Dnevni list Pobjeda 31.03.2022.

Četvrtak, 31. mart 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20247 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Zlokobne prijetnje Podznjakova Agencija za nacionalnu bezbjednost, prema saznanjima Pobjede, ni nakon pisanja medija o vođi terorističke organizacije zabranjene u Rusiji, ni nakon što je Pobjeda obavijestila o dojavi za bombu u TQ Plazi, nije naložila ozbiljniju provjeru i prikupljanje podataka o Podznjakovu i njegovoj grupi od međunarodnih partnera. Neobjašnjivo je i da su izostale uobičajene provjere preko Interpola, niti je bilo upita za Interpol Ruske Federacije. A da sve bude zastrašujuće: pitanje je da li je Podznjakov uopšte napuštio Crnu Goru STR. 2.

Stanovnici sniježnim smetovima do skoro odsječenog durmitorskog sela Mala Crna Gora pisali predsjedniku države ogorčeni postupkom Vojske

Helikopter dostavio ljekove samo za jednog mještanina STR. 7.

Odlazeća ministarka odbrane već traži drugi posao, a Vlada i MVP je „toplo“ preporučuju D. MALIDŽAN

KAD ANB ZATAJI: Bezbjednosni sektor ignorisao opasnost koja prijeti od vođe ruske terorističke organizacije, lider ,,Muške legije“ objavljuje postove u kojima tvrdi da je u našoj državi

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Injac se prijavila za poziciju u Zagrebu Na društvenim mrežama objavljen je dokument u kojem se navodi da se odlazeća ministarka odbrane Olivera Injac prijavila za novu radnu poziciju – direktora RACVIAC centra u Zagrebu. Za novo radno mjesto Injac, čiji su mandat obilježile brojne afere i skandali, predložila je odlazeća Vlada Zdravka Krivokapića.

Iz Vlade su za portal RTCG kazali da ova kandidatura nema nikakve veze sa mandatom Injac na čelu resora odbrane, imajući u vidu da je već poznato da je predložen mandatar za sastav nove, manjinske vlade. Kandidatura je, kako kažu, zasnovana na ličnim i profesionalnim kvalitetima ministarke Injac i nema nikakve veze sa pozicijom ministra odbrane. Injac je dobila i pismene preporuke od Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

Možda odlazeću ministarku odbrane za novo radno mjesto „preporučuje“ to što je tokom mandata bila akter brojnih afera i što je, prema sopstvenom priznanju, nekoliko puta prekršila Ustav i svojim činjenjem ili nečinjenjem ugrozila kredibilitet naše države kod NATO partnera.

Direktor RACVIAC-a do sada je bio albanski general u penziji Jeronim Bazo, a prema ranijem dogovoru to mjesto u narednom mandatu treba da pripadne Crnoj Gori.

STR. 4.

S. VASILJEVIĆ

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

Društvo crnogorskih novinara dodijelilo svečane nagrade

Đuranović, Krsmanović i Mitrović dobili priznanja za častan rad

STR. 8. i 9.

Zakon ne prepoznaje olakšice za naplatu putarine za spasilačke ekipe i specijalizovane službe - vatrogasce, hitnu pomoć i policiju

Prolaz kroz Sozinu se fakturiše svima STR. 7.

KOMENTAR

Rat bez objave rata i Srpska crkva Piše: prof. dr Dragan VESELINOV

ARHIVA POBJEDE

NE! RATU U UKRAJINI

I sad, zbog Ukrajine, krenuše dva srpska čamca jedan na drugog i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Podgorički mitropolit Joanikije, koji ne zna ili je zaboravio da su ukrajinski monasi odveli mladog princa Rastka Nemanjića na Svetu goru da je vidi – podrži Putina i Kirila u Moskvi. A beogradski patrijarh Porfirije – posla humanitarnu pomoć ukrajinskom mitropolitu, koji stade protiv moskova?! Incident u Srpskoj pravoslavnoj crkvi ukazuje da mitropolit iz Podgorice teško razdvaja kult o svetoj ruskoj bezgrešnosti od stvarnog ruskog interesnog mača i interesa Srbije STR. 9.

2

Politika

Četvrtak, 31. mart 2022.

KAD ANB ZATAJI: Bezbjednosni sektor ignorisao opasnost koja prijeti od vođe ruske terorističke organizacije, lider ,,Muške legije“ objavljuje postove u kojima tvrdi da je u našoj državi PODGORICA – Ruski ekstremista, nacista i rasista Vladislav Podznjakov, čija je organizacija „Muška država“ zabranjena u Rusiji, a od 29. marta proglašena i terorističkom, koji je neometano boravio u Crnoj Gori, uputio je juče preko mreže Telegram zlokobne prijetnje uglednom građanskom aktivisti Aleksandru Saši Zekoviću s porukom: „Sam si sebi potpisao kaznu“.

Zlokobne prijetnje Vladislava Podznjakova Za Moskvu je ,,Muška država“ teroristička organizacija!

Podznjakova je naljutio tekst koji je Pobjeda objavila u utorak sa naslovom - „Prijetnju da će TQ Plaza odletjeti u vazduh poslao Vladislav Podznjakov“ i optužio je Zekovića da je on plasirao tu informaciju.

Da je Vladislav Podznjakov čovjek opasnih namjera, potvrđeno je i zvanično iz Moskve.

Ministarstvo pravde Ruske Federacije upisalo je prije dva dana, 29. marta, udruženje ,,Muška država“ u zvanični spisak ekstremističkih i terorističkih organizacija, objavljeno je na sajtu tog resora a prenose ruski mediji. Navode da je grupa uvrštena na popis organizacija i pojedinaca za koje postoje informacije o njihovoj umiješanosti u ekstremističke aktivnosti ili terorizam.

Odluka Ministarstva pravde je zasnovana na odluci Regionalnog suda u Nižnjem Novgorodu, još iz oktobra 2021.

Prema pisanju ruskih medija, Podznjakov se nije pojavio na ročištu suda jer je napuštio zemlju, a prije toga je izjavio da nema namjeru da se vraća u Rusiju niti da sarađuje sa tužilaštvom Nižnjeg Novgoroda.

PODSTICANJE EKSTREMIZMA

- Zekoviću, tebi se obraćam. Za svoje lažavine, za tvoje lažne dojave o bombama, odgovaraćeš debelo! Sam si sebi potpisao kaznu! Prenesite to ovom ćelavom pe*eru - napisao je on uz link Zekovićevog Tviter profila.

Pobjeda je u utorak objavila da je na mejl kabineta direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića u neđelju stigla prijeteća poruka koju je potpisao Vladislav Podznjakov. U poruci je pisalo da ako sve televizijske stanice u Crnoj Gori ne budu izvješatvale afirmativno o agresiji Rusije na Ukrajinu, TQ Plaza u Budvi biće raznešena. Tvrdio je i da je objekat već miniran.

ANB je Upravu policije o ovom mejlu obavijestila tek u poneđeljak kasno popodne. Specijalni timovi odmah su upućeni u Budvu, TQ Plaza je evakuisana, a pretraga je trajala nekoliko sati i srećom se ispostavilo da je prijetnja bila lažna.

- Podznjakov i njegova grupa imaju cilj da podstiču pravoslavni i desni ekstremizam kroz otvorenu najavu nasilja.

Računaju na prilično prorusko raspoloženje u Crnoj Gori, a žele i da iskoriste napetosti i podjele koje postoje u našem društvu kako bi povećali svoj uticaj – kazao je sinoć Pobjedi Zeković, nakon što je u policiji dao izjavu.

Smatra da Podznjakov i njegovi „ismijavaju crnogorske bezbjednosne službe i u odnosu na njih demonstriraju snagu“.

- To je neprihvatljivo, pa zato očekujem ne samo profesionalno i efikasno postupanje državnih organa povodom moje prijave, već naročito odlučno suprotstavljanje pojedincima i grupama koji nastupaju sa ekstremnih proruskih i prosrpskih pozicija kako bi podrivali ionako oslabljenu vladavinu

KAO DA JE U CRNOJ GORI: Podznjakov u Perastu i kod frizera u Podgorici

prava i demokratiju u Crnoj Gori – istakao je Zeković, koji je i organizacioni koordinator Građanske inicijative „21. maj“.

Kaže da je razgovarao sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom koji je od njega tražio da odmah dođe u Centar bezbjednosti Podgorica, prijavi slučaj i da izjavu.

- To sam i učinio. Podnio sam prijavu i ukazao na činjenicu da u odnosu na samo dvije od ukupno četiri objave na tom profilu na Telegramu je napisano blizu 900 komentara – rekao je Zeković.

U okolini mjesta gdje stanuje, kako kaže, već je vidljivo prisustvo uniformisane i policije u civilu. To je prihvatio i postupaće, ističe, po svim instrukcijama policijskih službenika.

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin rekao je sinoć Pobjedi da će „u odnosu na Zekovića biti preduzete operativno-preventivne mjere, prvenstveno u odnosu na mjesto stanovanja, a po potrebi i kretanja“.

- Policija postupa po prijavi gospodina Zekovića, te će se u tom smislu utvrđivati činjenice i okolnosti koje su predmet prijave i biće inicirano vršenje procjene njegove ugroženosti – kazao je Brđanin.

PORUKE

Dio javnosti burno je reagovao na prijeteće poruke Zekoviću i zahtijevao hitnu reakciju službi bezbjednosti.

Koordinator GI „21. maj“ Ljubo Filipović poručio je „da je Crna Gora postala utočište bjelosvjetskim ekstremistima koji

sada čine život naših aktivista, poput Aleksandra Zekovića, nesigurnim“.

- Bravo za ANB i policiju koji su Podznjakovu omogućili da se iz Podgorice iživljava nad našim ljudima – napisao je on na Tviteru.

Oglasili su se i iz najjače opozicione stranke – Demokratske partije socijalista s ocjenom da su „ovakve prijetnje posljedica društveno-političkog ambijenta prisutnog u našoj državi od promjene vlasti“.

- Ali i kontinuiranog stvaranja institucionalnog haosa koji se, nažalost, najviše primjećuje u sektoru bezbjednosti – istakli su oni.

Iz Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava, gdje je Zeković generalni sekretar, upozorili su da „ovaj slučaj pokazuje koje sve opasnosti prijete aktivistima iz civilnog sektora i svim slobodnim građanima Crne Gore, koji javno izražavaju podršku vrijednostima i principima demokratskog i otvorenog društva“. Pozvali su MUP i Upravu policije da zaštite Zekovića.

,,POZDRAVI“

Iako je crnogorska policija zvanično saopštila građanskom aktivisti Aleksandru Zekoviću da je Vladisalv Podznjakov napuštio Crnu Goru preko graničnog prijelaza Božaj 4. februara ove godine, vođa terorističke organizacije ,,Muška država“ je na mreži Telegram nastavio da objavljuje postove – kao da nije izlazio iz zemlje.

Podznjakov postove o Crnoj

Gori objavljuje pod pseudonimom Skvirtoslav Pustakov, mada je i nakon letimičnog pregleda fotografija jasno da je riječ o lideru ,,Muške države“, alijas ,,Muške legije“.

Fotografije koje objavljuje izazivaju sumnju da se Podznjakov i danas nalazi u Crnoj Gori.

Tako u objavi od 6. februara, dva dana nakon što je crnogorska policija objavila da je napuštio Crnu Goru, Pustakov alijas Podznjakov svojim pratiocima govori o običnom životu u Podgorici. Uz tekst o cijeni namirnica objavio je sliku suhomesnatih proizvoda i sira kupljenih u jednom trgovinskom lancu. Još je i priložio račun, uz tvrdnju da sve to košta nekih 1950 rubalja kada se preračuna iz eura.

- Ne znam je li to skuplje nego u Ruskoj Federaciji jer tamo ne živim već tri godine – kaže Podznjakov, naglašavajući da će svakog dana imati neku objavu o životu u Crnoj Gori.

Pa tako 7. februara objašnjava cijene nekretnina u Crnoj Gori, uz ponovnu objavu slike novog bloka zgrada preko puta Mal of Montenegra u blizini Siti kvarta. Podznjakov inače smatra Podgoricu ,,dosadnim gradom“, a kaže da se jednosoban stan može naći po cijeni od 55 hiljada eura.

Već sljedećeg dana je na Crnogorskom primorju i objavljuje slike sa Svetog Stefana.

Budva mu je prirasla srcu jer je tokom boravka vidio svoje zemljake.

- Budva je najruskiji grad u Crnoj Gori. Puno je ruskih ljudi

i ovdje oligarsi imaju mnogo imovine i biznisa. Ali se ovdje skriva i mnogo prestupnika iz Rusije - analizira Podznjakov.

Narednog dana, 10. februara se obreo u Perastu koji je, po njemu ,,najljepši grad“.

Tokom februarskih postova Podznjakov upadljivo izbjegava da se bavi politikom, ne pominje rat u Ukrajini, valjda da bi sačuvao svoj nik ,,Skvirtoslav Pustakov“.

I tokom marta nastavlja sa objavama, čak se fotografisao kod jednog podgoričkog frizera i ponosno objavio dvije slike.

Da li je ovaj serijal tekstova i fotografija pouzdan dokaz da Vladislav Podznjakov nije napuštio Crnu Goru, iako to tvrde iz crnogorskog bezbjednosnog sektora?

Ne mora da znači: postoji mogućnost da je Podznjakov, nakon što se digla bura u javnosti, svjesno kamuflirao svoje tragove i da je ranije urađene fotografije objavljivao na svom alijas profilu kako bi stvorio privid da je i dalje u našoj državi.

KOLAPS ANB-A

No, ako se i ne nalazi u Crnoj Gori, izgleda da je dobro obaviješten i prijetnja Zekoviću ukazuje da je spreman za brzu akciju...

Za razliku od ključne institucije koja je zadužena da brine o državnoj sigurnosti – Agencije za nacionalnu bezbjednost. ,,Slučaj Podznjakov“ krunski je dokaz da vrh ANB-a ne prepoznaje, ili ne želi da prepozna, opasnost po crnogorske nacio-

Građanski protest ispred zgrada MUP-a i ANB-a Grupa građana sinoć je u Podgorici spontano organizovala protest zbog opasnih prijetnji koje je Vladislav Podznjakov uputio uglednom crnogorskom građanskom aktivisti – a ključna poruka je bila – svi smo mi Saša Zeković.

Sa transparentima su se okupili ispred zgrade MUP-a gdje su uputili poruke čelnicima bezbjednosnog sektora – odlazećem potpredsjedniku Vlade i koordinatoru službi bezbjednosti Dritanu Abazoviću, odlazećem ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, direktoru Uprave policije Zoranu

Brđaninu i direktoru ANB Dejanu Vukšiću.

Odatle su prošetali i do zgrade ANB, gdje su, pored ostalog, poručili – „ANB je KGB“.

Građankama i građanima niko se nije obratio, a protest su obezbjeđivale desetine policajaca.

Na transparentima je pisalo i „Dritane, spavaš li?“, „Dritane, nijesmo relaksirani“, „Spava li ruka pravde“, „Medoks, shvati ovo zdravo za gotovo“…

Zeković se, pošto je dao izjavu u policiji, pridružio protestu i zahvalio na podršci, uz poruku da borba za pravednije društvo ne smije biti spriječena.

OGORčENJE ZBOG ćUTANJA: Protest građana ispred zgrade ANB-a

nalne interese.

Teško je objašnjivo da nakon medijskih objava da se ruski ekstremista Podznjakov nalazi u Crnoj Gori; čak i nakon prijave Aleksandra Zekovića nije ,,na noge digao“ bezbjednosni sektor.

Naprotiv: potraga za ruskim ekstremistom prepuštena je - stanici policije za javni red i mir u Centru bezbjednosti Podgorica.

Agencija za nacionalnu bezbjednost, prema saznanjima Pobjede, nije naložila ozbiljniju provjeru i prikupljanje podataka o Podznjakovu i njegovoj grupi od međunarodnih partnera. Čak i letimičnim pregledom pisanja medija, bilo je jasno da nije riječ o pukom egzibicionisti, već o čovjeku koji predvodi poveću grupu ruskih ekstremnih desničara i rasista.

Neobjašnjivo je i da su izostale uobičajene provjere preko Interpola, ustanovljavanje da li se Podznjakov traži na međunarodnom nivou, niti je bilo upita Interpolu Ruske Federacije.

Interesantno: osim ANB-a i cjelokupnog bezbjednosnog sektora, nije reagovalo ni Osnovno tužilaštvo: po prijavi Aleksandra Zekovića osnovna tužiteljka Maja Janković je kategorično odgovorila da - ,,neće preduzimati krivično gonjenje bilo kojeg lica koje se goni po službenoj dužnosti“...

Koji dan kasnije: direktoru ANB-a stigla je dojava o bombi ispod koje je potpisan Podznjakov, s porukom da će biti aktivirana ukoliko TV stanice ne počnu da afirmativno pišu o Putinovoj specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini. Vukšić, ni bilo ko iz ANB-a, nije reagovao.

Srećom, dojava je bila lažna.

Podznjakov je i juče bio u akciji. Sada prijeti ,,zasluženom kaznom“ Saši Zekoviću. Osim akcije vrha Uprave policije, iz Agencije za nacionalnu bezbjednost opet – nema reakcija.

Da li možda vjeruju da će i ova objava biti lažna? Ili prosto - što bi bilo zastrašujuće – nema političke volje ni brige o zaštiti crnogorskih nacionalnih interesa...

Kaćuša KRSMANOVIĆ Draško ĐURANOVIĆ

Politika

Četvrtak, 31. mart 2022.

Novi ministar pravde biće najvjerovatnije iz SNP-a i moraće da ima jasan stav o genocidu u Srebrenici

Danas sjednica Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu

Neće biti novih ,,leposavića“ u vladi

PODGORICA - Budući ministar pravde u manjinskoj vladi mandatara Dritana Abazovića imaće obavezu da se prvog radnog dana po stupanju na dužnost jasno opredijeli o genocidu u Srebrenici, a potom i da 11. jula zajedno sa premijerom posjeti Memorijalni centar u Potočarima i pokloni žrtvama, saznaje Pobjeda.

Više izvora Pobjede saopštilo je da su ta dva uslova među ključnim koje bi budući ministar pravde trebalo da zadovolji.

– Nećemo dozvoliti nove ,,leposaviće“ u vladi. Svi ministri moraju da poštuju prozapadni i proevropski kurs vlade – saopštio je izvor Pobjede, podsjećajući da je negiranje genocida od strane Leposavića bio uvod u pad Krivokapićeve vlade.

Po podjeli koja je dogovorena među potpisnicima Memoranduma, a koja još nije konačna jer još nije poznato koje stranke će sačinjavati vladu, funkcija ministra pravde bi trebalo da pripadne Socijalističkoj narodnoj partiji, a kao kandidat se pominjao advokat Marko Kovač. Socijalističkoj narodnoj partiji bi po trenutnom planu pripalo čak šest resora, što je izazvao strah kod opozicije od dominantnog uticaja te partije u vladi.

Iz SNP-a su ranije saopštili da su svi njihovi kandidati za ministre poznati, ali nijesu htjeli da ih javno saopštavaju, niti koji bi im resori pripali.

SNP nikada javno nije osudila genocid u Srebrenici, niti je potpisala sporazum koji tretira to pitanje. Takođe, nije osudila PODGORICA - Opštinski odbor DPS Kotor zvanično je juče zatražio da, kako su kazali, odmetnuti odbornici, Dejan Ognjanović, Milica Ljutić i Mladen Donković, koji sjede u kotorskoj skupštini zahvaljujući povjerenju DPS-a i građana koji su ih birali, vrate mandat partiji koja je uvijek čuvala interese Kotora i države Crne Gore.

Oni su podsjetili da su odbornici Ognjanović, Ljutić i Donković, protivno stavu partije, ali i onim odbornicima koji su Vladimira Jokića postavili za predsjednika Opštine, udarili šamar demokratiji, interesima grada, ali i države, omogućivši neželjenom predsjedniku i njegovoj partiji povratak u politički život iz koga ga je isključio prije svega nesavjestan rad, a zatim i svi politički saveznici, kao i neistomišljenici.

U pismu upućenom Dejanu Ognjanoviću, Milici Ljutić i Mladenu Donkoviću se od njih zahtijeva da zbog nanijete štete i zloupotrebe funkcije

Novi ministar pravde će morati imati jasan stav o Srebrenici

Po podjeli koja je dogovorena među potpisnicima Memoranduma, a koja još nije konačna jer još nije poznato koje stranke će sačinjavati vladu, funkcija ministra pravde bi trebalo da pripadne Socijalističkoj narodnoj partiji, a kao kandidat se pominjao advokat Marko Kovač rusku agresiju na Ukrajinu što su osnovni principi svake prozapadne i proevropske vlade a što se očekuje od Jokovićeve partije.

U opoziciji predvođenoj DPSom, SDP-om i SD-om, upravo strahuju od kadrova SNP-a na osjetljivim funkcijama imajući u vidu njihovu tradicionalnu ideološku profilaciju koja je bliska Rusiji i Vučićevom režimu.

Izvori Pobjede ukazuju i da će na Predsjedištvu DPS-a biti analiziran svaki prijedlog za ministre i da neće dati zeleno svjetlo za proruske i procrkvene kadrove.

Mandatar Abazović kazao je da je Crna Gora, nakon lokalnih izbora, bliža formiranju manjinske vlade.

– Vjerujem da je situacija sada mnogo jasnija. Ako neko ne želi manjinsku, evropsku vladu - idemo na izbore. Mi smo spremni – poručuje Abazović.

Na pitanje kada se može očekivati da predstavi sastav vlade, te da li u njoj definitivno neće biti mjesta za Socijaldemokratsku partiju i Socijaldemokrate, Abazović navodi da će obaviti još jednu seriju raz-

3

govora nakon lokalnih izbora, ali da ne bi išao sistemom bilo kakvog isključivanja.

– One stranke koje su potpisnice Memoranduma biće okosnice te vlade. Da li se tome još neko može pridružiti -lično nemam ništa protiv, ali moraju da znaju da time ne mogu da trguju ili se pravdaju velikim patriotizmom. Vidjećemo tokom ove sedmice ko će biti u vladi. Očekujem da konačno dobijemo novu vladu, jer je ova situacija neodrživa – poručio je Abazović.

N. Z.

Opštinski odbor DPS Kotor uputio pismo „preletačima“

Neizvjesno hoće li Krivokapić uvesti sankcije Rusiji

PODGORICA - Sjednica Vlade Crne Gore u tehničkom mandatu na kojoj će se raspravljati o uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji biće održana danas, ali je i dalje neizvjesno da li će i u kom obimu ta odluka biti donešena, saznaje Pobjeda.

Dva izvora Pobjede iz Vlade su saopštila da odlazeći premijer Zdravko Krivokapić kao i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović insistiraju da bude donešena informacija po kojoj će Ministarstvo vanjskih poslova biti zaduženo da sprovede sankcije.

Protiv te odluke su Dritan Abazović, Sergej Sekulović i Đorđe Radulović koji tvrde da je riječ o nezakonitom načinu uvođenja sankcija, jer MVP nije nadležno za većinu pitanja.

Do ponovne rasprave je došlo na Komisiji za ekonomsku politiku i finansijski sistem u utorak gdje je Milatović insistirao da se sankcije uvedu na način na koji traži premijer Krivokapić.

Isti izvor tvrdi da je Milatović na sjednici pitao zar se moraju uvoditi sankcije, odnosno da li mora Vlada donijeti odluku, zalažući se da organi, svaki posebno, sprovode restriktivne mjere.

– Očigledno je da se radi o opstrukciji premijera kojom nastoji da se obesmisle sankcije i ispunjavanje međunarodnih obaveza – rekao je izvor Pobjede, koji je dodao da je predstavnik Ministarstva zdravlja Veljo Čađenović čak kazao da ne treba uvoditi sankcije ,,jer EU nije ništa uradila za Crnu Goru“.

Vlada bi, shodno Zakonu o restriktivnim mjerama, trebalo prvo da donese odluku kojom prihvata odluke Evropske unije o restriktivnim mjerama prema Rusiji.

Umjesto toga, premijer insistira da njegov kabinet usvoji Informaciju o krizi u Ukrajini, na osnovu koje se Ministarstvo vanjskih poslova zadužuje da u skladu sa ostalim državnim resorima sprovodi odluke o sankcijama.

Takođe, istim dokumentom predlaže se da Vlada formira koordinaciono tijelo povodom krize u Ukrajini koje bi pratilo i koordiniralo sprovođenje tih mjera.

Vlada je na sjednici 17. marta razmatrala prijedlog zaključaka kojima je trebalo da se podrže sankcije Rusiji, ali je ona prekinuta nakon svađe premijera Zdravka Krivokapića i ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića. N. Z.

Sjednica Vlade

Koalicija „Za novi početak“ traži novo glasanje na jednom biračkom mjestu u Ulcinju

da je jedan listić Odmetnuti odbornici Tvrde prihvaćen kao važeći iako su zaokružene dvije liste da vrate mandate

Dejan Ognjanović

Milica Ljutić

odbornika ličnom odlukom, vrate mandate koje su dobili sa DPS liste i da tako učine jedini moralno i politički odgovoran čin i time zaustave svoju ličnu degradaciju.

Podsjetili su da su suprotno stavu Kluba odbornika DPS-a, odmetnuti odbornici, zauzeli

Mladen Donković

drugačiji stav na VIII sjednici Skupštine opštine Kotor, održanoj 24. marta 2022. godine.

Time su, kako kažu, nanijeli nesagledivu štetu politici stranke i zloupotrijebili povjerenje birača Kotora, a naročito birača DPS-a, i time ostvarili političku korist drugim stran-

kama, odgovornim za dugogodišnju blokadu i zloupotrebu institucija grada.

- Opštinski odbor DPS Kotor je stava da, s obzirom na to da su Dejan Ognjanović, Milica Ljutić i Mladen Donković svojim izdajničkim postupanjem odborničke mandate i sebe lično kompromitovali, a da prije toga nikome nijesu bilo kojim postupkom najavili takav čin, i to ne samo na partijskom nego i prijateljskom nivou, kolegama sa kojima su do tada dijelili iste političke svjetonazore, ukoliko ne vrate svoje mandate odbjegli odbornici će suočiti sa krivičnim prijavama, ali i osudom svih Kotorana i Kotoranki, koji znaju što je ljudska čast i politički moral – zaključuje se u saopštenju.

R. P.

PODGORICA - Koalicija „Za novi početak“ nakon uvida u izborni materijal juče je Opštinskoj izbornoj komisiji Ulcinj uputila prigovor na rad biračkog odbora na biračkom mjestu 5 (Druga mjesna zajednica).

U prigovoru se tvrdi da je na tom biračkom mjestu jedan glasački listić prihvaćen kao važeći, iako su bile zaokružene dvije liste, te da je jedno lice glasalo dva puta.

Pritom je, dodaje se, u biračkoj kutiji nađeno više listića od broja glasača koji su zvanično glasali.

O zahtjevu da se glasanje ponovi na tom biračkom mjestu u restoranu „Palma“ OIK će odlučiti u roku od 24 časa.

Na ovom biračkom mjestu upisano je 772 birača, od kojih je u nedjelju glasalo 447.

Predsjednik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka kazao je juče da Ura i Demokrate traže ponovno prebrojavanje glasova u Ulcinju čime žele da promijene izbornu volju građana.

- Izborna komisija je preokupirana zahtjevima za uvid u dokumentaciju, uvid u biračke spiskove. Dva-tri dana se time bavimo i gledamo kako probaju da eventualno ponavljaju glasanje na nekom biračkom mjestu kako bi još jednim podizanjem tenzija postigli da uzmu još jedan mandat – rekao je Zenka za portal Antena M. Naveo je i da stranka koju predvodi treba koliko je danas da formira koaliciju sa Forcom i Demokratskom partijom socijalista sa kojom su već počeli neformalne razgovore. R. P.

4

Politika

Četvrtak, 31. mart 2022.

Odlazeća ministarka odbrane već traži drugi posao, a Vlada i MVP je „toplo“ preporučuju PODGORICA – Na društvenim mrežama objavljen je dokument u kojem se navodi da se odlazeća ministarka odbrane Olivera Injac prijavila za novu radnu poziciju – direktora RACVIAC centra u Zagrebu. Za novo radno mjesto Injac, čiji su mandat obilježile brojne afere i skandali, predložila je odlazeća Vlada Zdravka Krivokapića.

Iz Vlade su za portal RTCG kazali da ova kandidatura nema nikakve veze sa mandatom Injac na čelu resora odbrane, imajući u vidu da je već poznato da je predložen mandatar za sastav nove, manjinske vlade.

Kandidatura je, kako kažu, zasnovana na ličnim i profesionalnim kvalitetima ministarke Injac i nema nikakve veze sa pozicijom ministra odbrane.

Injac je dobila i pismene preporuke od Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

- Ministarstvo ima dodatnu čast da zatraži ljubaznu asistenciju

Najviše spornih promjena bilo je upravo u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu koji je centar za prikupljanje i razmjenu svih klasifikovanih podataka saradnje sa NATO, počev od organizacije vojnih vježbi do praćenja kretanja brodova i podmornica kroz crnogorske teritorijalne vode

Injac se prijavila za poziciju u Zagrebu Možda odlazeću ministarku odbrane Oliveru Injac za novo radno mjesto „preporučuje“ to što je tokom mandata bila akter brojnih afera i što je, prema sopstvenom priznanju, nekoliko puta prekršila Ustav i svojim činjenjem ili nečinjenjem ugrozila kredibilitet naše države kod NATO partnera

RACVIAC u prosljeđivanju gore navedenih informacija i CV-a gospođe Injac gospođi Irini Zidaru – navodi se u dokumentu Ministarstva vanjskih poslova koji je navodno zaveden juče.

Centar za bezbjednosnu saradnju Savjeta Evrope (RACVIAC), kako se navodi na njihovom sajtu, promoviše mir i stabilnost u regionu Jugoistočne Evrope i doprinosi podizanju institucionalnih kapaciteta zemalja u suočavanju sa savremenim bezbjednosnim izazovima, povećavajući njihove sposobnosti upravljanja i podržavajući ih da efektivno sprovode i ispunjavaju svoje obaveze i obaveze koje proizilaze iz bezbjednosnih agendi EU i evroatlantskih zemalja.

Direktor RACVIAC-a do sada je bio albanski general u penziji Jeronim Bazo, a prema ranijem dogovoru to mjesto u narednom mandatu treba da pripadne Crnoj Gori.

Možda odlazeću ministarku odbrane Oliveru Injac za novo radno mjesto „preporučuje“ to što je tokom mandata bi-

Predsjednik SNP-a kaže da razgovori o manjinskoj vladi još nijesu završeni

Joković: Nemam informaciju da SD i SDP ulaze u vladu

Vladimir Joković

PODGORICA - Predsjednik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković rekao je za Portal RTCG da nemaju informaciju da je mandatar Dritan Abazović odlučio da kao članove nove vlade predloži i predstavnike Socijaldemokratske partije i Socijaldemokrata.

Joković je podsjetio da SNP ima odluku Glavnog odbora i jasan stav da SDP i SD ne mogu biti dio manjinske vlade.

– Razgovori što se tiče SNP-a nijesu završeni. Mi nemamo informacije da je mandatar odlučio da uključi SD i SDP. On je izjavio da

to priželjkuje, ali mi imamo naše jasne stavove – kazao je Joković.

On je izrazio očekivanje da će epilog biti uskoro poznat.

– Previše je vremena prošlo, treba sve završiti ili konstatovati da se ništa ne može završiti – zaključio je Joković.

Za dva dana mjesec je od kada je predsjednik države Milo Đukanović dao mandat lideru Građanskog pokreta Ura Dritanu Abazoviću da sastavi novu vladu.

Iako je mandatar više puta najavljivao da će to učiniti u što kraćem roku, još je neizvjesno kada će se to desiti.

R. P.

Olivera Injac

la akter brojnih afera i što je, prema sopstvenom priznanju, nekoliko puta prekršila Ustav i svojim činjenjem ili nečinjenjem ugrozila kredibilitet naše države kod NATO partnera.

Podsjetimo, protiv ministarke odbrane Injac krivične prijave podnio je nekadašnji direktor Direktorata za ljudske resurse Ministarstva odbrane Mihailo Volkov.

Naš list je pisao o postavljenjima u Ministarstvu odbrane koja su bila nezakonita ili posljedica tendenciozne i netačne procjene ministarke Injac.

Tako je potpukovnik Veljko

Mališić, kao aktivni oficir Vojske Crne Gore, bio imenovan za državnog sekretara, bez prethodne odluke Savjeta za odbranu koji, po zakonima i Ustavu, jedini može da odlučuje o raspoređivanju oficira.

Nakon pisanja Pobjede, Mališić je sam podnio ostavku i raspoređen je na drugo mjesto. Dodajmo tu i aferu ,,kadet“ zbog kojih je Specijalno državno tužilaštvo za organizovani kriminal formiralo predmet zbog zloupotrebe položaja i koruptivnih radnji u postupanju Ministarstva odbrane prilikom izbora kadeta za vazduhoplovnu akademiju u Grčkoj. SDT zahtijevalo je od Skupštine Crne Gore zahtjev za skidanje imuniteta ministarki odbrane radi vođenja krivičnog postupka za zloupotrebu položaja.

Najviše spornih promjena bilo je upravo u Obavještajnobezbjednosnom direktoratu koji je centar za prikupljanje i razmjenu svih klasifikovanih podataka saradnje sa NATO, počev od organizacije vojnih vježbi do praćenja kretanja brodova i podmornica kroz crnogorske teritorijalne vode.

Niz afera u Ministarstvu odbrane, iz dana u dan urušavalo je ugled i integritet crnogorske civilne, ali i vojne bezbjednosti jer je postalo izvjesno da određeni klasifikovani podaci odlaze van Crne Gore – u pravcu Istoka.

To je izazvalo veliko podozrenje crnogorskih partnera iz NATO pa je Ministarstvo odbrane bilo predmet vanredne inspekcije obavještajnih eksperata iz sektora bezbjednosti (NOS) zbog ,,curenja tajnih podataka“. Z. DARMANOVIĆ

Zasijedalo Predsjedništvo Socijaldemokratske partije Crne Gore

SDP: Nova vlada mora imati evropsku i evroatlantsku orijentaciju PODGORICA - Predsjedništvo Socijaldemokratske partije ocijenilo je da odlazeća parlamentarna većina blokadom Skupštine i Vlade stvara potpunu institucionalnu paralizu i doprinosi produbljivanju ekonomske i socijalne krize. Iz SDP-a ističu da nova vlada mora imati jasnu i nedvosmislenu evropsku i evroatlantsku orijentaciju.

- Vlada koja je u tehničkom mandatu dominantno funkcioniše kao servis svojim članovima za formiranje političke partije i nastupajuće izborne kampanje, dok institucionalnom blokadom rada čini ozbiljnu štetu građanima i privredi, našem međunarodnom ugledu i unutrašnjoj stabilnosti. Crna Gora je jedina država koja nije donijela niti jednu antikriznu mjeru i na taj način pomogla svojim građanima i privredi u uslovima duboke ekonomskosocijalne krize dominantno

uzrokovane globalnim dešavanjima – istakli su iz SDP-a.

Prema njihovim riječima, blokada Skupštine Crne Gore od strane dijela dosadašnje većine nezabilježena je u demokratskoj praksi i zajedno sa, dodaju, blokadom izvršne vlasti ima za cilj da potpuno parališe funkcionisanje države i njenih institucija.

- Predsjedništvo SDP-a ostaje pri stavu da su, nakon smjene loše Vlade koja je došla na talasu kleronacionalizma i time služila tuđim interesima, izbori demokratsko i najčistije rješenje. Uvažavajući dosadašnje razgovore oko manjinske vlade koja bi odblokirala ključne institucije i proces EU integracija, kao i pripremila ambijent za izbore, ostajemo pri stavu da ona ima smisla i može imati podršku samo na onim principima koje su potpisali 40 poslanika, a podržali svi proevropski politički subjekti – naglašavaju oni.

Nova vlada, ističu iz SDP-a,

mora imati jasnu i nedvosmislenu evropsku i euroatlantsku orijentaciju imajući u vidu da, posebno u aktuelnom globalnom političkom i bezbjednosnom ambijentu, ne smije, smatraju oni, biti bilo kakvog kompromisa sa strateškim pravcima državne politike.

– SDP će se, kao i do sada, u susret razrješenju tekuće političke i institucionalne krize, rukovoditi isključivo svojim političkim, vrednosnim i pro-

gramskim principima, koji su crnogorskoj javnosti dobro poznati, a koji su ugrađeni u temelje državne evropske i euroatlantske politike. Složenost situacije u kojoj se Crna Gora nalazi i potreba odgovornog odnosa prema građanima zahtijeva da se više ne troši dragocjeno vrijeme i da se pronađe demokratsko rješenje, u cilju deblokade političkog sistema i državnih institucija – zaključuju iz SDP-a.

R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 31. mart 2022.

Dogovor ministara finansija i poljoprivrede sa stočarima To su privremene mjere koje će stupiti na snagu 1. aprila i ne moraju ići na Skupštinu, jer može da ih donese Vlada, bez mijenjanja zakona na prvoj narednoj sjednici, rekao je Pobjedi predstavnik Udruženja stočara Vlado Lakić

Ukidaju PDV na mlijeko i stočnu hranu

PODGORICA - Vlada će razmotriti uvođenje nulte poreske stope na upakovanu koncentrovanu stočnu hranu, kukuruz i pšenicu za stočnu hranu kao i za pasterizovano dnevno mlijeko, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede nakon jučerašnjeg sastanka ministara poljoprivrede i finansija Aleksandra Stijovića i Milojka Spajića sa predstavnicima Udruženja stočara.

Predstavnik Udruženja stočara Vlado Lakić rekao je Pobjedi da su ga uvjerili da će te privremene mjere stupiti na snagu od 1. aprila i da će važiti četiri mjeseca. On tvrdi da se za njih neće morati čekati odobrenje parlamenta i da su im kazali da će ih Vlada usvo-

Stijović sa predstavnicima Udruženja stočara

jiti na prvoj narednoj sjednici.

Iz Vlade nijesu precizirali da li će im za te mjere biti potrebna odluka parlamenta.

Brašno iz Bugarske stiglo, Stijović očekuje i iz Srbije Stijović je kazao da će danas Vlada Srbije ukinuti zabranu izvoza brašna Crnoj Gori.

- Vjerujem da će tako i biti, ali naša je obaveza da imamo alternativno rješenje – rekao je Stijović i dodao da je Bugarska ponudila ozbiljne količine brašna, žitarica i stočne hrane, te da je nekoliko šlepera već došlo u zemlju.

Odluka odbora Regulatorne agencije za energetiku

Rapaksu licenca za veletrgovinu gorivom

PODGORICA - Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) izdala je nikšićkoj firmi Rapaks, registrovanoj za proizvodnju i spoljnu trgovinu, licencu za trgovinu na veliko naftnim derivatima.

Osnivač Rapaxa je Ivan Ivanović (45), a izvršna direktorka od septembra prošle godine je Andrijana Karadžić. Ivanović je suvlasnik u kompaniji Kom-fo, registrovanoj za posredovanje u prodaji raznih proizvoda i izvršni direktor u kompaniji za recikliranje otpada Recycling court.

Odbor REGAGEN-a je odluku o izdavanju licence kompaniji Rapaks, rješavajući po njenom zahtjevu, donio na sjednici u poneđeljak. Licenca se izdaje na period od 18. maja ove do 17. maja 2032. godine.

R.E.

- Stijović i Spajić su na sastanku sa proizvođačima iznijeli prijedlog mjera, koje bi po usvajanju bile usmjerene na podršku proizvođačima i prerađivačima mlijeka i prevazilaženju problema nastalih zbog situacije na tržištu poljoprivrednih inputa – navodi se u saopštenju.

Stijović je juče nakon sastanka sa farmerima potvrdio da je dogovoreno ukidanje PDV na koncentrovanu stočnu hranu, kao i na žitarice koje se koriste kao stočna hrana, te na pasterizovano mlijeko.

- Tako će mljekari i prerađivačima mlijeka da stvore prostor od tri-četiri centa kako bi mogli da podignu otkupnu cijenu proizvođačima - rekao je Stijović.

Kazao je da će te mjere uskoro biti pripremljene kako bi ih Vlada usvojila, ali nije mogao da precizira da li će za njihovu primjenu biti neophodna i podrška Skupštine.

Stijović je pojasnio da povećanje otkupne cijene mlijeka ne znači i povećanje cijene u marketima.

Stočari su tražili da se ukupna

Podrška za svinje 150 eura Stijović je, kako se navodi u saopštenju, naglasio da će u cilju podrške svinjarskom sektoru, koji je jedan od najpogođenijih, registrovani proizvođači svinjskog mesa, pored osnovne premije od 100 eura, dobiti dodatnu podršku od po 50 eura po nazimici. Navodi se da su sagovornici razgovarali i o ostalim vidovima podrške i dinamici implementacije kroz Agrobudžet i mjerama za dalje očuvanje i unapređenje poljoprivrednog sektora.

otkupna cijena poveća na 70 centi, zbog novog rasta cijena stočne hrane i drugih inputa u proizvodnji.

Predstavnik stočara Vlado Lakić tvrdi da je dobio uvjeravanje da će ove privremene mjere stupiti na snagu od 1. aprila i da će važiti četiri mjeseca.

- Ovo su privremene odluke koje ne moraju ići na Skupštinu, može da ih donese Vlada, bez mijenjanja zakona na prvoj narednoj sjednici – kazao je Lakić Pobjedi i dodao da je od predstavnika Vlade dobio informaciju da se ove mjere mogu produžiti.

Lakić ističe da će nastaviti prekid isporuke mlijeka, dok se ne dogovore sa mljekarama. On očekuje da će im se u obustavi isporuke pridružiti i drugi farmeri.

- Sad smo na pola puta i na potezu su mljekare, kako bi sa nama podijelile zaradu od povećanja cijene mliječnih proizvoda, koju su predvidjeli od deset odsto, a ne da oni uzmu 80, a nama daju 20 odsto – kazao je Lakić i dodao da nije prihvaćen zahtjev stočara za ukidanje PDVa na uvoz junica.

S. P.

5

Iz Ministarstva finansija najavili nastavak reprograma

Bojana Bajić

Poreski dug 550 miliona

PODGORICA - Ukupan poreski dug u Crnoj Gori je 550 miliona eura, kazala je Bojana Bajić iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

- Postoji plan kako da se olakša poreskim obveznicima da izmire taj poreski dug. Dužnicima ćemo ponuditi da ga izmire kroz reprogram – rekla je Bajić RTCG. Ona je najavila da će crnu listu poreskih dužnika Uprava prihoda i carina objaviti krajem ove sedmice. Ta lista, inače, nije objavljivana prošle godine.

Bajić je saopštila i da je preko 80 odsto poreskih obveznika, odnosno 27 hiljada, u sistemu elektronske fiskalizacije, od kojih 3,7 hiljada fizičkih lica.

-To ne znači da oni uredno izmiruju obaveze. Elektronska fiskalizacija je evidencija prometa i mi znamo koliki im je promet evidentiran - navela je Bajić i naglasila da sada imaju bolju evidenciju PDV prometa, ali i bolju naplatu.

-Ovo je proces, ovo se ne može završiti u jednom trenutku - poručila je Bajić i podsjetila da su kazne stroge i za preduzeća se kreću do 40 hiljada eura. R. E.

Vazduhoplovni analitičar komentarisao poslovni rezultat crnogorske avio-kompanije

Šćuric: To Montenegro za poslovanje potrošio 16,4 miliona PODGORICA - Ukoliko je gubitak To Montenegra 5,4 miliona eura, to znači da je kompanija za pola godine, koliko je lani poslovala, potrošila 16,4 miliona eura što je jako mnogo, ocijenio je vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric.

Komentarišući pisanje Pobjede, Šćuric je kazao da je gubitak ostvaren uprkos tome što je Vlada dala novoj avio-kompaniji 30 miliona eura.

- Vlada je u tom novcu dala 19 miliona eura za dva aviona, a 11 miliona je, očito, potrošeno za poslovanje. Mnogo, jako mnogo - naveo je Šćuric.

ZavRšni Račun danaS

Pobjeda je u utorak objavila da je državna avio-kompanija završila prošlu godinu sa 5,4 miliona eura minusa, pozivajući se na izvore iz To Montenegra.

Očekuje se da To Montenegro danas dostavi Upravi prihoda i carina završni račun i finansij-

Alen Šćuric

ske izvještaje za prošlu godinu, koji će potpisati odlazeći izvršni direktor Predrag Todorović, kojem će danas biti posljednji radni dan u kompaniji.

Izvještaji će pokazati šta je izazvalo toliki gubitak nove aviokompanije, koji se duplirao u odnosu na treći kvartal kada je iznosio 2,6 miliona eura. Kako je Pobjeda već pisala, visokim troškovima doprinijelo je

iznajmljivanje aviona, održavanje flote, angažovanje brojnih konsultanata, među kojima je njemačka Lufthansa, te visoke zarade zaposlenih. Samo je Todorović firmu za pola godine koštao 59.400 eura neto, a on očekuje da mu se do sjutra isplati još 60.000 eura bonusa na koje je stekao pravo ugovorom. Ugovor koji je imao nije vezao bonuse za uspješnost

poslovanja firme, pa će Todorović i pored višemilionskog gubitka koji ostavlja iza sebe primiti bonuse.

Malo lEtova

Komentarišući plan letjenja To Montenegra, Šćuric je juče kazao da će imati samo 27 sedmičnih letova početkom aprila.

- Nedostatno za utilizaciju jednog aviona, a kamoli dva.

Krajem mjeseca kompanija će imati 34 leta, a ukupno samo sedam linija. Puno, premalo istakao je Šćuric.

To Montenegro trenutno leti ka Beogradu, Ljubljani, Banjaluci i Istanbulu, a od aprila su najavili otvaranje linija ka Frankfurtu, Cirihu, Lionu i Parizu. Od maja će letjeti ka Nantu, a od juna iz Tivta za Prag.

Kompanija je komercijalne letove počela 10. juna prošle godine, letom ka Beogradu koji je ostao njena najprofitabilnija ruta. Međutim, nijesu uspjeli da na toj liniji preuzme primat koji je uzela Er Srbija od gašenja Montenegro erlajnza. Oni su najavili otvaranje novih ruta ka Crnoj Gori tokom predstojeće ljetnje sezone, pa od juna planiraju da lete iz Tivta ka Nišu i Kraljevu.

Letove To Montenegra od početka karakteriše mala popunjenost. Kompanija je do kraja prošle godine prevezla svega 100.000 putnika. Povjerenje putnika nijesu uspjeli da pridobiju ni niskim tarifama, a od početka poslovanja nijesu uspjeli da sklope nijedan code-share ugovor koji bi im povećao prihode jer još nemaju članstvo u IATA. B. d.

6

Ekonomija

Četvrtak, 31. mart 2022.

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena u januaru i februaru

Ponovo otkazana sjednica skupštinske Komisije za kontrolu privatizacije

kvoruma Izvoz aluminijuma Bez za hotel „Avalu“ porastao četiri puta

132

odsto veći izvoz struje

Fabrika bileta Uniprom KAP-a

PODGORICA - Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prva dva mjeseca, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 488,5 miliona eura, što je 56 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 125,6 miliona eura, što je 108,6 odsto više u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 43,5 odsto i iznosio je 362,9 miliona eura.

- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 34,6 odsto i veća je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 23,8 odsto - navodi se u saopštenju.

U strukturi izvoza prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK)

U prva dva mjeseca smo uvezli hranu vrijednu 65,2 miliona eura, što je za petinu više nego lani u istom periodu najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva (sektor 3), u iznosu od 47,6 miliona eura, koje čine električna energija sa 45,4 miliona eura i ostalo.

Vrijednost izvezene električne energije je u januaru i februaru uvećana 132 odsto u odnosu na isti period lani na 43 miliona eura. To je prvenstveno posljedica gašenja primarne proizvodnje u KAP-u i drastičnog skoka cijena električne energije na međunarodnim tržištima u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine.

Pored električne energije u izvozu dominiraju obojeni metali, odnosno aluminijum sa izvozom vrijednim 31,7 miliona eura, što je povećanje za

čak 301 odsto u odnosu na prva dva mjeseca lani.

Izvoz mineralnih ruda, gdje dominira ruda boksit, je u prva dva mjeseca iznosio 8,86 miliona eura i smanjen je 4,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

U januaru i februaru Crna Gora je izvezla hranu vrijednu 3,17 miliona eura, što je 3,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Izvoz mesa iznosio je 2,39 miliona eura i povećan je 32,7 odsto u odnosu isti period prošle godine.

Izvoz povrća i voća bio je vrijedan svega 187.000 eura i za gotovo 70 odsto je manji nego lani u istom periodu.

U strukturi uvoza prema SMTK najviše su zastupljeni proizvodi svrstani po materijalu (sektor 6) u iznosu od 73,8 miliona eura, koje čine obojeni metali sa 18,9 miliona eura i proizvodi od nemetalnih minerala sa 14 miliona eura i ostalo.

U januaru i februaru je uvoz nafte bio vrijedan 29,7 miliona eura i čak je za 123,9 odsto veći u odnosu na isti period lani.

Vrijednost uvezene električne energije je bila 6,47 miliona eura i za 58,2 odsto je veći nego u januaru i februaru prošle godine.

U prva dva mjeseca smo uvezli hranu vrijednu 65,2 miliona eura, što je 20,4 odsto više nego lani u istom periodu.

Uvoz mesa je bio vrijedan 13,76 miliona eura i povećan je 5,3 odsto, dok je uvoz povrća i voća iznosio deset miliona eura i veći je 18,5 odsto nego u januaru i februaru prošle godine.

Uvoz žitarica i proizvoda od žitarica je iznosio 10,32 miliona eura i 36,4 odsto je veći nego u prva dva mjeseca prošle godine.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Švajcarska sa 25,5 miliona eura, Srbija sa 23,4 miliona eura i Bosna i Hercegovina sa 15,7 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 60,5 miliona eura, Kina sa 40 miliona eura i Njemačka sa 31,1 milion eura.

S. P.

PODGORICA – Zakazivanje treće sjednice Komisije za kontrolu privatizacije na kojoj bi trebalo da bude govora o budvanskom hotelu ,,Avala“, sačekaće stabilizaciju političke situacije – kazao je Pobjedi predsjednik Komisije Maksim Vučinić nakon što ni juče nije bilo kvoruma.

Ponovo se nijesu pojavili poslanici DPS-a, Force, Liberalne partije, Prave Crne Gore i SNP, što je Vučinić ocijenio pokazateljem njihovog odnosa i prema građanima i Skupštini.

Marko Milačić iz Prave CG Pobjedi je kazao da zbog neplaniranih i neodložnih obaveza nije mogao da stigne na vrijeme na prvu, od dvije zakazane sjednice, niti da delegira nekog drugog kako bi obezbijedio kvorum, imajući u vidu da je jedini poslanik ove partije u parlamentu.

– Očekivao sam da će kolege iz SNP-a, koji imaju tu mogućnost, to učiniti. Bez obzira na navedeno, bio sam u telefonskom kontaktu sa Vučinićem i bio spreman da dođem, ukoliko kvorum bude zavisio od mene,

ali me telefonom obavijestio da na prvu sjednicu na kojoj je trebalo da se raspravlja o planu rada za ovu godinu nije došlo više članova Komisije – kazao je Milačić i dodao da je ipak stigao neposredno prije početka druge sjednice, na kojoj je trebalo da se raspravlja o ,,Avali“, jer su mediji objavili da nije bilo kvoruma pominjući i njega.

– Ali ni za ovu sjednicu nije bilo kvoruma, zbog čega nijesam odgovoran ni ja ni Prava CG – poručio je Milačić.

Vučinić je Pobjedi kazao da su već dva puta pokušavali da na dnevni red stave kontrolu privatizacije ,,Avale“, jer se u javnosti odavno spominju nepravilnosti koje su pratile taj postupak.

- ,,Avalu“ je kupila instant napravljena firma Bepler i Džejkobson iz Londona, bez dokaza da se bavila hotelijerstvom. Pod čudnim okolnostima hotel nije prodat prvorangiranoj danskoj kompaniji Merienlist, vlasniku svjetskih hotela i kazina, već drugorangiranom Bepleru iza kojeg stoje Zoran Bećirović i Igor Lazurenko – kazao je Vučinić.

M. Lk.

Hotel „Avala“

Novi javni poziv Ministarstva poljoprivrede

Podrška za izgradnju bunara i bistijerni

Maksimalna prihvatljiva investicija za izgradnju bunara i bistijerni i nabavku opreme je sedam hiljada eura, a visina podrške u zavisnosti od vrste investicije.

R. E.

PODGORICA – Do 31. maja mogu se za podršku Ministarstvu poljoprivrede javiti zainteresovana gazdinstva za izgradnju bunara i bistijerni.

Zadovoljni poslovnim rezultatima u prošloj godini Inicijativa Raška Konjevića za saslušanje ministara finansija, ekonomije i poljoprivrede

Kursna lista

PODGORICA - Erste banka ostvarila je 6,9 miliona eura neto dobiti u 2021. što je 35,8 odsto više nego godinu ranije, saopšteno je iz banke.

Dobar poslovni rezultat ostvaren je rastom operativnih prihoda i smanjenjem troškova rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke.

- Erste banka zadržala je stabilnost i kvalitet poslovanja, pružajući klijentima adekvatnu finansijsku i savjetodavnu podršku i ulažući u inicijative koje doprinose razvoju i šire

društvene zajednice - kazao je predsjednik Upravnog odbora Erste banke Aleksa Lukić.

Loši krediti Erste banke prošle godine su iznosili 5,98 odsto, a u toj kreditnoj instituciji kažu da su blagovremeno prilagodili poslovanje i ojačali finansijsku poziciju u susret potencijalnom usložnjavanju situacije.

Koeficijent solventnosti bio je 23,62 odsto, a ukupna aktiva banke je iznosila 672 miliona eura.

Banka je imala 118.000 klijenata u sektoru stanovništva. R. E.

1.11260

CHF 1.03090

JPY 135.47000

AUD 1.48090

GBP

CAD

USD

0.84563

1.38910

PODGORICA - Predsjednik SDP-a Raško Konjević uputio je Vladimiru Jokoviću, predsjedniku Odbora za ekonomiju, inicijativu za kontrolno saslušanje ministara finansija, ekonomije i poljoprivrede Milojka Spajića, Jakova Milatovića i Aleksandra Stijovića u vezi preduzimanja mjera povodom povećanja cijena goriva i velikog broja proizvoda i usluga, kao i dramatičnog stanja u poljoprivredi.

U inicijativi se navodi da se SDP pet godina zalaže za smanjenje enormno visokih akciza na gorivo i da je bilo političke volje i bivše i odlazeće vlade ovaj problem bi bio riješen dok su cijene na berzi bile niske, čime bi se izbjegao ovako snažan inflatorni udar.

- Nažalost, ministri Spajić i Milatović nijesu podržali ovaj prijedlog, a ostali su nijemi i poslije protesta organizovanih ispred sjedišta njihovih ministarstava, a od sjednica Vlade i brige za građane im je očigledno bila bit-

Spajić, Milatović i Stijović da objasne što su uradili da spriječe pad standarda BOJANA ĆUPIĆ / GOV.ME

Dobit Erste banke 6,9 miliona eura

Aleksandar Stijović, Jakov Milatović i Milojko Spajić

nija kampanja za lokalne izbore – navodi se u inicijativi.

Ukazao je da povećanje cijena osnovnih životnih namirnica, mesa i povrća, te cijena prevo-

za i velikog broja drugih usluga, značajno utiče na egzistenciju građana poslije dvije krizne kovid godine. Navodi i da su hiljade radnih mjesta, gotovo u

svim sektorima pogođenim poskupljenjem goriva, ugrožene.

Konjević ukazuje i na problem stočara zbog nerentabilnosti proizvodnje mlijeka i činjenice da se po prvi put neće koristiti sredstva iz IPARD-a, čime se gube desetine miliona eura podrške poljoprivredi.

- Umjesto bavljenja problemima poljoprivredne proizvodnje resorni ministar obilazi egzotične afričke destinacije o trošku poreskih obveznika – navodi Konjević u inicijativi.

Traži hitno kontrolno saslušanje kako bi ministri dali jasan odgovor na pitanje šta je izvršna vlast uradila kako bi spriječila rapidan pad standarda građana.R. E.

Društvo

Četvrtak, 31. mart 2022.

7

Stanovnici sniježnim smetovima do skoro odsječenog durmitorskog sela Mala Crna Gora pisali predsjedniku države ogorčeni postupkom Vojske

Helikopter dostavio ljekove samo za jednog mještanina

Pobjeda ima uvid u dopis koji je u ime mještana uputio jedan stanovnik Male Crne Gore predsjedniku države Milu Đukanoviću tražeći od njega da preduzme mjere kako bi se utvrdilo zašto je ova skupa humanitarna akcija organizovana samo za jednog seljanina, čiji sin radi u Vojsci, kada su svi u istom problemu i svima je ponešto trebalo dopremiti – od ljekova do osnovnih namirnica.

Kako piše u dopisu, helikopter se u selo spuštio 21. marta uju-

Privatna arhiva/Lazar Marić

PODGORICA – Naizgled humana akcija Vojske Crne Gore da jednom mještaninu sniježnim nanosima odsječenog durmitorskog sela Mala Crna Gora helikopterom dostavi ljekove, kako tvrde neki mještani, neprihvatljiv je skandal i zloupotreba vojnih resursa, jer, kako navode, ostali seljani o tome nijesu obaviješteni, odnosno niko ih nije pitao treba li i njima nešto, s obzirom na to da su mjesecima „zarobljeni“ u selu, isto kao i njihov komšija za kojeg je letjelica obezbijeđena.

Probijanje sniježnih nameta prema Maloj Crnoj Gori

tro u blizini kuće Dragoja Dakića kako bi mu „donio obične ljekove za pritisak“.

Pobjedi je iz Ministarstva odbrane rečeno da se helikopter Vojske Crne Gore 21. marta

„nalazio na izvršenju redovnog zadatka, smjene lica angažovanih na Stacionarnom čvorištu veze „Durmitor“.

- Dakle, nije bio u pitanju vanredni let, već se radilo o plani-

ranom i u zimskom periodu rutinskom letu, prilagođenom vremenskim prilikama, te nije bilo dodatnog angažovanja ljudstva, niti utroška materijalnih sredstava – od-

govorili su na naša pitanja.

Istakli su da „po pitanju indikacija da je bilo odstupanja od plana leta, u lancu komandovanja Vojske Crne Gore biće sproveden postupak utvrđivanja činjeničnog stanja u vezi sa svim pojedinostima“.

U dopisu mještana kabinetu predsjednika države ističe se da je dopremanjem ljekova samo jednom stanovniku Male Crne Gore, iako je tada čitavo selo već nekoliko mjeseci bilo „zarobljeno“ u snijegu od novembra prošle godine, „pokazan veliki stepen diskriminacije prema ostalim mještanima“.

- Te da je i došlo do zloupotrebe od Vojske Crne Gore koja je na ovaj način pokazala da samo podobni i oni koji su odani interesima partija koje promovišu prosrpske partije mogu dobiti pomoć, iako je u našem selu bilo još mještana kojima je bilo potrebno dostaviti ljekove – ističe se u dopisu.

Konstatuje se da je „neprihvatljiv ovakav način ponašanja pojedinaca iz Ministarstva vojske kao i onih iz vojnih struktura koji su odobrili ovakvu inicijativu“.

Stanovnici Male Crne Gore zamolili su Đukanovića da preduzme „adekvatne aktivnosti koje će dovesti do preispitivanja ovog slučaja, jer je očigledno na djelu kršenje ljudskih prava, diskriminacija i zloupotreba položaja od strane nadležnih organa, te da se ovaj slučaj procesuira“.

Mala Crna Gora u međuvremenu je odblokirana i do sela se može, kako kažu, „sa plužinske strane“.

Pobjedi je u Opštini Žabljak rečeno da oni nijesu imali informaciju da će helikopter Vojske Crne Gore dopremati pomoć jednom mještaninu, da jesu, kako kažu, insistirali bi da se stupi i kontakt sa svima i dostavi što im je potrebno.

Tokom zime u Maloj Crnoj Gori ostaje desetak domaćinstava sa, kako su nam rekli, petnaestak članova.

Neki od mještana s kojima smo razgovarali kazali su da im je i ranije tokom zime ponekad dopremana pomoć, ali da je sve uvijek išlo preko Opštine i uvijek su svi bili obaviješteni.

K. KRSMANOVIĆ

Zakonska rješenja ne prepoznaju olakšice za naplatu putarine za spasilačke ekipe i specijalizovane službe - vatrogasce, hitnu pomoć i policiju

Prolaz kroz Sozinu se fakturiše svima

PODGORICA – Automobili policije, hitne pomoći, ambulantni transport bolesnika, ili vatrogasni kamioni – jednako kao i bilo koje drugo vozilo podliježu važećim tarifama naplate putarine kroz tunel Sozina.

Isto važi i za, prema dostupnim informacijama, saobraćaj preko trajekta Lepetane – Kamenari, gdje prelazak podliježe standardnim tarifama i nema izuzetaka.

U slučaju Sozine kojim upravlja D.O.O. Monteput, kao preduzeće koje je formirala Vlada, to proističe iz slova zakona koji ne poznaje izuzetke za hitne situacije ili vozila posebne namjene, osim za osobe sa invaliditetom, koje su propusnicu dobile u za to predviđenoj proceduri.

Načelnik Službe zaštite i spašavanja u hercegnovskoj opštini Zlatko Ćirović je Pobjedi kazao da su samo u početku teške 2017. godine, kada su buktali veliki požari na Luštici, imali razumijevanje i nije fakturisan prelaz. Mimo toga, fakture su uredno važile. Prošle godine su prilikom akcije ispomoći kolegama van svoje opštine išli oko zaliva, jer u tom momentu nijesu mogli da obezbijede sredstva za plaćanje prelaza

Vatrogasci opštine Bar plaćaju punu cijenu

Vujanović precizira da se u hitnim situacijama ne pravi nikakav problem za prolaz vozilima recimo hitne, ili policije; takav prolazak se evidentira a onda se u komunikaciji sa dežurnim službama uredno fakturiše.

Primjera radi, ako vozilo pod rotacijom nema takozvani tag ili otvorenu karticu, naravno da se neće praviti problem za prolaz, ali će biti tarifiran i kroz fakturu naplaćen, ističe Vujanović.

javnosti prethodnih dana nakon što je u medijima saopšteno da, u momentu kada požari bukte, čak i vatrogasna vozila da bi iz Bara na vrijeme stigla do lokaliteta u Crmnici plaćaju puni iznos cijene prolaza kroz tunel Sozina.

Prema riječima Vujanovića, Zakon o putevima u članu 21 oslobađanje od plaćanja

Prema riječima načelnika Službe zaštite i spašavanja u hercegnovskoj opštini Zlatka Ćirovića, njihove vatrogasne ekipe imaju istu situaciju sa prelazom preko trajekta, s tom razlikom što je firma koja obavlja prevoz u privatnom vlasništvu.

- Samo smo u početku teške

Ne MOže MIMO zAKONA

To je Pobjedi pojasnio direktor za opšte i pravne poslove u preduzeću Monteput Lazo Vujanović.

Prema njegovim riječima, zakon je takav, a eventualne promjene bi trebalo da se definišu izmjenama, a Monteput će, na šta je obavezan, poštovati svaku proceduru koju propiše Vlada kao osnivač.

Režim prolaza i potencijalna izuzeća dospjela su u fokus

predviđa samo za vozila sa „znakom pristupačnosti“ u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Taj znak mogu da posjeduju lica koja imaju određeni stepen invalidnosti, a dobija se na zahtjev predat u posebnoj proceduri i uz odgovarajuću dokumentaciju.

DO LuštIce NAOKOLO

Lazo Vujanović

Zlatko Ćirović

2017. godine kada su buktali veliki požari na Luštici imali razumijevanje i nije fakturisan prelaz da bismo reagovali u tom dijelu obale – kaže Ćirović za Pobjedu.

Kako kaže, mimo toga, fakture su uredno važile. Prošle godine su prilikom akcije ispomoći kolegama van svoje opštine išli oko zaliva, jer u tom momentu nijesu mogli da obezbijede sredstva za plaćanje prelaza.

Posredstvom dostupnih telefona i mejla juče nijesmo uspjeli da dobijemo podatke o poslovnoj politici D.O.O. Pomorski saobraćaj o tome da li, i pod kojim uslovima, ima

izuzetaka od plaćanja prelaza preko zaliva. Ćirović ističe da je ovo pitanje, posebno ako se ima u vidu da je riječ o akcijama pomoći i spašavanja imovine i ljudi, neophodno da se reguliše nekim višim aktima i tako prepoznaju prioriteti.

U svakom slučaju, prema njegovim riječima, trebalo bi da u ovakvim situacijama i Direktorat za vanredne situacije inicira prijedloge koji bi rezultirali izmjenama zakonske regulative kako se ne bi događalo da hitne službe, koje spašavaju živote i imovinu, podliježu ovakvim barijerama.

I. PeRIĆ

8

Društvo

Četvrtak, 31. mart 2022.

U Crnoj Gori trenutno boravi preko 5.000 izbjeglica, država omogućila pravo na rad i zdravstvene usluge

Društvo crnogorskih novinara dodije

Fialka: Većina stanova Đuranović, K ustupljena besplatno, bojimo se problema kad počne sezona dobili prizn PODGORICA - Organizacija ,,Dobro djelo“, osnovana na inicijativu ukrajinske ambasade u Podgorici, ubuduće će pružati pomoć Ukrajincima koji su u Crnu Goru izbjegli od ruske agresije.

Otpravnica poslova u Ambasadi Ukrajine Natalija Fialka kazala je za RTV Gradska da su predstavnici većine ambasada u Crnoj Gori veoma zainteresovani da pruže pravnu, informacionu i logističku pomoć ovoj organizaciji.

- Oni će se uključiti u razne vrste pomoći Ukrajini, što se tiče pravne pomoći i možda informacione i logističke pomoći našoj ambasadi, a takođe, organizaciji Ukrajinaca - kazala je Fialka.

Ona je istakla da se u Crnoj Gori trenutno nalazi oko 5.000 Ukrajinaca koji su pobjegli od ruske agresije, a da se najčešće suočavaju sa problemom legalizacije prebivališta, sticanjem dozvole za rad i zdravstvenog osiguranja.

Za sada je podnijet 761 zahtjev za privremenu zaštitu, veći dio su u pitanju žene i djeca. Najveći broj zahtjeva je u Baru, zatim Budvi, Tivtu i Podgorici, a u drugim opštinama to je oko 30 zahtjeva – rekao je Miljanić

Dolazak izbjeglica iz Ukrajine u Bijelo Polje

SMJEŠTAJ JE PROBLEM

- Takođe, mi imamo problem smještaja Ukrajinaca u Crnoj Gori, jer veliki broj Crnogoraca ustupa Ukrajincima svoje apartmane, stanove, besplatno ili za minimalan novac, ali bojimo se da će postojati problem kada počne turistička sezona.

Ti ljudi će biti primorani da napuste te stanove. Zato mi sada radimo sa Vladom i lokalnim samoupravama da pronađemo dugotrajnije rješenje - kazala je Fialka.

Ona se zahvalila Vladi i Glavnom gradu na pomoći dodajući da sarađuju sa Crvenim krstom i UNHCR-om, ali napominje da im i dalje nedostaje novca.

Crna Gora je donijela odluku o privremenoj zaštiti lica iz Ukrajine.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore je, kako bi se do kraja sprovela Odluka o privremenoj zaštiti lica iz Ukrajine, prema kojoj su Ukrajinci zaštićeni godinu dana.

Natalija Fialka

Zoran Miljanić

MUP je zbog toga inicirao sastanak sa predstavnicima Uprave prihoda i carina i Zavoda za zapošljavanje.

Na taj način će se omogućiti zaposlenje licima iz Ukrajine kojima je u Crnoj Gori odobrena privremena zaštita. Pravo na rad je jedno od prava koje je definisano Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca. MUP će nadležnim organima dostaviti obrazac isprave, koju izdaje licima iz Ukrajine sa odobrenom privremenom zaštitom, radi upoznavanja i pripreme sistema, u cilju pravovremene i adekvatne primjene instituta privremene zaštite. Ova isprava licima iz Ukrajine omogućava i korišćenje prava na zdravstvenu zaštitu.

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Zoran Miljanić je prekjuče za RTCG kazao da je od početka ukrajinske krize, od 24. februara do 25. marta, u Crnu Goru došlo ukupno 8.333 ukrajinska državljanina, od kojih je izašlo 2.667, tako da ih je trenutno u državi 5.666.

DVA PRIhVATNA cENTRA

- Nijesmo imali veći priliv izbjeglica od onog u Bijelom Polju, kada je primljena grupa od 31 izbjeglice. Pružen im je smještaj u hotelu ,,Bijela rada“ i zahvalnost vlasniku i menadžmentu za taj humani potez. Vodićemo računa o njima i o drugima koji budu došli poštujući sve međuna-

rodne propise - kazao je Miljanić.

Napomenuo je da Crna Gora ima dva prihvatna centra, na Božaju i u Spužu, koji raspolažu sa 164 smještajne jedinice, te da je od početka krize u azilu u Spužu smješteno osam izbjeglica iz Ukrajine.

Istakao je da će u dogovoru sa lokalnim upravama, ako bude trebalo, biti obezbijeđeno još 500 smještajnih kapaciteta.

- Mada takav scenario ne očekujemo, jer posljednjih dana imamo više izlazaka iz zemlje nego ulazaka – rekao je Miljanić.

On je dodao da od ranije u Crnoj Gori privremeno ili stalno boravi oko 2.000 Ukrajinaca, tako da je većina izbjeglica smještena kod njih.

Svi moraju da se prijave u turističke organizacije, a onda i Upravi policije, dobijaju turističku vizu, ali s obzirom da je Vlada usvojila posebnu uredbu, njima je boravak obezbijeđen do godinu dana.

- Za sada je podnijet 761 zahtjev za privremenu zaštitu, veći dio su u pitanju žene i djeca. Najveći broj zahtjeva je u Baru, zatim Budvi, Tivtu i Podgorici, a u drugim opštinama to je oko 30 zahtjeva – J. M. rekao je Miljanić.

Fond za zdravstveno osiguranje sumnja na zloupotrebe, nezadovoljnima poslom ljekari pišu opravdanja

Rekord: Na bolovanju šest godina

PODGORICA – Rekordno bolovanje u Crnoj Gori trajalo je više od šest godina, pokazuje evidencija Fonda za zdravstveno osiguranje. Alarmantnije od ovog podatka je to što ima onih koji su na dobrom putu da obore taj rekord.

- Trenutno imamo bolovanja od 54 mjeseca, 58 mjeseci, što znači da su to već četiri i po godine da su pacijenti bolesni u kontinuitetu – kazala je za Televiziju Crne Gore (TVCG) Vukosava Pejović, iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

I u Fondu kažu da ima sumnji na moguće zloupotrebe bolovanja.

- Najčešće ljudi koji su skloni da zloupotrebljavaju su otprilike oni koji su u nekoj reorganizaciji raspoređeni na neko mjesto koje im ne odgovara, ili im ne odgovara novi menadžment ili neka situacija možda na poslu, e onda im je najlakše da odu na bolovanje – navodi Pejović.

Upravo smjena menadžmenta u kompaniji „Plantaže“, donijela je još spornih bolovanja. Iz tog preduzeća obratili su se nadležnima, prenosi

portal RTCG. - Da se ispita postojanje eventualne zloupotrebe bolovanja, odnosno privremene spriječenosti za rad, kako pojedinih članova bivšeg menadžmenta tako i zaposlenih koji su neprekidno ili sa manjim prekidima već nekoliko godina na bolovanju. U nekim slučajevima radi se i o bolovanjima koja traju čak osam godina – kaže Marija Gašović, portparolka kompanije „13. jul – Plantaže“.

Bojan Jovović iz Privredne komore kaže da poslodavac može da pokrene postupak kontrole

bolovanja pred Komisijom za kontrolu kvaliteta stručnog rada.

- Ipak ova kontrola je bazirana isključivo na formalno-pravnom postupku i ne bavi se zdravstvenim stanjem osiguranika. Ovo ima za posljedicu ogromne gubitke zbog uplate doprinosa zaposlenima koji su na tzv. bolovanju – poručuje Jovović.

Ukoliko poslodavac, kaže Jovović, utvrdi zloupotrebu, može zaposlenom da otkaže ugovor o radu, bez disciplinskog postupka.

R. D.

Nadam se i vjerujem da crnogorsko novinarstvo neće izgubiti trag koje je imalo u vremenima koja su iza nas, ali i da neće ponavljati greške koje su se dešavale i u ratnim vremenima, devedesetih – kazao je glavni i odgovorni urednik Pobjede Draško Đuranović kojem je uručena nagrada „Crnogorac“ za životno djelo

PODGORICA – Kad padnemo i napravimo grešku, moramo biti sposobni i da ustanemo, jer je to suština našeg rada, da istrajno tragamo za istinom po cijenu da to može da bude teško i za nas i za onog za kog pišemo, kazao je direktor i glavni i odgovorni urednik Pobjede Draško Đuranović na jučerašnjoj svečanoj dodjeli nagrada Društva crnogorskih novinara. Đuranovića, kojem je uručena nagrada „Crnogorac“ za životno djelo, generalni sekretar Društva crnogorskih novinara Dragan Mitov Đurović vidi kao čovjeka koji je priznanje zaslužio časnim i poštenim radom kroz čitav život.

– Kada je formirano Društvo crnogorskih novinara, prva nagrada za životno djelo pripala je čovjeku koji je istinski u novije doba ne samo utemeljio novo crnogorsko novinarstvo nego i politiku, čovjeku koji je na Grahovu 1976. rekao „Crna Gora može sama“... Riječ je o Veselinu Đuranoviću, pa je čast uručiti Drašku Đuranoviću našu najugledniju nagradu za častan, profesionalan i po-

šten rad, ne samo u Pobjedi nego i u životu –istakao je Đurović.

UNIVERZALNE VRIJEDNOSTI

Zahvaljujući se na priznanju, Đuranović je rekao da bi bila laž da kaže da je to očekivao, a licemjerje da kaže da mu zaista ne prija.

– Naročito jer ovo priznanje dolazi od kolega. U ovom poslu je važan kontinuitet, da tragamo za činjenicama i istinom. Nadam se i vjerujem da crnogorsko novinarstvo neće izgubiti trag koje je imalo u vremenima koja su iza nas, ali i da neće ponavljati greške koje su se dešavale i u ratnim vremenima, devedesetih – istakao je Đuranović.

Naveo je da naše društvo i crnogorsko novinarstvo, nažalost, živi na podjelama i da mnogi ne mare za vrijednosti čojstva i junaštva i ne poštuju etički kodeks novinarske profesije.

– One univerzalne vrijednosti čojstva i junaštva, želja za traganjem za istinom je zajednička svima nama ovdje i želja za onim što je suština novinar-

Predstavnici SD-a nastavili razgovore sa socijaln

Fleksibilno radno v roditelje djece do tr

Kako je Mugoša kazao Pobjedi, ideja prilagođav okruženja potrebama zaposlenih roditelja podr radno vrijeme za roditelje, kao što je prilikom po školu, ali i usklađivanje godišnjih odmora sa ško PODGORICA - Za roditelje djece do tri godine potrebno je uvesti fleksibilno radno vrijeme, ocijenjeno je na sastanku predstavnika Socijaldemokrata i Saveza sindikata, povodom incijative te partije u cilju kreiranja adekvatnijeg poslovnog okruženja, koji će omogućiti balans između obaveza na poslu i porodičnog života.

Potpredsjednik SD-a Boris Mugoša i predsjednica Foruma žena te stranke Ivana

Raščanin-Radičević već su ranije imali sastanke sa Unijom slobodnih sindikata i Unijom poslodavaca, a za danas se očekuje da krug razgovora sa socijalnim partnerima završe sastankom sa predstavnicima Privredne komore.

U inicijativi SD-a se navodi da je neophodno radni prostor i vrijeme, u najvećoj mogućoj mjeri, prilagođavati obavezama oko porodice, te da će ideja u cjelosti ubrzo biti predstavljena javnosti.

- Ukoliko se inicijativa usa-

Društvo

Četvrtak, 31. mart 2022.

elilo svečane nagrade

Komentar

bez Krsmanović i Mitrović Rat objave rata i nanja za častan rad Srpska

Sa dodjele nagrada u multimedijalnoj sali KIC-a

stva, a to je da se pomogne bar jednom čovjeku. Ako otvorimo bar jedan slučaj ili napišemo jednu istinitu rečenicu koja nekom znači, onda možemo reći da smo nešto i postigli – zaključio je Đuranović.

Uručujući priznanje za istaknuti novinarski opus našoj novinarki Kaćuši Krsmanović, Đurović je istakao njenu hrabrost da u ovim teškim vremenima za našu zemlju i naše društvo piše o onome što je značajno.

– Nije lako u ovom trenutku komentarisati dnevnu i ostalu

zbilju. Našu muku koja se zove borba... Ona nije kao na onim prostorima đe se gori, ali je ponekad teža, zato rado čitamo komentare i tekstove koje potpisuje Kaćuša Krsmanović – istakao je Đurović.

Nagradu za istaknuti novinarski opus dobila je i Slavica Kruščić-Vasović iz Javnog servisa.

Pohvalio je Đurović i reportaže člana redakcije Pobjede Igora Mitrovića koji je dobio priznanje za mladog novinara.

– Nekad se govorilo: Moja majka na pijacu kreće, bez Po-

bjede sigurno doći neće. Bez Pobjede se nije moglo nekad, a i sada je novina koja se čita, posebno zbog mlađih novinara koji svuda stignu – kazao je, uz osmijeh, Đurović.

TRAGANJE ZA ISTINOM

U istoj kategoriji nagrađeni su i Dijana Dukaj (Radio Crne Gore) i Lazar Maksimović (Gradska televizija Podgorica).

Specijalna plaketa pošla je u ruke urednice Dnevnih novina Vesne Šofranac za seriju istaknutih intervjua, koju je

Đurović opisao kao „istinskog veterana i uglednicu crnogorskog novinarstva“.

Istakavši bogatu mrežu dopisnika koju ima Radio Crne Gore, on je nagradu u kategoriji istaknutog novinara dopisnika predao i Mileni ĐurovićStanojević, dopisnici sa Cetinja. Nagrada u istoj kategoriji pripala je i Zorici Bulatović (Dnevne novine).

Priznanje za poseban doprinos razvoju crnogorskog novinarstva pripalo je Ani Šturanović (RTV Nikšić) i Marku Novakoviću (RTV 7), za koje je Đurović naveo da se ističu svojom predanošću, pismenošću i da istrajno tragaju za istinom.

Nagradu „Radovan Jablan“ za reportažu žiri je opredijelio Gojku Jovanoviću, uredniku „Emisije za selo“ Radija Crne Gore, onog koji, prema riječima Đurovića, stiže u sve krajeve Crne Gore.

Jednoglasnom odlukom žirija, specijalna povelja za odgovorno komentarisanje društvenih i političkih kretanja dodijeljena je novinarima Nebojši Redžiću i Slavku Mandiću.

Specijalna diploma za afirmaciju crnogorske istorijske i kulturne baštine povodom deset godina postojanja pripala je časopisu „Komuna“, a uručena je Ameru Ramusoviću. Đurović je ocijenio da „Komuna“ stiže do svih domova naše zemlje, a i van nje, te da je čuvar baštine Crne Gore.

O priznanjima za novinarske zasluge odlučivao je žiri u sastavu prof. dr Draško Došljak, mr Željko Rutović, Braho Adrović, Murat Ćorović i Brano Kadić.

K. J.

nim partnerima o inicijativi o postizanju balansa između porodičnog i poslovnog života

vrijeme za ri godine

vanja poslovnog razumijeva fleksibilnije olaska djeteta u vrtić ili olskim raspustima glasi i prihvati od nadležnih, trebalo bi da dovede do usklađivanja Opšteg kolektivnog ugovora i određenih izmjena u Zakonu o radu – navode iz SD-a.

Kako je Mugoša kazao Pobjedi, ideja je da se radno okruženje prilagodi potrebama zaposlenih roditelja, kako bi bolje uskladili privatni i poslovni život, što bi podrazumijevalo fleksibilnije radno vrijeme za roditelje kojima je to neophodno, kao što je prilikom polaska djeteta u vrtić ili školu,

9

Sa jučerašnjeg sastanka

ali i usklađivanje godišnjih odmora sa školskim raspustima.

- Za takve izmjene socijalni partneri, uključujući i Savez sindikata, pokazali su otvorenost i podršku, ističući da se zajedničkim radom na tom

polju mogu napraviti veliki iskoraci – navode u SD-u.

Mugoša i Raščanin-Radičević kazali su da će inicijativa, ukoliko se bude primijenila, kreirati potpuno drugačiji poslovni i porodični ambijent.

- To će značiti bolju porodičnu organizaciju i više vremena sa djecom, ali ne nauštrb poslodavca. Poenta je, prije svega, u racionalnijoj raspodjeli vremena – poručili su Mugoša i Raščanin-Radičević.

D. M.

crkva

Piše: prof. dr Dragan VESELINOV

Podgorički mitropolit Joanikije, koji ne zna ili je zaboravio da su ukrajinski monasi odveli mladog princa Rastka Nemanjića na Svetu goru da je vidi – podrži Putina i Kirila u Moskvi. A beogradski patrijarh Porfirije – posla humanitarnu pomoć ukrajinskom mitropolitu, koji stade protiv moskova?! Incident u Srpskoj pravoslavnoj crkvi ukazuje da mitropolit iz Podgorice teško razdvaja kult o svetoj ruskoj bezgrešnosti od stvarnog ruskog interesnog mača i interesa Srbije Moskovski Rusi su bez objave rata ušli u Ukrajinu i napali kijevske Ruse zajedno sa Ukrajincima. To je nečasno i protiv je međunarodnog ratnog prava. A Ukrajina nije objavila rat Moskvi i to joj je greška: Nema rata, a ima ga! Pravna strana rata je važna na mirovnim pregovorima. Šta je moskovske Ruse nosilo da se podmuklo ubace u Ukrajinu? Iskreno, ne razumem. Bili su pred diplomatskom pobedom da dobiju sve što su zahtevali sporazumom Minsk 2 iz 2015. godine, posle surovih i pobedničkih borbi ruskih separatista iz Donjecka i Luganjska sa ukrajinskim snagama, posebno 2014. godine. Tražili su dve autonomne republike u Ukrajini, jače od drugih regionalnih samouprava u ovoj zemlji i lokalne izbore u ovim oblastima pre nego što se separatisti razoružaju – što bi na kraju dobili, uprkos žestokom otporu kijevskih patriota i bajdenovskom politikom Amerikanaca. Svakako bi osigurali i ravnopravan status ruskog jezika i kulture pozitivnom diskriminacijom u spornim područjima. Verovatno bi dobili i neutralan vojni status Ukrajine, što itekako ima za Moskvu smisla nezavisno od toga što su okruženi NATO snagama u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumuniji, Bugarskoj i baltičkim državama.

Uprkos svemu, Vladimir Putin je izgubio živce i krenuo u osvajanje Ukrajine umesto da je kontrolisao Kijev preko autonomnih republika i gotovo 25 odsto stanovništva koje se ruski izjašnjava. I preko noći je dramatično pogoršao svoju poziciju osporavanjem ukrajinske nacije i podsmevanjem istoriji Ukrajine opterećene strašnim terorom carske Rusije i SSSR-a. Krenuo je po novi hektar zemlje za Rusiju očekujući da će ga 11 miliona Rusa u Ukrajini dočekati cvećem, hlebom i solju, votkom i devojačkim poljupcima, a ukrajinska vojska zamoliti za milost.

Ništa od toga. Od Kijeva do Luganjska i Donjecka uzeše ukrajinski Rusi puške i sukobiše se sa braćom iz Moskve. A narod stade bežati na zapad a ne na istok, sem prinudno. I sukobiše se dve ruske crkve, autonomna ruska Ukrajinska pravoslavna crkva moskovski patrijarhat sa Ruskom pravoslavnom crkvom iz Moskve! Čudo neviđeno. Isti narod u dve ortodoksne crkve, ali i sa dva interesa, jedan protiv drugog. Sada Putin ne ratuje samo sa „nacističkim“ Ukrajincima koji tlače Ruse (čega je sporadično i bilo, ali ne kao politika Kijeva) što mu je bio izgovor za rat, već sa sopstvenim narodom u Ukrajini.

Ruski mitropolit u Ukrajini osudi najezdu moskova na Kijev, a moskovski patrijarh Kiril je opravda i dade Putinu da pred njim u Crkvi Svetog Spasitelja podigne ikonu Isusa i obeća moskovsku pobedu. Reče Putin: „Sa ovom ikonom pobediću“! Imitira cara Konstantina koji reče da mu je Isus 312. godine pre bitke sa Masencijem kod Rima pokazao svetleći krst na nebu i poručio: „Pod ovim znamenjem pobedićeš“.

I sad krenuše dva srpska čamca jedan na drugog i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi . Podgorički mitropolit Joanikije, koji ne zna ili je zaboravio da su ukrajinski monasi odveli mladog princa Rastka Nemanjića na Svetu goru da je vidi - podrži Putina i Kirila u Moskvi. A beogradski patrijarh Porfirije posla humanitarnu pomoć ukrajinskom mitropolitu, koji stade protiv moskova?!

Pošto reč „rus“ na staro-skandinavskom jeziku znači „veslač“ pitamo se: čiji će pramac prvi da udari drugog? Verovatno će beogradski da bude brži s obzirom na to da je Srbija osudila moskovsku invaziju, mada sa suzama u očima.

Incident u Srpskoj pravoslavnoj crkvi ukazuje da mitropolit iz Podgorice teško razdvaja kult o svetoj ruskoj bezgrešnosti od stvarnog ruskog interesnog mača i interesa Srbije. Joanikije vodi međunarodnu politiku Mitropolije bez usaglašavanja sa Patrijarhatom verujući u večni kult, kult Moskve, kult Trećeg Rima, kult da će Rus da gine za Srbina jer je i Srbin apoteoza božanske inkarnacije.

Niti je to Rus, niti je to Srbin, niti je to ijedan narod na svetu.

Oružje će jednog dana da utihne u Ukrajini. Ali, koji će patrijarh da izmiri Ruse i Ukrajince, izvida im rane i kaže „braćo, zagrlite se“? Zato je bolje da se ne mešaju u ovaj Putinov rat. Jer su krivi, a ne kaju se.

10

Hronika

Četvrtak, 31. mart 2022.

Reagovali iz Demokratske partije socijalista nakon presude državnom službeniku i njegovom vozaču PODGORICA - Slučaj visokog državnog službenika, zamjenika generalnog sekretara Vlade Nikole Kandića, koji je pijan, i to sa frapantnih 1.56 promila alkohola, izazvao saobraćajnu nesreću službenim vozilom a zatim pokušao da drugo lice podmetne kao vozača, što je sada potvrđeno i zvaničnom presudom, samo upotpunjuje sliku o najgoroj vladi u istoriji Crne Gore, sa isto takvim kadrovima koji su poslije 30. avgusta 2020. narodu predstavljeni kao spasioci, saopštila je poslanica DPS-a u Skup-

Šćepanović: Slučaj pijanog Kandića još jedan dokaz da je ovo najgora vlada u istoriji štini Marta Šćepanović.

Ona je navela da je Kandićevo „(ne)djelo pratila je nevjerovatna relativizacija i minimiziranje, prije svega od strane premijera Krivokapića i ministra policije Sekulovića“.

- Ministar koji treba da brine o redu i miru, ubjeđivao nas je da je ovih 1.56 promila, zapravo nešto minimalno, na nivou 2-3 piva, dok je premijer čak tvrdio da na osnovu njegovih saznanja, Kandić nije bio za

volanom, kao i da postoji sumnja da su policajci zajedno sa oštećenim iz udesa to tako pokušali da prikažu – navela je Šćepanović.

Ona je dodala da su ovi pokušaji aboliranja pijanog funkci-

SDT podiglo optužnicu protiv bračnog para iz Moldavije

Specijalno državno tužilaštvo

Lakubovski u Crnoj Gori oprali 771.790 eura od prodaje droge PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv bračnog para iz Moldavije – Maksima Lakubovskog (35) i Ekaterine Lakubovske (33) za pranje novca koji potiče od šverca droge, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.

-Optužnica Specijalnog državnog tužilaštva protiv M. L. i E. L. zbog krivičnih djela pranje novca i falsifikovanje isprava dostavljena je Višem sudu u Podgorici na kontrolu koja će biti zakazana u zakonskom roku – precizirala je savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković.

Bračni par Lakubovski je od milion i po eura, stečenih prodajom droge, u Crnoj Gori oprao 771.790 eura kupovinom nekretnina i vrijednih automobilom.

Lakubovski je oko 340.000 eura od prodaje droge transferisao na račune banaka u Rusiji, na imena trećih lica a potom

onera Vlade samo nadogradili imidž bahatosti koji je pratio rad ove vlasti.

-Da ova vlada nije postojala, trebalo bi je izmisliti. Jer nikad građani Crne Gore ne bi na jednom mjestu mogli da vide

toliku količinu neodgovornosti, bahatosti, neznavenosti, nestručnosti, ličnog interesa, svađe, mržnje, zlobe... Ovo je bilo jedno dragocjeno iskustvo, ali ipak, ne ponovilo se Crnoj Gori nikad više – navela je Šćepanović.

Osnovni sud u Podgrici potvrdio je sporazum kojim su Kandić i njegov vozač Aleksa Ćirović, zbog udesa službenim „mercedesom“, osuđeni uslovno na po šest mjeseci zatvora.

Kandić neće ići u zatvor ako u naredne tri godine ne počini krivično djelo, a Ćirović ako u naredne dvije godine ne počini krivično djelo.

A. R.

Potvrđena optužnica Berancu Davoru Sujkoviću

koristeći platne kartice povezane sa tim računima, podizao gotovinu sa bankomata banaka u Crnoj Gori koju je trošio na kupovinu nekretnina.

Kako se navodi u optužnici, Lakubovski su za 771.790 eura kupili stan od 80 metara kvadratnih u Baru, kuću od 200 metara kvadratnih i dva luksuzna automobila. U dokumentu tužilaštva se navodi i da su na teritoriji Crne Gore osnovali firmu.

Maksim i Ekaterina Lakubovski uhapšeni su 28. septembra prošle godine u Baru nakon što su istražitelji prikupili dokaze da su prali pare od droge u Crnoj Gori.

Pretresom objekata na četiri lokacije koje su koristili Lakubovski pronađeno i oduzeto više od 100 bankovnih kartica, desetine SIM kartica, devet mobilnih telefona, dva luksuzna vozila čija vrijednost iznosi oko 100.000 eura, oko 3.000 eura gotovog novca, tri laptopa...

Tada je istovremeno sprovedena i policijska akcija u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, gdje su uhapšene četiri osobe za koje se sumnja da su članovi organizovane kriminalne grupe koju je formirao Maksim Lakubovski, a koja je od 2018. godine krijumčarila i distribuirala više vrsta sintetičkih droga na teritoriji Kišinjeva i šire.

Iz policije je tada saopšteno da su crnogorski istražitelji, u julu 2020. godine, uključeni u rad na ovom predmetu u saradnji sa moldavskom policijom i tamošnjim specijalnim tužilaštvom i SELEC centrom iz Bukurešta, a uz podršku EU Programa pomoći IPA 2019 – Zapadni Balkan.

Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici donio je tada rješenje kojim je bračnom paru Lakubovski zabranjeno raspolaganje imovinom koju imaju u Crnoj Gori.

B. R.

Nožem usmrtio sugrađanina BIJELO POLJE - Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju potvrdilo je optužnicu protiv Beranca Davora Sujkovića (33) za ubistvo sugrađanina Njegoša Milanovića (40).

Prema navodima optužnice, Sujković je 15. decembra 2021. oko 20.15 časova u beranskom naselju Budimlja, u blizini ugostiteljskog objekta „Gradac“, vlasništvo Danila Babovića, sa umišljajem ubio Milanovića.

Navodi se da ga je sječivom noža „broving“, sa oštricom dužine oko 9 centimetaran više puta ubo u grudni koš i trbuh i tom prilikom mu nanio teške povrede opasne po život, usljed kojih je odmah nastupila smrt.

Okrivljeni se tereti i za nanošenje lake tjelesne povrede jer je istog dana na istom mjestu povrijedio Danila Babovića u predjelu desne podlaktice, nanoseći mu povredu u vidu posjekotine.

B. Č.

Zbog krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta uhapšene četiri osobe

Terete ih za provaljivanje u vozila, firme, ambulantu, kladionicu...

PODGORICA - Službenici Uprave policije su u Podgorici uhapsili četiri osobe zbog sumnje da su počinile krivična djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta.

Uhapšen je J. L. (21) zbog sumnje da je izvršio tešku krađu i krađu. On je u jednoj prostoriji u Kliničkom centru Crne Gore obio ormar i ispremetao stvari. Takođe je, kako se sumnja, iz jednog otključanog stana ukrao 500 eura.

-Osim toga, podgorička policija je na licu mjesta izvršenja krivičnog djela teška krađa lišila slobode D. N. (40) koji je uz upotrebu fizičke snage odvalio prozor kuće, vlasništvo jednog fizičkog lica, u unutrašnjosti izvršio premetačinu, ali je brzom reakcijom policijskih službenika spriječen u namjeri da otuđi predmete – saopšteno je iz policije.

Takođe, uhapšene su i E. R. (28) i V. B. (23) zbog 12 teških krađa počinjenih na štetu više pravnih i fizičkih lica sa teritorije glavnog grada.

Policija je, sprovodeći kriminalističku obradu, došla do sumnje da su E. R. i V. B. od 17. do 23. marta provaljivale u putnička vozila, poslovne prostorije firmi, jednu ambulantu, kozmetički i frizerski salon, sportsku kladionicu i market i ukrali više laptopova, TV, 3.250 eura, razne vrste alata, tehničke i električne uređaje, veću količinu alkoholnog pića, konditorskih proizvoda i kozmetičkih preparata.

Policajci su od L. L. oduzeli putničko vozilo stranih registarskih oznaka za koje se sumnja da je korišteno tokom izvršenja krivičnih djela.

C. H.

Izrečena presuda predstavnici Demokratske partije socijalista Mileni Orlandić

Tri mjeseca zatvora za uništavanje dokumenata o glasanju PODGORICA – Milena Orlandić osuđena je na tromjesečnu kaznu zatvora jer je kao predstavnik Demokratske partije socijalista pregledom izbornog materijala, 2. septembra 2020. godine, pokušala da uništi dva dokumenta o glasanju, saopšteno je iz podgoričkog Osnovnog suda.

Presudu je izrekao sudija Osnovnog

suda u Podgorici Rade Ćetković.

Tokom krivičnog postupka utvrđeno je da je Orlandić 2. septembra 2020. godine, tokom uvida i pregleda izbornog materijala vršenog po zahtjevu Odbora Glavnog grada Demokratske partije socijalista Crne Gore, oduzela i prikrila djelove glasačkog listića – kontrolne kupone.

-Orlandić je kao ovlašćeni predstavnik navedene političke partije, tokom vršenja kontrole i brojanja kontrolnih kupona sa biračkog mjesta br. 63 ,,Musa Burzan“, dlanom lijeve ruke poklopila dva kontrolna kupona, nakon čega ih je privukla ka sebi i spoljnoj ivici stola na kome je vršeno brojanje, a onda ih sa tog stola oborila ispod mjesta gdje je

sjedjela – kazali su iz Osnovnog suda.

Oni su pojasnili da je „navedeno primijetio član izborne komisije Glavnog grada Nikola Terzić, koji je nakon toga prišao mjestu gdje je sjedjela Orlandić, kada je ispod njenog desnog stopala pronašao jedan od kontrolnih kupona, a nakon čega je istom mjestu prišao i tehnički pomoćnik izborne

komisije Glavnog grada Vuk Popović, koji je našao drugi kontrolni kupon ispod njene stolice“.

Prema Krivičnom zakonu, ukoliko krivično djelo uništavanje dokaza o glasanju počini član biračkog odbora ili drugo lice u vršenju dužnosti u vezi sa glasanjem, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

B. R.

Svijet

Četvrtak, 31. mart 2022.

TRIDESET PETI DAN INVAZIJE NA UKRAJINU: Ruske snage i pored najave da će smanjiti ratna dejstva nastavile žestoko granatiranje

Bombardovana okolina Kijeva i grad Černigov

Ruske snage nastavile su da bombarduju i stambene oblasti istočnog ukrajinskog grada Lisičanska, koji je juče gađan teškom artiljerijom. Granatirana su i industrijska postrojenja u Hmeljničkoj oblasti na zapadu Ukrajine KIJEV/MOSKVA – Ruske snage bombardovale su okolne djelove ukrajinske prijestonice Kijeva i Černigova samo nekoliko sati pošto je Moskva najavila da će smanjiti vojne operacije u tim područjima. Guverner ukrajinske sjeverne oblasti Černigov Vjačeslav Čaus kazao je da ne uočava signale jenjavanja ruskih napada, uprkos tvrdnjama Moskve da će smanjiti vojne operacije u tom području.

– Da li vjerujemo u to obećanje? Naravno da ne – rekao je guverner Čaus na Telegramu.

On je istakao da je ,,smanjenje aktivnosti“ u oblasti Černihova demonstrirano tako što je neprijatelj izveo napade na grad Nižin, uključujući i vazdušne udare, a tokom čitave noći su gađali grad Černihov.

Tokom prethodne noći ukrajinske snage su nastavile borbe protiv ruskih trupa u blizini Irpina, koji se nalazi u blizini glavnog grada Kijeva, rekao je ministar unutrašnjih poslova.

Vadim Denisenko, savjetnik ministra unutrašnjih poslova, rekao je da je Moskva premjestila neke trupe i opremu iz Ukrajine u Bjelorusiju.

– To više izgleda kao rotacija i ,,lizanje rana“, nego kao stvarni prekid vojne akcije – rekao je on.

On je istakao i da je još prerano govoriti da Rusi smanjuju intenzitet vojnih akcija u Kijevu i regiji Černihov. Ukrajinske snage preuzele su Irpin od ruskih trupa ranije ove sedmice.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izjavio da se signali sa mirovnih pregovora sa Rusijom mogu nazvati pozitivnim, ali je dodao da oni nijesu ugušili eksplozije ruskih granata.

On je izrazio oprez u pogledu obećanja Rusije da će drastično smanjiti vojne operacije u nekim područjima i rekao da Ukrajina neće popuštati svoje odbrambene napore, prenosi Hina, pozivajući se na Rojters.

Rusija je obećala u utorak da će smanjiti vojne operacije oko glavnog grada Kijeva i na sjeveru Ukrajine.

Ruske snage bombardovale su okolne djelove ukrajinske prijestonice Kijeva i Černigova

Zelenski je kazao da, uprkos tom obećanju, ,,situacija nije postala lakša“.

- Ruska vojska još uvijek ima značajan potencijal za nastavak napada na našu državu.

Stoga ne smanjujemo naše odbrambene napore - rekao je Zelenski.

Takođe, ruske snage nastavile su da bombarduju stambene oblasti istočnog ukrajinskog grada Lisičanska, koje su granatirane teškom artiljerijom u srijedu ujutro, napisao je na Telegramu regionalni guverner Luganjska Sergej Gajdaj.

- Oštećen je jedan broj visokih zgrada. Potvrđuju se informa-

Njemačka spremna da bude država garant za mir u Ukrajini Njemačka je spremna da postane država garant za potencijalni mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, rekao je u srijedu portparol njemačke vlade Stefen Hebeštrajt, javlja Anadolija.

On je na konferenciji za novinare u Berlinu rekao da su njemački kancelar Olaf Šolc i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgo-

varali o tome u svojim nedavnim telefonskim razgovorima.

- Njemačka je, kao i nekoliko drugih zemalja, naravno spremna da djeluje kao bezbjednosni garant za Ukrajinu - rekao je on i dodao da bi to pitanje trebalo da bude dalje razmatrano jer mnogi detalji još uvijek nijesu poznati.

cije o nastradalima - rekao je on.

- Mnoge zgrade su srušene.

Spasioci pokušavaju spasiti one koji su još uvijek živi - napisao je Gajdaj.

Granitarana su i industrijska postrojenja u Hmeljničkoj oblasti na zapadu Ukrajine, saopštio je regionalni guverner Serhij Hamalij.

Nije precizirao koji objekti su pogođeni, ali je rekao da su požari ,,lokalizovani“ i da se provjerava da li je u napadima bilo žrtava.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je da Rusija nije primijetila ništa što bi moglo da ulije nadu da će uskoro doći do konačnog razrješenja sukoba u Ukrajini.

Kremlj je juče, međutim, pozdravio činjenicu da je Kijev u pisanoj formi iznio svoje zahtjeve za okončanje sukoba u Ukrajini, ali i ocjenu da se još ne nazire rješenje, navodi Rojters.

Igor Žovkva, zamjenik šefa kabineta predsjednika Ukrajine, izjavio je da su jučerašnji pregovori napredovali i da je ruska strana u Istanbulu prvi

put, umjesto ultimatuma i crvenih linija, saslušala ukrajinski stav, prenio je BBC. Portparol Kremlja navodi, međutim, da je Rusija oprezna u pogledu komentarisanja pregovora sa Ukrajinom, jer vjeruju da treba razgovarati van očiju javnosti.

Peskov je dodao da je Krim, region koji je Rusija aneksirala 2014. godine, dio Rusije i da je Ustav te zemlje zabranio da se o djelovima njihove teritorije pregovara sa drugim zemljama.

Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) saopšio je da je više od četiri miliona ljudi do sada napustilo Ukrajinu, nakon ruskog napada na ovu zemlju, u najvećoj izbjegličkoj krizi u Evropi od Drugog svjetskog rata.

UNHCR je objavio da je 4,01 milion ljudi do sada pobjeglo iz Ukrajine, a od tog broja – 2,3 miliona je ušlo u Poljsku, prenosi Tanjug, pozivajući se na AP. Procjenjuje se i da je 6,5 miliona ljudi u ovom trenutku raseljeno iz svojih domova u Ukrajini.

11

Poljska želi da okonča uvoz iz Rusije Njemački ministar ekonomije Robert Habek rekao je da pokreće nivo ranog upozorenja za isporuke gasa usred kontinuirane potražnje Rusije da se plaća u rubljama, preneo je AP. Habek je u srijedu izjavio da je ovo prvi od tri nivoa upozorenja i da podrazumijeva uspostavljanje kriznog tima u njegovom ministarstvu koji će pojačati praćenje situacije sa snabdijevanjem gasom. Habek je rekao da je tu mjeru preduzeo pošto je Moskva nagovijestila da će zahtijevati plaćanje u rubljama uprkos tome što je Grupa 7 u ponedjeljak odbila takve zahtjeve.

On kaže da su njemačka skladišta gasa trenutno popunjena do oko 25 odsto kapaciteta.

Istovremeno, premijer Poljske Mateuš Moravjecki rekao je u srijedu da njegova zemlja preduzima korake da okonča uvoz ruske nafte do kraja ove godine, prenosi Asošijeted pres.

Poljska je već uveliko smanjila svoju zavisnost od ruske nafte. U utorak je zemlja objavila da zabranjuje uvoz ruskog uglja. Moravjecki je rekao da očekuje da će uvoz gasa biti smanjen u maju i pozvao druge evropske zemlje da slijede taj primjer.

UN je imenovao tri stručnjaka za ljudska prava koji će sprovesti istragu o mogućim ratnim zločinima i drugim kršenjima počinjenim u Ukrajini.

Nezavisno vijeće, koje će predvoditi Erik Mose iz Norveške, ima mandat da ,,istraži sva kršenja i zloupotrebe ljudskih prava te kršenja međunarodnog humanitarnog prava i povezanih zločina u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu“, navedeno je u saopšenju.

Vijeće UN-a za ljudska prava je 4. marta, na zahtjev Ukrajine i saveznika, među kojima su Evropska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, donijelo odluku da se uspostavi istražna komisija.

Američki mediji otkrivaju – rupa u evidenciji Bijele kuće

Fali sedam sati Trampovih razgovora na dan upada u Kapitol hil VAŠINGTON – Podaci Bijele kuće imaju prazninu od više od sedam sati u bilješkama o zvaničnim telefonskim razgovorima koje je bivši američki predsjednik Donald Tramp vodio 6. januara 2021. godine, na dan kada se desio upad u Kapitol hil, otkrivaju američki mediji.

Zapisi Bijele kuće predati komisiji Predstavničkog doma, koja istražuje napad na američki Kapitol, pokazuju da Donald Tramp 6. januara 2021. godine nije imao niti jedan telefonski razgovor između 11.17 sati ujutru i 18.54 popodne.

Pristalice Donalda Trampa u

to vrijeme spuštale su se u Kapitol i nasilno su upale zgradu Kongresa. Članovi Senata tada je trebalo da potvrde pobjedu Džozefa Bajdena na izborima za predsjednika SAD. Potpredsjednik Majk Pens je evakuisan iz zgrade.

Podaci na 11 stranica predati članovima komisije Predstavničkog doma pokazuju da je Tramp, prije te pauze, telefonom razgovarao sa najmanje osam osoba, kao i sa 11 osoba poslije toga, objavili su Vašington post i TV mreža Si-Bi-Es. Komisija Predstavničkog doma istražuje da li je Donald Tramp 6. januara putem

Napad na Kapitol hil 6. januara 2021.

nezvaničnih kanala razgovarao sa svojim saradnicima i članovima Kongresa, prenosi Si-Bi-Es njuz.

Kongresni istražitelji, zajedno sa federalnim tužiocima, koncentrišu Trampov tvit od 19. decembra 2020. godine, u kojem je pozvao pristalice da odu u Vašington, 6. januara navodeći da će ,,biti ludo“, objavio je Njujork tajms.

Smatraju da bi Trampov tvit, koji je objavljen na toj društvenoj mreži tri nedjelje prije napada na Kapitol, mogao da predstavlja poziv na nasilje, jer su ga i ekstremističke grupe pozdravile, prenosi Njujork tajms.

Komisija Predstavničkog doma jednoglasno je glasala za podizanje optužbe za nepoštovanje Kongresa protiv Pitera Navara, bivšeg savjetnika za trgovinu predsjednika Trampa i Danijela Skavina, koji je bio zamjenik Trampovog šefa kabineta.

U pokušaju da preokrenu rezultate predsjedničkih izbora 6. januara 2021. godine, pristalice Trampa upale su u sjedište Kongresa na Kapitolu. Pet osoba poginulo je u neredima, od toga jedan policajac, a na desetine njih je povrijeđeno.

Priredila: Bojana PReleVić

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 31. mart 2022.

Kotor: Jelena Radunović iz Komunalnog preduzeća o selektivnom odlaganju otpada KOTOR – U naseljima Muo, Škaljari, Stari grad i Dobrota od oktobra 2021. godine komunalni otpad sakuplja se odvojeno. Samostalna savjetnica za zaštitu životne sredine u DOO Komunalno Kotor Jelena Radunović kaže da je za to vrijeme na pretovarnoj stanici izdvojeno oko 250 tona tržišno interesantne sirovine - skoro 173 tone papira, 65 tona plastike, dvije limenki i 10 tona metala.

U ta tri naselja ima 5.683 domaćinstva i 565 pravnih lica.

Selektivno odlaganje podrazumijeva obavezu da se otpad razvrstava na tzv. mokru i suvu frakciju. U prvu spadaju sve vrste plastičnih proizvoda, tetrapak ambalaža, papir, karton, stiropor, metal, tekstil, obuća i staklo, a u drugu ostaci hrane, voća, povrća, trava, cvijeće, zemlja, lišće, pepeo i higijenski otpad.

PRIMJENA

Odvojeno sakupljanje otpada propisano je opštinskom odlukom čija će se primjena odvijati u tri faze.

Jelena Radunović kaže da je bilo poteškoća u primjeni.

- Osim nepravilnog odvajanja i miješanja mokre i suve frakcije, bilo je problema sa naljepnicama koje su građani uklanjali sa kontejnera i zatrpavali kontejnerska mjesta zelenim i kabastim otpadom – kazala je Radunović.

Sprovođenje odluke je u nadležnosti Komunalne inspekcije i Komunalne policija. Za nepoštovanje su predviđene kazne od 500 do 20.000 eura.

- Koliko smo u saznanju, od početka primjene odluke nije bilo kažnjavanja. Svjesni smo da sugrađani navike ne mogu preko noći promijeniti. Ovo je ipak period prilagođavanja i smatramo da je potrebno određeno vrijeme kako bi građani stekli naviku da pravilno selektuju otpad i da se prolongira primjena kaznene politike – kaže Radunović.

Građani mijenjaju navike, ali sporo

Od početka primjene odluke o razdvajanju otpada na pretovarnoj stanici izdvojeno je oko 250 tona tržišno interesne sirovine - skoro 173 tone papira, 65 tona plastike, dvije tone limenki i deset tona metala. Firme su se bolje prilagodile od građana, ali treba imati u vidu da je ovo ipak period prilagođavanja – kaže Jelena Radunović

Druga faza odgođena zbog skupih troškova Predviđeno je da se odluka o selektivnom odlaganju otpada primjenjuje u tri faza. U toku je prva kojom su obuhvaćena naselja Muo, Škaljari, Stari grad i Dobrota. Planirano je da druga faza počne u aprilu a da se primjenjuje do Risna sa jedne strane i Stoliva sa druge strane zaliva.

Jelena Radunović kaže da će odgoditi početak druge faze - Zbog povećanja troškova koje naše preduzeće ima za gorivo i amortizaciju, kao i neposjedovanja dodatnog specijalnog vozila i kontejnera koje bismo morali dodati na određenim lokacijama, morali smo odložiti primjenu druge faze odluke uz saglasnost nadležnog sekretarijata, do završetka ljetnje turističke sezone, odnosno oktobra 2022. godine – saopštila je Radunović.

Sprovođenje treće, ujedno i završne faze, predviđeno je da počne 1. januara 2023. godine. Početkom te faze selektivno odlaganje otpada biće obavezno u na kompletnoj teritoriji Kotora.

Prema podacima o količini sakupljenog otpada, firme su se bolje prilagodile.

- Na osnovu dnevnih i mjesečnih izvještaja o količinama otpada koji se razvrstava na našoj pretovarnoj stanici, primjećujemo da se povećava procenat izdvajanja određenih vrsta sirovina, što je potvrda da građani postepeno prihvataju obavezu. Na kontejnerskim mjestima, koja se nalaze u blizini većih marketa ili preduzeća, naši radnici sa terena su primijetili da se pravilnije odlaže otpad, nego u naseljima gdje su samo stambeni objekti, što dovodi do zaključka da se više

pravilno odlaganje primjenjuje u firmama nego u domaćinstvima – kazala je Radunović.

RECIKLAŽA

Komunalno Kotor upravlja jednom od tri pretovarne (transfer) stanice u Crnoj Gori, na kojoj se selektuje otpad koji se može reciklirati, potom se balira, nakon toga plasira na tržište.

- Iz ukupnog sakupljenog otpada izdvaja se plastična ambalaža (PET boce), tvrda plastika, papir, karton, limenke i metal. Na brojnim lokacijama u gradu postavljene su mreže za sakupljanje kartona i pla-

ZA SADA NIJE BILo KAŽNJAVANJA ZBoG KrŠENJA oDLUKE: Detalj iz Kotora

stične ambalaže. Takođe, na tri lokacije postavljeni su kontejneri za sakupljanje polovne garderobe. Volonteri Crvenog krsta, u saradnji sa našim društvom, preuzimaju i selektuju garderobu, nakon čega se do-

nira građanima. Tokom prethodne godine u tim kontejnerima sakupljeno je oko 37 tona odjeće, što je potvrda da su ih građani prihvatili – ocijenila je Jelena Radunović.

M. ĐUKANOVIĆ

KoLAŠIN: Vatrogasci i juče imali pune ruke posla

Gorjelo u Barama, ali i na deponiji u Bakovićima KOLAŠIN – Vatrogasci su juče ponovo imali pune ruke posla, gorjelo je na nekoliko lokacija. Opet su ih uposlili nemarni građani – jedni su čistili imanja, a drugima je ,,smetala“ deponija u Bakovićima.

oPEt DJELo NEMArNIH GrAĐANA: Sa požara u Barama

Prema riječima Željka Darmanovića, komandira Službe zaštite i spasavanja, tokom jutra je povećan intenzitet požara u Barama Moračkim.

- Vatrogasci su intervenisali i upjeli da ga lokalizuju. Preko mještana koji dežuraju, pratimo situaciju na terenu i na osnovu toga procjenjujemo treba li da šaljemo ekipu… Do požara je došlo i na području Mijoske i to na prostoru ispod dalekovoda gdje je komplikovano gašenje – ispričao je Darmanović.

Požar na deponiji u Bakoviću uspjeli su da ugase radnici Komunalnog. Direktor tog preduzeća Milivoje Bulatović kaže da je „neko prišao sa strane Tare i zapalio deponiju“.

- Vatrogasci su sa mehanizacijom bili na terenu pa smo mi gasili deponiju. Mašinama smo „zatrpavali“ vatru, a takođe smo gasili i vodom.

Nešto poslije 15 sati, požar na deponiji je lokalizovan i spriječeno je širenje vatre – kazao nam je Milivoje Bulatović.

Dr. D.

CEDIS

Radovi u 14 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 31. marta radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Andrijevica: od 8:30 do 12:30 h Slatina, Zabrđe, Trešnjevo, izbjegličko naselje „Soko Štark“ i dio sela Seoce i Prisoja; od 8:30 do 14:30 h dio sela Trešnjevo.

Bar: od 9 do 11 h Čeluga i Milanovići.

Berane: od 8:30 do 09:30 h Zagorje; od 12:30 do 14:30 h Petnjik, Dapsići, Tmušiće, Batuni, Ranč, Mršina Bara, Planinski prevoj – Lokve, Donja Rženica, Zagorje, Kaludra, Rovca i Lisijevo Polje.

Bijelo Polje: od 9 do 16 h Barice – škola, Negobratina, Medanovići, Sokolac, Sela – Čeoče, Radulići, Rajkovići, Cerovo i Bijeli Potok; od 9 do 17 h Loznice, Rasovo, Strojtanica, Boljanina, Vlah, Pex-impex, Zminac i repetitor Kurilo; od 14:30 do 19 h Ravna rijeka; od 8:30 do 11 h Božovića Polje i Slijepač most.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Sretnja i Podglavice.

Kolašin: od 8 do 15 h Suva Gora; od 9 do 15 h Svrke, Trnovica, Vrujca i Bojići; od 9 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva Gora i Vranještica.

Kotor: od 9 do 13 h Krivošije i Dragalj; od 9 do 12 h Škaljari (područje od “Izgradnje” prema Crvenom Brijegu); od 10:30 do 11:30 h Grbalj (industrijska zona): Imlek CG, Eko Petrol, Kips, Marinović salon, Butiko poslovni objekat i kamenorezačka radnja; od 10:30 do 12 h Kavač i Trojica (kratkotrajni prekidi).

Mojkovac: od 10 do 14 h Gostilovina; od 9 do 14 h Obod i Vrela.

Nikšić: od 8 do 15 h Javljen i Donje Čarađe.

Tivat: od 8 do 12 h područje Donje Lastve ispod magistrale, Obala Filipa Miloševića, Donja Lastva iznad magistrale oko puta za Gornju Lastvu, Lepetane, takođe i područje Donje Lastve na obali (od Kamelija do Igrališta), Seljanovo kod zelene pijace, Bokeljska ulica, područje oko Šoping centra – Seljanovo, ulice Beogradska, Zagrebačka, Podgorička, Jurija Gagarina, nove zgrade na Gornjem Seljanovu, kao i ulice Kotorska, Bokeljska i Ljubljanska (kratkotrajni prekidi).

Petnjica: od 8:30 do 14:30 h dio sela Vrbica.

Plav: od 8:30 do 14:30 h dio sela Brezojevice i Malo Selo.

Rožaje: od 9 do 14:30 h dio sela Donja Lovnica.

Ulcinj: od 8 do 14:30 h dio naselja Kruče Uvale.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 31. mart 2022.

13

Kolašin: Srednjoškolka doživjela šok usred bijela dana, u Komunalnom pretpostavljaju da su životinje ,,stigle“ iz drugog grada

Psi napali djevojčicu u blizini školskog dvorišta

KOLAŠIN – Učenicu SMŠ ,,Braća Selić“ K. M. juče su nakon što je izašla iz školskog dvorišta napala dva psa. Zbog povreda, više ujeda na nogama, prvo je primljena u kolašinski Dom zdravlja, a potom je prebačena u Bolnicu u Bijelom Polju.

Njena majka Jelena Mulević ispričala je da je djevojčicu kad je izašla iz dvorišta dočekao čopor pasa.

- Napravila je samo nekoliko koraka iz dvorišta kad je prema njoj krenuo čopor pasa, dva su se izdvojila, mislim da su bili vučjaci, i skočila na nju. Oborili su je na zemlju, a dok se branila izujedali su je za noge – kazala je Mulević.

Djevojčica je zbrinuta u bjelopoljskoj Bolnici, a njena majka kaže kako će joj trebati podrška psihologa da prebrodi situaciju.

- Doživjela je šok, nije čudo...

Imam još djece, đaka i sad sam u strahu da se i njima to može desiti na putu od škole do kuće – kazala je Mulević.

Iz Komunalne policije potvrdili su da su psi napali djevojčicu, ali Ana Đoković-Šćepanović kazala je da juče nijesu uspjeli da otkriju da li je riječ o životinjama koje imaju vlasnika.

- S obzirom na to da je riječ o

DoŽiVJEla šoK: Noga povrijeđene djevojčice

Direktorica Dnevnog centra Pljevlja o inkluziji djece sa smetnjama u razvoju i osoba sa invaliditetom

Dujović: Potrebna im je jednakost, a ne sažaljenje PODGORICA/ PLJEVLJA – Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju u Pljevljima licenciran je za pružanje usluge dnevnog boravka za osobe sa invaliditetom starije od 27 godina, a NVU „Zračak nade“ za savjetovanja za djecu sa smetnjama u razvoju i lica sa invaliditetom. Takođe, obezbijeđeno je pružanje usluga korisnicima u dnevnom boravku i savjetovanje 12 mjeseci, akreditovana su tri programa obuka za stručne radnike kod Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu i realizovano šest obuka.

To je urađeno kroz projekat koji kofinansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore u okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu, a podržali su ga Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, Opština Pljevlja, UNICEF, Ambasada Kraljevine Norveške i Grupa 484.

O projektu je, piše Mediabiro, bilo riječi juče na konferenciji za novinare u Podgorici na okruglom stolu „Decentralizacija sistema socijalne i dječje zaštite i pružanje licenciranih usluga na lokalnom nivou“.

Direktorica JU Dnevni centar Pljevlja koji postoji do 2011.godine Svetlana Dujović kazala je da su u okviru projekta adaptirali prostor od 223,76 m2 za dnevni boravak za osobe sa invaliditetom starije od 27 godina.

MEDIABIRO

Sistem socijalne i dječje zaštite mijenja se, fokus je na uslugama na lokalnom nivou, jer se tako podržava pravo na ostanak u porodici, a i u lokalnoj zajednici se najbolje prepoznaju potrebe djece sa smetnjama u razvoju i osoba sa invaliditetom i pruža odgovor na njih – kazala je Svetlana Dujović

vučjacima obišli smo sve vlasnike vučjaka, nijedan nije bio pušten u vrijeme napada na djevojčicu. Zato pretpostavljamo da se ponavlja stara praksa da neko u Kolašin dovodi pse lutalice iz drugih gradova.

Trajno rješenje je otvaranje azila za napuštene životinje što je predviđeno Programom kontrole pasa lutalica. No, do tada treba naći rješenje. Kako?

Otežavajuća je okolnost da pse lutalice više ne šaljemo u azile u Beranama i Podgorici, kao ni u privatno prihvatilište naše sugrađanke Danijele Vuksanović jer nema mjesta – istakla je Ana Đoković-Šćepanović.

Dr. Drašković

niKšić: GI ,,21. maj“ obratila se lokalnoj upravi

Oštećene zastave zamijeniti

NIKŠIĆ – Građanska inicijativa ,,21. maj“ pozvala je Opštinu Nikšić da ukloni oštećene zastave Crne Gore koje su javno istaknute u više mjesnih zajednica i narušavaju dostojanstvo Crne Gore.

- Članovi i članice Gradskog Savjeta GI ,,21. maj“ u Nikšiću su spremni da finansiraju postavljanje novih državnih zastava na svim lokacijama na kojima su postojeće oštećene – saopšteno je iz te GI. Podsjećaju da Zakon zabranjuje upotrebu oštećene zastave i nalaže njeno povlačenje iz upotrebe.

Ukazuju i da na gradskoj tvrđavi Bedem na postavljenim jarbolima nema zastava, pa na

ZaKon nalaŽE PoVlaČEnJE: Oštećena zastava

tim mjestima treba istaći državnu zastavu Crne Gore.

- Aktuelna gradska uprava prema državnim simbolima Crne Gore treba imati odnos poštovanja – poručuju iz GI ,,21. maj“.

C. G.

Prihvaćena inicijativa Antifašista Cetinja

Orden narodnog heroja vratiće u skupštinsku salu REći nE DiSKRiMinaCiJi: Sa skupa u Podgorici

- Kreirana je ICT platforma za podršku pružanja usluga dječje i socijalne zaštite. Platformu koristi preko 1.200 registrovanih korisnika iz 17 dnevnih centara, sedam udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju, udruženja osoba sa invaliditetom, sportske organizacije i ustanove. Platforma ima pet modula koji se odnose na: razvoj životnih i socijalnih vještina, internu komunikaciju korisnika, podršku roditeljima, pružanje informacija zainteresovanim stranama i modul za zaposlene – ispričala je Dujović.

Ona je kazala da sistem socijalnih usluga treba da podstiče ra-

zvoj inkluzije i obezbjeđivanje ravnopravnih uslova za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju i odrasla lica sa invaliditetom, kao i njihovo puno učešće u životu zajednice.

- Sistem socijalne i dječje zaštite mijenja se, fokus je na uslugama na lokalnom nivou, jer se tako podržava pravo na ostanak u porodici, a i u lokalnoj zajednici se najbolje prepoznaju potrebe djece sa smetnjama u razvoju i osoba sa invaliditetom i pruža odgovor na njih. Važno je da pričamo o jednakosti, inkluziji, nediskriminaciji, a da ne pričamo o sažaljenju, kada je riječ o djeci sa smetnjama u razvoju i osobama sa invalidi-

BiJElo PolJE: Aktivnosti Komunalnog preduzeća

Uređuju „Dvanaest ruža“ BIJELO POLJE – Radnici Komunalnog preduzeća „Lim“ uređuju spomen-obilježje „Dvanaest ruža“, u blizini mosta na Limu, koje je podignuto u znak sjećanja na 12 đaka iz bugarskog grada Svi-

štova koji su, vraćajući se sa ekskurzije iz Dubrovnika, poginuli u kanjonu Lima u mjestu Gostun.

Sekretar Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Duško Ru-

tetom – navela je Dujović.

Prema njenim riječima opšti cilj projekta je poboljšanje socijalne inkluzije i unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite sa posebnim naglaskom na sjever Crne Gore.

- Kada je riječ o decentralizaciji sistema socijalne zaštite, stvari se mijenjaju nabolje, možda ne brzinom kojom bismo htjeli, ali bitno je da se krećemo u dobrom pravcu – kazala je Dujović.

Sanela Žiga iz NVU „Zračak nade“ poručila je da je realizacija projekta dokaz kako je zaista istinita izreka da onaj ko hoće nađe način, a onaj ko neće nađe izgovor.

C. G.

žić saopštio je za Pobjedu da će posao završiti do 4. aprila, kada se obilježava 18 godina od te tragedije.

- Planirana je zamjena duplog specijalnog stakla na spomeniku, obnova mermera na česmama, koje su ponovo u funkciji, a već je uređen prostor oko spomen-obilježja, ofarbane su klupe, a uklonjeno je i rastinje koje doseže do Lima – kazao je Ružić.

B. Č.

UKlonJEna ToKoM REnoViRanJa: Maketa Ordena narodnog heroja

CETINJE – Gradska uprava prihvatila je inicijativu udruženja Antifašisti Cetinja da se maketa Ordena narodnog heroja, koja je krasila skupštinsku salu do njenog renoviranja krajem devedesetih godina prošlog vijeka, vrati na mjesto gdje je bila, kako bi svjedočila o ratnom heroizmu, borbi i žrtvama Cetinjanki i Cetinjana u Drugom svjetskom ratu, kao i o vremenu mira i blagostanja nakon rata, do raspada SFRJ. Kako su objavili na svojoj Fejsbuk stranici predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josip Broz Tito, povodom tridesetogodišnjice oslobođenja zemlje, a za herojska djela i podvige, za bezbrojne žrtve i izvanredan doprinos pobjedi nad neprijateljem u narodnooslobodilačkom ratu, dodijelio je 1975. godine gradu Cetinju Orden narodnog heroja.

Informaciju da je incijativa prihvaćena objavio je na svojoj Fejsbuk stranici gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković. C. G.

Kultura

Četvrtak, 31. mart 2022.

Rad Milice Golubović: ,,Makaze koje će promijeniti svijet“

Vizuelizovanje naučnih sadržaja PODGORICA - Ilustratori i grafički dizajneri Srđa Dragović i Milica Golubović predstavljaće Crnu Goru na izložbi naučnih ilustracija pod nazivom „Iza objektivnosti: vizuelne metafore u nauci“ koja će biti otvorena večeras u Galeriji Atrijum Biblioteke grada Beograda.

Posjetioci će imati priliku da pogledaju radove 28 grafičkih ilustratora, dizajnera i umjetnika različitih generacija, koji su u proteklih sedam godina ilustrovali tekstove u naučnopopularnom časopisu ,,Elementi“. I Dragović i Golubović već oko šest godina kontinuirano sarađuju sa časopisom ,,Elementi“, kreirajući ilustracije na najrazličitije teme – od fizike, hemije, astronomije, mikrobiologije do istorije, filozofije i teologije. Saradnja sa Centrom za promociju nauke ogleda se, ne samo kroz rad na ilustracijama za časopis ,,Elementi“, već i kroz brojne dodatne publikacije i projekte iza kojih CPN stoji kao izdavač, odnosno organizator. Jedan od važnijih nedavnih projekata je

publikacija ,,PROMIS“ (u kojoj su, uz brojne kolege iz regiona, takođe učestvovali i Dragović i Golubović), gdje je na kreativan način predstavljen program za izvrsne projekte mladih istraživača, podržane od strane Fonda za nauku Republike Srbije.

Cilj izložbe je da se na primjeru vizuelizovanja naučnih sadržaja ukaže na kontinuitet između nauke i umjetnosti, kao i na to da se svaka vrsta vizuelizacije nauke oslanja na umjetničku interpretaciju, bez obzira na to da li je riječ o ilustracijama koje se tradicionalno klasifikuju kao striktno „naučne“ ili kao striktno „umjetničke“. Stotinu trideset ilustracija koje čine postavku izložbe raspoređeno je u devet cjelina koje su naslovljene: „Poprišta evolucije“, „Gdje počinje budućnost?“, „Kaleidoskop“, „Izračunavanje“, „Portreti“, „O izvjesnosti i drugim demonima“, „Mašinsko doba“, „Unutrašnji toponimi“ i „Orbitiranje“.

Izložbu organizuje Centar za promociju nauke, u saradnji sa Bibliotekom grada Beograda.

A. Đ.

„Obrad“ u Kinu „Boka“

PODGORICA – Kratki dokumentarni film „Obrad“, u režiji Branislava Milatovića, biće prikazan večeras, u 19 sati, u kotorskom Kinu „Boka“. Nakon projekcije, biće upriličen razgovor sa akterom filma Obradom Pavlovićem i rediteljom Milatovićem.

Ostvarenje „Obrad“ premijerno je prikazano na festivalu „Ca-

merimage“, u Poljskoj. Uprkos tome što se čini da mu život prolazi u kolotečini, glavni akter, bibliotekar, nijednom ne djeluje kao nesrećan čovjek. Cilj filma je, kako je Milatović ranije objasnio za Pobjedu, prikaz jednog čovjeka čiji životni poziv, iako stoji na pragu apsurda, u apsurd nikad ne zalazi.

Ulaz na projekciju je slobodan.

S. V.

Adrijana Gvozdenović za Pobjedu o performansu ,,Od danas do sjutra“ PODGORICA - U performansu ,,Od danas do sjutra“ umjetnica Adrijana Gvozdenović bavila se pitanjem fluidnosti identiteta dijeleći sa publikom trenutna zapažanja o tome ,,Ko je Adrian Lister“. Adrian Lister je konstruisan kao paralelni artistički karakter same umjetnice.

Publika u inostranstvu do sada je imala priliku da se kroz niz performansa upozna sa Adrianom Listerom, a ovo je prvi put da Gvozdenović performans izvodi u Crnoj Gori i on se razlikuje od svih prethodnih izvođenja. Umjetnica je pojasnila istorijat nastanka samog imena Adrian Lister.

- Adrian Lister rođen je 2013. godine kao prevod mog imena sa „naših“ jezika na engleski i svaki drugi strani jezik koristeći Gugl translejt. To je bila greška koja je trajala godinu dana i to se poklopilo sa mojim odlaskom u Belgiju 2012. godine. Počela sam da se pitam šta ta mašina hoće od mene i šta znače ti prevodi u drugoj sredini. Ova greška u prevodu je postala metafora za prilagođavanje novom okruženju i načinu života – kazala je Gvozdenović.

TRAGOVI I ZNAKOVI

Pitanje ,,Ko je Adrian Lister“ počela je prvo da obrađuje kroz master tezu, a onda i kroz govorne performanse i umjetničke publikacije.

- Pronalazila sam tragove i znakove o prisustvu Adriana Listera u knjigama, u radovima i mišljenjima bliskih prijatelja, umjetnika i istraživača, ali i na ulici, u prodavnicama, u stvarima koje mi drugi daruBIJELO POLJE - Druga samostalna izložba radova u Bijelom Polju akademskog slikara Milutina Obradovića otvorena je u Centru za kulturu. Izložbu su otvoriila djeca vrtića „Dušo Basekić“, iz područne jedinice „Crvenkapa“, koji su recitacijom dočarali naziv Obradovićeve izložbe ,,Običan malecki san“.

Direktor Centra za kulturu Milko Kovačević kazao je da multikulturalno Bijelo Polje želi i hoće u kontinuitetu da bude uz svoje vrhunske umjetnike.

Uticaj parazita formiranje dru D. MaliDžan

Srđa Dragović i Milica Golubović na izložbi ilustracija u Beogradu

Adrijana Gvozdenović tokom performansa u Kuslevovoj kući

ju. Nijesam htjela da koristim umjetničke metode otjelotvorenja, već da Adrian Lister ostane pitanje, diskurs o konstrukciji identiteta, uslovima za umjetničko djelovanje – kazala je Gvozdenović. ,,Ko je Adrian Lister?“ je do sada prezentovan kroz performans i umjetničke publikacije u tri prilike, sa drugačijim podnaslovima: ,,Fear

ture Luksemburga (2017).

U Kuslevovoj kući u Podgorici umjetnica je postavila instalaciju koja pred publiku izlaže ,,dokaze“ o prošlim inkarnacijama Adriana Listera, čime podcrtava fragmentarnost i fluidnost identiteta.

- Prvi Adrian Lister ukazao se 2015. godine kao ,,Oblak u pantalonama“, drugi Adrian bio je više vezan za umjetnič-

Izložba djela Milutina Obradovića otvorena u Bijelom Polju

,,Običan malecki san“ postao java - Ono to mora da radi zbog sebe, zbog poštovanja svoje kulturne tradicije, zbog poštovanja svojih slavnih pisaca i pjesnika, svojih izvanrednih slikara i muzičara i bravuro-

Veče posvećeno Miodragu Bulatoviću PODGORICA – Književno veče posvećeno Miodragu Bulatoviću biće održano danas u 18 sati, u knjižari „Karver“, u okviru projekta „Poetika zemlje – Moja Crna Gora“.

Govoriće direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ mr Dragica Lompar, profesorica jezika i književnosti Andrijana Deletić-Milačić, profesor jezika i književnosti

and fantasy as conditions for artistic activity“ u Rodčenkovom ,,Radničkom klubu“, postavljenom u Umjetničkom muzeju Lihtenštajna (2015), ,,Умjетник Работник Рoботни “ u kuhinji umjetničkog udruženja Bains Connective u Briselu (2015) i ,,I know I rock but I am not made of stone“ u umjetničkoj rezidenciji Ministarstva kul-

znih glumaca. Zato Bijelo Polje bez svih njih i nije pravo Bijelo Polje. Zahvalio bih našem sjajnom Milutinu što nas je sve okupio i što je snagom svoje ljubavi i prirodnog dara Centar za kulturu Bijelo Polje

14

Radoman Čečović i glumica Varja Đukić.

Programi koji su do sada realizovani posvećeni su književnicima Mladenu Lomparu, Mihailu Laliću, Mirku Kovaču, Ristu Ratkoviću, Sretenu Asanoviću, Vitomiru Nikoliću, Ćamilu Sijariću, Aleksandru Lesu Ivanoviću, Mirku Banjeviću, Janku Đonoviću, Danilu Kišu, Dušanu Kostiću i Radovanu Zogoviću. R. K. Sa otvaranja izložbe radova u Bijelom Polju

darivao naš grad i sve nas u njemu – istakao je Kovačević, piše Radio Bijelo Polje.

Ono što ovu izložbu čini posebnom je činjenica da je ovo prva Obradovićeva izložba nakon dvije i po godine zbog pandemije korona virusa.

- Sve što zovemo san negdje se u nekom periodu odrastanja spoji u neku tačku koja se zove život. Vrlo je teško u toj životnoj dobi napraviti granicu šta je to san, a šta java. Da će u Bijelo Polje doći ovoliki broj mojih sugrađana da vidi šta ja to stvaram, bio je samo san. A večeras je to java. I to je ta nit koja ne dijeli mnogo san od jave i zaista taj običan malecki san može da napravi ovoliko posjećenu javu – kazao je Obradović.

Izložba „Običan malecki san“, koja se sastoji od 21 eksponata urađenog u tehnici uljanih boja na platnu i 26 crteža u kombinovanoj tehnici, biće otvorena do 16. aprila. Već 10. juna, u organizaciji Galerije Doma Vojske, istu izložbu moći će da vidi i likovna publika u Beogradu.

A. Đ.

Kultura

Četvrtak, 31. mart 2022.

koji je izvela u Kuslevovoj kući

a na uštva

Adrian Lister rođen je 2013. godine kao prevod mog imena sa „naših“ jezika na engleski i svaki drugi strani jezik koristeći Gugl translejt.

To je bila greška koja je trajala godinu dana i to se poklopilo sa mojim odlaskom u Belgiju 2012. godine – kazala je Gvozdenović ki rad, dok je treći Adrian Lister apstraktan i vezuje se za preispitivanje šta je realno, a šta nije, šta je prirodno, a šta vještačko? Za ovu izložbu pitam se o Adrianu Listeru po prvi put na svom jeziku i u Crnoj Gori. Taj Adrian Lister zagovara kako biti parazit i folirant. Ima tu i mimikrije,

ali iz nekog razloga koji nije oportunistički. Lister pokazuje koliko umjetničko parazitiranje, ali i ostali paraziti, utiču na formiranje društva – istakla je Gvozdenović.

Ovo je prvi put da Gvozdenović snima performans Adriana Listera, zbog čega je i bila obučena u hroma-ki odijelo.

- Hroma-ki je tehnika vizuelnih efekata i postprodukcije gdje se dvije slike ili dva toka mogu preklopiti jedan preko drugog. Obukla sam ovaj kostim jer mi omogućava da nestanem iz prostora, što će se desiti u postprodukciji snimka ovog performansa. To simboiliše nestanak govornika, autora, ali i Adriana Listera u ovoj sredini – kazala je Gvozdenović.

FIRMA

Gvozdenović je podsjetila da, pored nekih drugih manjih pojavljivanja i saradnji, 2020. godine Adrian Lister postaje novi entitet – ovog puta kroz birokratsku proceduru.

- Naime, dobijam radnu dozvolu za zaposlenje u Belgiji gdje su profilisali sve što sam opisala da radim kao ,,kunstenaar, consultancy tentooonstellingen“ (u prevodu: umjetnik, konsultant za pravljenje izložbi). Kako sam mislila da se suočavam sa novim prevodom, otvaram firmu pod nazivom „Adrian Lister“.

To je ujedno i posljednja pojava Adriana Listera. Kako ne dobijam boravišnu dozvolu, zatvaram firmu i vraćam se u Crnu Goru – istakla je Gvozdenović.

Performans je izveden u okviru izložbe ,,Marginalije zajedničkog“ koja je otvorena do 1. aprila.

A. Đ.

„Grad teatar“ tokom aprila gostuje u Petrovcu

Prihod od ulaznica u humanitarne svrhe PODGORICA – U okviru međufestivalskih aktivnosti JU „Grad teatar“ organizovaće tokom aprila gostovanje tri pozorišne predstave koje će biti izvedene na sceni „Crvene komune“ u Petrovcu, a sav prihod biće doniran u humanitarne svrhe.

U utorak, 5. aprila, u terminima od 19 i 21 sat, biće izvedena predstava „Lažljivice“, po tekstu Nikolaja Koljade, u režiji Stefana Sablića, produkcija Ateljea 212 iz Beograda. Radi se o duodrami u kojoj glume Jelisaveta Seka Sablić i Gorica Popović. U četvrtak, 14. aprila, takođe u terminima od 19 i od 21 sat, na repertoaru će biti predstava „Primadone“ u režiji Irfana Mensura. Predstava je produkcija Yugoart-a Beograd, a uloge tumače Tanja Bošković i Rada Đuričin. Treća predstava koja će biti izvedena u ovom ciklusu je „Persona“ u režiji Stevana Bodrože. „Persona“ je rađena u produkciji Alternativne teatarske aktivne kompanije (ATAK), Centra za kulturu „Vojislav Bulatović – Strunjo“ iz Bijelog Polja, KIC-a „Budo Tomović“ iz Podgorice i Grupe za istraživanje i razvoj kultur-

U KIC-u premijerno prikazan film „Blažo...“, u režiji Momira Matovića

Skica za dobričinu i čovjeka iz naroda PODGORICA – Premijera dugometražnog dokumentarnog filma „Blažo...“, autora Momira Matovića, priređena je u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Riječ je o portretu istaknutog revolucionara, narodnog heroja i prvog poslijeratnog predsjednika Narodne Republike Crne Gore Blaža Jovanovića.

Matović je u fokus filma stavio sjećanja njegovih savremenika, uglavnom ljudi koji su Jovanovića sretali u određenim životnim situacijama. To su iskrice iz svakodnevnog života nekadašnje Crne Gore i Podgorice, ponekad i duhovite anegdote koje djelimično rasvjetljavaju ličnost poznatog državnika. Svi su puni hvale i zahvalnosti, te se portret Blaža Jovanovića može sažeti u nekoliko riječi – dobričina i narodni čovjek. Potencira se njegova neposrednost i zainteresovanost za život običnih građana, te činjenica da se često mogao sresti na ulicama Podgorice kako, bez pratnje, šeta i pozdravlja građane.

- Neposredan, srdačan, jednostavan i komunikativan, lako je osvajao ljude. Bio je voljen u Crnoj Gori i van nje. I oni koji su ga samo jedanput sreli i koji ga možda više nikada nijesu viđeli, osjećali su se kao da su ga dugo znali i bili sa njim prijatelji i stari poznanici – veli u jednom trenutku narator filma Blagota Eraković.

U ovom dokumentarnom portretu, koji obiluje fotografijama iz poslijeratne Podgorice i portretima državnika, ali ne i video-insertima iz Blažovih govora, nema činjenica o Blažovoj revolucionarnoj prošlosti, izazovima sa kojima se

Kadar iz filma „Blažo...“

Blažo Jovanović

kao državnik sretao, idelogijama koje je zastupao, nema nijednog kritičkog osvrta na njegovu cjelokupnu političku zaostavštinu i ključne ciljeve kojima je težio u poslijeratnom razvoju Crne Gore. To, reklo bi se, nije ni bio fokus Matovića, pa je ovaj dokumentarac zapravo pokušao da zađe iza zvučnosti Blažovih titula,

funkcija, zvanja... sa očiglednom namjerom da se napravi skica čovjeka izvan državničkog i političkog. Problem je samo što je na kraju takav čovjek ispao bez mane, bez greške, toliko veličanstven, blag, širokogrud, dobroćudan, human, pun razumijevanja... da je takvom narativu samim tim i teško povjerovati.

Na kraju filma, kao svojevrstan glas autentičnosti i svjedoka prošlosti, pojavljuje se Blažova supruga Lidija Jovanović, koju je Matović snimio na jednoj davnašnjoj večeri posvećenoj poznatom crnogorskom državniku. Ona skicira teške poslijeratne prilike u Crnoj Gori i ocjenjuje da je tokom Blažovog angažmana u političkom životu naše države došlo do osjetnog poboljšanja života građana.

- Blažo je odlazio iz Crne Gore zabrinut, jer su se pojavile grupacije i to vrlo moćne, van Crne Gore, koje su smatrale

Španske vlasti motivišu mlade da se okrenu kulturi

Za koncerte, literaturu i bioskope 400 eura

ne politike. U predstavi igraju Nada Vukčević i Vanja Jovićević, a izvođenje je planirano za 26. april.

Kompletan prihod od predstave „Lažljivica“ biće uplaćen na žiro račun namijenjen liječenju Feđe Alkovića, dok će prihod od predstava „Primadone“ i „Persona“ biti podijeljen i uplaćen za liječenje Stefana Velimirovića i Sanje Pešelj.

Informacije i rezervacije je moguće dobiti na broj telefona +382 33 402 935, putem imejla sa sajta gradteatar.me ili poruke na Fejsbuk ili Instagram stranici Grada teatra.

S. V.

15

PODGORICA - Građani Španije koji navrše 18 godina u 2022. dobiće vaučere u vrijednosti od 400 eura, koje će potrošiti na umjetnost, odluka je vlasti ove države na čelu sa premijerom Pedrom Sančezom. O ovom se programu govorilo još u oktobru prošle godine, kada je najavljeno da će pomenuta suma biti predviđena za knjige, koncerte i ulaznice za bioskop.

Novac će biti podijeljen u kulturne sekcije, tako da se ukupni iznos vaučera troši na više kulturnih aktivnosti, umjesto da se sve slije u jednu.

Tako mladi mogu potrošiti do 200 eura na događaje ili aktivnosti uživo kao što su koncerti, festivali, ulaznice za bioskop, muzeji, književni festivali itd. Iznos od 100 eura mogu potrošiti na fizičke proizvode kao što su ploče, diskovi i muzičke partiture, ali i knjige, igre, časopise i novine. Preostalih 100 eura mogu potrošiti za digitalne proizvode i usluge, uključujući pretplate na striming servise, kao i preuzimanja i pretplate na audio-knjige, elektronske knjige i slično.

Kako navodi hrvatski portal Ravno do dna, taj potez bi mogao znatno uticati na muzičku in-

Jedan od plakata koji promoviše projekat

dustriju budući da je, prema vladinoj agenciji Instituto Nacional de Estadística (Nacionalni zavod za statistiku) u 2021. godini bilo nešto manje od 423.000 osamnaestogodišnjaka u Španiji, a samo prošle godine je broj korisnika striming usluga porastao za 23 odsto.

Mana ovog projekta je što se odnosi samo na jednu generaciju, a ne na sve mlade ljude, a vaučeri se mogu koristiti samo unutar institucija i ustanova, te digitalnih servisa sa kojima je vlada ove države povezana posebnim ugovorima.

Ukupan budžet koji je izdvojen za ovaj projekat iznosi 210 miliona eura, a dobijena se suma mora potrošiti unutar 12 mjeseci.

D. E.

da Crna Gora ne treba da ima samostalnost, da je treba više kontrolisati, čak i njom dominirati. Poslije toga, uzburkala se politička situacija u Jugoslaviji, osobito u Hrvatskoj i Srbiji. Nastala je teška kampanja protiv Blaža u Crnoj Gori i Beogradu. Govorilo se kako se Blažo u Crnoj Gori obogatio, kako ima vile i dvorce, udaralo se na njegovu čast. Narod Crne Gore je bio zavaravan i obmanjivan. U to vrijeme imali smo vikendicu od 60 kvadrata i nigdje ništa drugo. Blažo je, vjerovatno, jedini od predsjednika bivših republika, plaćao sam kiriju za stan u kojem smo živjeli – ispričala je Jovanović.

Ovaj dokumentarni film, kako je rečeno uoči premijere, je prilog inicijativi Glavnog grada Podgorice u realizaciji podizanja spomenika Blažu Jovanoviću. Film je nastao u produkciji „Mat film Montenegro“ i uz podršku Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada.

J. N.

Hor iz Kotora u KIC-u

PODGORICA - premijerno će prirediti koncert večeras, u 20 sati, na velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“. Na repertoaru ansambla nalaze se popularne kompozicije domaćih i stranih autora, izvorne melodije iz Boke, kao i višeglasne kompozicije klasične muzike. Horom rukovode profesorke Dušica Ćetković i Ljiljana Dončić.

Gradski hor Kulturnog centra „Nikola Đurković“ nastao je 2018. godine na inicijativu uprave ove institucije, s idejom da se obnovi tradicija horskog pjevanja koja je kao organizovani oblik muzičkog života grada Kotora, postojala još od 19. vijeka. Sa svojih dvadeset pet članova, obnovljeni Gradski hor je tokom prethodne tri godine aktivno učestvovao u kulturnim zbivanjima Kotora. U decembru 2019. godine ovaj hor je održao prvi cjelovečernji koncert, a godinu dana ranije osvojio je svoju prvu nagradu, na Festivalu Adriatica Nova.

R. K.

16

Hronika Podgorice

Četvrtak, 31. mart 2022.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma zaustavilo rad asfaltne baze gradskog privrednog društva Putevi

Gradonačelnik Ivan Vuković saopštio je juče da je na temelju odluke Vlade Crne Gore, odnosno Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, zaustavljen rad asfaltne baze gradskog privrednog društva Putevi. Riječ je o objektu koji bio nesmetano i bez prekida u funkciji punih 17 godina.

- Na temelju odluke Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Urbanističko-građevinska inspekcija donijela je rješenje o pečaćenju objekta – baze za proizvodnju asfalta. To je osnovni materijal za rad našeg društva Putevi. Zvanično obrazloženje glasi da ovaj objekat nije upisan u katastar nepokretnosti. O tome koliko je apsurdna ova odluka, govori podatak da svi zvanični propisi istog tog Ministarstva tretiraju ovakve objekte kao objekte privremenog, montažno – de-

facebook

Vuković: Vrhunac destruktivnog odnosa Vlade prema Podgorici

Zapečaćena asfaltna baza Puteva (stop-kadar iz snimka)

montažnog kartaktera, i kao takvi se ne upisuju u katastar.

Upravo zbog toga, evo punih 17 godina od kako ovaj objekat postoji i radi na ovom mjestu, nikome do sada nije na pamet

I juče došlo do dužeg prekida snabdijevanja električnom energijom

Zbog oštećenja kablova dio grada bio bez struje sat i po Zbog oštećenja 35 kilovoltnih vodova ,,Gorica 2“ i ,,Centar 2“, bez napajanja električnom energijom juče prijepodne oko sat i po su bili najveći dio centra grada, Preko Morače, Stara Zlatica, park šuma Zagorič, Velje brdo i Rogami.

Iz CEDIS-a su Pobjedi kazali da je uzrok prekida napajanja oštećenje kablova koje je nastalo usljed prethodnog izvođenja građevinskih radova.

- To se dešava kada izvođači građevinskih radova mašinama zakače kabl. Ukoliko ga prekinu, automatski dođe do prekida napajanja. U ovom slučaju je bila riječ o tzv. latentnom kvaru, odnosno kabl je bio dijelom oštećen (načet) usljed čega je tek kasnije došlo

do prekida napajanja – naveli su iz CEDIS-a.

Nakon intervencija ekipa CEDIS-a, većem dijelu područja koji se napaja sa ovih kablova snabdijevanje električnom energijom je uspostavljeno u 11.03 sati, dok su sva konzumna područja napojena električnom energijom u 11.30.

Prije tri dana došlo je do kvara na TS ,,Podgorica 1“ u Zagoriču, što je dovelo do beznaponskog stanja i u TS ,,Podgorica 4“ (kod Sadina). Zbog toga su potrošači koji se napajaju sa ove dvije trafostanice (centar grada, dio grada Preko Morače, Stara varoš, dio Zabjela, Zagorič, Kokoti, Donja i Gornja Gorica) bili sat bez struje. Nakon intervencija ekipa CGES-a, napajanje je uspostavljeno u 14.33 časova. I. M.

Novi režim rada na gradskim pijacama

Od sjutra ljetnje radno vrijeme U skladu sa Odlukom o radnom vremenu, od petka 1. aprila, pijace u Podgorici preći će na ljetnje radno vrijeme.

Kako je navedeno iz gradskog preduzeća Tržnice i pijace, zelene pijace radiće od šest do 18 sati, pijace mješovite robe od osam do 21, kamionska pijaca će raditi non-stop, dok će stočna pijaca raditi poneđeljkom

i četvrtkom od šest do 13, a pijaca upotrebljavane robe petkom, subotom i neđeljom od šest do 14.

Pijace su otvorene svakog dana, s tim da neđeljom i u dane državnih i drugih praznika rade skraćeno: zelene pijace od šest do 15 sati, a mješovite od osam do 15.

Ljetnje radno vrijeme primjenjivaće se do 1. novembra.

H. P.

Želim da poručim odgovornima, onima koji su donijeli ovakvu odluku vođeni političkim motivima, da će snositi odgovornost zbog toga.

Koliko sjutra podnijećemo krivične prijave protiv njih zbog zloupotrebe službenog položaja i prekoračenja ovlašćenja - najavio je gradonačelnik

želji da nanesu političku štetu gradskoj upravi, pritom ne vodeći računa o interesima naših sugrađana, odnosno 15 aktivnih gradilišta koje imamo u ovom trenutku – saopštio je Vuković.

Gradonačelnik je dodao da je ovim potezom destruktivni odnos Vlade Crne Gore prema Glavnom gradu doživio vrhunac.

- Želim da poručim odgovornima, onima koji su donijeli ovakvu odluku vođeni poli-

tičkim motivima, da će snositi odgovornost zbog toga. Koliko sjutra podnijećemo krivične prijave protiv njih zbog zloupotrebe službenog položaja i prekoračenja ovlašćenja - najavio je Vuković.

Gradonačelnik je poručio i da neće dozvoliti da bilo ko ugrozi interese građana Podgorice, naglašavajući da će Glavni grad naći način da svi projekti budu završeni u predviđenim rokovima.

P. H.

palo da tražio tako nešto - kazao je gradonačelnik Vuković.

On je podsjetio da je u ovom trenutku u Podgorici 15 otvorenih gradilišta u različitim djelovima grada i upozorio da nijedno ne

može biti zatvoreno ukoliko Putevi ne budu imali dovoljne količine asfalta za rad.

- Vladini službenici učinili su ovo znajući što ovo privredno društvo znači za Podgoricu, u

Turistička ponuda Podgorice predstavljena je na jednom od najznačajnijih centralnoevropskih sajmova turizma, 30. Međunarodnom sajmu turizma „Holiday World & Region World“ u Pragu. Međunarodni sajam turizma „Holiday World & Region World“ ove godine okupio je 700 izlagača iz 42 države i više od 30.000 posjetilaca i profesionalaca iz oblasti turizma.

- Imajući u vidu pozitivne utiske turističkih predstavnika sa sajma turizma u Pragu, direktnu avio-povezanost, liberalizovane mjere ulaska u Crnu Goru, kao i činjenicu da turisti iz Češke i Slovačke u najvećoj mjeri biraju mediteranske zemlje za putovanja, može se zaključiti da Crna Gora ima veliku šansu da se tokom 2022. godine visoko pozicionira kao destinacija za odmor na ovim tržištima – saopšteno je iz Turističke organizacije Podgorice.

Nakon uspješne prezentacije u glavnom gradu Češke Republike, turistička ponuda Podgorice predstavljena je i na Međunarodnom sajmu turizma „IFT“ u Beogradu.

Ponuda Podgorice predstavljena na sajmovima turizma u Pragu i Beogradu

Šansa za bolju turističku poziciju Međunarodni sajam turizma „Holiday World & Region World“ ove godine okupio je 700 izlagača iz 42 države i više od 30.000 posjetilaca i profesionalaca iz oblasti turizma Predstavljanje turističke ponude Podgorice u Pragu

- Međunarodni sajam turizma u Beogradu ove godine održan je pod sloganom „Između planina i mora“ i usmjeren je ka oporavku i obnovi turističkog

ambijenta, kao i na promociju i inovacije, koje će oblikovati budućnost turističke industrije. Prilikom predstavljanja Podgorice akcenat je stav-

ljen na aktivni turizam, kao i veliki broj manifestacija i događaja koji će biti organizovani u narednom periodu – naveli su iz TO Podgorice.

Nj. Ž.

Mališani iz vrtića ,,Ljubica Popović“ posjetili Stomatološku polikliniku KCCG

Učili o važnosti oralnog zdravlja

Mališani iz vrtića ,,Sunce“ Javne predškolske ustanove ,,Ljubica Popović“ posjetili su juče Stomatološku polikliniku Kliničkog centra Crne Gore, povodom Svjetskog dana oralnog zdravlja.

- Svjetski dan oralnog zdravlja, koji se ove godine održao pod sloganom ,,Budite ponosni na svoja usta“, obilježava se u čitavom svijetu 20. marta. U Crnoj Gori druga polovina marta po-

svećena je prevenciji oralnog zdravlja kada dječji stomatolozi Kliničkog centra Crne Gore raznim edukativnim aktivnostima uče mališane o važnosti oralnog zdravlja te prevencije bolesti usta i zuba. Tim povodom mališane starije druge vaspitne grupe vrtića ,,Sunce“ JPU ,,Ljubica Popović“ ugostilo je Odjeljenje dječje i preventivne stomatologije Stomatološke poliklinike Kliničkog centra Crne Gore – saopšteno

je iz PR Službe KCCG. Specijalisti dječje i preventivne stomatologije slikovito su objašnjavali djeci osnovne pojmove o zdravlju zuba.

- Mališane i njihove vaspitačice Bojanu Šoškić i Aleksandru Gazivodu dočekale su i srdačno pozdravile direktorica i glavna sestra Stomatološke poliklinike dr Snežana Ražnatović i Tanja Vujisić, nakon čega su im specijalisti dječje i preventivne stoma-

tologije, načelnik Odjeljenja dječje i preventivne stomatologije dr Kemal Šahmanović i dr Danijela Subotić, slikovito objašnjavali osnovne pojmove o zdravlju zuba, upoznali ih sa stomatološkom opremom i demonstrirali pravilno pranje zuba – navodi se u saopštenju.

Mališani su takođe dobili savjete o pravilnoj ishrani, održavanju higijene usta i zuba, kao i o važnosti redovnih poNj. Ž. sjeta stomatologu.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 31. mart 2022.

Danas će biti održan humanitarni donatorski skup za prikupljanje pomoći za liječenje dječaka

Podgorica za Feđu U želji da pomogne u prikupljanju sredstava za liječenje dječaka Feđe Alkovića, koji već dugo bije bitku s opakom bolešću, Glavni grad danas organizuje donatorski skup za članove gradske uprave, Poslovnog savjeta, ljude iz javnog života Podgorice, kao i predstavnike medija.

Skup je organizovan kako bi u što kraćem roku bio obezbijeđen iznos od 300.000 eura, neophodan za Feđino liječenje. Iako je već pokrenuto više pojedinačnih humanitarnih akcija, procjena je da će okupljanjem ljudi iz poslovnog svijeta i udruženim djelovanjem biti brže prikupljena sredstava neophodna za Feđino dalje liječenje i oporavak.

Zbog ograničenih prostornih kapaciteta hotela „Ramada“ događaj nije otvoren za javnost, ali građani mogu pružiti podršku uplatom finansijskih sredstava na žiro-račun Feđinih roditelja: 510-0210988215028-20 kod Crnogorske komercijalne banke (Milena Alković) i 555-9000272528-36 kod Adiko banke (Aris Alković).

H. P.

Isključenja struje Kišovito Za danas je najavljeno pretežno oblačno, često sa umjerenom do jakom kišom, a povremeno i grmljavinom. Vjetar umjeren do jak, južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 12 stepeni, najviša dnevna do 15. H. P.

U sklopu programa „Mikro 020“ uređen kutak u Ulici Vasa Raičkovića

Rezultat uspješne saradnje Glavnog grada, studenata i lokalne zajednice Zahvaljujući projektu „Mikro 020“ još jedan kutak u gradu dobija novi izgled i funkciju – uređen je prostor u Ulici Vasa Raičkovića, čiji izgled do skoro nije odgovarao željama i potrebama stanovnika tog dijela Podgorice.

- Dobili smo jednu lijepo uređenu zelenu površinu od preko 1.000 kvadrata, četrdesetak novih sadnica, a na inicijativu ljudi koji žive u komšiluku uredili smo i parking prostor, izgradili novu kvartovsku saobraćajnicu. Takođe, kompletan prostor smo pokrili hidrosistemom, izgradili novu rasvjetu, atmosfersku kanalizaciju, dakle bitno uljepšali ovaj odveć lijepi dio grada.

Projekat je vrijedan 80.000 eura, dominantno realizovan zahvaljujući angažovanju privrednog društva Putevi, ali i kolega iz Zelenila, Komunalnih usluga i Čistoće, a sve pod dirigentskom palicom glavnog gradskog arhitekte i uz podršku tima Arhitektonskog fakulteta – kazao je gradonačelnik Ivan Vuković koji je juče obišao ovu lokaciju.

On je iskazao zadovoljstvo što se jedan projekat iz programa „Mikro 020“ realizuje u partnerstvu sa Arhitektonskim fakultetom.

Bivši fudbalski reprezentativci Crne Gore odigrali meč sa klijentima ustanove ,,Podgorica“ na Kakarickoj gori

Donijeli sportski duh i podršku Javnu ustanovu za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci ,,Podgorica“ posjetili su bivši fudbalski reprezentativci Crne Gore Srđan Blažić i Goran Burzanović i fudbaleri futsala Goran Drobnjak i Elvis Memić, kako bi odigrali revijalni fudbalski meč sa klijentima na rezidencijalnom tretmanu.

- Poruka događaja bila je „Vjerujemo u vas“, što je bio i natpis na majicama koje su darivali našim klijentima. Veliku zahvalnost dugujemo za ovu podršku i sportskom duhu koji su donijeli našim klijentima i pokazali senzibilisanost za njih – saopšteno je iz ustanove na Kakarickoj gori.

Nj. Ž.

Uređena lokacija u Ulici Vasa Raičkovića

- Zahvaljujem dekanici Svetlani Perović i njenim mladim kolegama na tome što su, uz našu podršku, sve ovo ovako lijepo osmislili. Reakcije su fantastične i mi nastavljamo da uljepšavamo našu Podgoricu i konkretnim djelima svakoga dana naš grad činimo sve boljim i ljepšim – poručio je Vuković.

Dekanica Arhitektonskog fa-

kulteta kazala je da je zadovoljna zbog otvaranja jednog novog javnog prostora koji je uređen u saradnji sa studentima.

- Uspostavljena je saradnja Glavnog grada sa Arhitektonskim fakultetom, i zajedno sa studentima radimo na više lokacija kako bismo oplemenili, revitalizovali i unaprijedili postojeće javne prostore.

Zaista me raduje ova saradnja

i mislim da je sjajna prilika da studenti kroz nastavni proces i određene nastavne predmete, koje sprovode kroz svoje aktivnosti, predlažu raznorazne ideje i teme – kazala je Perović.

Ona je ocijenila uspješnom revitalizaciju ovog prostora i zahvalila Glavnom gradu na iskazanom interesovanju i podršci mladim ljudima i njihovim idejama.

P. H.

Dio Tološa danas tri sata bez vode Iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija saopšteno je da će dio Tološa od Bloka devet do Mareze danas biti bez vode od devet do 12 časova.

Do privremenog prekida snabdijevanja

doći će zbog izvođenja radova na vodovodnoj mreži, a iz Vodovoda i kanalizacije najavljeno je da će u slučaju nepovoljnih vremenskih uslova radovi biti odloženi.

H. P.

Primjer humanosti na jednoj od ,,tabli solidarnosti“ ispred zgrade Pejton

Očuvane ,,starke“ nekome će i te kako dobro doći Fudbalski gosti sa svojim domaćinima sa Kakaricke gore

Foto-detalj

,,Ledo“ donirao 20 klupa za Goricu

Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo ugradile su 20 novih klupa na Gorici.

Ovo osvježavanje parkovskog mobilijara na Gorici rezultat je donacije kompanije „Ledo“.

Angažman na Gorici povodom postavljanja novih klupa radnici Zelenila iskoristili su da ofarbaju i poprave neke od postojećih klupa kojima je to bilo potrebno.

H. P.

Očuvane, oprane, roze ,,starke“, okačene u kesi na ,,tabli solidarnosti“ kod zgrade Pejton, potvrda su da u našem gradu ima pažljivih i humanih ljudi.

Grupa ,,Devet dobrih žena“ postavila je prošle godine table solidarnosti na 10 lokacija u gradu, uz podršku društvenoodgovornih kompanija i Glavnog grada, kako bi podstakli i podsjetili građane da se i na takav način može pomoći onima kojima je to potrebno. Table sa porukom: ,,Ako imaš, ostavi. Ako nemaš, uzmi“, na kojima se može ostaviti kesa sa hranom, odjećom ili obućom za one kojima je pomoć potrebna, postavljene

I. MITROVIĆ

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će od devet do 11 sati bez napajanja električnom energijom ostati potrošači u dijelu Siti kvarta (ulice Radoja Dakića, Pera Šoća i Vojvode Maša Đurovića).

H. P.

17

Patike na ,,tabli solidarnosti“

su još i na Pobrežju, na Zabjelu, u Momišićima, u Zagoriču, na Starom aerodromu,

na Koniku, Preko Morače, u Bloku pet i u Siti kvartu.

I. M.

18

Arena

Sportski miks

Četvrtak, 31. mart 2022.

Zeta poslije pobjede nad Rudarom vidi šansu za bijeg sa dna

Košarkaši Budućnost Volija izgubili u

Baraž nije nedostižan PODGORICA - Kad god se učini da je ispadanje u Drugu ligu gotova stvar, pojavi se tračak nade za fudbalere Zete. ,,Vukovi“ su pred prvenstvenu pauzu ubjedljivo slavili na gostovanju Rudaru (3:0) i ponovo na horizontu ugledali šansu da se nekim čudom mogu dokopati mjesta u baražu. Čudom – jer je zaostatak u odnosu na pretposljednju Podgoricu osam bodova. Veliki, ali ne i nedostižan uoči posljednjih 10 kola.

- Za javnost je naša pobjeda u Pljevljima, pritom s tri gola razlike, bila prilično neočekivana, ali za nas ne toliko. Odigrali smo dobru partiju i zasluženo pobijedili. Čak smo mogli i ubjedljivije.

Trebalo nam je tako nešto da se ,,dignemo“ – priča nam Marko Burzanović. Šanse prvog crnogorskog šampiona da se nađe u baražu nijesu velike, ali na ,,Trešnjici“ ne pomišljaju da dignu ruke od borbe za spas.

- Idemo od meča do meča, da vidimo što maksimalno može da se uradi. Imamo kvalitet i igramo dobro, iako je ekipa prilično mlada. Borićemo se dok god postoji šansa. Uz dobre partije koje pružamo nadam se da ćemo imati i sreće, a da će nagrada biti mjesto u baražu – dodao je Burzanović.

Samo je Mornar dao manje golova od Zete u tekućem prvenstvu (22-21). Tri gola pod Golubinjom možda nagovještavaju bolji učinak ,,vukova“ pred protivničkim golom u finišu sezone.

- Bolje igramo u gostima nego kod kuće. Dali smo četiri gola u Petrovcu, tri u Pljevljima... Nadam se da ćemo proraditi i kod kuće – navodi Burzanović.

Prilika se ukazuje u subotu kada na ,,Trešnjici“ gostuje Iskra, a u srijedu će ponovo igrati na

Marko Burzanović

18.45 – Vardar – Vesprem

Košarka - ABA liga

Košarka - Evroliga 20.00 – Panatanaikos – Real

svom terenu – rival Zete biće Dečić.

Koliko tim Dragoljuba Đuretića može protiv ekipa iz vrha tabele?

- U situaciji smo kada je svaka utakmica izuzetno bitna, na kojoj god poziciji da je protivnik.

Svaki meč nam je kao finale. U goste nam dolaze ozbiljne ekipe, s ozbiljnom klupskom organizacijom. Radili smo dobro tokom pauze i znamo što nam je činiti – riječi su Marka Burzanovića.

- Hvatamo posljednji voz za bijeg sa dna, nikome nije lako da igra s nama i vjerujem da ćemo ući u pozitivan niz.

Ne. K.

Kom 0 OFK Mladost DG 0

1 4

BERANE - Gradski stadion.

Gledalaca: 150. Sudija: Vladimir Bjelica. Strijelci: Santos u 20. (Berane), Bulatović u 12, Došljak u 50, Kordić u 68, Pepić u 80. minutu (Arsenal). Žuti kartoni: Mališić (Arsenal).

BERANE: Aković, Šćekić, Fujidžama (od 83. Jukić), Muković, Bujiša (od 36. Juković), Santos, Vukićević (od 83. Bulić), Tmušić, Šunjević, Tomović (od 68. Osmajlić), Nedić.

ARSENAL: Nikčević, Rašo (od 73. Pepić), Radenović, Mališić (od 63. Kordić), Do-

Blijeda još gori

18.00 – Split – Mega

Titograd pred ispadanjem

Berane Arsenal

TV

Rukomet - Liga šampiona

Juče odigrane utakmice 25. kola Druge lige

PODGORICA - Stadion na Zlatici. Gledalaca:200. Sudija: Nikola Vođević. Žuti kartoni: I. Vukčević, Mirković (Kom), Boričić (Mladost).

KOM: Domazetović, Petrović, Dašić, I. Vukčević, Kažić, Filipović (od 61. Mirković), Pavićević, Radulović, Hot (od 61. Osmajić), M. Vukčević, Golubović (od 72. Mujović).

OFK MLADOST DG: Nikić, Mugoša (od 64. Tešović), Bulatović, Joković, Škrijelj (od 75. Popović), Boričić, Harada (od 87.Raičević), Naoaki, Božović, Stanisavić (od 87. Drmač), Orahovac.

Zanimljiv meč viđen je na Zlatici. Gradski rivali jurili su pobjedu za baraž, ali je Mladost i bodom ostala na samo bod od trećeg mjesta.

Kom je imao svoje šanse, ali je Mladost u finišu prokockala šanse da preko Stanisavića dođe do trijumfa.

Sport na

Momenat sa utakmice Kom - Mladost DG juče na Zlatici

šljak, Stijepović, Stijepović, Bulatović, Muhović (od 63.

Milović), Montenegro (od 73.

S. Mršulja), Todorović (od 83.

V. Mršulja), Manojlović.

Ono što se očekivalo, to se i desilo. Lak posao za Arsenal u Beranama. Domaćin je donekle parirao, ako se tako može reći, golom Santosa u 20. minutu brzo neutralisao prednost Tivćana, ali je u nastavku sve bilo u znaku gostiju.

Arsenal je dominirao i na kraju čak stigao i do ubjedljive pobjede.

Cetinje OFK Titograd

1 0

TUZI - Stadion Dečića. Gledalaca: 100. Sudija: Dalibor Vujisić.

Strielac: Ćetković u 40. minutu. Žuti kartoni: Ćetković, Ajković (Cetinje), Sekulić (Titograd).

Crveni karton: Radislav Sekulić u 90+3. minutu (Titograd).

CETINJE: Vuksanović, Piranić (od 69. Marseni), Bogićević, Jovanović, Marković (od 58. Vujović), Ćetković (od 87. Mudreša) K. Dinoša, Milačić (od 87. Vuković), Ljuca, Tomašević, Nikočević (od 87.

Ajković).

OFK TITOGRAD: Rosandić,

Ajković, Mugoša (od 62. Sekulić), Dapčević, Vučićević (od 62. Bojić), Marković (od 87. Adrović), Bracanović, Vukčević, Božović, Bulatović (od 62. Šušić), Spahić (od 75.

Turusković).

Cetinje u derbiju začelja savladalo Titograd i na taj način tim iz prijestonice sačuvao je nadu da može do spasa, dok je nekadašnji šampion na „minus 11“ uoči isto toliko kola, pa je jasno da ih čeka nemoguća misija.

Cetinje je na startu promašilo penal (tačnije Piranić u 7. minutu), ali je golom Balše Ćetkovića u finišu prvog dijela domaćin u Tuzima došao do pobjede. Na taj način Titograd sada broji dane do definitivne eliminacije...

Grbalj Igalo

1 0

RADANOVIĆI - Stadion Grblja. Gledalaca: 50. Sudija: Ivan Šarac. Strijelac: Babić u 13. minutu. Žuti kartoni: Mladenović (Grbalj), Bigović, Đurković, Petrović (Igalo).

GRBALJ: Bećić, Kalačević, Babić, Mladenović, Čađenović, Tmušić (od 73. Vilotije-

Košarka - Evroliga 20.45 – Armani – Monako

Košarka - Evroliga 20.00 – Makabi – Asvel

Tabela 1. Jedinstvo 25 17 6 2 42:9 57 2. Arsenal 25 15 9 1 38:17 54 3. Bokelj 25 11 9 5 27:13 42 4. Mladost DG 25 11 8 6 33:26 41 5. Kom 25 11 5 9 32:29 38 6. Igalo 25 9 5 11 28:24 32 7. Berane 25 9 3 13 26:35 30 8. Grbalj 25 5 8 12 23:35 23 9. Cetinje 25 5 2 18 17:47 17 10. OFK Titograd25 3 3 19 14:45 12 U narednom kolu (3. aprila) sastaju se: OFK Mladost DG - Bokelj, Igalo -Jedinstvo, OFK Titograd - Grbalj, Arsenal - Cetinje i Kom - Berane.

vić), Radović, Radulović (od 86. Carević), Petović, Vraneš, Vučetić.

IGALO: Bjelica, Dajević, Kordoba, Bigović, More, Pajović (od 70. Vujičić), Mučalica, Kopitović, Perović, Đurković (od 70.Grbić), Petrović.

Primorski derbi pripao je Grblju. Grbalj je pobjedom napravio važan korak ka opstanku, Igalo je sve dalje od prilike da se može umiješati u trku za baraž.

Jedinstvo Bokelj

0 0

BIJELO POLJE - Gradski stadion. Sudija: Miloš Bošković. Žuti kartoni: Batuta, Bugarin, Braletić (Bokelj). Crveni karton: Nikola Braletić u 90. minutu (Bokelj).

JEDINSTVO: Š. Kolić, Hadžibegović (od 57. Šekularac), Vlaović,Idrizović, Hajrović, Korać, Dulović, Ivanović, Mušović, Banda (od 85. D. Kolić).

BOKELJ: Aković, Kovinić (od 67. Braletić), Kotorac (od 18. Đorđević), Bugarin, Macanović, Obradović, Batuta, Škrelja, P. Čavor (od 46. Pejaković), Jeknić, Sklender (od 88. V. Čavor).

Jedinstvo je nastavilo sa lošom serijom. Bokelj je imao mnogo kadrovskih problema, rano ostao i bez Kotorca, ali je i pored toga tim iz Kotora uspio da osvoji bod kojim je sačuvao treće mjesto uoči derbija protiv Mladosti. Pripremio: R. PEROVIĆ

Košarkaši Budućnost Volija podbacili su kad je bilo najbitnije – Podgoričani su izgubili u „Morači“ od francuskog Burga 75:73, pa su osmim porazom u grupi B (uz devet pobjeda), praktično, izgubili mogućnost da sačuvaju treće, ali i četvrto mjesto, samim tim i prednost domaćeg terena u osmini finala plej-ofa Evrokupa.

Nakon pobjeda Virtusa i Cedevita Olimpije, koji sada imaju po pobjedu više, Budućnost Voli više ne drži sudbinu u svojim rukama. A ako izgube u posljednjem kolu, u gostima od Burse, Podgoričani mogu da padnu i na sedmo mjesto i tako u osmini finala zakažu meč, navjerovatnije, sa Partizanom u Beogradu (mogao bi to da bude i duel u polufinalu plej-ofa ABA lige). To je najgori mogući scenario, nakon što je ekipa Aleksandra Džikića dugo bila jedna od tri najbolje ekipe u grupi, nakon devet kola je imala skor 7-2…

Međutim, Podgoričani (doživjeli šest poraza na svom parketu u posljednja tri i po mjeseca, nakon što je „Morača“ bila neosvojiva 315 dana) su nakon posljednjeg Fibinog „prozora“ (šest poraza u osam mečeva) neprepoznatljivi.

Toliko da su se protiv Burga, poslije dužeg vremena, čuli zvižduci u dvorani, a na kraju i uvrede na račun igrača. Uz to, početkom posljednje dionice,

Rezultati i tabela 17. kolo: Ulm – Bursa 72:86, Virtus – Gran Kanarija 70:68, Budućnost Voli – Burg 73:75, Cedevita Olimpija – Valensija 82:76, Venecija – Promiteas 81:57.

1. Gran Kanarija 17 12 5 2. Valensija 17 11 6 3. Cedevita Olimpija 17 10 7 4. Virtus 17 10 7 5. Budućnost Voli 17 9 8 6. Bursa 17 8 9 7. Venecija 17 8 9 8. Ulm 17 7 10 9. Burg 17 6 11 10. Promiteas 17 4 13

1384:1290 1451:1369 1452:1412 1429:1397 1324:1334 1373:1410 1304:1286 1361:1362 1347:1381 1212:1396

18. kolo (5/6. april): Bursa – Budućnost Voli, Burg – Virtus, Valensija – Ulm, Promiteas – Cedevita Olimpija, Gran Kanarija – Venecija.

pri vođstvu gostiju od 66:55, sa dijela tribina gdje su bili „varvari”“ čulo se i skandiranje „uprava napolje“.

VOĐSTVO DO ODMORA Budućnost Voli je meč otvorila sa tri promašaja iz igre (dva za dva poena i jedan za tri) i jednom izgubljenom loptom, a prve poene za „plave“ upisao je Marko Jagodić-Kuridža, koji je pogodio ispod koša i prekinuo početnu mini seriju gostiju od 6:0. Gosti su za manje od minut pogodili dvije trojke (Džons, Šasang), pa su nakon nepuna četiri minuta igre poveli 12:4. Tada se Budućnost probudila, za tri minuta je serijom 10:0 preokrenula na 14:12, a onda je novom serijom od 6:0 stigla i do pet poena prednosti (20:15), 54 sekunde prije kraja kvartala. Do kraja, samo je Burg pogodio (Simpson), i

Završena grupna faza takmičenja u Podgorica Bemax ligi

Kreće rasplet u borbi za trofeje PODGORICA – Utakmicom muških selekcija „Maksim Gorki“ – „Oktoih“ završena je grupna faza takmičenja u Podgorica Bemax ligi osnovnih škola u košarci.

U odloženom meču 5. kola grupe B juče je ekipa OŠ „Maksim Gorki“ savladala OŠ „Oktoih“ 53:46 i tako bez poraza osvojila prvo mjesto u grupi, dok je „Oktoih“ sa dva neuspjeha ligaški dio završio kao trećeplasirani.

U sjajnom i uzbudljivom me-

ču „Maksim Gorki“ je od starta vodio, a zahvaljujući izuzetno raspoloženoj trojci (Đurović 17, Krsmanović 16 i Mugoša 14) zasluženo je došao do trijumfa.

Ostali mečevi odigrani su za vikend, čime su poznati svi učesnici četvrtfinala, koje se igra u subotu 2. aprila.

Od ukupno 37 timova u obje konkurencije grupnu fazu bez poraza završile su samo muške ekipe OŠ „Maksim Gorki“, koja je u devet utakmica upisala devet pobjeda,

Arena

Četvrtak, 31. mart 2022.

Košarka

a igra i i poraz

D. MALIDŽAN

u „Morači“ od Burga i time, praktično, otpali iz trke za 3. ili 4. mjesto u grupi B Evrokupa Sa sinoćnjeg meča u „Morači“

Sudije: Peruga, Čelik i Đovaneti.

73

75

(20:17, 19:20, 16:23, 18:15)

76% (17-13) 58% (31-18) 33% (24-8)

za 1 za 2 za 3

58% (17-10) 59% (37-22) 30% (23-7)

Skokovi 28 (6+22) 37 (8+29) Blokade 2 Asistencije 17 17 Ukradene lopte 9 6 15 Izgubljene lopte 11 Faulovi 21 23

smanjio prednost domaćih na tri poena.

U prvih pet minuta druge četvrtine obje ekipe su upisale po šest poena, a onda je Budućnost serijom 8:0 povela 34:26, nakon trojke Kendrika Perija. Domaćin, međutim, nije nastavio u istom ritmu, a Burg nijednog trenutka nije odavao utisak ekipe koja ne želi da se bori za, suštinski, nebitnu pobjedu, naprotiv. Gosti su se do poluvremena vratili, i smanjili zaostatak na posjed (39:37).

DOBRO POČELI, PA NESTALI S TERENA Budućnost Voli je šuterski raspoložena ušla u drugo poluvrijeme, pa su Peri, Edin Atić i Džastin Kobs, za manje od dva i po minuta, pogodili po trojku (Kobs i jednu dvojku) za prvo dvocifreno vođstvo na meču (50:39). A dvije uhvaćene lopte Filipa

Buba Sulejmon Šasang Benites Heris Pelos Džons Vilijams Ros Žilijen

11 9 2 2 6 19 12 2 12

Aplauzi za Norisa Kola Po završetku prve četvrtine, zvanični spiker je najavio da je pored klupe Burga prisutan odnedavno član francuskog kluba – Noris Kol, bivši plej Budućnost Volija, iz evroligaške sezone 2018/2019.

Kol je nedavno stigao u Burg, nakon što se rastao sa Malagom, ali u Evrokupu nema pravo nastupa, jer su prošli rokovi.

Podgorička publika je Kola pozdravila velikim aplauzom, posebno „varvari“, koje je Kol otpozdravio na način na koji je to radio dok je igrao za „plave“.

Barovića u napadu i jedno zakucavanje, te požrtvovano bacanje za loptu Kobsa preko reklamnog panoa, zagrijali su atmosferu na tribinama, ali i unijeli energuju u ekipu koja je nedostajala u prvom poluvremenu. Ali, to je bilo kratkog daha, do 52:41, nakon čega su domaći košarkaši počeli da prave neshvatljive greške pod oba koša. Prednost Budućnosti se topila iz minuta u minut, na

kraju četvrtine su gosti imali pet poena prednosti (60:55), a nakon dva i po minuta u posljednjem kvartalu i 11 poena (66:55).

Nije se predavala Budućnost, uspjela je da vrati prednost nepuna tri minuta prije kraja (69:68), kada je Vladimir Micov pogodio iz kontranapada. To je, međutim, bilo posljednje vođstvo Podgoričana, Burg je trojkom Sulejmona i košem

DŽIKIĆ: Žao mi je što nijesmo mogli da povežemo dvije pobjede Trener Budućnosti Aleksandar Džikić je čestitao gostima na pobjedi.

- Na kraju su bolje završavali akcije, bili fokusiraniji i imali čvrstinu. Promašili smo otvorene šuteve, a na ovakvim utakmicama male stvari odlučuju. Žao mi je što nijesmo mogli da povežemo dvije pobjede i vratimo samopouzdanje. Nastavljamo dalje – rekao je Džikić, Pelosa poveo 73:69, Budućnost je prišla na 75:73, a onda je u istom napadu promašila trojke za pobjedu, prvo Atić, a potom i Peri (požurio je sa šutem na 13 sekundi do kraja,

čija je ekipa „nestala“sa terena nakon vođstva od 52:41.

- Kada protivnik ima reakciju, moraš da nastaviš sa onim što si radio dobro. Imali smo neke izgubljene lopte, loše odluke u odbrani i napadu.

Džikić je skandiranja sa tribina igračima i upravi kluba prokomentarisao na sljedeći način: - Razumijem da su nezadovoljni porazom. Nijesmo ni iako je Budućnost mogla da drži loptu do posljednje sirene).

Nakon faula Micova u borbi za loptu, kojim su domaći izašli iz bonusa devet sekundi prije

Novi uspjeh ŽKK Budućnost Bemax

„Plave“ na fajnal foru WABA lige do 17 godina kao i OŠ „Milorad Musa Burzan“, koja je nakon osam kola bez poraza.

Kod dječaka u četvrtfinalu se sastaju „Milorad Musa Burzan“ – „Savo Pejanović“, „Dragiša Ivanović“ – „Oktoih“, „Sutjeska“ – „Štampar Makarije“ i „Maksim Gorki“ – „21. maj“.

Kod djevojčica u četvrtfinalu se sastaju „Dragiša Ivanović“ – „Pavle Rovinski“, „Mahmut Lekić“ – „Oktoih“, „Milorad Musa Burzan“ – „Vlado Milić“ i „Marko Miljanov“ – „Maksim Gorki“.

R. P.

PODGORICA -Košarkašice Budućnost Bemaxa igraće na fajnal foru WABA lige u konkurenciji do 17 godina!

Podgorički klub uspio je da napravi odlučujući korak ka završnici zahvaljujući pobjedama na turniru u Mariboru, gdje su male ,,vučice“ savaldale domaćina, ekipu Maribora 94:75, a zatim i Zagreb 99:71.

Sa ta dva trijumfa Budućnost je završila grupnu fazu kao trećeplasirana u grupi A sa skorom 3-2, dok su po četiri trijumfa ostvarili Trešnjevka i Celje, na-

Vili Rid povrijedio Ahilovu tetivu?

Da sve bude još gore, Budućnost Voli je ostala i bez prvog centra, pošto je Vili Rid nepunih 30 sekundi prije poluvremena doživio povredu desne noge.

Odmah se viđelo da povreda nije bezazlena, pa su Rida na poluvremenu morali da iznesu Zoran Nikolić i Donatas Tarolis.

Po završetku utakmice Rid je izašao iz dvorane na štakama, sa zavijenim flasterom iznad pete. Tek se očekuju zvanične informacije, ali se sumnja da je u pitanju povreda Ahilove tetive.

- Stvarno ne znam. Sačekajte zvanično – nije htio da prejudicira Džikić.

Nakon pregleda magnetnom rezonancom utvrdiće se stepen povrede, a ako bude potpuna ruptura, za Rida ne samo da je ova sezona završena, nego je pod znakom pitanja i sljedeća, jer oporavak traje barem pola godine…

Dvorana: ,,Morača“.

Gledalaca: 1.200.

Kobs 14 Atić 13 Micov 10 Barović 3 D. Nikolić 7 Tarolis Z. Nikolić 4 Jagodić-Kuridža 4 Drobnjak Popović 2 Rid 4 Peri 12

19

kon čega je uslijedio četvrtfinalni meč protiv Maribora, koji je bio drugoplasirani u B grupi. Zahvaljujući tom trijumfu ,,plave“ su izborile polufinale, da bi pobjedom protiv Zagreba izbjegle duel sa Trešnjevkom, već će u polufinalu igrati protiv Celja, dok drugi par čine Trešnjevka – Zagreb. ,,Plave“ su u dva meča u Mariboru igrale bez najbolje igračice Jovane Savković, ali su i pored toga odradile odličan posao i napravile veliki uspjeh.

U prvom meču protiv Mari-

bora Lana Vukčević imala je dabl-dabl (22 poena, 10 skokova), a dabl-dabl ostvarila je i Anastasija Begović (17 poena, 10 skokova), uz 6 asistencija.

Sjajnu partiju imala je i Jelena Bulajić (18), uz 7 asistencija i 5 uhvaćenih lopti. Dvocifrena je bila još Jovana Milošević (10), imala i 8 uhvaćenih lopti,

a upisale su se još Janja Dragišić (za 13 minuta postigla 9 poena, od čega trojke 5/3), Atina Radević ostvarila je po 8 poena i skokova, 6 je dodala Nađa Drobnjak, a 4 Hristina Zuber.

I protiv Zagreba ,,plave“ su dominirale i sve izuzev prve četvrtine bilo je znaku izabranica

mi zadovoljni.

Trener Burga Loran Lenjam je bio srećan zbog pobjede svoje ekipe.

- Izgubili mnogo utakmica na jedan posjed, a sada smo je dobili. Znali smo da nemamo šansi da se kvalifikujemo, ali smo željeli da pokažemo da pripadamo ovom takmičenju. Ovo je velika pobjeda za nas – poručio je Lenjam. kraja, „plavi“ nijesu uspjeli da naprave faul i pošalju rivala na liniju penala. Uradili su to tek 0,9 sekundi prije kraja, kasno, kada je Šasan promašio oba penala, drugi namjerno… S. J.

Petra Stojanovića. Jelena Bulajić je izdominirala, iako je jedna od najmlađih (igra i takmičenje U15) – 26 poena, 9 skokova, indeks 33, Lana Vukčević je još jednom ostvarila dabl dabl (10 poena, 12 skokova), a zapažena je kao i u prvoj utakmici bila Anastasija Begović (17 poena, 7 skokova). Atina Radević postila je 13, Nađa Drobnjak dodala 12, Jovana Milošević 6, Mila Bajčeta 4 i Hristina Zuber 2.

Na taj način male ,,vučice“, nakon sjajnog rezultata seniorskog tima, potvrdile su da ŽKK Budućnost Bemax ima ozbiljnu bazu i sjajne crnogorske mlade igračice, koje su bez dileme nove nade naše reprezentacije.

Biseri Budućnosti imaće priliku da zasijaju na fajnal foru u maju, čiji domaćin još nije poznat. Sa Jovanom Savković u timu, jasno je da ovaj tim može poput seniorskog, da igra finale regionalnog takmičenja. R. P.

Arena

20 Sportski miks

Četvrtak, 31. mart 2022.

Odbojkašice Galeba odbranile trofej u Kupu Crne Gore, MVP finala Andrea Laković za Pobjedu ističe:

Prvi zadatak smo uspješno završile, sad želimo i titulu PODGORICA – Osvajanjem petog uzastopnog trofeja u Kupu Crne Gore, a sedmog ukupno u klupskoj istoriji, odbojkašice Galeba Liko Soho Group su se izjednačile po broju trofeja u ovom takmičenju sa Lukom Bar. A to, za prilike u crnogorskoj ženskoj odbojci, svakako jeste važna vijest, s obzirom na to da su „galebice“, barem u Kupu, stale uz rame gradskom rivalu, najtrofejnijem crnogorskom odbojkaškom klubu (19 trofeja, od čega 12 titula).

U finalu ovogodišnjeg Kupa dileme nije bilo, Galeb je sa 3:0 lako i ubjedljivo savladao Luku Bar i opravdao ulogu favorita, možda i lakše od očekivanog…

- U finalu Kupa je jedna utakmica, za razliku od plej-ofa, gdje se igra na više dobijenih mečeva, pa su u Kupu iznenađenja uvijek moguća. Međutim, mi smo, stvarno, bile skoncentrisane na našu stranu terena, da odradimo ono što je do nas.

Počev od servisa, preko tak-

U Galebu došla zbog Rajka Tijanića Andrea Laković je 2008. godine iz Luke Bar otišla u Sjedinjene Države, a nakon četiri godine studiranja i igranja na Florida Univerzitetu, vratila se u Evropu, i onda igrala za brojne klubove u Švajcarskoj, Njemačkoj i Rumuniji.

Povratak u Crnu Goru je bio neplaniran.

- U Crnu Goru sam se vratila iz privatnih razloga.

Međutim, na polusezoni sam dobila poziv od Galeba, od Rajka Tijanića, koji je jedan od trenera koji me uzeo „pod svoju ruku“ dok sam bila kadetkinja i juniorka (u ekipi Luke Bar, prim.a.), koji je tada sa mnom dosta radio. Jednostavno, osjećala sam da na jedan ovakav način mogu da mu se odužim i zahvalim za sve što je uradio za mene tokom tih godina – ističe Andrea.

Zaluđena odbojkom Na pitanje da li joj je bio čudan osjećaj što je u finalu igrala protiv Luke Bar, kluba u kojem je ponikla, Andrea Laković odgovara: - Za mene je odbojka čista ljubav, bilo da igram u Galebu ili nekom drugom klubu, u inostranstvu. Ja sam, jednostavno, zaluđena odbojkom, volim ovaj sport, mislim da to pokazujem na terenu, iako je to u isto vrijeme i profesionalni odnos.

Za mene je nebitno koje je ime kluba na mom dresu – kaže Andrea. tike, napada, prijema i ostalih odbojkaških elemenata. Ali, najvažnije je bilo da ostanemo mirne, da nas ne hvata nervoza kad uđemo u greške. Bilo je važno da energija bude na nivou, da se držimo kao ekipa, što se na kraju, vjerujem, i vidjelo, da smo dosta složne, da se podržavamo. A to je, pored odbojkaške taktike, strategije, pojedinačnih elemenata i talenta, veliki i važan dio pobjeda u sportu – kaže za Pobjedu srednja blokerka Galeba, reprezentativka Andrea Laković, koja je pro-

glašena za najbolju igračicu finala.

Dolaskom Andree Laković, kao i dvije Amerikanke (Memi Džerard i Megan Fergus), Galeb je dobio „obrise“ prvog favorita za oba trofeja, a već u Kupu je opravdao prognoze.

- Nijesam bila previše upoznata sa crnogorskom klupskom odbojkom, s obzirom na to da sam baš davno otišla u inostranstvo. Nijesam poznavala igračice, ni ekipe. Baš sam se nedavno sjetila, kada smo gostovale Gimnazijalcu u Kotoru, da sam u toj dvorani

posljednji put igrala daleke 2007. godine. U Galebu ima baš puno mladih igračica, koje su se i prije našeg dolaska visoko kotirale. Vjerujem da smo nas tri pokazale mlađim igračicama šta to još mogu odbojkaški da urade, kao i što se tiče ponašanja i zajedništva u ekipi – dodala je Andrea.

Veče nakon finala bilo je rezervisano za proslavu trofeja, dan kasnije za odmor, a već od danas izabranice Petra Kokovića (njegov prvijenac u samostalnoj trenerskoj karijeri, koja je počela ljetos) nastavljaju s

radom i pripremom plej-ofa, gdje ih u polufinalu očekuje tivatska Akademija, debitant u Prvoj ligi i najprijatnije iznenađenje prvenstva.

- Akademija nije uopšte bezazlena, već mlada, ali vrlo borbena i talentovana ekipa.

U meču ligaškog dijelu koji sam ja igrala napravile su nam dosta problema, ali smo dobili taj meč. Nije bilo lako ni u polufinalu Kupa, pogotovo u meču u Tivtu koji su one dobile 3:2.

Ne bih to polufinale uzimala zdravo za gotovo, posebno što Akademija nema šta da izgubi

i sigurno će se dobro pripremiti i doći da se bori. Idemo utakmicu po utakmicu, nakon polufinala ćemo razmišljati o eventualnom finalu.

A želja je, svakako, i titula, odnosno dupla kruna.

- Mi sanjamo o toj duploj kruni, to bi, zaista, bilo lijepo. Prvi zadatak u Kupu smo uspješno završile, i sad se okrećemo plej-ofu. Idemo korak po korak, pa šta bude. Mi ćemo se boriti, dati sve od sebe, i vidjećemo kakav će rezultat biti na kraju – zaključila je Andrea S. JONČIĆ Laković.

Ženska juniorska odbojkaška reprezentacija počela pripreme za kvalifikacije za EP

Ćaćić: O očekivanjima rano i nezahvalno govoriti

PODGORICA - Ženska juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore, nakon odrađenih ljekarskih pregleda, okupila se juče u hotelu „VOCO“ u Podgorici i počela pripreme za drugu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Kvalifikacioni turnir grupe F biće odigran od 7. do 9. aprila u Sarajevu (Bosna i Hercegovina), a na turniru, zbog odluke CEV-a da suspenduje Bjelorusiju iz svih takmičenja, učestvovaće Bosna i Hercegovina, Švajcarska i Crna Gora.

Plasman na EP izboriće pobjednici devet

kvalifikacionih grupa, dok će se osam najuspješnijih drugoplasiranih reprezentacija plasirati u treću rundu kvalifikacija, iz koje će plasman na EP ostvariti dvije najbolje selekcije.

Evropsko prvenstvo za juniorke biće održano od 27. avgusta do 4. septembra u Skoplju (Sjeverna Makedonija).

- Raduje me što smo uspjeli da se okupimo nakon ovog za sve teškog kovid perioda, jer su ispred nas kvalifikacije za Evropsko prvenstvo i mečevi u Sarajevu protiv reprezentacija Švajcarske i Bosne. Kao što

se već zna, na turniru neće učestvovati reprezentacija Bjelorusije što ovu grupu čini izuzetno zanimljivom, iako je o očekivanjima rano i nezahvalno govoriti jer ne znamo mnogo o protivnicima. Pokušaćemo u ovom kratkom periodu da se spremimo što je bolje moguće za duele pred nama, a na ruku nam ide pozitivna okolnost što su djevojke već uveliko u takmičarskom ritmu.

Treba pomenuti takođe da je u odnosu na prvobitni spisak došlo do jedne promjene.

Majda Čakar se javila sa zdravstvenim problemima, zbog kojih će vjerovatno biti par mjeseci van trenažnog procesa, pa sam odlučio u konsultaciji sa kolegom, da pružimo šansu Kristini Gazdić, perspektivnoj odbojkašici iz OK Rudar – kazao je selektor juniorki Zlatko Ćaćić, kome će u radu pomagati pomoćni trener Ivica Šćekić i kondicioni trener Marko Joksimović, dok će tim menadžer biti Predrag Đonović.

Na spisku selektora Ćaćića su – tehničari: Andrea Krgović (Jedinstvo), Staša Krivokapić (Galeb Liko Soho Group); primači servisa/korektori: Natalija Vlaović (Galeb Liko Soho Group), Anastasija Anđelić, Kristina Božović (Akademija), Gordana Madžgalj (Jedinstvo), Lara Jovović, Sanja Rudan (Morača), Teodora Leovac (Rudar); srednji blokeri: Maša Dragojević (Galeb Liko Soho Group), Mia Ražnatović (Luka Bar), Isidora Jevrić (Jedinstvo), Aleksandra Davidović (Akademija); libera: Milica Veličković (Jedinstvo), Ksenija Krunić (Akademija), Kristina Gazdić (Rudar).

S. J.

Crnogorska teniserka slavila na turniru u Marbelji

Kovinić u četvrtfinalu PODGORICA - Crnogorska teniserka Danka Kovinić plasirala se u četvrtfinale turnira u Marbelji, gdje nagradni fond iznosi 115 hiljada dolara.

Kovinić je u drugom kolu savladala Ruskinju Elinu Avanesjan 2:0 (6:3, 6:4).

Novljanka je do pobjede i plasmana među osam najboljih došla je nakon sat i 29 minuta igre.

Kovinić je na startu turnira eliminisala Mendi Minelu iz Luksemburga 2:1 (6:7, 6:2 i 7:5).

Naredna protivnica biće joj bolja iz duela Italijanke Martine Trevizan i Njemice Ane-Lene Fridzam.

Kovinić je 66. teniserka svijeta, a u Marbelji postavljena je za R. P. prvog nosioca.

Arena

Četvrtak, 31. mart 2022.

Sportski miks

21 RSCG

Saopštenje sa sjednice UO Crnogorskog olimpijskog komiteta

Tražiće objašnjenje Vlade zbog pokušaja da se ponizi COK PODGORICA – Na sjednici Upravnog odbora Crnogorskog olimpijskog komiteta razmatrano je više važnih pitanja, a najveća pažnja je bila posvećena odluci Uprave za sport o dodjeli sredstava za sufinansiranje programa sportskih organizacija u 2022. godini.

Kako je ovom Odlukom opredijeljen iznos od 220.000 eura za program Crnogorskog olimpijskog komiteta, Upravni odbor je bio stava da se na ovaj način pokušava poniziti nacionalni olimpijski komitet i obezvrijediti njegova uloga u sistemu sporta u našoj državi – piše između ostalog u saopštenju.

- Na ovaj način, ne samo COK, već i sportske organizacije su dovedene u izuzetno loš položaj.

Ovakav stav zauzet je pogotovu zbog činjenice da su na Konkursu za raspodjelu sredstava iz budžeta, u najvećoj mjeri tražena sredstva za potrebe učešća na već završenim zimskim Olimpijskim igrama ,,Peking 2022“ i zimskom Evropskom olimpijskom festivalu mladih u Finskoj. Pored toga, sredstva su tražena i za učešće naših sportista na predstojećim Mediteranskim igrama u Alžiru, ali i za učešće na ljetnjem Evropskom olimpijskom festivalu mladih u Slovačkoj. Zbog svega ovoga UO COK je odlučio da se obrati Vladi Crne Gore i zatraži objašnjenje za ovakav odnos prema nacionalnom olimpijskom komitetu, koji Crnu Goru do-

Danas u Berlinu žrijeb kvalifikacija za EP rukometaša 2024.

,,Lavovi“ iz drugog šešira čekaju rivale stojno predstavlja, posebno na međunarodnoj sportskoj sceni i koji od naših međunarodnih partnera ima značajna priznanja za svoj rad, s obzirom na to da je suštinski u državi Vlada partner Crnogorskom olimpijskom komitetu u rješavanju najznačajnijih pitanja iz oblasti sporta i olimpizma – piše u saopštenju COK-a.

Na Upravnom odboru usvojena je „Knjiga standarda“ kojom se definiše način upotrebe logotipa COK-a čija je suština da definiše način primjene postojećeg logotipa, koja će pomoći u komunikaciji sa sponzorima, partnerima i sportskim organizacijama, piše u saopštenju.

- Članovi UO COK-a su upoznati sa nacrtom Strategije razvoja sporta Crnogorskog olimpijskog komiteta, koja se priprema u saradnji sa ekspertima iz sportske oblasti i akademskom

zajednicom, za period do 2026. godine. Ovaj dokument ima poseban značaj, pogotovu ako se uzme u obzir položaj koji bi nacionalni olimpijski komiteti, pa samim tim i COK, trebalo da imaju u sistemu sporta jedne države, s obzirom na punopravno članstvo koje uživaju u Međunarodnom olimpijskom komitetu – piše u saopštenju.

Na sjednici je diskutovano i o angažovanju resursa COK-a kako bi se u periodu koji je pred nama ostvario značajan iskorak ka rješavanju problema finansiranja sporta koji predstavlja ključni preduslov za dalji razvoj ove oblasti.

- Formiraće se radna grupa koja će podnijeti inicijative i prijedloge zakonskih rješenja koji se tiču izmjena i dopuna Zakona o sportu, Zakona o budžetu, Zakona o porezu na dobit i Zakona o igrama na sreću.

R. A.

Crnogorski bokseri poraženi na turniru „Beogradski pobjednik“

Savković i Marčić eliminisani raženi su u izuzetnom zanimljivim mečevima.

Savković je u Beogradu, u četvrtfinalnoj borbi kategorije do 75 kilograma, podijeljenom odlukom sudija izgubio od Iliara Aširova iz Kazahstana. Marčić je u kategoriji do 80 kilograma, u borbi u kojoj je pokazao više, izgubio od

Omurbeka Ulua Bekzigita iz Kirgistana.

Pored crnogorskih boksera, učestvuju i predstavnici Jermenije, Australije, Belgije, Bugarske, Kipra, Engleske, Kazahstana, Kirgistana, Litvanije, Malija, Maroka, Sjeverne Makedonije, Poljske, Srbije, Slovenije i Velsa.

R. P.

,,Lavovi“ se nalaze u drugom šeširu pred izvlačenje kuglica koje će se obaviti u 18 sati u Berlinu.

U kvalifikacijama će nastupiti 32 reprezentacije koje će se boriti za preostalih 20 mjesta na smotri najboljih selekcija Starog kontinenta, jer su osim domaćina Njemačke nastup već osigurali Španija, Švedska i Danska, tri prvoplasirane se-

lekcije sa posljednjeg šampionata u Mađarskoj i Slovačkoj, u januaru ove godine.

Po dva najbolje plasirana tima iz osam kvalifikacionih grupa, uz četiri najbolje trećeplasirane selekcije, izboriće plasman na Evropsko prvenstvo.

Sastav šešira određen je na osnovu pozicija reprezentacija na EHF rang listi nacionalnih timova. Gruzija i Luksemburg zamijenile su Rusiju i Bjelorusiju, koje je Evropska rukometna federacija suspendovala zbog agresije na Ukrajinu. Šešir 1: Norveška, Francuska, Hrvatska, Slovenija, Mađar-

ska, Portugal, Island, Austrija. Šešir 2: Češka, Poljska, Holandija, CRNA GORA, Sjeverna Makedonija, Srbija, Švajcarska, Ukrajina. Šešir 3: Bosna i Hercegovina, Litvanija, Letonija, Izrael, Slovačka, Turska, Rumunija, Grčka. Šešir 4: Kosovo, Belgija, Estonija, Farska Ostrva, Finska, Italija, Gruzija, Luksemburg.

Kvalifikacije će se igrati u tri termina – u oktobru ove, te martu i aprilu naredne godine.

Evropsko prvenstvo na programu je od 10. do 28. januara 2024. godine.

Ne. K.

Juniorke na Svjetskom prvenstvu u rukometu

Šansa za generaciju PODGORICA – Ženska juniorska reprezentacija Crne Gore nastupiće na Svjetskom prvenstvu za igračice do 20 godina koje se od 22. juna do 3. jula održava u Sloveniji.

Naše đevojke mogućnost da nastupe na planetarnoj smotri dobile su nakon odluke Evropske rukometne federacije da suspenduje Rusiju, jer su bile prve na listi zamjena na osnovu osvajanja drugog mjesta na kvalifikacionom turniru koji je u novembru prošle godine održan u Podgorici.

Tako će i generacija igračica

do 20 godina imati priliku da nastupi na planetarnoj smotri, što je slučaj i sa dvije godine

mlađim igračicama, koje će učestvovati na Svjetskom prvenstvu u Gruziji.

A. M.

Džu-džicu reprezentacija na EP za mlađe kategorije

JJSCG

PODGORICA - Stefan Savković i Petar Marčić nijesu uspjeli da se plasiraju u polufinale tradicionalnog turnira „Beogradski pobjednik“.

Crnogorski bokseri na tradicionalnom turniru, koji je se održava 59. put, u dvorani „Ranko Žeravica“, a koji je okupio borce iz 21 države, po-

PODGORICA – Crnogorski rukometaši dobiće večeras rivale u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2024. godine u Njemačkoj.

Na Kritu sa 15 takmičara PODGORICA - Crnogorska džu-džicu reprezentacija od danas do 4. aprila nastupiće na Evropskom prvenstvu za uzrast do 16, do 18 i do 21 godine, koje će se održati u Heraklionu, na grčkom ostrvu Krit.

Treneri reprezentacije Saša Boltić i Dejan Vukčević na takmičenje su odveli 15 takmičara – devet u muškoj i šest u ženskoj konkurenciji, od kojih osmoro u konkurenciji do 16 godina, troje do 18 i četvoro do 21. godine starosti.

Boje Crne Gore u Grčkoj u konkurenciji takmičara do 16 godina u borbama braniće Filip Popović (-73 kg), Stefan Čorović (-42 kg), Nikola Vulević (-66 kg), Andrija Golić (-50 kg), Balša Đurišić (-55 kg), Ana Asanović (+63 kg), Kristina Radosavović (-63 kg) i Milica Miha-

ljević (-57 kg); do 18 godina – Vedrana Praščević (-52 kg), Luka Trninić (-73 kg), koji će nastupiti i u ne-wazi, i Elena Stojanović (-57 kg), koja će se takmičiti i u konkurenciji do 21. godine, a pored nje će Crnu Goru među borcima do 21. godine predstavljati i Anđela Vukčević (+78

kg), Aleksa Radulović (-85 kg), Mladen Bojanović (-85 kg) i Savo Jaredić (do 69 kg).

Danas su na programu zvanična prijavljivanja reprezentacija, a sjutra počinju zvanična takmičenja u borbama, duo sistemu i ne-wazi.

R. A.

Arena

22

Četvrtak, 31. mart 2022.

ŠAH Završen intermajstorski turnir u Đenovićima

Mamatov do titule bez poraza

FIDE majstor iz Kirgistana Melis Mamatov popeo se na pobjedničko postolje intermajstorskog turnira „Treća subota“ u Đenovićima sa 6,5 poena.

Student master studija sporta, šaha i turizma je u direktnom okršaju za prvo mjesto iskoristio prednost početnog poteza protiv IM Jovana Radlovačkog u posljednjem kolu i bez poraza sa četiri pobjede i šest remija stigao do titule. Međutim, to mu nije bilo dovoljno da uveća rejting do one cifre koja je bila predviđena za inter-bal. Srebrna medalja pripala je našem proslavljenom velemajstoru Milanu Drašku sa šest a bronzana reprezentativcu Nepala Bibeku Tingu sa 5,5 poena.

Ovaj turnir ostaće u lijepoj uspomeni osamnaestogodišnjoj Njemici koja igra za Holandsku šahovsku federaciju – Katarini Riken, jer je osvojila WIM žensku intermajstorsku normu pošto je u posljednjem kolu remizirala sa Tingom.

Konačan plasman : Mamatov 6,5, Draško 6, Ting 5,5, Riken 4,5, Dimitrijeski i Nikolić po 4, Nikač 3,5, Terhuven 3 i Mušović 2,5 poena.

- Profesor Goran Tomić zanimljivo je ukomponovao sastav turnira, sa pet šahista iz dalekog svijeta. Niko nije slutio da se među igračima skromnog rejtinga kriju tako talentovani, nadareni šahisti – rekao je komentarišući turnir, prvotimac tivatske Mimoze, Milan Draško.

- Jedina dama na turniru, Katarina Riken, zaigrala je odlično i osvojila normu za titulu ženskog internacionalnog majstora. Dr Boris Dimitrijeski, neurolog iz Berlina, ostavio je izuzetno prijatan utisak kao čovjek visoke kulture i dobar šahista. Iskusni fide majstor pauzirao je dvije godine, što se odrazilo na tehniku realizacije prednosti. U međuvremenu je igrao partije na internetu.

Imponuje mu remi protv slavnog američkog velemajstora Veslija Soa – ističe Draško.

U Pljevljima održan prvi Memorijal „Vlasto Bujišić“

Pehar Dragiši Blagojeviću Velemajstor Dragiša Blagojević popeo se na pobjedničko postolje na prvom Memorijalu „Vlastimir Vlasto Bujišić“ koji je u izvanrednoj organizaciji rukovodstva ŠK „Rudar“ i porodice Bujišić minulog vikenda održan u Pljevljima.

Za ovaj uspjeh njemu je bilo dovoljno osam poena koliko su sakupili i GM Nikola Đukić, FM Andrej Šuković, IM Blažo Kalezić i FM Igor Sarić ali se zahvaljujući boljem buholc koeficijentu okitio zlatnom medaljom. Interesantno je istaći da je naš reprezentativac u prvom kolu odmjerio snage sa suprugom Lidijom koja je na kraju turnira proglašena za najuspješniju damu, ali po svemu sudeći nije imao mnogo sentimenta za tablom nego je upisao jedinicu. Među nagrađenima su i Goran Todorović, Dejan Pikula, Vladimir Bilić, Dušan Rajković i Mitar Đukanović sa

Nekadašnjeg selektora Crne Gore posebno su iznenadili reprezentativci Kirgizije i Nepala – Melis Mamatov i Bibek Ting.

- Zbog fakultetskih obaveza i magistarskih studija bili su izvan šahovskih arena tri godine. Vraćaju se sa velikim ambicijama, osokoljeni trenerskom podrškom nekada četvrtog igrača svijeta, velemajstora Aleksandra Morozeviča. Dobro pripremljeni, borbeni igrači, željni šaha i afirmacije. Bolje rečeno, oni su „gladni“ šaha i pokazali su se u izuzetnom svjetlu. Prepoznajem tu želju za šahom iz mojih mladalačkih dana – iskreno će Draško.

Komentarišući dalje turnir u Đenovićima, Milan Draško ističe, da je IM Jovan Radlovački bio dobar.

- Borio se za sam vrh. Izgubio je ključnu partiju posljednjeg kola protiv Mamatova, propustivši da remizira vječitim šahom.

Fide majstor Nebojša Nikolić igrao je nadahnuto neke par-

Draško 1 Radlovački 0 1.d4 Nf6 2.c4 c6 3.Nf3 d5 4.Qc2 g6 5.Bf4 Na6 6.Nbd2 Bg7 7.e3 0–0 8.Be2 Nh5 9.Be5 f6 10.Bg3 Nxg3 11.hxg3 Be6 12.0–0 Bf7 13.cxd5 cxd5 14.Bxa6 bxa6 15.Nb3 Rb8 16.Rac1 Qb6 17.Rfd1 Rfd8 18.Rd2 Be6 19.Nc5 Bf5 20.Qa4 Rd6 21.Rc3 Qc6 22.Qa3 Bf8 23.Nh4 Bc8 24.f4 Qe8 25.Nf3 Rdb6 26.b3 e6 27.Qc1 Ra8 28.Rdc2 Rbb8 29.g4 e5 30.dxe5 Bxc5 31.Rxc5 Bxg4 32.exf6 Bxf3 33.Rc7 (dijagram) Qe6 34.f7+ Kf8 35.Qa3+ 1:0 tije, ali je imao i neočekivane padove. Više se očekivalo od IM Predraga Nikača, imajući u vidu njegovu reputaciju u crnogorskom šahu. Sasvim je podbacio Armin Mušović, koji je ostavio sjajan utisak na nedavnom državnom šampionatu u Podgorici, osvojivši šesto mjesto. Umor je bio jači od želje za nadigravanjem.

Na kraju Draško se kratko osvrnuo i na svoj učinak.

- Relativno sam zadovoljan, s obzirom na to da rijetko nastupam posljednjih godina.

Mnogo je tu prostora za poboljšanja, posebno u početnoj fazi partije – zaključio je Draško.

Za dva dana u Đenovićima počinje novi turnir, veoma jak po sastavu. Tu će biti velemajstori Nebojša Nikčević i Emir Dizdarević, ostaju neki igrači sa ovog turnira, dolaze novi.

Jadran i Primorac u ,,lovu“ na trofej Završen je regularni dio vaterpolo sezone Crne Gore, a finalna serija i mečevi za treće mjesto počinju 6. i 7. aprila. Za trofej će se boriti Jadran i Primorac, a prednost domaćeg terena imaju Novljani jer su osvojilo prvo mjesto. Finalna serija igra se na tri dobijene utakmice. Titulu brani Jadran.

Za treće mjesto igraće Budva i Kataro (u dvije dobijene utakmice)

Kataro Jadran

6 15

KOTOR - Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Gledalaca: 50.

Sudije: Kontić i Đurašković.

Rezultat po četvrtinama: 2:4, 2:5, 0:2, 2:4.

KATARO: Marinković (dvije odbrane), Bjelica (šest odbrana), Vičević, Uskoković, D. Marković, Rajhel 1, Milić 1, Gopčević, Vujović, Milaš 1, Baštrica 1, Ristelić, I. Marković 2, Petrović.

JADRAN: Đurović (šest odbrna), I. Radović (osam odbrana), Vujičić, Vučurović 1, Stupar 1, Vujović 1, D. Radović 1, Stevović, Gardašević 1, Muskat 4, V. Radović 2, Čeraj 2, Bošković, Sladović 2.

Aktuelni šampion je do jedanaeste pobjede (ima poraz od Primorca) stigao lako – Jadran je u Kotoru sa Katarom riješio posao do odmora (9:4). U posljednjih 16 minuta gosti su primili samo dva gola, za konačnih 15:6.

Budva Primorac

7 10

BUDVA - Bazen ,,Dragan Trifunović“. Gledalaca: 100. Sudije: Đurašković i Matijašević.

Rezultat po četvrtinama: 1:3, 4:3, 1:3, 1:1.

BUDVA: Mandić (šest odbrana), Kolesko (tri odbrane), Ćetković 2, Žardan 1, Kovačević 1, D. Dragović 1, Mijatović, Vukićević, N. Dragović, Latinović 1, Hudiček, Kosić, Korać.

PRIMORAC: Isljamović (10 odbrana), Ćetković, Drašković 3, Paunović 1, Gopčević, Mačić 2, Janović 1, Šekarić, Mršić 3, Stanojević, Vučković, Krivokapić, Vujošević, Vukšić.

Primorac je slavio u Budvi 10:7 i opravdao ulogu favorita u posljednjem kolu regularnog dijela sezone. Kotorani su do opipljive prednosti došli u prvih osam minuta (3:1), a u drugoj četvrtini dozvolili su domaćinu da postigne gol više (4:3). U drugom dijelu igre gosti su rutinski riješili pitanje pobjednika.

A. M.

Nastavak uspona nove teniske zvijezde

ŠSCG i NLB banka obnovili uspješnu saradnju

Alkaras ,,oduvao“ Cicipasa

Podrška za „Šah u škole“ po 7,5 te Sulejman Suljević i Aleksandar Tomić sa po 7 poena. Specijalna priznanja pripala su najbolje plasiranom veteranu Miroslavu Mrševiću, pioniru Gorazdu Lauševiću, omladincu Dragoljubu Kovačeviću i najboljem predstavniku grada domaćina Stjepanu Krstonijeviću. Na kraju svi učesnici (a bilo ih je 78) iz BIH, Srbije i Crne Gore čestitali su organizatorima ovog prestižnog takmičenja na srdačnoj dobrodošlici i iskrenom gostoprimstvu.

Prva liga Crne Gore za vaterpoliste (12. kolo)

Predsjednik ŠSCG Jovan Milović i predsjednik Upravnog odbora NLB Banke Martin Leberle potpisali su ugovor o saradnji koji se odnosi na značajnu podršku aktuelnom projektu „Šah u škole“ i organizaciji kadetskog prvenstva Crne Gore.

Tako je ova ugledna kompanija dobila ulogu generalnog sponzora pomenutih događaja.

- Izuzetno smo ponosni na saradnju sa Šahovskim savezom Crne Gore i podržali smo njihovu namjeru da popularizuju ovaj sport kod djece i mladih. Imajući u vidu važnost ove drevne igre, koja objedinjuje elemente igre, sporta, nauke i umjetnosti, i ima snažan uticaj na razvoj kognitivnih sposobnosti kod mladih, sa zadovoljstvom smo prihvatili inicijativu ŠSCG za nastavak saradnje. Želimo da podstaknemo mlade generacije da se bave šahom, i da uz mentorstvo profesora prošire svoja znanja u ovoj igri, razviju logičke sposobnosti i poboljšaju matematičko razmišljanje, rekao je Martin Leberle, predsjednik UO NLB banke.

Priredio: B. KADIĆ

Karlos Alkaras (18), po mnogima najveći teniski talenat današnjice, pobijedio je petog tenisera svijeta Stefanosa Cicipasa 7:5, 6:3 za plasman u četvrtfinale mastersa u Majamiju.

Tinejdžer iz Mursije koji će 5. maja proslaviti 19. rođendan je u vrhunskoj formi – prethodno, ovog mjeseca je igrao u polufinalu mastersa u Indijan Velsu. Tek ga tokom aprila i maja čeka serija nastupa na turnirima na šljaci, koja mu je najdraža podloga.

Trenutno je Alkaras 16. teniser na planetarnoj ATP listi, a nakon ovog nastupa izvjesno ga čeka novi napredak. Protiv Cicipasa je demonstrirao ra-

znovrsniju – i čak zreliju igru sa osnovne linije.

Naredni protivnik biće mu sve bolji teniser iz Srbije Miomir Kecmanović, 48. igrač svijeta, koji je pobijedio Amerikanca Frica 3:6, 6:1, 6:4.

Prošle godine je Španac igrao u četvrtfinalu US opena. Njegov trener je slavni zemljak, bivša teniska zvijezda Huan Karlos Ferero.

R. A.

Feljton

Četvrtak, 31. mart 2022.

2.

OSVRT NA ZABORAVLJENU KNJIGU NIKOLE P. RAJKOVIĆA » Priredio: Slobodan ČUKIĆ

RIJEČ PRIREĐIVAČA (NASTAVAK)

Kada je riječ o najstarijoj prošlosti Kosijera, Nikola P. Rajković u svojoj knjizi piše sljedeće: „Prvi i najstariji pisani pomen o Kosijerima koliko se to do sada zna potiče iz decembra 1439. godine. Pomenutog datuma Andrija Mitrašinović stanovnik Kosijera kupovao je svitu (čohu) u Kotoru i ostao je dužan tom prilikom 195 perpera da u ratama po pogodbi izmiruje. Međutim, kako je kupac bio neuredan u plaćanju, prodavac ga je predao sudu u Kotoru te je to prvi stanovnik Kosijera koji se pominje u sudskonotarskim knjigama koje se vode u Kotoru još od 1326. godine („Pleme Kosijeri 1439 - 1945“, str. 23).

Rajković dalje navodi da je Pavle Božinović stanovnik Kosijera januara mjeseca 1444. godine takođe kupovao svitu u Kotoru. Budući da nije izmirio zaostali dug kako je stajalo u pogodbi, predat je sudu u Kotoru (isto).

Godine 1486. Nikola Kosijer napisao je zavjet kojim svom gospodaru Zete Ivanu Crnojeviću izražava svoju odanost („Pleme Kosijeri 1439 - 1945“, 24). Đurađ i Stevan Crnojevići su 1492. godine prognali iz svoje države jednog ubicu a njegovu imovinu konfiskovali i podijelili drugim licima. Presudu o ovom progonstvu pisao je na Rijeci Nikola Popović iz Kosijera koji je bio dijak (naučen čovjek) u dvoru Đurđa Crnojevića (isto, str. 24).

Dvije godine kasnije, upravo 29. decembra 1494, gospodar Zete Đurađ Crnojević potpisao je povelju o ispravci međa imanja datog Šćepanu Malonšiću. Na kraju povelje piše: „Poveljenijem gospodina Đurđa Crnojevića pisah Nikola Popov, dijak“. Sigurno je, kaže N. Rajović, da je Nikola Popov, bio iz Kosijera, bez obzira što se u ovom potpisu ne kazuje po imenu svog mjesta

Najstariji pomen Kosijera potiče iz decembra 1439.

Nikola P. Rajković je u knjizi „Pleme Kosijeri 1439 - 1945“ (Cetinje, 1968) na osnovu onoga što je upamćeno u plemenu i zabilježeno u različitim istorijskim spisima i vojnim izvještajima, pisao o učešću Kosijera u oslobodilačkim i odbrambenim ratovima

već po svom imenu i činu oca koji je bio pop (isto).

Na molbu Šišovića, tadašnjeg plemena (sada selište), Đurađ Crnojević je 1494. godine uputio 24 vlastele da ograniče imovinu molioca od ostalih plemena. O ovom ograničavanju napisan je dokument kojega su potpisali vlastele i Nikola Kosijer dvorski pisar (isto).

Avgusta mjeseca 1496. godine u sudsko-notarskim knjigama pominje se Brajan Đinović iz Kosijera kao nasljednik imovine koju je posjedovala njegova rođaka Ljuba udata u Kotoru.

U vezi ovog dokumenta Nikola P. Rajković komentariše. „Pišući o plemenu Kosijerima, Andrija Jovićević, učitelj, u knjizi „Riječka nahija u Crnoj Gori“ kaže da je selo Đinovići dobilo vjerovatno svoje ime po nekom kosijerskom starom bratstvu koje se je prezivalo Đinovići i koje je tu živjelo. Ovaj pisani dokument tu pretpostavku potvrđuje kao nesumnjivo tačnu i istinitu. Na osnovu ovog podatka može se zaključiti da je pleme Kosijeri bilo još i tada skup više sela pod jednim zajedničkim imenom“ (isto, 23).

Kosijeri se pominju i u kotorskim dokumentima iz avgusta 1543. godine, kao i 1560. kada je pomenut Radič Nikolin iz Kosijera kao kožar i stanovnik Kotora. (isto, 28).

1570. godine u turskom defteru iznova se pominje zaseok (mahala) Radilevići koja pripada Kosijerima (isto). Nikola Raj-

U turskom defteru iz 1570. iznova se pominje kosijerski zaseok Radilevići.

Nikola Rajković piše: Nameće se pitanje, gdje se nalazilo selo Radijevići. Ovo najbrojnije selo nalazilo se u blizini vode – izvora Studenca i tu sada postoji dosta kućišta, a narodno predanje kaže da je tu bilo najveće selo kosijersko. To se mjesto sada naziva Ploča

Ostaci crkve u Selištima

23

ković u vezi toga piše: „Nameće nam se pitanje, pošto sada ne postoji sela Radijevića koje se pominje u defteru, gdje se ono nalazilo. Ovo najbrojnije selo mislim nalazilo se je u sadašnjem selu Kosijerima u blizini vode – izvora Studenca i tu sada postoji dosta kućišta, a narodno predanje kaže da je tu bilo najveće selo kosijersko. To se mjesto sada naziva Ploča, jer je pločasto (kamenitog terena).

Tim imenom nazvali su ga preci današnjih stanovnika Kosijera kada su se tu uselili u drugoj polovini XVIII vijeka. U selu Tomićima (udaljenom oko 6-7 km od sela Kosijera, S.Č.) nalazi se jedno kućište koje se zove na ime Marka Radijevića starosjedioca Tomića i priča se da su u Tomićima živjeli Radijevići, a u Kosijerima se kaže da je jedan dio stanovništva starog iselio u Tomiće (isto, 27-28).

Rajković dalje ukazuje na značaj popisa crnogorskih plemena iz 1592. godine koji je načinjen prema podacima koje su dali sami plemenski glavari. „Među 40 plemena kojih je bilo u Crnoj Gori, nalaze se 10 u Riječkoj nahiji (...) Kosijeri su ovim popisom upisani u red plemena koja su i do sada u Riječkoj nahiji pa se može opravdano reći da je i tada pripadalo ovo pleme toj nahiji“ (str. 28-29).

Godine 1616. pominje se Memija sin Alije, Turčin iz Kosijera. Imenovani je u Kotor došao te godine po pozivu i izjavio pred sudom da će platiti Luki Lojanu 180 talira koliko je od njega dobio na zajam (isto, 33).

Godine 1647 u Kotoru su saslušane mletačke starješine pismonoša Mitar Kosijer i Jovan Dapčev kojom prilikom je ustanovljeno da su ih Cetinjani zadržali na svom području jer su mletačke vlasti mobilisale više Cetinjana u vojsku nego što je to

Čuveni izvor Studenac u Kosijerima, ograđen 1882. godine

bilo ugovorom precizirano (isto).

Crnogorski knezovi i spahije su 1655. godine bili na sastanku kod paše u Podgorici. Sa tog sastanka Crnogorci uputiše u Kotor svog povjerljivog čovjeka Ostoju Vukova iz Kosijera, da izvijesti providura da paša skadarski namjerava, pošto se nagodio sa Piperima i Bjelopavlićima, doći u Cetinje sa 8.000 Turaka da napadne Grbalj i ostala mjesta u Boki Kotorskoj (isto).

Cetinjski vladika piše kotorskom providuru 1660. godine, pored ostalog, da nije mogao da dođe u Kotor u zakazano vrijeme zbog smrti jednog čovjeka iz Kosijera koji je umro od kužne bolesti. Vladika u pismu kaže da je naredio da se kužna kuća zapali da se ne bi bolest širila (isto).

Godine 1684. pominje se major mletačke vojske Petar sin Nikole iz Kosijera koji je održavao vezu sa hajdukom Jovom Nakićem u Perastu i pribirao podatke o turskim snagama i pokretima u Boki Kotorskoj (isto, 34).

Dr Jovan Tomić u knjizi „Crna Gora za Morejskog rata“ na strani 74-76 piše da kotorski provider izvijestio Senat u maju 1687. godine da je pop Andrija Popović iz Kosijera posjekao glavu podgoričkog kadije i da je tražio da formira četu Crnogoraca za borbu sa Turcima (isto).

(Prim. priređivača: U porodičnom predanju kosijerskih Perišića, nekadašnjih Popovića, koje nam je saopštio Dragan Perišić, kaže se da se pop Andrija zavjetovao mitropolitu Visarionu Boriloviću da će se osvetiti Turcima zbog pogibije svojih rođaka, što je i učinio, posjekavši podgoričkog kadiju.

Nakon toga, zbog opasnosti od turske osvete, pop Andrija se uz mletačku dozvolu preselio

Pokojni Vlado Mitrov Radović na ostacima prastare crkve u Ploči

u Herceg Novi. Tamo se ubrzo istakao u boju protiv Turaka, kada je posjekao glavu Alajbegu, a o čemu je vanredni providur Đirolamo Kornaro izvijestio mletački Senat 21. maja 1687. godine. Taj dokument je objavljen u knjizi Federika Onganije, „Izvještaji mletačkih providura, str. 19 – prim. priređivača).

Nikola P. Rajković dalje piše da je kraj XVII i početak XVIII vijeka „kraj boravljenja starog stanovništva kosijerskog, koje je naseljavalo to područje“. Dodaje da je od tog stanovništva koje je tu živjelo do kraja XVII vijeka ostalo samo jedno sada malo bratstvo sa prezimenom Popovići, koji se od XVIII vijeka prezivaju Perišići. „Oni su jedini starosjedioci na području Kosijera. Narodno predanje kaže da su se i mnogi Popovići iselili pa su se neki vratili tek u drugoj polovini XVIII vijeka kada su Kosijeri sa Orašana i Mikulića prodrli na područje korita kosijerskog i tu se stalno naselili“ („Pleme Kosijeri 1439 - 1945“, 35).

Predanja govore različito o uzrocima starog kosijerskog stanovništva. „Jedno kaže da

Nikola Kosijer je 1486. napisao zavjet kojim Ivanu Crnojeviću izražava odanost. Đurađ i Stevan Crnojević i su 1492. prognali iz svoje države jednog ubicu a njegovu imovinu konfiskovali. Presudu o ovom progonstvu pisao je na Rijeci Nikola Popović iz Kosijera koji je bio dijak (naučen čovjek) u Đurđevom dvoru su bile nerodne godine, drugo međusobne zavade u plemenu, a treće da je uzrok te se sav narod iselio često pustošenje ovog područja od strane Turaka. Možda su svi ovi razlozi djelimično tačni, ali mora se najviše vjerovati da je pustošenje od Turaka u Morejskom ratu i poslije, najubjedljiviji razlog da se ovo stanovništvo iseli jer se ovaj podatak podudara sa nekim istorijskim događajima iz tog vremena (isto).

(Nastavlja se)

24

Marketing

Četvrtak, 31. mart 2022.

Četvrtak, 31. mart 2022.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 31. mart 2022.

Četvrtak, 31. mart 2022.

Oglasi i obavještenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 31. mart 2022.

Direkcija za imovinu Opštine Nikšić na osnovu člana 29 stav 1 i 2, člana 30 stav 2 i člana 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini ( »Službeni list CG« , broj 44/10) i člana 2 Odluke o raspisivnju oglasa za davanje u zakup javnim nadmetanjem poslovnog prostora vlasništvo opštine Nikšić (»Sl. list CG« - opštinski propisi br. 35/21), o b j a v lj u je

JAVNI POZIV za davanje u zakup javnim nadmetanjem poslovnog prostora vlasništvo opštine Nikšić I Zakupodavac - Opština Nikšić II Predmet zakupa je: -poslovni prostor vlasništvo opštine Nikšić, u potkrovlju objekta broj 1, poseban dio 114, površine 73 m2, koji se nalazi na katastarskoj parceli broj 1509, upisan u »V« listu lista nepokretnosti broj 3644 KO Nikšić, u ulici Novice Cerovića – „Tržni Centar” Nikšić.

III Početni iznos zakupnine za poslovni prostor iz stava II iznosi 10,00 EUR po m2 sa uračunatim PDV-om, odnosno za površinu od 73 m2 – 730,00 EUR mjesečno sa uračunatim PDV-om, u skladu sa procjenom urađenom od strane Komisije formirane rješenjem predsjdnika opštine Nikšić broj 02-031-3922 od 17.11.2021.godine.

IV Poslovni prostor iz stava II ovog javnog poziva daje se u zakup u viđenom stanju, na period do 5 (pet) godina, računajući od dana zaključenja ugovora o zakupu.

Budući zakupac je obavezan da na poslovnom prostoru koji je predmet zakupa organizuje i izvede sve neophodne radove, u cilju stavljanja u funkciju ovog poslovniog prostora.

Uložena sredstva za radove iz prethodnog stava neće se uračunati u cijenu zakupa.

Sva prava i obaveze iz zakupnog odnosa utvrdiće se ugovorom o zakupu.

V Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizička lica.

Učesnici javnog nadmetanja su dužni da uz prijavu dostave lične podatke za fizičko lice (ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj odnosno broj lične karte ili pasoša), a za pravna lica naziv i sjedište, potvrdu o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata.

Sva priložena dokumentacija dostavlja se u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Učesnici javnog nadmetanja su dužni da u postupku javnog nadmetanja uplate iznos depozita u visini od 500,00 €, u korist računa SO Nikšić broj 535-1140-54 koji se vodi kod Prve Banke Crne Gore AD Podgorica i da dokaz o uplaćenom depozitu podnesu zajedno sa prijavom u zapečaćenoj koverti.

VI Prijave po Javnom pozivu podnose se u zapečaćenom omotu Direkciji za imovinu, najkasnije do dana 12.04.2022. godine do 10 časova isključivo na arhivi opštine Nikšić - Građanski biro, sa obaveznom naznakom »Prijava po javnom pozivu za davanje u zakup javnim nadmetanjem poslovnog prostora– ne otvaraj«.

Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.

Učesniku javnog nadmetanja koji ne uspije u postupku, vratiće se uplaćeni depozit u roku od 7 dana nakon sprovedenog postupka javnog nadmetanja.

Učesniku javnog nadmetanja, sa najpovoljnijom ponudom uplaćeni iznos depozita uračunat će se u cijenu zakupa poslovnog prostora.

Učesnik javnog nadmetanja, sa najpovoljnijom ponudom, koji odustane od zaključenja ugovora o zakupu gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita.

VII Postupak javnog nadmetanja smatrat će se uspjelim i u slučaju kada je podnesena jedna ispravna prijava, a podnosilac prijave se registruje i prisustvuje javnom nadmetanju, u kom slučaju se lice koje je steklo status učesnika na javnom nadmetanju proglašava zakupcem, a početna cijena je zakupna cijena.

Ako učesnik odbije da prihvati zakupnu cijenu gubi pravo na povraćaj depozita.

VIII Poslovni prostor iz stava II ovog javnog poziva dobiće u zakup učesnik javnog nadmetanja koji ponudi najveći iznos zakupnine.

IX Učesnik javnog nadmetanja koji ostvari pravo na zakup poslovnog prostora nema pravo da poslovni prostor izdaje u podzakup, niti da izvodi bilo kakve radove na poslovnom prostoru bez posebne saglasnosti Opštine. Radovi na poslovnom prostoru koji omogućavaju njegovu redovnu upotrebu, mogu se vršiti samo na osnovu predmjera i predračuna koji odobri nadležni organ opštine Nikšić i Zakupac nema pravo da mu se ova sredstva uračunaju na ime plaćanja zakupnine predmetnog poslovnog prostora.

Troškovi na ime naknada za utrošenu vodu, struju, komunalne, PTT usluge, poreze, doprinose, takse, stvarnih zajedničih troškova po osnovu zajedničkog održavanja Tržnog centra u iznosu od 3 € po m2 poslovnog prostora bez PDV-a i ostale obaveze padaju na teret zakupca za vrijeme trajanja zakupnog odnosa.

Zakupac koji odustanu od zakupa, nema pravo na povraćaj eventualno uloženih sredstava u zakupljeni poslovni prostor.

X Najpovoljniji ponuđač dužan je da uplati ponuđeni iznos zakupnine u roku od 5 dana od dana dobijanja Obavještenja sa odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuđača,u protivnom smatraće se da je odustao od zakupa poslovnog prostora, uz gubitak prava na povraćaj uplaćenog depozita, a isti će se ponuditi sledećem licu sa liste prvenstva.

XI Javno nadmetanje za poslovni prostor iz stava II ovog javnog poziva održaće se dana 14.04.2022. godine, sa početkom u 10 časova u prostorijama opštine Nikšić, sala broj 1.

Obavještenje sa odlukom o najpovoljnijem ponuđaču dostaviće se učesnicima postupka u roku od 5 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.

Učesnici javnog nadmetanja imaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od 5 dana od dana dobijanja obavještenja o rezultatima javnog nadmetanja.

Zainteresovani učesnici mogu izvršiti razgledanje poslovnog prostora iz stava II ovog javnog poziva, svakog radnog dana od 01.04.2022. godine do 11.04.2022.godine, u periodu od 10 do 13 časova.

XII Sva bliža obavještenja i informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti na telefon 040 243 - 732 ili neposredno u prostorijama Direkcije za imovinu –Sektor za imovinsko-pravne, normativne i opšte poslove, ulica Dragice Pravice bb.

OPŠTINA NIKŠIĆ DIREKCIJA ZA IMOVINU

I.br.316/21 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović) odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca, Milatović Milana iz Podgorice , adresa prebivališta ul.Braće Ribara br.9, Konik, koga zastupa Dragan Popović advokat iz Podgorice, ul.Balšića br.3, protiv izvršnog dužnika Milatović Rajke iz Podgorice, adresa prebivališta ul.Braće Ribara br.9, Konik, radi fizičke diobe nepokretnosti prodajom dana 29.03.2022.godine, u skladu sa odredbama čl.169 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju („Sl.list CG“ br. 36/11) donosi

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI I Određuje se PRVO ročište za prodaju nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti koja je upisana u listu nepokretnosti broj 2705 KO Podgorica III koju čini kat.parcela 813, broj zgrade 1, površine 43m2, kao način korišćenja stambena zgrada, kat.parcela 813, broj zgrade 2, površine 15m2, u naravi pomoćna zgrada, kat.parcela 813, broj zgrade 3, površine 7m2, po načinu korišćenja zemljište ispod pomoćne zgrade, kat.parcela 813, broj zgrade 4, u naravi pomoćna zgrada, površine 14m2, kat. parcela 813, po načinu korišćenja dvorište, površine 114m2, kao suvlasništvo Milatović Milana u obimu prava od 11/15 i Milatović Rajke u obimu prava 4/15 idealnog dijela.

II Ročište za prodaju nepokretnosti navedene u stavu I, usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 27.04.2022.godine u 12:00 h, u prostorijama javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice na adresi Njegoševa br.45 (PC Petrović).

III Vrijednost predmetne nepokretnosti utvrđena je Rješenjem I.br.316/21 od 22.11.2021.godine sa rješenjem o ispravci I.br.316/21 od 10.12.2021.godine, na osnovu nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke na iznos od 40.000,00€.

IV Zainteresovana lica mogu razgledati nepokretnosti radnim danima u vremenskom periodu od 12 do 15 časova, uz predhodan dogovor sa javnim izvršiteljem.

V Na prvom ročistu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

VI Ponudioci su dužni izuzimajući stranke u postupku kao eventualne ponuđače , da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun ovog javnog izvršitelja br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, u iznosu od 4.000,00€ što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja javnog nadmetanja osim drugom i trećem ponuđaču.

VII Najbolji ponudilac-kupac dužan je da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja na račun br.520-30682-82 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u roku od osam dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost.

Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu , koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primjeniti ista pravila i na trećeg ponuđača . U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku iz položenog jemstva, izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedu postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti , bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene.

VIII Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od javnog izvršitelja Ivana Petrovića iz Podgorice, na adresi ul. Njegoševa br.45 (PC Petrović ) ili putem telefona 069-545-346.

IX Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” , dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

U Podgorici, dana 29.03.2022.godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Četvrtak, 31. mart 2022.

Na osnovu člana 17 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama (“Sl.list Crne Gore – opštinski propisi”, br. 046/19, 010/21, 016/21), Komisija za raspodjelu sredstava raspisuje

JAVNI KONKURS Za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama za 2022. godinu 1.Predmet Konkursa je raspodjela sredstava iz Budžeta Opštine Tuzi nevladinim organizacijama za projekte koji se realizuju na teritoriji opštine Tuzi.

Oglasi i obavještenja

29

Opština Tuzi Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama Na osnovu člana 28 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama (“Sl. List Crne Gore – opštinski propisi”, br. 046/19,010/21, 016/21), Komisija za raspodjelu sredstava raspisuje

JAVNI POZIV Za izbor nezavisnih procjenjivača prijedloga projekata za 2022. godinu

2.Pravo učešća na Konkurs imaju nevladine organizacije koje su registrovane u Crnoj Gori sa sjedištem u Opštini Tuzi.

Javni poziv za izbor nezavisnih procjenjivača raspisuje se radi bodovanja projekata nevladinih organizacija.

3.Predsjednik opštine Tuzi je Odukom o utvrđivanju prioritetnih oblasti i visinu sredstava za finansiranje projekata nevladinih organizacija za 2022. godinu, akt br. 01-031/21-14290 od 19.11.2021. godine utvrdio sljedeće prioritetne oblasti: •Ekologija, zaštita životne sredine, •Zaštita lica sa invaliditetom; •Zaštita i promovisanje ljudskih i manjinskih prava; •Socijalna i dječija zaštita; •Rodna ravnopravnost; •Rješavanje problema mladih.

Nezavisni procjenjivač može biti lice koje ima: •Najmanje pet godina iskustva u pisanju i sprovođenju projekata; •Iskustvo u ocjenjivanju projekata; •Najmanje pet godina iskustva u radu u makar jednoj oblasti određenim ovom Odlukom za koju se prijavljuje da ocjenjuje prijedloge projekata.

Visina sredstava za 2022. godinu određuje se u iznosu od 30.000,00 eura za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija.

4.Nevladina organizacija podnosi prijavu na Konkurs u roku od 30 dana od dana njegovog objavljivanja, na propisanom obrascu i sa potrebnom dokumentacijom.

Prijava se podnosi u zapečaćenoj koverti i predaje se Arhivi opštine.

Uz prijavu se prilaže.

•Rješenje o upisu u registar nevladinih organizacija sa sjedištem u Opštini Tuzi; •Projekat kojim organizacija konkuriše za dodjelu sredstava; •Izvještaj o realizovanim projektima u prethodnoj godini, zaključno sa danom objavljivanja konkursa; •Podaci o iskustvu zaposlenih, odnosno volontera u nevladinoj organizaciji na sličnim poslovima; •Preporuke eksperata iz relevantne oblasti – ukoliko ih posjeduje; •Izjava da li je nevladina organizacija kandidovani projekat predala drugom donatoru na razmatranje u pretodnom periodu ili u vrijeme predaje na konkurs Opštine; •Izjava ovlašćenog lica da nije dobila sredstva od drugog donatora za projekat ili dio projekta koji kandiduje, a koji sadrži odredbu prihvatanja odgovornosti; • Štampana i elektronska verzija projekta na CD-u; 5.Projekat treba da sadrži: •Naziv projekta; •Naziv nevladine organizacije (sjedište, kontakt telefon/fax i e-mail, broj zaposlenih, ciljevi organizacije); •Kategoriju, prioritetnu oblast projekta; •Ciljeve projekta (na koji način projekat doprinosi rješavanju problema); •Opis problema; •Opis ciljne grupe; •Rok za realizaciju projekta; •Opis povezanosti projekta sa javnim politikama (strategijama, akcionim planovima, zakonskim i podzakonskim aktima) u navedenoj oblasti koje je donijela Opština ili država); •Detaljan opis projekta (opisati po segmentima i po mogućnosti kvantifikovati sve projektne aktivnosti i dinamiku realizacije projekta), sa eventualnom potrebnom propratnom dokumentacijom (skice, planovi, crteži, fotografije, kompjuterske simulacije, CD prezentacija i sl); •Budžet projekta i iznos sredstava za koji se konkuriše, iznos sopstvenih sredstava (učešća), kao i iznos sredstava koja su za isti projekat ili program odobrena od strane drugih donatora, ukoliko su takva sredstva odobrena; •Način praćenja i procjene uspješnosti projekta; •Održivost projekta; •Kratak opis realizovanih projekata u prethodnoj godini; •Kratak opis partnerske organizacije i realizovanih projekata u prethodnoj godini (ukoliko ih ima); •Ovlašćeno (odgovorno) lice za realizaciju projekta (ime, prezime, kontakt, adresa, e mail); •Podatke o članovima organa upravljanja organizacije; •Broj žiro računa i PIB organizacije.

6.Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za jednu nevladinu organizaciju, koja kandiduje projekat ne može premašiti iznos od 20% od iznosa ukupno predviđenog Budžetom Opštine za nevladine organizacije, kada se izuzmu nevladine organizacije sa posebnim statusom.

Minimalan iznos sredstava koji će biti dodijeljen nevladinoj organizaciji, ukoliko njen projekat bude odobren od strane Komisije, po pravilu ne može biti manji od 80% od ukupno traženog iznosa za finansiranje tog projekta.

Predsjednik Opštine zaključuje sa nevladinom organizacijom Ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obaveze, način korišćenja sredstava, izvještaj i nadzor nad realizacijom projekta, u roku od 30 dana od dana objavljivanja odluke.

e-mail: oglasno@t-com.me

Nezavisni procjenjivač ne može biti lice koje dvije godine prije objavljivanja javnog poziva je bilo: •U radnom odnosu u nevladinoj organizaciji čije je sjedište u Tuzima; •Angažovano (ugovorom o radu, ugovorom o djelu, volonter) u radu nevladine organizacije čije je sjedište u Tuzima; •Lice ovlašćeno za zastupanje ili je član organa upravljanja ili drugog organa nevladine organizacije čije je sjedište u Tuzima; •Lokalni funkcioner, službenik odnosno namještenik, zaposleni u javnim ustanovama i preduzećima čiji je osnivač lokalna samouprava, poslanik ili odbornik.

Kandidat za nezavisnog procjenjivača podnosi Komisiji sljedeću dokumentaciju: •Biografiju sa opisom iskustva u pisanju i sprovođenju projekata; •Izjavu da nije angažovan (ugovorom o radu, ugovorom o djelu, volonter) u radu nevladine organizacije čije je sjedište u Tuzima najmanje dvije godine prije prijavljivanja za Nezavisnog procjenjivača prijedloga projekata; •Izjavu da nije član organa upravljanja u nevladinoj organizaciji čije je sjedište u Tuzima; •Izjavu da nije lokalni funkcioner, službenik odnosno namještenik, zaposlen u javnim ustanovama i preduzećima čiji je osnivač lokalna samouprava, poslanik ili odbornik.

Zadatak nezavisnih procjenjivača je: •Ocjenjivanje prijedloga projekata; •Popunjavanje liste za ocjenu prijedloga projekta; •Dostavljanje liste prijedloga projekata koje treba da podrži Komisija.

Javni poziv za izbor nezavisnih procjenjivača objavljuje se na internet portalu Opštine, oglasnoj tabli Opštine, preko lokalnog javnog emitera i na drugi pogodan način u trajanju od 15 dana.

Komisija donosi odluku o broju i o izboru nezavisnih procjenjivača.

Ukoliko nezavisni procjenjivač ne ispunjava uslove predviđene Javnim pozivom ili prijavu ne podnese u predviđenom roku, takva prijava se neće razmatrati.

Prijavni obrazac sa kompletnom dokumentacijom dostavlja se u zatvorenoj koverti Arhivi opštine.

Imena nezavisnih procjenjivača objavljuju se na internet portalu Opštine Tuzi u roku od 10 dana od dana završetka javnog poziva.

30

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 31. mart 2022.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 31. mart 2022.

31

Posljednji pozdrav našem dugogodišnjem kolegi

Dana 30. marta 2022. godine preminula je naša draga

Dana 30. marta 2022. iznenada je u 68. godini preminuo naš dragi i voljeni

MIOMIRU KRAČKOVIĆU

MARTA Radosavova MRDOVIĆ rođena Madžgalj 1948–2022.

MIOMIR Gavrov KRAČKOVIĆ 1954–2022.

KOLEGINICE i KOLEGE IZ POBJEDE Saučešće će se primati u gradskoj kapeli u Zagoriču, 30. marta od 13 do 15 časova i 31. marta od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Zagoriču.

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci, 30. marta od 15 do 16 časova i 31. marta od 10 do 14 časova, kada polazimo za mjesno groblje Mahala gdje će se obaviti sahrana.

1603 Ožalošćeni: suprug RADOSAV - MIĆO, sin DRAGAN, kćerke SNEŽANA, DRAGANA i DANKA, braća MILOJE, MILOŠ i MILJAN, sestre MARGITA i PETRANA i ostala mnogobrojna porodica MRDOVIĆ i MADŽGALJ

Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke

Ožalošćeni: supruga DANICA - TANJA, kćerka VANJA, sinovi GAVRO i OGNJEN, sestre SONJA i LJILJANA sa porodicom, snaha RUŽICA, zet BLAŽO, unučad SARA, MATEJ, UNA, TEO i ostala mnogobrojna rodbina

1590

ČEDU

Posljednji pozdrav

OLJA ĆULAFIĆ i ŽANA MIRKOVIĆ sa porodicama 1608

1592 Posljednji pozdrav voljenom pašenogu, svaku i tetku

MARTI Radosava MRDOVIĆ Nema suza koje te mogu oplakati, riječi koje te mogu ožaliti, niti vremena u kome te možemo prežaliti.

Bila si uzor i pokazala kako se dostojanstveno živi do posljednjeg časa.

Tvoji: NADA, VIOLETA, VESNA i MIRAŠ MRDOVIĆ 1605

MIŠKU KRAČKOVIĆU Dragi Miško, mnogo si nas iznenadio tvojim odlaskom.

Hvala ti na iskrenom druženju i prijateljstvu.

Izgubili smo velikog čovjeka i prijatelja.

Počivaj u miru.

1595

MILAN, JELICA i JOVANA BOROZAN

Posljednji pozdrav voljenom tetku

MIŠKU KRAČKOVIĆU Dragi tetak Miško, mnogo si nas iznenadio tvojim odlaskom.

Falićeš nam za sva buduća okupljanja i druženja.

Nikad te nećemo zaboraviti.

Počivaj u miru.

1596

ZLATKO, ZLATKA i JASNA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom zetu

MIOMIRU KRAČKOVIĆU Tvoja dobra duša zaslužuje vječno sjećanje.

1606

MIRO sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom bratu, đeveru i stricu

PEĐI Tvoji: GORAN, MARINA, NIKOLA i DARIJA 1607

e-mail: oglasno@t-com.me

32

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 31. mart 2022.

Posljednji pozdrav ocu našeg kolege Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 30. марта 2022, послије краће и тешке болести у 62. години живота, преминуо наш драги

MIROSLAVU ĐUŠIĆU

МИРОСЛАВ - МИЈО ЂУШИЋ 24. 8. 1960 – 30. 3. 2022.

Саучешће примамо у градској капели у Будви дана 31. марта од 10 до16 часова и дана 1. априла од 10 до 12.30 часова. Сахрана ће се обавити дана 1. априла у 13 часова на Новом градском гробљу у Будви.

KOMPANIJA „MEGAPROMET“ BUDVA Ожалошћени: супруга ДОБРИЛА, синови СРЂАН, ПРЕДРАГ и НЕНАД, браћа ОБРАД и ЗОРАН, сестра ЗОРИЦА, снахе МИЛИЦА и КАТАРИНА, унуке САРА, МАША и КСЕНИЈА и остала многобројна родбина

1601

1600 Dana 29. marta 2022. preminula je u 70. godini života, naša draga

S tugom i poštovanjem opraštamo se od

Dana 30. marta 2022. upokojio se u 88. godini

DRAGICA Uroševa ŠOLOVIĆ

MIROSLAVA ĐUŠIĆA

DRAGOMIR – DRAGO Milev JOVANOVIĆ Saučešće primamo u kapeli u Straševini, 30. marta od 11 do 14 časova i 31. marta od 11 do 12 časova, kada polazimo za Previš, opština Šavnik, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Sahrana je obavljena 30. marta u 14 časova na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: sinovi MILISAV – MIŠO i RADISLAV – BAĆKO, kćerka DIVNA, braća LJUBOMIR i VUKSAN, sestre DUNJA, ANĐELIJA, MILEVA, BRANKA i BLAGA, snahe NATAŠA i MARIJA, unučad, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna porodica

1584

Počivaj u miru, dragi prijatelju.

Ožalošćeni: brat DRAGOLJUB – ŠOLE, sestra DARINKA, snaha NATAŠA, bratanić ALEKSANDAR sa porodicom, sestrić SAŠA sa porodicom, sestrična VIOLETA sa porodicom i ostala rodbina ŠOLOVIĆ i ujčevina ĐURIŠIĆ

BALŠA MITROVIĆ sa porodicom

1585 Posljednji pozdrav sestri i zaovi

DRAGICI ŠOLOVIĆ Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragoj tetki

DRAGICI ŠOLOVIĆ koja nas je iskreno voljela.

DRAGOLJUB i NATAŠA 1591

ACO sa porodicom 1586

1602

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 31. mart 2022.

Posljednji pozdrav našem dragom

33

Prošla je godina od kada nas je napustila naša draga

Upokojio se u Gospodu

BORIKA Jankova DAPČEVIĆ

OGNJEN Veljkov JOVOVIĆ

OGNJENU JOVOVIĆU

dana 30. marta 2022. u 66. godini života.

Saučešće primamo 30. marta od 10 do 16 časova i 31. marta od 10 do 15 časova na seoskom groblju u Kosiću, kada će se obaviti sahrana.

Ponosni na tvoj častan i dostojanstven životni put, ispunjen posvećenošću svojoj porodici, čuvamo te od zaborava.

Tvoje unuke Bojana i Jelena nosiće divne uspomene na druženje sa tobom, koje je bilo ispunjeno velikom ljubavlju i pažnjom.

Počivaj u miru pored svog sina Banja, kojeg si sa posebnim radovanjem željno čekala da ti doleti iz daleke Holandije i tvog Janka koji te je rano napustio.

Hvala ti za sve što si uradila za tvoju porodicu.

Tvoja PORODICA

Počivaj u miru.

1589 Ožalošćeni: supruga RANKA, sin SAŠA, ćerke ANJA i OLJA, sestre TIHANA i VATRENKA, snaha MARIJA, stric VESELIN, strina GLADI, tetka TANJA, unučad ISKRA, ITANA, RELJA, IRIS i INES, braća i sestre od stričeva, tetaka, snahe i ostala mnogobrojna rodbina

Pedeset osam godina je od smrti našeg oca

dvije godine od smrti naše majke

1588 Posljednji pozdrav kumu

PETRA

KOLEKTIV AD AERODROMI CRNE GORE

VUKOSAVE KRIVOKAPIĆ

Ponosne smo što smo vas imale, a tužne što smo vas rano izgubile.

Tuga i bol koju osjećamo nijesu u riječima nego u duši i našim srcima u kojima ćete vječno živjeti.

Počivajte u miru.

ČEDO RADULOVIĆ Vaše ćerke VJERA i NEĐELJKA sa porodicama Tvoje veliko srce, topla, plemenita duša zaslužuju vječno sjećanje.

Počivaj u miru.

1597

1583

Posljednji pozdrav našem dragom kolegi i prijatelju

SJEĆANJE 31. 3. 1985 – 31. 3. 2022.

BAĆA ŠKULETIĆ sa porodicom

1604

POMENI Прошло је четрдесет тужних дана од када нас је напустио наш вољени

SAVO Đurov SUĐIĆ Iz Petrovca na moru S ljubavlju i ponosom te čuvamo od zaborava.

OGNJENU JOVOVIĆU

Porodica SUĐIĆ 1599

НЕНАД ГАЈИЋ S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Neka ti Bog podari mir i carstvo nebesko.

Tužno sjećanje na naše drage roditelje

Дана 2. априла 2022. године у 10 часова посјетићемо његову вјечну кућу на мјесном гробљу Врбице –Доброта. ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА 1587 Šest godina je otkako nije sa nama

VUKOMANA

i

31. 3. 2005.

KIĆU 8. 11. 2000.

GOGIĆ Godine... bol...

NEBOJŠA ĐOKOVIĆ, BORO TODOROVIĆ, BRANKO VUKOVIĆ, ELDIN DOBARDŽIĆ, GORAN JANDREOSKI i PETAR RADULOVIĆ

PUJA Vidakov ABRAMOVIĆ Nema te u našim životima, ali ćeš zauvijek biti u našim srcima.

S poštovanjem, tvoji: supruga BEBA, sinovac ŽELJKO, sinovične ŽANA i MIRA, snahe DUŠANKA i DRAGANA, unuci VLADAN, PETAR, ILIJA i MARKO 1593

1598

e-mail: oglasno@t-com.me

CICA, LJUBINKA, MIĆO i MILAN 1594

34

Oglasi i obavještenja Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MilENa golUBoViĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKa RaDUloViĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JElENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRagiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKola sEKUliĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) sloBoDaN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRagaN MiJaToViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURiŠiĆ

Zamjenik BoRislaV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ

Četvrtak, 31. mart 2022.

I.br. 325/19 JAVNI IZVRŠITELJ U BERANAMA DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u ul.

Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Mira Milića iz Tivta i Novaka Milića iz Kotora, koje zastpupa punomoćnik Marinko Rmuš, advokat iz Berana, protiv izvršnog dužnika Dragice Milić iz Beograda ul. Cvijićeva 028, Palilula, koju zastupa ounomoćnik mr. Nebojša Golubović, advokat iz Podgorice, radi novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, dana 28.03.2022. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

Poslovni broj: I.br. 2008/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Kisliuk Vladimirovič Igor, iz Rusije, koga zastupa punomoćnik g-din Vukčević Ratko iz Podgorice, a sve njih advokat Sonja Urošević i Nikšića, Ul. V Proleterska br.16, protiv izvršnog dužnika DOO ,,ZASLAP,, NIKŠIĆ, Trg Slobode br.19, PIB 02630923, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 591.442,00 eura, dana 30.03.2022. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2008/2019 od 13.12.2019.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br. 2/17 od 19.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

ZAKLJUČAK O PRODAJI

Određuje se prvo ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, idealnog dijela nepokretnosti ( ¾ ) izvršnog dužnika Dragice Milić, koje su upisane, kao suvojina izvršnog dužnika, sa obimom prava ¾ , u LN br. 106 KO Lužac, kat. parcela br. br. 973/1, plan 12, skica 12, potest “PRUDOVI”, označena kao livada 1. klase, površine 7044 m2. Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 21.04.2022. godine u 12.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića ul. M.Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11.00 do 12.00 časova. Idealni dio nepokretnosti (3/4) izvršnog dužnika Dragice Milić, navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju ovog Javnog izvršitelja I.br. 325/19 od 12.06.2019. godine i rješenju o promjeni predmeta izvršenja I.br. 325/19 od 26.11.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 12.720,00€ na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 17.11.2014. godine, pa do konačne isplate; troškova parničnog postupka u iznosu od 1.393,12€, sa zakonskom kamatom od 19.07.2016. godine, pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka, kao i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost idealnog dijela predmetne nepokretnosti ( ¾ ) utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I.br. 325/19 od 23.02.2022. godine, shodno čl. 168 ZIO-a i iznosi 73.962,00€. Na navedenim nepokretnostima ne postoje tereti i ograničenja. Na prvom javnom nadmetanjza prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173 st. 3 ZIO-a. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka ročišta za javno nadmetanje polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 52037458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 10% utvrđenje vrijednosti, odnosno 7.396,20€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 31.03.2022. godine.

U Beranama 28.03.2022. godine.

Javni izvršitelj Dušan Nišavić

I Određuje se druga prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u LN broj 252 KO Nudo PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 925, podbroj 1, plan 6, skica 45, potes ili ulica i kućni broj Zaslap, po načinu korišćenja pašnjak 6. klase, površine 16842 m2, katastarska parcela broj 925, podbroj 2, plan 6, skica 45, potes ili ulica i kućni broj Zaslap, po načinu korišćenja pašnjak 6. klase, površine 546 m2, katastarska parcela broj 950, plan 6, skica 45, potes ili ulica i kućni broj Zaslap, po načinu korišćenja pašnjak 7. klase, površine 622 m2, katastarska parcela broj 969, plan 6, skica 32, potes ili ulica i kućni broj Zaslap, po načinu korišćenja pašnjak 7. klase, površine 12329 m2, katastarska parcela broj 1050, podbroj 1, plan 6,7 skica 32, potes ili ulica i kućni broj Zaslap, po načinu korišćenja šume 7. klase, površine 2923 m2 i katastarska parcela broj 1054, podbroj 2, plan 7, skica 31, potes ili ulica i kućni broj Zaslap, po načinu korišćenja šume 7. klase, površine 42803 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1, LN broj 220 KO Đurići PJ Herceg Novi, i to: katastarska parcela broj 323, podbroj 1, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Prema brdu, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 426 m2, katastarska parcela broj 323, podbroj 1, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Prema brdu, po načinu korišćenja staza, površine 26 m2, katastarska parcela broj 323, podbroj 6, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Prema brdu, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 347 m2, katastarska parcela broj 323, podbroj 7, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Prema brdu, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 496 m2, katastarska parcela broj 323, podbroj 8, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Prema brdu, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 398 m2, katastarska parcela broj 323, podbroj 9, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Prema brdu, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 424 m2, katastarska parcela broj 323, podbroj 10, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Prema brdu, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 355 m2 i katastarska parcela broj 323, podbroj 11, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Prema brdu, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 2 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1, LN broj 296 KO Đurići PJ Herceg Novi, i to katastarska parcela broj 322, podbroj 2, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Djurići, po načinu korišćenja voćnjak 3. klase, površine 9 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1, i u LN broj 937 KO Kuti PJ Herceg Novi, i to katastarska parcela broj 3685, podbroj 2, plan 18, skica 57, potes ili ulica i kućni broj Zelenika, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 790 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1, II Ročište za drugu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 27.04.2022.godine u 12.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 903.966,50 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2008/2019 od 07.02.2022.godine, i to: iznos od 222.929,70 eura za nepokretnosti koje su upisane u LN broj 252 KO Nudo PJ Nikšić, i to: i to: katastarska parcela broj 925, podbroj 1, plan 6, skica 45, potes ili ulica i kućni broj Zaslap, po načinu korišćenja pašnjak 6. klase, površine 16842 m2, katastarska parcela broj 925, podbroj 2, plan 6, skica 45, potes ili ulica i kućni broj Zaslap, po načinu korišćenja pašnjak 6. klase, površine 546 m2, katastarska parcela broj 950, plan 6, skica 45, potes ili ulica i kućni broj Zaslap, po načinu korišćenja pašnjak 7. klase, površine 622 m2, katastarska parcela broj 969, plan 6, skica 32, potes ili ulica i kućni broj Zaslap, po načinu korišćenja pašnjak 7. klase, površine 12329 m2, katastarska parcela broj 1050, podbroj 1, plan 6,7 skica 32, potes ili ulica i kućni broj Zaslap, po načinu korišćenja šume 7. klase, površine 2923 m2 i katastarska parcela broj 1054, podbroj 2, plan 7, skica 31, potes ili ulica i kućni broj Zaslap, po načinu korišćenja šume 7. klase, površine 42803 m2 - sa drvnom masom, iznos od 668.474,00 eura za nepokretnosti koje su upisane u LN broj 220 KO Đurići PJ Herceg Novi, i to: katastarska parcela broj 323, podbroj 1, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Prema brdu, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 426 m2, katastarska parcela broj 323, podbroj 1, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Prema brdu, po načinu korišćenja staza, površine 26 m2, katastarska parcela broj 323, podbroj 6, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Prema brdu, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 347 m2, katastarska parcela broj 323, podbroj 7, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Prema brdu, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 496 m2, katastarska parcela broj 323, podbroj 8, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Prema brdu, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 398 m2, katastarska parcela broj 323, podbroj 9, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Prema brdu, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 424 m2, katastarska parcela broj 323, podbroj 10, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Prema brdu, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 355 m2 i katastarska parcela broj 323, podbroj 11, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Prema brdu, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 2 m2- sa objektima u izgradnji koji se nalaze na navedenim parcelama, iznos od 270,00 eura za nepokretnost upisanu u LN broj 296 KO Đurići PJ Herceg Novi i to katastarska parcela broj 322, podbroj 2, plan 3, skica 5, potes ili ulica i kućni broj Djurići, po načinu korišćenja voćnjak 3. klase, površine 9 m2, i iznos od 12.292,80 eura za nepokretnost upisanu u LN broj 937 KO Kuti PJ Herceg Novi, i to katastarska parcela broj 3685, podbroj 2, plan 18, skica 57, potes ili ulica i kućni broj Zelenika, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 790 m2- sa drvnom masom.

IV Na drugoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se ne mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, shodno članu 173 stav 3 ZIO-a. Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 90.396,65 eura, odnosno iznos od 22.292,97 eura za nepokretnosti upisane u u LN broj 252 KO Nudo PJ Nikšić, zatim iznos od 66.847,40 eura za nepokretnost upisane u LN broj LN broj 220 KO Đurići PJ Herceg Novi, iznos od 27,00 eura za nepokretnost upisanu u LN broj 296 KO Đurići PJ Herceg Novi, i iznos od 1.229,28 eura za nepokretnost upisanu u LN broj 937 KO Kuti PJ Herceg Novi. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Herceg Novi na nepokretnosti upisane u LN broj 220 KO Đurići PJ Herceg Novi, i to: na katastarskoj parceli broj 323/1 katastarska parcela broj 323, podbroj 1, po načinu korišćenja šume 3. klase, površine 426 m2, katastarska parcela broj 323, podbroj 1, po načinu korišćenja staza, površine 26 m2, postoji podatak o Pravu službenosti prolaza preko dijela k.p.323/1 za K.O. DJURIĆI u površini od 26m, kao poslužnog dobra a u korist k.p.323/5 K.O. DJURIĆI, kao povlasnog dobra, sve prema pravosnažnoj sudskoj presudi posl.br.P.360/12-09 OD 28.12.2012 god.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Poslovni broj: I.br.2008/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Kisliuk Vladimirovič Igor, iz Rusije, koga zastupa punomoćnik g-din Vukčević Ratko iz Podgorice, a sve njih advokat Sonja Urošević i Nikšića, Ul. V Proleterska br.16, protiv izvršnog dužnika DOO ,,ZASLAP,, NIKŠIĆ, Trg Slobode br.19, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp.

591.442,00 eura, na osnovu izvršne isprave - presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br. 2/17 od 19.12.2018. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku DOO ,,ZASLAP,, NIKŠIĆ, Trg Slobode br.19, vrši se dostavljanje Zapisnika o I prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.2008/2019 od 30.03.2022. godine i Zaključka o II prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.2008/2019 od 30.03.2022. godine.

Izvršni dužnik DOO ,,ZASLAP,, NIKŠIĆ, Trg Slobode br.19, se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o I prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.2008/2019 od 30.03.2022. godine i Zaključka o II prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.2008/2019 od 30.03.2022. godine.Upozorava se izvršni dužnik DOO ,,ZASLAP,, NIKŠIĆ, Trg Slobode br.19, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 30.03.2022. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: Iv 506/22 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika preduzetnik Ademi Agime iz Bara, koji obavlja privrednu djelatnost „Burek Place 1“ Bar, ul. Jovana Tomaševića G9, PIB 03290450, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 825,94 eura, dana 30.03.2022. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik preduzetnik Ademi Agime iz Bara, koji obavlja privrednu djelatnost „Burek Place 1“ Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 506/22 od 21.02.2022. godine i rješenje o troškovima od 24.03.2022. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

KULT

Urednica

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Poslovni broj: Iv 562/22 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Kurtašinović Safet iz Bara, Dubrava 92, Pečurice, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 504,16 eura, dana 30.03.2022. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Kurtašinović Safet iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 562/22 od 28.02.2022. godine i rješenje o troškovima od 24.03.2022. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Mali oglasi UslUgE

TaNJa PaViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Dana 30.03.2022.godine.

RESTORAN brze hrane traži radnike na duži period. Pozicija kuhinja, kasa. Na duži period isključivo!

Tel. 068/378-391 1 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 3 STRUČNO i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih radova, kao i popravka krovova, dimnjaka i slično

Tel.069/926-382, 020/629-558 4 OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop.Begović Tel.067/579-709, 069/269-550 6

PRoDaJa PRODAJEM poslovni prostor!

Ul. Slobode br. 72, Podgorica (centar grada) 66 m2.

Cijena 200.000 e Tel 069/435-606 5

Potrebni radnici na duži vremenski period.

- Stolari, SSS, rad na stolarskim mašinama, obrada drveta, ugradnja gotovih elemenata na plovilima, - Farbari, SSS, priprema za farbanje, farbanje plovila

Kontakt 067-220-635 Prodajem porodičnu kuću (garaža, prizemlje, sprat i potkrovlje, 250m2) u blizini parka Šumice u Beogradu.

Pogodna za stanovanje, ali i kao poslovni prostor.

Kontakt: jelenav0307@yahoo.com, viber

+381653559230

Četvrtak, 31. mart 2022.

Marketing

35

36

Marketing

Četvrtak, 31. mart 2022.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 31. mart 2022. • broj 315.

Saosjećanje zlata vrijedno

ili:

zbog čega je oskarovski pobjednik ,,CODA“ Sian Heder izuzetno važan ne toliko u filmskom koliko u društvenom aspektu Str. 8. i 9.

3

Četvrtak, 31. mart 2022.

A cappella

Resursi Z

aista pokušavam da pronađem odgovore na mnoga pitanja koja tište ne samo mene, nego i ljude oko mene. Koja, siguran sam, tište i vas.

Nameću se sama, svakodnevno ih proživljavamo i tražimo način da odgovorimo.

Nekad to mora da bude stvar instinkta, nekad iskustva, ali nikad nijesmo sigurni mislimo li ispravno, što god to značilo. Na primjer, moja česta i skoro svakodnevna briga odnosi se na našu djecu. Kakav im svijet ostavljamo, koji sistem vrijednosti smo uspjeli da im nametnemo, na koji način će se oni snaći u svijetu koji smo mi kreirali za sebe, plašim se, ne misleći na njih?

Kakva će im biti životna sredina za pedesetak godina, kojim resursima će biti u stanju da upravljaju, u kom sistemu vrijednosti treba da usvoje znanja, da bi tim, usvojenim znanjima, pravili bolje društvo kada dođu u naše godine i našu odgovornost?

Na svaku od ovih dilema i pitanja, kako vrijeme prolazi, odgovori se jasno i taksativno nameću: nikakva, skoro pa neće biti resursa, potpuno je degradiran sistem vrijednosti i tako dalje...

*** Kao što vidimo, nije samo do nas u Crnoj Gori, čak ni do okruženja. Cijeli svijet srlja u propast, a rezervnog nemamo. Kao i uvijek kroz istoriju, čovjek upravlja resursima. Dobar je dio civilizacije, a možemo slobodno reći i da je cijela civilizacija, protkana ljudskom patnjom, ratovima, bolestima, tugom. Čak i danas, kada vratimo film na period skraja 20. vijeka, kada nam je svima bilo jasno da civilizacija u tehnološkom smislu ide nezaustavljivo naprijed, rijetki poput mene, imali su dilemu da li je karakteru ljudskog bića imanentno da ne zloupotrijebi moć, u ovom slučaju tehnološku premoć u odnosu na nekog drugog. Sjećamo se svi kad je Kina objavila da pokriva kamerama javne površine i da naprednim „face recognition“ softverom može da prati svakog

Piše: Vladimir MARAŠ

Problem jeste u lošim vlastima, problem jeste u nefunkcionalnom sistemu, u kome na isti način razmišljaju i oni koji donose odluke i oni na koje bi te odluke trebalo da se odnose

od nas, dođe do bilo čijih podataka u roku od nekoliko sekundi i zašto da ne, da ih zloupotrijebi? Dakle, filmovi iz domena naučne fantastike na kojima je odrastala moja generacija osamdesetih i devedesetih, za života je te promjene mogla da osjeti na vlastitoj koži. Čak i tada, vjerovali smo da ti i takvi napredni tehnološki alati imaju sistem zaštite zloupotrebe. Ali danas imamo dilemu.

Svijet kakav je bio do prije par decenija više ne postoji. Globalna nadgornjavanja, borba za moć i bogatstvo, borba za nuklearnu premoć, međunarodni terorizam, ekonomske krize izazvane pohlepom

onih koji drže 95 procenata svjetskog bogatstva, pandemije… Sve je to postalo veoma aktivno posljednjih par decenija i nažalost, sve ovo mijenja ukupnu sliku čovječanstva. Mi, mali u odnosu na većinu drugih naroda i država, sa svim resursima koje imamo, potpuno smo nespremni za novu svjetsku realnost. Za novu budućnost koja sigurno postaje nova normalnost, tako suprotna od svega normalnog na šta smo navikli.

I kako bi rekla sada popularna Konstrakta: ,,I šta ćemo sad?“. Ne znam. Ali što god da budu solucije ili opcije, mi moramo raditi sve da popravljamo stvari onamo gdje to možemo – kod kuće, u svojoj zemlji. Globalna previranja, rat u Evropi, stvari su na koje ne možemo da utičemo, ali možemo da uvijek stanemo na stranu zdravog razuma. Ne samo što možemo, nego i moramo. Moramo stvari nazivati pravim imenom, ne smijemo da imamo dilemu, činio nepravdu neko „naš“ ili neko tamo drugi. Jednostavno, možda je to naša posljednja šansa i zaloga za neko buduće vrijeme.

*** Crna Gora nikada nije bila razvijeno društvo. Demokratija se kod nas nudila samo kroz pojavne oblike, nikada usvojene do kraja. Svi koji smo putovali po razvijenom svijetu, vrlo lako smo se prilagođavali sistemima u koje smo dolazili – od ponašanja na ulici, šalteru, bioskopu, koncertu ili poslovnom sastanku. Odjednom, shvatili smo da poznajemo bonton, da nam ne pada na pamet da bacimo praznu kutiju cigareta ili papirnu maramicu na ulicu, ne pada nam na pamet da pređemo bulevar ili aveniju dok svijetli crveno svjetlo za pješake, a o opušcima i pljuvanju po trotoaru da ne govorim.

Pa, u čemu je problem? Problem jeste u lošim vlastima, problem jeste u nefunkcionalnom sistemu, u kome na isti način razmišljaju i oni koji donose odluke i oni na koje bi te odluke trebalo da se odnose.

Kako se to mijenja, ne znam, ali znam da ovo do sada nije urodilo plodom. Zbog naše djece, moramo da nađemo način, koliko god bolan bio. Zajedno, nema druge.

4

Četvrtak, 31. mart 2022.

U FOKUSU

Alen Ginsberg, pjesnik ulice, prvi bitnik i

thartsdesk.com

Danijel Radklif za pisaćom mašinom u ulozi Ginsberga u ,,Kill Your Darlings“

Urlik iz kog je cvjetala sloboda

A

lena Ginsberga je Džek Keruak nazivao svecem, a Vilijam Barouz, zamislite ,,iskompleksiranim jevrejskim žgepčetom čije je najveće saznanje bilo ljubakanje mladića.

A Ginsberg se kleo da je čitajući poeziju Vilijama Blejka čuo zov i glas antičkih dana i u transu pred očima vidio samog boga.

Od svega je najljepši početak. ,,Vidio sam najbolje umove svoje generacije uništene ludilom, izgladnele histerične gole...“.

Krišna u Sarajevu

Tačno se zna stranica, datum i godina izdavanja, na kom počinje bit generacija. Nije dugo trebalo da Ginsbergov ,,Urlik“ (,,Howl“) bude zabranjen, nakon što je 1956. sletio na raf neuglodne ,,City Lights“ knjižare u San Francisku. Razlog: opscenost, perverzija. Psovka, koja je

Takvi su bitnici i takav je bio Ginsberg: do kraja vjeran i dosljedan drugovima svojim. Zato su i filmovi o njemu i njima uvijek i prije svega priče o drugarstvu. Onom, zbog kog je vrijedilo poći niz zaboravljeni drum američkih zabiti i provincije, vjerovati u neke pogane riječi i tvrditi da sam bog čeka u stihovima tada u stihu mogla biti samo skandal. Prije nego se jedan sudija sjetio Prvog amandmana. I ovako u presudi izrekao: ,,Urlik“ posjeduje iskupljujuću umjetničku vrijednost...

U Sarajevo je 1981. stigao sa dvojicom mladih Hare Krišna ljubavnika. Ginsberg je nekoliko puta bio u Jugoslaviji; drugovao je, uglavnom u Beogradu, sa pjesnikinjom Ninom Živančević.

Lagano davao duge intervjue gotovo nepoznatim jugoslovenskim novinarima, vodio blickrig ratove protiv zavisnosti od teških droga, slušao živu muziku

po hotelskim foajeima. I sa Jugoslovenima raspravljao, recimo, o reinkarnaciji ili suštinskim svojstvima božanskog... Ili o nečem tako važnom, poput, recimo, kikirikija na slikama Salvadora Dalija.

Ginsberg je preminuo u 70. godini, 5. aprila 1997 – a četvrt vijeka kasnije lako ga je kititi epitetima. Lider hipi pokreta, (prvi) bitnik, predvodnik kontrakulture, veliki pjesnik koji nikad nije nadmašio svoju prvu poemu; nepopravljivi vjernik i još veći grešnik. Njujorčanin do kosti, pjesnik koji je u stih pustio ne sa-

mo jezik, već i muziku ulice; pjesnik koji je inspirisao i Boba Dilana i samim tim sve rokere koji su u muzici vidjeli ozbiljnu poeziju, ali i velikog filozofa Bertranda Rasela...

Iznad svega, Ginsberg je bio ono salonsko i njujorško gospoče koje je odbacilo sve imperative materijalnog ostvarenja za kojima je jurila poslijeratna i moderna Amerika... A sve radi onog beskrajnog i suštinski američkog druma o kom je pisao i koji je proslavio Keruak. Radi margine u kojoj je cvjetala duhovnost. I radi nepokolebljivog uvjerenja,

Četvrtak, 31. mart 2022.

5

aceshowbiz.com

themoviedb.org

i lider hipi pokreta, na velikom platnu dobio dostojne portrete

Džejms Franko kao Ginsberg na posteru filma ,,Howl“

da sve, bilo što, treba preispitivati i demistifikovati. To je, u doba Huverove, rigidne, Amerike, od proste reakcije činilo kontrakulturu; a od jednog istinski političnog pokreta – umjetnost. Na koncu, to je i suština svih bitnika i bit generacije.

Zemlja čuda

I nije bio samo inspirisan i zaljubljenik u muziku. Jedan stari njujorški video-klub čuva, na papiru ispisanu top- listu deset najdražih filmova. Ginsberg je tu stavio, recimo, Ajzenštajnovu ,,Oklopnjaču Potemkin“ (,,Battleship Potemkin“, 1925), ,,Veliku iluziju“ (,,The Grand Illusion“, 1937) Žana Renoara i ,,Djecu Raja“ (,,Children of Paradise“, 1945) Marsela Karnea...

Ali, na samom vrhu - neobični, štosni i tada šokantno sramni kratki film ,,Pull My Daisy“ (Robert Frank i Alfred Lesli,

1959), suštinski koncept i tekst njegovog prijatelja Džeka Keruaka...

Jer takvi su bitnici i takav je bio Ginsberg: do kraja vjeran i dosljedan drugovima svojim. Zato su i filmovi o njemu i njima uvijek i prije svega priče o drugarstvu. Onom, zbog kog je vrijedilo poći niz zaboravljeni drum američkih zabiti i provincije, vjerovati u neke pogane riječi i tvrditi, da sam bog čeka u stihovima. ,,Budi pažljiv, nijesi u Zemlji čuda“. Ginsberga u ,,Kill Your Darlings“ (Džon Krokidas, 2013) glumi Danijel Radklif, dakle Hari Poter lično. Režiserski debi Krokidasa bio je uspjeh jer je njegov jezik pokretnih slika uhvatio istinitu liniju između umjetnosti, autorstva - i privatnih života najslavnijih bitnika. I to tako što su svi (sam Alen, pa Barouz, Keruak, Lusijen Kar) – predstavljeni kao studenti Ko-

Tom Staridž glumi Karla Marksa, alias Ginsberga, u ,,On the Road“

lumbija univerziteta u Njujorku.

Film otvara, na početku neobjašnjiva i skoro mistična posjeta Ginsberga zatvoru, gdje je Kar robijao zbog ubistva. Alen sa koledža je stidljiv, neiskazan i nedorečen; Kar je čista suprotnost, harizmatičan, ekspresivan, plahovit, temperamentan...

Mladi Ginsberg je onaj koji traži najbezbolniji način da napusti dom, kako bi stigao na koledž, da bi potom i odatle bježao. Sin pjesnika i mentalno oboljele majke. Dijete koje je, mnogo prije psihodeličnih droga, otkrilo džez kao opsesiju.

Danijel Radklif uspijeva da, u realno potcijenjenoj a dobroj roli, uhvati nešto bitno. Ginsberga kojem je, od istraživanja i priznanja seksualne orijentacije, veći strah da pred oca iznese ispisane stihove – znajući da se starom pjesniku nikako neće svidjeti rječnik psovke i ulice u stihu. Dakle, ,,Kill Your Darlings“ priča je o odrastanju, o svemu čega se valja bolno odreći, pa da se konačno prestane tražiti bilo kakav roditeljski ,,amin“.

Nepopravljivi buntovnik (ključna figura kontrakulture, dakle prvi među ,,kontrašima“ 20. vijeka!) sebe otkriva u momentu eksplozije filma: kada Lusijen Kar ubije jednog univerzitetskog profesora, u famoznom slučaju o kom je brujala Amerika. Geneza jednog prkosa i buntovništva, za sve one koji postanu odrasli shvatajući da nijesu u Zemlji čuda, je tako posložena precizno i do-

bro – za sasvim uspjelu biografsku filmsku priču.

Pred sudom

,,Što je to opscenost? I za koga?“.

Bitnije od geneze čovjeka – geneza pjesme. ,,Urlik“ (,,Howl“) je duga poema u četiri dijela, dozlaboga ambiciozna, neodoljivo pretenciozna... Naravno, opravdanje za sve bitničke ,,zgubidane“, kako ih je Amerika krajem pedesetih doživljavala. Ali, ispod površine – posveta prijatelju. Karl Solomon bio je pjesnik i ekscentrik koji je inspirisao Ginsbergov ,,Urlik“. Alen je imao priliku da ga kratko vidi u psihijatrijskoj bolnici, jer Solomon se decenijama borio sa mentalnom bolešću. ,,Howl“ (2010) u centar samo naizgled postavlja sudski proces na kom se 1957. ,,sudilo“ Ginsbergovoj poemi. Rob Epstajn i Džefri Fridman potpisuju film kao režiseri i scenaristi, kombinujući dokumentaristički stil, fantazijske sekvence, pa čak i otkačenu animaciju – koja oslikava cijele pasaže iz poeme! Uz najefektniji momenat, onda kad prve pogane riječi počinju da slijeću sa stare mašine za kucanje na papir...

Tako film ,,Howl“ okreće pravila igre: ključna teza je to, da nije Ginsbergu tu suđeno. Već da je suđeno tadašnjoj Americi, jednom sistemu, u ozračju proste reakcije na nečiju slobodu govora, umjetnost i ,,bezopasnu“ poemu. Naravno da je ona čuveNastavak na sljedećoj stranici

Četvrtak, 31. mart 2022. poetryfoundation.org

6

Ginsberg kao lider hipi pokreta

na presuda i hvatanje za Prvi amandman svojevrsno pomilovanje i optimistična poruka za cijelu Ameriku.

Ginsberga glumi efektno Džejms Franko, koji ga portretiše kao rastrzanu i izmučenu figuru – koa mladu osobu koja pati i u dugom traganju za sopstvenim identitetom, ali i zbog promašaja i destruktivnosti najbližih prijatelja. Zato je Ginsberg u filmu ,,Howl“ suštinski usamljenik. A onaj čuveni stih sa početka ,,Urlika“ (,,Vidio sam najbolje umove svoje generacije...“) odraz samoće.

Kako samo, u potpunom kontrastu, blješti trijumfalni momenat prvog i drhtavog čitanja rukopisa ,,Urlika“, u jednoj kafeteriji u San Francisku! Scena snimljena u monohromatskoj tehnici čista je fantazija, provokacija i predivna posveta svim bitnicima.

Karlo Marks

,,Svi bitni ljudi za mene su ludi“ (Keruak). Film ,,On the Road“ (Volter Sejls, 2012), prva adaptacija Keruakovog kultnog romana iz 1957, važan je jer je najsveobuhvatniji prikaz ere bitnika za modernu publiku, više nego što to može biti bilo koja filmska biografija.

Cijelih se 55 godina čekao ovaj film; a Keruak je želio da se snimi odmah nakon objavljivanja!

I zamislite, već bio dogovorio da glavnu ulogu tumači mladi Marlon Brando... Više od tri decenije prava na snimanje i scenario imao je veliki režiser Frensis Ford Kopola – prije nego je, konačno, Sejlsu povjerio taj posao.

Likovi filma i knjige su suštinski biografske slike Keruaka i najbližih prijatelja, koji su opet svi odreda bili ključni bitnici.

Tako je Ginsbergova ,,slika“ lik koji se, nećete vjerovati, u filmu i knjizi zove Karlo Marks (sam Alen je govorio da je ponosan što je još kao tinejdžer bio očaran komunizmom!) – a kojeg tumači Tom Staridž. Prijeki i plahoviti Vilijam Barouz je Bul Li (Vigo Mortensen), dok se sam Keruak zove Sap Peradajs – i tumači ga Sem Rajli.

Prenijeti ,,On the Road“ na filmsko platno bio je veliki izazov i pet i po decenija od objavljivanja – jer ono najsočnije i najprimamljivije u velikoj knjizi nije sama priča, već atmosfera, Keruakov stil. Bez jasne perspektive, bez poetskog narativa ili jasnog toka priče... Svega toga se Keruak lišio kako bi napisao nešto zaista autentično i iskreno – i nimalo lako je takav metod i takav mentalitet bilo ,,prevesti“ na filmski jezik.

Posebno simpatičan momenat u filmu je kako su mladi bitnici, svi odreda umjetnici – oko sebe koristili i manipulisali ljude za koje su znali da imaju novac, samo da bi preživjeli. A na pamet im nije padalo da bilo što zarade. Ali, poseban kvalitet filma, što je rijetkost u svim bitničkim pričama – su jake ženske role.

Tako jedna mazna i džezi pojava ima neočekivano važan i jak efekat upravo na Ginsbergovog Marksa...

Finalna biografija

,,Dakle, to je taj Alen Ginsberg“.

Za života, četiri godine prije smrti, Ginsberg je imao priliku da vidi dokumentarac – o sebi

samom. Džeri Aronson je dugo pripremao ,,Life and Times of Allen Ginsberg“ (1993); potom je film nekoliko puta mijenjan, ponovo montiran, objavljivan u novim verzijama a sve kao odjek novih tehnologija, ali i bitnih događaja koji su se u svijetu dešavali... A onaj Ginsbergov, sasvim neutralan i enigmatičan lakonski odgovor, predivan je dokaz – koliko je poštovao filmsku umjetnost.

DVD verzija iz 2007. svojevrstan je skup i spisak, koji bitni ljudi su osjećali da su zbog nečega Ginsbergu dužni u životu.

I ko sve tu nije bio: Bono iz benda U2, pa Joko Ono, Džoni Dep, Endi Vorhol na jednom starom snimku, Pati Smit, sam Vilijam Barouz, Pol Makartni... I guru svih psihodeličnih mućkalica šezdesetih Timoti Liri, onaj ključni lik iz pjesme ,,Let the Sunshine In“ sa kraja Formanove ,,Kose“ (,,Hair, 1979“)!

Aronson potpisuje dokumentarac kao besramni i beskrajni fan Ginsbergovog lika i djela – a za njega je bila bolna i ispravna odluka, da u film, godinama nakon prve verzije, ubaci i dio koji se tiče Alenove smrti.

U samom, radosnom i dirljivom finalu, Ginsbergovu pjesmu ,, New Stanzas for Amazing Grace“ kao veliki hit pjeva veliki Pol Sajmon... A finalni stop-kadar je pogled na nadgrobnu ploču. I ispisane stihove: ,,Father, breath once more farewell. Birth you give was no thing ill. My heart is still, as time will tell“... I treba li još bilo što reći o prkosu i kontrakulturi Alena Ginsberga?

Stojan STAMENIĆ

OSVRT

Rija šam usre Holiv

S

ve što sam radio cijelog života bilo je briga za porodicu i neću se izvinjavati zbog toga – govori don Vito Korleone (Marlon Brando) na uvo sinu Majklu (Al Paćino) u „Kumu“ (,,The Godfather“, Frensis Ford Kopola, 1972).

Djelo obožavano i nakon pola vijeka od premijere, ali ga mnogi od onih koji se u njega kunu ili bjesomučno citiraju replike – uopšte nijesu razumjeli. Kopolin Vito Korleone i ,,Kum“ nijesu bilo kakvo opravdanje nasilja. Već naprotiv: odlična teza i dokaz, koliko lako je, pod plaštom brige jedne očinske i muževne figure u patrijarhalonoj porodici – nasilje ,,opravdati“.

Ne pada snijeg...

K

ao takav, ,,Kum“ je i kritika američke porodice, jednako prije pola vijeka i u modernom vremenu. One porodice, za koju bezbjednost i sigurnost opravdava sva sredstva. I kojoj je poželjna slika muškosti ona, koja na verandi, sa dugom cijevi u rukama, motri i bdije nad sigurnošću porodičnog posjeda...

Kopola je, ruku pod ruku sa svojim titanima ,,Kuma“, Al Paćinom i Robertom de Nirom, u noći Oskara primio

Četvrtak, 31. mart 2022.

7

vox.com

aliti mar ed vuda

vox.com

Vil Smit isporučio grubu ,,lekciju“ u Dolbi teatru

Vil Smit udara Krisa Roka na dodjeli Oskara

Koliko god Vil Smit u roli oca slavnih teniserki bio uvjerljiv, pitanje je da li je tu ulogu suštinski razumio. Jer, zamislite što bi se desilo da je Ričard Vilijams pokušao da se razračuna sa svima koji su dobacivali njegovim kćerkama sa tribina! Nije, već ih je učio da su najbolji odgovor na uvrede uvijek pobjede i osmijesi, ona najdivnija pozlata na trofejima

specijalno priznanje. A iste noći onaj šamar Vila Smita ne bi uopšte ni odjeknuo – da je Smit Kopolinog ,,Kuma“ razumio.

Tako to biva u ogledalu šoubiznisa - ne pada snijeg, pa ni šamar, da prekrije brijeg, nego da prebrojite sve koji su kilometre onlajn komentara nizali gotovo istovjetnim ,,nijesam za nasilje, ali...“. Na svaki takav komentar, koji je Frensis Ford Kopola čuo ili pročitao u danima za nama – sigurno se svaki put sjetio svog don Vita Korleonea. Ili, recimo, istog tog Marlona Branda, kada je Oskara za ulogu don Vita odbio – pa na podijum slavnog teatra u Los Anđelesu 1973. poslao Indijanku Malo Pero. Da u jedva više od minut nezaboravnog govora, ona Americi, filmskoj industriji i modernom svijetu, podnese račun za sve nepravde prema njenom narodu.

Svijetu koji vapi za figurama jakog, nesalomivog zaštitnika, porodičnog patrijarha – valja odmah reći, da niko ne opravdava komičara Krisa Roka. Njegova šala na račun kose Smitove

supruge Džejde Piket-Smit, koja je zbog bolesti prinuđena da kosu obrije - je neumjesna i nikako ne pripada filmskom svetilištu holivudskog ,,Dolbi teatra“. A što je Vil Smit time postigao? I da li je tim šamarom na bilo koji način svoju suprugu zaštitio? U vašaru taštine, Vila Smita je kamera isprva uhvatila kako se Rokovoj ,,šali“ i sam smije; prije nego ga je Džejdin izraz lica podsjetio koliko je sve to neumjesno i promašeno...

I na to odgovor nikako nije trebalo da bude – fizičko nasilje.

Mogao je Vil svoju Džejdu da pošalje na podijum, da 15 minuta kasnije sama primi njegovog Oskara za najbolju mušku ulogu u filmu ,,King Richard“.

Da se njen, autentičan, ženski glas konačno tu čuje; ili da ona tu odćuti i tom tišinom najbolje odgovori Krisu Roku. Mogli su na podijum stupiti njih dvoje, Vil i Džejda zajedno, ruku pod ruku. Ili su, oboje, istog trenutka ceremoniju mogli napustiti – i odbijanjem da prime Oskar poslati ,,brandovsku“ poruku o tome što misle o Rokovoj ,,šali“.

Ali ne; odgovor na Rokovo verbalno bilo je Smitovo fizičko nasilje. I to je tako i jedino moglo da bude u ovom, ovakvom svijetu. Taman i kao potvrda veličine Kopolinog ,,Kuma“ – jer je to njegovo cinično nasilje koje je užasno lako opravdati, svuda oko nas.

Već viđeno

Ironično, Smitov Oskar tako će ostati upamćen po jednom šamaru – a ne po izuzetnoj performansi u ulozi Ričarda Vilijamsa, oca slavnih teniserki Serene i Venus, u filmu ,,King Richard“. Ali, koliko god Vil u toj roli bio uvjerljiv, pitanje je da li je i nju suštinski razumio.

Jer zamislite, što bi se desilo da je Ričard Vilijams kretao da se razračuna sa svima, koji su dobacivali njegovim kćerkama sa tribina! Nije, već ih je učio da su najbolji odgovor na uvrede – pobjede, osmijesi, kao pozlata na trofejima. Svi momenti u kojima one dokažu da se kao žene mogu ostvariti i same za sebe izboriti. E, to je prava očinska briga i figura.

Sam momenat sigurno nije bio dio nekog scenarija: toliko je realan i istinit da ga ova ekipa Akademije, koja je osmislila ovu ceremoniju uručenja, sigurno nije mogla osmisliti. Sve što su činili – od odluke da se ukrajinski predsjednik Zelenski ne uključi video-linkom u ceremoniju, preko brojnih angažovanih izjava voditelja, do samih nagrada i finalnog ,,Pepeljuga“ momenta u izboru filma ,,CODA“ za najbolji film – djelovalo je ili kao linija manjeg otpora ili već viđeno na Oskarima. A tako se ne podiže gledanost, koja je već godinama u sunovratu, za sve zahtjevniju, prevashodno televizijsku publiku.

Akademija mora da shvati: Oskare će spasiti i preporoditi samo smjele, konceptualne, idejno, suštinski i formom svježe ceremonije. A kad to ne učine, kad igraju na siguricu – onda se desi karma. Desi se to, da Vil Smit od Oskara napravi rijaliti. Ali, bože moj, možda je i to neka realna slika Holivuda i ovog svijeta.

S. S.

8

Četvrtak, 31. mart 2022.

ZERKALO theposterdb.com

Oskarovski pobjednik ,,CODA“ Sian He

Zlata vrije Ostvarenje nagrađeno u sve tri Akademijine kategorije za koje je bilo nominovano, zaista je posebno, prije svega zbog organskog i respektabilnog načina na koji se gluvoća tretira

Znakovni jezik kao motiv na posteru filma

Znakovni jezik kao motiv na posteru

Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

A

merikanci vole akronime i skraćenice. Zato odmah valja primetiti da ,,CODA“ u naslovu filma Sian Heder, rimejku francuskog,,The Bélier Family“ (2014) Erika Lartigoa, nije muzički termin koja označava završetak kompozicije, iako muzika u filmu igra značajnu ulogu, nego akronim od termina za decu gluvih roditelja.

Tiha kampanja

Druga bitna stvar koju Amerikanci, a posebno njihove zvanične kulturne institucije, vole je nagrađivanje umetničkih dela čija je tematika povezana s društvenim angažmanom ove ili one vrste. Većina filmova nominovanih za ovogodišnje Oskare (a trend je prisutan i u prošlim go-

filma

dinama i čak decenijama) društveno su angažovani uradci u prilično direktnom smislu te reči, dok je kod manjine prisutan angažman u nekom indirektnom smislu ili makar u detaljima.

Kada to uzmemo u obzir, onda ne treba puno da čudi to što je ,,CODA“ film koji je pokupio „glavnu premiju“, odnosno Oskara za najbolji film, a iz toga možemo iščitati i par drugih trendova. Recimo da nezavisni( ji)m filmovima nastalim tek uz limitiranu podršku velikih studija (ili bez te podrške uopšte) „rastu akcije“ poslednjih godina, kao što rastu i režiserkama. Savršen primer za obe tvrdnje je prošlogodišnji oskarovski „šampion“ ,,Nomadland“ Kloi Džao koji je „akumulirao“ nagrade za najbolji film, najbolju režiju i najbolju glavnu žensku ulogu.

I ove se godine očekivala „akumulacija“, i to u slučaju filma ,,The Power of the Dog“ Džejn Kempion koja je, doduše, „kasirala“ Oskara za najbolju režiju, pa je trijumf ,,CODA“ s te strane prilično iznenađenje, posebno ako se u obzir uzme tiha i ne preterano ambiciozna kampanja, te požurena distribucija na „striming“ platformama.

Međutim, situaciju u kojoj je ,,CODA“ potvrdila sve tri svoje nominacije (za najbolji film, najbolju adaptaciju scenarija i najbolju sporednu mušku ulogu) skoro niko nije očekivao.

Istini za volju, glumac Troj Kotsur je važio za favorita u svojoj kategoriji i to je bila idealna prilika da Oskari 2022. godine uđu u istoriju kao prvi na kojima je neka nagrada pripala glumcu sa oštećenjen sluha. Tu valja ubaciti i komad trivije da je u glumačkoj postavi prisutna i Marli Matlin, gluva glumica koja već ima Oskara za glavnu ulogu u filmu ,,Children of a Lesser God“ (1986).

U kategorijama najbolje adaptacije scenarija i najboljeg filma je ipak iznenađenje servirao mali film jedne ne u potpunosti afirmisane autorke. Sian Heder je u karijeri uglavnom bila aktivna na polju serija, a pre toga je imala samo jedan simpatičan, iako unekoliko opskuran „indi“ film ,,Tallulah“ (2016) koji se bavio bizarnom situacijom u kojoj besciljna devojka, koju je agažovala bogatašica kao bejbisiterku, završava kao primarna i permanentna starateljka naslovne dvogodišnjakinje.

Pitanje koje se na ovom mestu nameće bilo bi: je li doista ,,CODA“ nešto najbolje što nam je prošle godine (američka) kinematografija dala? Kratki kritičarski odgovor bi glasio da to verovatno nije slučaj, iako je ,,CODA“ dobar, ili čak vrlo dobar „indi“ film upitne originalnosti ne samo na tematskom, već i na izvedbenom planu.

Snovi mladosti

„Gluvi odrasli“ iz naslovnog pojma su porodica Rosi, otac Frenk (Kotsur), majka Džeki (Matlin) i sin Leo (Daniel Durant) koji jedva sklapaju kraj s krajem kao ribari na severoistoku Sjedinjenih Država. Pritisnuti korporativnom kulturom i manipulacijama velikih nakupaca koji im nameću dampinške cene - dok ih takođe pritiskaju i državna regulatorna tela koja im „lupaju“ kazne za prekršaje koje Rosijevi usled inva-

9

Četvrtak, 31. mart 2022.

eder – drama važnija u filmskom nego u društvenom aspektu

Troj Kotsur (u sredini) zaslužio mjesto u filmskoj istoriji kao prvi glumac s oštećenjem sluha koji je nagrađen Oskarom

velikim snovima, porodicu punu ljubavi, ali ne i ambicije i mogućnosti da joj u ostvarivanju tih snova pomogne, posvećenog mentora, pa čak i obavezni dekor u vidu simpatije (Ferdia Velš-Pilo igra Rubinog partnera Majlsa s kojim bi započela vezu), jedne dobre drugarice i školskih „bulija“. Pitanje koje se logično nameće je to, može li sam invaliditet kao takav od jednog „običnog“ filma učiniti da postane „poseban“, posebno ako uračunamo i to da se radi o nypost.com

liditeta čine. Kći Rubi (Emilija Džouns) jedina je u familiji koja čuje i govori, pa roditeljima i bratu pomaže u poslu kad god može i kao radnica, i kao komunikatorka, odnosno „prevoditeljka“ u komunikaciji između Rosijevih i spoljnog sveta.

Ako još i kažemo da je Rubi srednjoškolka koju naporan rad ometa u školskim obavezama, te je često na meti vršnjaka i vršnjakinja bilo zbog toga što joj odeća često miriše na ribu, bilo zbog oštećenja sluha roditelja i brata, shvatamo da joj je polazna pozicija u startu prilično nezavidna. Sa druge strane, doduše, Rubi poseduje unikatan (ma kako kasno otkriven) talenat za pevanje, zbog čega će je profesor muzike i horovođa u njenoj školi Bernardo Viljalobos (Eugenio Derbez) uzeti pod svoje i ohrabriti da produži na studije i pevanjem se profesionalno bavi.

Pred Rubi su, dakle, dva puta i jedan težak izbor između porodice kojoj je potrebna njena pomoć i šanse za jedan drugačiji, bolji i „normalniji“ život.

Ako oduzmemo invaliditet kao faktor, shvatamo da ,,CODA“ hoda po utabanim stazama filmova o odrastanju, u kojem imamo devojku skromnog porekla s

imdb.com

edno saosjećanje

„rimejku“, a ne o originalnom filmskom delu.

Odgovor bi bio da može, makar donekle, pre svega zbog organskog i respektabilnog načina na koji se gluvoća tretira. Komunikacija u okviru familije na znakovnom jeziku je tečna i neusiljena, i u viziji Sian Heder ona seže jednako daleko po pitanju intelekta i jednako duboko po pitanju emocija kao i ona verbalna. Ima tu iskrenih razgovora, razarajućih emotivnih razmena, ali i humora u kojem invaliditet nije predmet sprdnje, nego se tretira s poštovanjem i saosećanjem. Konačno, sa likovima u filmu saosećamo njihove probleme i razumemo teškoće, pa je i univerzalna poruka koju nam s pozicije scenaristkinje i režiserke šalje Sian Heder jasna i emocionalno rezonantna.

Intelekt i emocije

Pobjednička ekipa filma ,,CODA“ predvođena režiserkom Sian Heder

U tome dosta pomažu glumci, najviše mlada Emilija Džouns koja je prisutna u oba sveta, i onom koji je obeležen muzikom i verbalnom komunikaciju, i onom u kojem vlada tišina, a koja zbog prirode lika mora da se „prestrojava“ između njih. Pritom, ona mora odigrati još jednu

dualnost, između mladalačke želje da promeni i učini nešto za sebe i lojalnosti svojoj porodici koja je pritisnuta teškom realnošću. Izvrstan je, naravno, i Troj Kotsur koji se vešto „šaltuje“ između dramskog registra u scenama „težačkog“ života i onog komičnog u interakciji sa bližnjima, ali i „novim“ ljudima iz Rubinog sveta obojenog zvukom. Kotsur posebno blista u kadrovima reakcije na neke od postupaka „autsajdera“ koji nisu svesni kako svet bez zvuka funkcioniše. Sa svoje strane, Marli Matlin mu sjajno komplimentira svojim nešto nežnijim, brižnijim i „tipičnije ženskim“ registrom.

Sa druge strane, valja primetiti da scenario zapravo nije naročito razigran, da je režija isto tako školska i nevidljiva. Kao i to, da se vizuelni „garnirung“ lokalnog kolorita američkog severoistoka u proleće nekako podrazumeva za ovakav tip filma, te da se njime emocionalni pejzaž preslikava na vizuelni. Na kraju, ,,CODA“ je vrlo dobar i izuzetno važan film, ali ta važnost ostaje uglavnom rezervisana za društveni, a ne za filmski aspekat.

Ocjena: 7.8/10

10

Četvrtak, 31. mart 2022.

CELULOID

,,Deep Water“ sa Benom Aflekom

Erotski triler budalu od Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

P

rošlo je dugih 20 godina, otkad je Adrijan Lajn poslednji put režirao. Bio je to ,,Unfaithful“ (2002) s Ričardom Girom i Dajen Lejn, spoj drame o disfunkcionalnim vezama i erotskog trilera, i ujedno „labudova pesma“ za filmove takve vrste koji su u međuvremenu skoro potpuno nestali s velikog platna.

Film ne odlazi u pravcu višestrukog i dubinskog propitivanja pojmova bračnog i porodičnog života, predgrađa, kulture trača, glasina i spektakla za „neutralne“ promatrače i patologije, kako individualne, tako i udvoje, već se zadovoljava time da bude prilično konvencionalni i relativno predvidljivi trilerčić

Ben Aflek i Ana de Armas neubjedljiv par na posteru filma

mediagoodies.com

Diznijevsko čekanje

Lajn je bio jedan od pionira, od simbola i od najvećih imena upravo tog fluidnog podžanra koji je popularnost stekao osamdesetih, a vrhunac doživeo deceniju kasnije.

U međuvremenu se svet promenio do te mere da se seks ne prodaje više tako dobro, ako i uopšte: u naletu novog puritanizma je proteran iz sfere bioskopskog filma na televiziju kasno noćnih termina, striming servise i sferu festivalskih filmova.

Lajn je, čini se, odbio da se menja zajedno s trendovima i izabrao da radije ne radi, nego da se konvertira.

Ipak, autor je ostavio neke od klasika, od erotske drame ,,9 1/2 Weeks“ (1986), preko ,,Fatal Attraction“ (1987) za koji je prvi i jedini put nominovan za Oskara, pa do unekoliko autoparodičnog ,,Indecent Proposal“ (1993) i pomalo ponesrećenog rimejka ,,Lolite“ (1997). Uprkos jasnim motivima braka, neverstva i seksualnih perverzija koje se provlače kroz Lajnovu filmografiju, on se zapravo pokazao kao versatilan režiser. Čak i ako preskočimo njegov pomalo opskurni prvenac, decentnu dramu o odrastanju i seksualnom buđenju ,,Foxes (1980)“, ne treba zaboraviti da je Lajn potpisao i jedan od ikoničnih filmova osamdesetih ,,Flashdance“ (1983), kao i jedan od najznačajnijih filmo-

11

Četvrtak, 31. mart 2022.

m: Razočaravajući dugo očekivani povratak režisera Adrijana Lajna

r koji pravi d erotike va o postratnoj traumi, žanrovski melanž horora, trilera i drame ,,Jacob‘s Ladder“ (1990).

Zbog toga se novi Lajnov film ,,Deep Water“ željno iščekivao još od trenutka najave, a dodatni razlog za to je činjenica da se radi o adaptaciji literarne majstorice psihološkog trilera Patriše Hajsmit koja takođe nosi reputaciju vrlo filmične autorke, o čemu ponajbolje svedoče filmovi kao što su ,,Strangers on a Train“ (Alfred Hičkok, 1951), ,,The American Friend“ (Vim Venders, 1977), ,,The Tallented Mr. Ripley“ (Entoni Mingela, 1999) i ,,Carol“ (Tod Hejns, 2015).

Film je, međutim, zapeo prvo u montaži, pa onda i u korporativnoj kombinatorici nakon Diznijevog preuzimanja studija Foks. „Diznijevci“ po diktatu PG-13 rejtinga zapravo nisu znali šta da urade s filmom za očito odraslu publiku, pa su ga posle dve godine konačno izbacili na servis Hulu u Americi, a Amazon u ostatku sveta. O dužini čekanja možda najbolje govori podatak iz „celeb-tračerske“ sfere da su se zvezde filma, Ben Aflek i Ana de Armas u međuvremenu uspeli spetljati i raskinuti.

Usahla strast

Prva filmska asocijacija nakon par uvodnih scena će nam, međutim, u sećanje prizvati drugu literarnu i filmsku poetiku: roman Džilian Flin i film Dejvida Finčera ,,Gone Girl“ (2014), i to upravo zbog prisustva Afleka u ulozi muškarca kojeg njegova supruga (Ana de Armas) „vuče za nos“ i „pravi na budalu“ naočigled svih.

On je Vik van Alen, tehnološki patent-milioner koji je već relativno mlad mogao priuštiti da se povuče iz biznisa, preseli u pred-

građe, a vreme provodi s porodicom i bavi se hobijima, kako onim normalnijim (brdski biciklizam), tako i onim čudnijim (uzgajanje puževa). Ona je Melinda, njegova ,,trofejna“ žena koja na njegovu pojavnu hladnoću reaguje provokacijama u vidu verbalnog ponižavanja i flertovanja s mlađim muškarcima.

Oni su roditelji Triksi (Grejs Dženkins), izuzetno inteligentne, ali i iritantne šestogodišnjakinje, i ona je, čini se, jedino što ih drži na okupu jer je strast odavno usahla. Deluju kao da dolaze iz ne samo različitih, nego i suprotnih svetova: on kao brižan otac, gotovo nikada ne pije i sve drži pod kontrolom, dok ona uglavnom zanemaruje kći, voli da se „oleši“ i onda postaje sklona glupostima.

Lajn i scenaristi Zak Helm i Sem Levinson (serija ,,Euphoria“) nas ne zamaraju ranim prizorima bračne sreće, već nas odmah bacaju u njihovu patologiju. Već na prvoj žurci u predgrađu na koju odlaze vidimo prilično jasne pukotine. Ona je tamo dovela najnovijeg „prijatelja“, zgodnog, ali tupavog Džoela (Brendan Miler) s kojim pred svima pije i flertuje, dok Vik to iz prikrajka posmatra i čak prijateljima objašnjava kako uopšte ne razmišlja o tome da li ga ona vara. On će svoju priliku iskoristiti i hladno i sabrano prepasti junošu poučnom pričom o tome šta se dogodilo njenom poslednjem „prijatelju“ koji je nestao, odnosno kojeg je on navodno ubio. To će tupanu poslužiti kao dovoljan razlog da prihvati posao hiljadu milja daleko i odseli se iz kraja.

Već sa sledećim „prijateljem“, pijanistom Čarlijem (Džejkob Elordi) će biti malo teže, a kada on doživi nesrećni slučaj, Melin-

da će iskazati sumnju da Vik ima udjela u tome. U tome će joj se pridružiti i komšija, ne baš uspešni pisac krimića i scenarija Don (Trejsi Lets), na zgražavanje supruge Keli (Kristen Konoli) kojoj je Vik čak simpatičan.

Bivši dečko

Vik deluje kao tip koji bi mogao tako nešto izvesti, jer je nesumnjivo inteligentan i moralno ambivalentan (obogatio se na projektu čipova za navođenje vojnih dronova), ali Donovim „teorijama zavere“ malo ko može da poveruje.

Sve će, međutim, isplivati na videlo, a kada se pojavi Toni (Fin Vitrok), Melindin „stari prijatelj“, bivši dečko i „prvi ljubavnik-Amerikanac“, ostaje da vidimo kako će se sve to rasplesti... ,,Deep Water“ ne odlazi u pravcu višestrukog i dubinskog propitivanja pojmova bračnog i porodičnog života, smirivanja s nekim, predgrađa, kulture trača, glasina i spektakla za „neutralne“ promatrače spremne da izaberu stranu i patologije kako individualne, tako i udvoje, kao što je to bio slučaj sa ,,Gone Girl“, već se zadovoljava time da bude jedan prilično konvencionalni i relativno predvidljivi trilerčić. U tome, pak, nailazi na prilične probleme, od onih standardnih kao što je preterano zahtevanje od gledalaca da potisnu nevericu zaradi priče, pa do onih kompleksnijih.

Prvi problem je strukturalni: ekspozicija je prolongirana do te mere da prva polovina filma deluje krajnje letargično, a kraj, inače primetno izmenjen od onoga u izvornom romanu i prvoj, francuskoj adaptaciji s Žan-Lujem Tretinjanom i Izabel Iper, zbrzano. Problem se svakako delom skriva i u montaži koja otkriva da su određeni integralni delovi iz sredine filma bili isečeni, a da su silne repeticije iz prve polovine očuvane, i koja prema kraju filma postaje sve hektičnija.

Nešto je tu, doduše, i do nepromišljenih režiserovih odluka, poput silnog insistiranja na dualitetima na makro i na mikro planu u prvoj polovini filma (makro plan se ogleda u tome da se smenjuju scene trilerske napetosti između supružnika sa scenama predgradske normale, dokolice i hedonizma, dok je to na mikropla-

nu podvučeno smenjivanjem kontraplanova).

Za erotski triler, ,,Deep Water“ je prilično prigušen, interesantniji u insinuacijama (igre dominacije među supružnicima kao deo predigre) negoli „na delu“, odnosno u scenama seksa koje su nemaštovito snimljene kamerom iz ruke i u jednom slučaju se bez ikakvog objašnjivog razloga cela scena topi u svim bojama duginog spektra. Čak i kada puževe otpišemo kao klasičan očuđujući momenat, ostaju nam brojne druge dramaturške rupe, pre svega oko Donove motivacije za toliku angažovanost (ne, jedna politička rasprava između njega i Vika nije dovoljno uverljivo objašnjenje za toliki „pik“), kao i povlačenje lika koji je postao „vučna sila“ zapleta na rezervnu poziciju u jednom trenutku, odakle će biti vraćen na kraju.

To je očito problem u scenariju koji veliki Trejsi Lets samo kao glumac ne može ispraviti.

Igra dominacije

Čisto glumački gledano, evidentna je nekonzistentnost između glumaca različitog ešalona, prvi put vidljiva kada Ben Aflek, inače glumac koji često pati od manjka motivacije da se potrudi, bez po‘ muke Brendana Milera „pojede za doručak“, a to čini i sa malom Grejs Dženkins koja prilično neprijatno preglumljuje.

Zapravo, Aflek ima dostojne partnere jedino u Trejsiju Letsu s kojim deli tek par scena i Lil Relu Haueriju, koji igra lik koji se utapa u kolektivni karakter suseda s kojim demonstrira nešto „ortačke“ hemije. Potonjoj vezi s Anom de Armas uprkos, njih dvoje na ekranu ne pokazuju skoro ništa hemije, možda i zbog toga što se kubansko-američka glumica uglavnom profilisala kao izuzetno prijatno prisustvo na ekranu, pa joj je uloga manipulativne „kučke“ suviše kontratipa.

Od erotskih trilera se očekuje određena količina „treša“ i besmislica, naročito u situaciji kada je ceo žanr u defanzivi, ali u slučaju „Deep Water“ omeri pojedinih komponenti jednostavno nisu pravi. Nisu se, dakle, samo vremena i moda promenili, nego je i nekadašnji majstor ovog tipa filma Edrijen Lajn ostario, pa kao takav teško da može revitalizirati žanr.

Ocjena: 2.7/5

12

Četvrtak, 31. mart 2022.

SERIJE

Bridgerton

Odlazak glavn

Bal bez Vojvode i nije neki bal P

rva sezona serije ,,Bridgerton“, još jednog popularnog projekta produkcijske kompanije Šonde Rajms, rađenom po istoimenom serijalu romana Džulije Kvin, izazvala je pometnju kada se pojavila prije dvije godine.

Manje glamura

Kao rezultat, ostavila je, poslije osam epizoda izbindžovanih brzinom svjetlosti (i to već prvog vikenda), hordu fanova koji su već decembra 2020. godine počeli da odbrojavaju mjesece do druge sezone. U međuvremenu su visili na Instagram profilima šarmantnog Vojvode od Hejstingsa (Rege Žan Pejdž) i prekrasne Dafni (Fibi Dinevor), a ni Džonatan Bejli nije ostao uskraćen za pozamašan broj ljubitelja lika i djela Entonija Bridžertona.

Dvorske spletke, romansa toliko vruća da je jedna od scena iz prve sezone završila na pornografskom sajtu (true story) i prikazivanje artistokratskog života najvišeg sloja britanskog društva, učinili su da ljudi bar na kratko zaborave životne muke i pandemiju. Pa, čak i da se po strani ostavi to da je ledi Vistldaun (kojoj glas daje Džuli Endruz) pomalo sramna kopija vrlo slične ideje, koja je dugo bila premisa tinejdžerske serije ,,Gossip Girl“.

Kreatori serije su upravo ovdje i pogriješili. Imali su recept koji je davao sjajne rezultate, ali su odlučili da u drugoj sezoni dalje eksperimentišu. Da je (i koliko) ovo bilo pogrešno, bilo je jasno onog trenutka kada je objavljeno da se Rege Žan Pej-

Nažalost, velika mana druge sezone je to što, osim Entonija, ne vidimo bitan pomak u razvoju brojnih likova koji se pominju i pojavljuju. Tako ne dobijamo potpunu karakterizaciju dvije glavne junakinje (Kejt i Edvine), kao ni ostatka Bridžerton porodice dž neće vratiti u drugoj sezoni.

Ipak, situacija se donekle smirila, pa smo drugoj sezoni odlučili da pristupimo bez predrasuda i otvorenog uma. I, nakon novih osam epizoda, opet izbindžovanih brzinom svjetlosti već prvog vikenda, presudu je lako donijeti.

Druga sezona je manje glamurozna, manje romantična, a nažalost i daleko manje vruća - uglavnom zbog odsustva Vojvode, koje se osjeća dok se druga sezona (dobro) ne zaleti. Ipak, ni ova ljubavna priča nije za baciti (i biće trenutaka kada ćete nešto teže disati zbog poljupca koji nikako da se desi).

U drugoj sezoni imamo jednu od najpopularnijih premisa ljubavnih romana - o takozvanim neprijateljima koji postanu ljubavnici - u ovom slučaju između luckastog vikonta Entonija Bridžertona (Džonatan Bejli) i buduće vikontese - šarmantne Kejt Šarma (Simon Ešli). Na početku druge sezone, najstariji Bridžerton traži prijatnu ženu sa bar gramom mozga, koja će biti dobra majka, znati da se brine o domaćinstvu i biti dobra prema ostatku njegove porodice, jer je to ono što vjeruje da idealna supruga treba da radi.

Ono što nipošto ne traži, naročito nakon što je prisustvovao ne samo smrti oca već i pra-

znini koju je to ostavilo u životu njegove majke, jeste prava ljubav. Naravno, kako to već biva, do kraja sezone, upravo je ljubav ono što Entoni pronalazi. Džonatan i Simon imaju sjajnu hemiju i to je ono što je (možda) i najveći highlight druge sezone. Njihove zajedničke scene su i romantične i električne i bude kod gledalaca tu ,,hoće li - neće li“ anksioznost i uzbuđenje, zbog kojih je ova vrsta ljubavnih priča toliko i popularna. Kejt i Entoni prikazani su kao dva magneta polarnih suprotnosti, privučeni jedno drugom na način koji je u potpunosti van njihove kontrole.

Za razliku od prve sezone u kojoj su Dafni i Sajmon relativno rano pokleknuli u želji jedno za drugim, tek u poslednjim trenucima šeste epizode druge sezone (od ukupno osam), vrlo brzo nakon što je Edvina Šarma (Čaritra Čanran), Kejtina sestra, otkazala vjenčanje sa Entonijem - Kejt i vikont se konačno prepuštaju osjećanjima.

Ono što je bitno pomenuti jeste, da druga sezona nastavlja plan Krisa Van Dusena da ovakav London učini najviše raznolikim što to može biti, baš kao i svijet danas - stavljajući dvije tamnopute Indijke kao glavne likove, i to na način ne tako često viđen na američkoj televiziji.

Ipak, i pored sjajnih sestara Šarma, od tri glavna lika sezone, Entoni Bridžerton odlazi sa najbolje razvijenim likom, što je velikim dijelom zasluga i prve sezone. Nakon sezone uživanja u svom načinu života, on sve to ostavlja po strani, kako bi mogao da pronađe svoju vikontesu. A u drugoj sezoni, osim što vidimo par trenutaka iz Entonijeve prošlosti koji su bili ključni za formiranje njegovog karaktera i načina razmišljanja, riječ koja opisuje Entonija u drugoj sezoni jeste dužnost.

Igra sa strpljenjem

Dužnost prema porodici, prema sestrama, braći, majci, dužnost prema mrtvom ocu, dužnost vikonta, i najzad, dužnost da igra ulogu u društvu. Čak se i riječ „dužnost“ ponavlja do te mjere da bi se mogla pretvoriti u neku vrstu igre za cuganje (iako to, baš zbog toga koliko se puta pominje, baš i ne preporučujem). Očekivanja koja sama sebi postavlja zbog svoje porodice polako, ali detaljno upotpunjuju sliku već uspostavljenu u prvoj sezoni, i čini da ga volite, pa čak i poštujete sve više.

Ovo je, nažalost, istovremeno i velika mana druge sezone zato što, osim Entonija, ne vidimo veliki pomak u razvoju brojnih likova koji se pominju i pojav-

13

Četvrtak, 31. mart 2022.

theposterdb.com

ne zvijezde teško nadoknadiv u nastavku Netfliksovog hita

Od Madone i Alanis do Stajlsa ,,Bridgerton“ je nakon prikazane prve sezone postao instant hit, uglavnom zbog interesantnih kostima, dobrog izbora relativno nepoznatih glumaca i prilično impresivnih scena seksa. Ipak, to nije jedina stvar po kojoj se serija odmah izdvojila. Publiku je oduševila muzika koju su uglavnom činile intrigantne instrumentalne verzije današnjih popularnih hitova poput numere Tejlor Svift (,,Wildest Dreams“) i Arijane Grande (,,thank u, next“). U novoj sezoni se ova tradicija nastavlja.

Gledaoci imaju priliku da čuju sjajne gudačke kvartete i muzičare poput Krisa Bauersa i Stiva Hornera, kako izvode Madoninu ,,Material Girl“ i Robininu ,,Dancing On My Own“, na način da sebe zapravo možete zamisliti u 19. vijeku na balu u Engleskoj.

Zatim, magičnu ,,Sign of the Times“ Herija Stajlsa od koje gubite pojam o vremenu, Rijaninu ,,Diamonds“ koja vas čini samo radoznalijim zbog potencijalnih muzičkih izbora u trećoj sezoni… I, u jednom trenutku, čak i kultnu ,,You Oughta Know“ od Alanis Moriset koja je, i u ovoj verziji, i poslije toliko godina, jednako fantastična.

ljuju. Tako ne dobijemo potpunu karakterizaciju dvije glavne junakinje (Kejt i Edvine), kao ni ostatka Bridžerton porodice (recimo, sjajne Eloiz (Klaudija Džesi) koja započinje neobično prijateljstvo sa momkom po imenu Tio Šarp (Kalam Linč) koje je moglo da bude inspiracija za sjajnu priču. Stvar je ista čak i sa Penelopa Federington (Nikola Koflan) čija se priča o tome kako je i zašto postala čuvena ledi Vistldaun u par neuspjelih i nedovoljno razrađe-

Ključni junaci druge sezone viktorijanske romanse Šonde Rajms

nih pokušaja, samo provlači kroz drugu sezonu samo da ispuni vrijeme.

Vrijeme će pokazati za koliko još sezona Netfliks ima strpljenja ( još dvije su zvanično potvrđene), iako izvorni materi-

jal Džulije Kvin obuhvata osam knjiga (po jednu za svakog člana porodice Bridžerton). I pored mlake druge sezone i bez bilo kakve garancije da će Van Dusen slijediti plan iz knjiga, priznajemo da smo radoznali,

da se nadamo da će se kreatori iskupiti u narednoj sezoni i da smo uvijek spremni da izbindžujemo još osam epizoda brzinom svjetlosti.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.3/5

14

Četvrtak, 31. mart 2022.

SERIJE

Pachinko

Ljepota ove adaptacije slavnog romana su mali detalji. Na primjer, pogled starice, onda kad u zdjeli kuvanog pirinča uhvati ukus nedozrelog djetinjstva. Jedna suza, kada stara imigrantkinja kaže da ne želi da ide u domovinu, jer je nakon više od pola vijeka tamo sada sve drugačije.

Strogoća, onda kad ponosito govori što smo i da li smo uopšte bilo što dužni da ostavimo

P

rava istorija 20. vijeka je priča o imigrantima. Suštinska istorija nije ona o državama, ratovima, nacijama – već ona svakodnevna, porodična. Kada Brando kao don Korleone u Kopolinom ,,Kumu“ izgovori jedno: ,,Nema bilo čega što sam uradio za porodicu, na što nijesam ponosan“, onda je to i inat i prkos onoga koji je uspio – uprkos svemu. Uprkos istoriji. ,,Pachinko“ nakon pola vijeka suštinski se naslanja na ključne ideje ,,Kuma“, knap pola vijeka od Kopoline kultne genijalštine – samo što to čini na način K-drame. I u epicentar ove priče o 20. vijeku postavlja ženu.

Podvaljeni kliše

Neka vas ne zavara to što je narativ Eplove mini-serije razvučen u više vremenskih perspektiva koje se tiču jedne Korejke Sunđe (Kim Min-ha kao mlada, Joun Juh-đung kao pola vijeka starija glavna protagonistkinja). Nije ovo ciljano serija o tome što je značilo biti žena u 20. vijeku, iako kaže mnogo toga važnog na tu temu; nije ni ciljano alegorija o Koreji, njenim podjelama, usponima i padovima, iako ćete o Koreji moći mnogo da naučite...

Ipak i prije svega, ,,Pachinko“ je priča o svim imigrantima i svim izbjeglicama ovog svijeta. O svemu onome čemu se nadaju, onda kad životnu prekretnicu potraže na drugom mjestu.

O svemu što, na kraju, umjesto onog nadanja, tamo dobiju. I o životnom raskoraku iz kog, do kraja, ne mogu da istupe; jer dio njih uvijek će žuljati i podsjećati na ono, što je kući ostalo.

Odmah da sa trpeze ove mini-serije otklonimo ono što je loše. To je jedna romansa koja je servirana na samom početku, u uvodne dvije od tri prikazane epizode, i koja je mala posveta šablonima i stereotipima romantičnih K-drama. Neka vas taj kliše ne razočara, ni u kom slučaju natjera da odustanete od serije: vjerujte, radi se

samo o vinjeti koja se narativno, u ogledalu vrlo surove životne realnosti, elegantno riješi. ,,Pachinko“ je američki bestseler i jedna od ključnih knjiga protekle decenije. Novinarka sa Menhetna, Amerikanka korejskog porijekla Min Đin-li proslavila se knjigom 2017. godine – a kompanija Apple je papreno platila prava na adaptaciju.

Do pola treće epizode biće vam jasno, da se tu valja nešto mnogo više, bogatije i raskošnije, nego što se na prvi pogled čini. Kreator serije Su Hju je tekst, koji se u romanu raspliće po hronološkom redu, posložio tako da radnja teče skokovito, sa brojnim promjenama vremenske perspektive i fleš-bekovima... I to je pun pogodak.

Ljepota serije ,,Pachinko“ su mali detalji. Na primjer, pogled starice, onda kad u zdjeli kuvanog pirinča uhvati ukus nedozrelog djetinjstva. Jedna suza, kada stara imigrantkinja kaže da ne želi da ide u domovinu, jer je nakon više od pola vijeka tamo sve drugačije. Strogoća, onda kad ponosito govori što smo to i da li smo bilo što dužni da ostavimo svojoj djeci...

Sjećanje na jednu mirisnu kišu i pokisli sako i haljinu, zbog dana koji će obilježiti mnoge živote.

Takođe, ,,Pachinko“ je lijepa priča u onoj mjeri u kojoj to mogu biti zablude mladosti. Poput susreta sa snažnim, stamenim i tihim mladićem iz tuđine, čije su košulje čistije i mekše od svih u djevojkinom selu. Ili uvjerenja jdrugog mladića da će ga predivna žena možda konačno zavoljeti, samo zato jer će joj ponuditi spas i sigurnu budućnost u dalekoj zemlji...

Zablude mladosti

Korejska zajednica u Japanu broji oko pola miliona; to je svijet koji polako nestaje, topi se uglavnom u predgrađima Tokija i Osake, jer treća generacija tih doseljenika uglavnom je asimilovana. Cijela prva polovina 20. vijeka i odnosa Japana i Koreje je

Eplova mini-serija sjajn Izuzetna Kim Min-ha na posteru serije

Uk nedoz djetin

15

Četvrtak, 31. mart 2022.

Ljubavna priča ,,podvaljena“ kao cinična podloga za mnogo ozbiljniji kontekst

hancinema.net

kus zrelog njstva

imdb.com

no hvata suštinu imigrantskog iskustva u 20. vijeku

najblaže rečeno komplikovana. Koreja je decenijama bila okupirana, njen narod tretiran kao manje vrijedan, do oslobođenja... I šta mislite, kako Korejci danas tretiraju i gledaju na one svoje zemljake, koji su nekad odlučili da žive u tom tuđem i strašnom Japanu? To je jedna distanca i međa šira od 200 kilometara Korejskog kanala, koji dijeli dvije zemlje.

Naravno da je priča o mladoj Sunđe, o njenim životnim izborima i načinu na koji se bori protiv nacionalizma i svih verzija istorije – cinična priča o Koreji. Naravno da se ona na tom putu spotiče i pravi naivne, grube a opet ponosite greške (poput junakinja ,,Moje genijalne prijateljice“ Elene Ferante). U priču je odlično postavljeno to, kako jedna mlada osoba, ne samo djevojka Sunđe, misli da može da se uzdigne iznad svih nacija i identiteta – samo ako bude dio svijeta u kom caruje novac. Prije nego na okrutan način nauči, da je robovanje novcu po mnogo čemu i strašnije od robovanja strogoj pripadnosti nekom narodu.... I onda se ta priča i ta greška ponavlja, kao transgeneracijski sindrom, iz pokoljenja u pokoljenje. Dakle, po mnogo čemu to je priča o ekonomskom usponu Južne Koreje i onoj čuvenoj i za njih strašnoj međi na 38. paraleli.

Nema stajanja i mira za junake ,,Pachinka“; poput one mantre Crnjanskog, da ,,Ima seoba, smrti nema“.

Junake ćete zateći na dugom putu od Koreje, preko Japana do Njujorka, pa nazad. Za njih je potpuno lako navijati, kada shvatite koliko teško uspijevaju da, sa kraja na kraj svijeta, uopšte pronađu sebe. Ne samo za mladu

Sunđe u jednoj perspektivi sa početka 20. vijeka – već i za njenog unuka Solomona (Đin Ha), koji kroz hijerarhiju berzanskog svijeta investitora pokušava da dokaže da vrijedi.

Jakuze i Murakami

U svu priču upletene su i Jakuze (ne može jedna imigrantska priča u ,,Kum“ stilu bez mafije), veliki interesi i ratovi... A jedan divan omaž romanima Harukija Murakamija, telefonski razgovori sa djevojkom kojoj se davno izgubio trag – učiniće vam se neodoljiv.

Apple je uspio, da ,,Pachinko“ učini K-dramom na američki način. Samo će vam zato uvodni dio vizuelno djelovati ušećereno i naivno – to je sve samo dobra varka, za mnogo ozbiljniju i vrlo slojevitu priču. Tako ćete, recimo, već nakon tri epizode vrlo dobro znati što je to Zainiči (temin za sve Korejce i njihove potomke koji su u Japan došli još za vrijeme okupacije), zbog čega ne pripadaju niti mogu pripadati ni Koreji ni Japanu... I zbog čega svako griješi, ko ,,Kuma“ opiše kao film o mafiji.

Konačno, znaćete što je to ,,Pachinko“: megapopularna stona igra u Japanu, poput flipera, koja u sebi ima i element klađenja sa jako malim rizikom – pa je zbog toga i legalna rabota i industrija u Japanu, sa godišnjim profitom koji se mjeri desetinama (!) milijardi dolara. Dakle, ni igra ni kocka, već nešto između, u sivoj zoni, nedefinisano... Taman kao i junaci, božanstveni imigranti ove serije. A vrlo brzo će vas uvjeriti, da su upravo takvi i neodoljivi. S. S.

Ocjena: 4/5

16

Četvrtak, 31. mart 2022.

Better Things

Pamela Adlon stigla do oproštajne sezone neprestano oduševljavajući fanove ditractify.com

serije

Pamela Adlon (lijevo) perfektno rukovodi matrijarhatom serije ,,Better Things“

Piše:

Davor PAVLOVIĆ

N

iti je ,,Better Things“ serija koja je uobičajna, niti poput onih koje će osvojiti gledaoce u hajpu, poput ,,Money Heist“ ili ,,The Squid Game“. Ova serija dostupna na HBO Max servisu nema klasičan zaplet i radnju, ali pršti emocijama i humorom i rasla je iz sezone u sezonu, u naručje primavši sve više obožavalaca.

Napravili su je komičari i glumci Pamela Adlon i Luis C. K. 2016. godine, ali je C. K. odustao od nje nakon druge sezone, pa je Pamela ostala sama u autorskom poduhvatu.

Magija porodice

Nakon što je ozbiljno razmišljala da i ona napusti projekat, pristala je da radi nešto što nikada prije nije, sama pisati i režirati seriju. Serija je prije svega traktat o porodici i o tome kako nekoga možemo voljeti, a pritom ga htjeti i zadaviti. To je ujedno i portret tri generacije žena, koje se vole i brinu, ali i viču i maltretiraju jedna drugu, kao što se često događa u porodicama.

Projekat uvlači u te mane i tjera da volite sve te žene. Glava kuće je Sem Foks (Pamela Adlon) koja pokušava spojiti kraj s krajem.

To je sve, narode!

Serija je prije svega traktat o porodici i o tome kako nekoga možemo voljeti, a pritom ga htjeti i zadaviti. To je ujedno i portret tri generacije žena, koje se vole i brinu, ali i viču i maltretiraju jedna drugu Ona je glumica koja prolazi kroz holivudske audicije i kao samohrana majka se brine za tri kćeri, najstariju Maks (Miki Medison), srednju Frenki (Hana Aligud) i Djuk (Olivia Edvard).

Ali, tu nije kraj, Sem se mora pobrinuti i za majku Rajlis (Selia Imri). Uz to, Sem pokušava voditi privatni život i teško joj je prihvatiti da djeca sada žive svojim životom. Posljednja sezona počinje nizom scena uz živahni Monti Pajtonov ,The Galaxy Song“, gdje Erik Ajdl pjeva o kosmičkoj magiji našeg bića. Sazrijevanje kćeri, ali i promjene u vlastitom

životu, vezane uz karijeru i odnose s prijateljima, ostavili su traga. Posljedice se mogu vidjeti u reakciji na postupke Ksandera (Metju Glav) u trećoj epizodi, a ništa manje nije zanimljivo ni kad Sem naleti na Denija Treha, koji ima 18 djece!

Većina epizoda ne prati klasičnu strukturu početka, sredine i kraja, niti su usko povezane jedna s drugom. Svako je poglavlje spoj situacija i zapleti u scenariju nisu toliko važni. Gledati ,,Better Things“ je kao da uđete u Seminu kuću u nezgodno vrijeme i nepozvani. Za razliku od prošlih

sezona, prve epizode nove sezone pokazuju da je Sem navikla raditi iza kamere i da je sklonija tom poslu nego ispred nje.

Bitnije od dijaloga

Priča nije ispričana samo u dijalozima, već kroz kameru fokusiranu na osjećaje. Svaki kadar ,,blista“, a neke od najdirljivijih sekvenci su skupovi slika bez riječi. To ne znači da su dijalozi i privatni život u potpunosti nestali iz ,,Better Things“, jer su tu jake zajedničke scene članova porodice, poput važnih razgovora i donošenja odluka. Adlon tretira male trenutke svakodnevnog života kao cilj, a ne sredstvo.

Međutim, njena Sem je ove sezone više depresivna i loše energije, ali je i takvu Adlon nježno glumi. Svakom glumcu je pružen trenutak da zablista, pa tako Didrih Bader i Selia Imri, koja je često bila mrzovoljna, briljiraju.

Peta i posljednja sezona zabavne i dirljive porodične serije puna je zlatnih trenutaka i mješavine melanholije i nade u budućnost. Sa iskrenim prikazom životnih uspona i padova, sa pričom o ženi koja se uči suočiti se s izazovima roditeljstva, ženstvenosti, starenja uz humor - da se i dalje nastavi snimati, sa užitkom bi je gledali.

Ocjena: 4.1/5

Četvrtak, 31. mart 2022.

FILM Film dnevno, nekoliko strana knjige, jedan tekst na stranom jeziku, otpevaj pesmu sa kojom se probudiš. Ako proceniš da nemaš vremena da uradiš to u jednom danu, daj otkaz. Ako nemaš hrabrosti, samo se ponašaj tako da ga dobiješ. Ne daj svoje vreme za lovu. Tvoja glava je vrednija od najluđe plate.

Eto, Fren Libovic u kaže da niko ne zna kako živi u Njujorku, a grad pun ljudi.

U vreme mog detinjstva knjige su bile kućni bioskop. Ti filmovi su se projektovali tako što spustiš knjigu i gledaš u plafon. Plafon je bio platno na kome prerađuješ ono što ti se ređalo u glavi dok si čitala (čitao). Herbertova „Dina“ je u to vreme osamdesetih pravila ludilo po plafonu moje tadašnje sobe. Prošle godine je izašao film „Dune“ Denija Vilneva koji sam gledala u pravom bioskopu i čijem se nastavku radujem. Toliko o relativnim aktuelnostima.

Umesto trejlera za film, a tačan odgovor na pitanje o filmu u mom slučaju je pjesma CLIO, „Eric Rohmer est mort“.

Ne prodajte se za lovu

TV Preporučujem dokumentarnu seriju od četiri epizode „Exterminate All the Brutes“, u režiji Raula Peka. Pa, hajde da pričamo o genocidu. O belom muškarcu. O mapi sveta. Obavezna literatura!

Ana Rodić: Raduje se nastavku Vilnevovog filma ,,Dune“

MUZIKA Trenutno aktuelni „TRIPTIH“ Konstrakte, koji je režirala Maja Uzelac, a nas tri drugarice smo spakovale koncept i zajedno kroz sve faze ovog dvanaestominutnog videa napravile nešto što se baš nama sviđalo da bude baš tako. Izgleda se sviđa i drugima. Baš čudno s obzirom na to da predhodno nismo prošle fokus grupu. Nismo imale prostora ni za skript doktore,

ipak nije film. Al eto. Nešto smo napravile, uprkos.

Zaobiđi Gimnastika zaobilaženja i preskakanja je teža nego ikad. U moru sadržaja neprekidno smo izloženi nečemu što nas neće unaprediti. Pa svako za sebe, svakodnevno

mora da izvodi taj parkur, a ovo su moji trikovi:

FILM Nije nepristojno i da se izađe iz bioskopa.

TV Daljinski ima to crveno dugmence. Kada gomila sadržaja konzumenta uvuče u kliktanje, na crvenom je izlaz.

MUZIKA

Slušalice u džepu na svakom mestu. Ima i odličnih podkasta. Na primer, baš ovaj: „Hardcore History Painfotainment“, Dan Carlin (Den Karlin). Zanimljivi uglovi za vožnju kroz psihologiju mase koja dolazi na javna pogubljenja tretirajući ih kao ivent, pozorišnu predstavu, rijaliti…

Privatna arhiva

Ana Rodić, književnica

PREPO RUKA

Zgrabi

17

18

Četvrtak, 31. mart 2022.

d ž uboks

Pl acebo

Brajan Molko na povratničkom albumu poka

T

oliko se muzike devedesetih ticalo onog osjećaja jedne mladosti, da ne pripada tom vremenu, tom mjestu, toj planeti. Sada taj svijet neprilagođenih Brajan Molko širi u toj mjeri, da se tiče kompletnog ljudskog postojanja, na dugo čekanom albumu ,,Never Let Me Go“ benda Placebo.

Molko i dalje mrzi i ne može da podnese to što je meta bilo čijih pogleda.

Vrišteće dirke

Na prvom albumu nakon devet godina, na krunskoj teritoriji svoje vladavine i na tronu od vrištećih dirki i prljave distorzije, u pjesmi ,,Hugz“ propovijeda: ,,I don’t wanna see myself. I just wanna colceal myself“. Za jedan kredo iščašene, nikad do kraja ispunjene odraslosti, koja savršeno pripada onoj djeci sedamdesetih i osamdesetih.

metacritic.com

Nuklearne sile senzitivne duše Po mnogo čemu, ,,Never Let Me Go“ je ploča jakih vizuelnih asocijacija. Na primjer, pjesma ,,Try Better Next Time“ tiče se živuljki koje tumaraju mračnom šumom i slute da će završiti u nečijem tanjiru za večeru. I ponovo se tu Molko vraća onoj teritoriji neprilagođenih: ,,I was born out of time, I’m not meant to be here“... Odatle je jasno da je album ,,,Never Let Me Go“ duga potreba za kakvim-takvim izlaskom iz kaveza, što god če-

Brajan Molko u šampionskoj formi na novom albumu

kalo na ,,drugoj strani“. Na pjesmi ,,Chemtrails“ se otvoreno plaši i priznaje, da ga na tom putu najviše koči njegova violentna i destruktivna priroda (zamislite, Molka, od svih ljudi).

Potom kultni alternativac i jedna od posljednjih istinskih rok zvijezda (on, Morisi, Ro-

bert Smit, ko još?) nagovještava svijet u kom njega neće biti – na pjesmi ,,Went Missing“ efektno nestaje sa lica Zemlje.

Sintisajzerski udari su poput daleke tutnjave nadolazeće plime, u jednom svijetu koji je, više od svega, nepredvidiv.

Molko kao da uopšte više ne može znati, u kakvoj će se po-

nzel Cu

Iznad domašaja svih snajpera Ploča ,,Melt My Eyez See Your Future“ nosi nostalgičan, džezi ukus sanjivog ljetnjeg predvečerja.

Posveta je zlatnoj eri repa, kakve se ne bi postidio RZA na vrhuncu autorstva

lyricsdom.com

De

rr y

Autorski trijumf repera sa Floride

S Silueta slavnog repera na omotu ploče

ve što je Denzel Kari, reper sa Floride sa arsenalom nekih od najopasnijih rima u šaržeru, činio u posljednjih deceniju i kusur slave – kao da je logično vodilo do albuma ,,Melt My Eyez

Četvrtak, 31. mart 2022.

a

stelji i čijoj jazbini narednog jutra probuditi; i to ga užasno umara i troši...

Igra prepoznavanja

Otprilike tu, na poprištu svijeta koji ne razumije i čije putanje više ne može predvidjeti, pripada album ,,Never Let Me Go“. Suštinski, to je tipičan Pla-

See Your Future“. Sa 27 godina, Denzel Kari pronašao je onaj momenat kohezije koji sublimira gomilu velikih ideja, poganih riječi; sve oštre crte njegove autentičnosti slile su se u ovu tačku, ovaj singularitet karijere. Za početak, bilo je potrebno da uspori tempo, da se liši visokooktanskih bas linija. Zato ploča ,,Melt My Eyez See Your Future“ nosi nostalgičan, džezi ukus sanjivog ljetnjeg predvečerja. Na izvjestan način je i posveta zlatnoj eri repa, kakve se ne bi postidio RZA na vrhuncu autorstva.

Nikad Denzel Kari nije u ovoj mjeri eksperimentisao (a po tom je poslovično prepoznat). ,,X Wing“ je pjesma koja to perfektno oslikava: lansira pravo u nadzemaljsko, bestežinsko stanje, u kojoj jedan opasan tip mo-

Ocjena: 79/100

že da otkrije neke ranjive ožiljke. Ni na nebu ni na zemlji, tamo gdje zna da je daleko iznad domašaja bilo čijih snajperskih pogleda.

Trijumfalni momenat je ,,Zatoichi“, sjajna anime posveta i šamar u lice svim ,,sam svoj majstor“ instant zvijezdama sa TikToka. Denzel je riješen da se igra sa potpuno modernim, najaktuelnijim zvukom – istovremeno dokazujući da u tome potpuno uživa i da se komotno snalazi. Tip koji u svakoj muzičkoj igri kao da korača nekoliko koraka ispred direktne konkurencije kao da ovim albumom lansira cijelu renesansu ,,južnjačkog“ hip-hopa... Pri tome bivajući rani kandidat za ključnu rep ploču godine.

S. S.

Ocjena: 87/100

rd ing

cebo, ali i najbolji još od 2006. i ploče ,,Meds“. Molko je obećavao ,,nešto ekstremnije, brutalnije“, čak slutio na muziku Lua Rida i teme poput onih na famoznom ,,Yeezus“ projektu Kanjea Vesta (da, i to je Brajan uoči izlaska ploče pominja)...

Ali ipak, on od sebe i svoj senzibiliteta ne može pobjeći; onaj prepoznatljivi rok-noar DNK je uvezan nuklearnim silama njegove senzitivne duše.

Tako putovanje niz ovaj album postaje zabavna igra prepoznavanja, što je sve Brajana Molka u posljednjim godinama inspirisalo. Na uvodnoj ,,Forever Chemicals“, jedan muzički sajber-pank djeluje kao susret Nine Inch Nails i Depeche Mode na zajedničkom koncertu! Udarni singl ,,Beautiful James“ je demonstracija kako se Brajan i kompletan bend komotno snalaze i baškare na širokoj sint-pop teritoriji... A ,,The Prodigal“ je prosto dragulj gorko-slatke raskošne orkestracije. Tada mu prolaze i jeftine poruke poput ,,go fix yourself instead of someone else“. Za utisak: Brajan Molko odlično poznaje ovaj, moderni svijet. I najbolje mu proriče neke male, intimne apokalipse.

S. S.

Al dous Ha

Šarmantan muzički eksperiment zagonente Novozelanđanke

Maglovit portret autorke na omotu

aldousharding.bandcamp.com

Po mnogo čemu, ,,Never Let Me Go“ je album jakih vizuelnih asocijacija.

Na primjer, pjesma ,,Try Better Next Time“ tiče se živuljki koje tumaraju mračnom šumom i slute da će završiti u nečijem tanjiru za večeru

leclaireur.fnac.com

azuje koliko dobro poznaje moderni svijet

19

Gozba za Vitgenštajna Nećete vjerovati na kako je tanak led Aldus sigurno stupila na albumu ,,Warm Chris“. Svaku pjesmu nosi različita intonacija i boja glasa; neke od njih imaju dvoje ili više protagonista

B

ožanstvena očuđenost. Odlučna i sasvim uspješna u namjeri da izbjegne bilo kakav kalup ili kontekst, Aldus Harding poput je onih slobodnih ptica koje ne poznaju bilo kakve kaveze, o kakvim je propovijedao veliki režiser Alehandro Hodorovski.

Na četvrtom albumu ,,Warm Chirs“, Novozelanđanka zvuči kao deset različitih likova i izvođača, umjesto jednog. Nećete vjerovati, na kako je tanak led sigurno stupila: svaku pjesmu nosi različita intonacija i boja glasa; neke od njih imaju dvoje ili više protagonista... I svaka od njih je Aldus! Na ,,Ennui“ njen falset je savršeno razigran po jednom klavirskom podijumu. Na ,,She’ll be Coming Round the Mountain“ je već više na terenu folk psihodelije, što bi bila i najpribližnija odrednica ove muzike...

Najraskošniji momenat je ,,Leathery Whip“, pokoravanje teritorije na kojoj decenijama vladaju, recimo, Nik Kejv i Pati Smit. Tako bi se Aldus Harding najbolje i mogla opisati: kao plod njihove tajne ljubavi, iz nekog od paralelnih svjetova. Shvatate sad, zbog čega je njena iščašenost tako šarmantna?

Ključna poruka ploče je, da ne mora sve da ima logičan zaključak i objašnjenje; da ne mora bilo što da bude u vezi nečeg drugog... Tako ,,Warm Chris“ postaje eksperiment u slavu jezičke slobode, koji bi sigurno oduševio velikog filozofa Vitgenštajna, da je živ. Kada na ,,Lawn“ uspije da proda ludu rimu ,,They don’t mean a thing to me... All these lamps are free“, shvatićete da niko ne umije da tka popularnu muziku od građe podsvijesti i snova, kao Aldus Harding.

S. S.

Ocjena: 84/100

Ivan Ilić

20

Četvrtak, 31. mart 2022.

33 OBRTAJA

Anja Đorđević, kompozitorka i vok

film

Niko me ne ugnjavi kao Godar

pinterest.com

mu

ika

Džeremi Bret njen omiljeni ,,tumač“ Šerloka Holmsa

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Nemam. Ne mogu da se setim.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Duško Dugouško, ili Zekoslav Mrkva na hrvatskom.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Pepeljugu“.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Najradije bih da u mom životu bude puno tišine i zvukova prirode. Ima odličnih filmova bez muzike. Zvukovi, tekst, to je već neki soundtrack. Volim kako zvuče Džarmušovi filmovi.

Majstor! Nije to samo muzika, sveukupni zvuk, ritam… „Blade Runnera“ (Ridli Skot, 1982) ne bih mogla da zamislim bez Vangelisove muzike.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Mogao bi Bond da me povede.

Dok se on mlati uokolo, ja da uživam u najlepšim plažama, trgovima, skijalištima, jelu, piću, bazenima…

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Džarmuša, Linča i Hong San Sua bih odvela na sarmu.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Cirkus.

z

Film koji Vas čini srećnom?

- Mnogi, stari, crno-beli, noar, detektivski.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Dancer in the Dark“ (2000), „Breaking the Waves“ (1996).

Ne zato što su loši filmovi, mada „Dancer in the Dark“ možda i jeste loš. Ima filmova Larsa von Trira koje baš volim. A, da, „Amelie“ („Čudesna sudbina Amelije Pulen“, Žan-Pjer Žune, 2001) je film koji me ur-

nisao od dosade, toliko da sam zaspala u bioskopu.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Pa možda „Amelie“ nisam skapirala. Nisam sigurna da sam shvatila neke Godarove filmove. Ugnjavi me i prestanem da gledam.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Neku „nevažnu“ bih rado. Šta rade ljudi u brdima, npr.

Omiljeni filmski rivali?

- Mocart vs. Saljieri, „Amadeus“ (Miloš Forman, 1984).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Parada ružičastih slonova kad se Dambo i miš Timoti napiju.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Non Ho L’Eta“, Điljola Ćinkveti. Podseća me na mamu.

Ona peva, mi plačemo.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Aria - Goldberg varijacije“, Bah. Izvođenje Glen Guld.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Baltazar“.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Don’t Let Me Down“, Bitlsi.

21

Anja Đorđević: Voli kako zvuče filmovi Džima Džarmuša

Četvrtak, 31. mart 2022.

kalna performerka

O

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „La vie en rose“.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Ptičice.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Balašević. Nije precenjen, ali ja to ne mogu.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Smrt Vlade Divljana.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

Ima samo dobrih koje me nerviraju.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Kačila sam zbog frizura Du-

ran Duran i još neke iz osamdesetih.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Sigurno.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Od novijih, „Foyle’s War“, „Endeavour“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Velo misto“, „Pozoriste u kući“, „Šerlok Holms“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- Ne znam dovoljno serija.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Mnoge počnem i batalim.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Breaking Bad“. Nije užasan kraj, al moglo je bolje.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Maznula bih razne kostime.

Najdraži par iz serije?

- Holms (Džeremi Bret) i Votson.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Očigledno detektivski.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za Džerija.

M. ČAVIĆ

d marta, mjeseca žena, opraštamo se ponosni jer smo ugostili jednu čudesnu damu! Ukoliko nijeste znali, Anja Đorđević, dobitnica Mokranjčeve nagrade za operu „Narcis i Eho“ (2002), prva je žena koja je komponovala operu u Srbiji.

Ali to nije njena jedina posebnost. Sve žanrove i multimedijalne formate učini zanimljivim - od baleta, opere, etno muzike.

Jedini cilj je da muzika bude lijepa, jer ljepota je riječ koja Anju i njena djela (koja najčešće i interpretira) najbolje opisuje.

Na tu muzikalnost, čulnost i čudnovatost koja se ušunja u tetatar, film, televiziju, uho djeteta i odraslog čovjeka, ne ostaju imune ni svjetske pozornice. Za Kraljevsku operu u Stokholmu piše djelo „U srcu svih“, o čijim ćemo odjecima tek čitati...

Voli da uživa u tišini, jer smatra da je i to saundtrek, a kada se pridruže ptice, krenu ostali zvukovi iz prirode, onda je orkestar kompletan. U Anjinim „Obrtajima“ pratićete paradu ružičastih slonova, saznaćete koje režisere bi povela na sarmu, uz koju kompoziciju zaplače i čiji filmovi najbolje zvuče!

22

Četvrtak, 31. mart 2022.

pinterest.com

kalendar Iznad svega bio je Horejšio, kao diskretna, nenametljiva, nikako mačo, a opet zaštitnička, savršeno očinska figura.

Producenti nijesu vjerovali na preporuku televizije CBS, da ga glumi Dejvid Karuzo (već imao sličnu ulogu u krimi-drami ,,NYPD Blue“). Morao je da prođe više zahtjevnih intervjua; čak i jedan finalni, na večeri u Majamiju, za koji nije znao

kipa forenzičara iz Majamija koju predvodi Horejšio Kejn (Dejvid Karuzo)

,,CSI: Miami“, nezaboravna forenzičk

N

ema te vreline Majamija koju neće ugasiti hladnokrvni racio Horejšija Kejna.

U kotlu karipske noći on je rijedak garant mirnog sna. Kakav balans: personifikacija klasičnog, no-nonsence američkog policajca, staromodnog tipa kojeg ne možete pomjeriti... I grad u ritmu, u bunilu, u pokretu.

Bolje od bikinija

Mnogo prije nego je Horejšio (Dejvid Karuzo) dobio priliku i u sigurne ruke ugrabio sve tanke forenzičke konce policijskih kulisa Majamija, producent Entoni Cviker želio je da od serije ,,CSI: Crime Scene Investigation“ učini nešto posebno.

Za Cvikera, to nikako nije smio

Forenzički nedoder

Četvrtak, 31. mart 2022.

23

da bude spin-of već prepoznatljivog projekta, samo izmješten iz Las Vegasa u Majami. Želio je da to bude prelijepa, upečatljiva serija, u onoj mjeri u kojoj Majami jeste poseban u odnosu na sve američke milionske gradove... ,,Ali da znate, da nikako ta ljepota ne bude gomila bikinija na plaži! Nego da se tu radi o ozbiljnom poslu i nauci“ – tako je Cviker pokušavao da televiziji CBS proda projekat ,,CSI: Miami“.

Puna je decenija od njene posljednje epizode; ta 232. emitovana je 8. aprila 2012, a u deset sezona, u jednom momentu prije deceniju i po, ,,CSI: Miami“ uživala je zasluženu reputaciju ,,najvećeg američkog TV šoua“. Kako samo rijedak primjer: klon bolji od originala. Eksperiment koji ni u kom slučaju nije ispao Frankenštajn – i ključna karika da televizija CBS dostigne stelarnu visinu američke televizijske panorame... Koju potom, nikad neće ni dostići.

Cviker to nije mogao da zna uoči snimanja prve, pilot epizode prije dvije decenije (proljeće i ljeto 2002) – ali za uspjeh serije u Majamiju bio mu je potreban glavni lik koji je od Majamija totalna suprotnost. Karuzo kao Horejšio Kejn blista od spokojnog samopouzdanja; u svijetu forenzičara on je potpuni nedoder, bez obzira na to kakva ga muka, vremenska stiska ili odgovornost snađu. I tako iz epizode u epizodu; reciklirajući formu u 200 i kusur puta, što definitivno ne bi mogla da proguta današnja, izbirljivija i razmaženija TV publika... Ali ondašnja je apsolutno mogla, spremna da novu injekciju uvjerenja da će sve biti u redu, dobije u svakoj novoj epizodi, u ogledalu od Horejšijevih tamnih naočara.

Majami kao drugi glavni junak. Grad je u ,,CSI: Miami“ portretisan kao ona Gomora od grijeha, onaj kotao ključalog života i umiranja, kao u toliko ikoničnih primjera. ,,Scarface“ (1983) Brajana de Palme, ,,The Godfather: Part II“ (1974) Frensisa Forda Ko-

imdb.com

ka i krimi- priča američke televizije, završena prije deset godina

Horejšio, savršena očinska figura za moderno vrijeme

pole ili na televiziji - neponovljivo šarmantni i stilski neodoljivi ,,Miami Vice“.

E, koliko god Toni Montana (Al Paćino) u ,,Scarface“ i Džejms Kroket (Don Džonson) u ,,Miami Vice“ bili personifikacija, lijepo i strašno lice Majamija – Horejšio u jednakoj mjeri to nije. I samo takav je mogao biti podjednako privlačan i zabavan u više od 200 epizoda.

Očinska figura

Kompletna glumačka ekipa bila je već skockana za pilot epizodu – samo se čekao izbor za Horejšija. Na primjer, producenti su tako dobro ,,prodali“ priču Emili Prokter za ulogu Kejli Dukejn, Kejnove supervizorke-asistentkinje u forenzičkoj ekipi, da je zvijezda serije ,,The West Wing“ praktično potrčala da istog dana potpiše ugovor. ,,Bilo je to kao da birate između momka koji samo povremeno želi da se gledate, i čovjeka koji vam priča da ste ljubav njegovog života“ – prisjećala se Prokter.

U odnosu na Horejšija, Kejli – specijalista za balistiku - je impulsivna, senzualna, često iracionalna – ali i fantastična podrška. Erik Delko (Adam Rodriges) kao stručnjak za otiske ruskog i kubanskog porijekla je potpuno autentičan; Kendi Aleksander kao medicinska vještakinja Aleks Vuds vrlo karakterna majčinska figura cijelog tima...

Iznad svega – Horejšio, kao diskretna, nenametljiva, nikako mačo – a opet zaštitnička, savršeno očinska figura. Producenti nijesu vjerovali na preporuku televizije CBS, da to bude Karuzo (već imao sličnu ulogu u krimi-drami ,,NYPD Blue“).

Morao je da prođe više zahtjevnih intervjua; čak i jedan finalni, na večeri u Majamiju, za koji uopšte i nije znao da je test i intervju... I već od prve epizode bio je pun pogodak!

U deset sezona, naravno da su se svi morali mijenjati. Suočavani sa dubokim ožiljcima i neizbrisivim otiscima sudbine; sam Horejšio biće suočen sa opasnošću da gubi i najbliže, prije nego se to zaista i desi u finišu četvrte sezone... Majami će ga učiniti u neku ruku ciničnijim, spremnijim da pleše sa obje strane morala – ali i da nikad ne izigra zakon.

Horejšio Kejn kroz deset sezona ,,CSI: Miami“ postaje ozbiljniji, direktniji; tip koji ne trpi zavlačenja, ublažavanja i bilo kakve skrupule i oblande.

Pa ipak, i da ne ispusti onu brižnost i odgovornost koju nosi za bilo kog člana svog dragocjenog tima. Policijski poručnik, direktor Laboratorije za kriminalizam, bivši tehničar tima za deaktivaciju bombi (!) – a potom i najbolji forenzičar eksploziva na cijelom svijetu... Ma, najbolji američki policajac modernog vremena – i očinska figura kakvu su pr-

ve dvije decenije ovog vijeka i priželjkivale na televiziji...

Policajac u penziji

Sa njim, takvim, jasno je shvatiti – zbog čega nijedan kasniji ,,CSI“ spin-of nije bio ni izbliza uspješan. Bila je dovoljna jedna ekspresna i nezaboravna imitacija Džima Kerija, da 2013. na gostovanju kod Letermana, da se suštinski shvati koliko je Horejšio neponovljiv; u kojoj mjeri ne je nezamjenjiv noseći stub za bilo koji od ovih projekata.

Tako je lakše i shvatiti, zbog čega u međuvremenu, u ovih deset godina od posljednje epizode, nije snimljena nijedna uspješna krimi-serija ili triler-drama u Majamiju.

Serija ovog formata (mamutske i uglavnom narativno neuvezane sezone sa čak do 25 epizoda) nije mogla preživjeti galop novih televizijskih pravila: finalna sezona je 2012. naprečac skraćena na 19 epizoda... Ali takav, ,,napračac“ kraj je bio i savršen: običan, regularan dan na poslu najomiljenijih američkih forenzičara.

Bez velike drame; prosto, novi dokaz da će sa njima i sa Majamijem biti sve u redu. Za sve 232 epizode, jedina nit koja je uvezivala i činila koherentnim sve – bio je Karuzov Horejšio. I što je mogao na kraju Dejvid Karuzo – osim da se povuče iz glume.

Shvativši, te 2012. godine, da će bez obzira na sve, svijetu on ostati samo i isključivo Horejšio Kejn.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 31. mart 2022.

kalendar

Rođendan kultnog horora ,,Rabid“ Dejvida Kro

Opsesija krvlju i tije

Hororistična femme fatale Merilin Čejmbers oduševila je u nekonvencionalnoj ulozi ,,slomljene“ Rouz i dokazala industriji da je opravdala ulogu najpoznatije porno glumice koja je uspješno prešla na druge producentske sadržaje i žanrove

I

ako takozvani biološko-tjelesni žanr horora, u kojem su jasno vidljivi violentni rezultati na tijelu likova, tehnički počinje još pedesetih, kanadski režiser Dejvid Kronenberg s pravom se smatra tvorcem ove kvaziuznemirujuće horiristične filmske ideje modernog doba.

Koncept je započeo djelom ,,Shivers“ iz 1975, u kojem je autor uspio da kombinovanjem sadržaja zaokruži jedan krajnje nekonvencionalan zombi film.

Mračni Montreal

Trend je nastavio samo dvije godine kasnije završivši čudnjikavo djelo ,,Rabid“ 1977. godine - u kom je sa lakoćom na ekran doveo još jednu, noviju verziju ubica, kojima je uzavrela crvena krv i tijelo više od opsesije. ,,Rabid“ je priča o naučnom eksperimentu koji je pošao u krajnje apokaliptičnom smjeru – nakon saobraćajne nezgode, mlada Rouz (Merilin Čejmbers), nakon radikalne nove medicinske procedure, prolazi kroz simboličnu mutaciju, koja je čini zavisnom od ljudske krvi. No, koncept nije tako jednostavan jer Rouz, pored toga što inficira svaku sljedeću žrtvu,

Merilin Čejmbers u ključnom kadru Kronenbergovog filma

ima i novi falusno-oblikovani organ, koji je izrastao ispod pazuha, i koji joj ,,asistira“ da se lakše ,,hrani“. I dok je Kronenberg započeo fabulu u malom gradu, filmski narativ se polako širi uz novu ,,zarazu“ do urbanijih lokacija… Sve dok ljepota mračnog Montreala ne posluži kao finalni mizansceni vizuelni produkt.

Klaustrofobična atmosfera, vizuelna dokumentacija mutacije i bazičnost ljudske potrebe da se spusti na izrazito nizak nivo sopstvenog instinkta, fluidna je scenaristička pjesma koja je Kronenbergu

bila sasvim dovoljna. Da pošalje minimalističku horor-sliku, koja će poslužiti kao refleksija njegovog budućeg opusa.

Porno zvijezda

Režiser je za ovu priliku želio Sisi Spejsek u glavnoj ulozi, prvenstveno zbog njene fenomenalno spakovane izvedbe u ,,Carrie“ (1976), kultnom hororu Brajana de Palme. Ipak, producenti su zahtijevali neku ,,sekseplniju“ verziju, koja bi se adekvatnije uklopila u koncept, pa je ulogu dobila Čejmbers, koja je bila pornografska

glumica. Krajnje simbolično, Kronenberg u jednoj od najpoznatijih scena filma, u kojoj Rouz izlazi iz teatra, postavlja poster za film ,,Carrie“ u pozadini. Na koncu, hororistična femme fatale Čejmbers je oduševila u nekonvencionalnoj ulozi ,,slomljene“ Rouz i dokazala industriji da je opravdala ulogu najpoznatije porno glumice koja je uspješno prešla na druge producentske sadržaje i žanrove.

Kronenbergovi počeci zasigurno nijesu omiljeni kod mnogih fanova horor žanra, ali su posebni. Bilo je sasvim ja-

Četvrtak, 31. mart 2022.

25

onenberga

elom Rimejk za zakopati Popularne kanadske bliznakinje Džen i Silvija Soska 2019. godine stigle su na popularni londonski filmski festival straha, u svojevrsnom pokušaju da publici predstave rimejk popularnog Kronenbergovog filma.

I dok je odluka da se pristupi rimejku mnoge fanove horora oduševila, dobar dio bio je razočaran što su se fabule dohvatile sestre Soska, čiji su prethodni filmski sadržaji bili u velikoj mjeri ,,prazni“. Na koncu, ispostavilo se da će tako biti i sa filmom ,,Rabid“, pa su mnogi fanovi horora ostali uvjereni da Kronenbergov scenario nije trebao izaći iz okvira 1977. godine. Iako su i same veliki fanovi režiserovog rada, kanadske bliznakinje Soska su ispraznim kadrovima snimljenim u Torontu, i značajno ,,mekšom“ fabulom, samo zaslužile opšti utisak da nijesu uspjele da začine ovu modernizaciju ,,tjelesnog“ žanra.

sno već na startu da ćemo gledati radove jednog vrlo inteligentnog režisera, čiji kadrovi ne uključuju tipične zastrašujuće elemente. Niti momente čija osnovna funkcija nije samo da šokiraju. Upravo ovdje, sa ostvarenjem ,,Rabid“, možemo vidjeti kako je Kronenberg ipak uspio da sa bizarnim filmskim rezultatom, šašavim kadrovima i uznemirijućom vizualizacijom koja dopunjuje kompleksnu fabulu, donese kvalitetno filmsko štivo. Djelo koje ćemo posjetiti uvijek kada nam treba doza misterije i perpleksije.

Leila MURSELJEVIĆ

Devet decenija od rođenja metodičnog glumačkog zlikovca Entonija Perkinsa

A

lfreda Hičkoka nije bilo lako zaintrigirati. Mnoge glumice i glumci željeli su da se pod njegov autorski suncobran obrazuju i razvijaju, ali to im nije uspjelo.

Jedan simpatični američki mračnjak ipak uspio je da zaintrigira i velikog majstora, pa je Entoniju Perkinsu 1960. godine, nakon pozicioniranja na glumačkoj sceni, pružena jedna od po svemu sudeći najkompleksnijih psiholoških uloga na filmskom platnu. Iako će Gospodar Bejts, kako ga je Hičkok oslovljavao tokom snimanja filma ,,Psycho“, biti zapamćen po ovoj ulozi, ovaj fenomenalni Amerikanac ostavio je još nekoliko nezaboravnih filmskih likova.

Uloga u psihološkom saspensnom desertu ,,Psycho“ ključna je pozicija, iz koje ćemo najlakše predstaviti Perkinsov razvoj u filmskoj umjetnosti. I dok je bio izrazito misteriozan u Holivudu, mračne figure koje je igrao po mnogo čemu, proizvod su njegovog tormentnog djetinjstva.

Kao i u većini filmova u kojima se istakao, i sam Perkins bio je tih i tenzičan. Tokom njegovog djetinjstva Entonijev otac nije bio često prisutan, s obzirom na karijeru u pozorištu, pa je Perkins provodio mnogo vremena sa majkom, što je sam okarakterisao kao ,,nezdrav odnos“.

Iako je karijeru započeo sa 15 godina, i to isključivo u pozorištu, Perkinsu je trebalo malo vremena da se domogne filmskog platna. Njegova prva filmska uloga došla je 1953. godine u ostvarenju ,,The Actress“ sa Spenserom Trejsijem. Na početku je bio isključivo spore-

Vječni Gospodar Bejts Iako je dokazivao da ima i onu ,,svjetliju“ stranu ličnosti, i da je lako može karakterno prebaciti na filmsko platno, Perkins je bio neraskidiva konekcija za ulogu u filmu ,,Psycho“. I teško je pronalazio karaktere koji su potpuna suprotnost u odnosu na ovu mistiku dan, ali je uspio da zaintrigira drugu stranu vizuelne umjetnosti, što ga je za kratko vrijeme dovelo do Brodveja, godinu kasnije, kada je uspio da pokaže i pjevačke sposobnosti. Iako je ovdje dokazao da ima i onu ,,svjetliju“ stranu ličnosti, i da je sa lakoćom može karakterno prebaciti na filmsko platno, bio je neraskidiva konekcija za ulogu Bejtsa u ,,Psycho“. I teško je pronalazio karaktere koji su potpuna suprotnost u odnosu na ovu mistiku.

Zahvaljujući Anatolu Litvaku, rusko-američkom režiseru koji ga je odabrao za romantičnu dramu ,,Goodbye Again“ 1961. godine, Perkins se, uz Ingrid Bergman, dokazao kao nezaobilazna karika i evropske film-

ske scene. Iako je ta uloga krunisana nagradom za najboljeg glumca na Kanskom festivalu, godinu kasnije Orson Vels ga je vratio na ,,mračnu stranu“ sa fenomenalnom ulogom Jozefa K. u ,,The Trial“, adaptaciji Kafkinog ,,Procesa“.

Glumio je u više od 40 filmova, a imao je samo jednu nominaciju za Oskara. Kada je fenomenalnom Vilijamu Vajleru trebala figura za adaptaciju romana tada zabranjivanog pisca Majkla Vilsona ,,The Friendly Persuasion“ 1956. godine, znao je na čija vrata da pokuca. Perkins je bio fenomenalan u ulozi Džoša Bridvela, što mu je donijelo i nominaciju za Oskara u kategoriji sporedne L. M. muške uloge.

pinterest.com

26

Četvrtak, 31. mart 2022.

PODGORI č ARENJE

A

Šaraveli ples

ko Džerom Džejms jeste prvi američki košarkaš u dresu Budućnosti – to ne znači da je i njen prvi tamnoputi igrač.

Njega valja tražiti cijele dvije decenije prije slavnog NBA centra Džejmsa, zvijezde Sijetla... U prvoj prvoligaškoj generaciji titogradskog tima!

Mario Šurla bio je izuzetan talenat. Imao je 18 godina kada je redovno trenirao sa prvim timom ,,plavih“. Njegova nevolja bila je što je bio rezerva na pozicijama slavne braće Ivanović. A da se potpuno afirmiše, falile su mu radne navike legendarnih Duška i Dragana...

Pri tome, Mario je Crnogorac, Ulcinjanin.

Sin onog Riza Šurle (Shurda), svim Ulcinjanima znanog kao Rizo Harapi; jednog od posljednjih izdanaka tako posebne zajednice afričkih doseljenika na jugu našeg primorja. Rizov lik danas krasi jedan mural na Pristanu. Jedna nasmijana zdravina i ljepota, slavni fotograf (godinama i jedini na tom dijelu našeg primorja), nesuđeni bokser, glumac u nekoliko filmova – Rizo je prije svega, sjećanje i emocija. Sve ono što za Ulcinjane danas znači: Jugoslavija.

I Rizo i Mario rijetko su, pred novinarima, željeli da ističu i govore o porijeklu. Ipak, o zajednici afričkih doseljenika u Ulcinju zna se mnogo. Na primjer, da ravan vrh brda Pinješ, nazvan još i Arapsko polje, čuva sjećanje na njihove bajramske proslave. Tu bi se radovali i slavili, zajedno, i oni slobodni i oni koji su tek čekali slobodu... I znalo se tu okupiti i do 300 njih, ,,Arapa“. U bajramskoj

noći, jedinstvenoj i njihovoj, sa svim mirisima i začina afričke strane Mediterana... I u jedinstvenom plesu šaraveli, ritmu afričke egzotike.

Tema odlično obrađena u domaćim medijima: Ulcinj su Afrikanci vjekovima dovođeni kao robovi. Rizo je, na primjer, čuvao predanje da je njegov otac Said, kao dječak, stigao iz Libije. I da je uzeo prezime upravo one porodice kod koje je stekao slobodu.

Pred jugoslovenskim generalom, Zećaninom Mitrom Bakićem, usred Drugog svjetskog rata Rizo je, u vojnoj smotri, samo rekao – da je Crnogorac. I dobio odgovor koji je ostao u anegdoti: ,,Sunce ti, znam ja da smo mi Crnogorci malo tamniji, ali ti ga vala prećera’...“. U ratu, Rizo Šurla dobio je nešto bitnije i od ranije stečene lične slobode: to, da ga vrednuju spram onog što je uradio i postigao, za što se borio. A ne spram boje kože.

Potom je, ranjen i u bolnici, raportirao i Jovanki Broz... A prva dama Jugoslavije se, među generalima, raspitivala – pa zar su Crnogorci, zaista, tako tamnoputi.

I Rizo i Mario svu tu priču o boji kože znali su da prožive i čak ,,podvale“, kao dobar štos. Recimo, kao talenat Budućnosti, Mario je u maju 1980. bio pored terena na onom čuvenom meču košarkaša Jugoslavije sa koledžom Vičita, na otvaranju Sportskog centra ,,Morača“. I tada pred grupom radoznalih djevojaka potpisivao autograme – jer one su naravno povjerovale da je pred njima pravi pravcati Afroamerikanac.

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

Rizo Šurla

A najbitnija priča o Šurlama je ona o rušenju tabua. Jer je upravo Rizo bio onaj prvi potomak Afrikanaca u Ulcinju, koji se nakon niza vjekova, osmjelio da bira partnerku svijetle puti.

U jednoj od rijetkih i šturih izjava za medije (jer, naravno da Šurle nijesu voljele medijsku pažnju samo zbog boje kože) – Rizo je kazao da je u Ulcinju proveo lijep i sretan život. Da vitalnost i osmijeh duguje suncu i moru; da se u ribarskom čamcu najbolje osjeća... A da Afrikancem sebe ne smatra, da ga porijeklo ne vuče i da vjeruje da tamo ne bi mogao da živi.

Taj osjećaj, da je najbolje i najkomotnije na moru, kraj obale, na onoj pješčanoj širini sa koje pogled zorom puca sve do Italije, i gdje pustinjski vjetar zna da nagovijesti i začine Afrike –najbolji je odgovor na pitanje, zbog čega je Mario Šurla u ranim dvadesetim završio košarkašku karijeru.

Tamo, u Ulcinju, je prostor njihove sloboStojan STAMENIĆ de.

LONDON CALLING

Žestoko u borbu protiv zlostavljanja žena Dodirivanje je neprikladno i vid seksualnog uznemiravanja, i to se ne toleriše, jasna je poruka u jednom od metroa u centralnom dijelu grada.

Ipak, ono što je dodatno učinjeno, iznenadilo je mnoge: okačeni su brojni zvanični posteri koji ukazuju na ,,nametljivo buljenje“

P

arola ,,Dosta je bilo“ prošetala je ove sedmice svim televizijskim kanalima koji emituju program u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Iako video koji prati ovu sintagmu traje 60 sekundi, već nakon pet znate o čemu se radi.

Dok se momci snimaju za neke od društvenim mreža u obližnjem parku, jedan od njih dobacuje mladoj djevojci koja prolazi: ,,Pogledaj tijelo ove!“. Nakon nekoliko sekundi, njegov mladi prijatelj ga zaustavlja i govori da to nije u redu: ,,Možemo promijeniti način kako naši drugovi razgovaraju sa ženama, tako što ćemo im ukazati da bilo koji vid zlostavljanja nije OK“.

Vladina informativna reklama, kao dio kampanje o podizanju svijesti o nasilju nad ženama, tu nije stala. Kadrovi o zlostavljanju žena u barovima, na ulici, u komšiluku, neželjena dodirivanja, uznemiravanja na radnom mjestu, kao i osvetnička i sajber pornografija, dio su onog što žene svakodnevno trpe u svim ćoškovima planete. U ovoj kampanji, efikasno su koncipirani u nadi da se može uticati na promjenu u modelima ponašanja u društvu.

Lansiranjem novih načina sa kojim u Velikoj Britaniji možemo prijaviti bilo koji od ovih vidova zlostavljanja, Londonska transportna mreža (TFL) otišla je korak dalje. Putnike koji koriste podzemnu željeznicu i autobusku mrežu sačekao je niz postera na ovu temu, koji su specifični za ovaj ambijent.

S obzirom na to da se u transportu u Londonu žene često nađu tijelo

uz tijelo sa nepoznatom osobom, što im pričinjava dodatnu nelagodu, TFL je posebnu pažnju posvetio baš tim situacijama. ,,Dodirivanje nekoga neprikladno je i vid seksualnog uznemiravanja, i to se ne toleriše“ – jasna je poruka u jednom od metroa u centralnom dijelu grada. Ipak, ono što je dodatno učinjeno, iznenadilo je mnoge. Posteri koji ukazuju na ,,nametljivo buljenje“ u drugu osobu, možda se čine kao ,,alternativniji“ pristup problemu, ali oni koji koriste podzemnu željeznicu znaju dobro kako taj scenario može izazvati nelagodu.

Kampanja treba da ospori ,,normalizaciju“ i odbaci ovakvo ponašanje, kao nešto što je uobičajeno, što se dešava ženama i djevojkama u javnom prevozu, stavljajući putnicima jasno do znanja da to nikada neće biti prihvatljivo, te da će se preduzeti najoštrije mjere.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Rano proljeće i javni prevoz u Londonu

Neki od slogana kampanje protiv zlostavljanja žena u metrou

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić