Brosura za roditelje

ŠTO TREBATE ZNATI O TERAPIJSKOM JAHANJU?

Priručnik za roditelje Za internu upotrebu

Dragi roditelji!

Ovim putem želimo Vam zahvaliti na ukazanom povjerenju i odluci o uključivanju Vašeg djeteta u program terapijskog jahanja u našoj Udruzi.

Na stranicama koje slijede nastojati ćemo Vam u kratkim crtama pojasniti na koji način Vaše dijete može fizički, emocionalno, mentalno i na razne druge načine napredovati kroz navedeni program.

Programi terapijskog jahanja se već dulji niz godina provode po cijelom svijetu, a posljednjih godina sve se više šire po RH. Smatramo da je važno educirati Vas radi lakše komunikacije s liječnicima i drugim stručnjacima,a koja se tiče ove tematike.

Terapijsko jahanje nije samo nova popularna metoda (re)habilitacije.

Terapijsko jahanje nije stavljanje djeteta na konja i kruženje jahalištem.

Kao i svaki drugi oblik edukacije, (re)habilitacije i rekreacije i terapijsko jahanje traži znanje, stručnost, odgovornost i primjeren pristup osobi s bilo kojom vrstom i oblikom invaliditeta.

Nadamo se da ćete ovu brošuru naći korisnom te želimo Vama i Vašem djetetu puno lijepih trenutaka provedenih u Udruzi HIRON – Velika Gorica.

S poštovanjem, Ivana Jančić, prof.defektolog, predsjednica Udruge.

Što je terapijsko jahanje?

Terapijsko jahanje je oblik konjaništva namijenjen i prilagoĎen djeci s poteškoćama u razvoju, osobama s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima te osobama s psihičkim i emocionalnim poteškoćama a u svrhu terapije, rehabilitacije i općenito poboljšanje kvalitete života istih ( Pravilnik HSTJ ).

Terapijsko jahanje je proces učenja jahanja koje nadzire instruktor. Rad se može obavljati individualno, ali češće u skupini. U suradnji s fizioterapeutom planiraju se ciljevi programa i vrednuje postignuto.

Terapijski ciljevi se postavljaju individualno za svaku osobu temeljem poznavanja njenih/njegovih mogućnosti i ograničenja.

Primjenjuje se kod različitih vrsta dijagnoza ili teškoća u razvoju kao što su : cerebralna paraliza, spina bifida, mišićna distrofija, autizam, mentalna retardacija, Downov sindrom, hiperaktivnost, epilepsija, smetnje govora, čitanja i pisanja, smetnje vida i sluha, emocionalne smetnje, poremećaji u ponašanju, pedagoška zapuštenost, zlostavljanje i niz drugih.

Krovni pojam terapijskog jahanja unutar sebe uključuje: hipoterapiju, rekreativno i sportsko jahanje, specijalno pedagoško jahanje i voltažiranje, vožnju, psihoterapiju uz pomoć konja, koji imaju različite ciljeve, stručnjake koji ih provode te metodologiju.

U novije vrijeme spominje se i pojam «terapija pomognuta konjima» Equine Assisted Therapy, koja uključuje uži dio aktivnosti koje provode prvenstveno stručnjaci humanističkih i medicinskih struka usmjerenih prvenstveno prema terapijskim ciljevima.

Zajedničko svima jest da je u osnovi svih metoda pozitivan utjecaj koji ima konj na osobu sa invaliditetom, odnosno na ljude općenito.

ZAŠTO KONJI? Trodimenzionalno kretanje konja omogućava leĎima i kukovima jahača kretanje koje oponašaju normalno hodanje. Jahač opušta i jača mišiće te poboljšava držanje tijela, stav, ravnotežu, pokretljivost zglobova i koordinaciju pokreta. Fizički, konj posjeduje mogućnost da na svojim leĎima nosi čovjeka, dajući mu svoje noge u terapijski tretman koji opušta spazme, ali i podiže mišićni tonus, prenosi neurološkom sustavu informaciju o kretanjima neophodnim za svladavanje hoda, a da pri tome ne opterećuje zglobove i tetive.

TKO ČINI TIM ZA TERAPIJSKO JAHANJE? INSTRUKTOR/ VODITELJ PROGRAMA TERAPIJSKOG JAHANJA sam ili uz pomoć volontera priprema kobile za sat terapijskog jahanja vodit satove terapijskog jahanja odreĎuje adekvatne konje i opremu za svakog jahača vodi raspored satova terapijskog jahanja vodi evidenciju napretka jahača u programu terapijskog jahanja vodi evidenciju dolazaka i izostanaka jahača VOLONTER a) vodič konja – zadaća vodiča konja je imati kontrolu nad konjem.

Jahač ima vodiča za svog konja zato što trenutno nije u mogućnosti samostalno i potpuno kontrolirati konja. Cilj je dopustiti jahaču da bude samostalan na konju što je više moguće. Iako je vodič odgovoran za voĎenje konja, zaustavljanje i kretanje, takoĎer treba dozvoliti jahaču da bude što samostalniji, što naravno ovisi o dobi jahača te vrsti i stupnju invaliditeta. b) pratioc jahača – broj pratioca ovisi o vrsti i stupnju invaliditeta jahača. Njihov zadatak je sigurnost jahača. Pratioci pomažu jahaču do one razine do koje je to potrebno.

KAKO IZGLEDA SAT TERAPIJSKOG JAHANJA? Sat terapijskog jahanja traje 45 minuta i prema individualnim potrebama korisnika(odreĎuje voditeljica programa) uključuje sve ili samo neke od navedenih etapa: Pojahivanje – može biti izvedeno sa zemlje ili rampe. Bez obzira na izbor, pri svakom nam je pojahivanju potrebna pomoć barem tri volontera ali obavezno mora biti voĎeno od strane instruktore terapije.

Provjera i prilagodba opreme – svakom korisniku potrebno je prilagoditi opremu, postaviti stremene na odgovarajuću dužinu, te općenito pomoći jahaču da se udobno i pravilno smjesti u sedlu.

Zagrijavanje na konju – prije početka jahanja potrebno je zagrijati jahačeve mišiće tjelovježbom koja se djelomično provodi i individualno sa svakim korisnikom.

Rad na određenoj temi – glavni dio sata prije kojega je potrebno objasniti današnju temu i demostrirati ju. UnapreĎivanje jahaće vještine se provodi postupno, a važno je voditi računa da su vještine i mogućnosti svih jahača u grupi na podjednakom stupnju kako bi mogli skupa raditi.

Opuštajuća igra – nakon napornog dijela sata potrebna je zabavna aktivnost koja je svojesvrsna nagrada korisniku, te osigurava nastavak intrese iz sata u sat. Igra mora biti zanimljiva, ali u isto vrijeme izvediva za jahača jer ga uspjeh potiče na daljnje napredovanje.

Sjahivanje – završni dio sata koji se može odvijati na rampi ili uz pomoć, jednako kao i pojahivanje potrebno je više volontera i voĎenje od strane instruktora terapije

U svakom satu terapije trebalo bi biti dovoljno mjesta za improvizaciju, što znači da neće baš svi satovi ići ovim „školskim“ primjerom. Upravo te varijacije koje ubacujemo u sat su ono što mu daju draž i održavaju interes korisnika.

NA KOJE NAČINE SE POSTIŢU CILJEVI?

- razvoj ravnoteţe i osjećaja za simetriju Kako se konj kreće jahaču se konstantno remeti ravnoteža i zahtijeva trajno naizmjenično stezanje i opuštanje mišića. Ova vježba angažira i duboke mišića do kojih nije moguće doći uobičajenom fizikalnom terapijom. Trodimenzionalni ritmični pokreti konja slični su pokretima hodanja i uče mišiće nogu i trupa ritmičnim pokretima. Postavljajući jahača u različite položaje na konju, mogu se vježbati različite grupe mišića.Zaustavljanje i ponovno kretanje konja te promjena brzine i smjera pridonose željenom učinku.

- jačanje mišića Mišići se jačaju zbog povećane uporabe tijekom jahanja. Iako je jahanje vježba, doživljava se kao užitak te zbog toga jahač ima veću toleranciju i motivaciju za produženje vremena vježbanja.

- poboljšanje koordinacije, brţi refleksi i bolje motoričko planiranje Jahanje konja zahtijeva dobru koordinaciju kako bi se dobio željeni odgovor od konja. Kako konj daje povratne informacije na svaki jahačev pokret, lako je vidjeti kad se postupa ispravno. Ponavljanje odreĎenog slijeda pokreta potrebnog za kontroliranje konja ubrzava reflekse i pomaže u motoričkom planiranju.

- rastezanje ukočenih mišića Jahanje konja zahtijeva rastezanje mišića aduktora (primicača) bedra.

Ovo se postiže istezanjem prije jahanja te početkom jahanja na uskom konju i postepenom prijelazu na šire konje. Gravitacija pomaže rastezanju prednjih nožnih mišića kad jahač sjedi na konju bez stremena. Jahanje sa stremenom u razini peta ili ispod pomaže istezanju Ahilove tetive i mišića lista. Trbušni mišići i mišići leĎa se istežu ako se jahača ohrabri na održavanje uspravnog položaja pri jahanju usprkos pokretima konja. Mišići ruke i šake se rastežu tijekom rutinskog vježbanja na konju te tijekom držanja i korištenja uzda.

- popuštanje grčeva (spazama) Spastičnost se smanjuje ritmičnim pokretima konja. Toplina konja potiče opuštanje tijela, osobito nogu. Uzjahivanje pomaže popuštanju grčeva mišića ekstenzora (ispružača) nogu. Držanje uzdi pomaže popuštanju grčeva fleksora (savijača) ruku. Mnogi od razvojnih položaja su razvijeni kako bi se otklonili ili smanjili grčevi. Umor takoĎer smanjuje grčeve jer dovodi do relaksacije.

- povećana pokretljivost zglobova Smanjenjem grčeva povećava se obim pokreta u zglobovima. Obim pokreta se takoĎer povećava i poboljšava ponavljanjem penjanja i silaska s konja, postavljanja sedla, timarenjem konja i vježbanjem tijekom lekcija.

- poboljšano disanje i cirkulacija Iako se jahanje ne smatra kardiovaskularnim (srčano-žilnim) treningom, kas i galop poboljšavaju i disanje i cirkulaciju.

- poboljšan apetit i probava Kao i svi oblici vježbanja, jahanje potiče apetit. Probavni sustav je takoĎer stimuliran i povećava se učinkovitost probave.

- osjetna integracija Jahanje stimulira taktilne osjećaje kroz osjet dodira i okolišnih podražaja.

Sustav ravnoteže se stimulira pokretima konja, promjenama smjera i brzine. Njušni sustav odgovara na brojne mirise u štali i na ranču. Vidni sustav se koristi za kontroliranje konja. Brojni zvukovi potiču uporabu slušnog sustava. Svi ovi osjeti rade zajedno i integrirani su u činu jahanja.

Aktivirani su proprioceptori (receptori, prijamnici, koji donose informacije iz mišića, tetiva, ligamenata i zglobova) i poboljšavaju propriocepciju, doživljaj tijela u prostoru.

- povećano zanimanje za vlastiti ţivot UzbuĎenje jahanja, doživljaji i iskustva stimuliraju jahača, potiču ga na razgovor o tome i komunikaciju.

- poboljšane sposobnosti preuzimanja rizika Jahanje je rizičan sport. Jahač treba naučiti kontrolirati strah kroz ostajanje na konju, kao i pri pokušajima učenja novih vještina i položaja na konju.

- razvoj strpljenja Jahač se uči strpljenju dok pokušava izvoditi vještine na konju ako konj ne suraĎuje. Ponavljanje temeljnih principa jahanja takoĎer pomaže razvoju strpljenja.

- emocionalna kontrola i samodisciplina Jahač brzo nauči kako jahač bez kontrole znači konj bez kontrole. Vikanje, plakanje i emocionalni ispadi uznemiruju konja, što opet plaši jahača.

Jahači uče kontrolirati svoje emocije i prikladno ih izraziti.

- povećanje kontrole Jahač počinje doživljavati kako ima sve veću kontrolu nad svojim životom i svijetom kako se povećava mogućnost kontroliranja konja.

- prijateljstvo Iako jahanje može biti samostalna aktivnost, obično se provodi u grupama. Jahači dijele zajedničku ljubav prema konjima i zajedničko iskustvo jahanja, što je dobar temelj za gradnju prijateljstva.

-općenito dobro osjećanje Vježbanje na svježem zraku u prirodi, izvan bolnice, liječničke ordinacije, terapijskih prostorija i dvorana ili kuće pomaže ljudima da se osjećaju bolje.

- poboljšano samopouzdanje Samopouzdanje se stječe usavršavanjem vještine koju obično izvode zdrave osobe. Sposobnost kontroliranja životinje koja je mnogo veća i jača djeluje vrlo povoljno na samopouzdanje. Sudjelovanje u dogaĎajima kao što su priredbe i izvedbe povećava osjećaj postignuća.

- povećano zanimanje za vanjski svijet Osobama koje dopuštaju bolesti, poremećaju ili invalidnosti da ih ograniči, svijet se svakim danom sve više sužava. Jahanje povećava zanimanje za dogaĎaje oko jahača, jahač istražuje svijet s konjem. Čak i vježbanje postaje zanimljivije ako se radi na konju.

- razvoj poštovanja i ljubavi prema ţivotinjama Konji zahtijevaju mnogo njege i pozornosti. Jahači se vežu za ove životinje. Razvijaju zanimanje za njih i uče kako se o njima brinuti. Nauče kako na prvo mjesto staviti potrebe konja.

- povećanje iskustva Raznim iskustvima povezanim s jahanjem nema kraja. Od samog jahanja pa brige za konja, odlazaka na izložbe i izvedbe, učenja graĎe konja, jahač neprestano doživljava nova iskustva i raste. Konj takoĎer omogućuje jahaču odlazak na mjesta koja su inače nedostupna zbog moguće invalidnosti ili bolesti.

-uţitak Jahanje je nedvojbeno zabavno. Jahač doživljava uzbuĎenje i užitak svaki put kad doĎe na lekciju.

- učenje čitanja prije nego nauči čitati osoba treba prepoznavati različite oblike, veličine pa čak i boje. Ovo se lakše može naučiti na konju, kroz igru i aktivnosti. Kad je učenje dio jahanja, manji je otpor prema tome. Uporabom znakova postavljenih oko arene mogu se učiti slova te čitanje riječi. Igre koje uključuju riječi i znakove za „izlaz“, „opasnost“, „stop“ itd. Pomažu učenju važnih vještina uključujući čitanje.

- učenje matematike Brojanje se može naučiti brojanjem konjevih koraka, predmeta u areni ili čak konjevih nogu i ušiju. Koncept brojeva se uči usporeĎivanjem broja nogu konja i jahača. Zbrajanje i oduzimanje se uče kroz igre bacanja brojem označenih predmeta te dodavanja i oduzimanja brojeva. Učenjem matematičkih koncepta kroz igru smanjuje se otpor prema učenju.

- motoričko planiranje Čak i jednostavni zadaci kao držanje i korištenje olovke zahtijeva opsežno motoričko planiranje. Znati što dolazi prvo u rasporedu dogaĎanja važan je dio provoĎenja svih aktivnosti. Te i druge vještine uče se tijekom jahanja kroz uporabu prepreka i mnogih drugih igara i aktivnosti.

- poboljšana oko – šaka koordinacija Koordinacija izmeĎu oka i šake je važna za vještine kao što je pisanje.

Ove se vještine mogu naučiti u aktivnostima i igrama terapijskog jahanja.

- vidna/prostorna percepcija Vidna i prostorna percepcija jest naša svijest o obliku i prostoru i naše razumijevanje povezanosti meĎu oblicima u okolišu. Ovdje je uključena usmjerenost (razlikovanje lijevog od desnog); prostorna percepcija (razlikovanje objekata koji su po obliku slični, ali prostorno različiti, npr. „h“ i „b“; percepcija oblika (npr. razlikovanje „h“ i „m“), prepoznavanje likova (razlučivanje lika od pozadine) i vidna sekvencijalna memorija (kao pamćenje simbola u posebnom slijedu ili uzorku). Postavke čitanja i matematike uključuju vidno-prostornu percepciju. Vidno-prostorna percepcija se poboljšava kao prirodan rezultat kontroliranja konja. Za poboljšanje ovog područja mogu se raditi dodatne vježbe.

- diferencijacija Jahač uči diferencirati (razlikovati) značajne od beznačajnih podražaja iz okoliša. Poboljšanje ovog područja nastupa kad jahač nauči obratiti pozornost na konja i stvari koje mogu utjecati na konja.

KAKO SE VI MOŢETE AKTIVNO UKLJUČITI U PROGRAM NAŠE UDRUGE?

Zahvalni smo svim roditeljima koji su svojim volonterskim angažmanom do sada podržali rad naše Udruge. Ostvarenje materijalnih i tehničkih uvjeta za pokretanje programa terapijskog jahanja ne bi bio moguć bez Vašeg uključivanja.

Cijenimo svaki Vaš trenutak slobodnog vremena koji ste odvojili kako bi zajedno, u timskom duhu, malo po malo, poboljšali kvalitetu življenja ne samo Vaše djece nego i svih budućih korisnika naših programa.

Ponosni smo što Vas imamo!

Obzirom na različitost profesija kojima se bavite, aktivnosti u koje bi i nadalje voljeli s Vama suraĎivati su: izrada individualnih programa za Vaše dijete uvažavanjem njegovih specifičnih potreba osmišljavanje edukativnih aktivnosti za naše korisnike pravno savjetovanje kreativne radionice radne akcije pisanje projekata traženje donacija promidžba Udruge kroz suradnju s medijima, distribuciju letaka i plakata

IZVORI INFORMACIJA: www.hstj.hr/dokumenti.html www.strides.org www.americanequestrian.com www.mogu.hr www.krila.hr www.pegaz-rijeka.hr www.medicina.hr www.vihor-zadar.hr www.terapijsko-jahanje.com

Informacije prikupila i u brošuru uobličila Ivana Jančić, prof.defektolog, predsjednica Udruge HIRON – Velika Gorica u Velikoj Gorici, 1.11.2010.