Ĺ ume
Nacionalnog parka PlitviÄ?ka jezera
NATURA 2000
NATURA 2000 je ekološka mreža Europske unije sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Cijelo područje parka dio je europske ekološke mreže NATURA 2000. Šumska NATURA 2000 ciljna staništa Nacionalnog parka uključuju 8 stanišnih tipova: 5130 Sastojine borovice na kiseloj i bazičnoj podlozi 9180 Šume velikih nagiba i klanaca 91EO Aluvijalne šume 91KO Ilirske bukove šume 91LO Ilirske hrastovo-grabove šume 91MO Panonsko-balkanske šume kitnjaka i sladuna ili cera 91RO Dinarske borove šume na dolomitu 9410 Acidofilne šume smreke brdskog i planinskog pojasa
Šume Parka ne predstavljaju netaknutu prirodu, jer postoje tragovi utjecaja čovjeka u prošlosti, međutim danas su šume Parka prepuštene prirodnom razvoju i ne koriste se u gospodarske svrhe.
Prije naseljavanja ljudi cijelo područje Parka (osim vodenih površina) bilo je pokriveno šumskom vegetacijom. Osnivanjem trajnih naselja javlja se potreba za obradivim površinama, gdje stanovništvo vrši krčenje šuma, tako da danas šume pokrivaju ¾ površine Parka. Vegetacijski pokrov ovisan je o prirodnim uvjetima, naročito o klimi, geološkoj podlozi, reljefu, a također i o povijesnom razvoju.
Zauzimaju visinski pojas od 500 do 800 m n/v. S obzirom na geološku podlogu razlikujemo dva tipa bukovih šuma: bukove šume na dolomitu i bukove šume na vapnencu. Razlikuju se po biljnom sastavu i ponešto po vanjskom izgledu. Osim glavne vrste drveća (bukva) tu se pojavljuje gorski javor, javor gluhač i poneka divlja trešnja. Od svih godišnjih doba najzanimljivije je rano proljeće tkz. proljetni aspekt – dominiraju zeljaste biljke (šumarica, jetrenka, visibaba, mrtva kopriva, višelisna režuha…)
b u ko v e š u m e
U Parku su zastupljene dvije vegetacijske zone: zona bukovih šuma i zona bukovo jelovih šuma koje predstavljaju i klimazonalnu vegetaciju – razvija se pod utjecajem klime nekog područja. Unutar ovih zona pod dominantnim utjecajem jednog ili više ekoloških faktora (dubina tla,nagib terena,izloženost, prisutnost ili manjak vode u tlu…) razvile su se šume crnog graba, šume crne johe, šume barske ive, smrekove šume i šume običnog bora.
Bukove šume
jetrenk a
Bukovo jelove šume Zauzimaju visinski pojas od 750 do 1100 m n/v, ovisno o ekspoziciji. Dolaze na vapnenačkoj podlozi sa izraženim krškim karakteristikama (vrtače, škrape, strmine, manje ili više izraženi kameni blokovi). Na takvim terenima razvijena su tla različite dubine što pruža manje ili više povoljnije uvjete za rast šumskog drveća. Rezultat takvih uvjeta je raznoliki izgled šume kako po vrstama drveća tako po njihovoj visini, debljini i prostornom rasporedu. Osim glavnih vrsta po kojima se i naziva šuma (bukva i jela) prisutni su još gorski javor, gorski brijest, gorski jasen... Od zeljastog bilja valja spomenut mišje uho – uz bukvu i jelu važna vrsta u definiciji bukovo jelovih šuma.
b u ko v o j e l o v e š u m e
p o ta j n i c a
mišje uho
Šume običnog bora Rasprostiru se u jugozapadnom dijelu parka u zoni bukovo jelovih šuma. Rastu na južnim dolomitnim padinama s plitkim tlima. Od vrsta drveća dominira obični bor, a pojavljuje se i obična smreka. Od vrsta bilja najatraktivniji su kukurijeci: crni kukurijek i krški kukurijek, crnjuša…
crnjuša šume običnog bora
Smrekova šuma s m r e ko va š u m a
Dolaze u području bukovo jelovih šuma kao pionirska vegetacija na šumskim čistinama nastalih kao posljedica vremenskih nepogoda (vjetrolomi snjegolomi) i na napuštenim poljoprivrednim površinama. “Krpaju“ novonastale otvore u šumi –prijelazni stadij do uspostave bukovo jelove šume.
Š u m s k a s i r i š ta r a
Šuma crne johe
Šuma crnog graba
To je zanimljiva šuma jer se razvija pod posebnim edafskim i hidrološkim prilikama – u zoni bukovo jelovih šuma pod utjecajem vode i tla razvila se šuma johe. Glavna vrsta drveća je crna joha, a uz nju može doći gorski jasen, obična smreka..
Nastala je pod utjecajem nekoliko ekoloških faktora kao što su geološka podloga (vapnenačke stijene na površini u obliku kamenih blokova, velike strmine, plitko suho i vrlo oskudno tlo. Ove šume obraštaju uglavnom kanjon rijeke Korane. Od vrsta drveća dominira crni grab i crni jasen, a pojavljuje se: javor gluhač, mukinja, drijenak... Od grmlja važno je spomenuti sivkastu suručicu. Najatraktivniji izgleda daju joj u rano proljeće procvali drijenak, a sredinom svibnja procvali crni jasen koji dominira bijelom bojom i intenzivnim mirisom.
šuma crnog graba
šuma crne johe
S i v k a s ta s u r u č i c a
Divlja ruža
Ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnog graba Dolazi na strmim južnim padinama Male i Velike lisine na relativno maloj površini. Nalazi se u degradiranom stadiju s manjim sklopljenim skupinama hrasta kitnjaka.
ilirsk a šuma
r ani jagl ac
Prašuma Čorkova uvala Prašuma Čorkova uvala nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Parka, na nadmorskoj visini 860 do 1028 m, u zoni bukovo-jelovih šuma. Prostire se na površini od 84 ha. Predstavlja sekundarnu prašumu – razvoj bez ili s neznatnim utjecajem čovjeka. Kako se životni procesi odvijaju nesmetano u njoj su prisutni svi razvojni stadiji svih sastavnica prašumskog ekosustava. Dominantni dojam ostavljaju stabla različitih visina, debljina i starosti, npr.obična jela preko 500 g. starosti, visine 58 m, i promjera 150 cm, a također velike dimenzije dosižu obična bukva i obična smreka. Što se zbiva u prašumi? U prašumi su stalne promjene koje se odvijaju u višestoljetnim razvojnim ciklusima gdje dolazi do promjene omjera vrsta drveća,vertikalne slojevitosti, gustoće i broja sušaca, količine mrtvog drveta, količine i veličine otvora u krošnjama, vjerovatnost vjetroloma i najezde za drveće štetnih insekata. Takve pojave ne pogađaju cijelu prašumu odjednom, već se događaju u pojedinim dijelovima šume, a rezultat toga je mozaični izgled. p r a š u m a č o r ko va u va l a
Zašto su prašume važne? Značajne su za očuvanje prirodne baštine. Imaju visoki stupanj biološke raznolikosti, potencijal genetske raznolikosti. Za dobivanje uvida u prirodnu strukturu šuma. Referentna su mjesta za procjenu učinkovitosti upravljanja šumama
Scan for more info #LikaDestination
Znanstveno-stručni centar ‘Dr. Ivo Pevalek’ 53231 Plitvička Jezera — hr tel +385 (0)53 751 015, +385 (0)53 751 014 e-mail info@np-plitvicka-jezera.hr web www.np-plitvicka-jezera.hr
follow @PlitviceLakesNP
Nacionalni park Plitvička jezera dio je Lika destinacije – destinacije zaštićenih područja i gastro-destinacije koja nudi jedinstven spoj kopna i mora gdje u svega 30 minuta vožnje imate priliku izmijeniti čak tri klime kao malo gdje u svijetu i doživjeti taj jedinstveni fenomen kontrasta.
impresum — izdavač Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera fotografije Stipe Špoljarić (NP Plitvička jezera) tekst Služba zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka