iskra1194

Page 1

God. LXIII

Birmingham, 1. novembar 2010.

Broj 1194

Povodom najnovijih deπavawa u SPC

KAKO UKINUTI RASKOLE? Za posledwih nekoliko godina, srpska Crkva doæivqava teπka iskuπewa. Najpre je wihov prividan uzrok naen u bolesti pokojnog patrijarha Pavla. Pojavile su se tada, u episkopatu i πire, tendencije da bolesnog parijarha Pavla treba zameniti novim nekim Ëovekom radi „reda” u Crkvi; ta „πira” kategotija uglavnom je pripadala lajiËkim i znatiæeqnim posmatraËima crkvene scene sa strane ali koji su sebe prestavqali „zabrinutim vernicima”. Posle, pak, poduæe borbe po tom pitawu, u Arhijerejskom saboru, prevagnulo je miπqewe da izbacivawe „svetosti” Patriarha Pavla (koji je s pravom smatran æivim „svecem”), iz Crkve ne bi po wu bilo svrsishodno. Patrijarh Pavle je ostao, ali i problemi, πto se tiËe propagande, moæda neπto ublaæenog oblika, ali izbio je u prvi plan jedan novi problema - „sluËaj” episkopa raπko-prizrenskog Artemija. Smrt Patrijarha Pavla; novi Patrijarh Irinej -i raskol? Proteklo je od tada oko dve godine, umro je Patriarh Pavle, da bi pola miliona qudi, prateÊi ga do groba u maastiru Rakovici, posvedoËilo wegovu „svetost”. Na tronu Patrijarha srpskog nasledio ga je episkop niπki Irinej (GavriloviÊ); Ëini se da je jedno opπte „olakπawe” ukazivalo da je „pravi” Ëovek zamenio umrlog Patrijarha. „SluËaj” episkopa Artemija je veÊ bio u svom punom zamahu - naziralo se veÊ da on vodi raskolu. Oni isti lajici koji su bili za „progon” Patrijarha Pavla iz Crkve, okrenuli su sad svoju propagandnu maπineriju u „odbranu” gorweg „sluËaja”. Kosovski monasi, koji su listom stali iza episkopa Artemija (zaboravili su izgleda da je wihov zavet Hristos, a ne episkop) dali su sad toj maπineriji jedan jaËi „odbranbeno-hriπÊanski” oblik nego ranije. Eto, u takvoj „raskolniËko-huπkaËkoj” atmosferi naπao se novi Patrijarh Irinej. Odmah je morao da reaguje. Sinod (crkvena vlada) kojim on predsedava donela je odluku da se episkop Artemije privremeno smeni do konaËne odluke sv. Arhijerejskog sabora. Umirovqeni episkop Atanasije postao je administrator. Jedva je uspeo da episkop Artemije napusti Kosovo, ali bez ikakvog uspeha da smiri pobuwene monahe. Kad su oni na

zasedawu Arhijerjskog sabors doπli da demonstriraju ispred Patrijarπije i kad je Patrijarh zamolio episkopa Artemija da se monasi uklone jer Sabor pod tim uslovom ne moæe da radi, a ovaj to odbio, Sabor je odluËio da se episkop Artemije penzioniπe, a za administratora kosovske episkopije neπto docnije odreen je mitropolit Amfilohije. Meutim, odluka Sabra umesto da smiri strasti, raspalila je raskoliËku opciju u delatnom i propagandnom smislu do „belog usijawa”. Kosovski monasi su se listom iseqavali iz kosovskih manastira i stvarali svoj izbegliËki kamp pokraj »aËka, odakle su nastavqali sa joπ æeπÊom propagandom, specijalno protiv Patrijarha i Sinoda. . »ini se da je neko (ili neki) iz tog monaπkog „kluba”, inaËe vrlo dobro „potkovan” u pogledu istorije pravoslavqa, jer veπto upotrebqava ondaπwe argumente a radi prebacivawa ovog sadaπweg raskoliËkog sluËaja na pogreπnu adresu. Patrijarh Irinej - novi „raskolnik”?! Kako je, pak, vreme od „sluËaja” ep. Artemija, veÊ priliËno dugo iza nas, ta monaπka propaganda sve viπe i viπe dobija nove - ali πto se tiËe Crkve i wenog opstanka - mnogo jaËe razarajuÊe oblike. Na meti su sada i to u prvom planu Patrijarh Irinej liËno i Ëlanovi Sinoda, mitropolit Amfilohije (RadoviÊ) i episkop Irinej (BuloviÊ) (daqe, zbog prostora -„Amfilohije i dva Irineja”). Propaganda ih optuæuje za „ekumenizam” tj. saradwa sa drugim hriπÊanskim Crkvama, specijalno katoliËkom, πto po toj propagandi jeste - izdaja pravoslavqa!? Evo, pak, jedan „dokumenat” takvog æanra koji bi trebalo da svedoËi tu „izdaju”. Pod naslovom „Glavni straæar Crkve pravoslavne trubi na spavawe”, Uredniπtvo Internet sajta „Borba za veru” daje svoj „komentar na deo izjave Patrijarha Irineja date Tanjugu 30.9.10. Po toj izjavi, a kao neka vrsta nadnaslova, Patrijarh je navodno rekao: „Ja sam ekumenista i pacifista”. Neπto docnije Uredniπtvo se vraÊa na izjavu Tanjuga, pa Êe u zagradi: „u prilogu donosimo deo Patrijarhove izjave koji se odnosi na ekum-


Kako ukinuti... enizam...”. U „prilogu”, na kraju, crvenim slovima, ne citira se πta je Patrijarh stvarno rekao Tanjugu, πto pod normalnim - istine radi - uslovom, trebalo bi da se Ëini, veÊ se veli da „Patrijarh srpski sam za sebe kaæe da je ekumenista i pacifista”. Ova Ëiwenica - usvari falsifikat! meutim, otkriva, pamfletski ciq ovog napisa. Wemu nije do istine, wemu je vaæna „slava qudska” sa ciqem dobijawe „aplauza” od anti-crkvenih snaga (Ëitaj: bivπih komunista i novo-peËenih demokrata, a sad joπ i „zabrinutih vernika”). Ove su tu bile veÊ okupqene oko „sluËaja” ep. Artemija da bi se razbila Crkva, ali wihova potpora je neophodna baπ sad za konaËnu bitku oko ekumenizma koju kosovski monasi vode protiv Crkve i patrijarha Irineja. U reËenom pamfletu, pisac wegov reËe za sebe da je kao „juËe sluæio sluæbu Boæju u manastiru VraÊevπnici pokraj groba mitropolita Doboπara” (liËno mi je nepoznat takav mitropolit). «»ini se da je pisac izmislio „poruku” umrlog vladike u kojoj reËe da su mu se „ovih dana” „tri puta” „prevrnule kosti u grobu” od kojih su dve bezvezne (jer se odnose na konkordatsku borbu iz 1934) dok se treÊa odnosi na „praunuke” (misli se na “Amfilohija i dva Irineja”), koji „pomaæu tu najezdu” jezuita, e da bi pisac ovog pamfleta wome na kraju mogao da grakne baπ onako pamfletski „Dole saveznici Jezuita!”. Zainteresova me sad ko je autor ovog napisa? Odoh na Internet i ukucah: http://borbazaveru.info. Ne naoh doduπe ime autora, ali doe do mene mnogo viπe od oËekivanog. Kao prvo, da je gorwi autor pamfleta ako ne jedini onda presudan Ëlan tog Uredniπtva. Daqe, da je autor vodio celokupnu propagandnu kampawu „sluËaja” ep. Artemija i da je Uredniπtvo u posedu nekih 2800 tekstova po tom pitawu. Najzad, da je autor, u ime Uredniπtva, pisac novog „Otvorenog pisma patrijarhu Irineju”. „Gresi” Patrijarha Irineja Istini za voqu, ovo pismo se suπtinom ne razlikuje bitno od gore pomenutog pamfleta, ali formom ono „stopostotno” zadovoqava konvenciju „dobronamernog” pisawa Patrijarhu. Pre svega to je jedan vrlo dugaËak dokumenat - sa prilozima, mora biti oko 20 stranica. Bar 15 puta Patrijarh Irinej bio je oslovqen, kako mu dolikuje, sa „Vaπa Svetosti”, dok je na samom poËetku reËeno kako je s velikim „olakπawem” i „nadom” prihvaÊen (od Uredniπtva, verovatno) wegov izbor za novog Patrijarha srpskog. Odmah potom slede i nekoliko velikkih „ali”... Za æaqewe je πto je Patrijarh za svoju prvu inostranu turneju izabrao BeË. Ne veruje mu se baπ mnogo da je u BeË otiπao samo zbog proslave 100 godina tamoπwe crkve sv. Save. Pre je otiπao radi ekumenizma, Austrija najkatoliËkija zemqa, bio prisutan na proslavi Marijinog dana (katoliËki praznik) gde mu je Ëak uruËena kao neka katoliËka „gramata” tj. priznawe, pohvala. Zamera se

2

Patrijarhu naroËito jako πto su mu drugi pisali govor (misli se vaqda na mitropolita Amfilohija i ep. Irineja), a on ga izgleda prethodno nije ni proËitao, jer, zaboga, ne moæe Patrijarh srpski kao „brani” ga sad autor pisma - takvo jedno „ekumensko” ruglo da izgovori, itd, itd. Pa onda sledi prava „kanonada” precizno citiranih kroz vekove raznh pravoslavnih istorijskih sabora ili dogaaja, svaki, naravno otpoËiwe sa „Vaπa Svetosti”, na kojima se osuuje, ekumenizam i anatemiπe sve πto nije pravoslavno, a specijalno kad je neπto katoliËko. Bez zazora se dræe Patrijarhu srpskome Irineju prave „lekcije” iz pravoslavne vere i dogmatike kao da ih on ne zna ili neÊe da ih zna. Zgrozio se tako autor ovog napisa kad je Patrijarh u BeËu upotrebio mnoæinu i rekao „Crkve”, misleÊi na pravoslavnu i katoliËku, koju je, uz to, joπ nazvao „sestrinskom” (A, pokoqi, Jasenovac, papa Jovan Pavle || bio nekoliko kilometara od wega...). Postoji samo jedna Crkva. To kaæe Simvol vere... I sve tako. Zbog duæine, nemoguÊe je sve te optuæbe iskazati u jednom ograniËenom novinskom Ëlanku. Da bih pak prikazao duh svih tih Patrijarhovih „grehova” kako ih vidi autor, citiraÊu u celosti kraj ovog pisma, ali koji je sroËen tako da nije jasno gde se zavrπava citat a poËiwe stav Uredniπtva. Izgleda kao da se Uredniπtvo sakrilo iza tog citata. „Raskol” Patrijarha Irineja -dokazan!? „I na samom kraju, Vaπa Svetosti, obratiÊemo Vam se (Uredniπtvo) reËima, koje je svojevremeno (1965. godine) Ëasopis „Sv. Tri Jerarha”, iz pera jednog od najuËenijih grËkih sveπtenih lica, arhimandrita Epifanija Teodoropulosa, u svom otvorenom pismu, uputio Vaseqenskom Patrijarhu Atinagori. „Vaπa Svetosti, Vi ste veÊ otiπli dosta daleko. Zagazili ste u Rubikon. Strpqewe hiqade poboænih duπa, sveπtenstva i mirjana postepeno se iscrpquje. Za qubav Gospodwu, vratite se nazad! Nemojte odluËiti da stvorite rascepe i podele u Crkvi. Vi pokuπavate da ujedinite razdvojeno, a jedino πto Êete uspeti jeste da rastavite ujediweno i stvorite pukotine na tlu koje je do danas bilo solidno i Ëvrsto. (podvuËeni tekst jeste UredniIZ SADRÆAJA Nova petarda Borisa TadiÊa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Ulazak Srbije u EU zadugo neÊe biti. . . . . . . . . . . . . . 7 5. oktobra Srbija je postala vazal Zapada. . . . . . . . . . 11 UstoliËewe Patrijarha u PeÊi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 SPC protiv gej parade. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Vlast DOS-a - reËi bez dela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Kako Haπki tribunal proizvodi dokaze. . . . . . . . . . . 21 Postizborna Bosna izmeu NATO i raspada . . . . . . . . 25 Vuk DraπkoviÊ, Dr Aron , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

Iskra 1. novembar 2010.


πtva) Urazumite se i probudite! Ali, avaj, Vi ste otiπli daleko. VeÊ „se veËe spuπta i dan se nagao kraju”. Kako moæete da vidite zjapeÊe provalije u koje staza kojom putujete uskoro vodi? Moæda Êe onaj koji je jednom zaustavio „Sunce nad Gavaonom i Mesec nad dolinom Ajalonskom” ponoviti Ëudo i joπ jednom produæiti dan, pojaËati Svoju svetlost i otvoriti Vaπe oËi da moæete videti razumeti i vratiti se.” Posle ovakve pretwe, pretwe puËem ili raskolom, kako æalosno i neiskreno zvuËi sledeÊi zavrπetak pisma: „CelivajuÊi Vaπu Svetu Arhijerejsku Desnicu, u Hristu odano, Uredniπtvo sajta „Borba za veru”. Ali, moæe biti da je celo pismo Patrijarhu Atinagori preneto, a Uredniπtvo je samo preinaËilo ono „u Hristu odani” u „odano” i zavrπilo svojim potpisom. Ta zlurada neiskrenost Uredniπtva vidi se, meutim, i po Ëiwenici πto je to pismo „otvoreno” jer da je „dobronamerno” ono bi bilo jedan liËan „razgovor qubavi” izmeu pisca i Patrijarha, kako bi obojici bilo na korist. Ovakvo Pismo nije zbog Patrijarha, veÊ zbog raslolniËke svetine iza Uredniπtva kako bi se naπlo opravdawe za radwe iz kojih potencijalno proistiËu ne jedan veÊ dva raskola: prvi, sluËaj ep. Artemija, a sad drugi - Patrijarhov navodni ekumenizam.

(crkve) su ili πizmatiËke ili samo jedna jeste a druga nije. Daj da raspravimo taj nesporazum prvo, a pogotovo ako se i sa katoliËke strane daju indicije u tom pravcu. Ali Patrijarh Irinej je na tom poslu i vrlo praktiËan. Mi ne moæemo da otpoËnemo taj dalog ako bilo koja strana kaæe samo naπa strana predstavqa Crkvu a druga ne. Za uspeπan razgovor je neophodna ravnopravnost s qubavqu. A takav „razgovor” je potreban specijalno na naπim prostorima, da ne bi dolazilo do pokoqa kao za vreme rata 194-45 Srba u Hrvatakoj. Jer dokle god traju „razgvori” nema pokoqa. Bar na naπim prostorima; stoga, oni bi morali biti neprestani. Eto, zbog jednog tavog razgovora, koji bar neÊe biti ispuwen mræwom - Crkva je bila nekad jedna - poziva Patrijarh Irinej rimskog papu Benedikta XVI da doe kod nas u Niπ, gde je i roen car Konstantin, na svetkovinu 1800 godina od milanskog edikta, kojim je on 313. godine proglasio hriπÊanstvo dræavnom verom. Da bi, pak, ostao veran pravoslavnoj sabornosti, Patrijarh ne æeli da taj poziv papi bude od wega veÊ od sv. Arhijerskog Sabora. O kakvoj toj izdaji pravoslavqa bulazni Uredniπtvo „Borbe za veru”?

Sukob Novog i Starog zaveta

Uostalom, takve razgovore pavoslavqe vodi sa Rimom veÊ nekoliko decenija. U tim razgovorima doπlo je do saglasnosti da se poËne od stawa u Crkvi neposredno pre raspada od 1054. godine, za 44 godina biÊe hiqadu godina od tada. Da se utvrdi πta je taËno bio uzrok raspada i wegove posledice po svaku stranu i da se na osnovu tih nalaza vrπe korekcije ka eventualnom jedinstvu. Kao prvo utvreno je da je tada postojalo pet patrijarhata od kojih su Ëetiri istoËna: carigradski, jerusalimski, aleksandrijski, asirijanski i zapadni sa rimskim papom na Ëelu. Izmeu tih patrijaraha vladao je princip da je rimski papa „prvi meu ravnima” (Primus inter pares). ©ta je taj princip stvarno znaËio? Papa je bio „prvi” samo po „Ëasti” - vaqda zbog toga πto su apostoli Petar i Pavle stolovali, propovedali i izgubili svoje æivote u Rimu - ali po „vlasti” on je bio kao i svaki drugi patrijarh. U praksi je to znaËilo da su istoËni patrijarsi pri sluæewu svojih liturgija, prvo spomiwali papu, pa onda sve druge po izvesnom redu. E sad, na ovim sadaπwim ekumenskim razgovorima, a poπto je takvo stawe postojalo pre 1054, pravoslavni predstavnici su prihvatili da princip „prvi meu ravnima” ostane vaæeÊi kako je ovde izneseno, ukoliko bi doπlo do liturgijskog jedinstva sa katolicima, ali tek poπto i po mnogim drugim problemima doe do sliËnih obostranih saglasnosti. Nejasno je, pak, dokle se otiglo u ovim razgovorima po ostalim joπ nereπenim problemima. Ali stvaran problem sa ovim principom, u ovom trenutku, jeste taj jer su zapadwaËke medije laæno i netaËno objavile da su pravoslavci prihvatili papski primat i πto se vlasti tiËe.

No, da vidimo u Ëemu je Patrijarhov „greh”, ali u svetlodsti Hristovog Novog zaveta jer ono πto smo Ëuli i videli u pismu Uredniπtva, mada se dogaalo u Novom zavetu, odiπe duhom Starog sveta neka mræwa! Ko nije s nama, on je protiv nas! Greh je to sujete, jednog inaËe opasnog i potmulog neprijateqa Hristove istine, a πto jeste ustvari pogubna qudska gordost - „jedino istinito - mi Uredniπtvo - branimo pravoslavqe”. A πta kaæe novozavetni Hristos na to (doduπe, ne preciznim citatom, veÊ taËnom suπtinom). Ako volite one koji vas vole, vi niste niπta boqi od neznaboæaca, jer i oni to Ëine. Ali ako hoÊete da ste moji uËenici, vi morate da volite one koji vas mrze; tako Êe qudi jedino znati da ste mi uËenici. Za Hrista, meutim, s jedne strane, „voleti” nije paradna, prazna reË, veÊ je to delatni stil æivota, i ravna je qubavi prema neprijatequ bar onolikom kojom mi qudi inaËe qubimo sami sebi. S druge strane, svojim „voleti” Hristos je bio vrlo praktiËan - vaπa qubav prema neprijatequ iz qudskog pojmovnog reËnika briπe tu reË (neprijateq): æiveti Êete u svetu bez wega. Takvo, dakle, „voleti” Hristos traæi ne samo od svojih uËenika veÊ i od svakog hriπÊaina. Patrijarh srpski g. Irinej, buduÊi, po apostolskom predawu, direktan Hristov uËenik, u svom ekumenizmu, niπta drugo nije radio veÊ je pokuπao i pokuπava da bude dosledan tom Hristovom zavetu - tj. da voli svoje neprijateqe. Pogotovo, ako su mu neprijateqi, na nesreÊu, katolici. Da, ali to nisu neprijateqi -to su πizmatici! -reÊiÊe kritiËari. Pa baπ zbog toga, reÊi Êe sad Patrijarh, jer i oni nas pravoslavne nazivaju πizmaticima. OËevidno je da se radi o nesporazumu, jer obe

Iskra 1. novembar 2010.

VeÊ decenijama obe Crkve razgovaraju...

* Drago Urednitvo sajta „Borba za veru”,

3


Mark Almond:

JEFTINIJE KUPITI POLITI»KU ELITU NEGO POMO∆I GRA–ANIMA SRBIJE Almond: Vaπington i Evropska unija shvatili su da im je mnogo jeftinije da kupe politiËku i medijsku elitu, nego da pomognu svim graanima neke zemqe, makar ona bila mala kao Srbija. Mark Almond o 5. oktobru

Povodom desete godiπwice svrgavawa Slobodana MiloπeviÊa s vlasti, predsednik Srbije Boris TadiÊ je rekao da je 5. oktobar bio preteËa drugih revolucija i jedina uspeπna meu wima. Mogu li se dogaaji u Beogradu i takozvane obojene revolucije porediti, pitao je BBC profesora politiËke istorije na univerzitetu Oksford, Marka Almonda: "Tehnologija kojom su sruπene vlasti u Gruziji 2003, Ukrajini 2004. i Kirgistanu 2005. najpre je isprobana u Srbiji. Da bi porazila MiloπeviÊa na izborima, odnosno da bi ga, u sluËaju potrebe, sruπila na ulici, opoziciji je bila potrebna podrπka Zapada. Dobila je obuku, savete, raznu opremu, ali i novac, kojim je, izmeu ostalog, kupila lojalnost nekih delova bezbed-

Kako ukinuti... Jedna mala statistka, jedna pretpostavka i jedan savet. Statistika se sastoji u Ëiwenici stalnog poveÊavawa „neprijateqa” Crkve. Samo na naπem srpskom prostoru, za vrlo kratko vreme, „neprijateqi,” su se umnoæili. „SluËaj” ep. Artemija iznedrio je dva takva „neprijateqa”. To su mitropolit Amfilohije i ep. Irinej. Ekumenizam je tome pridodao i treÊeg u liku Patrijarha srpskog Irineja (GavriloviÊa). Pretpostavka? Vaπ, kako rekoste, „sajt” (ne zvuËi baπ srpski?) „Borba za veru” - pretpostavqam „Hristovu”; u protivnom, moglo bi to znaËiti bilo koju, recimo ateistiËku. E sad, ako je „sajt” Uredniπtva „borba za veru Hristovu”, nije li logiËno - savet bi vam bio - da tu borbu, umesto vaπom, oprobate da vodite Hristovom „anatemom” - da volite one koji vas mrze (a to su „Amfilohije i dva Irineja” a preko wih i katolici), sa kojima ovo troje samo pokuπava da otupi oπtrice mræwe, e da bi smo jedni s drugima kao „qudi” (koliko prikladno „budimo qudi”! pok. Patrijarha Pavla) bar mogli razgovarati, a ne kao dosad, kad je vrhunilo samo uzajamno „lajawe” i mræwa... Ovakav rad jeste suπtinom: muËan, prirodan, smiren, nenasilan, mnogotrpqiv ali i duboko odbojan „slavi” qudskoj. „Po delima wihovim”, prepoznaju se Hristovi uËenici... N. QotiÊ

4

nosnog aparata. Isto se desilo i Ukrajini i Gruziji - u tim zemqama, vlade su prosto oduvane, ali su se graani posle nekoliko godina razoËarali i ponegde su se, kao u Ukrajini, vratili na staro. U Srbiji to nije bilo moguÊe zato πto alternative novoj vlasti nije bilo. MiloπeviÊ i ©eπeq su isporuËeni Hagu, a jedino su oni mogli da eventualno mobiliπu razoËarane gubitnike tranzicije".

Predsednik TadiÊ je takoe ocenio da je najveÊi znaËaj 5. oktobra u tome πto je Srbiji doneo demokratiju. Da li je u pravu?: "Problem sa revolucijama je u tome πto pobuuju prevelike nade u narodu. Vaqa priznati da je i pre 5. oktobra u Srbiji bilo izbora i da je MiloπeviÊ imao izborni legitimitet. Te 2000. godine, on je raspisao izbore na kojima je izgubio. LiËno smatram da je trebalo odræati drugi krug predsedniËkih izbora na kojima bi kandidat opozicije sigurno pobedio, a izbegle bi se uliËne borbe i paqewe parlamenta u Beogradu. ©to se tiËe demokratije, u proteklih desetak godina, vlade svih zemaqa koje teæe Ëlanstvu u EU morale su viπe da sluπaju Brisel i MMF, nego svoje biraËko telo. Malim zemqama, zavisnim od strane finansijske pomoÊi vrlo je teπko da uspostave istinsku demokratiju, jer je politiËarima ponekad vaænije da dobiju glasove u Briselu nego u Beogradu. Jaz izmeu teorijske suverenosti glasaËa i stvarnosti u kojoj se oni malo pitaju se stalno produbquje".

Graani su razoËarani, jer im se Ëini da, uprkos ustupcima i trudu, Vaπington i Brisel nisu adekvantno nagradili Srbiju, kaæe profesor Almond i dodaje da je objaπwewe za to vrlo jednostavno: "Zapad, odnosno Vaπington i Evropska unija shvatili su da im je mnogo jeftinije da kupe politiËku i medijsku elitu, nego da pomognu svim graanima neke zemqe, makar ona bila mala kao Srbija. Za nekoliko stotina miliona evra moæete da ovladate kquËnim politiËkim finansijskim i ns t i t u c i j a m a , d ok b i z a p o bo q π aw e æ i v ot no g standarda stanovnika bilo potrebno mnogo milijardi. To ne vaæi samo za Srbiju nego i za sve postkomunistiËke zemqe. Amerika je, poreewa radi 1947-48. uloæila preko 200 milijardi dolara u obnovu zapadne Evrope. Posle pada Berlinskog zida, Vaπington i EU bili su daleko mawe velikoduπni - ulagali su u politiËke i ekonomske elite, dok su obiËne graane praktiËno prepustili wihovoj sudbini", kaæe u razgovoru za BBC profesor politiËke istorije na univerzitetu Oksford, Mark Almond. (BBC) 6.10.2010. Podvukla - Iskra) (P

NSPM <nspm.rs>

Iskra 1. novembar 2010..


NOVA PETARDA BORISA TADI∆A: ULAZIMO U EU 2015. GODINE! ALI DA GLASATE ZA MENE On je istakao da æeli da vladajuÊa koalicija u izbore 2012. ue sa ispuwenim obeÊawima, a da opozicija priæeqkuje prevremene izbore upravo zato da bi mogla da kaæe da Vlada nije ispunila obeÊano Prijem Srbije u EU moguÊ je 2015. ili 2016. godine, ali to Êe biti ostvarivo samo ako dræavom bude upravqala Demokratska stranka, rekao je lider DS-a i predsednik Srbije Boris TadiÊ na sednici Glavnog odbora ove stranke, koja je juËe odræana u Svilajncu. TadiÊ je rekao da oËekuje da Êe Srbija 2011. dobiti status kandidata za EU i da Êe potom poËeti pregovore o ulasku i dodao da se sada Ëeka miπqewe Holandije. On je naveo da je za Srbiju najvaænije da dobije upitnik i da na wega πto pre odgovori kako bi poËela pregovore sa EU. On je istakao da æeli da vladajuÊa koali cija u izbore 2012. ue sa ispuwenim obeÊawima, a da opozicija priæeqkuje prevremene izbore upravo zato da bi mogla da kaæe da Vlada nije ispunila obeÊano. - Jedino vladajuÊa koalicija moæe da obori samu sebe, to ne moæe da uradi opozicija i ona je toga svesna - rekao je TadiÊ i primetio da danas Vlada ponekad deluje „asimetriËno" i da je potrebno u woj ostvariti veÊu koheziju. - Bila bi velika πteta ukoliko Vlada ne bi do kraja ispunila svoja obeÊawa, kako bi izmeu g ra ana i dr æav e b ilo k ona Ën o uspostavq eno poverewe - rekao je TadiÊ. Lider DS-a najavio je u tom kontekstu snaæniji angaæman u socijalnom dijalogu, pomerawe teæiπta DS-a ka levici i dodao da „ssindikati imaju svoje mesto u DS-u". On je, takoe, ukazao na Ëiwenicu da je naredna godina predizborna, jer Êe izbori biti 2012, i zatraæio veÊi angaæman Ëlanova stranke. - Nisam siguran da svi u DS-u rade potrebnim intenzitetom. Ako je do sada bilo nekih popus ta, od sada ih neÊe biti. Nemam nameru da snosim odgovornost za neËiji nerad - poruËio je TadiÊ. Predsednik Srbije je rekao da se zalaæe da se razgovori Beograda i Priπtine vode o svim o tv or en im æi vo t ni m p it aw i ma na ek s pe rt s ko m nivou, kako bi kasnije dobili politiËku potvrdu. TadiÊ je kazao da ne moæe da precizira koja su to æivotna pitawa o kojima treba voditi pregovore jer, kako je naveo, treba uvaæiti i drugu

Iskra 1. novembar 2010.

stranu. Srpski predsednik je dodao da je kompromis najjaËa snaga, jer se samo kompromisom moæe postiÊi dugoroËno reπewe tog istorijskog problema. TadiÊ je naglasio da je za reπavawe problema Kosova potreban nacionalni konsenzus „ili bar konsenzus dominantnih politiËkih snaga", jer se samo na taj naËin mogu spreËiti konflikti u zemqi i regionu, kao i politiËka nestabilnost. On je kazao da Êe pregovori s Priπtinom biti voeni na ekspertskom nivou, ne pred kamerama kao zvaniËne delegacije, „jer to nisu pregovori dve dræave veÊ pregovori dve strane". Srbija, istakao je TadiÊ, neÊe napustiti svoje legitimne interese, iako mnogi u srpskom druπtvu, pa i neki u DS-u, smatraju da je to potrebno uËiniti zarad bræeg Ëlanstva u EU. - Niko nam svetlu buduÊnost neÊe obezbediti ako napustimo naπe legitimne interese na Kosovu i Metohiji i na prostoru zapadnog Balkana - rekao je TadiÊ. Predsednik Srbije naveo je da Beograd æeli „politiku nultog nivoa konflikata sa susedima" i dodao da Êe to biti kquËna taËka politiËke strategije u narednom periodu. - Srbija mora da se zalaæe za poπtovawe teritorijalnog integriteta i suvereniteta svake zemqe i razumevawe interesa svih naroda koji u woj æive - rekao je TadiÊ. GovoreÊi o razgovorima koji su voeni sa EU o Kosovu i Metohiji, on je ukazao da je rezultat tih razgovora ne samo statusno neutralna rezolucija, zajedniËki podneta Generalnoj skupπtini UN, veÊ i Ëiwenica da je nivo odnosa Srbije sa EU podignut na najviπu taËku u posledwih 20 godina. OsvrÊuÊi se na ekonomske rezultate vladajuÊe koalicije, TadiÊ je rekao da iako graani danas teπko æive makroekonomski pokazateqi pokazuju da Srbija izlazi iz krize i da Ëak ostvaruje efikasniji privredni oporavak od veÊine zemaqa regiona. TadiÊ je rekao da je uveren da je DS danas jedini naslednik politike koja je pre jedne decenije iznedrila petooktobarske demokratske promene. - To je bila mirna revolucija, koja je unela vrednosnu izmenu u Srbiju. Svi koji kaæu da je sada

5


Nova petrada... gore nego devedesetih ne govore istinu, jer bi samo jedan dan æivota u tom vremenu danas bio nepodnoπqiv - rekao je TadiÊ u Svilajncu. Prema wegovim reËima, stvari su se u Srbiji za deset godina fundamentalno promenile. On je u prilog tome naveo borbu protiv kriminala, podseÊajuÊi da je organizovani kriminal u proπloj deceniji bio sastavni deo srpskog druπtva, a da su danas „svi veliki mafijaπi" u zatvoru ili su kriviËno goweni. Joπ se ne zna kad Êe biti skupπtina DS-a Kako Press saznaje, TadiÊ nije najavio datum kada bi mogla da se odræi skupπtina stranke, ali je okvirno rekao da Êe 30 dana trajati pripreme za skupπtinu. TadiÊ nije naveo koliko Êe biti potpredsednika, ali je joπ u opticaju wegova poËetna ideja da bude sedam potpredsednika DS, iako i daqe postoje ozbiqni otpori takvoj ideji. ©ampionska sposobnost Vuka JeremiÊa TadiÊ je pohvalio Vladu Srbije i Vuka JeremiÊa zbog uspeπne spoqne politike u prethodnom periodu. On je posebno izdvojio „πampionsku sposobnost Vuka JeremiÊa da obie svaku taËku planete u borbi za ostvarivawe srpskih nacionalnih interesa". - Æelim da pohvalim JeremiÊa, moj kabinet i Vladu jer je samo Honduras priznao nezavisnost Kosova i Metohije nakon donoπewa odluke MSP. Naπ ciq nije samo da spreËimo nova priznawa. Naπ ciq je da pronaemo kompromisno i odræivo reπewe - podvukao je TadiÊ. Reakcije na TadiÊevu izjavu: Nema veze sa realnoπÊu Izjava predsednika Srbije Borisa TadiÊa na sednici GO DS-a da bi Srbija mogla da ue u EU za Ëetiri do pet godina namewena je domaÊoj javnosti kako bi se obnovio opadajuÊi evroentuzijazam i nema mnogo veze sa realnoπÊu, smatraju sagovornici Pressa. Srbija bi mogla da postane Ëlan EU u roku od pet godina tek po idealnom scenariju, kada bi pregovori poËeli koliko sutra i kada bi se unutraπwe reforme sprovodile πto je bræe moguÊe. Kako za Press kaæe Tawa MiπËeviÊ, nekadaπwa direktorka Kancelarije za evropske integracije, proseËna duæina pregovora potencijalnih Ëlanica sa Briselom traje izmeu Ëetiri i πest godina. - Nikada ne govorim kada Êe Srbija da ue u EU, poπto je to pitawe za politiËare. Ono πto je predsednik rekao slaæe se sa procedurom i vremenom potrebnim da se dræava primi u Ëlanstvo EU ako bismo sada poËeli pregovore. Hrvatska je postala kandidat 2005. i poËela pregovore, a sada

6

ih zavrπava. Zemqe centralno-istoËne Evrope su pregovarale izmeu Ëetiri i pet godina, ali postoje ekstremni primeri, kao πto je sluËaj Turske, s kojom pregovori dugo traju i ne vidi se kada bi mogli da se okonËaju. Dakle, ako kaæemo da je moguÊe u momentu otvarawa pregovora zavrπiti ih u roku od Ëetiri do pet godina, to znaËi da je predsednik TadiÊ oËigledno pratio proceduru koja je pratila ulazak drugih dræava u EU i izneo takav stav. Naravno, to je samo idealan scenario, jer uvek treba uzeti u obzir politiËka uslovqavawa, jer prijem u EU je na kraju uvek politiËka odluka kaæe MiπËeviÊeva. Predrag SimiÊ, nekadaπwi ambasador u Parizu i profesor FPN-a, kaæe da je teπko reÊi na Ëemu predsednik bazira optimizam koji je izneo. - Kao jedini zakquËak posle ove izjave moæemo da izvedemo da nam je predsednik optimista. U ovom trenutku jedino Hrvatska sa odreenom izvesnoπÊu moæe da oËekuje 2012. kao godinu za ulazak, iako se u posledwe vreme i prema woj gomilaju sve oπtriji tonovi. MoguÊe je da bi neko æeleo da Srbija i Hrvatska uu zajedno u EU kako bi se na taj naËin reπio problem BiH, ali u ovom trenutku potrebna je izuzetna hrabrost za takav optimiz am kakav je istakao predsed nik TadiÊ - kaæe SimiÊ. Naπ sagovornik istiËe da je poruka oËigledno upuÊena domaÊoj javnosti i ne treba da Ëudi πto je izneo ovakav optimizam baπ na sedniTadiÊ ima obiËaj da daje daleko ci DS-a, jer „T hrabrije izjave kada se pojavquje kao predsednik stranke, nego u funkciji predsednika dræave". - U ovom trenutku iz DS-a dolaze zbuwujuÊi signali sa razliËitih nivoa, πto zbuwuje i mnoge faktore u spoqnoj, ali i unutraπwoj politici. Nisam siguran kako na kraju treba da razumemo TadiÊevu poruku da Êemo brzo uÊi u EU - kaæe SimiÊ. Radun: To je politiËki marketing Branko Radun, politiËki analitiËar i saradnik NSPM-a, kaæe za Press da je TadiÊeva izjava pre svega pitawe politiËkog marketinga kako bi se DS uËvrstio kao predvodnik evropskih integracija Srbije i da je ovako pompezno izreËena kako bi se obnovila evro-reformska orijentacija srpskog druπtva koja je posledwih meseci dodatno naruπena zbog sve jaËeg uverewa da Êe Srbija morati da bira izmeu Kosova i Evrope. - OËigledno da u narodu opada nada da Êemo brzo uÊi u EU, a smawuju se i oËekivawa da Êemo imati korist od samog ulaska. Mnogi shvataju evropsku perspektivu kao πarenu laæu, mnogi su razoËarani. NaroËito su razoËarani oni koji veruju da bi nam ulazak u EU doneo boqitak zato πto je sve izvesnije da to moæe da se dogodi i za 10 ili 15 godina - kaæe Radun. Press, 3.10.2010. Podvukla - Iskra) (P

V. MILADINOVI∆

Iskra 1. novembar 2010..


VOJISLAV KO©TUNICA:

ULAZAK SRBIJE U EU ZADUGO NE∆E BITI NA DNEVNOM REDU Kada jedna dræava javno obznani da je wena politika da EU nema alternativu, onda je ta dræava unapred saopπtila da je spremna da se ærtvuje zarad tog ciqa. I tu kraja nema, zapravo ka kraj je kada se promeni ta naopaka politiik

Vi ste do 2008. godine bili za EU, parafirali ste sporazum SSP. To je nepobitno. Onda ste 2008. godine promenili svoj odnos prema EU. Zaπto? - EU je ta koja je promenila, i to radikalno odnos prema Srbiji 2008. godine. Srbija je zapoËela evropske integracije kao celovita dræava i onda je na pola puta tih integracija, uz neposrednu pomoÊ EU, Kosovo proglasilo jednostranu nezavisnost. Posle tog jednostranog proglaπewa secesije Brisel πaqe svoju misiju na Kosovo da pravi nezavisnu dræavu, a sam nastavak evropskih integracija EU uslovqava uspostavqawem dobrosusedske saradwe, zapravo meudræavnih odnosa izmeu Srbije i Kosova. Mi smo kao meunarodno priznata celovita dræava parafirali SSP i tu nema niËeg spornog. Ali pre nego πto je ovakav SSP potvren Priπtina je proglasila jednostranu nezavisnost i zatim su 22 dræave EU priznale ovu laænu dræavu. Tako, ako se stvari gledaju iz ugla onih dræava koje su priznale Kosovo, ispada da su one sa jednom dræavom, celovitom Srbijom, parafirale SSP, a sa drugom dræavom, Srbijom bez Kosova, potvrdile ovaj sporazum. To im je omoguÊila sadaπwa vlast nerazumnom politikom da EU nema alternativu. Niπta sliËno ovakvom pokuπaju da se otme teritorija uz saglasnost dræave kojoj se teritorija otima nije nikada do sada vieno. Nisam ni po koju cenu bio spreman da budem sauËesnik u ovakvom planu EU da Kosovo dobije nezavisnost, veÊ sam se tome otvoreno suprostavio i branio nacionalne i dræavne interese Srbije.

U onome πto je preostalo od srpske javnosti govori se o tome da nas u EU neÊe primiti zbog „unutraπweg zamora” od primawa novih Ëlanica. Vi govorite o odnosu Kosova i EU. Bojimo se da i Vi i deo javnosti previate Ëiwenice da evropske institucije imaju ogromne primedbe na Ëitav niz mera i zakona koje je danaπwa vlast donela u ime evropskih standarda? Tu pre svega mislimo na reformu pravosua, antikorupcijske zakone... - Ne treba imati nikakvih iluzija da su posle proglaπewa jednostrane nezavisnosti Kosova evropske integracije Srbije u potpunoj funkciji ucewivawa zemqe da uspostavi dobro-

Iskra 1. novembar 2010.

susedske odnose sa Kosovom. Moæe Srbija da postiæe najboqe ili najgore rezultate u unutraπwim reformama, ali za Brisel je presudno da Srbija omoguÊi da se Kosovo uspostavi kao dræava. SauËesniπtvo i kooperativnost Srbije u uspostavqawu odnosa sa Kosovom je za Brisel u ovom trenutku najvaænija stvar.

Gde je kraj uslovqavawu Srbije od strane EU? Da li na dnevni red dolazi i „pitawe Sanxaka” i promena Ustava Srbije? - Kada jedna dræava javno obznani da je wena politika da EU nama alternativu, onda je ta dræava unapred saopπtila da je spremna da sve ærtvuje zarad tog ciqa. I tu kraja nema, zapravo kraj je kada se promeni ta naopaka politika. Onako kako se danas sadaπwa vlast i politika da EU nema alternativu odnosi prema Kosovu, a takoe i Vojvodini sa usvajawem protivustavnog Statuta, sutra Êe se odnositi prema Raπkoj. Naravno, poseban im je problem Ustav koji je brana razbijawu celovitosti zemqe i pokuπaÊe na sve naËine ili da promene ili da zaobilaze Ustav. Srbija je danas jedina dræava na svetu koja ima vlast kojoj smeta teritorijalni integritet zemqe i Ustav koji ga brani.

Kakav je odnos EU prema Srbiji? - Naæalost sadaπwa vlast je obmawivawe pretvorila u svoju politiku. A jedna od moæda najveÊih obmana je nametawe teme o ulasku Srbije u EU, kao da je stvarno pitawe da li Srbija hoÊe ili neÊe da koliko sutra postane Ëlanica EU. Obmana se sastoji u tome πto to uopπte nije tema danaπwe Srbije, jer Êe se pitawe stvarnog ulaska ili neulaska Srbije u EU reπavati za deset, petnaest, dvadeset godina. A realno je pitawe i da li Êe Srbija i posle tih deset ili dvadeset godina uopπte uÊi u EU. S druge strane, ono πto jeste prava tema i pravi problem danaπwe Srbije to je πto EU podræava albanske secesioniste u pravqewu laæne dræave Kosovo. Ovaj pravi problem se krije kao da ne postoji, i umesto wega se obmanom nameÊe pitawe o ulasku Srbije u EU. Pri tome niko i ne govori da raspravqamo o pitawu koje Êe na dnevni red doÊi u dalekoj buduÊnosti ili moæda nikada. Dakle, ako treba da definiπemo danaπwi odnos EU prema Srbiji on se sastoji u delovawu Brisela u korist albanskih secesionista uz preÊutnu i svesrdnu podrπku i sauËesniπtvo sadaπwe v lasti. To je odnos ucewivawa od strane EU i samoponiæavawa aktuelne vlasti. Iz takvog odnosa ne moæe da nastane niπta dobro, veÊ se time sistematski

7


Ulazak Srbije... obezvreuje i uruπava Srbija i sve u Srbiji..

Da li Srbija moæe da bude uspeπna, stabilna i napredna dræava ako ne ue u EU? - Ako jedna dræava kao samostalna zemqa ne moæe da bude uspeπna, stabilna i napredna, veÊ mora po svaku cenu da bude deo EU, onda je pravo pitawe da li takva dræava uopπte moæe da opstane i daqe postoji. Srbija nije dræava od juËe, ona nije avnojevska tvorevina, Srbija predstavqa staru evropsku dræavu. Srbija je postojala vekovima i pre svake pomisli o postojawu EU i samim tim besmisleno je opstanak Srbije vez ivat i z a bilo koju t renu tnu meunarodnu organizaciju. Srbija sasvim sigurno moæe da bude i uspeπna i napredna dræava i kao takva treba da odluËi da li joj je interes ili joj nije interes da bude Ëlanica EU. A taj interes se meri svakako i odnosom EU prema Srbiji, odnosno da li Êe nas u buduÊnosti uvaæavati kao partnera i naravno kao celovitu zemqu.

To je onda, kako kaæu vaπi oponenti, politika samoizolacije. - To uopπte nije taËno. Pogledajte kako je »eπka branila svoje interese prilikom usvajawa Lisabonskog sporazuma. Ili kako je to radila Irska. Onog trenutka kada srpski narod stane iza svoje vlade koja brani legitimne i demokratske interese koji su zagarantovani svakoj dræavi, niko se neÊe usuivati da takvom jeftinom propagandom i takvim besmislicama osporava legitimna prava koja sve dræave sveta brane. Samo u ovakvoj Srbiji u kojoj vlast pristaje na sve diktate i ucene moguÊa je takva propaganda koja podriva svaku borbu za dræavne i nacionalne interese. Srbija ne moæe svoje dræavne i ekonomske interese jednostrano svesti samo na EU, veÊ treba suprotno od svake pomisli na izolaciju da πiri saradwu sa drugim uticajnim dræavama, a ne da je suæava samo na EU. DS pita πta je alternativa EU? - Alternativa je da Srbija sarauje sa svim dræavama i na istoku i na zapadu, kako bi unapreivala s voje ekonomske interese i branila svoje dræavne interese. Alternativa danaπwem propadawu i beznau do koga je dovela politika da EU nema alternativu, jeste boqi æivot i ekonomski oporavak zemqe kroz saradwu na ravnopr avnim osnovama i u obostranom interesu sa svim dræavama. Sam æivot Êe nametati razliËite alternative jer u doglednoj buduÊnosti pitawe ulaska Srbije u EU neÊe, osim u propagandi, biti stvarno na dnevnom redu. Kako Êe se stvari razvijati u narednih deset i petnaest godina nije do kraja predvidqivo. Na pitawe hoÊe li sama EU imati interes da Srbija bude wena Ëlanica i da li Êe Srbija za deset godina imati interes da bude u EU, danas niko ne

8

moæe sa sigurnoπÊu da odgovori. Ali ono πto Srbija mora da uradi jeste da bude stabilna dræava sa jakom privredom, kako bi saglasno naπim interesima mogla da bira koji je najboqi put kojim treba iÊi.

Kako ocewujete sastanak sa Tomislavom NikoliÊem? - Smatram da je taj razgovor bio vaæan zbog toga πto je ponovo na politiËkoj sceni poËelo da se javno raspravqa o osnovnim dræavnim pitawima. Javnost je dobro reagovala i pokazala da je zainteresovana da politiËke partije jasno iznesu svoje stavove o krupnim dræavnim temama. VideÊemo da li je ovo bio samo jedan izuzetak ili Êe javnost zahtevati da se nastavi sa javnim raspravama i utvrivawem kako politiËke stranke gledaju na sva pitawa od kojih zavisi buduÊnost Srbije

Jeste li, dakle, raspravili sa NikoliÊem kquËna dræavna pitawa? - ZapoËeli smo razgovor. Najteæe pitawe sa kojim se Srbija danas suoËava jeste kako odgovoriti na delovawe EU koja se stavila na stranu albanskih secesionista. Stav DSS je jasan i javnosti je poznat. Kao svaka normalna dræava treba Briselu da kaæemo da se suprotstavqamo wihovoj podrπci uspostavqawu laæne dræave Kosovo, a to znaËi potpuno odbacivawe politike da EU nema alternativu. HoÊemo da saraujemo sa EU, ali hoÊemo i da nas poπtuju kao πto poπtuju sve druge dræave. SNS je joπ u tragawu za jasnim odg ovorom na ovo teπko pitawe. Poπto je rasprava zapoËeta cela javnost oËekuje da i SNS zauzme odreen stav.

Da li se Vaπim politiËkim postupcima, u vezi sa saradwom sa SNS-om, moæe prigovoriti da razbijate opoziciju i produæavate vek ovdaπwoj vlasti? - Mi smo oπtro kritikovali sadaπwu vlast ne zato πto smatramo da ona ima dobru politiku koju loπe sprovodi, veÊ zato πto smo duboko uvereni da je politika da EU nema alternativu pogubna i da ekonomski i politiËki uniπtava Srbiju. DSS zahteva da se izbori odmah raspiπu sa ciqem da se promeni politika koja Srbiju vodi u potpuni slom. Jedina vlast za koju smo mi zainteresovani jeste ona koja Êe voditi novu nacionalnu politiku i vratiti samopoπto vawe Srbiji i obnoviti wenu privredu. Dakle, DSS i sadaπwa vlast se nalaze na potpuno suprotnim stranama i verujemo da ukupna javnost to vidi i priznaje da je DSS najoπtrija opozicija aktuelnoj vlasti.

A ako SNS i DS naprave Vladu posle izbora? - To bi znaËilo da se u zemqi niπta nije promenilo osim πto bi se proπirila sadaπwa Vlada. A πta je to dobro ova vlast sprovodeÊi

Iskra 1. novembar 2010.


politiku da EU nema alternativu za ove dve godine donela Srbiji? Da li su danas plate veÊe, da li danas ima viπe posla u Srbiji, da li je dræava stabilnija ili je socijalna pravda veÊa? Rezultat ove vlasti je slabqewe i osiromaπewe Srbije. I ako bi posle izbora ovakva politika trebalo da nastavi da vlada Srbijom samo proπirena sa SNS, πta smo onda dobili? U svakom sluËaju ako bi se iπlo u tom smeru, onda da ne bi Vlada DS i SNS bila nova velika aana, SNS treba otvoreno da upozna obmana grra javnost da je takva Vlada wen pravi ciq. Ukoliko graani na izborima budu glasali za Vladu DS i SNS, to Êe biti legitimna Vlada ali koja niπta dobro Srbiji neÊe doneti. Srbiji su na izborima potrebne stvarne promene, a to pre svega znaËi promenu sadaπwe politike.

Sadaπwa vlast je promovisala politiku uspostavqawa Ëetiri stuba na kojima poËiva spoqna politika Srbije. Koji je danas realan domet ove politike? - Sve πto se deπavalo sa traæewem miπqewa od Meunarodnog suda pravde i podnoπewem, a zatim pod ultimatumima mewawem rezolucije u Generalnoj skupπtini, pokazuje da su Ëetiri stuba spoqne politike sadaπwe vlasti samo prazna priËa. Jedino πto postoji i πto svi vidimo to je bespogovorno ispuwavawe stranih diktata na πtetu Srbije.

Vi ste zapoËeli da razvijate snaænije i partnerske odnose sa Rusijom. ©ta bi po Vama trebalo da bude okosnica saradwe Srbije i Rusije? - Rusija je u vaænom istorijskom trenutku snaæno podræala zahtev Srbije da se saglasno principima meunarodnog poretka poπtuje teritorijalni integritet i suverenitet naπe zemqe. Za poπtovawe je, i to Êe uÊi u naπu istoriju, da je predsednik Putin snagom veta zaustavio da Savet bezbednosti ukine Rezoluciju 1244 i da usvoji Ahti sarijev plan. Da je Savet bezbednosti usvojio Ahtisarijev plan, to bi predstavqalo veliko poniæewe Srbije. Ovako sve dok je na snazi Rezolucija 1244 i na meunarodnom planu nastavqa se borba Srbije za Kosovo i za naπ teritorijalni integritet. Ta saradwa koju smo postigli sa Rusijom predstavqa najveÊu moguÊu politiËku saradwu i prijateqstvo dve dræave. Naπ ciq je bio da i ekonomska saradwa dostigne ovaj politiËki nivo. Potpisivawe energetskog sporazuma je bio veliki korak u tom smeru. Jedan Ëina izlaska Srbije iz ekonomske krize je od naaË d a s e p oj a Ëa e ko no m s ka s ar ad wa s a R u s i jo m . Pored energetike, veoma je vaæno da se uspostavi saradwa u poqoprivredi i graevinarstvu, jer su ove tri oblasti kquËne za oporavak srpske privrede. Moæe li nama u buduÊnosti Rusija da bude alternativa EU? - Srbija i Rusija imaju vekovne prijateq-

Iskra 1. novembar 2010.

ske odnose kao dve dræave koje meusobno poπtuju svoje dræavne i nacionalne interese. I to je odnos koji treba Ëuvati i daqe unapreivati. S druge strane, odnosi Srbija i EU se kreÊu od naπeg zapoËetog puta u integracije do nastojawa Brisela da na naπoj teritoriji napravi joπ jednu albansku dræavu. Dakle, naπa saradwa i naπi odnosi sa Rusijom i EU zasnovani su na razliËitim osnovama. Sa Rusijom kao prijateqskom zemqom treba da unapreujemo saradwu, a sa EU moramo otvoreno da razgovaramo i jasno iznosimo naπ stav i naπe protivqewe uspostavqawu laæne dræave Kosovo. A posebno bih podsetio i da najveÊe dræave EU Ëine sve πto je u wihovoj moÊi da ostvare πto boqe ekonomske bilataralne odnose sa Rusijom.

Ima li reπewa za uspostavqawe boqih odnosa Srbije i SAD? - Nepristrastan posmatraË koji na stvari ne bi gledao ni iz Srbije ni iz Amerike, odmah bi objektivno uoËio da je angaæovawe SAD u protekle dve decenije na Balkanu bilo suprotno legitimnim i pravednim interesima srpskog naroda, a u korist maksimalistiËkih interesa drugih balkanskih naroda. Moæda je jedini izuzetak i uspostavqawe prirodne mere zadovoqavawe interesa svih strana predstavqao Dejtonski sporazum. Znamo da Amerika neÊe preko noÊi promeniti svoju politiku, da je moæda neÊe skoro ni preispitivati, ali æivotni realni procesi na Balkanu Êe vremenom iÊi na uspostavqawu prirodnih ravnoteæa interesa. MoguÊe je da Êe æivot upuÊivati SAD da u buduÊnosti ipak nu i pravu meru interesa svih podræe priroddn naroda na Balkanu, kao πto su u jednom trenutku pronaπli meru u Dejtonskom sporazumu.

Na Republiku Srpsku se vrπi veliki pritisak da pristane na promenu Dejtonskog sporazuma i sauËestvuje u svom nestanku. ©ta Êe biti sa Republikom Srpskom? - Opstanak Republike Srpske predstavqa suπtinski i istorijski interes srpskog naroda. Republika Srpska nema alternativu i ne bi smelo da postoji niπta zbog Ëega bi srpski narod preko Drine m ogao da pristane na samoukidawe Srpske. Da stvar bude gora EU istovremeno vrπi pritisak koji treba da vodi ka d ezi nteg rac ij i Srb ij e i veπ taË koj cen tra lizaciji BiH, dakle iskquËivo i samo na πtetu srpskog naroda. Na sve pritiske treba odgovoriti odluËno jer je legitimno i demokratsko pravo srpskog naroda na oËuvawe i Srbije i Republike Srpske.

BiH je na pragu ulaska u NATO. Kakvu sudbinu Republika Srpska moæe da oËekuje kada ue u NATO? - Smatram da je napravqena ozbiqna greπka πto Republika Srpska nije raspisala referendum o ulasku u NATO pre nego πto je BiH

9


Ulazak Srbije...

Jelana Guskova: Srbi krivi za sve...

predala kandidaturu za ulazak u ovaj vojni savez. Ova greπka se ipak moæe ispraviti i referendum joπ uvek moæe da se raspiπe. Rukovodstvo Republike Srpske se javno obavezalo da Êe ovaj referendum raspisati, i te obaveze se ne sme odreÊi. Jer samo narod moæe doneti tako sudbonosnu odluku. Verujem da znam πta Êe na referendumu reÊi srpski narod, ali u svakom sluËaju svi moramo da poπtujemo svaku odluku naroda na referendumu.

Srbija veÊ odavno ne donosi samostalne odluke. Od poËetka krize 90-ih godina rukovodstvo je stalno pravilo ustupke u nadi da Êe oslabiti obruË sankcija. A zatim, veÊ posle promene vlasti 2000. godine, kada je vladajuÊa Demokratska stranka za svoj glavni prioritet spoqne politike odredila stupawe u EU, ustupci su poËeli da se reaju naizmenice sa ultimatumima. Kako bi se samo pribliæili EU, trebalo je saraivati sa Haπkim tribunalom, priznati krivicu Srbije za ratove 90-ih, odustati od Kosova, proπiriti prava muslimana na Sanxaku i sliËno. TragiËan momenat za Srbe bila je æeqa vlade da prizna genocid muslimanskog stanovniπtva u Srebrenici. Radi se o tome πto je problem Srebrenice postao predmet politiËkih πpekulacija, u koji su uvlaËili i same Srbe, mada se sve viπe pojavquju podaci da je Srebrenica planirana i dobro izvedena operacija zapadnih specijalnih sluæbi. Laæ o onom πto se desilo 1995. godine πiri se svetom ogromnom brzinom, i protiv we je sve teæe boriti se. Muslimansku verziju ærtava niko se ne trudi da proveri, svi je prihvataju kao aksiomu. NauËnici i javni poslenici, predstavnici opozicije i srpske dijaspore dokazivali su da srpski narod ne treba da snosi odgovornost za ono πto nije izvrπio, a rukovodstvo da se beskrajno izviwava, poniæava i podræava samopoπtovawe Srba. U vladu i Skupπtinu su stizala pisma protesta ali predsednik srpskog parlamenta Slavica –ukiÊ-DejanoviÊ nije Ëak dozvolila ni razmatrawe rezolucije u parlamentu. Ubrzo posle wenog usvajawa, rukovodstvo Srbije je doputovalo na memorijalnu ceremoniju povodom ovih dogaaja na ogroman muslimanski memorijalni kompleks, pokazavπi samim tim pokajawe i æalost. OËekivalo se da Êe u znak odgovora muslimanska strana bar izraziti æaqewe povodom srpskih ærtava, ali to se nije desilo. Jedini odgovor zvaniËnog Beograda na proteste javnosti bilo je obeÊawe da Êe se za vreme jeseweg zasedawa usvojiti druga rezolucija sa osudom zloËina protiv Srba na terotoriji bivπe Jugoslavije u svim ratovima u posledwih 20 godina. Pri tome Skupπtina poziva parlamente drugih zemaqa, pre svega na teritoriji bivπe Jugoslavije, da osude ove zloËine i izraze poπtu srpskim ærtvama. Srpska opozicija odluËno je osudila delatnost vlade i Demokratske stranke. Mnogi smatraju da deklaracija koja se priprema neÊe imati nikakvo dejstvo, samo Êe pokuπati da umiri javno mwewe unutar zemqe. Sve ËeπÊe se Ëuju glasovi o tome da istraga zloËina protiv srpskog naroda, sakupqawe dokaza, sudsko gowewe, sve to se Ëini samo formalno, da vlasti ne æele da se svaaju sa Zapadom i zato nigde ne pokreÊu ovo pitawe ni unutar zemqe, ni van wenih granica... »im se deklaracija izglasa, wu Êe uspeπno zaboraviti, a krivica Srba Êe se razmatrati stalno, i to Êe biti osnova za opravdavawe delatnosti NATO-a 1999. godine, radi podrπke nezavisnosti <serbian.ruvr. Kosova i drugih teritorija Srbije. (< ru>, 1.10.2010)

Vidite li izlaz za Srbiju iz ove krize, da li su izbori uopπte na vidiku? - SledeÊi izbori, kad god oni budu, biÊe od najveÊe vaænosti za Srbiju. Na tim izborima najvaænije pitawe biÊe da li Srbija nastavqa sa politikom da EU nema alternativu ili Êe se ponovo sabrati oko svojih dræavnih interesa. Narod Êe odluËiti i odrediti daqi put zemqe. PeËat ekskluzivno Nedavno je u Rusiji objavqena kwiga Vojislava Koπtunice Odbrana Kosova. U ruskom izdawu Odbrane Kosova po prvi put je objavqeno pismo koje je Vojislav Koπtunica kao predsednik Vlade Srbije uputio 12 . maja 2007. godine predsedniku Rusije Vladimiru Putinu. PeËat ekskluzivno objavquje ovo pismo. U ruskom izdawu Odbrane Kosova pismo prati napomena koja objaπwava kontekst u kome je pismo poslato. Ta napomena glasi: Ova liËna poruka Vojislava Koπtunice Vladimiru Putinu poslata je 12. maja 2007. godine. Poruci je prethodilo obaveπtewe koje je Vojislav Koπtunica dobio od πefa misije Srbije u UN. U obaveπtewu se navodi da su SAD pripremile nacrt rezolucije za Savet bezbednosti UN na osnovu plana Martija Ahtisarija sa ciqem da se Kosovu omoguÊi nezavisnost. *** LiËna poruka predsednika Vlade Srbije Vojislava Koπtunice predsedniku Rusije Vladimiru Putinu

U ime naroda Srbije molim Vas predsedniËe Putin da Rusija stavi veto u Savetu bezbednosti na otimawe Kosova od Srbije. Ruska podrπka i veto na otimawe naπe teritorije ima istorijski znaËaj za Srbiju. Srbija je svoju buduÊnost sudbinski vezala za Kosovo. U celoj svojoj istoriji Srbija je imala jednog istinskog prijateqa Rusiju. Sve naπe nade uprte su samo u Boga i prijateqsku Rusiju. PredsedniËe Putin, znajte da bi Srbija dok postoji pamtila Vaπe ime. Primite moj prijateqski i bratski pozdrav, Vojislav Koπtunica PeËat, br. 133, 24.9.2010. Podvukla - Iskra)

10

Ugqeπa MrdiÊ

Iskra 1. novembar 2010.


PETOG OKTOBRA JE SRBIJA POSTALA VAZAL ZAPADA Grupa novinara i Ëitalaca je pokuπala u prestoniËkim novinama da preda jedan oglas povodom godiπwice „revolucije” od Petog oktobra. I odbijeni su jer nisu bili politiËki korektni. U oglasu su naveli da Êe Petog Oktobra „davati pomen narodnim nadama” i da izraæavaju iskreno kajawe jer su verovali da Êe biti boqe. Potpisali su se kao „pokajnici petog oktobra”. OseÊawe izneverenosti i prevarenosti je prisutno kod velikog procenta onih koji su pre deset godina bili protiv MiloπeviÊa a za „demokratske promene” i dolazak na vlast demokratske opozicije. Gotovo po pravilu revolucije ako ne „jedu svoju decu” a ono sigurno da izneveravaju one koji su se u woj borili za pozitivne promene. Revolucije u sebi obavezno sadræe element prevare - jer je potrebno razliËitim obeÊawima i nadama pridobiti nezadovoqnike svih vrsta. Tako je i srpska revolucija u sebi uspela da objedini i one koji su bili protiv MiloπeviÊa jer je po wima bio premalo patriota i one za koje je on bio preveliki nacionalista, one za koje je bio otpadnik od vere i tradicije i one koji su ga smatrali za autoritarnog konzervativca. Opozicija je uspela da objedini i nezadovoqne anacionalne elemente i nacionaliste, globaliste i antiglobaliste, leviËare i desniËare, ateiste i vernike. Heterogena grupacija je spajala nespojivo - one koji su MiloπeviÊa smatrali za nacionalistu koji je Srbe nepotrebno uveo u rat i one koji su smatrali da je MiloπeviÊ u nekim momentima napustio ugroæene Srbe (dolazak plavih πlemova UN 1992, VensOvenov plan 1995, pad Republike srpske krajine i Dejtonski sporazum). Osim πto su u socijalnom pogledu gotovo svi osim malog procenta „tranzicionih dobitnika” opravdano nezadovoqni „promenama” koje su usledile posle 2000. (nezaposlanost, stagnacija i propadawe privrede, socijalno raslojavawe) postavqa se pitawe Ëije su nade izneverene u pogledu nacionalne politike. U okviru opozicionog bloka su vrh Ëinili qudi u velikoj veÊini otvoreno prozapadni, proevropske i pronatovkse orjentacije, dok su mase aktivista na terenu Ëinili socijalno i nacionalno frustrirani qudi. Dakle vostvo opozicije je bila proameriËki i prona t ovsk i orijent is ani (i finan siran i od st rane zapada desetinama miliona dolara) dok su opozi cioni aktivisti i simpatizeri u veÊini bili anti natovski, pa i antiameriËki raspoloæeni (ne samo zbog bombardovawa 1999.). Stoga je prirodno da se dobar deo navijaËa ili nacionalista koji su aktivno uËestvovali u svrgavawu MiloπeviÊa posle nekoliko godina kajao zbog toga i osetio prevarenim.

Iskra 1. novembar 2010.

Zamislimo situaciju u kojoj bi veÊini onih koji su podræavali opoziciju neko objasnio da je opoziciji pomoÊ sa zapada uslovqena garancijom a Srbija neÊe posle promene vlasti imati nezavda isnu spoqnu politiku, da Êe se okrenuti Zapadu i krenuti putem ulaska u EU i NATO te da Êe se kroz privatizaciju izvrπiti jedna velika pqaËka u kojoj Êe nacionalno bogatstvo preÊi u ruke malog broja domaÊih tajkuna i stranih bankara. Verovatno veÊina ne bi ni glasala za tu i takvu opoziciju. ©to se to nije desilo? MiloπeviÊev reæim je imao rigidnu propagandnu maπineriju koja je bila jednostrana, sa premalo argumenata a previπe kvalifikacija. Jednostavno reËeno vremenom su qudi postajali imuni na wu, pa Ëak pokazivali i odbojnost. Sa druge strane opozicija izdaπno finansirana i logistiËki pomognuta od Zapada u posledwem periodu vladavine MiloπeviÊa je stvorila fleksibilnu mreæu medija (pisanih i elektronskih) koja se vremenom pokazala superiornijom od glomaznog i inertnog reæimskog medijskog sistema. Kako je svaka pobeda u politici koliko odraz snage pobednika toliko ako ne i viπe odraz slabosti protivnika, tako je i u ovom sluËaju reæim stvorio prostor za svoju propast. LiËni reæim MiloπeviÊa i komplikovana porodiËna situacija je veπto koriπtena od strane opozicije da oslabi wegov autoritet u narodu. Osim toga poraz i povlaËewe sa Kosova 1999. a naroËito proglaπewe „pobede” nisu proπli bez posledica po popularnost predsednika Srbije. MiloπeviÊ je u svom „oproπtajnom govoru” od 2. oktobra 2000 samo tri dana pre pada vlasti naveo kakva Êe Srbija biti posle wegove vlasti. Videlo se da je to veÊ poraæen i napuπten Ëovek koji je tek kada je prekasno rekao ono πto je trebao znatno ranije da govori, ali i da dela u tom pravcu. On je u tom govoru najavio i objasnio kakva Êe biti posmiloπeviÊevska Srbije - vazalna u odnosu na zapad sa tranzicijom koja Êe osiromaπiti zemqu i kulturom koja Êe biti sve samo ne naπa i srpska. Gotovo da nema oblasti æivota koji nije osvetqen u ovom govoru. No to wemu ni Srbiji nije moglo pomoÊi - on je u tom posledwem govoru (poput posledweg intervjua Zorana –iniÊa) odavao jak utisak poraæenog i od svih prijateqa napuπtenog Ëoveka - Ëoveka koji Ëeka ono protiv Ëega ne moæe niπta da uradi. Srbija je posle petog oktobra prestala biti samostalna dræava. Jedan od ambasadora koji su presudno uticali na politiËka deπavawa u postmiloπeviÊevskoj Srbiji je rekao na jednom neformalnom skupu da oni nisu mogli ni da sawaju pod

11


Petog oktobra... MiloπeviÊem da formiraju vladu i da odluËuju ko Êe biti ministar a ko ne. Ovo objaπwava veliki deo one servilnosti i pristajawa na poniæewa od strane Zapada koja su nam politiËari DOS-a priredili tokom proteklih deset godina. Ovo objaπwava i politiku „Evropa nema ternativu” koja podrazumeva podreivawe allt svojih interesa nekom nadnacionalnom projektu. Jednostavni je reËno svoje interese podreujemo interesima onih sila koji imaju kontrolu nad naπom politiËkom, ekonomskom, medijskom i intelektualnom elitom. Bilo bi pojednostavqeno reÊi da je Srbija izvrπila geopolitiËku preorijentaciju jer u MiloπeviÊevo vreme nije bilo jasne spoqnopolitiËke strategije. Preciznije bi bilo reÊi da je tokom devedesetih Srbija imala odreenu spoqnopolitiËku nezavisnost koju je sa petim oktobrom izgubila. MiloπeviÊ je nastojao, Ëesto ne baπ veπto i uspeπno, da balansira izmeu istoka i zapada. Posle 5. oktobra je Srbija krenula zapadnim kursom iako su i tu bile prisutne oscilacije. Iako je tokom pregovora oko Kosova sa Zapadom pre bombardovawa u jednom momentu MiloπeviÊ bio spreman i da ue u NATO da bi izbegao 1999. i iako je u vreme Koπtunicine vlade naroËito 2007 doπlo do pribliæavawa Beograda i Moskve i definisawa anti-nato stava premijera Srbije ipak se govori o okretawu Zapadu i Americi posle 2000. No ono πto je po nama vaænije od tog okretawa Zapadu je podreivawe zemqe zapadnim politiËkim, finansijskim i medijskim centrima moÊi i uticaja u toj meri da se mora postaviti pitawe da li se Srbija moæe isËupati iz ameriËkog gvozdenog zagrqaja. Srbija je petog oktobra bila eksperimentalni poligon za prvu „obojenu revoluciju” kojom je zapad predvoen Amerikom ruπeÊ i neposluπne reæime krenuo u pohod na istok - ali novim sredstvima „meke moÊi” (novac, mediji, nvo). AmeriËki struËwaci za specijalne i psiholoπke operacije su prouËavajuÊi gandijevske i druge nenasilne naËine otpora reæimu formulisali strategiju i metodologiju borbu „posrednim pristupom” kroz formirawe mreæa medija, nvo, partija, sindik ata, o mlad inskih grupa otpora i icionih intelektualaca koji se na fleksiopozzi bilan naËin bore protiv rigidnih reæima . MiloπeviÊ nije ni prepoznao opasnost koja mu preti od ovakve alternativne mreæe koja je kanalisala nezadovoqstvo razliËitih grupa i slojeva a koju su finansirali i logistiËki podræali sa Zapada. Kada je prepoznata kao takva bilo je veÊ kasno - mogao se samo izgovoriti „politiËki testament”, a danas deset godina kasnije dati pomen izneverenim nadama u kukaviËije jaje zvano Peti oktobar. <srb.fondsk.ru>, 6.10.2010. Podvukla - Iskra) (P

12

Branko RADUN

Obeleæena godiπwica smrti kraqa Aleksandra Polagawem lovorovih venaca na grob kraqa Aleksandra KaraoreviÊa danas je u crkvi Svetog –ora na Oplencu, u Topoli, obeleæena 76. godiπwica wegove smrti. Uz visoke dræavne i vojne poËasti, vence su poloæile delegacije ministarstva za rad i socijalni politiku i za odbranu. Takoe, to su uËinili i predstavnici opπtine Topola i Zaduæbine kraqa Petra Prvog, porodice KaraoeviÊ i Druπtva za negovawe tradicija oslobodilaËkih ratova Srbije od 1912 - 1918. godine. Pre podne je u crkvi Svetog –ora svetu arhijerejsku liturgiju sa parastosom sluæio vladika πumadijski Jovan, uz sasluæewe sveπtenika OplenaËkog namesniπtva i crvenog Tanjug, 9.10.2010). hora "Oplenac". (T

Zaposlenih nikad mawe Oporavak træiπta rada tek 2013. godine. Trenutno bez posla blizu milion qudi. ZAPOSLENOST u Srbiji ove godine Êe "dotaÊi dno", a tek Êe 2013. godine broj graana koji su u radnom odnosu biti isti broju koji je bio pred izbijawe krize. Zapoπqavawe Êe tek onda poËeti stabilno da raste tempom od 50.000 osoba godiπwe, pokazalo je istraæivawe Fonda za ekonomske nauke "Projekcije zaposlenosti i kretawa na træiπtu rada Srbije do 2020. godine". Isto istraæivawe uverava da Êe 2020. godine u Srbiji biti nezaposleno 340.000 qudi. Na evidenciji Nacionalne sluæbe za zapoπqavawe trenutno je 724.270 graana, mada upuÊeni veruju je bez posla u Srbiji blizu milion qudi. - PoveÊawe broja radnih mesta neÊe biti moguÊe bez prelaska na novi model rasta koji bi trebalo da donese radikalnu promenu podsticaja. Orijentacija na investicije i izvoz trebalo bi da bude podræana merama monetarne, fiskalne i industrijske politike - ocewuju analitiËari. - Neophodno je radikalano smawewe oporezivawa slabije plaÊenog rada, a reformom poreza na dohodak trebalo bi obezbediti veÊu praviËnost i favorizovati rad. Istraæivawe ukazuje da bi industrijska zaposlenost trebalo do 2020. da se poveÊa za blizu 170.000 osoba. S druge strane, zaposlenost u poqoprivredi Êe uglavnom stagnirati. UËeπÊe zaposlenosti u uslugama u ukupnoj zaposlenosti trebalo bi blago da poraste, sa 51,4 odsto, na 52,1 procenat, jer Êe u toj oblasti raditi joπ 250.000 novozaposlenih qudi. Tokom sledeÊe decenije, populacija sposobna za rad smawiÊe se za osam odsto. »ekaju nas i obrazovni izazovi, jer reforma obrazovnog Novosti, 3.10.2010). sistema kasni. (N

Iskra 1. novembar 2010.


Priπtina ucenila Beograd - ministri nisu mogli da idu u PeÊ na ustoliËewe Od sveËanog crkvenog Ëina, kakvo je ustoliËewe patrijarha srpskog u Patrijarπiji u PeÊi, napravqeno je politiËko pitawe koje je juËe dostiglo svoje usijawe. Vladi Srbije meunarodni posrednici u pregovorima Beograda sa Priπtinom definitivno su saopπtili da nijedan ministar ne moæe da prisustvuje ustoliËewu. Naknadne najave pojedinih politiËara iz Beograda da Êe iÊi kao privatna lica, prema nezvaniËnim saznawima „Blica”, bile su bukvalno prst u oko kosovskoj vladi, πto je dovelo u pitawe prethodni dogovor da predsednik Boris TadiÊ predstavqa Srbiju na ustoliËewu. Kako saznajemo, Vlada u Priπtini ranije je dogovor uslovila time da Êe ukoliko se pojavi ijedan ministar iz Beograda, doÊi i oni. U Vladi Srbije juËe nije bilo zvaniËnih komentara ministara. Meutim, reagovala je SPC. Sinod je juËe izdao saopπtewe, pozivajuÊi „Ëlanove Vlade Republike Srbije, lidere politiËkih stranaka i druge istaknute politiËke liËnosti da u potpunosti i bez ostatka poπtuju dostojanstvo i duhovni karakter” Ëina ustoliËewa. Kako „Blic” saznaje, juËeraπwoj politiËkoj kulminaciji prethodila je viπenedeqna veoma suptilna diplomatija. Beograd je preko meunarodnog posrednika - diplomate jedne od zemaqa koje nisu priznale Kosovo - pokuπao da izdejstvuje da celokupna Vlada i predsednik Srbije dobiju zvaniËnu pratwu snaga na KiM. TaËijev ultimatum Nedeqama kosovske vlasti nisu pristajale da bilo kome iz Beograda to dozvole. Odgovor je neprestano bivao - ne. Na kraju, pre nekoliko dana odluËeno je da predsednik Srbije Boris TadiÊ predstavqa celu vlast Srbije. I takav je dogovor napravqen. - Premijer Kosova Haπim TaËi, meutim, kada je postignut dogovor, poruËio je da je to kompromis koji, ukoliko ne bude ispoπtovan, na ustoliËewu Êe se, osim zvaniËnika centralne Srbije, pojaviti i predstavnici vlasti Kosova kaæe za „Blic” jedan diplomata iz Priπtine. Kako je ranije bilo najavqeno, na danaπwoj sednici Vlada je trebalo da donese konaËnu odluku. Meutim, kako nezvaniËno za „Blic” potvruje jedan od ministara, znalo se za dogovor da ide samo TadiÊ. Meutim, juËe ujutro je izdato saopπtewe Ujediwenih regiona Srbije(URS) u kome navode da na ustoliËewe patrijarha srpskog idu Verica KalanoviÊ, Tomica MilosavqeviÊ, Nebojπa BradiÊ. U URS je reËeno za naπ list da ne idu u svojstvu ministara - preko Vlade Srbije, veÊ kao privatna lica. Meutim, odlazak bilo kog drugog predstavnika vlasti znaËio bi da Beograd ne

Iskra 1. novembar 2010.

poπtuje dogovore, a kako niko nije posumwao u TaËijevu ucenu, odlazak ministara, pa makar i kao privatnih lica, dodatno bi iskomplikovao situaciju. U Uniji regiona Srbije za naπ list je potvreno da je planirano da u privatnom svojstvu na ustoliËewe idu Ëlanovi wihovog predsedniπtva. Meutim, naπ sagovornik iz URS je rekao da ukoliko bude zahteva od Crkve, predsednika ili Vlade da se ne ide, „URS Êe to sigurno ispoπtovati”. SPC priskoËiola u pomoÊ vladi Konfuziju ko ide a ko ne ide na ustoliËewe juËe je presekla SPC, ali i saopπtewem se uzdigla iznad dnevne politike, uzela u ruke vruÊ krompir. Sinod je juËe podsetio, „pre svih pravoslavne vernike, ali i celokupnu javnost na to da je ustoliËewe iskquËivo crkveni i duhovni Ëin, od istorijskog znaËaja za naπu Crkvu i celokupan srpski narod, kao i na to da je nepoæeqna i apsolutno neprihvatqiva bilo kakva politizacija ovog dogaaja”. Sinod je pozvao i da se poπtuju dogovori i tako doprinese „da ovaj najsveËaniji molitveni Ëin u vekovnom sediπtu Srpske pravoslavne crkve protekne u najboqem redu, a time se spreËe moguÊnost bilo kakvih i bilo Ëijih provokacija”. - Republika Srbija i weni organi na sveËanosti ustoliËewa patrijarha srpskog biÊe u potpunosti reprezentovani u liËnosti wenog najviπeg predstavnika, predsednika Republike Borisa TadiÊa - navela je u saopπtewu SPC. Sinod je naveo i da Êe za „sve istaknute politiËke i javne liËnosti iz Srbije i Republike Srpske (skupπtinske prvake, ministre, voe politiËkih stranaka, poslenike nauke i kulture) sveËani prijem povodom ustoliËewa Wegove Svetosti patrijarha Irineja biti prireen 4. oktobra u 17 Ëasova u Patrijarπiji srps koj u Beogradu”. „Blicu” je juËe u Predsedniπtvu potvreno da Êe predsednik Srbije Boris TadiÊ prisustvovati ustoliËewu. SveËanost koja prati ustoliËewe najjednostavnije je opisana kao sveËanost u Ëast patrijarha. UstoliËewu prethodi Liturgija, patrijarh naËalstvuje, a sasluæuju episkopi, sveπtenstvo, akoni. Patrijarh se uvodi u tron, a hramom se ori tri puta „Dostojan”. Potom hor, ali i svi prisutni, zapevaju: „Na mnogaja qeta...” Posle Ëina u Beogradu, dan po izboru za patrijarha, poglavar SPC Irinej je rekao: „TragiËno je πto posle ovog sveËanog Ëina treba da poemo u PeÊ jer je tamo glavno ustoliËewe u tron srpskih patrijaraha. Da li Êemo moÊi? HoÊemo li

13


Priπtina ucenila... otiÊi u tuu zemqu? Da li Êemo moÊi da posetimo DeËane, GraËanicu, Bogorodicu Qeviπku i ostale svetiwe?” Zavrπnica priprema u PeÊkoj patrijarπiji U PeÊkoj patrijarπiji na Kosovu i Metohiji stotinak radnika angaæovano je na zavrπnim radovima na tom manastirskom objektu u kome Êe u nedequ, 3. oktobra, u tron 45. srpskog patrijarha biti sveËano uveden niπki vladika Irinej. - Vladika Irinej za patrijarha srpskog izabran je 23. januara apostolskim ærebom i sutradan je ustoliËen u beogradskoj Sabornoj crkvi. Patrijarh Irinej (Miroslav GavriloviÊ) roen je 1930. godine u selu Vidova kod »aËka, gde je zavrπio osnovnu πkolu, a potom i Gimnaziju u »aËku, Bogosloviju u Prizrenu i Bogoslovski fakultet u Beogradu. Zamonaπen je 1959. godine u manastiru Rakovica i od tadaπweg patrijarha Germana dobio monaπko ime Irinej. Postdiplomske studije zavrπio je u Atini. Za vladiku niπkog izabran je 22. januara 1975. godine. Patrijarh Irinej je na presto SPC doπao posle patrijarha Pavla, koji je preminuo 15. novembra proπle godine. - Zavrπni radovi obavqaju se na prilaznim putevima, parkingu na πirem podruËju manastira, oplemewuju se zelene povrπine i rasveta. Za novinare akreditovane za izveπtavawe sa ceremonije predvieno je posebno mesto. - Radove nadgledaju vladika Teodosije i nekolicina monaha iz manastira Visoki DeËani. - Patrijarski tron, dar grËkih monahiwa, biÊe upotpuwen ikonom Isusa Hrista koju su izradile monahiwe manastira ÆiËa. AutentiËni mermerni tron koji se nalazio u centralnom manastirskom hramu Svetih apostola nije saËuvan, ali je samo mesto ograeno i na wemu je postavqen izrezbareni tron na kome Êe sedeti srpski patrijarh. Tron je dar SPC od najuglednije grËke igumanije Nikodime i monahiwa manastira Ormilija. Novi tron izraen je ruËno u duborezu u posebnoj duboreznoj radionici kod severnog grËkog grada Drame. Na tronu je ikona Svetog Save, prvog arhiepiskopa srpskog. - Sama ceremonija ustoliËewa neÊe se bitno razlikovati od one koja je obavqena u beogradskom Sabornom hramu. - O svemu πto Êe se toga dana dogaati, da sve protekne u najboqem redu brine viπeËlani Organizacioni odbor, na Ëelu sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem. - Skup Êe obezbeivati snage Kfora u saradwi sa Euleksom. Blic, 30.9.2010. <www.blic.rs>

14

Æ. J. - I. R. Podvukla - Iskra) (P

USTOLI»EWE PATRIJARHA U PE∆I U PeÊku patrijarπiju je do devet Ëasova, sat pred poËetak ceremonije ustoliËewa patrijarha srpskog Irineja, stiglo nekoliko hiqada vernika. Neπto pre 10 oglasila su se zvona PeÊke patrijarπije i najavila poËetak sveËane litije i liturgije pred ustoliËewe sprskog patrijarha Irineja. U portu manastira uπle su sve vladike, a u manastiru bio je i predsednik Srbije Boris TadiÊ. Desetak minuta kasnije patrijarh Irinej uπao je u manastir blagosiqajuÊi okupqene graane. Porta manastira PeÊke patrijarπije bila je prepuna. Skupilo se oko 2.000 vernika, meu wima oko 400 visokih zvanica, predstavnici pravoslavnih crkava iz sveta i ostalih verskih zajednica. Okupqeni graani, koji nisu mogli da stanu u manastir, ustoliËewe patrijarha pratili su preko video bimova, koji su postavqeni ispred manastira. Ispred samog manastira okupilo se nekoliko hiqada graana. Vernici su doπli organizovanim prevozom iz drugih delova Kosova i Metohije, iz centralne Srbije, Crne Gore, Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, a oËekuje se da Êe na manastirsko zemqiπte do poËtka ceremonije pristiÊi viπe hiqada qudi. Grupa vernika iz Herceg Novog je u porti PeÊke patrijarπije razvila veliku zastavu trobojku, dugu 10 metara, sa ispisanim nazivom tog grada i krstom. SveËanu liturgiju sluæio je wegova svetost patrijarh Irinej sa episkopima. Liturgija je trajala do 12.30, nakon Ëega je sledilo sveËano ustoliËewe. Na manastirskom parkingu nalazi se viπe od 50 autobusa kojima su posetioci doputovali na ceremoniju ustoliËewa, a u jutarwim Ëasovima prilikom dolaska vernika nisu zabeleæeni problemi. Kosovska policija u PeÊi kontroliπe saobraÊaj i dolazak vernika na svim vaænijim raskrsnicama. Prema podacima policije, administrativnu liniju izmeu centralne Srbije i Kosova i Metohije je tokom noÊi preπlo 44 autobusa, Ëetiri mini-busa i izvestan broj privatnih automobila. Neposrednu okolinu manastira obezbeuju italijanski vojnici iz sastava Kfora. Lider Srpske napredne stranke Tomislav NikoliÊ spreËen je da ue na Kosovo. "Obrazloæewe za zabranu ulaska je bilo da nije zvaniËno najavqen, a odbili su argument da putuje kao graansko lice", rekao je Aleksandar VuËiÊ, zamenik predsednika. 3.10.2010.

Tanjug

Iskra 1. novembar 2010.


SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA PROTIV ODRÆAVAWA GEJ PARADE Ne skriva li se iza verbalnog trijumfalizma i razmetqivosti javnog nastupa „gej paradera” unutarwa muka, oËaj i jad, klovnovski krik zbog izgubqene moralne i duhovne ravnoteæe, i egzistencijalna nesigurnost? MITROPOLIT AMFILOHIJE: Kolo smrti na ulicama Beograda Povodom najave odræavawa Povorke ponosa, odnosno gej parade, koja je konfrontirala struËnu i laiËku javnost, poslenike javne reËi, nevladine organizacije i politiËare, redakcija „PeËata” poslala je 23. septembra 2010. godine pitawa Wegovoj svetosti patrijarhu srpskom Gospodinu Irineju, kao i veÊini episkopa SPC. Arhiepiskop cetiwski, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije izaπao je prvi u javnost i novinarima PeËata dao svoje viewe ove pojave, kao i razloge zbog kojih bi najavqena manifestacija trebalo da se otkaæe.

Kakav je stav Pravoslavne crkve po pitawu homoseksualizma? Homoseksualizam ili „muæeloπtvo” (staroslovenska rijeË), biblijski nazvan „sodomija”, „sodomijski grijeh”, za Crkvu predstavqa odvajkada, pa i danas, jedan od smrtnih i smrtonosnih Ëovjekovih grjehova. Po Mojsijevoj kwizi Postawa (Post. 19, 1-29), taj grijeh je bio povod da Bog zatre sumporom i ogwem gradove Sodom i Gomoru, koji su postojali na mjestu ge se danas nalazi Mrtvo more, more u kome ne mogu opstati æiva biÊa (arheolozi tvrde da se u wemu zaista nalaze ostaci nekih drevnih gradova). Za biblijsko i crkveno samosaznawe, i uopπte svereligijsko saznawe (pored HriπÊanstva to naroËito vaæi za Judejstvo i Islam), muæeloπtvo predstavqa: a) skrnavqewe i zlopuotrebu same qudske prirode i wenih bogodanih sila, b) stvari,

nasiqe

nad

moralnim

poretkom

v) dubqe gledano, ono je svjesni ili nesvjesni poriv Ëovjekov za samouniπtewem. a) »ovjek je biÊe prirodno obdareno tjelesnim i duπevnim silama. U wegovoj prirodi je i dvig za zajednicom, opπtewem sa drugima bez koga on ne moæe postiÊi punoÊu svog postojawa. Sve πto Ëovjek jeste i ima, naËin na koji uspostavqa zajednicu sa drugim qudima, sa prirodom u kojoj se raa i æivi, ostvaruje svoju

Iskra 1. novembar 2010.

svrhu i smisao samo onda kad se upotrebqava na pravi i zdravi naËin i kad postiæe zajedniπtvo saglasno bogodanom i bogozadanom poretku stvari. To πto vaæi za sva psihofiziËke sile i darova Ëovjekove, vaæi i za zajednicu polova, muπkog i æenskog. Tajnom qubavi dvoje postaju jedno biÊe. Svojstvo istinske qubavi je da raa i da daruje novi kvalitet æivota. Blagoslov ugraen u muπku i æensku prirodu je stvarawe novog æivota, raawem i mnoæewem i ispuwavawem zemqe i vladawe wome (sr. Post. 1, 28). Gaæewe tog i takvog ustrojstva qudske prirode, poniπtava sam smisao Ëovekovog postojawa i wegovog veËnog prizvawa. Qubav je data Ëovjeku da raa, da preporaa. Pri tom, svako raawe je raawe za VjeËnost, a ne za smrt i niπtavilo. Svoewe qubavi na beslovesnu pohotu: „pohotu ploti” i „pohotu oËiju”, a takvo je raspaqivawe pohote muπkog na muπko, i æensko na æensko, predstavqa obesmiπqewe velike i sverodne tajne qubavi muæa prema æeni i æene prema muæu. „Drvo koje ploda ne raa, sijeËe se i u ogaw baca”. Da li moæe biti jalova qubav - istinska qubav? A takva je upravo muæeloæniËka, gej-lezbijska, koja neÊe i ne moæe naslijediti Carstva Boæijeg, upravo zato πto je besplodna i jalova (sr. 1 Kor. 6, 9). b) Qubav koja jeste sam Bog, i koja je data Ëovjeku da wome poznaje Boga i ostvaruje punoÊu svoga nebozemnog postojawa, postaje zloupotrebom, i zbog egzistencijalnog pomraËewa uma i srca, izvor sodomskog mraka i sqepila. Homoseksualizam na taj naËin, u shvatawu i iskustvu Crkve postaje izvor nasiqa nad zdravim i moralnim poretkom stvari. Mali je broj onih koji su roeni sa hormonalnim poremeÊajem (hermafroditi i sl.). To πto se, meutim, u naπe vrijeme broj qudi sa polnim devijacijama (muæeloænika i lezbijki) svakodnevno uveÊava, pokazateq je da su u pitawu drugi faktori koji doprinose nastranosti i polnoj devijantnosti. Iza toga se uvijek skrivala i skriva kriza morala i kriza dubqeg smisla æivota. To pokazuju sve proπle civilizacije, pa i ova naπa savremena. Uvijek je pojava takvih fenomena bila znak najave propasti jedne civilizacije. Takva mraËna i oslijepela qudska pokolewa, Bog je saglasno vidovitom Apostolu naroda Pavlu „predavao u sramne strasti” (uporedi Rim. 1, 26).

15


SPC protiv... v) Uostalom, organizovawe tzv. „parada ponosa”, i to prvi put u istoriji iskquËivo na prostorima na vrhuncu nailazeÊe evro-ameriËke civilizacije, ne predstvqa li predznak wene propasti? Zanimqivo bi bilo otkriti psiholoπki i antropoloπki πta se skriva iza samog naziva „Parada ponosa”. Ne skriva li se, u stvari, iza tog verbalnog trijumfalizma i razmetqivosti javnog nastupa, „gej paradera” unutarwa muka, oËaj i jad paradera, klovnovski krik zbog izgubqene moralne i duhovne ravnoteæe, i egzistencijalna nesigurnost? Zdrava i istinska qubav nikada nije imala niti ima potrebu za takvom spoqaπwom razmetqivoπÊu, nametqivoπÊu i efektima. Potsvesno osjeÊawe da ovakav jalovi eros vodi u smrt i niπtavilo, da mu je priroda samoubilaËka i isËaπena, ne nagoni li gej paradere u bekstvo od sebe, sa ruba provalije nad kojom igraju tanac smrti? Ove qubav predstavqa narkozu, najopasniju vrstu droge. Ne treba nikad izgubiti iz vida vjeËnu simboliku Sodome i Gomore: ovi gradovi i qudi u wima su uniπteni, sagorijevπi u sumporu i ogwu, upravo zato πto su pretvorili prirodno upotrebqavawe muπkog i æenskog u nastrano i neprirodno (sr. Rim. 1, 26). Wihov svrπetak je - Mrtvo more.

Imaju li qudi i æene ovakvog oprijedeqewa pravo na to? Nesumqivo da imaju. No, davno je reËeno: „sve mi je dozvoqeno, ali nije sve na korist”. Sloboda je neotuivo pravo Ëovjekovo. Ali isto tako je neotuivo pravo Crkve Boæije da opomene i potsjeti one koje vidi da su na rubu provalije: da laæni, nezdravi naËin Ëovjekovog æivqewa, postojawa i ponaπawa, jeste slobodan ali da on ne gradi nego razgrauje i konaËno uniπtava Ëovjeka i qudsko dostojanstvo, kao i da podsjeti na sledeÊe: gej parade kako se izvode u Evropi i svijetu, predstavqaju nasiqe nad ogromnom veÊinom qudi i æena drugaËijeg opredeqewa, propagirawe svoje ideologije i naËina æivqewa na nedopustiv naËin. One odiπu duhom zavodqivog totalitarizma, manipulisawa naroËito sa ecom i mladima.

Smatrate li da bi najavqena gej parada trebalo da se odræi na ulicama Beograda i ako ne, da li to znaËi da Êete uputiti javni apel dræavnim institucijama da spreËe odræavawe pomenute manifestacije? Sa gore navedenih razloga smatramo da gejaparadirawe ulicama Beograda i bilo kojim drugim ulicama, predstavqa nasiqe i kao takvo je nedopustivo. Otuda, ovo neka bude shvaÊeno kao apel na prvom mjestu samim gejparadistima da prestanu veÊ jednom sa svojom nasilnom pro-

16

pagandom, dovodeÊi sebe u opasnost i izazivajuÊi druge na sliËno nasiqe. Ovo je istovremeno apel i dræavnim organima da upute ove grupacije na iznalaæewe nekih drugaËijih puteva, za ostvarivawe svojih, kako osjeÊaju, ugroæenih prava. Kako biste posavetovali mlade qude koji su ogorËeno protiv odræavawa ove manifestacije? ©ta posavjetovati mladim qudima koji se osjeÊaju povrijeenim ovakvim nasiqem i moralno ugroæenim? U svakom sluËaju Crkva niti je ikad pozivala niti danas poziva na nasiqe protiv bilo koga, pa ni protiv ovakvih grupacija, koje svjesno biraju namjesto puta æivota, put moralne i duhovne smrti. Meutim, mlade qude niko ne moæe da liπi prava da na nenasilan i miran naËin izraze protest u zaπtitu svoje sopstvene slobode imoralnog integriteta, kao i u ime neprolaznih Ëovjekovih vrijednosti.

Da li informacije da je bugarski Mitropolit nedavno odlikovao najviπim crkvenim priznawem predstavnika dræavne vlasti koji se usprotivio organizaciji gej parade, dok je u Moskve gej parada godinama zabrawena od strane gradonaËelnika pokazuje da se prema ovoj temi moæe odnositi i drugaËije? Nesumqivo, postupak bugarskog mitropolita i dugogodiπwe spreËavawe gej parade u Moskvi, pokazuju moguÊnosti drugaËijeg pristupa ovom, iz Zapadnih centara ideoloπke moÊi, vjeπtaËki i sraËunato nametnutom indukovanom pitawu. Zanimqivo bi bilo znati: zaπto organizatori i finansijeri ovih gej-glumaËkih predstava i pozoriπnih vodviqa, to ne pokuπaju da urade i organizuju u islamskim zemqama Istoka? Kakav je stav Crkve prema brojnim zloupotrebama hriπÊanskih simbola, u najavi gej parade, koji vreaju verska oseÊawa? Zloupotreba hriπÊanskih simbola u gej paradama je evidentna (upotreba krstova i drugo). I to je jedan od znakova da se pod vidom borbe za svoja, „mawinska prava”, vrπi permanentno nasiqe nad veÊinom qudi i nad svequdskim moralnim i duhovnim vrijednostima. ObesveÊewe i skrnavqewe onoga πto je za hriπÊane najsvetije, predstavqa mawe ili viπe prikrivenu borbu protiv hriπÊanstva i hriπÊanske vjere, kao i protiv svereligijskih vrijednosti na kojima je ËovjeËanstvo i Ëovjek gradio svoje kolektivno istorijsko pamÊewe i postojawe kroz vijekove. 8.10.2010. <pecat.co.rs>

PeËat

Iskra 1. novembar 2010.


VLAST DOS-A - RE»I BEZ DELA - Deset godina od pada reæima Slobodana MiloπeviÊa Ovih dana navrπava se deset godina od pada vlasti Slobodana MiloπeviÊa. Bez pompe, parade i proslava, osim ako izuzmemo Paradu ponosa u nedequ 10. oktobra, u Srbiji neÊe biti grandiozno obeleæena decenija demokratskih promena. Prema ocenama javnosti, najavqene reforme nisu sprovedene, izborna obeÊawa mahom su pogaæena, a jedino πto se graanima nudi konstantno tokom ovih deset godina jeste poziv da veruju da Êe biti boqe. Qudi u koje su polagane nade Ëitave nacije danas su posvaani i podeqeni. Oni, za koje se verovalo da odluËno i planski vode u borbu za demokratiju, danas priznaju da pravog plana i nije bilo, da je wih ujedinila borba da se obori i zauzme jedna vlast, a da su meusobne liËne i konceptualne razlike bile tolike da nije mogla da se usaglasi planska i ozbiqna reforma. Neki su ostali u politici, neki otiπli u privrednike, a najuspeπniji su spojili i jedno i drugo. Sa druge strane oni, za koje se govorilo da „viπe nikada neÊe doÊi na vlast” (SPS), danas su jedan od najstabilnijih oslonaca aktuelne vlasti. Stotine hiqada graana koji su bili na ulicama tog 5. oktobra danas æive od plata koje su najmawe u regionu, wima plaÊaju najskupqi benzin i grcaju u dugovima od kamata nepovoqnih kredita. Gde se nalazi Srbija danas, deset godina posle? Iako su razne vlasti u viπe navrata najavqivale, a vlada Zorana ÆivkoviÊa je odredila i konkretan datum (7.7.2007.), Srbija i daqe nije Ëlanica EU. Tek 2005. Srbija je dobila Pozitivnu studiju izvodqivsti. Pregovori o zakquËewu Sporazuma o stabilizaciji i priduæivawu su zaustavqeni 2006. godine, da bi SSP bio potpisan 2008. ali do danaπweg dana nije ratifikovan od veÊine Ëlanica EU. U sluËaju Hrvatske Ëitav proces trajao je mawe od tri godine. U sluËaju Albanije tri do πest godina, zavisno od ratifikacije. Za Srbiju proces je u toku veÊ pet godina. Prema posledwoj najavi, koju je dao predsednik TadiÊ pre nekoliko dana na sednici Glavnog odborealno, Srbija bi do 2015. ili 2016. ra DS-a, „r mogla da se pridruæi evropskoj porodici naroda”. Pitawe Kosova i Metohije, kako su lideri DOS-a tvrdili „demokratsko pitawe” reπeno je na nedemokratski naËin - jednostrano proglaπenom i od „evropskih i meunarodnih partnera” priznatom nezavisnoπÊu. Da li su demokratske vlasti mogle protiv voqe sveta svakako nije smisleno pitawe. Ali, ono πto je primetno, demokratska Srbija u toku proteklih deset godina od kada je preuzela vlast, osim stava da „nikada neÊe prihvatit jendostrano proglaπenu nezavisnost Kosova”, nije iznela konkretan predlog reπewa. U protekloj

Iskra 1. novembar 2010.

deceniji, kosovska politika temeqena je na raznim ali nikada do kraja ispraÊenim i predstavqenim planovima - kantonizacija, podela, Ëuveno „viπe od autonomije - mawe od nezavisnosti”, do modela Hong Konga. Najkonkretniji korak koji je Srbija na meunarodnom planu do sada preduzela po pitawu nicijativa za dobijawe savetoKosova bila je in davnog miπqewa Meunarodnog suda pravde, koja je okonËana debaklom. Jedini konkretan pomak koji je u reπavawu statusa Kosova naËiwen jeste usvajawe zajedniËke rezolucije u UN, kojom je inicijativa prepuπtena Evropskoj uniji koja, u najmawu ruku, nije pokazala veÊe razumevawe za dosadaπwu kosovku politiku Srbije. Prema analizi reformi od 2000. do 2010. godine, koju je uradila NVO „Napredni klub”, po ekonomskim pokazateqima Srbija je danas najbliæa Bugarskoj. Teπko da je to prava nagrada za deceniju demokratije?! Kako se navodi u ekonomskom delu analize Naprednog kluba, bruto domaÊi proizvod danas iznosi dve treÊine BDP-a iz 1989. godine. Prema podacima MMF-a, BDP po glavi stanovnika u Srbiji, za 2010. godinu, iznosi 10.839 dolara, a najbliæa nam je Bugarska sa 11.699 dolara. Susedna Hrvatska po glavi stanovnika ima 18.226 dolara BDP-a. Rast industrije posle 2000. godine je praktiËno na nuli, navodi se u analizi. ProseËna plata u Srbiji u avgustu ove godine iznosi 320 evra , a najbliæi su nam Makedonci koji zarauju proseËno 330 evra. Najboqe se æivi u velikim centrima, pre svega u Beogradu i Novom Sadu, a najveÊi gubitnici su pograniËne oblasti i Raπka. Velike regionalne nejednakosti u razvoju proteklih godina samo su uveÊane, a Zakon o ravnomernom regionalnom razvoju, Ëini se, nije stvorio najboqe preduslove za privredni oporavak svih delova Srbije. Prema podacima Zavoda za statistiku, iako u ukupnom broju stanovniπtva Grad Beograd uËestvuje sa oko 23% on doprinosi sa preko 50% u BDP-u dræave. Posle 2000. godine, prema oficijelnim podacima NBS, neto priliv stranih direktnih investicija, dobrim delom preko privatizacije, bio je 16 milijardi evra, zakquËno sa julom ove godine, dok bi do kraja godine ta cifra mogla izaÊi na 16,5 milijardi evra. Sa druge strane, Srbija je gro privatizacinoh priliva (4 milijarde evra) potroπila na sanirawe svojih buxetskih transfera (penzije, plate, socijalna davawa) i po tome se nalazi u samom vrhu u poreewu sa zemqama u tranziciji. Kako je krajem avgusta objavila Narodna banka Srbije, ukupan spoqni dug na kraju juna iznosio je 23,8 milijardi evra, pri Ëemu je dug javnog sektora bio 8,3 milijarde evra, a dug privatnog sektora 15,5 milijardi. U odnosu na 2000. godinu, danas dugujemo dvanaest i po milijardi evra viπe.

17


Vlast DOS-a... DOS i stranke nasledicne su kao svoje najviπe ciqeve istakle i sveukupnu reformu politiËkog i druπtvenog sistema u zemqi. Poπto je voqom drugih Srbija obnovila svoju nezavisnost u junu 2006, najvaæniji pravni akt, ustav, donet je tek septembra iste godine. U posledwe vreme sve su ËeπÊi istupi predstavnika stranaka (DS-a, LDP, G17, LSV) kojima se sugeriπu izmene novog ustava. Tako se ubrzo moæe destiti da i novi (KoπtuniËin) ustav zapravo postane prelazno reπewe. Iako najavqena, lustracija nije sprovedena. U pravcu decentralizacije i regionalizacije konkretan iskorak uËiwen je jedino donoπewem Statuta AP Vojvodine. Meutim, i taj akt donet je posle probijawa ustavnog roka i krπewem procedura wegove izmene. Za jedne - "revolucija", za druge - "dræavni udar" - 5. oktobar 2000. nesumwivo predstavqa prekretnicu u modernoj istoriji Srbije. Meutim, iskuπewa i problemi sa kojima se srpsko druπtvo i dræava suoËavaju tokom proteklih deset godina nameÊu pitawe - dokle nas je dovela ta prekretnica? Da li u stabilnu parlamentarnu demokratiju sa odgovornom i kritiËki nastorjenom javnoπÊu, ili u vladavinu bogatih u kojoj politiËku elitu Ëine (kvazi)nacionalisti i zagovornici (kvazi)graankog koncepta? Kada se uporede obeÊawa, oËekivawa i ono πto se konkretno desilo proteklih godina utisak je da sa sve veÊom gorËinom govorimo o "Petooktobarskoj revoluciji". »uveni "Dogovor sa Srbijom" koji su lideri Demokratske opozicije Srbije potpisali 1. septembra 2000. danas malo ko spomiwe. Mnogi od lidera 5. oktobra danas ne govore meusobno, a o wihovim odnosima i problemima dosta saznajemo iz (opranih?) biografija i seÊawa, u kojima, najËeπÊe, optuæuju jedni druge. Oni viπe ne govore o 5. oktobru sa toliko ponosa i nadmenosti kao nekada. Peti oktobar se danas viπe spomiwe kao primer dobre namere i izneverene revolucija. Moæda ovde nije zgoreg podsetiti na poznatu biblijsku reËenicu da je put u pakao poploËan dobrim namerama. SVI LIDERI DOS-A, DESET GODINA POSLE Zoran –iniÊ, lider DS, prvi demokratski premijer Srbije, ubijen 12. marta 2003. ispred zgrade Vlade Srbije. Vojislav Koπtunica , prvi demokratski predsednik SRJ, u dva navrata premijer Vlade Srbije posle promena, a danas lider opozicionog DSS koja je danas jedan od najveÊih kritiËara EU. Nebojπa »oviÊ, potpredsednik prve DOSove Vlade Srbije, tadaπwi lider Demokratske alternative, danas privrednik, Ëelnik FMP grupe i nije aktivan u politici.

18

Mlaan DinkiÊ, lider G17, danas predvodnik Udruæenih regiona Srbije. Prvi demokratski guverner Narodne banke, a potom i ministar u svim vladama nakon 5. oktobra. Poznat kao Ëovek koji je oborio sve postpetooktobarske vlade. MomËilo PeriπiÊ, nekadaπwi potpredsednik Vlade i predsednik Pokreta za demokratsku Srbiju, danas kao optuæeni u Haπkom tribunalu. Goran SvilanoviÊ, ministar spoqnih posova SRJ posle pobede DOS-a i predsednik Gradanskog saveza Srbije, danas koordinator OEBS-a za ekonomiju i æivotnu sredinu. Miodrag Isakov , potpredsednik prve demokratske Vlade Srbije, lider Reformista Vojvodine, nije viπe aktivan u politiËkom æivotu Srbije, mada je nedavno najavio povratak. Bio je ambasador u Izraelu, danas na RTV Vojvodina. Velimir IliÊ, u dva navrata bio ministar za infrestrukturu i kapitalne investicije u vladama Vojislava Koπtunice. Danas kao lider opozicione Nove Srbije sa nekadaπwim radikalima radi na obarawu nekadaπwih koalicionih partnera. Nenad »anak , Lider Socijaldemokrata Vojvodine. Nekada predsednik Izvrπnog veÊa AP Vojvodine, danas narodni poslanik u parlamentu. Podrπku aktuelnoj vladi uslovqava zahtevima koji vode osamostaqewu Vojvodine. Vladan BatiÊ, ministar pravde u prvoj demokratskoj vladi, lider Demohriπcanske stranke Srbije. Danas samostalni posalnik u srpskom parlamentu. Æarko KoraÊ, potpredsednik –iniÊeve vlade, lider Socijaldemokratske unije, danas poslanik u Skupπtini na listi LDP »edomira JovanoviÊa. Rasim QajiÊ , danas lider Socijaldemokratske partije Srbije. Obavqao funkciju saveznog ministra za qudska i mawinska prava, danas ministar za rad i socijalna pitawa u vladi Srbije. Joæef Kasa, potpredsednik prve demokratske Vlade, lider Saveza vojvoanskih Maara. Povukao se iz politike i obavqa funkciju predsednika Upravnog odbora Narodnog pozoriπta u Subotici. Dragan Veselinov, prvi ministar poqoprivrede u demokratskoj vladi, lider Koalicije Vojvodina. Danas profesor Fakulteta politiËkih nauka. Nije politiËki aktivan. Vuk ObradoviÊ, jedan od potpredsednmika prve demokratske vlade i lider Socijaldemokratije. Preminuo 2008. Jedan od aktera prve velike (tzv. seksualne) afere DOS-a. Branislav Cole KovaËeviÊ, lider Lige za ©umadiju. Danas politiËki neaktivan. Duπan MihajloviÊ, lider Nove demokratije (kasnije je stranka promenila ime u Liberali Srbije) i ministar policije u prvoj demokratksoj vladi. Biznismen i Ëovek koji se, bar za sad, povukao iz politiËkog æivota Srbije. Dragoqub MiÊunoviÊ , prvi demokratski predsednik Saveznog parlamenta, prvi lider DS i nekadaπweg Demokratskog centra. Danas poslanik Demokratske stranke u Skupπtini Srbije i predsednik Odbora za spoqne poslove.

Iskra 1. novembar 2010.


Ugovor sa narodom - reËi bez dela 1) UsvojiÊemo deklaraciju o hitnim pripremama za donoπewe novog ustava, radi otklawawa postojeÊeg ustavnog haosa. Novi Ustav Srbija je dobila posle dvodnevnog referenduma 28. i 29. oktobra 2006. godine za vreme Vlade Vojislava Koπtunice. »itav proces je praÊen odlagawima i meusobnim optuæbama izmeu dve vodeÊe stranke nekadaπweg DOS-a. Demokratska stranka koja je u vreme donoπewa ustava bila u opoziciji ali podræala wegovo usva jawe, danas naglaπava neophodnost „reforme ustavnog sistema”. 2) DoneÊemo rezoluciju kojom se ukida sadaπwa ekonomska i politiËka blokada Crne Gore, a najviπi dræavni organi obavezuju se da odmah otpoËnu razgovore s legitimnim izabranim rukovodstvom Crne Gore o karakteru i funkcijama buduÊe dræavne zajednice Srbije i Crne Gore. Odnosi sa Crnom Gorom jesu poboqπani, ali i daqe nije uspostavqeno jedinstveno træiπte. Tek 2003. godine izvrπena je „harmonizacija dveju privreda” i stvorena je Dræavna zajednica Srbija i Crna Gora. Referendumom 2006. Crna Gora je postala nezavisna. 3) Obavezujemo buduÊu vladu da odmah podnese program konkretnih mera Savetu bezbednosti UN, kojim bi se omoguÊila dosledna primena Rezolucije 1244 o Kosovu, oËuvao teritorijalni integritet i suverenitet Srbije, garantovalo pravo na miran i siguran æivot, i podstakla wegova integracija u institucije zemqe. Osam godina posle, 17. februara 2008. uz podrπku velikih sila, kosovski Albanci su jed no strano prog lasili ne zav isn ost juæne srp ske pokrajine. Rezolucija 1244 nije dosledno sprovedena a pitawe pitawe standarda na prvom mestu ubrzo je zameweno pitawem statusa. 4) DoneÊemo zakon kojim Êemo smawiti broj ministarstava barem za treÊinu, ukinuti sva ministarska mesta bez portfeqa i ograniËiti broj potpredsednika na najviπe tri. VeÊ prva demokratska Vlada Zorana –iniÊa imala je 22 ministarstva i sedam potpredsednika Vlade. Aktuelna vlada ima 27 Ëlano va πto je viπe od veÊine dræava Ëlanica EU i jed nako broju Ëlanova koliliko ima najmnogoqudnija zemqa na svetu - Kina. 5) DoneÊemo zakon kojim se svim poslanicima i Ëlanovima vlade zabrawuje gomilawe funkcija tokom mandata. »lanovima vlade tokom mandata biÊe izriËito zabraweno da tokom mandata upravqaju privrednim organizacijama. Pitawe gomilawa funkcija nije sistemski reπeno sve do 2010. godine kada je odreenoj grupi funkcionera zakonom omoguÊeno da neko vreme obavqaju dve funkcije. 6) Nova vlada Êe se obavezati da u roku od sto dana stavi na uvid nadleænim skupπtinskim odborima sva tajna policijska dosijea. Vlada jeste donela uredbu o otvarawu dosijea ali to pitawe nije do kraja sistemski

Iskra 1. novembar 2010.

reπeno. 7) Svi Ëlanovi vlade i narodni poslanici biÊe obavezani da objave detaqan pregled svog imovinskog stawa i stawa Ëlanova svoje prodice, na dan stupawa na duænost. Proteklih godina Ëlanovi vlade i visoki funkcioneri su neredovno podnosili svoje imovinske karte, i pored pritiska javnosti. Tek u junu ove godine je graanima omoguÊeno da se upoznaju sa imovinskim kartama fgunkcionera na sajtu Agencije za borbu protiv korupcije. 8) Od Narodne skupπtine Republike Srbije zahtevamo da odmah obustavi primenu onih zakona koji proizvode ogromnu druπtvenu πtetu Srbiji i wenim graanima. Pojedini autoritarni zakoni stavqeni su van funkcije poput Zakona o informisawu i Zakona o univerzitetu. Meutim, zakoni koji nisu bili direktno autoritarni ali koji su onemoguÊavali funkcionalan razvoj dræave nisu blagovremeno mewani. 9) OdabraÊemo jednu renomiranu, nezavisnu revizorsku kuÊu da izvrπi reviziju buxeta i obavi temeqan pregled finansijskog poslovawa skupπtine i vlade tokom prethodnih mandata. Revizija buxeta prethodnih vlada nikada nije sprovedena 10) Skupπtina Êe formirati nezavisnu komisiju eksperata koja Êe preispitati i obnarodovati sve relevantne dokumente, audio i video zapise koje je sadaπwa vlast dræala u tajnosti, a odnose se na voewe unutraπwe i spoqne politike Srbije i Jugoslavije u periodu 1987-2000. godina. Grupa eksperata nikada nije osnovana. Komisija za istinu i pomirewe je osnovana, ali je slabo finansirana. Stvarawem Dræavne Zajednice Srbija i Crna Gora 2003. godine ta komisija je, kako je reËeno - sluËajno ukinuta. ©ta je neposredno prethodilo 5. oktobru 2000. godine? 27. jula raspisani prevremeni opπti izbori 24. septembra odræani opπti izbori 25. septembra DOS saopπtava da je Vojislav Koπtunica dobio 55,34% glasova 26. septembra Izborna komisija saopπtila da je lider DOS-a osvojio 48,22% glasova - 1,78% mawe od potrebnog za pobedu u prvom krugu, a Slobodan MiloπeviÊ 40,24% glasova. Raspisan drugi krug izbora za osmi oktobar. DOS proglaπava izbornu krau i napuπta izbornu komisiju. MiloπeviÊu dat rok da do 5. oktobra u 15:00 prizna izborni poraz 27. septembra πirom zemqe se organizuju protesti protiv izborne krae 29. septembra u πtrajk stupa 7.000 radnika „Kolubare” 3. oktobra veliki broj preduzeÊa i πkola obustavqaju rad. »itava zemqa u πtrajku 4. oktobra Savezni Ustavni sud poniπtava predsedniËke izbore. 5. oktobar 2000. godine - hronologija dogaaja Oktobarske promene iz sata u sat

19


Vlast DOS-a... U noÊi izmedu 4. i 5. oktobra susreti predstavnika DOS-a sa Legijom. 5. oktobra rano ujutru veliki broj graana iz svih krajeva Srbije kreÊe ka Beogradu. Usput ih doËekuju policijski kordoni i blokade. Bez veÊih problema kolone nastavqaju ka Beogradu. 11:30 - ispred Savezne skupπtine stiæu kolone vozila iz »aËka 12:20 - prvi sukobi sa policijom ispred zgrade Savezne skupπtine 12 do 15 Ëasova - na ulicama Beograda okupilo se stotine hiqada qudi 15:00 - istekao rok koji je opozicija dala MiloπeviÊu da prizna poraz 15:32 - graawi upadaju u Saveznu skupπtinu 17:00 - zapaqena zgrada RTS-a; prestanak emitovawa redovnog programa; razgovori lidera DOS-a sa komandirom interventne brigade Boπkom Buhom - jedinica prelazi na stranu DOS-a i upuÊuje se na obezbeewe studija RTS-a u Koπutwaku. 17:35 - hameri JSO pristiæu ispred zgrade RTS 18:00 - policija u stanici iza Skupπtine, u ulici Majke Jevrosime, prilazi graanima. Sledi upad u stanicu i pqaËka oruæja 19:00 - drugi susret Legije i predstavnika DOS-a. Sastanku se prikquËuje i naËelnik Generalπtaba Nebojπa PavkoviÊ U toku veËeri Ustavni sud objavquje da je V o j i s l a v K o π t u ni c a p ob e d i o n a p r e d s e d n iË k i m izborima. Sluæbeni list, u kojem odluka mora biti objavqena kako bi stupila na snagu, πampa se u jedan sat po ponoÊi. 20:00 - Vojislav Koπtnica, kao novi predsednik SRJ obraÊa graanima preko „Nove RTS”. 22:00 kolona tenkova izlazi iz kasarne na Bawici, ali se ubrzo vraÊa natrag U toku veËeri, u Skupπtini grada Beograda zaseda Krizni πtab DOS. Milan St. ProtiÊ proglaπen za gradonaËelnika Beograda. Pozivaju se graani da ostanu na ulicama. Strahuje se od kontraudara u zoru 6. oktobra. 6. oktobra oko 22:30 Slobodan MiloπeviÊ se obraÊa javnosti i priznaje poraz 7. oktobra Vojislav Koπtunica polaæe zakletvu 9. oktobra smewena vlada SPS-a i proglaπena privremena vlada. Za 23. decembar zakazani vanredni izbori za republiËku Skupπtinu. Izjava Zorana –iniÊa, novembar 2000 . godine: "Uπli smo nepripemqeni. Nismo oËekivali da Êemo dobiti toliki politiËki prostor. Naπ plan se svodio na ruπewe MiloπeviÊa i nije obuhvatao ovu fazu. Imali smo jedino koncept da MiloπeviÊa prinudimo da podnese ostavku i da se zatim raspiπu izbori. Mislili smo da Êe postojati Skupπtina, Vlada, a da Êemo se mi povuÊi u kampawu za decembarske izbore. Nisam viπe siguran da je to bilo dobro reπewe...” Svedok, 5.10.2010. Podvukla - Iskra) (P

20

Milan DiniÊ <in4s.net>

linton: „Integritet i X. Kl suverenitet nisu predmet dijaloga” Dræavna sekretarka SAD-a Hilari Klinton izjavila je danas u Priπtini da status Kosova neÊe biti tema predstojeÊeg dijaloga Beograda i Priπtine. Klintonova je, nakon susreta sa premijerom Kosova Haπimom TaËijem, kazala da je ohrabrena onim πto je Ëula u Beogradu i Priπtini i da Êe zato SAD zajedno sa EU napraviti okvir dijaloga. Po wenom miπqewu obe strane su spremne za dijalog, koji bi trebalo da poËne odmah nakon πto on bude pripremqen i bez odlagawa. „Dijalog Kosova i Srbije predstavqa moguÊnost za reπavawe svakodnevnih problema i uspostavqawe dobrosusedskih odnosa. Kao πto sam rekla juËe predsedniku TadiÊu, i danas premijeru TaËiju, teritorijalni integritet i suverenitet Kosova nisu predmet dijaloga", kazala je Klintonova . „I predsednik TadiÊ je juËe jasno stavio do znawa da dijalog izmeu Beograda i Priπtine neÊe biti o statusu”, napomenula je Klintonova. Ona je ponovila da bi u dijalogu trebalo reπavati "svakodnevna pitawa" i da veÊ danas u Briselu namerava da sa predstavnicima Evropske unije razgovara o tome kako organizovati dijalog. Klintonova je izjavila da SAD æele da Beograd i Priπtina za pregovaraËki sto dou do mirnog i trajnog reπewa i navela NemaËku i Francusku kao primer nekadaπwih neprijateqa koji sada blisko sarauju. "Nadamo se da Êemo u buduÊnosti moÊi isto reÊi o Srbiji i Kosovu", konstantovala je Hilari Klinton. Ona je kazala da Êe SAD nastaviti da podræavaju Kosovo i priznala da liËno radi na toma da dræave priznaju nezavisnost Kosova. „Mislim da je jako bitno da se poveÊa broj dræava koje su priznale Kosovo, posebno nakon misqewa Meunarodnog suda pravde, kako bi se jednom za sva vremena raπËistilo to pitawe”, Radio KiM, 3.10.2010) istakla je Klinton. (R

Srpska zastava zapaqena u Tirani Nekoliko desetina mladih Albanaca veËeras se okupilo ispred ambasade Srbije u Tirani protestujuÊi zbog incidenta kada su sinoÊ srpski navijaËi u –enovi zapalili albansku zastavu, javila je italijanska novinska agencija Ansa. Protesti u Tirani odvijali su se pod budnom kontrolom albanske policije i trajali su nekoliko minuta, prenela je Ansa. Okupqeni su na kraju protesta zapalili zastavu Srbije ispred kapije ambasade, navela je Ansa. Jedan od demonstranata viknuo je "Ako oni mogu da zapale naπu zastavu usred stadiona, pred hiqadama qudi, onda to moæemo i mi ovde", prenela je Ansa. Podsetimo, tokom nereda na utakmici fudbalske reprezentacije Srbije i Italije, na tribiTanjug, nama je bila zapaqena albanska zastava. (T 13.10.2010).

Iskra 1. novembar 2010.


Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

KAKO HA©KI TRIBUNAL PROIZVODI DOKAZE? Stefan KarganoviÊ[1] Postoje najmawe tri vaæna razloga zaπto Srebrenicu treba podvrgnuti bespoπtednoj kritiËkoj dekonstrukciji [2] sve dok ne doemo do potpune istine. Pravni. Integritet meunarodnog pravnog sistema Êe biti ozbiqno kompromitovan ukoliko ostanu neosporeni rezultati rada jednog politiËkog instrumenta kakav je Meunarodni kriviËni sud za bivπu Jugoslaviju. PreÊutno prihvatawe wegove neprofesionalne prakse doveπÊe do opπteg sniæavawa pravnih kriterija, postaviÊe niz opasnih presedana i poslaÊe poruku da su meunarodne pravne institucije farsa i da ih nekaæweno moæe instrumentalizovati onaj ko je u danom momentu nosilac hegemonistiËkog uticaja u svetu. Ako ustanovi koju je bivπi predsednik MiloπeviÊ, koji je na svom æivopisnom, ali u ovom sluËaju nenamerno savrπenom, engleskom nazvao „laænim tribunalom” (false tribunal), bude dopuπteno da se kiti nezasluæenim prestiæom, onda neÊe biti sjajna buduÊnost meunarodne pravne nauke. Pravilno konstituisani meunarodni pravni organi, koji rade u potpunosti prema uspostavqenim principima meunarodne pravne nauke, biÊe kompromitovani svakom vezom sa MKTBJ. Istorijski. Kada korumpirani politika i novinarstvo deluju ruku pod ruku sa korumpiranim sudstvom, rezultat je, bar na neko vreme, laæna slika istorijskih zbivawa. Taj laæni istorijski zapis onda sluæi kao pozadina za laæne analize i za dosadno moralisawe o politiËkim greπkama koje su navodno omoguÊile da se desi jedan takav uæas kao πto je Srebrenica. [3] Naravno, ne postoji ni trun iskrenosti niti istinske samokritiËnosti u tim teatralnim besmislicama. [4] Stvarna svrha hipokritiËkog samokaæwavawa jeste da se stvori kvazi moralistiËko obrazloæewe za bahatu agresiju i proaktivne napade bilo gde na Zemqinoj kugli. Ovo laæno obrazloæewe dozvoqava agresorima da tvrde da su wihovi postupci, koji potpuno gaze norme meunarodnog prava, u stvari opravdane mere buduÊi da su preduzete iz razloga duboke privræenosti humanitarnom imperativu da se viπe ne sme dogoditi da se ponovi „Srebrenica”. PraktiËan rezultat ove laæne humanitarne brige, u Ëijoj se pozadini nalaze laæi o „lekcijama iz Srebrenice”, da pomenemo samo neke primere, jesu ubijawa u Faluxi, muËionice u Gvantanamu, okupacija i uniπtavawe Iraka i ubistvo oko milion wegovih stanovnika, te muËeniπtvo qudi u Avganistanu. [5] Ovo su samo neke od upotreba Srebrenice (kako bi to rekla Dajana Xonston) na geopolitiËkom planu. Lokalno gledano, ona ima i drugu upotrebu, kao instrument politiËke ucene i moralnog pritiska

Iskra 1. novembar 2010.

na jedan mali i hrabri narod Ëije odbijawe da sarauje remeti planove sadaπwih hegemona, kao πto se tvrdoglavo protivqewe wihovih roditeqa pre 70 godina ozbiqno kosilo sa planovima onih koji su igrali ulogu hegemona te epohe. „Srebrenica” je glavni politiËki i moralni instrument koji se sada koristi za kontrolisawe srpske politiËke elite i za sistematsko pokoravawe srpskog naroda. Stvarawe i nametawe laænog istorijskog zapisa relevantnih dogaaja neophodno je za uspeh tog projekta. Zato prvosveπtenici laænog srebreniËkog kulta budno motre na najmawi nagoveπtaj kritiËkog razmiπqawa, bilo gde, o wihovoj laænoj konstrukciji. Oni odmah zatim preteÊi reaguju da je svaki „pokuπaj revizije istorijskih Ëiwenica” u vezi sa Srebrenicom - strogo zabrawen! [6] Jedan od mehanizama, kako oni po meri svojih propagandnih potreba te „Ëiwenice” fabrikuju, biÊe ilustrovan u produæetku. Moralni. Od svih ciniËnih zloupotreba Srebrenice, daleko najokrutnija je moralna. Iskoriπtena je da okaqa celu jednu naciju najsurovijim zloËinom koji se moæe poËiniti. MoÊna maπinerija propagande, politike i sudstva aktivirana je iskquËivo u svrhu stvarawa jedne sramne obmane koja se onda potvruje kao „istina” u interakciji politiËkih i kvazilegalnih ustanova surovog i pqaËkaπkog svetskog poretka. Oni koji je trebalo da imaju koristi od ove πarade, bosanski muslimani, nisu je uopπte imali. Baπ kao i kada je rukovodstvo u Sarajevu 1995. godine bezoseÊajno izdalo i napustilo stanovniπtvo srebreniËke enklave u sklopu neke politiËke kombinacije za okonËawe rata, bosanske muslimane su kao grupu izmanipulisali na globalnom nivou wihovi briæni zapadni „zaπtitnici”, a da veÊina wih toga nije ni svesna. [7] Rezultat je implicitno revanπistiËko podsticawe na uzajamni pokoq u celoj Bosni, sa posebnom surovoπÊu u podruËju Srebrenice, πto je zatrovalo odnose meu komπijama i postavilo temeqe dugoroËnoj nestabilnosti regiona, kojim se, usled svega toga, od sada jedino moæe upravqati intervencijom stranih arbitara. „Srebrenica” je tvorevina koja ima viπestuku svrhu. Da rezimiramo, opaki mit koji su kreatori „Srebrenice” stvorili generisao je opasne presedane: laænu sudsku praksu, laænu istoriju i laæni meunarodni „moral.” Fabrikovawe « ”Ëiwenica”. Pravnicima je poznato da je u predmetu koji jedan sud razmatra osnovni zadatak tog suda da utvrdi Ëiwenice. Pouzdano utvrene Ëiwenice polazna su taËka za svaku daqu ozbiqnu pravnu analizu. Bez pouzdane

21


Kako haπki.. ËiweniËne podloge, svi daqi zakquËci suda problematiËni su i sporni. Utvrivawe Ëiwenica delimiËno reguliπu procesna pravila koja se na to odnose, a delimiËno obiËajne norme sudske prakse. Kada pri razmatrawu Ëiwenica preovlauju pra vil nik d o k a z no g p o s t u p ka i o bi Ë a j n e n o r m e sudske prakse, tada su πanse znatne da Êe konstatovane Ëiwenice biti pouzdane i da Êe zakquËak suda koji se na wih oslawa moÊi da izdræi kritiku. U protivnom, ne. Za razliku od normalnih i nepolitiËkih sudova u nacionalnim jurisdikcijama, Haπki tribunal se ne ograniËava na puko utvrivawe Ëiwenica, izvedeno na propisan i opπte prihvaÊen naËin. Kada se imaju u vidu specifiËne potrebe i zadaci Tribunala, to je razumqivo. Kada bi se T r i b u n a l o g r a n i Ë a v a o n a n o r m e p r o f e s i o n a ln e prakse, postoji stvarna opasnost da on ne bi imao dovoqno materijala da gradi svoje unapred zacrt an e z a kq u Ëk e , i d a ih z a t im p re t a Ëe u s v oj e « ” pr e sude”. Zato Haπki tribunal pribegava jednom krajwe neregularnom postupku: Ëiwenice koje su mu neophodne on proizvodi i proglaπava po potrebi. Na taj naËin on «”zapuπava rupe” (a one su Ëesto mnogobrojne i zjapeÊe) u optuænicama i u dispozitivu svojih presuda i on fabrikuje prividnu osnovu za unapred donete zakquËke. U ovom ogledu prikazaÊemo kako taj protivpravni sistem u Hagu obavqa svoj posao tako πto Êemo usredsrediti paæwu na jedan vrlo znaËajan primer. ZagluπujuÊa propaganda u vezi sa «”8.000 streqanih boπwaËkih zarobqenika” (kas nije prepravqeno u emotivnu frazu: 8.000 muπkaraca i deËaka) ne dopuπta moguÊnost da se neka elementarna pitawa postave i razborito pretresu. Jedno od najvaænijih meu wima glasi: kada su, gde, i kako, srpske snage zarobile tako veliki broj qudi da bi ih zatim mogle streqati? Bez prethodnog masovnog zarobqavawa, nema ni naknadnog masovnog streqawa. Da bi mogli da streqate 8.000 qudi, vi morate prvo da ih zarobite. Kako Haπki tribunal reπava pitawe zarobqenika a to znaËi, pre svega, wihovog stvarnog broja? U presudi generalu KrstiÊu, koja je nekoliko stotina stranica duga, to centralno pitawe tretira se vrlo lakonski, en passant,, kao da se radi o nekoj sporednoj stvari, u svega jednom paragrafu - 83. Ako idemo tragom fusnota u toj presudi, videÊemo da se veÊe za zakquËak o postojawu 6.000 zarobqenika oslawa na svega Ëetiri izvora: Prvo, dokazni predmet 523.27, πto bi trebalo da bude presretnuti razgovor na osnovu kojeg proizilazi da su srpske snage veÊ 13 jula imale pod svojom kontrolom oko 6.000 zarobqenika. Meutim, problem sa dokaznim predmetom P 523.(27 odnosi se na redni broj razgovora o kojem se radi) jeste da se on pomiwe samo u prvostepenoj

22

presudi, ali nigde u transkriptu suewa, niti dokazni predmet P 523 postoji u bazi podataka koju Tribunal vodi za KrstiÊev predmet. Na spisku presretnutih razgovora za 13 juli takoe nema pomena od ovog dokumenta. To ostavqa kao moguÊnost da je taj dokazni predmet bio uveden na zatvorenoj sednici ili pod peËatom. Da je bio uveden na otvorenom zasedawu, sekretar suda bi glasno naveo wegov broj, pa bi u transkriptu ipak ostao neki trag. U svakom sluËaju, a to je jedino bitno, ovaj dokumenat gde se navodno pomiwe kritiËna cifra od 6.000 zarobqenika nedostupan je i neproverqiv. To je isto kao i da ne postoji. Drugi oslonac za zakquËak veÊa u predmetu KrstiÊ vezano za broj zarobqenika pre nego πto su poËela pogubqewa je svedoËewe pukovnika Frankena, zamenika komandanta holandskog bataqona u srebreniËkoj enklavi u periodu wenog zauzimawa jula 1995. godine. Kada je svedoËio 4 aprila, 2000. godine [8], Franken je izjavio da mu je cifru od 6.000 zarobqenih Muslimana saopπtio izvesni srpski major JankoviÊ u razgovoru koji su vodili 14 jula. Malo ranije, za tog istog oficira Franken kaæe da mu se «”Ëinilo da je on bio centralna liËnost na Ako je major JankoviÊ zaista srpskoj strani.” [9 ]A b io t a ko « ” c e n t ra l n a l iË n o s t ” k ao π t o Fr a n ke n misli, wemu je poπlo za rukom da do sada ostane potpuno nezapaæen u srebreniËkoj priËi. Sada se postavqaju vaæna pitawa: ko je zapravo bio taj srpski oficir JankoviÊ i na osnovu Ëega je on na Frankena ostavio utisak da je «”cen tralna liËnost”? Na kakvom je on poloæaju mogao biti da bi raspolagao podatkom ovakve vrste? A i da jeste bio na takvom poloæaju, kao profesionalac zar bi on bio toliko brbqiv da tako delikatne informacije, dok je operacija joπ bila u toku, otkriva nekom stranom oficiru? Najzad, pitawe koje je najvaænije: zaπto bi se Tribunal zadovoqio neËijim iskazom iz druge ruke o tome πta je neko rekao, i to u vezi sa informacijom koja je od prvorazrednog znaËaja za ËiweniËnu osnovu na kojoj ceo predmet poËiva? Zaπto Tribunal nije naredio JankoviÊu da doe da svedoËi da bi veÊe wegov iskaz moglo da Ëuje i oceni iz prve ruke? Tribunal je imao sve potrebne ingerencije (i u raznim drugim prilikama on ih je bez oklevawa koristio) da JankoviÊu izda nareewe, pod pretwom kazne za nepoπtovawe suda, da doe u Hag i da liËno posvedoËi za okolnosti koje su mu navodno bile poznate u vezi sa brojem muslimanskih zarobqenika. Umesto toga, po jednom kquËnom pitawu veÊe je punu veru poklonilo rekla-kazala iskazu i takav iskaz je ugradilo u svoju presudu kao da je to proverena i verodostojna Ëiwenica. TreÊe, svedoËewe vojnog veπtaka Tuæilaπtva, Vilijama Batlera, preko koga je uve-

Iskra 1. novembar 2010.


den navodni presretnuti razgovor od 18 jula [10] gde srpski sagovornici pomiwu da je „4.000 do 5.000 zarobqenika” zavrπilo sa smrtnim ishodom. Svrha tog navoda je da pojaËa utisak da je VRS morala imati veliki broj zarobqenika ako je uspela da do 18. jula tako veliki broj pobije. Vaæno je napomenuti da Batler u svojoj ekspertizi koristi engleski prevod presretnutog razgovora, gde se za smrtni ishod koristi fraza „kicked the bucket.” Malo daqe, Batler priznaje da ne govori srpski (odnosno BHS, zvaniËni kombinovani jezik Tribunala) i da samo «”predpostavqa” da kicked the bucket znaËi isto πto i «”ubijeni”, jer na osnovu wegovog vojnog iskustva «”nemoguÊe je da je ni pribliæno 4.000 ili 5.000 moglo nastradati u koloni izmeu 14. i 17. ili 18. jula. Ja samo mogu da p re d p os t a vi m ” , na s t a vq a B a t l er , « ” d a s e t o od n os i na muπkarce Muslimane koji su bili prebaËeni u zonu ZvorniËke brigade, gde su bili streqani.”[11] Interesantno je da je nekoliko godina kasnije, pod unakrsnim ispitivawem u predmetu PopoviÊ, Batler ipak bio prinuen da modifikuje svoj stav. [12] On je tada priznao da bi bilo raz borito pretpostaviti da je „...izmeu 1000 i 2000 Boπwaka moglo stradati u borbenim dejstvima” koja je vodila kolona, πto je ipak bliæe prethodno „nemoguÊim” ciframa. Zatim, imamo izveπtaje pos matraËa UN i drugih tela, koji su bili saËiweni praktiËno istovremeno sa dogaajima na koje se odnose, gde se po raznim izvorima broj nastradalih u borbenim dejstvima procewuje na oko 3.000.[13] To je joπ bliæe onoj cifri nastradalih u legitimnim borbenim dejstvima za koju je u predmetu KrstiÊ Batler tvrdio da je «„nemoguÊa”. Prema tome, ipak se Ëini da gubici kolone nisu bili tako beznaËajni kao πto se veÊe u pred metu KrstiÊ trudilo da ih prikaæe, kako bi umawi va wem b ro ja p og i nuli h mo glo da uv eÊ a br o j navodno streqanih, a da ukupna cifra nastradalih ne ispadne baπ potpuno nerealna i apsurdna. Ali da se vratimo sada na englesku frazu to kicked the bucket, koju, mada priznaje da ne govori jezik na kome je bio voen razgovor koji analizira, Batler tumaËi u jednom vrlo odreenom smislu. Naime, on u svom tumaËewu decidno tvrdi da su sagovornici u presretnutom razgovoru mogli imati na umu samo jednu stvar, a to su streqani zarobqenici, nikako nastradali u borbama. Meutim, tu nastaju dva problema. Kao prvo, u bazi dokumenata Haπkog tri bunala nigde nema srpskog zapisa tog presretnutog razgovora. Usled toga, osobe koje vladaju izvornim jezikom ne mogu da provere wegovu sadræinu i da za razliku od jeziËno hendikepiranog „veπtaka” Batlera - kompetentno ocene wegovo pravo znaËewe. U vezi pitawa koje je kquËno, jedini tekst razgovora koji se koristi kao dokaz postoji samo u prevodu na engleski, a to je jezik kojim se uËesnici u tom navodnom razgovoru sigurno nisu sluæili. Drugo, da je „veπtak” Batler - koji ne govo-

Iskra 1. novembar 2010.

ri jezik podruËja i dogaaja koje veπtaËi - imao malo istanËaniji oseÊaj za sopstveni jezik, wemu bi odmah palo u oËi da je tumaËewe koje sudu nudi sa stanoviπta engleskog jezika nategnuto i gotovo nemoguÊe. Na engleskom, „to kicked the bucket” znaËi umreti, sa jakom sugestijom da je to bilo od bolesti, starosti ili nekog drugog prirodnog uzroka. U svakom sluËaju, svako ko vlada idiomatiËnim engleskim zna da ta fraza ne moæe da se odnosi na nasilnu smrt, πto znaËi ni na pogibiju tokom borbenih dejstava, ni na streqawe. Zato je bitno da neko ko govori srpski, ili BHS, kako god hoÊete, proËita izvorni tekst ovog razgovora i da ga veÊu i πiroj javnosti pravilno protumaËi. Ali, kao πto smo istakli, u «”transparentnom” pravnom ambijentu Haπkog tribunala, to je nemoguÊe zato πto u bazi podataka Tribunala izvornog teksta ovog razgovora jednostavno - nema. Najzad, Ëetvrti dokaz za cifru od 6.000 zarobqenih jeste navodni presretnuti razgovor od 13 jula, 1995.[14] Ovaj « „dokaz” je interesantan zato πto otvoreno ukazuje na tendencioznost suda koji se ne libi da iskoristi bilo πta, bez obzira koliko tanko to bilo, ako bi se samo moglo upotrebiti kao prividna podrπka za unapred donete zakquËke. U ovom navodnom razgovoru sagovornici su oznaËeni kao X i Y. Dakle, za razliku od misterioznog majora JankoviÊa, wima se Ëak ni imena ne znaju. Zato, niti je moguÊe pozvati ih da potvrde ili odbace razgovor koji im se pripisuje, niti je moguÊe proceniti da li su oni zaista bili u poziciji da raspolaæu podacima kojima barataju. (Ovo posledwe je pitawe od prvorazrednog znaËaja koje bi odmah postavio svaki ozbiqan sud.) Mi Ëak ne znamo ni da li su stvarno postojali. Dakle, po Tuæilaπtvu, a veÊe to prihvata, anonimusi X i Y vode razgovor u 17 30 Ëasova 13 jula i Y kaæe X-u da se na tri razliËite taËke nalazi „od prilike po 1.500 do 2.000” zarobqenika, ili „oko 6.000” ukupno. (Prilog 1) Jedna mala digresija pomoÊiÊe da bi se razumela igra Tribunala. Zaπto im je potrebno da pokaæu da su srpske snage dræale „oko 6.000” zarobqenika baπ u 17 30 Ëasova 13 jula? Zato πto je to praktiËno posledwi trenutak kada je masovno zarobqavawe Muslimana iz kolone joπ uvek bilo moguÊe. Kolona je, da se potsetimo, poπla iz sela ©uπwara u jaËini od 12.000 do 15.000 delimiËno naoruæanih muπkaraca u noÊi 11 na 12 juli, 1995. PredveËe 13 jula kolona je veÊ preπla cestu Bratunac - KoweviÊ Poqe i kretala se planinskim predelima prema Tuzli. Od te taËke pa nadaqe odvijala su se borbena dejstva na zasedama koje je postavqala VRS, ali osim zarobqavawa pojedinaca i mawih grupica na osnovu iskaza preæivelih pripadnika kolone nema dokaza da je bilo masovnih predaja srpskim snagama. Ako je veÊih zarobqavawa bilo, s obzirom na okolnosti i konfiguraciju terena ona su se mogla dogoditi samo izmeu ©uπwara i KoweviÊ Poqa, dakle do popodneva 13 jula, pa Tribunal shodno tome i konstruiπe svoj „dokazni” materijal.

23


Kako haπki.. Ali Ëak i tako, ponueni razgovor dva anonimusa ne podræava u potpunosti idealno tumaËewe koje odgovara Tribunalu. Za svaku od tri taËke gde su se navodno nalazili zarobqenici pomiwe se procena u rasponu od po 1.500 do 2.000 qudi. Ako je sud iz nekog razloga i bio sklon da uvaæi podatke bezimenih sagovornika, on je ipak imao izbor da se opredeli za niæe cifre, koje ukupno daju ne πest nego oko 4.500 zarobqenih. Na taj naËin minimizirala bi se moguÊnost pogreπke, ili bar greπilo bi se na strani obazrivosti. Meutim, sud po svaku cenu mora da ispuni normu i da prikaæe πto veÊi broj zarobqenih da bi proizvoqna cifra pobijenih izgledala verodostojnije. »etiri i po hiqade je tek malo iznad polovine i zato to ne deluje dovoqno upeËatqivo. Shodno tome, sud bira i sabira one brojeve koji wegovoj zamisli najviπe odgovaraju. Meutim, ta zamisao je neodræiva ne samo zato πto se temeqi na dokazima koji su isuviπe neozbiqni i tanki, veÊ i zato πto je celokupna konstrukcija dogaaja u suπtini nelogiËna. Pre svega, malo je verovatno da bi oko 1.500 srpskih vojnika, koliko je uËestvovalo u napadu na Srebrenicu, uspelo da u dobrim delom naoruæanoj koloni od 12.000 do 15.000 zarobi 6.000 Muslimana. [15] Zatim, ako su Muslimani - po zvaniËnoj priËi - odluËili da krenu u proboj prema Tuzli iz opravdanog straha da Êe ih Srbi na licu mesta sve pobiti, zaπto bi se oni svojim xelatima masovno predavali, i to na samo nekoliko kilometara od polazne taËke? Ako su bili spremni da se predaju, zaπto nisu ostali i to uËinili u Srebrenici 11. jula, umesto da se bez potrebe okupqaju u ©uπwarima i kreÊu u proboj? U predmetu Krsti Ê, koji je u vezi sa Srebrenicom opπte prihvaÊen kao kamen-temeqac jurisprudencije Tribunala, i gde se po prvi put pojavquje pravna kvalifikacija genocida, pretresno veÊe u presudi tvrdi da je na osnovu razmatrawa nekoliko izvora sklopilo sliku prema kojoj stoji da su veÊ 13 jula srpske snage imale oko 6.000 zarobqenih Muslimana u svojim rukama. Ako je to zaista taËno, to bi stvorilo neophodne uslove za zloËin koji se srpskoj strani pripisuje. Iz toga se moæe proceniti znaËaj ove cifre. ©est hiqada z a ro b q en i k a s u q u d s k a r e z er v a o d a kl e ær t v e streqawa najveÊim delom treba da potiËu. Analiza ovog segmenta prvostepene presude u predmetu KrstiÊ ne sugeriπe da srpske snage nisu imale zarobqenike. Ali kquËno pitawe glasi: koliko ih je bilo? Od barem pribliænog - ali ipak pouzdanog - odgovora na to pitawe zavisi da li je streqawe 8.000 zarobqenika bilo izvodqivo. [16] Na onima koji tvrde da to jeste bilo izvodqivo leæi teret dokazivawa, onus probandi, da je bilo bar pribliæno onoliko zarobqenika koliko navodno streqanih. Upravo smo videli sa kakvim stepenom profesionalnosti Haπki tribunal to pitawe tretira u predmetu Ëiji krunski

zakquËak glasi da se u Srebrenici dogodio - genocid. Primer fabrikacije dokaza koji smo analizirali u ovom kritiËkom osvrtu paradigmatiËan je za πiru praksu Haπkog tribunala. Ali ako æelimo da se fokusiramo samo na predmet KrstiÊ, odakle je ovaj primer uzet, i to je dovoqno. Prikazali smo ne samo mehanizam, kako Tribunal popuwava rupe u svom dokaznom materijalu, veÊ i wegov modus operandi, koji se bitno razlikuje od naËina kako rezonuje i postupa jedan legitiman sud. --------------------[1] Predsednik holandske nevladine organizacije Srebrenica Historical Project, internet prezentacija:www.srebrenica-project.com [2] Za opseæniju raspravu na ovu temu, Ëitaocima preporuËujemo monografiju «„Srebrenica: dekonstrukcija jednog virtuelnog genocida,” od autorta Stefana KarganoviÊa i Qubiπe SimiÊa, Beograd 2010. [3] Vidi Newsday, „Ratni zloËini u SAD”, 12. mart 2006: „Proπle godine je na 10. godiπwicu masakra, britanski sekretar inostranih poslova, Xek Strou, priznao neuspeh i izvinio se. „Jer je sramota meunarodne zajednice da se ovo zlo desilo pred naπim nosom a da nismo dovoqno uradili”, rekao je. „Izraæavam ogorËeno æaqewe i iskreno mi je æao zbog svega.” Strou se pokajao za svoje nedelovawe u Srebrenici 1995. godine, a Ëetiri godine kasnije postao je jedan od najagresivnijih zagovaraËa NATO-ove bespravne agresije protiv Savezne Republike Jugoslavije. [4] PokajniËki „dræavnici” i javne liËnosti koje gledamo u ovim srceparajuÊim scenama moralnog pozoriπta predstavqaju, naravno, zemqe koje su u skorijoj istoriji bile ogdovorne za uniπtavawe plemena, naroda i civilizacija u meri koja prevazilazi Ëak i najpreteraniji qudski danak u Srebrenici. [5] Ilegalna tromeseËna kampawa bombardovawa Savezne Republike Jugoslavije, 1999. godine, pod ciniËnim izgovorom da ona ima za ciq spreËavawe predstojeÊeg genocida kosovskih Albanaca, joπ jedan je primer zloËinaËkog ponaπawa koji je odneo mnogo æivota i uzrokovao velika razarawa i koji se takoe moæe direktno vezati sa „srebreniËkim obrazloæewem.” [6] »im je Vlada Republike Srpske u aprilu 2010. godine zapoËela intenzivno istraæivawe prave sudbine „nestalih” iz Srebrenice, Ëiji se nerazjaπwen status preÊutno koristi da bi se broj streqanih uveÊao i pribliæio magiËnoj cifri od 8.000, Viskoki predstavnik u BiH, Valentin Incko, reagovao je sa oπtrim saopπtewem da se neÊe tolerisati „odvratni pokuπaj osporavawa Ëiwenice da se u Srebrenici dogodio genocid namernim krivotvorewem istorijskih i pravnih Kraj na str. 26/2) (K

24

Iskra 1. novembar 2010..


POSTIZBORNA BOSNA: IZME–U NATO I RASPADA Putovawe dræavnog sekretara SAD Hilari Klinton na Balkan, marπrutom Sarajevo - Beograd - Priπtina, koje poËiwe 11. oktobra, ima dvojaki ciq. Pre svega, kako se moæe zakquËiti iz izjave, koju je unapred plasirao Stejt department, πef ameriËke diplomatije Êe „imati susrete sa Ëlanovima vlada, liderima graanskih pokreta i graanima balkanskih zemaqa”, koje Êe podsetiti na to da ih Vaπington „podræava u naporima u pravcu integrisawa u evropsku i evroatlantsku zajednicu”. Meutim, na pregovorima neÊe izostati ni prozaiËniji za Zapad motivi, koji se svode na dobijawe „iz prve ruke” informacije o sadaπwoj situaciji na Balkanu - u prvom redu u Bosni i Hercegovini. Ovog oktobra navrπava se godina od trenutka zapoËiwawa „butmirskog procesa” o ustavnom reformisawu te bivπe jugoslovenske republike na principima centralizacije, Ëemu se sa punim pravom protive lokalni Srbi. Zavrπni akord balkanske turneje Hilari Klinton Êe biti poseta πtabu Evropske unije u Briselu i pregovori sa vrhovnim komesarom Evropske unije za meunarodne poslove i politiku bezbednosti Ketrin Eπton. Jedno od centralnih pitawa na tim pregovorima Êe biti razmatrawe rezultata sveopπtih izbora u Bosni i Hercegovini, odræanih 3. oktobra. A oni su ostavili razliËite utiske. S jedne strane, stanovnici republike ponovo su glasali voeni uglavnom nacionalnim, a ne politiËkim obzirima. I na tom planu upuÊeni uoËi izbora apel Visokog predstavnika meunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, austrijskog diplomate Valentina Icka da se koncentriπu na svakodnevne probleme, nije prihvaÊen, niti je mogao biti prihvaÊen. „Ne dopustite da vas odvrate govorancije koje unose razdor. Fokusirajte se na ona pitawa koja se viπe odnose na vas i vaπ svakodnevni æivot - bilo da se radi o obrazovawu, zaposlenosti ili socijalnim sluæbama” - takvim se reËima meunarodni koordinator Bosne i Hercegovine obratio biraËima, kojih u BiH ima preko tri miliona. Meutim, apeli iz usta jednog od pobornika nasilne revizije samih bosanskih dræavno-politiËkih osnova putem faktiËke likvidacije Republike Srpske da se biraËi pozabave obrazovawem, izgledali su ako ne jezuitski, a ono zasigurno demagoπki. Jedini koji su „opπtepomirqive” reËi Valentina Icka uzeli za ozbiqno, bili su oni muslimanski biraËi, koji su ponovo odluËili da daju svoju podrπku hrvatskom kandidatu za Ëlana kolektivnog Predsedniπtva, Æeqku KomπiÊu. Ovaj posledwi je ponovo, kao i na prethodnim izborima 2006. godine, pobedio zahvaqujuÊi glasalim za wega muslimanima, poπto je skupio

Iskra 1. novembar 2010.

ukupno 60 procenata glasova, i ponovo dao povod mnogim svojim sunarodnicima-Hrvatima da govore o korisnosti izdaje u politici. Uspeπno je reizabran u Predsedniπtvo i toliko nevoqeni na Zapadu Srbin Nebojπa RadmanoviÊ. On se smatra bliskim saborcem premijera bosanske Republike Srpske Milorada Dodika, pa zato wegova pobeda neÊe biti po ukusu zapadnih koordinatora bosanskog sreivawa u liku SAD i EU. Posledwi su ponovo raËunali na umerenog Mladena IvaniÊa, koji je dobio mawe glasova od RadmanoviÊa. Sam Dodik je uvereno pobedio u borbi za poloæaj predsednika Republike Srpske, potvrdivπi svoj status de-fakto lidera lokalnih Srba. Prilikom glasawa u svom rodnom gradu Laktaπi, on je izjavio da Êe strane „biti sposobne ili da postignu kompromis i odreeni balans”, ili Êe se „raziÊi mirno, æiveÊi u susedstvu i razvijajuÊi civilizovane odnose”. A u intervjuu lokalnoj srpskoj televiziji veÊ nakon pobede on je i otvoreno rekao: „Mi nismo zainteresovani za jaËawe Bosne”. Zadræao je svoje vodeÊe pozicije i Savez nezavisnih socijal-demokrata, koji se zahvaqujuÊi Miloradu Dodiku tokom posledwih godina pretvorio u glavni bedem otpora zapadno-islamskom frontu ne samo u samoj Bosni i Hercegovini, nego i na opπtebalkanskim prostorima. Nepromeweni odnos snaga u lageru bosanskih Srba omoguÊava pretpostavku, da se niπta neÊe promeniti u politici SAD i Evropske unije prema Bawa Luci. VeÊ u skorije vreme moæe se oËekivati pojaËavawe pritiska na Republiku Srpsku, kako bi se ona primorala da pristane na samoubistveni za wu projekat ustavne reforme. Odreene nijanse mogu nastati i u karakteru i sadræini datog pritiska - i ovde svoju ulogu mogu odigrati izgledne promene u muslimanskom politiËkom korpusu. Poraz na izborima u Predsedniπtvo Bosne i Hercegovine viπegodiπweg lidera muslimana Harisa SilajxiÊa teπko da se moæe smatrati sluËajnim. Jer on nije izgubio samo od pobednika Bakira IzetbegoviÊa, sakupivπi 25 procenata glasova naspram 35 procenata sina pokojnog vojnog lidera Bosne i Hercegovine Alije IzetbegoviÊa, nego je bio slabiji i od medijskog magnata Fahrudina RadonËiÊa, koji je zauzeo drugo mesto sa 30 procenata glasova, a koji je nastupao sa apstraktnim parolama i oslawao se iskquËivo na sopstvena finansijska sredstva. Prve izjave Bakira IzetbegoviÊa su u optimistiËkom tonu. On je spreman za tragawe za kompromisima sa bosanskim Srbima i liËno sa Miloradom Dodikom kako bi se «„ostavila u poza-

25


Postizborna Bosna...

Kako haπki... (sa str. 24)

dini vremena konflikata”. IzetbegoviÊ - mlai veÊ je obeÊao da Êe kao Ëlan Predsedniπtva voditi «„realnu politiku” - «„politiku ispruæene ruke i saradwe”.

Ëiwenica”. (Videti:http://www.balkaninsight.com/ en/ main/news/27480/) Ovde je vaæno istaÊi da je Incko reagovao pre nego πto su organi RS doneli bilo kakav zakquËak, na samu moguÊnost da bi se istraæivawem moglo doÊi do rezultata koji nisu u skladu sa osveπtanim „Ëiwenicama” zvaniËne priËe. Kada je u pitawu Srebrenica, principi nauËne metode i slobode kritiËkog ispitivawa ne vaæe; na snazi je militantni dogmatizam iz najtamnijih perioda Sredweg veka.

Ostaje, meutim, pitawe hoÊe li novom lideru bosanskih muslimana dopustiti zapadni koordinatori «„butmirskog procesa” da ostvaruje wegove sasvim pozitivne planove? Valentin Icko veÊ je oznaËio perspektive Bosne i Hercegovine u onom obliku, u kome ih vide arhitekte «„novog svetskog poretka”: «„U naredne Ëetiri godine biÊe reπena sudbina Bosne: hoÊe li se ona bræe prikquËiti NATO, ili Êe u tom istom roku dobiti status kandidata za Ëlanstvo u EU”. KarakteristiËan je i sam taj vremenski odrezak koji je izabrao Visoki predstavnik za svoju prognozu zahtev. Jer je uoËi izbora o naredne Ëetiri godine govorio i Milorad Dodik, ali primewivo na rokove verovatnog samoopredelewa bosanskih Srba. Bilo kako bilo, tek naredni Ëetvorogodiπwi mandat zaista moæe biti odluËujuÊi za sve strane, uvuËene u bosanski geopolitiËki pasijans. Uz to ne treba zaboraviti, da u lageru bosanskih muslimana ima joπ podosta uticajnih figura, koje ponavqaju reËi gubitnika SilajxiÊa da je sama Republika Srpska «„produkt antimusli manskog« etniËkog ËiπÊewa”. Nesporni autoritet u muslimanskoj zajednici kao i pre uæiva vrhovni muftija Bosne i Hercegovinme Mustafa CeriÊ. Kako je ironiËno jednom prilikom primetio u razgovoru sa autorom ovog Ëlanka Milorad Dodik, „uticaj CeriÊa je takav, da on moæe primorati muslimane da prihvate svaku odluku. Ako sutra on kaæe - dajte da za svog predsednika izaberemo Radovana KaraxiÊa, on Êe biti izabran jednoglasno”. Pre godinu dana CeriÊ je pozvao da se „u bosanski ustav ukquËe πarijatske norme”, poπto on Bosnu i Hercegovinu smatra «„Muslimanskom otaxbinom”. PoseÊujuÊi tada istorijsku oblast Sanxak u Srbiji na granici sa Bosnom i Crnom Gorom, on je tamoπwoj muslimanskoj zajednici izjavio da «„nikakva sila neÊe zaustaviti musli mane da se ujedine sa boπwacima”. Najπiri odjek je imala i wegova izjava, upuÊena Turskoj, koju je on nazvao« „naπom Majkom”: «„Tako je bilo uvek, tako Êe i ostati”. Na pozadini takvih otkrovewa muslimanskih lidera postaje shvatqivo, zaπto bosanski Srbi ne æele da æive sa wima u centralizovanoj dræavi, koja i zaista sve viπe liËi na πarijatsku otaxbinu. <srb.fondsk.ru>, 8.10.2010. Petar ISKENDEROV _____________________ Petar AhmedoviË ISKENDEROV - stariji nauËni saradnik Instituta slavistike RAN, magistar istorijskih nauka, meunarodni komentator lista «„Vremja novostjej” i radiostanice «„Glas Rusije”.

26

[7] »iwenica da ih je u rat poveo wihov voa, Alija IzetbegoviÊ, obeÊavajuÊi im da Êe izaÊi kao dominantan Ëinioc u nezavisnoj Bosni i Hercegovini, a na kraju su ipak morali da se pomire sa neπto mawe od Ëetvrtine teritorije, i to Ëak u nefunkcionalnoj zajednici sa Hrvatima, govori dovoqno o tome kako su proπli u konfliktu. I ako oni imaju imalo oseÊaja za muslimansku solidarnost, trebalo bi da budu povreeni jasnim uzroËno-poslediËnim odnosom izmeu laænog scenarija „genocida” u Srebrenici i veoma stvarnog ubijawa stotina hiqada muslimana u drugim zemqama πto bi bilo vrlo teπko izvesti bez humanitarnog izgovora za intervenciju, Ëemu je navodna „lekcija iz Srebrenice” znatno doprinela. [8] Transkript, s. 2050. [9] Transkript, s. 2032. [10] Transkript, s. 5205. [11] Isto. [12] PopoviÊetal, Transkript, 23. januar 2008, s. 20251, redovi 6-8. [13] Vidi, United Nations, Sector NE Tuzla, Civil Affairs, 17 juli, 1995, s. 2, EDS arhivska oznaka Haπkog tribunala, R0433426; dokumenat Haπkog tribunala broj R003-8723; dokumenat Haπkog tribunala broj R043-3424 [14] EDS arhivska oznaka Haπkog tribunala broj 01043225. [15] Zamenik komandanta holandskog bataqona, major Franken, porocewuje da je oko 50% pripadnika kolone „verovatno bilo naoruæano.” Tuæilaπtvo protiv KrstiÊa, Transkript, s. 2029. [16] Razlika od oko 2.000 izmeu navodne cifre zarobqenih i zvaniËne cifre streqanih ne treba da zbuwuje. Tuæilaπtvo tvrdi da su se pored organizovanih streqawa dogaala i takozvana „oportunistiËka ubistva”, koja bi mogla pokriti tu razliku. NSPM, 13.9.2010. <www.nspm.rs>

Stefan KarganoviÊ Podvukla - Iskra) (P

Iskra 1. novembar 2010.


Revizionizam u savremenoj srpskoj kwiæevnosti (148)

VUK DRA©KOVI∆, DOKTOR ARON Vuk DraπkoviÊ, pisac mnogih Ëuvenih romana (vidi Iskru, decembar 1996), vaæi kao jedan od vodeÊih kwiæevnih stvaralaca... Dok se u ranijim romanima uglavnom bavio graanskim i bratoubilaËkim ratom u Srbiji u Drugom svetskom ratu, kao u romanu NoÊ enerala, u svom najnovijem romanu Doktor Aron (Beograd: Srpska reË, 2009) Vuk je priπao toj temi, analizirajuÊi razliku izmeu dva tabora, bezmalo sa filozovske strane: razliku izmeu duhovnog i materijalistiËkog pogleda na æivot i stvari. U Doktoru Aronu prepoznatqive su mnoge liËnosti iz savremene srpske javnosti. Glavni karakter Aron obraen je po ugledu na poznatog beogradskog psihijatra Veselina SaviÊa, koji je godinama bio jedan od vodeÊih psihijatara, Ëiji su pacijenti bili mnogi qudi iz vlasti, policije, opozicije, pisci, umetnici i druge liËnosti iz javnog æivota. Vuk ga je liËno poznavao i upotrebqavao u svojim ranijim romanima, pod drugim imenima. Aron nije krio svoju nacionalnu pripadnost Srbima ni svoju duhovnu opËiwenost Jevrejima, „zaraæen jevrejsko-srpskim virusom patwe i stalnog stradawa kao Boæije nagrade.”(30) Zbog svojih aktivnosti bavio se i problemima savremenog æivota. Kako sam kaæe, „celog svog æivota bio sam na strani progowenih. Na strani komunista u svojoj mladosti, na strani Ëetnika i antikomunista kad su komunisti zajahali.”(152) U svom poloæaju u komunistiËkom reæimu bio je uvek na meti vlasti i zato se namerno pravio lud govoreÊi svaπta, Ëesto i protiv vlasti. „Ludi Aron, jer leËi kako niko drugi ne leËi, a priËa se da je i genije.”(10) Ali bilo je razloga za takvo wegovo ponaπawe u odnosu na vlasti: „Jedini je on u dræavi celoj kojeg se oni plaπe i protiv koga su nemoÊni. On je lud, pa priËa πta hoÊe, psuje koga hoÊe, a zna πta se ne sme znati... Malo je tih moÊnika, sadaπwih i bivπih, a da nisu, barem jednom, zavisili od doktora Arona... Kod wega su zdravstveni kartoni i on zna sve wihove depresije, strahove, noÊne koπmare i, nimalo retke, nagone da dignu ruku na sebe. Kad oæive nevine ærtve, kad u snovima odjeknu wihovi krici i poËnu da ubijaju pogledi mrtvaca, iz wihovih funkcija i kabineta, sa wihovih ordena i Ëinova, poËiwe da gmiæe ona tajanstvena viπa sila i pravda, koji neki vernici zovu Bogom i koja drobi klasne ideale i zavete, a πiri avet sumwe, kajawa i straha. Od mnogih bi odskoËila pamet, udavili bi se u piÊu ili bi prekratili Partiji i voi posveÊeni æivot, samo da nije bilo doktora Arona... Samo je doktor Aron umeo da ue u ponore wihovih patwi... u svetu u kome elitna nauka tvrdi da duπa ne postoji, a sve dræave pune su duπevnih bolnica... On ih koËi u izvrπewu zle namere i, kao zaliven, Ëuva wihovu tajnu... koga mrze, πta misle o Titu, ko su im sve qubavnice, Ëak i qubavnici. Nikada to on nije zloupotrebio, ali je, znali su to oni, mogao da ih uniπti... PriËalo se da je Ëak, u tajnosti, odlazio i

Iskra 1. novembar 2010.

kod Tita, leËio ga i od manije gowewa.”(69-70) Aron je bivao u mnogim mestima. U Wujorku sreo se sa Nikolom Teslom. Tri veËeri koje je proveo sa wim skupqe su od slasti i strasti u wegovom æivotu. „Jurio je udate i neudate æene i kurve, potucao po prebivaliπtima Kominterne, rizikovao glavu zbog glupavih prepirki sa buduÊim Titom, jeo govna na razbojiπtima u ©paniji, ludovao po banketima i letovaliπtima za obesne privilegisane, bio lud i kad nije bio lud. Od svega toga ostalo je magla, dim i pauËina...(153) „Evo me pred krajem, zagledanog u parËiÊe mog promaπenog æivota.”(161) „Viπe od greha prema edu i viπe od majËine bolesti mene je ovamo povuklo iz Amerike neπto drugo, a πta... to nikome neÊu reÊi.”(163) Aron je uvek mislio o smislu i besmislu svega u vremenu kad je svakom Ëoveku bio potreban psihijatar, kako kaæe Duπan KovaËeviÊ, pitawa πta je æivot, nastanak i kraj qudskog æivota, smrt, a naroËito religija. ©ta biva sa Ëovekom posle smrti. AnalizirajuÊi ta pitawa, Aron je doπao do uverewa o besmrtnosti: „Iz kosti Ëoveka, stare i hiqadama godina, biÊe moguÊe oæiveti Ëoveka... Doduπe, neÊe biti moguÊe u tu fiziËku kopiju oæivqenog mrtvaca utisnuti i wegovu staru duπu. Dvojnik Êe, ipak, biti novo stvorewe, jer je u duπi, a ne u telu, ne u materiji, ona kosmiËka vatra æivota i veËnosti, koju religije nazivaju Bogom, a ja... joπ nemam pravog imena, jer Bog, moæe biti, i ne moæe imati drugog imena.”(93) Ponekad Aron odlazi u nadrealistiËko razmiπqawe: „Gore, daleko od nas, postoje kosmiËki releji i kosmiËki sateliti, koji primaju i preusmeravaju slike i glasove i patwe i radosti naπih siÊuπnih æivota. Kada umremo... u vaseqenu odlazi naπ neuniπtivi duh, duπa naπa, osloboena od tela i svesna svega πto je preæivqavala u telu... Misao je bila Boæija voqa, Boæija reË, kada je stvarao i nas i Zemqu i Mesec i Sunce i ceo univerzum.”(129-130) „Misao je najveÊe Ëudo, misao je sve.”(131) Aron odgovara jednom od svojih Ëestih posetilaca, akademiku Petrovu na pitawe o qudima bez vere: „Meu onima koji odbacuju i preziru sve izvan materije i svojih Ëula nikada nije bilo ni proroka, ni nauËnika, ni iluzionista, ni avanturista, ni alhemicara, ni maioniËara. Sve veliko πto je postiglo ËoveËanstvo duguje sawarima.”(230) Govori o galami uobraæenih ateista i evolucionista, „po kojima je iz NiËega velikim praskom nastalo Sve, a posle toga wihov „bog”, zvani Evolucija, mesi i usavrπava tvorevinu nastalu iz NiËeg i bez uËeπÊa Ikoga. Onaj ko neÊe ili ne sme da razmiπqa i o nastanku Vrhovnog uma, kao Vrhovnog kreatora univerzuma, i nije stvor koj razmiπqa. Po Aronu je to vodenica bez æita. Meqe, a ne moæe niπta da sameqe.”(232) Tu se Aron pribliæuje dilemi Ivana Karamazova: „Sve bi qudima bilo dopuπteno, ako bi, nesumwivo, saz-

27


Vuk DraπkoviÊ... nali da Bog ne postoji. Nestalo bi zakona, pravila ponaπawa i svih moralnih obzira, a ogromna veÊina qudi bi, od beznaa, poludela.”(233) „Poπto nas je rodilo Niπta i poπto Êemo, opet, i do kraja vremena, biti Niπta, πta da radimo? Zaπto æivimo?”(234) „Nije bilo æivog Ëoveka, a da nije umro. Taj mrak posle smrti... to je tajna nad tajnama i to je pitawe svih pitawa.”(50) Iako se Aron veoma bavi razmiπqawem o religiji, on izbegava praktiËan odnos prema crkvi. Meutim, mada nije spreman da prihvati Ëvrstu veru u jednu religiju, on ipak pravi razlike meu wima: „VeÊ decenijama nerado ulazi u crkve, a sa popovima i vladikama izbegava svaki ozbiqni razgovor. Sluæewa su dugaËka, jednoliËna i pusta od licemerja i dosade. I kod pravoslavnih i kod katolika. Moæda ima neke sveæine u protestanata. Svi oni su, meutim, za wega oni isti fariseji i sadukeji, kojima se Hristos rugao. Spoqa okreËene grobnice. Na ustima Hristos, u srcu ~ –avo. Podelili su crkvu, zavadili narode, zaboravili na Ëoveka. Oni su apostoli sile, cezara, mræwe, ratnih truba u ime nacije, u ime plemena, u ime vladara, u ime dræave i wene ideologije. »ovek, obiËni i mali Ëovek, sa svojim mukama i nadama, pa ma koje on vere i nacije bio, za wih, odavno, ne postoji. On je umro sa Hristom i Hristovim apostolima iz Kapernauma.”(187) Prilikom posete Izraiqu, Aron se suoËava direktno sa tim pitawima: „Ovde, na Golgoti, skoro i da je neprimetna crkva izgraena na mestu na kome se odigrala, u stvarnosti ili u legendi, u æivotu ili u verovawu, najveÊa drama u istoriji sveta.”(103) Interesantno je wegovo miπqewe o Isusu Hristu, koji se „rodio, æiveo i umro sa poslawem da, meu qudima, poseje seme qubavi, one qubavi koja je u Bogu i od Boga.”(196) HriπÊanstvo je „najuniverzalnija i najplemenitija vera u qudskoj istoriji.”(199) „Onaj mladiÊ iz Nazareta, koji je bio bezgreπni Bog u greπnom qudskom telu, meni je bliæi od Boga koji se obraÊao Mojsiju i Mohamedu.”(205) Aron zakquËuje da je Mojsije æeleo savrπenog vernika, Mohamed savrπenog ratnika za veru, a Hristos savrπenog Ëoveka. Neizbeæno je da Aron (to jest, Vuk DraπkoviÊ) izrekne svoje miπqewe o Titu. On ima veoma loπe miπqewe o „velikom voi”, koje je Ëesto posprdno. Tako on ironiËno veli o Titovom dijamantskom prstenu, „koji je on sebi kupio parama Kominterne. Time je pokazao da voli raskoπ i da nije protiv uroene potrebe qudi za provodom i kicoπewem. Zamislite πta bi nam se desilo da je bio neki fanatik sa samo jednim odelom ili da je nosio neku jeftinu uniformu i spavao na vojniËkom krevetu... Govorio je na ruskom i, ponekad, na nemaËkom. Svoj neobiËni srpski jezik on je izbegavao.”(20-22) Jugoslavija je „dræava koja je u razbojniËkim rukama i u kojoj je ubijena qudska sloboda.”(31) I daqe: Tito je odluËio da mu grob bude u Beogradu, jer je iz Beograda pozvao jugoslovenske komuniste na ustanak... Od deset wegovih partizana, wih devetorica bili su Srbi... Glavom bi platio izdaju i jeres prema Staqinu,

28

Sitnice oko "parade" Nakon πetwe kroz par ulica (Nemawina, Kneza Miloπa, Masarikova - mali krug oko parka kod Maweæa) tih 500-600 qudi odræalo je "æurku" u SKC-u. Prvo - SKC je Studentski Kulturni Centar. Drugo - tu "æurku" platilo je Ministarstvo prosvete Srbije sa oko 3 miliona dinara. Kada su, nedavno, nastavnici osnovnih πkola πtrajkovali, reËeno im je da para - nema. Koji deo "opisa posla" Ministarstva prosvete pokriva ovaj troπak? Paradu je otvorio πef delegacije EU u Srbiji Vensan Dezer. Citat iz wegovog govora: "Ovo je dan koji se Ëekao devet godina". Naravno, na paradi je bila i ga Meri Vorvik, ambasadorka SAD. A Reuters, CNN, etc., sad promptno "ocewuju da li je Srbija poloæila test" za ulazak u EU... Sve ide po unapred napisanom scenariju. Kad vidiπ ruqu πto je kamenovala, palila i uniπtavala po Beogradu jasno ti je koliko tu meu wima ima onih treniranih i unapred pripremVesti, 11.10.2010). qenih za napad na policiju. (V samo da pravoslavni Srbi, u Ëija se proruska oseÊawa Staqin uzdao, nisu stali iza Tita, Hrvata i katolika.(64) Aron se ne koleba kad kaæe: „Ogromna veÊina Srba bila je za svog kraqa, wegovu izbegliËku vladu u Londonu i ministra vojnog u okupiranoj zemqi, generala Dragoquba Draæu MihailoviÊa, komandanta antifaπistiËke i antikomunistiËke gerile, koja je bila mnogobrojnija i snaænija od Titove.”(64) Aron se vajka: „Za Ëije babe zdravqe izginusmo? Zaπto Srbija ne moæe da æivi ako ne umire? Zaπto je smrt u svakom damaru naπeg æivota?”(127) Roman se zavrπava Aronovom smrÊu, usamqenom u zabitom selu u unutraπwosti. Mediji nisu objavili vest o wegovoj smrti. Posetili su ga samo wegovi sagovornici na Ëestim sastancima u wegovoj kuÊi u Beogradu. U romanu nema nesumwivih reπewa problema koji su razlagani i diskutovani tokom celog romana. Ali, Ëitalac jasno saznaje Aronovo miπqewe o osnovnim problemima bitisawa, kao o Bogu, nastanku sveta i smisla æivota. ©teta je πto je Vuk DraπkoviÊ izabrao „skaredni reËnik”, kako sam kaæe (po nekoliko Aronovih psovki skoro na svakoj stranici), verovatno da bi ga napravio πto neobiËnijim karakterom i πto se namerno pravio „lud”. Sve u svemu, Doktor Aron je roman koji se pamti i koji znaËajno doprinosi revizionizmu u savremenoj srpskoj kwiæevnosti. Vasa MihailoviÊ -----------------Vuk DraπkoviÊ. Doktor Aron (Beograd: Srpska reË, 2009), 309 str. Brojevi stranica citata u ovoj kwizi naznaËeni su u tekstu.

Iskra 1. novembar 2010.


Milorad Dodik, predsednik vlade RS:

VRATI∆EMO OTETE NADLEÆNOSTI Vlada Republike Srpske, odmah nakon izbora, Narodnoj skupπtini RS dostaviÊe na usvajawe veÊ saËiwen zakon prema kojem RS pristaje na zakone koje usvoji parlament BiH u okviru devet nadleænosti koje su BiH date Dejtonskim mirovnim sporazumom, rekao je u petak premijer RS, Milorad Dodik. Prema wegovim rijeËima, sve drugo πto je doneseno ranije i πto eventualno neko bude donio u buduÊnosti, primjewivaÊe se u RS iskquËivo potvrdom Narodne skupπtine RS. - Sve zakone koje je parlament BiH donio nasilu, pod pritiskom meunarodnog faktora, objaπwavajuÊi to na bilo koji naËin, vratiÊemo u parlament RS koji Êe reÊi da li Êe se oni primjenivati ili ne - naglasio je Dodik. On je napomenuo da BiH nema dejtonske nadleænosti za mnoga pitawa koja su sada na nivou BiH, poruËujuÊi da mora da prestane pravno i politiËko nasiqe nad RS. - Ne sporimo izvorni Dejton, ali sporimo sve πto je graeno na bazi dejtonskog duha, jer duh ne postoji u Dejtonskom sporazumu. Naπa politika se zasniva na tome da smo za stabilizaciju i devet nadleænosti koje BiH ima ne sporimo, ali sporimo sve druge koje nisu u skladu s Dejtonskim sporazu mom - naveo je Dodik. On je rekao da su samo tri nadleænosti, i to pod prisilom meunarodnog faktora, prije svega tadaπwih visokih predstavnika, uraene u skladu s Dejtonom, podsjeÊajuÊi da je to pitawe vojske, indirektnih poreza za vrijeme vlade Mladena IvaniÊa i djelimiËno rjeπewe vezano za Visoki sudski i tuæilaËki savjet. - Sve ostalo je oteto i namjeπteno nasiqem visokih predstavnika i meunarodne zajednice, kao πto su Sud i Tuæilaπtvo BiH koji moraju da budu ukinuti, jer Êe to biti uslov naπe daqe komunikacije u BiH - poruËio je predsjednik Vlade RS. On je rekao da pravno nasiqe nad BiH vrπe boπwaËki politiËari poput predsjedavajuÊeg P red s je dn iπt va B iH , H aris a Sil aj x iÊa, S ud i Tuæilaπtvo, kao i Ustavni sud BiH. Dodik je rekao i to da od boπwaËkog Ëlana Predsjedniπtva BiH, Harisa SilajxiÊa, ne zavisi sudbina RS i da wegovi istupi, poput najnovijih u UN, skraÊuju rok postojawa BiH. - Nema smisla polemisati sa SilajxiÊem i od wega oËekivati qubav kada se zna da je bio dio politiËkog i vojnog rukovodstva, koje je iseqavalo i ubijalo Srbe - rekao je Dodik dodavπi da od SilajxiÊa ne zavisi πta Êe biti RS, koja je trajna kategorija i da weno postojawe niko ne moæe dovesti u pitawe. On je ponovio da Êe BiH biti dok tako mora i istakao da to morawe svojim ponaπawem bitno

Iskra 1. novembar 2010.

skraÊuju SilajxiÊ i wemu sliËni. Dodik je ocijenio da je BiH nemoguÊa dræava, koja postoji u mislima nekih stranaca, koji vjeruju da se univerzalni principi primjewuju na sve situacije u svijetu. - SilajxiÊ djeluje kao raπtimani orkestar koji u SAD pokuπava neπto da dobije na starim emocijama stranaca. Priziva Bila Klintona. To πto je wegova suprugra danas ameriËki dræavni sekretar ne znaËi da mi treba da se prepadnemo smatra Dodik. 24.9.2010. Podvukla - Iskra) (P

Fokus, RS <www.fokus.ba>

The Times:: Sarkozi predlaæe novi svjetski poredak Viπe londonskih listova piπe u subotu o ambicioznim planovima francuskog predsjednika Nikolasa Sarkozija u vezi s novim svjetskim poretkom u kojem Êe, kako piπe The Times, Rusija biti prigrqena u moÊno evropsko savezniπtvo, a Amerika poËeti da gubi svjetsku dominaciju. Istovremeno, Sarkozi æeli stvoriti novi globalni ekonomski okvir koji bi dao veÊi uticaj Kini, piπe Times, dok Financial Times piπe o francusko-kineskim razgovorima o koordinirawu vrijednosti valuta, kako bi se promovisala stabilnost meunarodnog monetarnog sistema nakon finansijske krize. Sadræaj ovih razgovora dræi se u tajnosti, piπe Financial Times, ali Êe biti poznat kada Francuska preuzme predsjedavawem grupom G-20 u novembru. U svakom sluËaju, Francuska veÊ dugo zagovara veÊu globalnu ekonomsku kontrolu, o Ëemu Sarkozi uskoro namjerava razgovarati s Barakom Obamom i Angelom Merkel, piπe ovaj poslovni dnevnik. Times smatra da ovi grandiozni planovi imaju za ciq skrenuti paæwu sa Sarkozijevih problema na domaÊoj politiËkoj sceni, ali da tajnim ekonomskim razgovorima s Kinom, kao i ukquËivawem Rusije u nove sigurnosne saveze prijeti da ozbiqno naquti SAD i udaqi Britaniju, prenosi <www.biznis.ba> (The Times, 3.10.2010).

Ukinuto sluæewe vojnog roka Vlada Srbije donela je Odluku o obustavi obaveze sluæewa vojnog roka pa Êe od 1. januara 2011. godine, sluæewe vojnog roka biti na dobrovoqnoj osnovi, saopπteno je posle sednice vlade. Obaveza sluæewa vojnog roka u Vojsci Srbije obustavqa se odsluæewem vojnog roka posledwe partije vojnika upuÊene u 2010. godini, a odnosi se i na regrute koji su zamenili sluæewe vojnog roka civilnom sluæbom, navodi se u odluci Vesti, 1.10.2010). Vlade Srbije. (V

29


+ ÆIVOTA STEVOVI∆ Posle duæe bolesti preminuo je 25. septembra 2010. u Klivlandu, Ohajo, Æivota StevoviÊ, bivπi pripadnik Srpskog dobrovoqaËkog korpusa, dugogodiπwi Ëlan Srpske pravoslavne crkve Sv. –ora u Lorenu, Ohajo, gde je dugo æiveo, Muπkog pevaËkog hora "Kosovo" u Klivlandu i dobrovoqaËkog udruæewa "Jadran" u Milvoki, Viskonsin. Æivota StevoviÊ roen je 19. oktobra 1924. u Aleksincu, Srbija, od oca Qubomira i majke Bosiqke. On je bio peto dete u roditeqa ali je ostalo joπ u æivotu dvoje: Miodrag-Mile i Vidosava-Vida. Osnovnu πkolu i Ëetiri razreda gimnazije s malom maturom zavrπio je u Aleksincu, pa se potom upisao u UËiteqsku πkolu. Kada je izbio Aprilski rat bio je u 5. razredu. Kada je nastupila nemaËka okupacija i kada su komunisti izazvali graanski rat,pojavio se na obzorju Srbije general Milan NediÊ, koji je pozvao omladinu Srbije u rat protiv bezboænika koji su za tui raËun izazvali revoluciju i bioloπki ugrozili srpski narod koga su bespoπtedno satirale okupatorske kaznene ekspedicije. Æivota se prijavio u Srpske dobrovoqce s kojima se πirom Srbije borio protiv komunista. Kada je u jesen 1944. godine upala u Srbiju Staqinova Crvena Armija da bi pomogla ustoliËewe Tita i partizana, dobrovoqci su odstupili u Sloveniju pa s wima i Æivota. U Sloveniju su doπli i Ëetnici vojvode JeveviÊa LiËki korpus i vojvode MomËila –ujiÊa - Dinarska dizija koji su zajedno sa dobrovoqcima, slovenaËkim Ëetnicima generala Ivana Prezeqa i domobrancima generala Lava Rupnika, a pod duhovnim vostvom Dimitrija QotiÊa, obrazovali antikomunistiËki front. Sve ove jedinice, general Draæa MihailoviÊ je 27. marta 1945. objedinio pod svoju komandu i postavio za komandanta svoga pomoÊnika generala Miodraga DamjanoviÊa. Pod zaπtitom ovih nacionalnih antikomunistiËkih snaga SlovenaËki narodni odbor pod predsednistvom dr Joæeta Basaja proglasio je 3. maja Nezavisnu i slobodnu Sloveniju u okviru Kraqevine Jugoslavije i pozvao Kraqa Petra || da doe u Qubqanu. Meutim, "saveznici" su veÊ odluËili da Kraqevinu Jugoslaviju predaju Josipu Brozu Titu. Nacionalne snage su se povukle jednim delom u Italiju gde su bili Amerikanci i Englezi, a drugim delom u Austriju, gde si bili samo Englezi, koji Êe docnije ove snage NA PREVARU predati Brozu, koji ih je pobio u KoËevju. Dobrovoqci koji su preπli u Italiju bili su najpre u logoru Forli, potom u Eboliju, pa je s wima bio i Æivota. Maja meseca 1947. Englezi su dobrovoqaËke i ËetniËke jedinice prebacili u NemaËku, odakle je Æivota s velikom grupom dobrovoqaca emigrirao u Englesku 1949. Tamo se 14. jula 1956. u Birmingamu oæenio s Verom MiqkoviÊ, Êerkom prote Radovana i protinice Dike, koji su iz Italije pod okriqem Anglikanske crkve doπli u Englesku gde je u DorËestru bio osnovan Srpski bogoslovski fakultet gde je o. Radovan bio profesor. U Birmingamu su Æivota i Vera dobili 1959. Êerku Svetlanu. Godine 1960. cela porodica prote Radovana preπla je u Ameriku. Prota Radovan je bio pomoÊni sveπtenik

30

Saborne crkve Sv. Save u Milvoki. Tu se 1961. Æivoti i Veri rodio sin Nikola. Kada je prota Radovan postavqen za sveπtenika crkve Sv. –ora u Lorenu, cela porodica je preπla tamo. Tu je Æivota dobio lep posao u Fordovoj fabrici automobila gde je radio sve do penzionisawa. Æivota je zajedno sa o. Radovanom i Verom uËestvovao u svima dobrovoqaËkim manifestacijama koje su se odræavale u Americi, a bio je aktivan u Crkvenom horu u Lorenu. Kada su i Æivota i Vera stupili u penziju, preπli su da æive u Klivland, gde je Æivota i preminuo. Sahrana pok. Æivote obavqena je u subotu 2. oktobra 2010. Najpre, u petak uveËe u Pogrebnom zavodu sluæili su opelo mesni paroh prota Æivojin JakovqeviÊ, penzionisani paroh prota Vasilije SokoloviÊ i sveπtenik iz Lorena jerej o. Alesa PaviÊeviÊ, koji je po opelu odræao divan govor u Ëast i slavu pok. Æivote. U subotu je sluæena zaupokojena Sv. Liturgija u Sabornom hramu Sv. Save u Klivlandu. »inodejstvovali su mesni paroh prota o. Æivojin, prota dr Mateja MatejiÊ, dugogodiπwi prijateq porodice oca Radovana i jerej o. Aleksa PaviÊeviÊ. Po proËitawu Svetog Jevaeqa s pok. Æivotom su se oprostili otac Æivojin i o. Aleksa koji su evocirali uspomenu na pokojnika, odavπi mu zahvalnost za sve πto je uradio za svoj narod i za svoju Crkvu a uznevπi molitve Gospodu da u Carstvo Svoje primi pravednu Æivotinu duπu. Ujedno su brojnoj porodici izjavili duboko sauËeπÊe. Potom je Æivota sahrawen u Ruskom pravoslavnom grobqu Sv. Teodosija uz uËeπÊe sva tri pomenuta sveπtenika. U pogrebnom zavodu, u crkvi Sv. Save i na grobqu pojao je Muπki hor "Kosovo" pod vostvom horovoe dr Stevana ÆiviÊa koji su time odali poËast svome dugogodiπwem Ëlanu. Posle sahrane, daÊa je odræana u restoranu blizu grobqa gde je brat Bora KarapanxiÊ u ime Udruæewa "Jadran" i svih dobrovoqaca porodici izjavio sauËeπÊe. Neka je veËna slava i hvala drugu Æivoti za sve πto je uËinio za svoj narod i za svoju Srpsku pravoslavnu crkvu. VJE»NA MU PAMJAT! Bora M.KarapanxiÊ

+ Qubinka MaslovariÊ U Melburnu, Australija, umrla je 16. septembra 2010. Qubinka MaslovariÊ (roena ProkiÊ). Zajedno sa sestrom Saπom bila je viena Ëlanica naπe omladinske organizacije Beli orlovi u ©apcu. Sestre ProkiÊ su se sa dobrovoqcima povukle 1945. u Italiju i bile sestre-bolniËarke u naπim logorskim bolnicama, a potom emigrirale iz NemaËke za Australiju, Qubinka se udala za naπeg druga Voju MaslovariÊa. U braku su imali kÊi Qiqanu koja i sada æivi u Australiji. Qiqani naπe iskreno sauËeπÊe, a naπoj plemenitoj drugarici Qubinki slava i hvala; veËan joj pomen u Carstvu Hrista Spasiteqa! V. D.

Iskra 1. novembar 2010.


U SPOMEN SESTARA NIKOLI∆ IZ VAQEVA

Prilozi „Iskri” Za pokoj duπe Mike KruniÊa Danica Pavlica

K$ 25

Za pokoj duπe dragog nam Æivote StevoviÊa Qubica-Cica i otac Mateja MatejiÊ $ 25 Za pokoj duπe i seÊawe na naπu kumu Qubinku MaslovariÊ, naπu dragu ©apËanku, uz molitve Gospodu da joj podari rajsko naseqe Marko i Rada Sunara $ 50 U znak seÊawa i za pokoj duπa dragih nam, nedavno preminulih drugova, Draπka Prostrana i Æivote StevoviÊa Marko i Rada Sunara $ 50 Za pokoj duπe nedavno preminulog druga, Milutina PropadoviÊa otac Mateja i Cica MatejiÊ $ 25 Za pokoj duπe drage drugarice Qubinke MaslovariÊ, da joj Milostivi Gospod podari Rajsko naseqe, a wenoj Êerci Qiqi naπe toplo sauËeπÊe Bratislav i Marion StevanoviÊ A$ 20 SeÊawe na naπu dragu i dobru Qubinku MaslovariÊ Marija, Milan i porodica MatejiÊ A$ 50 U mesto voπtanice, za pokoj duπe naπe drugarice Qubinke MaslovariÊ DobrovoqaËka zajednica Melburn A$50

„ISKRA” SLOBODNI JUGOSLOVENSKI LIST Administracija: Iskra Periodical, 243 Franklin Rd, Birmingham, B30 2HD, England. Adresa uredniπtva: 17 Harvelin Park, Todmorden, (Publisher) Lancs OL14 6HX, England. E-mail: vdlj@talktalk.net Odgovorni urednik (Editor): Vladimir Ljoti≤. Rukopisi se ne vra≤aju. ˘lanci objavljeni sa inicijalima ili punim imenom autora, ne predstavljaju obavezno miπljenje redakcije.

„Iskra” izlazi svakog 1. u mesecu. Typeset and printed by Lazarica Press, Birmingham, UK. Godiπnja pretplata za „Iskru” (obi≥nom poπtom) £16 ili odgovaraju≤a vrednost u drugim valutama (Euro 28). Avionskom poπtom godiπnja pretplata iznosi za SAD, Kanadu i zemlje Ju√ne Amerike £20, a za Australiju, Novi Zeland i zemlje Azije £23 ili odgovaraju≤a vrednost u drugim valutama. ˘ekove za „Iskra Periodical“ slati na adresu Poverenika za Englesku Poverenici: AMERIKA: „Jadran“, c/o D. Ojdrovi≤ 2225 N. 106th St. Wauwatosa, WI. 53226, U.S.A. — AUSTRALIJA: Maleπevi≤ Bogdan, 18 Kingsley Str., Elwood, Vic. 3184. — ENGLESKA: ◊ivan Lazarevi≤. 18 Hants Rd., Birmingham, B30 2PL (˘ekovi da glase na Iskra Periodical) — KANADA: Danica Pavlica, 10534, Keating Cresc. Forest Glade, Windson - Ont. M8R 1T5 — NEMA˘KA: Svetomir Paunovi≤, Untersbergstr., 20, 81539 München. — FRANCUSKA: Trajanka Darda, 58, rue de Crevecoeur, 93300 Aubervilliers - Paris.

Iskra 1. novembar 2010. .

Tokom ove godine preminnule su u Beogradu dve sestre NikoliÊ iz Vaqeva Borislava i Qubica koje pamte mnogi dobrovoqci iz Prvog puka SDK, kada je bio u Vaqevo. Prvo je preminula najstarija sestra Jelena - "Cuka" u Beogradu gde se po svrπetku rata porodica bila preselila. "Cukina" qubav u Vaqevu je bio dobrovoqac Dragan RankoviÊ rodom iz »aËka, koga su poËetkom septembra 1944. godine ubili Ëetnici kad je sprovodio voz sa municijom iz Beograda, nekoliko dana pre napada partizana na Vaqevo. Draganova rodbina iz »aËka prenela je pokojnika u rodno selo gde su ga sahranili. Druga sestra Borislava "Bocka" zabavqala se sa dobrovoqcem potporuËnikom MiÊom Majerhoferom (takoe rodom iz »aËka), komandirom Pete Ëete || bataqona. MiÊa je streqan u KoËevju maja 1945. jer se kao rawenik zadesio sa predatim pukovima. Wihova qubav bila je tako velika da "Bocka" posle nije htela da se udaje. Prilikom DobrovoqaËkog sabora 1991. u NemaËkoj, doπla je da se vidi s mnogima koje je poznavala iz Vaqeva. Posle duge bolesti Bocka je preminula 1. septembra ove godine. Najmlaa sestra Qubica je bila udata za Trifu Klisuru iz Herceg Novog gde je s muæem i decom æivela. Posle muæevqeve smrti æivela je sa porodicom u Beogradu, gde je i preminula 20. februara 2010. a sahrawena u Herceg Novom pored muæa. Bocka i Qubica su bili stalni Ëitaoci Iskre, "Novog videla" i svih naπih kwiga πtampanih u Minhenu. Porodici izraæavamo duboko sauËeπÊe a uznosimo molitve Gospodu da pravednim duπama Jelene, Bocke i Qubice podari æivot veËni u Carstvu Svome. VJE»NA IM BMK PAMJAT!

Prilozi... O Srendanu, slavi mog pokojnog muæa Trajana i devera Branka JovanoviÊa Cana JovanoviÊ £ 10 Prilog Iskri Pera SenkoviÊ Rade MiniÊ Bora DragaπeviÊ Dimitrije QotiÊ-JoviÊ

K$ 100 £ 40 K$ 50 $ 400

Umesto voπtanice na grob druga Æivote StevoviÊa Danica Pavlica K$ 40 Za pokoj duπe nedavno preminulog druga Dobrivoja PaunoviÊa Stojan ArsenijeviÊ K$ 100 U spomen svojih roditeqa, prote Danila i Radmile MilanoviÊ Milena VojnoviÊ $ 10

+ DOBRIVOJE PAUNOVI∆ Desetog septembra ove godine posle dugog bolovawa preminuo je naπ drug dobrovoqac Dobrivoje PaunoviÊ. Bio je u 91. godini æivota. Dobrivoje je roen u selu Dowa TrepËa nedaleko od »aËka. Wegovi roditeqi su bili vrlo ugledni u selu. Otac je bio Ëlan JNP ‰Zbora” i pripadao je Bogomoqskom pokretu koga je tada osnovao episkop Nikolaj VelimiroviÊ. Poπto komunisti nisu mogli da ga pridobiju za sebe, bio je od wih osuen na smrt. Odveli su ga od kuÊe i dugo vremena je uzelo da ga pronau ubijenog. (Dobrivoje je to detaqno opisao u Iskri, pre nekoliko godina). Dobrivoje je pre rata zavrπio poqoprivrednu πkolu. U to vreme vlada Srbije je oglasila da se prijave oni koji bi æeleli da idu na kratko vreme u NemaËku da bi se upoznali sa poqoprivrednim radovima tamo. Dobrivoje se prijavio da bi se sklonio iz sela. Po povratku iz NemaËke primqeni su od generala NediÊa. Posle nekoliko pohvalnih reËi i pozdrava, general NediÊ se okrenuo novinarima i rekao: „Piπite, da ih viπih po visini nema; da ih lepπih po lepoti nema”. (Svi povratnici bili su u narodnoj noπwi). Poπto Dobrivoje nije smeo da ostane u selu iz straha od komunista, on se je jedno vreme krio kod jedne familije u BaËkoj. PoËetkom 1944. godine prijavio se u Dobrovoqce i bio upuÊen u „Centar za obuku”. Komandant centra za obuku bio je kapetan Adam KarapanxiÊ. Moram reÊi da nam je bio viπe roditeq, nego stareπina i oficir. Ako bi neki vojnik napravio neki mawi ispad, on bi ga savetovao, a ne kaæwavao. Nije bio brz da kazni i zato voqen od sviju. Posle napuπtawa Srbije doπli smo u Ilirsku Bistricu - Slovenija. Kada je jedan od QotiÊevih pratioca, Ranko PopadiÊ bio rawen, Dobrivoje je bio odreen da ga zameni. Tako je ostao jedan od pratilaca sve do kraja QotiÊevog æivota, kada je ovaj poginuo u automobilskoj nesreÊi. Po svrπetku rata preπli smo u Italiju gde su nas Englezi razoruæali u Palmanovi. Odatle odlazimo u Forli i konaËno u logor Eboli. Dobrivoje je u Eboliu bio ordonans oca Alekse TodoroviÊa. Iz Ebolia odlazimo u logor u NemaËkoj. Posle ispitivawa Maklinove komisije rasporeeni smo po raznim izbegliËkim logorima NemaËke. Nastankom emigracije. Dobrivoje odlazi na rad u Englesku. Tamo upoznaje svoju æenu Telmu. U braku su imali dve Êerke - Mariju i Kristinu. Iz Engleske odlazi u Kanadu i naseqava se na zapadu iste, u mestu Kelovna, Britiπ Kolumbija. Neka je veËan pomen Dobrivoju i naπe srdaËno sauËeπce Êerkama i unucima! Stojan ArsenijeviÊ

31


Onaj koji bi rekao da politika, po pravilu, nema veze sa ËestitoπÊu i posle toga mirno spava neka zna da je najnebriæqiviji domaÊin i najbezduπniji otac koji se moæe zamisliti.

Narod je oseÊawem, navikama, izrekama, vezan za zakon... Naπ je zakon vrlo kratak, ali zato vrlo veliki. On ima samo tri principa: domaÊinstvo, Ëojstvo i junaπtvo. To je zakon naπeg naroda!

EU pokreÊe pitawe hapπewa MladiÊa kada god æeli da uceni Srbiju Politika Evropske unije je da Srbiju udaqi od Rusije i istovremeno natera naπu zemqu da odustane od Kosova i Metohije, ocewuju politiËki analitiËari. Oni tvrde da se upravo zbog toga pitawe hapπewa Ratka MladiÊa pokreÊe uvek kada Unija ostane bez drugih ucewivaËkih metoda. Urednik sajta Novi standard Æeqko CvijanoviÊ objaπwava zaπto se pitawe hapπewa MladiÊa sada ponovo „resetuje". - Od 2000. do 2008. godine MladiÊ je bio izgovor i orue za razbijawe Vojske Srbije, πto je za Zapad bio daleko znaËajniji ciq nego samo hapπewe MladiÊa. Sada preti opasnost da MladiÊ postane neπto sliËno - izgovor da Srbiju dræe na distanci od EU, a da se ona istovremeno natera da se dræi πto daqe od Istoka, pre svega Rusije i Kine - objaπwava CvijanoviÊ. On dodaje da MladiÊevo hapπewe nije prioritet za meunarodnu zajednicu. - Ne znaËi da meunarodna zajednica ne æeli MladiÊevo hapπewe, ali joj u politiËkom smislu to nije prioritet. Hapπewe MladiÊa je samo evropski naËin pregovarawa sa jednom posrnulom, nemoÊnom, korumpiranom i u suπtini antievropskom vladom. Ova vlada ima antievropski zakon o medijima, legalizovala je korupciju, izvrπila antievropsku reformu pravosua, koja je u suπtini partijska... Evropa na to Êuti i kaæe „ne interesuje nas πta radiπ, πto viπe brqaπ, duæe Êeπ da sediπ u Ëekaonici, a ja Êu od tebe viπe da traæim". A traæe da ne idemo ka Rusiji i da odustanemo od Kosova. Holandija radi πta kaæu Amerikanci OsvrÊuÊi se na stav Holandije da je hapπewe MladiÊa i Gorana HaxiÊa i daqe najvaæniji osnov za nastavak procesa evropskih integracija Srbije, CvijanoviÊ kaæe da se varaju svi koji misle da je Holandija nezavisan faktor u EU. - Kako Holandija nije bila nezavisna kada su nam ukidali vize? Ona se sreÊom namestila da je zainteresovana za Srebrenicu i MladiÊa, pa se to koristi kada treba blokirati evropske integracije. Iza svega toga stoje SAD i delom EU. Verujem da Êe Hilari Klinton kada 12. oktobra doe u Beograd reÊi „ne brinite, smiriÊemo Holandiju, ali dajte nam potpunu lojalnost u vezi sa Kosovom - ne oteæite i nemoj da vam padne na pamet da pokreÊete priËu o statusu" - rekao je CvijanoviÊ. QajiÊ: Traæimo MladiÊa, ali Êutimo Predsednik Nacionalnog saveta za saradwu sa Haπkim tribunalom Rasim QajiÊ kaæe da je potraga za Ratkom MladiÊem intenzivna.

- To πto u medijima nema toliko tekstova i izveπtaja o potragama, ne znaËi da se one ne sprovode. Mislim da je korisno da se πto viπe radi na terenu, a da bude πto mawe u medijima rekao je QajiÊ. Upitan da li je moguÊe da potraga ipak ne da konaËan rezultat, odnosno da MladiÊ umre prirodnom smrÊu, a da se to ne sazna, QajiÊ je kratko odgovorio: „To je malo verovatno." U EU ne pre 2030. Direktor Foruma za etniËke odnose Duπan JawiÊ smatra da je potpuno ispravan stav Holandije da su kompromis koji je Srbija postigla sa EU u vezi rezolucije o Kosovu i prosleivawe kandidature dva nepovezana pitawa. - Kada ste od nekog evropskog zvaniËnika Ëuli da Êe naπa kandidatura biti prosleena EU zbog mewawa rezolucije? Nikad! Problem je u naπim politiËarima koji manipuliπu graanima, kaæu nam „mi wima rezoluciju, oni Êe nama kandidaturu". Poruka Brisela je bila da Êe napraviti mapu ubrzanog pristupa Srbije ako dogovori rezoluciju o Kosovu i ue u dijalog s Priπtinom. Dakle, ako TadiÊ i TaËi sednu za pregovaraËki sto pre 26. oktobra kada se odræava Savet ministara EU, oni Êe da naprave tu agendu, πto opet ne znaËi kandidaturu - tvrdi JawiÊ. Prema wegovim reËima, Srbija nije ispunila osnovne pretpostavke da dobije status kandidata, a srpski politiËari imaju opasnu naviku da za nerad i loπ rad odgovornost prebacuju na meunarodnu zajednicu. - Bramerc je nezadovoqan zbog neisporuËivawa MladiÊa, πto je Holandiji uslov za sve. I πta je tu iznenaewe? Niπta! Kriva im Holandija πto ne mewa stav, a oni su nevini πto nisu uhapsili MladiÊa. Nisu u stawu ni da obezbede Paradu ponosa, izbore se sa ©ariÊem, a oni Êe da uhapse MladiÊa. Usvajaju antievropske zakone o medijima, pravosuu, legalizaciji zemqiπta... Tvrde da Kosovo nije uslov za EU, a kada usaglase rezoluciju o Kosovu sa Briselom kaæu da Êemo za to dobiti kandidaturu. Potpuno neozbiqna politika. Pa takve nas niko neÊe u EU - misli JawiÊ. Komentator „Politike" Qubodrag StojadinoviÊ kaæe da Srbija pre 2030. sigurno neÊe uÊi u Uniju. - Srbija je kao ekonomski, informaciono, teritorijalno i vojno rasparËana dræava pogodna za manipulaciju. Zato mi nikada, u najboqem sluËaju pre 2030, neÊemo biti Ëlan EU. To nije u interesu Evrope - zakquËuje StojadinoviÊ. Pressonline, 29.9.2010.

B. BOJI∆


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.