Besplatan primjerak
LIPANJ 2015
Broj 24
MAGAZIN
ZA
HEDONISTIČKI
STIL
ŽIVOTA
Pariški restorani Hamburg / Grad bez automobila
Divovski kruzer / Anthem of the Seas / Apple Watch / Što mi se sviđa, a što ne?
Izložba suvremenog nordijskog stakla / Dodir stakla KULTURA
MODA
UMJETNOST
TEHNOLOGIJA
PUTOVANJA
ZDRAVLJE
PREHRANA
IZLASCI
SADRŽAJ
U ovom broju predstavljamo vam brojne teme kojima ćete, nadamo se, dobiti mogućnost pozitivne promjene i osobnog rasta – ususret godišnjim dobima koji tome itekako pogoduju. Pa krenimo redom: predstavljamo izložbe Nordijsko staklo u Zadru i Bauhaus u Zagrebu; kako će biti živjeti bez automobila u centru Hamburga, te zašto je jako važno - piti vodu. Pročitajte što se događa kada Dalmatinka pozove Njemca, Španjolca i Finca na kavu u Lisabonu i zašto muškarci češće pomažu ženama koje nose cipele s visokim potpeticama. Pregršt je i drugih tema, putopisa, osvrta, recenzija – vjerujemo bogat i sadržajan broj, upravo onakav kakvu vam ovogodišnju (pro)ljetnu sezonu želimo. Uživajte, urednik
Dodir stakla
Izložba suvremenog nordijskog stakla
Izložba Bauhaus Pariški restorani Piše Siniša Viđak
90 64 54 48 38 26 20 14 8
Riječ urednika
Anthem of the Seas Divovski kruzer
Jacques Herzog & Pierre de Meuron Hamburg
Grad bez automobila
Apple Watch
Što mi se sviđa, a što ne?
Zašto je važno piti vodu?
Koliko vode je potrebno popiti?
Inga Sempé
Industrijska dizajnerica
Glavni urednik: Goran Grgurinović Marketing: Igor Rimaj Novinari i suradnici: Ivor Maleš, Siniša Viđak, Iva Rebić, Marijana Pupić Vurilj, Vlatka Balen, Zrinka Akrap Vukadinović, Dragan Damjanović Fotografija: Foto studio Toni, Red Bull Dizajn i priprema tiska: Abel int. d.o.o. Tisak: Stega tisak d.o.o. Nakladnik: Tipoart d.o.o. Bartola Kašića 9, 21000 Split Redakcija: Smiljanića 2, 21000 Split T +385 21 398 507 redakcija@optimistmagazin.hr www.optimistmagazin.hr
4
/ Počela je Porotherm Profi nagradna igra Sudjelujte u nagradnoj igri i osvojite kamion Porotherm Profi opeke. Uvjete nagradne igre potražite na www.wienerberger.hr Porotherm PROFI nagradna igra traje od 20.5.2015 do 26.6.2015. Završno izvlačenje održat će se 29.6.2015.
Posjetite Facebook fan stranicu Optimist magazina
OBITELJSKA LJETNA AVANTURA U TERMAMA TUHELJ I TERMAMA OLIMIA Ako ste otkrili blagodati terma, vrijeme je da krenete u istra탑ivanje Terma Tuhelj i Terma Olimia, najpresti탑nijih terma u Hrvatskoj i Sloveniji.
O
tkivamo Vam novu oazu mira, zabave i opuštanja, međusobne udaljenosti samo 30 km gdje Vas ovoga ljeta očekuje spektakularna obiteljska avantura koja će se još godinama prepričavati. Obje terme pripremile su Vam odličan obiteljski bonus: gratis boravak za 2 djece i neponovljivu animaciju. Terme Tuhelj, obiteljska i wellness destinacija koja u svojoj ponudi gostima nudi zabavu u najvećem kupališnom centru u Hrvatskoj s bogatom ponudom animacije za djecu
i odrasle na ljetnoj pozornici, ovoga ljeta, pripremile su posebnu ALL INCLUSIVE light ponudu gdje goste očekuje neograničeno uživanje u uslugama: kupanje, puni pansion uz piće uz obroke, dječji well animacijski program, korištenje sportskih terena, 1 x opuštanje u Svijetu sauna… i to sve već od 1.637,00 Kn po osobi za 4 dana/3 noći. Samo 30 km dalje, avantura se nastavlja u Termama Olimia gdje Vas osim ponude polupansiona, adrenalinske vodene zabave, fitness
centra očekuje i nezaboravan obiteljski izlet, poklon za djecu, lunch paket kod odlaska ta bogata dječja animacija…i to sve već od 339,00 eura po osobi.
LJETNA DOGAĐANJA I ANIMACIJA Obje destinacije pripremile su nezaboravnu animaciju za djecu i odrasle… vodene atrakcije Vodenog planeta i adrenalinski tobogani Aqualune, kreativne radionice, sportska natjecanja, igre na vodi, obiteljski izleti, igre s maskotama, zabava u dječjim igraonicama, večernja animacija za odrasle i djecu u amfiteatru Terma Tuhelj i na trgu Lipa… očekuje Vas druženja s poznatim ambasadorima, brojne nagradne igre te mnoga iznenađenja koje će Vaš ljetni odmor učiniti nezaboravnim. Za sve dodatne informacije: www.terme-tuhelj.hr, www.terme-olimia.com ili na broj telefona 049/203 750 te e mail adrese rezervacije1@terme-tuhelj.hr
Muzej antičkog stakla u Zadru
Izložba suvremenog nordijskog stakla
05. 05. – 15. 10. 2015.
K U LT U R A
U Muzeju antičkog stakla u Zadru održava se izložba suvremenoga nordijskog stakla Dodir stakla. Izložbu su, u suradnji s Muzejom antičkog stakla u Zadru, organizirala veleposlanstva Danske, Finske, Norveške i Švedske s ciljem, kako su sami organizatori naglasili, promoviranja nordijskog stakla, dizajnera i proizvođača, pokazujući istodobno suradnju nordijskih zemalja u umjetničkom stvaralaštvu.
9
N
a izložbi je prezentirano 80 predmeta nastalih u 13 poznatih staklana i studija koji su većinu svojih djela ostvarili suradnjom s vrhunskim umjetnicima, arhitektima i dizajnerima. Njihova je proizvodnja plod vještine i znanja majstora staklara, a mnogi od tih umjetnika
10
sami izrađuju svoja djela. Pred nama su ostvarenja nepogrešive istančanosti nordijskog dizajna utkanoga u danas izrađivane predmete koje su vizionarski dalekih 30-ih i 60-ih godina XX. stoljeća osmislili Alvar Aalto, Tapio Wirkkala, Timo Sarpaneva i drugi suradnici finske Iittale. Jednostavni
oblici pročišćenih obrisa, koji su spoj utilitarnosti predmeta i estetske prosudbe autora, jasno su izraženi u djelima Ingegerd Råman nastalima u švedskoj staklani Skrufs, ali i u dizajnu čaša – zamisli danskog arhitekta Jørna Utzona, tvorca zgrade Opere u Sydneyu.
K U LT U R A
11
Osmišljeni prije nekoliko desetljeća, oni se izrađuju i danas stapajući se s brojnim predmetima izrađenima od 2010. do 2014. g. te postajući dio plodne scene na kojoj se ideje mladih stvaratelja povezuju s vrhunskom vještinom staklarske izradbe poput, primjerice, ostvarenja norveške staklane Magnor. Mnogi među njima i sami su staklari te svoju primarnu zamisao prate i oblikuju do završnog trenutka, utiskujući u staklenu membranu predmeta i svoju zamisao i svoj dah.
u neraskidivu sliku skandinavskog
Na izložbi su, nabrojimo ih redom jer se njihova djelatnost isprepleće
Ratković Bukovčan, muzejska
12
dizajna, svojim ostvarenjima zastupljeni staklana Holmegaard, ARCHITECTMADE i Lenne Bjerre Design iz Danske; staklana Iittala, Lasismi i Galerija Mafka & Alakoski (za koju se svi predmeti izrađuju u staroj, povijesnoj tvornici u Riihimäkiju) iz Finske; staklane Hadeland, Gjøvik i Magnor, te studio Nøstetangen Glass iz Norveške; staklane Målerås, Skrufs i Nybro Crystal AB iz Švedske. Autorica izložbe je mr. sc. Lada savjetnica Muzeja Mimara.
K U LT U R A
13
09/05/2015 - 29/07/2015
Farkas Molnár, Ženski i muški akt
14
K U LT U R A paralelni svjetskim umjetničkim događanjima, a među njima svakako je najvažniji autentični pokret zenitizma. Njegov začetnik i pokretač bio je Ljubomir Micić, pjesnik, pisac i urednik časopisa Zenit, i autor zenitističkoga manifesta.
Izložba Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse (BAUNET) predstavlja opuse umjetnika, arhitekata i dizajnera koji su se školovali na tada najutjecajnijoj međunarodnoj školi – Bauhaus, a potječu iz Hrvatske.
Prvi broj Zenita objavljen je 1921. u Zagrebu, gdje je redovito izlazio sve do 1923., te je objavljeno ukupno dvadeset i četiri broja. Zbog zabrane časopisa u Zagrebu Micić je prešao u Beograd, gdje je 1924. nastavio s izdavanjem Zenita, od broja 25 do posljednjeg broja 43, koji je objavljen u prosincu 1926. Redakcija časopisa Zenit bila je otvorena za međunarodnu suradnju, a Micić je osobno bio
u kontaktima i korespondenciji s nizom poznatih svjetskih umjetnika. Među Micićevim suradnicima bili su: Aleksandar Arhipenko, Robert Delaunay, Ilja Erenburg, Vasilij Kandinski, El Lissitzky, Theo Van Doesburg, Hannes Meyer, László Moholy-Nagy i mnogi drugi. Prilozi stranih autora objavljivali su se u prijevodu, ali i na izvornim jezicima, što je naglašavalo međunarodni karakter časopisa. Teme tekstova kretale su se od prikaza i kritika važnih međunarodnih izložbi, rasprava o avangardnim pokretima, priloga o filmu, kazalištu, arhitekturi. Posebice je važan dvobroj Zenita 17/18. izdan u Zagrebu 1922. godine, posvećen ruskoj novoj
Izložba se sastoji od više od tri stotine djela u raznovrsnim medijima od slika, grafika, crteža, objekata, preko arhitektonskih nacrta i maketa, tekstila i namještaja, do fotografija i filma, a potječu iz hrvatskih i inozemnih zbirki. Tijekom skoro tri mjeseca trajanja izložbe bit će organizirani raznovrsni edukativni programi, kreativne radionice za djecu, serije predavanja i druga događanja vezana za temu Bauhausa i njegovih utjecaja u regiji.
Povijesne avangarde: širenje ideja U Hrvatskoj su povijesne avangarde utemeljene u prvim desetljećima 20. stoljeća kroz pokrete koji su vremenski bili približno
Ivana Tomljenović, Radnik
15
umjetnosti, čiji su urednici bili Ilja Erenburg i El Lissitzky, koji je oblikovao naslovnu stranicu i opremio časopis reprodukcijama svojih radova i radova Tatlina, Rodčenka i Maljeviča. Kako su avangardni časopisi diljem Europe odigrali ulogu mreže preko koje su se širile avangardne ideje, tako je i Zenit objavljivao tekstove o recentnim umjetničkim pokretima, uključujući i Bauhaus.
Školovanje na Bauhausu
Nekoliko godina nakon gašenja časopisa Zenit, četvero hrvatskih umjetnika krenulo je s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu na daljnje školovanje na Bauhaus, u vrijeme njegova djelovanja u Dessauu. Otti Berger, Ivana Tomljenović, Gustav Bohutinsky i Marija Baranyaj. Osim Ivane Tomljenović, još je jedna studentica Bauhausa rođena u Zagrebu, Etel Fodor-Mittag, mađarska umjetnica židovskoga podrijetla. Otac joj je bio državni službenik Poštanskog ureda Austro-Ugarske Monarhije i radio je u Zagrebu kada je Etel rođena
Otti Berger
16
28. 12. 1905. Već 1906., kada je Etel imala devet mjeseci, obitelj se preselila u Budimpeštu, grad za koji su vezana njezina prva sjećanja i u kojem je započela školovanje. Na Bauhaus u Dessau došla je 1928., poslije pripremnog tečaja pohađala je radionice grafike, za tisak i oglašavanje. S obitelji se preselila u Južnu Afriku gdje je nastavila raditi, a umrla je 2005. u svojoj 100-toj godini.
Zagrebačka Akademija Zagebačka Akademija prva je umjetnička akademija u Hrvatskoj osnovana 1907., ozakonjena 1918. kao Privremena viša škola za umjetnost i umjetni obrt. Tek 1921. postaje Akademija za umjetnost i umjetni obrt na kojoj su studenti prolazili klasičnu izobrazbu, prema tradicionalnim obrazovnim programima u kojima nije bilo prostora za iskorake u propitivanju likovnosti. Stoga ne čudi da je one studente željne šireg pogleda na umjetnost i mogućnosti istraživanja privukao studij u dalekom, malo poznatom njemačkom gradu Dessauu, gdje se u tek otvorenoj zgradi (1926.), koju je projektirao Walter Gropius, odvijala nastava škole Bauhaus. Bez obzira na to jesu li za Bauhaus saznali iz časopisa, od profesora na predavanjima ili u razgovoru s drugim studentima, sigurno je da ih je sve privukla slika otvorene i inovativane škole, koja je imala dobro ustrojen, suvremen i progresivan pedagoški program koji je studentima pružao mogućnost individulanog razvoja i eksperimentiranja. Osim toga, na Bauhaus su studenti bili posebno privučeni zbog poznatih i uvaženih svjetskih umjetnika koji su držali predavanja i vodili radionice.
K U LT U R A
Individualne prakse hrvatskih bauhausovaca Otti Berger (Zmajevac, 1898 – Auschwitz, 1944) hrvatska je umjetnica koja se posvetila dizajnu tekstila. Diplomirala je 1930. u tekstilnoj radionici Bauhausa, a 1931. godine, na preporuku Gunte Stölzl, počela voditi tkalačku radionicu i razvijati kurikulum i nove edukativne metode. Nakon odlaska iz Bauhausa 1932. Otti Berger je otvorila vlastiti Atelje za tekstil u Berlinu. Eksperimentirala je s novim, sintetičkim materijalima u oblikovanju tekstila, ispitivala njihove mogućnosti u industrijskoj proizvodnji. Surađivala je s tekstilnim tvornicama u Njemačkoj, Nizozemskoj i Švicarskoj koje su proizvodile tekstil po njezinim inovativnim dizajnerskim rješenjima. Zbog židovskoga je podrijetla 1936. godine dobila zabranu rada u Njemačkoj, neuspješno je pokušala otići u SAD gdje se već nalazio njezin zaručnik, arhitekt Ludwig Hilberseimer. Vratila se 1938. u rodni Zmajevac, zbog bolesti majke, odakle je 1944. deportirana s obitelji u Auschwitz i nedugo potom ubijena. Ivana Tomljenović (Zagreb, 2. rujna 1906. – Zagreb, 1988.) bila je hrvatska umjetnica koja se potaknuta školovanjem na Bauhausu posvetila fotografiji i dizajnu. U mediju fotografije primjenjivala je nove metode, poput vertikalne perspektive, donjih rakursa, dvostruke ekspozicije, fotomontaže, bilježeći prizore svakodnevnog života na Bauhausu i portrete studenata i profesora. Oblikovala je reklamne plakate, između ostalih za žilete i stolne svjetiljke, koje odlikuju funkcionalnost, jednostavnost
Vasily Kandinsky, Orange
Moholy-Nagy, László, Skica za ‘’Veliki kotač osjećaja’
17
linija, kontrastne boje, geometrizirane forme, svođenje pozadina na monokromne površine, nova tipografija i upotreba kolaža. Znanje stečeno na Bauhausu primjenjivala je u kasnijem razdoblju, u djelima primijenjene umjetnosti, poput kinetičkih instalacija u izlozima trgovina u Pragu (1933–35.). Živjela je u Beogradu (1935–38.), gdje je za tvornicu aviona Rogožarski radila vizualni identitet i dizajn plakata. Potom se vratila u rodni Zagreb, gdje je djelovala kao srednjoškolska profesorica likovnog obrazovanja.
Gustav Bohutinsky (Križevci, 1906 – Honolulu, Havaji, SAD, 1987) bio je jedini hrvatski student arhitekture na Bauhausu. U školi u Dessauu boravio je u ljetnom semestru 1930. Nakon predavanja, praktičnoga rada i novih koncepata s kojima se susreo na Bauhausu, vratio se u Zagreb i završio arhitektonski studij na Iblerovoj školi na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu ( 1926–31.). Projektirao je stambene zgrade u duhu moderne, a estetika Bauhausa najočitija je u njegovu kapitalnom djelu – ateljeu za brata, kipara Emila Bohutinskog, izgrađenom
1945. u Jadranskoj 11 u Zagrebu. Nakon 1945. u suradnji s Jurjem Denzlerom projektirao je niz upečatljivo čistih i funkcionalnih infrastrukturnih objekata – termoelektrana i transformatorskih stanica. Godine 1949. odlazi u SAD, nastanjuje se na Havajima, ali podaci i dokumenti o njegovu životu i daljem arhitektonskom radu,vrlo su oskudni.
Utjecaji Utjecaji ideja i prakse Bauhausa širili su se u dva pravca: preko djela profesora i studenata, te kroz pedagoške metode i programe škole. Najčešće su likovni i estetski jezik djela bili blisko povezani s obrascima edukacije koje su studenti usvajali na školi. Po zatvaranju Bauhausa u Berlinu 1933. bivši profesori i studenti većinom napuštaju Njemačku i emigriraju u druge europske zemlje, u SAD, ali i na druge kontinente. Na taj su se način ideje prenosile u druge sredine, implementirale u nove školske i sveučilišne centre.
Bauhaus - kronologija 1919. ujedinjenjem Visoke škole za likovnu umjetnost i Visoke škole za primijenjenu umjetnost osniva se Bauhaus škola za arhitekturu i primijenjenu umjetnost u Weimaru, a Walter Gropius postaje direktorom. Nastavu su održavali umjetnici: Johannes Itten, Lyonel Feininger i Gerhard Marcks, a školu je pohađalo 207 studenata.
Tomljenović-Meller
18
1920. Bauhaus upisuje Josef Albers koji kasnije postaje predavačem i ostaje na školi sve do njezina zatvaranja. Počinju predavati Paul Klee, Max Krehan, Georg Muche i Oskar Schlemmer.
K U LT U R A 1921. školi se pridružuje Theo van Doesburg te uskoro počinje držati predavanja o idejama De Stijla. 1922. ruski slikar i teoretičar umjetnosti Vasilij Kandinski počinje držati predavanja na Bauhausu. 1923. održava se prva izložba Bauhausa pod nazivom Umjetnost i tehnologija – novo jedinstvo. László Moholy-Nagy pridružuje se Bauhausu i započinje s radom. 1924. Na Bauhaus dolazi August Černigoj i studira u klasi koju vode Vasilij Kandinski i László Moholy-Nagy. Donesena je odluka o zatvaranju Bauhausa u Weimaru zbog političkih razloga.
u Berlin i postaje Institut za učenje i istraživanje 1933. nacistički režim je natjerao Mies van der Rohea i profesore Bauhausa da donesu odluku o zatvaranju Bauhausa. Tada je Bauhaus je imao 19 studenata. 1937. László Moholy-Nagy osniva školu Novi Bauhaus u Chicagu. Gropius i Mies van der Rohe emigriraju u SAD. 1939. osniva se Škola za dizajn u Chicagu koja nastavlja praksu Novog Bauhausa.
1944. Škola za dizajn je preimenovana u Institut za dizajn, a kasnije postaje dio Illinois instituta za tehnologiju. 1951. u Zagrebu se osniva grupa Exat 51 koja je okupljala umjetnike, arhitekte, dizajnere i teoretičare čiji su glavni ciljevi bili sinteza svih grana likovnih umjetnosti, uvođenje eksperimenta u rad i ukidanje razlike između „čiste“ i „primijenjene“ umjetnosti, a upravo po tim ciljevima grupa je bliska ideji i praksi Bauhaus škole.
1925. Bauhaus škola sa svojim profesorima seli u Dessau. Odobrena jeizgradnja zgrade Bauhausa (arhitekt Walter Gropius). 1926. Bauhaus dobiva status Visoke škole za dizajn. Školu upisuje Hubert Hoffman te pohađa pripremni tečaj koji vodi Josef Albers. 1927. arhitekt Hannes Mayer osniva odsjek za arhitekturu. Otti Berger dolazi na Bauhaus i počinje surađivati s Gunte Stolzl i Anni Albers u tekstilnoj radionici, predavanja joj drže Vasilij Kandinski i Paul Klee. 1928. osnivaju se nove radionice za fotografiju, plastiku i psihologiju. 1929./1930. u zimskom semestru na Bauhaus se upisuju Ivana Tomljenović i Selman Selmanagić. 1931. ukidanje budžeta za Bauhaus zbog jačanje nacionalsocijalističke partije u Dessau. 1932. gradsko vijeće donosi odluku o ukidanju Bauhausa. Bauhaus seli
Farkas Molnár, Portret Marcela Breuera
19
Piše: Siniša Viđak
Pariški restorani Ruho Pariza satkano je od veličanstvenih fasada, neprocjenjivih slikarskih platana i prekrasnih vizura s mostova nad Seinom. Ako želimo zaviriti iza ovog kićenog odijela, potrebno je posjetiti neki pariški restoran, pa uz hranu i vino ući u intimni svijet velikoga grada.
20
PUTOVANJA razgovore čiji me sadržaj manje zanima od melodije jezika i intonacije njihovih riječi.
S
jedim u restoranu na malenom trgu Place du Marche de Sainte Catherine u četvrti Marais. Već godinama dolazim u isti restoran, La Marche, i naručujem isto jelo, magret de canard au miele (pačja prsa u medu). Možda ih negdje pripremaju bolje, no meni to nije važno jer mi je ovaj predah na sjenovitom trgiću postao ritual. Okus ovog jela negdje se utaborio u mojoj psihi, uvijek isti i prepoznatljiv. Važna mi je tišina ovog mjesta, ona veza s gradom koju ovdje tako jednostavno ostvarim, pa makar na sat vremena imam osjećaj da pripadam upravo ovom mikrokozmosu u kojemu se susreću golubovi, šum lišća u krošnjama, lica ljudi koji žive u blizini i pokoji zbunjeni turist.
Za Parižane je ručak svetinja. Uobičajeno je da se restorani pune već oko podne, dok je oko jedan sat gotovo nemoguće naći slobodan stol. Tek iza dva sata restorani se prazne, a na vratima će se pojaviti samo poneki turist. Promatrajući Parižane tijekom ručka, primijetio sam koliko im rijetko zvone mobiteli i kako gotovo ništa uredskog stresa ne ponesu sa sobom. Ne žure s naručivanjem, jelom i ispijanjem kave ili kušanjem deserta. Kao da je svrha njihovog radnog dana odlazak na ručak, a ono što se događa u uredu je ili uvertira
ručku ili nešto što se neminovno zbiva između ručka i odlaska kući. Fascinira me ova opuštenost. Njihov svemir okreće se oko osi elegantnog i dobrog života, ukusne hrane i ljubaznosti prema ljudima na koje naiđu. Imam osjećaj da im je puno važnija kvaliteta vina kojeg su pili uz ručak, nego li neki unosni ugovor kojeg moraju potpisati na poslu. U pariškim restoranima sam vidio različite prizore. Neki je par naručio jelo koje su pojeli čim je stiglo. Zatim su zatražili račun, a kada je konobar stigao s računom, krenuli su sa zamjerkama. Mužu je jelo bilo u redu, no predjelo i glavno jelo koje je posluženo njegovoj supruzi zahtijevalo je ljubazno izrečenu, ali
Dobrodošlica, odabir stola i naručivanje jela uvertira su u opušteno i meditativno raspoloženje. Prebirem dojmove iz nedavnih skitnji po gradu, listam sjećanja na pročitane stranice o Parizu, njegovoj povijesti i umjetnicima, probisvjetima i novitetima. Istovremeno neupadljivo promatram ljude oko sebe pokušavajući pogoditi čime se bave, što ih trenutno brine i, najvažnije od svega, kako se upravo sada osjećaju. Gledam diskretno u njihove tanjure kako bih na temelju odabranog jela naslutio ponešto o njima. Ponekad čujem njihove decentno prigušene 21
jako elaboriranu kritiku. Konobar je saslušao vrlo pažljivo i naplatio im samo polovicu računa. Jednom sam primijetio dvije vrlo elegantne dame srednjih godina kako po kiši ulaze u restoran. Razgovarale su tiho, ali energično. Očigledno su obje pronašle iznimnu važnost u temi razgovora. Bilo je par minuta iza podne i prišao im je konobar. Naručile su bocu crnog vina. Razgovor je tekao oko 45 minuta, koliko i vino u njihova grla. Kada su dovršile bocu vina, ustale su se, platile račun i izašle. Na licu konobara nisam primijetio nikakvu reakciju niti kritiku, pa sam shvatio
22
da je sasvim uobičajeno da dvije lijepo odjevene i njegovane dame popiju bocu vina sredinom dana i nastave dalje. Čuo sam za odličan primjer ležernosti Parižana: jedan je gost pozvao konobara i zabrinuto mu kazao da restoranom svako malo protrči miš. Konobar je na to kazao ‘’opet?’’ i nastavio svoj posao. Upravo mi je stiglo jelo. Čim sam osjetio poznatu aromu patke, meda, korijandra i nit curryja, utihnule su misli. Uživao sam u aromama i okusima, kao i uvijek. Volim ove male otočiće stalnosti u nerazumno
promjenjivom svijetu. Na trenutak sam bio tamo gdje želim biti, gdje nestaju rojevi misli, pitanja, nagađanja i planova. Ovi trenutci u restoranu La Marche neraskidivo su vezani za moj doživljaj Pariza. Nakon ručka počeo sam razmišljati o prvim pariškim restoranima. Iako je danas Pariz sinonim za gastronomiju, kvalitetni restorani relativno su nov izum. U srednjovjekovnom i renesansnom Parizu postojale su taverne, krčme i gostionice, dakle ugostiteljski sektor. Međutim, restorani kakve danas poznajemo počeli su se
PUTOVANJA razvijati u drugoj polovici XVIII. stoljeća. Pojavili su se 1770-ih godina kao mjesta za obnovu zdravlja, pa su posjetitelji govorili kako ovamo zalaze kako bi ‘se reastaurer’ (u prijevodu: obnovili se). Služili su juhe za koje se tada vjerovalo da imaju blagotvoran učinak na zdravlje. Nazivali su ih ‘restaurant’ (onaj koji obnavlja, ili sredstvo obnavljanja). Jedan od reklamnih slogana iz tog doba zvuči jako suvremeno jer navodi kako juha otklanja negativan učinak novog, urbanog načina života na živčani sustav čovjeka. Stoga su neki restorani nosili naziv ‘maison
de sante’ ili kuće zdravlja. Postao je ovo unosan biznis: neposredno prije Revolucije 1789. u Parizu je bilo oko pedeset ovakvih restorana. Francuska revolucija posredno je odigrala veliku ulogu u razvoju današnjeg pojma restorana: kuhari bogatih plemićkih obitelji tijekom revolucije svoje su poslodavce izgubili na giljotinama. Ovi visoko educirani kulinarski eksperti s obiljem iskustva ostali su bez posla. Nova prilika za preživljavanje ukazala im se u obliku otvaranja restorana. Tržište im je raslo jer su iz provincija
stizali predstavnici vlasti, delegati u Skupšini koji su bili poput današnjih poslovnih posjetitelja. Oni nisu mogli poput nekadašenjeg plemstva sa sobom voditi kuhare, sobare i ostalu poslugu, već su, boraveći u Parizu, tražili mjesto za prehranu. Pojavili su se tiskani jelovnici, individualizirani pristup gostu, odvojene blagovaonice za goste koji traže privatnost. Po prvi put su se služila jela ‘a la carte’. Konobari su počeli usvajati teatralan način serviranja hrane. Obrok u restoranu postaje spoj ugodnog s korisnim, hedonističkog s poslovnim. Žene
23
u pratnji bile su sigurne u ovakvim urednim prostorima, za razliku od nekadašnjih krčmi, pa obrok poprima društvenu dimenziju. Tijekom XIX. stoljeća restorani postaju elitistička mjesta, osobitost Pariza. Balzacov junak Lucien de Rubempre po dolasku u grad odlučuje otići u restoran kako bi se inicirao u tipična pariška zadovoljstva. Krajem XIX. stoljeća pojavljuje se cijela paleta različitih restorana koji zadovoljavaju potrebe svih dijelova društvene ljestvice, od visoke buržoazije do najnižih slojeva kroz pojavu radničkih restorana. Pored suvremenih jela, neki restorani se profiliraju kroz rustikalne jelovnike služeći tradicionalne recepte iz različitih pokrajina, a tražeći svoju publiku među onima koji s nostalgijom prema rodnom kraju žele barem za ručak imati osjećaj da su opet u mjestu svog odrastanja.
24
Trendovi koje je pariška gastronomija pratila tijekom XIX. i na prijelazu u XX. stoljeće još uvijek su aktualni. Pored ovih tradicionalnih restorana koji evociraju duh prošlosti i različite povijesne epohe ili prezentiraju kuhinju neke pokrajine, rađaju se i novi pravci: nouvelle cuisine, cuisine minceur, fusion foods, i sl. Velika imigracija stanovništva iz raznih svjetskih regija prema Parizu donosi obogaćenje gastronomske ponude. Arapski restorani su svugdje u Parizu, baš kao i dalekoistočni (kineski, japanski, tajlandski, indijski), te afrički. Pariz je nemoguće razdvojiti od hrane. Onaj posjetitelj koji sebe liši obroka u Parizu teško će shvatiti i razumjeti mentalitet ovog grada. Na ponudi je uvijek ogromna paleta različitih kulinarskih užitaka, pa je moguće obići cijelu Francusku, ili čak cijeli svijet, odlazeći u različite pariške restorane.
Nakon mog obroka u restoranu La Marche odlazim do Rue des Rosiers (ulica ružičnjaka) u kojoj se otvara jedan novi svijet – ovo je židovska četvrt grada. Najlakše je prepoznati karakter ulice kroz ponudu restorana: košer, bliskoistočne slastice i nezaobilazni falafel (kolačići od sezama i slanutka servirani u beskvasnom kruhu s prilozima od povrća). Mirisi istoka, gužva i redovi pred falafel restoranima gdje se naguravaju i turisti i lokalno stanovništvo. Ova ulica ima neki svoj život, a os oko koje se sve okreće upravo je hrana. Šetam dalje prema Les Halles – četvrti u kojoj se nekada nalazio ‘trbuh Pariza’ (pariška tržnica). Dobra jela svoj izvor imaju u prvoklasnim namirnicama. Od tržnice nam ostaje jedan mali trag, ulica Rue Montorgrueil u kojoj možemo razumjeti francusko kulinarstvo jer u nekoliko koraka prolazimo
PUTOVANJA pokraj prodavaonice voća i povrća, ribarnice sa svježom ribom iz Normandije, mesnice s nevjerojatnim izborom divljači, prodavaonice sa stotinama vrsta sira, bajkovitih izloga trgovaca čokoladom, nezaobilazne cvjećarnice, brojnih kavana i, naravno, pokraj restorana koji poslužuju isključivo puževe. Ovdje ću popiti svoju poslijepodnevnu
kavu. Gledam u šarenilo izloga, u prolaznike i prodavačicu visibaba koja s nekoliko vezica ovog proljetnog cvijeća stoji na ulici. Ovdje znam da sam u istinskom srcu Pariza, tog grada prepunog ljepote koji je negdje duboko iza fasada različit od svih svjetskih metropola koje poznajem. Brojni trenuci kada sam imao
osjećaj bliskosti s ovim gradom događali su se upravo kada je viljuška postajala čarobni štapić koji otvara vrata razumijevanja mentaliteta i svjetonazora Parižana. Baš kako je nemoguće uistinu voljeti osobu prije nego li je upoznamo, tako i ja tek sada, nakon nebrojenih obroka u Parizu osjećam da poznajem grad pa mogu reći ‘je t’aime Paris’.
25
Na prvoj plovidbi divovskog kruzera Anthem of the Seas Anthem of the Seas nije toliko brod koliko ploveći grad u kojem se nudi beskrajna zabava, a ono što se mora posebno voljeti je cijena.
26
PIŠE: Vlatka Balen
PUTOVANJA
P
rvi put sam ugledala Anthem of the Seas kroz prozor taksija
koji me je dovezao do pristaništa u Southamptonu. Kada sam izašla iz taksija i pogledala brod od 15 katova, mislila sam da se ispred mene nalaze zgrade s uredima. Nikako nisam mogla povjerovati da ovakvo morsko čudovište koje
može primiti 4 900 gostiju i 1 500 članova posade može ploviti. Karte za prvu vožnju novim 348 metarskim Royal Carribbeanovog kruzerom, vrijednim milijardu dolara sam uspjela nabaviti zahvaljujući poznanicima koji su me obavjestili o danu i satu kojim započinje prodaja aranžmana. Nikada do sada nisam bila na krsterenju i ne poznajem nikoga koji je bio na sličnom putovanju. Poprilično mi je bilo maglovito što mogu očekivati; zamišljala sam strme hodnike, tijesne kabine i selfservice restorane. Međutim, unutrašnjost Anthem of the Seas izgleda još manje kao brod, nego izvana. Šetnja središnjom ulicom je više kao obilazak trgovačkog centra, nego kao unutrašnjost broda na koju sam navikla. Na jednom kraju se do dvorane za rolanje nalazi velika srebrna skulptura francuskog roga, a nekoliko stotina metara dalje na drugom kraju su pubovi iz kojih se čuje živa glazba karipskih bendova. Svugdje je nešto što vam odvraća pažnju: luster iznad glave što svijetli u ritmu pulsa različite vrste glazbe, umjetnička djela po zidovima, različite tematski odabrane stolice, robotski barmeni; pa čak i u liftu nema predaha jer vas sa zida gleda fotografija losa sa štiklama i prelijepom ogrlicom. Na 11. katu beskonačnog hodnika sam otvorila vrata kabine s brojem 1368. Unutarnji prostor možda i nije prereprezentativan, ali je tu napokon bio mir. Imala sam balkon s pogledom na more. Većina kabina je smještena prema moru, a ostali imaju virtualni balkon s ekranom koji prikazuje more u realnom vremenu. Na krevetu sam našla elektronsku narukvicu 27
28
PUTOVANJA koja se stavlja na ruku, pomoću koje ulazite u svoju sobu i kojom kupujete piće i ostalo, što kasnije nadoplatite. Rezervirala sam termin za simulirano padobranstvo u ogromnom vertikalnom transparentnom tunelu koji podsjeća na veliko sušilo za kosu. Dok sam na brodu planiram se iskušati u penjanju po umjetnoj stijeni, surfati na umjetnim valovima i igrati košarku. Počela sam shvaćati da Anthem of the Seas nije toliko brod koliko ploveći grad u kojem se nudi zadovoljstvo u velikim količinama. Na brodu ima 17 restorana od kojih je većina uključena u osnovnu cijenu. Ranije danas bila sam u grupi koja je posjetila kapetanski most i vidjela kapetana kako sjedi pred mnoštvom monitora, dok kormilar upravlja brodom sitnim joystickom. Vidjelo se da je kapetan koncentriran na plovidbu, te da nije bio razočaran našim odlaskom s mosta. U međuvremenu smo doznali nekoliko zanimljivosti o brodu, kao i to da je trebalo 6 milijuna sati za njegovu izgradnju, da brod ima vlastiti satelit koji omogućuje gostima više komunikacijskog protoka nego što imaju svi drugi brodovi zajedno. Robotski barmen koji poslužuje piće je jedini takav na svijetu, a nalazi se upravo na ovom brodu. Od svih tehnoloških postignuća, robotski barmen je meni najinteresantniji; dodirnete ikonu na ipodu i određujete vlastiti koktel. Uspostavilo se da je robot možda i sporiji od pravog barmena, ali s druge strane je velikodušan s količinom pića. Uvjerena sam da sam dobila četverostruko. Oduševilo me i 29
30
PUTOVANJA iskustvo boravka u staklenoj kugli koju u plovidbi dizalica diže 100 m iznad razine mora. Prvu večer sam otišla u veliku i udobnu koncertnu dvoranu, a nakon pola sata slušanja rock glazbe otišla sam u jedan od restorana za koje se mora nadoplatiti (ne platiti – već nadoplatiti) i doživjela nezaboravno gastronomsko iskustvo. Poslje sam na svom tabletu pretraživala, dobivaju li restorani na kruzerima Michelinove zvjezdice. Drugu večer sam gledala tri predstave, izgubila partiju stolnog tenisa, odmarala se na ležaljkama, pila koktele i dobro vino. Treću večer sam provela u disco clubu gdje je plesalo 6 robota, razne družine hipija, rap plesača...i ustanovila sam da stvarno uživam. Član posade zadužen za osoblje nam je rekao da su krstarenja najbrže rastuća tržišta za odmor na svijetu, a više nisu rezervirana samo za starije goste. Prosječna dob Royal Carribbean gosta je samo 41 godina, većina njih dolazi s obitelji, a velika većina ostalih, za razliku od mene su parovi. Tvrtka trenutačno gradi još 6 kruzera, od kojih će neki biti stalno stacionirani u Kini.
Ono što gosti kruzera iznad svega moraju voljeti je cijena. Na ovom brodu osam noći, sve uključeno u cijenu osim pića, van sezone košta oko 5 000 kn po osobi. Ja sam za sedam dana u kabini s pogledom, početkom svibnja platila 9 700 Kn. Cijena ne uključuje napojnice, nadoplatu za ekskluzivne restorane i piće. 31
Zaljubila sam se u portugalski stil života Europa u malom na ritualu ispijanja kave na dalmatinski način: Dalmatinka popije jednu kavu za tih sat vremena, Njemci tri pive, a Španjolci, Finci i ostali popiju 3 espressa.
Piše:
Iva Rebić
K
ada sam se prijavljivala za Erasmus studentsku razmjenu
imala sam dva jednostavna kriterija pri odabiru zemlje u kojoj bih rado nastavila školovanje. Prvi kriteriji je bio otići negdje gdje je sunčano već u veljači, a drugi, još važniji kriterij, bio je otići negdje gdje mogu preživjeti s erasmus stipendijom. Uz mnogo sreće i strpljivosti s papirologijom, dočekala sam pakiranje za Lisabon. Točno prije tri mjeseca spakirala sam kufere i
32
PUTOVANJA svoju najdražu adresu studentski dom Sava, 6.paviljon, 4. kat, zamijenila Ruom de Santa Marta 37. Već na aerodromu sam pripremila sunčane naočale u uvjerenju da me u Lisabonu čekaju palme i sunce… kad tamo kiša. Prvotni šok i razočaranje vremenskom prognozom, riješila sam ispijanjem vina verde s cimericom i docimerima. Moram priznati, pomoglo je.
male čarobnjake iz Hogwartsa. Kako sam velika obožavateljica knjiga o malom čarobnjaku, posjetila sam knjižnicu gdje je priča o čarobnjaku počela. A što da vam kažem, meni je to bilo raj. Čak sam kupila magnet od 4€, kao simbol mog odrastanja uz Harryja.
Općenito, sve me dosta podsjeća na Dalmaciju. Stariji ljudi koji sjede na klupicama i „ćakulaju“, uske uličice, štrik s robom na balkonu od 2m², puno cvijeća na svakom koraku. Jedino što ovdje nedostaje je ritual ispijanja kave. Mislim da je to prava šteta obzirom da u
U početku sam redovito išla na sva predavanja i seminare, što mi je pomoglo da u kratkom vremenu shvatim kako stvari funkcioniraju u Portugalu. Svi kasne sa svime i nitko se ne brine zbog toga. Sve je nekako „easy going“ pa sam se i sama prilagodila sistemu. Svaki dan sam susretala studente odjevene u nekakve uniforme, koji izgledaju kao da su ispali iz knjiga J.K. Rowling. U biti je bilo obrnuto. J.K. Rowling je živjela u Portu dok je pisala prvu knjigu i „iskopirala“ portugalsku tradiciju uniformi, te slično odjenula
33
gradu ima puno barova sa super pogledom na most Ponte 25 de Abril i rijeku Tejo. Svi uvjeti za dvosatnu kavu su ostvareni. Moj najdraži bar se nalazi uz Pracu de Comerico, prijašnju glavnu tržnicu, a danas jedan od glavnih trgova. Pravi je gušt zavaliti se u ležaljku i uživati u suncu uz zvukove uličnih svirača u pozadini. Drugi odličan bar je bar Park, koji je kao što mu ime kaže, cijeli u zelenilu s pogledom na grad. Jednom sam tu došla s prijateljicom u 10 ujutro u nadi da ćemo popiti kavu i uživati u suncu, međutim bar je bio zatvoren. Tko još radi prije 11h ujutro? Odmah sam postala nervozna jer stvarno trebam popiti prvu kavu prije podne. Uz pitanje odakle smo
34
i što tu radimo, krenula je priča i konobar nas je počastio kavom i pridružio nam se da odmori prije radnog vremena. Takvi su vam Portugalci - srdačni, simpatični, otvoreni i spori ljudi. A što se tiče kave, s vremenom sam naučila prijatelje, uglavnom Njemce, Fince i Španjolce, na ritual dalmatinske kave i sada odlično funkcioniramo. Sjedimo na kavi sat vremena. Ja popijem kavu, Njemci tri pive, a Španjolci, Finci i ostali popiju 3 espressa. I bude nam super! A grad? Lisabon je divan, šareni grad u koji sam se zaljubila za čas.
PUTOVANJA To je grad tolerancije gdje su svi dobrodošli. Na svakom uglu vidi se mješavina različitih kultura i običaja, što ga i čini tako posebnim. Krase ga mali žuti tramvaji koji su simbol grada. Cijeli Lisabon je građen na uzbrdo - nizbrdo sistemu, zbog čega ima jako puno vidikovaca s odličnim pogledima. Moj najdraži vidikovac je na Bairru. Vidikovac gleda na dvorac S. George, te cijeli grad i rijeku. Bairro je ujedno centar mog društvenog života jer se tu nalazi Erasmus corner gdje započinju svi izalasci. Nekada tu i završe. Moram vam reći nešto i o hrani, koja je moja velika ljubav. Portugalci imaju više od 1000
načina za spremanje bakalara. Sve miriše na bakalar. Do sada sam probala nekoliko jela s bakalarom i sva su me oduševila. Pohanu svinjetinu sa Save, zamijenila je riba. Svaki dan jedem ribu u kantini na fakultetu i još mi nije dosadila. Na svakom koraku su plodovi mora, salata, prava dalmatinska spiza. Još se sve to zalije čašicom vina bianco ili verde i to vam je dosta za sretan život. Što se tiče slatkoga, Portugalci su veeeliki ljubitelji kolača pa na svakom koraku možete vidjeti Pastelariu. 100 vrsta slatkiša, kolača, sve nešto obloženo s tri kreme, pa još preliveno čokoladom. Čak miješaju slano i
slatko u kombinacijama koje su meni nezamislive. Par puta mi se dogodilo da sam kupila sendvič, u nadi da je to sendvič, a u biti sam kupila krafnu sa sirom i šunkom. Nikako mi se to nije svidilo. Ne znam, možda nisam naviknuta na te kombinacije. U svakom slučaju, od tada pravim sendvič doma. Od slastica, najviše mi se dopala Pasteis de Belem. Nisam stručnjak za kolače pa vam ne znam uopće opisati što je to. Reći ću vam da izgleda jako neprivalačno, ali je jako popularan. Svi to jedu pa sam i ja odlučila dati šansu pasteisu. Naravno, pasteis je preukusan! Kolačić se topi se u ustima. Divota! Ocjenila sam ga s
35
plus pet i sve svoje goste vodim do Belema gdje imaju najbolji pasteis. Mislim, odem im pokazati poznati Spomenik otkrićima, zatim toranj, park, a po povratku naravno svratim po svoj pasteis. Dok Vam ovo pišem, u Lisabonu je ugodnih 30 što me vodi do mog novog hobija- cjelodnevnog izležavanje na plaži. Već za Uskrs sam otvorila sezonu kupanja kada sam otkrivala Algarve, a sada barem 2 puta tjedno s ekipom iz stana idem na plažu. Ocean je hladan, ali meni to ne smeta. Malo se rashladim i uživam u pogledu na zgodne surfere. Surfanje je ovdje veliki hit, a meni je hit gledati surfere. Mislim, i meni je u planu pokušati surfati, ali nisam se još odvažila. I da, ne smijem završti članak da ne spomenem Cristiana Ronalda. Kiki iskače na sve strane. Na svim naslovnicama časopisa, na tv-u, motiv je na čašama, ručnicima,
36
PUTOVANJA posteljinama… na svemu. Kiki je bog. Kupite li časopis o modi, tu je Kiki, stručnjak za modu. Kupite li časopis o sportu - opet Kiki. Kupite li lifestyle časopis o putovanjima - opet Kiki, gdje ide i kada se vraća. Par puta sam se nasmijala svemu tome, ali sam brzo shvatila da Portugalcima to nije nimalo smiješno. Da bih se iskupila, brže bolje sam lajkala Cristiana na fejsu i sad se osjećam uklopljenije u sredini. Službeno sam postala obožavateljica trenutno najpoznatijeg Portugalca. Što se tiče Lisabona, Portugala i ljudi, njihova sam velika obožavateljica već od prvog dana svoga Erasmusa. Stoga, ukoliko uhvatite viška novaca i vremena, zaputite se u Lisabon. Garantiram vam puno sunca, malih ulica, dobre hrane, dragih ljudi i širokih vidikovaca. Zaljubit ćete se, baš kao i ja.
37
Jacques Herzog i Pierre de Meuron Ĺ vicarski arhitekti Jacques Herzog i Pierre de Meuron su prijatelji iz djetinjstva, koji su u svom profesionalnom savezu postali jedni od najutjecajnijih arhitekata danaĹĄnjice.
38
atmosferi dobrog partyja. Zatim,
taj prostor im je bio dovoljan. Međutim
odjednom, svi odlaze. Ured se vraća u
rastom tvrtke kompleks se proširuje na
intenzivnu tišinu.
sedam drugih objekata, među kojima
Ako su u gradu, Jacques Herzog i Pierre de Meuron će biti tamo. Sa svojim obiteljima žive u Baselu. Sjedište njihove tvrtke se nalazi u nekadašnjem
je i bivši laboratorij, te stara tvornica proizvođača paste za zube. Trenutačno, samo u središnjem kompleksu radi „vojska“ od 350 zaposlenika.
srednjovjekovnom samostanu. Budući
Herzoga je lako uočiti, obrijane glave,
da je tvrtka 1988., kada se uselila s
izraženih jagodica, intenzivnog
osobljem imala samo 14 zaposlenika
pogleda. Kaže da je oduvijek htio biti
D
osta rano, oko 10 sati, rad u jednom od svjetski najkreativnijih arhiteonskih ureda se privremeno prekida. Mnoštvo se okuplja u prizemlju vile iz 19. stoljeća na obalama Rajne i doručkuje svježe pečeni kruh, džem i voće. U tom trenutku, teme razgovora mladih arhitekata nisu samo dizajn i arhitektura, već teme iz svakodnevnog života, atmosfera na doručku nalikuje
Olimpijski stadion Ptičje gnijezdo u Pekingu
Stakleni neboder na Manhattanu
39
Olimpijski stadion u Pekingu
arhitekt. On brzo postaje središte
rad u 80-ima i 90-tima bio je potaknut
pažnje. Pierre de Meuron, sijede
vidljivim minimalizmom. “Tada smo
kose, malo umornih očiju - izgleda
shvatili da već imamo vlastititu
otmjeno. Počeo je studirati biologiju i
prepoznatljivost“, kaže Herzog.
kemiju, ali se ipak predomislio i upisao
Ne samo da su stvorili zgrade koje
zgrada su realizirane u suradnji s
posjeduju istinski identitet 21. stoljeća,
umjetnicima. Poznati olimpijski
već radeći trenutno na više od 40
stadion “Ptičje gnijezdo”, su dizajnirali
paralelnih projekata diljem svijeta su
s kineskim umjetnikom Ai Weiwei.
stvorili urede koji supstituiraju njihovu
Herzog je u startu odbacio kritike o
Oni su prvi dvojac nagrađen “Oskarom
kreativnost a ne autokraciju.
radu za kineski režim. “Gledajte svoje
za arhitekte,“ Pritzker Prize nagradom.
Herzog je 1983. preuzeo dužnost
Švicarci Jacques Herzog i Pierre
gostujućeg profesora na sveučilištu
Stadion je zamišljen tako da postane
de Meuron su mnogo puta prekršili
Cornell u New Yorku, a obojica su 1989.
jedan od svjetski najpoznatijih primjera
arhitektonske stereotipe. Njihov rani
postali profesori na sveučilištu Harvard.
avangardne arhitekture. Postao je
studij arhitekture. Od tada njihovo partnerstvo funkcionira kao ogledalo u intuitivnom obliku komunikacije koju su razvili tijekom godina.
Njihov rad karakterizira tanka linija između umjetnosti i arhitekture, a mnoge od njihovih najpoznatijih
cipele i majicu: odakle dolaze?
Tate Modern galerija u Londonu
40
„de facto“ logotip za Olimpijske igre,
modernizma. Od šest prijedloga na
sa svojim potpornjima, oblikovanim
užem natječaju, HDM je predložio
u zdjelu, najimpresivniji stadion od
najmanje promjena na postojećoj
Koloseuma.
zgradi, i ponudio najmanje dramatične
Tate Modern galerija Otvaranje Tate Modern galerije u Londonu 2000. godine im je pomoglo
vizure. Na uređenje zgrade tada je potrošeno, vrtoglavih 430 mil. dolara.
Zgrada Dominus vinarije
u stvaranju globalne popularnosti.
Jackues Herzog o vinariji kaže:
Galerija Tate Modern je evoluirala
„Dominus je vinarija koja proizvodi
iz industrijske hale bivše plinske
jedno od najsjajnijih vina na ovom
elektrane u svjetski najpopularniji
planetu. Vinar je Christian Moueix
Muzej suvremene umjetnosti. Muzej
od kojega smo jako mnogo naučili o
predstavlja kombinaciju artdecoa i
vinima, o terroiru, o mirisu i okusu u
vezi s kulturnim navikama. Odluka da koristimo lokalni materijal, vulkansko kamenje koje smo pronašli na tom izvorno indijanskom lokalitetu, pojavila se vrlo rano. Kada smo se domislili ove nevjerojatne konstrukcije od kamenja koje ispunjava gabione, za nas je svakako bio veliki trenutak. Kao i uvijek, puno smo eksperimentirali, uzimajući manje i veće kamenje, otkrivajući praznine između kamenja koje će biti ispunjene svjetlom i gotovo dematerijalizirali zidove koji su, s druge strane, tako nevjerojatno masivni i idealni da klimu u zgradi održavaju stabilnom.“
Allianz Arena Allianz Arena je više svjetovni objekt, koji odgovara trendovima velike konzumacije sporta, nastojeći biti ugodno mjesto za gledanje nogometa.
Stadion u Bordeauxu Nedavno je u francuskom gradu Bordeauxu položen prvi kamen temeljac za novi nogometni stadion s 43.500 sjedećih mjesta na kojem će se odigrati utakmice Europskog nogometnog prvenstva UEFA EURO 2016. godine. Tom prilikom su Herzog & de Meuron prvi puta objavili detaljne planove za stadion koji će po njima biti energetski najučinkovitiji
Zgrada Dominus vinarije u Kaliforniji
41
na svijetu, te će veliki dio potrebne
koji će ujedno povezivati sportske
i za utakmice ragbija, kao i druga
električne energije za svoje potrebe
obožavatelje s uređenim prirodnim
događanja, a gradnja bi trebala biti
sam proizvoditi iz sunčevih kolektora,
okolišem izvana, pa je stoga krov
dovršena tijekom ove godine, dakle
odnosno u njega će biti ugrađena
podržan od strane stotina bijelih
godinu dana prije samog Europskog
prava fotonaponska sunčeva
stupova koji oponašaju stabla u šumi.
nogometnog prvenstva 2016., za koje
Kako bi okoliš stadiona bio što ljepši, s
vjerujemo da će ugostiti i hrvatske
elektrana.
nogometaše i navijače.
Kod dizajna stadiona arhitekti su puno
prirodnim okolišem i obiljem zelenila,
pažnje posvetili i načinima zbrinjavanja
angažirani su i francuski arhitekti za
otpada, potrošnje vode, te ukupnog
vanjske prostore Michel Desvigne
Vitra – izložbeni prostor
utjecaja na okoliš, pa tvrde kako će
i Vinci-Fayat koji će urediti čitavo
ovo biti ekološki najprihvatljiviji veliki
područje oko stadiona, u čijem se
Švicarski arhitekti Herzog & de
sportski objekt na svijetu.
okruženju nalazi i jezero.
Arhitekti navode kako su zamislili
Stadion je zamišljen da osim za
je toliko originalan i interesantan da i
stadion kao otvoren i prozračan,
potrebe nogometnih utakmica, služi
sam zaslužuje biti u izlogu.
Meuron 2010. godine kreirali su tvrtki namještaja Vitra izložbeni prostor koji
Filharmonijska dvorana u Hamburgu
42
VitraHaus nalazi se u Njemačkoj,
svjetski poznata muzeja – Akademiju
točnije u gradu Weil am Rhein, i cijeli
znanosti i de Young-ov muzej.
projekt izgleda poput hrpe kuća naslaganih jedna na drugu. Kroz pet katova ove građevine posjetitelji mogu vidjeti najnovije proizvode Vitra Home Collection linije.
Muzej de Young
Modernu zgradu de Young muzeja potpisuju arhitekti Herzog & de Meuron. Nova je zgrada zamijenila staru te je službeno otvorena 2005. godine. Dobitnici Pritzker nagrade odlučili su zadržati izvorne elemente koji su preostali na lokaciji: vaze i
Zamišljen kao zelena oaza za
sfinge u blizini Pool of Enchantment
stanovnike San Francisca krajem 19.
(Magični bazen). Novi dizajn je
stoljeća, park Golden Gate je treći
sačuvao i stabla palmi ispred
najposjećeniji park u SAD-u. Ovaj veliki
zgrade. Sama zgrada je postala
rekreacijski centar udomio je i dva
monumentalno arhitektonsko zdanje,
Stadion za EURO 2016. u Bordeauxu
Muzej suvremene umjetnosti u Madridu
postignuće koje sadrži muzejske umjetničke kolekcije. Zgrada muzeja pokrivena je perforiranim kortenom koji će s vremenom dobiti patinu. Od materijala se još pojavljuje kamen, drvo i staklo koji sjedinuju volumen s okolinom. Prozori brišu granice između interijera i prirodnog okoliša odakle se može pristupiti muzeju kroz četiri javna ulaza koji čine završnu točku staza u parku. Na krovu tornja koji se izdiže iznad same zgrade možete uživati u prekrasnom panoramskom pogledu na park Golden Gate i cijeli grad.
Prada trgovina u Tokiju
Zgrada modne tvrtke Miu – Miu u Tokiju
43
Najveći projekti u realizaciji Tvrtka je završila više od 100 velikih projekata. Trenutačni najveći projekti u realizaciji su nova zgrada poglavarstva grada Pariza koja izgleda kao ogromna trokutasta kula koja bi trebala postati užareno svjetlo na vanjskom obodu grada. Njihova filharmonijska dvoranu u Hamburgu podsjeća na ledenjak koji se topi na vrhu starog lučkog skladišta. Zgrada Elbphilharmonie u Hamburgu, koja se gradi, bit će kulturni kompleks koji će udomljavati niz aktivnosti, a sadrži novu filharmonijsku
Ugled Herzoga i de Meurona je takav da oni uopće nemaju web stranice za oglašavanje svojih radova, a od samog početka se, osim veličine ureda i visine honorara ništa nije promijenilo. Oni su izuzetno zahtjevni, imaju iznimno visoke standarde i postavljaju fini balans između kreativnosti i švicarske učinkovitosti. Što je najvažnije, oni su jako dobri u prepoznavanju mladih, talentiranih ljudi i koje potom zapošljvaju kao suradnike u svom uredu. U tradicionalno agresivnom svijetu arhitekture oni surađuju sa svojih osam partnera, uključujući Harryja
Guggera, Christine Binswanger, Ascan Mergenthaler i Stefana Marbacha. To im omogućava da zadrže visoku kvalitetu i velik broj ozbiljnih radova. Terence Riley, direktor muzeja Miami Art, koji blisko surađuje s njihovom tvrtkom na širenju podnožja muzeja je rekao da se nikada ne možete toliko zaljubiti u jednu ideju, da je oni boljim prijedlogom ne bi promijenili. Kaže da oni razumiju tijek povijesti, ali i društveno tkivo, te kontekst. Miuccia Prada, modni dizajner, za kojeg su projektirali jedinstvenu
dvoranu, hotel, privatne stanove i javni trg s pogledom na hamburški Speicherstadt. Zgrada je trenutno u završnoj fazi opremanja, izgleda čudesno, a Hamburg će po njoj dobiti svoju novu prepoznatljivost. Jedni problem je prekoračenje planiranih troškova izgradnje, pa već košta više od izgradnje Alianz arene, odnosno 470 milijuna eura. Unatoč rizičnim poslovima s ultraskupim nekretninama na tržištu, projekt New Yorkškog neobičnog staklenog nebodera u 56 Leonard Street na donjem Manhattanu ide u realizaciju. Toranj s 57 etaža će u predvorju imati veliki mjehur od nehrđajućeg čelika, rad kipara Anish Kapoora.
Unutrašnjost Vitra salona
44
Zgrada sjedišta BBVA banke u Madridu
Vitra izložbeni prostor
trgovinu u Tokiju, kaže: „Ono što mi se posebno sviđa kod njih je da osim ljepote svojih objekata, oni nikada nisu apstraktni, te se uvijek vidi povezanost ambijenta i njegove kulture.“
Pierre de Meuron: Jesu li svi vaši projekti zajedička ostvarenja? Veliku većinu projekata nisam mogao završiti bez Jacquesa, a istovremeno, gotovo da Jacques nije mogao bez mene. Do sada smo, Jacques i ja bili uključen u svaki projekt. Sada to
postaje teško jer nas je u jednom uredu 70 ili 80. Mi želimo kreativnu tvrtku. Također želimo mlađe partnere koji bi sudjelovali u upravljanju uredom. Željeli bismo inspirirati, ne blokirati.
Koji je vaš stil, vaša prepoznatljivost?
Mi smo komplementarni, ali smo također i prijatelji. Naravno, mi bi rado baš sve u poslu napravili zajedno, ali ne možemo biti svugdje u isto vrijeme, tako da moramo podijeliti odgovornost. Arhitektura je ponekad brutalna. Morate slijediti većinu onoga što klijenti kažu. Jacques bi vam to možda bolje objasnio, u tome je sigurno bolji od mene.
jednu vrste arhitekture po kojoj ćemo
Sjećam se naših početaka, kada smo se igrali s objektima i proizvodili ih ne znajući hoće li se realizirati. To je možda i razlog zašto nemamo stil, biti prepoznatljivi. Trudimo se ne da ne kopiramo, ali ipak radimo u istoj obitelji ideja. Mi se uvijek borimo da ne upadnemo u zamku stereotipa i postanemo poduzeće koje radi po istoj šabloni. Želimo organizirati naše urede kao svojevrstne male zajednice ili kampuse. Svaki studio ima svoj vlastiti
Zgrada poglavarstva Pariza
45
identitet, koji stvara različite radne
će ova stvar biti na kraju: nešto fizički,
atmosfere. Mi nikada nismo htjeli cijelu
nešto stvarno, nešto za ljude.“
ekipu okupiti u jednom prostoru u velikoj zgradi, premda bi tako ponekad bilo lakše sve nadzirati.
Jacques Herzog: Koji je vaš stav o dva vlasnika ureda?
Pomažu li vam puno računala?
Pierre i ja smo odmah shvatili da
Računalo je važan alat, danas nitko
posao napravimo bolje kad radimo
ne može obaviti posao bez njega.
zajedno. Treba uspostaviti dijalog i biti
Međutim, za mene je to ipak samo
spreman prihvatiti kritiku. To nije teško,
alat koji ne može zamijeniti kreativno
jer znate da se ide k boljem rješenju.
razmišljanje. To je razlog zašto uvijek kažemo: “Donesite ga iz računala,
Vaš stav o identitetu?
ispišite ga, koristitite papir, koristite
U sedamdesetima, smo više bili pod
modele da razumjete i predvidite što
utjecajem umjetnika nego arhitekata.
Stadion Allianz Arena u Münchenu
Nije bilo ničega čemu bismo se mogli diviti u našem području. Kao i kod svake mlade osobe, vi ste nesvjesno (ili svjesno) u potrazi za nečim što je mala revolucija, nešto što vam pomaže da se uspostavi novi način gledanja na svijet. Za mlade je to uvijek tako. Treba li zgrada imati svoju poruku? Zapravo, nas ne zanima intelektualna poruka zgrade. Arhitektura nema poruku, već ima izravan utjecaj na ljude i to je razlog zašto funkcionira ili ne funkcionira. Uvijek smo govorili, a to je možda i najvažnije, da arhitekturu rade ljudi za ljude. I to je to. A ljudi su ljudska bića, a ljudska bića su ljudska bića zato što imaju tih pet osjetila. Ako postoji nešto što naš doprinos stavlja u antagonističku poziciju naspram suvremenog trenda u svijetu, onda je to to što mi toliko inzistiramo na holističkom opažanju svim našim osjetilima. Naša kultura je sklona tome da postane sve vizualnija i da zanemaruje druga osjetila. Brzina koja nam je svima nametnuta fatalno utječe na percepciju našega vlastitog fizičkog stanja, na naš osjećaj gravitacije na taktilnu percepciju, na miris i okus. Opsjednutost fitnesom i gimnastičkim dvoranama je reakcija upravo na činjenicu da smo negdje u toj suludoj strci naših svakodnevnih aktivnosti izgubili svoje tijelo. Umara li rad na velikom broju projekata istovremeno? Sa 40 ili više paralelnih projekata, jasno je da ne možete uvijek imati isti intenzitet. Ponedjeljkom i petkom imamo sjednice gdje idemo od jednog projekta na drugi po vrlo strogom rasporedu. Ranije je bilo više kaotično. Stručni sastanci su ovisili o slobodnom vremenu, to je bilo zabavnije, ali i manje učinkovito. Vidjet ćemo koji model donosi bolje rezultate. Što je bit dobre arhitekture?
Kolodvor u Melbourneu
46
Volim misliti da je dobra arhitektura kao oblik akupunkture, da oslobađate energiju, a bit je da kvaliteta privuče ljude i učini ih sretnima.
Hamburg
grad bez automobila
Njemački grad Hamburg, objavio je svoj ambiciozan plan da ograniči promet motornih vozila u gradu na više od 40% površine grada.
48
S
tvaranje zelene zone i pribiližavanje prirode ljudima samo je dio ovog ambicioznog plana. Na ovaj način stvorit će se više prostora za šetnje i vožnju biciklom, a centar bi bio pretvoren u mrežu
parkova, vrtova, igrališta i rekreativne površine. To će ljudima pružiti priliku da šetaju, posjećuju restorane, voze bicikl, uživaju u vodenim sportovima, te žive u skladu s prirodom u samom centru grada.
49
Glasnogovornica iz odjela za urbano planiranje grada, Angelika Fritsch, izjavila je kako će zelena gradska mreža prekrivati, ne samo središte grada već i dijelove predgrađa, a kroz 15 do 20 godina građani i turisti moći će obilaziti grad isključivo pješke ili na biciklu. Ukupan dojam naglašava i rijeka Elba sa svim pritocima koji će, više nego sada, svojim plovnim putovima dovoditi ljude u centar grada.
20 centimetara. Očekuje se da će
Iako je pretpostavka da će grad biti bez automobila, oni će ipak biti dozvoljeni, ali neće biti nužni za obavljanje mnogih radnji. Zelena infrastruktura imat će mogućnost boljeg upijanja kiše i poplavnih voda, a bit će to i značajan doprinos smanjenju emisije CO2 odnosno utjecaju na globalno zatopljenje. U posljednjih 60 godina temperatura u Hamburgu povećala se za 1.2°C, a razina mora podigla se čak za
Kada se plan u potpunosti
50
nivo mora porasti za dodatnih 30 cm do 2100. godine. Na ovaj način želi se preduhitriti i moguće daljnje povišenje morske razine. Pored toga, takva mreža će doprinijeti ukupnom zdravlju grada i njegovih stanovnika. Ona će smanjiti potrebu da se stanovnici automobilom voze na izlete izvan grada.
realizira pokrit će oko 17000 hektara. Rješavanje poplava, zdravstvene koristi od šetnje i bicikla, smanjenje ispušnih plinova, snižavanje ljetnih temperatura u gradu, rekreacijski parkovi za stanovnike – izvrsne ideje koje o kojima bi i mnogi drugi gradovi mogli razmisliti. Trenutačno,Zelenu
Sven Schulze, analitičar u Hamburškom institutu za međunarodnu ekonomiju (HWWI), primjećuje da bi Zelena mreža mogla zauzeti prostor potreban za stanovanje i tvrtke, ali s druge strane, ona donosi ekonomske prednosti jer privlači visoko obrazovane i kompetentne ljude u grad, te podiže kvalitetu života. Mnogi građani Hamburga su spremni, odreći se svojih automobila, što se možda ne bi reklo za Njemce. Freiburg je za sada jedini njemački grad koji je u cjelosti zabranio ulazak automobilima u svoje šire središte. Međutim, Freiburg ima 230 000 stanovnika i oko 40 posto površine grada čine parkovi koji su ispresjecani malim vodotocima uz nogostupe. Dakle, bitno je manji grad od velegrada – Hamburga, te im je bio znatno lakši zadatak riješiti se automobila.
mrežu razvija tridesetak gradskih službenika, uz pomoć osoblja u sedam gradskih okruga.
Postoje dobrobiti rane borbe protiv klimatskih promjena. Pametni po-
51
52
glavari gradova znaju da ako svoje sredine učine zelenijima, prijateljski nastrojene prema biciklistima i pješacima, privući će više ljudi koji su im potrebni da ostanu konkurentni. Angelika Fristch kaže da su napori da se gradska klima učini što podnošljivijom iznimno važni, jer se time osigurava kvaliteta života stanovnika: „Vizionarsko razmišljanje dolazi od gradskih službenika, a ne od političara koji su trenutno na vlasti. Otkako se dogodila nuklearna nesreća u Fukušimi, fokus svih u Njemačkoj je na udaljavanju od nuklearne energije, a ne na strategijama adaptacije na klimatske promjene.“ To je, naravno, recept uspješno razvijen u Kopenhagenu, gdje se ostvaruju planovi za izgradnju 26 takozvanih „biciklističkih autocesta“, koje se protežu od centra grada prema predgrađima kao dio gradske vizije da do 2050. Kopenhagen postane u cjelosti grad bez emisije CO2. Hamburg je po veličini drugi grad u Njemačkoj, a premda su Njemci ponosni na svoju auto industriju, ipak su odlučili svoj grad ustupiti vozačima - bicikla.
53
Apple Watch Što mi se sviđa, a što ne?
54
TEHNOLOGIJA
P
Je li to igračka ili koristan uređaj, novi trik ili vizionarski potez? Je li to Apple-ov proizvod koji do sada najviše zbunjuje, ili glasnik novog doba sa svojevrsnim osobnim računalom na vlastitoj ruci? Jedno je sigurno: za sada postoji malen broj mišljenja o Apple Watchu.
utem medija nam za sada o Apple Watchu, uglavnom stižu informacije o prodajnim rezultatima, kao to da je prva količina satova iznosila više od 3 milijuna primjeraka, te kako će prihod od prodaje u prva dva tjedna dosegnuti 2 milijarde dolara. Vjerojatno će Apple Watch postati Apple-ov najprofitabilniji proizvod u povijesti s prosječno više od 60% marže, zbog toga što su ključni elektronički djelovi jednaki u skupim i sport modelima. Kako bi dobili objektivno mišljenje o Appleovom najnovijem uređaju, uz pomoć prijatelja koji se nedavno vratio iz Amerike, kupili smo dva Apple Watcha. Odlučili smo se za 42 mm sivi aluminijski model s plastičnim sportskim remenom koji košta 520 dolara i model od nehrđajućeg čelika od 38 mm s klasičnim kožnim remenom od 850 dolara. Napomena čitateljima: oba idu na eBay do kraja tjedna; ne zarađujemo dovoljno da ih zadržimo. Mi ćemo vam reći naše mišljenje o onome što je dobro, a što nije kod Apple Watcha.
55
Apple Watch
pozitivno Apple Watch je vrlo lijep Nitko nema dizajn elektronskih uređaja kao Apple, stoga i Apple Watch nije iznimka. Oba odabrana modela naših satova, i aluminijski i primjerak od nehrđajućeg čelika su lijepi na prvi pogled, a maleni ekran je blistav. Većina smartwatcheva su ipak pre glomazni, kod Applea je čak i veći primjerak od 42 mm iznenađujuće lagan i udoban. Naravno da nikada svojim stilom neće konkurirati Breitlingu, Chopardu ili Orisu, ali treba priznati da je u konkurenciji smartwatcheva možda i najljepši, jer ne šalje poruku: “Hej, pogledaj me! Nosim računalo na zglobu!”
Dobar je podsjetnik
Osim što pokazuje vrijeme, najkorisnijia značajka Apple Watcha je što šalje Nježnu vibraciju vašem zglobu, kada vas treba na nešto podsjetiti, odnosno uputiti na zaslon, bilo da je to e-mail, sms poruka, ili podsjetnik iz kalendara. Možete razgovarati telefonom sa svoga ručnog zgloba Želite li se osjećati kao da ste u znanstveno fantastičnom filmu? 56
Pokušajte razgovarati telefonom preko sata. Kvaliteta zvuka iz Apple Watcha zvučnika je malo metalna, iako moji prijatelji kažu da moj glas zvuči u redu. Međutim sama činjenica da razgovarate preko ručnog zgloba izgleda cool, ali možda i malo smiješno.
Digitalni Touch je nevjerojatan
Jedna od posebnih značajki Apple Watcha je njegov takozvani digitalni dodir, koji vam omogućuje slanje posebne vrste poruka drugim vlasnicima Apple Watcha, škrabotine, crteže pa čak i ritam vašeg srca. Zvuči budalasto, ali je zabavno.
Motivira vas za fitness
Apple Watch ima dobre aplikacije za fizičke aktivnosti i vježbe. One neobično dobro motiviraju na aktivnost, ili daju korisne podsjetnike, primjerice kada da popijete vodu i slično. Praćenje rada srca na monitoru dobro radi Očekivali smo da će otkucaji srca na monitoru biti neprecizni, kao i kod većine ručnih monitora. Usporedili smo očitanje Apple Watcha s rezultatima mjerenja bolničkog holtera i bili iznenađeni. Tijekom
30-minutnog kardiotreninga, Apple Watch nikada nije griješio više od pet otkucaja u minuti.
Funkcija glasovnog upravljanja
Podizanjem zapešća možete reći: “Hej Siri” i aktivirati Apple Watchevu verziju iPhone-ovog glasovnog upravljanja asistentom, Siri. Ako pogriješite, morate ponoviti, ili samo poslati poruku kao glasovnu bilješku.
Sa satom možete kontrolirati svoju iPhone kameru
Ovo nije nova značajka na smartwatchevima, ali to posebno dobro funkcionira na Apple Watchu. Dodirnite ikonu fotoaparata i na zaslonu će se prikazati live feed s vašeg iPhone fotoaparata, omogućujući vam da snimite trenutačne fotografije ili aktiviranje snimanja s tri sekunde odbrojavanja.
Neke aplikacije rade jako dobro
Sve aplikacije s i Phone-a mogu biti na Apple Watch-u, ali neke su posebno dobro prilagođene za brzu upotrebu sa svoga ručnog zgloba.
TEHNOLOGIJA
Apple Watch
negativno Zaslon Aplikacija je u neredu
Jednom kada počnete s preuzimanjem nekoliko, ili nekoliko desetaka aplikacije, biti ćete suočeni s hrpom sitnih ikona koje se stiskaju na zaslonu. Iako možete preurediti njihov raspored, ne postoji način da prevarite vaše oko. Povećanjem broja aplikacija neizbježno ćete doći do točke u kojoj imate aplikacije koje se ne mogu ni identificirati.
Može biti spor
Kod Apple Watch-a pokretanje pojedinih aplikacija može trajati od dvije do deset sekundi. Posebno sporo je skidanje podataka preko Bluetooth veze. Možda je to i za očekivati kod prve generacije proizvoda, ali to ne znači da je manje neugodno.
Korištenje e-maila je malo nespretno
Apple Watch e-mail aplikacija će vam pokazati sadržaj vaših inboxa, možete pročitati obične tekstualne poruke i ... to je to. Možete koristiti Force Touch na ekranu, nešto kao desni klik na mišu za brisanje, ali ne postoji način da odgovorite na e-mailove.
Nije dobar za fotografije ili videozapise Na satu možete pohraniti do 2 GB glazbe i slušati preko Bluetooth slušalica, ali Apple Watch nije namijenjen za multimedijsko korištenje. To je iznenađujuće loše čak i za gledanje fotografija, s vrlo minimalnom razinom zumiranja, a nema mogućnost ni video reprodukcije. Ali zašto bi uopće netko gledao fotografije ili videozapise na tako malom ekranu?
Baterija traje manje od 24 sata Apple kaže da bi trebali biti u mogućnosti Apple Watch koristiti 18 sati s jednim punjenjem baterije, ali stvarnost je drugačija. Morat ćete se naviknuti da ga povezujete s punjačem svaku večer prije spavanja.
Bit će bolji sljedeće godine Mnoge velike tech tvrtke osvježavaju svoje popularne proizvode svakih 12-18 mjeseci, pa nema razloga očekivati da će s Apple Watch-em biti drugačije. Ako ga sada kupite, kupujete prvu generaciju proizvoda koja će zastariti za godinu i pol. Apple Watch 2 ili Apple Watch Pro, kako god ga odlučili nazvati, bit će bolji od postojećeg, a vi ćete imati nešto sporo, debelo i ružno.
Apple Watch je preskup Visoka cijena je najveći nedostatak Apple Watch satova. Minimalna cijena iznosi: od 450 dolara za 38 mm aluminijski sportski sat, do 1460 dolara za 42 mm crni sat od nehrđajućeg čelika. Možete dobiti model Apple Watch, posebno izdanje za 13 000 dolara, ali ako imate iti malo zdravog razuma, nećete ga kupiti. Za te novce možete kupiti mehaničko remek djelo urarstva koje će biti sat i nakit u jednome, te trajati vječno, dok god ste u pokretu. Kada doznate da je cijena remena za Apple Watch od 70 do 600 dolara, lako se možete osjećati kao poslije pljačke.
Zaključak Hoće li Apple Watch u konačnici biti uspjeh? Teško je reći. Ludost je kladiti se protiv Applea, ali ovo je za tu tvrtku od ipad-a potpuno nova kategorija proizvoda, i prvi takav proizvod bez vodstva pokojnog vizionara Steve Jobsa. Apple Watch je vjerojatno najbolji i najljepši smartwatch koji trenutno možete kupiti, ali ovi uređaji su još uvijek u povojima. Ako ništa drugo, to će potaknuti i druge proizvođače smartwatch-a da pojačaju napore u tržišnom natjecanju koje će u konačnici napraviti savršenije proizvode... 57
Najsimpatičniji kamper kojeg ste do sada vidjeli
Honda N-Truck /N-Camp Ovaj segment mikro kamper vozila je autohton u Japanu. Zahvaljujući našem prijatelju Mariju, koji je u Kobe-u na poslijediplomskom studiju, vjerojatno među prvima u Europi objavljujemo vijest o pojavi ovog prekrasnog koncepta.
58
Kampiranje i kamper vozila
74 KS jer je filozofija vlasnika
po specifikacijama vlasnika, tako
su produkt životnog stila, a ne
ovakvih vozila, da štede energiju i
da svatko može imati gotovo
standarda i želje da se isplatljivije
čuva okoliš. U Japanu je ovaj mikro
jedinstven vlastiti prostor.
ljetuje i putuje. Naprotiv, bogatije
pickup bez prikolice, dostupan za
nacije prednjače po broju
iznos između 14 i 16 tisuća dolara.
zaljubljenika u kampiranje, a kao potrošači na svojim putovanjima, troše više od većine konvencionalnih turista.
Ovaj N-Truck / N-Camp pokazuje da mašta i originalnost Honda
Koncept je usmjeren prema
proizvoda privlači pažnju kupaca.
mladima koji žive u urbanim
Honda s ovim konceptom nudi i
područjim. Ovaj mali kamper
opremu za otvoreni vrt uz kamper.
može stati u većinu običnih kućnih
Postoji i mogućnost odabira N-box
Honda N-Truck / N-Camp je
garaža, čime se izbjegavaju dodatni
pribora iz "Honda Dog" serije, tako
nedavno predstavljen na Japan RV
mjesečni troškovi za pohranu.
da i psi mogu uživati u vlastitom
(rekreativna vozila) Showu 2015,
N-Camp je opremljen krevetom
prostoru. Posebno lijepo izgleda
što znači da je većina press info
u potkrovlju, koji je dovoljno
uzorak šare psa Dalmatinca.
materijala za vozila na japanskom
velik za dvije odrasle osobe. Za
Dalmatincima se to sigurno jako
jeziku, pa za sada nije jednostavno
njegovu aktivaciju treba potrošiti
sviđa, a sigurni smo da bi sve ostale
doći do kvalitetnih prijevoda.
deset minuta. Interijer je vrlo
pasmine pasa radije odabrale i taj
Znamo da pickup vozilo ima oko
prilagodljiv, a može biti opremljen
uzorak nego hotelsku sobu.
59
Sonus faber Chameleon Koju god boju želite
„Ukoliko si možete priuštiti Chameleone, poslušajte ih, nećete zažaliti“
60
AUDIO PIŠE: Ivor
Maleš
Najnovijom serijom zvučnika, s izvrsnim marketinškom imenom Chameleon, Sonus faber nastavlja transformaciju od izvrsnog high end proizvođača zvučnika za postavljanje na stalke prema izuzetno uspješnom proizvođaču lifestyle proizvoda. Naprijed u obojanu budućnost Chameleon serija proizvoda je izvrsna protuteža čuvenoj izreci Henryja Forda da svaki kupac može imati automobil obojan u bilo koju boju ukoliko je to crna (Henry Ford: „Any customer can have a car painted any colour that he wants so long as it is black“). Naime, sva tri modela iz Chameleon serije, model
61
B (bookshelf odnosno zvučnik za
iz prošlosti. Tower, a naročito
možete prema želji možete
montažu na stalak), model T (tower
Bookshelf model podsjećaju
mijenjati boju zvučnika ili čak
odnosno samostojeći zvučnik i
na originalnu Concert seriju
miješati više nijansi.
model C (central odnosno centralni
s kraja devedesetih. Ta prva
zvučnik za kućno kino) mogu se za
serija jeftinijih Sonus faber
sada naručiti s bočnim stranicama
modela je bila i komercijalno i po
u 6 različitih boja, dok je još 6 boja
performansama vrlo uspješna, te i
u pripremi. Tako da s obzirom na
danas vrlo dobro kotira na tržištu
Vaše želje i boje koje dominiraju
polovnih uređaja, te pojedini
u Vašem interijeru možete imati
modeli postižu cijenu jednaku
Chemeleone u bijeloj, crnoj, tamno
cijeni kada su bili novi.
sivoj, narančastoj, crvenoj i plavoj boji. Zelena, ljubičasta, tamno
S tehničke strane sva tri modela ne nude ništa revolucionarno, što je i za očekivati s obzirom na umjerenu cijenu. Visokotonac je isti za sva tri modela, te je riječ o 29 milimetarskoj jedinici s tekstilnom kalotnom membranom koja ne koristi ferofluid za hlađenje
Kao i kod originalnih Concerto
zavojnice. B i T su zvučnici s bas
proizvoda prednja, stražnja, gornja
refleks otvorom dok je C model
i donja strana zvučnika su omotani
zatvorenog kućišta s pasivnim
kožom dok na strane umjesto
radijatorom. B model koristi 150
Bez obzira na novo lifestyle
ploča od punog oraha dolaze bočni
milimetarsku bas-srednjotonsku
usmjerenje Chameleon i dalje
elementi u boji. Pošto se bočni
jedinicu s PP (polypropilen)
podsjeća na uspješne modele
elementi mogu naručiti posebno
membranom, C model uz 150 PP
crvena, bež, ljubičasta i roza su u pripremi.
62
AUDIO milimetarsku bas-srednjotonsku jedinicu koristi i pasivni radijator,
se slušni testovi koji doprinose prirodnosti zvuka.
dok T model uz 150 milimetarski srednjotonac ima i dva 180 PP milimetarska bas zvučnika. Sonus faber je projektirao sve modele zvučničkih jedinica. Sami oblici kabineta i dimenzije
Originalni napredak Kao nebrojeno puta do sada Sonus faber je opet uspio biti originalan i moderan, a da se istovremeno naslanja na povijest.
rezonancija, savršenu akustiku, izvrsnu stabilnost drivera i jednostavnu integraciju u odabranu prostoriju. Sve komponente drivera izrađuju najbolji proizvođači u sektoru, a posebna je pažnja posvećena dizajnu skretnice. U završnoj fazi ugađanja, koriste
Cijena: Chameleon C: 4.290 Kn (kom.)
dizajnirani su tako da jamče izuzetnu kontrolu unutrašnjih
Ukoliko planirate ulagati u kućni audio sistem ili kućno kino, a možete si priuštiti Chameleone, poslušajte ih. Nećete zažaliti. Kao osoba koja godinama uživa u originalnim Concertinima ne mogu Vam dati bolju preporuku.
Obzirom na high-end pripadnost, moderan i prilagodljiv dizajn, vrlo kvalitetan zvuk entry level modela u prošlosti za očekivati je da će Chameleon serija donijeti ne samo komercijalni uspjeh proizvođaču već i mnogo zadovoljstva, kako vizualnog tako i slušnog budućim vlasnicima.
Chameleon B: 7.190 Kn (par) Chameleon T: 16.790 Kn (par) Cijena dodatnih panela (6 finiša): Chameleon C: 430 Kn (2 kom./set) Chameleon B: 1.440 Kn (4 kom./set) Chameleon T: 3.360 Kn (4 kom./set) Info: mediaaudio.com
63
Zašto je važno piti vodu i koliko vode je potrebno popiti? Mnogo ljudi olako shvaćaju unos vode u organizam, ali organizamu koji je dehidriran narušava se cjelokupno zdravlje. Usprkos isticanju kako je uzimanje vode od iznimnog značaja za ljudsko zdravlje, mnogi ljudi ne piju dovoljnu količinu tekućine dnevno.
O
ko 70% tijela čini voda, a oko 71% površine Zemlje je pokriveno vodom. Možda upravo ta sveprisutnost vode objašnjava zašto nekim ljudima nije najveći prioritet piti dovoljno tekućine svaki dan. Jedan od dijelova našeg tijela koji se oslanja na adekvatan unos vode u organizam su bubrezi. Bubrezi su organi kojima ne pridonosimo puno pažnje poput srca ili pluća, ali oni su odgovorni za mnogo funkcija koje pomažu našem tijelu da bude zdravo. Ali što se dogodi s bubrezima kad ne pijemo dovoljno vode? I što možemo učiniti da povećamo razinu hidratacije organizma?
Zašto trebamo piti vodu? Voda je potrebna svim stanicama i organima ljudskog tijela da bi ispravno izvršavali svoju funkciju. Ona također vlaži zglobove, štiti leđnu moždinu i ostala osjetljiva tkiva, regulira tjelesnu temperaturu i pomaže u prohodnosti hrane u crijevima.
64
Iako se izvjesna količina vode potrebna organizmu dobije unosom hrane s visokom količinom vode – kao što su juhe, rajčice, naranče – većinu je potrebno popiti (vodu ili ostala pića). Za vrijeme normalnog svakodnevnog funkcioniranja, voda se gubi iz tijela, i ona se treba nadomjestiti. Gubitak vode je značajan tijekom znojenja ili uriniranja, ali jeste li znali da gubimo vodu i za vrijeme disanja? Piti vodu, iz slavine ili iz boce, je najbolji izvor unosa tekućine u tijelo. Pića kao što su mlijeko ili sokovi su također dobri izvori vode, ali pića koja sadrže alkohol i kafein (kava, pivo, gazirana pića) su manje idealna zbog svojih diuretičkih svojstava, odnosno zbog toga što tijelo zbog njih ispušta vodu.
se znoji. Ne postoji jedinstveno mišljenje o konzumaciji vode koja se treba ostvariti, ali postoji općenito usaglašeno mišljenje koja je količina dobra za ljudsko zdravlje. Za muškarce je to količina od 3l dnevno, a za žene oko 2.2l. Voda otapa minerale i hranjive tvari tako da ih tijelo bolje iskoristi, ali i pomaže u prijenosu otpadnih tvari iz tijela. Zbog toga je voda bubrezima od iznimnog značaja.
Koja je uloga bubrega u organizmu? Bubrezi su dva organa veličine šake u obliku graha. Nalaze se na sredini leđa, sa svake strane leđne moždine, točno ispod rebara.
Koliko vode je potrebno piti dnevno?
Usprkos njihovoj važnosti, bubrezima ponekad ne pridajemo veliku važnost kao nekim drugim organima u tijelu.
Količina vode koja se preporuča da bi se trebala unijeti u organizam ovisi od osobe do osobe, odnosno o čimbenicima, kao primjerice, koliko je osoba aktivna i koliko
Bubrezi igraju veliku ulogu u svakodnevnom funkcioniranju organizma. Oni su toliko važni za zdravlje da nam je priroda podarila dva bubrega da u slučaju ozljede ili
ZDRAVLJE gubitka jednog organizam može i dalje funkcionirati. Bubrezi su toliko
dovesti do opasne i bolne infekcije kamenaca na bubrezima.
važni da bez njihove funkcionalnosti smrt nastupa kroz nekoliko dana. Najbitnija uloga bubrega je da uklanja otpadne tvari i višak tekućine iz organizma putem mokraće. Oni također reguliraju količinu soli, kalija i kiselina organizma, te proizvode
Kako na bubrege utječe nedovoljan unos tekućine u organizam? Infekcije urinarnog trakta su na drugom mjestu po učestalosti od ukupnog broja infekcija u organizmu. One utječu na rad gornjeg urinarnog trakta, uključujući i bubrege, a mogu uzrokovati neka neizlječiva stanja. Iznenadne infekcije bubrega mogu biti često i opasne po život. Najjednostavniji način da se smanji rizik od urinarnih infekcija je dovoljan unos tekućine u organizam, a voda predstavlja najbolji izbor. Prisutnost kamenaca u bubrezima može dodatno zakomplicirati urinarnu infekciju, a često je potrebno i uzimanje antibiotika tijekom 7 do 14 dana.
hormone koji utječu na rad drugih organa u tijelu. Kada konzumiramo hranu i piće, hranjive tvari i minerali ulaze u krvotok da bi se ravnomjerno rasporedili po cijelom tijelu i iskoristili za energiju, rast i održavanje. Krv također prolazi kroz bubrege gdje se filtrira, te otpadne tvari i višak hranjivih tvari i vode se uklanjaju i šalju u mjehur. Svaki dan, bubrezi filtriraju oko 180 litara fluida. Od ovoga, 1.8 litara se uklanja iz organizma, a ostatak se vraća natrag u krvotok. Ako bubrezi ne funkcioniraju dobro otpadne tvari i višak tekućine se nagomilavaju u organizmu. Ako se navedene poteškoće ne tretiraju bubrezi će biti uništeni, te će organizmu biti potrebna ili dijaliza ili transplatacija. Voda je naročito bitna za dobro funkcioniranje bubrega, ne samo pri otapanju hranjivih tvari, nego i pri uklanjanju otpadnih tvari, spriječavajući ljepljenje bakterija i proteina za stijenke bubrega i mjehura. Manjak tekućine u organizmu može
Glavni uzrok stvaranju kamenaca u bubrezima je manjak vode, a oni su pronađeni kod ljudi kod kojih se otkrilo da nisu pili preporučene količine vode. Bubrežni kamenci, osim što dodatno kompliciraju urinarne infekcije, mogu dovesti i do razvoja kronične bolesti bubrega. Pokazalo se da ljudi kojima su otkriveni bubrežni kamenci nakon što su uzimali dovoljno tekućine isti su se smanjili za polovinu bez nuspojava. Dehidracija – korištenje ili gubitak više tekućine nego što je uneseno u organizam – može dovesti do disbalansa elektrolita u tijelu. Elektroliti kao što su kalij, natrij i fosfati pomažu u prijenosu električnih signala između stanica. Razinu elektrolita u tijelu održava pravilan rad bubrega. Kada bubrezi ne uspijevaju održati ravnotežu u razinama elektrolita, ovi signali se miješaju, što može dovesti do nekontroliranog pokreta mišića i gubitka svijesti. U ozbiljnim slučajevima, dehidracija može dovesti do gubitka bubrega, stanja potencijalno opasnog po život. Moguće komplikacije kronične bolesti bubrega uključuju anemiju, propadanje
središnjeg živčanog sustava, bolesti srca i smanjenje imuniteta. Postoje značajni zdravstveni problemi koji se pojavljuju isključivo zbog nedovoljnog unošenja tekućine u organizam, a mnogo ljudi to i dalje ne radi.
Karakteristike ljudi koji ne unose dovoljnu količinu vode u organizam U studiji koja je obuhvatila 3397 odraslih osoba pokazalo se: • 7% odraslih ljudi je reklo da ne pije vodu, • 36% piju 1-3 čaše vode dnevno, • 35% piju 4-7 čaša vode dnevno, • 22% piju više od 8 čaša vode dnevno. Ljudi češće piju manje od 4 čaše vode dnevno ako konzumiraju čašu ili manje voća ili povrća dnevno. Studija je pokazala da većina ljudi ne uzima dovoljnu količinu tekućine. Iako je studija istraživala isključivo unos vode u organizam, a tekućina se može unijeti u organizam i ostalim pićima, voda predstavlja idealan izvor tekućine bez kalorija, kafeina i alkohola. Onih 7% odraslih koji ne piju vodu, ali i mnogo njih koji unose smanjenu količinu vode riskiraju svoje zdravlje.
Savjeti za unos dovoljne količine vode u organizam • Nosite bocu vode sa sobom tako da vam voda bude dostupna u svakom trenutku. • Vodu zamrznite tako da osigurate zalihu hladne vode za cijeli dan. • Dodajte u vodu nekoliko kapi limuna da joj poboljšate ukus ne mijenjajući njezinu hranjivu vrijednost. Piti dovoljno vode je lako ostvariv imperativ za dobrobit vašeg zdravlja. I zato dignimo čašu u zrak, najbolje onu napunjenu vodom i nazdravimo organima koje često podcjenjujemo – bubrezima.
65
Perut i njezini simptomi Možda niste znali...
Perut je stanje kože vlasišta koje uzrokuje ljuštenje. Ono je česta pojava, koja se uočava po tome što je vlasište iritirano i ljudi koji imaju perut kažu da ih svrbi tjeme. To u nekim slučajevima zna biti neugodno, a neke slučajeve nije lako ni izliječiti.
S
rećom, perut se može kontrolirati. U lakšim slučajevima, osaba treba samo pronaći odgovarajući šampon koji nježno pročišćava kožu. Kada je perut obilata, potreban je posebni medicinski šampon za njezino tretiranje. Stanjce ljudske kože se neprestalno obnavljaju. Tako i nove stanice kože na vlasištu istiskuju stare stanice na površinu. Kod ljudi koji imaju perut, nove stanice se obnavljaju brže nego što stare odumiru, tako da perut postaje uočljiva. Ako je koža izložena utjecajem ekstremnih temperatura, rizik od pojave peruti raste. Perit može biti kronična (dugotrajna) ili posljedica nekog uzroka. Ljudi s peruti često imaju osjećaj iritiranosti i crvenila kože na glavi. Pojačano ljuštenje može biti uzrokovano bolešću ili nekim stanjem,
66
primjerice psorijazom, gljivičnom infekcijom, soboreičnim dermatitisom pa čak i sa ušima.
i Sjeverne Amerike ima perut. Ona je
Neki pojedinci s izraženom peruti imaju nisku razinu samopouzdanja, ali i probleme sociološke prirode. Zbog toga, terapija je potrebna kako zbog fizičkih tako i zbog psihičkih razloga.
kožom.
Suho tjeme ne uzrokuje perut
Perut ne pospješuje ispadanje kose.
Mit – neki ljudi misle da imaju perut zbog toga što im je koža na tjemenu suha. Oni pokušavaju prati kosu bez šampona, što rijeđe, smatrajući da pranje pogoršava njihov problem. To za njih nije dobro, jer suha perut se upravo liječi češćim šamponiranjem (s pravim šamponima).
Seboreični dermatitis
Značajan broj ljudi kaže da im se perut smanjuje kako stare.
uzrokuje veću i masniju perut nego
Smatra se kako oko 50 % ljudi u razvijenim zemjljama zapadne Europe
češća pojava kod muškaraca nego kod žena, te kod ljudi s masnom U nekim studijama je dokazano da prehrana u kojoj je puno soli, šećera ili začina, uključujući i prekomjernu konzumaciju alkohola doprinosi pojavi stvaranja peruti.
Ovo je stanje kože pri kojem se javlja upaljenost i perutanje kože. Seboreični dermatitis na vlasištu je ozbiljni oblik peruti. Kada se pojavi na vlasištu većina ljudi smatra da je to perut. Kada ga imaju bebe, onda se smatra dje je to tjemenica. Seboreični dermatitis obično. Seboreični dermatitis se ne pojavljuje samo na vlasištu, nego i na drugim dijelovima tijela.
Kako prepoznati perut? Zaštitni znak peruti, ili seboreičnog dermatitisa na vlasištu su bijele pahuljice kože na tjemenu ili kosi. Ako osoba nosi tamnu odjeću, pahuljice su zamjetnije kada padnu na njihova ramena. Tjeme glave može svrbjeti, zatezati ili biti bolno na dodir. Odrasle osobe sa seboreičnim dermatitisom na vlasištu mogu imati crvene, perutave, masne mrlje na koži.
Najčešći znakovi i simptomi peruti (simptomi su nešto što pacijent osjeća i opisuje, dok je znak nešto što drugi ljudi, primjerice doktor primjećuju):
SOLUTION
Bioactive ampula Vlasište iscrpljeno kemijskim tretmanima ili stresnim promjenama često svoje loše stanje ispoljava raznim iritacijama, usporavanjem rasta pa čak i ispadanjem kose. Takvo loše stanje najčešće liječimo po uputama dermatologa, jer uobičajeni preparati ne daju nikakve rezultate, no profesionalno salonsko rješenje postoji.
• postoje bijele pahuljice kože na vlasištu i u kosi pojedinca, • pahuljice izgledaju masno • osjećaj zategnutosti i iritacije • osjećaj bola uzrokovan dodirom • crvene, perutave masne mrlje na koži (odrasli s seboreičnim dermatitisom) • kraste i jači osip na glavi (bebe sa seboreičnim dermatitisom ili tjemenicom) Većina slučajeva pojave peruti ne iziskuje posjet liječniku. Međutim, oni kojima svram tjemena ne prestaje, ili ako dijelovi tjemena postanu crveni i bolni nakon nekoliko tjedana bezuspješnog liječenja kod kuće bi trebali zatražiti savjet liječnika. Osoba možda ima izraženi seboreični dermatitis ili neko drugo stanje koje rezultira perutanjem kože vlasišta.
Znakovi i simptomi kod beba i djece Perutanje kože glave se često javlja zbog tjemenice, najčešće između drugog tjedna i šestog mjeseca starosti bebe, a najčešće između 3 i 8. tjedna . Obično nestaje nakon nekoliko tjedana, a u nekim slučajevima traje mjesecima. Iako tjemenica izgleda ružno, ona nije opasna.
SOLUTION je bioaktivni tretman za obnovu iritiranog vlasišta, bilo da s radi o čestim kemijskim i tehničkim tretiranjima ili iritacijama koje nastaju uslijed stresnih promjena,
stimulirajući rad korijena, što za
a uzrokuju ispadanje kose te neugodne dermatološke promjene poput seboreje i sklonost stvaranju peruti. SOLUTION Bioactive ampula sadrži 10 ampula (5 ampula prve i 5 ampula druge faze tretmana).
Rezultati tretmana
Činjenice o tretmanu
Pridržavanjem uputa za korištenje
Ovaj tretman na potpuno prirodan i neinvazivan način potiče cirkulaciju, balansira izmijenjenu fazu ciklusa rasta te regenerira vlasište,
i pravilnom frekvencijom tretmana
posljedicu ima učvršćenje vlasi, ubrzavanje rasta kose te sprječavanje ispadanja.
Potiče mikro-cirkulaciju vlasišta te stimulira korijen na daljnji rad i proizvodnju “mladih vlasi”. Kosa je čvršća, ispadanje je umanjeno, a rast novih zdravih vlasi je potaknut.
tjeme će povratiti svoj balans, prhut će postepeno nestajati, a kosa će osjetno brže rasti.
SOLUTION Bioactive ampule prodaje tvrtka Socap®, koja ima svoja prodajna mjesta u Dalmaciji 67
Turski rast medicinskog turizma Može li tako i Hrvatska?
Turska je u području medicinskog turizma vodeća zemlja ovog dijela svijeta. Protekle godine je Tursku posjetilo rekordnih 360 tisuća pacijenata, što je 55 tisuća pacijenata više nego prethodne godine.
68
Većina stranih pacijenata u Tursku
Airlinesa, iz 41 države se može
dolazi s Bliskog istoka, Sjeverne
doći do Istanbula za manje od tri
Afrike, Centralne Azije i Balkana.
sata leta.
Turska nudi jeftinije tretmane od njezinih glavnih regionalnih
Liječenje u Turskoj iznosi i do
konkurenata: Njemačke i
50% manje nego u zapadnoj
Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Europi i SAD-u, kazao je Omer
Prema tvrdnjama iz Turkish
Tontus, generalni direktor agencije
ZDRAVLJE
Turska će uskoro od medicinskog turizma zarađivati 9,3 milijarde dolara godišnje. za zdravstvenu promidžbu pri turskom ministarstvu zdravstva. Tontus je rekao da Izrael također omogućuje naprednu medicinsku pomoć, no geopolitika i tvrd režim viza umanjuju njihovu konkurentnost. Turska je šesto po veličini turističko odredište u svijetu, a protekle godine je bila domaćin 36 milijuna turista. Svojim zanimljivim destinacijama, ugodnim i toplim godišnjim dobima, dobrim međunarodne avionskim vezama i visokom kvalitetom jeftine zdravstvene njege, ta država je sve veći mamac za medicinske turiste. Plan je povećati broj stranih pacijenata, koji donose više prihoda po osobi od prosječnog turista.
pacijenata. Abicadem, jedan od njihovih najvećih privatnih bolničkih lanaca ima 15 bolnica sa 2450 kreveta. Komuniciraju sa stranim pacijenatima na devet jezika i samo zbog toga, stalno ili povremeno zapošljavaju 150 prevoditelja. Acibadem bolnice imaju međunarodne akreditacije, što ukazuje na visoku kvalitetu usluge. Acibadem također ulaže 400 milijuna dolara u tri nove bolnice, uključujući jednu u turističkom središtu Istanbula, a imaju 24 ureda u inozemstvu. Najveći broj stranih pacijenata u jednoj klinici tretiraju u Anadolu Medical Center, privatnoj bolnici na periferiji Istanbula u vlasništvu jedne od vodećih turskih korporacija. Ona je povezana s Johns Hopkins Medicine, prestižnom američkom bolnicom, iz koje 24 sata dnevno mogu dobiti
stručna mišljenja, a osoblje često šalju u SAD na obuku. Bolnica svake godine prima oko 5 500 stranih pacijenata iz 60 zemalja, a posljednjih pet godina broj inozemnih pacijenata raste za 50% godišnje. Strani pacijenti su samo 5-6% od ukupnog broja bolesnika u Anadolu Medical Center, ali donose 35% ukupnog prihoda. Većina stranih pacijenata prima skupe tretmane, za bolesti poput raka. Prema statističkim anketama, razina zadovoljstva turskih pacijenata zdravstvenim uslugama je za deset godina skočila sa 39% na 75%. Prosječna stopa zadovoljstva pacijenata, zdravstvenim uslugama u Europskoj uniji je 57%. Broj turskih bolnica akreditiranih za liječenje karcinoma se za pet godina popeo od 17 na 52, a prema podatcima Međunarodnog
U studenom prošle godine, premijer Ahmet Davutoglu je imenovao medicinski turizam kao jedan od vladinih prioritetnih programa. Njegova vlada ima cilj do 2018. povećati prihode od medicinskog turizma i njege starijih osoba od sadašnjih 2,7 milijarde dolara na 9,3 milijarde dolara. To bi značilo povećanje broja stranih pacijenata na 750.000 godinšnje. Turska vlada planira uložiti 10 milijarde dolara u izgradnju 35 velikih bolnica koje bi otvorile odjele za medicinski turizam. Također, za tu svrhu se planiraju otvoriti urede u šest država, uključujući Veliku Britaniju i Rusiju. Za sada, turske privatne bolnice privlače najveći dio stranih 69
društva za estetsku i plastičnu kirurgiju, Turska zauzima deveto mjesto na svijetu. Većina stranih pacijenata u Tursku dolazi zbog oftalmoloških, ortopedskih, onkoloških ili stomatoloških usluga, te zbog transplantacija ili estetske kirurgije. Kao destinacija medicinskog turizma Turska zauzima sedmo mjesto u svijetu. Njihova vlada je sebi zadala cilj da do 2018. dođe na peto mjesto, iako treba još vidjeti može li se Turska natjecati sa suparnicima u medicinskom turizmu kao što su Malezija i Tajland, kojima gravitira velik broj azijskog stanovništva.
Turkish Airlines pomaže širenju turskog medicinskog turizma Turska zrakoplovna kompanija Turkish Airlines je također doprinjela velikom širenju turskog medicinskog turizma, koji ne bi mogao ostvarivati takve rezultate bez dobrih zrakoplovnih veza. Turkish Airlines najveći dio svoga prometa ostvaruje preko zračne luke Ataturk u Istanbulu, gradu poznatom kao raskrižju između Istoka i Zapada. Održavaju međunarodne letove u 218 gradova, a iz Istambula se za pet sati leta može doći do 66 država. To je jedan od razloga zbog čega je Turkish Airlines atraktivan za tranzitne putnike. Prošle godine je Turkish Airlinesom prevezeno rekordnih 54,7 milijuna putnika. Zrakoplovna flota im je porasla na 263 zrakoplova, a planiraju ih do kraja ove godine imati 300, za što su već izdvojili oko 3 milijarde dolara. To je od 2005. i tadašnjih 83 zrakoplova, povećanje od 260%. 70
Njihova dobit je porasla 13%, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Sada iznosi 11 milijardi dolara, dok je neto dobit porasla za 2,4 puta ili na 845 milijuna dolara. U predgrađu Istanbula se gradi nova zračna luka, koja će kada bude završena sa svojih šest pista i kapacitetom od 150 milijuna putnika godišnje, biti jedna od
najvećih svjetskih zračnih luka. Hamdi Topcu, do nedavno predsjednik uprave Turkish Airlinesa je rekao kako je Turkish Airlines već naručio većinu zrakoplova koji se planiraju kupiti do 2023. Na pitanje hoće li njegova zrakoplovna tvrtka kupiti Airbus A380 super-jumbo jet, on je rekao, “To je jedan od zrakoplova koji je u našim planovima“.
EKOLOGIJA
Edukacija djece o potrebi očuvanja i zaštite podmorja Ovo je već peta godina kako udruga PAKS uz financiranje od strane farmaceutske tvrtke JGL iz Rijeke provodi ekološko-edukativni projekt „More je živo“.
U
osnovnoj školi Pojišan u Splitu održane su radionice na temu More je živo, a zbog lošeg vremena umjesto na plaži Ovčice, u školi je održana demonstracija ronilačke opreme i nastavila se edukacija o živom svijetu Jadrana. O čemu se radi? Krajem školske godine 2010./2011. te početkom 2011./2012. u nekoliko osnovnih škola i vrtića u Rijeci i na Kvarnerskoj rivijeri, održane su radionice u sklopu edukacijskog projekta pod nazivom Edukacija djece o potrebi očuvanja i zaštite jadranskog podmorja. Ekološke radionice su vodili članovi Društva za ekološka istraživanja PAKS, a uz podršku Jadran Galenskog laboratorija d.d. (JGL) iz Rijeke. Radi se o dugoročnom projektu na nacionalnoj razini koji će kroz niz godina pomoći u edukaciji mladih i njihovom osvještavanju da smo pomorska zemlja, da naše more nama nosi mnogo benefita i da ga trebamo čuvati.
ujedno i voditeljica projekta More
radionice koje će krajem tjedna
je živo, započela su i natjecanja
završiti natjecanjem na plaži gdje
osnovnih škola širom Hrvatske na
će se učenici moći upoznati sa
zadanu temu. Od I do IV razreda
živim organizmima iz mora.
učenici/ce su slali likovne radove na natječaj dok su se viši razredi
Ovo je dugogodišnji projekt u kojem
natjecali putem on-line testiranja.
su do danas sudjelovala brojna djeca iz više vrtića i osnovnih škola
Natjecanje je održano i ove godine,
na otocima i duž priobalja. Projekt
a najuspješniji su bili učenici i
sufinanciraju i podržavaju također
učenice osnovne škole s otoka
Ministarstvo kulture, Ministarstvo
Raba i iz Omiša. Upravo će se u
znanosti, obrazovanja i sporta
Omišu od 25. do 29.05. u osnovnoj
kao i Ministarstvo zaštite okoliša i
školi Josip Pupačić održati
prirode.
Radionice su se nastavile održavati i u ostalim mjestima Kvarnera i Kvarnerskih otoka. Unazad tri godine nakon višegodišnje edukacije po osnovnim školama što uz držanje radionica, što temeljem predavanja na satovima biologije prema knjižici koju je napisala dr. Maja Novosel koja je 71
ZDRAVLJE
Iznosimo rezultate studije Pretilost u adolescenciji je povezana s rizikom obolijevanja od raka debelog crijeva u kasnijem životu Istraživači su kroz 35 godina pratili gotovo 240.000 švedskih muškaraca. Analiza objavljena u časopisu Gut je pokazala da pretili tinejdžeri imaju dvostruko veći rizik od raka debelog crijeva od svojih vršnjaka.
Službeni stav organizacije World Cancer Research Fund je da postoji velika poveznica između pretilosti i raka. Rak debelog crijeva je treći najčešći oblik raka u svijetu, s gotovo 1,4 milijuna novih slučajeva svake godine.
Obrađeno crveno meso i trbušne masti su usko povezani s tom bolesti.
Ubrzani rast Sudionici u istraživanju su na početku istraživanja bili u dobi između šesnaest i dvadeset godina. Velika većina ih je bila normalne težine, ali 6,5% su bili pretili. Od 240 000 tinejdžera koje je ovo ispitivanje uključivalo zabilježeno je 855 slučajeva kasnijeg oboljenje od raka debelog crijeva. Međutim, rezultati nisu pokazali da su svi ispitanici jednako pogođeni. Oni koji su kao adolescenti bili pretili, imali su 2.38 puta veću vjerojatnost da im se razvije tumor crijeva. Voditelji studije, pod vodstvom Orebro sveučilišne bolnice u Švedskoj i Sveučilišta Harvard, su izjavili: “Kasna adolescencija označava prijelaz iz djetinjstva u odraslu dob i razdoblje ubrzanog rasta, posebno među muškarcima, tako da ovo razdoblje predstavlja kritičnu dob. Važno je razumijeti ulogu izloženosti određenim rizicima u djetinjstvu i adolescenciji, a koja predstavlja poveznicu s kasnijem obolijevanjem od raka debelog crijeva.
‘Snažan dokaz’ Rachel Thompson iz World Cancer Research Fund je dodatno naglasila da dokazi sugeriraju da je pretilost inače faktor rizika za rak debelog crijeva i da ovo otkriće daje naznaku da na rak debelog crijeva možemo utjecati našim životnim navikama. Ona naglašava da će biti zanimljivo vidjeti rezultate ostalih svjetskih istraživanja koja će se pojaviti u budućnosti o vezi između pretilosti u mladosti i rizika od raka u kasnijem životu. 72
LASERSKO SKIDANJE DIOPTRIJE OPERACIJA MRENE OPERACIJA VITREKTOMIJE
POSLUJE PREMA ISO NORMI 9001:2008
ZDRAVLJE
Može li više dnevnog svjetla predvečer poboljšati zdravlje djece? Nedavno smo promijenili sat i spavali tu noć jedan sat kraće. Ali smo zato dobili jedan sat dnevnog svjetla više. Uzimajući u obzir studiju, dulje dnevno svjetlo predvečer je povezano s višom razinom fizičke aktivnosti kod djece, te općenito blagonaklono djeluje na zdravlje svih ljudi.
74
U
različitim dijelovima svijeta, postoje namjere da se vrijeme
Zbog toga, u Londonu započinje studija koja je obuhvatila više od
trajno pomakne jedan sat unaprijed.
23 000 djece u dobi između 5 i 16
Čak je i Britanski parlament razmatrao
godina iz 9 zemalja. Svako dijete je
ovu mogućnost u više navrata od
nosilo akcelerometar kojim se mjerilo
2010. do 2012. godine, imajući u vidu
kretanje i fizička aktivnost djeteta.
djecu koja bi dobila 200 sati godišnje
Dobiveni podatci su se usklađivali s
dnevnog svjetla.
vremenom dana (jutro, podne, večer), prognozom vremena (vlaga, brzina
Međutim, nije bilo nikakvog
vjetra i temperatura).
utemeljenog dokaza koji bi ukazivao na to da promjenjivi sati mogu
Jedan sat dnevnog svjetla više
povećati fizičku aktivnost.
doprinosi javnom zdravstvu
Nakon što su upoređene vrijednosti fizičke aktivnosti djece u predvečer, znanstvenici su ustanovili da su razine aktivnosti više 15-20% za vrijeme ljetnog perioda – kada je sunce zalazilo poslije 21 sata – uspoređujući s podatcima zimskih dana – kada sunce zađe prije 17 sati. U studiji je navedeno mišljenje kako bi dodatna dnevna svjetlost povećala vrijeme djetetove fizičke aktivnosti za oko 2 minute dnevno. Dvije minute se ne čine kao puno vremena, no uzimajući u obzir prosječno vrijeme djeteta koje provodi u igri, a koje iznosi 33 minute, ove dodatne dvije minute predstavljaju nezanemarivo 5%-tno povećanje. Nadalje, ovo otkriće se smatra kao „korak u pravom smjeru“, a povećalo bi fizičku aktivnost, kako dječaka,
WEDDING - FASHION - EVENT facebook.com/studiotoni
Mažuranićevo šetalište 14, Split
+385 95 822 0577
www.studiotoni.hr
tako i djevojčica, pretile i djece s normalnom težinom; odnosno djece svih socijalno-ekonomskih statusa. Uočena su također neka odstupanja koja uzrokuju vremenske prilike, kao i povećanje aktivnosti oko 14 sati za vrijeme vikenda i praznika. U studiji ističu kako svjetlost u predvečerje igra jako važnu ulogu u povećanju fizičke aktivnosti djece, na njihovu igru – a to su sati koji su od iznimne važnosti za igranje na otvorenom. Dodatna dnevna svjetlost utječe na svako dijete u svim zemljama, svaki dan u godini.
75
Razigrana kolekcija modne kuće Dior Raf Simons je za predstavljanje svoje Cruise 2016. kolekcije odabrao neobično futurističko zdanje; zanimljivu palaču za odmor Pierrea Cardina na francuskoj rivijeri
76
MODA
N
ova revija Rafa Simonsa, kreativnog direktora modne kuće Dior održala se u palači boje terakote suvremenog dizajna – Le Palais Bulles, koja se nalazi između Cannesa i Monaca. Projektirao ju je mađarski arhitekt Antti Lovag, a njezina izgradnja je trajala od 1975. do 1989. godine. Ova iznimna građevina je u vlasništvu Pierra Cardina od 1992., a Raf Simons se u nju zaljubio još dok je bio kreativni direktor modne kuće Jil Sander te za nju kaže: „ Na mnoge načine ona izražava arhitektonsku formu nespojivu s ničim izgrađenim do danas. Ona je više ljudska nego racionalna; individualna i razigrana. Ona predstavlja mjesto koje me fascinira godinama.“ Intimna atmosfera i prirodno svijetlo dali su potpuno novu percepciju odjeće prikazane na Cruise 2016. „Volim predstavljati revije u stvarnom prostoru. Ovaj je jedinstven u svojoj krajnosti. Nije neka vrsta modernističke arhitekture, nego intimno, ženstveno, izuzetno privatno mjesto.“ - objasnio je Raf. U novoj kolekciji Raf Simons je odbacio uske krojeve i bujne lepršave suknje u tradicionalnom Dior new look stilu, te se približio realnosti i svakodnevnim modnim potrebama. Početak revije bio je rezerviran za Dior jakne inspirirane Dior kaputima iz pedesetih, koji su na rukavima dobili zanimljiv dodatak u obliku balona. Uslijedile su lepršave šarene haljine i mrežaste tunike koje su suptilno otkrivale kožu.
77
Svoje mjesto u kolekciji su dobili i jednodijelni kupaći kostimi. Zapaženu pozornost dobile su i elegantne bazične haljine sa zanimljivim izrezima na sebi. Mini haljine, midi haljine, bluze, suknje i topovi izgledaju potpuno dostupno, pa čak i kad je riječ o ljubiteljicama koje su izgledom i proporcijama prilično različite od onih manekenskih. Dodatnu opuštenost kolekciji pruža obuća koju Raf Simons kombinira s kreacijama. Od sada u trendu su gležnjače na špic i visoku petu s puno remenčića ili, pak, jednostavne minimalističke japanke koje možete kombinirati s crnim poslovnim kostimima kako biste svojem strogom poslovnom looku podarili notu opuštenosti i ležernosti koja mu je prijeko potrebna. Iz cijele se kolekcije, ipak, najviše ističu topovi i haljine puderasto plave i mekano bijele boje koje su savršeno se utopile u brončane nijanse ambijenta.
78
MODA
79
ŠAL S.OLIVER 209 KN ACC8270 KOŠULJA S.OLIVER 399 KN SOW2450 HLAČE S UZORKOM S.OLIVER 399 KN SOW3127 SANDALE S.OLIVER
319 KN LI8128
KOŠULJA S UZORKOM S.OLIVER 289 KN SOM6759 MUŠKI SAT S.OLIVER 1.099 KN LI2503 KRATKE TRAPERICE S.OLIVER 479 KN SOM4759
W W W. S O LI V E R . C O M
W W W. S O LI V E R . C O M
W W W. S O LI V E R . C O M
MREŽASTA MAJICA S.OLIVER DENIM 209 KN DW2140 BANDAEU GRUDNJAK S.OLIVER DENIM 79 KN DW0395 TRAPERICE DENIM S.OLIVER DENIM 399 KN DW0288 MAJICA KRATKIH RUKAVA S.OLIVER DENIM 99 KN DW2228 SUKNJA S.OLIVER DENIM 319 KN DW5371
W W W. S O LI V E R . C O M
TOPIĆ S PRINTOM S.OLIVER 129 KN JG5867 CAPRI HLAČE S.OLIVER 279 KN JG2939
MAJICA KRATKIH RUKAVA S.OLIVER 79 KN JB2290 BERMUD S.OLIVER E 279 KN JB2528
W W W. S O LI V E R . C O M
MAJICA KRATKIH RUKAVA S.OLIVER 99 KN JB2293 BERMUDE S.OLIVER 319 KN JB2564
W W W. S O LI V E R . C O M
W W W. S O LI V E R . C O M
Slijeva nadesno: TUNIKA
399 KN SOW2789 CRNI KOMBINEZON 399 KN SOW5427 TORBICA S RESICAMA 319 KN ACC2613 SANDALE 399 KN LI8112 SAKO 799 KN SOM2428
SIVA MAJICA KRATKIH RUKAVA 239 KN SOM2250 KRATKE TRAPERICE 399 KN SOM4756 CRNA BLUZA 449 KN TA7591 TROKUTASTA OGRLICA 129 KN TA2375 „POHABANE“ TRAPERICE 729 KN TA4503 MAJICA S UKRASIMA 239 KN SOW4889 ISPRANE TRAPERICE 559 KN SOW8411
SLAMNATI ŠEŠIR 179 KN ACC2714 SIVA MAJICA KRATKIH RUKAVA 209 KN SOM2427 BIJELE TRAPERICE 399 KN SOM8407 SAT 1.159 KN LI2880 MARAME S TOČKICAMA 209 KN ACC8540 ŠAL 159 KN ACC8265
W W W. S O LI V E R . C O M
Muškarci češće pomažu ženama koje nose visoke potpetice Za neke žene, nagovaranje supruga ili zaručnika da iznesu smeće ili pomognu oko suđa često predstavlja problem. Otkrivamo, postoji način da žene uspiju potaknuti muškarce da budu korisniji – tako da nose visoke potpetice.
88
N
edavno objavljena studija otkriva da muškarci više obraćaju pažnju na žene koje nose visoke potpetice i skloni su im brže pomoći, nego onima koje nose cipele ravnih potplata. Autor studije zapaža da je posljednje istraživanje pokazalo da ženina pojava – uključujući njezinu visinu i način odijevanja – utječe na ponašanje muškaraca prema njoj.
Ali sito tako navodi da samo jedna studija pokazuje kako visina potpetice koju žena nosi utječe na stavove muškaraca. Zbog toga su nastavili s istraživanjem. Studija se sastojala od četiri eksperimenta. U prvom eksperimentu – koji je uključivao 90 muškaraca – analizirali su njihove odgovore o jednakosti spolova 19-godišnjakinji koja je nosila ili cipele s ravnim potplatama ili visokim potpeticama. Drugi eksperiment – koji je uključivao 180 žene i 180 muškaraca – četiri žene koje su nosili ili cipele s ravnim potplatama ili visokim potpeticama su pitale sudionike da ispune upitnik o konzumaciji lokalne hrane.
Voditelji studije ističu da postoji jedno objašnjenje za ova otkrića, a ono je da muškarci često povezuju ženu koja nosi visoke potpetice sa seksualnom namjerom, moguće i zbog toga što je to utisak koji šalju atraktivni modeli prisutni u medijima, a koji nose obuću s visokim potpeticama. Oni objašnjavaju: „Istraživanje je otkrilo da mušlkarci općenito precijenjuju žensku seksualnu zainteresiranost, naročito proučavajući njezino oblačenje. Tako pretjerivanje u povezivanju visokih potpetica s ženinim seksualnošću i seksualnim namjerama može dovesti muškarca u pogrešno interpretiranje seksualnih namjera kod žena koje nose visoke potpetice.
Pogrešnim tumačenjem seksualnih namjera povezanim s nošenjem različite obuće može se objasniti zašto su muškarci skloniji pomoći oko anketa, spontano (kod ispadanja rukavice na ulici) ili prilaženjem takvim ženama zbog razgovora. Još jedno objašnjenje je otkriveno tijekom studije, a to je da se žensko držanje – način hoda – promijeni kada se obuku visoke potpetice. No, ovaj podatak će zasigurno biti jedan od razloga za daljnja istraživanja u kojima će se nešto novo otkriti,a za sada ako želite i sami isprobati rezultate ove studije izvucite iz ormara cipele s najvišim potpeticama i eksperimentirajte!
U trećem eksperimentu se proučavalo ponašanje 180 muškaraca i 180 žena na ulici koji su željeli pomoći ženi kojoj je ispala rukavica, a koja je nosila visoke potpetice ili ravne cipele. Četvrti eksperiment se odvijao u baru, gdje se proučavalo ponašanje 36 mladića prema ženama koje su nosile visoke potpetice ili ravne cipele. Rezultati studije otkrivaju da u prva tri eksperimenta, muškarci su skloniji pomoći ženama koje nose visoke potpetice nego onima s cipelama ravnih potplata. U četvrtom eksperimentu, muškarci su bili brži u prilaženju ženama koje su nosile viskoke potpetice. Visina potpetice nema nikakvog utjecaja na pomoć druge žene. Obzirom na pokazane rezultate voditelji studije smatraju da je visina ženske potpetice bitan čimbenik vezan uz ponašanje muškarca, te da ženina pojava utječe na to kako se muškarci odnose prema suprotnom spolu. 89
Prije svega - tehnika Industrijska dizajnerica
INGA SEMPÉ Francuska produkt dizajnerica Inga Sempé stvara svakodnevne predmete, dajući im ljepotu, eleganciju i razigranost. Gledajući namještaj ili papirnatu svjetiljku, uvijek ćete prepoznati njezin stil.
90
DIZAJN
Polica od keramike
Za Ingu Sempé kažu da je”najtopliji francuski dizajner” i “sljedeća velika priča” u dizajnu. New York Times ju je nazvao, “Čarobnjakinja”, međutim njezin fokus je i dalje na stvaranju korisnih i praktičnih predmeta. Odrasla je u Parizu kao dijete dva poznata roditelja. Njezin otac je francuski ilustrator Jean-Jacques Sempé, čest suradnik raznih međunarodnih publikacija, a izradio je i nekoliko naslovnica za New Yorker. Majka joj je danska slikarica i ilustratorica Mette Ivers Sempé. Odrastanje u umjetničkom okruženju je mogao biti ključan za njezin interes prema dizajnu, a strast za crtanjem je očito u njezinoj krvi. Crtanje je jedan od ključnih aspekata koji se danas rijetko koristi u suvremenom dizajnu. Inga Sempé je diplomirala na pariškom fakultetu industrijskog dizajna ENSCI – Les Atelier. Nakon fakulteta dobiva stipendiju u Villi Medici - Académie de France u Rimu. Nakon povratka u Pariz osniva svoj vlastiti studio 2000.
Beau Fixe fotelja
91
Moj rad cilja na normalne ljude s normalnim proračunima.“ godine. U početku karijere surađuje s talijanskim tvrtkama Cappellini i Edra, te s dizajnerima poput Georgea Sowdena, Marc Newsona i Andree Putmana. Inga Sempé u to vrijeme usmjerava svoju pozornost na projektiranje namještaja, rasvjete i tekstila. Uskoro realizira prve konkretne projekte. Njezina Nabrana svjetiljka za talijansku tvrtku Cappellini je dobro primljena. Stvorena iz naboranog poliestera, visoka podna lampa izgleda kao gljiva u harmonika stilu. To je lijep, funkcionalan i istovremeno vrlo
neobično predmet. Svjetiljka je prvi put predstavljena na Design Labu u Francuskoj. Sempé istovremeno dizajnira crne ili bijele Brosse police za talijansku tvrtku Edra s resama koje kao da su izrađene od čekinja metle. Kod Brosse polica se ne može, a da se ne osjeti zračenje humora iz njih. Sljedeće godine Sempé također dizajnira svakodnevne predmete poput posuđa, namještaja i alata. Stvara metalne stolice za VIA, radi za francuski Ligne Roset, talijanski LaChapelle i za švedski Davida dizajn. Zanimanje za stvaranje nabranih predmeta nastavilo se svjetiljkom Plissé za Luceplan, koja izgleda poput pravokutne kutije, koja se može razvući od 60 do 160 cm, tako da odgovara uređenju raznih interijera. Nabrano
sjenilo u raznim bojama daju zanimljivost tekstura. Inovativni dizajn nastavlja svjetiljkom Vapoeur koja izgleda kao balon na vrući zrak. Njezin najnoviji projekt za svjetiljke je W103. Ove viseće LED lampe su nanizane u više boja stvarajući zabavan i razigran luster. Ove lampe također se mogu nanizani na traci, a čine dobar izbor za većinu interijera. Dizajn Inge Sempé privlači pažnju Poltronom Moël, lijepom kombinacijom sofe i fotelje. Gotovo istovremeno inspirirana sjedalom za ljuljačke, je dotakla novi vrhunac s Beau Fixe za Ligne Roset. Stvorila je okvir od čvrstog bukvinog drveta, na kojem je postavljen debeli madrac s prepoznatljivim
Ruche krevet
92
DIZAJN prošivanjem, korištenjem unakrsnih prekinutih šavova. Inga Sempé s tvrtkom Legrand, dizajnira seriju električnih prekidača, utičnica i prigušivača svjetla koji su izvedeni na elegantan, moderan način. Osim navedenih tvrtki, Inga Sempé surađuje i s velikim brojem tvrtki diljem cijelog svijeta, a neke od njih su: Moustache, LucePlan, Japan Creative, Mutina, HAY i Alessi. Ruche fotelja za Ligne Roset
Prezirem kupnju novih predmeta. To primjenjujem i u praksi, meni kupovina predmeta ima smisla samo ako postoji stvarna potreba za njima.“
Potječete iz obrazovane i kreativne obitelji. Kakav utjecaj je obitelj imala na vas? Dolazim iz obitelji koja je malo drugačija od većine. Roditelji mojih prijatelja bi odlazili u urede, a moji su radili kod kuće. Zahvaljujući njima sam odrasla s više otvorenih pogleda. Moji roditelji mi zapravo nisu direktno pomogli u odabiru mog poziva - dizajnera. Dizajn je produkt vrlo tehničke discipline, čega i nema puno u njihovom poslu. U svom djetinjstvu ih nikada nisam vidjela da su zabili čekićem čavao u zid. Osim toga, karijeru sam započela u Italiji, koja je mojem ocu savršeno nepoznata. Kako ste otkrili svijet dizajna? Kad sam se odlučila za studij dizajna, iako sam došla iz obrazovane obitelji, nisam u cjelosti znala što me čeka. Znala sam Vapeur svjetiljka
93
samo da se rad sastoji od crtanja objekata koji će biti proizvedeni u tvornicama. Počela sam studirati kulturu dizajna, te posebno dizajnera, što je u Francuskoj bio nepostojeće. Philippe Starck, primjerice, je bio nepoznat. Tijekom studija otkrila sam način na koji funkcionira dizajniranje, te mi je trebalo neko vrijeme da to shvatim. Odnosno, kako se objekt može proizvesti industrijski i po kojoj cijeni. Do tada nikada nisam razmišljala o tome. W103 luster
Kada ste prvi put osjetili potrebu da izrađujete predmete? Kao dijete sam puno crtala, a ponekad bih izrađivala predmete. Bila sam vrlo strpljiva. Sjećam se izrade kutija šibica i sličnih predmeta. Koristila sam sve tehnike koje su mi bile dostupne kod kuće. Očito tada još nisam razmišljala o industrijski proizvedenim predmetima. U kojem stilu je tada bio uređen vaš roditeljski dom? U našoj kući predmeti su uvijek bili vrlo važni. Moji roditelji bi ih odabrali ciljano, ne mareći za trendove i nisu često mijenjali namještaj. Oni su jednostavno voljeli lijepe, trajne i neobične predmete. Razlikovali su se od onih koje bi vidjela u domovima svojih prijatelja. Danas kada pogledam stare fotografije naše kuće, ugodno me iznenadi kada vidim da moja majka nikada nije pala pod utjecaj tadašnje diktature narančastog ili smeđeg, koja je bila u sedamdesetima. Mi smo kod kuće tada imali bijeli telefon.
Ruche kauč za Ligne Roset
94
Danas su mnogi dizajneri dio imidža pojedinog brenda. Poneki su slavni poput rock zvijezda. Kako vi gledate na svijet dizajnera?
DIZAJN Ne mislim da treba postojati poseban svijet dizajnera. To bi bilo pretjerivanje. Mogu sa sigurnošću reći što ja ne radim. Ja ne radim dizajn kolekcionarskih predmeta za galerije, spomenike i za posebne događaje. Ja želim raditi predmete za svakodnevnu upotrebu. I svaki put pokušavam zamisliti predmet koji se može koristiti u bilo kojoj dobi, od svoje dvadesete do osamdesete.Volim tehniku i otporne predmete, koji su proizvedeni postupcima koji se moraju tehnološki dobro usvojiti. Mislim da je važno da su kvalitetni predmeti dostupni svima, iako oni zbog kvalitete imaju određenu cijenu. To je područje na kojem radim s Ligne Roset - kvaliteta, ne samo za gornju klasu kupaca. Vjerujem da to proizlazi iz činjenice da prezirem kupnju novih predmeta. To primjenjujem i u praksi, meni kupovina predmeta ima smisla samo ako postoji stvarna potreba za njima. Koje su nove potrebe društva na kojima želite djelovati? Kuće u gradu postaju sve manje, te iz tog razloga moj rad cilja
na normalne ljude s normalnim proračunima, koji ne žive u vilama poput onih koje vidite u časopisima. Ne želim dizajnirati sofe duge pet metara. Primjer je najnoviji kauč koji sam dizajnirala za Ligne Roset. Ima visoke noge i prostor ispod sjedala u koji možete spremiti stvari. To je zamišljeno za male prostorije gdje trosjedi ne smiju zauzeti previše prostora. Za mene je važno da ljudi kod kuće imaju slobodu kretanja. Kada radite na novom projektu, kako izgleda vaš kreativni proces? To je jednostavno za objasniti; puno crtam i kada me nešto zadovolji, nastojim to pretvoriti u model. Kao što možete vidjeti: škare, papir i ljepilo nikada ne nedostaju u mom studiju. A kako je svjetiljka Vapoeur zamišljena? U tom slučaju postupak je vrlo različit. Ideju mi je dala Stéphane Arriubergé iz jedne mlade pariške design tvrtke, bez industrijskih postrojenja. Stéphane zna koliko sam uživala u projektiranju svjetiljke i radu s tehnikom nabora.
Tako sam odlučila napraviti jednostavnu lampu za proizvodnju, ali s vrlo prepoznatljivim identitetom. Kako je tehnički u proizvodnji postignuto nabiranje? Bilo je jako teško naći nekoga tko bi mogao proizvoditi elemente svjetiljke na automatizirani način. U Francuskoj, tvornice u kojima smo pitali za proizvodnju su nas odbile. Ne prihvaćaju posao koji nije bio svojstven modnom sektoru. Zato smo morali naći njemačku tvrtku. Čini se da se opisujete vrlo krut odnos francuskog dizajna i industrije ... Kada pitam francuske tvrtke za proizvodnju uzorka s naborima, odbiju me samo zato što sam freelance dizajner. Kažu da su tvrtka od više tisuća ljudi i da žele prodavati proizvode velikim kompanijama. Žele primati narudžbe iz Nizozemske, Danske, ali ne baš i iz Francuske. Francuski industrijski dizajn, osim kod nekoliko francuskih mega tvrtki, praktički gotovo ne postoji.
Prekidači za Legrand
95
Radite sa skandinavskim, talijanskim i francuskim tvrtkama. Što ih razlikuje? Skandinavske zemlje i Italija nalikuju jedne drugima u načinu rada. Imaju dizajn kulturu što znači da su svjesni da im dizajneri donose ideje i vrijednosti. U listopadu sam primjerice posjetila velike tvrtke Mutina i Globo. Tamo su mi rekli: „Naša jedina šansa za preživljavanje krize je ulagati u dizajn“. Sve Francuske tvrtke, osim Ligne Roset, će vam reći: „To je istina, ali sada je kriza i mi nemamo sredstava za ulaganje u dizajn“. To je potpuna suprotnost. Međutim, Francuzi ulažu puno u
Rainbow lampe W103B
komunikaciju, ali to je druga priča. U Francuskoj, lik dizajnera nema vrijednosti, to je nestalo iz naše DNK. Dizajneri su uglavnom interni radnici u tvrtkama i često nemaju dizajn kulturu ili estetski ukus.
Postoje li ipak prednosti, biti dizajner u Francuskoj? Ne, ali danas je malo lakše nego kad sam bila na studiju. Međutim, jednu stvar treba istaknuti: danas francuski dizajneri postaju poznati u svijetu, jer 90% naših narudžbi dolazi iz inozemstva.
U Italiji ipak, većina velikih brandova su tvrtke koje nemaju vlastitu proizvodnju... Ali to je njihova velika snaga. Upravljaju marketingom, dizajnom i prodajom, ali imaju i tehnički know-how za proizvodnju.To je vrijedan krug. Danas je vrlo važno znati povezati sve faze. Svaka strana ima različite specijalistička znanja i određenu ulogu. Odnos između svih aktera se mora poštivati. Primjer je Mutina, koja radi u području keramike i funkcionira vrlo dobro, iako oni sami ne proizvode. Znam da će mi dati pravu informaciju za prilagobu u dizajnu, bez kalkuliranja na uštedama.
Dizajn pločica za Mutina
Ruche krevet
96
DIZAJN Uživate li u radu s Italijom? Volim raditi s talijanskim tvrtkama, to je sreća u mome životu. Gotovo svi najvažniji dizajneri dolaze iz Italije jer zahvaljujući njima, danas i radimo ovaj posao. U dizajnu Talijani su uvijek izuzetno profesionalni, strastveni i brzi. Postoji stvarna ljubav prema kvaliteti koja nedostaje u Francuskoj.
koncentrirati na namještaj. To je
projekata odbiti, ali to je normalno.
jedino područje u kojem možete
Ne izbjegavajte koristiti nove
raditi s dizajnerskim brandovima.
tehnologije i materijale, već
Osim toga ljudi su spremni platiti
konzultirajte stručne ljude.
nešto više za stolicu, ali jako malo ljudi bi potrošitilo 1.000 € za cjedilo. Koji savjet bi dali mladim
Bojite li se čega u budućnosti? Onoga što se zove globalna kultura.
dizajnerima?
Rođena sm u Parizu i rado bi tu i
Ne pratite trendove i imajte
drugi gradovi, postaje dosadni
na umu da će se većina vaših
cirkus za turiste.
ostala, međutim on kao i mnogi
Sa kojom bi još talijanskom tvrtkom voljeli surađivati ? Radila sam za LucePlan. Voljela bih surađivati sa sličnom tvrtkom tehničke rasvjete koja ima takvo opsežno znanje. Može li slobodni dizajner odabrati da dizajnira namještaj kako bi preživio? Često to nije dovoljno. Kada sam počela, samo sam htjela dizajnirati svakodnevne predmete za kućanstvo. Ali sam otkrila da je to gotovo nemoguće, jer ako radite kao freelancer morate se
Moël dvosjed
Kauč za LK Hjelle
Double Stray stropna lampa
97
www.gervasoni.eu