Kulturni krajobraz
ispa ĹĄ a k r ava u d onjem b a binom p o toku
Kulturni krajobraz rezultat je međusobnog djelovanja ljudskih i prirodnih čimbenika tijekom određenog vremena. U skladu s tim krajobraz se s vremena na vrijeme mijenja jer se mijenjaju čimbenici koji ga stvaraju.
iz vor v rel o, v rel o koreničko
tr a dicion a ln a kuć a , v rel o koreničko
Osnovna djelatnost ovih područja u prošlosti je bila poljoprivreda, stočarstvo i šumarstvo. Unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera u očuvanim naseljima nalazimo nekoliko prepoznatljivih tipova kulturnog krajobraza. Među njima možemo odrediti tri prepoznatljiva tipa koji su oblikovani prirodnim okruženjem, tradicijskim djelatnostima i načinima korištenja prostora. Sve ih karakterizira ista tradicijska gradnja. Prvi tip su široke travnjačke površine, livade, pašnjaci, obradive površine krških polja i njihova tradicijska naselja s otvorenom strukturom i relativno pravilnim formama okućnice. Najočuvaniji primjeri tog tipa krajobraza u Parku
su područja oko naselja Homoljac te Gornji i Donji Babin Potok odnosno potez uz cestu D52, od Borja do Donjeg Babinog Potoka. Kuće se grade uz rubove polja, podno brda, kako bi se plodna zemlja iskoristila za poljoprivredu, uz rubove je manja mogućnost poplavljivanja, bolja zaštita od sjevernih hladnih vjetrova te lakša obrana i bijeg od neprijatelja (u vrijeme ratova). Drugi tip su šumske krčevine, livade unutar šumskih područja i naselja u njima karakterizirana prostornom raštrkanošću, okućnicama nepravilnog oblika, sa zaseocima koje čini po nekoliko okućnica, karakteristična baš za plitvičko područje. Područja u kojima je najočuvaniji ovaj tip
krajobraza su Drakulić Rijeka, Končarev Kraj, Uvalica, Kapela Korenička, Rodić Poljana. Treći tip su naselja uz vodotoke, nastala uz tradicijske djelatnosti vezane za korištenje vodotoka (mlinovi, stupe, pilane), kakva su naselja Korana, Plitvički Ljeskovac, Vrelo i Rudanovac. Osnovni elementi jednog domaćinstva su kuća sa gospodarskim objektima, dvorištem, živicom ili ogradom, vrt i voćnjak. Razlikuju ih karakteristike prirodnog okoliša u kojem su nastale i specifičnosti ljudskih djelatnosti u njima. Kuće su prizemnice građene potpuno od kamena ili je samo kameni podrum, a iznad toga su drvena brvna izvana uzdužno obašivena daskom čiji spojevi su prekriveni uskim letvicama radi bolje izolacije. Druga vrsta izolacije koja se stavljala izvana je bio vapneni mort, a vezivo koje je držalo vapneni mort na brvnima su bile tanke letvice postavljene ukoso pod kutom od 45°. Kuća je imala dvije ili tri sobe, a na tavanu se skladištilo žito (kukuruz, pšenica, zob) i sušilo meso. Pokrov na krovištu je bila šindra, a u novije vrijeme salonit, eternit, glineni crijep i lim. Nasuprot kuće u dvorištu je bila staja (štala), a sa strane ostali gospodarski objekti (sjenik, svinjac, kokošinjac, suša…) tako da je cijelo imanje većinom bilo zatvoreno zgradama u pravokutnom obliku i visokom ogradom tako
da se ništa unutar dvorišta nije moglo vidjeti sa ceste. Uz kuću je obavezno bio voćnjak sa šljivama od kojih se peče rakija i pekmez. Stabala jabuke, kruške, trešnje ili oraha bilo je vrlo malo u odnosu na šljivu. Za vodoopskrbu su se koristile šterne (šternje), bunari i lokve. Šterna je građevina za skupljanje vode promjera oko 3 m i dubine 4 – 5 m ukopana u zemlju. Zida se od kamena, a puni se vodom iz oluka na krovovima. Bunar je sličan šterni samo je razlika što se puni vodom iz okolnog terena, iz tla ili je u blizini nekog izvora. Lokve su udubine u vodonepropusnom tlu u koje se slijeva voda sa ceste i koristile su se obično za napajanje stoke. Područje Parka obiluje izvorima i potocima od kojih su neki stalni, a neki se pojavljuju samo za većih padalina tako da se i oni koriste za vodoopskrbu. Najveći dio čistina zauzimaju travnjačke površine i oranice koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju i stočarstvo. Travnjaci i oranice su na ravnijim dijelovima terena ili sa blagim nagibom radi lakše obrade. Tamo gdje počinju veći nagibi i padine je šuma pa je ova granica vrlo jasno vidljiva na terenu.
n a sel je v rel o koreničko
Stočarstvo je najviše zastupljeno sa govedarstvom i ovčarstvom, a krajnji rezultat je proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda koji se u pravilu prodaju na kućnom pragu. Ispaša stoke obavlja se u proljeće, ljeto i ranu jesen kada ima dosta trave dok se u jesenskim i zimskim mjesecima stoka drži u staji i hrani se sijenom koje je prikupljeno tokom ljeta. Nekada se sijeno spremalo u stogove na njivama te se po potrebi vozilo u staje i sjenike, ali je danas zbog tehnološkog napretka ovakav način spremanja uvelike napušten te se koristi baliranje strojevima.Od ostalih aktivnosti prisutan je uzgoj pčela i proizvodnja meda te izrada sokova i likera od bobičastog voća. U naseljima sa većim vodotocima gradili su se mlinovi za mljevenje žita te pilane za rezanje drvene građe. Mlinovi su obično bili redovnički što znači da je određeni dan u tjednu ili mjesecu jedno naselje imalo pravo mljeti žito u mlinu. Nažalost, pojavom električne energije ovakvi mlinovi i pilane na vodeni pogon postali su nepotrebni te se danas samo u naselju Korana može vidjeti mlin i pilana koji su sačuvani i obnovljeni te su u funkcionalnom stanju. Ostala naselja u Parku su postupno, uslijed društveno-gospodarskih promjena i nestanka tradicijskog načina života u većoj ili manjoj mjeri izgubila obilježja tradicijskog krajobraza.
n a sel je d onji b a bin p o tok
ispa Å¡ a ovac a u homol jcu
n a sel je plit v iÄ?k i l je skovac
Scan for more info #LikaDestination
Znanstveno-stručni centar ‘Dr. Ivo Pevalek’ 53231 Plitvička Jezera — hr tel +385 (0)53 751 015, +385 (0)53 751 014 e-mail info@np-plitvicka-jezera.hr web www.np-plitvicka-jezera.hr
follow @PlitviceLakesNP
Nacionalni park Plitvička jezera dio je Lika destinacije – destinacije zaštićenih područja i gastro-destinacije koja nudi jedinstven spoj kopna i mora gdje u svega 30 minuta vožnje imate priliku izmijeniti čak tri klime kao malo gdje u svijetu i doživjeti taj jedinstveni fenomen kontrasta.
impresum — izdavač Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera fotografije Arhiva Javne ustanove Nacionalni Park Plitvička jezera tekst Služba zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka