INTEGRIRANOM RAZVOJU NASELJA - KURIKULUM by Faculty of Engineering and Information Technology, University of Pécs

_INTEGRIRANOM RAZVOJU NASELJA _KURIKULUM

_INTEGRIRANOM RAZVOJU NASELJA _KURIKULUM _2018

INTEGRIRANOM RAZVOJU NASELJA KURIKULUM ACADEMIC BOOK

Napisala DR. BÁLINT BACHMANN DR. GABRIELLA MEDVEGY DR. JÁNOS GYERGYÁK DR. GÁBOR VERES DR. ERZSÉBET SZERÉNA ZOLTÁN PÉTER UDVARDI ALEXANDRA PETŐ PÉTER PAÁRI TAMÁS RÁCZ GÁBOR BÉRES ANISKIN ALEKSEJ PH.D OREŠKOVIĆ MATIJA PH.D BOGADI ANTONIJA IVAN CVITKOVIĆ Slikao PÉTER PAÁRI Uredila ALEXANDRA PETŐ PÉTER PAÁRI TAMÁS RÁCZ

Prevela A+P MAGYARORSZÁG KERESKEDELMI KFT. Tiskano u ÉRDI RÓZSA NYOMDA KFT. 2030 ÉRD, TÖRÖKBÁLINTI ÚT 34. 2018 ISBN 978-963-429-312-5 (digital) ISBN 978-963-429-311-8 (printed)

_SADRŽAJ

00 _PROJEKT & SUDIONICI

01_INTEGRIRANI RAZVOJ NASELJA

02_OPIS TEMA KOLEGIJA

2.1_ZAHTJEVI KOLEGIJA, OPIS PROGRAMA, PRIPREMA

2.2_UZORKOVANJE NA LICU MJESTA: VIZUALNO I USMENO PRIKUPLJANJE PODATKA: „VIDLJIV I VERBALNI GRAD”

2.3_ZNANSTVENO, ANALITIČNO PRIKUPLJANJE PODATAKA: „NEVIDLJIVI GRAD”

2.4_INTEGRACIJA STUDIJA NASELJA, ZAJEDNIČKA ANALIZA I PROCJENA INFORMACIJA: „INTEGRIRANI GRAD”

2.5_DEFINICIJA KONCEPTA URBANOG PLANIRANJA I INTEGRIRANA STRATEGIJA URBANOG PLANIRANJA

2.6_STVARANJE PLANA TLOCRTA

2.7_STVARANJE ARHITEKTONSKIH PLANOVA

2.8_PLANIRANJE VANJSKIH, OTVORENIH PROSTORA

2.9_IZVODLJIVOST I ODRŽIVOST RAZVOJA (NAGLAŠEN RAZVOJ TEME)

2.10_PREDSTAVLJANJE I DAVANJE MIŠLJENJA O FINALNIM PLANOVIMA 03_STUDENTSKI RADOVI

42 45

04_IZVORI 69

_PROJEKT & SUDIONICI

Cilj projekta unutar Programa suradnje Interreg V-A Mađarska – Hrvatska, konzorcija koji je osnovalo Sveučilište u Pečuhu, jest razviti integrirani obrazovni program razvoja naselja koji još ne postoji u regiji. U pograničnom projektu sudjelovali su Fakultet tehnologije i informatike Sveučilišta u Pečuhu, Sveučilište Sjever u Varaždinu, Županijsko vijeće Baranje i Južna Transdunavska razvojna agencija. Zanimalo nas je kako mladi ljudi vide mogućnosti razvoja naselja. Provodimo tečaj integriranog pristupa s mađarskim i hrvatskim studentima, a tijekom sljedećeg semestra organizirat će se i radionice. Završni materijal predstavlja pristup integriranom urbanom razvoju i može se dugoročno podučavati u Hrvatskoj i Mađarskoj. Tečaj priprema dugoročnu bližu suradnju u budućnosti zahvaljujući mađarskim, ali i pozitivnim iskustvima ovog projekta u stranim naseljima. Ova suradnja je vrlo korisna

za studente i savjetnike jer mogu pronaći rješenja za probleme nekretnina i razvoj na licu mjesta, dok naselja dobivaju razvojne ideje iz novih pristupa, što nije do sada bio slučaj. Studentima je omogućen uvid u stajališta lokalnih vlasti o tome što su trenutne ideje, ali smo ih pokušali motivirati da slobodno razmišljaju, da rade planove koji pokazuju njihovu viziju kvalitetnog i ugodnog života u gradovima. No, također je važno planirati počevši od osnovnih ideja održivog razvoja i arhitekture, a što je jedna od ideja Fakulteta tehnologije i informatike u Pečuhu, te pokazati mogućnosti povezivanja izgrađenog i prirodnog okoliša iz nekoliko aspekata. Naselja koja sudjeluju u projektu sama će odlučiti što će integrirati u svoj razvojni plan, koje će elemente provoditi iz zamisli i ideja studenata kao predstavnika nove generacije.

_SVEUČILIŠTE SJEVER_HRVATSKA

MATIJA OREŠKOVIČ Ph.D

ALEKSEJ ANISKIN Ph.D

BOGADI ANTONIJA

CVITKOVIĆ IVAN

DOCENT

ISTRAŽIVAČ

MAGISTAR INŽENJER PROMETA

_ŽUPANIJA BARANJA_MAĐARSKA

GÁBOR BÉRES SAVJETNIK ZA URBANO PLANIRANJE 8

_SVEUČILIŠTE U PEČUHU, FAKULTET STROJARSTVA I INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE_MAĐARSKA

DOCENT

DR ERZSÉBET SZERÉNA ZOLTÁN IZVANREDNI PROFESOR

IZVANREDNI PROFESOR

PÉTER PAÁRI

ALEXANDRA PETŐ

TAMÁS RÁCZ

PÉTER UDVARDI

STUDENT DOKTORSKIH STUDIJA

PREDAVAČ

STUDENT DOKTORSKIH STUDIJA

POČASNI IZVANREDNI PROFESOR

DR GABRIELLA MEDVEGY

DR JÁNOS GYERGYÁK

REDOVNI PROFESOR

DR GÁBOR VERES

_INTEGRIRANI RAZVOJ NASELJA

S obzirom da je Mađarska postala članicom EU prije Hrvatske (2004), pristup integriranom razvoju naselja (ISD) primjenjuje se i širi u pograničnom području Mađarske pa su stoga dostupna iskustva lokalne provedbe. Hrvatska je postala članicom EU 2013. godine pa njena općine u pograničnim područjima moraju primjenjivati ISD pristup pri planiranju naselja i aktivnostima urbanog razvoja koje financira EU. Spomenuta gledišta ističu da nove generacije arhitekata, urbanih planera i, građevinara moraju imati dobro znanje o ISD te o praksama u pograničnim područjima. Stručnjaci također moraju primati najnovije informacije o toj temi. Iako EU određuje ISD kao vodeće načelo u razvoju naselja/gradova, nedostatak znanja, kompetencija i vještina otežava razvoj prostornih, sektornih i vremenskih aspekata ključnih područja urbane politike na koordinirani način. To je također je protivno značajnoj pozornosti koja se mora obratiti zapostavljenim četvrtima unutar konteksta naselja kao cjeline (socijalna kohezija i integracija u gradovima i urbanim područjima, politike socijalnih stanova). Iako stručnjaci posjeduju relevantna

i opširna iskustvate znanja koja se temelje na posebnostima pograničnih područja, prava nastojanja da se ISD provede ne podržavaju centri znanja unutar organizacija visokog obrazovanja u pograničnim područjima. LEIPZIŠKA POVELJA Teorija integriranog urbanog razvoja objavljena je u Leipziškoj povelji 2007. godine. Ona je odredila izradu dokumenata integriranog urbanog razvoja. Vrlo je važno znati preporuke Povelje jer omogućuje jasnu viziju urbanog razvoja u budućnosti. Leipziška povelja izdana je tijekom njemačkog predsjedavanja EU 2007 godine: „…Leipziška povelja o održivim europskim gradovima“ dokument je država članica sastavljen uz široko i transparentno sudjelovanje europskih dionika. Imajući saznanja o izazovima i mogućnostima kao i o različitoj povijesnoj, gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj podlozi europskih gradova, ministri u državama članicama nadležni za urbani razvoj suglasni su o zajedničkim načelima i strategijama politike urbanog razvoja.

Ministri se obvezuju • da će u svojim državama započeti političku raspravu o tome kako integrirati načela i strategije Leipziške povelje o održivim europskim gradovima u nacionalne, regionalne i lokalne razvojne politike, da će koristiti alat integriranog urbanog razvoja i odgovarajućeg upravljanja u cilju njegove provedbe te da će u tu svrhu uspostaviti sve potrebne okvire na nacionalnoj razini, i da će promicati uspostavu uravnotežene teritorijalne organizacije temeljene na europskoj policentričnoj urbanoj strukturi.Preporuke Leipziške povelje Šire korištenje pristupa politike integriranog urbanog razvoja Politika integriranog urbanog razvoja za nas znači istovremeno i pravedno razmatranje pitanja i interesa koji su relevantni za urbani razvoj. Politika integriranog urbanog razvoja je proces u kojem se koordiniraju prostorni, sektorski i vremenski aspekti ključnih područja urbane politike. Od ključne je važnosti sudjelovanje gospodarskih aktera, dionika i široke javnosti. Politika integriranog urbanog razvoja ključ11

ni je preduvjet za provedbu Strategije održivog razvoja EU. Provedba ove Strategije zadaća je europskih razmjera, no pritom treba voditi računa o lokalnim uvjetima i potrebama kao i o supsidijarnosti. Pomirenje interesa potpomognuto integriranom politikom urbanog razvoja tvori održivi temelj za konsenzus između države, regija, gradova, građana i gospodarskih aktera. Ujedinjavanjem znanja i novčanih resursa povećat će se učinkovitost nedovoljnih javnih sredstava. Javne i privatne investicije bit će na ovaj način međusobno bolje usklađene. Politika integriranog urbanog razvoja uključuje aktere izvan uprave i omogućuje građanima aktivnu ulogu u oblikovanju njihovog neposrednog životnog okruženja. Istovremeno, ove će mjere osigurati veću sigurnost planiranja i ulaganja. Stvaranje i osiguravanje visokokvalitetnih javnih prostora Kvaliteta javnih prostora, urbanih umjetnih krajobraza i arhitekture, kao i urbani razvoj imaju značajnu ulogu u životnim uvjetima gradskog stanovništva. Kao meki lokacijski faktori, oni su značajni za privlačenje poduzeća iz industrije znanja, kvalificirane i kreativne radne snage i za turizam. Stoga treba intenzivirati interakciju arhitekture, infrastrukturnog i urbanističkog planiranja, kako bi se stvorila atraktivna javna područja namijenjena korisnicima i postigao visoki standard u smislu životnog okruženja odn. „kulture građenja“. Kulturu građenja u najširem smislu riječi treba shvaćati kao zbir svih kulturnih, gospodarskih, tehnoloških, socijalnih i ekoloških aspekata koji utječu na kakvoću i proces planiranja i gradnje.

Moderniziranje infrastrukturnih mreža i poboljšanje energetske učinkovitosti Gradski prijevoz mora se uskladiti s različitim zahtjevima stanovanja, područja za rad, okoliša i javnih površina. Tehnička infrastruktura, posebno vodoopskrba, pročišćavanje otpadnih voda i ostale opskrbne mreže moraju se unaprijediti u ranoj fazi te prilagoditi promjenjivim potrebama kako bi udovoljile budućim zahtjevima urbanog života visoke kakvoće. Energetska učinkovitost i ekonomično korištenje prirodnih resursa i operativna gospodarska učinkovitost ključni su preduvjeti za održive javne infrastrukturne usluge. Potrebno je poboljšati energetsku učinkovitost zgrada. Ovo se odnosi kako na postojeće tako i na nove zgrade. Obnova stambenog fonda može značajno utjecati na energetsku učinkovitost i na poboljšanje kakvoće života stanovnika. Posebnu pozonost treba posvetiti montažnim i starim zgradama te zgradama loše kakvoće. Optimizirane i učinkovite infrastrukturne mreže i energetski učinkovite zgrade smanjit će lokacijske troškove kako za gospodarstvo tako i za i stanovnike. Važan temelj za učinkovito i održivo korištenje resursa čini kompaktna struktura naselja. Ovo se može postići prostornim i urbanističkim planiranjem koje sprječava nekontrolirano urbano širenje kroz snažnu kontrolu korištenja zemljišta i spekulativnog razvoja. Proaktivne inovacijske i obrazovne politike Gradovi su mjesta na kojima se stvara i prenosi puno znanja. Potpuno iskorištavanje gradskog potencijala znanja ovisi o kvaliteti njegovog predškolskog i školskog obrazovanja, o mogućnos-

tima prenošenja unutar sustava obrazovanja i obuke, kao i putem socijalnih i kulturnih mreža, o mogućnostima cjeloživotnog obrazovanja, izvrsnosti njegovih sveučilišnih i nesveučilišnih istraživačkih instituta i o mreži za prijenos uspostavljenoj između industrije, poduzeća i znanstvene zajednice Posebnu pozornost treba posvetiti zapostavljenim četvrtima u kontekstu grada kao cjeline Gradovi su suočeni s velikim izazovima, posebno u vezi s promjenom gospodarskih i socijalnih struktura i globalizacijom. Specifični problemi su među ostalim posebno visoka nezaposlenost i socijalna isključenost. Unutar jednoga grada mogu postojati znatne razlike u pogledu gospodarskih i socijalnih mogućnosti pojedinih gradskih područja, ali isto tako i u pogledu različite kakvoće okoliša. Pored toga, socijalne razlike kao i razlike unutar gospodarskog razvoja često nastavljaju rasti, što doprinosi destabilizaciji u gradovima. Politika socijalne integracije koja pridonosi smanjivanju nejednakosti i sprječavanju socijalne isključivosti bit će najbolje jamstvo za održavanje sigurnosti u našim gradovima. Dobro osmišljene socijalne stambene politike mogu biti učinkoviti alati za postizanje ciljeva socijalne kohezije i integracije u gradovima i urbanim područjima. Zdravo, prikladno i dostupno stanovanje može ove četvrti učiniti privlačnijima za mlade i stare ljude. Ovo je doprinos stabilnosti u četvrtima. Bolje je uočiti rane signale upozorenja i na vrijeme i učinkovito djelovati u cilju sanacije. Ovime se štede resursi. Kad jednom neko područje počne propadati, troškovi i poteškoće pri preokretanju ovog procesa mogu biti mnogo puta veći. Država stanovnicima pogođenih

područja mora ponuditi izglede i poticaje za poboljšanje.

Promicanje učinkovitog i dostupnog gradskog prijevoza

Praćenje strategija za unapređenje prostornog okoliša

Mnoge zapostavljene četvrti moraju nositi dodatni teret loše prometne povezanosti i utjecaja na okoliš, što dodatno umanjuje njihovu privlačnost.“

Gospodarska aktivnost i ulaganja s jedne strane i visokokvalitetne urbane strukture, zdrav izgrađeni okoliš te moderna i učinkovita infrastruktura i postrojenja s druge strane, međusobno su blisko povezani. Iz toga je razloga također neophodno poboljšati oblikovanje, fizičke preduvjete i energetsku učinkovitost. Jačanje lokalnog gospodarstva i lokalne politike tržišta radne snage Mjere za osiguravanje gospodarske stabilizacije zapostavljenih četvrti moraju također iskoristiti gospodarske snage koje su inherentne samim četvrtima. U tom kontekstu, tržište rada i gospodarske politike koje su skrojene u skladu s potrebama individualnih četvrti, smatrat će se prikladnim instrumentima. Cilj je stvoriti i osigurati radna mjesta i olakšati pokretanje novih poduzeća. Posebno se moraju poboljšati mogućnosti pristupa lokalnim tržištima rada, tako što će se ponuditi obrazovanje koje odgovara potražnji. Također se više moraju koristiti mogućnosti zapošljavanja i obrazovanja u etničkom gospodarstvu. Proaktivne politike obrazovanja i obuke za djecu i mlade Temeljno je ishodište za poboljšanje stanja u zapostavljenim četvrtima bolja mogućnost obrazovanja i obuke u lokalnoj zajednici, povezana s proaktivnim politikama usmjerenim na djecu i mlade.

FUNKCIJE URBANE OBNOVE Dvije glavne vrste urbanog razvoja su širenje funkcija urbane obnove i socijalna urbana obnova. Ti projekti urbane obnove temelje se na teoriji Leipziške povelje. Ključni cilj širenja funkcija urbane obnove je integrirana obnova urbanih područja. Područje obnove određeno je područjima djelovanja na način da gospodarski i socijalni karakter grada mora biti ojačan kao i stanovništvo i kompanije, tvrtke, poduzeća i druge organizacije koje su osnovane i koje se nalaze u tome gradu. U međuvremenu, investicije ciljaju na jačanje ili, ako je to potrebno, proširivanje podrške određenim funkcijama grada. Kako bi ostvarili razvojne ciljeve područja, obnovit će se okoliš i infrastruktura, ključna obilježja izgrađenih područja će se sačuvati i iskoristiti te će se proširiti i obnoviti gospodarska područja, javne funkcije i usluge. Kod omogućavanja projekta urbane obnove koji povećava funkcije, vrlo je važno uzeti u obzir da su financijska pitanja razvoja područja djelovanja gotovo najbitnija, posebno dugotrajno za lokalnu upravu. Dakako, ovaj cilj se može postići i ako uzmemo u obzir postojeće stanje tržišta nekretnina karakteristično za određeni grad.

SOCIJALNA URBANA OBNOVA Socijalna urbana obnova fokusira se na ona urbana područja u kojima su socijalno, fizičko stanje i uvjeti značajno gori od prosjeka grada.Razina stanja urbanih uvjeta također se mora analizirati na lokalnoj i regionalnoj razini. U tom slučaju, ako je projekt podržan od strane EU Fondova, zapostavljeni status mora biti dokazan pokazateljima. Pokazatelji se objavljuju u natječajnoj dokumentaciji od strane Upravljačkih vlasti. Cilj socijalne urbane obnove je razviti kvalitetna urbana područja i osigurati lokalnim stanovnicima priliku za bolji život. Lokalno segregirano stanovništvo koje živi u zapostavljenim četvrtima glavni su akter u programima razvoja i zainteresirani su za povećanje izgrađenog okruženja i socijalnog statusa. Osnovni element projekta je da intervencije povezane sa stambenim objektima moraju biti uspostavljene financijskom potporom EU Fondova. Socijalna urbana obnova fokusirat će se na različita ciljna područja u gradovima: • Razvoj stambenih zgrada • Obnova tradicionalnih stambenih područja koja se nalaze u zapostavljenim četvrtima. • Obnova romskih naselja. Ponekad kada ustanovimo projekt socijalne urbane obnove, i druge se intervencije mogu provesti. Vrlo često cijeli grad može biti uključen u projekt jer se stanovnici segregiranog područja sele u druge dijelove grada. Ovaj element projekta naziva se program mobilizacije. Cilj programa mobilizacije je povećati koncentraciju zapostavljenog stanovništva unutar područja djelovanja i ojačati socijalnu integraciju.

_VILLÁNY 13

Strategija integriranog urbanog razvoja Strategija integriranog urbanog razvoja (IUDS) je srednjoročni dakle 6-8 godina dug, dokument planski usmjeren na provedbu. Ima snažan strateški pristup i određuje srednjoročne operativne aktivnosti razvoja grada. Strategija integriranog urbanog razvoja definira područja djelovanja po integriranima načelima. Tematski aspekti određuju sadržaj IUDS-a. Ona također koordinira sektorskim pristupima poput gospodarskog razvoja, razvoja okoliša, razvoja prometa, aspektima socijalne obnove. Temelji se na područjima djelovanja i pokriva očekivanja i potrebe partnera dionika iz privatnog sektora, općine i stanovništva. Ima snažan utjecaj na lokalne donositelje odluka u urbanom razvoju. IUDS mora biti operativan što znači da se integrirani pristup nalazi također i u sektorskim aktivnostima. IUDS definira okvire i osobe koji upravljaju aktivnostima razvoja, potrebnu financijsku podršku i izračunava provedbu i održavanje. Strategija integriranog urbanog razvoja pomaže lokalnim donositeljima odluka da u obzir uzmu mnoga stanovišta pri donošenju odluka o projektu. Također je važno napomenuti da se integrirani urbani razvoj može uspostaviti i u manjim naseljima. U posljednje vrijeme, naziva se strategijom integriranog razvoja naselja s obzirom da se i sela mogu razviti pomoću tih integriranih pristupa.

Analiza IUDS-a

Aspekti održivosti

Sadržaj analize grada koja se mora napraviti prije završetka IUDS-a je sljedeći: • Uloga grada u mreži gradova • Procjena administrativnog statusa • Analiza četvrti naselja • Analiza segregiranih područja ili • područja koja bi mogla postati segregirana.

Aspekt održivosti posebna je mogućnost za obostranu korist. To znači da je situacija povoljna i za društvo i za okoliš. Održivo rješenje obično podrazumijeva dugoročni pristup, okolišem u budućnosti. Koristeći ovaj pristup, održivost je složeni fenomen.

SADRŽAJ IUDS-A Glavni ciljevi Lokalni donositelji odluka moraju pratiti koncept razvoja tijekom dugoročnog procesa donošenja odluka, a ciljeve IUDS-a tijekom srednjoročnog (6-8 godina). Postoji snažna interakcija između dugoročne koncepcije razvoja i srednjoročne IUDS. Ciljevi IUDS-a moraju započeti s jasnom vizijom budućnosti koja definira stanje i poziciju grada nakon 15-20 godina. Opseg područja djelovanja Svako područje djelovanja urbanog razvoja mora biti određeno u IUDS-u. Važno je naglasiti u strategiji integriranog urbanog razvoja da je određivanje područja djelovanja indikativno i da je moguće odrediti opseg kasnije gdje je to potrebno u pripremi plana područja djelovanja. Sva područja djelovanja trebala bi se identificirati i shematski prikazati. Uvod u područja djelovanja mora pokriti planirane srednjoročne intervencije te kriterije sustava provedbe.

Značajni rizici u provedbi strategije U ovom poglavlju naveli smo čimbenike koji mogu imati utjecaj na provedbu. Mjere se također moraju predstaviti kako bi se smanjio negativan utjecaj rizika. Analiza rizika mora biti realistična i predvidjeti sve moguće činjenice koje imaju i najmanji utjecaj na projekte IUDS-a. Partnerstvo Proces partnerstva prati cijelu elaboraciju IUDS-a od početka. Vrlo je važno osigurati transparentno partnerstvo. Lokalna uprava mora izdati odluku u kojoj je definiran sustav procesa partnerstva. Ta lokalna regulativa definira potrebne korake u postupku diseminacije i pregovora.

PLAN PODRUČJA DJELOVANJA Uloga plana područja djelovanja je definirati upravljanje i kontrolu projekata koje lokalna uprava inicira u IUDS-u. Projekti će se provoditi prema složenom, urbanom, tehničkom, financijskom scenariju za lokalnu upravu. Složenost podrazumijeva da općina ima kontrolu na određeno vrijeme tijekom projekta, uzimajući u obzir gos-

podarske, socijalne i urbane rezultate razvoja. Postupak je obrađen zajedno s financijskim parametrima poput troškova i zarade. To je metodologija koja se temelji na planiraju područja djelovanja, što je strukturirana suradnja javnog i privatnog sektora.

KOMPANIJA URBANOG RAZVOJA Postoji primjer dobre prakse za dobro uspostavljenu kompaniju urbanog razvoja u Europskoj Uniji. Uprava kompanije započinje učinkovite poslovne aktivnosti. Moguć oblik kompanije je poslovno udruženje. Vlasništvo kompanije urbanog razvoja može biti miješane vrste, kombinirajući javno i privatno vlasništvo. Općina bi trebala posjedovati većinu vlasništva. Izvodljivost projek-

tnog prijedloga može biti bolja ako se uključi profesionalna financijska organizacija poput banke ili kompanije za razvoj nekretnina. Postotak vlasništva može se razlikovati u različitim državama, ali općenito možemo reći da barem 50% treba biti u vlasništvu općine. Kompanija urbanog razvoja znači da je projekt lagano u pozitivi, radije nego na pozitivnoj nuli. Prihodi moraju pokriti operativne troškove i troškove plaća u kompaniji.

The operation of the Urban Development Company Rad Kompanije za urbani razvoj Umanjen model naselja 15

_OPIS TEMA KOLEGIJA

Jedinice programa koje su opisane u nastavku moraju se usvajati po redu jer se jedna jedinica nastavlja na drugu. Ako je potrebno, neke jedinice se mogu spojiti, kratiti. Naglasak će ovisiti o veličini, složenosti odabranog naselja i području stručnosti, interesima i području istraživanja nastavnika, istraživača i specijalista koji su uključeni u program. Opseg jedinica koji je predstavljen u nastavku može se slobodno prilagođavati, ali zahtjeva pažljivo planiranje. U nastavku, svih 10 jedinica opisano je na sljedeći način: Uloga jedince kolegija unutar programa, Metode poučavanja, Potrebni alati, Detaljan opis i Preporučena literatura.

2.1 Zahtjevi kolegija, opis programa, priprema 2.2 Uzorkovanje na licu mjesta: vizualno i usmeno prikupljanje podatka: „Vidljiv i verbalni grad” 2.3 Znanstveno, analitično prikupljanje podataka: „Nevidljiv grad” 2.4 Integracija studija naselja, zajednička analiza i procjena informacija: „Integrirani grad” 2.5 Definicija koncepta urbanog planiranja i integrirana strategija urbanog planiranja 2.6 Stvaranje plana tlocrta 2.7 Stvaranje arhitektonskih planova 2.8 Planiranje vanjskih, otvorenih prostora 2.9 Izvodljivost i održivost razvoja (naglašen razvoj teme) 2.10 Predstavljanje i davanje mišljenja o finalnim planovima

Predavanje o integriranom razvoju naselja 17

2.1 Kratak opis jedinice kolegija Detaljan opis programa, sažetak teme kolegija, detaljan opis zadatka koji će se raditi tijekom kolegija, opis ciljeva i prekretnica koji se moraju postići i povezane metode poučavanja. Uloga jedinice kolegija unutar programa Najvažnija namjera prezentiranja cijelog programa na početku je omogućiti studentima sveobuhvatnu sliku svake od jedinica koje se nastavljaju jedna na drugu, a koje će se obrađivati tijekom kolegija te omogućiti studentima da shvate njegov integriran i složen sustav. Metoda poučavanja Tijekom opisa programa, velika pozornost mora se staviti na razumijevanje studenata o sadržaju i potrebama svake jedinice programa. Pri raspravljanju o tome, predlažemo da se program semestra predstavi vizualnim tekstualnim materijalima, a rasprava

_ZAHTJEVI KOLEGIJA, OPIS PROGRAMA, PRIPREMA

se mora razviti između publike i predavača, gdje je moguće stvoriti intimniju atmosferu. Potrebni alati Za prezentaciju programa i zadatka, preporučamo kompilaciju tiskanih i projiciranih materijala koji mogu prenijeti sadržaj prezentacije. Projicirani materijali moraju ciljano koristiti kratke, ako razumljive sadržaje, dok tiskani materijali trebaju biti dostupni svim studentima i moraju sadržavati detaljan program i opis zadatka. Detaljan opis 2.1.1 Nastavni plan i program kolegija raščlanjen na tjednoj/ povremenoj osnovi Priprema nastavnog plana i programa raščlanjenog na tjednoj osnovi promovira stalni rad i predstavlja sustav povezivanja modula koji se nadograđuju te rok za njihovu pripremu.

2.1.2 Detaljan opis zadataka kolegija Precizni i detaljni opisi zadataka koji se moraju izvršiti vrlo su važan element kako bi shvatili zadatke koji se rade tijekom kolegija. Predlažemo podjelu materijale uzoraka crteža kao prilog i podjelu sadržaja tiskanih materijala, popis sadržaja crtanih materijala. 2.1.3 Metode rada Prezentacija metoda rada tijekom kolegija ključni je materijal jer omogućuje razumijevanje metoda rada pripreme zadataka koji su opisani u nastavnom planu i programu. U svakom slučaju, preporučamo pojašnjavanje zadataka koji se moraju napraviti tijekom sata ili nakon sata, čak od sata do sata.

Predavanje o integriranom razvoju naselja 18

2.2 Kratak opis jedinice kolegija Urbano planiranje za postojeća naselja uvijek prati načelo aditivnosti; počevši od postojećih vrijednosti i problema naselja te nadopunjavanjem stvaramo nove prijedloge i namjere razvoja. Kako bismo razumjeli funkcioniranje, život te prednosti i nedostatke naselja, testiranje postojećih sustava ima važnu ulogu. Uloga jedinice kolegija unutar programa Bez detaljnog, iscrpnog znanja o naselju, nije moguće napraviti planove koji su dobro integrirani i organski povezani s postojećim sustavom naselja pa je uspjeh planova ključna veza s ispitivanjima i istraživanjima koji se moraju provesti na početku rada na projektu. Ovo poglavlje bavi se proučavanjem, opažanjima koja se mogu spoznati našim osjetilima (vidom i sluhom), što se također može nazvati empirijskim istraživanjem (znanje, vještina, tehni-

_UZORKOVANJE NA LICU MJESTA: VIZUALNO I USMENO PRIKUPLJANJE PODATKA: „VIDLJIV I VERBALNI GRAD”

ka koja proizlazi iz iskustva koja se temelje na praksi i suprotno teoriji, stavlja izravnu percepciju kao prioritet). Preporuča se da se dovoljno vremena posveti ovoj jedinici kolegija jer znanje stečeno u ovoj fazi značajno utječe na kvalitetu naknadnog načina razmišljanja! Metoda poučavanja Pouučavanje ove teme prekida tradiciju poučavanja u učionicama i fokusira se na promatranja na licu mjesta. Predloženom uzorkovanju na licu mjesta prethodi obvezno „mapiranje“ svih čimbenika kako bi postigli da je uzorkovanje na licu mjesta što je najviše moguće sveobuhvatno i detaljno. Preporučena literatura Prije posjeta mjesta, potrebno je nabaviti karte koje su potrebne za proučavanje naselja ili jednog njegova dijela ili pretraživati aplikacije na Internetu (Google Maps, Google Earth, mapire. eu) kojima se naselja mogu interp-

retirati i razumjeti na strukturnoj razini kako bi se posjet naselju mogao unaprijed planirati. Tijekom rada na određenom mjestu, moramo ponijeti potrebne alate za slikanje, snimanje zvuka i videa potrebnih za dokumentiranje kao i papir, bilježnicu i alat za pisanje i crtanje ta zapisivanje (teksta ili crteža). Detaljan opis 2.2.1 Posjete naseljima Uzorkovanje na licu mjesta važan je dio istrage tijekom inicijalne faze zadatka. Za ovaj proces, uputno se pripremiti za naselje unaprijed (nabava i priprema crtanih materijala koji predstavljaju strukturu naselja) kako bismo se upoznali s područjem koje je važno za postupak dizajniranja. Preporuča se da se područje upozna šetnjom i to pojedinačno, jer je različit dojam ako zajedno, u skupinama, promatramo naselje ili ako vidimo funkcioniranje i život određenog područja sami,

Studentski posjet Villanyju 20

fokusirani na područje. Uzorkovanje na licu mjesta se preporuča nekoliko puta kako bismo osigurali da imamo dovoljno informacija (u različite dane, različite dijelove dana i godišnja doba). 2.2.2 Shvaćanje života, funkcioniranja naselja (osobe koje donose odluke, građani, gospodarski čimbenici, stanovnici) Kako bismo istražili funkcioniranje određenog naselja, važno je upoznati ljude koji tu žive: stoga, prije posjete fizičkom okolišu, preporučamo kontaktiranje lokalnih ljudi poput osoba

koje donose odluke, građana i gospodarskih čimbenika te započeti razgovor sa stanovnicima. Krug se slobodno može proširiti uključivanjem drugih aktera poput ljudi koji samo žive u tom naselju, a putuju na posao u neko drugo naselje ili turista, ali u njihovu slučaju, ne možemo očekivati potpune složene odgovore.

2.2.4 Analiziranje i procjena uzorkovanja na licu mjesta Preporučamo da analizirate i procijenite sva zapažanja s lica mjesta, materijale koje ste osobno prikupili te materijale koji su nastali tijekom zajedničke rasprave (vidi sveobuhvatnu analizu i procjenu u nastavku!).

2.2.3 Dokumentiranje opažanja o naselju Tijekom posjete naselju, možemo dokumentirati opažanja na licu mjesta crtežima, bilješkama, video i zvučnim zapisima pa bi stoga trebali ponijeti svu opremu koja bi nam to omogućila!

Poveznica s lokalnim stanovništvom ima važnu ulogu u obrazovnom procesu (studentski posjet Prelogu) 23

2.3 Kratak opis jedinice kolegija Nakon posjete naselju (koje se preporuča ponoviti mnogo puta), analizu i ispitivanje naselja provodimo na temelju različitih podataka, za koje moramo provoditi preliminarna istraživanja. Svi dokumenti vezani uz naselje mogu biti korisni za istraživanje (tiskana literatura, arhivski podaci, časopisi, crteži, planovi, podaci dostupni na digitalnim platformama, statistike, izjave itd.), Zato je važno sistematizirati i dokumentirati izuzetno bogato znanje u mnogim slučajevima. Uloga jedinice kolegija unutar programa Bez detaljnog i pažljivog poznavanja naselja, nezamislivo je napraviti planove koji su dobro integrirani, organski povezani s postojećim sustavom naselja, pa je uspjeh planova u značajnom odnosu s istraživanjima i ispitivanjima koja se trebaju provesti na samome početku zadatka. Ovo poglavlje bavi se istraživanjima koja se mogu provesti našim osjetilima (vidom i sluhom), a koja se mogu pripremiti pretragom i analizom podataka i crtežima.

_ZNANSTVENO, ANALITIČNO PRIKUPLJANJE PODATAKA: „NEVIDLJIVI GRAD”

Metoda poučavanja Tema se može poučavati u učionici, ali također pruža mogućnosti za vanjsko učenje (knjižnica, arhivi, komunalne javne zgrade), gdje studenti mogu prezentirati svoje rezultate samostalno, u manjim skupinama ili zajednički predstavljeni, izvan opsega istraživanja. Preporuča se da se ovoj jedinici kolegija posveti dovoljno vremena jer znanje stečeno u ovoj fazi značajno utječe na kvalitetu naknadnog razmišljanja! Potrebni alati Znanstveno, analitičko ispitivanje naselja zahtijeva značajno istraživanje i prikupljanje podataka za koje treba ispitati lokalnu gradsku samoupravu, državne organe, slobodno dostupne podatke (otvorene podatke) i tiskane materijale (knjige, karte). U početnoj fazi, predlažemo shematsku obradu studija povezanih s crtežima, a zatim digitaliziranje njihove konačne verzije s visokim udjelom grafičkog sadržaja.

Detaljan opis 1. Veze mreža naselja, mjesto naselja u mreži naselja, regionalni odnosi 2. Istraživanje poveznica između dokumenata prostornog razvoja (Državni koncept prostornog razvoja i koncepti i programi prostornog razvoja određene županije) 3. Istraživanje poveznica između planova prostornog razvoja 4. Relevantni rezultati učinkovitih strukturalnih planova susjednih naselja, a koji utječu na razvoj naselja koje promatramo 5. Predstavljanje učinkovitih odluka urbanog planiranja 6. Istraživanje planova ponovnog naseljavanja naselja 7. Društvo naselja 7.1. Demografija, stanovništvo, etnički sastav, kvalifikacije, zaposlenost, status prihoda, kvaliteta života 7.2. Prostorno-društvena stratifikacija, sukobi, interesi 7.3. Čimbenici koji jačaju lokalni identitet (povijesni i društveni uvjeti, društveni život, običaji, tradicije, nacionalnost, udruge, vjerske zajednice itd.) 8. Ljudska infrastruktura naselja 8.1. Ljudske javne usluge (obra-

Tijekom nastavnih sati, predavači bi trebali pomoći razvoju studenata stalnim konzultacijama

zovanje, zdravstvena skrb, itd.) 8.2. Osiguravanje istih mogućnosti 9. Gospodarstvo naselja 9.1. Gospodarska težina i uloga naselja 9.2. Glavni gospodarski sektori i karakteristike naselja 9.3. Karakteristike gospodarskih organizacija, njihova velika ulaganja, razvoj vizije koja utječe na naselje 9.4. Čimbenici koji utječu na gospodarsku konkurentnost (dostupnost, kvalifikacije, istraživanje i razvoj, itd.) 9.5. Uvjeti tržišta nekretnina (ponuda i potražnja) 10. Rad lokalne vlasti, sustav alata i institucija za razvoj naselja 10.1. Proračun, upravljanje nekretninama, gospodarski program 10.2. Aktivnosti razvoja naselja i institucijski sustav lokalnih vlasti 10.3. Gospodarske aktivnosti razvoja 10.4. Politika zapošljavanja 10.5. Upravljanje stambenim i poslovnim prostorom 10.6. Upravljanje institucijama 10.7. Upravljanje energijom 11. Upravljanje uslugama naselja, uslugama naselja „pametni grad“ 12. Pregled krajobraza i prirodnih uvjeta 12.1. Prirodni uvjeti 12.2. Korištenje krajobraza, struktura krajobraza 12.3. Zaštićeni krajobraz, krajobrazi

koji trebaju zaštitu, prirodne vrednote, područja 12.4. Procjena korištenja tla, sukobi i problemi 13. Pregled sustava zelenog prostora 13.1 Elementi sustava zelenog prostora naselja 13.2. Sukobi i problemi sustava zelenog prostora 14. Istraživanje izgrađenog okoliša 14.1. Istraživanje korištenja zemljišta 14.1.1. struktura naselja, istraživanje lokalnih karakteristika 14.1.2.temeljeno na podacima katastra, u slučaju poljoprivrednog zemljišta, grane uzgoja i klase kvalitete 14.1.3. područja namijenjena za gradnju i područja na kojima gradnja nije u planu 14.1.4. testiranje funkcija (institucijsko stanje opskrbe, veze između funkcioniranja i opskrbe) 14.1.5. nerazvijena postojeća područja 14.1.6. područja sa sukobima (siromašna, degradirana) 14.2. Istraživanje strukture zemljišta 14.3. Općinski katastar nekretnina 14.4. Geodetsko istraživanje sagrađenih zgrada i okoliša 14.5. Istraživanje zgrada 14.5.1. funkcija, kapacitet 14.5.2. značajke izgradnje (metoda, stopa, gustoća)

14.5.3. visina, broj razina, krov 14.5.4.karakter naselja, lokalne značajke, pogled s ulice, prostorni odnosi, tipična vrsta zgrada 14.6. Vrijednosti izgrađenog okoliša 14.7. Konflikti i problemi izgrađenog okoliša 15. Promet 15.1. Mreže i poveznice mreža 15.2. Cestovni promet 15.3. Javni promet 15.3.1. cestovni 15.3.2. na tračnicama 15.4. Promet biciklima i pješački promet 15.5. Parkirališta 16. Javne komunalne usluge 16.1. Voda 16.2. Energija 16.3. Elektronske komunikacije (žičane elektronske mreže, bežične telekomunikacijske usluge) 17. Zaštita okoliša (i općinsko upravljanje) 18. Spremnost za katastrofu (čimbenici koji utječu ili ograničavaju korištenje zemljišta i izgradnju) 19. Rudnik sirovina minerala 20. Urbana klima 2.3.2 Analiza i procjena istražnih radnji Preporučamo da analizirate i procijenite sva zapažanja s lica mjesta, materijale koje ste osobno prikupili te materijale koji su nastali tijekom zajedničke rasprave (vidi sveobuhvatnu analizu i procjenu u nastavku!).

Tijekom nastavnih sati, verbalne i vizualne prezentaciju imaju važnu ulogu 27

2.4 Kratak opis jedinice kolegija Jedinica je blisko povezana s prethodne dvije jedinice, vizualno i usmeno prikupljanje podataka („Vidljiv i verbalni grad”) i znanstveno, analitičko prikupljanje podataka („Nevidljivi grad”) s time da rezultati završavaju integriranom analizom koja se nastavlja jedna na drugu, a potom zajednička procjena studija. Uloga jedinice kolegija unutar programa Jedinica, sažimajući prethodne dvije teme, analizira i procjenjuje prošla i trenutna naselja, čime uspostavlja namjere razvoja navedene u sljedećim poglavljima. Metoda podučavanja Tijekom analize i procjene studija, preporuča se da se one provode ili individualno ili u manjim skupinama u početnoj fazi, a onda se trebaju raspraviti i procijeniti uključivanjem svih sudionika kako bi svaki student imao dostatne informacije. Potrebni alati Analiza i procjena studija uglavnom zahtjeva računalnu obradu, ali u nekim slučajevima i pripremu crteža, materijali sa skicama su također podržani, a 28

_INTEGRACIJA STUDIJA NASELJA, ZAJEDNIČKA ANALIZA I PROCJENA INFORMACIJA: „INTEGRIRANI GRAD”

mogu se jednostavno prebaciti u digitalni oblik nakon skeniranja. Detaljan opis 2.4.1 Integrirana analiza studija (analiza stanja) Analiza čimbenika koji se istražuju, usporedba njihovih učinaka jednih na druge. Na temelju istraživanja, analiza stvarnih uvjeta, usporedba njihovih učinaka jednih na druge, analiza njihovih procesa. 2.4.2 Integrirana procjena studija (analiza stanja) Procjena rezultata analize stanja, sinteza. Procjena stvarnih uvjeta, kao i naglašavanje problemskih tema koji su u sukobu s općim zahtjevima ekstremnog okoliša za okoliš naselja. Sažetak obilježja, mogućnosti i ograničenja razvoja naselja uzimajući u obzir procjenu rizika temeljenu na utjecajima koji ugrožavaju naselje. 2.4.3 Stvaranje problemske karte Sažetak lokalnih problema u obliku karte, prikaz teritorijalnih mogućnosti i ograničenja na karti.

2.4.4 Stvaranje karte vrijednosti Sažetak lokalnih problema u obliku karte, prikaz teritorijalnih mogućnosti i ograničenja na karti. 2.4.5 Dijelovi naselja s različitim karakteristikama 1. označavanje, precizno razgraničavanje gradskih dijelova različitih karakteristika, objašnjenje, prikaz karte o razgraničenju, kratki opis označenih dijelova naselja 2. razgraničenje, prikaz karte i analiza stanja odvojenih područja i područja koji bi se uskoro mogla izdvojiti (potencijalna područja djelovanja) 3. razgraničenje, prikaz karte i analiza stanja područja koja zahtijevaju intervencije na neki drugi način (potencijalna područja djelovanja) 2.4.6 Izrada ikonografija Ilustriranje rezultata koji su dobiveni visoko-kvalitetnim grafičkim materijalima koji pomažu u razumijevanju rezultata.

Problem u slučaju Varaždina (napravio Jurdik Sarolta) Tijekom nastavnih sati, verbalne i vizualne prezentaciju imaju važnu ulogu 29

2.5 Kratak opis jedinice kolegija U ovome dijelu zadatka, nakon što smo detaljno upoznali prošlost i sadašnjost naselja, predstavljaju se mogućnosti budućeg razvoja i prijedlozi kao i koncept i strategija integriranog razvoja. Uloga jedinice kolegija unutar programa Jedinica kolegija bavi se određivanjem budućih ciljeva nakon analize i detaljne procjene rezultata testiranja, stvaranjem temelja za kasnije zadatke planiranja, razvoj i dizajn programa. Metoda poučavanja Poučavanje teme počinje detaljnom prezentacijom materijala koji se moraju pripremiti, potom će se predstaviti namjere razvoja nekih relevantnih naselja (=državnih i međunarodnih) (tema se može slobodno nadopuniti drugim literarnim referencama i istraživanjem). Nakon teoretskog dijela, određivanje namjera razvoja mora se provesti individualno ili u manjim skupinama u početnoj fazi, a onda se treba raspraviti i procijeniti uključivanjem svih sudionika kako bi svaki student imao dostatne informacije.

_DEFINICIJA KONCEPTA URBANOG PLANIRANJA I INTEGRIRANA STRATEGIJA URBANOG PLANIRANJA

Potrebni alati Namjere razvoja predstavljaju se prvenstveno u pisanom formatu, no savjetuje se da se prilože vizualni materijali koji su napravljeni slobodno odabranom tehnikom: ručno nacrtani crteži, skice, montaže i digitalni crteži jer se međusobno osnažuju, a mogu se bolje prezentirati i shvatiti. Detaljan opis 2.5.1 Sadržaj koncepta urbanog planiranja 1. Vizija • Vizija naselja za njegov društveni, gospodarski, krajobrazni, prirodni i izgrađeni okoliš. • U slučaju da je naselje grad, vizija tog grada glede uloge koju želi imati u regiji. • Utvrđivanje načela urbanog planiranja 2. Ciljevi • Određivanje ciljeva za sveobuhvatan razvoj naselja. • Određivanje djelomičnih ciljeva i teritorijalnih jedinica intervencije 2.1. Poveznica između vizije, načela urbanog planiranja, ukupnog cilja i djelomičnih ciljeva 2.2. Interpretacija razvojnih ciljeva za svaki dio naselja.

2.5.2 Definirani srednjoročni ciljevi strategije integriranog razvoja i njihove korelacije 1. Definiranje strateških razvojnih ciljeva 2. Predstavljanje veze između tematskih i teritorijalnih ciljeva 2.5.3 Intervencije za provedbu strategije integriranog urbanog planiranja 1. Odabir područja djelovanja, opravdavajući odabir i razgraničenje. 2. Sažeti opis razvoja koji se moraju provesti u svakom području djelovanja, određivanje rasporeda za razvoj 3. Koordinirani, istaknuti financijski plan za djelovanja urbanog planiranja 4. Razvojne aktivnosti koje se moraju provesti izvan područja djelovanja, značajne u odnosu na cijelo naselje i njihova prilagodba ciljevima strategije. 2.5.4 Vanjske i unutarnje veze u strategiji integriranog urbanog razvoja 1. Vanjski odnosi (usklađivanje strategije s alatima seljenja stanovnika, predstavljanje dosljednosti sa

Procjena studentskih radova dogaÄ&#x2018;a se paralelnos njihovim verbalnim prezentacijama (PoÄ?etna Konferencija) 31

sektorskim strategijama, gospodarski program lokalnih vlasti, program za gradski okoliš i drugi ekološki planovi, dokumenti regionalnih razvojnih planova). 2. Unutarnji odnosi (logični kontekst ciljeva, ako pruža rješenje problema utvrđenih u procjeni stanja, izvedivost strategije, učinak međusobno djelotvornih aktivnosti za postizanje ciljeva).

2.5.5 Priprema pratećih i temeljnih dijelova rada Neke od jedinica mogu biti izbačene ako ne postoje dostatne informacije: 1. Predstavljanje područja koje će promjene obuhvatiti 2. Prijedlog seljenja stanovnika 3. Prijedlozi za planiranje krajobraza 4. Razvoj sustava zelenog prostora 5. Razvoj prometnog sustava 6. Prijedlog za javne komunalije 7. Istraživanje okolišnih utjecaja 8. Predstavljanje dosljednosti s materijalima učinkovitog urbanog planiranja i seljenja stanovništva.

2.5.6 Predstavljanje i komentiranje razvoja Temeljem načela socijalizacije, preporučamo predstavljanje prijedloga i ideja razvoja osobama koje donose odluke, stanovništvu i gospodarskim akterima naselja te uskom profesionalnom krugu radi sveobuhvatnijeg pregleda koji može donijeti značajno iskustvo dizajnerima za kasnije projektiranje.

Područja razvoja u slučaju Harkanja (napravio Attila Kovács) 32

I. REVITALIZACIJA ŽELJEZNIČKE POSTAJE II. RAZVOJ ZELENOG PODRUČJA III. OBNOVA SREDIŠTA GRADA IV. NOVI HOTEL I WELLNESS CENTAR V. PRIJEDLOG STARAČKOG DOMA VI. PRIJEDLOG TRŽNICE + AUTOBUSNOG KOLODVORA 33

2.6 Kratak opis jedinice kolegija Stvaranje plana tlocrta temelji se na prethodno definiranim programima razvoja i planiranja. Planovi koji se naprave u ovome poglavlju, a tiču se obnove izgrađenog i prirodnog okoliša, nude prijedlog dizajna na složeni način, stvaranjem nekoliko mogućih inačica. Uloga jedinice kolegija unutar programa Program iz prethodnog dijela kolegija definiran je u obliku crteža, koji uključuje projektni materijal za arhitektonske i otvorene (vanjske) prostore koji se kasnije opisuju, obično stvaranjem više inačica Metoda poučavanja Poučavanje teme započinje detaljnim opisom materijala koji se pripremaju; zatim kroz prezentacije suvremenih primjera, studenti će dobiti sveobuhvatan pregled planova rasporeda koji zadovoljavaju današnje zahtjeve (tema se može slobodno nadopuniti drugim literarnim referencama i istraživanjima). Nakon teorijskog dijela, plan tlocrta trebao bi biti napravljen samostalno ili u manjim skupinama. Ako se samostalno izrađuje, preporučuje se kon34

_STVARANJE PLANA TLOCRTA

tinuirano savjetovanje s revizorom plana koji daje povratnu informaciju, dok se u slučaju grupnog rada naglašava kontinuitet interakcije unutar grupe Potrebni alati Tijekom planiranja tlocrta, preporuča se korištenje jednostavnih postupaka ručnog crtanja kod pripreme prvih skica; onda preporučamo predstavljanje odobrenih i konačnih skica kao uređenog, precizno obrađenog ručnog ili digitalnog crteža. Detaljan opis 2.6.1 Sadržaj plana tlocrta Neke jedinice mogu se izostaviti jedino ako nisu uključene u određeni plan tlocrta (npr. nedostatak prometa na tračnicama):

Oznake za zgrade 1. Postojeće preostale zgrade (tipični pogled krovova) 2. Planirane zgrade (tipični pogled krovova) 3. Tipične značajke (natpis ili boja) 4. Tipični broj razina (natpis ili boja) 5. Postojeća ili planirana podzemna garaža [uz napisani broj parkirnih mjesta (G 30) oznaka kontura podzemne garaže]

Oznake za dizajn površine 1. Zelena površina 2. Krovni vrt (sagrađen ispod) zelenog prostora 3. Postojeće ili planirano drveće, drvored 4. Postojeća ili planirana vodena površina Oznake za prometne površine 1. Površine za pješake 2. Biciklističke staze 3.Površina za korištenje više vrsta prometa 4. Područje prometa vozila (zajedno s opisom planiranih prometnih tehnologija) 5. Površine parkirališta [s navedenim brojem parkirnih mjesta (P12)] 6. Promet na prugama (s označenim dizajniranim pružnim osima) Druge oznake 1. Granica dizajniranog područja 2. Predložena zemljišna granica 3. Sigurnosne udaljenosti 4. Prikaz susjednih područja 5. Naziv ulica 6. Broj mjesta 7. Ulični broj

Urbanistički plan Varaždina (napravila Patricia Dékány) Konceptualni tlocrt (napravila Patricia Dékány)

2.6.2 Analiza i procjena plana tlocrta Po završetku planova, preporučamo pripremu infografskih podataka i izračuna, koji sažimaju najvažnije mjere tlocrta, poput obnovljenih područja, korisne površine osnove, uravnoteženosti parkirališta, itd.

2.6.3 Opis i komentar planova tlocrta i njihova procjena Temeljem načela socijalizacije, preporučujemo predstavljanje prijedloga i ideja razvoja osobama koje donose odluke, stanovništvu i gospodarskim akterima naselja te uskom profesionalnom krugu radi sveobuhvatnijeg pregleda koji može donijeti značajno iskustvo dizajnerima za kasnije projektiranje.

2.7 Kratak opis jedinice kolegija Izrada dokumenata arhitektonskog dizajna s planom mjesta (koji se također nazivaju prikazima ključnih obzorja), tlocrta, dijelova, fasada, detaljnih crteža, ilustrativnih crteža, vizualnih dizajna, tehničkih opisa i modela temeljenih na prethodno definiranim načelima. Uloga jedinice kolegija unutar programa Izrada dokumentacije za arhitektonski dizajn temelji se na prethodno definiranom dizajnu, razvojnom programu i tlocrtu. Arhitektonski plan već omogućuje konkretne prijedloge glede arhitektonske obnove određenog okruženja, ali se njegova izvedivost i održivost moraju ispitati kasnije. Metoda poučavanja Poučavanje teme započinje detaljnim opisom materijala koji se pripremaju; zatim kroz prezentacije suvremenih primjera, studenti će dobiti sveobuhvatan pregled planova rasporeda koji zadovoljavaju današnje zahtjeve (tema se može slobodno nadopuniti drugim literarnim referencama i istraživanjima). Nakon teorijskog dijela, arhitektonski planovi trebali bi biti napravljeni sam36

_STVARANJE ARHITEKTONSKIH PLANOVA

ostalno s kontinuiranim savjetovanjima sa svrhom dobivanja stalnih povratnih informacija. U slučaju predstavljanja nekoliko arhitektonskih planova unutar prijedloga jednog tlocrta, preporučamo rad u skupinama koji povećava interakciju unutar grupe. Potrebni alati Tijekom arhitektonskog planiranja, preporuča se korištenje jednostavnih postupaka ručnog crtanja kod pripreme prvih skica; onda preporučamo predstavljanje odobrenih i konačnih skica kao uređenog, precizno obrađenog ručnog ili digitalnog crteža. Detaljan opis 2.7.1 Popis za arhitektonski plan Jedinice koje se obvezno moraju sastaviti tijekom planiranja: - Plan mjesta u arhitektonskom mjerilu M=1:500-1000 (zgrade u tlocrtu i zajedno s odvojenim horizontom/ horizontom terena povezanim s okolinom, sa svojim prostornim razmjerom) - Tlocrt M=1:100-500 - Dijagrami funkcionalne sheme - Dijelovi terena, ukupni dijelovi M=1:500-1000

- Skice težine, vizualni planovi (u opsegu instalacije) - Drugi dijagrami studije, crteži, vizije, skice koje pokazuju arhitektonske ideje i koncepte - Tehnički opis 2.6.2 Analiza i procjena plana tlocrta Po završetku planova, preporučamo pripremu infografskih podataka i izračuna, koji sažimaju najvažnije mjere tlocrta, poput obnovljenih područja, korisne površine osnove, uravnoteženosti parkirališta, itd. 2.6.3 Opis i komentar planova tlocrta i njihova procjena Temeljem načela socijalizacije, preporučujemo predstavljanje prijedloga i ideja razvoja osobama koje donose odluke, stanovništvu i gospodarskim akterima naselja te uskom profesionalnom krugu radi sveobuhvatnijeg pregleda koji može donijeti značajno iskustvo dizajnerima za kasnije projektiranje.

Vizualizacija (napravio Attila Kovács)

2.8 Kratak opis jedinice kolegija Stvaranje dokumentacije za dizajn (planova krajobraza i vrtova) vanjskih prostora s minimalnim tlocrtom, konturama, detaljnim dijagramima, vizualnim dizajnom, tehničkim opisom i, ako je potrebno, modelom razmjera, temelji se na prethodno definiranim načelima. Uloga jedinice kolegija unutar programa Izrada dokumentacije za planiranje vanjskih prostora temelji se na prethodno definiranom dizajnu, razvojnom programu i tlocrtu. Planovi krajobraza i vrtova već omogućuju konkretne prijedloge glede izgrađenog i prirodnog okoliša određenog okruženja, ali se njihova izvedivosti i održivost moraju ispitati kasnije.

_PLANIRANJE VANJSKIH, OTVORENIH PROSTORA

Metoda poučavanja Poučavanje teme započinje detaljnim opisom materijala koji se pripremaju; zatim kroz prezentacije suvremenih primjera, studenti će dobiti sveobuhvatan pregled planova rasporeda koji zadovoljavaju današnje zahtjeve (tema se može slobodno nadopuniti drugim literarnim referencama i istraživanjima). Nakon teorijskog dijela, planovi vanjskih prostora trebali bi biti napravljeni samostalno s kontinuiranim savjetovanjima sa svrhom dobivanja stalnih povratnih informacija. Zadatak se može napraviti u skupini, ali su u tome slučaju potrebna stalna savjetovanja. Potrebni alati Tijekom planiranja vanjskih prostora, preporuča se korištenje jednostavnih postupaka ručnog crtanja kod pripreme prvih skica; onda preporučamo

predstavljanje odobrenih i konačnih skica kao uređenog, precizno obrađenog ručnog ili digitalnog crteža. Detaljan opis 2.8.1 Izrada planova za vanjske, otvorene prostore Jedinice plana mogu se izostaviti samo ako nisu uključene u određeni plan dizajna okoliša: 1. Dizajn plana mjesta 2. Dizajn visine, tlocrt, poprečni presjek 3. Izgled grada, slike elemenata 4. Dizajn vrtova 5.Razvoj prometnih i parkirališnih područja (uključujući skladišta bicikla i uspostavljanje postaja javnog prijevoza) 6. Postavljanje javnih objekata (ulični namještaj, fontane) 7. Postavljanje opreme 8. Dizajn javne rasvjete i dekorativne

Vizualizacija (napravio Péter Varró Ármin) 38

rasvjete 9. Postavljanje paviljona, zgrada tipa paviljona, kabina 10.Izrada terasa za posjetitelje 11.Položaj i projektiranje ostalih objekata koji nisu klasificirani kao umjetnička djela. 12.U slučaju zakazane provedbe, ograničenje vremena za provedbu.

2.8.2 Analiza i procjena plana tlocrta Po završetku planova, preporučamo pripremu infografskih podataka i izračuna, koji sažimaju najvažnije mjere arhitektonskih projekata, poput obnovljenih područja, korisnih površina osnove, uravnoteženosti parkirališta, itd.

2.8.3 Opis i komentar planova tlocrta i njihova procjena Temeljem načela socijalizacije, preporučujemo predstavljanje prijedloga i ideja razvoja osobama koje donose odluke, stanovništvu i gospodarskim akterima naselja te uskom profesionalnom krugu radi sveobuhvatnijeg pregleda koji može donijeti značajno iskustvo dizajnerima za kasnije projektiranje.

2.9 Kratak opis jedinice kolegija Složen program (okolišni, gospodarski, društveni) izvedivosti i održivosti arhitektonskih i vanjskih otvorenih prostora koji su planirani u prethodna dva poglavlja (dostupni resursi, investitori, održavanje, upravljanje itd.) predstavljeni su shematski. Uloga jedinice kolegija unutar programa Nacrt izvedivosti i održivosti arhitektonskih i vanjskih otvorenih prostora dizajniranih u prethodna dva poglavlja, usklađivanje s prethodno utvrđenim i predloženim razvojnim konceptima te uspostavljanje intervencija za završnu prezentaciju.

_IZVODLJIVOST I ODRŽIVOST RAZVOJA (NAGLAŠEN RAZVOJ TEME)

Metoda poučavanja Poučavanje teme započinje detaljnim opisom materijala koji se pripremaju; onda se bavi prezentacijom nekih primjera i studija slučaja iz stručne literature. Nakon teorijskog dijela, osim rada u malim skupinama, predlažemo izradu prijedloga za izvedivost i održivost. Potrebni alati Preporučujemo digitalnu obradu teme. Koristeći internet i tiskanu stručnu literaturu, lako je izraditi predloženi program za izvedivost i održivost zgrade.

Detaljan opis 2.9.1 Sadržaj programa izvedivosti i intervencija (Unutar programa kolegija, sljedeći se elementi mogu pojednostaviti i spojiti): 1. Razvoj projektnih ideja 2. Ispitivanje trenutne situacije 3. Ispitivanje potrebe za koju projekt nudi rješenje 4. Analiza alternativnih rješenja 5. Analiza provedbe projekta 6. Financijska analiza 7. Analiza okolišnih utjecaja te utjecaja zaštite okoliša 8. Analiza gospodarskih i društvenih utjecaja 9. Procjena izvedivosti i održivosti projekta 2.9.2 Sadržaj programa izvedivosti i intervencija 1. Ekološka održivost 2. Gospodarska održivost 3. Društvena održivost

Analiza koncepta u odnosu na održivost (napravio Péter Varga) Tlocrt dizajnirane funkcije (napravio Péter Varga) 41

2.10 Kratak opis jedinice kolegija Predstavljanje svih materijala koji su napravljeni tijekom programa u formi izložbe (detaljnih materijala) ili prezentacije (apstraktne) za barem jednu skupinu profesionalnog žirija. Ako je moguće, preporučujemo predstavljanje prijedloga i ideja razvoja osobama koje donose odluke, stanovništvu i gospodarskim akterima naselja te uskom profesionalnom krugu radi sveobuhvatnijeg pregleda koji može donijeti značajno iskustvo dizajnerima za kasnije projektiranje ili može dovesti do daljnjih projekata za dizajniranje ili izvedbu. Uloga jedinice kolegija unutar programa Jedinica pokriva sve prethodno obrađene teme i prezentira konačan rezultat unutar okvira sažetaka.

_PREDSTAVLJANJE I DAVANJE MIŠLJENJA O FINALNIM PLANOVIMA

Metoda podučavanja Studenti će doći u prvi plan u posljednjoj jedinici programa. Na kraju rada pripremaju sažeti materijal koji se preporučuje prezentirati u obliku izložbe (može se pogledati i komunicirati u bilo kojem trenutku ili se može postaviti bilo gdje, u obrazovnim okruženjima ili na nekoliko mjesta određenog naselja ) ili usmenom predajom. Potrebni alati Preporučujemo da digitalnom tehnologijom obradite sažetak rada koji je završen tijekom programa i predstavite ga ilustrirajući ga korištenjem visoko kvalitetne grafike i informacija koje pomažu pri razumijevanju. Potrebno je izraditi tiskane slike za izložbu, na kojima se mogu kombinirati različiti modeli mjerila kao ilustrativni alat. Za prezentacije uživo, preporučujemo upotrebu prezentacijskog softvera.

Pozvani partneri su bili inspirirani razvojnim vizijama koje su predstavili studenti 42

__STUDENTSKI RADOVI

Na Fakultetu tehnologije I informatike Sveučilišta u Pečuhu, pristup složenog načina razmišljanja ima dugu tradiciju. OD 2004 godine dizajniramo temeljem stvarhih problema postojećih mjesta, u kontekstu interdisciplinarnog projekta ostvarenog povezivanjem nekoliko disciplina. U projektu, studenti su pripremali koncepte urbanog planiranja naselja u Hrvatskoj (Varaždin, Prelog i Ludbreg), kao i za Harkány, Sik-

lós i Villány, koji su prvo predstavljeni u travnju te ponovo u lipnju, a nakon stalnih konzultacija objavljeni su na novoj izložbi. Svaki je student pripremio razvojni plan za hrvatsko i mađarsko naselje, za što su im lokalne vlasti gradova omogućile informacije o problematičnim područjima za koje već postoje planovi, ili za koje su predani zahtjevi za EU financiranjem.

3.1

_ATTILA KOVÁCS_HARKÁNY _SVEUČILIŠTE U PEČUHU _FAKULTET STROJARSTVA I INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE _MAĐARSKA

Naselje primarno karakteriziraju termalne toplice i s njima povezane turističke funkcije i pružatelji usluga. Današnje kulturno središte i knjižnica nalaze se u središtu grada. No područje ne funkcionira kao pravo gradsko središte. Prometni sustav naselja određuju dvije glavne ceste za motorna vozila, Ulica Kossuth Lajos i Ady Endre. Promet tim cestama značajno se smanjio nakon što je sagrađena zaobilaznica pa je i njihova širina postala neopravdana s obzirom da zauzima vrijedno urbano područje. Pristup gradu javnim prijevozom moguć je jedino autobusom. Željeznička stanica trenutno nije u funkciji. U gradu postoji značajan pješački promet u pješačkoj zoni šetališta Zsigmond i Ulici Kossuth Lajos. U ulicama je uglavnom nogostup loše kvalitete. Harkanj trenutno nema pravi javni prostor za turiste, a također je potreban odgovarajući izgled glavnog trga.

će povezati javne funkcije. Sužavanjem postojećih cesta s četiri prometne trake na dvije prometne trake mogla bi se definirati odgovarajuća glavna ulica. Premještanje željezničke postaje ojačalo bi položaj grada u regiji. Mogao bi se ojačati i redefinirati turistički trokut Siklós-Villány-Harkány. Kada se proučila površina toplica, razvila se ideja o sjevernim vratima koja bi služila kao dobrodošlica posjetiteljima iz Pečuha. Lokacija novog hotela s 5 zvjezdica također pomaže u ovom području, što jasno ukazuje na lokaciju sjevernih vrata. Stanovništvo naselja stari. Uzimajući to u obzir, bilo bi opravdano izgraditi dom za starije osobe. Gradski geografski, prirodni i rehabilitacijski (toplice) objekti čine ga osobito prikladnim za pružanje usluga starijim odraslim osobama izgradnjom doma za starije.

DIZAJN OKOLIŠA

ARHITEKTONSKI PROGRAM

Gradski koncept razvoja temelji se na ispravnom dizajnu sustava pješačkog prometa, povezujući prstenove ostalih prometnih grana i novoosmišljenih javnih prostora . Rezultirajuća mreža mogla bi djelovati uz zeleni koridor koji

Preoblikovanjem postojeće tržnice i autobusnog kolodvora, dvije se funkcije mogu staviti u kompleks zgrada. Tako oslobođena područja mogu se koristiti za stvaranje potrebnih zelenih površina, koja bi se

koristila kao javni prostori. Time se može ostvariti zeleni gradski koncept, a jedan element bio bi ovaj kompleks zgrada. Glavni aspekt mjesta na kojem se nalazi tržnica i autobusni kolodvor bila je veza s pješačkom mrežom izgrađenom na urbanoj razini. Prostor za projektiranje je obrubljen javnim cestama, obližnjim trgovačkim centrom (SPAR) i novo definiranom pješačkom zonom. Tijekom instalacije, cilj je bio stvoriti područje s tri glavne funkcije: tržnica, parkiralište i autobusni kolodvor. Tlocrt zgrade zahtijeva četiri glavne zone: tržnicu, autobusni kolodvor, gospodarske funkcije koje su potpora prethodno navedenim funkcijama, kao i unutarnji vrt omeđen ovim zonama. Pravilna interoperabilnost zgrade, veza između funkcija, pristupa, pa i poslovanja neovisna je jedna od druge, a trebalo ih je uzeti u obzir prilikom projektiranja i upravljanja prostorom. Važno je odvojiti putnički promet i tržišni promet (kako na razini prodaje tako i na razini korisnika). Nadalje, u funkciji tržišta, potrebno je odvajanje puteva za teretna vozila i kupce u vremenu i tlocrtu. Identitet zgrade, najtipičniji karakter zgradi daje njena struktura, koja je drvena te formira trokute pa time od-

Analize umanjenih modela Vizualizacija planiranih funkcija 47

ređuje uređivanje tlocrta. Ova struktura omogućuje stvaranje većeg pločnog krova, koji može pokriti peron autobusnog kolodvora. Također se može postići određen raster kroz potpornje grede, istovremeno postižući tlocrt koji je otvoren za osmišljavanje. Fasade zgrade su definirane staklom na punoj površini, malom fasadnom opekom, drvenom strukturom i sustavom stupova. Dugovječnost je važan čimbenik prilikom odabira materijala (trošenje uporabom, izgled te mogućnosti popravaka nakon mogućih mehaničkih oštećenja također se moraju uzeti u obzir).

PLANIRANJE, IZVEDIVOST Temeljem koncepta urbanog razvoja, nekoliko zona određeno je razvojnim zonama na razini naselja. Razvoj tih područja može se realizirati neovisno jedan o drugome; oni tvore neovisne funkcionalne zone. Razvoj novog središta grada najvažniji je korak za postizanje održivosti grada. Osim razvoja autobusne stanice i tržnice, daljnji radovi također mogu učvrstiti ulogu grada u regiji i poveznice sa susjednim naseljima, poput uspostave sjevernih vrata na području toplica, a kasnije premještaj željezničke stanice, obnova turističkih područja, omogućavanje novih smještajnih objekata i igradnja doma za starije.

Vizualizacija planiranih funkcija Prijedlog za odrĹživost 49

3.2 Ludbreg Glavno područje dizajna su rimske ruševine koje su povezane s glavnim trgom i velikim zgradama koje se tamo nalaze. Nadalje, važno je staviti zgradu knjižnice u novi kontekst, kako bi objedinili prostorni zid trga i omogućili razne funkcije. U području stambenih zgrada, bilo bi važnije stvoriti odgovarajuće zelene površine i parkirna mjesta, što se može postići planiranjem podzemne garaže i stvaranjem održivih prostora zajednice.

_DIÁNA SZABÓ_LUDBREG _SVEUČILIŠTE U PEČUHU _FAKULTET STROJARSTVA I INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE _MAĐARSKA

Ima dovoljno prostora ispred dvorca Batthyány, ali je bitno spojiti ga s glavnim trgom. To se može učiniti stvaranjem nove pješačke staze koja ide od područja ruševina do zelenog područja uz jezero.

liku lijevka ili ga tretirati kao jedan trg, a ovdje bi također bilo moguće riješiti razvoj pročelja centra za posjetitelje. Uz potok će se postaviti apartmani za iznajmljivanje koji služe u svrhu turizma, s raznim vanjskim i unutarnjim sportskim i rekreacijskim funkcijama. Staza uz potok može se pretvoriti u zeleni prolaz, čiji bi kraj bila veća zelena površina i jezero. Zeleni prostorni zid i ulični namještaj omeđuju stazu s obje strane. Među novim planiranim funkcijama važno je sačuvati i predstaviti rimske ruševine, izgraditi centar za posjetitelje i razviti ovaj dio središnjeg trga. Uz očuvanje ove monumentalne građevine, cilj je izgraditi nove zgrade koje mogu služiti posjetiteljima i staviti veći naglasak na povijest ruševina.

Planirane funkcije Proširenje postojeće zgrade knjižnice omogućuje se promjenom položaja. Na mjestu postojeće stambene zgrade, knjižnici bi dodali kafić, a nova zgrada s fasadom okrenuta prema središnjem trgu ujedinit će prostorni zid. Razvoj središnjeg područja omogućen je dodavanjem vegetacije koja nedostaje, izgledom uličnog namještaja koji osigurava hlad ili novim pločnikom. Važno je naglasiti vezu s trgom u ob-

Arhitektonski program Novo šetalište – šetalište kulture polazi od dvorca Batthyány, prolazi uz zgrade koje su pored zgrade knjižnice, prolazi također i kroz rimske ruševine i stiže do jezera. Izgradnja novog centra za posjetitelje slijedi liniju te osi, a njezino pozicioniranje uz taj prostor jača njegovu funkciju. Pored mjesta ruševina nalazi se zgrada hotela, s druge strane su stambene kuće. Bilo bi važno da se malo razgraniče javne zgrade od

područja stambenih zgrada, što bi se riješilo ovom novom zgradom. Jednostavna krovna, uzdužna struktura odvaja i štiti ruševine. Osim toga, odvajanje se može postići planiranjem krajobrazne arhitekture prostora – prekrivanjem tla vegetacijom. Odnos postojećih i novih građevina ojačan je zatvoreno-otvorenim prometnim prostorom između njih. Taj prostor nudi posjetiteljima pristup ruševinama i rješava prolazak kroz šetalište. Centar za posjetitelje funkcionira kao dodatna funkcija za turiste. Ulaz glavne zgrade usklađen je s osi šetališta kulture. Ulaz u postojeću monumentalnu zgradu nalazi se na središnjem trgu. Dvije glavne funkcije bit će u glavnoj zgradi. Izgradit će se kafić u dijelu bližem trgu, izložbeni prostor u dijelu koji će se bolje povezati s prostorom ruševina, kao i predavaonica, garderoba, servisne jedinice i galerija. Na galeriji posjetitelji mogu dobiti potpunu sliku ruševina. Radno područje arheoloških istraživača nalazi se u postojećoj monumentalnoj zgradi; ovdje se nalaze laboratoriji, uredi, skladišni prostori s prostorijama za posluživanje. Pristupačnost i razvoj prostornih odnosa bitan je aspekt dizajna. Funkcija

Analize umanjenih modela i prijedlog za korištenje zemljišta

centra za posjetitelje funkcionira i kao kvalitetan prostor za sastanke, tako da prostorni odnosi, prostorni dizajn, upotreba materijala i izgradnja zgrade zahtijevaju visokokvalitetne arhitektonske elemente. Zgrada se izgledom prilagođava okolnim obiteljskim kućama, a istodobno je karakterizira suvremena formacija fasada i formacija zgrade sa zidanom strukturom, sa žbukanom fasadom, s vidljivim kosim krovom. Veći otvori na pročelju nalaze se u kafiću i ulazu u izložbeni prostor. Njihovo je sjenčanje riješeno drvenim lamelama, koje se također pojavljuju u zatvorenom prostoru te povezuje dvije zgrade. Za rimske ruševine, važno je

stvaranje dostojnog predvorja i zahtjevnog okruženja. Lamelarni hodnik iz javnog prostora omeđuje prostor, a istodobno ga čini otvorenim i propusnim za sve. Kvadratni dio koji se spaja na središnji trg u obliku lijevka postaje dio glavnog trga i prednje strane centra za posjetitelje. Kafiću se može pristupiti s trga putem snažne osi. Na novom trgu mogu se pronaći kvalitetan pločnik, zelene površine formirane u otoke i vegetacija koja omogućuje hladovinu. Njihovo pozicioniranje učvršćuje osi.

Planirano korištenje zemljišta predstavljeno na planu mjesta Vizualizacija planiranih funkcija 53

3.3 Analiza trenutnog stanja i problemska karta Izvori Prelog pripada vrsti produženog cestovnog naselja koje se formiralo uzduž tržišne ulice. Značajan utjecaj na razvoj naselja bila je njegova pogodna pozicija u važnim prometnim smjerovima i prijelaz preko rijeke Drave. Pozicija Ulica Kralja Petra Krešimira IV, Prelog Pristup za pješake Nema određenog pješačkog pristupa. Pristup za vozila Pristup trgu na sjevernoj strani je najdominantniji, ponovo neodređen. Svrha okolnih zgrada Zgrade gradske uprave nalaze se oko promatranog područja parka, Gradska vjećnica, banka, ugostiteljski objekti i zanemarene kuće. Nedostatak promatranog područja su parkirališta za automobile i bicikle, mjesto za okupljanje ljudi i slučajne susrete. Površina od 14.920m2 daje dovoljno slobode za nešto urbano, novo i zanimljivo. 54

_MATEJ HUĐEK, JOSIP HAJDUK, IGOR KIŠUR_ PRELOG _SVEUČILIŠTE SJEVER _HRVATSKA

Koncept rješenja Problem urbanizma na području Trga kralja Tomislava u Prelogu razrađen je korak po korak s detaljnom analizom postojeće situacije. Projekt je izrađen u tri zone: 1) Parkirna zona 2) Zona sadržaja 3) Zelena zona Ideja je regulirati prostor trga kako bi bio gospodarski i ekološki prihvatljiv. Trg površine više od 14 000 m2 podijeljen je u tri zone: parkiralište, zonu sadržaja i zelenu zonu. Parkiralište će sadržavati više od 80 parkirnih mjesta, osigurati parkiranje za sve korisnike tržnice i drugih aktivnosti. Tržnica bi se trebala staviti u zonu lakše pristupačnosti pješacima i blizu parkirnih mjesta. Planirana tržnica bi sadržala 10 štandova sa solarnim ćelijama zbog mogućnosti vlastite opskrbe električnom energijom. Kafić će biti smješten u stambeno-poslovnu zgradu s terasom na početku Zelene zone. Zelena zona sadržavat će fontanu, kafić s terasom, klupe za odmor i druženje te park. Kako bi se trg „stavio u funkciju” odlučili smo ga modernizirati.

1) Parkirna zona: Parking je smješten istočno od trga i okružen je postojećim objektima. Površine je više od 3160 m2. 2) Zona sadržaja: U Zoni sadržaja je tržnica radi laganog pristupa za pješake i blizine parkirališta. mjesta. Planirana tržnica bi sadržala 10 štandova sa solarnim ćelijama zbog mogućnosti vlastite opskrbe električnom energijom. Kafić će biti smješten u stambeno-poslovnu zgradu s terasom na početku Zelene zone. 3) Zelena zona Zelena zona sadržavat će fontanu, kafić s terasom, klupe za odmor i druženje te park. Kako bi se trg „stavio u funkciju” odlučili smo ga modernizirati. Urbanističko rješenja Rješenja po načelu održivog razvoja prostora. Prostor trga unutar granica uključuje jednostavan pješački pristup i besplatan je. Mikroklima je ugodna i zelenilo je pogodno za ovu regiju. Troškovi održavanja i izgradnje su minimalni. Materijali i pokretna imovina Korišteni materijali su u skladu sa zg-

radama na trgu i dajemo prioritet domaćim proizvodnim materijalima, čime jačamo lokalno-domaće gospodarstvo. Materijal nema štetan učinak na okoliš i jednostavno ga je promijeniti ili popraviti. Pokretna imovina namjenjena je za sve dobne skupine. Voda i životinje Dizajnirani element vode postiže se fontanom koja se može koristiti za igru i hlađenje. Površina travnjaka dostupna je za igru poljskih životinja. Izbjegavane su staklene površine. Korisničko okruženje Potrebe korisnika su poboljšane kao i sigurnosni aspekti. Prostor je prikladan za sve generacije i omogućava sastajanje i zadržavanje.

Tehnička infrastruktura i osvjetljenje: Klupe i štandovi na tržnici rade po načelima solarnih panela, koji također omogućavaju rasvjetu trga. Na svakoj klupi su utičnice i otvorena internetska veza (Wi-Fi). Ekonomičnost prostora Prostor nudi dostupne pogodnosti i usluge, a dobra veza između poslovnog-urbanog-civilnog sektora je postignuta. Urbanističko rješenje Urbanističko rješenje budućim korisnicima nudi urbanu strukturu na ljudskoj razini. Sadržaj Zelene zone trga dostupan je svakome za upotrebu, što uključuje igralište, fontanu, ljetnu kuću, vanjsku teretanu. Zbog smanjenja troškova obnove trga odlučili smo postaviti kafić čija terasa započinje Zelenu zonu.

Prometno rješenje Prometno rješenje je kvalitetno i vidljivo povezano s ostatkom grada. Područje trga regulirano je tako da je pješački pristup odvojen od kolnog prilaza i time se povećava sigurnost pješaka. Zelena infrastruktura Zelenom infrastrukturom osigurali smo funkciju i praktičnost prostora tako da smo postigli bolju kvalitetu zraka, poboljšanje staništa, životinjski svijet i prostor za rekreaciju. Ovaj projekt poboljšao je funkcionalnost prostora, i oživio središte Preloga s novom tržnicom. Poboljšali smo mikroklimu i učinili prostor ugodnijim za boravak.

Planirano korištenje zemljišta Analize trenutnog korištenja zemljišta 55

Analysis of functions and connections

3.4 Područje djelovanja Jedna od glavnih atrakcija Siklósa je dvorac. Možemo primijetiti da je naselje bilo organizirano oko vrtova dvorca, ali je širenje vidljivo učinjeno prema sjevernoj i istočnoj strani. Na južnoj strani nalazi se samo usko područje obiteljskih kuća, a na zapadnom dijelu možemo vidjeti područje sa samo jednom ulicom koje je godinama postalo odijeljeno područje grada. Na jedan od važnih ulaza u vrt dvorca postavljen je komercijalni prostor koji ometa lagani pristup i ne uklapa se u cjelokupnu sliku dvorca. Druga turistička atrakcija grada je područje toplica južno od dvorca, koje se nalazi u zoni obiteljskih kuća i odvojeno je od središnjih područja. Postojeće funkcije Pored navedenih dviju funkcija, postoje javne funkcije u blizini dvorca, kao što su Gradska vijećnica, policija, bolnica, knjižnica i tržnica, kao i važne usluge za ljude, poput prodavaonica prehrambenih namirnica, pošte, podružnica, škole. Većina ih je uz glavne prometne osi, a industrijske su se značajke raspršile na rubu grada.

_PATRICIA DÉKÁNY_SIKLÓS _SVEUČILIŠTE U PEČUHU _FAKULTET STROJARSTVA I INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE _MAĐARSKA Postojeći transportni sustavi Glavna prometna os Siklósa je ruta Villány-Harkanj. Zbog tog velikog prometnog opterećenja nužna je obilaznica koja vodi do Pečuha. Ova je cesta ublažila opterećenje, ali nije pružila konačno rješenje. Javni prijevoz do grada dobro je riješen autobusima, ali uspostavljanje autobusnog stajališta ne osigurava adekvatnu situaciju dolaska. Nažalost, željeznička povezanost s gradom više godina nije na usluzi. Ponovno pokretanje linije moguće je rješenje za poboljšanje situacije. Postojeća biciklistička staza vodi do grada; bilo bi ih potrebno izgraditi i unutar Siklósa. Sustav javnog prostora Ne možemo naći središnju jezgru u Siklósu tako da se glavni trg ne bi mogao razviti. Trenutno se gradi gradska vijećnica i dvorana za događanja. Međutim, dosad dostupni javni prostori mogu smjestiti samo mali broj ljudi. Jedina veća zelena površina je područje vrtova dvorca, koji također treba stalnu njegu.

Predstavljanje oblikovanja okoliša Osnovno područje djelovanja je dvorac i njegovo okruženje. Važno je stvoriti vizualnu vezu s autobusnom postajom. Da bi to učinili, potrebno je renovirati autobusnu postaju i razviti cestu do grada. U ovom trenutku dvorac ima dva ulaza, koji se mogu slobodno koristiti. Također je potrebno uspostaviti vezu između toplica i centra grada. To se postiže s dva nova proboja iz ulice Felszabadulás s razvojem široke biciklističke staze za mnogobrojne bicikle u smjeru središta grada, kao i na južnoj strani korištenjem postojećeg neiskorištenog pristupa u smjeru toplica. Važan element je spajanje biciklističke ceste na ovaj sustav. Jedinstveni pokrov i naglašavanje infografskog prikaza informacijskih površina, zadaci su u razvojnom području. U slučaju stambene četvrti unutar zidina dvorca, važno je stvoriti jedinstvenu uličnu sliku i urbanu atmosferu, jer će to biti jedan od najvažnijih ulaza. Područje na dva kraja Batthyány Kázmér utca ima značajke kao što su restoran, vinski bar, dvorana za događanja iz vrtova dvorca, hotel. Drugi važan zadatak je ponovno razmotriti niz tržnica i parkirališta u ulici Felszabadulás. Ovdje, uz zadržavanje prolaza, stvaramo teritorij koji služi stanovništvu i turis-

Analysis of activities

Planirano korištenje zemljišta predstavljeno na planu mjesta Analize planiranog korištenja zemljišta 57

tima, a moguć je postavljanjem novih građevina. Dodane su značajke poput rekreacijskog centra i garaže, čime se rješavaju poteškoće u parkiranju oko dvorca. Treće područje je prazno područje na istočnom kraju ulice Váralja, gdje se nalazi zanatska ulica s gradskom tržnicom i drugim značajkama. Tako definiramo južna vrata grada. Održivost Tijekom razvoja, potrebno je koristiti što više lokalnih materijala i jednostavna strukturna rješenja s pravilnom orijentacijom i prirodnim svjetlom. Održivost se može poduprijeti smanjenjem broja građevinskih sustava.

Izgrađene granice urbanih prostora predstavljene na modelu Prijedlog za korištenje zemljišta Tlocrt planiranih funkcija 59

3.5 Postojeće zgrade i njihove funkcije ne omogućavaju kampusu atmosferu institucije visokog obrazovanja. To sam prvo htio poboljšati. Trenutno su sve sveučilišne funkcije smještene u tri zgrade u kojima se, prema postojećem nacrtu, ne mogu postaviti područje recepcije ili veća dvorana za predavanja. Razvoj sveučilišta mora biti podijeljen u različite etape, od kojih je prava stvaranje predvorja koje bi bilo naglašeno i glavno predvorje cijelog kampusa. Veća dvorana, u koju stane oko 380 ljudi, povezala bi se s tim prostorom. Ta nova zgrada bila bi smještena djelomično na područje parkirališta ispred postojećih obrazovnih krila. Što se tiče njihovih visina, te zgrade bi bile dvokatnice, koje bi bile organizirane da ispod knjižnice, u prizemlju, postoji prostor koji je u potpunosti prohodan za promet, a čiji se hodnik staklenim pregradama dijeli od prostora za studente čime omogućuje osvjetljenje knjižnice. Postavio sam spremište za bicikle ispod kosog krova koji čini stepenište dvorane. Predio kafića, upotpunjen papirnicom, nalazi se u prizemlju, a iznad njega nalazi se čitaonica knjižnice. Nisam odredio parkiralište u tome području nego sam ga spustio ispod zemlje, u obliku podzemne garaže, na njegovu mjestu 60

_BALÁZS NOVÁK_VARASD _SVEUČILIŠTE U PEČUHU _FAKULTET STROJARSTVA I INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE _MAĐARSKA sam postavio zgradu koja pokazuje veličinu sveučilišta, s dostojnim trgom ispred nje. Zgrade koje nastanu iz postojećih kuća same su po sebi prohodne u prizemlju, čime održavaju vezu s postojećim vrtom i daljnjim poboljšanjima funkcija sveučilišta prema sjevernoj strani. Tijekom druge etape, sjeverni dio Ulice J. Križanića bio bi promijenjen, a u tom bi predjelu napravio koledž sa pripojenom sportskom dvoranom te dodatnim krilom u kojem bi se smjestile uslužne funkcije sveučilišta. Ispred zgrada stvorio bih zelene trgove te vanjsko sportsko igralište za studente. S time novostima, promijenio bih atmosferu malog grada na tom području. U toj bi ulici promijenio promet pretvorbom ceste za automobile u biciklističke staze, možda bih dodao autobusnu liniju. To bi omogućilo neprekidan promet u području kampusa, a kadaq bi grad postao otvoren za zeleni promet, ova biciklistička staza mogla bi voditi do samog povijesnog središta grada.

ma. Ove zgrade u prizemlju ispunjene su različitim objektima, funkcijama za život u zajednici, a bile bi upotpunjene s nekoliko stanova za osobe s invaliditetom u prizemlju. Polazeći od zapada prema istoku, u prizemlju prve zgrade zamislio sam otvoreni prostor zajednice, u natkrivenom prostoru ostvario otvoreni prostor za kuhanje i roštilj, koji može funkcionirati zajedno sa slobodnim otvorenim prostorom u slučaju okupljanja veće količine ljudi. U prizemlju druge zgrade nalazit će se poslovni prostor i dva apartmana za osobe s invaliditetom u sjevernom dijelu. Stvorio bih zajedničko skladište u prizemlju sljedeće zgrade, a tu će biti dva prostora bez zidova. Postavio sam zajedničku praonicu u prizemlju zadnje zgrade. Pod zgradama bih zadovoljio potrebu za parkiranjem pa sam stavio ulaz u podzemnu garažu na sjevernom kraju ove zgrade. Stvorio bih park za slobodno vrijeme / sport ispred zgrade u kojoj je najam stanova, a koji bi mogao služiti stanovnicima susjednih stambenih zgrada i studenata obrazovnih ustanova.

Čak tijekom iste etape, ili sljedeće, mogao bi se stvoriti novi stambeni blok u kojem bi se stanovi za iznajmljivanje mogli ponuditi sveučilišnim studenti-

Kada bi se dugoročno razmišljalo, uz rast sveučilišta, sportska dvorana bi se mogla proširiti tribinom uz južni zid, ili bi se nova zgrada sveučilišta mogla

Prijedlog za koriĹĄtenje zemljiĹĄta Analize trenutnih funkcija 61

smjestiti kako bi zatvorila ovu skupinu zgrada prema istočnom krilu postojeće zgrada vojarne. Ovdje bi se smjestila sveučilišna služba, a postojeća bi postala koledž. Zbog blizine dvije zgrade se lagano povezuju, a dizajn interijera isti je u uslužnoj zgradi kao i u zgradi koledža.

Vizualizacija predloženog korištenja zemljišta Vizualizirani detalji planiranih funkcija 63

3.5 Rješenja koja se temelje na načelu održivog razvoja prostora Razrađeni prostor u okviru projekta slobodan je i lako dostupan pješacima, prostor je planiran za potrebe građana u pojedinim okolnim parcelama, a planirani objekti podmiruju potrebe različitih skupina korisnika. Mikroklima prostora je ugodna, a zelenilo pogodno za predgrađe. U obradi ovog područja korišteni su robustni materijali. Urbani materijal je fleksibilan za upotrebu, a prostor je u skladu s okolinom. Troškovi izgradnje i održavanja su prikladni. Materijali i pokretna imovina Svi korišteni materijali usklađeni su s okolnim zgradama i krajolikom. Prednost se daje lokalno proizvedenim materijalima, čime se jača lokalno gospodarstvo, a i smanjuje štetni utjecaj prometa na okoliš. Odabrani materijali mogu se lako popraviti ili zamijeniti i nemaju štetnih utjecaja na okoliš i mogu se reciklirati. Pokretna imovina je multifunkcionalno dizajnirana, može. Se koristiti za igru, sjedenje, poput stolova, prostora za učenje.

_ANTONIJA RADOŠ, MATEA ALEKSIĆ, VALENTINA MATIJA_ VARAŽDIN _SVEUČILIŠTE SJEVER _HRVATSKA

Voda i životinje Travnate površine pogodne su kao staništa za divlje životinje, a izbjegavaju se velike staklene površine, jer predstavljaju opasnost za ptice. Područje je pogodno i za pse i njihove vlasnike. Element dizajna je fontana usred reprezentativne zone ispred Sveučilišta koji je u obliku logotipa Sveučilišta Sjever. Korisnici i okoliš Potrebe potencijalnih korisnika su uvelike uvećane, korištenje prostora je organizirano na uravnotežen način, a sigurnosni aspekti posebno se razmatraju. Prostor je pogodan za sve generacije, omogućava susrete i zadržavanje, ali i povlačenje u šutnju i sigurnost. Tehničke infrastrukture i osvjetljenje „Suncobrani” i cijela rasvjeta oko Sveučilišta djeluje na principu solarnih panela, što uvelike pomaže tehničkoj infrastrukturi i održivom razvoju tog područja. Na svakom „suncobranu” nalaze se utičnice i besplatna internetska veza (WLAN). Urbanističko rješenje Urbana rješenja kultiviranog područja pružaju brojne mogućnosti za daljnje korisnike. Lako dostupni tereni za

košarku, odbojku, badminton i kavezi za mali nogomet su otvoreni cijeli dan i besplatni su. Ovo područje obuhvaća i vanjsku teretanu koja se nasumično distribuira na travnatim površinama, a uređaji su povezani stazama i pristupačni. Reprezentativna zona nudi nešto drugačiju sliku. U sredini cijelog područja nalazi se fontana u obliku logotipa Sveučilišta Sjever ‚koji se također smatra „zaštitnim znakom“ cijelog područja Sveučilišta. Istočno i zapadno od fontane postoje „suncobrani“ u dvije veličine, s promjerom od 8 i 10 metara. Rade na načelu solarnih ćelija i osim što su reprezentativni, imaju ulogu zaštite od sunca. „Suncobrani“ su dizajnirani kako bi se osiguralo da postoje stolovi koji su pogodni za učenje i druženje, a svaki suncobran ima utičnice koji studenti i drugi korisnici mogu besplatno koristiti za svoja prijenosna računala, mobitele i druge uređaje. Radi odstranjivanja parkirališta s cijelog područja oko Sveučilišnih zgrada dizajnirali smo podzemnu garažu čiji je ulaz na jugu-jugozapadu od Ulice 104. brigade. Sadrži 113 parkirnih mjesta, 3 stepenice za izlaz koje su ukorporirane u prednju stranu Sveučilišta, 2 dizala, muški i ženski wc, wc za osobe s invaliditetom i spremištem. Uz podzemnu

Pogled na Varaždin poveznica između izgrađenih i zelenih područja

garažu, postoji 18 parkirnih mjesta na sjeveroistoku parcele od ulaza u Ulici Juraja Križanića. Prometno rješenje Na području Sveučilišta Sjever, pješački i vozni pristup je vrlo lijep i pogodan za studente i zaposlenike Sveučilišta, ali i za stanovnike grada Varaždina. Također je očito da je ovaj dio dobro povezan s ostatkom grada. Pored kvalitetnih prometnih veza, također ima dobar promet i javni prijevoz. Autobusne stanice nalaze se na pristupačnim i vidljivim mjestima. Promjene u prometnoj infrastrukturi vidljive su na ulazu u podzemnu garažu 104. ulice

i ulaza na parkiralište iz ulice Juraja Križanića. Biciklističke staze i staze za hodanje napravljenje su na cijeloj parceli. Cesta za vatrogasni pristup je sada uređena i prohodna u slučaju nesreće. Zelena infrastruktura Koristili smo funkcionalno zelenilo, sadnjom i zadržavanjem postojećih vazdazelenih stabala na sjevernoj strani zgrada i na taj način utjecali na zaštitu od hladnih vjetrova zimi i time smanjili gubitke topline. Postavljanjem listopadnih stabala na južnoj strani, ljeti smo zaštitili zgrade od prekomjerne izolacije. Stabla na zapadnoj strani postavljena su kako bi zaštitili pod-

ručje od niskog zapadnog sunca. Zgrada „Unin 3”, koja se nalazi uz cestu, zaštićena je od buke sadnjom stabala u dva gusta reda. Poboljšavanjem mikroklime poboljšana je i bioraznolikost (kukci, ptice, leptiri). Osim stabala, mikroklima u ovom području poboljšana je korištenjem tamnih materijala na fasadi zgrada, što je posebno pogodno za hladne zime, jer tamni materijali potiču jače zagrijavanje i time podižu temperaturu u svom okruženju. Ovo urbano rješenje, kao što vjerujemo, prvenstveno predstavlja reprezentativnu sliku grada Varaždina, a zatim je ugodno za druženje, sportske aktivnosti, učenje, obavljanje svakod-

nevnih zadataka ili jednostavno ispijanje popodnevne kave u intervalima između predavanja.

„svoje kapitale” i kapacitete u takvom prostoru, jer ima veliki nedostatak mjesta za učenje, rad ili druženje.

Analiza postojećeg statusa i problemske karte Temelj razvoja održive zajednice je njezin kapital: prirodni, fizički, gospodarski, ljudski, društveni i kulturni. Održivi razvoj grada Varaždina podrazumijeva mobilizaciju građana i lokalnih vlasti u cilju jačanja svih oblika kapitala Zajednice.

Analizira postojećeg stanja Prema problemskoj karti na ortofoto pogledu možemo zaključiti da je na području Sveučilišta Sjever pristup za pješake i vozila vrlo lijep i pogodan za studente i zaposlenike Sveučilišta, ali i za stanovnike Varaždina. Također je očito da je ovaj dio dobro povezan s ostatkom grada. Pored kvalitetnih prometnih veza, također ima dobar promet i javni prijevoz. Autobusne stanice nalaze se na pristupačnim i vidljivim mjestima. Nedostatak promatranog područja je biciklistička staza koja nije razvijena, a znamo da je Varaždin grad biciklizma. Također, vatrogasna cesta je sada uređena i prohodna u slučaju nesreće.

Kratko objašnjenje Prirodni kapital obuhvaća prirodne zalihe ili imovinu koji osigurava buduća dobra i usluge tijekom cijele godine. Fizički kapital je proizvedeni kapital: zaliha materijala, opreme, gradnje, tehnologije, infrastrukture koja se može koristiti za stvaranje prihoda. Gospodarski kapital je način na koji se resursi distribuiraju i donose odluke o njihovoj uporabi. Ljudski kapital fokusira se na znanje, vještine, kompetencije pojedinaca koji omogućuju osobni, društveni i gospodarski napredak. Društveni kapital podrazumijeva interakcije kojima skupine ljudi osmišljavaju produktivne aktivnosti, „ljepilo” koje zajedno drži zajednicu. Konačno kulturni kapital koji je proizvod zajedničkog pamćenja kroz tradiciju, običaje, vrijednosti, baštinu, identitet i povijest. Prostor s kojim smo se bavili trenutačno ne može se „pohvaliti” svojim kapitalima. Naime, kultivirali smo područje oko Sveučilišta Sjever u Varaždinu, a studenti koji djeluju kao sveučilište (koji smo mi sami) nemaju želju niti volju zadržavati se u takvom krugu. Ovo područje prirodnog kapitala, što se tiče fizičkog, gospodarskog, ljudskog, društvenog i kulturnog kapitala sveučilišta i veliki broj studenata poboljšava situaciju. Tri nove i moderne sveučilišne zgrade i značajan broj Sveučilišnih odjela. čine situaciju boljom. Međutim, učenici ne mogu izraziti 66

Prednost ovog područja je blizina POS naselja koja se protežu ravno preko Sveučilišta, u gotovo svakoj zgradi postoje i druge mogućnosti, kao što su: frizerski saloni, fitness centar, ljekarne, poliklinika, pekare, poslovni uredi, trgovine, kafići. Koncept rješenja Probleme urbanizma na području sveučilišta, za koje smo zaključili da ih ima mnogo, odlučili smo rješavati korak po korak. Detaljno smo analizirali postojeće stanje, postali svjesni nedostataka, zatražili kolege za njihovo mišljenje: „Kakva bi okolina bila ugodna za daljnje studiranje?” Ideja je organizirati prostor da bude primamljiv studentima, ali u konačnici i slučajnim prolaznicima, da imaju želju provesti svoje slobodno vrijeme na ovom području. Podijelili smo prostor u dvije zone: reprezentacija i sport. Kao što vidimo na slici, reprezentativna zona nalazit će se ispred zgrada „Unin 1” i „Unin 2” (jugo-jugoistočno) i sportske zone

između zgrada „Unin 1” i „Unin 3” (sjever-sjeveroistok). Reprezentativna zona bi služila, kao što kaže samo ime, za predstavljanje Sveučilišta, ali kako bi udobno povezali s korisnim, stvorili bi prostor koji bi obuhvaćao prirodni, gospodarski i društveni kapital. Sportska zona služit će kao „ispušni ventil” za studente i ostale građane u njihovo slobodno vrijeme. Mi smo spojili tri igrališta za različite sportove i vanjsku teretanu koja je danas vrlo popularan način održavanja zdravog života i tijela. Ovako povezujemo fizički, ljudski i društveni kapital. Kako bi „probudili” prirodni kapital na ovom području, koristili smo što više prirodnih resursa i obnovljivih izvora energije. Promicat ćemo odvajanje otpada kako bismo još više osvijestili važnosti očuvanja okoliša među mladima.

Zelena područja u središtu Varaždina Prijedlog za korištenje zemljišta 67

_IZVORI

_METODOLOGIJA I PRIMJERI DOBRE PRAKSE • LEIPZIG CHARTER on Sustainable European Cities; Final Draft; 02 May 2017 (www.ec.europa.eu) • LIPCSEI CHARTA a fenntartható európai városokról (www. 2010-2014.kormany.hu • Városfejlesztési Kézikönyv, Második, javított kiadás, Nemzeti Fejlesztési és gazdasági Minisztéérium •

Területfejlesztésért és Építésügyért Felelős Szakállamtitkárság, 2009. Január 28. Bajnai László: Városfejlesztés, Scolar Kiadó, 2007.

_PAMETAN GRAD • Al-Hader, M.; Mahmud, A.R.; Sharif, A.R.; Ahmad, N.. “SOA of Smart City Geospatial Management,” Proc. of EMS • • • • • • • • • •

2009 - Third UKSim European Symposium on Computer Modeling and Simulation, Athens, Greece, November 25–27, 2009. Albino V., Berardi, U., Dangelico, R.M. (2015). Smart Cities: Definitions, Dimensions, Performance, and Initiatives, Journal of Urban Technology, T. Bakıcı, E. Almirall, and J. Wareham, “A Smart City Initiative: The Case of Barcelona,” Journal of the Knowledge Economy 2: 1 (2012) 1–14. R.E. Hall, “The Vision of a Smart City.” Proc. of the 2nd International Life Extension TechnologyWorkshop, Paris, France, 2000. R.G. Hollands, “Will the Real Smart City Please Stand Up?” City: Analysis of Urban Trends, Culture, Theory, Policy, Action 12: 3 (2008) 303–320. G.L. Cretu, “Smart Cities Design Using Event-driven Paradigm and Semantic Web,” Informatica Economica 16: 4 (2012) 57–67. R. Giffinger, C. Fertner, H. Kramar, R. Kalasek, N. Pichler-Milanovic´, and E. Meijers, Smart Cities: Ranking of European Medium-sized Cities (Vienna: Centre of Regional Science, 2007). R. Giffinger, and H. Gudrun, “Smart Cities Ranking: An Effective Instrument for the Positioning of Cities?” ACE Architecture,” City and Environment 4: 12 (2010) 7–25. Monzon, A. (2015). Smart Cities Concept and Challenges: Bases for the Assessment of Smart City Projects. M. Helfert et al. (Eds.): Smartgreens 2015 and Vehits 2015, CCIS 579, pp. 17–31, 2015. T. Nam, and T.A. Pardo, “Conceptualizing Smart City with Dimensions of Technology, People, and Institutions,” Proc. 12th Conference on Digital Government Research, College Park, MD, June 12–15, 2011. H. Partridge, “Developing a Human Perspective to the Digital Divide in the Smart City,” Proc. of the Biennial Conference of Australian Library and information Association, Queensland, Australia, Sep 21–24, 2004. 69

•

J.M. Shapiro, “Smart Cities: Quality of Life, Productivity, and the Growth Effects of Human Capital,” Review of Economics & Statistics 88: 2 (2006) 324–335.

_EXCELLENCE OF CITY MANAGEMENT • • • • • • • • • •

Brohman, J. 1996. Popular Development: Rethinking the Theory and Practice of Development. Oxford: Blackwell Publishers. Friend, G., and Associates. 1993. Building an Environmental Economy. Berkeley, Calif. Gran, G. 1987. An Annotated Guide to Global Development: Capacity Building for Effective Social Change. Pittsburgh: University of Pittsburgh Economic and Social Development Program. Institute, United Nations Environment Program, United Nations Development Program, World Bank. New York: Oxford University Press. Newman, P. and J. Kenworthy. 1999. Sustainability and Cities: Overcoming Automobile Dependence. Washington, DC: Island Press. Ontario Round Table on the Environment and the Economy (ORTEE). 1995. Sustainable Communities Resource Package. Toronto: ORTEE. Paehlke, R. and D. Torgerson, eds. 1990. Managing Leviathan: Environmental Politics and the Administrative State. Peterborough: Broad View Press. Pinkerton, E. 1996. “The Contribution of Watershed-Based Multi-Party Co-Management Agreements to Dispute Resolution: The Skeena Watershed Committee.” Environments 23(2): 51-68. Rabinovitch, J. 1996. “Integrated Transportation and Land Use Planning Channel Curitiba’s Roseland, M. et al. 2005. “Toward Sustainable Communities: A Resource Book for Municipal and Local Governments”, New Society Publishers Growth.” In World Resources 1996-97: The Urban Environment, World Resources Skinner, N. 1997. “Economic Development as a Path to Sustainability: The Berkeley Experience.” In Eco-City Dimensions: Healthy Communities, Healthy Planet, M. Roseland, ed. Gabriola Island, BC: New Society Publishers.

_IZVRSNOST UPRAVLJANJA GRADOM • Dawley S.; Pike, A.; Tomaney, J. (2010) Towards the Resilient Region? Local Economy Vol. 25, No. 8, December 2010, • • • •

650–667 OECD (2009) Recession, Recovery and Reinvestment: the role of local economic leadership in a global crisis. Local Economic and Employment Development (LEED) (Paris: OECD). Pendall, R; Foster, K, and Cowell, M (2010) ‘Resilience and regions: building understanding of the metaphor’ Cambridge Journal of Regions Econ omy and Society (2010) 3(1): 71–84. Safford, S (2009) Why the garden club couldn’t save Youngstown: the transformation of the Rust Belt. Cambridge, Mass. Harvard University Press. Simmie, J. & Martin, R. (2010) The economic resilience of regions: Towards an evolutionary approach, Cambridge Journal of Regions, Economy and Society, 3(1), pp. 27–43.

_IZGRAĐENA PODRUČJA • DO THE RIGHT MIX: Sustainable urban mobility. http://dotherightmix.eu/ • The Sustainable urban mobility plan concept. http://www.eltis.org/mobility-plans/sump-concept • LAURA BLISS: Inside a Pedestrian-First ‘Superblock’. https://www.citylab.com/transportation/2018/08/inside-a• • • 70

pedestrian-first-superblock/566864/ FEARGUS O’SULLIVAN: Barcelona’s Car-Taming ‘Superblocks’ Meet Resistance https://www.citylab.com/transportation/2017/01/barcelonas-car-taming-superblocks-meet-resistance/513911/ LIPCSEI CHARTA a fenntartható európai városokról: http://epiteszforum.hu/lipcsei-charta-a-fenntarthato-europaivarosokrol

•

Pécs Megyei Jogú Város Fenntartható Városi Mobilitási Terve (SUMP): http://gov.pecs.hu/download/index. php?id=1028990

_PROMET • Településtervezés III. — A településtervezés gyakorlati kérdései – Tóth Zoltán, Hübner Mátyás, Pécs, 2009 ISBN: • • •

9637482172 Hansen, R., Rall, E., Chapman, E., Rolf, W., Pauleit, S. (eds., 2017). Urban Green Infrastructure Planning: A Guide for Practitioners. GREEN SURGE. Élhető települési táj: településépítészeti tanulmányok / [szerk. Körmendy Imre] (2012) Budapest : Budapesti Corvinus Egyetem, 2012 , 4D könyvek, ISBN 978 963 503 508 3

_ODRŽIVOST I VIZIJA • Couch, C.; Fraser, C.; Percy, S. 2003. Urban regeneration in Europe. Blackwell Publishing, Oxford, UK. • Lindgren, T.; Castell, P. 2008. Open space management in residential areas – how it is organised and why, Inter• national Journal of Strategic Property Management 12(3):141–160. • Pawson, H.; Hayhurst, W. 2003. Planning and the delivery of affordable housing: what works? School of the Built • • • • • • • • • • • • • • • • • •

Enviroment, Heriot-Watt University Built Environment Research Paper No. 1 Malienė, V.; Malys, N. 2009. High-quality housing – A key issue in delivering sustainable communities, Building and Environment 44(2): 426–430. Malienė, V.; Howe, J.; Malys, N. 2008. Sustainable communities: Affordable housing and socio-economic rela-tions, Local Economy 23: 267–276. Mickaitytė, A.; Zavadskas, E. K.; Kaklauskas, A. 2007. The knowledge presentation according to the needs of the participants in the public refurbishment sector, Technological and Economic Development of Economy 13(1): 47–55 Mickaitytė, A.; Zavadskas, E. K.; Kaklauskas, A.; Tupenaitė, L. 2008. The concept model of sustainable build-ings refurbishment, International Journal of Strategic Property Management 12(1): 53–68. Aldous T. 1992. Urban Villages: a Concept for Creating Mixed–Use Urban Developments on a Sustainable Scale. Urban Villages Group: London. Al-Homoud M, Tassinary LG. 2004. Social interactions at the neighbourhood-level as a function of external space enclosure. Journal of Architectural and Planning Research 21: 10–23. Amin A. 2002. Ethnicity and the multicultural city: living with diversity. Environment and Planning A 34: 959–980. Barton H. 2000a. Confl icting perceptions of neighbourhood. In Sustainable Communities: the Potential for Eco– Neighbourhoods, Barton H (ed.). Earthscan: London; 3–18. Barton H. 2000b. The neighbourhood as ecosystem. In Sustainable Communities: the Potential for Eco– Neighbourhoods, Barton H (ed.). Earthscan: London; 86–104. Barton H, Davis G, Guise R. 1995. Sustainable Settlements: a Guide for Planners, Designers and Developers. University of the West of England and The Local Government Management Board: Bristol. Barton H, Grant M, Guise R. 2003. Shaping Neighbourhoods: a Guide for Health, Sustainability and Vitality. Spon: London. Blackman T. 2006. Placing Health: Neighbourhood Renewal, Health Improvement and Complexity. Policy: Bristol. Bramley G, Dempsey N, Power S, Brown C, Watkins D. 2009. Social sustainability and urban form: evidence from British cities. Environment and Planning A in press. 71

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • 72

Bramley G, Morgan J. 2003. Building competitiveness and cohesion: the role of new housebuilding in central Scotland’s cities. Housing Studies 18: 447–471. Bramley G, Power S. 2009. Urban form and social sustainability: the role of density and housing type. Envi-ronment and Planning B 36: 30– 48. Brook Lyndhurst. 2004. Research Report 11: Environmental Exclusion Review. Offi ce of the Deputy Prime Minister: London. Burton E. 2000a. The compact city: just or just compact? A preliminary analysis. Urban Studies 37: 1969–2001. Burton E. 2000b. The potential of the compact city for promoting social equity. In Achieving Sustainable Urban Form, Williams K, Burton E, Jenks M (eds). Spon: London; 19–29. Burton E, Mitchell L. 2006. Inclusive Urban Design: Streets for Life. Architectural: Oxford. Carley M, Kirk K. 1998. Sustainable by 2020? A Strategic Approach to Urban Regeneration for Britain’s Cities. Policy: Bristol. Champion T, Fisher T. 2004. Migration, residential preferences and the changing environment of cities. In City Matters: Competitiveness, Cohesion and Urban Governance, Boddy M, Parkinson M (eds). Policy: Bristol; 111–128. Chan E, Lee GKL. 2008. Critical factors for improving social sustainability of urban renewal projects. Social Indicators Research 85: 243–256. Chiu RL. 2002. Social equity in housing in the Hong Kong Special Administrative Region: a social sustainability perspective. Sustainable Development 10: 155–162. Coleman JS. 1988. Social capital in the creation of human capital. American Journal of Sociology 94: S95–S120. Colomb C. 2007. Unpacking New Labour’s ‘urban renaissance’ agenda: towards a socially sustainable reurban-ization of British cities? Planning Practice and Research 22: 1–24. Darlow A. 1996. Cultural policy and urban sustainability: making a missing link? Planning Practice and Re-search 11: 291–301. Dempsey N. 2006. The Infl uence of the Quality of the Built Environment on Social Cohesion in English Neigh-bourhoods. Oxford Brookes University: Oxford. Dempsey N. 2008a. Does quality of the built environment affect social cohesion? Urban Design and Planning 161: 105–114. Dempsey N. 2008b. Quality of the built environment in urban neighbourhoods. Planning Practice and Research 23: 249–264. Duany A. 2003. Neighbourhood design in practice. In Urban Villages and the Making of Communities, Neal P (ed.). Spon: London; 84–101. Edwards R, Franklin J, Holland J. 2003. Families and Social Capital: Exploring the Issues. South Bank Universi-ty: London. Fischer CS. 1982. To Dwell among Friends. University of Chicago Press: Chicago, IL. Forrest R, Kearns A. 2001. Social cohesion, social capital and the neighbourhood. Urban Studies 38: 2125–2143. Fukuyama F. 2000. The Great Disruption: Human Nature and the Reconstitution of Social Order. Profi le: Lon-don. Gehl J. 2001. Life Between Buildings: Using Public Space. Arkitektens: Copenhagen. Giddings B, Hopwood B, O’Brien G. 2002. Environment, economy and society: fi tting them together into sus-tainable development. Sustainable Development 10: 187–196. Gordon D, Adelman L, Ashworth K, Bradshaw J, Levitas R, Middleton S, Pantazis C, Patsios D, Payne S, Town-send P, Williams J. 2000. Poverty and Social Exclusion in Britain. Rowntree: York. Haughton G. 1999. Environmental justice and the sustainable city. Journal of Planning Education and Research 18: 233–243. Healey P. 1997. Collaborative Planning: Shaping Places in Fragmented Societies. MacMillan: Basingstoke. Hirschfi eld A, Bowers KJ. 1997. The effect of social cohesion on levels of recorded crime in disadvantaged areas. Urban Studies 34: 1275– 1295. Holden E, Linnerud K. 2007. The sustainable development area: satisfying basic needs and safeguarding eco-logical sustainability. Sustainable Development 15: 174–185. Hopwood B, Mellor M, O’Brien G. 2005. Sustainable Development: mapping different and The Local Government Management Board: Bristol.

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

Barton H, Grant M, Guise R. 2003. Shaping Neighbourhoods: a Guide for Health, Sustainability and Vitality. Spon: London. Blackman T. 2006. Placing Health: Neighbourhood Renewal, Health Improvement and Complexity. Policy: Bristol. Bramley G, Dempsey N, Power S, Brown C, Watkins D. 2009. Social sustainability and urban form: evidence from British cities. Environment and Planning A in press. Bramley G, Morgan J. 2003. Building competitiveness and cohesion: the role of new housebuilding in central Scotland’s cities. Housing Studies 18: 447–471. Bramley G, Power S. 2009. Urban form and social sustainability: the role of density and housing type. Envi-ronment and Planning B 36: 30– 48. Brook Lyndhurst. 2004. Research Report 11: Environmental Exclusion Review. Offi ce of the Deputy Prime Minister: London. Burton E. 2000a. The compact city: just or just compact? A preliminary analysis. Urban Studies 37: 1969–2001. Burton E. 2000b. The potential of the compact city for promoting social equity. In Achieving Sustainable Urban Form, Williams K, Burton E, Jenks M (eds). Spon: London; 19–29. Burton E, Mitchell L. 2006. Inclusive Urban Design: Streets for Life. Architectural: Oxford. Carley M, Kirk K. 1998. Sustainable by 2020? A Strategic Approach to Urban Regeneration for Britain’s Cities. Policy: Bristol. Champion T, Fisher T. 2004. Migration, residential preferences and the changing environment of cities. In City Matters: Competitiveness, Cohesion and Urban Governance, Boddy M, Parkinson M (eds). Policy: Bristol; 111–128. Chan E, Lee GKL. 2008. Critical factors for improving social sustainability of urban renewal projects. Social Indicators Research 85: 243–256. Chiu RL. 2002. Social equity in housing in the Hong Kong Special Administrative Region: a social sustainability perspective. Sustainable Development 10: 155–162. Coleman JS. 1988. Social capital in the creation of human capital. American Journal of Sociology 94: S95–S120. Colomb C. 2007. Unpacking New Labour’s ‘urban renaissance’ agenda: towards a socially sustainable reurban-ization of British cities? Planning Practice and Research 22: 1–24. Darlow A. 1996. Cultural policy and urban sustainability: making a missing link? Planning Practice and Re-search 11: 291–301. Dempsey N. 2006. The Infl uence of the Quality of the Built Environment on Social Cohesion in English Neighbourhoods. Oxford Brookes University: Oxford. Dempsey N. 2008a. Does quality of the built environment affect social cohesion? Urban Design and Planning 161: 105–114. Dempsey N. 2008b. Quality of the built environment in urban neighbourhoods. Planning Practice and Research 23: 249–264. Duany A. 2003. Neighbourhood design in practice. In Urban Villages and the Making of Communities, Neal P (ed.). Spon: London; 84–101. Edwards R, Franklin J, Holland J. 2003. Families and Social Capital: Exploring the Issues. South Bank Universi-ty: London. Fischer CS. 1982. To Dwell among Friends. University of Chicago Press: Chicago, IL. Forrest R, Kearns A. 2001. Social cohesion, social capital and the neighbourhood. Urban Studies 38: 2125–2143. Fukuyama F. 2000. The Great Disruption: Human Nature and the Reconstitution of Social Order. Profi le: Lon-don. Gehl J. 2001. Life Between Buildings: Using Public Space. Arkitektens: Copenhagen. Giddings B, Hopwood B, O’Brien G. 2002. Environment, economy and society: fi tting them together into sus-tainable 73

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • 74

development. Sustainable Development 10: 187–196. Gordon D, Adelman L, Ashworth K, Bradshaw J, Levitas R, Middleton S, Pantazis C, Patsios D, Payne S, Town-send P, Williams J. 2000. Poverty and Social Exclusion in Britain. Rowntree: York. Haughton G. 1999. Environmental justice and the sustainable city. Journal of Planning Education and Research 18: 233–243. Healey P. 1997. Collaborative Planning: Shaping Places in Fragmented Societies. MacMillan: Basingstoke. Hirschfi eld A, Bowers KJ. 1997. The effect of social cohesion on levels of recorded crime in disadvantaged areas. Urban Studies 34: 1275– 1295. Holden E, Linnerud K. 2007. The sustainable development area: satisfying basic needs and safeguarding eco-logical sustainability. Sustainable Development 15: 174–185. Hopwood B, Mellor M, O’Brien G. 2005. Sustainable Development: mapping different approaches. Sustainable Development 13: 38–52. House of Commons ODPM Housing Planning Local Government and the Regions Committee. 2004. Social Cohesion: Sixth Report of Session 2003–04. Stationery Offi ce: London. Jacobs J. 1961. The Death and Life of Great American Cities. Penguin: Harmondsworth. Jacobs M. 1999. Sustainable development as a contested concept. In Fairness and Futurity: Essays on Envi-ronmental Sustainability and Social Justice, Dobson A (ed.). Oxford University Press: Oxford; 21–45. Jenks M, Dempsey N (eds). 2005. Future Forms and Design for Sustainable Cities. Architectural: Oxford. Jenks M, Dempsey N. 2007. Defi ning the neighbourhood: challenges for empirical research. Town Planning Review 78: 153–177. Kay A. 2005. Territorial justice and devolution. British Journal of Politics and International Relations 7: 544–560. Kearns A, Forrest R. 2000. Social cohesion and multilevel governance. Urban Studies 37: 995–1017. Kellaher L, Peace SM, Holland C. 2004. Environment, identity and old age – quality of life or a life of quality? In Growing Older: Quality of Life in Old Age, Walker A, Hagan Hennessy C (eds). Open University Press: Maidenhead; 60–80. Keller S. 1968. The Urban Neighbourhood: a Sociological Perspective. Random: New York. Lister R. 2000. Strategies for social inclusion: promoting social cohesion or social justice? In Social Inclusion: Possibilities and Tensions, Askonas P, Stewart A (eds). Macmillan: Basingstoke; 37–54. Littig B, Griessler E. 2005. Social sustainability: a catchword between political pragmatism and social theory. International Journal of Sustainable Development 8: 65–79. Lynch K. 1960. The Image of the City. MIT Press: Cambridge, MA. Macintyre S, MacIver S, Sooman A. 1993. Area, class and health: should we be focusing on places or people? Journal of Social Policy 22: 213–234. Maslow AH. 1954. Motivation and Personality. Harper: New York. Meegan R, Mitchell A. 2001. ‘It’s not community round here, it’s neighbourhood’: neighbourhood change and cohesion in urban regeneration policies. Urban Studies 38: 2167–2194. Mitlin D, Satterwaite D. 1996. Sustainable development and cities. In Sustainability, the Environment and Ur-banization, Pugh C (ed.). Earthscan: London; 23–61. Nash V, Christie I. 2003. Making Sense of Community. Institute for Public Policy Research: London. Offi ce of the Deputy Prime Minister (ODPM). 2006. UK Presidency: EU Ministerial Informal on Sustainable Communities Policy Papers. ODPM: London. Pacione M. 2001. Urban Geography: a Global Perspective. Routledge: London. Pahl R. 1991. The search for social cohesion: from Durkheim to the European Commission. European Journal of Sociology 32: 345–360. Pennington M, Rydin Y. 2000. Researching social capital in local environmental policy contexts. Policy and Politics 28: 233–249.

• • • • • • • • • • • • • • • •

Penninx R, Kraal K, Martinello M, Vertovec S. 2004. Introduction: European cities and their new residents. In Citizenship in European Cities: Immigrants, Local Politics and Integration Policies, Penninx R, Kraal K, Martinello M, Vertovec S (eds). Ash-gate: Aldershot; 1–16. Pierson J. 2002. Tackling Social Exclusion. Routledge: London. Pitts A. 2004. Planning and Design Strategies for Sustainability and Profi t. Architectural: Oxford. Portes A. 1998. Social capital: its origins and applications in modern sociology. Annual Review of Sociology 24: 1–24. Power A. 2004. Neighbourhood Management and the Future of Urban Areas. Centre for Analysis of Social Exclusion, London School of Economics: London. Power A, Houghton J. 2007. Jigsaw Cities: Big Places, Small Spaces. Policy: Bristol. Putnam RD. 1993. Making Democracy Work: Civic Traditions in Modern Italy. Princeton University Press: Princeton, NJ. Putnam RD. 2000. Bowling Alone. Simon and Schuster: New York. Ratcliffe P. 2000. Is the assertion of minority identity compatible with the idea of a socially inclusive society? In Social Inclusion: Possibilities and Tensions, Askonas P, Stewart A (eds). Macmillan: Basingstoke; 169–185. Relph E. 1976. Place and Placelessness. Pion: London. Shaftoe H. 2000. Community safety and actual neighbourhoods. In Sustainable Communities: the Potential for Eco– Neighbourhoods, Barton H (ed.). Earthscan: London; 230–243. Silburn R, Lucas D, Page R, Hanna L. 1999. Neighbourhood Images in Nottingham: Social Cohesion and Neighbourhood Change. Joseph Rowntree