Hrb No 29

29 broj LJETO 2013.

HOTELI

RESTORANI

BAROVI

ZAKONODAVSTVO

Novi način oporezivanja putničkih agencija

PUTEVIMA VINA MOSAICA

Od Korčule i Pelješca do Međimurja PREDSTAVLJAMO

Palača Lešić Dimitri - novo lice turizma INTERVJU

Miroslav Folnegović

Hrvatska je rajski vrt u centru Europe 3

Stranica nedostupna zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i alkoholnih pića.

4

Stranica nedostupna zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i alkoholnih pića.

3

LJETO 2013.

sadržaj 11 hrb zakonodavstvo

Novi način oporezivanja putničkih agencija PRIPREMILA: KATARINA PAVLOVIĆ

12 hrb trendovi

Više posla u turizmu nakon ulaska u EU PRIPREMILA: MIRTA ŠKALJAC

14 hrb intervju

Miroslav Folnegović, HUUD pri HGK RAZGOVARALA: MARIJA SEDLAR

22 hrb reportaža

Od Korčule i Pelješca do Međimurja PRIPREMILA: MARIJA KOSOR

24 hrb sajmovi i radionice

14

Francuska - najpoželjnija destinacija PRIPREMILA: ALMA RADOŠ

26 hrb savjetnik

Što nam govori gost?

PRIPREMILA: ANICA ĐOKIĆ

28 hrb predstavlja

Palača Lešić Dimitri PRIPREMILA: MARIJA KOSOR

32 hrb chef preporučuje Rižoto by Ana Grgić PRIPREMILA: MARIJA KOSOR

36 hrb predstavlja

Jukebox.hr - personalizirani radio PRIPREMILA: MARIJA SEDLAR

28 4

CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o. Starotrnjanska 23, 10000 Zagreb Tel.: + 385 1 4854 429 Fax: + 385 1 4854 432 + 385 1 6386 628 crier@crier.hr www.progressive.com.hr

Još jedna sezona

ISSN 1846-9361 UredniCE Marija Kosor, 01 4854 279 marija.k@crier.hr Marija Sedlar, 01 4854 428 marija@crier.hr Suradnici Anica Đokić, Ivan Francesko, Željko Garmaz, Silvija Munda, Katarina Pavlović, Alma Radoš, Tomislav Stiplošek, Mirta Škaljac, Kristina Žilić PRODAJA/MARKETING Danijela Lanović, 01 4854 278 danijela.l@crier.hr Valentina Godler Dobraš, 01 5391 546 valentina.g@crier.hr

GrafičkA UREDNICA Ivana Voloder ivana.v@crier.hr

Gospodarska 9. Sveta Nedjelja

Group MANAGER John Whitbread jwhitbread@crier.co.uk

HRB je besplatan časopis koji izlazi četiri puta godišnje za ciljnu skupinu u Hrvatskoj. Nakladnik zadržava pravo odrediti ciljnu skupinu čitatelja (vlasnici i voditelji hotela, restorana i barova). Za članke, slike i oblikovanja objavljena u časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, reprodukcija, umnožavanje, imitiranje, stavljanje na elektroničke medije i drugi načini prenošenja bez suglasnosti nakladnika. Rukopise, fotografije i ostale priloge ne vraćamo.

Iako već godinama svi koji se na bilo koji način bave turizmom upozoravaju da je za uspješno poslovanje i dobre rezultate potrebno produžiti sezonu, Hrvatska se i dalje u najvećoj mjeri 'oslanja' samo na ljetne mjesece. Gostu se 'nude' more, sunce, prekrasna priroda i skrivene plaže može li se samo s tim zadovoljiti sve zahtjevniji, štedljiviji gost koji za svoj novac želi dobiti dodanu vrijednost? Koji očekuje nove doživljaje i nova iskustva? Što Hrvatska, osim svojih prirodnih ljepota, može ponuditi gostima ne samo u sezoni, nego i tijekom cijele godine?

Za najbolje rezultate, prema riječima Miroslava Folnegovića, ugostitelja s dugogodišnjim iskustvom i predsjednika Hrvatskog udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK, potrebno je razmišljati 'izvan okvira', biti originalan i nuditi nešto posebno: „Mogli bismo gostima nuditi zdravu hranu koju bismo uzgajali na našim neobrađenim poljima – to nema nitko u svijetu. To je naša prednost koju bismo trebali iskoristiti jer zdrava hrana je trend kojem se okreće sve više stanovništva i može postati naš zaštitni znak“. I što je najvažnije, time goste možemo privlačiti tijekom cijele godine, a ne samo u sezoni. Kao i ponudom tradicionalne hrvatske kuhinje u tradicionalnim restoranima ili svjetski poznatih jela spravljenih u restoranima s Michelin zvjezdicama, a kojih još nema u Hrvatskoj. Mogućnosti su razne, samo ih treba imati želje i volje provesti, uz pomoć države.

VODITELJICA Irena Šahman, 01 4854 431 UREDA i NAKLADE irena@crier.hr

TISAK

LJETO 2013.

uvodnik

A dok ne 'dobijemo' turističku godinu, još uvijek možemo pričati samo o turističkoj sezoni, i nadati se da će ove godine, uz krizu, uvođenje viza za neke države i jeftiniju konkurenciju, more, sunce i naša obala privući turiste i odraditi najveći dio posla.

32

Marija Sedlar 5

vijesti: Druga generacija Specijalista odjela hrane i pića

U hotelu Ambasador u Opatiji drugom polovicom svibnja održana je svečana promocija druge generacije polaznika stručnog usavršavanja S HIP – specijalist odjela hrane i pića pri Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Nakon izuzetno uspješne prve generacije, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji kroz program cijeloživotnog obrazovanja i ove akademske godine promovira svoje polaznike putem stručnog usavršavanja kroz program S HIP - specijalista odjela hrane i pića. Od 49 upisanih polaznika, specijalizaciju i stručno usavršavanje po programu SHIP-a uspješno je završilo njih 48, a svojim su radom i nastavkom karijere vezani na područje turizma i ugostiteljstva.

Vina Belje osvojila osam zlatnih medalja

Dani istarske šparuge Dani istarske šparuge, koji su u sjeverozapadnoj Istri trajali od ožujka sve do polovice svibnja, proglašeni su uspješnima: omiljena proljetna namirnica našla se na posebnim menijima čak 32 konobe i restorana s područja Umaga, Novigrada, Buja i Brtonigle. Najveći dosad uključeni broj sudionika jedan je od

Zagreb kandidat za Zlatni cvijet Europe Zagreb je prvi glavni grad koji se kandidirao i čija je kandidatura ove godine među 2400 gradova i mjesta i prihvaćena za prestižnu nagradu Zlatni cvijet Europe 2013 (Entente Florale Europe-EFE) koju zadnjih 35 godina dodjeljuje Europska asocijacija za cvijeće i krajobraz (AEFP), a hoće li nagradu i dobiti znat će se krajem rujna ove godine.

Velika reportaža o Hrvatskoj u Süddeutsche Zeitungu U Svetom Ivanu Zelini krajem lipnja održani su tradicionalni Svetoivanjski dani u sklopu kojih se odvijala i 45. Izložba vina kontinentalne Hrvatske na kojoj su Vina Belje osvojila čak osam zlatnih medalja za vina Graševina Goldberg 2011 Vina Belje, Graševina 2011 Vina Belje, Chardonnay Goldberg 2011 Vina Belje, Chardonnay Goldberg 2012 Vina Belje, Chardonnay 2011 Vina Belje, Chardonnay 2012 Vina Belje, Cabernet sauvignon 2009 Vina Belje i Cabernet sauvignon merlot 2009 Vina Belje. Ovaj iznimni uspjeh beljskih vina dodatno potvrđuje njihovu kvalitetu i poziciju na tržištu te prepoznatljivost kako kod stručne zajednice, tako i kod potrošača. Na izložbi vina kontinentalne Hrvatske bilo je prijavljeno 244 uzorka vina, a Vina Belje su bila odlično rangirana u svim kategorijama.

6

pokazatelja uspješnosti akcije koja je u svom sedmom izdanju zasigurno postala tradicionalna manifestacija SZ Istre, prihvaćena i od domaćih i od inozemnih gostiju. U svim uključenim objektima posjetitelji su imali priliku uživati u delicijama spravljenim na bazi istarske šparoge po promotivnim cijenama.

Jedne od najvažnijih i najrenomiranijih dnevnih novina u Njemačkoj, münchenski Süddeutsche Zeitung, objavile su u lipnju opširnu reportažu na šest stranica o Hrvatskoj o raznim oblicima turističke ponude hrvatskih destinacija i o ljudima koji djeluju u turističkoj privredi. Opširni prikaz u cjelini predstavlja Hrvatsku

kao novu zemlju članicu Europske Unije, najavljujući čitateljima novosti odnosno promjene i olakšice koje se mogu uskoro očekivati.

Kroz niz autorskih priča, detaljno se opisuju hrvatski otoci i njihove posebnosti. Posebno su istaknuta vina i krajolik na Pelješcu, povijest na Korčuli, doživljaji u NP Brijuni te ljepote Mljeta i Hvara. Na Pagu se preporučuje paški sir i vino dok se Krk se opisuje kao obiteljska destinacija.

Hotel Ivan u Solarisu dobitnik priznanja HolidayCheck

Hotel Ivan zauzeo je mjesto među najbolje rangiranim hotelima na vodećem svjetskom hotelskom portalu online recenzija HolidayChecku, kojeg mjesečno koristi 23 milijuna internetskih korisnika u planiranju svojih putovanja. Hotel Ivan potpuno je novi i luksuzno opremljeni hotel u sklopu hotelske kuće Solaris. Modernog dizajna s tradicionalnim elementima, suvremena je smještajna nadopuna za sve goste željne udobnog i jedinstvenog smještaja na dalmatinski način. Ukrašen replikom svjetski poznatih vinograda primoštenske sorte Babić, sam ulaz u hotel dodatno potvrđuje posebnost ovog proizvoda.

Turistička zajednica Zagreba osvojila nagradu u Koreji Turistička zajednica grada Zagreba osvojila je nagradu "The Best Tourism Publicity Award" za najbolju pojavnost na nedavno održanom sajmu KOTFA (Korean Travel Fair) u Seulu, izvijestili su iz zagrebačke Turističke zajednice. Dodaju da je posjećenost zagrebačkog štanda bila izuzetna, a povratne informacije više nego dobre. TZ Zagreba izuzetno je aktivna zadnjih godina na dalekoistočnom tržištu, čemu u prilog govore i ostvareni rezultati. Tako je od siječnja do svibnja ove godine Zagreb zabilježio porast od čak 36 posto u dolascima i 37 posto u

Turkish Airlines povezuje Zagreb i Istanbul 10 puta tjedno Od 18. lipnja Turkish Airlines, uz redovite jutarnje letove, svakog utorka, četvrtka i subote povezuje Zagreb i Istanbul dodatnim večernjim letom. Povećanjem broja frekven-

noćenjima korejskih gostiju, što u brojkama iznosi 6440 dolazaka te 7392 noćenja.

cija Zagreb i Istanbul povezani su čak deset puta tjedno u ljetnom redu letenja. Isti broj frekvencija najavljen je i za zimski red letenja 2013./14. Turkish Airlines, Zagreb i Istanbul povezao je izravnim linijama još 1998. godine, sa dvije tjedne rotacije, a iz sezone u sezonu bilježi kontinuirani rast broja linija.

Lonely Planet: Hrvatska među top 10 europskih destinacija

Izabrano novo vodstvo Skal kluba Zagreb

Lonely Planet, najpopularniji svjetski turistički portal i vodeći izdavač turističkih vodiča, koji već 40 godina vodi putnike i u najudaljenije kutke svijeta, objavio je top 10 popis europskih destinacija, na koji je uvrstio i Hrvatsku. Popis su sastavili urednici Lonely Planeta iz Amerike i Velike Britanije, a uključuje destinacije za koje smatraju da ih putnici svakako moraju posjetiti. Hrvatska se tako našla u društvu zemalja poput Portugala, Mađarske, Italije, Češke i Francuske.

Andy Murdoch, urednik američkog Lonely Planeta, osim već poznate i privlačne obale, posebno preporučuje putnicima Zagreb, Dubrovnik, nacionalne parkove te šarmantni kontinentalni dio Hrvatske.

Na izbornoj skupštini Skal kluba Zagreb, održanom polovicom lipnja, na mandat od dvije godine izabrano je novo predsjedništvo, Upravni odbor i revizori Kluba. Za predsjednicu kluba izabrana je Josipa Jutt Ferlan, direktorica hotela Palace Zagreb, za dopredsjednika Zlatan

Muftić, direktor Kongresnog ureda Turističke zajednice grada Zagreba, a za tajnicu Kluba izabrana je Nevenka Fuchs, koordinatorica službe za promidžbu Turističke zajednice grada Zagreba. Skal klub je međunarodna organizacija vodećih profesionalaca u turizmu čiji je zadatak promocija turizma i prijateljstva. Jedina je međunarodna udruga koja ujedinjuje sve segmente turističke industrije.

7

vijesti: Četvrti IGF u sklopu 24. Vegeta Croatia Opena

Hrvatska otvara 18 viznih centara u Rusiji Hrvatska ovog mjeseca otvara 18 viznih centara u isto toliko milijunskih gradova u Ruskoj Federaciji, što bi trebalo pridonijeti olakšavanju i ubrzanju procedure izdavanja viza građanima

Uoči početka 24. Vegeta Croatia Opena, koji će se u Umagu održati od 18. do 28. srpnja, predstavljen je četvrti Istria Gourmet Festival, koji će ove godine još sadržajnije predstaviti što sve Istra može ponuditi ljubiteljima vrhunske hrane i vina. Ovogodišnji IGF kao i dosad sačinjavat će Istria Gourmet Restoran čiji partner od ove godine postaje naširoko poznati gourmet restoran San Rocco. Svoje specijalitete servirat će konobe Buščina, Nono te Food&Wine Primizia, dok će najbolja istarska vina biti moguće kušati u prostoru Vinistre. Ovogodišnja novost je zona Taste Istria, gdje će se svakodnevno predstavljati ponajbolji istarski proizvođači vina, maslinova ulja, pršuta, sira…

Suradnja Le Méridien Lava i Galerije umjetnina Split

Varaždinski hotel Turist postao kongresni hotel Nakon HACCP certifikata od lipnja 2009. godine i Halal certifikata od veljače 2012. godine, hotel Turist slijedi svoju misiju ulaganja u kvalitetu usluge i proširuje paletu standarda još jednim. Ministarstvo turizma RH je nakon revizije propisanih uvjeta utvrdilo da hotel Turist ispunjava zadane kriterije te mu je dodijelilo posebni standard vrste CONGRESS (kongres). Zahvaljujući novom standardu hotel Turist može se uključiti na kartu kongresnih hotela Hrvatske te postati vodeći kongresni centar

Liburnia Riviera Hoteli: investicije vrijedne 200 milijuna kuna

Hotel Le Méridien Lav sklopio je jedinstvenu umjetničku suradnju s Galerijom umjetnina Split čime je nastavio sa svojim Unlock Art® Programom zahvaljujući kojemu ključevi gostinjskih soba ne otvaraju samo vrata soba, već "otključavaju" i sve prostore ove poznate kulturne ustanove. Unlock Art® Programme započinje malim umjetničkim djelom na samoj kartici za otvaranje gostinjske sobe, iz limitirane edicije dizajnirane ekskluzivno za Le Méridien brend od grupe umjetnika tzv. LM100®, a dobiva se prilikom prijave u hotel te omogućava besplatan posjet Galeriji umjetnina, odnosno "otključavanje" novih doživljaja u ovoj umjetničkoj instituciji.

8

Uprava Liburnia Riviera Hotela d.d Opatija pripremila je investicijske studije i kapitalni budžet temeljem kojih će izvršiti investicije koje će biti u upotrebi u 2014. godini u visini od oko 200 milijuna kuna (s PDV-om). Izvođenje navedenih investicija započet će u jesen 2013. i trajat će do proljeća 2014. godine. Re-

te zemlje za putovanja u Hrvatsku koje se izdaju za najviše pet radnih dana, za žurne potrebe za tri dana, a za ostale svrhe u najviše 10 radnih dana, izvijestili su iz Ministarstva turizma i Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

sjeverozapadne Hrvatske koji je, unatoč tek dobivenom standardu, u zadnjih nekoliko godina ugostio i organizirao brojne seminare, kongrese, okupljanja i skupove raznih domaćih i stranih firmi, te udovoljio i ispunio očekivanja svojih klijenata.

konstruirat će se tri hotela i pet vila te uložiti u standarde za kategorizaciju, nabavku opreme i osnovnih sredstava. Od hotela će biti rekonstruirani Kvarner, Palace-Bellevue i Admiral, vile Amalia i Slatina u Opatiji te vile Atlanta, Elza i Belvedere u Lovranu. Svi rekonstruirani hoteli i vile nosit će kategoriju od 4 zvjezdice te će zadovoljavati uvjete standarda kvalitete novog brenda Remisens.

Ugovor o suradnji udruga putničkih agencija regije

Osnovna ideja o suradnji nacionalnih udruga putničkih agencija temelji se na zajedničkom djelovanju kroz projektne i razvojne aktivnosti s ciljem razvoja turizma i agencijske djelatnosti, kako u regiji, tako i na tržištima pojedinih država potpisnica ugovora. Ideja je da se kroz poslovne odnose te zajedničku edukaciju razvije još kvalitetnija suradnja gospodarskih subjekata pojedinih zemalja regije. Jedan od najvažnijih planova je u vrlo kratkom roku utemeljiti modele nastupa i razvoja zajedničkih turističkih programa s ciljem plasmana i promocije na trećim tržištima diljem Europe i svijeta. Predsjednik UHPA-e i ECTAA-e Boris Žgomba naglasio je kako je potpisom ovog ugovora postavljen čvrst temelj još uspješnijoj regionalnoj suradnji te daljnjem razvoju tematskih turističkih putovanja i proizvoda.

Povećani prihodi u djelatnostima u turizmu

Tisuću bazena za hrvatski turizam "Proširenje turističke sezone jedan je od naših glavnih ciljeva, a s obzirom da objekti s bazenima imaju u prosjeku 30 posto veću popunjenost, siguran sam da će ovakav program pridonijeti jačanju konkurentnosti hrvatskog turizma", izjavio je ministar turizma Darko Lorencin prilikom predstavljanja programa "Tisuću bazena za hrvatski turizam", koji provodi Ministarstvo turizma u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta. Iz-

Porezna uprava zadovoljna rezultatima fiskalizacije Porezna uprava zadovoljna je dosadašnjim rezultatima uvođenja fiskalizacije koji pokazuju značajno povećanje prijavljenog prometa u ugostiteljskim objektima te u trgovinama. Na temelju usporedbe PDV obrazaca u prva četiri mjeseca ove i prošle godine, u području 'I', koje obuhvaća djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, iznos ukupno oporezivih isporuka u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje 2012. povećao se za 431.806.000 kuna. Porezna uprava zadovoljna je i rezultatima za travanj kada su

Bavarski novinari upoznali ponudu Istre i Kvarnera Ukupni financijski prihodi u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja u prva su četiri mjeseca 2013. godine iznosili 4,6 milijardi kuna što, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, predstavlja rast od 10,23 posto, objavilo je Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava. Gledajući po kategorijama, pravne i fizičke osobe ukupno su, primjerice, u djelatnosti pružanja smještaja u hotelima i sličnim objektima u prva četiri ovogodišnja mjeseca ostvarile prihod od 1,47 milijarde kuna ili 2,4 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U isto su vrijeme kampovi uprihodili 37,96 milijuna kuna, odnosno 5,4 posto više prihode, a turoperatori 72 milijuna kuna ili 19,2 posto više prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

S obzirom da će Hrvatska u veljači 2014. nastupiti kao zemlja partner na najvećem turističkom sajmu u Bavarskoj, münchenskom f.re.e.-u., Hrvatska turistička zajednica i Uprava sajma f.re.e organizirali su studijsko putovanje novinara na Kvarner i u Istru. Sudionici studijskog putovanja imali su prilike vidjeti jamu Lokvarka u Lokvama i kušati gastronomske specijalitete Gorskog Kotara te doživjeti

mjenom Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, povećana je tlocrtna površina pomoćne građevine koja se gradi na građevinskoj čestici postojeće zgrade, što se odnosi i na bazene, s dosadašnjih 24 na 100 kvadratnih metara te za te bazene sada neće trebati građevinska dozvola. Sredstva mogu koristiti trgovačka društva, obrti i zadruge, za izgradnju i opremanje vanjskih bazena minimalne površine 30 kvadratnih metara i unutarnjih bazena minimalne površine 20 kvadratnih metara. Sredstva će se dodjeljivati za bazene izgrađene od 1. siječnja do 31. listopada 2013. godine, a ukupno je za ovogodišnji program osigurano 10 milijuna kuna, s time da je 60 posto sredstava iz proračuna Ministarstva turizma, a 40 posto iz proračuna Ministarstva poduzetništva i obrta.

Maksimalno će se po projektu dodjeljivati 50 tisuća kuna ili do 50 posto ukupne vrijednosti investicije. fizičke osobe, uglavnom ugostitelji, prijavile promet veći za 46,12 posto u odnosu na isti mjesec 2012., a povećanje prometa prijavile su i male pravne osobe. U travnju 2013. promet je bio veći za 31,31 posto u odnosu na prošlu godinu.

čari Opatije i Kvarnera. U Istri su posjetili Hum u kojem je novinare primio novoizabrani humski župan koji je ujedno ispričao zanimljivosti o najmanjem gradu na svijetu. U Rovinju su novinari sudjelovali u povorci tradicionalnih brodova batana te im je predstavljen i dio rovinjske tradicionalne glazbe. Osim upoznavanja sa raznim destinacijama, bavarski su novinari posjetili vinariju Matošević gdje su se okušali u igranju boća. Zadnjeg dana boravka u Hrvatskoj posjetili su NP Brijuni gdje su osim ljepota otoka imali priliku i zaigrati golf.

9

aktualno:

Sezonski je posao uvijek 'in' Kuhari, konobari, barmeni, pomoćno osoblje u kuhinjama i restoranima, spasioci na bazenu i plaži – samo su neka od zanimanja čija popularnost raste tijekom ljetnih mjeseci. S obzirom na rastući broj nezaposlenih u Hrvatskoj, poslodavcima ne bi trebalo biti teško naći sezonske radnike.

Pripremila: Marija Sedlar

U

kojoj se mjeri građani javljaju za rad na sezonskim poslovima otkriva anketa koju je tijekom travnja portal MojPosao proveo među 630 ispitanika. Čak 54% ispitanika tada je bilo u potrazi za sezonskim poslom. Neki od njih su sezonski posao već pronašli, a neki su još čekali odgovor poslodavca. Uglavnom su se složili kako su sezonski poslovi u današnjoj situaciji dobra prilika za zaposlenje, pa makar i na određeno vrijeme.

RAD U STRUCI – SAMO U SEZONI „Živim u Slavoniji, pa mi jedino preostaje sezonski posao sobarice na moru. Imam 54 godine i valjda ću uspjeti. To sam do sada radila četiri sezone“, komentirala je jedna ispitanica dok je drugi ispitanik komentirao: „Turizam mi je struka, tako da uvijek volim odraditi barem sezonu u pomanjkanju nečega boljega i stalnijega jer iskreno volim raditi u turizmu“.

Dodatnih 10% ispitanika planiralo je krenuti u potragu za sezonskim poslom. Oni smatraju da ako krenu s potragom u travnju ili svibnju, još imaju dovoljno vremena, a željeli su i vidjeti što će se sve nuditi. Međutim, 20% ispitanika nije zanimao sezonski rad. Oni uglavnom ističu da su takvi poslovi premalo plaćeni te da traže stalan posao. Stalni posao pak ima 10% ispitanika, pa ih sezonski ne zanima.

Preostalih 6% ispitanika odgovorilo je „nešto drugo“. Oni su uglavnom već pronašli sezonski posao ili planiraju otići u inozemstvo.

"Dvoumim se. Napustiti sigurno okruženje s dobrom plaćom, ali lošom radnom atmosferom radi nečeg neizvjesnog i kratkoročnog.

No ovo drugo me nekako sve više privlači,

¹Poslodavac je u mogućnosti označiti više vrsta zaposlenja.

10

kao i promjena mjesta boravka", komentar je jednog ispitanika.

POSLOVI U TURIZMU 2012.

Najtraženija zanimanja u kategoriji 'Turizam i ugostiteljstvo' su: konobar, kuhar, pomoćni kuhar, pomoćni kuhinjski radnik te recepcionar. Najviše oglašenih radnih pozicija, osim za Grad Zagreb (23%), oglašava se za Splitsko-dalmatinsku (16%), Istarsku (12%) te Primorsko-goransku županiju (10%). Među gradovima na obali prošle je godine najviše radnih pozicija oglašeno u Splitu (6% od ukupnog broja oglasa u turizmu) dok je

Dubrovnik zasjeo na drugo mjesto ljestvice s 4% objavljenih oglasa. Što se tiče kvalifikacija potrebnih za zaposlenje u turizmu, u većini oglasa tražila se srednja stručna sprema (62%). Stručna sprema nije bila bitna u četvrtini oglašenih radnih pozicija (25%), a u 23% tražili su kvalificirani radnici. Činjenici da se sezonski posao može dobiti i bez prethodnog radnog iskustva govori u prilog podatak da u polovici natječaja (51%) iskustvo nije navedeno kao uvjet. U oglasima u kojima se tražilo iskustvo, u prosjeku su bile potrebne dvije godine iskustva.

POZITIVAN TURISTIČKI PROMET NA VEĆINI TRŽIŠTA "Dosadašnji rezultati turističkog prometa pozitivni su na većini tržišta, jednako kao i najave za predstojeće mjesece", istaknula je na sjednici Turističkog vijeća direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić. Dodala je da određenu opasnost predstavlja eskalacija krize i pad turističke potražnje na nekim nama važnijim turističkim tržištima, poput Španjolske, Italije i Mađarske, kao i zaoštravanje turističke cjenovne utakmice u čemu prednjači dio konkurenata koji niskim cijenama nastoje povratiti izgubljene tržišne udjele. Radi aktiviranja viznog režima te mjestimično prisutnog nezadovoljstva poslovnim uvjetima u Hrvatskoj, nešto znatniji pad očekuje se s tržišta Rusije te Ukrajine, napomenula je Matešić.

Na sjednici je Matešić predstavila najvažnije promidžbene aktivnosti koje je HTZ odradila u prvom polugodištu. Naime, u kontekstu općih ekonomskih okolnosti, ograničene konkurentnosti pojedinih nositelja hrvatske turističke ponude, snažnih tržišnih aktivnosti konkurentskih, prije svega mediteranskih zemalja - Grčke, Tunisa, Egipta i Turske, posebice onih koje se pokušavaju vratiti na tržište nakon razdoblja nestabilnosti i izrazitog pada prometa u rasponu od "dampinških cijena" do znatnih ulaganja u promidžbene kampanje na tržištima (podjednako na strani nacionalnih turističkih organizacija i poslovnih subjekata iz sektora), odrađene su dodatne tržište mjere na pojedinim tržištima koje su primarno dogovorene u suradnji s turoperatorima, na tržištima Austrije, Belgije, Češke, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Rusije i Ukrajine u ukupnom iznosu od 8,6 milijuna kuna, gdje HTZ sudjeluje s ukupno 5,3 milijuna.

zakonodavstvo:

Oporezivanje putničkih agencija u EU

Piše: Katarina Pavlović, Manager, Tax Advisory Services, TPA Horwath d.o.o.

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji mijenja se način oporezivanja PDV-om dijela poslovanja putničkih agencija koji će prema svim predviđanjima dovesti do poskupljenja hrvatskih turističkih usluga na europskom tržištu od 3% do 5%, ovisno o tome u kojoj zemlji Europske unije putnička agencija ima sjedište. se plaća u zemlji u kojoj putnička agencija ima sjedište.

Navedene odredbe oporezivanja ne odnose na usluge putničkih agencija koje djeluju samo kao posrednici. Također, poseban postupak oporezivanja marži putničkih agencija koje imaju sjedište u zemljama članicama Europske Unije ne primjenjuje se na putovanja koja se obavljaju izvan Europske unije.

Tako na primjer hrvatske putničke agencije koje nude turističke usluge izvan Europske unije i dalje neće morati zaračunavati PDV na svoje marže koje obračunavaju na turističke aranžmane koje nude izvan EU-a.

U

konačnom prijedlogu Zakona o PDVu, koji stupa na snagu 1. srpnja 2013. godine, odnosno pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, propisan je poseban postupak oporezivanja putničkih agencija koji je usklađen s PDV Direktivom (2006/112/ EZ) Europske unije. Novi način oporezivanja putničkih agencija predviđa uvođenje PDV-a na marže putničkih agencija koji će rezultirati višim cijenama turističkih usluga za europske goste koji dolaze u Hrvatsku putem putničkih agencija.

POSEBAN POSTUPAK U Europskoj uniji države članice primjenjuju poseban postupak oporezivanja poslovanja putničkih agencija (uključujući i turoperatore) kada agencije posluju s klijentima u svoje ime, a pri tome koriste isporuke dobara ili usluge drugih poreznih obveznika (npr. hotela) u pružanju usluga putovanja.

Sukladno PDV Direktivi Europske unije, sve transakcije koje turistička agencija obavi u svoje ime, a u vezi s putovanjem, smatraju se jedinstvenom uslugom, a jedinstvena usluga oporezuje se u državi članici u kojoj je turistička agencija osnovana. Dakle, PDV

Novi način oporezivanja putničkih agencija predviđa uvođenje PDV-a na marže putničkih agencija koji će rezultirati višim cijenama turističkih usluga za europske goste koji dolaze u Hrvatsku putem putničkih agencija.

REDOVNA STOPA Porezna osnovica za oporezivanje je marža koju putničke agencije zaračunavaju putnicima. PDV se plaća po redovnoj standardnoj poreznoj stopi. Time će cijene za turističke usluge koje će u Hrvatsku dolaziti putem putničkih agencija koje imaju sjedište u

zemljama članicama EU ili u Hrvatskoj biti veće za iznos PDV-a zemlje u kojoj agencija ima sjedište, a koji će biti obračunat na maržu agencije. PDV stope unutar Europske unije kreću se u rasponu od 15% do 27%.

Najniža stopa PDV-a od 15% propisana je u Luksemburgu, a najviša u Mađarskoj 27%.

Ako uzmemo prosječnu maržu putničkih agencija od 20% na cijene turističkih aranžmana, njihova cijena bi trebala porasti od 3% do 5% od iznosa aranžmana, ovisno o tome u kojoj zemlji putnička agencija od koje je kupljena turistička usluga u Hrvatskoj ima sjedište.

NE OČEKUJE SE SMANJENJE ZANIMANJA EU TURISTA Međutim, turističke agencije i turoperatori ne očekuju smanjenje zanimanja europskih turista za Hrvatskom radi najavljenih poskupljenja turističkih usluga izazvanih novim poreznim propisima. Povećanje cijena turističkih aranžmana pogotovo ne bi trebalo imati značajnog utjecaja na 2013. godinu s obzirom da bi veći dio turističkih aranžmana koji se kupuju preko putničkih agencija trebao biti bukiran prije 1. srpnja 2013. godine, a koja su oslobođena od PDV-a na maržu putničkih agencija sa sjedištem u zemljama Europske unije.

Od poskupljenja turističkih usluga za putničke agencije ovog ljeta veći problem bi moglo predstavljati snalaženje pri novom načinu obračuna usluga usred špice sezone, odnosno pri prilagođavanju cjenika i ostalih poslovnih i računovodstvenih evidencija od 1. srpnja 2013. godine novim propisima.

Djelatnici putničkih agencija ovog će ljeta imati pune ruke posla. Bilo bi svakako mnogo bolje da to bude zbog uspješne turističke sezone, a ne zbog administrativne prilagodbe novim PDV propisima.

11

trendovi:

Više posla u turizmu nakon ulaska u EU

Mirta Škaljac, HR konzultant Futura edukacija mirta@futura-edukacija.hr

Iako je mogućnost zapošljavanja u EU za vrhunske eksperte postojala i prije, ulaskom Hrvatske u EU otvorit će se prostor višim strukturama kadrova koji će dobiti veću mogućnost mobilnosti. No pitanje je koliko će naša radna snaga 'srednje razine' biti interesantna poslodavcima u inozemstvu…

K

ad sam dobila zadatak da pišem na ovu temu, prvo pitanje koje mi se postavilo bilo je koliko je mobilna radna snaga u Hrvatskoj i koliko će ulazak Hrvatske u EU utjecati na opću mobilnost Hrvata u zemlje Europske unije u cilju zapošljavanja. Nezaposlenost u Hrvatskoj je velika, možemo reći prema statistikama i u odnosu na druge države članice EU, na razini visoko/vrlo visoko. No, nije ni drugim državama članicama bajno i sjajno. I oni imaju visoke stope nezaposlenosti, i njihovi radnici migriraju u potrazi za boljim uvjetima rada i življenja. Nije Europa med i mlijeko, kao što često znam čuti ideološke stavove, koji u zadnjih par godina blijede, jer suočeni smo s podacima o lošem stanju gospodarstva u europskim, pa i većim zemljama od naše,

12

koje su povijesno imale značajnije gospodarske uloge u sveukupnom europskom poretku. No nije mi cilj u ovom članku pisati o problemima. Oni postoje i u Hrvatskoj i u Europi, samo ih moramo biti svjesni. Kroz ovaj tekst pokušat ću dati vlastitu viziju o tome kako će izgledati tržište radne snage u Hrvatskoj nakon ulaska u Europsku uniju u kontekstu zapošljavanja u turizmu.

KATEGORIJE KADROVA U turizmu imamo sljedeće kategorije kadrova: kuhari, konobari, sobarice, kao srednji level kadrova, te viši i visoki level koje čine srednji menadžment, koji upravlja navedenim kategorijama, te viši i visoki menadžment koji čini upravu. U upravama hotela ključne su osobe i glavni kuhari,

food&baverage menadžeri jer su oni ti koji formiraju ponudu hotela, uslugu, kvalitetu, pa time utječu na brend hotela čime se i stvara pozicioniranje dotičnog hotela na tržištu. Preostaje još i pomoćno osoblje, ali ono u kontekstu ovog članka nije relevantno, pa ću ih staviti izvan daljnje analize.

Dakle, u kontekstu strukture radne snage koja se zapošljava u turizmu prema kvalifikacijama imamo najveću skupinu koja je SSS (srednja stručna sprema), KV (kvalificirana) i VKV (visokokvalificirana) radna snaga, te u manjem broju u ukupnoj strukturi VSS (visoka stručna sprema) i više. Strukturu navodim jer je ona bitna u daljnjoj projekciji priljeva i odljeva radne snage koja se zapošljava u turizmu.

Kako je gospodarska situacija u državama

EU zahtjevna, i stopa nezaposlenosti visoka, pitanje je koliko će naša radna snaga srednje razine biti interesantna za zapošljavanje u inozemstvu. Kao interesantna kategorija ostaju više strukture kadrova i ulaskom u EU dobivaju veću mogućnost mobilnosti, jer je mogućnost zapošljavanja u EU za vrhunske eksperte postojala i prije. Dakle, stvar je u percepciji mogućnosti i kvaliteti obrazovanja i stručnosti kadrova, odnosno u njihovom razumijevanju da je sada mobilnost unutar država članica EU veća. Od 2005. godine, dakle prije ulaska Hrvatske u EU, mogli ste se zaposliti kako sezonski radnik, gostujući radnik ili radnik student, ako ste medicinske stručne osposobljenosti. Za rad vam je bila potrebna radna dozvola i imali ste ograničeno vrijeme rada. Od trenutka ulaska u EU ta ograničenja će se maknuti, pa neće trebati radna dozvola, i imat ćete neograničeno vrijeme rada. No kad smo kod neograničenog radnog vremena, tu ću se osvrnuti na poslovni dio u zapošljavanju.

Naime, ni u Hrvatskoj, niti u bilo kojoj drugoj državi danas ne postoji radno mjesto do mirovine. Promjene su velike, zahtjevi za novom radnom snagom od strane poslodavca

rastu, neke industrije su čak i pogodne za "svježu krv" u radnim timovima. A zašto?

Ako imamo jednu tvrtku koja npr. radi u području marketinga, tada će zahtjev za novim idejama zaposlenih biti neminovan na razini srednjeg menadžmenta. Na razini visokoga, top menadžmenta poželjno je za svaku tvrtku da ima zaposlenike koji su upoznati s poslovnim procesima tvrtke, da su upoznati s vizijom i misijom tvrtke, da rastu s tvrtkom, da se kroz nju grade. No za razinu srednjeg menadžmenta ovaj faktor je upitan.

FLUKTUACIJA ZAPOSLENIH Kakvo je djelovanje ovog faktora na srednju razinu zaposlenih u hotelijerstvu? Nebitno, nerelevantno, ne utječe na ovu strukturu kadrova. Kako je fluktuacija zaposlenih u ovom sektoru u Hrvatskoj velika, tako je velika i u zemljama EU pa time neograničenost trajanja zaposlenja neće znatno utjecati na trendove. Zaposlenici u ovoj branši fluktuiraju od radnog mjesta do radnog mjesta, od poslodavca do poslodavca. Njihova je mobilnost, s obzirom i na sezonski faktor zapošljavanja, u toj djelatnosti velika. Poslodavcima u ovoj djelatnosti najbolje je da uspostave jasne poslovne procese, dobru organizaciju rada, dobar program uvođenja radnika u posao, da razviju dobar sustav i program edukacije za novozaposlene, postave tim visokog managmenta koji dobro koordinira i radi u promjenjivom okruženju, i to je to. Kako i koji je najkvalitetniji način za uspostavu ovakvog sustava koji jedino kao takav može funkcionirati, pitanje je koje se postavlja pred menadžment hotela.

No, šta to sve znači za kontekst zapošljavanja i odljeva radne snage na rad u zemlje EU u djelatnosti hotelijerstva? Ono što bi se moglo dogoditi je da visoka razina menadžera odluči svoju budućnost potražiti u drugoj zemlji, a što se tiče odljeva radne snage iz srednje i niže razine, mislim da ne moramo očekivati velike turbulencije i promjene u odnosu na dosadašnje stanje.

Radna snaga koja je radila u hotelijerstvu i ugostiteljstvu je i do sada imala mogućnosti

rada u inozemstvu, što su neki i koristili. A što se tiče priljeva radne snage iz inozemstva na rad u Hrvatskoj, tu će se odmah postaviti pitanje poznavanja jezika. Na razini top menadžmenta, ali i na tzv. srednjoj razini zaposlenika faktor poznavanja jezika je presudan.

Ulazak Hrvatske u EU ne bi trebao znatno utjecati na dosadašnje trendove u zapošljavanju u hotelijerstvu. A na hotelijerima je da postave sustav menadžmenta i upravljanja hotelima na što kvalitetniji način, jer i razina gostiju i njihova očekivanja i potrebe su se kroz nekoliko zadnjih godina izmijenile.

TRENDOVI Ako to sve sažmemo u cjelinu, ulazak Hrvatske u EU ne bi trebao znatno utjecati na dosadašnje trendove u zapošljavanju u hotelijerstvu. A na hotelijerima je da postave svoj sustav menadžmenta i upravljanja hotelima na što kvalitetniji način, jer i razina gostiju i njihova očekivanja i potrebe su se kroz nekoliko zadnjih godina izmijenile. I više nije sunce i more ono što prodajemo u Hrvatskoj. Bitan je sadržaj, kvaliteta sadržaja, kvaliteta usluge, osmjeh na licu radnika, njegova profesionalnost i ljubaznost prema gostu, kvaliteta hrane i pića koja se nudi gostima. A novi trendovi? Ako ništa drugo, ulaskom u EU dobivamo medalju članice zemalja Europe. No kada je u pitanju turizam, ljudski kapital je presudan!

13

intervju:

Hrvatska je rajski vrt u centru Europe Miroslav Folnegović, predsjedik Hrvatskog udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, za sebe kaže da je rođen da bude ugostitelj. U tom je poslu od svoje 17. godine. Nakon završene srednje škole u Zagrebu zaposlio se u Esplanadi, jednom od prvih i jedinih Intercontinentalovih hotela u istočnoj Europi, i tamo je naučio sve standarde ovoga posla kojih se drži cijelog radnog vijeka. Završio je i kurs najprestižnije ugostiteljske škole u Lauseanni. U Esplanadi je od konobara napredovao do voditelja bistroa, a među uvaženim svjetskim gostima koje je služio su kraljica Elizabetha, američki predsjednik Carter, Tina Turner, Krleža, Tito, predsjednici Tuđman i Mesić, političari Dabčević Kučar i Gotovac te još mnoštvo uglednika i diplomata.

Razgovarala: Marija Sedlar

Prisjetite li se danas ponekad svojih početaka?

Naravno, to su bila druga vremena kada je konobar iz Esplanade bio cijenjena i dobrodošla osoba, kao i kuhari, direktor restorana...

Dolasci svjetskih uglednika bili su češći nego danas, to su lijepi i stresni događaji. I danas se sjećam kako je kraljica bila obučena. To su lijepi doživljaji i uspomene s kojima se ne može svatko pohvaliti.

No uvijek sam želio imati vlastiti proizvod, ugostiteljski objekt, ponuditi gostima nešto novo, a ne plagijat. Otvorio sam s partnerom restoran Opium i francusku slastičarnicu Vanilla. Težili smo napredku,

14

željeli donijeti nešto novo. No pogriješili smo investirajući novce u Branimir centar jer cijene ugovorenog najma nakon nekog vremena nismo mogli plaćati te smo bili primorani zatvoriti objekte, kao i veliki broj naših kolega.

Kakvo je danas stanje u ugostiteljstvu?

Raspolažemo podacima da se od 2008. godine zatvorilo oko 500 restorana i da je izgubljeno preko 40.000 radnih mjesta. Sve je počelo 8. svibnja kada je na snagu stupio Zakon o zabrani pušenja

na javnim mjestima koji nam je naštetio. Ja jesam za zakon o ograničavanju korištenja duhanskih proizvoda, ali ne na način na koji je donesen. Ugostiteljstvo je puno izgubilo, propali su brojni kvalitetni restorani.

U turizmu, najveću granu čini ugostiteljstvo, a najveću štetu napravio mu je bivši ministar Bajs, koji je priznao da nikada nije bio u hotelu dok nije postao ministar. Što očekivati od takvog čovjeka koji bi trebao biti stručan i pronaći najbolje rješenje. Istraživanja pokazuju da je gostima koji dolaze u Hrvatsku na drugom mjestu po važnosti izbor hrane i pića, što treba prepoznati i resorno ministarstvo. Pomak na bolje nam je donio ministar Ostojić, čovjek iz struke, kao i sadašnji ministar Lorencin. Problem je što je i sve manje gostiju iz zemalja poput Italije, ili domaćih gostiju koji su jeli po restoranima za vrijeme odmora. Talijani su postali rijetkost, a Hrvati si zbog krize ne mogu priuštiti taj luksuz.

Kakvoj se sezoni uopće možemo nadati?

Najprije želim naglasiti da već godinama upozoravam da griješimo jer o turizmu govorimo samo pred početak sezone i po njezinom završetku. Nije turizam samo na moru - trebamo imati turističku godinu, a ne turističku sezonu, koja će ove godine biti loša iz više razloga. Dio uspjeha ovisi o vremenskim prilikama, a najviše ovisi o nama samima i o našoj organizaciji, koja je kod nas jako loša. Turizam i ugostiteljstvo stavljaju se stalno na neku sporednu granu, makar čine preko 15% BDP-a. Ova Vlada je napravila veliki iskorak prihvativši prijedlog struke o smanjenju PDV-a i zanima me hoće li se to uspjeti održati. Kod nas nije postignut efekt kao u Europi, gdje je manji PDV doveo do veće popunjenosti, jeftinije usluge i rasta zapošljavanja. Ugostiteljima u Hrvatskoj, koji su uspjeli opstati na tržištu, pogubna je cijena hrane koja je enormno poskupjela. Mi smo zapravo u velikom problemu, a o tome se dovoljno ne vodi briga iako je turistički sektor jedini koji još funkcionira. Problemi nastaju i zbog nestručnih osoba koje preuzimaju hotele – naravno da ne treba biti hotelijer da biste imali hotel, ali svakako trebate zaposliti stručne osobe koje imaju potrebne vještine za vođenje i upravljanje hotelima.

Isto je i sa zapošljavanjem kadrova: uvriježeno je mišljenje da baš svatko može raditi kao, primjerice konobar, a to baš nije tako - morate biti sposobni uslužiti svakoga, pa i zahtjevnog gosta, morate biti predodređeni za taj posao, uslužni, kulturni..

Sve to doprinosi uspješnoj ili neuspješnoj sezoni.

Sada su tu i vize za Rusiju, Tursku i Ukrajinu...

Ove godine imat ćemo financijskih problema i zbog viza – ostat ćemo bez milijarde

Kod nas je, nažalost, normalno da je konobar zanimanje koje svi mogu raditi. Ali konobar se mora školovati, treba biti komunikativan, znati barem jedan strani jezik, biti nenametljiv, ali dobar prodavač. Sam treba nuditi gostu, a ne samo uzimati narudžbu - to je kvalitetno ugostiteljstvo. Treba biti rođen za ovaj posao, imati u sebi želju da zadovolji gosta, bez obzira na to potroši li sto ili tisuću kuna. eura zbog viza uvedenih Rusima, Turcima i Ukrajincima. Problem je što to nije dobro ispregovarano pri pregovorima za ulazak Hrvatske u EU. Mi smo rajski vrt u centru Europe, a nismo to znali cijeniti u pregovorima. Europa je ta koja dobiva puno našim ulaskom i trebali smo se drugačije postaviti.

Te će vize turizam puno koštati...

S kojim se još problemima susreće turizam?

Turizam je u Hrvatskoj u velikoj krizi – gleda se samo profit i želi se raditi sa što manjim troškovima. Čovjek je postao preskup. Cjelokupnu struku srozali smo nauštrb profita i zarade i zato osim našeg mora i Jadrana nemamo gostu ništa za ponuditi. Glavna osoba u turizmu i ugostiteljstvu je čovjek i sve treba od njega početi – on sve radi, a mi smo ga eliminirali iz bitnih elemenata i tamo gdje bi trebao biti subjekt, on je postao nevažna osoba, broj koji nešto donosi i odnosi. Osoblje u ugostiteljstvu je jako slabo

plaćeno, sindikat ne funkcionira, a trebao bi brinuti o tome da se radnike ne iskorištava, ne radi nad njima mobbing.. Ne vodi se briga o čovjeku, a on je u turimu i ugostiteljstvu glavna karika za uspjeh. Jer bez odmorenog, čistog, dobro raspoloženog osoblja nema ni uspješnog turizma.

Problem je kod nas i što svaka vlada mijenja zakone - nema stabilnosti, investicija, sigurnosti.

Za ljude koji bi investirali birokracija je prekomplicirana i preskupa, od poreza do izdavanja papira. Trenutno 607 parafiskalnih nameta dodatno opterećuju poslovanje: npr. spomenička renta se može naplaćivati objetima i tvrtkama u starim dijelovima grada, ali u iznajmljenom prostoru u novogradnji to zaista nema smisla. Ili Hrvatske šume, Hrvatske vode i tako stotine i stotine nameta otežava poslovanje. Država treba stimulirati i pomoći u smislu birokracije i poreznih načina.

Isticanjem nedostataka želim pojednostaviti stvari i sebi i drugima i život učiniti ljepšima,

15

intervju:

Ove godine imat ćemo financijskih problema i zbog viza – ostat ćemo bez milijarde eura zbog viza uvedenih Rusima, Turcima i Ukrajincima.

Problem je što to nije dobro ispregovarano pri pregovorima za ulazak Hrvatske u EU. Mi smo rajski vrt u centru Europe, a nismo to znali cijeniti u pregovorima. Europa je ta koja dobiva puno našim ulaskom i trebali smo se drugačije postaviti. Te će vize turizam puno koštati... to mi je najvažnije jer je to smisao ugostiteljstva, gost želi biti zadovoljan i lijepo se i ugodno provesti i to nam bi svima trebalo biti u cilju!

Kako ugostitelji gledaju na fiskalizaciju?

Drugačije se nije mogla riješiti situacija koja je vladala. Od nastanka Hrvatske države nismo gradili ljubav prema Hrvatskoj – najveći Hrvati najviše su ju pokrali. Porezna politika i odgovornost prema državi pokazuje se i plaćanjem poreza i zato je trebalo uvesti fiskalizaciju. Problem je što se to događa baš sada, u najtežim vremenima. U krizi su nestali domaći gosti, izgubljeno je puno radnih mjesta, troškovi poslovanja su ogromni – to je naša svakodnevica koja se odražava i na poslovanje ugostitelja.

Kako možemo poboljšati svoju ponudu i raditi na tome da Hrvatska bude turistička zemlja tijekom cijele godine?

Najvažnije je razmišljati izvan okvira, nuditi

16

nešto novo i prihvaćati novitete. Mi bismo mogli, primjerice, nuditi gostima zdravu hranu koju bismo uzgajali na našim neobrađenim poljima – to nema nitko u svijet.

To je naša prednost koju bismo trebali iskoristiti jer zdrava hrana je trend kojem se okreće sve više stanovništva i može postati naš zaštitni znak.

Hrvatska ima odličnu kuhinju i radi se na tome da se stvori hrvatska tradicionalna kuhinja i da ju se brendira. Međutim 'pojavilo' se odjednom 600 tradicionalnih jela – pa ne može jedna zemlja imati toliko tradicionalnih jela!

Trebamo imati svoja jela i zaštiti svoju tradiciju!

Nadalje, trebamo raditi na školovanju kvalitetnih kadrova. U Hrvatsku dolazi singapurski lanac hotela Aman. Riječ je o luksuznim hotelima s 50 soba u kojima noćenje stoji između 1500 i 3500 eura. Za tu cijenu dobiva se dodatna kvaliteta: intimnost, zagarantirana diskrecija, svi zaposlenici hotela znaju imena gostiju... Zanima me gdje će hotel naći kadrove za to: imamo puno ugostiteljskih škola, ali katastrofalnu kvalitetu osoblja.

Kakav konobar mora biti?

Kod nas je, nažalost, normalno da je konobar zanimanje koje svi mogu raditi. Ali konobar se mora školovati, treba biti komunikativan, znati barem jedan strani jezik, biti nenametljiv, ali dobar prodavač. Sam treba nuditi gostu, a ne samo uzimati narudžbu - to je kvalitetno ugostiteljstvo. Treba biti rođen za ovaj posao, imati u sebi želju da zadovolji gosta, bez obzira na to potroši li sto ili tisuću kuna. Postoje vještine u ugostiteljstvu koje uopće ne koristimo, ili ih ne znamo koristiti, poput čišćenja ribe, flambiranja, pripreme hrane pred gostom... Školovano osoblje sve to mora znati raditi, a hoteli i restorani nuditi svojim gostima.

Što nam, po Vašem mišljenju, donosi skora budućnost?

Vjerujem da će se dolaskom novog pape svijet promijeniti na bolje. Danas kada se gleda samo financijski učinak, profit i kapital, a čovjek se zanemaruje, nadam se da će skromnost i poruke pape doprijeti do većine ljudi, što će se osjetiti i u našem poslu. Svijet je mnogo dobio pojavom novog čovjeka koji će pozitivno utjecati na sve.

17

kvaliteta usluge:

Ključ uspjeha leži u ljudima

Piše: Kristina Žilić, izvršna direktorica, Heraklea

Ljeto 2013. godine donosi nove promjene te mnoge izazove kako pred "obične" građane, tako i pred ugostitelje i hotelijere. Od turističke sezone se očekuje puno, a svi se bave dodatnim sadržajima kojima bi mogli potaknuti goste da potroše koju kunu više. u povjerenje. Zadovoljan gost prenosi svoja iskustva i postaje ambasadorom hotela, restorana, destinacije ili zemlje.

Najbolji primjer koji pokazuje važnost kvalitete usluge može se uočiti u sve većem broju online portala na kojima gosti ostavljaju recenzije objekta koji su posjetili. Važnost tog komentara ili preporuke ne može se novčano iskazati, a najčešće se jako dobri ili jako loši komentari vežu uz kvalitetu usluge, odnos djelatnika prema gostima. Gosti koji planiraju putovanje, večeru ili izlazak više vjeruju portalima s recenzijama nego što vjeruju web stranici objekta koji posjećuju. Na taj način svaki gost postaje "tajni gost" jer se nikad ne zna tko je taj koji može napisati preporuku.

Upravo iz tog razloga kvaliteta usluge preuzima ključnu ulogu u strateškim planovima i marketinškim aktivnostima.

U

smjeravanje na gosta ključni je sadržaj koji postaje sve važniji u poslovanju. Proizvod je pao u drugi plan i osim mora i sunca, hladovine i plaža, nude se i drugačiji sadržaji, kao što je pozdrav ili osmijeh. Najprije je ipak potrebno krenuti od uređenja interijera. Čistoća i urednost su "must have" svakog objekta i svake sezone. Čak i ako objekt nije nedavno uređen, ukoliko je održavan i uredan, svakako može ostaviti dobar dojam na gosta. Ponuda objekta također igra ulogu u privlačenju gosta. Kad caffe bar u svojoj ponudi ima neku kavu koju nemaju ostala tri konkurenta, svakako je u konkurentskoj prednosti pred njima, a ako tu kavu servira na poseban način, svakako će imati goste koji će se opetovano vraćati k njemu. Međutim, unatoč ponudi i uređenju prostora, ključni element zbog kojeg se gost odlučuje vraćati jest odnos prema gostu, odnosno kvaliteta pružene usluge. Svaki gost koji ostavlja svoj novac na nekom mjestu, želi dobiti određenu vrijednost za to. Podrazumi-

18

jeva se da će dobiti nekakav proizvod, opipljiv ili neopipljiv, ali vrlo rijetko se podrazumijeva da treba dobiti i primjerenu uslugu. Kao i mala crna haljina u modi, kvaliteta usluge je u poslovanju. To je jednostavno temelj uspješnog poslovanja.

POZDRAV, ZAHVALA… Posljednjih nekoliko godina, istraživanja koja su se provodila vezana uz osnovne elemente kvalitete usluge pokazuju kako se još uvijek relativno malo obraća pozornost na pozdrav, osmijeh ili zahvalu. Iako svi navode kako se podrazumijeva da gosta treba ljubazno pozdraviti, nasmiješiti mu se ili zahvaliti na posjetu ili kupnji, to još uvijek nedostaje u čak 50% slučajeva. Ključ uspjeha uvijek leži u čovjeku, svakom pojedincu koji unosi svoj identitet u posao koji obavlja. U svakodnevnoj komunikaciji s gostom jedan konobar, recepcioner, sobar i ugostitelj mora ostaviti dojam profesionalnosti, ali i ostaviti prostor za stvaranje odnosa koji na kraju prerasta

KVALITETA USLUGE Gost voli biti prepoznat i cijenjen i taj osjećaj koji mu se pruži nosi sa sobom te ostale objekte međusobno uspoređuje. Ukoliko objekt premaši njegova očekivanja tada taj objekt postavlja granice koje gost kasnije očekuje kako u drugim objektima tako i u ponovnom posjetu istom objektu. Kad se gost nekoliko puta vraća, njegova očekivanja nikad nisu ista, uvijek se povećavaju, barem za sitnicu.

Trend ove turističke sezone je isti kao i svake prethodne, ali i svake buduće sezone. Kvaliteta usluge na prvome mjestu kao baza s ljubaznim pozdravom, osmijehom i zahvalom na posjetu. Tome se treba pridodati i ljubaznost u komunikaciji te nuđenje dodatnih proizvoda i usluga kako bi podsjetili gosta na nešto što mu treba, a toga se nije sjetio. Djelatnik koji riješi potrebu gosta svakako će dobiti i preporuku i nove goste. Iako se ponekad čini teško, potrebno se držati samo osnovnih ljudskih karakteristika i ponašati se prema svakom gostu onako kako bismo željeli da se svatko ponaša prema nama kao pojedincima.

aktualno:

Terme Tuhelj predstavile svoje ambasadore "Užurbani život koji živimo i brzi dnevni ritam trebali bismo usporiti i s vremena na vrijeme zamijeniti opuštanjem u prirodi. Opuštanje je ulaganje u sebe, prikupljanje energije kako bi sebi i drugima mogli biti bolji", smatra Mirna Maras, ambasadorica Terma Tuhelj.

T

erme Tuhelj uoči pokretanja nove kampanje "Poslušaj ljeto!Poslušaj sebe!" predstavile su svoje prve ambasadore - Janka Popovića Volarića, Mirnu Maras i grupu Atomic dance factory. Nova reklamna kampanja Terma Tuhelj "Poslušaj ljeto!Poslušaj sebe!" nastala je pod budnim okom poznatih fotografa Damira Hoyke, Franje Matkovića i Gorana Kovačevića, te voditeljice marketinga Terma Tuhelj Petre Novak.

"U Termama Tuhelj vjerujemo da možemo promijeniti status quo. Zato smo razvili inovativne selfness programe i pozvali ove mlade, ambiciozne ljude da postanu ambasadori i glasnici zdravog načina života. Selfness programi koje smo kreirali namijenjeni su ljudima koji vjeruju da ništa na svijetu nije konačno, da se sve mijenja i razvija. Ljudima koji vjeruju u mogućnost slobodnog oblikovanja vlastitog identiteta, bez obzira na druge i okruženje i koji teže otkrivanju svojih jačih strana, kako ih slabosti ne bi spriječile u postizanju vlastitih ciljeva", kazala je Ivana Kolar, direktorica Terma Tuhelj.

Janko Popović Volarić, dobro poznato lice s velikih i malih ekrana, Mirna Maras, majka i poslov-

na žena, kao i članovi poznate plesne grupe Atomic dance factory dijele slične životne navike – ubrzan i stresan način života. Prvi ambasadori Terma Tuhelj svoj užurban i kaotičan život odlučili su zamijeniti zelenilom i prirodnim am-

bijentom, a nezdrave navike pretvoriti u zdrave.

"Užurbani život koji živimo i brzi dnevni ritam trebali bismo usporiti i s vremena na vrijeme zamijeniti opuštanjem u prirodi. Opuštanje je ulaganje u sebe, prikupljanje energije kako bi sebi i drugima mogli biti bolji. Relaksacija duha i tijela daje nam poticaj da nastavimo dalje i vraća prirodni balans našem organizmu“, drago mi je da sam dobila priliku postati ambasadorica Terma Tuhelj i svojim primjerom ukazati koliko je važno misliti na sebe i svoje zdravlje“, izjavila je Mirna Maras.

Janko dijeli Mirnino mišljenje, drago mu je pobjeći od gradske vreve, povući se u osamu među zelenilo zagorskih brega i posvetiti se sebi. Što se članova grupe Atomic dance factory tiče oni se vesele što će uobičajene koncertne dvorane i disco klubove ovog ljeta zamijeniti drugačijim provodom i dobrom zabavom na Vodenom planetu u Termama Tuhelj. "Recesija je i puno ljudi ne ide na more, a na Vodenom planetu je sve - dobra zabava, glazba, eventi, animacija, i dobra klopa", napominju članovi plesne skupine Atomic dance factory željni dobre zabave i redoviti posjetitelji Vodenog planeta.

19

sajam:

ProWein - svjetski sajam degustacije i kvalitete U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, našu zemlju predstavilo je 45 vinarija iz cijele Hrvatske, na 95 m2.

Predstavljen je novi vizualni identitet i brend ”Vina Croatia-Vina Mosaica”.

Pripremio: Ivan Francesko

S

ajam ProWein karakterizira tendencija da uvijek prati inovacije u području vina i jakih alkoholnih pića, čime je postao referentna točka za ponudu i potražnju: od starta 1994. godine, kada je na njemu sudjelovao 321 izlagač na 2914 m2 iz osam zemalja, a izložbu je tada vidjelo 1517 posjetitelja, do ove godine kada su od 24.-26. ožujka na njemu sudjelovala 4783 izlagača iz 48 zemalja u devet punih hala, sa preko 44.000 posjetitelja.

Sajam je bio adresa isključivo za stručnjake u prodaji vina te za gastronome i hotelijere i novinare. Najveći dio izlagača stigao je iz Italije, Francuske i Španjolske, ali i iz Australije, Čilea, SAD-a i istočne Europe. Vina Južne Afrike predstavljena su kroz mnoge poznate vinarije. Trinaest njemačkih pokrajina predstavilo je svoje bogato iskustvo. Kinezi su predstavili svoja tri vinorodna područja. Vina iz Libanona predstavljena su kroz 11 vinarija iz četiri različite regije. Štand engleskih vinara predstavljen je s pet vodećih vinara iz južne Engleske. Prvoklasna kvaliteta bila je ponuđe-

20

na u Champagne Lounge u velikom baru sa deset poznatih proizvođača. U hali 7.1 predstavljeno je preko 100 proizvođača organskin vina.

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, našu zemlju predstavilo je 45 vinarija iz cijele Hrvatske, na 95 m2. Predstavljen je novi vizualni identitet i brand ”Vina Croatia-Vina Mosaica”.

U dva europska časopisa objavljena je reportaža o Hrvatskoj. U ”Weinwelt”, u broju travanj/svibanj objavljena je preporuka putovanja u Istru, s ponudom hrane i vina. U članku se nalaze internetske adrese za detaljnije informacije kao i popis hotela i restorana. U europskom vinskom magazinu ”Vinum” u broju ožujak predstavljen je Zagreb i njegova gastronomska ponuda. Predstavljene su i dvije knjige: ”Wine grapes” Jancis Robinson i grupe autora, gdje su opisane pojedinosti o više od 1400 vrsta grožđa. Na predstavljanju knjige Christine Fischer ”Making sense of food & wine”, autorica preporuča najbolje ti-

pove sljubljivanja vina i hrane, sira, čokolade.

Sljedeće godine Dusseldorf ProWein obilježit će 20. obljetnicu, a održava se od 23.-25. ožujka 2014.

otvorenje:

Bečka kavana Aida u srcu Zagreba Aida je kavana sa stoljetnom tradicijom, a zagrebačka podružnica ističe se činjenicom da je prva međunarodna podružnica Aide u svijetu. Osim po tome, zagrebačka se Aida ističe i lokacijom. Smjestila se u prostoru koji je pod zaštitom kao kulturno dobro.

N

a Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu svoja vrata svečano je otvorila poznata bečka kavana Aida.

Riječ je o kavani sa stoljetnom tradicijom, a zagrebačka podružnica ističe se činjenicom da je prva međunarodna podružnica Aide u svijetu. Ovo novo mjesto za ljubitelje vrhunskih slastica i kave u Zagreb je dovela tvrtka Bečka kavana d.o.o. Zagrebačka Aida smjestila se u prostoru koji je pod zaštitom kao kulturno dobro pa se i njezin interijer donekle razlikuje od bečkog jer je sačuvan dio izvornog interijera bivšeg prostora u koji su uklopljeni elementi suvremenog dizajna.

No, ponuda u kojoj su svih 250 proizvoda kao i u Beču, uz dizajn interijera, vjerno oslikava bečku inačicu kavane Aida u kojoj će zasigurno uživati svi koji cijene tradiciju, imaju istančan ukus te traže ugodnu atmosferu u prostoru u kojem borave.

LANAC KAVANA AIDA U RH "Prilikom studiranja na Webster University u Beču, upoznali smo taj grad – njegovu kulturu, povijest i tradiciju te smo htjeli dio doživljaja prenijeti i u Zagreb. Odlučili smo se za jedan od najpoznatijih bečkih simbola – kavanu Aida koja ima stoljetnu tradiciju te smo u projekt osnivanja tvrtke, opremanja interijera te poslovnih i skladišnih prostora uložili oko milijun eura i krajem svibnja pripremili prvu zagrebačku Aidu za rad", izjavio je Damir Sevlić, direktor tvrtke Bečka kavana.

"Ovoj je poslovnoj odluci pridonijelo dugogodišnje poznanstvo i podrška gospodina Dominika Prouseka koji je član četvrte generacije obitelji Prousek koja je davne 1913. godine osnovala Aidu. U planu nam je stvaranje lanca kavana Aida u Hrvatskoj i vjerujemo da ćemo u sljedeće dvije do tri godine imati ukupno pet podružnica u Zagrebu i na hrvatskoj obali", nadovezao se Tino Sevlić, sudirektor Bečke kavane.

Damir Sevlić, Dominik Prousek i Tino Sevlić

BIRANE SLASTICE Na svečanom su otvorenju, kojem je prisustvovao i Dominik Prousek, gosti uživali u pomno biranim slasticama, među kojima se ističu Sacher i Mozart torte, Strauss, Sissi i Mozart praline te vrhunska, posebna mješavina bečke kave. Iznenađenje za sve goste bila je luksuzna Zlatna torta, izrađena od 23-karatnog zlata te izvedba bečkog valcera plesnog para koji čine Sara Stojanović i Tihomir Ciglar uz glazbenu pratnju kvarteta Metropolitan. Dašak Beča u Zagreb donijela je i posebna tradicionalna zdravica u izvedbi nagrađivane mlade sopranistice Antonije Dunjko.

21

Putevima Vina Mosaica:

Čudesni Korčula i Pelješac Pripremila: Marija Kosor skom smislu "daju dušu" mjestima s bogatom kulturnom i eno-gastro tradicijom. Vješte ruke vlasnice Smiljane Matijace i oživljavanje starih recepata njezine bake stvorile su mjesto slatkog užitka.

O

rganiziranje edukativnih putovanja inspirirano je željom za dodatnom promocijom hrvatskih vina koju je prije nekog vremena pokrenulo i Udruženja vinarstva HGK. Ideja vodilja je predstavljanje bogatog prirodnog i multikulturalnog naslijeđa hrvatskih vodećih vinskih regija i vina s obzirom na zemljopisno određivanje pod egidom Vina Croatia - Vina Mosaica (Bregovita Hrvatska, Istra i Kvarner, Slavonija i Podunavlje te Dalmacija).

Hrvatska vinarska industrija uoči ulaska Hrvatske u EU pred velikim je tržišno-izvoznim izazovima, a nastup hrvatskih vinara pod zajedničkim brendom, kako je nedavno izjavio jedan od naših najpoznatijih vinara i predsjednik Udruženja vinara HGK Ivica Matošević, pokazatelj je sazrijevanja spoznaje da samo zajedničkim naporima možemo osvajati zahtjevna inozemna tržišta.

Prepoznavši ideju, udruga G.E.T., uz potporu HGK i podršku novinara iz Slovenije, Mađarske, Srbije, BiH i Hrvatske, krenula je stazama Vina Mosaica, a kao prvu geolokaciju odabrala je – Dalmaciju: novinari, čija su glavna odredišta bili otok Korčula i poluotok Pelješac, u četiri dana posjetili su šibensku Dubravu, grad Korčulu, Lumbardu, Smokvicu, Pelješac, Kunu Pelješku, Orebić, Ston i Ponikve.

Prvo odredište bio je Sokolarski centar u Dubravi, osam kilometara udaljen od Šibenika.

Udruga Sokolarski centar ovlaštena je ustanova Ministarstva zaštite okoliša i prirode za skrb i držanje zaštićenih životinjskih vrsta.

Veterinarska služba koja djeluje u sastavu

22

Udruge sokolarski centar jedina je registrirana veterinarska služba za ptice grabljivice u Republici Hrvatskoj. S tajnim životom nebeskih lovaca (sova ušara, jastrebova, sivih sokolova, bjeloglavih supova, šumskih i sova kukuvija, kobaca...) novinare je upoznao sokolar Stipe Klisović.

DEGUSTACIJE Novinari su potom kušali delicije i odlična vina u konobi Dabar u mjestu Danilo blizu Šibenika, u neposrednoj blizini NP "Krka". Osim odlične hrane iz vlastite proizvodnje (peka, sočivo, više vrsta rakija, maslinovo ulje, vino...) koju serviraju u prirodnom ambijentu i domaćoj atmosferi uz kamin, u ponudi ove konobe je i smještaj u klimatiziranim sobama.

Put smo nastavili do seljačkoga gospodarstva i vinarije Vukas, smještene u Ponikvama u Stonu, u blizini vinograda čiji položaji utječu na stvaranje prekrasnog Plavca Malog. Veći dio vinograda zasađen je između 1950. i 1980. godine, a poslije berbe 2003. vlasnici Dubravko i Đani Vukas angažirali su pomoć stručnjaka kako bi na pravilan način pristupili radu u vinogradu i proizvodnji vina. U vinariji Vukas, osim vina, posjetitelji mogu degustirati i razne likere te ekološko maslinovo ulje koje proizvode od autohtone sorte Oblica.

Nakon kasne večere u restoranu Vrgorac, trajektom smo se zaputili do hotela Marco Polo u Korčuli. Prva jutarnja destinacija bila je trgovina – obrt Cukarin. Iako po kvadraturi male, trgovine poput Cukarina zapravo su ogromne po značaju kojim u turističkom, ali i tradicij-

VINOGRADI NA LUMBARDI Novinari su putovanje nastavili obilaskom velebnih terasastih vinograda na pjeskovitom i suhom tlu Lumbarde na Korčuli. Njih je nakon 100 godina revitalizirao vlasnik Frano Milina Bire pokrenuvši uzgoj autohtone bijele sorte grk. Njegov vinograd ujedno je i prvi ekološki vinograd na otoku. Osim svog slavnoga grka, Bire proizvodi i plavac mali jednako visoke kvalitete. Bire je svoju vinariju locirao na imanju Agroturizam Bire, u okrilju kamena i mora, smještenom na samom rtu istočnog dijela otoka Korčule. Rezultat je to uspješnog spoja poljoprivrede i ruralnog turizma, popraćenog pričom o tradiciji, povijesti i ponosu tisućljetnog života na ovom otoku.

Novinari su se potom zaputili do Spomenika Pošipu u Pinćaluši, u Smokvici na otoku Korčuli. Pošip Smokvica prvo je zakonom zaštićeno bijelo vino u Hrvatskoj i jedno od najkvalitetnijih autohtonih sorti. Prvi se puta spominje u drugoj polovini 19. stoljeća. Danas je Pošip “kralj“ smokviških vinograda. Priliku kušanja ovog vina novinari su imali u vinariji Toreta koja u ponudi ima visokokvalitetna autohtona vina Pošip i Rukatac, te desertno vino Prošek. Osim degustacije vina i tradicionalnih domaćih specijaliteta, u toj se vinariji u tradicionalno uređenom prostoru može razgledati i zavidna zbirka opreme za vinogradarstvo i vinarstvo koja se u obitelji koristila prije više od 100 godina.

Uslijedila je i večera u Lešić Dimitri Palace, u srcu staroga grada Korčule, koja svojom profinjenom elegancijom upotpunjuje bogatu povijest i kulturnu baštinu otoka. Ova nekadašnja biskupska palača iz 18. stoljeća restaurirana je punih pet godina. Ima samo pet jedinstvenih i prostranih apartmana koji pružaju svu udobnost luksuznog i pomalo ekstravagantnog hotela.

ZADRUGA KUNA Jutro je novinare morskim putem odvelo na Pelješac, do Poljoprivredne zadruge Kuna 1898. koja je nedavno proslavila 115 godina postojanja. Jedan od osnivača zadruge je i poznati slikar Mato Celestin Medović. Kušali

tar zidova starih više od 300 godina. Strop konobe ispunjen je pršutima, pečenicama, pancetama... koje vise iznad glava gostiju, stvarajući odličan ambijent. Antunovići u sklopu svojega gospodarstva imaju farmu ovaca, koza i magaraca, a proizvode i čak četiri vrste mlijeka: ovčje, kozje, kravlje i magareće. Imaju i 15 tisuća trsova loze, te oko 70 maslina. U ponudi imaju sireve i pršut kao i ostale suhomesnate autohtone proizvode, pečenu janjetinu, kozletinu i teletinu, domaće zelje te autohtona jela poput pikatića, tripica i vinskog gulaša. Uz sve to poslužuju i domaći kruh ispod peke, domaće aperitive, rakije i vino. Put nas je potom odveo do vinarije Miličić. Vlasnik Pavo Miličić, bivši pomorski kapetan, proizvodi izvrsni Dingač kojeg mnogi smatraju najpouzdanijom konstantom u pelješkim, pa i dalmatinskim plavcima uopće.

Potom smo posjetili i Potomje, tj. vinariju u vlasništvu Vedrana Kiridžije i uživali u njegovom izvrsnom Dingaču...

smo kvalitetna vina Rukatac, Rose (plavac mali) i Plavac te vrhunsko vino Ponos. Posebna zanimljivost je i njihov neobični pjenušac, kojeg možete kušati samo u posebnim prilikama. Upravitelj Niko Meštrović naglasio je opredjeljenje zadruge za odličan omjer cijene vina i kvalitete.

Posjet Kuni nastavili smo ručkom, a nešto kasnije i večerom u Konobi Antunović, mjestu specifičnom “po mnogo čemu“: domaćinstvo ima jedinstven proces proizvodnje ekološki uzgojene hrane koju serviraju u konobi unu-

U KORTA KATARINI Regionalni eno-gastro novinari imali su potom priliku kušati odlična vina Pelješkog vinogradara, u vlasništvu Ante Palihnića. Vinarija smještena u Kuni Pelješkoj osnovana je 1996.

Od vinskih sorti proizvodi 90% plavac mali i 10% rukatac (maraština). Pod vlastitim nasadima ima 4 hektara, pod zakupom još 2 hektara, a uz to otkupljuje grožđe od 40 kooperanata. Ukupna prerada grožđa u jednoj godini je 30 vagona, a proizvodnja oko 20 vagona vina. Plasman vina je za sada isključivo na području RH, a plan je i izvoz u EU. Proizvodi i puni u boce vina Dingač, postup, plavac mali, plavac Pelješac, plavac, rukatac (maraština),

te prošek, a svo vino ima zaštitu zemljopisnog geografskog podrijetla.

Zadnjeg dana studijskog putovanja novinari su imali priliku posjetiti velebnu Korta Katarinu u Orebiću, najopremljeniju vinariju na Pelješcu koja proizvodi vrhunske pošipe i plavce. Njihov rose zanimljiva je kombinacija Plavca s Postupa i Zinfandela. Vinarija je plod investicije američkih zaljubljenika u naše prirodne ljepote i vina, a rezultat je u skladu s emotivnom prirodom investicije. Kao velika poslastica posjeta Pelješcu bilo je “strogo čuvano iznenađenje“ – posjet vinariji Vinifera u Ponikvama, doslovno naslonjenoj na stijenu.

Vinarija u vlasništvu umjetnika-vinogradara Frane Miloša jedinstvena je po mnogo čemu i morao bi je posjetiti svaki strastveni vinoljubac. Osebujan karakter vlasnika očituje se i u njegovim vinima koja su jednostavno “drugačija od konvencionalnih“. Perjanica vinarije je plavac Stagnum. Inače, Miloševa vina pokazuju najbolje performanse nakon duljeg odležavanja, a novinari su, između ostalog, imali priliku uživati u 19 godina čuvanom Plavcu malom. Uistinu jedinstveno iskustvo.

U Međimurju u ozračju Urbanova

P

olovicom svibnja novinarsko studijsko putovanje stazama Vina Mosaica u organizaciji udruge G.E.T. nastavili smo posjetom Međimurju i Danima vina u županiji Zrinskih Urbanovo 2013., koje je ove godine bilo najposjećenije i ponudom najbogatije te je, prema riječima organizatora, od “šatorske veselice“ preraslo u vodeću regionalnu vinsku manifestaciju. Snažan pečat uspješnosti trodnevnog događanja u Štrigovi dala je Udruga vinara i vinogradara “Hortus Croatiae“. Osim uobičajene festivalske eno-gastro ponude, Urbanovo 2013. ove je godine donijelo i brojne edukativne i dobro posjećene radionice.

Putovanje Međimurskom vinskom cestom počeli smo posjetom poznatom međimurskom bačvaru Stjepanu Pozveku koji, osim barrique i bačvi od 5-5000 litara, proizvodi i šankove, garniture u obliku bačava za podrume i vinoteke, stalke za butelje, drvene stolove i klupe...

Bačve i ostali proizvodi tvrtke Pozvek d.o.o. izvoze se u Švicarsku, Španjolsku, Sloveniju, Austriju i BiH. Novinari su se potom zaputili u vinariju Štampar koja čini spoj tradicije i inovacija i u kojoj leže nagrađivana vina od 10-ak reprezentativnih sorti Vinogorja Međimurje. Posjetili smo i obiteljsko gospodarstvo Hažić na Jurovčaku u Svetom Martinu na Muri gdje smo u njihovoj Vinskoj kući uživali u brojnim delicijama te, osim chardonnaya i graševine, za koju posjeduju i zemljopisno podrijetlo, kušali i njihov odličan čips od jabuka i jabučni sok. Prespavali smo u Toplicama Sv. Martin, a ujutro posjetili podrum obitelji predsjednika udruge vinara Međimurja Hortus Croatiae Borisa Novaka u Banfima. Svoje prve vinograde zasadio je 1987., a iz godine u godinu njegovi su vinogradi sve veći. Ponajbolje rezultate postižu kvalitetnom graševinom. Zaputili smo se potom do Železne Gore, do podruma obitelji Alojza Tomšića. Na sajmovima izlažu od 2002. te su dobitnici srebrnih i brončanih medalja. U bliskoj budućnosti planiraju nadograditi postojeću kušaonu smještajnim kapacitetima. Uslijedio je ručak u restoranu Cuvee gdje smo uživali u vinima Cmrečnjak. U Vinskoj kući Dvanajščak Kozol u Dragoslavcu degustirali smo njihova vina, koja su na domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima redovito nagrađivana vrlo visokim odličjima. Obitelj Dvanajščak Kozol može se pohvaliti i prvim proizvedenim crnim pinotom u Međimurju. Putovanje smo okončali fantastičnim gastronomskim spektaklom u restoranu Mala hiža u Mačkovcu, 4 km sjeverno od Čakovca, koji je više od 10 godina na listi vodećih hrvatskih restorana.

23

sajmovi i radionice:

Rendez vous en France

Piše: Alma Radoš, PR i marketing ekspert

Francuzi vrlo praktično, brzo i poslovično direktno promoviraju ljepote svoje zemlje kroz ciklus sajmova i radionica ujedinjenih pod imenom Rendez vous.

Ciklus ovogodišnjih manifestacija započeo je u Toulouseu koji je okupio gotovo dvije tisuće profesionalaca.

P

rema rezultatima koje je objavila Atout France - francuska turistička razvojna agencija u suradnji s tamošnjim Ministarstvom turizma, Francuska je top destinacije za turiste iz Centralne Europe, a još uvijek se, sa 81,2 milijuna posjetitelja u 2012., smatra najpoželjnijom destinacijom. Ova laskava titula kontinuirano joj pripada od devedesetih godina i sudeći prema statistici mogla bi je zadržati još neko vrijeme.

Tako je u odnosu na 2011., prošle godine Francuska zabilježila porast broja dolazaka za 1,5 posto te broja noćenja od 2,8 posto te s nevjerojatnih 77 milijardi eura prihoda od turizma, što predstavlja 7,12 posto udjela u BDP-u te zemlje. (Za usporedbu, Hrvatska je prošle godine ostvarila rekordnih 6,83 milijarde eura.) Turizam ima ključnu ulogu u francuskom gospodarstvu, a u ovoj je industriji direktno ili

24

indirektno zaposleno dva milijuna ljudi. S obzirom na kontinuirani porast dolazaka i noćenja te povjerenja gostiju, u protekle tri godine ponovno su se u modu vratila luksuzna putovanja, obiteljski odmor, kulturna te kongresna i incentive putovanja.

O FRANCUSKOJ S više od 5,5 milijuna skijaša godišnje, Francuska je u zimskom turizmu preotela primat SAD-u i Austriji. Čini se da francuska skijališta nisu pretjerano pogođena svjetskom ekonomskom krizom i lošim vremenskim uvjetima. Zahvaljujući posebnoj kvaliteti snijega, prekrasne francuske Alpe poznate su u cijelom svijetu, a privlače i svojim nacionalnim parkovima, jezerima i podnožjima planina te najvišim vrhovima u Europi. Tako, osim Mt. Blanca, najvišeg europskog vrha, ova zemlja ima nekoliko stotina vrhova viših od 3 tisuće

metara nadmorske visine od kojih gotovo svaki nudi nekakav oblik turizma. Iako na većini tih vrhova nema ski liftova, poznati su po turnom skijanju, big mountine rideu i sve popularnijem heliSKIJU (simbiozi skijanja i vožnje helikopterom) u kojima uživaju istinski ljubitelji skijanja i boardanja željni uživanja u miru i ljepoti nesvakidašnje prirode.

Kada je riječ o MICE industriji, u Francuskoj se 2011. organizirao ukupno 6081 događaj od čega: 734 konferencije, 1011 izložbi i sajmova, 2140 poslovnih sastanaka, 264 treninga, 1091 kulturna i sportska manifestacija, dok je statistika 841 događanje svrstala u "ostale evente".

Francuska je poznata i kao kulturna destinacija, a to potvrđuje i činjenica da je južnofrancuski lučki grad Marseille, uz slovačke Košice, ovogodišnji europski glavni grad kulture. Osim toga, s više od 40.000

spomenika, 33 spomenika pod zaštitom UNESCO-a, 8000 muzeja, oko 5 tisuća festivala, bezbroj kazališnih, koncertnih i plesnih predstava, ultramodernih izložbenih prostora, parkova i vrtova, Francuska više nego ikad prije privlači zaljubljenike u kulturu iz čitavog svijeta. Manje je poznato da je najstariji javni muzej u Francuskoj u Besançonu osnovan 1694., ali su svi čuli za Louvre koji je najposjećeniji muzej i četvrti po veličini u svijetu. U 2011. posjetilo ga je rekordnih 8,8 milijuna ljudi.

va prvi vikend u jeseni, od 21. do 23. rujna diljem zemlje. Na taj se način obilježava uvrštavanje francuske kuhinje na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine. Svaka godina posvećena je drugoj kulinarskoj temi koja ujedinjuje gotovo šest tisuća događanja u restoranima i na ulicama, a u to vrijeme postoji šansa da se susretnete s najpopularnijim chefovima i razmijenite s njima recepte te kušate svoja omiljena vina i sljubite ih s vrhunskim jelima.

VINO I HRANA A ako ste ljubitelj vrhunskih vina i dobre hrane, Francuska je definitivno vaša destinacija s 594 restorana s Michelinovim zvjezdicama. I ove godine vrhunska gastronomija slavit će se sa strašću i stilom zahvaljujući manifestaciji Fête de la Gastronomie koja se već treću godinu održa-

S više od 5,5 milijuna skijaša godišnje, Francuska je u zimskom turizmu preotela primat SAD-u i Austriji. Čini se da francuska skijališta nisu pretjerano pogođena svjetskom ekonomskom krizom i lošim vremenskim uvjetima..

PROMOCIJA U DVA DANA Francuzi vrlo praktično, brzo i poslovično direktno promoviraju ljepote svoje zemlje kroz ciklus sajmova i radionica ujedinjenih pod imenom Rendez vous. Riječ je o vrhunski organiziranim manifestacijama u kojima se vodi računa o najsitnijim detaljima i koji na najbolji mogući način spajaju biznis i zadovoljstvo, ali uvijek s Francuskom kao centralnom temom.

Tako je u organizaciji Atout Francea krajem ožujka u Toulouseu, glavnom gradu pokrajine Srednji Pirineji, održano osmo izdanje sajma Renez vous en France koje na jednome mjestu okuplja gotovo cjelo-

kupnu turističku ponudu Francuske. Više od 2 tisuće turističkih djelatnika, prvenstveno predstavnika turističkih agencija, posjetilo je Parc des Expositions, mjesto održavanja ove jedinstvene B2B burze kojom je započeo ciklus predstavljanja turističke ponude ove zemlje stranim turoperatorima, novim potencijalnim partnerima i novinarima iz čitavog svijeta. Preciznije, 680 izlagača – turističkih zajednica, hotela, hotelskih grupa, ugostiteljskih objekata, nacionalnih parkova, turističkih agencija…, predstavilo je ovogodišnju ponudu i ugovorilo poslove s gotovo 900 predstavnika turoperatora koji su u Toulouse došli na poziv Atout Francea te u dva dana trajanja burze realizirali 22.450 unaprijed dogovorenih sastanaka. Iako se na sajmu predstavila sva raznovrsnost i mogućnosti francuskog turizma, za 425 predstavnika turističkih agencija te strane novinare uoči burze organizirano je studijsko putovanje u gotovo 15 destinacija.

U to vrijeme ulice Toulousa bile su prepune stranih delegacija koje su upoznavale ljepote toga grada ponosnog na svoj ragbi tim i neobične fasade od cigle, zbog čega je dobio epitet - ružičasti.

U svibnju, također na poziv Atout Francea i pod pokroviteljstvom Regionalne turističke zajednice Provanse, u Beču je organizirana radionica "French Rendez-Vous".

Riječ je o drugom izdanju radionice u austrijskoj prijestolnici na kojoj se više od 60 izlagača iz Francuske predstavilo turoperatorima iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Češke, Mađarske, Rumunjske, Srbije, Slovačke i Slovenije. Njih više od 140 unaprijed je zakazalo dvadesetminutne sastanke na kojima je direktno ugovaralo poslove za ovu godinu.

Prema ovom naizgled jednostavnom receptu, iza kojeg su mjeseci truda i rada, francuska turistička ponuda promovira se u čitavom svijetu, direktno se plasira kupcima, uključuje ponudu čitave destinacije u kojoj se organizira burza ili radionica, a polučuje iznimne rezultate u konačnici vidljive u turističkim dolascima, noćenjima i prihodima.

25

savjetnik:

Što nam govori gost?

Piše: Mgr. Anica Đokić, MBA, anicadj@seznam.cz

Gosti koji su isprobali vaš hotel i vraćaju se zato što su zadovoljni i poznaju okolinu mogu biti izvor preporuke za goste koji možda nikada nisu bili u vašem gradu ili hotelu i kojima je potrebno znati unaprijed da je netko već usluge isprobao i bio zadovoljan.

Postoji više mogućnosti preporuke…

S

a suncem te lijepim i toplim vremenom stiže nam ubrzano i nova sezona. Sve je spremno, rezervacije su potvrđene, hotel blista, usluga je nasmijana i prvi gosti uživaju uz kvalitetan obrok i lijepo vrijeme u vrtovima i na balkonima. I onda nasmijani i odmorni odlaze natrag u svoje sive svakodnevice. Lijepa slika. Imamo li dovoljno takvih gostiju? Vjerojatno ih uvijek može biti više i dobar hotelijer uvijek razmišlja o sljedećoj i sljedećoj sezoni i mogućnosti nadopune popunjenosti kapaciteta. Nešto je moguće na tom planu raditi i u punom jeku sezone, uz malo umješnosti i truda. Dakle, ti nasmijani i sretni gosti mogli bi reći potencijalnim gostima i preporučiti upravo vaš hotel. U današnje vrijeme se ova

26

mogućnost preporuke širi vrlo brzo virtualno i iako izgleda kao totalno izvan moći hotelijera, ipak ima nekoliko stvari na koje se može aktivno utjecati i koje mogu donijeti dobitak. Naravno, sve pod pretpostavkom održavanja dobre kvalitete usluge i zadovoljnoga gosta.

RECENZIJE Gosti koji su isprobali vaš hotel i vraćaju se zato što su zadovoljni i poznaju okolinu mogu biti izvor preporuke za goste koji možda nikada nisu bili u vašem gradu ili hotelu i kojima je potrebno znati unaprijed da je netko već usluge isprobao i bio zadovoljan.

Postoji više mogućnosti preporuke. Jedna je mogućnost recenzije i preporuke na in-

Vjerujem da mnoge destinacije i prelijepi gradovi i hoteli mogu pronaći svoje mjesto u preporukama. Ponekad tek nekoliko preporuka može promijeniti situaciju i usmjeriti goste ka vašem hotelu.

ternetskim stranicama hotela. I dobre i loše recenzije su za gosta važne, ako su samo dobre, mogu izgledati nestvarno i umjetno.

Na loše treba ljubazno i profesionalno odgovoriti pa ćete naići na razumijevanje.

Portal koji može donijeti najviše i koji ima nezavisni autoritet na svjetskom tržištu turizma je portal Tripadvisor. Ima već godinama vjernu publiku koja je veličine nekoliko desetaka milijuna putnika, uglavnom iz Sjeverne Amerike i zapadne Europe. To su putnici koji vole otkrivati nove destinacije, ali također vole sigurnost, komfor i dobre usluge i svoje planove i putovanja zasnivaju na preporukama osoba sličnih njima. Neke destinacije su poznate i tradicionalno otkrivene, ali i u njima postoje mali, nepoznati hoteli koji mogu profitirati na preporukama drugih i čak na osnovu toga dobiti nagrade od Tripadvisora.

Uspješan primjer može biti mali, romantični butik hotel Golden Well u Pragu. Hotel koji se nalazi skriven ispod Hradčana, do njega nije lako doći ni taksijem, ali nudi fantastičan pogled na terase i krovove Praga kao i luksuzne sobe i apartmane uz visoku razinu usluga. Hotel koji ne pripada ni jednom velikom lancu hotela, ali ipak uz sustavni rad na kvaliteti usluga i razvoju preporuka gostiju Destinacija

ru uz link na svoje stranice, i rezervacije se same nižu - i to za vrlo visoke cijene. Zbog toga što se nalazi u starom dijelu grada gdje nije više moguće nadograđivati, nema najbolji pristup i nema fitnes niti bar, znači ne može biti po službenoj klasifikaciji prihvaćen kao hotel pet zvjezdica - zahvaljujući uspjehu s recenzijama gostiju ipak može naplaćivati skoro najviše cijene u Pragu, daleko iznad luksuznih velikih hotela s pet zvjezdica. Prag je veliko tržište i broj hotela predstavljenih na navedenim stranicama je veliki - utoliko je bio potreban veći trud, i na rezultate je trebalo čekati godinama.

To navodi na zaključak da će se u manjim destinacijama, gdje je manje prezentiranih hotela, moći brže postići sličan uspjeh. Moć ovakvog portala je utoliko veća, ukoliko je destinacija egzotičnija i nepoznatija. Hrvatska je poznata kao destinacija većini europskih gostiju, ali vjerujem da bi se moglo naći dosta potencijalnih gostiju u sjevernoj Americi, Kanadi, Indiji i bogatim arapskim državama koji rado otkrivaju nove destinacije i drže do preporuka. U pripremi ovog članka sam napravila malo istraživanje stranica Tripadvisor i broja hotela i recenzija (lista po popularnosti na stranicama):

Broj hotela

Prvi i drugi po preporukama/broj recenzija

Zagreb

51

#1 Esplanade - 628; #2 Jaegerhorn - 193

Dubrovnik

70

#1 Villa Dubrovnik - 150; #2 Hilton - 935

Split

46

#1 H. Luxe - 217; #2 Emperor’s Suites - 19

Zadar

21

#1 H.Niko - 87; #2 Art Hotel Kalelarga - 18

Hvar

15

#1 H.Park Hvar - 82; #2 H.Podestine - 185

Trogir

6

#1 H. Tragos - 42; #2 H.Palace - 44

Poreč

33

#1 Valamar Riviera - 168; #2 Valamar Diamant - 251

Makarska

15

#1 Maritimo - 37; #2 Osejava -78

Rovinj

22

#1 Monte Mulini - 126; #2 Villa Tuttorotto - 48

Bol

20

#1 Villa Giardino - 82; #2 Bluesun H.Elaphusa - 151

postao je hotel broj 1, ne samo u Pragu i Češkoj, nego i na svjetskoj razini u kategoriji malih butik hotela. Ovaj hotel je u posljednjih 10 godina sustavno opremao svoje sobe najluksuznijim namještajem i školovao zaposlene da pruže kraljevsku uslugu i, naravno, ne zaborave da svakoga gosta u odlasku pitaju je li boravkom bio zadovoljan.

Velika većina gostiju odlazila je nasmiješena i zadovoljna, i naravno da su bili voljni, prema molbi hotela, napisati recenziju i preporuku na stranicama Tripadvisor.

TRIPADVISOR Svaki recepcionar je bio školovan da u odlasku zamoli gosta za pisanje preporuke.

Svaka nova pozitivna recenzija hotel je pomicala korak unaprijed, sve dok odličnih preporuka nije bilo toliko da se našao na prvome mjestu. I već nekoliko godina je tamo.

Hotelu koji ima dvadesetak soba je onda dovoljno da preporuke dopuni profesionalnim fotografijama i prezentacijom na Tripadviso-

Izbor gradova i destinacija nije bio moj osobni, već jednostavno prva preporuka kada sam tražila hotele u Hrvatskoj. Možda se izborom ne bih složila, ali je stvoren na osnovu prethodnog pretraživana i virtualnih posjeta na stranicama.

MIŠLJENJE GOSTA Vjerujem da mnoge destinacije i prelijepi gradovi i hoteli mogu pronaći svoje mjesto u preporukama. Ponekad tek nekoliko preporuka može promijeniti situaciju i usmjeriti goste ka vašem hotelu. U slučaju hotela koji se nalaze blizu malih mjesta preporučila bih prezentirati se kao dio veće destinacije koja već ima svoje stranice. Veliki lanci hotela imaju mogućnosti investirati u veliku mrežu rezervacijskih sustava komplementiranih kompleksnim internetskim stranicama i reklamom, ali mali nezavisni hoteli mogu i trebaju investirati samo svoje vrijeme, pažnju i energiju. Potrebno je investirati u goste jer se njihovo mišljenje uvijek isplati. Naravno,

Portal koji može donijeti najviše i koji ima nezavisni autoritet na svjetskom tržištu turizma je portal Tripadvisor.

Ima već godinama vjernu publiku koja voli otkrivati nove destinacije, ali voli i sigurnost, komfor i dobru uslugu. postoji više mogućnosti širenja preporuka preko društvenih mreža na internetu (širenjem informacija preko grupa ili prijatelja) i agencijskih portala koje također rangiraju hotele po kvaliteti usluga, cijenama i preporukama gostiju. Za razliku od gore navedenog, uglavnom su bazirani na proviziji. Ako pametno i sustavno iskoristite mogućnosti virtualnih preporuka može vam se dogoditi da zaista ove i mnogo sljedećih sezona imate svijet na dlanu. Sretno!

27

predstavlja:

Palača Lešić Dimitri – novo lice turizma

Palača Lešić Dimitri, smještena u gradu Korčuli, nakon višegodišnje rekonstrukcije, vrata gostima otvorila je u lipnju 2009. Ovaj ekskluzivan i jedini turistički smještaj visokog standarda između Hvara i Dubrovnika obogatio je hrvatsko turističko tržište namijenjeno posjetiteljima veće platežne moći.

Pripremila: Marija Kosor

E

legantni apartmani od kojih je sastavljena Palača Lešić Dimitri smješteni su u tzv. biskupskoj palači iz 18. stoljeća i pet srednjovjekovnih kućišta, u središtu korčulanskog staroga grada. Rekonstrukcijom u skladu s najvišim konzervatorskim standardima sačuvana je arhitektonska i povijesna suština palače te ona predstavlja savršen spoj tradicije i modernih zahtjeva.

PUT SVILE S obzirom na neposrednu blizinu kuće Marka Pola, koncept interijera Palače Lešić Dimitri temelji se na priči o putu svile. Tako su interijeri pet apartmana površine od 45 do 130 kvadratnih metara tematski dizajnirani u stilu pojedinih regija kojima je prolazio Marko Polo na legendarnom putu svile. Dekor svakog od apartmana jedinstven je, a sjedinjuje izvorne elemente interijera sa suvremenim dizajnom, posebno izrađenim namještajem, uz potpunu

28

tehnološku opremljenost.

Iako gosti Palaču ponajviše pamte po jedinstvenom i raznolikom interijeru apartmana, pamte je i po ljubaznosti osoblja koje gostima pristupa neformalno, ali dalmatinski opušteno, a istodobno profesionalno, s odličnim poznavanjem destinacije i entuzijazmom kojim gostima predstavljaju ponajbolje od podneblja grada i otoka Korčule. Posebna pažnja posvećuje se prepoznavanju preferencija svakoga gosta posebno, kako bi mu se moglo sugerirati 'nešto lokalno' iz njegovog područja interesa što će mu osigurati nezaboravan doživljaj kojeg će prepričavati još dugo nakon povratka kući, te time širiti priču o Palači Lešić Dimitri i Korčuli.

Predstavljanje bogate kulturno-povijesne baštine kroz concierge usluge, najkvalitetnije gastro-enološke ponude, spa-tretmane te prirodne znamenitosti lokalne sredine, temelji su izvansmještajne ponude Palače.

OSJEĆAJ SLOBODE Prirodne znamenitosti kao neiscrpno vrelo iskustava čine Korčulu pravim mjestom za svakoga tko se zasitio cjelonoćnih glamuroznih izlazaka i tko u nekoj od skrivenih korčulanskih uvala želi pronaći dio sebe izgubljen u užurbanoj svakodnevici. Zato gosti, kako nam kažu predstavnici Lešić Dimitri Palače, naprosto obožavaju posjete maslinicima, vinogradima, istraživanje otočkih tajni, drevni ples Morešku, jedrenje po kristalnim korčulanskim vodama. "Bez obzira na to žele li ostati skriveni iza stoljetnih kamenih zidova palače, vrludati korčulanskim štradama ili otploviti na jedrilici u zalazak sunca, ispijajući najfinije vino i uživajući u prvoklasnim kamenicama iz obližnjeg Stona, bitno je omogućiti im da pronađu osjećaj slobode i prijateljsku riječ zbog kojih će se osjećati kao kod kuće", smatraju u Palači. LD Palača raspolaže motornim brodom "Majsan" (Beneteau Antares 10,80) i vintage jedrilicom

"Vipera" (Latitude Tofinou 9,50). Stoga su sastavni dio ponude i izleti na obližnje otoke Hvar, Mljet ili Lastovo, te po korčulanskim "škojima", ili obilazak južnih uvala otoka Korčule, što je najbolji način za upoznavanje s prirodnim ljepotama koje lokalno stanovništvo još uvijek pokušava sačuvati samo za sebe.

ENO-GASTRO DOŽIVLJAJI U sklopu palače otvoren je i vrlo hvaljen LD restoran. Strategija vođenja restorana temelji se na uvjerenju da su hrana i vino neodvojiva cjelina. Vinska karta sastoji se od ponajboljih hrvatskih vina, s posebnim naglaskom na vina Korčule i Pelješca. U jedinstvenom ugođaju mirisa borovine i svježine mora, na terasi LD restorana gosti mogu uživati u jelima kreativne mediteranske kuhinje koja tradiciji pridodaje suvremenu notu i gastronomsku maštovitost. Unutarnji prostor restorana s prekrasnim pogledom na obližnji arhipelag i Pelješki kanal idealan je za bijeg od ljetnih neverina, ali i za okupljanja u proljeće i ranu jesen kad boravak na terasi zbog vremenskih neprilika nije moguć.

Tim tajlandskih spa terapeutkinja obučavanih po svjetskim standardima zaslužan je za cijeli niz iscjeljujućih tretmana u LD Spa u kojem se isprepliću rituali i masažne tehnike iz mnogih krajeva svijeta. U ovoj oazi mira i mirisa unutar zidova palače gosti mogu otputovati putem svile sve od obala Jadrana – uz opuštajuću jadransku masažu, pa do obala dalekog istoka gdje nam tajlandska masaža vraća energiju

potičući razvoj tijela, uma i duha, zbog čega je postala zaštitni znak LD palače.

U skladu s nastojanjima da u poslovanju ostane što dosljednija svojoj viziji stvaranja prepoznatljivog i ekskluzivnog turističkog brenda kojim bi se privukla klijentela veće platežne moći, uz podizanje razine kvalitete turističke ponude grada Korčule, Palača Lešić Dimitri uz suradnju s lokalnom zajednicom kontinuirano pridonosi turističkoj promociji Korčule ulaganjem u oblikovanje i razvoj raznovrsne turističke ponude, pridonoseći pritom i međunarodnoj promociji hrvatskog turizma.

VRHUNSKI STIL Od 2011. godine Palača Lešić Dimitri kao glavni sponzor inicirala je organizaciju međunarodne sportske manifestacije "K3 - Izazov Marka Pola", triatlonskog natjecanja koje je od samog početka uključeno u kalendar događanja Hrvatskog triatlon kluba, te je bodovano za nacionalni Kup. U ljeto 2012. Lešić Dimitri d.o.o. u suradnji s britansko-talijanskim Style Labom organizirala je modno događanje u kojem je prema preporukama urednika europskih izdanja modnog časopisa Vogue osmišljena kolekcija vrhunskih hrvatskih i svjetskih modnih marki. S ciljem promocije Korčule i Hrvatske kao modne destinacije LD - Style Lab pop up Boutique tako se našao na stranicama svjetskih modnih magazina poput Ellea, talijanskog i grčkog Voguea, singapurskog Designarea, a promovirala ga je i francuska TV kuća Fashion One TV kao glavni medijski TV pokrovitelj.

U suradnji s Hrvatskim baroknim ansamblom (HRBA) i Udrugom prijatelja barokne glazbe 2012. god. Palača Lešić Dimitri kao glavni sponzor omogućila je realizaciju međunarodnog festivala barokne glazbe "Korkyra Baroque Festival" na kojem su sudjelovali najprestižniji domaći i svjetski ansambli i solisti, specijalisti za baroknu glazbu.

Uspješnost prvog izdanja festivala snažno je odjeknula na državnoj i međunarodnoj razini, pa stoga ne iznenađuje što će drugo festivalsko izdanje biti organizirano i ove godine, od 6. do 15. rujna.

NAGRADE I PRIZNANJA Palača Lešić Dimitri za svoju kvalitetu osvojila je brojne nominacije i međunarodna priznanja, ne samo iz područja turizma, već i iz područja arhitekture i očuvanja kulturne baštine. Međunarodna turistička priznanja uslijedila su odmah po otvorenju palače 2009. Prema izboru svjetskog turističkog udruženja World Travel Awards, koje svake godine dodjeljuje "turističke Oscare", palača Lešić Dimitri nominirana je za Vodeći europski novootvoreni hotel. Nominacije za Vodeći hrvatski hotel i Vodeći hotel Europe u konkurenciji istog udruženja ponavljale su se iz godine u godinu 2010., 2011. i 2012. godine. Renomirani svjetski časopisi, čije liste preporuka sastavljaju uvaženi međunarodni turistički stručnjaci i turistički novinari, prepoznali su kvalitetu Palače Lešić Dimitri uvrstivši je na liste najboljih svjetskih hotela.

Najprestižniji svjetski magazin za putovanja Conde Nast Traveler 2010. god. uvrstio je Palaču na svoju Hot List Hotel. U izboru za 100 najboljih svjetskih destinacija za vjenčanja (100 Honeymoon destination), u organizaciji časopisa za vjenčanja Conde Nast Bride, Palača Lešić Dimitri osvojila je 2010. nagradu za najbolji smještaj za medeni mjesec.

Londonski The Sunday Times Palaču Lešić Dimitri smjestio je 2011. god. na svoju listu Hot 100 hotels in Europe, a New York Times preporučio ju je u svojoj ediciji za putovanja "1,000 Places to see before you die".

29

preporuka:

Konoba Dabar Cijeli prostor Danilskog polja arheološka je zona u stručnim krugovima označena kao "Danilska kultura", koju u vlastitoj režiji vlasnici Dabra pokušavaju uključiti u dnevne tokove života prezentacijom pretpovijesnih ostataka nastambi i utvrda kao i ostataka rimsko-lirskog grada Ridera, a sve u krugu od jednog kilometra od kompleksa…

Pripremila: Marija Kosor

U

zaleđu Šibenika, u selu Danilo, ugostiteljsko uslužna zadruga 'Dabar' u sklopu svoje djelatnosti počela je s pružanjem usluga smještaja i ponude tradicionalnih jela i pića u konobi kapaciteta 100 mjesta u zatvorenom, i 50 mjesta na otvorenom prostoru. Prateći trendove u međunarodnom turizmu, izgradili su objekt u izvornom stilu koristeći kao građevni materijal isključivo kamen, drvo i staru ciglu.

BOGATA PONUDA U odnosu na trenutnu ponudu u seoskom turizmu na području Šibensko-kninske županije

30

napravili su značajan iskorak kroz: ponudu smještaja sa (kako kažu – zasad!) osam ležaja u četiri sobe kategorizirane s tri zvjezdice; aktivan odmor uz korištenje balotane te šetnica i staza kroz netaknutu prirodu; kulturni turizam (organiziranje obilazaka arheoloških lokaliteta danilskog kraja, izložbe starih alata i opreme lokalnog stanovništva); lovni turizam kao produžetak turističke sezone koji je usmjeren prema ciljanoj skupini gostiju, tematski turizam (prezentacijom rada u vinogradu i masliniku te korištenjem vinskog podruma uz degustacije proizvoda iz domaće radinosti - vina, rakije, maslinovog ulja, pršuta, pancete, i uz ponudu

ručno rađenih suvenira.

ARHEOLOŠKA ZONA Važno je napomenuti da je cijeli prostor Danilskog polja arheološka zona koja je u stručnim krugovima označena kao "Danilska kultura", koju na ovaj način u vlastitoj režiji vlasnici Dabra pokušavaju uključiti u dnevne tokove života prezentacijom pretpovijesnih ostataka nastambi i utvrda kao i ostataka rimsko-lirskog grada Ridera, a sve u krugu od jednog kilometra od kompleksa.

Na udaljenosti od 5 kilometara nalazi se poznati sokolarski centar koji posjećuju gosti iz cijele Europe, gdje se prezentira dresura ovih ptica grabljivica sa jedinstvenom ambulantom za pružanje veterinarske njege.

Vlasnici Dabra ističu i vrlo povoljan položaj njihova kompleksa za odmor i objedovanje u odnosu na izlaze s autoputa, čvor Šibenik iz pravca sjeverne Hrvatske prema destinacijama na jugu (Dubrovnik, Međugorje) i čvor Vrpolje iz suprotnog pravca. U krugu od 15 kilometara su i Grad Šibenik sa povijesnom jezgrom i Nacionalni park "Krka".

sommelieri:

Staropramen otkrio tajne kušanja piva Međunarodno priznati pivski sommelier Chris Myers po prvi puta u Hrvatskoj otkrio je čari svojeg zanimanja i pravilnog kušanja piva uz jedinstvene Staropramen okuse – Staropramen, Selection i Eden

U

organizaciji renomiranog brenda Staropramen prvi put u Hrvatskoj predstavljeno je rijetko zanimanje pivskog sommeliera uz tajne pravilnog kušanja piva.

U ugodnom ugođaju restorana Baltazar mnogobrojni sudionici imali su čast učiti od najboljeg iz pivarskog svijeta – međunarodno priznatog pivskog sommeliera Chrisa Myersa iz SAD-a. U sklopu predavanja i praktične radionice uzvanici su mogli spojiti ugodno s korisnim i naučiti pravilan način kušanja i prepoznavanja piva uz tri jedinstvena Staropramen okusa – Staropramen, Selection i Eden.

Kao međunarodni pobjednik u pravilnom ritualu točenja piva u devet koraka i vrhunski poznavatelj piva, Chris Myers na zabavan i jedinstven način nesvakidašnjom radionicom uveo je sudionike u tajne pravilnog kušanja i ocjenjivanja piva te njegova kombiniranja s hranom. Moderator događanja, domaći gastrostručnjak Rene Bakalović i sam se pridružio sudionicima te s velikim zanimanjem pratio svaki korak pravilnog kušanja piva.

Tako su svi mogli barem na jedan dan iskusiti čari pivskog sommelierstva i naučiti važnost poznavanja i kategorizacije piva, načine nje-

gova posluživanja i standardizacije te proces kušanja i sparivanja piva s hranom.

Idealan spoj okusa Staropramen, vodećeg praškog piva u svijetu i kulinarskih delicija dodatno je pridonio dojmljivom nastupu Chrisa Myersa koji radi i kao savjetnik pivarske industrije u Sjedinjenim Američkim Državama te za niz globalnih pivskih brendova.

Mnogobrojni uzvanici ovom su jedinstvenom radionicom i Staropramen okusima – Staropramen, Selection i Eden – otkrili novi svijet kušanja i uživanja u pivu.

31

chef preporuèuje:

Rižoto

by Ana Grgić

Rižoto Ane Grgić, šefice kuhinje prestižnog zagrebačkog hotela Esplanade, ove je godine ušao u Guido Gallo, vodič kroz najbolja svjetska rižota. Anin stil pripreme jela može se okarakterizirati kao kombinacija mediteranskih i kontinentalnih klasičnih jela pripremanih na moderan način...

Pripremila: Marija Kosor

M

lada i simpatična Ana Grgić (32) već je više od godinu dana šefica kuhinje prestižnog zagrebačkog hotela Esplanade. Prije toga, Ana je tri godine radila na funkciji zamjenice šefa kuhinje i usko surađivala s tadašnjim šefom, Jeffreyem J. Vellom te je zbog svog visokog nivoa znanja, ambicija, profesionalizma i kulinarskih vještina s lakoćom preuzela vođenje kuhinje obaju restorana, luksuznog Zinfandel'sa i šarmantnog Le Bistroa, te Esplanade cateringa. Ana je tako nastavila slijediti Esplanadinu tradiciju vrhunske gastronomije, ali svojim odabirom i kombinacijom okusa u kreiranju jelovnika svakodnevno unosi dio sebe i tako daje svoj potpis jelima.

školovanja Ana je položila 5. stupanj majstorskog ispita te je dobila najvišu titulu majstor kuhar. Svjesna svojih mogućnosti i vođena visokim ambicijama, Ana se sama javila tadašnjem šefu kuhinje Ivici Štrumlu te je 1999. godine prihvatila volontiranje u kuhinji prestižnog hotela Esplanade. Ana je godinama upijala znanja i vještine iskusnih kulinarskih majstora i brzo napredovala. Godine 2004., s dolaskom brenda Regent, Ana je započela suradnju s novim belgijskim šefom, Marcom Fontenelleom, te preuzela funkciju voditelja smjene. Njezin talent prepoznao je i nagrađivani vrhunski šef Jeffrey James Vella, koji joj je pružio veliku podršku te je postavio na mjesto svoje zamjenice.

POČECI KUHANJA Još kao djevojčica motajući se po maminoj kuhinji, Ana se igrala s posuđem i pomalo eksperimentirala s namirnicama. Već je tada otkrila da svoj umjetnički duh i perfekcionizam može idealno spojiti u kuhanju i pripremi jela, pa je tako nakon završene osnovne škole, Ugostiteljska škola bila logičan izbor. Po završetku

USAVRŠAVANJE Ambicija i želja za učenjem odvele su Anu na adrese najprestižnijih svjetskih restorana s dvije Michelin zvjezdice, gdje je neko vrijeme usavršavala svoje kulinarske vještine kod poznatih chefova, Yvesa Mattagnea, u restoranu Sea Grill u Bruxellesu te kod Christiana Lohsea u poznatom berlinskom Fisher's Fritzu. Svoje

znanje razvijala je i na kulinarskoj akademiji Rezidor Hotel Group.

Ana je tijekom svoje karijere u Esplanadi pripremala jela za brojne državne dužnosnike poput talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana, austrijskog predsjednika Heinza Fischera te za poznate kraljevske obitelji poput princa Alberta od Monaca, princeze Anne, a na nepreglednoj listi slavnih nalaze se i sportske legende David Beckham, Cristiano Ronaldo te osobe iz svijeta šoubiznisa poput Shakire, Sade, Stinga, Jose Carrerasa, Boba Geldofa, Bono Voxa i drugih. ŠEFICA KUHINJE Prihvativši poziciju glavne šefice kuhinje hotela Esplanade, Ana je postala prva ženska osoba u toj ulozi od kada je hotel otvoren, od davne 1925. Ova visoka i važna funkcija donijela je Ani golemu odgovornost, ali i mogućnost da pokaže svu svoju kreativnost i domišljatost u

32

pripremi jela. Gotovo svakodnevno Ana osmišlja nove promotivne menije sa sezonskim namirnicama, personalizira jelovnike za klijente i mladence prema njihovim željama i idejama, a svake sezone pomno kreira a la carte jelovnike, koji su poseban izazov, jer potrebno je zadržati osebujan stil, koristiti domaće i trenutno dostupne svježe namirnice, a onda iz toga stvoriti nešto što će gostima pružiti poseban doživljaj okusa i mirisa. Anin stil pripreme jela može se okarakterizirati kao kombinacija mediteranskih i kontinentalnih klasičnih jela pripremanih na moderan način. No, Ana povremeno eksperimentira s molekularnom kuhi-

njom te nerijetko stvara neobične kombinacije okusa ugodne za oko i nepce. Ana svakodnevno prati svjetske gastronomske trendove te ih nastoji ukomponirati u svoje kreacije. Veliku pozornost polaže kombinaciji vrhunskih sastojaka, ali i prezentaciji jela na tanjuru, kako bi svako jelo pred gostom predstavljalo jedinstveno umjetničko djelo.

PODRŠKA U KUHINJI Ana ima izvrsnu, složnu i sposobnu ekipu, sastavljenu od uglavnom muških kuhara, koji je svakodnevno prate i podržavaju. U velikoj hotelskoj kuhinji s mnogo outleta (bar, terasa,

restorani, banketi i sobno posluživanje) potrebna je precizna organizacija posla, ali i koncntracija te opuštenost kako bi sve bilo posluženo na vrijeme, ukusno i toplo.

Ana posebnu ljubav gaji prema hotelu Esplanade te svoju budućnost trenutno vidi upravo u ovom hotelu, koji je poseban po mnogočemu, ali ponajprije po vrhunskoj gastronomiji koju pomno gradi desetljećima. Zahtjevni gosti koji putuju i odsjedaju u brojnim vrhunskim hotelima diljem svijeta svakodnevno prenose zahvalu mladoj šefici kuhinje na izvrsno pripremljenom jelu, ali i cjelokupnom doživljaju koje im je ono pružilo.

Rižoto

Disk od morskih šparoga, dimljeni jadranski škampi i cvijet jabuke

SASTOJCI (za 4 osobe): 320 g Riso Gran Riserva Gallo 1 dl bijelog vina temeljac od povrća sol 15 ml maslinovog ulja 100 g maslaca 20 g parmezana 45 g luka papar affila cress cvijet jabuke Za disk od morskih šparoga: 16 g morskih šparoga 2 g gellana 160 ml temeljca od povrća Za škampe: 320 g škampa maslinovo ulje

PRIPREMA: RIŽOTO: Ugrijte ulje u dubokoj tavi, stavite luk i rižu. Sotirajte uz stalno miješanje do lagano zlatnožute boje. Dodajte vino i pustite da ispari.

Dolijte pola temeljca, stalno miješate i po potrebi dolijevajte temeljac, te kuhajte dok riža nije u potpunosti gotova.

Maknite s vatre i dodajte maslac i parmezan. Ako rižoto nije dovoljno kremast dodajte još temeljca te sol i papar. Na kraju dodajte dimljene škampe u rižoto.

DISK OD MORSKIH ŠPAROGA: U vrući temeljac od povrća dodajte šparoge i kuhajte dvije minute.

Usitnite štapnim mikserom, dodajte gellan i ponovno miksajte štapnim mikserom. Izlijte na ravni pladanj, ohladite i režite krugove. ŠKAMPI: Očistite škampe i marinirajte maslinovim uljem. (Stanjte ih i kratko stavite u uređaj za dimljenje.)

POSLUŽIVANJE: Poslužite u dubokom tanjuru, na vrh stavite dimljene škampe, potom disk od šparoga.Ukrasite škampima, affila cress klicama i cvijetom jabuke.

33

obljetnica:

Educiranje kvalitetnih konobara i barmena Udruga konobara i barmena Hrvatske djeluje od 2003. godine, a osnovana je u svrhu unaprjeđenja, poticanja i promicanja konobarske i barmenske djelatnosti te podizanja kvalitete cjelokupnog ugostiteljskog kadra u matičnoj Rijeci i cijeloj državi. Koje su najvažnije aktivnosti Udruge kroz godinu, je li danas zanimanje konobara i barmena više na cijeni nego prije te prati li Hrvatska svjetske trendove, otkrio nam je predsjednik Udruge Zoran Lukić.

Pripremila: Marija Sedlar

U

druga konobara i barmena Hrvatske već 10 godina organizira tečajeve za edukaciju koktela u classic i flair stilu.

Udruga broji preko 3000 članova, a taj broj iz godine u godinu sve više raste. „Educirali smo preko 200 barmena prema programu tečaja koji ispunjava kriterije stranih organizacija te smo i ambasadori za WFA (svjetska organizacija za barmene). Fizičke osobe članstvom stječu brojna prijateljstva i poslovne kontakte, savjete, dodatne edukacije, pomoć pri organizaciji evenata, partyja i sl. te brojne popuste i pogodnosti. Kod pravnih članova postoje dvije vrste pravnog članstva. Redovni pravni članovi su svi koji pristupaju organizaciji kao obrt, tvrtka, hotelski kompleksi, ugostiteljski objekti te ostali članovi koji imaju pravnu osnovu nastupati kao neka organizacija te povlašteni pravni član koji ostvaruje ista prava kao i redovni član, ali mu omogućavamo pomoć i prioritet pri zapošljavanju barmena iz baze podataka Udruge za sezonski rad i pratimo njegov rad i prilagodbu tokom poslovnog odnosa“.

Prva i osnovna aktivnost Udruge je Škola barmena koja se održava 5 do 6 puta kroz godinu, a iduća započinje 14. listopada. Osnovna zadaća škole je educirati osobe koje će svojim znanjem i vještinom zadiviti vlasnike barova te time graditi turističku sliku naše države, poručuje Lukić. „Svakom polazniku škole trudimo se pristupati individualno i to je naš ključ uspjeha. Osim škole barmena, interaktivne jednodnevne i višednevne tečajeve, seminare i radionice za ugostiteljsko osoblje održavamo prema potrebi klijenta diljem Hrvatske i šire.

Također, sudjelujemo na brojnim humanitarnim eventima i surađujemo s drugim udrugama. Izdvojio bih natjecanja barmena koja samostalno organiziramo dva puta godišnje – učeničko natjecanje barmena krajem svibnja za kraj sezone škole barmena te u rujnu međunarodno natjecanje barmena koje okuplja

34

najbolje barmene Hrvatske i svijeta.“ Otkako se udruga počela baviti razvitkom i unaprjeđenjem struke te kroz svoje seminare i škole barmena pokazala da se može napraviti veliki 'skok' u kvaliteti i ponudi, u barovima se promijenilo puno toga, ističe naš sugovornik. „Prvenstveno smo podigli ljestvicu očekivanja od stranih gostiju koji su u svojim zemljama navikli na konzumiranje koktela i kvalitetnih pića, što kod nas prijašnjih godina nije bila praksa.

Nažalost, dogodile su se i loše stvari, poput

Zoran Lukić

pokretanja raznih malih škola barmena koje su osjetile priliku da zarade i lošim barmenima preplavljuju barove koji, na žalost, tek kasno otkriju 'lošu kvalitetu' barmena i najčešće u sezoni ne mogu više reagirati. Barmen je jako traženo zanimanje, koje se danas dosta razlikuje od onoga što je bilo prije. Danas barmen, osim znanja o pripremi koktela, mora poznavati strukturu i način pripreme svih drugih pića i napitaka kako bi svojim znanjem i vještinama održavao visoke standarde za sve osoblje koje radi u baru. U tom smjeru se

razvija i Udruga, tako da u pripremi već imamo puno bogatiju ponudu škola, seminara i tečajeva za cijeli HoReCa sektor, s čime ćemo započeti već na jesen. Cilj nam je stvoriti edukativni centar za fizičke i pravne osobe, poput velikih hotelskih lanaca, kako bi na jednome mjestu mogli zaokružiti potrebu za svim treninzima u svojim objektima. Naravno, nakon izlaska programa čitatelji HRB-a bit će prvi obaviješteni.“ Hrvatska kaska za svjetskim trendovima otprilike dvije godine, smatra Lukić. Što se tiče ponude pića, nedostaje nam kvalitetnih brendova te novih načina spravljanja koktela. „Danas je u Hrvatskoj lako naći koktel bar i svi manje više imaju sličnu ponudu, ali uskoro će i kod nas doći novi trendovi kao pjenice od koktela, jestivi kokteli, razni oblici ikre od pića u čašama i slično, a to trenutno ne možemo ili jako teško prodajemo gostu zbog nekoliko jednostavnih razloga – teško je objasniti gostu što on to pije/jede, potražnja za takvim napicima je jako mala, a sastojci skupi, a osoblje nije istrenirano za pripremu takvih napitaka. Sve smo to već prošli kada smo se borili da koktel bude u kartama kao standardna ponuda, a proći ćemo još jednom s uvođenjem novih trendova. Trudimo se pratiti trendove i maksimalno ulažemo u edukaciju naših predavača i trenera, samostalno te uz pomoć sponzora koji nam omogućuju edukacije u inozemstvu, kako bismo bili spremni kada dođe vrijeme za uvođenje noviteta.“ Lukić napominje kako se hrvatski barmeni, unatoč tome što si ne mogu priuštiti mnogo vremena za treniranje, izvrsno nose na međunarodnim natjecanjima i osvajaju mjesta u samome vrhu. Kako izgledaju natjecanja, provjerite na spektaklu u Umagu, 9. i 10. rujna, u klubu Saint & Sinner na međunarodnom natjecanju Bols barmen cupu 2013. čime će Udruga zaokružiti i 10 godina rada, uz nagradni fond od 5000 eura.

natjecanje:

Bols Junior barmen Cup 2013.

Natjecanje je okupilo učenike škole barmena koji su unazad godinu dana uspješno položili ispit te dobili diplomu Udruge konobara i barmena Hrvatske. Na natjecanju je sudjelovalo 18 natjecatelja koji su u pet minuta showa odmjerili svoje teorijsko i praktično znanje

N

i kiša nije mogla spriječiti održavanje proslave 10. rođendana Barmen.hr-a i učeničkog natjecanja barmena Bols Junior barmen Cup 2013, koje se u svibnju održalo u Rijeci, u caffe baru Mali Cafè. Natjecanje je okupilo učenike škole barmena koji su unazad godinu dana uspješno položili ispit te dobili diplomu Udruge konobara i barmena Hrvatske.

Na natjecanju je sudjelovalo 18 natjecatelja koji su u pet minuta showa odmjerili svoje teorijsko i praktično znanje stečeno u školi barmena te na taj način pokušali zadiviti posjetitelje, publiku i, najvažnije, suce. Natjecatelji su pripremali dva koktela: Cuba Cider u 'working flairu' – mješavinu Santiago de Cuba blanco, Fabbri limea i Incidera te Premium Bols u 'exhibition flairu' – mješavinu Hennessya, Belveder vodke, Bols likera i Juicya.

Popratni i zabavni program učeničkog natjecanja barmena i proslavu 10. rođendana Barmen.hr upotpunila je demonstracija pri-

Josip Lučić

mena Beli, Šibenik), proglašeni pobjednici.

Pobjednik Bols Junior barmen Cupa 2013. je Luka Breskovac, drugo mjesto osvojio je Lari Lenhard, a treće Josip Lucić.

Značaj manifestacije prepoznali su Grad Rijeka, Primorsko – Goranska Županija, TZ Kvarnera i TZ Grada Rijeke. Vrijedne nagrade za natjecatelje osigurala je tvrtka Scorpio d.o.o.

Izradu koktela i degustaciju najglasnijim navijačima iz publike omogućili su G3 Spirits, Jamnica, Obala Grupa, Miva i MokInt. Za pomoć pri ogranizaciji zabavnog programa zaslužna je tvrtka Troter d.o.o., a da natjecatelji i suci ne ostanu gladni pobrinula se Pizzeria Maslina. Nasumičnim odabirom izabrano je dvoje sretnih dobitnika koji su dobili poklon bon tvrtke Educamix d.o.o. - tečaj prodajnih i tečaj komunikacijskih vještina. Detalje o natjecanju i popratnom programu prenosili su Totalni FM, RI TV, Teklić.hr, Rijeka Klik, Novi List, Party.hr, Barila Gorilla, Sutra.hr i časopis HRB.

preme kave i osnovnog latte arta pod vodstvom bariste Sergeja Dedića te mini natjecanje barmena na kojem su svoje barmenske sposobnosti odmjerili predstavnici medija Totalni FM, RI TV, Teklić i Rijeka Klik. Posjetitelje su zabavljali tandem show trenera u školi barmena Siniše Novkovića i učenika škole Josipa Lučića, nastup plesnog centra Salsero, a sve je to bilo praćeno vještim odabirom dobrih ritmova DJ Alex Sabattinia i odličnom riječkom publikom.

Luka Breskovac

POBJEDNICI Službeni dio natjecanja trajao je od 18 do 23 sata, kada su odlukom sudačkog žirija, sastavljenog od šest članova – Siniša Novković (Udruga konobara i barmena Hrvatske, Rijeka), Karlo Damijanić (BarExtreme, Pula), Marko Benković (BarExtreme, Pula), Toni Ivica (Udruga barmena Split), Ante Žigo (Udruga barmena Split) i Tomislav Bilus (Udruga bar-

Siniša Novković i Josip Lučić

35

predstavlja:

Personalizirani radio po želji korisnika Roto dinamic svojim suradnicima, prvi u Hrvatskoj, nudi jedinstvenu uslugu: personalizirani radio čiji sadržaj kreiraju sami. Jukebox.hr počeo je s emitiranjem prije tri godine, a osim za ugostiteljske objekte, specijaliziran je za postavljanje internih radija u shopping centre i lance trgovina velikih kompanija, otkrio nam je direktor Jukebox.hr internet radija Filip Jelaš. Jukebox.hr trenutno se može slušati u otprilike 1000 ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj, a do kraja godine taj bi se broj trebao udvostručiti.

Razgovarala: Marija Sedlar

Jukebox.hr je novi projekt Roto dinamica.

O kakvom se projektu radi?

Jukebox.hr je internet radio osnovan prije tri godine i koji od samih početaka usko surađuje s tvrtkom Roto dinamic, s kojom je potpisan ekskluzivni ugovor te ga mogu slušati isključivo kupci Roto dinamica - i to potpuno besplatno! Htjeli smo zajedničkim snagama ponuditi tržištu nešto novo i olakšati ugostiteljima poslovanje jer smo mišljenja da je muzika možda i najvažniji detalj za stvaranje dobre atmosfere u ugostiteljskom objektu.

Kome je Jukebox.hr namijenjen i s kojim ste ga ciljem pokrenuli?

Prvenstveno je namijenjen ugostiteljskim objektima gdje je glazba najslušanija. Naime, ugostiteljima i njihovim gostima odavno je dosadilo slušati klasični radio s puno reklama i intervencijama voditelja. Nadalje,

36

posebnost jukebox.hr-a je ta što korisnik može birati koju vrstu glazbe želi slušati: pop, rock, hip–hop, domaću zabavnu glazbu, glazbu osamdesetih, 'oldies' hitove…

Glazba je pomno odabrana od strane glazbenih urednika te umiksana. Pokrenuli smo ga kako bismo ugostiteljima ponudili full service radio, odnosno da sami izaberu što žele slušati bez nepotrebnih komentara voditelja i mnogobrojnih reklama.

Gdje se može slušati ovaj internet radio?

Jukebox.hr trenutno se može slušati u otprilike 1000 ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj te se možemo pohvaliti da je prosječna dnevna slušanost u caffe barovima između 15 i 16 sati! Najviše ugostiteljskih objekata trenutno je u Zagrebu i okolici, ali postepeno se širimo na cijelu Hrvatsku. Cilj nam je do kraja godine ostvariti suradnju s 2000 ugostiteljskih

Osnovna usluga je mogućnost odabira vrste glazbe koju slušatelj želi. U mogućnosti smo napraviti sve do potpune personalizacije radija, gdje se za korisnika postavlja samo njihov radio i emitiraju isključivo njihove reklame i jingleovi, odnosno ugostitelj radio koristi kao svoj kućni radio te promovira akcije koje ima u objektu, partyje i slično. objekata. Ove je godine Roto dinamic proširio distribuciju na Slavoniju s tri centra koja se nalaze u Vinkovcima, Slavonskom Brodu i Županji te u Dalmaciju s centrom u Zadru.

Vjerujemo stoga kako će ta brojka do kraja godine biti i veća od očekivane.

Osim toga, pokrenuli smo projekt personaliziranih radija pa se tako Jukebox.hr sluša i u lancu Shoebedo trgovina, shopping centru Prečko, Valamar hotelima, KFC-u, Maistra hotelima, hotelu Osijek, itd.

Kako će Jukebox.hr poboljšati Vaš odnos s kupcima?

Mislim da smo ovime našim kupcima dali još jedan added value ili dodatni benefit koji je

još jedan pokazatelj koliko Roto dinamic brine o svojim kupcima. Naime, ugostitelj više nikada ne mora brinuti o glazbi u svom lokalu - tu smo mi da o tome brinemo umjesto njega. Nadalje, uz dužno poštovanje prema svima u toj struci, konobari više ne biraju glazbu, te ono što je jako bitno - sva glazba je legalna pa tzv. prženje cd-a za lokal već lagano spada u prošlost. Petkom i subotom navečer rade se posebne hitoidne playliste posebno na 'clubbing' i 'pop' radiju gdje od 20 sati do ponoći emitiramo isključivo aktualne hitove, vrhunski umiksane. Na vlasniku ugostiteljskog objekta je samo da pojača glazbu, a mi garantiramo vrhunski odabir i podizanje atmosfere.

Kako ste došli na ideju o pokretanju takve radio postaje?

Na ideju smo došli jednostavno: na svim najslušanijim radio postajama u Hrvatskoj stalno svira jedna te ista glazba, emitiraju se blokovi od po 7-8 reklama, voditelji pričaju 'svako malo' i muzika se jednostavno izgubila. Ovo je naš odgovor na to.

Kada je Jukebox.hr počeo s emitiranjem i kakvi su prvi dojmovi 's terena'?

Jukebox.hr počeo je s emitiranjem prije tri godine. Osim za ugostiteljske objekte, specijalizirali smo se za postavljanje internih radija u shopping centre i lance trgovina velikih kompanija. Dojmovi su fantastični jer nam

Ako ste kupac Roto dinamica samo pošaljite e-mail na info@jukebox. hr i u roku 24 sata šaljemo vam šifru za pristup stranici. Emitiranje je vrlo jednostavno - dovoljno je spojiti kablom kompjuter i pojačalo u ugostiteljskom objektu i to je sve. Naravno, uz to je potrebno imati internet vezu. se svakodnevno javlja nekoliko novih ugostiteljskih objekata zainteresiranih za suradnju.

Komentar ugostitelja je „da nakon slušanja jukebox.hr-a nema šanse da vrte bilo što drugo u lokalu“ i to nas jako veseli jer znači da smo uspjeli u naumu.

Kako ugostitelj može postati korisnik Jukebox.hr radija?

Ako ste kupac Roto dinamica samo pošaljite e-mail na info@jukebox.hr i u roku 24 sata šaljemo vam šifru za pristup stranici.

Emitiranje je vrlo jednostavno - dovoljno je

spojiti kablom kompjuter i pojačalo u ugostiteljskom objektu i to je sve. Naravno, uz to je potrebno imati internet vezu, ali danas je već svi imaju s obzirom da je uvedena fiskalizacija. Ukoliko nekome nije praktično emitirati preko kompjutera, za njih po akcijskoj cijeni nabavljamo i poseban internet radio player.

Koje sve usluge Jukebox pruža svojim korisnicima?

Osnovna usluga je mogućnost odabira vrste glazbe koju slušatelj želi. U mogućnosti smo napraviti sve do potpune personalizacije radija, gdje se za korisnika postavlja samo njihov radio i emitiraju isključivo njihove reklame i jingleovi, odnosno ugostitelj radio koristi kao svoj kućni radio te promovira akcije koje ima u objektu, partyje i slično.

Pripremate li novosti u nadolazećoj sezoni?

Naravno. Uskoro se postavlja nekoliko novih radija: Ex-Yu radio, latino radio te Musica Italiana. Također, upravo završavamo razvoj novog virtualnog playera koji će omogućavati kompletnu personalizaciju radija. Praktički će svaki lokal imati svoj radio gdje će emitirati svoje akcije i promocije te će se emitirati samo jingleovi koji reklamiraju taj određeni lokal. Na taj će način, svi koji to žele, imati svoj personalizirani radio bez ikakvih vanjskih utjecaja, odnosno bez ijedne reklame koja nema veze s njegovim lokalom.

37

G.E.T. Report:

Svako mjesto ima svoj 'Cukarin'

Pišu: Silvija Munda & Tomislav Stiplošek

Počevši od razine gradova, preko županija i na kraju čak i države, trebali bismo kroz naoko male, a ipak velike brendove koji čine dušu pojedinog mjesta, pokušati brendirati gradove, županije pa čak i državu. Naša snaga u turizmu jest upravo u našoj raznolikosti. Gostima trabamo nuditi ono čega nigdje drugdje nema…

M

arco Polo, putopisac koji je povezao Europu i Aziju, vjerojatno ni u snu nije slutio da će njegovo ime postati takav brend. Svi znaju za Marca Pola pa slijedom toga i za Korčulu, nakon Dubrovnika vjerojatno naš najpoznatiji turistički brend. Predivna jezgra korčulanskog starog grada mnogobrojne turiste ostavlja bez daha. Prošetati Korčulom poseban je doživljaj, a kad još usput kupite i cukarin, klašun, ili neki sličan kolačić, sreći nema kraja.

AUTOHTONI PROIZVOD Kao što svi znaju za Marca Pola, koji je ipak svjetski brend, tako nekim čudom svi koji dolaze na Korčulu znaju i za mali slastičarski obrt Cukarin. Njegova vlasnica Smilja Matijaca proizvodi isključivo ručno rađene autohtone korčulanske kolače, pa i nije baš tako čudno što svi znaju za Cukarin. Vjerojatno ne postoji ozbiljniji svjetski turistički vodič u koji teta Smilja i njezin dućančić nisu uvršteni.

Pitanje kojim se bavimo u ovoj kolumni je: kako to uspijeva malim privatnim dućanima bez velikih sredstava, a kao zemlja u cjelini se ne uspijevamo brendirati na globalnoj razini? Kao što smo nedavno prezentirali jednoj grupi eno-gastro novinara koje je udruga G.E.T. vodila na Korčulu, Cukarin i tetu Smilju trebalo bi proglasiti kulturnom baštinom Korčule, jer oni to uistinu i jesu!

Teško je zamisliti da kupujete cukarin, klašun ili čokoladnu bombicu, bez da vas posluži teta Smilja...

Ljudi poput nje doista žive svoj posao, rade ga s puno duše i ponekad je teško razlučiti njihovu privatnu osobnost i poslovni smjer, ali isto tako ti ljudi vrlo često nailaze na razočarenje.

Najčudnija stvar cijele ove priče je ta da mi, kao zajednica, nismo sposobni prepoznati nešto naše, vrhunske kvalitete, na samom početku, već tek kad nam netko drugi ukaže na ono vrijedno što imamo. Kada je Smilja

38

Cukarin i njemu slični mali dućani duše su malih mjesta u kojima postoje, i iako kvadraturom možda mali, značajem su iznimno veliki. Trebalo bi itekako učiti od njih i, naravno, kako god je moguće treba im pomoći. primjerice krenula sa Cukarinom, mnogi su se čudili: "Kako će to ići? To su isključivo autohtoni kolači; tko će to kupovati? Stranci to ne poznaju dovoljno. Zašto bi stranci kupovali nešto što je nekad kod nas jela skoro pa isključivo sirotinja?"

Jer - cukarine, razne školjke, iznimno cijenjeno varivo od više vrsta žitarica i grahorica koje u Zaleđu zovu "sočivo", pa i tartufe... Sve je to nekad jela isključivo sirotinja. Upravo u tome Smilja je vidjela svoju šansu, i uspjela! Danas stranci s obližnjih otoka čak šalju glisere da dopreme teta Smiljine kolače na njihov stol.

MALI, ALI VELIKI Zašto ne prepoznajemo takve projekte na početku - ostat će i dalje tajna, ali kada ti ljudi uspiju, tada ih pokušavamo ukalupiti u neke uobičajene programe, i tu opet griješimo. Trebali bismo stvarati nove programe

Razne školjke, iznimno cijenjeno varivo od više vrsta žitarica i grahorica koje u Zaleđu zovu "sočivo", cukarine, pa i tartufe... sve je to nekad jela isključivo sirotinja. Upravo u tome teta Smilja je vidjela svoju šansu, i uspjela! oko njih, jer oni su prirodni vođe. Treba ih pustiti da daju svoj doprinos zajednici, a ne ih gušiti. Cukarin i njemu slični mali dućani duše su malih mjesta u kojima postoje, i iako kvadraturom možda mali, značajem su iznimno veliki. Trebalo bi itekako učiti od njih i, naravno, kako god je moguće treba im pomoći. Zamislite razočarenje tete Smilje kada shvati da njezina zaštita imena Cukarin, za što joj je trebala hrpa papirologije i utrošenog vremena, u biti znači vrlo malo. Jer imate primjerice i kafić u Splitu istog naziva, čije osoblje i vlasnici možda i ne znaju što je u stvari cukarin.

Umjesto da ljudima kao što je Smilja damo da dišu punim plućima i da kroz njih "diše" cijelo mjesto u kojem se nalaze i rade, mi ih

u pravilu gušimo. Počevši od razine gradova, preko županija i na kraju čak i države, trebali bismo kroz te naoko male, a ipak velike brendove, pokušati brendirati svoje gradove, županije pa čak i državu. Naša snaga u turizmu jest upravo u našoj raznolikosti. Gostima trabamo nuditi ono čega nigdje drugdje nema. Tetu Smilju smo uzeli samo kao primjer. Takvih, recimo "malih" objekata ima u vjerojatno svakom hrvatskome mjestu. Možda bi te ljude trebalo češće okupiti, saslušati njihove probleme i iznaći rješenja, pomoći im da njihova tradicija i posao žive uz njih, i nakon njih.

DUŠE MJESTA Kako kolači tete Smilje putuju po cijelom svijetu, nije ni čudo da je poznata svjetska putnica Ashley Colburn, koja je za jednu američku TV kuću snimila cijeli serijal o Hrvatskoj - za koji je kasnije dobila i Emmyja - u sklopu tog serijala napravila veliku reportažu o teti Smilji i Cukarinu. Ljudima u Hrvatskoj koji rade promotivne filmove da privuku turiste tako nešto, međutim, nije palo na pamet.

Kad smo već spomenuli Ashley Colburn, da se i mi malo pohvalimo: kad je tijekom snimanja Ashley poželjela s kamerom ući u kuhinju tete Smilje - ova joj pred nosom zalupi vrata. Scena je to koju znaju svi koji prate gastro emisije, tako da je ekipa G.E.T. Reporta jedina na svijetu koja ima nekoliko kadrova iz kuhinje Cukarina. Pokazali smo ih u jednoj od naših emisija i sada ih ljubomorno čuvamo.

Cukarin možete potražiti na internetu i naručiti njihove kolače, što će vam sigurno biti iznimno gastronomsko iskustvo. Ali otići na Korčulu, upoznati tetu Smilju i probati njene kolače u samom Cukarinu - bit će vam, vjerujte, i gastro i duhovno iskustvo.

Na kraju, naša preporuka: Cukarin smo uzeli isključivo kao primjer. Svako mjesto u Hrvatskoj ima svoj "Cukarin". Kad se nađete u nepoznatom gradu, potražite te male autohtone dućane i konobe, jer tu se krije pravo blago.

39

vinske prièe: zeljko-vinskeprice.blogspot.com

Danju vinski genije, noću Easy Rider!

Č

udan je taj Gianfranco Kozlović. Toliko je u nekom svom svijetu da ga počnete doživljavati kao autista koji živi u samo sebi poznatoj priči. Onda, iz čista mira, kad pomislite da je okružen nizom zidova koje je nemoguće preskočiti, raznježi se, počne pričati viceve pa pokoju i opsuje. Uslijedi opet monolog iz kojeg shvatite koliko je taj njegov svijet tehnički i tehnološki doveden do savršenstva. Raznježi se vraćajući se u prošlost pričama o potočiću ispod vinarije u kojem je naučio plivati. A onda, taman kad stvorite mozaik i prihvatite ga kao genijalca u potpunosti predana vinima, šlag na tortu – Gianfranco Kozlović je istarska reinkarnacija Dr. Jekylla i Mr. Hydea! Naravno, ne u kontekstu crne kronike!

Jer, kad posvršava sve poslove u vinariji, Gianfranco navečer navlači svoj kožni komplet, zajaši moćnu Hondu Transalp i krene u brzinsku jurnjavu Istrom. Poput Dennisa Hoppera u Golima u sedlu (Easy Rider)...

MOTOROM PO BRDIMA Kad mi je puna kapa svega i uspijem pobjeći od neke obveze, volim navečer motorom voziti se po brdima i poljima sve do mora. Uf, navukao sam se na motore zadnjih godina.

Doduše, nisam onaj klasični biker, ali moram priznati da uživam. Nema tu ludiranja, vožnja motorom mi je istinsko opuštanje od dnevnih stresova! Hondu Transalp sam skužio kod prijatelja prije tri godine, jer mi je upadalo u oči da on uopće ne vozi taj motor. Zamolio sam ga da mi ga posudi na probu neko vrijeme.

Nakon nekoliko tjedana taj motor je bio moj.

40

Vozio sam se po mjestima na kojima nikada nisam bio. Novi mirisi, topli zrak, hladni zrak, vožnja po selima... to je za mene sve izgledalo kao šetnja jednim novim svijetom. Kojeg sam strašno zavolio!, priča Gianfranco Kozlović.

Svoj iznimno zanimljivi karakter ovaj vinski genijalac pokazao je i na primjeru MEDiTERANA, vinske (ne)uspješnice koju su tek rijetki imali priliku kušati. Naime, Gianfranco se godinama u raznim berbama doticao terana, ali nikad s velikim uspjehom ili nekim rezultatom na koji bi bio ponosan. Zbog nezadovoljstva radom na teranu u jednom trenutku je htio u potpunosti napustiti tu sortu.

Teran je teško napraviti kao pitko i mlado vino, ali ništa lakše nije ga napraviti ni kao odležano vino. Često sam hodajući po podrumu razmišljao što uraditi. I jednom sam 'domislio' način kako ću sada ja njega 'razbiti'. Godinama me maltretirao, ne može ovako, ne može onako, i rekao sam: 'Sad ću ja tebe rastaviti na proste faktore i sastaviti na drugi način, možda ću tako konačno iz tebe izvući sortnost i voćnost i isprovocirati pravu pitkost'! Napravio sam nekoliko proba u likerskom smjeru pa u smjeru slatkog vina pa sam dodavao manje meda pa više meda... I tako je nastao MEDiTERAN, vino od meda iz akacije i terana, a naziv je, kao što vidite, igra riječi, priča Gianfranco Kozlović.

OBRAČUN S TERANOM Svoj 'obračun s teranom' nastavio je i na pakovini koju je napravio u bojama crvenog križa. MEDiTERAN je naslovio "slatkim napitkom, dodatkom prehrani koji sadrži ljekovite tvari", a potencijalne pilce uputio je da o "indikacijama i mjerama opreza i nuspojavama obavezno pitaju svog vinara!". Pritom je naveo da je MEDiTERAN dobar "za pamćenje, bolju probavu, lakše mokrenje, brži rast noktiju, ispadanje kose, bolji ten, bolji rad nogu, iskašljavanje, potenciju, a protiv depresije, prehlade, menstrualnih tegoba, bora, kao i za vid (ako ovo čitate bez naočala onda vam ne treba za vid)." Na Gianfranca Kozlovića definitivno utjecaj ima i poznati istarski čakavski pjesnik, "nadbludjeli bludnik" Drago Orlić, koji je još 1999. objavio knjigu "Med i teran", a još ranije, 1987. godine, "Hip i vik", zbirku poezije iz koje je jedna pjesma našla mjesto na Kozlovićevoj etiketi u njegovim počecima stvaranja vizualnog identiteta. Oni koji su pozorno osmotrili

Piše: Željko Garmaz, novinar 24sata

unutrašnjost Kozlovićeve vinarije, na jednom mjestu, utisnuto na podu, mogli su primjetiti dvojicu likova s vinskih etiketa sa svojim sjenama. Umjetnik je bio zamislio da te sjene trebaju simbolizirati "čovjekovo drugo ja nakon pijenja" i tako odašiljati dobru poruku vina o prijateljstvu. No, tehnički razlozi nisu dopustili na etiketama otiskavanje tih sjena.

VINO ZA TRENUTAK I tako nam se stvorilo neko slobodno mjesto, bjelina koju je trebalo s nečim popuniti! Ludio sam onda, pa i sada, na one gluposti koje se pišu na etiketama poput "dar sunca i prirode", "pije se rashlađeno" ili "slamnato žute boje", te sam angažirao umjetnika da tu bjelinu ispuni pjesmicom. Dragu Orlića sam mjesecima maltretirao da napiše nešto o suncu i vinu u četiri stiha i da to što napiše može stati na bocu. I tako je on stavio pjesmu Hip i vik,što je opet trebala biti igra riječi – hip, kao trenutak, i vik, kao vječnost, pri čemu su dijamanti vječni, a vino je za trenutak, priča Gianfranco Kozlović.

Za njega najbliži prijatelji i kolege tvrde da je perfekcionist. On tvrdi, pak, da sve što radi s vinima ne bi radio da u to ne vjeruje i da nije sto posto u vinskoj priči. I dodaje da mu je velika prednost što ima suprugu koja "dijeli s njim istu priču" i "koja je gora" od njega "u svemu"!

Mnogi mi pričaju o Europi. Europa? Pa mnogi u Europi nemaju neke stvari koje mi imamo danas! Sad smo završili uređaj za pročišćavanje voda u koji smo utukli novac koji je vrlo ozbiljan i za veće firme od nas. A sve to da bismo mogli ispustiti vodu iz vinarije obrađenu do razine pitkosti!!! Koliko znam, to nema nijedna vinarija.

Prije nekoliko dana su iz Hrvatskih voda došli vidjeti s firmom koja je izvela radove kako to izgleda. E sad, trebam li biti sretan zbog toga?

S jedne strane imam odgovornost prema ovom ambijentu. Tako sam radio i arhitekturu vinarije poštujući ovaj potočić tu dolje u kojem sam se naučio plivati i iz kojeg sam pio vodu i pijem je još i danas kad sam žedan. Tu sam lovio i rakove i ribe i htio bih da to ostane i dalje tako. A imam odgovornost i prema zakonima, priča Gianfranco Kozlović.

VINARIJA – REMEK DJELO Za proizvodnju u supermodernoj vinariji, umjetničkom djelu Željka Burića, njegova prijatelja i partnera u vožnjama motorom, tvrdi da je postala vrlo sofisticirana i sve skuplja. Doduše, tome dosta kumuje upravo Kozlović koji, primjerice, inzistira da se tijekom berbe svaka kašeta u kojoj se donese grožđe mora odmah

prati i samo oprana može se nositi natrag u vinograd. Ali to nije sve, jer Gianfranco Kozlović je izumio i osobno napravio stroj koji pere kašete!!! Ako treba čekati sat vremena da se opere, onda se mora čekati tih sat vremena i tek tada nositi dalje. A u danu, svakodnevno tijekom berbe, ta kašeta se opere po tri puta!

Kao i tank i sve ostalo. I prati ruke 10 puta dnevno, priča Gianfranco Kozlović.

Gradeći vinariju, koja je zaslužila status remek djela suvremene arhitekture, htio je pošto poto izbjeći podrumske stereotipe i učiniti prostor maksimalno funkcionalnim, gotovo savršenim za idealnu proizvodnju vina. Opsjednut sam stalnom potrebom za novim pomacima poput bolje organizacije podruma, higijenom, uvjetima, standardima... Svojim ljudima uvijek govorim da ova vinarija nema nikakvog smisla ako i u proizvodnom smislu, u funkcioniranju, kvaliteti vina, ne napravimo korak dalje, priča Gianfranco Kozlović. Premda je posljednjih godina postigao možda i najbolje rezultate sa svojim vinima, osobno nije najzadovoljniji, jer – "puno se trošio u građevinarstvu želeći nadgledati sve radove u svakoj fazi izgradnje vinarije"! A radovi na vinariji su trajali jako dugo, čak četiri godine, i svaki dan je morao "nadzirati sve radnike". Praktički, tek s berbom 2012. godine Gianfranco Kozlović može reći da je u potpunosti u proizvodnji vina, od vinograda i podruma do boce.

Nakon nekoliko godina tek sam s ovom posljednjom berbom sve 'pohvatao'. Sad znam što točno ima u svakoj cisterni! Nakon što smo vinariju priveli kraju, fiksna ideja mi je ubuduće maksimalno vremena provoditi u vinogradu, jer tamo je priča beskrajna. Za vinograde imam poseban osjećaj, praktički sam se u njima rodio i sve poslove naučio još pod starom školom. Santa Lucia će postati pokazni i vrlo funkcionalni bonbončić, priča Gianfranco Kozlović.

SANTA LUCIA Santa Lucia je, inače, vinograd iz 1961. godine, a od grožđa s toga položaja se radi, kad je

dobra godina, Kozlovićevo vjerojatno najbolje vino, malvazija Santa Lucia, 18 mjeseci odležana u inoksu i šest mjeseci u barik bačvama.

Dok mnogi hvale njegovo mlado crveno vino Mladuh, školski primjer beaujolaisa nouveaua dobivenog karbonskom maceracijom, Kozlović ga proglašava nekomercijalnim. Za Mladuh priča da je prošle godine radio potpuno novu ambalažu, etiketu, promidžbene aktivnosti, ali samo – za svoj gušt! Znao sam da ta priča ne ide u komercijalnom smjeru, no pritajeno sam se nadao da ću vidjeti neki tračak nade i svjedočiti da je neki restoran prihvatio to vino i da su s njim bili zadovoljni. Isto ću napraviti i sljedeće godine, premda znam da ću opet popušiti. Možda nešto i bude s Mladuhom za pet, šest godina. Slična je priča i s mojom zadnjom malvazijom Valle, koja također nije posebno dobro prošla na tržištu i koju će trebati nekoliko godina intenzivnije tjerati. Možda budem Valle malo modificirao i prilagodio svojem ukusu, a kad sam ja zadovoljan, onda možda i na tržištu bolje krene, priča Gianfranco Kozlović. Za svoju crnu Santa Luciju, koja tek treba izaći na tržište, već sada tvrdi da je prvo veliko istarsko crno vino. Gotovo savršeno. Uglavnom, u njegovom stilu. Jer, Gianfranco Kozlović ne želi biti vinar kojemu će ljudi kupovati vino zbog ljepote vinarije te da mu se nakon kušanja više nikad nitko ne vrati. Znate, možda bih s nekim drugim pristupom imao puno više novca. Ali, nikada ne bih pristao biti poput nekih ugostitelja koji, zbog prevelikog prometa, svjesno davaju lošu uslugu. I pritom gunđaju: 'J…. gosta koji dolazi dvaput!' Takav nipošto ne želim biti, kaže Gianfranco Kozlović.

41

promocije: DRAGI SLATKOLJUPCI, možete li odoliti slatkom iskušenju kombinacije pjenaste banane i želea s okusom višnje prelivene bogatim čokoladnim plaštom. Samo za Vas ovog ljeta Kandit Vam nudi jedinstvenu, novu, svježu i sočnu Kandit Choco Bananu Cherry Jelly.

LJETNA OSVJEŽENJA IZ TVORNICE RADOSTI I SLASTI Na policama Vas čekaju ljetni osvježavajući okusi MIKADO premium čokolada u slasnim kombinacijama voća i vrhnja! Za ljeto smo pripremili očaravajuće kombinacije okusa: 1. Sočna limeta & vrhnje 2. Lagana stracciatella & vrhnje 3. Nenadmašna jagoda & vrhnje 4. I nešto potpuno novo - panna cotta prelivena malinom!

MIKADO panna cotta - malina je toliko lagana i osvježavajuća da će zadovoljiti čak i ono najkritičnije nepce i priuštiti vam kraljevski užitak! Preporučujemo da ih malo držite u hladnjaku, užitak u slatkom, mliječnom desertu bit će još veći. U pripremi je niz novih okusa za istinske čokofile, koja vas čekaju još ove godine. Budući da je riječ o prirodnom antidepresivu, o vrhunskoj čokoladi s iznimno zdravim sastojcima; jagoda jača imunitet, a i najomiljenije je voće; limeta je puna kalija, kalcija, fosfora i vitamina C… nemate razloga biti loše volje! Samo treba odabrati omiljeni okus i prepustiti se užitku!

Želite hrb?

Ukoliko želite primati HRB ili je došlo do izmjene podataka, molimo da ispunite obrazac i pošaljete ga poštom na našu adresu CMG Media Solutions d.o.o., Starotrnjanska 23, 10000 Zagreb ili nam podatke pošaljite e-mailom na crier@crier.hr

Naziv tvrtke...................................................................................................................................................................................................

Primatelj.............................................................................................................................................................................................................

Adresa...................................................................................................................................................................................................................

Poštanski broj............................................................................................................................................................................................

Grad..........................................................................................................................................................................................................................

Država...................................................................................................................................................................................................................

Vlasnik/Direktor.......................................................................................................................................................................................

E-mail......................................................................................................................................................................................................................

Naziv objekta (bar, restoran...)........................................................................................................................................

Telefon...................................................................................................................Mob.......................................................................................

Sektor (hoteli, restorani, barovi, proizvodnja…)..................................................................................... .

*Izdavač pridržava pravo odrediti pripadate li ciljnoj skupini čitatelja, odnosno ispunjavate li uvjete za vlastiti besplatni primjerak HRB-a.

42

41

Stranica nedostupna zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i alkoholnih pića.

42