Dnevni list Pobjeda 31.08.2023.

Četvrtak, 31. avgust 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20746 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Takozvane ,,auto-litije“ organizovane u više gradova sa sloganom „Odbrana izborne volje“, ključni zahtjev neustavan i pravno neutemeljen

Mandatar za sastav nove vlade počeo da učvršćuje podršku unutar svog poslaničkog kluba, korigovana ponuda za Socijalističku narodnu partiju

Nedović prelomila, Spajić

blizu dogovora sa SNP-om

Traže od Milatovića da oduzme mandat Spajiću

Osim Podgorice, ,,auto-litije“ su održane i u Nikšiću, Pljevljima, Baru, Ulcinju, Bijelom Polju, Zeti, Tivtu, Kotoru, Beranama, Herceg Novom i Žabljaku, ali se nije okupio broj demonstranata koji su organizatori očekivali

Potpuni fijasko nečeg što zovu „Odbrana izborne volje“ jer građane ne mogu da varaju oni koji su srušili izbornu volju od 30. avgusta i podržavali Dritanovu i DPS vladu sa manjinama (plus Ranko i Raško) i oni koji se pozivaju na očuvanje „Amfilohijevog zavjeta“ - rekao je visoki funkcioner Pokreta „Evropa sad“ Andrej Milović

Profesor Univerziteta „Džons Hopkins“ smatra da američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil personi kuje blagu politiku prema toj državi

Server: Popustljivost

SAD prema Beogradu se neće mijenjati bez većeg pritiska

Vašington ćuti o mnogim stvarima koje se tiču Srbije: korupciji na visokim nivoima, prijetnjama upotrebom sile, napadu na NATO trupe koji finansira Beograd, Vučićevom odbijanju da se posveti primjeni sporazuma koji je nedavno postignut u dijalogu Beograda i Prištine...

U dva dana na desnom

rukavcu Bojane

izgorjele tri kućice

Napredak u pregovorima sa SNP-om i podrška Jelene Nedović ipak još ne znači da mandatar ima sigurnih 41 poslanika, jer još prema Skupštini ne ide zahtjev za izbor predsjednika parlamenta. Izvor Pobjede iz vrha PES-a nije mogao da precizira kad bi Aleksa Bečić mogao da bude izabran za šefa parlamenta

Proizvođači komentarišu ovogodišnje drastično poskupljenje poljoprivrednih proizvoda

Tvrde da su marže i oluje digle cijene voća i povrća

PODGORICA: Agencija za izgradnju i razvoj uradila obračun plaćanja dažbina za izgradnju crkvenog doma Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja

SPC po zakonu ne može biti oslobođena plaćanja komunalija

S.

I. MANDIĆ

PRIVATNA ARHIVA

Traže od Milatovića da oduzme mandat Spajiću

Nećemo dozvoliti da Milojko Spajić formira vladu sa bivšim koalicionim partnerima DPS-a. Lično nemam ništa protiv manjina, čak i smatram da treba da budu dio vlade, ali Ibrahimović nikako. Nema jake vlade bez Srba u njoj - kazao je za Pobjedu jedan od učesnika protesta na Zlatici. Osim Podgorice, ,,auto-litije“ su održane i u Nikšiću, Pljevljima, Baru, Ulcinju, Bijelom Polju, Zeti, Tivtu, Kotoru, Beranama, Herceg Novom i Žabljaku, ali se nije okupio broj demonstranata koji su organizatori očekivali

PODGORICA – U više crnogorskih gradova sinoć su održane takozvane „auto-litije“ pod sloganom „Odbrana izborne volje“, u znak protesta što mandatar Milojko Spajić neće pozvati prorusku i prosrpsku koaliciju „Za budućnost Crne Gore“ da bude u njegovoj vladi. Ključni zahtjev koji je sinoć ispostavljen jeste da predsjednik države Milatović oduzme mandat Spajiću.

Više desetina građana blokiralo je sinoć kružni tok na Zlatici u Podgorici, sa transparentom „Izdaja se ne prašta“, a potom su u auto-koloni prošli gradskim ulicama.

Jedan od učesnika protesta

Pobjedi je rekao da su došli da ,,odbrane 30. avgust 2020. godine i izbornu volju“.

– Nećemo dozvoliti da Milojko Spajić formira vladu sa bivšim koalicionim partnerima DPS-a. Lično nemam ništa protiv manjina, čak i smatram da treba da budu dio vlade, ali Ibrahimović nikako. Nema jake vlade bez Srba u njoj. Srbi moraju biti dio vlade – kazao je on.

Policija nije obezbjeđivala

skup na Zlatici, ali su zatvorili prilaz ka auto-putu i Slijepač mostu.

Iz automobila su se vijorile srpske zastave, a mogle su se čuti i srpske pjesme.

Na protestu u Budvi pročitani su i zahtjevi, koji su objavljeni i u vajber grupi „Odbrana izborne volje“.

Pored ostalog, traže da se „u procesu formiranja buduće vlade poštuje volja građana iskazana na izborima 11. jula“.

- Podsjećamo da je „Evropa sad“ nastupila sa izrazito „anti-DPS“ stavovima što podrazumijeva da ne može većinu

za formiranje vlade da traži sa liste DPS-a ili od tradicionalnih partnera DPS-a koji su participirali u svim vladama režima Mila Đukanovića – poručili su oni. Navode i kako „dosadašnji akteri u pregovorima nijesu pokazali dovoljan stepen odgovornosti i ozbiljnosti zbog čega“ traže „da pregovore vodi narod, odnosno organizacioni odbor sa predstavnicima izbornih lista koje narod izabere“.

- Da predsjednik Crne Gore Jakov Milatović oduzme ulogu mandatara Milojku Spajiću ukoliko ne ispoštuje glas naroda i ne pozove naše predstavnike na razgovor i jednostrano krene u formiranje vlasti suprotno izbornoj volji iskazanoj na parlamentarnim izborima 11. juna 2023. godine – treći je zahtjev. Traže i da koncept buduće vlade poštuje „avgustovsku većinu“ i „da se sastoji od onih činilaca koji su podrža-

Pobjedi je juče stigao odgovor iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici na pitanja koja smo im uputili prije nekoliko dana, a koja su se odnosila na video snimak kojim se poziva na ,,auto-litije“, a koji obiluje porukama koje su govor mržnje, ali i pozivom na rat u Crnoj Gori, međutim, dežurni tužilac u tom video zapisu nije vidio ništa sporno. - Nakon što je dežurni državni tužilac izvršio uvid u snimak objavljen na portalima, a u vezi navedenog u Vašem pitanju, ocijenio je da u konkretnom nijesu ostvarena obilježja bića krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva – navodi se u odgovoru koji je potpisala rukovoditeljka i portparolka ovog tužilaštva Lepa Medenica Na uznemirujućem video snimku, koji traje minut i 14 sekundi, brutalno se napadaju predstavnici manjinskih naroda i širi govor mržnje, iako dežurni tužilac tako ne misli.

„…I grakću crne ptice, na pravoslavnom krstu, opet se bude dušmani i psuju majku srpsku… U boj, u boj, u boj, ustani Srbine moj, ne idi nikud sa ognjišta svog, Srbina čuva slava i Bog“…, neki su od stihova koji prate video zapis, a to je segment pjesme izvjesnog Rada Vučkovića, nastale 1991. godine.

Za sinoćnje proteste u crnogorskim gradovima poslanik i visoki funkcioner Pokreta „Evropa sad“ Andrej Milović rekao je da su potpuni fijasko. - Potpuni fijasko nečeg što zovu „Odbrana izborne volje“ jer građane ne mogu da varaju oni koji su srušili izbornu volju od 30. avgusta i podržavali Dritanovu i DPS vladu sa manjinama (plus Ranko i Raško) i oni koji se pozivaju na očuvanje „Amfilohijevog zavjeta“, kada znamo da je

svaki Amfilohijev potez bio usmjeren protiv lidera DF-a (sada ZBCG), od toga da ih je uklonio iz prvih redova litija, stavio na začelje poslaničke liste, do sprečavanja ulaska u vladu, a oni ga tada psovali i vrijeđali - objavio je Milović na Tviteru.

Navodi da je ZBCG glasalo 44 hiljade birača (14,7 odsto), otprilike 20 odsto od ukupnog broja punoljetnih Srba, odnosno svaki peti Srbin u Crnoj Gori glasa ZBCG. - Da i ne govorim da je

njih glasao svaki sedmi izašli birač, a svaki trinaesti punoljetni birač u Crnoj Gori. Jasno je svima da njihovo učešće u vlasti nije nikakvo očuvanje izborne volje, niti su oni ekskluzivni zastupnici Srba u Crnoj Gori. Pružili smo im ruku iako nas

evo godinu satanizuju i vulgarno napadaju, nas, porodice, montiraju, kleveću... Na ponudu su odgovorili višenedeljnim ismijavanjima i napadima. Sada krivce tražite među vama, a ne među nama - zaključio je Milović.

Ta pjesma korišćena je tada za zbijanje nacionalnih srpskih redova tokom krvavog raspada bivše Jugoslavije. Na video snimku, uz ove stihove, nižu se fotografije lidera Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića, lidera Demokratske unije Albanaca Mehmeda Zenke, lidera Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića, lidera Pokreta „Evropa sad“ i mandatara za sastav nove vlade Milojka Spajića i doskorašnjeg predsjednika Crne Gore i lidera Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića Njihove slajdove prati poruka „svi zajedno protiv izdajnika i svetinjokradioca“.

li pobjedničkog kandidata na predsjedničkim izborima“.

Dalje traže hitno pokretanje „demokratskog dijaloga o budućnosti Crne Gore“, jer, poručuju oni, neće „dozvoliti povratak DPS na vlast u bilo kom formatu i obliku niti dozvoliti da se političke partije i pojedinci koji su njihovi sateliti infiltriraju u vlast jer to predstavlja brutalno kršenje izborne volje“.

Protest je održan i u Nikšiću, Pljevljima, Baru, Ulcinju, Bijelom Polju, Zeti, Tivtu, Kotoru, Beranama, Herceg Novom.

Protesti su koordinirani preko vajber grupe nazvane „Odbrana narodne volje“, koja je do sinoć imala više od 20.000 članova.

Jedan od administratora grupe, Beranac Neđeljko Peković juče je bio na informativnom razgovoru u policiji, a u audio poruci koju je kasnije objavio, rekao je da je ispitivan u svojstvu građanina i da je kazao da će protesti trajati dok se Milojko Spajić ne „javi narodu“ i „sjedne za sto da priča sa narodom“.

K. K.

Ovaj Beranac ima krivični dosje. Hapšen je 2018. godine zbog krivičnog djela iznuda. U grupi je proteklih dana razmijenjen veliki broj poruka u kojima je primjetan govor mržnje, naročito prema liderima manjinskih partija koje će izvjesno biti dio 44. vlade. Jedan od korisnika grupe pozvao je na hapšenje Spajića, na čiji je račun podijeljeno više uvredljivih sadržaja. Na društvenim mrežama juče je dijeljena i poruka sa prijetnjom smrću Spajiću. Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić poručio je juče učesnicima auto-kolona da dobro paze što rade, te da su moguća i privođenja.

- Neka dobro preispitaju svoje ponašanje, jer nemojte da nas onda iznenade sva ona lica koja budu procesuirana u odnosu na određena krivična djela koja jedna takva radnja, ili takve radnje proizvode - istakao je Terzić. Kazao je i da policija prati „sve natpise po društvenim mrežama“, te da su uzeli izjave od više osoba. J. RAIČEVIĆ

Takozvane ,,auto-litije“ organizovane u više gradova sa sloganom „Odbrana izborne volje“, ključni zahtjev neustavan i pravno neutemeljen

Milović: Potpuni fijasko nečeg što zovu

„Odbrana izborne volje“

Traže ,,odbranu narodne volje“: Detalj sa auto-kolone u Podgorici

Tužilaštvu nije sporan video snimak kojim se targetiraju četiri političara

S. VASILJEVIĆ

PODGORICA - Predstavnica Alternative Crne Gore na poslaničkoj listi Pokreta ,,Evropa sad“ Jelena Nedović odlučila je da podrži vladu

Milojka Spajića uprkos što je iz njene organizacije najavljeno da neće podržati izvršnu vlast u kojoj nema predstavnika koalicije ,,Zajedno za budućnost Crne Gore“.

Prema saznanjima našeg lista, Nedović je tu odluku saopštila na sastanku poslaničkog kluba još u petak, a svoju matičnu organizaciju Alternativu obavijestila tri dana kasnije.

KORIGOVANA PONUDA

Istovremeno, kako je Pobjedi rekao izvor iz vrha PES-a, mandatar je korigovao ponudu za

Socijalističku narodnu partiju koja uključuje potpredsjedničko mjesto za regionalni razvoj i jedno ,,jako ministarstvo“.

– Sa SNP-om je postignut dogovor da podrži vladu i to će biti saopšteno nakon auto-litija –rekao je izvor Pobjede iz PES-a.

Kako je Pobjeda ranije objavila, lider SNP-a Vladimir Joković razgovarao sa šefom srpske diplomatije Ivicom Dačićem koji se, kako tvrde izvori Pobjede, založio da vlada ipak ima Srbe koji su bliski Beogradu.

Dačić je na Bledu u izjavi za Pobjedu kazao da bi bilo dobro da u vladi ima Srba.

– Smatramo da bi svakako bilo bolje da predstavnika Srba ima u novoj vladi Crne Gore kako bi se na odgovarajući način borili za interese srpskog naroda –kazao je Dačić odgovarajući na pitanje Pobjede kako gleda na

Nedović prelomila, Spajić blizu dogovora sa SNP-om

Napredak u pregovorima sa SNP-om i podrška Jelene Nedović ipak još ne znači da mandatar ima sigurnih 41 poslanika, jer još prema Skupštini ne ide zahtjev za izbor predsjednika parlamenta. Izvor Pobjede iz vrha PES-a nije mogao da precizira kad bi Aleksa Bečić mogao da bude izabran za šefa parlamenta

bez njihovih miljenika iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. Zato valja očekivati da će pritisak da se intezivira narednih dana, ali ne tako javno već prema određenim ljudima koji su na poslaničkoj listi Pokreta ,,Evropa sad”. Ipak, da su stvari po Spajića počele da idu na bolje, bilo je jasno već juče rano ujutro kada je objelodanjeno da Nedović ne poštuje stav svoje organizacije.

MANDAT

to što predstavnici koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ gotovo izvjesno neće biti činioci buduće izvršne vlasti Crne Gore. Dačićeva izjava može da se tretira i kao ,,zeleno svjetlo” SNP-u da, kad su dobili od Spajića poboljšanu ponudu, ipak budu dio nove izvršne vlasti. To, međutim, ne znači da će Beograd mirno gledati kako se sastavlja vlada

Ko je Jevrosima Pejović

Diplomirana psihološkinja, Jevrosima Pejović je jedna od najbližih saradnica Milatovića još za vrijeme njegovog mandata kao ministra ekonomskog razvoja.

Formalnu saradnju započeli su 2021. godine kada ju je za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za rad i zapošljavanje ime-

novao upravo Milatović. Prethodno je Pejović bila zaposlena u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore. Svoj radni angažman u ZZZCG počela je za vrijeme tadašnjeg direktora Zorana Jelića, a kako nezvanično saznajemo, po preporuci Radoja Žugića, koji je u bliskim rodbinskim odnosima sa Pejović.

Prema saznanjima Pobjede, Nedović je SMS porukom obavijestila člana Alternative da prelazi u PES i da neće da vrati mandat Alternativi, nakon čega je optužena za izdaju, ali i političku korupciju.

U javnoj reakciji Nedović je potvrdila pisanje Pobjede i pozvala sve da podrže vladu Milojka Spajića.

Mada nije jasno kako, Pejović je od zvanja samostalnog savjetnika dva stigla do generalne direktorice Direktorata za rad.

Izvor Pobjede tvrdi i da je svoju odanost Milatoviću dokazala prilikom izbora direktora Fonda rada. Kao predstavnica Ministarstva ekonomskog razvoja bila je, tvrdi naš izvor, povezivana sa vršenjem protivpravnog pritiska na članove Uprav-

– Pozivam još jednom sve aktere trenutne političke scene da pružimo iskrenu ruku saradnje mandataru, gospodinu Spajiću i da mu konačno, lišeni političkih kalkulacija, brzim i efikasnim dogovorom omogućimo da ispuni obećanja koja je dao Crnogorcima, Srbima, Bošnjacima, Hrvatima i svim drugim našim manjebrojnim narodima. Sve drugo je zamajavanje ovoga napaćenog naroda, o kojem niko ne razmišlja, nego kojem se

nog odbora Fonda rada. Jedan od članova Upravnog odbora kazao je tada Vijestima da ih je predstavnica MER-a u Upravnom odboru Jevrosima Pejović, koja je tada bila vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za rad i zapošljavanje, pozvala da ne glasaju ni za jednog kandidata već da budu uzdržani, ističući to kao stav MER-a i ministra Jakova Milatovića.

Predsjednik Crne Gore kritikovao proces formiranja izvršne vlasti

Milatović: Izostali su jasni

principi i jasna struktura kako

bi vlada trebalo da izgleda

PODGORICA - Mslim da je

Crnoj Gori potrebna vlada što prije, da građani i građanke zaslužuju konačno političku stabilnost. Mislim da je velika odgovornost na mandataru i svim političkim subjektima da taj proces mora biti dodatno transparentan i inkluzivan. Čini mi se, iz medija, da to do sada nekako nije bio slučaj - ocijenio je predsjednik

Crne Gore Jakov Milatović u emisiji ,,Intervju“ na Televiziji Crne Gore.

Na pitanje da li inkluzivnost znači da misli da koalicija ,,Za budućnost Crne Gore“ treba da bude u vladi, rekao je od početka nije bio dio tog procesa. – Nijesam učestvovao u kampanji, u sastavljanju, odnosno glasanju o poslaničkoj listi Pokreta ,,Evropa sad“ i pregovo-

rima koje je vodio gospodin (Milojko) Spajić. Ono što jesam rekao i gdje sam ostao vrlo principijelan, a smatram da ukoliko želite da se ozbiljno i odgovorno bavite politikom da morate imati konzistentnu poruku, a ta poruka koju sam slao bila je poruka inkluzivnosti. Izostali su jasni principi formiranja vlade, jasna struktura kako bi ta vlada trebalo da izgleda i čini mi se

da je opet krenulo s kraja, da smo i mi kao građani bili svjedoci nepristojnog potkusurivanja u određenim resorima, za razliku od onog što treba da bude proces formiranja vlade, da krene od onoga što je volja građana i programa koje ta vlada treba da ostvari – naveo je Milatović.

Na ponovljeno pitanje smatra li da ZBCG treba da uđe u vladu, kazao je da ,,onaj put koji je trasiran treba da bude realizovan“ i na programskim principima pozvati konstituente koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, Građanski pokret Ura i partije manje brojnih naroda ,,kako bi se velikom većinom ostvarili ciljevi“. R. P.

po ko zna koji put baca prašina u oči – poručila je Nedović koja će zadržati svoj poslanički mandat bez obzira na najavu Alternative da ,,vraća manadat PES-u“. Napredak u pregovorima sa SNP-om i podrška od Nedović ipak još ne znači da mandatar ima sigurnih 41 poslanika, jer još uvijek prema Skupštini ne ide zahtjev za izbor predsjednika parlamenta. Izvor Pobjede iz vrha PES-a nije mogao da precizira kad bi Aleksa Bečić mogao da bude izabran za šefa parlamenta. Nakon sastanka poslaničkog kluba PES-a, ali i sjednice Glavnog odbora te stranke postalo je očigledno da mandatar Milojko Spajić najveće protivnike ima upravo unutar svoje partije. Jedna od njih je i poslanica Jevrosima Pejović, koja, prema tvrdnjama izvora Pobjede, vraća dug potpredsjedniku PES-a i predsjedniku države Jakovu Milatoviću, koji, preko nje, a po direktivi iz Beograda, pokušava da spriječi formiranje 44. vlade Crne Gore.

Poslanice PES-a Jevrosima

Pejović i Radinka Ćinćur, prije sastanka poslaničkog kluba i sjednice GO, imale su konsultacije sa predsjednikom Crne Gore i zamjenikom predsjednika PES-a Jakovom Milatovićem i po njegovom uputstvu bile su protiv vlade sa manjinama, a za vladu sa ZBCG.

Izvori bliski PES-u tvrde da se radi o direktnom uticaju predsjednika države Jakova Milatovića koji, kako kažu, već duže vrijeme nastoji preuzeti prevlast u PES-u i po zadatku iz Beograda pokušava spriječiti formiranje vlade po konceptu koji je predložio Spajić.

Izvori Pobjede tvrde da bi do kraja nedjelje trebalo da bude održan sastanak na kojem će se tražiti izjašnjenje dvije poslanice.

– Ukoliko izjašnjenje bude negativno, moguće je i isključenje iz PES-a – zaključio je izvor Pobjede.

N. ZEČEVIĆ – J. ĐURIŠIĆ

Funkcionerka Pokreta ,,Evropa sad“ saopštila da se jedinstvo narušava zbog lične sujete Rosić: U PES-u šokirani

promjenom kursa Milatovića

PODGORICA - Tamara Rosić, funkcionerka Pokreta ,,Evropa sad“, danas je na Fejsbuku istakla da su svi oni koji su pristupili ovom pokretu pošteno i punog srca šokirani promjeni kursa potpredsjednika Pokreta Jakova Milatovića, predsjednika države.

Ona je kazala da je ,,Milatoviću koalicija ZBCG bitnija od osnovnih partijskih principa oko kojih smo se svi okupili“.

– Kao član OO Pljevlja već duže vrijeme i ja, ali i ostali članovi, svjedočimo pokušaju cijepanja

partije od strane potpredsjednika PES-a i predsjednika države Jakova Milatovića – napisala je.

Kako je istakla, javnost već duže naslućuje da se borba za prevlast i kohezija u partiji narušava zarad ličnih animoziteta i sujetnih pojedinaca. – Kap u prepunoj čaši je upravo dijeljenje GO, uticaj na poslanike i urušavanje gradskih odbora, te nastojanje preuzimanja partije i podrška koaliciji ZBCG a izostanak podrške partiji u kojoj je visoki funkcioner – zaključila je Rosić. R. P.

MILATOVIĆ RUŠI PES

Mandatar za sastav nove vlade počeo da učvršćuje podršku unutar svog poslaničkog kluba, korigovana ponuda za Socijalističku narodnu partiju

BLIZU VEĆINE: Milojko Spajić dolazi na Glavni odbor PES-a

Jelena Nedović

Profesor Univerziteta „Džons Hopkins“ smatra da američki ambasador u Srbiji

Kristofer Hil personifikuje blagu politiku prema toj državi

Server: Popustljivost SAD prema Beogradu se neće mijenjati bez većeg pritiska

Vašington ćuti o mnogim stvarima koje se tiču Srbije: korupciji na visokim nivoima, prijetnjama upotrebom sile, napadu na NATO trupe koji finansira Beograd, Vučićevom odbijanju da se posveti primjeni sporazuma koji je nedavno postignut u dijalogu Beograda i Prištine... Ne mislim da će se to mijenjati dok je u Srbiji aktuelna diplomatska postava –kazao je u razgovoru za Pobjedu profesor Univerziteta ,,Džons Hopkins“

PODGORICA – Amerika

favorizuje Beograd. Ne mislim da će se politika popustljivosti prema zvaničnoj Srbiji mijenjati bez jačeg pritiska, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu profesor Univerziteta ,,Džons Hopkins“ u Vašingtonu Danijel Server.

Nedavno je američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil rekao da ne misli da ministar odbrane Srbije Miloš Vučević pokušava da destabilizuje region porukom da će se „priznanje Kosova obiti o glavu Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji – isto kao što je Ukrajini i svima koji su Kosovo promovisali kao nezavisnu državu“. Server smatra da Hil, izostankom reakcije na skandalozne izjave državnog vrha, personifikuje blagi pristup Amerike prema Srbiji.

– Odnos Amerike prema Srbiji se svodi na politiku popuštanja. Ne mislim da će se to mijenjati dok je u Srbiji aktuelna diplomatska postava –ocijenio je Server u razgovoru za Pobjedu.

ĆUTANJE VAŠINGTONA

On je ukazao i na to da Vašington ćuti o mnogim stvarima

Moj utisak je da su i Hil i Eskobar uvjereni da su priveli Srbiju Zapadu uprkos ubjedljivim i jasnim dokazima koji svjedoče suprotnom. Čini se i da prioritet daju tome da Srbija dozvoli da isporuke oružja dođu do Ukrajine – kazao je Server

koje se tiču Srbije: korupciji na visokim nivoima, srpskim prijetnjama upotrebom sile, napadu na NATO trupe koji finansira Beograd, Vučićevom odbijanju da se posveti primjeni sporazuma koji je nedavno postignut u dijalogu Beograda i Prištine… Odgovarajući na pitanje koji su razlozi za takav stav, Server ocjenjuje da je to prevashodno– pitanje za Hila i specijalnog izaslanika SAD Gabrijela Eskobara – Moj utisak je da su i Hil i

Eskobar uvjereni da su priveli Srbiju Zapadu uprkos ubjedljivim i jasnim dokazima koji svjedoče suprotnom. Čini se i da prioritet daju tome da Srbija dozvoli da isporuke oružja dođu do Ukrajine – kazao nam je Server. Vrh SAD i EU neće dozvoliti dramatične promjene.

Pokrenuti postupci protiv premijera i osmoro zvaničnika

PODGORICA - Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pokrenula je postupke protiv odlazećeg premijera Dritana Abazovića i osam javnih funkcionera zbog sumnje da su prekršili odredbe Zakona o sprečavanju korupcije koje se odnose na ograničenja u

vršenju javnih funkcija.

Iz ASK-a su agenciji Mina kazali da su pokrenuli postupke protiv ministara Filipa Adžića, Ane Novaković-Đurović, Ervina Ibrahimovića, Admira Adrovića, Vladimira Jokovića, Dragoslava Šćekića, kao i predsjednika opština Tuzi i Kolašin Nika Đeljoša-

ja i Vladimira Martinovića Zakonski rok do kada poslanici novog saziva treba da podnesu ostavke na funkcije u izvršnoj vlasti ili vrate poslaničke mandate, istekao je u poneđeljak. Abazović je u utorak, u dopisu direktorici ASK-a Jeleni Perović, naveo da je u obavezi da funkcije premijera i koordi-

,,OTVORENI BALKAN“

JE MRTVO SLOVO NA

PAPIRU Pismo koje je ovog mjeseca potpisalo skoro 60 visokih parlamentaraca Evrope i američkog Kongresa i Senata, a u kojem se traži promjena ,,meke politike“ prema Srbiji u odnosu na Kosovo, za Serve-

ra nije dovoljno jak pritisak. – Zvaničnici koji čine dio zakonodavne vlasti su poslali pismo. Oni žele dramatičnu promjenu u aktuelnom pristupu prema Srbiji, ali nema naznaka da će to dobiti od zvaničnika izvršnih vlasti SAD i EU – ocijenio je Server. Za to će, smatra on, biti po -

trebno mnogo više pritiska. Server smatra da je inicijativa ,,Otvoreni Balkan“, koju ambasador Hil otvoreno promoviše, mrtvo slovo na papiru. – Ne mislim da bi to mnogo ponudilo Americi. Podrška ,,Otvorenom Balkanu“ bila je dio politike popustljivosti – ocijenio je Server. On se osvrnuo i na otvoreno pismo bivšeg ministra vanjskih poslova Crne Gore i prvog crnogorskog ambasadora u Vašingtonu Miodraga Vlahovića koji je ambasadoru Hilu uputio otvoreno pismo poručujući mu da ,,Pax Americana“ na našim prostorima ne daje rezultate.

– Istina je sasvim drukčija: politika koju Vi promovišete izaziva vrlo loše posljedice. Ona destabilizuje Zapadni Balkan. Ona stvara i održava krize i sprečava da se neka otvorena pitanja i antagonizacije konačno počinju rješavati. Za primjere, sigurni smo, znate više i bolje od nas: situacije u Bosni i Hercegovini, na relaciji Srbija – Kosovo i dešavanja i trendovi u našoj Crnoj Gori. Zato je Vaša politika duboko pogrešna. Ona prijeti da sasvim kompromituje višedecenijski pozitivni i djelotvorni angažman Sjedinjenih Država na našim prostorima – naveo je Vlahović, između ostalog, u otvorenom pismu upućenom Hilu. – Ambasador Vlahović je apsolutno u pravu – kratko je zaključio profesor Server.

Anja IVANOVIĆ

natora Ministarstva vanjskih poslova obavlja do formiranja nove vlade, do kada će se, kako je rekao, uzdržavati od vršenja poslaničke funkcije, a po-

slaničku zaradu neće primati. Ostavke sa poslaničkih funkcija podnijeli su predsjednik Odbora direktora Elektoprivrede Crne Gore Milutin Đu-

kanović, kao i predsjednici opština Herceg Novi, Nikšić, Mojkovac i Plav - Stevan Katić, Marko Kovačević, Vesko Delić i Nihad Canović R. P.

Danijel Server

Zakon o sprečavanju korupcije prekršilo devetoro javnih funkcionera, nijesu se odrekli jedne od funkcija

Filip Adžić Ana Novaković-Đurović

Dritan Abazović

Proizvođači komentarišu ovogodišnje drastično poskupljenje poljoprivrednih proizvoda

Prema mojoj analizi, prosječna otkupnaveleprodajna

cijena domaćeg povrća ove godine bila je 60 do 65 odsto veća nego lani, kaže Željko Milić i tvrdi da je sada 95 odsto povrća i voća u maloprodaji iz uvoza i da cijene nemaju veze sa domaćim proizvođačima

PODGORICA - Trenutno

visoke maloprodajne cijene povrća i voća u prodavnicama i na pijacama, nemaju veze sa domaćom poljoprivrednom proizvodnjom, jer se dominantno radi o uvezenoj robi, s obzirom na to da je prošao špic domaće proizvodnje, tvrde domaći poljoprivredni proizvođači.

Naši sagovornici smatraju da na vrlo visoke maloprodajne cijene uticaj imaju i trgovačke marže, kao i generalno loše vremenske prilike i kod nas, u okruženju i čitavoj Evropi, što je dovelo do otežane i smanjene proizvodnje. Domaći poljoprivrednici ne spore da je ove godine zbog manjka proizvoda došlo i do znatnog rasta otkupnih cijena domaćih proizvoda. Iz najvećih trgovačkih lanaca do juče nijesu odgovorili na pitanja Pobjede zašto su cijene povrća i voća sada prilično visoke i značajno veće nego prošle godine.

CijEnE

– Sada imate 95 odsto povrća i voća u prodaji iz uvoza, tako da te cijene nemaju nikakve veze sa poljoprivrednicima iz Crne Gore. Mi nemamo ništa od toga što su cijene toliko visoke, jedino što možda građani misle da je to naš proizvod pa im je krivi dio na nas. To je roba iz uvoza i trgovci određuju cijenu i maržu koliko je njima dosta – kazao je Pobjedi poljoprivredni proizvođač iz Malesije Željko Milić dodajući da je sezona domaćih proizvoda uglavnom završena.

Tvrde da su marže i oluje digle cijene voća i povrća

najjeftiniji na Balkanu – tvrdi Milić.

On pojašnjava da je generalna situacija na tržištu Evrope uslovila da se povećaju i otkupne cijene i kod nas.

– Cijene povrća na nivou Evrope su bile duplo jače nego prošle godine. Njihovi proizvođači nijesu mogli da se bore sa nevremenom, velikim kišama i poplavama, koje su dosta uništile proizvodnju i dovele do slabijeg roda i manje proizvodnje. To je pogodovalo da mi možemo da prodamo svoje proizvode – kazao je Milić koji je 90 odsto svojih proizvoda ove godine plasirao u jednom domaćem trgovačkom lancu. – Prema mojoj analizi, prosječna otkupna cijena domaćeg povrća ove godine bila je 60 do 65 odsto veća nego lani. Za dio naših proizvoda otkupna-veleprodajna cijena je uvećana za 50 odsto, a za jedan dio proizvoda i do 75 odsto –rekao je Milić.

Veselin Jovović, koji u Bjelopavlićima ostvaruje proizvodnju na 17.000 metara kvadratnih u plastenicima i na 17 hektara na otvorenom, takođe navodi da su ovogodišnje otkupne cijene domaćih proizvoda, tokom glavne sezone, bile veće nego lani.

OTKUP

I proizvođač povrća Veselin Jovović iz bjelopavlićkog sela Jelenak navodi da je prošao špic domaće proizvodnje i da velika količina povrća i voća sada dolazi iz uvoza.

– Voće dolazi pretežno iz Srbije i drugih država iz okruženja. Što se tiče povrća, ima nešto domaćeg kupusa, krompira pa i zeleniša, ali većina paprike, krastavca i paradajza sada dolazi sa strane – naveo je Jovović.

On smatra da više zarađuju trgovci nego poljoprivredni proizvođači, mada su i, kako kaže, ove godine otkupne cijene bile korigovane i povećane u odnosu na prošlu godinu.

– Ovo što su ekstremne cijene, to je više uticaj trgovačke marže – smatra Jovović.

Robna razmjena do avgusta 2,56 milijardi

U trgovačkim lancima je primjetno da su cijene Plantažinih poroizvoda - stonog grožđa i bresaka ovo godine izuzetno visoke i parktično nijesu padale nekoliko mjeseci.

Pa tako maloprodajna cijena grožđa kardinal već mjesecima u marketima ne pada ispod 2,80 eura po kilogramu.

Iz Plantaža su Pobjedi saopštili da se cijena svakog proizvoda, između ostalog, formira na

Željko Milić je zadovoljan sa ovogodišnjim otkupnim cijenama njegovih proizvoda.

– Cijene su bile realne prema onome koliko je bilo ulaganje, odnosno kolike su bile cijene repromaterijala. Ali svejedno i pored povećanja naših otkupnih cijena i usred ljeta naši

Izvoz pao, uvoz porastao

PODGORICA - Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena u prvih sedam mjeseci bila je 2,56 milijardi eura, što je 8,6 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, saopšteno je iz Monstata.

Izvoz je bio vrijedan 411,8 miliona, što je pad od 3,6 odsto u odnosu na uporedni period, dok je uvoz porastao 11,3 odsto na 2,15 milijardi. Pokrive-

U strukturi uvoza najzastupljeniji su mašine i transportni uređaji u iznosu od 505,6 miliona, od čega se na drumska vozila odnosi 181,4 miliona

nost uvoza izvozom pala je sa 22,2 na 19,2 odsto.

U strukturi izvoza najzastupljeniji su energenti u iznosu od 191,5 miliona, od čega se na električnu energiju odnosi 176,7 miliona eura.

U strukturi uvoza najzastupljeniji su mašine i transportni uređaji u iznosu od 505,6 miliona, od čega se na drumska vozila odnosi 181,4 miliona.

Najveći spoljnotrgovinski par-

osnovu troškova proizvodnje, kvaliteta, ponude na tržištu (konkurencije), količina pa su, kako kažu, ti parametri doprinijeli da prodajna cijena ove godine bude veća u odnosu na prethodnu.

– Kada je riječ o cijenama u marketima i ostalim maloprodajnim objektima, to je stavka na koju ne možemo da utičemo, već ih svaki objekat formira shodno svojoj cjenovnoj po-

proizvodi su bili 30 do 40 odsto jeftiniji nego bilo čiji proizvod iz okruženja. Trgovački lanci nijesu tokom špica sezone uspjeli da nađu jeftinije proizvode od domaćih, zato smo i mogli da prodamo naše proizvode jer je u Albaniji cijena krompira bilo euro, a mi

litici. S obzirom na to da berba i dalje traje, samim tim još je rano govoriti o prosječnoj prodajnoj cijeni, dok god se ona ne završi – rekli su iz Plantaža i dodali da konzumno voće Plantaža, osim u Crnoj Gori, svoje potrošače ima širom regiona. – Breskva se osim na tržištu Crne Gore, prodavala i u Hrvatskoj, a stono grožđe u Srbiji i Hrvatskoj – rekli su iz Plantaža. Iz ove kompanije nijesu odgovorili na pitanje Pobjede po kojoj cijeni plasiraju trgovcima svoje voće. Činjenica je da Plantaže u svojoj prodavnici kardinal prodaju po 2,3 eura.

smo ga prodavali 70 centi, po kilogramu u veleprodaji – saopštio je Milić. On dodaje da čitavo vrijeme ,,čuje zamjenu teza da je domaći proizvod skup“.

– To je notorna neistina. Ko god bi uradio jedno najmanje istraživanje, vidio bi da smo

– Bila je nešto malo veća otkupna cijena pa se proizvodnja nekako uklapala sa skokom cijena proizvođačkih inputa, tako da se nekako moglo opstati na tržištu – kazao je Jovović.

On navodi da proizvodi u kontinuitetu čitave godine i da uglavnom nema problema sa plasmanom svojih proizvoda. On svoje proizvode plasira dominantno u jednom većem trgovačkom lancu.

– Nemamo zastoja u plasmanu jer smo prepoznati na tržištu, a cijene pulsiraju zavisno od ponude i potražnje – rekao je Jovović koji u plastenicima uzgaja rukolu i 17 vrsta začinskog bilja, a na otvorenom krompir, kupus, luk, bundevu ...

I on ukazuje da su klimatske promjene uticale na proizvodnju i povrća i voća. – To je vjerovatno dovelo i do povećanja cijena. Ponuda i potražnja diktiraju cijenu, što je veća ponuda cijena je stabilnija i niža. Međutim, ako nemate dovoljne količine na tržištu i u regionu ta cijena je veća – pojasnio je Jovović. S. POPOViĆ

tneri u izvozu bili su Srbija (106,3 miliona), BiH (54,1 milion) i Slovenija (52,6 miliona), a u uvozu opet Srbija (377,7 miliona), Kina (246,8 miliona) i Njemačka (198,5 miliona).

Željko Milić

Veselin Jovović

Kardinal u prodavnici Plantaža košta 2,3 eura

Komercijalne nekretnine u sjenci stambenih

Za poslovne prostore sve manji interes

Kovorking prostori

Đikanović ističe da su interesantni kovorking (coworking) prostori koji su sve popularniji u regionu i privlače sve više kompanija i frilensera.

- U Crnoj Gori su takođe prisutni, ali u manjem obimu i manjih kapaciteta nego što je to slučaj u velikim gradovima regije. Sa ekspanzijom IT sektora i dolaskom digitalnih nomada, vjerujem da postoji veliki potencijal za ovaj tip kancelarijskog prostora kako u Podgorici tako i na Primorju - naveo je on.

no oskudna, pogotovo ponuda kvalitetnih prostora kapaciteta za preko 50 zaposlenih.

Za godinu prioritetnom dionicom auto-puta prošlo 2,75 miliona vozila

Naplaćeno 11 miliona eura putarine

PODGORICA - Cijene iznajmljivanja poslovnog prostora u Crnoj Gori variraju od lokacije i veličine, kvaliteta i opremljenosti. Za kancelarije na manje atraktivnim lokacijama, niskog kvaliteta, cijene se uglavnom kreću od šest do devet eura po metru kvadratnom, dok je za kancelarije srednjeg kvaliteta potrebno izdvojiti od 10 do 15 eura po kvadratu. Za moderne visokokvalitetne kancelarije na atraktivnim lokacijama, cijene zakupa se kreću od 16 pa do 25 eura po kvadratu.

Međutim, kako je istakao za Pobjedu istraživač tržišta u konsultantskoj kompaniji Adriatic Appraisal Darko Đikanović tržište kancelarijskog prostora je u Crnoj Gori slabije razvijeno nego stambenih nekretnina. Takođe ističe da je većina tržišta komercijalnih nekretnina fokusirana na Podgoricu, a gro se nalazi u Siti kvartu.

INVESTITORI ZABRINUTI

Međutim, u svijetu investitori i zajmodavci u komercijalne nekretnine zabrinuti su za budućnost svojih investicija jer je pandemija promijenila način na koji ljudi kupuju i rade. Pošto rad na daljinu i onlajn kupovina postaju sve prisutniji, veliki gradovi poput Londona, Los Anđelesa i Njujorka ostaju sa neiskorišćenim zgradama. Ovo bi moglo dovesti do dužeg roka povratka vrijednosti nebodera i tržnih centara u centru grada.

– U Crnoj Gori tržište stambenih nekretnina igra glavnu ulogu i privlači najveću pažnju in-

Tržište kancelarijskog prostora je u Crnoj Gori slabije razvijeno nego stambenih nekretnina. Većina tržišta komercijalnih nekretnina fokusirana na Podgoricu, a gro se nalazi u Siti kvartu - poručuje Đikanović

vestitora – kazao je Đikanović.

Kada je u pitanju tržište komercijalnih nekretnina, fokus je, kako je naglasio, na Podgorici koja predstavlja glavno čvorište poslovnih aktivnosti sa najvećim brojem registrovanih kompanija i trećinom stanovništva.

– Na sjeveru je ovo tržište nepostojeće, dok je na Primorju aktivno na određenim lokacijama, ali u daleko manjem obimu nego u glavnom gradu – kazao je Đikanović.

Ističe da je, što se tiče Podgorice, glavni biznis distrikt koncentrisan na području oko Rimskog trga, počevši od Siti kvarta i Kapital plaze pa do obale Morače. U ovoj zoni je smještena većina kompanija i novoizgrađenih, savremenih poslovnih prostora.

– Ono što je primjetno posljednjih godina, jeste da je veliki broj kompanija svoje poslovanje otvorilo ili premjestilo upravo u područje oko Siti kvarta koje postaje glavna komercijalna zona grada – dodaje Đikanović.

– Dodatno, ono što bi se moglo nazvati sekundarnim biznis distriktom je centar grada. Iako je na ovom području posljednjih godina izgrađeno nekoliko poslovnih zgrada, ova zona je manje atraktivna za investitore i kompanije zbog sve većih saobraćajnih problema i manjka slobodnog prostora – naveo je on.

U Podgorici, prema riječima Đikanovića, nedostaju moderni kancelarijski prostori visokog kvaliteta i velikih kapaciteta namijenjeni srednjim i velikim kompanijama. Većinski se, prema riječima Đikanovića, ponuda sastoji od manjih kancelarija u starijim zgradama koje nijesu opremljene po visokim standardima, dok nove poslovne zgrade nemaju dovoljno kapaciteta za sve veće interesovanje međunarodnih, ali i domaćih zakupaca.

– Tražnja je generisana dolaskom i otvaranjem novih kompanija, ali takođe i ekspanzijom postojećih. Među ključnim sektorima koji podstiču interesovanje za moderne poslovne prostore su finansijske, IT i konsultantske kompanije. Posljednjih godina svjedočimo značajnom rastu IT sektora u državi, kako domaćih kompanija tako i inostranih koje gledaju da svoja predstavništva i poslovanja prebace u Crnu Goru. Broj novootvorenih kompanija se iz godine u godinu uvećava, a trend rasta je posebno upečatljiv u segmentu IT usluga - dodao je Đikanović.

To su, kako je naveo, biznisi kojima je nužno da imaju savremeno opremljene kancelarije i visokokvalitetne tehničke sisteme. Tražnja raste, a ponuda ovakvih prostora je general-

– Upravo se ovdje ogleda najveća šansa i smatram da će u narednom periodu doći do modernizacije postojećih i izgradnje novih poslovnih prostora kako bi se zadovoljile potrebe budućih zakupaca –istakao je Đikanović. Globalne banke, međutim, drže značajan dio duga od šest biliona dolara za komercijalne nekretnine, a američke banke su već prijavile gubitke od imovine, piše Rojters u svojoj analizi.

PROBLEMI SA LIKVIDNOŠĆU

Zajmodavci su sada oprezniji u pogledu refinansiranja komercijalnih nekretnina zbog potencijalnih problema sa likvidnošću. Investitori i zajmodavci u komercijalne nekretnine polako se suočavaju sa teškim, ali neminovnim pitanjem – ako ljudi više nikada ne budu kupovali u tržnim centrima ili radili u kancelarijama na način na koji su radili prije pandemije, koliko je bezbjedno bogatstvo koje su nagomilali u ,,cigle i malter“?

Rastuće kamatne stope, tvrdoglava inflacija i loši ekonomski uslovi poznati su neprijatelji iskusnim kupcima komercijalnih nekretnina. Ciklični padovi rijetko izazivaju rasprodaje, sve dok su zajmodavci uvjereni da investitor može da otplati svoj zajam i da vrijednost imovine ostaje iznad duga pozajmljenog prema njoj.

Globalne banke drže oko polovinu od šest biliona dolara neizmirenog duga za komercijalne nekretnine, saopštila je agencija Moody’s u junu, a najveći dio dospijeva u periodu 20232026. Američke banke su otkrile rastuće gubitke od ulaganja u nepokretnu imovinu u svojim rezultatima za prvu polovinu ove godine i upozorile da će ih biti još.

Budući da je rad na daljinu sada rutina za mnoge kancelarijske firme i potrošače koji redovno kupuju na internetu, gradovi poput Londona, Los Anđelesa i Njujorka su prepuni zgrada koje lokalno stanovništvo više ne želi niti im treba. N. K.

PODGORICA – Prioritetnom dionicom auto-puta je od 25. jula prošle godine, kad je počela naplata putarine, prošlo 2,75 miliona vozila. Naplaćeno je 11 miliona eura, kazao je izvršni direktor Monteputa Milan Ljiljanić i istakao da je rekord zabilježen 20. avgusta kada je prošlo 16 hiljada vozila auto-putem.

Održavanje auto-puta je još nešto manje od godinu u nadležnosti kineskih izvođača, ali kako je kazao Ljiljanić RTCG, većih nedostataka na ovoj dionici nije bilo i blagovremeno su otklanjani.

– Za 12 mjeseci bilo je 15 prekida saobraćaja u jednom smjeru, koji nije trajao duže od sata. Bile su ukupno 52 nezgode, 38 samo sa materijalnom štetom, 14 lakše i tri teže povrijeđena – naveo je Ljiljanić i istakao da su 2,4 hiljade vozača kažnjene zbog prebrze vožnje. – Imali smo 35 samozapaljenja vozila i to zbog tehničke neispravnosti. Radi se o francuskim vozilima proizvedenim između 2000. do 2008. i apelujem na korisnike tih vozila da povedu računa o tehničkoj ispravnosti – naveo je Ljiljanić i naglasio da su izgradili dodatni punkt za vatrogasnu službu da bi brže reagovali.

Naveo je da za drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice imaju idejni projekat, a očekuju elaborate o eksproprijaciji, koja bi trebalo da počne naredne godine.

Najavio je za oktobar tender za projektovanje dionice od Andrijevice do Boljara, što je završna faza auto-puta. Što se tiče pristupnog puta za Lijevu Rijeku, gradiće se u dvije faze od Veruše do Lopata.

- Idejno rješenje za tu dionicu predaćemo Upravi za sao-

Kursna lista

USD 1.08860

JPY 159.15000

GBP 0.85920

Sozina pro tabilna

Za prolazak kroz tunel Sozinu ove ljetnje sezone naplaćeno je 3,5 miliona eura. Zabilježen je porast saobraćaja od 12 odsto u odnosu na prošlogodišnju godinu, a rekord je oboren 13. avgusta, kad je prošlo 19 hiljada vozila. – Za održavanje ovog tunela uloženo je 1,9 miliona eura, a planirano je još 1,2 miliona – naveo je Ljiljanić i istakao da je tunel isplativ, jer dnevno kroz njega u prosjeku prođe devet hiljada vozila, a auto-put neisplativ, jer je dnevni protok šest hiljada.

– Auto-putevi su strateški projekti, koji imaju više indirektnih benefita od same putarine, a puni benefit ćemo imati kada se završi kompletan projekat i kad očekujemo dvevno 15 hiljada u prosjeku – objasnio je Ljiljanić.

braćaj i nadamo se da ćemo u septembru raspisati tender za dionicu od tri kilometra. Planirana je i benzinska pumpa na lokaciji Mrke koja će se dati u zakup od 25 godina –objasnio je i dodao da su pri kraju sa tenderom i da im trebaju saglasnosti ministarstava. Naveo je da se svega pet odsto putarine plaća elektronskim putem, ali da planiraju promociju koja bi taj procenat povećala na 40, kao i zajedničku naplatu sa Putevima Srbije. R. E.

CHF 0.95680

AUD 1.68140

CAD 1.47640

Poslovni prostori u Podgorici

Milan Ljiljanić

Roditelji đaka šestog razreda poslali dopis u kojem negoduju što je ukinut izbor da njemački jezik bude drugi strani jezik

Traže da se poništi odluka jer nije u korist učenika

Profesorica njemačkog ima punu normu časova, a zakon propisuje da je moguće povećati normu za +2 koliko je ovoj generaciji potrebno. Poređenja radi, lani je za isti predmet bilo omogućeno +6 časova preko norme. Ako je lani bilo omogućeno šest časova preko norme zašto se ova generacija diskriminiše kad joj je za učenje njemačkog potrebno samo dva časa – naveli su roditelji

PODGORICA – Roditelji

djece šestog razreda podgoričke Osnovne škole

,,Milorad Musa Burzan“ pozvali su nadležne da odustanu od odluke kojom se ukida izbor da njemački jezik bude drugi strani jezik. Saopštili su da interesi đaka nijesu na prvom mjestu i da se ovaj jezik ukinuo ,,kako bi se obezbijedila norma nastavnicima drugih predmeta“.

U dopisu su istakli da je učenicima ponuđeno da izaberu francuski ili italijanski jezik. Od Ministarstva prosvjete očekujemo odgovore na ovu temu.

Roditelji komentarišu da se ovim slučajem bavila i Prosvjetna inspekcija koja je taksativno navela kako je odluka sprovedena i da je sve urađeno po propisima.

– Ali se sama odluka ne razmatra, ne provjeravaju se razlozi za donošenje iste i ne vrši se kontrola tog postupka. Na taj nalaz će se, na kraju i Školski odbor pozvati tokom ponovnog izglasavanja ove odluke čime se Prosvjetna inspekcija indirektno uključuje u odlučivanje i umjesto da pomogne, đeci nanosi štetu – saopštili su roditelji.

Kažu da očekuju novi izvještaj Prosvjetne inspekcije, jer su im dostavili žalbu i neke nove informacije.

Ističu i da su se obratili i zatražili sastanak sa predsjednikom

Vlade i ministrom prosvjete. Roditelji kažu da je na Školskom odboru objašnjeno da je ukinut njemački, jer bi to podrazumijevalo zapošljavanje novog kadra, odnosno još jednog profesora. Dalje je navedeno da bi ,,u tom slučaju već stalno zaposleni profesori francuskog i italijanskog jezika izgubili normu, pa bi se njihov status doveo u pitanje.“

– Profesorica njemačkog ima punu normu časova, a zakon propisuje da je moguće povećati normu za +2 koliko je ovoj generaciji potrebno. Poređenja radi, lani je za isti predmet bilo omogućeno +6 časova preko norme. Ako je lani bilo omogućeno šest časova preko

norme zašto se ova generacija diskriminiše kad joj je za učenje njemačkog potrebno samo dva časa – naveli su roditelji. Dodaju da se ukidanjem ovog jezika diskriminiše generacija šestih razreda u odnosu na ranije i buduće generacije.

– Direktorica je dužna da po zakonu obezbjeđuje jednakost učenika u ostvarivanju prava na obrazovanje i vaspitanje, u skladu sa njihovim sposobnostima – rekli su oni.

Negoduju što je konstatovano da se ovom odlukom ne uskraćuje djeci nijedno zakonom propisano pravo.

Odluku nazivaju nakaradnom i kažu da ugrožava kvalitet obrazovanja i buduća opredjeljenja i školovanje, te da nije pedagoška.

– Ukinut je ni manje ni više nego jezik koji je među najpopularnijim jezicima svijeta, kojim govori oko 120 miliona ljudi u 38 država. Ukinuli su drugi najvažniji jezik nauke, jezik prestižnih i besplatnih univerziteta. Šteta je nenadoknadiva – rekli su oni.

Kažu i da su roditelji lišeni zvaničnih odgovora, po žalbi nemaju pomoć stručnog lica u Ministarstvu prosvjete, već da se upućuju da sami kontaktiraju institucije, pišu molbe, žalbe i podsjetnike sa neizvjesnim ishodom, jer ne postoji procedura koja se treba u ovakvim situacijama ispratiti,

kako bi se roditeljima koji nemaju stručna znanja i u dovoljnoj mjeri ne poznaju propise na adekvatan način pomoglo.

Roditelji tvrde da Savjet roditelja u školi nije blagovremeno upoznat sa ovom odlukom, već im je saopštena tek na kraju školske godine, na sjednici 25. maja.

– Čak mjesec i po pošto je odluka usvojena na Nastavničkom vijeću, a zatim i na Školskom odboru – naveli su oni.

Kažu da se na toj sjednici ,,kao razlog ukidanja jezika, netačno navodi prekoračena norma nastavnika njemačkog i ispostaviće se lažnim obećanjem da će se pokušati pronaći rješenje u saradnji sa drugim školama kako to lijepo predviđa zakon“.

- Već narednog dana, mimo ikakvog dogovora, podijenje-

Predsjednik Milatović se, u ime Crne Gore, izvinio porodicama stradalih u zločinu deportacije 1992. godine

Neophodno suočavanje sa istinom

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Jakov

Milatović, u ime države, se izvinio Alenu Bajroviću, sinu Osmana Bajrovića stradalog u zločinu deportacije izbjeglica iz Bosne i Hercegovine 1992. godine, čije tijelo nikada nije pronađeno.

na je anketa u kojoj su đeca primorana da se do sljedećeg radnog dana opredijele između francuskog i italijanskog, tako im ograničavajući izbor i primoravajući one zainteresovane za njemački jezik da odaberu neki od druga dva ponuđena. Time se dato obećanje na sjednici Savjeta roditelja krši, a rad Savjeta omalovažava i obesmišljava, Savjet djeluje pro-forme čime se krši odredba zakona koja obavezuje na saradnju škole sa roditeljima – istakli su roditelji. Dodaju da je direktorica škole ,,netransparentno donijela odluku o ukidanju ovog obaveznog predmeta, zadovoljavajući zakonski minimum, ali ne i mogućnosti, zataškavajući prave razloge i motive, koji će se djelimično otkriti tek nakon posljednje sjednice školskog odbora, održane 14. avgusta“. – Na sjednici je jednoglasno potvrđena odluka da se njemački ne ponudi ovoj generaciji učenika 6. razreda. Bilo nam je potrebno preko dva mjeseca da dobijemo pojašnjenje za razloge ovakve odluke čime ustanova ne obezbjeđuje javnost rada. Više puta nam je naglašeno da odluke uprave ne moraju da se pravdaju nikome. Mislimo da moraju i trebaju, makar po zakonu, ako već nemaju etičku i moralnu dilemu – istakli su oni. N. Đ.

– Mi kao društvo se moramo suočavati sa istinom, posebno onda kada je ona mračna i nadam se da se više nikada ništa slično neće dogoditi – kazao je predsjednik Milatović u razgovoru sa Bajrovićem koji mu je ispričao svoju životnu priču i borbu porodice da dođe do istine o njegovom ocu.

Milatović je to saopštio tokom prijema predstavnika nevladinih organizacija koje se bave pitanjima ratnih zločina u Crnoj Gori i Alena Bajrovića povodom međunarodnog dana nestalih osoba koji se obilježava 30. avgusta.

OTKLON

Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Milatović je naglasio jasan otklon od ratnih politika tadašnje vlasti čije posljedice, kazao je, i danas opterećuju crnogorsko društvo. Predstavnici civilnog sektora istakli su da, nakon više od tri decenije, prvi put imaju priliku da na temu zločina deportacije razgovaraju sa predsjednikom države što smatraju jako važnim. Poručili su, navodi se u saopštenju, da zločin koji se desio nije samo trauma za porodice stradalih već i društvo u cjelini, i da stoga mora biti rasvijetljen do kraja, kroz neselektivan pristup sudstva i jačanje kulture sjećanja. Podsjetili su da i pored inicijativa brojnim institucijama za izgradnju spomenika žrtvama u dvorištu Centra bezbjednosti Herceg Novi i ustanovljavanja Dana sjećanja na zločin deportacije, još nijesu dobili odgovor. Sastanku sa Milatovićem prisustvovale su predstavnice

Predstavnici civilnog sektora poručili su da zločin koji se desio nije samo trauma za porodice stradalih već i društvo u cjelini, i da stoga mora biti rasvijetljen do kraja, kroz neselektivan pristup sudstva i jačanje kulture sjećanja

Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević, Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević i Tamara Milaš, kao i Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA Ervina Dabižinović

ALARMANTNE BROJKE Povodom obilježavanja 30. avgusta – Međunarodnog dana nestalih osoba, nezavisno od ovog susreta, Inicijativa mladih za ljudska prava je podsjetila na alarmantnu cifru od 11.364 nestalih osoba u oružanim sukobima na prostoru bivše Jugoslavije.

– Sudbine ovih lica još uvijek su nerazjašnjene, a tragovi izgubljeni. Ovaj dan je prilika da podignemo svijest o neizmjernoj patnji porodica nestalih i da se obavežemo da ćemo raditi zajedno kako bismo pronašli istinu i pravdu – naveli su između ostalog iz ove organizacije.

Kada je riječ o Crnoj Gori, navode da je broj nestalih 51, od kojih je najveći broj traženih na Kosovu – 39, zatim u Bosni i Hercegovini – devet i u Hrvatskoj – tri.

– Ovaj broj ukazuje na dubinu tragedije i gubitka koji su zadesili mnoge zajednice i podsjećaju nas na bolne rane koje su ostale otvorene i na neizmirene dužnosti prema žrtvama i njihovim porodicama – kazali su oni. R. D.

Osnovna škola ,,Milorad Musa Burzan“

Udžbenik njemačkog za osnovce

Milatović sa Bajrovićem i predstavnicama civilnog sektora

D. MIJATOVIĆ

U dva dana na desnom rukavcu Bojane izgorjele tri kućice, srećom

Požari zbog problema sa strujom

– Prije dva dana smo uspjeli da ugasimo vatru koja je, nažalost, uništila dva objekta i spriječimo da se požar prenese na treći. Juče je brzom intervencijom, i zahvaljujući činjenici da smo bili na pola puta do Bojane kada je požar prijavljen, uspjeli da spasimo da pola objekta ne izgori – kazao je Pobjedi komandir ulcinjske Službe spašavanja Abdulah Nimanbegu

PODGORICA/ULCINJ

– Tri kućice na desnom rukavcu Bojane (na obali koja se nalazi na strani Ade) izgorjele su u odvojenim požarima tokom minula dva dana, a intervencijom ulcinjske Službe spašavanja spriječeno je da se vatra prenese i u nizu zahvati i druge objekte.

Kako je Pobjedi potvrdio komandir Službe zaštite Abdulah Nimanbegu, prije dva dana su izgorjele dvije kućice dok je juče stradala jedna, a uzrok je, kako se se pretpostavlja, problem sa strujom i preopterećenje instalacija.

– Prije dva dana smo uspjeli da ugasimo vatru koja je nažalost uništila dva objekta i spriječimo da se požar prenese na treći. Juče je brzom intervencijom, i zahvaljujući činjenici da smo bili na pola puta do Bojane kada je požar prijavljen, uspjeli da spasimo da pola objekta ne izgori – kazao je Pobjedi Nimanbegu.

On je naveo da su zbog problema sa strujom morali da sačekaju da radnici elektrodistribucije prvo isključe napon na liniji, da bi se bezbjedno intervenisalo.

Nimanbegu je kazao da je dodatni razlog što je požar prije dva dana naglo planuo i progutao dva objekta bio pokušaj mještana da razbijanjem stakala na objektima pokušaju da priđu i ugase vatru crijevima za vodu.

To je, iako iz najbolje namjere da pomognu, doprinijelo da vazduh pospješi sagorijevanje požara koji je bio prigušen i tinjao.

Kako bi se slične stvari preduprijedile, Nimanbegu pre-

poručuje vlasnicima da svoje objekte osiguraju ugradnjom sklopki koje za slučaj spoja same izbacuju napajanje. Takođe, primijetio je da vrlo malo objekata ima odgovarajuće protivpožarne sisteme, odnosno aparate za gašenje.

U kućici koju su juče gasili nije bilo nikoga, dok su u dva objekta koja je požar uništio prije dva dana bili prisutni gosti, odnosno turisti. Nije bilo povrijeđenih, ali je materijalna šteta velika. Nimanbegu upozorava da problem može da bude i zaboravljanje vode u kupatilu ili kuhinjama, jer se kućice napajaju preko hidrofora i pumpi koje konstantno ra-

Apelovali smo na Morsko dobro da nam odredi i ustupi lokaciju na Bojani gdje bismo tokom ljetnje sezone napravili vatrogasnu ispostavu makar sa jednim vozilom i nekoliko naših članova. To bi doprinijelo da premostimo velike gužve u saobraćaju i pravovremeno reagujemo jer su nekada i minuti u intervenciji od presudnog značaja – navodi Nimanbegu

bez žrtava

de, pa navodi da i pregrijavanje motora ili slični problemi mogu takođe da doprinesu da dođe do spoja ili prenapona. – Zbog udaljenosti od grada, apelovali smo na Morsko dobro da nam odredi i ustupi lokaciju na Bojani gdje bismo tokom ljetnje sezone napravili vatrogasnu ispostavu makar sa jednim vozilom i nekoliko naših članova. To bi doprinijelo da premostimo velike gužve u saobraćaju i pravovremeno reagujemo jer su nekada i minuti u intervenciji od presudnog značaja – navodi Nimanbegu. Kazao je da su im juče tokom intervencije pomagali i građani i komšije koji su i alarmirali spasioce kada su uočili požar.

Vlasnici objekata sa Bojane su prije dva dana, odmah nakon požara u kojem su izgorjele kućice Skendera Kolarija i Vjeka Dedivanovića pokrenuli peticiju da se novčano pomogne vlasnicima u obnovi, odnosno izgradnji kućica.

I. P.

U Evropskoj kući u Podgorici prikazan dokumentarac „Na drugoj strani mira“ o zločinima ruskih okupatora u Kijevskoj oblasti

Herasimenko: Film o „ruskom svijetu“ i njegovim posljedicama

PODGORICA - Ukrajinski dokumentarni film

„Na drugoj strani mira“, koji kroz svjedočenje očevidaca govori o zločinima ruskih okupatora nad civilima Irpena, Buče, Borođanke, Gostomela, Mihajlovke-Rubežovke i drugih naselja Kijevske oblasti, prikazan je sinoć u Evropskoj kući u Podgorici.

Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Herasimenko je uoči projekcije rekao da film govori o takozvanom „ruskom svijetu“ i njegovim posljedicama u Kijevskoj oblasti

od samog početka ruske invazije na Ukrajinu. – Film govori o zločinima protiv civilnog stanovništva koje se našlo na udaru ruske okupacije. Njegov cilj je da svjedoči cijelom svijetu o ratnim zločinima koji su se desili tokom ruske okupacije na teritoriji Bučanskog okruga – kazao je Herasimenko.

Iako su u početnim nedjeljama rata ruske avio-desantne snage pokušavale zauzeti strateški važan aerodrom Antonov u okolini Kijeva, kako bi preko njih mogle dovoditi pojačanja, linije fronta su se u pomjerale ka sjeverozapadnim kijevskim predgrađima poput Buče, Irpina i slično., gdje su se razvile žestoke borbe između kolona ruskih kopnenih snaga s jedne, te ukrajinske vojske i teritorijalne odbrane s druge strane. Jedan od glavnih pravaca od

sjevera prema Kijevu prolazio je kroz Buču, a u periodu od 27. februara do 14. marta 2022. godine grad je nekoliko puta padao pod kontrolu jedne ili druge vojske. Konačno, 31. marta Rusi su se povukli iz Buče, a za njima u grad ušle su ukrajinske snage. Nedugo nakon povratka Ukrajinaca, u Buču su ušle i međunarodne novinarske ekipe, koje su otkrile gomile ubijenih civila koji su ležali po ulicama grada. Prizori na koje su naišli, odavali su utisak da su ljudi ubijani tokom uobičajenih aktivnosti poput vožnje bicikla. Odmah nakon oslobođenja grada procijenjeno je da su ruske snage u ovom masakru ubile preko 300 ukrajinskih civila, dok je kasnije utvrđeno da je broj ubijenih civila pronađenih na ulicama, u zgradama i masovnim grobnicama preko 400. D. M.

Stradanje civila tokom ruSke okupacije: Ambasador Oleh Herasimenko

Vatrogasci spašavaju što se spasiti može

Dva objekta koja su uništena u požaru

privatna arhiva

m. babović

Lokalni parlament u Baru 6. septembra razmatra dvije informacije o ekološkim problemima

Tražiće odgovore o stanju životne sredine zbog zagađenja

PODGORICA/BAR – Na

sjednici 6. septembra

Skupština opština Bar će razmatrati dvije tačke dnevnog reda koje će biti posvećene ekološkim problemima u tom gradu.

Kako je najavljeno, pred odbornicima će se naći Informacija o zagađenju morske vode na Žukotrici – uzroci i posljedice, te Informacija o stanju životne sredine i ugroženosti života stanovnika naselja Stara ambulanta, zbog nepoštovanja procedura i nestručnosti prilikom pretovara bakrovog koncentrata u Luci Bar.

Održavanje sjednice su inicirali odbornici vladajuće koalicije DPS-SDP-LP povodom problema sa kojima se suočavaju stanovnici naselja Stara ambulanta uzrokovanih kontinuiranim pretovarom rude bakra AD Luci Bar za koje se ističe da ugrožava zdravlje i život mještana ovog područja, ali i šire.

Najavljeno je da je radi realnog sagledavanja ovog problema poziv da prisustvuju sjednici upućen predstavnicima AD Luka Bar, Agencije za zaštitu životne sredine, Centra za ekotoksikološka ispitivanja i Uprave za inspekcijske

poslove, ali i predstavnicima mještana tog naselja.

Krivična prijava

Mještani barskog naselja Stara ambulanta su 4. avgusta policiji podnijeli i krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora preduzeća Luka Bar a.d. Ilije

Pješčića i te kompanije zbog ugrožavanja životne sredine i zdravlja ljudi uzrokovanog, kako kažu, pretovarom bakarnog koncentrata namijenjenog tranzitu preko crnogorske teritorije. Kako je u ime odbora mještana

Pobjedi potvrdila Tijana Knežević, prilikom podnošenja prijave opisali su problem uz napomenu da, kako kaže, lučka uprava uporno ignoriše zahtjeve i prijedloge mještana da se ovaj problem sanira. Dodala je da druge državne institucije nalaze izgovore, odnosno pojašnjavaju da takozvani Ro-Ro terminal, gdje se obavlja pretovar u luci, ne podliježe uredbama koje bi predvidjele izradu procjene studije uticaja na životnu sredinu, iako u toj zoni žive porodice, djeca, stari... -Vjerujemo da će nadležne institucije ozbiljno razmotriti prijavu i preduzeti sve što je do njih. Nama nije bio cilj da na ovaj način utičemo na

rješavanje problema, ali nemamo drugih opcija, jer problem predugo traje, a nas niko ne čuje”, kazala je tada Knežević Pobjedi. Podršku da se nađe na dnevnom redu sjednice dobila je i predložena inicijativi u vezi informacije o zagađenju morske vode na Žukotrlici, na koju je, između osalih, prije dva dana ukazao i sindikat zaposlenih Port of adria upozoravajući da odlivanje nepreči-

šćenih otpadnih voda u lučki akvatorijum. otpadne vode

- Poznato nam je da su se pokretale razne inicijative kako prema resornom ministarstvu, sanitarnoj inspekciji, ali da je sve ostalo mrtvo slovo na papiru i da se rješavanju ovog problema nije pristupilo kako treba – saopšteno je iz Sindikalne organizacije zaposlenih kompanije Port of Adria Bar.

Kažu da im je poznato da postoji pumpa za prečišćavanje otpadnih voda, ali da izgleda da nije funkcionalna u obimu u kojem bi trebalo da bude i onda dolazi do ovakvih problema.

Oni su kazali da imaju konstantni problem koji se već niz godina događa u akvatorijumu Port of Adrie.

– Problem koji se već više puta dešavao u našem akvatorijumu su otpadne vode koje se

ispuštaju i koje bi trebalo da budu prečišćene, ali sudeći po posljednjem događaju daleko su od toga. Vjerovatno da ovaj problem izlazi iz okvira sindikalnog djelovanja, ali želimo ovim putem da skrenemo pažnju resornom ministarstvu, sanitarnoj inspekciji i drugim nadležnim organima na ovaj problem jer kako je Bar lučki grad, takođe je i turistička destinacija, a ovih dana smo informisani putem medija da plaže Žukotrlica 1 i 2 nijesu pogodne za kupanje i da su na njima istaknute crvene zastave - istakli su u saopštenju prije dva dana.

Kažu da je jasno da se veliki broj građana i turista ne pridržava zabrane i samim time dovode svoje zdravlje u pitanje, a onda i svih nas. – Ako se ovaj problem ne riješi u bliskoj budućnost postoji velika vjerovatnoća da će veliki dio barskih plaža biti kontaminiran i da će svima nama biti ugroženo zdravlje. Pogotovo dodatan rizik snose i zaposleni u Port of Adriji i Luci Bar koji su konstantno izloženi neprijatnim mirisima i ko zna još kakvim opasnostima koji mogu proisteći iz otpadnih voda - poručili su u saopštenju. i p

Inicijatori peticije za proglašenje ostrva na delti Bojane za nacionalni ekološko-naturistički park apeluju na podršku

Posljednja linija odbrane Ade kakvu poznajemo

PODGORICA - Grupa građana, ljubitelja Ade Bojane i gostiju ovog jedinstvenog ostrva na Jadranu, pokrenuli su onlajn peticiju podrške usvajanju prijedloga zakona o proglašenju Ade Bojane za nacionalni ekološko-naturistički park Crne Gore, sa zaštitom autentičnog izgleda sadašnjeg nudističkog naselja.

– Ovaj u svijetu jedinstveni koncept, zasnovan na spoju ekologije, turizma, istorije i kulture – bez pretjerivanja može se reći brend, po kojem je Crna Gora postala poznata i poštovana u svijetu, nakon pola vijeka istrajavanja zaslužuje da bude zaštićen od devastacije i sačuvan u originalnom obliku za naredne generacije. Najbolju zaštitu i obnovu, sa posebnim naglaskom na arhitekturu kompleksa, uz mogućnost novih sadržaja u saglasnosti sa osnovnim načelima, Adi Bojani može da obezbijedi proglašenje za na-

cionalni ekološko-naturistički park Crne Gore – navodi se, između ostlog u obrazloženju peticije za čiji prolaz u parlamentu je potrebno 6.000 potpisa. Ističe se da je u mozaiku svjetske prirodne i kulturno-istorijske baštine mjesto Crne Gore davno osigurano, umnogome zahvaljujući Adi Bojani. – Vjekovi neometanog razvoja na dvije vode, uz more i rijeku Bojanu, iznjedrili su jedinstveni eko-sistem. Ada Bojana je postala stanište mnogobrojnih biljnih i životinjskih vrsta, među njima su i one koje se na-

laze isključivo na ovom području, još uvijek sačuvane u dubini netaknute prirode ostrva. Prije 50 godina osnovan je Naturistički centar FKK Ada Bojana. Naturizam, u potpunoj simbiozi sa zatečenom prirodnom sredinom, omogućio je opstanak ovog osjetljivog mikroekološkog prostora, istovremeno donoseći novi kvalitet kroz inspiraciju umjetnicima za stvaranje neprolaznih djela – kaže se u inicijativi. Prema riječima Boba Stanišića, jednog od inicijatora ideje da se putem peticije izdejstvu-

je da se zakonski ovo područje proglasi za jedinstven park, Ustav traži 6.000 potpisa da predaju zakonsku inicijativu parlamentu. – Ako dobijemo podršku predložićemo usvajanje ovakvog propisa. Peticija je preambula. Neće biti izigran nijedan potpis, ključno je da inicijativa prođe, a dalje treba da je uobliče pravnici. Uslijedila bi javna rasprava, uključili bi se ekolozi, naturisti, hotelsko-turističko preduzeće... – kazao je Pobjedi jedan od inicijatora priče Bobo Stanišić.

Najbolju zaštitu i obnovu, sa posebnim naglaskom na arhitekturu kompleksa, uz mogućnost novih sadržaja u saglasnosti sa osnovnim načelima, Adi Bojani može da obezbijedi proglašenje za nacionalni ekološkonaturistički park Crne Gore – navodi se, između ostalog, u obrazloženju peticije za čiji prolaz u parlamentu je potrebno 6.000 potpisa

On je naveo da u bukvalnom smislu, vrijeme za očuvanje Ade kakvu poznajemo, curi, i potrebna je mala prevaga da sve ode nepovratnim smjerom. – Ako prevagu odnose profit i bude ugašen koncept naturizma kakav je decenijama doživio procvat na Adi, onda će od nje samo ostati sjećanje kroz film Živka Nikolića. Inicijativa ima kompleksnu ekološko-turističku dimenziju i nudi šansu da se ovo mjesto zaštiti i bude prepoznatljivo kao jedinstveno u svijetu – naveo je Stanišić. Ukazao je i na kosmopolitski značaj naturističkog pokreta kao stila koji teži prirodi, miru i slobodi.

– Sve će to biti ugroženo, bespovratno izgubljeno, a sa njim i prepoznatljivost ovog parčeta Mediterana – naveo je Stanišić.

Miodrag Strugar, jedan od inicijatora peticije, kazao je za Jutarnji program TVCG da je posljednji momenat da saču-

vamo Adu Bojanu i kao dio najljepše crnogorske prirode, ali i kao naturistički park. Strugar je podsjetio da je nudističko naselje počelo sa radom 1973. godine.

– Izgleda da je prije 50 godina bilo i vizionara i ljudi spremnih na nešto novo, a da danas moramo da protestujemo i pozivamo na peticiju da bismo sačuvali biser obale – ocijenio je on.

Ukazao je da je oduzimanje

Ade kakvu poznajemo decenijski problem, a njeno urušavanje je počelo 90-ih godina, tada Ada počinje da gubi sjaj. Ističe i da su se nadali da će 2019. godina, kada je donijeta odluka da je Ada Bojana tiha zona, promijeniti stvari. – Tada nas je sačekala još veća devastacija, bez ikakvih pravila i kontrole… Čini mi se da ne shvataju da Ada može da bude brend kao ekološko-naturistički park, ona je jedinstvena – poručuje Strugar. i. p.

Pogled na Adu sa ušća Bojane

Pogled na naselje Stara ambulanta čiji se žitelji žale da su ugroženi pretovarom rude bakra u Luci Bar

S. VASILJEVIĆ

Sudija za istrage donio rješenje

Bjelopoljsko Više državno tužilaštvo podiglo optužnicu

Beranca terete da je tjerao

djecu na prosjačenje

BIJELO POLJE - Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju podiglo je optužnicu protiv F. B. iz Berana zbog

Osumnjičenom za zelenaštvo i prijetnje pritvor do 30 dana

PODGORICA – M. Š. (39)

koji se tereti za krivična djela zelenašenje, ugrožavanje sigurnosti i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija određen je pritvor do 30 dana.

Njega je saslušao sudija za istrage i donio rješenje da se sprovede u Istražni zatvor. Osumnjičeni je, kako se sumnja, u dužem vremenskom periodu od oštećenih osoba naplaćivao zelenašku kamatu i

za iznos pozajmice od 23.000 eura dužio ih u ukupnom iznosu za 116.000 eura. Od tog novca, oštećeni su mu isplatili 60.000 eura, a ostali dio novca je namjeravao pribaviti kroz prijetnje jednom od oštećenih.

Pretresom dvije lokacije koje koristi osumnjičeni, policija je pronašla poluautomatsku i lovačku pušku bez oružnog lista i pištolj sa municijom za koji je dozvola istekla, a koja se vodi na drugu osobu. A. R.

Barska policija uhapsila sugrađanina

Zaplijenjeni

heroin i kokain

krivičnog djela trgovina ljudima.

U optužnici se navodi da je F. B. tokom juna ove godine, ko-

risteći odnos zavisnosti svog djeteta starosti osam godina i zloupotrebljavajući teške prilike djece od svog brata, staro-

sti tri i devet godina, čiji se roditelji nalaze na izdržavanju kazne zatvora, vrbovao radi prosjačenja. Kako se dodaje, on ih je prevozio iz Berana gdje žive do Rožaja da prose, nakon čega bi mu, kada bi ponovo došao za njih, predavali prikupljeni novac. A. R.

Policajce iz Rožaja sumnjiče za težu povredu službene dužnosti zbog pronalaska marihuane u selu Kajevići

PODGORICA – Rožajska policija podnijela je krivičnu prijavu Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju protiv nepoznatog učinioca zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga iz čl. 300 KZCG, povodom pronalaska biljne materije nalik na opojnu drogu konoplju bruto mase 116 kilograma u julu 2021. godine u selu Kajevići u Rožajama. To je saopšteno Pobjedi iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju.

– Provjerenim vještačenjem je utvrđeno da je samo dio biljne materije opojna droga konoplja. Naglašavam da se i dalje preduzimaju radnje u cilju identifikacije učinioca predmetnog krivičnog djela i utvrđivanja svih okolnosti koje se odnose na krivično djelo i učinioca ili više njih – kazao je zamjenik rukovodioca, tužilac Vladan Đalović Iz Ministarstva unutrašnjih poslova odgovorili su da je Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije sprovelo kontrolu zakonitosti postupanja policijskih službenika Odjeljenja bezbjednosti Rožaje u vezi preduzimanja mjera i radnji vezano za zapljenu 120,7 kg biljne materije, nalik na opojnu drogu marihuanu, 28. jula 2021. godine, u selu Kajevići kod Rožaja.

Ispituju jesu li Husović

BAR - Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ - Odjeljenja bezbjednosti Bar su prekjuče uhapsili sugrađanina kod kojeg su pronašli kokain i heroin.

Pretresom stana koji koristi

D. Č. (29) iz Bara pronađena su tri PVC pakovanja sa sadržajem praškaste materije bijele boje za koju se sumnja da je kokain ukupne težine od oko 25 grama, kao i dva PVC pakovanja sa sadržajem praškaste materije braon boje za koju se sumnja da je heroin, ukupne težine od oko 22 grama, kao i vaga za precizno mjerenje.

D. Č. je po nalogu državnog

tužioca u Višem državnom

tužilaštvu u Podgorici lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neo

vlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Pripadnici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ su, tokom trajanja turističke sezone, od maja do danas, na području Primorja u 155 navrata zaplijenili oko 4,6 kilograma različitih vrsta opojnih droga, 292 tablete sa liste opijata i 6.338 tableta ekstazija.

Zbog opojnih droga u ovom periodu podnijeto je 16 krivičnih prijava protiv 17 osoba, kao i 134 prekršajne prijave.

Osim toga, barska policija je pretresom stana i drugih prostorija koje koristi M. Ć. iz Bara, pronašla i oduzela lovačku pušku. Oduzeto oružje je upućeno u Forenzički centar radi vještačenja, nakon čega će se nadležni državni tužilac izjasniti o eventualnoj pravnoj kvalifikaciji djela. C. H.

-Izvještaj o izvršenim provjerama, sa spisima predmeta, dostavljen je v.d. direktoru Uprave policije na dalji postupak, u cilju pokretanja disciplinskog postupka protiv policijskih službenika OB Rožaje

Seada Husovića i Edževita Nurkovića zbog teže povrede službene dužnosti iz čl. 95 st. 1 t. 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (neizvršavanje ili nesavjesno ili neblagovremeno ili nemarno vršenje službenih obaveza), naveli su iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Naglasili su da je izvještaj o izvršenoj kontroli, sa spisima predmeta, dostavljen VDT u Bijelom Polju, na dalji postupak, ocjenu i odlučivanje da li u radnjama i postupanju policijskih službenika OB Rožaje i lica A. K. u predmetnom slučaju, ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. – Takođe Vas informišemo

da su neposredni rukovodioci imenovanih službenika podnijeli prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti policijskog službenika disciplinskom tužiocu. Na osnovu dostavljenog prijedloga disciplinski tužilac donosi odluku o eventualnom pokretanju disciplinskog postupka - naveli su iz MUP-a. Kako je navedeno u krivičnoj prijavi, 28. jula 2021. godine oduzete su četiri torbe sa biljnom materijom. Policija je došla do saznanja da je njihov kolega S. H. prije zapljene znao da se u torbama sa marihuanom nalazi sijeno, kao i da je znao ko je sijeno ubacio u torbe sa drogom.

Njegove kolege potvrdile su sumnje poligrafskim ispitivanjem godinu kasnije. Policijski službenik je nakon oduzimanja torbi sa drogom i sijenom pokušao da naplati novac za nagradu za operativnu vezu. Kolegi iz Odsjeka za rad sa operativnim vezama je predstavio da je, zahvaljujući njegovim kontaktima, zaplijenjeno 120 kilograma marihuane, ali su njegove kolege odbile da isplate novac dok se ne obavi vještačenje i zbog činjenice da niko nije uhapšen. Policija je došla do saznanja da je A. K. dobio 500 eura od organizatora da pomogne da se upakuju 103 kese sijena u torbe sa 17 pakovanja marihuane. I on je poligrafski ispitivan na ove okolnosti, gdje su potvrđene sumnje da je učestvovao u pakovanju biljne materije koju su oduzeli rožajski policajci. Tokom kontrole rožajski policajci su preliminarnim testiranjem utvrdili da veći dio oduzete biljne materije nije droga, ali to nijesu saopštili službenicima kabineta direktora Uprave policije. Oni su ostali pri stavu da su zaplijenili 120,7 kilograma marihuane, što je objavljeno i na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova 29. jula 2021. godine, a što su prenijeli mediji, čime je javnost dovedena u zabludu. A. R.

Četiri osobe će krivično odgovarati

NIKŠIĆ - Policijski službenici Regionalnog Centra bezbjednosti „Zapad“ –Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, preduzimajući aktivnosti na otkrivanju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, procesuirali četiri osobe zbog pet krivičnih djela izvršenih tokom avgusta na području Nikšića.

Nikšićka policija je podnijela krivičnu prijavu protiv R.D. (43) iz Nikšića zbog sumnje da je izvršio dva krivična djela krađa. On je ova djela izvr-

šio 11. i 12. avgusta na štetu jednog građanina i jednog butika, a na način što je, kako se sumnja, iz otključanih vozila ukrao duvanske proizvode i obuću. Zbog sumnje da je izvršila krivično djelo krađa krivična prijava je podnijeta protiv S.P. (58) zbog sumnje da je izvršila krivično djelo krađa na štetu jednog marketa. Ona je, kako se sumnja, koristeći nepažnju zaposlenih iz unutrašnjosti marketa ukrala veću količinu prehrambenih artikala. Krivična prijava zbog krivičnog djela falsifikovanje i zloupotreba kartica i kartica za

bezgotovinsko plaćanje podnijeta je protiv S.R. (27) iz Nikšića. On je, kako se sumnja, 9. avgusta, u više navrata, sa protivpravno pribavljene bankovne kartice, na tri benzinske stanice na teritoriji opštine Nikšić izvršio plaćanja. Zbog krivično djela krađa u produženom trajanju nikšićka policija je uhapsila V.B. (42) iz Nikšića, a koji je tokom avgusta otuđio dva vozila. On je, kako se sumnja, tokom noći između 28. i 29. avgusta otuđio vozilo „VW Polo“ koje je bilo parkirano ispred jedne kuće. Preduzetim radnjama po-

licije locirano je vozilo koje je otuđeno, u čijoj neposrednoj blizini se nalazilo nepoznato lice koje je dovedeno u službene prostorije. Daljim radnjama utvrđeno je da se radi o V.B., a pretresom stana i drugih prostorija koje koristi ovo lice pronađena je polisa od vozila „reno klio“, a koje je ukradeno 26. avgusta, kao i ključ od vozila „polo“. Osumnjičeni je preksinoć oko 18 časova uhapšenišen, a juče je priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću. Oba vozila su vraćena vlasnicima. C. H.

Više državno tužilaštvo Bijelo Polje

Oduzeta droga

Policija u Nikšiću rasvijetlila pet imovinskih delikata

i Nurković učestvovali u ,,pakovanju“ droge

uzroka udesa u kojem je poginuo Jevgenij Prigožin i još devet putnika

Ukrajinci dronovima napali aerodrom, oštećena četiri „iljušina“

Kremlj ne demantuje da je avionska nesreća namjerno izazvana

MOSKVA - Zvanični Kremlj je juče objavio da istraga o padu aviona u kojem je poginuo šef plaćeničke paravojne grupe Vagner Jevgenij Prigožin uključuje i mogućnost da je nesreća namjerno izazvana.

To je prvo nedvosmisleno priznanje o tome da je Prigožin možda ubijen, kada je u pitanju državni vrh Rusije.

- Očigledno je da se razmatraju različite verzije događaja, među kojima je i verzija, znate o čemu govorimo, recimo da se radi o namjerno izazvanom zločinu - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, pozvavši da se ,,pričekaju rezultati ruske istrage“.

Niko od ruskih zvaničnika nije bio prisutan na Prigožinovoj sahrani u utorak.

Ruski istražni komitet u neđelju je potvrdio da je Prigožin među ljudima koji su poginuli u avionskoj nesreći prošle srijede. Komitet je u saopštenju naveo da je nakon forenzičkog ispitivanja identifikovano svih 10 tijela pronađenih na licu mjesta i da je njihov identitet „u skladu sa manifestom“.

Rusija je obavijestila brazilske vazduhoplovne vlasti da ,,u ovom trenutku neće prema međunarodnim pravilima pokretati istragu o padu aviona ,,embraer“ brazilske proizvodnje“, u kojem je poginuo šef paravojnih snaga Vagner grupe, saopštila je brazilska agencija Rojtersu. Brazilski centar za istraživanje i prevenciju vazduhoplovnih ne-

sreća (CENIPA), u interesu poboljšanja bezbjednosti u vazduhoplovstvu, saopštio je da će se pridružiti istrazi koju vodi Rusija ako bude pozvan i ako se istraga sprovede po međunarodnim pravilima.

Ruske vazduhoplovne vlasti nijesu u obavezi da pristanu na saradnju sa CENIPA, ali su neki bivši istražitelji saopštili da bi to trebalo uraditi, jer neke zapadne vlade sumnjaju da Kremlj stoji iza pada aviona ,,embraer legaci 600“ 23. avgusta, koji ima dobru bezbjednosnu evidenciju, navodi Rojters. Prema Međunarodnoj organizaciji za civilno vazduhoplovstvo Ujedinjenih nacija (ICAO) sa sjedištem u Montrealu, let iz Moskve u Sankt Peterburg je bio domaći, tako da ne podliježe međunarodnim pravilima poznatim pod svojim pravnim nazivom Aneks 13. Prigožin je poginuo 23. avgusta u padu privatnog aviona u Tverskoj oblasti, nedaleko od Moskve. Prilikom posjete mjestu gdje je prošle neđelje pao avion u kojem je Prigožin izgubio život, novinari CNN su se iznenadili prizorom.

- Mjesto pada su u potpunosti buldožeri sravnili sa zemljom, kao da do pada aviona nije ni došlo - prenio je novinar Metju Čens Kako pokazuju snimci, na jednom mjestu na velikom čistom području gdje su do prije nekoliko dana skupljali ostatke kobnog aviona, ostao je samo kamen sa položenim cvijećem.

KIJEV - Ukrajinski dronovi gađali su juče ujutro šest ruskih regija u najvećem koordinisanom napadu dronovima od početka rata. Istovremeno je Kijev izložen najjačem ruskom udaru od proljeća.

Ruska vojska objavila je juče da je oborila više ukrajinskih dronova na svojoj teritoriji. Na Telegramu ruska vojska objavila je da je oborila tri ukrajinska drona iznad južne regije Brjansk, jedan iznad središnje regije Orlov i jedan u regiji Kaluga južno od Moskve, prenosi N1. Zvaničnici su objavili da je napadnut aerodrom Pskov u blizini granice sa Letonijom i Estonijom. – Ministarstvo odbrane odbija napad dronom na aerodrom Pskov – napisao je guverner Pskova Mihail Vedernikov na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Prema prvim izvještajima nema povrijeđenih, rekao je. – Kao rezultat napada dronom oštećena su četiri aviona Il-76. Izbio je požar i dva aviona su se zapalila – objavila je ruska novinska agencija TASS pozivajući se na hitne službe. Ruski mediji objavili su snim-

ke na kojima se vidi gusti i crni dim iznad aerodroma.

Nakon izvještaja o napadu dronom, TASS je objavio da je kratko bio zatvoren vazdušni prostor iznad moskovskog aerodroma Vnukovo.

Protivvazdušna odbrana Rusije uništila je bespilotnu letilicu koja je krenula ka Moskvi, objavio je gradonačelnik ruske

prijestonice Sergej Sobjanin. Precizirao je da je dron uništen u okrugu Ruzski. – Noćas je pokušan masovni napad na dronove u Centralnom federalnom okrugu - napisao je Sobjanin na Telegram kanalu u srijedu. Dodao je da nema žrtava, ali su aerodromi u Moskvi privremeno zatvoreni.

Prijavljeni su i napadi na još nekoliko ruskih oblasti, a guverner Sevastopolja na poluostrvu Krim, koje je Rusija anektirala još 2014. godine, saopštio je da su ruske snage odbile akciju pomorskih dronova.

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je avijacija Crnomorske flote uništila četiri čamca sa desantnim grupama Oružanih snaga Ukrajine do 50 ljudi.

masovno dezertiraju

Informacija britanskog ministarstva odbrane Rusi

Ruski sudovi sve veći broj muškaraca osuđuju za dezerterstvo, što ukazuje na to da je moral među vojnicima nizak, procjenjuje Ministarstvo odbrane Velike Britanije.

– Odbijanje da se učestvuje u borbama vjerovatno odražava nedostatak obuke, motivacije i veoma stresne situacije s kojima se ruske snage suočavaju uzduž cijelog ukrajinskog bojnog polja - objavilo je ministarstvo na

društvenoj platformi Tviter. U procjeni se navodi izvještaj nezavisne ruske internet stranice Mediazona od 18. jula, u kojem se tvrdi da gotovo 100 vojnika svake sedmice bude osuđeno zbog odbijanja izvršenja komandi.

- Visoka stopa tog odbijanja jasno prikazuje loše stanje morala u ruskoj vojsci i oklijevanje nekih elemenata da se bore - stoji takođe u britanskoj analizi.

Ističe se da bi to moglo da ima uticaj na brojnost agresorske vojske, s obzirom na to da Rusija nadoknađuje velike gubitke slanjem gomila loše obučenih vojnika na bojno polje.

– Od ruske djelimične mobilizacije u septembru 2022. Rusija je prilagodila svoj pristup ratovanju korišćenjem čiste masovnosti za napadačke i odbrambene operacije – prenose hrvatski mediji.

Stano: Rad na dijalogu Srbije i Kosova je u toku

BRISEL - Evropska unija je juče ponovo pozvala Srbiju i Kosovo da stvore klimu za nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa.

Portparol EU Peter Stano izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je „rad na dijalogu u toku“.

– Posljednjih sedmica smo više puta izjavljivali da na strani EU postoji jasno očekivanje od strana da preduzmu veoma dobro definisane korake

za deeskalaciju i stvore uslove za nastavak dijaloga – naveo je Stano. On je podvukao „suštinski značaj“ nastavka dijaloga bez odlaganja i to primjenom Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije i njegovog Implementacionog aneksa.

Stano je naveo da još nema datuma novog susreta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera

Aljbina Kurtija u Briselu, za koji je specijalni predstavnik

EU za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak rekao da će biti u septembru.

Lajčak je juče razgovarao u Beogradu sa Vučićem u sklopu priprema za predstojeći sastanak na visokom nivou u briselskom dijalogu. Prethodno je, u ponedjeljak, razgovarao sa Kurtijem na marginama Bledskog strateškog foruma.

Vučić je poslije sastanka sa Laj-

Iako ukrajinska vojska tvrdi da je oborila svih 28 ruskih projektila i 15 od 16 lansiranih bespilotnih letilica, saopšteno je i da je najmanje dvoje ljudi poginulo, a jedna osoba ranjena. Gradonačelnik ukrajinske prijestonice Vitalij Kličko rekao je da je nekoliko zgrada oštećeno od udara ostataka oborenih dronova.

Više od 20 projektila i dronova su „uništile snage protivvazdušne odbrane“ tokom noći, napisala je vojna uprava grada Kijeva na Telegramu, opisujući vazdušni napad kao „najmasovniji“ od proljeća.

čakom rekao da je Lajčaku prenio da je „veoma zabrinut zbog dešavanja na Kosovu i zbog Kurtijevog plana da silom okupira sjever pokrajine i protjera Srbe sa vjekovnih ognjišta“. Poslije sastanka sa Kurtijem u ponedjeljak, Lajčak je napisao da su glavna tema razgovora bile pripreme sljedećeg sastanka na visokom nivou u okviru dijaloga u septembru, sa fokusom na normalizaciju odnosa i na sprovođenje objave EU od 3. juna“, napisao je Lajčak na društvenoj mreži Iks.

Zvanična Moskva saopštila da se razmatraju različite verzije

Na mjestu udesa poravnata zemlja i kamen sa cvijećem

Eksplozija na aerodromu u Pskovu

PETSTO PEDESET TREĆI DAN RuSk E AGRESIJE

Poruka zvaničnika Evropske unije

Peter Stano

Nikšić: Predstavnik MZ Župa zadovoljan dogovorom sa čelnicima grada

Radulović: Krenulo se sa mrtve tačke, prvi projekti u septembru

Za dječja

igrališta

iz budžeta 120.000

NIKŠIĆ – Projekat za rekonstrukciju dijela glavnog puta u Župi, od mosta od doma u Liverovićima do Mačka, biće završen u septembru, a za drugu dionicu nešto kasnije, u oktobru, zbog klizišta koje se pojavilo u selu Liverovići.

To je, pored ostalog, dogovoreno na sastanku predstavnika MZ Župa sa čelnicima Nikšića - predsjednicima Opštine i Skupštine opštine Markom Kovačevićem i Nemanjom Vukovićem. Sastanak je uslijedio nakon što su žitelji Župe najavili svakodnevne proteste – blokadu puta. Oni su naveli da čelnici grada ignorišu zahtjeve 4.000 stanovnika 12 sela te mjesne zajednice, te da traže asfaltiranje pet kilometara seoskih puteva, rješavanje pitanja vodosnabdijevanja, rekonstrukciju glavne saobraćajnice, popravku planinskih puteva, završetak projekata za mostove…

INFRASTRUKTURA

Predsjednik Savjeta MZ Žu-

Već 20. septembra očekujemo da se za prvu dionicu puta raspiše tender, paralelno ide izrada projekta za Pustu Stranu. Naredni sastanak je zakazan za 19. septembar, tada ćemo se dogovoriti o asfaltiranju ulica u Župi – kaže predsjednik Savjeta MZ Župa Dragoljub Radulović

pa Dragoljub Radulović zadovoljan je razgovorom. – Glavno je da se krenulo sa mrtve tačke u realizaciju onoga što tražimo. Već 20. septembra očekujemo da se za prvu dionicu puta raspiše tender. Paralelno ide i izrada projekta za Pustu Stranu. Podsjećam, glavni put je usljed dugogodišnjeg opterećenja i prevoza, što rude boksita što drvne mase, u veoma lošem stanju. Strepimo kako djecu da šaljemo u školu, a projekat za glavni put je obećan još u decembru prošle godine. U avgustu prošle godine obećano nam je asfaltiranje pet kilometara ulica po župskim selima, od toga nema ništa. Župa svaki dan daje milione a u Župu se u ovoj godini nije uložio nijedan jedini cent – rekao je Radulović.

Naredni sastanak je zakazan

DAN i LOVGRAD: Pomoć uzgajivačima kukuruza

Za hektar 100 eura

DANILOVGRAD – Opština je donijela Odluku o obezbjeđivanju sredstva za pomoć uzgajivačima silažnog kukuruza u cilju smanjena troškova koje imaju tokom proizvodnje hrane za stoku na sopstvenom gazdinstvu.

Podršku mogu ostvariti proizvođači koji su upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava, posjeduju minimalno 0,5 hektara površine pod silažnim kukuruzom, poštuju principe dobre poljoprivredne prakse, redovno primjenjuju agroteh-

ničke mjere, te poljoprivredne površine održavaju u stanju koje omogućava pristup kombajnu. Sredstva za tu mjeru su obezbijeđena u budžetu Opštine za 2023. godinu kroz subvencije za proizvodnju i pružanje usluga. –Visina podrške iznosi 100 eura po hektaru, a ukupna podrška odrediće se na osnovu prihvatljivih površina nakon administrativne i terenske kontrole, koje će izvršiti komisija – propisano je dokumentom. Rok za podnošenje zahtjeva je 6. septembar. I. R.

za 19. septembar.

–Na tom sastanku dogovorićemo se o asfaltiranju ulica u Župi. Kreće asfaltiranje jednog dijela planinskih puteva. Za 15 dana ćemo znati koliko će Opština biti u mogućnost da asfaltira ulica u Župi i na osnovu toga ćemo predložiti dionice. Pokrenuta je tenderska procedura da se jedan dio planinskih puteva asfaltira u reonu planine Lukavica – kazao je Radulović nakon sastanka. Jedan od problema na koji Župljani ukazuju jeste loše snabdijevanje vodom.

– Što se tiče vodovoda pri kraju je projekat, a razgovarali smo i o nekim hitnim intervencijama koje treba uraditi na vodovodu. Rečeno nam je kako je izabran izvođač za dio radova na glavnom vodovodu i on će biti realizovan preko kapital-

nog budžeta. Na današnjem sastanku predali smo projekat za vodovod Oblatno, Zagrad i Kuta – kazao je Radulović.

RAZGOVOR

On naglašava da je razgovor put za rješavanje problema te da Savjet neće odustati ni od jednog zahtjeva koje je ispostavio na zboru mještana. – Fakat je da je do ovog sastanka trebalo doći mnogo prije, čekamo ga od februara. Niko nije bez greške, sigurno ni mi u Savjetu MZ Župa nijesmo bezgrešni, ali podsjećamo da nas je lokalna uprava pozivala na sastanke kojima nije prisustvovao predsjednik Opštine Marko Kovačević koji je garant da će se realizovati ono što se obeća od strane Opštine – kazao je Dragoljub Radulović. C. G.

TIVAT – Opština je raspisala tender za rekonstrukciju i obnovu dječjih terena i igrališta vrijedan 120.000 eura (uključujući PDV). U planu je, saopšteno je iz lokalne uprave, obnavljanje igrališta na sedam lokacija: u Radovićima, Gošićima i Đuraševićima, na Brdima, u centru Tivta kod lamela, u malom gradskom parku i kod hotela ,,Montenegrino“. Nova gumena podna obloga biće postavljena na terenu na

Brdima, na dječjem igralištu u Radovićima i na sportskom terenu u Gošićima. U potpunosti će biti obnovljeno igralište iza objekta Pošte, kod lamela u centru Tivta, igralište u Đuraševićima i kod hotela ,,Monetengrino“. Na bivšem košarkaškom terenu u malom gradskom parku biće postavljeni novi sadržaji. Tenderskom dokumentacijom je predviđena nabavka ljuljaški, vrteški, tobogana, klackalica ali i opreme za vježbalište na otvorenom. C. G.

Kažnjavaće zbog zalivanja bašti, vrtova...

PLJEVLJA – Iz DOO Vodovod Pljevlja apelovali su na potrošače da štede vodu, te upozoravaju da će kontrolisati i eventualno kažnjavati one koji se ne budu pridržavali upozorenja.

– Situacija sa potrošnjom vode je u maksimalnim granicama, a dotoci izuzetno smanjeni. Trenutno neće biti restriktivnih mjera u ovim zonama, ali se mole svi potrošači da potrošnju vode svedu u razumnu mjeru da ne zalivaju bašte, vrtove, voćnjake i

kOTOR: Vatrogasci intervenisali u Starom gradu

KOTOR – U ugostiteljskom objektu „San Đovani“ u Starom gradu u Kotoru juče u 9.43 časova izbio je požar na drugom spratu lokala. Povrijeđenih nije bilo, a pričinjena je velika materijalna šteta.

Brzom intervencijom Službe zaštite i spašavanja iz Kotora, spriječeno je da se požar proširi i na ostali dio lokala.

– Na intervenciju je izašlo troje vozila sa deset vatrogasaca. Dolaskom na lice mjesta zatečen je požar na drugom spratu te se pristupilo gašenju požara unutrašnjom navalom sa jed-

nim mlazom. Šteta na objektu je velika – saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja.

Na lice mjesta pored vatrogasaca izašli su i pripadnici Uprave policije, koji su obavili uviđaj, Komunalne policije kao i ekipa CEDIS-a.

Uzrok požara treba da se utvrdi, a pretpostavlja se da je izazvan kvarom na elektroinstalacijama. Iv. K.

slično – navode u saopštenju. Riječ je o naseljima Dolovi I, II, III i IV, kao i one iz ulica Save Kovačevića i Peđe Leovca i iz prigradskih naselja Židovići, Deveta, Krejino vrelo i Dajevića han.

Mjere uštede važe i za potrošače koji se snabdijevaju sa postrojenja „Pliješ“ i izvorišta „Breznica“, a naročito na one priključene na sirovu vodu iz Odžaka.

– Upozorenje se dakle odnosi na potrošače iz prigradskih naselja Odžak, Zenica, Borovica, Grevo, Kalušići – saopštili su iz vodovoda. I. R.

RESURSi VELiki, ULAGANJA MALA: Župa Nikšićka

PLJEVLJA: Vodovod upozorio potrošače

Opozicija nezadovoljna kako je država podijelila novac od ekonomskog državljanstva

Smatraju da Kolašinu pripada znatno više od milion eura

KOLAŠIN – Skupština je usvojila odluku o rebalansu budžeta za 2023. godinu. Izmjena tog finansijskog dokumenta rađena je jer je Opštini opredijeljeno milion eura od sredstava dobijenih po osnovu ekonomskog državljanstva.

Sekretar za finansije, imovinu i razvoj Vuk Vuković informisao je odbornike da je Uprava za kapitalne projekte prenijela sredstva te da će se koristiti kapitalni projekat – rekonstrukcija Ulice Boška Rašovića.

Podrška rebalansu je bila jednoglasna ali su odbornici Pokreta ,,Zajedno gradimo Kolašin“ ocijenili da je država nepravedno podijelila sredstva. Bojan Zeković smatra kako nije pravedno da Kola-

šin iz kojeg je ostvareno skoro dvije trećine prihoda po osnovu ekonomskog državljanstva, dobije isti iznos kao opštine koje nemaju projekata za ekonomsko državljanstvo.

Nije prihvaćen prijedlog odbornika opozicije da se na dnevnom redu SO nađe zaključak kojim se pozivaju Vlada i resorno ministarstvo da skrate rok za donošenje DUP-a Centar sa 11 na devet mjeseci te da se do donošenja novog DUP-a zabrani gradnja na prostoru koji zahvata taj plan, osim gradnje javne infrastrukture

Umjetnici će slikati mural Jeleni Vicković

CETINJE – Ambasada

Kraljevine Holandije, u saradnji sa Centrom za ženska prava i Prijestonicom Cetinje, organizovala je konkurs za izradu murala Jeleni Vicković, koji će predstavljati najznačajnije žene 19. i 20. vijeka, a koji se realizuje u okviru projekta ,,Izuzetne žene Crne Gore“. Konkurs je produžen do 10. septembra.

Iz Prijestonice navode da prepoznaju značaj žena u istorijskoj i kulturnoj vertikali crnogorske istorije informišući građane o njihovom životu i radu, kao i važnoj ulozi koju su odigrale u društveno-istorijskim i kulturnim tokovima kroz različite oblasti djelovanja za bolje i pravednije društvo. – Ohrabrujemo sve umjetnike da se prijave na konkurs za oslikavanje murala Jeleni Vicković na Cetinju. Sredstva za materijal su obezbijeđena, kao i honorari, a prispjeli radovi koji nijesu izabrani neće biti korišćeni u druge svrhe. Realizacija murala planirana je za septembar. Za prijavu je potrebno poslati kratak CV na engleskom, ilustraciju pethodnih radova (portfolio) i skicu za predloženi mural. Planirana površi-

na murala je oko 4 x 4 metra, ali postoji mogućnost i za oslikavanje veće površine – navedeno je u poziou. Jelena Vicković bila je prva učiteljica u Crnoj Gori, ali i revolucionarka i prosvetiteljka, preuzevši na sebe težak zadatak obrazovanja djevojčica onog vremena. – Nakon što je završila školovanje u Kotoru, 1867. godine dolazi na Cetinje i osniva prvu neinstitucionalnu žensku školu. U svom stanu okupljala je đecu iz siromašnih porodica a njenim dolaskom na Cetinje se prvi put u istoriji zemlje posvećuje pažnja obrazovanju ženske đece. Otvorila je prvu privatnu školu za djevojčice 1871/72. godine na Cetinju a dvije godine od osnivanja donesena je odluka da njena škola preraste u prvu crnogorsku državnu školu za obrazovanje ženske đece. Opismenila je stotine đevojčica, đevojka i žena u Crnoj Gori učeći ih čitanju, pisanju, računanju, ručnim radinostima i poukama iz dramske umjetnosti. Šest godina nakon njene smrti a četrdeset i tri nakon što je otvorila svoju školu zakonom je uređena obaveza školovanja ženske đece u Crnoj Gori – navodi se u saopštenju Prijestonice. I. R.

– Kolašin ima obavezu i po toj obavezi značajne troškove da bude spreman sa infrastrukturom da dočeka projekte ekonomskog državljanstva. Druge opštine nemaju tih troškova a dobijaju ista sredstva kao Kolašin – objasnio je Zeković. Nije prihvaćen prijedlog Zekovića i Ivana Grdinića da se na dnevnom redu nađe zaključak kojim se pozivaju Vlada i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da skrate rok za donošenje DUP-a Centar sa 11 na devet mjeseci te da se do donošenja novog DUP-a za-

brani gradnja na prostoru koji zahvata taj plan, osim gradnje javne infrastrukture.

– Interesovanje investitora treba da omogući razvoj grada, nova radna mjesta i bolji život. Treba na pravi način iskoristiti ali i sačuvati prostor kao vrijedni resurs koji pripada građanima. Ne treba se plašiti i da se zastane sa gradnjom na

određeno vrijeme ali da se taj period iskoristi za prave odluke kojima se neće ugroziti prostor. Korist investitora je u prvom planu a građanima Kolašina se ugrožava vodosnabdijevanje, komunalna infrastruktura, parking prostor – ocijenili su odbornici Pokreta ,,Zajedno gradimo Kolašin“.

D. DRAŠKOVIĆ

UBNOR i antifašisti Nikšića ponovo apeluju na nadležne

Hitno sanirati i restaurirati spomenik u Vidrovanu

Spomenik simbolizuje antifašističku borbu, otpor otimačima slobode, čuva od zaborava legendarne borce koji hrabrošću smrt pobijediše. U veoma je lošem stanju, pojedini kameni blokovi su se razdvojili jedan od drugog, neki su polomljeni. Imena poginulih na pločama su izblijeđela i ne mogu se pročitati – navode borci i antifašisti

NIKŠIĆ – UBNOR i antifašisti Nikšića apelovali su na nadležne da preduzmu neophodne mjere za sanaciju Spomenika palim borcima u NOR-u 1941–1945, žrtvama fašističkog terora i borcima poginulim od 1912. do 1918. godine koji se nalazi u MZ Vidrovan.

Oni navode da su samoinicijativno uradili ono što je bilo u njihovoj moći da se spomenik uredi.

– Pošto se spomenik nalazi u centru Vidrovana, okolo se nalaze OŠ „Ivan Vušović“, apoteka, zdravstvena ambulanta, pošta, prostorije mjesne kancelarije, što će reći izložen je svakodnevno pogledima i porugama onih kojima ovaj spomenik nije na srcu, članovi UBNOR-a i antifašista iz Vidrovana samoinicijativno su pokrenuli uređenje i čišćenje okoline spomenika. Očišćene su fuge na postolju, uklonjeno je nisko rastinje pored spomenika i posut otrov na korov koji izrasta između fuga i oštećuje kompoziciju spomenika. Međutim, ima posla koji ne možemo sami realizovati – navode borci i antifašisti.

Ističu da su se UBNOR i antifašisti Nikšića sa svojim mjesnim udruženjem iz Vidrovana u više navrata obraćali bezuspješno nadležnim insti-

tucijama da pomognu u saniranju i restauraciji spomenika.

– Na platou oko spomenika postavljeno je osam jednakih mermernih ploča sa urezanim imenima poginulih boraca. Spomenik je vremenom propadao i sada je u veoma lošem stanju, pojedini kameni blokovi su se razdvojili jedan od

Spomenik u Vidrovanu je podignut palim borcima u NOR-u 1941–1945, žrtvama fašističkog terora i borcima poginulim od 1912. do 1918. godine

drugog, slova su pokrivena mahovinom, a pojedini djelovi blokova su i slomljeni. Imena poginulih na pločama su izblijeđela i ne mogu se pročitati pa još jednom apelujemo na nadležne da preduzmu neophodne mjere za sanaciju ovog spomen-obilježja – navode u saopoštenju.

SIMBOLIKA

Oni podsjećaju da spomenik u Vidrovanu simbolizuje antifašističku borbu, otpor otimačima slobode, čuva od zaborava legendarne borce koji hrabro-

šću smrt pobijediše. –U ovom kraju uvijek je bilo tako, jer žrtvovanje za slobodu domovine najviša je čast i obaveza. Za sve borce i antifašiste tako je bilo i tako će ostati. Nadamo se da tako misle i ovi koji danas odlučuju o tome hoćemo li sačuvati spomenike ili ih prepuštiti zaboravu i propadanju. Još jednom apelujemo - sačuvajmo spomenike – tako ćemo se najbolje odužiti precima koji su nam sačuvali slobodu – poručuju borci i antifašisti Nikšića. C. G.

VELIKI DOPRINOS ,,EKONOMSKOM DRŽAVLJANSTVU“: Kolašin

URADILI KOLIKO SU MOGLI: Borci i antifašisti čiste spomenik

PREPUŠTEN ZUBU VREMENA: Oštećene ploče

Projekat Prijestonice i Ambasade Kraljevine Holandije

Na festivalu „Orfej na Dunavu“ nagrađeni i pjesnici iz Crne Gore

Priznanja za Klikovac, Draganića i Beloicu

PODGORICA - Troje pjesnika iz Crne Gore nagrađeno je na ovogodišnjem XII Međunarodnom festivalu poezije „Orfej na Dunavu“ koji je održan od 18. do 21. avgusta u Kostolcu.

Prof. dr Tripko Draganić nagrađen je Plaketom za ljepotu i autentičan poetski iskaz ljubavi, Slavka Klikovac „Orfejevim svitkom“ za kreativnost stihovanja i ljepotu lirskog iskaza u pjesmi, a Miloš Beloica „Euridikinom poveljom“ za kreativnost stihovanja i ljepotu lirskog iskaza u pjesmi. Festival je otvoren okruglim stolom u zgradi Opštine. U toku prve festivalske večeri pjesnici su recitovali poeziju na gradskom trgu. Drugog dana festivala u Viminacijumu je održana svečana cermonija dodjele nagrada i priznanja. Trećeg

Selektor za nagradu „Meša Selimović“ Aleksandar Radoman za Pobjedu

PODGORICA – Četiri romana crnogorskih autora našla su se u izboru za nagradu „Meša Selimović“ koja će biti dodijeljena u okviru književnih susreta „Cum grano salis“ u Tuzli. Susreti će biti organizovani od 5. do 7. septembra.

Roman „Planinski orao. Dnevnik barona Ventimiglie“ Aleksandra Bečanovića , „Lavanda“ Momčila Zekovića, „Izlazak iz čaure“ Bosiljke Pušić i „Dva talasa“ Dragane Kršenković-Brković obilježili su, prema mišljenju selektora Aleksandra Radomana, proteklu izdavačku godinu u Crnoj Gori.

Crnogorska produkcija oslanja na etablirane

dana festivala pjesnici su obišli Lepenski vir, Golubac, Tekiju, Kladovo, krstarili Đerdapom i uživali u pogledu na građevine iz perioda rimske imperije koje se samo sa Dunava mogu vidjeti, kakva je Trajanova kapija. Završna svečanost održana je posljednjeg dana festivala u Gradskoj biblioteci u Požegi. Na ovom festivalu učestvovali su pjesnici iz regiona: Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, ali i gosti iz Italije (Marija Tereza Infante, Masimo Masa, Čeik Tidijane Gaj, Paula Melis), Tunisa (Abdalah Gašmi, Ahlem Ben Hurija) i Grčke (Parskeva Voula Memu). Prvu nagradu – „Orfej na Dunavu“ osvojio je Ivan Negrišorc za ukupno književno stvaralaštvo. Festival u Kostolcu organizuje Klub ljubitelja knjige „Majdan“.

D. E.

Budva predala finalnu aplikaciju za Evropsku prijestonicu kulture 2028.

Konačna odluka 20. septembra

PODGORICA – Opština

Budva je u roku i prema propozicijama Evropske unije predala finalnu aplikaciju za Evropsku prijestonicu kulture (EPK) 2028. godine, saopštili su iz lokalne uprave. - Izražavam veliko zadovoljstvo što je Budva kvalitetno, otvoreno i participativno sprovela kandidaturu i konačno, uspješno, predala veoma zahtjevnu aplikaciju EU komisiji za titulu

EPK. Jedini način da se aplikacija kvalitetno uradi i blagovremeno preda, te da se u Briselu pobijedi, bio je da institucije i vaninstitucionalna scena pokažu zajedništvo i kvalitetno i intenzivno sarađuju, striktno u skladu sa EU propozicijama kandidature, poštujući zakonistakao je predsjednik Skupštine opštine (SO) Budva Nikola Jovanović. Pokretač i koordinator kandidature ,,Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture“ Dušan Kaličanin kazao je da je ovo veliki trenutak za Budvu, Boku i Crnu Goru. - Pokazali smo ozbiljnost i zrelost i uspjeli svi zajedno da predamo kvalitetnu finalnu aplikaciju za najveći projekat

Evropske unije u kulturi. Ovo što smo postigli, partnerstva koja smo uspostavili, projekti koje smo pokrenuli, već značajno doprinose razvoju međunarodnih odnosa i ugleda države u svijetu, unapređenju odnosa sa EU, razvoju kulture, vaninstitucionalne scene, kreativnih industrija i privrede, kao i kvaliteta života građana Budve, Boke i čitave Crne Gore - kazao je Kaličanin. Predaji finalne aplikacije, pored predstavnika Opštine Budva, prisustvovali su predstavnici grupe građana iz svih opština Boke koja je pokrenula i vodi kandidaturu, brojnih partnerskih NVO i institucija. Iz Opštine su kazali da se 14. septembra očekuje posjeta delegacije EU panela nezavisnih kulturnih eksperata i da se aplikacija brani u Briselu 19. septembra. Konačna odluka o nosiocu titule Evropske prijestonice kulture za 2028. godinu biće javno saopštena u Briselu 20. septembra. Javnost je pozvana da putem zvaničnog vebsajta www.budvaboka2028.me prati, uključi se i podrži crnogorsku kandidaturu. A. Đ.

DISKONTINUITET

Premda se čini da bi se o savremenoj crnogorskoj romanesknoj produkciji moglo govoriti kao o fenomenu koji karakteriše svojevrsni diskontinuitet, svake se godine pojavi po nekoliko romana vrijednih čitalačke pažnje, rekao je Radoman za Pobjedu.

- Kao što je vidljivo, izostaju nova imena, pa se crnogorska romaneskna produkcija oslanja na etablirane autore, prepoznatljivih prosedea unutar crnogorske književnosti, ali i u širem južnoslovenskome interliterarnom kontekstu. Bilo je tokom 2022. godine još vrijednih izdanja, poput „Anomalije“ Andreja Nikolaidisa ili romaneskne trilogije „Naši su životi bjekstva. Triptih o Nikoli“ Jovana Nikolaidisa, no u prvom slučaju riječ je o piscu koji je istovremeno i član ovogodišnjega žirija pa nije mogao biti nominovan, a u drugom je riječ o romanima koji su već ranije bili objavljeni, a sad objedinjeni u trilogiju – rekao je Radoman.

On je istakao i da Aleksandar Bečanović pripada krugu najproduktivnijih savremenih romansijera.

- No njegov novi roman – u kontekstu njegova dosadašnjeg stvaralaštva – donosi u prvome redu žanrovski odmak. Posežući za postupkom otkrića zagubljenog rukopisa i mistifikacije autorstva, Bečanović u svom novom romanu donosi „prijevod“ teksta

dnevnika italijanskoga sineaste Gaetana Ventimiglie, koji je u povijesti filmske umjetnosti ostao upamćen kao direktor fotografije na prva tri igrana filma Alfreda Hičkoka. Roman „Planinski orao. Dvenik barona Ventimiglie“ lucidna je posveta Hičkokovu filmskome geniju, obogaćena brojnim aluzijama na njegov život i rad, ali i zavodljiva tekstualna igra u kojoj zagubljeni filmski rukopis iskrsava pred

očima savremenog čitaoca u jednoj od svojih mogućih formi – objasnio je selektor. Obrazložio je i da je „Lavanda“ Momčila Zekovića ostvarena u formi romana puta u čijem je središtu ljubavni zaplet.

- Lirski intonirana hronika „sentimentalnog putovanja“ koje kreće od Praga preko Stokholma, Pariza i Italije da skonča u Crnoj Gori, osobena je pojava u savremenoj cr-

nogorskoj romanesknoj produkciji – rekao je Radoman.

NA OKVIRIMA PRIČA

I Pušić je u toku prošle godine imala roman koji je slabo u javnosti promovisan, ali je svakako zaslužio da se nađe u izboru.

- Kroz dvadeset i pet poglavlja romana „Izlazak iz čaure“ Bosiljke Pušić u maniru klasičnoga, linearnog pripovijedanja, ispričana je zanimljiva,

Digitalno restaurisana verzija filma Bahrudina Bata Čengića premijerno na prestižnom evropskom

Jugoslovenske vidjeće u Veneciji

PODGORICA – Digitalno restaurisana verzija filma „Slike iz života udarnika“ bosansko-hercegovačkog reditelja Bahrudina Bata

Čengića, iz 1972. godine, biće premijerno prikazana na Venecijanskom filmskom festivalu, koji će biti održan od 30. avgusta do 9. septembra.

Restauracija u rezoluciji 4K, kako prenosi Hina, sprovedena je kao zajednički projekat Slovenske kinoteke, Hrvatske kinoteke, Hrvatskog državnog arhiva, Filmskog centra Sarajevo i Austrijskog filmskog muzeja. Film će biti prikazan u sklopu programa Venice Classics posvećenog restaurisanim filmovima, koji će obuhvatiti 19 ostvarenja u konkurenciji i jedan van ta-

kmičarske selekcije. Film „Slike iz života udarnika“, kako je navedeno iz HAVC-a, nadahnut je ideološkom figurom rudara, u prvim godinama poslijeratne Jugoslavije, veličanih kao heroja izgradnje socijalističkog društva. - Vladajuće strukture osudile su ga zbog satiričnog prikaza licemjerne komunističke manipulacije radnicima, pa važi za jedan od stilskih i formal-

Sa okupljanja pjesnika u Kostolcu

Naslovnice četiri crnogorska nominovana romana

Pobjedu obrazložio svoj izbor romana

produkcija se etablirane autore

Petnaest naslova iz regiona

Selektorka za Bosnu i Hercegovinu Adisa Bašić za nagradu „Meša Selimović“ nominovala je romane „Austrougarski tunel“ Midhata Ajanovića-Ajana, „U kasno ljeto“ Magdalene Blažević, „Kućni ljudi“ Almina Kaplana, „Uvod u lebdenje“ Dževada Karahasana i „Do boljeg jučer“ Emine Žuna Vladimir Arsenić je nominovao pet romana objavljenih u Srbiji i to „Unutrašnje more“ Danice Vukićević, „Niko nije zaboravljen i ničega se ne sećamo“ Mirjane Drljević, „Novo Sada“ Saše Savanovića, „Klub istinskih stvaralaca“ Milana Tripkovića i „Bergotova udovica“ Bore Ćosića. Selektorka Jagna Pogačnik je izabrala romane objavljene u Hrvatskoj u toku prošle godine. U njenom izboru su „Urania“ Luke Bekavca, zatim „Dok prelaziš rijeku“ Zorana Ferića, „Brod za Issu“ Roberta Perišića, „Ljeta s Marijom“ Olje Savičević-Ivančević i „Psi“ Dore Šustić

duhovita, nerijetko dijaloški posredovana priča o odnosu dvoje ljudi. Na okvirima priče čitalac se upoznaje s vremenom kad je romantika još postojala, a socio-kulturni okviri jugoslovenskoga socijalizma davali osobenu dinamiku u životu mladih ljudi na životnoj prekretnici – objasnio je Radoman.

Roman „Dva talasa“ Dragane Kršenković-Brković je, prema njegovom mišljenju, žanrovski hibridni, slojeviti tekst obilježen postmodernističkim narativnim tehnikama. - Izgrađen na inovativnim narativnim osnovama, kroz pre-

evropskom festivalu

Jubilarno izdanje Međunarodnog festivala lutkarstva od danas do 4. septembra

PODGORICA – Izvođenjem predstave „Zlatokosa“, produkcijskog projekta trupe Pozorišta lutaka iz Mostara, večeras u 18 i 20 časova, u KIC-u „Budo Tomović“ biće otvoreno jubilarno, deseto, izdanje Međunarodnog festivala lutkarstva Podgorica.

Svečano otvaranje festivala biće upriličeno u 20 sati, neposredno prije drugog izvođenja predstave. Festival će trajati do 4. septembra, a osim u Podgorici, predstave će biti odigrane i za mališane iz Bijelog Polja, Rožaja, Andrijevice, Gusinja i Nikšića. Ovogodišnji program okuplja šest glumačkih trupa iz pet zemalja - Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije i Bugarske. Na programu sjutra je predstava „Bambi“ (6+, 55 min), koju će izvesti Pozorište za djecu i mlade iz Kragujevca, u velikoj sali KIC-a, u 18 i 20 sati. U Gusinju će, u Centru za kulturu, u 18 sati biti odigrana predstava „Kroki i prijatelji“ (3+, 35 min), takođe u izvođenju Pozorišta za djecu i mlade Kragujevac. Trećeg dana festivala, u subotu, 2. septembra, na programu su dvije predstaveu 10 i 12 sati, u Dodestu, publika će moći da pogleda „Csardas“ (4+, 45 min), albanskog ansambla Theater of Animation and New Forms, Skadar, dok će u terminima 18 i 20 sati, u Velikoj sali, Teatar za deca i mladinci Skoplje izvesti predstavu „Ronja - Razbojnikova kći“ (6+, 55 min).

Predstave za djecu u nekoliko gradova

lutkarskog pozorišta Trgovište iz Bugarske, dok će u istoj sali, u 18 sati biti odigrana predstava „Vuk i sedam jarića“ (2+, 45 min), Pozorišta lutaka Niš. Od 20 sati na programu je svečano proglašenje pobjednika i uručenje nagrada, a odmah zatim, u čast nagrađenih, još jednom će biti odigrana predstava „Vuk i sedam jarića“.

nih vrhunaca pokreta Crnog talasa – naveli su iz HAVC-a. Negativ filma iz zbirke Hrvatske kinoteke digitalizovan je u laboratoriji L’Immagine Ritrovata u Bolonji, pozitiv u Filmskom centru Sarajevo, a restauracija slike i zvuka urađena je u ljubljanskim studijima Teleking i 001, pod stručnim nadzorom direktora fotografije Karpa Aćimovića. Sredstva za restauraciju

pletene fabularne tokove, ovaj je roman zapravo priča o potrazi za dosezanjem drugačijeg života i izlaska iz neizdržive egzistencijalne situacije. Istovremeno, riječ je o priči o snažnim ženama u društvu obilježenom jakim patrijarhalnim kodovima – obrazložio je Radoman. O dobitniku/ci nagrade „Meša Selimović“ za najbolji roman objavljen u 2022. godini odlučivaće žiri čiji su članovi/ ce Semezdin Mehmedinović , predsjednik, Andrea Lešić , Mirjana Đurđević , Andrej Nikolaidis i Branko Čegec.

U nedjelju u 10 i 12 sati, u Velikoj sali KIC-a, na programu je predstava „Bremenski muzikanti“ (5+, 45 min), Državnog

U revijalnom dijelu programa, u ponedjeljak, 4. septembra, festival će biti nastavljen u Bijelom Polju, Rožajama, Andrijevici i Nikšiću. U Bijelom Polju će, u Centru za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“, biti izvedena predstava „Bremenski muzikanti“, u Rožajama u Centru za kulturu „Vuk i sedam jarića“, dok će u Nikšićkom pozorištu najmlađa publi-

ka moći da pogleda predstavu „Zlatokosa“. U Andrijevici će biti izvedena predstava van festivalske konkurencije „Kuče koje nije umjelo da laje“ Dječjeg umjetničkog centra Podgorica. Na festivalu će biti dodijeljene nagrade za najbolju predstavu u cjelini, najbolju režiju, dramaturgiju ,,Dragan Radulović“, za najbolje estetsko-tehnološko rješenje lutaka, najbolju scenografiju, originalnu muziku, pet ravnopravnih nagrada za glumačko majstorstvo, specijalnu nagradu žirija i nagradu dječjeg žirija za najbolju predstavu. O nagradama će odlučivati međunarodni stručni i dječji žiri sastavljen od podgoričkih osnovaca. Predsjednik stručnog žirija je

Iz KIC-a ,,Budo Tomović“ najavili nastavak repertoara Mirjana

Drljević prva gošća u septembru

D. ERJAVŠEK

obezbijeđena su kroz program

„A Season of Classic Films“ Evropskog udruženja filmskih arhiva (ACE), potpomognutog od strane Evropske komisije s ciljem povezivanja kinotečnih ustanova različitih zemalja u očuvanju evropske filmske baštine. Realizaciju projekta pomoglo je i Ministarstvo kulture Republike Slovenije. U konkurenciji za nagradu Zlatni lav Međunarodnog filmskog festivala u Veneciji (Mostra), naći će se 23 ostvarenja. Povodom 80. godina postojanja festivala u trci za prestižnu nagradu biće ostvarenja Lika Besona, Bredlija Kupera, Sofije Kopole, Dejvida Finčera, Matea Garonea i ostalih. R. K.

PODGORICA - Početak septembra u KIC-u ,,Budo Tomović“ obilježiće promocija romana Mirjane Drljević ,,Niko nije zaboravljen i ničega se ne sećamo“ koji je pobijedio na prvom konkursu za neobjavljeni roman izdavačke kuće Booka i ušao u najuži izbor za NINovu nagradu za 2022. godinu, a nominovan je i za regionalnu nagradu Meša Selimović. Promocija će biti održana u subotu, 2. septembra, u Galeriji Risto Stijović.

Iz KIC-a najavljuju da će u okviru muzičkog programa 4. septembra biti organizovan premijerni nastup novoosnovanog gudačkog kvarteta ,,Gosl“ u čijem sastavu su violinisti Luka Perazić, Viktor Huter, violista Petar Obradović i violončelista Sari Šaćiri. Kamerni ansambl koji je oformljen prošle godine na Ljetnjem kampu za kamernu muziku publici u Podgorici predstaviće se izvodeći dva gudačka kvarteta Feliksa Mendelsona (br.6, op.80) i Dmitrija Šostakoviča

(br. 9, op. 117). Na repertoaru revije ,,Zlatne komedije“, po kojoj je septembar u KIC-u tradicionalno prepoznatljiv, biće klasici ovog filmskog žanra bazirani na zanimljivim komičnim pričama. Deveto izdanje od 18. do 20. septembra obuhvatiće projekciju filma ,,Matora gunđala“ (1993) sa popularnim oskarovcima Džekom Lemonom i Volterom Matauom, rimejka francuske komedije Ivana Rejtmana ,,Dan očeva“ (1997) i holivudske komedije Markosa Siega ,,Teorija haosa“ (2007). Predstava Bjelopoljskog pozorišta ,,Kokoška“, koju je prema tekstu Nikolaja Koljade režirao Moamer Kasumović, biće izvedena u Podgorici 21. septembra na velikoj sceni KIC-a. Tribina ,,Podgoričke priče“ ugostiće 28. septembra akademskog slikara Nikicu Raičevića, dobitnika niza strukovnih nagada i priznanja za slikarstvo i autora prvog crnogorskog amaterskog crtanog filma. Kraj mjeseca, tačnije 29. septembar, rezervisan je za premijerno gostovanje jednog od najznačajnijih francuskih pijanista svoje generacije Aima Pagina koje KIC organizuje u saradnji sa Ambasadom Rumunije u Crnoj Gori.

reditelj i dramaturg Goran Bulajić, a članovi su Aleksandar Alek Rodić i Vladimir Lazovski. U dječjem žiriju ove godine su: Andrija Šaković, Niša Ćupić, Dušan Čelebić, Daria Miranović, Marta Janjušević, Ognjen Tomović, Petar Đuranović, Eleonora Tomašević, Nikolija Popović i Lav Stojanović.

Ovgodišnje izdanje Međunarodnog festivala lutkarstva održava se uz podršku Ministarstva kulture i medija, Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, te ostalih sponzora, donatora i prijatelja. Kao i svake godine, ulaz na sve sadržaje biće slobodan, a publika će karte moći da preuzme sat prije početka svake predstave S. V

Izložba djela Savine Ražnatović u Kotoru

PODGORICA - Izložba radova akademske vajarke Savine Ražnatović biće otvorena večeras u 20 sati u Gradskoj galeriji u Kotoru.

Ražnatović je rođena 1993. godine na Cetinju, gdje je diplomirala vajarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti. Nakon završetka studija, radila je u OJU ,,Muzeji“ u Kotoru gdje je stvarala komercijalne replike muzejskih eksponata od recikliranog papira. Bavila se i poslovima restauracije i konzervacije kulturnih dobara.

Trenutno pohađa master studije slikarstva i digitalne umjetnosti na Academia di belle arti Aldo Gali u Como, u Italiji. A. Đ.

Scena iz predstave „Zlatokosa“ Pozorišta lutaka iz Mostara

Pozorište lutaka Mostar

Aleksandar Radoman

Agencija za izgradnju i razvoj uradila obračun plaćanja dažbina za izgradnju

crkvenog doma Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja

SPC po zakonu ne može biti oslobođena plaćanja komunalija

Prilikom

obračuna

naknade

primijenjen je

član 15 Odluke o naknadi za komunalno

opremanje

građevinskog

zemljišta, kojim je utvrđeno da se naknada

umanjuje za 80

odsto za vjerske

objekte – poručili su iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice

Na zahtjev Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj po pitanju plaćanja komunalija za izgradnju crkvenog doma Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja, Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice je prilikom obračuna naknade u skladu sa članom 15 Odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta utvrdila da se naknada za vjerske objekte umanjuje za 80 odsto.

Iz Agencije za izgradnju i razvoj naveli su da nijesu nadležni za oslobađanje od plaćanja naknade za komunalno opremanje, s obzirom na to da ono nije predviđeno niti Odlukom o naknadi za komunalno opremanje građevinskog ze-

mljišta, niti Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Po podacima Direkcije za imovinu, sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom nijesu rješavani imovinsko-pravni odnosi kojima bi

se regulisala naknada za iznos iz Sporazuma o regulisanju imovinsko-pravnih odnosa zaključenog u maju 2014. godine između Glavnog grada i MCP, a koji se tiču iskorišćenosti novčanih sredstava

za potrebe Mitropolije u postupcima rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

ZAHTJEV

Odbornik Pokreta ,,Evropa sad“ Vasilije Čarapić pozvao

Glavnog grada i MCP) regulisani odnosi koji se tiču iskorišćenosti novčanih sredstava za potrebe MCP u postupcima rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

je juče v. d. direktorice Direkcije za imovinu Milicu Kadović da oslobodi Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve plaćanja komunalija za izgradnju crkvenog doma Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja.

- Smjenom rukovodstva u Direkciji za imovinu Glavnog grada stvoreni su preduslovi da se izvrši depolitizacija određenih društvenih pitanja, pa stoga apelujem na novu v. d. direktorice Milicu Kadović da u okviru svojih nadležnosti sprovede procesne radnje utvrđivanja činjenica koje bi omogućile MCP da se oslobodi plaćanja komunalija za izgradnju crkvenog doma Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici – poručio je Čarapić.

Napominje da je to predviđeno Sporazumom o regulisanju imovinsko-pravnih odnosa koji je zaključen u maju 2014. godine te, smatra on, ne postoje razlozi za dalje odlaganje sprovođenja radnji po ovom pitanju. Iskazujući uvjerenje da kod gradonačelnice Olivere Injac postoji dobra volja da se stvari ubrzaju, naglašava da je neophodno da i ostali djelovi sistema lokalne samouprave djeluju koordinisanije nego što je to bio slučaj za vrijeme vladavine DPS-a.

OBRAČUN

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Direkcije za imovinu Glavnog grada naveli su da im se Agencija za izgradnju i razvoj od 31. maja obratila sa zahtjevom za dobijanje informacije o tome da li su (shodno Sporazumu o regulisanju imovinsko-pravnih odnosa od 5. maja 2014. godine između

Odbornik Aleksandar Zeković ukazao na još jedan slučaj necivilizovanog odnosa prema životinjama

U Siti kvartu otrovano više pasa

Samostalni odbornik u Skupštini glavnog grada Aleksandar Saša Zeković objavio je juče da je u naselju Siti kvart bačen otrov od kojeg danima stradaju psi. On je pozvao nadležne da reaguju krivičnim prijava, informativnim kampanjama i kvalitetnijom komunikacijom sa javnošću kako bi se unaprijedili svijest, empatija i

odgovornost prema životinjama.

- U naselju Siti je bačen otrov od kojeg već danima stradaju psi koji, iako na ulici, bili su vakcinisani i sterilizovani i potpuno bezopasni po stanovnike. Sa jednom monahinjom jutros sam sklonio leševe sa lokacija kojima se kreću građani na zelene površine i pozvao gradske službe da ih uklonenaveo je Zeković.

On je istakao da životinje ne zaslužuju ovakvu patnju i smrt i nijesu odgovorne što su na ulici.

- Rješevanje problema napuštenih i životinja koje žive na ulici njihovim trovanjem je nehumano i predstavlja krivično djelo i protivno je svim istinskim vjerskim uvjerenjima. Svi koji se bave pružanjem pomoći životinjama, kada se dogode ovakvi situacije, suočavaju se sa stanjem emotivne

i mentalne iscrpljenosti i bespomoćnosti što se odražava i na njihovo zdravlje i kvalitet života - ocijenio je Zeković. On je najavio da će predložiti da Skupština glavnog grada osnuje posebnu odborničku grupu za podršku zaštiti životinja kako bi se podržao, unaprijedio i kvalitetnije pratio rad nadležnih gradskih službi i pružala podrška nevladinim organizacijama i građanima koji brinu o životinjama.

- Na predmetni zahtjev Direkcija za imovinu je 24. avgusta ove godine odgovorila da po podacima Direkcije za imovinu sa MCP nijesu rješavani imovinsko-pravni odnosi kojim bi se regulisala naknada za iznos iz sporazuma. Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice treba da obavijesti Direkciju za imovinu ukoliko predmetni iznos bude uzet u obzir prilikom zaključivanja ugovora za komunalno opremanje građevinskog zemljišta – navodi se u odgovoru Direkcije za imovinu, uz napomenu da su dostavljanjem ovog odgovora predmet uputili Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice na dalje postupanje. Odgovarajući na naša pitanja, iz Agencije za izgradnju i razvoj kazali su da je u njihovoj nadležnosti po pitanju plaćanja komunalija za crkveni dom bio obračun naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, a na zahtjev Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj. - Naglašavamo da je prilikom obračuna naknade primijenjen član 15 Odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta (Sl. list Crne Gore - opštinski propisi broj 39/20), kojim je utvrđeno da se naknada umanjuje za 80 odsto za vjerske objekte. Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice nije nadležna za oslobađanje plaćanja naknade za komunalno opremanje, s obzirom na to da isto nije predviđeno niti Odlukom o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, niti Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata – navodi se u odgovoru Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice. U rješenju koje je u januaru prošle godine izdalo Ministartvo ekologije, urbanizma i prostornog planiranja, odnosno tadašnji Glavni državni arhitekta Mirko Žižić, navodi se da se daje saglasnost za igradnju crkvenog doma bruto razvijene građevinske površine podzemnih i nadzemnih etaža 4.928 kvadratnih metara, spratnost objekata 2Po+P+Mz+2+Pk (dvije podrumske etaže, prizemlje, mezanin, dva sprata i potkrovlje) uz mogućnost više podzemnih nivoa za garažiranje. I.MITROVIĆ

Budući izgled crkvenog doma Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja

Ekipa Pobjede juče obišla Novo gradsko groblje na Ćemovskom polju

Do groblja teško bez navigacije

Malena parcela sa grobovima okružena građevinskim mašinama i materijalom s jedne strane i ugrubo ozidanim objektima budućih kapela i krematorijuma s druge. Nepostojanje putokaza do groblja, ali i ulazne kapije, ograde, česme, korpi za otpatke... Umjesto očekivane tišine, zvuci građevinskih mašina. To je slika koju je ekipa Pobjede juče zatekla prilikom obilaska Novog gradskog groblja na Ćemovskom polju, koje je zvanično stavljeno u funkciju u januaru.

Prvi veliki nedostatak Novog gradskog groblja, koji se uočava i prije nego što se dođe do njega, jeste izostanak putokaza, odnosno tabli koje bi od Ulice 4. jula ili Vojislavljevića, preko kružnog toka kod Našeg diskonta, pa Bulevarom Josipa Sladea trebalo da

Prvi veliki nedostatak Novog gradskog groblja, koji se uočava prije nego što se dođe do njega, jeste izostanak putokaza, odnosno tabli koje bi od Ulice 4. jula ili Vojislavljevića, preko kružnog toka kod Našeg diskonta, pa Bulevarom Josipa Sladea trebalo da usmjeravaju nekoga ko ima potrebu da ide tamo

usmjeravaju nekoga ko ima potrebu da ide na Novo groblje. Za Podgoričane još i nekako (orijentir može biti i carinski terminal u blizini kojega se skreće ka groblju), ali za nekoga sa strane pronalaženje groblja i dolazak automobilom moguće je jedino uz navigaciju. Samo veoma pažljiv posmatrač, izvježbanog oka, mogao bi sa pomenutog bulevara da uoči na nekih 300 metara udesno konture nadgrobnih spomenika, kao naznaku da se tu nalazi groblje.

PRILAZ

Kad se s prilaznog puta prilazi groblju uočava se da nema ula-

zne kapije, ali ni table sa naznakom ,,Novo gradsko groblje“. A na prilasku tom svetom mjestu, umjesto očekivane tišine dočekuju vas zvuci karakteristični za gradilište – brektanje valjka, mljevenje mješalice za beton, lupa čekića... Utisak je da improvizovana narandžasta ograda koja dijeli završenu parcelu sa grobnim mjestima od ostalih na kojima se izvode radovi na izgradnji novih grobnica, bode oči i nikako joj nije mjesto u neposrednoj blizini nadgrobnih spomenika. Da li je osam mjeseci bilo malo vremena da se osmisli i postavi pristojnija ograda koja će omogućiti ljudima da dosto-

Uoči početka školske godine u Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović“

Asfaltirano najstarije

školsko dvorište u gradu

janstveno obave ono zbog čega su došli na groblje? Na groblju juče nije bilo čuvara, niti radnika koji održava higijenu. Majstori koji su bili angažovani na izgradnji grobnica u sklopu druge faze Novog gradskog groblja kazali su da su za održavanje groblja vjerovatno zaduženi zaposleni sa glavnog groblja na Čepurcima.

- Tako smo čuli, navodno oni dolaze ujutru. Čuvara do sada nijesmo sretali. Nažalost, groblje nije ograđeno, pa smo jednom prilikom ovdje zatekli nekoliko konja između grobnica. Sad su u toku ovi radovi, trudimo se da što brže i kvalitetnije

Ekipe gradskog preduzeća Putevi završile su sanaciju sportskih poligona u dvorištu Osnovne škole ,,Savo Pejanović“, dok su njihove kolege iz preduzeća Vodovod i kanalizacija sanirale atmosfersku kanalizaciju. Vrijednost ovih radova iznosi oko 25.000 eura. Predstoji ugradnja tartan podloge na poligonima, a iz Ministarstva sporta upravi škole je obećano da će biti obezbijeđeni novi koševi i golovi. Očekuju da će im izaći ususret i Agencija za stanovanje, koja bi trebalo da im ogradi dvorište, kako bi bezbjednost učenika bila na zadovoljavajućem nivou.

- Dvorište je presvučeno asfaltom, a planirano je da se uradi sloj od tartana, kako bi se privelo namjeni za fizičko vaspitanje. Takođe, sanirana je i atmosferska kanalizacija, čija će se funkcionalnost pokazati nakon prvih kiša – kazao je direktor OŠ ,,Savo Pejanović“ Zoran Đukić Posljednjih petnaestak godina u najstarijoj školi u gradu, koja je izgrađena 1946. godine, imaju problem sa plavljenjem suterenskih prostorija i trafostanice.

obavljamo naš dio posla. Znamo da se koriste kapele na Čepurcima, a da je ovdje organizovano samo sahranjivanje – kazali su nam zapošljeni na gradilištu.

NEDOLIČNO

Nepostojanje kontejnera, korpi za otpatke, obične česme, kao i ostaci uvenulog cvijeća i šut rasuti između grobnica ukazuju da je održavanje kakve-takve urednosti ovog mjesta nadležnima očigledno posljednja rupa na svirali. Jedini čovjek koji je juče bio na groblju istakao je da to mjesto, blago rečeno, izgleda kao nedostojno za sahraniti nekoga.

- Očigledno je sve odrađeno na brzinu, nemam drugo objašnjenje… Znam da nema mjesta ni na Čepurcima ni u Zagoriču, da je potreba da se grade nove grobnice, ali svakako je trebalo nekako upristojiti ovaj dio gdje su već ljudi sahranjeni – kazao nam je taj čovjek.

Projektom izgradnje Novog gradskog groblja predviđeno je da ono ima 18.412 grobnica, odnosno 39.369 novih grobnih mjesta, da ukupna površina kompleksa groblja iznosi 296.000 kvadrata, a da radovi budu izvođeni etapno. Predviđena je izgradnja pristupnog trga sa objektima za specijalne usluge i trgovinu, kompleksa trga za ispraćaj sa kapelama, krematorijuma, rozarijuma, osarijuma, kolumbarijuma, aleje zaslužnih i uglednih građana, kao i formiranje parkovskog linearnog zelenila. Nj. ŽIVANOVIĆ

Povećali broj učenika sa 500 na 730

Direktor OŠ ,,Savo Pejanović“ Zoran Đukić navodi da će ovu vaspitno-brazovnu ustanovu ove godine pohađati 730 učenika.

- Već drugu godinu upisujemo po četiri odjeljenja prvaka. Ranije je to bilo po dva ili tri odjeljenja. Obezbjeđivali smo produženi boravak za prva tri razreda, a ove godine za prvi i drugi razred. Povećali smo broj učenika sa 500 na 730 – kazao je Đukić.

Problem je, kako objašnjava direktor Đukić, u tome što atmosferska kanalizacija nije povezana na gradsku mrežu, kao i to što je bila prekinuta cijev između Gradskog pozorišta i škole, pa se sva voda vraćala u podrumske prostorije. Đukić podsjeća da su vlasnici placa kojima je zabranjena gradnja zgrade na lokaciji baraka bivšeg Preduzeća za puteve nudili upravi škole da im urede dva poligona, adaptiraju 1.200 kvadratnih metara podrumskog prostora, a 150 kvadrata prostora koje sada koristi njihov domar opreme i prilagode za produženi boravak, te domaru obezbijede

stan. Direktor najstarije osnovne škole u gradu kazao je da su od Vlade Crne Gore zatražili izgradnju adekvatne fiskulturne sale (paralelno sa placem gdje je bila planirana gradnja stambeno-poslovnog objekta) jer škola raspolaže salom od svega 116 kvaratnih metara.

Đukić podsjeća da su, zahvaljujući donaciji od 10 računara i time što su od sopstvenih sredstava kupili još 10, prošle godine obezbijedili potrebnu opremu za nastavu informatike za dva odeljenja. Takođe, od novca koji zarađuju izdavanjem sale na spratu, kupili su i projektore za svaku učionicu. I.MITROVIĆ

Pripremljena osnova za postavljanje tartanske podloge na sportskim poligonima

i. mitrović

d. malidžan

Nedoličan izgled Novog gradskog groblja

Odbojkaši Crne Gore danas (17 h) u Skoplju protiv Holandije igraju prvi meč na EP

Prava provjera za mečeve odluke

PODGORICA – Odbojkaši

Crne Gore su na evropskim prvenstvima debitovali prije skoro četiri godine, 13. septembra 2019. kada su u Roterdamu igrali protiv Holandije, jednog od četiri domaćina EP. Vjerovatno impresionirani prvom, istorijskom utakmicom na velikom takmičenju, ,,crveni“ su taj meč izgubili prilično lako sa 3:0, za tek 65 minuta igre. Četiri godine kasnije, na startu ovogodišnjeg šampionata Evrope, danas od 17 sati u Skoplju, ,,crvene“ ponovo čeka isti protivnik, sa manje izmjena u timu u odnosu na našu selekciju iz duela iz 2019. godine. U timu ,,lala“, koji i dalje vodi Italija Roberto Pjaca, naime, ostalo je devet igrača – prije svega prva zvijezda tima korektor Nimir Abdel-Aziz, zatim bivši tehničar Budve Vesel Kemink (sezona 2019/20), primači Marten van Garderen , Tijs Ter Horst i Gijs Jorna, srednji blokeri Fabijan Plak i Mikael Parkinson, korektor Vuter Ter Mat, te libero Robert Ardringa

Sa druge strane, Crna Gora će biti mnogo neiskusnija u odnosu na tadašnji debi na Evropskom prvenstvu, pošto iz tog sastava u reprezentaciji, koji je vodio Veljko Bašić, i dalje igraju još samo petorica igrača – Vojin Ćaćić, Marko Bojić, Aleksandar Minić, Blažo Milić i Luka Babić. A biće posebno podmlađena na poziciji tehničara, za koju konkurišu Danilo Dubak, Marko Joksimović i Rastko Milenković - To je bila naša prva utakmica i prvo pojavljivanje na Evropskom prvenstvu i bio je prisutan određeni pritisak kod naših igrača. Što se tiče ove utakmice, ne mogu da kažem da će ona biti slična toj od prije četiri godine. Sigurno je da će biti određenog pritiska kod nas, jer igraće dosta mladih igrača, ali gledajući kako su radili na treninzina, kako prihvataju obaveze, kako stariji igrači sve podnose i kakve instrukcije daju mlađima, mislim da će biti dosta interesantan odgo-

Iskoristiti mane ,,lala“

Selektor Ivan Joksimović je sa saradnicima pažljivo pripremao meč sa Holandijom, i ostaje da njegovi igrači pokušaju u što većoj mjeri da na pravi način iskoriste informacije koje su dobili o današnjem rivalu, nekadašnjoj odbojkaškoj velesili, iz devedesetih godina prošlog vijeka (po jedno zlato i srebro na olimpijskim igrama, jedno zlato, te po dva srebra i bronze na evropskim prvenstvima, te jedno srebro na Svjetskom prvenstvu).

- Treba da probamo da iskoristimo mane koje imaju u igri. Naravno, niko nije savršen, pa ni oni. S druge strane, i mi treba da budemo kadri da sve to iskoristimo, tako da treba dosta ,,kockica da se poklopi“ da bi utakmica bila neizvjesna. Očekujem da će biti takva, ali oni su apsolutni favoriti. Mi, s druge strane, nemamo šta da izgubimo, tako da ćemo se boriti do posljednje lopte - kazao je Joksimović.

vor - istakao je selektor Crne Gore Ivan Joksimović

USPJESI I PORED

MALE BAZE

Za zemlju sa veoma malom bazom klubova i igrača, sami plasman na Evropsko prvenstvo, treći uzastopni, već je ogromna uspjeh. Crna Gora na prethodna dva učešća nije uspjela da prođe grupu, a najbliža je bila na prvom nastupu, kada je upisala dvije pobjede i tri poraza u grupi i samo set je dijelio od plasmana u osminu finala. U Skoplju će u grupi imati tri ista rivala iz 2019. godine, Holandiju, Poljsku i Češku, a šansu za prolaz će, prije svega, tražiti u duelima sa domaćom Sjevernom Makedonijom i Danskom.

- Smatramo da najveće šanse imamo protiv Danske i Makedonije, da probamo preko njih da se plasiramo u drugi krug. Atmosfera u ekipi je veoma dobra, vlada pozitivna ekipa i svi jedva čekamo da počne prva utakmica – rekao je Milan Rovčanin, libero naše selekcije, jedan od debitanata na EP. Prvi rival je Holandija…

- Svi znamo da je Holandija veoma kvalitetna reprezentacija i sigurno da će biti teško, jer imao baš dobre igrače. Ali nijesmo došli da se predamo, već da se borimo, igramo, damo svoj maksimum, pa ćemo vidjeti za šta će to biti dovoljno – dodao je Rovčanin.

Nakon dvije pobjede i poraza, košarkaše

Veselin Vuković

Simonović: Potrudićemo se da protiv SAD pružimo što bolji otpor

Grupa C (Skoplje)

JUČE Sjeverna Makedonija – Danska 3:1 DANAS Crna Gora – Holandija (17.00) Poljska – Češka (20.00)

Crna Gora je imala kvalitetne pripreme u Kolašinu i četiri kontrolna meča, i sada ostaje da se pokažu rezultati tog rada.

- Za ovo smo se spremali više od mjesec i sada to treba da pokažemo na terenu. Nadam se da će sve proći u najboljeg mogućem redu, da ćemo opravdati očekivanja selektora, ali i naša, i da ćemo uspjeti da se plasiramo u drugi krug takmičenja, što nam je i cilj – zaključio je odbojkaš bjelopoljskog Jedinstva.

NAJMLAĐI I OPTIMISTA

Najmlađi član reprezentacije, srednji bloker Jedinstva, Nikola Đurović (17 godina) izuzetno je srećan i ponosan zbog ukazane prilike. Posebno ističe dobar ambijent u ekipi kao preduslov za dobar rezultat.

- S obzirom na to da mi je prvi put da sa reprezentacijom igram na Evropskom prvenstvu, momci su me odlično prihvatili kao najmlađeg člana. Sve ovo mi mnogo znači, zbog daljeg napretka, a nije mala stvar prvi put igrati na Evropskom prvenstvu…Nakon 45 dana priprema, osjeća se napredak u ekipi. Zaista je odlična atmosfera i nadamo se najbo-

Veselin Vuković je proslavljeno trenersko ime crnogorske odbojke. Bio je prvi selektor naše reprezentacije u nezavisnoj državi, a vodio je dva najbolja crnogorska kluba, Budućnost i Budvansku rivijeru. Takođe je bio selektor kadetske, juniorske i seniorske reprezentacije SR Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore, sa kojom je 2003. igrao nezaboravno finale Svjetske lige u Madridu protiv Brazila (2:3), u meču koji je zvanično proglašen za najbolji u istoriji svjetske odbojke. Trenutno je selektor Saudijske Arabije, a bio je i selektor Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta i Slovenije. Bivši trener turske Halkbanke, japanskog JT Tanders i Al Aina iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, jedini Crnogorac u istoriji naše odbojke koji je stigao do nekog evropskog trofeja u klupskoj odbojci (2013. godine sa Halkbankom u CEV kupu), u našoj rubrici (IZ MOG UGLA) će stručno komentarisati igre i rezultate Crne Gore na Evropskom prvenstvu.

ljem – rekao je Đurović. Nije isključeno da tokom meča sa Holandijom dobije i šansu da debituje na terenu.

- Mislim da mogu dosta da pokažem, dobro sam se uklopio u ekipu. Protiv Holandije nadam da ćemo se pokazati u što boljem svjetlu. Oni su jedni od favorita u našoj grupi. Biće teško nadmetati se sa njima, ali nadamo se najboljem. Zaista vjerujemo u plasman u drugi krug – optimista je Đurović. S. JONČIĆ

PODGORICA – I pored ubjedljivog poraza od Litvanije (91:71), jutro u Manili, poslije posljednjeg meča u grupi D, i pored kiše koja tamo pada, ne izgleda toliko sumorno, naprotiv. Košarkaši Crne Gore su prvi put među 16 najboljih selekcija na Mundobasketu, zahvaljujući pobjedama u prva dva kola protiv Meksika i Egipta.

Uostalom, među 16 nema jedne Francuske, bronzane sa prethodnog SP u Kini.

Ta činjenica je sasvim dovoljna da se brzo zaboravi na jedan neuspješan dan protiv favorizovanih Litvanaca, i okrene predstojećim mečevima u drugoj rundi sa, takođe, i te kako jakim rivalima – prvo sa Sjedinjenim Američkim Državama (petak) i Grčkom (neđelja)... - Očigledno imamo kratku me-

moriju. Momci su uznemireni jer smo mogli bolje da odigramo, ali dobra stvar na ovakvim turnirima je da ima još da se igra, stvari se brzo mijenjaju – bio je dio motivacione izjave Kendrika Perija nakon poraza od Litvanije.

SVE SAMI NBA IGRAČI

Crna Gora je tamo gdje je sanjala i htjela da bude, u drugoj fazi Svjetskog prvenstva, što joj nije pošlo za rukom prije četiri godine u Kini (sva tri poraza u prvoj fazi). Naredna dva meča su prilika da tim Boška Radovića uživa u duelima sa velesilama, ali i da na djelu pokaže šta sve može. Počev od sjutrašnjeg duela sa 12 NBA igrača u američkoj selekciji, što je, bez dileme, i najveći izazov u istoriji crnogorske košarke.

- Mi protiv SAD nemamo šta da izgubimo. Oni, uz još ne-

Dončić promašivao,

Slovenija pobijedila

PODGORICA - Slovenija je lako pobijedila Zelenortska

Ostrva 92:77 na trećem meču na Mundobasketu.

Njen najbolji igrač, NBA superstar Luka Dončić nije imao šutersko veče. Postigao je 19 poena za skoro 31 minut na parketu, a iz igre je šutirao 17-5 (trojke 8-1). Imao je i devet asi-

stencija i sedam skokova. Prepelič je dodao 18, a Nikolić 11 poena u pobjedničkom timu. Za afričku selekciju Gomes je upisao 17 poena. Slavni centar Real Madrida Valter Tavares u poraženom timu sveden je na svega devet poena uz deset skokova i pet asistencija. R. A.

IZ MOG UGLA

Bolji od Zelenortskih

Ostrva na Mundobasketu

košarkaše Crne Gore očekuju još dva meča u drugoj fazi Mundobasketa

Simonović: Potrudićemo protiv pružimo otpor

koliko reprezentacija, igraju najbolju košarku na Svjetskom prvenstvu. Daćemo sve od sebe, potrudićemo se da damo maksimum, uđemo i završimo meč na najbolji mogući način – poručio je Simonović. Iako Amerikanci na Mundobasket nijesu došli u najjačem sastavu, bez najvećih NBA zvijezda, jasno je da su, u kakvom god sastavu da se pojave, prvi kandidat za zlatnu medalju. - Kad pogledate njihov roster, to je 12 NBA igrača. Svi su fizički spremni, dominantni u odnosu na ostale. Uvijek je američka reprezentacija bi-

Poznati svi učesnici druge faze

Nakon 3. kola grupne faze, poznato je svih 16 timova koji će u drugoj rundi Mundobasketa nastaviti borbu za prolaz u četvrtfinale. Dalje su prošle po dvije prvoplasirane selekcije iz osam grupa, dok će trećeplasirane i četvrtoplasirane nastaviti borbu za

la korak ispred svih u fizičkoj spremi. Potrudićemo se da pružimo što bolji otpor i damo sve od sebe da u utakmicu uđemo što je bolje moguće –dodao je naš reprezentativac. Simonović je prošle sezone u NBA ligi imao priliku da igra

Novo silno izdanje favorita Mundobasketa

Amerikanci na ,,plus

plasman od 17. do 32. mjesta. U drugoj fazi se formiraju nove grupe, u borbi za četvrtinale i plasman od 7. do 32. mjesta, a ukrštaju se grupe A i B, C i D, E i F, te G i H. U naredni krug se prenose bodovi iz prve faze, a u drugoj fazi će svi timovi odigrati još po dva meča, sa timovima iz grupa sa kojima se ukrštaju.

Nakon ta dva meča, po dva najbolja tima idu u četvrtfinale, dok ostali, kao i oni u borbi za plasman od 17. do 32. mjesta, završavaju takmičenje…

protiv igrača sa kojima će se u petak naći na terenu. Uz starosjedioca Nikolu Vučevića, Simonović, dakle, ima određeno iskustvo igranja za NBA igračima.

- Mislim da može da pomogne moje i Vučevićevo isku-

PODGORICA - Košarkaši Sjedinjenih Američkih Država lako su pobijedili Jordan, čak 110:62, u trećem meču na Mundobasketu.

Sa tri ubjedljiva trijumfa Amerikanci, favoriti šampionata planete, izborili su drugu fazu, gdje će biti i rivali naše reprezentacije.

U uvodnom dijelu meča poveli su 20:4 i trasirali put ka trijumfu. Bek Entoni Edvards ponovo je bio najbolji, sa 22 poena za svega 19 minuta na parketu, uz osam skokova i četiri asistencije. Šutirao je 16-8 iz igre. Portis je dodao 13, Džekson 12 a Branson deset poena u pobjedničkoj ekipi. Upravo protiv naše selekcije Amerikanci će igrati 1. septembra. R. A.

GRUPA I

4. kolo (1. septembar): Dominikanska Republika – Portoriko, Srbija – Italija.

GRUPA J

4. kolo (1. septembar): Sjedinjene Države – Crna Gora, Litvanija – Grčka.

stvo, ali svih 12 igrača moraju da budu fokusirani. Igrači koji nisu imali priliku da igraju do sada možda je dobiju na toj utakmici, jer nemamo šta da izgubimo – rekao je bivši igrač Čikaga, a novi član Crvene zvezde.

VUČEVIĆ: Za

našu

zemlju je ogromna stvar što igramo s Amerikancima

Naš as Nikola Vučević je 11 godina u NBA ligi, devet u Orlandu i dvije u Čikagu. Nakon potpisivanja novog ugovora sa Bulsima, još barem tri naredne sezone će igrati u najjačoj ligi na planeti, protiv igrača koji će mu sjutra biti rival u Manili.

- Poznajem mnogo tih igrača, sa te strane neće biti problema. Međutim, mislim da treba da budemo fokusirani na nas, pokušamo da popravimo stvari koje do sada nisu bile dobre i ostanemo motivisani. Znamo da naše šanse u drugom krugu nisu velike kada je u pitanju plasman u četvrtfinale, ali se u košarci nikad ne zna. Moramo da se držimo toga –rekao je Vučević, dodajući koliko je značajno za Crnu Goru što će igrati protiv američke selekcije.

- Za nas kao zemlju je ogromna stvar što možemo da igramo protiv Sjedinjenih Država. Treba da izađemo na teren, pružimo sve što možemo i uživamo u utakmici – dodao je Vučević. Vraćajući film na prethodni meč, Vučević je rekao da je Litvanija svojim fizičkim predispozicijama i agresivnošću otežala posao Crnoj Gori i izbacila je iz svog ritma.

- Imali smo puno promašaja, previše smo žurili sa nekim odlukama. Ali, ponosan sam na ekipu što smo se borili do kraja. Naravno, sa tim procentima šuta nismo imali puno šansi. Imali smo dosta otvorenih šuteva koje nismo pogodili, počev od mene, koji sam u reketu promašio šuteve koje obično pogađam. To je bila teška utakmica, definitivno, a mislim da konačna razlika nije realan odnos snaga s obzirom na to kako smo igrali i borili se, ali to je košarka. Moraš da pogađaš da bi imao šanse, posebno protiv boljih timova, a mi to nismo radili protiv Litvanije – zaključio je Vučević.

Druga faza

ja, Kanada – Brazil.

31-5 sa distance), a od druge četvrtine je imala i veliki deficit u skokovima (30-44).

PROMAŠAJI PROTIV LITVANIJE

Crna Gora je dobro počela meč sa Litvanijom, dobila je prvu četvrtinu (27:26), u kojoj je vodila i sedam razlike (26:19). Međutim, u nastavku meča je ostala bez šuta za tri poena (na kraju

- Otvorili smo utakmicu na vrhunski način, stvarno smo pružili otpor u prvoj četvrtini, ali smo u drugoj malo pali. U drugom poluvremenu nismo uspjeli da pronađemo ritam i igramo protiv njihove agresivne odbrane. Promašili smo otvorene šuteve. Nije lako igrati protiv ekipe kao što je Litvanija – imaju sistem koji grade godinama, čvrsta su ekipa, organizovana. Ali, ta utakmica je prošla, nama ostaje da se fokusiramo na sljedeće utakmice, probaćemo da se pripremimo što je bolje moguće. Prvenstveno da se odmorimo i budemo fokusirani na sljedeća dva meča – zaključio je Simonović, koji je odlično otvorio meč sa Litvancima, u prvoj četvrtini postigao 11 poena, uz četiri skoka, a meč završio sa 13 poena i šest skokova.S. JONČIĆ

Papapetru oborio rekord

PODGORICA – Košarkaš grčke reprezentacije Papapetru postigao je protiv Novog Zelanda najveći broj poena na jednom meču otkad igra za nacionalni tim. Zanimljivo, prethodni poenterski rekord karijere kada je nacionalni tim u pitanju Papapetru je ostvario, takođe, protiv Novog Zelanda.

Naime, na Mundobasketu 2019. godine u Kini, u utakmici protiv selekcije iz Okeanije završio je sa 16 poena. Juče je bio daleko efikasniji – i to u najvažnijem momentu po ekipu. Zablistao je u meču ,,biti ili ne biti“ za obje selekcije. Sa 27 poena Papapetru je bio ključni igrač pobjede koja je došla nakon preokreta u njegovoj režiji. Sa nekoliko važnih šuteva, pogođenih

dvojki i trojki u trećoj i četvrtoj četvrtini, bivši igrač Partizana je vratio meč u egal borbu (nakon ,,plus 15“ za Novi Zeland), a potom je, uz pomoć Larencakisa, odveo Grke ka trijumfu. U 27 poena Papapetru je ,,ugradio“ četiri trojke iz sedam šuteva, četiri dvojke iz osam šute-

va i sedam ubačenih slobodnih bacanja – iz deset pokušaja. Na sve to dodao je pet skokova, četiri asistencije i dvije ukradene lopte. Pritom, nije zabilježio niti jedan prekršaj za 30 minuta u igri. Definitivno, meč karijere Papapetrua u reprezentaciji. R. A.

48“ protiv Jordana

Prvenstvo Crne Gore za rukometaše počinje 30. septembra

Komovi istupili iz lige

PODGORICA - Prva muška rukometna liga Crne Gore naredne sezone brojaće 10 klubova, jedan manje nego prethodne jer su od nastupa u jedinom seniorskom rangu odustali Komovi.

Klub iz Andrijevice obavijestio je Rukometni savez da neće učestvovati u SBbet Prvoj ligi, a razlog je finansijske prirode. Komovi, osvajač Kupa prije četiri godine i nekadašnji kandidat za titulu, po pravilu bi morali da imaju i kadetsku ekipu. Klub koji nema ni minimalne uslove za rad (do renoviranja trenirali u školskoj sali koja nema rukometne dimenzije) i čiji su timovi čekajući ispunjenje raznih obećanja kao domaćini igrali u Beranama, odlučio je da zadrži samo žensku ekipu, koja će nastupiti u Drugoj ligi.

Tim sa sjevera Crne Gore godinama je bio rasadnik talenata i reprezentativaca, od kojih je najpoznatiji Aleksandar

Bakić, sadašnji član Neksea iz Našica, učesnika EHF Evropske lige.

Saopštenjem se juče obratio i predsjednik opštine Andrijevica Željko Ćulafić i naveo da ih niko nije obavijestio o odluci

Komova ,,iako je bilo prirodno da to uprava kluba uradi prije donošenja pomenute odluke“. - U datoj situaciji, zbog javnosti, želimo da saopštimo da je opština Andrijevica, kao jedan od osnivača Rukometnog kluba Komovi, uložila maksimalne napore i dala doprinos da

klub što uspješnije funkcioniše i postiže što bolje rezultate. Ovakve tvrdnje potkrijepićemo i činjenicama.

Naime, opština Andrijevica je u 2021. 2022. i 2023. godini za potrebe Rukometnog kluba opredijelila ukupno oko 100.000 evra. Uradili smo to iako Opština nije jedini vlasnik kluba, već je 40 procenata u privatnom vlasnistvu kompanije „Igma Grand“ i par pojedinaca, koji, nažalost, nijesu u klub uložili niti jedan jedini cent.

Napominjemo da su u ovom periodu, dok je lokalnu vlast vršilo aktuelno rukovodstvo, izmirene sve plate igračima, koje su, za naše uslove, bile sasvim

PRIMJER UPORNOSTI: ŽRK Tivat od drugoligaša do učesnika Evropskog kupa

Peruničić sa igračicama piše lijepu priču

pristojne. Takođe, napominjemo da promjenom vlasti u Andrijevici, avgusta 2020. godine, nijesu mijenjani članovi Skupštine kluba i Upravnog odbora, već su na tim pozicijama ostali ljudi iz ranijeg saziva – navodi se u saopštenju. Ćulafić navodi da su za sve pomenuto vrijeme klubu bili obezbijeđeni termini za treninge i utakmice u dvorani u Beranama, te da je Opština uspjela da u Andrijevici opremi teretanu i u njoj obezbijedi besplatan trening za sve sportiste sa teritorije Andrijevice.

- Odgovorno tvrdimo da je Opština u svakoj situaciji izlazila u susret zahtjevima Rukomet-

mognu igračicama u meču protiv nekada renomirane ekipe.

– Nedavno smo počeli sa radom, uspjeli smo da sačuvamo sve igračice koje su prošle godine nastupale u Prvoj ligi i u Kup takmičenju. Angažovali smo još desno krilo Danilu Radonjić i lijevog beka Nikoliju Medojević – kazao je Peruničić.

U timu se vratila Marija Peruničić, pa je utisak da bi ekipa iz Tivta, konkretno u domaćem takmičenju, mogla da ponovi, ako ne i nadmaši prošlogodišnji rezultat (treće mjesto, polufinale Kupa)

– Nećemo, sigurno, mahati bijelom zastavom u meču sa makedonskom ekipom. A u domaćim okvirima cilj je da se plasiramo među četiri najbolje ekipe.

Trener Peruničić je zadovoljan uvodnim dijelom rada, a bez obzira na vrućine, djevojke u sali i na pomoćnom terenu FK Arsenal, odrađuju planirani dio priprema za fizičku kondiciju.

PODGORICA – Rukometašice Tivta, prije šest godina sa trenerom Đorđom Peruničićem, pionirskim koracima krenule su u premijernu drugoligašku priču. Malo, pomalo ovaj tim je postao stabilan crnogorski prvo-

ligaš i dočekao izlazak u Evropu. Tivćanke će 21. septembra u Skoplju igrati protiv nekadašnjeg prvaka Evrope prvi meč Evropskog kupa. Rival je Đorče Petrov. Revanš je 1. oktobra u dvorani ,,Župa“, što će biti lijepa prilika da navijači po-

OSMINA

potrebe i sportista i učenika u osnovnoj i srednjoj školi. Izrada Glavnog projekta sportske dvorane je u zavrnoj fazi. Slijedi da se ispoštuju dalje zakonske procedure, tako da je za očekivati da se već naredne godine krene sa izgradnjom sportske dvorane, za šta treba izdvojiti od dva do dva i po miliona evra. Realizaciju tog projekta treba da finansira Vlada Crne Gore – naveo je Ćulafić i dodao da je aktuelna lokalna vlast ,,naslijedila problem nedostatka sportske dvorane, kao i mnoge druge probleme koji nijesu lako rješivi“.

Dečić Sutjesku, lako do

nog kluba Komovi. Čak je i kupljeno kombi vozilo za potrebe lakšeg odlaska igrača na treninge i utakmice.

Važno je istaći da je, shodno odredbama Zakona o sportu, svaki vlasnik udjela u klubu dužan da u taj isti klub ulaže onoliko koliko posjeduje vlasništva.

U datom slučaju to je radila samo Opština, dok drugi to nijesu činili. Ko je i kad stoprocentno valsništvo Opštine nad klubom prenio u privatne ruke nama još uvjek nije poznato. Što se tiče sportske dvorane, Opština je preduzela sve mjere, iz njene nadležnosti, da Andrijevica dobije jedan moderan objekat koji će zadovoljiti

- Sve ovo govori da opština Andrijevica ničim nije doprinijela da Rukomentni klub Komovi istupi iz lige. Zašto je do toga došlo treba da se zapita neko drugi. Bojimo se da cijela ova priča oko istupanja iz lige ima i političku pozadinu, kako bi se potpuno neosnovano pripisalo aktuelnoj lokalnoj vlasti u Andrijevici da ne vodi računa o sportistima i sportskim klubovima.

- Mi smo i dalje otvoreni za saradnju, ali uz poštovanje činjenica i stvarnog stanja – piše u saopštenju. Takmičenje u Prvoj ligi za muškarce počeće 30. septembra, a u prvom kolu sastaće se Lovćen

– Mornar 7, Budvanska rivijera Budva – Berane 1949, Partizan 1949 – Rudar, Sutjeska – Jedinstvo, Budućnost Podgorica – Brskovo.

Sezona u Prvoj ženskoj ligi počeće sedmicu ranije, a na startu šampionata sastaće se Rudar – Zeta, Levalea 2010 – Nikšić, Mornar 7 – Budućnost Bemaks II i Ulcinj – Tivat. Ne.K.

PODGORICA - Branilac trofeja Kupa Crne Gore oprostio se od trona već u osmini finala – fudbaleri Sutjeske poraženi su od Dečića na ,,DG areni“ (1:0).

Jedini pogodak na utakmici postigao je DraškoBožović iz slobodnog udarca u 41. minutu.

Sutjeska je u ambisu, ne zna za pobjedu na domaćoj sceni od 23. jula kada je igrano prvo kolo prvenstva, a u međuvremenu je doživjela debakl u kvalifikacijama za Ligu konferencija.

Budućnost je lako eliminisala Podgoricu (4:0), dok je Jezero bilo bolje od prošlosezonskog finaliste Arsenala (1:0).

Iznenađenje je priredio drugoligaš Bokelj pobjedom protiv Mladosti Donja Gorica na terenu Titograda... Prošli su i Petrovac, Rudar, Kom i Mornar.

Dečić 1 Sutjeska 0

PODGORICA – Stadion: ,,DG arena“. Gledalaca: 200. Sudija: RadojePajović (Podgorica). Strijelac: Božović u 40. minutu. Žuti kartoni: Nikić, Augusto (Dečić), Matanović, Mirosavljev, Šaletić, Babić, Krstović, Vuković (Sutjeska).

Danas u Novom Sadu počinje Gran pri miting za parastrijelce

Đinović i Nikač predstavljaju

Crnu Goru

PODGORICA – Crnogorski parastrijelci Milan

– U planu su dvije-tri test utakmice. To nam je od izuzetnog značaja. Kada zavšimo obaveze u Evropi, čeka nas zgusnut raspored u domaćem takmičenju – istakao je Peruničić.

Tivćanke marljivo rade, a sa njima i trener Peruničić, član Budve sa kojom je prošle godine osvojio Kup Crne Gore. A. M.

Đinović i Ambroz Nikač nastupiće na Gran pri mitingu, koji će od danas do 3. septembra biti održan u Novom Sadu.

Đinović će se takmičiti u klasi SH1, u discplinama vazdušna puška R1 i R3. Nikač će nastupiti u klasi SH1, u disciplini gađanje iz pištolja P1. Danas, prvog takmičar-

DEČIĆ: Nikić, Karvaljo (od 80. Camaj), Milić, Stijepović (od 88. Zorić), Augusto, Đoljaj, Ujkaj, Božović (od 69. Šarkić), Drešaj, Ljuljđuraj, Đeljaj.

SUTJESKA MERIDIANBET: Ličina, Mirosavljev, Boričić (od 58. Matanović), Šaletić (od 78. Vukotić), Pavlović, Striković, Babić, Krstović, Rudović, Grivić, Vuković (od 78. Aničić).

skog dana, na vatrenu liniju će Nikač i Đinović u kategoriji R3. Đinovića dan kasnije očekuje nastup u kategoriji R1. Gran pri u Novom Sadu okupio je strijelce iz Srbije, Crne Gore, Litvanije, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije, Francuske, Poljske, Mađarske i Sjeverne Makedonije. Crnogorske strijelce u Novom Sadu predvodiće trener Željko Božović R. P.

Rukometaši Komova sa trofejom Kupa prije četiri godine Krenuli u žestok rad

Ambroz Nikač

KUPA CRNE GORE:

Eliminisani prošlosezonski finalisti, Bokelj priredio iznenađenje

detronizovao

Sutjesku, Budućnost do četvrtfinala

mali incijativu. Najveću priliku imala je Sutjeska. Igrao se 77. minut, Dušan Vuković, nakon odlične asistencije Matanovića, izašao je sam pred golmana Nikića, ali je čuvar mreže Dečića spriječio izjednačenje. U samom finišu prošlosezonski osvajač Kupa je žestoko pritiskao Dečić, ali Nikšićani nijesu mogli do gola. Ovim porazom Sutjeska je nastavila lošu seriju i produbila krizu koja je krenula od evropske blamaže...

PODGORICA – Stadion: Pod

Goricom. Gledalaca: Igrano bez prisustva publike. Sudija: Nikola Cvijović (Budva).

Strijelci: Orahovac u 11, Grbić u 23, Sekulić u 40. i 90+1. minutu. Žuti kartoni: Ignjatović (Budućnost), Jovanović (Podgorica).

BUDUĆNOST: Pavličić, Ignjatović, Orahovac (od 62. Va. Adžić), Ceklić (od 46. Dakić), Gašević (od 80. Novović), Đuričković, Mirković, Vukotić (od 80. Đukanović), Bojović, Grbić (od 75. Perović), Sekulić

PODGORICA: Radulović, Jovičić, Pavlićević, Božović, Mi. Vračar (od 46. Prelević), Suzuki (od 46. Ueda), Jovičić (od 63. Ma. Vračar), Jovanović, Komija (od 63. Kovačević), Vukčević, Mrvaljević (od 78. Radunović)

Budućnost je prošle sezone eliminisana već u osmini finala Kupa, ove takmičarske godine ide (najmanje) korak dalje.

Tim Mladena Milinkovića je bez ikakvih problema eliminisao Podgoricu (4:0) i upisao treću vezanu pobjedu računajući utakmice u prvenstvu. ,,Plavi“ su pod Goricom poveli u 11. minutu kada je Adnan

Orahovac pogodio glavom nakon centaršuta Gaševića iz kornera, a na 2:0 povisio je Petar Grbić u 23. na asistenciju Bojovića

Budućnost je u laganom ritmu stigla i do trećeg pogotka u prvom poluvremenu – akciju je povukao Đuričković koji je bio kapiten u ovom meču uoči odlaska iz kluba, odigrao je do Grbića, a ofanzivac domaćih odigrao za Balšu Sekulića kojem nije bilo teško da zatrese mrežu.

Budućnost je bez veće potroš-

nje odradila drugo poluvrijeme i uz to uspjela da u nadoknadi uveća vođstvo – Ivan Bojović je napravio lijep dribling i omogućio Sekuliću još jedan gol.

PETROVAC – Stadion ,,Mitar

Mićo Goliš“. Gledalaca: Sudija: Manojlo Sekulić (Podgorica). Strijelci: Adžović u 14, Babić u 61. i 67. minutu. Žuti kartoni: Vujović (Petrovac).

PETROVAC: Kordić, Malešević, Vujović, Mikijelj (od 46. Matejić), Boljević, Bakić (od 21. Lambulić), Carević (od 46. Dragović) Adžović (od 68. Liješević), Sinanović, Bašić (od 46. Babić), Zvrko

GRBALJ: Božinović, Obretković, Jevremović, Dragićević, Ercegović, Popović (od 74. Đukanović), Batuta, Damjanović (od 65. B. Stanišić), N. Stanišić (od 46. Radenović), Vučetić (od 46. Uskoković), Globarević (od 65. Drašković). Petrovac nije dozvolio iznenađenje u primorskom okršaju sa Grbljem. ,,Nebo-plavi“ su trijumfom od 3:0 ovjerili plasman u četvrtfinale Kupa koji je najavljen u 14. minutu pogotkom Aldina Adžovića poslije varke i preciznog šuta s oko 17 metara iskosa s desne strane.

Lijep pokušaj za uvećanje prednosti imao je Sinanović koji je s 25 metara pogodio dalju stativu, da bi sve bilo riješeno u 61. i 67. minutu kada se dva puta u strijelce upisao

Slobodan Babić

Prvi pogodak dao je na prazan gol poslije nesporazuma igrača i golmana Grblja, drugi takođe bez većih problema, poslije centaršuta Zvrka s desne strane.

DANILOVGRAD – Stadion

braće Velašević. Gledalaca:

Sudija: Mladen Knežević (Bijelo Polje). Strijelci: Gajić u 88. (Iskra), Simić u 21, Sentoku u 73. minutu (Rudar). Žuti kartoni: Šćepanović, Kalezić, Gajić, Radović (Iskra), Pupović, Radanović (Rudar).

ISKRA: Radović, Šćepanović, Obradović, Globarević, Vučinić, Knežević,

Kalezić, Pavićević, Perović, Karadžić, Gajić

RUDAR: Radanović, Muratović, A. Golubović, Čepić, Bulatović, Brnović, Pupović, Golubović, Knežević, Simić, Bogdanović Rudar je opravdao očekivanja u Danilovgradu i pobjedom od 2:1 eliminisao drugoligaša Iskru.

Plevaljski tim poveo je u 21. minutu kada je Marko Simić efektno pogodio gornji suprotni ugao.

Sve je riješeno u 72, rutinskim pogotkom Arihira Sentokua poslije ubacivanja s desne strane. Vlado Gajić je u finišu ublažio poraz Iskre.

BIJELO POLJE – Gradski stadion. Gledalaca: 600. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica).

Strijelac: Račić u 19. minutu. Žuti kartoni: Bašić, Krnić (Jedinstvo), Aković, Imamović, Kaluđerović, Stojanović (Mornar).

JEDINSTVO: Aković, Banda, Krulanović (od 46. Đ. Cvijović), Dulović, Bašić, Dacić (od 76. Kovačević), Idrizović, Hajrović (od 76. Vlaović), Kolić (od 83. Mušović), De Souza (od 64. Krnić), Korać

MORNAR: Aković, Stevanović, Imamović (od 70. Okamoto), Mitrović, Ljutica, Kaluđerović (od 79. Jeknić), Dubljević (od 79. Ćetković), Ondong-Mba, Škrijelj (od 66. Božanović), Kolundžić (od 46. Stojanović), Račić.

Mornar je drugi put u pet dana pobijedio Jedinstvo, s tim što je za razliku od prvenstvenog meča u Baru - kada je bilo 4:3 - na sjeveru države postignut samo jedan pogodak.

Strijelac je bio Dejan Račić u 19. minutu, a domaćin je imao nekoliko šansi za izjednačenje.

Šut De Souze odbranio je Zoran Aković, Idrizović je gađao iznad prečke, dok je Krnić u nadoknadi meča bio blizu da ,,makazicama“ donese jedanaesterce...

BERANE – Gradski stadion.

Gledalaca: 100. Sudija: Dejan Marković (Podgorica). Strijelac: Bareto u 89. minutu.

Žuti kartoni: Đešević, Aranda, Osmanović (Jezero), Kojašević (Arsenal). Crveni karton: Abdel Osmanović u 62. minutu (Jezero).

JEZERO: Asanović, Muzurović, Aranda (od 73. Bareto), Osmanović, Šimun, Vuković, Škrijelj (od 66. Šabović), Julević (od 55. Redžepagić), Radenović (od 73. Pavlićević), Pereira (od 55. Đešević), Mugoša.

ARSENAL: Kuč, Čelebić, Mališić, Čavor, Šahman, Dašić, Montenegro, Mugoša (od 61. Kašćelan), Nikač (od 61. Đorđević), Kojašević (od 61. Muhović), Mirković. Jezero je uspjelo da napravi iznenađenje. Plavljani su golom Bareta u 89.minutu uspjeli da dođu do trijumfa, čime su finalistu Kupa od prošle sezone zaustavili odmah na startu. Arsenal je prošle godine imao mnogo sreće, prošao je u finale golom u nadoknadi, čime je izborio penale, a ovog puta u samom finišu meča je eliminisan. Duel u Beranama donio je velika uzbuđenja, neizvjenost, ali je u samom finišu, nakon prodora sa lijeve strane, Bareto kaznio loše postavljanje odbrane i uspio da loptu provuče ispod Kuča za veliko slavlje Plavljana, koji su u posljednjih pola sata imali čak i igrača manje...

P ODGORICA – Stadion Titograda. Gledalaca: 100. Sudija: Vladimir Bjelica (Nikšić). Strijelci: Maraš u 15. (Mla-

dost lob.bet), Alhasan u 11. i D Mirković u 43. minutu (Bokelj). Žuti kartoni: Dominges, Gigašvili (Mladost), MLADOST LOB.BET: Dragojević, Pejović (od 46. Radusino vić), Popović, Dominges (od 77. Jeong), Adbulahi (od 77. Badnjar), Gigašvili (od 49. Methadžović), Maraš, Radinović (od 77. Jukić), Milić, Vujisić, Krstović.

BOKELJ: Boljević, D. Mirković (od 75. Đuričić), Vukotić, Ćetković (od 75. Kordić), Pajović, Vilotijević (od 65. Sklender), Bojović, M. Mirković (od 57. Muković), Alhasan, Obradović, Vukčević (od 46. Poček).

Iznenađenje na Starom aerodromu – drugoligaš iz Kotora eliminisao je debitanta u elitnom rangu, Mladost - Bokelj 1:2.

Već u 11. minutu Kotorani su najavili da je moguće iznenađenje. Mirković je dobro proturio loptu do Alhasana, koji je sa ivice kaznenog prostora pogodio za 1:0. Mladost, koja je ,,glumila” domaćina na Starom aerodromu, uspjela je ekspresno da se vrati. Domingez je odlično ubacio loptu sa desne strane, na pravom mjestu bio je Maraš, koji je rezantnim udarcem iz prve pogodio dalji ugao – 1:1. U finišu prvog dijela Mirković je uspio da Kotorane ponovo dovede u prednost.

Mladost je pokušavala da izbori makar penale, ali nije mogla do egala, iako je čak i u nadoknadi vremena imala dvije velike šanse, posebno preko Milića koji je pogodio prečku.

PODGORICA – Stadion Koma. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Laličić. Strijelci: Vukčević u 24, Barac u 59, V Perišić u 81, Radonjić u 87. minutu. Žuti kartoni: S. Perišić (Kom), Vujačić, Ševčuk (Berane).

KOM: Adrović, Barac (od 62. Antović), V. Perišić, Sekulić, Vukčević (od 77. Mićković), Dapčević (od 46. Radičković), S. Perišić, Đukanović (od 62. Vulanović), Ajković, Peličić (od 46. Ljumović).

BERANE: Babović, Ševčuk, Pešukić, Bulatović, Radojević, Magdelinić, Vuković, Vujačić (od 46. Barjaktarović), Ivanović, Popović (od 46. Korać), Kuč (od 68. Asano).

Duel drugoligaša na startu Kupa nije donio nikakvu neizvjesnost. Zlatičani su u velikom stilu stigli do naredne runde. Gosti su bili u ,,životu” do 23.minuta, kada je Petar Vukčević evrogolom sa 25 metara pogodio za 1:0. Kom je bio ofanzivniji, konkretniji, a velika razlika u fizičkoj spremi i kvalitetu došli su do izražaja u nastavku. Prvo je Barac matirao Babovića, čime je bilo jasno da će Kom igrati u četvrtfinalu Kupa, a u finišu je Kom totalno deklasirao Berance. Prvo je u 81.minutu Vladimir Perišić uvećao prednost na 3:0, da bi u samom finišu Radonjić postavio konačan rezultat. R. P – Ne. K.

Slavlje fudbalera Budućnosti na sinoćnjem meču

Selektor Dragan Kosić odredio ekipu za Evropsko prvenstvo u Budvi

Veliko iskušenje za pet velemajstora

Budva će od 10. do 22. novembra biti domaćin Evropskog prvenstva u ekipnoj konkurenciji, koje će prema najavama iz prestižnih šahovskih krugova vjerovatno oboriti rekorde po kvalitetu i masovnosti.

Prema najavama, očekuje se da metropola crnogorskog turizma ugosti i nekadašnjeg svjetskog prvaka Magnusa Karlsena koji će braniti boje Norveške.

Za ovo grandiozno takmičenje naš selektor Dragan Kosić odredio je respektabilni sastav koji će pokušati da popravi najbolji rezultat ostvaren u Varšavi 2013. godine kada je naša reprezentacija osvojila 18. mjesto među 38 selekcija starog kontinenta. Jedno je sigurno, izabranike Kosića, Denisa Kadrića (2600), Nikolu Đukića (2517), Nikitu Petrova (2551), Luku Draškovića (2494) i Dragišu Blagojevića (2446) očekuje težak zadatak da nadmaše taj uspjeh.

- Kao i u Poljskoj, ekipu čini svih pet velemajstora čija je forma u usponu i vjeru-

jem da će je ,,tempirati“ do početka novembra – kaže selektor crnogorskih matadora Dragan Kosić.

- Odnedavno Kadrić je na crnogorskoj rejting listi i na prethodnoj olimpijadi u Čenaju hrabro se borio sa svjetskim velikanima na čelnoj table, pa je za očekivati da bude spreman za nova iskušenja. Nikola već godinama predvodi reprezentaciju i trenutno igra kvalitetnu makedonsku ligu što znači da će kao i uvijek biti na visini zadatka. Petrov

je, takođe, odskora uzeo crnogorsko državljanstvo i radi se o veoma stabilnom igraču koji zna da pomrsi račune i protivnicima sa znatno većim rejtingom. U jednom periodu i on je imao preko 2.600 ELO tako da se radi o pravom pojačanju i osvježenju naših redova. Luka je među njima najmlađi, ali i najperspektivniji, koji marljivo radi i veoma ozbiljno shvata svaki nastup i u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji i, što je najvažnije, sa turnira na turnir

U Podgorici završen četvrti Budućnost-CEDIS festival

Zablistao Mihail Žerzdev

Na četvrtom CEDIS festivalu, u veoma jakoj konkurenciji, zablistao je jedanaestogodišnji Mihail Žerzdev, koji je, iako jedan od najmlađih učesnika, prvi prošao kroz cilj sa 4,5 poena. Drugo mjesto pripalo je Jovanu Jovančeviću sa pola poena manje, koliko je sakupio i FIDE majstor

Srećko Đukanović, ali se zbog lošijih dodatnih kriterijuma morao zadovoljiti bronzanom medaljom. Među nagrađenima su i Dragoljub Abramović, Timur Gizatulin i Nebojša Vešović sa po 3,5 poena. Pored pomenutih igrača bodove za plasman u finale osvojili su i Andrija Koprivica, Đorđe Žižić, Katarina Đukić i Aleksa Doderovisa sa po tri poena. Za tumačenje pravila bio je zadužen međunarodni sudija Zoran Peruničić, a nagrade najboljima uručio je predsjednik ŠK Budućnost CEDIS Aleksandar Radunović. Festival se sastoji od pet

kvalifikacionih turnira i finalnog, na kojem će nastupiti osam najuspješnijih igrača iz kvalifikacija, šahistkinja i najbolji omladinac do 18 godina. Za sada, prije posljednjeg turnira koji je na programu od 22.do 24. septembra najveće šanse da se domognu finala imaju Đukanović, Abramović, Žerzdev, Jovančević, Aleksandar

Tomić, Velimir Jeknić, Nemanja Vukčević, Veljko Draganić, Alena Skvortsova i Dino Grbović. Nagradni fond na finalnom turniru će iznositi 500 eura. Uoči prvog kola svi učesnici su minutom ćutanja odali poštu nedavno preminulom dugogodišnjem predsjedniku ŠSCG i istaknutom šahovskom radniku Srđi Dragaševiću

postiže sve bolje rezultate. Konačno, Dragiša je najiskusniji i suvišno je govoriti o njegovim kvalitetima, jer sama činjenica da je na najvećim takmičenjima osvajao nagrade za sjajne rezultate na pojedinim tablama dovoljno govori o njegovom studioznom radu i ogromnoj mentalnoj i fizičkoj energiji koju posjeduje. U kratkim crtama popularni Kole je opisao svoje pulene od kojih očekuje veliku borbenost i zalaganje u svakom meču. Selektor ističe da je najvažnije da među igračima vlada dobra atmosfera, da se uzajamno pomažu i svakom okršaju pristupaju maksimalno ozbiljno, ne potcjenjujući nikoga.

- Siguran sam da će se svaki crnogorski matador dostojno suprotstaviti rivalu bez obzira na njegovu snagu i reputaciju – zaključio je Kosić. Selektor napominje da će tokom septembra saopštiti i imena B selekcije jer na to ima pravo zemlja domaćin šampionata, a nije isključeno da nastupi i C ekipa, koja bi bila sastavljena od veterana.

Na ekipnom prvenstvu svijeta u rapidu

Zlato za WR Chess

U Dizeldorfu je održano ekipno prvenstvo svijeta u rapidu sa tempom igre od 15 minuta po igraču. Poslije 12 odigranih kola zlatnu medalju osvojio je sastav WR Chess sa 22 meč boda, čije su boje branili Vesli So, Nodirbek Abdusatorov, Jan Nepomnjašći, Jan Krištof Duda, Ramešbabu Pragnanandha, Vinsent Kejmer, Hou Jifan, Aleksandra Kostenjuk i Vadim Rosenstejn Drugo mjesto sa 20 bodova pripalo je ekipi Freedom koju je predvodio bivši svjetski šampion Višvanatan Anand, a treće je bilo rezervisano za MGD1 sa 18 bodova, najviše zahvaljujući Raunaku Sandvaniju koji je na četvrtoj tabli uknjižio 8,5 poena i Pentali Harikrišni, koji na prvoj nije osjetio gorčinu poraza.

Priredio: B. KADIĆ

Tivat od danas do neđelje domaćin Petoboja nacija u boćanju

Kreću izazovi za crnogorske boćare

PODGORICA – Tivat će od danas do 3. septembra biti domaćin Petoboja nacija u boćanju, u kojem će se za trofej nadmetati reprezentacije Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Na tom takmičenju će nastupiti osvajači najsjajnijih odličja na svjetskim i evropskim prvenstvima. Crnogorska reprezentacija nastupiće u sastavu Gracija Stjepčević, Tomislav Ranković, Rade Zec, Miroslav Petković, Mateo Počanić, Ilija Belan, Stefan Anđušić i Igor Petković Predsjednik Boćarskog saveza Miroslav Petković zahvalio je Ministarstvu sporta i mla-

dih i Opštini Tivat, kao i svim sponzorima, na podršci u organizaciji takmičenja, te naglasio da je Petoboj nacija prvo u nizu reprezentativnih takmičenja koja crnogorske boćare očekuju do kraja godine. Prema njegovim riječima, pripreme su odrađene u Tivtu sa omladinskom reprezentacijom, koju očekuje nastup na Svjetskom prvenstvu u Oranu od 18. do 25. septembra. – Očekujemo dobre vijesti iz Alžira, nove uspjehe i medalje. Seniorska reprezentacija nastupiće u Bosni i Hercegovini na Evropskom prvenstvu od 3. do 8. oktobra. Optimisti smo i na tom takmičenju, očekujemo medalje – rekao je Petković agenciji Mina. R. P.

Dominacija Delfina

PODGORICA – Nakon tri dana takmičenja i šest odjedrenih regata u Herceg Novom, završeno je Prvenstvo Crne Gore u jedrenju za klasu Optimist.

Prvo mjesto u generalnom plasmanu i titulu državnog prvaka osvojio je Andrej Ashin iz tivatskog Delfina, koji je osvojio i zlatnu medalju u konkurenciji do 12 godina, dok je u konkurenciji jedriličarki, najbolja bila Vanja Strahinja iz kotorskog Lahora.

Titulu državnog prvaka sa šest uzastopnih pobjeda osvojio je Andrej Ashin, član JK Delfin Tivat. Srebrnu medalju je osvojio dječak iz Jedriličarskog kluba Delfin Pavle Potpara, a bronzanu Risto Milojević iz Jedriličarskog kluba

,,Jugole Grakalić“. U konkurenciji jedriličarki, prvakinja je Vanja Strahinja, srebrnu medalju je osvojila Valentina Đorđević iz Jedriličarskog kluba ,,Jugole Grakalić“, a slavlje Kotoranki je uveličala NinaŽivković koja je osvojila bronzanu medalju. Kada je konkurencija do 12 godina u pitanju, najbolji je bio Andrej Ashin, srebrnu medalju je osvojio Risto Milojević, a bronzana medalja je otišla u Tivat, zahvaljujući Luki Klikovcu

Ceremonija dodijele nagrada je održana na terasi JK ,,Jugole Grakalić“. Jedriličare je pozdravio crnogorski olimpijac Milivoj Dukić, predsjednik CJS Predrag Vukčević i predsjednik Regatnog odbora Siniša Samac R. P.

Selektor reprezentacije GM Dragan Kosić

Održano prvenstvo Crne Gore u jedrenju za klasu Optimist

DR PETAR ORAHOVAC - CRNOGORAC, PREDŚEDNIK BUGARSKE SKUPŠTINE 12.

Dva brata Orahovca na čelu bugarske i srpske skupštine

Dr Petar Orahovac je svoja politička ubjeđenja iznio u tekstu „Ima li principa?“, koji je objavljen 1906. u časopisu „Bugarski ljekar“ (Български лекар). U tekstu je rekao da je članstvo u partiji kao neka vrsta „partizanstva“, u dobrom smislu te riječi, jer su izraz ličnih ubjeđenja i uvjerenosti u progres: „Ja sam politički partizan u teoriji. Nemam i nijesam imao vlast u rukama. Ja i moji prijatelji bili smo uvijek stradalnici za svoja iskazana ubjeđenja.“

Kako je tokom čitavog života hrabro, časno i dosljedno stajao iza svojih ubjeđenja, tako nije volio one koji su tražili korist pod maskom apolitičnosti.

To je komentarisao na svoj način: „Jedno sam tražio od ljekara – da se interesuju za ljekarske i sanitarne poslove, da imaju opredijeljene poglede i kakvi god da su, da ih brane do kraja, jer jedni od najnesimpatičnijih tipova u društvu i među ljekarima su oni, koji se pod izgovorom stranačke manjkavosti, proglašavaju za nestranačke ili nadstranačke, a u suštini ugađaju svim partijama dok im daju hljeba.“ Njegovo karakteristično shvatanje je: „Ne lične svađe, već borba ideja!“

K. Ivanov i L. Burilkova u svojoj knjizi o dr Orahovcu

Vrhunac karijere dr Petra Orahovca desio se u petak, 15. oktobra 1910. kada je izabran za predśednika Narodne skupštine Bugarske. Svečanoj śednici je prisustvovao car Ferdinand I. Glasalo je 157 delegata, dr Orahovac je dobio 106 glasova

Dr Orahovac je pisao:

„Jedni od najnesimpatičnijih tipova u društvu i među ljekarima su oni, koji se pod izgovorom stranačke manjkavosti, proglašavaju za nestranačke ili nadstranačke, a u suštini ugađaju svim partijama dok im daju hljeba“

navode: „Ta principijelnost, uporedo sa čvrstim karakterom i izuzetnom zahtjevnošću, objašnjavaju veliki uticaj i autoritet dr Orahovca, kako u Demokratskoj partiji, tako i u ljekarskoj sredini.“ Time je dr Orahovac doprinio velikom uspjehu svoje partije na sljedećim izborima i Demokratska partija dobija vlast 1908. godine, koju će vršiti do 1912. Dr Orahovac se na velika vrata vraća u oblast zdravstvene zaštite i dolazi do vrhunca svoje profesionalne i političke karijere. (...)

VRHUNAC KARIJERE –IZBOR ZA PREDŚEDNIKA NARODNE SKUPŠTINE BUGARSKE

Dr Orahovac je sa liste Demokratske partije izabran 1908. za narodnog poslanika u Parlamentu Bugarske. Tadašnji ministar unutrašnjih poslova smijenio je kompletni Vrhovni medicinski savjet. Izabran je novi Savjet na čije je čelo postavljen dr Orahovac. Njegov kolega dr Vatev izabran je za direktora Građanske sanitar-

ne direkcije. Novoizabrani savjet je dobio zadatak da ispita djelatnost prethodnog direktora te institucije dr Ruseva Istraga je povjerena lično dr Orahovcu. On je to smatrao važnim, posmatrajući to kao priliku da se pošalje poruka svima koji ubuduće budu radili na sličnim zadacima: „Da se dade pouka budućim rukovodiocima, da budu svjesni, da su odgovorni moralno i pred zakonom.“ Rezultati istrage su objavljeni pod naslovom „Pregled poslova sanitetske uprave 1903–1908 g.“ Dr Orahovac autoritativno jača svoje pozicije, boreći se za vladavinu prava i poštovanje procedura i protokola: „Ko ne štiti svoja prava, ne ispunjava svoje obaveze.“ Zato sa kolegama iz grupe orahovista pravi nacrt izmjena i dopuna zakona o zdravstvenoj zaštiti. U odnosu na ranije varijante sada se uvode prijedlozi o formiranju mreže seoskih zdravstvenih jedinica i bolnica, a u gradovima izgradnja bolnica i specijalizovanih odjeljenja za određene vrste bolesti, uz poboljšanje higijenskih uslova u školama itd. Ove izmjene su u Narodnoj skupštini usvojene 23. januara 1909. Tokom iste godine dr Orahovac je nastavio sa prijedlozima da se osnuje posebno ministarstvo narodnog zdravlja, koje smatra neophodnim za razvoj zdravstvene zaštite. (...) Ne smije se zaboraviti da je na njegovo insistiranje izglasano povećanje sanitarnog budžeta od 25 % i obezbijeđen kredit za izgradnju 35 novih bolnica. Za mandata dr Orahovca prvi put su, na njegovu inicijativu, upotrijebljena vozila hitne pomoći. Vrhunac karijere dr Petra Ora-

hovca desio se u petak, 15. oktobra 1910. kada je izabran za predśednika Narodne skupštine Bugarske. Svečana śednica XIV redovne Narodne skupštine počela je u dva i po sata poslije podne. Petnaest minuta nakon početka Svečane śednice topovske salve su najavile dolazak cara Ferdinanda I Kada je došao do prijestola car je svečano otvorio treću sesiju XIV redovnog zaśedanja. Uz ceremonijalne pozdrave, car Ferdinand I pomenuo je, između ostalog, doček u Crnoj Gori. Uz faksimil toga dijela zapisnika, dajemo prijevod: „Moram na ovom mjestu navesti svečani doček, koji mi je upriličen u glavnom gradu susjedne nam carevine, i, na kraju, istaknuti, koliko sjajan, toliko i srdačan doček, koji mi je na Cetinju priredio bratski i hrabri crnogorski narod i njegov gospodar, Njegovo Veličanstvo Kralj Nikola.“ Kasnije je car napuštio zaśedanje i parlament je nastavio sa radom. Uz konstataciju kvoruma, odnosno prisutnosti i odsutnosti delegata, pristupilo se pripremi glasanja za predśednika Narodne skupštine. Glasalo je 157 delegata i obavljeno je prebrojavanje glasova. Rezultati su bili sljedeći: „Od 157 glasova g. Dr Orahovac dobio je 106, Nikola Gimidžijski (koji je predśedavao śednicom, prim. naša) – 19. gl, Dr Kalnikov – 2 gl, g.

Madžarov – 1 gl. i g. Milev –

1. U broju predatih listića nalazilo se 28 bijelih.“

Dalje se navodi: „Na osnovu čl. 3 pravilnika, jer je apsolutna većina glasova prisutnih zastupnika u korist i za dr Orahovca, proglašen je vašim glasovima za predśednika Narodne skupštine. (Burni i dugotrajni aplauzi od strane većine)“

Nakon toga predśedavajući śednice pozvao je dr Petra Orahovca da zauzme svoje predśedničko mjesto. Dr Orahovac je zauzeo mjesto i obratio se delegatima sljedećim riječima:

„G. g. Narodni zastupnici! Uzbuđenje koje me obuzima u ovom trenutku ne dopušta mi da izrazim svu dubinu svoje zahvalnosti za visoku čast koja mi se ukazuje. Svaki narodni zastupnik treba biti ponosan na povjerenje naroda. Ja, sticajem posebnih okolnosti, imam izuzetne razloge za isticanje tog ponosa. I kada me stavljate u prve redove visoke Skupštine, vi naglašavate onaj početak koji je ležao u temeljima bugarske države: sloboda, pravda, zakonitost. Uzbuđen sam, gospodo narodni zastupnici, i to zato što sam svjestan da među narod-

Dr Orahovac je u članku objavljenom 1906. u časopisu „Bugarski ljekar“ pisao da je članstvo u partiji kao neka vrsta „partizanstva“: „Ja sam politički partizan u teoriji. Nemam i nijesam imao vlast u rukama. Ja i moji prijatelji bili smo uvijek stradalnici za svoja iskazana ubjeđenja“

nim zastupnicima ima mnogo dostojnijih od mene; ali ja se klanjam njihovoj volji, prihvatam tešku dužnost, ośećajući svu njenu odgovornost. Nadam se da ću naći potporu u svim skupinama narodnog predstavništva, i samo to povjerenje daje mi hrabrosti, da stojim ođe i obećam, da ću, koliko mi snage budu dopuštale, nastojati pomoći ovoj visokoj Skupštini, da može ispuniti zadatke za koje je predodređena.

Još jednom se zahvaljujući na ukazanoj mi časti, pozivam narodno predstavništvo da se bodro prihvatimo posla za koji smo pozvani.

(Burni aplauzi većine)“

Mora se ponoviti konstatacija o značaju i veličini ovoga događaja. Bugarska demokratska tradicija iskazala se u punom sjaju, a Crna Gora se može ponositi, jer je jedan njen sin dospio na tako važno mjesto zahvaljujući svom trudu i istrajnosti. Nije slučajno što je dr Orahovac u svome govoru pomenuo kao temelje „slobodu, pravdu i zakonitost“. Na takvoj tradiciji se odnjegovao i vaspitavao. Danas se u svečanoj auli Narodne skupšine Bugarske, tj. Sobranja, nalaze spomen fotografije svih koji su predśedavali bugarskim Parlamentom i među njima dr Orahovac. Kao kuriozitet se navodi da je u isto vrijeme, u toku 1910. godine, njegov brat Tomo Oraovac predśedavao srpskom Skupštinom. (Nastavlja se)

Autori: Dragan B. PEROVIĆ i Miroljub ORLANDIĆ

Bugarski car Ferdinand, 1908. godina

Dragan B. Perović i Miroljub Orlandić ispred zgrade Sobranja, Sofija

Tomo Oraovac

Staro bugasko Sobranje

Oglasi i obavještenja

CRNA GORA JAVNI IZVRŠITELJ ALEKSANDAR BOŠKOVIĆ

Podgorica

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Crnogorski Telekom AD Podgorica, Moskovska br. 29, koga zastupa punomoćnik Filip Ćupić, advokat iz AOD Ćupić iz Podgorice, Bul.Džordža Vašingtona br.79, protiv izvršnih dužnika Olja Stanković i drugi, dana 30.08.2023. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika i to:

1.Olja Stanković iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Mitra Bakića br.108 I.br. 3107/2022;

2.Dajana Bušković iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Kakaricka gora bb; I.br. 651/2023

3.Ankica Prelević iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Ludviga kubr br.28; I.br. 652/2023

4.Andrea Pavićević iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Bul. Ivana Crnojevića br.18; I.br. 655/2023

5.Jelena Zečević iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Bul.Vojvode Stanka Radonjića bb; I.br. 659/2023

6.Marija Bijelić iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Stjepana Mitra Ljubiše br.1; I.br. 826/2023

7.Digital Bay DOO iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom IV Proletersle br.34A; I.br. 1143/2023,1143-1/2023

8.Vujisić Dejan iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Zagoric-park šuma; I.br. 1139/2023

9.PG Potrčko DOO iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Bratstva i jedinstva br.51, I.br. 1140/2023

10.Slobodan Popović iz Podgorice sa posljednjom poznatom adresom Bul.Revolucije D-6; I.br. 1133/2023

11. Dino Osdmanagić iz Podgorica sa posljednjom poznatom adresom Cara Lazara br.4; I.br. 828/2023;

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od tri dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena – rješenja o izvršenju sa prilozima, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem na oglasnoj table Osnovnog suda u Podgorici i Privrednog suda u Podgorici..

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

Na osnovu član 24. i 28, Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj OPŠTINE BAR

O B A V J E Š T A V A

ZAINTERESOVANU JAVNOST

-Da je »Čelebić D.o.o., ul. Oktoih, br.2, Podgorica« podnio zahtev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat - Privremeni objekat namenjen za proizvodnju betona-Betonjerka, koji se planira graditi na kat. parcela br.1723/1 KO Mišići, opština Bar, nosioc projekte Čelebić d.o.o,.

U vezi sa navedenim možete izvršiti uvid u Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat - Privremeni objekat namenjen za proizvodnju betona-Betonjerka, koji se planira graditi na kat. parcela br.1723/1 KO Mišići, nosioc projekte Čelebić d.o.o, opština Bar, u prostorijama Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, Bulevar Revolucije broj 1, kancelarija broj 263, II sprat, radnim danima od 11 do 15 časova.

Ujedno Vas obaveštavamo da će se javna trebina o predmetnom Elaboratu održati dana 14.09.2023 god. u 10 časova u Maloj sali SO-Bar. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, je 5 radnih dana na adresu Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, od dana objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem ovog projekta.

DOO “SPORTSKO- REKREATIVNI CENTAR” BAR

Broj: 1711/23

Bar, 30.08.2023. godine

Na osnovu člana 40 stav 1 Zakona o državnoj imovini („Sl. list CG”, br. 21/09 i 40/11), člana 31 i člana 35 Uredbe o prodaji davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list CG”, br. 44/10), Odluke Odbora direktora Društva br. 0227/23 od 03.07.2023. godine Rješenja izvršnog direktora Društva, broj: 1710/23 od 30.08.2023. godine, Komisija za sprovođenje postupka davanja u zakup poslovnog prostora u okviru sportske dvorane “Topolica” u Baru, objavljuje JAVNI POZIV za davanje u zakup poslovnog prostora u okviru sportske dvorane “Topolica” u Baru putem prikupljanja ponuda (tender)

1. PREDMET ZAKUPA

Predmet tenderskog postupka je davanje u zakup poslovnog prostora u okviru sportske dvorane „Topolica”, broj zgrade 1, izgrađene na katastarskoj parceli broj 4972/2, upisanoj u listu nepokretnosti 2917 KO Novi Bar, i to :

1.Poslovnog prostora - doping kontrola, spratnosti – prizemlje, u površini od 50 m2, sa namjenom – pružanje medicinskih usluga.

Poslovni prostor se izdaje u viđenom stanju, isključivo za pružanje medicinskih usluga.

2. PERIOD I MINIMALNA CIJENA ZAKUPA

Minimalna mjesečna cijena zakupa za poslovni prostor iz tačke 1, iznosi 250,00 € (50 m2 x 5,00 €/m2), uvećana za iznos PDV-a po stopi koja je važeća u trenutku isplate, sa minimalnim periodom zakupa od godinu dana i sa mogućnošću produženja do najviše pet godina plaćanjem naknade na ime zakupa na mjesečnom nivou.

3. OPŠTI USLOVI

Način, mjesto i vrijeme podnošenja ponuda

Pravo da učestvuju na tenderu imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica, ako su dostavili ponudu i uplatili depozit.

Ponude zajedno sa dokazom o uplati depozita se predaju u zatvorenoj koverti, neposredno na adresi „Sportsko-rekreativni centar” doo Bar, Bulevar revolucije br. 85, sa naznakom “Za prikupljanje ponuda po Javnom pozivu - ne otvaraj”, svakog radnog dana, u periodu od 08:00 h do 14:00 h, zaključno sa 08.09.2023.godine, do 10:00 časova. Ponuda treba da sadrži:

-ime i prezime (tačan naziv) i adresu ponuđača, matični broj, broj lične karte ili pasoša;

-za preduzetnike: rješenje o registraciji, ime i prezime, uvjerenje o prebivalištu, kopiju rješenja o dodijeljenom PIB-u i PDV-u, ukoliko je u sistemu PDV-a i karton deponovanih potpisa;

-za pravna lica naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a ne stariji od (6) šest mjeseci za domaća privredna društva, odnosno dokaz o registraciji izdat od strane nadležnog organa kod kojeg je pravno lice registrovano za ostala pravna lica, a za strana lica dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača (original ili ovjerena kopija rješenja), ime prezime direktora odnosno zakonskog zastupnika pravnog lica i njegov potpis, ovlašćenje - punomoćje za učestvovanje u postupku prikupljanja ponuda

-cijenu zakupa izraženu u eurima, -broj žiro računa za povraćaj depozita, -potpis fizičkog lica ili preduzetnika kao ponuđača, odnosno pečat i potpis ovlašćenog lica u privrednom društvu ili drugom pravnom licu.

Učesnici postupka dužni su kao garanciju učešća dostaviti dokaz o uplati depozita u iznosu od 10 % od ukupnog minimalnog iznosa zakupnine na godišnjem nivou, na žiro račun “Sportsko-rekreativni centar” doo Bar, br. 535-1063490, otvoren kod “Prva banka Crne Gore – osnovana 1901. godine” AD Podgorica – filijala Bar. Sva priložena dokumenta dostavljaju se u originalu ili ovjerenoj kopiji. Neblagovremene, nepotpune i neuredne ponude neće se razmatrati.

Ukoliko učesnik postupka sa najpovoljnijom ponudom, odustane od ponude nakon otvaranja ponude, gubi pravo na povraćaj depozita. Postupak po ovom javnom pozivu će se proglasiti neuspjelim, ukoliko više od dva prvorangirana ponuđača odustanu od ponude ili odbiju da potpišu ugovor u ostavljenom roku.

Ukoliko je ponuda nevažeća ili nije prihvaćena kao najpovoljnija, depozit se vraća podnosiocu ponude u roku od 7 (sedam) dana od dana sprovedenog postupka.

Poslovni prostor se daje u zakup ponuđaču sa najpovoljnijom ponudom, a koja će biti izabrana na osnovu visine ponuđene zakupnine na mjesečnom nivou, ukoliko ispunjava i druge uslove predviđene javnim pozivom

4. NAČIN I USLOVI PLAĆANJA

Najpovoljniji ponuđač dužan je da sa “Sportsko–rekreativni centar” doo Bar zaključi ugovor o zakupu u roku od 8 (slovima : osam) dana od dana dostavljanja obavještenja. Ukoliko najpovoljniji ponuđač odustane od ponude ne zaključi ugovor u predviđenom roku ili ne plati zakupninu za poslovni prostor u predviđenom roku, gubi pravo na isti, kao i pravo na povraćaj depozita. U tom slučaju, zakupodavac ima pravo da zaključi ugovor o zakupu poslovnog prostora sa drugorangiranim ponuđačem. Ponuđaču čija ponuda je prihvaćena depozit se uračunava u iznos zakupnine.

Zakupnina za poslovni prostor koju je zakupac ponudio, a zakupodavac prihvatio u postupku, zakupac je u obavezi plaćati na mjesečnom nivou unaprijed (do 5-og u mjesecu, za tekući mjesec).

5. MJESTO I VRIJEME OTVARANJA PONUDA

Otvaranje ponuda biće održano dana, 08.09.2023. godine, sa početkom u 10:30 h, u prostorijama ”Sportsko-rekreativni centar” doo Bar i istom mogu prisustvovati predstavnici ponuđača.

Obavještenje o najpovoljnijem ponuđaču dostaviće se učesnicima postupka u roku od 3 (slovima: tri) dana od dana sprovođenja postupka.

Bliža obavještenja mogu se dobiti svakog radnog dana neposredno u prostorijama ”Sportsko-rekreativni centar” doo Bar ili na kontakt telefon broj 067/511-876.

KOMISIJA

ZA SPROVOĐENJE POSTUPKA DAVANJA U ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA

Javni izvršitelj Aleksandar Bošković

Na osnovu člana 13 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora zaštitu životne sredine Opštine Rožaje

Obavještava

zainteres O vanu javn O st da je Nosilac projekta Murić (Zeka) Mehdija iz Rožaja, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat „Poslovni objekat-Samouslužna autoperionica“, na katastarskoj parceli 1358 KO Rožaje- opština Rožaje.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora zaštitu životne sredine Opštine Rožaje, radnim danima od 8 do 11 časova, kao na sajtu www.rozaje.me.

Rok za javni uvid davanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na adresu Opština Rožaje, Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine ul,,M.Tita“ br.11, Rožaje ili na e-mail:urbanizamrozaje@t-com.me, je do 07.09.2023.godine.

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE

Poslovni broj: I.br.63/17

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Otp Debt Collection doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Perović V. Ivana iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 71.520,39 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.3177/2010 dana 29.03.2010.godine, dana 30.08.2023.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Perović V. Ivanu iz Nikšića, ul. IV Proleterske brigade br.2, vrši se dostavljanje Zapisnika o XLVI prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 30.08.2023. godine Zaključka o XLVII prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 30.08.2023. godine.Izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja dostavljanje Zapisnika o XLVI prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.63/17 od 30.08.2023. godine Zaključka o XLVII prodaji poslovne oznake I.br.63/17 od 30.08.2023. godine. Upozorava se izvršni dužnik Perović V. Ivan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 30.08.2023. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovna oznaka I.br.1507/2023

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca ″SI-ING″ d.o.o. Podgorica, Nikšićki put bb, Mareza, koga zastupaju advokati Miloš Komnenić i Nemanja Radović, Podgorica, protiv izvršnog dužnika “Cijevna Komerc” d.o.o. Podgorica, Crnogorskih serdara bb., radi naplate novčanog potraživanja, dana 30.08.2023. godine, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

izvršnom dužniku “Cijevna Komerc” d.o.o. Podgorica, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju posl.oznk. I.br. 1507/2023 od 27.07.2023.godine sa predlogom prilozima, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preduzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju.

Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi Dnevni

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop! Begović

Tel. 067/579-709, 069/269-550

list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni

i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

Poslovna oznaka I.br. 1515/2023

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca ″SI-ING″ d.o.o. Podgorica, Nikšićki put bb, Mareza, koga zastupaju advokati Miloš Komnenić i Nemanja Radović, Podgorica, protiv izvršnog dužnika “Cijevna Komerc” d.o.o. Podgorica, Crnogorskih serdara bb., radi naplate novčanog potraživanja, dana 30.08.2023. godine, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

izvršnom dužniku “Cijevna Komerc” d.o.o. Podgorica, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju posl.oznk. I.br. 1515/2023 od 01.08.2023.godine sa predlogom prilozima, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

S tim u vezi potrebno je da izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preduzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović

Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

POTREBAN vozač C kategorije, radno iskustvo 2 godine

Tel. 069/032-380 3

Potrebna ozbiljna žena za povremenu pomoć u kući

Tel. 069/033-117 4

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Дана 30. августа 2023. године, послије кратке и тешке болести, преминула је наша драга и вољена

S dubokim bolom javljamo rodbini, kumovima, prijateljima i poznanicima da je dana 30. avgusta 2023. u 48. godini života preminula naša draga i voljena

РАДМИЛА Божидара МУГОША рођена Радоњић

Саучешће примамо 30. августа од 13 до 16 часова и 31. августа од 10 до 15

часова на градском гробљу Чепурци, гдје ће се и обавити сахрана. Ожалошћени: супруг БОЖИДАР, син МЛАДЕН, ћерке САНДРА и ЈЕЛЕНА, браћа СЛАВКО и ДРАГАН, сестре ЉУБИНКА и НАДА, ђевери БРАНКО и ЉУБОМИР, јетрве МИЛКА и СЕНКА, снахе ЈАДРАНКА, МИРА и СЕНКА, унучад, праунука и остала многобројна родбина МУГОША и РАДОЊИЋ

1409

Тужним срцем јављамо да је дана 30. августа 2023. године, изненада престало да куца срце нашег драгог

РАДОВАНА Димитрија ЈАКШИЋА 1960–2023.

Саучешће за нашим драгим покојником ћемо примати 30. августа до 20 часова и 31. августа од 9 до 13 часова у капели Шкаљари – Котор, када поворка креће за село Маоче – Пљевља. Саучешће ћемо примати у капели Каљиг – Маоче, 31. августа од 18 до 22 часа и 1. септембра од 9 до 12 часова, када ће се обавити сахрана.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 30. avgusta od 12 do 17 časova i 31. avgusta od 10 do 16 30 časova.

Sahrana će se obaviti 31. avgusta u 17 časova na Novom gradskom groblju u Budvi.

Ожалошћени:

супруга МИЛИЈАНА, кћерке СЛАЂАНА и ТАМАРА, брат МИЛОВАН, сестре ЉУБИНКА, СТОЈКА и ОЛГА, снаха РАДА, синовци МИЛАН и ВАСИЛИЈЕ, синовица НЕДА, унуци РАДОВАН и ЂОРЂЕ, стрина ЖИВКА и остала многобројна родбина

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Ožalošćeni: suprug NOVAK, sinovi ALEKSA i IVAN, otac MILAN, majka MILANKA, brat MIROSLAV, svekrva MILICA, đever SRETEN, zaova SVETLANA –LANA i ostala mnogobrojna rodbina

Тужним срцем јављамо рођацима, пријатељима, кумовима, комшијама и познаницима да је наша драга

МИЛИЈАНА Вукосава РАБРЕНОВИЋ рођена Видаковић

Преминула послије краће болести, 30. августа 2023, у 87. години живота.

Саучешће примамо у градској капели у Никољцу, 31. августа од 8 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу.

Ожалошћени:

син МИЛОШ - БАТО, кћерке ЛИДИЈА и ЈЕЛИЦА, унучад ВАЊА, САРА и АНДРИЈА, браћа МИЛОВАН, МИРОЈЕ, МИЛИЋ и МИЛАДИН, сестра БОЖАНА и остала родбина РАБРЕНОВИЋ и ВИДАКОВИЋ

MARINA Novakova LJUBANOVIĆ rođena Đorđević

Posljednji pozdrav dragoj i poštovanoj kumi

MARE

Neka je vječan mir nad Tvojom dobrom dušom. Vječna ti slava i hvala za ljubav i ljudski trag što ostade za Tobom.

Tvoji: MIRKO, MILENA i ANA sa porodicama

MARINA Nikole MIJATOVIĆ

Dana 29. avgusta 2023. nakon kraće i teške bolesti. Saučešće će porodica primati u četvrtak 31. avgusta u kapelici na Novom groblju na Cetinju od 12 do 14 časova. Sahrana će se potom obaviti na Starom groblju.

Ožalošćeni: sestra RADMILA – MILA sa porodicom, brat ALEKSANDAR – BATO sa porodicom i ostala rodbina

Sa poštovanjem i tugom opraštamo se od naše drage

MARINE MIJATOVIĆ

Ostaješ u najljepšem sjećanju. KOLEGE IZ BIBLIOTEČKO-ARHIVSKOG ODJELJENJA NARODNOG MUZEJA

Posljednji pozdrav našoj dragoj

NADI V. TATAR

Od jetrve OLGE sa porodicom

OGLASNO

Posljednji pozdrav dragoj

1395

Posljednji pozdrav našoj dragoj

RADMILI MUGOŠI

1398

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

RADI

Od SLAVKA sa porodicom

S tugom i žaljenjem se opraštamo od

RADMILE MUGOŠE

Počivaj u miru, voljena Rado.

Sestra LJUBINKA i zet IVICA VUJOŠEVIĆ sa porodicom

1401

KOSARA MIŠUROVIĆ sa porodicom

Посљедњи поздрав нашој

1410

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1397

Posljednji pozdrav dragoj tetki

RADMILI MUGOŠI

S ljubavlju, ĐOKO i TANJA sa porodicama

1399

Драга

MARINI

Od MILENKA PEROVIĆA sa porodicom

Posljednji pozdrav bivšoj koleginici MARINI MIJATOVIĆ

Bila je čast i zadovoljstvo imati te za prijatelja i kolegu.

KOLEKTIV JU NARODNI MUZEJ CRNE GORE

1402

Ђевер ЉУБО, јетрва СЕНКА и ђеца МАРИЈА, МИЛЕНА,

РАДО

С љубављу и поштовањем чуваћемо те у сјећању.

1407

Oglasi i obavještenja

Voljena majko

ANKA DRAGOVIĆ

31. 8. 2013 – 31. 8. 2023.

Otišao je i dio naše duše sa tobom. Sjećanje na tebe živi u nama dok god dišemo.

1394

Ponosne na tebe. Nedostaješ…

VESNA

i BOJANA

Tužno sjećanje na našeg voljenog

MIRČETA MIRO ĐUKANOVIĆ

31. 8. 2012 – 31. 8. 2023.

Neće te izbrisati vrijeme, ni sakriti tama, zvijezda si koja nas prati i vječno živi s nama.

Tvoji: OLGA, NIKOLA i LIDIJA sa porodicom

1403

31. 8. 2019 – 31. 8. 2023.

BORIS PERKOVIĆ

Četiri godine od kada si otišao i više ništa nije isto.

Ne postoje riječi toliko snažne i velike da opišu svu bol koju osjećamo i prazninu koja je nakon tvog odlaska ostala.

Vole te tvoj brat TOMISLAV i sestra BILJANA sa porodicom

1388

Draga majko

1396

Dana 31. avgusta 2023. navršava se 10 godina od smrti našeg voljenog

TOMO CACOVIĆ

Veliki ljudi nikad ne umiru.

Tvoji: supruga BEBA, sinovi GORAN, MARKO i IVAN, ćerke TANJA i IVANA, snaha SNEŽANA, zet VESKO, unučad i praunučad

SONJA

Sa ljubavlju i ponosom ćemo te spominjati i nikada zaboraviti.

Ćerka LJILJANA sa porodicom

1412

Četiri godine su od smrti naše drage

31. 8. 2019 – 31. 8. 2023.

Danas je 40 dana od kada nisi sa nama, SOKE

VELIKE JOVETIĆ

Nedostaješ...

Suprug BLAŽO i ćerka RADMILA sa porodicom

Nedostaje nam tvoja ljubav, blagi pogled i nježni zagrljaj.

Tvoja kćerka SAŠA i tvoj ŚOLE

Tužno sjećanje na moje voljene roditelje ĐIKANOVIĆ

1390

Draga naša babuška

ZAGORKU i VUKOSAVA 2016 2011 i braću

BOŽA SLOBODANA 2018. 2022.

Tuguje za vama… Ćerka i sestra DARA BEGOVIĆ sa porodicom

1405

SONJA

Tužno je bez tebe, mnogo nam nedostaješ. Hvala ti za bezgraničnu ljubav koju si nam poklanjala, hvala ti za sve godine koje si provela sa nama. Nosićemo te u srcu kao najljepšu uspomenu i čuvati od zaborava.

Tvoji: IVANA, MARIJA i DANILO

Dana 8. septembra 2023. navršava se godina dana otkad se tvoje lijepe oči sklopiše i utonuše u vječni san, naša voljena

MIRA

Puno je lijepih uspomena ostalo, da te zauvijek pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo i da te nikad ne zaboravimo.

Tvoja skromnost, plemenitost tvoje duše, ljubav i briga za sve nas su neponovljivi. Ostavila si neizbrisiv trag u svima nama koji te volimo i kojima si uljepšala život do zadnjeg dana.

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Nedostaješ za sve što je prošlo i što dolazi. Čuvamo te od zaborava.

Porodica će u subotu 2. septembra u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću.

OŽALOŠĆENA PORODICA

1404

1411

1392

SPECIJALNA AKCIJA Uz kupovinu izdanja:

WERK ili CRNOGORSKA ISTORIJA na engleskom jeziku

POPUST 50%

dokrajaavgusta

POKLANJAMO knjigu

NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI

POKLON KNJIGA

POPUST 30%

Uz kupovinu i drugih Pobjedinih izdanja, u vrijednosti preko 30 €, takođe poklanjamo knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI

A cappella

Javna eutanazija

Svimi iz generacija sedamdeset i nekih odrasli smo na crtanim filmovima koji su se emitovali neposredno pred najvažniji programski segment dana – Dnevnik u 19:30. Dakle, taj petnaestominutni paket crtaća bio je ono što se čekalo već od 19 sati, jer će se možda krenuti s emitovanjem i koji minut prije 19:15. Elem, Duško Dugouško, Tom i Džeri, Brzi Gonzales, Mornar Popaj, Patak Dača, Linea i mnogi sadržaji, bili su esencija odrastanja. I uvođenje mlađih u svijet odraslih jer smo mi, tada malci, dijelili isti TV prijemnik sa starijima koji su iščekivali početak centralne infomativne emisije, da se ne propuste najvažnije vijesti. Nerijetko, crtani film se gledao familijarno, uz očeve, majke, babe i đedove. Ovi prvi, srednje generacije, znali su da nađu ponešto u tim sadržajima, dok su stariji vrlo često znali da komentarišu nešto tipa: „’Ajde, što gledate te gluposti“ ili „Ovo je idealno da zaglupi tu jadnu đecu...“ Taj generacijski jaz, naravno, najčešće se ignorisao i stvari su išle svojim tokom.

Kompanija Warner Bros, čiju smo špicu tada nestrpljivo iščekivali, i dalje postoji. Međutim, svijet nije isti. Jedna od ključnih prepoznatljivosti našeg vremena, čini se, postaju globalno osvješćivanje i (kvazi)politička korektnost koja se postavlja kao novi i najbitniji komunikacijski narativ u svakoj životnoj situaciji. I to bi možda i bilo sasvim okej, da sa sobom ne povlači nešto, prema mom mišljenju, vrlo kontraproduktivno – cancel culture

Kultura otkazivanja, brisanja i totalnog ignorisanja posljednjih godina stalno je u prvom planu; ne prođe ni dan da ne čujemo za nekoga ili nešto što je otkazano. Jedan od svježijih primjera je pjesma „Fat Bottomed Girls“ grupe The Queen koja je „optužena“, zamislite, za tjelesno posramljivanje. Nije li to pomalo suludo, budući da je jedan od najvećih hitova Fredija Merkjurija i ekipe upravo proslava različitosti? Ne body shaming, nego upravo njegova suprotnost – muzička oda ženama koje svojim oblicima i veličinama odudaraju od poprostačenih, mejnstrim „kriterijuma“ ljepote.

Piše: Vladimir MARAŠ

preintenzivne i „nasilne“ ljubavne strategije prema mački Penelopi pokazuje, navodno, zavidan nivo nasilja koji se može svrstati u kontekst seksualnog uznemiravanja i čak podržavanja kulture silovanja, i to u crtanom čija su ciljna grupa djeca i mladi. E jada. Isti novinar skrenuo je tada pažnju i na navodno problematičnu, stereotipnu i gotovo rasističku sliku koju, u vezi sa Latinoamerikancima i Meksikancima, šalje Brzi Gonzales. No, na njegovo zaprepašćenje, Meksikanci su bili prvi koji su stali u odbranu „najbržeg miša u Meksiku“, uprkos tome što je, na neki način, kenselovan još osamdesetih, upravo zbog stereotipizacije. Niko iz kompanije Warner Bros. nije se tada oglasio zvaničnim saopštenjem u vezi sa Pepeom, ali je zato mesje La Tvor ekspresno izbačen iz animiranog filma „Space Jam: A New Legacy“, što govori dovoljno i o cijelom slučaju, i o kulturi otkazivanja. Čije su žrtve, između ostalih, postali i neki filmski klasici poput „Gone with the Wind“, ali i pisci kao što je Džoan K. Rouling. O glumcima u Holivudu optuženim za seksualno uznemiravanje da i ne govorimo...

Elem, sumanuta priča o kenselovanju ove pjesme podsjetila me je upravo na crtaće sa početka ove priče i na jedan od „otkaza“ koji su me možda i najviše iznervirali u proteklih nekoliko godina. Na slučaj Pepe le Tvora, koji je u ozbiljnim problemima od 2021, kada je Čarls Blou, kolumnista Njujork tajmsa, prozvao Warner Bros. i sugerisao da, nakon skoro osam decenija postojanja istoimenog crtaća, treba da pošalje svog junaka u proces javne eutanazije. I izazvao buru u medijima i na društvenim mrežama. Razlog? Za mene bizaran, ali novo vrijeme donosi nove izazove pa tako, „francuski crtani ljubavnik“, zbog svoje

Sve ove stvari sasvim su okej u smislu prilagođavanja novim okolnostima, ali demokratija ponekad zna da napravi i poneki problem. Tačnije, može da postane problem ukoliko se njome upravlja sa nedovoljno znanja, kapaciteta i dobrih namjera. Onog trenutka kada smo ljudske slobode počeli štititi ograničavanjem sloboda nekih drugih, ušli smo u zajeban vrtlog prava i obaveza koje polako ali sigurno gube osnovni smisao demokratije. Dakle, ukoliko se bilo koja društvena skupina dogovori da Duško Dugouško nije poželjan jer se u tom crtanom filmu pojavljuje puška kao oružje, pa još kad tome dodamo da Ptica Trkačica uništi onog Kojota - ostaćemo na vjetrometini praznine. I tu bi, na kraju, na red mogli da dođu i ljubitelji Mjeseca, sa željom da se Sunce proglasi nepoželjnim elementom. Ili obratno. Nakon toga, kataklizma je sasvim blizu. Mislimo o tome, ako ne svakog dana, onda makar prije nego što nekoga ili nešto otkažemo.

Kultura otkazivanja stalno je u prvom planu, ne prođe ni dan da ne čujemo da je nešto otkazano. Jedan od svježijih primjera je pjesma

„Fat Bottomed Girls“ grupe The Queen koja je „optužena“, zamislite, za tjelesno posramljivanje

u fokusu

Možete li da zamislite da djelo jednog Bergmana, Kjubrika ili Kurosave, leži negdje u nekakvom podrumu, prekriveno prašinom i zaboravom? E, baš to je zadesilo posljednji Živkov film, dok ga

Šahmanović nije spasio od uništenja

Saj-faj ep „The Dune“ Alehandra Hodorovskog , „The First Day“ Andreja Tarkovskog, Kjubrikov „Napoleon“ sa Džekom Nikolsonom , Leoneov „Leningrad: The 900 Days“ sa Robertom de Nirom, Bartonov „Superman Lives!“ sa Nikolasom Kejdžom Nastavite niz, ako već nijesmo pomenuli vašeg ličnog, neprežaljenog favorita na temu „najbolji nesnimljeni film svih vremena“. Svi ovi naslovi napušteni su u različitim fazama produkcije, većinom zbog nedostatka sredstava, smrti (Leone) ili, pak, „političke nepodobnosti“ autora (Tarkovski).

GLEDALI SMO U HERCEG NOVOM

Film ni na nebu, ni na zemlji

No, ne samo što nijesu zaboravljeni, nego su baš zbog jednog neprežaljenog „da je šćelo bit da bude, moglo je bit“ dobili novi, mitologizovani život u mislima filmofila.

Nedostatak sredstava, smrt i „politička nepodobnost“ autora ključne su riječi koje mogu da opišu i naslov za koji do skoro uopšte nijesmo znali, a totalno ide uz temu „najbolji nesnimljeni film“. Jer, ako televizijska drama „Čudni ljudi“

(1995) Živka Nikolića možda i nije „najbolji nesnimljeni crnogorski film“, zasigurno jeste i treba da bude nikad prežaljeno djelo jednog od naših najvažnijih režisera. To nam je barem jasno pokazao film

„Živko Nikolić – nedosanjani san“ u režiji Senada Šahmanovića, koji je premijerno prikazan u okviru 36. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala. Možete li da zamislite da film jednog Bergmana, Kjubrika

ili Kurosave, leži negdje u ne-

kakvom podrumu, prekriven prašinom i zaboravom? Tako smo i mislili... I eto, baš to je zadesilo posljednji film Živka Nikolića, da skoro tri decenije čuči u depou Radio Televizije Crne Gore. A nakon što je snimljeno 60 odsto materijala posljednje, desete epizode serije „Oriđinali“, koju je autor sa scenaristom Draganom Koprivicom zamislio kao stand alone film, sa glavnim junakom Nišom (Mima Karadžić) i radnjom izmještenom na Karuču - falilo je samo sedam snimajućih dana i, naravno, prokletog novca, da bi „Čudni ljudi“ bili završeni...

Teško breme

U međuvremenu, tokom brojnih selidbi, presnimavanja i demonstracije nemara onih „podobnih“, koji su bili u poziciji da sačuvaju Živkovo djelo, izgubio se dio i od onih jedva snimljenih 60 odsto.

U sredini u kojoj vam najčešće niko ne nudi pomoć, a većina odmah potrči da upre prstom ako napravite grešku, Šahmanović je primio vrlo teško i nezahvalno breme da finalizuje cijeli projekat i spasi „Čudne ljude“ od uništenja i potpunog zaborava. I svaka mu čast. Šahmanović ne samo što je prihvatio odgovornost koju bi malo ko primio na sebe, da tu nešto „prčka“ po djelu jednog od najboljih crnogorskih i jugoslovenskih režisera, nego je pokazao ogromnu ljubav, posvećenost i upućenost u filmsku materiju izabravši, čini se, najefikasniji način da se izbori sa produkcijski izazovnim i prekomplikovanim zadatkom. Da bi, napokon, „Čudne ljude“ izvukao iz mraka na mjestu jake simbolike: u Herceg No -

vom, u gradu kojem se Živko školovao, i u okviru programa festivala, čija nagrada za specijalan doprinos filmskom izrazu, nosi njegovo ime.

Uoči dupke pune i vrlo emotivne premijere u Dvorani „Park“, u medijskim najavama nečega što zaista jeste filmski događaj i obavezno kinematografsko štivo, negdje se izgubila suština.

„Nedosanjani san“ nije „nezavršeni posljednji film Živka Nikolića“, nego dokumentarna priča o njemu; film o tom filmu. Ili, ako hoćete, „Čudni ljudi“ su ovdje film u filmu: njihovi fragmenti zauzimaju glavno mjesto u narativu koji je Šahmanović popunio isječcima iz režiserovih kratkih („Biljeg“, „Beg, „Trag“, „Graditelj“, „Ine“) i dugometražnih filmova (debi „Beštije“, 1977; remek djelo „Jovana Lukina“, 1979); arhivskim snimcima njegovih intervjua; novim razgovorima sa glumcima koji su u projektu učestvovali prije skoro tri decenije; rijetkim video-zapisima sa seta te nikad dovršene epizode „Oriđinala“... Uz dva vrlo bitna dodatka, koji mnogo govore i o Živkovom i o Šahmanovićevom talentu, a na koje se vraćamo kasnije.

Prvo o Živku i originalnom materijalu zbog kojeg je „Nedosanjani san“ i nastao: „Čudni ljudi“ ili, pak, ono što je od njih ostalo, u Šahmanovićevom filmu oivičeni su starinskim, užim 4:3 formatom. No, „kockasta“ slika čak i nije toliko bitna za odvajanje različitih linija naracije. Čim se prvi kadar sa Karuča zavrti na platnu, odmah znate da ste na Živkovom terenu.

Mira Furlan tvrdila je, sa punim pravom, da jugoslovenski

„Živko Nikolić – nedosanjani san“ u režiji Senada

Detalj sa premijere u Dvorani „Park“

FFHN/MMF

Senada Šahmanovića nebu, zemlji

režiseri najčešće nijesu znali što da rade sa ženskim likovima – osim da ih skinu. No, oni koji to jesu znali, poput Makavejeva ili Živka, upisali su se u istoriju ne samo jugoslovenskog, nego i svjetskog filma pretvarajući njihova naga tijela u moćno oružje za raskrinkavanje dvostrukog morala patrijahalnog društva, suzbijene seksualnosti, okoštalih pogleda na svijet.

Eros i ljepota

I Nikolićevi „Čudni ljudi“ još jedan su moćan (iako nedovršen) prikaz mladosti, jedrosti, života koji se otima i, prosto, hoće da pobjegne od ovog našeg surovog, presurovog krša i istih takvih ljudi. Svaka scena, svaki kadar sa grupom djevojaka, koje se izležavaju pored ili se kupaju u Skadarskom jezeru, puca od senzualnosti i ljepote.

Kada je eros, kada je erotika u pitanju, niko to u jugoslovenskom filmu nije radio kao Živko Nikolić, savršeno sposoban da svaki kadar nagih žena pretvori u prizor kao ukraden sa slikarskog platna. „Čudni ljudi“ na to podsjećaju mnogo puta, bile naše junakinje obnažene, ili im se obline bijelile i tek naslućivale ispod crnih marama, rukava i raša, kojima su im skrivali jedrinu. Opet, možda su i najjači oni Živkovi momenti „zakopčanosti do grla“, a kada eros izbija iz svake pore filma. U „Čudnim ljudima“, recimo, u sceni kada djevojke samo sjede i pjevaju „Ko ti kose pomrsio, Jelo?“. Teško je objasniti koliku simboliku i težinu, ova predivno aranžirana guslarska pjesma Crne Gore i Hercegovine (najpoznatija po Šobićevoj

obradi „Mlada Jela“), ima za priču o potrebi jedne mladosti da osjeti užitak, tjelesni ili bilo koji životni, u sredini koja tu potrebu sputava, ili pravo na nju dijeli po tradicionalnim aršinima. Nestvarno je i impresivno prikazan taj prostor konstantnog sizifovskog osvajanja (ženskih) sloboda.

Mudrac iz Ozrinića

U „Čudnim ljudima“, sve je arhetip; sve je i bilo, i jeste, i biće; sve je Crna Gora. Sve jeponovo, još, uvijek i zauvijek

- rezultat promišljanja čovjeka koji je svaku kap vode, svaki oblutak i draču, svaki zvuk zrikavca ili čaktara s ovih naših planina i jezera, sav ovaj narod

- u dušu znao. I što je najbitnije, nije samo imao talenta da

njegov mentalitet i dušu ulovi, nego i duše – da ga voli. Zbog toga i humor i vrla ozbiljnost; zbog toga i grubost i nježnost ovog prostora, jezika i bitisanja; zbog toga i ćuška, šamar i šaka u zube plešu zajedno sa saosjećanjem i podijeljenim čemerom i jadom – u svakom, pa i u ovom nedovršenom Živkovom filmu.

Šahmanović to odlično razumije; uostalom, obojica pripadaju istom prostoru. Taj je isti mentalitet, na sebi svojstven način, lovio i ulovio i u svojim filmovima, od kratkog „Umira krvi“ (2015), do jakog ovogodišnjeg dugometražnog debija „Sirin“, jednog od najboljih takmičarskih naslova na festivalu u Herceg Novom (a to što nije pokupio makar jednu

specijalnu nagradu, priča je za sebe). I koji ima mnogo više zajedničkih elemenata sa Živkom nego što se, možda, može učiniti na prvi pogled. Stoga, Šahmanović i jeste uspio, koliko su mu (ne)uslovi dozvolili, da originalni i novosnimljeni materijal uklopi u koliko-toliko skladnu cjelinu, čijoj je kompaktnosti mnogo doprinijela i melanholična muzika Ivana Marovića. Vodio je računa o tome da adekvatan prostor dobije i Živkov sin, Petar Nikolić, kao kreativni konsultant i narator koji film otvara, a kasnije ga manje-više uspješno usmjerava, emotivno govoreći o ocu, njegovom opusu, brigama, mukama i htjenjima, iz off-a ili direktno u kameru.

Živko Nikolić na Karuču, gdje su snimani „Čudni ljudi“

Superlativi i katkad (pre)nadahnuta poetska poređenja koja, u tim momentima, teku iz usta naratora i intimnog svjedoka Živkovog svijeta, bili bi možda i previše kitnjasti i manje uvjerljivi s obzirom na to da tu, ipak, imamo sina koji govori o ocu. Ali, takve su stvari najmanji problem kada znate – da su tačne. Tada ne morate da vjerujete, sve je u redu – vi već znate da je Živko bio i do kraja ostao ono što Petar tvrdi. Radoznalo dijete iz Ozrinića, mudrac, osobenjak, stvaralac koji je vječito živio u oblacima i sopstvenoj imaginaciji... I neko ko je čvrsto vjerovao da je „čovjeku uvijek ljepše tamo đe nije“. Šahmanović, ipak, mnogo efektniji filmski materijal crpi iz drugih intervjua, onih sa glumcima. Sa Mirkom Vlahovićem, koji je u filmu igrao „čuvara đevojčura“ Blažuna, ali posebno sa Dijanom Marojević i Svetlanom Cemlin Jedan od najdirljivijih segmenata filma su „privatne projekcije na prepad“ za njih dvije, taj trenutak kad obje prvi put, nakon skoro tri decenije, gledaju „Čudne ljude“. I sebe u Živkovom oku, u studentskim danima, u prvim danima glume.

Kitnjaste riječi Nema ni mrve foliranja u tim scenama; to što vidite na njihovim licima potpuna je i razoružavajuća iskrenost. Sjeta i radost zbog igre za velikog Živka, zbog mladosti, zbog nečeg trećeg - stakle se u njihovim očima i slane njihove obraze. I, barem na trenutak, njegov nedovršeni film čine kompletnim.

Osim projekcija za glumice, ključna autorska dopuna ori-

ginalnog Živkovog filma je dosnimljena završnica, u kojoj dolazi do sudara prošlosti i sadašnjosti. Nakon svega što su prošle u „Čudnim ljudima“, naših šest junakinja (uz Marojević, tu su i: Dubravka Drakić, Ivana Mrvaljević, Jelena Mila, Marina Bukvički i Bojana Kovačević) vraća se na mjesto zločina i na Karuču evocira uspomene na mladost i jedno dugo, toplo, davno prohujalo ljeto.

Scena, koju je takođe napisao Koprivica, vodeći računa da ostane u Živkovom stilu i maniru, potpuno je logična - ali ne i sasvim ubjedljiva završnica.

Da ironija bude veća, iako odudara kvalitetom od ostatka dosnimljenog materijala, dok se polako naziru pukotine i primjetne razlike u novom skriptu, glumi, fotografiji, režiji, u odnosu na sve što je u „Čudnim ljudima“ učinio Nikolić – sve nesavršenosti samo dodatno potcrtavaju Živkovu veličinu. I tako pojačavaju važnost Šahmanovićevog filma!

Teško da Živko Nikolić ne bi propustio skript kroz šake, te da bi dopustio one Koprivičine kitnjaste igre riječi, s umetanjem imena njegovih kultnih filmova u replike protagonistkinja. I vjerovatno bi bolje od Šahmanovića utegnuo njihovu glumu. A možda bi se odlučio i za mnogo manje teksta, i završnicu krunisao uz znatno više svojih prepoznatljivih, likovnjački ekspresivnih kadrova lica „đevojčura“... Jednom trudnom tišinom koja odzvanja glasnije od riječi.

Ili bi odabrao nešto bitno drugačije, ko će ga znati. No, u tome, na koncu, i jeste možda i najveća čar „Nedosanjanog sna“: što va s navede da o svemu tome

razmišljate. I da pokušavate da smislite „pravo rješenje“, apsolutno i tragično svjesni toga da je nemoguće dosanjati ga. Jer, to je, u pravoj mjeri, mogao samo Živko Nikolić. Neće ni Šahmanović, ni Petar Nikolić nijednom poimenice prozvati odgovorne za bezobrazno prećutkivanje „Čudnih ljudi“ i postojanja jednog genija još za njegovog života, nakon što je snimio „nepodobni“ film „U ime naroda“ (1987). No, pronalaze način da vas uvjere u pravu prirodu Živkove smrti. To i jeste važan trenutak kada shvatite da je „Nedosanjani san“, i pored mana, užasno bitan film. I to ne samo za Živkovo stvaralaštvo.

Citat prijatelja

I Petar i Živkove glumice svjedoče o Živku kao o čovjeku koji nije živio na ovom kršu, nego je bio ovaj krš. I zato nije mogao da nastavi karijeru u Los Anđelesu, iako je mogao, iako je tamo proveo nekoliko godina, u „nedostatku“ posla u domovini. A da sve ne bi ostalo samo na priči i, možda, ličnim mišljenjima, Šahmanović je uskačio s arhivskim snimkom Živkovog intervjua u kom citira Dada Đurića. I indirektno potvrđuje da dijele sličnu stvaralačku crtu, navodeći da mu je jednom rekao da je morao da izbjegne vojsku, jer bi umro kad bi proveo samo jedan-jedini dan ne slikajući...

Ovih dana, nakon premijere u Novom, pisalo se mnogo o medijima o tome da je Živkov san, realizacijom Šahmanovićevog filma, konačno dosanjan. Voljeli bismo da jeste, ali nije. Jedan je Živko, samo je on znao što je želio; sa njim je nestala i posljednja šansa da

„Čudni ljudi“ postanu pravi-pravcati film Živka Nikolića. „Nedosanjani san“ je ipak nalik čardaku ni na nebu, ni na zemlji: filmu koji lebdi negdje između ovog i onog svijeta; prošlosti i sadašnjosti; remek djela i ljubavnog pisma njegovom tvorcu; nečega što je moralo i što nikad nije moglo bit’. I dok vas vuče da razmišljate o svim tim stvarima, baš zbog toga postaje fascinantan.

Kultura sjećanja

Što se drugih pisanja tiče, da je ovaj film i neka vrsta iskupljenja za nepravedno, bezumno i za života zaboravljenog velikana, to jeste tačno, ali djelimično. Ili, preciznije, „Nedosanjani san“ i ono što je, sa ljubavlju i posvećenošću, učinio Senad Šahmanović – samo je prvi korak ka iskupljenju.

Još samo da vidimo, da odlučimo, kome bi se to trebalo iskupiti, i kako. Živku i njegovoj porodici? Skrajnutim crnogorskim umjetnicima, uopšte?

Ili cijeloj Crnoj Gori, naročito novim pokoljenjima, kojima niko nije obezbijedio dovoljno materijala da se edukuje, da mu posvjedoči, i da Živkovom djelu sudi?

Bez mogućnosti da snima i realizuje „Ukleti brod“ ili bilo koji od pet-šest scenarija koje je napisao devedesetih; uradivši u toj nesrećnoj dekadi samo „Oriđinale“, koji i nijesu bili bogzna kakav zalogaj za onakvog autora; ne snimivši niti jedan film čitavih 12 godina - Živko Nikolić kopnio je i umro mnogo prije smrti, 17. avgusta 2001. I to su činjenice. U zemlji, u kojoj su mnogi velikani doživjeli sličan tretman i sudbinu, valjalo bi razmišljati ne o iskupljenju prema takvim ljudima, jer ono teško da je moguće... Nego o kulturi sjećanja i učenju na greškama iz prošlosti.

Valja misliti o budućnosti i talentima upravo poput Šahmanovića. Da se takvi grijesi više ne ponavljaju. Da spriječimo, u startu, potrebu za bilo kakvim iskupljenjima. I da shvatimo, jednom zasvagda, da ne postoji ništa gore od amputiranog duha. Niti od naroda koji svoje ljude, naročito velikane, sahranjuje prije smrti. Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIČ

Dizajn filmskog plakata sa naslovnice: Srđa Dragović

Jedna od arhivskih fotografija sa seta 1995. koja je iskorišćena u filmu

Senad

CELULOID

Neki su se štosevi otrcali od upotrebe, ali ponekad znaju da budu umesni. Recimo, kada vidimo da se (animirani) film zove „Robot Dreams“, teško ćemo odoleti da se ne zapitamo sanjaju li androidi električne ovce. Doduše, sanjao ili ne, robot Pabla Bergera ipak je malo drugačije konstrukcije. Novi film španskog autora, najpoznatijeg po crno-beloj, nemoj ekranizaciji „Snežane i sedam patuljaka“ („Blancanieves, 2012), premijerno je prikazan u okviru jednog od komplementarnih programa Kana („Kenzan“). Mi smo, pak, imali priliku da ga pogledamo u Sarajevu, u relaksiranom ambijentu „Vatrogasca“, u okviru programa „Summer Screen“ koji je, u teoriji, posvećen malo „lakšim notama“.

Međutim, ne dajte da vas podaci o filmskom rodu i programskoj selekciji zavaraju.

„Robot Dreams“ je animacija koja nosi u sebi određenu težinu, pa bi se teško mogla prodati samo kao film za decu, iako bi stariji osnovci od njega mogli mnogo profitirati. U vrlo prepoznatljivoj panorami Njujorka kasnih osamdesetih, u stančiću na Ist vilidžu živi jedan usamljeni pas. Svi stanovnici grada su, naime, antropomorfne životinje (zamislite postavu serije „BoJack Horseman“ potpuno očišćenu od ljudskog prisustva), ali naš protagonista poseban je po tome što je jako usamljen. Svaki dan mu je isti, sve dok mu se na „šoping“ kanalu na televiziji ne pojavi naizgled spasonosni oglas za najnovijeg „robota za druženje“.

Pas ga, dakle, naruči telefonskim putem, jedva dočeka i uz mnogo truda sastavi prema uputstvima. Isprva nespretan, robot, pak, brzo uči i dvojica drugara, „čovek“, odnosno pas i mašina provode mnogo vremena zajedno u zabavi, druženju i igrama tih dana na kraju leta. Sve dok se jednog dana ne upute na plažu, tamo pomalo preteraju sa zabavom, pa se robotu pokvare zglobovi. Splet daljnjih nesrećnih okolnosti (nemogućnost psa da ponese robota, njegova odluka da ode nazad kući, naspava se i vrati

Bergerova animirana poslastica „Robot Dreams“

Razigrana studija prijateljstva

Lijepa

s alatom, upadanje u gužvu i kašnjenje sutradan) dovodi do toga da se plaža zatvori za ceo jesenji-zimski-prolećni period. I da pas ne može da uđe na nju ni legalno ni ilegalno, pa drugari moraju da se razdvoje. Dok pas vodi svoju tužnu, samotnjačku egzistenciju u stanu ili na izletima na kojima uglavnom neuspešno pokušava da ostvari kontakt sa drugim osobama, sve čekajući to ponovno otvaranje plaže u junu, robot leži na pesku i sanja kako će se spasiti i ponovo susresti sa gazdom i prijateljem. Ali, umesto spasa, dolaze samo ne nužno dobronamerni uljezi i menjaju se godišnja doba. Zima sa snegovima i hladnim vetrovima i proleće sa kišama i talasima koji preko robota nanose nove i nove slojeve peska. Hoće li se drugari ikada ponovo sresti?

Srećom, (mali spojler) film ne odlazi u potpunu tragediju, iako se u jednom trenutku čini da će tako biti. Zapravo, po -

staje studija prijateljstva, usamljenosti i ljudskih emocija. Nar ativni materijal za film, naime, potiče od grafičkog romana Sare Veron, a na koji je očito snažno uticao i opus sajfaj pisca Isaka Asimova. Berger, pak, unosi svoj set filmskih i pop-kulturnih referenci, od Drejera i Čaplina, preko Majkla Džeksona i sastava Earth, Wind & Fire (njihova stvar „S eptember“ postaje glavna muzička tema), pa do filmskih klasika poput „The Wizard of Oz“ (Viktor Fleming, 1939), „The Shining“ (Stenli Kjubrik, 1980) i „The Big Lebowski“ (Itan i Džoel Koen, 1998).

To, međutim, nije ono što „Robot Dreams“ čini posebnim. Nije to ni animirani stil, iako je tu reč o vrlo jasnoj, preciznoj, jednostavnoj, lepoj i za priču odgovarajućoj 2D animaciji čistih, stripovskih linija, koja takođe podseća na pojednostavljenu verziju serije „BoJack Horseman“. Već činjenica da Berger u filmu ni

u jednom trenutku ne koristi dijaloge kao sredstvo izražavanja. To ima prednosti i ne samo što ukida jezičku barijeru, već i sva dešavanja podiže na univerzalni nivo. Pritom, pojačava i potrebu za razigranom upotrebom muzike i dizajna zvuka, što animacija „Robot Dreams“ takođe ispunjava. Problem, doduše, nastaje spoznajom da se sa narativno ne baš bogatim materijalom, a pritom bez upotrebe dijaloga, ne može voziti neograničeno. Zapravo, već za 100 minuta, film na određenim mestima postaje pomalo i repetitivan i zamoran čak i za odraslog, treniranog gledaoca. Pa opet, kvaliteti odnose prevagu nad nedostacima, emocije nad kritičkom analitikom, pa je sasvim moguće da će upravo „Robot Dreams“ „popunjavati kvotu“ takozvane „ozbiljne“ animacije za odrasle u sledećoj sezoni nagrada. Marko StoJILJKoVIĆ

Ocjena: 3.3/5

animacija samo je jedan od aduta španskog autora. Najjači je taj što je film komunikativan, a nema dijaloga

Priča o dva neobična drugara rađena pod jakim uticajem Isaka Asimova

theposterdb.com

zerkalo Neromantizovani Drakula - najzanimljiviji element horora

Kada Stiven King i Giljermo del Toro preporučuju filmove, onda budite mirni, pažljivo slušajte i znajte... Čak i ako navedeni naslov nije baš, baš dobar, po nečemu mora da bude poseban, a samim tim – i barem zbog nečega vrijedan. E, baš takav je „The Last Voyage of the Demeter“.

Već poslije nekoliko minuta horora, u kojem jednu od bitnih uloga igra i naš Stefan Kapičić, jasno vam je zbog čega je privukao pažnju tako specifičnih filmskih sladokusaca kao što su King i Del Toro.

Prije Lugošija

Film norveškog režisera Andrea Ovredala („Troll Hunter“, 2010; „The Autopsy of Jane Doe“, 2016) zasnovan je na „Kapetanovim dnevnicima“, jednom poglavlju horor klasika „Drakula“ Brama Stokera. Radnja se odvija 1897, tokom famoznog putovanja Princa tame od Transilvanije do Londona. Scenaristi Bragi F. Šut i Zak Olkevič („Bullet Train“, Dejvid Lič, 2022) proširili su originalni tekst dajući imena, lica i pozadinu neimenovanim članovima posade koji su stradali pod očnjacima Vlada Cepeša.

Jedan od najinteresantnijih aduta filma je neočekivani pristup liku legendarnog grofa Drakule. „The Last Voyage of the Demeter“ je, na neki način, povratak na fabrička podešavanja, odnosno u doba prije Bele Lugošija, Kristofera Lija, Gerija Oldmana i Nikolasa Kejdža, kada Stokerov kultni vampir još nije bio romantizovan.

Kod Ovredala, Drakula nije uglađeno, inteligentno, zavodljivo biće koje voli da se upušta u umne igrice sa žrtvama. Zaboravite na dendijevskog grofa, zlatoustog hedonistu, mističnog filozofa sa naoštrenim očnjacima...

Na seksi varijacije vampira poput Breda Pita u filmu „Interview with the Vampire“ (Nil Džordan , 1994), ili cinične

Staromodni predator iz sjenke

intelektualce poput onog kojeg u BBC seriji „Dracula“ igra Klaus Bang – tek treba da zaboravite. Ma, kad je u pitanju Ovredalov Princ tame, zaboravite na bilo kakvo čovjekoliko biće. Zlo koje vreba iz mraka na brodu „Demeter“ najviše je na tragu grofa Orloka (Maks Šrek) u crno-bijelom klasiku „Nos-

feratu“ ( F. V. Murno , 1922), ili Kurta Barloua iz, naravno, Kingove adaptacije, TV serije „Salem’s Lot“ (1979). Ime Drakula pomenuće se samo jednom, jer ovo stvorenje dijeli vrlo malo DNK materijala sa grofom kojeg, navodno, znamo više od 100 godina. I mnogo je bliže životinji, čudovištu, demonu koji je pobjegao pravo iz

pakla ili, pak, samom đavolu. U „The Last Voyage of the Demeter“, Drakula je izobličena, napola formirana, šišmišolika masa kostiju i kože. Sa pacolikom ćelavom glavom, izbuljenim očima i zombijevskim pokretima, više nego čovjeku, nalik je skeletu, slijepom mišu, goblinu, gargojlu, Golumu, govn... Shvatili ste već.

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Grof Drakula nije zavodljivi Princ tame, nego demon iz pakla

horora „The Last Voyage of the Demeter“

de prilično dobar posao izbjegavajući jeftine jump scare momente i crpeći ogroman potencijal iz samog okruženja. Igra mačke i miševa u četiri drvena zida, sa morem i olujom koji bijesne, na terenu koji bi bio zastrašujući i bez čudovišta u potpalublju, većinu vremena djeluje vrlo uvjerljivo.

Taj i takav Drakula želi vašu krv, hoće da ga se plašite, ište da istovremeno dobijete nagon da se sakrijete, ali i da se ukočite i da ne možete da skrenete pogled svaki put kad se kamera usmjeri prema mraku. To donekle i dobija, posebno na početku kada ga Ovredal pametno dozira i vodi računa da ostane jak izvor jeze baš zbog toga što je skriven, što se njegova zastrašujuća pojava samo nazire.

Problem sa samim Drakulom nastaje u trenutku kada šišmišolika kreacija izađe iz mraka i otkrije se CGI u svoj svojoj, pa, sigurno ne ljepoti. S obzirom na to da je cijeli film na tragu horora i, recimo, morskih drama u oluji od prije pola vijeka, baš čudi što Ovredal nije odabrao šminku, kostim, prostetiku, oldskul opremu za dočaravanje lika. Posebno zbog toga što je na raspolaganju imao iskusnog creature glumca Havijera Buteta koji ovdje, u suštini, i nije dobio previše materijala za rad.

Tanka posada

Dok ganja arhaični vajb „horora koji se više ne prave“, „The Last Voyage of the Demeter“ postaje vrlo čudna i zanimljiva filmska zvjerka. Intrigantan baš zbog toga što je staromodan, ovo je film koji je zapravo mogao da bude čudesan, da je napisan kako valja i trebuje. Nažalost, Ovredal nije imao pravu ekipu da učini punokrvnim koncept „‘Alien’ na brodu sa kraja 19. vijeka“.

U skriptu, dok natprirodni predator vreba u mraku, akcenat je na građenju klaustrofobične atmosfere i povezivanju sa likovima. U prvom segmentu, Ovredal i ekipa ra-

Problem? Da bi ta vrsta tenzije opstala čitavih 118 minuta, koliko film traje, morate da budete maestro. Ovredal jeste vrlo sposoban, ali maestralan nije, pa „The Last Voyage of the Demeter“ negdje napola postaje repetitivno iskustvo koju od totalnog zamora najčešće spašava fenomenalna muzika Bera Mekrerija. Režuće kompozicije stvaraju tenziju i tamo gdje je nema, odnosno i u momentima kada se čini da je Ovredal potencira na silu. No, Mekreri ipak nije mađioničar, pa ne može da sakrije scenarističke rupe, niti činjenicu da je film komotno mogao da se sažme i skrati za 20-30 minuta.

Za ovakav filmski koncept, karakterizacija uvijek mora da bude od presudnog značaja. Film postaje „pukovnik ili pokojnik“ u odnosu na to da li ima ili nema moćno napisane likove. Nažalost, sa kapetanom Eliotom (Lijam Kaningem iz „Game of Thrones“) i njegovom posadom vrlo je teško saživjeti se i osjetiti gubitak ili bilo što kada se pretvore u lovinu.

Karakterizacija u „The Last Voyage of the Demeter“ postoji, ali samo u obrisima. Scenaristički duo trudi se da napravi sponu između likova i publike, i učini da joj bude stalo do Drakulinih žrtava. Nažalost, sa većinom mu to ne polazi za rukom, pa su vrlo rijetki momenti kada njihove junake osjećate kao svoje, a ne samo kao vrećice krvi za Drakulu.

Glavni likovi više su opšta mjesta nego osobe sa kojima možete da se povežete i žalite zbog njihovog tragičnog kraja koji, pak, scenaristi nijesu probali da izbjegnu, iako nijesu morali da ostanu vjerni originalnom materijalu. Osim kapetana na posljednjoj plo -

vidbi, imamo i Klemensa, „čovjeka od nauke“ koji baš i ne vjeruje u natprirodne sile, a ta dva hodajuća klišea igraju Kaningem i Kori Hokins, glumci prekvalifikovani za ovaj tip filma i uloga.

Pomiješana roba Zamjenik kapetana je, naravno, narogušeni i nepovjerljivi „morski vuk“ Vojček, a da stvar bude još gora, oživljava ga Dejvid Dastmalčijan, glumac unikatne i najčešće prilično uznemirujuće energije i harizme koja je, ovog puta, mrtvo more bez ijednog talasa. Za razliku od njega, Vudi Norman opravdava visoka očekivanja postavljena u „C’mon, C’mon“ (Majk Mils, 2021), pa obezbjeđuje filmu rijetke emotivne momente u roli kapetanovog unuka Tobija.

Uvjerljiva je i Ašling Fransioisi (fenomenalna u „The Nightingale“, Dženifer Kent, 2018), koja donekle uspijeva, uprkos tankom materijalu, da dočara unutrašnju dramu i traumu Ane, slijepe putnice koju je Drakula spakovao sa svojim kovčegom, kao „hranu za ponijeti“. Ostatak ansambla, mimo Kapičića, vrlo solidnog u ulozi mornara Olgarena, prvog kojeg će preobraziti Drakula - ne vrijedi ni nabrajati. Niko od njih ne može da se kvalifikuje kao stvarna osoba i nešto bitnije od večere za demona ispod palube.

Ni najbolji među glumcima nijesu imali šanse protiv skripta u kojem se samo ovlaš dotiču velike teme, emocije, motivacije, brige i strahovi putnika u drvenom prekookeanskom brodu koji će im, na koncu, postati grobnica. I u kojem ne postoji dublja poenta, metafora ili barem angažovana nota, mimo onog, takođe pretrčanog, mini-komentara o rasističkom odnosu prema Afroamerikancima.

Na koncu, „The Last Voyage of the Demeter“ ispada odličan primjer filma koji kritičari nazivaju „pomiješanom robom“. Sa jedne strane, ako tražite jump scare horor i kino-stravu za puštanje mozga na otavu, ili, ne-daj-bože, još jednu varijaciju sofisticiranog Princa tame, slobodno ga zaobiđite. Sa druge, ako ste u potrazi za atipičnim filmom strave i užasa sa starinskim šmekom i drugačijim tretmanom kultnog književnog i filmskog lika, valjalo bi da ga čekirate, uprkos manama. Ovakvi filmovi su ipak rijetkost, a vjerujemo da će takvi i ostati, iako su Ovredal i ekipa u finalu spakovali nagovještaj potencijalne franšize. Sa budžetom od 45 i zaradom od samo 14 miliona, na veliku žalost tipova poput Stivena Kinga i Giljerma del Tora, „The Last Voyage of the Demeter“ teško može da se nada nastavku.

Ocjena: 6/10

Stefan Kapičić (u sredini) odličan kao preobraženi mornar Olgaren

Hokins i Kaningem prekvalifikovani za ovaj tip filma

Već poslije nekoliko minuta filma, u kojem igra i naš Stefan Kapičić, jasno vam je zbog čega je privukao pažnju Kinga i Del Tora

Latino heroj u roju klišea

Mala lekcija iz kapitalizma, s obziirom na to da se junaci filma „Blue Beetle“ kobajagi protiv njega bore. Ide ovako: Holivud i dalje ima jasnu računicu koja kaže da još ima sasvim dovoljno klinaca i mlađih tinejdžera kojima ofucani i izanđali zaplet, razrada i rasplet superherojskog filma

nijesu dosadili... pa da napune bioskope i donesu im lijep profit. „Blue Beetle“ slijeće u holivudsku arenu u momentu kad žanrovska šklopocija superherojskog filma polako ostaje bez goriva. Kada se podvuče crta na bioskopskim blagajnama, to potvrđuju i ovogoodišnji naslovi

„The Flash“ i ,,Shazam! Fury of the Gods“. Što ne znači da tu nema prostora za cijeđenje suve drenovine bioskopskog spektakla, naprotiv: recimo, sa idejom da se pred filmsko platno masovno privuče neka konkretna demografija. Kada je „Blue Beetle“ u pitanju – Latinoamerikanci.

Najmanji je problem sa filmom Portorikanca Anhela Manuela Sota to, što je u superherojskom domenu, radnja priče o heroju DC svijeta sasvim stereotipna. Što je u pitanju klasična origin priča u kojoj naša junačina treba da se suoči, da prihvati i da pronađe kontekst za stečene moći;

Nova DC papazjanija svodi Latinoamerikance na stereotip

stripova sveden na Ajronmena iz telenovele u „Blue Beetle“

Film igra na jeftinu kartu: na priču o poštenoj i vrijednoj sirotinji koja, kao, nema na što da se osloni, osim na bučnu, veliku, karakternu, bandoglavu, težinjavu a opet neodoljivu porodicu

pa još da pronađe neki svoj kao autentičan put i svrhu, kao i odgovor na pitanje zbog čega se tuče sa zlim likovima ili zašto se tuče, uopšte. I da usput, naravno, uhvati neku kao nenadanu romansu – i odigra mimo svih šansi i očekivanja. Dakle, sve to, ta hrpa od zilion puta već servirane kaše superherojskog filma... Ovdje je manji problem.

Ključni problem je to što „Blue Beetle“ Latinoamerikance svodi na stereotip. Što se ova superherojska priča o Latinosima prije može svidjeti nekom ko ih ima u komšiluku, ali o njima mnogo i ne zna – nego

što će se dopasti njima samima. „Blue Beetle“ igra na zaista najjeftiniju kartu: na priču o poštenoj i vrijednoj sirotinji

koja kao na kraju nema na što da se osloni, osim na bučnu, veliku, karakternu, bandoglavu, težinjavu a opet neodoljivu porodicu.

Aladin iz predgrađa

Kontate li koliko puta je filmska Amerika ovaj stereotip već servirala? Pa je, eto, morao doći red i na superherojski žanr... I shvatate li u kojoj mjeri je to totalno pogrešno?

Jasno je koliko je teško, da takav autopilot od filma, put kojim se niđe ide, bude ne dobar, ali makar zanimljiv, simpatičan ili zabavan. E, „Blue Beetle“, uzimajući sve u obzir, tu prevazilazi očekivanja, ali isključivo zahvaljujući performansu glavnih faca.

Ćolo Mariduenja , lola kojeg dobro znamo kao Manuela iz serije „Cobra Kai“, u filmu je naš Haime Rejes, klinac iz predgrađa koji je pošteno odradio fakultet, pa skontao da mu ni diploma ni sjajni maniri ne mogu baš pomoći da uspije u svijetu koji ga tretira samo kao još jednog Latinosa. Svi pokušaji da pobjegne od sebe ga, naravno, vraćaju kući. U rodni (imaginarni) Palmera Siti, uvaljuje se i u roj kakafonične

i težinjave rodbine... I tu negdje ga dočekuje bilbord koji ponosno kaže: „Dobro došli u grad sa najmanjim poreskim stopama... za velike kompanije“.

Naš Haime proći će krivudav put do nalaska kakvog-takvog posla, pa ga izgubiti u velikoj zloj (i naravno bjelačkoj) korporaciji. I onda naletjeti na nekakav skarab , AI intergalaktički artefekat, proizvod, što li – koji će ga učiniti superherojem. Malo na tragu tehnološkog Ajronmena, a suptilno na tragu tjelesnog horora iz filmova Dejvida Kronenberga – kad bi Kronenberg prilagođavao tjelesni horor za „Cartoon Network“ publiku, na primjer.

I naravno da njegov skarab želi da vrati podla vlasnica korporacije, a da njena mlada rođaka/nasljednica stiže da se zatreska u malog superherojskog Latino Aladina iz predgrađa... Ma, jasno vam je u kom pravcu sve to ide, ali Ćilo Mariduenja stvarno uspijeva da taj interni i karakterni put, od lika otuđenog od porodice i razbijenih snova i samopouzdanja, pa sve do superheroja – djeluje uvjerljivo.

Druga dobra karika filma je, naravno, zla korporativna teta Viktorija Kord koju tumači velika i u Holivudu mnogo zapostavljena Suzan Sarandon

Sestra našeg Haimea će je, ona-

ko latino-tinejdžerski opisati kao „seksi, ali na neki Kruela De Vil ili Kardašijan način“ – i neće kapi jedne pogriješiti.

Na koncu, naš Haime će se upravo zbog te Viktorije Kord boriti sa likom koji ima slična superherojska oruđa i oružja, a samo se nalazi na drugom kraju političkog spektra za Latinoamerikance u Americi. Dakako, igra za one koji ipak i dalje vjeruju da mogu uspjeti kao jahači moderne dolarkalipse. Nećemo se pretjerano osvrtati na to što je naš Haime baš pretjerano očigledna personifikacija heroja za sve one američke manjine koje se primaju na Bernija Sandersa ili Aleksandru Okasio-Kortes To je sasvim filmski legitimno i nemamo ništa protiv toga, naprotiv. Zamjerka se odnosi na to što je sve to pretjerano očigledno.

Baba iz revolucije

Sam narativ da će „imigrantska porodica iz predgrađa, onda kad je složna, da prebrodi sve korporativne lavirinte“ je klimavo i jeftino razrađena utopija i fantazija... Ali je, opet, iskrena. Jer, porodica Rejes, pošteno je reći, na kraju ipak funkcioniše dobro i lako je za njih navijati. Od ćudljivog strikana koji zna i brani svaku teoriju zavjere, do famozne babe koja možda, ali samo možda, krije neku prošlost u „Hasta la victoria siempre, Comandante!“ fazonu.

Uglavnom, babu glumi Adrijana Baraca, mnogo bitna u filmu „Babel“ (2006) Alehandra Gonzalesa Injaritua, za koji je potpuno zasluženo za-

kučila i oskarovsku nominaciju za najbolju sporednu žensku ulogu. E, ona tu kanališe neku internu Seku Sabljić iz „Munja“, samo onako na revolucionaran i telenovela način... I vjerujte, kad ovaj bakutan krene da rešeta iz svakakvih vatrenih oružja po zlikovcima da zaštiti svoje Rejese – nećete, nekim čudom, kolutati očima. Tako da Baraca uspijeva da iscijedi nešto novo iz užasno potrošene i izrabljene role, i svaka joj čast.

Ganova energija

Narativ koji se tiče romanse ne funkcioniše ni kapi jedne, a scena policijske racije u dnevnoj sobi latinoameričke porodice, samo zato što su sumnjivi (naravno, kao potencijalni ilegalni imigranti) jeste efektna i režiseru očigledno mnogo bitna, ali je i razvučena, čak i nepotrebno usporena.

„Blue Beetle“ je prvobitno planiran za streaming servise, ali je zbog dobre glumačke hemije i od momenta kad su producenti shvatili da se radi o solidnoj zabavi, ipak prebačen u redovan, doduše, avgustovski program bioskopa. Ovo je jedan od posljednjih filmova DC superherojskog svijeta, u kojima punu kontrolu nije imao novi šef studija, famozna Marvelova pobjegulja Džejms Gan – lik koji glavom i bradom treba da superherojskom žanru udahne novi život, pravac i energiju.

„Blue Beetle“ je ekranizacija priče o superheroju koji je jedan od najstarijih kada je DC svijet u pitanju (čak iz tridesetih godina prošlog vijeka) – i dozlaboga je uvijek bio potcijenjen. Pa se, na kraju, treba i radovati što je ovaj film učinio taman toliko, da jednog dana zavrijedi nastavak.

Sa Džejmsom Ganom za kormilom, dobra je vjerovatnoća da će to biti i zabavnija, otkačenija, unikatnija (to makar nije teško) i stvarnija latino priča moderne Amerike. Zaslužuje to mali Rejes, da bude ipak malo više od Ajronmen klona iz telenovele; zaslužuje i ona baba, za jednu pravu malu superherojsku revoluciju na bioskopskom platnu.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 2.8/5

Velika Suzan Sarandon u interesantnoj roli korporativne zloćke

Intrigantna „Star Wars“ heroina konačno

Ratnica na visini

Sudeći prema

početku, kreator

Dejv Filoni i Rozario Doson u naslovnoj ulozi pobrinuće se da budućnost voljene, ali manje poznate junakinje

bude svijetla makar koliko i njeni svjetlosni mačevi

Generalka. Izgnanica. Odmetnica. Junakinja. Ali, prije svega, najobičnija padavanka. Mada, i ne tako obična i ne bilo čija, već učenica velikog Anakina Skajvokera. Asoka Tano ( Rozario Doson ), koju odnedavno (i napokon!)

možemo gledati u Disney+ mini-seriji, nosila je različita odličja tokom svog nevjerovatnog bitisanja u dalekoj, dalekoj galaksiji.

Nažalost, njena istorija manje je poznata široj publici. Zbog toga je premijera mini-serije „Ahsoka“ Dejva Filonija idealna prilika da hardkor fanove podsjetimo na njene najdivnije momente, te da one koji je još ne znaju – inspirišemo da otkriju zbog čega je Asoka jedna od najblistavijih junakinja

„Star Wars“ univerzuma.

Očigledna ljubav

Od početaka-početaka tokom kojih je, recimo, još kao beba uspjela da pripitomi strahovitog rakšira (biće slično tigru) u „Star Wars: The Clone Wars“ (2008-2020), preko, možemo slobodno reći, revolucionarne uloge u „Star Wars: Rebels“ (2014-2018) i sudbonosnog susreta sa malim Groguom i Lukom Skajvokerom (Mark Hamil) u seriji „The Manda-

Asoka Tano (Rozario Doson) čekala solo priču više od 15 godina

theposterdb.com

dobila davno zasluženu samostalnu mini-seriju sa Rozario Doson

visini zadatka

lorian“, a zaključno čak i sa pojavljivanjem u „The Book of Boba Fett“ (koju pomalo možda želimo i da zaboravimo)

- Asoka je uspjela da izgradi i zacementira svoje mjesto kao jedan od ne samo najbitnijih, već i najomiljenijih likova u „Star Wars“ univerzumu (i ne, ne mislimo samo ne ženske). I sve to mnogo prije nego što je dobila svoju seriju. Ali, ono što mnogima možda i nije poznato jeste da... Nije baš sve tako i počelo.

Naime, Asoku su zajedno kreirali Dejv Filoni i lično Džordž Lukas. Otac „Star Wars“ franšize imao je viziju o tome ko bi mogla da bude. Navodno, Lukas je izgovorio nešto poput: „Hajde da Anakinu Skajvokeru damo padavana.“ Filoni je pokušao da odreaguje sa jednim: „Anakin nema padavana“, ali, kada je Džordž na to odgovorio samo: „Ima“ - to je, u suštini, bilo to.

Međutim, nakon Asokinog debija u prilično potcijenjenom animiranom filmu „Star Wars: The Clone Wars“ (Filoni, 2008), a onda i u istoimenoj seriji, fanovi nijesu bili pretjerano oduševljeni. Asoka i Anakin imali su isprva pomalo frustrirajuću dinamiku koja se bitno razlikovala od svega zbog čega sada volimo njihov odnos. Ipak, kako su tekle sezone, tako se i njihov odnos (a prvenstveno i lik Asoke) polako mijenjao i dobijao i fanove, i slojeve. A sa fanovima i slojevima, stiglo je i još sezona i na kraju, pogađate, još fanova. No, ipak se možda pitate kako je Asoka kao junakinja, koja se većinski pojavljuje samo u animiranim projektima, uspjela da dogura do jednog od najcijenjenijih i iskreno, najvažnijih likova u ovom univerzumu? Pa, u velikoj mjeri zahvaljujući Dejvu Filoniju. Njegova više nego očigledna ljubav prema Asoki, omogućila je stvaranje jedne predivne priče koja se odvijala smisleno, i to godina-

ma i kroz više medija, dajući liku prostora za rast više nego skoro bilo kom drugom „Star Wars“ heroju.

Asoka se vremenom transformisala u upečatljivu heroinu, prvenstveno zahvaljujući snažnim uvjerenjima i empatiji, prelijepoj dinamici koju je imala sa voljenim likovima poput kapetana Reksa i Anakina.

I što je najvažnije, zahvaljujući njenim drugačijim pogledima na svijet Džedaja i njihovih tradicionalnih učenja. Zbog ovog poslednjeg smo je, naravno, najviše i zavoljeli.

Džedajska načela

Za one koji su odrasli uz originalne „Star Wars“ filmove i često bili razočarani nedovoljno razvijenim ženskim likovima,

Asoka Tano skroz je promijenila stvar. Ona nije bila ni djevojka, ni sestra, ni kćerka u nevolji, niti je asocijacija na nju bilo ikakvo romantično interesovanje.

Umjesto toga, Asoka je jedan od najvještijih Džedaja. Onaj koji ide rame uz rame sa Dartom Molom (zbog njihovog duela na Mandaloru, „Phantom Apprentice“ i dalje je jedna od najboljih epizoda serije „Star Wars: The Clone Wars“), a drži se dobro i protiv generala Grivusa (ep. „A Necessary Bond“).

Asoka može da zaustavi i Darta Vejdera (ep. „Twilight of the Apprentice“ iz „Star Wars: Rebels”) i najzad, uspijeva da se odbrani čak i od Darta Sidijusa (ep. „A World Between Worlds“). Njena evolucija od držanja jednog najobičnijeg svjetlosnog mača do korišćenja dva, kao i savladavanje Džar Kai tehnike mačevanja, takođe je čine jednim od najunikatnijih i najprilagodljivijih ratnika u univerzumu.

Ipak, Asokina vrijednost nije samo u tome što pripada Redu Džedaja ili što je Sila u njoj jaka. Ona nije ni Skajvoker, ni Palpatin. Oni koji su ima-

li to zadovoljstvo da rastu uz njen lik, zavoljeli su je jer su bili svjedoci evolucije istinski osnaženog heroja, sa pravim moralnim načelima i džedajskim kvalitetima. Asoka je saosjećajna, nesebična i odlučna da živi život posvećen pomaganju drugima i njihovoj zaštiti, . Asoka je često pomagala onima kojima je pomoć bila potrebna čak i onda kada to nije želio ni Savjet Džedaja. Recimo, boreći se sa Bo Katan u opsadi Mandalora. Čak i kasnije, kada je prognana iz Reda, Asoka je ostala posvećena: pamtimo njenu malu, ali ipak ključnu ulogu i podršku tokom rane pobune u „Rebels“. Čak i u seriji „The Mandalorian“, pojavljuje se kao figura koja pomaže Groguu da otključa svoju prošlost i moć. Asoka, dakle, predstavlja primjer svega onog što Džedaj treba da bude i otjelotvoruje sve te inspirativne vrijednosti za novu generaciju fanova ovog univerzuma.

Politička pobuna

Najfascinantnija stvar u vezi s Asokom jeste, pak, to što jeste uspjela da ukleše svoj jedinstveni put unutar Sile - odvojeno od Reda Džedaja i njegovog često zastarjelog koda. Jedna od najupečatljivijih scena iz „The Clone Wars“ jeste ona u kojoj Asoka kaže: „Kao džedaji, obučeni smo da budemo čuvari mira, a ne vojnici. Ali, sve što sam bila od kada sam postala padavan, jeste vojnik.“ Tim riječima dovodi u pitanje pravac kretanja Savjeta Džedaja koje se, time što se uplelo u mutnu politiku separatista protiv Republike, u tom trenutku više čini kao Savjet ratnih generala.

Nakon što joj je oduzeta padavanska titula i nakon što je pogrešno izvedena na suđenje zbog bombardovanja hrama Džedaja, Asoka je okrenula leđa Savjetu u jednoj od najsrce-

parajućih epizoda animacije. Ali, kao i Luk Skajvoker u filmu „Star Wars: The Last Jedi“ ( Rajan Džonson , 2015), ostala je pri svom stavu i odbacila je tradicionalnu crno-bijelu džedajsku doktrinu u korist mnogo nijansiranijeg, ali i emotivnijeg pogleda na svijet. Asokino putovanje kroz galaksiju uticalo je i na nekoliko drugih priča na tom putu. Radila je sa nekim od omiljenih ženskih „Star Wars“ likova, počevši od Bo-Katan (Kejti Sekof u „The Mandalorian“), do sjajne Here Sindule (Meri Elizabet Vinsted) i Sabine Vren (Nataša Liju Bordizo), čiji će odnosi sa našom junakinjom biti dotaknuti i nastavku serije „Ahsoka“. I što je najvažnije, Asoka je često bila ključna i za premošćivanje jaza između projekata na kojima je radio Filoni i ostatka „Star Wars“ univerzuma.

Sudeći po onome što smo imali priliku da vidimo u tri već emitovane od osam snimljenih epizoda, Asoka je spremna da pronađe velikog admirala Trovna, što sa sobom nosi i vjerovatan povratak davno izgubljenog mladog džedaja Ezre Bridžera ( Eman Esfandi ). Na prvi pogled, „Ahsoka“ se više čini kao nastavak serije „Star Wars: Rebels“ nego kao nužno Asokina priča. Ipak, jasno je da je naša junakinja nakon više od 15 godina sjajnog pripovijedanja spremna na sopstvenu avanturu i da s ovom serijom treba da izađe iz sjenke.

Poslije samo tri pogledane epizode, umjesto da se mrštimo, negodujemo i tražimo mane, imaćemo povjerenja u Dejva Filonija. I vjerovaćemo da će se postarati da budućnost njegovog čeda bude svijetla makar koliko i njeni svjetlosni mačevi, a za Rozario Doson, pak, ne sumnjamo da će biti na visini zadatka.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.9/5

SERIJE Billions Grandiozni povratak Dejmijena Luisa

Šou koji više nema što da kaže

Nekada bistre i zadivljujuće reference sada su do te mjere usiljene i otrcane, da vam dođe da sjednete ispred Kopelmana i ekipe i kažete im:

„Trepnite ako vas je neko oteo“

Na koncu, u šestoj sezoni, sa prebačenim fokusom na Majka Prinsa (Kori Stol), koji je došao na čelo Eksove imperije, kreatori jesu uspjeli da se izvuku. „Billions“ je održao glavu iznad vode i isporučio prilično interesantnu sezonu tokom koje je stara obožavana ekipa sa Čakom Roudsom Džuniorom ( Pol Đamati ), Vendi ( Megi Sif ), Vagsom (Dejvid Kostabil) i Tejlor (Ejža Kejt Dilon) na čelu, i te kako imala prostora za sebi svojstvene bitke.

No, s obzirom na to da je „Billions“ preživio i ostao koliko-toliko okej nakon odlaska jedne od ključnih zvijezda, što malo kojoj seriji pođe za rukom, tim gore što je šou strmoglavi pad doživio tek sada, nakon Luisovog grandioznog povratka u veliku igru.

Han Solo zove

Iskreno, ni sad nam nije dobro kad se sjetimo trenutka kada je Dejmijen Luis saopštio da napušta „Billions“. Prvenstveno, zbog vrlo opravdanog i bolnog razloga: zbog bolesti supruge, velike i prerano otišle glumice Helen Mekrori i potrebe da, u teškom periodu života, dok se iščekuje najgore, provede što više vremena sa njom i porodicom. I naravno, zbog neizbježnog i vrlo sebičnog osjećaja koji mora imati svako ko sebe smatra

superfanom neke serije kada mu kažu da je jedna od njenih osovina uklonjena. Zbog uvjerenja, da će, poslije pet sezona i ko zna koliko bravura koje je izveo u cipelama Bobija „Eksa“ Ekselrouda, Luisov odlazak Šoutajmovoj drami presuditi - kao macom.

Glava iznad vode

Nije taj strah, naravno, bio zasnovan isključivo na tome što je „Billions“ napustio neko ko je bio i ostao apsolutno neza-

mjenljiv, već i na činjenici da je bravurozna serija Brajana Kopelmana , Dejvida Levijena i Endrjua Rosa Sorkina počela da se kruni negdje oko četvrte sezone. I dalje je to bio fascinantan svijet s uporištem u, prije svega, briljantnim likovima i pop referencama. No, ipak je malo pao i otišao dalje od one oktanske igre mačke i miša koja je bio na početku. Zbog toga je Luisov odlazak i djelovao dodatno kataklizmično.

Na početku sedme sezone, uprkos tome što želite da se radujete Eksovom povratku svim srcem, malo je stvari zbog kojih zaista i možete zamahati repom. Sedam godina nakon premijere, „Billions“ je samo sjenka serije koja je bila. Iako i sada umije da bljesne i podsjeti na to koliko je bila velika; iako je i dalje prokleto teško ne obožavati njene toksične i beskrajno šarmantne grešnike, jasno je da više nema što da kaže. I da je odluka kreatorskog tima, da sedma sezona ujedno bude i posljednja – sasvim na mjestu.

U finišu šeste sezone, Majka Prinsa ostavili smo uvjerenog da ne postoji bolja stvar

Usiljeno „džedajsko“ okupljanje stare ekipe

theposterdb.com

ne može da sakrije veliki pad Šoutajmove briljantne drame

koju može da uradi, i za sebe, i za čitavu planetu, od toga da se kandiduje za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Na početku nove, Vendi pronalazimo prestravljenu činjenicom da bi jedan takav egocentrik sa trezorom Baje Patka, intelektualac sa božjim kompleksom, moćnik koji je ostvario svaki dosad zacrtani cilj u životu, čovjek koji čvrsto vjeruje da je „dobar momak“, te da je svijetu potrebna popravka i da je on jedini koji može da ga spasi od propasti - mogao da postane „vođa slobodnog svijeta“.

Da „ne postoji ništa opasnije od tipa koji misli da je uvijek u pravu“, Vendi će probati da uvjeri i Vagsa, i Tejlor. Neće tu biti potrebno mnogo ubjeđivanja; već u finišu prve epizode naći će se, sve troje, ispred Eksovog tajnog skrovišta. I pašće na koljena, ta princeza Leja, Luk Skajvoker i Čubaka, pred svojim Hanom Solom... Moleći ga da uskoči u „Millennium Falcon“ i sravni sa zemljom i najmanju šansu da prinsovski Dart Vejder završi na tronu Amerike.

Kolutate očima na ovu „Star Wars“ referencu? Kolutali smo i mi kad ju je Eks izgovorio, kokoteći se pod Londonskim tornjem, sav napuhan i važan, kao da postoji i najmanja šansa da ih odbije. Kao da se promijenio. Kao da mu ta velika i bolesna igra gomilanja milijardi više nije potrebna. Problem je u tome što svi zna-

mo da jeste, pa zbog toga ta grandiozna orkestracija „Axe is back, back again!“ i djeluje toliko usiljeno. I prvoloptaški napravljeno, baš kao i izbor The Clash klasika „London Calling“ za soundtrack tog velikog povratka.

Vrhunske reference uvijek su bile veliko, pulsirajuće srce serije „Billions“. Jedan Springstinov klasik nekad je bio dovoljan da saznamo sve što treba da znamo o tipu koji nam je upravo povukao neki totalno ludi potez pred očima, a od rafalne razmjene dijaloga, sa pominjanjem kultnih sportskih ili ratnih utakmica, sa skakanjem od Čerčila i Ajzenhauera, do Majkla Džordana i Brajana Dojla, vrtjelo nam se u glavi, na najbolji mogući način.

Kjubrik umjesto Beja

Bile muzičke, sportske, političke, filmske, manje je važno – briljantne reference uvijek su činile čuda i za karakterizaciju, i za cjelokupnu atmosferu Šoutajmove tenzične drame. Uvijek ih je bilo mnogo, ali Kopelman i ekipa pakovali bi ih toliko vješto i pitko, da nikada nijesu djelovale nategnuto, a kamoli nejasno ili pretjerano elitistički. Nažalost, u sedmoj sezoni, serija „Billions“ djeluje kao da je nije radio isti tim. Nekada bistre i zadivljujuće nonšalantne reference sada su do te mjere usiljene i otrcane, da vam dođe da sjednete ispred tri kreatora i kažete im: „‘Ajde

trepnite ako vas je neko oteo...“ Nesrećni papir trpi sve, pa je morao da pretrpi i gomilu papazjanija koje naši obožavani likovi izbacuju na svakih 1520 sekundi... I to na pogrešnim mjestima, u zlo doba, i sve na silu. Za ključni utisak da su reference po kojima je „Billions“ bio prepoznatljiv, a koje su nekada režale, pjevale, brundale, grizle; lomile kosti, srca, ego i dušu; urezivale se u koru mozga i, jednostavno, zahtijevale da budu odštampane na majici ili čaši – totalno išćućale. Ovo što se nama dešava, veli, nije film Majkla Beja , nego Stenlija Kjubrika: prvo je tih i jeziv, a onda odjednom postane šokantan i savršen. Kako da ne... Biće vam sedma sezona takva na kraju, nane, samo ako znate da bačate mađije. Nijesmo mislili da ćemo ikada izgovoriti ovo u kontekstu serije „Billions“, ali evo: kad kreatori šoua koji je čuven po likovima koji obitavaju u sivoj zoni, uvali jednom od njih Hitlerov citat o nakovanju i malju, ne bi li nam pokazao koliko je, u suštini, opasan, to vam je, Kopelmane i Kopelmanovi, odličan primjer lijenog pisanja. Kao i odluka da se u Eksov lik učini glavnim herojem i pozitivcem uz, tobož uzgred pomenutu info, da je povukao nekoliko veza da se Ukrajini obezbijedi oružje za rat protiv ruskog agresora. Kako se samo brzo i lako zaboravi onaj sami početak, te činjenica da je prve milijarde naš Eks zaradio bek-

srupulozno se bogateći na tragediji 11. septembra...

Betmen u manastiru

Okej, jasno je: sve su to detalji koji treba da nam ukažu na to da se Eks, za ovu jednu sezonu i godinu koliko je bio šćućuren u svom zamku u Londonu, mnogo promijenio. No, ništa od toga nije uvjerljivo napisano, ni izvedeno na ekranu. I da stvar bude gora, sve što ide u prilog tome da je Bobi Ekselroud jedina alternativa Prinsovom pritajenom fašizmu – vuče na dno Vendi. Poprostačuje, poglupljuje, unižava, pretvara u kučence koje se umiljava i piški od sreće pred Eksom i pred bilo kim, osobu koja je do sada bila najjači lik i sidro cijele serije. Neka je Eks sad „Brus Vejn poslije obuke u manastiru“, pa i „Stiv Džobs nakon meditiranja u Indiji“... Nakon tri emitovane od 12 snimljenih epizoda sedme sezone niti ćete u to povjerovati, niti ćete moći da oprostite što je „nusproizvod“ te metamorfoze ispao onaj Vendin pogled zaljubljene šiparice. Ako iko može bolje, mogu to Kopelman i ekipa. Bavili se starim likovima, ili uvodili nove poput Bredforda Luka (Babak Tafti), Prinsovog šefa predsjedničke kampanje koji je, čoče, tolika pamet i hot shot u svijetu politike, da ne umije samo ni da šeta – no hoda sa svrhom (kakav blam od rečenice), Kopelman i njegov tim iznevjeravaju sopstveni šou i tupe njegovu oštricu. Ostalo nam je mnogo do kraja, svašta se može dogoditi za devet epizoda i fakat je da priželjkujemo mnogo bolji nastavak, posebno kada u obzir uzmemo činjenicu da ipak govorimo o završnoj, oproštajnoj sezoni. No, plaši nas ovako slab start sa kojim nije toliki problem glavna narativna linija i pitanje ko će nadmudriti koga, koliko to što je put do razrješenja popločan ravnim pisanjem, prvi put u istoriji serijala. A kada se samo sjetimo da smo „Succession“, nakon premijere, preporučivali narodu uz napomenu da je napisana vrhunski, kao i „Billions“... Baš nam nije dobro. M. I.-N.

Ocjena: 2.7/5

Majk Prins, pritajeni fašista u trci za „vođu slobodnog svijeta“

Piše: Davor PAVLOVIĆ

Jedni smo od rijetkih serijofila koji nijesu fanovi krimi-komedije „Only Murders in the Building“ i koji će javno priznati da im se ni prva, doduše, najbolja dosadašnja sezona, uopšte nije dopala kada je sletjela na striming servis Hulu. Iako smo tada mogli da prepoznamo šarm radnje koja se zaljepila za kultnu njujoršku zgradu Arkoniju i poigravala se s idejom o tome koliko malo, zapravo, znamo o svojim komšijama (doduše, ovo ne vrijedi za Balkan), uz malo vodviljske atmosfere i preigrane glume, čak i sa satiričnim zalogajem kriminalne podkast groznice koja je zahvatila cijeli svijet –sve je to, ipak, bilo previše nabacano za naš ukus.

Nazad na Brodvej

Za one koji još nijesu otkrili jedan od najvećih Huluovih hitova: u „Only Murders in the Building“, nalazimo se u modernom apartmanskom kompleksu na Menhetnu Vudija Alena, u društvu s egoističnim, odmetnutim TV glumcem Čarlsom (Stiv Martin) i ekscentričnim pozorišnim režiserom sa narušenim samopoštovanjem Oliverom (Martin Šort). Njihova prijateljica, protiv svih šansi, postala je Mejbel (Selena Gomez), slatka i vrlo ozbiljna voditeljka koja, u ovoj situaciji, služi kao glas razuma.

Na početku druženja s otkačenim trijom osjećate sarkastičan zaron u malo drugačiji svijet u odnosu na spoj true crime

žanra, komedije i enigmatike krimića. No, taj početni utisak autentičnosti vrlo brzo počinje da isparava dok, na koncu, skoro potpuno ne nestane. Tokom prethodne dvije sezone, naš trio nailazio je na ubistva u svojoj zgradi i pravio podkast o njima. Tako se i radnja treće nastavlja tačno tamo gdje smo stali u prošlogodišnjem finalu.

Oliver je konačno dobio drugu priliku da režira na Brodveju, ali u noći premijere, superstar predstave Ben Glenroj ( Pol

Treću sezonu Huluove precijenjene

SERIJE Only Murders in the Building Korak naprijed,

glumačkom postavom do sada uvijek pomalo mirisala na nivo „B“, činjenica je da joj mnogo ne pomaže da popravi glavni utisak.

Rad) pao je na sceni kao pokošen. Kao i obično, postoji čitav niz osumnjičenih i postavlja se pitanje whodunnit, gdje se ujedno i parodira i prihvata Agata Kristi sa trendovima pop kulture.

U ovom začaranom krugu, najmanje je zainteresovanih za hvatanje ubice. Oliver je zabrinut za sebe i svoje interese, a Čarls se gubi u tremi i zaljubljenosti. Samo je Mejbel zainteresovana da dođe do istine. Njihove kontradikcije svakako osiguravaju humor generacijskog jaza. Taj međusobni „flert“ bio je i do sada jedan od najzabavnijih aspekata serije koju je Stiv Martin kreirao sa Džonom Hofmanom. No, u ovoj desetodjelnoj sezoni njihovo prijateljstvo suočeno je sa još većim izazovima,

a „flert“ se donekle izgubio. Svemir dešavanja proširio se na prostor mimo zgrade, samo donekle zadržavajući kvalitet. S udaljavanjem od zgrade, koja je na početku bila jasan lik sama po sebi, priča je oslabila. Opet, sa druge strane, „čarolije“ novog prostora, odnosno pozorišta, učinile su seriju svježijom, čak iako ima potpuno isti recept.

Starinska škola

Još jedno osvježenje, osim prostora, jesu i dva vrlo poznata lica. Za nove zaplete obezbijeđeni su novi glumci - Meril

Strip i Pol Rad. Dok Dan igra pomenutu zvijezdu Oliverove predstave, Strip dočarava Loretu Durkin, glumicu sa koferom punim razbijenih snova, koja se nada da će joj se maštanja napokon ispuniti. Međutim, i taj san joj pada u vodu nakon što se nađe na listi osumnjičenih.

Na mnogo načina, Strip postaje srce predstave i treće sezone. Kad Loreta zablista, tada zaboravite sve ostalo. Još kada divno zapjeva bezobrazno suznih očiju, ili osvaji ekran onako zlokobno ubilački nastrojena...

Rud i Strip su odlični, kao i uvijek, a čak izgleda i kao da su se lijepo zabavljali na snimanju. Međutim, iako je to vrlo dobra stvar za seriju koja je svojom

„Whodunnit“ serije uvijek su sporije zbog toga što tu, zapravo, rasplet nije najbitnija stvar na svijetu. Uvijek će se doći do ubice i on će u većini slučajeva biti neko na koga najmanje sumnjate. Zbog toga akcenat nije na razrješenju misterije, nego na vremenu koje treba da provedete sa živopisnim likovima. Međutim, sa prvom polovinom do sada emitovane sezone problem je u tome što je dizajn protagonista istovremeno i površan, i toliko farsičan, da djeluje više glupo nego smiješno. Tako da, pretjerana gluma ne samo da pomaže, već čak odmaže serijalu.

Stiv Martin i Martin Šort su komičari stare škole; takvima su veliki pokreti ruku i izrazi lica obavezni. Tako su izgradili vlastiti stil, koji ne mora biti po vašem ukusu, ali može imati šarm kada se dobro uradi. Ovdje to, pak, ne radi uopšte. Najgora je, ipak, Selena Gomez, koja „mrtvu glumu“ isporučuje u izobilju. Njen glas zvuči ravno i monotono u mnogim scenama, a izraz lica to prati.

Promjene nagore

Autori su znali su da nakon dvije sezone moraju nešto promijeniti i dati seriji novu energiju. Svjesni da ne mogu ponoviti istragu u komšiluku, sumnjive stanare i slično, promijenili su arenu dešavanja i pretražili svaki ugao pozorišta. To znači da je teatar, u kojem se nalazi produkcija, postao svojevrsni sporedni lik. Međutim, nekima će u ovom novom ambijentu nedostajati privlačnost Arkonije.

Fale u trećoj sezoni i scene s originalnim trijom, koji je seriji davao neku toplinu. Kroz niz događaja, Mejbel je izolovana i udružuje se sa novom osobom

Meril Strip kao Loreta, glumica sa prtljagom razbijenih snova

precijenjene krimi-komedije iz blata vadi samo Meril Strip

naprijed, nazad dva

da bi istražila slučaj, što joj donosi i treći ljubavni interes u isto toliko sezona, bez ikakvog zaključka u vezi sa prethodna dva.

U međuvremenu, prijatelji Oliver i Čarls imaju svoja ljubavna interesovanja i karijere. Nijedan nema vremena da riješi još jedno ubistvo, posebno ono koje prijeti da sruši Oliverov veliki povratak. Zbog toga, sa tri glavna lika koji se suočavaju sa (ne)sposobnošću da vole, sa „ljubavnim interesima“ na putu i uz zanemari-

vanje podkasta kao primarnog dramskog mehanizma serije –ova sezona ne dolazi bez štete. Sa zloupotrebljenom dinamikom ljubavi i mržnje centralnog trija, priča gubi efikasnost, a ni užurbane probe Oliverovog komada ne nadoknađuju ovaj pad napetosti. Međutim, osnovni problem u ovoj sezoni je sama misterija ubistva. Glenroj nije nimalo simpatična žrtva. Osjeća se Mejbelina opsjednutost njime kao zvijezdom iz mladosti i neophodna je ulazna tačka za

prisiljavanje na istragu, ali ni to ne znači da je gledalac duboko uvučen u nju. Sama istraga, sa gomilom očiglednih i providnih pogrešnih smjernica, izgleda kao stavka naknadno dodata u scenario. Ako je druga sezona bila spoj niza slučajnih tragova i finiša koji je požurio sa nasilnim zaključkom, ova je na istom putu. Bili smo više nego spremni da pozdravimo ovu sezonu i željeli smo da nam se svidi. Međutim, nije. I opet, nije da su nove epizode serije „Only

Murders in Building“ toliko loše. Stvar je samo u tome što im fali dašak scenarističke i režiserske magije.

Razdvajanje glavna tri lika, uz nagovještaj da bi se mogli ponovo sastaviti za velika otkrića, možda je bio pokušaj da se stvari osvježe, kao i promjena lokacije. Nažalost, prilika je propuštena. Sada nas vjerovatno čeka četvrta sezona, gdje ćemo krenuti sve ispočetka sa nekim novim glumcima-gostima, pa ko izdrži.

Ocjena: 2.7/5

Ne tako ubjedljiv povratak Selene Gomez , Stiva Martina i Martina Šorta

PREPORUKA Milena Perović, slikarka

Neukusu treba reći ne

ZGRABI

FILM

Upečatljiva filmska estetika režisera, vodilja je za većinu filmofila. Ukazuje im na to što definitivno moraju da zgrabe; ključna je za dalje pretraživanje opusa, ali i za opciono otvaranje nove liste želja. Avangardni film „Andaluzijski pas“ („Un chien andalou“, 1929) prva je velika saradnja španskog režisera Luisa Bunjuela i slikara Salvadora Dalija Prožet nadrealnim, snovima, ostavlja snažan utisak. Jezgrovita do srži u domenu kratkog filma, izdvajaju se ostvarenja velikana režije Vlatka Gilića, rođenog u Podgorici. Između ostalih, „Dan više“ (1972) i „Ljubav“ (1972).

U filmsku poeziju, do iskrenosti u sjećanjima takozvanih „običnih ljudi“, kroz humor i metafore vodi nas italijanski majstor režije Federiko Felini ( „Amarcord“, 1973).

Svojevrsan u poetičnosti, čulnosti, jeste film „Nebo nad Berlinom“ („Wings of Desire“, „Der Himmel über Berlin“, 1987) njemačkog režisera Vima Vendersa. Njegov novo ostvarenje „Savršeni dani“ („Perfect Days“) na mojoj je listi želja i jedno je od onih kojima se unaprijed radujem.

Apsurdi života obojani sarkazmom, fantastikom; smjelost da se dodirnu tabu teme svakodnevice, draži Njujorka, upečatljiv humor – sve su to elementi opusa američkog filmskog autora Vudija Alena („Sleeper“, 1973; „Annie Hall“, 1977; „Manhattan“, 1979). Od američkih režisera, uz Alena, po jedinstvenom pristupu, izdvajam i Džima Džarmuša („Permanent Vacation“, 1980; „Coffee and Cigarettes“, 2003) i Vesa Andersona („The Grand Budapest Hotel“, 2014).

TV

Kvalitetom se posebno izdvajaju dokumentarci u BBC, kao i u Al Jazeera produkciji. Recimo, „Planeta Zemlja“ („Planet Earth“), britanski serijal koji zavređuje pažnju i emitovanje na lokalnim stanicama.

Lista želja svakako bi mogla da se upotpuni sadržajem Crno-

gorske kinoteke i emitovanjem ciklusa filmova široj TV publici na Javnom servisu. Tu se već izdvajaju emisije „Art magazin“, „Sedmi kontinent“ i „Meridijani“.

MUZIKA

Komotna zona bila bi fuzija različitih žanrova poput: džeza, bluza, fanka, roka, alterna-

tivnog zvuka, te elektronske muzike koja se iznosi na individualan način.

Lista bi mogla da izgleda ovako: Nina Simon („Pastel Blues“, 1965; „Black Gold“, 1970 ), Pink Floyd („Wish You Were Here“, 1975), Šarlo Akrobata („Paket aranžman“, 1981), Massive Attack („Blue Lines“, 1991), Jamiroquai („Travelling Without Moving“, 1996), Disciplina kičme („Nova iznenađenja za nova pokolenja“, 1991; „Uf“, 2011), Darkwood dub („Elektro pionir“, 1999)...

Niz bih mogla da nastavim uz Biseru Veletanlić i bend Leb i sol; prirodno se nadovezuje i Dragoljub Đuričić s entuzijazmom i energijom koju je nosio, sa bubnjarskim ansamblom Balkanska lavina i „Cuckom jekom“; kao i Darko Rundek, Damir Urban, Nikola Vranjković, Gospoda Glembajevi...

Kulturni program, bio koncipiran kao koncertni, filmski, likovni, pozorišni, književni ili alternativni, nosi upravo tu vitalnost u kojoj otvaramo prostor za pomjeranje sopstvenih granica, a ujedno otkrivamo i stvaralačke postupake i tendencije. Valjalo bi pratiti ih. Djelotvorni su, navode nas da kritički razmišljamo, stvaramo dobru publiku i postajemo dobra publika.

ZAOBIĐI

FILM / TV / MUZIKA

Konzumentski odnos prema sadržaju ili formi, servirana zabava, prenaglašene emocije (naravno, nikad strogo, kod Roberta Rodrigeza u franšizi „Machete“ to, recimo, cijenim), negativno utiču i dobro ih je zaobići.

U principu, svaki izbor je ličan, ali saglasna sam sa Kojom iz Discipiline kičme: „Neukusu treba reći NE!“

MILENA PEROVIĆ: Voli jezgrovitost kratkih lmova Vlatka Gilića

Privatna arhiva

DZUBOKS v Macha Ravel

Najinteresantnija

faca koja

izlazi ispod „Bassivity“ šinjela trenutno je Macha Ravel Raznovrsna, nepredvidiva, direktna; fali joj samo malo fokusa i jasnoće da postane zvijezda.

Macha Ravel insistira na anonimnosti; djevojka iz Bosne i Hercegovine ranije je nastupala i stvarala kao Muha. Dobar komad sazrijevanja provela je u Francuskoj; pa dobar dio repa i trapa koji stvara, zvuči kao nešto što biste čuli na pariskoj ulici ovog ljeta. Srećom, mnogo je širi njen horizont muzičkih inspiracija.

INTENZITET

Najbolja stvar na albumu „INTENZITET“? U svakom momentu možete da budete sigurni, da komunicirate s osobom koja u rukavu ima dobru melodiju. Jedno slušanje je dovoljno da vam u uhu ostane uvodna „Tango“, te da zbog „Lalala“ dobro zapamtite njenu verziju „Taši taši tanana“... I da vam „Voda“ postane jedan od ključnih svedenijih i sporijih momenata muzičke godine

regiona. Kada sve to, nakon približno pola sata, Macha Ravel zaokruži potpuno drugačijom „Druga strana“ u pop-pank Paramore fazonu... Tada znate i to, da druženje s ovom ženom nikada ne može biti dosadno. Nažalost, činjenica je da tekstovi nijesu u korak sa muzikom; otprilike prate zacrtanu formulu „Bassivity“ zvijezda o usamljenosti urbane noći. Nekoliko jačih stihova, šama-

ranje industrije influensera u „Excusez-Moi“, tu su da pokriju činjenicu da albumu od 28 minuta fali tematska zaokruženost. I da je, očigledno, bilo bolje da je Macha tri ili četiri udarne pjesme lansirala ka singlove i pričekala s albumom. S. S. Ocjena. 47/100

Pousti je lik koji baš ne zna kad i kako da se zaustavi. I ne, tu ne mislimo samo na to što je slavni reper tip koji previše pije, jurca kolima, gazi se svakakvim pilulama i lovi neki novi thrill

Post Malone je s albumom

„Austin“ zaglibio na terenu koji mu ne baš ne leži: ne samo da je napravio jednu, tri ili pet pop-rok pjesama u kojima se uglavnom samosažalijeva... Nego je na tom gostujućem terenu i po tuđim pravilima igre natrpao čak 18 takvih, uglavnom sličnih kao jaje jajetu.

Post Malone Austin

Jasno je da želio da bude malo ličniji i intiman (odatle i njegovo pravo ime kao naslov albuma), ali osim nekoliko momenata, to neće biti relevantno ni onima koji se podrobnije kače za njegovu karijeru. Uvodni refren, nošen akustikom, „I don’t understand how you like me so much, ‘cos I don’ like myself“, sasvim je uvjerljiv... Ali, u suštini, to je samo dio gomile prežvakanog

„i bogati plaču“ lamenta. I nema trika da Post Malone nije pomislio, da baš niko nije prije njega pjevao o tome da prosipanje skupog vina po Maldivima i paradiranje u ,,Prada“ donjem vešu ne može učiniti bilo kog momka srećnim.

E da, singl „Chemical“ je najbolji primjer koliko je sve to dosadno, čak i kad se u jednom stihu Pousti uhvati u klinč sa „Seven Nation Army“. Neđe

usput, u „Green Thumb“, priča o tome kako mu je jedina prava ljubav – brendi... Ali stvarno, koga briga, spram ove gomile prežvakane muzike? S. S. Ocjena. 47/100

Marin Hučić je mnogo pametan tip; rep koji stvara uvijek je pažljivo osmišljena slika neke stvarnosti... Potpisuje se kao GIR, što je skraćeno „Geralt iz Rivije“ – i eto povoda da mu svaki zaljubljenik u serijal „The Witcher“, s uhom za hip-hop, pruži šansu Kao i Geralt u epu „Vještac“, naš Marin – GIR se u ovom svijetu osjeća možda ne kao izgnanik, ali kao izvanjac. Kao takvom, apsolutno mu pripada da održi čas anatomije jednog predgrađa u velikom gradu.

Epicentar albuma „TESTAMENT“ krije se u referenci

GIR TESTAMENT

„10040“ u naslovu jedne od pjesama. Poštanski je broj za Dubravu, zagrebačko predgrađe na istoku, tamo skroz iza Maksimira... Koje naš GIR secira sa mnogo cinizma; kao neki veliki tranzicioni čir, koji će olakšati makar onda kad mu muzički uzme mjeru. Naravno, tu se radi o nasilju, licemjerju, kriminalnoj zabiti koja prijeti

da detonira jednu mnogo širu apokalipsu.

Najštosnije od svega? Naš GIR u pjesmama je lik kojem je, u toj i takvoj Dubravi, sasvim u redu i dobro se snašao. U „Tri klase“ lako vidite koliko se uživalo u stvaranju pjesme o svim žrtvama brzog bogaćenja.

Cijela polovina albuma obojena je svježinom laganog popa osamdesetih, a daleko od toga da je to jedina Marinu bitna referenca... Dok perfektno

sempluje Kolinsovu „In The Air Tonight“, ili gazi trupačke đonom nad svom tom „povlaštenom cvileži“, znate da je

pitchfork.com

pred vama uzbudljiva i, prije svega, mnogo iskrena muzika. S. S.

Ocjena: 80/100

33 OBRTAJA Ana Krstajić, kompozitorka

f ilm

Film koji Vas čini srećnom?

- „The Sound of Music“ (Robert Vajz, 1965). Čini me srećnom zbog toga što me vraća u detinjstvo, a muzika je predivna. Nema više toliko pozitivnih, nežnih filmova kao onda. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „Midsommar“ (Ari Aster, 2019). Bila sam spremna na horor, ali na toliki zaista nisam. Ukusi su različiti, naravno, ali je ovo bilo nekako preterano i možda nepotrebno. Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Star Wars“, haha. Nikada nisam uspela da shvatim toliku zaluđenost ovom franšizom. Sigurna sam da ima fanova među vašim čitaocima koji me upravo prozivaju. I mogu da razumem, s obzirom na to da sam iz druge generacije, ali sama nikada nisam mogla da se povežem sa tim filmovima.

Rakijanje sa Hansom Cimerom

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Volela bih da vidim film o kraljici Nataliji Obrenović, koja je veoma značajna za položaj žena u našem društvu. Imala je težak život, bila je hrabra i borbena, neustrašivo se borila za sina, a nakon što je nasledila gotovo celokupnu imovinu Obrenovića, postala je velika dobrotvorka, pomagala je kako pojedince tako i

kulturne ustanove. Mislim da je jako važno da se njen život i njena uloga u našoj istoriji prikažu kroz savremene umetničke forme. Omiljeni filmski rivali?

- Arnold Švarceneger i Silvester Stalone. Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Odnos Pija i tigra u filmu „The Life of Pi“ (Ang Li, 2012). Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Manje vina, manje vina“... iz filma „Varljivo leto ’68“ (Goran Paskaljević, 1984).

jamsa u svoju buduću kafanu, isto na rakiju.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Posle Džeksonove trilogije „The Lord of the Rings“ na Novi Zeland.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

Nagrađivana

kompozitorka Ana Krstajić na nedavno okončanom Wild Beauty Art festivalu predstavila je debitantski album

„Gorske oči“ i video-spotove snimljene na nekoliko lokacija na Žabljaku. Izvodeći klavirske aranžmane inspirisane neraskividom vezom čovjeka i prirode, osvojila je srca publike u Crnoj Gori, kojoj je premijerno poklonila projekat koji će tek predstaviti u rodnom Beogradu.

Odrastajući uz zvuk gusala i dvojenica, Krstajić u kompozicijama „grli“ nasljeđe Balkana, oblači mu moderne aranžmane i predstavlja ga svijetu. Njena muzika, osim u regionu, izvođena je i u Grčkoj, Italiji, Bugarskoj, Francuskoj, Španiji, Nemačkoj, Rusiji, Sloveniji i SAD.

Komponovala je muziku za nekoliko dokumentarnih i igranih filmova i pozorišnih predstava. Bila je dio tima dokumentarca „Razmena ili kako sam preživeo pubertet“ koji je protekle sedmice osvojio priznanje na Makedox festivalu. Aninih ruku djelo čućemo i u nadolazećem istorijsko-političkom trileru „Što se bore misli moje“ u režiji Milorada Milinkovića.

U svakodnevici punoj melodija, pokretnih slika, Ana voli da gleda i one koje su pravili drugi. Zato ne čudi što je klasik „Moje pjesme, moji snovi“ njen obožavani filmski naslov. Uživajte u Aninim „Obrtajima“ punim romantike i opijajućih tonova. Vodimo vas na jednu ljutu, a vi pogodite gdje!

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Ratatuj iz istoimenog filma „Ratatouille“ ( Bred Berd , 2007). Kada bi samo svi pacovi bili takvi!

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Sećam se da smo brat i ja išli u bioskop „Kozara“ u blokovima. Ali, ne mogu da se setim prvog filma.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- To bi bila muzika iz filma

„The English Patient“ (Entoni Mingela, 1996).

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Hansa Cimera u Skadarliju, na rakiju. Tomasa Njumana u restoran „Durmitorsko sijelo“, takođe na rakiju. Džona Vili-

- Mislim da bi se Tarantino oduševio našom kulturom i narodom i da bi shvatio da je sve vreme snimao filmove na pogrešnim lokacijama sa pogrešnim ljudima.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Prislijeva „Love Me Tender“ podseća me na prabaku Danicu koja je često svirala ovu pesmu za klavirom i pevušila. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Sedma simfonija, drugi stav Ludviga van Betovena. Pre nego se neko lepo dosetio da je iskoristi u „2012“ (Roland Emerih, 2009) baš kada poč-

ne kraj sveta, uvek sam mislila da bi lepo pasala uz neki apokaliptični film.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Žar-ptica“ Igora Stravinskog.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- Za mene je to „Edelweiss“ iz filma „The Sound of Music“. Stameni kapetan, glava porodice, konačno pokazuje u tom trenutku koliko je emotivan. Slaba sam na ovakve momente u filmovima.

Vaša pjesma za karaoke?

- Bilo koja pesma Ejmi Vajnhaus.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Sergeja Prokofjeva. Jedan je od retkih kompozitora koji mogu da me nasmeju. Strašno je maštovit i duhovit u izrazu, zbog čega mu se uvek vraćam. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Nemam nikoga u mislima. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Moje profesorke.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Do You Love Me“, stara englesko-arapska pesma.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Bio je to poster Britni Spirs. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Verovatno!

Serija idealna za kišni vikend?

- Za kišni vikend preporučujem seriju „Black Mirror“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „The Simpsons“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Manifest“, za one koji žele da se opuste posle stresnog dana. Reč je o maloj produkciji sa

TVprilično nepoznatim glumcima, ali je vrlo zabavna. U pitanju je saj-faj triler, nešto što mi uvek prija kada želim da ispraznim glavu pred novi dan.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Nikad nisam završila „The Crown“.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Game of Thrones“.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Sve haljine iz „Downton Abbey“.

Najdraži par iz serije?

- Eli i Džoel iz „The Last of Us“. Odnos ova dva lika odupire se sentimentalnom pristupu, ali ipak pronalazi emotivnu crtu koja direktno pogađa publiku. Adaptacija video-igre je dostojna, njihov odnos u apokaliptičnom okruženju isijava emocijama i životom. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „The Witcher“. Imala sam priliku da putem jednog američkog konkursa dobijem kurs mentorstva od Džozefa Tra-

panezea , koji trenutno radi na seriji „The Witcher“. Kroz mentorstvo sam upoznala njegov proces rada i način na koji sarađuje sa svojim timom. Jako mi se dopala njihova radna atmosfera koja je vrlo kreativna, puna poštovanja i inspirativna. Ogromna mi je čast što sam, nakon završenog mentorstva, dobila priliku i da sarađujem sa njim na seriji „The Witcher“ u sezoni koja sledi. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Prvo za Džerija, posle za Toma. M. ČAVIĆ

ANA KRSTAJIĆ: Nikada nije uspjela da shvati opsesiju filmom „Star Wars“

Nemanja Maraš

kalendar Pola vijeka od smrti ikone epske fantastike

Čarobnjak nad šiframa

Prvogdana Bitke na Somi, u jurišu iz rova Prvog svjetskog rata, Džonu Ronaldu Rejelu Tolkinu poginuo je najbolji drug. Na sparušenoj ledini i u žeđi fronta, osluškivao je kako iz sjećanja kaplje vreo čaj, koji ih je okupljao u tajnom kružoku u školskoj biblioteci. A onda je, od njemačke granate, poginuo još jedan od drugova.

Ni jednog-jedinog slova „Gospodara prstenova“ Tolkin nije napisao u epicentru ratne 1943; samo je digao ruke, a počeo ga je šest godina ranije. Onda je, negdje u sedmicama iskrcavanja u Normandiji, na proljeće 1944, ponovo potekao tekst. Adresiran u pismima sinu Kristoferu, na službi u Kraljevskoj avijaciji, u Južnoj Africi. Svako pismo - novo poglavlje, za jednog regruta.

Bosonogi narod

Tolkin je rat prezirao, i Prvi, i Drugi; i svjetski i onaj u Sred njoj zemlji, i... Imao je samo takvu frku sa znanom i nezna nom rodbinom, koja je zaba dala nos u njegovu odluku da se ne prijavi među dobrovolj ce odmah na početku Prvog svjetskog rata. I kudila ga zbog toga što je izbjegao regrutaci ju tako što je, zamislite, odlučio da uradi nešto strašno: da u roku položi ispite i završi fakultet.

U martu 1916, Tolkin se oženio; u junu je regrutovan kao niži oficir. Ronald je znao, njegova Idit je znala, da na desetine nižih oficira kraljevske armije u Francuskoj ginu svakog dana. Ispraćala ga je kao na gubilište. Mjesecima je svaki korak na vratima osluškivala kao vijest da je možda pogi nuo.

U pismima sa fronta Ronald i Idit Tolkin imali su malu taj nu. Jezik, šifru koju su samo oni znali. Nešto što je samo ona mogla dešifrovati. I tako je znala, u svakom pismu, na

kojoj je tački i lokaciji fronta Tolkin raspoređen. Saznala je i to, da su pod njegovom komandom rudari, vodeničari, ubogi radnici iz Lankešira.

Najbanalniji i najčistiji, bosonogi mali narod na svijetu. I on i oni, samo su željeli doma. Između tih ratnih redova, Edit je hvatala neke njihove poglede i šake od dobrote, koje ćemo decenijama kasnije prepoznavati kao hobitske.

Mnogo prije nego što je Tolkin počeo da objavljuje fikciju, bio je sjajan teoretičar srednjovjekovnog teksta. Njegov esej „Beovulf: Čudovišta i kritičari“ naglavačke je okrenuo shvatanje germanskog mita, legende i epske poeme. Do tada su ga tretirali samo kao djetinjasto putešestvije i makljažu sa čudovištima.

Tolkin je to postavio ovako: sva ta lutanja, borbe, plemenske politike, pomjeranja, zbjegovi, pregovori, ratovi i novi ratovi – to je slika

i svakog budućeg vremena. I ipak se trudio da „Beovulf“ bude nešto uzbudljivo. Kao kada bi, na primjer, ušao na katedru lingvistike i „starog engleskog“ na Oksfordu i pred studentima uzviknuo jedno: „With a great cry of Hwaet...!“. Decenijama kasnije, oni su se kleli, da je to iz njega Gandalf progovarao.

Generacije sajdžija

Prvu mapu, sličnu onim koje je skicirao za Srednju zemlju, Tolkin je crtao na frontu. I tako pamtio raspored jedinica, linije rova...

O ratu je pričao rijetko. Tek kasnije, kada su mu djeca postala zreli ljudi: o hororu prvog njemačkog napada gasom, hemijskim oružjem. O užasnom umoru i još užasnijoj tišini koja je prethodila bombardovanju. O beskrajnim marševima, na ramenu nekog od onih hobitskih redova iz Lankešira; ili

Na početku Drugog svjetskog rata, filologa proslavljenog „izmišljenim“ jezicima

regrutovali su za kriptografiju. Nekoliko mjeseci kasnije, poslali su ga kući. Ali, rat je Tolkina proganjao

mom na leđima uz svoju, samo da bi ih nekako nagovorio da ga prate i možda, ali samo možda izvuku žive glave... Sve što je donio iz rata su skice nekih od tih prvih rovovskih mapa, pa olovkom ispisane naredbe o tome ko nosi bombe na borbenu liniju. Koliko ih je samo, nevoljno, poslao u smrt...

Oca nije zapamtio. Tolkini su bili Njemci iz Keningsberga, Kantovog grada u kojem više nema nijednog Njemca i iz kojeg je Ronaldov pradjed sa braćom emigrirao u Englesku. Generacije sajdžija. Ronaldov otac bio je bankar, po službi se zaputio u Južnu Afriku, među Bur e u Blumfontejn... Opet po službi, cijenjenu je gospođu Mejbl sa sinovima poslao natrag u Englesku. Ostao da završi neke poslove – i nikad se nije vratio. Nije da je Tolkin zbog njemačkog porijekla mrzio taj rat; s očevom porodicom nije imao neki blizak kontakt. Mamu Mejbl je sa 34 godine pojeo šećer. Tip dijabetesa koji je uvijek rapidno gušio ljude u srednjim tridesetim. Samo

Tolkinova supruga Idit, inspiracija za Lutijen iz „Silmariliona“

fantastike Džona R. R. Tolkina

šiframa iz ratnih rovova

dvije decenije kasnije pronađen je insulin...

Ronald je majku doživljavao kao mučenicu; kao lični dokaz da Svevišnji ipak postoji, jer „samo Bog mogao je poslati njemu i bratu majku koja je cijeli život žrtvovala, za njihovo dobro i njihovu vjeru“. Decenijama kasnije, za svoju Srednju zemlju kazao je da je to suštinski monoteistički svijet, jer svi su oni tamo „svjesni da su dio i tvorevina - jedne sile“.

„Ne uvedi nas u iskušenje, već izbavi iz zla“. Tolkinova mama Mejbl bila je zakleta katolkinja u vremenu kad se na to u Engleskoj i nije baš gledalo blagonaklono. Prije smrti, brigu o sinovima povjerila je prijatelju. Ocu Šavijeru Morganu, Velšaninu španskih korijena, ili obratno. Od njega je Ronald naučio nešto važno: o praštanju, o milosrđu. I o tvrdoglavoj dosljednosti.

Hrišćansko milosrđe Više je čuo od njega o Krvavoj Meri, posljednjoj katoličkoj kraljici Britanije, nego o... samoj Majci Božijoj. I naučio je toliko, da sve što znamo o Prstenu, Bilbu i Frodu bude jedna priča o iskušenju. O onoj kušnji iz „Oče naš“. I milosti: jer što drugo na kraju Frodo pokaže prema jednom ubogom Golumu, nego praštanje i milosrđe? I skromnosti, jer što drugo Frodo i Sem traže za sebe na kraju, osim malo mira... Znate što je taj divni otac Šavijer Morgan jedino branio Tolkinu, nepokolebljivom katoliku do kraja života? Ljubav! A sa 16 godina Ronald se zaljubio u Idit Meri Blat. Bila je tri godine starija, nikakav problem... Problem je, naravno, bilo to što je protestantkinja – u protestantskoj Engleskoj. Uslov oca Šavijera za dalje mentorstvo, brigu, školovanje i izdržavanje bio je ovakav: do 21. rođendana moraš prekinuti svaki kontakt sa tom... nevjernicom. Posle čini što hoćeš!

U noći 21. rođendana Tolkin joj je poslao pismo sa priznanjem da nikad nije prestao da je voli. Bila je, pak, vjerena za drugog čovjeka. Tražio je samo jedan susret, da ga Idit sačeka na željezničkoj stanici i da razgovaraju. Tu, na klupi stanice u Čeltenhamu, Tolkin je pomislio da nijedna nikad nije imao takvu bjelinu kože, tako vranu kosu i tišinu u očima.

Zahvalnost vaškama

Iz slika i sjećanja tog dana, iz jednog njenog plesa u vrtu, opet mnogo decenija kasnije, osmjehivala se jedna Lutijen. Zvana i Tinuviel. Besmrtna princeza Doriata, najljepša od svih kćeri Iluvatara, ona koja je zbog ljubavi za običnim smrtnikom bila spremna da žrtvuje sve u „Silmarilionu“.

Da preživi Somu i Prvi svjetski rat, zahvaljivao je - vaškama. Nakon pola godine, izmučen groznicom, poslat je kući.

I od Idit se više nije razdvajao. Na početku Drugog svjetskog rata, već slavnog filologa, proslavljenog „izmišljenim“ jezicima, regrutovali su za kriptografiju; za odgonetanje najtajnijih šifrovanih poruka... Pa ga odatle, nakon nekoliko mjeseci, poslali kući.... Ali, rat je Tolkina proganjao. „Gospodar prstenova“ prvobitno je zamišljen kao Bilbov povratak u Hobiton, jer je prosto ostao bez para i želje za novim avanturama. A onda se sjetio prstena, pa te velike kušnje, pa samotnjačke avanture i misije dok svuda oko njegovog Froda, oko njega bjesne ratovi nekakvih Orka i sve smrtnijih ljudi, i... Slava ga je dočekala tek u penziji. Kad je „Gospodar prstenova“ svijetu odškrinuo vrata tog svijeta fantastike, njegovih ratova, njegove istorije, njegovih malih i velikih pjesama, mačeva i lauta, divova među drveći-

ma i najdivnijih od svih malih ljudi, njegovog Toma Bombadila i njegove vječne ljubavi –Tolkin je već bio star. I žalio, što mnogo ranije nije otišao u penziju, da još više piše. S Idit je na kraju morao i bježati, od pažnje silnih fanova, u bogataški mir Bornmuta, na moru. I žalio, kao u knjizi; što njemu i Idit ne pripada da prolaznost namagarče, kao jednoj Arven i jednom Aragornu.

Džon Ronald Rejel Tolkin je s obale Bornmuta, 2. septembra 1973, prije pola vijeka, otplovio kao onoj blještavoj obali na Zapadu i onoj daljini koja je, od umornim od ratova i lutanja, na kraju pripala i Frodu i Semu. Nakon pola vijeka, samo svjedočimo, da je pratio tragove igre, plesa i smijeha one Idit, kojoj je smišljao tajne šifre iz rovova svjetskog rata; da bi je mnogo kasnije nazvao Lutijen. Najljepšom od svih princeza. S. STAMENIĆ

Džon Ronald Rejel Tolkin

newstatesman.com

kalendar Tri decenije od premijere kompleksne

Jednu od važnijih uloga u zvijezdama

nabijenom filmu, zapravo, igra muzika. Džez tonovi i maestralan

glas Eni Ros daju

poseban šmek cjelokupnom

narativu, a Grad

anđela uz Elvisa

Kostela i Igija Popa

dobija potpuno

neočekivan izgled

Izlazak iz klasične zone komfora u Holivudu nikada nije bila stvar svakodnevice, naročito ne tokom konfuznih devedesetih godina prošlog vijeka, kada su mejnstrimom vladali filmovi čiji je cilj bio ili da šokiraju, ili da obore rekorde na biletarnicama. No, uprkos tom krajnje klizajućem startu jedne ere, Holivud je pronalazio načine da, kroz lokalne enfant terrible predstavnike iznenadi publiku i unese prijeko potrebni „nemir“.

Specijalni pehar

Jedna od tih prilika ukazala se 1993. godine, kada je spoj mašte dva vrlo posebna američka umjetnika krunisan dramedijom „Short Cuts“.

Vizuelni portret američke samoće, nevinosti i gubitka začet je u umu književnog velikana Rejmonda Karvera

Kaleidoskopsku adaptaciju njegovih devet kratkih priča i jedne poeme mogao je u tom periodu iznijeti samo jedan režiserski velikan, Robert Altman , koji je piščeve karakteristične „obične“ likove iskoristio da pokaže da uživa u izrazito kompleksnim mizanscenima. Režiserov frešak povratak s Oskara i iz Kanskog filmskog festivala, gdje je ostvario veliki uspjeh sa filmom „The Player“ (1992), dao mu je dovoljno samopouzdanja, ali i kredibiliteta da se prihvati ovako kompleksnog karverovskog zalogaja.

Kaleidoskopski

ples pod svjetlima Los Anđelesa

Altman je želio da zaintrigira publiku, pa je Karverov svijet, inicijalno pozicioniran na sjevernom dijelu američkog zapada, preselio u Los Anđeles, u nadi da će živahni likovi dobiti dodatnu energiju od živosti Grada anđela. Tako je u „Short Cuts“ spojio priče čak 22 karaktera koji, u potrazi za svojim mjestom pod suncem, prelaze odvojene ali slične pu-

teve i pokušavaju da se snađu u perspektivnom modernom svijetu kojem, katkad, osjećaju da ne pripadaju.

Kompleksni i intenzivni narativ, karakterističan za Altmana, uvijek zahtijeva i jak glumački sastav. Onaj koji je angažovao za „Short Cuts“ bio je jedan od najstelarnijih iz devedesetih. Na velikom platnu našle su se hiperpopularna imena, od En-

di Mekdauel, Džulijan Mur i Dženifer Džejson Li , preko Džeka Lemona i Frensis Mek dormand , Lili Tejlor , Tima Robinsa, Roberta Daunija Džuniora i Toma Vejtsa, do standardne Altmanove saradnice, Lili Tomlin S obzirom na to o kakvom je ansamblu riječ, nije teško razumjeti zbog čega je glavni žiri Venecijanskog filmskog

Stelarni ansambl zadužen da dočara individualne priče 22 junaka

dramedije „Short Cuts“ Roberta Altmana

Kaleidoskopski svjetlima Anđelesa

festivala, nakon premijere, 4. septembra 1993. godine, imao problem da odabere samo jednu ili dvije uloge. Na koncu, bio je „primoran“ na cijeli ansambl nagradi specijalnim Volpi peharom.

S obzirom na to da se većina karaktera uopšte ne susreće i ne preklapa na velikom platnu, snimanje filma organizovano je tako da se devet

Apsolutni hit u Veneciji

Dramedija „Short Cuts“ postala je apsolutni hit u Evropi. Na jubilarnom, 50. izdanju Venecijanskog filmskog festivala, trijumfovala je u izrazito jakoj takmičarskoj selekciji koja je uključivala, između ostalih, „Even Cowgirls Get the Blues“ Gasa van Santa, „Oh, Woe is Me“ Žan-Lik Godara i „Dangerous Game“ Abela Ferare. Altman je tada Zlatnog lava podijelio sa Kšištofom Kišlovskim i maestralnim ostvarenjem „Three Colors: Blue“, a osvojio je i dva specijalna priznanja. Nagradu „Franćesko Pasineti“ uručili su mu italijanski novinari, a „FIPRESCI“ - istoimeno udruženje međunarodnih filmskih kritičara.

kratkih priča i jedna poema snimaju inidividualno, po jedna svake sedmice. Ni lokacije, ni glumci nijesu bili dostupni duže od sedam dana, pa se većina segmenata, koji nijesu uključivali preklapanja fabula, morala pretvoriti u režiserove rizične igre koje su mu se, na koncu, isplatile.

Neobična običnost

Pored te „privatnosti“ samih priča, jednu od najvažnijih uloga u filmu zapravo igra muzika, koja na specifičan način reflektuje maglovitu zbunjenost 22 Altmanova junaka.

Džez tonovi i maestralan glas

Eni Ros daju poseban šmek cjelokupnom narativu, pa uz

Elvisa Kostela i Igija Popa

Grad anđela dobija i potpuno novi, nenadani i neočekivani izgled.

Ta odluka je posebno zanimljiva kada uzmemo u obzir

to što je Altman želio da narativ bude znatno drugačiji od onoga kako veći dio publike vidi i zamišlja Los Anđeles. U trosatnom zadovoljstvu „Short Cuts“ ne samo što ga nije prikazao preglamurozno, već je ponudio „šokantno“ rješenje.

Kod Altmana, popularni Grad anđela nalik je bilo kojem prigradskom mjestu u Americi, a njegovi junaci samo su „obični ljudi“ koji moraju da se suoče sa „ljudskim“ greškama. I tako je režiser uspio da pokaže da ne samo što film ne mora da ima hepiend, nego ne mora da ima ni kraj, uopšte. Na koncu, Altmanov filmski mozaik kompleksnog američkog društva jedno je od onih ostvarenja čiji vas realistični humanizam može dovesti do neočekivanog osjećaja neprijatnosti. A „slučajnost“ dodira onih likova čije se priče, makar

Na uručenju Oskara Altman nije imao ni sreće, ni uspjeha. Nominacija u kategoriji najboljeg režisera stigla je uz jaku konkurenciju. Zlatnu statuetu sasvim očekivano i opravdano dobio je Stiven Spilberg za nezaboravnu dramu „Schindler’s List“. Ostaje pitanje, pak, zbog čega Američka akademija nije nominovala film u drugim kategorijama u kojima bi možda i imao šanse.

na površini, spajaju, i preklapajući dijalog, kao Altmanovo omiljeno oružje, ostaju simboli katkad zaboravljenog segmenta režiserske vještine u kojoj, u atipično-holivudskom stilu, beznadežnost stiže kao logično finale.

L. MURSELJEVIĆ

Legendarni plakat filma dva američka majstora

Samuraj na Cetinju

Riječ je o čistoj egzotici. Major Fukušima Jasumasa, samuraj s Ordenom knjaza Danila Prvog, iz knjaževske ruke na Cetinju prije 130 i više godina... Sa Japancima smo, prije tog famoznog vjekovnog „rata“, bili u miru.

Ovaj je gost bio sasvim poseban: akter jednog od najvećih jahačkih poduhvata koje istorija pamti. Fukušima Jasumasa važna je referenca za generacije japanskih školaraca, kao dio posebne i zabavne istorije.

Ali prvo: „Sakoku“ bi se na japanskom prevelo kao „zaključana zemlja“; u suštini, radilo se o politici toliko dosljednoj, da je trajala čak 265 godina.

Japan je za vrijeme prvog kontakta sa Zapadom bio pod strogom kontrolom šoguna, a šogunat je, jednostavno, od prvih konekcija 1603. pa sve do 1868. imao jasnu politiku ka „tuđem“ svijetu. Glasila je ovako: sve linije trgovine sa

stranim zemljama limitirati i svesti na najmanju mjeru. Svim, ili skoro svim strancima zabraniti ulazak u Japan. I tako više od dva i po vijeka! Tako izolovana, zemlja je sačuvala posebnost, nauštrb progresa. A uslijedio je i progres, rapidno, krajem 19. vijeka.

Sve to je samo mali dio konteksta prve posjete Japanaca Crnoj Gori, krajem januara i u februaru 1890. godine. Manje od tri decenije ranije, Japan je otvarao prva diplomatska predstavništva. Na primjer, 1862. poslali su delegaciju koja se prosto zvala – Ambasada u Evropi! Samo mali dokaz, o kako se specifičnom i sporom procesu, susreta dvije civilizacije, zaista radilo... „Glas Crnogorca“ o posjeti oficira Fukušime pisao je u dva februarska broja 1890. Ne pretjerano opširno, u dva pasusa, o boravku vojnog atašea imperatorske ambasade Japana u Berlinu... Ali dovoljno, da se zna, koliko je taj

Zaglavi se

sedmični boravak diplomate sa Dalekog Istoka, bio interesantan Cetinjanima. Pretpostavlja se da je Fukušima na Cetinju, kao i sve diplomate, boravio u hotelu „Lokanda“ (zna se da je tih istih dana u prijestonici knjaževine, tek 12 godina zvanično priznate kao nezavisne, boravio i jedan francuski ministar). Pa da je knjaz Nikola primio diplomatu iz Japana u zimskom dvoru, na Rijeci Crnojevića. Tada ga je i odlikovao – ordenom krsta Danila Prvog trećeg stepena. Fukušima je rođen u staroj porodici samuraja; otac mu je bio u službi jednog velikaša u istorijskom gradu Matsumoto. U vrijeme pada šogunata 1867. naš diplomata je, sa samo 15 godina, putovao u vojnu školu u Tokiju. Sa 25 se proslavio, gušeći pobunu nezadovoljnih starih samuraja protiv „novotarija“ nove, carske državne uprave. Nakon zadatka u Mongoliji, ratovanja u Kini; pa diplomatskih misija Burmi i Indiji, naš Fukušima je ekspresno i sa najvećim povjerenjem poslat u Berlin. Tada je već tečno govorio deset jezika (!) i bio medijski superstar u Njemačkoj. Samuraj u diplomatiji, spreman da prihvati svaki izazov, pokaže vještinu. Zapadnjački džentlmen – sa ratničkim kodeksom Japana. Dvije godine nakon misije na Cetinju, Fukušima je za

povratak iz Njemačke u domovinu odabrao nesvakidašnji poduhvat. Da put od Berlina do Vladivostoka pređe na konju! Cijelih 14.000 kilometara, za godinu i četiri mjeseca... I opet, sa važnim zadatkom: da isprati gradnju Trans-sibirske željeznice, da Japan nauči nešto o Sibiru i tim Rusima sa kojima će uskoro ratovati. Voljene konje je, na slavljeničkom dolasku kući, poklonio zoološkom vrtu u Tokiju.

Do kraja života nosio je titulu barona; bio je general imperatorske vojske, najzaslužniji za tajni Anglo-japanski sporazum. Na primjer, za famozni rat sa Rusima početkom 20. vijeka, Fukušima je obezbijedio finansijsku podršku iz Njujorka. I tada je cijela jedna prerija u Kanadi, u pokrajini Saskačevan, nazvana po njemu. Kakva referenca, uz onaj crnogorski orden Danila Prvog! Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Fukušima Jasumasa

Izložba „Shaan Syed: Extended Family“ otvorila je vrata svojevrsnom

„kulturološkom iskopavanju“ istorije i personalnog zaleđa umjetnika sa vrlo specifičnim mješovitim porijeklom

Zahvaljujući velikanu ap -

straktne umjetnosti, izuzetno dopadljivom Marku

Rotku, velika vizuelno-zgužvana platna koja zauzimaju ogroman dio prostora na zidovima galerija i muzeja širom svijeta – postala su stvar svakodnevice u modernoj umjetnosti. I baš kao što je to slučaj sa mnogim umjetnicima iz ranijih perioda, veliki kanvasi

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Sudar boja i identiteta

se i dan-danas koriste kako bi se poslala adekvatna poruka.

Jednu od njih želio je da uputi i Šan Sajed, rođeni Kanađanin koji stvara u Londonu, pa su ljubitelji ovog pravca imali priliku da pogledaju njegove radove u okviru samostalne postavke u središtu Sohoa.

Besplatna izložba „Shaan

Syed: Extended Family“ u Galeriji „Vardaxoglou“ otvorila je vrata svojevrsnom „kulturološkom iskopavanju“ istorije i personalnog identiteta umjetnika koji ima vrlo specifično mješovito porijeklo.

Sa pakistanskim, engleskim i

kanadaskim korijenima, Sajed je uspio da katkad konfliktne elemente iz lične istorije pretoči u radove koji ujedno i zasebno reflektuju i sve specifičnosti tri različite kulture.

Izložba je bila prilika da posjetioci pogledaju neka do sada nedostupna djela koja precizno pokazuju Sajedov unikatan vizuelni jezik. Posebno su se istakla ona koja vizuelno kreiraju „grafičke tenzije“ u kojima očigledni sudari boja mijenjaju kontekst poslate poruke. Na taj način umjetnik je uspio da pronađe nove načine da spoji američke i evropske

elemente umjetnosti sa sopstvenom istorijskom pozadinom, ali i iskustvom odrastanja u različitim kulturološkim sredinama.

Uprkos tome što galerija u Sohou nije jedna od popularnijih u britanskoj metropoli, Sajedovo istraživanje identiteta i načina putem kojih može da utiče na kreativnost i razvoj umjetničke misli, bila je sa razlogom jedna od najposjećenih izložbi protekle sedmice u Londonu, pa su socijalne mreže bile preplavljene velikim oranžastim kanvasima.

Leila MURSELJEVIĆ

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović Zamjenik urednice Stojan Stamenić

„Double Minaret“

„Things White People Like“