Srijeda, 30. avgust 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20745 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
IZA KULISA: Umjesto Milana Lekića na čelo Rudnika uglja Pljevlja došao Alen Petar Štulić, partijski kadar Bečićeve stranke
Imenovanjem Štulića, kadra
Demokrata, prekinuta je praksa u raspodjeli ,,po dubini“ da iz iste stranke ne mogu biti predsjednik
Odbora direktora i izvršni direktor. Osim pune kontrole
Rudnika uglja, gdje su i v. d. izvršnog direktora i predsjednik
Odbora direktora iz Demokrata, Bečićeva stranka zauzima ključne pozicije i u dvije najznačajnije
energetske kompanije: EPCG gdje je izvršni direktor Nikola Rovčanin i CEDIS na čijem čelu je Vladimir Čađenović. Kontrola energetskog sektora donosi veliki novac, ali i mogućnost za masovno partijsko zapošljavanje, što je naročito izraženo posljednje tri godine
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kaže da se ne miješa u unutrašnja pitanja u našoj državi, ali da očekuje reforme
KOMENTAR
Piše: Milorad PUSTAHIJA
Novinar Pobjede pred policijom juče negirao bizarne navode iz prijave osuđivanog nasilnika i osnivača više od 30 NVO
Prosvjetni inspektor još prošle godine utvrdio da direktor SPŠ u Kotoru krši zakon i da to može za posljedicu da ima prijedlog za njegovo razrješenje
Iz Ministarstva prosvjete su kazali da će danas odgovoriti na pitanje zašto ministar prosvjete Miomir Vojinović nije reagovao na nalaz inspekcije i zašto je Ratko Petrović još direktor
Za kćerku čak izmišljao
na čelo Rudnika uglja Pljevlja došao Alen Petar Štulić, partijski kadar Bečićeve stranke
PODGORICA - Novi vršilac dužnosti izvršnog direktora Rudnika uglja Pljevlja Alen Petar Štulić je funkcioner Demokratske Crne Gore, saznaje Pobjeda.
To su saopštila dva izvora Pobjede bliska Odboru direktora te elektroenergetske kompanije.
– Štulić je kadar Demokratske Crne Gore i desna ruka predsjednika Odbora direktora Dušana Janjuševića koji je takođe kadar Demokrata i njihov visoki funkcioner – saopštili su izvori Pobjede.
SMJENA
Odbor direktora Rudnika uglja Pljevlja je početkom ove sedmice jednoglasno usvojio odluku o smjeni izvršnog direktora Milana Lekića, nakon što je inspekcija rada utvrdila da je on nezakonito imenovan na tu dužnost.
Za vršioca dužnosti do izbora izvršnog direktora a najduže 60 dana imenovan je Alen Petar Štulić. Štulić, iako je u sa-
Imenovanjem Štulića, kadra Demokrata, prekinuta je praksa u raspodjeli ,,po dubini“ da iz iste stranke ne mogu biti predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor. Osim pune kontrole Rudnika uglja, gdje su i v. d. izvršnog direktora i predsjednik Odbora direktora iz Demokrata, Bečićeva stranka zauzima ključne pozicije i u dvije najznačajnije energetske kompanije: EPCG gdje je izvršni direktor Nikola Rovčanin i CEDIS na čijem čelu je Vladimir Čađenović
opštenju predstavljen kao ,,zaposleni u Rudniku uglja“, je i visoki funkcioner Demokratske Crne Gore. Prema podacima sa sajta Demokrata, Alen Štulić je član
Izvršnog odbora Demokratske Crne Gore i bio je 24. na listi Demokrata na lokalnim izborima u Pljevljima održanim prošle godine. Imenovanjem Štulića, kadra
Demokrata, prekinuta je praksa u raspodjeli ,,po dubini“ da iz iste stranke ne mogu biti predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor. Podaci koje objavljuje Pobjeda
otkrivaju da se kontrola energetskog sektora iz nekadašnjeg DF-a seli ka Bečićevoj stranci. Osim pune kontrole RUP gdje su i v. d. izvršnog direktora i predsjednik Odbora direktora
iz Demokrata, Bečićeva stranka zauzima ključne pozicije i u dvije najznačajnije energetske kompanije: EPCG gdje je izvršni direktor Nikola Rovčanin i CEDIS na čijem čelu je Vladimir Čađenović. Čađenović takođe po rješenju inspekcije nije izglasan zakonito, ali on i dalje ostaje na čelu CEDIS-a.
KONTROLA
Kontrola energetskog sektora donosi veliki novac, ali i mogućnost za masovno partijsko zapošljavanje, što je naročito izraženo posljednje tri godine. Prema zvaničnim podacima koje je objavila Pobjeda, u tri ključne kompanije energetskog sektora CEDIS, EPCG i Rudniku uglja Pljevlja je u posljednje tri godine zaposleno preko 1.300 radnika. Rekorder je RUP sa preko 600 novozaposlenih.
U javnom saopštenju
Odbora direktora na čijem je čelu kadar Demokrata
Dušan Janjušević otkriven je frapantan podatak da je u posljednje tri godine Crkvi Srbije donirano
novca u iznosu od čak 150.000 eura.
– Odbor direktora Rudnika odobrio je svojim odlukama SPC više od 150 hiljada eura za prethodne tri godine, a tako će biti i ubuduće.
Cijenimo i uvažavamo vašu zabrinutost kao duhovnog pastira pravoslavnog naroda u Pljevljima, ali smo Vas dužni obavijestiti da ovaj organ postupa isključivo po zakonu i da ne smijemo
na bilo koji način ugroziti funkcionisanje najznačajnije crnogorske kompanije, bilo kojim nezakonitim postupanjem. Znamo, Vaše Preosveštenstvo, da ni Vi, kao ni sveštenstvo i
monaštvo ne bi željeli da bilo koji vjernik postupa suprotno zakonima i da čini krivična djela - navodi se u saopštenju. Rudnik uglja pomaže Crkvi Srbije i mehanizacijom u radovima oko Manastira Svete Trojice pa je ukupna cifra donacija prema podacima višemilionska.
Pobjeda je sredinom jula objavila da smjenu Lekića traže članovi OD iz Demokrata i Bošnjačke stranke, za šta im je potrebna podrška članova iz SNP-a i Ure. Krajem juna izabran je novi bord, u kojem nema Slavice Batizić i Veljka Vasiljevića (DF), nego su ostali Dušan Janjušević (Demokrate), Srđan Smolović (Ura), Emir Bidžan (BS), te Miroslav Gogić i Nikola Đuković (SNP). Smijenjeni direktor Milan Lekić, koji je i poslanik u Skupštini Crne Gore, saopštio je da je riječ o ,,političkoj montaži“ i najavio da će konkurisati za izvršnog direktora, kojeg nakon sprovedenog postupka bira Odbor direktora. – Nema nijedne kompanije čiji je većinski vlasnik država u kojoj direktor nije imenovan na isti način kao što sam i ja. Pojedini ljudi iz OD, a ja ih nazivam kukavice, nijesu smjeli od građana da krenu direktno na moju smjenu, nego su tražili povod. To je podmukla igra, ali sam ubijeđen da neće proći – rekao je Lekić. Nenad ZEČEVIĆ
Vrhovno državno tužilaštvo bez odgovora na pitanja Pobjede hoće li biti formiran predmet zbog video zapisa kojim se na društvenim mrežama poziva na takozvane auto-litije, a koji obiluje porukama koje su govor mržnje
PODGORICA – Vrhovno
državno tužilaštvo nije juče odgovorilo na pitanje hoće li biti formiran predmet povodom uznemirujućeg video snimka kojim se na društvenim
mrežama poziva na takozvane auto-litije 30. avgusta, ali u kojem se poziva i u boj (rat), napadaju manjinski narodi i širi govor mržnje.
Pitanja smo im uputili u poneđeljak veče, a jedno je glasilo da ako smatraju da u ovom slučaju tužilaštvo ne treba da reaguje po službenoj dužnosti objasne i zašto.
Video zapis traje minut i 14 sekundi, a stihovi koji ga uz muzičku podlogu prate, pored ostalog, su: „…i grakću crne ptice, na pravoslavnom krstu, opet se bude dušmani i psuju majku srpsku… U boj, u boj, u boj, ustani Srbine moj, ne idi nikud sa ognjišta svog, Srbina čuva slava i Bog“…
Snimak počinje i završava porukom, prije skoro tri godine preminulog, mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Amfilohija Radovića, vođe takozvanih litija, pred izbore u Crnoj Gori 2020, koje su ujedinile sve tadašnje opozicione političke aktere i intelektualce i donijele im izbornu pobjedu 30. avgusta te godine.
- Voks populi, voks dei. Glas naroda je glas Božji – poručuje Radović na početku i na kraju snimka, koji je i danas simbol 30-avgustovske pobjede u prosrpskim i proruskim krugovima.
Dalje se nižu snimci sa litija 2020, ali i fotografije četvorice političara koji se dovode u kontekst da su odgovorni što „…grakću crne ptice, na pravoslavnom krstu, opet se bude dušmani i psuju majku srpsku“…
Na video snimku nižu se fotografije lidera Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića, lidera Demokratske unije Albanaca Mehmeda Zenke, lidera Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića, lidera Pokreta „Evropa sad“ i mandatara za sastav nove vlade Milojka Spajića i doskorašnjeg predsjednika Crne Gore i lidera Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića
Njihove slajdove prati poruka „svi zajedno protiv izdajnika i svetinjokradioca“. Zanimljivo je da se u videu ne targetira lider Demokrata Aleksa Bečić iako je on ključni partner Spajića u potencijalnoj vladi. U poneđeljak veče na Tviteru je reagovao portparol opozicione Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić koji je konstatovao da je video sraman.
Povodom snimka juče se oglasio lider Liberalne partije Vatroslav Belan uz poruku da se suočavamo sa nastavkom onoga što je početo 2020. godine.
- Spot kojim se građani pozivaju na auto-litije zbog, kako se navodi, odbrane izborne volje građana koji su poslale opskurne, šovinističke i teokratske grupe koje rade protiv interesa građanske i evropske Crne Gore usmjeren je protiv ideje koju smo postavili 21. maja 2006 - ocijenio je Belan za Gradsku TV.
Dodaje da je mandatar za sastav nove vlade Milojko Spajić pod velikim pritiskom, ali se nada da će se oduprijeti u interesu Crne Gore.
Smatra da je poziv za „auto-kolone“ direktno usmjeren protiv sekularne, antifašističke, građanske, multikonfe-
sionalne i multikulturne Crne Gore.
- Kako drugačije komentrisati najavu o auto-litijama nego porukom koja je veoma poznata – da svaka revolucija jede svoju đecu. Za mene lično i za kolege iz LP nije neka šteta ako kontrarevolucija pojede svoju političku đecu, ali je velika šteta za crnogorsko društvo i evropsku Crnu Goru zato što ona ima intenciju da simbolički pojede evropsku i građansku Crnu Goru i biće potrebno još vremena i napora na procrnogorskom građanskom bloku da to spriječi - kazao je Belan.
Pojedini ovdašnji mediji bliski Srbiji juče su objavili da će se „auto-kolona upozorenja za odbranu izborne volje srpskoga naroda u Crnoj Gori“ održati danas, 30. avgusta, a neidentifikovani organizatori poručuju da će auto-kolonu održati u Pljevljima, inače rodnom gradu mandatara Milojka Spajića. K. K.
Odbor direktora kojeg vodi kadar iz ,,građanske DCG“ donirao Crkvi Srbije čak 150.000 eura
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kaže da se ne miješa u unutrašnja pitanja u našoj državi, ali da očekuje reforme
(Od naše novinarke)
BLED - Ministar vanjskih
poslova Gordan Grlić Radman rekao je da Crna Gora mora djelima pokazati da je opredijeljena za evropske vrijednosti, a ne samo deklarativno. Grlić Radman je na Bledskom forumu, na pitanje Pobjede o mogućnostima da naša zemlja bude članica EU do 2030. Godine, kazao da je najvažnije da se u Crnoj Gori formira vlast.
– Jer ova kriza malo duže traje. Zadnje poglavlje je bilo zatvoreno za vrijeme hrvatskog predsjedavanja i to juna 2020. godine. Puno je vremena od toga prošlo. Crna Gora je bila formirana na unutrašnju političku situaciju i mi očekujemo da Crna Gora koja se opredijelila za evropske vrijednosti i poštovanje ljudskih prava nastavi taj put procesa, ali sigurno da ona to mora pokazati na djelu kada je u pitanju formiranje vlasti koja bi trebala biti proevropski orjentisana ne samo u svojim deklaracijama nego i na djelu –rekao je Grlić Radman Pobjedi na Bledskom forumu, dodajući da želi da vidi reforme u Cr-
– Hrvatska kao susjed će rado pomoći kao i prethodnih godina. Iako sa Crnom Gorom nijesmo riješili nijedno otvoreno pitanje, svejedno je Hrvatska stajala uz Crnu Goru, dali smo Crnoj Gori šansu, ali Crna Gora mora pokazati na djelu da je spremna raditi na zatvaranju poglavlja i aktivno se uhvatiti u koštac sa
Upitan da li je sa premijerom Dritanom Abazovićem razgovarao o ovom pitanju, a nakon protestne note koju je Hrvatska uputila zbog broda ,,Jadran“, Grlić Radman je rekao da nijesu imali bilateralni sastanak.
– Sreli smo se i pozdravili. On je pitao: Kako si, kako si došao? Ja kažem: evo, upravo sam došao na hrvatskom brodu ,,Jadran“. On se nasmijao i to je sve - pojasnio je Radman.
– Svako čuva svoju imovinu, nije lako danas čuvati ni svoju imovinu, a kamoli otuđenu – dodao je on.
sanović ima snažnu podršku hrvatske Vlade, kao i HGI.
– Nama je drago da je Vuksanović ušao u Skupštinu, ali sve njegove aranžmane kada su u pitanju oni koji pregovaraju o vladi mi ćemo podržati – naveo je Grlić Radman.
Rekao je da se ne mogu miješati u unutrašnja pitanja u Crnoj Gori.
– To moraju odlučiti stranke i oni lideri koji su dobili podršku građana Crne Gore, ali svaku vlast koja bude proevropski orjentisana, koja bude željela ostvariti evropsku perspektivu hrvatska vlada će podržati – istakao je hrvatski ministar.
Piše: Milorad PUSTAHIJA
Ovo je čuvena latinska poslovica iz doba moćnog Rima, kasnije su je počeli eksploatisati prosvjetiteljski mislioci i vođe Francuske buržoaske revolucije poput Rusoa te masa modernih zagovornika demokratije. Semantički djeluje uzvišeno, a forma je kratka i savršena i u izvornoj latinskoj verziji se čak rimuje.
Problemi nastaju kod definisanja pojmova čije značenje protokom vremena evoluira. U Rimu su se u narod na početku računali samo građani Rima, bez obzira na populaciju osvojenih teritorija, sve do proglašenja Pax Romana. Glas robova nije bio glas Boga. Mada u tadašnjem politeizmu je bilo upitno i glas kojega boga od mnoštva njih. Kasnije u hrišćanstvu nije bilo dileme oko jedinoga Boga, niti je bilo kakve mogućnosti da se narod glasne o bilo čemu, jer je u svemu bila neupitna riječ Njegova koju je, naravno, interpretirala crkva. Kasnije, nakon perioda prosvjetiteljstva i pomenute Francuske revolucije i sekularizacije države, došlo je do promjena. Od tada glavna aktivnost je bila manipulacija razmišljanjem masa koje glasaju, kao i manipulacija izbornim procesima i uslovima i tehnikama glasanja.
mudrost Crne Gore. Znate da postoji puno otvorenih pitanja koja su rezultat velikosrpske agresije na Hrvatsku – istakao je Grlić Radman. Jedno od otvorenih pitanja je i kome pripada školski brod ,,Jadran“. Grlić Radman kaže da je brod 90. godine iz matične luke Lora u Splitu, išao u Tivat na remont, i da je trebalo da se poslije remonta vrati u Split.
U naše vrijeme to je dostiglo neslućene razmjere, a u Crnoj Gori je pobjeda kleronacionalističkih koalicija na izborima 30. avgusta 2020. godine dostigla kultni status. Ali, tri godine kasnije, nakon tragikomične vlasti ,,Božije koalicije“, na izborima 11. aprila 2023. godine ta prednost je nestala: naaaarod je glasao bitno drugačije. I sad se ponovno budi bunt kleronacionalista, najavljuju litije i auto-litije, ali ne više pod sloganom „Ne damo svetinje“, jer su ih nezakonito omunjili Temeljnim ugovorom, nego u odbranu ,,svete većine“ od 30. 8. 2020. godine iako je 11. aprila 2023. godine taj glas naroda izmijenjen?!
U čemu je fora? Isti je narod glasao u okviru istog izbornog zakonodavstva i istog ustavnog uređenja. Mora da trideseti august ima za srbujušću populaciju neko ogromno astrološko, metafizičesko ili istoričesko značenje.
Nakon niza provjera utvrdio sam da, osim te izborne pobjede 2020. i ,,pobjede“ Srbije protiv NATO 1999. godine, kao da se ništa bitno u istoriji Srbije nije dogodilo. Ili nijesu politički normalni ili im se stalno događa Ničeovo vječno vraćanje istog. Samo - na različitim teritorijama.
juma koji se traže – kazao je za Poman.
bjedu Grlić Rad-
Upitan da li očekuje da će Adrijan biti dio no-
Vuksanović ve vlade, rekao je da Vuk-
Kada su u pitanju bilateralni sporovi sa Crnom Gorom, rekao je da će ih rješavati u okviru bilateralnog dijaloga, koji je nužan.
– Nije bio običaj da bilateralna pitanja budu kamen spoticanja niti uslov, ali mi očekujemo razumijevanje i političku
Bivši američki zvaničnik posjetio Crnu Goru
PORTO NOVI - Doskorašnji visoki američki diplomata, nekadašnji vršilac dužnosti državnog sekretara u Birou za evropske i evroazijske poslove, Filip Riker, koji je u kratkoj privatnoj posjeti Crnoj Gori, susreo se u rizortu Porto Novi sa bivšim crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem.
Prema informacijama Pobjede, nezvanični susret starih poznanika bio je prilika za razmjenu mišljenja o aktuelnim procesima u Crnoj Gori, na Zapadnom Balkanu, kao i na globalnom nivou, posebno za otvorena pitanja u regionu za čije su rješavanje zainteresovane Sjedinjene Američke Države.
– Ali on je tamo zadržan 30 godina i mi smo vidjeli ovih mjesec dana da su se desile za nas neprihvatljive stvari. Jedno je izložba, ja to mogu razumjeti, ali obilježavanje 90 godina toga broda koji je nastao u Splitu, a da se nijednom riječju ne spominje Jadranska straža niti da je Jadranska straža najvećim dijelom finansirala njegovu izgradnju niti jednom riječju se ne spominje Hrvatska - rekao je Grlić Radman. Jovana ĐURIŠIĆ
Dugogodišnji strani diplomata kazao je za Pobjedu da Riker slovi za jednog od najboljih poznavalaca regiona Jugoistočne Evrope i vrlo poštovanog američkog diplomatu čija se riječ sa pažnjom sasluša u Stejt departmentu.
Rikerovo diplomatsko iskustvo u bavljenju balkanskim poslovima opravdava njegovu važnu ulogu u procesima stvaranja i primjene američke politike prema Zapadnom Balkanu. D. Đ.
i Riker
Sad ponovo počinju brutalnu agresiju, ali ovoga puta na nas, na Crnu Goru posredstvom agresivnih populističko-obavještajno- kleronacionalističkih metoda meke moći, ali svi znamo da to vodi ka primjeni njihove brutalne sile.
Pripremajući se za otpor, mi moramo pokušati sve da se izbjegne krvavi scenario koji neki priželjkuju. Moramo, iskreno, i radi srpskog naroda i našeg obraza. I da se pustimo suverenističkog glumatanja i politikantskih akrobacija: ono što slijedi je jasno kao dan – biće brutalna agresija.
Znam da ćemo pobijediti, ali će nas kao i uvijek koštati gubitka mnogih promašenih života, društvenog razaranja i ekonomskog zaostajanja. I najveće populacijske kuge, masovnog iseljavanja, koja nas je vjekovima pratila i bila krunisana sa dvije kolonizacije u dvadesetom vijeku. Osim depopulacije, ova kuga je dovela i do kulturocida i gubitka najobrazovanijih ljudi što neminovno dovodi do vladavine demagoga i mediokriteta koja nas već dugo prati.
Moramo biti ozbiljni, odlučni, pametni i naravno hrabri. Jer zemlja naše veličine, ako je prepustimo čobanima, nužno postaje kusur u dogovorima velikih i ovih malo većih od nas u okruženju. Moramo biti i veoma racionalni. Banalni idealizmi i umišljanja naših bivših vladara i vođa su nas doveli ovdje gdje smo.
Najbanalnije od tih državničkih fiksideja su sumanuta rusofilija i srbosimbioza, na provincijalni i na lažima zasnovani način. Pri tome, nikada ne smijemo zaboraviti da smo - i u ovim teškim trenucima - najveću pomoć imali od elitnih srpskih intelektualaca koji su stali na našu stranu i bez straha izgovorili protiv srpskog režima i njegove politike. Dakle: govorili su ono što 95 odsto naših univerzitetskih i akademskih apanažnih intelektualaca nije smjelo ni da pomisli. Ne zaboravimo ni plejadu intelektualaca iz republika bivše Jugoslavije koji su stali uz nas. Kriminal i korupcija su prirodno stanište nesoja i mediokriteta i zato moramo odškolovati i vaspitati generacije koje će biti sposobne osnovati institucije sposobne za borbu protiv svih naših društvenih maligniteta.
Zato: hrani sina, pa šalji u škole - zemlja nam se uljuditi mora!
Što je rekao Abazoviću povodom „Jadrana“Gordan Grlić Radman
PODGORICA – Agencija
za sprečavanje korupcije (ASK) pokrenuće prekršajni postupak protiv odlazećeg premijera Dritana Abazovića, šest ministara njegove Vlade, te predsjednika opština Kolašin i Tuzi - Vladimira Martinovića
i Nika Đeljošaja, saznaje
Pobjeda nezvanično.
Zakonski rok od 30 dana u kojem su poslanici novog saziva Skupštine bili u obavezi da podnesu ostavku na jednu od dvije funkcije koju obavljaju (javnu djelatnost ili poslaničku poziciju) istekao je u ponedjeljak veče. Među ministrima Abazovićeve vlade koji nijesu, kao ni on, poštovali zakonsku obavezu su: Ervin Ibrahimović, Admir Adrović, Filip Adžić, Ana Novaković - Đurović , Vladimir Joković i Dragoslav Šćekić Postoji mogućnost da je neko od njih dopis o ostavci ASK-u uputio poštom.
Abazović je juče saopštio da je pisao direktorici ASK-a Jeleni Perović i informisao je da neće podnijeti ostavku na poslaničku funkciju sve do izbora nove vlade. On je, kao jedan od nosilaca liste „Hrabro se broji“, izabran za poslanika u novom sazivu Skupštine Crne Gore 27. jula.
Poslanici koji obavljaju druge javne funkcije do sinoć je tre-
balo da obavijeste ASK koju će poziciju da zadrže, odnosno za koju će podnijeti ostavku. U zakonskom roku ostavke na poslaničko mjesto podnijeli su predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i predsjednik Opštine Plav Nihad Canović Poslanik sa liste koalicije „Za budućnost Crne Gore“ Milutin Đukanović odlučio je da zadrži poziciju predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore. Ostavku je podnio i poslanik Pokreta „Evropa sad“ Tihomir Dragaš, ali on iz razloga lične prirode, odnosno zbog angažmana u kompaniji Dojče Telekom.
Prema pisanju pojedinih medija, ostavke na poslaničke funkcije podnijeli su i predsjednici opština Bar i Mojkovac - Dušan Raičević i Vesko Delić Portal Javnog servisa objavio je juče da je Abazović pisao direktorici ASK-a Jeleni Perović i informisao je da neće podnijeti ostavku na poslaničku funkciju do izbora nove vlade, ali i da neće primati poslaničku zaradu.
U dopisu u koji je ovaj medij imao uvid, Abazović je naveo i da „po sili Ustava obavlja funkciju predsjednika Vlade Crne Gore i koordinatora Ministarstva vanjskih poslova“, nakon što mu je mandat predsjednika Vlade prestao 19. avgusta prošle godine.
Istakao je i da će se „do formiranja vlade novog saziva, u cjelosti uzdržavati od vršenja poslaničke funkcije“.
Naveo je da se u konkretnom slučaju ne radi o prihvatanju obavljanja druge funkcije u smislu Zakona o sprečavanju korupcije, već o, kako je kazao, vezanosti Ustavom na obavljanje funkcije do izbora nove vlade. - U suprotnom, otkazivanje funkcije predsjednika Vlade teško bi narušilo ustavni princip podjele vlasti iz člana 11 Ustava, onemogućilo ravnotežu i kontrolu grana vlasti, a državu lišilo cjelokupne izvršne grane vlasti. Stoga ću u skladu sa odredbom člana 111 Ustava Crne Gore nastaviti da obavljam navedene funkcije, a
do formiranja vlade u novom sastavu, što i je ustavna obaveza kako bih nakon toga mogao nesmetano obavijati poslaničku funkciju na koju sam u skladu sa zakonom izabran - naveo je Abazović. Iz ASK-a su juče saopštili da nije u njihovoj nadležnosti da bilo kom javnom funkcioneru utvrde prestanak funkcije, kao ni da bilo koji funkcioner ima obavezu da Agenciji podnese ostavku na bilo koju od funkcija.
Naglasili su i da dopisi premijera i ministara u Vladi, kojima obavještavaju Agenciju o radnjama koje će preduzeti, nemaju pravne posljedice u smislu vođenja postupaka radi utvrđivanja nespojivih funkcija.
- Imajući u vidu pravo javnosti da bude pravovremeno, istinito i potpuno obaviještena, a zbog pojedinih pogrešno protumačenih informacija, Agencija za sprečavanje korupcije ističe da se ostavka na jednu od javnih funkcija podnosi instituciji, odnosno organu koji imenuje, bira ili postavlja javnog funkcionera, ili na drugi način ako je to predviđeno posebnim zakonom – pojasnili su iz ASK-a.
Nadležnost Agencije, kako su naveli, je da utvrdi nespojivost javnih funkcija i da pokrene postupak protiv javnih funkcionera koji obavljaju dvije ili više nespojivih javnih funkcija. – Nije u nadležnosti Agencije da bilo kom javnom funkcioneru utvrdi prestanak javne funkcije, niti bilo koji javni funkcioner ima obavezu da Agenciji podnese ostavku na bilo koju od funkcija. Agencija mora biti obaviještena o podnošenju ostavke ili od organa vlasti u kome javni funkcioner obavlja funkciju ili od samog javnog funkcionera –istakli su oni.
Prekršajni sud, kako su naveli, u prekršajnom postupku utvrđuje da li je došlo do kršenja zakonskih odredbi i može da izrekne sankciju od 500 do 2.000 eura.
– Napominjemo da dopisi premijera i određenog broja ministara 43. Vlade Crne Gore kojima obavještavaju Agenciju o radnjama koje će preduzeti, nemaju pravne posljedice u smislu vođenja postupaka radi utvrđivanja nespojivih funkcija – poručili su iz ASK-a. Ponovili su da je nužno donijeti zakon o Vladi i zakon o Skupštini, koji bi „pravnu situaciju u vezi sa ministrima i poslanicima sa dvije nespojive javne funkcije regulisali na prikladniji način nego što je to sada“. A. IVANOVIĆ
Oštra reakcija iz Demokratske partije socijalista na poruke srpske premijerke o statusu Srba u Crnoj Gori
PODGORICA – Izjava
predsjednice Vlade Srbije
Ane Brnabić da Srbi u Crnoj Gori ne mogu da budu dio vlasti sramna je i skandalozna - čak i za nekog ko je položaj šefa izvršne vlasti spustio na nivo portparola predsjednika Srbije - ocijenio je v. d. predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković. Živković smatra da Brnabić „zlonamjerno zaboravlja
da Srbi u Crnoj Gori nijesu samo oni koji su - poput lidera koalicije ‘Za budućnost’, na platnom spisku Beograda i koji - uprkos silnom novcu, medijsko-propagandnoj mašineriji i SNS partijskim spe-
cijalcima, jedva uspiju da dobace do 40.000 glasova na izborima“.
- Podsjećamo Brnabić da, prema posljednjem popisu iz 2011. godine, u Crnoj Gori živi više od 140.000 punoljet-
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će sačekati prvo da se formira crnogorska vlada i kako se stvari odvijaju, pa će tek onda komentarisati.
Na pitanje novinara kakvu
poruku šalje to što u novoj vladi Crne Gore neće biti predstavnika Srba, a biće predstavnici stranke Mila Đukanovića, kazao je da ne želi da se miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore. – Bavićemo se pitanjem
našeg naroda i političkim djelovanjem, ali prvo da se formira vlada. Mi poštujemo Crnu Goru, cijenimo je i sačekaćemo da vidimo kako stvari idu, pa ćemo komentarisati – rekao je Vučić, prenosi Danas.
nih Srba što znači da Brnabić očito smatra da više od 100.000 njih nijesu građani sa jednakim pravima kao oni koji glasaju za partije čiji lideri su revnosni u ispunja-
vanju plaćeničkih zadataka zvaničnog Beograda. Ipak – da se premijerka ne bi brinula, Crna Gora je građanska država u kojoj je jedina relevantna vrijednost mjera poštovanja vladavine prava, a ne nacionalne pripadnosti, a građani Crne Gore – suvereno i samostalno, uprkos svim naporima zvanične Srbije, će nastaviti da donose odluke o tome koga žele a koga ne žele da vide u vladi - istakao je Živković.
Gore proizvode koji dolaze iz vaše kuhinje – a čiji je najpoznatiji eksponent upravo koalicija ‘Za budućnost’, nastaviti da odbacuju sa prezirom, što i čine već duže od deceniju za nama – zaključio je Živković.
Brnabić je u poneđeljak na Bledu kazala, komentarišući proces formiranja nove crnogorske vlade, da ne zna „zašto Srbi ne mogu da budu dio vlasti“.
– Ja se nadam da ćemo sarađivati sa tom vladom, daćemo sve od sebe, a zašto Srbi ne mogu da dobiju ili da učestvuju u vlasti u Crnoj Gori, ne znam, ali svakako mislim da su značajan dio Crne Gore– kazala je ona. R. P. Danijel
On poručuje da će građani nastaviti da odbacuju proizvode iz njihove kuhinje.
– Zbog toga – dok god je vas takvih i vaše nacionalističke i velikodržavne politike, budite sigurni da će građani Crne
PODGORICA - Nestabilna politička situacija u Crnoj Gori tokom posljednjih nekoliko godina, koja se ogleda i u nejasnim ekonomskim politikama može biti razlog koji je doveo do pada stranih direktnih investicija (SDI) u kompanije i banke, ocijenio je u razgovoru za Pobedu istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Vojin Golubović.
INVESTICIJE
– Pad neto SDI je bio donekle očekivan s obzirom na povećanje tokom prve polovine 2022. godine koje je iznosilo čak 73 odsto, a koje je najviše bilo uslovljeno povećanjem priliva vlasničkih ulaganja. Međutim, interesantno je da je zabilježeno povećanje odliva SDI, za gotovo 30 odsto u prvoj polovini ove godine, i to uglavnom po osnovu kupovine nekretnina u drugim zemljama. To sugeriše da brojni domaći rezidenti vide druge zemlje kao investiciono atraktivnije – kazao je Golubović našoj redakciji.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke (CBCG), ukupan priliv stranih direktnih investicija na kraju juna iznosio je 462 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 194,93 miliona eura. Neto priliv stranih direktnih investicija od januara do juna iznosio je 267,07 miliona eura, što je 26,37 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. Ukupan priliv stranih direktnih investicija pao je 10,27 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine. Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 39,56
Iz ISSP-a upozoravaju na razloge pada stranih direktnih investicija u prvoj polovini godine
Poreska inspekcija za četiri mjeseca naplatila 722.000 eura od kazni
PODGORICA - Poreski inspektori su od početka maja do 27. avgusta obavili 3,99 hiljada provjera regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili 339 nepravilnosti, na osnovu kojih su izdali 440 prekršajnih naloga sa izrečenim novčanim kaznama od 1,39 miliona eura. Privremeno je zatvoreno 18 lokala.
Interesantno je da čelnici
Vlade u tehničkom mandatu i premijer Dritan Abazović u svojim medijskim nastupima, na sjednicama
Vlade i na društvenim mrežama ne pominju posljed-
Ukoliko se trend smanjenja ulaganja u kompanije nastavi, to može dovesti do negativnog uticaja na ekonomski rast. Pored političke nestabilnosti i nacionalizacija pojedinih preduzeća, kreditni rejting zemlje koji je smanjen 2021. godine i gotovo izvjesno novo zaduživanje države negativni su signali investitorima, istakao je istraživač u ISSP-u dr Vojin Golubović
– Nije svaki pad SDI negativan za ekonomski rast, ali jeste pad investicija koje su usmjerene na ulaganja u kompanije i realni sektor kao i investicija koje su okrenute izvozu. U odnosu na to, ukoliko se trend smanjenja ulaganja u kompanije nastavi, to može dovesti do negativnog uticaja na ekonomski rast – upozorio je Golubović.
NEKRETNINE
investitorima, istakao je dr Vojin Golubović
miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 155,37 miliona eura. Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ula-
ganja iznosio je 274,73 miliona eura, što čini 59,46 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 222,76 miliona eura, a u preduzeća i banke 51,97 miliona eura.
njih mjeseci pad SDI i ne hvale se ovim ,,spektakularnim“ rezultatima.
Upravo se Abazović krajem prošle i početkom ove godine u više navrata hvalio rekordnim prilivom SDI u
prošloj godini. Ali posljednjih mjeseci makon drastičnog pada investicija iz inostranstva stiglo je zatišje i iz Vlade.
– Sjajne vijesti – bruto strane direktne investicije u proš-
On je dodao da podaci pokazuju da se učešće ulaganja u nekretnine u ukupnom prilivu SDI povećavalo tokom prethodnih godina. Tako je, kako kaže, sa 23 odsto u 2019. godini priliv na osnovu ulaganja u nekretnine porastao na 39 odsto u prošloj godini, odnosno 48 odsto u prvih šest mjeseci ove godine. U istom periodu bilježi se značajno smanjenje učešća investicija u kompanije i banke. – Ukoliko posmatramo apsolutne iznose, u prvoj polovini
loj godini su iznosile 1,15 milijardi eura, dok su neto strane direktne investicije iznosile 782 miliona eura, što je rekordan nivo od 2006. godine, ako izuzmemo 2009, kada je prodata Elektroprivreda - napisao je Abazović sredinom februara ove godine slavodobitno na Tviteru.
ove godine u odnosu na isti period prethodne godine, smanjenje priliva po osnovu investicija u kompanije i banke je duplo veće od povećanja investicija u nekretnine. Nestabilna politička situacija u Crnoj Gori tokom posljednjih nekoliko godina, koja se ogleda i u nejasnim ekonomskim politikama mogu biti neki od razloga koji objašnjavaju pomenute trendove – naveo je Golubović. On je pojasnio da investitori donose odluke prvenstveno na bazi očekivanog povrata na investicije, odnosno poređenja koliki je taj povrat u Crnoj Gori, a koliki u konkurentskim investicionim destinacijama.
– Takođe, osim ovog važan kriterijum za donošenje odluke o investiranju je politička stabilnost. Svjedoci smo političke nestabilnosti tokom prethodnih godina što svakako igra važnu ulogu prilikom donošenja investicionih odluka – naglasio je Golubović i dodao da su i nacionalizacija pojedinih preduzeća, kreditni rejting zemlje koji je smanjen 2021. godine i gotovo izvjesno novo zaduživanje države negativni signali investitorima.
- Jasnija cjelokupna ekonomska politika usmjerena na unapređenje poslovnog ambijenta i politička stabilnost su svakako preduslovi za vraćanje povjerenja investitora – zaključio je Golubović. S. POPOVIĆ
– Zaduženje po osnovu novčanih kazni iznosi 1,04 miliona eura, od čega je naplaćeno 722,27 hiljada eura ili 70 odsto - navodi se u saopštenju i podsjeća da se kazna smanjuje za trećinu ako je uplaćena u roku od osam dana. S. P.
U drugom kvartalu 68 građevinskih dozvola i prijava radova
PODGORICA - U drugom kvartalu izdato je 68 građevinskih dozvola i prijava radova.
– Na građane se odnosi 48, a na preduzeća 20 – saopšteno je iz Monstata. Dozvole obuhvataju gradnju 582 stana, ukupne površine 37,7 hiljada kvadrata. R. E.
PODGORICA - Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš ocijenio je da je odluka Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja da razriješi izvršnog direktora Milana Lekića ,,udar na sve Pljevljake“. Inspekcija rada ranije je utvrdila da je Lekić nezakonito imenovan na tu funkciju, a za v. d. direktora Odbor direktora je u ponedjeljak imenovao Alena Petra Štulića. Iz borda su poručili da su postupili isključivo po zakonu i naredbi Inspekcije rada.
Vraneš je sazvao pres konferenciju, kako je kazao, na zahtjev ,,stotina građana Pljevalja“.
– Bez obzira na moje lične i političke odnose sa gospodinom Lekićem, kao prvi čovjek Opštine smatram da je ovo udar na sve Pljevljake, a ne na njega - naveo je Vraneš i dodao da su mogući i protesti, te da samo zahtijevaju da se poštuje zakon.
- Po prvi put u istoriji, svi smo ovdje u Pljevljima, bez obzira na vjeru, naciju i političku pripadnost, osjetili da Rudnik uglja nije samo državni, već i
pljevaljski. Ja ću, kao prvi čovjek Opštine, stati ispred svih građana i ovu političku ujdurmu sigurno nećemo dozvoliti. Nećemo dozvoliti instaliranje novog Peđe Boškovića, Slavoljuba Popadića ili bilo kog poslušnika Podgorice. Pljevljaci hoće da se vrate sebi i svojim ljudima koji čine dobro ovom gradu - poručio je Vraneš. Kazao je kako se zna koliko je Lekić učinio za opštinu, što se tiče zapošljavanja, pomoći kulturnim, vjerskim organizacijama... -Poručujem Odboru direktora da ispravi svoju grešku, ne Le-
kića ili bilo čiju drugo, i posao izbora direktora zaokruže na praveden način. Pljevljaci više nemaju strpljenja. Koristićemo svaki vid borbe - i institucionalni i vaninstitucionalni - da zaštitimo interes građana Pljevalja - kazao je Vraneš i ocijenio je da je u pitanju ,,isključivo atak na srpski narod u Pljevljima“.
Lekić je ranije Pobjedi saopštio da je žrtva političke montaže i da će se prijaviti na konkurs za direktora Rudnika, jer bi u suprotnom osjećao da je ,,izdao svoj narod i građane Pljevalja“. R. E.
Abazović se prestao hvaliti „spektakularnim“ rezultatima u SDIPredsjednik Opštine Pljevlja dao podršku bivšem direktoru Rudnika uglja
Vlasnica Balkans Luxury Concierge DMC Ivana Karanikić
PODGORICA - Slabija
sezona u Crnoj Gori nije rezultat povećanja cijena nego lošeg upravljanja destinacijom - ističe za
Pobjedu vlasnica Balkans
Luxury Concierge DMC
Ivana Karanikić dodajući da je lošija sezona u Hrvatskoj posljedica povećanja cijena.
VIZIJA
- Crnogorskom turizmu je potrebno resetovanje i vraćanje na fabrička podešavanja. Ali sad i odmah, dok još nije kasno. Prije bilo kakvih aktivnosti, donosioci odluka moraju imati obrazovanje iz područja turizma, iskustvo i što je najbitnije - viziju. Da izbjegnete zamke isključivo političkog kadriranja pa za ministra/ku dovedete osobu koja je, kao hrvatska ministrica turizma diplomirala na Saobraćajnom fakultetu – smjer željeznica. Da se razumijemo, nijesam protiv zapošljavanja preko veze. Ali jesam protiv zapošljavanja nesposobnjakovića preko veze - poručuje Karanikić koja podsjeća da je prije dvije godine u sklopu EXPO 2020 Dubai u crnogorskom Paviljonu s kolegom Bojanom Kovačevićem iz ,,Hiltona“ Podgorica organizovala turističku radionicu za partnere i medije iz UAE.
- Morali smo objašnjavati gdje se Crna Gora uopšte nalazi. Nedostaje organizovana promocija, ali sve dok Crna Gora ne donese jasnu odluku u kojem se smjeru želi razvijati i promocija će biti stihijska - poručuje Karanikić.
Što se tiče Hrvatske, ističe da je problem vrijednost koju gost dobiva za uslugu/proizvod koji plaća.
-Na to će reagovati isto i gost s ograničenim budžetom i onaj kojem budžet ne predstavlja problem. Jer niko ne voli da ga smatraju budalom. U Hrvatskoj smo enormno povećanje cijena pokušali opravdati uvođenjem eura, najvišom stopom inflacije u Europi, ali smo zaboravili dodati da smo u velikom broju slučajeva ugradili i po 200 odsto
Nedostatak radne snage je najveći i naopasniji problem za budućnost turizma. To je pak rezultat one naše - ako nećeš ti, ima ko će. Mislim da tek sad počinjemo biti svjesni grešaka iz prošlosti. Nedopustivo je da nam u turizmu rade Filipinci, Nepalci i je ina radna snaga iz drugih zemalja - kaže Karanikić
Karanikić ističe da su kruzeri najgora stvar koja se mogla dogoditi hrvatskom i crnogorskom turizmu. - To nam je prezentirano kao prilika koja se ne propušta s time da su oni koji su ih doveli zaboraviti napomenuti sve negativne stvari koje kruzing turizam donosi. Ako se i zanemari činjenica da putnici na kruzing brodovima troše malo ili nimalo jer im je sve osigurano na brodu pa je tako dobrobit za lokalnu zajednicu minoran, na štetu koja se nanosi destinaciji ne smijemo zatvarati oči. Hrvoje Carić iz hrvatskog Instituta za turizam je na temelju istraživanja došao do poražavajuće brojke da Hrvatska od kruzera godišnje zaradi 52,8 miliona eura dok 390 miliona eura godišnje potroši na saniranje okoline - ističe Karanikić.
Iako niža u Hrvatskoj, smatra da su poreska i fiskalna opterećenja poduzetnika i dalje previsoka.
KARDINALNE GREŠKE
Što se tiče avio-povezanosti saglasna je da smo avio-destinacija i da je ona važna za razvoj kvalitetnog turizma, ali smatra kardinalnom pogreškom strategiju ugovaranja niskobudžetnih letova.
Crna Gora je bila uslovno pametnija od Hrvatske kad je omogućila strane investicije u luksuzni hotelski smještaj koje su dovele brendove kao što je One&Only, Hilton, Hyatt i dr. što je Crnu Goru pozicioniralo na mapi luksuznog turizma
marže. To je ove godine Hrvatsku poprilično koštalo, a prave rezultate bahatosti vidjet ćemo tek iduće sezoneporučuje Karanikić. Ipak, nedostatak radne snage smatra najvećim i naopasnijim problemom za budućnost turizma.
- To je pak rezultat one našeako nećeš ti, ima ko će. Mislim da tek sad postajemo svjesni pogrešaka iz prošlosti - kaže Karanikić dodajući da je nedopustivo da nam u turizmu rade Filipinci, Nepalci i jeftina radna snaga iz drugih zemalja.
- Ekonomske migracije su normalne, ali ne u svakoj privrednoj grani, pogotovo ne u ovoj. Ne može me niko uvjeriti da me konobarica iz Filipina može na isti način uslužiti kao naš čovjek - kaže Karanikić. Upoređujući dvije zemlje kaže da se turizam počeo u Hrvatskoj razvijati u drugoj polovini 19. vijeka dok je u Crnoj Gori posljednjih decenija i da to posmatra kao odrastanje
starije i mlađe sestre.
- Starije - Hrvatske koja je sve greške isprobala na svojoj koži i mlađe - Crne Gore koja je iz grešaka starije sestre naučila ništa ili vrlo malo. Hrvatskoj se turizam događa već sigurnih 30 godina. Sistematski uništavamo obalu mastodontskim hotelima i nekontrolisanom izgradnjom apartmana koji se ničim ne uklapaju u lokalnu arhitekturu, borimo se za niskobudžetne avio-prevoznike i njegujemo masovni turizam i gotovo potpuno smo degradirali jedan od najkvalitetnijih oblika turizma - porodični turizam kojeg su, u određenom obliku, poznavali još i stari Rimljani, a koji je temelj današnjem turizmu - objašnjava Karanikić. U obje države, ističe, ispod radara prolaze izgradnje u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima.
- Srećom da postoje aktivisti i udruženja koje dosta stvari iznesu na svjetlo dana te UNESCO koji zaprijeti oduzi-
manjem statusa pa se u određenoj mjeri šteta spriječi. Već 30 godina brojimo noćenja, pritom potpuno zanemarujući one stvarne pokazatelje - potrošnju u destinaciji i njene multiplikativne efekte na život i kvalitet života lokalnog stanovništva - ističe Karanikić dodajući da u odnosu na Hrvatsku, Crna Gora je bila uslovno pametnija kad je omogućila strane investicije u luksuzni hotelski smještaj koje su dovele brendove kao što je One&Only, Hilton, Hyatt i dr. što je Crnu Goru pozicioniralo na mapi luksuznog turizma. Što se tiče problema crnogorskog turizma, smatra da su oni slični kao i za sve druge zemlje u regionu.
- Međutim, ti problemi ne postoje od juče i oni su samo posljedica svega što se događalo u posljednjih 30 godina. Uništena je srednja klasa, standard i kupovna moć su minimalni. Obrazovanje nam je katastrofalno i neusklađeno s potražnjom u privatnom sektoru, a sistem vrijednosti potpuno poremećen. Kad na to dodamo činjenicu da ne postoji jasna strategija smjera i razvoja turizma, na ključnim pozicijama na kojima se donose odluke sjedi politički podoban, a ne stručan kadar pa i da postoji strategija bojim se da je ne bi imao ko provesti, nije teško shvatiti negativan uticaj takvog dugogodišnjeg rada na turizam - kaže Karanikić.
U obje države, ističe, ispod radara prolaze izgradnje u nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima. - Srećom da postoje aktivisti i udruženja koje dosta stvari iznesu na svjetlo dana te UNESCO koji zaprijeti oduzimanjem statusa pa se u određenoj mjeri šteta spriječi. Već 30 godina brojimo noćenja, pritom potpuno zanemarujući one stvarne pokazatelje - potrošnju u destinaciji i njene multiplikativne efekte na život i kvalitet života lokalnog stanovništva - ističe Karanikić
U svrhu razvoja turizma, po riječima Karanikić, potrebno je da stručni ljudi donesu strategiju turizma te strategiju urbanističkog i poslovnog planiranja koja neće biti mrtvo slovo na papiru. - Ako se i dalje bude dozvoljavala neplanska izgradnja,
a posebno na sjeveru, Crnoj Gori pomoći nema. Nakon toga treba da uradi ono što Hrvatska još nije, a to je da reguliše tržište privatnog iznajmljivanja, posebno stanova koji se ljeti iznajmljuju kao apartmani, a zimi su u dugoročnom najmu, uključujući i stanove na dan. Ili
si nekretnina za turističko iznajmljivanje ili si stan. Ne možeš biti oboje. Kotor i mala primorska mjesta će od toga imati najviše koristi. Treća bitna stvar je da reguliše mogućnost sticanja vlasništva nad nekretninama. Hrvatska taj problem ima sa Slovencima koji potpuno
legalno, po načelu reciprociteta, kupuju nekretnine po Jadranu. A oni koji aminuju uništavanje ove zemlje da bi sebi priskrbili kratkoročnu materijalnu korist da imaju na umu da im i djeca i unučad i buduća pokoljenja trebaju u ovome uživati - kazala je Karanikić.
- Takvim letovima privlačimo niskobudžetne goste, stvaramo opterećenje na infrastrukturu – od aerodromske do nacionalne – koja je ionako loša, a rezultat je daleko od onog koji želimo. Koliko god da diskriminirajuće zvučalo, premala smo i prebogata država da bismo fokus stavljali na goste koji jedva skrpe za avionsku kartu i onda se hrane u Voliju i drugim supermarketima, a čiji je osnovni razlog dolaska da se fotografišu za Instagram, a ne da nauče nešto o istoriji i kulturi zemlje u kojoj borave, otkriju izvrsnu crnogorsku gastronomiju i uživaju u prirodnim ljepotama. Jer to i jeste poenta putovanja - kaže Karanikić dodajući da nam trebaju avio-kompanije kao što su Qatar Airways, Emirates ili Saudia Airlines čiji bi udio u ukupnom broju letova bio minimalno 90 odsto čime bi se automatski privukli kvalitetni gosti.
- Crna Gora je i zimska destinacija na što često zaboravimo, a bolja avionska povezanost bi omogućila dolazak gostiju i u zimskom periodu čime bi se umanjila sadašnja sezonalnost - poručuje Karanikić.
Za produženje sezone tvrdi da ne treba razvijati istovremeno masovni i luksuzni. - Jedno isključuje drugo. Crna Gora ima more, Taru i kanjone, Skadarsko jezero, Lovćen, Durmitor, Prokletije, Biogradsko jezero. Ima istoriju i kulturu, još netaknuti sjever i izvrsnu gastronomsku ponudu. Riječju, sve za razvoj cjelogodišnjeg turizma. Kvalitetne proizvode nije teško kreirati s takvom ponudom. I to je onaj jednostavniji dio posla. Teži dio je prodaja, a tu se vraćamo na činjenicu da je Crna Gora nepoznata tržištima s kojih dolaze najkvalitetniji gosti što bi značilo da neko ne radi svoj posao kako treba. Moji gosti izvan Evrope koji biraju Crnu Goru kao ljetnu destinaciju ostali su nemalo iznenađeni kad sam im predložila da umjesto skijališta u Italiji, Francuskoj ili Austriji odaberu Crnu Goru. Pitanje nakon toga je glasilo – a kako ćemo do tamo doćiobjasnila je Karanikić. Nada KOVAČEVIĆ
Iz Ministarstva prosvjete su kazali da će danas odgovoriti na pitanje zašto ministar prosvjete Miomir Vojinović nije reagovao na nalaz inspekcije i zašto je Ratko Petrović još direktor
PODGORICA – Prosvjetni
inspektor Vesko Joksimović utvrdio je prošle godine da je direktor Srednje pomorske škole iz Kotora Ratko Petrović prekršio zakon, zloupotrijebio položaj i da u njegovom radu ima primjesa nepotizma.
U školi je u više navrata zapošljavao, odnosno zaključivao je ugovore sa svojom kćerkom, te je raspoređivao i na – nepostojeće radno mjesto.
– Što za posljedicu može imati prijedlog za razrješenje - zaključio je inspektor Joksimović u nalazu od 22. juna prošle godine u koji je Pobjeda imala uvid.
Petrović je i dalje direktor ove ustanove. Iz Ministarstva prosvjete su kazali da će danas odgovoriti na pitanje zašto ministar prosvjete Miomir Vojinović nije reagovao na nalaz inspekcije.
Inspektor Joksimović je postupao po prijavi zaposlene koja se žalila na odluke direktora Petrovića. Podnositeljka te inicijative je obavljala poslove administratora za obrazovanje odraslih, a na tu poziciju je zapošljena potom kćerka direktora Petrovića. Podnositeljka inicijative je imala stalni radni odnos, primljena je na puno radno vrijeme iako nije imala časove, te je direktor Petrović kazao inspektoru da je, između ostalog, želio da joj pomogne, pa je pokrenuo proceduru za sistematizaciju i otvaranje radnog mjesta - organizatora praktične nastave, te je raspoređena na to radno mjesto.
– Mjesto administratora za obrazovanje odraslih dao sam mojoj kćerki koja je magistar engleskog jezika i koja je tu
Prosvjetni inspektor još prošle godine utvrdio da direktor Srednje pomorske škole u Kotoru krši zakon i da to može za posljedicu da ima prijedlog za njegovo razrješenje
novi može se preuzeti u drugu ako ispunjava uslove propisane zakonom i aktom o sisematizaciji radnih mjesta, uz saglasnost nastavnika. Sekretarka Srednje pomorske škole Marijana Sundečić je, kako je navedeno u nalazu inspektora Joksimovića, obavještenjem ukazala direktoru Petroviću na citirane odrebe člana 109 prema kome nije moguće zaključiti sporazum o preuzimanju Petrović iz Muzičke škole na određeno vrijeme.
razum sa nastavnikom suprotno odredbi člana 109, dok će se za isti prekršaj kazniti i odgovorno lice u ustanovi novčanom kaznom od 100 eura do 1.500 eura.
– Ovakvim nezakonitim zaključivanjem sporazuma o preuzimanju nastavnika u prekršaju je i JU Muzička škola Tivat koju zastupa direktorica škole mr Zorana Jovanović – istakao je inspektor Joksimović.
zaposlena na 30 dana, od 1. 4. 2022. godine i to dva puta po 30 dana – odgovorio je direktor Petrović inspektoru.
TOK UGOVORA
SA KĆERKOM
Inspekcija je utvrdila da je njegova kćerka profesor jezika i književnosti, ali da u personalnom dosjeu nema dokaza da je magistar engleskog jezika, kako to tvrdi direktor Petrović.
Inspektor je došao do saznanja da je kćerka direktora suprotno zakonu angažovana ugovorom od 3. 11. 2021. godinu da predaje devet časova engleskog jezika do povratka radnice koju zamjenjuje. Ona je preuzeta iz JU Muzička škola iz Tivta. Inspektor je objasnio da je članom 109 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisano da nastavnik koji je zaposlen na neodređeno vrijeme, a nema normu časova utvrđeno zako-
nom, odnosno za čijim radom je prestala potreba zbog promjene obrazovnog programa, odnosno standarda i normativa ili smanjenja obima upisa može zasnivati radni odnos u
drugoj ustanovi do pune norme časove, a na osnovu sporazuma direktora ustanove. Stavom dva istog člana propisano je da nastavnik koji je zaposlen na neodređeno vrijeme u usta-
Direktor škole Ratko Petrović, međutim, nije uvažio stručno mišljenje i objašnjenje pravnice i sekretarke škole, već je, navodi inspektor Joksimović, suprotno zakonu zaključio sporazum o preuzimanju Ivone Petrović i ušao je u zonu prekršaja. Opštim zakonom o obrazovanju je propisano da će se novčanom kaznom od 500 do 15.000 eura kazniti za prekršaj ustanova ako zaključi spo-
Nastavničko vijeće Srednje pomorske škole je prekjuče održalo sjednicu i zaključili su da su nezadovoljni radom direktora Petrovića. Sačinili su dopis, koji su potpisala 32 od 38 prisutnih članova, a u kojem su direktora, pored ostalog, optužili za nezakonitosti.
Iz Ministarstva prosvjete kažu Pobjedi da su od direktora tražili pisano izjašnjenje na navode nastavnika.
- I pratimo zakonitost sprovođenja određenih disciplinskih postupaka koje je pokrenuo direktor školerekli su iz Ministarstva kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović
Nastavnici su, između ostalog, naveli da direktor Petrović ,,nepravedno prekida ugovor stručnom kadru bez konkretnih i valjanih razloga“. Tvrde i da direktor ,,pokazuje neograničenu
samovolju u kadrovskoj politici u školi, te da pritiska nastavnike i pokušava da eliminiše ,,časne i kvalitetne kolege“. U dopisu, u koji je Pobjeda imala uvid, naveli su i da je direktor prekinuo sjednicu Nastavničkog vijeća, te da ,,nije dozvolio da se glasa o povjerenju članova Školskog odbora koji predstavljaju nastavničko vijeće“.
-I nije odgovorio na zahtje-
ve više nastavnika, zašto višegodišnje predavače-nastavnike iznenada mijenja iz nastavnog kadra, novim ljudima koji nemaju kvalifikacije za rad u Srednjoj pomorskoj školi, ali imaju bliske rodbinske veze sa upravom škole – naveli su profesori.
Iz Ministarstva su rekli da je taj resor nominovao predstavnike u Školskom odboru i dalje aktivnosti u radu tog tijela su u nadležnosti škole.
- Prema izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vas-
pitanju koje važe od 1. maja ove godine, u nadležnosti Školskog odbora je izbor i razrješenje direktora, pa s obzirom na to, Školski odbor se izjašnjava i o nalazima redovnih i vanrednih inspekcijskih nadzora koji su realizovani u ovoj obrazovno-vaspitnoj ustanovi –istakli su iz Ministarstva. Nastavnici, međutim, kažu da Školski odbor ne uspijeva da se u potpunosti konstituiše, da nema legalno izabrane predstavnike koji treba da ga sačinjavaju, kao ni izabranog predsjednika.
Zaključio je da Ivona Petrović ne ispunjava uslove za izvođenje nastave engleskog jezika u pogledu stručne spreme, te da stoga ,,ne čudi činjenica da je u članu 3 ugovora od 3. 11. 2021. izostavljena iz zakona stavka - ,,odgovarajućeg profila“, što je vrlo indikativno“. Dalje inspektor konstatuje da direktor škole 31. 1. 2022. godine zaključuje sa kćerkom ugovor o dopunskom radu, izbjegavajući i nepoštujući odredbe člana 101 i 101b Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju kao materijalnog propisa koji reguliše ovu stvar i ponovo čini prekršaj. Propisano je da Petrović dobija naknadu u iznosu od 265,36 eura. Ugovorom je precizirano da se imenovana, koja je zaposlena sa polovinom punog radnog vremena u Muzičkoj školi u Tivtu, obavezuje da će za poslodavca obavljati posao nastavnice engleskog jezika sa polovinom punog radnog vremena i obavljati nastavu i engleskog jezika sa devet časova sve do povratka sa bolovanja radnice koju zamjenjuje, a ne duže od 28. 2. 2022.
NEPOSTOJEĆE
RADNO MJESTO Zaključuje se potom ugovor sa Petrović i 7. 3. 2022, na period od 30 dana, a ne duže od 31. 3. 2022. Tada je raspoređena da obavlja poslove radnika administratora za refundaciju đačkih karata koje mjesto nije ni sistematizovano, niti je odobreno od Ministarstva prosvjete, navodi inspektor. Za to nepostojeće radno mjesto primala je 120 eura.
Na kraju je direktor potpisao sa kćerkom ugovor i 31. 5. 2022. da bude administrator sa polovinom punog radnog vremena, od 1. 6. 2022-do 30. 6. 2022. Naknada je 250 eura. Inspektor je ukazao direktoru da je obavezan da po isteku ugovora imenovanoj otkaže ugovor o dopunskom radu. I. K. - N. Đ.
Advokat u podnesku ukazao Abazoviću da je istekao rok od 30 dana za postupanje po presudi Upravnog suda o razrješenju nekadašnje direktorice Uprave za statistiku
Svako drugačije postupanje povlačilo bi ne samo krivičnu, već i odgovornost zbog pričinjenje štete Gordani Radojević, kojoj je nezakonito prestao radni odnos i koja je usljed toga izgubila pravo na rad i na ostvarivanje zarade za sve vrijeme za koje je bila razriješena dužnosti – naveo je u podnesku odlazećem premijeru advokat Miloš Vukčević
odnosno druge upravne aktivnosti donijeti drugi akt, odnosno preduzeti drugu upravnu aktivnost, tuženi javnopravni organ dužan je da taj akt donese, odnosno drugu upravnu aktivnost preduzme bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude –istakao je Vukčević. Dodaje da je tuženi javnopravni organ vezan pravnim shvatanjem Upravnog suda, kao i primjedbama tog suda u pogledu postupka.
– Prema tome, obaveza Vlade Crne Gore i Vaša kao premijera je bila da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana od dana kada ste zaprimili presudu Upravnog suda (28. jula 2023. godine - datum prijema) postupite po njoj i preduzmete upravnu aktivnost kako biste izvršili povraćaj Gordane Radojević na njeno radno mjesto u Upravi za statistiku - kazao je Vukčević.
PODGORICA - Advokat
Miloš Vukčević podnio je podnesak odlazećem premijeru Dritanu Abazoviću u kojem je ukazao na to da je istekao rok od 30 dana u kojem je Vlada, kao tuženi organ, bila dužna da postupi po presudi Upravnog suda koji je poništio rješenje o razrješenju nekadašnje direktorice Uprave za statistiku Gordane Radojević.
Vukčević, koji zastupa Radojević, za Portal Pobjeda je kazao da traži od Vlade da, s obzirom na to da je prošao zakonski rok od 30 dana, postupi po presudi Upravnog suda i preduzme upravnu aktivnost sa ciljem povraćaja Radojević na radno mjesto u Upravi za statistiku. Svako drugo postupanje bi, ističe, povlačilo krivičnu odgovornost, ali i odgovornost zbog pričinjene štete. Radojević je razriješena u septembru 2021. u mandatu Vlade Zdravka Krivokapića, dok je Upravni sud presudu kojom je poništeno rješenje o njenom razrješenju donio 19. jula ove godine.
Portal Pobjeda uputio je pitanje timu za odnose sa javnošću odlazećeg premijera Dritana Abazovića, da li će Vlada postupiti po presudi Upravnog suda i vratiti Gordanu Radojević na njeno radno mjesto direktorice
Uprave za statistiku. Odgovora još uvijek nema.
VRATITI RADOJEVIĆ U RADNI ODNOS
Vukčević je za naš portal kazao da pošto je rješenje o razrješenju Radojević poništeno i nije više u pravnom prometu, sada je potrebno da Vlada postupi po presudi i vrati je u radni odnos. –Vlada je vezana pravnim shvatanjem i primjedbama Upravnog suda. Radojević je razrješenjem prestao i radni odnos - ne samo da je izgubila funkciju direktorice – istakao je on.
U podnesku, koji je Vukčević uputio Abazoviću, a u koji je naš portal imao uvid, navodi se da je Upravni sud poništio kao nezakonito rješenje Vlade Zdravka Krivokapića o razrješenju Radojević, ocjenjujući da nijesu bili ispunjeni zakonski uslovi za to. –Kao i što sami znate, shodno odredbama člana 56 Zakona o upravnom sporu, kad sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego što je poništeni akt donešen, odnosno poništena druga upravna aktivnost preduzeta. Ako, prema prirodi upravne stvari koja je bila predmet spora treba umjesto poništenog akta,
Razrješenjem Radojević sa dužnosti direktorice Uprave za statistiku prestao joj je radni odnos, pa je, kako dodaje, potrebno izvršiti povraćaj u pređašnje stanje, jer rješenje o njenom razrješenju od 20. septembra 2021. godine „nije više u pravnom prometu“.
–Ne egzistira, jer je poništeno presudom Upravnog suda– naveo je Vukčević.
Kako je prošao zakonski rok od 30 dana, Vukčević u podnesku traži od Vlade da postupi po presudi Upravnog suda i preduzme upravnu aktivnost sa ciljem povraćaja Radojević na radno mjesto u Upravi za statistiku.
– Na taj način djelimično ćete ispraviti nepravdu koja je počinjena prema Radojević, koja je na jedan brutalan, nehuman način razriješena dužnosti direktorice, iako se radi o dokazanom profesionalcu koja je sve radila po zakonu i sa ciljem razvijanja Uprave kojom je rukovodila - naglasio je Vukčević.
Navodi i da bi „svako drugačije postupanje Vlade bilo suprotno presudi Upravnog suda i povlačilo bi ne samo krivičnu odgovornost (član 395 Krivičnog zakonika), već i odgovornost zbog pričinjenje štete Radojević, kojoj je nezakonito prestao radni odnos i koja je usljed toga izgubila pravo na rad i na ostvarivanje zarade za sve vrijeme za koje je bila razriješena dužnosti“.
J MILOŠEVIĆ/ T. KLIKOVAC
PODGORICA - Osuđivani nasilnik i osnivač više od 30 nevladinih organizacija Mitar Radonjić u izjavi policiji je rekao da su mu informacije koje je novinar Pobjede Duško Mihailović objavljivao u svojim tekstovima ,,ulile veliki stepen straha“. To što je Mihailović sve informacije o njegovom krivičnom dosjeu i djelovanju u NVO sektoru prikupljao iz javno dostupnih baza podataka, Radonjića nije spriječilo da ga prijavi za krivično djelo „proganjanje“.
Mihailović je to ustvrdio tokom jučerašnjeg davanja izjave u Odjeljenju bezbjednosti Danilovgrad. Radonjić u prijavi optužuje Mihailovića da „koristi položaj novinara u dnevnom listu Pobjeda i na naslovnicama ga naziva nasilnikom i navodi apsolutne neistine i tvrdnje“. U prijavi navodi i da ga novinar Pobjede „uporno proganja“ u smislu člana 168a KZ-a u određenom vremenskom periodu, tako što ga „neovlašćeno prati i preduzima druge radnje u cilju fizičkog približavanja, uspostavljanja kontakta protivno njegovoj volji, preko trećih lica i sredstava komunikacije i preduzima druge slične radnje prema njemu“. Kako Radonjić definiše „protiv-voljno uspostavljanje kontakta“, „neovlašćeno praćenje“ i „fizičko približavanje“ u prijavi nije jasno objašnjeno. Mihailović nikada nije ni pokušao da u direktan kontakt stupi sa Radonjićem, već obrnuto. On je jednom prilikom pokušao da kontaktira našeg novinara kojeg sada optužuje za pro-
ganjanje.
Mihailović je na to ukazao i tokom davanja izjave u OB Danilovgrad i negirao da je prema Radonjiću počinio bilo kakvo krivično djelo.
– Nikada nijesam pratio niti preduzimao radnje u cilju približavanja Radonjiću. Ne poznajem ga, niti sam nastojao da uspostavim kontakt protivno njegovoj volji protiv drugog lica ili bilo kakvog sredstva komunikacije. Naprotiv, Radonjić mi je poslao poruku preko telefona na koju nijesam odgovarao – ustvrdio je Mihailović prilikom davanja izjave u OB Danilovgrad.
Novinar Pobjede je podvukao da nikada nije prijetio napadom na život, tijelo i slobodu Radonjića. – Niti sam zloupotrebljavao njegove lične podatke – dodao je Mihailović. Nakon što tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici Denis Zvrko bude upoznat sa kompletnim spisima predmeta, ima zakonski rok od 30 dana da krivičnu prijavu Radonjića odbaci ili da slučaj procesuira dalje.
Ovo nije prvi put da Radonjić vrši pritisak na novinare Pobjede. Tako je u martu prošle godine pisao i telefonom kontaktirao našu novinarku koja je istraživala njegove aktivnosti u NVO sektoru.
– Radonjić je takođe slao poruke koleginici Nadi Đurđevac koja je pisala prvi tekst o sistemskim propustima koji omogućavaju da pravosnažno presuđivano lice zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje u sticaju sa protivpravnim lišenjem slo-
bode i samovlašća budu finansirani novcem građana Crne Gore da bi se „brinuli“ o žrtvama nasilja, trgovine ljudima i drugim osjetljivim kategorijama –istakao je Mihailović tokom jučerašnjeg davanja izjave. Samo sat vremena nakon što je redakcija Pobjede u utorak, 15. marta, poslala pitanja Ministarstvu finansija i socijalnog staranja o tome da li je Mitar Radonjić, koji je pravosnažno osuđivan za nasilništvo, otmicu i samovlašće, adekvatno lice za brigu o žrtvama nasilja i trafikinga - novinarka je dobila poziv i SMS poruku od njega. – Očekujem da u skladu sa Zakonom, ali i novinarskom etikom kontaktirate i mene prije objavljivanja članka s obzirom da se mnome bavite na čudan način sa tvrdnjama koje nijesu istinite – pisalo je u poruci koju je dobila novinarka Pobjede. Ubrzo je Radonjić pozvao i glavnog urednika Pobjede Draška Đuranovića, pokušavajući da spriječi interesovanje redakcije za sistemski propust institucija, insistirajući na tome da se novinarka bavi njegovim privatnim životom. Tom prilikom, Radonjić nije želio da objasni glavnom i odgovornom uredniku odakle zna za sadržaj mejla koji je upućen Ministarstvu i uopšte za činjenicu da je samo sat vremena prije toga iz redakcije poslat mejl tom resoru, ali je kazao da ima saznanja. Radonjiću je tada rečeno da će ga novinarka kontaktirati prije objave teksta, da će svi profesionalni standardi biti ispoštovani i da će njegova izjava i odgovori na pitanja biti objavljeni. Novinarka Pobjede je tog 15. marta poslala sedam pitanja
Pobjede pred policijom juče negirao bizarne nasilnika i osnivača više od 30 NVOD. MIJATOVIĆ Gordana Radojević Miloš Vukčević Poziv upućen novinaru Pobjede na osnovu Radonjićeve prijave ,,za proganjanje“
Ministarstvu finansija i socijalnog staranja. Među njima nema niti jednog koje se odnosi na privatni život Mitra Radonjića. Pitanja se odnose na odluku Vlade da dodijeli Radonjićevoj NVO 100.000 eura za projekte SOS telefona (40.000) i Sklonište za žrtve trgovine ljudima (60.000).
Redakcija Pobjede u tom trenutku preduzela je tek prvi korak - slanje pitanja MFSS-u i provjeru informacija koje se tiču licence i uloge tog resoraali je pritisak na redakciju već počeo pozivima, a dan kasnije objavama i sponzorisanim, odnosno plaćenim tekstovima. On je tog dana na Fejsbuk stranici svoje NVO, na ličnom sajtu radonjicmitar.me, te u sponzorisanim objavama na društvenim mrežama, a 17. marta i u plaćenom PR tekstu u dnevnim novinama Dan - objavio tekst koji upućuje čitaoce na to da je sve što će u budućnosti pročitati o njemu neistina.
– Dakle, sve ono što u jednom mediju bude objavljeno narednih dana a tiče se mog PRIVATNOG ŽIVOTA je NEISTINA i PODMETAČINA i samo je još jedan u nizu BRUTALNIH napada na mene i Institut na čijem sam čelu i ovim putem im poručujem da se manu ,,ćorava posla“, da se pozabave zakonitošću svog rada i da prestanu da se bave mojim likom i djelom –napisao je tada Radonjić u svojoj objavi.
Dosje
Radonjić je prvi put osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca, a drugi put na tri mjeseca uz naredbu da kaznu izvrši tako što će je izdržavati u prostorijama u kojima stanuje.
Prva presuda se odnosi na djelo izvršeno iz 2011. godine kada je ispred jedne osnovne škole sa još jednom osobom protivpravno lišio slobode dvoje maloljetnika. Prema navodima iz presude, Radonjić je maloljetnike tukao ispred škole i u vozilu, a potom ih odveo u jedan apartman gdje je nastavio da ih udara rukama u predjelu glave i tijela. Kako se navodi u presudi, jednom je naredio da klekne na koljena, a onda ga udario nogom u leđa. Prestao je da ga udara kada mu je potekla krv iz nosa. Zatim im je obojici zaprijetio da će ih zapaliti ako slučaj prijave policiji.
Presudom iz 2018. godine proglašen je krivim zato što je upo-
Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje nastavljaju program HPV imunizacije Vakcinom
trebom sile, a drugi okrivljeni upotrebom prijetnje, pribavljao pravo za koje je smatrao da mu pripada, odnosno, prema navodima iz presude, sa drugim okrivljenim, došao do kuće oštećene u namjeri da naplati dug za izvedene građevinske radove, kada je Radonjić, nakon što je drugookrivljeni prijetio oštećenoj kuhinjskim nožem, iz ruke istrgao torbu iz koje je oduzeo i prisvojio novac u iznosu od 100 eura.
Radonjića je krivim proglasio presudom i Viši sud u Podgorici, 3. novembra 2014. godine, zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje, kada je uslovno kažnjem zatvorom od četiri mjeseca ukoliko u roku od dvije godine ponovi krivično djelo.
NazaDovaNje
Pisanje našeg lista potvrdio je čak i američki Stejt department u godišnjem izvještaju o trgovini ljudima u svijetu, uz konstataciju da je Crna Gora nazadovala na tom polju, ističući da Vlada nije promptno djelovala i uspostavila alternativne načine za zaštitu žrtava nakon što su stručnjaci objavili vjerodostojne optužbe za zlostavljanje od strane zaposlenog sa upravljačkim dužnostima u skloništu za žrtve trgovine ljudima koje je finansirala država.
Mihailović je i ukazao i na ovu činjenicu tokom jučerašnjeg davanja izjave i istakao da je interesovanje medija za takav slučaj i više nego opravdano i u interesu javnosti.
Kako se navodi u izvještaju Stejt departmenta objavljenom 16. juna, to zlostavljanje uključivalo je fizičko nasilje nad žrtvama, zastrašivanje i ucjene. Iako je državno tužilaštvo prošlog ljeta pokrenulo istragu protiv Radonjića, Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije suspendovalo dozvolu i finansiranje skloništa, već je uputilo dvoje dječjih žrtava i dodjeljivalo sredstva skloništu sve do isteka donacije u decembru 2022. godine.
Slučajem osuđivanog nasilnika koji se uz finansiranje državnim novcem „brinuo“ o osjetljivim kategorijama, bavio se u aprilu prošle godine i skupštinski Odbor za rodnu ravnopravnost, koji je tada zaključio da je neophodno da se pravilnikom za licenciranje NVO koje pružaju usluge iz oblasti socijalnih servisa uvede provjera kaznene evidencije odgovornih lica. anja IvaNovIĆ
PODGORICA - Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje Crne Gore pozvali su roditelje da tokom septembra dovedu djevojčice uzrasta od devet do 14 godina, odnosno od 2008. do 2014. godišta na HPV vakcinaciju.
- Poziv se odnosi na sve, uključujući one koji do sada nijesu dobili poziv od timova izabranih doktora za djecu, kao i one koji nemaju izabranog pedijatra ili iz drugih razloga nijesu bili u mogućnosti da se vakcinišu do sada – navodi se u saopštenju. Apeluje se na roditelje da vakcinišu svoje djevojčice protiv
raka grlića materice, drugih oboljenja i stanja koja mogu uzrokovati HPV infekcije. Kako se navodi, vakcinacija bez zakazivanja će se sprovoditi tokom tri prva vikenda u septembru i to: 2. i 3; 9. i 10; 16 i 17. septembra u terminima: od 9 h do 20 h u Domu zdravlja Stara varoš (Pobrežje) za Podgoricu, Zetu i Tuzi, i od 9 h do 14 h u lokalnim domovima zdravlja u ostalim opštinama. U opštinama: Andrijevica, Mojkovac, Kolašin vakcinacija će se organizovati radnim danima.
– Roditelji djevojčica uzrasta 9-14 godina će dobiti i SMS poruke kao dodatno obavještenje gdje i kada je HPV vakcina re-
zervisana za njihovo dijete. I ovom prilikom moramo napomenuti da ovaj sistem ima svoja ograničenja jer u elektronskom kartonu svake pete djevojčice uzrasta 9-14 godina ne postoji validan broj telefona roditelja, tako da roditelji ove djece putem SMS poruke ne mogu biti obaviješteni o mogućnosti vanredne vakcinacije (stoga ih pozivamo ovim putem) – navodi se u saopštenju. Navode da će se dešavati da je u pojedinačnim slučajevima unešen pogrešan broj pa je moguće da će poruke dobiti mali broj roditelja koji nemaju ćerke uzrasta za koji je predviđena vakcinacija, ili oni ko-
ji nemau djecu predviđenu za HPV vakcinaciju - kažu iz Ministarstva i IJZ. – Neophodno je da roditelj pripremi djevojčicu za vakcinaciju kroz jednostavno objašnjenje, potrebno je da djevojčica ima neki lagani obrok prije vakcinacije i da nakon vakcinacije ostane najmanje 15 minuta da sjedi u zdravstvenoj ustanovi. Samo u septembru, tokom tri vikenda HPV vakcinacija je dostupna na veoma jednostavan način i pozivamo sve da iskoriste ovu priliku da zaštite svoju djecu kao što su to već uradili roditelji preko 5.000 djevojčica u Crnoj Gori – navodi se u pozivu. R. D.
Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu optuženima za otmicu i ubistvo putnika iz voza 671 prije više od tri decenije
PODGORICA - Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je prvostepenu presudu kojom su sedmorica bivših pripadnika Vojske Republike Srpske osuđena na 91 godinu zatvora za učešće 27. februara 1993. u otmici 20 civila iz voza u Štrpcima, koji su ubijeni na području Višegrada, dok je Luka Dragičević oslobođen optužbe da je izdao naređenje za odvođenje civila, prenijela je Slobodna Evropa.
Tu vijest su, kako se navodi, potvrdili branioci optuženih.
Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica Ristić, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović i Miodrag Mitrašinović su prvostepenom presudom osuđeni na po 13 godina zatvora jer su kao saizvršioci učestvovali u ubistvima 20 civila izvedenih iz voza koji je saobraćao na liniji Beograd - Bar, dok je Dragičević oslobođen optužbe da je, kao komandant Druge podrinjske brigade iz Višegrada, dao naređenje za odvođenje civila.
U presudi se navodi da su se optuženi sa ostalim pripadnicima naoružane formacije kamionom dovozili do stanice u Štrpcima, gdje su neki od njih ušli u voz i nakon legitimisanja izveli 20 putnika, među kojima je bio kondukter u vozu, koje su kamionom odvezli u školu u Prelovu, gdje se nalazila komanda Prvog bataljona Druge podrinjske brigade. Civilima su naredili da uđu u salu škole i skinu odjeću, nakon čega su ih pretukli, žicom im vezali ruke te ih, krvave,
kamionom odvezli do kuće u Mušićima, gdje su ubijeni iz vatrenog oružja, a njihova tijela su potom bačena u Drinu – prenosi Fena.
Posmrtni ostaci četiri žrtve pronađeni su godinama kasnije. Prvo, krajem 2009, Halila Zupčevića, godinu potom i Jusufa Rastodera, Rasima Ćorića i Ilijaza Ličine. Ostaci drugih žrtava nijesu pronađeni.
Tokom prvostepene presude je navedeno da je u likvidaciji 18 zarobljenih civila učestvovao Milan Lukić, a da su dvojica ubijena prilikom pokušaja bijega, od čega je jednog od njih usmrtio osuđeni Nebojša Ranisavljević, a drugog nepoznati vojnik.
Lukića je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog zločina počinjenih u Višegradu, a Sud BiH je početkom 2020. protiv njega podigao optužnicu zbog zlo-
čina u Štrpcima, koju je odbio primiti na služenju kazne u Estoniji, dok je Ranisavljević na 15 godina zatvora osuđen u Crnoj Gori.
Za otmicu u Štrpcima optuženima se sudilo u tri države, Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Tokom suđenja Nebojši Ranisavljeviću pred Višim sudom u Bijelom Polju 2002. godine, utvrđeno je da je grupa pripadnika paravojne formacije iz Višegrada, predvođena Milanom Lukićem, 27. februara 1993. zaustavila voz i iz njega izvela 18 Muslimana i jednog Hrvata, koje su potom sproveli do sela Prelov, da bi ih potom pobili.
Mićo Jovičić, sporazumno je, novembra 2016, priznao krivicu pred sudom BiH zbog učešća u zločinu u slučaju Štrpci. Osuđen je na pet godina.
Viši sud u Beogradu izrekao je 7. februara ove godine ukupno 35 godina zatvora za če-
tiri optužena lica u predmetu Štrpci. Gojko Lukić, Dušan Vasiljević i Jovan Lipovac osuđeni su na po 10 godina, dok je Dragana Đekić osuđena na pet godina. Kazna im je izrečena na osnovu krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Postupak je vođen na osnovu optužnice iz marta 2015. godine.
U Štrpcima su oteti i ubijeni Esad Kapetanović (19), Ilijaz Ličina (43), Fehim Bakija (43), Šećo Softić (48), Rifet Husović (26), Senad Đečević (16), Ismet Babačić (30), Halil Zubčević (49), Adem Alomerović (59), Muhedin Hanić (27), Safet Preljević (22), Džafer Topuzović (55), Rasim Ćorić (40), Fikret Memović (40), Favzija Zeković (54), Nijazim Kajević (30), Zvezdan Zuličić (23), Jusuf Rastoder (45) i Toma Buzov, vojni penzioner iz Beograda, kao i jedna osoba čiji identitet nije potvrđen. R. D.
PODGORICA - Ruska Federacija zvanično je juče obaviještena da je Crna Gora odbila da izruči bivšeg pukovnika ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB) Dmitrija Senina, prenosi Portal RTCG.
Seninu se sudi u odsustvu, a prijeti mu do sedam godina zatvora zbog dezerterstva. Senin je iz Moskve otišao 22.
februara 2017. godine. Dan kasnije, sa pasošem na ime Timur Kudasov, prešao je rusko-gruzijsku granicu na graničnom prelazu Gornji Lars, prenosi Portal RTCG, pozivajući se na Soveršenno. Imovina bivšeg operativca odjeljenja „M“ FSB, prema tvrdnji tužioca, vrijedna 380 miliona rubalja otišla je u ruski trezor, uključujući 20 nekretnina i 11 automobila.
Nakon određenog vremena, preko Moskovskog gradskog suda, članovi njegove porodice uspjeli su da vrate dva terenca, kao i jedan stan. Ruski mediji pišu da specijalne službe, nakon nestanka Senina, tri godine nijesu znale ili su se pravile da ne znaju da je njihov kolega pobjegao iz zemlje. Čak se vjerovalo da je pukovnik umro. U međuvremenu su iz granične službe stigle po-
tvrde da Senin nije prešao granicu ni na aerodromima ni na kopnenim graničnim prelazima. Tek u decembru 2020. operativci Odjeljenja unutrašnje bezbjednosti FSB su saznali da Rus ima pasoš na drugo ime. Šest mjeseci kasnije, 28. juna 2021. godine, bjegunac je stavljen na međunarodnu potjernicu, a 4. septembra 2022. zadržan je u Crnoj Gori. Generalno tužilaštvo je podni-
Analiza Globalne inicijative za borbu protiv organizovanog
kriminala: plaćena ubistva koštala više od milion eura
PODGORICA – Iako je sukob između kotorskog i kavačkog klana generalno oslabio, neki ključni članovi tih kriminalnih grupa su i dalje na slobodi i pokazali su otpornost zahvaljujući svojim finansijskim resursima i sposobnosti da obezbijede političku zaštitu, piše u novoj analizi Globalne inicijative za borbu protiv organizovanog kriminala koju je objavio portal RTCG.
U analizi se ističe da će klanovi nastaviti trgovinu drogom, blokirajući pojavljivanje drugih igrača.
– Izgubljeni resursi će se dopunjavati kroz nova partnerstva sa drugim kriminalnim grupama ili iz sopstvenih redova, koji nijesu zanemarljivi – procjenjuje se da škaljarski i kavački klanovi imaju po 105 i 140 članova, tim redom. Oni će nastaviti da pažljivo prate političke događaje i biraju političare koji su voljni da koriste njihov novac za lične ili političke interese – navodi se u analizi Globalne inicijative za borbu protiv organizovanog kriminala.
U analizi se navodi da je pomirenje nakon sedam godina sukoba malo vjerovatno, posebno kada su neka od ubistava počinjena pred članovima porodice.
– Pored toga, niko nije dovoljno moćan da smiri ili rasturi ove klanove. Sukob će ostati, ali broj ubistava se neće povećati zbog njihovih troškova – postoje izvještaji da ciljana plaćena ubistva rivala koštaju više od jednog miliona eura.
Navode da je u borbi protiv crnogorskih klanova važno poboljšati integritet ne samo u policiji, već i u sudovima, tužilaštvu i bezbjednosnim obavještajnim agencijama.
U analizi Globalne inicijative navodi se da je za neka plaćena ubistva u tom mafijaškom ratu plaćeno preko milion eura, a ukazuje i da su vodeći članovi ovih klanova sada van balkanskih zemalja.
U analizi se navodi da kada biraju lokaciju za skrivanje ili vođenje posla, kriminalci prikupljaju informacije o političkoj klimi i osiguravaju dovoljnu zaštitu podmićivanjem zvaničnika sektora bezbjednosti.
– Oni imaju tendenciju da biraju zemlje u kojima je korupcija relativno visoka, poput Grčke, gdje ima manje ljudi sa Balkana i gdje međunarodna policijska saradnja nije razvijena. Neki članovi su izabrali da se sakriju u Ukrajini. Tamo su se dogodili pokušaji ubistva, koji su vjerovatno uključivali visoke policijske zvaničnike. Do sada nema pokazatelja da su crnogorski kriminalci djelovali ni u Ukrajini ni u Rusiji, ali ako se
Procjenjuje se da škaljarski i kavački klanovi imaju 105 i 140 članova.
U njihovom ma jaškom ratu za neka ubistva plaćeno je preko milion eura, vodeći članovi ovih klanova sada su van balkanskih zemalja. U borbi protiv crnogorskih klanova važno je poboljšati integritet ne samo u policiji, već i u sudovima, tužilaštvu i bezbjednosnim obavještajnim agencijama – navodi se u analizi
jelo zahtjev za ekstradiciju, ali je Crna Gora odbila, pošto je bivši pukovnik FSB dobio politički azil zbog toga što je navodno proganjan u Rusiji iz političkih razloga, javlja Soveršenno. Razmatranje krivičnog predmeta protiv Senina u Rusiji biće nastavljeno u odsustvu. Planirano je da se na sljedećim ročištima ispita bivši pukovnik Ministarstva unutrašnjih poslova Dmitrij Zaharčenko. C. H.
PODGORICA - Carinici
Srbije zaplijenili oko 111 miliona komada cigareta vrijednih oko 15,5 miliona eura iz jednog carinskog skladišta u Beogradu, saopštila je juče Uprava carine Srbije.
Cigarete su, kako je utvrđeno carinskom istragom, šleperima dopremane iz Crne Gore od 2019, a oduzete su zbog nevjerodostojne dokumentacije, netačnih podataka o robi
i firmama učesnicima u spoljnotrgovinskom postupku, od kojih neke i ne postoje u registrima tih preduzeća. Ovom zapljenom cigareta, teškom više od 112 tona, kako se navodi u saopštenju, nadmašena je dosadašnja rekordna zapljena od 50 tona.
Konačnim rješenjem Ministarstva finansija potvrđena su rješenja carinskih organa o oduzimanju robe, a ona će biti uništena u zakonom propisanom postupku. C. H.
tamo skrivaju, to bi moglo predstavljati nove poslovne mogućnosti, navodi se u analizi. Dodaje se da postoje sumnje da uhapšeni članovi mogu nesmetano da ,,rade“ iza rešetaka u Crnoj Gori, što je pokazala konfiskacija mobilnih telefona skrivenih u njihovim ćelijama u junu 2021. i novembru 2022. godine.
Iako je vođa škaljarskog klana ubijen 2022. godine, moć se pomjerila u njihovu korist nizom hapšenja pripadnika kavačkog klana 2021. i 2022. godine i izdavanjem međunarodne potjernice protiv osobe za koju se sumnja da je njihov vođa. Suđenja pripadnicima kavačkog klana u Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji oslabila su njihov položaj u redovima organa za sprovođenje zakona i carine. U međuvremenu, neka lica za koja se vjeruje da su bliski saradnici škaljarskog klana, kao što su Filip Korać i Luka Bojović, više nijesu bila u pritvoru. Brat ubijenog vođe škaljarskog klana, Igor Vukotić, nastavlja da izbjegava pravdu uprkos tome što je izdata potjernica protiv njega 2018. godine – piše u analizi Globalne
inicijative za borbu protiv organizovanog kriminala.
Kako se ističe u analizi, čini se da trenutna situacija favorizuje škaljarski klan, uprkos činjenici da su tokom sukoba pretrpjeli značajnije žrtve i bili opterećeni međunarodnim potjernicama.
– Budući balans moći dijelom zavisi od nivoa dogovora između crnogorskih i srpskih pripadnika škaljarskog klana, ali uglavnom od toga ko je bolji u upravljanju trgovinom kokainom i obezbjeđivanju lične bezbjednosti i političke zaštite kako se sukob nastavlja. On zavisi i od budućeg uticaja Darka Šarića u kokainskom biznisu – piše u analizi.
U analizi Globalne inicijative za borbu protiv organizovanog kriminala navodi se da i učinak krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori i Srbiji otežava borbu protiv aktivnosti klanova, te da sudski postupci traju dugo.
Navodi se da ako se komunikacije iz aplikacije Sky ECC isključe iz sudskih predmeta, vjerovatno je da će većina optužbi protiv osumnjičenih članova klana biti odbačena, te da će to samo ojačati klanove. A. R.
Državljaninu Albanije 15 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkohola
PODGORICA - D. B. (35) iz Skadra (Albanija), osuđen je u hitnom postupku na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,96 g/kg. To je potvrđeno iz Suda za prekršaje u Budvi.
Osim zatvorske kazne, na čije je izdržavanje upućen u UIKS Spuž odmah po izricanju odluke, dežurna sutkinja Katarina Vujačić-Vuksanović mu je izrekla i zabranu upravljanja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od četiri mjeseca. C. H.
ATINA – Grčka je suočena s najvećim dosad zabilježenim požarom na području Evropske unije, saopšteno je iz Evropske komisije, istakavši da 27 članica EU trenutno mobiliše gotovo polovinu zajedničkih vazdušnih evropskih snaga da bi joj pomogle.
– U pomoć Grčkoj poslato je jedanaest aviona i helikopter iz evropske flote. Vatrena stihija zahvatila je Nacionalni park Dadiju na sjeveroistoku zemlje. Tamo je poslato i 407 vatrogasaca – rekao je portparol EK Balaš Ujvari Grčka je u avgustu drugi put ovog ljeta aktivirala Mehanizam EU za civilnu zaštitu, a
EU joj je rasporedila 11 vatrogasnih aviona sistema iz Hrvatske, Francuske, Njemačke, Španije, Švedske i s Kipra, helikopter ,,Blackhawk“ iz Češke, 407 vatrogasaca i 62 vozila iz Bugarske, s Kipra, iz Češke, Francuske, Rumunije, Slovačke i Srbije.
Grčki se vatrogasci već jedanaesti dan bore s požarom ko-
ji hara Nacionalnim parkom, a poznat je kao stanište brojnih rijetkih ptica grabljivica. Vatra, koja se proteže frontom od gotovo 10 kilometara, ,,još uvijek je izvan kontrole“, rekao je jedan od vatrogasaca AFP-u. Grčku su ovog ljeta poharali brojni požari, a vlasti ih pripisuju klimatskim promjena-
Posljednji oproštaj od šefa plaćeničke grupe Vagner obavljen u porodičnom krugu u Sankt Peterburgu, na pogrebu njegovog saradnika traženo da se prestane snimati
Posljednje zbogom Jevgeniju Viktoroviču je održano u privatnom krugu. Oni koji se žele oprostiti mogu posjetiti groblje Porohovskoje - piše u kratkoj objavi na Telegramu uz fotogra ju Jevgenija Prigožina
ma. EU raspolaže flotom od 24 aviona i četiri helikoptera. Oformile su je države čla-
nice za gašenje požara u zemljama Unije i u susjednim zemljama.
MOSKVA - Šef Vagnera Jevgenij Prigožin sahranjen je na privatnoj sahrani na groblju u Sankt Peterburgu - objavio je njegov tim za medije.
Sahrana komandanta ruskih plaćenika, koji je prošle sedmice poginuo u avionskoj nesreći, održana je u krugu porodice i prijatelja na groblju u predgrađu njegovog rodnog grada Sankt Peterburga - objavila je juče Prigožinova kancelarija za odnose s javnošću. – Posljednje zbogom Jevgeniju Viktoroviču je održano u privatnom krugu. Oni koji se žele oprostiti mogu posjetiti groblje Porohovskoje - piše u kratkoj objavi na Telegramu uz fotografiju Jevgenija Prigožina.
Privatna ceremonija bila je u oštroj suprotnosti s Prigoži-
novim agresivnim, samoreklamirajućim životnim stilom, navodi Rojters. Ruska novinska kuća MSK1.RU citirala je službenike pogrebnog preduzeća koje je reklo da je privatna sahrana bila želja porodice.
Za Kremlj je to značilo da se događaj ne može pretvoriti u veliku javnu manifestaciju po-
drške Prigožinu, nemilosrdnoj ličnosti kojoj su se neki u Rusiji divili jer je svoje plaćeničke snage ubacio u najžešće bitke rata u Ukrajini i otvoreno govorio o nedostacima ruske vojske i njenih vođa.
– Ruski predsjednik Vladimir Putin ne planira prisustvovati sahrani vođe Vagnerovih plaćenika Jevgenija Prigožina –
saopštio je ranije juče Kremlj. Do pada aviona došlo je dva mjeseca nakon što su Prigožin i njegovi plaćenici pokrenuli pobunu protiv Putinovih najviših vojnih zapovjednika u kojoj su preuzeli kontrolu nad južnim gradom Rostovom i napredovali prema Moskvi prije nego što su se vratili kad su bili 200 km od prijestonice. – Prisutnost predsjednika nije predviđena - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima na pitanje hoće li Putin prisustvovati. Peskov je rekao da Kremlj nema nikakvih konkretnih informacija o sahrani koju organizuje porodica. Istražitelji su u nedjelju rekli da su genetski testovi potvrdili da je Prigožin bio među 10 ljudi koji su poginuli u avionskoj nesreći blizu Moskve. Kremlj je odbacio kao ,,apsolutnu laž“ sugestiju nekih zapadnih političara i komentatora da je Putin naredio da se Prigožin ubije iz osvete. Za razliku od Prigožinove privatne sahrane, posljednjem oproštaju od Valerija Čekalova, jednog od zamjenika Jevgenija Prigožina koji je prošle sedmice poginuo sa svojim šefom u avionskoj nesreći, došle su desetine ljudi. Neki od njih Rojters je identifikovao kao Vagnerove plaćenike, na groblju Severnoe u Sankt Peterburgu. Neidentifikovani ožalošćeni na sahrani su naredili snimatelju i fotografu Rojtersa da prestanu snimati.
KIJEV - Savjetnik u ukrajinskom Ministarstvu unutrašnjih poslova Anton Geraščenko objavio je na Iksu video koji navodno prikazuje ukrajinske vojnike kako podižu zastavu na lijevoj obali rijeke Dnjepar u regiji Herson koju je privremeno okupirala Rusija.
– Slava herojima! - napisao je Geraščenko u objavi, uz ogradu kako se još čeka službena potvrda.
Ukrajinska vojska kaže da su njene snage dodatno napredovale na dijelu južnog fronta. Oružane snage su napredovale u smjeru Novodanilivka-Verbove ,,i (konsoliduju) svoje položaje te topovskom vatrom gađaju identifikovane neprijateljske ciljeve“, rekao je Glavni štab u svom dnevnom brifingu.
OPERACIJE
Ako uspiju u području Verbove, Ukrajinci bi proširili položaje koje su zauzeli dok se kreću prema strateškom središtu Tokmak, koji su okupirali Rusi.
Ukrajinska vojska naglašava da nastavlja ofanzivne operacije južno od Bahmuta konsolidujući svoje položaje dok se odupire ruskim naporima da napreduju u
drugim djelovima Donjecke oblasti.
GUBICI
Glavni štab ukrajinskih oružanih snaga izvijestio je da je Rusija izgubila 261.840 vojnika u Ukrajini od početka svoje invazije u februaru 2022. godine.
To uključuje 530 žrtava koje su pretrpjele ruske snage samo tokom prošlog dana. Rusija je izgubila i 4.414 tenkova, 8.579 oklopnih borbenih vozila, 7.909 vozila i spremnika za gorivo, 5.450 topničkih sistema, 733 višecjevna raketna sistema, 500 sistema protivvazdušne odbrane, 315 aviona, 316 helikoptera, 4.387 dronova i 18 čamaca. Četvrtog februara 2022. ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je poručnik primao 81.200 rubalja mjesečno. Do oktobra 2022. je najavio da će čak i vojnici primati 195.000 rubalja mjesečno. Mnogi mlađi činovi koji služe u Ukrajini sada primaju više od 200.000 rubalja mjesečno. To je 2,7 puta više od ruske prosječne plate koja iznosi 72.852 rubalja. Vrlo je vjerovatno da su plata i dodatne beneficije snažan podsticaj vojnicima da se pridruže, posebno onima iz siromašnijih područja Rusije.
PODGORICA/HERCEG
NOVI – Planska rješenja u nacrtu izmjena i dopuna
PUP-a Opštine Herceg Novi, koja se odnose na Savinsku dubravu, direktno ugrožavaju areal Manastira Savina, kao i samu savinsku šumu, koja je proglašena za poseban park prirode – saopšteno je iz NVO Ekološko društvo Boke Kotorske, na konferenciji za novinare u Podgorici.
Predsjednica NVO Ekološko društvo Boke Olivera Doklestić kazala je, prenosi PR centar, kako su odlučili da konferenciju održe u Podgorici gdje očekuju da će naići na veću podršku državnih organa nego na lokalnom nivou.
STUDIJA
Ona je podsjetila da je studija o zaštiti Savinske dubrave, koju je uradio tim od 15 izuzetno kompetentnih stručnjaka iz više oblasti dala smjernice Opštini, tj. lokalnoj upravi šta i kako da se radi na zaštiti tog vrijednog, izuzetnog prostora park šume, koji je iz dana u dan u sve gorem stanju zapuštenosti.
- Na sjevernim padinama tog područja dominantno su sastojine kestena i hrasta, a na južnim i bora, kao i na činjenicu značajnog duhovnog prostora sa Manastirom Savina i njegove dvije crkve, od kojih će starija slaviti čak 1.000 godina postojanja, te uz Crkvu Svetog Save, poviše manastira, i Crkvu Svete Ane i spomenički kompleks iz Drugog svjetskog rata, Savinska dubrava, kao izuzetno lijep prostor, je vazdušna
Rješenja predviđena nacrtom značajno mijenjaju namjenu prostora, vizure grada, a negativno utiču na kompletan ambijent. Nacrt je suprotan zakonskoj regulativi iz oblasti zaštite životne sredine i kulturnih dobara. Višespratnica bi dominirala prostorom, i visinom i stepenom izgrađenosti te ugrozila Manastir Savina, njegovu strogu zonu zaštite – kazala je Olivera Doklestić
banja – kazala je Doklestić. Istakla je da je DUP stavljen van snage, a gradnja novih objekata sve više napreduje na štetu visoke vegetacije, šume hrastova, borova i kestena.
– Kompleks Manastira Savina sa Crkvom Svetog Save predstavlja graditeljsko nasljeđe izuzetnih vrijednosti i pod patronatom je Uprave za zaštitu kulturnih dobara u Kotoru – kazala je Doklestić.
Po njenim riječima lokalna uprava u Herceg Novom u duploj je ulozi: zaštitara, koji treba da odlukama i pravničkim aktima štiti savinski prostor i subjekta koji daje dozvole za gradnju u cilju ostvarivanja finansijske dobiti od građevinskih dozvola i raznih
Savinska dubrava je prirodno dobro sa jedne te graditeljska baština i kulturni pejzaž sa druge strane, pa je očuvanje ovog prostora ujedno i obaveza Crne Gore prema, kako domaćim, tako i međunarodnim institucijama, posebno Unesku –smatraju u NVO Ekološko društvo Boke Kotorske
komunalnih taksi, i koji svjesno žrtvuje prirodni prostor radi pribavljanja novčane koristi.
– Drugim riječima, lokalna uprava je kadija koji i sudi i tuži, igra svoje političke igre u kojima strada šuma i cijelo područje Savine, jer se nikoliko ne ulaže ni u uređenje staza, pošumljavanje, uklanjanje suvog rastinja, antierozione procese, kanalisanje površinskih voda i slično – rekla je Doklestić.
Nacrtom izmjena i dopuna PUP-a namjena prostora je stambena, sa mnogo većim koeficijentom izgrađenosti u odnosu na važeći PUP, i to kao SV-stanovanje veće gustine.
– Višespratnica bi dominirala prostorom, i visinom i stepenom izgrađenosti te ugrozila manastir, njegovu strogu zonu zaštite. Nacrt planskog dokumenta je suprotan važećoj zakonskoj regulativi iz oblasti zaštite životne sredine i kulturnih dobara. Suprotan je i javnom interesu. Treba imati u vidu da je u pita-
nju prostor kp 2445/1 kao dvostruko zaštićeno područje tzv. Savinske dubrave, kao prirodnog dobra, a sa druge strane, to je graditeljska baština i kulturni pejzaž, pa je očuvanje ovog prostora ujedno i obaveza Crne Gore prema, kako domaćim, tako i međunarodnim institucijama, posebno UNESKO-u – navela je predsjednica Ekološkog društva Boka.
GROBLJE
Posebno je ukazala na temu proširenja gradskog groblja, koje se planira kroz PUP, a kako je rekla, na štetu savinske park šume. – Gradsko groblje na Savini već je jednom prošireno na račun Savinske dubrave, zaštićenog područja, parka prirode. Sada to Opština želi još jednom. Javno mnjenje je već u nekoliko navrata iskazivalo negativan stav ka ovom prijedlogu da se proširi groblje na račun šume – rekla je Doklestić. Na konferenciji je govorio mještanin dr Radoje Radulović, ko-
ji je vlasnik 7.500 kvadrata zemlje koja bi bila ugrožena tom gradnjom. On je kazao da šira javnost nije bila upoznata sa problemom katastarske parcele koja se nalazi na samom ulazu atrijuma Manastira Savina.
– Sve se uradilo na brzinu i sa forsiranjem da se plan što prije progura. Mi smo svjesni da urbanista ima slobodu za svoju viziju terena ali je ta sloboda ograničena propisima i normama. Jasno
Malinari iz Bijelog Polja pisali Vladi i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
PODGORICA – Bjelopoljski malinari traže da država hitno riješi pitanje dodjele pomoći otkupljivačima kako bi se nadoknadila razlika između otkupne i nabavne cijene tog voća. U zahtjevu upućenom premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kojim rukovodi Vladimir Joković oni podsjećaju da prošle godine, usljed poremećaja na tržištu, otkupljivači nijesu uspjeli da prodaju malinu po otkupnoj, već po znatnom nižim cijenama i shodno tome nijesu imali dovoljno sredstava da im isplate novac
za predatu malinu. – Otkupljivači su nas obavijestili da su se obraćali Ministarstvu poljoprivrede krajem prošle godine i da ste im obećali dodjelu finansijskih sredstava, kako bi se nadomjestila razlika između otkupne i nabavne cijene. Objavljen je i javni poziv za pomoć otkupljivačima, kako bi bar jedan dio bio isplaćen. Nadali smo se da će isplata biti realizovana do polovine ovog mjeseca, međutim otkupljivač Senzal d. o. o. (sa
kojim smo, do ove godine, uvijek imali dobru saradnju) obavijestio nas je da od pomoći još ništa nema ništa i da ne znaju ni kada će i hoće li je primiti – navodi se u zahtjevu.
Ministar poljoprivrede Vladimir Joković je, na sjednici Vlade od 6. Jula, najavio da će Vlada izdvojiti 300.000 eura da obešteti malinare, koji su zbog pada cijena na svjetskoj berzi pretrpjeli značajne gubitke. Naime, malina je prošle godine porvobitno ot-
kupljivana po 4,30 eura po kilogramu, ali je nakon toga znatno pala cijena. Veći dio prošlogodišnjeg roda je ostao u hladnjačama zbog čega su otkupljivači u više navrata organizovali i proteste i tražili pomoć države.
Ministarstvo je ranije pozvalo privredne subjekte za otkup i distribuciju malina da dostave zahtjeve za podršku kojima potvrđuju da su od jula prošle do jula ove godine otkupljivali malinu sa teritorije Crne Gore i prodava-
li je po cijenama nižim od otkupnih. Preispitivanje te mjere tražila su preduzeća Ekopromet iz Bijelog Polja i Mrdo iz Mojkovca, dok je anonimni prigovor stigao sa imejl adrese nvoprofiteri@ gmail.com. Zato je Ministarstvo poljoprivrede prekinulo postupke javnih poziva. Malinari ističu da su revoltirani saznanjem da država otkupljivačima još nije isplatila sredstva. te da ne vide izlaz iz istuacije u kojoj su se našli ne svojom krivicom.
– Ne znamo kako da naplatimo naš mukom zarađeni novac. Naglašavamo da je većini nas ovo jedini izvor prihoda, a uskoro počinje i školska godina i treba
je da planiranje gradnje objekata visoke spratnosti trajno devastira kulturni pejzaž, uništava vizuru manastira zbog čega je ranije spriječeno usvajanje urbanističkog projekta zdravstveno turističkog centra Meljine – kazao je Radulović.
Istakao je da je riječ o zoni klizišta zbog čega je opasno planirati izgradnju objekata visoke spratnosti te da na lokaciji nijesu riješeni imovinski odnosi. C. G.
dosta novca za opremanje učenika za školu – poručuju iz Udruženja malinara.
Oni podsjećaju da je veliki broj domaćinstava na sjeveru države odlučio da se bavi uzgojem malina vjerujući Ministarstvu poljoprivrede koje je u to vrijeme predstavljalo program razvoja, stavljajući akcenat na razvoj malinarstva kao siguran poljoproivredni proizvod sa garantovanim otkupom i rentabilnom cijenom.
Mole premijera Abazovića i ministra Jokovića da problem shvate ozbiljno i nađu način da se obećana pomoć realizuje u što kraćem roku, jer će u ,,suprotnom biti primorani da se sa svojim porodicama za to izbore na svaki mogući način“. I. R.
Zato što Vlada nije riješila imovinsko-pravne odnose, obustavljeni pripremni radovi na izgradnji bulevara Jaz (Budva) – aerodrom (Tivat)
TIVAT – Pripremni radovi na rekonstrukciji magistralnog puta Tivat – Jaz, saobraćajnicu dugačku 16 kilometara koja prolazi kroz tri opštine Budva, Kotor, Tivat, prekinuti su zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Naime, prema saznanjima Pobjede kompanija Bemaks, koja je podizvođač radova, juče je povukla svoju mehanizaciju i radnike sa gradilišta jer nijesu željeli da nastave radove na parcelama koje imaju neriješene imovinsko–pravne odnose.
Na lokaciji prekoputa zgrade
Aerodroma Tivat, gdje je bila stacionirana mehanizacija Bemaksa i gdje su započeti prvi pripremni radovi, juče nijesmo zatekli nikog od zaposlenih, kao ni mehanizaciju, a jedan od mještana kazao nam je da su u ponedjeljak svi otišli sa gradilišta.
Na terenu se vidi da je dio zelenog pojasa duž magistrale u pravcu Kotora poravnan, kao i dio duž magistrale prema Tivtu, a na tom potezu se nalazi nekoliko zapuštenih i u korov zaraslih manjih objekata nekadašnje poljoprivedne kompanije. Na lokaciji na teritoriji opštine Kotor u mjestu Kavač gdje je na dan svečanog otvaranja mehanizacija
Bemaksa krčila i ravnala teren juče takođe nije bilo nikoga.
Premijer Dritan Abazović je, na svečanom otvaranju radova 11. avgusta, kazao odgovarajući na pitanja novinara da je Vlada za taj projekat završila sve svoje obaveze. – Eksproprijacija za neke djelove će se završiti paralelno i moramo da radimo brzo – kazao je tada Abazović. Novu saobraćajnicu gradi kineski konzorcijum Šandong sa kojim je ugovor vrijedan 53 miliona eura potpisan u martu. Rok završetka bulevara je dvije godine. Rekonstrukcija dionice podrazumijeva
Na lokaciji prekoputa zgrade Aerodroma Tivat gdje je bila stacionirana mehanizacija Bemaksa i gdje su započeti prvi pripremni radovi, juče nijesmo zatekli nikog od zaposlenih, kao ni mehanizaciju, a jedan od mještana kazao nam je da su u ponedjeljak svi otišli sa gradilišta. Prema elaboratu 661 parcela biće predmet eksproprijacije, od čega je 424 u privatnom vlasništvu a 112 privrednih subjekata
izgradnju moderne saobraćajnice bulevarskog tipa, koja će imati po dvije saobraćajne trake, obostrane trotoare i razdjelni pojas, a biće izgrađen i novi cjevovod Regionalnog vodovoda u cilju poboljšanja napajanja vodom tri opštine kroz koje bulevar prolazi.
Pobjedi je ranije iz Uprave za saobraćaj nezvanično saopšteno da za taj projekat Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kojim rukovodi Ana Novaković-Đurović nije izdalo građevinsku dozvolu. –Dobijena je dozvola samo za početak pripremnih rado-
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nije izdalo građevinsku dozvolu za projekat izgradnje bulevara. Premijer
Dritan Abazović je 11. avgusta, kada su počeli radovi, kazao da je Vlada za taj projekat završila sve svoje obaveze, a da će eksproprijaciju za neke djelove završiti paralelno
va kao što su krčenje, priprema kampova, opreme i mehanizacije. Građevinska dozvola nije dobijena – kazali su tada iz Uprave za saobraćaj. Na pitanje zašto sugerisano nam je da je to pitanje za Novaković–Đurović.
EKSPROPRIJACIJA
U tivatskoj lokalnoj upravi nijesu željeli da o tom projektu zvanično govore. Nezvanično, skeptični su da će posao biti okončan u roku. Osim činjenice da nije dobijena građevinska dozvola, da je obezbijeđeno manje od trećine novca potrebnog za realizaciju projekta ukazuju na problem eksproprijacije.
Prema dostupnim informacijama o eksproprijaciji država je 2020. godine od tivatske poljoprivredne kompanije Montepranzo Bokaprodukt, izuzela četiri parcele ukupne površine 67.083 kvadrata i za to je toj kompaniji uplatila obeštećenje u iznosu od
NIKŠIĆ: Domu starih uručena vrijedna donacija
NIKŠIĆ – Dom starih u Nikšiću dobio je vrijednu donaciju kroz projekat „Podrška dostojanstvenom starenju“
čiji je nosilac NVO Socijalna pravda, a donator humanitarna organizacija Crkva Isusa Hrista u Crnoj Gori.
Medicinsku opremu juče su na korišćenje predali Marija Mijušković–Kastratović i
Majk i Ruthann Martin uvjereni da će 20 invalidskih i pet toaletnih kolica, šestokanalni EKG aparat, autoklav, defribilator, oksimetar i aparat za terapiju laserom i te kako olakšati zaposlenima u nikšićkom Domu za stare, ali i krajnjim korisnicima.
Čelnica NVO Socijalna pravda Marija Mijušković–Kastratović kaže da do kraja godine
planiraju realizaciju još dva projekta.
Majk Martin podsjetio je da je to jedna u nizu donacija koje su posljednjih godina obezbijedili. –Želimo da olakšamo život starima u Crnoj Gori, ali i širom svijeta, a od 1985. godine donirali smo oko dvije milijarde eura. Samo od prošle godine imali smo šest miliona
2.079.053 eura, a SO Tivat donijela odluku o prenosu Vladi prava raspolaganja na zemljište u KO Đuraševići i KO Mrčevac, a kojom Opština, na zahtjev Vlade, državi treba da ustupi više svojih katastarskih parcela potrebnih za izgradnju dodatne dvije trake magistrale na potezu od aerodroma Tivat do kotorske raskrsnice. EBRD je kategorizovala rekonstrukciju puta kao projekat „kategorije A“, što podrazumijeva potrebu za proširivanjem puta sa dvije na četiri trake u dužini većoj od 10 kilometara i zahtjev za
eksproprijaciju zemljišta, sa potencijalom za ekonomsko i fizičko preseljenje. Urađen je 2019. godine Elaborat eksproprijacije, utvrđeno je da trasa puta prolazi kroz 20 katastarskih opština u Budvi, Kotoru i Tivtu. Elaborati su završeni u martu 2020. godine, podaci pokazuju da će 661 parcela biti predmet eksproprijacije, od čega su 424 u privatnom vlasništvu a 112 privrednih subjekata. Pored toga, 125 parcela se nalazi u državnom ili vlasništu lokalnih samouprava. Sveukupno, biće potrebno otkupiti ukupno
oko 16.8875 m2 zemljišta – naveo je naš sagovornik. Kada je eksproprijacija u pitanju on podsjeća da se dio mještana Grblja protivi povećanju broja saobraćajnih traka. Uprava za saobraćaj je u budžetu za 2019. godinu za eksproprijaciju za projekat izgradnje bulevara Tivat – Jaz deponovala na račun Ministarstva finansija 4,3 miliona eura. Kako sredstva nijesu iskorišćena u avgustu 2020. godine Vlada je dala saglasnost da se preusmjere za druge projekte koje realizuje Uprava za saobraćaj.
Ivana KOMNENIĆ
radnih sati posvećenih humanitarnom radu. Pomagali smo tokom požara u Italiji, poplava u Sloveniji, zemljotresa u Turskoj… Volontiramo i u jednoj državi se zadržavamo, najčešće, 18 mjeseci, ali uživamo pomažući drugome – kazao je Martin. Direktorica Doma za stare Anđela Lalatović zahvalila se na donaciji, čija je ukupna
vrijednost 20.000 eura. – Mislim da je donacija stigla na pravu adresu. Pomagala i aparati koje smo dobili biće nam i te kako od pomoći. Trenutno u Domu imamo 80 korisnika, ali i još 25 zahtjeva za prijem koji se obrađuju. Trudimo se da ubrzamo dinamiku, jer je veliko interesovanje za smještaj u našu ustanovu –kazala je Lalatović. Ra. P.
Donaciju čine 20 invalidskih i pet toaletnih kolica, šestokanalni EKG aparat, autoklav, defribilator, oksimetar i aparat za terapiju laserom
Žiri Federacije filmskih kritičara Evrope i Mediterana Fedeora u sastavu Marina Kostova, Kerem Akca i Vuk Perović, pored nagrade za „Sigurno mjesto“, specijalno priznanje dodijelili su filmu „Kaymak“ reditelja Milča Mančevskog za dubok, dinamičan i hrabar pristup savremenim odnosima, beskompromisno režiran od strane zrelog reditelja jedinstvenog stila. Makedonski reditelj kazao je da je lijepo kada se umjetnost vrednuje.
- Ne prave se filmovi za nagrade, ali je lijepo kada ti se ispoštuje rad i umjetnost. To pomogne filmu, ljudi čuju za njega pa ga više publike vidi, tako da je bio lijep ovaj povratak u Crnu Goru – rekao je on.
PODGORICA - Film „Sigurno mjesto“, reditelja Juraja Lerotića, dobio je Veliku zlatnu mimozu kao najbolje ostvarenje na 36. Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro Film Festivalu, koji je završen svečanom ceremonijom u Dvorani Park.
Lerotićevo ostvarenje apsolutni je festivalski pobjednik - film je osvojio i nagrade za najbolju režiju, najboljeg glumca (ravnopravno Goranu Markoviću i Juraju Lerotiću za isti film), plaketu „Zoran Živković“ za najbolji film, kao i nagradu Fe-
Obično pitamo ljude šta im se sviđa u lmu i zajedničko je da ga dožive kao iskrenog, što zvuči kao fraza, ali očito da je tako – kazao je reditelj pobjedničkog ostvarenja Juraj Lerotić
deora (Federacija filmskih kritičara Evrope i Mediterana) za najbolji film.
EMOTIVNO
O najboljim na festivalu odlučivao je žiri u sastavu predsjednica Jelisaveta Seka Sablić, Rumena Bužarovska, Đorđe Milosavljević, Andrija Mardešić i Dušan Kasalica.
- U ovom emotivnom i zastrašujućem putovanju u najmračnije kutke ljudske svije-
sti, precizna režija i maestralne glumačke izvedbe nam pokazuju da sigurno mjesto zapravo ne postoji i ljubav kao ultimativna emocija zapravo ne može ništa naspram egzistencijalnog nemira koji može obuzeti jedno ljudsko biće - navedeno je u obrazloženju žirija za film „Sigurno mjesto“. Reditelj Lerotić je kazao da mu je drago što je „pobijedila“ emocija i iskrenost.
- Obično pitamo ljude šta im se
Festival „Barski ljetopis“ objavio katalog „Mural - In Progress by David Husić“
PODGORICA – Katalog
murala izrađenih u sklopu festivalskog segmenta bARS, pod nazivom „Mural - In
Progress by David Husić“, objavljen je u okviru festivala ,,Barski ljetopis“.
Donosi uvodni tekst selektora bARS-a Željka Milovića o nastanku murala, zatim crtice dr Miluna Lutovca o njima kao umjetničkim djelima, dok kompletnu sadržinu ove šesnaestostrane publikacije čine fotografije talentovane srednjoškolke
Anje Milić koje prikazuju različite faze nastanka djela, od krokija i crteža do prezentovanja javnosti.
Murale nastale tokom bARS-a oslikao je akademski umjetnik
David Husić, uz asistenciju studenta grafičkog dizajna Frana Kolovića, prema konceptu Željka Milovića, selektora programa. Prvi se, na ulazu u galeriju koja nosi njegovo ime, ,,pojavio“ 26. jula i predstavlja likovnog umjetnika Velišu Lekovića, a 3. avgusta je ulaz u bioskop ukrasio dobro poznati lik Kikija, ,,čovjeka pristanskih i topoličkih djetinjstava“ koji je na tom mjestu decenijama prodavao sjemenke, kikiriki, čibuke, ,,bombone na lastiku“… Treći mural je dovršen 15. avgusta na gradskom fudbalskom stadionu, stilski drugačiji, uz korišćenje svijetloplavih, tamnih i crnih tonova da bi se uklopili u klupske boje FK Mornar. Iscrtani su likovi četvorice pokojnih znamenitih fudbalera:
Radovana Lala Bokana, Danila Delibašića, Anta Radovića i Mikija Mašanovića. Za posljednji mural ostavljen je omiljeni barski oriđinal Denis Karađuzović, koji je 21. avgusta naslikan na mjestu gdje je godinama čekao prevoz za Stari Bar. Mimo programa, nakon završetka festivala, biće obnovljen, od sunca izblijedio, mural dr Duška Kljakića na marinskom lukobranu, takođe Husićev rad. A. Đ.
sviđa u filmu i zajedničko je da ga dožive kao iskrenog, što zvuči kao fraza, ali očito da je tako. Mislim da ima nešto u tome da je svako doživio neki gubitak, možda ne ovako veliki, pa ih zbog toga film dotiče, i vjerovatno zbog toga što u njemu, uprkos toj katastrofi, postoji neka vrsta ljubavi, tako da je vjerovatno to dobar spoj – rekao je on. Zlatnu mimozu za najbolji scenario dobila je Una Gunjak za film „Ekskurzija“, jer, kako je
navedeno u obrazloženju žirija, autorka kroz uvjerljivost govora otkriva svjež pogled na mladu generaciju. Glavna glumica iz ovog filma, sedamnaestogodišnja Asja Zara Lagumdžija dobila je Zlatnu mimozu za najbolju žensku ulogu za svjež i autentičan glumački izraz. Mlada glumica još uvijek nije sigurna da li je film njen put, ali glumu u nekom obliku svakako vidi u budućnosti. - Ja sam toliko uzbuđena, pozitivno šokirana, ovo je san, dobiti nagradu u mojim godinama. Drago mi je da se ljudima toliko svidio film – kazala je ona. Specijalno priznanje žirija dobio je još jedan mladi glumac –Jovan Ginić za ulogu u filmu „Lost Country“. Zbog inovativnog, hrabrog i eksperimentalnog izraza, podsjećajući na originalni i nekonvencionalni rukopis Živka Nikolića, nagrada „Živko Nikolić“ za specijalni doprinos filmskom izrazu dodijeljena je Dušanu Zoriću i Matiji Gluščeviću za film „Da li ste vidjeli ovu ženu?“. Nagrada je uručena kostimografkinji filma Kristini Savić. Nagrada „Milan Žmukić“ za poseban doprinos afirmaciji festivala dodijeljena je Jelisaveti Seki Sablić na ceremoniji svečanog otvaranja. Kada je u pitanju dokumentarni film, žiri u sastavu: predsjednik Dejan Petrović i članovi
Velibor Čović i Josip Lukić, jednoglasno su odlučili da Zlatna mimoza za najbolji film pripadne ostvarenju „Dipped in Black“, reditelja Matjua Torna i Derika Linča. Specijalno priznanje dodijeljeno je filmu „Procenti života“, crnogorskog autora Vladimira Perovića
STUDENTI
O najboljima u studentskoj selekciji odlučivali su Jovana Bojović, Đorđe Stanojlović i Hazim Begagić, koji su donijeli jednoglasnu odluku da Zlatna mimoza za najbolji studentski film pripadne ostvarenju „Guguto Memeto“, diplomskom projektu reditelja Branislava Stošića, studenta završne godine filmske režije, u produkciji Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, Bosna i Hercegovina. Specijalno priznanje žirija dodijeljeno je Iliji Zekoviću, studentu prve godine master studija filmske režije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, za scenario filma „Pas koji se upiškio od sreće“, u produkciji FDU Cetinje. Takođe, specijalno priznanje studentskog filma pripalo je Amaru Komiću sa Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, za režiju filmova „Mlada“ i „Kuda idu izgubljene mačke?“ u produkciji ASU Sarajevo, Bosna i Hercegovina. S. V.
Uspjeh Darka Drljevića na internacionalnim festivalima karikature
PODGORICA - Crnogorski karikaturista Darko Drljević osvojio je trofej „Masters of Caricature“ na 12. Internacionalnom bijenalu karikature koji se održava u Plovdivu u Bugarskoj.
- Radi se o veoma prestižnoj nagradi koja se dodjeljuje svake druge godine. Tema festivala je bila ,,Mađioničari“. Na ovaj konkurs učestvuju karikaturisti sa svih kontinenata koji se takmiče za ovaj veliki trofej - kazao je Drljević za Pobjedu. Pored ove nagrade, Drljeviću je stigla vijest i o nagradi na Internacionalnom festivalu u Piracicabi u Brazilu. Na ovom festivalu učestvuje veoma veliki broj karikaturista širom
svijeta. Drljević je osvojio nagradu ,,Honorable Mention“ za kategoriju geg karikatura. Na festivalu postoji i kategorija portret karikature. Inače, ovo je Drljeviću već četvrti put da osvaja isti trofej
na ovom takmičenju. Podsjetimo, Drljević ovih dana putuje u Salsamaggiore Termi u Italiji gdje će primiti prvu nagradu na njihovom prestižnom festivalu na koji se učestvuje isključivo po pozivu, gdje se po njihovom sudu pozivaju najbolji svjetski karikaturisti. Drljević je osvojio zlatni trofej za karikaturu ,,Human Brain and Nature“ /,,Ljudski mozak i priroda“. U nedavnom razgovoru za Pobjedu Drljević je pojasnio da rad ,,Ljudski mozak i priroda“ lucidno predstavlja odnos čovjeka prema prirodi i živim bićima na planeti. Drljević je do sada osvojio 252 internacionalne nagrade, koje ga svrstavaju u red najnagrađivanijih karikaturista na svijetu. A. Đ.
Širom grada morali su da uklanjaju oborena stabla i pokidane grane drveća, saniraju krovove koji su prokišnjavali, otčepljavaju slivnike i atmosfersku kanalizaciju, uklanjaju otpad sa rešetaka atmosferskih odvoda…
Nevrijeme koje je pogodilo Podgoricu u noći između poneđeljka i utorka nanijelo je štetu kako biljnom fondu, tako i imovini.
Zbog obilnih padavina i udara olujnog vjetra ekipe gradskih preduzeća imale su pune ruke vanrednog posla – širom grada uklanjale su oborena stabla i pokidane grane drveća, sanirale krovove koji su prokišnjavali, otčepljavali slivnike i atmosfersku kanalizaciju, uklanjali otpad sa rešetaka atmosferskih odvoda…
ŠTETA
Odgovarajući na pitanja Pobjede iz gradskog preduzeća Zelenilo naveli su da su njihove ekipe u najkraćem roku pristupile uklanjanju izvaljenih stabala, kako bi se obezbijedilo nesmetano odvijanje saobraćaja i kretanje pješaka. Oborena stabla i
odvaljene grane uklanjali su u Ljubljanskoj ulici (kod KCCG), u parku Kruševac, na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, u Ulici Bore Stankovića...
Usljed pada višedecenijskog bora u Ljubljanskoj ulici, u blizini Kliničkog centra Crne Gore, lakše je povrijeđen mladić na čije auto je palo visoko drvo. Iz Kliničkog centra Pobjedi je potvrđeno da je osoba koja je usljed pada stable zadobila lakše tjelesne povrede, nakon ukazane pomoći, puštena kući. Tom prilikom materijalna šteta nastala je na još nekoliko automobila koja je poklopila krošnja oborenog drveta.
Iz Agencije za stanovanje su nam kazali da se najveći broj njihovih intervencija odnosio na saniranje štete usljed prokišnjavanje krovova i začepljenja slivnika.
- Jedan broj intervencija se mogao odmah realizovati, ali je za
pojedine potrebno sačekati stabilizaciju vremenskih prilika i radove realizovati u sušnom periodu – kazali su iz Agencije, uz napomenu da su juče primili 23 prijave.
Nevrijeme je prouzrokovalo određene probleme i na 35 kV elektro-mreži. To je zahtijevalo maksimalno angažovanje dispečerskih službi i Službe lokalnog upravljanja kako bi bilo uspostavljeno redovno napajanje potrošača.
- Skoro svi ispadi su bili pro-
Od poneđeljka, 4. septembra, do kraja mjeseca građankama i građanima Podgorice biće omogućen besplatan prevoz gradskim autobusima, dok će osnovci i srednjoškolci tu uslugu moći da koriste do kraja školske godine, odnosno do 30. juna.
- U prethodnom periodu Sekreterijat za saobraćaj i preduzeće Putevi koje upravlja prevozom putnika u linijskom prevozu, shodno planu i programu linija, ali i zahtjevima građana radili su na širenju saobraćajne mreže i uveli nove
linije: L-15 (Stari aerodromDom starih, preko Tološa, do Mareze), L-16 (od Trga golootočkih žrtava, pored Kliničkog centra do Dahne i Dajbaba), L-33 (od Beri do Moskovske ulice) i one će ići na vremenski period od 20 ili 30 minuta. Takođe, uvedene su i linije koje će ići na sat vremena: L-23 (od
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore izjavili su za Pobjedu da je u noći između poneđeljka i utorka na teritoriji Podgorice palo 68 litara kiše po kvadratnom metru, a da su udari vjetra iznosili i do 22 metra u sekundi, što je skoro 80 kilometara na sat. I naredna dva dana, najavljuju iz HMZCG, očekuje nas promjenljivo vrijeme i temperature vazduha do 29 stepeni Celzijusovih, a od petka i za vikend suvo, sunčano, uz znatan porast temperature vazduha.
laznog karaktera, tako da su potrošači kratkotrajno bili bez napajanja električnom energijom. Potrošači koji se napajaju sa TS 35/10 kV
Barutana dobili su napajanje nakon intervencije Službe održavanja i otklanjanja kvara na DV 35 kV Gornja
Zeta – Barutana i to je jedini kvar na 35kV naponskom nivou koji je zahtijevao intervenciju ekipa održavanja. Što se tiče 10kV i niskonaponske mreže takođe je bilo dosta ispada uglavnom prolaznog karaktera – naveli su iz CEDIS-a.
RADOVI
Ekipe Čistoće su pored redovnih aktivnosti u okviru kojih su uklonili 140 vreća smeća u blizini Stočne pijace, juče bile angažovane i na čišćenju lišća i drugog sitnog otpada sa atmosferskih odvoda u svim djelovima grada, a oprali su i stepeništa prilazima garaži kod TC ,,Mol of Montenegro“ i na Trgu Božane Vučinić. Vanredne intervencije usljed nevremena imale su i ekipe gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija - ukupno pet intervencija odnosilo se na čišćenje slivnika od različitih materijala, kao i jedno odgušenje cjevovoda atmosferske kanalizacije.
Usljed jakog olujnog nevremena, koje je u noći između poneđeljka i utorka zadesilo glavni grad, velika količina kamenja,
Odluka Sekretarijata za saobraćaj i gradskog privrednog društva Putevi
pijeska i zemlje osvanula je juče ujutro na šetalištu uz Moraču (ispod Njegoševog parka). I. MITROVIĆ
Trga golootočkih žrtava ka Veljem brdu) i L-30 (od Trga golootočkih žrtava do Kuća Rakića) – saopšteno je iz Sekretarijata za saobraćaj.
LINIJE
Za linije L 15 i L 16 obezbijeđena su četiri autobusa i polasci će biti na pola sata, dok će na liniju L 30 (od Autobuske stanice do Kuće Rakića) saobraćati jedan autobus i to na sat vremena, zbog čega i nije bilo potrebe za uključivanje drugog autobusa. Prema važećem planu, postoje linije koje su imale maršrutu kojom se i do sada kretao gradski prevoz, ali će na zahtjev građana tokom septembra one biti
produžene, te određena i nova autobuska stajališta. Produžena je linija L-6a do Stare Zlatice, a vjerovatno će to biti urađeno i u slučaju linije do Beri. Tamo bi autobus saobraćao do lokalnog groblja, umjesto do početka sela, gdje mu je do sada bila posljednja stanica, odnosno okretište.
ĐACI
Skupština glavnog grada usvojila je Odluku o besplatnom prevozu učenika tokom cijele školske godine, pa samim tim osnovci i srednjoškolci se mogu prijaviti do 25. septembra na posebnom šalteru u zgradi Skupštine glavnog grada (ulaz
sa Trga nezavisnosti) svakog radnog dana od osam do 16 sati. Prilikom prijave potrebno je da popune obrazac, koji će do-
biti na šalteru, i da dostave sljedeću dokumentaciju: fotokopija lične karte (za punoljetnje korisnike, uz original na uvid);
fotokopija lične karte, pasoša, zdravstvene knjižice ili izvoda iz matične knjige rođenih (za maloljetna lica, uz original na uvid); originalna potvrda o pohađanju verifikovane osnovne/ srednje škole na teritoriji Podgorice; uvjerenje o prebivalištu ili potvrdu o stalnom boravku na teritoriji Podgorice. U narednom periodu gradska uprava će raditi na pripremi sveobuhvatne studije saobraćaja (za period od 2024. do 2029. godine) koja će biti važan segment sagledavanja postojećih problema i suočavanja sa izazovima, kao i unapređenja stanja u gradskom prevozu u Podgorici. H. P.
Crnogorski šampion nastavio da kompletira redove
Domuzin drugo je pojačanje
ŽKK Budućnost Bemaks uoči početka nove sezone.
Nakon Nikoline Ilić, podgorički klub potpisao je i reprezentativku Bosne i Hercegovine, koja igra na poziciji beka. Banjalučanka (22) je igrala za Orlove, zatim je prvi inostrani angažman imala u ekipi Ekstramadure iz Španije, da bi nakon povratka u Orlove osvojila tri trofeja. Igrala je u Njemačkoj za Herner, dok je prošle sezone nosila dres Slovanke iz Češke. U Češkoj je na 16 utakmica imala prosjek 10 poena, 4.8 skokova, 2.5 asistencija. Slovanka je zaustavljena u četvrtfinalu od neprikosnovenog šampiona, ekipe USK, zbog čega je Dragana u finišu sezone pojačala Orlove. Domuzin je dala veliki doprinos da tim iz Banjaluke osvoji titulu šam-
piona Bosne i Hercegovine, a na devet mečeva imala je prosjek 20 poena. Bila je dio reprezentacije Bosne i Hercegovine, koja je prošle godine igrala Svjetsko prvenstvo.
Crnogorski šampion u odnosu na prošlu sezonu ostao je bez Marije Leković, koja je pojačala Fenerbahče, Dragane Živković, koja je potpisala za Konstancu, te Jovane Marković i Višnje Stefanović. R.P.
Rajt postigli po osam poena, s tim da je Vilijams uhvatio devet skokova. Marko Jagodić Kuridža je upisao sedam poena i šest skokova…
Budućnost naredni kontrolni meč igra 7. septembra protiv Splita, takođe u ,,Morači“.
Košarkaši Crne Gore upisali su prvi poraz na Mundobasketu – nakon pobjeda protiv Meksika i Egipta, izabranici Boška Radovića su u Manili izgubili od favorizovane Litvanije 91:71, u meču koji je odlučivao pobjednika grupe D, pošto su oba tima već nakon dva kola osigurala prolaz u drugi krug.
Da bi se zaustavila izuzetna šuterska ekipa kao što je litvanska, bila je potrebna mnogo bolja igra u odbrani ili, makar, bolji napad. Dok je napad funkcionisao, Crna Gora je bila u igri, u prvoj četvrtini, kada je trojke šutirala 7-3. U naredne tri dionice naša reprezentacija je ubacila samo dvije trojke iz 24 pokušaja, premalo za iznenađenje u ovom meču.
PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su Borac iz Čačka i u drugom kontrolnom meču, u sklopu priprema za novu sezonu – izabranici Petra Mijovića su slavili u ,,Morači“ sa 84:71 (25:21, 23:18, 20:16, 16:16)), ubjedljivije
nego u prvom meču sa istim rivalom (91:81).
Najefikasniji u ekipi ,,plavih“ je bio Alerik Frimen sa 19 poena, pratio ga je Kolbi Ros sa 15 i četiri asistencije. Andrija Grbović je upisao 11 poena i sedam skokova, dok su Flečer Megi, Džakori Vilijams i Mekinli
Košarkaši SC Derbija pobijedili su Podgoricu 74:68 (14:15, 17:18, 22:16, 21:19), u kontrolnom meču u ,,Bemaks areni“. Najefikasniji u redovima ,,studenata“ bio je Obri Dokins sa 23 poena, uz pet skokova, Emir Hadžibegović je dodao 15 poena i osam skokova, Mateo Drežnjak 10 poena i četiri asistencije, a Kenan Kamenjaš osam poena i šest skokova.
Milutin Đukanović i Danilo Anđušić su bili najbolji u Podgorici sa po 18 poena, s tim da je Anđušić imao i osam skokova, a dvocifren je bio i Dejlen Kunc sa 11 poena. S. J.
Litvanija će, tako, sa maksimalnih šest bodova u drugu fazu, u kojoj će igrati protiv dvije najbolje ekipe iz grupe C, Sjedinjenih Američkih Država i pobjednika iz današnjeg meča Grčka – Novi Zeland, za prolaz u četvrtinale. Naša selekcija će takmičenje nastaviti u istoj grupi, prenijeće pet bodova, a prvi meč će igrati u petak s Amerikancima…
DOBAR POČETAK
Iako sa slabijim šutem za tri poena (43–100 procenata), Crna Gora je odigrala veoma dobro i dobila prvu četvrtinu, zahvaljujući nešto boljem šutu za dva poena (67–60 odsto), ali prije svega tome što je bolje čuvala loptu od rivala, jer je imala tri ukradene lopte (Litvanci nijednu) i dvije izgubljene manje (2-4). U dionici u kojoj je bilo 10 promjena vođstva, Litvanci su imali skok više (7-6), a Crna Gora je
dala koš više nakon izgubljene lopte protivnika i imala tri poena više nakon ofanzivnog skoka (5-2).
Meč je otvorio trojkom Dino Radončić, a do sredine četvrtine se igralo koš za koš. Tada je „povukao“ Marko Simonović, koji je do vođstva od 22:17 ubacio svih svojih 11 poena u ovoj dionici (uz četiri skoka u prvih 10 minuta), uz dvije trojke. Nakon prodora Kendrika Perija bilo je maksimalnih sedam razlike (26:19), na minut i 40 sekundi prije kraja četvrtine. U finišu kvartala je, međutim, Crna Gora stala napadački, ubacila samo jedan poen sa penala (Vladimir Mihailović), što je Litvanija iskoristila da do kraja četvrtine smanji zaostatak na pola koša (27:26).
Nakon odlične akcije, koju je zakucavanjem završio Andrija Slavković, Crna Gora je povela 30:29, nakon minut i po igre u drugoj četvrtini, ali je to bilo posljednje vođstvo naše selekcije na ovom
meču. ,,Crveni“ su potpuno ostali bez šuta za tri poena (10-1 u ovoj dionici), za razliku od Litvanaca, koji su ,,sipali“ iz svih pozicija, a imali su i dominaciju u skoku (2212 na poluvremenu), što im je omogućilo da preuzmu kontrolu igre, i pored toga što su do poluvremena imali mnogo veći broj izgubljenih lop-
Bogdan Tanjević, bivši selektor Crne Gore
Marko Simonović je u prvoj četvrtini upisao 11 poena i četiri skoka, bio najzaslužniji za veoma dobru četvrtinu protiv Litvanaca, ali to nije pomoglo u nastavku meča. – Otvorio sam utakmicu na pravi način. Mislim da smo prvu četvrtinu odigrali kako smo se dogovorili, pogodili neke šuteve, vodili. Poslije smo malo „pali“. Poremetio nas je pritisak Litvanije, igrali su agresivno, u drugoj četvrtini, pogotovo u drugom poluvremenu. Sve čestitke njima. Možda smo mogli bolje u nekim segmentima, ali je bilo šta je bilo. Sada se fokusiramo na predstojeće dvije utakmice – da odigramo najbolje moguće i završimo prvenstvo na najbolji mogući način – rekao je Simonović, koji je meč završio sa 13 poena i šest skokova. Crna Gora će u drugoj fazi igrati sa SAD i Grčkom ili Novim Zelandom.
– Imamo dva dana da se odmorimo i pripremimo za sljedeću utakmicu. Trudićemo se da se pripremimo i odigramo maksimalno – dodao je novi centar Crvene zvezde.
(Crna Gora sedam). Mini-serijom od 6:0, Litvanija je povela 41:33, Nikola Vučević je sa pet poena u nizu vratio priključak (41:38), ali je Crna Gora nastavila da igra neprecizno u napadu, pa je Litvanija u posljednjem minutu prvi put povela dvocifrenom razlikom (48:38).
ODLUKA U 3. ČETVRTINI
Odluka je pala u trećem kvartalu, u kojem je Litvanija povela 56:42 nakon dva i po minuta, i primorala Radovića na tajm-aut. Minut odmora je dao efekta za igru u odbrani, jer Crna Gora u naredna skoro četiri minuta nije dozvolila Litvaniji da postigne koš, ali napadački to nije iskoristila, jer je ubacila samo četiri poena (koševi Vučevića i Perija). Od trojke Motiejunasa (59:46) Litvanija je ponovo počela da pogađa i u posljednjem minutu je imala maksimalnih 18 poena prednosti (66:48), u četvrtini u kojoj su Peri i Nikola Ivanović promašili po dva slobodna bacanja, a u kojoj je Crna Gora promašila svih osam šuteva za tri poena i imala još veći deficit u skoku (22-36).
Litvanija je rutinski sačuva-
Kendrik Peri je istakao da su „neki šutevi koji nijesu ušli negativno uticali na ekipu“.
– Znamo da možemo i moramo bolje od ovoga što smo prikazali protiv Litvanije. Međutim, igrali smo dobru košarku u dosadašnjem toku prvenstva i ne smijemo dozvoliti da nas jedna utakmica, zapravo, jedna loša četvrtina poremeti i da „bacimo pod noge“ sav trud i rad koji smo uložili – rekao je Peri. Plejmejker Crne Gore ističe da nema potrebe da se pada u depresiju zbog jednog poraza protiv favorita.
– Očigledno imamo kratku memoriju. Momci su
la prednost u posljednjoj četvrtini, u kojoj je u nekoliko navrata imala maksimalnih
uznemireni jer smo mogli bolje da odigramo, ali dobra stvar na ovakvim turnirima je da ima još da se igra, stvari se brzo mijenjaju. Poručio bih momcima da dignu glavu, imamo još dvije utakmice i moramo izvući najbolji mogući plasman – dodao je Peri.
Peri kaže da neće imati poseban osjećaj u narednom duelu protiv Sjedinjenih Država, zemlje u kojoj je rođen.
– Ulazim motivisano u svaku utakmicu, bez obzira na to ko je protivnik. Naravno, Sjedinjene Države su mi bliske, ali za mene je sve to košarka, nebitno mi je protiv koga igram. Ako svakoj utakmici ne priđem na isti način, to znači da sam ustao „na pogrešnu nogu“. Za mene je važan pristup na svakoj utakmici i da, kao i uvijek, igram sa samopouzdanjem – zaključio je Peri.
20 razlike, koliko je bilo i na kraju meča.
Nikola Vučević je bio naje-
Protiv Litvanije sam, možda, malo više očekivao – recimo, poraz ispod 10 razlike. Ali, ukupno gledano, to je pravi odnos snaga. Nikad ne govorim igračima da nemaju šta da izgube, ali je to, ipak, bila utakmica u kojoj nijesmo imali šta da izgubimo. Momci su se, kao i obično, ponijeli odlično u načinu igre i atmosferi.
Litvanija spada u četiri-pet evropskih velesila. Oni na sva prvenstva dolaze veoma dobro pripremljeni, utrenirani, sa energijom, pravom formom. Imaju tu ekstremnu ozbiljnost u tome, što je najvažniji dio, posebno kad imaš talenat, a oni ga imaju. Košarka je sport broj jedan u Litvaniji, tamo je 16 hiljada gledalaca svaki put kad igra Žalgiris. Imaju tradiciju koja je veoma duga. Ne smijemo zaboraviti da su oni bili prvaci Evrope 1939. godine, kada smo mi još svi skupa čuvali ovce... Jednostavno, razlika je u kvalitetu, neki put se dogodi da čudesno obrneš takvu situaciju u svoju korist. Ovoga puta se desilo ono što je bilo očekivano, da pobijedi Litvanija, koja nosi najveći broj bodova iz naše grupe, i vjerovatno joj je dovoljna još samo pobjeda protiv Grčke za četvrtfinale. Sad treba misliti na to šta se može uraditi u narednom krugu. Protiv Grčke bi se mogli „potući“ do kraja, jer je to teško očekivati na meču s Amerikom. Sveukupno, utisak iz prve faze je više nego pozitivan, jer su ostvareni do sada najbolji rezultati.
Hajde da i u naredne dvije utakmice još malo uživamo.
Radović laz u drugu rundu.
da pogađate. Mislim da smo
kao da je utakmica bila dobro pripremljena.
Litvancima – rekao
Boško je jasno objasnio uzroke poraza koji nije uticao na pro– Ako želite da pobijedite u ovakvoj utakmici, onda morate da pogađate. Mislim da smo dobro počeli, a nakon toga 17 minuta nijesmo pogodili šut za tri poena, a ukupno smo šutirali 35 puta. Promašili smo i slobodna bacanja, nijesmo imali dovoljno skokova. Ekipu poput Litvanije ne možete pobijediti sa takvim procentima šuta. Očekuju nas još dvije utakmice u drugoj fazi, nemamo vremena da analiziramo meč sa Litvancima – rekao je Radović na konferenciji za novinare.
Selektor naše selekcije je ista-
fikasniji u našoj selekciji sa 19 poena, a dvocifreni su bili Kendrik Peri i Marko Si-
– Počeli smo meč kako smo željeli, možda smo mogli da imamo jednu ili dvije odbrane više, primili smo nekoliko jeftinih koševa, dva-tri puta imali „over help“, više nego što je trebalo, pa primili te dvije trojke… A onda, u toj drugoj četvrtini, ne znam zašto, te promašeni penali i otvoreni šutevi, te konfuzno stanje u napadu. U drugoj četvrtini smo primili 22 poena, što nije strašno, ali smo dali 13. I pored svih tih problema otišli smo na odmor sa minusom od osam poena, to su dva napada i dvije odbrane. Međutim, na 10 razlike za Litvaniju imali smo pet uspješnih odbrana zaredom, ali u napadu promašena dva polaganja i tri otvorena šuta za tri poena. Da smo pola dali, bili bismo u igri, ovako, Litvanija je mnogo iskusna ekipa da takve stvari ne kazni –dodao je Boško Radović.
monović (šest skokova) sa po 13 poena. Litvance je predvodio Rokas
Jokubaitis sa 19 poena, Mindaugas Kuzminskas je dodao 15. S. JONČIĆ
Glavu gore, ima još da se igra
TEŽAK ISPIT ZA BRANIOCA TROFEJA: Fudbaleri Sutjeske sa peharom Kupa prošle sezone
OSMINA FINALA FUDBALSKOG KUPA CRNE GORE: Budućnost sa Podgoricom, Dečić protiv Sutjeske
PODGORICA - Već na startu novog izdanja fudbalskog Kupa Crne Gore jedan od favorita za trofej će biti eliminisan.
U derbiju osmine finala večeras se na „DG areni“ (20 h) sastaju branilac pehara Sutjeska i Dečić. Tuzani su i prošle sezone bili u istoj situaciji jer su u prvoj rundi igrali sa Budućnošću koju su izbacili nakon jedanaesteraca, a nastup u drugom po značaju domaćem takmičenju završili su u polufinalu upravo protiv Sutjeske (1:3, 1:1), koja se trona domogla u finalu s Arsenalom.
Nikšićki tim je u krizi od početka sezone i više od mjesec je bez pobjede, još od prvog kola domaćeg prvenstva, a u međuvremenu je pretrpio debakl od Santa Kolome u kvalifikacijama za Ligu konferencija.
Promjena trenera – Vladimir
Raspored
BIJELO POLJE: Jedinstvo – Mornar (19 h)
BERANE: Jezero – Arsenal (19)
PODGORICA: Mladost DG – Bokelj (20)
PETROVAC: Petrovac – Grbalj (20)
PODGORICA: Dečić – Sutjeska (20)
DANILOVGRAD: Iskra – Rudar (20)
PODGORICA: Kom – Berane (20)
PODGORICA: Budućnost – Podgorica (20)
Janković umjesto Nenada Brnovića – za sada ne daje rezultate, poraz od Dečića možda bi nagovijestio još jednu u skorijoj budućnosti.
- Očekujem da zadržimo pristup koji smo imali do sada. Da nastavimo u tom smjeru i ritmu. Očekujem da ne griješimo, moramo da budemo bolji od protivnika u svakom mogućem segmentu. Spremamo se detaljno, očekujem da momci sprovedu ono što smo pripremili – rekao je trener Sutjeske Vladimir Janković, koji ne može da računa na Boža Markovića, Vladana Giljena, Iliju
Tučevića, Dušana Živkovića i Marka Simića Budućnost je poslije dva remija vezala dvije pobjede u Prvoj ligi i lider je zbog bolje gol razlike od Jezera i Petrovca, a prolaz u četvrtfinale Kupa ne bi smio da dođe u pitanje jer ,,plavi“ – takođe od 20 sati – dočekuju drugoligaša Podgoricu. Meč će se zbog kazne od strane FSCG igrati bez prisustva publike.
Prošlosezonski finalista Arsenal gostovaće Jezeru u Beranama, a u jednom od tri okršaja ekipa iz Prve lige sastaće se Jedinstvo – Mornar.
Iskra će dočekati Rudar, Mladost Donja Gorica na terenu Titograda igraće s Bokeljom, dok će se u primorskom duelu sastati Petrovac i Grbalj. Na programu je i jedan drugoligaški susret – Kom i Berane igraće za mjesto u četvrtfinalu Kupa. Ne. K.
Čeka se odgovor, Egipćanin spreman za transfer
PODGORICA – Devet dana pred nastavak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, kasnije u odnosu na dosadašnju praksu, selektor ,,A“ fudbalske reprezentacije Crne Gore Miodrag Radulović saopštio je spisak igrača za duele s Litvanijom i Bugarskom u grupi G.
Otklonjena je time i najveća dilema, ako je uopšte i postojala – među 27 pozvanih igrača našao se i kapiten Stevan Jovetić, koji nema klub i nije odradio ,,pravi“ ekipni trening još od junskih mečeva nacionalnog tima sa Mađarskom i Češkom u Podgorici. Radulovićeva odluka da za mečeve koji određuju sudbinu nacionalnog tima u borbi za Euro 2024. pozove igrača bez kluba može da izazove podijeljena mišljenja u javnosti jer su prije Stevana, kao što će i u budućnosti, mnogi ostajali bez poziva zbog nedostatka minutaže. Ali postoji i druga tačka gledišta.
Jovetić je dugogodišnji kapiten, lider ekipe na i van terena, njegova klasa nijednog momenta ne dolazi u pitanje, samim tim ni to da – sa ili bez kluba – fudbaler takvog kalibra može jednim dodirom i potezom da donese prevagu. Igrao pet ili 25 minuta. Uz to, tek je početak sezone i situacija nije alarmantna budući da trideset trogodišnji Podgoričanin nije u naročitom zaostatku kad su u pitanju takmičarski mečevi. Povratnici u reprezentaciju su Uroš Đurđević, napadač Sportinga iz Hihona koji je posljednji meč za ,,sokole“ odigrao 26. septembra 2022. u Ligi nacija, i vezista kineske Meizu Hake Nebojša Kosović – Nikšićanin za državni tim nije igrao od oktobra 2021. godine. Poslije odličnih izdanja u švedskom Hamarbiju, poziv je dobio i mladi ofanzivac Viktor Đukanović Utakmice sa Litvanijom 7. septembra u Kaunasu i Bugarskom tri dana kasnije u Podgo-
PODGORICA – Saudijski Al
Itihad je poslao ponudu od 150 miliona eura za Mohameda Salaha (31) upravi Liverpula, koja nije odgovarala na nju. Još prošle sedmice objavljeno je da je slavni egipatski krilni napadač, jedna od najvećih zvijezda Premijer lige, spre-
U Rimu od utorka popodne
PODGORICA – Romelu
Lukaku (30) novi je napadač Rome, za rimski klub igraće do kraja sezone u Seriji A,
man za transfer u Saudi Pro ligu. U njoj bi zarađivao čak 80 miliona eura po sezoni. Međutim, Liverpul je do sada zvanično negirao da je prodaja Salaha opcija ovog ljeta.
Al Itihad ima rok do 20. septembra da kompletira ovaj transfer – do tada klubovi Saudi Pro li-
rici zbog povrede će propustiti Marko Vešović, a u odnosu na junski spisak među pozvanima ovog puta nema ni golmana Lazara Carevića, defanzivaca Džonatana Drešaja i Miloša Milovića, vezista Novice Erakovića, Andrije Radulovića i Vladana Bubanje, te napadača Milutina Osmajića Na spisku Radulovića je 27
igrača: Golmani – Milan Mijatović (Borac Banjaluka, BiH), Danijel Petković (Kišvarda, Mađarska), Matija Šarkić (Milvol, Engleska); odbrambeni igrači – Stefan Savić (Atletiko Madrid, Španija), Žarko Tomašević (Astana, Kazahstan), Adam Marušić (Lacio, Italija), Risto Radulović (FCSB, Rumuni-
Bajern odobrio transfer defanzivca vrijedan 30 miliona eura
kao pozajmljen igrač Čelzija. Londonski klub iz Premijer lige nije uspio da proda Belgijanca ovog ljeta, a pozajmica je za
Čelzi iznuđena opcija. Od utorka popodne Lukaku je u Rimu, gdje će odraditi ljekarske preglede i postati član ,,vučice“.
ge mogu dovoditi igrače iz inostranstva.
Do sada je moderna ikona ,,redsa“ postigla 187 golova na 307 mečeva za klub. Jasno je javno poručio da će, iz poštovanja i zbog izuzetnih međusobnih odnosa, prihvatiti bilo koju odluku Liverpula ovog ljeta. R. A.
Očekuje se debi za vikend. Za pozajmicu Čelzi će zaraditi oko pet miliona eura. Ugovor belgijskog reprezentativca iznosiće nešto manje od deset miliona eura.
Iza njega je sezona pozajmice u evropskom vicešampionu Interu. R. A.
PODGORICA – Benžamin
Pavar novi je fudbaler Intera, šampion Bundeslige Bajern Minhen zaradio je oko 30 miliona eura za ovaj transfer.
Milanski gigant Serije A obavezao se na dodatnih dva miliona eura po klauzulama bonusa, za transfer francuskog
defanzivca.
Desni bek francuske reprezentacije u Interu će imati više prilika da igra na poziciji štopera, što je Pavaru ambicija do kraja karijere. Očekuje se da u srijedu Pavar stavi zvaničan potpis na ugovor u Interu, u Milanu je od utorka popodne. R. A.
7. SEPTEMBAR
18.00 – Litvanija – Crna Gora
Španija), Nikola Krstović (Leće, Italija), Dušan Bakić (Dinamo Minsk, Bjelorusija), Viktor Đukanović (Hamarbi, Švedska).
,,Sokoli“ će gostovati Litvaniji u četvrtak, 7. septembra, na stadionu ,,Darius i Gireno“ u Kaunasu sa početkom u 18 sati (19 po lokalnom).
Tri dana kasnije, na Gradskom stadionu u Podgorici, takođe od 18 sati, igraće sa Bugarskom.
Crna Gora poslije tri meča ima četiri boda, tri manje od Mađarske i Srbije.
- Očekuju nas dvije veoma teške utakmice koje su, ujedno, najvažnije u ovom takmičarskom ciklusu. Na polovini smo kvalifikacija, imamo šanse za osvajanje jednog od prva dva mjesta u, kako su dosadašnji rezultati pokazali, ujednačenoj grupi i želimo do kraja da se borimo sa veoma jakim rivalima za plasman na Evropsko prvenstvo. Upravo zbog toga naredne dvije utakmice imaju ogroman značaj – kazao je Radulović za sajt FSCG. Nakon septembarskih mečeva, naša reprezentacija će u oktobru gostovati Srbiji, dok će kvalifikacije završiti u novembru duelima sa Litvanijom u Podgorici i Mađarskom u Budimpešti.
Odbojkaši Crne Gore doputovali u Skoplje gdje sjutra počinju treći uzastopni nastup na Evropskom prvenstvu
PODGORICA – Odbojkaši Crne Gore doputovali su juče u Skoplje gdje ih od sjutra očekuje treći uzastopni nastup na Evropskom prvenstvu.
ja), Igor Vujačić (Rubin, Rusija), Marko Vukčević (Varaždin, Hrvatska), Nikola Šipčić (Tenerife, Španija), Andrija Vukčević (Rijeka, Hrvatska); vezni igrači – Vladimir Jovović (Jablonec, Češka), Aleksandar Šćekić (Partizan, Srbija), Marko Janković (Karabag, Azerbejdžan), Sead Hakšabanović (Seltik, Škotska), Nebojša Kosović (Haka
Menzui, Kina), Marko Bakić (OFI, Grčka), Vukan Savićević (Giresunspor, Turska), Miloš Raičković (Aktobe, Kazahstan), Stefan Lončar (Debrecin, Mađarska), Driton Camaj (Kišvarda, Mađarska); napadači – Stevan Jovetić, Stefan Mugoša (Inčon junajted, Južna Koreja), Uroš Đurđević (Sporting Hihon,
Italijanski stručnjak najplaćeniji selektor svijeta
- Ukoliko uspijemo da osvojimo svih šest bodova, stavljamo se u gotovo ravnopravnu poziciju sa rivalima uoči finiša kvalifikacija, što nam je i bio cilj kada smo počinjali ovaj ciklus. Spremni smo i maksimalno motivisani da u septembarskim mečevima savladamo Litvaniju u gostima i Bugarsku pred našim navijačima – rekao je selektor Miodrag Radulović. N. KOSTIĆ
PODGORICA - Roberto
Manćini je sve iznenadio odlaskom s klupe reprezentacije Italije, ali se i odmah znalo je da razlog finansijske prirode, odnosno unosna ponuda Fudbalskog saveza Saudijske Arabije. Iskusni stručnjak sa Saudijcima je potpisao ugovor do 2027. za godišnju platu od 25 miliona eura.
Kao selektor Italije najprije je zarađivao dva, a poslije osvajanja Evropskog prvenstva tri miliona godišnje. Visoka primanja u Saudijskoj Arabiji ipak ga neće učiniti najplaćenijim trenerom na svijetu jer Dijego Simeone
u madridskom Atletiku ima nešto više od 34 miliona po sezoni. Na trećem mjestu je Pep Gvardiola kojem od Man-
Manćini na predstavljanju
U još više podmlađenom sastavu, prije svega na poziciji tehničara, gdje je selektor Ivan Joksimović poveo sva tri mlada igrača (Danilo Dubak, Rastko Milenković, Marko Joksimović), „crveni“ će pokušati da naprave korak više u odnosu na prethodna dva učešća, kada nijesu uspjeli da se domognu osmine finala.
Vojin Ćaćić je jedan od petorice igrača iz sadašnjeg sastava koji su igrali na prethodna dva EP, pored Marka Bojića Aleksandra Minića Blaža Milića i Luke Babića – Već smo bili na dva evropska prvenstva, tako da za nas starije tu nema noviteta i iznenađenja. Znamo raspored, znamo da nema vremena za odmor, ali smo spremni na to, iako smo u godinama kada to ne prija našem tijelu. Međutim, znamo zašto igramo, daćemo sve od sebe i tražiti svoju šansu – rekao je Ćaćić.
DANAS
čester sitija godišnje na račun ,,legne“ skoro 23 miliona evropskih novčanica. Jirgen Klop u Liverpulu prima oko 18 miliona... R. A.
Paklen rad i pozitivna atmosfera na pripremama dobar su preduslov da Crna Gora uradi ono što nije uspjela do sada, a najbliža je bila prije četiri godine u Holandiji, kada je set dijelio od prolaska grupe. Tada dvije pobjede u pet mečeva nijesu bile dovoljne iako je to, uglavnom, dovoljno za prolaz u grupama sa šest timova. – Mislim da smo odradili dobar posao na pripremama. U pozitivnoj atmosferi putujemo za Skoplje. Odradili smo sve što je do nas, imali dosta pripremnih utakmica, gdje smo na momente, stvarno, pokazali da možemo da igramo odličnu odbojku. Ponavljam, sa pozitivnom atmosferom idemo na Evropsko prvenstvo, bez pritiska. Želimo da damo sve od sebe i odigramo što je bolje moguće. Znamo gdje su naše šanse i, naravno, tražimo prolaz u drugi krug – naglasio je kapiten reprezentacije Vojin Ćaćić Crna Gora će se za prolaz u nokaut fazu boriti protiv domaće
20.00 – Sjeverna Makedonija – Danska SJUTRA
17.00 – Crna Gora – Holandija 20.00 – Poljska – Češka
Sjeverne Makedonije, Holandije, Poljske, Danske i Češke. – Prije svega, želim da izrazim zadovoljstvo što sam dio ovog tima i istaknem da je velika čast i privilegija predstavljati svoju državu na ovakvom takmičenju i vjerujem da ćemo dostojanstveno to i uraditi, zalaganjem i ponašanjem prije svega. Pripreme su protekle u najboljem mogućem redu. Na posljednjem sastanku selektor nam je rekao da smo imali oko 55 treninga tokom cijelih priprema, što je i te kako respektabilan broj i mogli smo da se pripremimo na adekvatan način. Vjerujem da su svi momci to iskoristili kako treba – kazao je korektor Bojan Strugar, debitant na velikom takmičenju.
Strugar je dodao da su test mečevi u Kolašinu bili od velikog značaja za svijest igrača o sopstvenim kvalitetima.
– Protiv selekcija Izraela i Japana smo mogli da vidimo da možemo da igramo dobru odbojku, da vrijedimo i imamo određeni kvalitet. Sigurno da ne idemo na Evropsko prvenstvo sa bijelom zastavom i želimo pokažemo kvalitet. Imamo jasan cilj ispred nas, a to je prolazak u drugu fazu. Znamo da možemo da se nosimo sa svima, a šanse ćemo tražiti protiv selekcija Danske i Sjeverne Makedonije, a sa ostale tri reprezentacije ćemo dati svoj maksimum. Za koliko će to biti dovoljno, vrijeme će pokazati – dodao je Strugar.
„Crvene“ u glavnom gradu Sjeverne Makedonije čeka težak ritam, pet utakmica u sedam dana, a prva je u četvrtak protiv Holandije (17 sati). – Vrijedno smo trenirali, dostigli određeni nivo da možemo sebi da priuštimo taj ritam, u kojem, osim utakmica, imamo i treninge. Vjerujem da su svi igrači spremni, da su to pokazali kroz klubove i sad u reprezentaciji, tako da ćemo dati sve od sebe da opravdamo očekivanja svih – zaključio je Strugar. S. J.
Dr Petar Orahovac u junu 1900. dobija saopštenje u kojem stoji da će biti smatran za „stranog podanika, dok ne predstavi potrebni dokument, iz kojega bi se viđelo da je primljen za bugarskog podanika“. Na napade Orahovac odgovara u listu „Medicinski napredak“, uz pomoć svojih kolega Mollova, Vateva, Berona, Kirova i drugih. Uz potporu svojih prijatelja, dr Orahovac je 1900. postavljen za direktora prve škole za medicinske sestre u Bugarskoj. Škola je osnovana uz pomoć Ruskog Crvenog krsta. Na inicijativu dr Orahovca uz školu je počela da radi mala bolnica „Crveni krst“, koja je u početku imala šest kreveta. Tokom vremena ta bolnica je postala jedna od vodećih zdravstvenih ustanova u Sofiji. Ove aktivnosti oko uređenja bolnice i agilnost u organizaciji rada Crvenog krsta doprinijele su da je kasnije dr Orahovac izabran za predśednika sofijskog ogranka Bugarskog društva Crvenog krsta, od 1904–1909. godine. Tokom 1901. došlo je do političkih promjena i Demokratska stranka je preuzela vlast. Zahvaljujući političkoj podršci i svome ugledu dr Orahovac je postavljen na tada najviši položaj u zdravstvu Bugarske. Izabran je za direktora Građanske sanitarne direkcije. To je kod protivnika izazvao velika negodovanja i dodatne napade. Dr Rusev sa istomišljenicima „sipa klevete“ i omalovažava rad dr Orahovca. Plasiraju se negativne kritike i izmišljotine putem „Časopisa Sofijskog medicinskog društva“. Rusevistima je mnogo smetalo što dr Orahovac želi omogućiti siromašnijim slojevima besplatno liječenje i što insistira na drugačijem pristu-
Tokom 1901. godine došlo je do političkih promjena u Bugarskoj i Demokratska stranka je preuzela vlast. Zahvaljujući političkoj podršci i svome ugledu dr Orahovac je postavljen na tada najviši položaj u zdravstvu Bugarske. Izabran je za direktora Građanske sanitarne direkcije
pu postavke javnog zdravlja. Dr Orahovac se držao dostojanstveno i nije odgovarao na prizemne napade. Radi naporno, pripremajući nacrt zakona o narodnom zdravlju i jača saradnju sa svojim pristalicama oko formiranja novog oblika udruživanja. Orahovisti ostaju privrženi ujedinjenju svih ljekarskih društava u zemlji. Pokušali su rusevisti da spriječe formiranje udruženja, ali nijesu uspjeli. Za 10. oktobar 1901. sazvana je Prva osnivačka skupština Ljekarskog saveza. Skupštini su prisustvovala 304 predstavnika liječničke struke iz čitave Bugarske. Donešena je odluka o osnivanju nove organizacije, koja je dobila ime Bugarsko ljekarsko društvo (BLS), koje je ujedno i najdugovječnija ljekarska organizacija u Bugarskoj. Za prvog predśednika izabran je dr Dimitar Mo-
Orahovčev izbor 1901. je kod rusevista izazvao velika negodovanja i dodatne napade. Rusevistima je mnogo smetalo što dr Orahovac želi omogućiti siromašnijim slojevima besplatno liječenje i što insistira na drugačijem pristupu postavke javnog zdravlja
llov. Na ovoj śednici usvojen je statut organizacije i potvrđeni njeni ciljevi vezani za preventivnu usmjerenost zdravstvene zaštite. BLS je dobio podršku tadašnje buržoaskodemokratske vlasti pod upravom Petka Karavelova, koji je prisustvovao osnivačkoj skupštini. Kongres je otvorio tadašnji ministar unutrašnjih poslova Mihail Sarafov Tokom 1901. dr Orahovac je radio na pripremi nacrta novog zakona o narodnom zdravlju. Zakon je odobrio Vrhovni medicinski savjet, a kasnije je potvrđen i na Drugoj ljekarskoj skupštini. Taj nacrt zakona Narodnoj skupštini podnio je dr Mollov i on je čekao da po pro-
ceduri bude uvršten u dnevni red i razmatran za usvajanje. Bugarska je početkom XX vijeka imala česte i turbulentne promjene vlasti. Tako se i 1902. mijenja vlast. Praktično poslije samo godinu dana, dr Orahovac je 20. maja 1902. smijenjen sa dužnosti direktora Građanske sanitarne direkcije. Zvanično je kazano da je to zbog zategnutih odnosa sa Ministarstvom unutrašnjih poslova. U stvari, razlog je bio daleko prozaičniji. Po kazivanju Petrovog unuka dr Aleksandra–Alika, ministar unutrašnjih poslova je na jednoj listici poslao ime jednog svog rođaka, sa porukom dr Orahovcu da ga odmah zaposli. Petar je odbio, jer ovaj nije imao kvalifikacija. Ministar je poslao oštriju poruku u kojoj je najavio da će Petra smijeniti ako ne postupi kako mu je
li su da je zbog nesposobnosti planirao da spas traži u Crnoj Gori. Ipak, nijesu mogli naškoditi ugledu koji je uveliko stekao dr Orahovac. To se najbolje viđelo kada je samo pola godine poslije otpuštanja izabran da predśedava Drugom ljekarskom skupštinom. Bilo je to priznanje i uvažavanje od većinskog dijela ljekarske struke. (...) Ostalo je zabilježeno od onih koji su izučavali taj period da je „Nacrt zakona za narodno zdravlje“, koji je sastavio dr Orahovac, bio najprogresivniji od svih zdravstvenih zakona koji su razrađivani i predlagani u „buržoaskoj Bugarskoj“. Zakon je detaljno razmatran na 20 śednica Medicinskog savjeta i na śednicama mjesnih ogranaka Saveza bugarskih ljekara. Sa malim izmjenama bio je, kako smo naglasili, prihvaćen i odobren na Drugoj ljekarskoj skupštini. Ipak, iako je dva puta predložen Narodnoj skupštini, zakon nije razmatran. (...)
Donosimo izvode iz knjige Dragana B. Perovića i Miroljuba Orlandića „Dr Petar Orahovac - Crnogorac, predśednik Bugarske skupštine“, koju će ovih dana objaviti Matica crnogorska
kazano. Dr Orahovac je ostao čvrsto pri svom stavu i opet je odbio da izvrši nešto što se kosilo sa njegovim profesionalnim pogledima i karakterom. Ministar je po hitnom postupku donio ukaz o smjeni. Tada je i porodica zapala u teškoće. Inače, ministar unutrašnjih poslova uporno je odbijao da knjazu Bugarske Ferdinadu I preda na potpis odluku o umanjenju apotekarske takse, kojom se predviđalo smanjenje cijene ljekova od 36%. Međutim, kada je knjaz potpisivao ukaz o smjeni, pod pritiskom javnog mnjenja objavio je zahvalnost dr Petru Orahovcu „za njegovu korisnu djelatnost“. Umjesto dr Orahovca na čelo sanitarne direkcije došao je prof. hirurg Hristo Stamboliski, koji je bio sa starim, prevaziđenim političkim ubjeđenjima. Na njegovo mjesto ubrzo je došao istaknuti ljekar dr Marin Rusev (1864–1935), predstavnik bugarske krupne buržoazije i najveći oponent dr Orahovca. Sa toga položaja nastavio je još žešće napade na dr Orahovca. Opet se preko „Časopisa Sofijskog medicinskog društva“ objavljuju razne izmišljotine i dr Orahovac se predstavlja u negativnom kontekstu. Između ostalog kaže se da je „djelatnost dr Orahovca bila jalova“, da je nesposoban i da bi „bez vlasti bio obična nula“. Tvrdi-
Na drugoj strani dr Rusev je zdravstvenu zaštitu usmjeravao na privatnu, kapitalističku. U tom smislu je bio i zakon koji je on predložio 1903. godine, nazvan „Zakon o čuvanju javnog zdravlja“, a odslikavao je privatne interese i kapitalističke tendencije u zdravstvu. Zakonom je dozvoljena i privatna bolničarska praksa u seoskim oblastima, kao i homeopatska praksa. (...) Nacrt zakona koji je predložio dr Rusev prihvaćen je u Narodnoj skupštini 1903. i ostao je na snazi sve do 1929. godine. (...) Poslije 1902. godine, pa sve do 1908, dr Orahovac ostaje bez angažmana u državnoj službi, na poslovima zdravstvene zaštite. Prelazi u privatnu praksu, ali nastavlja da radi na naučnim projektima i uređuje i sarađuje u medicinskim časopisima. U tom periodu, uz „Medicinski napredak“, on zajedno sa dr Mollovim i dr Sarafovim, 1905. godine pokreće časopis „Bugarski ljekar“ (Български лекар). Godina 1903. donosi promjenu u dotadašnjim aktivnostima dr Orahovca. Tada počinje da se u potpunosti posvećuje politici. Poslije smrti Petka Karavelova u januaru 1903. Orahovac se našao u vođstvu partije. Na kongresu Demokratske partije izabran je za člana Centralnog biroa. Od tada je neprekidno bio član toga biroa, sve do svoje smrti. Dr Orahovac je učestvovao u izradi svih programa partije, promovišući demokratske principe. (Nastavlja se)
Са великом тугом обавјештавамо да је у 58. години своју племениту душу испустио наш вољени
Дана 28. августа 2023. у својој 59. години у Београду изненада је престало да куца велико и племенито срце нашег драгог и вољеног
ЖЕЉКА Бошковог КАНКАРАША
Саучешће примамо у капели под Требјесом у
Никшићу 29. августа од 11 до 16 часова и 30.
августа од 11 до 15 часова, након чега ће се оба-
вити сахрана у породичној гробници на Новом гробљу под Требјесом.
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 28. avgusta 2023, u 70. godini, preminuo naš dragi
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 29. avgusta od 10 do 17 časova i 30. avgusta od 8 do 10 časova, nakon čega će se u 11 časova obaviti sahrana na seoskom groblju u Poborima.
Ožalošćeni: supruga NADA, sin ZORAN, sestre MARIJA i LJUBICA, sinovac VLADIMIR, sinovične DANIJELA i DALIBORKA, snaha KRISTINA, brat od ujaka BLAŽO sa porodicom, unučad ROBERT, VALENTINA i ANĐELA, sestrić, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina
Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 29 августа од 11 до 16 часова и 30. августа од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу.
Ожалошћени: кћерке НИКОЛИНА, КАРОЛИНА и ТЕОДОРА, брат ЖЕЉКО и остала родбина ШАКОТИЋ
Ожалошћени:
мајка ЗАГОРКА – ЗАГА, супруга СНЕЖАНА, синови БОШКО, МАРКО и БАЛША, браћа РАНКО
и ДАРКО, снахе БИЉАНА И МАРИЈА, синовац МАТИЈА, синовице ЖЕЉКА, АЛЕКСАНДРА и КРИСТИНА, ујаци ВИДАК и СЛОБОДАН, тетке МИЛЕВА, ЊЕГОСАВА и СЛОБОДАНКА, браћа од стричева СПАСОЈЕ и РАДОМИР, ујне, браћа и сестре од стричева, ујака и тетака и остала бројна родбина КАНКАРАШ и ВУКАЈЛОВИЋ
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore
i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
Dana 28. avgusta 2023. u 85. godini života preminuo je naš dragi
MIODRAG Nastov LALOVIĆ
Sahrana je obavljena 29. avgusta u krugu porodice na seoskom groblju Jablan – Lijeva Rijeka.
Ožalošćeni: supruga DRAGICA, kćerke SANDRA, SONJA i SNEŽANA sa porodicama
Дана 28. августа 2023 послије краће и тешке болести у 69. години живота преминула је наша драга НАДА Вукова ТАТАР рођена Брацановић
Сахрана је обављена у 13 часова на сеоском гробљу Чево у кругу породице.
Ожалошћене породице ТАТАР и БРАЦАНОВИЋ
1364
Umrla je 28. avgusta 2023. u 87. godini naša draga
BRANISLAVA – BRANKA Petrova RADETIĆ
Sahrana je obavljena u krugu porodice 29. avgusta na gradskom groblju Čepurci.
1379
PORODICA
Почивај у миру, а ми ћемо те заједно са Бошком чувати од заборава.
1386
Draga naša
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice
1383
ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
NADO
Hvala ti za ljubav koju si nam nesebično davala. Pamtiti ćemo te po dobroti i nikad zaboraviti.
Tvoji: VOJO, VESNA, MILENA, MALIŠA i VALENTINA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
MUJO GARDAŠEVIĆ sa porodicom
1382
Posljednji pozdrav voljenoj
Posljednji pozdrav bratu od ujaka
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
ŽELJKU KANKARAŠU
BALŠA BANOVIĆ sa familijom
1374
Posljednji pozdrav dragoj sestrični
NADI
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.
PERO, ZORAN i BILJANA
NADA sa porodicom
Posljednji pozdrav
NADI V. TATAR
Majko naša najdraža, hvala za svu pažnju i ljubav što si nam nesebično davala. Ostavila si nas ponosne na tvoj časni život, iskrenu dušu i veliko srce da te vječno pamtimo i čuvamo od zaborava. Počivaj u miru.
Vole te tvoji sinovi MIJODRAG i ALEKSANDAR sa porodicom i MILICA sa porodicom
1371
1376
1373
1377
Opraštamo se od naše drage NADE
Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru.
Strina ZORKA, brat ČEDO, snaha NADA, bratanična KSENIJA sa porodicom, bratanići MILOŠ i DANILO
1370
Posljednji pozdrav dragoj
NADI TATAR
S tugom se opraštamo od tebe. Počivaj u miru, ostaćeš zauvijek u našim srcima. Tvoja tetka VIDE BOŠKOVIĆ sa porodicom
DARKO PEJOVIĆ
Voli te tvoj brat!!!
ŽELJKO 1361
Dana 30. avgusta 2023, navršavaju se dvije godine od smrti našeg voljenog
BORISLAVA Š. RADULOVIĆA
Vrijeme prolazi, ali sjećanja na zajedničke trenutke i predivne uspomene ostaju zauvijek.
Nedostaje nam tvoja brižnost, ljubav i pažnja koje si nam neizmjerno pružao.
Počivaj u miru, neka ti je vječna slava i hvala.
Tvoje VESNA i SANJA
1381
Srećo moja
1362
Četiri godine te majka nije zagrlila.
Volim te, Maki
Draga
NADO
I nakon 40 dana nevjerice i tuge naše misli lete tebi i svim onim lijepim uspomenama zbog kojih ćemo te zauvijek voljeti.
1378
Posljednji pozdrav dragoj sestri NADI
Nikad neću zaboraviti dane koje smo provele zajedno. S tugom, NATAŠA ĐUKANOVIĆ sa porodicom
Dana 30. avgusta 2023. navršavaju se dvije godine od upokojenja našeg voljenog brata
Dragi brate, prođoše dvije godine od kada si nas zauvijek napustio. Bio si naš veliki oslonac, imao si puno ljubavi za sve nas. Tvoj anđelski lik lebdi pred našim očima, a neizmjerna ljubav živjeće u našim srcima zauvijek. Počivaj u miru i vječan pokoj duši tvojoj.
1366
Tvoja bratanična IVANA ARSIĆ sa porodicom
1375
Navršavaju se četiri godine od smrti naše drage
MARINE Zoranove MILUTINOVIĆ
rođene Ljumović
Dani prolaze a nijedan bez sjećanja i tuge za tobom.
Suprug ZORAN, sin PAVLE i kćerka JOVANA sa porodicom
1363
Četrdeset je dana od kada nas je napuštila voljena
Vrijeme prolazi, ali bol za tobom ostaje. Tvoja toplina i ljubav koju si nam nesebično pružala vječno će nam nedostajati. Počivaj u miru.
Tvoja sestra RATKA sa porodicom
Dvadeset i dvije godine su od smrti moje majke
STOJANKE GRBOVIĆ
Toliko vremena je prošlo a boli jednako kao i prvog dana
DUŠKO GRBOVIĆ sa porodicom
Godina je dana od kada nisi sa nama
MILADIN ŽUNJIĆ
Ljubav, poštovanje i sjećanje na tebe ostat će vječno. Teško se navići da više nisi sa nama. Počivaj u miru.
Tvoja FAMILIJA
1380
1385
Draga NJANJA
Četrdeset je dana od kad nijesi tu, ali ćemo te se zauvijek rado sjećati. Bratanić IVAN sa porodicom
Tvoji najdraži brat NEĐELJKO, sestre VIDOSAVA, VASA i STANKA, sestrići PETAR i SAVO i sestrična VERA 1372
1365
1384
Beline hrišćanske vrline, dovitljiva mudrost i širina duše gubitak je za čojstvo našeg vremena.
