Gojković

PERKOVIĆ: Ponosan sam kao da smo pobijedili RADOST I TUGA: Momenat sa sinoćnje utakmice Španija - Crna Gora u Budimpešti

Za Arenu iz Budimpešte:

Neđeljko KOSTIĆ

Crna Gora je u Budimpešti ostala na samo jednom plasmanu u polufinale svjetskog prvenstva, neće igrati za medalju na obali Dunava, ali je pokazala da bi vrlo brzo mogla da se umiješa u borbu za odličja na velikim takmičenjima. Brže nego što su mnogi mislili. ,,Ajkule“ su u novom ruhu, podmlađene i sa četiri debitanta na velikim smotrama, natjerale Španiju – prvog favorita za zlato na SP, evropskog i svjetskog vicešampiona – da drhti gotovo do posljednje sekunde.

GOJKOVIĆ: Kada izgubite ne možete biti zadovoljni, ali potpuno vjerujem u ovaj tim Pomiješana osjećanja selektora Vladimira Gojkovića poslije poraza od Španije.

Gorak ukus zbog propuštene šanse da se meč odvede u peterce, zadovoljstvo jer je Crna Gora pokazala da može da se nosi s vrhunskim ekipama.

- Nijesmo se snašli u nekim momentima u presingu Španije, iako smo ga očekivali. Ipak, vidio sam jutros na treningu da igrači vjeruju da mogu da odigraju dobro i to je ono najvažnije. Bili smo sve vrijeme u utakmici, Dejan Lazović nas je u jednom periodu čuvao. Na kraju smo imali šut za remi i sa dosta stvari mogu da budem zadovoljan, počev od pristupa. A opet, kada izgubite – nikada ne možete da budete zadovoljni – rekao je Gojković. ,,Ajkule“ su pokazale da nijesu daleko od reprezentacija prve klase.

Naša selekcija imala je pun napad da meč odvede u peterce, odgovornost je preuzeo Bogdan Đurđić, ali je najbolji crnogorski napadač na ovom prvenstvu zatresao prečku.

Jedna lopta, bukvalno nijansa, presudila je da Crna Gora umjesto u polufinale ode u borbu od petog do osmog mjesta, gdje će

MARTIN: Crna Gora je mlad, ali tim nespornog kvaliteta Selektor Španije David Martin nije mogao da bude zadovoljan igrom njegovih vaterpolista protiv Crne Gore, ali je za ,,crvenu furiju“ najvažnije da je prošla u

polufinale SP. - Iskreno, nijesmo ni očekivali da će biti lako jer su uvijek četvrtfinalni mečevi takvi.

Crna Gora je bila bez pritiska, znali smo da će dati sve i da

- Sve je to proces, a mi smo skloni da lako mijenjamo mišljenje. Ovo je dosta promijenjen tim, mlad i mora da nastavi da radi. I ja vjerujem u sve ove momke, ne bih radio ovo da je drugačije. Treba da nastavimo ovako, svaka naredna utakmica je za nas bogatstvo – istakao je Gojković.

Naredni rival je Srbija.

- Srbija ima nekoliko igrača svjetske klase, izgleda da se nije dobro ,,posložila“ u ovom momentu, iako nijesam gledao meč sa Hrvatskom u četvrtfinalu. Mislim da ova utakmica više znači nama nego njima, trebaju nam takvi mečevi. Možda nam je nekada bilo teško da igramo za plasman od petog do osmog mjesta jer smo išli na medalju, ali za ovu ekipu to treba da bude uspjeh, jer neki igraju prvi put na ovom nivou – kazao je Gojković.

joj prvi rival, u petak, biti Srbija (14.30) koja je izgubila četvrtfinale od Hrvatske.

Za ,,ajkule“ će, za razliku od prvih deset godina postojanja reprezentacije kada su mečevi poslije poraza u četvrtfinalu bili prava kazna, naredna dva duela biti od velike koristi.

Igraće s ekipama koje su istog ili to može da bude problem jer posjeduje nesporan kvalitet, iako je to uglavnom mlad tim - rekao je Martin. Španija u polufinalu igra sa Hrvatskom.

- Nema favorita, ali vjerujem da možemo u finale. Cilj je medalja, a san zlatna - istakao je Martin.

donekle višeg ranga, neće joj biti svejedno ako završi kao petoplasirana ili na osmom mjestu.

Možda će konačno proraditi i napad, najveća boljka našeg tima i segment koji je presudio da se na kultnom bazenu ,,Alfred Hajoš“ ne dogodi četvrtfinalna bajka u režiji Gojkovićevih momaka. Španija je iskoristila prvog igrača više da povede preko Martina Famere, a sredinom prve četvrtine iskusni as Alberto Munaris povisio je na 2:0. ,,Ajkule“ su se mučile u organizaciji napada, presing Španaca ,,oduzimao“ je našim vaterpolistima desetak sekundi, a oba napada s igračem više u prvoj četvrtini Crna Gora nije iskoristila.

Uspjela je, ipak, da pošalje loptu

Miroslav Perković je predvodnik novog talasa crnogorskih vaterpolista, protiv Španije se vidjelo da imaju veliki potencijal.

- Malo je nedostajalo, u bazenu se nije vidjelo da su Španci veliki favoriti. Ponosan sam na ekipu kao da smo pobijedili. Jedna lopta nas je dijelila od peteraca protiv selekcije koja je u gotovo istom sastavu kao na posljednjim Olimpijskim igrama. Igrati ovako protiv Španije je za ponos – istakao je centar iz Kotora.

- Ušli smo pažljivo, Španci su ekipa koja igra presing, brzi su plivači, vrlo dobri šuteri... Nijesmo ih previše respektovali u smislu da smo se plašili, ali znali smo da moramo biti tako pažljivi protiv vrhunske selekcije koja je bolja od nas. Sveli smo ih na sedam golova, što je izvanredno, a dali šest što je takođe za pohvalu, iako smo izgubili. Imamo ekipu za narednih deset godina i mislim da ćemo ako ne na narednom turniru, onda u sljedećih godinu-dvije praviti velike uspjehe.

Srbija?

- Motiva neće faliti, daćemo sve od sebe. Poštujemo Srbiju, ali se ne plašimo – poručio je centar Novog Beograda. iza leđa Unaija Agirea – uradio je to Vlado Popadić tri minuta i 22 sekunde prije kraja uvodnog perioda. ,,Ajkule“ su pokazale zube moćnom sastavu s Pirineja, koji je naspram sebe imao super motivisanog rivala, spremnog da dokaže potencijal da se nosi sa reprezentacijama prve klase.

Odlično je Gojkovićeva ekipa djelovala u odbrani, Španija ni s igračem više nije imala rješenja, a Dušan Banićević je izjednačio na 2:2 poslije isključenja za koje se izborio.

Alvaro Granadas i Blaj Maljarak lansirali su Špance na ,,plus 2“, ali je Crna Gora nastavila da diše za vratom ,,crvenoj furiji“.

Propustila je napad s igračem više za izjednačenje, a onda je Dejan Lazović odbranio pete-

rac Munarisu.

Lopta se, međutim, odbila do Španaca koji su dvije sekunde prije kraja preko Taulja iskoristili igrača više.

Dva puta na startu trećeg perioda naša selekcija nije koristila brojčanu prednost, a kada je Kabanas pogodio za 6:3 činilo se da šansa za iznenađenje odlazi niz Dunav. ,,Pojavio“ se, međutim, Bogdan Đurđić, najkonkretniji crnogorski vaterpolista na Svjetskom prvenstvu i s dva pogotka unio Špancima strah u kosti.

Potom je kod njih izazvao gnijev jer je ,,mangupski“ zasmetao Granadosu kod izvođenja peterca u posljednjem minutu. Šteta je što Crna Gora osim Đurđića nije imala još raspoloženih napadača, ni Lazovićev odbra-

Četvrtak, 30. jun 2022.

Arena

Sportski miks

19

Naši mladi vaterpolisti slave trijumf nad Španijom

Iz mog ugla

Hrabri dobra igra, kuburimo na šuterskim pozicijama PETKOVIĆ: Napad nas je koštao poraza Crnogorski vaterpolisti mučili su se u napadu protiv sjajne Španije, od starta su evropski i svjetski vicešampioni ,,tjerali“ naše igrače daleko od gola, a ni kad su dolazili u bolje situacije šut nije išao ,,ajkule“.

- Na početku utakmice su nas iznenadili presingom, teško smo prenosili loptu i dolazili u pozicioni napad, ali su kasnije pali, pa su nam napadi bili kvalitetniji.

Pogledaćemo snimak, sagledati sve. Rezultatski možemo da budemo zadovoljni uprkos porazu, jer ovo je mlada ekipa, a Španci su u maltene istom sastavu s Olimpijskih igara.

Imali smo šut za peterce, činjenica je da bi rezultat bio povoljniji da smo koristili šanse u napadu – rekao je kapiten Marko Petković.

- Siguran sam da su svi momci dali maksimum.

Znali smo da je Španija bila favorit, ali smo velikom željom uspjeli da im budemo blizu. Ovaj meč treba iskoristiti za napredak.

Španija je opravdala ulogu favorita u ovom meču.

Nas može da tješi prilično dobra igra, pogotovo u odbrani. Pružili smo dostojan otpor odličnoj ekipi.

Imali smo svoje šanse, bili nadomak rezultatskog priključka, ali nije se dalo. Bili smo čvrsti u odbrani, bilo je želje u napadu, a na kraju falilo je sreće da uđe posljednji šut Đurđića kojeg je prečka spriječila da izjednači na 7:7. Vidjelo se da kuburimo na šuterskim pozicijama. Falio nam je još neki gol spolja da probijemo špansku odbranu. Zaustavili smo njihov presing i kontru, što neđe i hrabri. Nažalost, to nije bilo dovoljno za uspjeh i prolaz u polufinale.

Hrabri što se naši momci nijesu predavali. Igrali su od početka do kraja. Ostaje borba za plasman od petog do osmog mjesta, đe nam je realno i mjesto. Što se tiče derbija u četvrtfinalu, Hrvatska je dobila Srbiju. Ti dueli su uvijek interesantni, krajnje neizvjesni. Obje selekcije su mijenjale, a to se više odnosi na Srbiju koja je ostala bez nekoliko ključnih, iskusnih igrača. Srbija nije pronašla formu na ovom šampionatu, a to su Hrvati vješto iskoristili.

Vodili su cijelu utakmicu, znali su što hoće, zaustavili su Mandića koji je glavno oružje Srbije. Hrvatska je zasluženo prošla dalje.

Hrvatska izbacila Srbiju, Italijani ,,utišali“ Mađare Polufinalni parovi Svjetskog prvenstva u Budimpešti su Grčka – Italija i Hrvatska – Španija. „Heleni“ su u četvrtfinalnom meču bili bolji od Sjedinjenih Američkih Država – 16:11 (3:1, 4:6, 3:0, 6:4), dok je Hrvatska nadigrala Srbiju – 14:12 (1:1, 4:3, 5:5, 4:3). ,,Setebelo“ je utišao Budimpeštu, pobijedio Mađarsku – 11:10 (2:3, 4:2, 2:1, 3:4) i pokvario planove domaćina da se pred svojim navijačima bori za zlato.

Grci su protiv SAD u prvoj četvrtini vodili 2:0 i 3:1, u drugoj imali 4:2, da bi Amerikanci četiri puta izjednačavali.

Neriješeno je bilo do početka treće četvrtine, nakon čega su „Heleni“ serijom 5:0 poveli 12:7 i rutinski opravdali ulogu favorita.

Stilijanos Argironjeni zicer na startu posljednje četvrtine nije donio vjetar u leđa na drugoj strani bazena, što su Španci iskoristili da se preko Maljaraka (igrač više) privremeno iščupaju iz čeljusti ,,ajkula“ i odu na 7:5.

Mediteranske igre u Alžiru

Veljko Uskoković bivši kapiten „ajkula“

pulos dao je pet pogodaka iz isto toliko šuteva, Konstadinos Genidunijas, Efstatios Kalogeropulos i Angelos Vlahopulos dodali su po tri...

U selekciji SAD, po tri puta su se u strijelce upisali Bendžamin Helok, Hens Daub i Aleks Bouven.

Hrvati i Srbi odigrali su ,,tvrdu“ prvu četvrtinu (1:1), dok su u drugoj ,,delfini“ tri puta stizali minimalnu prednost selekcije Ivice Tucaka.

Gavril Subotić pogodio je početkom trećeg perioda za 5:5, nakon čega su Hrvati napravili seriju 3:0.

Bilo je i 9:6, da bi Dušan Mandić, doveo ,,delfine“ na gol zaostatka.

Franko Lazić je prekinuo mini seriju Srbije, Strahinja Rašović uzvratio golom za 10:9, a samo još jednom tim Držala je Crna Gora do kraja Španiju u strahu. Kanstancin Averka je smanjio na 7:6, Lazović odbranio šut u posljednjem minutu, a onda je našoj selekciji ostalo dvadesetak sekundi da izbori peterce.

Dejana Savića prilazio je na ,,minus 1“ – preko Rašovića za 11:10.

Marko Žuvela i Andrija Bašić odveli su Hrvatsku na 13:10, Srbija dva puta dolazila na ,,minus 2“, ali nije mogla do velikog preokreta.

Lazić, Žuvela, Jelko Marinić Kragić i Josip Vrlić bili su dvostruki strijelci za Hrvatsku, dok je kod Srbije najefikasniji bio Mandić sa četiri pogotka.

Mađari su protiv Italije vodili 3:2 poslije prve četvrtine i onda stali. ,,Setebelo“ je igrao sjajno na ,,Alfred Hajošu“, preokrenuo na 5:3, ali su i Mađari imali odgovor.

Stigli su do 5:5, međutim, nije to bila njihova noć. Italija je otišla na dva razlike, početkom posljednje četvrtine i na ,,plus 3“ (9:6) i za domaćina nije bilo povratka. Četiri gola za branioca trofeja dao je Franćesko Di Fulvio, kod Mađara je sa tri najefikasniji bio Marton Vamoš. Đurđić ovog puta nije poslao loptu gdje je želio, okvir gola donio je Španiji olakšanje.

Hrabra, uporna Crna Gora morala je da pruži ruku boljem, ali je poražena sa stilom i aplauzom.

,,Ajkule“ za zlato sa Srbijom, Savković osigurao medalju Još jedan sjajan dan za crnogorske sportiste na Mediteranskim igrama u alžirskom Oranu.

Crna Gora ima još dvije osigurane medalje – vaterpolo reprezentacija izborila je finale, dok je bokser Stefan Savković plasmanom u polufinale osigurao odličje. Tako se povećava broj medalja, nakon karatistkinje Milene Jovanović koja je osvojila srebro, a plasmanom u polufinala sigurno će do odličja stići bokseri Petar Marčić i Bojana Gojković.

Naša vaterpolo reprezentacija do 18 godina izborila je finale, nakon spektakularnog preokreta u duelu sa Španijom – 10:9. Na 5,45 prije kraja na semafor je pisalo 9:6 za Španiju, ali izabranici Milana Ćirovića nijesu se predavali i u velikom stilu uspjeli da se vrate u meč, a onda i da stignu do trijumfa.

Neđo Baštrica je golom na 4,31 sekundu do kraja (za 9:7), dao naredna dva za izjednačenje, a potom je Vladan Vukićević izrastao u heroja – na minut do kraja je preuzeo odgovornost sa penala (10:9), da bi na 24 sekunde do kraja je osvojio loptu!

-Ovo se ne može objasniti, kao što se mnoge stvari u crnogorskom vaterpolu ne mogu objasniti. Čestitam svim vaterpolo radnicima u Crnoj Gori i koji godinama rade u teškim uslovima, kada nijesmo imali bazena, kada je sve bilo zatvoreno zbog korone i kada su padali krovovi.

Ali, vaterpolo radnici nijesu odustajali i tu energiju koju smo godinama prenosili djeci, oni su pokazali. Gubili smo u više navrata i dva i tri razlike, uspjeli smo da se vratimo i da pobijedimo. Pobijedilo je veliko srce protiv Španije, koja je institucija u vaterpolu – kazao je selektor naše reprezentacije Milan Ćirović.

Blistao je kapiten Neđo

Marčić, Lalošević, Savković i Simonović sinoć poslije meča u Oranu

Baštrica sa četiri gola iz isto toliko šuteva.

-Borili smo se do kraja, nijesmo odustajali. Iako smo gubili 9:6, vjerovali smo u sebe. Drago mi je da smo izborili finale, obezbijedili smo medalju i sada je svakako psihološki mnogo lakše. Ali, idemo da uživamo i nadam se da ćemo turnir krunisati zlatom – naglasio je Baštrica. ŠPANIJA: Teklas Giljena, Plana, Viljar, Gil Sedo 1, Pačalijev, Navaro 2, Fernandes 2, Duart 2, Alvares 1, Rodriges, Kolapinto 1, Vilalba, Faiges.

CRNA GORA: Bjelica, Vuković, Vučković, Dragović, Nikalejvić, P. Krivokapić, Vukšić 1, V. Vukićević 2, D. Kriviokapić 2, L. Vukićević 1, Baštrica 4, Samardžić, Stupar.

U finalu će za zlato „ajkule“ igrati danas (13h) protiv Srbije, koja je savladala Italiju 8:7.

SAVKOVIĆ U POLUFINALU

I treći crnogorski bokser ima medalju! Nakon Bojane Gojkovića i Petra Marčića, i Stefan Savković je ušao u polufinale i obezbijedio odličje. Član BK „Zlatičanin“ je u četvrtfinalu kategorije do 69 kilograma savladao Italijana Salvatorea Kavalaroa 3:0.

Savković je dobro otvorio meč, uspio da zada dva dobra direkta i nakon prve runde imao je prednost kod svih sudija (30:27), a u drugoj su mu dvojica dala prednost. S obzirom na to da je na dvije liste vodio 20:18, mogao je da izgubi samo ako bude u nokdaunu. Savković je bio oprezan, iako je imao problem ssa posjekotinom na glavi. Na kraju je kod sve trojice sudija slavio 29:28.

Podgoričanin će se u polufinalu boriti sa Egipćaninom Omarom Elsajedom, koji je sa 3:0 savladao Ibrahima R. P. Alija iz Libana.

20

Arena

Sportski miks

Crnogorski golman nastavlja karijeru u Saudijskoj Arabiji

Mijatović u Al Adalahu PODGORICA - Golman i u poznim igračkim godinama može da dobije ugovor karijere – dokaz je Milan Mijatović, koji karijeru nastavlja u Saudijskoj Arabiji.

Crnogorski reprezentativac novi je član Al Adalah, koji je prošle sezone izborio ulazak u elitni rang tamošnjeg fudbala.

Trideset petogodišnji Pljevljak pridružiće se saigračima za nešto manje od sedam dana.

Mijatović je branio za Rudar, Bokelj, Mes Kerman i Zob Ahan iz Irana, Dečić, Budućnost, Levski iz Sofije.

Bio je kapiten MTK Budimpešte, ali je napustio glavni grad Mađarske nakon što je ekipa ispala u niži rang takmičenja.

Ipak, iskusni čuvar mreže bio je zapažen među stativama, a timu sa Bliskog istoka preporučile su ga i dobre partije u dresu sa državnim grbom, pogotovo u junu u Ligi nacija.

- Al Adalah je klub koji ima nepunih 40 godina istorije. Relativno je mlad klub i prvi put se plasiro u najjaču ligu Saudijske Arabije. Čelnici su mi predo-

čili obiljne planove i lako smo se dogovorili. Potpisao sam jednogodišnji ugovor sa kojim

sam prezadovoljan. Očekujem dobru ekipu i učinak u sljedećoj sezoni – rekao je Mijatović.D. K.

Dvadeset šestogodišnji vezista traži novi klub

Golubović napustio Rudar PODGORICA - Drugi put u karijeri kapiten napušta Rudar – Milija Golubović u narednoj sezoni neće nositi dres matičnog kluba.

Dvadeset šestogodišnji vezista slobodan je u izboru nove sredine nakon što mu je istekao ugovor sa Pljevljacima.

Karijera nekadašnjeg mladog reprezentativca usko je vezana za stadion pod Golubinjom, a samo jednu sezonu nije branio boje Rudara.

Bilo je to u takmičarskoj godi-

ni 2019/2020. kada je prešao u Podgoricu.

Prije i poslije toga bio je član

Sada spremni da Bajernu plate 40 miliona eura

Treća Barsina ponuda za Levandovskog Barselona je Bajern Minhenu za Roberta Levandovskog ponudila obeštećenje od 40 miliona eura, prenijeli su španski mediji.

To je treća zvanična ponuda giganta španske Primere za po mnogima najdominantnijeg napadača današnjice. Prethodno, za zvijezdu Bundeslige, Barsa je nudila 32 pa 35 miliona eura.

Bavarski klub insistira da neće prodati Poljaka za obeštećenje manje od 50 miliona eura.

U posljednjoj rundi pregovora, čelnici katalonskog kluba su ponudili i dodatnih pet miliona eura kroz brojne klauzule.

Levandovski u avgustu slavi 34. rođendan i ulazi u posljednju sezonu ugovora, tako da je konsenzus evropske fudbalske javnosti da je obeštećenje od 50 miliona eura nerealno i preveliko. Ipak, u cijeloj priči se pita Bajern, koji je spreman da donese odluku mimo volje i želje igrača – i zadrži ga do ljeta naredne godine, ukoliko ne dođe do dogovora klubova. R. A.

prvoligaša sa sjevera za koji je odigrao blizu 150 ligaških utakmica.

D. K.

Četvrtak, 30. jun 2022.

Košarkaši Crne Gore sjutra veče u „Morači“ (19 sati) dočekuju „trikolore“, u posljednjem „prozoru“ prve runde kvalifikacija za SP

Drobnjak: Već smo pokazali da možemo da igramo sa Francuzima PODGORICA – Pripreme crnogorskih košarkaša su, praktično, završene, ostalo je još samo nekoliko treninga do meča sa Francuskom u petak u „Morači“ (19 sati), prvog od dva u posljednjem „prozoru“ prve runde kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

- Iako smo oslabljeni, pripreme teku stvarno dobro, sad se spremamo za Francusku.

Dolaskom Žugića i Ivanovića smo kompletirali ekipu, i potrudićemo se do prvog meča da se što bolje spremimo – ističe plej „crvenih“ Igor Drobnjak.

I debitant u seniorskoj reprezentacijhi Vladimir Tomašević je zadovoljan do sada odrađenim pripremama.

TOMAŠEVIĆ: Utisci su fenomenalni Krilni košarkaš Sutjeske Vladimir Tomašević, debitant na pripremama seniorske reprezentacije, pun je pozitivnih utisaka.

- Utisci su fenomenalni, momci su sjajni, to moram da naglasim. Kada sam vidio moje ime sa spisku selektora, to je stvarno izmamilo osmijeh na mom licu. Prvi put sam ovdje i zahvalan sam na tome. Mislim da je to plod moje dobre dvije posljednje sezone, drago mi je da to neko prati i da sam dobio šansu da igram za nacionalni tim – rekao je Tomašević.

- Za sada sve protiče u najboljem redu. Od ponedjeljka smo kompletni. Malo „kuburimo“ sa visokim igračima, imamo jednog klasičnog centra, ali se svi trudimo da nadomjestimo taj nedostatak. Biće teško, ali

znam da ćemo svi dati sve od sebe protiv Francuske – kaže Tomašević.

JAKA ODBRANA I DOBRO TRČANJE Nakon meča sa Francuzima

Trener odbojkaša Budve Miloš Marković za Pobjedu nakon žrijeba za evropske kupove

Siguran sam da će se u Budvi gledati kvalitetna odbojka PODGORICA – Pred odbojkašima Budve je treća sezona na evropskoj sceni.

Voljom žrijeba u Luksemburgu odlučeno je da Budvani nastup u Evropi otvore kod kuće, između 20. i 22. septembra, protiv austrijske Zadruge Aih/Dob, u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona. Revanš je sedam dana kasnije u Austriji.

Klub sa sjedištem u Blajburgu, osnovan 1982. godine, koji je u

Prvu ligu Austrije ušao 1990. godine, u prošloj sezoni je u finalu plej-ofa poražen od Valdvirtela. Tri puta je bio šampion zemlje (2013, 2018, 2019), jednom osvajač nacionalnog Kupa (2021), a 2018. godine je osvojio i trofej u regionalnoj MEVZA ligi (Sjednjeevropska liga), u kojoj se takmiče klubovi iz Austrije, Hrvatske, Češke, Mađarske, Slovačke i Slovenije.

- Riječ je o dobro organizova-

nom klubu koji je za predstojeću sezonu formirao prilično kvalitetan sastav koji će se takmičiti u nacionalnom prvenstvu i MEVZA ligi. Vjerujem da sa visokim ambicijama pristupaju evropskim takmičenjima i siguran sam da će se krajem septembra u Budvi gledati kvalitetna odbojka – rekao je za Pobjedu Miloš Marković, trener Budve.

Pobjednik ovog dvomeča će u drugom kolu kvalifikacija za LŠ

igrati protiv finske Levorante Sastamale, koja će imati prednost domaćeg terena u revanšu.

Termini drugog kola su 4/6. ok-

Na Žabljaku održan prvi „Internacio

Osmjesi sv PODGORICA – Žabljak je u ovom periodu nekako prepoznatljiv po sportistima.

Ljetnji period prilika je da fudbaleri, košarkaši, rukometašice,

Četvrtak, 30. jun 2022.

Arena

Sportski miks

21

Žrijeb za Evrokup zakazan za 8. jul, kao i prošle sezone igraće 20 timova podijeljenih u dvije grupe od po 10

Budućnost Voli čeka rivale iz drugog šešira

kod kuće, naša selekcije tri dana kasnije gostuje Portugalu, u meču koji je bitniji za drugu rundu kvalifikacija, i zbog snage rivala, jer su „trikolori“ favoriti u ovom trenutku.

- Naš cilj je barem jedna pobjeda, zbog prenošenja bodova u naredni krug kvalifikacija. Međutim, idemo utakmicu po utakmicu. Iako je Francuska veliki favorit u meču sa nama, mislim da možemo da igramo i sa njima, što smo pokazali u prethodna dva meča sa njima – dodaje Drobnjak.

Francuzi dolaze u jačem sastavu u odnosu na prvi meč u Pou kada je naša selekcija 35 minuta bila u igri za pobjedu, ali je na kraju poražena 73:67. Istina, imaće mlade Trener Budvana Miloš Marković savjetuje svoje igrače

tobar, odnosno 11/13. oktobar.

Ako budvanski tim bude eliminisan u prvom kolu kvalifikacija za LŠ, nastup u Evropi

igrače iz NBA lige, pa će samim tim biti i manje uigrani u odnosu na sastav koji je igrao prethodnu utakmicu.

- Biće manje uigrani nego prije, ali imaju veliki kvalitet.

Imaju i dosta iskusnih igrača koji znaju da igraju u takvim okolnostima. Ponavljam, uz dobru igru i energiju, i pomoć navijača, mislim da možemo da ih iznenadimo – ističe Drobnjak.

Taktičke pripreme za Francuze su u punom jeku.

- Znamo da dolaze u dobrom sastavu. Momci su im parirali u prošloj utakmici, čak su imali i „meč loptu“, ali su na kraju odlučila dva posjeda u korist Francuske. Mislim da ćemo kroz jaku odbranu i dobro trčanje moći da ćemo moći da pariramo francuskoj

će nastaviti u prvom kolu (1/32 finala) CEV kupa, a rival će biti njemački Lineburg. Prvi meč bi se igrao u Budvi, između 11. i 13. oktobra, a revanš u Njemačkoj između 18. i 20. oktobra. Bolji iz ovog dvomeča će u drugom kolu igrati protiv rumunskog Dinama iz Bukurešta, 8/10, odnosno 15/17. novembra.

Do prvih evropskih mečeva ima skoro tri mjeseca, a do tada Budvani treba da formiraju ekipu za narednu sezonu. Za sada se zna da ostaju domaći igrači, Blažo Milić, Miodrag Jelić, Dalibor Lečić, Rastko Milenković, Danilo Krivokapić i Miro Miljanić. Ugovori su istekli strancima, Aleksandru Gmitroviću, Filipu Des-

onalni karate kamp – Žabljak 2022“ osim profesionalnih spor-

ve govore uglavnom u planinskim mjestima, nađu bazu odakle kreću u nove izazove za narednu sezonu. Žabljak je posljednjih godina baš zbog toga mjesto i gdje

tista ima dosta klinaca, koji na raznim kampovima žele da ljetnji period iskoriste na najbolji način. Prvi put Žabljak je bio domaćin ,,Internacionalnog karate kampa – Žabljak 2022“, koji se održao od 21. do 27. juna, na kojem je bilo 44 učesnica iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine.

-Utisci su sjajni. Iskrena da

ekipi – dodaje Tomašević.

VEĆA ULOGA BEKOVA Iako je prvo meč sa Francuskom, u podvijesti je i duel u gostima sa Portugalom.

- Protiv Portugala su mnogo veće šanse za tu jednu pobjedu koja nam treba, ali je fokus na utakmicu sa Francuskom – kaže Drobnjak.

U odsustvu velikog broja centara igra naše selekcije će morati da bude drugačija u odnosu na ranije. Samim tim će i uloga bekova biti veća.

- Navikamo se na takvu igru, jer prije je tu bio Dubi (Dubljević), koji je dosta olakšavao posao pod košem. Sad imamo samo Zorana Nikolića na „petici“, pa ćemo mi bekovi probati malo više da se uključimo u igru – S. J. zaključio je Drobnjak.

potovskom, Tomanu Urbanu, Dmitriju Baranovu, Veljku Bjeljcu i Maksimu Mihajlovu…

- U ovim trenutku smo u procesu formiranja ekipe. Očekuje nas još posla na tom planu. Dio proslogodišnjeg rostera koji su činili domaći igrači ostaje na okupu. Očekujem da ćemo narednih dana finalizovati dogovore sa jos nekoliko mladih crnogorskih reprezentativaca, što me čini jako zadovoljnim.

Ovih dana završavamo i razgovore i sa internacionalcima, i čim završimo taj posao, javnost će biti obaviještena – zaključio je Marković, koji će iduće sezone voditi Budvane treću uzastopnu godinu.

S. J. budem imala sam ovu ideju i ranije sa sestrom Tijanom da pokrenemo jedan ovakav kamp, ali dosta se to odlagalo zbog korone. Međutim, drago mi je da smo ovog ljeta neku ideju od ranije konačno realizovale i zaista moram reći da sam oduševljena,jer je ovo ipak prvi put da organizujemo jedan ovakav kamp. Djeca su bila zaista sjajna, vrijedna,

PODGORICA – Žrijeb za narednu sezonu u Evrokupu biće obavljen 8. jula (13.15 časova), a košarkaši Budućnost Volija će biti žrijebani iz drugog šešira, objavljeno je sa sajtu ovog takmičenja.

Pored Budućnosti, u drugom šeširu je i španska Gran Kanarija, sa kojom se „plavi“, dakle, neće sastati u grupnoj fazi u narednoj sezoni.

Kao i prošle, i naredne sezone će u Evrokupu nastupiti 20 timova podijeljenih u dvije grupe od po 10.

Deset šešira (sa po dva tima) je određeno shodno klupskom rejtingu, a na osnovu rezultata timova u posljednje tri sezone u takmičenjima pod okriljem Evrolige (Evroliga i Evrokup).

Kao i prošle sezone, prilikom žrijeba neće biti moguće da se u istoj grupi nađu dva tima iz iste zemlje ili lige, osim ako je broj timova veći od dva, kao što je bilo prošle sezone, kada su tri tima iz ABA lige igrala u Evrokupu, pa su Budućnost Voli i Cedevita Olimpija, voljom žrijeba, igrale u istoj grupi, dok je Partizan bio u drugoj. S obzirom na to da će Partizan iduće sezone igrati Evroligu, i da ABA ligu predstavljaju dva tima, to znači da Budućnost Voli i Cedevita Olimpija neće igrati u grupnoj fazi ovog takmičenja.

Ponovo će u grupnoj fazi timovi odigrati po 18 utakmica (po devet kod kuće i na strani), nakon čega će prvih osam iz obje grupe izboriti osminu finala, od koje kreću eliminacije na jedan meč, na terenu bolje plasirane ekipe u grupnoj fazi. Sve tako do finala…

Budućnost je prošle sezone svaki dan smo koristili maksimalno i njihovi osmjesi govore sve, a naš motivišu da ovaj kamp bude tradicionalan – rekla je Biserka Radulović, koja je uz sestru Tijanu Popović, pokrenula i vodila kamp – ,,Sestre Radulović“.

Biserka je već tri decenije u karateu, 10. godina zaredom je šampion Crne Gore.

Biserka i Tijana su činile kata

ŠEŠIRI PRVI ŠEŠIR Hapoel Tel Aviv (Izrael), Huventud (Španija) DRUGI ŠEŠIR Gran Kanarija (Španija), Budućnost Voli (CRNA GORA) TREĆI ŠEŠIR Cedevita Olimpija (Slovenija), Venecija (Italija) ČETVRTI ŠEŠIR Trento (Italija), Bursa (Turska) PETI ŠEŠIR Turk Telekom (Turska), Lietkabelis (Litvanija) ŠESTI ŠEŠIR Promiteas (Grčka), Burg (Francuska) SEDMI ŠEŠIR Pariz (Francuska), Ulm (Njemačka) OSMI ŠEŠIR Breša (Italija), Hamburg (Njemačka) DEVETI ŠEŠIR Slask (Poljska), Kluž (Rumunija) DESETI ŠEŠIR London (Engleska), Prometej (Ukrajina)

eliminisana u osmini finala, u gostima od Andore. Prije toga je u grupnoj fazi dugo bila u igri i za prva dva mjesta, a svakako za jedno od prva četiri, koja su donosila prednost domaćeg terena u prvoj rundi eliminacija.

Lošim partijama i rezultatima u drugom dijelu sezone, „plavi“ su na kraju zauzeli peto mjesto u grupi, sa 10 pobjeda i osam poraza, iza Gran Kanarije, Valensije, Cedevita Olimpije i Virtusa, a ispred Venecije, Burse, Ulma, Burga i Promiteasa.

Iako će brzo žrijeb za Evrokup, iz Budućnost i dalje nema nikakvih zvaničnih informacija o situaciji u klubu, što upućuje da je podgorički košarkaški klub u problemu, odnosno u nedefinisanoj finansijskoj situaciji, pa su trenutno pod ugovorom satim, koji je u Bratislavi 2007. godine osvojo osvojio bronzu na prvenstvu Evrope, prvu medalju za Crnu Goru nakon sticanja nezavisnosti.

Tijana je odnedavno selektor Crne Gore za kate, Biserka je u Karate klubu Budućnost zajedno sa njom zadužena da stvara nove talente, ali i dalje blista na tatamiju.

- Ove godine broj učesnika

mo dvojica igrača – Igor Drobnjak i Edin Atić.

Budućnost je bez trenera, jer je iskoristila opciju u ugovoru da ne produži saradnju sa Aleksandrom Džikićem. Od igrača kojima su istekli ugovori, nove klubove su već našli Kendrik Peri (otišao u špansku Unikahu) i Filip Barović (Rapid iz Rumunije). Ugovori su istekli i Džastinu Kobsu, Di Džej Siliju, Viliju Ridu, Donatasu Tarolisu, Vladimiru Micovu, Marku JagodićuKuridži, Petru Popoviću, Danilu i Zoranu Nikoliću.

Većina neće nositi dres „plavih“ iduće sezone, Micov razmišlja o završetku karijere, a ostaje da se vidi da li će Budućnost postići dogovor i zadržati barem domaće igrače… S. J. bio je ograničen, najviše zbog smještajnog kapaciteta. Bila su na kampu i dva trenera sa strane sa svojim takmičarima i moram istaći da je sve planirano sprovedeno u djelo. Radili smo dva treninga dnevno i nastojale da djeci prenemo što više, a osim vrijednih lekcija bilo je zadovoljstvo vidjeti njihovo druženje – istakla je R. P. Biserka Radulović.

Arena

22

Četvrtak, 30. jun 2022.

ŠAH Na 34. OPEN-u u Puli u konkurenciji 163 igrača

Slavlje Nikčevića Jedini crnogorski predstavnik na prestižnom, 34. po redu, međunarodnom festivalu šaha u Puli, velemajstor Nebojša Nikčević osvojio je prvo mjesto u konkurenciji 163 igrača iz 26 zemalja sa sedam osvojenih poena.

Radžer, Velkovic i Nikčević

Doduše, isti učinak imali su i Miroslav Zufić, Filip Lingren, Mika Makiuro, Ren Lim i Slaven Pastar koji brani boje podgoričkog ŠK „Prosvjeta“, ali je naš reprezentativac prvi prošao kroz cilj zahvaljujući boljem buholc koeficijentu.

Nikčević je do pobjedničkog postolja stigao sa šest pobjeda i dva remija dok je samo u jednoj partiji potpisao kapitulaciju. Za ovaj upjeh njemu je pripala i novčana nagrada od hiljadu eura dok je lični rejting uvećao za šest bodova na zvaničnoj FIDE listi.

- Bio je to veoma zahtjevan i naporan turnir koji iziskuje maksimalu koncentraciju od prvog do posljednjeg kola.

Takođe, obaveza više da se opravda početna pozicija na osnovu rejtinga tj. nezahvalna uloga jednog od favorita, jer sam uvršten na listu učesnika sa 2387 ELO, tačnije iza predstavnika zemlje domaćina Nenada Ferčeca (2416) predstavljala mi je dodatnu motivaciju da se predstavim u što boljem izdanju. Samim tim nije bilo lakih protivnika i lakih partija a pri tome „švajcarac“ ne dozvoljava česte previde jer po nepisanom pravilu na kraju nijanse odlučuju o pobjedniku. Ipak, imao sam malo sreće u finišu s obzirom na to da je bilo više kandidata za titulu – komentariše za Pobjedu uspjeh u Puli Nebojša Nikčević koji će u Premijer ligi braniti boje ŠK „Herceg Novi“.

Turnir kandidata u Madridu u završnoj fazi

Nepomnjašći blizu cilja Četiri kola prije kraja Turnira kandidata u Madridu, Jan Nepomnjašći ima čak 1,5 poena prednosti u odnosu na Fabijana Karuanu, Hikaru Nakamuru i Ding Lirena i samim najveće šanse da se domogne laskavog priznanja i nove šanse da sa trona svrgne Magnusa Karlsena.

Međutim, njegovi pratioci se još nadaju da ga mogu ugroziti, dok će Tejmur Rađabov sa 4,5 te Alireza Firouzja, Krištof Duda i Rihard Raport sa po 4 poena to pokušati nekom drugom prilikom.

Nakamura 1 Rađabov 0 1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 Nf6 4.d3 Bc5 5.Nbd2 Nd4 6.Nxd4 Bxd4 7.c3 Bb6 8.d4 c6 9.dxe5 cxb5 10.exf6 Qxf6 11.0–0 0–0 12.Qh5 Qc6 13.Re1N (13.

Nf3 d6 14.Re1 f6 15.Be3 a6 16.Bxb6 Qxb6 17.Qd5+ Rf7 18.Rad1 Bg4 19.Qxd6 1–0 (33) Nepomniašći,I (2784)-Aronian,L (2781)) Re8 14.Nf3 d5 15.exd5 Rxe1+ 16.Nxe1 Qc4 17.h3 Bd7 18.Qf3 Re8 19.Be3 Bxe3 20.fxe3 Re5 21.d6 Qd5 22.Rd1 Qxf3 23.Nxf3 Rxe3 24.Rd5 f6 25.

Rc5 Re6! 26.Rc7 Rxd6 27.Rxb7 a6 28.Nd4 h5 29.h4 g5 30.g3 Kf7 31.Kf2 Kg6 32.Ke3 Rd5 33.Ra7 Rd6 34.b3 Be6 35.Rc7 Rd5 36.Rc6!( 36.Nxe6?! Re5+ 37.Kd4 Rxe6) Re5+ 37.Kf2 Bd7 38.Rxa6 gxh4 39.gxh4 Re4 40.Rd6 Bc8 (40…

Bg4 41.Nxb5 Re2+ 42.Kg3 Rxa2) 41.Rd8!+ (41.Nxb5?!

Rxh4 42.a4 Rh2+ 43.Ke3 Rh3+ 44.Kd4 Rh1) Bg4 42.Rd5 Bc8 43.Rc5 Bd7 44.

Rc7! Be8 45.Nf3! (dijagram) Re6 46.Ra7 Re4 47.Ra8 Kf7 48.Rd8 Re7 49.Rd2 Re4 50.Rd5 Kg6 51.a3 Re7 52.Nd4 Re4 53.Nxb5 Rxh4 54.Nd4 Rh2+ 55.Kg3 Rd2 56.c4 Rd3+ 57.Kh4 Bf7 58.Rd8 Rd1 59.a4 Rh1+ 60.Kg3 h4+ 61.Kg2 Rc1 62.a5 Kh5 63.Kf2 Kg4 64.Rf8 h3 65.Rxf7 h2 66.Rg7+ Kf4 67.Ne2+ Ke5 68.Ng3 Rc2+ 69.Kf3 Rc3+ 70.Kg2 Rxb3 71.a6 Ra3 72.a7 Kd4 73.Nf5+ Kxc4 74.Rb7 Kc5 75.Ne7 1:0

U Ulcinju održano prvenstvo Crne Gore za penzionere

Zarubica najbolji, Bukvić najbrži Pojedinačno prvenstvo Crne Gore za penzionere održano je minulog vikenda u odmaralištu najstarije populacije Fonda PIO u Ulcinju.

Nastupilo je 36 ljubitelja drevne igre koji su se nadmetali po švajcarskom sistemu. Poslije devet odigranih kola prvo mjesto sa sedam osvojenih poena pripalo je Milošu Zarubici iz Pljevalja. Isti učinak imao je i FIDE majstor sa Cetinja Mihailo Bukvić ali zbog slabijeg buholc koeficijenta morao se zadovoljiti srebrnom medaljom dok se bronzanom okitio Dragan Savović iz Podgorice sa 6,5 poena. Među nagrađe-

nima su i FM Miomir Savić, Dragan Ljesar i Milan Vico sa po 6 te Zoran Ralević, Milivoje Pejović i Radomir Matović sa po 5,5 poena.

Na brzopoteznom turniru, znanje, spretnost i brzinu demonstrirao je vrsni cugeraš Bukvić koji je od mogućih devet uknjižio 8,5 poena, čak

jedan više od drugoplasiranog Savića. Treća pozicija ovoga puta bila je rezervisana za Matovića iz Pljevalja koji je sakupio 5,5 poena koliko je bilo dovoljno i Savoviću i Raleviću da se domognu prigodnih nagrada.

Na ostvarenim rezultatima penzionerima su čestitali predsjednik saveza Branko Vešović i njegovi potpredsjednici Jelena Međedović i Ilija Stanišić.

Takođe, treba istaći odličnu organizaciju i uslove za igru, te maksimalnu posvećenost međunarodnog šahovskog sudije Mladena Popovića koji se postarao za regularnost veoma zanimljivog i kvalitetnog turnira.

Priredio: B. KADIĆ

Vimbldon

Đoković rutinski u 3. kolo Rutina Novaka Đokovića za prolaz u 3. kolo Vimbldona.

Srpski teniser je odigrao mnogo bolje nego na premijeri kada je prepustio set Sunvu Kvonu. Ovoga puta bio je sigurniji i ubjedljiviji protiv Tanasija Kokinakisa – 6:1, 6:4, 6:2.

Novak je bio raspoložen za igru na Centralnom terenu gdje od početka do kraja meča imao kontrolu rezultata. Đoković je furiozno riješio prvu dionicu tokom koje je izgubio samo jedan gem. U drugom setu se Kokinakis koliko-toliko držao, da bi Australijanac u trećem dozvolio protivniku dva brejka.

Doskorašnji broj 1 na planeti, u narednoj rundi sastaće se sa zemljakom – Miomirom Kecmanovićem, koji je bio bolji od Čileanca Alehandra Tabila (7:6, 7:6, 3:6 i 6:3).

Kasper Rud je važio za jednog od favorita iz sjenke, ali je učešće na londoskoj travi završio u 2. kolu nakon duela sa Ugo Umberom.

Norvežanin je poveo sa 1:0 u setovima (6:3), ali je dvadeset četvorogodišnji Francuz potom dobio naredna tri – 6:2, 7:5 i 6:4.

David Gofan je bio dominantan protiv Sebastijana Baeza – 6:1, 6:1 i 6:4, baš kao i Aleksandar Bablik u meču sa Dušanom Lajovićem (7:6, 6:2 i 7:5).

Velika drama viđena je u sudaru domaćeg takmičara Kamerona Norija i Huamija Munara. Britanac je na kraju prošao nakon što je dobio posljednja dva seta 3:2.

Maksimalan je bio Fransis Tiafo protiv Maksimilijana Merterera, kao i Stiv Džonson u meču sa Rajanom Penistenom.

U ženskoj konkurenciji jedna od miljenica britanske javnosti, devetnaestogodišnja Ema Radukanu, ispala je od Karoline Garsije poslije dva seta i nešto manje od sat i po igre – 6:3, 6:3.

SERENA: Ne znam da li ću više igrati Serena Vilijams (40) nije željela da isključi opciju da više neće nastupati na teniskim mečevima, nakon poraza od Francuskinje Harmoni Tam u prvom kolu Vimbldona.

Ikona američkog sporta i tenisa odigrala je prvi takmičarski meč nakon 364 dana – i izgubila 7:5, 1:6, 7:6 od 16 godina mlađe igračice, trenutno 115. na planetarnoj WTA listi.

Serena nije tražila izgovore nakon poraza, a bilo je očigledno da joj fali rutina duela na visokom nivou.

- Ponekad morate da prihvatite da ste u porazu dali sve od sebe. Možda bih sjutra mogla da pružim više, ali u ovom momentu, to je to, bolje nijesam mogla. Ne mogu da promijenim vrijeme, niti da govorim o budućnosti... Zaista ne znam da li ću više igrati, osjećam da ne znam.

Imam ogromnu motivaciju, ali u finišu meča u posljednjim poenima zaista sam patila na terenu. Ne mogu da isključim nastup na US openu, osjećam se uvijek kao kod kuće kad igram tamo. To je mjesto na kom sam osvojila prvi grend slem, vidjećemo – poručila je Serena.

Vilijams je osvajačica čak 23 grend slem titule u singlu tokom karijere, jedna joj fali da dostigne rekord.

Karolina Pliškova bila je bolja od Tereze Martincove (7:6, 7:5), a u sljedeće kolo plasirala se i Jelena Ostapenko nakon pobjede nad Janinom Vikmajer (6:2, 6:2).

Senzaciju je priredila belgijska igračica Gretje Minen koja je srušila snove Gabrinje Muguruze, trenutno desete na svijetu (6:4, 6:0).

Dalje idu Anđelik Kerber, Džesika Pegula, Dian Peri, Lesija Curenko, Šuaji Ženg... D. K.

Feljton

Četvrtak, 30. jun 2022.

3.

80 godina od formiranja 5. crnogorske proleterske narodnooslobodilačke udarne brigade

Jedini pravac za izvlačenje iz obruča vodio je ka Sutjesci Njemački komandant za jugoistok, general Ler, izdao je 15. maja 1943. zapovijest za koncentrični napad na Glavnu operativnu grupu, grupisanu na usko-brdskom planinskom području Crne Gore i Sandžaka, nepodesnom za manevrisanje. Njemci su iznenadili glavninu operativnih snaga koja je zaustavljena od daljeg prodora prema istoku i koja je morala natrag u Bosnu

Vasilije - Vako Đurović

Savo Burić

» Piše: Slobodan SIMOVIĆ Titovo naređenje da se poruše mostovi na Neretvi zavaralo je Njemce koji su shvatili da su partizani odustali od proboja preko Neretve (jer zašto bi rušili mostove) i da su sjeverni pravac proboja izabrali kao povoljniji. Kad je ratna varka uspjela i Njemci izvršili pregrupisivanje svojih snaga na sjevernom pravcu, Tito je izdao naređenje o podizanju drvenog mosta, naslonjenog na srušeni gvozdeni most. Nadčovječanskim naporima, za 15 sati drveni most je napravljen, pa su preko njega prvo prešle partizanske bombaške grupe, porazile četnička isturena odjeljenja i osposobila mostobran na lijevoj obali Neretve. Od 8. do 16. marta 1943. sve jedinice, i centralna bolnica (oko 4.000 ranjenika) su prešle na lijevu obalu Neretve, nastavljajući dalji prodor. Četnici su odstupili u bjekstvu i panici, pretrpjevši vojnički, moralni i politički poraz od kojeg se više nijesu mogli oporaviti. Njemački komandanti su izjavili da se Dražina vojska na Neretvi slabo borila.

Krajem marta 1943. izvršene su pripreme za forsiranje Drine, pa su se partizanske snage našle u Sandžaku i Limskoj dolini.

Oslobođeni su: Gacko, Avtovac, Čemerno, da bi 5 bataljon Pete crnogorske brigade (komandant Vujadin Popović) izbio na vrh Veleža iznad Mostara pa su Italijani morali da spašavaju četnike u vojsku.

BOJ NA JAVORKU I PRODOR GRUPE BATALJONA U REON PIPERA I BIOČA

Zbog sve dubljeg prodiranja Pete crnogorske brigade i drugih proleterskih jedinica, komanda italijanskih trupa za Crnu Goru je naredila italijanskoj diviziji “Ferara” da organizuje snažnu odbranu na pravcu nadiranja partizanskih snaga na istok i spriječi partizanski napad, prije svega na Nikšić.

Kao najpogodnije mjesto za izvršenje ovog zadatka izabran je Javorak, prevoj između Vojnika i Golije. Javorak je postao spoljna odbrana Nikšića. U tu svrhu angažovano je 1.200 italijanskih vojnika i oko 300 četnika. Položaji na Javorku su fortifikacijski utvrđeni i ojačani sa 8 tenkova. Za proboj na Javorku određene su: Druga proleterska brigada (3. bataljon), Četvrta crnogorska brigadea

Druga četa, 3. bataljona 4. crnogorske proleterske brigade (kom.

Vasilije- Vako Đurović) je Vrhovnom štabu poslala čuvenu poruku sa Ljubinog groba: ,,Dokle god čujete pucanje (original) na Ljubinom grobu Njemci neće proći a kad ne budete čuli pucnje na Ljubinom grobu znajte da na njemu nema više živih proletera“

Ljubin grob

sa 4 bataljona, dok je Peta crnogorska brigada privremeno bila stavljena pod komandu Druge divizije. Za početak napada određen je 1. maj 1943.

Neprijatelj je na Javorku potpuno razbijen, zarobljeno je oko 800 italijanskih i četničkih vojnika a oko 600 je poginulo.

Uništeno je 7 tenkova i baterija brdskih topova, kao i znatna količina pješadijskog naoružanja i opreme.

Udarna grupa bataljona proleterskih brigada je poslije Javorka, razbila četničku grupaciju između Danilovgrada i Podgorice (reon Gostilja i Radovča) i nastavila pokret u pravcu Bioča, đe je italijanski puk 16. i 17. maja 1943. pretrpio težak poraz: 739 mrtvih i zarobljenih, zaplijenjene su dvije baterije brdskih topova oko 100 mitraljeza i puškomitraljeza i znatne količine ratnog materijala. Zarobljen je i komandant italijanskog puka. Partizani su imali 17 mrtvih i ranjenih.

KRAJ SUTJESKE HLADNE VODE BARJAK ČASTI I SLOBODE (15.

MAJ – 15. JUN 1943.)

Da bi zaustavila dalji prodor Glavne operativne grupe NOVJ i istu uništila, njemački komandant za jugoistok, general Ler, izdao je 15. maja 1943. za-

povijest za koncentrični napad na Glavnu operativnu grupu, grupisanu na usko-brdskom planinskom području Crne Gore i Sandžaka, nepodesnom za manevrisanje. Osnovna ideja neprijateljskog operacijskog plana bila je krenuti koncentričnim napadom sa kružne osnovice Andrijevica – Podgorica – Nikšić – Trebinje- Mostar – Kalinovnik – Goražde – Pljevlja – Berane (potpuni krug) i u drugoj fazi glavninu Titovih snaga nabaciti na visove Durmitora, Maglića, Volujaka, pa presijecati po djelovima i uništiti. Njemci su iznenadili Glavninu operativnih snaga koja je zaustavljena od daljeg prodora prema istoku i koja je morala natrag u Bosnu. Njemačke pripreme obavljene su u najvećoj tajnosti. Sa Istočnog fronta dovedena je Sedma divizija “Princ Eugen”, zatim 104. i 128. lovačka divizija i puk Brandenburg. Sa Kavkaza je dovedena jedinica koja je, pomoću užadi na vrhovima Maglića (preko 2.000 m. nadmorske visine) postavila mitraljeze i oruđe manjeg kalibra. U njemački plan “Švarc” (Crna ofanziva) uključila se Bugarska, Nezavisna država Hrvatska (NDH) i domobrani. Četnici su dobili sporednu ulogu da nose municiju i opremu do onih visova

Povodom osamdesetogodišnjice formiranja Pete crnogorske brigade, autor ispred SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, podsjeća na iskušenja kroz koja je prošla ta slavna jedinica i herojstvo koje su njeni borci pokazali u mnogim bitkama, o čemu svjedoči podatak da je iz nje poteklo 46 narodnih heroja

đe mazge i konji nijesu mogli prići. Glavna njemačka saveznica Italija uputila je jednu diviziju sa 12 avionskih eskadrila.

Odnos snaga na Sutjesci bio je 127.000 dobro naoružanih neprijateljskiih vojnika, dok je Glavna partizanska operativna grupa imala oko 16.000 boraca i oko 3.500 ranjenika.

Sve crnogorske brigade bile su uključene u sastav Glavne operativne grupe. Peta crnogorska brigada (kom. Savo Burić) bila je u sastavu Treće udarne

23

divizije (komandant Sava Kovačević), koji je na toj dužnosti zamijenio Pera Ćetkovića koji je preminuo kod Nevesinja, od posljedica ranjavanja 29. marta 1943. Treća Sandžačka brigada se nalazila u sastavu Prve proleterske divizije dok je Četvrta crnogorska brigada bila u sastavu Druge divizije.

Kao i u proljeće 1942. Petoj crnogorskoj brigadi je i ovoga puta bila namijenjena zaštitnička uloga, vodeći borbe sa italijanskom divizijom “Fera-

Sahrana Pera Ćetkovića u martu 1943. godine

ra”, sa njemačkim tenkovima ”panterima”, vazduhoplovima koje su Njemci stalno ubacivali u prostor Ćeranića gore, visoravni Krnova, planine Vojnika, Jablan brda i drugih mjesta.

Pokušaj Treće divizije da preko Tare pređe u Sandžak nije uspio što je pogoršalo njen položaj. Jedini pravac za izvlačenje Treće divizije iz obruča bio je pravac Piva – Vučevo – Sutjeska – Zelengora (“Titova linija napredovanja”).

Poslije neuspješnog prodora Prve proleterske brigade na drinskom frontu, visoravan Vučevo (između kanjona Pive – Drine i Sutjeske) postalo je strateški važno mjesto za dalji tok bitke. Njemci su dockan procijenili značaj Vučeva.

Poslije konsultacija kod Tita početkom juna 1943 na pitanje Vladimira Dedijera šta da napiše za “Dnevnik” Peko Dapčević je odgovorio: “Napiši, probićemo se i tačka”. I dok su postojali prelazi na Sutjesci, pravcem Sutjeska – Zelengora, cesta Foča – Kalinovnik probile su se 1 i 2 divizija (komandanti Koča Popović i Peko Dapčević) a u posljednjem trenutku prošla je u Sedma banijska divizija (komandant Pavle Jakšić).

Trećeg juna, po kuriru, Tito je poslao pismo da i Treća divizija krene pravcem 1, 2 i 7 divizije, tj. ka Sutjesci koja je poslije Vučeva postala težište borbi.

U njemačkom nastojanju da spriječi prodor naših jedinica u pravcu istočne Bosne, na Ljubinom grobu, 2 četa, 3. bataljona 4. crnogorske proleterske brigade (kom. Vasilije – Vako Đurović), povela je nadčovječansku borbu protiv daleko nadmoćnijeg neprijatelja. Četa je Vrhovnom štabu poslala čuvenu poruku sa Ljubinog groba: “Dokle god čujete pucanje (original) na Ljubinom grobu Njemci neće proći a kad ne budete čuli pucnje na Ljubinom grobu znajte da na njemu nema više živih proletera.” Četa je zadržala položaje na Ljubinom grobu pored kojeg je prošao Vrhovni štab sa svoojim jedinicama.

Položaj Treće divizije se pogoršavao. Njemački obruč se stezao oko Savine divizije. Jedino rješenje bilo je preći hladnu i nabujalu Sutjesku, jurišem probiti njemačku čvrstu odbranu iznad Tjentišta i otvoriti prolaze između sjeverne grupacije divizija (1, 2 i 7. divizija) i južne grupacije (3. divizija i ranjenici).

(Nastavlja se)

24

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. jun 2022.

Crna Gora

Crna Gora

Zavod za zapošljavanje Crne Gore

Zavod za zapošljavanje Crne Gore

Na osnovu Sporazuma o realizaciji Pilot projekta »Aktiviranje žena« Međunarodne organizacije rada i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, raspisuje

Na osnovu Sporazuma o realizaciji Pilot projekta »Aktiviranje žena« Međunarodne organizacije rada i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, broj: 02 – 17163 od 07/12/2021. godine, raspisuje

POZIV POSLODAVCIMA za realizaciju obuke na radnom mjestu br. 05/22 - 9879

POZIV POSLODAVCIMA za realizaciju obuke na radnom mjestu br. 05/22- 9880

Predmet poziva Predmet poziva je iskazivanje interesovanja poslodavaca iz privatnog sektora koji svoju djelatnost obavljaju na teritoriji opština Podgorica, Bijelo Polje, Nikšić i Berane, za realizaciju obuke na radnom mjestu.

Predmet poziva Predmet poziva je iskazivanje interesovanja poslodavaca iz privatnog sektora koji svoju djelatnost obavljaju na teritoriji Bara, Budve, Ulcinja, Kotora, Tivta i Herceg Novog za realizaciju obuke na radnom mjestu.

Obuka na radnom mjestu namijenjena je ženama od 25 do 34 godine života, sa djecom predškolskog uzrasta, prijavljenim u evidenciju o nezaposlenim licima Zavoda za zapošljavanje Grne Gore (u daljem tekstu: Zavod) od 15. marta 2020. godine, kao lica koja su izgubile posao ili su se nakon ovog datuma prijavila u evidenciju o nezaposlenim licima.

Zavod će nezaposlene žene kojima je obuka namijenjena pripremiti za uključivanje u obuku na radnom mjestu.

Obuka na radnom mjestu namijenjena je ženama od 25 do 49 godine života, sa djecom predškolskog uzrasta, prijavljenim u evidenciju o nezaposlenim licima Zavoda za zapošljavanje Grne Gore (u daljem tekstu: Zavod) od 15. marta 2020. godine, kao lica koja su izgubile posao ili su se nakon ovog datuma prijavila u evidenciju o nezaposlenim licima.

Uslovi za prijavu na poziv Prijavu na poziv mogu podnijeti poslodavci koji: - su registrovani za obavljanje djelatnosti na teritoriji opština Podgorica ili Bijelo Polje ili Nikšić ili Berane; -redovno izmiruju zarade i doprinose za obavezno socijalno osiguranje; -u periodi od tri mjeseca prije prijave na poziv nijesu smanjivali broj zaposlenih i -imaju radnika sa najmanje tri godine radnog iskustva – trenera koji će sprovoditi obuku.

Pored navedenih uslova, prijavu na poziv mogu podnijeti poslodavci koji su spremni da sa učesnicama obuke za koje će obuku izvoditi u trajanju od tri mjeseca, zaključe ugovore o radu u najkraćem trajanju od šest mjeseci, a sa učesnicama, za koje će obuku izvoditi u trajanju od šest mjeseci, zaključe ugovore o radu, u najkraćem trajanju od 12 mjeseci.

Prijavu na poziv ne mogu podnijeti poslodavci iz javnog sektora, kao ni poslodavci koji djelatnost obavljaju u sektoru usluga povezanih sa izvoznom djelatnosti i sektoru primarne poljoprivrede i ribarstva.

Po zatvaranju poziva, Zavod će ostvariti neposredan uvid u postojanje uslova za realizaciju prijavljenih programa obuke. Na osnovu nalaza neposrednog uvida, izvršiće selekciju i eliminisati podnosioce prijave na poziv koji ne ispunjavaju uslove za realizaciju programa obuke za koje su iskazali interesovanje. Nakon sprovedene selekcije, Zavod će sačiniti listu potencijalnih izvođača programa obuke.

Sa liste potencijalnih izvođača programa obuke, Zavod će zaključiti ugovore o realizaciji programa obuke, samo sa poslodavcima koji su iskazali interesovanje za realizaciju obuke za zanimanja za koja postoji potreba nezaposlenih žena u opštini sprovođenja obuke.

Međusobna prava, obaveze i odgovornosti između Zavoda i izvođača obuke urediće se ugovorom.

Zavod će nezaposlene žene kojima je obuka namijenjena pripremiti za uključivanje u obuku na radnom mjestu.

Uslovi za prijavu na poziv Prijavu na poziv mogu podnijeti poslodavci koji: - su registrovani za obavljanje djelatnosti na teritoriji primorskih opština; -redovno izmiruju zarade i doprinose za obavezno socijalno osiguranje; -u periodi od tri mjeseca prije prijave na poziv nijesu smanjivali broj zaposlenih i -imaju radnika sa najmanje tri godine radnog iskustva – trenera koji će sprovoditi obuku.

Pored navedenih uslova, prijavu na poziv mogu podnijeti poslodavci koji su spremni da sa učesnicama obuke za koje će obuku izvoditi u trajanju od tri mjeseca, zaključe ugovore o radu u najkraćem trajanju od šest mjeseci, a sa učesnicama, za koje će obuku izvoditi u trajanju od šest mjeseci, zaključe ugovore o radu, u najkraćem trajanju od 12 mjeseci.

Prijavu na poziv ne mogu podnijeti poslodavci iz javnog sektora, kao ni poslodavci koji djelatnost obavljaju u sektoru usluga povezanih sa izvoznom djelatnosti i sektoru primarne poljoprivrede i ribarstva.

Po zatvaranju poziva, Zavod će ostvariti neposredan uvid u postojanje uslova za realizaciju prijavljenih programa obuke. Na osnovu nalaza neposrednog uvida, izvršiće selekciju i eliminisati podnosioce prijave na poziv koji ne ispunjavaju uslove za realizaciju programa obuke za koje su iskazali interesovanje. Nakon sprovedene selekcije, Zavod će sačiniti listu potencijalnih izvođača programa obuke.

Sa liste potencijalnih izvođača programa obuke, Zavod će zaključiti ugovore o realizaciji programa obuke, samo sa poslodavcima koji su iskazali interesovanje za realizaciju obuke za zanimanja za koja postoji potreba nezaposlenih žena u opštini sprovođenja obuke.

Poslodavci će realizovati programe obuke za određena zanimanja u trajanju od tri mjeseca, odnosno u trajanju od šest mjeseci, zavisno od potreba nezaposlenih žena, a saglasno planovima obuke koje će pripremiti u saradnji sa Zavodom. Planom obuke će se utvrditi ciljevi učenja, odnosno koje će nove vještine i sposobnosti imati učesnice po završetku obuke, aktivnosti koje treba preduzeti da bi se postigao očekivani nivo kompetencija, ključni resursi za učenje koji će biti na raspolaganju učesnicama, kao i lista kompetencija za profil zanimanja.

Međusobna prava, obaveze i odgovornosti između Zavoda i izvođača obuke urediće se ugovorom.

Poslodavci će realizovati programe obuke za određena zanimanja u trajanju od tri mjeseca, odnosno u trajanju od šest mjeseci, zavisno od potreba nezaposlenih žena, a saglasno planovima obuke koje će pripremiti u saradnji sa Zavodom. Planom obuke će se utvrditi ciljevi učenja, odnosno koje će nove vještine i sposobnosti imati učesnice po završetku obuke, aktivnosti koje treba preduzeti da bi se postigao očekivani nivo kompetencija, ključni resursi za učenje koji će biti na raspolaganju učesnicama, kao i lista kompetencija za profil zanimanja.

Finansiranje pilot projekta Sprovođenje projekta podržano je od strane Globalnog fonda za održivi razvoj UN.

Finansiranje pilot projekta Sprovođenje projekta podržano je od strane Evropske Komisije.

Učešće Zavoda u finansiranju opravdanih troškova obuke na radnom mjestu zavisi od broja učesnica programa i na mjesečnom nivou iznosi do 397,65 €, po učesnici, što je ekvivalent od 70 % ukupnih troškova rada na nivou minimalne zarade za zaposlenu učesnicu. Ova sredstva će se isplaćivati mjesečno, unazad, a nakon podnošenja dokaza o isplaćenim zaradama, porezima i doprinosima za socijalno osiguranje za zaposlene učesnice, od strane poslodavca.

Učešće Zavoda u finansiranju opravdanih troškova obuke na radnom mjestu zavisi od broja učesnica programa i na mjesečnom nivou iznosi do 397,65 € po učesnici, što je ekvivalent od 70 % ukupnih troškova rada na nivou minimalne zarade za zaposlenu učesnicu. Ova sredstva će se isplaćivati mjesečno, unazad, a nakon podnošenja dokaza o isplaćenim zaradama, porezima i doprinosima za socijalno osiguranje za zaposlene učesnice, od strane poslodavca.

Finansijsko učešće Zavoda u realizaciji obuke na radnom mjestu, koja će se izvoditi u trajanju od tri mjeseca je do 1.192,95 €, a u obuci u trajanju od šest mjeseci do 2.385,90 €, po učesnici.

Finansijsko učešće Zavoda u realizaciji obuke na radnom mjestu, koja će se izvoditi u trajanju od tri mjeseca je do 1.192,95 €, a u obuci u trajanju od šest mjeseci do 2.385,90 € po učesnici.

Zavod dodjeljuje sredstva za finansiranje obuke na radnom mjestu kao državnu pomoć male vrijednosti, tzv (de minimis pomoći). Pomoć dodijeljena jednom privrednom subjektu tokom bilo kojeg perioda od tri fiskalne godine za redom koja ne prelazi 200.000,00 € smatra se de minimis pomoći.

Zavod dodjeljuje sredstva za finansiranje obuke na radnom mjestu kao državnu pomoć male vrijednosti, tzv (de minimis pomoći).

Pomoć dodijeljena jednom privrednom subjektu tokom tri fiskalne godine za redom, koja ne prelazi 200.000,00 €, smatra se de minimis pomoći.

Za vrijeme trajanja programa, Zavod će pružiti i finansijsku podršku učesnicama programa.

Za vrijeme trajanja programa, Zavod će pružiti i finansijsku podršku učesnicama programa.

Način, vrijeme i mjesto podnošenja prijave Poziv poslodavcima otvoren je od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja, na sajtu Zavoda http://www.zzzcg.me., i oglasnim tablama Biroa rada Podgorica, Biroa rada Bijelo Polje, Biroa rada Nikšić i Biroa rada Berane. Krajnji rok za podnošenje prijava za realizaciju programa obuke na radnom mjestu sa potrebnom dokumentacijom je 20.07.2022.godine u 15 h.

Način, vrijeme i mjesto podnošenja prijave Poziv poslodavcima otvoren je od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja, na sajtu Zavoda http://www.zzzcg.me., i oglasnim tablama biroa rada u primorskim opštinama. Krajnji rok za podnošenje prijava za realizaciju programa obuke na radnom mjestu sa potrebnom dokumentacijom je 20.07.2022.godine u 15 h.

Prijavu na poziv podnosi poslodavac koji ispunjava uslove utvrđene ovim pozivom. Poslodavci podnose prijavu na propisanom obrascu (OP) i uz slijedeću dokumentaciju: -Rješenje o upisu podnosioca prijave u registar nadležnog organa - kopija originala; -Uvjerenje Uprave prihoda i carina da podnosilac prijave do dana podnošenja prijave redovno izmiruje obaveze po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja – original ili kopija originala; -Izjava podnosioca prijave ( Prilog 1); -Izjava za pomoći male vrijednosti - de minimis pomoći (Prilog 2) - ovjerena od strane notara; -Finansijski identifikacioni obrazac (Prilog 3);

Prijavu na poziv podnosi poslodavac koji ispunjava uslove utvrđene ovim pozivom. Poslodavci podnose prijavu na propisanom obrascu (OP) i uz slijedeću dokumentaciju: -Rješenje o upisu podnosioca prijave u registar nadležnog organa – original ili kopija originala; -Uvjerenje Uprave prihoda i carina da podnosilac prijave do dana podnošenja prijave redovno izmiruje obaveze po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja – original ili kopija originala; -Izjava podnosioca prijave ( Prilog 1); -Izjava za pomoći male vrijednosti - de minimis pomoći (Prilog 2) - ovjerena od strane notara; -Finansijski identifikacioni obrazac (Prilog 3);

Obrazac prijave za realizaciju programa obuke na radnom mjestu, kao i obrasci Priloga 1, 2 i 3 nalaze se na internet stranici Zavoda na adresi: http://www.zzzcg.me.

Obrazac prijave za realizaciju programa obuke na radnom mjestu, kao i obrasci Priloga 1, 2 i 3 nalaze se na internet stranici Zavoda na adresi: http://www.zzzcg.me.

Prijava za realizaciju programa obuke na radnom mjestu sa pratećom dokumentacijom šalje se u zapečaćenoj koverti, kao preporučena pošiljka ili se lično predaje na adresu: Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Bulevar revolucije br. 5, 81000 Podgorica, sa naznakom “Sektoru za mjere aktivne politike zapošljavanja i razvoj preduzetništva”.

Prijava za realizaciju programa obuke na radnom mjestu sa pratećom dokumentacijom šalje se u zapečaćenoj koverti, kao preporučena pošiljka ili se lično predaje na adresu: Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Bulevar revolucije br. 5, 81000 Podgorica, sa naznakom “Sektoru za mjere aktivne politike zapošljavanja i razvoj preduzetništva”.

Na koverti treba naznačiti: -Pun naziv i adresa podnosioca prijave; -Broj poziva za koji se podnosi prijava.

Na koverti treba naznačiti: -Pun naziv i adresu podnosioca prijave; -Broj poziva na koji se podnosi prijava. .

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i zaštitu životne sredine opštine Berane

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je investitoru Kljajić Miroljubu iz Berana donijeto Rješenje broj 16322/22-91/6, da nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu za projekat „Objekat za preradu mlijeka-proizvodnju sira“ čija se realizacija planira na dijelu kat.parcele br. 742 KO Zagorje, u zahvatu PUP-a „Berane“, opština Berane.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je podnešena dokumentacija urađena u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu, te je organ odlučio da nije potrebna procjena uticaja.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta, „MONTENEGRO INVESTMENT& LAND HOLDINGS” d.o.o. - Tivat, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju eko hotela 4* i etno sela, Čukovići, Prijestonica Cetinje.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Prijestonica Cetinje, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 11.07.2022. godine.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. jun 2022.

Poslovni broj: I.br. 1482/2015 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Aleksić Marije, ul. Voja Deretića bb, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 229.958,93 eura, dana 29.06.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1482/2015 od 18.06.2015.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Založne izjave sačinjene kod notara Ljubiše Markovića iz Nikšića pod poslovnom oznakom UZZ 13/2012 dana 11.01.2012. godine, i rješenja poslovne oznake I.br.1482/15 od 29.10.2019. godine, a shodno članu 169 ZIOa, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se osma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 20 KO Nikšić PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 2502, plan/skica 34/192-85, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja dvorište, površine 333m2, katastarska parcela broj 2502, broj zgrade 1, plan/skica 34/192-85, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 172m2, katastarska parcela broj 2503, podbroj 2, plan/skica 34/347, ulica i kućni broj Voja Deretića, po načinu korišćenja pašnjak 1.klase, površine 180m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor u vanprivredi, PD1, spratnost P, površine 125m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD2, spratnost P1, površine 90m2, katastarska parcela broj 2502 broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD3, spratnost P2, površine 90m2, - sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za osmu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 27.07.2022.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 133.900,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1482/2015 od 29.12.2020.godine.

IV Na osmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 13.390,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2423/08 od 08.02.08.god. za iznos duga 120.000,00 eura, te zabrana otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, zatim podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.13/12 za iznos duga 31.908,17 eura i zabrana otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave UZZ.br.13/12, zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.24-01/373 od 31.01.2013. god.

Dana 29.06.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

I. br. 452/19.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Prva banka Crne Gore AD Podgorica – osnovana 1901. godine“/ Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, protiv izvršnog dužnika I reda Nikezić Branka iz Bara, Borska br. 18, izvršnog dužnika II reda Nikezić Peđa iz Bara, Bulevar Revolucije C-6 i izvršnog dužnika III reda Nikezić Savo iz Bara, Borska br. 18, na osnovu izvršne isprave – Založne izjave Ov.br.

2594/11 od 02.03.2011. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 29.06.2022. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se XVI prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnih dužnika Nikezić Branke, Nikezić Peđe i Nikezić Sava, upisane u LN broj 394 KO Stari Bar, katastarska parcela broj 484, potes – Tršanj, u naravi – Voćnjak 3. klase, površine 3156m2, u obimu prava svojine izvršnih dužnika 1/3.

II Šesnaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 27.07.2022. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnih dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I.br. 452/19 od 13.05.2019. godine i zaključka o pridruživanju spisa I.br.

340/20 od 27.04.2020. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I imaju tereta upisanih u LN broj 394 KO Stari Bar, i to: Hipoteka na iznos od 50.000,00 eura po osnovu ugovora br 0601-2837/1 od 07.12.2007. godine i rokom otplate 7 godina u korist Prve banke CG; Hipoteka na iznos od 150.000,00 eura po UG. o kreditnoj hipoteci Ov.br. 6962/08 od 07.10.2008. godine i ugovor o kreditu br. 0601-5119/1 od 24.09.2008, u korist Prve banke CG; Hipoteka na iznos od 105.357,25 eura po hipoteci Ov.br. I.2594/11 od 02.03.2011. godine sa rokom otplate 55 mjeseci u korist Prve banke AD Podgorica; Zabilježba obavještenja o početku namirenja br. 24-01/902 od 20.02.2012. na iznos od 50.000,00 eura u korist Prve banke CG; Upis obaještenje o početku namirenja br. 24-01/4436 od 09.1.2012. godine na iznos od 105.357,25 eura u korist Prve banke CG i Zabilježba rješenja o izvršenju I.br. 452/19 od 13.05.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja 148.542,64 eura, u korist izvršnog povjerioca Prve banke AD Podgorica.

V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 452/19. od 23.07.2019. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 145.502,40 €.

VI Na šesnaestom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, bez organičenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na šesnaestom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 535-16787-61. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 14.550,24 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 535-16786-64. kod “ Prve banke Crne Gore ”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 29.06.2022. godine JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

25

Poslovni broj: I.br. 2412/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901 AD Podgorica, koju zastupa punomoćnik Dragoljub Đukanović, advokat iz Podgorice, ul. Moskovska br.169, protiv izvršnih dužnika Ilić Milića i Ilić Žarka, oboje iz Nikšića, Rastovac bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 58.749,61 eura, dana 29.06.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2412/15 od 02.02.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci koji je ovjeren kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.14805/06 dana 19.12.2006.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se deveta prodaja nepokretnosti izvršnih dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 751 KO Rastovac PJ Nikšić i to: katastarska parcela broj 2169, plan/skica 007-020, potes ili ulica i kućni broj Bare, po načinu korišćenja livada 2.klase, površine 49m2, katastarska parcela broj 2171, plan/skica 007-020, potes ili ulica i kućni broj Bare, po načinu korišćenja livada 1.klase, površine 848m2, katastarska parcela broj 2569, podbroj 2, plan/skica 007-9/2002, potes ili ulica i kućni broj Rastovac, po načinu korišćenja voćnjak 2.klase, površine 2320m2, katastarska parcela broj 2589, podbroj 2, plan/ skica 007-9/2002, potes ili ulica i kućni broj Rastovac, po načinu korišćenja njiva 2.klase, površine 1325m2, katastarska parcela broj 2590, plan/skica 007-9/2002, potes ili ulica i kućni broj Rastovac, po načinu korišćenja voćnjak 1.klase, površine 634m2, katastarska parcela broj 2590, plan/skica 007-9/2002, potes ili ulica i kućni broj Rastovac, po načinu korišćenja dvorište, površine 500m2, katastarska parcela broj 2590, broj zgrade 1, plan/skica 007-022, potes ili ulica i kućni broj Rastovac, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 95m2, katastarska parcela broj 2590, broj zgrade 2, plan/skica 007-022, potes ili ulica i kućni broj Rastovac, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 20m2, katastarska parcela broj 2591, podbroj 1, plan/skica 007-9/2002, potes ili ulica i kućni broj Rastovac, po načinu korišćenja njiva2.klase, površine 503m2, katastarska parcela broj 2591, podbroj 1, broj zgrade 1, plan/skica 007-8/02, potes ili ulica i kućni broj Rastovac, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 44m2, katastarska parcela broj 2590, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, spratnost P, površine 75m2, katastarska parcela broj 2590, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, spratnost P, površine 20m2, -sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika prvog reda 1/1, te katastarska parcela broj 2591, podbroj 1, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 1, spratnost P, površine 22m2, u obimu prava svojine solidarnog izvršnog dužnika drugog reda 1/1, katastarska parcela broj 2591, podbroj 1, broj zgrade 1, po načinu korišćenja nestambeni prostor, PD 2, spratnost P, površine 14m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika drugog reda 1/1.

II Ročište za devetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 27.07.2022. godine u 13.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati svakog radnog dana prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 64.470,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2412/15 od 25.04.2017.godine.

IV Na devetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 6.447,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, a na osnovu isprave Ov.br.14805/06 od 19.12.2006.godine, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br. 459 od 23.02.2011.godine, te upis zabrane otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.14805/06 od 19.12.2006.godine,- na cjelokupnim nepokretnostima iz stava 1 ovog zaključka.

Dana 29.06.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Poslovni broj: I.br. 2098/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore- osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Utješinović Dalibora iz Nikšića, ul. Novice Cerovića br.6, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 59.580,31 eura, dana 29.06.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2098/15 od 12.11.2015.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.11662/2008 dana 19.08.2008.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se peta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 3449 KO Nikšić PJ Nikšić, i to katastarska parcela broj 2191, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 1, površine 50m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za petu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 27.07.2022.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 38.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2098/15 od 29.09.2017.godine.

IV Na petoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.800,00 eura.

Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca po ugovoru OV.br.11662/08 od 19.08.2008.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.279 od 08.02.2010.godine, podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti povjerioca a po ugovoru OV.br.11662/08 od 19.08.2008.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.

Dana 29.06.2022. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. jun 2022.

ADVOKAT MILENA LABOVIĆ Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Labović ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.

Prodaja će se održati dana 15.07.2022. godine, sa početkom u 09 h, u prostorijama advokatske kancelarije Labović & Vujisić Law Firm – Ul. Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica.

Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Čelebić Nedeljka koja je upisana u listu nepokretnosti broj 3602 KO Podgorica III, Uprave za nekretnine PJ Podgorica i to stambeni prostor koji se nalazi u zgradi br. 1, na katastarskoj parceli br. 5099/9, PD 29, spratnost PN, površine 45 m².

Početna kupoprodajna cijena navedene nepokretnosti na trećoj prodaji iznosi 42.500.00 €.

Ukupan iznos preostalog duga dužnika MONEY DOO Podgorica na dan 26.10.2021. godine iznosi 484.361,15 €, i to po osnovu: •Ugovora o izdavanju garancije broj 6353/19 (GP2019/15), iznos od 5.591,39 € •Ugovora o izdavanju garancije broj 6352/19 (GP2019/16), iznos od 2.414,49 € •Ugovora o kreditu broj 6351/19 (KR2019/151), iznos od 105.532,31 € i •Ugovora o kreditu broj 6350/19 (KR2019/152), iznos od 370.822,96 €.

Procijenjena vrijednost navedene nepokretnosti iznosi 42.500.00 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 14.07.2022. godine do 15:00 h, na adresu advokatatske kancelarije L & V Law Firm - Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica, sa naznakom pošiljaoca i naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: -za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, -dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 5 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 7 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/856-107.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Labović

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM plac uAndrijevici,u gradu 20m od magistrale 114m2.tel.067/175-856.

1

RaZNo OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih

cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 2

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom.

Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 3 STRUČNO i savjesno radim skoro sve građevinske poslove adaptacije, popravke krovova, dimnjaka i ostalo- Podgorica.

Tel: 069/926-382, 020/629-558 4 POTREBNI radnici pomoćni kuvar/ica higijeničarka Uslovi dobri, restoran Elit, Capital Plaza Podgorica Tel.067/877-677 5

Četvrtak, 30. jun 2022.

Oglasi i obavještenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. jun 2022.

Posljednji pozdrav dragom suprugu, ocu, svekru i đedu

Dragi naš

Dana 29. juna 2022. umro je u 71. godini

VITOMIRU JOKOVIĆU

MIŠKO RADOJEVIĆ VITOMIR Milivojev JOKOVIĆ

Duboko nas je pogodio i zabolio tvoj odlazak.

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom dana 30. juna od 11 do 16 časova i 1. jula od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju pod Trebjesom.

Cvijeće se ne prilaže.

MILICA, MIŠO, MONIKA, ANASTASIA, ANA – MARIJA, ADRIJANA i MIA

Znamo da ćeš sada moći da oslikaš najljepše rajske pejzaže.

Hvala ti na tvojoj ljubavi, na svakoj lijepoj riječi i veselom duhu. Živjećeš u našem sjećanju.

1095 Ožalošćeni: supruga MILICA, sin MIŠO, ćerke RADMILA i ANA, brat VLAJKO, sestra VOJISLAVKA, snahe MONIKA, MILEVA i DUŠANKA, unuke ANASTASIJA, ANA – MARIJA, ADRIJANA, MIA, SLAĐANA i unuk MILOŠ, sinovci i sinovice, sestrić i sestrične i ostala rodbina JOKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom ocu

VERA, NEBOJŠA, DANIJELA i ANA

1094

VITOMIRU JOKOVIĆU Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 29. juna 2022. u 87. godini života preminula naša draga

1098

POMENI

Tata, danas si me mnogo rastužio. Ako umrijeti znači sresti se sa tobom, ja bih mogla umrijeti ne jednom nego hiljadu puta.

Neka ti Gospod podari Carstvo nebesko.

SJEĆANJE 1952 – 2022.

1954 – 2019.

DUŠKA VUJAČIĆ

DUŠKO VUJAČIĆ

Voli te tvoja kćerka ANA

PATRICIA ĐUKIĆ Saučešće primamo u kapeli u Petrovcu dana 29. juna od 14.30 do 18 časova i 30. juna od 10 do 14 časova.

Sahrana će se obaviti 30. juna u 15 časova na Novom gradskom groblju u Budvi.

1097 Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i đedu

1935 – 2005.

Ožalošćeni: suprug LJUBOMIR, sinovi DANILO, JOVAN i MARKO, sestra KATHLEEN sa porodicom, snaha SVETLANA, đeveri, jetrve, zaove i ostala rodbina

1084

1920 – 1987.

VITOMIRU JOKOVIĆU

Mnogo je lijepih i srećnih trenutaka koji će nas podsjećati na tvoje ljudske vrline i veličinu.

Ostaćeš trajno u našoj najljepšoj uspomeni.

RADMILA i CVETKO VUJAČIĆ

RADMILA, ŽELJKO, MILOŠ i SLAĐANA

Vaš sin i brat DEJAN VUJAČIĆ sa porodicom

Обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и комшије да је дана 29. јуна 2022. у 94. години живота, преминула наша драга

1096 Posljednji pozdrav ocu našeg kolege

1085 Četiri godine su od smrti našeg voljenog supruga i oca

ЗОРКА Манојлова ЖИВАЉЕВИЋ рођена Савић

Саучешће примамо у градској капели Чепурци дана 29. јуна године од 12 до 15 часова и дана 30. јуна од 9 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу Чепурци. Кућа жалости: Ул. Козарачка бр. 119, Стари Аеродром, Подгорица.

VOJU KASOMU MIODRAGA – MIJA VUJOVIĆA SLUŽBA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA CETINJE

Ожалошћени: синови МИЛОВАН и ДАНИЛО, ћерке ДРАГИЊА, ВЕСЕЛИНКА и РУЖИЦА, сестре МИЛИЈАНА и МИЛОСАВА, снахе СНЕЖАНА, ВЕСНА, ДРАГИЦА и ВЕРА, ђевер БРАНКО, заова ДЕСАНКА, јетрве ДОБРИЛА и РАДА, унучад АНДРИЈА ЈОВАНА, ЈЕЛЕНА, АНДРИЈАНА, ИВОНА, АЛЕКСАНДРА и САРА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичне и остала многобројна родбина ЖИВАЉЕВИЋ и САВИЋ

1086

Prolaze godine, ali sjećanje na našeg borca neće nikad!

Volimo te, očima duše. Najviše!

1072

Tvoje: RADA i TINA

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 1071

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. jun 2022.

2014 – 2022.

29

TUŽNO SJEĆANJE na moje najmilije

ŽELJKO Milunov ŠTURANOVIĆ

Naša tuga za tobom je trajna.

ŽELJKO

MILUN

30. 6. 2014 – 30. 6. 2022.

7. 11. 2014.

ŠTURANOVIĆ

SANDRA, MAŠA i NIKŠA

1073

BOSILJKA

VERICA – NJANJA

25. 2. 2017.

ud. Vučković 4. 12. 1992.

30. 6. 2011 – 30. 6. 2022.

Vi nijeste mrtvi, vi ste samo daleko...

Kćerka i sestra JULIJA sa porodicom 1075

LJUBO JOVANOVIĆ Pola godine je od smrti moje voljene sestre

Jedini naš, život pravi svoje planove, a mi svoje.

Naši nijesu uspjeli.

Sve dok te držimo u našim srcima i našoj svakodnevnici ti si sa nama, a to je dok smo živi.

Dana 2. jula 2022. posjetićemo Ljubovu vječnu kuću u 9 sati, Zagorič.

Beskrajno te vole i tuguju za tobom, tvoji neutješni roditelji MILORAD i MARTA i sestra ANA

Dana 30. juna 2022. navršava se najtužnijih 10 godina od gubitka našeg dragog i voljenog

DAFINE – DAKE ADŽIĆ rođene Drašković

Svakog dana si u mojim mislima i sve više mi nedostaješ. Mnogo je ljubavi i dobrote otišlo sa tobom a mnogo tuge i praznine ostalo iza tebe.

Neka u miru počiva tvoja blaga i plemenita duša.

Sestra SPASENIJA i zet RAJKO 1088

MIODRAG – MIŠKO MEDIN

Živjećeš uvijek u našim srcima.

Majka ILINKA, supruga SONJA, sin ĐORĐIJE, ćerke IVANA sa porodicom, SANJA sa porodicom i JOVANA, brat JOCO sa porodicom

Deset godina prođe od smrti mog voljenog i neprežaljenog oca

1074

1089

Dragoj majci, svekrvi, babi i prababi

Tužnih 10 godina bez tebe, tata, prođe

MIŠKO MEDIN Teško je opisati riječima bol i prazninu bez tebe.

BRANISLAVI – BRANKI BURIĆ

MIŠKO MEDIN Ćerka SANJA, zet PEĐA i unuka NEVENA

Pola godine tuge i nedostajanja za tobom i tvojom plemenitom dušom. Čuvaćemo te od zaborava a ti nas čuvaj sa nekog boljeg mjesta.

Volimo te!

1091

Naša ljubav vječno će te čuvati od zaborava. Ćerka IVANA, zet MARKO, unuk BOGDAN i unuka KSENIJA 1090

Sinovi: MIĆO i BANE, ćerka SEKA, snahe BOJKA i SONJA, zet TOMI, unučad JELENA, SANJA, KSENIJA, MARIJA, IVO i DANIJELA 1087

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

30

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. jun 2022.

SJEĆANJE 30. jun 2011 – 30. jun 2022.

SJEĆANJE 30. 6. 2000 – 30. 6. 2022.

DRAGOJE Radunov DRAŠKOVIĆ

VUKAŠIN KEKIĆ

Četrdeset je dana od smrti mog voljenog supruga

MLADENA SINIŠTOVIĆA

učitelj, profesor, pedagog

Voljen i nikad zaboravljen.

Svaka godina Po jedan trag Kojima idemo i pamtimo...

Supruga NATALIJA sa porodicom

ZLATIJA, DRAŽEN, SLAVEN, DIANA, RATKA, ANJA i RADE

Postoji nešto teže od smrti, a to je život bez tebe ljubavi.

Mnogo me boli tvoj prerani odlazak. Bog te ima u svojim rukama, a ja u mom srcu zauvijek.

Počivaj u miru, anđele moj.

1077

1078

Supruga MARINA

Četrdeset je dana od smrti mog dragog brata

IN MEMORIAM

1081

SENKA ABRAMOVIĆ

JOVAN – JOLE ABRAMOVIĆ

30. jun 2006.

20. novembar 1997.

Trajno je sjećanje, s poštovanjem i zahvalnošću.

Porodice ABRAMOVIĆ i BACKOVIĆ

Četrdeset je dana od smrti mog sina i unuka

MIŠA

Mile moj, dani prolaze, a tuga za tobom je sve veća. Ništa više nije isto bez tebe, ostala je praznina u mom srcu i sjećanje na tebe.

Počivaj u miru, anđele moj, a ja ću vječno tugovati za tobom.

MLADENA SINIŠTOVIĆA

1076 Tvoja sestra NINA

Vrijeme prolazi, a ti nam sve više nedostaješ. Bol i tuga za tobom nikad neće proći. Dok god živimo mi živjećeš i ti u našim ranjenim srcima.

Počivaj u miru.

Дана 2. јула 2022. навршава се четрдесет дана од смрти нашег 1080 Majka VESNA i baba KOSA

Posljednji pozdrav dragom šuri

БРАНКО Марков СИМУН 1083 Тога дана у 10 часова посјетићемо његову вјечну кућу на гробљу Кубаси – Доњи Грбаљ.

Četrdeset je dana od smrti mog sina

MIŠU

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА 1092

Dostojanstvenim i časnim životom i velikim srcem, zaslužio si da te se uvijek sjećam.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a ja ću te čuvati od zaborava.

MLADENA – MIŠA SINIŠTOVIĆA

Прошло је четрдесет дана од када ниси са нама

Zet DEJAN JUNČAJ

БРАНКО СИМУН

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom.

Svakim danom sve više mi nedostaješ.

Zauvijek ću te nositi u srcu i čuvati od zaborava.

Počivaj u miru, sine.

1079 Заувијек ћеш остати у нашим срцима.

Tvoj TATA

Твоја ћерка БРАНКА, зет НЕНАД, унук ВЛАДИМИР, унука ИВАНА, снаха ВЛАДАНА и праунук МАТИЈА

1093

1082

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 30. jun 2022.

Izmjena Javnog poziva broj 04-22 za za davanje u zakup poslovnih prostora u svojini Glavnog grada priklupljanjem ponuda Mijenja se Javni poziv br.04/22 i glasi: Predmet javnog poziva je davanje u zakup slobodnih poslovnih prostora u svojini Glavnog grada Podgorice prikupljanjem ponuda i to: 1.Poslovni prostor u Ulici Novaka Miloševa br.33 upisan u LN br.628, PGII, na kat.parceli br.4029, označen kao PD 1, površine 29 m2-prizemlje, Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou, iznosi: 17,40 Eura/m2 bez uračunatog PDV-a odnosno 21,05 Eura/m2 sa uračunatim PDV-om.

2.Poslovni prostor u ulici Bulevar Revolucije br.48, upisan u LN br.1006, PGI, na kat.parceli br.1252, označen kao PD 169, površine 26 m2-prizemlje, Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou, iznosi: 12,60 Eura/m2 bez uračunatog PDV-a odnosno 15,25 Eura/m2 sa uračunatim PDV-om.

3.Poslovni prostor u ulici Bulevar Revolucije br.38, upisan u LN br.1006, PGI, na kat.parceli br.1252, označen kao PD 170, površine 15 m2-prizemlje, Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou, iznosi: 12,60 Eura/m2 bez uračunatog PDV-a odnosno 15,25 Eura/m2 sa uračunatim PDV-om.

4.Poslovni prostor u Ulici Moskovska br.88 površine upisan u LN br.177, PGI, na kat.parceli br.1189, označen kao PD 351, površine 48 m2-prizemlje, Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou, iznosi: 11,55 Eura/m2 bez uračunatog PDV-a odnosno 13,98 Eura/m2 sa uračunatim PDV-om.

5.Poslovni prostor u Ulici Svetozara Markovića br.29, upisan u LN br.1046, PGI, na kat.parceli br.1208/1, označen kao PD 116, površine 53m2-prizemlje, Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou, iznosi: 10,50 Eura/m2 bez uračunatog PDV-a odnosno 12,71 Eura/m2 sa uračunatim PDV-om.

6.Poslovni prostor u Ulici Bratstva i jedinstva br.177, upisan u LN br.5733, PGIII, na kat.parceli br.4443, označen kao PD 1, površine 59 m2-prizemlje, Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou, iznosi: 8,00/m2 bez uračunatog PDV-a odnosno 9,68 Eura/m2 sa uračunatim PDV-om.

Davanje u zakup se vrši na određeno vrijeme od 12 mjeseci do 5 godina, počev od 01.01.2023.godine, uz mogućnost produženja još 5 godina uz uslov da je zakupac u prethodnom period uredno izmirio obaveze po osnovu zakupa, utrošene električne energije, vode, održavanja stambene zgrade i drugih obaveza po osnovu ugovora o zakupu.

Opšti uslovi Učesnici u postupku prikupljanja ponuda na osnovu javnog poziva mogu da budu domaća i strana pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja dostave blagovremenu i potpunu ponudu.

-Učesnici postupka dužni su kao garanciju učešća dostaviti dokaz o izvršenoj uplati garantnog depozita (zaštita od neozbiljnih ponuda) u iznosu od 2% od vrijednosti ponude na godišnjem nivou sa uračunatim PDV-om, na žiro račun 510-1093-59 „Agencije za izgradnjui razvoj Podgorice“ d.o.o. Podgorica, uz napomenu da se uplata vrši na ime „depozit za učešće po javnom pozivu za davanje u zakup poslovnogprostora u svojini Glavnog grada br.04/22“.

Pravo učestvovanja na javnom pozivu nemaju ponuđači koji imaju neizmirene obaveze po osnovu ugovora o zakupu, prema ovom privrednom društvu.

Ponuda obavezno treba da sadrži: -Za Fizička lica-ime i prezime, uvjerenje o prebivalištu, fotokopiju lične karte, broj telefona -Za Preduzetnike-rješenje o registraciji, ime i prezime, uvjerenje o prebivalištu, fotokopija lične karte, kopiju rješenja o dodijeljenom PIB-u i PDV-u ukoliko je u sistemu PDV-a i karton deponovanih potpisa, broj telefona -Za pravna lica-naziv i sjedište, kopiju rješenja o upisu pravnog lica u registar kod nadležnog organa, izvod iz CRPSa, kopiju rješenja o dodijeljenom PIB-u i PDV-u i karton deponovanih potpisa, ime i prezime direktora, odnosno zakonskog zastupnika pravnog lica, ovlašćenje-punomoćje za učestvovanje u postupku prikupljanja ponuda, broj telefona -Adresu poslovnog prostora za koju se ponuda podnosi -Iznos ponudjene zakupnine bez PDV-a i sa PDV-om, na mjesecnom nivou, koji ne može biti niži od početnog u pozivu naznačenog iznosa -Dokaz o uplati garantnog depozita -Broj žiro računa za vraćanje depozita -Pečat i potpis ovlašćenog lica za pravno lice, odnosno potpis ponjuđača za fizička lica -Izjavu da će se poslovni prostor uzeti u zakup u vidjenom stanju i privesti namjeni sopstvenim sredstvima bez prava potraživanja od zakupodavca -Druge elemente u skladu sa javnim pozivom(potvrda o izmirenim obavezama po osnovu ranijeg ugovora o zakupa) Sve ponude moraju biti potpisane od ovlascenog lica ponudjača Sva dokumentacija se dostavlja u orginalu ili u primjerku ovjerene kopije.

Način plaćanja: -Zakupac može ponuditi različit način plaćanja i to: mjesečno, tromjesečno, polugodišnje, godišnje i višegodišnje.

Vrijeme i mjesto podnošenja ponuda Ponuđači dostavljaju ponude, svakog radnog dana od dana objаvljivanja 28.06.2022.godine, zaključno sa 07.07.2022. godine u 12,30 časova, neposrednom predajom na arhivi Agencije.

Ponude se podnose u zatvorenom kovertu putem pisarnice Agencije za svaki objekat posebno, s naznakom ‘’ne otvarati-ponuda za javni poziv za davanje u zakup poslovnog prostora u svojini Glavnog grada’’, na adresu Jovana Tomaševića 2A, Podgorica.

Vrijeme i mjesto javnog otvaranja ponuda Javno otvaranje, na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači će se održati dana 07.07.2022. godine u 13 časova u prostorijama Agencije.

Rok za donošenje odluke i zaključenje ugovora Postupak davanja poslovnog prostora u svojini Glavnog grada u zakup sprovodi Komisija za sprovodjenje postupka davanja u zakup poslovnog prostora.

Nakon otvaranja i ocjene ponuda Komisija donosi Odluku o utvrdjivanju rang liste i sačinjava Izvjestaj o rezultatima postupka po javnom pozivu.Kriterijum za rangiranje na rang listi je visina ponudjene cijene po m2 poslovnog prostora na mjesečnom nivou.O rangiranju ponuda obavjestavaju se svi ponudjači.

Najpovoljnij ponuđač će se pozvati da u roku od 7 (sedam) dana od dana prijeme poziva zaključi ugovor o zakupu poslovnog prosotra.

Prilikom zaključenja ugovora o zakupu, ponuđač sa najpovoljnijom ponudom je u obavezi da uplati kauciju u visini dvije mjesečne zakupnine.

Ukoliko u postupku dva ili više ponudjača ponude jednak iznos zakupnine, Komisija će ih pozvati da u roku od 3 dana od dana prijema obavještenja dostave nove ponude sa iznosom većim od prethodno ponuđenog.

Ukoliko ne dostave nove ponude Komisija će javni poziv proglasiti neuspjelim.

Ponudjač čija je ponuda prihvaćena gubi pravo na povracaj depozita ukoliko u roku od 7 dana od dana prijema poziva za zaključenje ugovora o zakupu poslovnog prostora ne zaključi ugovor.

Ukoliko najpovoljniji ponuđač odustane od ponude ili ne zaključi ugovor o zakupu u predviđenom roku gubi pravo na povraćaj garantnog depozita, a u slučaju da je ponuđač dostavio garanciju banke ista će se naplatiti.

Ponudjačima čija ponuda nije blagovremana, nije formalno ispravna, kao i ponudjačima čija ponuda nije prihvaćena, depozit se vraća u roku od 7 dana od dana sprovodjenja postupka.

Napomena: Potrebna obavještenja po osnovu javnog poziva mogu se dobiti na broj telefona 020 408 700 ili putem e-maila: agencijapg@t-com.me svakog radnog dana u periodu od 08.00-14.00 časova. Ponuđači koji su zainteresovani za obilazak poslovnih prostora mogu da zakažu termin na navedeni broj telefona.

31

Dnevni list

I.br. 202/2022; Iv.328/2022; Iv.329/2022 Javni izvršitelj u Herceg Novom Marko Đaković, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca ,,ZADUŽBINA” D.O.O, Podi bb, Herceg Novi, PIB: 03372251, koga zastupa punomoćnik advokat Vavić Mihailo iz Herceg Novog, protiv izvršnog dužnika STAMBENA ZGRADA, Njegoševa br.47, Herceg Novi, PIB: 11017037, te u predmetima izvršnog povjerioca “NOVACOM” D.O.O. Podi bb, Herceg Novi, PIB: 03120791, koga zastupa punomoćnik advokat Vavić Mihailo iz Herceg Novog, protiv izvršnih dužnika D.O.O. “NAZAR CLUB”, Đenovići bb, Herceg Novi, PIB: 03270785 i D.O.O. “MILAN SPORT SECURITY BODYGUARD COMPANY” HERCEG NOVI, Mića vavića br.5, Topla br.1, Herceg Novi, PIB: 03169367, u smislu čl. 7. i 45. ZIO-a, dana 29.06.2022.godine, donio je

ZAKLJUČAK (dostavljanje javnom objavom) Kod ovog izvršitelja u toku je izvršni postupak po predlogu ovog izvršnog povjerioca protiv izvršnog dužnika STAMBENA ZGRADA, sa poslednjom poznatom adresom Njegoševa br.47, Herceg Novi, D.O.O ,,NAZAR CLUB” sa poslednjom poznatom adresom Đenovići bb, Herceg Novi, te D.O.O. “MILAN SPORT SECURITY BODYGUARD COMPANY” Herceg Novi, sa poslednjom poznatom adresom Mića Vavića br.5, Topla 1.Pozivaju se izvršni dužnici, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrate Javnom izvršitelju radi preuzimanja rješenja o izvršenju o izvršenju I.br.202/2022 od 29.04.2022.godine, rješenja o izvršenju Iv.br.328/2022 od 22.06.2022. godine, te rješenja o izvršenju Iv.br.329/2022 od 22.06.2022. godine obzirom da se ista nijesu mogla uručiti redovnim putem. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju sa predlogom za izvršenje i prilozima, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka.Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda – Privrednog suda Crne Gore u Podgorici, a navedeno pismeno smatraće se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, u skladu sa čl. 8. ZIO-a U Herceg Novom, dana 29.06.2022. godine

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Javni izvršitelj Marko Đaković

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA BROJ: IVM-2324/2015 KOTOR, 29.06.2022.GODINE Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca EDIN SERHATLIĆ (ranije HETA ASSET RESOLUTION DOO PODGORICA), protiv izvrsnog duznika GLOBALL VILLAGE GROUP DOO TIVAT ,IGMANSKA BB –KRAŠIĆI ,radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave fakture-računa, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca EDIN SERHATLIĆ (ranije HETA ASSET RESOLUTION DOO PODGORICA), protiv izvrsnog duznika GLOBALL VILLAGE GROUP DOO TIVAT ,IGMANSKA BB –KRAŠIĆI, a istome nije bilo moguce uruciti Nalaz sudskog vještaka –„Izvještaj-Dopuna“ ,od 23.06.2022.godine.

Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 630.199,85 eura na ime glavnog duga ,sa zakonskom zateznom kamatom počev od 03.12.2010.godine, pa do isplate , sa troškovima izvršnog postupka ,kao i ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati.Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Nalaza sudskog vještaka –„Izvještaj-Dopuna“ ,od 23.06.2022.godine.

Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.

Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Na osnovu odluke Skupštine akcionara od 13/05/2019. vezano za realizaciju Plana reorganizacije po rješenju St-br. 169/15 osloncem na poglavlje 23 Odbor direktora I izvršni direktor AD”Lenka” na osnovu poglavlja (9 i 9.2) kao i poglavlja 15 tačka 3 pozivaju sve povjerioce –III- klase da se u skladu sa navedenim odlukama iz Plana reorganizacije kao izvršne isprave prijave za naplatu svojeg priznatog potraživanja tj. umjesto novčanih sredstava naplatu izvrše putem kompenzacije preuzimanjem dijela parcela sa imovine iz LN 392 I 299 po cijenama do -40% upisanim u tabeli 11.1 iz plana prihoda.

Oglas je otvoren 30 dana od dana objave. Zahtjeve slati na adresu AD”Lenka” Industrijska bb.

Menadžment AD”Lenka”

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ Poslovni broj: I. br. 1664/15.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, Moskovska bb, (ranije „Societe Generale Montenegro banka“ AD ), protiv izvršnog dužnika Lekić Ksenija iz Bara, adresa : Komarno - Virpazar, na osnovu izvršne isprave – založna izjava Uzz.br. 62/2011. od 30.08.2011. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana, 29.06.2022. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Lekić Ksenija iz Bara, adresa : Komarno - Virpazar, na osnovu zvršne isprave – založna izjava Uzz.br. 62/2011. od 30.08.2011. godine.

Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu zaključka o prodaji od dana 13.06.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

Bar, 29.06.2022. godine

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32

Marketing

Četvrtak, 30. jun 2022.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 30. jun 2022. • broj 328.

ili:

zbog čega je ,,Elvis“ Baza Lurmana filmski poziv za ples u bioskopu i ključ za izlaz iz svih tamnica modernog života Str. 4, 5. i 6.

Raskovana melodija

3

Četvrtak, 30. jun 2022.

A cappella

Stube S

tepenice, merdevine, skale – sve su to izrazi koji su se odnosili na istu stvar – na stube. Tako ih je makar moj đed nazivao od kad znam za sebe.

A kako je imao stube u dvije različite veličine („krače“, za manje rabote po avliji, tako i „velje“, za krevet za loze i slično) znao je da mi kaže „mali, dodaj mi one krače stube“. Tako sam izraz stube usvojio još kao mali i tako je do danas.

Nakon uspješno završena dva Made in New York Jazz Festivala u Crnoj Gori i završene kampanje „10 dana džeza u Crnoj Gori“, sublimirajući utiske, prikupljajući materijale iz monitoringa medija, čitajući predivne intervjue umjetnika iz Evrope i SAD koje smo imali čast da ugostimo prethodnih sedmica u našoj zemlji, naletio sam na najavu za festival Skale, koji se održao prethodnih dana u Herceg Novom. Da li kao reminiscencija na Sunčane skale, muzički festival popularne muzike ili kao potpuno novi festivalski koncept, odlučio sam da pogledam i provjerim u utorak veče, kada i pišem ovaj tekst.

*** E sad, ne znam kako bih najbolje opisao osjećaj a da ostanem u zoni korektnog, kako prema organizatorima, tako i prema produkciji i na kraju, prema Javnom servisu, koji je uživo prenosio manifestaciju. Možda je i najbolje da budem jasan, konkretan, kako bih bio shvaćen na najbolji mogući način. Čitav koncept je pogrešan, na hiljadu nivoa. Kada kažem pogrešan, mislim na bukvalno sve – na scenu, na voditelje, na koncept, na realizaciju, na playback u 2022. godini, na odabir numera, a bogme i ogromne većine izvođača.

Zaista mi nije jasno da neko Crnoj Gori može na tako potcjenjivački način da predloži ovakav koncept „festivala“ u Crnoj Gori i da se to primi. I da se to prodaje kao ozbiljan festivalski koncept, vrijedan uživo programa na nacionalnom javnom emiteru. U suštini, organizatori festivala nijesu ništa krivi, imali su ideju kakvu su imali, realizovali su je i to je to. Problem je u činjenici što sam ja

Piše: Vladimir MARAŠ

Zaista mi nije jasno da neko Crnoj Gori može na tako potcjenjivački način da predloži ovakav koncept „festivala“ u Crnoj Gori i da se to primi. I da se to prodaje kao ozbiljan festivalski koncept, vrijedan uživo programa na nacionalnom javnom emiteru

zaista živio u uvjerenju da je Crna Gora, sa višedecenijskim iskustvom u organizaciji festivala raznih žanrova i karaktera, definitivno usvojila neke standarde na osnovu kojih ćemo shvatiti da nam se ne mogu prodavati bijeli bubrezi za one regularne.

No, možda ja imam drugačiju, krivu percepciju naše realnosti.

Dakle, na stranu Skale i čitav koncept koji je, kako rekoh već, upitan na hiljadu načina, ali zaista, volio bih da znam proces delegiranja i odlučivanja na nacionalnoj

crnogorskoj televiziji. Od jezika i načina na koji je pisan scenario, upotrebe novinara Javnog servisa, do opskurnog vizuelnog konteksta cijele priče, preko numera koje predstavljaju jasno kulturološko posrnuće protiv kojeg bi trebalo da se borimo svi zajedno, pa sve do činjenice da se radi o playback festivalu... Pitanje je, koji urednik nacionalnog Javnog servisa nema jasan prigovor savjesti na sve ove okolnosti - da na kraju potpiše saglasnost, ne samo za praćenje ovakvog festivala, već i za njegov direktan prenos? Sve ono protiv čega bi Javni servis trebalo da se bori u sklopu svoje misije u nekoj državi, emitovano je. Uz sve uvažavanje Svilajnca, Velike Plane ili Surdulice, ono što sam vidio u ponedjeljak i utorak uveče, bilo je dostojno tih, lokalnih bina, a ne Herceg Novog kao grada i RTCG kao nacionalnog javnog emitera države Crne Gore.

*** Ovo svakako pišem iz pozicije kompozitora, muzičkog producenta ali neizbježno i urednika redakcije za klasičnu muziku na Radiju Crne Gore. Dakle, smatram da je moja obaveza da napišem ove redove, u najboljoj namjeri i čiste savjesti radi. Želim da vjerujem da će u nekom budućem vremenu kojem ćemo biološki biti savremenici, ovakvi muzički proizvodi biti svedeni na pravo mjesto: na marginu, ili u najbolje slučaju na frekvencije privatnih medija koji i inače kulturološki i sistemski uništavaju i potiru svaku bitku za normalnije i kulturološki osvješćenije društvo, u kome će djeca imati šansu da im muzika i izvođači sa Skala (velika većina njih) budu kriterijum jedino za „kako ne treba“. A ne da im se sa zvanične nacionalne frekvencije pruža prostor koji legitimiše treš kao mainstream kulturu.

Odavno smo konstatovali da to moramo mijenjati, pa je vrijeme da počnemo. Da bismo dosegli civilizacijske vrijednosti kojima težimo ne samo formalno nego i suštinski, vrijeme da stvarnost pogledamo kritički, preuzmemo odgovornost i penjući se na skale, stube ili merdevine, postanemo vlasnici sopstvenog kulturnog prostora. Što prije.

Četvrtak, 30. jun 2022.

U FOKUSU

,,Elvis“ Baza Lurmana: Filmski poziv

Instant zvijezda Ostin Batler kao savršen Elvis na posteru filma

Raskovana melodija

theposterdb.com

4

Četvrtak, 30. jun 2022.

5

S

amo su suze blistale jače od prstenja na Elvisovoj ruci. Prazne plastične čaše ,,koka-kole“ zaplesale na koncertnom klaviru; dok je vjerni batler umornom kralju pridržavao mikrofon... ,,And time goes by so slowly, and time can do so much. Are you still mine?“.

U najkraćoj junskoj noći, pjevao je ,,Unchained Melody“ tako da niko tu u Rapid Sitiju nije mogao ni slutiti da je posljednji put. Najtužniji su oni oproštaji, kad odlazite sa sviješću da sve to nije pretjerano vrijedilo. Elvis će se za klavirom srušiti pod teretom onog svijeta, u kom je vjerovao da za deset ili 50 godina neće biti uopšte bitan. ,,Lonely rivers flow to the sea, to the sea. To the open arms of the sea...“.

roberebert.com

v za ples u bioskopu i ključ za izlaz iz svih tamnica života 21. vijeka

Bajka i istina

moviemaker.com

Nekada davno, kraljevi su vjerovali da do kraja pjesme mogu da promijene svijet. Da takve bajke mogu biti naša istina, dovoljan je film ,,Elvis“.

Tu, na kraju i nakon spuštene zavjese, pitaćete se da li je to za klavirom pravi Elvis Prisli ili glumac Ostin Batler i uvjeravati se da je savršeno ispravno to što u odgovor nikad nećete biti do kraja sigurni. Jer, svaka je bioskopska sala koja je ugostila film Baza Lurmana ovog ljeta, postala ona ista dvorana u Rapid Sitiju u Južnoj Dakoti, u svakoj Elvis Prisli pjeva ,,Unchained Melody“ posljednji put... ,,Are you still mine? A need your love, I need

Olivija Dedžong ciljano prigušenog karaktera u ulozi Prisile Prisli

Dinamika odnosa pukovnika Parkera (Tom Henks) i Elvisa (Batler) - jak adut u priči

your love. God speed your love to me“.

Najbolje bajke su kao neka davno zaboravljena istina. ,,Elvis“ je onaj film koji će vas sjetiti i uvjeriti da je bioskopska sala savršeno mjesto za ples. Čak i kada tu samo sjedite i širom otvorenih očiju znate da svi, tu u mraku, hvataju i mrvicu isti ritam; da dijele isto iskustvo. Kao na nekoj propovijedi za gospel. Poput one, kada je dijete Elvis zalutalo na službu uboge crne braće i otkrio da pripada muzici više nego što će ona ikad pripadati njemu. ,,Pustite ga, Duh je sada sa njim“ – izgovara sveštenik, i već tu, na početku filma, znamo da prisustvujemo nečemu važnom.

Film ,,Elvis“ je kinetičan, vratoloman, iskričavo znojav; frenetičan i zadihan u onoj mjeri

Sve to, taj hotel u Las Vegasu iz kog Kralj rokenrola ne može da izađe zbog nekih starih, tuđih i svojih dugova, tiče se svijeta i sistema u kom mi sada živimo. Dovoljno da znate da se radi o bajci koja je potpuno stvarna u kojoj je to bio i bilo koji nastup Kralja. Istovremeno je i raskid sa praksom modernog biografskog filma o bilo kojoj muzičkoj ili holivudskoj zvijezdi: u njemu skoro da nema bilo kakvog kopanja po privatnosti. Umjesto toga, režiser Baz Lurman pruža nam nešto mnogo vrednije: bajku. Recimo: nekada davno, postojao je jedan kraljević koji nije bio ništa više od glavne cirkuske atrakcije, jer smo ga mi takvim učinili, jer nam je takav bio potreban, jer je upravo takav bio savršen i neponovljiv.

U filmu ,,Elvis“, Tom Henks odvratan je u onoj mjeri u kojoj je Ostin Batler primamljiv.

Henks igra ulogu Elvisovog menadžera, pukovnika Toma Parkera, cirkuske njuške koja je kralju izgradila cijelu karijeru. Rokenrol fanovi znaju: Parker je bio taj zbog kog je Elvis bio vezan za beskrajni niz nastupa, kao glavna atrakcija u jednom hotelu u Las Vegasu. U filmu je Henks zla vještica, a Batlerov Elvis poput tužne princeze, zatočenice u tamnici, zamka iz koje spasa i izlaza nema. Jer sve to, taj hotel u Las Vegasu iz kog Kralj rokenrola ne može da izađe

zbog nekih starih, tuđih i svojih dugova – tiče se svijeta i sistema u kome mi sada živimo.

Dovoljno da znate da se radi o bajci koja je potpuno stvarna.

Cirkus i kabare

Jedan telefonski poziv. Denzel Vošington je bio taj, koji je Lurmanu za ulogu preporučio Ostina Batlera, klinca heruvinskih usana, sa lijenim pogledom zamračene spavaće sobe, iz neke ljetnje zore njegove Kalifornije. Za ulogu su konkurisali i moderni Kupid, pop star Hari Stajls; i sve angažovaniji holivudski mačo sa pogledom i držanjem Mičama i Vejna, Majls Teler... Ostin Batler sjeo je za klavir i otpjevao ,,Unchained Mellody“; Baz Lurman je do refrena već znao da ima svog Elvisa.

Dva se filma tuku u Lurmanovom ,,Elvisu“. Onaj, koji se tiče isključivo muzike, pjesme, nastupa – ukratko je i bez mrve pretjerivanja jedna vibrantna, životno sočna genijalština. I Ostin Batler izvodi, pleše (i da, pjeva!) te pjesme tako da ste spremni da za njega već rezervišete sve holivudske zlatne Nastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 30. jun 2022.

statue ovog svijeta... Kao takav je dovoljan da zasjeni i savlada gravitaciju onog drugog filma – koji se tiče uglavnom onog što muzika nije. Kad pjesma stane, kad se zaleti dijalog, bićete svjesni da Lurman ,,preigrava“; da mu nije potrebna gomila kamera čije kadrove bjesomučno nabacuje u ritmu histerično brzih rezova, pa da snimi jednostavnu repliku od nekoliko rečenica... Film čak smirenije djeluje onda kad kralj stupi na binu, kad jednim pokretom kukova da znak da muzika krene. Ali znate što: u tom takvom raskoraku, između nastupa kojima je potpuno pripadao i u kojima se osjećao ostvarenim i živim – i običnog, svakodnevnog života u kom je bio nesnađen, previše brz, previše konfuzan – bio je i sam Elvis. I da, ima nešto plemenito u tome što je režiser Lurman svjesno žrtvovao dio racionalnog pristupa u bilo kom autorstvu – da bi vizuelnim jezikom oslikao ono mentalno stanje, koje je godinama proživljavao Elvis Prisli.

Šekspirova drama

A Australijanac Baz Lurman učinio je dovoljno da ,,Elvis“ bude i posveta njegovom autorstvu; svjestan da nakon nekonvencionalne romantične tragedije ,,Romeo + Juliet“ (1996), a posebno stilske i estetske muzičke poslastice ,,Moulin Rouge!“ (2001) nije uspio da ponovo uhvati taj dio magije. Zato se svjesno igra i nekim opsesivnim momentima: taj kantri-cirkus, groteska američkog juga iz kog ishodi i uspon i pad Elvisa Prislija, ta-

ko je nalik kabare kulisama iz ,,Moulin Rouge!“. Još bitnije: Lurman vrlo precizno dekonstruiše što geto suštinski jeste; i koliko getu muzika pripada.

Zato je, od početka do kraja, ,,Elvis“ priča o bijelom klincu i muzičkom nasljeđu tamnoputih Amerikanaca. Zbog toga će vam i trošni i prašnjavi ćoškovi Bil strit ulice u Memfisu, u kojim ćete u filmu pronalaziti Bi Bi Kinga, magičnu Big Mamu Tornton, ali i moderne zvijezde poput Dodže Ket i Gerija Klarka Džuniora – djelovati poput muzičke palate dostojne kralja. Ali najbolja i najljepša posveta tom muzičkom nasljeđu, toj imperatorskoj riznici, vjerujte, jeste sam bijeli dječak Ostin Batler: od momenta kad prvi put stupi na scenu da zapjeva ,,Hound Dog“... A Lurman uspijeva savršeno lako da objasni, zbog čega je Elvis Prisli bio tako privlačan jednoj mladosti; kakav je ukus života i zabranjenog voća nosio. I zašto je, na koncu, morao pasti.

Mnogo prije kanske premijere, Lurman je smatrao kao dužnost da film prikaže Elvisovoj udovici Prisili, koju Olivija Dedžong ciljano portretiše kao ne pretjerano karakternu, spram muzike i pjesme sićušnu figuru. Prisila se kune, bez bilo kakvog razloga ili agende, da to tu jeste Elvis; da je upravo tako i bilo... Ono što, recimo, Ostinu Batleru jedino fali u toj genijalnoj igri proživljavanja Elvisa je onaj momenat u kom je kralj bio realno opasan lik; ultimativni hound dog, lovac i gonič, što je naravno bio i važan dio njegove privlačnosti. Ali, sve to je nebitno, recimo, u momen-

tu kad Ostin u nekoliko uvodnih taktova ,,Trouble“ od Elvisa učini mnogo više od muzičara i zabavljača. I postane ultimativni buntovnik, a da nijednu direktno angažovanu ili političku riječ ne izgovori. A koliko će samo biti iskrene tuge u njemu, kad Henksovom Parkeru krajem šezdesetih prebaci na tome, što mu nikad nije dao da piše angažovane pjesme! I koliko će samo biti grandiozan i veliki, kad u crnom kožnjaku u jednom božićnom TV studiju, sasvim neočekivano probije i taj led...

Najbolje u performansu tog dječaka Ostina Batlera je to što se u potpunosti i do kraja iskazuje kao zreli, već umorni i izranjavani Elvis. Što tog kralja na tronu od tamnice jednog hotela u Las Vegasu portretiše sa pompom i uzvišenošću Šekspirove drame. I što upravo u tim momentima, otkriva jednu neizrečenu, ali jasnu i lako čitljivu privatnost. Što nije nimalo lako, budući da je ,,Elvis“ sasvim nekonvencionalan film; koji recimo, u svega nekoliko minuta jedne vratolomne sekvence, miksa svakakvih i posve neočekivanih autorskih stilova, preleti skoro kompletne šezdesete... Ali sve to mogu iznijeti Batler i njegov Elvis, onda kad se pod onim najpoznatijim znakom, na brdu nekog Holivuda izgubljene nevinosti, odluči za jednu suštinsku prekretnicu karijere i života.

Koja neće ispasti onakvom kakvu je poželio, ali će mu svakako garantovati vječnost.

Do kraja, biće vam jasno i ko je i što je to što je ubilo Elvisa, i bez potrebe za dugom naracijom Hensovog pukovnika nytimes.com

6

Batler uvjerljiv kao Elvis sa početka i genijalan kao Kralj u zreloj fazi karijere

Parkera, koji će vam se poput vraga bez jasnog porijekla i oblika sjajno prikradati u bitnim momentima filma.

Kraljevska dvorana

Boljeće vas, više od svega, ona Elvisova uvjerenost da uskoro neće više biti bilo kome bitan; šamaraće vas osjećaj krivice, već na prvoj pjesmi, kad shvatite da ovu muziku nikako nijeste smjeli zaboraviti, ili još gore, potcjenjivati...

Pa ipak, na kraju će tu biti jedan Elvis: da oprosti svima, i više od svih, sebi. Da iz one tamnice od industrije zabave i svih naših života, do kraja drugog refrena, za onim klavirom u Rapid Sitiju ipak pronađe put. ,,Lonely rivers sigh: ‘Wait for me, wait for me’. I’ll be coming home, wait for me... Are you still mine? I need your love. God speed your love to me“.

I dok tu na dirkama već trijumfalno treperi odjavna špica, svjedočićete: nema ljepšeg mjesta za ples, od onog pred filmskim platnom. Niti nakita tako blještavog da zasjeni plemenite suze. A kad u bioskopskom mraku uhvatite sjaj jedne kraljevske dvorane, već biti uvjereni: najljepše su one bajke koje se tiču stvarnih života.

A najljepše pjesme nošene letom neke raskovane, rastamničene – oslobođene melodije. Samo jedna takva Kralju rokenrola bila je dovoljna da uhvati vječnost... Još onda kad je, kao dječak u sali za gospel obećao Duhu da pripada muzici i više, nego što ona pripada njemu.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 4/5

ZERKALO

Četvrtak, 30. jun 2022.

7

slashfilm.com

,,Crimes of the Future“: Autorski promašaj Dejvida Kronenberga

Vigo Mortensen u enigmatičnoj sceni Kronenbergovog futurizma

Nerazrađena zbrka ideja Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

K

ažu da je granica između genijalnosti i ludosti tanka. Ono što je tu posebno zanimljivo je naša argumentacija zašto nešto svrstavamo u jednu, a nešto u drugu kategoriju. Često se vodimo statusom autora tog nekog spornog dela, pa nam je važnije o kome, nego o čemu se tu radi, a zamka u koju možemo upasti je kreira-

nje (ili makar praćenje) kulta ličnosti i idolopoklonstva.

Igra sa kritikom

Najnoviji primer za tako nešto možemo naći u liku i delu Dejvida Kronenberga, odnosno u njegovom poslednjem filmu ,,Crimes of the Future“, koji nam se nakon svetske premijere koja je u Kanu prošla uz za festival tipične kontroverze (ceo dijapazon reakcija iz publike, od izlazaka iz dvorane tokom projekcije do zviždanja i frenetičnih aplauza nakon

iste), upravo ukazala na globalnoj mreži svih mreža. Većini će samo Kronenbergovo ime, kao i činjenica da se vratio na teritotiju koju je sam mapirao decenijama ranije, biti dovoljan motiv da pokušaju da pronađu svetle tačke u filmu koji je skoro pa neverovatno loš po svim aspektima.

Istini za volju, umeo je Kronenberg i ranije da oštro podeli kritiku ili čak da je unisono okrene protiv sebe, ali to je obično bilo u slučaju filmova koji su u datom trenutku bili

smatrani atipičnim za njega.

Odnosno, kada bi napustio svoju zonu ugodnosti naučne fantastike, telesnog horora i raznih ukrštanja između ta dva.

Možda je njegov film ,,Fast Company“ (1979) kasnije stekao kultni status i možda se oko psihološke drame ,,Crash“ (1995) kasnije stvorio konsenzus da je reč o remek-delu (zanimljivo, oba filma su se u velikoj meri vrtela oko automobila Nastavak na sljedećoj stranici

8

Četvrtak, 30. jun 2022.

theplaylist.com

Misteriozna Lea Sejdu u solidnoj roli

Opasna evolucija

Zapravo, prva „podvala“ kojoj Kronenberg pribegava u najnovijem filmu u kojem se navodno vraća korenima je sam njegov naslov. On je preuzet od jednog od autorovih ranih, skoro pa amaterskih uradaka (iz 1970. godine), ali sa njime gotovo da nema veze. Umesto toga, Kronenberg nam zapravo prepakuje ,,eXistenZ“ (1999), seleći radnju naučno-fantstičnog neo-noara iz okvira rasprave o virtuelnoj realnosti u okvir rasprave o evoluciji, trans i posthumanizmu, uz začin telesnog horora.

Vreme radnje je distopijska budućnost u kojoj su (skoro) nestale infekcija i bol, a evolucija je krenula nepredvidljivim, možda čak i opasnim to-

Dizajn je očito tu da nas šokira i da poluči nekakav visceralni efekat, ali to će teško učiniti u uslovima siromašnih i zapravo ružnih produkcijskih rješenja, čija ružnoća dolazi do izražaja usljed nelogičnog osvjetljenja, pješačke montaže, pa i Kronenbergove krajnje nenadahnute režije kom. U tom svetu su pločice od mikro-plastike osnovna hrana za ljude, a operacije „naživo“ izvođene u bilo kojim uslovima „novi seks“.

Naš junak je umetnik Tenser (Vigo Mortensen u trećoj saradnji s Kronenbergom, nakon diptiha o nasilju), jedan od retkih ljudi koji osećaju bol.

On pati od ubzanog evolucionog sindroma zbog kojeg se u njegovoj utrobi stalno razvijaju novi organi koji mu pomeraju nervne centre za bol, zbog čega se on mora osloniti na po-

Kristen Stjuart reciklira neurotične kadence iz filma ,,Spencer“

moć aparature čak i za banalne funkcije poput spavanja i jela.

Tačka koju izvodi sa partnerkom Kapris (Lea Sejdu), a koja privlači puno pažnje, sastoji se od javnih operacija koje ona izvodi na njemu pred živom publikom.

Par, a naročito Tenser, će se naći u centru brojnih intriga koje jedna protiv druge izvode različite grupe. Prva od njih je tajna vladina organizacija Nacionalni registar organa, čiji je cilj popisati i tetovirati sve novonastale organe radi praće-

nja razvoja njihovih funkcija oličena u naoko prijateljski nastrojenom Vipetu (Don Mekelar) i nervoznoj Timlin (Kristen Stjuart). Druge su policijske sile koje bi ga angažovale da se infiltrira u redove radikalnih evolucionista. A treći su sami evolucionisti predvođeni Langom (Skot Spidman), čovekom kojeg motiviše lična tragedija. Kako je Tenser prinuđen da se oslanja na pomoć drugih ljudi i različite aparature, pitanje je kako se može nositi sa svim tim

mytvonline.io

koji su Kronenbergova velika strast), ali to svakako nije bio slučaj sa njegovim čitanjem književnog klasika ,,Madam Baterflaj“, filmom ,,M. Butterfly“ (1993).

U krajnjoj liniji, Kronenberg nas je u novom milenijumu navikao da od njega možemo očekivati neočekivano, prvo sa studijama nasilja ,,A History of Violence“ (2005) i ,,Eastern Promises“ (2007), pa onda i sa pregledom rane istorije psihoanalize ,,A Dangerous Method“ (2011), pogledom u svet velikog biznisa ,,Cosmopolis“ (2012) i Holivuda kroz film ,,Maps to the Stars“ (2014).

9

Četvrtak, 30. jun 2022.

imdb.com

grupama, a i sa nepredvidljivošću evolucije, a istovremeno ostati human.

Sastanci i blebetanja

Problemi sa filmom počinju od Kronenbergovog scenarija koji zapravo deluje kao kolekcija raznih ideja od kojih su neke intrigantne, ali su sve uglavnom nerazrađene dalje od početne faze. Te ideje su zapakovane u pseudo-eliptične dijaloge koji podrazumevaju da likovi znaju o čemu govore, a da mi ta skrivena značenja treba da pogodimo.

Ali u ovoj jednačini sa previše nepoznatih u kojoj nedostaje čak i bazična kosmologija, odnosno set pravila po kojima stvari funkcionišu, konačni rezultat može biti jedino odustajanje od svega što prevazilazi najbazičniju radnju (koja se, opet, uglavnom sastoji od sastanaka i blebetanja, uz minimum akcije tek ponegde) i vizuelni dizajn filma.

Taj dizajn je očito usmeren prema tome da nas šokira i da poluči nekakav visceralni efekat, ali to će teško učiniti u uslovima siromašnog i zapravo ružnog produkcijskog dizajna čija ružnoća dolazi do izražaja usled nelogičnog osvetljenja, pešačke montaže, pa i Kronenbergove krajnje nenadahnute režije. Zapravo, na tehničkom planu retku svetlu tačku predstavlja originalna filmska muzika Hauarda Šora koja uspeva da nas „oduva“ kombinacijama orkestracijsko-sintisajzerskog epskog ugođaja.

Stvari ne stoje puno bolje ni na glumačkom planu za šta, opet, glavninu krivice treba pripisati režiseru, koji glumce nije uspeo da razigra, pa kriptičnost likova u autorovoj nameri rezultira uglavnom prazninom (ispunjenom sa po par tikova po osobi) u praksi. Vigo Mortensen je često sveden na kostim „gubavca“ (crna mantija s kapuljačom i maskom) kada se pojavljuje u javnosti ili ide na sastanke i na guturalni govor ispod glasa kojim u teoriji dočarava bol svog lika.

Kristen Stjuart reciklira neurotične govorne kadence iz prošlogodišnjeg filma ,,Spencer“ Pabla Laraina, s tom razlikom da je u prethodnom filmu to bilo dramaturški opravdano, a ovde nervozu

P

Odrazi tri lika u istom ogledalu na posteru filma

njenog lika moramo prihvatiti u svojoj datosti.

Bez koherentnosti

Sa svoje strane, dobro se drže Skot Spidman u dočaravanju unutrašnje patnje, Don Mekelar u hinjenju štreberske dobrohotnosti i Lea Sejdu kao ličnost kojoj je poveren zadatak da bude partnerka genijalnom umetniku i njegova spona sa svetom, dok su njeni interesi u drugom planu. Međutim, i kod Lee Sejdu i kod galerije

epizodista koji su uglavnom pokupljeni iz redova evropskih glumaca od Francuske do Grčke (film je kanadsko-britansko-francusko-grčka koprodukcija snimana u okolini Atine) primetno je to da govore lošim engleskim bez ikakvog dramaturški opravdanog razloga.

Konačni utisak bi bio taj da je Dejvid Kronenberg sa ,,Crimes of the Future“ mnogo hteo i mnogo započeo, ali da se nije baš proslavio ni sa razra-

dom ni sa finalizacijom. Možda je i imao ideju šta bi rekao, ali to nije na uverljiv način domislio i iskomunicirao. Nedostatak koherentnosti ostaje glavna odlika filma i rezultira priličnom frustracijom s pozicije gledaoca, ali ne onom frustracijom koja bi nas naterala da razmislimo o smeru u kojem se svet kreće, nego frustracijom zbog činjenice da moramo da se bakćemo sa nečim ovakvim.

Ocjena: 4,3/10

10

Četvrtak, 30. jun 2022.

CELULOID

,,The Black Phone“ s Itanom Hokom: Ho

Režiser Derikson i njegov kolega K. Robert Kargil na osnovni „kostur“ dodali su „kingovske“ elemente podzapleta, poput sestrine vidovitosti, otimačevog glupavog brata i pozadinskih priča drugih otetih dječaka, dok su Otimaču promijenili hobi od klovna u mađioničara, vjerovatno kako bi se makar u pokušaju udaljili od asocijacija na Kingov ,,IT“

Č

ak i kada užas dolazi od demona, vampira, vukodlaka, zombija i veštica, njegova suština uglavnom nije u njihovoj natprirodnosti i onostranosti, nego u implikacijama koja ta bića povlače, a sa kojima možemo da se povežemo na nekom realnom, opipljivom nivou. Stvarni užas uvek je užasniji od onog nestvarnog i preteranog.

Gusta atmosfera

Ultimativni užas za klince rođene u Americi od kraja pedesetih do dana današnjih, a posebno do ranih sedamdesetih, bio je i ostao serijski otimač, zlostavljač i ubica. To ne treba da čudi, budući da se baš sedamdesete uzimaju za „zlatno doba“ serijskih ubica, između ostalih i onih čije su akcije bile usmerene prema deci. Ali užas tu samo kulminira, ne počinje i ne prestaje. Klinci tog doba su bili suočeni s nasiljem i na drugim mestima, u kući, u školi, na ulici, od strane roditelja, rođaka, vršnjaka, baraba, kriminalaca ili manijaka.

U tom svetu obitava najnoviji film Skota Deriksona, ,,The Black Phone“ čija je radnja smeštena u severno predgrađe Denvera krajem sedamdesetih u kojem se prestrašeni, povučeni klinac Fini (Mejson Tejms) susreće s maskiranim otimačem (Itan Hok), koji seje strah po kraju. Upravo na tom mestu imamo prvu od neočekivanih stvari – „kasting“ Itana Hoka, poznatog po ulogama dobrih, finih i pristojnih ljudi, u ulozi ne samo negativca, nego monstruoznog zločinca.

Taj izbor se može do ranije Hokove saradne s Deriksonom na filmu ,,Sinister“ (2012) u kojem je glumac odigrao protagonistu i potencijalnu žrtvu u zapletu koji uključuje kuću na osami i ,,super-8“ filmove koji skrivaju tajnu o misterioznom ubici. Sinister i inače, kao spoj klasičnog i „izdig n u t o g “ h o ro ra , p re d s t av l j a odstupanje od pravolinijske putanje kojom se kretala Deriksonova autorska karijera, od početaka u „C-ligi“ (video-nastavak ,,Hellraiser: Infer-

no“, 2000), preko referencama pogonjenih „B-filmova“ ,,The Exorcism of Emily Rose“ (2005) i ,,The Day the Earth Stood Still“ (2008, rimejk klasika iz 1951), pa do „niske“ i, konačno, „visoke“ A-produkcije s naslovima ,,Deliver Us from Evil“ (2014) i hororičnom „marvelovštinom“ ,,Dr Strange“ (2016).

Sva je prilika da će i ,,The Black Phone“, i to samo zbog Hoka, takođe biti onaj film koji odstupa. Razlog tome je Deriksonova posvećenost detaljima vremena i mesta, kao i kreiranju guste atmosfere sveobuhvatnog i dubinskog straha. U intervjuima, režiser je ponavljao kako je zagrebao duboko u traume iz mlađih dana, a po onome što vidimo na ekranu možemo zaključiti da se ovde možda i najviše otvorio.

Film počinje montažnom sekvencom uobičajenih slika iz života američke klinčadije iz predgrađa sedamdesetih, sa sve lizanjem vodenastih sladoleda, vožnjama biciklom i utakmicama bejzbolske „male lige“. Na jednoj takvoj utakmici, dok neki od roditelja i vršnjaka glasno navijaju, upoznajemo i našeg Fina. On je bacač kojem treba još jedna lopta da izbaci buduću lokalnu sportsku zvezdu, udarača Brusa, iz igre, ali ovaj ipak uspeva da udari lopticu i pogodi „houmran“. Crni kombi u nekom od zadnjih planova i priča o Otimaču, pak, daju naslutiti da će radnja skrenuti prema mračnijim vodama.

Crni kombi

Otimač još uvek nije na listi prioriteta koji Finiju zagorčavaju život. U školi su to nasilnici od kojig ga može odbraniti njegov drugar i šibadžija Robert, a kod kuće je to njegov otac alkoholičar Terens (Džeremi Dejvis) koji njega i njegovu sestru Gven (Medlin Makgrou) mlati za svaku sitnicu. Dok se pomirljivi Fin trudi da kod kuće zaštiti svoju buntovnu sestru, ona to pokušava da za njega učini u školi.

Odjeci Otimačevih nedela isprva se čine relativno dalekima, ali polako počinju da odzvanaju bliže kući, ka-

Skoro neprepoznatljivi Itan Hok na posteru

Realn sedamd

11

Četvrtak, 30. jun 2022.

oror koji funkcioniše zahvaljujući ubjedljivom odnosu otimača i žrtve

amctheatres.com

ni užas desetih

Dječak Mejson Tejms u interesantnoj i ubjedljivoj ulozi žrtve

da prvo nestane Brus, pa onda i Robert. Za pretpostaviti je da je Fini sledeći na redu, što se i dešava. Otimač ga presreće na ulici, koristi „mađioničarski trik“ za distrakciju, trpa ga u kombi i odvodi u podrum u kojem su jedan visoko postavljeni prozor, dušek na podu, mali toalet i – naslovni crni telefon koji navodno ne radi.

Preko tog telefona Fini prima pozive od drugih Otimačevih žrtava koje s njime dele iskustva i objašnjavaju mu pravila igre „nevaljalog dečaka“ koju Otimač, maskiran različitim maskama ili šminkom, s njime igra. U spoljnom svetu, međutim, traje potraga za Finijem i ostalim nestalim dečacima koju vodi dvojac poštenih, ali ne sasvim bistrih policajaca, ali i Gven koja je zapravo medijum u razvoju i čije su vizije jake, ali ne baš precizne.

Sama priča je tu zapravo najslabija karika i deluje kao kompilacija različitih elemenata iz proze Stivena Kinga, što i ne treba da čudi budući da je u pitanju adaptacija kratke priče „kraljevog“ sina Džoa Hila. U svom scenariju su, pak, Derikson i njegov kolega K. Robert Kargil na taj osnovni „kostur“ dodali takođe „kingovske“ elemente podzapleta, poput sestrine vidovitosti, otimačevog glupavog brata i pozadinskih priča drugih otetih dečaka, dok su Otimaču promenili hobi od klovna u mađioničara, verovatno kako bi se makar u pokušaju udaljili od asocijacija na Kingov ,,IT“ i Penivajza koje, doduše, citiraju balonima i Gveninom žutom kabanicom u jednoj značajnoj sceni.

Međutim, i pozadinske priče tih „kartonskih“ klinaca i način na koji ih Derikson halucinatornim projekcijama ubacuje u tkivo filma, daleko su od originalnih, što se može reći i za

„kingovsku“ poentu o tome da „kad se male ruke slože“ znate već kako ide dalje.

Izvan podruma

Ipak, ta druga polovina filma se svejedno drži iznad vode zbog solidno izgrađenog odnosa između otimača i njegove žrtve i ekspresivnog nadigravanja odraslog i dečijeg glumca u čemu je ključan upravo Itan Hok sa svojim sposobnostima transformacije i izgradnje sasvim ljudskih podtonova u monstruoznoj manifestaciji.

Vrhunski dizajn maske i efekti šminke dodatno popravljaju utisak.

Film, međutim, najviše blista na onom realnom delu izvan podruma.

Sumorni, blatnjavi tonovi u fotografiji Breta Jutkievica ne samo da simuliraju neveseo ton filma, već verno „skidaju“ stil sedamdesetih. Sve to je dodatno pojačano vernim detaljima perioda (bicikli sa banana-sicevima!) i referencama kako na onovremene filmske hitove, poput ,,The Texas Chainsaw Massacre“ (Tobi Huper, 1974) i ,,Enter the Dragon“ (Robert Klaus, 1973) koji se spominju, tako i na one starije (horori koji se prikazuju na televiziji), ali i na one novije (,,The Silence of the Lambs“ Džonatan Dem, 1991) odakle se preuzima dramaturško rešenje za jedan kasniji obrt.

Sa ,,The Black Phone“ Derikson uspeva u osnovnoj nameri da čak i onaj obični, svakodnevni svet prikaže kao nasilan, negostoljubiv i strašan. I on je zaista takav u njegovoj viziji, čak i kad se oduzmu telefoni za razgovor s mrtvima ili kada serijski ubica skine svoju masku.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ocjena: 3.7/5

12

Četvrtak, 30. jun 2022.

SERIJE Igra ,,filtera“ sa društvenih mreža na posteru

imdb.com

Sve nijanse tamne strane interneta

13

Četvrtak, 30. jun 2022.

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

Amazonov i Bi-Bi-Sijev projekat progovara o velikom problemu modernog društva Junakinje u imitaciji (skoro) realnog života

R

azlika između slike koju neko projektuje i pravog identiteta te osobe, osnova je većine dobrih trilera.

Pojava društvenih mreža i njihov uticaj na naše živote postali su primarni materijal u trilerima, pa je tako i u seriji ,,Chloe“ na ,,Amazon Prime“ servisu u saradnji sa BBC televizijom. Za ovaj projekat od šest epozoda najzaslužnija je Alis Sibrajt, najpoznatija po hitu ,,Sex Education“.

indiewire.com

Chloe

Izgubljene godine

Ova odiseja priča je o Beki Grin (Erin Doerti) koja je ,,zarobljena“ u svom životu. Ona se brine o majci Pem (Liza Pamfri), koja pati od demencije – a Beki jasno osjeća da joj najbolje godine izmiču iz ruku. Njena jedina nada je opsesija koju dijeli sa starom prijateljicom iz detinjstva, Kloi Ferburn (Popi Gilbert) i sklonost da se predstavlja kao sofisticirana žena da bi se ušunjala na različite ceremonije i provela noć sa strancima.

Kloi je tjera da čezne za životom žene sa savršenim mužem, savršenim prijateljima i svijetlom budućnošću. Tako je sve dok ne umre u čudnim okolnostima i ostavi najzagonetniju poruku na društvenim mrežama. Radoznala da sazna šta se desilo i zašto ju je pozvala prije nego što je umrla, Beki će se predstavljati kao Saša i infiltrirati u među Kloine prijatelje: Liviju (Pipa Benet-Vorner), Ričarda (Džek Farting) i Kloinog muža Eliota (Bili Houvl).

Kroz alterego, postaće moćna.

Međutim, šarada ubrzo postaje mračna i zamagljena stvarnošću, jer otkriva da Kloin stvarni život nije bio ni blizu savršen kao što je prikazan na internetu.

Priča je poznata, razvaljena vrata tajni sada su otvorena, ali ,,Chloe“ gura identifikaciju i krizu identiteta do najdubljih ukorijenjenosti. Da bismo razumijeli kako Bekin um funkcioniše, možda bi trebalo da spomenemo termin koji je u

jeta i njegovih trauma kroz demenciju, na upečatljiv je način u suprotnosti sa Bekinim namjernim bjekstvom. Bili Haul, sa svoje strane, takođe igra izuzetnu ulogu Eliota. Zajedno sa Doerti, uspijeva prenijeti emocije šokantnom snagom, posebno kako se bliži kraj priče.

Svijet koji je dizajnirala Alis Sibrajt vrlo je sličan našem. Život Beki Grin gomila burnu prošlost, urođeni osjećaj nezadovoljstva i kameleonsku sposobnost da se beskrupulozno provuče između jednog identiteta i drugog, ne mareći za posljedice. Dolazi iz okruženja kojeg se previše boji, kao i da kaže stvari onakve kakve jesu i radije ih skriva ispod tepiha.

Zločin ili mašta

Pomalo paušalna realizacija prvih epizoda kasnije poprima novu dimenziju sa ubodom nelagode koja potrese, prije nego što polako otpuže prema melanholičnom finalu psihologiji poznat kao mitomanija. S jedne strane, ona se opisuje kao sklonost mitologiziranju i veličanju ljudi, stvari ili događaja, a s druge, to je psihološki poremećaj, u kojem pojedinac ima potrebu da kompulsivno laže kako bi iskrivio stvarnost koja ga definiše.

Cilj kreatora projekta su kritike na račun te lažne slike koju sadrže društvene mreže, gdje mnogi ljudi dijele objave kao da imaju život iz snova. Međutim, na tom polju, kao kritičarka uticaja društvenih mreža, ova serija je najslabija. Na tu temu ima mnogo pametnijih primjera kojima nije potrebno šest sati da bi se jasno razjasnila dvoličnost naloga na društvenim mrežama. Takođe, mana serije je što pati od toga što nema intenzivnijih scena.

Šokantna snaga

Međutim, ono što je dobro: serija stavlja prst na toksičnu ranu određene vrste pogrešnog odnosa, osvjetljava praktičnu i simboličku distancu koja raz-

dvaja stvarnost i pojavu u izgradnji identiteta. Tako da se ovdje u osnovi radi o psihološkom trileru, a u fokusu je analiza vrlo određenog lika. Ona prepliće te teme i u teoriji ništa ne bi trebalo da funkcioniše, jer je prostora u samo šest epizoda, ali ipak to sve funkcioniše. Najzaslužnija za to nije Alis Sibrajt, već kamuflažni talenat i autentičnost Erin Doerti.

Ona nudi interpretaciju u kojoj briljantno hvata oba polariteta kameleonskog lika. Naizmjenično snažna, strastvena, ali i krhka, podržava mnoštvo različitih identiteta. Bilo da je fatalna žena, njen pogled izgubljen u praznini trenutaka nevolje, ili zatvorenica veze sa svojom majkom ona je pouzdana. Od prve do posljednje sekunde, potpuno je iskrena, i okosnica je serije. Nadmašuje ostatak glumačke ekipe. Njena želja da pobjegne od stvarnosti povlači paralelu sa situacijom njene majke Pem. Nježnost koja se osjeća prema ovom liku, koji na svoj način bježi od stvarnog svi-

Iza altruizma mlade žene koja ugrožava svoju sigurnost pretvarajući se da je druga da bi otkrila da li je u dnu opsesije ozbiljan zločin ili je sve rezultat nemirne mašte, krije se davna frustracija. Misterija počinje istraživanjem lika, zatim slijedi triler, pa opet njihova sinteza, pa i društvena satira.

Pomalo jednostavna i predvidljiva realizacija prvih epizoda, kako vrijeme odmiče, dobija novu dimenziju sa oštricom neugodnosti u cilju da potrese, prije nego što polako odvede prema melanholičnom finalu, bez klasičnog ,,who done it“ fazona. Oštre kritike društvenih mreža, psihološki triler, nagoveštaji filmova koji proganjaju, u ,,home invasion“ stilu, sve je to bilo tu samo da navede da se preispitaju sopstvene slabosti i kajanja.

Do vlastitog mira put je dug i bolan, a prvo se prolazi kroz prihvatanje vlastitog identiteta i svojih korijena, a to je ovdje vidljivo u posljednjem kadru, gdje je Beki konačno postigla oslobođenje i prihvatila sopstvenu istinu.

Ova serija blista iskrenošću i pod maskom psihološkog trilera nošena magnetskom Erin Doerti, ima gorko-slatki pogled na lažne slike koje prenose društvene mreže i proždire samu sebe sa zadovoljstvom koje nije lažno.

Ocjena: 3.8/5

14

Četvrtak, 30. jun 2022.

The Old Man

Teško je vjerovati da će ova igra pronaći narativnu i vizuelnu slojevitost koju ima, pa potom olako ispušta, na početku. Kao kakav-takav, relativno pristojan špijunski triler, seriju iznad površine i od potpunog davljenja čuva isključivo Bridžisov talenat

Ž

Triler sa Džefom Bridži

Špijunska vrtutma mačo starca

ovoj seriji, od silne igre komandosa i špijuna, od Avganistana do Masačusetsa, koja slijedi.

Krive Drine

Kada Džef Bridžis, dakle taj starac Fočo sa početka, do kraja treće epizode prođe transformaciju u snajperistu oštrog oka, koji još lagano ,,skida“ dron u pokretu, znaćete da je sve to jedna velika propuštena prilika. Ili prosto – promašaj, u nečijoj težnji da se oslika mačo (super)heroj, nekakav Starac-

time.com

ali bože, što je nekom na’m palo da od starca načini špijunskog superheroja; taj put pređe serija ,,The Old Man“ u samo tri uvodne, do sada emitovane epizode. Žali bože, što su takav tekst kreatori serije na FX televiziji priredili njenoj zvijezdi Džefu Bridžisu.

Sve što valjda u ,,The Old Man“ tiče se realnog života. U statičnom kadru uvodne scene pratićete Bridžisa na dugom i mučnom putu smirivanja prostate, od kreveta do toaleta, više puta tokom noći. U nekoliko sekundi to će vam se učiniti i kao potpuni horor... I vjerujte, samo to djeluje mnogo interesantnije u

tvinsider.com

SERIJE

Zoi (neubjedljiva Ejmi Breneman) na opasnom i sudbonosnom dejtu

men, spreman da ispravlja istorijske krive Drine, protiv države koja nikako da ga ostavi na miru... Još gore, takav Den Čejs, lik kojeg tumači Bridžis, oslikan je i kao ultimativni muškarac, privlačan u svojoj nedodirljivosti i postojanosti. Ma...

Serija pati od velikog tereta osnovne premise, istoimenog romana i špijunskog trilera Tomasa Perija, kojeg kreatori projekta Džonatan Stejnberg i Robert Levin (sa pedigreom izuzetne avanturističke i pirat-

ske priče ,,Black Sails“) nikako ne uspijevaju da se u dovoljnoj mjeri otresu. A imali su brisani prostor i dobro pokriće da to i urade: 2020. je produkcija serije ,,The Old Man“ privremeno i na neodređeno vrijeme prekinuta, kada je Bridžisu dijagnostikovan kancer. Zvijezda Holivuda, oskarovac beskrajno voljen još od hita braće Koen ,,The Big Lebowski“ (1998) u međuvremenu je, srećom, ušao u period remisije, sa nadom da je bolest pobijedio. Tada su i učinjene korekcije na scenariju, da se životna priča o starcu učini donekle realnijom, a njegova figura, makar na početku, jasno ranjivom i nemoćnom...

Ali, Bridžisovom Denu Čejsu suđeno je da u ovoj priči bude strašni komandos – a samoj seriji da sklizne u nerelevantnost, ili sferu već mnogo puta viđenog.

Najbolje u seriji ,,The Old Man“ tiče se onog nedorečenog – ili onog što ubjedljivi jezik vizuelne umjetnosti (makar u premijernoj epizodi) učini i natjera vas da se pitate, dvoumite. Da li je Den Čejs dementan? Da li mu je supruga umrla od demencije ili nečeg drugog? Zbog

15

Četvrtak, 30. jun 2022.

screenrant.com

isom prosipa očigledan potencijal već na početku sezone

Džon Litgou u roli FBI mekušca Bridžis u ulozi starog agenta i bjegunca sa svojim ,,paklenim psima“

čega živi inkognito sa dva savršeno dresirana i strašna psa u provinciji? Ko je i gdje je njegova kćerka? Još ubjedljivije: da li je sve to stvarno? Da li su njegovi razgovori sa kćerkom stvarni? A da nije svu špijunsku igru i bježaniju možda on umislio?

Sva ta pitanja na startu se suptilno i vrlo inteligentno serviraju – a negdje do polovine treće epizode kvalitetno prospu. Prije nego na sceni ostane Bridžis – Čejs, muževan i jak, spreman da nasamari sve stare teroriste i cijelu američku administraciju... Ma, da ne vjerujete, kako su jeftino i brzo sav potencijal slojevite priče kreatori prosuli!

Federalni ljigavac

Čejsova privlačnost najbolje se ogleda u odnosima sa drugim likovima. Neka vrsta njegovog nemesisa, ali i neočekivanog pomagača, pripala je velikom Džonu Litgouvu (Dik Solomon iz ,,Trećeg kamena od Sunca“, naravno). E, sve što Bridžisov lik jeste – Džonov lik Harold Harper, krupna FBI zvjerka - nije. Taj Harper je prenaglašeno ljigavac nedorečene muškosti, needy lik koji se kroz život provlači kao glista i

perfektno manipuliše gomilom ljudi, naravno, radi sopstvenog dupeta... I nekako sve to održava i sve mu polazi za rukom.

S druge strane, Čejs od ostatka svijeta ne traži apsolutno bilo šta – lik je koji pruža i koji sebe bilo kome ne objašnjava, i zato je ženama naravno neodoljivo privlačan. Njegova mladost obilježena je jednom velikom (političkom i ljubavnom!) aferom iz perioda sovjetske invazije u Avganistanu. Sada, u starosti i u bjekstvu sa kraja na kraj Amerike, proživljava sličnu zavodničku aferu, u paru sa Zoi koju igra Ejmi Breneman. A ona je, naravno, potpuno neostvarena, submisivna i nemoćna figura, lik u kom odlična glumica prosto ne može niti ima kad da se razmaše...

I ta Zoi, kao i Čejsova prva supruga (ona koja je umrla od demencije, ili ko zna već čega) u jednom momentu iskazuje spremnost da batali kompletan dotadašnji život, da bi pratila tog misterioznog starca-stranca, tipa sumnjive prošlosti, kojem je glava u torbi a cijeli FBI za vratom. Sve to je postavljeno kao nekakva potvrda (opet, i opet) muškosti Bridžisovog li-

ka – što je sasvim legitiman motiv za autore serije – ali je izvedeno potpuno neubjedljivo.

Prosto, ta Zoi ne uspijeva da vas ubijedi, da je to uopšte mogao biti njen izbor ili želja.

Ratne igre

Ubjedljiviji je, zato, Čejsov odnos sa kćerkom – uglavnom na nivou vrlo dobro posloženih i inteligentnih telefonskih razgovora. Tu otprilike skontate u kojoj mjeri on jeste pažljiv, direktan i iskren lik i o kojoj vrsti povjerenja se tu radi. Prije nego se, zamislite, i ta kćerka otkrije kao neočekivana i potpuno nepotrebna figura na šahovskoj tabli velike špijunske igre. E, u tom momentu vrlo vjerovatno ćete i poželjeti da dignete ruke od serije...

Ratni motivi starog agenta Čejsa, kao i korijen njegovog sukoba sa CIA i FBI, tiču se, naravno – njegove potrebe da se malo oštrije i beskrupoloznije razračunava sa Sovjetima i Rusima po Avganistanu. Harperovi motivi se tiču isključivo potrebe da sačuva reputaciju i karijeru – uz nekakvo latentno divljenje, koje nosi prema tom Čejsu, avanturisti, špijunskom

Valteru i Indijani Džonsu, sve u jednom...

Režiserski potpis Džona Votsa u premijeri je takav da mu dalji rad Grega Jaitanesa u narednim epizodama nije ni do koljena.

Vots, nažalost, nije angažovan za finalne epizode, tako da je teško vjerovati da će ova igra pronaći narativnu i vizuelnu slojevitost koju ima, pa potom olako ispušta na početku. Kao kakav-takav, relativno pristojan špijunski triler (u ,,Homeland“ maniru, recimo), seriju iznad površine i od potpunog davljenja čuva isključivo Bridžisov talenat. I taj širi kontekst, priče o velikom glumcu koji se na pola snimanja serije teško razbolio, pa makar privremeno ozdravio – da bi se vratio da završi ono započeto...

Sva je prilika, ipak, da ,,The Old Man“ neće biti važna ili znakovita karika velike priče o karijeri Džefa Bridžisa. Sve to, njegovo životno, o ovoj istoj starosti, ispričala su braća Koen u ,,True Grit“, još 2010. godine... A ,,The Old Man“ izgleda ne uspijeva tu priču da upotpuni ili nadogradi, naprotiv. Šteta - ispade da je cijela ova ratna i špijunska vrtutma od Amerike do Avganistana i nazad, bila jedna uzaludna rabota. S. STAMENIĆ

Ocjena: 2.9/5

16

Četvrtak, 30. jun 2022.

Evolucija austrijsk

BEČKI VALCER Miloš Milačić

Z

a uvod teksta o PEZ bombonima potrebni su vam sljedeći sastojci: nekoliko kapi motornog ulja, figurica omiljenog junaka iz špageti vesterna i stručak šeboja.

Uljem prvo podmažite šarke na kovčežiću sa uspomenama koji se nalazi negdje na tavanu. Zatim ključićem koji je privezan kanapom za poklopac, otvorite lagano ukrasnu kutiju i odbijte prvi napad anksioznosti. Izvadite PEZ figuricu sa glavom kauboja i skinite sloj prašine sa nje.

Svaka PEZ igračka u svom šaržeru ima mjesta za 12 bombona.

Pošto vaša, kao što ste se uvjerili, nema municije, slobodno je držite u rukama, bez straha da će doći do samopovređivanja.

Triatlon u vrtiću

na na ovom „meniju“ nije za njih.

Već za ove druge - probirljive.

Spremne za let.

U vrtiću, u Titogradu, prije 38 godina održan je triatlon. Prva disciplina - slagalica. Djeca su dobila zadatak da poslože slagalicu (četiri puta četiri reda) u traženu sliku. Vas je zapao „Vučko“, maskota Olimpijskih igara u Sarajevu. Složili ste ga za manje od tri minuta. Ubjedljivo prvi. Nije stvar u talentu nego u taktici.

Otac vas je naučio šablonu po us.pez.com

Pisci su čudne ptice. Prikupljaju „hranu“ sa svih strana. Skladište je, proberu pažljivo, kratko zadrže u kljunu, nešto progutaju a ostatak daju gladnim ptićima.

Ptići - to su čitaoci. Ima ih raznih: od onih koji još nijesu progledali do već stasalog podmlatka. Prvima se može podvaliti svakakva hrana. Oni, onako „slijepi“ samo pijuču i jedu šta im se da. Ali hra-

Skraćenica PEZ nema konkretno značenje. Ljudi čitaju oglase u prosjeku oko dvije sekunde, pa je naziv morao da bude lako pamtljiv.

Kad se iz riječi pepermint koja se na njemačkom piše „Pfefferminz“ izdvoje prvo, srednje i posljednje slovo, dobija se - PEZ

spiegel.de

Iz Beča:

Pezvezn

Kolekcija PEZ igračaka kakve se proizvode danas

kom ste svaku slagalicu tog tipa mogli lako složiti. To ste i dokazali kad su vam dali „pajzlove“ djece koja nijesu riješila zadatak.

Na kraju se i vaspitačica predala, pa ste i njenog Djeda Mraza doveli u red. Dobili ste veliki aplauz.

U drugoj disciplini - recitacija, deklamovali ste Šantićevu „Ostajte ovdje“ sa dramskim pauzama i ponovo pobrali simpatije. Preostala je treća disciplina jedenje palente sa kisjelim mlijekom, što je bio i najveći izazov. A vi ste, zašto ne priznati, pojeli i svoju i dio bratove porcije, koju vam je osiono gurnuo pod nos. Do posljednje kašike, ako se sjećate, suzdržavali ste se da sav griz ne povratite po stolu trpezarije. Kao nagradu dobili ste PEZ figuricu kauboja koji uopšte nije ličio na Klinta Istvuda, ali vi ste mu nadjenuli to ime.

Šeboj u zidu

Eduard Has Treći, austrijski biznismen i tvorac PEZ brenda

Ako čujete da je to bilo u Beču „u vrijeme balova“, ta odrednica ne znači puno. Jer balovi i Beč vezani su za sva vremena. A uz bečki bal neizostavno ide i po-

neki „Mauerblümchen“. Bukvalno se prevodi kao „cvjetić u zidu“ a zapravo je šeboj - onaj fini žućkasti cvijet što zna ponekad da razgali maštu romantika.

Da, šeboj zaista ima običaj da izbije iz zida, proklija iz kakve pukotine i ostane tu, sasvim usamljen i neprimijećen. Upravo zato je „Mauerblümchen“ u Beču sinonim za one dame koje na balu uvijek stoje po strani i koje niko ne zove na ples. Kada su 1958. godine iz marketinga austrijske firme PEZ osmislili reklamu za svoj proizvod, šeboj im je bio lajt motiv. Slogan je glasio ovako: „Usamljenih cvjetića od danas više nema. Popularan je onaj ko ima svjež dah.

Zato uzmite PEZ pepermint.“ Austrijski biznismen Eduard Has Treći nije bio samo alfa i omega PEZ-a već kompletan alfabet od 24 slova. Počev od dvadesetih godina 20. vijeka i njegove ideje da od mente, koja se tada koristila isključivo u medicinske svrhe, napravi bombon koji će pušačima nakon cigarete osvježavati dah.

Mnogi se i danas pitaju šta skra-

Četvrtak, 30. jun 2022.

17

ke poslastice od peperminta do Istvuda Klinta

na priča ibay.com

Reklama za PEZ iz 1958. godine

ćenica PEZ znači? A odgovor je prilično jednostavan. Nema konkretno značenje. Eduard Has je od riječi pepermint (paprena metvica) koja se na njemačkom piše „Pfefferminz“ izdvojio prvo, srednje i posljednje slovo i dobio - PEZ. Pošto se, prema statistici, ljudi u prosjeku zadržavaju oko dvije sekunde u čitanju oglasa, htio je da ime njegovog brenda bude jednostavno i lako pamtljivo. Prve kutijice za PEZ bile su u obliku upaljača, a bomboni ovalni. Promjenom dizajna dobili su četvrtast oblik a čuveni logo PEZ-a upravo prikazuje bombončiće poređane u ta tri slova. Umjesto visokog staleža kojem su u početku bili namijenjeni, uskoro ih u Austriji konzumiraju svi koji imaju novca da priušte taj „luksuz“. No početni uspjeh Hasa nije uspavao i spriječio da ostvari san - osvajanje Amerike. Kada se 460 godina nakon Kolumba, brodom zaputio preko okeana, kažu da je prodao sve pakete PEZ bombona koje je nosio. Jer jedino tako mogao je da skupi dovoljno novca za kartu za Nju-

jork. To će mu se milionstruko vratiti. Očigledno je imao šablon za američku „slagalicu“ pa je vrlo brzo od peperminta, PEZ počeo da se proizvodi u raznim drugim ukusima. Figurice sa glavama strip i filmskih junaka u kojima je moglo da stane pakovanje PEZ-a bile su pun pogodak. A „izvrtanje“ glave i ubacivanje municije u njih - prava atrakcija. Djeca iz cijelog svijeta postala su najveći konzumenti PEZ bombona.

Magarac za predsjednika

Ono što je za Alfreda Hičkoka bila Grejs Keli, to je za Eduarda Hasa bila Gerda Jan. Bečka djevojka, koja je kao mala statirala u filmu, u nekoj sceni na ringišpilu, poslala je svoje podatke i fotografije na konkurs za zaštitno lice PEZ-a pod brojem 173. I osvojila je prvo mjesto. Preko noći postala je poznata i osvanula je na svim plakatima širom Austrije kako reklamira PEZ bombone. Svi su bili srećni zbog nje, svi osim majke koja je željela da joj kćerka postane frizerka.

kurier.at

Gerda Jan, bečka frizerka i zaštitni znak PEZ bombona

Da je priča Gerde Jan pisana po holivudskom scenariju, ona bi vjerovatno stekla toliko bogatsvo da može da kupi kompaniju PEZ i sve frizerske salone u Beču. Ali nije. Gerda je nakon nekoliko vihornih godina slave i popularnosti ispunila majčin san. Otvorila je frizerski salon u centru Beču gdje i danas radi.

S vremena na vrijeme dođe poneka novinarska ekipa i ona pred njima otvori sandučić sa uspomenama prisjećajući se davnih vremena. Ponosna što je, ipak, odabrala svoj put.

Kada je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džon Kenedi došao u Beč 1961. da bi sa prvim sekretarom Sovjetskog Saveza Nikitom Hruščovim razgovorao o zategnutim

odnosima između država i o hladnom ratu koji je brinuo čovječanstvo, iz firme PEZ uručili su mu zanimljiv poklon. Na plaketi je ugravirana zahvalnica američkom predsjedniku i poklonjene tri specijalne figurice za troje Kenedija. Prvoj američkoj dami uručeni su PEZ bomboni sa ukusom narandže u kutiji u obliku upaljača. Maloj Karolini, kćerki Kenedijevih, namijenjena je „divlja trešnja“ i figurica tada popularnog Boza Klovna. A predsjednik Amerike Džon Kenedi dobio je pepermint bombone i PEZ figuricu sa magarećim likom. Nije to ništa čudno, ako se zna da je magarac simbol američke Demokratske stranke.

18

Četvrtak, 30. jun 2022.

Diana Floršic-Marković, operska umjetnica

PREPORUKA

i profesorica solo pjevanja u Muzičkoj školi „Dara Čokorilo“

ZGRABI FILM Volim da gledam filmove o realnim životnim situacijama.

Jedan od takvih, koji je na mene ostavio snažan utisak i naveo me na razmišljanje, jeste „Perfect Strangers“ („Perfetti sconosciuti“, Paolo Đenoveze, 2016). Spada u žanr komične drame i prikazuje obične ljude, grupu prijatelja koja se okupila na večeri u jednom stanu gde im se rađa ideja da igraju jednu igru. Stavljaju telefone na sto i sve što stigne mora da bude pročitano naglas, bez izuzetka. Tada tajne izbijaju na površinu i možemo videti kako svako od aktera ima tri života: javni, privatni i tajni.

Ovaj film navodi nas da se zamislimo koliko nam, zaista, životi zavise od jednog aparata zvanog mobilni telefon.

S obzirom na to da je moja profesija vezana za operu, kao najtoplija preporuka nameće se dokumentarni film „Maria By Callas“ (Tom Volf, 2017). To je izuzetno intiman pogled na privatni život, kao i na fenomenalnu karijeru najveće operske dive svih vremena, ispričan njenim rečima.

Film koji me je toliko puta doveo do suza od smeha i koji ću rado pogledati jos dosta puta je domaći „Mali svet“ (Miloš Radović, 2003).

U njemu su briljirale regio-

Privatna arhiva

Večera sa savršenim strancima

nalne legende filma, kao što su Miki Manojlović, Lazar Ristovski, Bogdan Diklić, Milorad Mandić Manda, Branko Đurić i ostali.

TV Moram priznati da televiziju slabo gledam, ono što povremeno ispratim je informativni program. Manjka nam kvalitetnog dečijeg programa, edukativnih emisija, kao i emisija o umetnosti.

U vreme lockdown-a sam mogla da se posvetim gledanju serija preko raznih platformi i preporuka su: „La casa de papel“, „Game of Thrones“, „Breaking Bad“…

MUZIKA Smatram da je opera kraljica umetnosti i svima preporučujem da hrabro uplove u taj magični svet, koji je većini nepoznat. Muzika najvećih operskih kompozitora Verdija, Pučinija, Maskanjija je, zaista, vanvremenska.

Uživam da gledam nove produkcije direktno iz Metropolitana, na društvenim mrežama pratim najveće operske zvezde današnjice, kao što su Ana Netrebko, Anita Račvelišvili, Elina Garanča, Sonja Jončeva i druge.

ZAOBIĐI FILM Ne volim filmove sa ratnom tematikom, smatram da

Diana Floršic-Marković: ,,Maria By Callas“ sjajan pogled u život operske dive

ih je bilo i previše. Horor je žanr koji zaobilazim. Težak period izazvan pandemijom definitivno je ostavio traga na svima nama i mislim da bi trebalo manje da trošimo vreme na tamne teme i okrenemo se vedrijim stvarima i samim tim dobro razmislimo na šta ćemo utošiti to malo slobodnog vremena koje možemo posvetiti gledanju filma.

TV Moramo zaobići rijaliti program, ma koliko nam se servirao sa svih strana. Imamo izbor da takav sadržaj ne gledamo i podržavam inicijative da se zabrane ovakvi formati.

MUZIKA Isto tako imamo izbor i da promenimo radio-stanicu i da izbegnemo šund kojim smo okruženi poslednjih decenija.

& Ni a Ć n

Heroina flamenka servirala biser romske muzike

Lutalački dert

Na prvo slušanje shvatićete koliko je tu neusiljene suptilnosti i realnog života.

Upravo je zato ,,Recycle“ u podjednakoj mjeri i umjetnički izraz i odjek iz birtije

discogs.com

ić ostoji idealna muzika s kojom bi u ring ulazio najveći bokser današnjice Tajson Fjuri, dakle ,,Gipsy King“ lično, obožavana engleska prznica romskog porijekla – i to je ono što Nina Ćorić i Balkan Zoo serviraju na albumu ,,Recycle“.

Daleko o toga da je ovo samo romska priča, iako jeste jedan modernjački pogled na najpoznatije romske religije. Ova muzika bila bi i idealna podloga za bilo koju filmsku ili TV priču o imigrantima, vagabondima, autsajderima. Na svim meridijanima: jer ovo je skup takvih talenata, sa Ninom na čelu, da je ,,Recycle“ apsolutno svjetska priča. Ko ne vjeruje, neka posluša njeno izvođenje ,,O Djila“, klasika od prije sedam godina – na kojoj gitaru kroti naš Darko Nikčević.

Nina Ćorić je Hrvatica koja je, u deceniji za nama, jedna od onih muzičarki i muzičara regiona koji su najviše uradili na žanrovskom planu. Ono što je za sevdah pred planetarnom publikom učinio Damir Imamović, učinio ga aktuelnim i

or

P

alk an Zoo

B

d ž uboks

19

Četvrtak, 30. jun 2022.

Omot važnog world music projekta

svježim izražajem – to je Nina uradila za flamenko (!) i romsku muziku.

O kakvom se vokalu radi? Najbolje je da čujete ,,Geljan dade“: koliko je tu samo prefinjene patine sa kojom Nina zasladi svu gorčinu jedne lutalačke svakodnevice. Na prvo slušanje ćete shvatiti, koliko je

tu neusiljene suptilnosti i realnog života. Upravo je zato ,,Recycle“ u podjednakoj mjeri i umjetnički izraz i dert iz birtije; pripada podjednako i laičkoj pučini i konzervatoriju!

Muzički mirisi vatrene Andaluzije su potpuno prikladni; najviše izraženi u momentima poput ,,Gelem, gelem“. I mnogo je tu

raznovrsnosti – od neočekivano razigrane ,,Ederlezi“ do sjajnog minimalizma u ,,Bubamari“...

Za zaključak, da je ,,Recycle“ jedno slojevito remek djelo koje klizi toliko prirodno da ćete povjerovati da je na Ninina ramena sletio djelić duše Šabana Bajramovića.

S. S.

Ocjena: 92/100

ajk a

Novi projekat odraz ličnog sazrijevanja popularnog repera Edo Ma

R

tvena i planetarna realnost na bilo koji način pomjeri iz težišta. Iz te lične sigurnosti, Edo uglavnom teži i grabi ka drugim ljudima: recimo, u ,,Hajmo se nać’“ ispisuje jednu divnu posvetu drugarstvu. U ,,Sunce“ je (neočekivano) emo i romantičan, uz efektan refren koji iznosi Mar-

spotify.com

ijetko ko na regionalnom muzičkom horizontu kao Edo Maajka, iz albuma u album, u toj mjeri ostavlja utisak ne samo o autorskom sazrijevanju - već i o boljem, zrelijem čovjeku. ,,Moćno“ je, ukratko, odraz osobe koja ne dozvoljava da je druš-

Lijek za sve luđi svijet

Jedna šuma privatnosti na kaveru albuma

ko Louis i koji će izvjesno biti jedan od ljetnjih hitova.

Ključni su ipak momenti pjesmi ,,Svaki čovjek“: jedan spisak zamjerki čovjeku i oštrica koju, prije svega, Edo ka sebi okreće. I od sebe zahtijeva više otvorenosti, razumijevanja, davanja... Uz, naravno, sjajan refren u kom se raspištolji Damir Šaran.

Pretjerano očigledni i forsirani momenti su oni poput ljubavne ,,Uvijek si u pravu“. To ne kvari cjelokupan utisak, kao ni činjenica da je cijeli album očigledno i jedan put koji se mora proći do finala u ,,Moj put“. Uz simpatično teatralna (ali opravdana!) gostovanja Đorđa Miljenovića i Radeta Šerbedžije, i utisak da se radi o sasvim zaokruženoj i dobro skockanoj priči.

Tu negdje, dok sebi poručuje ,,vjeruj, moćan si i jak“, lako je shvatiti u kojo je mjeri Edo

Dok sebi poručuje ,,vjeruj, moćan si i jak“, lako je shvatiti u kojoj mjeri je Edo Maajka na albumu ,,Moćno“ ličan i koliko je spreman da ogoli privatnost Maajka na albumu ,,Moćno“ ličan i koliko je spreman da ogoli privatnost. Ovo je muzičar koji je, kao rijetko ko u regionu, spreman da dijeli, pruža, ide mimo linije manjeg otpora. I to je Edov jedini lijek za ovaj, ovakav svijet.

S. S.

Ocjena: 76/100

20

Četvrtak, 30. jun 2022.

film

33 OBRTAJA

Ljeto kad sa naučio da le s Almodovar Matadorka u Almodovarovom ,,Habla con ella“

mu

ika

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Tetka me je vodila sa sedam godina na Palićki filmski festival. Mislim da su se prikazivali Almodovarov „Talk to Her“ (Hable con ella, 2002) i prvi dio „Matriksa“ (Lana i Lili Vačovski, 1999). Nije baš dečiji program, ali bilo je uzbudljivo prvi put doživeti to na velikoj letnjoj sceni.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Bilo šta što je komponovao Enio Morikone. Bila bi mi čast. Takođe je odlična muzika Gustava Santaolale u filmu „Babel“ (Alehandro Gonzales Injaritu, 2006).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Skoro sam pogledao Sorentinov „The Hand of God“ („E stata la mano di Dio“, 2021) i poželeo da idem u Napulj.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Andreja Zvjaginceva, Tomasa Vinterberga i Joakima Fon Trira. Kod mene u stan, pošto umem da kuvam i možemo da ostanemo dokle hoćemo.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Pošto radim i na filmu, mislim da bi bio pozitivno iznenađen koliko su stručni i sposobni naši filmski radnici. Amerikanci uveliko snimaju projekte kod nas, jer smo obučena, a jeftina radna snaga.

z

Film koji Vas čini srećnim?

- Makedonski dokumentarac „Zemlja meda“ („Honeyland“, Tamara Kotevska, Ljubomir Stefanov, 2019). Priča o životu pčelarke Hatidže koja živi u makedonskim planinama i koja uprkos svim preprekama, živi u neobičnom skladu sa prirodnim zakonima. Oduševio me i „Another Round“ (Tomas Vinterberg, 2020 ).

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Nikad nisam to poželeo, ali ima filmova za koje se pitam kako i zašto je neko dao novac da se snime.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Bilo je nekih eksperimentalnih prošle godine na Palićkom festivalu, ali sam zaboravio ime autora. Više volim dobro ispričanu priču.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Na regionalnom planu, voleo bih da se ekranizuju „Šindlerov lift“ ili „Što na podu spavaš“ Darka Cvijetića. I još više dečijih filmova, poput „Leto kada sam naučila da letim“.

Omiljeni filmski rivali?

- Volim rivale koji su primorani da rade zajedno. Kao Volter Vajt i Džesi Pinkman u seriji „Breaking Bad“.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Prvo mi pada na pamet scena sna u „Stalkeru“ (Andrej Tarkovski, 1979), sa onim crnim psom koji dođe i sklupča se pored njega dok leži u kanalu.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Skoro sve replike iz „Kad porastem biću Kengur“ (Radivoje Andrić, 2004). Hajde nek’ bude neka pristojna za ovu priliku: „Vodi je u mrak da ti sija.“ Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Možda mali žuti Minionsi iz „Despicable Me“.

Rastislav Ćopić, reditelj

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Na prijatelja „Champagne Supernova“, Oasis. Na člana porodice Josipa Lisac.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Ako mora pesma „The Great Gig in the Sky“ Pink Flojda „Push the Sky Away“ Nika Kejva. Može i „The Ecstasy of Gold“ Morikonea. Ako ne mo-

ra pesma, onda Liturgiju Svetog Jovana Zlatoustog.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Pesma „Mrgud, gorostas i tat“ benda Pips Chips & Videoclips je za mene pesma o slobodi i uživanju u životu.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Ljubav se zove imenom tvojim“, Dino Dvornik. Koje god da je ime.

Vaša pjesma za karaoke?

- Nešto od Vlada Georgieva, da zabavim sve i ne falširam mnogo.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Teško mi je da napravim taj izbor, volim razne autore i žanrove.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Zoran Zarubica, moj prijatelj sa klase, bubnjar Buč Kesidija. Ljubomoran sam na njega. Pozdravljam ga ovim putem i predlažem za sledeći intervju.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Toša Proeskog. Od skorije, možda Koen ili Bouvi. Mada sve što ide prirodnim tokom je u redu.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Neka bude „Wild Dance“, Ruslana. Evrovizija uopšte. Treš, a svi gledamo.

sam etim rom

21

Miloš Zvicer

Četvrtak, 30. jun 2022.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- To su bili posteri Tupaka, Eminema, 50 Centa. Hiphop me pratio tokom odrastanja.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- On neće, ali njegova muzika hoće.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Za tu priliku idealne su „The Office“, „How I Met Your Mother“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Na detinjstvo me podsećaju „Bolji život“, „Porodično blago“, „The X-Filles“, telenovele, „Moćni rendžeri“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Jutro će promeniti sve“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Pretencioznu i sapunjavu„Game of Thrones“. Nisam uspeo da se probijem kroz prvu sezonu.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Mo ž d a b a š „G a m e o f Thrones“. Tako kažu.

Rastislav Ćopić: Makedonska ,,Zemlja meda“ čini ga srećnim

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Koverta sa 20 hiljada maraka koju Zlatko (Nebojša Glogovac) izgubi u „Porodičnom blagu“.

Najdraži par iz serije?

- Sol Gudman i Kim Veksler iz serije „Better Call Saul“.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Hajde nek’ bude „Baywatch“.

Bilo bi više zadovoljstvo nego posao.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija, iako sam uvek saosećao sa Tomom. M. ČAVIĆ

M

ladi reditelj Rastislav Ćopić na trećoj godini studija stvorio je komad „Pošto gvožđe“ koji je postao dio repertoara „Ateljea 212“, „Sudentskog grada“.

Nimalo lak zalogaj velikog Bertolda Brehta donio mu je kartu za naredne pozorišne destinacije - „Sol na rane“ po tekstu talentovane Tee Matanović, „Lekcija“ Ežena Joneska s kojom je diplomirao na FDU u Beogradu.

I eto njega kod nas! Na poziv Nikšićkog pozorišta da režira komediju, poklonio nam je „Boing, boing“ francuskog dramaturga Marka Kamoletija, u adaptaciji Isidore Milosavljević. Uživali smo u smijehu, jer nam je danas najpotrebniji, u novoj energiji sjajnog ansamla (Stevan Vuković, Žana Gardašević-Bulatović, Jovan Krivokapić, Gordana Mićunović, Maja Stojanović, Nikola Vasiljević), a pozorište u Nikšiću dobilo je predstavu koja će se igrati i na ostalim pozornicama. Ćopić ovih dana asistira režiseru na snimanju jednog sitkoma, a ljeto će provesti pripremajući naredni projekat u teatru. U pauzi čita knjige koje je dobio na poklon u Nikšiću i gleda novu sezonu serije „Better Call Saul“.

Naš gost povešće vas i u Napulj, napraviti večeru i sve to uz još jednu rundu „Obrtaja“.

22

Četvrtak, 30. jun 2022.

edna sasvim ,,nediznijevska“ priča, sa animacijom u stilu klasičnog Diznija. Treba li uopšte dodati da takav ,,The Secret of NIMH“ kompanija Volt Dizni nije imala ni petlje da snimi, ni računice da uđe u projekat?

Prije 40 godina, ,,NIMH“ je nudio nešto što je bilo apsolutni raritet u američkoj dugometražnoj animaciji: interesantnu premisu!

Ludi eksperiment

Ide otprilike ovako: mala porodica samohrane majke siromašnih miševa pod opasnošću je da, zbog rane žetve, mora napustiti dom na farmi. Jedan njen dječak Timoti je bolestan; ispostaviće se, zbog upale pluća. Ona, gospođa miš – gospođa Brigs, svjesna je da dijete mora mirovati makar tri sedmice; a žetva je praktično tu i oni moraju da pobjegnu. E, tu će slučajno saznati za tajnu zajednicu miševa pod zemljom.

A film dočekati sjajan obrt: svi oni bili su laboratorijski miševi koji su eksperimentom postali inteligentni kao ljudi. Dakle, ,,The Secret of NIMH“ je prva animacija u kojoj postoji jasan uzrok i razlog za ,,pametne“, kvazičovjekolike životinje!

Sada zvuči potpuno nevjerovatno, ali da - ,,Volt Dizni“ studio odbio je priču o miševima sa ,,problemom“ superiorne inteligencije, njihovu borbu za opstanak na jednoj sve više negostoljubivoj farmi, a sve u Jedinstveni likovi u zajedničkom poduhvatu protiv strašnog čovjeka

,,The Secret of NIMH“, sa

Livadski mišev u američkom snu Skraćenica ,,NIMH“ - Nacionalni institut za mentalno zdravlje, pozornica je krupnih interesa za eksperimente koji uglavnom pođu po zlu. Kakva kritika na račun farmaceutskih lobija i neetičkih istraživanja, prije skoro pola vijeka, u animaciji koja je ,,samo“ prikaz dječje knjige

projektu nekih od najboljih Diznijevih animatora. Don Blut, najveća faca među njih 11, digao je sidro iz kompanije i otvorio malu produkcijsku kuću, pa obezbijedio prava na

ekranizaciju knjige ,,Mrs. Frisby and the Rats of NIMH“...

Onda ponovo pošao u Dizni i od predsjednika kompanije Rona Milera (Voltov zet) tražio podršku. Miler je čak odamericancinematheque.com

J

danofgeek.com

kalendar

bio da pogleda ,,Banjo“, polučasovni ,,pokazni projekat“ kojim se novi mali studio želio da se predstavi! Potom je Blut zakucao na vrta Volfganga Rajtermana, Diznijevog direktora animacije... I dobio sljedeće odgovore: ,,Ne, već imamo jednog slavnog miša, pa svi znaju za Mikija Mausa.

Ne, već imamo dugometražni film o miševima, zove se ,,Rescuers“ i sasvim je dovoljan“!

Potom u jednačinu upada ,,Aurora Productions“ studio.

Ponuda je bila ovakva: oko 5,7 miliona dolara za produkciju i 30 mjeseci vremena da se film završi. Apsolutno premalo i prekratko za viskoi kvalitet animacije, u tom vremenu. I Blut je ipak prihvatio...

Magija filma ,,The Secret of NIMH“ je u prostoj činjenici da tim pametnim miševima sva saznanja ljudske svijesti i pomažu i odmažu. Oni su

Četvrtak, 30. jun 2022.

23

asvim atipičan hit animacije, slavi 40. rođendan imdb.com

vi

diznijevske magije, u priči koja je u potpunosti dio naše realnosti.

Nova pravila

Poster animiranog hita koji je ,,Volt Dizni“ studio odbio da producira

Neodoljiva junakinja gospođa Brisbi u strašnoj avanturi

uspjeli da razviju sasvim tajnu zajednicu, pod zemljom i ispod farme, zahvaljujući ljudskoj tehnologiji; a istovremeno, postali su od tehnologije potpuno zavisni. U njihovom društvu je lako prepoznati i taštinu, sujetu, pokvarene ambicije, nepovjerenje prema novom i različitom; u istoj mjeri i kao hrabrost, spremnost na žrtvu za drugog...

Usud čovjeka

Dakle, ta sjajna ekipa miševa pati od svega onog što je usud ljudskog postojanja. I ne samo to; oni proživljavaju golgotu bilo koje (sasvim ljudske) sirotinje, suočene sa prirodnom katastrofom. I još upadaju ,,u klinč“ sa nekim strašnim, užasnim i ogromnim čovjekom, koji želi da ih se riješi. Neko ih smatra kao eksperiment koji je pošao po zlu... I oni moraju sve to da prežive; da otkriju i dose-

gnu neki novi dom. Praktično, da prožive svu realnost dostizanja američkog sna!

Tako Blut, kao da neće, podvaljuje Amerikancima jednu animaciju koja, suštinski, ne odstupa od narativa velikog ,,The Grapes of Wrath“ (Džon Ford, 1940) klasika američke pustolovine i golgote. Ono što je za vanvremenski film, u ekranizaciji velikog djela pisca Džona Stajnbeka, bio besmrtna ikona Holivuda Henrija Forda – sada je bila animirana gospođa Brisbi (glas Elizabet Hartman)! I njeni sjajni pomagači: vođa podzemne zajednice miševa Nikomedus (Derek Džakobi), pa vrana Džeremi (Dom Deluiz)... Sa svima njima Amerikanci su, u neočekivanom bioskopskom hitu, prije 40 godina bili potpuno oduševljeni: jer su dijelili njihove, realne životne probleme.

I sve to, naravno, u formi i obličju grandiozne animacije bilo kog Diznijevog klasika. Za jedan raskošni svijet koji se blistavo razgranava pod zemljom, praktično pred nosom nekih indeferentnih i strašnih ljudi...

Naravno da je ovakva priča previše komplikovana za najmlađu ,,diznijevsku“ publiku; naravno i da je tu previše likova, previše etičkih dilema, da znate da je ,,NIMH“ do kosti priča za odrasle. E da, skraćenica ,,NIMH“: Nacionalni institut za mentalno zdravlje.

Pozornica krupnih interesa za eksperimente koji uglavnom pođu po zlu. Kakva kritika na račun farmaceutskih lobija i neetičkih istraživanja, prije skoro pola vijeka – u animaciji koja je ,,samo“ prikaz jedne dječije knjige!

Sve to ne bi bilo dovoljno za uspjeh, da ,,The Secret of NIMH“ nije bio potpuni artistički uspjeh. Da nema savršen ritam akcije, pametno postrojene i dozirane fleš-bekove, likove koje ćete zavoljeti i osjetiti ,,svojim“ u prvih 15 minuta.

Dakle, da nema jedne tipično

Takav film može i da ,,proda“ jedan tipično magijski obrt i dodir nadnaravnog – amulet sa kojim gospođa Brisbi ,,rješava stvar“ u ključnom obrtu priče...

Jer je i tu simbolika jaka i jasna: tiče se isključivo njene spremnosti i sposobnosti da preuzme inicijativu, uhvati konce života u svoje ruke – što nije na bilo koji način lako za nemoćnu, razočaranu i na mnogo životnih koraka spoticanu ženu.

Tako je ,,NIMH“ naprečac postao i emancipatorska priča!

Nakon 40 godina od premijere, najlakše je primijetiti da američka animacija nema ni izbliza tako etički provokativnih, neočekivano angažovanih priča, kao što je to ,,The Secret of NIMH“. Diznijev studio i dalje igra ,,na siguricu“; a oni manji studiji mnogo teže dolaze, uopšte, do prilike da rade po nekim skupim budžetima.

Don Blut nikad više nije uspio da snimi tako uspješan i dobar animirani film: najbliži je bio velikom uspjehu sa ,,Anastasia“ (1997), koju su takođe opisivali kao pretjerano mračnu, politički ,,sumnjivu“ i djeci neprikladnu priču... I sam ,,The Secret of NIMH“ nastavak bio je potpuno nepotreban i promašen: kao da animatori nijesu shvatili, da su prije 40 godina uhvatili jednu sasvim zaokruženu priču kojoj ne treba ni slova ni frejma dodati.

Pa ipak, nakon ,,The Secret of NIMH“, prvoklasna animacija mijenjala je pravila: likovi su dobili, konačno, raskošan, realan i posve ljudski govor tijela.

Sami ljudi nijesu više bili nekakva iluzorna titanska bića koje u kadru vidimo najviše do iznad članaka... A okruženje radnje postalo je konačno detaljno, mimo šablona – nešto što u vrhunskoj animaciji može postati lik i važan segment priče, samo po sebi. Uz potentnu i opominjuću priču koju sigurno nećete zaboraviti. Nije loše za tajnu podzemnu zajednicu miševa, odbjeglih nakon ,,eksperimenta koji je pošao po zlu“!

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 30. jun 2022.

afcinema.com

kalendar

Prisjetimo se najboljih skupština sa velikog platna p

Moćne lekcije važnosti demokr Geri Oldman kao Vinston Čerčil u trenutku sudbonosnog govora u Vestminsteru

Dok se države demokratije svakog 30. juna podstiču da usmjere retoriku ka jačanju stabilnog političkog sistema, akteri u svim segmentima umjetnosti imaju pregršt inspiracije da izvuku kontekst iz parlamentarnih previranja

D

ok se širom planete gubi povjerenje u političke institucije, a time i u sam koncept demokratije onamo gdje je prisutna, ekonomska stagnacija i polarizovane politike čine i one najrazvijenije države krajnje nespremnim da se suoče sa problemima koji su rezultat populističkih i nacionalističkih pokreta.

Ovog scenarija pribojavale su se i one male grupe parlamentaraca, koje su 1889. godine oformile Interparlamentarnu uniju (IPU), ne bi li se kroz ovo tijelo posvetile promovisanju mira kroz parlamentarnu diplomatiju i dijalog.

Ujedinjene nacije spavale su dubokim snom sve do 2018, kada su konačno uspostavile Međunarodni dan parlamentarizma, koji se slavi svakog 30. juna, na dan osnivanja IPU.

Iza kulisa

I dok se parlamentarne demokratije svake godine podstiču da usmjere retoriku ka jačanju stabilnog političkog sistema, akteri u svim segmentima umjetnosti imaju pregršt inspiracije da izvuku kontekst iz parlamentarnih previranja. U ovoj simpatičnoj političko-umjetničkoj igri ipak preovladava muzika, dok film igra sporednu

ali katkad prelomnu ulogu kada je potreban neki političko-državni vrisak samopouzdanja.

Stoga, za ovaj Međunarodni dan parlamentarizma spremili smo zanimljivu listu filmskih ostvarenja u kojima je tu prelomnu rolu odigrao sam parlament, odnosno neki od aktera u tom legislativnom tijelu ili zdanju.

Bez obzira na to što fascinantnu glumačku izvedbu Oskarovca Danijela Dej-Luisa u biografskoj drami ,,Lincoln“ iz 2012. godine, u režiji Stivena Spilberga, za ovu priliku ćemo se ipak podsjetiti jednog od ključnih govora u američkom Pred-

stavničkom domu. Maestralni Tomi Li Džons u ulozi žestokog protivnika ropstva i diskriminacije Tadeusa Stivensa, jednog od lidera ,,radikalnih republikanaca“, u jednom od ključnih obraćanja demokratama, koncizno definiše gorući problem u Sjedinjenim Državama u tom periodu. ,,Kako mogu da smatram da su svi ljudi jednaki, kada ovdje preda mnom stoji demoralni gospodin iz Ohaja?“.

Ne tako tipičan ali krajnje jednostavan britanski film o Donjem domu, engleskoj politici, i ciničnim politicharima, ,,No Love for Johnie“ Ralfa Toma-

25

povodom Svjetskog dana parlamentarizma

sa iz 1961. godine, koji je baziran na istoimenom političkom romanu jednog laburiste, interesantan je prikaz onoga što se dešava iza kulisa u Vestminsteru. Piter Finč u ulozi laburiste Doznija Birna nonšalantno uspijeva da kroz parlamentarne prostorije donese moralnu igru, u kojoj jedan običan poslanik mora odabrati između privatnog života i pozicije u centralnoj Vladi.

Kejt Blančet imala je zadatak da precizno odigra kraljicu Elizabetu Prvu čak dva puta kod istog režisera, Šekara Kapura –1998. godine u filmu ,,Elizabeth“ i ,,Elizabeth: The Golden Age“ 2007. godine.

Uspon i pad

Obje role, za koje je bila nominovana za Oskara u kategoriji glavne ženske uloge, usljed istorijske konotacije, zahtijevale su svojevrsnu igru u Parlamentu. Ipak, ključna scena u prvom filmu, u kojoj Blančet parlamentu predstavlja ,,religijsku reformu“, odnosno Zakon o uniformizmu, važan je segment, što iz istorijskog što iz feminističkog ugla. ,,Kako Vas ja mogu prisliti, Vaša milosti? Ja sam samo žena. Jednostavno Vas pitam: može li bilo koji čovjek, zaista, služiti i biti vjeran dvojici gospodara?“.

Paolo Sorentino 2008. godine završava ekranizaciju teksta o Đuliju Andreotiju, 41. predsjedniku Vlade Italije, koju je vodio čak sedam puta. Komad ,,Il Divo“ iz 2008. godine, dobitnik posebne nagrade žirija na Kanu, biografska je drama koja govori o usponu i padu premijera, kao i njegove veze sa italijanskom mafijom.

Fenomenalna izvedba Tonija Servila dovoljan je razlog da se

Genijalni Toni Servilo, ključna figura u Sorentinovoj političkoj igri ,,Il Divo“

su dobijali dozvolu da snimaju unutar Parlamenta.

Zidovi Vestminstera

Režiserka Sara Gavron uspjela je da za ovako važnu tematiku borbe žena za pravo glasa u Britaniji dobije dozvolu da se provuče kroz parlamentarne odaje, što je kao rezultat donijelo još efektniju dramatizaciju ove fabule.

Veliki Frenk Kapra volio je da zamrsi političke račune. A 1939. godine približio je Amerikancima kako stvari zaista izgledaju u njihovom Senatu, uz obavezni šaljivi ali upozoravajući ton.

Film „Mr. Smith Goes to Washington“ iskoristio je da pokaže moć demokratije na jednom sa-

theatlantic.com

o ratije

vratimo na ovaj Sorentinov film, ali i sjajna fotografija Luke Bigacija, s posebnim fokusom na one scene u italijanskom Senatu koje egzaktno definišu lavirint političke drame.

Filmovi kojima se fabula tako lako okreće oko Vestminsterske palate u Londonu, srcu britanske politike, često ostavljaju najjači utisak. Fascinacija britanskim liderima nije ništa manje intenzivna, što jasno pokazuju dva važna ostvarenja koja smo imali prilike da vidimo u posljednje dvije decenije. Jedna od upečatljivih scena je ona kada se Meril Strip u ulozi Margaret Tačer u ,,The Iron Lady“ 2011. godine u režiji Filide Lojd, obraća opoziciji u krajnje feminističkom tonu, aludirajući da bi lider laburista mogao da obrati pažnju na to što ona govori, a ne kako je to izgovorila.

Naravno, usljed više faktora, s fokusom na istorijski, efektniji je govor Gerija Oldmana u ulozi Vinstona Čerčila u Donjem domu u ostvarenju ,,Darkest Hour“ Džoa Rajta iz 2017. godine. Istorijska scena u kojoj Čerčil podvlači da će se Ujedinjeno Kraljevstvo boriti i na plažama i u važduhu i da se ,,nikada neće predati“, dramatično je skockana u poslaničkoj vrevi uskih klupa Vestminstera, koje su kreirane u studiju, po skicama tadašnjeg doma.

Džo Rajt mogao je snimati u zgradi Vestminstera pored Temze, ali se odlučio na kreiranje novog ambijenta usljed traganja za autentičnošću iz tog perioda. Ta opcija nije se mnogima nudila. Interesantno, sve do filma ,,Suffragette“ 2015. godine, režiseri i producenti nije-

Briljantna Meril Strip u roli Margaret Tačer

svim jednostavnom primjeru.

Legendarne scene u kojima Džejms Stjuart u ulozi senatora Smita jasno definiše pojam „filibastera“ u Senatu, koncizna je politička igra u Kaprinom stilu.

Pored Kapre, političke legislativne lekcije Amerikancima ponudio je i Oto Preminger, koji se volio igrati senatorskih igara.

Fenomenalna drama „Advise and Consent“ iz 1962. godine po istoimenom romanu koji je nagrađen Pulicerom, jedna je od važnih političko-filmskih lekcija.

Jedno od najinteresantnijih revolucionarnih političkih figura Oliver Kromvel bio je akter nekoliko filmskih ostvarenja.

Jedan od njih je i film Kena Hjuza „Cromwell“ iz 1970, sa Ričardom Harisom i Alekom Ginisom u glavnim ulogama, ostavio je bez sumnje najjači utisak. Interesantan uvid u važnost parlamenta donio je i Vilijam Deterle sa biografskom dramom „A Dispatch from Reuters“ 1940, o životu Pola Rojtera, koji je izgradio najpoznatiji medijski servis. Jedna od ključnih scena u Parlamentu na kraju ostvarenja jasna je poruka režisera o važnosti medija ali i moći zdanja kraj Temze.

L. MURSELJEVIĆ

pinterest.it

Četvrtak, 30. jun 2022.

26

Četvrtak, 30. jun 2022.

PODGORI č ARENJE

N

ije bilo tad mimova, ali duh i žaoka karikature bili su taman isti kao meme. Na jednoj, kralj Nikola predstavljen je na trošnom, bušnom i malom čamcu ,,Antivar“, sa dvojicom brkatih junačina, kako se u vodi Jadrana približava moćnoj francuskoj ratnoj krstarici...

Bio je to samo jedan od načina, na koji je austrijska štampa u humorističnom listu ,,Die Muskete“ prije više od vijeka vršila suptilnu propagandu protiv vladara Crne Gore. Zasluga je, prije svih, Vladimira Jovanovića, koji je prije više od pola decenije domaćoj javnosti predstavio neke od austrijskih karikatura, u kojima je ismijavan crnogorski kralj – da sada uopšte i znamo za ovo propagandno blago. Neke od karikatura su i dio sjajne disertacije Kristijana M. Kelera ,,Neprijatelj. Nacionalni stereotipi u karikaturama iz Prvog svjetskog rata na primjeru humorističkoga nedjeljnika Die Muskete“.

Prije svega, ove karikature sjajan su podsjetnik na to, u kojoj mjeri je propaganda prije više od vijeka imala isti ,,manir“ kao i sada. Takođe, sjajna su opominjuća slika jedne Evrope koja je, polako, klizila u svjetski rat – kao da je to nešto tako lako, pa da sve to bude dio ,,bezazlene“ humoreske...

I svašta su tu bečki autori ismijavali: na primjer, sami čin krunisanja kralja Nikole 1910. godine. Na slici već ispijen starac (interesantno, totalni kontrast u odnosu na prenaglašene prikaze kralja sa velikim viškom kilograma na drugim karikatu-

rama) – uz, naravno, pretjerano veliku krunu nabačenu preko crnogorske kape.

I ironični natpis: ,,Mladi kralj“. ,,Die Muskete“ se ipak nije usudio da Nikolu naziva ličnim imenom: uvijek je to bio ,,Nikita“, očigledno ciljajući jake veze i zavisnost vladara iz kuće Petrovića od pomoći ruske carske porodice. Tako je na brojnim karikaturama kralj Nikola i naslikan, u podređenom položaju, u odnosu na ruskog cara Nikolaja Drugog. Ali, ima tu i još aktera: recimo, turski sultan Abdul Hamid Drugi i bugarski car Ferdinand Prvi, kao i srpski kralj Petar Prvi su bili u podjednakoj mjeri meta propagandne žaoke. I svi, naravno, inferiorni i ,,bijedni“ spram austrijske moći.

Nije, interesantno, ni žaoku karikaturista zaobišao ni grčki kralj Đorđe Prvi; lako je shvatiti, kakav je bio stav tadašnjih Bečlija prema Balkancima, njihovim narodima i vladarima... A najopasnija, kao očigledan vjesnik planetarnog rata, karikatura je na kojoj je kralj Nikola jedan od onih koji, nakon sarajevskog atentata, umiva ruke u lavoru (naravno, austro-ugarske) krvi.

Nedjeljnik je izlazio sve do (ponovo, ratne) 1941. godine. I u značajnoj mjeri oblikovao svijest javnosti u Beču, pripremao je za rat – koji će, ispostaviće se, značiti i propast austro-ugarske imperije. Još interesantniji je spisak umjetnika koji su u tom listu radili – na primjer, slavni slikar Karl J. Polak.

Na spisku karikaturista je, interesantno, i Jozef Danilovac – austrljski slikar sa

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

bridgemanimages.com

Kralj Nikola na karikaturi

Iz lista ,,Die Muskete“ iz 1912. godine

balkanskim korijenima... Da su se, ipak, dvije pripadnosti tukle u njemu, dokaz je ona najčuvenija slika i prikaz slijepog narodnog guslara Filipa Višnjića. Njen autor nije bilo koji balkanski rodoljub – već upravo Austrijanac Danilovac. Isti taj, koji je u jednom humorističnom listu, Austrijance pripremao za sudbonosni rat Stojan STAMENIĆ na Balkanu.

Motivi u duginim bojama na popularnim londonskim pločnicima

LONDON CALLING

Marš ka napretku Ovogodišnji prajd simbolično će krenuti sa istog mjesta kao i prije pet decenija, kako bi se odalo priznanje aktivistima koji su bili dovoljno hrabri da 1972. hodaju za slobodu

T

radicionalno, početak ljeta u Londonu rezervisan je za koloritno slavlje reflektovano kroz dugine boje. Iako šetnjom kroz određene londonske Di-džej šou u disko tonovima

okruge ne biste mogli da zaključite da li je jun ili neki drugi mjesec, s obzirom na to da su simboli LGBTQ svuda, ovaj mjesec s pravom nosi neku simboliku a i težinu istorijske borbe za prava ove zajednice, koja pronalazi mjesto i u onim londonskim ćoškovima koji nijesu ,,popularni“. A događaji koji su organizovani u danima za nama, tradicionalnog ,,prajd“ mjeseca, bili su samo uvertira u ono što će krenuti od ovog vikenda – u proslavu pet decenija od prve organizovane ,,prajd“ šetnje u Londonu.

Uprkos činjenici da je Vestminster nakon izuzetnog pritiska 1967. usvojio Zakon o seksualnim deliktima, koji je legalizovao istopolne odnose, Londonci su zbog određenih specifičnosti u tom Zakonu organizovali mini- proteste. To je krunisano ,,karnivalskom paradom“ u kojoj je učestvovalo oko 500 ljudi i koja je 1. jula 1972. krenula od Hajd parka do Trafalgara, i preko noći se pretvorila u prvi londonski prajd.

Ipak, to je samo ,,tehnički“ prvi prajd. Za važnost samog pokreta mnogo su bitnije bile demonstracije na sjeveru Londona u novembru 1970. godine.

Nakon što je jedan od članova takozvanih ,,mladih liberala“ uhapšen u Hajburi fildsu zbog

,,nemoralnog čina“, 150 članova ,,Gej oslobodilačkog fronta“ održalo je miting na ulicama zbog policijske torture. Ove će se demonstracije pokazati kao ključne u borbi za LGBTQ prava, posebno u kontekstu izmjene i adaptacije zakonskih akti koji uređuju ovu oblast.

Ovogodišnji prajd simbolično će krenuti s istog mjesta kao i prije pet decenija, kako bi se odalo priznanje aktivistima koji su bili dovoljno hrabri da 1972. godine marširaju za slobodu.

Tema ovogodišnjeg programa je ,,sav naš prajd“ čiji je cilj da ,,ujedini kolektivnu prošlost, sadašnjost i budućnost prajda iz svakog kutka LGBTQ zajednice“. Organizatori su poručili da očekuju više od 50 hiljada ljudi koji će ,,marširati ka napretku“.

Nakon ,,prajda“, londonski ćoškovi spremili su pregršt simpatičnih opcija koje će na specifičan način obilježiti ovaj pedesetogodišnji jubilej. Pored Soha koji se smatra najvećim ,,gej-komšilukom“ u UK, s fokusom na Karnabi ulicu, koja je tradicionalno ukrašena u duginim bojama, na sjeveru grada organizovane su LGBTQ ulične žurke. U okviru njih su lokalni di-džejevi hvatali disko-orijentisane LGBTQ zvuke.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić