Dnevni list Pobjeda 14.12.2019. by Pobjeda

Ministarka odbrane Francuske Florans Parli tvrdi da Pariz nije protiv proširenja EU

CEDEM objavio rezultate istraživanja političkog javnog mnjenja

DPS ima najbolji rejting, Đukanoviću najveća ocjena Reformisani model pregovaranja biće bolji za Crnu Goru i Srbiju

STR. 2.

Privrednici pozdravljaju odluku Vlade da odloži primjenu zakona

Povodom informacija o velikom broju afera „u koje su uključeni važni predstavnici vlasti“, 30,8 odsto ispitanika odgovorilo je da afere pokazuju slabosti društva i institucija koje su oduvijek postojale STR. 2. i 3.

Ni privreda ni država spremneza za nijesu spremni elektronsku fiskalizaciju STR. 4. i 5.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske SPC tvrde da u Nikšiću organizuju mirotvorni skup

STAV

Publicista Rajko CEROVIĆ

Blizu je okončanje velike državne i nacionalne drame Srbije i Crne Gore u vezi sa pitanjem crnogorskog državnog subjektiviteta, odnosno elementarnog prava države Crne Gore da bude nepodijeljeni vlasnik najvažnijeg dijela sopstvene kulturne baštine

Na zasijedanju Uneska u Bogoti raspravljano o proširenju Liste nematerijalne baštine

STR. 7.

Na „hrišćanskom srcu“ im samo „molitva Gospodu i poštovanje prava i Ustava“ STR. 6. i 7.

SLUČAJ TELEKOM: Pročitani izvještaji o analizi tržišta telekomunikacija u Jugoistočnoj Evropi

Kako su istražitelji došli do osumnjičenog za učešće u ubistvu Kalezića i Ilića

I.BOŽOVIĆ

Potvrđene su odbrane bivših čelnika Telekoma

D. MALIDŽAN

Ko kome otima i zašto

Treba dopuniti dosje o Bokeljskoj mornarici

STR. 18. i 19.

STR. 9.

Telefon otkrio ulogu Popovića u zločinu

STR. 10.

Politika

Subota, 14. decembar 2019.

Ministarka odbrane Francuske Florans Parli tvrdi da Pariz nije protiv proširenja EU

Reformisani model pregovaranja biće bolji za Crnu Goru i Srbiju

CEDEM objavio rezultate istraživanja političkog javnog mnjenja

DPS ima najbolji re Đukanoviću najve

Radom Vlade veoma nezadovoljno 31,4 odsto ispitanika. Građani najviše vjeruju s informacija o velikom broju afera „u koje su uključeni važni predstavnici vlasti“, 30 pokazuju slabosti društva i institucija koje su oduvijek postojale – podaci su iz CED

Florans Parli

PODGORICA - Francuska nije protiv proširenja Evropske unije, ali Pariz želi da Unija prvo bude reformisana prije proširenja, jer će to biti u interesu i novih i starih članica, izjavila je u Beogradu ministarka odbrane Francuske Florans Parli i dodala da će za to biti potrebno više godina. - Dva su uslova za nastavak proširenja. Da reformišemo metod pregovaranja, da on bude reverzibilan i politički, jer će tako biti još bolji za zemlje koje ulaze u Uniju i to će biti dobro i za Srbiju i za Crnu Goru. Drugi uslov je da se

EU dopunski reformiše, u smislu budžeta, politike i načina odlučivanja. Za to će biti potrebno više godina - rekla je Florans Parli u Beogradu nakon sastanka sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Parli je dodala da Francuska tretira Zapadni Balkan kao susjeda i da smatra da je bitno da i taj dio bude uključen u Evropu, da bi bio izuzet od bilo kakvih negativnih uticaja. - A sama Evropa ima da obavi sopstvene poslove u vezi sa svojim funkcionisanjem dok ne dođe do proširenja - rekla je ona. J. Đ.

Predsjednik Đukanović i premijer Marković primili ambasadora Srbije Zorana Bingulca

PODGORICA - DPS ima ubjedljivo najveću podršku građana - 37 odsto, a lider te partije Milo Đukanović dobio je najvišu ocjenu ispitanika – 2,52 – pokazuju rezultati drugog godišnjeg istraživanja političkog javnog mnjenja, koje je uradio Centar za demokratiju i ljudska prava. Istraživanje, urađeno od 1. do 10. decembra na uzorku od 1.009 ispitanika, pokazalo je da po političkom rejtingu, nakon DPS-a, slijede Demokrate sa 15 odsto, DF - 13,2, SNP - 5,8, BS 4,9, SD - 4,8, a SDP - 4,1 odsto.

POLITIČARI I STRANKE

Rejting DPS-a, u odnosu na prethodno istraživanje od jula, porastao je za tri odsto, Demokrata za 0,4 odsto, a SDP-a za jedan odsto. Rejting DF-a pao je za 2,4 odsto, a SNP-a za 0,8 odsto. Rejting SD-a u julu je bio 5,3, a sada je 4,8 odsto. Rejting Demosa pao je sa 3,7 na 2,6, a URE sa 4,9 na 3,7. Najbolje ocjene građana, poslije Mila Đukanovića, dobili su Duško Marković (2,29), Damir Šehović (2,19), Aleksa Bečić (2,19), Ivan Brajović (2,06), Dritan Abazović (2,05), Miodrag Lekić (1,99)... Najmanju ocjenu dobio je An-

VLADA

drija Popović – 1,53. - Bez obzira na relativne odnose između političara, sve ocjene su

jako niske – kazala je Milena Bešić iz CEDEM-a, predstavljajući juče rezultate istraživanja.

DF: Naručeno istraživanje

Predsjednik Đukanović i ambasador Bingulac

Postoji prostor za poboljšanje saradnje PODGORICA - Crna Gora i Srbija će, ostvarujući zajedničke strateške ciljeve integracijom u evropski sistem, bivati međusobno bliže i nakon toga nastaviti da žive kao dobri prijatelji, ocijenio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Predsjednik Đukanović je juče u oproštajnu posjetu primio ambasadora Srbije u Crnoj Gori Zorana Bingulca i pri tom naglasio da treba biti zadovoljan ostvarenim progresom u odnosu na raniji period. - Tome je posebno doprinijelo unošenje doze realizma u naše odnose, što je logično vodilo unapređenju razumijevanja, kao i međudržavnih odnosa saradnje. Odnosi su stabilizovani i stvorena je dobra platforma, zahvaljujući u dobroj mjeri i ambasadoru Bingulcu. Bilo je puno situacija kada se moglo sa nivoa ambasadora uticati na kvarenje odnosa – rekao je Đu-

kanović. Bingulac se zahvalio na punoj saradnji i otvorenosti, i izvanrednom doprinosu crnogorskih zvaničnika stvaranju atmosfere smirivanja odnosa. Na sastanku predsjednika Vlade Duška Markovića i ambasadora Srbije Zorana Bingulca ocijenjeno je da Crna Gora i Srbija imaju veoma dobre bilateralne odnose, ali da postoji prostor za dinamiziranje ekonomske saradnje, posebno u oblasti energetike, građevinarstva i turizma. Marković je, kako je saopšteno iz Vlade, istakao da u Crnoj Gori postoje brojne i atraktivne prilike za srpske investitore, a sagovornici su se saglasili da podmorski kabl između Crne Gore i Italije daje ogromne mogućnosti za razvoj i povezivanje energetskog sektora u regionu. Bingulca je primio i predsjednik Skupštine Ivan Brajović. R. P.

Portparol Nove i funkcioner DF-a Marko Kovačević tvrdi da je crnogorski režim naručio rezultate istraživanja CEDEM-a. - CEDEM se i ovoga puta javio sa istraživanjem koje treba da pokaže kako brojne afere u kojima su glavni akteri funkcioneri i finansijeri DPS-a djeluju

čudo što je promovisan navodni pad rejtinga DF-a i njegovih blagotvorno na rejting te parti- političara koji su otkrili veliki je, njenog lidera i predsjednika broj afera režima u prethodnih Vlade. Naravno, i sami napad pola godine i koji su glavni koji žele da sprovedu na prapolitički protivnici donošenja voslavlje u Crnoj Gori, treba da zakona o otimanju imovine SPC se prikaže kao nešto što nije od u Crnoj Gori“. uticaja na rejting ovih činilaca - - Lako je zaključiti da je ovo saopštio je Kovačević. samo jedno od naručenih On je istakao da „zato nije ni režimskih istraživanja, koje

Radom Vlade veoma je nezadovoljno, prema istraživanju, 31,4 odsto ispitanika, njih 20,5 odsto nema stav, 18,9 je uglavnom zadovoljno, 18,4 uglavnom nezadovoljno, a 10,8 veoma je zadovoljno radom izvršne vlasti. - U odnosu na prethodno istraživanje, simbolično je povećan treba da neutrališe loše efekte brojnih afera, progona lidera DF-a i bestijalnih napada na Crkvu i njene velikodostojnike. Ovim lažnim vijestima i rezultatima pokušava se otupiti oštrica otpora građana prema režimu i smanjiti broj ljudi koji treba da dođu na veliki Crkveno – narodni sabor u Nikšiću 21. decembra - poručio je Kovačević.

Ministar vanjskih poslova na sastanku A5 u Tirani

Darmanović: NATO treba da nastavi politiku otvorenih vrata PODGORICA - Crna Gora kao članica NATO-a i predvodnik u procesu evropske integracije snažno je posvećena zajedničkim ciljevima i nastavlja da bude aktivan promoter otvorenih vrata A5, kazao je ministar vanjskih poslovaSrđan Darmanović u Tirani na sastanku ministara vanjskih poslova Američko-jadranske povelje (A5). - Regionalna saradnja jedan je od najefikasnijih načina da postignemo integraciju u evropske i evroatlantske structure kazao je šef crnogorske

diplomatije. Darmanović je ocijenio da će skoro članstvo Sjeverne Makedonije u Alijansi, kao što je to slučaj sa Crnom Gorom, doprinijeti jačanju saradnje i bezbjednosti regiona. U tom kontekstu, ministar je ukazao i na značaj usvajanja Programa reformi BiH. Darmanović je istakao važnost podrške EU i NATO, te pohvalio posvećenost SAD regionu, posebno u kontekstu globalnih izazova sa kojima se i naš region suočava, među kojima su ilegalne migracije, terorizam, sajber i hibridne prijetnje. Tokom sastanka usvojena je

Zajednička izjava u kojoj je potvrđena posvećenost regionalnoj saradnji i promociji po-

litike otvorenih vrata u cilju što skorije integracije regiona u EU i NATO. R. P.

Politika

Subota, 14. decembar 2019.

Nova pravila vrednovanja rada u Službi Skupštine

ejting, eća ocjena

sistemu obrazovanja i SPC. Povodom 0,8 odsto ispitanika odgovorilo je da afere DEM-ovog istraživanja

„Istorijski minimum“ podrške članstvu Crne Gore u EU Istraživanje je pokazalo da 35,8 odsto građana smatra da bi Crna Gora trebalo intenzivno da radi kako bi se pridružila EU, bez obzira na najave da bi proces proširenja mogao da bude dodatno usporen. Članstvo Crne Gore u EU podržava 55 odsto građana, dok 26 odsto smatra da država ne treba da bude članica Unije, a 19 odsto nema stav o tome. Programski koordinator CEDEM-a Ognjen Marković rekao je da je to „istorijski minimum kada govorimo o podršci građana Crne Gore članstvu u Uniji od oktobra 2007. godine“. Marković je objasnio da su razlozi višestruki, da građani percipiraju da je stanje u EU u dubokoj krizi, zbog Bregzita i sporijeg procesa pristupanja novih članica Uniji. Na pitanje kakav je njihov stav povodom najava da bi proces proširenja mogao



Za razumijevanje crnogorskog javnog mnjenja zanimljiv je podatak da svaki treći građanin (tačnije: 35,2 odsto, ako se zbroje procenti onih koje afere ne zanibroj građana koji su zadovoljni odsto, političkim partijama maju ili ih doživljavaju radom Vlade – kazala je Bešić. 25,6, a Crnogorskoj pravoslav- izmišnljenim) praktično Ministarstvo sporta dobilo je noj crkvi 17,6 odsto ispitanika. odbacuje ideju da im najbolju ocjenu - 51,9, zatim Miafere kreiraju mišljenje nistarstvo prosvjete 49,5, Mini- PUT KOJIM IDEMO starstvo ljudskih i manjinskih Istraživanje je pokazalo da o političkim procesprava – 46,6, dok Ministarstvo 46,2 odsto ispitanika smatra da ima, događajima ili finansija ima najmanju ocjenu se Crna Gora kreće pogrešnim - 40. Sistem obrazovanja je, ka- putem. Njih 25,6 odsto nije ličnostima da je povjerenje građana u pitanju, na čelnoj poziciji (52,8 odsto), pa SPC (46,4 odsto), policija (45,7 odsto), zdravstvo (43,4 odsto). Vojsci Crne Gore vjeruje 40,6 odsto ispitanika, dok je povjerenje u Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori 39,7 odsto. Povjerenje u NVO je 39,3 odsto njih. U instituciju Predsjednika Crne Gore povjerenje ima 37 odsto ispitanika, u Vladu Crne Gore 36,2 odsto, a u Skupštinu 33,7 odsto. Tužilaštvu vjeruju 33,2

moglo da procijeni, a da se naša država kreće dobrim putem smatra 28,6 odsto anketiranih. - I dalje se smanjuje broj građana koji smatraju da Crna Gora ide pravim putem i povećava se broj građana koji smatraju da se Crna Gora kreće pogrešnim putem – kazala je Bešić. Na pitanje šta očekuju od Odbora za izbornu reformu, 39,5 građana nije moglo da procijeni, 32,6 odsto očekuje unapređenje izbornih zakona, a 27,8 ne očekuje uspjeh. Njih 47 od-

sto nema stav o tome što neke opozicione partije bojkotuju Odbor, a neke ne. Da bi opozicija trebalo da učestvuje u radu Odbora misli 36,7 ispitanika, a 16,3 odsto misli da bi trebalo da bojkotuju to tijelo.

REAKCIJE NA AFERE

Na pitanje kakav im je stav povodom informacija objavljenih posljednjih mjeseci o velikom broju afera „u koje su uključeni važni predstavnici

biti dodatno usporen, 20,2 odsto građana smatra da bi Crna Gora trebalo da misli na sebe, a ne da se bavi tim pitanjima, a 17 odsto da je EU u krizi i da nema svrhe težiti ka njoj. Članstvo u NATO podržava 38 odsto ispitanika, 42 odsto je protiv, a 20 odsto nema stav. - Smanjeno je interesovanje građana za NATO. Društvo je podijeljeno po tom pitanju uprkos crnogorskom učlanjenju u Alijansu. Trend podrške je umjereno negativan - kazao je Marković. Najviše građana ne može da procijeni na koga bi Crna Gora trebalo da se oslanja u spoljnoj politici, a najbrojniji su bili oni koji smatraju da država nimalo ne treba da se oslanja na Rusiju (28,5 odsto), EU (19,3 odsto) i SAD (29 odsto). - Smanjen je stepen oslonca i na EU i na SAD i na Rusiju u odnosu na jul 2019. – kazao je Marković.

vlasti“, 30,8 odsto ispitanika odgovorilo je da afere pokazuju slabosti društva i institucija koje su oduvijek postojale. Njih 28,5 odsto smatra da te afere pokazuju „pravo lice vlasti i ono što znamo godinama unazad“. Afere ne zanimaju 18,7 odsto ispitanika, bez obzira na to koliko mediji pišu o tome, dok 16,5 odsto smatra da su afere izmišljene i imaju za cilj smjenu vlasti. Nije imalo stav 5,6 odsto anketiranih. Za razumijevanje crnogorskog javnog mnjenja zanimljiv je podatak da svaki treći građanin (tačnije: 35,2 odsto, ako se zbroje procenti onih koje afere ne zanimaju ili ih doživljavaju izmišnljenim) praktično odbacuje ideju da im afere kreiraju mišljenje o političkim procesima, događajima ili ličnostima. Najviše građana - 36,4 odsto smatra da bi institucije trebalo nepristrasno da ispitaju i kazne one koji su zaista počinili zloupotrebe, dok je 26,5 odsto odgovorilo da ih te afere ne zanimaju. Istraživanje je pokazalo da je 25,5 odsto ispitanika odgovorilo da oni koji su umiješani sami treba da podnesu ostavke, a 11,6 odsto da bi vlast i njeni predstavnici trebalo da se obračunaju sa onima koji lansiraju te afare. I. KOPRIVICA

U parlamentu kao u školi - „ističe se“ i „ne zadovoljava“ PODGORICA – Rad u skupštinskoj službi ubuduće će se vrjednovati u skladu sa novim Pravilnikom o bližim mjerilima, načinu i postupku ocjenjivanja rada državnih službenika i namještenika u Službi Skupštine. Pravilnik je usvojen na sjednici Administrativnog odbora. Prema Pravilniku, u koji je Pobjeda imala uvid, mjerila za ocjenjivanje u ispunjavanje radnih zadataka za službenike su sposobnost planiranja i izvršavanje radnih zadataka, a za namještenike tačnost i preciznost. Kada su u pitanju rezultati u pogledu kvaliteta i kvantiteta, mjerila za ocjenjivanje službenika su stručnost, tačnost i pouzdanost u obavljanju poslova i stepen realizacije radnih zadataka, a za namještenike pouzdanost u obavljanju poslova i ekonomičnost. - U okviru kriterijuma ,,Obim i blagovremenost u obavljanju poslova“, mjerila za ocjenjivanje rada službenika su pridržavanje rokova, sposobnost usklađivanja radnih zadataka sa prioritetnim aktivnostima Skupštine i efikasnost u radnim zadacima, a za namještenike upravljanje vremenom i efikasnost – navodi se u prijedlogu pravilnika. Predviđeno je da mjerila za ocjenjivanje službenika budu inovativnost, kreativnost, pismeno i usmeno izražavanje, vještina komunikacije i timski rad, a za namještenike komunikacija i prilagodljivost. - Radi ocjenjivanja rada državnog službenika, odnosno namještenika, neposredni rukovodilac, saglasno opisu poslova radnog mjesta, a na osnovu poslova koje je potrebno obaviti, utvrđuje radne zadatke koje bi državni službenik, odnosno namještenik trebalo da ispuni. Radni zadaci mogu se usklađivati sa tekućim aktivnostima i prioritetima. Neposredni rukovodilac kontinuirano prati rad državnog službenika, odnosno namještenika, podstiče ga na kvalitetno i efikasno vršenje poslova i ukazuje mu na propuste i nepravilnosti u radu – navodi se u prijedlogu pravilnika. Kada je u pitanju način utvrđivanja prijedloga ocjene rada,

neposredni rukovodilac predlaže ocjenu službenika, odnosno namještenika, i to od 1 do 3 po svakom od mjerila utvrđenih u okviru kriterijuma iz pravilnika. - Prijedlog ocjene rada državnog službenika, odnosno namještenika utvrđuje se na osnovu dijeljenja zbira ocjena za sve kriterijume sa brojem kriterijuma, tako da taj rezultat predstavlja odgovarajuću ocjenu rada, i to: rezultat od 2,71 do 3,00 - prijedlog ocjene rada je „ističe se“, rezultat od 1,51 do 2,70 - prijedlog ocjene rada je „dobar“, a rezultat manji od 1,51 - prijedlog ocjene rada je „ne zadovoljava“ – navodi se u prijedlogu. Obrasci prijedloga ocjene rada državnog službenika i namještenika, osim ocjene sadrže i dio u kojem se navodi koji je to učinak u radu službenika, odnosno namještenika koji se smatra dobrim, koje poteškoće (npr. loša komunikacija sa saradnicima, rad pod pritiskom itd.) utiču na učinak u radu državnog službenika, odnosno namještenika, kao i prijedlog kako ih prevazići. Pravilnik podrazumijeva da rukovodilac organizacione jedinice iz kategorije visoki rukovodni kadar može donijeti drugačiju ocjenu od predložene za državnog službenika, odnosno namještenika, uz pisano obrazloženje. Državnog službenika i namještenika čijim radom ne rukovodi nijedan neposredni rukovodilac, odnosno rukovodilac iz kategorije visoki rukovodni kadar, ocjenjuje generalni sekretar Skupštine. Prilikom utvrđivanja ocjene rada, neposredni rukovodilac razgovorom sa službenikom, odnosno namještenikom obavlja i evaluaciju obuka koje je službenik, odnosno namještenik pohađao u toku godine za koju se vrši ocjenjivanje, kakav je efekat imala svaka od tih obuka ponaosob i o tome sačinjava zabilješku. Tokom razgovora rukovodilac identifikuje potrebu za daljim obukama i usavršavanjima službenika i namještenika. Mjerila i način ocjenjivanja državnih službenika, odnosno namještenika iz ovog pravilnika, počinju sa primjenom prilikom njihovog ocjenjivanja za 2019. godinu. I. K.

Odbor za bezbjednost i odbranu odbio zahtjev dijela opozicije

O hibridnom ratu neće saslušati Katnića PODGORICA - Odbor za bezbjednost i odbranu odbio je zahtjev dijela opozicionih poslanika da se, povodom navoda o hibridnom ratu protiv Crne Gore, održi kontrolno saslušanje specijalnog tužioca Milivoja Katnića, direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Peruničića, ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića i direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Tu inicijativu podnijeli su poslanici Demokratskog fronta, Socijaldemokratske partije i Socijalističke narodne partije, ali su predstavnici vladajuće većine u Odboru odbili taj za-

htijev i predložili da se umjesto Katnića, sasluša ministar odbrane Predrag Bošković. Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Branko Čavor predložio je potom da se preinači tačka dnevnog reda koja se odnosila na to pitanje i da se to parlamentarno radno tijelo izjasni o njoj, ali je od toga odustao nakon što su ga poslanici opozicije i SD-a upozorili da je, po poslovniku, nemoguće mijenjati tačku dnevnog reda koja je već usvojena. - Moramo glasati o tački dnevnog reda koja je usvojena na početku sjednice - rekao je poslanik SD-a Boris Mugoša. Obrazlažući stav da Katnić ne treba da bude saslušavan po-

Sa sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu

vodom navoda o hibridnom ratu protiv Crne Gore, poslanici vladajuće većine su podsjetili da će tužioci parlamen-

tu ubrzo dostaviti izvještaj o radu i da će to biti prilika da im se postave pitanja. Poslanik Fronta Predrag Bu-

latović je kazao da je riječ o pokušaju DPS-a da se Katnić zaštiti od saslušanja pred Odborom za bezbjednost i odbranu. Na sjednici Odbora, kojoj je prisustvovao i direktor Direkcije za zaštitu podataka u Ministarstvu odbrane Savo Vučinić, odlučeno je da to parlamentarno radno tijelo Skupštini uputi na izjašnjavanje Prijedlog izmjena i dopuna zakona o tajnosti podataka. Vučinić je naglasio kako je Prijedlog o izmjenama i dopunama zakona o tajnosti podataka „u potpunosti usaglašen sa Ustavom Crne Gore“. - Zakonom se dio nadležnosti Agencije za nacionalnu bezbjednost prebacuje na Mini-

starstvo odbrane i to u dijelu izdavanja dozvola za pristup tajnim podacima državnih službenika - rekao je Vučinić. Bulatović je kazao da Vlada nastavlja svoju politiku sužavanja informacija gdje god je to moguće i da to pokazuju i ove izmjene i dopune ovog zakona. Poslanica DPS-a Marta Šćepanović naglasila je da je prijedlog ovog zakona u potpunosti usklađen sa direktivama i standardima NATO-a. - Zakon dozvoljava i privatnim i pravnim licima pristup podacima. Ovo je unaprijeđen zakonski tekst i u potpunosti usaglašen sa Zakonom o javnoj upravi - rekla je Šćepanović. Đ. Ć.

Ekonomija

Subota, 14. decembar 2019.

Proizvodi vinarije ,,Đukić“ ove godine osvojili priznanja na regionalnim i međunarodnim takmičenjima

OČEKUJU TURISTE KOJI SE BUDU KRETALI RUTOM ,,KRUG OKO KORITA“ U KUČIMA: Marko Đukić

Privrednici pozdravljaju odluku Vlade da odloži primje

Ni privreda ni nijesu spremn elektronsku fis Iz privrednih asocijacija očekuju da sve nejasnoće i dileme budu otklonjene prije početka primjene zakona i da dobiju testni period od tri do šest mjeseci

Baron osvojio zlato u Bordou

PODGORICA – Unija poslodavaca, Privredna komora i MBA pozdravljaju Vladinu odluku da do januara 2021. odloži primjenu elektronske fiskalizacije jer smagtraju da u ovom momentu ni država ni privreda nijesu spremni za to.

Vinograd braće Đukić od pet hiljada čokota vranca i kratošije nalazi se u Doljanima, u zaseoku Skoče, a dogodine planiraju da podignu novi sa osam do deset hiljada čokota

Period od godinu, navode, treba iskoristiti da se svi dobro pripreme, a traže i testni period tri do šest mjeseca.

PODGORICA - Proizvodi vinarije ,,Đukić“ ove godine osvojili su brojne medalje na regionalnim i međunarodnim sajmovima. Vino Baron je dobilo zlatnu medalju na takmičenju u Bordou, u Francuskoj. Suvlasnik vinarije Marko Đukić smatra da su ta priznanja potvrda kvaliteta njegovih vina i rakija.

UPCG

- Nagradu u Bordou dobili smo za vino Baron, koje se proizvodi od vranca i kratošije. Do sada nijedan proizvođač vina iz Crne Gore nije osvojio zlatnu medalju na tom sajmu – kazao je Đukić Pobjedi i najavio da će se ove godine njegova vina naći i na ocjenjivanju na najprestižnijoj vinskoj smotri Dekanter u Londonu i istakao da su na sajmu u Novom Sadu osvojili sedam zlatnih i dvije srebrne medalje za vina i rakiju. Đukić je naveo da se uzgajanjem vinove loze i proizvodnjom vina i rakije on i njegov brat Radovan bave pet decenija, ali da su se u poslednjih desetak godina tome ozbiljnije posvetili, a vinariju su registrovali prije pet godina. Njihov vi-

nograd sa pet hiljada čokota vranca i kratošije nalazi se u Doljanima, u zaseoku Skoče, nadomak Podgorice. - Proizvodimo vino i rakiju na tradicionalan način bez dodataka i hemije, a u Crnoj Gori nema boljeg lokaliteta za uzgoj vinove loze od ovog od Morače do Vrbice, tako da svake godine imamo ekstra kvalitet grožđa od koga je lako sa našim iskustvom napraviti dobro vino – naglasio je Đukić, koji tvrdi da ovaj lokalitet karakteriše najbolje zemljište i mikroklima za uzgoj vinove loze. - Nigdje u Crnoj Gori ne može da sazri grožđe kao na ovom lokalitetu i tvrdim da na teritoriji glavnog grada niko ne može da ima kvalitetnije grožđe. Procenat šećera u našem grožđu kreće se od 22 do 30 odsto, a nekih godina je i veći – saopštio je Đukić. Naveo je da proizvode četiri vrste crvenih vina i to Lord, Vikant, Baron i Vitez. - Godišnje proizvodimo dvije hiljade litara vina i 400 litara lozove rakije – precizirao je Đukić i dodao da su lani proizveli i 250 litara šljivovice od

šljiva iz Brskuta, odakle Đukići potiču. - Ta rakija je ove godine dobila na sajmu u Novom Sadu veliku zlatnu medalju za kvalitet – kazao je Đukić. Naveo je da je prethodih godina vino i rakiju plasirao u nekoliko hotela na primorju. - Nijesam baš zadovoljan tom saradnjom, ali naredne godine očekujem bolju prodaju vina kroz vinski turizam – rekao je Đukić i objasnio da je u okviru vinarije izgrađen apartman za četiri osobe. - Očekujem da nas narednih godina posjećuju turisti koji se budu kretali rutom ,,Krug oko Korita“ u Kučima i smatram da ćemo dio svojih proizvoda prodati u vinariji, a gostima ćemo ponuditi i hranu – saopštio je Đukić. Najavio je formiranje novog vinograda na površini od jednog hektara na kome bi bilo osam do deset hiljada čokota isključivo stare nakalemnjene kratošije. - Kontaktirao sam Ministarstvo poljoprivrede i očekujem podršku od države pri podizanje novog vinograda – kazao je Đukić. S. POPOVIĆ

Ministar finansija potpisao ugovor sa predstavnicima KfW banke PODGORICA - Ministar finansija Darko Radunović juče je sa predstavnicima njemačke razvojne banke KfW potpisao ugovor o kreditu za sprovođenje energetske efikasnosti u javnim zgradama vrijednosti 45 miliona eura. Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je potpisala ugovor o grantu za isti program od 4,8 miliona eura, koju je KfW obezbijedio kroz instrument WBIF EU. Ugovore su u ime KfW potpisali Pablo Obrador, direktor za energetski sektor za Jugoistočnu Evropu

1.11740

JPY 122.43000



I u Privrednoj komori odlaganje primjene zakona smatraju opravdanim, jer treba donijeti podzakonske propise

platni uređaji, kolika je cijena, kada i gdje se mogu nabaviti – rekli su Pobjedi iz UPCG i istakli da je pripisana i obaveza fiskalizacije u bezgotovinskom prometu, za koju nije obezbijeđen odgovor na izvjesne sporne situacije do kojih će doći u praksi. - Zakon donosi mnogo novina i isto toliko važnih pitanja treba da bude uređeno podzakonskim aktima, koji su još u fazi izrade, što znači da ne bi bilo vremena da se obveznici upoznaju sa procedurama i obavezama do početka primjene zakona - kažu u UPCG i naglašavaju da testni period ne bi trebao biti kraći od šest mjeseci. - Fiskalizacija u prometu proizvoda i usluga je važan državni

Goranović: Imamo vremena da se dobro pripremimo Vlasnik Mesne industrije „Goranović“ Đorđije Goranović Pobjedi je kazao da je dobro što je Vlada odložila elektronsku fiskalizaciju. - Godinu pred nama privreda i institucije treba da iskoriste da se pripremimo na kvalitetnu primjenu zakona od januara 2021. To se odnosi i na tehničke detalje - softvere - kaže Goranović, dodajući da sada svi imaju dosta vremena. Smatra da će elektronska fiskalizacija značajno smanjiti sivu ekonomiju i dodaje da sa kompanijama koje su uredno vodile poslove i finansije ni do sada nije bilo problema. - U narednom periodu kroz fiskalizaciju i aktivnosti institucija treba da svedemo sivu ekonomiju na minimum. Ujedno treba da smanjujemo i nelojalnu konkurenciju i lagano rasterećujemo privredu poreskih nameta – rekao je Goranović.

Direktor Aerodroma Crne Gore odgovorio ministru saobraćaja

Za energetski efikasnije Orlandić: Menadžment opravdao povjerenje Vlade zgrade 50 miliona

i Tursku i Željko Uljarević, šef kancelarije u Podgorici. Potpisivanju ugovora je prisustvovao zamjenik ambasadora Njemačke u Crnoj Gori Cristoph Breunig. Ovo je treća faza projekta, a kredit je odobren na 15 godina, od čega pet godina grejs perioda i kamatnu stopu od 1,06 odsto. Kroz prve dvije faze su u prethodnoj deceniji rekon-

struisana 33 objekta prosvjete i socijalne zaštite. Ministarka tvrdi da su u njima imali uštede i do 60 odsto ranije potrošnje i da su podigli komfor za rad i boravak. Obrador je saopštio da je ovo za njih, ali i za Crnu Goru velika prilika i dodao da u cijelom regionu imaju veliki portfolio u oblasti energetske efikasnosti. M. P. M.

PODGORICA - Članovi borda Aerodroma Crne Gore zajedno sa izvršnim menadž m e n t o m o p r av d a l i s u povjerenje koje nam je ukazala Vlada, poručio je juče izvršni direktor te kompanije Danilo Orlandić, reagujući na ocjenu ministra saobraćaja Osmana Nurkovića da kompanija ima pare, ali ih ne ulaže u razvoj zbog nedostatka me-

nadžerskih vrlina i sposobnosti. On je u reagovanju ukazao na rezultate koje je postigao „menadžment bez vrlina“: - Aerodromi CG su uplatili državi i opštinama Podgorica i Tivat 82 miliona eura, u odnosu na 2016. Imaju 800.000 putnika više, a profit je udvostručen u odnosu na 2017. godinu na deset miliona eura

prije oporezivanja – naveo je Orlandić. Podsjetio je da od ovog ljeta radi Terminal 2 na tivatskom aerodromu i da će ta višemilionska investicija biti isplaćena u narednoj godini, a nadaju se da će riješiti i pitanje noćnih letova na tom aerodromu. Istakao je da su uveli 35 novih linija, što je od ogromnog značaja za turizam. S. P.

Komisija za tržište kapitala juče odlučila

Kursna lista USD

Iz UPCG su podsjetili da su oni tražili odlaganje primjene zakona. - Zbog velikog interesovanja privrednika i značajnog broja nedoumica, uz istovremeni nedostatak pojašnjenja i odgovora nadležnih organa, pojavila se

opravdana bojazan da će pripreme za početak primjene biti blagovremeno izvršene. Zato je UPCG Savjetu za konkurentnost u septembru ove godine uputila zahtjev za odlaganje početka primjene. I dalje su brojne dileme, među kojima je i to što poreskim obveznicima u ovom trenutku nije poznato kako izgledaju elektronski na-

GBP CHF

0.83508 1.09820

AUD CAD

1.61590 1.47120

Podnijet zahtjev za likvidaciju Penzije plus PODGORICA – Komisija za tržište kapitala Privrednom sudu je juče podnijela prijedlog da naloži sudsku likvidaciju dobrovoljnog penzionog fonda Penzija plus.

Podsjetimo da su u ovom fondu bili ulozi 2.251 štediše. Komisija je početkom oktobra oduzela dozvolu za rad Atlas penziji, društvu. M.P.M.

Ekonomija

Subota, 14. decembar 2019.

Premijer na proslavi deset godina rada Investiciono razvojnog fonda

enu zakona

i država ni za skalizaciju Radulović: Treba fazno raditi Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović Pobjedi je kazao da je dobro što je Vlada odložila primjenu fiskalizacije jer se radi o složenom poslu u koji bi trebalo fazno da se ulazi. -Čini mi se da u ovom momentu ni privreda ni institucije nijesu spremni za ovaj projekat. Bolje je da ostane ovako nego da uvedemo fiskalizaciju, a da nijesmo spremni tehnološki niti dovoljno edukovani. U toj situaciji bi to moglo da izazove dosta problema i poslodavcima i poreskim organima - kaže Radulović i ističe ,,ako se za godinu ne pripremimo, bolje da nas nema“.

projekat i privreda očekuje da se obezbijede svi potrebni preduslovi. Zato očekujemo da sve nejasnoće i dileme budu otklonjene prije početka primjene, kao i da se obezbijedi vrijeme neophodno za nabavku fiskalnih uređaja, obuku zaposlenih u firmama i nadležnim organima, te neophodno vrijeme za testiranje sistema. Jedino ćemo tako imati uspješnu realizaciju fiskalizacije - ocjenjuju u UPCG.

PKCG

I u Privrednoj komori odlaganje primjene zakona smatraju opravdanim, jer treba donijeti podzakonske propise koji će riješiti nedoumice na koje privrednici ukazuju. - Privrednici smatraju da treba odrediti testni period za primjenu zakona, koji ne bi trebao biti kraći od tri mjeseca. Imajući u vidu da su 99,8 odsto mala i

srednja preduzeća, potrebno je da Vlada razmotri mogućnost subvencionisanja nabavke opreme za fiskalizaciju ovoj kategoriji preduzeća - smatraju u PKCG.

MBA

I u MBA kažu da je dobro što je primjena zakona odložena i podsjećaju da su predlagali alternativno rješenje kroz GPRS modem. - Nijesu se stekli uslovi za primjenu zakona u ovom momentu, jer nijesu doneseni podzakonski akti, niti urađena prateća rješenja. Veoma je važno da privatni i javni sektor budu spremni za što kvalitetniju implementaciju ovog zakona kaže menadžer MBA Bojana Kalezić. Rok od godine, kaže, možda jeste dovoljan, a možda nije, zavisi od pristupa ovom ozbiljnom poslu. M.P.M.

Marković: Milijarda eura velika podrška i za veće zemlje od Crne Gore PODGORICA – Investiciono razvojni fond je za deset godinu plasirao milijardu eura, a premijer Duško Marković je ocijenio da je to snažna finansijska podrška i za mnogo veće ekonomije od crnogorske. - Od toga je u posljednje tri godine plasirano 600 miliona. U turizam i ugostiteljstvo 140 miliona, u poljoprivredu i proizvodnju hrane 90, za podršku likvidnosti 120 i 210 miliona po odsnovu faktoring aranžmana – rekao je premijer i dodao da se radi o očuvanju proizvodnje 400 malih proizvođača. - Kroz kreiranje novih i očuvanje postojećih podržano je 12.000 radnih mjesta. Za projekte u opštinama na sjeveru opredijeljeno je 190 miliona kazao je premijer i poručio da je snažan razvoj sjevera obaveza ove i budućih vlada. - Upravo zbog toga IRF treba da kreira što više linija i kreditnih modela kako bi, nesporne resurse sjevera stavili u funkciju razvoja cijele zemlje - istakao je Marković i ocijenio da smo na dobrom putu i da treba da udvostručimo napore da Crnu Goru učinimo mjestom gdje se dobro živi i zarađuje. - Učinimo sve da osnažimo etičke kodekse poslovanja, gdje je neformalna ekonomija pošast koju treba da eliminišemo, a ne da joj se sklanjamo. Da je zaposleni naša vrijednost, a ne trošak, da je Crna Gora ne samo prirodno bogata nego i ljudskim potencijalom - kazao je premijer. I podsjetio da je u posljednje tri godine vlada predložila donošenje i izmjene 200 zakona čiji cilj je unapre-

KROZ KREIRANJE NOVIH I OČUVANJE POSTOJEĆIH PODRŽANO JE 12.000 RADNIH MJESTA: Proslava jubileja

Tri donacije IRF je povodom jubileja obezbijedio tri donacije. Po deset hiljada eura dali su Fondaciji Budi human iz Podgorice za liječenje mališana, bjelopoljskoj Javnoj predškolskoj ustanovi ,,Dušo Basekić“ i fudbalskom klubu ,,Breznica“ iz Pljevalja .

đenje poslovnog ambijenta. - Samo donošenjem zakona o administrativnim i lokalnim taksama ukinuli smo 49 i smanjili 72 takse. Od stupanja na snagu Zakona o reprogramu reprogramiran je dug realnog sektora od 137 miliona eura. U saradnji sa IRF-om direktno smo podržali privredu sa 100 miliona eura, u prethodne tri godine priliv stranih direktnih investicija bio je 2,2 milijarde, a u posljednjoj godini i po 1,3 milijarde - kazao je Marković i dodao da rezultat nije došao sam od sebe već je plod osmišljene ekonomske politike.

Predsjednik borda IRF-a dr Zoran Vukčević je podsjetio da imaju kreditne linije podrške posebnim ciljnim grupama kao što su mladi, početnici, žene, visokoškolci i tehnološki viškovi i individualni poljoprivredni proizvođači, zanatlije, inovativno preduzetništvo, IT sektor i klasterska proizvodnja. Kazao je da je njihov cilj da mikro preduzeća pređu u mala, mala u srednja, a srednja u velika. Vukčević je najavio formiranje garantnog fonda, odnosno garantne šeme koji se realizuje u okviru COSME programa uz

Radnici tvrde da sudija Jovanić vrši pravno nasilje nad povjeriocima „Vektra Boke“

Za provjeru aktive 790 hiljada

Sjednica Savjet za finansijsku stabilnost

Stabilnost ojačana PODGORICA - Stabilnost finansijskog sistema na kraju trećeg kvartala bila je na blago višem nivou u odnosu na isti period lani, ocijenjenio je Savjet za finansijsku stabilnost. U izvještaju se navodi da je industrijska proizvodnja u prvih devet mjeseci u odnosu na isti prošlogodišnji period pala 8,1 odsto, a da su pozitivna kreta-

nja zabilježena u turizmu i građevinarstvu. - Preliminarni podaci Ministarstva finansija pokazuju da su izvorni prihodi budžeta za devet mjeseci bili viši od planiranih 2,7 odsto, a rashodi manji 9,4 odsto. Kao rezultat ovih kretanja, budžetski deficit je iznosio 38,4 miliona, odnosno 0,8 odsto procijenjenog BDP-a navodi se u saopštenju. Savjet je još jednom ocijenio da je emisija domaćih euroobveznica na međunarodnom tržištu uspješna transakcija.M.P.M.

M.P.M.

Apelacioni sud potvrdio odluku Privrednog suda

Odbijen prigovor advokata dakićevaca

CBCG bira konsultanta

PODGORICA - Postupak javne nabavke za izbor konsultanta Centralne banke koji će biti zadužen za implementaciju provjere kvaliteta aktive u skladu sa priručnikom Evropske centralne banke iz prošle godine, formalno je počeo juče. CBCG je, obezbijedila 790 hiljada eura što predstavlja cjelokupan iznos specijalnih rezervi. M.P.M.

podršku Evropskog investicionog fonda, kao i program zapošljavanja i socijalne inovacije, koji takođe realizuju sa EIF. - Taj je instrument namijenjen mikrofinansiranju i socijalnom preduzetništvu. Jedan od ključnih ciljeva je povećati dostupnost i pristup finansijama ugroženim grupama – rekao je Vukčević i dodao da su imali podršku i razumijevanje preduzetnika, međunarodnih partnera (Evropska investiciona banka, Evropski investicioni fond, Banka za razvoj SE, EBRD, SB, Kineska banka), opština i posebno Vlade i premijera. Svoj biznis put uz podršku IRF-a predstavili su vlasnik ,,Comp comerca“ Ranko Jovović, poljoprivrednik Bogdan Sjekloća, vlasnik ,,Tapacir Kurti“ Kabil Kurti i vlasnica ,,Zahara“ Nada Vojinović.

Odlukom suda ostali bez para HERCEG NOVI – Bivši radnici „Vektra Boke“, nezadovoljni novom odlukom Privrednog suda kojom poništava rješenje sudskog vještaka da im se mora isplatiti 340.000 eura, uputili su saopštenje medijima. Tvrde da Blažo Jovanić sprovodi pravno nasilje nad povjeriocima Vektra Boke kao predsjednik Privrednog suda, bivši stečajni i izvršni sudija. - Jovanić je donio izvršnu ispravu Plan reorganizacije AD „Vektra Boka“, koji je potvrdio Apelacioni sud. Po tom planu povjerioci koje svoje osporeno potraživanje potvrde u parnici, stiču pravo na izvršenje 31. de-

cembra te godine. Jovanić je u pismu opštini Herceg Novi, naveo da je njegov sud ukinuo rješenje o izvršenju presuđenog potraživanja u visini od 1,5 miliona eura, jer nije pravedno da se u tom dijelu primjenjuje plan reorganizacije. To je apsurd da sudija ne poštuje svoju i presudu svog suda i da blokira izvršenje istih „načelnim stavom“ – saopštili su bivši radnici ,,Vektra Boke“. Tvrde i da je to dvostruka zloupotreba jer ,,nijedan sudija ili predsjednik suda, nema pravo da donosi ,,načelne stavove“. To pravo, kako navode, pripada samo odjeljenjima

Vrhovnog suda. - Posebna neprincipijelnost je što toleriše kriminal Dragana Brkovića i piše pismo Savjetu za privatizaciju da Brkoviću dozvoli prodaju hotela, ne reaguje kada Brković svoje kredite u visini 24 miliona eura prebacuje na ,,Vektra Boku“, ili kada uzme pet miliona eura od prodate imovine. Jovaniću ne smeta ni izdvajanje hotela ,,Plaža“ iz ,,Vektra Boke“, bez saglasnosti Savjeta za privatizaciju – navodi se u saopštenju NVO Bivši radnici Vektra Boke i ističe da „Jovanićeve instrukcije, najprilježnije, sprovodi izvršni sudija Marina Đurović“. Ž. K.

PODGORICA – Nakon što je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i drugi put odbio prigovor advokata Ljuba Markovića na plan raspodjele novca u stečaju „Radoja Dakića“, Apelacioni sud je ovoga puta potvrdio takvu odluku. Prvobitno je Apelacioni sud ukinuo rješenje. Sada su u obrazloženju naveli da su upis izvršenja na nepokretnosti i upis hipoteke paralelni oblici obezbjeđenja sa istom svrhom da te da za oba važi načelo prvenstva, pa nije od uticaja kada su nastali pravni poslovi, već kada je zahtjev za upis stigao nadležnom organu. Ipak, ovim se i dalje nijesu stekli uslovi za raspodjelu 3,2 miliona za koje je stečajni upravnik u martu napravio plan, jer Jovanić još nije odlučio o prigovorima nekoliko drugih advokata koji su se žalili na redoslijed namirenja i iznos nagrade od 73,3 hiljade eura koje je upravnik sebi odredio. M. Lk.

Društvo

Subota, 14. decembar 2019.

Akcija Crvenog krsta Crne Gore

Za Albaniju uplaćeno skoro 100.000 eura

S.V.

PODGORICA - Crveni krst Crne Gore podsjetio je juče da akcija prikupljanja pomoći za nedavno zemljotresom pogođena područja u Albaniji još traje, te da je na žiro račun koji su otvorili, do juče uplaćeno 99.783 eura. Prvi dio akcije prikupljanja pomoći, kako se navodi u saopštenju, traje do 25. decembra, kako bi Crveni krst Crne Gore do kraja godine uplatio prikupljena sredstva Crvenom krstu Albanije. Broj žiro računa je 520-5188-31, kod Hipotekarne banke. Crveni krst Crne Gore je, kako je saopšteno, u stalnom kontaktu sa Crvenim krstom Albanije, u skladu sa čijim potrebama organizuje svoje djelovanje, pa je u kolektivne centre u Draču i Liježu upućena pomoć koja se sastojala od garderobe, kreveta, dušeka, ćebadi, prekrivača... N. K.

Predstavljena studija „Rodno ogledalo medija u Crnoj Gori“

Žene na rukovodećim pozicijama, ali i dalje su žrtve stereotipa PODGORICA - Ženama nijesu nedostupne visoke pozicije u crnogorskim medijima jer se nalaze na rukovodećim mjestima u više od polovine od 14 analiziranih - pokazalo je istraživanje Društva profesionalniuh novinara Crne Gore (DPNCG). Istraživanjem su obuhvaćeni mediji koji imaju nacionalnu pokrivenost, najveću čitanost/gledanost/, povjerenje, odnosno najveći broj posjeta. To su: RTCG (TV, radio i portal), Vijesti (TV, novina i portal), Pobjeda, Dnevne novine, Dan, portal Analitika, portal Fos mMedia, Prva TV, TV Nova M i agencija Mina. Intervjuisano je 70 novinarki, što je 23,5 odsto od ukupnog broja onih koje rade u posmatranim medijima. Prema podacima koje su mediji dostavili, prenosi agencija Mina, na mjestima generalnih/izvršnih direktorki je 50 odsto žena. Na pozicijama glavnih i odgovornih urednica/direktorki programa zastupljene su sa 51,5 odsto, dok žene prednjače kao urednice redakcija sa 60,8 odsto. - Iako žene rukovode medijima, studija „Rodno ogledalo medija u Crnoj Gori“, pokazala je da tekstovi i prilozi i dalje sadrže stereotipe i podržavaju rodne uloge primjerene patrijarhatu ne doprinoseći dovoljno uspostavljanju jednakosti u društvu – ističe se u istraživanju. Polovina učesnica istraživanja odgovorila je da imaju jednake mogućnosti da se zaposle kao i njihove kolege, svaka četvrta ispitanica ispričala je da je prilikom zapošljavanja poslodavac pitao o bračnom statusu, djeci ili planiranoj trudnoći

i da to može uticati na odluku o zaposlenju. Skoro svaka druga ispitanica smatra da novinarke nijesu jednako plaćene kao muške kolege ili da su im samo djelimično jednaka primanja i navode da je prvenstveni razlog za to što su oni muškarci. Čak 80 odsto intervjuisanih novinarki smatra da trudnoća i porodiljsko odsustvo djelimično ili u potpunosti otežavaju pozicioniranje i napredovanje žena na poslu. Uočava se, i pored jasnih statističkih pokazatelja, nedovoljna svjesnost o uslovljenosti i povezanosti rodnih uloga sa karijerom žena. - Svaka četvrta ispitanica potvrdila je da je javnost, sagovornici ili kolege drugačije tretiraju zato što je žena. Navode da su degradirane u odnosu na kolege komentarisanjem fizičkog izgleda, neprijatno ponašanje ili udvaranje, stavove da žena nije ravnopravna sagovornica i da manje zna od muškog kolege, kao i neprimjerene opaske da je novinarkama bolje da kuvaju ručak nego da se bave novinarstvom - kaže se u istraživanju. Visok je i procenat odgovora u kojima ispitanice nijesu sigurne da li određena komunikacija predstavlja diskriminaciju na osnovu pola, što može ukazivati na nedovoljnu senzibilisanost da se ona prepozna. Novinarke su navele i da je najčešća neprijatna neverbalna komunikacija koja im se događa – buljenje, stajanje suviše blizu, davanje raznih znakova, kao i nazivanje neprimjerenim imenima, dobacivanje i upućivanje neumjesnih komentara seksualne prirode. R. D.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske SPC tvrde da u Nikšiću organizuju m Od priloga iz Manastira Ostrog, tvrde iz Mitropolije „hrane stotine sirotinjskih porodica u narodnim kuhinjama širom Crne Gore, a brojne porodice izbjeglica sa Kosmeta i šire i druga sirotinja, koje je sve više u Crnoj Gori, pomažu preko crkvenih dobrotvornih organizacija“ PODGORICA – Iz Mitropolije crnogorsko-primorske SPC juče su saopštili kako su zapanjeni tonom i sadržajem saopštenja Demokratske partije socijalista koja je u četvrtak upozorila da je cilj najave mitropolita Amfilohija da će mošti Svetog Vasilija Ostroškog biti zloupotrijebljene u svrhu povećanja broja prisutnih na saboru, koji je zakazan za 21. decembar u Nikšiću, pritisak na crnogorsku vladajuću većinu i nezapamćen čin koji pokazuje da za njega nema svetinja i da on sve koristi za sopstvenu promociju, što može zasluživati samo prezir i od vjernika. - Upravo je pomenuto saopštenje, možda, najbrutalniji primjer kako političari vladajuće stranke pokušavaju da život crkve podrede dnevnopolitičkoj ideologiji. Izlišno je podsjećati da to Ustav ove zemlje izričito zabranjuje – saopštili su iz Mitropolije.

ZaboRavili 1990.

Ocjenjuju kako je osnovni cilj saopštenja DPS-a zastrašivanje pravoslavnih vjernika i sprečavanje izbora i načina ostvarivanja njihovih duhovnih potreba. Iz Mitropolije tvrde i kako se od priloga iz Manastira Ostrog, „da znaju, kako oni (DPS), tako i drugi koji misle da se tu radi o basnoslovnim sumama, da se od tih i drugih priloga hrane stotine sirotinjskih porodica u narodnim kuhinjama širom Crne Gore, a brojne porodice izbjeglica sa Kosmeta i šire i

Na „hrišćanskom samo „molitva G poštovanje prav

Iz SPC kažu kako su mošti Svetog Vasilija 1996. nosili u Hercegovinu kao molitvenu litiju povodom okončanja rata

druga sirotinja, koje je sve više u Crnoj Gori, pomažu preko crkvenih dobrotvornih organizacija“. - Tim sredstvima je, uz pomoć vjernog naroda, obnovljeno oko 700 hramova i manastira, od toga se održavaju sve svetinje, izdržava se sve brojnije sveštenstvo i monaštvo, sagrađeni su novi hramovi, najveći u istoriji Crne Gore (Hram Vaskrsenja u Podgorici i Svetog Jovana Vladimira u Baru) – saopštili su iz Srpske crkve. U reagovanju su pobrojali i kada su sve mošti Svetog Vasilija Ostroškog iznošene iz Ostroga, navodeći da je svaki put to učinjeno „iz razloga velike brige vjernog naroda i potrebe za opštom svenarodnom molitvom“. Jedino su „zaboravili“ 1990. godinu, kada su ih, pred rat i krvavi raspad SFRJ, Amfilohije i njegovi nosili do Hercegovine (BiH). Prvi put, kako su saopštili, mošti su u 18. vijeku iznešene iz Manastira, pa potom dva puta u 19. vijeku. - To se činilo uz blagoslov vladike sa Cetinja i angažovanje sveštenstva u Ostrogu i Cetinjskom manastiru. Svečeve mošti nošene su iz Ostroga i donoše-

ne na Cetinje, pa svečano vraćane nazad. Tako će, ako Bog da, biti i 21. decembra u Nikšiću. Mošti Svetoga Vasilija biće istoga dana vraćene u Ostroški manastir – saopštli su oni. U 20. vijeku, navode, mošti su nošene iz Ostroga prvi put tokom Drugog svjetskog rata, „iz straha da ne postradaju od ratnog dejstva okupatorskih bombi, a drugi put 1996. godine kao molitvena litija povodom upravo okončanog krvavog ratnog pira u Bosni i Hercegovini, kada su bile pobožno i masovno dočekane i u Nikšiću“.

Vuković: Amfilohijeva najava nošenja moštiju Svetog Vasilija morbidna Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković sinoć je u autorskoj emisiji Darka Šukovića, „Živa istina“, na RTCG, upitan kako gleda na pritiske za povlačenje Zakona o slobodi vjerosipovijesti i najavu još jednog nošenja moštiju Svetog Vasilija Ostroškog i stavljanje tog sveca u funkciju predbožićnog protesta koji organizuje SPC u Nkšiću kazao da je za njega to očekivana reakcija, jer, kako kaže, implementacija tog zakona znači gubitak monopola koji SPC drži u Crnoj Gori. - Nijesam očekivao čak ni

od njih da će mošti Vasilija Ostroškog biti korišćene u bilo kom kontekstu za te potrebe. Za mene je to degutantno, da ne kažem morbidno – rekao je on, naglašavajući da ispada kako je „politika često iznad svega“ pa čak i iznad svetinje kakva je Ostrog i Sveti Vasilije Ostroški. Na pitanje da li će Vlada pokleknuti pod pritiscima da povuče Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, Vuković je kazao da je siguran da država neće skrenuti sa puta kojim je krenula. - Na osnovu svega što znam

taj zakon će, po svemu sudeći, biti usvojen do kraja godine. Ljudi u vrhu naše državne vlasti su svjesni da bez tog zakona nema zaokruživanja državno-pravnog okvira. Taj zakon je dobar za sve nas, to je način da trajno relaksiramo odnose u Crnoj Gori. Da se imovina vrati onome kome je kroz istoriju pripadala i da ti manastiri i crkve budu otvoreni za sve. Ja ovo ne doživljavam kao potez usmjeren protiv vjernika. To su crkve i manastiri koji pripadaju državi i svima nama – kategoričan je Vuković.

- Eto takvog je, blagoslovenog i mirotvornog karaktera, i ova najava naše crkve – saopštili su iz Mitropolije crnogorskoprimorske. Zaključili su i kako će im u Nikšiću 21. decembra na „hrišćanskom srcu“ biti „samo molitva Gospodu i poziv na poštovanje prava i Ustava ove zemlje“.

PaRtije

A prosrpske partije u Crnoj Gori, kako same saopštavaju, počele su „mobilizaciju“ članstva za protestni skup u Nikšiću. Opštinski odbor Demokratske narodne partije u Pogorici, kako su saopštili, „usvojio je zaključak o partijskoj mobilizaciji članstva i simpatizera da bi ispred hrama Svetog Vasilija u Nikšiću, zajedno sa mitropolitom Amfilohijem, vladikama, sveštenstvom naše Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, poslali snažnu poruku da ostaju dosljedni zakletvi koju je na Trojčidanskom saboru pročitao vladika Joankije” Sjednici odbora je, kako je saopšteno iz DNP, prisustvovao i predsjednik partije Milan Knežević koji je, kako navode, novi nasrtaj režima na jedinu kanonski priznatu i utemeljenu pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori okvalifikovao kao kriminalni čin kojem se svi zajedno na čelu sa našim mitropolitom i vladikama moramo oduprijeti. - Knežević je zakazao i sjedni-

Društvo

Subota, 14. decembar 2019.

m srcu“ im Gospodu i va i Ustava“ Cerović: Ko kome otima i zašto Blizu je okončanje velike državne i nacionalne drame Srbije i Crne Gore, kazao je za Pobjedu publicista Rajko Cerović, u vezi sa pitanjem crnogorskog državnog subjektiviteta, odnosno elementarnog prava države Crne Gore da bude nepodijeljeni vlasnik najvažnijeg dijela sopstvene kulturne baštine. - Sve ostalo je demagogija i još jedan grčeviti pokušaj beogradske velikosrpske čaršije da zadrži svoju gramzivu ruku na crnogorskom vratu. Ili, možda, novi pokušaj trajnog ozakonjenja takozvane „podgoričke skupštine“ i zločina u vezi sa njom iz 1918. godine – istakao je on. Da bi se spriječila Crna Gora da uvede u sopstvenu pravnu praksu jedan odavno vapijuće potreban evropski zakon o slobodi vjeroispovijesti, naglašava naš sagovornik, angažovana je ogromna destruktivna energija, počev od poslovično neobaviještenih i hiper naivnih Crnogoraca, do najmračnijih kleronacionalističkih krugova Srbije i Crne Gore, ili debelo kriminalizovanog šljama svake vrste. - Važno je sve istorijske i druge istine okrenuti naopačke, pa zatim na pogrešnoj premisi zavapiti za navodnom svjetskom pravdom? I sve još predstaviti kao objavljivanje rata jednoj crkvi koja dobro zna da odavno sjedi na tuđem nepravo uzetom tronu, i još se ponosi „skiptrom krvavijem“ iz 1918. godine – kategoričan je Cerović. Komentarišući najavu Amfilohija Radovića da će na skupu Nikišiću donijeti i mošti Svetog Vasilija on ocjenjuje da su banalizovali sveca.

- I kud će sad sa moštima Svetog Vasilija Ostroškog? Banalizovali su ga, kao što se dobro sjećamo, po Hercegovini, onda kad je trebalo dobro podjarakati krvoproliće u Bosni i Hercegovini, stvoriti što više Srebrenica i drugih nesrpskih stratišta, što više i za što dalja vremena obrukati Srbiju, odnosno poniziti sveca koji ne počiva u Ostroškoj ćeliji za nečiju vulgarnu političku upotrebu – kategoričan je on. Upozorava da će skup u Nikšiću biti samo još jedan zloslutni miting. - Dobro znamo kakvu su nam sreću donijeli mitinzi, posebno organizovani i podjarivani od Srpske pravoslavne crkve. Prethodili su onom našem, prije svega neukom i naivnom glavinjanju za Slobodanom Miloševićem, koji je, uz našu nesebičnu pomoć, u krvi razvalio onu divnu zajedničku zemlju koja je sobom predstavljala idealan model Evropske unije kakvu danas priželjkujemo – podsjetio je Cerović. Objašnjava da ne traži Crna Gora Prijedlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti ništa posebno, već da, kao što su crkve i manastiri u Srbiji vlasništvo države Srbije i crnogorski u Crnoj Gori budu vlasništvo države Crne Gore. - I to ne svi, nego samo oni koje je Crna Gora gradila prije 1918. godine. Dosad smo mislili da je Cetinjski manastir naš, jer je to sjedište naših vjekovnih vladara. Ako Cetinjski manastir nije naš, onda Crne Gore zaista nema. Ko, zaista, hoće da Crne Gore nema neka požuri na zakazani Nikšićki miting – zaključio je Cerović.

Nacionalna platforma za suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije PODGORICA – Balkan je i nakon 25 godina opterećen ratom i teško se toga oslobađa, a Evropa ništa nije uradila da se ratna dešavanja u regionu spriječe - ocijenjeno je na panelu „Da li je agresivni nacionalizam uzrokovao rat u bivšoj Jugoslaviji“, koji je održan u okviru drugog sastanka Nacionalne platforme za suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu. Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica je govoreći o tome koliko i kako smo mi kroz istoriju doprinosili nastajanju, odnosno nestajanju naše drzave, primijetio da se to događalo u dva slučaja ,,onda kada nije bilo pravde, niti pravedne raspodjele ili onda kada je izdominirao etnonacionalizam“. - Bojim se da je u 2019. godini Crna Gora na putu da ispuni oba kriterijuma. Zato danas osjećamo odgovornost da ukažemo na nedostatak nezavisnih institucija i sve češće i jasnije ispoljavanje nacionalizma sa različitim predznacima, zato pozivamo da se prestanu ignorisati i stavljati pod tepih ovi problemi – kazao je Koprivica u uvodnom obraćanju.

EVROpA

Bivši član predsjedništva SFRJ Bogić Bogićević poručio je da onaj koji ne poštuje život drugog čovjeka ne zaslužuje ni svoj, te da prema tim osobama tolerancija treba da bude nula. Kako je kazao 1989. godinu će pamtiti po rečenici na Gazimestanu da se Srbija nalazi pred bitkama koje nijesu oružane, ali nije isključeno da će biti. Prema njegovim riječima, 1989. godina nosi prethodna nasljeđa anti-birokratskih revolucija i smjena rukovodstava u Vojvodini, Crnoj Gori i na Kosovu. - Kult vođe, sile, rata, antibirokratske revolucije, pa sve do opkoljenog Sarajeva, Prijedora, Dubrovnika, Vukovara, dvije škole pod jednim krovom - to su sve atributi nacizma i fašizma - kazao je Bogićević. Iako je, kako je kazao, nakon Drugog svjetskog rata u UN rečeno da se nikad više neće dogoditi rat i holokaust, više puta smo svjedočili šta se sve dešavalo kada polude vrijeme i ljudi. - Mnogi ljudi koji su svoju naciju pretvorili u profesiju,

Balkan i dalje opterećen ratom MINA

mirotvorni skup

EVROPSKA UNIJA JOŠ JE DALEKO ZA ZAPADNI BALKAN: Sa konferencije upućene upozoravajuće poruke

Kult vođe, sile, rata, antibirokratske revolucije, pa sve do opkoljenog Sarajeva, Prijedora, Dubrovnika, Vukovara, dvije škole pod jednim krovom - to su sve atributi nacizma i fašizma - kazao je Bogić Bogićević a specijalizirali mržnju uz to, prihvatili su da za života budu bivši ljudi - poručio je Bogićević. On smatra da je Evropa propustila šansu da nekoliko balkanskih država primi u paketu. - Nažalost, Evropa je propustila šansu da se granice među nama olabave, da se prodiše i da se ne daje povoda za novi nacionalizam i ekstremizam. Nije to učinila i nažalost, propustili su tu šansu - kazao je Bogićević. Kako je podsjetio, Evropa, od koje se mnogo očekivalo u to vrijeme, ništa nije učinila da se „zlo rata spriječi“. A Amerika je, kako je kazao, ,,rekla da se Jugoslavija nalazi u dvorištu Evrope i da je to njen problem, znajući da neće ništa napraviti“. Ipak, kako je ocijenio, Evropa nema alternativu i ka njoj treba težiti. Ocjenjujući da je došlo do krize liberalnog kapitalizma, posljednji ministar inostranih poslova SFRJ Budimir Lončar kazao je da će se cijela pri-

ča završiti u Americi. - Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama biće presudni za dalji razvoj jer će u prvi plan staviti klasni, a ne rasni odnos – kazao je Lončar.

REgION

Komentarišući stanje u regionu on je rekao da je regija opterećena ratom i da se toga teško oslobađa. Podsjetio je da je od rata prošlo više od 25 godina, ali da se još živi u ratnoj atmosferi. - U odnosima među republikama preovladava nepovjerenje, a posebno između Srbije i Hrvatske, kao dvije ključne i najveće države regiona. Preovladava čak i mržnja i šovinizam. Mnoge naše garniture žive na pogon mržnje - upozorio je Lončar, dodajući da je to posebno izraženo kod Bosne i Hercegovine. Ocijenio je i da su partije na ovim prostorima postale vlasnici država, iako se izbori održavaju. On sumnja da će EU imati ka-

paciteta da se širi na preostali dio Zapadnog Balkana. - EU mora da ide na produbljivanje integracije i na decentralizaciju i istovremeno na nalaženje rješenja za suvereniste i da stvori gornji dom - kazao je Lončar. On je naveo da se Unija mora osamostaliti i da mora redefinisati svoj položaj. Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludin Nuhodžić rekao je da je „naš odgovor radikalizaciji otvorenost, tolerancija i demokratizacija“. - Nacionalizam je put ka negiranju demokratije i ljudskih prava i sloboda. Od svih zemalja regiona Crna Gora je najmanje pogođena ovom pojavom. Nimalo slučajno najveće bogatstvo Crne Gore je poštovanje raznolikosti i poštovanje multinacionalnog, multivjerskog i multikonfesionalnog sklada. Te vrijednosti duboko su usađene u građansko lice Crne Gore i jasno afirmisane u Ustavu naše zemlje – kazao je I. Kr. Nuhodžić.

Konferencija o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u zemljama Jugoistočne Evrope

cu GO DNP – a na kojoj će svi predsjednici opštinskih odbora i članovi GO dobiti konkretne zadatke u cilju masovnosti crkveno narodnog sabora koji će se održati u subotu 21. decembra 2019. u Nikšiću – saopšteno je iz DNP. Prijedlogom zakona koji je sporan SPC i prosrpskim partijama predviđeno je da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisno-

sti 1918. godine i koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina. Precizirano je i da ako bilo koja vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati. Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti na Skupštini će biti 24. decembra. K. KRSMANOVIĆ

PODGORICA - Jaka primarna zdravstvena zaštita dokaz je da je briga za zdravlje populacije na najvišem nivou, a razmjena iskustava i primjeri dobre prakse mogu se iskoristiti kako bi reforma bila efikasnija i kako bi se ostvario krajnji cilj, a to je zadovoljstvo građana – poručeno je sa Međunarodne konferencije o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u zemljama Jugoistočne Evrope, koju je organizovao Dom zdravlja Podgorica, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja. Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić rekao je, prenosi PR cenar, da je cilj da se potencira i dalje afirmiše primara zdravstvena zaštita kao temelj zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. Istakao je da nije sve u opremi i u zgradama, već je mnogo toga u promjeni svijesti ljudi. Državni sekretar Ministarstva zdravlja Milovan Vujović rekao je da je taj resor posebno ponosan na integrisanost, dostupnost i visokoprofesionalni nivo u ukupnom zdravstvenom sistemu, a posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. - Uvođenjem brojnih preventivnih skri-

Cilj je ljekar koji će liječiti cijelu porodicu

ning programa, izvanredni međunarodno priznati rezultati u imunizaciji, zdravstvena zaštita majke i djeteta, kao i starijih i vulnerabilnih grupa, naš je glavni pravac daljeg razvoja sistema javnog zdravstva u Crnoj Gori - istakao je Vujović. Direktor Kliničkog centra Jevto Eraković kazao je da KCCG kao jedina tercijarna ustanova u zdravstvenom sistemu države i te kako zavisi od dobre saradnje sa primarnom zdravstvenom zaštitom. - Imamo sjajnu saradnju sa Domom zdravlja Podgorica i veliki broj zajedničkih projekata - kazao je Eraković. Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša podsjetio je da su u Crnoj Gori reforme počele 2004. godine a cilj je bio da se dobije moderan izabrani ljekar koji je kadar da pruži 90 odsto svih zdravstvenih usluga koje su potrebne pacijentu, kako bi se smanjilo opterećenje sekun-

darnog i tercijarnog nivoa. - Uveli smo specijalizacije porodične medicine i želimo da dobijemo ljekare koji su kadri liječiti cijelu porodicu - kazao je Mugoša. On je istakao da je jaka primarna zdravstvena zaštita znak da je briga za zdravlje populacije na najvišem nivou. Izvršna direktorica nevladine organizcaije Juventas Ivana Vujović rekla je da ta NVO od 2001. godine sarađuje sa Domom zdravlja Podgorica. - Zajedno smo postigli velike rezultate, ne samo u oblasti prevencije infektivnih bolesti, već uopšte podizanja kvaliteta života i zdravlja određenih vulnerabilnih populacija i mladih - rekla je Vujović. Konferencija okuplja predstavnike ustanova primarnog nivoa zdravstvene zaštite iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Turske i Crne Gore. N. K.

Društvo

Subota, 14. decembar 2019.

Iz Kliničkog centra Crne Gore reagovali na informacije o broju korisnika Centra ,,Ognjen Rakočević“

Autizam ima 102 djece

PODGORICA - U Centru za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju ,,Ognjen Rakočević“ je 5.030 korisnika, od čega dio Centra koji se bavi dječjom i adolescentnom psihijatrijom ima 4.380 korisnika zdravstvenih usluga, a dio koji se bavi fizikalnom medicinom 650 korisnika - saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore.

Oni su reagovali povodom, kako kažu, nedavno nepotpunih informacija koje su objavili pojedini mediji, navodeći da od broja djece koja imaju tegobe iz oblasti dječje i adolescentne psihijatrije, kod 3.325 su u pitanju razvojni poremećaji, u koje spada i autizam. - Od toga, broj djece sa dijagnostifikovanim autizmom je 102. Uz autizam, tu su i poremećaji ekspresivnog govora, poremećaji receptivnog govora, poremećaji školskih vještina, poremećaji intelektualnog razvoja, poremećaji hiperaktivnosti i nedostatka pažnje, te motorni i vokalni tikovi. Ostatak od 1.055 korisnika su djeca sa drugim problemima iz oblasti dječje i adolescentne psihijatrije, u koje spadaju adolescentna kriza, poremećaji raspoloženja (depresija, manija), poremećaji ponašanja, rane psiho-

Damjanović predstavila projekat

Ministarka nauke na naučnom skupu u Italiji

Institut za kancer dobio podršku PODGORICA – Ministri CEI zemalja usvojili su Deklaraciju o nauci u kojoj je, između ostalog, izražena podrška regionalnom projektu Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru jugoistočne Evrope (SEEIIST), ukazujući na značaj nauke i krupnih međunarodnih istraživačkih infrastruktura kao osnovnog alata za povezivanje zemalja regiona. Iz Ministarstva nauke su saopštili da je u okviru plenarne diskusije ,,Naučna diplomatija i izgradnja kapaciteta“, Damjanović predstavila projekat Instituta za kancer. N. Đ. Usluge Centra ,,Ognjen Rakočević“ koristi 3.325 djece kod kojih su u pitanju razvojni poremećaji

ze, te poremećaji ishrane (anoreksija, bulimija) – naveli su oni. Kako kažu, usljed upotpunjavanja kadra sa dolaskom dječjeg psihijatra, u toku su aktivnosti kako bi se unaprijedila rana dijagnostika, kao i detekcija neprepoznatih slučajeva starije djece kako onih sa autizmom, tako i onih sa drugim razvojnim poremećajima. Direktorica NVO Pax Marija Radinović kazala je juče da je ključni problem u Centru za

Konsultativno saslušanje o izazovima u pregovorima u oblasti životne sredine i klimatskih promjena

autizam u Podgorici nedovoljan broj specijalista, kao i mali broj dostupnih tretmana. Roditelji se, kaže ona, susrijeću sa mnogim preprekama u liječenju djece, pa često adekvatnu zdravstvenu uslugu ne mogu dobiti kod kuće, već su prinuđeni da odlaze u Beograd i druge regionalne centre. Nedavno je na konferenciji povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava vršiteljka dužnosti ombudsmana Zdenka Perović

Delegacija Crne Gore sa iseljenicima u Detroitu

rekla da je broj korisnika (djece) usluga Centra za autizam oko 3.700. - Broj korisnika usluga Centra za autizam alarmantno ukazuje da kapaciteti i tehnički i stručni ,,Komanskog mosta“ nijesu u skladu sa potrebama već sada i da se treba hitno poraditi na tome kako bi ova ustanova bila spremna za prihvat ovih lica kada, za koju godinu, to bude jedino rješenje za njihov adekvatan tretman – kazala je ona tada. N. Đ.

Državljanstvo u fokusu

PODGORICA - U okviru radne posjete SAD direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, predsjednici opština Bar i Bijelo Polje Dušan Raičević i Petar Smolović i pomoćnica direktora Uprave za dijasporu Elvira Bekteši sreli su se i sa našom dijasporom u Detroitu. Na sastanku sa predstavnicima Udruženja „Lovćen“ razgovarali su o tome kako naša država može da pomogne boljem organizovanju dijaspore, sa posebnim akcentom na obnovu i jačanje veza sa Crnom Gorom. Predstavnike naše dijaspore u Detroitu najviše je interesovalo pitanje državljanstva, mogućnosti organizovanja konzularnih dana i češćih posjeta predstavnika matične države za koje kažu da su prava rijetkost. N. K.

U Rektoratu UCG okončan dvodnevni okrugli sto ,,Dijaspora, migracije, identitet“

Nagrade za 526 nastavnika i đaka

Odgovornost treba adresirati i na institucije PODGORICA - Nikad nijesmo uspjeli do kraja da izvedemo priču odgovornosti za stanje životne sredine. Kad hoćemo da pobjegnemo od odgovornosti, kažemo: pa krivi su i građani i da oni ugrožavaju prirodni ambijent. Kada mislimo da kao sistem i država stimulišemo građane i damo im mogućnost da se i oni pozicioniraju kao odgovorni ljudi koji doprinose stanju životne sredine – pitala je poslanica DPSa Daliborka Pejović. Ona je na sjednici Odbora za evropske integracije, na kojoj je obavljeno konsultativno saslušanje o izazovima u pregovorima u oblasti životne sredine i klimatskih promjena - poglavlje 27, upozorila da „imamo grdan problem da učinimo građane odgovrnim kad sistemske, privredne, pojedinačne ili bilo kakve druge sisteme izbjegavamo da, takođe, učinimo odgovornim“. - Ministarstvo održivog razvoja i turizma ovo mora da riješi - kazala je Pejović. Predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Agencije za zaštitu životne sredine i Nacionalnih parkova poslanike su upoznali sa dosadašnjim radom u oblasti poglavlja 27. Pejović je problematizovala i pitanje novca od kreditnih obaveza, IPA fondova raznih

regionalnih i drugih inicijativa, ističući da se puno novca slilo u Crnu Goru, ali je upitno da li ih adekvatno trošimo i gdje je adresa za odgovornost. - U fokusu treba da bude da li smo dali odgovore na strateška pitanja - kazala je Pejović. Generalni direktor Direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj Dragan Asanović saglasio se da odgovornost mora da bude i na institucijama. Predsjednik Odbora Slaven Radunović je postavio pitanje da li je posao ekološke rekonstrukcije Termoelektane Pljevlja dat pravoj firmi i da li će to uraditi kako treba kad Ministarstvo održivog razvoja nema kontrolu nad tim procesom. Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović kazala je da će Termoelektrana, nakon rekonstrukcije, biti u potpunosti modernizovano ekološko postrojenje, koje će raditi po savremenim ekološkim standardima. - Naša termoelektrana je ušla u aranžman sa energetskom zajednicom koja je rekla ako se ne rekonstruišete shodno evropskim standardima i direktivama, vi ćete biti zatvoreni – podsjetila je ona i dodala da će program rekonstrukcije „biti pod budnim okom energetske zajednice“. N. K.

Fond za kvalitet i talente

Istraživanje pokazalo da je 20 do 25 odsto studenata razmišljalo da napušti Crnu Goru

Uloga RTCG važna u promociji nacionalnog i kulturnog identiteta PODGORICA – Profesorica Nataša Ružić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore kritikovala je juče Radio Televiziju Crne Gore, uz ocjenu da ne radi dovoljno u promovisanju crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta. Iz finansijskog plana, kako je rekla, vidimo da javni emiter ponekada ne troši baš racionalno sredstva iz budžeta. - Ukoliko dobiju 12,5 miliona eura, preko sedam utroše na zarade zaposlenih, zato što imaju 700 zaposlenih, a preko četiri miliona utroše na produkciju, što nam dosta govori o tome koliko se pažnje poklanja kvalitetu neke produkcije – rekla je ona, na okruglom stolu ,,Dijaspora, migracije, identitet“, organizovanom u Rektoratu UCG. Istakla je da filmski i serijski progam jeste zastupljen, ali je pitanje koliko se promoviše crnogorski nacionalni i kulturni identitet. - Jedan od načina promocije bio je i „Božićni ustanak“, serija koja je emitovana prošle godine i koja je izazvala neke kontroverze. U svakom slučaju ne možemo za sada govoriti o ne-

koj ozbiljnoj i kvalitetnoj produkciji na javnom emiteru – konstatovala je Ružić. Kritikovala je i portal RTCG, navodeći da javnost o radu dijaspore informišu kroz rubriku Dijaspora u kojoj je od maja do avgusta objavljeno 49 tekstova. - Vidi se negdje besmislenost ove rubrike u tom smislu da su u junu i avgustu objavljena svega četiri, odnosno sedam tekstova, što znači da se na neki način vještački održava - rekla je ona. Na jučerašnjem panelu govorio je i profesor Mehmed Đečević sa Fakulteta političkih koji je predstavio istraživanje koje je prije deset godina radio za potrebe magistarskog rada i koje je pokazalo da je tada 20 do 25 odsto studenata ozbiljno razmišljalo da nakon studija napušti Crnu Goru. Istakao je da su ti rezultati validni i danas ,,uvažavajući konstantnost trendova u socio-političkoj i ekonomskoj sferi koja postoji u Crnoj Gori“. Ono što je, kako je kazao, bilo interesantno jeste da su studenti koji dolaze iz gradskih oblasti bili više značajno motivisani da napušte Crnu Goru nakon studija u odnosu na ostale. N. Đ.

PODGORICA - Komisija na čelu sa potpredsjednikom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti prof. dr Ljubišom Stankovićem, koja broji 15 članova, okončala je vrednovanje prijava pristiglih za nagrade iz Fonda za kvalitet i talente Ministarstva prosvjete i prema preliminarnim podacima nagradu je dobilo 526 nastavnika i đaka od oko 2.500 prijavljenih. Iz Ministarstva prosvjete su saopštili da će iz Fonda, prema preliminarnim podacima, biti nagrađeno 17 učenika umjetničkih škola i 16 nastavnika; 111 učenika osnovnih škola i 107 nastavnika; 93 učenika srednjih škola i 85 nastavnika. - Ukupno 429 dobitnika po konkursu za dodjelu nagrade iz Fonda za kvalitet i talente. Dodatno, iz Fonda će, kao i prošle godine, biti dodijeljene nagrade za 97 učenika koji su osvojili neko od prva tri mjesta na državnom takmičenju u organizaciji Ispitnog centra i Centra za stručno obrazovanje, te na međunarodnom takmičenju u koordinaciji Ispitnog centra, što znači da je 526 ukupan broj nagrađenih iz Fonda, prema aktuelnim podacima – istakli su oni. Ocijenjeno je da je konkurencija bila izuzetno jaka, da su nijanse odlučivale, te da su svi prijavljeni imali izuzetan portfolio. Nagrade, podsjećaju oni, u prosjeku iznose 1.000 eura. N. Đ.

Hronika

Subota, 14. decembar 2019.

U Kazneno popravnom domu pretresene sobe

Oduzeto devet telefona od osuđenika

PODGORICA – U Kazneno popravnom domu prekjuče je oduzeto devet telefona od osuđenika – saznaje Pobjeda. Telefoni su oduzeti prilikom pretresa i poslati na vještačenje. Prije nekoliko dana oduzet je ajfon od pritvorenika Srđana Pavlovića iz Tivta.

Za sada nije utvrđeno kako je pritvorenik došao u posjed telefona. Pavlović je uhapšen u avgustu zbog sumnje da je dio kriminalne grupe koja je švercovala kokain iz Kolumbije. Policija je pretresom kuće Pavlovića pronašla određenu količinu narkotika.

Na čelu kriminalne grupe bio je Danilo Đurović. Organizovana kriminalna grupa iz Tivta kokain je švercovala iz Kolumbije preko kruzera MSC Manjifiko. Kokain je u Tivat stizao iz grada Kartagena, koji je glavni i najveći grad departmana Bolivar na Karipskoj obali Kolumbije.

Nakon saslušanja kod sudije za istragu 23. avgusta ove godine, Srđan Pavlović, Toni Petković, Miloš Petrić, Đuro i Miloš Perović i Rade Samardžić poslati su u Istražni zatvor u Spužu, dok tužilac nije tražila određivanje pritvora za Božidara Božovića. Osumnjičeni se terete da su od po-

četka godine na teritorijji Crne Gore prodali 18 kilograma kokaina koji su prethodno prošvercovali iz Kolumbije. Nekoliko dana ranije, u sobi u Istražnom zatvoru oduzeto je pet telefona, od kojih su dva najnovija modela ajfona. Telefoni su pronađeni u sobi u kojoj borave osobe iz barskog i škaljarskog klana i poslati su na vještačenje. Ni za ove telefone nije utvrđeno kako su unijeti. M. Ž.

SLUČAJ TELEKOM: Pročitani izvještaji o analizi tržišta telekomunikacija u Jugoistočnoj Evropi

PODGORICA – Sutkinja Evica Durutović naložila je da se putem međunarodne pravne pomoći od Mađar Telekoma zatraže originalni podaci vezani za prijem Izvještaja o ispitivanju tržišta telekomunikacija u Jugoistočnoj Evropi, a čije su kopije provedene juče u podgoričkom Višem sudu na suđenju bivšim čelnicima Telekoma Olegu Obradoviću i Miodragu Ivanoviću.

Specijalno tužilaštvo tereti Obradovića i Ivanovića da su zloupotrebom službenog položaja oštetili Telekom i pribavili korist od 2,3 miliona eura kompaniji ,,RawleighTrading“ (Roli) iz Londona na ime fiktivnog ugovora o konsultantskim uslugama. Prema stavu specijalnog tužioca Saše Čađenovića, analiza telekomunikacijskog tržišta na Kosovu, Albaniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini nikada nije urađena dok su Obradović i Ivanović unaprijed znali da neće doći do realizacije ugovorenog posla. Tužilaštvo je ove optužbe temeljilo na osnovu toga što u djelovodnicima kompanije Monet, kojoj je bio povjeren posao ugovaranja i plaćanja ovog posla, nijesu zavedeni izvještaji o analizi tržišta. Sutkinja Durutović je provela djelovodnike Moneta iz 2005. i 2006. godine, a specijalni tu-

I.BOŽOVIĆ

Potvrđene odbrane bivših čelnika Telekoma

KATEGORIČNO NEGIRALI OPTUŽBE: Ivanović i Obradović sa advokatom

žilac Čađenović je konstatovao da u njima ne postoji trag koji svjedoči da su izvještaji o analizi tržišta dostavljeni Monetu. Međutim, na jučerašnjem suđenju je konstatovano da izvještaji koji su sporni za tužilaštvo ipak postoje i da su dostavljeni centrali Mađar Telekoma. Sutknja Durutović je konstatovala da se u kopijama ovih dokaza nalazi zavodni pečat koji ukazuje da su ovi akti 27.

januara 2006. godine stigli i zavedeni u centrali Mađar Telekoma. Branilac optuženih, advokat Zoran Piperović je kazao da zavodni pečat na provedenim aktima potvrđuje obrane Obradovića i Ivanovića da je analiza tržišta urađena iako Specijalno tužilaštvo u podignutoj optužnici tvrdi suprotno. On je pojasnio da to što ovi izvještaji nijesu zavedeni u djelovodne knjige Crnogorskog

Telekoma ne može da znači da posao nije urađen, već da se radi o tehničkom propustu. - Tehnički detalji kao što je fakt kad je nešto negdje primljeno ne mijenja u dokaznom smislu ništa jer ovaj dokaz potvrđuje ono što su kazali optuženi u svojim odbranama. Upravo ovi izvještaji negiraju tvrdnje tužioca navedene u optužnici. Odbrana će predložiti sudu provođenje dokaza kojim će se utvrditi način i vrijeme dolaska ovih

izvještaja na teritoriju Crne Gore – kazao je advokat Piperović. On je istakao da problem ne bi predstavljalo i da ovi izvještaji nijesu dostavljeni Monetu jer su na vrijeme isporučeni Mađar Telekomu, vlasnku Crnogorskog Telekoma. Ispitivanje tržišta na Kosovu, Albaniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini inicirao je Dojče Telekom vlasnik Mađar Telekoma. Pronalazak kompanije za odrađivanje ovog posla i plaćanje te konsultantske usluge povjereno je kompaniji Monet, kćerki firmi Crnogorskog telekoma, a koji je početkom marta 2005. godine preuzeo Mađar Telekom. Sutkinja Durutović naložila je da se za sljedeće ročište pozove Slavko Carević koji je u Odboru direktora Telekoma Crne Gore predstavljao manjinske akcionare a koji je prema tvrdnjama Obradovića zajedno sa ostalim članovima jednoglasno odobrio Ugovor o pružanju konsultantskih usluga vezano za procjenu trenutnog stanja u sektoru telkomunikacija u regionu Jugoistočne Evrope. Sud je naložio da se preko međunarodne pomoći od mađarskih vlasti zatraže tačne adrese Ester Kušardi i Andreja Dunajia. Sljedeće suđenje zakazano je za 30. januar naredne godine. B. R.

Viši sud prihvatio zahtjev odbrane

Policija u Podgorici uhapsila dvije osobe zbog prevare

Čelnicima A2A se sudi u Italiji

Osumnjičeni da su oštetili više pravnih lica

PODGORICA - Četvorici italijanskih državljana koji su bili angažovani u kompaniji A2A zbog optužbi za zloupotrebu službenog položaja u privrednom poslovanju sudiće se pred italijanskim pravosudnim organima – potvrđeno je Pobjedi u Višem sudu. Ovo je sud odlučio na zahtjev njihove odbrane. Na optužnici Tužilaštva su bivši izvršni direktor Elektroprivrede (EPCG) Enriko Malerba, bivši finansijski direktori Flavio Bjanko i Masimo Sala i nekadašnji izvršni direktor A2A, Renato Ravaneli. Okončanje istrage uslijedilo je u januaru prošle godine, na-

PODGORICA – Vlasnici privrednih društava „Euro Payment Service“ i „365 Office“ T. Č. (35) i S. Č. (36) iz Podgorice uhapšeni su zbog sumnje da su u produženom trajanju oštetili više preduzeća iz Švajcarske, Belgije, Švedske, Holandije, Njemačke, Francuske,

Danske, Finske i Austrije. Osumnjičeni su od 2015. do 2018. godine, kao odgovorna lica u tim privrednim društvima, u namjeri da pribave protivpravnu imovinsku korist prikazivanjem lažnih činjenica, sumnja se, izvršili slanje više hiljada faktura na adrese kompanija čija se sjedišta nala-

ze u navednim evropskim državama. Na taj način su ova inostrana pravna lica dovedena u zabludu i navedena da izvrše uplate, nakon čega im plaćeni proizvodi, softveri za kancelarijsko poslovanje, nijesu bili isporučeni. Šteta koju su na ovaj način pričinili T. Č. i S. Č. iznosi najmanje 450.000 eura. T. Č. i S. Č. se terete za krivično djelo prevara u produženom trajanju i uz krivičnu prijavu će biti privedeni nadležnom tužilaštvu. A. R.

Enriko Malerba

kon što je tužiteljki Stojanki Radović iz Italije dostavljena dokumentacija u okviru izviđaja protiv osoba koje su se teretile da su zloupotrijebile službeni položaj prilikom potpisivanja ugovora o konsultantskim uslugama i oštetile EPCG za višemilionski iznos. Italijanska kompanija A2A je u okviru poravnanja vratila 4,34 miliona eura za konsultantske usluge. B. R.

Baranin uhapšen zbog droge

Kokain pronađen u prtljažniku motocikla BAR - Policija je u Baru, prilikom kontrole motocikla kojim je upravljao F. I. (27) iz Bara, u prtljažniku pronašla ,,pvc“ kesu sa sadržajem praškaste materije za koju se sumnja da je kokain težine oko 22 grama i vagu. Dalja kriminalistička obrada

ukazala je na sumnju da pronađeni predmeti pripadaju J. I. (25) iz Bara, kao i na to da je ova osoba namjeravala drogu da proda. Pronađeni kokain proslijeđen je Forenzičkom centru na vještačenje. O događaju je obaviješten tu-

žilac koji je naložio da se J. I. uhapsi i da se uz krivičnu prijavu privede nadležnom tužilaštvu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. A. R.

Viši sud razmotrio dokaze u slučaju bivših službenika nikšićke filijale CKB

Potvrđena optužnica protiv Nikčevića i saradnika

Radoslav Nikčević

PODGORICA - Viši sud je potvrdio optužnicu protiv bivšeg šefa nikšićke filijale Crnogorske komercijalne banke Radoslava Nikčevića i osam njegovih saradnika – saznaje Pobjeda. Na listi optuženih pored Nikčevića su Dragan Perutović, Ivan Radulović, Jelena ČvorovićŠćepanović, Miroslav Antunović, Svetlana Cicmil, Aneta Novaković, Aleksandar Nikčević i Dragica Radulović. Tokom petogodišnje istrage inspektori Sektora kriminalističke policije su provjerili skoro cjelokupno poslovanje poslovnice CKB-a u Nikšiću od 2007. do 2011. godine. Optužnica protiv službenika CKB do sada je tri puta razmatrana. Svi optuženi su tokom postupka kategorično negirali navode Specijalnog državnog tužilaštva, tvredeći da u njihovim radnjama nije bilo nezakonitosti. Optužnicom koju zastupa specijalna tužiteljka Sanja Jovićević bankari se terete da su od 2007. do početka 2011. godine neovlašćeno i bez odobrenja klijenta prenosili novac sa njihovih računa na druge tekuće račune. Takođe, sumnja se i da su bez znanja klijenata podizali gotovinu sa njihovih računa. Na listi okrivljenih bila je i M. Ć. koja je tokom istrage dobila status svjedoka saradnika. B. R.

Izvučeno tijelo muškarca iz Skadarskog jezera PODGORICA – Ronioci su juče izvukli tijelo muškarca iz Skadarskog jezera, u mjestu Vranjina. Tijelo je pronađeno na četiri kilometra od mjesta gdje su ronioci prije desetak dana izvukli kombi iz Morače pa se sumnja da je u pitanju muškarac kojeg su tražili proteklih dana. C. H.

Hronika

Subota, 14. decembar 2019.

Kako su istražitelji došli do osumnjičenog za učešće u ubistvu Kalezića i Ilića

Telefon otkrio ulogu Popovića u zločinu D. MALIDŽAN

PODGORICA – Analiza listinga telefonskih komunikacija pokazala je da je Rade Popović iz Podgorice 19. novembra prošle godine bio ispred lokala na Starom aerodromu ispred kojeg je likvidiran Veselin Kalezić. Bazne stanice koje pokrivaju teritoriju mjesta Botun u Zeti uhvatile su signal Popovićevog telefona u vrijeme kada je zapaljen automobil korišten u egzikuciji Kalezića, navodi se u rješenju Apelacionog suda o produženju pritvora ovom okrivljenom. Popović je uhapšen 28. oktobra zbog sumnje da je kao pripadnik kriminalne organizacije pružao logističku podršku Marjanu Vujačiću koji je u novembru prošle godine likvidirao Kalezića a pola godine kasnije, krajem aprila ove godine i Mila Ilića (28).

PRAĆENJE

ANALIZA

- Prisustvo okrivljenog R. P. na mjestu ubistva i na mjestu gdje je zapaljeno vozilo, radi pružanja pomoći i podrške izvršiocu i unaprijed obećanom prikrivanju krivičnog djela i učinoca potvrđeno je i analizom listinga njegovog mobilnog telefona, broj kartice ... – navodi se u dokumentu. Specijalno tužilaštvo tereti Popović da je postao pripadnik kriminalne organizacije, koju je sredinom 2017.godine formirala, za sada, nepoznata osoba. Organizacija je formirana radi vršenja krivičnih djela za koja se može izreći zatvorska kazna u trajanju od četiri godine i teška kazna u cilju sticanja neza-

KALEZIĆ LIKVIDIRAN ISPRED LOKALA: Sa uviđaja na Starom aerodromu

konite dobiti i moći. Specijalno državno tužilaštvo u dokumentu Apelaciog suda navodi da je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određeni zadatak i ulogu, djelovanje kriminalne organizacije planirano je na duže vrijeme i u međunarodnim razmjerama. U dokumentu se navodi da je nepoznati organizator radi realizacije neodređenog bro-

Rezultati Granične policije

Pronađeno 57 osoba po Interpolovoj potjernici PODGORICA - Službenici Granične policije spriječili su 138 nezakonitih prelazaka, otkrili 71 falsifikovani dokument, oduzeli 14 vozila visoke klase, pronašli 57 osoba po Interpolovim potjenicama, a po nacionalnoj 33 - saopštio je na prezentaciji aktivnosti ove službe načelnik Siniša Jokić. Pronađeno je i 160 nelegalnih dokumenta, dok ih je po nacionalnoj registrovano sedam. - Kontrolisali smo i 477 lica koja se nalaze u operativnim evidencijama. Izdato je 476 prekršajnih naloga na graničnim prelazima. U jednom slučaju je pronađeno oružje okvir sa šest komada municije, imali smo i jedan slučaj neprijavljenog novca na graničnom prelazu Sukobin (otkriveno je 100.350 eura, koje je po protokolu o zajedničkoj saradnji preuzela Carina Republike Albanije). U tri slučaja smo imali oduzete cigarete – 230 šteka i 15 kilograma rezanog duvana. U dva slučaja smo oduzeli ribu – 290 kilograma i u 24

godine ukraden u Beogradu. On je, kako se sumnja, na ukradeni automobil, stavio podgoričke tablice (PG CT 323) ukradene sa automobila vlasništvo S. A. a koji je bio parkiran ispred njene kuće u Sutomoru. Popović je potom ,,sređeno“ vozilo stavio na raspolaganje Vujačiću radi izvršenja krivičnog djela.

slučaja smo otkrili narkotike na graničnim prelazima. Najveća zapljena je bila 45 kilograma narkotika - naveo je Jokić. Kako je dodao, i u nadzoru državne granice ostvareni su dobri rezultati. Otkriveno je 215 nezakonitih prelazaka, koji su najizraženiji tokom ljetnje sezone. Spriječene su 253 osobe u pokušaju nelegalnog prelaska državne granice. - U izvršenju krivičnih djela zatečeno je deset osoba, a prekršaja 1.071 osobe. U sedam slučajeva smo otkrili narkotike, radi se o skanku 454 kilograma i maloj količini kokaina saopštio je Jokić. Prema njegovim riječima, dobri rezultati ostvareni su i prilikom kontrole legalnosti boravka stranih državljana. U ovoj godini je izvedeno 389 akcija kontrole i boravka stranih državljana, što je 8,96 odsto više nego lani. Prema stranim državljanima i davaocima smještaja preduzeta je 6.541 mjera. Tokom ove godine boravak do 90 dana prijavilo je 2.071.079 stranaca C. H. ili za 32,44 odsto.

ja teških ubistava i krivičnih djela nedozvoljenog držanja oružja obezbjeđivao novac i materijalna sredstva za izvršenje navedenih djela. Popović je prihvatajući članstvo u ovoj organizaciji, prema stavu Specijalnog tužilaštva, prihvatio da ,,postupa po nalozima i upustvima organizatora, da prima i prenosi poruke organizatora drugim pripadnicima, da sa drugih pripadni-

cima nabavlja sredstva – vozila koja će se koristiti za izvršenje krivičnih djela i za bjekstvo, da pruža pomoć u izvršenju krivičnih djela praćenjem žrtve, prikrivanjem krivičnih djela i učinioca i uništavanjem tragova krivičnih djela“. Kada je u pitanju ubistvo Kalezića, istražitelji su došli i do podataka da je Popović nabavio ,,reno megan“ koji je godinu ranije,, u decembru 2017.

Vujačić i Popović su jedno vrijeme pratili Kalezića kako bi pronašli najadekvatnije mjesto za njegovu likvidaciju. Prema nalazima iz istrage, Popović i Vujačić su se 19. novembra 2018. godine oko 17 sati sa vozilom na koji su stavili ukradene tablice dovezli na Stari aerodrom ispred lokala ,,Level“. Vujačić je izašao iz vozila kada je primjetio da sa vozilom ,,reno megan“ (PG HF 508) nailazi Veselin Kalezić. On je izašao iz svog automobila i tada mu je Vujačić prišao i ubio ga sa leđa, ispaljujući nekiliko metaka. Nakon toga Vujačić i Popović su pobjegli u selo Botun i kod napuštene kuće pored ograde KAP-a automobil koji su koristili u likvidaciji Kalezića, polili benzinom i zapalili ga radi uništenja tragova. Pripremajući likvidaciju Ili-

ća, Popović i Vujčić su, prema tvrdnjama istražitelja, od rentakar agencije u Podgorici iznajmili automobil ,,reno klio“ (PG FT 837) kojim su više dana pratili metu radi izviđanja terena i pogodnog mjesta za izvršenje krivičnog djela. Oni su 29. aprila pratili kretanje Ilića koji je u Ulici Oktobarske revolucije na kratko izašao iz svog vozila. Prilikom povratka Ilića u automobil, Vujačić mu je prišao sa leđa i u njega ispalio više projektila iz pištolja ,,glok“. Nakon likvidacije Ilica, Popović je rentirani automobil predao na korišćenje bliskom srodniku Vujačića. Popović je prvi saopštio supruzi Vujačića o hapšenju njenog muža, kome su lisice na ruke stavljene početkom juna u Novom Sadu. Po ocjeni Specijalnog tužilaštva, upravo ove činjenice potkrepljuju osnovanu sumnju da je okrivljeni Popović pomagao Vujačiću u likvidaciji Ilića i Kalezića. Popoviću je pritvor produžen zbog opasnosti uticaja na svjedoke koji tužilaštvu u daljem toku istrage mogu pružiti informacije od značaja za utvrđivanje odlučnih činjenica i okolnosti. Vujačić je uhapšen 12. juna u Novom Sadu. Dva dana nakon njegovog hapšenja, iz srpskog Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da, osim za ubistvo Jugoslava Cvetanovića (30), 27. septembra 2017. godine u Vranju, Vujačića sumnjiče za još tri ubistva - dva u Podgorici B. R. i jedno u Holandiji.

Uprava policije preuzela jednogodišnje predsjedavanje Asocijacijom šefova policija zemalja Jugoistočne Evrope – SEPCA PODGORICA – Direktor Uprave policije Veselin Veljović najavio je da će crnogorska policija sa kolegama iz zemalja Jugoistočne Evrope formirati istražne timove radi snaženja regionalne i međunarodne operativne saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala.

Veljović: Osnažićemo saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala

Veljović je to saopštio juče u Kišinjevu, gdje je Uprava policije preuzela jednogodišnje predsjedavanje Asocijacijom šefova policija zemalja Jugoistočne Evrope – SEPCA od Republike Moldavije. On je pojasnio da će poseban akcenat biti stavljen na otkrivanje i sprečavanje trgovine opojnim drogama, oružjem, trgovine ljudima i sprečavanje visokotehnološkog kriminala kao i na operativnoj saradnji u oblasti finansijskih istraga i pranja novca. Veljović koji od juče predsjedava ovom međunarodnom policijskom Asocijacijom kazao je da je ovo velika čast za crnogorsku policiju i Crnu Go-

tivne saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala, sa posebnim akcentom na otkrivanju i sprečavanju trgovine opojnim drogama, oružjem, trgovine ljudima i sprečavanje visokotehnološkog kriminala kao i na operativnoj saradnji u oblasti finansijskih istraga i pranja novca – navodi se u saopštenju Uprave policije. Na Generalnoj skupštini razgovaralo se o tekućim i budućim aktivnostima koje se sprovode među policijama zemalja članica ove asocijacije. Predstavnici policija zemalja Jugoistočne Evrope usvojili su na ovom zasijedanju steteški dokument Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kri-

Veselin Veljović

ru ali i odgovornost. - Najavio je formiranje zajedničkih policijskih istražnih timova radi snaženja regionalne i međunarodne opera-

minala Sepca, koji je izrađen u skladu sa metodologijom Europol Socta. U izradi ovog strateškog izvještaja su učestvovali i kriminalistički analitičari policija zemalja članica ove Asocijacije osiguravajući podatke i analize koje su doprinijele kvalitetu ovog dokumenta. Crna Gora će tokom svog predsjedavanja izraditi strategiju i akcioni plan za njeno sprovođenje zajedno sa relevantnim međunarodnim partnerima – Repubilkom Italijom, Austrijom, Pcc See, IPA2017, Europol, Interpol i SELEC, sa kojima već ima uspostavljenu kvalitetnu međunarodnu policijsku operativnu saradnju. A. R.

Akcija granične policije PODGORICA - Službenici Sektora granične policije – Regionalni centar „Centar“ su u više aktivnosti pronašli i oduzeli oružje, rezani duvan i marihuanu.

Oduzeto oružje, droga i duvan

Granična policija je u Podgorici prilikom kontrole terena pronašla dva vozila i u neposrednoj blizini odbačeni rezani duvan. Takođe, detaljnijom obradom šireg terena na kojem su se nalazila ova vozila, policija je u dvorištu jedne kuće pronašla dvije poluauto-

matske puške i određenu količinom sporogorećeg štapina i eksploziv. Osim toga, policija je na graničnom prelazu Vraćenovići, prilikom kontrole vozila kojim je upravljao R. A. (53) iz Nikšića, pronašla pištolj i municiju. Pištolj i municija su oduzeti

i proslijeđeni na vještačenje u Forenzički centar Danilovgrad, a tužilac će se izjasniti o kvalifikaciji ovoga djela nakon završenog vještačenja. Policija je na području Tuzi, pregledom vozila kojim je upravljao B. V. (42) pronašla 180 kilograma rezanog duvana

i akcizne robe vrijednosti oko 11.000 eura. Protiv B. V. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina. Osim toga, službenici Sektora granične policije su, postupajući po operativnim saznanjima, pronašli 36 pvc pakovanja, odnosno 41,7 kilogram materije nalik na marihuanu koja je predata na dalje postupanje službenicima Centra bezbjednosti Podgorica koji će preduzimati radnje u rasvjetljavanju ovog događaja. A. R.

Crnom Gorom

Subota, 14. decembar 2019.

Poklon za đake seoskih škola

Ovim skromnim poklonom željeli smo da podržimo prijestonicu Cetinje u namjeri da sva njena djeca imaju jednake mogućnosti za pristup znanju. Ovo je ulaganje u budućnost, jer će mnoga od te djece u narednih nekoliko godina biti i naši studenti kazao je rektor UCG Danilo Nikolić CETINJE - Univerzitet Crne Gore donirao je prijestonici Cetinje 12 laptop i pet desktop računara, koje će lokalna uprava preusmjeriti učenicima seoskih škola, saopšteno je nakon susreta gradonačelnika prijestonice Cetinje Aleksandra Kašćelana i rektora Univerziteta Crne Gore prof. dr Danila Nikolića. - Raduje me što se naše partnerstvo, ozvaničeno kroz Memorandum o saradnji, nastavlja konkretnim djelima i aktivnostima. Univerzitet Crne Gore ovim gestom pokazuje ne samo da je ustanova obrazovanja i akademskog stasavanja, nego i odgovoran partner lokalnoj zajednici - kazao je gradonačelnik Kašćelan. On je rekao da se sa rektorom Nikolićem dogovorio da računari budu dodijeljeni učenicima seoskih škola na Rijeci Crnojevića i na Trešnjevu, kako bi se ohrabrili da budu još bolji, ali i podržali napori njihovih roditelja i nastavnika da im obezbijede adekvatne uslove za obrazovanje. Rektor UCG-a kazao je da je

Univerzitet prepoznat kao društveno odgovorna ustanova, navodeći da su u prethodnom periodu, između ostalog, organizovane i brojne akcije u kojima su školama poklanjani nastavni materijali, udžbenici i knjige. - Informatička pismenost nameće se kao neminovnost savremenog doba u svim segmentima života. Ovim skromnim poklonom željeli smo da podržimo prijestonicu Cetinje u namjeri da sva njena djeca imaju jednake mogućnosti za pristup znanju. Ovo je ulaganje u budućnost, jer će mnoga od te djece u narednih nekoliko godina biti i naši studenti - kazao je Nikolić. U osnovnim školama „Boro Vukmirović“ na Rijeci Crnojevića i „Šunjo Pešikan“ na Trešnjevu nastavu pohađa 19 učenika. Poklonjeni računari su reparirani, a korišćeni samo u toku sjednica Senata Univerziteta Crne Gore. Prijestonica Cetinje doniraće dva nedostajuća računara. Škola „Šunjo Pešikan“ na Trešnjevu naredne godine obilježava 150 godina rada. R. R.

U Bijelom Polju održana panel diskusija o nasilnom ekstremizmu

Borba se mora voditi na svim nivoima Različiti oblici nasilnog ekstremizma su globalne pojave kojima se svako društvo mora aktivno i odlučno suprostavljati na lokalnom, državnom i međudržavnom nivou – kazao je predsjednik Upravnog odbora Zajednice opština Veselin Grbović

BIJELO POLJE - Sprečavanje i borba protiv nasilnog ekstremizma na lokalnom nivou, koja je dio Nacionalne platforme za borbu protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije koje vode ka terorizmu, bila je tema panel diskusije u Bijelom Polju koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju u saradnji sa Nacionalnim međuresorskim operativnim timom za borbu protiv nasilnog ekstremizma i opštinom Bijelo Polje. - I pored toga što je nasilni ekstremizam definisan kao pojava koja se odnosi na nasilje koje se opravdava ili je povezano sa ekstremnom religioznom, socijalnom ili političkom ideologijom, nasilni ekstremizam ne može suštinski biti odlika

B. ČOKOVIĆ

Univerzitet Crne Gore poklonio prijestonici Cetinje 17 računara

PROBLEM KOJI ZAHTIJEVA SVEOBUHVATAN PRISTUP: Panel diskusija u Bijelom Polju

ni jedne vjere, odnosno religije, niti se smije bilo koja od njih optužiti za podsticanje i motivisanje ekstremizma. Suštinska je odredba i priroda svake vjere, između ostalog, i uspostavljanje mira i ljubavi među ljudima - istako je potpredsjednik ppštine Bijelo Polje Nermin Bećirović. On je istakao da se aktivnosti koje opština Bijelo Polje namjerava da sprovede na lokalnom nivou, prije svega tiču edukacije i prevencije. Kao jednu od značajnijih preventivnih mjera izdvojio je rad sa mladima, kako unutar škola, tako i kroz razne omladinske i nevladine organizacije koje su posvećene mladima. Predsjednik Upravnog odbora Zajednice opština Veselin Grbović ocijenio je da svaka vrsta ekstremizma predstavlja ne-

giranje demokratije i ljudskih prava i jedan je od najtežih oblika kršenja ljudskih prava i sloboda, zagarantovanih međunarodnim konvencijama. - Različiti oblici nasilnog ekstremizma su globalne pojave kojima se svako društvo mora aktivno i odlučno suprostavljati na lokalnom, državnom i međudržavnom nivou. Premda se, na sreću, Crna Gora nalazi u grupi potencijalno manje ugroženih zemalja, ovoj pojavi treba posvetiti posebnu pažnju jer jedna neželjena aktivnost može ostaviti loše posljedice. Zbog toga je prevencija najefikasniji način borbe protiv nasilnog ekstremizma. U tom cilju treba jačati nacionalne, ali i međunarodne kapacitete neophodne za suprotstavljanje pojavi nacionalnog ekstre-

U Rožajama počeli Četvrti književni susreti „Zaim Azemović“

Čuvaju sjećanje na stvaraoca i hroničara Danilo Nikolić i Aleksandar Kašćelan

Rekonstrukcija i nadogradnja puta Podgorica - Danilovgrad

EBRD će obezbijediti 15 miliona eura PODGORICA - Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbijediće 15 miliona eura za rekonstrukciju i nadogradnju dionice puta između Danilovgrada i Podgorice. Iz EBRD-a je saopšteno da su sredstva dio kredita vrijednog 40 miliona eura koji je obezbijeđen za Upravu za saobraćaj Crne Gore i ta će sredstva učestvovati u troškovima rekonstrukcije 216 kilometara magistralnih puteva u Crnoj Gori. - Poboljšanje saobraćajne infrastrukture je od ključnog značaja za privlačenje

investicija i za dalji ekonomski rast u zemlji. Ovo će takođe doprinijeti sektoru turizma, koji predstavlja ključni dio privrede - navodi se u saopštenju. EBRD projekat će istovremeno uključiti mjere otpornosti na klimatske promjene da bi se izbjegao rizik od erozija, klizišta i poplava. Te mjere uključuju povećanje kapaciteta drenaže, ojačavanje puteva nasipima i posebne nacrte mostova. Tehničku podršku za ovaj projekat obezbijedila je Italija preko Centralne evropske inicijative (CEI). R. R.

ROŽAJE - Pozorišnom predstavom ,,Pepeljuga“ u izvođenju Dječjeg teatra Centra za kulturu iz Tutina, u Rožajama su počeli književni susreti „Zaim Azemović“. Već četvrtu godinu zaredom ovi susreti se održavaju u rodnom mjestu književnog stvaraoca koji geografski pripada ovom prostoru, ali su njegova književna djela svoj odraz našla širom regiona i svjeta, o čemu svjedoči podatak da su prevođena na mnoge strane jezike. Prema riječima direktora Centra za kulturu Sulejmana Beće Kujevića, tokom četiri dana trajanja ove manifestacije pripremljen je bogat kulturno umjetnički program kako bi se sačuvalo sjećanje na ovog književnog stvaraoca i neumornog hroničara svih važnih događaja na ovom prostoru. - Pored pozorišne predstave ,,Pepeljuga“ koja je prikazana za učenike nižih razreda ovdašnjih osnovnih šlola, biće održana promocija knjige ,,Mimoilaženja“ Harisa Zekića, mladog književnog stvaraoca. O knjizi će govoriti Mirsada Bibić-Šabotić i Agim Ljajić. U nedjelju, u čitaonici Narodne biblioteke biće upriličeno ,,Veče humora i poezije“ u režiji Marinka Pavićevića i Milice AranitovićPapović. U ponedjeljak će u OŠ ,,Mustafa Pećanin“ biti održan muzičko-poetski čas za učenike te škole, a u Centru za kulturu centralna manifestacija, književno veče posvećeno stvaralaštvu Zaima Azemovića. Učestvovaće nekoliko poznatih književnih stvaralaca, Azemovićevih prijatelja iz naše zemlje i regiona. Tom prilikom biće uručena i književna nagrada ,,Zaim Azemović“ za najbolje kniževno djelo iz regiona u 2019. - kazao je Kujević. Organizator manifestacije je Centar za kulturu uz podršku opštine Rožaje i Ministarstva kulture Crne Gore. F. KALIĆ



Nasilni ekstremizam ne može suštinski biti odlika nijedne vjere, odnosno religije, niti se smije bilo koja od njih optužiti za podsticanje i motivisanje ekstremizma

mizma - istakao je Grbović. Debata u Bijelom Polju dio je rasprave o značaju prevencije nasilnog ekstremizma na državnom nivou, kao i događaja iz 1989. godine i njihovim refleksijama na dalji razvoj društva u Evropi i na Balkanu, čime se između ostalog bave organizatori panela. B. ČOKOVIĆ

Crnom Gorom

Subota, 14. decembar 2019.

U sanitarnoj deponiji ,,Možura“ planiraju niz projekata i proširenje kapaciteta

Insistiraće na čuvanju životne sredine BAR - Menadžment sanitarne deponije ,,Možura“ u narednom periodu planira niz projekata i investicija sa ciljem proširenja kapaciteta i poboljšanja kvaliteta rada. Direktor ,,Možure“ Zoran Pajović ističe da će ulaganja uticati na osavremenjavanje objekta, pomoći radu primorskih komunalnih preduzeća i uticati na još bolje praćenje standarda u pogledu zaštite i očuvanja životne sredine. Ukupni projektovani kapacitet deponije je 1.056.036 metara kubnih. Od početka rada do danas deponovano je preko 500.000 tona otpada. S obzirom na to da se količina otpada iz godine u godinu povećava, za očekivati je da će ukupni kapaciteti biti popunjeni u narednih šest godina.

PROŠIRENJE

- Svjesni te činjenice, menadžment ,,Možure“ je već preduzeo korake u pravcu proširenja njenih kapaciteta. U programu za 2020. godinu fokusirali smo se na nove projekte i investicije. S obzirom na to da je kao najveći problem primorskih opština prepoznato odlaganje kabastog otpada, u toku je nabavka savremene drobilice koja ima mogućnost drobljenja drvenog, kućnog otpada, guma… Uz to, promjenom osovine sa specijalnim noževima u mogućnosti smo da drobimo i armaturni beton, ciglu, keramiku, šasiju automobila bez motora i mjenjača… Uvođenjem inovacija pomoći ćemo i olakšati i funkcionisanje komunalnih preduzeća, koja su do sada imala značajne probleme sa ovom vrstom otpada. Podsjećam da je taj otpad odvožen na deponiju u blizini Cetinja, a od marta za tim više neće biti potrebe, jer ćemo biti u mogućnosti da i tu vrstu posla obavljamo na našoj deponiji – najavio je Pajović.

Zbog prihvata znatno većih količina otpada od one koja je prvobitno planirana, vijek deponije je smanjen, pa u kratkoročnim razvojnim projektima u ,,Možuri“ planiraju izgradnju nove sanitarne kade, što je prioritet u narednoj godini Zbog prihvata znatno većih količina otpada od one koja je prvobitno planirana, vijek deponije je smanjen, pa u kratkoročnim razvojnim projektima u ,,Možuri“ planiraju izgradnju nove sanitarne kade (što je prioritet u narednoj godini), potom izradu tehničke dokumentacije, geodetskog i geološkog elaborata, te studije izvodljivosti, posredstvom koje će, kako objašnjava Pajović, dobiti neke odgovore neophodne za još kvalitetnije funkcionisanje deponije.

SANITARNA KADA

- Nadamo se da ćemo u drugoj polovini 2020. godine biti spremni za objavljivanje tendera za izgradnju nove sanitarne kade po sistemu ,,projektuj i izgradi“. Pripreme su u toku. Visoko na ljestvici prioriteta je i projekat pretvaranja energije bio-gasa u električnu energiju. Već radimo na tome, a izrada idejnog pro-

Sanitarna deponija ,,Možura“

jekta je u toku. Za centar za selekciju i centar za kompostiranje urađena je studija izvodljivosti koju je finansirala Evropska komisija, a izradila je firma ,,Stantek“ iz Belgije. To će biti osnova za raspisivanje tendera. Kako je u pitanju projekat čija je vrijednost procijenjena na više od deset miliona eura, što prevazilazi naše finansijske mogućnosti, očekujemo podršku iz IPA programa EU i drugih fondova. I ovom prilikom ćemo insistirati na očuvanju životne sredine - podvlači direktor ,,Možure“. U planu je i ozelenjavanje koje predviđa podizanje zaštitnog pojasa oko cijele deponije, koji će, osim vizuelnog efekta, imati i svojstvo zaštite kako okoline od deponije, tako i ,,Možure“ od uticaja okoline. Ispitivanje kvaliteta vazduha obavlja ovlašćena institucija CETI dva puta godišnje u trajanju od 14 dana. Značajno je napomenuti da su do sada svi izvještaji pokazali da nije došlo do narušavanja nijednog parametra životne sredine zbog rada deponije. I pitanje procijednih

Rade u skladu sa direktivama EU Sanitarna deponija ,,Možura“ je registrovana u Centralnom registru Privrednog suda Crne Gore 4. novembra 2008. godine. Sa radom je počela u julu 2012. godine. Osnovna djelatnost ovog Privrednog društva je čišćenje životne sredine i ostale aktivnosti u vezi sa upravljanjem otpadom, uključujući i upravljanje i rad sanitarnom deponijom, reciklažu

metalnih i nemetalnih otpadaka i ostataka, zatim tehničko ispitivanje i analiza potencijalnih zagađenja otpadom, mjerenje čistoće vazduha, vode… Sanitarna deponija je izgrađena potpuno u skladu sa Zakonom o otpadu i direktivama Evropske unije, kao i Državnim planom upravljanja otpadom koji je usvojila Vlada Crne Gore.

Veći dio Tivta bio tri sata bez struje

Bageri prekinuli kabl TIVAT – Veći dio Tivta, izuzimajući južni dio opštine, juče je u 8:45 sati ostao bez napajanja strujom. Prema informacijama iz CEDIS- a, do prekida snabdijevanja došlo je usljed havarije koju su izazvale građevinske mašine angažovane na izgradnji kružnog toka u Kukuljini. Prilikom izvođenja zemljanih radova došlo je do kidanja 35-kilovoltnog kabla, pa je veliki dio opštine bio bez struje puna tri sata, koliko je potrajalo otklanjanje kvara. Sl. K.

Deponija u Podgorici kao primjer Govoreći o razvojnim perspektivama, Pajović se osvrnuo na potencijal i sistem rada koji karakteriše podgoričku deponiju, kao na pozitivan primjer. - To je savremena deponija, sa modernim pratećim centrima za reciklažu, 188 zaposlenih, finansijski dobro stoji i sve obaveze prema državi redovno izmiruje - kazao je Pajović.

voda je riješeno na ekološki prihvatljiv način, jer se one recikliraju u tijelo deponije, tako da ne postoji opasnost od zagađenja životne sredine. Nastali deponijski gas se sakuplja sa ukupno 72 BIOTM, transportuje do eko-baklje na kojoj se sagorijeva (čiji produkti se takođe ispituju). U skladu sa raspoloživim materijalnim sredstvima, imajući u vidu poziciju deponije, u planu je i nabavka sistema za daljinsko mjerenje kvaliteta vazduha. U Crnoj Gori su formirana tri regionalna centra za upravljanje otpadom- centralni region obuhvata Podgoricu, Cetinje, Danilovgrad, Nikšić, Plužine i Šavnik, u sjeverni region spadaju Bijelo Polje, Mojkovac, Kolašin, Pljevlja, Berane, Žabljak i Andrijevica, dok primorski region predstavlja barska deponi-

FINANSIJE

- Ipak, glavni problem u radu, koji je najviše uticao na razvojnu perspektivu, je problem (ne) plaćanja naših usluga. Imamo konstantan problem sa Komunalnim preduzećima iz Bara i Ulcinja, koja od početka rada deponije u vrlo malim procenti-

Direktor ,,Možure“ Zoran Pajović je u gradu pod Rumijom i od ranije prepoznat kao osoba koja podržava i pojedince i kolektive. Sa tom praksom nastavio je i na poziciji na kojoj se sada nalazi. Na njegovu inicijativu, iz sredstava ,,Možure“ uplaćena su novčana sredstva za pomoć stanovništvu susjedne Albanije koju je pogodio katastrofalni zemljotres. - Menadžment ,,Možure“ odgovorno se odnosi prema sredstvima kojima raspolažemo. Najveći dio sredstava ulažemo u organizaciju rada i produženje vijeka deponije… Ipak, svjesni smo da uz to možemo pomoći i zajednicu. Dio sredstava smo opredijelili za područja stradala u zemljotresu. Uz to novčano smo podržali i barske vatrogasce - kaže Pajović. Kao posebno interesantan i projekat kojem se izuzetno raduje, Pajović je pomenuo i donaciju Sportsko-rekreativnom centru za nabavku opreme za dječji park (tobogani, ljuljaške, klackalice) koji će biti na usluzi barskim mališanima.

ma izmiruju svoje obaveze. Razumijemo njihov problem, ali da ne poslujemo sa preduzećima iz Budve, Kotora, Tivta, deponija ne bi imala novca ni za najosnovnije aktivnosti, pa ni za opstanak. Na tragu smo rješenja, nedavno smo na inicijativu iz Komunalnog preduzeća imali sastanak sa predsjednikom opštine Dušanom Raičevićem, a razgovraćemo i sa njegovim ulcinjskim kolegom Ljorom Nrekićem i menadžmentom Kom u n a l n i h d j e l a t n o st i i z susjednog grada… Nadam se da su uvidjeli nužnost što hitnijeg rješavanja ovog problema, posebno u svjetlu činjenice da je cjenovnik naših usluga zaista regresiran i naplaćuje se deset eura po toni otpada - navodi Pajović, koji procjenjuje da je posljednji moment da otpočne modernizacija ,,Možure“. Dobra vijest je i što bi proširenje kapaciteta (izgradnja jedne ili dvije sanitarne kade i novog reciklažnog centra) uslovilo i otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje značajnog broja novih radnika sa područja dvije najjužnije opštine. V. KNEŽEVIĆ-VUČIĆEVIĆ

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja i za vikend

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas i sjutra nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

SUBOTA

ULCINJ: od 8 do 16:30 sati: Donji Kravari, Gornji Kravari i Podstegvaš. HERCEG NOVI: od 7 do 15 sati: NAPRAVILI HAVARIJU: Gradilište u Kukuljini

ja ,,Možura“ sa Ulcinjem, Herceg Novim, Kotorom, Tivtom i Budvom. Barska deponija raspolaže značajnim prostorom koji još uvijek nije iskorišćen. Ona je prvobitno bila planirana za potrebe odlaganja otpada iz dvije opštine (Bar i Ulcinj), ali je u međuvremenu Vlada donijela Državni plan upravljanja otpadom po kojem je barska dobila status regionalne deponije, pa se ovdje odlaže otpad i iz drugih primorskih opština.

Pomažu koliko mogu

naselja Kameno, Mokrine, Kruševice, Vrbanj, Žlijebi i Ubli. ANDRIJEVICA: od 8 do 15 sati: Babino, Goražde, Dragosava, Zagrađe, Mašte, Budimlja, kao i cjelokupno područje opštine Petnjica.

NEĐELJA

ANDRIJEVICA: od 8 do 10 sati: ŠIP Polimlje, Polimka Kips, Simon Voyages, tržni centar Desetka, Biznis inkubator, Nacional, Exprex Bau i mljekara Zornić.

- od 8 do 13 sati: gradsko jezgro i sela Babino, Goražde, Dragosava, Zagrađe, Mašte, Budimlja kao i cjelokupno područje opštine Petnjica. NIKŠIĆ: od 9 do 16: ulice Danila Bojovića, Pete proleterske i Jovana Cvijića, Pedagoška, Studentski dom, dio Starog pazarišta. Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

Crnom Gorom

Subota, 14. decembar 2019.

NIKŠIĆ: IPC Tehnopolis dodijelio godišnje nagrade i sumirao rezultate

Nadmašili očekivanja NIKŠIĆ – Obilježavajući još jednu uspješnu poslovnu godinu na izmaku Inovaciono - preduzetnički centar Tehnopolis organizovao je prigodnu svečanost, na kojoj je partnerima uručio Inventa nagrade za 2019. godinu, i to u osam kategorija.

Očuvali smo zaduženo, oplemenili postojeće, obezbijedili najsavremeniju opremu za obuke mladih i prekvalifikaciju svih onih koji to žele, napravili mjesto koje generiše i pozitivnu energiju i nova radna mjesta – rekao je izvršni direktor Tehnopolisa Ratko Bataković



INVENTA

Kancelarija za Evropske integracije dobitnik je nagrade Inventa za doprinos razvoju Tehnopolisa, kao i Arterija studio d.o.o. Za medijskog partnera godine nagrada je dodijeljena Dnevnim novinama, a start-up Minuta Consulting d.o.o. dobitnik je Inventa priznanja za značajan doprinos u razvoju poslovne ideje. Priznanje za partnera godine pripalo je Privrednoj komori Crne Gore, nagrada Inventa za radnika godine uručena je pomoćnici drektora i finansijskoj menadžerki Vanji Zorić-Šundić, izvršni direktor Tehnopolisa Ratko Bataković zaslužio je nagradu za menadžera godine, dok je asistentkinji na projektnim aktivnostima Miljani Peković uručeno specijalno priznanje kolektiva. Ratko Bataković je poručio da je Tehnopolis za četiri godine postojanja prevazišao sva očekivanja, kao i da su razvili snažnu mrežu partnera i otvo-

Stvara se platforma sa snažnim alatima i mjerama za podršku svim razvojnim inicijativama, od klasičnog preduzetništva do koncepta ekonomije znanja

INKUBATOR ZNANJA: Svečanost u Tehnopolisu

rili širok spektar mogućnosti za dalji razvoj. On je i nabrojao nekoliko značajnijih rezultata u poslovanju ovog centra, ali i naglasio da je projekat Tehnopolis vizija.

TIVAT: Danas završena konferencija projekta „Novi stari maslinici“

- Očuvali smo zaduženo, oplemenili postojeće, obezbijedili najsavremeniju opremu za obuke mladih i prekvalifikaciju svih onih koji to žele, napravili mjesto koje generiše i po-

zitivnu energiju i nova radna mjesta. Oformili smo i za rad spremili savremenu biotehnološku laboratoriju za podršku poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima i

priveli smo kraju proces formiranja još dvije laboratorije, jedne za industrijski dizajn i jednog veoma ozbiljnog data centra. Tako se sa ponosom možemo obratiti javnosti i reći da su sva obećanja izrečena prilikom svečanog otvaranja Tehnopolisa – ispunjena! Ovdje se stvara jedna snažna platforma sa snažnim alatima i snažnim mjerama za podršku svim razvojnim inicijativama, od klasičnog preduzetništva do koncepta ekonomije znanja. Ovdje se koncentrisalo toliko mogućnosti za razvoj koje jasno ukazuju na sistem-

sku opredijeljenost da se otklanjaju sve barijere i kreira odličan ambijent svima koji žele da znanjem kroz inovacije izgrade svoju, a i našu konkurentsku prednost na globalnom nivou – rekao je Bataković.

REZULTATI

Predsjednik opštine Veselin Grbović pohvalio je rad zaposlenih u Tehnopolisu koji postižu izvanredne rezultate. - Prije par godina, kada je otvaran Tehnopolis, bili smo skeptični da li će to da proradi, da li će to davati rezultate koji se očekuju. Sada mogu da kažem da su rezultati daleko, daleko iznad očekivanja i sve što radi Tehnopolis mi s oduševljenjem gledamo i pokušavamo da pomognemo sa strane opštine koliko možemo – kazao je Grbović. U toku prigodne svečanosti, predsjednik nikšićke opštine Veselin Grbović i predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović zvanično su otvorili FILA inovativnu laboratoriju u oblasti pametS. D. ne poljoprivrede.

Muzička škola u Herceg Novom obilježava sedam decenija rada

Rasadnik svjetskih umjetnika Impresivan broj godina koji proslavljamo označava kulturni identitet, kulturno naslijeđe našeg grada, muzike pogotovo - kazala je direktorica Jovanka Veljović

Obnova maslinarstva je prioritet TIVAT – U Domu kulture „Ilija Marković“ u Gornjoj Lastvi danas će, sa početkom u 11 sati, biti održana završna konferencija projekta „Novi stari maslinici - Platforma za obnovu i razvoj maslinarstva kao osnove ruralnog razvoja na Vrmcu“. Nosilac projekta, koji je finansiran sredstvima Evropske unije, je Kulturno-zavičajno udruženje „Napredak - Gornja Lastva“ iz Tivta, a partneri su Udruženje maslinara „Boka“ i Udruženje „Kamelija“ iz Stoliva. Na završnoj konferenciji menadžerka projekta Mensura Nuhodžić-Ferlin predstaviće rezultate istraživanja provedenog radi identifikacije tema i pitanja relevantnih za potrebe ruralnih zajednica. Marija Nikolić će govoriti na temu „Novi

stari maslinici“, a dr sc Frane Strikić na temu „Strategija obnove maslinarstva na Vrmcu“. Učesnici konferencije pogledaće dokumentarni film „Vrmac“ Antona Markovića iz Foto kino kluba „Mladost“. Kao dio projekta štampane su publikacije „Djevičansko maslinovo ulje - kako ga prepoznati, čuvati i konzumirati“ autora Ćazima Alkovića, „Obnova starih maslinovih stabala“ Frana Strikića, „Foto priručnik za rezidbu maslinovih stabala“ Stanislava Štambuka i „Zakonodavni okvir za razvoj maslinarstva u Crnoj Gori i Strategija obnove maslinarstva na Vrmcu“ Frana Strikića. Projekat „Novi stari maslinici“ realizovan je u okviru projekta „Ruralni razvoj vođen od strane ruralnih organizacija civilnog društva“ . SL.KRSTOVIĆ

HERCEG NOVI – Škola za osnovno muzičko obrazovanje Herceg Novi obilježava 70 godina postojanja, a povodom velikog jubileja organizovano je pet programa koji su zaokruženi akademijom u dvorani „Park“. Završni program planiran je za večeras, a nastupiće bivši učenici škole, sada svjetski priznati umjetnici, pijanista Boris Kraljević i gitarista Goran Krivokapić. Muzička škola u Herceg Novom osnovana je 1949. godine, a prvi direktor bio je Anton Homen. Posao osnivanja osim Homenu, povjeren je Petru Vučetiću i Vandi Drobnjaković, prvoj profesorici klavira. Škola je mijenjala lokacije, a od 1986. godine nalazi se u Starom gradu. Svečana akademija bila je idealna prilika da se prikaže kratki film Stevana Koprivice, koji je podsjetio na plejadu direktora i profesora škole koji su postavili temelje i ostvarili značajne uspjehe. Aktuelna direktorica Jovanka Veljović istakla je značaj muzičke škole za kulturni identitet grada. - Impresivan broj godina koji proslavljamo označava kulturni identitet, kulturno naslijeđe našeg grada, muzike pogotovo. Požrtvovanjem, ljubavlju prema onome što radimo opravdavamo ovo dugo postojanje. Na taj način zahvaljujemo i odajemo pošto-

PONOSNI NA TRADICIJU: Direktorica Jovanka Veljović

vanje svima od osnivanja naše škole do dana današnjeg. Dakle, od osnivača, prvih profesora, prvih učenika, plejade svjetskih umjetnika koji su potekli iz naše škole, našim prijateljima i svima onima koji rade za dobro i napredak naše ustanove – kazala je Veljović.



Poznati pijanista Boris Kraljević prisjetio se dana provedenih u hercegnovskoj muzičkoj školi, odakle je krenuo u svijet i napravio impresivnu karijeru. - Moja profesorica Milena Lučić naučila me je da sviram klavir i tu sam se, zahvaljujući njoj, zaljubio u muziku - ka-

Muzička škola u Herceg Novom osnovana je 1949. godine, a prvi direktor bio je Anton Homen. Posao osnivanja osim Homenu, povjeren je Petru Vučetiću i Vandi Drobnjaković, prvoj profesorici klavira

zao je Kraljević, ističući da je ona bila vrstan pedagog i umjetnica čiji je doprinos muzičkoj kulturi grada, ali i šire, veoma dragocjen. Akademiji su prethodila dva koncerta učenika ove uspješne ustanove – na jednom su nastupili profesori, a drugi je bio ,,Veče baroka“ na kome su profesori škole nastupili kao solisti sa orkestrom Muzičke akademije sa Cetinja. Zaslužnima za saradnju i promociju aktivnosti hercegnovske Muzičke škole uručene su Ž. K. zahvalnice.

Svijet

Subota, 14. decembar 2019.

Torijevci izvojevali ubjedljivu pobjedu na izborima u Ujedinjenom kraljevstvu LONDON – Konzervativna partija, koju predvodi aktuelni premijer Velike Britanije Boris Džonson osvojila je apsolutnu većunu na vanrednim parlamentarnim izborima koji su u toj zemlji održani u četvrtak, pokazali su prvi rezultati glasanja. Prve projekcije ukazuju da su torijevci, od neophodnih 326 mjesta u parlamentu, osvojili 368. Sa druge strane, laburisti su pridobili 203 mandata, Škotska nacionalna partija 48, a liberalne demokrate 11.

realizacija bregzita

Ubedljiva pobjeda konzervativaca pokazuje da su oni preuzeli dosadašnja uporišta laburista u Velsu, Midlendsu i na sjeveru zemlje, prenosi agencija Rojters. Ova pobjeda omogućiće vladi premijera Borisa Džonsona da konačno realizuje Bregzit i Velika Britanija već narednog mjeseca i zvanično istupi iz Evropske unije. Nakon završetka glasanja Džonson je potvrdio je da će napuštanje Unije, kako je ranije obećao, biti finalizovano do 31. januara. - Sprovešćemo Bregzit na vrijeme. Tu nema ako, ali, niti možda - naglasio je Džonson i dodao kako je u Britaniji „svanula nova zora“. Džonson je juče od kraljice Elizabete Druge zatražio formalnu dozvolu za formiranje vlade. - Nacija je konzervativnoj vladi dala novi mandat da sprovede Bregzit, ali i da ujedini zemlju kako bi mogla da krene napred, usredsredi se na prioritete britanskog naroda, a prije svega na nacionalni zdravstveni sistem. Uposlićemo 50.000 medicinskih sestara i 6.000 ljekara, izgradićemo 40 novih bolnica. Zahvalan sam narodu Velike Britanije jer je izašao na ove decembarske izbore koje nijesmo željeli, ali za koje se ispostavilo da su bili istorijski - naveo je Džonson. Obećao je i da će raditi „dan i noć“ da se oduži za povjerenje glasača nakon, kako je kazao, istorijske pobjede. Britanski mediji navode kako su ovom pobjedom konzervativci izvojevali najveći broj mandata u Donjem domu britanskog par-

Džonson dobio priliku da Veliku Britaniju 31. januara izvede iz EU Prve projekcije ukazuju da su torijevci, od neophodnih 326 mjesta u parlamentu, osvojili 368. Sa druge strane, laburisti su pridobili 203 mandata, Škotska nacionalna partija 48, a liberalne demokrate 11. Ova pobjeda omogućiće vladi premijera Borisa Džonsona da konačno realizuje Bregzit i da Velika Britanija već narednog mjeseca i zvanično istupi iz Evropske unije

lamenta, još od ubjedljive pobjede Margaret Tačer na izborima 1987. godine.

lideri partija

Sa druge strane, za laburiste ovo predstavlja najgori rezultat još od izbora 1935. godine.

U međuvremenu je i lider Laburističke partije Džeremi Korbin potvrdio je da su rezultati izbora veliko razočarenje za tu stranku, zbog čega je najavio ostavku na čelu laburista. - Bregzit je toliko polarizovao i podjelio rasprave u Velikoj Bri-

Predsjednik Ukrajine odgovorio na sumnje ruskog kolege

taniji. Bregzit je poništio normalnu političku debatu i priznajem da je to doprinijelo rezultatima Laburističke partije u cijeloj zemlji. Želio bih, takođe, jasno da kažem da neću predvoditi partiju na bilo kojim narednim izborima - rekao je Korbin.

On je dodao kako će se unutar laburista u narednom periodu razgovarati o rezultatima izbora i politici stranke u budućnosti. - Predvodiću partiju u tom periodu kako bih osigurao takvu raspravu i kako bismo krenuli u susret budućnosti - naveo je

Korbin. I liberalne demokrate saopštile su da će iduće godine, nakon što je predsjednica te stranke Džo Svinson izgubila mjesto u parlamentu, izabrati novog lidera. - U danima koji su pred nama izabraćemo novog lidera, a naša partija će nastaviti da bude mjesto okupljanja za sve one koji vjeruju u zemlju u kojoj svako ima šansu da napreduje – saopštili su oni. Kada je riječ o škotskoj nacionalnoj stranci (SNP), koja se zalaže za nezavisnost Škotske, ona je na ovim izborima pobjedila u čak 48 od ukupno 59 izbornih jedinica i osvojila 13 mandata više u odnosu na prošle izbore. Predsjednica te partije Nikola Stardžen i aktuelna premijerka Škotske navela je nakon izbora kako Škoti žele da „svoju budućnost drže u sopstvenim rukama“. - Ne želimo da napustimo EU – izjavila je ona za BBC i dodala kako, zbog rezultata izbora SNP ima pravo da zahtijeva novi referendum o škotskoj nezavisnosti. U Sjevernoj Irskoj su stranke koje se zalažu za ujedinjenje Sjeverne Irske sa Irskom dobile zajedno devet od ukupno 18 mandata, što je za jedan više od Demokratske unionističke stranke (DUP).

Lideri EU razgovarali na samitu u Briselu

U Dombasu neće biti Srebrenice

Postigli dogovor o klimatski neutralnoj Evropi do 2050.

KIJEV - Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da se u Donbasu neće ponoviti Srebrenica jer je Ukrajina, kako je rekao, drugačija zemlja koja poštuje svoje građane. - Mi smo drugačiji ljudi, slobodni i demokratski. Shvatamo da tamo žive Ukrajinci i poštujemo građane Ukrajine. Neće biti nikakvog masakra. Mi smo drugačija vlada. Za nas su najbitniji ljudski životi - poručio je Zelenski u intervjuu za televiziju 1+1. Zelenski je ovim odgovorio na ranije navode predsjednika Rusije Vladimira Putina da bi u Donbasu, ukoliko Kijev uspostavi kontrolu nad granicom sa Ru-

BRISEL – Sastanak lidera Evropske unije u Briselu, koji je počeo u četvrtak popodne i trajao sve do kasno u ponoć, završen je dogovorom o klimatski neutralnoj Evropi, odnosno o postizanju nulte emisije štetnih gasova do 2050. godine.

sijom, mogla da se dogodi druga Srebrenica. Zelenski je ocijenio i da se neke tačke Minskog sporazuma mogu mijenjati, naročito one koje se odnose na graničnu kontrolu. - Prošle su četiri godine od Minska. Naša administracija nije potpisala sporazum iz Minska, ali smo dužni da ispunimo uslove na koje je Ukrajina tada pristala - rekao je Zelenski. Zelenski je nedavno na samitu u Parizu, izjavio da insistira na tome da se ukrajinskoj vojci preda kontrola granice sa Rusijom prije održavanja izbora u Donbasu. Predsjednik Rusije Vladimir Putin podsjetio je, međutim, da je

sporazumima iz Minska prvo predviđeno održavanje izbora, a zatim odluka o granici. Zelenski je, također, rekao da je na sastanku sa ruskim liderom u Parizu shvatio da je počeo dijalog i da strane mogu da se dogovaraju o rješavanju situacije u Donbasu. - Shvatio sam da smo započeli dijalog i da možemo da se dogovaramo. To neće biti brzo, ali će biti - zaključio je Zelenski.

Ambasador SAD u Turskoj pozvan na razgovor

Ankara zaprepašćena rezolucijom o Jermeniji ANKARA - Tursko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je na razgovor američkog ambasadora u Ankari povodom rezolucije Senata Sjedinjenih Država kojom se masovno ubistvo Jermena sa početka prošlog vijeka ocjenjuje

kao genocid. Ministarstvo spoljnih poslova Turske saopštilo je kako je zaprepašćeno odlukom američkog Senata. Zvanična Ankara poručuje i da je taj čin ništavan i optužuje SAD da pokušava da politizuje istoriju.

Plan za klimatski neutralnu Evropu odmah je podržalo 25 članica Unije, dok su Poljska, Mađarska i Češka svoje potpise uslovljale definisanjem datuma, troškova i načina dekarbonizacije. Češki premijer Andrej Babiš pred početak samita poslao je pismo predsjedniku Evropskog savjeta Šarl Mišelu u kome je naveo da se moraju defin i s a t i p o d j e l a t ro š kova tranzicije sa fosilnih goriva pri čemu se prioritet mora dati članicama koje najviše koriste fosilna goriva. Jedno od pitanja oko kojih se vodila rasprava bila je i mogućnost da nuklearna energija

zamjeni izvore energije koji najviše zagađuju prirodnu sredinu izazivajući efekat staklena bašte. Poljska je zauzela stav da se do 2050. godine ne može postići cilj klimatski neutralne Evrope i predložila da se taj rok pomjeri na 2070. godine, ali to nije prihvaćeno. Evropski lideri donijeli su, takođe, odluku o produženju sankcija Rusiji za još pola godine.

U okviru raspravu o budžetu za narednih sedam godina, lideri EU su ovlastili predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela da nastavi pregovore u cilju finalizacije dogovora o tom pitanju. Sastanak je nastavljen i juče razgovorom o izlasku Velike Britanije iz EU i pripremama za pregovore o budućimo odnosima dvije strane. » Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Subota, 14. decembar 2019.

Marketing

Hronika Podgorice

Subota, 14. decembar 2019.

Za 10 mjeseci Podgoricu posjetilo 159.387 turista, devet odsto više nego lani

Danas u gradu TRG NEZAVISNOSTI Podgorički praznični Pazar

Od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati

19:15 h Umjetnička škola za muziku i balet ,,Vasa Pavić“ Koncert Budi human

Galerija „Klub“, Kruševac b. b.

20:30 h MP Trio 22:15 h James Brown Tribute

CRNOGORSKO NARODNO POZORIŠTE Alis i gradonačelnik, režija: Nicolas Pariser, Scena Studio u 17 h Kordiljeri snova, režija: Patricio Guzman, Scena Studio u 20 h

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija ,,Centar“ Izložba „Wrapped Space“, autora Jovana Miloševića Radno vrijeme:

Na pomolu još jedna rekordna sezona

Izložba ,,Dinner Party“, autora Hansa Kristijana van Nijkera i Hiroka Cučimote, 20 sati Radno vrijeme: Od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota - od 10 do 14 sati

Za prvih 10 mjeseci ove godine, prema zvaničnim podacima MONSTAT-a, Podgoricu je posjetilo 159.387 turista, što je devet odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Registrovano je 263.132 noćenja, što je za 11 procenata više u odnosu na uporedni period.

Dvorac Petrovića, Kruševac b. b. Izložba ,,Izbor iz zbirki Centra savremene umjetnosti Crne Gore“ u izložbenom prostoru Dvorca Radno vrijeme: Od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati

Podaci za novembar još nijesu obrađeni, a iz Turističke organizacije Podgorice (TOP) očekuju da će bilans za taj mjesec kao i decembar biti pozitivan, posebno uzimajući u obzir i činjenicu da je Podgorički praznični Pazar ove godine počeo ranije i da se u gradu organizuje veliki broj zanimljivih događaja i koncerata uoči i tokom Novogodišnjih praznika.

Perjanički dom, Kruševac bb Izložba ,,Zov praznine“, autorke Evamarije Miler, u 20 sati

NOVI SADRŽAJI

važniji telefoni

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

Ostvareni turistički progres u glavnom gradu, poručuju iz Turističke organizacije, rezultat je niza faktora razvoja, među kojima i razvoj turističkog proizvoda Podgorice. - Svi segmenti u lancu vrijednosti i ponude u glavnom gradu sve više imaju sinergetski karakter, a teži se i oblikovanju novih sadržaja turističke ponude, shodno zahtjevima turista, njihovim ukusima i trendovima turističkog tržišta – kažu iz TO. Podsjetivši da je u decembru prošle godine glavni grad posjetilo 10.100 turista, a ostvareno je 18.370 noćenja, iz TOP-a iskazuju zadovoljsvo zbog toga što na opšte zadovoljstvo svih naših sugrađana i posjetilaca ove godine Podgorički praznični Pazar traje skoro mjesec - od 6. decembra do 2. januara. - Kako je Podgorički praznični

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

POZITIVAN BILANS: Turist u centru grada

Pazar, manifestacija koja je na pravi način upotpunila ponudu grada tokom praznika, ove godine počela ranije, sigurno će se ovakvi rezultati nastaviti i do kraja godine i da ćemo imati još jednu rekordnu godinu kada je u pitanju ostvareni turistički promet – poručuju iz Turističke organizacije.

PRAZNIČNI DUH

Podgorički praznični pazar, ističu iz TOP-a, konceptualno uve-

zuje kvalitetan i raznovrstan muzički program, gdje se nastoje afirmisati crnogorski izvođači, izuzetno interesantna ponuda u oviru prazničnih kućica na trgu, brojne sadržaje za djecu poput karusela i klizališta, te samim tim ima višestruke benefite ne samo za privredu grada, već za cjelokupnu lokalnu zajednicu. Posebno ističu i novinu na Pazaru ove godine, koja se odnosi na manifestaciju Podgorička noć, koja je po prvi put sinoć or-

ganizovana na otvorenom, a kojom je počela velika proslava 75 godina od oslobođenja Podgorice. - Do kraja godine, očekuje se usvajanje Strategije razvoja turizma Podgorice, što će dati potpuno nove smjernice u daljem razvoju grada i dodatnoj promociji i profilaciji Podgorice kao turističke destinacije – zaključuju iz Turističke organizacije glavnog grada. I. MITROVIĆ

Humana akcija u Zavodu za transfuziju

M.B.

Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

Do kraja godine, očekuje se usvajanje Strategije razvoja turizma glavnog grada, što će dati potpuno nove smjernice u daljem razvoju i dodatnoj promociji i profilaciji Podgorice kao turističke destinacije – poručuju iz Turističke organizacije

M. BaBović

Zaposleni u CEDIS-u donirali krv

POSLJEDICA PUCANJA VODOVODNE CIJEVI: Ulica 19. decembra

Dio Ulice 19. decembra prekopan zbog saniranja vodovodne mreže

Saobraćaj će biti pušten u ponedjeljak Dio Ulice 19. decembra, koja vodi prema brdu Gorica, (ispred južne tribine Gradskog stadiona) biće zatvorena za saobraćaj do ponedjeljka, zbog radova na vodovodnoj mreži. Iz preduzeća ,,Vodovod i kanalizacije“ kazali su za Pobjedu da je u ovoj ulici prekjuče ujutro pukla salonitna vodovodna cijev, te da su morali da razbijaju asfalt i kopaju kako bi sanirali kvar. Posao su završili prije dvije noći, oko 20 časova, ali je potrebno još nekoliko dana da se materijal osuši, kako bi asfalt vratili u prvobitno stanje. - Za vikend je najavljeno lijepo vrijeme, materijal će se osušiti do ponedjeljka, kada će asfalt biti vraćen u prvobitno stanje i ulica otvorena za saobraćaj – poručili su iz ,,Vodovoda i kanalizacija“. Usljed pucanja vodovodne cijevi prekjuče su cijeli dan bez vode bile firme, poslovni prostori i drugi objekti na južnoj tribini Gradskog stadiona, a zbog zatvaranja ulice juče i prekjuče stvarala su se saobraćajne gužve. I.M.

UČESTVOVALO 30 DOBROVOLJACA: Sa akcije

Zaposleni u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu organizovali su juče drugu ovogodišnju akciju dobrovoljnog davanja krvi u Podgorici. - U akciji je učestvovalo 30 davalaca. Zahvaljujemo se organizatorima na dosadašnjem doprinosu obezbjeđivanja stabilnih zaliha krvi, a istovremeno pozivamo i druge subjekte i pojedince, da sličnim aktivnostima podrže dalji razvoj dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori – kazali su iz Zavoda za transfuziju. Oni podsjećaju da krv može donirati svaka zdrava osoba starosti između 18 i 65 godina, u jednom od osam organizacionih djelova Zavoda. - Muškarci mogu donirati krv na svaka tri mjeseca, dok je za žene potrebno da prođu četiri mjeseca između dvije donacije krvi – dodaju iz Zavoda. I. M.

Hronika Podgorice

Subota, 14. decembar 2019.

Prodaja novogodišnjih ukrasa počela je prije mjesec, i ovih dana su gužve u prodavnicama

Do najluđe noći ima još nešto manje od dvadesetak dana, a prodaja novogodišnjih ukrasa počela je prije mjesec. Ovih dana je dosta kupaca u radnjama koje se bave prodajom ove robe. Neki kupuju ukrase koji im fale, drugi biraju jelku i ukrase, a sve je više i onih koji kupuju i svjetleće zavjese za dvorišta i ograde terasa i slično.

M. BABOVIĆ

Svima fali po još neki ukras Profesorice izabrale ukrase za školsku jelku Slađanu Planić i Anu Milić, profesorice iz privatne škole za jezike ,,Eduko centar“ u prodavnici ,,Džambo“ su birale ukrase za jelku. Pažnju su nam privukle zlatnim šeširima, koje su nosile i dobrim raspoloženjem. - Danas ćemo sa djecom koja pohađaju našu školu da oktimo jelku. Dogovorile smo se već sa njima da osmisle ukrase i čestitke za svoje roditelje. Izgled jelke zavisiće od kreativnosti mališana. Mi smo tu samo da im pomognemo da je krase i kupimo još koji ukras – kazala je Planić, uz napomenu da to rade svake godine i da im svima predstavlja veliko zadovoljstvo.

JELKE

U prodavnici ,,Roki pistolato“ u Ulici Vojislavljevića naišli smo na pravu šumu vještačkih jelki. Ima ih od 3,45 eura – visine 40 centimetara, pa do bijelih, visokih 2,70 metara koje koštaju 489 eura ili zelenih iste visine po 335 eura. Što bi se reklo - koliko para, toliko ukrasa. Međutim, dosta zavisi od kreativnosti i mašte. Ona najmanja jelka, sa bombicama i ukrasima, koštaće vas nekih sedam – osam eura, dok za onu najskuplju, ukoliko za nju uzimate staklene bombice, da izgledala kao iz bajke, treba izdvojiti oko 1.000 eura. Navodeći da je prodaja novogodišnjih ukrasa počela prije mjesec, prodavačica iz radnje ,,Roki pistolato“ kaže da im najbolje prolaze jelke visine od metar i po do 2,10 metra. Kako navodi, lijepa jelka visine metar i po može se kupiti za 50 eura. Cijena zavisi od visine, razgranatosti same jelke, izgleda... Kada su u pitanju

ZA SVAKOG PO NEŠTO: Detalj iz ,,Roki pistolata“

bombice, i tu cijena varira od veličine i kvaliteta. Ona manja pakovanja mogu se kupiti za nekoliko eura, koliko košta i jedna staklena bombica. - Kao i svake godine, najbolje nam prolaze crvene i zlatne bombice. Dosta su tražene i u svijetlo rozoj boji – kazala je prodavačica iz ,,Roki pistolata“, uz napomenu da kupci sve više traže i zavjese od svjećica za terase i dvorišta.

BOMBICE

U prodavnici ,,Džambo“ u Ulici 4. jula bio je dobar izbor Djeda Mrazova, irvasa, ukrasnih ta-

Slađana Planić i Ana Milić u prodavnici „Džambo“

njira, bombica... Pakovanje ukrasnih tanjira može se kupiti za tri – četiri eura, mirisne svijeće za nešto više od euro, figure Djeda Mrazova već od sed a m e u ra , n ovo g o d i š n j i podmetači za 99 centi, pakovanje šest bombica za 2,49, Snješ-

ko Bjelić za tri eura, velike vreće za poklone za euro i po... Sanja Vujačić sa djecom Vukom i Dunjom tražila je da kupi još ukrasa za jelku. - Nijesmo još okitili jelku. Došli smo da kupimo još ukrasa. Svake godine uzme bar nekoli-

Fudbalska ekipa Čistoće osvojila Zimske sportske igre na Tari

Bez poraza među 17 ekipa

PONOS GRADA I PREDUZEĆA: Pobjednička ekipa Čistoće

Fudbalska ekipa podgoričkog preduzeća Čistoća osvojila je prvo mjesto u malom fudbalu na sedamnaestim Zimskim sportskim susretima opština, privrede, javnih preduzeća i ustanova, koji su održani na Tari od 8. do 11. decembra – objavljeno je na fejsbuk stranici ovog gradskog preduzeća. Ekipa u sastavu: Srđan Rakočević (kapiten), Rade Đukanović, Miloš Kavarić, Radov a n R a d u l ov i ć , S rđ a n

Pejović, Damir Feratović, Duško Kažić, Bojan Ćupić i Rako Radević, ističu iz Čistoće, u konkurenciji 17 timova osvojila je turnir bez ijednog poraza, sa samo 2 primljena i 15 datih golova. - Ovo je prvi, ali sigurni smo ne i posljednji put da naši fudbaleri na ovakvim takmičenjima osvoje prvo mjesto, na čemu im iskreno čestitamo i želimo da nastave sa pobjedama i u narednom periodu – poručili su iz Čistoće. I. M.

ko bombica. Djeci se svidjela figura Snješka Bjelića – kazala je Vujačić. Marija Radusinović, koju smo sreli u prodavnici ,,Džambo“, kaže da je sa suprugom i djecom okitila jelku prije desetak dana. - Svake godine dodajemo ukrase. Još malo i neće joj se grane vidjeti od bombica – kazala je Radusinović.

Damir Orahovac je došao sa ćerkom Eminom da traži prigodnu figuru Djeda Mraza. - Već smo okitili jeku. Bombica i ukasa ne fali, ali nam treba Djeda Mraz. Eto, samo još da odlučimo kojega ćemo kupiti – kazao je Orahovac, dok je malena Emina mjerkala figure najpoznatijeg đeda na svijetu. I. MITROVIĆ

Zasadili drvored pinjola na Bulevaru doktora Ibrahima Koristovića

Zamijenili sasušene i dodali nove sadnice Radnici Zelenila prije dva dana zasadili su 21 odraslu pinjolu na Bulevaru doktora Ibrahima Koristovića na Starom aerodromu. Kako pojašnjavaju iz ovog gradskog preduzeća, zamijenili su

sadnice posađene putem aplikacije ,,Moje drvo“, koje su stradale usljed vremenskih nepogoda. - Time smo još jednom pokazali da nam je zadovoljstvo građana prioritet, a pored zamjene, izvršena je i dodatna sadnja pinjola kako bi se formirao novi drvored – poručili su iz Zelenila. I. M.

• FOTO | CENTAR GRADA

ZA ZELENIJI GRAD: Sa Bulevara na Starom aerodromu

Promjenljivo, do 15 stepeni Dragan MIJATOVIĆ

U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno oblačno vrijeme, uglavnom još tokom jutra povremeno kiša ili pljusak i grmljavina, a zatim razvedravanje. Vjetar slab do umjeren, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha oko devet, najviša dnevna do 15 stepeni. H. P.

Kultura

Subota, 14. decembar 2019.

Priznanje piscu iz Podgorice za knjigu „Gozba“

Šćepoviću nagrada „Zaim Azemović“ ROŽAJE – Književna nagrada „Zaim Azemović“ dodijeljena Đorđu Šćepoviću iz Podgorice za knjigu priča „Gozba“. To je odlučio žiri u sastavu: prof. Agim Ljajić, pjesnik Enver Muratović i pjesnikinja doc. dr Nadija Rebronja koja je predsjedavala žirijem. U najuži izbor ušao je roman „Čekajući Turke“ Zehnije Bulića, knjiga pjesama „Nestorov pehar“ Asmira Kujovića i knjiga priča „Gozba“ Đorđa Šćepovića. Većinom glasova žiri je odlučio da nagradu „Zaim Azemović“ za 2019. godinu dobije Šćepović. U obrazloženju žirija navodi se da je „talentovani Đorđe Šćepović napisao izvanrednu knjigu priča ‘Gozba’, koja se može smatrati jednim od boljih proznih ostvarenja objavljenih posljednjih godina u Crnoj Gori“. - Ovu prozu odlikuje snažna potreba za društvenim angažmanom. Većina priča u ovoj knjizi preispituju problematiku političke stvarnosti savremenog društva, uvijek baveći se pojedincem u univerzalnom smislu. Osim toga, ova proza nastoji i da ukaže na probleme kulturne politike, što nije dovoljno česta tema u savremenoj književnosti, čak ni u onoj za koju je angažovanost i kritika društva primarna tema. Ova-

kav angažman prozne knjige „Gozba“ na tragu je humanih ideja za koje se tokom svog života i književnog rada zalagao Zaim Azemović – navodi se u obrazloženju. Đorđe Šćepović rođen je 1983. godine u Titogradu. Zastupljen je u više zbornika i panorama poezije. Poezija mu je prevođena na engleski, mađarski i slovenački jezik. Do sada je objavio knjige „Provincije spasa“ (2004), „Molitva za Judu“ (2004), „Par riječi o strahu“ (2005), „Apostol iz bloka A“ (2006), „Triput reci metropola i nahrani ptice slovima“ (2009), „Dok crtah mapu svojih putovanja“ (2016), „Prije objave“ (2017), „Doba“ (2018) i „Gozba“ (2019). J. N.

Nikšićki književni susreti počinju u ponedjeljak

Program za djecu i odrasle

Na zasijedanju Uneska u Bogoti raspravljano o proširenju Liste ne Predloženim mjerama nedostaju mjere zaštite usmjerene na moguće opasnosti od uticaja turizma. Dosje ne daje preciznu informaciju o mehanizmima i metodologiji rada sa Bokeljskom mornaricom i širom lokalnom zajednicom. Iz tog razloga, Evaluaciono tijelo predlaže da se usvoji odluka o dopuni nominacije PODGORICA - Međuvladin komitet za nematerijalnu kulturnu baštinu Uneska, koji je proteklih dana zasijedao u Bogoti, zatražio je od Crne Gore da dopuni nominacioni dosje za upis Bokeljske mornarice na Listu zaštićene nematerijalne baštine. Komitet je, kako se ističe u saopštenju Ministarstva kulture, prepoznao važnost Bokeljske mornarice i otvorio mogućnost za njen upis na listu, ali tek nakon dopune i pojašnjavanja određenih kriterijuma i elemenata dosjea. Crnogorsku delegaciju na ovom zasijedanju predvodio je minsitar kulture Aleksandar Bogdanović.

NEMA INFORMACIJA

U obrazloženju, predsjednica Evaluacionog tijela Bak Konferencija za novinare juče u Nikšiću

NIKŠIĆ – Kulturna manifestacija Nikšićki književni susreti počinje u ponedjeljak, 16. decembra, najavljeno je na jučerašnjoj konferenciji za medije. Trodnevni susreti, kako je pojasnila Renata Bulajić, direktorica JU Narodna biblioteka „Njegoš“, biće podijeljeni u dvije cjeline, i to za djecu i odrasle. Dječji dio programa će u ponedjeljak od 10.30 sati i 12 časova imati dva muzičko-poetska hepeninga sa Todom Nikoletićem i Branimirom Rosićem u Nikšićkom pozorištu. Upravo taj dio festivala će posjetiti učenici škola iz ruralnih područja Nikšića. - Tokom sva tri dana trajanja dječjeg programa biće priređen omaž Draganu Raduloviću, našeg velikog umjetnika i nadasve velikog čovjeka. Već 17. i 18. decembra u čitaonici Dječje biblioteke predstaviće se život i djelo Dušana Govedarice - kazala je Bulajić i dodala da su i ove godine organizovane posjete dječjem odjeljenju bolnice u Nikšiću, Dnevnom centru u specijalnom odjeljenju OŠ „Olga Golović“. Što se tiče programa za odrasle, u koncertnoj sali Muzičke škole će u ponedjeljak od 20 sati biti upriličeno veče sa

Pavlom Goranovićem, dobitnikom Trinaestojulske nagrade za 2019. godinu. Drugog dana susreta, takođe u sali Muzičke škole, od 20 sati planirano je veče sa Draganom Velikićem, dvostrukim dobitnikom NIN-ove nagrade, ovogodišnjim dobitnikom Evropske nagrade za književnost „Vilenica“. Sa autorom će razgovarati Andrej Nikolaidis, književnik i publicista. Posljednjeg dana 22. Nikšićkih književnih susreta biće upriličeno poetsko veče „Nikšićki pjesnici i prijatelji“. Učestvovaće crnogorski pjesnik i akademik Momir M. Marković, hrvatska pjesnikinja Mateja Jurčević iz Vinkovaca, bosanskohercegovački pjesnik Nedžad Ibrahimović iz Tuzle, osnivač kulturnog centra i pokretač književnih časopisa Šaban Šarenkapić iz Novog Pazara, crnogorski pjesnik Spasoje Bajović i pjesnikinja prof. Ružica Komar. Bulajić je najavila da će se pored ovih učesnika pojaviti još pet, koji će biti odabrani konkursom koji je raspisala Biblioteka. U ime opštine Nikšić, kao jednog od organizatora susreta, Svetozar Bajović je naglasio da ova manifestacija zauzima značajno mjesto na kulturnoj sceni Nikšića. S. D.

Treba dopuni o Bokeljskoj m

Kolo Bokeljske mornarice

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović na zasijedanju Uneska

Sangmee istakla je da Bokeljska mornarica objedinjuje seriju aktivnosti, praksi i rituala povezanih sa donošenjem mo-

štiju Svetog Tripuna u Kotor 809. godine, u kome su pomorci igrali značajnu ulogu. - Na osnovu informacija iz do-

sjea, nominacija u potpunosti zadovoljava kriterijum R5 za upis na Reprezentativnu listu. Evaluaciono tijelo potvrđuje da je Bokeljska mornarica uključena u Registar kulturnih dobara Crne Gore 2013. godine, od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koja je odgovorno tijelo za vođenje registra. Ipak, Evaluciono tijelo smatra da treba dodatno pojasniti kreitrijume R1-R4, a dosje treba dodatno da pojasni više o prirodi samog elementa - rekla je ona. U mišljenju Evaluacionog tijela ističe se da su mnoge aktivnosti, prakse i rituali pomenuti, ali nema detaljnijih informacija o njihovoj prirodi,

Neobičan performans „Večernja zabava“ u Podgorici izveli umjetnici iz Japan

Neobavezno „čavrljanje“ o PODGORICA - Izložba „Večernja zabava“ održana je u četvrtak veče u galeriji „Klub“ na Kruševcu, kao dio performansa umjetnika Hansa Kristijana van Nijkerka iz Holadnije i umjetnice Hiroko Cučimoto iz Japana, koji su bili domaćini susreta sa posjetiocima. Publika je bila ohrabrena da učestvuje u interaktivnom neobaveznom razgovoru i igri na teme inspirsane političkom korektnošću i kulturnom razmjenom. Prije početka „Večernje zabave“, domaćini su izvlačili brojeve koje je publika dobila dolaskom na performans. Za stolom je bilo rezervisano osam mjesta za učesnike iz publike i dva za umjetnke Nijkerka i Cučimoto. Cilj je bio, kako se navodi u katalogu za performans, da se gosti bez obzira na porijeklo ili kaznene prekršaje, osjećaju dobrodošli u nehijerahijskoj, sigurnoj zoni bez okidača. Umjetnici su za ovu priliku pripremli domaću japansku hranu i koktel koji je sličan španskoj sangriji. Poslužena su alkoholna i bezalkoholna pića. Neki od gostiju su uživali u hra-

D.MIJATOVIĆ

Publika i umjetnici tokom performansa „Večernja zabava“

ni, dok je bilo i onih kojima nije prijala, kao ni piće. U razgovoru je trebalo da budu uključeni svi gosti, ali i razumijevanje za one koji ne žele da govore. Gosti za stolom na „Večernjoj zabavi“ su nazdravili umjetnicima i krenuli sa posluženjem. Na pitanje Nijkerka odakle dolaze, učesnici performansa su svi odgovorili da su iz Crne Gore i da se pojedini od njih međusobno poznaju.

Neka od pitanja, koja su postavili domaćini performansa za stolom, ticala su se proslave Božića u Crnoj Gori, te koja jela bi preporučili umjetnicima, mjesta za izlazak dok borave našoj državi, a pričalo se o muzici i sportu. Kako je veče odmicalo, razgovor za stolom je bio neposredniji i potvrda da kultura spaja. Umjetnici su se potrudili da ostvare interakciju i sa učesnicima performansa, koji nijesu

bili za stolom. Cilj je bio da svi učestvuju, aktivno ili pasivno i da se dobro zabave. U katalogu performansa, umjetnici su istakli da je u svijetu, koji je na rubu nuklearnog rata, kultura straha prisutna u većini stanoviništva. Ova mračna uvodna rečenica, kako objašnjavaju, daje kulturološki pesimistično viđenje današnjeg društva. - Nada samo što nije nestala. U

Kultura

Subota, 14. decembar 2019.

ematerijalne baštine

Leksikon likovne umjetnosti Crne Gore, novo izdanje CANU

Dugu tradiciju teško svesti na jednostavnu formu Predstavnici crnogorske delegacije, kako se navodi u saopštenju Ministarstva kulture, informisali su Komitet da je u procesu naše prve nominacije cijela procedura sprovedena transparentno te da je prikupljeno više od 300 saglasnosti lokalne zajednice - počev od mornara i kapetana, sve do njihovih porodica, predsjednika opština i direktora različitih institucija. Dodatan izazov bila je i činjenica da Bokeljska mornarica predstavlja kompleksan element nematerijalne baštine, pa je tradiciju dugu 12 vjekova teško svesti na jednostavnu formu, kakav je Unesko dosje.

PRATIĆE PREPORUKE

Ministar Bogdanović kazao je kako Crna Gora izuzetno cijeni stavove Uneska u vezi sa nominacijom Bokeljske mornarice.

na i Holandije

o nama društvu koje je sve više polarizovano, podstaknuto eho komorama društvenih medija i rastućom nejednakošću, posljednjih godina ljudi počinju da odbijaju da prihvate nelagodu u svojim dnevnim životima. Naš odgovor, kao odgovor izrazito aktivnih, međunarodnih, profesionalnih umjetnika je da srećnoj publici pružimo priliku da iskuse nelagodu. Ohrabrujemo ih da direktno učestvuju u našim performansima, ne samo sa sigurne distance pasivnih posmatrača. Temi pristupamo iz širokog ugla i obuhvatamo razne vrste nelagode, poput invazije ličnog prostora, ili pozivanja publike na neprijatnu, insceniranu večernju zabavu – kazali su umjetnici Nijkerk i Cučimoto. Dodali su da njihov preformans u biti traži kreativne načine pristupa društvenom fenomenu na razigran način. - Cilj nam je da pokažemo nacionalnost savremenog života i isprovociramo stavove ljudi, kao i da performativnost neobaveznog čavrljanja koristimo kao igru u insceniranim društvenim kontekstima – istakli su Nijkerk i Cučimoto. B. B.

- Uvažavamo zaključke Evaluacionog tijela, koje prepoznaje važnost Bokeljske mornarice i otvara mogućnost za njen budući upis na Reprezentativnu listu. Kulturna politika Crne Gore je zasnovana na Unesko konvencijama i drugim standardima. Za nas, stoga, liste za nematerijalnu baštinu nijesu platforma za takmičenje, a lokalne zajednice nijesu objekti, već subjekti u intenzivnoj saradnji. Imajući to u vidu, mi ćemo pažljivo pratiti preporuke Evaluacionog tijela i poboljšati dosje, kako bismo ga iznova podnijeli u narednom nominacionom ciklusu – rekao je Bogdanović. Povodom sugestija iz Uneska, Pobjeda je juče pokušala da dobije mišljenje i admirala Bokeljske mornarice Antuna Sbutege, ali on nije bio dostupan na brojeve telefona pozante redakciji. R. K.

Umjetnički kružok na Zabjelu PODGORICA - U okviru projekta „Crnogorski umjetnički kružok“, koji je podržalo Ministarstvo kulture, danas u 13 sati biće priređeno druženje sa spisateljicom Milankom Aranitović-Rakočević, novinarom i muzičarom Ilijom Pejovićem, kantautorom Markom Šćepanovićem i teoretičarkom umjetnosti i medija i muzičarkom Milicom Milović. Program će biti održan u prostorijama NVO Zinak, u Ulici Janka Đonovića 6 (Family kvart na Zabjelu). - Uz stihove, priču i tri gitare ne može biti nikako drukčije do čarobno. A uz ovu atmosferu, slikarsku radionicu za svu talentovanu djecu, mlade ljude i odrasle vodiće Tamara Radusinović, koja će zajedno sa učesnicima organizovati na kraju radionica i izložbu radova. Broj mjesta za druženje je ograničen – navodi se u saopštenju NVO Zinak. R. K.

Riznica neistražene kulture

Ovim leksikonom, kako je kazao glavni i odgovorni urednik akademik Niko Martinović, crnogorskoj i široj javnosti biće na naučan način predstavljeno sve ono što se situira u korpus naše umjetničke partiture – od praistorije do postmoderne. - Suština je da Evropska unija traži bazu podataka jedne države – od toga koliko ima vinove loze do toga kakva su njena identitetska pitanja, istorijski slojevi, ko je sve ostavljao tragove na ovom prostoru. Crna Gora je zaista složen prostor, na kome su postojala četiri civilizacijska kruga – romanski, vizantijski, austrougarski i osmanski, tako da će ovaj lekstikon da bude bogatsvo podataka – rekao je Martinović.

VRSTA INFORMATORA

Kako je objasnio Martinović, publikacija će obuhvatiti sve najznačajnije crkve, manastire i katedrale u Crnoj Gori, stećke, Husein pašinu džamiju, ikonopisce, freskopisce, iluminatore, palate u Boki Kotorskoj, venecijanska, osmanska, austrougarska utvrđenja, slikare, vajare, grafičare, neimare, arhitekte, fotografe, istoričare i teoretičare umjetnosti, umjetničke institucije, časopise, strip autore. - Leksikon ne obuhvata primi-

I.BOŽOVIĆ

PODGORICA – Leksikon likovne umjetnosti Crne Gore predstavljaće simbiozu biografskog i predmetnog leksikona i trebalo bi da sadrži oko 1.200 leksikografskih članaka i oko 700 likovnih priloga. Ova bogata publikacija javnosti će biti dostupna 2020. godine – saopšteno je na prezentaciji dosadašnjih aktivnosti na izradi leksikona, koja je održana juče u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti.

Niko Martinović, Aleksandar Čilikov i Ljiljana Zeković juče u CANU

jenjenu umjetnost. Primijenjena ili dekorativna umjetnost, sve intervencije na oružju, oruđu, tekstiku – počev od Crvene stijene do danas – nesrazmjerno je bogatstvo naše zemlje. Zbog toga smatramo da ta oblast zaslužuje poseban leksikon – kazao je Martinović. Inicijalna ideja za izradu leksikona, prema riječima zamjenika glavnog i odgovornog urednika prof. dr Aleksandra Čilikova, odnosila se na personalni leksikon likovnih umjetnika. Međutim, s obzirom na heterogenost i bogatstvo umjetničke kulture Crne Gore, opredijelili su se za ovaj vid izdanja. - Važno je da leksikon ne daje vrednosne sudove, on je jedna vrsta informatora. Veoma je važan za Crnu Goru jer naše stanovništvo uopšte nema svijest o svojoj umjetničkoj kulturi. To im nije saopšteno ni kroz školske, niti kroz fakultetske programe. To je pitanje i državnog identiteta, a u izvje-

snom smislu i konfesionalnog i nacionalnog – rekao je Čilikov.

MLADI NARAŠTAJI

Podatke koji će se naći u publikaciji, kako je objasnila prof. dr Maja Đurić, nađeni su na različitim mjestima – u arhivima, intervjuima sa umjetnicima ili njihovim potomcima, po muzejima u regionu, arhivama Hrvatske ili Srbije. - Fotografija se prvi put nalazi u enciklopediji ili leksigografskom izdanju u Crnoj Gori. Važno je da se mi kao struka rijetko srijećemo i svi u svojim oblastima smo napravili divnu saradnju. Leksikon nas je inspirisao da i dalje istražujemo i proširujemo naučne radove – kazala je Đurić. Iako je definicija arhitekture vječna dilema - da li je ona umjetnost ili tehnika, kako je rekao arhitekta Slobodan Mitrović, svakako da i ona spada u domen likovne umjetnosti, jer je ona i jedno i drugo. Njena zastupljenost u ovom leksikonu biće veoma značajna naro-

čito za mlade naraštaje, koji će moći da odrastaju u istorijskim, kulturnim slojevima arhitekture ovih prostora. - U ovom trenutku izgradnje Crne Gore, njene nagle urbanizacije, vrlo aktuelno je vraćanje u istorijat, jer smo u odsustvu arhivskih i dokumentarnih podataka uskratili mlade i buduće arhitekte za bazu podataka o stilskim periodima, koji su uvijek bili aktuelni na ovim prostorima. Međutim, nijesmo ih izučavali i nijesmo na toj bazi gradili neke nove koncepte moderne i postmoderne arhitekture – rekao je Mitrović. Leksikon likovne umjetnosti Crne Gore biće publikovan u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a osim Martinovića, Čilikova, Mitrovića i Đurić, članovi redakcije leksikona su i prof. dr Slobodan Raičević, prof. dr Saša Brajović, dr Tatjana Koprivica, mr Luka Rbakojević i istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković. S. V.

Predstavljen projekat „Muzički krug“, završni koncert u ponedjeljak u Podgorici

Motivacija za unapređenje znanja M.BABOVIĆ

niti dosje mornarici

društvenim funkcijama i kulturnom značenju. - Dosje se fokusira na vidljivosti i svijesti o značaju samog elementa, ističući vrijednosti Bokeljske mornarice i njenu povezanost sa lokalnim identitetom. Predloženim mjerama nedostaju mjere zaštite usmjerene na moguće opasnosti od uticaja turizma. Dosje ne daje preciznu informaciju o mehanizmima i metodologiji rada sa Bokeljskom mornaricom i širom lokalnom zajednicom. Iz tog razloga, Evaluaciono tijelo predlaže da se usvoji odluka o dopuni nominacije Bokeljske mornarice – navodi se u mišljenju tog tijela.

Konferencija za novinare juče u Podgorici

PODGORICA - Završni koncert projekta „Muzički krug“, koji je namijenjen edukaciji talentovanih učenika osnovnog i srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori, biće priređen u ponedjeljak, 16. decembra u 20 sati, u KIC-u „Budo Tomović“. Projekat je u proteklih četiri mjeseca, kako je podsjetio koordinator Veljko Belević, realizovan u više segmenata i obuhvatio je preko 160 učenika na različitim majstorskim radionicama. - Ideja projekta bila je da što veći broj talentovanih učenika bude uključen u više edukativnih aktivnosti, te da im putem teorijskih predavanja, praktičnog rada u okviru grupnih i pojedinačnih majstorskih radionica i na kraju završnog koncerta orkestra, pružimo motivaciju za dalje unap-

ređenje muzičkog znanja – kazao je Belević na jučerašnjoj konferenciji za novinare. Jedan od ciljeva projekta bio je i uključenje učenika svih muzičkih škola iz Crne Gore, tako da su osim obrazovnih institucija iz glavnog grada, Kotora i Tivta prvi put učestvovale i škole iz cijele države. - Ove godine u projekat su bile uključene i muzičke škole iz Bijelog Polja i Bara. Najveći broj radionica je bio održan u Podgorici, ali uspjeli smo da uključimo i škole sa juga i sjevera države, te na taj način zaokružimo projekat. Nadam se da će sljedeće godine biti uključeno i više njih – rekao je Belević. Projekat „Muzički krug“, kako je kazao eksterni evaluator prof. Senad Gačević, bio je jedinstvena prilika da profesori koji ne rade u osnovnim i srednjim školama dobiju informaciju o potencijalima najmlađih,

te da ih na neki način najbolje prepoznaju kao buduće studente cetinjske, ali i nekih drugih akademija. - Uvijek sam srećan kada dobri kandidati upišu akademiju na Cetinju, ali zadovoljan i kada uspiju da se upišu na akademije, koje su objektivno bolje od naše – rekao je Gačević. Veoma je bitno, kako je rekao, na vrijeme otkriti darovito dijete, koje ponekad ne može dar da pokaže iz različitih razloga i pomoći mu da najbolji način zavoli sviranje i muziku. - Presudno je i dijete dati dobrom pedagogu. Veliki broj djece odustane zbog profesora koji nijesu dovoljno predani ili dobri u svom poslu. Ne znamo koliko smo izuzetne djece na tom putu izgubili. To je ono što smo ovim putem i željeli da postignemo. Upoznavanje djece sa muzikom i upoznavanje njih međusobno – naveo je Gačević. Veoma je važno, kako je kazala direktorica Muzičke škole u Tivtu Pina Bubanja, to što će ovaj projekat na jedan način šetati kroz Crnu Goru i na taj način doprinijeti afirmaciji manjih i mlađih muzičkih škola koje tek grade i stvaraju svoj put. - Značaj projekta je dragocjen i što djeca kroz nastavnu imaju priliku da se upoznaju ne samo sa seminarskim radom, već što imaju priliku da zajedno sviraju. To ide ka krajnjem cilju – da budu dobri studenti i da muziku donose na pravi način – rekla je Bubanja. „Muzički krug“, prema riječima direktorice Muzičke škole „Vida Matjan“ Jelene Ljoljić, primjer je kako zajedničkim radom i učešćem može mnogo toga da se uradi za sve učenike. S. V.

20 Pisma čitalaca Na udaljenosti 15 km od Herceg Novog prema Trebinju, u pitomoj udolini, nalazi se malo selo Svrčuge na 450 m. n. v. Okružuju ga brda sa zapadne i sjeveme strane: Vidov vrh, Gradac, Orjen i Dobraštica. Kuće su raspoređene u nizu istok-zapad u prisojnoj strani, iznad vrtača u kojima svako domaćinstvo ima svoj bunar, ali bez uslova za navodnjavanje. U selu postoje četiri bratstva: Tušupi - 8 kuća, Kosići - 7 kuća, Šubara - 2 kuće i Tomaševići - 1 kuća, nekada sa preko 100 mještana. Iz pograničnog sela Sitnica doselio se 1962. god. Božo S. Radović i osnovao brojnu porodicu. Mještani su se bavili zemljoradnjom, stočarstvom, vinogradarstvom, a pojedini pčelarstvom. Poznati su kao ljudi miroljubive prirode, radni, vješti svim zanatima. Sve poslove izvršavali su odgovomo i savjesno, a u društvu su bili veoma priznati i ugledni ljudi. Od postanka sela, 300 godina i više nije poznato da je bilo i jedne svađe ili prepirke. Dobro su se međusobno slagali, živjeli jedinstveno i složno. Za vrijeme turske vlasti Svrčužani su uspostavili prisne veze sa prvacima iz Hercegovine i Cme Gore, u težnji za oslobođenjem od turskog feudalnog ropstva. U Prvom i Drugom hercegovačkom ustanku na čelu sa Lukom Vukalovićem učestvovali su Svrčužani koji su bili sposobni da nose oružje. U jednoj „stotini“ bilo je 19 Svrčužana. Vojvoda L. Vukalović kada je bio u neprilici od turskog terora, jedno vrijeme čuvan je u Svrčugama. Poznati seljanin Tomo Đurov Tomašević, čitavo vrijeme trajanja ustanka bio je komandir Kruševačko-Zubačkog bataljona i zvao se serdar Tomašević. Jedan od najljepše klesanih spomenika u okolini Herceg Novog, spomenik je serdaru Tomu Tomaševiću, ispred crkve Sv. Vasilija u Svrčugama. Godinama su održavane prisne veze sa prvacima iz Crne Gore i imale su veliki značaj za nacionalno oslobođenje. Prijateljska poznanstva i povjerenje u mještane Svrčuga, doprinijeli su da su naši preci dočekali, ugostili i porazgovarali sa vladikom Cme Gore Petrom Prvim, od koga su primili mnoge savjete i pouke. U ratovima od 1914-1918, mnogi su Svrčužani ostavili svoje živote, daleko i do Karpata, a Peko A. Kosić napušta Ameriku i učestvuje kao dobro-

Subota, 14. decembar 2019.

Pobjeda

Svrčuge, selo revolucije

Spomenik u Svrčugama

voljac na Solunskom frontu, boreći se za slobodu otadžbine. Svrčužani su poznati kao iskusni majstori zidari-klesari. Izvodili su radove od Trebinja, Pljevalja i Nikšića do Cetinja. Vrijedno je napomenuti da su radili na podizanju Hipotekane banke i Biljarde na Cetinju. Po povratku u selo dovodili su pismene ljude, koji su tokom zime učili đecu čitanju i pisanju. Od tada i kasnije uz pomoć mladeži svi Svrčužani bili su pismeni. Često su se dobijale novine i većinom revolucionarna literatura, što se na sjelima zajednički čitalo i tumačilo. Pogodan način za okupljanje omladine i vaspitavanje u patriotskom duhu od 1935-1940, bilo je igranje raznih pozorišnih komada. Najznačajnije je bilo izvođenje drame „Balkanska carica“ 1936. god. Prva predstava bila je u Svrčugama, a kasnije i u Herceg Novom. Kulturni poslenici, ugledni Novljani i stalni gosti, odali su veliko priznanje organizatorima Dušanu Kosiću i učitelju Nikoli Baroviću, kao i čitavom amaterskom glumačkom asamblu, koji su bili u narodnim nošnja-

ma. Najmlađa đevojka od 16 godina Radojka S. Tomašević, udata Porobić glumila je Danicu Stankovu buduću vjerenicu i nesuđenu caricu. Radojka je jedina još živa od tog asambla, ima 94 godine, kao tiha, krepka i razgovorljiva starica živi u Herceg Novom. Napredni omladinci izučavali su zanate i radili u Herceg Novom, bili su zatvarani u Lepoglavi i Sremskoj Palanci. Protiv takvih postupaka, seljani su delegirali Vasa J. Kosića da protestuje kod bana Zetske banovine na Cetinju, gdje je bio primljen i saslušan. Prilikom predizbornih aktivnosti selo su posjećivali odgovorni ljudi iz vlasti i političkog života. Seljani su zajednički odabrali ličnost i opredijelili se za uglednog Novljanina Mirka Komnenovića i njegovog zamjenika mladog pravnika Nikolu Đurkovića iz Risna. Već 1940 god. bila je formirana skojevska organizacija od 8 članova, pretežno mladih aktivista, a zatim i partijska koja je imala 5 članova. Po ovom se može zaključiti da su ratne događaje seljani dočekali kao jedna organizovana cjelina. Prilike u toku rata zahtje-

vale su veliku opreznost i međusobno povjerenje. Formirana su dva gerilska odreda, vod starijih od 11 članova na čelu sa Dušanom N. Kosićem i vod mladih od 20 aktivista, kojim je rukovodio Blagoje N. Tušup. Italijanski okupator odredio je da se svi muškarci od 20-50 godina redovno prijavljuju. Ta odluka nije poštovana. U selu je kasnije formiran Narodni odbor od 4 člana, kao jedna vrsta vlasti na slobodnoj teritoriji. Sudbina sela vezana je za sudbinu Pokreta. Takođe formirana je organizacija žena, kojom je rukovodila Milka Tomašević uz pomoć Vjere Kovačević iz Nikšića i Mine Spajić-Litvanke, koja se u selu krila od ustaškog terora sa suprugom Spasojem. Italijanske čete nastojale su probiti odbranbene položaje i preći na slobodnu teritoriju, koju su borci čuvali na položajima, Spasov krst i Ilinica. Marta 1942. prilikom avionskog bombardovanja, poginuo je prvi, mladi borac Jakov G. Tušup. Prilikom sahrane u večernjim satima, dostojanstveno bez suza i jecaja oprostio se od Jakova njegov otac Gojko, uz obećanje da njegovo mjesto u stroju neće biti upražnjeno.

Sjutradan na položaju se pojavio starina Gojko s puškom u ruci. Mnogobrojni su primjeri čovječnosti i međusobnog požrtvovanja. Duboko u sjećanju ostao je human postupak borca Vojislava Voja Kosića. Voja je na ratnom položaju smijenio Tomo S. Tomašević. Nakon par sati Vojo se ponovo vraća na položaj. Sretne ga Tomova majka Milka i pita: „Što ideš ponovo?“ - Vojo: „Večeras se očekuju velike borbe, ako vaš Tomo pogine, Vi više nemate sina, ako ja poginem, moj otac ima još dvojicu.“ Ovo je Vojov herojski podvig. Tako su mislili svi svrčuški borci. Oboica su poginuli u NOB-u. Italijanska okupatorska vojska vrši teror i zatvaranje. Pohapšeni su svi muškarci od 18-60 godina. Raspoređeni su u zatvorima Kotora, Prevlake, Mamule, Itaije i Šibenika. Tokom rata bilo je 37 uhapšenih Srvčužana. Na sudskom procesu u Kotoru februara 1943. god. 8 Svrčužana je osuđeno na smrt, a dvoje na 30 god. robije. Nakon kapitulacije Italije svi Svrčuški borci svrstali su se u oslobodilačke redove širom Jugoslavije. Oslobođeni zatvorenici iz logora Mamula, njih 150 kretali su se prema Orjenu. Znali su da im je

sigumo utočište u Svrčugama, gdje su se zadržali par dana uz svaku pomoć i gostoprimstvo. Za cijelo vrijeme NOB-e Svrčuge je ostalo kompaktno i jedinstveno. Tu homogenost četnici i Italijani nijesu uspjeli da poremete, zato su Svrčuge prozvali „Mala Moskva“. Od preživjelih boraca šestoro njih su nosioci „Partizanske spomenice 1941.“ Slobodu ovog kraja Svrčuge dočekuje kao sjedište Primorske opštine. Po završetku NOR-a, nije se vratilo 11 boraca, poginuli su za slobodu širom Jugoslavije. Žitelji sela dobrovoljnim radom i sredstvima podigli su 1973. god. spomenik palim borcima NOR-a. Spomenik se nalazi u sredini sela i svojom simbolikom odražava jedinstvo, snagu i revolucionamo- borbeni duh mještan a S v r č u g a . Ve l i č i n u spomenika na vrhu krasi „Partizanskih spomenica 1941“. Spomenica je pravo remek djelo u kamenu koju je uradio drug i saborac poginulih drugova, ratni invalid Risto V. Tušup. Na prednjoj strani spomenika postavljena je ploča sa posvetom. Ploča je nagnuta pod uglom, pa kosina ploče predstavlja vječiti bol mještana Svrčuga za jednom palom mladošću. Posveta na ploči uliva ponos i gordost na kojoj piše: Nošeni vjekovnom borbenošću predaka, idealima Komunističke partije, ljubavlju prema rodnoj grudi, a za primjer budućim pokoljenjima slavno padoše: Kosić J. Vaso 1880-1942 Vidov Vrh; Kosić N.Dušan 1895-1945 Dahau; Kosić P. Vladimir 1922-1944 Cuce; Kosić M. Vojislav 1921-1944 Kolašin; Kosić L. Danilo 1918-1945 Herceg Novi; Kosić D. Danica 1921-1943 Bileća; Kosić L. Đuro 1912-1941 Kraljevo; Tomašević S. Danica 1925-1943 Sutjeska; Tomašević S. Tomo 1922-1944 Lika; Tušup G. Jakov 1921-1942 Spasov Krst; Tušup O. Panto 1910-1944 Gorski Kotar - SVRČUŽANI Hrabri borci koji padoše za narodnu slobodu biće vječno spominjani i poštovani. Njihova veličina i slava sa ovog istorijskog rastojanja još je značajnija i vrijednija. Autor spomenika je ing. arh. Milorad Petijević, a izvođač radova Marko G. Tušup, brat palog borca Jakova. U Herceg Novom postoji šetalište - obala „Pet Danica“, koje su kao omladinke poginule u ratu. Dvije Danice su iz Svrčuga, Danica Tomašević i Danica Kosić. Ovo je vjerovatno jedini primjer u svijetu, da jedna obala nosi tako veličanstven i simboličan naziv. U poslijeratnoj izgradnji zemlje omladinci i omladinke učestvuju na svim radnim akcijama, a vraćaju se uglavnom kao udamici. Poslije oslobođenja prvi predsjednik opštine Herceg Novi, bio je Svrčužanin Blagoje N. Tušup. Svi mladi se školuju, uključuju se u sve tokove društvenog života i stiču visoka stručna obrazovanja: pomorski oficiri, inženjeri i profesori fakulteta. Jedan mladi pomorac 1962. na putovanju od 7 mjeseci oplovio je oko svijeta. Svi veoma savjesno i odgovorno izvršavaju radne obaveze uz visoka društvena priznanja. Ovo je samo kratak prikaz od mnogobrojnih i značajnih istorijskih događaja iz sela Svrčuga. Krsto J. KOSIĆ

Feljton

Subota, 14. decembar 2019.

6. 3.

NAŠ „SVETORODNI“ SVIJET

Bosara bi uvijek zastala na mjestu đe su joj obješeni sinovi » Piše: Đorđija RADONJIĆ (Nastavak priče Mihaila Vukčevića u skopskom Južnom pregledu za 1933. Godinu, prim. prir.) “…Vladika Rade je, kao što je poznato, učinio kraj guvernadurstvu na poznat način, jer je u njemu gledao ustanovu svetovne vlasti koja je, kao nasledna i vrhovna, u osnovi bila, i mogla se razviti, sa samom državom, u pravu dinastiju, što bi harmoniralo sa njegovim vladičanskim pozivom... U isto vreme, dva (Guvernadurovića, Bosarina)... sina, ljudi već, uhvaćeni, zatvoreni i oni, izvedeni i dovedeni na Zeleni Put, i obešeni o bukvu... Kuća zapaljena i obaljena do zemlje... Pred tolikom nesrećom, iskopanim ognjištem, ugašenim u svakom smislu, Bose – Bosara..., pomerila je pameću... Iznela iz kuće svoj nevestinski kovčeg, iz roda donesen sa prćijom: obukla džamadan i dolamu svojega muža: uprtila kovčeg, uzela za ruku mezimicu kćer i našla put za Dražojevinu, u rod, bratanićima: Golubu, Turčinu (Vuku), Lazaru i popu Spasoju, mojemu prađedu. Oni su tetku bratski primili i pazili, pa su joj i kćer udali, u Lalilino Ždrijelo, za Sjekloću, A nesrećna žena, sve jače i više gubeći pamet, često je prtila svoj nevestinski kovčeg na leđa i tako išla u Njeguše, do ugašenoga doma, pa se, iz iste stope, vraćala natrag, po noći kao po danu, s kraja na kraj Crne Gore, sa latinske na tursku granicu... Na tom obilaženju iskopane kuće i vraćanju u rod, uvek bi stala na Zelenom putu, pred bukvom o kojoj su joj obešeni sinovi; otprtila kovčeg, izvadila iz njega neke krpice i latice pa, prišavši stablu, vešala ih i vezivala za čvorove i grančice, jedanako tepajući - Đeco!... Sinovi!... Junaci!... Evo vi je majka donijela ruho guvernadursko, da idete da svekrvi snahe dovedete... Povedite svatah koliko vi drago, ma ne zaboravite ujakoviće i tetkiće hrabre... I kažite im da svi povedu po stotinu drugih; ako vam do nevolje dođe... Idite! I bila vi na put!... A ja pođoh da zovem zlatnoga vladiku, vladiku svetoga, da vi on stavi vijenac na glavu... Zatim bi obuhvatila stablo obema rukama, grčevito ga stegla, i svakojemu sinu, u glatku bukovu koru, dala po tri celiva i zagrljaja: živo se otrgla, uprtila kovčeg i pošla dalje... Putnici koji bi nailazili, potreseni, sklanjali bi se u stranu, izbijali na put iza glavice, i nastavljali dalje; a seljančice za kozama, čim bi je spazile, popele bi se na oštre krševe i debele grede, vabnule koze i, jecajući, pobegle daleko... Polazeći tako poslednji put u iskopani dom, otprti nesrećna žena na Zelenom Putu, spusti kovčeg i pođe bukvi. Kad, od bukve ni traga ni pomena: posečena do zemlje, koren joj sagoren i zatrpan kamenjem i zemljom... Tada se majci, još jednom, pre-

Pred tolikom nesrećom i iskopanim ognjištem, Bose – Bosara je pomjerila pameću. Uprtila je kovčeg, uzela za ruku mezimicu kćer i našla put za Dražojevinu, u rod, bratanićima. Nesrećna žena je, sve jače i više gubeći pamet, često prtila svoj nevjestinski kovčeg na leđa i tako išla u Njeguše, do ugašenoga doma, pa se, iz iste stope, vraćala natrag s kraja na kraj Crne Gore

Sablja Mahmut paše Bušatlije koja je kao trofej bila u posjedu guvernadura Jovana Radonjića



Bosara je sahranjena pred crkvom Svete Gospođe, u Dražojevini, u Podšarenom, pod Busovnikom. Pred onom crkvom od koje je, pod vrhovnim vođstvom svekra joj, guvernadura Joka Radonjića, u najljepšoj crnogorskoj pobjedi (u bici na Martinićima), počeo slom Mahmut-paše Bušatlije, kada su tri lješanska Goluba, njen bratanić Golub Novakov, i Golub Ivanov Kažija, i Golub Vučetin Ćetković – tako razgonili Turke da je, poslije bitke, guvernadur rekao: „Da sam imà tri stotine Golubah, kâ što su tri lješanska, ućerâ bih Turke u Skadar“

Guvernadur Jovan Radonjić - Zapiska koliko je kućah Crne Gore i Berdah

vrnu mozak i zakuka na sinovlja vešala: - Kuku, đeco! Kuku, sinovi! Kuku, junaci! Ko mi ve posječe, bože ga sablja posjekla! Iz njega, živa, trava iznicala! I njegov se trag po tragu istražio, da Bog da!... Zatim mirno uprti kovčeg i – obrne natrag, u rod. Da, ubrzo iza toga, slomljena do kraja ovaj svet zameni boljim. Sahranjena je pred crkvom Svete Gospođe, u Dražojevini, u Podšarenom, pod Busovnikom... Pred onom crkvom od koje je, pod vrhovnim vođstvom svekra joj, guvernadura Joka..., u najlepšoj crnogorskoj pobedi (u bici na Martinićima), počeo slom Mahmut-paše Bušatlije, kada su tri lješanska Goluba, njen bratanić Golub Novakov, i

Njeguši

Golub Ivanov Kažija, i Golub Vučetin Ćetković – tako razgonili Turke da je, posle bitke, guvernadur rekao: „Da sam imà tri stotine Golubah, kâ što su tri lješanska, ućerâ bih Turke u Skadar“, ali čije je junaštvo..., prigušila lira i sila Petrovića, kao što je guvernadurovu slavu prišila za mantiju jednoga kaluđera koji je jedino radno lice u ‘Svobodijadi’, u pesmi o tome boju... Večan pomen mojoj tetka – Bosari.” Ivana, Bosara i Stane, tri crnogorke odive, u onoj plamenoj njeguškoj noći, sigurno nijesu imale vremena za dogovore. Ali kao da jesu, jer Crnogorke su uvijek - u pō dana u pō noći – pa i te, za razliku od nekih Crnogoraca, znale što su „naslijeđene najsvetije zabrane“, ali i najsve-

tije obaveze. Stane je već bila daleko, na putu bez povratka, neđe niz Lovćenske strane, sa ono trideset i dvoje prognanih kada su se Ivana i Bosara zarekle, svaka za sebe, da ne dozvole da se na Njegušima ugasi barem jedno guvernadursko ognjište. Jedna u domu, druga u rodu – ali isto ognjište. Jedna, s kakvomtakvom nadom, jer u rodu je, iako je bilo posječeno šljeme, i otrgnute verige, ostalo još bilo muških glava – sada već daleko, ali ostalo je. A druga - bez nade ikakve, jer od njenoga trbuha muške glave nije više bilo, ali ostalo je da raste barem jedno drvo, pa kao da su joj rasli sinovi. Zato ga je najnježnije i grlila – majčinski. I često dolazila „sa turske na latinsku granicu“ da ih „oženi“ - sve zbog ognjišta. I sve dok i drvo i korijen drveta, poput, one januarske noći, cijele Glavice, nijesu pretvoreni u još jedno ognjište. Kad su joj sinovi po drugi put obješeni. Ono što je sigurno – to je da su se

crnogorske odive Ivana i Bosara povremeno i srijetale, jer Zeleni put je – tu, odmah ispod Glavice, na sto metara. Koliko često i koliko godina – ne znamo. Ne vjerujemo da je to bilo za svih 29 godina Ivaninih uranaka da potpiri vatru, jer Bosarino srce toliko dugo nije moglo izdržati. Jesu li i što su pričale – ni to ne znamo. Možemo samo zamišljati, ali i to teško. A, i što bi mogle pričati kad je sve bilo ispričano i davno već, na sve polegao pepeo i teška tišina na koju su i one bile navikle - postalo svakodnevica. Kako i može li iko ući u taj njihov svijet? Vjerovatno je – dovoljno su bile oči dvije odive i susret dva pogleda. Poduži. A tišina je govorila. O trećoj Crnogorki iz ove priće - Stani, odivi Petrovića i ženi guvernadura Vukolaja Radonjića, nema mnogo podataka. Sigurno je da se nikada više nije vratila na Njeguše - ni u dom ni u rod. Znamo iz jednoga doku-

menta da je do smrti, kao austro-ugarski podanik, živjela u Kotoru i primala izdržavanje. Srijećemo je, za sada, još samo u dva dokumenta - šturo: u jednom, iz 1837. godine izdatom „Protokolu krštenih pri crkvi S(ve)tago velikomučenika Georgija“, iz kojega saznajemo da: „Rodi se m(ul)ac pola mušćeskoga mjeseca oktomvrija dne 2-a leta 1806-ga. Otac m(ul)ca Vukale Radonić mati že Stane...., i dano bist vo S(ve)tom kršteniju m(ul)cu ime Joan....“ I u drugom – u matičnim knjigama umrlih (MKU) – Kotor, iz kojih saznajemo da je 28. septembra 1855. u Kotoru umrla Stane Radonjić, udovica guvernadura Vuka Radonića, rođena na Njegušima, od oca „Vuka Petrovića i majke Krstinje, rođ. Martinović.“ Za razliku od Ivane i Bosare, ovoj crnogorskoj odivi, kao ni njenom mužu guvernaduru Vukolaju, ne zna se groba. Baš zbog toga što se ne zna, vjerujemo da jesu neđe zajedno. Bilo bi lijepo. A u vezi sa guvernadurovom ženom i još nešto. U priči o Bosari, o njoj se govori kao o guvernadurovoj ženi. Teško da je pogriješio Filip Petrović Njegoš, koji je Bosaru mogao i pamtiti i znati, a bili su i rod – prije će biti da je to uradio zapisivač, tako da Bosara može biti jedino žena – ili jednog od dvojice guvernadurove braće, tada živih – Nika, ili Marka – ili udovica nekog od petorice - od ukupno osam sinova i pet šćeri guvernadura Jovana - koji su već bili pod zemljom. Andrija, treći po redu sin guvernadura Jovana, umro je u Trstu, kao 20-togodišnjak, 23. avgusta1800. godine, dok je boravio kod tetke Katerine, ili Bele, na školovanju; drugi po redu – Savo je 10. avgusta 1809. godine uhapšen od strane francuskih vlasti, u jednom crnogorskofrancuskom oružanom sukobu u Kotoru, braneći, sa još pet Crnogoraca, čast četiri dana ranije ponižavanih sunarodnika od strane francuskih oficira, u istome gradu, a zatim, kako francuski pukovnik „Manžen izveštava (maršala) Marmona iz Kotora 1. februara 1810. godine”, osuđen je „na smrt” (A. Lainović) i strijeljan, takođe u Kotoru, 11. marta iste godine; četvrti po redu Pero je 3. januara 1813. godine, „bez ikakve zađevice“ prilikom neke „svađe i mejdanah ceklinskijeh“, posječen, a „glavu mu u neprijateljske ruke ponijeli“, kako nekoliko dana kasnije piše mitropolit Petar I u pismu-saučešću duvernaduru Vukolaju; sedmi po redu Filip je kao 25-to godišnjak poginuo 22. oktobra 1813. prilikom crnogorskog zauzeća Kotora od Francuza; a šesti po redu Đuro, ili Đuza, već smo rekli - ubijen je na Njegušima na Đurđevdan 1831. godine. (Nastavlja se)

Marketing

Subota, 14. decembar 2019.

Oglasi i obavještenja

Subota, 14. decembar 2019.

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl.list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i zaštitu životne sredine opštine Berane OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je investitoru „Crnogorski Telekom“ A.D. Podgorica donijeto Rješenje broj 16-353-115/6, da nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu za projekat postavljanja objekta telekomunikacione infrastrukture –kabineta za potrebe fiksne telefonije „Donje Luge“ koji se realizuje na dijelu kat. parcele br. 338 KO Donje Luge, u zahvatu PUP-a „Berane“, opština Berane. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu utvrdjeno je da je podnešena dokumentacija uradjena u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu, te je organ odlučio da nije porebna procjena uticaja. V.D.SEKRETAR Miloš Kastratović

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl.list CG“, broj 75/18) Sekretarijat za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i zaštitu životne sredine opštine Berane OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je investitoru „Crnogorski Telekom“ A.D. Podgorica donijeto Rješenje broj 16-353-116/6, da nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu za projekat postavljanja objekta telekomunikacione infrastrukture –kabineta za potrebe fiksne telefonije „Hotel Berane“ koji se realizuje na dijelu kat. parcele br. 775/2 KO Berane, u zahvatu PUP-a „Berane“, opština Berane. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu utvrdjeno je da je podnešena dokumentacija uradjena u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu, te je organ odlučio da nije porebna procjena uticaja. V.D.SEKRETAR Miloš Kastratović

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Subota, 14. decembar 2019.

Oglasi i obavještenja

Subota, 14. decembar 2019.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Rudnik uglja AD Pljevlja, Velimira Jakića br. 6, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Predmet javne nabavke je nabavka roba, Rezervni dijelovi za dampere Terex TA30, shodno specifikaciji roba koja čini sastavni dio tenderske dokumentacije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 64.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 057/19.4-02/1-10718/4 od 13.12.2019. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn. gov.me dana 13.12.2019. godine. Lice za davanje informacija: Nataša Popović, Kontakt telefon: 068 033 866, E-mail: natasa.popovic@rupv.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Medicinski potrošni materijal za potrebe Odjeljenja za gastroenterohepatologiju i Odjeljenja za anesteziju, intezivnu terapiju i terapiju bola IBD-a, i za potrebe Klinike za urologiju Kliničkog centra Crne Gore, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 50.258,26 €. Tenderska dokumentacija broj 116/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 13.12.2019.godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera-Službenik za javne nabavke, telefon 020/243279; mob.069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg. me.

Crna Gora OPŠTINA ULCINJ Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”, broj 075/18 ), Sekretarijat za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta, Opština Ulcinj,

OBAVJEŠTAVA zainteresovane organe, organizacije i zainteresovanu javnost da je nosilac projekta „R.H. Promet“ d.o.o., Bijelo Polje, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, za projekat izgradnje “Hotela sa 4 zvjezdice”, u zahvatu DUP-a “Đerane 1”, na urb. parc. br. 137 koju čine dijelovi kat. parc. br. 5968/17, 5968/16 i 5968/15 KO Ulcinj i na urban. parceli br 151 i 152 koje čine kat.parc. br. 5968/13 i 5968/14 KO Ulcinj, u Opštini Ulcinj U vezi sa navedenim, pozivamo vas da izvršite uvid u predmetni elaborat, u prostorijama Sekretarijata za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta, I sprat, kancelarija broj 76, radnim danima od 11 do 14 časova, ili na web stranici Opštine Ulcinj. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, je do 13.01.2020 god.(ponedelak), na adresu: Opština Ulcinj, Blv. Gjergj Kastrioti Skenderbeu b.b. Javna tribina o predmetnom elaboratu održaće se u prostorijama hotela “Edita”- Đerane1, Ulcinj, dana 07.01.2020.godine(utrak), sa početkom u 11.30 časova.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17), naručilac Institut za javno zdravlje crne Gore, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Dijagnostička, medicinska i laboratorijska oprema za mikrobiologiju, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 26.750,00€. Tenderska dokumentacija broj 19/XIX-2019 (01-9963), objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 13.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Dragica Pejanović, dipl. ecc., telefon 067/626-125, e-mai dragica.pejanovic@ ijzcg.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Pošta Crne Gore AD Podgorica, Slobode 1,oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka štampača za Hibridnu poštu, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 83.000,00 €. Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke broj: 08030/15683/4 - 35/19, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana: 13.12.2019.godine. Lice za davanje informacija, Službenik za javne nabavke Stanka Pejović, telefon: 020/403-943, e-mail stanka.pejovic@postacg.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Centralna banka Crne Gore, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 6, Podgorica oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Nabavka usluga za potrebe TE Pljevlja po partijama kako slijedi: Partija 1: Servisiranje i premotavanje namotaja 0.4 kV elektromotora, potapajućih pumpi i elektromagnetnih kočnica; Partija 2: Ispitivanje električnih zaštita i Partija 3: Ispitivanje 6 kV prekidača VD4 i profilaktika na suvim transformatorima 6.3/4 kV, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-0039472 od 08.11.2019. godine, pod rednim brojevima 551, 546 i 552. Tenderska dokumentacija broj 119/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 13.12.2019.godine. Lice za davanje informacija: Ivana Kilibarda, telefon 040/204-169, e-mail: ivana.kilibarda@epcg. com.

Poslovni broj : Iv.br.1636/19 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice, Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca D.O.O. “OKOV” Podgorica, PIB:02226782, adresa Josipa Broza Tita br.26, koga zastupa direktor Gojko Bajović, protiv izvršnog dužnika „MONTENEGRO TRANSPORT“ D.O.O., Podgorica, adresa Kuće Rakića bb, PIB:03111555, koga zastupa direktor Andrea Đuretić, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 49,00 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 12.12.2019.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik D.O.O. “MONTENEGRO TRANSPORT“, sa sjedištem u Podgorici, adresa: Kuće Rakića bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rješenje o izvršenju Iv.br.1636/19 od 30.10.2019.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica 12.12.2019. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

Predmet javne nabavke je nabavka usluge upravljanja projektom procjene kvaliteta aktive (asset quality review) banaka u Crnoj Gori, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 790.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 21/2019 (12-10687-2/2019) objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 13.12.2019. godine. Lica za davanje informacija Zoran Vujošević, Mira Đurović, telefon 020/403-268, e-mail zoran.vujosevic@cbcg.me, mira.djurovic@cbcg.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Uprava javnih radova, Podgorica, oglašava, Novaka Miloševa 18

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Predmet javne nabavke je vršenje stručnog nadzora nad rekonstrukcijom postrojenja za prečišćavanje pitke vode Pliješ, Pljevlja II faza, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 6.500,00€. Tenderska dokumentacija broj 01-223/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www portal.ujn.gov.me, dana 11.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Marijana Stamatović,dipl.gradj ing, telefon 020- 230-207, e-mail ujr@ujr.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Uprava javnih radova, Podgorica, oglašava, Novaka Miloševa 18

Poslovna oznaka I.br. 2661/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica - osnovana 1901. godine, sa sjedištem u Podgorici, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, protiv izvršnog dužnika Šalja Avdulj Podgorica, Ribnička Vrela bb radi naplate novčanog potraživanja, dana 13.12.2019. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

Na osnovu člana 39 i 40 Zakona o državnoj imovini, Odluke Odbora direktora broj 9789 od 18.11. 2019.godine i člana 35. Statuta DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, broj 6175 od 26.09.2016.godine, Izvršni direktor DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar,oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Predmet javne nabavke je vršenje stručnog nadzora u toku izvođenja radova na izgradnji vodovoda u Zatonu, u Opštini Bijelo Polje ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 15.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 01-240/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www portal.ujn.gov.me, dana 10.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Marijana Stamatović,dipl.gradj ing, telefon 020- 230-207, e-mail ujr@ujr.gov.me.

Izvršnom dužniku Šalja Avdulj iz Podgorice, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju I.br. 2661/2019 od 06.11.2019 godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena. Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

I. Za davanje u zakup četiri mjesta na ,,Kamionskoj pijaci“ u Baru, obilježena rednim brojem od 1 do 4, za period od 01.01.2020. do 31.12. 2020. godine. Početna cijena po jednom mjestu je 7.500,00 €, uvećana za PDV. II. Za davanje u zakup četiri poslovna prostora u sastavu Autobuske stanice Bar, za period od 01.01.2020. do 31.12.2020.godine.

TREĆI PUT JAVNU LICITACIJU

- Početna cijena zakupa za poslovni prostor šalterskog tipa, označen brojem I, površine 8 m2, je 1.500,00€, uvećana za PDV. - Početna cijena zakupa za poslovni prostor šalterskog tipa, označen brojem II, površine 8m2, je 1.500,00€, uvećana za PDV. - Početna cijena zakupa za poslovni prostor, označen brojem III, površine 10 m2, je 1.620,00 €, uvećana za PDV - Početna cijena zakupa za poslovni prostor, označen brojem IV, površine 24m2, je3.000,00 €, uvećana za PDV . Pravo učešća na licitaciji imaju fizička i pravna lica koja uplate kauciju u iznosu od 5 % od početne cijene mjesta do početka licitacije, na blagajni Društva ili na žiro račun broj 520-20130-19 kod Hiopotekarne banke. Pravna lica su obavezna da na dan licitacije pokažu na uvid rješenje o registraciji kod Privrednog suda u Podgorici. Dokaz o uplati je uslov za učešće na licitaciji. Kaucija će se po završenoj licitaciji vratiti učesnicima koji nijesu izlicitirali mjesto, a zakupcu će se uračunati u cijenu. Otvoreno javno nadmetanje izvršiće komisija za sprovođenje javnog nadmetanja, dana 23.12.2019.godine sa početkom u 10h, u holu upravne zgrade Društva. Učesnik koji ponudi najveći cijenu zakupa, proglašava se za najpovoljnijeg ponuđjača, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za zakup predmetne lokacije na “Kamionskoj pijaci” u Baru, odnosno poslovnog prostora na “Autobuskoj stanici” u Baru. Ukupan izlicitirani iznos uvećan za PDV (21%), ponuđač je dužan da uplati Društvu u roku od 3 dana od dana održavanja licitacija. Ako u datom roku ne priloži dokaz o uplati izlicitiranog iznosa uvećanog za PDV (21%), gubi pravo na kauciju i izlicitiranu lokaciju na “Kamionskoj pijaci” u Baru, odnosno poslovni prostor na “Autobuskoj stanici” u Baru. Zakupci zakupljenih lokacija zaključuju Ugovor o zakupu koji je pravni osnov za držanje mjesta. Sva bliža obavještenja se mogu dobiti na telefon 030/311-418.

Oglasi i obavještenja

MALI OGLASI NEKRETNINE IZDAJE se dvosoban stan na Starom aerodromu, treći sprat južno orjentisan.Posjeduje kuhinjske elemente, klimu i opremljena kupatila.Stan se izdaje na duži period. Tel.068/122-719 1

RAZNO OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299 , 067/069-288 2 IZDAJEM namješten ženski frizerski salon, u Staroj Varoši. Cijena po dogovoru. Tel. 068/275-o86, 069/205-737 3

ZAPOSLENJE PICERIJI u Podgorici potreban dostavljač hrane. Tel. 068/472-363 4 RESTORANU u Podgorici potrebna kuvarica sa iskustvom. Tel. 066/117-557 5

Subota, 14. decembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Subota, 14. decembar 2019.

Posljednji pozdrav dragom

Tužnim srcem javljamo da je 21. novembra 2019. tragično preminuo u 67. godini naš dragi

Дана 13. децембра 2019. преминула је у 95. години наша драга

LJULJI RUTOVIĆU ЗОРКА Милошева НИКОЛИЋ

S ponosom i tugom čuvamo vječno sjećanje na Tvoju dobrotu.

рођена Бјелица

ILIJA - BIGO Bajov KLIKOVAC Porodica pokojnog DRAGA RUTOVIĆA Saučešće primamo u kapeli u selu Mahala, 14. decembra od 9 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana. Kuća žalosti: Mahala bb.

Posljednji pozdrav dragoj

BUDIMIRKI – BUCKI KNEŽEVIĆ

Ožalošćeni: supruga MILENA, sin MARKO, kćerke MARIJA i DRAGA, unuk BOGDAN, sestra MILKA, brat RADOMIR - BATO, snaha NATA, bratanić ALEKSANDAR - SAŠA, bratanična SANJA, ujak RAJKO, sestričići i sestrične, braća i sestre od stričeva, bratanići, bratanične i mnogobrojna ožalošćena porodica KLIKOVAC

Саучешће примамо у градској капели на Чепурцима 14. децембра од 10 до 15 часова и 15. децембра од 10 до 13.30 часова. Сахрана ће се обавити на градском гробљу Загорич у 14 часова. Ожалошћени: синови ЧЕДОМИР и ДРАГОМИР - ДРАШКО, кћерке АНЂЕЛИЈА - БУБА и КОВИЉКА, брат РАДОВАН, сестре МИЛОСАВА и БОЈАНА, снахе АНЂА, МИТРА и МИЉА, ђеверичић и ђеверичне, братанићи и братанична, сестрићи и сестричне, унучад, праунучад и остала родбина НИКОЛИЋ и БЈЕЛИЦА 749 Posljednji pozdrav voljenoj majci, svekrvi, babi i prababi

740

Teško je prihvatiti istinu da nijesi više sa nama. Bila si oličenje jedne tople divne duše i velikog srca. Živjećeš vječno u našim sjećanjima i uspomenama. MILIJANA DAMJANOVIĆ sa porodicom

ZORKI NIKOLIĆ

748

Tvoje veliko srce, plemenita duša i nesebična dobrota, zaslužuju da te vječno pamtimo.

ILIJA - BIGO KLIKOVAC Umro je u 72. godini

753 Striko, počivaj u miru.

Sin ČEDO, snaha MILJA, unučad DADO i DRAGANA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj babi i prababi

ALEKSANDAR KLIKOVAC sa porodicom

RATKO Milovanov VULETIĆ 750

ZORKI NIKOLIĆ

Saučešće primamo 14. decembra 2019. godine na gradskom groblju Čepurci od 10 do 15 časova i 15. decembra od 9 do 12 časova, a od 13 do 15 časova u kapeli na Kujavi – Danilovgrad, gdje će se i obaviti sahrana.

Bila si neko od koga smo svi imali ljubav, pažnju i podršku. Tvoja unučad: DALIBOR, DRAGANA, MILICA, ŠPIRO i BRANKA i praunučad MILOŠ, STEFAN, JOVAN, VUK, LUKA i ANJA

Ožalošćeni: braća MIĆKO i DRAGO, sestre VOJISLAVKA i DARINKA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, snahe, braća i sestra od strica i tetaka i ostala rodbina VULETIĆ

752

ILIJA - BIGO KLIKOVAC

756 Posljednji pozdrav dragom ujaku

Посљедњи поздрав драгој баби и прабаби

Dragi brate, počivaj u miru.

RADOMIR - BATO KLIKOVAC

ЗОРКИ НИКОЛИЋ Драга баба, твој частан живот и љубав коју си нам подарила заслужују велико поштовање. Почивај у миру, а ми ћемо те чувати од заборава.

751 Посљедњи поздрав вољеној баби и прабаби

Твоја унука ДРАГАНА, зет ДАЛИБОР и праунучад ВУК и ЛУКА НЕДИЋ 754

RATKU VULETIĆU

Posljednji pozdrav dragom

od sestrića DAVORA i DRAGANA i sestrične DANIJELE sa porodicama

ЗОРКИ НИКОЛИЋ Хвала ти баба што нијесмо осјетили да смо одрасли. Нијеси нас одвајала од праунучади. Почивај у миру. Твој унук ДАДО, снаха САНДРА и праунучад МИЛОШ, СТЕФАН и ЈОВАН НИКОЛИЋ

757

VUČINI

755 Mnogo ćeš nam nedostajati, dobri naš Vule.

Tuguju za tobom: ZORO, OGNJEN, IVONA i KAĆA 744

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Subota, 14. decembar 2019.

POMENI Обавјештавамо да је 12. децембра 2019. преминула у 78. години наша драга

Дана 13. децембра 2019. у 80. години преминуо је наш драги

Godina je od smrti voljenog oca i đeda

ЈАГОШ Трипков РАДАНОВИЋ

РУЖИЦА Душанова БЕЧИЋ Саучешће примамо у породичној кући у Балабанима – Зета, 13. и 14. децембра до 13 часова, када ће се обавити сахрана пред Никољ црквом.

Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду 14. децембра од 10 до 16 часова и 15. децембра од 9 до 10 часова, када се креће за родно мјесто Боан гдје ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Луке у 14 часова.

Ожалошћени: сестре ЗОРА и ЛЕПА, братанићи СТАНО - МАЦО и ВАСО - ШИЦО, братанична ТАЊА, снаха МИРЈАНА, сестричићи, унучад ДРАЖЕН, БОСИЉКА, БОЈАН и ДАНИЛО и остала многобројна родбина

Ожалошћени: супруга РОСАНДА, синови ЖЕЉКО и МИЛАН, кћерка ЖАНА, брат МИЛОШ, снахе КОВИЉКА, СЛАЂАНА и МИЛЕНА, унучад, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричине и остала многобројна родбина

715

743

Draga naša

Dana 13. decembra 2019. godine preminuo je

VESELINA ĐURĐEVIĆA Teško je reći šta mi je u srcu, tuga i bol ne prestaju uprkos vremenu koje prolazi. Hvala ti za sve u životu što si me naučio. Hvala za primjer kakav roditelj treba da bude! Bio si moj uzor i ponosno mogu reći da si bio najbolji otac i đed, koji je svojom plemenitošću i dobrotom do zadnjeg daha pazio porodicu. Svakog si gledao sa puno ljubavi i nesebično pomagao svima. Hvala što si baš ti bio moj tata! Vrijeme prolazi, tuga je u srcu vječna. Sa ljubavlju i ponosom čuvam te od zaborava.

Tvoja ćerka VESNA ĐUROVIĆ sa porodicom

735

RUŽO

BORISAV Radomanov STIJEPOVIĆ 1937-2019.

Sa tugom se opraštamo od tebe. Neka tvoja plemenita duša nađe mir, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

ČEDA BERATOVIĆ sa porodicom

Porodica će primati saučešće 14. decembra od 10 do 15 časova na gradskom groblju Čepurci, gdje će se i održati sahrana u 15 časova.

731 Ožalošćeni: kćerka RAJKA - CICA, sinovi RADOJICA, RADENKO i RADOMAN i ostala mnogobrojna rodbina

Počivaj u miru naš stameni druže i prijatelju

SLAVKO ARČON Otišao si iznenada i ostavio si mi veliku bolnu neizlječivu ranu koja ne može da se izliječi. Moje suze koje padaju na tvoju sliku ne mogu da se osuše. Počivaj mi u miru, anđele moj. Supruga MANDA 728

742 Prošla je godina od kada si nas napustila Posljednji pozdrav mom dragom ocu

ŽELJKO

LJUBO, GAGA i CANE

732

Uskraćena za veliku ljubav, podršku, razumijevanje, toplu riječ, neizmjernu dobrotu, ostajem tužna, ali ponosna na tvoju snagu, čestitost i ljudskost. Sjećanje na tebe čuvaću u mislima i svom srcu. Ovog puta te, tata, pozdravljam zauvijek. Tvoja ćerka CICA

746

Posljednji pozdrav

MARINA GVOZDENOVIĆ

BORISAVU Radomanovom STIJEPOVIĆU

Ljubav ne umire. Zauvijek u srcu. Sa nama. Sin ŽELJKO, ćerka ALEKSANDRA sa porodicom 729 Godina od smrti

Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru i djedu

ZAGORKE VUČINIĆ

DUŠANU POPOVIĆU dragom prijatelju,vrsnom strijelcu i treneru, uvaženom članu naše sportske porodice. STRELJAČKI SAVEZ CRNE GORE

BORISAVU Radomanovom STIJEPOVIĆU Bio si istinski otac, častan i pošten. Hvala ti za svu pažnju, dobrotu i ljubav koju si nam pružao. Počivaj u miru, a mi ćemo s ljubavlju čuvati uspomenu na tebe.

741 747

Ožalošćeni: tvoji sinovi RADOJICA, RADENKO, RADOMAN i kćerka RAJKA sa porodicama

Mila majko, godina brzo prođe. Tvoj lik vječno ćemo pamtiti, a dobrotu pominjati. Živjećeš vječno u našim srcima. Uvijek voljena i nikad zaboravljena. Tvoja ćerka NEVENKA BEGOVIĆ sa porodicom 719 Godina od smrti

Posljednji pozdrav

RADOŠ MALIDŽAN Čuvamo te od zaborava.

RADOŠ MALIDŽAN Počivaj u miru.

IVANA i DARKO ŠĆEPANOVIĆ

737

ZAGORKE VUČINIĆ

BORISAVU Radomanovom STIJEPOVIĆU

Porodica DAKOVIĆ

736

S dubokim poštovanjem sjećaću se tebe, tvoje dobrote i pažnje. 745

Uvijek ćeš biti sa nama i u našim srcima.

MIRELA TRTOVAC

e-mail: oglasno@t-com.me

Tvoj unuk MAŠAN, snaha SUZANA, praunučad DAMJAN i UROŠ BEGOVIĆ 720

30 Oglasi i obavještenja

Subota, 14. decembar 2019.

Година је од смрти нашег вољеног

Draga naša

LJUBICA – BUBA ĆALASAN

ДРАГАНА Љубовог МИЛАТОВИЋА

Jedan prokleti zimski dan ne može zalediti toplinu tvog osmijeha. NENAD MIJUŠKOVIĆ sa porodicom

Не постоји вријеме које доноси заборав нити сјећање у којем нијеси ти. Нека твоја племенита душа почива у миру, а ми ћемо те по добру памтити и са поносом спомињати.

716 Tužno sjećanje na

DANO

Твоји: супруга СТАНКА - ГАРА, син ВЕЛИЗАР, снаха АНА и унучад ЈОВАН, ЛУКА и ЈОВАНА

723

PREDRAGA - PEĐU NIKČEVIĆA

Година је од смрти нашег вољеног

Sjećamo te se sa ponosom i sa ljubavlju mislimo na tebe.

BANJO NIKČEVIĆ sa porodicom 727

ДРАГАНА Љубовог МИЛАТОВИЋА Иако нијеси са нама, увијек ћеш бити у нашим срцима. Чуваћемо те од заборава. 724

Deda

Ћерка МАРИЈАНА са породицом

KOLEKTIV FIRME „JAMB“

Година је од смрти нашег вољеног

MARTIN MIKIĆ Znaš koliko te volimo, ali nikad nećeš saznati koliko nam nedostaješ.

ДРАГАНА Љубовог МИЛАТОВИЋА 734

Недостајеш нам... Све док живимо, живјећеш у нашим срцима. 725

Tvoji: EMA, DANIS i MINA 718

Ћерка ЈЕЛЕНА са породицом

Prošlo je četrdeset tužnih dana od smrti našeg dragog

Godina je od smrti

MARTIN MIKIĆ

DRAGANA Ljubovog MILATOVIĆA Sjećanja i uspomene na tebe učiniće da si uvijek sa nama. 726

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Hvala ti za svu brižnost, toplinu i ljubav koju si nam pružio.

JANKO i JULIJA VOJVODIĆ sa djecom

Tvoji: sin STEFAN, ćerke ALEKSANDRA i ANDRIJANA i supruga SONJA

BUDIMIRA STAMATOVIĆA

Godina je od smrti

717 Četrdeset dana je od smrti našeg dragog

DRAGANA M. MILATOVIĆA

Bio si veliki oslonac u našim životima. S ljubavlju i zahvalnošću ćemo čuvati uspomenu na tebe. Hvala ti na svemu što si uradio za nas.

Tvoja dobra i iskrena duša ostaće trajno u našim srcima. Počivaj u miru. RADE i LJUBA sa djecom 733

PREDRAGA - PEĐE Markovog NIKČEVIĆA 1981 - 2019.

Дана 14. децембра 2019. навршава се година од смрти

Čuvaju te od zaborava, supruga LJILJANA, kćerka LJUDMILA i sin MLADEN

Prerano je otišao bez pozdrava jedan od najboljih iz generacije. S poštovanjem, LJUBO PETROVIĆ NJEGOŠ s familijom 730

ИВАН М. ЂОРЂЕВИЋ

722 14. 12. 2010 – 14. 12. 2019.

Не прође ниједан дан, а да не помислимо на тебе. Смрт је немоћна пред твојим поштењем и људскошћу. Био си нам подршка и путоказ. Лако те је било вољети, тешко изгубити. Тог дана ћемо посјетити његову вјечну кућу у 10 часова.

MILORAD DELIBAŠIĆ 1931 - 2017.

Породице ЂОРЂЕВИЋ и ЈОВАНОВИЋ

DRAGAN Markov JANKOVIĆ

Voljeni naš Milorade, Prošle su dvije godine od smrti našeg dragog Milorada, čovjeka koji je volio i poštovao, bio voljen i poštovan. Zauvijek u srcima i mislima našim.

Još jedna godina prođe, ali sjećanje na tebe nikada neće! 721

739

Tvoji: majka DARE, sestra KOSARA, sestrić VUKO

Supruga DRAGICA, sin PREDRAG, snaha SONJA, kćerke OLIVERA i SPOMENKA i unuka TIJANA 738

TV program

Subota, 14. decembar 2019.

SERIJA

RTCG 1 20:05

KOŠARKA - ABA LIGA

RTCG 2 17:50

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

Dug moru



RTCG 1

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Strani dok. program 12:05 TV arhiv 13:00 Program za djecu 13:20 Muzika 14:05 Agrosaznanje, r. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Mozaiku 17:00 Zapis 17:30 Savore 18:05 Strani dok. program 19:05 Program za djecu i mlade 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dug moru, s. 21:00 Krivica, film 21:50 Muzika 22:30 Dnevnik 3 23:15 Stanica krsta, film 00:50 TV arhiv, r. 01:40 Naučno-obrazovni program 02:30 Zapis, r. 03:00 Koncert

   RTCG 2

06:15 06:50 10:30 14:30 15:20 16:45 17:50 19:50

21:30 22:30

23:00 23:30

01:00 02:00

03:45 04:15

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)



Mornar - Mega Bemax

Glas Amerike Rukomet, snimak Dnevna soba, r. Vjera i zavjera, r. Vaterpolo: Crna Gora SAD, SP-U20 Vjera i zavjera, r. Košarka: Mornar Mega Bemax, ABA liga Fudbal: Al hilal Esperans, klupsko prvenstvo svijeta, s. Koncert klasične muzike ABS, automobilizam, bezbjednost, saobraćaj Sportska subota Fudbal: Monterej (Al Sadad - Jengen sport), klupsko prvenstvo svijeta, s. Vaterpolo: Crna GoraSAD, SP-U20, snimak Košarka: Mornar Mega Bemax, ABA liga, snimak Sportska subota, r. Fudbal: Al hilal Esperans, klupsko prvenstvo svijeta

PINK M

06:00 Zadruga, pregled dana 07:30 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 13:00 Minut dva 13:05 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Paparaco lov, r. 15:00 Minut dva 15:05 Zadruga 16:00 Minut dva 16:05 Zadruga

17:30 19:00 19:02 20:00 22:00

Magazin in Minut dva Elif, s. Dženetine suze, s. Zadruga

TV PRVA

04:00 07:00 09:00 09:15 10:30 12:00 12:30 16:00 19:00 19:30 20:10 21:00 00:30 02:00

 07:05 08:30 09:35 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 17:00 18:25

07:00 07:35 07:45 08:40 09:55 10:50 11:00 13:22 15:00 15:20 15:25 16:15 18:00 18:30 20:15 22:00 23:30

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Kapital, r. Kefalica, r. Zdravi sa Dr Katarinom Bajec, r. Supertalent, nastavak Vijesti Spertalent, r. Vijesti Meteo Dva smo svijeta različita, r. Veče sa Ivanom Ivanovićem, r. Centralni dnevnik Konak Kod Hilmije, s. Gulperi, s. Policajac na dnu, film Otimači blaga, film

RTV BUDVA

Muzički program Sesil i Pepo, s. Družina Plavi delfin Celebrity Bandolera, r. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Filmski program Naše ljeto, r. Muzički program

  VIJESTI

07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r. 08:35 Bejblejd, s. 09:30 Snovi, kuća, dom, r. 11:00 Dokumentarni program 12:06 Život sa morem, r. 13:00 Za volanom, r. 14:00 Vijesti 14:07 Reflektor, r. 15:40 Dokumentarni film 16:30 Vijesti 17:15 Bez granica, r. 18:30 Vijesti 19:10 Biljana za vas 20:00 Vjerni saputnik, film 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Zatvoreni slučajevi, film 00:40 Koža u kojoj živim, r.



07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:30 17:00 17:15

18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

A1 TV

Dječja TV Jelena, r. Vikend film, r. Igra i struktura, r. Auto šop Neđelja u petak, r. Dokumentarna serija Zvjezdice Prč u petak sa Miljom Radojičićem Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Auto šop Zvjezdice Dokumentarna emisija Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

777

19:00 Polis 19:35 Sportski program 20:00 Dokumentarni program 21:00 Kuhinjica 22:00 Polis 23:00 Film 00:55 Koncert

07:00 Jutarnji program 12:00 Boško Buha, film 14:45 Škrinja – Dušan Vukotić 15:00 Ljepote i legende Crne Gore 15:15 Hrana kao lijek 15:45 13 jul, dokumentarac 16:00 Zanimljiva hronika svijeta 16:10 Ljepote i legende Crne Gore

17:00 Sutjeska, film 20:00 13 jul, dokumentarac 20:15 Ljepote i legende Crne Gore 20:30 Škrinja – Ljubo Čupić 21:15 Škrinja – Sava Kovačević 21:30 Ljepote i legende Crne Gore 21:45 13 jul, dokumentarac 22:00 Neretva, film

Crna Gora

prognoza za 14. 12. 2019.

PORTAL POBJEDE

Vremenska prognoza

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

Zamjenik

Min.

DARVIN MURIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Čikago u plamenu, r. Mamini sinovi, r. Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutro sa Iris Auto moto show Zvezde Granda, r. Tvoje lice zvuči poznato Žurnal Paramparčad, s. Besa, r. Zvezde Granda S one strane, film Zvezde Granda specijal, r.

NOVA M

IZLAZAK SUNCA

7.04 sati

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank ZALAZAK SUNCA

16.10 sati

1° 11° 1° 0° 10° 5° 9° 10° 1° 8°

Max.

5° 16° 7° 7° 17° 11° 14° 16° 4° 14°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

Min.

Max.

3° 0° 3° 2° 9° 2° 0° 10° 9° -2°

9° 5° 6° 5° 15° 5° 5° 15° 15° 2°

Nedjelja 15. 12. 2019.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA:

Sjutra pretežno sunčano. Na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva, magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, u sjevernim predjelima i na primorju povremeno umjeren do jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha -6 do 9, najviša dnevna 6 do 18 stepeni. www.meteo.co.me

Ponedjeljak 16. 12. 2019.

Magazin

Subota, 14. decembar 2019.

,,Podgorička noć“ prvi put proslavljena na otvorenom, nastupili brojni muzičari

Podgorici pjevali s ljubavlju Iako je kiša padala, to nije spriječilo građane da uživaju u muzici Šukrije Žutog Serhatlića, Bojana Delića, Bojana Marovića, Danijela Alibabića i Raja Simonovića, kao i specijalnih gostiju Mostar Sevdah Reunion i Ane Štajdohar sa bendom PODGORICA – ,,Podgorička noć“ se nakon tri decenije konačno organizuje pod otvorenim nebom. Dugujem zahvalnost svima koji su uprkos lošem vremenu došli da slave Podgoricu sa nama, kao i Turističkoj organizaciji koja nas je okupila uz očekivanje da će ova manifestacija još dugo trajati i da ćemo je naredne godine slaviti kao što se slavi Bokeška noć u Kotoru – riječi su gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića koji je sinoć na Trgu nezavisnosti otvorio manifestaciju.

Sa sinoćnje proslave na Trgu nezavisnosti

Dodao je i da će gradska uprava nastaviti da radi u interesu Podgorice i njenih građana. - Postavljam samo jedan uslov, a to je da se na ovom istom mjestu ponovo okupimo za pola godine da proslavimo titulu Fudbalskog kluba „Budućnost“, povratak trofeja ABA lige u vitrine Košarkaškog kluba „Budućnost Voli“ i još jednu evropsku krunu naših sjajnih rukometašica – istakao je Vuković.

Manifestacija je početak proslave jubileja - 75 godina od oslobođenja Podgorice, a koja se organizuje u okviru drugog prazničnog pazara. Iako je kiša padala, to nije spriječilo građane da uživaju u muzici Šukrije Žutog Serhatlića, Bojana Delića, Bojana Marovića, Danijela Alibabića i Raja Simonovića, kao i specijalnih gostiju Mostar Sevdah Reunion i Ane Štajdohar sa bendom.

Nagradna igra kompanije Voli i Masterkarda

Koncert je otvoren zajedničkom pjesmom Delića, Marovića, Alibabića i Simonovića ,,Ništa mi nije kao ti“ nastalom kao omaž prvoj dami crnogorske izvorne muzike Kseniji Cicvarić, ali i Podgorici. - Čast nam je što smo večeras ovdje sa vama, ovo je naš grad i raduje nas što smo dio njega – kazao je Delić. Uslijedila je, u zajedničkom izvođenju, i pjesma Boža Bulatovića ,,Podgorice, stara damo“.

,,Mlađi muzičari“ je potom na scenu pozvala Šukriju Žutog Serhatlića, a zajedno su otpjevali ,,Podgoricu“. Jedna od najljepših pjesama traje deceniju, a mnogi je smatraju i neslužbenom himnom glavnog grada. Proslavi Podgoričke noći, osim brojnih građana, prisustvovali su i sportisti sportskog kolektiva „Budućnost“ čije se titule i utakmice godinama unazad prate stihovima ,,Ja ću zvijezdu sreće da

nađem sad, tu su moji snovi, to je i moj grad“… Serhatlić je, kako je ranije najavio, sa orkestrom proveo publiku kroz vremeplov pjesama iz dugogodišnje karijere, a nastup je započeo numerom ,,Stara Varoš, pjesmom proslavljena“. Uslijedile su ,,Milica jedna u majke“, ,,Sahat kula“, ,,Pod volat“, ,,Šetajući pored Ljubovića“ za koje publika nije štedjela ni grlo, a ni dlanove. Zapjevao je i ,,Ašik mahalu“, ,,Stani zoro“, ,,Ružo moja“, a najveće ovacije zavrijedila je ,,Evo zora“ Bojana Bajramovića. Najavljujući nastup prvog gosta, sastava Mostar Sevdah Reunion, Serhatlić je kazao da Podgorica prima i voli svakog. - Kao dijete sam mnogo vremena proveo u Mostaru, drago mi je što našu noć Mostar Sevdah Reunion dijeli sa nama – kazao je Žuti i nastup simbolično zatvorio numerom ,,Čudna jada od Mostara grada“. Pjesmom ,,Mostarski dućani“ sastav je započeo nastup, a publika je tokom sat vremena nastupa imala priliku da uživa u izvrsnom programu i bogatom repertoaru majstora sevdaha i sevdalinki koji su dotakli srce i dušu. Zavjesu na 27. izdanje manifestacije ,,Podgorička noć“ spustila je pjevačica Ana Štajdohar sa bendom. Z. K.

Džon Bon Džovi otvorio novi restoran

Treći put za beskućnike

Poklonili stan i deset vaučera

PODGORICA - Podgoričanka Boba Vukoslavović dobila je stan u nagradnoj igri

Naša bašta, koju je kompanija Voli organizovala u saradnji sa Masterkardom.

Nagradna igra trajala je od 25. oktobra do 10. decembra, a u nagradnom fondu je, osim stana, još deset vaučera od 50 eura za trgovinu u Voli marketima. - Dobitnici stana, sreću je donio Volijev vjerni potrošač Goran Stojanović – saopšteno je iz kompanije. Vaučere su dpobili Nada Jejina (Herceg Novi), Olivera Stanić (Bar), Amela Guberinić (Bijelo Polje), Bojan Vučinić (Podgorica), Vesna Surjan (Podgorica), Slavica Potpara (Podgorica), Armin Čolović (Bar), Danijela Vukoslavović (Podgorica), Suzana Adžić (Cetinje) i Jovana Vujošević (Podgorica). Pravo na učešće u nagradnoj igri imali su potrošači koji su kupili proizvod iz asortimana Naša bašta, iz Volijevog poljoprivrednog dobra na Šasu i obavili beskontaktno plaćanje karticom Masterkarda. S. P.

LOS ANĐELES - Slavni muzičar, frontmen grupe Bon Jovi Džon Bon Džovi otvorio je novi, treći po redu restoran pod nazivom ,,Soul Kitchen“ u kojem će siromašni ljudi i beskućnici moći da jedu, i to bez ikakve naknade. Obrok je potpuno besplatan, a oni koji to žele, mogu da daju 20 dolara kao donaciju kako bi kuhinja mogla da funkcioniše. - Naša misija je oduvijek bila da utičemo na pozitivne promjene i da rješavamo pitanja gladi i beskućnika rekao je Džon Bon Džovi. Kako se piše na internet stranici restorana, 51 odsto jela plaćeno je donacijama, a ostatak, 49. odstom je finansirano dobrovoljnim radom ljudi koji nemaju novac Fondacija JBJ, iza koje stoji Džon Bon Džovi, je prvi restoran ovakvog tipa otvorila 2011. godine, a drugi pet godina kasnije, 2016. godine.

Detour i Niplpipl udružili snage u pjesmi ,,Gledano sa strane“

Posebno singl izdanje ZAGREB - Grupa Detour uoči praznika pripremila je fanovima pravu muzičku poslasticu. U pitanju je posebno singl izdanje, lajv izvedba njihove pjesme ,,Gledano sa strane“ koju su prije godinu na svom slavljeničkom koncertu u Domu sportova izveli i snimili sa grupom Niplpipl. Samog koncerta prisjetio se i f ro n t m e n g r u p e Nenad Borgudan. - Prošlo je tačno godinu od našeg najvećeg koncertnog nastupa u karijeri u zagrebačkoj Maloj dvorani Doma sportova. Ovim singlom i kroz snimljeni video-materijal htjeli smo da simbolično obilježimo godišnjicu, pa smo uz podršku dua Niplpipl

pružili novo čitanje pjesme koju smo snimili prije devet godina za album ,,TV“ – kazao je Borgudan. Gledajući video-materijal muzičar ističe da mu je to bilo veče za pamćenje. - Puno smo uložili vremena i truda, kao i ideja, kako u muzičkom segmentu tako i scenarističkom i vizuelnom, te uz podršku dragih nam prijatelja i kolega pružili vizuelno-auditivno putovanje kroz naš tada objavljen album ,,Tourdetour“. Kako je vrijeme poklona ukazala nam se idealna prilika da se našoj vjernoj publici odužimo na način što ćemo im do Božića omogućiti besplatni daunlaud pjesme i ujedno im poželjeti sve najbolje u 2020. godini poručio je Borgudan.