Dnevni list Pobjeda 08.12.2019. by Pobjeda

INTERVJU: Čedomir Jovanović, lider Liberalno demokratske partije

Da li čovječanstvo gubi bitku sa mikrobima otpornim na antibiotike

Pakao kojeg se plaši moderna medicina

Hoću da znam, da li će država u kojoj živim i dalje da bude poligon za vježbe ruske pješadije ili ćemo konačno izgraditi institucije koje će mi na vrijeme reći što je to afera, a što špijunska igra u kojoj puca kičma Srbiji, a drugi paralelno sa svim tim vode svoju bitku i ispostavljaju nam svoj račun - kaže Jovanović

Ruski špijuni vršljaju po Beogradu kao da je Moskva STR. 2. i 3.

RAZGOVOR: Esad Puškar, biznismen koji je upoznao odbjeglog bankara sa timom azerbejdžanske kompanije Kaspia, zbog čega žali i danas

- Nedavno su se pojavili četiri-pet novih antibiotika, ali ako se oni 12 mjeseci budu primjenjivali pogrešno, razviće se rezistencija i na njih. Otvaraju se nove mogućnosti primjene bioloških ljekova, ali za to treba da prođe sigurno još pet godina istraživanja i registrovanja - kaže dr Ljiljana GojkovićSTR. 9. Bukarica

Knežević je uzrok propasti Atlas banke STR. 6. i 7.

PITALI SMO UGOSTITELJE: Kako hoteli na Primorju da budu poslovno održivi i zimi

Portal Analitika obilježio deset godina rada

Jubilej koji znači trajanje

STR. 8.

Sjećanje na Božanu Piletić, prvu Crnogorku zubarku

Plombe stare pola vijeka STR. 15.

Kongresi i seminari šansa za cjelogodišnju sezonu STR. 4. i 5.

Vojni analitičar Aleksandar Radić o odluci Ministarstva odbrane da nabavi nove letilice

Iznenađujuća odluka da se ,,gazele“ zamijene ,,bel“ helikopterima

Str. 2.

Politika

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Vojni analitičar Aleksandar Radić o odluci Ministarstva odbrane da nabavi nove letilice

B. ČUPIĆ/ GOV.ME

Iznenađujuća odluka da se ,,gazele“ zamijene ,,bel“ helikopterima

BEL HELIKOPTER: Iz Ministarstva odbrane nijesu precizirali cijenu letilica

Cijena ,,bela 505“ je orijentaciono više od 1,3 miliona dolara zavisno od izabrane avionike i dodatnih uređaja. Plaćanje može biti interesantna tema, jer se ovi helikopteri finansiraju kroz kredit Canadian Commercial Co – zaključio je Radić PODGORICA – Odluka Ministarstva odbrane da zamijeni helikoptere ,,gazela“ helikopterima ,,bel 505“, pomalo je iznenađujuća jer je u dugoročnom planu odbrane ovog resora predviđeno da se četiri ,,gazele“ zadrže u naoružanju, kazao je vojni analitičar Aleksandar Radić.

D. OSTOJIĆ

Iz resora odbrane najavili su za sljedeću godinu nabavku četiri višenamjenska helikoptera ,,bel 505 džet rendžer X“. Iz Ministarstva odbrane kazali su Pobjedi da će ovim helikopterima zamijeniti postojeću flotu koju uglavnom čine helikopteri tipa ,,gazella“. - U okviru modernizacije vojske, planirano je opremanje Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore novim, lakim helikopterima ,,bel 505“, kojima će se zamijeniti postojeći helikopteri tipa „gazela“. Imajući u vidu pozitivno iskustvo sa ,,bel“ helikopterima, kao i činjenicu da je zbog starosti potrebno zamijeniti „gazele“ helikoptere, prepoznali smo model 505 kao optimalno rješenje za Vojsku Crne Gore - kazali sui z Ministarstva odbrane. Za Radića, ovakva odluka je iznenađenje. - Odluka da se zamijene helikopteri ,,gazela“ pomalo je iznenađujuća jer je prošle godine u planskim dokumen-

tima za razvoj Vojske Crne Gore definisano da će u periodu do 2028. da se zadrže u naoružanju četiri ,,gazele“ sa modernizovanom avionikom i završenim pregledom C2 produžetkom resursa za 12 godina. Decembra prošle godine pokrenuta je procedura za prodaju viška od 13 ,,gazela“ koliko se nalazi u imovini VCG. Nabavkom tri ,,bela 412“ riješen je problem nedostatka veće mašine kakvu Vojska nije imala, a koja može da se koristi za prevoz ljudi i materijala, traganje i spasavanje, gašenje požara itd - rekao je Radić za Pobjedu. Prema dugoročnom planu razvoja odbrane, kaže Radić, u ,,gazele“ se trebalo ulagati u modernizaciju i održavanje, ali odluka je, kako navodi, očigledno promijenjena u korist zamjene sa potpuno novim mašinama. - Tehnika će biti unificirana proizvodima ,,bel“ - nakon modela 412 nabaviće se laki model 505 koji kao i ,,gazela“ ima pet sjedišta računajući pilotsko – objasnio je Radić. Dodaje da se radi o novoj letilici, namijenjenoj prije svega za civilne potrebe, policijske i ostale snage bezbjednosti. - Model 505 je vrlo ekonomičan za dugu i intenzivnu eksploataciju, ali nema odlike ,,gazele“ kao što su brzina i snaga jer ona je projektovana primarno za

„Gazele“ mijenjaju modernijim modelom

vojnu službu, rekao je Radić. Iz Ministarstva odbrane nijesu mogli da kažu koja će biti cijena kupljenih letilica niti kako će se one finansirati – iz budžeta ili iz kreditnih aranžmana. - U ovom trenutku isuviše je rano govoriti o cijeni novih ,,bel 505“ helikoptera, kao i o dinamici isporuke istih. U narednom periodu preduzeće se dalji koraci oko nabavke helikoptera tipa ,,bel 505“ o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – kazali su iz Ministarstva. Radić međutim navodi da se cijene ovih letilica kreću od million do 1,3 miliona dolara. - Cijena ,,bela 505“ je orijentaciono od preko milion do 1,3 miliona dolara zavisno od izabrane avionike i dodatnih uređaja. Plaćanje može biti interesantna tema jer su ,,belovi 412“ plaćeni tj. plaćaju se kroz kredit Canadian Commercial Co – zaključio je Radić. Crna Gora bi nabavkom ,,bel 505“ postala prvi vojni korisnik ovog tipa helikoptera koji je prvi put prikazan kao ,,bel SLS“(Short Light Single) na izložbi naoružanja u Buržeu 2013, a prvi let obavljen je 10. novembra 2014. Serijska proizvodnja započeta je 2016, do avgusta ove godine isporučeno je tačno 200 helikoptera. J. ĐURIŠIĆ

INTERVJU: Čedomir Jovanović, lider Liberalno demokr BEOGRAD - Alternativa ulasku u EU su novi sukobi na ovom prostoru, samo ovog puta to može biti mnogo fatalnije i dramatičnije nego devedesetih, a i dobro znamo na šta smo sve spremni kada smo prepušteni sami sebi. Zbog toga godinama pričam o miru, kao o nečemu što moramo čuvati, i da oko svega možemo da se sporimo sem oko toga - kaže lider Liberalno demokratske partije Čeda Jovanović u intervjuu ,,Pobjedi“. Ističe da je kult njegovanja poraza u regionu na vrhunucu. POBJEDA: Zalažete se za Srbiju u EU. Kako vidite to što je istoga dana predsjednik Srbije u Rusiji, a premijer Crne Gore u Londonu na samitu NATO. Kuda ide Srbija a kuda njeni susjedi? JOVANOVIĆ: Posle ovolikog mrcvarenja na putu Srbije ka EU, očito je da Evropa sve manje razume nas, a mi sve manje razumemo ovakvu Evropu. Srbija je propustila svoje šanse, bavila se sama sobom 20 godina, a za to vreme uspela je jedino da potroši energiju kod ljudi, pa danas ti isti ljudi vide Evropu kao sistem koji se raspada dok mi stojimo u predsoblju svega toga, pa usput neko naiđe i primeti da uopšte postojimo. Međutim, čak i sa takvom Evropom, mi moramo pronaći zajednički jezik i pokušati da stvari vratimo koliko toliko u normalu. POBJEDA: Što mislite kako će se vlast izvući iz afere prodaje oružja, špijunske afere sa Rusijom, plagijatom ministra ekonomije Siniše Malog, nepostojećom školom ministra policije Nebojše Stefanovića. Koliko su one uzdrmale vlast? JOVANOVIĆ: Neka vlast razmišlja kako se izvlači iz afera. Za svaku takvu aferu prirodno je da se mora platiti politička cena. Međutim, ova zemlja ima valjda i neke institucije. Ima policiju, tužilaštvo, sudstvo. Koliko god nepoverenje vladalo u spomenute, mene zanima njihovo odgovor na sve to. Zbog toga sam uvek oprezan kad o takvim stvarima pričam, jer znam šta u Srbiji znači

R v B d Zrno normalnosti - To što sam ja rekao da neću da rušim ovu vlast na temi Kosova i što nisam prećutao određene ekonomske reforme koje su meni bliske, ne znači da ja ne govorim o stvarima koje vlast u Srbiji radi pogrešno. Samo je moj pristup da u politiku vratim

afera, kako se one otvaraju i zatvaraju. Ali isto tako znam koliko je malo potrebno da se određena priča zloupotrebi, i da umesto priče o recimo Krušuku na kraju završimo kao gledaoci koji na televiziji vide kako ruski špijuni vršljaju po ovoj zemlji, kao da je ovo Moskva, a ne Beograd. Ako je bilo određene štete po firme koje se bave izvozom oružja, kao građanin to hoću da znam. Sa druge strane hoću da znam, da li će država u kojoj

bar zrno normalnosti, dok su se drugi opredelili da svoju šansu nađu u kopanju rovova, pa ko preživi onda treba da vodi ovu zemlju, a kolateralna šteta opet treba da budu građani. Na to ja ne pristajem, mene u tome nećete videti.

živim i dalje da bude poligon za vežbe ruske pešadije ili ćemo konačno izgraditi institucije koje će mi na vreme reći šta je to afera, a šta špijunska igra u kojoj puca kičma Srbiji, a drugi paralelno sa svim tim vode svoju bitku i ispostavljaju nam svoj račun. POBJEDA: Podijeljenost građana u društvu u Srbiji je toliko velika da je neminovno svrstavanje ili ste za vlast ili za opoziciju. Što nas je dovelo u takvu situaciju?

Održan protest pokreta ,,Odupri se“

Grdinić: Moramo se boriti n PODGORICA- Protest pokreta ,,Odupri se“ pod sloganom ,,Kongres slobodnih građana“ održan je sinoć ispred Skupštine Crne Gore. Jedan od organizatora protesta, Nikola Grdinić kazao je da politička situacija u zemlji nije bolja u odnosu na period kada su počeli protesti. - I dalje smatramo da se moramo boriti na ulici i da moramo biti istrajni. Zato organizujemo kongres, sigurni smo da je ovaj već, koliko god bio veliki, veći od kongresa DPS-a, rekao je je Grdinić. Grdinić ističe da su proteste započeli, jer smatraju da su političke promjene neophodne. - Aktuelna politička situacija nije bolja u odnosu na ono kad su krenuli protesti. Mi ćemo sigurno biti smetnja aktuelnom političkom sistemu, kako bi svi građani osjetili ko-

rist - dodao je Grdinić. On je pozvao NVO i medije da izađu iz zone konfora i da se ne vode ličnim interesima. U surpotnom, kako je rekao, natjeraće ih da se promijene. On je kazao da će u pokretu težište biti na mladim ljudima. Poslanica Radničke partije Željka Savković poručila je da će se odazvati svakom ko stisne petlju da prijavi proteste. Ona je kazala da svako ima pravo na grešku i da prima kritike. - Ovo nije kongres. Ovo je protest jer protest je tamo gdje se okupljaju slobodni građani koliko god neko ne htio da budemo - kazala je ona. Savković je dodala da se ,,bez zajedništva ne može smijeniti mašinerija kakav je DPS“. Ona je poručila da ,,građani moraju umjeti da odbrane sebe“. Iz pokreta ,,Odupri se“ najavili su da će sljedeći protest organizovati krajem decembra. R.P.

SA PROTESTA: Naredno okupljanje krajem de

Politika

Nedjelja, 8. decembar 2019.

ratske partije

Ruski špijuni vršljaju po Beogradu kao da je Moskva Hoću da znam, da li će država u kojoj živim i dalje da bude poligon za vježbe ruske pješadije ili ćemo konačno izgraditi institucije koje će mi na vrijeme reći što je to afera, a što špijunska igra u kojoj puca kičma Srbiji, a drugi paralelno sa svim tim vode svoju bitku i ispostavljaju nam svoj račun - kaže Jovanović JOVANOVIĆ: To svrstavanje na jednu ili drugu stranu nije ništa novo. Cela istorija Srbije je borba nekakave dve strane, dva klana, dva načina razmišljanja. Samo niko nikada nije postavio pitanje koja je cena plaćena zbog te dve strane koje se ovde uvek prave? Kada kažem cena, tu mislim pre svega na ono što se prelomi preko kičme ljudi koji nikada svesno i dobrovoljno nisu učesnici takvih podela i sukoba. Nas je život doveo u takvu situaciju. Dva veka ludila, poslednjih trideset godina pakla, nerazumevanje, iracionalnost, lažna slika o sebi i drugima, sve je to dovelo do toga da je naš međusobni rat ustvari naše prirodno ponašanje, a da su retki trenuci mira na ovom prostoru bili samo slučajnost ili priprema za nove ratove. Pošto smo sve te ratove vodili, svaki izgubili, sada je ostalo da ratujemo između sebe, samo to ovog puta

nikoga sem nas samih ne zanima, pa smo još više očajni, usamljeni i bespomoćni. POBJEDA: Upravo zbog te podijeljenosti, ne svrstavanja u redove opozicije i pohvale dobrih poteza vlasti lično ste izloženi žestokim kritikama onih koji su decenijama hvalili Vaš rad... Što im odgovarate, ko je koga izdao: Vi njih, oni Vas ili je propala svaka ideja da se zajedno može desiti promjena u interesu boljeg i normalnijeg života? JOVANOVIĆ: Ne mogu ja da budem ono što je neko zamislio, samo zato što se tako jeftinije prolazi u tom delu javnosti koji je, kako kažete, mene uvek podržavao. Ali oni imaju mali problem u tom svom sagledavanju i istorije i ovog trenutka. Oni koji me napadaju sve posmatraju kroz svoj lični odnos sa Vučićem, a većina njih je za ovih sedam godina pokušala da napravi na svaki mogući

SD na Kongresu SPD Njemačke

S. VASILJEVIĆ

na ulici i biti istrajni

ecembra

način sa tim istim Vučićem dil, pa kada u tome nisu uspeli onda su se vratili na mene kao na crnog đavola, jer valjda tako hoće da sakriju svoju sramotu. Nemam ništa protiv, samo u tome neće naći sreću za sebe. POBJEDA: Postalo je pravilo da se svaka vrsta neuspjeha u politici pravda lošim medijima, sa druge strane sve medije možete kupiti za male pare. Što se dešava: precijenjena uloga i uticaj medija, dobar izgovor za lijenost ili ideja da je sadašnje stanje kukanja na sve najbolje moguće? JOVANOVIĆ: A kada su to mediji bili slobodni? Za vreme Miloševića, da li su bili? Za vreme Koštunice, Tadića? Ko je napravio tabloide koji su uništili živote mnogima? Da ih nisam možda ja pravio ili ovi koji su ih prvo napravili pa posle postali žrtve svoje gluposti i pokvarenosti? Danas se borba za medije svela na to da nije

važno osloboditi medije nego staviti ih po svoju kontrolu. Tu mislim na deo opozicije koji mene optužuje svakoga dana na najgori mogući način, a nikada se nisu zapitali koja je cena njihove uloge u stvaranju ovakve medijske slike. Onda kada su meni crtali metu, zvali me izdajnikom, pederom, ustašom, ubicom, narkomanom, onda su tabloidi bili izraz slobodnog novinarstva njihovih drugara. Kada su im ti isti drugari promenili tabor, nastavili su i dalje mene da napadaju, samo su onda na taj spisak dodali i njih, mada kada se oni opet dogovore skinuće ih sa tog istog spiska. Ali mene neće, i ne treba. Nisam navikao da kukam, i onaj ko je odlučio da se bavi politikom nemoj da ide okolo da kuka na sve i svakoga. Neka nosi svoj krst i teret, kao što ga nose milioni u Srbiji, koji su uz to ugroženiji od njih na svaki mogući način. POBJEDA: Kakvu Srbiju ostavljamo djeci ako javnost zaokupljaju periferne stvari i stalno kukanje da smo ugroženi, da imamo neprijatelje, da smo u istoriji samo žrtva? Zašto nikada ne slavimo naše pobjede? JOVANOVIĆ: Koje pobede? Kult negovanja poraza ovde je na vrhuncu. Slavljenje poraženih, izgubljenih, onih koji su počinili zločine ili se o nekoga ogrešili nikada nije bio prisutniji u našem društvu. Nemamo mi šta svojoj deci da ostavimo sem jedne ruine od društva koje je na kraju završilo u sukobu sa svim i svakim, i koje se nikada nije zapitalo a gde smo svi mi to pogrešili. Odsustvo tih pitanja svrstalo je nas na marginu civilizacije, a naš odnos prema susedima, prijateljima, komšijama i ostalima pokazuje naš mali nivo svesti i zbog toga sam beskrajno tužan. Pošto se ovo sve okrenulo naglavačke, ne znam i ne mogu da naslutim gde se i može završti. Jedina slamka spasa je da čuvamo jedni druge, koliko god bili u prošlosti surovi, jer nikada kao danas ne zanimamo nikoga i nikoga nije briga šta ćemo mi sa svojim životom i sa svojom zemljom da uradimo. Violeta CVEJIĆ

Evropi potrebne socijaldemokratske vrijednosti PODGORICA - Međunarodna sekretarka SD-a Irma Nišić i članica Predsjedništva Marija Blagojević, na poziv SPD Njemačke 6. decembra, prisustvovale su kongresu ove partije, na kojem je izabrano novo rukovodstvo. Na čelo SPD-a došli su Norbert Valter Borjans i Saskia Esken. - U susret Kongresu, Partija evropskih socijalista (PES) je u saradnji sa SPD-om organizovala međunarodnu konferenciju na kojoj su predstavnici socijaldemokratskih partija članica PES-a razgovarali o budućnosti Evrope i ulozi socijaldemokratije u njoj. Predsjednik PES-a Sergej Stanisev istakao je da je za prevazilaženje aktuelnih izazova ključna međunarodna saradnja, kao i da postoji kolektivna odgovornost za pre-

vazilaženje rasta populizma u Evropi, što je moguće postići jedino kroz solidarnost - navodi se u saopštenju SD-a. Predsjednica SD grupe u Evropskom parlamentu Iraće Garsija Perez naglasila je da su Evropi potrebne socijaldemokratske vrijednosti jer su solidarnost i jednakost odgovor na izazove sa kojima se suočavamo. Ministar evropskih poslova Italije Enzo Amendola je u toku izlaganja istakao značaj kredibilne perspektive za proširenje EU. Predstavnice Socijaldemokrata Crne Gore na marginama navedenih događaja imale su niz bilateralnih susreta sa predstavnicima država regiona, zamjenikom generalnog sekretara PES-a, kao i predstavnicima Mađarske i Švedske. R.P.

Komentar

Gens una sumus Milorad Pustahija

Ne postoji nacionalna demokratija već samo građanska. Građanska demokratija drugim mehanizmima obezbjeđuje nacionalnu, manjinsku, vjersku i druge ravnopravnosti Lider frontaša, Andrija Mandić, opet je vulgarno i nadobudno brutalno izvrijeđao poslanika Ljuiđa Škrelju zbog invaliditeta i pripadnosti albanskoj naciji, a potom je diskvalifikovao i potpredsjednika Skupštine Genci Nimanbegua po osnovu istog krimena pripadanja svojoj naciji. Ovim putem ja se, prvenstveno kao građanin ove zemlje, a ako je baš neophodno i kao Crnogorac po nacionalnosti, izvinjavam ovoj dvojici poslanika i izjavljujem da mi je jako neugodno što u hramu naše demokratije slobodno divlja nacional-šovinističko zvjerinje. Kada nemaš vaspitanja, morala i kulture onda opomene i šaljivi sudski procesi protiv ovakvih individua očigledno ne djeluju, pa ne znam što predložiti. Da li pelcovanje protiv bjesnila ili da frontaši obavezno nose brnjice kad su u blizini pripadnika drugih nacija? Paradoksalno zvuči, ali krivicu snose i žrtve frontaša. Škrelja kao ugledni član stranke koja nezakonito gaji nacionalne stranke i paktira s njima po slobodnom izboru radi održanja vlasti, a Nimanbegu kao predsjednik nacionalne stranke kojoj takođe ne nedostaje nacionalromantizma i kojoj po prirodi nacionalnog zastupanja nedostaje samo određeni splet okolnosti pa da pofrontaši do nivoa, na primjer ideje „Prirodne Albanije“. Da ne govorimo o Bošnjačkoj stranci, članici vladajuće koalicije, koja je zahtijevala da zbog džume petkom nema plenuma u jadoskupštini, i koja misli da je Njegoš genocidan a Mehmed al Fatih, sultan osvajač, samo jedna dobrica koja je širila civilizaciju. Sreća da imamo normalnu Islamsku vjersku zajednicu, inače bi stvar pošla slično frontaškim nacionalnim fantazmagorijama. I gdje je izlaz? U vladavini prava naravno! „Jer ako odstranimo pravo i pravičnost što ostaje od države do li golo nasilje“. Izvor prava u jednoj državi je Ustav. A sad DPS-ovci, koji se kunete u vladavinu prava, slušaj ‘vamo! O korupciji, kriminalu i klijentelizmu ćemo drugi put, a sad o nacionalnom pitanju. U Članu 1. Ustava piše: „Crna Gora je nezavisna i suverena država, republikanskog oblika vladavine. Crna gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava“. E sad, demokratska ipak jeste, ono za ekološku smo se šalili, država socijalne pravde nije, a iz vladavine prava još nismo prešli svo gradivo... Ostalo je još pitanje: da li je građanska? Nije, a morala bi biti. Zato što već Član 2 Ustava kaže: „Nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Građanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika. Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana, na demokratskim izborima u skladu sa zakonom“. Pojam građanin je jasno definisan i on je kategorija iznad nacionalnog, vjerskog, rasnog, polnog i ta njegova definicija, vezana je samo za državljanstvo kao garant ravnopravnosti. Zato mislim da su nacionalne stranke protivustavne. Činjenica je da Član 53 jamči slobodu udruživanja ali meni se čini da iz duha Ustava proizilazi da je predviđeno političko zastupanje isključivo građanskog tipa. Nacionalne stranke svojim nacionalnim i vjerskim ekskluzivizmom dovode do nacionalističkog otuđenja među građanima, a nacionalni lideri, možda i ne hoteći, forsiraju žestoku nacionalnu retoriku u borbi za glasove. I, da se zna: ne postoji nacionalna demokratija već samo građanska. Građanska demokratija drugim mehanizmima obezbjeđuje nacionalnu, manjinsku, vjersku i druge ravnopravnosti. Ustav članom 79 proklamuje posebna manjiska prava ali nigdje ne pominje obaveznost nacionalnih stranaka kao zaštitnika istih. Volio bih da mi neko kaže koje to prosperitentne zemlje, od ovih sa kojima težimo da se udružimo, ovako forsiraju nacionalne stranke. S druge strane, po Ustavu član 46 kaže: „vjera ili uvjerenje se ispoljava javno ili privatno, molitvom, propovjedima, običajem ili obredom“. Ne mitingom, ne kletvom, ne strankom, ne teritorijalnim zahtjevima i ne politkomesarski nastrojenim sveštenicima i ne kleronacionalističkim idejama. Zbog čega onda imamo nacionalne stranke i zbog čega tolerišemo tu, po meni, neustavnu rabotu? Zbog frustracija iz perioda raspada Jugoslavije, zbog snažnih kleronacionalističkih djelovanja i nacionalističkih osjećanja, kao i zbog održanja na vlasti sitnostranačkim šišnjarenjem i paktiranjem sa đavolom. Bojim se da ćemo se ovako raspasti kao dobra bivša domovina Jugoslavija. I da na kraju prevedem ono iz naslova, da bi vojvoda iz DF-a, mogao da razumije. Radi se o geslu antičkih Olimpijada: „ Svi smo jedan rod“ (gens una sumus). Da, vojvodo od Krnje jele: gens, a ne Genci, mada nam je i on rod.

Ekonomija

Nedjelja, 8. decembar 2019.

PITALI SMO UGOSTITELJE: Kako hoteli na Primorju da budu poslovno održivi i zimi

Kongresi, seminari, zdravstveni centri šansa za cjelogodišnju sezonu PODGORICA - Kako produžiti turističku sezonu i uspjeti u tome da hoteli na Crnogorskom primorju budu puni i zimi, cilj je već godinama. Teži se ka tome da se od prosječnog petodnevnog boravka i popunjenih boravišnih kapaciteta samo u tzv. špicu, turistička sezona produži na cijelu godinu. To je jedan od glavnih zadataka svih u turizmu i oko turizma. Naši hotelijeri koji su uspjeli da sezona traje, kažu da su im u tome pomogli dodatni sadržaji. Neki od njih, međutim, rade i zimi da bi zadržali kvalitetnu radnu snagu do koje teško dolaze. Ipak, sagovornici Pobjede smatraju da na ovom problemu treba da radi cjelokupna turistička privreda i da bi bile neophodne i olakšice kako bi država pomogla hotelijerima koji žele da rade i zimi.

ORGANIZACIJA

Kako je Pobjedi kazao Nemanja Kuljić, direktor hotela ,,Avala Resort & Villas“ i ,,Bianca Resort & Spa“ kongresno-poslovni turizam, velnes, zdravstveni i sportski centri su najveća šansa za produženje turističke sezone. - Organizacija seminara, simpozijuma, kongresa, zdravstvenih i stručnih skupova je prisutna tokom cijele godine. Njima se direktno utiče na produženje turističke sezone kao i na povećanje prihoda u turizmu. Zahvaljujući veoma kvalitetnim conference i MICE sadržajima, hotel „Avala Resort & Villas“ i tokom zimskih mjeseci bilježi visoku popunjenost. U ovom periodu smo orga-

Hotelima koji nude samo usluge smještaja veoma je teško da kapacitete popune tokom zime, ali na tome treba da radi cjelokupna turistička privreda. Osmišljavanjem ponude unutar same destinacije ovaj izazov mogao bi da bude prevaziđen - smatra Nemanja Kuljić nizovali veliki broj događaja za velike kompanije iz zemlje, regiona a i šire - tvrdi Kuljić. Kako dodaje, hotelski restoran ,,Bruno“ sa kapacitetom od preko 400 sjedećih mjesta predstavlja idealan prostor za organizaciju svih vrsta događaja, godišnjih proslava, gala večera… - Konferencijska sala kapaciteta do 300 osoba, zatvorena terasa sa prelijepim pogledom na Budvu i Stari grad sa više od 12 break out sala je ono što ovaj hotel izdvaja od ostalih. Spa sadržaji (zatvoreni bazen, veliki izbor tretmana lica i tijela i ostali spa sadrzaji) upotpunjuju ponudu ovog hotela i uz jedinstvenu lokaciju, na svega nekoliko metara od Starog grada Budve, čine hotel prvom i pravom adresom kako za odmor, tako i za sve poslovne aktivnosti - kazao je Kuljić. U ovom periodu najviše gostiju, kako ističe, dolazi iz zemlje i sa tržišta regiona. - Neki od njih dolaze radi uživanja a veliki broj i zbog poslovnih aktivnosti. Rekao bih da su tokom zimskih mjeseci ipak presudni sadržaji koje jedan hotel/rizort može da ponudi. Svakako, osim smještaja, veoma

Najveći izazov je infrastruktura Kuljić smatra da najveći izazov u turizmu svakako ostaje putna infrastuktura koja zahtijeva dodatna ulaganja, kako bi zadovoljila potrebe rastućeg tržišta kakvo Crna Gora definitivno jeste. - Smanjenje trajanja putovanja od aerodroma do finalne destinacije mora biti kraće, kao i vrijeme ,,izgubljeno“ u putovanju od Primorja do sjevera. Vjerujem da će se izgradnjom auto-puta Podgorica - Kolašin, umnogome olakšati komunikacija između sjevera i juga, što će za sobom povući veoma pozitivne turističke efekte u oba regiona - smatra Kuljić.

Hotel „Lighthouse“ ima goste tokom cijele godine

bitno je ponuditi i vanhotelske aktivnosti, ali i kreirati ponudu u samom hotelu, kako bi se boravak turista zimi učinio što sadržajnijim - naglašava Kuljić. On hotelijerima koji kažu da im se ne isplati da rade tokom cijele godine poručuje da dodatni sadržaji mogu mnogo pomoći kako bi popunjenost smještajnih kapaciteta i tokom perioda van

BUDVA: Hotelijeri koji su uspjeli da sezona traje kažu da su im u tome pomogli dodatni sadržaji

,,glavne sezone“ bila bolja. - Vjerujem da je hotelima koji nude samo usluge smještaja veoma teško da kapacitete popune tokom zime, ali je to nešto na čemu treba da radi cjelokupna turistička privreda. Osmišljavanjem ponude unutar same destinacije bi ovaj izazov mogao biti prevaziđen, a sezona za sve tipove objekata bi mogla da traje duže, čak i

svih 12 mjeseci godišnje, ukoliko posmatramo Crnu Goru kao destinaciju, mislim da se sezonalnost zaista gubi - navodi Kuljić. Smatra da ukoliko sjever i jug posmatramo kao dvije destinacijske cjeline, svakako treba da nastavimo da povezujemo južni dio naše drzave sa zaleđem i sjeverom. - Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da je veliki broj preduslova već prepoznat, a

neki od njih su i u završnoj fazi realizacije - smatra Kuljić. Izvršna direktorica kompanije ,,Jamb“ Jovana Mićunović koja upravlja hotelom ,,Adria“ u Budvi kazala je Pobjedi da je osnovni motiv da hotel ne zatvaraju tokom zimskog perioda ujedno i najveći izazov za sve hotelijere, a to je radna snaga. - Ako bi hotel bio zatvoren tokom zimskog perioda, ostali bismo bez obučenog i iskusnog osoblja kao što su kuvari, sobarice, konobari i recepcioneri. Sezonsku radnu snagu je teško okupiti, obučiti i zadržati kvalitet usluge - kazala je Mićunović. Hotel „Adria“ je, ističe ona, imao veoma dobar buking do kraja oktobra. - Od novembra u Budvi ne postoji ,,kritična“ masa koja bi nam omogućila stabilno kontinuirano punjenje. U ovom periodu uglavnom imamo posjete organizovanih grupa iz Azije, Grčke ili sportskih klubova. Nažalost, ni broj noćenja, ni cijena smještaja, nijesu dovoljni da se omogući rentabilno poslovanje u zimskom periodu. Tokom novogodišnjih praznika očekujemo punu popunjenost hotelskih kapaciteta, jer je veliko intere-

Ekonomija

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Vukalović: Objediniti ponudu primorskog, centralnog i sjevernog dijela Kako bismo maksimalno produžili sezonu Vukalović smatra da se mora još vrednije raditi na objedinjavanju ponude primorskog, centralnog i sjevernog dijela Crne Gore, marketinški se kvalitetnije baviti tržištem Azije i Skandinavije, ali i razmisliti o vidovima konkretne finansijske podrške u vidu olakšica i subvencija, budući da tekuća politika i razvojna strategija Crne Gore prepoznaju turizam kao ključni privredni sektor. - Neophodna je stalna saradnja svih zainteresovanih za razvoj turizma. Prije svega da predstavnici hotelijera,

Jovan Vukalović

lokalne i državne uprave, investitori, zakonodavaci zajednički donose odluke kojima se ostvaruje konkurentnost destinacije - poručio je Vukalović.

 Jovana Mićunović

sovanje gostiju iz regiona koji planiraju svoj doček na trgu, a lokacija našeg hotela je idealna za sve one koji žele da budu u epicentru zabave - kazala je Mićunović. Da bi Budva i drugi turistički gradovi bili zanimljivi turistima, odnosno posjetiocima tokom zimskih mjeseci, mora se, ona smatra, ozbiljno poraditi na destinacijskom menadžmentu i strategiji razvoja sportskog i kongresnog turizma. - Izgradnjom velikog kongresno-izložbenog centra u Budvi otvara se mogućnost za organizaciju velikih kongresa, sajamskih izložbi, koncerata itd. u zimskim mjesecima od kojih bi svi neposredni ili posredni učesnici u turističkom prometu našeg grada imali koristi. Pravilno i blagovremeno planiranje gradskih manifestacija i fešti tokom zimskih mjeseci takođe značajno može poboljšati broj posjeta i boravaka u našem gradu kazala je Mićunović.

Subvencije

Jovan Vukalović, izvršni direktor hotela ,,Lighthouse“ u Herceg Novom kaže da su oni uspjeli i da su već skoro 10 godina otvoreni čitave godine i u kontinuitetu rade kako u sezoni, tako i tokom zimskog perioda. - Dobri poslovni rezultati koje bilježimo kada je u pitanju popunjenost u sezoni i postsezonskom periodu već odavno nijesu upitni, ali veliki izazov nam predstavlja rad na što boljoj popunjenosti u zimskom periodu. Ono što nas posebno raduje je činjenica da iako popunjenost u zimskom periodu nije na onom nivou na kojem bismo željeli da bude, rezultati su iz godine u godinu sve bolji - naglašava Vukalović. Gosti im dolaze u grupama sa azijskog tržišta koji su dio aranžmana obilaska zemalja Balkana, zatim veliki je broj sportskih ekipa, bilo da se radi o pripremama ili sport-

- Od novembra u Budvi ne postoji ,,kritična“ masa koja bi nam omogućila stabilno kontinuirano punjenje. U ovom periodu uglavnom imamo posjete organizovanih grupa iz Azije, Grčke ili sportskih klubova. Nažalost, ni broj noćenja, ni cijena smještaja, nijesu dovoljni da se omogući rentabilno poslovanje u zimskom periodu kazala je Mićunović

skim manifestacijama i jedan dio agencijskih gostiju koji koriste dvodnevne i trodnevne pakete posjete Herceg Novom. - Novogodišnji paket aranžman je već rasprodat u saradnji sa partnerom iz Bugarske. Nakon toga popunjenost u januaru i početkom februara će činiti sportisti na pripremama, dok nakon toga većinu gostiju čine učesnici Praznika mimoze koji će ove godine početi kasnije - kazao je Vukalović. Kada je u pitanju sama sezona, gosti u ovom hotelu su uglavnom iz regiona, Ruske Federacije, a veći dio individualnih gostiju je sa zapadnoevropskog tržišta i Skandinavije. - Ono što je zajedničko za sve njih nevezano za zemlje u iz koje dolaze je da žele da maksimalno iskuse prirodne, gastronomske i kulturno-istorijske resurse Crne Gore - kaže Vukalović. Kolegama koje imaju praksu zatvaranja hotela zimi poručuje da to ipak pokušaju ukoliko za to imaju mogućnosti. - Na taj način sigurno na tržište izlazimo sa neuporedivo kvalitetnijim i sadržajnijom ponudom. Naravno, mogli bi apelovati na nadležne da se razmotri neki vid subvencioniranja ili drugačije podrške hotelijerima koji rade tokom čitave godine jer siguran sam da bez takve podrške nećemo uspjeti da zainteresujemo mnoge hotelijere da održe rad, a sa druge strane Crna Gora kroz svoju turističku ponudu može omogućiti za svakog gosta ponešto u svako doba godine - kazao je na kraju Vukalović. n. KovačeviĆ

Prihodi od turizma ove godine 15 miliona veći u odnosu na prošlu PODGORICA – Prihodi od turizma ove godine iznose 1,16 milijardi eura, što je za 15 miliona više nego prošle, saopštila je zamjenica predsjednika Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Katarina Kažanegra. Ona je na sjednici Odbora udruženja, koja je održana u rizortu Portonovi, kazala da je od usluga, zaključno sa septembrom, ukupno prihodovano 1,46 milijardi, što je 9,8 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. - Zabilježeno je 18,3 odsto više dolazaka turista i rast od 11,3 odsto u noćenjima, u odnosu na uporedni period - rekla je Kažanegra. Kako je saopšteno iz PKCG, na sjednici je ocijenjeno i da je zabilježena još jedna rekordna turistička godina sa od ličn i m rez u lt at i ma u svim vidovima ponude. - Tri rekordne turističke godine zaredom su za svaku pohvalu - ocijenila je Kažanegra. Naglasila je zalaganje turističkih poslenika da se što više produži zimska sezona, kako bi se približili ostvarenju cilja, cjelogodišnjem turizmu, za što Crna Gora ima značajne kompa rat iv ne prednosti. Da bi se to realizovalo, Kažanegra smatra da je potrebno pojačati turstičke

Na sjeveru 30 odsto više turista

Sa SaStanka: Deficit stručne radne snage najveći problem

aktivnosti od sredine decembra do polovine januara, odnosno u što većoj mjer i i skor i s t it i b o ž ić ne i novogodišnje praznike. - Glavni izazov na putu do tog cilja predstavlja deficit stručne radne snage, koji se dijelom može prevazići pojednostavljenjem zapošljavanja studentske populacije

- navela je ona. Predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma Ćazim Hodžić, kazao je da je zaključno sa septembrom zabilježeno 10,77 odsto više turista u kolektivnom smještaju, odnosno 7,3 odsto više noćenja. - U predsezoni smo imali 25,7 odsto više turista i 23,3

Izmjene zakona o zabrani pušenja u zatvorenom još rigoroznije Izmjene zakona o zabrani pušenja u zatvorenom još rigoroznije Glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin navela je da su ove godine, u odnosu na prošlu, inspektori utvrdili pet odsto manje nepravilnosti u turizmu. - Nema nikakvih najava u pravcu ukidanja zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima, već se izmjene za sada samo pominju u pravcu još rigoroznijih mjera - rekla je Šljivančanin. PKCG će se obratiti Ministarstvu zdravlja za pojašnjenje pojma otvoreni prostor, jer ima nejednakosti u tumačenju pri primjeni tog zakona.

odsto veći broj noćenja. Na sjeveru je porastao broj turista 30 odsto u odnosu na prošlu godinu - precizirao je Hodžić. Državni sekretar u Ministarstvu Damir Davidović, saopštio je da je evidentirano 400.000 više gostiju nego prošle godine što je, kako je rekao, apsolutni rekord. - Vjerujemo da ćemo do kraja godine ostvariti rezultat od 14,5 miliona noćenja, odnosno 2,4 miliona turista poručio je Davidović. Odbor udruženja je donio zaključke i preporuke, između ostalog, da je potrebno nastaviti aktivnosti na diverzif i kaciji ponude, produženju sezone i razvoju visokokvalitetnog turizma tokom cijele godine. Đ. Ć.

Zakonom prvi put uređen rad pomorskih agencija

Jednogodišnji period za prilagođavanje na nova poslovna pravila

PODGORICA-Zakonom o pomorskoj agencijskoj djelatnosti, prvi put se u Crnoj Gori pravno reguliše ta oblast, izjavila je za Radio Crne Gore direktorka Direktorata za pomorsku privredu Maja Mijušković.

Ističe da će se nakon što Parlament usvoji taj Zakon postojećim i novim pomorskim agencijama odobriti jednogodišnji period za prilagođavanje na nova poslovna pravila. -Donošenjem zakona urediće se i uslovi za obavljanje pomorske agencijske djelatno-

Zakon će definisati prava i dužnosti pomorskog agenta

sti, prava i dužnosti pomorskog agenta i agenta posrednika, način vođenja upisnika pomorskog agenata i agenta posrednika, nadzor nad obavljanjem pomorsko agencijske djelatnosti, kako i druga pitanja od značaja za rad pomorskih agenata- po-

jašnjava Mijušković. Tokom izrade Predloga Zakona o pomorskoj agencijskoj djelatnosti, bili su uključeni predstavnici agencija i Privredne komore. Taj dokument je primjer konsenzusa koji mogu da postignu privreda i državna administracija, kaže Mijušković. -Ovo je jedan dobar model koji se pokazao kao dobitna kombinacija i primjer kako administracija i privreda teba da sarađuju- navela je Mijušković. Ministarstvo saobraćaja i pomorstva završilo je Nacrt Strategije razvoja pomorske privrede za period 2020-2030, sa pratećim akcionim planom. Nijesu tretirani samo klasični segmenti pomorske privrede, poput brodogradnje, brodarstva, pomorskog prevoza, lučkih usluga, infrastrukture... Za planiranje razvoja koristili su moderni, ekološki održivi princip, plave ekonomije -Plava ekonomija obuhvata sve one privredne aktivnosti koje su povezane sa morem i obalnim područjima, kao i industrije koje su u nastajanju”, navela je Mijušković. Direktorka Direktorata za pomorsku privredu Maja Mijušković najavila je da će Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, do kraja mjeseca uputiti na javnu raspravu Strategiju razvoja pomorske privrede za period 20202030. R.P.

Hronika

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Epilog saobraćajne nesreće u Kotoru

Mladić podlegao povredama PODGORICA - Kotoranin Dušan Vujačić (27) preminuo je juče od posljedica teških povreda koje je zadobio u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 3. decembra oko 17 sati na magistralnom putu u naselju Sveti Stasije u blizini skretanja ka donjem putu. Do udesa je došlo kada je iz za sada neutvrđenih razloga Vujačić koji je upravljao vozilom ,,ford“ , prešao u suprotnu kolovoznu traku kojom se iz pravca Kotora ka Risnu kretao autobus ,,Krivokapić turs“ kojim je upravljao Č. J. Niko od nekoliko putnika u autobusu, kao ni vozač, nijesu povrijeB.R. đeni.

Herceg Novi: Uhapšen vozač

Pijan automobilom oborio dva pješaka HERCEG NOVI – Vozač Đ. D. uhapšen je u petak veče u Herceg Novom nakon što je upravljajući vozilom pod dejstvom alkohola oborio dva pješaka, od kojih je jedan zadobio teške, a drugi lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije. Do nezgode je došlo, kada je vozač Đ. D, upravljajući automobilom ,,BMW X5“ hercegnovskih registarskih oznaka udario pešake K. V. koji je tom

prilikom zadobio teške tjelesne povrede i Š. M, koji je zadobio lake tjelesne povrede, kazali su iz policije. Iz policije su kazali da je Đ. D. upravljao vozilom pod dejstvom alkohola i to uz prisustvo alkohola u organizumu u količini od 1,3 g/kg. Povrijeđeni pješaci su zbrinuti u medicinskoj ustanovi, radi pružanja pomoći, dok je uhapšeni vozač zadržan u prostorijama Centra bezbjednosti Herceg Novi. B. R.

Viši sud odgodio kontrolu optužnice u predmetu Manjifiko na zahtjev advokata Ratka Pantovića

Privođenje jednog od osumnjičenih

Provjera dokaza za šverc droge zakazana za 19. decembar PODGORICA – Kontrola optužnice Specijalnog tužilaštva protiv osmočlane grupe koja je u Crnu Goru iz Kolumbije prošvercovala 18 kilograma kokaina, odgođena je danas u podgoričkom Višem sudu za 19. decembar na zahtjev advokata Ratka Pantovića. Predsjednik Višeg suda, Boris Savić saopštio je da je advokat Pantović pismenim putem od suda tražio odgađanje jer nije kopirao spise predmeta. Na optužnici su Danilo Đurović, Miloš Petrić, Srđan Pavlović, Đuro Perović, Miloš Perović, Branimir Miletić, Toni Petković i Rade Samardžić. U optužnom aktu je navedeno da nijesu identifikovane osobe iz Kolumbije koje su učestvovale u švercu kokaina. Tužilaštvo je Đurovića označilo da je organizator kriminalne grupe i on je u bjekstvu kao i Miletić. Za njima su crnogor-

ske vlasti raspisale potjernicu. Đuroviću, Petriću, Pavloviću, Milošu i Đuru Peroviću, Miletiću i Samardžiću se stavlja na teret da su počinili neovlašćeno držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Petkoviću se na teret stavlja krivično djelo neovlašćeno držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Iz policije je nakon hapšenja grupe 21. avgusta ove godine saopšteno da kriminalistička obrada upućuje na sumnju da su pripadnici ove kriminalne organizacije, vršeći krivična djela, stekli veliku imovinsku korist, koju su, kako se sumnja, pranjem novca pokušali da ubace u legalne finansijske tokove. Akcija „Manjifiko“ realizovana je u saradnji sa partnerskim službama drugih država. Organizovana grupa iz Tivta je, kako se osnovano sumnja, švercovala kokain iz Kolumbije. B. R.

INTERVJU: Esad Puškar, biznismen koji je upoznao odbjeglog bankara sa timom PODGORICA - Pokušaj Duška Kneževića da prevari kompaniju Kaspija koristeći Atlas banku bio je stvarni uzrok propasti te banke, koja je kao njegov jemac morala da isplati 15 miliona eura, koje joj on nikad nije vratio, izjavio je Esad Puškar, biznismen, koji je omogućio saradnju Kneževića i vlasnika azerbejdžanske kompanije Kaspija. On je naglasio da govori u lično ime, a ne u ime bilo koje stranke koja se pominje u slučaju Kaspija. - Govorim samo u svoje ime i mogu komentarisati samo svoje učešće u toj aferi. Želim iznijeti prave podatke i zaustaviti lažne priče koje je ovaj kreirao. Ako bude potrebno, i uz savjete mojih advokata, u potpunosti ću sarađivati sa vlastima Crne Gore – rekao je Puškar u intervjuu Pobjedi. POBJEDA: Kako komentarišete činjenicu da je u Crnoj Gori podignuta optužnica u slučaju Kaspija protiv Duška Kneževića, dok se u tom slučaju bivši direktor Atlas banke Đorđe Đurđić izjasnio krivim i potvrdio da je sporne zadatke obavljao po nalogu Kneževića? PUŠKAR: Ne mogu da komentarišem korake koje su institucije Crne Gore preduzele protiv Duška Kneževića, Atlas banke i Đorđa Đurđića. Znam da je Knežević pokušao da prevari kompaniju Kaspija, jer sam bio svjedok svega toga. Da bi postigao ovu prevaru, regrutovao je Đurđića i Atlas banku, prisilivši Kaspiju da ga tuži i provede godine pokušavajući da vrati svoj novac. Vlasnici Kaspije pružili su značajn u ko l i č i n u ko n k re t n i h dokaza u sudskom postupku, dok Knežević, Atlas i njihovi zaposleni nijesu dali ništa. Samo su pokušali izbjeći odgovornost za svoje prevarne radnje, dok je Knežević i dalje lažno tvrdio da je pošten biznismen, koji je spreman da poštuje svoje obaveze. U njegovom ponašanju, međutim, nije bilo ničeg časnog. Sudovi su presudili na osnovu pruženih dokaza, a prevarne radnje su u potpunosti dokazane. Činjenica da se Đurđić izjasnio krivim, takođe, govori mnogo i nikakve laži iz „sigurnosti“ Londona to neće promijeniti. Želim da naglasim: Kneževićev pokušaj da prevari Kaspiju koristeći Atlas banku nanio je štetu državi Crnoj Gori, ali i njenoj reputaciji kao investicione destinacije. Osim toga, ne vraćajući Atlas banci milione, Knežević je u osnovi uzrokovao njenu propast, a nanio je štetu i deponentima Atlas banke. Kao i ugledu crnogorskog bankarskog sistema! Ne očekujem da bi crnogorske vlasti mogle da zatvore oči i postanu saučesnici u njegovim prevarantskim radnjama koje su prouzrokovale kolaps banke. Koliko vidim, sada se zakon primjenjuje na nekoga ko je prvo pokušao da prevari potencijalne poslovne partnere, a zatim je prevario Atlas banku i njene štediše radi lične koristi i bogaćenja. POBJEDA: Što su zapravo vlasnici Kaspije platili kada su Kneževiću dali 12,2 miliona eura i koji je dogovor bio? PUŠKAR: Knežević je ponudio da proda Kaspiji hotel Princess u Baru. Kaspija je pristala da plati unaprijed, kako bi se mogla isplatiti hipoteka

Knežević je propasti At Pokušaj Duška Kneževića da prevari Kaspiju koristeći Atlas banku nanio je štetu reputaciji Crne Gore kao investicione destinacije, banci koja je morala platiti u njegovo ime, štedišama banke, kao i ugledu crnogorskog bankarskog sistema



Koliko sam razumio, protiv Kneževića se priprema nekoliko tužbi za klevetu u nekoliko jurisdikcija

koja je postojala na hotelu. Kaspija je, što je dokazano na sudu, kao osiguranje za avansno plaćanje tražila bezuslovnu bankarsku garanciju. Knežević je ponudio garanciju Atlas banke, koju je potpisao Đurđić, znajući vrlo dobro da se radi o originalnoj garanciji. Bio sam na sastanku između Kneževića i gospodina Thamera Aidija, koji je u to vrijeme vodio Kaspiju, koji se u međuvremenu razbolio i preminuo. Knežević je želio prodati hotel, Kaspija ga je željela kupiti, a Knežević je molio da više od polovice plaćanja bude u gotovini, ostatak bankovnim prenosom. Bio sam prisutan i kada je Di Kej uzeo taj novac iz banke u

Sjedište Atlas banke u Podgorici

Bakuu. Iz Kaspije su tražili da potpiše ugovor, potvrdu o primanju sredstava i carinsku deklaraciju, što je on i učinio. Kaspija je imala dokaz da je uplaćen novac, a carinska deklaracija mu je omogućila da taj novac legalno izađe iz Azerbejdžana i legalno uđe u Crnu Goru. Dokazano je da je Knežević doista legalno iznio novac iz Azerbejdžana, ali izgleda da ga nije prijavio prilikom ulaska u Crnu Goru, što je bila isključivo njegova obaveza i odgovornost. Jednostavno je bilo dokazati da je isplaćen 14. januara 2014, kad je napustio Azerbejdžan i ušao u Crnu Goru kasno te večeri, ili rano ujutro sa osam miliona eura.

Kasnije je utvrđeno, međutim, da Knežević nije vlasnik hotela Princess, kao što je tvrdio. Ni Kaspija, ni ja ne znamo što je učinio sa osam miliona eura, ali suština je – nije ga dao Atlas banci kako bi pokrio garanciju koja je izdata za njega, niti je ikada prebacio hotel u Kaspiju. Ni on (ili Đurđić, vjerovatno prema njegovim uputama) nikada nijesu obavijestili Centralnu banku Crne Gore da je Atlas banka izdala bankarsku garanciju, što Kaspija nije saznala prije nego što mu je dala novac. Nažalost, za Altas banku je ovo postao problem, jer su izdali originalnu bankarsku garanciju, pa je u konačnici Di Kej uništio tu banku zbog lične koristi. POBJEDA: Kako su vlasnici Kaspije kontaktirali s Duškom Kneževićem i kada? PUŠKAR: To je moja greška, posljedica lošeg prosuđivanja i preuzimam punu odgovornost što sam Kneževića upoznao sa timom iz Kaspije. Njega sam upoznao preko zajedničkih poznanika u Crnoj Gori šest godina ranije. Tada me je pitao znam li nekog međunarodnog investitora, a kako sam bio prijatelj sa timom iz Kaspije upoznao sam ih nakon nekoliko sedmica, kad sam sreo Di Keja u Bakuu.

Hronika/Društvo

Nedjelja, 8. decembar 2019.

m azerbejdžanske kompanije Kaspija, zbog čega žali i danas

Otvoren park ispred zgrade Rektorata Univerziteta

je uzrok tlas banke Zbog toga žalim i danas. POBJEDA: Kako komentarišete Kneževićeve navode da je azerbejdžanski ministar Kamaladin Hajdarev donio osam miliona eura iz sporazuma sa Kaspijom u Crnu Goru i da je to dogovoreno sa predsjednikom države Milom Đukanovićem? PUŠKAR: Ne mogu u ime nijednog ministra da govorim, ali mogu o onome što lično znam. Taj je navod - laž, izmišljotina i kleveta. On dobro zna istinu. Kao što sam spomenuo, molio je za novac kao dijete. To znam, jer sam bio prisutan kada je uzeo taj novac iz banke u Bakuu. Kako taj novac nije prijavio prilikom ulaska u Crnu Goru, pokušava da to sakrije ovakvim lažima. Mislim da je takva izjava uvredljiva, ali nijesam stručnjak za ovu oblast. Siguran sam da crnogorske vlasti imaju sve ove informacije i mogu provjeriti kad je ušao, odakle je poletio i što jeste, a što nije prijavio. Stoga mi je jasno da je tvrdnja da je predsjednik Đukanović bio umiješan -Kneževićeva izmišljotina, jer znam da tadašnji premijer nije imao nikakve veze sa sporazumom i transakcijom sa Kaspijom. Nikada nije učestvovao u prodaji hotela Princess u Baru, niti je od toga imao koristi. Sve je to smislio Knežević, koji nema nikakvih moralnih ograda, niti osjeća kajanje kada izmišlja takve laži. On jednostavno ne može da prihvati stvarnost. POBJEDA: Razotkrivena je još jedna obmana: istraga na Malti pokazala je da predstavnici Kaspije nijesu povezanio sa ubistvom novinarke Daphne Caruana Galicia. Hoće li tužiti Duška Kneževića s obzirom na to da je više puta tvrdio da su naručili njeno ubistvo? PUŠKAR: Nije na meni da to komentarišem. Međutim, uvjerio sam se da Knežević širi laži i stvara svijet mašte u kojem samo on živi. Koliko sam razumio, protiv D. K. se priprema nekoliko tužbi za klevetu i u nekoliko jurisdikcija. POBJEDA: Što mislite, koji je motiv Duška Kneževića bio da vlasnike Kaspije poveže sa zločinom na Malti? PUŠKAR: Kaspija nije u vlasništvu nijednog ministra. A što se tiče njegovih motiva, ko zna. On je ogorčen čovjek, jer nije uspio njegov plan, pa je razotkrivena ne samo prevara sa Kaspijom, već i godine lažiranja i ilegalnih aktivnosti. Ne zaboravimo da je on bjegunac od pravde, traženi čovjek čije su radnje prouzrokovale gubitak i štetu Atlas banci, koja je pogodila štediše te banke i crnogorske porezne obveznike, normalne dobre ljude, koji teško rade za bolji život njihovih porodica. Knežević

Još jedna kampanja Evropske unije

Orav: Prvi koraci u zaštiti prirode PODGORICA – Šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav, glavni pregovarač Aleksandar Drljević i rektor Univerziteta Crne Gore Danilo Nikolić otvorili su juče park ispred zgrade Rektorata UCG, u okviru koga je prethodno zasađeno više od 60 sadnica obezbijeđenih kroz projekat EU4ME, saopšteno je iz Generalnog sekretarijata Vlade. Carinska deklaracija kojom se potvrđuje da je Knežević dobio novac



Uvjerio sam se da Knežević širi laži i stvara svijet mašte u kojem samo on živi. U tom svijetu on nikada nije primio novac za koji je potpisao carinsku deklaraciju, nikada nije uništio Atlas banku, nije pokušao prevariti Kaspiju, nije prevario zaposlene i štediše Atlas banke

treba da se stidi onoga što je učinio svojim sunarodnicima. Pretpostavljam da pokušava uništiti ugled vlasti, jer nijesu dozvolili da osoba koja je uništila Atlas banku nastavi luksuzno živjeti u Crnoj Gori i na Kipru i ostati nekažnjena za svoje postupke. Istina uvijek izlađe na vidjelo i prije ili ka-

snije, slika će svima biti jasna, baš kao i meni. POBJEDA: Koje su poslovne dogovore vlasnici Kaspije imali sa Kneževićem, kada i zašto je prekinuta njihova saradnja? PUŠKAR: Nema poslovne saradnje između Kneževića, Kaspije i mene, jer je D.K. pokušao da prevari moje drage prijatelje. Da zaključim, očekujem da će D.K. početi napadati mene nakon ovog intervjua. Nadam se samo da mediji koji prenose njegove lažne navode i napade provjeravaju činjenice i barem se potrude da prije objavljivanja tih navoda dobiju izjavu strana koje on lažno optužuje. Moji advokati i ja smo spremni da branimo navode čiji sam svjedok i da se suprotstavimlo izmišljotinama Kneževića i onih koji ih prenose. Marija JOVIĆEVIĆ Jadranka RABRENOVIĆ

Sadnice

- Oplemenjivanje univerzitetskog kampusa počelo je u novembru prošle godine, kada je, povodom obilježavanja 140 godina od priznanja Crne Gore na Berlinskom kongresu, posađeno 140 sadnica, uz pomoć sredstava UCG i projekta EU4ME, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP. Rektori državnih univerziteta iz Jugoistočne Evrope posadili su dodatnih 25 sadnica maslina povodom obilježavanja dana UCG – navedeno je u saopštenju. Glavni pregovarač Aleksandar Drljević ocijenio je da je uređivanje parka ispred Rektorata u skladu sa opredjeljenjem Kancelarije za evropske integracije da doprinese očuvanju ekološke države i bude primjer odgovornosti za očuvanje prirodnog bogatstva kojim se naša država ponosi. - Zaštita životne sredine je proces koji se nikada ne zavr-

šava i u kom treba da učestvujemo svi pojedinačno i kao zajednica. O važnosti ove oblasti za samu Evropsku uniju i naš napredak prema evropskoj zajednici dovoljno govori činjenica da je poglavlje 27 jedno od najzahtjevnijih u pregovaračkom procesu i mi smo spemni da se, uz sve kapacitete koje imamo, suočimo sa izazovima. Zdrava životna sredina nije i ne smije biti luksuz, već osnovno ljudsko pravo - poručio je Drljević.

Bolji uslovi

Rektor UCG Danilo Nikolić istakao je da se UCG kontinuirano bavi stvaranjem što boljih uslova za život, rad, uspjeh i perspektivu crnogorskih studenata. - U sklopu ovih napora, smatramo veoma značajnim sprovođenje kampanje za prostorno oplemenjivanje i revitalizaciju zelenih površina univerzitetskih kampusa – rekao je on. Rektor, kako se dodaje u saopštenju, vjeruje i da će 4.000 kvadratnih metara univerzi-



tetskog parka, u sklopu kampusa tehničkih fakulteta, svojom vegetacijom, mikroklimom i filtracijom gradskog vazduha, temperature i buke, doprinijeti stvaranju zdravog okruženja i zelene oaze relaksacije, rekreacije i socijalne interakcije studenata i građana. Šef Delegacije EU pojasnio je da je donacija sadnica univerzitetskom parku u skladu sa kampanjama koje je Delegacija EU organizovala prethodnih mjeseci sa ciljem podizanja svijesti građana o zaštiti životne sredine.

Ljudski uticaj

- Ove kampanje donijele su konkretne rezultate. Zasađeno je na hiljade stabala, više građana sada odvaja otpad i koristi reciklažna dvorišta i svi postajemo svjesniji opasnosti plastike za jednokratku upotrebu. Ovo su samo prvi koraci u dugom procesu koji će, nadamo se, preokrenuti negativne efekte ljudskog uticaja na prirodu - zaključio je ambasador Aivo Orav.

O važnosti ove oblasti za samu Evropsku uniju i naš napredak prema evropskoj zajednici dovoljno govori činjenica da je poglavlje 27 jedno od najzahtjevnijih u pregovaračkom procesu i mi smo spemni da se, uz sve kapacitete koje imamo, suočimo sa izazovima. Zdrava životna sredina nije i ne smije biti luksuz, već osnovno ljudsko pravo - poručio je Drljević

Sa sastanka: Zaštita životne sredine je proces koji se nikada ne završava

Društvo

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Portal Analitika obilježio deset godina rada - Od prvog dana ekipa Analitike stavila je do znanja da ima stvari koje se preispituju i onih koje se nikada ne dovode u pitanje poput, državnosti Crne Gore, antifašizma kao legitimacije civilizovanog društva, multikulturalnog i međureligijskog sklada i poštovanja ljudskih prava rekla je izvršna direktorica Tinka Đuranović

Jubilej koji znači trajanje Gosti na svečanosti povodom obilježavanja jubileja

Prva dama Crne Gore Lidija Đukanović otvorila Božićni bazar

Svaki utrošeni euro je za nečije dobro

PODGORICA - Prva dama Crne Gore Lidija Đukanović otvorila je juče jedanaesti po redu diplomatski Božićni bazar koji je organizovao Međunarodni klub žena Crne Gore.

PODGORICA - Svečanošću u vinskom podrumu Šipčanik zaposleni u portalu Analitika obilježili su juče deceniju od osnivanja tog, prvog informativnog portala u Crnoj Gori. Izvršna direktorka portala Tinka Đuranović ocijenila je kako je riječ o „ni velikom ni malom jubileju, ali onom koji počinje nešto da znači za trajanje“. - Tek smo komadić vremena osvojili, a u njega je puno stalo. Tekstovima i temama izradili smo puno virutelnih mostova za čitaoce. Sa nama je svakog dana preko 40.000 čitalaca u onlajn okruženju neumoljivih pravila - rekla je ona. Sada se, kako je dodala, mogu pohvaliti da su „svoji, kreativni i uspiješni“, ali istovremeno i svjesni činjenice da „nikada ne smiju izgubiti nit odgovornosti za napisanu riječ“. - Od prvog dana ekipa Analitike stavila je do znanja da ima stvari koje se preispituju i onih koje se nikada ne dovode u pitanje, poput državnosti Crne Gore, antifašizma kao legitimacije civilizovanog društva, multikulturalnog i međureligijskog sklada i poštovanja ljudskih prava - rekla je Tinka Đuranović. U želji da bude drugačiji portal Analitika je kaže ona, ostvarila ogroman “rast čitanosti u me-

Tinka Đuranović



Predrag Zečević

Kada su počinjali, kako je naveo glavni i odgovorni urednik Analitike Predrag Zečević, nijesu ni slutili da će steći tako veliko povjerenje čitalačke publike koje uživaju danas

dijskim okeanima copi pest sadržaja” i nije “tek običan informativni portal”. -Jedinstveni smo jer imamo Izbačaje, dizajnerski iskorak i intelektualnu zagonetku našeg mentaliteta. Posebni smo i po tome što jedini u Crnoj Gori imamo podkast Igor i Vlado, o životu, sportu i rekreaciji. Bili smo dio tima koji je napravio tri audio vodiča i približio skrivene ljepote Crne Gore posjetiocima – podsjetila je Đuranović. Kada su počinjali, kako je naveo glavni i odgovorni urednik Analitike Predrag Zečević, nijesu ni slutili da će steći tako veliko povjerenje čitalačke pu-

blike koje uživaju danas. - Sve to uz strogo poštovanje novinarskih standarda, lišeno senzacionalizma i neprovjeravanja informacija. Sa zadovoljstvom ističem da smo u žestokoj konkurenciji na tržištu, jedan od tri informativna portala koji prema strogim standardima Gugl Analitike ima milionski auditorijum. Vrhunac smo dostigli krajem novembra kada smo se približili magičnoj cifri od 100.000 posjeta dnevno, prema pedantnoj statistici Gugl Analitike - rekao je Zečević. U prvih deset godina Analitika je, prema njegovim riječima,

BS pozdravlja odluke Vlade o usvajanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Dobili smo moderan i liberalan tekst

PODGORICA - Bošnjačka stranka pozdravlja odluku Vlade Crne Gore koja je na posljednjoj sjednici usvojila Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti i u daljoj proceduri će glasati za usvajanje ovog zakona, saopšteno je iz te partije.

Ocjenjuju da je riječ o modernom zakonskom rješenju koje uvažava vjersku i etničku raznolikost Crne Gore i štiti prava

Sa otvaranja manifestacije

pripadnika svih vjerskih zajednica. - Prateći najviše međunarodne standarde u ovoj oblasti, dobili smo veoma moderan i liberalan tekst zakona, u kome država štiti imovinu i kulturno blago države Crne Gore. Građanski koncept naše države moguće je jačati samo kroz poštovanje njene društvene slojevitosti, vjerskog suživota i poštovanja svih kulturnih identiteta koji čine njeno društveno biće. Zato

je i potrebno donošenje zakonskih rješenja koja će napraviti realan okvir za nesmetano funkcionisanje svih vjerskih zajednica i definisanje njihovih jednakih prava, kao i obaveza, na temelju Ustava i uz poštovanje međunarodnih standarda saopštili su iz BS. Iz ove stranke poručuju i da je veoma važno da se Prijedlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti garantuje pravna sigurnost svakoj vjerskoj zajednici. Đ. Ć.

dokazala da je u samom vrhu crnogorske medijske scene. - A gdje ćemo biti za 20 godina ne možemo da pretpostavimo, ali je izvjesno da pripremamo moderan redizajn i da ćete i ubuduće na našim stranicama uvijek tačno, profesionalno i na vrijeme biti informisani o svemu što se događa u Crnoj Gori, regionu, i svijetu - zaključio je Zečević. Gosti na svečanosti povodom obilježavanja jubileja portala Analitike bili su, između ostalih, ministar prosvjete Damir Šehović, predsjednik glavnog odbora DPS-a Podgorica Časlav Vešović, direktor Radio Televizije Crne Gore Božidar Šundić, glavni i odgovorni urednik Radija Antena M Darko Šuković, urednica televizije Prva Sonja Drobac i predsjednik Savjeta ASK Momčilo RaĐ.Ć. dulović.

Đukanović je ocijenila kako Božićni bazar iz godine u godinu privlači sve veći broj posjetilaca i učesnika, a sa tim i iznos prikupljenih sredstava. Poručila je i da su donacije uvijek bile usmjerene na pravu adresu, odnosno, tamo gdje su najpotrebnije. - Radili ste veoma naporno da omogućite uspjeh humanitarnog bazara i ja na tome posebno zahvaljujem svim međunarodnim učesnicima, domaćim kompanijama, volonterima i posjetiocima – rekla je Lidija Đukanović. Prva dama je, kako je dodala, uvjerena i da će pažljivo odabrani proizvodi i originalni pokloni zadovoljiti ukuse posjetilaca. - Svaki utrošeni euro na bazaru je opredijeljen za nečije dobro. Neka današnja božićna atmosfera potraje. Prene-



Prva dama je, kako je dodala, uvjerena i da će pažljivo odabrani proizvodi i originalni pokloni zadovoljiti ukuse posjetilaca simo toplinu, ljubav i zajedništvo u naše domove, i pružimo pažnju i podršku onima kojima je potrebna – poručila je Lidija Đukanović. Ona je, nakon svečanog otvaranja diplomatskog humanitarnog bazara, obišla izložene štandove, upoznala se sa nacionalnim proizvodima i donirala sredstva koje će Međunarodni klub žena ove godine uputiti JU Komanski most iz Podgorica, JPU EKO Bajka iz Pljevalja, NVO Happy Paws iz Podgorice, Centru za obrazovanje i odgoj - Don Bosko, Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ i Osnovnoj školi i dječjem vrtiću ,,Bajo Jojić“ iz Andrijevice. Đ. Ć.

Obilazak štandova i upoznavanje ponude

Održana sjednica Skupštine zaposlenih CEDIS-a Podgorice PODGORICA - Na sjednici Skupštine sindikalne organizacije zaposlenih Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Podgorica donijeta je Odluka o pristupanju - učlanjenju ove organizacije u Granski sindikat energetike Crne Gore, a samim time i u Savez sindikata Crne Gore. Kako je Pobjedi kazao predsjednik Granskog sindikata energetike Bešir Kajević Sindikalna organizacija CEDIS-a Podgorice broji više od 700 članova. Takođe, ima najava od strane i drugih sindikalnih organizacija iz elektroenergetske djelatnosti o zainteresovanosti pristupanja reprezentativnom Granskom sindikatu energetike Crne Gore. N. K.

Više od 700 članova pristupilo Sindikatu energetike i SSCG

Sa jučerašnje sjednice u Podgorici

Društvo

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Da li čovječanstvo gubi bitku sa mikrobima otpornim na antibiotike

Pakao kojeg se plaši moderna medicina

Ne baš optimistične projekcije u svjetskim okvirima ukazuju da će od nekog oblika infekcija, prouzrokovanih sojevima bakterija otpornim na ljekove, za 30 godina na planeti umirati 10 miliona ljudi; mnogo više nego što danas odnose sva maligna oboljenja zajedno

PODGORICA - Zaboli vas grlo, posegnete za vitaminima, kada ne pomogne zavirite u vitrinu sa ljekovima i pronađete ostatke od neispijene ranije terapije antibiotika… I tako dva-tri dana, na svoju ruku, i bude vam bolje. Makar vam se čini. U suštini, imali ste virusnu infekciju na koju antibiotici ne djeluju, ali ste zato, kako upozoravaju stručnjaci, napravili medveđu uslugu ne samo sebi, već i čovječanstvu.

Trošenje posljednje linije odbrane

Ni novi antibiotici neće pomoći ako se primjenjuju pogrešno

Da, vjerovatno zvuči previše dramatično: pa, kome može biti loše od dvije tri tablete… Ali kada sumirate navike miliona ljudi i dodate tome pretjeranu upotrebu antibiotika u veterini, odnosno mliječnoj industriji – onda je to dobro utabana prečica do moderne verzije pakla od koje se pribojava savremena medicina. Ne baš optimistične projekcije u svjetskim okvirima ukazuju da će od nekog oblika infekcija prouzrokovanih

Ljiljana Gojković-Bukarica

sojevima bakterija otpornim na antibiotike za 30 godina na planeti umirati 10 miliona ljudi; mnogo više nego što danas odnose sva maligna oboljenja zajedno.

LOŠE NAVIKE

Prof. dr Ljiljana Gojković-Bukarica, koja se u beogradskom KBC ,,Dragiša Mišović“ na Dedinju bavi problemom bolničkih infekcija izazvanih bakterijama otpornim na većinu poznatih antibiotika, upozorava da čovječanstvo gubi bitku sa multirezistentnim (MDR) bakterijama. - Najnoviji podaci iz Američkih bolnica pokazuju da godišnje umre 35.000 bolesnika od bolničkih infekcija izazvanih ovim bakterijama. I u SAD kao i u našim zemljama je izostala reakcija zdravstvenog sistema i društva u cjelini – kazala je ona Pobjedi. Sagovornica ističe da su u Srbiji sproveli kampanje informisanja javnosti i ljekara u saradnji sa SZO, a isto je sprovela i Crna Gora. - Na sajtu Ministarstva se nalazi najnoviji vodič za primjenu antibiotika

Ljekarima ostaviti propisivanje terapije Kako je ranije istakla specijalistkinja kliničke farmakologije u Kliničkom centru Crne Gore Mileva Mašanović za nekontrolisanu i neracionalnu upotrebu antibiotika odgovorne su sve strukture društva, od opšte popuplacije (samomedikacija i kupovina antibiotika bez recepta), zdravstvenih radnika, do rukovodilaca zdravstvene politike. - Odluku o uključivanju antibiotika isključivo donosi ljekar.

Samomedikacija i kupovina ljekova na svoju ruku, nedopustivi su - kazala je ona. Mašanović je objasnila da racionalna primjena antibiotika kod bolesnika podrazumijeva: klinički nalaz, izvor infekcije, bakteriološku verifikaciju uzročnika - kada je to moguće, izbor pravog antibiotika - poštujući koncept rezervnog antibiotika, antibiotik u pravo vrijeme, dovoljno dugo i u dozi odrađenoj prema individualnim

karakteristikama bolesnika. - Ovo su ujedno i osnovni principi savremene farmakoterapije koji su danas uspostavljeni na nivou međunarodnih autoriteta. Odluka o upotrebi antibiotika mora da ostane u rukama zdravstvenog radnika – upozorila je Mašanović, naglašavajući da nikada ne treba uzimati takozvane ostatke od prethodne terapije. To je put za doprinos smanjenju rezistencije bakterija na antibiotike.

koji je visoko stručno napisan i kvalitetan je. Vodič je namijenjen ljekarima. Međutim, mi ne znamo da li se ovaj vodič primjenjuje u bolnicama. Pojedine bolnice u RS, cijeloj EU i Crnoj Gori su uključene u najveću svjetsku mrežu za praćene MDR (multidrug resistant bacteria) sojeva, COMBACTE. U okviru saradnje sa njima pojedine bolnice su provjeravale navike u propisivanju antibiotika u bolnicama i analizom podataka došle do nepravilnosti, tj. grešaka u primjeni - kaže prof. dr Gojković-Bukarica. Kao ilustrativan primjer Gojković-Bukarica navodi rad njenog saradnika, dr Vladimira Živanovića, koji je napisao doktorat na temu ,,Uticaj navika u propisivanju antibiotika i potrošnje antibiotika na pojavu MDR patogena na odjeljenjima hirurgije i interne medicine“. - Podaci do kojih je došao pokazali su da internisti značajno ispravnije propisuju antibiotike i da prethodno dijagnostikuju infekciju preko svih parametara (povišeni leukociti, sedimentacija i CRP) i rade antibiogram skoro svakom bolesniku. Hirurzi su tu bili ,,komotniji“, pa su antibiotici uglavnom propisivani bez antibiograma, a preoperativna primjena antibiotika, tj. profilaksa nije bila ispravna. Umjesto jednog lijeka, primjenjivano je po tri. Ovo je za posljedicu imalo pojavu MDR sojeva u značajnom procentu na odeljenjima hirurgije. Potrebno je istaći da svi mogu da provjeravaju navike u propisivanju antibiotika preko ovog jednostavnog programa (G-PPS) i da kontrolišu rad ljekara, ali da to skoro niko ne radi – kaže sagovornica.

GODINA U NIZU

Na pitanje koliko jedna kalendarska godina može da bude bitna za borbu protiv rezistentnih sojeva bakterija, Gojković-Bukarica ističe da to „nije period koji treba da izgubimo, ali nije ni period u kome ćemo izgubiti rat sa MDR bakterijama“. - Mada, ne radi se o jednoj izgubljenoj godini, već o izgubljenim decenijama – upozorava ona. Ključni razlog zbog koga jedan tako kratak period treba uzeti sa podozrenjem je činjenica što nema previše manevarskog prostora u ratu sa bakterijama, odnosno na polju otkrivanja novih ljekova. - Nedavno su se pojavili četiri-pet novih antibiotika, ali ako se oni 12 mjeseci budu primjenjivali pogrešno, razviće se rezistencija i na njih. Otvaraju se nove mogućnosti primjene bioloških ljekova, ali za to treba da prođe sigurno još pet godina istraživanja, registrovanja i dr. Sagovornica podsjeća da se na klinici na kojoj radi primjenjuje čitav set rigoroznih mjera. Ipak smatra da je jako bitno širiti takav odnos. - Potrebno je primjenjivati procedure akreditovane za sve djelatnosti na klinici: pranje ruku, uzorkovanje izolata za antibiograme, održavanje higijene prostora, bolesnika, opreme i osoblja. Neophodno je pratiti prisustvo MDR patogena u bolnici i iznositi te podatke na komisijama za bolničke infekcije. Takođe, jako je bitno pratiti potrošnju antibiotika, čak i individualno, pa reagovati ako pojedini ljekari propisuju značajno veće količine antibiotika. Jedna od mjera je praćenje propisivanja antibiotika tako što se rade povremene provjere na klinici (tokom 24 sata) i

Samo sedam decenija od prve primjene antibiotika čovječanstvo je u opasnosti da izgubi oružje zaslužno za iskorjenjivanje, odnosno svođenje na minimum fatalnih ishoda mnogih bolesti uzrokovanih patogenima. - Podaci su zabrinjavajući i pokazuju da i na nivou Evropske unije postoje velike razlike u primjeni, odnosno potrošnji antibiotika od zemlje do zemlje, tako da neke troše tri i po puta više od drugih – kaže za Pobjedu čelnik NVO Crnogorsko društvo za borbu protiv raka Domagoj Žarković. Prema njegovim riječima, prema potrošnji antibiotika prednjače mediteranske zemlje i neke zemlje bivšeg istočnog bloka. - Najviši postotak rezistentnih sojeva više vrsta bakterija imaju Grčka i Italija, a slijede ih Španija, Rumunija i Bugarska – naveo je on. Kako je dodao, najnoviji podaci Evropskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) pokazuju da se u bolnicama potrošnja karbapenema - skupine antibiotika koji su zadnja linija odbrane - znatno povećala u šest zemalja i da ni u jednoj od njih nije zabilježen pad potrošnje.

skrenuti pažnju onima koji griješe. Od velikog značaja je da pacijenti imaju adekvatnu mogućnost održavanja stalne higijene. Praktikuje se provjera prisustva patogena na rukama osoblja i na svim površinama i opremi. Finalna stavka je organizovanje stalne edukacije za ljekare i ostalo zdravstveno osoblje i obezbjeđivanje podrške rukovodstva bolnice za sprovođenje ovih mjera. Nažalost, postoji zavjera ćutanja kada su u pitanju bolničke infekcije. Jednostavno, one se ne prijavljuju u dovoljnoj mjeri – ističe. Prema njenim riječima, jednako je bitno da država obezbijedi dovoljan broj sestara, njegovateljica, čistačica i ljekara. - Prema tome, problem je kompleksan, i svi moraju da ga rješavaju, a to se ne dešava. Takođe, neophodno je da se ograniči primjena antibiotika na veterinarskim farmama, jer ako se oni nalaze u mlijeku i mesu, naša borba je izgubljena – zaključuje sagovornica. I. PERIĆ

Stav

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Kako smo u Crnoj Gori ključne pojmove shvatili pogrešno

Sloboda izražavanja ne može biti sloboda laganja » Piše: Mihailo Burić

Crna Gora ima velike probleme zbog nerazumijevanja nekih pojmova na kojima se zasniva život i razvoj. Od domaćih i stranih ,,tumača“, mnogi pojmovi se drugačije primjenjuju, u odnosu na njihovo stvarno značenje. To je slučaj sa pojmovima: istorije, države, izdajnika-oslobodioca, nacije, crkve, imovine, slobode izražavanja i samododijeljenog prava ponašanja poslanice u Skupštini Crne Gore. Tako da je Crnoj Gori hitno potreban ,,Pojmovnik“ o spornim pojmovima. Pojmovnik bi trebao biti kratak i jasan radi lakšeg shvatanja. I primjenjiv, ako je to kod nas uopšte više moguće. Potrebu za objašnjenjem pojmova osjetio sam shvatio na fakultetu, ali i nakon ponašanja jedne poslanice u Skupštini Crne Gore. Većina mojih studenta nije znala što su Gestapo, NOB i saradnici okupatora. Četnici su bili saradnici okupatora. Na Neretvi su se borili zajedno sa Njemcima protiv partizana. Odstupali su zajedno sa Njemcima fašističkim okupatorom, sve do Zidanog mosta, gdje su z a u s t av l j e n i o d b o r a c a NO B - a . K a o p o s l j e d i c a neshvatanja osnovnih pojmova dolazi do stvaranja lošeg ambijenta u narodu i državi. To proizvodi nepotrebne podjele u društvu. Ako se ovi pojmovi o izdaji svoje zemlje ne razjasne na pravi način, nemamo kuđ dalje. Propagandu kao što vidimo nije lako slomiti. Ali pojam jeste lako objasniti. Onaj ko se bori protiv okupatora za slobodu svoje zemlje je patriota i oslobodilac, a onaj ko se bori zajedno sa okupatorom protiv svog naroda i dršave je izdajnik. To važi i u miru i u ratu. Neko brka ove pojmove sasvim namjerno. Zato je mnogo važno da oni budu objašnjeni. A kao što vidimo, objašnjenje je jednostavno.

ZBRKA

Pojam države se kod nas takođe našao u velikoj zbrci. Nikada Crna Gora nije bila dio druge države, osim u vrijeme okupacije ili aneksije, a jedno vrijeme kao samostalna Republika u okviru Federacije. Prvi put je priznata i poznata kao Kraljevina Duklja. Međunarodno je priznata na Berlinskom kongresu 1878. godine, kao republika u SFRJ poslije Drugog svjetskog rata, i ponovo kao samostalna država članica UN, poslje referenduma 2006. godine. Ipak pojam Crne Gore, kao države, se osporava, ne samo nepoštovanjem njenih



dobro shvačen pojam države, nacije i entiteta, uobličen u građansko društvo.

ZLOUPOTREBE

Svako može da izrazi što god mu je milo. U Crnoj Gori možete da vrijeđate, izmišljate, podmećete, čak i bijete po Skupštini. I to sve zbog pogrešnog shvatanja pojma slobode izražavanja. A pametari koji nas uče slobodi izražavanja, nikad, ama baš nikad, nijesu upozorili da je nečija sloboda izražavanja teror prema drugome. Na taj način stvara se zbrka - da može, pod zaštitom slobode izražavanja, da priča ko što hoće simbola, već i direktnim prijetnjama za njeno poništenje. Zato pojam države Crne Gore treba da se objasni onima, koji o tome nijesu valjano informisani. Onima koji hoće da ponište Crnu Goru fašizam je glavna ideologija. Oni vrlo perfidno izlaze sa tezom da u Crnoj Gori vlast vrši namjerne podjele, da bi kamuflirali svoju neprijateljsku aktivnost. Kuda bi nas odvelo kada bi sada Italija tražila teritoriju i objekte iz doba Rimskog carstva (Duklja i dr), Austrija (tvrđave i dr), Srbija (limene crkve, krstionice i td), Turska (džamije itd). Pa ni Sloveni nijesu oduvijek bili ovdje. Danas na sreću imamo UN, i garancije za priznate države i njihove teritorije. Međunarodno priznata država, u koje spada i Crna Gora, ne može se poništiti, niti osvojiti, niti se može uzeti njena imovina ili teritorija. Oni to znaju, ali pokušavaju destabilizacijom pokazati neodrživost postojanja države. Ne treba im to dozvoliti po svaku cijenu. Na sreću nepovratno su prošle 1219, 1918. i 1989. godina. Dr-

žava podrazumijeva stanovništvo, teritoriju i vlast, što CG ima. I mala grupa nacional- šovinista ne može to da promijeni. Džabe im poruka da se Budva ne nalazi u CG. Pojam nestanka države Kraljevine Crne Gore - aneksiju 1918. godine, objašnjavaju pojmom ,,ujedinjenja“. Neki nažalost nijesu shvatili ni osnovne pojmove o tome što je to država, ali moraće.

TRAUME

Crkva je pojam koji se koristi za zajednice vjernika i/ili objekata - bogomolja, u kojima se ljudi mole bogu. Bez obzira na jačinu veze između popova i bogova, izvjesno je da se radi o aktivnostima koje podrazumijevaju imovinu i pare. Crkva kao objekat je namijenjena za vjerske obrede. I to sve naravno ima svoje mjesto u društvu. No čini se da je u kontekstu crkve najsloženije pitanje imovine. Vele ,,Kralj Nikola bi se prevrta u grobu da zna“. Što to da zna - da su kralja prognali a kraljevinu, njenu imovinu i crkvu oteli. Znači potpuna

Mogao bi i dio izbornog zakonodavstva propisati kodeks ponašanja poslanika. Tako necivilizovana osoba ne bi mogla biti poslanik, ili bi mogla biti opozvana po tom osnovu. Inače sa ovakvim ponašanjem, kulturnim, pravnim i političkim obrascem, svi vidimo u što je pretvorena naša Skupština i ukupan crnogorski ambijent

zbrka pojmova. U susjednoj Srbiji to funkcioniše bez trauma. Najveći srpski hram je vlasništvo države Srbije. Naše manastire - Cetinjski i ostale većinom je gradio crnogorski narod. Imovina je onoga ko ju je stvorio. Vlasništvo se ne izvodi iz autokefalnosti neke crkve, već iz same suštine vlasništva. A valjda je pojmovno jasno čiji su crnogorski sakralni objekti, bez obzira na kanonskopolitički-ekonomske ujdurme. Sa druge strane položaj vjerskih zajednica je pitanje koje se posebno uređuje zakonom. Kod nas je pojam crkva izjednačen sa parama i imovinom. Kada imovina bude u posjedu stvarnog vlasnika nastupiće jednačenje ovog osnovnog pojma, koji se drugačije pokušava silom sprovesti. Pojam vlasništva se mora poštovati da bi se normalno živjelo. Što je čije dajmo svima. Crna Gora je uvijek imala devizu - tuđe nećemo svoje ne damo. Otimanje svega crnogorskog je postala za neke profesija. Što prije shvate pojam imovine to bolje za sve. Nacija u Crnoj Gori se kod nekih pretvorila u profesiju - radni angažman. Mržnja im je postala metod rada i jedini zanat u djelovanju. Slušajte poslanicu u Skupštini i biće vam jasno. Pašić nije bio Srbin, a najpoznatiji je predsje-

dnik Vlade Srbije u njenoj istoriji. Danas je predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić. Niti je Srbija postala zbog toga Cincarija niti Hrvatska. Ali Crna Gora izgleda, po njihovom bi morala bit neka druga zemlja. Kažu Njegoš je bio Srbin. Kao što vidimo, veliki posa i da je. Ali nije. U Njegoševom passeportu vrlo precizno piše: Petar Drugi Petrović Njegoš…nacionalnost Crnogorac. I što sad? Ma neka se bre osjeća kako ko hoće, jer inače ni u jednoj zemlji Balkana prema DNK analizi nema preko 30 posto matičnog naroda. Nacija može biti etnička i pravna. Povratak u rodovsku zajednicu jednostavno nije više moguć. Nacistički pristupi bi se dosta smanjili, kada bi javnost ispravno shvatila pojam nacije. Osnovni pojam pravne nacija tumači se kao zajednica naroda vezana državljanstvom. Svaki građanin države Crne Gore ima svoju etničku pripadnost, ali istovremeno pripada pravnoj crnogorskoj naciji, po osnovu državljanstva. To znači da su svi državljani Crne Gore pripadnici pravne crnogorske nacije, a istovremeno i pripadnici odgovarajuće etničke nacije. Pogledajmo kako nastupa većina razumnih Crnogorca, Srba, Hrvata i Albanaca, pa ćemo vidjeti da je u Crnoj Gori

Pobrkani pojmovi ugrožavaju i slobodu izražavanja. Zato što ih na pogrešan način diktiraju neke NVO, razni političari, komentatori i eksperti - domaći i strani. Ako igdje na s v i j e t u p o st o j i s l o b o d a izražavanja onda je to, kao što se vidi, u Crnoj Gori. Svako može da izrazi što god mu je milo. U Crnoj Gori možete da vrijeđate, izmišljate, podmećete, čak i bijete po Skupštini. I to sve zbog pogrešnog shvatanja pojma slobode izražavanja. A pametari koji nas uče slobodi izražavanja, nikad, ama baš nikad, nijesu upozorili da je nečija sloboda izražavanja teror prema drugome. Na taj način stvara se zbrka - da može pod zaštitom slobode izražavanja, da priča ko što hoće. Zato javno molim da se to više ne radi, već da se objektivno postave stvari. A to znači, slobodno se izražavajte, ali ne pravite teror necivilizovanom ,,slobodom izražavanja“. Brkanje ovih pojmova posredno utiče na sve pore života, pa i na sva prethodno razmatrana pitanja. A takva ,,sloboda izražavanja“ tragično utiče na razvoj CG jer nema razvojnog projekta u C G ko j i n i j e n a p a d n u t korišćenjem nakaradne ,,slobode izražavanja“ (sobraćaj, energetika, turizam - sve). Jednostavno, sloboda izražavanja ne može biti sloboda laganja. Zato ne treba dozvoliti ,,savjetnicima“ da nam po tom osnovu unose haos u državi. Istinitu i dokazivu civilizovanu kritiku niko ne osporava. Ipak, zloupotrebe poslanika u vrijeđanju ljudi prevršile su svaku mjeru i pretvorili Skupštinu u grdan ambijent i sudnicu. Česta nesuvisla i necivilizovana obraćanja građanima, uz korišćenje pozicije poslanika i medija, zahtijevaju dopunske napore Skupštine i ostalih. Zato treba da se nađu rješenja za zaštitu osnovnih ljudskih prava građana od poslanika, a od poslanica posebno. Zato se nadam da će Skupština naći dopunske pravne norme za zaštitu građana od takozvane slobode izražavanja, koja je ustvari sloboda vrijeđanja, do najintimnijih ljudskih prava. Mogao bi i dio izbornog zakonodavstva propisati kodeks ponašanja poslanika. Tako što necivilizovana osoba ne bi mogla biti poslanik, ili bi mogla biti opozvana po tom osnovu. Inače sa ovakvim ponašanjem, kulturnim, pravnim i političkim obrascem, svi vidimo u što je pretvorena naša Skupština i ukupan crnogorski ambijent. Zato treba poraditi na pojmovima - što je poslanik i što ima pravo da radi. Uopšte mi se ne sviđa to da poslanici imaju veća prava od ostalih građana, posebno u ogovaranju i podmetanju, za koje se posebno specijalizovala jedna poslanica BB.

Svijet

Nedjelja, 8. decembar 2019.

NJU DELHI - Preminula je Indijka koju su pretukli i zapalili muškarci optuženi da su je silovali, saopšteno je iz bolnice u Nju Delhiju. Devojka od 23 godine, koja je krenula na saslušanje protiv dva muškarca, pod optužbom da su je silovali, napadnuta je i zapaljena kerozinom. - Imala je opekotine na 95 odsto tijela - rekao je doktor iz bolnice u Nju Delhiju, dodaju-

Odmazda jer je digla glas protiv silovatelja ći da su joj od vatre izgorjela crijeva, a toksični dim ispunio pluća. Uhapšena su petorica muškaraca, među njima dvojica optuženih za silovanje.

Napad na mladu Indijku je drugi veliki slučaj napada na žene u protekle dvije nedjelje. Ovaj slučaj je izazvao negodovanje javnosti i proteste zbog

porasta broja slučajeva silovanja. Opozicioni lideri optužuju vladajuću partiju da ne uspijeva da se izbori sa ovim problemom.

Nastavljeni protesti širom Francuske

Sukob policije  i Žutih prsluka prsluci koji su se pridružili talasu protesta. Učesnici pokreta Žuti prsluci održali su svoj redovni protest protiv „ekonomske nepravde“ u Parizu i drugim gradovima, ali i zbog reforme penzionog sistema za koju smatraju da je na štetu zaposlenih. Protesti na kojima se okupilo

Vlada tvrdi da neće povisiti zvaničnu starosnu granicu za penziju koja je 62 godine, ali se očekuje da će plan podstaći ljude da rade duže

više hiljada demonstranata mahom su protekli mirno, ali pojedini učesnici gađali su policiju raznim predmetima i gurali njene pripadnike, na što je ona uzvratila ispalivši suzavac u više navrata. Učesnici protesta Žutih prsluka marširali su od zgrade Ministarstva finansija na rijeci Seni TANJUG / AP / FRANCOIS MORI

PARIZ - Širom Francuske nastavljeni su štrajkovi i protesti zbog penzione politike predsjednika Emanuela Makrona. Kamiondžije koje štrajkuju blokirale su auto-puteve, a većina vozova nije napustila stanice. Policija se u Parizu sukobila sa učesnicima pokreta Žuti

Detalj sa protesta koji su pokrenuti zbog penzione politike premijera Makrona

Prvo hapšenje u Nepalu zbog protjerivanja žena sa menstruacijom

Nakaradni običaj počeli da kažnjavaju zatvorom KATMANDU - Policija je u Nepalu pritvorila zeta žene koja je umrla nakon što ju je on protjerao u „kolibu za menstruaciju“. Riječ je o prvom takvom hapšenju u Nepalu zbog ovog rigidnog običaja koji, iako zabranjen, još traje u zabačenim djelovima zemlje. Parbati Buda Ravat koja je imala 21 godinu pronađena je mrtva zbog udisanja dima u nedjelju ujutro u maloj kolibi pored porodične kuće, pošto je zapalila vatru da bi se ugrijala. Ako bude osuđen, njen zet bi mogao da dobije kaznu zatvora od tri mjeseca uz novčanu kaznu od 3.000 rupija (27 dolara) prema zakonu koji je uveden prošle godine. Mnoge zajednice u Nepalu vide žene tokom menstruacije kao nečiste i u nekim zabačenim oblastima primorane su da spavaju u kolibama daleko od kuće, slijedeći vjekovnu

EPA-EFE / RAJAT GUPTA

Tragično preminula mlada Indijka koju su zapalili nasilnici

tradiciju poznatu kao „čaupadi“, prenijela je RTS. Takva praksa je uzrok smrti „nečistih“ žena svake godine zbog hladnoće, udisanja dima, ujeda zmija, pa čak i napada životinja. - Uhapsili smo zeta žrtve i slijedi istraga jer je osumnjičen da je učesnik u ubistvu, pošto je prisilio ženu koja je sada mrtva da boravi u „kolibi za menstruaciju“, rekao je lokalni policijski zvaničnik Janak Bahadur Šahi. On vjeruje da će hapšenje obeshrabriti ostale da slijede tradiciju „čaupadi“. Ipak, predstoji dug put dok se s tom pričom potpuno ne raskrsti, ocjena je Radže Poudel, aktivistkinje za ljudska prava. Gušenje Parbati Bude Ravat je najmanje treća takva smrt ove godine. Dvije žene su umrle od udisanja dima u kolibama za menstruaciju u susjednim okruzima. Međutim, Poudel je rekla da



„Čaupadi“ praksa je zabranjena 2005. godine ali se i dalje primjenjuje u nekim djelovima Nepala, posebno u konzervativnim zapadnim regionima

mnogi slučajevi smrti nastali zbog praćenja ove tradicije nijesu prijavljeni. „Čaupadi“ praksa je zabranjena 2005. godine, ali se i dalje primjenjuje u nekim djelovima Nepala, posebno u konzervativnim zapadnim regionima. Tokom menstrualnog ciklusa ženama je zabranjen boravak u domu, ne smiju da dodiruju muškarce, hranu, stoku i primorane su da borave u posebnim kolibama.

do jugoistočnog dijela Pariza. AP ocjenjuje da djeluje da su demonstranti ohrabreni najvećim protestima u zemlji u posljednjih nekoliko godina koji su započeli prije dva dana protiv plana vlade da reformiše penzioni sistem. Turisti i kupci danas su se, trećeg dana protesta, suočili sa zatvorenim linijama metroa oko Pariza i skoro praznim željezničkim stanicama. Protestima se priključuju i druge grupe. Kamiondžije koje protestuju protiv povećanja poreza na gorivo, poremetile su saobraćaj na putevima od Provanse na jugoistoku zemlje do Normandije na sjeverozapadu. Nastali haos međutim nije pokolebao vladu. Premijer Eduar Filip otvoreno je u poručio Francuzima: „Moraćete da radite duže“. On će sljedeće sedmice predstaviti detalje plana. Vlada tvrdi da neće povisiti zvaničnu starosnu granicu za penziju koja je 62 godine, ali se očekuje da će plan podstaći ljude da rade duže. Sindikati vide taj plan kao prijetnju radničkim pravima i planiraju nove proteste širom zemlje.

SAD obnovile mirovne razgovore sa talibanima DOHA - Američki mirovni izaslanik Zalmaj Halilzad održao je prve zvanične razgovore s avganistanskim talibanima otkad je predsjednik Donald Tramp u septembru proglasio da je ,,mirovni sporazum sa pobunjenicima mrtav“. Prve teme razgovora su usmjerene ka tome da talibani obećaju da će smanjiti nasilje, što će dovesti do potpunog prekida vatre kao konačnog cilja, rekao je američki zvaničnik. Halilzad pokušava i da postavi osnovu za dalje pregovore između svih strana u dugotrajnom sukobu, prenosi AP. Sastanci se održavaju u bliskoistočnoj državi Katar, poslije višednevnih razgovora u glavnom gradu Avganistana, Kabulu, gdje se Halilzad sastao sa avganistanskim predsjednikom Ašrafom Ganijem. Talibani su do sada odbijali direktne razgovore sa Ganijem i nazivali ga američkom marionetom.

Protest u Indiji zbog smrti djevojke

Požari širom Australije ne jenjavaju

Aktivno 95 požara, vatra se približila i Sidneju SIDNEJ - U Australiji na 60 kilometara sjeverno od Sidneja bukti veliki požar koji ne može da se ugasi, saopštili su iz vatrogasne službe. Kako prenosi BBS, vatra je zahvatila 300 hiljada hektara zemljišta koje je udaljeno samo sat od najnaseljenijeg grada u Australiji. Vlasti su izdale preporuku građanima da napuste ugroženo područje. Vatra je do sada zahvatila područja Kvinslenda, Viktorije, Južne i Zapadne Australije i Tasmanije. Od oktobra, u požarima širom

Australije stradalo je šest ljudi i uništeno više od 700 domova. BBC piše kako bi Sidnej mogao biti obavijen dimom još sedmicama. Stanovnicima koji ne mogu obraniti svoju imovinu od vatre poručeno je da odmah napuste svoje domove. Trenutno je aktivno više od 95 požara, a na terenu su oko 2.200 vatrogasaca. Australijskim vatrogascima u pomoć stižu kolege iz Kanade i SAD, a zabrinutost raste zbog utorka kad bi temperature oko Sidneja mogle narasti i iznad 40 stepeni Celzijusa.

Ocjena troje laureata Nobelove nagrade za 2019.

Traže hitne mjere protiv klimatskih promjena STOKHOLM - Tri dobitnika Nobelove nagrade za 2019. zatražila su hitne mjere protiv klimatskih promjena, javila je švajcarska Radio-televizija na francuskom jeziku. Švajcarac Didije Keloz, ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, izjavio je da čovjek ne bi mogao da živi na drugoj planeti osim na Zemlji i dodao da treba „iskoristi vrijeme i energiju kako bi se popravile štete koje je učinio“ protiv klime. Francuskinja Ester Diflo, dobitnica Nobelove nagrade za ekonomiju, upozorila je da globalno zagrijavanje može u skorijoj budućnosti da ugrozi rezultate borbe protiv siro-

maštva. Klimatske promjene na različite načine pogađaju stanovništvo. - Zbog toga je odgovornost nas u bogatim zemaljama da ograničimo potrošnju - dodala je ona. Britanac Majkl Stenli Vitingam, dobitnik Nobela za hemiju, pozvao je na pragmatizam, navodeći da je krajnje vrijeme za rješavanje problema. Laureati su to rekli na tradicionalnoj konferenciji za novinare u Stokholmu uoči svečanog uručenja nagrade koje je zakazano kao i svake godine 10. decembra, na dan kada je preminuo Alfred Nobel.

Sastanak Putina i Lukašenka izazvao protest u Minsku

Boje se gubitka nezavisnosti MINSK - Sastanak predsjednika Rusije i Bjelorusije, Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka u Sočiju o produbljenju odnosa dvije zemlje izazvao je proteste u Minsku. Kako navodi AP, više od 1.000 demonstranata, pristalica opozicije, okupilo se u prijestonici Bjelorusije kako bi protestovali zbog bliže integracije s Rusijom jer, kako tvrdi američka agencija, strahuju da bi to moglo da ugrozi nezavisnost koju je njihova zemlja stekla poslije raspada Sovjetskog Saveza. ,,Ne integraciji“, ,,Bjelorusija Evropi“ uzvikivali su demonstranti dok su mar-

širali Minskom. Putin i Lukašenko razgovarali su o ekonomskim sporazumima čiji je cilj, kako navodi AP, da se više zbliže dvije nekadašnje članice SSSR-a. Obraćajući se na početku sastanka u Sočiju, Lukašenko je pozvao Putina da nastave isporuke goriva po cijenama u Rusiji. - Samo želimo jednake uslove, ništa drugo - rekao je Lukašenko. Putin je ukazao na značaj sastanka sa Lukašenkom uoči dvadesetogodišnjice potpisivanja sporazuma o formiranju saveza dvije države i prilike da razgovaraju o izgledima za saradnju, prenosi Tas.

Kultura

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Izložba „Human migration“ Miluna Lutovca otvorena u Ljetnjikovcu Buća-Luković u Tivtu TIVAT – Peta samostalna izložba djela dr Miluna Lutovca naslovljena „Human migration“ („Ljudske migracije“) otvorena je u petak veče u galerijskom prostoru Ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu. Otvarajući izložbu u ime organizatora, JU „Muzej i galerija Tivat“, teoretičarka umjetnosti Marija Saičić istakla je da je umjetnikov fokus na migracijama ideja, hodu čovječanstva i umjetnosti od praistorije do savremenog doba.

EKSPLOZIJA BOJA

-Na njegovim apstraktnim radovima, on snažnim pokretom i eksplozijom boja ukazuje na čovjekovo traganje. To traganje rezultira vječitim vibriranjem, ali i vječitim vraćanjem sebi, svojim korijenima i najdubljim žilama čovjekovog postojanja i stvaranja. Milunovi radovi su subjektivna poezija koja bogatim koloritom i ekspresivnom vokabularnošću govori o čovjekovom putu, putu migracija koja je neophodna za razvoj umjetnosti kazala je Saičić. Radovi Miluna Lutovca, kako je istakla, podsjećaju na let ptica. Dok ptice migriraju u toplije krajeve, čovjek kreće u neke nove i ljepše duhovne predjele. -Na njegovim djelima granice vremena i prostora su ukinute, dok se u lepršavoj igri boja i poteza spoznaje gdje čovjek počinje, a gdje prestaje. Apr-

Traganje za boljim životom i slobodom Na njegovim djelima granice vremena i prostora su ukinute, dok se u lepršavoj igri boja i poteza spoznaje gdje čovjek počinje, a gdje prestaje – kazala je teoretičarka umjetnosti Marija Saičić

staktni ritam na njegovim slikama je poput leta ptica, prirodne lakoće i savršene umjetničke forme. Radovi Lutovca su, zapravo, intelektualna igra, misaoni čin pojedinca, projektovano umjetničko djelo koje nas navodi da riješimo zagonetku postojanja i tjera na vječito migriranje – ocijenila je Saičić. Prema riječima Lutovca, mi-



Milunovi radovi su subjektivna poezija koja bogatim koloritom i ekspresivnom vokabularnošću govori o čovjekovom putu

smo toga šta se dešava, a ja kao čovjek koji misli na kreativan način, pokušao sam na likovan način da dam asocijaciju. Ova izložba je posvećena ljudskom traganju za boljim životom, traganju za parčetom Sunca i slobode - kazao je umjetnik.

PUT UMJETNIKA

INTELEKTUALNA IGRA UmjETNIKA: Otvaranje izložbe u Tivtu

gracije su problem današnjeg vremena, a umjetnik koji se bavi promišljanjem treba da ih rješava na svoj način. -Kad smo svi mislili da na pragu

21. vijeka nema više problema sa velikim kretanjima, kada smo mislili da smo definisali mapu svijeta, desilo se nešto što je još uvijek zagonetka. Pojavilo se

kretanje naroda s jednog kontinenta na drugi. Desilo se da se pokrenulo nešto što nije očekivano, i to na jedna starinski, ali nezaustavljiv način. Svjedoci

Milun Lutovac angažovan je kao predavač na Fakultetu umjetnosti UDG u Podgorici, na kome je doktorirao na katedri Teorija savremene umjetnosti. Autor je brojnih likovnih i književnih kritika, a od 2014. godine vodi i zastupa umjetničku galeriju „Velimir A. Leković“ u Baru. Od 2014. do 2017. godine bio je selektor likovnog programa na festivalu Barski ljetopis. Učestvovao je na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu, a samostalno je izlagao u Tuzli („Zavjera igre“), Baru („Tajno lice knjige“), Podgorici („Deus ex machina“) i Sutomoru (Mediterranean sundance“). Izložba u Tivtu može se pogleS. K. dati do 20. decembra.

Projekat „Poetika zemlje - Moja Crna Gora“ predstavljen u knjižari „Karver“

PODGORICA - Novi ciklus projekta „Poetika zemljeMoja Crna Gora“, koji promoviše crnogorsko nasljeđe i savremeno stvaralaštvo učenika srednjih škola, predstavljen je preksinoć u knjižari Karver. Prema riječima autorke projekta Varje Đukić, „Poetika zemlje“ realizuje se već treću godinu za redom, uz kontinuranu podršku Ministarstva kulture. - Projekat je iz koncepta za razvoj sjevera, ali odbijam to označavanje sjevera, kao da se radi o drugom kontinentu. Držim do toga da svi prostori pripadaju jednoj zemlji i upravo je to Poetika zemlje da je sve jedno, a da se sredine razlikuju po nasljeđu, kulturološki, na razne načine – kazala je Đukić.

VAŽAN RESURS

Pomenula je da je projekat napravljen, prije svega da bi se u srednjim školama omogućilo slušanje audio zapisa poezije i proze, a istovremeno da i profesori u tim školama prihvate ovu mogućnost. - Ideja je bila da se na javnim časovima djeca upute u ono što ih možda najviše zanima, na putu od ideje ili slobode, o čemu mogu da pišu, da se izražavaju, da čitaju stihove i jedni pred drugima pokazuju tu vrstu raspoloženja i naklonosti. U tom smislu, ohrabrili smo ih i na sajtu, a postoji i njihova fejsbuk stranica gdje

M. BABOVIĆ

Kreativni kutak za sve generacije TRAGANJA ZA SUŠTINOM POSTOJANJA: Detalj sa promocije u Nikšiću

Knjiga „Tiranin” pisca Branka Janjuševića promovisana u Nikšiću NASLjEĐE I SAVREmENO STVARALAŠTVO: Sa promocije u „Karveru“

srednjoškolci objavljuju radove – rekla je Đukić. Profesorica crnogorskogsrpskog, bosanskg, hrvatskog jezika i književnosti u Srednjoj mješovitoj školi u Golubovcima Svetlana Jovetić-Koprivic napomenula je da „Poetika zemlje - Moja Crna Gora“ živi na njenim časovima. - Jedna od temeljnih kompetencija koje njeguje moj predmet jeste slušanje, a od slušanja potiču sve one druge vještine - govorenje, čitanje i pisanje. Čini mi se da je u tom smislu „Poetika zemlje“ važan resurs u smislu učenja – rekla je Jovetić- Koprivica. Istakla je da projekat obuhvata poeziju koja se poklapa sa nastavnim programima, a sa druge strane to je i način da se prošire znanja. - Sajt nudi priliku da se upoznaju sa biografijama autora, da vide te ljude i još važnije da saslušaju neki od njihovih intervjua – kazala je

ona. Novinarka i pjesnikinja Jelena Nelević ocijenila je da je ova multiforma idealna za srednjoškolce. - U društvu u kojem se sve manje čita, ovo su „slatke podvale“, jer djeca zapravo vole da čitaju, samo im se treba prilagoditi forma – kazala je Nelević, koja je na promociji projekta pročitala i nekoliko svojih pjesama.

GENERACIJSKA NIT

Aktivistkinja i pjesnikinja Ivana Vujović istakla da poeziju doživljava kao prostor lične slobode. - Što više ljudi budu znali za ovaj sajt, sigurna sam da će biti dosta onih koji će mu se vraćati u svim generacijama. Od onih koji su trenutno u obrazovnom sistemu, do onih koji su odavno izašli, ali im je književnost poslastica ili profesija – rekla je Vujović. Na kraju večeri pročitala je i autorske stihove. B. B.

Junak apsurda u krugu života NIKŠIĆ – Roman „Tiranin” autora Branka Janjuševića promovisan je u sali JU „Zahumlje“. Govoreći o knjizi, Radovan Uljarević osvrnuo se na momenat apsurda u djelu, ali i ocijenio da autor različito interpretira slučaj Branka Janjuševića. -Ova knjiga je zaista razmatranje tog slučaja, koji je u duhu oksimoronske poetike Branka Janjuševića, personalno koliko i narcističko Ja. Ja nespojivih krajnosti, nesagledivo Ja. Ovo je drama neviđenog koprcanja tog Ja izvedenog na svjetlost, iz dubine tame. Pratimo taj sukob Ja i njegovog dvojnika, drugog Ja, taj teror i gloženje bez milosti, podrivanje sa svake strane – naglasio je Uljarević.

LINK NA KAFKU

Prema njegovim riječima, „Tiranin” počinje apsurdnom tiradom koja je direktan link na Kafku. -Jozef K. čije ime obavija misterija, živi užas uzaludnosti iz

koga nema izlaza. Hoće li to Janjušević da kaže da apsurdni život bankarskog činovnika, ili bilo koga drugoga, ni nakon 100 godina, odavno već uveliko u 21. vijeku, nije manje apsurdan. Ili njegov junak apsurda uvlači sve nas u besmisleni krug u koji smo uvučeni rođenjem. Janjušević ne upada u zamku pitajući se ima li svijet smisla u potpunom besmislu. On dokazuje besmisao, Kao kakav jeretik koji poriče Boga dokazujući njegovo postojanje, ateista koji dolazi do vjere, makar to bila vjera u ateizam – kazao je Uljarević. Prof. dr Dragan Koprivica smatra da je Janjušević svojim djelima probudio nadu u književne domete Nikšića i Crne Gore, ali i dao ohrabrenje mnogim ljudima da zaplove u književnost. Koprivica je mišljenja da se u romanu „Tiranin“ Janjušević vraća na prapočetke ljudske misli, kao i da čitaoci na jednom mjestu sadržajno imaju sve na jednom mjestu, i umjetnost i filozofiju

života i njegovu specifičnu religiju poimanja stvarnosti.

BOLNO GREBANJE

-Ovaj roman je, u stvari, jedno bolno grebanje u otvorene rane ljudskog razmišljanja. Janjušević zalazi ne samo u predjele svjesnog, nego i podsvjesnog i nesvjesnog tragajući za suštinom postojanja. Meni se čini, možda izgleda niko u Crnoj Gori ne umije da piše iskreno kao Nikšićani. To je jedna zaboravljena i po nesreći smiješna kategorija u Crnoj Gori, ali ovakvi romani bude nadu u ljudsku iskrenost, jer bez iskrenosti nema ničega, nema prave umjetnosti. Nema ni knjiga kao što je „Tiranin” – kazao je Janjušević. Odlomke iz romana čitali su Mihailo Perošević i Slađan Blagojević. Promocija knjige „Tiranin”, čije izdanje potpisuju „Obodsko slovo” iz Podgorice i „Štampar Makarije” iz Beograda, održana je u sklopu decembarskog programa Nikšićke kulturne scene. S. D.

Kultura

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Najznačajniji dometi pozorišne alternative u bivšoj Jugoslaviji: MOT, 1976 / FJAT, 1985 / EUROKAZ, 1987.

» Piše: Niko GORŠIČ

Umjetnička trpeza čudesa

Međunarodni pozorišni festival Mlad otvoren teatar MOT, Skoplje (1976), Festival jugoslovenskog alternativnog teatra - FJAT, Titograd (1985 – 1991), Festival internacionalnog alternativnog teatra – FIAT, Podgorica (1996 -) Međunarodni festival novog kazališta - EUROKAZ, Zagreb (1987 – 2013). Kako smo mi pozorišni ljudi bili sretni - pogotovo od osamdesetih na ovamo, kada smo u Jugoslaviji počeli stvarati pozorišnu alternativu i istovremeno se družiti sa svijetom. Bila je to prava trpeza čudesa. Svijet nam je bio na dlanu. Mi, Jugosloveni, bili smo informiraniji od bilo kog drugog. I u svijetu su nas znali. Kakva nam je raskoš bilo druženje skoro svake godine sa alternativcima na ovoj trojki najznačajnijih, nekada naših, festivala - od samog početka!

OSVAJANJE NOVIH PROSTORA: Publika FIAT-a u hali bivše fabrike „Radoje Dakić“

Kakva je raskoš bilo druženje skoro svake godine sa alternativcima na ovoj trojki najznačajnijih, nekada naših, festivala... Svijet nam je bio na dlanu



U nekadašnjem Titogradu 1985. Slobodan Milatović okrunisao je Festival jugoslovenskog alternativnog teatra. To je bilo mnogo više nego teatarski događaj

D. MILJANIĆ

KULTURNI PROZORI

Pogled na festivalska zbivanja u nekadašnoj Jugoslaviji u šezdesetim godinama - u Novom Sadu već od 1955. bio je utjecajan festival jugoslovenske dramaturgije, Sterijino pozorje. U Beogradu od 1967. godine počeo je svjetski međunarodni festival na najvišem nivou – BITEF. U Ljubljani je bilo, na primjer, svjetski poznato grafičko Bijenale koje je bilo likovni most između Istoka i Zapada. Među ljetnim „turističkim“ festivalima najslavniji je bio u Dubrovniku, koji je krasila pozorišna lepeza jugoslovenskih glumaca. Bili su to kulturni prozori Jugoslavije u svijet! Onda je u sedamdesetim bilo pokušaja da se nađe prostor i malim pozorišnim formama koje su bile modernog karaktera. To su bili pokušaji kratkog daha u Novoj Gorici, u Sloveniji, onda na Danima mladog teatra u Hrvatskoj, pa do mnogo više profiliranog sarajevskog festivala Malih eksperimentalnih scena, MESS, koji je poslije u posttitovskoj Jugoslaviji preuzeo vodeću ulogu među velikima. Ali...

Ubijeđen sam da je egzistencija titogradskog festivala izvanredno značajna za razvoj male teatarske forme i duhovne intervencije mladih stvaraoca Jugoslavije. Jer, danas je jugoslovenska društvena, pa i pozorišna alternative prije svega duhovna mladost protiv konzervativne fizičke sile kao tradicionalnog balkanskog argumenta. I njegovog pandana – vulgarnog političkog teatra, vulgarnog radi toga što je to običan pamflet, ali svečani recital „pravih“ ideja. I to tzv. značajnih jugoslovenskih dramskih pisaca. Jednostavno: to je kurentna roba, provincijalna i opasna. Svima je poznato da je tema ovog Festivala alternativa novih, znači novih ljudi, novih režisera, dramaturga, glumaca na neki način, dakle pojava novih ljudi u jugoslovenskom pozorištu. Ovakvim izborom, namjerom da u svakoj sredini pronađem bar jednog novog čovjeka, želio sam, na neki način, demantirati stalno kukanje kako u Jugoslaviji neke sredine, u teatarskom smislu stagniraju. (iz selektorske eksplikacije za FJAT 1990)

stival je postajao sve više međunarodni. Puno je bilo međusobnog surađivanja, na primjer, moje Slovensko mladinsko gledališče još i danas, skoro svake godine, dolazi tamo. Onda nastupaju nevjerovatne posttitovske osamdesete godine gdje je umjetnost dobila posve nova krila i važnost druženja u svim (nekadašnjim) republikama Jugoslavije. Mi umjetnici bili smo apsolutno naivni. Bili smo uvjereni da time što gradimo različitost i prijateljstvo na svim nivoima da gradimo slobodu za sve. Ali, bili smo prevareni: krvave geopolitičke ideološke intrige velikih bile su jače od naših slabosti. Naš samoupravni socijalizam, koga su proučavali najveći filozofi i sociolozi, ishlapio je dok smo se približavali Evropi. Kao na spas pristali smo na kolonizatorski liberalni kapitalizam u ime demokratije... Jer smo se uplašili jedan drugoga. Ali tada, u osamdesetim, još nismo ništa znali u koju humanističku dekonstrukciju idemo. Jugoslovenska umjetnost je buktala.

INOVATIVNI FJAT

GODINA PROMJENE

Ali, nedostajao je prostor za pozorišnu alternativu „regionalnih“ identiteta za teatarski eksperiment koji se u svijetu formirao, prije svega, u šezdesetim, posebno poslije studentskih revolucija 1968. To je bila ozbiljna svjetska revolucija mladih: za kapitalizam s ljudskim licem na Zapadu, a na Istoku Europe, prije svega u Jugoslaviji, za socijalizam s ljudskim licem! Povezivali su nas i protest protiv američkog rata u Vijetnamu, pa i muzika... Možemo reći: godina 1968. promijenila je živote mladih svijeta. Studenti su dobili svoj glas... Svijest je promijenio i odlazak čovjeka na Mjesec 1969. godine, pa i Woodstock... Isto tako i politički pokret mi-

Duhovna intervencija mladih na titogradskom festivalu

FIAT JE NASTAVIO MISIJU FJAT-A: Sa jednog od prethodnih izdanja festivala

roljubive koegzistencije: 128 nesvrstanih zemalja protiv hladnog rata i podijeljenosti svijeta već od 1961. čija je glavna ličnost bio naš predsjednik Tito... Ne smijemo zaboraviti ni novi jugoslovenski Ustav iz 1974. godine koji je predviđao i otcjepljenje naroda... To je bilo vrijeme decentralizacije. I vrijeme za promjenu odnosa i prema modernoj umjetnosti. Jugoslaviji je tada bilo stalo da svijetu pokaže drugačije lice od Istoka iza željezne zavjese.

Malo ko je u ono vrijeme tolerirao kulturne eksperimente kod nas ali, iz političkih razloga, to je sugerirala baš naša vlast... Paradoksalno i vizionarski! Mladi, tim htjenjima smo osjećali da nam se otvara prostor slobode. Iako u počecima samo alternativne slobode.

NOVA KRILA

Zanimljiva je činjenica da je prvi takav ozbiljan pozorišni organizacioni poduhvat uspio baš Makedoncima sa čovje-

kom pozitivne energije, Ljubišem Nikodinovskim i njegovim prijateljima. Popularno smo ga zvali Biš. U Domu mladih „25. maj“ osnovao je 1976. godine Međunarodni festival mladog otvorenog teatra, MOT, koji je uključivao eksperimentalnu pozorišnu scenu i moderan ples, a kasnije i nove forme cirkusa i uličnog teatra. MOT u Skoplju još postoji. Uspješno. Tada je počela i makedonska pozorišna alternativa. I naše traženje totalnog pozorišta. Fe-

U nekadašnjem Titogradu 1985. Slobodan Milatović okrunisao je Festival jugoslovenskog alternativnog teatra. To je bilo mnogo više nego teatarski događaj, to je bio praznik za mlade. I nevjerovatna kulturna intervencija u tadašnje crnogorsko društvo. Alternativa s mnogim značenjima. Kakve promjene je doživljavalo crnogorsko društvo sve do samostalne Crne Gore 2006! Sjećam se njihovog oduševljenja već od prvog festivala gdje sam najprije sudjelovao kao glumac, kasnije kao režiser i selektor. Slobodan Milatović je duboko vjerovao u pozorišnu, kulturnu i društvenu alternativu. To u početku nije bio internacionalni festival, nego tek po raspadu države, jer je htio graditi, pa i gradio je, novo crnogorsko društvo. A, prije svega, bio je enfant terrible crnogorskog pozorišta! Najveće poštovanje, pak, zaslužuje kao režiser intrigantnih ambijentalnih pozorišnih performansa i kao preteča postdramskog pozorišta, ne samo u Crnoj Gori. Bio je oduševljeni pobornik najradikalnijih pozorišnih rješenja od bilo koga iz ove nekadašnje jugoslovenske republike. Bio je zaljubljenik novoga. Crnogorski festival postao je najradikalnija selekcija svega novoga na tlu nekadašnje države. Godine 1989. na FJAT-u smo Jovan Ćirilov i ja inaugurisali inovantan jugoslovenski

postmoderni pozorišni trend! Slobodan Milatović je u Titograd pozvao cvijet mladih kritičara i teatrologa naše države. Takvog skupa do danas nije bilo nigdje! Jednostavno: Slobodan Milatović bio je prvak crnogorske kulturne alternative!

POVEZIVANJA U ZAGREBU

Dvije godine kasnije, 1987, i 20 godine poslije početka BITEFa, osnovan je u Zagrebu međunarodni EUROKAZ, festival novog pozorišta s ambicioznom Gordanom Vnuk i njenim režiserom Brankom Brezovcem. Svakako je njihova želja bila da premaše BITEF i, makar u počecima, to im je i uspjevalo. Odmah su povezali naše najistaknutije mlade, i te kako međunarodno konkurentne stvaraoce, i najradikalnije strance iz drugih djelova svijeta. Festival se u kontinuitetu održavao sve do 2013. godine, dok Hrvatska nije ušla u Europsku uniju. U počecima EUROKAZ je bio među prvim europskim festivalima koji je stvarao platformu za novu generaciju umjetnika koji su osamdesetih radikalno mijenjali krajolik otvarajući teatar prema novim medijima. Njima će se već početkom devedesetih – u kontekstu fenomena post-mainstreama i vertikalnog multikulturalizma koje artikulira EUROKAZ – pridružiti i umjetnici sa drugih kontinenata. EUROKAZ se nije nikada smatrao samo smotrom dobrih predstava već se, autentičnošću i promišljenošću selekcije koja se organizirala oko različitih tematika, bavio važnim kazališnim fenomenima. Od 2006. EUROKAZ se odmiče od prezentacije i informativne funkcije, te se pojavljuje kao producent i koproducent projekata s domaćim i internacionanim umjetnicima. Sljedećih godina potpuno će se transformirati u produkcijsku kuću i dalje otvoreno svim mijenama pozorišnog i kulturnog prostora, organizacijskim širinama, stilskim, žanrovskim i medijskim protocima. Hrvatski sociolog Damir Domitrović 1993. godine ustanovio je u Ljubljani, sa svojim Društvom B-51, Međunarodni festival scenskih umjetnosti EX PONTO koji je u počecima bio humane prirode, kao vrsta pomoći bosanskim umjetnicima u (ne)vrijeme jugoslovenskih ratova i nemira... Dok nije postao najznačajniji međunarodni pozorišni festival u Sloveniji... A to je već druga priča.

Crnom Gorom / Marketing

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Opština Bar podstiče preduzetništvo

Podrška najhrabrijim u biznisu BAR - Obukom zainteresovanih da sa biznis planovima apliciraju za dobijanje novčanih sredstava od opštine Bar napravljen je značajan pomak ka tom cilju. Obuka je organizovana u Biznis startap centru. Barska lokalna uprava je izdvojila najveća novčana sredstva na državnom nivou za razvoj biznisa -100.000 eura za preduzetništvo i 35.000 eura za žene preduzetnice. Od kada je opština raspisala javni konkurs za dodjelu novčanih

sredstava za podsticaj preduzetništva i žena u preduzetništvu, sve veći je broj zainteresovanih da započnu sopstveni biznis ili da prošire postojeći. - Ono što je opštinu Bar motivisalo da prepozna preduzetništvo kao mehanizam, ne samo za kreiranje novih radnih mjesta, već i kao dobar instrument za podsticanje i generisanje sveukupnog razvoja grada, jeste to što je preduzetništvo zahtjev vremena u kojem živimo. Od čekanja, kao paradigme prošlog vremena, preko malo aktiv-

nijeg traženja posla, došli smo do toga da je imperativ kreiranje radnog mjesta. Inovativne, kreativne, nove ideje mogu doprinjeti ne samo samoaktulizaciji ličnosti, već unaprijediti i razvoj samog grada - poručila je potpredsjednica opštine Bar Tanja Spičanović, koja je naglasila da su novčana sredstva bespovratna, što je, kako je istakla, izuzetno važno, jer je u savremenom poslovnom okruženju teško doći do novca. Irena Kuburović ima privatnu knjigovodstvenu agenciju

koja će aplicirati za sredstva potrebna za razvoj - zapošljavanje novih radnika i kupovinu opreme. - Ovo je među prvim podrškama preduzetništvu i ženama u preduzetništvu, što je za nas od ogromnog značaja, zato dugujemo veliku zahvalnost i opštini i Biznis startap centru. Proces olakšava i što je procedura za apliciranje vrlo jednostavna - kazala je Kuburović. Danijela Glavanović već deset godina posjeduje preduzeće „Aplast“ koje se bavi prodajom stvari za domaćinstvo od plastike. - Biznis startap centar mi je u početku mnogo pomogao da započnem biznis, a sada imamo mogućnost da apliciramo i za sredstva koja je obezbijedila opština Bar. Nadam se da ćemo dobiti podršku jer planiram otvaranje novih radnih mjesta i uvođenje inovacija koje će biti dragocjene za sve naše sugrađane. Podrška opštine je nešto najljepše što je moglo da se desi preduzetnicima - naglašava Glavanović. Vladislav Tošić proizvodi prirodne sokove od nara i grožđa, sa stoprocentnim voćnim nektarom, bez ikakvih dodataka. Apliciraće za sredstva koja su mu potrebna za otkup voća. - Nikakve podrške do sada nijesmo imali, pa je ovaj projekat opštine Bar veliki vjetar u leđa, posebno za barsko preduzetništvo, jer grad ima ogroman potencijal koji treba iskoristiti. Postoji velika pozitivna energija i u lokalnoj upravi i u Biznis startap centru da se nešto pokrene i da se doprinese razvoju - zadovoljan je Tošić, koji je nabavio i automatsku liniju za proizvodnju soka. V. K. V.

Izvršni direktor NVO Ekološko društvo Breznica Milorad Mitrović upozorava

Periodni sistem hemijskih elemenata lebdi iznad Pljevalja PLJEVLJA - Čitav periodni sistem hemijskih elemenata lebdi u vazduhu iznad Pljevalja, a kancelarija Evropske unije u Crnoj Gori samo je nijemi posmatrač ekološkog zločina koji se sprovodi nad građanima tog grada, naveo je direktor NVO Ekološko društvo Breznica Milorad Mitrović u saopštenju kojim se obratio i šefu Delegacije EU Aivu Oravu. - Gospodine Orav, pozivam Vas da budete moj gost u Pljevljima bar jedan dan i noć. Nakon toga ćete, siguran sam preko noći promijeniti mišljenje, naveo je u pismu. On je podsjetio kako se svake godine u ovo vrijeme ponavljaju i bilježe prekoračenja dozvoljenih granica i do nekoliko puta zagađujućih i veoma toksičnih štetnih materija u vazduhu, što naroćito utiče na zdravlje djece, starih osoba i trudnica. - Imajući u vidu da se ova pojava događa u kontinuitetu skoro četrdeset godina, a da se poslednjih dana, očekivano, bilježe mjerenja koja

ukazuju na izuzetno ozbiljno zagađenje opasno po život građana upućujemo apel nadležnim institucijama da je konačno došlo vrijeme da reaguju i uključe se u spas građana ovog po svemu, apokaliptičnog područja, ako ovim građanima ,,misle dobro“. Svima je poznato da je u dužem vremenskom periodu vazduh u Pljevljima zagađen ne samo popularnim P10 i PM 2,5 česticama, već i sumpor dioksidom, azot dioksidom, raznim vrstama benzo(a)pirena, kao i drugim opasnim hemijskim elementima u količinama višestruko većim od dozvoljenih. Jednostavno rečeno, čitav periodni sistem hemijskih elemenata lebdi u vazduhu iznad Pljevalja – naveo je on. Mitrović je podsjetio da takvo stanje traje već nekoliko decenija i ocijenio kako je posebno zabrinjavajuće što se sve to dešava u momentu kada se Vlada hvali sa postignutim napretkom u pregovorima sa Evropskom unijom i otvaranjem poglavlja 27 koje se odnosi na stanje životne sredine. Đ. Ć.

Ljudi i vrijeme

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Sjećanje na Božanu Piletić, prvu Crnogorku zubarku

Plombe stare pola vijeka Božana je završila Srednju zubarsku školu u Sarajevu, a diplomu više spreme stekla je na Stomatološkom fakultetu u Beogradu. Najviše je radila sa đacima, kasnije i sa odraslima, a mnogi i danas imaju plombe rađene njenom rukom PODGORICA - Generacijama podgoričke djece i omladine pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina nije falilo bezbrižnosti, igre i druženja. Mirna svakodnevica ponekad bi bila narušena, a jedan od razloga mogao je biti i odlazak kod zubara. Podgoričani koji i nakon više od pola vijeka još imaju po nekoliko plombi iz tog vremena zahvalni su Božani Piletić, jer je pristupom i stručnošću promijenila dječije predubjeđenje o odlasku kod zubara koje je najčešće pratio strah. Božana Piletić je prva Crnogorka, školovana zubarka. Završila je Srednju zubarsku školu u Sarajevu, a kasnije je to znanje osnažila sticanjem diplome više spreme na Stomatološkom fakultetu u Beogradu. Nije imala zvanje doktora stomatologa, ali je radila i poslove kolega sa visokom stručnom spremom. Najviše je pomagala đacima i studentima, ali i starijim građanima Podgorice, odnosno Titograda. Radila je od kraja četrdesetih do početka sedamdesetih godina prošlog vijeka.

mladim zubarima. Naglašava da su svi u toj generaciji postali kvalitetni zubari, odnosno stomatolozi. - Moj brat Milan Andrijašević, kasnije protetičar, preporučio mi je tada nekoliko kolega Mihaljevića, Drecuna, Lainovića... a među njima je bila i mlada Božana koja je bila veoma ponosna što je zubarka. Senka Boljević, rođena Andrijašević, bila je studentkinja prve generacije Ekonomskog fakulteta u Podgorici, kasnije pomoćnica direktora u Sanitarno-epidemiološkoj stanici, pa pomoćnica direktora Bata Pešića u Medicinskom zavodu, a radnu karijeru završila je sa 35 godina staža u Fondu zdravstva Crne Gore. I dr Zagorka Martinović, specijalista-protetičar, sjeća se Božaninog angažmana tokom šezdesetih i sedamdesetih godina u Domu zdravlja. - Božana je radila na školskom odjeljenju i pamtim je po veselom duhu i prije- mčivosti - rekla je dr Martinović.

porodična sudbina

Božana Piletić radila je kvalitetne plombe

Sjećanje umjetnika Dragoljuba Bata Brajovića na Božanu Piletić

Strpljivi majstor svoje profesije - Prvo plombiranje dva-tri zuba kutnjaka uradila je zubarka Božana kad sam bio maturant Gimnazije u Podgorici i te plombe trajale su skoro 60 godina. Kao laik pretpostavljam da je karijes nastao zbog nepravilne ishrane: roditelji su podizali šestoro djece pa smo imali ,,restrikciju“ sira i mlijeka na račun slatkih artikala: marmelade, hljeba, mast i cukra... Božana je bila prilježna u proceduri obrade načetog zuba: prvo odstranjivanje karijesa, pa višekratno liječenje i konačno plomba – živin amalgam. Zubari spadaju u ,,neprijatne prijatelje“ zbog neizbježnog struganja tvrdog

Lijep pristup

- Počev od prvih pregleda, pa nadalje, sve dok nas nijesu preuzeli ljekari za odrasle, odlazak kod teta Božane bio nam je skoro kao partija klikera, fudbala

zubnog tkiva, a posebno mi je smetala upornost pri kraju ,,runde“ kada ugrijani zub zaboli i ja izmičem glavu mumlajući, a Božana ne popušta još par sekundi. Slijedi ,,hladan tuš“ kad Božanina asistentkinja, a moja rođaka Stanka Đukić špricne na zub mlaz hladne vode... Prije nekoliko godina, nepažnjom sam slomio donji prednji zub, a prilikom intervencije zubarka mi je kazala da u mojim godinama malo ko ima toliko svojih zuba. Svakako za to dugujem zahvalnost Božani koje se sjećam kao strpljivog majstora svoje profesije - rekao je umjetnik i profesor Dragoljub Bato Brajović.

ili žmurke. Zbog njenog, čini mi se i danas, neponovljivo susretljivog i tolerantnog pristupa „opasnim“ intervencijama, uvijek je uspijevala da završi svoj dio posla na zadovoljstvo i nas djece i naših roditelja i nje same. Iako možda zvuči pomalo nevjerovatno, ima nas koji imamo još žive jednu ili dvije amalgamske plombe iz davnog perioda teta Božane, ispričalo nam je ovih dana više srednjovječnih Podgoričana. Proslavljeni fudbaler Budućnosti, Partizana i Borusije

(Dortmund) i jugoslovenski reprezentativac Branko Rašović takođe se sjeća Božaninih intervencija. Ispričao je da su mu, dok je igrao u Partizanu, zube liječili najbolji beogradski stomatolozi. Kasnije je igrao u Njemačkoj i njihova tehnologija i ljekari takođe, ali jedino Božanine amalgamske plombe i zubi koji mu je ona liječila još traju. Ono po čemu je Božana prepoznata i interesantna za ovu priču je da je prva žena Crnogorka školovana zubarka-dentist. U

,,ULICA DOKTOR“ U knjizi Svetozara Piletića ,,Saga o Podgorici“ nalazi se i priča Ulica doktor, objavljena u Pobjedi 28. decembra 1981. godine. U njoj se, pored ostalih mještana Kiš Mahale, pominje i porodica Božaninog oca Mila, crnogorskog ratnika sa Taraboša, koja je ,,narodnom medicinom“ uspijevala da liječi kosti i zube. Božana je nastavila tradiciju svoje porodice, primjenom zvanične medicine. ,,Riječi iz ovog naslova shvatite doslovno. Jer odista je u jednom trenutku jedna ulica našega grada tako mogla da se nazove. Po uzajamnosti, po ljubavi, po odnosima koji su vladali među njenim žiteljima, posebno u trenucima kad je ta uzajamnost bila najvažnija, kad je zdravlje čovjeka bilo ugroženo i slično. Ulica se zvala Kiš - Mahala, to je današnja Ulica Steva Kraljevića, vrijeme je četvrta decenija ovog vijeka, neposredno pred Drugi Božana Piletić

Dragoljub Bato Brajović

to vrijeme personalna šefica u Ministarstvu zdravlja Crne Gore bila je Senka Boljević i rasporedila je Božanu da radi u zdravstvenoj stanici blizu današnjeg centra grada. - Božana je završila Srednju zubarsku školu u Sarajevu i 1947. godine došla je, sa nekoliko kolega, u Titograd. Bila je veoma talentovana, odlična zubarka, radila je savjesno i precizno, pravila je kvalitetne plombe, ispričala je za Pobjedu Senka Boljević (92), dodajući da je Božana bila jedina djevojka među

svjetski rat, a ,,doktori“ - stanovnici ove ulice - vlasnici pojedinih instrumenata ili znalci i tvorci narodnih ljekova - trava. Pacijenti su bili njeni stanovnici, svi bez izuzetka, od kuće Burazerovića do kraja ulice, do kuće Berilažića i Rajkovića. I tako, a zapisano je sve ovo i po kazivanju Ilije Vukadinovića i Slobodana Đekića, bivših Kišmahalaca: Burazerovići su imali med bez ognja, Bojčevići ubojiti kamen, Radovići bobovnik, Mrčarice sirće od ruža, baba Mara Rogošić rakiju prepečenicu, Paćuke, mada su oni živjeli odmah iza ugla u Krivoj Kiš - Mahali, vunu sjerevu. Kod Milonjića su liječili prelome kostiju i zubobolju. Hodži - Maljo je ima ćirićirimen, melem koji je liječio sve bolesti, a posebno opekotine, Đekići su imali toplomjer, Alivodići ulje za obloge, protiv vrućice, Hadžiahmetovići liječili dren - svilom naboji itd. Narodna medicina na djelu!“

Priča o Božani, prvoj Crnogorki školovanoj zubarki osim profesionalnog segmenta ima i veoma interesantni porodični dio. Rođena je 1929. godine od oca Mila i majke Mare u starovaroškoj, radničkoj porodici Milonjić u Džan ulici. Bila je krhka devojčica, čiji je život još više obojen izborom sudbine njene starije braće partizanskih revolucionara i ratnih rukovodilaca ,,serdara“ Janka, Veljka i sestre Đorđine. Dobro je osjetila sve ratne tegobe i siromaštvo jer porodica nije imala pomoći, a ni podršku ni od kuda, pa ni sa sela. Vrijeme oslobođenja Božana je dočekala kao već odrasla djevojčica i još maloljetna u selu na Vranjini, gdje je sa ostatkom porodice i mlađim bratom Boškom našla spas od ponovnog hapšenja i najavljene likvidacije čitave porodice zbog revolucionarnog rada njene starije braće... Srećom je brzo došlo do oslobođenja od fašizma i domaćih izdajnika, a Božana je sa nepunih 18 godina preuzela posao učiteljice u seoskoj školi, kako je navedeno u knjizi ,,Vranjina iz mog ugla“ autora Nikole Globarevića. Vratila se u svoju razrušenu Podgoricu ali je ubrzo, kao jedina žena otišla na školovanje u Sarajevo, tada jak zubarski centar u oslobođenoj Jugoslaviji. Odmah nakon uspješnog završetka školovanja u Sarajevu, vratila se u Podgoricu i postala prva Crnogorka, đačka zubarka. Posao je radila s ljubavlju i velikim požrtvovanjem, a pripadala je generaciji slavnih podgoričkih stomatologa doktora, kasnije primarijusa profesora Milenka Lainovića, Mila Mihaljevića i drugih koji su je tih zajedničkih učeničkih sarajevskih dana iz milošte nazivali ,,našom caricom“. Ona je otvorila put mlađim ženama koje su ostale zapamćene kao uspješni specijalisti stomatologije: Bosiljki Šaranović, Ljilji Gligorović, Lilici Vuković, Zagorki Martinović i mnogim drugima. Božana je umrla prije 18 godina, a uoči samog objavljivanja ove priče preminuo je njen suprug Brano, časni potomak glasovitog serdara Jola Piletića. r. usKoKoViĆ-iVanoViĆ

Auto

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Vijesti ASTON MARTIN NA DVA TOČKA Očigledno je da više u automobilskoj industriji nema pravila. Prvo su oni tvrdokorni koji proizvode suprsportske automobile sa jakim motorima počeli da proizvode električne modele istih, pa nakon toga su se iz tih kompanija pojavili i SUV modeli, što je bilo nezamislivo, a sada i ovo. Naime, Aston Martin se nedavno u svjetskoj javnosti pojavio sa svojim prvijencem na dva točka, da, dobro ste pročitali. Ovaj britanski simbol luksuznih sportskih automobila i miljenik krune proizveo je svoj motorcikl. Ovim potezom Aston Martin je zopočeo

I novo poglavlje u svojoj dugoj istoriji i to ni manje ni više nego proizvođač motocikla i to kroz model „AMB 001“ u saradnji sa britanskom kompanijom Brough Superior. Novi super motocikl iako još uvijek kao koncept, predstavlja malo umjetničko djelo, i to veoma futurističko i po dizajnu i po tehnologiji kao i materijalima koji su upotrijebljeni. Težinu

od 180 kg dvocilindarski turbomotor u V položaju sa 180 KS. Inače, „AMB 001“ biće proizveden u samo 100 primjeraka i koštaće „samo“ 108.000 eura.

KOMFOR

POBJEDNIK Zimski pneumatici u uslovima kada je kolovoz prekriven snijegom ali i kada nije, bitna su stavka sigurne vožnje tokom zime. Tako se svake godine obavljaju testiranja raznih pneumatika koji je najbolji. Ove godine na testiranju zimskih pneumatika evropskih autoklubova u dimenziji 185/65 R 15 T najboljom se pokazao pneumatik kompanije „dunilop winter rasponse 2“, jednom riječju najbolja na snijegu, vrlo dobra na suvom, mokrom i ledu naravno uz najnižu potrošnju goriva. Takođe se pokazala i veoma dobrom i po trajnosti u eksploataciji.

VIRTUELNI KITOVI

Nove tehnologije i fascinantne tehnologije skoro svakodnevno se pojavljuju, a posebno zanimljiva se pojavila nedavno od kompanije Panasonik koja, čini se, već ima ideju kako će se budući putnici zabavljati kada uskoro zažive autonomna vozila. Stvarni drum, okolina ili pješaci tada više neće biti potrebno da se gledaju i nadziru, tvrde i svjesni su stručnjaci japanske kompanije, pa su zato kao lijek protiv dosade osmislili iskustvo po koje danas treba da se ide do akvarijuma. Ovo veoma interesantno koncept rešenje je nazvano „živa okolina“, a pomoću ovoga će putnici kroz panoramski krov i vjetrobransko staklo gledati kako im plivaju virtuelni kitovi ubice.

REZULTAT

Prva na struju

Južnokorejska kompanija KIA jasno je nedavno dala do znanja otkrivši svoj koncept SUV kupea pod nazivom „futuron“ u kom pravcu će se kretati dizaj njenih budućih električnih automobila. Ovaj zaista futuristički model je dugačak skoro pet metara i nudi čak tri metra međuosovinskog rastojanja, a osim spoljnjeg dizajna, najzanimljivija je unutrašnjost. Kada se aktivira funkcija autonomne vožnje prednja sjedišta se obaraju, a upravljač se uvlači kako bi putnici mogli da uživaju u prvoklasnom komforu. Pored toga, ovakav način vožnje smanjuje zamor i muku tokom dugih putovanja.

USKA SARADNJA

to se dogodilo, kompanija Mazda je zaplivala u vode elektrike i javnosti predstavila svoj prvi serijski električni automobil i to gle čuda SUV model sa nazivom „MX-30“ kao alternativu za sve one koji neće da žrtvuju vozačku dinamiku i pri tome uživaju u vožnji, a usput ih privlači električni pogon. Znači Mazda uskoro više neće plivati protiv struje, i doslovno i u prenosnom značenju, s obzirom na tvrdokorni stav u borbi protiv turbobenzinsih motora i to poput posljednjeg Mohikanca. Međutim, dolazi novo vrijeme, vrijeme automobilske elektrifikacije pa se i ona priklonila „lađama“ koje plove u „moru struje“. Za početak model „MX-30“ je kao prototip, ali sudeći po fotografijama ovo je gotov proizvod koji otkriće novu stranicu u istoriji kompanije. ono što mogu da primijetim da novitet veoma podsjeća na model „CX-30“, ali sa razikom što se zadnja vrata otvaraju u suprotnom smjeru od prednjih bez klasičnog B stuba, a i to već odavno postoji kod Mazde na modelu „RX8“. Karoserija duga 4,4 m je dizajnirana tako da je zadnji dio kupeovskog oblika. Model je „montiran“ na posebno razvijenoj platformi sa prednjim pogonom koga pokreće elektropogon e-Skyactive. Elektromotor se napaja iz Panasonikove litij-ionske baterije kapaciteta 35,5 kWh, a ukupna snaga koju isporučuje je 105 kW (140 KS) i 265 Nm, sa autonomijom od 210 km. Baterija se naravno može puniti preko kućne utičnice snage 6,6 kW, kao i brzog punjača od 50 kW koji omogućava da se 80 odsto kapaciteta dopuni za 30 do 40 minuta. U unutrašnjosti vlada veliki dio prirodnih materijala, a ističu se dva ekrana kao i veoma simpatična ručica mjenjača na visokom postolju koje „lebdi“, što je veoma interesatno i posebno dizajnersko rješenje koje mogu samo Japanci da izmisle, a drugi samo da ih kopiraju. Cijena ovog Mazdinog prvijenca je oko 34.000 eura.

Da saradnja između kompanija nije samo vezana za automobilsku industriju, pokazuje i primjer kompanije KTM, proizvođača poznatih dvotočkaša i offroad i trail specijaliste španske kompanije Gas Gas. Španci će tako uz KTM i Husqvarna postati treća marka u sklopu koncerna. Međutim, za razliku od Husqvarne koju je KTM potpuno pripojio matičnom koncernu, Gas Gas će ostati u vlasništvu španske investitorske grupe Bleck Toro Capital. Najavljen je veliki broj enduro i trial noviteta koji stižu vrlo brzo.

BEZ PREPREKA Pojava novog „land rover defendera“ je uzburkala automobilsku javnost, a pogotovo segment terenskih vozila, jer je to automobil koji je vratio terensku legendu u sami vrh segmenta kao i to da je spojio moderno i tradicionalno, da ne kažem staro. Kao i za prethodnog tako i za novog „defendera“ nema nesavladive prepreke, kada ovo kažem bukvalno mislim da mu se ništa ne može ispriječiti na putu. Tako je za potrebe testiranja novi „defender“ na planinskom putu u Južnom Tirolu, na granici Italije i Austrije, bez problema uspio da se popne na vrh planine koji se nalazi na nadmorskoj visini od 2.361 m, i to je uradio kako bi dopremio hranu i piće za ljude u planinskom domu. Da li mogu prokomentarisati, a da mi se ne zamjeri da je za novi „defender“ samo nebo granica.

Vatreni karavan A

lpina je Njemačka tjunerska kuća koja je osnovana 1965. godine i nalazi se u Buhlo u Bavarskoj, naravno gdje i kompanija BMW. Ova tjunerska kuća je poznata po preradi BMW-ovih automobila, odnosno od moćnih i lijepih BMW-a pravi još moćnije i ljepše BMW-e. Tako nešto se i nedavno pojavilo na sceni a to je model „B3 touring“, malo čudno da se krene baš od karavana. Naime, za promociju nove, treće serije BMW-a Alpina je riješila prvo da izađe u javnost sa klasom karavan. Nije ništa čudno jer ovo je jedan od trenutno nabržih novih modela. Prema specifikaciji ovaj model bez problema može da dostigne brzinu od 300

STIL SVJEŽINE Svi oni koji vole automobile pored divljenja samom dizajnu i tome što se nalazi ispod prednjeg poklopca motora, bitno pitanje je koliko razvija i za koliko vremnski „hvata stotku“. E upravo ova informacija će siguran sma sve zadiviti, a pogotovo ljubitelje „gospodara prstenova“, odnosno kompanije Audi. Naime, modelu „audiju S8“ da ubrza do 100 km/h je potrebno samo 3,8 sekundi. Ova cifra djeluje još impresivnije ako se u obzir uzme činjenica da je ova sportska luksuzna limuzina teška čak 2.230 kg. Za pogon ove moćne „osmice“ zadužen je četvorolitarski twin-turbo V8 motor koji proizvodi čak 571 KS, odnosno 420 kW uz 800 Nm maksimalnog obrtnog momenta.

Nedavno je italijanski proizvođač automobila sa sportskom dušom koja se može „otvoriti“ i na trkačkoj stazi i na običnom drumu, kompanija Alfa Romeo, predstavio javnosti svoje modernizovane verzije svojih modela „stelvio“ i „đulija“. Oba modela sada donose neznatne estetske izmjene, a veća unapređenja učinjena su u kabini i na polju tehnike. Unutrašnjost kao i uvijek odiše luksuzom, tako su i sada upotrijebljeni kvalitetni materijali, a svoje mjesto je našao i novi infotejment sistem sa ekranom od 8,8 inča. Ono što je najvažnija novina jesu tehnička unapređenja. Tako je sada tu sistem asistencije vozaču, odnosno autonomna vožnja drugog nivoa. Sada automobil, na primjer, može da održava saobraćajnu traku na autoputu, da prati kolonu u stani-kreni vožnji i naravno prepoznaje saobraćajne znakove. Zaista impresivno i za svaku pohvalu.

BMW ALPINA B3 TOURING

km/h, a sve ovo omogućava robusni trolitarski motor iz standardne „serije 3 touring“ tu je i twin-turbo tehnologija, kao i novi softver za kontrolu motora. Mnoga unapređenja na motoru su rezultovala da se izvuče maksimalna snaga od 462 KS (340 kW) i 3.000 obrtaja po minutu uz 700 Nm obrtnog momenta. I mjenjač je pretrpio prepravke pa sada osmostepeni mjenjač ima kraće brzine, a snagu prenosi na sva četiri točkai to preko xDrive sistema. Zanimljivo je i to da kompanija nije objavila podatke za ubrzanja i međuubrzanja ove Bavarske „munje“ na četiri točka, ali se zna da prosječna potrošnja iznosi 11,1 litar na 100 km, a emisija CO2 je 252 g/km. Zaista interesantno i moćno tako da u vodu pada priča o tome da karavani nijesu interesantni od ovog modela siguran sam da će postati.

Auto

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Na dva točka

Noviteti

Moderne legende

Zanimljivosti Nikada Mnogo je modela koji su konstruisani i za svoje doba su izgledali veoma lijepo i futuristički, a bogami i danas izazivaju pažnju i mame poglede, a nikada nijesu ušli u serijsku proizvodnju i zaista šteta. Međutim, na mnogim osnovama tih automobila mnogo kasnije su nastali mnogi poznati modeli. Takav jedan model je konstruisao i italijanski dizajner Vinjale koji je 1969. godine napravio prelijepi kupe na mehanici „tatre T613“. Zaista šteta što nije ušao u serisku proizvodnju.

MAZDA MX-30

adnjih godina u svijetu dvotočkaša je velika potražnja za retro modelima koji su napravljeni po ugledu na poznate legende koje su obilježile neke davne godine i vladale tadašnjim asfaltom i izazivale uzdahe mnogih. Takva je priča i kod Kavasakija i potražnja za njihovim retro modelima, koja je iznenadila mnoge, pa su se tako dva veoma poznata modela „Z 900 RS i „Z 900 RS Cafe“ na većini evropskih tržišta vrlo dobro prodavali. A da bi dobro bilo još bolje Kavasaki je za iduću godinu odlučio da osvježi ova dva modela i to na polju boja. Tako su modeli RS dobili dvobojnu kombinaciju boja koju pamtimo sa slavnog „Z1 900“ (1974.), dok je „RS Cafe“ od sada dostupan kao, vintage lime green/ebony, odnosno u zeleno-crnoj kombinaciji. Isto tako u ponudi je još nekoliko atraktivnih kombinacija boja. Međutim, onima kojima su stare boje dovoljno dobre, sigurno će nešto značiti da se aktuelni modeli još uvijke nude.

Jednosjed Opel je kroz svoju istoriju proizvodnje automobila uvijek iznenađivao automobilsku idustriju proizvodnjom prototipova koji su kasnije poslužili za proizvodnju veoma uspješnih i dugovječnih serijskih modela. Opel je tako 1982. godine proizveo atraktivni prototip „korsa spajder“, automobil koji je bio jednosjed i koji je bio napravljen od ugljeničnih vlakana.

Nagovještaj Kompanija Reno je 1995. godine u automobilskom dizajnu započela veoma uspješnu eru futurističkog dizjana iz koje su nastali mnogi veoma atraktivni automobili, a i danas se konture tog dizajna uveliko primjenjuju na novim modelima. Začetnik, mogu slobodno reći tako, tog dizajna je bio prototip „inicijale“ iz 1995. godine koji je nagovijestio dizajnerski stil „lagune 2“ i „vel satisa“, koji su se pojavili sedam godina kasnije.

Koncept

Kao što znate Japanci su kada je tehnologija u pitanju uvijek bili korak, ako ne i više koraka ispred drugih i mnogi tehnološki pronalasci upravo potiču iz zemlje izlazećeg sunca, tako se dešava i u automobilskoj industriji. Jedan takav tehnološki izum u automobilskoj industriji je nastao i u kompaniji Nisan. To je bio bezbjedonosni koncept koji je nastao 1971. godine pod nazivom „ESV“ i imao je periskop na krovu, ABS i vazdušne jastuke.

Razmišljanje

Novi „land rover defender“ se nedavno pojavio i napravio pravi „terenski“ bum u automobilskoj industriji. Međutim, ono što se malo zna jeste da ideja o novom modelu nije od prije par godina. Naime, Land Rover je o ovome razmišljao još od 1999. godine kada se pojavio prototip „SVX“ i iskreno rečeno, novi „defender“ dosta sliči upravo ovom prototipu.

KAWASAKI Z 900 RS & Z 900 RS CAFE

Foto: Internet

Tekst: Vešo ŠOŠKIĆ

Marketing

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Feljton

Nedjelja, 8. decembar 2019.

JEDNA SLIKA TAMNE STRANE RIMSKE ISTORIJE

Pitanja koja stoje pred forenzičkom antropologijom

Primjer trodimenzionalne rekonstrukcije lobanje

U JU Muzeji i galerije nedavno je otvorena veoma zapažena izložba o istraživanju drevne masovne grobnice u rimskom Skupiju (današnje Skoplje). Objavljujemo tekstove iz kataloga izložbe, koji nas na znalački način uvode u ambijent rimske epohe i otkrivaju domete primjene forenzike u arheologiji. Autori tekstova su Lenče Jovanova, Fanica Veljanovska, Mimica Velova Graorkovska i Aleksandar Stankov. Tekstove je sa makedonskog preveo Dragan Radović Kao oblasti djelovanja, koja spadaju u domen forenzičke antropologije mogu se izdijeliti: analiza mjesta na kojem je pronađeno tijelo, forenzička tafonomija, što podrazumijeva rekonstrukciju okolnosti prije i nakon smrti, kao i utvrđivanje razlike između ljudskog djelovanja i uticaja drugih agensa, kao što su oni od životinja i prirodne sredine; određivanje postmortalnog perioda; određivanje elemenata za identifikaciju pokojnika; individualizacija, odnosno definitivna identifikacija uz pomoć upotrebe DNK analize, RTG (rendgena) i analize vilice; analiza mogućeg postojanja traumatskih promjena, a sa tim i određivanje uzroka smrti. Dio pitanja na koja treba da odgovori svaka sudsko-medicinska i antropološka analiza odnose se na utvrđivanje patoloških i traumatskih oštećenja ispitanih kostiju. Poseban izazov predstavljaju analize prisutnih oštećenja kosti traumatskog porijekla. Povrede kosti mogu biti izazvane djelovanjem tupog dijela, oštrice ili vrha mehaničkog sredstva, projektila opsadnih vojnih naprava i vatrenog oružja, kao i povrede od visokih temperatura. Traumatska oštećenja ili povrede na kostima dijele se u tri grupe: a) povrede koje su nastale dugo prije smrti (antemortem povrede) i koje su bile sanirane, a mogu da se uoče u vidu zadebljanja i udubljenja na kostima ili u vidu nekog deformiteta nastalog zbog nepravilnog zarastanja loma; b) u drugu grupu spadaju povrede nastale neposredno pred smrt ili u kratkom vremenskom periodu prije smrti (perimortem povrede) i one se najčešće povezuju sa uzrokom smrti; c) u treću grupu spadaju oštećenja nastala nakon smrti individue (pos-



Istraživanje grobnice u Scupiju sa masovnim sahranjivanjem na neki način predstavlja pionirski poduhvat u odnosu na multidisciplinarni pristup sa paralelnom primjenom arheologije, fizičke i forenzičke antropologije. Arheologija kao nauka je prisutna više od sto godina, fizička antropologija se praktikuje više decenija, dok se primjena forenzičke antropologije može tretirati kao „začetak” nove naučne discipline u makedonskim okvirima

Rez na gornjem rubu desne očne šupljine

tmortem povrede) jer kosti u postmortalnom periodu gube čvrstinu i lako nastaju pukotine ili lomovi. Ove povrede su povezane sa pritiskom zemlje, aktivnostima životinja ili neodgovarajućom manipulacijom kostima. Otuda se pitanja na koja treba da odgovori forenzička antropologija, u slučaju postojanja povreda, odnose na to: kakve su povrede, kako su izazvane, kada su nastale, na koji način i da li su povezane sa uzrokom smrti. Posebno je važno, a nekada i veoma teško da se napravi razlika između povreda nastalih prije i poslije smrti. Iz tog razloga, svaka povreda se proučava, a po potrebi se koristi RTG (rendgen), kompjuterska tomografja i druge tehnike skeniranja.



Pri proučavanju skeleta iz grobnice sa masovnim sahranjivanjem, koja je otkrivena na jugoistočnoj nekropoli u Scupiju, multidisciplinarni tim je primijenio veći dio pomenutih metoda i tehnika. Bilo je teško utvrditi ukupan broj individua jer je oko 15% skeleta devastirano, ili im nedostaje veliki dio kosti, što je posljedica oštećenja iz prošlosti. Kod skeleta nijesu utvrđena oštećenja koja bi bila posljedica aktivnosti životinja, na osnovu čega može da se zaključi da su žrtve bile sahranjene odmah nakon pogubljenja, odnosno položeni u rov i zatrpani. Ipak, određen je minimalni broj od oko 200 sahranjenih jedinki. Kod skeleta iz masovne grobnice prisutne su sve tri vrste povreda od interesa za foren-

Ono što se tokom analize izdvojilo kao izuzetno interesantno saznanje su povrede vratnih pršljenova, donje vilice i baze lobanje, što je sve zajedno ukazivalo na dekapitaciju. Povrede su najčešće locirane u predjelu četvrtog, petog i šestog vratnog pršljena i na granama don donje vilice. Sve ove povrede nastale su djelovanjem oštrice mehaničkog sredstva, i to zamahivanjem oštricom, pri čemu je došlo do zasijecanja kosti

Rez na očnjaku vjerovatno nastao djelovanjem oštrice sječiva

zičku antroplogiju (antemortem, perimortem i postmortem povrede). Kod postmortalnih povreda dominiraju lomovi i oštećenja nastala zbog starosti kosti i sredine u kojoj su se nalazile. Kod antemortem povreda, koje su nastale dugo prije smrti, radi se o lomovima izazvanim djelovanjem tupotvrde sile, koji su kasnije potpuno zarasli. Promjene koje ukazuju na te povrede lokalizovane su u predjelu lobanje i dugih kosti, a manifestuju se u vidu zadebljanja na dugim kostima i udubljenja na kostima svoda lobanje. Povrede koje su nastale pred smrt (perimortem povrede) konstatovane su kod velikog broja skeleta, čija kompletnost i stepen očuvanosti omogućavaju obradu. Treba istaći da su povrede koje su nastale pred smrt dominantno izazvane djelovanjem oštrice i vrhom mehaničkog oruđa. Način na koji su nastale ove povrede je ubod kod kojeg primarno djeluje vrh, a nakon toga i oštrica. Na ovo ukazuju rezovi na rebrima i na prednjoj strani grudnih pršljenova. Pored ovih povreda utvrđeno je više slučajeva perimortalnih ureza na frontalnoj i potiljačnoj kosti, butnim kostima, leđnim pršljenovima, ramenima kao i lomovi dugih kostiju, što može da se poveže sa

učešćem u direktnim okršajima, a time na pripadnost žrtava vojnim formacijama. Ono što se tokom analize izdvojilo kao izuzetno interesantno saznanje su povrede vratnih pršljenova, donje vilice i baze lobanje, što je sve zajedno ukazivalo na dekapitaciju. Povrede su najčešće locirane u predjelu četvrtog, petog i šestog vratnog pršljena i na granama donje vilice. Sve ove povrede nastale su djelovanjem oštrice mehaničkog sredstva, i to zamahivanjem oštricom, pri čemu je došlo do zasijecanja kosti. Lociranje povreda ukazuje da je sredstvo djelovalo odpozadi prema naprijed ili od straničnih djelova vrata. U slučajevima dekapitacije sredstvo je djelovalo samo sa oštricom, dok je u ostalim slučajevima sredstvo možda primarno ušlo sa svojim vrhom. Na osnovu dostupnih skeletnih nalaza sigurna dekapitacija je utvrđena kod 68 slučajeva. Mora se napomenuti da kod određenog broja skeleta nedostaju vratni pršljenovi, što isto tako ukazuje na moguću dekapitaciju. Kao mogući uzroci smrti preovladavaju: dekapitacija, povrede vratnih organa i struktura, povrede organa grudne šupljine kao i povrede velike i kičmene moždine. Pogubljenje dekapitacijom sugeriše na moguću

Kompletno odsječeno tijelo prvog prsnog pršljena i rezovi na tijelu drugog prsnog pršljena

egzekuciju većeg dijela grupe. Lokacija povreda u predjelu vrata i grudnog koša, upućuje na moguće povrede vitalnih organa, na osnovu čega može da se zaključi da je namjera počinioca ili počinilaca bila sigurna smrt žrtava. Na skeletima iz grupe nisu utvrđene povrede koje bi ukazivale na njihovo prethodno mučenje ili torturu jer su grupisane a ne raspoređene na više regija na tijelu. Iz toga se može zaključiti da je veliki broj žrtava bio egzekutiran dekapitacijom ili ubodom oštrice, dok je jedan određen broj prethodno zadobio fatalne povrede u direktnoj borbi od čega su umrli.

POGOVOR

Na kraju bi željeli da naglasimo da istraživanje grobnice sa masovnim sahranjivanjem na neki način predstavlja pionirski poduhvat u odnosu na multidisciplinarni pristup sa paralelnom primjenom arheologije, fizičke i forenzičke antropologije. Arheologija kao nauka je prisutna više od sto godina, fizička antropologija se praktikuje više decenija, dok se primjena forenzičke antropologije može tretirati kao „začetak” nove naučne discipline u makedonskim okvirima. Sa druge strane, multimedijalni pristup u realizaciji izložbe sa primjenom više klasičnih i savremenih umjetničkih disciplina, takođe predstavlja inovaciju u makedonskoj muzeologiji, posebno kada je riječ o arheologiji. Ipak, ovom izložbom nije zaokružena potpuna valorizacija ovog izuzetnog otkrića, kako u našim tako i u svjetskim okvirima, što ostaje da se završi u budućnosti, nakon sumiranja svih istraživanja i analiza. (Kraj)

20 Horoskop

Nedjelja, 8. decembar 2019.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (9.12 - 15.12) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od 13:53 do subote u 18:46. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

NEDJELJA

Prisutan je nemir, napetost. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od 13:53 do subote u 18:46. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

NEDJELJA

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova.

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od 13:53 do subote u 18:46. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog

znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www. vedicastrologer.org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje

putovanja, nove početke i poduhvate.

nom za duhovnost, milosrđe...

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od 13:53 do subote u 18:46. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

NEDJELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od 13:53 do subote u 18:46. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

NEDJELJA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglav-

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od 13:53 do subote u 18:46. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

NEDJELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, nove početke. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od 13:53 do subote u 18:46. Ovo su relativno nepovoljni dani. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

NEDJELJA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate

prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Pun Mjesec je od srijede u 6:29 do četvrtka u 6:12. Ovo je generalno povoljno za ispravne i duhovne aktivnosti, ali imati u vidu da su neki ljudi razdražljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od 13:53 do subote u 18:46. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Prisutan je gubitak energije i resursa.

NEDJELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od 13:53 do subote u 18:46. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

NEDJELJA

Mjesec u Jarcu

Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od 13:53 do subote u 18:46. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

NEDJELJA

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

Tranzit počinje od 13:53 do subote u 18:46. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

NEDJELJA

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA

PONEDJELJAK

Tranzit počinje od 13:53 do subote u 18:46. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

UTORAK I SRIJEDA

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak.

NEDJELJA

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Enigmatika

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Marketing

Oglasi i obavještenja

MAli OglAsi RAZNO OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299 , 067/069-288 3 IZAŠLA je iz štampe knjiga „Za pravdu čast i slobodu Crne Gore Krsto Zrnov Popović za sva vremena“ autora Milivoja Đurova Popovića iz Cuca. Knjiga se može kupiti u oglasnim odjeljenjima Pobjede. 4 IZDAJEM namješten ženski frizerski salon, u Staroj Varoši. Cijena po dogovoru. Tel. 068/275-o86, 069/205-737 5

UslUgE OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 6 KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 7

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Tužnim srcem javljamo da je 7. decembra 2019. u 71. godini preselio na AHIRET

Дана 7. децембра 2019. изненада је умро у 42. години наш драги

ЖЕЉКО Димитријин ВУЈАЧИЋ

FAIK – GIGO Halita RAKIĆ Hajtar se prima 7. decembra 2019. u kući žalosti, a 8. decembra 2019. na groblju u Tuzima od 10 do 14 časova, kada će se klanjati dženaza. Ožalošćeni: supruga SUADA, sin ELDIN, kćerke SANIDA i LEJLA, braća FAHRUK – GALJO i SENAD, sestre FATMIRA, FAKETA i SABINA, snahe ZINEIDA, SAFIJA, ŠERIFA, EMINA i NAJDA, unučad, bratanići AJDIN i JASMIN, kao i porodice RAKIĆ, TURUSKOVIĆ, ORAHOVAC, AGOVIĆ, PAŠIĆ, LEKIĆ i ostala mnogobrojna rodbina 384

Саучешће примамо у породичној кући у Голубовцима – Анови 7. и 8. децембра до 14 часова кaда ће се обавити сахрана пред црквом Св. Николе у Голубовцима. Ожалошћени: супруга АНА, мајка ДАРИНКА, сестре ВЕРИЦА, ВЕСНА, СТАНКА и ДАЛИБОРКА, стриц ДАНИЛО, ујаци РАДОМИР и ЖИВКО, стрина МИКА, ујне СЛАВКА и НАТАША, тетке СЛАВКА, МИЛКА и ДЕСАНКА, брат од стрица РАДОВАН, сестре од стрица ДАНИЈЕЛА и БРАНКА, браћа и сестре од ујака, сестрићи, сестричне и остала родбина 387

Tastu, ocu, djedu posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom kolegi

FAIK GIGO H. RAKIĆ 385

Zet ERVIN, ćerka SANIDA, unučad MAJDA, DARMIN i EMAN AGOVIĆ

ŽELJKU VUJAČIĆU FAIK GIGO RAKIĆ Zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju! Najbolji deda na svijetu!

386

MAJDA, DARMIN, EMAN, JAMAN-AHMED, ZARA, KERIM, AMAN

Tvojim ranim odlaskom kolektiv je zauvijek izgubio vrijednog kolegu sa jedinstvenom energijom kojom si zračio i zbog koje si bio omiljen. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav rođaku

KOLEKTIV ,,AERODROMI CRNE GORE“ AD

GIGU RAKIĆU

416

Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi i babi KETO BOŠKOVIĆ sa porodicom

417

VIDOSAVI MILAČIĆ Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima. Hvala ti za neizmjernu ljubav, pažnju i toplinu koju si nam pružala. Počivaj u miru. Tvoji: DRAGAN, SEKA, IVAN i DEJAN 401

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Са тугом у срцу обавјештавамо родбину и пријатеље да је 6. децембра 2019. у 81. години преминула наша драга мајка, сестра и бака

Dana 7. decembra 2019. u 80. godini umro je

Posljednji pozdrav

MITRU RADOMIR Đurov PEKOVIĆ Saučešće primamo u porodičnoj kući na Orjoj Luci 7. i 8. decembra do 9 časova, a 8. decembra od 10 do 16 časova i 9. decembra od 10 do 13 časova u gradskoj kapeli u Danilovgradu. Sahrana će se obaviti 9. decembra u 14 časova na mjesnom groblju na Orjoj Luci.

Др стом. ЉИЉАНА Драгишина ВУКОВИЋ рођена Булајић По жељи покојнице сахрана је обављена у Подгорици, на гробљу Чепурци 7. децембра 2019. у кругу породице.

Cvijeće se ne prilaže. Ožalošćeni: supruga MILANKA, sinovi SLAVKO i DRAGOMIR – PEKA, ćerka SLAVICA, braća RAJKO i RANKO, sestre RADOJKA i RADMILA, snahe SANJA, NATAŠA i ANA, sinovci MARKO, IVAN i MIHAJLO, sinovica JELENA, unučad STEFAN, NEMANJA, ANA, RADOICA, MILICA, VALENTINA, ĐURO, RADOMIR i LAZO 409

Адреса за телеграме: Ул. Блажа Јовановића бр. 29.

Izgubih te brate mio, mnogo sam te cijenio. U velike moje bole ti mi dade puno volje, izvuče me ti iz groba, ali sebe nijesi moga. Veliki si boem bio i svakoga veselio, sa šalom si sve radio. Aoj Mitre bracko krilo ti si stalno dolazio i uvijek nam priskočio, ostavi nas bez lijeka žalićemo te dovijeka. Tugovaćemo dok smo živi brate naš mio. Počivaj u miru. KOLE i BOSE 379 Posljednji pozdrav dragom

Ожалошћени: син ВУК, ћерка СУЗАНА, брат МИРКО, снаха ГОРДАНА, ђевер БРАНКО – БАЈО, јетрва ДАРИНКА, унуке МИНА, ДУЊА, НАЂА, МАРТА и породице ВУКОВИЋ и БУЛАЈИЋ

Posljednji pozdrav 358

MITRU

Opraštamo se od naše drage snahe i jetrve

RADOMIRU PEKOVIĆU

VELJKO i MILEVA KALUĐEROVIĆ 378 Poslednji pozdrav dragom komšiji

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MITRU

MITRU PAVLIĆEVIĆU

Ni ova teška tuga ne potire ponos što si nam bio otac, đed i svekar. Zanavijek ćemo te sa ponosom nositi u našim srcima.

LJILJANE Dragišine VUKOVIĆ

Sin SLAVKO, snaha SANJA, unučad STEFAN i ANA i snaha ANA 413

Počivaj u miru draga Lila, pored tvog Dragiše, a mi ćemo te se sjećati s ljubavlju i tugom.

Tata, bio si mi uzor, podrška i ponos

BAJO i DARA VUKOVIĆ 382

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Porodica pok. MIJA VUJOVIĆA

Od porodice pok. BATA MIJANOVIĆA

Dana 6. decembra 2019. umrla je u 92. godini

371

372

Posljednji pozdrav iskrenom komšiji i prijatelju

Posljednji pozdrav dragom

Sin DRAGOMIR – PEKA sa porodicom 410 Ocu, đedu i tastu

VIDOSAVA Konstantinova MILAČIĆ rođena Radonjić MITRU

RADOMIRU PEKOVIĆU posljednji pozdrav uz vječnu zahvalnost i ljubav.

411

Tvoji: SLAVICA, NEMANJA, VALENTINA i RADOMIR STANKOV

Posljednji pozdrav

Sahrana je obavljena u krugu porodice 7. decembra na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: sin DRAGAN, snaha SEKA, unuci IVAN i DEJAN, đever PAVLE, jetrve LJUBA, JOVANKA i VIDE, bratanić, bratanična, đeveričići, đeverične i ostala rodbina

MITRU PAVLIĆEVIĆU Počivaj u miru, plemenita dušo.

od komšija MIJANOVIĆA

ILIJA i VERA VUJOVIĆ sa porodicom

373

374

Posljednji pozdrav bratu od tetke

Posljednji pozdrav dragom

395

RADOMIRU PEKOVIĆU

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

MITRU PAVLIĆEVIĆU Pedeset četiri godine radosti i sreće nestalo je u jednom trenutku. Ponos i tuga ispunjavaće ostatak mog života.

MITRU

Neka tvoja dobra i plemenita duša, počiva u miru.

Supruga MILANKA

VIDOSAVI MILAČIĆ

412

TIHOMIR sa porodicom

MILORAD i SLOBO VUŠUROVIĆ sa porodicom 375

376

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragoj i poštovanoj komšinici

Nikada nećemo zaboraviti tvoju plemenitu dušu. Posljednji pozdrav dragom bratu

Posljednji pozdrav dragom bratu

400

SENKA i NEBOJŠA

Voljenom bratu, đeveru, stricu i đedu

MITRU RADOMIRU

MITRU PAVLIĆEVIĆU

RADOMIRU Hvala ti na svemu što si uradio za nas. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

od RADOJKE i RADMILE 414

OLIVERA i GORDANA

od RAJKA sa porodicom 415

MILO PAVLIĆEVIĆ sa porodicom 353

KATI MARTINOVIĆ

377

od porodice pok. PAVLA POPIVODE 392

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Dana 6. decembra 2019. umrla je

Dana 7. decembra 2019. preminula je u 88. godini naša draga

Вољеној мајци

ВИДОСАВИ

VIDOSAVA Radojeva PAVIĆEVIĆ rođena Bogićević učiteljica u penziji

KATA pok. Janka MARTINOVIĆ rođena Seratlić

Po izričitoj želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu uže porodice, 7. decembra 2019. u porodičnoj grobnici u Bajicama.

Ožalošćene porodice: MARTINOVIĆ i SERATLIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 7. decembra od 12 do 16 časova i 8. decemba od 10 do 12,30 časova, kada krećemo za selo Slap na Zeti gdje će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u 14 časova. Ožalošćeni: kćerke MILANKA i VALENTINA, unuk MILOŠ, unuke ANDRIJANA, BILJANA, MILICA i MARIJA, brat MIHAILO, snahe SONJA i MILICA, bratanične LJILJANA i JADRANKA i ostala rodbina PAVIĆEVIĆ i BOGIĆEVIĆ

С тугом и поносом опраштамо се од тебе. Твоја напаћена душа коначно је нашла мир, поред твојих највољенијих. Уздигнуте главе и срцем испуњеним поносом што смо те такву имали, шаљемо ти посљедњи поздрав. Твоје кћерке МИЛАНКА и ВАЛЕНТИНА 406 Посљедњи поздрав вољеној баки

391

388

ВИДОСАВИ

Sa bolom i tugom opraštamo se od naše

ВИДОСАВА ПАВИЋЕВИЋ

Бако, не постоји вријеме које ће донијети заборав, нити сјећање у којем тебе нема. Хвала за топлину, доброту и љубав којом си нас обасипала. Твоја унука АНДРИЈАНА КАЉЕВИЋ са породицом

Драга наша Видосава, чуваћемо те заувијек у срцима. Брат МИХО са породицом

399

407 Посљедњи поздрав вољеној баки

Драга моја

KATE ВИДОСАВИ

ВИДОСАВА Све што си уткала својим постојањем нећу дозволити забораву.

Hvala ti za ljubav.

СОЊА

405

Čuvaju te u srcu

S ljubavlju i poštovanjem posljednji pozdrav našoj dobroj kumi IVONA, RAJKO, DANILO i IRINA

Све што је поштено и људско, било је у твојој души. Хвала ти за љубав и пажњу коју си нам несебично даривала. Од унуке БИЉАНЕ ГОГИЋ са породицом 408 Посљедњи поздрав драгој

389

VIDOSAVI PAVIĆEVIĆ Moja

ВИДОСАВИ Радојевој ПАВИЋЕВИЋ

RADMILA, VESNA, PEĐA i DRAGANA

Опраштамо се данас од тебе која си свој живот посветила нама, радујући се нашим успјесима. Бринула наше бриге... Достојанствена у свему па и у твом родитељском болу, са скривеном сузом у оку увијек си нас насмијана дочекивала и испраћала... Нека твоја племенита душа почива у вјечном миру.

367 Вољеној баби

Од заборава ће те чувати, СОЊА, МИЛОШ, МИЛИЦА, МАРИЈА

KAJO

404

ВИДОСАВИ Danas te ispraćamo na tvoj vječni počinak gdje nema ni bola ni patnje ni čežnje, gdje će tvoja blagorodna duša naći mir i spokoj

Posljednji pozdrav dragoj jetrvi i strini

Твој лик, твоја доброта, твоја приврженост дјеци, унуцима, породици, мени ће увијек бити звијезда водиља. Остаћеш вољена и никад заборављена.

VIDOSAVI PAVIĆEVIĆ

Унука МИЛИЦА ЂУКИЋ са породицом Tuguje za tobom tvoja sestra

Počivaj u miru kod tvojih najmilijih, a mi ćemo te čuvati u trajnom sjećanju.

402 RADA

VOJKA GARDAŠEVIĆ sa porodicom

Посљедњи поздрав 383

Posljednji pozdrav dragoj

390

VIDOSAVI PAVIĆEVIĆ

ВИДОСАВИ ПАВИЋЕВИЋ С поносом ћу чувати успомену на твој мили лик. Твојим одласком твоја праунучад и ја остајемо ускраћени за љубав коју си нам пружала.

Tvoju dobrotu, pažnju i mudre savjete nikada neću zaboraviti. Počivaj u vječnom miru, draga Vide.

Унука МАРИЈА НОВОСЕЛ са породицом

SLOBODANKA VOJVODIĆ sa porodicom

403

393

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Pola godine od smrti našeg dragog sina i brata

TOMAŠU VUKOVIĆU

Deset godina je od smrti našeg dragog

ŽARKA LAKIĆA

VELIMIRA - VELJA FEMIĆA 8. 12. 2009 – 8. 12. 2019.

Ostaju trajne uspomene i sjećanje za nezaborav. VELJO BOGDANOVIĆ s porodicom 363

Anđele naš, ne prestajemo da te očekujemo. Srećo naša, ostaje nam samo nevjerica, suze, bol i tiha patnja. Utjehe nema, ali ti ćeš živjeti u našim srcima dok je nas. Beskrajno te vole i tuguju tvoji: majka SENKA, otac DRAŠKO, brat MARKO i sestra DADA

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Teški su dani i godine bez tebe, bez tvoje riječi, bez tvog osmijeha. Bio si najbolji ujak, brat i sin. Pružao si nesebičnu ljubav i pažnju. Bio si nam sve. Veki, živjećeš vječno u našim srcima, živjećeš u našim mislima i osjećanjima i čuvaćemo od zaborava svaki trenutak proveden sa tobom. Majka MILICA, sestra VENKA i sestrične JELENA i JOVANA

396

357

Vječno sa nama i u nama, naš neprebol

Navršava se 11 godina otkad nije sa nama naš voljeni

MILEVI LATKOVIĆ ŽARKO LAKIĆ Od DARE BANOVIĆ sa porodicom Sa nama si u svakom treptaju suzom oblivenog oka, u svakom otkucaju srca, u svakom damaru i u svakom trenutku i tako će biti dok se kod tebe ne preselimo, živote naš.

RAJKO Tugu vrijeme ne briše. Majka DOBRICA i tvoji SANJA, SARA, ANĐELA i VUK 362 Prošla je godina od kada nije sa nama naša majka i baka

364 Stric RANKO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj majci 397

Dan bez tebe je vječnost, tugo moja jedina

Zauvijek ćemo te čuvati u srcu i mislima.

MILEVI LATKOVIĆ Počivaj u miru. 365

KOVILJKA KOKA DEDIĆ

ŽARKO Tvoji: MARINA, MAJA, MATIJA, LARA i IVANA

RAJKA i SLOBODANKA Sestrino jutro! Sestrin dan! Sestrina noć! Bio i ostao... Uvijek i zauvijek!

Posljednji tužan pozdrav dragom i plemenitom kumu 398

Sestra DADA sa porodicom

346 Četiri godine je od smrti našeg dragog

Trinaestog decembra 2019. je godina od smrti mog dragog strica

MILU Savovom RADOVIĆU Tuguju za tobom porodice PEJOVIĆ i COOK 380

SAVA MANDIĆA

POMENI

SLAVKA Milovog RAIČKOVIĆA

Trinaestog decembra 2019. navršava se godina od prerane smrti moga brata, đevera i strica

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Trajno sjećanje na tvoju dobrotu i plemenitost. Nedostaješ.

BILJANA sa porodicom 355

Tvoja PORODICA 13. 12. 2018 – 13. 12. 2019.

SLAVKA Milovog RAIČKOVIĆA

359 Dana 8. decembra 2019. godine navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog supruga, oca, svekra i đeda

Znam da život nije vječan, ali sjećanje i bratska ljubav jeste. Nadam se da si u zagrljaju naših roditelja našao lijeka kojega ovamo nije bilo. Vjerujem da te Anđeli čuvaju.

SVETO i MIRJANA sa porodicom

SLAVKO Milov RAIČKOVIĆ Dragi Ćiko, Tvoja dobrota,veliko srce, plemenita duša zaslužuju vječno poštovanje i sjećanje. PEĐA i VESNA sa porodicom

354

356

e-mail: oglasno@t-com.me

VLADA Vlajkovog RAKOČEVIĆA Prošlo je četrdeset tužnih dana otkako si fizički otišao iz naših života, ali si svakodnevno prisutan u našim mislima i srcima, gdje ćeš zauvijek i ostati. Počivaj u miru, dragi deda a mi ćemo s ponosom čuvati uspomenu na tebe. Porodica će u ime pomena dati prilog za održavanje seoskog groblja Ulica - Prekobrđe. Tvoji: supruga CICA, sin DUŠKO, snaha DANKA i unuk ALEKSA 394

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Godina je od smrti našeg dragog

Prošlo je 40 dana od smrti naše drage

Dragoj našoj snahi, jetrvi i strini

RADOJA KRSMANOVIĆA JELENE PEJOVIĆ Tuga se ne mjeri riječima niti vremenom, već prazninom koja nam je ostala tvojim odlaskom. Tvoj lik vječno ćemo pamtiti, a dobrotu pominjati. Živjećeš vječno u našim srcima, uvijek voljen i nikad zaboravljen. Tvoj brat IVAN i snaha CILA sa porodicom

SILVANI U svakom od nas ostaje da živi uspomena na mudrost, čestitost i toplinu, kojima nas je darivala cijelog života. S ljubavlju je čuvamo u srcima zauvijek.

349 Ćerka SENKA i zet RADOJE sa porodicom

Tvoja plemenita duša, vedro srce i čestiti život zaslužuju da čuvamo uspomenu na tebe. Bila si uzor i primjer kako se dostojanstveno živi do posljednjeg časa. Mi koji te volimo znamo kako je teško živjeti bez tebe.

Godina je od smrti naše drage 361

DRAGAN, ILINKA, MIA i LEA

MARTE VUKOVIĆ Sedam godina je od kako nije sa nama naš voljeni Vrijeme prolazi, ali ne i sjećanje na tvoj plemeniti lik. Počivaj u miru, draga sestro.

366

IVAN LIPOVINA

Tvoje STANKA i DOBRILA

Šest tužnih mjeseci je od kako smo zauvijek ostali bez naše voljene

348

Anđele naš, mnogo nam nedostaješ. Dani što prolaze samo povećavaju tugu i bol za tobom.

Година је од смрти наше драге

Vole te tvoji NAJMILIJI 350 TUŽNO SJEĆANJE

SILVANE SEKE VUKOVIĆ

na naše drage

rođene Marković

ТАЊЕ Б. НИКЧЕВИЋ Voljena naša Seko, vrijeme prolazi, a ti nam sve više nedostaješ, nema te da nam dođeš, da nas nazoveš. Fališ, a pogotovo u ovim danima koji dolaze, kada smo svi bili na okupu.

Дани пролазе, а ниједан без сјећања на тебе. Сјећање на тебе је дио нашег живота у којем ћеш нам увијек недостајати. За љубав коју си нам пружала, за брижност, пажњу и топлину за велико срце ХВАЛА ТИ!

Voli te i tuguje za tobom tvoja ujčevina porodica ĐUROVIĆ.

ДАНА и ДУШАН

GLIGOR

360

ĐEDOVIĆ

ĐURO

Ujaci ĐORĐIJE i GOJKO, ujne MILIJANA, LJILJANA i SLOBODANKA, braća i sestre sa porodicama 345

Dragoj Supruga i majka SLAVKA, kćerke i sestre LJILJA i BEBA sa porodicama

Pola godine je od smrti našeg oca

TANJI Ostavila si neizbrisiv trag u našim srcima. Čuvamo te od zaborava. Brat VESO sa porodicom

dvanaest godina od smrti naše majke

343 Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naš voljeni suprug, otac, đed i prađed

369

MILIVOJA

RAIČKOVIĆ

DRAGICE

Dragoj zaovi i tetki

Dragi roditelji, hvala Vam za sve što ste za nas nesebično učinili. Počivajte u vječnom miru, a mi ćemo Vas čuvati od zaborava.

RADOSAV- LALE Savov VEMIĆ

Vaši: sin RADOVAN, kćerke ANKA, SLAVICA i RAJKA sa porodicama

1938 – 2019. TANJI

TANJI

Ne postoji vrijeme, ni zaborav. Postojiš ti u mom srcu zauvijek!

Živiš kroz najljepše uspomene koje si nam ostavila. Tvoje: MIKA, MILICA i JOVANA

Tvoja SAŠA sa porodicom 368

370

Godina je od smrti moje voljene tetke

TANJE B. NIKČEVIĆ Nedostaješ... Tvoj pogled i tvoja toplina, naši zajednički trenuci i razgovori dugi. Ali, ne, neću tugovati, jer srećna sam što sam te imala! MILICA DULOVIĆ sa porodicom 344

Teško je pomiriti se da te nema, da nijesi više sa nama, da nas ne čekaš i ispraćaš, da nemamo nesebičnu pomoć i podršku na koju smo svi navikli. Ali, živiš i živjećeš kroz sjećanja i uspomene na tebe. S ponosom ćemo pamtiti tvoju dobrotu i plemenitost i čuvati te od zaborava. U neđelju 8. decembra 2019. porodica će obići tvoj vječni dom. 351

347

Na godišnjicu od smrti

Supruga MILOSAVA, ćerka VESNA i sin PETAR

Četrdeset je dana od smrti našeg đeda

RADOSAVA VEMIĆA Dragi đede, Fali nam tvoj široki osmjeh i topli zagrljaj. Fali nam da nas dočekaš kako si samo ti umio. Za sve ti hvala i neka ti je vječna slava.

352

Tvoja unučad: NIKOLA, MILENA, MARIJA, DARKO, TAMARA i BLAŽO sa porodicama

STANKA Dragovog PAJOVIĆA Dok gledamo porodične slike, i za trenutak zamiriše sreća, surova stvarnost nas opominje, nikada više. Nikada više supružničkih razgovora i dogovora, brižnih roditeljskih i svekrovih savjeta, toplog đedovog krila i ruku uvijek spremnih da saslušaju i pomiluju. Ti živiš u našim srcima i mislima kroz divne uspomene i draga sjećanja, ljubavlju i tugom čuvan od zaborava, uz zahvalnost za sve što si učinio za nas. Nedostaješ, mnogo nam nedostaješ, dobra dušo! Tvoja PORODICA 381

e-mail: oglasno@t-com.me

TV program

Nedjelja, 8. decembar 2019.

FILM

RTCG 1 23:45

FILM

PRVA TV 23:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga:

Van Helsing

Profesor i ludak

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)



RTCG 1

06:00 Budilnik 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS, r. 12:35 Muzika 13:05 Živa istina, r. 14:05 Strani dok. program 14:30 Koncert 15:15 Ukusi jutra 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dug moru, r. 17:30 Mostovi 18:00 Vijesti 18:05 Montenegro all in one 18:35 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Okvir 21:30 Četiri godišnja doba u Havani, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:45 Profesor i ludak, film 00:55 Okvir, r. 02:15 Mostovi, r. 03:15 Koncert

   TV PRVA

RTCG 2

06:50 08:30 09:50 10:30 12:20 14:00 15:00 16:00 17:00 17:55 19:30 20:10 20:55

22:30 23:45 01:00 01:50 03:00 04:30

Rukomet, SP Rukomet:, SP, snimak Rukomet:, SP Dnevna soba, r. Rukomet, SP Sportska subota, r. Strani dok. program Vjera i zavjera, r. Vjera i zavjera, s. Parče plavog neba, film Dnevnik 2 The Books of knjige Zemlja bez zakona, film Rukomet, snimak Rukomet, snimak Strani dok. program Rukomet, snimak Koncert Koloseum, r.

04:30 Paramparčad, r. 06:30 Tom upoznaje palčicu, film 07:15 Vulkan, film 09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Paramparčad, r. 10:15 Jutro sa Iris 12:00 Nikad nije kasno, r. 13:45 Pepeljuga 2 - Snovi se ostvaruju, film 15:00 Zvezde Granda specijal, r. 18:00 Ekskluziv 18:30 Lično, nezvanično, e. 19:00 Žurnal 19:30 Paramparčad, s. 21:00 Nikad nije kasno 23:00 Van Helsing, film 01:05 Ekskluziv, r. 01:30 Na mjestu zločina sa Mašanom, r. 02:00 Moljac, r. 03:40 Čikago u plamenu, r.

NOVA M

06:40 Centralni dnevnik, r. 07:15 Ljubav, navika, panika, r. 08:15 Kefalica, r. 11:15 Grand parada, r. 13:12 Sportisimo 13:40 Konak Kod Hilmije, r. 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Konak Kod Hilmije, s. 20:00 Supertalent 22:30 Grand parada 00:00 Namještaljka, r. 01:30 Akademija za bikini modele, r. 03:10 Ubistveno zanosna, r.

  VIJESTI

07:00 Angry Birds, s. 07:30 Prodavnica namanjih ljubimaca, s. 08:45 Bejblejd, s. 09:10 Pčelica, r. 09:20 Žogarija 09:50 Ljubav i osveta, r. 12:00 Vijesti 12:06 Ljubav i osveta, r. 13:40 Putokaz, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:40 Za volanom 17:15 Biljana za vas, r. 18:00 M:teh, r. 19:10 Nesrećna Džasmin, film 20:35 Ljubav na ledu, film 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Hajd park na Hadsonu, film 00:15 Kutija, r.

A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva

17:02 Ko je na vrhu, kviz 18:00 Minut dva 18:03 Scena, pregled sedmice 18:30 Zadruga 19:00 Minut dva 19:08 Zadruga 20:00 Ljubav iz osvete, s. 21:00 Dženetine suze, s. 22:00 Zadruga 00:00 Zadruga

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val



777

17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

Nedjelja, 8. decembar 2019.

Marketing

Magazin

Nedjelja, 8. decembar 2019.

IZOŠTRENO AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

Bato Vujošević o povratku na scenu nakon 14 godina

Finansije bile glavni razlog diskografske tišine

Nikada nijesam odustao od muzike PODGORICA – Crnogorski pjevač Bato Vujošević prekinuo je pauzu dugu 14 godina i u etar početkom mjeseca pustio pjesmu ,,Želim te“. Muziku i tekst potpisuju Mirsad Serhatlić i Sanja Perić, dok je numera snimana u studiju Senada Dreševića i studiju ,,O“ Olivera Jovanovića. - Tekst ove pjesme me je odmah osvojio, Sanja je napravila odličan posao, kao i Mirsad. Priželjkivao sam saradnju sa njima, što se i ostvarilo. Pjesma je srednjeg ritma, reakcijama sam izuzetno zadovoljan, od objave se reprodukuje na televizijama, radio-stanicama, a i publici se dopala –

kaže Vujošević. ,,Želim te“ je dobila i vizuelno ruho, a potpisuje ga produkcija ,,Zoom“. - Kada je osnovana ova produkcija, moj spot je bio među prva tri, pored Boža Bulatovića i Ane Božović. Predrag Kecojević je bio zadužen za ekranizaciju koju smo radili u KIC-u ,,Budo Tomović“. Sve smo snimali uživo, Senad Drešević je svirao klavijaturu, Predrag Lazović bubnjeve i gitare Mirčeta Stanišić, a imali smo i odlične prateće vokale – objasnio je Vujošević. U karijeri je snimio preko deset spotova, a za numeru ,,Želim te“ je prvi crno-bijeli u njegovoj karijeri. Zani-

mljiva činjenica je da su djevojčice iz spota za numeru ,,Tvoj i slobodan“ koja je objavljena 2005. godine dobile angažman i u ovom. - Tada su imale devet godina, a sada imaju 23. Moja ideja je bila da se ponovo pojave u mom spotu i napravili smo uspješnu saradnju. Crno-bijeli spotovi su ponovo ,,u modi“, nisam nikoga kopirao, jer sam želio da u svojoj kolekciji imam i jedan takav – istakao je pjevač. Iako ga na sceni nije bilo 14 godina, Bato ističe da muziku nikada nije napustio, a kao glavni razlog njegove diskografske tišine navodi finansije. - Riječ je o skupim projektima, pogotovo ako je u pitanju album. Ranije, za vrijeme Jugoslavije koja je imala nekoliko muzičkih centara i časopisa i bilo je lakše doći do publike i sponzora. Danas je to drugačije, muzičarima treba mnogo vremena i sredstava da snime pjesmu. Tokom svih ovih godina imao sam nastupe, imao sam i bend, a dosta smo radili po klubovima. Angažovan sam da pjevam strancima po hotelima na našem primorju, gdje izvodim isključivo stranu muziku. Dugo sam razmišljao kako da se vratim, sada su sve kockice poklopile i mislim da će ,,Želim te“ postići veliki uspjeh – zaključio je Z. K. Vujošević.

Urban&4 predstavili novu pjesmu

,,Div“ je simbol veličine, snage i postojanosti ZAGREB - Uoči dva, sad već tradicionalna koncerta u zagrebačkoj Tvornici kulture, Urban&4 objavili su novu pjesmu – ,,Div“. „Div“ je jedna od onih pjesma koje jako dugo sazrijevaju. Prvo je jedan dio njene melodije nastao kao dio muzike za predstavu Pozorišta Ulysses o Mati Parlovu. U međuvremenu je div narastao i bavi se posve drugom temom. - Div je ono veliko, značajno biće koje poznajemo iz priča, a koje samo rijetki susretnu u životu. Takođe je div i simbol veličine, snage, postojanosti. Za mene lično div stoji i kao znak skrivene nježnosti, zarobljenosti u veličini, prividne nesalomljivosti, a onda zbog toga često i usamljenosti. Mislim da je pjesma dovoljno jasna u svojoj poruci i istovremeno dovoljno otvorena da u njoj svako može da pronađe svoje značenje pa mi se čini nepotrebnim da ispričam svoju priču o tome štO ona meni znači. Nadamo se da će sve ono što smo ugradili u ovu pjesmu pronaći put do slušaoca - rekao je Damir Urban povodom izlaska nove pjesme. ,,Div“ je gotovo u cjelini snimljen uživo, u studiju G.I.S. u Rijeci, uz neka sitna naknadna nadosnimavanja.

Snup Dog izdao album uspavanki LOS ANĐELES - Snup Dog izdao je album, ali ne onakav kakav bismo očekivali od njega. Jedan od najcjenjenijih repera današnjice snimio je album sa uspavankama utemeljenim na nekim od njegovih hitova, poput ,,Gin and Juice“, ,,Drop it like it’s Hot“ i ,,Sensual Seduction“. Iako je prva pomisao da mož-

da riječi iz pjesama nijesu prikladne za djecu, album ,,Rockabye Baby! Lullaby Renditions of Snoop Dogg“ sadržaće samo instrumentalne verzije njegovih pjesama. Snup nije prvi reper čije su pjesme postale uspavanke. U partnerstvu sa diskografskom kućom Rockabye Baby Music slične albume izdali su i Eminem, Drejk i Kanje Vest.

Procjene magazina ,,GQ“

Timoti Šalame je najbolje odjeveni muškarac NJUJORK - Moda nije rezervisana samo za dame, već nas u ovim vodama i mnogi muškarci prijatno iznenađuju. Timoti Šalame proglašen je za najbolje obučenog muškarca iz svijeta poznatih. On je laskavu titulu najbolje obučenog ,,zaradio“ zahvaljujući impresivnom imidžu i stilu koji se ne stidi da pokaže na crvenom tepihu, piše Independent. Iza sebe je na listi ostavio Bred Pita, Kijanu Rivsa, Dejvida Bekama, pjevača Troja Sivana i repera Skeptu i mnoge druge Lista se sastoji od 50 najbolje obučenih muškaraca na svijetu, a objavio ju je magazin ,,GQ“. Glumac koji ima 23 godine, dospio je na mnoge naslovne strane kada se na festivalu u Veneciji na premijeri njegovog novog filma ,,The King“ pojavio u odijelu koje je potpisao Luj Viton. Ovakvim stajlingom izazvao je pravu euforiju kod fanova.