Gljive
Bioraznolikost Nacionalnog parka PlitviÄ?ka jezera
klobuk
Općenito
ostaci ovoja
listići
prsten
stručak
opnasta ovojnica
micelij
Gljive (Fungi) su jedno od carstava eukariotskih organizama (imaju staničnu jezgru). Iako je do danas poznato oko 140.000 vrsta gljiva, pretpostavlja se da ih na Zemlji živi barem tri milijuna vrsta. Osim malog broja jednostaničnih vrsta (kvasci), gljive su višestanični organizmi. Budući da nemaju klorofil, ne mogu same sintetizirati organske spojeve iz anorganskih elemenata, pa spadaju u heterotrofne organizme. Gljive imaju tri osnovne prehrambene strategije: (1) saprotrofi razgrađuju mrtvu organsku tvar, (2) simbionti (mutualisti) se povezuju s autotrofnim organizmima (biljkama, jednostaničnim algama ili cijanobakterijama) tvoreći obostrano korisne veze (mikoriza, lišajska zajednica), dok (3) paraziti crpe hranu iz živih organizama nanoseći im štetu. Više od 95% gljivljih vrsta pripada odjeljcima askomiceta (Ascomycota) i bazidiomiceta (Basidiomycota).
Najveća raznolikost vrsta gljiva je u prašumi Čorkova uvala. Pravi razlog takve vrijednosti za gljive je kombinacija drveća koje čini prisutnu šumsku sastojinu: bukva, jela i smreka. Sve tri biljne vrste su izvrsni partneri brojnim mikoriznim gljivama te vrhunski supstrat za život brojnih saprotrofnih gljiva. Drugi, posebno važan, razlog iznimne vrijednosti ovog staništa je prašumski tip šumske sastojine razvijen na ovom lokalitetu uslijed stroge zaštite i nedostatka ljudskih aktivnosti (osim onih istraživačkih) tijekom dugog niza godina. Značajan je broj ugroženih vrsta (77), posebno gljiva kojim
su šumska staništa Parka jedino nalazište u Hrvatskoj (preko 60 vrsta). Većina gljiva vodi vrlo tajanstven život. Njihova tijela (zovemo ih micelijima) skrivena su u tlu, listincu, otpaloj grani ili nekom drugom supstratu. Izgledaju poput vrlo tankih, obilato razgranatih niti. U određeno doba godine, ako su vremenski uvjeti odgovarajući, gljive će razviti svoja plodišta, posebne organe za razvoj sitnih tjelešaca kojima se razmnožavaju i rasprostiru - spora. Plodišta mogu biti različitih oblika i boja, a najčešće ne traju dugo. p o s u ta b a l e g a r k a Ascobolus furfuraceus
Nacionalni park Plitvička jezera područje je iznimne bioraznolikosti. Osim vrstama iz biljnog i životinjskog svijeta, područje Parka obiluje i vrstama iz carstva gljiva. Do sada je zabilježeno preko 800 vrsta, što je samo manji dio ukupne bioraznolikosti gljiva koju tek treba istražiti.
Gljive su velika i iznimno značajna skupina organizama. Bez njih, život na Zemlji kakav poznajemo ne bi bio održiv. Ističu se svojim ključnim ulogama u funkcioniranju kopnenih ekosustava od kojih treba istaknuti dvije najvažnije.
o b i č n a b r a š n at i c a Polydesmia pruinosa
k a r pat s k a h r a pav i c a Cystoderma carpaticum
1 2
Gljive razlagači (zajedno s bakterijama) razgrađuju mrtvu organsku tvar do anorganskih elemenata te tako omogućavaju kruženje tvari u prirodi. Posebno su važne u razgradnji biljnih ostataka.
Mikorizne gljive s biljkama tvore mikorizu, simbiontsku vezu korijenovog sustava biljke s micelijem gljive. Gljiva biljci iz tla pribavlja mineralne tvari i vodu, dok zauzvrat od biljke dobiva produkte fotosinteze (šećere). Za zdravlje šuma posebno je važna mikoriza sa šumskim drvećem.
Šume Nacionalnog parka Plitvička jezera su vrstama gljiva najbogatiji tip staništa. Karakteristična i jako česta gljivlja vrsta bukovih šuma i miješanih šuma s bukvom je bukova pritajnica Mycetinis alliaceus koja živi kao razlagač listinca i otpalih grančica bukve. Interesantan je njezin intenzivan miris po češnjaku. Jedna od najrjeđih bukovih gljiva pronađenih u Parku je karpatska hrapavica Cystoderma carpaticum. Karakteristična je za stare šume prašumskog tipa gdje živi kao razlagač velikih bukovih trupaca. Do sada je u svijetu pronađena u samo dvije (europske) države. Karakteristična i uobičajena gljivlja vrsta u šumama s jelom je jelova puževica Hygrophorus pudorinus koja živi kao jelin
mikorizni partner. Jedna od vrlo rijetkih vrsta koja je dobar indikator prašumskih staništa s jelom ili smrekom je lijepa plamenka Gymnopilus bellulus koja živi kao razlagač velikih trupaca. Najčešća gljivlja vrsta u sastojinama sa smrekom je presvučena šljemovka Mycena epipterygia koja živi kao razlagač listinca i drvnih ostataka. Jedna od vrlo rijetkih vrsta koja je dobar indikator prašumskih staništa sa smrekom ili jelom je jelova cijevnjača Camarops tubulina koja živi kao razlagač velikih trupaca.
Rijetka, no karakteristična vrsta koja živi u mikorizi s johama je lilasta mliječnica Lactarius lilacinus. Još je rjeđa johina preslica Amanita friabilis kojoj je jedini poznati precizni lokalitet u Hrvatskoj na području Parka. Uobičajeno je da gljive žive na tlu ili na biljnom supstratu kopnenih staništa. Međutim, ima vrsta koje se ne uklapaju među većinu. Posuta balegarka Ascobolus furfuraceus voli živjeti na izmetu različitih vrsta domaćih i divljih životinja. U Parku je nađena na izmetu smeđeg medvjeda. Obična brašnatica Polydesmia pruinosa živi kao parazit na drugim gljivama, dok krška nitoglavka Vibrissea calcaria razgrađuje grane i grančice potopljene u potocima i rijekama gorskih područja. s l u z av o p r s t e n a s ta p u ž e v i c a Hygrophorus gliocyclus
p r e s v u č e n a š l j e m o v k a Mycena epipterygia
Šume običnog bora zauzimaju manje površine u Parku. Karakteristična i česta borova gljivlja vrsta je borov čavlić Chroogomphus rutilus koja živi kao borov mikorizni partner.
Sluzavoprstenasta puževica Hygrophorus gliocyclus je rijetka borova vrsta u Hrvatskoj. Živi u mikorizi s običnim borom.
b u ko va p r i ta j n i c a Mycetinis alliaceus
j e l o va c i j e v n j a Ä? a Camarops tubulina
Scan for more info #LikaDestination
Znanstveno-stručni centar ‘Dr. Ivo Pevalek’ 53231 Plitvička Jezera — hr tel +385 (0)53 751 015, +385 (0)53 751 014 e-mail info@np-plitvicka-jezera.hr web www.np-plitvicka-jezera.hr
follow @PlitviceLakesNP
Nacionalni park Plitvička jezera dio je Lika destinacije – destinacije zaštićenih područja i gastro-destinacije koja nudi jedinstven spoj kopna i mora gdje u svega 30 minuta vožnje imate priliku izmijeniti čak tri klime kao malo gdje u svijetu i doživjeti taj jedinstveni fenomen kontrasta.
impresum — izdavač Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera fotografije Zdenko Tkalčec, Armin Mešić, Neven Matočec i Ivana Kušan (Hrvatsko mikološko društvo) tekst Zdenko Tkalčec, Armin Mešić, Neven Matočec i Ivana Kušan (Hrvatsko mikološko društvo)