Dnevni list Pobjeda 30.09.2022.

Baćović se već dugo pominje u operativnim podacima regionalnih službi bezbjednosti o švercu velikih količina narkotika. Baćović je u bliskim poslovnim vezama i sa ekipom Andreja Vučića, brata predsjednika Srbije Aleksandra Vučića

PODGORICA – Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore hitno je juče popodne proglasilo šest ruskih diplomata Ambasade Ruske Federacije u Podgorici personama non grata, nakon što je, u tajno vođenoj akciji, Agencija za nacionalnu bezbjednost, u saradnji sa američkom i britanskom obavještajnom službom, razotkrila mrežu od najmanje 38 osoba za koje se osnovano sumnja da su radili u interesu obavještajnih službi Rusije.

Osim šestoro ruskih diplomata, u fokusu istrage koju, nakon dobijenih podataka iz ANB-a radi Specijalno državno tužilaštvo, su i dvojica crnogorskih državljana: Radomir Sekulović, penzionisani diplomata iz MVP-a, kao i još jedna osoba nastanjena u Podgorici, koja, kako saznajemo, nije zapošljena u državnim institucijama već ima privatnu firmu. Pod istragom je i najmanje tridesetak ruskih državljana koji žive u Crnoj Gori i imaju dozvolu za privremeni boravak u našoj zemlji, a za koje se sumnja da su, po nalozima ruskih diplomata iz Ambasade Rusije, odrađivali prikupljanje podataka i ostvarivanje kontakata sa ljudima iz državnih i privatnih kompanija u Crnoj Gori.

Prema saznanjima našeg lista, moguće je da će biti i veći broj ruskih državljana koji se nalaze u Crnoj Gori, jer sva operativna saznanja i podaci koje šalju partnerske službe ukazuju da je tokom posljednjih nekoliko godina Moskva u mrežu špijunskih aktivnosti uključila brojne svoje državljane.

RAZOTKRIVANJE

Informacija o akciji ANB-a i zapadnih obavještajnih službi objavljena je oko podneva na portalu Vijesti, a nešto kasnije potvrdio je i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, koji je naglasio da je ,,jutros uhapšeno više osoba“ i napomenuo da je cilj akcije ,,sprečavanje širenja malignog uticaja“.

Kako saznaje Pobjeda, objavljivanje vijesti o akciji koja je planirana duže vrijeme i koja je bila tajna izazvalo je priličnu uznemirenost u vrhu Agencije za nacionalnu bezbjednost i natjeralo ih na hitnu reakciju i privođenje dvojice crnogorskih državljana. Izgleda, da su pojedini ruski državljani ranije juče ujutro imali saznanja da su im crnogorski istražni organi na tragu. O tome svjedoči i jedna scena iz Podgorice, koju nam je detaljno opisao čitalac Pobjede. Prema njegovim tvrdnjama, juče oko 9 sati i 10 minuta, crni automobil dovezao je ispred rezidencije ruskog ambasadora (Ulica beogradska) dvojicu ljudi, koji su hitro iskočili iz auta noseći po dvije veće torbe u rukama i ušli u ambasadorsku rezidenciju. Da li su kasnije napuštili rezidenciju, koja se tretira kao teritorija suverene države, nije poznato.

Ko je sve u mreži Moskve

Izvjesno je, međutim, da je međunarodna akcija precizno planirana i da, prema informacijama Pobjede, još nije zatvoren krug niti locirane sve tačke na kojima su ruski obavještajci djelovali

Izvjesno je, međutim, da je međunarodna akcija precizno planirana i da, prema informacijama Pobjede, još nije zatvoren krug niti locirane sve tačke na kojima su ruski obavještajci djelovali.

Saznanja o tome ima i Moskva, što se može zaključiti na osnovu saopštenja Ambasade Ruske Federacije u Podgorici.

Sinoć, nakon što je njihovih šest diplomata proglašeno za nepoželjne osobe, ruska ambasada je obavijestila javnost da je donijela odluku da usljed „neprijateljskog postupanja crnogorskih vlasti“ obustavlja rad konzularnog odjeljenja. I to od danas.

- U vezi sa neprijateljskim postupanjem crnogorskih vlasti prema Ambasadi Rusije u Crnoj Gori, obustavlja se rad konzularnog odjeljenja od 30. septembra na neodređeni rok – saopštili su iz Ambasade Rusije, a ruskim državljanima u Crnoj Gori su preporučili ,,da kontaktiraju ambasade Rusije u susjednim državama“.

ŠIRENJE MREŽE

Jučerašnje zvanično saopštenje Ambasade Ruske Federacije je očekivana reakcija na akciju crnogorskog obavještajnog sektora i istražnih organa i svakako će biti recipročnih mjera Moskve. No, objavu iz Ambasade Ruske

Federacije valja tumačiti i kao pokušaj da se obustavi istraga o djelovanju ruskih špijunskih ekipa u Crnoj Gori.

Ali, to je nemoguća misija: u pitanju je međunarodna akcija, Crna Gora je država članica NATO i vitalni interes zapadnih sila je da brane svoje saveznike od ruskog malignog uticaja.

Nakon agresije Rusije na Ukrajinu, maksimalno je podignuta pozornost EU i NATO, jer se pokazalo da se takozvana ,,meka moć“ Rusije i tihi uticaj, veoma lako može preobraziti u direktne napade na suverenitet i teritorijalni integritret država.

Zato nije slučajnost što je sredinom ovog mjeseca (13. septembra) američki zvaničnik razotkrio što je Rusija radila po Evropi i kako je Moskva –u cilju da obezbijedi punktove uticaja u zemljama Evrope

Rusija: Odgovorićemo na odluku Crne Gore

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova odgovoriće na proglašenje šest njenih diplomata u našoj državi personama non-grata, poručili su sinoć iz tamošnjeg Ministarstva. - Kako smo saopštili ranije, Rusija će dati adekvatan odgovor - poručili su iz tog ministarstva, a prenosi RIA.

i Zapadnog Balkana - uplaćivala pozamašna finansijska sredstva ljudima koji je trebalo da budu ,,ruski proksi“ na Balkanu.

Obično su za te svrhe upotrijebljeni prosrpski političari. To pokazuje informacija da su iz Kremlja, preko raznih kanala, značajna finansijska sredstva uplaćivana Demokratskom frontu u Crnoj Gori, ali i članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku. Saopšteno je da je novac

Konjević apelovao da se nastavi sa akcijom i na Vladi ,,opomenuo“ Adžića

Ministrar odbrane i potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu Raško Konjević, osvrnuvši se na istragu protiv osumnjičenih za špijunažu za potrebe ruske službe i, gostujući u emisiji TV E, poručio je da to nije ništa iznenađujuće.

- To je politička ocjena i tu bih se zaustavio. Veoma je važno što su prvo Agencija za nacionalnu bezbjednost a potom i Specijalno državno tužilaštvo, radili na takvoj aktivnosti. Sada bi tre-

balo ostaviti SDT da izvede stvari do kraja. Moj apel je da nadležni organi, ANB i SDT, nastave sa aktivnostima na tom polju - istakao je Konjević. Ministar unutrašnjih poslova u tehničkom mandate Filip Adžić je na jučerašnjoj sjednici Vlade Crne Gore kazao da oni čine sve da državu očiste od stranih uticaja. -Ja sam ponosan na aktivnosti koje MUP i ANB sprovode ovih dana, te divne aktivnosti jesu u cilju zaštite nacionalnih interesa Crne Gore - kazao je Adžić.

dobijala i Demokratska stranka u Albaniji - Salija Beriše - Među primjerima koji su izneseni, u Bosni, prije izbora 2018. godine, Konstantin Malofejev tajno je pomagao finansiranje predsjedničke kampanje Milorada Dodika. Taj primjer pokazuje da Rusija nije ispunila obećanje da ulaže u ekonomski razvoj Republike Srpske, već je umjesto toga omogućavala korupciju vladajuće stranke i stvorila nejednake uslove za opozi-

cione stranke – naveo je izvor iz Stejt dipartmenta.

Rekao je i da misle da je to samo vrh ledenog brijega, i saopštio da su u kontaktu „sa saveznicima i partnerima da bi prikupili više informacija o ovoj prijetnji“.

Što se Crne Gore tiče, američko Ministarstvo finansija (U.S. Department of the Tresury) u decembru 2018. godine objavilo je da je jedan od kontakata ove političke organizacije sa ruskim oligarhom bliskim Putinu - Olegom Deripaskom - bio bivši oficir ruske Vojne obavještajne službe (GRU) Viktor Aleksejevič Bojarkin

Objavili su tada da je Bojarkin djelovao u ime Deripaske sa još 15 pripadnika GRU koji su sankcionisani zbog, kako su naveli, „zlonamjernih aktivnosti“, a koje uključuju pokušaj miješanja u izbore u SAD 2016. godine, napore da se sajber napadima potkopaju međunarodne organizacije i pokušaj ubistva u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Na tu ocjenu, reagovao je ministar odbrane Konjević, upozoravajući Adžića da ,,kada sazna ko su ljudi lišeni slobode i sa kim su u relacijama, mogao bi da promijeni mišljenje“.

Prema pisanju M portala, supruga osumnjičenog penzionisanog diplomate Sekulovića je na odborničkoj listi Ure za izbore u Podgorici.

Nakon opaske Konjevića, reagovao je premijer Abazović koji je dobacio: ,,Ja znam ko je lišen slobode“.

Demokratski front je, o čemu je Pobjeda izvještavala, sarađivao i sa ruskim milijarderom, već pominjanim Malofejevim, a o čemu je pisao i britanski istraživački centar Belinket (Bellingcat) u saradnji sa ruskim magazinom The Insider.

OPERACIJA CRNA GORA O malignom uticaju Moskve dramatično se otvorila priča prilikom suđenja za pokušaj terorizma na dan izbora

Ambasada Rusije u Podgorici

u našoj zemlji oktobra 2016. godine. Lideri DF-a Andrija Mandić

i Milan Knežević prvostepe no su osuđeni za pokušaj na silnog svrgavanja s vlasti De mokratske partije socijalista i njenog lidera, sada predsjed nika Crne Gore Mila Đuka novića.

Za organizaciju pokušaja tero rizma optuženi su obavještajci ruske vojne obavještajne služ be - GRU (Glavna obavještaj na uprava Glavnog štaba oru žanih snaga Ruske Federacije) – Vladimir Popov i Eduard Šišmakov

Iako dvojica ruskih obavješta jaca nikada nijesu bili dostu pni crnogorskom pravosuđu, istraga je otkrila njihove veze sa ekstremističkim krugovima u Srbiji, ali – što je indikativ no - i da su imali legalne paso še dok su boravili u Beogradu. Samo - pod drugim imenima. Ispostavilo se da je riječ o istoj seriji pasoša kao i oni koje su koristili ruski špijuni u poku šaju trovanja ruskog obavje štajnog prebjega Skripalja Upravo je suđenje za pokušaj terorizma razotkrilo i skrive ne veze između ruskih obavje štajaca i srpskih estremistič kih grupa, državljana Srbije koji su upotrijebljeni jeseni 2016. za djelovanje u Crnoj Gori, među kojima je bio i bivši žandarmerisjki general Bra tislav Dikić

No, ozbiljnije razotkrivanje mreže malignog uticaja Ru sije na Crnu Goru i ovdašnju političku scenu naprasno je prekinuto nakon tektonskih političkih promjena, smjene vlasti Đukanovićeve Demo kratske partije socijalista av gusta 2020. godine kada je bi lo jasno da nova crnogorska vlast želi da u zaborav pošalje priču o ,,državnom udaru“. To je potvrdila i presuda Apela cionog suda iz februara 2021. čije vijeće je preglasavanjem poništilo osuđujuću presudu Višeg suda.

Međutim, geostrateška situ acija se, nakon agresije Rusije na Ukrajinu 24. februara ove godine, dramatično promije nila, što je dovelo i do inten ziviranja aktivnosti obavje štajnih agencija Zapada koje su sada počele koordinirano da djeluju, plašeći se da ruski uticaj na Zapadnom Balkanu može da dovede do velikih po litičkih potresa, ali i otvaranja novih žarišta konflikta.

POSLJEDICE RATA

U UKRAJINI

U tom smislu valja jasno pove zivati upozorenje Stejt dipar tmenta od prije petnaestak da na, sa aktuelnom akcijom koju ANB sprovodi u saradnji sa zapadnim partnerima: cilj je

Osim šestoro ruskih diplomata, u fokusu istrage koju, nakon dobijenih podataka iz ANB-a radi Specijalno državno tužilaštvo, su i dvojica crnogorskih državljana: Radomir Sekulović, penzionisa ni diplomata iz MVP-a, kao i još jedna osoba nastanjena u Podgorici, koja, kako saznajemo, nije zapošljena u držav nim institucijama već ima privatnu firmu

PODGORICA – Zakono davni odbor i Odbor za politički sistem, pravo suđe i upravu juče nijesu raspravljali o prijedlogu za skraćenje mandata 27. saziva Skupštine Crne Gore zato što sjednici nije prisustvovao predsjednik države Milo Đukanović koji je i uputio tu inicijati vu. Đukanović je ovlastio savjetnike Borisa Basti jančića i Natašu Pešić da kao predstavnici predla gača obrazlože odluku na odborima.

Iz kabineta predsjednika Cr ne Gore ocijenili su da je na mjera većine od 30. avgusta 2020. godine da se onemo gući rasprava u Skupštini o prijedlogu odluke za skraće nje mandata Skupštine dobi la svoj jasan izraz na Odboru za zakonodavstvo i Odboru za politički sistem, pravosu đe i upravu.

da se razotkriju skrivene ve ze i ljudi koji rade za interese Moskve na ovim prostorima, kako bi se preventivno ogra ničio uticaj Rusije.

– Ukazivanjem na rusko taj no političko finansiranje i ruske pokušaje da podrije demokratske procese, upo zoravamo ove strane partije i kandidate da, ako tajno prime ruski novac, mi to možemo ra zotkriti i razotkrićemo – po ručio je visoki zvaničnik Stejt dipartmenta 13. septembra.

Uz još jednu važnu napome nu: da SAD žele da omoguće vladama 100 zemalja (?!) ,,da preduzmu nezavisnu akciju protiv ove prijetnje koja po driva njihovu demokratiju“.

- Očekujemo da nam zemlje, koje smo obavijestili, daju svo je informacije o ruskom taj nom političkom finansiranju, što će onda povećati naše ra zumijevanje ove prijetnje – za ključio je američki zvaničnik. Iako to niko od crnogorskih zvaničnika neće zvanično po tvrditi, očito je da su SAD i za padni partneri dostavili neke značajne podatke Crnoj Gori.

Prema informacijama Pobje de, moguće je da akcija koja je zvanično juče pokrenuta ne će biti i kraj aktivnosti na ra skrinkavanju skrivenih veza i uticaja u Crnoj Gori.

D.ĐURANOVIĆ

A.RAIČKOVIĆ

Predsjednica Zakonodav nog odbora Maja Vukićević ustvrdila je da se nijesu stekli uslovi za raspravu o tom pri jedlogu, jer je, kako je ocijeni la, predsjednik inokosan or gan zbog čega je Đukanović dužan da ga lično obrazloži. Kazala je da je bila u komuni kaciji sa šefom poslaničkog kluba DPS-a Danijelom Živ kovićem koji je obavijestio da će Đukanović prisustvovati sjednici ukoliko odrede dru gi termin.

– Nakon tog zahtjeva da od ložimo Odbor predložila sam ovaj termin i dobila potvrdu da je odgovarajući. Iznena dio me dopis u kome pred sjednik navodi da ipak neće

moći da prisustvuje – rekla je Vukićević. Poslanica DPS-a Jovanka La ličić uputila je na član 67 Po slovnika koji propisuje da u radu Odbora mogu učestvo vati predstavnici predlagača. – Poslovnik pravi distinkciju rada na Odboru i rada na sjed nici. Ne sporim da je predsjed nik države dužan da u svojstvu predlagača bude prisutan na sjednici Skupštine – istakla je Laličić. Isto se dogodilo i na sjedni ci Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu. Pred sjednik tog skupštinskog ti jela Momo Koprivica ukazao je da je predsjednik inokosni organ, a poslanik DPS-a Da nijel Živković ocijenio je da je onemogućavanje predsjed nika države da ima predlagače

zapravo onemogućavanje in stitucije da obavlja svoj posao. I iz kabineta predsjednika dr žave uputili su na taj član i oci jenili da su poslanici na Odbo ru, pozivajući se na činjenicu da je predsjednik Crne Gore inokosni organ, te da savjetni ci ne mogu da donose odluke u njegovo ime, zaboravili i nad ležnost odbora i Poslovnik. – Kršeći odredbe sopstvenog Poslovnika predsjednici Od bora uz pomoć većine članova i unaprijed pripremljenog mi šljenja službe, koje ne zavre đuje komentar, jasno su iska zali strah da se u Skupštini, na sjednici zakazanoj za 30. sep tembar, raspravlja o Prijedlo gu odluke predsjednika Crne Gore – ukazali su iz kabineta.

Smatraju i da je „jasan strah od onog što predstoji i neumitno

čeka na kraju puta – prijevre meni parlamentarni izbori koji će dovesti do stabilnosti društva i izbora vlade u pu nom kapacitetu“. Podsjetili su da je predsjed nik države, poštujući određe nja Poslovnika da raspravi na odborima mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici predla gača, ovlastio svoje predstav nike koji će na sjednici Odbo ra prisustvovati i učestvovati u radu kao predstavnici pred lagača akta. – Onemogućavanje ovlašćenih predstavnika predsjednika Cr ne Gore da iznesu argumente na skupštinskim odborima je providno politikanstvo koje je očekivano u atmosferi konti nuiteta uzurpacije nadležno sti najvažnijih državnih orga na – zaključili su. Ž. Z.

„Može Podgorica – ovo je naš grad“ koalicije Građanskog pokreta Ura, Civisa i Alban ske alternative, kao i listu po kreta „Evropa sad i za Pod goricu“.

Prethodno su potvrđene liste

PODGORICA – Opštinska izborna komisija u Podgo rici vratila je juče na dopu nu izborne liste koalicije Demokratski front – „Za budućnost Podgorice“, Partije crnogorskih mu slimana, kao i Svetosavsku srpsku listu – „Saberimo

se za Nemanjin grad“, ka zao je Pobjedi predsjednik tog tijela Veselin Vukčević. Razlozi zbog kojih su vrati li liste na dopunu, pojasnio je Vukčević, što na njima nije bio dovoljan broj žena ili što mje sta nijesu raspoređena u skla du sa propisima.

– Ovi politički subjekti ima ju rok od 48 sati da srede li ste, nakon čega ćemo ponovo sprovesti postupak provjere – rekao je Vukčević Pobjedi. OIK Podgorica juče je potvr dio listu „Idemo ljudi“ koa licije Demokrata, Ujedinje ne Crne Gore i Demosa, listu

„Preokret“ koju predvodi Sr đan Perić i pokret „Svi za naš grad – dr Ivan Vuković“, ko ju čini koalicija DPS-a, SDP-a, SD-a, Bošnjačke stranke, Gra đanske inicijative „21. maj“, Liberalne partije, Demokrat ske partije Roma, Nove ljevi ce i Demokratske unije Alba naca.

Zakonodavni odbor

osoba, među kojima i službi Rusije Moskve

Radomir Sekulović

U planu osnivanje centra za palijativnu njegu, gradnja atletskog stadiona i otvaranje 10 hiljada novih radnih mjesta

PODGORICA – Nosilac liste pokreta „Svi za naš grad“ i aktuelni gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković predstavio je juče četvorogodišnji program razvoja glavnog grada koji podrazumijeva izgradnju nove i nadogradnju postojeće saobraćajne i komunalne infrastrukture, obogaćivanje kulturnog, turističkog i sadržaja za sport i rekreaciju, kao i kreiranje pretpostavki za otvaranje 10 hiljada novih radnih mjesta.

Vuković je na početku svog izlaganja, pred prepunom salom nekadašnje zgrade Vlade, podsjetio na projekte koje je Glavni grad realizovao tokom aktuelnog mandata, te ocijenio da su „iza nas četiri godine najintenzivnijeg razvoja u istoriji Podgorice“.

– Postigli smo rezultate za ponos u veoma teškom i izazovnom vremenu. Dok se ovih dana u Skupštini priča o bankrotu, mi u Podgorici imamo nikad bolje finansijske rezultate. Budžet glavnog grada ove godine će biti realizovan u iznosu ne manjem od 105 miliona eura, a potpuno je realno da budžet Podgorice za četiri godine bude i 500 miliona eura. Apsolutno sam siguran da je ovo realno i ostvarivo i imamo jak motiv da nastavimo putem kojim smo krenuli – poručio je Vuković. Posebno mjesto u četvorogodišnjem programu razvoja Podgorice pokreta „Svi za naš

PODGORICA – Ukoliko poslanici u petak ne skrate mandat Skupštini stanje će ostati kakvo jeste, odnosno održaće se status quo, pojasnio je Pobjedi dekan Fakulteta za evropske i državne studije Đorđije Blažić. Međutim, kako je istakao naš sagovornik, ukoliko se ciljno tumači, Ustav daje predsjedniku države mogućnost da ukazom raspušti Skupštinu u ovakvoj situaciji u kojoj Vlada nema ovlašćenje da to učini.

Blažić je podsjetio na član 92 Ustava koji u stavovima 2 i 3 propisuje da Vlada može raspuštiti Skupštinu ukoliko ona duže vrijeme ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom, a da se Skupština raspušta ukazom predsjednika Crne Gore.

NORME

– Ustav propisuje situaciju da predsjednik ukazom može ras-

grad“ zauzima rješavanje problema nezaposlenosti, zbog čega je Vuković obećao i predan rad na stvaranju pretpostavki za otvaranje 10 hiljada novih radnih mjesta.

–Na potezu od Zabjela pa do aerodroma Golubovci gradiće se novi objekti koji će zapošljavati na hiljade ljudi. Udvostručićemo i finansijsku podršku građanima koji žele da pokrenu sopstvene biznise – naglasio je.

Govoreći o budućim projektima, gradonačelnik je, kao jedan od prioriteta, izdvojio očuvanje duha stare Podgorice, te najavio da će, ukoliko na predstojećim izborima osvoji još jedan mandat na čelu glavnog grada, realizovati projekat izgradnje pješačkog mosta koji će spojiti Staru i Novu varoš. – Već imamo niz rekonstruisanih ulica u Staroj varoši i na Draču, a u planu je da se nastavi u istom pravcu. Želimo da Stara varoš i Drač budu istinski ukras grada – naglasio je

on. Izgradićemo pješački most koji će spojiti Staru i Novu varoš. Taj most bi trebao da se nađe iza platoa na kom se nalazi spomenik kralju Nikoli. To će biti jedan potpuno novi sa-

Uskoro i izrada studije tramvajskog saobraćaja

Program razvoja glavnog grada u naredne četiri godine predviđa i izradu studije tramvajskog saobraćaja, saopštio je Ivan Vuković, ali i upozorio kako ćemo do konačne realizacije tog projekta ipak morati da sačekamo punopravno članstvo u Evropskoj uniji. – Izgradićemo i studiju tramvajskog saobraćaja u Podgorici. To je jako skup projekat i mi za to novac teško da možemo sami obezbijediti. Na to ćemo vjerovatno čekati do članstva u EU, ali ćemo mi svakako biti spremni i za takav projekat – rekao je Vuković.

držaj u centru grada. Takođe, u planu je revalorizacija nekadašnje tvrđave Jusovača, kao i rekonstrukcija trga ispred željezničke i autobuske stanice–naveo je Vuković. Naredni četvorogodišnji plan razvoja Podgorice predviđa, takođe, rekonstrukciju i zatvaranje za saobraćaj Trga Božane Vučinić, izgradnju podzemne garaže na tom mjestu, uređenje Karađorđevog parka, kao i rekonstrukciju Trga Balšića.

– Oživljavanje centra grada je jedan od prioriteta. Svjedoci smo da on danas izgleda neuporedivo ljepše, a za nekih desetak dana bi trebalo da bude završena i rekonstrukcija Njegoševe ulice – naveo je on. Vuković je, takođe, najavio

osnivanje kuće djece u Tološima i centra za palijativnu njegu.

– Nadamo se da će biti saradnje sa Vladom. Spremni smo da damo doprinos za izgradnju bolnice. Projekat višenamjenskog objekta u Zagoriču je spreman i narednih dana ćemo raspisati tender za njegovu izgradnju. Ono što smo radili do sada ćemo dodatno unaprijediti i bićemo dominantno fokusirani na djecu i učenike. Ponuda Glavnog grada Vladi u naredne četiri godine biće uređenje dvorišta svih škola i vrtića na teritoriji Podgorice, a Vlada bi trebala da se fokusira na izgradu novih objekata. Odlučili smo i da budžetom za narednu godinu obezbijedimo sredstva za kupovinu mini au-

tobusa za prevoz učenika – poručio je Vuković.

Osim mladih, programom četvorogodišnjeg razvoja Podgorice, kako je dodao Vuković, posebna pažnja posvećena je i penzionerima.

– Penzionerima sam obećao da ćemo mi, ukoliko to ne učini Vlada, izgraditi i četvrtu stambenu zgradu za potrebe penzionera – saopštio je Vuković.

Planirano je i otvaranje omladinskog kulturnog centra, te nabavka 45 autobusa koji će biti prilagođeni i potrebama osoba sa invaliditetom.

Podsjetivši na činjencu da Podgorica sada zauzima peto mjesto na listi najzelenijih evropskih gradova, Vuković je najavio i izgradnju centralnog gradskog parka sa zelenim površinama i vještačkim jezerima, promenadu na Gorici lješkopoljskoj i šetališta na Dajbabskoj gori.

– Završićemo i izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda. U planu je i proširenje mreže električnih punionica kako bi promovisali upotrebu automobila na električni pogon. Ponudićemo subvencije svima koji šporete na drva žele da zamijene klimom –naveo je Vuković. Kada je riječ o kulturnom i sportskom sadržaju grada, Vuković je saopštio da će u narednih 20 dana u Ulici slobode biti otvorena i gradska knjižara koja će poslovati u sklopu gradske biblioteke, a najavio je i gradnju altetskog stadiona. Đ.ĆORIĆ

Ukazao je i da se pravne norme mogu tumačiti na više načina –analogno, jezički, argumentum a contrario, logički...

TUMAČENJA

puštiti Skupštinu, ako je prethodno raspušti Vlada. Mi ovdje imamo pravnu prazninu – neuređen društveni odnos. To bi značilo da ova norma formalno-pravno ne može da se primijeni jer je Vlada ograničena. Ona vrši funkciju u gotovo 99 odsto kapaciteta, ali nema ovlašćenje da raspušti Skupštinu – pojasnio je Blažić.

Istakao je i da Ustav ne uređuje druge situacije kada predsjednik države može raspuštiti Skupštinu, jer ustavotvorac nije mogao da predvidi sve situacije u koje možemo da dovedemo sistem.

Zbog toga bi, prema mišljenju Blažića, u konkretnom sluča-

ju, ako Skupština ne skrati sebi mandat trebalo primijeniti ciljno tumačenje ustavne norme. – Kod tumačenja bi samo trebalo poći od cilja – da li je društveni cilj da se nastavi haotično stanje, da se nastavi ova blokada, posebno ako Skupština sebi ne skrati mandat? Ili je društveni cilj da se ovo riješi –

istakao je Blažić. U konfuznoj, „pat pozicibi ciljno i analogno tumačiti član 92 Ustava koji kaže da se Skup-

ji“, kako je rekao, trebalo pušta

ukazom predsjednika.

– Iz jednostavnog razloga što Vlada u tehničkom mandatu

Dakle, umjesto Vlade kao izvršnog organa koja ima ustavno ograničenje, predsjednik Crne Gore koji takođe čini izvršnu vlast, iz istih razloga zbog kojih raspušta i Vlada, mogao bi da raspu-

ima ovla-

„ras-

pušta ukazom“ – istakao je. Pri tome, dodao je Blažić, obrazloženje odluke o raspuštanju mora biti veoma dobro utemeljeno u odnosu na činjenično stanje – „da Skupština duže vrijeme ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom“.

– Smatram da ima čak i previše takvih činjenica, počev od desetine zakona koji čekaju na usvajanje, zakon o Skupštini, zakona o Vladi, izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, drugi zakoni koji se već nalaze u proceduri, zatim blokada institucija i neizbor članova Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda... – pojasnio je Blažić.

– Jezičko tumačenje je ono početno, ono ukazuje na to da li je onome ko primjenjuje normu ona jezički jasna. Ciljno tumačenje ima za cilj da kroz tumačenje norme uđe u sadržinu norme, cilj. Ono odgovara na pitanje što je zakonodavac ili ustavotvorac želio da postigne sa tom normom kad je tako propisao, koji društveni cilj da ostvari ili društvenu vrijednost da zaštiti. Ne može se norma tumačiti, a da nema cilja –kategoričan je Blažić. Ukoliko se tome ne pribjegne, dodao je, na snazi ostaje status quo – vlada nastavlja da funkcioniše u tehničkom mandatu.

– Hoće li biti nešto poslije toga, hoće li neko povlačiti neke poteze, to je druga priča – zaključio je Blažić. Ž. ZVICER

Dekan Fakulteta za evropske studije pojasnio da bi ustavne norme trebalo tumačiti ciljno u slučaju da poslanici ne skrate mandat parlamentu Blažić: Predsjednik države bi ukazom mogao da raspušti Skupštinu

Đorđije Blažić

Ivan Vuković

D.MALIDŽAN

PODGORICA – M portal objavio je juče fotografiju na kojoj su zajedno aktu elni predsjednik Opštine Budva, funkcioner De mokratskog fronta Milo Božović, Radomir Boban Baćović, Vladimir Man dić, njegov otac Momčilo Mandić i Petar Cerović, svi ispred trobojke sa crnogorskim grbom i tri podignuta prsta.

Najkontroverznija osoba na fotografiji je Nikšićanin sa prebivalištem u Srbiji Rado mir Boban Baćović. On je, prema informacijama do ko jih je M portal došao, nakon što je u Istanbulu 8. septem bra ubijen Jovan Vukotić, sada i formalno novi šef or ganizovane kriminalne gru pe „Škaljari“.

VEZE

Baćović je i do sada važio za neformalnog vođu „škalja raca“, odnosno osobu koja je koordinirala aktivnosti izme đu različitih ogranaka klana iz Crne Gore sa „komandom“ u Beogradu (škaljarski klan je ključni dio nekadašnjeg Ze munskog klana, koji danas predvodi Filip Korać, dok je vođa Luka Bojović na služe nju kazne zatvora u Španiji).

Između Baćovića i njegovog partnera Ranka Radoševi ća Šula (poznat kao „Ranko Eskobar“), Koraća, Bojovi ća i Vukotića nikada nije bilo posrednika iz drugih struk tura klana, već su bili direk tno konektovani, što, prema pisanju M portala, potvrđu je informacije da je Baćović već zauzeo Vukotićevo mje sto u vrhu ove kriminalne or ganizacije.

Dosadašnje istrage su poka zale da se Baćović i Radošević već godinama bave švercom kokaina i skanka iz Južne Amerike u Evropu, a količi ne prošvercovane droge, ka ko je objavio ovaj medij, mje re se tonama.

Srpski mediji su izvještavali da je Baćović u tom poslu za dužen za organizaciju, dok se Radoševićeva grupa bavi profesionalnim likvidacija ma. On je više puta hapšen, pretresan i privođen. Tokom jednog od pretresa

Informacije koje je M portal dobio iz regionalnih službi bezbjednosti ukazuju da je Radomir Baćović koji se nalazi na fotografiji sa Milom Božovićem, bio jedan od učesnika masakra koji se dogodio u zatvoru Dubrava kod Istoka na Koso vu u periodu između 19. i 23. maja 1999. godine tokom NATO bombardovanja. Tada je ubijeno oko stotinu zatvorenika albanske nacio nalnosti, a oko 160 je ranje no (kosovski izvori govore da je bilo duplo više ubijenih i ranjenih).

Zbog tog zločina Fond za humanitarno pravo iz Beo grada podnio je krivičnu prijavu protiv 34 osobe Tužilaštvu za ratne zločine

Milo Božović u društvu sa novim šefom „škaljaraca“

Radomir Baćović se već dugo vodi kao bezbjednosno interesantno lice, pominje se u svim operativnim podacima regionalnih službi bezbjednosti o švercu velikih količina narkotika. Ipak, hapšen je samo jednom u Srbiji 2013. godine i to po Interpolovoj potjernici koju je za njim raspisala Crna Gora zbog izdržavanja zatvorske kazne od šest mjeseci zbog nasilničkog ponašanja. Baćović je u bliskim poslovnim vezama i sa ekipom Andreja Vučića, brata predsjednika Srbije Aleksandra Vučića

tamo kako bi logistički, a vje rovatno i finansijski pomo gao predizbornu kampanju DF-a u tom gradu.

„POLITIČKA MISIJA“

Mandić, koji je član Glavnog odbora SNS-a i biznismen blizak Vučiću, je tada u Bud vi viđen u društvu svog prija telja, bivšeg poslanika DF-a Mila Božovića koji je naslije dio Marka Bata Carevića Mandićeva misija je bila uspješna jer je pomirio tada zavađene lidere DF-a Božo vića i Carevića koji su se, ka ko tvrde izvori Pobjede, čak i fizički sučelili.

Radoševićeve kuće u Braje vu, 2014. godine u okviru ak cije „Grom“ koju je sprovodi la srpska policija, kod njega se zatekao i Baćovićev brat –Rajko Baćović Džeger Baćović je, kako je izvijestila Pobjeda, tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Nikšiću privođen zajedno sa bivšim rukometašem Vladi mirom Mandićem, a sa nji ma je bio i Milo Božović ko ji se tom prilikom pozvao na poslanički imunitet. Privođeni su pod sumnjom da su novcem iz Srbije ku povali lične karte za Demo kratski front, a informacije M

portala ukazuju da je upravo Džeger osoba koja već godi nama održava vezu između svog brata Radomira Baćo vića i Mila Božovića. Radomir Baćović se već du go vodi kao bezbjednosno in teresantno lice, pominje se u svim operativnim podacima regionalnih službi bezbjed nosti o švercu velikih koli čina narkotika. Baćović je u bliskim poslovnim vezama i sa ekipom Andreja Vuči ća, brata predsjednika Srbi je Aleksandra Vučića. Ipak, hapšen je samo jednom u Srbiji 2013. godine i to po Interpolovoj potjernici ko

ju je za njim raspisala Crna Gora zbog izdržavanja za tvorske kazne od šest mje seci zbog nasilničkog pona šanja. Tada je izručen Crnoj Gori, ali se nakon toga vratio u Srbiju gdje raspolaže broj nim nekretninama. U društvu Božovića, kako se vidi na fotografiji, je i bivši ru kometaš Vladimir Mandić On je u Srbiji i Crnoj Gori po znat kao osoba od povjerenja predsjednika Srbije Aleksan dra Vučića. Pobjeda je pisala da je Man dić u maju predvodio delega ciju Srpske napredne stranke u Budvi, koju je Vučić poslao

Mandić je već bio angažo van u slučaju Nikšića kada je Vučić uložio stotine hilja da eura u pobjedu Demokrat skog fronta, pomažući tu po litičku grupaciju finansijski, logistički, ali i medijski – di rektno se miješajući u unu trašnje stvari Crne Gore. Pobjeda je u seriji tekstova objavljenih od januara do 14. marta prošle godine razot krila šemu djelovanja funk cionera SNS-a koji su bili an gažovani kako bi tadašnja opozicija, prvenstveno DF, srušila veliki bastion DPS-a –Nikšić. U glavnoj ulozi je bio, kao i u slučaju Budve, upravo Vladimir Mandić.

Šema je bila tipično vučićevska: prvo je krajem januara poslata prethodnica od desetak članova Srpske napredne stranke, koju je,

Baćović bio učesnik masakra u zatvoru u Dubravi?

Srbije 28. maja 2010. godine. Istraživački novinar u Srbiji i regionu, danas pokojni Miloš Vasić imao je uvid u doku mentaciju i izvještaje službi bezbjednosti o ovom zločinu. On je u tekstu „Pokolj u zatvo ru Dubrava“, objavljenom u nedjeljniku „Vreme“ 28. aprila 2011. godine, pisao o tome da je grupa osuđenika za najteža krivična djela iz KPD Zabela kod Požarevca premještena u KPZ Istok. Njima je, kako je naveo Vasić u tom tekstu, podijeljeno oružje, kojim su izvršili pokolj zatvorenika iz KPZ Istok.

– ...Po saznanjima Tužilaštva za ratne zločine, najmanje 93 zatvorenika iz KPZ Istok

ubijeno je u periodu 19-21. maj 1999. hicima iz streljačkog naoružanja i ručnim bomba ma – pisao je, između ostalog, Vasić.

Regionalne službe bezbjed nosti tvrde da je upravo Rado mir Baćović jedan od ljudi koji su poslati u Dubravu da izvrše zločin, nakon čega su vraćeni u Srbiju, te da je to jedan od razloga zašto Baćović tamo lagodno živi – on je tada pomogao službi, sada služba pomaže njemu.

Fotografije sa mjesta masa kra u Dubravi, na kojima je navodno tada 27-godišnji Baćović, jedan su od dokaza kojima službe raspolažu. Mada su neke od njih javno

kako je Pobjeda otkrila, angažovao Petar Babo vić, načelnik Pomoravskog okruga i istaknuti funkcio ner Vučićeve stranke. Nakon kraha akcije prve gru pe, Vučić nije ništa prepu štao slučaju, pa je za Nikšić angažovao prvi ešalon svo je stranke u koju spadaju –Aleksandar Jokić, kum nje govog brata Andreja, te član Glavnog odbora i poznati ru kometaš Vladimir Mandić kao i bivši rukometni repre zentativac Dane Šijan Mandića i ekipu je tada poli cija privela pod sumnjom za kupovinu glasova zbog veli kih količina keša koje su po sjedovali. Na informativni razgovor privedeni su tada, osim pomenute trojice, Ne manja Bogdanović iz Sara jeva, Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebi nja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović. Iz Srbije ih je u Crnu Goru, kako sum nja policija, doveo poslanik DF-a iz Budve Milo Božović. Otac Vladimira Mandića, Momčilo, koji se takođe na lazi na fotografiji koju je obja vio M portal, bio je ministar pravde u Vladi Radovana Karadžića i desna ruka osu đenog ratnog zločinca. Momčilo Mandić je uhap šen 2003. godine u Budvi i isporučen Bosni i Hercego vini zbog optužbi za organi zovani kriminal. Hapšen je i u Srbiji, u akciji „Sablja“, na kon ubistva premijera Zora na Đinđića.

O vezama aktuelnog pred sjednika Opštine Budva Mi la Božovića sa OKG „Škaljari“ već dugo se govori u javnosti, ali crnogorske službe bez bjednosti zvanično nikada nijesu istraživale njegove ak tivnosti.

M portal je 13. septembra objavio „SKY ECC“ prepi sku dvojice pripadnika OKG „Škaljari“, Zorana Mrvalje vića i Milija Bajramovića, u kojoj njih dvojica opširno go vore o Božovićevim nezako nitim poslovima i vezama, u kontekstu političke podrš ke koju bi, kao tadašnji po slanik Demokratskog fronta i član Odbora za bezbjednost, mogao da pruži njihovoj kri minalnoj grupi za ostvariva nje uticaja u bezbjednosnom sektoru. Ž. Z.-N.Z.

dostupne i već objavljivane u srpskim, regionalnim i svjetskim medijima, a sličnost

očigledna, Baćović zbog masakra u Dubravi nikada nije privođen.

Zločin u Dubravi

Milo Božović u društvu Baćovića i Mandića

PODGORICA - Skupština je sinoć, glasovima 41 po slanika, usvojila drugi reba lans ovogodišnjeg budžeta i odluku kojom se Vladi omogućava da se do kraja godine zaduži do 350 mi liona eura, za finansiranje tekućih obaveza.

Za rebalans su glasali poslani ci DF, Demokrata, URA i SNP, dok su DPS i BS bili uzdržani, a SD iSDP nijesu prisustvo vali glasanju. Protiv je bila Li beralna partija, koja je ranije najavila da neće podržati reba lans jer ga je predložila Vlada u tehničkom mandatu koja na to nema pravo.

Odluku o zaduženju takođe je podržao 41 poslanik većine od 30. avgusta, 15 je bilo uzdrža no, a jedan protiv.

Na predloženi rebalans sti glo je 17 amandmana, od kojih dva Vlade, dva Zakonodavnog odbora i 13 Demokrata. Mini star finansija Aleksandar Da mjanović prihvatio je većinu amandmana Demokrata, ko ji su se, pored ostalog, odno

Tijesna većina izglasala rebalans

sila na rekonstrukciju ulica, gradnju sala u školama, na bavku CT skenera, dok su ne ki od njih postali sastavni dio zakona.

Lider Demokrata Aleksa Be čić kazao je da su odluku o podršci rebalansu donijeli na bazi odnosa prema amandma nima, te da se njime obezbije đuje novac za finansiranje za kona koje su ranije predložili poput isplate dječijeg dodat ka za djecu do 18 godina, većih penzija i naknada za majke. Usvojenim rebalansom izda ci budžeta povećani su 191,3 miliona eura na 2,69 milijardi, dok su prihodi projektovani na 1,93 milijardi. On će stupiti na snagu sjutra po hitnom po stupku, danom objavljivanja u Službenom listu. Njihovim usvajanjem omogućeno je fi nansiranje svih obaveza drža ve do kraja godine, isplata dije

la dugova Fonda za zdravstvo, povećanje plata u prosvjeti i zdravstvu, povećanje penzija čiji je minimalni iznos od 1. ok tobra 250 eura... Rebalansom je izdvojeno 38 miliona eura za budžet Uprave za katastrar ko je će biti iskorišćeni za uveća nje državne imovine u Port of Adriji, Plantažama, Meljina ma, Igalu. Nedostajuća sred stva u budžetu su 756 miliona eura, od kojih će se 350 milio na obezbijediti zaduženjem, a ostatak iz depozita.

Tokom rasprave o rebalansu, koja je završena u srijedu, Da mjanović je kazao da je mo rao da predloži rebalans ka ko bi država izbjegla bankrot.

On planira da se zaduži na do maćem tržištu, da kroz emisi ju državnih zapisa obezbijedi 80 miliona eura, a ostatak iz aranžmana sa domaćim ban kama. B.D.

Premijer u tehničkom mandatu razgovarao sa predstavnikom bivših radnika nikšićke fabrike

Abazović: Crna Gora mora da aktivira željezaru i proizvodi struju

PODGORICA - Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović poručio je da Crna Gora mora da aktivira željezaru i da pro izvodi struju. Abazović je juče u Nikšiću razgovarao sa predstavnikom bivših radnika željezare Ivanom Vujovićem.

Kazao je da postoje neke op strukcije vezane za održa vanje Skupštine akcionara EPCG koja je planirana za 3. oktobar.

– Bilo je zahtjeva da se Skup ština akcionara odgodi, ja nije sam pobornik toga. Očekujem da Ministarstvo kapitalnih investicija predloži bord di rektora. Ako to oni ne budu uradili, predložiće Generalni sekretarijat Vlade, odnosno kabinet premijera – rekao je Abazović, piše Portal RTCG. Poručio je da nema vre mena za čekanje te da ni je riječ samo o željezari.

– Generiše se svuda veliki pro blem u energetskom sektoru i mislim da bi institucije tre balo da rade. Taj bord direk tora EPCG treba da dovede do kraja operaciju preuzima nja Željezare. To je uvećanje državnog kapitala, vama mo gućnost da radite, vaši poslovi će biti malo uobličeni i tu oče kujem da budete kooperativni - rekao je Abazović Vujoviću.

Žugić: Ako se budu rezultati, dobiću novi

Prijedlog je učinjen, a politika radi svoj dio posla. Ko poštuje objektivne ocjene, vjerovatno će glasati, ali ako idemo samo na politiku, onda nijesam siguran, kaže Žugić

PODGORICA – Prijedlog predsjednika države Mila Đukanovića da ponovo budem na čelu Centralne banke (CBCG) smatram krunom uspjeha koji sam postigao sa svojim timom i sa zadovoljstvom sam ga prihvatio, saopštio je gu verner Radoje Žugić, navo deći da će, ukoliko poštuju objektivne ocjene, poslani ci glasati za njegov izbor.

Na konferenciji za medije, or ganizovanoj povodom iste ka njegovog mandata, Žugić je kazao da nije opterećen ti me kako će glasati poslani ci, ali da će uraditi sve da sa čuva svoju i reputaciju svoje porodice i prijatelja od onih koji plasiraju neutemeljene informacije.

– Prijedlog je učinjen, a poli tika radi svoj dio posla. Ko po štuje objektivne ocjene, vjero vatno će glasati, ali ako idemo samo na politiku, onda nije sam siguran – rekao je Žugić.

PRIJEDLOG UTEMELJEN

Na pitanje Pobjede kako ko mentariše navode da nema pravo na treći mandat, Žugić je odgovorio da član 49 Za kona o CBCG propisuje da se guverner može birati najviše dva puta uzastopno.

– Prostor zakonski postoji i stigao je prijedlog od pred

sjednika države potpuno ute meljen na Zakonu o CBCG –naveo je Žugić. Negirao je optužbe na njegov rad dok je bio na čelu Fonda PIO i Ministarstva finansija, tvrdeći da ne zna ni za jednu aferu iz tog perioda. Pozvao je medije da, ukoliko imaju, dostave dokaze o eventual nim zloupotrebama SDT-u, dodajući da će rado odgovo riti na sva pitanja.

Upitan koliko je među zapo slenima u CBCG članova nje

Pregovori o sniženju cijena rominga sa EU

PODGORICA - Promocija kon kurentnog tržišta, međunarodni roming, jačanje zaštite korisni ka, uvođenje digitalnog radija u Crnoj Gori neke su od tema o ko jima se raspravljalo drugog dana Međunarodne konferencije re

gulatora elektronskih komuni kacija, koja je završena u Budvi u organizaciji EKIP-a. Učesnici konferencije su upo znati sa budućim aktivnosti ma u vezi redukcije cijena ro ming usluga između zemalja

gove porodice, kumova i pri jatelja, Žugić je istakao da je tamo samo jedan član, a da je drugi nedavno otišao.

– Samo jedan je tamo i nije sam ga ja primio, moj potpis nije na dokumentu – poručio je Žugić, dodajući da smatra da je CBCG kadrovski najjača institucija u Crnoj Gori.

– Svi konkursi su bili validi rani sa četiri komisije i proš li su najbolji – naveo je Žugić. Komentarišući pritužbe da je pomagao rad Prve banke

Zapadnog Balkana i EU. – U toku su pregovori na relaci ji operatori-regulatori u vezi sa sniženjem cijena usluga romin ga između Zapadnog Balkana i EU, odnosno o ograničenju ma loprodajnih i veleprodajnih ci jena. U prvoj iteraciji fokus je na ograničenju cijena za saobraćaj koji se odnosi na prenos poda taka – navodi se u saopštenju. Navedeno je da je konferencij ske programe pratilo 160 učesni ka iz 15 država regiona i Evrope. S. P.

Poručio je da će sve da uradi u najkraćem roku što je u nad ležnosti Vlade. – EPCG isto mora da ima tu di namiku. Razumijem da nije la ko preuzeti fabriku i da ne žele neke ,,repove“ turskog investi tora, ali mi moramo da završi mo posao. Crna Gora mora da aktivira željezaru i da proizvo di struju – zaključio je Abazo vić. R. E.

PODGORICA - Prosječna avgustovska neto zarada je, prema podacima Monstata, iznosila 718 eura, što je 0,6 odsto više u odnosu na jul i 35 odsto više nego u istom mjesecu lani. Prosječna bruto zarada u avgustu je iznosila 886 eura.

Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u av gustu u odnosu na jul porasle 0,2 odsto, proizi lazi da su realne zarade za isti period zabilje žile rast od 0,4 odsto – navodi se u saopštenju.

Plate su rasle u sektorima saobraćaj i skladištenje (1,6 odsto), trgovini (1,2), administraciji, komu nalnim službama, ugostiteljstvu i obrazovanju (0,9), nauci, umjetnosti i zabavi (0,8), informi sanju, državnoj upravi i odbrani (0,7), te poljo privredi, bankarstvu i osiguranju (0,3). Plate su pale u građevinarstvu (1,9), energetici (1,2), usluž nim djelatnostima (1,1), prerađivačkoj industri ji, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (0,3). R. E.

Jučerašnji plenum

Sastanak sa bivšim željezarcima

Poslanici usvojili druge izmjene zakona o budžetu za ovu godinu

Guverner CBCG negirao da je umiješan u afere i poručio instituciji nema politike i selektivnog postupanja

budu cijenili novi mandat

Sad nam treba

aranžman sa MMF-om

Na pitanje Pobjede smatra li da je državi potreban aran žman sa MMF-om kako bi se stalo na kraj partijskom zapošljavanju i izbjegao slom javnih finansija, Žugić je odgovorio da podržava.

– Isključivo iz razloga što je na rashodnoj strani budžeta iskreirano toliko troškova koji se moraju finansirati ne iz tekućih javnih prihoda, već iz zaduženja – pojasnio je Žugić, koji očekuje da će kamate na planirano zaduženje države od 350 miliona eura biti visoke.

– Hoće li kamate biti iznad ili ispod osam odsto je teško govoriti, ali svakako će biti visoke – rekao je Žugić.

i spašavao je u više navrata zbog ličnih interesa, Žugić je kazao da u CBCG ne stanuje politika, niti da vrhovna mo netarna institucija radi selek tivno, pa ni kad je u pitanju Pr va banka.

O PRVOJ BANCI

– Pitajte bankare i svi će vam reći da sve banke imaju jednak tretman i punu zaštitu u lini ji sa zakonom. To su, po meni, pokušaji politizacije profesio nalne institucije i kadra koji je najbolji u Crnoj Gori. U CBCG nema selektivnosti ni politike – rekao je Žugić.

On je negirao i bilo kakvu umi ješanost u malverzacije sa Abu Dabi fondom, napominjući da ni na jednom dokumentu ne ma njegovog potpisa.

– Radoje Žugić kao ministar finansija nije imao učešća, niti potpisa u tom dijelu. Ni govo ra o bilo kakvom mom učešću oko manipulacija sa Abu Dabi

fondom – tvrdi Žugić, koji ka že da nema umiješanosti CB CG ni u nestanak poludragog kamenja opala iz crnogorskih institucija.

Govoreći o poslovanju CB CG u njegovom mandatu, Žu gić je saopštio da je instituci ja pravovremeno reagovala sa 11 paketa mjera u vrijeme pandemije, te da je bankarski sistem stabilan, a ključni pa rametri na istorijskom mak simumu.

Sve banke imaju visoku li kvidnost, rast depozita je 26 odsto u odnosu na 2019. godi nu, dok su depoziti u bankama sada veći 845 miliona nego u istom periodu prošle godine. U osam mjeseci ove godine imali smo 923,5 miliona eura kredit ne podrške realnoj ekonomiji i stanovništvu, što je u odnosu na prošlu godinu 37 odsto više, u odnosu na 2020. 73 odsto i u odnosu na 2019. 26 odsto – za ključio je Žugić. B. D.

EPCG u gubitku 60,9 miliona, očekuju da kiša „ispegla“ minus

PODGORICA - Elektropri vreda je od januara do kraja avgusta u minusu od 60,9 miliona eura, kazao je juče na sjednici Vlade državni sekretar Ministarstva ka pitalnih investicija (MKI) Petar Odžić, predstavljajući podatke o poslovanju ener getskih preduzeća. Odluče no je da se o ovoj informaciji Vlada raspravlja naredne sedmice.

– Moram napomenuti da se u tom periodu najviše električ ne energije svake godine uvo zi i očekujemo na kraju godine 51,4 miliona eura u plusu – ka zao je Odžić.

Prema njegovim riječima, CGES je u tom periodu imao 10,07 miliona eura profita, što je dva miliona više nego u pret hodnom periodu, dok je Mon tenegro bonus imao gubitak od 378,2 hiljade eura. Crnogor ski operator tržišta električne energije (COTEE) na kraju av gusta ima pozitivan rezultat od 6.811 eura, a CEDIS nije dosta vio precizne podatke o poslov nom rezultatu, kao ni Rudnik uglja. Dodao je da izvještajem nijesu obuhvaćena sva predu zeća, ali da su pripremili što su uspjeli da dobiju.

Odlazeći premijer Dritan Aba zović je podsjetio da je skupšti na akcionara EPCG zakazana za ponedjeljak, a da MKI još uvijek nije dostavilo prijedlog novog borda.

– Zamolio bih da nam dostavite prijedlog, a ako bude izmjena in tervenisaćemo na sjednici – re kao je Abazović, koji je elektron ski sjednicu zakazao za danas.

Skupština akcionara EPCG je 28. juna izabrala bord u sa stravu Vladan Joković, Ta

hir Đonbaljaj , Adis Balo ta, Martin Ćalasan, Nenad Marković , Milutin Đuka nović i Emir Strujić. Kako je istog dana Balota (SDP) pod nio ostavku zbog reizbora Mi lutina Đukanovića, time je praktično poništio i ,,srušio“ iz bor Đukanovića i nove uprave. Dioničari EPCG bi u ponedje ljak trebali i da razmatraju od luku o davanju saglasnosti za kupovinu nikšićke željezare. Na sjednici Vlade je razma trana i informacija o izgradnji kondo hotela „Magnum“ u Ko lašinu, koji je 17. juna uvršten na listu za dodjelu ekonom skog državljanstva onima ko ji kupe neki od 105 apartma na. Predračunska vrijednost te investicije iznosi 13,3 milio na eura iz sopstvenih sredsta va u punom iznosu. Državni sekretar u Ministar stvu ekonomije Damir Davi dović je kazao da investitor tra ži da se početak radova pomjeri za šest mjeseci, da krajnji rok

PODGORICA - U Crnoj Gori je u avgustu u hotelima u kolektivnom smještaju ostvareno 226,58 hiljada dolazaka turista i 1,04 miliona noćenja, pokazuju preliminarni po daci Monstata.

Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 91,3 odsto ostvarili su strani turisti. U primorskim mjestima je bilo 91,7 odsto, glavnom gradu pet, planinskim mjestima 1,9 i ostalim mjestima 1,3 odsto.Kolektivni smještajni objekti uključuju ho tele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove i ne uključuju privatni smještaj. N. K.

PODGORICA - Dividendu za prošlu godinu dijelile su tri kompanije, a za 2020. sedam, saopšteno je iz Montenegro berze.

Ove godine dividendu za 2021. isplatili su Jugopetrol, Cr nogorski Telekom i Zetatrans, koje su isplatile akcionare i za 2020. godinu. Njima su se lani pridružili i Elektroprivre da, Napredak, Marina Bar i Sveti Stefan hoteli Budva, koje su odlučile da dobit preusmjere u rezerve društva. R. E.

Produžili smanjenje akciza na gorivo do 1. novembra

Vlada je produžila odluku o umanjenju akciza na gorivo 50 odsto do 1. novembra.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je objasnio da su to uradili jer još nije došlo do stabilizacije na tržištu nafte i naftnih derivata. Naveo je da se na taj način građa nima ustupa mjesečno pet do šest miliona eura budžet skih prihoda i da se radi o ukupno 25 miliona eura.

izgradnje nije pomjeren i da je dato 2,5 miliona eura garan cije. Ministar odbrane Raško Konjević je istakao da je ta tač ka vraćena sa sjednice Komisi je za ekonomsku politiku i ni je odgovoreno ko je investitor. – Ako je ruski investitor, je li na listi onih protiv kojih su uve dene sankcije. To je važno da se provjeri – naveo je Konje vić i dodao da je kvadrat u tim stanovima poskupio za duplo

Hoće pare od prodaje zgrade

PODGORICA – Ispred ne kadašnje upravne zgrade okupilo se juče 150 bivših radnika Rudnika boksita u stečaju, koji protestuju jer su čuli da je novac namije njen za njihova potraživanja od prodaje dijela imovine uplaćen povjeriocima iz Mađarske.

Predstavnik radnika Rašo Či vović saopštio je da je tu in formaciju dobio od sadašnjeg stečajnog upravnika Dragana Vičevića, a da je novac Mađa rima preusmjerila bivša stečaj na uprava na čelu sa Mladenom Markovićem.

– Lani u aprilu smo podnijeli krivičnu prijavu protiv bivše stečajne uprave, jer je treba

lo spriječiti da se novac izne se iz države, a bio je na računu Privrednog suda. Očekujemo da nam premijer Dritan Aba zović objasni šta se dešava, jer nam je on obećao da novac ne će biti uplaćen. Ovo treba da ri ješi specijalni državni tužilac, a

ukoliko od njega ne dobijemo poziv za nekoliko dana ćemo s porodicama svi krenuti ka Pod gorici – kazao je Čivović. Pomoć su zatražili i od čelnika lokalne uprave Marka Kova čevića koji ih je primio i saop štio da će se potruditi da posre

– na šest hiljada eura od juna. Abazović je kazao da ne zna ko je vlasnik, ali smatra da je dobro da ljudi dolaze u Cr nu Goru, te da moramo shva titi da neki ljudi imaju para i mogu kupiti takve stanove. Ministar unutrašnjih poslo va Filip Adžić je obećao da će, ukoliko se ispostavi da je investitor sa liste onih kojima su uvedene sankcije, konfisko vati tu imovinu. S. P.

duje kako bi se riješili njihovi problemi, podsjećajući da su, ipak, mogućnosti Opštine Nik šić male s obzirom na to da je riječ o privatnoj imovini. On je tražio da mu u pisanoj formi dostave zahtjeve i predoče pro blem, a on će posredovati i ako treba organizovati sastanak sa premijerom. Obećao je i da će opština platiti i dio advokatskih troškova koje će imati rudari. Upravna zgrada je prodata nik šićkoj firmi Roaming Montene gro za 872 hiljade eura. Potra živanje mađarske kompanije Vagonimpeks od 800 hiljada eu ra je pravosnažnom presudom svrstano u prvi isplatni red, jer je presuđeno da im je šteta na nijeta „krajnjom nepažnjom“, jer im je isporučena 71 od ugovo renih 450 hiljada tona rude, po što je tadašnji stečajni upravnik Zdravko Cicmil ocijenio da se ugovor ne može ispuniti. Ra. P.

Sjednica Vlade

Bivši rudari kod Marka Kovačevića

Na sjednici Vlade predstavljeni rezultati o poslovanju preduzeća iz sektora energetike u prvih osam mjeseci

CEDIS nije dostavio precizne podatke o poslovnom rezultatu, a Rudnik uglja nikakve. Vlada danas na elektronskoj sjednici treba da predloži članove borda EPCG

Protest bivših rudara u Nikšiću

kandidate za

sudije Ustavnog suda?

sistemu, a time i zaštita ljud skih prava i sloboda garanto vanih Ustavom.

Ugrožena

ljUdska prava

Pred Odborom je svoje viđenje stanja u Ustavnom sudu - ko ji je trenutno sveden na troje od sedmoro sudija koliko tre ba da ima - dalo ukupno 15 od 19 prijavljenih na javni poziv, budući da je Odbor juče oba viješten da su Gorica Fatić i Edis Hadžić odustali od kan didature. U nastavku sjednice Odbora slijedi izjašnjavanje o kandidatima, nakon kojeg će biti jasno u kojoj mjeri su političke partije u Crnoj Go ri svjesne ustavnopravne pat pozicije u kojoj se nalazi ze mlja. Prije dva mjeseca takvog osjećaja nije bilo jer tada nije bilo političke volje da se pred lože kandidati za Ustavni sud.

I juče saslušani kandidati apelovali su da se Ustavni sud kompletira, kako bi se ne samo riješila goruća politička pita nja i dileme već i da se sačuva djelotvornost ustavne žalbe u našem nacionalnom pravnom

Upravo je kandidatkinja Ene sa Rastoder, odgovarajući na pitanja poslanika, kazala da je situacija sa održavanjem iz bora bez funkcionalnog Ustav nog suda veoma nezahvalna i nezgodna, ali je naglasila da je osim toga ključno da osta ju nezaštićena ljudska prava i slobode, a ne samo eventualno zaštita izbornih prava (ako bu de prigovora na tok glasanja).

Prema njenim riječima, niko ne postavlja pitanja koliko će državu koštati ukoliko bismo izgubili žalbu kao djelotvor no pravno sredstvo, a u riziku smo da se to dogodi.

Ona je, kao neko ko je radio u advokaturi, ali i u državnim organima i komisijama, ka zala da bi rad Ustavnog suda mogao da se unaprijedi for miranjem posebnih odjelje nja, uključujući i jedno koje će biti zaduženo za transpa rentnost rada.

Poslanik SNP Dragan Iva nović pitao je na koji način je njen rad u Komisiji za žalbe pri Vladi Crne Gore, gdje je radila, preporuka za budući autono mni rad kao sudije Ustavnog suda, na šta je Rastoder kazala da je ponosna na učinke u tom tijelu čije su odluke podlijega

PODGORICA - Akcija za ljudska prava (HRA) objavila je prvi od ukupno tri biltena najvažnijih presuda i odluka Evropskog suda za ljudska prava, a u vezi prava na privatnost i slobode izražavanja iz posljednje četiri godine, autora Petera Norlandera, stručnjaka za medijsko pravo iz Londona, među kojima se našla i jedna presuda iz Crne Gore, odnosno odluka u predmetu Ivanović i DOO Daily Press protiv Crne Gore.

Riječ je o odluci iz 2018. godine, koja je i posljednja koju je Evropski sud za ljudska prava donio u odnosu na Cr nu Goru u oblasti slobode izražavanja kojom se kao prihvatljivom ocjenju je parnična presuda kojom su novi nar (Željko Ivanović) i medij (Vije sti) solidarno obavezani na naknadu štete zbog neosnovane optužbe na ra čun bivšeg premijera Crne Gore Mi la Đukanovića, te da tom presudom crnogorskih sudova nije povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja. Ova odluka Evropskog suda za ljud ska prava je posebno interesantna jer se ovih dana na stranicama Vijesti vo di polemika između bivše sutkinje, sada kandidatkinje za sutkinju Ustav nog suda Dragane Đuranović, za ko ju je Ivanović u jednoj od svojih kolu mni lažno ustvrdio da je učestvovala u donošenju odluke u krivičnom po stupku koji je vođen protiv lica koja su mu nanijela povrede 2007. godine.

le provjeri na Upravnom sudu. Navela je da su odluke koje su donosili bile temeljene na pro ceduri i normama, ali su ona i cijela komisija razriješeni na elektronskoj sjednici Krivo kapićeve vlade jer odluke ko misije nijesu bile po volji jed nog ministra.

Pritom je kazala da u konkret nom slučaju nije bitno čija je to vlada bila, i ko je predstavljao, već je bitnije da je trebalo da se poštuju procedure i postupci, što nije urađeno.

Izvor prava

Kandidatkinja Jelena Ružičić, sutkinja Upravnog suda, oci jenila je da kao neko ko je 26 godina proveo u sudstvu, od čega kao sudija 16, smatra da može znanjem i kompetenci

jama da doprinese radu Ustav nog suda, ako bude izabrana. Radila je tri godine i kao sudi ja Evropskog suda u Strazbu ru, a članica je i međunarodne mreže sudija i pravnika koja se bavi pitanjem prikupljanja i ažuriranja sudske prakse u ra zličitim aktuelnim pitanjima. Ona smatra da se rad Ustav nog suda može unaprijediti organizovanjem takozvanog filtering odjeljenja, odnosno odjeljenja za trijažu po uzo ru na Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, koje bi is pitivalo njene procesne pret postavke za rješavanje u me ritumu.

Odgovarajući na pitanje pred sjednice Ustavnog odbora Si monide Kordić da protuma či dileme u pogledu ovlašćenja

parlamenta, odnosno pred sjednika države u nastaloj pat poziciji nakon što nije dodi jeljen mandat nakon smjene Abazovićeve vlade, Ružičić je navela da Ustav ne razrađu je podrobno niti daje odgovor na aktuelnu situaciju. Prema njenim riječima, u ne dostatku zakona o vladi i parla mentu, koji razrađuju ustavne odrednice u pogledu ovlašće nja, upravo je na Ustavnom su du glavni zadatak da odgovo ri, vrlo kompleksno i ozbiljno. – Odluka će, osim što će riješiti kompleksno pitanje, imati do datnu važnost, jer u nedostat ku zakona i razrade ustavnih normi, ta odluka će biti izvor prava, odnosno precedent sui generis koja će važiti za budu će slučajeve, ako se u međuvre

kandIdatI Pred Ustavnim odborom su, pored juče saslušanih Rasto der i Ružičić, prethodnih da na intervjuisani kandidatkinje i kandidati Snežana Armenko, Alija Beganović, Tatjana Bu latović, dr Ilija Vukčević, Su lejman Guči, Dragana Đura nović, Azra Jasavić, Snežana Jonica, dr Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Jadranka Nova ković, Zdenka Perović, Mir jana Popović, Ivan Radojičić i prof. dr Branislav Radulović U daljoj proceduri rada Odbo ra ostaje da se članovi izjasne i glasaju. Za prolaz kandidata, odnosno uslov da se o njima na sjednici Skupštine posla nici izjašnjavaju, potrebna je većina od ukupnog broja čla nova Odbora, dakle sedam od 13. Nakon toga, za prolaz i iz bor sudije potrebno je da kan didat dobije dvotrećinsku ve ćinu ukupnog broja poslanika. Za slučaj da se to ne dogodi, u roku ne kraćem od mjesec, parlament se izjašnjava o istim kandidatima i odlučuje trope tinskom većinom.

Podsjetimo, na sjednici Ustavnog odbora 30. jula ni jedan od 18 kandidata prijav ljenih na tri prethodna kon kursa nije dobio dovoljan broj glasova da se o njima izjasni parlament. I. p

Đuranović je u odgovoru na ove nje gove tvrdnje konstatovala da je Iva nović u svojoj kolumni uložio veliki trud da da doprinos kompletiranju Ustavnog suda Crne Gore, sa očigled nom namjerom da svojim neistinitim tvrdnjama nanese štetu i njoj i samom procesu izbora.

Sam Ivanović je u odgovoru Đurano vić potvrdio da ona ipak nije nije bi la šef sudskog vijeća Višeg suda koje je tretiralo pomenuti napad na njega, ali je naveo da je bila član vijeća Višeg suda koje je razmatralo presudu pr vostepenog sudije, po tužbi Đukano vića, navodeći da je izrečena kazna bi la 20 hiljada eura.

- Samo zato što je žrtva sačekuše, to jest ja, nakon brutalnog i nikad rasvi jetljenog napada, izjavila kako je „sa čekuša u stvari čestitka od onih ko ji vladaju Crnom Gorom, a to je Milo Đukanović i njegova familija - bilo bi ološka ili kriminalna“ - piše Ivanović. Međutim, Evropski sud za ljudska prava u vezi sa baš tom presudom, a na predstavku Ivanovića i izdavača

Vijesti, većinom glasova je zaključio da je „predstavka očigledno neosno vana i odbacio je kao neprihvatljivu“. Evropski sud za ljudska prava je pod sjetio na osnovne principe koji se pri mjenjuju u slučajevima kao što je ovaj: da novinarska sloboda pokriva i mo guće pribjegavanje određenom ste penu pretjerivanja, pa čak i provoka cije; da treba praviti razliku između izjava o činjenicama, koje se mogu

dokazati, i vrijednosnih sudova, ko ji nijesu podložni dokazivanju, ali da i vrijednosni sud treba da ima neku osnovu u činjenicama, posebno kada se iznosi ozbiljna tvrdnja; da su grani ce dozvoljene kritike šire kada se radi o političaru nego o nekom privatnom licu, i da novinari treba da izvještava ju u dobroj vjeri kako bi pružili tačne i pouzdane informacije u skladu sa no vinarskom etikom. Primjenjujući ove principe na činjenice u ovom predme tu, piše u odluci, Sud je primijetio da su domaći sudovi pažljivo razdvojili vrijednosne sudove od činjeničnih na voda i da su samo četiri izjave ocijeni li kao neosnovane činjenične tvrdnje, od mnogih izjava koje su Vijesti obja vile u vezi sa incidentom, a kojima je kritikovan režim koji je predstavljao Đukanović, političar visokog ranga i premijer dugi niz godina. – Međutim, optužba da je on lično bio odgovoran za napad je ponovljena ne koliko puta, a predstavljala je ozbiljnu činjeničnu tvrdnju za koju podnosilac predstavke nije pružio nikakav dokaz.

Sud je naglasio da je u svojoj praksi ja sno utvrdio pravilo da što je činjenič ni navod ozbiljniji, to njegova činje nična osnova mora da bude čvršća. Stoga je smatrao da presuda u korist Đukanovića nije narušila pravo pod nosilaca predstavke na slobodu izra žavanja. Takođe, Sud nije smatrao da je iznos dosuđene naknade štete pre velik, posebno jer su na isplatu nakna de solidarno obavezani novinar i me dij – zaključuje se u odluci Evropskog suda za ljudska prava iz 2018. godine. Bilten koji je objavila HRA obuhvata predmete u kojima su postavljeni no vi standardi ili su razvijeni postojeći. Predmeti sadrže navode o narušava nju privatnosti od strane medijskih kuća i novinara, ali i o kleveti – u kojoj kategoriji se nalazi i predstavka Ivano vića kao jedina odluka u vezi sa nekim slučajem u Crnoj Gori, vrijeđanju i go voru mržnje, za koje je Evropski sud za ljudska prava zaključio da ometa ju zaštitu prava na privatni život, pro tivno članu 8 Evropske konvencije

PODGORICA – Sasluša njem Enese Rastoder i Je lene Ružičić Ustavni odbor je juče završio proces inter vjuisanja kandidata i kandi datkinja koji su se prijavili na ponovljeni javni poziv od 1. avgusta, čiji je cilj da kompletira krovnu sudsku instancu u zemlji bez koje je nemoguće razriješiti brojne dileme koje optere ćuju crnogorsku političku scenu.

menu ne donese zakon o Skup štini i vladi - kazala je Ružičić.

Sa sjednice Ustavnog odbora

vjerskih predmeta, ali nije bilo odluke Nacionalnog savjeta

PODGORICA - Vlada je juče usvojila informaciju o finansiranju sa 900.000 eura dvije privatne srednje vjerske škole, gimnazija „Sveti Sava“ iz Podgorice i ,,Mitropolit Sava hadži Kosanović“ iz Nikšića.

Prema informaciji, koju je do stavio ministar prosvjete u tehničkom mandatu Miomir Vojinović, za te škole je tra ženo po 450.000 eura.

Mišljenja su izuzeli ministar odbrane u tehničkom manda tu Raško Konjević i ministar vanjskih poslova u tehničkom mandatu Ranko Krivokapić.

Iako će te škole početi sa ra dom tek naredne godine, no vac će im biti dat iz ovogodiš njeg budžeta.

Ministar prosvjete Miodrag Vojinović je juče kazao da će te škole izvoditi javno važeći program te da zbog toga nije bilo potrebe da dobiju sagla snost Nacionalnog savjeta.

Prema Opštem zakonu o obrazovanju, u članu 23 pi še da obrazovni program ne ke škole postaje javno važeći program kada Nacionalni sa vjet utvrdi da odgovara javno važećem programu. U sluča ju ove dvije vjerske gimnazi je, Nacionalni savjet nije raz matrao program.

Kako su te dvije škole sa sjedi štima u Podgorici i Nikšiću re gistrovane kao vjerske, prema Zakonu, one mogu biti finan sirane iz budžeta ako su ispu nile određene uslove, a jedan od njih je na osnovu ekonom ske cijene koštanja obrazova nja učenika za određeni obra zovni program, broja učenika, odnosno djece...

Ministarstvo prosvjete nije odgovorilo na pitanja koli ko je djece upisano u te škole. Pobjedi nikada nije dostav ljen plan i program po kome će te škole raditi.

Iz resora kojim je tada ruko vodila Vesna Bratić, Pobje di je u aprilu rečeno da je pro gram tih škola predviđen da

bude 80 odsto obaveznog dr žavnog, a 20 odsto predmeta koji su novi.

Ministar odbrane Raško Ko njević je juče pitao ministra Vojinovića da li će te škole imati vjerske predmete, na što mu je odgovoreno: „Pa vjero vatno hoće“.

– Vi nama kažete da su te vjer ske škole prihvatile program u kome nema vjerskih pred meta. Medresa, srednja škola ima vjerske predmete i dobi la je odobrenje Nacionalnog savjeta – rekao je Konjević.

On je Vojinoviću kazao da on da informacija da škole pri hvataju javne programe nije tačna jer u javnim programi ma nema vjerskih predmeta.

– A kad nema specifično sti javnih programa, a vjer ski predmeti su specifično sti, onda se privatne škole ne finansiraju od strane države –

rekao je Konjević Vojinoviću. Pobjeda je ranije pisala da je za jedinu vjersku školu u Cr noj Gori, Medresu „Mehmed Fatih“ 2018. godine Vlada usvojila informaciju o licen ciranju, ali da je ta škola ima la odobren program od Nacio nalnog savjeta. U taj program smo imali uvid.

Konjević je zbog toga kazao da nije dobro kada za isti pro pis postoje različiti pristupi. – Mi smo već imali iskustvo sa vjerskim školama i 2018. godi ne je Vlada usvojila informaci ju o finansiranju medrese. Sa nacrtom ugovora između Me šihata i Ministarstva finansija. Takvu proceduru je trebalo da primijenimo u ovom slučaju. Ja vidim kao razliku u proce duri koja nije zanemarljiva –kazao je Konjević.

On je istakao da u materija lima koje je dostavio Vojino

Krivokapić: Politička odluka

stav

Sramna odluka

Vlade

Piše: Slobodan BACKOVIĆ

državni program, baš onako kao što su „oni prihvatili NATO“.

– To je sličan program, kao što je DF prihvatio NATO – rekao je on.

Krivokapić je istakao da je to politička poruka i da nijedna sekularna država ne daje toliki novac i istovremeno skida sa budžeta 16 državnih škola i vrtića.

Kako su te dvije škole sa sjedištima u Podgori ci i Nikšiću registrovane kao vjerske, prema Zakonu, one mogu biti finansirane iz budžeta ako su ispunile određe ne uslove, a jedan od njih je na osnovu eko nomske cijene koštanja obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, odnosno djece...

vić ne vidi odluku Nacional nog savjeta za obrazovanje, ali da tu odluku vidi u onima ko ji su se odnosili na školu koju je osnovala Islamska vjerska zajednica.

– Vidim da ćemo imati vjer sku školu koja će primjenji vati opšti javni program. Ako je tako, onda ne vidim zašto bi se finansirala iz budžeta – re kao je Konjević.

Ministar prosvjete je na to odgovorio: „Zato što je vjer ska škola“.

Konjević je na to kazao da ne postoji vjerska škola koja pri mjenjuje opšti program.

– Ovo je osjetljiva materija. Ne mislim da imamo potre bu da pravimo razliku među vjerskim školama, među na činima utvrđivanja programa i načina finansiranja, proce dure kako dolaze do finansi ranja, do licence... – rekao je Konjević.

On je istakao različite proce dure i kazao da one moraju biti iste za sve vjerske škole.

– Ovako pravimo jednu vrstu „diskriminacije“ jer odluka Savjeta treba za jednu vjersku zajednicu, a ta odluka ne tre ba za drugu vjersku zajedni cu – kazao je Konjević.

Vojinović je odgovorio da ne ma različitog pristupa prema vjerskim školama.

– Medresa je osim javno važe ćeg programa usvojenog od Nacionalnog savjeta inovira la svoj program sa devet novih predmeta i kao takva je mora la da prođe preko Nacionalnog savjeta. Ove dvije vjerske škole su u potpunosti prihvatile na cionalno važeći program već usvojen od Nacionalnog sa vjeta i nijesu imale potrebe niti obavezu da prođu tu pro ceduru – rekao je Vojinović.

J. MARTINOVIĆ

Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila informaciju Ministar stva prosvjete da se vjerske škole u Podgorici i Nikšiću koje su dobile licencu od bivše ministarke Vesne Bratić finansijski podrže sa 900.000 eura. Osnivač ovih škola je SPC. Za ovu odluku se može reći da je sramna i kriminalna. Po Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju rad vjerskih škola se može, ali i ne mora finansirati iz budžeta, ali zašto je ova odluka sramna i kriminalna? Zato jer: u osnivačkom ak tu vjerske škole „Sveti Sava“ Mitropolija kao osnivač piše da: „sredstva za osnivanje i rad Gimnazije obezbjeđuje osnivač“; škole ne ispunjavaju uslove za rad predviđene Zakonom: škole nemaju školske zgrade na adresama iz osnivačkih akata: Uli ca 19. decembar br. 72 u Podgorici i Trg Šaka Petrovića 1 u Nik šiću; nijesu upisali učenike (nije bilo javnog konkursa); nema zaposlenih profesora; nema odluke da je obrazovne progra me za škole utvrdio Nacionalni savjet da bi za te škole obra zovni program postao javan i čime bi škole stekle pravo na izdavanje javnih isprava (da li će ove škole izdavati diplome kao vjerske ili kao gimnazije s obzirom na to da Ministarstvo tvrdi da će škole raditi po obrazovnim programima gdje ne ma vjerskih predmeta?); nema dokaza o deponovanim finan sijskim sredstvima potrebnim za rad škole.

I pored svega ovog komisije za licenciranje škola su utvrdi le da škole ispunjavaju sve uslove i time napravile krivično djelo na osnovu kojeg je bivša ministarka Bratić izdala kri minalne licence.

Još jednom pozivam ministra Vojinovića da me demantu je i objavi dokumenta o ispunjenosti uslova predviđenih Za konom za rad ovih škola.

Juče su ministru Vojinoviću u obraćanju Vladi glavni argu ment za finansijsku podršku „fantom“ školama bile kriminal ne licence donesene na osnovu lažnog izvještaja komisija za licenciranje. Da bude jasnije, pod „fantom“ školama podrazu mijevam škole koje postoje samo na papiru!

Valjda je i ministru Vojinoviću poznato da škole imaju samo licence i ništa više i osim toga da su licence nezakonite. Zašto ministar Vojinović učestvuje u ovim neistinama i dovodi Vla du u situaciju da donese sramnu odluku da podrži SPC škole u iznosu od 900.000 eura, a sve na osnovu lažnih dokume nata. Ovo treba da se upitaju svi članovi Vlade? Vlada podr žava škole koje nijesu ni počele sa radom. Zašto? Veoma je interesantno da Ministarstvo finansija u dopisu Vladi tvrdi da u budžetu Ministarstva prosvjete postoje sred stva od 900.000 eura za podrške školama koje osniva SPC. Dakle, u budžetu Ministarstva prosvjete nema sredstava da se nabavi nafta za grijanje škola, a ministar Vojinović očeku je da će se to riješiti rebalansom budžeta? Znači, za grijanje škola i završetak osnovne škole u Bijelom Polju ministar Vo jinović nema novca u budžetu, a za „fantom“ SPC škole ima. Znači, prioritet ministra Vojinovića su „fantom“ SPC škole! Ne ću da nabrajam šta sve nedostaje našim školama, to najbolje znaju prosvjetni radnici, učenici i roditelji. Sva dešavanja oko vjerskih SPC škola ukazuju da se radi o dobro organizovanoj grupi koja prevarama zaobilazi zako ne Crne Gore. Postavlja se pitanje da li je Vojinović ministar SPC ili ministar prosvjete Crne Gore kada sve ovo radi? Po što ove škole ne rade, može li ovaj novac završiti u Mitropo liji za finansiranje predstojećih izbora? Na pitanje, na sjednici Vlade, da li će u obrazovnim programi ma ovih vjerskih škola biti vjerskih predmeta, ministar Vojino vić je odgovorio da će ih vjerovatno biti. Odgovorio je u stva ri da će ove vjerske škole raditi po skrivenom kurikulumu. Svo vrijeme polemišemo o vjerskim školama, a ovdje se ra di o jednonacionalnim srpskim školama. U ove SPC škole će se upisivati samo djeca Srbi. Znam da će odmah pomenu ti Medresu, ali će se tamo upisivati: Bošnjaci, Muslimani, Al banci i Crnogorci islamske vjeroispovijesti. Treba li dozvoliti da se u građanskoj državi formiraju jednonacionalne škole?

Ovo se dešava i zbog toga što je Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju izmjenama dozvolio mogućnost finansiranja vjer skih škola što je bilo direktno u suprotnosti sa ustavnim čla nom o sekularnosti države.

Mora se poštovati ustavna norma o tome da je Crna Gora se kularna država iz čega proizilazi da se državnim novcem ne mogu finansirati vjerske zajednice i njihovo djelovanje. Vjer ske škole se mogu u Crnoj Gori finansirati isključivo sredstvi ma koja nijesu budžetska. Upoznajte se kako su ovo pitanje riješile Sjedinjene Američke Države!

Raško Konjević

Miomir Vojinović

PODGORICA – Podoficir Vojske Crne Gore i stalni

član posade školskog broda ,,Jadran“ Vladimir Barać juče je u podgoričkom Višem sudu kazao da je optuženi Duško Radenović prekinuo sa bolovanjem i obavijestio ga da će biti na brodu ,,Jadran“ koji je u tom periodu trebao i da isplovi prema Istanbulu.

Sa druge strane, optuženi Ra denović je ustvrdio da je bolo vanje prekinuo na insistiranje Baraća koji mu je predočio da mu je njegova ispomoć neop hodna jer je im je falio kormilar.

Proces vodi sudija Zoran Ra dović

Optužnicom za šverc kokai na iz Tivta u Istanbul, koji je trebao da se prokrijumčari školskim brodom ,,Jadran“, pored Dejana Rovčanina obuhvaćeni su Vojin Stupar, Duško Radenović , Rado mir Osmajić i odbjegli Vla dimir Račić kojem se sudi u odsustvu.

Svjedok je pojasnio da je Ra denović bio u sklopu kormilar skog odjeljenja, kao kormilar.

-Prije ovoga je bio na bolova nju. Došao je na brod na dan plovidbe sa đacima za Bar i re kao da završava bolovanje. Po

što nije imao doznake kod se be, morali smo da ga iskrcamo kada smo stigli u Bar. Prije toga mi je rekao da završava sa bolo vanjem i da će u ponedjeljak bi ti na poslu. Kasnije je dostavio doznake. Kao njegov nadre đeni ne smijem da imam uvid u njegovu medicinsku doku mentaciju, to se dostavlja sani tetu – objasnio je Barać.

On je u svom iskazu kazao da nikada nije imao primjedbi na rad Radenovića kao kor milara i da su imali izvanred nu saradnju.

Na dan kada je na ,,Jadranu“ pronađena droga, Barać je ka zao da je došao na brod u se dam sati ujutro.

On je pojasnio da je to vrije me kada trebaju svi da budu na brodu.

-Ispred i na brodu je bila Voj na policija. Pretresali su nas jednog po jednog u oficirskom salonu. Ostavljali smo telefo ne i lične stvari. Nijesam ula zio u prostoriju ,,1“ broda, ne znam šta se tamo dešavalo i šta je pronađeno. Na brodu je bila cijela posada koja je bi la određena za krstarenje do Istanbula. Ja ne određujem posadu, to nije moj opis posla – kazao je Barać.

On je na pitanje tužilaštva na veo da niko od kormilara, pa ni

on, ne učestvuje i nije učestvo vao u pravljenju navigacijske karte i opreme za putovanja. Objasnio je da su bili upoznati o ruti svi kada su sazvani u zbor. -Navigacijske karte dobija ofi cir palubske službe jer kormi lari ne umiju da ih čitaju. Nas su formacijski četiri kormila ra, bez Radenovića bi nas bi lo tri, tada bi se raspodijelili kormilari u tri smjene – ka zao je Barać.

Na pitanje tužioca je kazao da ne zna ko je Radenovića obavi jestio o ruti, ali da su svi znali jer je to dio procedure.

Barać je istakao da mu je žao jer ne može da se sjeti tačnih datuma i vremena, te da zbog toga ne može na neke stvari jasno i precizno da se izjasni. Sa druge strane, Radenović je prigovorio iskazu Baraća, po jašnjavajući da ga je ovaj svje dok zvao da dođe na brod kao ispomoć zbog čega je preki nuo bolovanje.

-Za kormilara sam zvanično unaprijeđen, postavljen, 2019. godine iako sam bio na bolova nju u tom periodu. Sa svjedo kom sam kontaktirao između prvog i drugog puta sa učeni cima, na njegovo insistiranje, jer me zvao. Rekao mi je da bi dobro bilo ako mogu doći na ispomoć jer im fali kormilar.

Optužnicom za šverc kokaina iz Tivta u Istanbul, koji je trebao da se prokrijumčari školskim brodom ,,Jadran“, pored Dejana Rovčanina obuhvaćeni su Vojin Stupar, Duš ko Radenović, Rado mir Osmajić i odbjegli Vladimir Račić kojem se sudi u odsustvu

Podoficiru sam rekao da ću da ih ispoštujem i ako sam na bo lovanju i da ga neću prekidati. On mi je rekao da je i koman dant saglasan sa tim. Tačno je da me je pitao mogu li biti spre man za krstarenje za Istanbul. Ja sam rekao da ću znati četi ri-pet dana prije roka – kazao je optuženi Radenović. On je istakao i da je tužilac po stavljajući pitanja zbunio svje doka i da se hvata za slamku. -Ja sam bio na drugoj vožnji sa učenicima, nijesam na pr voj kako je rekao tužilac – ka zao je Radenović. Rovčanin i srpski državlja nin Vladimir Račić su, prema navodima tužilaštva, tokom 2018. godine oformili krimi nalnu organizaciju kojoj su pristupili Vojin Stupar, podo ficir Vojske Crne Gore Duško Radenović, Tivćanin Radomir Osmajić i stariji vodnik Miloš Kulić kome je u istrazi dodije ljen status svjedoka saradnika. -Njihov zadatak je bio da na školski brod „Jadran“ sakri ju kokain koji je trebalo da se preveze u Tursku. Pošiljka ko kaina trebalo je da bude pla ćena heroinom koji bi na isti način bio prokrijumčaren u povratku. Kulić i Radenović su kokain spakovan u rance dovezli do školskog broda ,,Jadran“ i Ra denović je, kako se osnovano sumnja, drogu smjestio u spa vaonu, ispod svog kreveta, a dio u vojničke ormariće. B. R.

PODGORICA - U tovar nom dijelu vozila G. M. (38) iz Podgorice pronađeno je sedam većih pvc pakovanja u kojima se nalazilo 100 manjih pakovanja sa sadr žajem opojne droge mari huana, ukupne težine oko 100 kilograma.

-Službenici Sektora za borbu protiv kriminala su, postupa jući po naredbi sudije za istra gu Višeg suda u Podgorici, u

Tuzima pretresli teretno mo torno vozilo „mercedes“, pod goričkih registarskih oznaka –saopšteno je iz policije. Kako je saopšteno iz policije, o događaju je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu je G. M. uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ne ovlašćena proizvodnja, drža nje i stavljanje u promet opoj nih droga. C. H.

pred

PODGORICA – Početak suđenja bivšim rukovo diocima Investiciono-ra zvojnog fonda Zoranu Vukčeviću, Zoranu Vujo viću i Branislavu Janković, koje Specijalno državno tužilaštvo tereti za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u pokušaju, zakazano je za 24. novembar.

Predmet će suditi sudija Vi šeg suda u Podgorici Goran Šćepanović Na optužnici Specijalnog tu žilaštva su, pored Vukčevi ća, direktora Sektora za kre dite Vujovića, šefa Sektora za finansijske i pravne poslove Jankovića i nekadašnja šefi ca kabineta tog fonda Slobo danka Radulović Oni se sumnjiče da su falsifi kovali ugovore o radu, kojima su sebi, kako se sumnja, ugova rali otpremnine u slučaju pre stanka funkcije.

SDT je istragom došlo do do

kaza da su optuženi sačinili lažne ugovore o radu na osno vu kojih bi nakon prestanka funkcija ostvarili pravo ko je im nije pripadalo važećim ugovorom iz 2018. godine. Novi ugovori unijeti su u elek tronsku bazu podataka, dok su važeći iz 2018. godine izbrisa ni iz arhive, ali je na serveru IRF-a ostao trag da je počet kom novembra 2020. godine manipulisano sistemom u ko jem su se čuvali podaci o ugo vorima o radu za zaposlene. Uvidom u ručne registre IRF-a utvrđeno je da ugovori nijesu mijenjani već se u pa pirnoj arhivi čuvaju validni ugovori, koji nijesu imali klau zule za isplatu otpremnina na kon odlaska sa funkcije. Na osnovu falsifikovane doku mentacije Vukčević je nakon odlaska sa funkcije potraživao od države isplatu otpremnine od 92.792,40 eura, Janković 63.966 eura a Vujović 61.313 eura. B. R.

PODGORICA - Z. P. uhapšen je kada je po dgorička policija kod njega pronašla pištolj sa okvirom, sa 11 komada pi štoljske municije kalibra 9mm.

Iz policije je saopšteno da je kontrolisano vozilo ovoga li ca, a nakon toga izvršen i pre tres kuće koju koristi, gdje je pronađen startni pištolj, 20 komada puščane municije, kao i 61 komad pištoljske mu

nicije različitih kalibara. -Z. P. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih mate rija – navedeno je iz Uprave policije. C. H.

BIJELO

nici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ su, preduzimajući aktivnosti iz svoje nadležnosti, rasvi jetlili tešku krađu i protiv S. P. (39) iz Bijelog Polja

podnijeli krivičnu prijavu državnom tužiocu u Osnov nom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. - S. P. je, kako se sumnja, u noći između 20. i 21. avgusta 2022. godine, upotrebom podesnog

sredstva, provalio u prodajne prostorije jednog pravnog li ca i otuđio 400 eura depozi ta, kao i različite mašine i ure đaje ukupne vrijednosti oko 3.420 eura – saopštili su iz po licije. C. H.

Pronađena marihuana

Švedska obalska straža juče je na cjevovodu Sjeverni tok pronašla još jednu, četvrtu rupu iz koje gas curi u teritorijalne vode Švedske i Danske. Utvrđeno je i da se dvije rupe na gasovodu nalaze u švedskoj, a preostale dvije u danskoj ekonomskoj zoni

KIJEV/MOSKVA – Ce remonija zvaničnog pri ključenja četiri ukrajinske istočne oblasti Rusiji biće upriličena danas u Moskvi, a tom događaju će, osim ruskog predsjednika Vladi mira Putina, prisustvovati i lideri regiona čiji su se gra đani na nedavnom referen dumu izjasnili za ulazak u sastav Ruske Federacije, sa opšteno je juče iz Kremlja.

Prostor koji Rusija planira da pripoji obuhvata Donjecku, Lugansku, Hersonsku i Za porošku oblast, koje zajedno čine 15 odsto ukupne terito rije Ukrajine. Sudeći po porukama koje stižu iz zvaničnog Kijeva, ukrajinska vojska spremna je i odlučna da anektirane teritorije vrati pod svoju kontrolu, a to je juče po tvrdio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski – Glasovi su bezvrijedni i ne mijenjaju realnost. Teritori jalni integritet Ukrajine biće vraćen. I naša reakcija na pri znanje rezultata referenduma od strane Rusije će biti veoma oštra – poručio je Zelenski. Prethodno je njegov savjet nik Mihail Podoljak, u inter vjuu za AP, istakao kako Kijev prijetnje Moskve upotrebom nuklearnog naoružanja do življava ozbiljno, ali i nagla sio kako je „od vitalnog zna čaja da Ukrajina povrati svu svoju zemlju, koja je zaplije njena silom“.

Očekujući da će Putin i zvanič no priznati rezultate referen duma na kojima su se građani Donjecke i Luganske narodne republike, Hersonske i Zapo

Kijev odlučan da vrati anektiranu teritoriju

si Rojters, utvrdila da se dvi je rupe na cjevovodu nalaze u švedskoj, a preostale dvije u danskoj ekonomskoj zoni. Povodom tog slučaja oglasili su se i iz NATO, navodeći kako sve ukazuje na to da su ošteće nja na gasovodu Sjeverni tok 1 i 2 u međunarodnim voda ma u Baltičkom moru rezul tat sabotaže.

– Oštećenje gasovoda izaziva duboku zabrinutost. Sve tre nutno dostupne informacije ukazuju da je to rezultat na mjernih, nepromišljenih i ne odgovornih djela sabotaže. Ova curenja izazivaju rizike za transport i značajnu štetu po životnu sredinu. Podržavamo istrage koje su u toku kako bi se utvrdilo porijeklo štete – nave deno je u saopštenju NATO-a. Iz tog vojnog saveza poručuju i da bi „svaki namjerni napad na kritičnu infrastrukturu sa veznika naišao na ujedinjen i odlučan odgovor“.

Evropska unija, takođe, sum nja da je curenje gasa na gaso vodima Sjeverni tok 1 i 2 iza zvano sabotažom i obećava snažan odgovor na svaki na mjerni poremećaj njene ener getske bezbjednosti.

roške oblasti izjasnili za pripa janje Rusiji, ukrajinski lider je za danas sazvao hitnu sjedni cu Savjeta za nacionalnu bez bjednost i odbranu zemlje.

To je na Fejsbuku objavio port parol Zelenskog Sergej Niki forov, navodeći da će dnevni red sjednice Savjeta i osta le informacije biti naknadno objavljene.

Kontraofanziva ukrajinske vojske duž istočnog i južnog fronta nastavljena je i juče i to, kako tvrdi zvaničnik LNR Rodion Mirošnik, granati ranjem izbjegličke kolone u oblasti Harkova.

– U ukrajinskom granatira nju izbjegličkog konvoja na stradalo je 30 ljudi među ko jima je bilo i djece – saopštio je Mirošnik.

On je naveo i da je posljed njih dana, usljed intenzivira nja ukrajinske kontraofanzi ve, došlo do povećanja priliva izbjeglica iz Harkovske obla sti ka Rusiji.

Ruske snage su, sa druge stra ne, prema tvrdnjama ukra jinskih zvaničnika, raketira

Mađarska neće podržati nove sankcije protiv Moskve ukoliko one obuhvataju i energente

Mađarska neće podržati predloženi novi paket sankcija Evropske unije protiv Rusije ukoliko on bude uključivao i energet ski embargo, poručio je juče šef kabineta premijera Viktora Orbana Gergelj Gulješ

– Mađarska je već učinila mnogo da se održi evrop sko jedinstvo, ali ako u paketu budu energetske sankcije, mi to ne možemo i nećemo podržati. Sačeka ćemo konačnu, punu listu

le Dnjepropetrovsku oblast i grad Dnjepar. U tom napa du su, kako je naveo zamje nik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Kirilo Timo

sankcija i onda možemo da pregovaramo o tome –rekao je Gulješ na brifingu za novinare.

On je istakao i kako je za vladu u Budimpešti veoma važno da čuje i mišljenje mađarskih građana o sank cijama Rusiji.

– Jer su upravo oni ti koji se suočavaju sa posljedicama tih mjera. Vlada je usvojila prijedlog vladajuće Fide sove parlamentarne grupe da pokrene javnu anketu o sankcijama EU protiv Rusi

šenko, nastradale četiri oso be, dok ih je 18 povrijeđeno. Dvjesta osamnaesti dan ukra jinskog sukoba obilježila je i vijest da je švedska obalska

je. Ta pitanja će biti objav ljena u narednih nekoliko dana, a građani odgovore mogu dostavljati putem interneta ili poštom – rekao je Gulješ.

Dodao je i kako je Brisel članicama EU nametnuo uvođenje sankcija pod izgovorom da će one našte titi Rusiji i kraj rata učiniti bližim.

– Međutim, sankcije su imale suprotan efekat. One su mnogo više naškodile Evropi nego Rusiji. Plaća njem vrtoglavih cijena ener genata mi zapravo finansi ramo Rusiju, koja je na viso kim cijenama energenata ostvarila rekordnu dobit, nezabilježenu u posljednjih trideset godina – zaključio je Gulješ.

straža na cjevovodu Sjeverni tok pronašla još jednu, četvrtu rupu iz koje gas curi u teritori jalne vode Švedske i Danske. Obalska straža je, kako preno

Reagovala je i portparolka ruskog ministarstva inostra nih poslova Marija Zaharo va ističući da su oštećenje na gasovodu Sjeverni tok nasta la na teritoriji koja je „pod pu nom kontrolom obavještajnih službi Sjedinjenih Američkih Država“.

– Curenje se dogodilo u trgo vinskim i ekonomskim zona ma Danske i Švedske. To su ze mlje okrenute ka NATO-u i u potpunosti su pod kontrolom obavještajnih službi SAD – re kla je Zaharova.

Operator gasovoda Sjeverni tok, kompanija „Nord strim AG“ saopštila je kako se oče kuje da će curenje gasa presta ti do ponedjeljka 3. oktobra. Iz te kompanije je agenciji Roj ters rečeno i da, dok se ne pro cijeni šteta, nije moguće izno siti bilo kakve prognoze u vezi sa daljim radom gasovoda. – Dok ne dobijemo rezulta te procjene štete, ne može mo iznositi nikakve prognoze. Procjena može biti urađena na licu mjesta, čim uspijemo da se približimo tom području. Tre nutno nam je pristup ograni čen – saopšteno je iz kompa nije „Nord strim AG“.

SARAJEVO - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit poručio je, uoči ne djeljnih parlamentarnih izbora u toj zemlji, da će istrajati na izmje nama izbornog zakona bez obzira na očekivane otpore.

On je u izjavi za njemački dnevnik

„Frankfurter algemajne cajtung“ na veo kako će sa reformama izbornog zakona nastaviti i nakon opštih izbo ra. Naveo je i kako računa na „žestok

otpor“, ali i poručio da će sve izmje ne biti u skladu sa Ustavom.

Upitan da li očekuje podršku Evrop ske unije, Berlina i Vašingtona, Šmit je rekao da se savjetuje sa svim stra nama, ali i da sebe ne vidi u ulozi „glavnog sekretara faktora iz Dej tona“.

- Isto tako bih upozorio neke aktere u Bosni da ne potcjenjuju moju ne zavisnost u donošenju odluka – po ručio je Šmit.

TEHERAN – Protesti u Iranu, na kojima građani te zemlje zahtijevaju pravdu zbog smrti dvadeset dvogodišnje djevojke Mahse Amini, koja je uslijedila u pritvoru nakon što je tamošnja takozvana moralna policija uhapsila zbog odijevanja suprotnog šerijatskim pravilima, na stavljeni su i juče, a Irance koji izlaze na ulice u među vremenu su podržale i žene širom svijeta koje krate kosu i time šalju simboličnu poruku vlastima u Teheranu.

Po iranskom šerijatskom pravu, žene su obavezne da pokriva

ju kosu i nose dugu, široku odje ću. One koje se ne pridržavaju tih pravila mogu se suočiti sa javnim ukorom, novčanom kaznom ili hapšenjem.

Policija zadužena za očuvanje mo rala je na osnovu toga uhapsila i Mahsu Amini koja je nakon pri vođenja pala u komu i ubrzo pre minula.

Iranske vlasti odbacuju optužbe da je ona u pritvoru pretučena i tvrde da joj je pozlilo dok je čekala ispi tivanje. To nije zadovoljilo brojne demonstrante koji na ulicama već danima traže pravdu. U tim prote stima dosad je, zvanično, život izgu bila 41 osoba.

Đurđica ĆORIĆ

Cijev gasovoda Sjeverni tok 2 u švedskim teritorijalnim vodama

DVJESTA OSAMNAESTI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Kremlj za danas najavio ceremoniju zvaničnog pripajanja četiri oblasti na istoku Ukrajine

kolektor i vodovodna

tretira glavne probleme grada

tretman otpadnih voda,

CETINJE – Skupština pri jestonice je jednoglasno usvojila Program razvoja prijestonice za 2023. godi nu. Planirani projekti su vrijedni 8.440.000 eura.

Program dominantno tretira glavne probleme grada - vodo snabdijevanje i tretman otpad nih voda, ali i izgradnju nove sportske dvorane, poboljšanje infrastrukture na gradskom i ruralnom području, unapre đenje turističke ponude...

TUNEL BELVEDER

Procijenjeno je da će izgrad nja i rekonstrukcija vodo vodne infrastrukture koštati 12,95 miliona eura, a aktivno sti planirane za 2023. vrijedni su 1.000.000 eura. Među planiranim projektima

snabdijevanje vodom

škole na Njegušima, poče će izgradnja prihvatilišta za napuštene kućne ljubimce na Zagrablju, zatim adapta cija Ljetnje pozornice… Za unapređenje turističke po nude grada namijenjeno je 100.000 eura, za manifesta cije Montenegro Beer Fest (treće izdanje) i Festival pr šute (drugo).

SPORTSKI OBJEKTI

KOLAŠIN – Lokalna upra va uvela je ,,Sistem 48“ namijenjen građanima. Oni putem telefona, imejla ili na sajtu Opštine mogu prijavi ti problem koji će nadležne službe u roku od 48 sati otkloniti ili saopštiti njegov status.

Riječ je o problemima koje uo čavaju u svakodnevnom živo tu a za čije su rješavanje nad ležne gradske službe: oštećeni asfalt, problemi saobraćajne signalizacije, deponije, neu ređene zelene površine, puca

je rekonstrukcija dijela Vuče dolske ulice, kanalisanje i od vođenje poplavnih, atmosfer skih i fekalnih voda od glavnog ponora do tunela Belveder, sa sanacijom glavnog ponora. Vrijedan je 2,5 miliona eura, a u 2023. godini biće investi rano 1,9 miliona eura. Trasa kolektora predviđena je u trupu saobraćajnice – Vuče dolske ulice. Predložena je sa nacija ponora i predviđeno je da se koristi samo za ispušta nje atmosferskih voda koje je prethodno potrebno tretira ti. Od ponora prema tunelu Belveder predviđen je kolek tor za atmosferske vode preč nika minimum 1.000 mm. U 2023. godini biće nastav ljen projekat izgradnje hidro tehničkog tunela Belveder. Projektovana vrijednost za

2023. godinu je 900.000 eu ra. Cilj je regulisanje odvođe nja fekalnih voda ka lokaciji prečišćivača kao i odvođenje atmosferskih i poplavnih vo da iz cetinjskog polja.

U unapređenje lokalnih i ne kategorisanih puteva, kao i gradskih saobraćajnica, Pri jestonica planira da naredne godine investira po 700.000 eura. Kada je riječ o gradskim saobraćajnicama planirano je uređenje Ulice Nikole Lekića, Hercegovačke ulice, nastavak rekonstrukcije Ulice IV prole terske između Bulevara crno gorskih junaka i Bajove ulice, dio Obilića ulice.

Za izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju lokalnih objeka ta od opšteg interesa je pred viđeno 500.000 eura. Plani rana je rekonstrukcija stare

Naredne godine biće nastav ljeni višegodišnji projekti – iz gradnja sportske hale i adap tacija pomoćnog fudbalskog terena i svlačionica. Izgradnja hale, koštaće oko 7.000.000 eura, a u 2023. biće investira no 1,4 miliona eura. Kada je riječ o adaptaciji pomoćnog fudbalskog terena i izgradnji svlačionica na Obilića polja ni naredne godine biće inve stirano 140.000 eura. U okviru stavke kupovina ne kretnina, učešće u realizaci ji projekata od javnog intere sa koji se realizuju po modelu javno-privatnog partnerstva ili drugog oblika partnerstva i učešće u izgradnji objekata za potrebe socijalnog stanova nja (700.000 eura), lokalna sa mouprava ima u planu da, na kon 20 godina, radi stanove za svoje zaposlene. Zakon o Prijestonici propisu je da se u budžetu Crne Gore obezbjeđuju sredstva u visini od 0,6 odsto projektovane vri jednosti tekućeg budžeta, ko jim se mogu finansirati: pro jekti koji doprinose otvaranju novih radnih mjesta, razvojni projekti, infrastrukturni pro jekti, projekti na očuvanju kul turno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, projekti za valori zaciju turističkih potencija la, projekti od javnog intere sa koji se realizuju po modelu javno-privatnog partnerstva i ostali projekti od značaja za razvoj prijestonice. I. R.

HERCEG NOVI – Lu kobran na Škveru je u katastrofalnom stanju, u njega nije ulagano više od 60 godina. Spoljni blokovi sklizali su u more od plim skih talasa i mnogobrojnih ciklona koji su svake zime intenzivniji, ali i katastro falnog zemljotresa 1979. godine.

Kako je za RTHN kazao v. d. direktora Agencije za gazdo vanje gradskom lukom Božo Ukropina dobar dio kame nih blokova više nije na svom mjestu, već je pao ili popu stio, zbog čega veći plimni ta lasi, kad je jugo, prebacuju pri stanište.

Dodaje da je Morsko dobro za ovu godinu opredijelilo 40.000 eura za detaljno ispi tivanje stanja lukobrana i nje

gove sanacije i podsjeća da je slična studija već sprovedena.

– Prije pandemije rađeno je ispitivanje, ali ti podaci nijesu precizni, jer je rađeno na ma loj dubini. Vidi se samo gornji status nasipa, ali ne znamo u kakvom su stanju ključni, ve liki blokovi, na kojima leži pri stanište, kao i šta se dešava is pod podvodnog dijela. Novo ispitivanje daće pravi odgo vor – navodi on.

Tokom sljedeće sedmice, ka že on, biće održan sastanak u Morskom dobru, kada će bi ti poznati detalji o ispitivanju i organizaciji sidrišta za kru zere u Zelenici i sanaciji dije la šetališta u Igalu.

Postoji ideja da prilikom sana cije sa spoljne strane lukobra na budu izgrađeni pješačka staza i nekoliko vezova.

nje vodovodnih cijevi, kvar na uličnoj rasvjeti, neispražnje ni kontejneri, psi lutalice, na pušteni privremeni objekti… Kako ističe predsjednica Op štine Marta Šćepanović to je još jedan način da se građa ni uključe u svakodnevni ži vot grada i aktuelne probleme. Građani problem mogu pri javiti i pratiti kako se rješava preko portala:htp:// kolasin. sistem 48.me, imejl adrese ko lasin@sistem 48.me kao i pre ko broja telefona 068 898 833. Dr. D.

NIKŠIĆ – Nastavljena je uspješna saradnja nikšićke Srednje ekonomsko-ugo stiteljske škole i kompanije Merkator-CG koja traje deceniju. Nakon opreme za kabinet trgovine u martu, kompanija je školi donirala projektor.

Nastavnica Nina Nikolić, koordinatorka za realizaciju obrazovnog programa tehni čar prodaje, podsjetila je da godinama organizuju praktič nu nastavu za učenike u IDEA prodavnicama u Nikšiću. – Ovog ljeta 30 njih obavlja

lo je i profesionalnu plaće nu praksu u Budvi. Nakon prakse, kompanija je zapo slila trećinu učenika do kra

U lukobran više od 60 godina nije ulagano. Spoljni blokovi sklizali su u more od plimskih talasa i mnogobrojnih ciklona koji su svake zime intenzivniji, ali i katastrofalnog ze mljotresa 1979. godine

– Takvo rješenje postoji u svi jetu sa spoljne strane, tokom nautičke sezone lukobrana, postoje mobilni vezovi, što bi proširilo kapacitete i zaštitilo lukobran, koji trpi velike uda re. Kada tokom zime dođete kod restorana ,,Admiral“ ili još bolje, uđete u prostorije, čujete stravičan huk. Prista nište mnogo „diše“, ono i tre ba da ima taj potisak, odnosno odušak. Međutim, to postaje sve jače i jače, pa se dešava da nam kamene blokove izbacu je u more – objašnjava Ukro pina. C. G.

ja sezone. To je samo dio na ših zajedničkih aktivnosti. Nakon vrijedne donacije za kabinet trgovine, kompani

ja Mercator-CG je odluči la da donira školi projektor, nastavno sredstvo koje je od velikog značaja za rad naših profesora čime smo dodat no učvrstili saradnju – kaza la je Nikolić Ove školske godine potpisan je ugovor pa će učenici svih razreda nastaviti da obavlja ju praktičnu nastavu u Idea prodavnicama u Nikšiću. Pre ma riječima direktorice mar ketinga u kompaniji Merca tor-CG Jelene Doderović posebna vrijednost saradnje se upravo ogleda u praktič nom znanju. C. G.

PODGORICA - Centar savremene umjetnosti Crne Gore biće transfor misan u muzej savremene umjetnosti, najavljeno je na jučerašnjoj sjednici Vlade. To je, kako je kazala ministarka kulture i me dija Maša Vlaović, od su štinskog značaja za razvoj crnogorske kulture.

Obrazlažući Informaciju o po trebi transformacije CSUCG u muzej savremene umjetnosti, koja je usvojena na jučerašnjoj sjednici Vlade, Vlaović je poja snila da da nije riječ o formira nju nove ustanove kulture, već o stvaranju uslova koji su ne ophodni za obavljanje djelat nosti u skladu sa novim stan dardima koje je nametnulo savremeno doba.

Vlaović je kazala da je mu zej jedna velika razvojna šan

sa Crne Gore i glavnog grada. Ovom transformacijom, ka ko je istakla, stvaraju se novi modeli unapređivanja savre menog stvaralaštva, te omo gućava da se Crna Gora što bolje pozicionira na regional noj i međunarodnoj kulturnoj mapi, i to u oblasti u kojoj ima zavidno nasljeđe i izuzetna ostvarenja savremenih likov nih stvaralaca.

- CSUCG trenutno ima Dvo rac Petrovića, galerije ,,Klub“, ,,Perjanički dom“ i ,,Centar“.

Potrebno je objediniti ta če tiri prostora i napraviti jedan reprezentativni muzejski pro stor u kome bi se uradila stal na postavka crnogorske um jetnosti 20. i 21. vijeka. Uskoro će biti dostavljen elaborat i na kon toga ćemo pregovarati sa koleginicom Novaković-Đu rović oko same lokacije muze ja – istakla je Vlaović. A. Đ.

PODGORICA – Marija Đu rić, ćerka reditelja i prvog direktora Crnogorske ki noteke Gojka Kastratovića, reagovala je na tekst pod naslovom „Danima srpskog filma u Budvi Bjelanović bi da vrati ‘istorijski dug’“, koji je u Pobjedi objavljen 29. septembra, u rubrici Kultura. Neprijatno je, ka ko je kazala, iznenađena što aktuelni direktor Kinoteke svoje izjave pokušava da potkrijepi navodnim izja vama njenog pokojnog oca. Podsjetimo, direktor Crnogor ske kinoteke Goran Bjelanović izjavio je za Jutarnji program

TV Budva da je „Crnogorsku kinoteku osnovala Jugoslo venska kinoteka“. Pojašnja vajući tu izjavu, Bjelanović je za Pobjedu kazao da je Jugo slovenska kinoteka uputila pr vog direktora Gojka Kastrato vića u sve aspekte tehničkog i organizacionog dijela funk cionisanja ove ustanove kul ture. To je, kako je kazao Bje lanović, čuo od Kastratovića.

- Jugoslovenska kinoteka, to mi je on lično pričao, odradi la je lavovski dio posla, jer on o tome nije imao baš pretjerano blage veze. To je ozbiljan po sao i oni su zaista mnogo toga uradili za osnivanje Crnogor ske kinoteke – rekao je, izme đu ostalog, Bjelanović. Ćerka Gojka KastratovićaMarija Đurić, veoma je začu đena i neprijatno iznenađena izjavama Bjelanovića jer, ka

ko je istakla, svoju tezu o ulo zi Jugoslovenske kinoteke u osnivanju Crnogorske kino teke pokušava da potkrijepi navodnim izjavama njenog oca koji je preminuo prije če tiri godine.

- To je najblaže rečeno nemo ralno, jer pokazuje da je zapra vo jedini argument za takvu tvrdnju podmetanje riječi pre minuloj osobi koja sada ne mo že da sa oglasi. Gospodin Bje lanović kaže kako neko ko je imao tako impresivnu radnu biografiju kao Gojko Kastra tović nije imao znanja i isku stva, pa su mu navodno treba li savjeti u vezi sa nečim čime se bavio cio radni vijek. Ko je poznavao Gojka Kastratovića dobro zna da je svoj život po svetio Crnoj Gori i afirmaciji njene kulture. Upravo je ideja osnivanja Crnogorske kinote ke imala za cilj da Crna Gora ne bude više vezana za Jugo slovensku ili bilo koju drugu kinoteku već da dobije svoju veoma značajnu instituciju, važnu za kulturu svake zemlje. Često je Gojko bio usamljen u svojim projektima, ali na sre ću bilo je i onih koji su umjeli da prepoznaju značaj ovakvog projekta – kazala je Đurić. Prema njenim riječima, trno vit put osnivanja institucije na čijem je čelu Goran Bjelano vić i naročito teška saradnja sa Jugoslovenskom kinotekom u samom početku, dobro su po znati i Gojkovoj najbližoj po rodici, a naravno i njegovim

bliskim saradnicima sa koji ma je godinama radio. - Dozvoliće gospodin Bjela nović da mi o tome znamo ne što više od njega za kojeg nam nije čak ni poznato da je bio u krugu poznanika mog oca. Molimo ga da ubuduće izbje gava korišćenje imena Gojka Kastratovića u smislu impu tiranja izjava za koje sa sigur nošću znamo da nijesu tačne. Konačno, direktor Kinoteke, ako smatra svrsishodnim, neka

PODGORICA - Promocija knjige za djecu „Rim ski grad Dokleja“ biće održana večeras, u 18 sati, u Galeriji „Risto Stijović“. Knjigu su priredili saradni ci Istorijskog instituta Uni verziteta Crne Gore i Istitu to di scienze del patrimonio culturale CNR, u saradnji sa Zavodom za udžbenike i na stavna sredstva i Glavnim gradom. Ovom knjigom za počinje nova edicija Zavo da za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, na zvana po knjizi Pavla Mijo vića „Eppur patrimonium“,

u kojoj će se, učenicima, na zanimljiv način, predstavljati crnogorska kulturna baština, navode izdavači.

Na promociji će govoriti am basadorka Republike Italije Nj. E. Andreina Marsela, mini starka nauke i tehnološkog ra zvoja prof. dr Biljana Šćepa nović, v. d. direktorica Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Aleksandra Hajdu ković, dr Lucia Alberti iz rimskog instituta Istituto di scienze del patrimonio cul turale CNR i dr Tatjana Ko privica iz Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore. D. E.

KOLAŠIN - Pored Cetinja i Nacionalne biblioteke, svoje kultur no gostovanje Savez Crnogoraca Hrvatske imaće večeras u 19 sati u Domu kulture u Kolašinu. U okviru dogovorene kultur ne saradnje, predstaviće se hrvatski književnici iz Rijeke Gor dana Brkić Žagar, Davor Mandić i Milan Zagorac Dr. D.

PODGORICA – Projekci jom filma „Poslije zime“, reditelja Ivana Bakrača, sjutra veče u 20 sati u Cen tru za kulturu u Mojkovcu biće otvoreno 47. izdanje regionalnog festivala „Moj kovačka filmska jesen“. Ovogodišnji program festi vala, kao i određene novitete, predstavili su na jučerašnjoj konferenciji za medije direk torica manifestacije Zorica Manojlović, umjetnički di rektor Aleksandar Vujović i predsjednik Savjeta festivala Moamer Kasumović Pored filma, na otvaranju fe stivala, kako je najavio Vujo vić, biće prikazana i ostvare nja „Vučije bobice“, „Nije loše biti čovek“, „Leto kad sam na učila da letim“, „Nekada su bi li ljudi“ i „10 u pola“. Na festivalu će, kako je kazao Vujović, biti organizovana i dva panela. Jedan od njih će biti po svćen glumcu, na temu „Glu mac, autor ili izvođač“. Drugi

panel biće posvećen dristribi ciji – „Film se vraća na sjever“. Iako su sa radom na festiva lu počeli prije mjesec, kako je Kasumović rekao, uradili su ogroman posao.

- Uspostavili smo saradnju sa Filmskim centrom Crne Gore, Niškim festivalom, Hercegnov skim. Naš cilj je da na sjeveru imamo imamo reprezentati van festival koji će da vrati pu bliku u bioskope, a ljude na sje ver. Uspostavili smo i propratni program u okviru koga će biti postavljena izložba fotografija

studenata sa odsjeka za grafič ki dizajn FLU sa Cetinja. Biće upriličene i promocije knjiga, kao i dječja predstava – rekao je Kasumović.

Ove godine, kako je Kasumo vić dodao, u revijalnom dije lu biće prikazana i student ska ostvarenja sa FDU Cetinje i Univerziteta Donja Gorica.

- Planiramo da u budućnosti festival dobije još jedan se gment – kratki studentski film, koji će biti takmičarskog ka raktera. Takođe, iduće godi ne bi voljeli da imamo jedan

termin u kome bi promovisa

li mlade glumačke zvijezde –kazao je on.

Direktorica Manojlović ka zala je da su ove godine unije li bitne izmjene – od redizaj na, nagrade „Brskovski groš“ koju će glumci prvi put biti u prilici da dobiju.

- To je pečat našeg grada, koji je dobio ime po novcu koji se ko vao u 13. vijeku – rekla je ona.

U žiriju festivala će biti Jele na Mišeljić, Dragoslav Lola Medojević i Aleksandra Bo žović S.

u Crnogorskoj ili Jugosloven skoj kinoteci pronađe neki pi sani trag o navodnoj Jugoslo venskoj kinoteci u projektu osnivanja samostalne Crno gorske kinoteke. Uvjereni smo da može pronaći samo obraća nja Crnogorske kinoteke Jugo slovenskoj da joj vrati ili ustupi filmske materijale crnogor skih stvaralaca koji su neraski divi dio kulturne baštine Crne Gore – kazala je na kraju rea govanja Marija Đurić. J. N.

Vasilije

Reditelj i prvi direktor Crnogorske kinoteke Gojko Kastratović

Parkiranje kao da je svakome spas života

Ogroman broj nepropisno parkiranih automobila ispred i u krugu Kliničkog centra Crne Gore pojava je koja već duže vrijeme ote žava normalno funkcioni sanje saobraćaja i kretanje pješaka oko centralne crno gorske bolničke ustanove.

Iz Parking servisa tvrde da je to praktično svakodnevna sli ka uprkos tome što na njiho vim obilježenim i zatvorenim parkinzima (na kojima se par kiranje naplaćuje) ima više ne go dovoljno mjesta za potre be onih koji dolaze u Klinički centar. S druge strane, iz Ko munalne inspekcije navode da su njihove ekipe svakod nevno na terenu i da sankcio nišu vozače nepropisno par kiranih vozila, te da posebnu pažnju obraćaju da budu slo bodna stajališta javnog prevo za (taksi i autobuska).

Veliki broj nepropisno par kiranih automobila i juče je bio na trotoarima uz saobra ćajnice oko Kliničkog centra, na gotovo svim manjim zele nim površinama, autobuskom stajalištu, ulazu za taksi sta jališta, na trotoarima ispred prodavnica i trafika prekopu ta KCCG, ali i na zelenim po vršinama u krugu Kliničkog centra, saobraćajnicama, pro

lazima... Automobili su, buk valno, bili parkirani na svim slobodnim površinama, osim na onim mjestima koja su bi la fizički ,,zaštićena“ barijera ma – stubićima, metalnim „P“ elementima, lancima, čuno vima... Osim toga što sve ovo stvara haotičnu sliku, u veli koj mjeri otežava prilaz Kli ničkom centru.

Direktor Parking servisa Nu sret Canović navodi da na zatvorenom parkingu kod

Medicinske škole i zonskim parkinzima oko Kliničkog cen tra (u ulicama Ljubljanskoj, Džona Džeksona i Moskov skoj) raspolažu sa oko 400 par king mjesta (parkiranje se na plaćuje 40 centi po satu). On tvrdi da je to više nego dovolj no da zadovolji sve potrebe, uz napomenu da Klinički centar ima veliki parking u krugu bol nice namijenjen za parkiranje vozila zaposlenih i pacijenata.

- Nažalost, nerijetko se parkira

i na trotoarima, sve barijere su polomljene, čak i one na ula zu u kompleks parka na Kru ševcu, koje smo u međuvre menu obnovili. Prije desetak dana ponovio sam zahtjev Se kretarijatu za saobraćaj da bu du postavljeni zaštitni stubići uz trotoar od parka na Krušev cu do ulaza u naš parking kod Medicinske škole, jer su ljudi prinuđeni da izlaze na kolo voz zbog toga što su trotoare zauzela nepropisno parkirana

Zloupotreba četiri žmigavca

Taksista Zoran Bulatović ističe da je saobraćajna nekul tura primjetna u svim djelovima grada, pa tako, nažalost, i oko Kliničkog centra.

- Svako se ponaša kako njemu odgovara, a ne onako kako bi trebalo. Svi su na ,,četiri žmigavca“, što bi trebalo da znači da su se zaustavili jer su u nekom problemu. Ne vje rujem da ijedan od svih ovih auta koja ovđe oko bolnice imaju uključena četiri žmigavca, ima problem. Ljudi jed nostavno ostave auto đe oće, uključe četiri žmigavca dok ne završe svoj posao, ne razmišljajući o tome da možda blokiraju saobraćaj ili onemogućavaju nekoga drugoga da završi svoj posao – kazao je Bulatović.

vozila – ističe Canović, uz na pomenu da je zbog ovoga na tom potezu učestala pojava saobraćajnih nezgoda.

KONTROLE Zorica Šćepanović, radni ca u marketu prekoputa Kli ničkog centra, ispred kojega je juče bio parkiran veliki broj automobila, baš kao i na auto buskom stajalištu pored, kaže da je saobraćajni haos na ovom mjestu svakodnevna pojava.

- Ljudi ne mogu da nađu mje sto da se parkiraju i svakod nevna je pojava da ostavljaju auta ispred prodavnice. Shva tam da ovđe niko ne dolazi bez prijeke potrebe, da su ljudi nervozni, ali na taj način se ov đe stvara haos i prosto ne zna mo što da radimo u takvim si tuacijama – kaže Šćepanović. I Saša Marković smatra da ovakvoj praksi treba da se sta ne na kraj.

- Sramota je da zbog mene, Marka, Janka ili bilo koga lju di ne mogu normalno da kori

ste gradski saobraćaj. Autobus mora da stane nasred ulice da bi primio putnike, jer su mu stajalište zauzeli nesavjesni vozači – kaže Marković. Navodeći da je problem nepro pisnog parkiranja izražen oko Kliničkog centra, načelnik Ko munalne inspekcije Branislav Radusinović kaže da su njiho ve ekipe gotovo svakodnevno na terenu, a da posebnu pažnju obraćaju na ,,oslobađanje“ au to, taksi i autobuskih stajališta. Navodi da imaju dobru sarad nju sa Udruženjem taksista, te da u skladu sa raspoloživim ka pacitetima uspijevaju da im omoguće da rade i izađu u su sret potrebama mušterija. Navodeći da dvorište Klinič kog centra nije javna površi na, već prostor kojim gazduju KCCG i Ministarstvo zdrav lja, načelnik Komunalne po licije Miloš Novović kazao je da sankcionisanje nepropi snog parkiranja u krugu bolni ce nije u njihovoj nadležnosti. I.MITROVIĆ

Ostaju pouzdan partner nevladinom sektoru

U okviru ovogodišnjeg ci klusa podrške inicijativama i projektima nevladinih organizacija sa teritorije Podgorice, gradonačelnik Ivan Vuković potpisao je ugovor sa predstavnicima sedam NVO.

- Nevladin sektor je za grad sku upravu veoma značajan i tokom godina za nama tru dili smo se da budemo pouz dan partner onima koji nasto je da učine ovo društvo boljim i unaprijede kvalitet života za sve stanovnike glavnog grada. Veoma sam ponosan što mogu da kažem da su za nama godi ne veoma uspješne saradnje, da smo pokrenuli brojne druš tvene procese, da smo postavili neke nove standarde, te da smo ukazali široj društvenoj zajed nici na značaj određenih tema i da smo otvorili određena pi tanja. U okviru ovogodišnjeg projekta podijelili smo 60.000 eura nevladinim organizacija ma sa kojima smo imali zado voljstvo da potpišemo ugovo re, a dijapazon tema je veoma

Podržano sedam programa

Konkursom za podršku za raspodjelu sredstava za finansi ranje projekata i programa nevladinih organizacija za 2022. godinu obuhvaćene su sljedeće oblasti: socijalna i dječija zaštita, zaštita lica sa invaliditetom, aktivizam mladih, zašti ta ljudskih prava Roma, borba protiv bolesti zavisnosti, zaštita životne sredine, borba protiv korupcije. Glavni grad je podržao programe NVO Crnogorski savez za tehničku kulturu Politehnika, NVO Ekvivalent, NVO Udruženje rodi telja djece sa teškoćama u razvoju – Podgorica, NVO Udru ženje mladih sa hendikepom, NVO Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju, NVU Centar za prava djeteta Crne Gore i NVO Centar za klimatske promje ne, prirodne resurse i energiju Univerziteta Donja Gorica.

širok, s tim da su jednako važ ne – ocijenio je Vuković.

Gradonačelnik je kazao da je ove godine fokus bio na pita njima socijalne i dječije zašti te, zaštite lica sa invaliditetom, aktivizma mladih, zaštite prava Roma, borbe protiv bolesti za visnosti, zaštite životne sredi ne, kao i borbe protiv korupcije. - Sve to direktno utiče na kva litet života i samu društvenu zajednicu, tako da nam je veo ma važno da doprinesemo re

alizaciji ovih projekata. Mo žemo reći da smo svi skupa učinili puno i da su se stvari u Crnoj Gori promijenile i da je stanje mnogo bolje, u odnosu na ono od prije četiri godine. Ipak, moramo biti realni i reći da je pred nama dug put, te da ovakvi projekti moraju biti re alizovani u kontinuitetu – ka zao je Vuković, naglašavajući da postoji još prostora za po boljšanje društvene zajedni ce kada su u pitanju ove teme i

oblasti, a samim tim i kvalite ta života građana.

Gradonačelnik je podsjetio da je Glavni grad u prethodne če tiri godine za podršku NVO iz dvojio 250.000 eura.

- Ponosan sam jer je ovo pro gram koji realizujemo u konti nuitetu, dakle od 2018. godine. Uključujući ovih 60.000 eura, do sada smo za ove namjene obezbijedili 250.000 eura, što dovoljno govori o tome koli ko se sa poštovanjem odnosi

mo prema onome što je uloga nevladinog sektora u našem društvu, kao i koliko smo spre mni da realizujemo projek te koje nevladine organizaci je realizuju – kazao je Vuković. On je pozvao nevladine organi zacije da nastave sa predanim radom po kojem su prepozna te, uz uvjeravanje da će Glavni grad i u narednom periodu po držati njihove projekte.

Rajka Perović iz NVU Cen tar za prava djeteta Crne Gore

istakla je da je podrška Glav nog grada veoma značajna, te da će umnogome unaprijediti realizaciju projekata te nevla dine organizacije.

Predsjednik NVO Prvo udru ženje roditelja djece i omla dine sa smetnjama u razvoju Savo Knežević kazao je da je ova podrška prije svega potvr da predanog rada te nevladine organizacije, te će biti iskori štena na najbolji mogući način.

Automobili su parkirani na bukvalno svim slobodnim površinama, osim na mjestima koja su fizički ,,zaštićena“ nekom vrstom barijere – stubićima, metalnim „P“ elementima, lancima, čunovima...

HAOS

Napomenuo je da vrlo često ne mogu da koriste svoja sta jališta zato što prosto ne mogu da dođu do njih od nepro pisno parkiranih auta na ulazu u krug Kliničkog centra.

Svakodnevna slika kod Kliničkog centra

Gradonačelnik sa predstavnicima NVO koje su dobile podršku

Sve je više onih koji misle da stećci nijesu bogumilski

Većina naučne i kulturne jav nosti stećke smatra isključi vo nadgrobnim spomenicima sljedbenika Crkve bosanske, pa ih stoga naziva bogumil skim spomenicima. Prvo pri pisivanje stećaka bogumili ma nalazimo kod uglednog engleskog istoričara i arhe ologa Arthura Evansa, koji je 1875. god. pješke proputo vao Bosnu i Hercegovinu. Na osnovu svojih zapažanja nekih reljefnih motiva, prvenstveno polumjeseca i zvijezda, nedo statka motiva krstova i razgo vora sa starijim ljudima, on je zaključio da su stećci izraz ne omanihejskog učenja bosan skih bogumila.

Nešto više od 10 godina poslije toga ove krajeve je proputovao mađarski istraživač Johan von Asboth i također o steć cima pisao kao o bogumilskim spomenicima, najviše zbog toga što nije vidio na njima kršćanske reljefne simbole. Nešto kasnije slična gledišta imali su i naši naučni radni ci, među kojima su Ćiro Tru helka, Kosta Hormann i Vej sil Ćurčić, a u novije vrijeme Dragutin Knievvald i Domi nik Mandić

Od stranih naučnih radnika takvo gledište je zauzeo A. So lovjev. Suprotno tome, neki savremeni istraživači stećaka su već poodavno uočili razloge koji ne opravdavaju takvo gle danje, kao npr. Alojz Benac, Marko Vego i Sefik Bešlagić, a onda i Marian Wenzel i Na da Miletić. U svojoj raspravi o patarenstvu u Hercegovini u svjetlu arheoloških spome nika, Vego je još 1963. g. op širnije obradio to pitanje, kao i pisac ovih redova 1971. g. (…) Moglo bi se postaviti pitanje: da li je postojanje Crkve bo sanske glavni razlog što je uop šte došlo do pojave klesanja i postavljanja stećaka? Sljedbe nici strogog učenja neomani hejsko-bogumilskog dualiz ma bili su protiv podizanja crkava. Za sljedbenike Crkve bosanske, koja je ispovijedala umjereni dualizam, kaže se da ,su načelno bili protiv crkava, ali da su u manjem broju gra dili i koristili male i skromne crkvene građevine. Međutim, u najnovije vrijeme je otkrive no nekoliko lokaliteta sa osta cima grobnih crkava za koje se sa puno razloga može pretpo staviti da su podizane u doba stećaka i da su nekropole ste ćaka oko njih u organskoj vezi s tim crkvama. Može se pret postaviti da je na podizanje cr kava utjecala i okolnost što se Crkva bosanska postepeno sve

više približavala učenju i obi čajima službene crkve. Osim toga, u to doba se uglavnom gradilo od drveta (vlastelin ski dvorci, kuće, za nastambe i dr.), pa se sa dosta sigumosti može pretpostaviti da su i cr kve građene od drveta, koje su zbog toga lako nestale.

Treba reći da su crkveni ru kopisi, nastali u krugu Crkve bosanske, bili ukrašavani. Iz toga bi se moglo zaključiti da sljedbenici Crkve bosanske općenito nisu bili protivnici umjetnosti, pa su u izvjesnoj mjeri mogli i utjecati na kle sanje stećaka, tim prije što ni su baš mnogo njegovali arhi tektonski umjetnički izraz. U takvim uslovima stećci su pri vukli i apsorbirali gotovo svu njihovu naklonost i smisao za umjetničko izražavanje.

Prof. Radojčić je rekao da je „sama pojava stećka bila us lovljena verskim propisima bogomila” i da je „bosanska crkva potstakla formiranje i razvoj ove naivne i slobodne umetnosti”, ali da su u XV v. bosanski bogumili, prihvata jući običaje ortodoksnih cr kava, pristupili izgradnji hra mova, čime su naglo „ubrzali proces propadanja stećaka”. Ja, pak, mislim da su za brojne feudalce i inokosne seljane, či je se ekonomsko stanje, usljed razvoja rudarstva i trgovine, naglo poboljšalo, stećci bili najadekvatniji umjetnički izraz. Zbog svega toga mi se čini da su stećci najmanje vjer skog karaktera. Vrlo je nesigurno, a mislim i nemoguće, stećke u odnosu na njihove oblike svrstati na heretičke i neheretičke. Zna demo samo za nekoliko pri mjeraka (Humsko, Zgunja, Vlahovlje, Zavrblje i Puho vac) da pripadaju sveštenici ma Crkve bosanske, po tome što imaju natpise u kojima se

spominju gosti i krstjani, i da bi desetak sljemenjaka i san duka bez natpisa eventualno mogli također pripadati sve štenicima te crkve zbog toga što su na njima isklesani re ljefni motivi starinskih štapo va, knjiga i pijetlova. Mnogo veći broj, uglavnom sandu ka i sljemenjaka, sasvim si gurno pripadaju kršćanima, jer se na njima nalaze natpisi koji imenuju takve ljude, kao što su, npr., pravoslavni Hra breni-Miloradovići na Ra dimlji kod Stoca, Sankovići u Biskupu kod Konjica, Bije lići i Vlaćevići u Vlahovićima

kod Ljubinja, ili rimokatolici Komlinovići u Bakrima kod Čitluka. Postoji vrlo mnogo stećaka koji leže ili u samim pravoslavnim i katoličkim cr kvama, ili još češće oko tih cr kava, što jasno govori o grobo vima ortodoksnih kršćana. (,,,) Na osnovu ovih nekoliko po dataka, sasvim je jasno da obli ci stećaka ne znače ništa speci fično bogumlisko, a pogotovo opšte heretičko, kao, uosta lom, niti kršćansko ortodok sno. (…) Iz svega što je naprijed izne seno vidi se, pored ostaloga, da između vremenskog raz

doblja Crkve bosanske i raz doblja stećaka postoji samo djelomična podudarnost. O organizovanijem djelovanju Crkve bosanske može se go voriti od oko polovine XIII do oko polovine XV v., a steć ci počinju u XII i traju do kra ja XVI v. Slična je situacija i sa geografskim rasprostiranjem. Djelovanjem Crkve bosan ske ne može se objasniti po java stećaka u nekim primor skim krajevima, a pogotovo u nekim krajevima Srbije, a op ćenito vezivanje stećaka za neomanihejski i bogumilski pokret ne može doći u obzir, zbog toga što stećaka nema u zemljama gdje su živjeli bo gumili, patareni i katari. Mi slim da je opravdanije govo riti o izvjesnoj teritorijalnoj podudarnosti stećaka i Bo sanske države, nego o terito

Neki savremeni istra živači stećaka su već poodavno uočili razlo ge koji ne opravdavaju gledište da su stećci bogumilski spomenici, kao npr. Alojz Benac, Marko Vego i Šefik Beš lagić, a onda i Marian Vencel i Nada Miletić Amerikanka Marian Vencel, 1960. godina

rijalnoj podudarnosti steća ka i Crkve bosanske. Među osnovnim oblicima ste ćaka nije moguće pronaći neke koji bi pripadali samo hereti cima. Reljefni motivi stećaka, kao argumenti ove rasprave, najmanje idu u prilog teoriji o bogumilskim stećcima. Krsto vi i vinova loza sa grozdovima u kombinaciji sa krstovima su tipični ortodoksni ikonograf ski motivi. Solarno-lunarni motivi se mogu donekle objaš njavati i sa stanovišta neomanihejskog vjerovanja, ali je mnogo vjero vatnije da se u našem slučaju radi o staroj slavenskoj pagan skoj baštini, koja je u srednjo vjekovnim uslovima izgubi la svoju simboličnost. Muške pojedinačne figure na stećci ma su nevješti portreti pokoj nika, a ne predstave Krista, ili pokojnika u obliku Krista. Je len i lov na jelena su poznate predstave iz starokršćanskog i srednjovjekovnog kršćan skog nadgrobnog umjetnič kog repertoara, ali u našim bosanskim uslovima su to la ički ikonografski motivi. Sce ne kola i turnira su pravi odraz zapadnoevropskog „viteškog štimunga” u srednjovjekov noj Bosni. (…) Oslanjanje na južnofrancuske paralele je sa svim problematično, zbog to ga što u oblicima i reljefnom repertoaru sličnosti gotovo da uopšte nema, a osim toga se za francuske stele ne može sigurno tvrditi da su katarske, a što se sarkofaga iz Domaza na tiče, koji je glavni argume nat pomenute teorije, odne davno je utvrđeno da uopšte ne pripada vremenu francu skih katara. Za više reljefnih motiva ko ji se uzimaju u obzir prven stveno se može govoriti kao o ortodok snim kršćanskim ikonograf skim simbolima. Za sada se ne vidi da su postojali neki po sebni heretički reljefni moti vi stećaka. Како to po svemu izgleda, stećci uopšte nema ju primaran religijski karakter. Natpisi stećaka manjim bro jem govore o heretičkim, a ve ćim o ortodoksnim pokojni cima. Iako ostaje i nekoliko otvorenih pitanja, mislim da se može zaključiti da nema naučnog opravdanja za pri pisivanje stećaka isključivo bogumilima, niti za naziv bo gumilska umjetnost. (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ Artur Evans je 1875. pješke proputovao Bosnu i Hercegovinu. Na osnovu svojih zapažanja nekih reljefnih motiva, prvenstveno polumjeseca i zvijezda, nedostatka motiva krstova i razgovora sa starijim ljudima, zaključio je da su stećci izraz neomanihejskog učenja bosanskih bogumila

Nekropola stećaka u Radimlji

Nakon Evansa ove krajeve je proputovao mađarski istraživač Johan von Asbot i takođe pisao o stećcima kao o bogumilskim spomenicima. Nešto kasnije slična gledišta imali su i naši naučni radnici, među kojima su Ćiro Truhelka, Kosta Horman i Vejsil Ćur čić, a u novije vrijeme Dragutin Knievald i Dominik Mandić

Naslovnica

Marian Vencel

Za nastavak serije protiv Zadrana

PODGORICA – Čast da otvore novu sezonu u ABA ligi večeras (18 časova) će imati tim koji je u vrhu po broju sezona u regionalnom takmičenju (20) i prošlosezonsko najprijatnije iznenađenje – Zadar i SC Derbi.

S obzirom na početak takmičenja, oba tima predstavljaju nepoznanice za protivnika, ali i za sebe same, pa će prvi meč u dvorani ,,Krešimir Ćosić“ pokazati ko je spremniji dočekao početak regionalnog takmičenja.

- Sa još mlađim timom nego prošle godine krećemo u sezonu i trebaće nam više strpljenja i još više rada. Krećemo protiv Zadra koji je skupio iskusnu ekipu koja ima kvalitet, što su pokazali i u pripremnom periodu, u kojem su dobili neke dobre timove. Moraćemo imati fokus na najvišem nivou i da odgovorimo energijom koja nas je krasila prošle sezone, da bismo došli do pozitivnog rezultata – kazao je trener SC Derbija Andrej Žakelj

U premijernoj sezoni u ABA ligi, ,,studenti“ su prošle sezone oba puta bili bolji od Zadrana. U gostima su slavili 76:71, a kod kuće 94:78…

- Čeka nas teško gostovanje protiv ekipe Zadra već na početku sezone. Zadar je odlična timska ekipa koja igra sa dosta slobode u napadu što nam može stvoriti dosta problema. Skautirali smo ih, pričali smo o njima ali mislim da treba da se posvetimo nama i našoj igri. Odradili

Prvo kolo

PETAK Zadar - SC Derbi (18.00)

SUBOTA Igokea - Mornar (16.00) Crvena zvezda - MZT (18.00)

NEĐELJA Cibona - Partizan (17.00)

Budućnost Voli - Split (19.00)

Cedevita Olimpija - Borac (21.00)

PONEĐELJAK FMP – Mega (18.00)

smo odlične pripreme, naporno smo trenirali, fizički smo spremni i siguran sam da u petak veče najviše stvari zavise od nas i naše igre – kazao je Andrija Slavković, bek podgoričkog tima.

Oba tima su u pripremnom periodu bili uspješni u kontrol-

nim utakmicama. Zadrani su dobili pet od sedam, a SC Derbi četiri od šest.

- Napravili smo sve ono što smo mislili da treba napraviti pred početak nove takmičarske sezone koju otvaramo protiv vrlo dobre ekipe SC Derbija. Malo su izmijenili roster u odnosu na prošlu sezonu, ali svejedno se radi o ekipi koja je kombinacija iskustva i mladosti. Usudio bih se reći čak da je ta ekipa crnogorska ,,Mega“. U svakom slučaju, mi smo spremni. U susret ulazimo kompletni i volio bih kada bi nas došlo podržati što više navijača. Siguran sam da ćemo im se našom igrom i zalaganjem odužiti na pravi način – rekao je trener Zadra Danijel Jusup S. J.

Kotorani i Novljani startovali pobjedama

PODGORICA - Vaterpolisti Primorca i Jadrana startovali su pobjedama na prvom kvalifikacionom turniru za Ligu šampiona u holandskom Najverdalu i Herceg Novom.

Kotorani su savladali sarajevskog Inviktusa (36:4), a pitanje pobjednika riješili su do odmora kada su bili na ,,plus 13“. Nakon pretposljednjeg gola sarajevske ekipe igrači trenera Ranka Perovića postigli su čak 17 uzastopnih golova. Filip Gardašević je bio najefikasniji sa sedam, šest golova je postigao Vuk Drašković , Neđo Baštrica pet...

Naredni protivnik Kotorana (večeras, 20.30) je Het Ravajn.

Crnogorski šampion sa li-

tvanskim nije imao problema. Jadran je slavio 12:2. Danilo Radović je postigao četiri gola, Martin Gardašević tri, dva Matej Čaraj, a po jedan Vasilije Radović, Džejk

Muskat i Meldin Hadžić Novljani će večeras od 19 sati igrati sa turskom Enkom. Plasman u drugu rundu kvalifikacija obezbijediće po tri najbolje ekipe iz grupe. A. M.

PODGORICA – Neđeljnom utakmicom sa Splitom u ,,Morači“, za Košarkaški klub Budućnost Voli počinje jubilarna 20. sezona u ABA ligi (19. ako se ne računa poništena 2019/20. sezona, koja je zbog korona virusa prekinuta kolo prije kraja ligaškog dijjela). Više sezona su do sada odigrali jedino Crvena zvezda, Cibona (po 21) i Zadar (20), a jednu manje je upisao Partizan.

To dovoljno govori koliko Budućnosti znači ABA liga, ali, takođe, i koliko je podgorički klub važan za ovo regionalno košarkaško takmičenje. Budućnost novu sezonu dočekuje sa, praktično, novim timom (devet igrača otišlo, osam došlo) i novim trenerom (Vladimir Jovanović je zamijenio Aleksandra Džikića), a nakon što je ljetos postojala mogućnost da dosadašnji, dugogodišnji predsjednik Dragan Bokan, pod čijim vođstvom je klub ostvario najbolje rezultate u ABA ligi, odluči da se povuče, razočaran odnosom države u posljednje tri godine prema jednom od najvećih crnogorskih sportskih brendova. Sredinom jula je iz kluba stigla informacija da je na sjednici Upravnog odbora odlučeno da će dosadašnja uprava na čelu sa Bokanom i ubuduće voditi podgorički klub, uz obavezu da se ,,ulože maksimalni napori da se klubu omogući stabilno finansiranje, koje je uslov za dalje funkcionisanje i realizaciju budućih planova“. Kao ciljeve u predstojećoj sezoni uprava Budućnost Volija je odredila plasman u plej-of ABA lige i među osam najboljih timova u Evrokupu (četvrtfinale).

S obzirom na povećan broj učesnika plej-ofa ABA lige sa šest na osam, plasman u razigravanje ne bi trebalo, niti smio da bude upitan. Pošto je ovogodišnji sastav učesnika Evrokupa slabiji nego prethodnih sezona, čini se da ni plasman u četvrtfinale ovog takmičenja, čiji pobjednik ide u Evroligu, nije nedostižno.

Ostaje, međutim, da se vidi kako i koliko brzo će Jovanović

klub,

uspjeti da uklopi nove igrače u cjelinu, posebno što je kompletnu ekipu, zbog reprezentativnih obaveza osmorice igrača ovog ljeta, dobio tek sredinom septembra, na 15-ak dana prije početka sezone…

MISIJA KOJA TRAJE 11 GODINA

Na promociji ekipe i stručnog štaba, u VIP salonu SC ,,Morača“, koja je nosila radni naslov ,,Plava noć“, predsjednik Budućnost Volija Dragan Bokan je izrazio veliko zadovoljstvo ,,zbog okupljanja ovim sjajnim povodom, nakon dvije, po svemu, specifične godine“. - Večerašnja promocija tima na

početku nove sezone je i mnogo više od toga, ovo je veče koje slavi uzajamnu podršku, prijateljstvo, zajedništvo i pobjedu nad izazovima. Srećan sam što sam večeras okružen prijateljima, zaljubljenicima u sport i onima kojima je košarka stil i način života. Posebno zadovoljstvo mi predstavlja to što smo na ovom mjestu, punom simbolike, baš tu gdje se daje srce na terenu okupili prijatelje naše Budućnosti, ljude koji su prema svojim mogućnostima, pružili podršku klubu od kada sam imao čast da preuzmem kormilo našeg kluba, ne zaboravljajući ni sve drage prijatelje koji su bili podrška klubu, a koji noćas nijesu tu sa nama – kazao je Bokan.

Prvi čovjek ,,plavih“ je podsjetio da je ,,njegovo životno opredjeljenje takvo da su svi njegovi planovi i stremljenja dugoročni i zasnovani na realnim i zdravim osnovama“.

škole na teritoriji Podgorice i donirati lopte i 50 karata za svaku utakmicu koju će odigrati na domaćem parketu, saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Kako je saopšteno, podgorički klub će ovogodišnju sezonu početi kampanjom ,,Budućnost za budućnost“.

- Logično, početak sezone otvorili smo posjetom najstarijoj gradskoj školi - ,,Savo Pejanović“ gdje su se naši igrači Tre Bel-Hejns i Aleksandar Lazić družili sa osnovcima, uručili lopte i ulaznice za meč prvog kola ABA lige sa KK Splitom iz Hrvatske. Učenici su postavljali pitanja i slikali se sa prvotimcima Budućnosti, a u neđelju ćemo zajedno do prve pobjede u sezoni - poručili su iz podgoričkog kluba.

- Na isti način sam sa Upravnim odborom, prije punih 11 godina, pristupio zadatku da Budućnost vratimo na poziciju kojoj pripada, sa ciljem da bude uspješan, moderan klub, ravnopravan takmac klubovima iz razvijenijih zemalja, interesantan za sponzore. Večeras je sjajna prilika da jedni drugima čestitamo na tome i zaključimo - zajedno smo u tome uspjeli! ,,Plavo veče“ je divna prilika da se toplo i od srca zahvalim, vama dragi prija-

Košarkaši SC Derbija gostuju ,,Zadru“

prvom meču prvog kola Admiralbet ABA lige

Prvi kvali kacioni vaterpolo turnir Lige šampiona

Na promociji ekipe i stručnog štaba, te predstavljanju članova Upravnog odbora kluba, u velikoj sali SC „Morača“ je prikazan lm, u kojem je ispričana priča o istoriji, razvoju i uspjesima Košarkaškog kluba Budućnost od nastanka do danas

M.

BABOVIĆ

zajedno prema cilju - da naš

grad i Crna Gora budu jedan tim

Jovanović: Uspjeli smo da okupimo kvalitetnu grupu momaka

Novi trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović je svima u klubu poželio dobru i uspješnu sezonu.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković poželio je uspješnu sezonu košarkašima Budućnost Volija. - KK Budućnost je više od sporta, istinski simbol Podgorice i ponos našeg grada, ali i ponos naše države. To je klub koji traje više od sedam decenija, koji posljednju deceniju, praktično, dominira u Crnoj Gori, koji je među najboljima na prostoru bivše Jugoslavije. To je klub koji nas je obradovao 2018. godine titulom prvaka ABA lige, a godinu nastupa u Evroligi svi pamtimo. Budućnost je posljednjih godina, ne samo u sportskom smislu, simbol uspjeha i nade u neku bolju Crnu Goru. Mi smo klub tako doživjeli, svjesni obaveze koju, kao gradska uprava, imamo prema KK Budućnost, tako da smo od prvog dana maksimalno se posvetili kako bismo pomogli Draganu Bokanu i ovim sjajnim ljudima koji vode brigu o našem košarkaškom klubu u posljednjih desetak i više godina

telji iz kruga mojih poslovnih partnera i ličnih prijatelja, kao i vama odgovornim predstavnicama lokalne uprave. Posebno hvala gradonačelniku Ivanu Vukoviću – dodao je Bokan. Bokan je zahvalio ,,predstavnicima medija, svim novinarima na tome što su svih ovih godina uz klub, koji je ponosan na međusobno uvažavanje i poštovanje“.

- Hvala vjernim navijačima,,varvarima“, čija podrška nikad nije izostala – posebno je naglasio predsjednik Budućnosti.

da na tom putu istraju i da stvorimo što bolje uslove za razvoj i budući napredak našeg kluba – rekao je Vuković.

Vuković se prisjetio jula 2018. godine kada je preuzeo ulogu gradonačelnika.

- Prvi posao, prvi važan projekat koji nas je sačekao, podrazumijevao je rekonstrukciju ove dvorane. Dragan će se sjetiti tih dana, kada smo obilazili veliku dvoranu na 40 stepeni, i trkali se s vremenom kako bismo skupa izgradili ovu tribinu koje ranije nije bilo, kako bismo dvoranu pripremili za buduće nastupe KK Budućnost Voli u Evroligi. Šta reći o toj godini? Mnogi od nas je pamte kao najljepšu godinu u modernoj istoriji grada. Kao gradonačelnik mogu da vam kažem da atmosfera u gradu i pozitivna energija nikada nije bila takva kao što je bila u tom periodu. To je pokazalo šta Podgorici znači KK Budućnost Voli – nastavio je Vuković.

DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Bokan se, zatim, osvrnuo na izazove kroz koje je klub prošao tokom 11 godina njegovog mandata.

- Malo je reći da je teško zadržati Budućnost Voli na ovom nivou. Nije tu presudan samo uloženi trud, rad i energija. Ne treba zaboraviti da je košarka finansijski zahtjevna sportska priča i to ne samo za crnogorske uslove. Sa druge strane, takođe, ne treba zaboraviti da uspješne firme imaju društvenu odgovornost i da je promovisanje

Vuković je istakao da nije bilo uvijek jednostavno i lako.

- Pamtimo i te lijepe trenutke 2018. i 2019. godine, ali pamtimo i izazovna i teška vremena. Samo ovi ljudi koji stoje iza mene (članovi UO kluba, prim. a.) znaju koliko je bilo teško i koliko je napora i energije, zašto ne reći i novca, trebalo uložiti kako bi naš klub ostao na nivou renomea KK Budućnost. Ali, uspjeli smo, poštovani prijatelji, uspjeli zato jer smo to bili dužni istoriji i tradiciji kluba, zato što smo bili dužni budućnosti naše Budućnosti. Gradonačelnik je, kako kaže, ponosan sam na to što je finansijska podrška Glavnog grada tokom posljednjih godinu dana bila najveća u istoriji Budućnosti

- Želim da ponovim ono što sam rekao, a to je da će Glavni grad biti tu za KK Budućnost Voli dok god bude trebalo i koliko god bude trebalo i da nećemo dozvoliti da bilo šta ili bilo ko ugrozi budući razvoj

zdravih stilova života, podrška sportskim institucijama i ohrabrivanje mladih da se u što većem broju bave sportom nešto što treba da predstavlja redovnu praksu i način poslovanja –poručio je Bokan.

Budućnost je, kaže Bokan, od početka, uz rezultate koje je kompletna javnost i očekivala, težila da uvijek ide korak dalje, ne samo u pravcu rezultata, već i ukupnog funkcionisanja, koji dugoročno gledano predstavlja investiciju u budućnost kluba.

- Više puta sam u javnosti istakao da sam onu najljepšu sa-

onoga što je ponos našeg grada. Zato sam silno ohrabren i vrlo me raduje kada vidim neka nova lica u Upravnom odboru, to naš košarkaški klub zaslužuje. Sjećam se sastanka od prije nekoliko mjeseci, kada su prognoze Draganove bile različite, nismo bili sigurni da ćemo uspjeti da stvorimo sve neohodne pretpostavke kako bi Budućnost i ove godine jurišala na titulu ABA lige, ako smijem to da kažem. Međutim, tada smo u sali vidjeli neka nova lica, neke nove ljude, koji su osjetili potrebu da budu tu. Vođeni osjećajem lokalpatriotizma pridružili su se ovom fanstastičnom timu ljudi i u novu sezonu ulazimo ojačani, kako igrački, tako i u UO.

Zato sam optimista i vjerujem da nas čekaju brojni uspjesi i nezaboravne noći u ovoj dvorani, koja je hram podgoričkog sporta, i da ćemo se radovati uspjesima našeg Košarkaškog kluba Budućnost Voli, koji će postojati onoliko koliko bude postojao grad, a grad će uvijek biti tu za klub, jer grad i klub su jedno. Živjeli i srećno – zaključio je Vuković.

tisfakciju tokom vođenja kluba, ljepšu i od pozlate najvećeg uspjeha i trofeja ABA lige u istorijskoj sezoni 2017/2018, dobio na tribinama pune, renovirane ,,Morače“, onda kada više od šest hiljada navijača u najvećoj dvorani u državi uglas nose tim ka novoj pobjedi. Baš takve slike su najljepša potvrda onoga što Budućnost Voli danas jeste. Ponos grada i države, respektabilan i jak projekat u evropskim okvirima. Naš klub već decenijama slovi za nosioca razvoja crnogorskog i regionalnog sporta čineći nas liderom u

misiji jačanja dobrih odnosa u ABA regionu.

ZAHVALNOST ČLANOVIMA UO KLUBA Prvi čovjek ,,plavih“ je ,,s dubokim poštovanjem i zahvalnošću prema svim članovima uprave koji su u godinama, koje su iza nas, bili dio naše Budućnosti“, pozdravio sadašnju upravu kluba. U njoj su Časlav Vešović (u ime Glavnog grada), Vojin Žugić (kompanija Stadion), Martin Leberle (NLB banka), Aleksa Lukić (ERSTE banka), Dino Redžepagić (CKB

- Takođe, pozvao bih navijače da nas ove sezone podrže u što većem broju, pruže nam bezrezervnu podršku i budu dio naših uspjeha. Veoma smo zadovoljni kako ekipe izgleda nakon povratka igrača sa reprezentativnih obaveza i kako smo se uklopili nakon desetak dana. Vjerujem da smo uspjeli da okupimo kvalitetnu grupu momaka, koji su, prije svega, spremni da naporno rade da bi stigli do zacrtanih ciljeva –rekao je Jovanović.

banka, dio OTP grupe), Predrag Leković (Porto Montenegro), Predrag Perković (Crnogorski Telekom), Ljubiša Šćepanović (Domaća trgovina u okviru koje posluje maloprodajni lanac Aroma), Vanja Mugoša (Advokatska kancelarija Jovović, Mugoša i Vuković), Matjaž Božić (Lovćen osiguranje) i novi član Blagota Radović (Zetagradnja).

- Pouzdano znam da govorim u ime svih – idemo zajedno prema cilju - da naš klub i njegov grad, naša Podgorica, naša država - Crna Gora budu jedan tim. Želimo srećnu i uspješnu sezonu našoj Budućnosti, pune tribine, zajedničku radost i podršku našem klubu i kad dobija i kad gubi. Moja poruka za kraj je upućena predstavnicima izvršne vlasti – podržite Budućnost Voli, jer to je način da pružite podršku onom što nas povezuje. Sport treba da nas spaja, ne da nas dijeli. Klubovi ne trebaju i ne smiju da nose teret podjela. Sport treba da bude van dnevno političkih tema. Jer jedna je, naša je, Budućnost za koju se navija srcem i za koju se ne štedi glas ni dlanovi, Budućnost je ljubav, način života, plavo svih naših boja – zaključio je Dragan Bokan. S. JONČIĆ

Vuković: Nećemo dozvoliti da bilo šta ili bilo ko ugrozi budući razvoj onoga što je ponos našeg grada

Kovinić izborila polufinale

PODGORICA – Crnogorska teniserka Danka Kovinić plasirala se u polufinale WTA turnira u Parmi.

Kovinić je, poslije dva seta, savladala domaću teniserku Jasmin Paolini - 6:4, 6:4, a za plasman u finale će se boriti sa Marijom Sakari iz Grčke, sedmom teniserkom na planeti. Bilo je u četvrtfinalnom duelu uspona i padova u igri Danke Kovinić, koju servis nije najbolje služio. Meč je počeo po brejkom na obje strane, a onda je do sedmog gema bilo mirno. Tada je Kovinić ponovo oduzela servis rivalki (4:3), da bi već u narednom gemu Paolini uzvratila (4:4). Ali ni Italijanka nije bila konstantna, što je naša najbolja igračica iskoristila i novim brejkom povela

1:0. Početak drugog dijela igre je bio poput prvog - viđen je po brejk na obje strane, a onda je u osmom gemu Danka spasila tri brejk lopte, potom napravila brejk i plasirala se u polufinale. Sakari je takođe nakon mnogo uzbuđenja došla do trijumfa.

Iskoristila je četvrtu meč loptu u trećem setu i eliminisala Belgijanku Marinu Zanevsku - bilo je 2:6, 6:4, 6:4 nakon dva sata i 22 minuta borbe.

Turnir u Parmi igra se za nagradni fond od 203 hiljade eura. R. P.

Konferencija za štampu Stonoteniskog saveza Crne Gore

Podgorica domaćin dva svjetska turnira

PODGORICA – Vjerovatno to neće biti slučaj kada je borba za titulu u pitanju, ali bi sezona u EPCG Superligi Crne Gore za odbojkašice mogla biti najkvalitetnija u nezavisnoj državi. Iako novajlija u ligi, Herceg Novi je apsolutni favorit za oba domaća trofeja.

Prošle sezone Galeb Liko Soho Group je prekinuo dugogodišnju dominaciju Luke Bar u domaćem prvenstvu, uzeo i Kup, ali je to, vjerovatno, bila najava još većih promjena koje bi mogle da uslijede već ove sezone. Ako je suditi po pojačanjima i onome što ističu treneri superligaša, teško da će neko ugroziti Herceg Novi, koji će sa klupe predvoditi selektor Crne Gore Milorad Krunić, a na terenu kapitenka naše reprezentacije Tatjana Bokan. Pored Bokan, na prijemu servisa će za Herceg Novi igrati Burzanović, Stanimirović (Srbija) i Tuševljak, libera će biti Labović, Dragović, tehničarke Tvrdišić i Macumoto (SAD), srednje blokerke Lisičić, Bo-

ban (Hrvatska), Čabonenko i Medvedeva (Rusija), te korektorke Balai (Rusija), Liutikova (Ukrajina). Sastav koji će imati što pokaže i na evropskoj sceni, s obzirom na to da će Herceg Novi igrati i u Čelendž kupu.

Iako po tradiciji i iskustvu u pravljenju dobrih rezultata, barski ligaš Galeb i Luka će, vjerovatno, morati da se zadovolje borbom za drugo mjesto.

Prošlogodišnji osvajač duple krune, Galeb Liko Soho Group ostao je bez Lane Labović, Ive Šćepanović, kao i Amerikanki Megan Fergus i Memi Džerard. Stigle su srpske odbojkašice Nina Škarić i Duška Zdjelar, te Dragana Rakočević iz bjelopoljskog

Bronza za Berišaj

PODGORICA - Anđela Berišaj, crnogorska tekvondo reprezentativka, osvojila je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu za mlađe seniore u Tirani.

PODGORICA - Podgorica će od 2. do

tobra

dva

- Specifičnosti koje turniri nose, jer se organizuju jedan za drugim, donijeli su i posebne izazove. Posebno drugi turnir, jer zbog svog ranga ima i veće zahtjeve zbog brendiranja i izgleda dvorane. To je dovelo do toga da oba turnira organizujemo po standardu drugogrekla je Rogić, uz napomenu da je benefit turnira što će na oba nastupiti i crnogorski igrači, koji ne bi mogli da se igra negdje drugo.

učestvovati oko 300 najboljih mladih stonotenisera i stonoteniserki, u uzrastima do 11, 13, 15, 17 i 19 godina. Nagradni fond turnira, koji će se bodovati za svjetske rang liste, iznosi 15 hiljada dolara. Turniri će biti održani pod pokroviteljstvom Svjetske stonoteniske federacije.

Menadžer WTT takmičenja za mlađe kategorije Tijago Vijegas kazao je da su turniri dobra prilika za crnogoprske stonotenisere.

- Organizovanje međunarodnih takmičenja važno je za crnogorske igrače, jer dobijaju priliku da igraju sa najboljim stonoteniserima svijeta - rekao je Vijegas na konferenciji za novinare i naglasio da su turniri tog ranga od velikog značaja za igrače jer se boduju za rang listu.

- Kriterijumi za učešće su visoki, a poeni koji se osvajaju su važni i za seniorska prvenstvarekao je Vijegas.

Komentarišući uslove u dvorani on je kazao da su oni sjajni i da će takmičari imati priliku da pokažu šta znaju.

Direktorica turnira Sunčica Rogić kazala je da su u toku završne pripreme i da ne sumnja da će organizator ispuniti sve zahtjeve supervizora.

Prema njenim riječima, na prvom turniru igraće 18, a na drugom sedam crnogorskih stonotenisera.

Potpredsjednik STSCG Ranko Boca kazao je da nakon uspješne saradnje sa Evropskom asocijacijom, organizacijom svjetskih turnira Crnu Goru definitivno dovode na svjetsku stonotenisku mapu.

- Tri su benefita zahtjevnog projekta koji smo preuzeli i osim promocije, kvalitet takmičara, garancija je spektakularnim igrama u ovom masovnom i međunarodno popularnom olimpijskom sportu. To će, nadamo se uticati i na viši status stonog tenisa u Crnoj Gori. Uz finansijski aspekt, ne treba zaboraviti ni da će se naši takmičari nadmetati protiv najboljih, skupljati važne bodove bez skupih putovanja vani - rekao je Boca.

Talentovani Jakša Krivokapić kazao je da se crnogorska selekcija vrijedno pripremala za veliki izazov i da očekuje dobar nastup.

Crnogorsku reprezentaciju predvodiće selektori Dijana Zonjić i Saša Dragaš.

Oba turnira biće održana u sali Sportskog kompleksa ,,Verde“ u Podgorici, a ulaz će biti slobodan za sve dane takmičenja. R. P.

Juniorska vicešampionka svijeta je na startu takmičenja, u kategoriji do 67 kilograma, bila slobodna. U drugom kolu je savladala njemačku takmičarku Juliku Cimerling, a u trećem je bila bolja od Zorane Sandić iz Bosne i Hercegovine. Članica Bese je u polufinalu izgubila od Hrvatice - Arijane Oreč. - Kao njen trener zadovoljan sam osvojenom medaljom, posebno što je do nje došla u jakoj konkurenciji i protiv takmičarki koji su dosta starije od njih. Ona ima samo 16, a nastupala je u konkurenciji takmi-

čarki do 21 godine. Idemo dalje, čekaju nas nova iskušenja – nastup na G2 turnir Albanija open i 6. oktobra Evropsko prvenstvo za mlade u olimpijskim kategorijama - rekao je trener Bese Nikola Gegaj Berišaj je ove godine osvojila zlatne medalje na međunarodnim turnirima u Zrenjaninu i Vršcu, dok je srebrna bila na Kroacija openu u Zagrebu, Evropskim igrama u Sofiji, Svjetskom prezident tekvondo kupu u Draču i G2 turniru Slovenija open u Ljubljani. Od crnogorskih reprezentativaca u Tirani su još nastupali Vasilije Peruničić (do 74), Adžija Ganjola (do 57) i Andrea Komatina (do 57). Svi su eliminisani u prvom kolu. Evropsko prvenstvo u Tirani okupilo je 430 takmičara iz 36 država. R. A.

Jedinstva.

Luka Bar je ostala bez dugogodišnje lidera ekipe Dušanke Petrović, a neposredno pred početak sezone barski klub su pojačale Ukrajinka Anastasija Petručenko i Ruskinja Anastasija Salina

Nastupa oko

PODGORICA - Podgorica će za vikend biti domaćin juniorskog prvenstva Balkana, na kojem se očekuje učešće više od 200 džudista iz 11 država. Predsjednik Džudo saveza Jovica Rečević kazao je da su višegodišnji pravni i organizacioni problemi i narušeni međuljudski odnosi prošlost i da novo rukovodstvo vraća džudo na puteve stare slave. On je podsjetio da je džudo kao olimpijski sport jedan od natrofejnijih u Crnoj Gori, koji je dao šampiona i vicešampiona svijeta, evropskog viceprvaka i osvajače mnogo drugih medalja.

- Najveću štetu zbog takve situacije imali su džudisti. To je prošlost i sada je jedinstvena organizacija, koja funkcioniše profesionalno i radi u interesu džudista. Plod takvog rada je međunarodni kamp u Budvi sa Svjetskom džudo federacijom. Tempirali smo termin da bude prilika za podizanje forme juniorske selekcije - rekao je Rečević na konferenciji za novinare.

Juniorsko prvenstvo Balkana

Tekvondo – Uspjeh crnogorske takmičarke na Evropskom prvenstvu za mlađe seniore u Tirani

konkurencija

Kad sportske heroine moraju da se brane od optužbi

Umjesto da gostovanje ,,zlatnih lavica“, rukometašica Maje Savić i Radmile Petrović u emisiji ,,Link“ na Radiju Crne Gore bude svečarsko obilježavanje najvećeg uspjeha crnogorskog sporta – srebrne medalje rukometne reprezentacije Crne Gore na OI u Londonu, polusatna emisija se pretvorila u – optuživanje vrhunskih sportistkinja.

,,Zlatne lavice“, njih dvije - Maja Savić kapitenka iz Londona i Radmila Petrović juče su gostovale u emisiji ,,Link“ na Radiju CG, a povod je bio najljepši mogući - decenija od osvajanja srebrne olimpijske medalje.

Sa Albatrosom, koji se, takođe, pojačao, zatvara se krug favorita za prve četiri pozicije koje vode u plej-of. Međutim, kako je prelazni rok otvoren do kraja godine, moguće su i promjene u ovim, ali i drugim sasatavima, pa se spisak favo-

rita može promijeniti. Ipak, startna pozicija im je takva da će se Morača, Akademija, Budućnost volej, Gimnazijalac, Jedinstvo i Mediteran boriti za što bolji plasman, odnosno opstanak u društvu. S. J.

Pričale su o putu uspjeha, iz fioke sjećanja izvlačile najljepše emocije i slike. ,,Surfovale“ po terenu, blistale kao onda od prve utakmice sa Angolom do posljednje sa Norveškom.

Ničim izazvan, voditelj Milan Jovanović je, na opše zaprepašćenje, lijepu sportsku priču počeo da ,,seli“ na politički teren. Naime kazao je rukometašicama u studiju da su ,,nekada važile za eksponente Demokratske partije socijalista“.

- Znamo da ne treba miješati, da treba izbjegavati sport i politiku, ali nekada ste važile za eksponente DPS-a u javnostirekao je voditelj ,,Linka“ Milan Jovanović.

Uslijedila je reakcija predsjednice ŽRK Budućnost Radmile Petrović koja je istakla da se ,,ni u jednom momentu“ nije pokajala zbog toga, kao i da su ,,to ljudi koji su nas uvijek podržavali i vjerovali u nas“.

smo se podržavali. Ne mislim da je to išta loše - kazala je Petrović. Očito da Jovanović nije bio zadovoljan odgovorom Radmile Miljanić. Onda se sa još više neumjesnim i provokativnijim pitanjem ,,okomio“ na kapitenku iz Lonodona Maju Savić

- Da li se vaša ljubav prema Budućnosti i prema državi nekada, žargonski rečeno, mjerila nulama u ugovorima?

Uslijedio je energičan odgovor Savićke:

- Ne… Ne, nikada. Veliki sam patroita, volim klub, zahvalna sam na svemu. Nikada nijesam gledala cifre, za mene to ne postoji. Osvojila sam prvu Ligu šampiona u Slagelsu, ali ništa se ne mjeri sa Ligom šampiona koju smo donijele svojoj zemlji. I olimpijska medalja i sve ono što smo uradili. Najljepše je kod kuće. Najviše se to pamti i želi. I to je najveći naboj emocija – bio je odgovor Maje Savić.

Radmila Petrović je još dodala:

Ipak, skandal nije ostao nezapažen. Ubrzo su stigle reakcije i odgovori mnogih ,,lavica“.

- Prvo, mislim da je pitanje neukusno i provokativno za takve sportistkinje kao što su Maja i Rada i za te visine sportske kakve su njih dvije – smatra Bojana Popović.

Balkana u Podgorici

oko 200 džudista

Govoreći o predstojećem šampionatu Rečević je kazao da je Organizacioni odbor preduzeo sve da to bude jedno od najbolje organizovanih džudo takmičenja. Predsjednik Stručno-trenerske komisije Ilija Vukotić očekuje izuzetno kvalitetno takmičenje, navodeći da će u Podgorici nastupiti osvajači medalja na kontinentalnim šampionatima.

- Naši takmičari su na završnim pripremama u Budvi i očekujem da ćemo, nakon usješnih nastupa na šampionatima Balkana u drugim uzrasnim kategorijama, pred svojim naviijačima napraviti korak više - rekao je Vukotić i najavio da će crnogorska reprezentacija imati predstavnike u svim kategorijama, u gotovo svim i po dva.

- I pored sitnih povreda, koje su neke borce spriječile da nastupe, sa pravom smo optimisti i vjerujemo da ćemo imati zapažen nastup - rekao je Vukotić. Direktor za međunarodnu saradnju i projekte Hakan Dogan ka-

zao da je zahvalan što je dio tima Džudo saveza.

- Vidim veliku priliku, jer imamo talentovane borce. Ovdje sam da riješim probleme koje ste imali i otvorim novo poglavlje - rekao je Dogan i naveo da je sve počelo sa kampom, na kojem su pozvani internacionalni treneri.

- I oni su dokazali moju viziju da ima potencijala u Crnoj Gori.

Postoje vještine koje bi trebalo poboljšati, ali zato sam ovdje, sa ovim nevjerovatnim timom. Radujem se budućim uspjesima Crne Gore - poručio je Dogan.

Generalni sekretar Džudo saveza Dragan Mrvaljević najavio je da će takmičenje u subotu početi u deset sati.

- Ceremnija svečanog otvaranja predviđena je za 15 sati i 30 minuta, dok će finalni blok početi u 16 sati. U neđelju su na programu tri težinske kategorije, a nakon toga ekipni dio miks timova, sastavljen od muške i ženske reprezentacije u određenim kategorijama - zaključio je Mrvaljević. R. P.

- Bila sam akter svih tih događaja i ni u jednom momentu se ne kajem. To su ljudi koji su nam uvijek pružali podršku i koji su vjerovali u nas. Nijesam političar, ali prosto, kao što su oni nama davali podršku i mi smo osjetili potrebu da treba njima da damo podršku. Uzajamno

- Složila bih se sa Majom, ništa ne bih dodala. Moj klub i moja zemlja uvijek su na prvom mjestu.

Na neukusno i krajnje provokativno pitanje novinara Jovanovića, Maja i Radmila su dostojanstveno reagovale, čuvajući, izgleda, voditelja od njega samoga.

- Toliko toga su dale i klubu i reprezentaciji. Tako da pitanje samo mogu da shvatim kao ozbiljnu provokaciju od nekoga kroz tog novinara. Rezultati stoje iza nas. Za svoju zemlju se boriš patriotski, a neko ne dođe ni do situacije da proba. Žao mi je stvarno, voljela bih da mogu, ali ne mogu jer su daleko od tog nivoa u svojoj branši da se bore sa svjetskim novinarima. Da osjete šta je to predstavljati svoju zemlju. Teško je doći do situacije da se boriš za svoju zemlju na takvom visokom nivou, a rezultati govore da je medalja napravljena direktno iz Crne Gore sa bazom od 40 seniorskih registrovanih igračica. Mislim da je bio lijep povod gostovanja, ali su pomiješane babe i žabe - zaključila je Popović. Katarina Bulatović je ,,ljevicom“ udarila pečat:

- U danima kad je čitav svijet zgrožen brutalnim ispadima prema nedužnim ženama Hadis Najafi, Mahsa Amini

svjedoci smo vandalskog ponašanja i u našem dvorištupripadnik MUP-a CG je ,,muški i herojski“ prebio koleginicu koja je pred penzijom, nanoseći joj teške tjelesne povrede, gospodin sa sjevera je peglom ,,peglao“ nedostatke namučene žene, a finale svega je krajnje šovinističko, nedomaćinsko i nedžentlmensko ponašanje voditelja RCG Milana Jovanovića, koji je zamuckujući pred zvijezdama crnogorskog sporta Radmilom Petrović i Majom Savić pokušao da unizi njihov sjaj i dostignuće. Poštovani Milane, kao što ste u jednom Vašem tekstu napisali ,,i posljednji u sportu ima mjeru i vrijednost“ i sa tom konstatacijom bili potpuno u pravu, tako ste sa ovim, posljednjim, nesuvislim pitanjima, kojim ste pokušali da demonstrirate nadmoć Vas i Vašeg ,,sistema“, sa željom da ponizite nečije majke, sestre, ćerke i žene, dokazali da Vi nemate ni jedno ni drugo. Milena Raičević pružila je podršku saigračicama iz Londona: - Ima i onih kojima je jako teško pao svaki naš uspjeh. Izdrži, legendo, biće ih još. Rada i Maja legende… Moj, Milane… Ana MARKOVIĆ

BK Nikšić u Regionalnoj ligi

PODGORICA– Bokserski klub Nikšić nastupiće naredne sezone u Regionalnoj bokserskoj ligi, a za nastup u tom takmičenju okupio je najbolje crnogorske boksere.

Nastup u regionalnom takmičenju otvoriće turnirom u Banjaluci, u petak i subotu. Saopšteno je da se nikšićki klub učešćem u Regionalnoj ligi, poslije dugo godina, vraća na staze stare slave.

-Drago nam je da su klubovi iz Crne Gore, naši najbolji bokseri i Bokserski savez, podržali projekat, pa će svi iz jednog mjesta pokušati da ostvare što bolji plasman, vrate nikšićki boks, a zauzvrat zadrže

kontinuitet takmičenja i mečeva koji su neophodni – kazao je direktor kluba Ratko Drašković

Drašković je najavio da će u Banjaluci, na prvom turniru, nastupiti osam takmičara, dok je za drugo kolo, koje je planirano za početak novembra u Nikšiću, boksovati 12 boksera, odnosno kompletan tim.

-Nikšić će sa najboljim bokserima Crne Gore imati, siguran sam, sjajnu ekipu i vjerujem da ćemo ove godine biti u plej-ofu – rekao je Drašković. Za Nikšić će u novoj sezoni RBL boksovati u konkurenciji mladih Filip Božović (do 54) i Nikola Radenović (do 71) i seniori Luka Gačević (do

63,5), Stefan Savković (do 71), Đorđe Smolović (do 71), Petar Marčić (do 80), Milorad Purić (do 86), Petar Liješević (do 86), Nikola Lekić (do 92) i Dimitrije Milić (preko 92). Nastupiće i Bojana Gojković (do 52) i Tamara Radunović (do 63).

Za nastup u Banjaluci prijavljeni su mladi Božović i Radenović i seniori Gačević, Smolović, Savković, Marčić, Lekić i Milić.

Predvodiće ih treneri Jovan Todorović, Slavko Mrdak, Boško Drašković i Stevan Sjekloća.

U novoj sezoni Regionalne bokserske lige učestvovaće deset klubova – Radnički Beograd, Novi Pazar, Sombor,

Loznica, Vardar, Nikšić, Slavija iz Banjaluke, Zadar, Maribor i Željezničar iz Sarajeva.

Nova sezone biće održana po novom sistemu takmičenja, a omogućiće i učešće omladinaca.

Svi klubovi će po turnirskom sistemu imati mečeve dva dana, a nakon nadmetanja u deset gradova domaćina četiri najuspješnije ekipe izboriće plasman u plej-of.

Domaćin plej-ofa, odnosno finalnog turnira, biće naknadno određen, a predviđeno je da to bude na neutralnom terenu.

Titulu je prošle sezone osvojila Crvena zvezda, koja je u finalu u Skoplju pobijedila Loznicu. R. P.

19Petak, 30. septembar 2022. Sportski miksArena za odbojkašice OSVRT: Voditelj Milan Jovanović u emisiji ,,Link“ RTCG-a juče neumjesnim pitanjima ,,provocirao“ zlatne lavice Maju Savić i Radmilu Petrović

Predmet javnog poziva je davanje u zakup slobodnih poslovnih prostora u svojini Glavnog grada Podgorice prikupljanjem ponuda i to:

1.Poslovni prostor u Ulici Bul.Svetog Petra Cetinjskog br.81 upisan u LN br.1042, KO PG I, na kat.parceli br.1224, označen kao PD 164-prizemlje površine 84 m2 kao PD 165-podrum površine 84 m2.

Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou, iznosi: 10,50 Eura/m2 bez uračunatog PDV-a odnosno 12,71 Eura/m2 sa uračunatim PDV-om za prizemlje i 5,25 Eura bez uračunatog PDV-a odnosno 6,35 Eura/m2 sa uračunatim PDV-om za podrum

2.Poslovni prostor u Ulici Svetozara Markovića br.17 upisan u LN br.1046, KO PGI, na kat.parceli br.1208/1, označen kao PD 115, površine 39 m2-prizemlje, Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou, iznosi: 11,55 Eura/m2 bez uračunatog PDV-a, odnosno 13,98 Eura/m2 sa uracunatim PDVom

3.Poslovni prostor u Ulici Mila Radunovića S-3 upisan u LN br.1016, KO PGI, na kat.parceli br.428/1, označen kao PD 3, površine 32 m2-prizemlje

Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou, iznosi: 6,05 Eura/m2 bez uračunatog PDV-a odnosno 7,32 Eura/m2 sa uračunatim PDV-om

4.Poslovni prostor u Ulici Slobode br.31 upisan u LN br.4008, KO PGII, na kat.parceli br.3941, označen kao PD 119- prizemlje, površine 83 m2

Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou, iznosi: 33,20 Eura/m2 bez uračunatog PDV-a, odnosno 40,17 Eura/m2 sa uračunatim PDVom

5.Poslovni prostor u Ulici Slobode br.35 upisan u LN br.4008, KO PGII, na kat.parceli br.3941, označen kao PD 1- površine 66 m2 prizemlje i kao PD 2 površine 28 m2 podrum

Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou, iznosi: 33,20 Eura/m2 bez uračunatog PDV-a odnosno 40,17 Eura/m2 sa uračunatim PDV-om za prizemlje i 16,60 Eura bez uračunatog PDV-a odnosno 20,09 Eura/m2 sa uračunatim PDV-om za podrum

6.Poslovni prostor u Ulici Svetozara Markovića br.31 upisan u LN br.1046, KO PGI, na kat.parceli br.1208/1, označen kao PD 110-prizemlje, površine 73 m2

Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou, iznosi: 10,50 Eura/m2 bez uračunatog PDV-a odnosno 12,71 Eura/m2 sa uračunatim PDV-om

7.Poslovni prostor u Ulici Mila Radunovića bb upisan u LN br.1016, KO PGI, na kat.parceli br.428/1, označen kao PD 73-prizemlje, površine 16 m2

Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou, iznosi: 6,60 Eura/m2 bez uračunatog PDV-a odnosno 7,99 Eura/m2 sa uračunatim PDV-om

8. Poslovni prostor u Ulici Mila Radunovića bb upisan u LN br.1016, KO PGI, na kat.parceli br.428/1, označen kao PD 74-prizemlje, površine 17 m2

Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou, iznosi: 6,60 Eura/m2 bez uračunatog PDV-a odnosno 7,99 Eura/m2 sa uračunatim PDV-om

9.Poslovni prostor u Ulici Nikole Tesle A8, upisan u LN br.637, KO PGII, na kat.parceli br.220/3, označen kao PD 1-prizemlje , površine 35 m2

Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou, iznosi: 6,05 Eura/m2 bez uračunatog PDV-a, odnosno 7,32 Eura/m2 sa uracunatim PDVom

10.Poslovni prostor u Ulici Vlada Ćetkovića L6, upisan u LN br.2564, KO Tološi, na kat.parceli br.1818/26, označen kao PD 115-prizemlje, površine 33 m2

Početna cijena zakupa na mjesečnom nivou, iznosi: 3,85 Eura/m2 bez uračunatog PDV-a, odnosno 4,66 Eura/m2 sa uracunatim PDVom

Davanje u zakup se vrši na određeno vrijeme od 12 mjeseci do 5 godina, počev od 01.01.2023.godine, uz mogućnost produženja još 5 godina uz uslov da je zakupac u prethodnom period uredno izmirio obaveze po osnovu zakupa, utrošene električne energije, vode, održavanja stambene zgrade i drugih obaveza po osnovu ugovora o zakupu.

Opšti uslovi

Učesnici u postupku prikupljanja ponuda na osnovu javnog poziva mogu da budu domaća strana pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja dostave blagovremenu i potpunu ponudu.

-Učesnici postupka dužni su kao garanciju učešća dostaviti dokaz o izvršenoj uplati garantnog depozita (zaštita od neozbiljnih ponuda) u iznosu od 2% od vrijednosti ponude na godišnjem nivou sa uračunatim PDV-om, na žiro račun 510-1093-59 „Agencije za izgradnjui razvoj Podgorice“ d.o.o. Podgorica, uz napomenu da se uplata vrši na ime „depozit za učešće po javnom pozivu za davanje u zakup poslovnogprostora u svojini Glavnog grada br.09/22“.

Pravo učestvovanja na javnom pozivu nemaju ponuđači koji imaju neizmirene obaveze po osnovu ugovora o zakupu, prema ovom privrednom društvu.

Potrebna dokumentacija:

-Za Fizička lica-ime prezime, uvjerenje o prebivalištu, fotokopiju lične karte, broj telefona

-Za Preduzetnike-rješenje o registraciji, ime i prezime, uvjerenje o prebivalištu, fotokopija lične karte, kopiju rješenja o dodijeljenom PIB-u i PDV-u ukoliko je u sistemu PDV-a i karton deponovanih potpisa, broj telefona

-Za pravna lica-naziv i sjedište, kopiju rješenja o upisu pravnog lica u registar kod nadležnog organa, izvod iz CRPS-a, kopiju rješenja o dodijeljenom PIB-u i PDV-u karton deponovanih potpisa, ime i prezime direktora, odnosno zakonskog zastupnika pravnog lica, ovlašćenje-punomoćje za učestvovanje u postupku prikupljanja ponuda, broj telefona

Ponuda obavezno treba da sadrži:

-Adresu poslovnog prostora za koju se ponuda podnosi

-Iznos ponudjene zakupnine izražene po m2 poslovnog prostora bez PDV-a sa PDV-om, na mjesečnom nivou koji ne može biti niži od početnog u pozivu naznačenog iznosa

-Dokaz o uplati garantnog depozita

-Broj žiro računa za vraćanje depozita

-Pečat potpis ovlašćenog lica za pravno lice, odnosno potpis ponjuđača za fizička lica

-Izjavu da će se poslovni prostor uzeti u zakup u vidjenom stanju i privesti namjeni sopstvenim sredstvima bez prava potraživanja od zakupodavca

-Druge elemente u skladu sa javnim pozivom(potvrda o izmirenim obavezama po osnovu ranijeg ugovora o zakupa)

Sve ponude moraju biti potpisane od ovlascenog lica ponudjača

Sva dokumentacija se dostavlja u orginalu ili u primjerku ovjerene kopije.

Način plaćanja:

-Zakupac može ponuditi različit način plaćanja i to: mjesečno, tromjesečno, polugodišnje, godišnje i višegodišnje.

Vrijeme i mjesto podnošenja ponuda

Ponuđači dostavljaju ponude, svakog radnog dana od dana objаvljivanja 30.09.2022.godine, zaključno sa 10.10.2022. godine u 12,30 časova, neposrednom predajom na arhivi Agencije.

Ponude se podnose u zatvorenom kovertu putem pisarnice Agencije za svaki objekat posebno, s naznakom ‘’ne otvarati-ponuda za javni poziv za davanje u zakup poslovnog prostora u svojini Glavnog grada’’, na adresu Jovana Tomaševića 2A, Podgorica.

Vrijeme i mjesto javnog otvaranja ponuda Javno otvaranje, na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači će se održati dana 10.10.2022. godine u 13 časova u prostorijama Agencije.

Rok za donošenje odluke i zaključenje ugovora Postupak davanja poslovnog prostora u svojini Glavnog grada u zakup sprovodi Komisija za sprovodjenje postupka davanja u zakup poslovnog prostora.

Nakon otvaranja i ocjene ponuda Komisija donosi Odluku o utvrdjivanju rang liste sačinjava Izvjestaj o rezultatima postupka po javnom pozivu.Kriterijum za rangiranje na rang listi je visina ponudjene cijene po m2 poslovnog prostora na mjesečnom nivou.O rangiranju ponuda obavjestavaju se svi ponudjači. Najpovoljnij ponuđač će se pozvati da u roku od 7 (sedam) dana od dana prijeme poziva zaključi ugovor o zakupu poslovnog prosotra.

Prilikom zaključenja ugovora o zakupu, ponuđač sa najpovoljnijom ponudom je u obavezi da uplati kauciju u visini dvije mjesečne zakupnine.

Ukoliko u postupku dva ili više ponudjača ponude jednak iznos zakupnine, Komisija će ih pozvati da u roku od 3 dana od dana prijema obavještenja dostave nove ponude sa iznosom većim od prethodno ponuđenog.

Ukoliko ne dostave nove ponude Komisija će javni poziv proglasiti neuspjelim.

Ponudjač čija je ponuda prihvaćena gubi pravo na povracaj depozita ukoliko u roku od 7 dana od dana prijema poziva za zaključen je ugovora o zakupu poslovnog prostora ne zaključi ugovor.

Ukoliko najpovoljniji ponuđač odustane od ponude ili ne zaključi ugovor o zakupu u predviđenom roku gubi pravo na povraćaj garantnog depozita, a u slučaju da je ponuđač dostavio garanciju banke ista će se naplatiti.

Ponudjačima čija ponuda nije blagovremana, nije formalno ispravna, kao ponudjačima čija ponuda nije prihvaćena, depozit se vraća u roku od 7 dana od dana sprovodjenja postupka.

Napomena: Potrebna obavještenja po osnovu javnog poziva mogu se dobiti na broj telefona 020 408 700 ili putem e-maila: agenci japg@t-com.me svakog radnog dana u periodu od 08.00-14.00 časova. Ponuđači koji su zainteresovani za obilazak poslovnih prostora mogu da zakažu termin na navedeni broj telefona.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu iz vršenja po predlogu izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom AD Podgorica, Moskovska br. 29, koga zastupa punomoćnik Filip Ćupić, advokat iz AOD Ćupić iz Podgorice, Bul.Džordža Vašing tona br.79, protiv izvršnih dužnika Predrag Bošković i drugi, radi naplate potraživanja, smislu odredbe čl. 45 ZIO-A, dana 29.09.2022. godine, donio je

JAVNO OBJAVLJUJE

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika i to:

1.Predrag Boškvić iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Srednjoškolska br.46; I.br. 682/2022;

2.Vukman Mašković iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Avnoj-a br.104 ; I.br. 684/2022

3.Aleksandar Rogošić iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Avnoj-a br.62; I.br. 687/2022

4.Ilda Muratović iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Bul.Ivana Crnojevića br.69; I.br. 688/2022

5.Samir Krasnicaj iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Prvog maja br.82; I.br. 689/2022

6.“Vlahović-sklonište” D.O.O. iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Studentska L10/13; I.br. 852/2022

7.“Heyna” iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Vojislavljevića bb,Zabjelo; I.br. 806/2022

8.Emin Adžijusufović iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Vlaha Bukovca br.58; I.br. 1035/2022

9.Nikola Pejović iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Bratstva I jedinstva br.65, I.br. 1432/2022

10.Dimitrije Dulović iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Donja Gorica bb; I.br. 1433/2022

11.Milenko Pajević iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Park šuma,Zagorič bb; I.br. 1837/2022

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od tri dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena – rješenja o izvršenju sa prilozima, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem na oglasnoj table Osnovnog suda u Podgorici i Privrednog suda u Podgorici. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

Javni izvršitelj Aleksandar Bošković

Na osnovu Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl.list CG“ 044/10), Odluke o davanju u zakup poslovnog prostora u svojini Glavnog grada Podgorice(“Sl.list Crne Gore –opštiniski propisi”, br.007/21), Odluke o cijeni zakupa poslov nog prostora u vlasništvu Glavnog grada-Podgorice(“Sl.list RCG–opštiniski propisi”, br.25/07, “Sl.list Crne Gore-opštinski propisi”, br.34/09) Agencija za izgradnju razvoj Podgorice raspisuje Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice d.o.o. objavljuje

JAVNi pOziV BrOJ 09-22 zA

zA dAVANJE U zAkUp pOsLOVNih prOstOrA U sVOJiNi GLAVNOG GrAdA prikLUpLJANJEm pONUdA

Poslovni broj: I.br. 2081/15

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, protiv izvršnog dužnika Jevtić Đorđije iz Bara, ul. Jovana Tomaševića broj 36/23, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 98.860,17 eura, dana 29.09.2022. godine, polazeći od rješenja I.br.

18.11.2015.godine,

Ov.br.9135/2008

03.07.2008.godine,

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I. br. 964/18. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnih povjerioca Ognjenović Vukmar ković Jelena, sa privremenim boravkom u Baru, i izvršni povjerilac V.U. Veterinum, ul. Majke tereze bb, protiv izvršnog dužnika Nikočević Alija Mersiha iz Podgorice, ul. Avda Međedovića br.82, stan br. 25, na osnovu izvršne isprave – založne izjave UZZ.br. 221/2017 od 24.08.2017. godine, radi naplate novčanog potraživan ja, dana 29.09.2022. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje

prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su up isane u LN broj 1110 KO Nikšić, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1238, plan skica 35 54/05, potes Stara Varoš, po načinu korišćenja dvorište, površine 255m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 1, plan skica 35 175/85, potes Stara Varoš, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 116,00 m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 2, plan skica 35 175/85, potes Stara Varoš, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 87m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 3, plan skica 35 175/85, potes Stara Varoš, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 20m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 4, plan skica 35 175/85, potes Stara Varoš, po načinu korišćenja garaža, površine 34m2 – u obimu prava korišćenja izvršnog dužnika 1/1, te katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 1, plan, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 88,00 m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 2, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 48,00 m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 3, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 20,00 m2, katastarska parcela broj 1238, broj zgrade 4, po načinu korišćenja garaža površine 32,00 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za devetu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 27.10.2022.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati svakog radnog dana u periodu od 10.00 do 14.00 časova.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 142.000,00 eura zaključkom poslovne oznake I.br. 2081/15 od 15.11.2016.godine.

IV Na devetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazum jeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkas nije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 14.200,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca za iznos duga od 100.000,00 eura, a na osnovu Ugovora Ov.br.9135/08 od 03.07.2008.godine, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.3437 od 29.11.2010.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca, a na osnovu Ugovora Ov.br.9135/08, te podatak o o upisu zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti – obavještenje br.24-01/6023, a na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka. Dana 29.09.2022.godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

I Određuje se IV prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u suvlasništvu izvršnog dužnika Nikočević Mersihe, u obimu prava svojine 1/3, upisane u LN broj 436. KO Zaljevo, na kat. parceli br. 2508, plan 5, skica 17, potes Zaljevo, po načinu korišćenja livada 3. klase, površine 4.049m2.

II Četvrto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 28.10.2022. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “Orhideja“.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I.br. 964/18 od 05.02.2019. godine, radi naplate potraživanja izvršnih povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u u LN broj 436 KO Zaljevo, i to: Hipoteka I reda na iznos od 14.300,00 € UZZ br. 221/2017 od 24.08.2017. godine. Ugovor o pozajmici novca OVP br. 1245/17 od 24.08.2017. godine sa rokom vraćanja najkasnije do 24.10.2017. godine, zaključenog između Ognjenović Vukmarković Jelene kao zajmodavca i Nikočević Mersihe kao zajmoprimca; Zabilježba rješenja o izvršenju I.br. 964/18 od 22.04.2019. godine Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića iz Bara.

V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 964/18. od 25.05.2019. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 40.490,00 €.

VI Na četvrtom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50 % utvrđene vrijedno sti pod tač. 5. Zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na četvrtom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540-7174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 4.049,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijed nosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540-7175-57. kod “ Erste banke ”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje.

Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana, 29.09.2022. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU MOTOR NOG VOZILA – prodaju automobila Demokratske Unije Albanaca –marka Audi, tip/model A6 2,0 TDI – UL – BA 566

Demokratska Unija Albanaca na osnovu Odluke o pokretanju pos tupka za prodaju automobila – marka Audi, tip/model A6 2.0 TDI od 28.09.2022.godine, a na osnovu članova 30 i 40 Zakona o državnoj imovini („Službeni list CG”, broj 21/09 i 40/11), a u skladu sa 6 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (Službeni List CG br. 44/10), objavljujemo:

POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU automobila Demokratske Unije Albanaca – marka Audi, tip/model A6 2.0 TDI

Demokratska Unija Albanaca objavljuje javni poziv za prodaju motor nog vozila (tenderska prodaja).

Procijenjena vrijednost javne nabavke u eurima sa uračunatim PDVom: 3.000,00 €.

Vozilo se može pogledati 30.09.2022..godine, u vremenskom periodu od 11h do 12h na lokaciji parkinga Jadran - Ulcinj.

Ponuđači se mogu predati ponudu svakog radnog dana, zaključno sa 03.10.2022. godine do 11:30 časova, neposrednom predajom u kancelarije Demokratske Unije Albanaca. Ponude dostavljene nakon navedenog roka neće se razmatrati.

Javno otvaranje obaviće se 03.10.2022. godine u kancelarije Demokratske Unije Albanaca –u 12:00 časova.

Ponude se dostavlja u zapečaćenoj koverti sa naznakom: „Demokratska Unija Albanaca“ „ponuda za kupovinu vozila” „ne otvaraj prije zvanične sjednice javnog otvaranja ponuda“

Ponuda za nadmetanje treba da sadrži:

-ponuđena cijena izražena u eurima sa pdv-om, -tačan naziv, adresu i broj telefona ponuđača.

Pravo učešća na javnom pozivu za prikupljanje ponuda (tenderska prodaja) imaju sva pravna i fizička lica koja predaju ponude u zat vorenim kovertama.

Vozilo se prodaje u viđenom stanju, te se naknadne reklamacije ne primaju.

Kriterijum za prodaju vozila je najveća ponuđena cijena, izražena u eurima koja ne može biti manja od početne cijene.

Sa najpovoljnijim ponuđačima biće zaključen ugovor o kupoprodaji vozila(ukoliko odustane prvorangirani ponuđač ugovor će biti zakl jučen sa drugorangiranim itd) i isti će biti obavezni da iznos uplate i preuzmu vozilo u roku od 10 dana od dana održane prodaje.

Žiro-račun prodavca br. 530-2995-49, prihodi od prodate imovine.

Neblagovremene, nepotpune, nejasne i ponude u nezapečaćenim kovertama neće se uzeti u razmatranje.

Kontakt osoba: Adnan Alibegu

Kontakt telefon: 069-440-665, Zvati radnim danima u periodu od 11h do 12h.

OGLASNO ODJELJENJE NOVA “POBJEDA”

TELEFON ZA INFORMACIJE

020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i

obavještenja

Na osnovu član14, stav 3 i 23, 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine

JAVNOST

da je »RUŽA VJETROVA RESORT“ Do.o.,« iz Bara, Veliki pijesak BB, podnijela zahtev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata za projekat - Apartmanski objekat- Hotel 4*, koji se planira graditi na lokaciji urbanističke parcele UP448, a koji čine kat. parcela broj 3224/59, KO Pečurice, u zoni A, podzona 2, blok 5, u zahvatu DUP-a“Veliki pesak“ u Baru, opština Bar , nosilac projekta »Ruža vjetrova resort d.o.o«, opština Bar.

U vezi sa navedenim pozivamo Vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine, Bulevar Revolucije broj 1, kancelarija broj 263, II sprat, radnim danima od 11 do 15 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, je 5 radnih dana na adresu Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine, od dana objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem ovog projekta.

1

Mali oglasi

NEKRETN i NE

CENTAR-Hercegovačka ulica jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostranim par kingom. Objekat je vrhunske arhitekture, izuzetan, nešto najbolje u Centru. Prodajem. Tel. 069/867-791

CENTAR lokal ekstra klase 300m2 ili 400m2 nov- Her cegovačka ulica, desetak metara od ulice Slobode. Prodaja. Tel. 069/991-786

2

R a ZN o

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

3

PRODAJEM umjetničke slike. Veliki izbor. Može i razmjena. PRODAJEM kanarince, crteže i pjesme. Tel. 069-051-526

4

Petak, 30. septembar

7

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove Opštine Žabljak

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

Da je Opština Žabljak kao nosilac projekta podnijela zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - II faza, Žabljak.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u do stavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove, Trg durmitorskih rat nika 1, kancelarija broj 8, radnim danima od 11 do 13 časova i na web sajtuOpštine Žabljak.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove Opštine Žabljak u elektronskoj formi na e-mail: stanojkav@ gmail.com je 07.10.2022. godine.

SEKRETAR, Sava Zeković

BUREGDŽIJSKOJ radnji ST&IV potrebna radnica. Tel. 067/578-790

5

POTREBNA radnica za prodaju u poslastičarnici „Sonja“. Zvati od 13 do 16 časova. Tel. 067/688-565

6

RESTORANU pod Volat potrebne higijeničarke . Doći lično u restoranu od 9-12h. Tel. 069/666-622

STRUCNO i savjesno radimo skoro sve vrste gradjevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558

8

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

Pobjeda“ - Podgorica

Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

LOGOTIP POBJEDE Urednica

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI

-N IKI

KULT

JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Tiraž:

Adresa sjedišta

02842777

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank

broj: I.br.2081/15

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povje rioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica osnovana 1901.godine, Bul. Svetog Petra Cetinjsk og br.141, protiv izvršnog dužnika Jevtić Đorđija iz Bara, ul. Jovana Tomaševića br.36/23, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 98.860,17 eura, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 9135/2008 dana 03.07.2008. godine, dana 29.09.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Jevtić Đorđiju iz Bara, ul. Jovana Tomaševića br.36/23, vrši se dostavljanje Zapisnika o VIII prodaji nepokretnosti I.br.2081/15 od 29.09.2022.god, Zaključka o IX prodaji nepokretnosti I.br.2081/15 od 29.09.2022.god. Izvršni dužnik Jevtić Đorđije iz Bara se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu ul.

Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o VIII prodaji nepokretnosti I.br.2081/15 od 29.09.2022.god, Zaključka o IX prodaji nepokretnosti I.br.2081/15 od 29.09.2022.god. Upozorava se izvršni dužnik Jevtić Đorđije iz Bara, da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 29.09.2022.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Iv.br.969/22

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Crnogorski elektrodistributivni sistem”, Ivana Milutinovića br. 12, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Miljan Čukić, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 328,95€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 29.09.2022 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Čukić Miljana, sa zadnje poznatom adresom Vinicka bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.969/22 od 16.08.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 19.09.2022.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.836/22

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “TEMASO” DOO, Rastovac bb, Nikšić, koga zastupa AOD”Urošević, Ružićić i Vulanović, adv Sonja Urošević, Ul Serdara Šćepana bb, Nikšić, protiv izvršnog dužnika Ivane Pešić, iz Berana, radi naplate novčanog potraživanja 326,78€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 29.09.2022 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Pešić Ivane, sa zadnje poznatom adresom Lužac bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.836/22 od 28.07.2022. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 19.09.2022. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Na osnovu člana 14 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na život nu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje OBAVJEšTAVA zAINTErESOVANU JAVNOST

da je DOO „LS-990“ iz Rožaja, donijeto rješenje broj: UPI 06-322/22-422/2 od 19.09.2022. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat trafostanice „DTSM 10/0,4 kV 630/400 kVA“, na katastarskoj parceli broj 550/4, 550/2, 551/2, 1172 682/1 KO Koljeno I, opština Rožaje.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uti caja na životnu sredinu utvrđeno je da nije potrebna izrada Elaborata. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Rožaje u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. Žalba se predaje preko Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje.

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA

I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE

31Petak, 30. septembar 2022. Oglasi i obavještenja ponuda na „IMAKO“ a.d.ul. Industrijska b.b. 84000 Bijelo Polje. Na zatvorenoj koverti treba da stojinaznaka PONUDA ZA KUPOVINU MAŠINA „IMAKO“ A.D. –NE OTVARAJ. Ponuda će se dostavljati najkasnije do15-og dana od dana objavljivana. Pravo na dostavljanje ponude imaju sva pravna fizička lica iz zemlje inostranstva koja uplate depozit na ziro račun 530-15612-28 kod NLB banke ili na blagajnu firme u iznosu 10% od početne cijene onih mašina za koju ponudu dostavljaju. Status kupca za svaku mašinu vozilo stiče ponuđač koji ponudi najbolju cijenu a koja je veća ili jadnaka početnoj . Izabrani kupac dužan je zaključiti kupoprodajni ugovor i uplatiti kupoprodajnu cijenu u roku od (8) dana od dana otvaranja prispjelih ponuda. Ukoliko ne izvrši uplatu u ovom roku, gubi pravo na povraćaj depozita a prodavac ima pravo da zaključi ugovor sa sledećim ponuđačem čija je ponuda odmah iza najveće. Mašine i alati se prodaju u viđenom stanju franko hala„IMAKO“ a.d bez prava na reklamaciju.Troškovi utovara padaju na teret kupca. Učesnicima javnog prikupljanja ponuda koji nijesu stekli status kupca depozit se vraća u roku od (3 )dana. Javno prikupljanje ponuda smatra se uspjelim ako se na oglas avi bar (1) kupac. Sve informacije mogu se dobiti na telefon 050-478-587.Navedene mašine i vozila mogu se razgledati (7) dana od dana objavljivanja oglasa u krugu fabrike od 08-14časova Odbor direktora IMAKO a.d

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ IVM.br.2324/2015

Javni izvršitelj Branka Samardžić ,sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb ,u izvršnom pred metu izvršnog povjerioca SERHATLIĆ EDINA (ranije HETA ASET RESOLUTION DOO PODGORICA) ,na osnovu vjerodostojne isprave –mjenice ,mjenica serija AA0299024 , I na osnovu Notarskog zapisa Ugovora o ustupanju potraživanja uz naknadu UZZ.br. 561/21 od 25.06.2021.godine , sačinjenog kod Notara Radović Sonje iz Podgorice ,protiv izvršnog dužnika GLOBAL VILLAGE GROUP DOO TIVAT ,IGMANSKA BB ,KRAŠIĆI ,radi naplate novčanog potraživanja, donosi, ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I ODREĐUJE SE PRVA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika i to: •u listu nepokretnosti 425 KO BOGIŠIĆI ,kat.parc.br.187 ,u naravi šume 3.klase ,površine 3194m2,u idealnom dijelu za 15039/15970 dijela II Određuje se ročište za prvu prodaju za dan 20.10.2022.godine u 11:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac, izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica. III Navedene predmetne nepokretnosti izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka su predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju IVM-2324/2015 od 21.09.2015.godine ,i po dopunskom rješenju o izvršenju IVM-2324/2015 od 29.11.2021.godine, radi naplate novcanih potrazivanja glavnog duga u iznosu od 572.189,01 eura sa pripada jućom zakonskom zateznom kamatom,troškovima izvrsnog postupka , kao i ostalih troskova koji ce biti naknadno obracunati.

IV Vrijednost predmetnih nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrđena je nalazom vještaka iz oblasti građevinske struke Rakočević Aleksandra od 25.03.2022.godine i dopunskim nalazom istog od 23.06.2022. godine ,i rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti IVM-2324/2015 od 19.07.2022.godine ,koja vrijednost predmetne nepokretnosti shodno naprijed navedenim nalazima iznosi:

•Vrijednost nepokretnosti za idealni dio prava sukorišćenja izvršnog dužnika u obimu od 15039/15970 ,iznosi 533.794,27 eura (slovima pet stotina trideset tri hiljade sedam stotina devedet četiri eura I dvadeset sedam centi)

•Ukupna vrijednost nepokretnosti u cjelosti ,iznosi 566.840,00 eura (pet stotina šezdeset šest hiljada osam stotina četrdeset eura)

V Nepokretnosti navedene u tac.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.

za prodaju nepokretnosti, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vri jednosti.

VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 ut vrdjene vrijednosti nepokretnosti novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-2218659 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemastva oslobodjeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima cija ponuda nije prihvacena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog. IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce progla siti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju.

X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene.

XI Ovaj zakljucak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda.

Kotor, 29.10.2022.godine

Dana 29. septembra 2022. u 67. godini preminuo je naš dragi

RAJKO Jankov LOPIČIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Čepurcima 30. septembra 2022. od 10 do 14 časova i 1. oktobra 2022. od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Kuća žalosti Trg Nikole Kovačevića br. 5

Ožalošćeni: supruga DESANKA,sinovi JANKO i NEBOJŠA, brat VOJISLAV, snaha SADETA, bratanić SAŠA, bratanične JASNA, MIRA i ostala rodbina

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Godinu dana od smrti našeg kumare SERGEJA

Mnogo je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo, i da te nikad ne zaboravimo. ENKO, EMA, VERO i ILDA MANDIĆ 1481

TOMISLAVU PRŽICI

Hvala ti što smo uz tebe postali još bolji ljudi. Naučio si nas što je prava porodica i znaj da te nikad nećemo zaboraviti. Volimo te.

Tvoji: MILEVA, DEJAN, TIJANA, LARISA, HELENA, LORENA i NATALIJA

1464

Kume naš dobri...

TOMISLAV PRŽICA

Sada vozi nekim ljepšim stazama i uljepšaj vrijeme anđelima kao što si nama uvijek...

PEĐA PERAŠ sa đecom 1479

TUŽNO SJEĆANJE majku i sina 2021 – 2022 2016 – 2022

VUKOSAVA SREĆKA STOJANOVIĆ SIMOVIĆA

Draga moja majko! Neka tvoja bolna i napaćena duša počiva u miru pored tvog jedinog unuka Srela. Sve riječi, suze ne mogu opisati moj bol i prazninu za vama. Voljeni ne umiru, oni žive vječno.

Vaša CAJO 1480

Danas se navršava godina otkad nijesi sa nama

1484

Navršava se godina dana od smrti drage

VUKOSAVA Markova STOJANOVIĆ rođena CRVENICA

Sve što je bilo časno i plemenito u jednoj ljudskoj duši, bilo je u tvojoj.

Vječno ti Hvala!

Tvoji: suprug MARKO, sinovi DUŠAN i LAZAR, šćerka STANKA i snaha LIDIJA 1478

e-mail: oglasno@pobjeda.me

VOJKE Diljove ADŽIĆ

Ne možemo prihvatiti istinu da evo godinu dana ne čujemo tvoj mili glas.

Tvoja ljubav i dobrota koju si nam nesebično pružala ostaće zauvijek u našem sjećanju. Hvala ti na svemu. Počivaj u miru dobra i plemenita dušo, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Porodica BOLJEVIĆ

1482

Godina dana je od kada nije sa nama

VOJKA Diljova ADŽIĆ

Divna ujna, dobri i iskreni prijatelj koja je dobrotom, plemenitošću i ljubavlju obasjavala sve koji su je poznavali.

S puno ljubavi i tuge, NJANJA i SANDRA sa porodicom 1483

Posljednji pozdrav najvoljenijem i najboljem suprugu, tati, sve kru i djedu

SLOBODAN Perov

VJERA DRAGOVIĆ

Za ovo kratko vrijeme mnogo smo te zavoljeli. Ostaćeš sa nama i u našim srcima zauvijek.

Draga naša Bebo,

VJERA Dušanova DRAGOVIĆ

Bila si velika podrška i oslonac u našim životima. Bićemo uvijek ponosni na Tvoju velikodušnost, gospodstvenost, ljepotu i dobrotu. Velika dobra dušo, živjećeš u našim srcima zauvijek.

LUKA, MAŠA i VANJA

Tvoji: sin VLADIMIR, snaha SLOBODANKA – BOBA,unučad DUŠAN i ALEKSANDRA

1454

Sa pijetetom se opraštamo od

prof. VJERE Dušanove DRAGOVIĆ

Posvećena supruga, majka i baka. Vrijedan pregaoc u nekadašnojoj SOUR-Industrijaimport.

1453

Draga naša Nano,

Planirali smo bili da zajedno pročitamo još mnogo bajki, podijelimo bezbroj školskih radosti. Nesebično ćemo te voljeti i čuvati od zaborava.

NIKOLA LJULJĐUROVIĆ sa djecom

1469

Dana 28. septembra 2022. poslije kraće bolesti u 84. godini preminuo je naš voljeni

1452

Dragi naš đede

Tvoji DUŠAN i ALEKSANDRA

VUKAŠIN – BAJO Spasojev KRIVOKAPIĆ

podršku koju si nam davao.

zagrljaj, toplu riječ, veliku ljubav

tvoja plemenita

supruga

Po želji pokojnika sahrana je obavljena dana 29. septembra u 15 časova u krugu uže porodice na mjesnom groblju u Glibavcu.

Ožalošćeni: supruga STOJA, sinovi ĐOKO i MILORAD,sestra OLGA, braća BOŽIDAR i RADOVAN, snahe SNEŽANA i MILJA, unučad BOJANA, ANA, KATARINA i ANDRIJA i ostala brojna rodbina

1444

BAJO

Ostajemo nijemi pred bolom koji nas je zadesio, a ponosni i zahvalni što smo te imali.

Bol nije u riječima i suzama, već u našim srcima đe ćeš ostati dok trajemo. Počivaj u vječnom miru.

Tvoji: sin MILORAD, snaha SNEŽANA, unuke BOJANA i ANA   1437

OGLASNO ODJELJENJE

020 202 455 “POBJEDA” 020 202 456

VJERA Dušanova DRAGOVIĆ

Tužnim

VJERA Dušanova DRAGOVIĆ

Saučešće

Vaša

porodicom

Godina je od smrti mog supruga

Dana 1. oktobra navršava se godina od smrti našeg dragog

MILORADA MUGOŠE

Vrijeme prolazi a bol i tuga se ne smanjuju. Počivaj u miru.

Tvoja NEVENKA

1426

Godina je od smrti našeg dragog oca, svekra i đeda

MILORADA Birovog MUGOŠE

Tvoja plemenita duša i nesebična dobrota zaslužuju da te čuvamo od zaborava. U subotu, 1. oktobra u 10 časova, posjetićemo njegovu vječnu kuću na groblju u Donjoj Gorici.

Tvoji: supruga NEVENKA i sinovi PREDRAG i NENAD sa porodicama

1425

Dragom ujaku

MILORADA MUGOŠE

Vrijeme prolazi, a praznina i bol ostaju zauvijek. Ti si sa namasvakog dana u mislima i sjećanjima. Čuvaćemo uspomenu na tebe.

Tvoji: NENAD, ANA, MAJA i SARA

1427

Dragi MIĆKO

Godina je od kada nisi sa nama. Ostala je praznina koja boli ali i mnogo lijepih uspomena. Uvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoji: PREDRAG, SEKA, MILOŠ, IGOR, JOVANA, TIJANA, NIKOLIJA i DANILO

1428

Godina dana od smrti

MILORADA Birovog MUGOŠE

Vrijeme prolazi a bol i tuga ostaju. Nikada te nećemo zaboraviti.Čuvaćemo uspomenu na tebe i tvoj plemeniti lik. Počivaj u miru.

MILORADU

Sjećanje na tebe neće nikada da izblijedi. BAĆO sa porodicom 1442

Pomen ujaku

MILORADU

Malo je riječi da opišu tvoj častan život i dobru dušu. Hvala ti na bezgraničnim osjećanjima! MACA sa porodicom 1441

Dragom ujaku

MILORADU

Hvala ti na svim lijepim trenucima provedenim sa tobom. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. VOJA SLEPČEVIĆ sa porodicom 1443

Dragom

MILORADU

Uvijek ćemo te se rado sjećati sa ljubavlju i poštovanjem. GIGA sa porodicom 1440

VOJKA Diljova ADŽIĆ

U našim srcima si. A naša srca znaju koliko te volimo, i koliko nam nedostaješ.

Tvoji: zaova DESA i zet VLADIMIR KORUŽIĆ

1471

Tužna godina bez ujne

VOJKE Diljove ADŽIĆ

Hvala ti za ljubav i toplinu koju si nam pružala. Vječno ćeš biti u našim srcima. Tužni smo što nijesi sa nama.

MAGDALENA, DUŠAN i DORA

1472

MILORAD MUGOŠA

Sjećanje na tebe ostaje trajno. NATAŠA 1439

Dana 28. septembra navršava se šest godina od kada nas je napustila naša draga majka

KOVILJKA – KOVA Ilijina BLAGOJEVIĆ

Sjećanje na tebe, tvoju plemenitost i dobrotu živjeće vječno u našim srcima. U nedjelju, 2. oktobra, posjetićemo tvoju vječnu kuću.

MARINA i BILJANA sa porodicama 1467

Prođe tužna godina bez tebe

i tetke

Dana 30. septembra 2022. navršava se godina od smrti naše drage majke

Petak,

VOJKE ADŽIĆ

Tuga i bol su vječni. Vrijeme ne može izbrisati sjećanje na tebe. S ljubavlju te pominjemo i u srcu nosimo.

VULE, NADA, ANA i NIKOLA KOPITOVIĆ 1430

VOJKE Diljove ADŽIĆ

Draga majko, prerano te Bog uze za sebe. Najtužnija i najbolni ja godina je za nama. Bolno je posjetiti tvoj dom bez tvog zagr ljaja, bez osmijeha kojim si dočekivala svoju unučad, najljepšu krunu tvog života. Postojiš u svakom okupljanju, priči, suzi i osmijehu. Nijedna radost nije potpuna. Ponosni na tebe nastavićemo tamo gdje si stala, a tvoj časni ži votni vijek koji si njegovala sa tatom će nam biti putokaz za da lje.

Tuguju za tobom tvoja djeca: MLADEN, MAJA i JELENA

VOJKA ADŽIĆ

Bila je ovo duga i bolna godina bez tebe. Ostaje nam da se tješi mo lijepim uspomenama i iskrenim djelima koja si činila za nas, a bilo ih je mnogo. Neka te u rajskom miru prati naša ljubav jača od zaborava.

Tvoji: brat VOJO, GOCA, LAZAR i MILICA KOPITOVIĆ 1450

Tužno sjećanje na na našu dragu kumu

1435

Godina dana od smrti naše drage

1462

VOJKU ADŽIĆ

porodica pok. kuma BRANKA MUGOŠE

VOJKE Diljove ADŽIĆ

Draga Vojka, teško je povjerovati da nijesi više sa nama. Godinu dana očekujemo da nas iznenadi tvoj osmijeh pun ljubavi i to pline. Da osjetimo beskrajnu ljubav koju si nam pružala i u tom isčekivanju pokušamo da zavaramo bol i tugu za tobom. Da prekinemo ovu bolnu tišinu koja je tvojim iznenadnim odla skom nastala. Neka te anđeli čuvaju.

Ožalošćena porodica ADŽIĆ

Dana 4. oktobra 2022. navršava se godina od kada se upo kojio u gospodu moj brat

ZORAN Milošev ČOLOVIĆ

Dana 1. oktobra u 10 časova, na njegovom grobu uŠipačnu, odaćemo mu zasluženu poštu, i moliti se za pokoj njegove duše.

Dragi brate, tužni smo bez tebe. Željni tvoga vedrog duha, tvoga lica, glasa i pjesme kojom si nas darivao. Nama živima ostaju lijepe uspomene i ponos što smo te imali, a tvojoj plemenitoj duši neka je vječni mir.

Tvoj brat BRANO ČOLOVIĆ sa porodicom

1424

Godina dana je od smrti naše

1436

Tužno sjećanje na našeg voljenog

STEVANA – STEVA VUJANOVIĆA

2. 10. 1992 – 2. 10. 2022.

Nedostaješ kao i prvog dana. Sa nama si svakog dana kroz najljepše uspomene koje si nam ostavio.

TVOJI NAJMILIJI

1458

DRAGINJE JABLAN

Nema poziva, tople riječi i zagrljaja. I kad voljeni nestanu, ljubav neće. Boliš i ne prolaziš.

Tvoji: JADRANKA, LJILJANA i GORDANA sa porodicama 1461

Navršava se četiri godine od smrti našeg dobrog i voljenog

ŠPIRA Vasovog MUDREŠE

Puno je lijepih uspomena da te pamtimo, da o tebi sa ponosom govorimo i da te nikad ne zaboravimo.

Tvoji: supruga LJUBICA, sestra MILEVA, sin MILAN, ćerke JELENA, MIRJANA, LJILJANA, STANKA i DRAGANA sa porodicama 1448